RT_393

INTERVJU Dr. sc. Nenad Ban o novim otkrićima u biologiji i lijekovima protiv karcinoma

Tjednik

Str. 6.-7.

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatan primjerak

Broj 393 :: 29. studenoga 2011. :: www.regionalni.com

ANALIZA Tko će nakon nedjeljnjih izbora u novi saziv Hrvatskog sabora

Međimurje i dalje bolje zastupljeno?

Međimurje je dosad imalo pet zastupnika u Saboru, a Varaždinska županija - četiri Stranica 12.

NAGRADA UČENICAMA VOLONTERKAMA GOSPODARSKE ŠKOLE

Uz školu i učenje pomažu drugima Stranica 8.

Aktualno

2

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Izdvojeno V

araždinac Dubravko Hoić, član Uprave Grupe Calzedonije Croatia dobitnik je nagrade za poduzetnika godine, koji mu je dodijelila Hrvatska udruga poduzetnika i menadžera CROMA. Ovo strukovno priznanje stiglo je u prave ruke što potvrđuju i poslovni uspjesi tvrtke na čijem je čelu već više od petnaestak godina. Upravo zahvaljujući Hoiću, u Čakovcu je realizirana prva greenfield investicija Calzedonije. Kasnije su izgrađene tvornice u Knegincu, Varaždinu…

Calzedonia je otvorila i više trgovina u Hrvatskoj, a uskoro slijedi izgradnja velikog distributivnog centra u Gospodarskoj zoni Jalžabet. U četiri proizvodne tvornice u Hrvatskoj zaposleno je više od 1600 djelatnika, što je u uvjetima gospodarske krize i teškoća koje prate domaću tekstilnu industriju od iznimnog značaja. I zbog te činjenice Dubravko Hoić zaslužuje iskrene čestitke na primljenoj nagradi. estitke zaslužuju i organizatori Varaždinskih baroknih večeri koji su ovih dana predstavili program za iduću godinu na sjednici festivalskog vijeća. Zemlja partner na 42. po redu Varaždinskim baroknim večerima bit će Austrija. U programu će sudjelovati Zbor bečkih dječaka, Bach consort iz Beča i drugi svjetski poznati izvođači i ansambli iz zemlje i svijeta. Organizatori VBV-a unatoč ograničenim financijskim mogućnostima ne posustaju, već dodatnim angažmanima u traženju izvora financiranja programa, novitetima u prezentiranju i populariziranju barokne glazbe uspijevaju održati kvalitetu i ugled varaždinskog festivala u svijetu. a kraju čestitke zaslužuju i volonterke, učenice Gospodarske škole iz Varaždina, koje nesebično pomažu u Caritasovoj pučkoj kuhinji i u Udruzi “Uz tebe sam” te djeci s teškoćama u razvoju.

Vjerujem da će njihov primjer potaknuti druge mlade na volontiranje.

29. studenoga 2011., br. 393

TU KRAJ NAS Tročlana obitelj iz Hrastovljana jedva p

Nemaju ništa. Os nada u ljudsku d

Č

N

Nikad nam nije bilo tako teško - priznaju Božidar i Josipa u prohladnoj sobi u kojoj i jedu, i spavaju, i borave tijekom dana

J Prije mjesec i pol obitelji Čiček isključen je plin. Ne plate li račune za vodu i struju, bit će im još hladnije i nesnosnije u ionako teškim životnim uvjetima

DUGOVI I KREDIT

3.500

kuna iznose dugovi za neplaćene režije, struju, vodu i plin.

Obitelj Čiček živi od Božidarovog minimalca koji iznosi 2.200 kuna, a opterećen je kreditom za već trošnu kućicu.

Za život im mjesečno ostaje svega 200 do 300 kuna.

MOLE ZA POMOĆ

!

Bilo kakva pomoć, uključujući i novčanu, ovoj obitelji je dobrodošla. Njihova adresa je Hrastovljan 89, a broj računa 3205250632, otvoren pri Erste banci.

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Pet i pol godišnja Petra više neće moći gledati crtiće. Možda već danas neće moći oprati ni ruke jer zbog neplaćenih računa njezine majke Josipe i oca Božidara Čičeka iz Hrastovljana pitanje je dana kada će im doći isključiti vodu i struju.

- Prije mjesec i pol ostali smo bez plina. Svaki čas mogli bismo ostati bez vode i struje, na koju se trenutno grijemo – ispričala je Josipa u sobi od 10-ak kvadrata koja im je sve: u njoj ova malena obitelj jede, boravi tijekom dana i spava.

Spas božićnica, ali...

Iako maleni radijator radi cijeli dan, u trošnom sobičku je prohladno.

- Ne znam što ćemo ako nam isključe i struju – jedva susprežući suze ispričao je otac Božidar, koji jedini radi i od njegovog minimalca njegova obitelj od veljače ove godine, kada mu je supruga ostala bez posla, preživljava iz mjeseca u mjesec.

- Moja plaća je 2.200 kuna, ali zbog kredita u koji smo upali zbog kupnje kuće mjesečno nam za život ostaje 200-300 kuna. Većinom gledamo da nam Petra ima sve, ali puno je toga što bismo joj željeli priuštiti, a nemamo – ispričao je Božidar koji na posao odlazi biciklom jer novaca za autobus

telj u hladnema. Zaposlen noj kuhinji je kao čuvar u jedu kojoj je noj varaždinskoj nekad bila tvrtki i trenutno peć na plin, radi samo noćne ali je sada smjene. Kako ne više nema. bi zakasnio, svaki P itanje dan od kuće odlazi je ima li iza 16 sati jer treba ova ma mu sat i pol duge lena obivožnje biciklom do telj uopposla. Dnevno prođe će što 40 kilometara kako a nj ija za jelo. bi zaradio svoj migr or Jedini izv Josipa nimalac. ističe da se uvijek nešto nađe, - Dugovi za struju, vodu i plin su nam oko 3.500 bile to palačinke ili jaja, a imaju kuna. Mislio sam da ćemo dio i nešto kokoši.

- Uvijek nešto pripremim. dugovanja riješiti sada, kada dobijem božićnicu, ali doznao Moram, radi Petre – ističe.

Supružnicima nije bilo lako da od toga ove godine neće biti govoriti o situaciji u kojoj su se ništa – očajan je Božidar.

Njegova supruga Božica, koja našli. Božidar, koji je bio branije pomoćna radnica, više ne telj, priznaje da im u 20 godina zna na koju bi adresu predala njegovog radnog staža nikad nije bilo ovako teško kao danas. zamolbu za posao.

- Dosad smo se uvijek nekako - Kamo god se uputim, posla snalazili. Nažalost, nemamo nikog od rodbine tko bi nam a posao Božidar pomogao. Ja sam i odrastao bez roditelja – rekao je Božidar. ide biciklom.

Njegova supruga Božica, koja je Svakodnevno prijeđe našoj redakciji i uputila pismo, 40 kilometara kako bi kaže da su prisiljeni na ovakav način tražiti pomoć, premda je zaradio minimalac njezin suprug bio protiv toga jer se boji osude drugih.

- Svaka novčana pomoć donema. Da radim, sve bi bilo puno lakše i sigurno se ne brih ljudi bila bi nam od velike bismo našli u ovakvoj situaciji pomoći. Molimo, pomozite – rekla je Božica koja svaki dan nam – napisala je Božica u priprema ručak za svoju obi- pismu.

n

Aktualno

29. studenoga 2011., br. 393

3

preživljava i moli za pomoć

stala tek obrotu.

Ne mogu kupiti djeci kompjuter, urediti sobe i kupiti zimske cipele, jer razmišljaju hoće li ili neće imati što jesti...

POMOZIMO Osmeročlana obitelj živi s oko 4.000 kn mjesečno

Od siromaštva, o Božiću ni ne misle Nakon što poplate režije, ne ostane im dovoljno ni za hranu, pa se zadužuju i za kruh i mlijeko. Majka Anita kaže kako bi im svaka pomoć dobro došla...

Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Oronuli zidovi u svakoj prostoriji kuće

ZAVOD Pravo na socijalnu pomoć

Česi: Neka se jave u Područni centar - Obitelj Čiček za pomoć se može obratiti Područnom centru Zavoda u Ludbregu - objasnio je Siniša Česi iz varaždinskog Zavoda za socijalnu skrb, nakon što smo ga upoznali s njihovom situacijom. Dodao je kako nije siguran imaju li pravo na trajnu socijalnu pomoć, no vjeruje kako bi jednokratnu pomoć ostvarili. To je poseban oblik novčane ili materijalne pomoći samcu ili obitelji koji su se našli u položaju trenutačne materijalne ugroženosti iz razloga na koje nisu mogli utjecati te radi toga nisu u mogućnosti podmiriti neke

osnovne životne potrebe kao što su rođenje ili školovanje djeteta, bolest ili smrt člana obitelji, elementarne nepogode, nabavke osnovnih predmeta u kućanstu, nabavke neophodne odjeće ili obuće i dr. Najveći iznos jednokratne novčane pomoći koja se može odobriti je 2.50 0 kuna, a za veći iznos treba tražiti suglasnost nadležnog ministarstva. Korisnici se sada mogu obratiti Zavodu na e-mail adresu zavodvarazdin@gmail.com, ili na broj telefona: 303-900, ili osobno doći u prijemni ured gdje će dobiti sve potrebne informacije.

NAČELNIK: TREBAJU PREDATI ZAHTJEV Obitelj Čiček iz Hrastovljana nije tražila nikakvu pomoć od Općine Martijanec. Potvrdio nam je to načelnik Općine Marijan Horvat, koji je od nas saznao za tešku financijsku situaciju u kojoj se našla ova tročlana obitelj iz Hrastovljana.

- Odmah nakon vašeg poziva čuo sam se s gospođom koja mi je ukratko ispričala njihove probleme. Objasnio sam joj da mora Općini predati pismeni zahtjev za pomoć, uz kratki opis problema u kojima su se našli, te koju sve dokumentaciju uz to mora priložiti. Rekao sam joj da je najbolje da to učini do kraja prošlog tjedna, s obzirom na to da se socijalno vijeće sastaje ovog utorka – rekao je načelnik.

dužna. No sad se i to nakupilo...

– uzdahnula je Anita te briznula Većina je Varaždinaca va- u plač.

Teško je, kaže, djeci objasniti ljda već počela razmišljati o božićnim danima koji su pred da ne možemo kupiti kompjunama. O poklonima za djecu, ter, urediti sobe i kupiti zimske božićnom budžetu te hoće li cipele, dok treba razmišljati ostati još i za skijanje. Drugi ne hoće li ili neće imati što jesti. razmišljaju tako daleko već se iz Najmlađi, Nino, 10. prosinca dana u dan pitaju hoće li djeci navršit će četiri godine, a jedino što želi za rođendanski imati što staviti na stol. poklon je - torta.

- Rekla sam mu da ću dati sve Ne žele puno Jedna od njih je i 33-godiš- od sebe da za rođendan dobije nja Anita Besak iz Kaštelanca, tortu, ali vidjet ćemo – kaže.

Malog Ninu u naručju je čumajka šestero djece od 4 do 15 godina. Osmeročlana obi- vao najstariji sin Dejan (15) koji telj Besak živi s oko 4.000 kaže da kao najstariji pazi na kuna mjesečno. Kako je Anita ostale. A ostali su Marko (14), Josip (11), Đurđica (8), nezaposlena, a supruKlaudija (7) i Nino gu Draženu nakon ko a k (4). Kažu kako se što poplati kredite vno e n d nikad ne svađaod plaće ostai b 2 o m ju nego se skune 1200 kuna, a s i il p u 2 k pa igraju. – No glavni pr ihod ka i je li m i Josip obitelji Besak je litre a im sMarko b e r t e ponekad dječji doplatak. , kruha no čak zbiju, ali inače Obitelj živi u kući č mjese na! se ili igramo ili koju su prije neu k skupa pišemo zakoliko godina uspje900 daću – malo srameli malo renovirati uz žljivo priča Đurđica koja pomoć Anitinog brata. Kako su željeli za djecu napraviti bi više od svega željela imati topao i ugodan dom, digli su novu sobu. Naime, sada cijela kredit za obnovu kuće. No, za- obitelj spava u dvije sobe jer tim je iznenada umro Draženov nemaju novaca da završe zaotac, koji je bio u dugovima. počete radove. Za pomoć su Te je dugove preuzeo Dražen, se obratili Centru za socijalnu za što je morao dići još jedan skrb koji će im izaći u susret kredit. Odonda, obitelj jedva s jednokratnom pomoći, no spaja kraj s krajem. Nakon što to njihov problem neće riješipoplate režije, jedva im ostane ti. Zamjenik načelnik općine za hranu. Zadužuju se čak za Jalžabet kaže kako nažalost kruh i mlijeko. Naime, kako ni općina ne može spasiti sve bi kupili samo 2 litre mlijeka i familije na području općine od 2 kruha dnevno, što je za njih siromaštva.

- Mi pomažemo koliko možeosmero često i premalo, treba mo u vidu jednokratnih pomoći im mjesečno čak 900 kuna!

- Srećom, žena koja vozi za režije, s ogrjevom, dajemo namirnice po selu izlazi mi u za školsku kuhinju i prijevoz, susret pa kad nemam novaca ali sve na temelju preporuka ona kaže kako joj mogu ostati Centra za socijalnu skrb – kaže.

Kako pomoći obitelji Majka Anita kaže kako bi im svaka pomoć dobro došla: od hrane, obuće i odjeće za djecu, igračaka... – Bliže se blagdanski dani, Nikolinje i bilo bi lijepo kada bismo djecu mogli malo razveseliti poklonima i bogatijim stolom, ali bili bismo i sretni kada bi uspjeli sobe

ožbukati i staviti glazuru, tako da, ako ništa drugo, dobiju nove sobe – kaže Anita. Objasnila je kako su namještaj za sobe uspjeli prikupiti isto tako, od dobrih ljudi iz sela.

Ukoliko želite pomoći obitelji Besak, možete im se javiti na broj 042/645064.

Mali Nino za 4. rođendan, koji je u prosincu, jedino želi - tortu

4

Aktualno

29. studenoga 2011., br. 393

DOZNAJEMO Tvornica za mehaničko-biološku ob

Sedam dana

Još cijena zbrinjavanja?

Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Merry Crisis!

22.11.

USKOK ponovno ispituje Sanadera, sad o crnim fondovima kakvih ima i u zemljama EU u koju Hrvatska ulazi 1. srpnja 2013., bez obzira na preostale obveze. Poručuju to iz Bruxellesa odakle bi se ubuduće trebli nadzirati proračunski planovi zemalja eurozone. Ako opstane.

J Riječ je samo o dijelu struje koji je naša ugovorna obveza, dok će ostatak biti po podmirenju obveza od strane Grada Varaždina, koji kasni s plaćanjem više od 17 mjeseci, upozoravaju u T7 VIS-u

23.11.

Mađarska podignula PDV s 25 na 27 posto, povećala porezno opterećenje za male tvrtke na 37 posto, a uvela i porez na premije osiguranja vozila. Bolne odluke su i pred Hrvatskom s obzirom na cijenu kapitala od 7 posto, a skromni rast BDP-a od 0,6 posto. No daleko smo od Grčke koja je u IX. st. bankrotirala četiri puta, a njezin zadnji stečaj potrajao je 30-ak godina!

24.11.

Neki se i u krizi itekako snalaze. Dok se Čović sumnjiči da se okoristio prodajom Plive, država daje milijune za uzgoj pastuha tvrtki koja ih nema, čelnicima četiriju najvećih banaka lani isplaćeno više od 200 milijuna kuna, solidne plaće i u posrnulom Dalmacijavinu gdje referent za zaštitu od požara ima 12.000 kuna… Granić pak dobio 300.000 DEM kredita od banke u koju nije ni ušao, ali joj je zato naplatio usluge 200 tisuća eura. Barem netko da je u plusu s bankarima, pa makar se s njima sastajao kao ministar.

25.11.

Propalu Credo banku vodio prvoosumnjičeni u aferi Brodosplit koji iza sebe već ima propast jedne banke.

Ništa čudno dok HNB troši 40 milijuna kuna za teretane i razne tečajeve, pa lakonski poseže u džep svih nas da namiri male štediše. I lakonski poručuju da je hrvatski bankarski sustav stabilan, dok Austrijanci pozivaju na obustavu kredita u Srednjoj i Istočnoj Europi. Gdje su sad oni koji su glorificirali strano vlasništvo u bankama?

26.11.

Ugovor o pristupanju Hrvatske EU potpisuje se 9. prosinca.

Eurozona u recesiji, a pad Italije, vele Merkel i Sarkozy, neizbježno doveo do kraja eura. Euro je zapravo loša ideja među zemljama koje ne dijele ni iste vrijednosti, dodaju drugi i navede upravo Italiju kao primjer zbog strukture medija.

27.11.

Hrvatskoj vlada princip negativne selekcije, a najbolji primjer je Škegro, tvrdi Ferdelji... Španjolska pred vratima MMF-a, a rejting snižen Belgiji koja bi nakon 500-tinjak dana ipak mogla dobiti vladu.

28.11.

Tadić traži prekid sukoba na Kosovu, Rusija šalje ratne brodove prema Siriji, milijuni zaposlenika štrajkaju u Britaniji koja je dan ranije poručila veleposlanicima da je krah eura sve bliži te ih poziva da se pripreme za nerede. Merry Crisis!

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Tvornica za mehaničko-biološku obradu komunalnog otpada priključena je na elektromrežu HEP-a! Tako je, čak 20 mjeseci od dogovorenog roka, ipak je počelo rješavanje jedne od ključnih tehničkih prepreka za početak probnog rada ovog jedinstvenog postrojenja u našoj zemlji pred kojim je još jedan veliki, možda i ključni izazov – model podmirenja troškova zbrinjavanja otpada u novoj tvornici.

Još se čeka Grad U T7 VIS-u nisu skrivali zadovoljstvo kada je u petak stigla struja do tvornice za MBO u Brezju izgrađene za potrebe trajnog zbrinjavanja baliranog i novonastalog komunalnog T7 VIS očekuje da Grad Varaždin ispuni obveze te rastereti građane otpada. Kako i ne bi kada se na struju čekalo gotovo dvije izvore sufinanciranja ugovo- ćima smeće samo bacalo. Isto godine! Usprkos tome, zahva- rene cijene kako bi građani tako, Varaždinci nisu krivi što ljujući naporima investitora i plaćali što manji iznos. adekvatno rješenje za smeće izvođača, uspjela se izgraditi već desetak godina nisu uspjeli jedna od rijetkih tvornica u Razgovori u Vijećnici naći ni Varaždinska županija, regiji u koju je T7 VIS uložio Međutim, sudeći po prvim ni Grad Varaždin zajedno sa nekoliko desetaka milijuna razgovorima koji su vođeni svojim komunalnim odjelom kuna, što je stavlja u sam eu- između predstavnika Grada te tvrtkom Varkom. ropski vrh takvih pogona. No, Varaždina i T7 VIS-a, Grad VaMeđutim, Grad Varaždin ne još uvijek nije stigla potrebna raždin potpuno je odustao od samo da više ni ne razmišlja snaga. toga da će se dio troškova pla- o sufinanciranju trajnog zbri- Zadovoljni smo, ali dobili ćati i iz gradskog proračuna, njavanja smeća iz proračuna, smo samo dio potrebne snage. iako je to uobičajeno. Takvoj nego ne razmatra ni mogućNo riječ je samo o dijelu praksi, koju je još lani nost korištenja zadržane dokoji je naša ugovornajavljivao komu- biti gradskih tvrtki, novca koji na obveza, dok će nalni pročelnik Varkom prikuplja za investicije iako ostatak biti po Marijan Baku- ili nekog drugog dodatnog leko a d a im podmirenju oblić, pribjegao izvora sufinanciranja. Primjeriačun, r o r veza od strane je, pr imje- ce, ni Grad ni četiri općine koji p manji ak plaća r ice, Gr ad odlažu smeće u Brezju ne misle Grada Varaždip i c na koji kasni s Ivane o sanacije Ivanec. Iako tražiti eventualnu dodatnu poplaćanjem više ima daleko moć Fonda za zaštitu okoliša ili t 40 pos ališta u manji prora- neke inozemne fondove koji od 17 mjeseci upozoravaju u T7 čun, čija je pri- su obilato financirali tehnički odlag cu VIS-u. hodovna strana daleko jednostavnije sanacije Jerov Iako je tvornica goosjetno osiroma- odlagališta u našoj zemlji. tova, uz električnu energišena odlukama Vlade, ju, još je niz otvorenih pitanja ipak plaća 40 posto sanacije Rasteretiti građane među kojima se izdvaja način odlagališta u Jerovcu gdje se Umjesto ovih i drugih opcija podmirenja troškova zbrinja- smeće odlagalo 20 godina. koje mogu olakšati poziciju vanja komunalnog otpada. Budući da Fond plaća 60 po- domaćinstava, Grad Varaždin Ključnu ulogu u tome treba sto troškova sanacije, građani vidi izlaz u samo jednom: smaimati Grad Varaždin koji bi neće dobiti veće račune, što je njivanju već ugovorene cijene trebao rasporediti troškove na i logično jer nisu oni odgovorni po toni baliranog otpada. To što više strana odnosno naći za to što se u Jerovcu desetlje- u T7 VIS-u nije prihvatljivo,

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Tihana Drumev

Ivica Kruhoberec

tihana@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Sara Badžek

vmargetic@regionalni.com

sara@regionalni.com

Danica Pajtak dpajtak@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Denis Peričić Nevenka Suhić

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Andrej Švoger

Vlatka Lešić

foto@regionalni.com

vlatka@regionalni.com

pogotovo u slučaju osjetnog smanjenja. Naime, cijena od 137 eura po toni jedna je od najnižih ako ne i najniža za mehaničko-biološku obradu otpada, dok je osjetno jeftinija od spaljivanja kakvo se nudilo na Motičnjaku po 186 eura.

Osim toga, kako upozoravaju, samo zatrpavanje smeća u Vratnom koštalo je toliko ili neznatno manje!

Umjesto nastojanja na smanjenju cijena, T7 VIS očekuje da Grad Varaždin konačno ispuni svoje obveze, odnosno da na primjerenije načine rastereti građane te i sam podmetne leđa, tim više što je zadnjih godina za baliranje otpada utrošeno 35 milijuna kuna, a nastavak baliranja samo povećava taj iznos. Kada bi sada postojao taj novac koji se baca u vjetar, odnosno da se pravovremeno stvorio fond za podmirivanje troška trajnog zbrinjavanja otpada, građani ne bi trebali platiti ništa ili bi trebali platiti vrlo malo za rješavanje smeća u Brezju koje ne samo da ne može tu ostati dovijeka, nego ga po nalazu inspekcije već četiri godine nije smjelo uopće biti.

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

29. studenoga 2011., br. 393

bradu otpada sve bliža početku rada

MBO - najprihvatljiviji Mehaničko-biološka obrada otpada nije samo najkvalitetniji način zbrinjavanja komunalnog smeća u pogledu utjecaja na okoliš, nego i cjenovno najprihvatljiviji s obzirom na kvalitetu obrade.

Upozoravaju to u T7 VIS-u te daju jednostavnu računicu kojom potkrepljuju svoj stav.

- Ugovorena cijena trajnog zbrinjavanja otpada u tvornici u Brezju iznosi 137 eura po toni, odnosno kunu po kilogramu. Uzmemo li da svaki naš građanin stvori između 250 i 300 kilograma otpada godišnje, odnosno

prosječno 25 kilograma mjesečno, ispada da bi za njegovo trajno zbrinjavanje trebao mjesečno izdvojiti 25 kuna odnosno obitelj s tri odrasla člana 75 kuna. Međutim, to nikako ne znači da bi računi za toliko rasli. Naime, budući da se u tvornici za MBO smeće trajno zbrinjavanja, dakle ne zakopava, omata ili slično, nema potrebe da tročlana obitelji i dalje plaća 40 kuna za baliranje otpada, kao što to već godinama čini. Da je tako, dovoljno je pogledati i zbrojiti stavke „Obrada, baliranje i privre-

meno skladištenje“, „Dio cijene za zbrinjavanje“ te tzv. „Fiksni dio cijene“. Dakle, bez bilo kakve subvencije ili pomoći, tročlana obitelj plaćala bi mjesečno svega 35 kuna više nego sada, ali bi zato njezino smeće bilo trajno i na najprihvatljiviji način zbrinuto, dok sada obitelj plaća 40 kuna, a zapravo se s tim ništa trajno ne postiže - upozoravaju u T7 VIS-u te napominju da je zbog potonjeg zapravo vrlo teško uspoređivati sadašnji način „zbrinjavanja“ otpada te budući u tvornici za MBO.

KOLIKO SADA PLAĆAMO PRIVREMENO ZBRINJAVANJE OTPADA? Ʉ sakupljanje i odvoz otpada Ʉ obrada, baliranje i privremeno skladištenje Ʉ usluga zbrinjavanja Ʉ fiksni dio cijene Ʉ UKUPNO ZA TROČLANO DOMAĆINSTVO: 70 kuna

Zbrinjavanje otpada danas i - sutra stva koje se zatim odlaže u Brezju. Dakle, zapravo se radi samo o premještavanju smeća i zamatanju u šest

Tročlana obitelj sada mjesečno izdvaja 70 kuna za odvoz i PRIVREMENO zbrinjavanje smeća iz domaćin-

folija. Nasuprot tome, MBO im nudi za tek nešto veći iznos ne samo odvoz, nego i trajno uklanjanje smeća.

I TOGA IMA

Opcija dugoročne otplate - U Brezju se već nagomilalo blizu 100 tona otpada, pa ispada da svaki Varaždinac ima „svoje“ dvije bale. T7 VIS, bez sumnje, nije za to odgovoran. Štoviše, iako to nije njegova obveza, ponudio je trajno rješenje za taj gorući problem, ali i novonastali otpad.

