RT_392

INTERVJU Dr. sc. Tomislav Domazet Lošo: Nemoguće je potpuno eliminirati karcinom

Tjednik

Str. 6.-7.

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatan primjerak

Broj 392 :: 22. studenoga 2011. :: www.regionalni.com

I TOGA IMA Sin bivšeg predsjednika Županijskog suda završio u pritvoru

Krao sudske spise?!

Davora Flegara USKOK sumnjiči i za posredovanje oko lažnih mirovina

LORD OF THE DANCE U VARAŽDINU

Najbrži ples svijeta Stranica 26.

Stranica 3.

Aktualno

2

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

31 izborna lista u III. izbornoj jedinici

U

trećoj izbornoj jedinici, koja obuhvaća područje Međimurske, Krapinsko-zagorske i veći dio Varaždinske županije, birači će na predstojećim parlamentarnim izborima moći birati jednu od ukupno 31 izborne liste. Velik je to broj, reći će mnogi, iako ne i neočekivan. I na području III. izborne jedinice, naime, mnogo je političara ili onih koji se takvima osjećaju, koji ne skrivaju (ne)realne ambicije i želje da uđu u Hrvatski sabor. Osim lista već poznatih političkih stranaka, u konkurenciji su i manje poznate, da ne kažem nepoznate stranke, koje tek traže svoje mjesto na političkoj sceni Hrvatske. U kratkoj predizbornoj kampanji sve će političke stranke i koalicije pokušati uvjeriti brače da glasuju upravo za njih. U tome, kao i na prethodnim izborima, ne štede na obećanjima, uvjeravanjima, promociji stranačkih i koalicijskih programa. Da je predizborna bitka za svaki glas počela žestoko, potvrđuje i velik broj političkih skupova, tribina i događanja doista na raznovrsnim mjestima od Ivančice do biškupečkog sajma. Očito je također da je većina političkih stranaka svoje izborne pozicije odlučila ojačati u neposrednim susretima s biračima, koji pak jedva čekaju završetak izborne kampanje i 4. prosinca kada će biti održani parlamentarni izbori.

Do tada, u preostalih desetak dana, vjerojatno ćemo se, drage čitateljice i poštovani čitatelji, naslušati i nagledati koječega. Sve dok „izborni cirkus“ ne ode i iz našega grada…

22. studenoga 2011., br. 392

OTKRIVAMO Koliko je zapravo sudskih sporova u kojima s

Saubermacher ovr do pola milijuna k J Grad Varaždin je odvjetnicima za njihove usluge iz gradskog proračuna prošle godin kuna, doznajemo od Jerke Kezele, pročelnice Upravnog odjela za financije i proračun G Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Nemali je broj sporova u kojima je Grad Varaždin bilo tužitelj, bilo tuženik, a budući da se dijelom radi o postupcima velike vrijednosti, samo troškovi zastupanja ponekad se kreću i do gotovo pola milijuna kuna! To se može zaključiti iz podataka dobivenih u Gradu Varaždinu, gdje smo zatražili vrijednosti sudskih sporova koji se vode.

već k e d seta ad G a r godin okušava in p Varažd iti 109.000 naplat vlasnice d kuna o snice me

(Ne)nadležni Spor između Grada Varaždina i tvrtke Saubermacher-CRO u likvidaciji, poduzeća koje je prikupljalo komunalni otpad sve do raskida ugovora, zacijelo je jedan od financijskih najtežih. Iako nismo uspjeli doznati detalje tog starog spora jer se spis nalazi u postupku revizije na Vrhovnom sudu, pozornost privlači već i ono do čega smo došli.

- Grad Varaždin je odvjetnicima za njihove usluge iz gradskog proračuna u 2010. godini isplatio 497.159 kuna, a po Rješenju o ovrsi od 6. travnja ove godine izvršena je ovrha na žiro-račun Grada u iznosu od 444.672 kune u korist tvrtke Saubermacher-CRO u likvidaciji - odgovorila je na naš upit Jerka Kezele, pročelnica Upravnog odjela za financije i proračun Grada Varaždina, dodavši da nije nadležna davati podatke o vrijednosti i tijeku parnica.

Razne su institucije i pojedinci koji tuže Grad Varaždin na različitim osnovama. Radi naknade štete, primjerice, Biljana i Tomislav Čamovski tuže Grad Varaždin za 125 tisuća kuna, a Karmen Kukolja za 158 tisuća.

Tvrtka Lumi i Teniski klub Varteks tuže Grad Varaždin radi predaje u posjed pokretnina, Tatjana Žiger radi utvrđenja prava na otkup stana, Tatjana

O sudskim sporovima trebalo bi bolje voditi računa, posebice u okolnostima kada je gradska blagajna u

Skoro 100.000 kuna za Jelačićku Kakvi se sve sporovi i drugi pravni postupci vode u gotovo trideset institucija i poduzeća u kojima je Grad Varaždin osnivač, vlasnik ili suvlasnik? Nema sumnje da i među njima ima u najmanju ruku zanimljivih slučajeva, kao što je to zamjena nekretnina između Grada Varaždina i komunalnog poduzeća Parkovi iz 2006. godine. Zbog tog je posla, kao što je dobro poznato, USKOK podigao optužnicu protiv bivšeg Majdak radi utvrđenja ništavnim ugovor o kupoprodaji stana, a Mladen i Milivoj Hrnčić radi zaštite autorskih prava.

Sporove s Gradom Varaždinom vode i tvrtke, pa i glazbenici. Zagrebačka filharmonija traži od Grada Varaždina naknadu štete od 148 tisuća kuna, Dragutin Knezić traži isplatu

varaždinskog gradonačelnika Ivana Čehoka.

Međutim, manje je poznato da taj posao nije bio beznačajan i za angažirano odvjetničko društvo. Naime, Grad Varaždin je za pribavu dokumentacije s terenskom izmjerom Šume Jelačićke odvjetničkom društvu u prosincu 2005. platio 45 tisuća kuna, a za prijenos i uknjižbu prava vlasništva Grada Varaždina nad šumom dodatnih 35 tisuća kuna, odnosno s PDV-om gotovo 100 tisuća kuna!

297 tisuća kuna, a Vindija 918 tisuća kuna. Samo u potonjem slučaju traži se plaćanje parničnog troška od 65 tisuća kuna.

Zakupnine, stanovi…

Naravno, Grad Varaždin nije samo tuženik u parnicama, nego i tužitelj. Tako su na sudu završili obrtnici i mali

poduzetnici koje Grad Varaždin tuži zbog neplaćanja zakupa gradskih prostora. S obzirom na gospodarske (ne) prilike, očekivalo se više takvih predmeta, ali njih je svega nekoliko, no zato su dugotrajni. Već desetak godina Grad Varaždin, primjerice, pokušava naplatiti 109 tisuća kuna od

NAŠA POSLA Radovi na sanaciji zgrade Tehnološkog parka naručeni usmeno i be

Novogradnja tuži Grad Varaždin za iznos od m Zoran primjer da bi se trebalo više voditi računa kada su u pitanju parnice i troškovi je spor Grada Varaždina s Novogradnjom. Naime, ovo građevinsko poduzeće tuži Grad Varaždin zbog neplaćanja nešto više od milijun kuna koliko su, kako se tvrdi, stajali radovi na sanaciji zgrade varaždinskog Tehnološkog parka oštećene u požaru.

Iako je dio prostorija i krovišta izgorio još u prosincu 2006. godine, a radovi su završeni

godinu dana kasnije, parnica je pokrenuta tek prošle godine.

- Predlažemo saslušanje sudskog vještaka na okolnosti metodologije utvrđenja količine i vrijednosti radova, budući da su radovi na sanaciji obavljeni bez ugovora i troškovnika, i to četiri godine prije očevida sudskog vještaka - naglasio je punomoćnik Grada Varaždina na početku rasprave održane u srijedu na varaždinskom Općinskom sudu.

Naime, tijekom postupka sud-

ski vještak Aleksandar Samac napravio je vještačenje prema kojem je vrijednost radova Novogradnje 834 tisuće kuna.

Iako je Grad Varaždin bio sklon sklopiti nagodbu sukladno tom vještačenju, to se ipak nije dogodilo. - Pribavili smo ekspertizu iz 2008. prema kojoj se vrijednost radova kreće oko pola milijuna kuna. Zbog toga predlažemo saslušanje predstavnika tužitelja i tuženika, kao i da se u spis preda ugovor

koji je bio temelj poslovnog odnosa - naglasio je punomoćnik Grada Varaždina. Punomoćnik Novogradnje usprotivio se svim novim dokaznim prijedlozima.

- Ekspertizu smatramo irelevantnom budući da tvrtka koja ju je napravila nije vještačila u ovom predmetu.

Isto tako ne vidimo potrebe za analizom postojećeg vještačenja jer je napravljeno prema pravilima struke, a tim više što to ranije nije zatraženo. Glede

Aktualno

22. studenoga 2011., br. 392

sudjeluje Grad?

rhom kuna ne isplatio 497.159 Grada Varaždina

3

ODJECI Nakon prometne nesreće koju je izazvao gradonačelnik Varaždina

S koliko je promila vozio Habuš?

J Sukladno zakonu, novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna ili kaznom zatvora u

trajanju do 60 dana kaznit će se za prekršaj vozač ako u organizmu ima iznad 1,5 promila alkohola u krvi Prilikom postupanja policijskih službenika PU varaždinske po dojavi o navedenoj prometnoj nesreći, poduzete su sve Zakonom o sigurnosti prometa na cestama i drugim aktima propisane mjere i radnje vezane uz sigurnost svih sudionika u prometu.

Tako nam je Rade Sitar, načelnik PU varaždinske, odgovorio na upite vezane uz prometnu nesreću koju je 11. studenog izazvao 39-godišnji vozač, odnosno varaždinski gradonačelnik Goran Habuš u alkoholiziranom stanju.

Glasine ili...

Naime, buduć i da su se nedugo nakon nesreće javile tvrdnje da je bio pod utjecajem alkohola ne samo od 1,58 promila, nego čak 2,1, PU varaždinskoj uputili smo upit o točnoj koncentraciji alkohola utvrđenoj analizom mokraće i krvi vozača, ali i drugim okolnostima nesreće. Tako nas je zanimao razlog zašto vozač nije zadržan na “otrežnjenju”,

odnosno tko je njegovo vozilo odvezao s mjesta nesreće, kao i je li policija zatražila putni nalog s obzirom na to da se radilo o službenom vozilu.

- U izvanrednom priopćenju

u

nedostatku točnih informacija pojavljuje se sve više glasina o gradonačelnikovoj prometnoj nesreći od 12. studenog javnost smo između ostalog izvijestili i o okolnostima prometne nesreće o kojoj nas pitate, kratko je dodao Rade Sitar, načelnik PU varaždinske.

Ovaj općeniti odgovor iz policije sigurno neće zadovoljiti mnoge koje zanimaju detalji i okolnosti lakše prometne nesreće koju je u pijanom stanju skrivio varaždinski gradonačelnik svega nekoliko dana od preuzimanja te funkcije. Zbog

toga su neke političke stranke i pojedinci tražili njegovu ostavku, ali je on nedvosmisleno rekao da se neće povući s mjesta gradonačelnika.

U nedostatku točnih informacija pojavljuje se i sve više glasina, ali i špekulacija o gradonačelnikovoj prometnoj nesreći kojima se ne bavi samo varaždinska, već i šira javnost. Uz ostalo i zato jer je Habuš bio kandidat na listi Kukuriku koalicije za hrvatski Sabor, ali je nakon prometne nesreće skinut s liste. Je li to bilo učinjeno prema zakonu, očitovat će se Ustavni sud.

Jedna od aktualnih glasina je da je Goran Habuš zapravo išao vaditi krv u bolnicu, ne samo kako bi se ustanovilo koliko je točno promila alkohola u krvi imao, nego da bi time izbjegao otrežnjenje u zatvoru.

1,58 ili 2,1 promila Javnost također zanima i s koliko je zapravo promila alkohola u krvi Habuš vozio

službeno vozilo. Je li to 1,58 promila ili 2,1 promila alkohola u krvi?

Policija je u svom izvješću prvotno izvijestila da je gradonačelnik Habuš imao 1,58 promila alkohola, što je donja granica razine za taj prometni prekršaj. Sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, podsjećamo, za prometni prekršaj za vožnju pod utjecajem alkohola većim od 1,5 promila alkohola u krvi, predviđa se za vozača novčana kazna u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna ili kazna zatvora u trajanju do 60 dana.

Prometna nesreća varaždinskoga gradonačelnika otvorila je u javnosti i pitanje korištenja službenih vozila od strane gradskih dužnosnika i zaposlenika.

Točnije, pod kojim se uvjetima koriste službena vozila i evidentiraju putni nalozi za službeno korištenje vozila. Još točnije, je li službeno vozilo koje je koristio imalo putni nalog.

Goran Habuš

Glede toga, porezne obveznike svakako će zanimati i koliko zapravo službenih vozila stoji na raspolaganju dužnosnicima i zaposlenicima u gradskoj upravi te koliki su ukupni troškovi voznog parka Grada Varaždina.

No to su tek neka od brojnih pitanja koja ovih dana zaokupljaju javnost nakon prometne nesreće varaždinskoga gradonačelnika, a na koje točne odgovore tek treba dobiti.

DOZNAJEMO Istraga oko lažnih mirovina širi se na sudskog ovršitelja u minusu većem od 40 milijuna kuna vlasnice jedne mesnice, a slična je situacija i s vlasnikom jedne elektroničke radionice od koje na ime zakupnine potražuje 59 tisuća kuna.

Od parnica radi isplate zakupnina nešto češće su one radi iseljenja iz stana, a postupci se vode i radi isplate komunalnog doprinosa te kredita odobrenog od Povjerenstva za poticanje razvitka maloga gospodarstva.

Izuzev za neke slučajeve, ne postoji jasan pregled (vrijednosti) sporova u koje je uključen Grad Varaždin, kao ni krajnjeg troška za gradsku blagajnu.

Međutim, iz pojedinih slučajeva može se zaključiti da bi o tome trebalo bolje voditi računa, posebice u okolnostima kada je gradska blagajna u minusu većem od 40 milijuna kuna.

z troškovnika?

milijun kuna dostave ugovora temeljem kojeg su obavljeni radov i, navodimo da su oni obavljeni na temelju usmenog naloga tuženika i to do sada nije bilo sporno. Budući da je nesporno da su radovi naručeni, ne vidimo ni potrebe za saslušanjem - naglasio je punomoćnik Novogradnje, ali sud ipak nije prihvatio njegove argumente, tako da će se na idućoj raspravi, uz ostalo, saslušati predstavnik Grada i Novogradnje.

Posredovao kod lažnih mirovina!?

J Iako na varaždinski Općinski sud nije došla potvrda o kome je riječ, na poslu nema ovršitelja D. Flegara Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Širi se istraga oko lažnih mirovina. Zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela primanja i davanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti te pomaganja u primanju mita i protuzakonitom posredovanju, USKOK je u utorak donio nalog o provođenju i proširenju istrage protiv petorice hrvatskih državljana rođenih 1946., 1948., 1966., 1970. i 1962. godine.

ponudio 35-okrivljenom da će mu Ostojić omogućiti stjecanje invalidske mirovine za koju nema uvjete, ukoliko plati novčanu naknadu od 3.500 eura.

Tko ne radi?

Za to je sudski ovršitelj dobio od trećeokrivljenog naknadu od 200 eura. Zatim je Ostojić od Rubale, sukladno prethodnom dogovoru, dobio upute koju liječničku dokumentaciju 35-okrivljeni treba pribaviti. Potom je Ostojić donio nalaz i mišljenje o invalidnosti, odnosno 3500 eura Riječ je o istražnim radnjama općoj i trajnoj nesposobnosti koje su povezane sa slučajem za rad, nakon čega je Rubalažiranja invalidskih mirovina, la od Stručnog povjerenstva odnosno njihovog sređivanja HZMO-a ishodio potvrđivanje za iznose od 2000 do 5000 nalaza i mišljenja Ostojića na eura, zbog čega su početkom temelju čega je 35-okvivljenom listopada okrivljene ukupno priznato pravo na invalidsku 34 osobe. Prvookrivljeni je Ivan mirovinu koju i danas prima, a preuzeti novac međuOstojić, ovlašteni vještak sobno su podijelili varaždinske područOstojić, Rubala, ne službe HZMO-a, ljeni v i r k o trećeookr iva drugookrivljeni 35a m i r p ljenik i sudski Drago Rubala, bivs i dana sku ovršitelj. ši načelnik Odjela d li a inv USKOK je medicinskog vjeoju k a z u sucu istrage štačenja HZMO-a. irovin ovac m Županijskog U S KO K o s n o n je dao suda u Zagrebu vano sumnja da je predložio određitijekom listopada i stuvanje istražnog zatvodenoga prošle godine, djelujući u okviru plana grupe, ra protiv sudskog ovršitelja. sudski ovršitelj varaždinskog Iako na varaždinski Općinski Općinskog suda, nakon što je sud ni u ponedjeljak nije došla od njega trećeookrivljeni Zoran službena potvrda o kome je riPrimorac zatražio da pronalazi ječ, ipak doznajemo da na poslu zainteresirane osobe za ostva- zadnjih dana nema ovršitelja rivanje invalidskih mirovina, Davora Flegara.

Posredovanjem u kupovini mirovina bavio se i službenik varaždinskog Općinskog suda

Otuđio sudski spis!?

Osim za sređivanje invalidskih mirovina, Ostojića USKOK sada tereti i da je, zajedno s trećeookrivljenim, krajem listopada i početkom studenog prošle godine zatražio od sudskog ovršitelja Općinskog suda u Varaždinu da za novčanu naknadu od 5.000 eura otuđi sudski spis u predmetu koji se vodi protiv petoro ovršenika. Naime, nad njihovim se plaćama provodila

ovrha po prijedlogu banke, a otuđenjem se htjelo spriječiti daljnje vođenje ovršnog postupka i naplata potraživanja ovrhovoditelja. U cilju da se nepripadno okoristi, sudski ovršitelj je neovlašteno i kriomice uzeo spis i predao ga Ostojiću i trećeookrivljenom, nakon čega mu je Ostojić u dva navrata predao ukupno 5.000 eura, sumnja USKOK.

Muljanja oko mirovina i u Bjelovaru Istraga oko lažnih mirovina širi se, nakon Varaždina i Zagreba, i na Bjelovar. USKOK je u subotu donio nalog o provođenju istrage protiv dvadeset osoba zbog osnovane sumnje da su se udružili radi počinjenja kaznenih djela primanja i davanja mita,

pomaganja u davanju mita te protuzakonitog posredovanja.

USKOK osnovano sumnja da je ovlašteni vještak bjelovarske Područne službe HZMO-a za novčanu naknadu tijekom ove godine zainteresiranim osobama izdavao nalaze i

mišljenja o radnoj sposobnosti na temelju kojih su im priznavana prava na invalidske mirovine ili mirovine u većem iznosu, a neovisno o postojanju stvarnih osnova za to. Prvookrivljenik je okupio i u zajedničko djelovanje povezao još pet osoba.

4

Aktualno

22. studenoga 2011., br. 392

ISTRAŽUJEMO Koje su moguće posljedice nepravomoć

Sedam dana

Ginekolozi ne primaju ni trudnice

Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

(Pre)poznati akteri 15.11.

S liste se povlačim, ali ostavku ne dajem u interesu Varaždina, veli Habuš nakon što je maknut s liste Kukuriku koalicije. Za Sabor, dakle, nije, ali Varaždin… Što se to čeka, pitaju se ispred DORH-a (i) radnice propalog Kamenskog oko kojeg se upleo i zagrebački medijski tajkun. Zbog slobode medija? Ne, naravno, nego zemljišta. Nekretnine, odnosno njihova rasprodaja, trebale bi pripomoći UniCreditu, koji je u minusu gotovo 11 milijardi eura, pa se predlaže da Hrvatske preuzme - ZABA-u.

J U Varaždinu je situacija već sada kritična: u četiri od pet ginekoloških

16.11.

Grčka dobila vladu nacionalnog jedinstva, a novi talijanski premijer sastavio vladu bez ijednog političara.

Hrvatska, gdje počinje predizborna kampanja s uglavnom dobro (pre)poznatim akterima, ide starim putem… Do kada?

17.11.

Sanader opet na sudu, ovaj put utvrđuju se dokazi u postupku za primanje provizije od Hypo banke. Prosvjednike u New Yorku uhićuje policija, dok zbog nagomilanih dugova grad Harrisburg u Pennsylvaniji podnosi zahtjev za bankrotom.

18.11.

Deseci tisuća ljudi na dvadesetu obljetnicu pada Vukovara, kao i pokolja u Škabrnji, sramote za haški sud kojem je, kako veli bivša glasnogovornica, bilo presloženo kazniti odgovorne, a o sprečavanju da se ne govori. Istovremeno na zagrebačkom Županijskom sudu Granić i Sanader objašnjavaju svoje odnose s Hypo bankom. To je tako: dok jedni stradavaju za ideale, drugi se bogate.

19.11.

Ne živi se od sjećanja od prije dvadeset godina, upozoravaju u Vukovaru. A iz Australije se tek sada pitaju gdje je 150.000 dolara iseljenika darovanih Hrvatskoj.

Odgovor bi trebao znati bivši predsjednik.

20.11.

Zbog pogreške podređenih, japanski ministar odriče se plaće tijekom mandata. Nasuprot tome, direktori u Hrvatskim šumama raspišu javni natječaj za vozila najmanje duljine 4765 milimetara i najmanje širine 1820 milimetara, s kožnim upravljačem, CD playerom s minimalno osam zvučnika, prednjim sjedalima s potporom za kralježnicu… Samo nedostaje tip, odnosno marka vozila i - njihov zastupnik.

21.11

Na sjednicama NO Podravke nikad nije bilo govora o neprijateljskom preuzimanju, ustvrdio njegov bivši predsjednik na suđenju Polančecu, koji je spas tražio u Mađarskoj. A ta zemlja, nakon tri godine, opet zatražila pomoć MMF-a i EU. Hoće li što ostati za nas?

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

ordinacija nove pacijentice odbijaju. Maksimalan broj pacijentica nema jedino dr. Keretić Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U četiri od pet ginekoloških ambulanti u Varaždinu nemoguće je otvoriti karton: ginekolozi ne samo da ne primaju nove pacijentice, nego odbijaju i trudnice. Kako to izgleda u praksi, provjerili smo prošli tjedan nakon presude ginekolozima na varaždinskom Općinskom sudu.

Ne, ne i ne Kao što je poznato, na zatvorsku kaznu nepravomoćno su osuđeni dr. Zoran Pitner i dr. Davor Fara. Ne prihvati li sud njihovu žalbu, ginekološka ordinacija Doma zdravlja koju vodi dr. Pitner ostat će bez nositelja tima, a ista sudbina čeka i ordinaciju u Ludbregu koju vodi dr. Fara.

S obzirom na to da u Varaždinu već sada nedostaje jedan ginekološki tim, odlazak dvojice ginekologa bit će novi veliki udarac na zdravstvenu zaštitu žena: njih oko 14.000 ostat će bez primarnog ginekologa, a novog specijalista bit će teško naći.

Situacija je, uvjerili smo se sami, već sada kritična. Praveći se da smo trudnica Ana (26), nazvali smo svih pet ginekoloških ordinacija u Varaždinu.

Da bi Ana mogla na pregled s HZZO-ovom knjižicom, dakle bez plaćanja, mora otvoriti karton u jednoj ordinaciji.

- Mogu li kod vas otvoriti karton? – pitamo medicinsku sestru u ordinaciji dr. Tamare Vrčić.

- Ne, nemamo mjesta i ne upisujemo nove pacijentice već dosta dugo – odgovara sestra.

- Ali sumnjam da sam trudna. Možete li me primiti? - zo-

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Tihana Drumev

Ivica Kruhoberec

tihana@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Sara Badžek

vmargetic@regionalni.com

sara@regionalni.com

Danica Pajtak dpajtak@regionalni.com

vemo ponovno.

- Nažalost, ne primamo ni trudnice – odgovara kratko sestra.

Gotovo identične odgovore dobili smo budu r u ordinac iji dr. itne Mar ine Kassab li dr. P orali i u onoj Doma m a r z d r av l j a ko j u i dr. Fa or, bez v t vodi dr. Pitner. u za Idemo dalje. Zora oko dokto žena vemo ordinaciju dr. Slavka Kere1 4 .0 0 0 tića, a ovaj put ne spominjemo trudnoću.

- Gdje vam je karton – pita nas sestra. - Nigdje – odgovaramo.

- Kako to? - zanima sestru.

- Studirala sam u Zagrebu pa sam tamo hodala, a sad bih htjela otvoriti karton u Varaždinu – držimo se priče.

- Onda uzmite knjižicu i dođite kod nas pa će doktor odlučiti hoće li vas primiti – odgovara sestra.

Maksimalan broj Uspijevamo dobiti i ordinaciju dr. Martine Jerbić-Cecelja, a ovaj put dobivamo pojašnjenje.

- Ne možemo vas primiti, ali ne zato što ne bismo željeli, nego zato što to ne dopušta HZZO. Nazovite ih i pitajte kod koga možete otvoriti karton – savjetovala nam je sestra.

U HZZO-u doznajemo da nove pacijentice prima jedino dr. Slavko Keretić. - Ako nigdje nemate karton, dr. Keretić će vas primiti. Ne prima pacijentice koje sele kartone – objašnjava nam službenica u HZZO-u.

Situacija je takva, jer u Varaždinu već sada nedostaje jedan ginekološki tim, koji bi prvenstveno upisivao dje-

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Denis Peričić Nevenka Suhić

Praveći se da smo

pacijent

vojke starije od 15 godina. Četiri postojeća tima imaju više od po 7.500 pacijentica, što je maksimalan broj koji je odredio HZZO-a, a jedan tim, onaj dr.

Keretića, ima 6.500 pacijentica.

Ako jedan ginekološki tim u Varaždinu i jedan u Ludbregu ostanu bez liječnika, situacija će biti kr itična, ne samo u Varaždinu nego u cijeloj županiji.

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Andrej Švoger

Vlatka Lešić

foto@regionalni.com

vlatka@regionalni.com

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

22. studenoga 2011., br. 392

ćne presude protiv dr. Pitnera i dr. Fare?

IVAN CRNKOVIĆ

Ne strahujmo unaprijed I dok je otvoreno pitanje hoće li dvije ginekološke ordinacije Doma zdravlja Varaždinske županije ostati bez nositelja tima, dobra je vijest da je HZZO odobrio Domu zdravlja jednu specijalizaciju iz ginekologije i opstetricije. Problem je što će novi specijalist moći početi raditi tek nakon 4,5 godine, jer toliko traje edukacija.

Međutim, ravnatelj Doma zdravlja Ivan Crnković ne vjeruje da će ostati bez dvojice zaposlenika, dr. Zorana Pitnera i dr. Davora Fare, kao i vanjskog suradnika dr. Oskara Kirchbauma, koji radi jednom tjedno u ambulanti u Ivancu.

- Kazne izrečene dr. Pitneru, dr. Fari i dr. Kirchbaumu nemaju smisla. Neshvatljivo

Ravnatelj Doma zdravlja

je da su trojici ginekologa nepravomoćnim presudama izrečene zatvorske kazne i kazne zabrane obavljanja zvanja, a ostalima samo uvjetne kazne. Zbog toga

smatram da njihove žalbe na presudu moraju biti prihvaćene – rekao je Crnković.

U slučaju da sud ipak ne prihvati njihovu žalbu na presudu, Crnković kaže da će situacija u zdravstvenoj zaštiti žena u Varaždinskoj županiji doista biti kritična.

Ginekologe koji bi preuzeli dvije ordinacije bit će gotovo nemoguće naći, jer nezaposlenih doktora te specijalnosti u Hrvatskoj nema.

- Slažem se da bi jedino rješenje u tom slučaju bilo suradnja s Odjelom ginekologije varaždinske bolnice.

No sve ambulante zasad rade normalno i ne treba unaprijed strahovati zbog nečega što se nije dogodilo – zaključio je Crnković.

5

PRAKSA Ginekološka ordinacija dr. Keretića

U 10 mjeseci 700 novih pacijentica J Dr. Keretić predlaže: kad bi ginekolozi izbrisali kartone žena starijih od 75 godina, oslobodilo bi se puno mjesta Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Čak 700 novih pacijentica primio je u posljednjih 10 mjeseci dr. Slavko Keretić, specijalist ginekolog koji već godinama u Varaždinu vodi privatnu ginekološku ordinaciju.

Trenutno je njegova ordinacija jedina u Varaždinu koja nema 7.500 pacijentica, što je maksimalan broj, pa u HZZO-u žene koje nemaju otvoren karton upućuju upravo k njemu.

Sve veći broj trudnica U posljednja dva mjeseca dr. Slavko Keretić imao je više od 1.700 pacijentica, što je čak 30 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. - Posebno raste broj prvih pregleda u trudnoći kojih je dvostruko više nego u istom razdoblju lani.

Jako je teško kvalitetno raditi u takvoj situaciji – kaže liječnik.

Svakodnevno u tu ordinaciju dolaze pacijentice koje bi željele otvoriti karton. - K nama dolaze žene i govore nam da ih moramo primiti. Nažalost, to nije moguće u svim slučajevima.

Prošli tjedan sam, primjerice, morao odbiti mlađu pacijenticu koja je došla s majkom, jer je s područja Ludbrega. S obzirom na to da u Ludbregu ginekološka ordinacija postoji, uputio sam ih tamo – pojašnjava dr. Keretić.

Zbog takve situacije nezadovoljne su “stare” pacijentice, jer na pregled sada moraju čekati dva tjedna.

Redom trudnice - Problem nedostatka ginekologa, nažalost, rješava se preko moje ordinacije. Činjenica jest da imam 6.500 pacijentica i da bih mogao upisati još njih 1.000, ali u tom slučaju bit će nemoguće raditi. Za razliku od nekih drugih ginekoloških timova, imam puno manji broj tzv. “mrtvih kartona”, dakle pacijentica koje godinama ne dolaze na pregled. Osim toga, primio sam veliki broj novih pacijentica koje su prvi put otvorile karton, pri čemu se većinom radi o trudnicama. One najmanje jednom mjesečno dolaze na pregled – kaže dr. Keretić.

Ističe da su prvi veći problemi počeli kada je HZZO ginekološkim timov ima, umjesto za sve upisane pacijentice, počeo isplaćivati novac (glavarine) samo za propisani maksimalni broj, a to je 7.500.

tica, nazvali smo svih pet ordinacija u Varaždinu. Odbili nas nisu jedino kod dr. Keretića

Inicijativa

PROVJERILI SMO Gdje je moguće otvoriti karton?

Najviše mjesta u Ivancu Od devet ginekoloških ordinacija u Varaždinskoj županiji, pacijentice trenutno upisuju samo tri tima. Osim dr. Slavka Keretića u Varaždinu, žene karton mogu otvoriti u ordinacijama Doma zdravlja u Ludbregu i u Ivancu. Dok ordinaciju u Ludbregu vodi dr. Davor Fara, u onoj u Ivancu izmjenjuje se petero ginekologa, vanjskih suradnika. Među

njima je i dr. Oskar Kirchbaum.

- Da, dr. Kirchbaum također radi ovdje – potvrdila nam je sestra, od koje smo doznali da bez problema mogu upisati novu pacijenticu. Ta ordinacija bez nositelja tima ima najmanje pacijentica, njih oko 3.500, što znači da primiti mogu još oko 4.000 pacijentica.

Za razliku od toga, u ginekološkoj ordinaciji dr. Ljiljane

malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

TEORIJA I PRAKSA

!

Žene starije od 75 godina k ginekologu ne dolaze nikada ili samo u slučaju krvarenja.

?

Djevojke mlađe od 15 godina nemaju pravo na primarnog ginekologa.

!

Za starije od 75 godina i mlađe od 15 godina vrijedili bi isti propisi: ne bi imali karton kod primarnog ginekologa, a u slučaju potrebe na pregled bi išle na Odjel ginekologije u varaždinsku bolnicu.

Gal u Ivancu pacijentice ne primaju, a slično je i u ordinaciji Doma zdravlja u Novom Marofu koju vodi dr. Anton Zdilar. - Nazovite nas na kraju mjeseca kada ćemo dobiti informacije iz HZZO-a i točno vidjeti koliko je pacijentica otišlo, neke su i umrle. Ako se oslobodi koje mjesto, rado ćemo vas upisati – rekla nam je medicinska sestra.

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA:

Međutim, ima zanimljiv pr ijedlog kako r iješiti probleme.

- Rješenje postoji i za-

pravo je vrlo jednostavno.

Predlažem da svi ginekološki timovi izbrišu kartone pacijentica starijih od 75 godina osim ginekoloških karcinoma, odnosno da se svaki takav novootkriveni karcinom naknadno prijavi u ginekološku ordinaciju.

Na taj način bismo oslobodili veliki broj mjesta, a posljedica ne bi bilo, jer žene te dobi uopće ne dolaze ginekologu ili traže pomoć isključivo u slučajev ima kr varenja.

Riječ je o hitnom slučaju za što uputnicu za liječenje na Odjelu ginekologije može izdati i obiteljski liječnik – navodi liječnik.

Time zapravo predlaže da za pacijentice starije od 75 godina vrijede isti propisi, kao i za djevojke mlađe od 15 godina.

- Djevojke mlađe od 15 godina nemaju pravo na primarnog ginekologa, a u slučaju da je potreban pregled ili pretraga, obiteljski liječnik ili specijalist školske medicine tada ih upućuje na Odjel ginekologije u bolnicu. Isti propis treba primijeniti i na žene starije od 75 godina – zaključio je dr. Keretić.

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

Dr. Slavko Keretić je u rujnu i listopadu pregledao više od 1.700 pacijentica

6

Intervju tjedna

22. studenoga 2011., br. 392

OTVORENO Dr. sc. Tomislav Domazet Lošo, višestruko nagrađivani mlad

Nemoguće je potpuno J I životinje imaju tumore. Međutim,

pitanje je imaju li sve životinje tumore?

Na to pitanje nije bilo odgovora. A uz pomoć genomske filostratigrafije, ja sam pokazao da imaju predispoziciju Piše: GORDANA IGREC

Američki nacionalni institut za istraživanje raka, koji ulaže ogromna sredstva za istraživanje karcinoma, došao je do zaključka da ona sredstva koja je on uložio u financiranje raka kroz 30 godina ne polučuju rezultate koji bi opravdali te troškove. Oni također tvrde da se iz toga da zaključiti kako se dramatičniji pomak u liječenju tumorskih bolesti nije dogodio.

Oni su rekli da klasična istraživanja u tumorskoj biologiji nisu dovoljna. I sada ostali znanstvenici trebaju dobiti novu perspektivu. Znači, trebaju pogledati na tumorsku bolest iz nekih drugih kutova da bi shvatili što treba napraviti.

Angažirali su grupu fizičara u Americi da organiziraju i vode određenu grupu instituta da bi dali potpuno neovisan pogled iz svojih disciplina.

Nova perspektiva - Tako je i ovo moje istraživanje, gdje mi promatramo tumore u hidri. Znači, mi smo rekli da nećemo promatrati tumore kod ljudi ili kod miševa već da idemo gledati tumore tamo gdje su oni u evolucijskom procesu i nastali. To je kod hidri ili kod spužvi! Jer to je trenutak kad je nešto, nazovimo tako uvjetno: krenulo naopako! Ako razumijemo primarne razloge, možemo možda bolje shvatiti tumore kod ljudi. Znači, to je širenje perspektive da bismo dobili bolji uvid i iznašli nove strategije - kazao nam je to odmah na početku našeg razgovora znanstveni suradnik s Instituta Ruđer Bošković dr. sc.

Tomislav Domazet Lošo, koji je prošle godine zbog svojeg revolucionarnog otkrića na području evolucijske biologije dobio naslovnicu u najprestižnijem znanstvenom časopisu Nature gdje mu je i objavljen znanstveni rad s njegov im otkrićima. S dr. sc. Tomislavom Domazetom Lošom razgovarali smo o revolucionarnom obratu u sferi evolucijske biologije, ali i na području zoologije i medicine, jer je taj mladi znanstvenik s IRB-a otkrio da i tzv. najniži životinjski oblici poput hidri ili žarnjaka i spužvi mogu imati karcinom.

Dr. sc. Tomislav Domazet Lošo diplomirao je na Pr irodoslovno- matematičkom fakultetu u Zagrebu 1997. godine, a doktorirao je u Kölnu u Njemačkoj, da bi na postdoktorsko usavršavanje otišao u čuveni Max Planc Institut. Za svoj znanstveni rad mladi je

znanstvenik Domazet Lošo dobitnik nagrade Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti, nagrade “Željko Trgovčić”, nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika te godišnje nagrade za mlade istraživače tvrtke Shimadzu i IRB-a.

Evolucijska genetika Otkrili ste novu metodologiju kojom je moguće mjeriti ukupnu evolucijsku starost aktivnih gena tijekom svake faze embrionalnog razvitka.

Istraživanje se zasniva na tzv. genomskoj filostratigrafiji. Što je, dakle, genomska filostratigrafija?

Ja se bavim, u principu, evolucijskom genetikom. To je polje unutar biologije koje zanima evolucija gena i genoma.

A genomska filostratigrafija je metoda koju sam ja, možemo tako reći, otkrio, osmislio i ona služi za rekonstrukciju evolucijske povijesti koristeći podatke iz gena i genoma. Ta metoda je pogodna za istraživanje širokog spektra pitanja odnosno evolucijskih događaja. ivne Što ste tom metodom primit je, dokazali? životin vojoj Taj izraz “dokazau po s ti” možda u prirodkoje s iji najbliže nim znanost ima u izac organ m oblicima nije najsretniji, do, i n lu t b e kazi su više svojč a t o s p om k js stveni matematici, n t i t s ćno živo a u prirodnim znamogu imaju vitka nostima mi jednoraz stavno istražujemo, a otkrivamo nešto, postavtumor ljamo određene hipoteze, a kako vrijeme prolazi i kako drugi znanstvenici nastavljaju dalje istraživanja, te se hipoteze ponovno testiraju, dolazi se do novih spoznaja, paradigme se mijenjaju. Znači, znanost nije nikad završen proces, uvijek je u fazi preispitivanja, usavršavanja, dobivanja bolje i cjelovitije Dr. sc. Tomislav Domazet Lošo slike. Tako da ne možemo reći da sam ja išta dokazao. Mene pokazao da sve životinje imaju je zanimalo pitanje kada je tije- predispoziciju za tumore, što je kom evolucijskog procesa prvi jako interesantno jer to znači put nastao tumor. Tumori nisu da primitivne životinje kao što svojstveni samo čovjeku. I živo- su žarnjaci ili morske spužve, tinje imaju tumore. Međutim, koji su po svojoj organizaciji najbliži početnim oblicima u životinjskom stablu, imaju ostoji velika mogućnost razvitka tumora.

To znači, ako bismo proučavali zbrka u javnom te procese u primitivnim živomišljenju između tinjama, moguće je da bismo pojma evolucija i bolje mogli razumjeti sam mehanizam nastanka tumora kod humana evolucija čovjeka, što onda može pomoći u razvoju strategija u liječenju pitanje je imaju li sve životinje tumorskih bolesti. tumore. Na to pitanje nije bilo Kako se to odnosi prema odgovora. A uz pomoć ge- humanoj evoluciji? nomske filostratigrafije ja sam Humana evolucija nije upitna.

p

Postoji velika zbrka u javnom mišljenu između pojma evolucija i humana evolucija. Evolucija nije ništa drugo nego prirodni fenomen za koji uopće nije upitno postoji li. Čovjek je isto dio evolucijskog procesa. To je sasvim jasno, tu uopće nema nikakve dvojbe. Samo je pitanje upotrebe i zloupotrebe znanosti u društvenom kontekstu.

O tome tu može biti riječ. Ovi rezultati nemaju nikakvu konkretnu aplikaciju na humanu evoluciju. Znači, što smo mi okrili da vrijedi za žarnjake, vrijedi najvjerojatnije i za čovjeka.

Kažem najvjerojatnije zato što samo pretpostavljamo da se rezultati koje smo dobili mogu

translatirati i na čovjeka.

A Darwinova teorija evolucije u tom kontekstu?

Evolucijska biologija To je isto općenito greška.

Evolucijska biologija kao biološka disciplina ima svoje korijene puno prije Darwina.

Znači, evolucija nije nastala s Darwinom! Darwin je napravio sintezu i objasnio jedan od važnijih mehanizama, to je selekcija. Ali, evolucijska ideja, ideja o evoluciji života imala je svoj tijek puno prije Darwina. To je jedna stvar. A druga stvar je da ne postoji nešto kao Darwinova teorija. Danas postoji jednostavno evolucijska biologija kao

biološka disciplina, kao jedna grana znanosti koja proučava tijek i razvoj života na Zemlji i to je neupitno. Tu nije riječ o teoriji. Evolucijska biologija je eksperimetalna znanost, znači ona ima svoje teorijske dijelove, ali ona je i eksperimentalna u punom smislu riječi. Postoje eksperimenti u laboratoriju tako da možete proučavati evoluciju u realnom vremenu.

Prema tome, to je fenomen kao i svaki drugi. Kao što postoji činjenica da postoji gravitacija koju možete osjetiti u svakodnevnom životu i možete promatrati njezin utjecaj na zvijezde i planetarni sustav, tako isto možete promatrati i evoluciju

Intervju tjedna

22. studenoga 2011., br. 392

7

i znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković, o uzrocima pojave karcinoma

o eliminirati karcinom u laboratoriju ili prirodi, a isto tako vidite njezine efekte kroz duge vremenske periode u smislu paleontoloških dokaza i slično.

Odakle, međutim, interes za ovakvu problematiku?

Evolucijska biologija je srž biologije. Ona daje dublji smisao razumijevanju bioloških fenomena jer ako poznajemo mehanizme evolucije, onda možemo shvatiti općenito i biodiverzitet i ustrojstvo živih bića: čovjeka, životinja, biljaka. Ona omogućuje i određena predviđanja. Znači, vi možete znajući evolucijske mehanizme predviđati kako će se biološki sustavi ponašati, što će se događati u narednom vremenu. Naravno, to nisu neke konkretne i precizne predikcije, ali možete imate zdravu osnovu razumijevanja mehanizama ponašanja stanica, organa, organskih sustava, populacija, pa i cijelih eko sustava.

Znači, evolucija je srž biologije.

Koliko dugo ste se bavili spomenutim istraživanjima?

Jedno istraživanje ide iza drugoga. Kad otvorimo jedno, onda to otvori dosta drugih pitanja, pa onda idemo u nastavak tog istraživanja. Tim istraživanjem se bavimo zadnjih 11 godina. U to istraživanje se

z

a tumore rješenja nema jer je to sistemska bolest

krenulo 2000. godine na početku mojeg doktorata. U prosjeku od nove ideje do publikacije u nekom časopisu treba vam sigurno oko tri do četiri godine.

Tko je financirao istraživanje?

Sad, kako koja. Ono što je objavljeno u “Nature”, najvećim je dijelom financirao Fond jedinstva uz pomoć znanja, to je fond Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa, koji je prepoznao vrijednost tog projekta. Isto tako informatički dio istraživanja financirala je

Zaklada Adris, naša najveća korporativna zaklada koja je pomogla da opremimo laboratorij u bio-informatičkom smislu. I imamo zajedno s prof.

Ugarković, voditeljicom ovog laboratorija, temeljni projekt od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Naravno, tu ne smijemo zaboraviti da je dobar dio mojih istraživanja dio kolaboracije s međunarodnim Institutom Max Planck za evolucijsku biologiju u Ploenu, koji je u velikoj mjeri participirao u ovim istraživanjima.

OSOBNO

Znanost je potplaćena

Karcinom I životinje mogu imati karcinom? Znači i morske spužve mogu imati karcinom?

Za morske spužve još nemamo rezultata. Ali po onome što smo izračunali, oni imaju predispoziciju za razvoj tumora. Zanimljivo je da u literaturi takvi podaci ne postoje, sad je pitanje da li to zbilja postoji ili ne postoji, ali jedna srodna grupa su žarnjaci. U tu skupinu spadaju meduze ili hidre, oni definitivno mogu imati tumore.

Za njih se isto tako nije znalo, ali moja zadnja istraživanja iz Kiela su pokazala da imamo dva soja hidre koja imaju prave tumore, za što ja mislim da je veliko otkriće, jer je prvi put pokazano da takvi životinjski oblici mogu imati tumore. Znači, stvarno smo to pokazali. Molekularno smo karakterizirali te tumore i zbilja jesu tumori i nalikuju tumorima kakve možemo naći kod sisavaca u nekim molekularnim karakteristikama. Što te spoznaje, međutim, znače za čovjeka i za liječenje karcinoma kod čovjeka?

Naravno, svi žele rješenje i medicina općenito nastoji pomoći čovjeku koliko je god to moguće, i osloboditi ljude muka. Bolesti kao karcinomi nisu jednostavne. Karcinome neki smatraju sustavom bolesti, to nije jedna bolest, a na genetičkoj razini to je definitivno tako. Ako razumijemo primarne

Globalna komponenta znanosti U kakvom su odnosu vaši dokazi o evoluciji i kršćanski nauk “da smo svi na sliku i priliku Božju”?

Mi svi jesmo definitivno na sliku i priliku Božju. Ono o čemu evolucija govori je mehanizam nastanka, a ne smisao nastanka. Mi ne možemo Bogu staviti ograničenje kako će on stvoriti svijet ili kako će stvoriti čovjeka. On stvara kroz najfantastičnije načine i kako želi, pa tako i s čovjekom.

Znači, sam mehanizam nastanka je evolucijski nastanak. To u nikakvom smislu ne proturiječi nauku Crkve koji govori da smo mi kao osobe slika i prilika Božja. Znači, evolucija govori samo o materijalnom

segmentu ljudskih osoba.

Ima li suvremena znanost dovoljno prostora za kreativnost i da se mašta razmaše ili se ide prema birokratiziranju znanosti?

To je dobro pitanje. Ona teži birokratizaciji.

Je li znanost u svojoj biti predodređena da prekoračuje sve granice? Kako one individualne tako i nacionalne, kolektivne i slično?

Znaost jest univerzalna kao i umjetnost. Ona ima definitivno globalnu komponentnu. U to uopće nema sumnje.

Koliko znanost služi dobrobiti čovječanstva?

Možda je prvo pitanje: što je dobrobit čovječanstva? Ali ako

uzmemo da je znanost nešto će povezivati ljude, što će činiti život ljepšim, ugodnijim, lakšim, pojednostavljenim, što će pomagati nekome, znanost bi u svakom slučaju trebala ići u tom smjeru, trebala bi tome doprinositi. Međutim, kao i sve čovjekove aktivnosti, ona može služiti sebičnim interesima. Samo je pitanje tko kontrolira znanost? Ja bih rekao da u principu znanstvenici imaju tu altruističnu komponentuAli znanost se ne sastoji samo od znanstvenika, ona obuhvaća širi okoliš i onda se postavlja bitno pitanje: tko kontrolira znanost? Sama znanost po sebi nije niti dobra niti loša, ali može služiti za dobro ili loše.

razloge, možemo možda bolje shvatiti tumore kod ljudi. Znači to je širenje perspektive da bismo dobili bolji uvid i iznašli nove strategije.

Može li, međutim, odatle doći riješenje?

To ne znamo. Iskreno mislim

da ne može doći rješenje, ali može doći poboljšanje. Za tumore jednostavno rješenja nema. Iz jednostavnog razloga, zato što je to sistemska bolest.

Znači, životinjskom organizmu je svojstveno da razvija tumore nakon nekog vremena.

To je cijena kompleksnosti, naše višestaničnosti da imamo problem s tumorima. On će uvijek postojati. Ali ono što se može napraviti je smanjiti njegovu incidenciju. Ali da će se eliminirati kao pojava, to je najvjerojatnije nemoguće.

Bili ste sportaš. Koliko ste “fair playa” prenijeli u znanost? I koliko bavljenje sportom može pridonijeti kvalitetnijem bavljenju znanošću?

Sport je važan. Po meni, bilo koja aktivnost koja se radi predano je vrijedna. I sport i znanost je stil življenja. Ako imate sportsko iskustvo, nije teško biti u znanosti, jer imate slična pravila ponašanja. Drugačije stvari radite, ali su slična pravila ponašanja. Znači, stil života, predanost radu i onda dugotrajni napori i - dolazite do rezultata.

Znanost nije običan posao, sport nije običan posao.

To su aktivnosti koje traže potpunu osobu.

Kako ste si posložili prioritete u znanstvenoj karijeri? Što se tiče dohotka, znanost je potplaćen posao. To je općepoznata stvar i tko je u znanosti uglavnom nije tu radi zarađivanja novaca.

Možda neki i jesu, ali velika većina ljudi nema priliku zaraditi nešto što bi se smatralo uspjehom. Ja bih rekao: debelo potplaćen posao. Ali ljudi ga rade zato što je to životni stil, zato što ga vole!

Vaš je otac umirovljeni admiral HV-a. Kako je profesija vašeg oca utjecala na vas?

Moj otac je vojnik u svakom slučaju. Ali njega je oduvijek zanimala znanost i matematika. Tako da on ima matematički način razmišljanja, koji je utjecao i na mene.

Da vidim kako se stvar i postavljaju, kao se razdvaja bitno od nebitnoga. Tako da su njegovi interesi imali utjecaja i na moju karijeru.

IZDVOJENO Za znanstvenika je loše biti uvijek na jednom mjestu dugo vremena jer se tako ideje brzo iscrpe

Financijski centri moći kontroliraju sve, pa i znanost Tko, dakle, kontrolira znanost danas u svijetu?

Tko? Onaj tko kontrolira sve drugo. Tko kontrolira političke procese. Tko kontrolira financije, taj kontrolira i znanost.

Naravno, u našoj glavi nas nitko ne kontrolira ili barem mislimo da nas nitko ne kontrolira. Ali na globalnoj razini, financijski centri moći kako kontroliraju medije, države ili bilo što drugo, tako i kontroliraju i znanost.

Mora li današnji znanstvenik biti svestrano obrazovan?

I da i ne! Ovisi. Bilo bi dobro da je svestrano obrazovan.

Ako želi biti promišljatelj, bilo bi dobro da je svestrano i široko obrazovan jer to daje na kvaliteti i potiče maštu i omogućuje bolji znanstveni rad. Ali u današnjoj znanosti to i ne mora biti tako. Ljudi se specijaliziraju za jedno i u tome su eksperti. Ja mislim da je to općenito izazov za obrazovanje: kako proizvesti ljude široke naobrazbe i širokog spektra interesa. To svakako nije lako. Ali u svakom slučaju slažem se da bi tome trebalo težiti što je više moguće.

Na kojim novim projektima trenutno radite?

Radimo na puno toga. To je isto veliki problem, kako postoji općenito velika poplava informacija u životu na svim razinama, tako postoji i u znanosti. I zapravo, koliko je zanimljivih i otvorenih pitanja, toliko je kolega koji žele suradnju i stvarno je velik broj projekata na kojima radim. Vjerojatno ću morati i odustati od nekih jer ne stignem. No s kolegama radimo u laboratoriju na rekonstrukciji prvog sisavca odnosno prvog kralježnjaka! A počiva na filostratigrafiji. Nadam se da ćemo u vezi toga uspjeti

uskoro i objaviti rad. Nakon toga radimo na istraživanjima tumora. Pa onda radimo s kineskim znanstvenicima isto uz pomoć filostratigrafije na kamenici. Kamenica je interesantna u komercijalnom smislu i biološki. Došli smo do interesantnih otkrića vezanih uz evoluciju baš kod istraživanja na kamenicama.

Jeste li zadovoljni odjekom svojih istraživanja?

U svakom slučaju – da! To je dio rada znanstvenika. Znači, planiranje eksperimenta, osmišljavanje, provedba i pisanje i publiciranje rada.

Plasiranje informacije o znanstvenom radu u medije. Znači, sami znanstvenici moraju pripremiti teren da se takvo nešto i dogodi!

Doktorirali ste u Kölnu. Zašto ste se vratili, kakvi su uvjeti rada tamo, a kakvi ovdje?

Rođen sam u Hr vatskoj, volim tu živjeti, tu je moja domovina. Ali ako gledamo općenito, znanstvenici su jako mobilni. I nama je takav stil života da ne možemo nikad reći da smo se vratili ili da smo ostali. Ne možemo se nikad vratiti niti ostati. Zapravo, kolamo po laboratorijima po

svijetu ovisno o drugim faktorima. A i sam sustav znanosti je u Zapadnoj Europi i Americi organiziran tako da potiče mobilnost znanstvenika. Znači, nije ideja da vi budete na jednom mjestu dugo vremena.

To je znanstveno loše zato jer se jednostavno iscrpe ideje.

Tako da ne mogu reći da sam se ja vratio ili ostao, ili bilo što. Trenutno se nalazim na Institutu “Ruđer Bošković” gdje pokušavam napraviti istraživanja meni zanimljiva, a što će se dogoditi kasnije, to ovisi i o tijeku znanstvenih događaja.

8

Život

22. studenoga 2011., br. 392

ISTRAŽUJEMO Broj prijavljenih kaznenih djela na grobljima ne odgovara stvarnoj situaciji

Kradu im lampaše i cvijeće i stavljaju na svoje grobove?!

J Kupovala lampaše i za kradljivce te im

ostavljala poruke moleći ih neka uzmu jedne, a druge ostave. Bez uspjeha Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Svaki dan kada odlazim na groblje odlazim s knedlom u grlu jer se bojim vidjeti što je opet ukradeno – ispričala nam je vidno potresena 58-godišnja čitateljica. Ona je samo jedna od brojnih građana Varaždina koji iz tjedna u tjedan emotivno proživljavaju krađe s grobova svojih umrlih. Kako doznajemo, kradljivci ne biraju. S grobova, osim bakrenih konstrukcija koje mogu prodati, kradu i lampaše, cvijeće, figurice... Policija tvrdi da kradljivci uglavnom kradu kako bi ih mogli prodati, no neki naši čitatelji sumnjaju kako kradljivci pljačkaju grobove kako bi imali čime ukrasiti grobove svojih umrlih.

Jedan gospodin s kojim smo razgovarali kaže kako je nakon uzastopnih krađa s njihovog obiteljskog groba odlučio lampione označiti fluorescentnim znakom „x“ na podnožju, kako bi im, ako nestanu, mogao ući u trag. Nakon nekog vremena, lampioni su zaista i nestali, a naš čitatelj zaputio se u potragu. Lampione je pronašao na grobu nedaleko obiteljskoga groba.

Duševna bol - Iako se kroz godine nakuplja i financijska šteta, to je najmanja stvar koja me kod ov ih krađa zabr injava. Ne želim odlaziti na groblje iz dana u dan svojim najmilijima i umjesto razmišljati o njima, brinuti se o kradljivcima – kaže čitatelj. Čitateljica koja nam se obra-

tila kaže kako joj proteklih pet godina kradljivci kontinurano kradu cvijeće i druge sitnice s obiteljske grobnice. Na pitanje je li krađe prijavljivala, kaže kako je tek nedavno odlučila to prijaviti i to na nagovor kćeri.

- Znam neke ljude koji su prijavili krađe, pa od toga ništa nije bilo – kaže čitateljica koju je ipak ugodno iznenadila spremnost na suradnju na koju je naišla kod policije. – Stvarno S ih moram pohvaliti, va, grobo enih bili su akr izuzetosim b cija koje no ljuuk bazni i konstr dati, kradu ro objasnip mogu še, cvijeće, li su mi a p na koji lam e... nač in se figuric ubuduće trebam postav iti – kaže.

S knedlom u grlu idu na groblje sjećati se svojih najmilijih

Apel na moral Raspitujući se dalje među ljudima o krađama na groblju naišli smo na svakakve ideje očajnih ljudi kako sačuvati stvari od kradljivaca. Jedna je gospođa tako počela sve cvijeće, lampaše i druge stvari kupovati u duplim količinama ostavljajući poruku kradljivcima što je kupila posebno za njih te moleći neka njoj ostave njezino. Moramo li spominjati da ta taktika nije upalila? Jer kako apelirati na moral i empatiju osoba koje kradu praktički bezvrijedne sitnice s tuđih grobova i onda ih stavljaju na grobove svojih umrlih ili ih prodaju?

Mole da prijavljuju krađe I Uprava Varaždinskoga groblja svjesna je činjenice da se na grobovima događaju krađe. Kažu kako je prema njihovim saznanjima vrlo teško ući u trag počiniteljima. - Iako smo uveli smo sustav videonadzora na ulaze u Varaždinsko groblje te redarsku službu koja obilazi groblje 24 sata na dan, krađe se i dalje događaju, no možda u manjoj mjeri. Godišnje se nama prijavi desetak krađa i ve-

ćina korisnika razumije da nažalost tu nema pomoći jer se ukradeni predmeti ne iznose s groblja već se stavljaju na druge grobove unutar groblja. S druge strane, vandalizam na Varaždinskom groblju u odnosu na neka druga zaista je rijedak slučaj. Groblje je mjesto gdje su ljudi emotivno vrlo osjetljivi i naravno da svaka krađa povrijedi, a pogotovo na groblju. Nažalost, ima ljudi koji iz nekog razloga kradu

stvari s grobova i teško ih se otkriva. Ono što možemo je zamoliti da se to ne čini jer je to zaista emotivni šok za korisnike kojima se to događa - poručuju iz Parkova te mole građane da i dalje prijavljuju krađe. - Kad znamo gdje moramo ići, onda pomoću redarske službe imamo mogućnost češće obilaziti grobove na kojima se krađe događaju, pa možda možemo ući u trag počiniteljima - zaključuju.

Kradu čak i stare figurice

IZDVOJENO S obzirom na to da materijalna šteta uglavnom ne prelazi 1000 kuna, ljudi ne prijavljuju krađe

Potraga otežana i zbog zakašnjelih prijava K a ko s u n a m rekli brojni naši sugrađani, iako ih krađe s grobova jaku uznemiruju, uglavnom ih ne prijavljuju jer misle da nema smisla.

– Neugodno mi je ići prijaviti krađu dva lampaša i jedne vaze koji ne koštaju niti 100 kuna – kaže jedna gospođa.

Zato statistički gledano, broj krađa na Varaždinskom groblju nije velik, pa tako u posljednih mjesec dana nema niti jedne prijavljene

krađe. - Radi se uglavnom o sitnicama i materijalna šteta rijetko kada prelazi 1000 kuna, pa ljudi valjda procjenjuju da im se zbog toga ne isplati prijavljivati krađe –

kaže glasnogovornik PU međimurske Krunoslav Gosarić. Glasnogovornica PU varaždinske Marina Kolarić kaže kako policija ne može učiniti ništa ukoliko nema saznanja o krađama. – Ljudi sami procjenjuju ima li smisla ili ne prijaviti krađu, ali svakako bi bilo dobro da je i policija upućena u stvarno stanje na terenu – kaže Kolarić.

Prevencija - Tijekom ove godine, u PU međimurskoj zabilježeno je 13 kaznenih djela vezanih

uz groblje, no vjerujemo da su crne brojke puno veće – rekao je Gosarić. – Kradu se

U

policiji pretpostavljaju da bi povećanje broja nadzornih kamera doprinijelo prevenciji

vaze, lampaši i druge sitnice i sva ta djela su, s obzirom na malu materijalnu štetu, u domeni privatne parnice i progona na temelju privatne

tužbe, pa kada to objasnimo ljudima, oni često odustanu od prijave - ističe Gosarić, kao i to da je potraga za počiniteljima izrazito otežana i jer velik dio prijava za krađu policija dobiva sa zakašnjenjem, s obzirom na to da ljudi ne obilaze groblje svakodnevno. - Stalni video nadzor na groblju nemamo, ali jako dobro surađujemo s Čakomom (komunalno poduzeće koje vodi brigu o groblju) i imamo kontinuirane ophodnje kako bismo kaznena djela na groblju smanjili na najmanju moguću mjeru – ističe Gosarić.

Na Varaždinskom groblju video nadzor je u funkciji, no snima samo ulaz i izlaz s groblja, a u policiji pretpostavljaju da bi povećanje broja nadzornih kamera doprinijelo boljoj situacijskoj prevenciji. Što se tiče osiguranja, obilaska i provođenja nadzora na Varaždinskom groblju, policija ističe da je suradnja s poduzećem Parkovi zadovoljavajuća i kontinuirana, tako da vandalizam i slični događaji na Varaždinskom groblju nisu zamijećeni, a niti su ih građani prijavili unazad godinu dana.

22. studenoga 2011., br. 392

Građani, pozivamo vas u utorak 29. studenoga 2011. godine od 16 sati u Sportsku dvoranu Graberje na druženje s Dragutinom Kranjčecom, vašim kandidatima iz 3. izborne jedinice i Darinkom Kosorom!

Oglasi

9

10 Čitatelji zovu

22. studenoga 2011., br. 392

(NE)LOGIČNO

I TOGA IMA Oštetio vozilo zbog rupa na cesti i traži nadoknadu štete

„Oštećenje nije bilo trenutno“

Radovi gotovi, rupe ostale. Svi nedužni?!

Od četiriju očitovanja koja je dobio na svoj zahtjev za nadoknadu štete na automobilu, Davora Levatića iz Trnovca najviše je začudilo ono što su mu odgovorili iz Varkoma. – Jasno su mi napisali da moj zahtjev u cijelosti odbijaju i smatraju neosnovanim. Ali napisali su i to da ga odbijaju zato što automobil nisam oštetio „trenutno“ – rekao je.

Doista, u njihovom očitovanju piše da iz zapisnika Postaje prometne policije Varaždin (policiju je 7. listopada pozvao Levatić) „nedvojbeno proizlazi da predmetno oštećenje vozila nije nastalo “trenutno” zbog udara u rupu na kolniku koja bi bila neprimjerena prirodi posla (izgradnja kanalizacijskih priključaka) koji se obavljao u dijelu Nove ulice u Trnovcu“.

– Iz toga proizlazi da bi mi štetu priznali da sam automobil oštetio prolaskom kroz jednu ogromnu rupu, ali ne priznaju to što se vozilo oštetilo nakon što sam nekoliko dana zaredom prelazio po više rupa. Je li to logično? Nisam siguran, posebno zato što sam automobil oštetio nakon što su oni u ulici završili s radovima – kaže Levatić.

MALI VODIČ

Tko je što?

OPĆINA TRNOVEC: Jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi Nova ulica. ŽUC: Županijska uprava za ceste, ustanova u čijoj je nadležnosti održavanje Nove ulice.

VARKOM: Tvrtka koja je gradila kanalizacijske priključke i zbog toga prekopala Novu ulicu.

PZC VARAŽDIN: Tvrtka koja ima ugovor sa ŽUCom o održavanju cesta.

Asfaltirali su Novu ulicu.

J Davor Levatić je dobio odgovore iz ŽUC-a, Varkoma, PZC-a i Općine Trnovec, ali ne samo da svi poriču

odgovornost, nego krivnju prebacuju jedni na druge Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Radovi gotovi, rupe ostale, ali nitko nije kriv. Varkom je u Novoj ulici u Trnovcu radi gradnje kanalizacijskih priključaka prekopao cestu kod svakog kućnog broja, a nakon što su svoj posao dovršili, cesta nije bila sanirana više od mjesec dana. Davor Levatić, koji živi u toj ulici, zbog rupa je oštetio svoj automobil i odlučio tražiti nadoknadu štete.

Prava zavrzlama O tome smo pisali prije dva tjedna. No od tada je nastala prava zavrzlama. Davor je u Županijsku upravu za ceste (ŽUC), Varkom, PZC Varaždin i Općinu Trnovec Bartolovečki poslao zahtjev za nadoknadu štetu. Uspio je dobiti sva četiri odgovora, ali u njima ne samo da svi poriču odgovornost, nego krivnju prebacuju jedni na druge! - U ŽUC-u su me uputili na Varkom, u Varkomu su rekli da nisu odgovorni i uputili su me na Općinu i PZC, u PZC-u su također zanijekali svoju odgovornost i uputili me da se javim ŽUC-u i Varkomu, a u Općini me nisu ni na koga posebno uputili, ali su se potužili da su i oni nezadovoljni zbog stanja cesta u Trnovcu – sliježe ramenima Davor.

Kako je to moguće? Nova ulica nalazi se na području općine Trnovec Bartolovečki, za njezino održavanje nadležan je ŽUC, radove je izvodio Varkom, a cestu je sanirao PZC. Prije nego je Varkom počeo s gradnjom priključaka, pribavili su suglasnost ŽUC-a u kojoj je navedeno da „sve eventualne štete izazvane radovima, kao i štete trećim osobama snosi izvođač radova“. Sukladno

tome, ŽUC je našeg čitatelja uputio na Varkom. Ali u toj tvrtki tvrde da oni nisu odgovorni, jer su „uredno provodili zatrpavanje rovova i sanaciju do nivoa pripreme za asfaltiranje“.

Ugovori i dogovori - Imam fotografije na kojima se vidi u kakvom je stanju bila cesta. Čak sam vidio da je općinski komunalni redar organizirao da se rupe zatrpaju nakon što su radnici Varkoma otišli – komentira Davor.

No, prema Varkomu, tako je otprilike i trebalo biti. „Završna sanacija asfaltiranjem provedena je od strane PZC-a Varaždin nakon dovršetka svih radova na izgradnji priključaka, a sve sukladno prethodnom dogovoru Općine i PZC-a“, pojašnjavaju u očitovanju koje su poslali Davoru. Prethodni dogovor se, međutim, ne spominje u pisanom odgovoru PZC-a niti u onom Općine Trnovec. U PZC-u su pojasnili da sa ŽUC-om imaju

č

ini se kao da me namjerno vrte u krug. Ali neću odustati, kaže Davor ugovor o redovnom održavanju cesta, ali u vrijeme oštećenja Novu ulicu nisu održavali, a ni rekonstruirali. Cestu su asfaltirali, ali tek nakon što su im to naložili iz ŽUC-a. Bilo je to krajem listopada, a Davor je automobil oštetio 20-ak dana ranije. Tko je što ugovarao, a što dogovarao, njega ne zanima. – Čini mi se kao da me namjerno vrte u krug ne bih li odustao. Ali neću, pa makar morao nekoga tužiti – zaključio je Davor.

OPĆINA TRNOVEC BARTOLOVEČKI Zanimljivo je da nitko ne poriče da je Nova ulica u Trnovcu bila puna rupa

Važno, a nije se dogodilo Tko je izvodio radove nakon kojih su u Novoj ulici ostale rupe, poznato je. Međutim, u priči o rupama u toj ulici možda su važni i radovi koji uopće nisu počeli. Odmah nakon izgradnje kanalizacijskih priključaka, trebala je početi kompletna rekonstrukcija prometnice, u sklopu koje je predviđena i izgradnja nogostupa. Investitori su Županijska uprava za ceste i Općina Trnovec

Bartolovečki. No plan se izjalovio, jer su na natječaj za izvođača podnesene žalbe zbog čega radovi nisu mogli odmah početi, nego su odgođeni.

Iz toga je jasno da cesta nije trebala više od mjesec dana biti u lošem stanju. Štoviše, za to su vrijeme trebali trajati radovi na kompletnom uređenju. No taj plan je propao, a na rupe nitko (pre)dugo nije reagirao.

PROBLEM U varaždinskoj Krležinoj ulici stanari vode bitku s bezobraznim vozačima i asfaltom punim rupa

Jure po nogostupu kraj djece koja pješače u školu

Kad djeca idu u školu, vozači se voze po pločniku

- Vodim ujutro sina u školu i iziritirana sam ponašanjem drugih roditelja. Na dijelu Krležine ulice namijenjenom pješacima, po nogostupu, voze se auti. Gužva je, ne da im se čekati, pa bez obzira na drugu djecu skrenu s ceste da bi se brže dovezli. Situacija je još gora kad pada kiša, špricaju sve oko sebe – javila nam je majka dječaka koji polazi 6. OŠ.

Da si “muke po čekanju” vozači skraćuju vozeći se po nogostupu, potvrdili su nam i poje-

dini stanari ulice. Varaždinska policija utvrdila je pak da se radi o “prometnoj anomaliji” i da je takvo ponašanje viđeno tijekom nedavno izvođenih radova. Ipak, poručuju da se tim dijelom ulice ne smije voziti, da je kazna za taj prekršaj 300 kuna i da će pojačano nadzirati promet na tom dijelu ulice.

Bezobrazna vožnja nije jedini problem na tom neprometnom dijelu Krležine. - Asfalt na nogostupu pun je rupa, kad kiša pada sve nam se slijeva

u dvorišta. Djeca zbog toga prelaze na cestu.

Voda u dvorište Dio asfalta riješili su kad se radio rotor u Jalkovečkoj, a nas su zaboravili. Sad se radio i novi sloj asfalta na cesti, a naših 100 metara opet ništa – priča nam stanarka ulice. U Županijskoj upravi za ceste (ŽUC), koja je izvodila radove, uputili su nas u gradski Komunalni odjel zadužen za nogostupe. Ove godine nije bilo dovoljno

financijskih sredstava. Uređenje tog nogostupa planirat će se za sljedeću godinu, a to bi ujedno značilo i rješavanje oborinskih voda – kaže komunalni pročelnik Marijan Bakulić. Čitateljica je upitala misle li u Gradu ikad urediti zeleni pojas na tom potezu, kao što su to učinili pojedini stanari, no tako nešto nije u planu. Taj dio u budućnosti bi im mogli oduzeti jer bi tamo mogao osvanuti drugi kolnik, objasnio nam je Bakulić.

22. studenoga 2011., br. 392

Oglasi 11

12 Čitatelji zovu BUKA, NEREDI, ALKOHOL...

!

Tijekom ove godine u tom su ugostiteljskom objektu zabilježena dva slučaja narušavanja javnog reda i mira: 14. ožujka oko 1:10 sati i 15. svibnja oko 2:15 sati.

Protiv počinitelja su podneseni optužni prijedlozi Prekršajnom sudu, izvijestili su iz policije.

?

Policijski su službenici proveli niz kontrola vozila i osoba u njegovoj neposrednoj blizini zbog prijava građana.

Također, provedene su kontrole u sklopu operativnih akcija, posebice “Alkohol”.

POTREBNA RJEŠENJA

!

Navedeni objekt posjeduje rješenje o udovoljavanju uvjeta za zaštitu od buke.

Kako do sada nije bilo prijava, nije bilo ni poduzimanja mjera od strane sanitarne inspekcije, izvijestili su Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.

?

Da ugostiteljski objekt posjeduje nalaz o provedenim mjerama za zaštitu od buke potvrdili su i u PU varaždinskoj.

Državni inspektorat pak nije izricao mjere jer nije nadležan za provođenje inspekcijskog nadzora po pitanju buke.

22. studenoga 2011., br. 392

ISTRAŽUJEMO Je li za buku i prometne nesreće kriv caffe bar kod N. Marofa?

(Ni)je kriva Vapnara J Našem čitatelju dosta je bučnih gostiju “Vapnare” te upozorava da je više nesreća otkako radi taj noćni

bar. Vlasnica lokala navodi da su to insinuacije. Ističe da buka nije prekomjerna, što je potvrdila i inspekcija Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Dosta mi je buke koja dopire s terase Vapnare” galamu i psovanje gostiju tog noćnog bara te njihova stalna turiranja automobilima u noćnim satima! Zbog svega toga nemam mira, noću se budim i ne mogu spavati - požalio se Stjepan Valent iz Strmca Remetinečkog kod Novog Marofa.

Buka, galama...

Najgore je u dane vikenda, kada, tvrdi naš čitatelj, u taj caffe i noćni bar dolaze i gosti i iz drugih krajeva, Zagorja, Koprivnice i Međimurja.

- Čim netko grakne, probudim se i ne mogu više zaspati. Prije dva, tri mjeseca gosti iz noćnog bara naganjali su se po ulici skroz do pruge! Bojim im se Od 2008. do danas na pružnom prijelazu četiri prometne nesreće, nijedna nije povezana s Vapnarom, izvijestili su iz policije bilo što reći, jer jednom sam to učinio, pa su me pitali da mladi nisu bili kod kuće, već li su mi prozori još cijeli. A samo stariji članovi obitelji da ne govorim o parkiranju koji su mislili da se potpisuje Novomarofski gradonačelnik Darko Hre- imovinsko-pravne poslove Ispostave Novi svojih automobila ispred moje nešto za naselje. Nitko nema nić potvrdio je da je 2009. godine dobio Marof također su upoznati s peticijom. kuće. Ostavljaju ih bez pardo- ništa protiv nas, mnogi su peticiju mještana, ali poručuje da on osob- Ona je, kako nam je rečeno, proslijeđena na – ogorčen je Valent. Tvrdi susjedi gosti našeg lokala i dono nema nikakvu ingerenciju nad radnim nadležnim inspekcijama. Inače, radno da nije jedini kojem smetaju laze ujutro u Vapnaru na kavu vremenom ugostiteljskih objekata, osim vrijeme ugostiteljskih objekata propisabučni gosti Vapnare. Zbog - tvrdi vlasnica, koja je odmah kod odobravanja jednokratnih dozvola no je zakonom, a ugostiteljski objekt u buke su 2009. godine potpisiznala tko se žali jer za produženi rad, a to je obično vezano Strmcu registriran je kao caffe bar čije je vali peticiju koju su predali im taj susjed, radno vrijeme od 6 sati do 24 sata i kao uz blagdane, proslave ili slične prigode. u Grad Novi Marof. kaže, stalno m li s i U Uredu državne uprave u Varaždinskoj noćni bar čije je radno vrijeme od 21 sat m - Peticiju je potpiradi prožupaniji, Pododsjeku za gospodarstvo i do 6 sati. (dp) ravi salo šestero susjebleme. da je p ovom g da, no dobili smo - Ne je n razlog voljstvu odgovor da je m o g u na kojoj nikog nije ni bilo! posjete policije zbog njegovih lokomotive - upozorio je naš o buka u dozvoljeb i t i Želim naglasiti da imamo sve poziva, ali da novinare ipak čitatelj čija kuća gleda na nezad ncija, jer nim granicama. odgo- potrebne dozvole za rad i ne nije očekivala. spomenuti nezaštićeni pružni kure t ima n o k Međutim, kad su v o r n a kršimo nikakve propise, što je prijelaz. v bra o g je gosti na terasi, to je z a p o - utvrdila i inspekcija.

Za vlasnicu caffea i noćnog Više nesreća? n vrdi t , l a k neizdrživo – tvrdi naš našanje bara “Vapnara” bilo kakva Zanimljivo je da je ovdje Međutim, nije buka sve što lo a c i n čitatelj pokazujući obag o s t i j u povezivanja njezinog lokala s i prije nas bio ugostiteljski već godinama smeta našem s vla vijest sanitarne inspekcije izvan lokala objekt, ali problemi su se čitatelju. učestalim prometnim nesrećaMinistarstva zdravstva i socii njihovu galamu javili otkako smo ga mi kupili.

- Otkako je noćnog kluba, ma su neutemeljena. jalne skrbi koja je na temelju kad dolaze ili odlaze kući.

- Da se zbog našeg bara Mislim da je u pozadini svega sve je više prometnih nesreća njihove pritužbe ometanja Zbog prijava tog susjeda konkurencija, jer njegov brat na obližnjem pružnom prije- češće događaju prometne bukom provela nadzor. dosad smo već imali niz in- ima lokal u neposrednoj bli- lazu i na cestama, u kojima nesreće, čiste su insinuacije i Vlasnica caffe i noćnog bara spekcija i zbog njegovih po- zini, pa mu očito smeta što su sudjelovali oni koji su prije gluposti. Što god da se dogoRenata Jambrec za peticiju ziva svakog vikenda mi je u gosti umjesto tamo dolaze toga bili u Vapnari i konzu- di, ispada da je kriva Vapnara. kaže da ljudi nisu ni znali što lokalu policija. Jednom su čak k nama – komentirala je vla- mirali alkohol. Nije nam se To je već prevršilo svaku mjepotpisuju. došli u nadzor jer je taj susjed snica i priznala kako je već jedanput u noći dogodilo ru – komentirala je Jambrec i - Peticija se potpisivala kada prijavio da se buči na terasi navikla na stalne inspekcije i da nas probudi zvuk kočenja najavila tužbu protiv susjeda.

Radno vrijeme - prema zakonu

ODGOVOR Od 2008. godine do danas na pružnom prijelazu u Strmcu Remetinečkom 4 prometne nesreće

Policija: Ni jedna nesreća nije povezana s Vapnarom

Novomarofčani još pamte nesreću s početka godine

Na nezaštićenom pružnom prijelazu u Strmcu Remetinečkom kod Novog Marofa od 2008. godine do danas dogodile su se ukupno četiri prometne nesreće od kojih su u tri slučaja vozači ili putnici u vozilima zadobili lakše tjelesne ozljede, a u jednom slučaju je kod vozača utvrđena koncentracija alkohola od

0,84 promila. Uzroci prometnih nesreća su nezaustavljanje na pružnom prijelazu, a ni u jednom slučaju se nije došlo do saznanja o povezanosti prometne nesreće s navedenim ugostiteljskim objektom – izvijestili su u odgovorima na naš upit iz Policijske uprave varaždinske.

Ipak, Novomarofčani još

pamte stravičnu prometnu

u

zroci prometnih nesreća su nezaustavljanje na pružnom prijelazu, izvijestila je policija nesreću koja se nije dogodila

na tom pružnom prijelazu, već u središtu Novog Marofa kod bolnice. U toj nesreći, koja se dogodila početkom veljače ove godine, poginulo je dvoje ljudi.

Nesreću je skrivio mladić u ranim jutarnjim satima, koji se, kako su pričali očevici, vraćao kući pijan upravo iz tog noćnog bara.

22. studenoga 2011., br. 392

Oglasi 13

14 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti

22. studenoga 2011., br. 392

ČITATELJI PIŠU Kako izgledaju i što nam poručuju predizborni plakati

Umjesto “u sridu”, pogodili “u ništa” Posljednjih tjedana kuda god pogledate, predizbornih plakati. No jeste li ih stvarno i vidjeli, a ne samo uočili, jeste li zapamtili, a ne samo ovlaš pročitali poruke napisane na tim plakatima, ključna su pitanja koja muče sve političke stranke koje su krenule u izbornu utrku, jer ako plakat vi kao birač niste dobro promotrili i niste zapamtili poruku koju vam on prenosi, on nije ispunio svoju svrhu i postaje bačen novac.

Pa da skeniramo kako izgledaju i što nam poručuju predizborni plakati dva najveća politička rivala. Vizualno, i HDZovi i Kukuriku plakati su u dizajnerskom smislu napravljeni katastrofalno loše.

Pitate se zašto? Pa ima li na njima imalo nečega što vam je privuklo pažnju? Što je zanimljivo, maštovito, simpatično?

Nema ama baš ničega. Pa ni u tragovima. No što je s porukama ispisanim na plakatima? Jesu li one pamtljive, efektne, imaju li težinu?

Kukuriku koalicija: konstantno ponavljanje svih stručnjaka za politički marketing Zoranu Milanoviću da mora pojednostaviti svoj rječnik kojim se obraća javnosti, jer da ga prosječni hrvatski birač ne razumije, očito je dovelo do toga da je Kukuriku koalicija otišla u potpuno drugu krajnost i oblikovala poruke na

plakatima skroz infantilno. Poruke s plakata poput: „U plusu tri plaće, a ne u minusu da ti se plače“ i „Dug život, a ne život na dug“ su na razini prvašića kojeg nastavnica pita: „Zorane, a kako bi ti riješio problem nezaposlenosti?“.

I ako malo bolje naćulite uši, gotovo da biste mogli čuti sedmogodišnjeg Zorana koji odgovara: „Nastavnice, ja bi, ja bi, ja bi zamijenio nezaposlenost s visokim BDP-om!“. Ovakve poruke ne samo da su djetinjastije čak i od klinaca iz nižih razreda osnovne, jer ne pričamo ovdje o špilu karata iz kojeg možemo micati one karte koje nam se ne sviđaju i zamijeniti ih za one koje nam se sviđaju, već je ono što se spominje u tim porukama toliko nerealno i kratkoročno neostvarivo, da zbog toga vrijeđaju inteligenciju prosječnog hrvatskog birača, jer svatko sa srednjoškolskom naobrazbom iz ekonomije zna da navedeno u tim porukama nije ostvarivo kroz dva, a kamoli tijekom jednog četverogodišnjeg mandata.

HDZ: HDZ-ovci su priču o porukama s plakata, ako ništa drugo, onda puno lukavije „odigrali“. Oni su kao ciljne skupine kojima se obraćaju izdvojili branitelje, rodilje, umirovljenike i zaposlenike u javnim službama, dakle, sve one skupine kojima su tijekom svog boravka na vlasti

dali neke naknade ili povlastice te im se obraćaju porukama: „Jamčimo dostojne rodiljne naknade“, „Jamčimo sigurne mirovine“, „Jamčimo dostojanstvo branitelja – nećemo smanjivati prava“, kojima ih podsjećaju upravo na tu činjenicu, koju svakako na dan izbora trebaju imati na umu, jer ako na vlast dođu oni drugi, da bi to što imaju mogli izgubiti. No dobar plan uprskali su u realizaciji upotrebom zlokobne riječi: „Jamčimo“. Kažem zlokobne, jer upravo tom riječju Ivo Sanader je garantirao da će HDZ nakon što osvoji vlast 2003. godine nama omogućiti da živimo bolje. Od svega obećanog u toj famoznoj „Jamstvenoj kartici“, svi znamo, da nije bilo baš ništa. Ni manjih poreza, ni gospodarskog rasta, ni veće zaposlenosti, ni boljeg standarda, a u obećanu Europsku uniju ući ćemo tek 2013. („samo“ 10 godina nakon obećanja). I upravo zato je HDZ zadnja politička stranka koja bi u svojoj predizbornoj kampanji trebala imati hrabrosti i obraza hrvatskim građanima bilo što jamčiti.

Sve izneseno vodi samo jednom rezimeu, da su glavne političke stranke sa svojim predizbornim plakatima umjesto „u sridu“ i ovaj puta pogodile „u ništa“.

Goran Gašparović, direktor Image Makera

REAGIRANJE O tekstu o presudama izrečenim ginekolozima

Postupak i presuda su namješteni

Čitala sam članak o ginekolozima u 7Plus Regionalnom tjedniku i žalosno je vidjeti kakve krive informacije širite okolo. Kao

pr vo, jeste li dobro provjerili tko je u postupku priznao kaznena djela i zašto, a tko nije i zašto nije? Ako je postupak bio zatvoren

od javnosti, onda uopće niste upućeni u detalje istrage i cijelog postupka koji je prepun propusta od strane policije, a cijeli postupak je namješten od početka kao i sama presuda.

Ako pišete već takav članak i koristite se nečijim sudbinama, onda vam ne bi bilo loše malo bolje proučiti situaciju i provjeriti informacije.

Jedino što vam priznam je tekst u crvenom, zašto je sud bez javnosti?

Ako su se već čitala imena pacijentica, mogli ste ih objaviti kao i imena doktora, jer nijedan taj doktor nijednu od tih žena nije vukao za rukav i riskirao svoj posao da zaradi tu mizeriju od novaca, nego je naš zdravstveni sustav toliko jadan i ne štiti ženu, pa nema izbora nego ići “na crno” da sačuva privatnost, a ovi doktori su uzeli rizik da joj pomognu i da njezina privatnost ostane – privatna!

Iva Poljan

ČITATELJI PIŠU Vijećnik Općinskog vijeća Sračinec Stanko Friščić

Dobre odluke umjesto “bolnih” rezova U ova, za mnoge teška, recesijska vremena radnici su bez plaća, nezaposleni, izigrani, a k tome je još i izborna godina, daju se brojna obećanja i poruke, a između ostalog i najavljuju “bolni rezovi” kao smanjenje plaća, još veća nezaposlenost, sniženje mirovina...

Smatram da rezati-odrezati nije potrebno, ali je potrebno donijeti dobre odluke i provesti mjere bez bolnih rezova.

Vrijeme je da usvojimo dobre odluke kao što su: l. Smanjiti komunalne naknade i komunalne

doprinose barem za 30 posto i to građanima, ali i tvrtkama. Visoke grobne naknade isto treba smanjiti.

2. Ukinuti ili smanjiti prireze barem za 50 posto.

3. Socijalna davanja vezati za koristan društveni rad - uređivanje parkova, pomoć bolesnicima. Svatko mora raditi. Taj rad bi donio isto uštede.

4. Iz općinskih, gradskih i županijskih proračuna obavezno izdvajati za investicije i razvoj najmanje 20 posto. Republička sredstva

vezati za ta sredstva. Brzo bismo se razvijali jer sada imamo sredine gdje se tako ne radi.

Troši se puno novaca na proslave, dnevnice, otpremnine, na projekte - nacrte koji se ne realiziraju.