Usprkos tome što ugovorne strane kasne s ispunjavanjem obveza, tvornica za MBO može početi raditi idućeg mjeseca. Jedan od bitnih uvjeta za početak obrade bala je utvrđivanje modela podmirenja troškova koji se mogu raspodijeliti na dulje razdoblje od same obrade.

To, naime, znači da bi se bale

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

mogle obraditi za dvije do tri godine ili kraće, dok bi se troškovi mogli raspodijeliti na četiri, pet ili više godina ističu u T7 VIS-u.

Međutim, čak i bez tog odgođenog plaćanja, nejasno je na temelju čega je nastao prijedlog nove cijene zbrinjavanja smeća koji je upućen u Grad Varaždin, a bit će i točka na Gradskom vijeću 5. prosinca. Iako do nje nismo uspjeli doći, spominje se iznos od čak 245 kuna po domaćinstvu, što je krajnje neprihvatljiv i čudan iznos.

Naime, uistinu je nejasno zašto bi se toliko opteretili građani, čak i ako bi samo

PRIJAMNA MJESTA: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

oni i Fond snosili troškove zbrinjavanja bala. Naime, ako se broju domaćinstava na području grada Varaždina i četiriju općina doda i broj pravnih subjekata, dolazi se do brojke od oko 25 tisuća.

Podijeli li se tim brojem trošak trajnog zbrinjavanja bala umanjen za već dogovorene subvencije Fonda, dolazi se do iznosa od oko 2.500 kuna po domaćinstvu. Dakle, po domaćinstvu bi trošak zbrinjavanja svih bala uistinu bio 250 kuna kada bi sve morali platiti za svega deset mjeseci.

No je li to nužno, kada T7 VIS upozorava na mogućnost dugoročne otplate?

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

29. studenoga 2011., br. 393

OTVORENO Dr. sc. Nenad Ban s Federalnog tehnološkog instituta u Zür

U znanosti su važna J Niti jednim antibiotikom neće se moći potpuno eliminirati patogene bakterije. One su svuda, u zraku, u vodi i u zemlji. Nije

WWW.CROATIA.CH

moguće istovremeno ubiti sve ili čak niti neke opasne bakterije na zemlji, niti bi imalo smisla jer su one važne za životni ciklus

mi riboso ne ič n su sta ovorne d o e g mašin duciranje za pro na osnovi na u protei ohranjene p e k i l u por oleku DNK m

Dr. sc. Nenad Ban bio je i dio tima prije deset godina koji je objasnio trodimenzionalni oblik ribosoma u bakteriji, za koji je istraživački tim 2009. godine dobio Nobelovu nagradu za kemiju Piše: GORDANA IGREC

Početkom studenog objavljena je vijest da su istraživači s ETH, Federalnog tehnološkog instituta u Zürichu, na čelu s našim znanstvenikom dr. sc.

Nenadom Banom dekodirali trodimenzionalnu strukturu ribosoma, staničnog stroja koji proizvodi vitalne proteine u organizmu i jedne od najsloženijih molekula koja postoji u biologiji. Dr. sc. Nenad Ban bio je i dio tima prije deset godina koji je objasnio trodimenzionalni oblik ribosoma u bakteriji, za koji je istraživački tim 2009. godine dobio Nobelovu nagradu za kemiju. Inače, znanstvenici bi, kako se nadaju, mogli uz pomoć ovog istraživanja iznaći nove lijekove koji su usmjereni protiv bakterija. Za Regionalni tjednik dr. sc. Nenad Ban govori o svojem najnovijem istraživačkom pothvatu, njegovim pozitivnim posljedicima po znanost, istraživanju lijeka protiv bakterija, pa i protiv nekih nekih tumora, uvjetima rada znanstvenika u Europi i SAD-u

i našoj zemlji.

Vaše najnovije otkriće? O čemu je zapravo riječ?

Novo otkriće Ribosomi u višim organizmima, tzv. eukariotski ribosomi, jedni su od najsloženijih staničnih strojeva. Ribosomi imaju ključnu ulogu u životu na Zemlji jer su odgovorni za sintezu proteina na osnovi genetske informacije pohranjene u DNK molekulama. Eukariotski ribosomi su mnogo kompliciraniji od bakterijskih i naše stanice na razne načine kontroliraju ribosom i proces sinteze proteina tijekom razvoja organizma ili u slučaju raznih oboljenja, od virusnih infekcija do promjene stanica u tumorske stanice. Što bi vaše otkriće moglo značiti u medicini? Koje su pozitivne posljedice vašeg otkrića?

Naše otkriće je u ovom trenutku prvenstveno važno u bazičnoj znanosti. Međutim, koristeći se strukturama bakterijskih i eukariotskih ribosoma bit će moguće razvijati bolje

antibiotike u borbi protiv rezistentnih bakterijskih sojeva.

Kod svih antibiotika važno je da se oni specifično vežu na bakterijski ribosom, a ne na ribosome u našim stanicama. Uspoređivanje struktura bakterijskog ribosoma s eukariotskim ribosomom olakšava razvijanje novih antibiotika koji djeluju isključivo na bakterijske stanice.

Osim razvoja boljih antibiotika koji djeluju protiv bakterija na osnovi naše strukture, bit će moguće početi razvijati spojeve koji bi se mogli koristiti kao antifungalni antibiotici.

k

od svih antibiotika važno je da se oni specifično vežu na bakterijski ribosom, a ne na ribosome u našim stanicama Neki mediji iznose tvrdnju da je vaše otkriće u rangu Nobela. Imate li vi takav dojam?

Sugestije da je ovaj rad u rangu Nobelove nagrade nemaju osnove. U prvom redu je na temu ribosoma pred dvije godine dodijeljena Nobelova nagrada pa istraživanja u ovom području neće biti u kompeticiji još mnogo godina. Naši rezultati su značajni, ali to nije isto kao što je bilo prvi put vidjeti ribosom. Velika otkrića u znanosti ne dešavaju se jednom godišnje ili jednom u desetljeću, svaki znanstvenik je sretan ako ima par prilika u znanstvenoj karijeri publicirati rezultate koji značajno utječu na određeno područje u znanosti.

No što su doista ribosomi?

I za što su oni važni? Koja je zapravo njihova funkcija u ljudskom organizmu?

Ribosomi su stanične mašine odgovorne za produciranje proteina na osnovu poruke pohranjene u DNK molekuli.

Ribosomi omogućuju da se ta genetička informacija ispolji.

Proteini koje sintetiziraju ribosomi odgovorni su za mnoge ključne funkcije organizma, proteini su i mišići koji nas po-

kreću i enzimi koji nam pomažu da probavimo hranu, i razne molekule koje su ključne za regulaciju bioloških procesa - na primjer inzulin je protein koji je odgovoran za metabolizam šećera u organizmu.

Antibiotici Govori se da će se vašim otkrićem poboljšati antibiotici. Što, međutim, to točno znači?

Većina antibiotika koji se koriste klinički protiv bakterija vežu se na bakterijski ribosom i sprečavaju sintezu proteina u bakterijama. Ti spojevi se ne vežu za naše (eukariotske) ribosome i zbog toga ih je moguće uzimati bez loših popratnih pojava. Uspoređujući strukturu eukariotskog ribosoma s bakterijskim bit će moguće točno odrediti koje promjene u strukturi ribosoma su ključne da antibiotici djeluju samo na bakterijske ribosome. Važno je i naglasiti da je struktura bakterijskog ribosoma već značajno pomogla razvoju novih antibiotika. Koristeći se tom strukturom već je nekoliko no-

vih tipova antibiotika u zadnjim fazama kliničkih ispitivanja. Što to, dakle, znači za pojedine bolesti koje su se tretirale antibioticima?

Novi ljekovi koji će se moći razviti koristeći se strukturama bakterijskog i eukariotskog ribosoma omogućit će da se oni vežu na ribosome koji su otporni (rezistentni) na postojeće antibiotike. Jednom kada možemo točno vidjeti kako se antibiotik veže na ribosom bakterija na koju taj spoj djeluje, možemo i zaključiti zašto se taj isti spoj ne veže na bakterije koje su promijenile taj ribosom i postale otporne. Na osnovi toga moguće je racionalno napraviti promjene u tom lijeku tako da se veže i na rezistentni ribosom.

No ne uzimaju li ljudi općenito previše antibiotika, pa su već kao čovječanstvo postali otporni na antibiotike?

Povećana rezistentnost raznih bakterijskih sojeva je veliki problem, pogotovo u bolnicama gdje se antibiotici jako često koriste. Zato je važno ne davati

Intervju tjedna

29. studenoga 2011., br. 393

7

richu, o najnovijim otkrićima u biologiji i lijekovima protiv karcinoma

antibiotike prečesto, već ih čuvati za slučajeve gdje su stvarno potrebni. Osim toga, važno je razvijati nove antibiotike koji bi djelovali na otporne bakterije na vrijeme, a ne kad postojeći antibiotici prestanu biti korisni.

Hoće li se se pronaći i antibiotik na koji ne bi bila otporna bakterija Escherichia coli?

Tu vjerojatno mislite na infekcije bakterijama Escherichije coli od kojih je pred par mjeseci u Njemačkoj i diljem Europe oboljelo nekoliko tisuća ljudi uključivši i više od 40 smrtnih slučajeva. Escherichia coli je bakterija koja stalno naseljuje naš probavni trakt i jedna je od najbezopasnijih bakterija.

U ovom slučaju problem je bio što je taj soj bakterija E. coli imao u sebi i jedan jako opasan toksin koji je uzrokovao krvarenje. Zbog toga nije bilo moguće liječiti oboljele ljude antibioticima jer bi i “mrtve” bakterije još uvijek otpuštale opasan otrov u krv. Zbog toga niti jedan antibiotik kojim se mi danas koristimo nije bio koristan, niti bi novi antibiotici koji se vežu na ribosom pomogli u ovom slučaju.

Novo istraživanje Znači li onda da bi vašim otkrićem kojim se poboljšavaju antibiotici moglo i nekim bakterijama potpuno odzvoniti? I koje bi to bakterije mogle biti “izbrisane s lica Zemlje”?

Niti jednim antibiotikom neće se moći potpuno eliminirati patogene bakterije. Bakterije su svuda, u zraku, u vodi i u zemlji.

Nije moguće istovremeno ubiti sve, ili čak niti neke opasne bakterije na zemlji, niti bi imalo smisla jer su bakterije izuzetno važne za životni ciklus. Što je pak s najcrnjim scenarijem prema kojem bi se uskoro na planetu Zemlji mogla pojaviti bakterija koja bi usmrtila i do 60 milijuna ljudi?!!

To je moguće, iako danas ne jako vjerojatno. Bakterije su bile posebno opasne kada ljudi nisu znali kako se bolest širi i što je uzročnik bolesti. Tako je kuga u srednjem vijeku, uzrokovana bakterijom Yersiniom pestis, usmrtila više od 100 milijuna ljudi i smanjila za trećinu popu-

laciju Europe. Danas bi se takva pandemija vjerojatno spriječila ili ublažila boljom higijenom i karantenom čak i kada bi bakterije bile rezistentne na postojeće antibiotike.

Kako se ljudi mogu općenito zaštititi od nepoželjnih bakterija i virusa? Ima li higijena tu važnu ulogu?

Bakterijske i virusne infekcije šire se direktnim kontaktom ili preko kapljica vode u zraku.

Usprkos toga što higijena i izbjegavanje direktnog kontakta s oboljelom osobom nisu garancija da se zaraza neće

THE NOBEL FOUNDATION 2009/FOTO: FRIDA WESTHOLM

visoka etička načela IZDVOJENO

Etika i politika

z

nanstvenik je sretan ako ima par prilika u znanstvenoj karijeri publicirati rezultate koji značajno utječu na određeno područje u znanosti spriječiti, ipak su značajan faktor. Zato su i tijekom širenja svinjske gripe diljem Europe bile izvješene dodatne upute za pranje ruku i umivaonici su pored uobičajenog sapuna bili obskrbljeni dodatnim sredstvima za sterilizaciju ruku.

No izjavili ste da vaše otkriće utječe i na liječenje nekih tumora, kao i nekih genetskih bolesti te malarije. O čemu je doista tu riječ?

Naša publikacija na temi velike eukariotske ribosomske podjedinice prikazuje i vezivanje spoja koji sprečava sintezu proteina. Taj spoj veže se na isto mjesto na eukariotskom ribosomu kao i prirodni spojevi s jakim protutumorskim djelovanjem, budući da rast tumora zahtijeva jako aktivnu sintezu proteina za koju su odgovorni ribosomi. Zbog važnosti ribosoma u svim organizmima, bolesti uzrokovane raznim eukariotskim parazitima, među kojima je i uzročnik malarije, mogli bi se liječiti ako bi postojali spojevi, lijekovi koji bi se vezali na ribosome parazita, a ne na ribosome u našim stanicama.

Koliko dugo je ovo najnovije istraživanje trajalo?

Nenad Ban, suradnici i Thomas A. Steitz (drugi zdesna) - dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 2009.

Svaki tip tumora je drugačiji Hoće li znanost ikad otkriti uzroke nastanka najsmrtonosnije bolesti poput karcinoma? Ide li znanost u tom smjeru?

Mi već danas znamo osnovne razloge nastanka mnogih postojećih bolesti. Međutim, čak i kada znamo razloge zašto do određenih bolesti dolazi, nije ih lako izliječiti.

Protiv većine karcinoma i drugih zloćudnih tumora danas nema dobrih lijekova,

ali mislim da postoji nada.

Problem kod tumora je da je svaki tip tumora dovoljno drugačiji da ne reagira na isti način na određeni lijek. Zbog toga se neki tumori mogu uspješno liječiti, a drugi ne i vjerojatno nikada neće biti moguće otkriti jedan jedini univerzalni lijek za zloćudne tumore.

Jeste li već, međutim, pregovarali s nekim farmaceutskim tvrtkama u vezi s

lijekom? I s kojima sve?

Mene su već nekoliko puta kontaktirale farmaceutske kompanije koje su zainteresirane za tehnologije koje smo razvili u laboratoriju. Koji put bi kompanije željele da mi nastavimo s istraživanjem spojeva koje oni razvijaju, međutim, po meni je uvijek bolja opcija da im mi pomognemo s tim eksperimentima, a da se mi posvetimo sljedećem problemu u bazičnoj znanosti.

Moj laboratorij se počeo baviti eukariotskim ribosomom kad sam došao na ETH sveučilište. To je bilo prije deset godina i tek ove godine uspjeli smo doći do konačnog cilja da riješimo tu strukturu. Tu se i vidi da ne postoji mnogo znanstvenih institucija gdje bi se takvo dugoročno istraživanje moglo sprovesti. Na mnogim drugim sveučilištima po principu “publish or perish - publiciraj ili si gotov” nakon nekoliko godina financijska podrška bi presušila jer bi komisije zaključile da projekt neće biti moguće dovesti do uspješnog rezultata.

Na ETH sveučilištu profesorima

je omogućeno baviti se važnim problemima u znanosti usprkos toga što je jasno da neće biti brzih uspjeha.

mena da vaše otkriće dobije primjenu u praksi?

Naša bazična istraživanja i rezultati sada omogućuju farmaceutskim kompanijama da počnu razvijati nove lijekove na osnovi naše strukture.

Naravno, proces razvoja novih lijekova je spor. Cijeli proces uglavnom traje više od deset godina i uspjeh nije garantiran, zato je cijena da se razvije novi lijek jako visoka i često startne farmaceutske kompanije moraju sklopiti ugovore s velikim i uspješnim farmaceutskim kompanijama da bi se obavila treća faza testiranja potencijalnih lijekova.

Rezultati Tko je, međutim, financirao istraživanje? I koliko je novaca za istraživanje potrošeno?

Ovo istraživanje financiralo je ETH sveučiliste i nekoliko znanstvenih organizacija. Ukupno je uloženo u ovaj projekt više od milijun eura. Međutim, s obzirom na značajnost rezultata i na utjecaj na bazičnu i primijenjenu znanost, to nisu neobično velike svote.

Koliko će biti potrebno vre-

Pridržavaju li se znanstvenici etičkih načela?

To je komplicirano pitanje. Znanstveni rezultati moraju se interpretirati na osnovama znanstvene logike i kvantitativno analizirati tako da ih uglavnom nije niti moguće promijeniti ili krivo interpretirati.

Ako dođe do pogrešnih interpretacija, uglavnom se takve anomalije vrlo brzo prepoznaju i korigiraju na osnovi dodatnih radova.

Postoji malo slučajeva gdje je otkriveno da su rezultati falsificirani ili promijenjeni i to je uglavnom značilo kraj znanstvene karijere za odgovorne osobe. Što se tiče rada na određenim organizmima, ljudskim stanicama ili eksperimentalnim životinjama, takvi eksperimenti su strogo regulirani zakonima i znanstvenici moraju detaljno obrazložiti da su svi eksperimenti u skladu s postojećim zakonima. Ako se prekrše, nemoguće je dobiti novac za buduća istraživanja.

Mogu li znanost zloupotrijebiti politika ili moćnici?

U znanosti je važno da se istraživanja sprovode po principima visokih etičkih načela i sa željom da se otkrije znanstvena istina.

Međutim, postoji mnogo situacija u kojima kompanije ili određene političke strane nude novac za istraživanja na određenim temama. Naravno, kompanije ili politika nisu nepristrane i zbog toga postoji povećani rizik da znanstvenici počnu prikazivati i interpretirati znanstvene rezultate na pristrani način koji bi im povećao šanse da dobiju dodatna sredstva za istraživanje ili čak osobne bonuse. Zbog toga većina znanstvenih časopisa zahtijeva da svako deklarira potencijalne interesne konflikte.

OSOBNO U Hrvatskoj se ne bi mogao baviti istraživanjima koja ga zanimaju, zato se ne planira vratiti

Komunikacija važan aspekt znanstvenih istraživanja Na kojim projektima ćete dalje raditi?

Naše daljnje istraživanje, koje financira Europska unija, usredotočit će se na proučavanje interakcija eukariotskih ribosoma s raznim staničnim komponentama koje reguliraju proces sinteze proteina.

Pored toga, mi ćemo proučavati i vezanje raznih spojeva

na ribosom koji zaustavljaju ili modificiraju njegovu aktivnost.

Hoćete li se vratiti u Hrvatsku za stalno?

Za sada ne, jer se ne bih mogao baviti istraživanjem koje me zanima. Za strukturalnu biologiju potrebno je imati značajna sredstva koja su dostupna samo na naju-

spješnijim i financijski najbolje podržavanim sveučilištima.

Naravno, ne isključujem da se jednom vratim u Hrvatsku ako se situacija promijeni, ili da provedem određeno vrijeme u Hrvatskoj u svrhu određenih istraživanja, ili da ojačam suradnju s istraživačima u Zagrebu.

Koliko ste, međutim, po-

vezani sa znanstvenicima iz Hrvatske, a koliko sa znanstvenicima iz ostalog dijela svijeta?

Imam dobre kontakte sa znanstvenicima u Hrvatskoj i jako cijenim njihovo istraživanje. Moj znanstveni rad u laborator iju akademika Željka Kučana i profesorice Ivane Weygand- Durašević

je dio razloga zašto sam se kasnije zainteresirao za rad na području sinteze proteina.

S njima sam još uvijek u znanstvenom kontaktu. Što, dakle, znači međusobna povezanost znanstvenika?

Odražava li se to na kvaliteti rada i otkrića i koliko?

Komunikacija je jako važan aspekt sprovođenja znanstve-

nih istraživanja. Prof. Steitz kod koga sam radio na Sveučilištu Yale znao je reći da je najbolji način da se određeni rezultati održe u tajnosti je da se publiciraju u znanstvenom časopisu, ali da ih se nikada ne spomene na konferencijama.

To pokazuje koliko je važno prezentirati rezultate na znanstvenim skupovima.

8

Život

29. studenoga 2011., br. 393

NAŠ PONOS

Tko su nagrađene Nikolina Mišak Jasmina Hip Estera Korotaj Jelena Brunčić Petra Koren Sabina Zuber Martina Belani Anita Petrin Monika Murat Hana Piskač Patricija Biškup Gabrijela Dvorski Kristina Paušner Amanda Đurin Petra Kaniški Anamarija Mišak Mihaela Milec Zrinka Horvatić Mateja Ivančić Maja Keleminec Izabela Müller Nikolina Đuras Nitko nas ne tjera volontirati, same smo odlučile tako provoditi slobodno vrijeme

PRIMJER Nagrada skupini “Mladost volontira sa srcem” iz Gospodarske škole

Radi volontiranja u Pučkoj kuhinji budi se u 5 ujutro!

J U kuhinji i Udruzi “Uz tebe sam” pomažu 22 učenice, a

nagradila ih je Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Kad završe radni tjedan i školske obaveze, 17-godišnja Jasmina Hip iz Cestice svake se subote diže u pet sati ujutro da bi pomagala u kuhinji Caritasa Varaždinske biskupije.

- Nije mi problem i nitko me ne tjera da dolazim. Svoje slobodno vrijeme odlučila sam provoditi ovdje, gdje vidim da drugi ljudi imaju puno veće i teže probleme nego što su moji – rekla nam je Jasmina.

Zajedno s njom u subotu su u kuhinji pomagale Nikolina Mišak iz Varaždina, također 17-godišnjakinja, i Gabrijela Dvorski, 15-godišnjakinja iz Majerja.

One su tri od ukupno 22

volonterke Gospodarske škole Varaždin koje svaki tjedan nesebično pomažu drugima. Čine volontersku skupinu “Mladost volontira sa srcem”,

n

isu važne nagrade, važna su djela, poručuju volonterke Gospodarske škole čiji je rad prepoznala i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva. Prošli tjedan uručena im je nagrada koja se osnovnim i srednjim školama dodjeljuje za volontiranje, a dobile su je još samo dvije srednje škole u Hrvatskoj.

Nagradu je primila upravo

Jasmina Hip i njihova mentorica, profesorica Mira Šincek.

Osim u Caritasovoj kuhinji, gdje sudjeluju u pripremanju i posluživanju obroka, čišćenju, ali i prikupljanju hrane, učenice Gospodarske škole svaki ponedjeljak poslijepodne volontiraju i u udruzi “Uz tebe sam” u varaždinskoj bolnici. Tamo pomažu stručnjacima u radu s djecom s teškoćama u razvoju.

- Riječ je o djeci koja teško hodaju, teško govore, imaju Downov sindrom. S njima se igramo razne edukativne igre ili im čitamo. Djeca vole nas i mi njih, a tužni su ako ponedjeljkom nijedna od nas ne dođe pa se pokušamo organizirati tako da, ako

jedna ne može, dođe druga volonterka – objašnjava nam Nikolina Mišak.

Ona je voditeljica skupine koja volontira u Udruzi “Uz tebe sam”, a to znači da

izrađuje raspored kada koja od 17 djevojaka dolazi k dječici. U Caritasovoj kuhinji volontira njih sedam, a njihova voditeljica je Jasmina koja, kao još nekoliko djevojaka, pomaže na oba mjesta.

Ona i Nikolina su nam otkrile da ih roditelji podržavaju i da su ponosni što su primile nagradu. A one? - Nisu važne nagrade, važna su djela – kratko i jasno odgovorila je Jasmina.

OTKRIVAMO Volontiranje u Gospodarskoj školi Varaždin počelo je prije tri godine na inicijativu poslovnih tajnica

Pravila jasna: za volontiranje nema “popusta” Za dobre vibracije koje su se proširile Gospodarskom školom Varaždin “kriva” je Mira Šincek, mentorica skupine “Mladost volontira sa srcem”.

- Prije tri godine, gospođa Kupinić, koja volontira u udruzi “Uz tebe sam”, pitala me bismo li u školi mogli prikupiti igračke i slatkiše za djecu. To smo organizirali s učenicama koje se školuju

za poslovnu tajnicu, a kada su došle posjetiti djecu, t o l i ko s u s e oduševile da su odluč ile volontirati – pr isjetila se profesor ica, savjetnica gospodarske grupe predmeta, koja i sama volontira već

25 godina.

I d ej a s e prošir ila na sljedeću gene rac iju p o slovn i h tajnica, koje od prošle škol-

ske godine rade i u Caritasovoj kuhinji, a priključile su im se i učenice koje se školuju za upravne referentice i komercijalistice. Mentorica je djevojke podučila važnoj stvari: u školi nema izbjegavanja obaveza pod izlikom volontiranja. Ako ponekad koja od njih to i zaboravi, druge je odmah podsjete da volontiranje ne nosi nikakve “popuste” ili nagrade. - Sve

djevojke koje volontiraju su prekrasne, jako odgovorne i užitak je s njima raditi – kaže Mira Šincek.

Ističe da im svesrdnu podršku pruža ravnateljica Gospodarske škole Katica Kalogjera Novak, koju je obradovala nagrada koju su dobili. A nagrada je i 6.000 kuna što će, naravno, iskoristiti za volontiranje, za izradu potrebnih pregača i bedževa.

Profesorica Mira Šincek

29. studenoga 2011., br. 393

Građani, pozivamo vas u utorak 29. studenoga 2011. godine od 18 sati u Sportsku dvoranu Graberje na druženje s Dragutinom Kranjčecom, vašim kandidatima iz 3. izborne jedinice i Darinkom Kosorom!

Oglasi

9

10 Život

29. studenoga 2011., br. 393

Hoće li u Sabor iz Varaždinske županije samo kandidati Kukuriku koalicije?

IZBORI Međimurci imali pet zastupnika, a Varaždinska županija bila s - četiri

Iz Varaždinske županije i dalje manje zastupnika?

J Koji će građani biti na dobitku nakon nedjeljnih izbora, vidjet će se ne samo po broju „svojih“ zastupnika, nego

prvenstveno po rezultatima njihovog rada u iduće četiri godine Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

saboru s područja Međimurja donedavno bilo po pet zastupnika, Varaždinska je županija imala tek četiri.