5. Zaposliti volontere da se stručno osposobe, polože stručni ispit, steknu radno iskustvo.

6. Pozivam građane i čitatelje da na ove prijedloge napišu barem još dva, tri svoja prijedloga. I da o tome rasprave.

Stanko Friščić

OŠ KLENOVNIK

Za djecu Afrike U OŠ Klenovnik je u petak 18. studenog održana radionica za izradu adventskih vjenčića. Učenici karitativne skupine sa svojim su učiteljicama marljivo izrađivali vjenčiće koje su u nedjelju prodavali u župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Klenovniku. Prikupljena sredstva donirat će se za škole u Africi, jer školski dani nisu svima lijepi kao nama. Učenici u Africi još uvijek čekaju svoju priliku za obrazovanje koje će ih izbaviti iz siromaštva i bijede u kojoj žive. Potrebu da im se pomogne osjetili su i učenici naše škole zajedno sa svojim učiteljima koji već četvrtu godinu sudjeluju u UNICEF-ovom projektu „Škole za Afriku“. Sudjelujući u projektu stvaramo bolji i pravedniji svijet za svu djecu.

Snježana Kruhoberec

PRIJAVITE SE

Radionice za vođenje volonterskih programa Volonterski ured Međimurja organizira radionicu “Menadžment volontera” putem koje organizacijama/institucijama iz Međimurske i Varaždinske županije nudimo pomoć pri uspostavi i vođenju njihovih volonterskih programa. Radionica se održava u srijedu 7. prosinca od 9 do 17 sati u prostorijama Autonomnog centra – ACT, dr. Ivana Novaka 38 u Čakovcu (zgrada Starog hrasta). Zainteresirani trebaju poslati prijavnicu poštom, na broj faksa 040/390-048 ili e-mail vum@actnow.hr najkasnije do petka 3. prosinca. Udruga ACT snosi troškove radionice, troškove ručka i osvježenja tijekom radionice te radnih materijala. Voditeljica radionice je Marina Kolar iz Udruge Zora. Radionica je dio aktivnosti projekta City volunteers, koji je financiran IPA operativnim programom Slovenija-Hrvatska 2007-2013. Projekt djelomično financira Europska unija i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Prednost će imati oni sudionici/ ce koji još dosad nisu sudjelovali na toj ili sličnoj radionici.

Ana Mikulić

KAPITALCI

Vrganj promjera 26 cm U podnožju Ivančice skrivali su se ovi vrganji kapitalci. Ne samo da je neobično naći ih tolike, nego je rijetkost naći ih uopće u ovo doba godine. Promjer većeg vrganja je 26 cm, a nakon branja završila su oba u gulašu kojim se počastilo 10-ero ljudi.

Mladen Domislović, gljivar

ZAŠTO TAKO

Buka traktora Parkova za vrijeme pokopa Za vrijeme pokopa, prošlog petka poslije 14 sati, na Varaždinskom groblju svjedočio sam događaju koji se ne bi smio ponoviti. S tom namjerom i pišem javno o tome. Naime, dok je u tišini trajala svećenička propovijed kod grobnog mjesta, netko je u blizini upalio motor traktora Parkova. Osim buke motora, ništa se ostalo nije moglo čuti.

Tek nakon nekoliko minuta netko od djelatnika Parkova zapazio je da traje pokop te je hitno ugasio motor. Malo više pažnje ubuduće kako do ovakvih neželjenih situacija ne bi više došlo. Čitatelj (podaci poznati redakciji)

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

22. studenoga 2011., br. 392

Oglasi 15

16 Školstvo Sigurnost na internetu

N a n e d av n o o d r ž a n o m sajmu informacijskih tehnologija Info Restart na Zagrebačkom velesajmu, predstavila se i Osnovna škola Veliki Bukovec.

Bukovečka škola je kao gost Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku pokazala zanimljive projekte i aktivnosti koje su dio njihovog školskog kurikuluma. Posjetitelji su imali priliku vidjeti kako se teme o sigurnosti djece na internetu mogu uklopiti u školski kurikulum i približiti svoj djeci, naučiti izrađivati obrazovne igre te kroz njih provjeriti svoje znanje o sigurnosti na internetu.

22. studenoga 2011., br. 392

DOZNAJEMO Predstavljena varaždinska poslovnica učilišta Algebra i predane vrijedne donacije

Do edukacije možete i u Varaždinu Učilište Algebra, uz podršku Microsoftovog inovacijskog centra, u Varaždinu je otvorilo svoju varaždinsku poslovnicu, koja je s radom započela početkom ovog tjedna.

Vodeća institucija za obrazovanje odraslih u području informatičkih tehnologija, u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, tim je povodom poklonila edukacijske komplete, ECDL indekse i ispite namijenjene nezaposlenim osobama s područja grada Varaždina te informatičku literaturu za centre

izvrsnosti. Sveukupna vrijednost ovih donacija je oko 100.000 kuna.

- Nadamo se da će nezaposleni ovim donacijama osnažiti svoj profil i lakše doći do zaposlenja – rekao je Tomislav Dominković, predsjednik Uprave učilišta Algebra, u utorak u Tehnološkom parku gdje je predstavljena varaždinska poslovnica.

Istaknuo je kako je otvaranje podružnice Algebre u Varaždinu logičan potez s obzirom na to da tvrtke iz ove regije već šalju

svoje zaposlene na informatičku edukaciju u Algebru, a s druge pak strane, riječ je o tehnološki vrlo naprednoj regiji. U varaždinskom edukacijskom centru Algebre polaznicima će biti dostupni neki od informatičkih programa edukacije, kao i edukacija iz područja poduzetništva i upravljanja projektima.

Predavanja će se održavati u zgradi Tehnološkog parka u Zagrebačkoj ulici 94, dok se referada učilišta nalazi u Ulici Ivana Kukuljevića 7 u Varaždinu.

Podružnica predstavljena u Tehnološkom parku

HUMANO Novomarofčani obilježili 20. obljetnicu pada Vukovara

“Dar za Vukovar” J Sakupljanjem plastičnih boca i limenki, učenici novomarofske škole zaradili su 350 kuna te kolegama iz Vukovara kupili CD player i CD sa zagorskim popevkama Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Martin među najboljima škola i informatičkih klubova iz cijele Hrvatske sudjelovalo je na Hrvatskom otvorenom natjecanju u informatici (HONI), koje se tijekom prošle školske godine održavalo preko interneta. Nakon tri kola u prvom, tri kola u drugom te dodatnog kola za natjecatelje iz cijeloga svijeta s izabranim zadacima s Hrvatske informatičke olimpijade, Martin Gluhak iz Prve gimnazije Varaždin zauzeo je treće mjesto u kategoriji drugih razreda, a Prva gimnazija bila je treća i ekipno.

36

Bašćanska ploča, škrinja

Kako bi naučili nešto novo, učenici šestih razreda OŠ Antuna i Ivana Kukuljevića iz Varaždinskih Toplica posjetili su Zagreb i to u vrijeme održavanja Interlibera, najvećeg međunarodnog sajma knjiga i učila. U okviru programa terenske nastave, učenici su dio nastavnih sadržaja održali u atriju HAZU-a, gdje su učili o Bašćanskoj ploči te srebrnoj škrinji sv. Šimuna, dok su u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu razgledali stalni postav s posebnim sadržajima na Mineraloško - petrografskom i zoološkom odjelu.

i hrvatskoga jezika. Zamolili smo za suradnju i podršku - Projekt “Dar za Vuko- Školsku knjigu, na što su se var” započeli smo na samom oni velikodušno odazvali te je početku školske godine i našem daru pridodan i paket realizirali ga u četvrtak 17. lektirnih izdanja i interaktivstudenoga posjetom tom nih CD-a za nastavu – ustvrgradu. Cilj projekta bio je pro- dila je Križan-Kadi.

Tvrtka Trgonom iz Novog vođenjem ekološke akcije saMarofa poklonila je kupljanja plastičnih Vukovarcima paboca i limenki priza ket lopti, tvrtka kupiti novčana rce a v o Bilanca printer sredstva za OŠ k u V t e pak i školski priMitnica u Vui n a r kovaru, čime nja, bor, a vijenac osigu a d z i ih za poginule bi se obiljelektirn printer i osigurala je žila dvadese, e t p ta obljetnica lo bor cvjećarnica Jai r p i k smin iz Remestradanja Vuškols tinca. Akciji su kovara i Vukose pridružili i novaraca – rekla je vomarofski umjetnici, Sunčica Križan-Kadi, voditeljica projekta iz OŠ članovi Udruženja likovnih umjetnika Novi Marof, ZvjezNovi Marof. dana Bukovčan, Brankica Šegović i Nikolina Škledar, koji Boce, jabuke...

OŠ Mitnica odabrana je su OŠ Mitnica darovali svoja zato što je Varaždinska župa- djela. Svaki od učenika htio nija obnovila tu školu, a ovom je na neki način pridonijeti akcijom učenici su željeli i osobnim darom, pa su tako pokazati da ih nisu zaboravili. učenici nižih razreda donijeli - U realizaciji projekta su- učenicima jabuke, a učenici djelovale su sve područne PŠ Remetinec čokolade.

- Sve darove zapakirali smo škole i matična škola Novi Marof. Sakupljeno je točno u kutije koje su učenici ručno 700 boca te smo za prikuplje- oslikali – doznali smo od nih 350 kuna kupili CD player Hane Beloša i Ivana Mihaljei CD sa zagorskim popevkama ka, učenika 8. razreda koji su što će biti nastavna sredstva posjetili učenike u Vukovaru. i pomagala u nastavi stranog Nakon što su predali darove,

Novomarofski učenici humanitarnom ekološkom akcijom obilježili obljetnicu pada Vukovara

učenici i njihovi profesori zajedno s učenicima na groblju su položili vijenac i zapalili svijeće za sve poginule i nestale branitelje Vukovara te posjetili Ovčaru i vukovarsku bolnicu.

- Najpotresniji je bio posjet bolnici gdje smo u podrumu razgledali i vidjeli u kakvim je uvjetima radila ratna vukovarska bolnica – ispričali su učenici.

POHVALE Školama stranih jezika Kezele i Žiger

Sudionici projekta posjetili Vukovar

USPJEH “Ivan Filipović” Jagodi Kanižaj

Wyllie: Možete biti ponosni! Vrijedna nagrada - Za svaku je pohvalu što su čak dvije jezične škole iz Varaždina, Kezele i Žiger, od ukupno 102 u svijetu, punopravne članice našeg udruženja. Izniman je to uspjeh za tako mali grad jer su naši kriteriji jako visoki i strogi. Primjerice, u Velikoj Britaniji postoje ukupno 502 jezične škole, od čega je samo 16 naših članica –

rekao je razvojni direktor Europske strukovne udruge za promicanje kvalitete u nastavi stranih jezika (EAQUALS-a) Ed Wyllie koji je bio u Varaždinu. Ne samo da je članstvo u udruzi EAQUALS priznanje kvalitete, već omogućuje i participiranje u suvremenim tokovima učenja stranih jezika, što je veliko priznanje za obje škole.

Wyllie pohvalio obje škole

Učiteljica-mentorica razredne nastave u II. osnovnoj školi Varaždin, suradnica i dugogodišnja aktivistica Društva Naša djeca Varaždin Jagoda Kanižaj dobila je, na prijedlog DND-a Varaždin, nagradu “Ivan Filipović” za inovativan rad učenika četvrtih razreda u Školi u prirodi, osmišljavanje plana i programa te izdavanje Vo-

diča za provođenje Škole u prirodi u Dječjem odmaralištu Varaždin na otoku Rabu.

Uspješno je sudjelovala na “Lidranu” i osvajala nagrade za kreativno dječje stvaralaštvo u scenskom i govornom izričaju, a posebna zasluga prošle godine pripada joj za izdavanje Priručnika za nastavu prirode i društva “Varaždinska županija”.

Oglas 17

22. studenoga 2011., br. 392

SUSRET Dragutin Kranjčec, kandidat HSLS-a i ZDS-a u III. izbornoj jedinici

Vrijeme je za vjerodostojne J Kranjčec: Donedavni zastupnici vodili bi javna poduzeća, a u propast su odveli puno manje gospodarske subjekte Zašto ste se, kao poduzetnik i gradonačelnik, odlučili ući u izbornu utrku za Hrvatski sabor?

Nezaposlenost je visoka i ne smanjuje se, štoviše, raste. Svjedoci smo i rasta nelikvidnosti, tako da je danas često pravo umijeće naplatiti posao, a ne samo naći ga i dogovoriti. Porezna opterećenja i drugi nameti guše poduzetništvo kojem nedostaje prostora za rad i otvaranje novih radnih mjesta. S druge strane državni sektor ne dijeli sudbinu gospodarstva, ne dijele ga ni namještenici na nižim razinama, a nemali broj je onih koji ne žive od svog rada nego povlastica i privilegija koje su stekli na sporan, često nezakonit način. Usprkos ovakvom stanju, na sreću, nismo potonuli kao Grčka, ali i mi imamo prijeteće vanjsko zaduženje, vanjskotrgovinski i proračunski manjak te slab gospodarski rast koji su samo posljedica krivih dosadašnjih politika i dugogodišnjeg života društva iznad mogućnosti. Očigledno, ozbiljna su vremena koja traže ozbiljne i vjerodostojne ljude, ljude koji znaju što žele i mogu riješiti pobrojane i druge probleme, ljude koji su to i dokazali u svakodnevnom radu i životu.

Ne bih želio zvučati neskromno, ali jedan sam od onih koji je u životu pokazao da zna kako posložiti stvari da funkcioniraju i kako rješavati svakodnevne prepreke.

Iz Njemačke u tvrtku Čime to potkrepljujete?

Već 20 godina vlasnik sam poduzeća koje spada u sam vrh hrvatskog prijevozništva.

Stvarao sam je zajedno sa zaposlenicima nakon povratka iz Njemačke, a ne jeftino kupio u procesu privatizacije.

Danas imamo 20 kamiona i drugih vozila, a zastupamo i DAF. Zapošljavamo 60-ak ljudi koji uredno dobivaju plaću, iako danas to nije lako u vremenima kada mnogi ne plaćaju i bježe od svojih obveza čak i na sud uvjereni da

će se sve izgubiti u hodnicima domaćeg pravosuđa. Upravo u malom i srednjem poduzetništvu odnosno obrtništvu koje je uspjelo preživjeti usprkos svim nedaćama, osobno i kao član HSLS-a vidim snagu koja može pokrenuti hrvatsko gospodarstvo, a time i naše školstvo, zdravstvo te sve ostalo. No, malo i srednje poduzetništvo danas je talac interesa države i državnih tvrtki s jedne strane te nekoliko velikih korporacija s druge strane. Međutim, generator ekonomskog rasta mora biti kreativan i poduzetan pojedinac koji se zna nositi na domaćem i međunarodnom tržištu, a ne skupa država.

Stanje našeg vanjskog duga zorno govori da su iscrpljene mogućnosti gospodarskog rasta uz pomoć zaduživanja.

Istina, ako usporedimo s nekim drugim, naše zaduženje još se ne čini tako problematičnim, ali projekcije nisu dobre.

Gdje vidite konkretna rješenja?

Za razliku od drugih, HSLS ne skriva da je nužan ozbiljan zaokret, a u nekim slučajevima i bolni rezovi, kao što je to slučaj sa smanjenjem rashoda opće države kroz smanjivanje broja zaposlenih u javnoj upravi i podizanju njezine učinkovitosti, ukidanja pogrešnih subvencija i sličnog, ali i racionalizacijama unutar zdravstva, socijalnih transfera i drugog. Isto tako predlažemo da osobe koje se prvi put zapošljavaju budu u prvoj godini oslobođene poreza na dohodak i doprinosa.

Zalažemo se za porezno rasterećenje rada i kod ostalih, i to podizanjem neoporezive osnovice s 1.800 na 3.000 kuna, kao i uvođenjem jedinstvene stope PDV-a, poreza na dohodak i poreza na dobit od 23 posto. To bi pojednostavilo primjenu i smanjilo izbjegavanje plaćanja poreza. Tu valja naglasiti da je Hrvatska po progresivnom oporezivanju dohotka među vodećima u Europi, zbog čega nas zaobila-

ze ulaganja s većim plaćama, a privlačimo ona s jeftinom radnom snagom. Uz to, kako bi se pojačala ulaganja, porez na dobit plaćao bi se samo na iznos dobiti koja se isplaćuje vlasniku odnosno dioničarima. Reinvestirana dobit ne bi se oporezivala. Nužne su i promjene u radnom zakonodavstvu, ukinuti parafiskalne namete poput obveznog članstva u HGK-u, ali i poticati izvoznike.

Ulagati u ljude Uz porezna opterećenja, poduzetništvo sputavaju i visoki troškovi usluga javnih tvrtki, energenata i sl., zar ne?

Treba ubrzati ukidanje monopola i tržište liberalizirati.

Samo zdrava konkurencija može osigurati konkurentne uvjete za gospodarstvo. Državna poduzeća treba učiniti efikasnijim, a time njihove usluge i proizvode jeftinijim. Trebaju prestati biti Za poligon za od l sinekure raz iku LS ne stranač, HS drugih je nužan kih kolea d ga. Iako skriva n zaokret, se to a j l i ec ozb načelno Kranjč osuđuje, ističe takve prakse neki se ne žele odreći ni u budućnosti. Eto već sada znamo da se donedavni zastupnici spremaju voditi neka javna poduzeća, a u propast Kranjčec: Generator rasta mora biti poduzetan pojedinac, a ne skupa država su odveli puno manje gospodarske subjekte. Kako će oni jedan od najlošijih omjera za- Suzbijanje korupcije ne smije neracionalnosti, zlouporababiti jamstvo za, primjerice, poslenih, odnosno osiguranih se vidjeti samo na ekscesnim ma i kratkoročnim političkim nužne zaokrete u šumskom, i umirovljenika. U Hrvatskoj je slučajevima, nego se proširiti intervencijama. Kako nam je vodnom ili energetskom sek- danas dva puta više invalida tamo gdje su društvene štete svima zdravlje bitno, često to toru? U HSLS-u smo uvjereni rada od europskog prosjeka, uistinu najveće. govorimo i za obrazovanje. da INA, pr imjer ice, plaća dok je prosječna životna dob Nismo neoliberalna nego Međutim, broj visokoobrapremalu koncesiju koja iznosi za odlazak u mirovinu, zna- socijalno liberalna stranka. zovnih je nezadovoljavajuć. svega pet posto od vrijed- kovito – jednako niska kao i u Zalažemo se za socijalnu mi- Da bi se to promijenilo, nužno nosti proizvedenih količina Grčkoj. Svega desetak posto je rovinu za starije od 67 godina, je za obrazovanje i znanosti nafte i plina, dok je prosjek onih koji imaju 40 godina rad- ali i da se primitak socijalnih povećati izdvajanja iz proradvostruko veći. nog staža, ali zato imamo do- naknada veže uz dohodovni i čuna. Međutim, ne u objekZa što se zalažete na po- sta povlaštenih mirovina čije imovinski cenzus. Zdravstveni te, koji često zjape prazni i dručju mirovinskog i zdrav- je broj rastao. Potonji trend sustav nam je rascjepkan, neiskorišteni, kao što smo stvenog osiguranja odnosno valja zaustaviti, a posebno odnosi javnog i privatnog sek- vidjeli u Varaždinskoj županiji, obrazovanja? se oštro obračunati sa zlo- tora nesređeni, kao i model fi- nego i plaće koje moraju biti Poznato je da Hrvatska ima uporabama u mirovinskom. nanciranja, što otvara prostor u skladu s rezultatima rada.

PRIMJER Iako gradonačelnik V. Toplica, Dragutin Kranjčec ne prima plaću

Plaća odlazila za - stipendije Dugo ste na čelu Varaždinskih Toplica. Kakvo je stanje u gradu?

Gradonačelnik sam već desetak godina tijekom kojih je napravljeno nekoliko dobrih projektata sukladno našim mogućnostima. Naime, za razliku od nekih drugih, nismo ušli u nerealne projekte koji bi nam visjeli sada iznad glave. Ne posjećuje nas ni USKOK ni slične službe. Me-

đutim, ipak nam proračun ne izgleda sjajno. Uz opće gospodarske prilike, razlog tome je što su gradovima i općinama političkom odlukom nenajavljeno smanjeni prihodi na račun središnje države. To je dodatno pogoršalo ionako loše stanje koje najbolje ilustrira podatak da 90 posto proračuna ide središnjoj državi, a lokalnoj samoupravi tek 10 posto,

dok je u Europi prosjek 30 pa i više. Usput, na tragu europske prakse, zalažemo se za ukidanje županija i stvaranje većih regija.

Nakon što su nam iznenada pali prihodi, Grad Varaždinske Toplice odmah je krenuo s prilagođavanjem novonastalim prilikama. Smanjili smo plaće u gradskim službama i do 30 posto, a poznato je da već godinama ne primam

plaću kao gradonačelnik.

Odlazila je za stipendije, ali mi je jako žao što nismo te mlade talentirane u koje smo ulagali uspjeli zadržati doma, već su otišli u druge sredine pa i inozemstvo. Jednostavno, nije bilo mogućnosti stvoriti im uvjete za rad kada je gospodarstvo toliko sputano i osiromašeno, a pred ulaganjima je niz prepreka. I to trebamo promijeniti.

IZBORNI ZAKON - MIJENJATI Hrvatska se približava EU. Članstvo će nam otvoriti nove mogućnosti, pa i pristup europskim fondovima. Međutim, slabe će biti koristi ukoliko nećemo imati projekte na kojima smo zapravo već trebali početi raditi. Naime, nužne su dobre ideje jer nije dovoljno samo uskladiti domaće zakonodavstvo s europskim gdje je Hrvatski sabor napravio velik posao. Međutim, tu se još ima što raditi.

Primjerice, postojeći izborni zakon treba mijenjati kako bismo na Markovom trgu dobili predstavnike birača, a ne stranačkih čelnika upitne kvalitete i namjera, što je sada čest slučaj. Pogledajte samo tko je sve ušao u Sabor, pa tako i iz Varaždinske županije, uz časne iznimke. Upravo zbog toga se zalažem za otvorene liste jer nisam od onih koji bi bili „izgubljeni u svemiru“ bez saborske stolice koju vidim samo kao mogućnost za utjecaj na poboljšanje općeg dobra, a ne kao rješenje osobnih prilika, bjekstva od nezaposlenosti, DORH-a ili drugih pravosudnih tijela.

18 Poslovni svijet

22. studenoga 2011., br. 392

DOZNAJEMO Nema više besplatnog parkinga na Banus placu

NEZAPOSLENOST

Varaždinskoj županiji rast PRIMJER

Suradnja HGK i RPK Novi Sad Da bi se poboljšala skromna suradnja vojvođanskog i varaždinskog gospodarstva, koja ima velike potencijale, gospodarstvenici okupljeni oko Regionalne pr ivredne komore Nov i Sad na čelu s Milošem Tomićem boravili su u dvodnevnom posjetu Varaždinu koji je završio u srijedu bilateralnim poslovniM razgovorima.

Prvog dana posjete gospodarstvenici iz Srbije obišli su nekoliko poduzeća u Varaždinu i okolici, a zatim su bili nazočni prijemu u HGK-Županijskoj komori Varaždin, organizatoru njihovog posjeta, koji je prvi takve vrste od osamostaljenja Hrvatske.

tko titi će pla na ku 20.000 Crtorad ž tra i koliko naknadu kao i ubljen za izg d? priho Treba li (samo) Grad Varaždin platiti naknadu da bi se zadržalo jednosatno besplatno parkiranje na Trgu bana Jelačića u Varaždinu?

SENKO NOVITET

Upitni pozitivni efekti ili - podmirenje troška?

Stakleni štednjak

J Akcija je bila odlična i svi su se složili s tim da je bilo pozitivnih rezultata.

Slažem se da je bilo i zlouporabe, ali toga nažalost uvijek ima, upozorava Ciglar Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Poduzeće Senko, unatoč recesijskom okruženju, predstavilo se s novitetom i na ovogodišnjem MESAP- u: štednjakom s dvije pećnice opločenom staklom! Kao i svi proizvodi Senko, tako je i stakleni štednjak za centralno grijanje razvijen i ispitan u vlastitoj ispitnoj stanici te je sukladan EU normama. Osim modernog i vizualno atraktivnog staklenog oplošja, unutrašnjost štednjaka izrađena je od visokokvalitetnih materijala što potvrđuje petogodišnje jamstvo na kotao.

Predstavljen je i novi klasični štednjak od inoxa na kruta goriva s velikom inox pećnicom, a zanimanje posjetitelja privukli su i kaminski ulošci za centralno grijanje.

Od četvrtka se više ne može besplatno parkirati jedan sat na Trgu bana Jelačića kod varaždinske gradske tržnice.

Time je, nakon skoro pola godine, otišla u povijest zanimljiva ideja o privlačenju kupaca na poznati Varaždinski plac, ali i trgovine te lokale u središtu Varaždina. Trajno ili privremeno, za sada se još ne zna.

Efekta nema/ima Iako je besplatan parking Crtorad ukinuo zbog toga što projekt nije polučio željeni efekt, ali navodno i uz usmenu suglasnost direktora Gradske tržnice Predraga Ciglara, potonji kaže drugačije.

- Efekta je svakako bilo.

Akcija je bila odlična i svi su se složili da je bilo pozitivnih rezultata. Slažem se da je bilo i zlouporabe, ali toga nažalost uvijek ima - upozorava Ciglar koji veli da iz tržnice nisu ništa

sugerirali.

Naglašava da zbog ponude, ali i besplatnog parkiranja, trgovački centri na rubnim gradskim područjima preuzimaju glavninu kupaca, dok gradsko središte zamire.

Razočarani obrtnici Ukidanjem parkinga razočarao se i Josip Košutić, član Udruge hrvatskih obrtnika Varaždin, ujedno i obrtnik s obrtom u centru grada.

- To je definitivno negativno iz više razloga, no prije svega

zbog toga što gradsko središte opet postaje teže dostupno.

Zato je i išla ta inicijativa i ljudi su se navikli. Bio je to jedan od velikih koraka u pozitivnom smjeru i sad će sigurno biti gore. I meni je to pomagalo kao obrtniku u ovoj teškoj gospodarskoj situaciji - rekao nam je Košutić.

Iako je mnoge neugodno iznenadilo, ovo nije prvo ukidanje besplatnog jednosatnog parkiranja na popularnom Banus placu. U prvom slučaju, rečeno je kako je riječ

o nesporazumu, ali je već tada naglašeno da je problem i u financijskom minusu koji Crtorad trpi zbog toga. Tada je sve uspješno vraćeno na staro, no hoće li sada biti postignut dogovor, ne zna se.

- Treba sjesti s Crtoradom i vidjeti što dalje. Svjesni smo da oni imaju troškove od oko 20 tisuća kuna mjesečno, no tržnica nije spremna sama sve dati. Nadam se zato da će i gradska vlast imati sluha i da ćemo se uspjeti dogovoriti rekao je Ciglar.

Povećao se broj nezaposlenih osoba prijavljenih u varaždinskoj Područnoj službi HZZ-a.

Na kraju listopada bilo ih je 9.575, što je za 208 osoba ili 2,2 posto više nego na kraju rujna, ali i za 228 osoba manje u usporedbi s listopadom prošle godine.

Glavni razlog rastu nezaposlenosti u Varaždinskoj županiji su otkazi, budući da je od 1.275 novih nezaposlenih osoba evidentiranih tijekom listopada iz radnog odnosa došlo 820. Uz to, osjetno je pao broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta. Naime, prijavljeno ih je 589, što je za 27,6 posto ili 225 slobodna radna mjesta manje nego u rujnu, ali ipak gotovo deset posto više nego u listopadu prošle godine. Stoga je proteklog mjeseca zaposleno 455 osoba koje su bile prijavljene u evidenciju PS Varaždin, što je 43 posto manje nego u prethodnom mjesecu i 7,3 posto više nego u istom mjesecu lani.

Nezaposlenost je u listopadu pala u svega pet županija. Najveće smanjenje zabilježeno je u Međimurskoj (2,2 posto) i Krapinsko-zagorskoj županiji (1,8 posto), dok su najveći porast imale Istarska (17,3 posto), Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija (12,8 posto). (ikr)

U svibnju “izvrsni rezultati”, a sada - loši?

Zamisao o uvođenju prvog sata besplatnog parkinga potekla je iz Gradske tržnice Varaždin, a podržali su je Grad Varaždin i tvrtka Crtorad, kao i varaždinska Obrtnička komora te HGK-Županijska komora Varaždin. Sukladno tome, odlučeno je da će se besplatan jednosatni parking omogućiti tijekom jednog mjeseca, odnosno od početka do kraja travnja. Budući da su u Gradu Varaždinu isticali kako je postigla „izvrsne rezultate“, akcija

je nastavljena i u svibnju, pa i kasnijih mjeseci.

Trošak su, kako je rečeno, trebali zajednički podmiriti svi koji su uključeni u akciju, nakon što je Crtorad sam to učinio za mjesec travanj. - Ovaj gubitak nije refundirao još nitko. U minusu smo 150 tisuća kuna. Kao koncesionar nikad više ne bih na to pristao. Neka se nitko ne ljuti, to je bio eksperiment koji jednostavno nije uspio - stavio je točku na i Tomo Ježovita, direktor Crtorada.

Više posla u Međimurju

Prava odluka Herbert Alexander Simon - znanstvenik J

Nina BEGIČEVIĆ REĐEP doc. dr. sc.

edan od najutjecajnijih znanstvenika 20. stoljeća, Herbert Alexander Simon, rođen je 1916. godine u Milwaukeeju u SAD-u. Studirajući na Sveučilištu u Chicagu, zainteresirao se za područje odlučivanja te je nakon diplome ostao raditi kao asistent na fakultetu. Simon je u početku svoje karijere pokazivao interes za djelovanje lokalne uprave te je u Milwaukeeju proučavao način na koji se donose odluke o lokalnom budžetu. Simon je doktorirao 1943. na Sveučilištu u Chicagu iz područja organizacijskog odlučivanja. Četiri godine kasnije objavljuje svoju epohalnu knjigu „Administrative Behaviour“ kojom postavlja temelje novog pravca razmišljanja, kritizirajući neoklasični model racionalnog ponašanja. Simon uvodi pojam ograničene

racionalnosti, pobijajući postavke optimalnog izbora zasnovane na postojanosti potpunog znanja o alternativama i njenim posljedicama. On tvrdi da ljudi imaju ograničene kognitivne sposobnosti, ograničene mogućnosti da sagledaju i uzmu u obzir sve opcije u rješavanju problema, isto kao i nesavršene sposobnosti da sve dostupne informacije obrade. imon je definirao koncept zadovoljavajućeg izbora u procesu odlučivanja koji se tumači na način da odluka ne mora biti najbolja moguća, nego je dovoljno da bude zadovoljavajuća, da se njome postignu postavljeni ciljevi odlučivanja.

Simon naglašava kako se potpuna racionalnost može postići jedino matematičkim formulama i

S

kompjutorskim programima, jer pronalaženje i analiza svake moguće inačice odluke nije izvedivo. vedska kraljevska akademija dodijelila je Simonu 1978. godine Nobelovu nagradu za ekonomsku znanost za njegova pionirska istraživanja u domeni procesa donošenja odluka u ekonomskim organizacijama. Mnogi su ga kao Nobelovog laureata opisivali kao „neekonomista“ i zamjerili mu nagradu za ekonomski doprinos, jer su smatrali da je nije zaslužio. Najveći dio svoje karijere, punih 30 godina radio je na Carnegie Mellon Sveučilištu. Popis njegovih objavljenih radova veći je od 800 naslova, a uz to što je bio nevjerojatan znanstvenik, uživao je i veliki ugled među studentima.

Š

Poslovni svijet 19

22. studenoga 2011., br. 392

I TOGA IMA Kilogram meda veletrgovci pčelarima plaćaju 25, a prodaje se puno skuplje

Najisplativiji kod pčelara J Veliki lanci guraju nas s tržišta, kaže predsjednik PDV-a Vedran Starčević Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Na ocjenjivanje meda u restoranu Aquacity, koji su u petak organizirali Pčelarsko društvo Varaždin i Pčelarsko društvo Ludbreg, pristiglo je 46 uzoraka.

Trud nije uzalud

USPJEH

Milijunti Remoter s FOI-a

je članstvo u stalnom porastu, tako da društvo ima 130 članova.

Franjo Blaško jedan je od vlasnika zlatnog meda.

- U obitelji se pčelarstvom bavimo 90 godina. Uživam u tome, moram priznati - ispričao nam je.

Dok pčelari uživaju u proizvodnji meda, to se ne bi moglo reći i za prodaju.

Za medalju nije bio zakinut nitko: dodijeljeno je 29 zlatnih, 16 srebrnih i samo jedna brončana medalja.

Problem - prodaja - Med koji se ocjenjivao izvr- Ne postoji organizirano sne je kvalitete. Čak 63 posto je tržište. Veliki lanci guraju nas zlatnih medalja, što nije mala s tržišta, pa se naši pčelari stvar. Vidi se da se pčelari tru- snalaze kako najbolje znaju. de, a ovo je vrhunac njihovog Najbolje im ide prodaja pred rada – rekla je hvaleći med kućnim pragom. Malim proiNada Vahčić, predsjednica zvođačima izlaz na tržište nije Povjerenstva za senzoričko lagan, no ipak nam pomažu ocjenjivanje.

Grad i Županija - veli Starčević.

Vedran Starčević, Na probleme u plapredsjednik Pčesmanu upozorava i z i larskog drušStjepan Kundija iz u e n i d tva Varaždin, Selnika, koji gogo e t s osnovanog dišnje prosječno a r u n i j o š 19 4 0 ., god a proda 2.500 kid e m ta također nije lograma meda kvalite inskih samo krio zadovoljna kućnom d ž a r va stvo. pragu. a r a l - Uspijevamo - Cijena meda na pče i dalje biti na visokućnom pragu kreće koj razini. Naši pčelari se između 35 i 40 kuna, daju maksimum, što je vidljivo dok je otkupna cijena niža. iz ovih rezultata koji su stvarno Preporuka Saveza pčelara bila odlični. Svake godine oni su sve je da se med u bačvi ne prodabolji i bilježi se samo pozitivan je ispod 25 kuna. Taj isti med pomak u kvaliteti meda - rekao ili čak dorađeni prodaje se u nam je Starčević te dodao da trgovinama po 75 kuna i više,

Franjo Blaško jedan je od vlasnika zlatnog meda s ocjenjivanja održanog u petak na Aquacityju

Štetu imaju i pčelari, ali i ostali...

Vlada RH donijela je Odluku o naknadi štete oštećenim poljoprivrednim proizvođačima za štete od elementarnih nepogoda na poljoprivrednim kulturama i dugogodišnjim nasadima koje su veće od 60 posto, kao i naknadi štete proizvođačima povrća uslijed tržišnog poremećaja uzrokovanog pojavom bakterije Escherichije coli. - Pčelari ne mogu računati ni na kakvu naknadu štete, iako su ovogodišnji prinosi meda osjetno manji zbog i to pakiran po 900 grama. A med nije ni krava, ni tele, ni svinja pa da ima kala - upozorava Kundija.

Da bi se odvratili kupci od pčelara, kako dodaje, ne biraju se sredstva.

vremenskih neprilika, prvenstveno suše.

Naime, jedino su ove godine paše bagrema bile zadovoljavajuće, dok su podbacile paše kestena, lipe, livade, suncokreta… Količinski i do 50 posto, pa i više u nekim slučajevima - upozorava Stjepan Kundija. Upravo zbog toga vrcanja su prepolovljena u odnosu na prošlu godinu. - Stoga raste cijena meda, što nije dobro ni za pčelare, a pogotovo kupce.

Ali to je nužnost - ističe Kundija.

- Neki otkupljivači meda na veliko, koji su se obogatili preprodajom meda, a ne na proizvodnji, insinuacijama žele odvući kupce od kupnje meda na kućnom pragu pčelara. Za tu mogućnost pčelari su se iz-

borili preko Saveza. Međutim, nakon toga je pala prodaja meda u trgovačkim lancima i promet veletrgovcima, neki nastoje javnost uvjeriti da je dobar med samo na policama, što nije istina - ističe Kundija.

DOZNAJEMO Treći Brokerage event i TechnoInCon konferencija

60 sudionika iz 23 tvrtke i 3 zemlje Treći po redu Brokerage event i TechnoInCon konferencija održani su u srijedu u varaždinskom Tehnološkom parku pod okriljem Europske poduzetničke mreže koju čini 600 partnerskih organizacija i institucija te više od 4.000 eksperata s područja poduzetništva, inovacija i transfera tehnologije.

Održani skupovi dio su Globalnog tjedna poduzetništva, koji je bio posvećen potpornim programima te uslugama malom i srednjem poduzetništvu, a okupio je institucije i stručnjake koji su govorili o računalstvu u oblacima, agilnim poduzećima te business enablementu.

U radu je sudjelovalo više od 60 sudionika iz 23 tvrtke i tri zemlje, kao i sudionici projekta YICT. Uz Tehnološki park, suorganizotori su bili Poslovno-inovacijski centar, Znanstveno-tehnologijski park Rijeka, Znanstvenoistraživački centar Sveučilišta u Kopru i Microsoft Innovation Centar Varaždin.

Događanja u TPV-u pod okriljem Europske poduzetničke mreže

Aplikacija za pametne telefone – Remoter preuzeta je čak milijun puta na Nokia Trgovini.

To je izniman uspjeh autora, asistenata na FOI-u Zlatka Stapića i Borisa Tomaša koji su je razvili uz podršku Nokia Hrvatske i globalnog developer tima iz Nokije, budući da nema puno developera koji su dosegli ovu brojku na globalnoj razini, rečeno je u četvrtak na Danu mobilnih tehnologija na FOI-u gdje je poseban gost bio Karl Pletschko, developer marketing menadžer Nokije za širu regiju. Nokia i FOI nastavljaju suradnju razvijanjem novih aplikacija kao i edukacijom studenata.

PRIMJER

Ogranak PMI uz GEW 2011.

Predstavljanjem planova i aktivnosti ogranka u okviru Udruge za projekt menadžment ogranak Hrvatska, obilježeno je u utorak pokretanje varaždinskog ogranka PMI-a (Project Management Institute Chapter Croatia).

Skup je bio dio aktivnosti kojima je obilježen globalni tjedan poduzetništva (Global Entrepreneurship Week 2011), koji organizira program Microsoftovog inovacijskog centra u Varaždinu u partnerstvu s TPV-om i drugim partnerima. Centralna tema GEW-a u Varaždinu bila je Business Enablement uz podršku novih tehnologija te moderan pristup poslovanju i poslovnim modelima kor ištenjem računalstva u oblaku i mobilnih tehnologija.

20 Crna kronika

22. studenoga 2011., br. 392

DVOJBA

DOZNAJEMO Kaznene prijave protiv odgovornih osoba Gradskih bazena Varaždin

Bratića ubio na mah ili...

Fiktivni ugovori do 1,6 milijuna kuna

Htio sam se obraniti, pa sam uzeo nož samo da bratića zastrašim, a ne radi napada. No kada je vidio nož, Mario je dodatno poludio te krenuo k meni da me udari i od tada se više ničega ne sjećam jer mi je sve u magli: i ljudi i vozila.

Tako je riječima Dejan Čemerika, okrivljen za teško ubojstvo Marija Čemerike, opisao na varaždinskom Županijskom sudu posljednje trenutke života svog bratića ubijenog 25. travnja kod Podturena. Dok se u optužnici navodi da se radilo o ubojstvu iz predumišljaja kako oštećenom ne bi morao vratiti 70 tisuća kuna i 4.500 eura, okrivljeni je iznio obranu koja upućuje na ubojstvo na mah.

Zbog zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, varaždinska je policija podnijela kaznenu prijavu protiv Natalije Žetko, bivše ravnateljice Gradskih bazena, koji su, sukladno Zakonu o odgovornosti pravnih osoba, također prijavljeni.

Policija osnovano sumnja da je donedavna ravnateljica od 2007. pa do sredine lipnja 2011. godine propustila evidentirati, obračunati, prijaviti i platiti porezna davanja i doprinose prema fondovima u iznosu od oko 1,6 milijuna kuna. Za taj iznos oštetila je državni proračun, i to uz pomoć fiktivnih ugovora o djelu.

- Ne znam za kaznenu prijavu i jedino što

vam mogu reći je da nemam komentara - poručila nam je Žetko koja je na bolova-

j

edino vam mogu reći da nemam komentara, poručila nam je Žetko

nju nakon što je dala ostavku na mjesto ravnateljice, ali još nije premještena na drugo radno mjesto.

U izvršenju kaznenog djela, kako sumnja policija, bivšoj ravnateljici je pomagalo,

pribavljanjem fiktivnih ugovora, troje zaposlenika starosti 40, 36 i 28 godina.

Policija isto tako sumnja da je Željko Čengić, direktor restorana koji djeluje u sklopu bazena, od 1. siječnja do 30. lipnja 2007. propustio evidentirati, obračunati, prijaviti i platiti porezna davanja i doprinose prema fondovima u iznosu od oko 102.500 kuna, pa je i protiv njega podnijeta kaznena prijava za zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju, kao i protiv poduzeća.

- Ne znam o čemu se radi, zatečen sam i iznenađen. I to je za mene šok - poručio nam je Čengić.

Završeno istraživanje

I TOGA IMA Četvero vijećnika varaždinskoga Gradskog vijeća tužilo novinara

Novinarski osvrt drže - klevetničkim!

J Labreščak: Profesionalni novinar

morao bi iznositi činjenice, a ne mišljenje RAZBOJSTVA

Usred dana i - uvečer U petak, i to oko 11 sati, nepoznati je razbojnik u Kukuljevićevoj ulici u Varaždinu opljačkao tvrtku koja se bavi financijskim savjetovanjem.

Dan ranije, oko 18:50 sati, u Petrijancu je nepoznati počinitelj pokušao izvršiti razbojništvo nad 42-godišnjom zaposlenicom trgovine u vlasništvu poduzeća sa sjedištem u Zagrebu. Međutim, zbog nastalih okolnosti, odustao je od namjere te se udaljio u nepoznatom pravcu.

NAŠA POSLA

Cesijom šteta obrtu i državi Zbog zlouporabe položaja i ovlasti policija kazneno prijavljuje 38-godišnjeg i 60-godišnjeg direktora, kao i tvrtku potonjeg.

Nakon što je mlađi direktor sklopio ugovor o podizvođenju radova na trgovačkom centru s 40-godišnjim vlasnikom obrta, potonji je sklopio ugovor o podizvođenju radova sa 60-godišnjim vlasnikom dviju tvrtki.

Prije ovjere okončane situacije, dvojica direktora, usprkos protivljenju 40-godišnjaka, potpisala su ugovor o cesiji, nakon čega je mlađi izdao nalog za isplatu 426.000 kuna tvrtki 60-godišnjaka, umjesto obrtu. Uz to, novac je uplaćen drugoj tvrtki 60-godišnjaka jer je račun prve u blokadi.

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Četvero vijećnika varaždinskoga Gradskog vijeća, Iris Lambreščak, Dražen Kolak, Igor Vovk i Nino Lučić, tužilo je varaždinskog nov inara Luku Špaca zbog klevete.

Za njih su neistiniti navodi u članku “Kojoj stranci pripadaju Lučić, Lamberščak, Vovk i Kolak”, objavljenom na portalu eVaraždin.hr u veljači ove godine.

Neuobičajena pojava Dok privatni tužitelji smatraju da je cilj članka bio samo naškoditi njihovom ugledu i časti, i to klevetom, Špac je to odlučno odbio na raspravi održanoj u srijedu.

- Radi se o komentaru meni zanimljive pojave u Gradskom vijeću, koji sam napisao finom ironijom i birajući riječi upravo da ne bih povrijedio časti i ugled vijećnika. Naime, kao novinar osjetio sam da sam dužan upozoriti na činjenicu da je četvero vijećnika u svega godinu i pol promijenilo dvije stranke i dva puta su bili nezavisni vijećnici. To svakako nije

uobičajena politička pojava koja zavređuje osvrt. Komentar je plod kreativne slobode, ali u njemu ne postoji niti jedna neistina jer su korišteni dokumenti i razgovori s ostalim vijećnicima - rekao je Špac te naglasio da mu nije bio cilj povrijediti čast i ugled vijećnika, koji su imali priliku za ispravak, ali se nisu oglasili.

Odvjetnica Željka Mance, punomoćnica privatnih tužitelja, zatražila je od Špaca da pojasni dva navoda. Prvi u kojem tvrdi da su vijećnici „uvrijeđeno napustili SDP i samo nekoliko tjedana kasnije odlučili pojačati HSLS“, kao i da je razlog isključivanja iz HSLS-a bila njihova pretijesna suradnja s gradonačelnikom Čehokom. Špac je ustvrdio da je dojam uvrijeđenosti stekao nakon susreta vijećnika s novinarima, dok je drugi navod potkrijepio odlukama gradskog SDP-a, odnosno HSLS-a.

Poduka vijećnice Što vijećnici zapravo smatraju klevetom, ukazala je Lambreščak navodeći da se tvrdi kako su izbačeni iz SDP-

U godinu i pol bili su u 2 stranke i 2 puta nezavisni

a, a zapravo su otišli nakon raspuštanja tijela GO-a SDP-a.

- Nije istina da smo izbačeni iz HSLS-a jer je izbačeno nas sedam, a ne samo četvero.

Dakle, Špac ima nešto protiv nas, inače bi spomenuo svih sedam.

Nije točno da smo se HSLSu priključili nakon nekoliko tjedana, nego nakon četiri

tar komen je plod ode, ob vne sl kreati njemu ali u e, neistin nema io Špac naglas

mjeseca. Tijesna suradnja s gradonačelnikom Čehokom je insinuacija, budući da smo rekli da ćemo podržavati dobre projekte za grada, a ne gradonačelnikove. Novinar bi morao iznositi činjenice, a ne svoje mišljenje: izvještavati, a ne

vijećnici

komentirati u s t v rd i l a je vijećnica dodavši da su Špacovi napisi sve osim objektivni.

Nakon Lambreščak, saslušani su i Kolak te Vovk, dok će Lučić biti saslušan na idućoj raspravi.

STAV Političari bi postupke prije svega trebali objašnjavati pred javnošću, a ne pred sudom

Ugled se ne brani (samo) na sudu

Luka Špac

Svatko ima pravo braniti svoj ugled i čast, pa tako i političari. Međutim, četvero trenutno tzv. nezavisnih vijećnika varaždinskoga Gradskog vijeća u najmanju je ruku pretjeralo kada su svoje teško objašnjive političke transfere odlučili pojasniti na sudu, i to još tužbom za klevetu novinara koji se uistinu blago

osvrnuo na njihove „ulaske i odlaske“, koristeći se pri tome odlukama bivših stranaka iz koje su otišli više njihovom, nego svojom voljom…

Umjesto da svoje postupke prije svega objasne (u) javnosti, vijećnici trče na sud na kojem se nisu proslavili. Štoviše.

Tijekom prve rasprave ispitani nisu uspjeli ukazati niti na

jednu neistinu koja je nužna kod klevete. No zato se čula insinuacija da je novinar napisao kao su izbačeni iz SDP-a, iako toga u osvrtu – nema! O drugim „neistinama“, poput da su u HSLS ušli nakon četiri mjeseca, a ne nekoliko tjedana, ne treba trošiti riječi. Još manje na stavove da novinari ne bi trebali iznositi mišljenja,

već samo činjenice…

Sudski postupci su mučni za okrivljenika, bez obzira na ishod. Ali, ako u ovom postupku ima što dobroga, onda je to činjenica da zorno pokazuje tko (sve) zapravo zastupa građane, kakvo je varaždinsko Gradsko vijeće u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. Do kada tak(v)o?

22. studenoga 2011., br. 392

Oglasi 21

22 Urbana kultura

Art/media Oružje (i) demokracije N

ije nam jasna američka opsjednutost osobnim pravom na držanje oružja. Ono što mnogi Amerikanci smatraju svojim ustavnim pravom nama se čini ostatkom kaubojskih vremena te izvorom Denis PERIČIĆ kriminala i sviju zala. mr. sc.

U nas, gdje djeca i danas stradavaju od poratnih roditeljskih arsenala, takav je stav više nego razumljiv. pak, nasilnici će oružje ionako nabaviti nelegalno, a vi ćete, ako ste normalni, svoje oružje čuvati daleko od djece, kao što (valjda) to činite i s pornićima, lijekovima, otrovima, drogama i motornim pilama. remena se mijenjaju, a naoružanje sve više postaje ozbiljna tema. Zašto? Zato jer oružje može zaštititi život, slobodu i prava pojedinca u novim iznimnim okolnostima. ritom se, prije svega, misli na društveni kaos u kojemu legalne oružane snage neće moći zaštiti narod od bandi i paravojski, unutarnjih i vanjskih terorističkih skupina, otvorene ili tajne agresije stranih sila ili pak nasilnih sugrađana koji će postati žrtve epidemija ili kontrole uma te se okrenuti protiv miroljubivih susjeda. I, na koncu, od invazije nezemaljskih bića. pokaliptički? Suludo? Zapitajmo se radije u kakvom to vremenu živimo. sobno naoružanje može zaštiti narod i u uvjetima suspenzije zapadnih demokracija i uvođenja totalitarističkih diktatura. emoguće? Gerald Ford postao je potpredsjednik, a potom i predsjednik SAD-a, a da ga narod nikad nije birao. Na prvi položaj imenovao ga je Nixon kad je izabrani potpredsjednik Agnew dao ostavku, a onda je Ford naslijedio Nixona kad je ovaj odstupio. ovi talijanski premijer Monti i cijela njegova vlada nemaju nikakav demokratski legitimitet. Nametnuti su narodu kao „prisilna uprava“. Monti je i čelnik skupine Bilderberg koju mnogi nazivaju svjetskom vladom krupnog kapitala. A krupni kapital ne voli demokraciju, kao što ne voli ni – ljude…

I

V P

A O N N

22. studenoga 2011., br. 392

LONDON CALLING Najbolji komičari londonske stand up scene

Oni imaju pravo na (komičarski) imunitet J - Mi smo moderne dvorske lude i možemo govoriti ono što nitko drugi ne smije - objašnjava irski komičar Paddy Lennox Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Zašto su mačke perverzne, što je to katolik zarobljen u tijelu Židova, kako se slave Svi sveti i štošta drugo, doznali smo na večeri stand-up komedije održanoj prošli tjedan u Čakovcu. Fore vam nećemo prepričavati doslovno, jer znate kako se kaže – trebali ste biti tamo. A tamo (u čakovečkom Centru za kulturu) okupilo se oko 350 posjetitelja koje su zabavljali iskusni komičari Paddy Lennox iz Irske, engleski komičar Steve Hall, Kanađanin Christophe Dav idson i domaći dečko iz Čakovca Vlatko Štampar.

Vlatko je prvi put nastupao u Čakovcu i oduševio je publiku, koja ga je u više navrata nagradila gromoglasnim pljeskom. Ostalim komičarima nisu sve „fore“ prošle jednako uspješno. Paddy kaže kako su pripreme za nastup izuzetno važne.

Pripreme su važne - Ljude najviša nasmijava ono što se trenutno događa i aktualna politička situacija je jako bitna. Zato se trudimo

Prije nastupa nastoje doznati što više o gradu i zemlji gdje nastupaju

doznati što više o gradu i zemlji u koju dolazimo, jer ne možemo iste fore „prodavati“ u Americi i u Hrvatskoj – priča Paddy. Kada smo ga upitali kako to da nije bacio niti jednu foru na račun varaždinskoga gradonačelnika koji je nedavno vozio pijan, Paddy odgovara: „Ah, koja šteta. Da mi je barem netko rekao za taj događaj, takve stvari su kao dar s neba nama komičarima.

A ljudi i vole kada ismijavamo političare. Mi smo na neki način dvorske lude i možemo govoriti ono što nitko drugi ne smije jer imamo komičarski imunitet.“ Inače, jedna tipična londonska stand up večer programski je koncipirana u tri točke, s tri različita komičara, a publiku kroz program vodi voditelj koji je također komičar. Ta je uloga ovaj put

pripala Kanađaninu Christopheu Davidsonu, koji nas je na simpatičan način proveo kroz tu večer, ali i kroz svoj život na koji su, kako smo doznali, od djetinjstva najviše utjecale žene. Šaltajući se sa svojih osobnih doživljaja i brige za svijet u kojem živimo, Cristophe je uspio opustiti i nasmijati publiku. A uz to, sve nas je čak uvjerio da je bolje voditi ljubav nego rat.

KONCERT Ovog petka u čakovečkom Prostoru punk ružiona

Tito’s boys - pravi pankeri iz Pule Kako zvuči antifašistički punk rock iz Pule, sigurno se pitate. Odgovor možete naći ovog petka u čakovečkom Prostoru na koncertu grupe Tito’s boys. Puljani sviraju pravi punk, a ne neke nove producirane zvukove koji se nazivaju punkom, a jedino što ih s tim glazbenim smje-

rom veže su karirane uske hlače i par ziherica na inače novom prsluku.

Tito’s boys pravi je underground bend koji žestoko svira još od 1999. godine. U prve dvije godine došlo je do sitnijh promjena u postavi benda, a konačna se postava formira 2001., i to u sljede-

ćem sastavu: Neno pjeva (i ponekad svira frulu), Robi bubnja, Percho svira gitaru, a Njapo svira bas. Tito’s bojsi iza sebe imaju 2 dugosvirajuća albuma (“Electro Istra” iz 2002. i “Picajolo” iz 2007.) izdana za nezavisne etikete te 2 EP CD-a (“Fajv Lajv” iz 2001. i “Glupača EP” iz 20 08.).

Trenutno je u fazi pripreme i njihov treći album, koji je sniman na proljeće 2010. u Ljubljani, na kojem će im na jednoj pjesmi gostovati i legendarni Franci Blašković (inače, ovo će biti već treća pjesma na kojoj Tito’s boys i Franci Blašković surađuju).

Upad za koncert je 25 kuna.

(Ne) filozofiraj Pravi kandidat K

Damijan Bermanec mag. phil. damijan.bermanec@gmail.com

ako je i službeno počela izborna kampanja, imamo ponovno privilegiju svakodnevno na televiziji gledati predstavljanja lista i sučeljavanja kandidata. Tako su već dosad (a što nas još čeka, samo Bog zna!) tu prodefilirali svakojaki likovi – od nedozrelih balavaca željnih samopromocije, podobnih klimavaca i beskičmenjaka, raznoraznih galamdžija i nasilnika, istrošenih djedova, do sasvim praznih pozera i performera bez vizije, ali sa snažnom pohlepom za vlašću, utjecajem i novcem. sada nakon što je narod to gledao (i na svoju silnu radost gledat će još danima), trebao bi se odlučiti, trebao bi izabrati. No takvo majmuniranje i glupiranje kakvo smo mogli vidjeti nije

I

fenomen specifičan samo kod nas. Naime, upravo se u ovo vrijeme i u SAD-u provode predstavljanja i sučeljavanja kandidata za izbore. Kako je trenutno u Bijeloj kući predstavnik demokrata Barack Obama, ta će stranka, što je uobičajeno, njega istaknuti kao kandidata na izborima sljedeće godine. Republikanska pak stranka svog kandidata traži kroz beskonačan proces unutarstranačkih debata koje su već dozlogrdile svima osim najzagriženijim pobornicima stranke. I na tim se sučeljavanjima moglo čuti doista svakakvih primitivnih, diskriminatorskih, neupućenih i nadasve jeftinih demagoških izjava, koje bi se mogle, bez ikakvog problema, usporediti s onima koje slušamo svakodnevno, pogrešno misleći kako su baš

naši političari i pretendenti na političke položaje najgore moguće zlo. Doista nisu upadljivo ni bolji ni gori od svojih bjelosvjetskih kolega. ije samo u Hrvatskoj, u bijesnoj kakofoniji koja nastaje pred izbore, krajnje zahtjevno odabrati najbolje, ili barem dobre kandidate.

Teško je, čak i uz priličan trud, vidjeti tko samo govori (ponekad i jako lijepo i sa strašću), a tko je sposoban nešto i učiniti. Ne bira se, naime, najvještijeg javnog govornika, ili najšarmantnijeg i najduhovitijeg vicmahera, nego najsposobnijeg stručnjaka i najkarakternijeg čovjeka. Kompetentnost i karakter – to je sva tajna dobrog kandidata – kako u Hrvatskoj tako i svugdje u svijetu.

Promislite o tome.

N

22. studenoga 2011., br. 392

Oglas 23

24 Kulturni obzor

22. studenoga 2011., br. 392

NOVO “Hrvatski san: Od Vukovara do zvijezda?”

U D-duru

Novi nosač zvuka Trija Symblema T

rio Symblema, koji čine Bojan Čičić (barokna violina), Nika Zlatarić (viola da gamba) i Pavao Mašić (čembalo), koji je gostovao na Baroknim večerima 2010. godine, objavio je nosač zvuka. nsambl Symblema osnovali su 2009.

Darko RUŠEC profesor gitare u godine. Već tijekom stuGlazbenoj školi Varaždin dija u Zagrebu te na visokim školama u Parizu, Londonu, Lausanni, Freiburgu, Oberlinu, Rochesteru i Den Haagu, usmjerili su svoj interes prema glazbi baroka i susjednih razdoblja. U svojem umjetničkom djelovanju posvetili su se interpretaciji rane glazbe na originalnim instrumentima i njihovim replikama kombinirajući vlastitu umjetničku intuiciju i kreativnost s povijesno utemeljenom izvođačkom praksom. U tom smislu za naziv ansambla izabrali su symblemu, jednu od brojnih harmonijskih figura barokne glazbe koja objedinjuje disonancu s inače konsonantnim harmonijskim okruženjem kao preduvjet življeg, potpunijeg i neposrednijeg glazbenog doživljaja slušatelja i izvođača. Violinist Bojan Čičić, nekadašnji član Zagrebačkih solista, nakon školovanja u Parizu i Londonu djeluje kao član uglednog European Brandenburg Ensemblea, a kao koncertni majstor surađuje s istaknutim imenima rane glazbe kao što su Christophe Rousset, Kenneth Weiss i Christophe Coin. Violončelistica Nika Zlatarić nakon studija u Hrvatskoj i SAD-u magistrirala je pri Kraljevskom konzervatoriju u Den Haagu u razredu Jaapa ter Lindena, a značajnija koncertna djelatnost veže je uz ansamble poput The Bach Orchestra of The Netherlands, Harmonious Blacksmith, Apollo’s Fire, The Rochester Bach Festival Ensemble te Publick Musick. Nakon studija u Lausanni i Freiburgu, čembalist i orguljaš Pavao Mašić uz kontinuirano je bavljenje ranom glazbom kroz suradnju s inozemnim te svim hrvatskim ansamblima i orkestrima za svoje glazbene uspjehe odlikovan s nekoliko međunarodnih nagrada (Hrvatska, Švicarska, Španjolska) među kojima se izdvaja Grand Prix Bach de Lausanne te nagrada Ivo Vuljević za najboljeg mladog glazbenika u 2006. godini. Glazbenici na nosaču zvuka izvode djela JeanMarie Leclaira, Johanna Sebastiana Bacha i Jean-Phillippea Rameaua. Ovaj nosač zvuka toplo preporučujem svim zaljubljenicima u baroknu glazbu.

A

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Novu knjigu Denisa Peričića, uz njega samog, promovirali su i Boris Perić te Tomislav Pletenac

Peričić: U mojoj histeriji ima logike J “Jednom sam napisao da je dio mog kolumnističkog posla i da provociram, preuveličavam, pretjerano ismijavam, pa i da pooštrim vlastito mišljenje” Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Varaždinski književnik, kolumnist, prevoditelj (i još mnogo toga) Denis Peričić u petak je u Glazbenoj školi predstavio svoju novu knjigu što je bio povod za kratki razgovor... ”Hrvatski san: Od Vukovara do zvijezda?” naziv je vaše nove knjige. Zbog čega takav naslov i zbog čega upitnik u naslovu?

KARIJERA Dvadeset godina obilježio novom knjigom

Pravo vrijeme za “Hrvatski san” Početak Denisove karijere je zbirka pjesama „Nakraj svijeta“, koja je 1992. nagrađena na Goranovom proljeću.

Iako je objavljena 1995., napisana je upravo u prvim godinama Domovinskog rata. S vremenom je Denis, kako i sam kaže, postao

više književnik nego novinar. Zanimljivo, ovu knjigu kojom obilježava 20 godina karijere, izdao je u vlastitoj nakladi.

- To je stvar procjene plasmana knjige. Objavljivao sam kod jakih nakladnika, ali ne možete od njih očekivati da vas pristojno hono-

riraju i ulažu u marketing zbirke pjesama ili nekog drugog neprofitnog projekta poput ovog – objašnjava.

“Hrvatski san” odlučio je objaviti sam jer, kaže, ovo je pravi trenutak za knjigu. Nju jedino možete kupiti ako nazovete Denisovog suradnika na broj 091/150-9893.

Jeste li ikad zbog svojih kolumni imali problema? U Hrvatskoj su kolumnisti često na meti zbog javnog izraž avanja stavova koji svima često nisu po volji.

To ide „u rok službe“.

Pokude su uobičajene, ali primam i puno pohvala, i to dosta od starije generacije, što mi je posebno drago. No ne možete svima biti po volji. Ponekad je dobro razbucati duhove.

Jednom sam napisao da je dio mog kolumnističkog posla i da provociram, preuveličavam, pretjerano ismijavam, pa i da pooštrim vlastito mišljenje. To su osnovna sredstva satire. Ukratko, histeričan sam kao i svi Hrvati, ali u mo-

joj histeriji ima logike!

Imate li neku svoju najdražu kolumnu?

Iskreno, baš i ne. Prije sam volio Tanju Torbarinu, danas možda Ivicu Šolu iz Glasa Slavonije, ali ne pratim ga redovito. Danas me kolumnisti uglavnom živciraju jer su dosadni, a mnogi ne znaju ni pisati.

U knjizi su i 4 eseja. Kako se oni uklapaju u koncepciju i o čemu su?

Mogao bih ih nazvati „poetsko-povijesnim“ esejima.

Znatno su duži i ozbiljniji od kolumni. No također govore o našem aktualnom društvenom trenutku, bez obzira na to je li im tema Prvi svjetski rat, stvaranje Jugoslavije, globalistički konzumerizam ili nemoć i zabrinjavajuća bijeda suvremene hrvatske proze.

Na čemu sad radite?

Posla preko glave. Zasad mogu reći samo to da iduće godine planiram objaviti barem 2 autorske knjige i 2 prijevoda.

Četiri eseja Da nema upitnika, sve bi bilo divno i krasno i ni o čemu gli bismo reći, za Hrvatsku 3 ne bismo trebali pisati. Zvi- burne godine. Iako ste kao jezde iz naslova sigurno nisu pravi Varaždione europske, s tim da ni njih nac kulturnjak još nismo dosegli. Zvijezde su usmjereni na metafora jednog putovanja to područje, koje je na početku simbolički često komenomeđeno slavom i stravom tirate i aktuVukovara, a nakon 20 godina alnu političku to je putovanje hrvatskog situaciju. Je li naroda zaslužilo blistaviji to zato jer je to rezultat. Na žalost, čini se da neizbježno?

Tko t vrdi da smo iznevjerili gotovo sve za što smo se, na ovaj ili na onaj p i š e s a m o z a način, borili nadajući se sret- sebe, taj ili laže, ili nije pisac. noj, pravednoj, Književkulturnoj i urei t s nost je i đenoj Hrvatn m u l “ko neodvoskoj. Unau j a r i jiva od toč tome, e živc tali m društva (pri čemu kroz moje s o p u s te k s tove jer ogi ne mislim da bi n m a , mu trebala povlaprogova ni dosad naju ni đivati), a društvo je ra duboka z e n i pod prevelikim utjevjera u smisao sv ih t ih pisati” cajem politike. Sve se to onda, na katastrofalan napora. način, odražava kroz medije.

Knjiga obuhvaća svih 150 kolumni objavlje- U našim okvirima taj zatvonih u posljednje 3 godine u reni krug rezultira uglavnom Regionalnom tjedniku. Mo- – histeričnim situacijama.

Kulturni obzor 25

22. studenoga 2011., br. 392

KNJIGA Najčitatelji čitaju puno, no “obični Hrvati” od njih su daleko

Svaki drugi dan pročita knjigu. Je li to moguće?

ĝWR ĴLWDWL"

Zgodno i

J Varaždinska penzionerka u godinu dana pročitala je 228 knjiga, više od svih ostalih članova koji u prosjeku pročitaju dva naslova mjesečno Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

U posljednjih godinu dana p ro č i t a l a j e 228 knjiga.

Re kl i b is m o, nemoguće.

No Ivanka Međimurec, “friška” varaždinska penzionerka, u knjižnici je doista posudila toliko naslova, a otkad ima vremena za čitanje, to radi kad god stigne.

- Beletristika, putopisi, biograf ije... č itam s v e do čega stignem osim znanstvene fantastike i vampira – rekla nam je prošli tjedan najčitateljica varaždinske knjižnice. Ona je odnijela taj naslov u “kategor iji” umirovljenici, no ni najčitatelji u ostalim kategorijama ne zaostaju puno.

Slikovnice i horori Među zapo slenim članovima knjižnice, najv iše je naslova pročitala Jasminka Lisjak – čak 174, četiri više posudila je studentica kroatistike Kristina Nađ, a srednjoškol ac David Barulek pročitao je 129 knjiga.

Kažu da ljubav prema knjizi počinje o d malih nogu. Među najčitateljima bili su i oni koji knjige posuđuju na Odjelu za djecu i

mlade. Najmlađoj najčitateljici T i j i Hranić, koja ima samo 4,5 godine, dogodovštine male Petre još čita mama, dok isto tako s mamom knjižnicu posjećuje i prvašica Klara Božić. Svoj književni ukus već je formirala Anđela Rohtek (11), koja je prošle godine pročitala 88 knjiga, a kaže – najviše voli čitati horore.

Neće izumrijeti Kad bi svi Hrvati čitali kao oni, bili bismo najnačitaniji narod na svijetu. Svake godine za vrijeme Mjeseca knjige potežu se pitanja – koliko čitamo, izumire li čitanje zbog interneta i televizije i zašto se kod nas toliko malo kupuju knjige.

Po nekom našem sudu, čitanje neće nikad izumrijeti jer ga ništa ne može zamijeniti. Na pitanje zašto se knjige m a l o kupuju, odgovoriti je lako – pogledajte samo njihove cijene, a koliko čitamo, zapravo je i nemoguće odgovoriti.

Sudeći po posjećenosti zagrebačkog Interlibera, koji je u 5 dana posjetilo nekoliko stotina tisuća ljudi, interesa za knjigom ima. Ali, kako nam je i rekao naš kolega, išao je vidjeti ima li čega na rasprodaji.

Ako idemo gledati članstvo u knjižnicama, vidjet ćemo da se čita. Ipak, u Varaždinu otprilike 1/5 građana je učlanjena, u

Ovo su Varaždinci - najčitatelji koji svaki tjedan posjećuju knjižnicu, sami ili s roditeljima

Čakovcu ¼ i za njih možemo reći da čitaju dosta. Varaždinci svakog mjeseca posude oko 22.000 naslova, što bi značilo da svaki od njih svakog mjeseca pročita 2 knjige. Otprilike toliko pročitaju i Čakovčani. To je gruba statistika koja se opet odnosi na ljude koji idu u knjižnicu i koji “po defaultu” čitaju. Što je s ostalima? Jedino istraživanje na koje smo mogli naći provela

je tvrtka Hendal prije 3 godine za tportal. Njihovi podaci bili su poražavajući. Ispostavilo se da 66,5 posto građana uopće ne čita knjige, a da 82,5 unatrag godinu dana nije ni pročitalo ni kupilo nijedan roman. To se neće promijeniti. Oni koji imaju navike čitati i zavoljeti knjigu od malih nogu, čitat će i kasnije, baš poput naših najčitatelja s početka članka.

66,5 %

Hrvata uopće ne čita knjige

82,5% u godinu dana nije ništa pročitalo

Kad čitamo, čitamo za zabavu U našoj redakciji ne čita se dovoljno. To je zaključak do kojeg smo došli. Iako svi volimo pisanu riječ i volimo čitati, i sami mislimo da to koliko čitamo nije dovoljno. A kad čitamo, čitamo za razonodu, da se maknemo od dnevnih događanja u neki izmišljeni svijet.

Tako vjerojatno razmišljaju i članovi knjižnice. Jer najpopularniji naslovi u knjižnicama su upravo hit naslovi.

I u Čakovcu i u Varaždinu među prvih pet

nalazi se jedan od kriminalističkih romana Stiega Larssona iz trilogije Milennium, ali i nedavno izdanih knjiga Georga Martina po kojima je snimana fantasy serija “Igra prijestolja”. U Varaždinu se naveliko posuđuje i new age roman “Koliba” dok su, začuđujuće, u Čakovcu na prva dva mjesta djela hrvatskog autora. Radi se o Bruni Šimleši i njegovim naslovima Ljubavologija i Škola života, knjigama za samopomoć.

IZLOŽBA Na Drugom bijenalu kazališnog plakata 101 plakat iz pet država, a najbolji iz Beograda

Bizarna trešnja u oku za predstavu “Bizarno”

Otvorenje 2. bijenala kazališnog plakata

A l l e n S i v a c , A l i j e n o l o g i j a , P l a n e t o p i j a , Z a g r e b, kolovoz 2011.

Dosta je bilo ozbiljnih knjiga, idemo se malo zabavljati. Planetopija je po engleskoj licenci objavila ovaj „vodič kroz sv ijet izvanzemaljaca“, raskošno ilustriranu knjigu koju možete čitati na razne načine, rasklapati je, vaditi joj dijelove i s njom se igrati. Kontakti s alienima prikazani su humoristički, s izm iš lj e nim b i ć ima: neopterećen i dobrodošao pristup koji veseli u vrijeme kad ova tema sve više izlazi iz okvira opskurnoga i nameće se kao izgledna mogućnost. Opet, knjiga sadrži sve bitne činjenice o zabilježenim „susretima treće vrste“ i podatke o našem planetu i pojavama u svemiru. U istoj biblioteci su i knjige o piratima, čarobnjacima itd. Savršeno za malu, ali i za vrlo veliku djecu.

Oko u kojem se umjesto zjenice nalazi trešnja s peteljkom. To se oko nalazi u sredini bijelog plakata. Bizarno. “Bizarno” je i naziv predstave za koju je opisani plakat izradio mladi beogradski dizajner Jovan Tarbuk, a osvojio je prvu nagradu na 2. bijenalu kazališnog plakata. Tarbukovi radovi odskaču od drugih, a to je bila jednoglasna odluka žirija u kojem su uz mene bili Darko Sačić i Fedja Vukić – rekao nam je Mari-

jan Varjačić prošle subote na otvorenju izložbe u Koncertnoj dvorani HNK. Bijenale se ove godine proširilo van granica Hrvatske. - Pristiglo nam je više od 300 plakata iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Crne Gore i Srbije. Odlučili smo ostati na 101 plakatu kao i prošli put. Za 2 godine mislimo uključiti i dizajnere iz Češke, Poljske i Mađarske – nastavio je Varjačić. Među 101 plakatom nama su za oko, uz Tarbukove plakate, zapeli i

oni Jozsefa Bognara rađeni za Hrvatsko kazalište Pečuh te dva plakata slovenskog autora Saše Kladnika rađeni za Slovensko mladinsko gledališče. Bijenale nije, naravno, moglo proći bez da se prisjetimo i umjetnika Gorana Merkaša († 1996) koji je 20 godina radio plakate za varaždinsko kazalište. Merkaš je bio među malobrojnim hrvatskim dizajnerima koji su izlagali na Svjetskoj izložbi kazališnog plakata u Osnabrucku.

John & Caitlin Matthews, Pričosvijet – Putovanja i pustolovine, P l a n e t o p i j a , Z a g r e b, listopad 2011.

Ova je knjiga još neobičnija od prethodne, a ko s e u o p ć e r a d i o knjizi. Iz iste engleske r a d i o n i c e z n a ko v i to g naziva Templar stiže nam komplet karata pomoću kojih, sukladno uputama u popratnoj knjižici, možete pustiti mašti na volju i iskombinirati najrazličitije priče. Nalik modificiranom tarotu, svaka karta nosi određeni simbol i značajke nedvojbeno arhetipskih izvorišta. Osobno nisam pravi recipijent za takve koncepte, ali ovaj projekt zacijelo će naći zahvalnu publiku, posebice među lju b i te lj i m a To l k i e na , Mar tina ili Gaimana, odnosni fantasy knjiga, filmova i igara. Uostalom, ako se već igramo, mislim da je bolje da to činimo uz knjigu nego uz ekran računala.

'HQLV 3HULĴLIJ

26 Duplerica

22. studenoga 2011., br. 392

JUBILEJ Deseti

Vole J Više od tisuću pjevač vikend u varaždinskoj k

SPEKTAKL Megapopularni Lord of the Dance nastupili u Varaždinu

Najbrži ples na svijetu Mladi Irci bacili

J

skoro pet tisuća građana u irski ritam Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Plesna skupina Lord of the Dance proteklog je tjedna stala na pozornicu Gradske sportske dvorane na Dravi. Gromoglasnim pljeskom i vrištanjem dočekali su ih brojni Varaždinci i Varaždinke koji su uspjeli doći do svoje karte i biti dijelom koncerta. Više od dva sata držali su publiku na mjestu i, sudeći prema reakcijama publike, pokazali se u najboljem svjetlu. Ipak, tu razdraganost irskim skakutanjem očito nisu dijelili svi u publici te su nakon pauze neka mjesta ostala prazna. Četiri tisuće i sedamsto građa-

Kultura i pivo zajedno?

Unatoč kritikama koje dolaze s nekih strana, ovakve manifestacije po mišljenju većine ipak su vrijedne hvale. Uvriježen je stav kako se na taj način otvaraju vrata širokim masama i populariziraju kulturna događanja koja su prije, zbog cijene, bila nedostupna. Već davno krenulo je tako s mjuziklom Jalta, Jalta, Carskim ruskim baletom, a nastavak je uslijedio i ove sezone. No ostaje pitanje je li sportska dvorana, s kokicama i pivom u plastičnim čašama, uistinu pravo mjesto za takva događanja ili ipak treba ostati predana samo sportu i klasičnim koncertima.

Festival svete Cecilije prvi put je održa Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Već tradicionalno, potkraj crkvene liturgijske godine i uoči spomendana sv.

Cecilije, zaštitnice crkvene glazbe, katedralna crkva Varaždinske biskupije okuplja mnogobrojne crkvene pjevače na Festivalu svete Cecilije. Tako je bilo i ove godine. Protekli vikend u varaždinskoj katedrali nastupilo je 39 pjevačkih zborova iz raznih krajeva biskupije, a koje povezuje to da vole i pjevati i moliti.

Festival kao poticaj na sjatilo se u dvoranu kako bi vidjeli spretne Irce. Još mnogo njih ostalo je bez karata. Iako je kapacitet dvorane nešto veći, zbog tehnič-

kih razloga i zahtjeva skupine na parteru je bilo dosta “rupa” u koje bi stalo još nekoliko stotina ljudi. Naime, za opremu i posebne efekte koje ova skupina ima trebalo je više mjesta.

Ima razočaranih Iz reakcija sa svih strana dvorane dalo se zaključiti kako su upravo Lord of the Dance bili prava stvar. Neki su se ipak osjećali prevarenima. – Otišli smo prije kraja predstave. Ne sviđa nam se. To nije ono što smo očekivali. Na internetu smo vidjeli nešto sasvim drugačije i razočarani smo – uputila je kritiku nastupa jedna mlada Varaždinka. Naime, četrdeset plesača samo je jedan mali dio cijelog postrojenja koje se krije iza tog imena, a ovo što smo imali prilike vidjeti bio je drugi postav poznate grupe. Nekolicina Varaždinaca zbog toga je ostala ravnodušna ili čak razočarana. Pokupili su se kući i prije kraja jer im je show bio monoton. Osim toga, neki su se požalili i na prejako ozvučenje. Unatoč tome, mnogi bi iskustvo ponovili za što će, prema najavama ravnatelja dvorane Nevena Buljana, možda imati priliku već sljedeće godine.

Podsjetimo, Festival svete Cecilije prvi put je održan 20 02. godine kada je na njemu nastupilo 11 zborova.

Organizator Festivala od njegovih početaka je Ured za crkvenu glazbu Varaždinske biskupije, na čelu kojeg je maestro Anđelko Igrec.

Maestro Igrec kaže kako su ovogodišnjim festivalom izrazito zadovoljni, kako s odazivom tako i s kvalitetom zborova.

- Iako naš festival nije natjecateljskog karaktera, ljudi se uvijek mjere jedni s drugima i zato je organizacija ovakvih festivala zapravo poticaj svim zborovima koji nastupaju, a i onima koji žele nastupati, da budu još bolji – priča Igrec, koji smatra kako

Aktivnosti Ureda z Ured za crkvenu glazbu Varaždinske biskupije brine se za glazbu u varaždinskoj katedrali i biskupiji. Osim Festivala svete Cecilije, Ured organizira susrete zborova, orguljašku školu, priprema notne materijale, priređuje snimke duhovne glazbe, pokreće različite projekte među kojima je najpoznatiji “Svaki

Kultura stanovanja Svijet financija Sport 27

Kultura stanovanja

22. studenoga 2011., br. 392

Mjesečni prilog Regionalnog tjednika

ULOGA SOBE

Igraonica i učionica Također je potrebno postaviti dovoljno polica i ormara u koje će mališani pospremati igračke.

Ukoliko je dječja soba mala, iskoristite dizajnerske trikove, koji su krevet podigli, a prostor ispod njega namijenite za igru. Interesantna dizajnerska rješenja postoje i za krevete na kat u sklopu kojih je integrirana igraonica. Za djecu školskog uzrasta najvažnija uloga dječje sobe, u smislu funkcionalnosti, je uloga radnog prostora. Uz spavanje, najviše vremena provode u njoj učeći. Položaj i

Kada dječju sobu promatramo u ulozi spavaonice, potrebno je naglasiti važnost zdravog spavanja, koje se postiže kvalitetnim madracem i podnicom

SAVJETUJEMO U sobi za najmlađe uvijek mora biti veselo i zanimljivo

Uređenje dječje sobe J Multifunkcionalnost je bitna značajka ovog prostora, jer niti jedna druga prostorija doma ne

objedinjuje ulogu spavaonice, igraonice, radnog prostora i dnevnog boravka MONIKA GALOVIĆ, dipl. ing. arh. www.interijerNET.hr

Dječja soba je idealno mjesto za izražavanje kreativnosti, novih ideja, primjene šarolike palete boja i oblika, u čije uređenje morate obavezno uključiti i svoje mališane, jer stvarate prostor za njih.

Za miran san Multifunkcionalnost je bitna značajka ovog prostora, jer niti jedna druga prostor ija doma ne objedinjuje ulogu spavaonice, igraonice, radnog prostora i dnevnog boravka poput dječje sobe.

Zbog svih tih razloga, ure-

đenje dječje sobe je izuzetno zahtjevno i kompleksno. Kada dječju sobu promatramo u ulozi spavaonice, potrebno je naglasiti važnosti zdravog spavanja, koje se postiže kvalitetnim madracem i podnicom. Položaj kreveta treba biti takav da osigura što više slobodnog prostora, a ne da ga dijeli. Poželjan je smještaj kreveta na dovoljnoj udaljenosti od ogrijevanog tijela i prozora. Ukoliko je u sobi smješteno dvoje djece, s obzirom na prostorne mogućnosti, poželjno je odabrati krevete na kat ili krevet s dodatnom ladicom – krevetom. Ukoliko imate dovoljno

mjesta, smjestite dva odvojena kreveta. Dizajn dječjeg kreveta je izuzetno bitan, jer sudjeluje u stvaranju općeg ugođaja sobe. Mogućnosti odabira su zaista velike, a sam oblik ovisi o uzrastu, spolu i samoj osobnosti djeteta. Kreveti mogu biti i klasičnog izgleda, a naglasak se može dati kroz razigranu posteljinu. No dizajn koji krevet pretvara u sportsku jurilicu o kakvoj maštaju dječaci ili romantislobodnog prostora čan krevet, poput onoga iz Položaj kreveta treba osiguravati što više bajki, kakve zamišljaju djevojčice, bit će pravo osvježenje sobu je mogućnost transfor- slobodnog prostora, koji će za svaku dječju sobu. Jedan macije u igraonicu. Poželjno djeca iskoristiti na željeni od bitnih zahtjeva za dječju je osigurati minimalno 4 m2 način.

veličina radnog stola su izuzetno važni za kvalitetu rada i učenja. Poželjno je osigurati radni stol minimalnih dimenzija 90 x 60cm, koji će biti smješten frontalno uz prozor ili tako da prirodno svjetlo dolazi s lijeve strane, odnosno s desne ako je dijete ljevak. Uz radni stol postavite police i ladice za knjige i pribor.

Obratite pažnju i na odabir radne stolice, koja treba biti ergonomski prilagodljiva.

28 Kultura stanovanja

22. studenoga 2011., br. 392

22. studenoga 2011., br. 392

Kultura stanovanja 29

30 Kultura stanovanja

22. studenoga 2011., br. 392

Duplerica 31

22. studenoga 2011., br. 392

Festival svete Cecilije u katedrali

KONCERT Međimurski October Light

pjevati i moliti ča u 39 zborova iz raznih krajeva biskupije nastupilo je protekli katedrali. Svaki zbor izveo je po jednu skladbu

Zarazni refren hita Croatia an 2002. godine kada je na njemu nastupilo 11 zborova

bi se svakako što više mladih trebalo uključiti u prakticiranje crkvene glazbe. Kaže kako je i ovaj festival jedan od načina kako da ih se uključi.

- Festival je profiliran tako da su prvenstveno zastupljeni zborovi odraslih, no pridružilo nam se i nekoliko zborova mladih što je bilo pravo osvježenje - rekao je maestro Igrec istaknuvši da se nada da će s vremenom u zborovima biti sve više i više mladih.

- Glazba je pozitivna stvar u životu čovjeka. Na bavljenje glazbom nismo prisiljeni, već je to stvar slobodne i dobre volje – objašnjava maestro Igrec te ističe kako glazba ima moć da nas izdigne iz svakodnev ice. Glazba je energija i zato se ljudi nakon napornih probi ne osjećaju umorno, već naprotiv – zaključuje.

Zahvalnice Rektor katedrale Blaž Horvat svim je zborovima uručio prigodne zahvalnice za sudjelovanje, a svim članovima zborova, njima više od 1000, darovane su prigodne mape. Zaželio im je da mape ispune notama te da im budu na korist.

U završnom dijelu susreta održan je obred postavljanja u službu psalmista 17-ero

crkvenih pjevača. I biskup Josip Mrzljak zahvalio je svim izvođačima napomenuvši da ta zahvala nikako nije samo

formalnost. I prvi i drugi dan nakon festivala druženje je nastavljeno u prostorima Prve gimnazije u Varaždinu.

J Nakon tri godine rada izdali su album “Free” na kojem je

vidljiv utjecaj različitih glazbenih stilova i nekoliko hitova Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

energičniji live. Dečkima je najmanji problem skakati Međimurski ska roker i po pozornici, a potpuno se October Light ove su subote užive u svoju glazbu.

Na koncertu, koji je zaprana noge digli čakovečku vo bio poklon međimurskoj publiku. publici, čuli smo najBraća iz Pušćina, koja čine nov ije stvar i osnovu benda, i još dva s al buma, pr idružena člana nai n i d e j a č ini se kon tri godine rada po i v da je nauspjeli su prije nedro a k ” slovna što više od mjesec atia o r C “ a dana lansirati svoj spot i su se i p“ Cj ersomaatreći po redu album l snima puta tia” za “Free”. Kako nam je i koju je rekao frontmen benpo 15 ve ć i sni da Petar Horvat kad je mljen spot izašao “Free”, ovaj album stvarno postala je drugačiji od drugih i to iz razloga jer je tako dugo himna. Nisu bili rijetki oni nastajao pa su kroz to dugo koji su otpjevali “...for Croavrijeme različiti stilovi i utje- tian, sunshine nation”.

Saznali smo i da je i za cali na njih. snimanje ovog veselog spota, u kojem se dečki voze Bolji uživo Bez obzira na studio, deč- sunčanim međimursk im ki, koji su gotovo svi završili poljima, trebalo i više od varaždinsku Glazbenu školu, jednog pokušaja, iako se sve puno bolje zvuče uživo. Sve čini jako ležerno. Naime, na njihove stvari same po sebi promociji albuma uz spot su vesele, s prepoznatlji- je prikazan i “making of” vom ska trubom, ali kako spota, a pojedini kadrovi smo se mogli i uvjeriti u snimali su se i po 15 puta. dvorani čakovečke Srednje Koncer t u subotu bio je škole, October Light jači je i prava ska zabava.

Petar Horvat

Marko Horvat

za crkvenu glazbu tjedan psalam jedan”. Ured svoj doprinos daje i u organizaciji smotre dječjih zborova “Zlatna harfa”. Od 2006. u suradnji s biskupijskim Uredom za pastoral duhovnih zvanja organizira i Festival Dobrog Pastira prigodom Svjetskog dana molitve za zvanja, na kojem nastupaju zborovi i sastavi mladih.