Ne uspije li HSLS, HSS ili novoustrojeni Hrvatski rast prijeći izborni prag u trećoj izbornoj jedinici odnosno ne Nezadovoljni dogodi li se neko iznenađeVeć godinama, a možda nje, Varaždinska županija mo- još od ustroja samostalne gla bi i nakon nedjeljnih hrvatske države, Varaždinska izbora imati manji županija nalazi se među broj saborskih onim sredinama koje ati m i zastupnika sa nisu u Hrvatskom sae d u lj svog područboru zastupljenije svoje lasti ja u odnosu ni kvantitativno ni v na manju kvalitativno. Tako u vrhu o je k M e đ imuriteka no su kraj rada posljedsku županiju njeg, šestog saziva bit (bilo) koja je u istoj Sabora, s njezinog izbornoj jedinici područja dočekala čezajedno s Krapintiri saborska zastupnika: sko-zagorskom županijom. Ivan Čehok, Mario Habek, Naime, dok je u Hrvatskom Zlatko Koračević i Zlatko Hor-

vat, koji je bio zamjena za Radimira Čačića. Nasuprot tome, Međimurje je zadnje četiri godine imalo pet zastupnika: Dragicu Zgrebec, Nadicu Jelaš, Dragutina Lesara, Sunčanu Glavak i Vladimira Ivkovića.

Dva su glavna razloga slabije zastupljenosti Varaždinske županije u Hrvatskom saboru.

S jedne strane jake političke stranke, osobito HDZ, vrlo rijetko u vrh izborne liste u III. izbornoj jedinici stavljaju svoje članove iz Varaždinske županije, budući da su sklonije pobrinuti se za svoje istaknute čelnike iz Zagreba. S druge strane, istaknutiji političari iz Varaždinske županije na čelu su manjih stranaka

koje dovoljno ne prepoznaje ili vrednuje biračko tijelo, pa je njihov ulazak u Sabor često pod znakom pitanja.

Samo četvorka?

Da stanovnici Varaždinske županije nisu bolje zastupljeni u Hrvatskom saboru upravo zbog spomenuta dva razloga, zorno svjedoče liste za sedmi saziv Hrvatskog sabora. Tako je na listi HDZ-a prvi kandidat s područja Varaždinske županije tek na petome mjestu, što je izazvalo nezadovoljstvo i unutar županijske organizacije stranke pred kojom je rekonstrukcija koja se očekuje i na nižim razinama.

Nasuprot tome, varaždinski političari prvi su na listama

HSS-a, HSLS-a i HRAST-a, ali oni će se itekako trebati potruditi do nedjeljnih izbora kako bi si osigurali zastupničko mjesto. No, ne uspiju li lokalni čelnici HSS-a, HSLS-a i HRAST-a ući u Hrvatski sabor, to ne bi bio samo njihov neuspjeh, nego i stranke, ali i šire.

U tom slučaju zastupnici iz Varaždinske županije, sudeći po anketama i rezultatima postignutim na prošlim izborima, bit će samo četvorka s liste Kukuriku koalicije: Radimir Čačić, Mario Habek, Milorad Batinić i Natalija Martinčević, budući da će se za ulazak Marijana Škvarića, koji je na 11. mjestu, trebati itekako boriti.

Dok tako stanovnici Varaždinske županije mogu sa

sigurnošću računati samo na četiri svoja zastupnika, Međimurci bi opet mogli imati pet.

To prije svega ovisi o uspjehu Hrvatskih laburista, ali i drugih manjih stranaka.

Imati svoje ljude u vrhu vlasti itekako je (bilo) bitno.

Razvoj Zadarske županije, osobito grada Zadra, zorno svjedoči o tome što znači imati zastupnike sa svog područja. Istina, nije bitna samo njihova brojnost, niti njihova teritorijalna pripadnost, nego (i) – kvaliteta. Stoga, koji će građani biti na dobitku nakon nedjeljnih izbora, vidjet će se ne samo po broju „svojih“ zastupnika, nego prvenstveno po rezultatima njihovog rada u iduće četiri godine.

Izvanredne skupštine Varkoma i Termoplina Varkom i Termoplin sazvali su za 2. odnosno 7. prosinca izvanredne skupštine na kojima će glavna točka biti izbor nadzornih odbora. Iako su već istaknuta imena budućih članova, pitanje je hoće li na kraju biti (svi) izabrani, što zbog izglednih žalbi na dosadašnji tijek njihove kandidature, što zbog novog sastava skupština.

Nakon javnog natječaja na

koji je stiglo čak 40 prijava, većina u varaždinskom Gradskom vijeću potvrdila je u rujnu prijedlog Odbora za izbor i imenovanje, koji vodi Goran Kozina, da se u NO Varkoma ispred Grada Varaždina izaberu Goran Kozina, Tomica Čukli, Tomislav Cvetko, Milan Škvorc, Mladen Hižak, Ivan Herman, Nino Lučić i Ivan Lončarić.

Na istoj sjednici potvrđen je i

prijedlog da se u NO Parkova, među 26 prijava, izaberu Nenad Vidović, Marija Habijan, Nevenka Tomšić i Borislav Šimenc, dok su na listopadskoj sjednici u NO Termoplina predloženi Milan Štimac, Ilija Ivezić, Biserka Keliš i Nino Lučić.

S obzirom na to da su ispred Grada Varaždina predloženi neki sa završenom srednjom školom, a nisu prošli visoko-

obrazovani, pa i doktori znanosti, neki od potonjih odlučili su ispitati mogućnost žalbe, odnosno pokretanja upravnog spora protiv spornih odluka Gradskog vijeća.

No konačni sastav nadzornih odbora ipak ovisi o odlukama skupština na kojima je ispred Grada Varaždina, po propisima, gradonačelnik ili njegov ovlaštenik. (ikr)

29. studenoga 2011., br. 393

Oglasi 11

12 Život

29. studenoga 2011., br. 393

ALARMANTNO U Varaždinskoj županiji sve veći broj preuhranjene i debele djece

J Zabrinjava trend porasta broja preuhranjenih: školske godine 2003./2004. bilo je 10,65 posto preuhranjene djece školske dobi, a prošle 15,7 posto Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Marko ima 15 godina i ide u osmi razred jedne varaždinske osnovne škole. Preskače doručak, a kada se iz škole vrati kući, ne dočekuje ga ručak, jer njegovi roditelji rade do kasno poslijepodne.

Jedu, a sjede Jede pizu, sendviče, hamburgere i slično, a usput gleda televiziju, provjerava svoj profil na Facebooku... Ne zanima ga sport pa ništa ne trenira, a

Dr. Franciska Lančić

roditelji ga se boje pustiti da “lunja” s prijateljima po kvartu ili da se vozi na biciklu dok su oni na poslu. Zato se zabavlja s igricama na računalu, a usput gricka čips i pije gazirana pića.

On je jedan od čak 15,7 posto dječaka s prekomjernom tjelesnom težinom u Varaždinskoj županiji. - Zabrinjava trend porasta broja preuhranjenih. Školske godine 2003./2004. u županiji je bilo 10,65 posto preuhranjene djece školske dobi, a prošle školske godine taj se udio popeo na 15,7 posto – navodi dr. Franciska Lančić, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske

HEALTHY LIFESTYLES LIVING

Osmaši sedam kilograma teži nego prije 20 godina! županije. Po broju preuhranjene djece naša je županija iznad hrvatskog prosjeka. Prema podacima sa sistematskih pregleda pri upisu u prvi, peti i osmi razred osnovne škole, u Hrvatskoj je prošle školske

d, piju uzroci: jedu fast foo pića, a gazirana i zaslađena o ljn vo do se ne kreću godine 13,1 posto dječaka i 11,2 posto djevojaka imalo prekomjernu tjelesnu težinu. U županiji je još gore: preuhranjeno je 16,5 posto dječaka i 14,9 posto djevojčica.

- To su posljedice suvremenog načina života, koji je promijenio navike pripreme i uzimanja hrane. Vrlo malo se zajednički kod kuće objeduje, manje se hrane priprema kod kuće. Djeca su, zbog zaposlenosti roditelja, sve duže u vrtićima i školama. Sve se manje kreću – kaže dr. Lančić.

Djeca s prekomjernom težinom pate i zbog vršnjaka koji ih zbog toga nerijetko i zlostavljaju

Visine i težine učenika i učenica na sistematskom pregledu u 1. i 8. razredu školske godine 1980./81. i 2010./2011.

Godina

1. razred OŠ Djevojčice

Dječaci

Djevojčice

Visina

122,5 cm

Dječaci

122 cm

123,86 cm

123,12 cm

Težina

23 kg

21 kg

24,25 kg

23,71 kg

Nema igrališta Ispitivanja pokazuju da djeca unose previše ugljikohidrata i masti, bilo da je to fast food hrana ili različita gazirana i zaslađena pića. - Nedovoljan je unos voća i povrća te žitarica. Školska djeca u 50 posto slučajeva ne doručkuju prije odlaska u školu. Nedovoljno su tjelesno aktivna bilo to strukturirano ili kroz igru na otvorenom.

Previše vremena provode pred televizorom i računalom, a istraživanja pokazuju direktnu povezanost prekomjerne težine sa satima provedenim pred ekranom – nabraja uzroke pretilosti specijalistica školske medicine.

2011.

1981.

8. razred OŠ Dječaci

Djevojčice

Dječaci

Djevojčice

Visina

167 cm

162 cm

171,95 cm

165,29 cm

Težina

54 kg

54 kg

61,10 kg

55,87 kg

Jednostavno rečeno, djeca pojedu puno više nego što im je potrebno. - U godinu dana možemo povećati svoju tjelesnu masu za dva kilograma samo na račun jednog slatkog pića dnevno – upozorava dr. Lančić.

Ističe da dio odgovornosti otpada i na društvo. - U gradovima nedostaje zelenih površina i dječjih igrališta, nedostaje biciklističkih staza, a broj sati tjelesno-zdravstvene kulture u školama smanjuje se umjesto

da se povećava – navodi. Nije stoga čudno da su Hrvatske referentne vrijednosti antropometrijskih mjera školske djece i mladih (Jureša, Kujundžić Tiljak, Musil) pokazale da su djeca iste dobi teža i viša nego što su

to bila djeca prije 20 godina.

Najbolji primjer za to su učenici osmih razreda: danas su gotovo pet centimetara viši i čak sedam kilograma deblji nego što su to bili njihovi vršnjaci prije 20 godina.

PREHRANA Roditelji bi trebali biti primjer svojoj djeci, a puno mogu učiniti i škole te lokalna samouprava

Ograničiti unos slatkiša, grickalica i slatkih pića

Djeca svaki dan moraju imati pet obroka i kretati se

- Roditelji bi trebali prvenstveno svojim pr imjerom pokazati djeci što je to zdrav način prehrane. Ne mogu od djece zahtijevati da doručkuju, da jedu povrće i voće, a oni to ne čine – ističe dr. Franciska Lančić.

Podsjeća da djeca trebaju svakodnevno imati 5 obroka, na tanjuru moraju biti voće, povrće i žitarice, a roditelji se moraju pobrinuti za to

da ograniče unos slatkiša, zaslađenih pića i grickalica.

- Roditelji imaju utjecaj na to kakvoj će hrani djeca imati pristup. Ako se djeci nudi zdrava hrana u obitelji i ako je roditelji rado jedu, i djeca će prihvatiti takvu hranu.

Slično tome, količina tjelesne aktivnosti roditelja vrlo je važna u oblikovanju tih navika kod djece. Roditelji imaju dužnost regulirati količinu

vremena koju djeca provode gledajući televiziju, igrajući igrice ili surfajući internetom - pojašnjava.

No u prevenciji prekomjerne težine mnogo mogu učiniti škole, lokalna samouprava pa i samo zdravstvo.

- Škole mogu kroz školske kuhinje promicati zdrav način prehrane, a lokalna samouprava osigurati dovoljan broj dječjih i sportskih igrališta te

financirati sportske programe za djecu. Kod izdavanja dozvola za fast food restorane treba razmisliti i o blizini škola i utjecaju na prehranu djece.

Kad je zdravstvo u pitanju, važno je puno više govoriti o zdravoj prehrani, poželjnoj tjelesnoj težini i kretanju kao bitnim odrednicama zdravlja – navodi ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije.

29. studenoga 2011., br. 393

Oglasi 13

14 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti VINICA

Stiže nam Sveti Nikola!

Mališani s prebivalištem na području općine Vinica, njih 390, ovih je dana dobilo pozivnice za priredbu na kojoj će im Sveti Nikola uručiti prigodni poklon. Priredba u čast Svetog Nikole koju pripremaju učenici Osnovne škole Vinica bit će održana u ponedjeljak 5. prosinca s početkom u 17 sati u dvorani u zgradi Općine.

Financijska sredstva za nabavu prigodnih poklona osigurana su u općinskom proračunu, a oko same organizacije brigu vode članice posebnog, u tu svrhu osnovanog odbora, na čelu sa zamjenicom načelnika općine Mirjanom Jambriško.

U program darivanja uključena su sva djeca predškolskog uzrasta od navršene prve godine, djeca nižih razreda osnovne škole te djeca s posebnim potrebama.

Općina Vinica

OŠ BEDNJA

Posjet iz Zagreba Da prijateljstvo među djecom ne poznaje prepreku udaljenosti, potvrdili su učenici OŠ Ivana Gorana Kovačića iz Zagreba. Oni su 15. studenog u pratnji učitelja, ravnatelja i predstavnice Crvenog križa grada Zagreba posjetili OŠ Franje Serta u Bednji. Svrha njihova posjeta bila je donacija odjeće koju su namijenili djeci slabijeg ekonomskog statusa, kao i želja za budućom suradnjom između dviju škola. Tom prigodom održano je kratko predstavljanje obiju škola, druženje i upoznavanje učenika i učitelja. Nakon boravka u školi za goste iz Zagreba organiziran je posjet imanju Podsečki gdje je domaćin prezentirao gostima dio starih običaja našeg zavičaja. Buduća suradnja škola dogovorena je na način da će pedesetak učenika OŠ Bednja tijekom svibnja 2012. boraviti u Novom Vinodolskom pod pokroviteljstvom Crvenog križa grada Zagreba.

Berislav Njegovec

VRTIĆ “TRATINČICA”

Slavili su i najmlađi Djeca DV-a „Tratinčica“ Varaždinske Toplice na prigodan način obilježili su i proslavili Dan grada i blagdan svetog Martina, zaštitnika župe. U četvrtak 10. studenog djeca su sa svojim odgojiteljicama posjetila župnu crkvu, gdje ih je dočekao velečasni Stjepan Mostečak koji im je uz kratku katehezu govorio o dobroti sv. Martina i njegovom poniznom životu. Pozvao je najmlađe da i oni poput sv. Martina na svoj način šire toplinu ljubavi prema roditeljima, prijateljima, braći, tetama u vrtiću. Na kraju susreta naučili su pjevati i pjesmu o sv. Martinu, a svi su bili i darivani slatkišima. Djeca starije skupine šetala su gradom i uočavala sve znamenitosti, ustanove koje čine njihov grad. Nakon šetnje izgradili su veliki likovni plakat na temu „Moje Toplice“, koji su izložili u info-izlogu na trgu u Varaždinskim Toplicama. Iz kolaža su izradili zastavice i ukrasili cijeli vrtić kako bi roditeljima dočarali da je važan dan za njihov grad. U subotu 12. studenoga mali folkloraši Dječjeg vrtića nastupali su na „Kajkavijadi“ s tri koreografije, a izveli su i kajkavsku dramatizaciju „Vesela užina“.

Ružica Perec

ISPRAVAK

Učenica Lucija Job U tekstu “Ne piju i ne puše, jer im nije dosadno” objavljenom u prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika obavljeno je pogrešno ime učenice OŠ Izidora Poljaka u Višnjici. Učenica 8. razreda te škole i 6. razreda Glazbene škole Varaždin ne zove se Sara, nego Lucija Job. Ispričavamo se Luciji, njezinim roditeljima i čitateljima zbog ove nenamjerne greške.

Uredništvo

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

29. studenoga 2011., br. 393

ČITATELJI PIŠU Stanari iz varaždinske Vukovićeve nezadovoljni grijanjem

Sramotno - moramo moliti za grijanje Stanari smo zgrade Stjepana Vukovića 2 u Varaždinu, nemamo etažno grijanje, plaćamo paušalno, što znači da nemamo kontrolu nad grijanjem niti novcem za grijanje. Zahvaljujući vrsnim projektantima, kotlovnica je na 11. katu, a promjer cijevi za grijanje i promjer cijevi je takav kao da je u podrumu. A to znači da je od prizemlja do petog kata hladno, a plaćamo jednako. Prošle godine u svim stanovima instalirali smo ventile s brojčanikom od 1 do 5 te brojačem potrošenih kalorija.

I što smo dobili? Dobili smo stalni šum u radijatorima, a temperatura je ista i na tri i na pet jer je tako podešena u kotlovnici.

Istina, u višim katovima mogu zatvoriti radijatore, ali ispod petog kata je hladno.

I još nešto. Brojke na čitaču nisu iste s računima za potrošnju, naravno, na našu štetu. Razliku u manjoj potrošnji možemo postići negrijanjem svih prostorija, ali i to ne prelazi 100 kuna, a smrzavamo se.

Osim toga, bilo bi logično i ljudski da nam grijanje ne limitira dežurni kotlov-

ničar, nego sami kad sami snosimo sve troškove. Zašto, primjerice, za vikend grijanje prestaje u 22 sata, zašto za blagdana prestaje u 23 sata? Možda zato što to odgovara dežurnom kotlovničaru?

Zašto nam se dežurni ne želi javljati na telefon kad opravdano tražimo ono na što imamo pravo?

Zašto se grijanje ne regulira u skladu s vanjskim temperaturama? Zašto u Varaždinu sezona grijanja ne počne kada i u Zagrebu (a sjevernije smo). Na primjer, građani Zagreba bili su redovno, cijeli rujan obavještavani o počeku sezone grijanja na radiju uz obrazloženje da će započeti kada vanjske temperature padnu ispod 20 stupnjeva Celzijevih, a jutarnje na 7 stupnjeva.

U petak 7. studenog ove godine Zagrepčanima je bilo uključeno grijanje, a kod nas je bilo ovako. Iako je padala kiša, a temperatura je iznosila samo 3 stupnja Celzijevih, grijanje nisu uključili. Nisu ga uključili niti 8. studenog, u subotu, pa

smo navečer pozvali dežurnu kotlovnicu u Zagrebačkoj ulici u 18:15 sati. Dežurni kotlovničar je ljubazno odgovorio da on nije dobio naredbu od nadređenoga. Na ponovni poziv i inzistiranje grijanje je uključeno u 18:45 sati. Što vam to govori?

Tko je za što zadužen i kakva su pravila?

Nije li sramotno da moramo moliti za ono što nam pripada i što masno plaćamo, a Termoplin debelo zarađuje? (...)

Ipak, uporni i odlučni građani izborili su se i uveli etažno grijanje na Banfici, a time prepolovili račune za grijanje.

Uz pljačku nas paušalaca, izloženi smo i samovolji i neprofesionalnom odnosu zaposlenika kotlovnica i njihovih pretpostavljenih. Ovim pismom želimo podsjetiti na veliki, gorući problem nas potrošača izloženih samovolji Termoplina. Nije li krajnje vrijeme za ukidanje monopola, pljačke i neodgovornosti, jer neimaština ubire sve veći danak?

Stanari stambene zgrade u Ulici Stjepana Vukovića 2, Varaždin

NAJAVA Rotary klub Ludbreg 17. 12. organizira humanitarni koncert

Tomislav Mužek stiže u Varaždin Nakon spektakularnog koncerta Stefana Milenkovicha, varaždinska publika uskoro će imati priliku ponovno uživati u dobroj glazbi. Naime, Rotary klub Ludbreg organizira koncert Tomislava Mužeka, tenora koji je svojim glasom osvojio publiku diljem Europe. On će 17. prosinca nastupiti u varaždinskom HNK, a prema riječima Zdenka Gecija, predsjednika Rotary kluba Ludbreg, sav prihod od koncerta iskoristit će se u humanitarne svrhe.

- Primarni cilj Rotary kluba Ludbreg je pomagati ljudima lošijeg imovinskog stanja, ali i mladim i darovitim ljudima.

Ovo je još jedna u nizu naših akcija, a sav prihod otići će u ruke mladim glazbenicima s ludbreškog područja odnosno učenicima i studentima glazbenih škola i akademija. Tomislav Mužek izašao nam je u susret te će pjevati besplatno – rekao je Zdenko Geci.

Tomislav Mužek, inače rođeni Ludbreža-

nin, kaže kako je nastupio na brojnim humanitarnim koncertima, ali da ga je posebno dirnula inicijativa ludbreških rotarijanaca.

- Posebna mi je čast pomoći mladima iz mog rodnog Ludbrega, a još sam sretniji što je riječ upravo o glazbenicima – rekao je Tomislav Mužek.

Karte za koncert po cijeni od 170 kuna mogu se kupiti u varaždinskom HNK ili u prostorijama Radija Ludbreg.

Mužek je inače diplomirao na bečkoj akademiji, a solističku je karijeru počeo angažmanom za male uloge u Bečkoj državnoj operi. Nakon toga potpisao je angažman u Bremenu i tamo pjevao glavne uloge, a

kasnije je svojim glasom osvojio cijelu Europu, od milanske Scale, Bavarske državne opere u Münchenu, Hamburga, Dresdena, Firenze, Genove.

Amalija Šašek

ČITATELJI PIŠU 13. po redu sijelo Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja”

Zmajsko sijelo u Varaždinu Već tradicionalno, trinaesto po redu Zmajsko sijelo Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” održano je u subotu 26. 11. 2011. u Varaždinu u oprganizaciji Stola Varaždin. Okupilo je članove zmajskih stolova Međimurske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije te goste iz Zagreba i Varaždina. Svečanost je započela polaganjem vijenca na Spomenik proglašenju hrvatskog jezika službenim koji je Družba podigla 1997. godine u Varaždinskim Toplicama. Potom je u varaždinskoj palači Herzer održano bratsko druženje i znanstveni skup “Hrvatske obljetnice”. Prisutne je goste pozdravio pročelnik

Stola Varaždin Branko Spevec, Zmaj Garestinski, a dobrodošlicu su izrazili i jazz glazbenici Eldan i Srzić obradama dviju zagorski popijevki. Na znanstvenom skupu nastupilo je pet predavača. Miroslav Klemm, Zmaj Trešnjevački, govorio je o zidnim slikama u kuriji Dolansky u Vinici, Marijan Machala, Zmaj Oriovački III. o Družbi “Braća Hrvatskoga Zmaja” i Antunu Mihanoviću, a Ivan Zvonar, Zmaj Čičanjski, o Franji Ksaveru Kuhaču i kajkavskim narodnim pjesmama iz varaždinske okolice. Na skupu su nazočila i dva predavača gosta. Povjesničar Vladimir Huzjan govorio je o Varaždinu u Domovinskom ratu u rujnu

19 91 . , a arheologinja Marina Šimek o jednom novootkrivenom arheološkom nalazištu u blizini Brezničkog Huma. Radovi izneseni na skupu bit će objavljeni u dvobroju “Hrvatskih obljetnica” u studenome 2012. godine.

M.K.

U mjesec dana 15 km novog asfalta Završena je većina radova na pojačanom sezonskom održavanju županijskih i lokalnih cesta koje financira Županijska uprava za ceste Varaždinske županije. Vremenske prilike do sada su omogućavale radove pa je novim asfaltnim tepihom u posljednjih mjesec dana presvučeno 15 km cesta na području Varaždina, Novog Marofa, Ivanca, Beretinca, Varaždinskih Toplica, Svetog Ilije,

Velikog Bukovca, Maruševca, Vinice i Cestice. Radovi su vrijedni 8 milijuna kuna, a iz interventnih sredstava Ministarstva mora, prometa i infrastrukture izvode se radovi na obnovi novog asfaltnog tepiha na području općina D. Voća i Visoko. Riječ je o dionicama koje se nisu obnavljale 10-ak godina, a iduće godine u Županijskoj upravi za ceste planiraju obnoviti još 30-ak km županijskih i lokalnih

cesta u Varaždinskoj županiji.

Inače, do 1. prosinca gradovi i općine Varaždinske županije moraju ŽUC-u dostaviti svoje prijedloge za sufinanciranje pojačanog održavanja i izgradnje cestovne infrastrukture na svome području, kako bi se njihovi prijedlozi mogli razmotriti tijekom zime i uvrstiti u plan radova za 2012. godinu. Županijska uprava za ceste

29. studenoga 2011., br. 393

Oglasi 15

16 Općina Gornji Kneginec

29. studenoga 2011., br. 393

OGLAS

PRIMJER Obnavljaju se prometnice kroz općinu G. Kneginec

Državna cesta kroz općinu Gornji Kneginec poprima primjereniji izgled zahvaljujući velikim ulaganjima s državne razine

Ceste u novom ruhu J Duž dionice ceste Turčin - Novi Marof traju radovi iz „Projekta obnove državnih cesta II“ (Betterment II) za koji su Hrvatske ceste izdvojile čak 37 milijuna kuna Duž dionice ceste Turčin - Novi Marof traju radovi iz „Projekta obnove državnih cesta II“ (Betterment II). Izvode se na državnoj cesti D3, dionica br. 24 Turčin - Novi Marof, duljine 10,2 km. Radovi rehabilitacije obuhvatit će ojačanje kolnika postojeće ceste, mjestimična proširenja, popravak bankina i nogostupa, popravak i poboljšanja odvodnje, izgradnju autobusnih postaja te mjere poboljšanja prometne sigurnosti, kao i novu signalizaciju. Na

temelju zahtjeva Općine G. Kneginec i tehničkih mogućnosti, nogostupi se izgrađuju u Zagrebačkoj ulici kroz Lužan Biškupečki, a već su izgrađeni na potezu od Turčina prema restoranu Rasadnik s lijeve strane. Varkom i Termoplin zamijenile su instalacije na potezu od Turčina prema restoranu Rasadnik. S državne razine, investitor su Hrvatske ceste, a vrijednost radova koje izvodi Viadukt je 37 mil. kuna.