Filip Horvat

32 Putopis

22. studenoga 2011., br. 392

PUTOPIS Varaždinac Kristijan Petrović posjetio mističan dio Rumunjske - Transilvaniju (1)

U zemlji grofa Drakule J Grof Vlad Tepeš, poznatiji kao Drakula iliti Zmajev Sin, najpoznatiji je rumunjski “nabijač”, koji je vojnike nabijao na kolac

Dvorac Peleš, vampirski kostur i vijenac od češnjaka

Nakon više od 17 sati vožnje, krajolik se počeo postupno mijenjati. Beskrajne mađarske Ulazak u legende ravnice, nakon prelaska graniVjerovali ili ne, ovo mjesto, ce u Rumunjsku te nakon još koje je iz nepoznatih razloga nekoliko sati vožnje, uskoro su gotovo uvijek izostavljeno iz zamijenile mračne guste šume inače bogatih ponuda turismještene na visokim obronci- stičkih agencija, nudi mnogo ma Karpata, iznad kojih je sivo više nego ostala, uglavnom nebo navješćivalo nevrijeme. južna, monNa vijugavoj blatnoj cesti, na zapregi koju je polako vukao izmučeni konj, starac u šubari i vunenom prsluku s nevjericom je gledao autobus iz kojeg su ga sa znatiželjom promatrala lica putnika koji još nisu znali što ih sve čeka na tom putovanju. Znam, zvuči kao otrcani uvod u horor film B kategorije, ali otprilike tako vam to izgleda kada ulazite u središnji dio Rumunjske, koji je ovjekovječen u mnogo romana i novela, a u opisu tog je mjesta Vlad Tepeš poprilično doprinijela i američka filmska indudena mjesta. Transilvanija strija, koja i nije baš pretjerala. se nalazi u samom centru RuIako nas nije dočekala tabla munjske i prostire se na preko s dobrodošlicom, po krajoliku, 60.000 kvadratnih kilometara

i u pitanju je najheterogeniji godina. Iako mnogi od vas miprostor te države. Osnovu sle kako je domovina vampira stanovništva čine Rumunji, upravo Rumunjska – prevarili ste se. Što i ne čudi s obzirom Mađari i Sasi. No i preostali na to kako je tom razmišljanju broj nacionalnih manjina nije zanemariv. Pri samom ulasku u mnogočemu doprinio Vlad u Transilvaniju, prvo što ćete Tepeš, poznatiji kao Drakula, uočiti su veliki, derutni i napu- kojeg je s vampirima povezao šteni tvornički kompleksi, koje još davne 1897. godine u svouskoro zamjenjuje pomalo su- jem romanu irski književnik i moran ambijent malenih kuća kazališni scenarist Abraham s blatnjavim dvorištima veći- “Bram” Stoker, koji inače nikad nom siromašnog stanovništva nije bio u Rumunjskoj. Naime, koje se uglavnom bavi poljo- kada bismo govorili o potencijalnoj domovini vampira, privredom ili stočarto bi prije bila Srbija stvom. Na takvim o k t ili čak Hrvatska ćete mjestima e rij e n sa svojim Jurom nerijetko via n e s djeti gotovo nih Grandom. No š o r t o tome neki tipičnu sliima pročelj a nalazi drugi put. Ruku Rumunjc i ć o u n k munjska svaske. Na blje u r b o o kako ima svoje sred polja, raspel encem vampirske priče mnoštvo vij koje su, barem se ovaca i paa k ja n š če tako čini, još uvijek stir koji čeka žive. Uglavnom ih dijesumrak kako bi se vratili kući. Poprilično le na dvije vrste, zovu se Strigoii me iznenadilo to kako se i Moroii. I dok su Strigoii za vrina nekoliko pročelja tih jeme života bili uglavnom osotrošnih ali simpatičnih be koje su se bavile vradžbinakućica nalazi raspelo ma ili crnom magijom te nakon obrubljeno vijencem češnjaka smrti postale vampiri, Moroii – što me i vraća na moj razlog su postali vampiri zahvaljujući putovanja, a to su mitovi i svom načinu života. To su legende vezane uz vampire, redom bili nevjernici, lopovi, kojima se bavim proteklih 15-ak kriminalci svih vrsta, ubojice ili

Arhitektura u Sigishoari

Rumunjska svakodnevica

Piše: KRISTIJAN PETROVIĆ

vremenu, ali i općoj atmosferi, znao sam da sam konačno došao u – Transilvaniju.

Odakle mu ime Drakula?

Drakulinog oca Vlada II. primio je Žigmund Luksemburški 1431. u Red zmajeva, zahvaljujući njegovim vojnim zaslugama, i dodijelio mu nadimak Drakul (na rumunjskom: “zmaj”). Poslije očeve smrti, Vlad Tepeš naslijedio je i njegov nadimak, ali kao Drakula - Zmajev Sin. No Tepeš nije Drakulino prezime, već također nadimak. Tepeš na rumunjskom znači “nabijač”, a tu su mu titulu pripisali turski vojnici, koje je obožavao nabijati na kolac. Prema jednoj legendi, u jednom je danu Drakulina vojska uspjela na kolac nabiti preko 30.000 turskih vojnika. Uz to se veže još jedna legenda koja govori kako je pod tom šumom sačinjenom od tijela sam Drakula postavio stol za kojim je ručao.

Prišao mu je jedan od njegovih bliskih slugu te ga pitao kako je moguće da mu ne smeta smrad od leševa koji ga okružuju. Na to ga je Drakula pitao smetaju li njemu.

Nakon što je sluga potvrdno odgovorio, Vlad ga je dao nabiti na najviši kolac kako ne bi morao mirisati trulež koja je ispod njega.” samoubojice. Tako kažu priče. Što se samog Vlada Tepeša tiče – ne smijemo zaboraviti kako se on u Rumunjskoj još uvijek smatra nacionalnim herojem.

Autor putopisa sa starosjediocem

Što je i razumljivo s obzirom na to kako su njegova vojska, ali i način ratovanja tijekom 13. st., relativno uspješno branili ovaj dio Europe od turske najezde.

!

22. studenoga 2011., br. 392

Nakon Zagreba, i u Varaždinu predstavljena knjiga dr. Nikice Daraboša “Kako pobijediti športsku ozljedu” u izdanju Medicinske naklade

Sport sport@regionalni.com

Sport

“

Sport 33

Mladi član Savate kluba Omega-gym Kneginec, kadet Patrik Ćazimi, nakon 1. mjesta na PH osvojio je 2. mjesto do 45 kg u Kupu. Predrag Šimunec SK Omega

OBARANJE RUKU Josip Bregović iz Ivanca prvak Hrvatske

Drevna vještina

Josip o utn t je ren esnica d a najjač ručju šire d na po a plasirao , e j i reg EP u se na 2012. u Poljsk

Konačno i pobjeda NK Varaždin u 15. kolu 1. HNL-a ostvario je prvu pobjedu ove sezone. “Žrtva” je bio Inter iz Zaprešića rezultatom 3:2. Pred tradicionalno praznim gledalištem prvi gol postigao je Tokić u 13. minuti, na 2:0 povisio je Valentić u 31., a ubrzo, u 38. minuti, i Glavina se upisuje u strijelce. Do kraja prvog dijela

gol za goste iz Zaprešića, u 45. minuti, postigao je Abilaliaj. U drugom dijelu pritišće Inter, a u 87. minuti iz najstrože kazne, nakon prekršaja nad Budimirom Šarić smanjuje na 3:2.

Varaždinci su tako izdržali do kraja i upisali prva tri boda, ali su i dalje na posljednjem mjestu s pet osvojenih bodova.

Potvrdili se i odbojkaši

Josip Bregović, prvak Hrvatske u obaranju ruku, izborio je nastup na Europskom prvenstvu koje će se održati sljedeće godine u Poljskoj

J Postoji interes za otvaranje kluba u Ivancu, a u planu je i prezentacija u Varaždinu Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Jedan od najaktivnijih natjecatelja u obaranju ruku u Hrvatskoj je i Josip Bregović iz Ivanca, koji se aktivno bavi ovom disciplinom godinu dana, a trenira u Zagrebačkom klubu “Spartanci”.

Snagatori Prvenstvo Hrvatske u obaranju ruke održano je 30. listopada u Križevcima i između 124 natjecatelja Josip je uspio izboriti prvo mjesto u kategoriji do 100 kg na desnu ruku i srebro na lijevu, time je ujedno osigurao odlazak na Europsko prvenstvo u Poljsku 2012.

Josip je član Hrvatskog saveza i od proljeća reprezentativac i nastupio je na Europskom prvenstvu u Turskoj u travnju.

Na bodovnoj ljestvici koja se vodi, sada je najjača desnica do 100 kg na području Balkana, to mjesto je izboreno

pobjedama na više međunarodnih natjecanja koja su se održala u Hrvatskoj i Srbiji, a presudio je turnir u Zagrebu na kojem se natjecalo 40 najjačih obarača iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Kosova, Bosne i Hercegovine, Švicarke i Bugarske!

Najava otvorenja prvog kluba za obaranje ruku na našim prostorima je proljeće sljedeće godine u Ivancu. Trenutno je najbliži klub u Zagrebu.

Trenutno u Ivancu postoji stol za obaranje i nekoliko zainteresiranih obarača iz Ivanca i okolice koji treniraju, a svi zainteresirani su dobrodošli da se pridruže treniranju. U planu je i priređivanja turnira i prezentacija u Varaždinu kako bi se ljudima približio ovaj sport.

U obaranju ruku postoji više pravila kojih se obarači trebaju držati, svako nepoštovanje dovodi do opomena

i faulova, koji mogu rezultirati gubitkom meča, obara se na stolu, jedna ruka mora biti na podlozi koja je predviđena za to, a druga na ručki. Cjelokupni meč prate dva suca kako bi sve bilo korektno te da ne dođe do ozljede koje mogu bit vrlo opasne za kosti ruke natjecatelja. U obaranju ruku sudjeluje cijelo tijelo, nerijetko se dogodi da natjecatelj puno slabije tjelesne građe

pobijedi krupnog protivnika.

Postoje tri osnovne tehnike obaranja, a ujedno je bitna brzina, izdržljivost i mentalna disciplina. Obaranje ruku kao disciplina nema sličnosti s amaterskim obaranjem koje su vjerojatno svi muškarci bar jedanput probali, tako da većinom kad netko kaže da nije nikada izgubio u amaterskom obaranju, na turniru uvijek izgubi za sekundu.

Najstariji sport?

Ova drevna vještina datira još od 2000. godine prije Krista, tada su zabilježeni prvi crteži i natpisi u Egiptu. Obaranje ruku kakvo danas poznajemo prvotno je bilo zabava domorodaca u Sjevernoj Americi, a s vremenom su ga usvojili i doseljenici.

Tijekom godina obaranje je postalo popularno tako da je 60-ih godina prošlog stoljeća osnovan Svjetski savez te nakon toga obaranje ruku postaje ozbiljna sportska disciplina. U Hrvatskoj je 2009. osnovan Savez za obaranje ruku i od tada aktivno djeluje osam klubova.

RUKOMET U RK Varaždin započela je s radom i grupa za djevojčice

Svatko se mora izboriti za sebe RK Varaždin započinje i s treninzima za djevojčice od 6 do 9 godina starosti.

Treninzi se odvijaju u TTS sportskom centru dva puta tjedno, utorkom i četvrtkom od 16:30 do 17:30 sati. S ovom skupinom radit će Maja Čop Andesilić, bivša rukometašica Koke i zagrebačke Lokomotive. - To će biti klasična škola rukometa

u kojoj će se raditi svi osnovni elementi od vođenja i hvatanja lopte do pucanja - rekla je trenerica Maja. Razvijat će se koordinacija, motorika, agilnost, a radit će se i osnovni elementi gimnastike kao što su kolut naprijed i nazad. Prednost rukometa i za djevojčice je što je to kolektivan sport u kojem se svatko mora iz-

boriti za sebe pa se odlično izgrađuje karakter - dodala je Maja. U RK Varaždin formirane su tri grupe dječaka 1998./1999. godište, 2000./2001. godište te oni najmlađi 2002./2003. godište. Treninzi se održavaju ponedjeljkom, srijedom i petkom od 16 do 18 sati te za najmlađu grupu utorkom i četvrtkom.

Varaždinski odbojkaši ostvarili su prvu pobjedu u 1. A ligi pobijedivši ekipu Zadra 3:1 (25:17, 15:25, 25:19, 25:22) u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin. Tako su u 7. kolu igrači OK Varaždin Volley osjetili “slast” pobjede i krenuli u borbu za ostanak u društvu najboljih odbojkaških ekipa Hrvatske. Varaždinci su trenutno na predzadnjem mjestu prvenstvene ljestvice, na kojem su ostavili ekipu Zadra. U sljedećem kolu OK Varaždin Volley sastaje se s osječki MOK Mursa Panom, trenutno vodećom ekipom lige.

Uspješni mladi hrvači Na kvalifikacijskom turniru za ml. i starije dječake u hrvanju najboljih šest hrvača iz svake kategorije osvojilo je pravo nastupa na Božićnom turniru.

Mlađi dječaci: M. Ratković 2. mj., M. Šimek 2 mj., J. Siročić 1. mj., N. Novak 5. mj., P. Runac 5. mj., D. Sakač 2. mj. Stariji dječaci: P. Premužić 1. mj., I. Conar 3. mj., M. Bešenić 1. mj., N. Fajfarić 3 mj., V. Levanić 5. mj., A. Novko 6. mj., I. Šebrek 5. mj., I. Ratković 5. mjesto.

34 Sport

22. studenoga 2011., br. 392

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Zavadi pa vladaj F

inancijska situacija u hrvatskom sportu nikada nije bila na nižim granama. Nogometaši Karlovca izazvali su najviše pažnje dok u rukometu istupanje iz 1. lige više nije neuobičajen i usamljen slučaj. Zatim slijede i ostali sportovi pa sve do onih malih koji nisu niti navikli na novac već se snalaze tako da sami financiraju svoja natjecanja i putne troškove. skoro će se donositi lokalni proračuni za sljedeću godinu i već se zna da će uglavnom sport najgore proći. U ukupnoj raspodjeli kada se postavi pitanje zašto toliko malo ili zašto toliko sniženje, uvijek isti odgovor u obliku pitanja “A, kome onda uzeti?”. Međutim, tu je glavna “kvaka”. U tu zamku ulove se sportski djelatnici i krene “pa uzmi ovdje ili ondje”. Sve se to svodi na situaciju kada se čoporu gladnih pasa baci mala kost, a oni se počnu boriti oko nje. Tako u prenesenom smislu traju diskusije sportaša i kulturnjaka. Međutim, istina je negdje drugdje u proračunu. Potrebno je u ovom slučaju povećati sredstva i jednima i drugima.

Ukoliko se smanje sredstva za sport, to povlači smanjenje kvalitete, smanjenje masovnosti, manji broj podmlatka, veći broj klinaca u kafićima i na drugim neprimjerenim mjestima s neprimjerenim aktivnostima. To znači povećanje troškova za zdravstvo jer će ti klinci, zbog nebavljenja kvalitetnom tjelesnom aktivnošću imati kasnije više zdravstvenih problema, a kako se tome dodaju i mogući štetni utjecaji i ovisnost, troškovi za zdravstvo vrtoglavo se povećavaju. Zato je vrijeme za ulaganje u preventivu od zdravstva, socijalne skrbi, policije do sudova u sport. S druge strane, treba nam i puno više kulture, pogotovo mladima kojima uzori postaju sitni kriminalci i hohštapleri, uspjeh preko noći bez ulaganja truda i rada.

Neka ovo bude uvod, a vi samo nastavite niz kako bi se sve moglo utjecati na sveopću dobrobit i društvenu i pojedinačnu povećanim ulaganjem u kvalitetan rad u sportu i kulturi.

U

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 23.11.2011.

- kuglana – kuglačka utakmica KK Željezničar Vž – KK Obrtnik Or s početkom u 18,00 sati 24.11.2011.

- kuglana – kuglačka utakmica KK Obrtnik - KK Zabok s početkom u 18,00 sati 26.11.2011.

- mala dvorana – međunarodni karate turnir Sv. Nikola - velika dvorana – odbojkaška utakmica OK Varaždin – MOK Mursa Pan P.I. s početkom u 17,00 sati - kuglana – Pojedinačno prvenstvo u kuglanju regije Sjever s početkom u 13,00 sati 27.11.2011.

- mala dvorana – rukometni turnir RK Varteks - RK Međimurje-RK Prelog - RK Ludbreg s početkom u 09,30 sati - rukometni turnir ŽRK Koka s početkom u 13,00 sati

RK Varteks Di Caprio trebao bi krenuti putem oporavka s novim trenerom Vladimirom Vujovićem i predsjednikom Željkom Kušterom

RUKOMET Novi trener RK Varteks DC Vladimir Vujović

Kanta za golove J Željko Kušter, novi - stari predsjednik tvrdi da nije bilo kandidata za mjesto

predsjednika i da bi njegov odlazak značio katastrofu i napuštanje Premijer lige Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Željko Kušter, novi - stari predsjednik RK Varteks Di Caprio nakon što je nekoliko puta najavljivao i davao ostavku, ponovo se ozbiljno prihvatio funkcije predsjednika i najavljuje procvat kluba.

Loš početak - RK Varteks Di Caprio loše je počeo sezonu iz više razloga. Jedan sam i ja jer sam namjeravao nakon četiri godine napustiti klub.

Međutim, kako se bližilo prvenstvo, vidio sam da nema kandidata z a m o j e mjesto, a smatrao s am kada bih u tom trenutku napustio klub da bi bila katastrofa i napuštanje Premijer lige. Drugi problem je da smo

kasno počeli s pripremama, a treći problem je bio odlazak šestorice igrača. Tako da smo ostali na dva, tri iskusna igrača, a ostali su sve mladi. Još k tome imali smo i loš raspored i dogodilo se to da smo do sada ostali bez bodova. Naravno da financije određuju tijek svih tih događanja oko kluba i to je također jedan od razloga zašto smo tako loše startali.

Sve to nas je natjeralo da nakon skupštine i sastanka novog IO-a razgovaramo o promjeni trenera i pokušamo dovesti neke igrače kako bi ostali i dalje u Premijer ligi.

Dovođenjem novog trenera, Vladimira Vujovića, sada bivšeg trenera ŽRK Koka, očekuje se zaokret i na sportskom planu.

Novi je trener već na prvom treningu pokazao veliku ozbiljnost i igrači su to shvatili te je i njihov pristup

em Vjeruj o da ćem im čk s igra ima i nj pojača vršnim Iz novim orom b d o i uspjet

Preustroj škole Novi trener RK Varteks Di Caprija, Vladimir Vujović, najavljuje i pomak u radu s mladima.

- Iako fizički neću moći biti na svim treninzima mladih, maksimalno ću se angažirati u radu s 1996. godištem i starijim. To je generacija s kojom sam i drugačiji.

Vladimir Vujović dobro je poznat svim ljubiteljima rukometa, a njegov trenerski rad već je ove sezone polučio uspjeh u ŽRK Koka.

Može li se priča iz Koke ponoviti u Varteksu?

Može i mora! Već u sadašnjem sastavu ima potencijala, a uz povratak bivših igrača u naredna dva, tri tjedna mislim da se možemo konsolidirati.

Za nas pravi dio prvenstva počinje u proljeće. ne na najbolji način. Međutim.

Koji je osnovni razlog da

prije radio u Varteksu, a takoreći, i oformio sam je.

Mislim da je ta generacija ima veliku budućnost.

Radi se na preustroju škole rukometa da se vrati na one staze kada je Varteks bio inkubator vlastitog igračkog kadra. Najbitnija je stvar stvaranje igrača. se prijeđe iz jedne uređene sredine u drugu u kojoj ima puno više problema?

Razlog je vrlo jednostavan.

Ako mi sami ne počnemo sređivati situaciju, kao što je na primjer u nogometnom, odbojkaškom ili rukometnom klubu to neće nitko drugi naprav iti. Mislim da je to ljudska odgovornost. Ako ne mogu sada pomoći klubu koji me navukao na taj sport gdje sam počeo prve korake, kada ću? Oni koji istinski vole klub, sada neka se pridruže. Meni je dolazak u klub i veliki izazov.

SAVATE Goran Borović, poznat i uspješan varaždinski borac, otvara Savate klub. Najmera mu je posvetiti se radu s mladima kojima bi želio prenijeti svoja iskustva iz pet finala s EP-a i tri finala SP-a u savateu. Borović je viši trener sportske rekreacije i trenutno trenira grupu rekreativaca u Fit Power Gym dvorani za

Goran Borović otvara klub

funkcionalni kondicijski trening sportaša i rekreativaca, crossfit, fintes te borilačke sportove i aktivnosti na SC-u Sloboda. Treninzi se održavaju ponedjeljkom, srijedom i petkom od 20 do 22 sata, a po dogovoru postoji i mogućnost za individualne treninge.

Radi zajednio s Denisom Mladenovićem koji mu je i kondicijski trener.

- Funkcionalni trening je najkompletniji trening na kojem se osim poboljšanja kondicije radi i na

snazi, izdržljivosti i eksplozivnosti, tj.poboljšanju motoričkih sposobnosti - rekao je Mladenović. - Rade se sve vježbe snage vlastitim tijelom - sklekovi, čučnjevi, trbušnjaci, zgibovi i sl. te se koriste razni rekviziti npr. vijače, medicinke, bugarske torbe, fitball, wall ball, kettlebells (girje), bučice, keg-bačva, power bag, tube i sl. Dodatne informacije možete naći na Facebook stranici, ili na e-mail: fitpowergym@net.hr - dodao je Mladenović.

Sport 35

22. studenoga 2011., br. 392

BIGGERS BETTER Najveći borilački spektakl u Varaždinu

Mečevi za krunu J U superfinalu sudjeluje 8 pobjednika 8 kvalifikacijskih turnira za titulu najjačeg Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Bliži se 16. prosinca kada će se u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin održati finalni, deveti ovogodišnji turnir Biggers Better - najveći borilački spektakl ikad održan u Varaždinu. Biggers Better turnir je koji je prošle godine pokrenuo predsjednik WKN Federacije Stephan Cabrera sa željom da ljubiteljima borilačkih vještina ponudi nešto novo.

Svjetska klasa Osmislio je tako seriju od osam kvalifikacijskih turnira koji se održavaju tijekom godine na raznim stranama svijeta s jednim ciljem – saznati tko je najjači te večeri.

Na svakom turniru sudjeluje osam natjecatelja koji tijekom večeri napreduju kroz četvr tf inale, poluf inale i finale do titule pobjednika turnira. Svi pobjednici turnira na kraju se okupe na završnom, devetom turniru, odnosno superfinalu na kojem se bore za zlatnu krunu kralja Biggers Bettera i nagradu od 25 tisuća dolara. Čast da organizira završni turnir pripala je upravo Varaždinu, najavio je na prijepodnevnoj konferenciji za novinare održanoj u varaždinskoj sportskoj dvorani uz Dravu, Siniša Kovačić, jedan od organizatora superfinala: - Ovaj turnir nema nikakve veze s profesionalnim boksom, što neki uspoređuju.

Dakle, to je televizijski show koji se održava po sličnim pravilima kao u boksu, do-

zvoljeni su neki udarci koji u boksu nisu dozvoljeni i sve se odvija po Biggers Better pravilima. Suci i cijelo osoblje dolazi iz kompanije Biggers Better tako da to nema nikakve veze s boksačkom ili kickboxing Federacijom rekao je Siniša.

Borci koji se bore na Biggers Better turnirima dolaze iz svih borilačkih disciplina (boks, kickboxing, mma, muay thai...), a ono što je zanimljivo je da u Biggers Betteru postoji samo jedna kategorija, i to teška, od 79,5 kilograma, s time da gornje granice – nema. To drugim riječima znači da se može dogoditi da se borac od 8 0 k ilo grama mora b o riti pro t i v upol a težeg prot ivnika. Je li veći - uvijek i bolji, pitanje je to kojim se vodio vlasnik Biggers Bettera Stephan Cabrera kada je osmišljavao ime turnira. - Teži borac nije uvijek i jači i lako se može dogoditi da ga upola lakši protivnik zahvaljujući hrabrosti i taktičkim vještinama – pobijedi.

Upravo je to čar Biggers Bettera - rekao je Cabrera koji je također prisustvovao konferenciji za novinare u Areni dodavši da ovaj turnir

Ribolov Budimir ŠEBEČIĆ Totalni FM, marketing, budimir.maletajne@gmail.com.

Sezona ne prestaje P

rošli tjedan “otkrili” smo gdje se kreću najveće štuke odnosno gdje bi trebale biti. Prije nego krenemo na vodu, još malo korisne teorije. Sezona ribolova na štuku praktično ne prestaje.

Naravno, osim za vrijeme lovostaja kada se štuka mrijesti, odnosno od 1. veljače do 31.ožujka. Ipak, za vrijeme velikih ljetnih vrućina na koje smo već pomalo i zaboravili, ali i jake zime kad led okuje vodu, što nas čeka vrlo brzo, bolje je sjediti kod kuće nego ići u ribolov na štuku. Tijekom ljeta štuka “radi” vrlo nepostojano. Naime, hrane ima u izobilju pa nema potrebe tražiti je.

U takvim uvjetima, kad vode obiluju vegetacijom, štuka skrivena u travi ili u blizini nekog potopljenog panja čeka svoj plijen.

Ljeti je temperatura vode dosta visoka pa štuka rijetko uzima hranu, apatična je i troma. Ipak, pogoršanje vremenskih prilika sa zahlađenjem, kišom i vjetrom može pokrenuti uspavanu štuku i tada treba ići u ribolov. Na isteku zime, krajem veljače, gladna štuka kreće bliže obali u potrazi za hranom. Početkom travnja, neposredno nakon mrijesta, štuka najbolje “radi” i gotovo cijeli dan je u potrazi za hranom. Tek s dolaskom jeseni, dakle upravo sada, počinje prava sezona ribolova na štuku zbog povećane potrebe štuke za hranom radi sazrijevanja ikre. Tihi i oblačni jesenji dani najbolji su za ribolov i kao stvoreni za ribolov najvećih štuka. U vezi s ribolovom na štuku potrebno je istaći jednu zanimljivost. Naime, štuku je ponekad jednostavno nemoguće uloviti. Bez obzira na vrijeme, atmosferski tlak zraka, mamce koje koristimo, doba dana i godišnje doba, štuka uopće ne uzima hranu i ne kreće se. Pritom zauzima određeni položaj u kojem miruje, glavom prema dnu. Tada štuku možete samo promatrati. No već sljedeći dan ujutro budite na tom mjestu i ako bude sreće, bit će i štuke.

U im o v u dn a m a borb će i t i p nastu rci Vanja o b ći doma tel i junior ec Kos Škoran Jurica

Knjigu Male tajne športskog ribolova možete naručiti na telefon 091 2002 083. Cijena knjige je 49,00 kuna plus poštarina.

Organizatori turnira očekuju puno gledalište i odličan program

– za razliku od boksačkih privlači raznoliku publiku.

– Ovaj turnir privlači različite ljude – boks obično privlači publiku srednje životne dobi, dok je Biggers Better atraktivan i mladima, pa čak i djevojkama i ženama, jer to je nešto potpuno drugačije.

Zato u Varaždinu na finalnom turniru očekujem punu dvoranu i atraktivne borbe

na visokom nivou - istaknuo je Cabrera.

Treba napomenuti da će u superfinalu i Hrvatska, imati svog predstavnika.

Naime, za zlatnu će se krunu između osam boraca boriti i hrvatski boksački šampion Ivica Bačurin, koji je superfinale izborio pobjedom na kvalifikacijskom turniru u Bugarskoj.

Vrhunski sportski događaj Punu dvoranu 16. prosinca očekuje i upravitelj Gradske sportske dvorane Varaždin Neven Buljan, koji je rekao kako je vrijeme da napokon i sportski događaji, a ne samo koncerti, počinju puniti varaždinsku dvoranu: – Moramo jednom nekako okrenuti pilu naopako, pa napuniti dvoranu i sportom. Ako ovo nije dovoljna atrakcija u borilačkim sportovima, ja uistinu ne znam što bismo drugo mogli ponuditi. Jer ovo će gledati cijela Europa, Azija i Sjeverna Amerika u prime timeu na Eurosportu. Ako Eurosport ima svoj interes u komercijalizaciji ovog događaja, onda znači da je uistinu vrhunski - zaključio je Buljan.

Turnir u Petrijancu

Prvi put će se u Petrijancu održati veliko Međunarodno plesno natjecanje Plesnog kluba Harmony Varaždin, 3. prosinca, u sportskoj dvorani OŠ Petrijanec. Očekuje se dolazak oko 200 plesnih parova iz Hrvatske i susjednih zemalja. Natjecanja su u standardnim i latinoameričkim plesovima za sve kategorije.

Polufinala počinju od 9 sati,

a večernji dio programa, onaj najzanimljiviji za većinu posjetitelja, od 18 sati.

Kao gosti programa nastupit će podmladak PK Harmony, Zumboline, a najavljen je i dolazak višestrukog prvaka svijeta u kombinaciji deset plesova Miše Cigoja. Natjecanje se organizira uz generalno pokroviteljstvo Općine Petrijanec.

GIMNASTIKA Varaždinski gimnastičari i gimnastičarke nastupili su na 4. kolu kupa države u sportskoj gimnastici, gdje su gotovo u svim kategorijama osvojili medalje.

Organizator natjecanja bio je gimnastički klub Novi Zagreb, a natjecanje se održalo u gimnastičkoj dvorani Kineziološkog fakulteta u Zagrebu.

Kod kadetk inja najuspješnije su bile sestre Lešćak, tako je Orhideja osvojila zlato, a njena mla-

đa sestra Rahela srebrno lec srebrni i Mateo Žugec odličje. Ana Sambolec je brončani. Dorijan Kušter zbog pada s grede osvojila osvojio je visoko četvrto četvrto mjesto, a Laura Go- mjesto, a Pavao Želimorski tić je završila na sedmome šesto.

Treneri Marija Zemljić za mjestu. Kod juniorki, Ana Friščić i Nera Hainš okitile ŽSG i Ivan Oskoruš za MSG su se zlatnom medaljom te zadovoljni su nastupom varaždinskih predstavnika, time potvrdile očekivano.

Kod dječaka, Davor Fili- što je evidentan rast forme pašić osvojio je zlato, dok iz natjecanja u natjecanje. su njegovi klupski kolege Najmlađi dio varaždinske ekipe M a r ko Sambo-

Gudiček 4. u Celju Plivačica PK Baroka Nikolina Gudiček nastupila je na jakom međunarodnom mitingu u Celju te osvojila izvrsno 4. mjesto na utrci 50 m leđno u seniorskoj kategoriji.

PK Barok nastupio je i na natjecanju lige regije 4. Na 1. kolu nastupilo je ukupno 10 klubova. Tamo se istaknuo Luka Vidović osvojivši dva prva mjesta u A kategoriji 50 slobodno i 100 mješovito. Gregor Stadaas osvojio je drugo mjesto u A kategoriji na 200 prsno. Tihana Gazdek u A kategoriji osvojila je drugo i treće mjesto.

36 Oglasi

22. studenoga 2011., br. 392

22. studenoga 2011., br. 392

Oglasi 37

38 Savjetnik

22. studenoga 2011., br. 392

Veterinarska klinika

Hortikultura

Davorin LUKMAN

Franjo PAVETIĆ

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka Ovlašteni stalni sudski vještak za područje veterinarske medicine (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Čestitke na dar

Molim vas, cijepite preventivno i mačke!

N

U

e jednom sam razmišljao skinuti ormarić za poštu s kuće jer u njega ništa drugo ne stiže osim računa koje ne daj Bože da u roku ne platimo jer opomena stigne uz pripisane troškove i kamatu u rekordnom vremenu. Prošla su ona vremena kad su stizala pisma, mala književna ostvarenja. A tek čestitke, za božićne i novogodišnje blagdane! Očaravale su bajkovitim detaljima jaslica, borova, kuglica, saonica, Djeda Mraza, šampanjca... Po tim dragim uspomenama čeprkah ovih dugih martinjskih večeri, a sjećanja izranjaju i postaju bistra kao da je sve to bilo jučer. Iz kutije starih čestitki izdvojih nekoliko pristiglih prošle godine. Izgledom i izradom jedna se osobito razlikuje.

Dekorirana je ručno listovima zimzelenog bilja, neuobičajenih oblika grančica, suhih sitnih cvjetića te nadopunjena prikladnom mašnicom. Sve to tvori jedan zanimljiv buket, estetski smješten na idealnom dijelu čestitke. U unutrašnjosti čestitke nalazi se: učenici, profesori i zaposlenici Gospodarske škole Čakovec. to se zbilo prvog desetljeća trećeg milenijuma, na vrhuncu tehnologije u kojem čestitke stižu e-poštom, sms porukama, telefonom. Ove munjevite čestitke ne ostavljaju traga, sjećanja ni uspomena, nestaju brzinom kojom su nastale, poslane i pristigle!

I tu negdje, u vremenu munjevitog elektroničkog carstva koje nadilazi ljudsku prirodu, grupica učenica i učenika te njihovih mentora, na trenutak, izrađujući prelijepe čestitke, saonicama što vuku živahni jeleni, odleti u njedra čarobnih svjetova mašte, vremena dobrih vila! Možda im putem iz saonica ispadnu pokoje čestitke i poput pahuljice snijega odlepršaju u poštanske sandučiće usamljenih, zaboravljenih, zapostavljenih.

A

posljednje vrijeme imali smo učestalo pacijente koji su dovedeni s teškim simptomima virusne upale usne šupljine. Vlasnici, naravno, nisu znali da se i mačići trebaju zaštitno cijepiti protiv zaraznih bolesti, kao npr. psi.

Ukoliko se takvo bolesno stanje još i zanemari, nastaju opsežne promjene u usnoj šupljini, koje će biti izrazito bolne, a i onemogućiti životinji uzimanje hrane.

Najčešći krivac za ovo stanje je kalici virus. ompleks zaraznih bolesti dišnoga trakta obuhvaća nekoliko virusnih infekcija sličnih ili istih simptoma, koje se manifestiraju visokom temperaturom te blažim ili težim upalnim simptomima usne šupljine i dišnoga trakta. Specifično je slinjenje, kihanje, iscjedak iz očiju i nosa, odbijanje hrane te bezvoljnost. orona virusne infekcije su u posljednje vrijeme veliki problem za mačju populaciju i zadaju velike probleme kako vlasnicima, tako i veterinarskoj medicini. Radi se o bolestima koje su u pravilu kronične naravi i pogoduju razvoju drugih infekcija, budući da smanjuju otpornost organizma. Prva, tzv. mačji infekciozni peritonitis, je progresivna, sustavna i nažalost uvijek smrtonosna infekcija koja zahvaća mnogobrojne organe i tkiva. Prema posljednjim istraživanjima Veterinarske ambulante dr. Lukman, više od 50 % svih testiranih mačaka bilo je pozitivno na navedeni uzročnik, što je alarmantan podatak! Druga, mačji koronavirusni enteritis, znatno je blaža bolest, koja se svodi na infekciju probavnog trakta, s učestalim i kroničnim proljevom. Vrlo slična prethodnoj - mačja rotavirusna infekcija - značajna je uglavnom za mlađu

K K

populaciju mačaka, dok su starije samo nositelji virusa i zbog toga značajne kao prenositelji uzročnika. olest koja u posljednjih desetak godina uzima velikog maha među mačjom populacijom je svakako mačja leukemija. To je virusna infekcija koja je značajno proširena među mačkama, a istraživanja Veterinarske ambulante Dr. Lukman iz 1996. godine pokazuju da je čak 26 % nasumice testiranih bolesnih mačaka bilo pozitivno na dotični virus. Specifičnost uzročnika je ta da opterećuje imunološki sustav organizma pa ako se i ne pojave specifični simptomi, kao opće povećanje limfnih čvorova ili tumorozna bujana, mačke permanentno obolijevaju od nespecifičnih infekcija. ačji imunosupresivni virus, popularno nazvan mačjom sidom, bolest je koja je prema podacima iz literature proširena do 8 % unutar mačje populacije. Bolest je latentne naravi, bez specifičnih simptoma, a pogodovat će razvoju svih drugih virusnih ili bakterijskih infekcija. , naravno, ne možemo a da ne spomenemo i najznačajniju zoonozu tj. bolest koja je zajednička za životinje i za ljude - bjesnoću! Bolest protiv koje je obavezno zaštitno cijepiti pse, no učestalije je u urbanim sredinama dokazana u mačaka. Budući da mačke imaju veći radijus kretanja i manje su pod kontrolom vlasnika, preporučamo i cijepljenje mačaka, pogotovo ukoliko žive na rubnim djelovima grada, prigradskim naseljima ili selima.

Zaštitno cijepljenje mačaka u dobi od 8 i 12 tjedana života djelovat će zaštitno protiv najvećeg broja spomenutih bolesti, a trajno cijepljenje svake sljedeće godine zasigurno će produljiti njihov životni vijek!

B

M I

MARLEX d.o.o.

Kučanska bb 42000 VARAŽDIN Tražimo

ADMINISTRATIVNOG DJELATNIKA na poslovima robno - materijalnog poslovanja Uvjeti: - minimalno srednja stručna sprema - poznavanje robno-materijalnog poslovanja i skladišnog poslovanja - poznavanje i korištenje MS Office paketa - minimalno 3 godine iskustva na takvim ili sličnim poslovima - odgovornost i točnost prema radnim zadacima Opis poslova: - unos skladišnih primka i izrada kalkulacija (tuzemne i inozemne) - izrada dokumenata kod izdavanja robe, otpremnice i ostala dokumentacija - fakturiranje Radni odnos se sklapa na određeno vrijeme uz probni rad 30 dana! Kratki životopis poslati poštom na gore navedenu adresu do 26.11.2011.

S raznih strana 39

22. studenoga 2011., br. 392

“BUDI SAM SVOJ PSIHOLOG”

Jeste li dobar zabavljač u društvu?

Priredio Ivan Hiti, prof.

Jeste li osoba koja se u društvu najradije uvuče u sebe i drži po strani? Jeste li najzadovoljniji kad ste sami sa sobom ili ste osoba kojoj uspijeva bez nametljivosti animirati društvo oko sebe i poticanjem tema širiti krug sugovornika? Znate li kratko i jezgrovito ispričati vic i izazvati salve smijeha, ponekad i na svoj račun? Ako sa zadovoljstvom znate zabaviti druge, i to činite spretno i s užitkom, onda spadate u skupinu ljudi rado viđenih u društvu.

Branko je nahranio labuda koji mu se šetao ispred

ograde

LABUĐA AVANTURA Bijelog ljepotana smela je gusta magla

Nakon Kučana posjetio Varaždin J Nakon što ga je nahranio Branko Banić u Donjem Kučanu, labud nađen u

Zagrebačkoj kod Konzuma. Veterinari će ga vratiti kući Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

hraniti – objašnjava Branko.

- Izašao sam iz kuće i pred Let i šetnja ogradom mi je bio labud. NiLabudovi, iako poznati po sam mogao vjerovati. Odmah svojoj ljepoti, nisu poznati sam krenuo prema njemu da po druželjubivosti i blagoj vidim da li je životinja dobro naravi. Niti labud s kučanskog – priča nam Varaždinac iz makadama nije isprva bio Donjeg Kučana Branblagonaklon. - Kad sam ko Banić. Bijela ptiga krenuo hraniti o Brank ca razveselila je komadićima kruha, a d tmuran i maglodizao je krila i sikje labu i vit četvrtak ne tao na mene. Ali nio a r h a n samo Branku kad je shvatio da d o o i t već i njegovim mu samo želim zašt i h i susjedima u Vadobro, smirio se jedin s u s raždinskoj uli– kaže Branko. Poa ci. - Nismo mogli zvali su i veterinarmačak vjerovati da je labud sku službu, ali labud stvarno tu. Morali smo ga je već odletio kad su po obraniti i od susjednih mačaka njega stigli. kojima poput nas nije baš puno Vrlo je vjerojatno da je baš toga bilo jasno. Osim toga, čim Brankov labud odletio nešto sam ga vidio krenuo sam ga bliže već drugog jutra, na isto

tako magloviti petak. Bijeli labud uočen je kod Konzuma u Zagrebačkoj ulici.

Djelatnici varaždinske Veterinarske stanice na teren su izašli baš da bi nešto poduzeli s protagonistom naše priče. - Odveli smo ga kod nas u Biškupec i pregledali. Labud ima oznaku i vratit će se kući. Takve stvari se događaju. Oni znaju biti dezorijentirani – rekao nam je voditelj Odjela za higijenu, okoliš i sanitaciju mr. sc. Krešimir Albus.

Labud će se vratiti kući, a jedino što možemo poručiti je - ne srljajte kao labudovi u magli.

1. Na ulici ste susreli dimnjačara.

Hoćete li se “uhvatiti za gumb” kako biste na taj način izazvali radostan doživljaj i sreću?

A) Ne pada mi na pamet tako nešto (3) B) S užitkom ću to učiniti (1) C) Neću tražiti gumb, ali bit će mi drag takav susret (2) 2. Pariški “Moulin rouge” posjećuju poglavito gosti dubljeg džepa. Iako nemate baš višak novca, razmišljate li da ipak posjetite taj lokal pa “što košta da košta”?

A) Bez obzira na cijenu, “Moulin rouge” naprosto moram posjetiti (1) B) Ako imam, makar imalo više novca, otići ću tamo (2) C) To mi ne pada na pamet (4) 3. Smeta li vam kad netko u kupeu vlaka želi s vama započeti razgovor?

A) Da, vrlo me smeta (5) B) Ovisi o mome raspoloženju (3) C) Ne, ni u kojem slučaju (1) 4. Promatrate roditelje koji se u stanu zabavljaju s djecom igrom s kockicama i kolutićima. Recite, jeste li spremni kod kuće, u društvu sa suprugom ili djecom, predložiti u slobodno vrijeme neku zabavnu igru da biste razbili monotoniju?

A) Da, veoma rado (1) B) Nipošto. Bolje je čitati knjigu (4) C) Prije da, nego ne (2) 5. Uživate li za društvo na zabavi u svome stanu spremiti, bez obzira na napor, neko složeno jelo koje smatrate svojim specijalitetom?

A) Ne. To je nametanje društvu (4) B) To mi čini poseban užitak (1) C) Da, ako je društvo po mom izboru (3) 6. Razmislite i odgovorite. Što vas može brže izvući iz ozračja stresa?

A) Dobro društvo (1) B) Posjet kinu (2) C) Šetnja (5) 7. Koliko držite do svoga smisla za rad?

A) Jako (5) B) Srednje (3) C) Malo (1) 8. Na što vas najprije podsjeća pomisao na prošli godišnji odmor?

A) Na kupanje u moru (3) B) Na divno ljenčarenje (5) C) Na ugodne susrete i razgovore s društvom (1) DO 10 BODOVA Vi ste rođeni zabavljač! Sve što se oko vas zbiva, uvijek vas zanima. Čak i neki beznačajan događaj koji ste vidjeli može vam u društvu poslužiti kao zanimljiva tema za razgovor. Uvijek imate dovoljno materijala za razgovor s drugima. Vi taj razgovor ne namećete, ali zgodnim pristupom potičete druge da ga prihvate. S vašom nekompliciranom prirodom ponašanja i nenametljivim stilom radosti i oduševljenja koje isijavate, uspijevate potaknuti na razgovor i bojažljive osobe, pa i one krajnje suzdržane.

OD 11 DO 20 BODOVA Za vas se ne može reći da ste neki zabavljač koji animira družinu, iako se u društvu gdje svi hihoću od smijeha vi nipošo ne držite kao namrgođen tip, što vam ne pada na pamet. No uvijek se držite malo po strani želeći očuvati dostojanstvo ozbiljne osobe koja bira teme i sugovornike. Prije svega cijenite ozbiljne razgovore i teme koje mogu zanimati osobu s kojom ste u kontaktu. Pritom, ako to smatrate potrebnim, znate naći i spektakularne teme, da čak i ljudi s izrazitom suzdržanošću prihvate razgovor s vama te ulaze u raspravu.

www.vznightlife.com

21 I VIŠE BODOVA Vas je naprosto strah od razgovora s drugima, a zgražate se na samu pomisao da aktivno sudjelujete u zabavnom razgovoru ili da, ne daj Bože, zabavljate druge. Previše ste uvučeni u sebe, a najmanje vam smeta što to ljudi iz vaše okoline opažaju. Naprotiv, čini vam se da vašu uvučenost cijene i drugi te da ste stoga “pametniji od brbljavaca”.

Najradije biste samo slušali i tek tu i tamo nešto progovorili, i to ako vas drugi potaknu, jer vam se pomisao da druge potičete na razgovor čini ružnom. Ako vas drugi potaknu na razgovor, što i očekujete, i tad ste suzdržljivi i ne osjećate se ugodno. I još se čudite što praktički nemate društva.

40 Zdravlje

22. studenoga 2011., br. 392

EDUKATIVNO Djelatnici čakovečkog Zavoda za javno zd

Protiv superbakter J Ako bakterije postanu otporne na antibiotike, liječenje bolesnika moglo bi traj

se više ne bi uopće mogle liječiti antibioticima

ANKETA

Bolovanje znači manju plaću pa čak i otkaz Zbog toga što bolovanje znači manju plaću, loš dojam i otkaz, većina stanovnika Hrvatske istovremeno boluje i radi. Pokazala je to anketa portala MojPosao (www.MojPosao.net) provedena na uzorku od 564 ispitanika.

Više od 70 posto ispitanika ne može ili ne želi izostati s posla zbog bolesti.

- Z ar a đ uj e m 2.800 kuna na mjesec, za dan bolovanja skidaju mi 100 kuna, pa vi izračunajte isplati li se biti kod kuće – prenijeli su prošli tjedan komentar jednog ispitanika o stavu da je bolovanje financijski nepodnošljivo.

Anketa je pokazala i to

da privatni poslodavci toleriraju izostanak s posla samo ako zaposlenik završi u bolnici. - Samo 17 posto ispitanika odgovorilo je da uzima bolovanje kad osjete potrebu jer im je „zdravlje na prvom mjestu“, čak i ako je r iječ o virozi.

Najmanji dio ispitanika, njih 11 posto, primorano je ili želi raditi od kuće. Najčešće je riječ o zanimanjima koja zahtijevaju samo internetsku vezu i kompjuter.

Tragično je da jedni za rad od kuće uzimaju slobodne dane, a drugi otvore bolovanje i nastavljaju raditi jer se to od njih očekuje – ustvrdili su.

Izolacija i identifikacija bakterijskih vrsta iz različitih bioloških materijala provodi se svakodnevno Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

tribini o antibioticima koju su prošli tjedan organizirali - Za bakterije E. coli, Klebsi- djelatnici čakovečkog Zavoda ellu pneumoniae i MRSA-u povodom Europskog dana svjeuskoro možda neće biti lijeka snosti o antibioticima. Taj se jer iz dana u dan te bakterije dan u cijeloj Europi obilježava razvijaju sve veću otpornost na 18. studenog. sve moguće antibiotike. Posebno zabrinjava činjenica da je Neophodni iz godine u godinu otpornost Doktorica Payerl-Pal upozobakterija na antibiotike prisut- rila je kako istraživanja koja na kod sve većeg se provode zadnjih desetak broja ljudi – godina pokazuju da je stupanj istaknula je rezistentnosti spomenutih neke dr. Marina bakterija i u Hrvatskoj je su i r e t k Payerlizuze tn o p o r as t a o. ba rne o p t o P a l , stale e, Z b o g ozb iljn o s t i i k o i p t o i ravnaznačaja tog problema antib teljica na globalnoj razini, na sve s vraća u a n Z avoda Svjetska zdravstvena što tsku organizacija o i b i za javno proglasila t n a e r “p zdravstvo je otpornost bakterija u” r e M e đ i m u rna antibiotike jednim od ske županije. tri najznačajnija javnozdravDoktorica Payerl-Pal stvena prioriteta, koji treba bila je jedna od predavača na rješavati odmah i udruženim

EUROPSKI DAN SVJESNOSTI U cijeloj Europi 18. studenog obilježava se kao Europski dan svjesnosti o antibioticima. Otpornost bakterija na antibiotike postala je važan problem u današnjoj mediciji i na ovaj dan želi se skrenuti pažnja da se svi moramo uključiti u odgovorno korištenje ovih lijekova kako bismo njihovu djelotvornost sačuvali i za buduće generacije.

KAKO PROTIV REZISTENCIJE? 1. Razumnom upotrebom antibiotika (samo kad su potrebni, točna doza i duljina primjene) 2. Razvojem novih antibiotika 3. Kontrolom infekcija (higijena ruku, traženje kliconoša i izolacija) snagama. - Antibiotici su nam neophodni u suvremenoj medicini i zato rezistencija nekih bakterija na antibiotike dovodi u pitanje dosege cjelokupne medicine – istaknula je PayerlPal. Naime, antibiotici su neop-

hodni kod operacija, transplantacije organa, kemoterapije, intenzivne i prenatalne njege, a svježi podaci pokazuju da su diljem Europe brojni bolesnici inficirani otpornim bakterijama za koje ne postoje učinkoviti

Savjeti iz ordinacije Inkontinencija – socijalni i higijenski problem Z

bog inkontinencije u svijetu trpi oko 200 milijuna ljudi, od kojih je oko 65 milijuna žena sa stresnom urinskom inkontinencijom. Prema svjetskim statistikama, pogađa svaku sedmu ženu, a u Hrvatskoj svaku četvrtu u aktivnoj dobi, između 35. i 45. godine. nkontinencija je socijalni i higijenski problem koji se nikako ne smije zanemariti - jer se više od 30 posto žena starijih od 65 godina i deset posto žena u dobi prije menopauze žali na nekontrolirano ispuštanje mokraće. Iako pogađa i muškarce, mnogo se češće javlja kod žena. No nije nepoznata ni u dječjoj i muškoj populaciji.

Kod muškaraca je česta u obliku poslijemikcijskog kapanja, odnosno bježanja manje količine mo-

I Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

kraće nakon mokrenja. Javlja se i tzv. paradoksna inkontinencija, ili inkontinencija zbog prelijevanja, kao posljedica zapreke u otjecanju mokraće. Rijetko se može javiti nakon operacijskog liječenja bolesti prostate. Iako kod muškaraca nije učestala i češće je simptom primarne bolesti nego bolest po sebi, ozbiljnija je i teže se liječi.

Kod djece vrlo često predstavlja simptom neke od prirođenih anomalija mokraćnog sustava. S godinama učestalost raste. asljedna je sklonost također bitna i inkontinencija se češće pojavljuje kod osoba čiji su članovi obitelji imali taj problem. Rizični su čimbenici i debljina, smanjena tjelesna aktivnost te pušenje. U razvoju inkontinencije važni su i

N

hormonalni utjecaji - češća je kod žena nakon ulaska u menopauzu. Upravo zbog toga početno liječenje inkontinencije i jest liječenje ženskim spolnim hormonima - estrogenima. Nadalje, inkontinencija može biti provocirana uzimanjem nekih lijekova (primjerice diuretika). ažno je istaknuti da u brojnim slučajevima inkontinencija nije bolest sama po sebi, nego je simptom drugih bolesti - infekcija mokraćnog sustava, kamenca mokraćnog mjehura te rijetko tumora mokraćnog mjehura. Češće je simptom neuroloških bolesti, npr. kod uznapredovalog oblika multiple skleroze gotovo je u pravilu prisutna, zatim Parkinsonove bolesti, Alzheimerove bolesti.

V

Zdravlje 41

22. studenoga 2011., br. 392

dravstvo o problemu gubitka djelotvornosti antibiotika

rija smo nemoćni? jati dulje, a bolesnik bi mogao umrijeti. Osim toga, bakterijske infekcije možda

IZDVOJENO Najveći problem je velika potrošnja

SUPERBAKTERIJE

Varaždinska županija u gornjem prosjeku

Ʉ virulentne Ʉ lako se šire Ʉ otporne na antibiotike

Kako je potrošnja antibiotika u direktnoj korelaciji s rezistencijom bakterija, trebalo bi svakako smanjiti potrošnju antibiotika. Što se tiče potrošnje antibiotika, Hrvatska se ubraja u europske zemlje s velikom potrošnjom. Preko 90 %, a u nekim sredinama i do 96 % antibiotika troši se ambulantno. Po ambulantnoj potrošnji antibiotika u Hrvatskoj prednjači Zadarska županija.

Najmanje antibiotika troši se u Koprivničko-križevačkoj i

Brodsko-posavskoj županiji, dok Varaždinska i Međimurska županija spadaju u donji prosjek. Po bolničkoj potrošnji antibiotika na prvom je mjestu grad Zagreb, što je i logično s obzirom na to da ima najviše stanovnika i najviše bolnica.

Najmanju bolničku potrošnju antibiotika bilježe Istarska, Šibensko-kninska, Vukovarsko-srijemska i Međimurska županija, dok je Varaždinska županija u gornjem prosjeku.

Iako tek 4 do 10 posto uku-

antibiotici.

Zbog toga se naglašava značaj odgovornog uzimanja antibiotika, odbacivanja navike nepotrebnog uzimanja te ohrabrivanja ljudi da slijede pravilan način uzimanja, jer odgovorno uzimanje antibiotika može zaustaviti razvoj rezistencije bakterija i sačuvati efikasnost bakterija za sljedeće generacije.

Rezistencija bakterija na antibiotike je prirodni događaj, koji nastaje kao posljedica mutacije bakterijskih gena, što se događa rijetko, međutim, ekscesivna količina i neprikladna upotreba antibiotika može ubrzati pojavu i širenje rezistencije bakterija.

bakterije se šire među ljudima, čak i onima koji nisu uzimali antibiotik. Preživljavanje i širenje otpornih mutanata teško je staviti pod nadzor, ako se uzrok koji tome doprinosi ne ukloni ili smanji, što znači da je neophodno racionalizirati potrošnju antibiotika – objasnila je doktorica Payerl-Pal istaknuvši kako je problem rezistencije bakterija na antibiotike sve veći.

- Pojavljuju se sojevi otporni na nekoliko različitih klasa antibiotika istovremeno, a nažalost, neke bakterije su postale otporne na sve raspoložive antibiotike što su tzv. panrezistentne bakterije, što nas vraća u «pre-antibiotsku eru» te ima za posljedicu nemogućnost liječenja i smrtne ishode – upozorava doktorica Payerl-Pal. Inače, antibiotici kao skupina lijekova razvijeni su 40-ih

Pre-antibiotska era - Bakterije izložene antibiotiku na koji su osjetljive bivaju ubijene, a otporne nastavljaju rasti i umnožavati se. Takve

pne potrošnje antibiotika otpada na bolničku primjenu, ovaj segment je osobito delikatan jer se u bolnicama liječe infekcije uzrokovane visokootpornim bakterijama, što znači da se i problem multirezistentnih bakterija znatno češće susreće u bolnicama. Samoinicijativno liječenje bez savjeta liječnika te pritisak pacijenta na liječnika za propisivanjem antibiotika bitni su čimbenici u poticanju prevelike potrošnje antibiotika.

Kako vratiti godine unatrag?

J

P. aeruginosa

oš prije više tisuća godina Egipćanke i Grkinje su veliku pažnju pridavale ljepoti kože i znale cijeniti vrijednost sredstava za njegu tijela. U stara vremena svaka ljepotica imala je svoj tajni recept, koji je ljubomorno čuvala. remena su se promijenila i razvojem kirurške tehnologije danas bore na čelu brišemo botoksom, bore oko usana popunjavamo Juvedermom (intradermalnim filerom), a opuštene kapke i vrat brzim potezom skalpela vraćamo u stanje prije 20-ak godina. ntradermalni fileri koriste se kako bi se smekšale grube linije lica te uklonile bore.

Najčešće korišteni intradermalni fileri su oni na bazi kolagena ili hijaluronske kiseline.

Fileri se ubrizgavaju pod kožu, nakon čega se povećava volumen ispod kože, a samim tim postiže se mladolik izgled. a razliku od filera ili punjača (Juvederm Ultra) kojima se pune bore lica, botoks je prirodni pročišćeni protein koji proizvodi bakterija Clostridium botulinum. Specijalno je priređen, daje se u injekciji, u izuzetno malim dozama u mišiće lica kako bi zaustavio stvaranje novih bora. Pravi učinak botoksa vidljiv je nakon tjedan dana, za razliku od punjača - filera čiji se efekt vidi odmah jer se bora mora puniti sve dok se ne “ispravi”. jelovanje botoksa traje oko 6 mjeseci, a djelotvornost intradermalnih filera prisutna je oko godine dana.

V I

ŠTO SU ANTIBIOTICI?

godina prošlog stoljeća. Tada je otkriveno mnogo različitih antibiotika, no nakon 60-ih godina otkriće novih antibiotika drastično pada, dok rezistencija bakterija neprekidno raste zadnjih par desetljeća. Razlog leži i u tome što se vrlo malo ulaže u razvoj i otkriće novih skupina antibiotika.

Poliklinika za oftalmologiju, ginekologiiju i opstetriciju Jalkovečka 5, Varaždin Telefon: 042/200-443 Mobitel: 098/723-013 Piše: mr. sc. Nataša Brijačak, spec. oftalmologije

ESBL

MRSA

Dr. med. Marina Payerl-Pal

Poliklinika Fokus

Antibiotici su lijekovi koji sprečavaju rast bakterija i koriste se u liječenju bakterijskih infekcija.

Nisu djelotvorni protiv virusa koji uzrokuju bolesti kao što je gripa, obična prehlada i akutni bronhitis. Te v irusne infekcije obično prolaze same od sebe nakon nekoliko dana i liječenje antibioticima ne pruža nikakve koristi...

Z

D

Poliklinika Živa Zašto su važni sistematski pregledi?

O

tkrivanjem čimbenika visokog rizika za razvoj bolesti te promjenom stila života možemo spriječiti ili odgoditi razvoj bolesti.

Ranim otkrivanjem metaboličkih poremećaja (kao što su to poremećaji u metabolizmu masti i šećera), prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, povišenih vrijednosti krvnoga tlaka, uz pravovremenu intervenciju i liječenje možemo izbjeći ili odgoditi teške bolesti srca i krvnih žila, uključujući koronarnu bolest srca i infarkt srca, kao i pogubne bolesti mozga, kao što je to moždana kap. Cilj je procijeniti osobne rizike svakog pojedinca i mjerama prevencije, ali i redovitim ciljnim praćenjem umanjiti ili odgoditi pojavu

takvih bolesti ili bolest dijagnosticirati i liječiti u ranoj fazi. Primjer takvog ciljnog preventivnog pregleda je kolonoskopija, kojom u pojedinaca s visokim rizikom pokušavamo pravovremeno otkriti polip ili karcinom debelog crijeva u ranoj fazi. Isto tako, uzrok krvarenja iz završnog dijela debelog crijeva mogu biti relativno neugodni hemoroidi, ali u 10 do 20 posto ispitanika ovisno o spolu i dobi uzrok takvog krvarenja može biti rak završnog djela debelog crijeva. eprepoznata depresija ili generalizirani anksiozni poremećaj teške su i onesposobljavajuće bolesti, ali i čimbenici visokog rizika za razvoj drugih bolesti. Ako su pridruženi već

N

postojećim bolestima, nepovoljno utječu na kvalitetu života i cjelokupni ishod liječenja. Stres i “moderne bolesti”, kao što je to burn out ili menadžerska bolest pogubno utječu na cjelokupno zdravlje i zdravstvenu kondiciju pojedinca.

I potiču razvoj drugih bolesti. eprepoznati čimbenici visokog rizika za razvoj određenih bolesti ugrožavaju naše zdravlje i nepovoljno ili čak pogubno utječu na kvalitetu života. Utječu i na ishod liječenja već postojećih bolesti. Mnoge od njih preventivnim sistematskim pregledima možemo na vrijeme prepoznati kako bismo spriječili njihovo neželjeno djelovanje.

N

Mladen Makitan, dr. med., internist Ravnatelj Poliklinike Živa O42/303-979 www.poliklinika-ziva.hr

42 Zdravlje

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

Hrast lužnjak (Quercus robur) P

ostoje dvije vrste hrasta: lužnjak i kitnjak. Razlikuju se po staništima, građi listova, ali oba posjeduju ljekovita svojstva. Najdjelotvornija je kora mladih izdanaka i grana jer sadrži ljekovite trijeslovine, a sakupljamo je u svim godišnjim dobima, dok plodove (žireve) sakupljamo u jesen. Djelovanje hrastove kore poznavali su još i naši preci te su je upotrebljavali za zaustavljanje krvarenja i dijareje. Za liječenje upala crijevne ili želučane sluznice, crijevnoga katara (ne preporučuje se kod crijevne nervoze), čira na crijevu ili želucu, trovanja gljivama i nikotinom, kod ugriza zmija ili insekata upotrebljavamo čaj od hrastove kore. On na sebe veže toksine i tako pročišćuje tijelo. Kod oteklih nogu pomaže čajna mješavina od jednakog udjela hrastove kore, pelina i njivske preslice. Mješavinu poparimo šalicom kipuće vode te je pijemo na žlice. Pripravke od hrastove kore upotrebljavamo i u obliku obloga ili kupelji kod kožnih čireva, rana, vlažnih ekcema, hemoroida i ispadanja crijeva (upražnjavamo sjedeće kupelji), ozeblina, jakog znojenja ruku i nogu (preporučije se svakodnevna kupelj) te kod zaraze gljivicama. Kod hemoroida i fistula pomažu klistiri od jednakih udjela hrastove kore, kadulje i kamilice. Čaj od hrastove kore, a isto tako i kupelji te izmivanja pomažu kod psorijaze. Kava od žira regulira djelovanje štitnjače u jednakoj mjeri kao i oblozi te čaj od hrastove kore. Kavu možete pripremiti i sami tako da zreli plod (žir) ogulite, izrežete na veličinu zrnaca kave, dobro osušite na umjerenoj toplini te spremite u dobro zatvorenu staklenku. Za pripremanje kave uzmite samo onoliko zrnaca koliko vam treba i pržite ih dok ne postanu tamnosmeđa, grubo sameljite i kuhajte kao pravu kavu desetak minuta. Na kraju pripravak ocijedite, dodajte šećer, dolijte mlijeko i pijte jednu do dvije šalice dnevno ili svaki drugi dan (ako je bolest uznapredovala). Kod upotrebe bilja u liječenju često nam nedostaje strpljenja, ali samo temeljitošću i strpljivošću možemo postići ozdravljenje koje će zato biti potpuno.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

22. studenoga 2011., br. 392

DOZNAJEMO Počelo obilježavanje Mjeseca borbe protiv ovisnosti

Ne puše i ne piju, jer im nije dosadno J Dosada i utjecaj vršnjaka glavni su uzroci za put

prema ovisnosti. Protiv pušenja, alkohola i droga učinkovite - osmišljene slobodne aktivnosti Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

- Moji prijatelji ne puše i ne piju. Zašto i bi kad je to štetno, a bez ovisnosti je moguće živjeti – rekla nam je Sara Job, učenica 8. razreda OŠ Izidora Poljaka u Višnjici u srijedu u Glazbenoj školi u Varaždinu.

Kreativan - neovisan Tamo je pod motom „Zdrav – kreativan – neovisan“ započelo obilježavanje Mjeseca borbe protiv ovisnosti (15. studeni – 15. prosinca). Glazbenu školu nisu „okupirali“ samo glazbenici, nego i mladi planinari, fotografi, izviđači i kreativci iz osnovnih i srednjih škola iz različitih dijelova županije. Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije time je želio naglasiti da je osmišljeno provođenje slobodnog vremena najbolji način borbe protiv pušenja, ispijanja alkoholnih pića i konzumiranja droga u tinejdžerskoj dobi.

- Istraživanja pokazuju da su glavni uzroci ovisnosti kod mladih dosada, utjecaj vršnjaka i želja za zabavom. Zato je važno da se mladi u slobodno vrijeme bave aktivnošću koju koordinira odrasla osoba.

Bilo bi dobro da se biraju aktivnosti koje potiču i motorički i kongitivni razvoj, primjerice stranici jezici i ples.

Ne moraju se sva dje c a baviti

Sara Job i prof. Andreja Jakopović s plakatom koji pokazuje da i nije tako teško boriti se protiv ovisnosti

sportom, dobra je bilo kakva rekreacija – istaknula je dr.

Irena Stipešević Rakamarić iz Zavoda.

Među učenicima koji su nastupili u prigodnom pro gramu bila je i Sara Job iz Višnjice, koja je i u čenic a 6 . razreda Glazbene škole.

Upravo glazbi posvećuje sve slobodno vrijeme. – Ovdje ću otpjevati „Sve mogu ja“, a inače sviram klavir, pjevam u

kvartetu u Ivancu i pohađam satove solo pjevanja – nabrojala je. Svestranoj osmašici ne samo da nikad nije dosadno, nego uživa u svim obavezama.

A to je iznimno važno. – Roditelji moraju pratiti što dijete

želi i što voli raditi. Nije dobro ići u drugu krajnost i forsirati dijete, bilo u sportu ili u glazbi. To dijete frustrira, što je opasno i može ga odvesti na put ovisnosti – zaključila je dr.

Stipešević Rakamarić.

Borilačke vještine OŠ Izidora Poljaka u Višnjici jedna je od škola u Varaždinskoj županiji koja svojim učenicima nudi raznovrsne slobodne aktivnosti, a što je još važnije, interes djece je velik.

– Učenici mogu, primjerice, trenirati borilačke vještine, izrađivati košare

ili cvjetove od krep-papira, svirati u tamburaškom orkestru. Upravo smo to pr ikazali na našem plakatu koji smo izradili povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti i izložili u Glazbenoj školi – rekla nam je prof. biologije Andreja Jakopović.

Normalan život s...

Kako rješavati sukobe?

R

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

oditelji, učitelji, odgajatelji i svi drugi djelatnici u odgojno-obrazovnom procesu često se nađu u situacijama kada se od njih očekuje da rješavaju sukobe među djecom. Kada mi kao „odrasli“ preuzimamo ulogu „suca“ te primjenjujemo teoriju „podražaj-odražaj“ ili „on je tebe, daj i ti njega“, tada učimo dijete da koristi nasilne postupke, omalovažava druge te samim time sukob samo raste. Važno je djecu od najranije dobi učiti odgovornom načinu ponašanja prilikom sukoba, jer će samo na taj način postati samostalnija, sigurnija, zrelija, imat će više samopoštovanja, pozitivniju sliku o sebi… Pritom ne smijemo zaboraviti da djeca uče prema modelu, dakle često puta ono što oni vide u ponašanjima odraslih i

oni primjenjuju u svojim ponašanjima. Roditelj je glavni model djetetu. Odgovoran način ponašanja prilikom sukoba znači da pritom ne ugrožavamo drugoga. Zato je važno podučavati djecu kako to postići. Najbolje je da se razgovor provodi individualno s djetetom kako bi se smanjili ometajući faktori druge djece. a samom početku važno je da dijete pitamo što se dogodilo kako bismo dobili uvid u čemu je problem odnosno zašto je izbio sukob. Često puta mi „odrasli“ prosuđujemo i preuzimamo ulogu „suca“ i već imamo sliku toga tko je kriv; važno je da to zadržite za sebe i imate strpljenja razgovarati s djetetom i dalje, pokazujući interes za njegovu teškoću. Tada ga pitamo: „Što ti želiš?“

N

kako bismo saznali koji je pravi uzrok sukoba.

Kada saznamo što je dijete željelo dobiti tim sukobom, pitamo ga što bi radio npr. s tom igračkom da je ima. Na taj način vidimo što ustvari dijete želi i što je htio dobiti tim sukobom. ada kreće najzahtjevniji dio da pomognemo djetetu da samo pronađe izbor, što joj može u toj situaciji napraviti, kako se još može ponašati, postoji li i drugi način da dobije to što želi i zadovolji svoju potrebu bez da ugroževa druge te kako će se tada osjećati. Važno je da dijete samo procijeni što time dobiva, a što gubi. Na taj način dijete podučavamo kako efikasno zadovoljiti svoje potrebe, kako se nositi s frustracijom te kako se ponašati prema drugima na prihvatljiv način.

T

Zdravlje 43

22. studenoga 2011., br. 392

DOZNAJEMO Sve više roditelja se pita trebaju li cijepiti dijete

ako lj rodite iti ep ij c odbije čnik ga je li , dijete prijaviti mora kciji inspe Dr. Kolarek Karakaš: Nuspojave su blaže i rjeđe se javljaju, nego komplikacije bolesti protiv kojih se cijepi

Cijepljenje obavezno: djecu štiti i od smrti J Protiv AIDS-a bi se svi cijepili, ali je to nemoguće. No postoji cjepivo za najteže vrste TBC-a koji je u dobi do tri godine smrtonosan, navodi dr. Kolarek Karakaš Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Treba li dijete cijepiti ili ne?

To pitanje ponovno je aktualizirano u Hrvatskoj, a sve veći broj roditelja zbunjen je zbog oprečnih stavova o cijepljenju.

Iskorijenili bolesti Roditelja koji ne žele cijepiti svoju djecu ima i u Varaždinskoj županiji, potvrdila je prošli tjedan dr. Mirjana Kolarek Karakaš, pedijatrica i predsjednica Županijskog savjeta za zdravlje.

Za nju dvojbi nema.

- Cijepljenje djece u Hrvatskoj je zakonska obveza i provodi se prema programu cijepljenja koji donosi ministar zdravstva. To znači da je svaki roditelj dužan cijepiti svoje dijete – istaknula je na konferenciji za novinare sazvanoj povodom Međunarodnog dana djeteta, 20. studenog.

Cilj obilježavanja ovog dana jest senzibilizirati javnost o po-

Dva slučaja odbijanja cjepiva U svojoj pedijatrijskoj ambulanti, dr. Mirjana Kolarek Karakaš imala je svega dva slučaja da su roditelji odbili cijepiti svoje dijete. - S obzirom na to da skrbim o 1.500 djece, riječ je o sporadičnim slučajevima. Tim roditeljima sam dala relevantne informacije o cjepivu i trebi djelovanja u svrhu zaštite prava djeteta, a jedno od njih je i pravo na kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, što je utvrđeno i Konvencijom o pravima djeteta.

Kad je cijepljenje u pitanju, dr. Kolarek Karakaš, koja je i dopredsjednica Hrvatskog pedijatrijskog društva, napominje da je otkriće cjepiva jedno od najvećih dobrobiti i dostigunuća medicine 20. stoljeća.

- Zahvaljujući tome su mnoge zarazne bolesti iskorijenjene ili stavljene pod kontrolu. Povratka više nema. Činjenica je da

mogućim nuspojavama koje se mogu javiti zbog same prirode cjepiva, ranije postojećih bolesti te zbog pogreške pri upotrebi cjepiva. Međutim, nuspojave cijepljenja su blaže i rjeđe se javljaju, nego komplikacije bolesti protiv kojih se cijepi – navodi liječnica.

se u posljednje vrijeme javlja otpor i prema cijepljenju djece, ali je riječ o stavovima koji nemaju znanstvenu podlogu – ustvrdila je.

Pogrešni stavovi Navodi da su pogrešni stavovi da se djeca cijepe protiv bolesti kojih danas gotovo i nema te da to potiče farmaceutska industrija.

- Protiv AIDS-a bi se svi cijepili, ali je to nemoguće, jer cjepiva nema. Za razliku od toga, djeca se, primjerice, cijepe protiv

tuberkuloze. Činjenica jest da cjepivo nije protiv svih vrsta TBC-a, ali je činjenica i to da štiti od najgorih oblika te bolesti od koje obolijevaju djeca do tri godine starosti. Te vrste TBC-a su u toj dobi smrtonosne. Slično je i s hripavcem – navodi.

Inače, ako roditelj odbije cijepiti dijete, liječnik je dužan uzeti njegovu pisanu izjavu i o tome obavijestiti sanitarnu inspekciju.

U suprotnom kažnjen može biti liječnik, jer je cijepljenje zakonska obveza.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Život i socijalna skrb Politika i mladi U

tijeku je predizborna kampanja za predstojeće izbore. Još jednom će građani odlučivati tko će voditi zemlju nakon izbora.

S obzirom na postojeće probleme s kojima se susrećemo, ne samo u Hrvatskoj, nego i na globalnom nivou, vrlo je važno iskoristiti ovu priliku i barem glasovanjem pokušati utjecati na našu budućnost. islim da su mladi prepasivni prema politici, a da je vrlo mali dio programa političkih stranaka okrenut mladima. Do sada se pokazalo da najveći dio maturanata koji ima prigodu prvi put izaći na biralište, to nije do sada učinio. Općenito se smatra

M

da su se mladi i politika našli u začaranom krugu. Mladima se ništa ne nudi, političari ih se sjete pred izbore kada im nude obećanja u smislu promjena u školskom sustavu ili zapošljavanju. o dio krivnje je i na mladim ljudima koji svojom pasivnošću ne vjeruju da nešto mogu promijeniti i utjecati na postojeće stanje u društvu. U anketi provedenoj u srednjim školama poražavajuće je koliko mladi malo znaju o postojećem parlamentarnom sustavu te često ne znaju tko je uopće na vlasti. Mladi ljudi su kreativni i svježim idejama mogu puno toga popraviti, pa i podsjetiti nas starije

N

na ideale koje smo možda zaboravili. Iako su ljudi pomalo izgubili vjeru u promjene i politiku, što pokazuje i slab odaziv na izbore u nekim zemljama u proteklih godinu dana, ne bismo smjeli dozvoliti da drugi odlučuju bitne stvari umjesto nas te da se pravimo kao da se to nas ne tiče. udimo angažiraniji, imajmo vjeru i nadu da i naš glas može nešto promijeniti.

Nije mi namjera u ovom članku kritizirati mlade ljude, nego naprotiv - potaknuti ih na aktivniju ulogu u društvu jer, u konačnici, na mladima svijet ostaje. Preuzmimo odgovornost i borimo se svi zajedno za bolje sutra.

B

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, privremeni ravnatelj Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske županije

44 Ženski svijet

22. studenoga 2011., br. 392

Cvjetni dom Hvala!

H E

vala vama koji nas volite i pratite! to, u međuvremenu, otkad sam vam zadnji put pisala, bilo je otvorenje moje izložbe, i ne samo Leticija moje već i djevojaZADRAVEC Kukuljevićeva 17, Varaždin ka koje sa mnom 042/212-362 rade, grade i stvaletiziazadravec@gmail.com raju brend LETIZIA. Nadam se da smo donekle ispunili vaša očekivanja te vam ponovo otkrili svoj svijet mašte i kreacije. Pokušali smo biti novi i drugačiji, pokazati vam nove trendove u kulturi cvijeća i uređenja doma za nadolazeće blagdane. Nadam se da smo uspjeli. Osim toga, samim činom otvorenja željeli smo vam zahvaliti na vašoj dugogodišnjoj odanosti te kroz toplo druženje s vama dati našem gradu još malo europskog duha. Hvala vama koji ste bili s nama, a one koji nisu još jednom pozivam da do kraja tjedna prošeću gradom, svrate do “Grofice Marice” te u grofovskom ugođaju uživaju u Varaždinu.

Topli pozdrav, Leticija, Tina, Jaci, Ines, Miha, Vesna, i još neki naši mili

MODNI KAMELEON Holivudska diva Ava Gardner

Femme fatale J Svoju ženstvenu figuru i obline isticala je savršeno krojenim uskim haljinama često

crne boje, u kombinaciji s dugim elegantnim rukavicama Piše: NELA KLIČEK www.modnikameleon.blogspot.com Foto: IGOR KLIČEK

Ovotjedni članak inspiriran je jednom od najljepših žena svih vremena, glumicom Avom Gardner. Ava je definitivno moj favorit među glumicama iz pin-up ere, a razlog nije samo ljepota već i odvažna narav i divlji temperament.

Glamur i sjaj Zelenooka femme fatale odrasla je na farmi u malom amer ičkom gradu, a jedan izlet u New York zauvijek joj je promijenio život - tamo su je zamijetili čelnici MGM studija i ponudili joj ugovor. Nakon niza manjih uloga, 1946. godine Ava napokon dobiva prvu veliku ulogu i to kao Kitty u filmu The Killers s Burtom Lancasterom. Ta joj je uloga osigurala status seks simbola, a Ava se profilirala kao tamnokosa zavodnica u moru

diva Magnetično privlačna

plavuša koje je u to vrijeme preplavilo Hollywood.

Uloga Eloise u filmu Mogambo donijela joj je nominaciju za Oscara. No Avu ćemo ipak pamtiti po nastupu u Bosonogoj kontesi gdje njezina senzualnost i magnet ična privlačnost dolaze do punog izražaja. Glumila je u čak tri adaptacije nastale prema dj elima Er n e s t a Hemingwaya, a s am o g j e p is c a upoznala u Španjolskoj gdje su dijelili zajedničku strast prema borbama s bikovima i alkoholu. Udavala se tri puta, a zadnji brak s Tamnokosa zavodnica Frankom Sinatrom, prepun svađa i skandala, propalu karijeru te osvoji Oscaredovito je punio ra. On je njoj zauzvrat napisao novinske stupce brojne ljubavne i tračerske rupjesme. Ava a l brike. Brak Lavinia gova i i je n je trajao Gardner rozn u m a l šest goje g ojem uj em r2 l5a. k l i t s dina, a ni luksuz dostajalo unatoč siječnja silnim 1990. u nije ne uznih svađaLondoluks i a n z ma, Ava nu na, kr haljina anta je Sinatru kon duge m a ij d opisala i teške bolek a o l j u b av sti pluća. femme fatale Zavodljiva i senzualna kao svog života i Av a, kao pr av a pomogla mu da oživi svoju holivudska diva, njegovala je

Aromaterapija

Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329

gl amuro zni stil kojem nije nedostajalo luksuznih haljina, krzna i dijamanata.

Kao prava femme fatale, isticala je svoju ženstvenu figuru i obline u savršeno krojenim uskim haljinama često crne boje, u kombinaciji s dugim elegantnim rukavicama. Frizura i make up su joj, naravno, bili besprijekorni, a baš kao i bosonoga kontesa, također nije voljela nositi obuću te je često šetala bosa. Više fotografija pogledajte na www. regionalni.com.

Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Uljem sezama protiv prehlada i gripe S D Z ezamovo ulje (Sesami oleum) ubraja se među najcjenjenija i vrlo stara ulja te je jedno od najstabilnijih ulja, svijetle boje, bogato vitaminima, mineralima, lecitinom, linolnom i oleinskom kiselinom. Namjenjeno je tretiranju svih stanja kože, a posebice osjetljive kože sklone upalnim procesima. Prirodni

je UV filter te odbija oko 25 % sunčevih zraka. obro prodire kroz tkivo i pomaže u zacjeljivanju manjih ogrebotina i oštećenja kože. Budući da je i snažan antioksidans, sezamovo ulje se dodaje u brojne kozmetičke pripravke, kako bi produljilo njihov vijek trajanja, kao i po-

spješilo njihove karakteristike.

U kozmetici se sezamovo ulje koristi ponajviše za hidrataciju, ali pomaže i kod ekcema, suhe i ispucale kože. bog svoje gustoće i antibakterijskih svojstava, preporuča se utrljati malu količinu ulja u nosnice za vrijeme prehlada i gripa.

Ženski svijet 45

22. studenoga 2011., br. 392

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Sanja Vejnović, glumica

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

Prekomjerena dlakavost Č

est problem koji muči brojne žene jest prekomjeran rast dlačica. Pritom moramo razlikovati tzv. hirsutisam, koji označava pretjerani rast dlačica raspoređenih po “muškom tipu” - npr. na području lica, nadusnica, brada, središnje linije na trbuhu, na prsima, dojkama... erminom hipertrihosa označavamo pretjeranu dlakavost i na onim područjima koja nisu hormonski uvjetovana (npr. noge). Za žene je vrlo neugodan razvoj hirsutisma, tj. dlakavosti po muškom tipu. Tu važnu ulogu igra utjecaj muških spolnih hormona - androgena. Postoje velike familijarne, etničke i rasne razlike u utjecaju hormona na folikul dlaka. Npr. hirsutismu su skloniji bijelci i to znatno više nego pripadnici tamne boje kože ili azijati. Također, unutar pojedinih obitelji vidi se snažniji utjecaj normalne razine hormona, a s time i jača dlakavost. o ponekad pojačana dlakavost može biti uzrokovana i povećanom količinom androgena u krvi. Uzroci za takvo stanje organizma mogu biti brojni, a među njima su i endokrinološki poremećaji (uzrokovani poremećenim radom jajnika, nadbubrežne žlijezde ili hipofize), uzimanje pojedinih lijekova ili pak je riječ o tzv. idiopatskom hirsutismu. z navedenog možemo zaključiti da prisutnost prekomjerne dlakavosti predstavlja vrlo složen medicinsko-estetski problem, koji zahtijeva zajedničku obradu više liječnika različitih specijalnosti: prvenstveno dermatologa, ginekologa i endokrinologa. Usporedo s utvrđivanjem uzroka, potrebno je započeti i s uklanjanjem dlačica.

Savjetuju se metode trajnog uklanjanja dlačica, poput IPL metode. om metodom mogu se ukloniti ne samo tamne već i nešto svjetlije dlačice na različitim dijelovima tijela. Tretmani su bezbolni, kožu ne nadražuju, pa pacijenti bez poteškoća podnose i uklanjanje dlačica na većim površinama tijela poput npr. nogu. Jesensko-zimsko razdoblje upravo je idealno vrijeme za takve tretmane, koji se u ljetnim mjesecima, zbog jakog sunca, izbjegavaju.

T

Međusobna potpora partnera vrlo je važna u vezi, tvrdi poznata glumica

Najviše od svega volim peći kolače J Glumica s 30-godišnjom karijerom kaže da uzore ima svuda oko sebe, nije ljubomorna

i nema fetiš, praznovjerna je po potrebi, a na večeru bi rado s Cliveom Owenom Piše: GORDANA IGREC

Iza popularne filmske i kazališne glumice Sanje Vejnović 30-godišnja je karijera, 15-ak snimljenih filmova i gotovo isto toliko sapunica u kojima smo je gledali. Prije nekoliko godina igrala je pozitivku groficu Ratkaj u sapunici “Ponos Ratkajevih”, a trenutno je gledamo kao Miju Božić, Larinu majku u sapunici “Larin izbor”.

Ne trpim bahate ljude i manipulatore Iz takta me može izbaciti...

Bahatost, prepotencija, nepoštovanje, manipulacija.

Svaka prava žena nikad ne smije...

Zaboraviti voljeti sebe.

Moj moto u životu...

Nikad ne reci nikad.

Iz kuće ne izlazim bez...

nog lika imali smo pr iliku gledati kao djevojčicu u filmu “Visoki napon”, a kao zrelu Bila i dječak Sanja Vejnović, koja je počela ženu u filmovima “Tri muškarca Melite Žganjer”, ali i glumiti s 14 godina, u svojoj od publike odlično je dugogodišnjoj karipr ihvaćenom jeri igrala pozitivke, a c i m u gl filmu “100 minegativke, policaje j n i č o nuta Slave”, ke, profesorice, zap n a d gdje je igrala strankinje, žene šom , a č s g l u h o n ij e starije od sebe, em ć o v , e mu slikaricu ali i muške ulovod njem i Slavu Raškaj. ge. U filmu “Pritušira kom Upravo joj je jeki sud” igrala č u dor ta uloga i najje dječaka, a još draža. i prije nego su seZanimljivo je da rije iz Turske osvojile je poznata glumica bila naše gledatelje, glumila je u turskim sapunicama koje je direktorica vlastite casting tvrtke za glumce, gledalo 110 milijuna ljudi. Ovu ali i producenatraktivnu glumicu krh- kog i tica filma “Tri izrazito ženstve-

U seriji “Larin izbor” Sanja Vejnović glumi Larinu majku

Ključeva od stana.

Najdraži film... ”Neki to vole vruće”, “Građanin Kane”, “Sofijin izbor”, a ima ih još jako puno...

Knjiga koju bih još jednom rado pročitala... ”Na Drini ćuprija” Ive Andrića.

Omiljeni parfem...

Osmanthus.

muškarca Melite Žganjer”, a planira se okušati i u režiji kratkog igranog filma.

Za Male ženske razgovore s jednostavnošću i iskrenošću Sanja Vejnović odškrinula je vrata svojeg ženskog svijeta i otkrila omiljene joj parfeme, knjigu kojoj bi se još jednom vratila, glumca s kojim bi rado otišla na večeru, ali i progovorila o “većim i značajnim stvarima” koje je pokreću u životu.

Jutro započinjete sa... Čašom vode i nekim voćem, zatim tuš, pa doručak.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Ne stane u tri riječi.

Surfanje i kave...

Vaš uzor u životu?

Ima ih puno, svakodnevno ih srećem: “mali, hrabri, srčani ljudi”. Što je najvažnije u vezi?

Partnerstvo, lojalnost, povjerenje.

Jeste li ljubomorni?

Ne. Najromantičniji trenutak u životu bio je...

Ah... Nije za novine. Što nikad ne biste mogli prihvatiti?

Svjesno napravljeno zlo.

Što je za vas majčinstvo?