Nadzor nad radovima obavlja Institut IGH d.d. iz Zagreba.

Ujedno je Općina Gornji Kneginec ugovorila sa Županijskom upravom za ceste da će zajednički i podjednako snositi troškove završetka radova na proširenju kolnika i asfaltiranju proširenja. Vrijednost radova do kraja godine bit će 300.000 kn.

Općina Gornji Kneginec i Županijska uprava za ceste ugovorili su i zajedničko financiranje radova na izgradnji nogostupa i oborinske odvodnje u Mostečkoj ulici na Varaždinbregu.

U tijeku je provođenje postupka javne nabave za odabir izvođača radova, a nakon proteka žalbenog postupka, prići će se izvođenju radova.

Nogostup će se izgraditi cijelom dužinom uz kuće s lijeve strane ulice, a tijekom radova sanirat će se i zavoj na kojem se učestalo događaju nesreće, na što je Općina Gornji Kneginec u više navrata upozoravala Županijsku upravu za ceste i Prometnu policiju.

Nova trafostanica od 46,5 milijuna U petak 14. listopada svečano je obilježen početak radova na izgradnji Trafostanice 110/20/10 kV Kneginec.

Radove na izgradnji trafostanice simbolično je otvorila predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor. U pratnji su bili ministri Tomislav Karamarko, Branko Bačić, Đuro Popijač, Davorin Mlakar i Jasen Mesić.

Izgradnja transformatorske stanice, koja će stajati 46,5 milijuna kuna, dio je redovitog godišnjeg i trogodišnjeg plana ulaganja HEP-ODS. Premijerka

Kosor istaknula je da svaka općina, grad ili županija s dobrim projektima može računati na potporu Vlade. Premijerka je čestitala HEP-u, koji je, kako je rekla, njezina Vlada uspjela urediti tako da danas ne duguje ništa, a potkraj 2009. godine dugovao je 1,8 milijardi kuna.

Predsjednik Uprave HEP-a Leo Begović za varaždinsko je područje rekao da je riječ o regiji s intenzivnim gospodarskom razvojem, a HEP će tomu pripomoći gradnjom 10 trafostanica.

Premijerka Jadranka Kosor posjetila općinu Gornji Kneginec

Gradi se prepumpna stanica vrijedna 10 milijuna kn Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda područja općine Kneginec rješava se jedinstvenim sustavom u okviru aglomeracije Varaždin. Otpadne vode će se preko Prepumpne stanice Kneginec dopremiti do istočnog kanalizacijskog kolektora Varaždina i dalje do uređaja za mehaničko i biološko pročišćavanje.

Investicija u Prepumpnu stanicu Kneginec sastavni je dio Sporazuma o sufinanciranju, koji je zaključen za period realizacije

Općina Gornji Kneginec nastavlja put razvoja unatoč svjetskoj recesiji kojoj se, nažalost, ne nazire kraj.

Usprkos tome, uspjela je osigurati nastavak investiranja na svom području, što je jedan od ključnih faktora daljnjeg razvoja. Posebno se izdvajaju brojne i iznimno vrijedne investicije s državne razine. Uz pomoć Vlade RH na čelu s predsjednicom Jadrankom Kosor, uspjela je pokrenuti izgradnju trafostanice 110/20/10 kV Kneginec, već neko vrijeme obnavlja se cesta od Turčina do Lužana, a gradi se i Prepumpna stanica Kneginec.

Izgradnja transformatorske stanice 110/20/10 kV Kneginec ključna je za opskrbu gospodarskih subjekata električnom energijom, ali i opće potrošnje na području Varaždina. Naime, njezina izgradnja prati razvoj aktivnosti u poduzetničkim zonama Kneginec, Varaždin i Jalžabet, kao i predstojeće povećanje broja potrošača na području nove stambene zone općine Gornji Kneginec.

Goran Kaniški

koja ukupno obuhvaća 170 ha te je trenutno najveća u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

U zoni 1200 ljudi - U toj zoni realizirano je ukupno milijardu kuna ulaganja. Zahvaljujući tome, prošle godine s područja opć ine Gornji Kneginec ostvaren je izvoz u inozemstvo u iznosu od

u

doba recesije ključna je sposobnost općina i gradova da nađu izvore financiranja

Zahvala premijerki Kolnik na Dugom Vrhu proširuje se prije završnog asfaltiranja

Daljnji radovi na Dugom Vrhu, a kreću i na Mostečki Nastavljajući radove na modernizaciji ceste kroz Dugi Vrh, odnosno dionice od Sv. Ane do Lužana, djelatnici KNEKOM-a i PZC-a iz Varaždina izvode radove na proširenju ulice.

Na jednom od posljednjih mjesta gdje je bilo nužno proširiti cestu, dogovoreno je s vlasnicima nekretnine uklanjanje postojećih ograda i drveća kako bi se dobio prostor za izgradnju ceste u punoj širini od 5,5 metara.

S državne razine 93 milijuna kuna

2007. - 2012. godine na ukupni iznos od 179.740.000 kn, od čega 70 % osiguravaju Ministarstvo i Hrvatske vode, a 30 % Varaždin, općine i Varkom.

Izgradnja PS Kneginec ugovorena je s tvrtkom Hidroing, na temelju provedenog javnog natječaja, a ugovorni iznos je 9.127.668 kn (s PDV-om).

Većinu sredstava osigurava Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva i Hrvatskih voda Zagreb, dok ostatak od

600.000,00 kn osigurava Općina Gornji Kneginec. Radovi se odvijaju sukladno ugovornoj dinamici, a završetak gradnje i puštanje sustava u pogon planira se do sredine iduće godine.

Nakon izgradnje PS-a Kneginec i njegovog spajanja na istočni varaždinski kanalizacijski kolektor, građani će se moći početi priključivati na sustav odvodnje i sa sanitarnim vodama, sukladno pismenom odobrenju Općine G. Kneginec.

Ukupna vrijednost ulaganja od 46,5 milijuna kuna obuhvaća izgradnju i opremanje građevine, uključivo s elektroenergetskim postrojenjima srednjeg napona 10(20) kV i visokog napona 110 kV.S državne razine na području općine provodi se i Projekt obnove državnih cesta (tzv. Betterment II), točnije na državnoj cesti D3 Turčin - N. Marof, duljine 10,2 km. Ukupna vrijednost radova je 37 milijuna kuna.

Bitan projekt koji se provodi s državne razine je i gradnja Prepumpne stanice Kneginec, preko koje će se otpadne vode iz kneginečkog sustava kanalizacije dopremiti do istočnog varaždinskog kanalizacijskog kolektora i dalje do uređaja za mehaničko i biološko proč išćavanje.

Vrijednost radova na izgradnji prepumpne stanice je 9,2 milijuna kn, a sredstva osigurava Vlada RH putem nadležnog ministarstva i Hrvatskih voda Zagreb, dok Općina daje 600 tisuća kuna.

- Kada je 14. listopada premijerka Jadranka Kosor posjetila općinu Gornji Kneginec, javno sam joj zahvalio na ovim projektima vrijednim 92,6 milijuna kuna odnosno što ima razumijevanja za lokalne probleme - ističe načelnik Goran Kaniški, ing., napominjući da je zahvalio i na drugim vrijednim projektima kojima je Vlada podržala Općinu. Zahvalio je, kako dodaje, i na 100 ha državnog zemljišta za razvoj Poduzetničke zone Kneginec

331.792.000 kuna, što je, primjerice, za 50 posto više od izvoza cijele Dubrovačko-neretvanske županije ili čak deset puta više nego cijela Ličko-senjska županija - ističe Kaniški te napominje da trenutno na prostoru zone radi 800 djelatnika, a otvaranjem kompletnog centra Lumini u ožujku iduće godine bit će ih preko 1200. Kaniški je zahvalio i na 4,5 milijuna kuna vladine pomoći kod opremanja poduzetničke zone komunalnom infrastrukturom te na 2,2 milijuna kuna iz programa EIB-II za gradnju dječjeg vrtića u Lužanu, zahvaljujući čemu kneginečka općina ima dva općinska vrtića te nema liste čekanja za upis.

- U suradnji sa ŽUC-om pokrenuli smo niz važnih projekata, a svakako najznačajniji su završetak radova na Dugom Vrhu i izgradnja nogostupa u Mostečkoj.

Vjerujem da tu nije kraj suradnji te ćemo ugovoriti još niz projekata. Sve to zahtijevalo je mnogo rada i odricanja. Upravo sada u doba recesije kada lokalnim samoupravama nedostaje sredstava, ključna je sposobnost općina i gradova da pronađu druge izvore iz kojih financiraju svoje projekte. Općina Gornji Kneginec u tome je uspjela i ima se čime pohvaliti. Vjerujem da su naši građani to prepoznali te da će i dalje davati potporu projektima kojima osiguravamo boljitak sadašnjim, a naročito budućim generacijama naglašava Kaniški.

Općina Ljubeščica 17

29. studenoga 2011., br. 393

USPJEH Općina Ljubeščica na čelu s načelnikom Horvatićem u 4 godine doživjela pravi procvat

OGLAS

Komunalni standard kakav nemaju ni veliki gradovi J Općina se nije zaduživala, a izgradili su vrtić, dvoranu,

dječje igralište, teniske terene, a imaju čak i vlastiti vodovod s izvorištem koje su u potpunosti opremili U godini kada ekonomska kriza potresa Hrvatsku, u Općini Ljubeščica, maloj općini s 1.905 stanovnika, nezaposlenost iznosi svega 5 posto.

Gotovo nevjerojatno zvuči podatak da u toj općini djeluje čak 60 privrednih subjekata, među kojima je samo jedna trgovina, dok je većina tvrtki i obrta vezana uz proizvodnju.

Pametno ulagali - S obzirom na nisku stopu nezaposlenosti, Općina ima stabilne porezne prihode. U prvih šest mjeseci općinski proračun bio je 1,1 milijun kuna u plusu, a s viškom prihoda završit ćemo i godinu.

Treba reći da imamo stautus brdsko-planinske općine pa se u proračun vraća 89 posto uplaćenih prireza i sav porez na dobit – rekao je načelnik Nenad Horvatić.

Na čelu te Općine je četiri godine tijekom koje se pametno ulagala svaka kuna.

Zahvaljujući tome, općina je doživjela pravi procvat: u četiri godine uloženo je čak 50 milijuna kuna. - Ulaganja su počela 2007. godine izgradnjom vrtića i općinskih prostorija, dvije godine kasnije dovršena je nova sportska dvorana, a sve državne ceste su kompletno uređene, imaju nogostupe, javnu rasvjetu i

oborinsku odvodnju zahvalju- Općine, a za koju sada trebajući čemu nemamo prometnih mo otkupiti parcele. Time ne nesreća. Sve smo to uspjeli samo da bismo mogli ponunapraviti bez zaduživanja. diti komunalno opremljene Dvoranu smo vjerojatno je- parcele za zainteresirane indini gradili bez JPP-a – ističe vestitore, nego bismo po najHorvatić. povoljnim uvjetima Da je komuosigurali i pari v o n nal ni s t an dard cele za naše i: t iznadprosječan, obr tnike rojek ija p jasno govor i koji sada trukc s n o i podatak da nemaju k re ne d o O p ć ina ima gdje š i v o d o v ja vlastitu vodoriti progradn z i i e vodnu mrežu izvodnju mrež ožarnog s iz vor iš tem – p ojaš protup tra Ljuba voda koje njava nan e c je suvremeno čelnik. opremljeno. - ImaVjeruje da će mo i priključak na reza uređenje kogionalni vodovod, pri čemu munalne infrastrukture mještani vodu za kućanstva u poslovnoj zoni Općini poplaćaju 4 kune po kubnom moći država. No pokreću još metru, a razliku do 10 kuna dva važna projekta. Projekt podmiruje Općina – navodi modernizacije vodovodne prvi čovjek Općine. mreže, koja je izgrađena još 1972. godine pa je nužna zamjena dotrajalih cijev i, Za radna mjesta Smatra da je važan iskorak kandidirat će za financiranje bilo i uređenje sportskog par- iz EU fondova.

- Drugi važan projekt je ka uz dvoranu s tenis terenima i dječjim igralištem prošle izgradnja protupožarnog cengodine. - Time smo uspjeli tra, koji ćemo kandidirati za dodatno podići komunalni financiranje putem EIB-a III. standard. No da bismo zadrža- Naime, takav centar je nužan li današnje studente u općini, zbog opasnosti od požara s moramo im osigurati radna obzirom da se u Ljublju nalazi mjesta. Zato je važna poslov- skladište eksploziva, a tu je i na zona koja je definirana drvna industrija – najavljuje Prostornim planom uređenja HDZ-ov načelnik Općine.

Načelnik Nenad Horvatić: Želimo osigurati nova radna mjesta i tako zadržati sadašnje studente

PRIZNANJE Nenad Horvatić kandidat na listi HDZ-a za 3. izbornu jedinicu

Model Ljubeščice za cijelu županiju Načelnik općine Ljubeščica Nenad Horvatić kandidat je HDZ-a na listi te stranke za 3. izbornu jedinicu, koja obuhvaća tri županije, što jasno govori o tome da je prepoznat njegov politički rad i uspješno vođenje Općine u posljednje četiri godine.

- Čast mi je što sam na listi

HDZ-a, jer je i meni to dokaz kvalitetnog i pravog rada u Općini i stranci. Vjerujem da će birači dati glas demokršćanskoj opciji koja štiti obitelj, ali i jamči razvoj malih mjesta i ne prijeti da će biti ukinuta te cijeni doprinos hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu – kaže Horvatić.

Ističe da će se kao saborski zastupnik boriti za projekte koji će jamčiti razvoj Varaždinske županije, posebno gospodarstva. - Volio bih model komunalnog razvoja i socijalnih programa Općine Ljubeščica primijeniti na cijelu Varaždinsku županiju – ističe.

Izvorište Ljuba voda: moderni nadzor i solarna energija i dječje igralište uređeno lani kraj dvorane

IZDVOJENO Općina Ljubeščica ima jedinstveni socijalno-poticajni program u županiji

Stipendije svim redovnim studentima!

Bez obz ira na prosjek ocjena ili imovinski status, sv i studenti koji žive na području općine Ljubeščica dobivaju stipendije. Status redovnog studenta jedini je uvjet da mjesečno primaju po 500 ili 700 kuna, ovisno o mjestu studiranja. Riječ je vjerojatno o jedinstvenom modelu u Hrvatskoj koji je itekako polučio rezultate: od

2008. godine, kada je uveden, broj redovnih studenata s 11 se povećao na 30!

No to je samo dio jedinst venog soc ijalno - pot i cajnog programa Općine Ljubeščica. - Za svako novorođeno dijete roditelji dobivaju 2.000 kuna, a sufinanciramo i boravak djece u vrtiću, pri čemu roditelji za drugo dijete plaćaju samo

25 posto cijene, a za treće dijete vrtić je besplatan.

Pomažemo i roditeljima osnovnoškolaca pri kupnji knjiga, a Povjerenstvo za socijalna pitanja odobrilo je više od 30 zahtjeva za sufinanciranje školske kuhinje – navodi načelnik Nenad Horvatić. Sufinanciraju i prijevoz srednjoškolaca, ali s po 100 kuna mjesečno,

tako da roditelji iz Ljubeščice ne moraju, poput roditelja iz većine drugih općina, mjesečno plaćati 300 kuna, nego 100 kuna manje.

Načelnik poziva roditelje da dodatne subvencije za studeni i prosinac u iznosu od 20 0 kuna podignu u Općini 29. i 30. studenog.

A posebno veselje će sportskom dvoranom u Ljubeščici

zavladati 6. prosinca, na blagdan svetog Nikole. Tada će gotovo 300 djece od Općine dobiti poklon-pakete.

No Općina vodi brigu i o umirovljenicima, socijalno najugroženijoj skupini. Uoči Božića, treću godinu zaredom za njih organiziraju večeru i zajedničko druženje uz glazbu, ali i podjelu božićnica.

18 Školstvo

29. studenoga 2011., br. 393

RAZMJENA Dora i Mia godinu provele u Meksiku i SAD-u, a Amerikanka Katy u Varaždinu

Godina dana: Meksiko, SAD i Hrvatska sa samo 17 godina J Dora naučila španjolski, Mia postala otporna na hladnoću, a Katy uživa u pekarnicama Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

izabrane ni gdje će provesti godinu dana. - Nakon što se preko Imati samo 17 godina i go- lokalnog Rotary cluba prijavite dinu dana provesti na dru- na program razmjene, u direkgom kraju svijeta, bez svoje ciji u obitelji, učiti u drugom školskom sustavu, upoznati novu kulturu, proširiti horizonte i naučiti novi jezik. Iako zvuči primamljivo, za to ipak treba i mrvica hrabrosti. Dvije mlade Varaždinke - Dora Dubravec i Mia Maltar - prošlu su godinu tako provele u Meksiku i SADsestrom sa svojom host u preko Rotaryjevcu Guanajuata Dora na vidiko v o g p ro g r a m a razmjene mladih.

Zagrebu prolazi se još nekoliko testiranja. Morate izabrati i 2 od 4 zemlje u kojima Kaktus na roštilju No program djeluje i obrnu- program djeluje. Ja sam između to. Prošlog tjedna o tome kako SAD-a, Brazila, Njemačke i Mek- Katy, Mia i Dora ispred gimnazije koju sve pohađaju sve funkcionira govorila nam sika odabrala SAD i Meksiko. je i 16-godišnja Katy Kienbaun Bez da sam znala i riječ španjol- va hrana. Tamo sam i prvi put iz američke Virdžinije, koja već skog, otišla sam u Cuernavaco probala kaktus s roštilja (2,5 milijuna stanovnika), treći mjesec živi u Varaždinu.

– rekla nam je.

Kada su se prijavile na pro- glavni grad saveznog Na puno Mia, Dora i Katy godinu u drugoj zemlji da su glavni kriterij ocjene i ponašanje, a gram, ni Dora ni Mia nisu znale Morelosa – kaže hladnijem provele su zahvaljujući programu međuna- djeca prolaze i testiranje u Zagrebu. - Ipak, nam Dora. hoće li baš one biti mjestu, rodne razmjene Rotary internationala. No ovo je namijenjeno gimnazijalcima jer nije Kako već u ameon nije namijenjen samo djeci rotarijanaca. moguće naći prikladan program za struto ide u r ičkom - Na našoj web stranici ili kod mene osobno kovne škole u inozemstvu. Preporučamo p ro gr a W i s do 15. 12. mogu se prijaviti svi zainteresirani svima da pošalju djecu u 3. razredu kako bi mu razconsisrednjoškolci. Kartu za put, osiguranje i se pri povratku mogli pripremiti za državnu mjene, nu, godžeparac osiguravaju roditelji, a stan i hranu maturu i fakultet – objašnjava. Rotary inače Dora je dinu je te školovanje osigurava Rotary – objasnio je provodi i program kratkoročne razmjene stanovala provela Davorin Lukman, koji je u RC Varaždin 1881 koji se odnosi na trotjedni boravak u jednom kod obiteMia. Kaže, zadužen za ovaj program. Lukman naglašava od Rotary kampova u inozemstvu. lji rotar ijapostala je naca, a Meksiotpornija na kance je opisala kao hladnoću jer se tem- brzo sam se uklopila i osjećala zašto je u Varaždinu i Katy, je najviše impresioniraju stare iznimno tople ljude peratura zimi spustila i na - 30. se kao kod kuće. Stvarno su koja u 1. gimnaziji školu polazi zgrade, brdo kafića i pekarnica mi zabavni bili i odlasci na s još dvoje Kanađana. - Školski na svakom koraku. - Varaždin koji su međusobno sastanke rotarijanaca i stekla kolege su super i svi su me do- je puno ljepši od mojeg grada vrlo bliski.

Naporne činjenice - Opet bih išla. Iako - Nisam očekivala da ću ot- sam prijatelje za cijeli život – bro prihvatili, ali još se uvijek u Virdžiniji – rekla je.

Sve tri djevojke kažu da bi se mi je na početku bilo putovati u Greenlake, gradić kaže Mia. Proputovala je sjever navikavam na školu. Mi puno teško, svladala sam s 1000 stanovnika, ali možda SAD-a, vidjela Chicago, New više radimo zadaću, radimo sigurno opet prijavile na ovaj španjolski, a otkad i bolje da je bilo tako. Budući York, San Francisco, ali bila je i na projektima pa mi je sve ovo program i poručuju – bilo gdje pamćenje činjenica naporno – da krenete, ne smijete imati sam se vratila kući, da je škola koju sam pohađala na Havajima. oću orna na hladn Putovanje je glavni razlog usporedila je Katy. U Varaždinu nikakva očekivanja. nedostaje mi njiho- bila mala, sa svega 100 učenika, Mia postala otp

prije puta u ra ko, Do Meksi ni riječ ala nije zn kog, a sad s l o j špan normalno e m nji i govor

Prijave za sljedeću godinu

Nova 171 stipendija od Grada Ugovore o stipendiranju u subotu je od varaždinskoga gradonačelnika Gorana Habuša primio 171 student koji je pravo na novčanu potporu iz Grada ostvario jer je ispunio sve uvjete iz natječaja za akademsku godinu 2011./2012.

Međutim, 229 “starih” stipendista još uvijek čeka na isplatu svojih stipendija iako su predavanja u novoj akademskoj godini počela. - Stipendije koje primaju studenti iz „ranijih“ godina nisu do sada isplaćivane - potvrdili su iz Grada Varaždina. No ističu da je dokumentacija pripremljena, a sada će i “novi” studenti potpi-

sati ugovore pa će iz gradskog proračuna stipendije svima biti isplaćene istovremeno.

U Gradu još uvijek nisu platili ni prijevoz učenicima za ovu školsku godinu, a navode da je isplata tih potpora također vezana uz novu odluku, onu o sufinanciranju prijevoza učenicima za školsku 2011./2012. godinu. Iako se proračun za ovu godinu slabije puni, u Gradu pojašnjavaju da je na kašnjenje stipendija i potpora za prijevoz ipak više utjecala primopredaja vlasti i dolazak novoga gradonačelnika. Kad su u pitanju udruge, dotacije iz gradskog proračuna isplaće-

ne su im za rujan, a u Gradu navode da je dokumentacija za listopad pripremljena. Slično je i s dotacijama privatnim vrtićima. One za rujan isplaćene su početkom ovog tjedna, a dokumentacija za listopad je također pripremljena, naveli su. Inače, kašnjenje dotacija i potpora iz gradskog proračuna nije novi problem.

Privatni vrtići, primjerice, tijekom ove godine, za vrijeme bivše vlasti, nisu dobivali novac iz Grada i po tri mjeseca.

Hoće li vlast na čelu s novim gradonačelnikom uspjeti prekinuti takvu praksu, nismo uspjeli doznati. (vms)

29. studenoga 2011., br. 393

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za prostorno uređenje graditeljstvo i zaštitu okoliša ISPOSTAVA NOVI MAROF KLASA: UP/1-350-05/11-01/20 UR.BROJ: 2186/1-08/1-11-22-DII Novi Marof, 23. 11. 2011.

Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Varaždinske županije Ispostava Novi marof, rješavajući po zahtjevu Županijske uprave za ceste Varaždinske županije, zastupane po opunomoćeniku Coningu d.d. Varaždin, u predmetu izdavanja lokacijske dozvole za rekonstrukciju lokalne ceste LC 25179, dionica Ključ - Oštrice - Presečno u naselju Ključ, temeljem članka 111. stavak 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine br. 76/07, 38/09 i 55/11),

POZIVA

vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama po kojima će se rekonstruirati lokalna cesta LC 25179, dionica Ključ - Oštrice - Presečno u naselju Ključ

DA IZVRŠE UVID U IDEJNI PROJEKT RADI IZJAŠNJENJA za rekonstrukciju lokalne ceste LC 25179, dionica Ključ - Oštrice - Presečno u naselju Ključ, koja će se izvoditi na česticama zemljišta u k.o. Ključ u naselju Ključ.

Investitor predmetnog zahvata u prostoru je Županijska uprava za ceste Varaždinske županije, zastupana po opunomoćeniku poduzeća “Coning” d.d. Varaždin.

Uvid se može izvršiti u prostorijama Upravnog odjela, Trg hrvatske državnosti 1, Novi Marof, soba 30, II. kat, u vremenu od 12 do 14 sati dana (srijeda) 7. prosinca 2011. godine.

Osoba koja se odazove ovom pozivu za uvid u idejni projekt radi izjašnjenja dužna je dokazati svojstvo stranke (vlasnički ili posjedovni list).

Na ovaj poziv stranke se ne moraju odazvati osobno, već mogu uputiti svojeg opunomoćenika.

Ako se pozivu za uvid stranka iz opravdanog razloga ne može odazvati, uvid može izvršiti i naknadno, ali najkasnije u roku od osam dana od dana uvida. U tom slučaju stranka je dužna dokazati opravdanost razloga zbog kojih se nije mogla odazvati pozivu.

Strankama koje će se odazvati ovom pozivu, lokacijska dozvola dostavit će se osobnom dostavom.

Strankama koje se neće odazvati ovom pozivu, lokacijska dozvola dostavit će se izlaganjem na oglasnoj ploči Upravnog odjela, u trajanju od 8 dana.

Savjetnica Dubravka Horvat-Đurkan, dipl. ing. građ.

Oglasi 19

20 Zlatno doba

Tko se boji vuka još...? Piše: NEVENKA SUHIĆ

29. studenoga 2011., br. 393

ŠOKANTNO Usred noći razbili prozore stalkom za bicikle

Umirovljenička zlatna groznica!

Z

bilja, tko se boji vuka još ako je taj „vuk“ država? Boje se oni koje vuk može pojesti, a oni mali, obični, neuhranjeni, nezaposleni i siromašni, nemaju se čega bojati. S obzirom na to da ih nitko neće, mogu samo čekati i osluškivati kako zemlja diše. Kao i umirovljenici koji su na dnu. Nešto su u boljoj situaciji oni koji imaju još nešto plemenitog metala. Jer, otkupljuje se zlato! Za zlatnu polugu tešku pola kilograma danas mogu dobiti 20.000 eura, što je i prosječna vrijednost hrvatskog ulagača u zlato, a jedan gram zlata otkupljuje se po 120 kuna. I evo rješenja za izlaz iz krize. Oduvijek je zlato bilo mjerilo sigurnosti, što su odavno shvatili pametni Romi. Još se sjećam jedne davne ankete kad su našeg sugrađanina romske nacionalnosti novinari pitali što bi kupio kad bi na lotu dobio veliku lovu. ratko je razmislio i rekao: “Zlato!

Zlato uvijek možeš prodati!“ To se opet potvrdilo. Tko je prije pet godina kupovao plemenite metale, sad je na njima peterostruko zaradio. Svi ostali mogu samo sanjati o zaradi. er, kako stručnjaci tvrde, sljedeće tri godine u državnom proračunu nema prostora za povećanje plaća, ali ni za najavljivano usklađivanje mirovina.

Tako da će oko milijun i pol građana ove zemlje ostati na primanjima iz 2008. godine! I to punih 6 godina!

K J

UMIROVLJENICI G. KNEGINCA

Penzionerska zabava

!

U p ro te k l a d v a mjeseca Udruga umirovljenika općine Gornji Kneginec svojim je aktivnostima privukla ne samo interes članova, nego i svih mještana. Na akciju mjerenja šećera u krvi te krvnog tlaka, kao i na predavanje o zdravlju koje je ova udruga prvi put organizirala, odazvao se neočekivano veliki broj ljudi, među kojima je nekoliko ljudi otkrilo da boluju od hipertenzije i dijabetesa. Uz Dan starijih osoba, kako nam je rekao predsjednik Ivan Medved, predstavnici udruge su u bolnicama u Novom Maro-

fu, Klenovniku i Varaždinu, kao i u njihovim kućama, posjetili bolesne članove te starije i nemoćne mještane, prilikom čega su ih razveselili i prigodnim poklonom. Zajedničkim druženjem i veselicom obilježili su i „Martinje“, a u četvr tak 1. prosinca kreću na jednodnevni izlet u Međimurje. Riječ je o penzionerskoj zabavi, koja će se u restoranu „K Jeleni“ održati u suradnji s tvrtkom „Pavletić“, uz prezentaciju njenih proizvoda, zanimljivo predavanje, ručak i odlično vino te živu glazbu i ples. Polazak autobusa je u 9 sati.

Mislim, dakle jesam

“

Mene zanima hoće li država, nakon svega što se piše o situaciji u zemlji, imati novaca za isplatu mirovina u 2012.?

ZLATKO KOLARIĆ, VARAŽDIN

Razbijeno prozorsko staklo u prizemlju doma

I Dom umirovljenika je žrtva vandalizma!

J Kristijan Benček: “Usprkos devijantnim pojavama, stanje sigurnosti u gradu je

dobro, zbog čega je Varaždin među boljim gradovima u Hrvatskoj!“ Piše: NEVENKA SUHIĆ

Iako je zabilježeno više slučajeva razbijanja prozora na Domu umirovljenika u Zavojnoj ulici u Varaždinu, nedavni vandalizam nije samo iznenadio, nego je i zabrinuo djelatnike ove institucije.

Naime, nepoznati je počinitelj jednoj korisnici doma, koja stanuje u prizemlju depadanse, na balkon sobe bacio stalak za bicikle! Sve se dogodilo noću, a zbog silnog treska i lomljave prozorskog stakla, ovoj je umirovljenici starije životne dobi od pretrpljenog straha pozlilo te joj je morala biti pružena hitna medicinska pomoć. O tome smo razgovarali s Tamarom Ljubić, zamjenicom ravnateljice Doma.

Obratite se kontakt-policajcima Kad je riječ o Domu umirovljenika, poduzimaju se određene mjere zaštite. Prostor oko objekta će se ograditi i osvijetliti, a uvest će se i videonadzor. U cijeloj akciji situacijske prevencije trebaju sudjelovati i građani. Svi oni, a pogotovo umirovljenici, mogu vrlo dobro surađivati i s policijom te s kontakt-policajcem u svojem kvartu, kojem mogu ukazati na svaku sumnjivu ili devijantnu situaciju, kriminalno

pojavljuju se novi slučajevi, kao što je i ovaj potonji, na koje želimo ovim putem skrenuti pozornost cijele društvene zajednice, s obzirom na to da se u kasnim satima na skrovitim mjestima oko Doma umirovljenika zadržava mladež, ali i djeca iz obližnje osnovne škole - ističe Tamara Ljubić.

Pozornost zajednice O ovim kao i sličnim devi- Sreća je u nesreći to što nitko nije stradao. Vandali- jantnim pojavama na području zam ove vrste do sada se nije grada te njihovim počiniteljima dogodio i moram reći da smo više nam je rekao Kristijan zbog takvih pojava ozbiljno za- Benček, policijski službenik za prevenciju u Policijskoj postaji brinuti, pogotovo zbog Varaždin. toga što su naši i - Dom umirovljekorisnici osobe t u in r b za nika je zbog svostarije životne u s r je je specifičnosti, dobi i narusmo i ic n is r u preventivnom šena zdravo naši k tarije smislu, pod stallja, kojima s nim obilaskom su osobna osobe dobi i e policijske ophodsigurnost i ivotn na ž e nje i pozorničke duševni mir naruš a djelatnosti, a otkana prvome zdravlj ko je osnovana konmjestu. Sve dotakt-policija, redovito sadašnje slučajeve ga obilaze kontakt-policajci. U devastacije objekta, narušavanja javnog reda i mira te kra- spomenutim smo slučajevima đa unutar doma rješavali smo u utvrdili počinitelje, podnijeli suradnji s nadležnim službama prijave za narušavanje javnog PU varaždinske. Unatoč tome reda i mira, kao i optužne

ponašanje ili slično, mogu je i prijaviti, kao i zatražiti pomoć policije. U Zavojnoj ulici kontakt-policajac je Mario Vugrinec. Također, ako je riječ o problematici koja ne zahtijeva nužno postupanje, građani mogu doći u Info centar policije kod varaždinske tržnice ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom i petkom od 8 do 13 sati, subotom od 8 do 11, a srijedom od 14 do 19 sati.

prijedloge prekršajnom sudu, riješeni su i neki slučajevi razbijanja i oštećenja objekata, o čemu smo izvješće podnijeli Općinskom državnom odvjetništvu, dok su neki slučajevi još u postupku rješavanja.

No ovakvi se izgredi uglavnom događaju kad je toplije vrijeme jer je taj veliki i otvoreni prostor s puno zelenila pogodan za manja privatna druženja i okupljanja mladeži.

Najčešći počinitelji su osobe sklone prekomjernom konzumiranju alkohola, kojima je ova lokacija zbog obližnjeg trgovačkog centra za to i najpogodnija, što ne znači da je problem u trgovini, nego u jeftinijoj cijeni alkoholnog pića.

Kasnije, u alkoholiziranom stanju, oni se u većini slučajeva počinju neprimjereno ponašati.

Međutim, tu nije riječ o alarmantnom stanju. Takve se stvari događaju i na drugim javnim mjestima u gradu, ali smo ih efektivnim preventivnim akcijama uspjeli znatno smanjiti. Primjer je Stari grad koji više nije mjesto okupljanja alkoholizirane mladeži i

!

Varaždinski gradski parkovi, prostori oko škola i Doma umirovljenika najčešća su mjesta okupljanja mladeži i osoba s devijantnim ponašanjem, dok je dravski park zanimljiv u vrijeme maturalnih „ludovanja“

beskućnika, a sve je manje i oštećivanja objekata, pa čak i ispisivanja grafita. Organizirane su policijske ophodnje i obilasci zaštitara, a mnogi su punktovi osvijetljeni, tako da usred noći sigurno i bez straha možete proći Starim gradom. Slične su preventivne mjere poduzete i na ostalim spornim lokalitetima u gradu kao što su prostori oko škola, Park Vatroslava Jagića i Park mladih, a uskoro se kreće i s postavljanjem adekvatne rasvjete u Parku Ivana Pavla II. - najavio je Kristijan Benček.

Grad Lepoglava 21

29. studenoga 2011., br. 393

IZDVOJENO U Lepoglavi osnovani prva Gimnazija i Sveučilište u Hrvatskoj

Veliku pažnju pridaju obrazovanju

Obnovljena zgrada Osnovne škole Ante Starčevića u Lepoglavi

- Iako je danas Lepoglava više poznata po kaznionici, činjenica je da je u prošlosti ovaj grad bio jedan od žarišta kulturnog života. Malo ljudi zna da su upravo u Lepoglavi osnovani prvo Sveučilište i prva Gimnazija u Hrvatskoj i tu bogatu pavlinsku kulturnu baštinu koja je Lepoglavu u prošlosti i afirmirala kao obrazovni i kulturni centar ne smijemo zaboraviti – smatra gradonačelnik Marijan

Škvarić te ističe da u Gradu i danas veliku pažnju pridaju

G

rad kroz brojne programe potiče obrazovanje i izvrsnost učenika obrazovanju.

- Uključeni smo u sufinanciranje besplatnog prijevoza srednjoškolcima. Studentima

pomažemo kroz gradske stipendije, a osnovnoškolcima financiramo brojne izvannastavne aktivnosti. Prvi smo grad u kojem sve tri gradske osnovne škole nastavu održavaju u jednoj smjeni i sve imaju sportske dvorane – rekao je Škvarić.

Osim toga, Grad sve učenike i njihove mentore nagrađuje za sudjelovanje na županijskim i državnim natjecanjim, posebice one koji pri tom

postignu uspjeh. Ove godine obnovljena je i zgrada OŠ Ante Starčevića u Lepoglavi, a novoobnovljenu zgradu otvorio je predsjednik Ivo Josipović. Time je označen završetak milijun i 300 tisuća kuna vr ijednih radova na obnovi školske zgrade za što su sredstva osigurana putem Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva te iz županijskog i gradskog proračuna.

PRIMJER Grad Lepoglava uspješno realizirao već šest projekata financiranih sredstvima EU

Grad projekata i mladih U posljednih šest godina Grad Lepoglava se ubrzano razvija. Gotovo sve ceste u gradu su asfaltirane, sve je manje kućanstava do kojih nije doveden kanalizacijski sustav, gradski proračun iz godine u godinu sve je veći, a Grad svaku poslovnu godinu završava u plusu.

Podsjetimo, 2001. godine proračun Grada Lepoglave iznosio je svega četiri milijuna kuna, dok je ovogodišnji proračun više od pet puta veći, odnosno iznosi 21 milijun kuna.

Projekti i vizija - Znamo što želimo i imamo dobre projekte i viziju razvoja Grada Lepoglave za budućih 5 do 10 godina – rekao je gradonačelnik Lepoglave Mar ijan Škvarić. Spomenimo, i to da je Grad Lepoglava uspješno realizirao već šest projekata financiranih sredstvima Europske Unije, po čemu je među vodećima u Hrvatskoj.

- Zadnji EU projekt je “Marijanski hodočasnički put” kojim Grad razvija svoje turističke potencijale, a koji su adut Grada Lepoglave - kaže Škvarić. Zato su u Gradu počeli poticati financijsku potporu povećanju smještajnih kapaciteta u privatnom

sektoru, a sufinanciraju i brojne manifestac ije od kojih valja istaknuti Međunarodni festival čipke.

Komunalni projekti - Kontinuirano radimo i na izgradnji komunalne infrastrukture, a upravo kraju privodimo radove na izgradnji kanalizacijskog sustava za naselje K am eni cu gdje se gradi se i nogostup.

Nedavno smo sanirali i veliko kliz iš te u Kameničko m p o d gorju, izgradili smo sportski centar u Lep o gl av skoj Vesi i drugo – objašnjava gr adona čelnik Škvarić.

Osim ostvarenih, U Gradu već imaju mnogo projekata u planu. Jedan od njih je najveći komunalni projekt – gradnja sustava odvodnje za centar i okolici Grada Lepoglave.

– To je projekt vrijedan 90 milijuna kuna koji smo kandidirali prema Hrvatskim

OGLAS

J Osnovni prioritet Grada u nadolazećem razdoblju je gradnja sustava odvodnje za centar i okolicu Lepoglave. Taj je komunalni projekt vrijedan 90 milijuna kuna razdoblju i to vodama, resornom a bogat prvenstveno Ministarstvu i prea n r zbog zaštima Europskoj inu lt u k te okoliša. vesticijskoj banna s e j i v U seci – objašnjava i po čki i t s i r u gmentu Škvarić. at baštin t Grada gospodarIstaknuo je stva treba kako je to osnovje adu lave istaknuti ni pr ior itet Grapog e L Poduzetničda u nadolazećem ku zonu u čije je opremanje Grad utrošio oko 15 milijuna kuna.

Nedavno su na javnim natječajima prodane i prve potpuno komunalno opremljene parcele na kojima će početi izgradnja solarne elektrane.

Za prodaju je isto tako spremno i preostalih 11 parcela, a sredstva od prodaje investirat će se u daljnje širenje Zone i stvaranje uvjeta za daljnja gospodarska ulaganja.

Na karti UNESCO-a Lepoglavska čipka ucrtala je ovaj grad na rubu Varaždinske županije u kartu UNESCO-a. No, kako i kaže gradonačelnik Marijan Škvarić, na ovaj se prestižni popis ne dolazi zbog baštine same već i zbog odnosa prema njoj.

Tradiciju ove jedinstvene

vještine sačuvale su čipkarice koje su na nove generacije prenosile svoje znanje. Kruna njihovog rada bit će otvaranje muzeja čipke koji će biti povezan s drugim sličnim muzejima i ustanovama u Europi.

Muzej će biti otvoren kroz nekoliko godina.

Marijan Škvarić: Imamo dobre projekte i viziju

MLADI KAO KAPITAL Grad Lepoglava na mlade gleda kao na kapacitet u koji treba ulagati

Dobro im je živjeti u Lepoglavi, pa se zato vraćaju

Projekt TKIC-a sufinanciran je s milijun eura od strane EU

Lepoglava je jedan od rijetkih malih hrvatskih gradova u koji se mladi zaista vraćaju nakon fakulteta i žele tamo živjeti. Razlog leži u tome što Grad Lepoglava na mlade gleda kao na kapacitet u koji treba ulagati.

Mladi su naša sadašnjost, ali i budućnost. Za nas to nije samo parola budući da kontinuirano brojnim gradskim projektima stvaramo

okruženje za kvalitetan život mladih – kaže Škvarić.

Društveni život Jedan od takvih je i projekt Turističko kulturno informativnog centra koji je sa milijun eura sufinanciran od strane Europske Unije. U njemu se nalaze gradska knjižnica, fitness centar, internet kutak...

U njemu su prostor za rad našle brojne ustanove, pri-

vatne tvrtke i gradske udruge.

Jedna od udruga je i Centar za mlade, što je prvi takav centar osnovan na području Varaždinske županije. Tu je i potpuno opremljen tehnički prostor za održavanje konferencija i vrhunski koncertni i klupski prostor. Mladi glazbenici s područja Lepoglave tako imaju jedinstvenu mogućnost da koriste vrhunsku opremu za nastupe i probe i

sve to više nego za simboličnu cijenu. Kvaliteta prostora i opreme veseli i brojnu publiku, koja zahvaljujući brojnim sadržajima u TKIC-u, odnosno Domu kulture, pronalazi brojne sadržaje koji im obogaćuju društveni život. Tu sinergiju kvalitete prostora i brojnih događanja prepoznali su mnogi koji danas dolaze u Lepoglavu u potrazi za onim čega nema u njihovim okolinama.

22 Općina Trnovec

13,4

milijuna kuna planirani je proračun za 2012. godinu, o čemu će ovog četvrtka raspravljati Općinsko vijeće.

Glavni prioritet bit će s postojećim prihodima pokriti sve rashode.

Hren ! Načelnik ističe kako su zakoni takvi da centralna vlast zadire u izvorne prihode.

Gubitak tih prihoda direktno utječe na mogućnosti ispunjavanja obaveza.

TREBA SREDITI PROMETNICE izgradnju ! Kroz kolektorske mreže uništene su mnoge ceste koje se moraju i prilagoditi novom sustavu odvodnje.

U 2012. za cestovnu infrastrukturu planira se izdvojiti 1,5 milijuna kuna.

DOZNAJEMO Najznačajnije investicije Općine Trnovec Bartolovečki u 2012.

Ceste i kanalizacija J Kroz naredne tri do četiri godine, sva slobodna sredstva usmjeravat ćemo u prometnu infrastrukturu i

rekonstrukciju niskonaponske mreže – najavio je Hren Ovog četvrtka, 1. prosinca, održat će se sjednica Općinskog vijeća na kojoj bi se trebao prihvatiti proračun za novu, 2012. godinu. Proračun najveće općine u Varaždinskoj županiji za iduću godinu planiran je u iznosu od 13,4 milijuna kuna. Najvažniji financijski dokument donosi se u vremenu kada Općina bilježi pad prihoda.

- Postojeći zakoni su takvi da centralna vlast zadire u naše izvorne prihode. Gubitak tih prihoda direktno utječe na naše mogućnosti da ispunjavamo svoje obaveze, tako da će nam glavni prioritet i iduće godine biti s postojećim prihodima pokriti sve rashode - naglasio je Hren.

Važna i rasvjeta U takvom ozračju teško je planirati značajnije investicije, premda načelnik ističe da sva naselja u općini Trnovec Bartolovečki imaju zadovoljavajuću stambenu, društvenu i sportsku infrastrukturu, pa većih potreba i nema.

prvim ! Među prometnicama koje će se rekonstruirati je Nova ulica u Trnovcu, koja je u izuzetno lošem stanju. Radovi su već trebali početi, no zbog žalbi cijeli se postupak otegao.

OGLAS

FINANCIJSKE (NE)PRILIKE

29. studenoga 2011., br. 393

Stjepan Hren

- Kroz naredne tri, četiri godine, sva slobodna sredstva usmjeravat ćemo u prometnu infrastrukturu i rekonstrukciju niskonaponske mreže.

Kroz izgradnju kolektorske mreže, sve naše prometnice su devastirane, i to nam je zapravo najveći problem. Uz to, moramo prilagoditi svoje prometnice novom sustavu

Nova ulica prva je na listi za rekonstrukciju

odvodnje. U idućoj godini za podizanje standarda u cestovnoj infrastrukturi plaMeđu značajnim investicijama koje su ove u Bartolovcu, prošireno groblje u Šemovcu te niramo izdvojiti milijun i pol godine dovršene na području općine Trnovec su uređena i proširena mjesna groblja. Sanikuna – najavio je Hren.

Bartolovečki je Društveni dom u Trnovcu, rano je krovište Društvenog doma u Žabniku.

Bez obzira na to što radovi kamo bi se i općinske službe trebale preseliti Od ulaganja svakako treba spomenuti 1,5 na gradnji kanalizacije u milijuna kuna za komunalnu infrastrukturu do kraja ove godine.

Trnovcu traju već nekoliko - Ishođena je uporabna dozvola, uređen poduzetničke zone te rekonstrukciju niskogodina i što je dosad potrookoliš, a slijedi još opremanje. Riječ je o naponske mreže u Radničkoj ulici u Trnovcu. šeno oko 50 milijuna kuna, Ove godine na području općine provedeni investiciji od 2,5 milijuna kuna – doznajemo projekt još nije dovršen. su i javni radovi. U projekt težak pola milijuod načelnika Stjepana Hrena.

- Kanalizacija je i naš najizaU ovoj godini renovirana je i grobna kuća na kuna bila je uključena ukupno 41 osoba. zovniji problem u smislu rješavanja. Za taj projekat smo ove godine dodatno osigu- vec. Kako bismo dovršili južni ni projekt Općine Trnovec da je sve riješeno i da radovi rali još 5,2 milijuna kuna od sliv, potrebno je još osigurati Bartolovečki biti prioritet mogu početi. Međutim, stiže Ministarstva regionalnog zima i sada je nemoguće za10-ak milijuna kuna. Tek nadležnim institucijama. razvoja, šumarstva i početi građevinske radove, tada bismo konačvodnog gospotako da čekamo proljeće – no mogli reći da Prvo Nova ulica m jo n d darstva te Hrimamo kanaIako su mnoge ceste de- najavio je Hren. izgra rske o vatskih voda Općina će ulagati i u relizaciju koja vastirane, među prvim prokolekt e naše tako da je sa funkcionira metnicama koje će se u novoj konstrukciju niskonaponske , sv e ž e sredstvima mreže, a za javnu rasvjetu – rekao je godini rekonstruirati je Nova r u m ice s već ranije ometn i to nam H re n , koj i ulica u Trnovcu, koja je u u idućoj godini planira se r p odobrenim s m a t r a d a izuzetno lošem stanju. Ra- potrošiti oko 200.000 kuna. , i ne bi trebalo dovi su već trebali početi, no tirane u 2011. go- Naša politika je: kad uredevas ravo najveć dini osigurabiti problema zbog žalbi, cijeli se postupak đujemo ulicu, onda rješap a z je m no gotovo 9,5 vamo svu komunalnu ins dobivanjem otegao. proble milijuna kuna za tih novaca, no - Prošli tjedan su mi iz Župa- frastrukturu – poručio je nastavak radova na pitanje je hoće li nijske uprave za ceste, koja je na kraju načelnik Općine kanalizaciji naselja Trnonajznačajniji komunal- nositelj investicije, potvrdili Trnovec Bartolovečki Hren.

Društveni dom, groblja, javni radovi...

BRIGA ZA SVE Općina Trnovec Bartolovečki ulaže u odgoj i obrazovanje, ali pritom ne zaboravlja starije

Božićni pokloni za djecu i umirovljenike

Ove godine povećan je kapacitet vrtića “Zeko”

Općina Trnovec Bartolovečki kontinuirano ulaže u odgoj i obrazovanje.

Uz participiranje u ekonomskoj cijeni vrtića, Opć ina se br ine i o onima najmlađima.

- Jednako kao što djeca idu u predškolu, s tri godine djeca s područja naše općine idu u malu školu, koja je

besplatna za sve roditelje.

U te je programe u Šemovcu i Trnovcu uključeno stotinjak mališana te je s njima organiziran stručni rad.

Oni koji pak nisu uključeni u malu školu odnosno koji nisu ni u primarnim programima u dječjim vrtićima, primaju mjesečno 145 kuna mjesečno.

Naš cilj je da sva djeca budu jednakopravna – rekao je Hren.

Ove je godine povećan i kapacitet Dječjeg vrtića “Zeko” u Trnovcu.

Inicijator je bio vrtić, no projekt je realiziran, i to u kratkom roku, upravo zahvaljujući Općini.

Uz sve to, sva novorođena

djeca od Općine dobivaju 1.000 kuna, a kroz ovu godinu podijeljeno je 60-ak potpora.

Međutim, Općina se brine i o najstarijim stanovnicima.

Uz slatke pakete za djecu, svi umirovljenici i stariji od 60 godina, njih 1.900, uoči Božića dobit će prigodni poklon.

Općina Vinica 23

29. studenoga 2011., br. 393

VAŽNO U viničkom proračunu za 2012. godinu osiguran novac za pomoć svim mještanima i udrugama

Pomoć djeci i starcima je neupitna karte, jer nisu željeli dopustiti da taj teret gotovo u potpunosti „padne“ na leđa roditelja.

Za sedam najuspješnih studenata s područja Vinice ponovno su osigurane novčane nagrade u iznosu od po 5.000 kuna. Ove godine nagrađeno je 10 studenata, jer se načelnik Kostanjevac odrekao dijela plaće tako da su dodijeljene tri dodatne novčane naknade.

I sljedeće će godine isplaćivati naknade za novorođenčad, po 1.000 kuna za prvo dijete,

1.500 kuna za drugo i po 500 kuna za svako sljedeće. Isto tako, umirovljenici će dobiti uskrsnice i božićnice, koje će im biti isplaćene i za ovu godinu, naravno, prije Božića.

Na subvencije 2012. godine mogu ponovno računati poljoprivrednici.

Ove godine Općina je za osiguranje poljoprivrednih usjeva, osiguranje stoke, nabavu loznih cjepova i voćnih sadnica, za okrupnjavanje zemljišta te osjemenjivanje goveda izdvoji-

la 118.000 kuna. Za subvencije poljoprivrednicima u proračunu za 2012. godinu predviđeno je 135.000 kuna.

Bez obzira na lošije punjenje proračuna, dotacije viničkim udrugama i sportskim klubovima ove su godine redovito isplaćivane. Tako će biti i dogodine.

Općina Vinica ispunjava i zakonsku obvezu izdvajanja za potrebe vatrogastva u iznosu od pet posto izvornih proračunskih prihoda.

OTKRIVAMO Općina Vinica među prvima u Hrvatskoj donijela proračun za 2012.

KULTURA

Unatoč skromnom proračunu, obnovljene gotovo sve ceste

Sanirati kuriju Patačić

Proračun Općine Vinica za 2012. godinu iznosi 6,6 milijuna kuna, a usvojen je još 15. studenoga I dok veliki broj jedinica lokalne samuoprave tek priprema najvažniji financijski dokument, Općina Vinica već je donijela proračun za sljedeću godinu. Plan prihoda i rashoda za 2012. godinu u iznosu od 6.634.600 kuna, što je na razini ovogodišnjeg proračuna, donesen je još 15. studenog.

Važno ulaganje Unatoč tome što ni sljedeće godine neće raspolagati značajnim sredstvima, u Općini planiraju niz investicija, pri čemu će one manje sami financirati, a za veće očekuju dobivanje novca putem različitih natječaja. Po istom modelu ulagalo se i ove godine, koja će zasigurno ostati zapamćena po tome što je uređeno više od 90 posto najvažnijih i najpotrebnijih cesta na području općine.

- Unatoč problemima i teškoćama koje smo imali zbog ekonomske krize i smanjenja proračuna, uspjeli smo ostvariti tu veliku investiciju. Putem programa EIB II/II modernizirali smo tri kilometra cesta na području općine te uredili parkiralište kod groblja. Ulaganje je vrijedno 1,6 milijuna kuna, pri čemu je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva osiguralo 90 posto sredstava, a Općina preostalih 10 posto – rekao je načelnik općine Vinica Marijan Kostanjevac.

Dodaje da su odradili i niz manjih, ali jednako važnih investicija. – Zahvaljujući Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva sanirali smo društvene domove u Peščenici i Vinicabregu, u što je uloženo nešto više od 278 tisuća kuna.

Od toga je 50 posto osiguralo Ministarstvo, a 50 posto Općina – navodi Kostanjevac i zahvaljuje tom i drugim mi-

nistarstvima, kao i Vladi, jer, ističe, bez njihove pomoći značajnijih radova u općini ne bi bilo.

Sigurnost mještana Kad su u pitanju ulaganja koja su financirana isključivo novcem iz proračuna Općine, vidiljivo je da su priroritet imali radovi kojima je osigurana ili poboljšana sigurnost stanovnika općine.

- Hitno smo sanirali krovište vatrogasnog doma DVD-a Donje Vratno, zamijenili smo prozore i ulazna vrata na zgradi društvenog doma u Gornjem Ladanju, kao i na svlačionici NK Vinica. Na zgradu Djevojačke škole, gdje se nalazi dječji vrtić, postavili smo gromobranske instalacije. Ujedno smo sami kupili i postavili dvije nadstrešnice na a u to b u s n i m im stajalištima vlastit a u Gornjem im v t s d e sr Ladanju – dine o naveo je ove g manje, načelnik irali Kostanjefinanc važne vac. ali te U naseprojek ljima Vinicabreg, Goruševnjak i Peščenici Viničkoj, koji se nalaze u brežnom dijelu općine, rekonstruirana je niskonaponska električna mreža. Ujedno se dovršavaju radovi prve etape uspostavljanja energetski učin- Načelnik općine Vinica Marijan Kostanjevac kovitog i ekološki neškodljivog sustava javne rasvjete.

Ukupna vrijednost tih radova je 1.288.481 kunu, a odvijaju se zahvaljujući tome U općini Vinica sljedeće godine predstoje što je Fond za zaštitu okolidvije važne investcije za koje se očekuju ša i energetsku učinkovitost sredstva iz EU fondova i ministarstava. prihvatio projekte Općine i Jedna je nastavak izgradnje kanalizacije, osigurao 54 posto sredstava. najveće investicije u povijesti općine. – - Sljedeće godine očekujemo Dugoočekivani radovi na izgradnji kanalinastavak radova na modernizacije počeli su ove godine izgradnjom mazaciji javne rasvjete – istaknuo gistralnog cjevovoda od Zelendvora prema je Kostanjevac.

U općini Vinica i ove su godine poduzeli sve što su mogli da zaustave propadanje vrijedne kulturne baštine, u čemu im je pomagalo Ministarstvo kulture.

Na kuriji Patačić, koja se nalazi na Trgu Matije Gupca u Vinici, hitno su sanirani temelji, a ujedno je pribavljena građevinska dozvola. – Budući da je sva dokumentacija pribavljena, sanacija kurije Patačić može početi čim za to bude osiguran novac. Ministarstvo je za dokumentaciju u tri godine izdvojilo 500.000 kuna, a za hitnu sanaciju temelja ove i prošle godine 200.000 kuna.

Nadamo se da ćemo za kuriju uspjeti dobiti 1,4 milijuna kuna putem programa EIB III – kaže načelnik Marijan Kostanjevac.

Zahvaljujući Općini i njihovoj suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske županije, pod kontrolom je parkovni dio Arboretuma Opeka. Košnja, rezanje živice i slični radovi odvijali su se i putem javnih radova, a

Nastavak gradnje kanalizacije Ladanju. Za nastavak radova pokušat ćemo se izboriti dobivanjem novca iz pretpristupnih fondova EU, kao i iz Hrvatskih voda – najavljuje načelnik Kostanjevac.

Očekuje i nastavak modernizacije i sanacije nerazvrstanih cesta, jer su projekt vrijedan 1,5 milijun kuna kandidirali za sredstva iz programa EIB III.

zahvaljujući suradnji s varaždinskim Zavodom za zapošljavanje, putem javnih radova uređivan je i lokalitet Starog grada Vinica.

OGLAS

Najuspješnijim studentima po 5.000 kuna nagrade

Pomagati mještanima bez obzira na ekonomsku krizu i manje novca u općinskom proračunu – bio je i ostao moto Općine Vinica.

To potvrđuje proračun za 2012. godinu u kojem je čak pola milijuna kuna osigurano za sufinanciranje smještaja djece u vrtiću i 400.000 kuna za sufinanciranje prijevoza učenika srednjih škola i studenata.

Kad je u pitanju prijevoz srednjoškolaca, Općina sufinancira čak 50 posto troškova vozne

24 Poslovni svijet

29. studenoga 2011., br. 393

DOZNAJEMO Kako je tekla i okončana sanacija zgrade Vartimpeksa

Horvat opet nije došao na Trgovački sud Milan Horvat bit će na Trgovački sud pozvan putem oglasne ploče, odnosno sudit će mu se odsutnosti, ukoliko se opet ne odazove na raspravu u postupku koji je protiv njega i još pet djelatnika bivše Fima Grupe te pravnog slijednika Plurisa i Inter Consult Consortiuma (ICC), pokrenula tvrtka Albrecht Schleicher KG, Internationale Textilagenturen & Vetrieb u stečaju (AS).

To je jedino što je sudac Hugo Wedemeyer mogao u petak odlučiti nakon što se bivši čelnik Fima Grupe ponovno nije pojavio na sudu, iako mu je poziv dva puta dostavljan na adresu prebivališta. Zbog toga je odgođena rasprava u sporu započetom još 1999. godine otkada AS pokušava doći do novca koji je namjeravao uložiti u Hrvatsku, prvenstveno u tekstilni sektor.

Hoić - poduzetnik godine Dubravko Hoić, član Uprave grupe Calzedonia Croatia, dobitnik je nagrade za poduzetnika godine Hrvatske udruge menadžera i poduzetnika - Croma.

HUM Croma nagrade je ove godine dodjeljivala u kategoriji menadžera i poduzetnika godine kod velikih, srednjih i malih poduzeća, inozemnih poduzeća, projekt menadžera i poduzetnika godine, najuspješnijeh mladog menadžera te nagradu za životno djelo.

Britansko-hrvatski forum Britansko-hrvatski poslovni forum, na kojem bi se trebali predstaviti svi potencijali gospodarstva sjeverozapadne Hrvatske, iduće će se godine održati u Varaždinu. To je

dogovoreno u varaždinskoj Gradskoj vijećnici gdje su se susreli veleposlanik V. Britanije David Blunt te gradonačelnik Goran Habuš i zamjenici Natalija Martinčević i Vjeran Radelić.

Vaba banka - stabilna “Poslovanje Vaba d.d. banke Varaždin u potpunosti je stabilno te se odvija sukladno svim zakonskim, podzakonskim i internim aktima te sukladno postavljenim planovima i zacrtanim ciljevima banke. Stabilnost i kvalitetu našeg poslovanja potvrdile su posljednje provedene redovne revizije Hrvatske narodne banke”, navodi se u priopćenju koje je poslala agencija IM&C.

Zgrada bivšeg Vartimpeksa stradala je u požaru prije useljenja Tehnološkog parka i njezine temeljite obnove novcem BICRO-a 2008.

Troškovi sanacije zgrade razdijeljeni na 5 dijelova J Usprkos ekspertizi prema kojoj je za sanaciju utrošeno 450 tisuća kuna, Novogradnja godinama pokušava od Grada Varaždina naplatiti milijun kuna Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

U pokušaju da naplati troškove sanacija zgrade Vartimpeksa stradale u požaru u prosincu 2006. godine, za što je prema njegovim izračunima utrošeno oko milijun kuna, varaždinsko građevinsko poduzeće Novogradnja izdalo je pet troškovnika na iznose od gotovo 200 tisuća kuna, koliko je i iznosila maksimalno dopuštena granica za dodjelu poslova bez raspisivanja javne nabave 2007. godine kada je tvrtka završila sa sanacijom.

Hitan angažman To je još jedan detalj javnosti malo poznatog poslovnog odnosa između Novogradnje i Grada Varaždina koji je počeo nedugo nakon što je u srpnju 2004. Varteksova zgrada uz Gradske bazene prešla u gradsko vlasništvo. Tom transakcijom, kako je rečeno prilikom

potpisivanja kupoprodajnog ugovora, Grad Varaždin htio je pomoći Varteksu, a istodobno dugoročno riješiti pitanje smještaja Tehnološkog parka, koji je počeo s radom na Elektrostrojarskoj školi.

Međutim, nekoliko mjeseci prije nego što je službeno dodijeljena Tehnološkom parku, zgrada Vartimpeksa stradala je u požaru. Naime, tijekom noći sa 6. na 7. prosinca izbio je požar u dvije prostorije koji je zahvatio i dio krovišta. Posljedice je trebalo hitno sanirati, pa je Grad Varaždina za sanaciju svog objekta angažirao Novogradnju, koja je obnavljala zgradu Vartimpeksa.

Ekspertiza Ne samo da se sanacija razvukla gotovo na cijelu 2007. godinu, nego su njezini troškovi na kraju ispali osjetno veći nego što se to predviđalo.

Naime, prelazili su milijun kuna.

Razlika - 400.000 kn!?

Kako će se rasplesti spor između Novogradnje i Grada Varaždina, odnosno što je (sve) tu posrijedi, trebalo bi biti jasnije nakon 22. prosinca kada će se saslušati predstavnici Novogradnje te Grada Varaždina.

Tom prilikom saslušat će se i sudski vještak Aleksandar Samac, koji je ove Tolike troškove u Tehnološkom parku, koji je u međuvremenu postao korisnik objekta, nisu bili spremni ovjeriti. Štoviše, 2008. naručili su ekspertizu koja je pokazala da su troškovi zapravo dvostruko manji – 450 tisuća kuna.

Usprkos tome, Novogradnja je i dalje pokušala naplatiti milijun kuna od Grada Varaždina, i to kroz pet troškovnika koje

godine procijenio troškove sanacije zgrade bivšeg Vartimpeksa na iznos nešto veći od 800 tisuća kuna, iako mu je bila poznata ekspertiza iz 2008. prema kojoj je za sanaciju utrošeno dvostruko manje. Nesumnjivo, bit će zanimljivo čuti objašnjenja odakle tolika razlika u procjeni dvaju stručnjaka. je trebalo ovjeriti. Kako joj to nije polazilo za rukom ni nakon nekoliko sastanaka, prošle godine Novogradnja je pokrenula spor protiv Grada Varaždina koja bi ovog mjeseca završila nagodbom na iznos od oko 800 tisuća kuna, ali je gradski punomoćnik odustao od nje nakon što je vidio ekspertizu iz 2008. godine koja mu je do ovog mjeseca bila – nepoznata.

Prava odluka Lee Iacocca L

Nina BEGIČEVIĆ REĐEP doc. dr. sc.

ee Iacocca ulazi u red najuspješnijih i najeksponiranijih menadžera 20. stoljeća. Bio je na čelu čak dviju velikih automobilskih kompanija: Forda i Chryslera. Prošao je zanimljiv put do uspjeha.

Rođen je u SAD-u u obitelji talijanskih doseljenika koji su vodili svoj restoran Yocco Hot Dogs. Završio je industrijsko inženjerstvo na Sveučilištu Lehigh, a zahvaljujući stipendiji koju je dobio, omogućen mu je upis na poznato Princeton sveučilište. Nakon završetka studija, zaposlio se u Fordu kao inženjer, ali vrlo brzo krenuo je u prodaju i marketing gdje je postigao velike uspjehe. Sudjelovao je i u dizajnu Fordovih automobila Ford Mustang i Ford Escort. Od 1970. do 1978. bio je predsjednik Forda.

Neopravdano i neočekivano, u osmoj godini efikasnog vođenja (1978.), nepredvidljiv Henry Ford II., vlasnik Ford automobilske industrije, smijenio ga je s čelne pozicije Forda, onda kad je kompanija bila najuspješnija u povijesti i ostvarivala najveći profit. Nakon dobivenog otkaza, Iacocca je pregovarao s automobilskom industrijom Chrysler koja je treća po veličini automobilska industrija u SAD-u (prva General Motors, druga Ford, treća Chrysler) u kojoj je situacija sve samo ne povoljna, tvrtku treba spasiti od bankrota. Nakon tromjesečnih tajnih pregovora Iacocca prelazi u Chrysler. Cilj mu je bio spasiti tvrtku, ali na neki način i obilježiti povijest.

Iacocca je radio sa svojim timom pune četiri godine

i 1982. godine tvrtka je bila spašena. Interesantne stvari vezane uz njegov privatan život je da je bio utemeljitelj Iacoccine fondacije za istraživanje i proučavanje dijabetesa, naime prva supruga mu je umrla od dijabetesa. Bio je i utemeljitelj Instituta za razvoj globalnog i lokalnog lidershipa. Bavio se i zabavnim stvarima, recimo, glumio je čak u jednoj epizodi poznate američke serije Miami Vice. Ovu kratku priču o Iacocci završit ću njegovim riječima: “Najveće otkriće moje generacije je da ljudi mogu promijeniti svoje živote mijenjajući svoje stavove.

Zbog toga se svatko od nas treba pitati kako će se osjećati kada postigne uspjeh i kako će naš život izgledati kada postignemo taj uspjeh?”.

PRIMJER Vatro-servis održava sustave za automatsko gašenje požara na borbenim vozilima i zrakoplovima

OGLAS

Poslovni svijet 25

29. studenoga 2011., br. 393

Novim uslugama i partnerima do većih prihoda motore i vanjski dio. Bitan dio tog sustava je specijalan plin koji u njega stavlja naša tvrtka, i to radi jedina u zemlji - naglašava Vladimir Kečkan, direktor Vatro-servisa smještenog u trnovečkoj poduzetničkoj zoni.

Nova usluga, koja je ponajviše zanimljiva MORHu, zorno pokazuje da ova obiteljska tvrtka stalno teži širenju i razvoju usluga, što je i dovelo do toga da se nalazi među pet vodećih od 164 sličnih tvrtki u Hrvatskoj. Zahvaljujući i tome, uspjeli smo nedavno dogovor it i s Agenc ijom za civilno zrakoplovstvo i Zrakoplovno-tehničkim centrom zajedno pružati održavanje protupožarnih sustava za sve zrakoplo-

ve u Hrvatskoj. Tako smo, primjerice, već servisirali protupožarne sustave zrakoplova tvrtke Air Trade, a vjerujemo da nećemo stati samo na tome - veli direktor Vatro-servisa.

Da bi mogli servisirati protupožarne sustave zrakoplova, kako pojašnjava, stručnjac i Zrakoplovno tehničkog centra ishodili su odgovarajuća odobrenja svakog proizvođača zrakoplova.

- Nakon što oni uzmu dijelove protupožarnog sustava iz zrakoplova, naši djelatnici ih servisiraju, a zatim ih vraćaju. Imamo odobrenja raditi to za 50 tipova zrakoplova - pojašnjava Kečkan.

Zahvaljujući stalnom radu na širenju novih vrsta uslu-

ga, kao i zadržavanju kvalitete postojećih, Vatro-servis će i za ovu godinu zabilježiti rast prihoda.

- Rast prihoda kretat će se između 20 i 30 posto, i to zahvaljujući širenju usluge servisa prema novim domaćim partnerima, a ove godine prvi put smo izvezli halon u Poljsku, dok zanimanje za višak tog plina postoji u Francuskoj i SAD-u, ali za ta tržišta još se nismo odlučili.

Isto tako, veseli nas što već sada imamo toliko ugovorenih poslova za 2012. godinu da su nam svi kapaciteti gotovo popunjeni - ističe direktor Vatro-servisa, koji osim servisa protupožarnih aparata nudi i strojeve za ser v is protupožarnih aparata.

Vladimir Kečkan

SUSRET Marko Kelemenić, varaždinski poduzetnik, o domaćoj trgovini i proizvodnji

Hrvatske proizvodnje nema bez dobre hrvatske trgovine Hrvatska je dugo vremena živjela od uvoza, dok je proizvodnja zanemarivana, što osjećamo i mi, hrvatski trgovci, ističe Marko Kelemenić, varaždinski poduzetnik, koji se u trgovačkom poduzeću Branka već godinama svakodnevno susreće s problemom kako kupcima osigurati kvalitetnu i cjenovno pristupačnu robu, posebice iz domaće proizvodnje.

Hrvatska industrija - Malo je kvalitetne domaće proizvodnje koja se prodaje na domaćem, a još manje na stranom tržištu. Naša industrija uglavnom nije uspjela iskoristiti posebnosti koje ima naša zemlja te pronaći svoje tržišne niše. Posljedica toga je da Hrvatska danas nema dovoljno vlastitih proizvoda. Tako npr. Češka

ima dvostruko veći udio industrijske proizvodnje od nas. Naime, udio industrijske proizvodnje u BDP-u te zemlje veći je od 40 posto, dok je u Hrvatskoj 17 posto. Dok smo u Hrvatskoj gradili infrastrukturu za centre, naselja, ulagali u propale projekte i sl., Česi su razvijali industriju, osobito automobilsku i pronašli svoju nišu, a mi pritom nismo razmišljali ako nećemo stvarati proizvodnju i raditi tko će kupovati u tim mnogobrojnim centrima te tko će kupovati te stanove, aute i sl. za koje smo stvarali preduvjete.

Kako domaća trgovina ne može bez domaće proizvodnje, kako dodaje, tako ni domaća proizvodnja nema smisla bez domaće trgovine i to sve govori.

Politika našeg poduzeća oduvijek je prodaja domaćeg

proizvoda. No nije dovoljno napraviti proizvod, već ga treba i prodati.

Taj problem posebno će doći do izražaja u EU. Međutim, već sada imamo domaće proizvođače koji su se dobro pozicionirali na tržištu, osobito tržištu prehrambenih proizvoda gdje se više gleda na kvalitetu, međutim, u premalom broju.

Takvim proizvođačima treba stvoriti dobre uvjete za rad, pa i dati poticaje za izvoz na strana tržišta. Bez toga neće uspjeti zadržati ni domaće tržište jer strane proizvođače njihove države itekako pomažu - upozorava Marko Kelemenić, dodavši da je bolje potpomagati tvrtke još dok rade, nego izdvajati za njihove zaposlenike dok su na burzi.

O opstanku domaće pro-

izvodnje, kako napominje, ovisi dugoročno i opstanak domaće trgovine.

Neki nestali - Od devedesetih značajno je smanjen broj domaćih trgovaca, dijelom i zbog vlastitih slabosti. Neke su preuzeli drugi hrvatski trgovci, što je dobro, a neki su bili prisiljeni zatvoriti trgovine jer nisu vodili dobru politiku. Branka je oduvijek nastojala ponuditi konkurentnu robu u svakom cjenovnom razredu. Isto tako, oduvijek smo se trudili zadržati dobar odnos s oko 150 naših dobavljača i pošteno plaćamo svoje obaveze i dan danas, što nam osigurava dobre cijene, kao i naša minimalna marža. Toga smo se držali kada smo bili među rijetkima na tržištu, tako i danas - ističe Kelemenić.

IZDVOJENO

Veselica uz 21. rođendan Branke d.o.o.

Trgovačko poduzeće Branka ovih je dana obilježilo 21. godinu poslovanja, a tim povodom upriličen je i prigodni program. Poduzeće je osnovala Branka Jakovljević, koja je 1991. otvorila prvu trgovinu od oko 60 četvornih metara u Ulici Zrinskih i Frankopana u Varaždinu.

U svoja dva prodajna mjesta, na ukupno 6100 kvadrata prostora, danas Branka d.o.o. nudi više od 20.000 kvalitetnih i svježih proizvoda provjerenih proizvođača iz cijele Hrvatske i svijeta.

Zapošljava 60-ak djelatnika.

Osim trgovine, tu je i turizam. Tvrtka Markel vlasnik je dvaju objekata koja će uz sobe u budućnosti nuditi i apartmane.

Priprema je to za dolazak velikih stranih turističkih tvrtki koje će donijeti velike promjene na Jadranu.

Marko Kelemenić

DOZNAJEMO Uspješno poslovanje Imex banke d.d. - dobit od 26,7 milijuna kuna, a ukupna aktiva u porastu 28 %

Povećanje jamstvenog kapitala za 54 milijuna kuna Prema financijskim izvještajima na dan 31.10.2011.

Imex banka d.d. bilježi dobit koja iznosi 26,7 milijuna HRK, dok je ukupna aktiva u porastu za 28% u odnosu na isto razdoblje prošle godine i iznosi milijardu i 945 milijuna kuna. Štednja građana čini 72% ukupnih depozita i bilježi značajan porast od 30% u odnosu na kraj listopada prošle godine te iznosi milijardu i 150 milijuna kuna.

Odličan rast štednje Imex

banka d.d. ostvaruje zahvaljujući svom proizvodu „Štednja s maxi premijama“ koji već mjesecima pruža najpovoljnije uvjete štednje za klijente.

Stanje ukupnih kredita krajem listopada ove godine iznosilo je 1.412 milijuna kuna i u porastu je za 35% u odnosu na isto razdoblje lani. U deset mjeseci ove godine plasirano je novih 346 milijuna HRK gospodarstvu što je porast od 41% u odnosu na stanje od prošle

godine. Ukupni pr ihodi na dan 31.10.2011. bilježe porast od 19% u odnosu na isto razdoblje prošle godine i iznose 131,4 milijuna kuna.

S obzirom na izvrsne rezultate koje Imex banka d.d. ostvaruje javila se potreba za ojačavanjem kapitalne osnov ice da bi se trend visokog rasta nastavio i u budućnosti.

Od početka tekuće godine Imex banka d.d. povećala je jamstveni kapital sa 150 milijuna HRK na 204 miliju-

na HRK. Postojeći dioničari i klijenti Imex banke d.d. ukupno su uložili 54 milijuna HRK u dopunski kapital, zaključno s 31.10.2011., i time osnažnili postojeću kapitalnu osnovicu. Uplatama navedenih sredstava, uz uključivanje dobiti tekuće godine, jamstveni kapital banke iznosi približno 225 milijuna HRK, a stopa adekvatnosti kapitala banke premašuje zakonsku stopu od 12% i kreće se na razini od 16%.

OGLAS

Radi održavanja sustava za automatsko gašenja požara na borbenim vozilima i zrakoplovima, kako borbenim tako i civilnim, više se ne treba odlaziti u inozemstvo. Naime, tu specifičnu uslugu odnedavno pruža Vatro-servis iz Trnovca Bartolovečkog, vodeća domaća tvrtka u zaštiti od požara i zaštiti na radu, posebice u pružanju usluga servisa te održavanja uređaja za gašenje požara - Unutar tri milisekunde sustav za automatsko gašenja požara na borbenim vozilima i zrakoplov ima otkriva i locira požar koji gasi unutar 150 milisekundi.

Sustav kod tenkova, primjerice, ima trojno gašenje, što znači da može gasiti kupolu,

26 Crna kronika

29. studenoga 2011., br. 393

NAŠA POSLA

DOZNAJEMO Istraga protiv bivšeg Davis Cup reprezentativca zbog prometne

Istraga za Octo i direktora

Tuksar skrivio sudar i stradavanje M. Šuice?

Zbog sumnje u prijevaru u gospodarskom poslovanju, otvorena je istraga protiv tvrtke Octo i njezinog direktora Davora Crkvenčića.

Sumnjiči ga se da je od poduzeća Zlatorog zakupio poslovni prostor neistinito predočavajući da će ugovorenu zakupninu kao i troškove režija uredno plaćati, iako stvarne namjere nije imao. Tako je od 1. lipnja 2006. do 31. kolovoza 2006. oštetio Zlatorog za iznos od 30.461 kunu. Sumnjiči ga se i da je vlasnika obrta Entry oštetio za 12 tisuća kuna tako da nije platio dogovorene radove, a Melcomp za 5.746 kuna neplaćanjem isporučene robe.

I TOGA IMA

Krađa na odlagalištu Nad 56-godišnjim čuvarom odlagališta otpada u Gornjem Vratnu, 17-godišnjak i 16-godišnjak počinili su razbojstvo.Ušavši u kontejner čuvarske službe u utorak oko 2 sata, najprije su zatražili cigarete i alkohol, a nakon toga su čuvara fizički napali te izudarali po glavi i tijelu.

Jedan od napadača otuđio je novčanik, a čuvaru su ukrali i osobno vozilo. Policija je privela 17-godišnjaka u pritvor na temelju tjeralice Kaznenog zavoda Velika Gorica.

CESTA SMRTI

Poginuo na zaobilaznici Na raskrižju jugozapadne zaobilaznice oko Varaždina te sporedne ceste kod mjesta Poljana Biškupečka u nedjelju su se sudarila osobna vozila marke Rover i Daewoo.

Ozlijeđeno je pet osoba, od kojih je jedna preminula u varaždinskoj Općoj bolnici od zadobivenih ozljeda, izvijestili su iz PU varaždinske.

Ovo je već treća osoba koja je ove godine poginula u prometnoj nesreći na jugozapadnoj zaobilaznici oko Varaždina, odnosno 13. od njezine izgradnje prije četiri godine. U srpnju ove godine, primjerice, na toj su prometnici poginula dvojica mladića nakon što su zbog neprilagođene brzine udarila najprije u vozilo koje je dolazilo iz suprotnog smjera, a zatim i u metalnu bankinu.

J Tuksar se zabio u prikolicu kamiona,

a njegov je suvozač Šuica teško ozlijeđen Latviju. Vozeći Hondu Civic prevelikom i neadekvatnom Otvorena je istraga protiv brzinom od oko 180 km/h bivšeg Davis Cup reprezen- iz smjera Šiofoka prema tativca Saše Tuksara iz Mur- Budimpešti, kako se navodi skog Središća na temelju u rješenju o istrazi, Tuksar je istražnog zahtjeva Općin- na području Polgardi naletio skog državnog odvjetništva na skup vozila ispred sebe, odnosno prikolicu u Čakovcu. Sumnjiči se da i vu čno voz i je kršenjem propisa o lo koj im je sigurnost i prometa k vješta e ispred njetako ugrozio pro j a d i ga, krećući met da je izazvao d r v t se u istom nesreću u kojoj je vodio r a s k prouzročena smrt Tu eđu s m j e r u , m z i upravljao njegovog suvozača m brzino i 180 mađarsk i Marina Šuice, tre0 17 vozač. Tom ćeg tenisača Europe pr ilikom je u konkurenciji igrača km/h desnim preddo 15 godina. njim dijelom svog automobila udario u lijevi Kod Budimpešte Prometna nesreća u kojoj stražnji dio skupa vozila, je teško ozlijeđen 15-godiš- zbog čega je Šuica zadobio nji član čakovečkog Teni- teške tjelesne ozljede uslijed skog kluba Franjo Punčec kojih je preminuo 10. rujna dogodila se 4. rujna prošle 2010. u bolnici u Szekesfegodine oko 6 sati ujutro u hervarzu.

Mađarskoj, točnije na autocesti između mjesta Šiofok i Kobna brzina Budimpešta. Tuksar i Šuica Osnovana sumnja da je putovali su u Rigu, odnosno Tuksar skrivio prometnu do zračne luke odakle su nesreću u kojoj je teško trebali ići zrakoplovom u ozlijeđen Šuica, kako obraPiše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Istraga protiv Tuksara vodi se u Varaždinu, premda se nesreća dogodila u Budimpešti

zlaže istražna sutkinja varaždinskoga Županijskog suda, proizlazi iz zapisnika o očevidu, fotoelaborata, izvješća o cestovnoj prometnoj nezgodi, medicinske dokumentacije oštećenog, zapisnika o obdukciji, mišljena sudskog vještaka za tehniku, zapisnika o ispitivanju svjedoka na mađarskoj policiji te konačnog

izvješća mađarske policije.

Tako se, uz ostalo, navodi da su se kamion i prikolica u koje je udario Tuksar kretali brzinom 80 km/h, što je utvrđeno tahografom, a sukladno mišljenju sudskog vještaka za tehniku brzina vožnje Tuksara neposredno prije nesreće i pri udaru bila je 170 do 180 km/h.

Uslijed udara Honda Civic

se zavrtjela te zaustavila na unutrašnjoj prometnoj traci, a osumnjičenik je zadobio laku tjelesnu ozljedu, dok je njegov putnik na desnom prednjem sjedalu Marin Šuica pretrpio tešku tjelesnu ozljedu. O težini ozljede svjedoči medicinska dokumentacija: kontuzije i edema mozga uslijed prijeloma kosti lubanje.

DVOJBA Kolika je bila brzina vozila

IZDVOJENO Nesreća vani, postupak tu

Tuksar se brani šutnjom

Ustupanja su - pravilo

Osumnjičeni Saša Tuksar branio se šutnjom prije otvaranja istrage. Zbog teškog psihičkog stanja, šutio je i nakon prometne nesreće.

Međutim, nisu šutjeli roditelji stradalog tenisača koji su Tuksara angažirali za trenera svega tri mjeseca prije kobnog dana u Mađarskoj. Njihov je plan bio da im sin još godinu dana

ostane trenirati u Čakovcu, pa su Tuksara angažirali da mu bude “sparing-partner i polutrener”. - Nažalost, povjerili smo mu svoje dijete ne znajući o kakvom se čovjeku radi - isticao je Nikola Šuica tvrdeći da je Tuksar noć uoči puta bio u kafiću prilično dugo. No Tuksarov brat je to poricao, kao i brzinu od 180 km/h.

Marin Šuica

Kako to da se predmet vezan uz prometnu nesreću u Mađarskoj vodi u Hrvatskoj?

Države, sukladno potpisanim sporazumima, ustupaju u pravilu prometne nesreće u kojima sudjeluju njihovi građani, doznajemo od pravnih stručnjaka. Tako, primjerice, upozoravaju na slučaj Toše Proevskog koji je poginuo u Hrvatskoj, ali

se njegovom vozaču sudilo u Makedoniji. Upravo slijedom takve prakse, neki su očekivali i da će se u Hrvatskoj suditi Radimiru Čačiću za izazivanje prometne nesreće u Mađarskoj u kojoj je jedna osoba poginula na mjestu nesreće, a druga u bolnici od zadobivenih ozljeda. Međutim, to se ipak nije dogodilo.

PRIMJER Dejanu Čemeriki visoka kazna za ubojstvo Marija Čemerike

Za ubojstvo bratića čak 30 godina Zbog teškog ubojstva bratića Marija Čemerike, Dejan Čemerika osuđen je na 30 godina zatvora.

Sudac varaždinskog Županijskog suda Igor Pavlic složio se s navodima iz optužnice da je do ubojstva na Uskrsni ponedjeljak došlo zbog koristoljublja, odnosno duga od 4.500 eura i 70 tisuća kuna, a nije povjerovao obrani okrivljenika koju je nazvao “iskonstruiranom i prilagođenom dokazima u spisu”.

Okrivljeni tijekom suđenja nije mogao objasniti kako se krv oštećenog našla na njegovom vozilu, niti

se očitovao o navodima svjedoka koji su tvrdili da su kobne noći vidjeli jednu osobu kako naganja okrvavljenog muškarca, a niti se sjeća da bi govorio o napadu. O potonjem su svjedočili Romi koji su ga prvi našli kako leži uz vozilo, a nekoliko stotina metara dalje policija je pronašla tijelo oštećenog s devet ubodnih i ubodno-reznih rana.

- Dubina i broj rana govore da se oštećeni branio i bježao, tako da nema govora o nužnoj obrani. Štoviše, dokazi upućuju na to da ste ubojstvo detaljno isplanirali:

pomno ste odabrali osamljeno mjesto u blizini romskog naselja, a nakon ubojstva oprali ste vozilo te odbacili nož. No kad vam je plan propao, legli ste uz vozilo te tvrdili da ste bili napadnuti. Ubijena osoba bila vam je bratić, osoba koja vam vjeruje te nije ni naslućivala što bi joj se moglo dogoditi. I sami ste rekli da vam je bio kao brat. Ovo je okrutno, bešćutno, hladnokrvno i pomno planirano ubojstvo kod kojeg ste pokazali izrazito visok stupanj brutalnosti i upornosti naglasio je sudac Pavlic.

Osuđeni tvrdio da se branio, ali uzaludno

Oglasi 27

29. studenoga 2011., br. 393

POZNATI BIOENERGETIČAR Đuka Bajić ponovo dolazi u Varaždin

Za svakoga tko dođe pronaći ću vremena i pomoći mu...

J Đuka Bajić jedan je od najpoznatijih bioenergetičara u regiji, a prati ga golemo iskustvo i kvalitetni rezultati u liječenju Đuka Bajić, najpoznatiji bioenergetičar u zemlji, ponovno će primati pacijente iz Varaždina.

- U Varaždinu sam radio punih sedam godina, a od unatrag dvije godine sam u Zagrebu.

Tijekom te dvije godine primio sam mnogo puta i pacijente iz Varaždina.

Taj broj se nikako nije smanjivao te sam odlučio ponovo posjetiti Varaždin – rekao je Đuka Bajić.

To obećanje kroz par će dana ispuniti. Ovaj bioenergetičar koji je na području alternativne medicine postigao vrhunske rezultate i stekao brojne diplome te završio studij na Fakultetu prirodne medicine na Floridi, s Floride se vratio s diplomom i certifikatom cijenjenim u cijelom svijetu, a kvali-

tetnim radom s ljudima svoje je znanje dodatno usavršio u praksi.

U Varaždinu će Đuka Bajić pacijente primati od 29. studenog do 20. prosinca u Trakošćanskoj ulici 7 a, V. kat, radnim danom od 9:00 do 12:00 te od 16:00 do 19:00 sati.

Nažalost, zbog obaveza nakon tog datuma mora se vratiti u Zagreb.

Kako napominje, nikad pacijente ne ostavlja na cjedilu, no zbog određenih obaveza, vremenski je ograničen. Ipak, ukoliko se ukaže potreba i mogućnost za organiziranje još kojeg dolaska, rado će se vratiti u Varaždin.

Način liječenja i provođenja terapije Đuke Bajića poznat je Varaždincima i Varaždinkama. Upravo zahvaljujući tome, velik broj ljudi

javlja mu se na temelju preporuka. Pritom nitko nije zanemaren jer, kako kaže, veliko mu je zadovoljstvo pomagati ljudima u teškim situacijama kada konvencionalna medicina ne može pronaći način izlječenja.

Liječi sve Kod njega dolaze svi, od nepoznatih ljudi do istaknutih pojedinaca iz javnog života. Za svakog od njih on pronalazi dovoljno vremena utvrditi točne razloge problema te im predložiti odgovarajuću terapiju.

Bajićeva alternativna medicina pomaže kod većine bolesti – od kralježnice, reume, bolesti zglobova, multiple skleroze do psihičkih smetnji i moždanog udara. Ograđuje se jedino od preuzimanja oboljelih od

KONTAKT Mobitel: 098 9068107 U Varaždinu će Đuka Bajić pacijente primati od 29. studenog do 20. prosinca u Trakošćanskoj ulici 7 a, V. kat, radnim danom od 9:00 do 12:00 te od 16:00 do 19:00 sati.

raka, leukemije, paralize, epilepsije i zloćudnih tumora.

Na području bioenergetike vrlo je uspješan i spada među najpoznatije bioenergetičare u regiji.

U Hrvatskoj je jedini s međunarodnim certifikatom i priznat od Ministarstva pravosuđa, no, što je isto važno – čovjek je s golemim iskustvom i nizom kvalitetnih rezultata na tom području.

Nezaboravan doček Nove godine u strastvenoj Barceloni i Madridu J Provod hladnih zimskih blagdana u toplim destinacijama zvuči zaista primamljivo, europski aduti su Barcelona i

Madrid koji mame mediteranskim duhom, metropolitskim sadržajima, mnoštvom muzeja i iznimnom gastro ponudom.

Barcelona – Sagrada Familia

BARCELONA Ljepotica Sredozemlja, Grofovski Grad, čudo modernizma – epiteti kojima se, bez lažne skromnosti, naziva ovaj divan grad.

Grad je najpoznatiji po modernističkoj arhitekturi i djelima arhitekta Antonija Gaudíja – katalonskog čarobnjaka. Njegova djela

neizbrisivo su vezana za izgled Barcelone, od crkve Sagrada Familia do Parka Güel, gdje je arhitekt i živio posljednjih 20 godina svoga života, zatim kuća Mila i kuća Battló.

Barcelona je glavni grad najrazvijenije španjolske pokrajine Katalonije i u svemu ocrtava kulturno i povijesno bogatstvo ove regije. Širom svijeta poznata je po svojoj jedinstvenoj modernističkoj arhitekturi čiji je tvorac bio jedan od najvećih suvremenih arhitekata – Antonio Gaudi.

Danas je Barcelona moderan grad sa širokim ulicama, prostranim trgovima, zadivljujućim spomenicima, prelijepom plažom, ogromnom lukom i živopisnim četvrtima, grad koji ćete pamtiti!

MADRID Andaluzijska prijestolnica Kad biste upitali same Španjolce u čemu je utjelovljena španjol-

tapasa u neograničenim količinama.

U Madridu je naglašeno sve tradicionalno i moderno, i to je ono što

PUTUJTE U MADRID I BARCELONU NA NEZABORAVAN DOČEK NOVE GODINE: MADRID – NOVA GODINA – garantirani polazak 29.12., 4 dana zrakoplovom, od 4.790 kn + pristojbe zračnih luka 1.690 kn BARCELONA – NOVA GODINA – garantirani polazak 29.12., 4 dana zrakoplovom, od 4.590 kn + pristojbe zračnih luka 1.650 kn

Madrid - Royal Palace

ska duša, bez oklijevanja bi jednoglasno odgovorili Andaluzija. Zemlja je to borbe s bikovima, plaža, flamenca, bijelih sela, veličanstvenih fiesta, vjerskih procesija, sherryja, noćnog života i

oduševljava svakog posjetitelja! Uzavrela krv njegovih stanovnika pretače se na posjetitelje čim uđu u grad. Turistička tura donosi mnogo ljubiteljima umjetnosti i arhitekture, kao i

gurmanima koji će imati priliku uživati u vrhunskoj gastronomskoj ponudi!

Kao najsunčanija europska metropola, šetnja i razgledavanje znamenitosti: Kraljevske palače, poznate Armerie Real, ponosa grada – muzeja Prado, proći će ljepše i ugodnije. Odmorite se uz kavu ili čuvene španjolske specijalitete, i upijajte grad.

Posjetite nas u poslovnici TUI Generalturista u Varaždinu: Trg kralja Tomislava 7, tel 042 211 455, na www.generalturist.com ili na info@ generalturist.com.

Vaš Generalturist

28 Urbana kultura

Art/media Puštaj vodu za sobom O no što je isprva bilo marginalno i alternativno, s vremenom zna postati općeprihvaćeno i od svih cijenjeno. Ta dinamična pojava česta je u umjetnosti, modi i raznim trendovima. a primjer, BeDenis PERIČIĆ atlesi su nekad mr. sc. bili hahari, a sada su klasici. Stari buntovnici iz The Clasha danas su zakon. Ponekad to prelazi svaku mjeru, pa dok smo si prije 20 godina „rezali žile“ na Psihomodo pop, sada Gopca slušaju samo mala djeca i bakice. aime, to neobično „kulturno uzdizanje“ ima i svoje naličje, pa „pravo građanstva“ nerijetko stječu ridikuli i budalaši. To se upravo događa u politici, javnoj upravi i novinarstvu tzv. srednje struje. ato takva pojava nije pretjerano dobrodošla u tim sferama. Ne možete anarhistu dati vlast, jer će ukinuti državu.

Onaj koji baca jaja na zgradu vlade neće biti dobar ministar prostornog uređenja. A amaterska polunovinarska piskarala teško se uklapaju u velike medije. li eto, baš nas je to snašlo. Niotkuda, iz dječjih novina, s fejsa ili s ulice, pred kamere nas dolaze informirati klinci bez pameti, kulture, znanja, šlifa i dikcije. Stoga tračak nade pruža novi glavni urednik HTVa Bruno Kovačević kad kaže: „Ne može se dogoditi da novinar dođe s ceste i za mjesec dana dođe u Dnevnik te govori slengom ili dijalektom“. uno sreće, uredniče, jer – neće ti biti lako. Diletanti su se, naime, nakotili posvuda i kompletno zagadili naš javni prostor. Sve je puno njihovi poganih plodova, jer nisu za sobom puštali vodu. Trebao bi nam jedan veliki vatrogasni šmrk da otplavi svu tu nataloženu balegu. Ali nema takvoga šmrka. Zato predlažem da ih odagnamo šmrkljom. Da takve i njihov mračan porod, s opravdanim prijezirom, pokušamo otpuhnuti jednim velikim šmrkljom. Onakvim masnim, nogometaškim.

Recimo Puyolovim. Ili Tevezom. Ali, avaj, takvi hadžije kod nas – ne rastu.

N

N Z

A

P

29. studenoga 2011., br. 393

FENOMEN Na koncertu Tito’s bojsa u čakovečkom “Prostoru”

Gdje su nestali “stari” pankeri?

J Tito’s bojs su dobar punk rock bend koji svira već 12 godina, svirali su kao predgrupa Offspringu, ali to očito nikoga ne zanima Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Sve je manje takvih bendova. Šteta da nije bilo više ljudi. Znači li to sve da umire alternativa?

Ili – što se to dogodilo mladim generacijama? Ovo je zapravo jedan nostalgičan tekst.

Dobar bend Tito’s bojs dobra su punk rock grupa. To je grupica Puljana koja prži rock već 12 godina, odana svojim pankerskim idealima, a tekstovi su im socijalno i politički angažirani. U petak su u čakovečkom “Prostoru” održali koncert. Na koji je došlo manje od 10 ljudi. Nekoliko metara dalje, pred jednim drugim čakovečkim bircem koji isto tako slovi kao alternativno okupljalište, bambus i pivo iz dućana konzumirali su neki drugi mladi čakovečki pankeri. Na kraju nisu došli na koncert.

Možda Schpitzock Jesmo li stvarno tako grozno ostarjeli, zapitali smo se ja i moj kolega Siniša kad smo se vraćali s koncerta Puljana. Oboje imamo manje od 30 i oboje smo kao srednjoškolci obilazili sve koncerte u Rogozu, Exu, pa kasnije i u brzo zatvorenom ZSC-u kod teniskih terena (gdje se danas puštaju cajke) te par njih u zadnjem bastionu nekog pokušaja varaždinskog alternativnog kluba – u Gimnetu.

Kupovali smo karte za punk, metal, grunge bendove za koje nikad nismo čuli. Uvijek je sve bilo puno.

Praznina u petak u “Prostoru” još više čudi jer se radi o bendu koji je već afirmiran i koji je prije 2 godine svirao kao predgrupa Offspringu u Zagrebu. Ipak, iako nisu skrivali svoje čuđenje da je na koncert došlo nekoliko ljudi, Puljani su profesionalno odradili svoju gažu i šačici rasplesanih posjetitelja odsvirali par stvari s novog, trećeg po redu albuma koji bi se trebao zvati “Schpitzock”, a snimali su ga u Ljubljani prošlog proljeća.

Bend je, kako kaže frontmen Nenad Milić, izrastao iz pulske škole rock’n’rolla, oni su tu negdje uz KUD Idijote i Fakofbolan i tjeraju pankersku ideju.

i Puljan u bili ciiju i suradnju u m šok mladig a l b o lo malo među ma. - Muzika oš d e j e nam nije por v e s j li njih sao... novac je ljudi, a lesali tu samo nužno rasp zlo – rekao nam

Na s eb e gledaju kao na soc ijalno i politički angaž ir an bend koji ne svira radi novca nego zato što voli i uživa pržiti rock’n’roll, a svojom muzikom želi potaknuti socijalnu interak-

je Nenad.

Dobro da ne sviraju zbog love. U Čakovcu bi ostali gladni.

Uzmi mi sve i još 3 spota Na koncertu u Čakovcu čuli smo dosta stvar i koje će tek osvanuti na novom albumu. Za jednu od njih - “Uzmi mi sve” - već je snimljen i spot, a snimio ga je, režirao i montirao Mladen Đaković - Mlaggio. Tito’s Bojs neće stati samo na tom

video uratku. Krenut će u snimanje spotova za još tri pjesme s albuma.

I još jedna zanimljivost s novog albuma. Na jednoj pjesmi s njima surađuje i pulska legenda alternativne glazbe Franci Blašković. Ovo je njihova treća suradnja.

(Ne) filozofiraj Pod nadzorom Č

Damijan Bermanec mag. phil. damijan.bermanec@gmail.com

itamo kako su nedavno u Zagrebu postavljene kamere kako bi nadzirale otvorene javne prostore. Tako će na građane i njihove nestašluke od sada motriti oči koje se nikada ne umaraju, kojima ništa ne izmiče, bilo danju bilo noću. Postavljene bez ikakve ozbiljne javne rasprave, u spokoju i tišini, bez ikakvog osobitog otpora ili bunta. Izostanak protivljenja možda i ne treba čuditi – u sve većem broju gradova Europe kamere postaju neizostavan ures, pouzdan pratilac svih njihovih stanovnika.

No ono što treba čuditi je objašnjenje pod kojim se nadzor uvodi – zbog prometnih prekršitelja! Ne, dakle, zbog ozbiljno ugrožene sigurnosti građana, teškog kriminala, monstruoznih zločina počinjenih

na tom području ili zbog terorističkih prijetnji! Ne, ništa od toga, nego zbog revnog praćenja prometne ćudorednosti. last se, dakle, nije uopće morala potruditi da nas uvjeri u stvarnu opravdanost svojih postupaka, mi smo u svojoj krajnjoj pasivnosti i malodušnosti pristali „bez ispaljenog metka“ na montiranje tih stvarčica, pomireni s mudrim planovima i najboljim namjerama onih koji nas vode (a sad kad su kamere postavljene više ih nitko i nikada neće skinuti). Pitam se stoga sa zebnjom na što ćemo sljedeće pristati?

Na koji novi blagoslov koji nam pruža suvremena tehnologija? Na čipove u tijelu, kodove na rukama?

I to uskoro dolazi, za desetak ili petnaestak godina

V

neki će nas novi vlastodršci uvjeravati kako moramo ugraditi čipove u svoja tijela kako bismo si poboljšali i olakšali živote. Radosno će nam objašnjavati da će nas tako moći s lakoćom locirati ukoliko se izgubimo, da više nećemo imati potrebe za nošenjem raznoraznih kartica, ključeva vozila, osobnih dokumenata, da ćemo u sudskom postupku bez problema moći dokazati da na nekom mjesto jesmo ili nismo bili i sl. A mi ćemo, sasvim uvjereni njihovim domišljenim i snažnim argumentima, „pasti bez borbe“, uz možda poneki usamljeni glas otpora, sasvim nedovoljan i nemoćan. Bit će to doista dan u kojem će zbog obećane sigurnosti i komfora umrijeti sloboda. I povratka više neće biti.

29. studenoga 2011., br. 393

Oglas 29

REPUBLIKA HRVATSKA IZBORNO POVJERENSTVO III. IZBORNE JEDINICE KLASA: 013-01/11-01/1 URBROJ: 2186/1-01-11-1 Varaždin, 22. studeni 2011.

OGLAS O ODREĐIVANJU BIRAČKIH MJESTA NA KOJIMA ĆE GLASOVATI PRIVREMENO UPISANI BIRAČI S PODRUČJA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE U III. Izbornoj jedinici redoviti birački odbori provodit će glasovanje i za privremeno upisane birače izvan mjesta prebivališta iz drugih izbornih jedinica koji će glasovati za liste I. – XII. te za privremeno upisane birače izvan mjesta prebivališta unutar III. Izborne jedinice.

Glasovanje privremeno upisanih birača provodit će se na slijedećim redovitim biračkim mjestima: 1. BIRAČKO MJESTO broj 1 u Varaždinskim Toplicama - Zgrada Grada Varaždinskih Toplica, M. Tita 4, za privremeno upisane birače izvan mjesta prebivališta iz drugih izbornih jedinica te izvan prebivališta unutar III. izborne jedinice koji su upisani na području Grada Varaždinske Toplice.

2. BIRAČKO MJESTO broj 1. u Novom Marofu, u zgradi Kulturnog centra “I. Rabuzin” u ulici A. Mihanovića 3 (mala dvorana), na kojem će glasovati privremeno upisani birači izvan mjesta prebivališta iz drugih izbornih jedinica, koji su upisani na području Grada Novog Marofa i Općina: Breznički Hum, Breznica, Visoko i Ljubeščica.

3. BIRAČKO MJESTO broj. 1 u prostorijama Srednje škole u Ivancu – biralište I, za privremeno upisane birače izvan mjesta prebivališta iz drugih izbornih jedinica te izvan mjesta prebivališta unutar III. izborne jedinice koji su upisani na području Grada Ivanca.

4. BIRAČKO MJESTO broj 1. u Varaždinu, u prostorijama Gradske vijećnice, Trg kralja Tomislava 1 (dvorana prizemno – lijevo), za privremeno upisane birače izvan mjesta prebivališta iz drugih izbornih jedinica, a koji ne glasuju u Gradu Varaždinske Toplice na biračkom mjestu broj 1., Gradu Novom Marofu na biračkom mjestu broj 1 i u Gradu Ivancu na biračkom mjestu 1.

Na ovom biračkom mjestu glasuju i privremeni upisani birači izvan mjesta prebivališta unutar III. Izborne jedinice, koji su upisani na cijelom području Varaždinske županije, a koji ne glasuju u Gradu Ivancu, na biračkom mjestu 1 te u Gradu Varaždinske Toplice na biračkom mjestu broj 1.

PREDSJEDNIK Zlatko Lodeta

OBO BETTERMANN d.o.o. – članica grupacije OBO Bettermann GmbH objavljuje natječaj za elektrotehničara ili inženjera elektrotehnike (m/ž) za poziciju

TEHNIČKOG KOMERCIJALISTA Tražimo osobu za rad na području Republike Hrvatske.

Uvjeti su minimalno SSS elektrotehničke struke, aktivno poznavanje njemačkog i/ili engleskog jezika, dobro poznavanje rada na računalu (Microsoft Office) te sklonost timskom radu. Radno iskustvo je poželjno ali nije uvjet. Natječaj je otvoren 7 dana od dana objave.

Vaše zamolbe i životopise molimo pošaljite na:

OBO BETTERMANN d.o.o.

Gospodarska bb 42202 Trnovec Bartolovečki e-mail: segher.kresimir@obo.hr Tel. 042/ 215 792 Fax. 042/ 215 791 www.obo.hr

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

30 Kulturni obzor

U D-duru Fascinantna Sade Adu...

I

ako je iznikla na pop-sceni sredine osamdesetih, Sade i njen organski zvuk nikada se nisu posve uklapali u tadašnji dominantno sintetski i možda se u toj “otpornosti” na diktat trenutka krije dio tajDarko RUŠEC ne njezine dugovječprofesor gitare u nosti. S druge strane, Glazbenoj školi Varaždin njena kombinacija egzotike, sofisticiranosti i osobne karizme itekako asocira na eru u kojoj je stil barem jednako važan kao i glazba. Zato njen nastup ne ostavlja prostora za mnogo improvizacije; vrhunski vizualni dizajn donekle je pao u drugi plan samo u naglašeno ritmičnoj „Nothing Can Come Between Us“ koja je koncert iz područja pop-mekoće barem na koji trenutak pretvorila u gotovo tvrdi, ulični crossover funka i soula. Većinom je, dakako, bila riječ o profinjenom, jazziranom popu zbog kojega svjetska kritika nikada nije bila prenježna prema njoj. o zato je Sade, i nakon svih ovih godina, nježna prema svima ostalima.

Ono što je zajedljivim i potkupljivim recenzentima “glazba za modne piste”, njezinim obožavateljima predstavlja nenadmašno, najdubljim emocijama natopljeno blaženstvo i bezuvjetnu ljubav koju valja respektirati. Tijekom večeri rasplesana kantautorica se – u skladu s prirodom glazbe – ukazivala u različitim kombinacijama (stilizirano crno, potom bijela košulja i prsluk, kasnije elegantna bijela haljina, pa crveno...). Elegantno, otmjeno i sa stilom, Sade, pojačana osmeročlanim bendom, pred nešto manje od deset tisuća ljudi u zagrebačkoj Areni rijetko koga je ostavila ravnodušnim. iše od desetljeća prošlo je otkada je Sade posljednji put bila na turneji i s obzirom na to koliko često snima albume i odlazi na turneje, nije isključeno da smo je u Zagrebu mogli vidjeti prvi i posljednji put. ako u 52. godini života, Sade, kako glasom, plijeni i stasom. Elegantna, diskretno zavodljiva s dozom seksepila o kojem njezina vršnjakinja Madonna, recimo, može samo maštati. ila su to dva sata čiste romantike bez patetike.

29. studenoga 2011., br. 393

RAZGOVOR Beogradski dizajner Jovan Tarbuk o kazališnim pla

Oko u kojem je tr jednostavna i jaka J - Kazališni plakat život počinje kao reklama predstave, ali nastavlja živjeti kao umjetnič ogradskom Narodnom pozor ištu, to vam je stalni posao. Mislite da zbog toga jer proživite svoj radni dan među kazalištarcima imate prednost pred drugim dizajnerima čiji se rad naručuje izvana?

Ne mislim da je tako. Najbitnije stvari u ovom poslu su ideja i tehnika njihovog provođenja. Apsolutno je ne-

p

ročitam tekst, popričam s redateljem, posjetim probu i krenem u dizajniranje

N

V I

B

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Mladi beogradski dizajner Jovan Tarbuk Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Oko u kojem se umjesto zjenice nalazi trešnja. Trešnja ima i peteljku. To se oko nalazi u sredini bijelog plakata.

Bizarno. “Bizarno” je i naziv predstave za koju je opisani plakat izradio mladi beogradski dizajner Jovan Tarbuk i njime nedavno osvojio prvu nagradu na 2. Bijenalu kaza-

lišnog plakata u Varaždinu.

Povodom toga s njim smo i porazgovarali...

Kompjutor u kazalištu Kad su vidjeli vaš plakat za “Bizarno”, članovi žirija jednoglasno su odlučili da baš vama treba pripasti prva nagrada.

No u bijenale je uvršteno još 6 vaših plakata. Što mislite, zašto je baš “Bizarno” pobi-

bitno jeste li u kazalištu, kod kuće ili na plaži. Svoj radni dan provodim za kompjutorom, samo je slučajnost što je on u teatru.

Je li uobičajena praksa u Srbiji da svako kazalište ima svog grafičkog dizajnera ili to ipak može samo Beograd?

Mislim da svako kazalište koje drži do sebe treba imati svog grafičkog dizajnera, ili više njih. Ne treba na to gledati kao luksuz, već kao osnovnu potrebu. Goran Merkaš je također godinama radio za HNK u Varaždinu, i to je sasvim normalno.

Kako kod vas ide taj proces izrade plakata? Na temeo k a lju samog naziva predsv e stave rodi se ideja ili t š i l a z a k pak nakon čitanja o d i ž r ili ipak nema koje d a imati teksta, pravila? eb r t e b Uv ijek pro č itam g se fičko tekst drame koju rajedilo? og gra ra v s dim, posjetim probu, Prete dizajn popričam s redateljem, postavi tek onda kreće vizualna ljam da ih realizacija. Ideja nastane kao je osvojila jednostavnost poruke i jaka spoj svih dojmova tijekom ta individualna vizija društvene tri procesa, a morate proći stvarnosti. U svom radu tru- sva tri ako mislite uspjeti u dim se ispratiti problematiku što boljoj vizualnoj adaptaciji. suvremenog umjetničkog Tekst svatko doživljava na svoj način, tako da ga nije dovoljizraza.

Već 8 godina radite u be- no samo pročitati. Na probi

BROJ Godišnje izradi do dvadeset plakata, a kaže da je najvažnija ideja

Izradio jedan od 200 najboljih logotipa Tarbuk je, uz to što je grafički dizajner, i arheolog. Ovaj 31-godišnjak nije slučajno završio u kazalištu. - Pored moje žene, moje dvije ljubavi su povijest i umjetnost. Morao sam se okušati u obje, inače bih se uvijek kajao. U teatar sam došao zato što je to jedi-

no mjesto gdje dizajn dotiče granicu s umjetnošću i gdje se mogu vizualno izraziti, na način na koji na bilboardu ili oglasu nikad ne bih mogao – objašnjava. Osim što je dobio nagradu za kazališne plakate na varaždinskom Bijenalu, ali i na izložbama i

festivalima u Srbiji, jedan je njegov komercijalni logotip proglašen među najboljima u svijetu. - Radi se o međunarodnom natjecanju „Hiiibrand“ za najbolji logotip u 2010. godini, organiziranom u Kini. Iza njega stoji magazin New Graphic, koji se

bavi modernom vizualnom komunikacijom. Logotip koji sam napravio za club Easy bio je izabran u 200 finalista, od 4000 sudionika iz cijelog svijeta. Svi radovi koji su bili u finalu, sada su dio izložbe koja putuje po Aziji - objasnio je.

Kulturni obzor 31

29. studenoga 2011., br. 393

akatima koji osvajaju nagrade

rešnja, a poruka

IN MEMORIAM Preminuo akademik Miroslav Šicel

Život posvetio književnosti U noći s četvrtka na petak u Zagrebu je u 86. godini života preminuo akademik Miroslav Šicel. Rođeni Varaždinac svoj život posvetio je književnosti. Radio je kao šef Katedre za noviju hrvatsku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 1983. postao je članom suradnikom HAZU-a (tadašnjeg JAZU-a), a 1996. njezinim redovitim članom.

Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. 2005. dodijeljena mu je Nagrada za životno djelo Grada Varaždina.

U intervjuu koji je dao Regionalnom tjedniku prije mjesec dana rekao je da mu je sasvim razumljivo da je Varaždin danas drugačiji od onog kakvog pamti iz djetinjstva i mladosti. Varaždin će pamtiti njega.

ĝWR ĴLWDWL"

Zima i druidi

Miroslav Šicel

čko djelo koje ostaje dugo nakon predstave vidite kako će publika doživjeti tekst, i na kraju u razgovoru s redateljem vidite kako ga i on osobno doživljava. Kad uspijete spojiti sva 3 iskustva u jasnu sliku, napravili ste dobar plakat.

Reklama i plakat Radili ste i komercijalne oglase, billboarde i slično.

Zapravo, i kazališni plakat je oglas. I dok reklama nikad neće biti umjetnost, kazališni plakat to je. Smatrate li se umjetnikom?

Naravno, ovo je posebna vrsta umjetnosti, koja počinje život kao reklama, promovirajući predstavu, a nastavlja živjeti kao umjetničko djelo koje ostaje dugo i nakon same predstave. Može se reći da je plakat umjetničko djelo s namjenom. Što sad imate u planu?

Planiram sredinom sljedeće godine finalizirati svoju prvu samostalnu izložbu u Beogradu, na kojoj će biti predstavljeni plakati rađeni u zadnjih nekoliko godina.

Plakati s Bijenala Željki Skledar, pedagoginji iz Zaprešića, ovo je četvrta zbirka pjesama

NAGRADA Katarina Patačić za Željku Skledar

“Mam rada” najbolja zbirka na kajkavskom

D av i d B e n i o f f, G r a d lopova, Znanje, Zagreb, siječanj 2011.

Ovo već miriše na veliku književnost. Iako se pomalo skrio u mnoštvu privlačnih naslova „knjiga dostupnih svima“, riječ je o blistavom romanu koji prati neočekivanu misiju dvojice mladića iz opsjednutog Lenjingrada diljem ratnom apokalipsom opustošene Rusije. Suptilnošću kakva nedostaje recimo jednom Houllebecqu, Benioff naizmjence niže prizore br ut alnih s trahot a, ali i apsurdno duhovitih s i t u a c i j a . R u s k i l i ko v i po običaju su strahoviti brbljavci, grubi u svojoj dobroti i budalasti u svojoj okrutnosti. U najboljoj tradiciji Gogolja i Bulgakova! Tko bi rekao da autor, iako jest ruskih korijena, uopće nije Rus, nego rođeni Amerikanac. Štoviše – scenarist je „Troje“ i „Wolverinea“.

Na natječaj kojim se želi afirmirati kajkavska književnost i pjesništvo, ove se godine javilo pet autora Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

no” za predstavu “Bizar Nagrađeni plakat

Za predstavu “He da Gabler”

Katarina Patačić (1745 -1811) bila je autorica suptilnih kajkavskih stihova.

Njezino ime nosi nagrada koju su po 11. put autoru koji piše na kajkavskom dodijelili Varaždinsko književno društvo i Matica hrvatska.

Ove godine “Katarina Patačić” otišla je u Zaprešić, osvojila ju je pedagoginja i pjesnikinja Željka Skledar.

Njez inu zbirku “Mam rada” Barica Pahić, Ivanka Kunić i Ernest Fišer, koji su činili stručno povjerenstvo, proglasili su najboljom. Nismo imali lak zadatak.

Uz nagrađenu zbirku na natječaj je stigla još jedna zbirka te tri romana. Svi su bili zanimljivi, visoke umjetničke kvalitete – rekla je Kunić na dodjeli u utorak u varaždinskoj knjižnici.

Zanimljiv naziv

izori egzekucije” Za predstavu “Pr

Skledar ovo nije pr va zbirka. Kajkavskom lirikom pedagoginja se bavi već 11 godina i iza sebe ima već tri zbirke.

- Naziv “Mam rada” izabrala sam jer je zanimljiv i sa stajališta sintakse. Njega

Žiri tvrdi da je imao tešku zadaću

baš i ne možete prevesti na standardni jezik. Knjigu sam podijelila na nekoliko cjelina, na zaprešćankice, mudrovkice, šalivkice, pobožnice i kresničkice. Velik

!

nagradom se želi reafrirmirati kajkavska književnost i pjesništvo

broj pjesama vezan je uz prošlost, moja sjećanja, ali ipak neke su pjesme aktualne. Pošto baš ne volim pisa-

ti o sebi, umjesto biografije napisala sam kratki esej na kajkavskom – ispričala nam je dobitnica nagrade.

Uz to što je Skledar podijelila svoju zbirku na tematske cjeline, Pahić je pohvalila i grafičko uređenje zbirke. - Pjesme prate stare crno-bijele fotografije što stvara ugođaj nepatvorenog života – dodala je Pahić.

Nagrada Katarina Patačić nije novčana. Skledar je uz priznanje primila sliku varaždinske umjetnice Silvije Benković. Nagradom se želi reafrirmirati kajkavska književnost i pjesništvo.

Barbara Erskine, Naslijeđe vremena, Naklada Ljevak, Zagreb, mjesec Barbara Erskine doista zna pisati. Petsto stranica normalnih rečenica, nepogrešivo vođene radnje i razmjerno z animljive povijesno-istraživačke priče o anglikanskoj svećenici koja se u Glastonburyju susreće s duhov ima prošlost i i otkriva nevjerojatne tajne vlastite, ali i one poganske, druidske vjere. Utemeljen na predajama stare Engleske, koje su zapravo intrigantnije od pomodnih konstrukcija o svetoj krvi i svetom gralu, „Naslijeđe vremena“ je fin, pristojan roman, baš onako – engleski. Čak je i malko beskrvan, nekako previše uglađen, kao da se autorica odviše trudi da se ne zamjeri ni neopoganima niti kršćanima (koje, eto, povezuje jedna velika osoba – pogodite koja). A možda to nije ni loše.

'HQLV 3HULĴLIJ

32 Duplerica

29. studenoga 2011., br. 393

FESTIVAL Pučki teatar oživio m

Kaj i smije J Predstave nisu samo za kazalište. “Ide Reg

polako tonuo u zaborav

GRADSKI PUHAČKI ORKESTAR HRVATSKIH ŽELJEZNICA

Svi su ih se odrekli J Iako većina misli da sviraju samo na sprovodima, varaždinski puhači iznenadili su publiku čak i Sinatrom Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

već skoro dva desetljeća. Koliko su svestrani, dokazali su - Puno se toga kroz godine i pred brojnim Varaždinkama promijenilo, ali ljubav prema i Varaždincima. ovome ostala je uvijek ista - riječi su najstarijeg člana Sretan osamdeseti Gradskog puhačkog orkestra Puhački orkestar Hrvatskih Hrvatskih željeznica Varaž- željeznica postoji još od 1931. din. U orkestru je od davne godine kada je djelovao pod 1976. godine, a “s guštom” nazivom Željeznička glazje zasvirao i na još jednom ba Varaždin. 1949. godine koncertu u nizu održanom u djelatnost je bila proširena subotu u varaždinskom kaza- utemeljivanjem KUD-a željelištu. Prepuna velika dvorana zničara “Ivo Mikac”, a prije 11 kazališta, a na repertoaru sve godina orkestar je preuzeo od Sinatre do skladbi spe- i ulogu Gradskog puhačkog cijalno pisanih za puhačorkestra. Kroz sve te goke orkestre. Iako je dine svoj su trud većini asocijacija potvrdili brojDobro na spomen punim uspješnim u hača sprovod, nastupima i se slaž svih a ovaj orkestar ih im i nagradama đ o k la ia d o k az a o j e te kont i Najm acija. , da su njihonuiranom gener ovnoškolac ve izvedbe aktivnosn o i je više od toga. š ću. – Što ajstarij n a Uspješnim se kvalitete vljenik tiče, koncertom jako smo umiro proslavili su tako dobr i. Imamo uspješnijih osamdestalan kostur sviset godina rada i pokazali rača koji prelazi broj od kako ih ni sve to vrijeme nije nekoliko desetaka i dobro uspjelo pregaziti. Četrdese- funkcioniramo. To potvrđutak članova orkestra još uvi- ju i nagrade koje osvajamo jek entuzijastično radi. Djelić – dodao je Navoj. Posljedtoga prenijeli su i na publiku nji uspjeh postigli su tako te zaslužili velik pljesak. Svi- nedavno u Novom Vino ramo sve, za vjenčanja i spro- dolskom gdje su na smotri vode - rekao je u šali dirigent osvojili prvo mjesto. Ovim orkestra Darko Navoj, inače i svečanim povodom najavili profesor trube na Glazbenoj su kako takvim tempom naškoli, koji ovaj orkestar vodi mjeravaju raditi i dalje.

Osamdeset im je godina Unatoč uspjesima koje postižu na brojnim smotrama, priča o njihovom postojanju ima i tamnu stranu. - U neljudskim uvjetima postižemo vrhunske rezultate. Pogledajte samo u kako lošim uvjetima radimo. Svi nas se odriču, a svi nas trebaju – naglasio je Navoj te ponovo ukazao na probleme

s kojima se susreću.

To je, naravno, financijska strana. - Nekad se radilo u boljim uvjetima, putovalo... Sad već godinama nismo nigdje bili na turneji jer se nema novca.

Stanje nikad nije bilo lošije – potužio se na nedostatak novca i prostorije u derutnom stanju u kojima puhači rade.

Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Dvadesetak predstava na sedam lokacija održalo se

u subotu u sklopu Festivala pučkog teatra „Ide Rega preko brega“. Broj posjetitelja bio je puno veći, a u dvora-

Duplerica 33

29. studenoga 2011., br. 393

male sredine naše županije

eh u teatru ga preko brega” promovira teatar koji je

DOZNAJEMO Djevojke ne čekaju prinčeve nego vampire

nama se tražilo mjesto više.

Time je ovaj festival ponovo dokazao da je, unatoč nula kuna budžeta, jedan hvalevrijedan i sve popularniji projekt. Predstave koje su za ovu priliku pripremila brojna kulturno-umjetnička društva i udruge bile su uistinu šarene tematike, a ono po čemu su posebne je i kajkavsko narječje na kojem su pisane.

Već dvadeset godina bavimo se dramskim amaterizmom, a sudionici ovog festivala bili smo od samog početka. Svake je godine dosad bio bogat program, no ove godine je još bolji – rekla je Štefanija Jambrošić, predsjednica Društva žena Donji Kraljevec. Ove godine nastupile su s predstavom „Krivi broj“ u Svibovcu Podravskom. Da su na tom području već prave profesionalke, potvrdila je publika. Izazvale

su svojim igrokazom pravu navalu smijeha kod svih generacija. Osim u Svibovcu, predstave su se održavale u još četiri općine (Bednja, Petrijanec, Breznički Hum i Donja Voća) te dva grada (Novi Marof i Lepoglava), a sudjelovale su tri županije (Varaždinska, Međimurska i Krapinsko-zagorska).

Same pohvale Sve je počelo 2007. godine u Bednji kada su se predstave odvijale na tri lokacije.

Danas je festival proširen. U sredinama gdje se održava, on je pravi hit i predstavlja jedan od rijetkih kvalitetnih sadržaja koji se nude u njima.

Broj ljudi koji dolaze na predstave dokazuje kako takvih manifestacija, koje oživljavaju male sredine i čuvaju tradiciju, treba još i više.

Nekima Sumrak, a nekima mrak na oči J Sumrak saga najgledaniji je film u kinima u posljednjih nekoliko godina. Nisu svi samo ludi za filmom. Vampirizam postaje stil života Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Sumrak saga postala je više od filma. Postala je bizaran tinejdžerski trend nad kojim se zgražaju mnogi diljem svijeta. Već nekoliko godina, od kada je na police knjižnica došla knjiga, a zatim i film, i hrvatski klinci poludjeli su za vampirima.

Nedavno su dobili i novi materijal - Praskozorje - te kinematografi ponovo trljaju zadovoljno ruke.

Ljubavna pr iča između Edwarda i Belle postala je nezaobilazan dio razgovora, a na nju se tope brojna srdašca diljem svijeta. Dobri stari heroji iz podzemlja koje smo gledali devedesetih u Intervjuu s vampirom otišli su u zaborav.

Vampirizam Nastavci ove “trakavice” doveli su do najboljih kino otvaranja u posljednjih sedam godina. Svi su ludi u razredu za Sumrakom.

Naravno da se neki i oblače u skladu s tim, to je taj “vampirski look” – pojasnila je jedna

14-godišnjakinja iz Varaždina.

Upravo takve “vampirske” kolekcije vrebaju iz svih časopisa za mlade, a modni stilisti savjetuju kako izgledati kao Bella.

Jedna od popularnijih igrica na internetu ne zaobilazi, naravno, tu te m a t i k u .

Pozvani ste na tulum povodom izlaska novog f i l m a Sumrak sage i na igr icama koje se nude možete svoje lutke oblačiti u vampirskom stilu.

se grizu do krvi.

- Nije mi jasan taj trend.

Pogledala sam dva dijela Sage i nisam oduševUmjesto prinčeva ljena. Nije mi Osim toga, postoje brojjasno ne stranice za fanove i š to s v i tematske zabave koje vide u okupljaju zaljubljenike u tome i zamlade zgodne vampire. što su mlaI dok je u Hrdi toliko vatskoj ludiludi za tom lo toliko Sve s a p u ni co m zahvatilo e djevojk su – ko m e n t i mlade e n e rala je jedna da se u lj b zalju njavog Varaždinka fenomen kino na u d e lj Sumrak sage. dan proub da U n a to č to m e š to jekcija ne Edwar mnogima nije jasno u može ući, čemu je čar ovih blijedih u Americi teen vampira, činjenica je – su otišli korak mladi su jednostavno ludi za dalje.

Malodobna djeca opsjed- tim, a karte za novi dio Sage nuta Sumrak sagom umi- trebate potražiti i nekoliko šljaju čak da su vampiri te dana unaprijed.

Tako i djeca mogu pratiti ovo “najveće vjenčanje” godine.

34 Putopis

29. studenoga 2011., br. 393

PUTOPIS Varaždinac Kristijan Petrović posjetio mistični dio Rumunjske - Transilvaniju (2)

Druželjubivi Rumunji J Noćni je život poprilično bogat i možete birati između lokalnih birtija u kojima ćete slušati rumunjske narodne, nerijetko

uživo izvođene pjesme domaćeg romskog sastava

Sibiu - glavni gradski trg Piše: KRISTIJAN PETROVIĆ

Prespavavši u gradu Sibiu, koji se, zahvaljujući saskom stanovništvu, zove još i Hremannstadt, doputovao sam u turističku meku za svakog koji je željan čuti dobru povijesnu, ali i mističnu priču. Došao sam u rodno mjesto grofa Drakule – Sigishoaru, u kojem se još uvijek nalazi njegova rodna kuća. Samo mjesto još uvijek odaje atmosferu prošlosti, čemu svakako pridonose trošne kuće i veliki dvorac koji se nalazi u neposrednoj blizini rodne kuće, koja je za

Autor putopisa s lubanjom

razliku od ostalih neukusno obojana u žuto. Vjerojatno kako bi se lakše našla.

Puno dvoraca Sam centar Sigishoare prepun je trgovina u kojima možete kupiti gotovo sve proizvode koje krasi motiv grofa. Nakon Sigishoare, naša je grupa otputovala u Brasov, koji je, bez obzira na to što se nalazi u Rumunjskoj, jedan od najrazvijenijih u državi, zahvaljujući i skijaškom turizmu na obližnjim planinama.

Nakon Brasova, put nas je doveo u dvorac koji Rumunji

dvorac Causescu doveo i Gadafija, Arafata i mnoge Ukratko, Transilvanija itekako ima što za ponuditi onima druge. Transilvaželjnim pravog avanturizma koji se, među ostalim, sastoji n i j s ke g r a d o v e od druženja s lokalnim stanovništvom, koje će vam drage krase upravo ovavolje i uz koju čašicu viška ispričati sve što želite znati o kvi dvorci i gotičvampirima, ali i grofu Drakuli, s čijim su životom, djelima ka arhitektura i i osvajanjima dobro upoznati. Možete se šunjati po starim zbilja se ima što utvrdama i dvorcima, posjetiti brojne katedrale i pritom vidjeti. Obožapotrošiti malo novca. Zahvaljujući sve većoj otvorenosti vatelji sunca i ove zemlje Europske unije prema ostalim državama, ni toplog vremena Transilvanija neće ostati izuzetak, ta regija kojoj, čini se, vjerojatno neće u pomoć opet priskače grof Drakula kao turistički mamac, doći na svoje s ali i vodič kroz zemlju iza šume... rvina obzirom na to Ko ije at M adi - otac da u TransilvaJanosz Huny najvi- niji ljeta traju kraće, a česte pjesme domaćeg romskog sam ja bio u ovom ću tekstu izostaviti. Recimo samo še reklamiraju kao Dra- su kiše i tmurno vrijeme, što sastava, a u gradu se nađe kako se na tim lokacijakulin dvorac, i to onaj u kojem samo daje na atmosferi regije i diskoteka koja se relativno ma može upoznati je on živio. To nije točno, ali poznate po vampirima. Ljudi snalazi po pitanju svjetskih pravi način života noviteta. Opis tzv. ugostibrojnim turistima to nimalo su iznimno družeu Transilvaniji. teljskih objekata u kojima ne smeta. Naime, na stijeni ljubiv i, čemu visokoj 60 metara nalazi se mnogo pr ie Bran, dvorac koji je sagrađen donosi cujvanijsk u 14. st. i koji nije mogao ima- ka, njihova transil krase e ti nikakve veze s grofom, iako šljivovica, v grado gotička se u njegovom muzejskom koja se čei dijelu nalaze brojni artefakti sto konzudvorci ktura iz tog i kasnijih razdoblja. Na mira. Ovdje arhite samom kraju našeg putova- možete kupiti nja, bio sam i u dvorcu Peles sve i to po vrlo u mjestu Sinaiju, koji još zovu povoljnim cijenama. i biserom Karpata, a koji je, Noćni je život popr ilično među ostalim, za vrijeme bogat i možete birati između komunizma služio kao ek- lokalnih birtija u kojima ćete skluzivna rezidencija visokih slušati rumunjske narodne, stranih državnika. U taj je ner ijetko uživo izvođene Dvorac grofa Drakule

Avantura za malo novca

Rodna kuća Vlada Drakule

Katedrala u Sibiu

29. studenoga 2011., br. 393

“

Svi zaposlenici i igrači dobili su akontacije u visini oko dvije plaće, a treneri u Školi dobivaju plaću redovno.” Zlatko Ivanković, direktor NK Varaždina

Sport sport@regionalni.com

!

Sport

Sport 35

Alen Runac, predsjednik HK Vindija, jednoglasno je izabran za izbornika seniorske hrvatske hrvačke reprezentacije

STOLNI TENIS Petra Petek nastupila na juniorskom SP-u

Dobar rezultat J Ekipno 13. mjesto u Bahreinu, a pojedinačno i u paru s Ivanom Tubikanec, Petra Petek izgubila je nakon prolaska grupe

Lokosi bolji od Varaždina

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

lika nastupa za seniorsku reprezentaciju. Krajem ožujka Od 13. do 21. studenog 2012. je SP u Dortmundu. Trevaraždinska stolnotenisačica ner Cegnar je