Briga i sreća istovremeno.

A uspjeh u životu?

Rad i trud donosi uspjeh.

Kako provodite slobodno vrijeme?

Odmaram, čitam, gledam filmove, pijem kave s prijateljicama, surfam po internetu.

Volite li kuhati?

Volim kuhati, a najviše volim peći kolače.

Koji odjevni stil njegujete?

Sportsku eleganciju.

Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli?

Ne znam, sve je manje želja.

S kojim glumcem biste rado otišli na večeru?

Cliveom Owenom.

Je li istina da iza svakog uspješnog muškarca stoji uspješna žena?

I obrnuto. Potpora partnera je važna.

Imate li fetiš?

Ne. Jeste li praznovjerni?

Po potrebi.

Jeste li posjetili Varaždin i kako vas se dojmio?

Dio serije “Ponos Ratkajevih” djelomično je sniman i u Varaždinu tako da sam u tom preslatkom gradu boravila i uživala.

N I

T

46 Ženski svijet

22. studenoga 2011., br. 392

PRAKTIČNI SAVJETI Kako napraviti ogrlicu kod kuće?

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA CESTICA

OBAVIJEST Općina Cestica će darivati djecu predškolske dobi do 7 godina starosti prigodom Dana Svetog Nikole. Darivanje će se održati dana 04.prosinca 2011. godine (nedjelja) s početkom u 15,00 sati u športskoj dvorani u Cestici.

1. Prvo odrežite ovratnik stare košulje

2. Flomasterom nacrtajte što želite

3. Zalijepite ukrasnu trakicu, a možete i čipku

4. Unikatan ukras za svečanije ili večernje izlaske

Molimo sve zainteresirane roditelje da svoju djecu prijave do 02. prosinca 2011. godine na telefon 724 824 ili osobno u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Cestica.

Načelnik: Mirko Korotaj

Napravite sami trendi ovratnik J Za ovu trendi ogrlicu potrebna je stara košulja, flomaster za crtanje po

tekstilu, ukrasna trakica, ljepilo i škare Piše: NELA KLIČEK www.modnikameleon.blogspot.com Foto: IGOR KLIČEK

U zadnje vrijeme je “in” neobičan i upečatljiv nakit koji može podići apsolutno svaku kombinaciju i razbiti monotoniju.

Odakle krenuti?

Bez brige, ne morate potrošiti puno novaca da biste imali takav komad, nego možete izdvojiti svega nekoliko minuta i napraviti svoj novu

najdražu ogrlicu kod kuće. ristiti konac i iglu, a veliku Jedan od mega trendi ko- ponudu ukrasnih trakica momada nakita je tzv. žete naći u trgovini “Lada” ovratnik- ogrlina Vidovskom trgu. a c i l r ca, a možete Budu ć i da volim og i ć izrađivati stvari i je napraviti i će pod iju DIY, uložila sam od stare n č i b o u malo bolji silikošulje. j a n u i c i konski pištolj koji Sve što vam maj u n č u je također jednotreba je stapam ledati stavan za uporabu ra košulja, i izg i odličan za izradu flomaster ik š ovakvih stvari. za crtanje po 1) Uzmite škare i odretekstilu, ukrasna žite ovratnik. trakica, ljepilo i škare.

2) Flomasterom nacrtajte Umjesto ljepila možete ko-

Petra Kolak Đinđić

Kozmetički savjeti

Beauty centar Čarolija, Varaždin, Krešimira Filića 78, mobitel: 098/168-6705

Put do odmornog, svježeg i mlađeg izgleda Ž N

elite izgledati odmorno, svježe i mlađe? I možete, pomoću kisikovog aparata za hranjenje i njegovanje kože tj. pomoću čistog kisika. vaj tretman preporučujem svim dobnim skupinama i svim tipovima kože jer kisik nam je svima potreban, primjerice, masnoj i nečistoj

O

koži pomaže u detoksifikaciji odnosno pročišćenju kože, umornoj koži vraća svježinu, a zreloj koži vraća mladost jer upravo kisik potiče proizvodnju kolagena i elastina. rvi korak nam je piling prema tipu kože, na taj način očistimo lice od odumrlih stanica i pripremimo kožu za bolje

P

željeni oblik. Ja sam nacrtala mačke po uzoru na Miu Miu kolekciju iz 2010. godine, ali vi možete ukrasiti po želji sa šljokicama, cirkončićima ili perlicama.

3) Na kraju zalijepite ukrasnu trakicu. Čipka je također vrlo efektna, pogodnija za neku svečaniju varijantu ili večernji look.

Ova ogrlica će podić i i najobičniju pamučnu majicu i izgledati šik i zavodljivo na maloj crnoj haljinici, uz cipele s visokim petama.

primanje aktivnih sastojaka.

Nakon što smo lice pripremili, započinjemo masažu lica zračnim pritiskom čistog kisika te se posebno zadržavamo kod područja oko očiju, kapaka, oko usana i na vratu. etaljno izmasiramo i upucamo čisti kisik u kožu, čime smo vratili licu svježinu i

D

odmoran izgled. o ni tu nije kraj, već nakon toga lice, vrat i dekolte izmasiramo ručno te tako kožu dodatno nahranimo. retman lica kisikom daje trenutni učinak pa ga preporučam za blic efekt kod posebnih prilika ili kao vašu redovitu njegu lica.

T

Ženski svijet 47

22. studenoga 2011., br. 392

OTKRIVAMO Koliko se posvetiti seksualnom životu?

Vaša Diva

Seks ispod sat Čip sreće? vremena je loš

Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

K

J Uz pomoć raznih tehnika savršeni

ljubavnici za nekoliko mjeseci Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

o prosv ijetljenost i osobe.

Mučenja i spaljivanja vještica, križarski ratovi, sakaćenje milijuna djevojaka godišnje odsjecanjem klitorisa, spolne bolesti – znate li čega su posljedica? Poremećenog seksualnog života.

Tako tvrdi guru Makaja, prema nekima, jedan od najvećih živućih majstora tantre.

Slušanjem njegova učenja, koju u djelo provodi njegova zajednica Komaja, takve apokaliptične posljedice daju se izbjeći – kvalitetnim seksom.

Sat vremena - Seksualni čin mora biti produžen na minimum 40 – 60 minuta. Ovisno o genetskim predispozicijama, optimalno bismo spolne odnose trebali imati dva do tri puta tjedno – tvrdi Makaja iz Komaja, čiji seksualni čin traje čak i od 90 do 160 minuta.

Nekoliko de setaka godina provodi u i s t r a ž i v a nj u tantre, a danas tvrdi kako je jedan od najvećih ljubavnika. Isto tako, postoji način da svoj loš i kratak seksualni život pretvorite u čin koji će zadovoljiti sve vaše apetite.

Lifestyle Za prosvjetljenje seksualnog života i partnerstva, najbitnija je komunikacija, određeno trajanje seksualnog čina i intenzivna energija ljubavi i zanosa.

Prema Makaji, korištenjem seksualne energije i samog sek sualnog č ina može se post ić i više stanje svijesti, a može služiti i kao terapija.

Za to postoji cijelo učenje koje odgovara potrebama zapadnog čovjeka, a temelji se na školi tantričke kundalini joge.

Komaje ostavljaju prostora za još jednu stvar – zajednice Makaja - jedan od najv u kojima ećih majstora tantre u suživ o t u mogu živjeti više od dvije osobe.

RATOVI - POSLJEDICA LOŠEG SEKSA? Sam Makaja živi s nekoliko žena, Zbog nezdravog odnosa se dolazi i kontrolom. Višea za tim primjespram vlastite seksualnosti strukim orgazmima energija rom vode se i ostali ljudi imaju probleme. Lju- se preusmjerava u kreativčlanovi. bavno-erotskom terapijom nu energiju koja garantira – Sve do trenutka samotaj se problem može riješiti. uspjeh na svim poljima. Maostvarenja, svako ljudsko Ona počinje meditacijom, a kaja kaže: “Svijet bi bio ljepše biće nada se da će potrebe završava posebnim seksual- mjesto kada bi bili vođeni ostvariti s ovom ili onom nim odnosom u kojem muš- tom životnom filozofijom”, a osobom. karci i žene postaju sposobni kako piše u nekim njegovim Prirodno je da se zbog za doživljavanje vrhunskog tekstovima, čak i ratovi imaju toga javlja ljubomora. veze s lošim seksom budući orgazma.

No bitni su zato iskrenost Dobar seks znači dug seks, da su političari seksualno i poštenje u vezi. Tu vam ne tvrde Komaje, a do njega neosviješteni. može pomoći ni terapeut.

Dobar raje seks t no al minim 60 40 do a minut

Svemoćan seks - Uz pomoć mojih tehnika svaki muškarac može ovladati potrebnim vještinama i postati savršen ljubavnik – kaže Makaja. To ovisi i

aj kad si mlada, zgodna, obrazovana, bogata i razvedena? I majka jednog djeteta!

Imaš sve, a nemaš ništa. U takvim okolnostima dođeš do neke razine vlastitog razmišljanja, kad se pitaš gdje si, kamo ideš i kome pripadaš.

Opterećuješ se nečim što je nebitno i što te sputava svaki put kad želiš nastaviti normalno živjeti. Frendica veli da je u totalnom bedu, jer je cijelo vrijeme u tom filmu. A frajera ko u priči! Svi bi oni... Ali kaj? okušala sam se staviti u njenu situaciju i samu sebe pitati kaj bi ja napravila? Sva ona sranja koja govorimo drugima, kao pokreni se, digni glavu, kreni u novi život, iskoristi, troši, grabi, zbilja su bljezgarije. Iako je istina da je, u odnosu na ono u čemu je prije bila, sada pjesma, ipak treba vremena da to shvati i napravi odmak od svega kako bi dobila jasniju sliku o onome što je pred njom. Što želi, a što može? A to može dokučiti jedino ona sama.

Najgore je kad se u to miješaju drugi svojim savjetima, pogotovo oni koji kroz to nisu prošli i koji bi prvi u sličnoj situaciji napravili glupost.

Još jedan ili još gori pogrešan korak. apravo, kad bolje razmislim, ne znam kome je lakše. Da li njoj koja je lijepa, mlada, obrazovana i ima jednog klinca ili onoj koja to sve nema? U toj cijeloj priči i jedna i druga su – nesretne. Čini mi se da čak i ona mudra izreka kako je čovjeku malo potrebno da bude sretan u takvim okolnostima baš i nema puno smisla. Ta sreća se na kraju svodi na neku vrstu utjehe. Kad kompenzaciju za svoju sreću ili nesreću tražiš u nekim prolaznostima. U vezama na kratke cuge i uvjeravanjem sebe i drugih da ti nikad nije bilo ljepše nego je sada. A kad sve to splasne, kad balon pukne, opet moraš ispočetka. I to je ono najteže. islim da se muški s takvim situacijama bolje nose. Nisam feministički orijentirana i ne zagovaram žene samo zato jer sam žena, ali je činjenica da muškarci nisu toliko opterećeni emocijama kao mi. Ne kompliciraju. Imaju učinkovitiji „čip sreće“! Uzimaju ono, što im život pruža. A tako i uzvraćaju.

Zakaj to mi ne možemo prihvatiti? Na kraju ispada da je ipak sreća u trenutku. Možda u tom običnom – čipu sreće!

P

Z

M

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

NOVO Trgovina IANA proširila svoju ponudu

Novi brendovi i pregršt popusta!

Donedavno isključivo trgovina poznatom talijanskom dječjom odjećom - IANA - proširila je asortiman dječje odjeće, opreme i igračaka i drugih provjerenih ali manje poznatih domaćih i stranih brendova. Na Kapucinskom trgu 5 nude dječju odjeću tvrtki BALI, FOX, WENICE, COOL, koji također nude kvalitetu, ali po prihvatljivijim cijenama primjerenim trenutnom životnom standardu.

Uz odjeću, za djecu svih uzrasta, u trgovini se nudi širok izbor edukativnih igračaka i glazbala po najpovoljnijim cijenama.

odjeća e dnic za tru jene, ci upola edalice sj o t na au o 10 % c c i h C ta popus

Na Kapucinskom trgu 5 od 22. do 24. studenoga popusti do 20%

Tamo potražite hit igračke ONE2PLAY i baby opremu CHICCO, iz koje izdvajamo kvalitetne autosjedalice uz 10 % popusta.

Odjeća za trudnice snižena je čak 50 posto!

A to nije sve. Od 22. do 24. studenog na određene artikle očekuje vas popust i do 20 posto. Zato prošećite prekrasnim centrom Varaždina, dođite na Kapucinski trg 5 i uvjerite se sami što sve, uz pogodnosti i najpovoljnije cijene, možete pronaći u IANI. Dolaskom u IANU riješit ćete sve probleme. Na jednome mjestu možete nabaviti lijepu, udobnu, kvalitetnu i modernu odjeću, opremu i nadasve šarene i privlačne igračke za djecu od rođenja do navršenih 14 godina. Ako se ne možete odlučiti, trgovina nudi mogućnost kupnje poklon-

bonova različitih vrijednosti, a u ovo predblagdansko vrijeme obavljamo i prigodna pakiranja dječjih poklona prema odabranim artiklima i vašim željama.

48 Oglasi

22. studenoga 2011., br. 392

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA PODRUČNI URED VARAŽDIN objavljuje

JAVNU PRODAJU slijedeće pokretne imovine uz početne cijene: I Osobno vozilo „SEAT Cordoba“ 1.4 SE, 1998 g.

15.000,00 kn Teretni automobil „Volkswagen Golf Variant“ 1.9, 2003 g, 30.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽATI ĆE SE 28. 11. 2011 G. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C - SKLADIŠTE TVRTKE „INTEREUROPA“.

II Uredska oprema ( printer, ured. Stolovi, perilica, ledomat ) 6.700,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽATI ĆE SE 28. 11.

2011 G. S POČETKOM U 13.30 SATI U NOVOM MAROFU, VARAŽDINSKA 84 ( SKLADIŠNI PROSTOR ). i

PONOVLJENU JAVNU PRODAJU slijedeće pokretne imovine uz početne cijene: I Filteri za vodu 168 kom. , model:XJS-D3, vol. 20 l.

84.000,00 kn Osobni automobil „Toyota Yaris“ 1.4 D, 2004 g.

30.000,00 kn Teretni automobil „FIAT Ducato“ 230 D, otvoreni, 1995 g., nereg. 40.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽATI ĆE SE 28. 11. 2011 G. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C - SKLADIŠTE TVRTKE „INTEREUROPA“.

II. Strojevi i alati u proizvodnji građevinske stolarije 150.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽATI ĆE SE 28. 11.

2011 G. S POČETKOM U 10.00 SATI U VARAŽDINU, A. MIHANOVIĆA 4 ( SKLADIŠNI PROSTOR ).

III Strojevi u krojačkoj proizvodnji 8.625,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽATI ĆE SE 28. 11.

2011 G. S POČETKOM U 12.00 SATI U SEKETINU, VINOGRADSKA 74 ( SKLADIŠNI PROSTOR ).

IV Linija za proizvodnju parketa - „Ledinek“, kap. 150 m²/ smjeni 300.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽATI ĆE SE 28. 11. 2011 G. S POČETKOM U 13.00 SATI U BREZNIČKOM HUMU 18 ( SKLADIŠNI PROSTOR ).

V Motocikl „Daelim“ NS 125, 1999 g., nereg.

7.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽATI ĆE SE 29. 11. 2011 G. S POČETKOM U 14.00 SATI U VARAŽDIN, BRAĆE RADIĆA 47.

Sukladno članku 151. stavku 4. i 5. Općeg poreznog zakona (“Narodne novine” broj 147/08), pokretnine se prodaju po najvišoj ponuđenoj cijeni koja na prvoj javnoj prodaji ne smije biti niža od dvije trećine njihove vrijednosti od vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina, a na drugoj javnoj prodaji ne smije biti niža od polovine vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina.

Prodaja će se održati usmenim javnim nadmetanjem po načelu viđeno – kupljeno, te se naknadne reklamacije u pogledu kvalitete neće uvažiti.

Pokretnine oglašene za prodaju mogu se razgledati 1 sat prije početka nadmetanja.

Postoji mogućnost pojedinačne kupnje.

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

22. studenoga 2011., br. 392

Mali oglasi 49

osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing.

AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c iznajmljujem. Mob. 098/1743-007 ozn.266c HALA 637 m², parcela 1800 m² u Jalkovcu, građevinska dozvola, vlasništvo 1/1, nema tereta, prodajem. Mob. 091/526-7870 ozn.4705

KUĆE NEKRETNINE „DOMINUS“, K. Filića 39a, Varaždin – Posredujemo u prometu svih vrsta nekretnina. Mob. 098/494-585, 095/9140-200 ozn.351c

Varaždina! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c MANJI novi dvosobni od 35 m² u Tina Ujevića i novi (komplet namješten) dvosobni od 46 m² u Supilovoj! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUPUJE se manji dvosobni stan u novogradnji te trosobni i četverosobni za poznatog kupca isplata odmah! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

PRODAJE se starija kuća sa dvorištem u blizini Banfice. Upitati na tel. 641-057 ili mobitel 099/234-1284 ozn.1992e

MIJENJAM dvosobni stan, etažno, vlastita brojila, 1. kat, za jednosobni. Mob. 098/527983 ozn.4549

KUĆA prilika! Kuća 180 m² u Bartola Kašića ( u dobrom stanju, svi priključci, termofasada) - 84.000 €! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c

DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu. Mob. 098/622-082 ozn.1990e

ISPOD cijene! Kuća od 180 m² i 1500 m² dvorišta u Trnovcu, (uređena, svi priključci, useljiva) - 65.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRODAJE se vikendica u Beletincu sa 1000 m² okućnice - 6.900 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUPUJE se vikend kuća ili kuća u bližoj okolici Varaždina do 35.000 €! Mob. 099/404-8241 ozn.62c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir. grabar@vz.t-com.hr ozn.335c ACD PREMIER – NEKRETNINE!!! Provjerite ponudu - tel/fax 042/321-071, 098/284-692, www.acd-premier.hr, ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c STARU kuću u Nedeljancu, veća okućnica oko 4 500 m², vrlo povoljno i građevinsko zemljište u Črncu 3 000 m², 8 €/m², prodajem. Mob. 098/414-128 ozn.303c HITNO! Kuća - Optujska, Vž, visoka prizemnica s većom okućnicom, pogodan za poslovne djelatnosti i kuća 300 m² u A. B. Šimića, mogućnost 3 odvojena stana. Nekretnine „Dominus“, 095/9140-200, suzana@ nekretninedominus.hr ozn. 351c ZAGREB, kuću katnicu, 2 stana, prodajem/ mijenjam za manju, u Varaždinskim Toplicama. Tel. 01/3453-876, mob. 095/8439-084 ozn.471a JALKOVEC 50.000 €, Seketin 18.000 €, G. Kučan 63.000 €, Z.kunc 135.000 €, Vojnovićeva 110.000 €. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c STARIJU kuću u Vž, 90 m² 30 m², svi priključci, 15 min. do centra, prodajem. Mob. 098/1627-405 ozn.4704

STANOVI PRILIKA! Trosobni novogradnja u blizini bolnice 93 m² ( velika terasa i podzemna garaža)! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NOVOGRADNJA prilika! Dvosobni 44 m² i trosobni 74 m² u Braće Radića (mogućnost kupnje visoki roh -bau i ključ u ruke).

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c GRABANICE najniže cijene! Dvosobni i trosobni 52 m² i 64 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRILIKA tjedna! Dvosobni 52 m² u A. kralja Zvonimira (uređen, pvc,etažno) - 44.000 € i dvosobni 65 m²u Vukovarskoj (etažno) - 49.500 €, dvosobni 63 m² u Preloškoj -53.000 €! Lucerna nekretnine, 091/7844868 ozn.62c MANJI dvosobni (uređen) od 37 m² u I .

Meštrovića (preko bolnice) prodajemo ili mijenjamo za vikend kuću u bližoj okolici

NAJJEFTINI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi su useljivi i etažirani, Kumičićeva (ŠTUK 1 i 2), 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m².

Mogućnost korištenja subvencije od države. Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući. MDV CENTAR, tel.

330-868 ozn.63c S.VUKOVIĆA 30 m² (etažno gr.), Meštrovićeva 38 m², Trakošćanska 59 m² (695 €/ m²), Ludbreška 43 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c F. KONŠĆAKA 50 m², B. Radića 52 m², Vukovarska (et. grij.) 67 m², Zagrebačka 78 m², B. Radića 89 m² - 73.000 €. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c JEDNOSOBNI 38 m², prvi kat i dvosobni stan, 45 m², visoko prizemlje, u Varaždinu, prodajemo. Mob. 098/ 9706-575, www.paurevic-nekretnine.hr (licenca HGK) ozn.167c HITNO! Stan - dvosobni, 52 m², u Zagrebu, blizina KBC Dubrava. Nekretnine „Dominus“, 098/494-585, zeljko@nekretninedominus. hr ozn.351c 3-SOBNI stan, 76,3 m² u Ulici S. Vukovića, kompletno uređen. Mob. 098/821-835 ozn.1994e TROSOBNI stan, uređen, u centru grada, prodajem. Mob. 098/486-221 ozn.1994e STAN na Banfici, Vukovarska 2, dvosobni, 65 m², prodajem. Mob. 098/9871-409 ozn.4671 PRODAJEM dvosobni stan 68 m² ili mijenjam za manji. Mob. 099/507-6471 ozn.4702

ZEMLJIŠTA PRILIKA! Prekrasno gradilište od 860 m² (širina 25 m) u Črncu - 17.500 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem. Mob. 091/352-0083, 091/232-0350 ozn.1991e GRADILIŠTE 777 m², u Kučan Marofu, Marofska ulica, prodajem. Mob. 091/720-5501 ozn.2448b PRODAJU se gradilišta u Hrašćici, za sve namjene, lijepa lokacija. Mob. 098/9754645 ozn.4696

POSLOVNI PROSTORI PRODAJA/najam stambeno-poslovni prostori: 50, 50 + 100 m², Vžd, Tome Blažeka 3.

Mob. 098/702-701 ozn.284c POSLOVNI prostor 150 m² s vlastitim parkiralištem i skladišni prostor 240 m². Mob. 098/555-518 ozn.4429 N. MAROF, uređeni i namješteni uredski poslovni prostor, 23 m², na autobusnom kolodvoru, prodajemo. Tel. 042/231-081, 091/394-3895 ozn.4434 SKLADIŠNI prostor 350 + 200 m² u Varaždinu, sa kancelarijama, pristup kamionima,

VARAŽDIN centar – 2 prostorije (do sada kancel.) 30 m², može i pojedinačno, nisu ulične, iznajmljujem. Mob. 098/792-016 ozn.2471b CAFFE BAR 40 m² + natkrivena terasa 60 m², pušački, iznajmljujem. Može i druge namjene. Mob. 099/411-6837 ozn.4701

NAJAM SOBU blizu centra, Anina 15, Varaždin, iznajmljujem ženskoj osobi, uporaba kuhinje i kupaonice. Mob. 098/734-522 ozn.4648 DVOSOBAN stan na Banfici, R. Boškovića 20, 1. kat, iznajmljujem. Mob. 098/764-320 ozn.4669 DVOSOBNI, Trakošćanska 7a, 5. kat (bez lifta), 65 m², namješten, vodomjer, 1.500 kn + režije. Mob. 091/1308-162, 099/6948716 ozn.4697 IZNAJMLJUJEM/prodajem/mijenjam 1-sobni stan u centru, etažna brojila. Mob. 098/844444 iza 15.00 h ozn.4712 JEDNOSOBNI, namješteni stan u centru grada, iznajmljujem. Mob. 091/288-5626 ozn.2467b DUGOROČNO iznajmljujem namješten, trosobni stan na Banfici. Mob. 095/820-6909, 098/574-977 ozn.2486b IZNAJMLJUJEM 3 sobe za studente, novouređeno, kuhinja, kupatilo, blagovaona, centralno g., posebni ulaz, 1.200 kn sa režijama po sobi, useljivo od 1.12.2011.

Mob. 099/823-8495 ozn.4677 DVOSOBNI stan, POS naselje, iznajmljujem.

Mob. 098/9036-927 ozn.4679 IZNAJMLJUJEM stan, namješten, pogodno za obitelj ili 2 samca, na rubu Varaždina. Mob. 099/670-5388 ozn.4695

POLJOPRIVREDNI STROJEVI TRAKTOR ZETOR 6911 s kabinom, 1992. g. proizvodnje, vrlo očuvan, prodajem. Mob. 098/956-2352 ozn.4638 SERVIS TRAKTORA „DARKO“ – Popravak svih vrsta traktora, freza, kosilica, agregata, dost. vozila. Varaždin, F. Seljana 3, tel. 234-044, mob. 091/253-7964 ozn.4673

VOZILA UKL AN JAN JE ko da klju č a, povećanje snage motora uz smanjenje potrošnje goriva.

Popravak elektroničkih modula automobila. Mob. 095/8646300 ozn.4690

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ Ñıtostakala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ fax: 042/232-800, 231-298 ozn.19c EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam

CITROEN C4 1.4i 16V cupe, 2005.g., reg. 09/2012 g., metalik crne boje, full oprema osim kože, cijena 6.100 €. Mob. 099/313-2493 ozn.1993e KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.4708 AUDI A4 1.6i, ‘99. g., reg. 1 g., full oprema, 3.550 €; Chevrolet Spark, ‘08. g., full op., srebrne boje, odličan, 3.999 €; Oltaimer P-204, ‘71. g., 1.999 €; skuteri 125 ccm i 50 ccm, novo i rabljeno, najpovoljnije. Moguće zamjene. Mob. 091/143-7007 ozn.4709 RENO CLIO, ‘96. g., reg, 700 €; Rover 420 dizel, ‘96. g., reg., veliki servis. Mob. 091/501-9906 ozn.4692 FIAT UNO 1.0ie, ‘99. g., odličan, reg. 5/2012, pet vrata, 1.050 €. Mob. 095/518-4814 ozn.4707

POSAO TRAŽIMO osobe za rad u Njemačkoj, poznavanje njemačkog, rad na štandu. Mob. 098/188-3662 ozn.4665 TRAŽI se djelatnik za prodaju pekarskih proizvoda iz kombi vozila. Mob. 092/1304726 ozn.142c TRAŽIMO konobarice za rad u novootvorenom kafiću, u N.Marofu. Mob. 098/9345 549 ozn.118f TRAŽIM posao: čišćenje, peglanje, čuvanje djece, u Varaždinu. Mob. 098/1895-178 ozn.4691

USLUGE

čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c

ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najpro davanija! U ponudi i motor i za ograde, park irne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel. 0 4 2/351- 511, 0 95/9 69 -1251, www.entry.hr ozn.5c

KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c

BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c

OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c

KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c

KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o..

Izvodimo radove i na moru.

Ponude na 091/574-5542, www.graditeljstvo-kontura. hr ozn.153c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/9317570 ozn.184c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno.

Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno

BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mult-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c

IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227-024 ozn.48c VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove. Mob. 095/8540-727 ozn.69c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977600 ozn.99c MTK COLORI: adaptacija stanova, kuća; postava keramika, knaufa, zidova, soboslikarski radovi, žbukanje, izrada fasada, sa garancijom. Pristupačne cijene. Mob. 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c GRAĐEVINSKA tvrtka izvodi kvalitetno strojno žbukanje, glazure, fasade, gletanje i bojanje, knauf sistemi. Mob. 098/764-694 ozn.139c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna).

Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi…

Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska

do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284922 ozn.205c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c SERVIS RAČUNALA, PC servis Varaždin, K. Filića 39a, tel: 321-702, dolazimo na Vaš poziv. Mob: 092/2403-300, www.pcserviser. com,ozn.284c VRŠIMO uslugu vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe po povoljnim cijenama. Porezne prijave i izvješća uračunata u cijenu. FISKAL d.o.o. Varaždin, tel.042/233077 ozn.288c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci.

Mob. 095/906-3361, 092/289-2214 ozn.231c STOLARIJA EXCLUSIVE – Novogodišnji popust! Izrada namještaja po mjeri: kuhinje, komode, spavače i dječje sobe te ostali namještaj po vašoj želji, Kučan Marof. Mob. 091/543-8985 ozn.292c GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, izrada i sanacija krova, termofasade. Na izvedene radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. Mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c DIMNJACI inox za plin, tekuće i kruto gorivo; centralno g., vodovod, kanalizacija. Mob. 095/862-1230, 091/538-7376 ozn.342c POPRAVAK namještaja, lakiranje i bajcanje + tapeciranje, s našim ili vašim materijalom.

Prijevoz osiguran. Tel. 505-024, 099/7575075 ozn.352c NAMJEŠTAJ PO MJERI: kuhinje, dnevne, dječje, predsoblja, kupaonice, apartmani i poslovni prostori, masivni namještaj, usluge krojenja iverala, sve vrste obrade drvene građe, rezanje, hoblanje, brušenje itd. 20 godišnje iskustvo! Interijeri Kovačić, K. Tomislava 22, Sračinec, 091/507-9704, Nenad Kovačić, stolar ozn.3741 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.4412 IZVODIMO soboslikarsko-ličilačke radove, bojanje fasada, sve vrste knauf sistema.

Kvalitetno i povoljno. Mob. 098/478-900 ozn.4621

50 Mali oglasi/Zahvale i sjećanja OBREZIVANJE voćnjaka, čempresa, ukrasnog grmlja, čišćenje i krčenje zapuštenih površina. Mob. 091/980-0694 ozn.4663 TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade; stiropor i vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne cijene. Mob. 098/1320-197 ozn.119f SUŠIM meso i kobasice, radim sve lakše poslove, a prodajem SEAT Pandu 4.500 kn.

Mob. 091/555-0314 ozn.4694 KERAMIČAR nudi usluge postave pločica, kamena, laminata, hidroizolacije. Mob. 098/637-097 ozn.4703

ŽIVOTINJE SVINJU od 150 kg te crno bućino ulje, prodajem. Tel. 666-151, 091/154-6860 ozn.4639 ODOJCI 25-28 kg, mogućnost klanja i dostave; Citroen XM, ispravan. Upitati: Vitez G, Kneginec D, 690-374, 098/1324242 ozn.4699 MUŠKi štenci Labrador Retriver, crni, stari 2 mj., bez papira, roditelji vrhunski s rodovnicom, povoljno. Mob. 099/5920-585 ozn.4646 PRODAJU se purice i purani težine 5-8 kg žive vage, cijena 25 kn/kg. Moguća zamjena za stari kukuruz. Upitati: Vinko Cerjan, Biljevec 76, tel. 729-581, GSM 098/284-807 ozn.83c PRODAJEMO odojke 35 kg/400 kn. Tel. 040/821-632 ozn.4675 PILIĆE za klanje težine 2-2,3 kg, hranjeni domaćom hranom, prodajem. Mob. 091/8832094, 042/331-006 ozn.4693 ODOJCI 25-27 kg, mogućnost klanja i dostave; Citroen XM, ispravan. Upitati: Vitez G., Kneginec D., tel. 690-374, 098/132-4242 ozn.4699

OSTALO =#J/ _8= áĤĺė 'ȩ ĊČÑĨÑȦ ÜıĊĺÑ 25, 33…48 cm , piljeno i kalano, dostava. Grafoinvest d.o.o., mob.

098/226-301 ozn.347c VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/323-4334 ozn.472a INDUSTRIJSKA drva, kratko piljena, 6 m³ - 700 kn, 12 m³ - 1400 kn. Brza i besplatna dostava.

Mob. 091/ 894-5246 ozn.84d INDUSTRIJSKA bukova debela drva, pogodna za centralno, prodajem. Mob. 095/516-5493,

729-006 ozn.4533

povjerenjem! Mob. 099/579-2214 ozn.4684

KREDITI

SVE vrste ugljena (Kreka, Stanari, Banovići, Đurđevik), šljunak, sipina , ogrjevna drva i usluge prijevoza. Tel. 042/714-191, 098/267834 ozn.338c

8=_' ÜÑĒĊėĺĒÿ ĊĤåáÿĮÿȢ eÑĮĺÑramo C.L.; obustava na pola plaće; zatvaramo postojeća zaduženja. Hipotekarni do 25 g.! Novo – pozajmice samo na platnu listu na trajni nalog!

Novo – krediti za firme uz þÿġėĮåĊıȢ 'ĒîȨ gåČĉĊÑ 7ÑĮıĪÿĒȦ 098/591-533, 098/903-8995 ozn.237c

PILANSKA kratko piljena drva – 750 kn; odvoz šute…, cjepanice 4 m³, 1.350 kn. Mob. 091/883-6732 ozn.4594 ARMATURNE mreže, betonsko željezo: sječenje, savijanje i vilice svih dimenzija.

Gotovi koševi: temelji, stupovi, serklaži.

Prijevoz na gradilište. Baldiak, Mađarevo bb, 098/489-021, tel/fax: 042/611-148 ozn.4595 PRODAJEM ogrjevno drvo bukva, grab, kratko piljena, cijepana, dostava. Mob. 099/741-8699, 091/188-7491 ozn.4636

" 8=7 8 28' ĊĤåáÿĮÿ áė ɵȹɶ do 30.000 €/10 g. Zatvaramo postojeća zaduženja i C. L. Umirovljenicima na čisti odrezak áė ɸɳȩɳɳɳ ĊĒȹɷɻ þȩ 0ĤåáÿĮÿ ĒÑ trajni nalog do 1/2 primanja áė ɴɵɸȩɳɳɳ ĊĒȹɻ ûȩ #äÑȩ 'ĺÑĒÑȦ 095/885-9230, 091/908-0808 ozn.237c

KVALITENO vino 350 l, 1l/7 kn, bačve 90 i 190 l, demižoni 54, 34 i 15 l, podrumarski pribor.

Mob. 091/528-6708 ozn.4637 USTUPAM grobno mjesto na Varaždinskom groblju. Tel. 230-559 ozn.4641 INDUSTRIJSKA kratko piljena drva, bukva.

Brza dostava. Tel. 641-152, 091/512-9193 ozn.4655 OTKUPLJUJEMO staru bijelu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, škrinje, frižidere, peći, štednjake te ostalo željezo.

Mob. 099/7575-075 ozn.352c

8=_=Ȣ JåÑČÿŀÑÝÿĉÑ Ĩĺÿþ ĺĤĨĮÑ kredita. Pogodnosti za umirovljenike do 80. g. Pozajmice odmah! Mob. 091/506-1660, 099/528-3329, Nada ozn.4650

DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/900-8646, 095/8212-456 ozn.290c POKLANJAM grobno mjesto u Biškupcu.

Prodajem kuhinjsku i sobnu peć, ledenicu, plinsku kuhinjsku i kupaonsku peć na kruta goriva te dvokulicu za bicikl ili motocikl.

Mob. 099/7582-331 ozn.1994e

ODMAH saznajte i realizirajte sve mogućnosti svih vrsta kredita i ġėŀÑĉđÿÝÑ ĨÑ ÿ Üåŀ &J=0ȿÑȩ 0ĤÿĨĮÿna, 098/937-0909, 091/1316-848 ozn.4698

TRUPCE smreke 4 kom( 4-4,5 m, šir. 20-45 cm); ormar, trosjed i ostalo. Mob. 099/8622737 ozn.2471b ŠKRINJA 400 l, korištena 1 g., kada gusena i lavabo, smeđa, novo, vrata metalna puna 200x95. Tel.214-788, 091/886-7301 ozn.2473b MIJENJAM gumenjak za kotao za rakiju, plugove visoki klireens za niske. Tel. 370201 ozn.2466b KOMBINIRANI štednjak , 3 plin + 1 struja, Končar; mikrovalnu pećnicu i fritezu, prodajem. Mob. 098/910-0766 ozn.4676 ZLATO otkupljujemo po najpovoljnijim cijenama. Lom, stari nakit, dukate…Dolazimo po potrebi do Vas. Obratite nam se s

MI ZNAMO uvjete svih banaka! Boxmark i Varteks - polovica primanja. Umirovljenike do 80 g. Mob. 091/303-8054 ozn.176c

22. studenoga 2011., br. 392

4723, 091/788-0738, Vesna ozn.237c

'e8 J_'J 8' ĨĮå ÿ ıġČÑĪåĒÿȢ #ėĺėĤå _Ñđ áÑ ĒÿĨĮå ĊĤåáÿĮĒė ĨġėĨėÜĒÿȦ ĨġėđÿĒĉı ÝĤĒå ČÿĨĮåȦ Ñ _ÿ łåČÿĮå riješiti vlastitu nesolventnost, te jednim kreditom podmiriti ostale ėÜÑĺåŀå Ċėĉå Ĩı _Ñđ ŀÑ ĺĤÑĮėđȩ 'Čÿ možda trebate gotovinu? Stambeni, þÿġėĮåĊÑĤĒÿ ÿČÿ ĒåĒÑđĉåĒĨĊÿȤ _ÿ birate. Obratite se s povjerenjem imateljima odobrenja Ministarstva îÿĒÑĒÝÿĉÑȩ 'ĒîėȨ ɳɷɵȹɵɴɳȿɳɳɻȦ đėÜȨ ɳɼɼȹɵɷɷȿɸɼɴɸȦ _'GȨ ɳɼɵȹɶɳɼȿɹɺɹɳ ozn.286c

moj-bankar.hr; TATA grupa d.o.o.

Ovlaštena tvrtka za KREDITNO POSREDOVANJE – posredujemo za više banaka, višegodišnje iskustvo, ubrzavamo proces realizacije, mobilni kreditni savjetnik ĪĮåáÿ _Ñđ ĺĤÿĉåđå ÿ ĒėĺÑÝȩ Mob. 099/720-9907 ozn.350c 8 /G=_=2/8'/' ėĮĊıġ ŀČÑĮĒėû ĒÑĊÿta, zlatnika i srebrnjaka, uz zajamčenu profesionalnost i diskreciju.

Mob. 099/694-8716 ozn.4697

SUPER krediti do 200.000 kn! Za zaposlene do 1/2 plaće! Zatvaramo sva postojeća zaduženja, pomažemo kod C. L.! Ekspresni krediti za umirovljenike! Kta već od 6,90% ; eks. od 10,82%. Pozajmice za 24 sata! Info: 091/472-

NOVO – Krediti za umirovljenike bez dobnog ograničenja do 50.000 kn, pozajmice odmah, za zaposlene do pola plaće obustava, za zatvaranje C/L na 10 godina. Mob. 097/7975934 ozn.237c POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike uz zalog zlata, srebra, računala, starina, čekova u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c ZAJMOVI na osnovu zaloga (zlata, dukata i dr.). Vrijednost založenog zlata utvrđujemo po garantirano najvišoj otkupnoj cijeni zlata u gradu. TR-AG, Vžd, K. Filića 39a, tel.

042/321-701 ozn.284c

ŠIVAČE (m/ž) s kojima se odmah po stupanju na rad zaključuje ugovor o radu Ʉ ĒÑĉđÑĒĉå ĮåàÑĉ ŀÑ ėĨġėĨėÜČĉÑĺÑĒĉå ĒÑ ġėĨČėĺÿđÑ ĪÿĺÑĒĉÑ ÿČÿ 0_ tekstilnog ili obućarskog smjera Ʉ ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ĒÑ ġėĨČėĺÿđÑ ĪÿĺÑĒĉÑ ı ġĤėÿŀĺėáĒÿđ ġėûėĒÿđÑ Novim članovima našeg tima nudimo : Ʉ áėÜĤÑ ÿ ĤåáėĺÿĮÑ ġĤÿđÑĒĉÑ ÿ ĨĮÿđıČÑÝÿĉå Ʉ ĨĮĤıàĒı ėÜıĊı ÿ ĨĮĤıàĒė ıĨÑĺĤĪÑĺÑĒĉåȦ Įå đėûıßĒėĨĮ ĒÑġĤå dovanja u karijeri Ʉ ĤÑá ı ėĊĤıłåĒĉı ı Ċėĉåđ đėłåĮå ġėĊÑŀÑĮÿ _ÑĪå ĨġėĨėÜĒėĨĮÿ (samoinicijativu, odgovornost i kreativnost) Ʉ ĨĺåĨĮĤÑĒå ÿ ėáûėĺėĤĒå ŀÑáÑĮĊå ı đåäıĒÑĤėáĒėđ ÿ dinamičnom okruženju Molbu s kratkim životopisom dostaviti na adresu, Gospodarska 12, 42 202 Trnovec Bartolovečki ili dostaviti direktno na e-mail: posao@ boxmark.com . Za dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na tel: 042/404-692 ili 042/404 -694.

Počivao u miru.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

ANASTAZIJA BOŽIĆ Ni godina koja je prošla, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati nikad neće.

Kad sreću zamijeni tuga, kad osmijeh ugasi tama, ostaje samo ljubav, duboko, duboko u nama.

Suprug Antun, kćeri, zetovi i unuci

SJEĆANJE

PETAR JAGAČIĆ 20. XI. 2003. – 20. XI. 2011.

Bol ne liječi dušu, ni rane, u ove usamljene dane.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

STANISLAV FULIR

AKCIJA do 50.000 kn za umirovljenike starije od 70 g. Pozajmice do 20.000 kn. Zaposleni do 30.000 €, hipotekarni. Varteks, Konzum, Boxmark – na trajni nalog. Mob. 098/9645711 ozn.237c

Za popunu slobodnih radnih mjesta tražimo:

MARIJANA STIPANA 20. 11. 2006. – 20. 11. 2011.

28. XI. 2010. – 28. XI. 2011. _ P' ĨĒėĺÿ ÿ ġČÑĒėĺÿ ŀÑ ÜıáıßĒėĨĮ ÿ áÑČĉå Ĩı ĮıȦ Ñ ŀÑ Įė _Ñđ ĉå ĒÑĤÑĺĒė potreban novac? Naš je posao proĒÑßÿ ÿ ġėĒıáÿĮÿ _Ñđ ĒÑĉÜėČĉÑ îÿĒÑĒcijska rješenja kako biste realizirali sve što ste zamislili uz najpovoljnije ıĺĉåĮåȩ 'ĒîėȨ ɳɼɵȹɵɹɶȿɼɳɷɷȦ SåČȨ 042/210-008 ozn.286c

NOVO! Bankovni krediti 50.000 kn za umirovljenike do 80 g. Pozajmice – isplata odmah (20.000 kn). Bez HROK-a do 10.000 €. Konzum, Boxmark, Varteks – na trajni nalog. 30.000 € - do pola plaće obustava.

Mob. 099/865-3200, 098/905-5687 ozn.237c

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete odmah postati dio našeg uspješnog tima!

TUŽNO SJEĆANJE na dragog nam supruga, oca i djeda

GOTOVINSKI krediti! Prebijanja! Besplatna kreditna kartica! Kuće, stambeni krediti!

Mob. 091/916-9885 ozn.297c POZAJMICE na trajni nalog; rješavamo Varteks; krediti do 2/3 primanja. Čiste mirovine do 50.000 kn/24 h. Mob. 091/2260697 ozn.328c AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €.

Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob. 099/488-5559 ozn.4547 EXPRES pozajmice zaposleni i umirovljenici bez HROK-a i C. L. Godine nisu bitne. Mob. 099/4000-613, 092/147-4203 ozn.4688 POZAJMICE i krediti u roku 24 h za umirovljenike do 85 g., za zaposlene zatvaranje postojećih. Mob. 099/579-5712, 092/1190041 ozn.4688

POZNANSTVA

20. 11. 2010. – 20. 11. 2011.

U tišini vječnog mira prate Te naše misli, sjećanja i molitve.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

DAMIR BEDNJANIĆ 20. XI. 1995. – 20. XI. 2011.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Tvoji: mama i sestra s obitelji

SJEĆANJE

ALEN LOZIĆ 23. 11. 2010. – 23. 11. 2011. „Dok u sobi sjedimo i mislimo na Tebe, na protekle dane u sreći i radosti, al’ Ti više s nama nisi, Ti se s nama više ne smiješ i slušamo kako padaju kapi kiše, a Tebe nema više!“ Volimo Te, anđele.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom smrti drage naše mame, bake i svekrve

LJUBICE KOLAREK preminule 10. 11. 2011. u 82. godini života.

Zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima na ispraćaju, položenim vijencima, cvijeću i svijećama uz odar i izrazima sućuti.

Sin, unuk i snaha

"J b Ɂ 2'8 Ȩ ĮÑĤėĮ đÑĉĨĮėĤÿȦ vidovnjaci, astrolozi. Saznajte ÜıáıßĒėĨĮ ÿ ĨıáÜÿĒı _ÑĪåû posla, ljubavi, braka i zdravlja!

Nazovite s povjerenjem! Tel. 060/300-007, cijena: 1,71 kn/ min (fiks), 2,92 kn/min (mob) ozn.4711 POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822-362, 099/5166780 ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,52 kn/min ozn.166c MUŠKARAC s obvezom, 50 g, traži ženu za intimno druženje! Poziv/SMS: 099/8565279 ozn.4685

Zahvale sjećanja i posljednji pozdravi već od

100 kn!

Zahvale i sjećanja 51

22. studenoga 2011., br. 392

ZAHVALA povodom iznenadne smrti drage supruge, majke, sestre, bake, prabake, svekrve i punice

SJEĆANJE

MATU LACKOVIĆA 19. 11. 2009. – 19. 11. 2011.

U našim si mislima, srcima i molitvama.

Tvoja obitelj

MARIJE JAGAČIĆ preminule 12. 11. 2011. u 75. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima koji su bili s nama u teškim trenucima, uputili nam riječi utjehe, okitili odar cvijećem i svijećama te je ispratili na vječni počinak. Veliko hvala svećeniku Josipu Hadroviću na toplim riječima oproštaja. Hvala vatrogascima DVD-a Trnovec, DVD-a Zbelava, djelatnicima BASF-a - Proizvodnja Ludbreg, vozačima Aut. Jagačić, Varteksa - Konfekcija pogon 3, Elektroinstalaciji Vodopija, dr. Maji Dokuzović na dugogodišnjoj njezi.

Tugujući: suprug Franjo, sinovi Ivan i Stanislav, kći Vesna, snahe Biserka i Marija, zet Slavko, unuci s obiteljima i praunuci *****

SJEĆANJE

VJEKOSLAVA BRANILOVIĆ 28. 11. 2010. – 28. 11. 2011.

Prošla je godina kako Te nema, a ljubav i sjećanje ostaje zauvijek.

Suprug Miško, obitelj Šopar i Đuras

SJEĆANJE

MIJO KLANEČEK

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj supruzi

Tvoji najmiliji

MARIJI JAGAČIĆ

Tvoj suprug Franjo

povodom iznenadne smrti našeg dragog supruga, oca i djeda

LJUDEVITA HOJSAKA † 15. 11. 2011.

Zahvaljujemo dragoj rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima što smo po vašoj nazočnosti doživjeli i veliku blizinu i potporu koju ste posvjedočili svojom riječju, cvijećem, svijećama, ispraćajem do zadnjeg počivališta i sudjelovanjem na misi zadušnici.

Veliko hvala i djelatnicima Kaznionice u Lepoglavi na velikoj potpori, hvala članovima Limene glazbe Lepoglava koji su svojim muziciranjem ovaj težak trenutak učinili još svečanijim te veliko hvala velečasnom Ivici na prekrasnim riječima utjehe.

Našeg dragog pokojnika i nadalje zadržite u svojim sjećanjima i molitvama.

Ožalošćeni: supruga Veronika, kći Nadica, sinovi Ivan i Dragec, zet Stjepan, snahe Nevenka i Božica, unuci Karlo, Stjepan sa suprugom Petrom, Danijel i Karlo

25. 11. 2010. – 25. 11. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Ugasilo se Tvoje srce, utihnuo je Tvoj glas, otišla si prerano od nas.

Tugu je teško kriti i nasmijan biti.

ZAHVALA

na voljenog

ZAHVALA povodom smrti naše drage mame, bake i prabake

SJEĆANJE

BARBARE ROŽIĆ

ANTUN ŠESTANJ-PERIĆ

preminule 15. 11. 2011. u 93. godini života.

24. XI. 2005. – 24. XI. 2011.

Nek’ s anđelima Tvoja duša mirno spi, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti.

U SPOMEN

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima i prijateljima na upućenim nam izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama. Ponajviše hvala susjedima koji su nam prvi priskočili u pomoć i bili uz nas u najtežim trenucima. Veliko hvala vlč.

Nikoli Bukovčanu na dirljivim riječima na ispraćaju drage nam pokojnice.

Počivala u miru Božjem!

našem dragom

Ožalošćeni: kći Danica, unuci s obiteljima i praunuci

Sin Stanislav, snaha Biserka i unuci Tamara i Dario

SLAVEKU KOLARIĆU

*****

*****

20. 11. 1991. – 20. 11. 2011.

DRAGOJ MAMI

Dragoj

U tišini vječnog mira nek’ Te prate naše misli i molitve.

Supruga i djeca s obiteljima

Ti si zvijezda koja meni siješ, Ti si sunce koja nebeski svod griješ.

Bogu ću se za Tebe moliti, nikada Te neću zaboraviti.

Počivaj u miru Božjem.

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoja kći Danica

Navršilo se pet godina otkada nas je napustio naš dragi dida

Draga baka,

Voljeni ne umiru dok žive oni koji ih se sjećaju.

*****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami, svekrvi i baki

Supruga Ana i kćeri s obiteljima

MARIJI JAGAČIĆ

MAMI, SVEKRVI i BAKI Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Sin Ivan s obitelji *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj i voljenoj majci

MATE ČELAR – ČUPIĆ

MARIJI JAGAČIĆ

† 21. 11. 2006.

Dragi Jezuš, primi nas sve, Ti za svoje ovčice.

Da budemo, vredni dojti, do Tvoje ovčarnice.

Prestri svojo svetu ruku, blagoslova nam svima daj, a po smrti, nam dušice, zapelaj vu večni raj.

Tvoja kći Vesna s obitelji

Tvoji najmiliji

SESTRI i TETI

U dubokoj boli zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima i susjedima na iskrenim izrazima sućuti i dostojnom ispraćaju dragog nam

Hvala Ti za svako dobro koje si nam pružila za života. Živjet ćeš vječno u našim mislima i molitvama.

ŽIVKA DANILOVIĆA

Tvoja sestra Mirica i nećak Mladen s obitelji

preminulog u 81. godini.

Veliko hvala svima.

*****

Ožalošćeni: sinovi i kćerke, snahe i zetovi, unuci, sestra i ostala tugujuća rodbina

Dragoj šogorici

MICIKI JAGAČIĆ ne zbogom, već doviđenja s vjerom i nadom u uskrsnuće.

ZAHVALA

Šogor Miško s obitelji

povodom iznenadne smrti dragog i voljenog supruga, oca, djeda, svekra i tasta

SJEĆANJE na dragog

STJEPANA KOSA 22. 11. 2007. – 22. 11. 2011.

Godine koje su prošle, vrijeme koje teče, sjećanje na Tebe nikad izbrisati neće.

Supruga Verica

SJEĆANJE

ZDRAVKA DROŽĐEKA preminulog 13. 11. 2011. u 61. godini života.

Duboko dirnuti zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima koji su u najtežim trenucima bili uz nas te nam izrazili riječi utjehe i sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Veliko hvala velečasnom Siniši Dudašeku te kapelanu Igoru Radošiću na toplim riječima utjehe i nade na ispraćaju.

Tvoji Darinka, Žarko, Danijela, Damir, Gordana, David, Emerik, Sarah, Arijan

na voljene

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

NOVAKOVIĆ EDUARDA

i

dragom i voljenom

JULIJANU

† 23. 11. 2010. † 1. 1. 2003.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Kćerka, unuci i praunuci Horvat

hvala Ti što si nas toliko voljela i usrećivala!

Tvoji unuci i praunuci

Hvala svima koji ga se sjećaju.

ZAHVALA

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

*****

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, bake, prabake i sestre

MARIJE HULAMA preminule 16. 11. 2011. u 89. godini života nakon duge i teške bolesti.

Dirnuti toplim izrazima suosjećanja rođaka, susjeda, kumova i prijatelja, najiskrenije zahvaljujemo svima na riječima utjehe, cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju drage nam pokojnice. Posebno zahvaljujemo sestri Sanjici Kliček na pruženoj pomoći i njezi, med. osoblju ambulante Vidovec, krsnoj kumčadi Jambrošić i prijateljima i susjedima iz Kučana. Duboka i najiskrenija hvala vlč. Nikoli Bukovčanu na dirljivim riječima i molitvama na ispraćaju i sv. misi.

Nek’ Te molitve naše sada prate, kad bol i suze ne mogu da Te vrate.

Tvoje kćeri Nadica i Štefica s obitelji

SJEĆANJE na

ANU KERENCOV 24. 11. 2010. – 24. 11. 2011.

Sve što nas okružuje podsjeća da si bila tu.

Neizmjerno tužni: suprug Pavel, kćerka Nevenka, zet Miroslav, unuci Ines, Nina i Matej i praunuci Helena i Dominik

SJEĆANJE na dragog nam

TOMISLAVA MITIĆA

BRATU i UJAKU

21. 11. 2008. – 21. 11. 2011.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi ćemo Te uvijek voljeti i čuvati u srcima svojim.

koji nas je iskreno volio i sve više nam nedostaje.

Tvoja sestra Božica s kćerima, Brigita te Andreja sa suprugom Daliborom i sinovima Lukom i Mihaelom

Sestra Gordana, brat Goran, Željko, teta Jadranka, Jozo i Iva

52 Zahvale i sjećanja

22. studenoga 2011., br. 392

SJEĆANJE

IN MEMORIAM

ZLATA MARTINEZ

BOŽIDAR KLASTA

22. 11. 1993. – 22. 11. 2011.

25. XI. 2002. – 25. XI. 2011.

Ni godine ove koje su prošle, niti vrijeme koje teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

U mislima i molitvi uvijek si s nama.

Sin Ivan s obitelji

ZAHVALA povodom smrti voljenog supruga, oca, djeda i svekra

DARKA IVANČIĆA

Supruga, sin i kćerka s obiteljima

preminulog 16. 11. 2011. u 87. godini života.

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

STJEPANU NOVOSELU

VERONIKA BENČEK

preminulom 11. 11. 2011. u 73. godini života.

23. 11. 1991. – 23. 11. 2011.

Ostat ćeš uvijek u našim srcima i mislima.

Tvoja obitelj

Tvoj brat Branko i šogorica Ivka s obitelji

Iskreno zahvaljujemo svima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama uz njegov odar te prisustvu na ispraćaju dragog nam Darka na vječni počinak.

Uvijek ćemo Te se sjećati. Počivaj u miru.

Ožalošćeni: supruga Klara, sin Damir, snaha Zvjezdana, unuci Matija i Gabrijel te ostala tugujuća rodbina

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

RUŽA ROŽMARIĆ

STJEPANU NOVOSELU

povodom smrti naše voljene mame, bake, prabake i sestre

23. 5. 2011. – 23. 11. 2011.

Lako je izbrisati suze i zapaliti svijeću, al’ teško je izbrisati iz srca tugu vječnu.

† 11. 11. 2011.

Ostaje nam samo sjećanje na Tvoj dragi lik.

Brat Josip i šogorica Marija s obitelji

U srcu tuga, na grobu tišina, a u našem domu velika praznina.

Suprug Ivan, kći Suzana, unuka Mateja i ostala rodbina

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami i baki

SJEĆANJE

STANKO LABAŠ † 22. 11. 2009.

Zauvijek zajedno.

Supruga Ružica, Boba i Nena s obitelji

KATARINI ŠINCEK 10. 11. 1939. – 24. 10. 2011.

Od sinova Stjepana i Branka, snaha Jasenke i Natalije i unučadi Nikole, Nikoline, Martine, Denisa i Maje

RUŽICE ZDUNIĆ preminule 7. studenog 2011. godine u 100. godini života.

Najtoplije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima, gospođi ravnateljici i zaposlenicima VI. OŠ i svim dragim ljudima koji su nam izrazili sućut, okitili joj odar cvijećem i svijećama te je ispratili s nama na vječni počinak. Hvala dr. Nives Topolnjak, gospođi Katarini Šebrek i zaposlenicima Doma „Šebrek“ te gospođi Željki Ljubić i zaposlenicima Doma „VIVO VITA“. Hvala velečasnom Josipu Vizjaku na dirljivim riječima oproštaja.

Ožalošćena kćerka Vesna s obitelji

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na drage roditelje

dragoj snahi i šogorici

SJEĆANJE

MILICI PEPELKO

na suprugu i mamu

13. 3. 1954. – 4. 11. 2011.

BOŽENU ADLAŠIĆ

Prerano si otišla, ni zbogom nisi rekla. Život Ti je kratak bio, maziti Te nije htio.

24. XI. 1997. – 24. XI. 2011.

Tvoji najmiliji

Koliko je dobrote, hrabrosti, poštenja, pravednosti i nade bilo u Tebi, to znamo samo mi koji Te volimo.

U Tvom mirnom snu nek Te prate naše molitve…

SJEĆANJE

Tvoji: svekrva Ljubica, šogorice Marija i Ana, šogori Josip i Marijan s obiteljima

Hvala Ti za ljubav i dobrotu koju si nam dala.

NOVOSELEC STJEPANA

KATARINU

† 21. XI. 2008.

† 19. V. 2010.

Vaši najmiliji

SJEĆANJE

na dragog i voljenog

ANDRIJU HORVATA geometra, ing. građ.

Uvijek si u našim mislima.

Tvoji: supruga Đurđica, kći Andreja, unuke Dejana i Andrijana, zet Marijan te rodbina i prijatelji

na drage roditelje

SJEĆANJE

VLADIMIR KORADE

STJEPANA

i

5. 12. 1973. – 5. 12. 2011.

BARBARU 25. 11. 1991. – 25. 11. 2011.

23. 11. 2009. – 23. 11. 2011.

GRADEČAK

Hvala za sve divne trenutke koje smo dijelili s Tobom.

Sin Petar s obitelji

Tvoja obitelj

SJEĆANJE TUŽNO SJEĆANJE

BRUNO KEZELE 21. 11. 2006. – 21. 11. 2011.

Uvijek ćeš nam nedostajati.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

KATICA LIBER 25. 5. 2011. – 25. 11. 2011.

Srce Ti je čisto, a duša plemenita bila, nikada Te nećemo zaboraviti, majčice, naša mila.

MARIJA MAŠIĆ

ZAHVALA

21. 11. 2010. – 21. 11. 2011.

povodom smrti dragog oca, svekra i djeda

U tišini vječnog mira neka Te čuvaju naše molitve.

FLORIJANA PAVLIČEVIĆA

Unuk Božidar s obitelji

preminulog 10. 11. 2011. u 88. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo našoj rodbini, susjedima, prijateljima i znancima na izraženoj sućuti, položenim svijećama i cvijeću te ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. Posebna zahvala Bolnici Klenovnik, DVD-u Kelemen i velečasnom Josipu Vidoviću iz Jalžabeta na dirljivim riječima oproštaja.

Ožalošćeni: sin Stjepan, snaha Vera, unuci Mario i Marina

SJEĆANJE

MARIJA MAŠIĆ 21. XI. 2010.- 21. XI. 2011.

Naša su srca i misli uvijek s Tobom.

Počivaj u miru.

Kćeri Elizabeta i Katica s obiteljima

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na voljenu

ZAHVALA povodom smrti moga dragog brata

IVANA KOVAČA preminulog u 80. godini života.

Iskreno zahvaljujem na nesebičnoj pomoći u najtežim trenucima nećaku Srećku Rukavini i gospođi Dragici Hehet na pruženoj pomoći i riječima utjehe, kao i svim susjedima koji su ga ispratili na vječni počinak, izrazili sućut, okitili grob cvijećem, kao i gvardijanu kapucinske crkve Mirku Kemivešu na dostojanstvenom ispraćaju pokojnika i riječima utjehe.

Ožalošćeni brat Pavao

SJEĆANJE

MARIJA MAŠIĆ

JULIJANU BORAK

21. XI. 2010. – 21. XI. 2011.

26. 11. 2000. – 26. 11. 2011.

Uvijek si s nama u našim srcima, mislima i molitvama.

Tvoji najmiliji

Kći Štefanija, zet Antun i unuke s obiteljima

SJEĆANJE na supruga i oca

DARKA TUĐANA 21. 11. 2001. – 21. 11. 2011.

SJEĆANJE

IVAN BOGOVIĆ 25. XI. 1986. – 25. XI. 2011.

U srcima čuvamo uspomenu na Tebe.

S ljubavlju, zahvalnošću i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Hvala svima koji Te nisu zaboravili.

Mirjana, Tea i Patrik

Tvoji najmiliji

Zahvale i sjećanja 53

22. studenoga 2011., br. 392

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenog supruga

na dragog

na voljenog

JOSIPA CIGLARA

IVANA ŽLIBARA

VLADIMIRA KRETIĆA

TUŽNO SJEĆANJE

18. 11. 2010. – 18. 11. 2011.

15. 11. 2010. – 15. 11. 2011.

22. 11. 2010. – 22. 11. 2011.

Tvoje lice na prozoru blista ko rosa sa zelenog lista.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomene na Tebe.

Gledam Te u mislima s Tobom jedino što mi je ostalo je žaliti i plakati za Tobom, ljubavi.

Tvoja Danica i djeca

ZAHVALA povodom smrti naše drage supruge, majke, bake, snahe, sestre, svekrve i šogorice

Tvoji najmiliji supruga, kći, sinovi, snahe i unuci

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ZVONIMIR LUKAČEK

MIRKO BOŽIĆ

25. 11. 2010. – 25. 11. 2011.

19. 11. 2010.- 19. 11. 2011.

S tugom i ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Kada bismo Ti barem mogli dati djelić života svoga, da Ti srce zakuca, da Ti pogled zablista, da Ti se lice nasmije, da sve bude kao prije.

Tvoji najmiliji

Tvoji supruga Barica, kći i sin s obitelji

ANE KOŠČAK rođ. AUGUŠTANEC

ZAHVALA

preminule 14. 11. u 64. godini života.

Od srca zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima, obitelji Brlenić, Levatić i Šimunec, kolektivu OŠ Kneginec Gornji, vlč. Jadranku Benjaku, dr. Perčinlić i sestri Kseniji, Odjelu abdominalne kirurgije Opće bolnice Varaždin i dr. K. Dolgoš, Odjelu za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje i dr. Krobot, službi Hitne medicinske pomoći Varaždin, dr. Ismail El Aklouk iz Specijalne bolnice za kronične bolesti Novi Marof, osoblju Klinike za ženske bolesti i porodništvo KBC Zagreb – Petrova te prof. dr. Folnović i prof. dr. Matković.

Obitelj Koščak *****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj supruzi, majci, baki, snahi i svekrvi

ANI KOŠČAK rođ. AUGUŠTANEC Veliko hvala za ljubav i dobrotu.

Tvoja obitelj

povodom iznenadne smrti naše voljene supruge, majke, bake, svekrve, punice, sestre, šogorice i sestre u vjeri

JOSIPE MIŠAK rođ. KOSEC preminule dana 16. 11. 2011. godine u 72. godini života.

Duboko dirnuti iskrenom sućuti zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i svim dragim ljudima koji su u najtežim trenucima bili uz nas i ispratili našu dragu Pepicu na privremeni počinak. Također zahvaljujemo djelatnicima Policijske postaje Zlatar Bistrica na položenom cvijeću i izrazu sućuti.

Zahvaljujemo braći u vjeri, a posebno bratu Saši Kalčiku na riječima ohrabrenja, a naročito iz Otkrivenja 21.4: „I obrisat će svaku suzu s očiju njihovih i smrti više neće biti, ni tuge ni jauka ni boli više neće biti. Sve što je prije bilo nestalo je.“ Tvoj suprug Mijo, sin Miro, kćeri Ilinka i Višnja, snaha Mirjana, zetovi Stjepan i Mladen, unuci i ostala rodbina *****

Draga Pepica,

ANA-SEKA KOŠČAK

hvala Ti za svu iskrenu ljubav i dobrotu koju si mi pružala.

† 14. 11. 2011. godine

Tvoj Miško *****

Tvoj dragi lik ostaje u našim mislima!

Miro, Mirjana, Mario i Kruno

ZAHVALA

ZAHVALA povodom smrti naše mame, bake i punice

MARIJE CESTAR preminule 13. 11. 2011. godine u 76. godini života.

Veliko hvala našoj rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima koji su dijelili bolne trenutke s nama i izrazili nam sućut, okitili odar cvijećem i svijećama te ispratili našu dragu pokojnicu na vječni počinak.

Ožalošćeni: kćeri Nada i Mirjana, unuka Leona, zet Zvjezdan i obitelj Kušter

ZAHVALA povodom smrti dragog supruga, oca, djeda, brata, tasta i zeta

STJEPANA GRABARA

POSLJEDNJE ZBOGOM Na rukama anđela otišla je naša voljena

Tugujući: Gabrijela, Rudolf i Jasna

Supruga i djeca

*****

Hvala Ti što si nas svojom ljubavlju i dobrotom učila živjeti.

preminulog 14. studenog 2011. u 65. godini života.

Iskreno od srca zahvaljujemo brojnoj rodbini, kumovima, sestri i šogoru, prijateljima i susjedima koji su nam izrazili sućut, položili vijence i svijeće te bili na ispraćaju dragog nam pokojnika.

Zahvaljujemo vlč. Jadranku Benjaku na ispraćaju i toplim riječima utjehe i molitve.

Ožalošćeni: supruga Nada, kćeri Karmen i Gordana, zet Božidar, tast Zvonko, unuke Petra, Roberta, Doris i Paula te ostala tugujuća rodbina

povodom smrti drage majke, bake i prabake

Ilinka, Štefek, Darko i Srećko

MARIJE ŠESTANJ

Malo je reći hvala za svu ljubav i dobrotu koju si nam dala.

preminule 12. 11. 2011. u 79. godini života.

Višnjica, Mladen, Marko i Mateja

voljenom suprugu

*****

STJEPANU GRABARU

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj teti

Zauvijek ćeš ostati u mojem srcu i mislima.

JOSIPI MIŠAK rođ. KOSEC

Supruga Nada

Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima i susjedima na izraženoj sućuti i pomoći u najtežim trenucima.

Ožalošćeni: kći Milica i Marijo, unuk Krunoslav sa suprugom Marielom, praunuci Lucija i Ivan

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoj lik i Tvoja dobrota ostat će u nama cijelog života.

Tvoj šogor Franjo s obitelji Jagačić

TUŽNO SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV dragom djedu

FRANJO KEREŽI 24. XI. 1999. – 24. XI. 2011.

ZAHVALA

STJEPANU GRABARU

Na Tvom tihom domu nek’ Ti zvijezde sjaju, a anđeli nek’ Te čuvaju.

Duboko potreseni smrću našeg voljenog supruga, oca i djeda

Bio si naš najbolji anđeo i takav ćeš ostati.

Tvoja obitelj Katarina, Marko i Nevenka

ZVONIMIRA MIHALIĆA iz Ludbrega, preminulog 4. 11. 2011. godine u 69. godini života, nakon kratke ali teške bolesti.

SJEĆANJE

MARTIN MLINARIĆ 23. 11. 2008. – 23. 11. 2011.

Ako smrt i ugasi svjetlo, nikada ne ugasi snagu ljubavi i sjećanja.

Supruga i sinovi s obitelji

ZAHVALA

Iskreno zahvaljujemo medicinskom i ostalom osoblju Odjela nefrologije Županijske bolnice Varaždin na trudu i njezi tijekom njegova boravka u bolnici. Veliko hvala kapelanu Tihomiru Koscu na molitvi i toplim riječima ispraćaja dragog nam pokojnika.

Zahvaljujemo članovima Lovačkog društva „Srndać“ Ludbreg na lijepim riječima oproštaja od njihovog Mihe. Iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svim dobrim ljudima koji su bili uz nas u teškim trenucima oproštaja, izrazili nam sućut te odar okitili cvijećem i svijećama i ispratili ga na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga Ivanka, sin Neven, kći Sanja, snaha Natalija, zet Ljubomir, unuci Tin, Mia, Luka i Lovro

preminulog u 78. godini života.

POSLJEDNJI POZDRAV dragom šogoru i tetku

STJEPANU GRABARU Tvoja duša s anđelima mirno spava, dok nas ima, živjet ćeš i Ti s nama.

Ivan, Ivanka, Nikolina i Tomislav

POSLJEDNJI POZDRAV Naš dragi i nezaboravni otac, djed i pradjed

povodom smrti našeg dragog djeda i svekra

AUGUSTA MARKOVIĆA

Unuke Doris i Paula

TUŽNO SJEĆANJE

ĐURO MIHOCI

na

zauvijek nas je napustio 15. studenog 2011. godine.

DRAGUTINA MARČECA 21. 11. 2008. – 21. 11. 2011.

Iskreno zahvaljujemo rođacima, prijateljima, susjedima i znancima na izrazima saučešća, položenom cvijeću i svijećama uz odar te ispraćaju.

Jutra ne zajutrim, noći ne zanoćim, a da na Tebe ne pomislim.

Ožalošćeni unuci Bojan i Lidija, snaha Darinka

Tvoji najmiliji

„Smrt nije kraj jer smrti zapravo i nema i nema kraja.

Smrću je samo obasjana staza uspona od gnijezda do zvijezda.“ (Mak Dizdar) Tvoji najmiliji

Zahvaljujemo svima koji su s nama podijelili tugu i bol.

54 S raznih strana

Feljton Krešimir KOVAČ: Knjiga “Uspon Radimira Čačića 90-ih”

Naprasni prekid radova oning više nije mogao plaćati dobavljače, pa su oni prestali isporučivati materijal. Bez hrane je ostalo 600 radnika, dolazilo je do incidenata, ali su naposljetku svi avionima vraćeni kući. Zaplijenjena je kompletna mehanizacija Zagorja. Iza koliko-toliko „ulickane“ fasade normalnog odvijanja poslova, u upravi Coninga su se gomilali problemi. Coning je stoga već u proljeće naručio analizu neovisne kuće CM Expert koja je „pročešljala“ Ugovor i cjelokupnu situaciju, a rezultati su bili porazni. CM Expert je utvrdio kako je Coning u vrlo teškoj situaciji i da nema prave alternative kojom bi to stanje prebrodio.

Problem velike razlike ugovorne cijene sa stvarnim troškovima izgradnje mogao se eventualno ublažiti povećanjem “claima” za promjene u projektiranju, odnosno značajnije devijacije izvedbenog projekta od tenderskih crteža i specifikacija na temelju kojih je ugovorena cijena radova.

C

Ambicije ašto je Coning ulazio u tako riskantan posao te zašto se u proljeće 1992. godine nije povukao kako mu je bilo sugerirano? Ova neodgovorena pitanja potiču nagađanja da su iza cijele izraelske poslovne avanture stajale nerealne Čačićeve političke ambicije. Naime, u kolovozu 1992. godine održavali su se u Hrvatskoj parlamentarni izbori. Čačić je tada vrlo aktivan u predizbornoj kampanji, a naprasan prekid radova u Izraelu vrlo bi nezgodno odjeknuo. Zanimljivo je da se plaćanje radnicima i podizvođačima prekida upravo oko kolovoza 1992. godine kada Čačić na izborima doživljava neuspjeh, ali još dva mjeseca radovi u Izraelu inercijom idu dalje. Loše ugovoren posao nastavlja se sve do konačnog sloma u listopadu kada neplaćeni vjerovnici nasilno prekidaju radovezbog enormnih dugova koje Coning neće nikada vratiti. Preporuka je da dok traju građevinski radovi na konstrukciji objekta uz primjenu tunelske oplate, gdje je Coning neophodan Ben Yakar Gatu, da se pokuša iskoristiti trenutak za pokretanje preugovaranja projekta. Time bi se minimizirao gubitak, ako bi se to uspjelo provesti u roku od mjesec dana, odnosno do lipnja 1992. godine. Međutim, analiza je pokazala da bi, kad bi se radovi istog trena obustavili, gubici bili oko 20,1 milijun dolara, dok bi u rujnu taj gubitak iznosio već 26,7 milijuna dolara. Stoga je Coningu svaki daljnji mjesec donio sve veće i veće gubitke.

- Struktura cijene posebno u američkim dolarima i posebno u novim izraelskim šekelima ukazuje na tenderom predviđenu strukturu troškova. Ugovor je zaključen na temelju tender dokumentacije i na temelju tehničkih opisa koji su definirali nivo kvalitete pojedinih materijala kao i standarde za tu vrstu stanova. (nastavlja se u idućem broju)

Z

22. studenoga 2011., br. 392

AVANTURISTI Motorima prošli Albaniju, Siciliju, Tursku i Korziku

Motorom po svijetu J Nakon što su prije pet godina prvi put motorima „zapalili“ iz Hrvatske, nije prošla niti jedna godina da nisu negdje putovali. Iduće godine kreću put Norveške Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Igor Belač zvani Čolo i Stanislav Modrić dugogodišnji su prijatelji koje posebno veže ljubav prema motorima i putovanjima. Prije pet godina dvojica su prijatelja od rasprava o tome kako bi bilo dobro otputovati negdje motorom odlučila ideju zaista provesti u djelo.

Tako su se 2007. godine uputili u talijanske Dolomite.

U pet dana prošli su oko 2000 kilometara, a nakon toga nije prošla godina da se ova dvojica nisu negdje zaputila na omiljenim motorima.

Tako su godinu poslije vozili do Tur ske, nakon toga na Siciliju.

Pretprošle su godine obišli Albaniju za koju kažu da ima najgore ceste, a posljednja destinacija bila im je Korzika. Najduži put bio je do Turske kada su dnevno vozili 750 kilometara i u deset dana prošli 5150 kilometara. Na pitanje nije li to naporno, Belač odgovara: „Da, jako je naporno, ali je istovremeno i takav gušt da se zaista isplati.“

osjećaj da ljudi na drugačiji način doživljavaju „bajkere“ od običnih putnika – govori Belač.

Želje i planovi

- Vožnja na motoru poseban je doživljaj i ne bih je nikada mijenjao za, primjerice, vožnju vlakom. Svugdje gdje idemo ljudi nas tako dobro primaju, na granici nam nikada nitko nije radio probleme i imam

Priča kako su najljepši doživljaji s putovanja vezani uz upoznavanje novih ljudi, novih kultura i običaja. Pripreme za svako putovanje traju oko dva mjeseca. Treba isplanirati rutu, izračunati troškove, proučiti zanimljive znamenitosti kako bi put bio što bolji.

-Zbog obiteljskih obaveza uvijek smo ograničeni vremenom i zato sve

planiramo unaprijed kako bismo što kvalitetnije iskoristili vrijeme – kaže Belač, kojem je san jednog dana motorom obići cijeli svijet.

Već su počeli planirati i iduće putovanje koje će im biti najduže i najzahtjevnije do sada. Za malo manje od sedam mjeseci dvojac kreće put Nordkappa u Norveškoj, udaljenog 3.880 kilometara.

-Jednog dana, kada klinci odrastu, motociklima ćemo, ne odjednom, ali malo po malo obići svijet. Krenut ćemo od Afrike – kaže.

Istok ga je oduševio - Cilj naših putovanja je odmor od svakodnevice i posla, ali i upoznavanje novih kultura, ljudi i običaja. Otkad smo krenuli, putovanja planiramo tako da jedne godine putujemo na istok, a druge na zapad – objašnjava Belač, kojeg su istočne zemlje oduševile. – Imam osjećaj da, što istočnije idete, ljudi su sve srdačniji, otvoreniji i ljubazniji. Drugačija su hrana i običaji i, sve u svemu, zanimljivije je i nekako ljepše na istoku.

Ljudi, iako ne znaju engleski, na bilo koji način pokušavaju vam pomoći i izaći u susret. U zapadnim zemljama ljudi se više bave sami sobom pa su manje pristupačni. U svakom slučaju, svako putovanje me obogaćuje na neki način – zaključio je Belač te pozvao i druge željne motociklističkih avantura da im se slobodno jave i pridruže u budućim putovanjima.

zločesta

Vrtoglavica

Piše: RADAR

Big braderi se posud K

am god se denes okreneš, neko te škica ili zdaleka gledi kaj delaš. Više nemreš ni prdnuti niti si po skrivečki nos kopati. A kamoli neku gizdavu frajlu stoječki stisnuti. Kaj god delal, vu nekakvoj si kameri.

Na filmu. Dojdeš pred banku, vu dučan, na groblje ili nekam drugam, svugdi su big braderi. Več su i na kokošinjce kamere deli. Vu Agramu su ovih dana na zgrade zmontirali 225 kameri tak da ve si paziti moraju kaj

činiju. Školarci gde i i kaj pušiju, vučitelji ko puši, na groblju ko lampaše i cvetje krade. Vu dučanu pak trgovci glediju ko grincajga i paštetu drpa, pred zgradama ko vu autima gimnastiku na zadnjem zicu dela, i tak dale. Dileri tableti i belog praha su ve isto vu brigama. I kradljivci. Kaj tak i onak nemaju radi big bradere. Štefek kaj dela vu velkom dučanu veli da ve tam takve kamere imaju da ih praf zapraf opče ne vidiš. A one

sve non-stop glediju. Predi je mogel neku trgovku pričepiti iza pulta, a ve je to nemoguča misija. Veli da je i njihov župnik postavil kamere na dvoru svome tak da ima bolši pregled na zemaljska gibanja. Neki put kamera i zezne stvari. Njegov stric Zvonek kamere je instaleral vu spavaču sobu. To ni povedal Štefici.

Pa je mesto porniča na kraju dobil film strave i užasa od suseda. A ona šljivu pod okom.

Vodič 55

22. studenoga 2011., br. 392

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Darko Vurušić - Dvorac u jezeru

VREMENSKA PROGNOZA

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KINO 22. 11. KOKO I DUHOVI u 19 sati 24. 11. – 29. 11. AVANTURE TINTINA u 19 sati KAZALIŠTE Nema predstava KNJIŽNICA Radno vrijeme Odjel za odrasle i odjel za djecu Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30), Subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30) Četvrtak, petak (7,30 - 15,00), Subota (7,30 – 13,00) MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage REGIONALNI PARK MURA DRAVA – SKLADAN SUŽIVOT ČOVJEKA I PRIRODE, razgled do 27.11 Stalni postav – Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno GALERIJE Zlati ajngel SANJA IVEKOVIĆ 18.11. – 27.11.

Otvoreno: utorak – petak 17-20 sati, s ubota i nedjelja 10-13 sati, ponedjeljkom zatvoreno Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Muzej anđela u nastajanju Stalni postav - radovi Željka Prsteca Otvoreno: svakodnevno od 10 – 13 i 17 – 20 sati i uz najavu na tel. 098 569 520, moguć pristup s kućnim ljubimcima

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino Svakim danom od 22. 11. – 29. 11. u 20 sati SUMRAK SAGA: PRASKOZORJE PRVI DIO 25. 11. – 29. 11. u 18 sati ARTHUR BOŽIĆ Scena Četvrtak, 24. 11. u 19 sati KONCERT UMJETNIČKE ŠKOLE MIROSLAV MAGDALENIĆ Izložbeni prostor 30 GODINA CENTRA ZA KULTURU ČAKOVEC Fotodokumentacijska izložba

PROGNOZA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – RELATIVNO HLADNO Bliži se kraj studenog i sad je već jasno da je s toplim danima gotovo.

Proteklog tjedna obavila nas je gusta magla, a bilo je hladnije nego u frižideru. I sljedećih nekoliko dana nastavit će se hladno i suho vrijeme, a u drugom dijelu tjedna temperatura bi mogla malo porasti, ali sutra i preksutra uz mogućnost slabih oborina na granici kiše i snijega.Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/ min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 21.11.)

!

Štenci traže dom Štenci terijera stari 3 mjeseca, veseli i zaigrani.

Bit će manjeg do srednjeg rasta. Dvije kujice i jedan mužjak traže topli dom.

Udruga Spas 330-004

ROĐENI:

VJENČANI: Levatić Natalija i Pukšić

Matija, Novak Željka i Krklec Robert, Žugec Ingrid i Mikulić Dubravko, Pinter Tamara i Sušec Mario

DJEVOJČICE Danijela Mustač, Mila Kraš, Mia Mudri, Viktoria Mikulek, Luna Božović, Jana Kolarić, Emma Spiegel, Ivona Brlek, Lana Hajdinjak, Jana Ređep, Elena Marie Šipek, Ela Benček, Nikol Skupnjak, Lana Kaučić, Marija Brač, Lorena Cafuk

DJEČACI Ivan Perica Šarović, Fran Krnjak, Niko Đuras, Alex Đumić, Noel Matečko, Erik Drožđek, Marin Dolenec, Nikola Novosel, Borut Hercigonja, Karlo Korotaj, Ivan Grgić, Petar Vincek, Adriano Ptiček, Josip Vuković, Ivan Martinjak, Dario Frančić, Marin Sačić

UMRLI:

Vladimir Hranić (74), Marija Cestar (75), Zdravko Drožđek (60), Ivan Kovač (81), Đuro Mihoci (87), Darko Ivančić (86), Josip Kiđemet (75), Živko Danilović (80), Spomenka Kovšca (45)

56 Zadnja

22. studenoga 2011., br. 392

HUMANITARNO Stefan Milenkovich održao koncert za „djecu leptire“

Publika u transu J On osvaja skladbama na violini i zanimljivim pričama

Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Stefan Milenkovich je koncer tom održanim u varaždinskom kazalištu oduševio Varaždinke i Varaždince. Više od sat vremena, pričama i poznatim skladbama ovaj je poznati violinist držao publiku u transu i pokazao ponovo da je uistinu pravi virtuoz na violini.

Kazališnu je dvoranu uspio popuniti do posljednjeg mjesta i time prikupiti financijska sredstva koja će biti iskorištena u humanitarne svrhe.

lik leptirovim krilima, što znači da je osjetljiva i na najmanji pritisak, nakon kojeg se javljaju bolne rane.

Humana osoba Milenkovich je priznat u svijetu po izuzetnoj glazbenoj nadarenosti i humanitarnom radu. Godine 2003. dobio je čak i titulu u susjednoj Srbiji - naj-

humanija osoba godine.

Godišnje u Hrvatskoj održi preko deset koncerata, najviše u humanitarne svrhe. Svojim glazbenim sposobnostima redovito ostavlja prisutne bez daha, a koncertom u kazalištu ponovo je uspio to i u Varaždinu. Reakcije su bile i više nego pozitivne, čime se može pohvaliti rijetko koji izvođač.

Djeca leptiri Milenkovichev koncert održan je na inicijativu Rotary cluba Varaždin 1181, a s ciljem prikupljanja sredstava za djecu leptire s područja Varaždinske županije. – Prikupljena sredstva donirat ćemo za četvero djece s područja županije koja boluju od bulozne epidermolize. Ne znamo još točno koliko je prikupljeno budući da čekamo reviziju i podmirimo troškove, no s obzirom na posjećenost, bit će sredstava. Karte su bile rasprodane – zadovoljan je Ignac Klarić iz Rotary cluba.

Riječ je o bolesti pri kojoj je koža oboljele osobe na-

!

Letizijin božićni duh Ususret adventu, koji počinje ove nedjelje, cvjećarka i aranžerka Letizia Zadravec odlučila je na svoj način pridonijeti tom ugođaju. U petak je u Kavani Grofica Marica otvorila izložbu svojih kreacija. Smeđe i crveno boje su koje ove godine prevladavaju na njenim božićnim

aranžmanima, u kojima žive i medvjedići. Crveno za one za koje bez te boje nema Božića, i smeđi i bež tonovi za one koji žele nešto toplo. Kavana se pokazala odličnim izborom za ovakvu izložbu, dekoracija se u potpunosti uklopila i donijela božićni duh. Ukoliko želite pogledati izložbu, možete to učiniti do kraja tjedna. I naravno, popiti kavu.

VARAŽDINSKI PLAC

Vrganji, jaja i vino...

Za subotu 26. studenog, članov i RC Varaždin-Jug pripremaju Vrganijadu, humanitarnu akciju koja je lani bila jako dobro prihvaćena.

Tako će već od 9 sati posjetitelji Varaždinskog placa i ove godine moći kupiti vrganje s jajima za svega deset kuna, a uz to dobit će i čašu vina. Sav prihod od Vrganijade namijenjen je za humanitarne projekte RC Varaždin-Jug koji zahvaljuje Gradskoj tržnici na prostoru i logistiki, a poznatom varaždinskom restoranu na pomoći pri pripremi hrane pod kontroliranim uvjetima.

Bikeri darivali učenike Centra “Tomislav Špoljar”

Članovi moto kluba Prospect Miners MC Croatia “Varaždin Crew” iz Varaždina iznenadili su djecu iz Centra “Tomislav Špoljar” u Varaždinu. Djeci su darovali rekvizite za opremanje sportske dvorane, točnije lopte i to pet košarkaških, dvije nogometne, jednu odbojkašku te

IZLOŽBA

dva kompleta za badminton.

Vrijednost donacije je 1.500 kuna. Učenicima su podijeljeni i slatkiši. Članovi MK Prospect Miners MC Croatia “Varaždin Crew” istaknuli su kako je većina njihovih prihoda namijenjena za humanitarne svrhe te su najavili da to nije zadnja akcija.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović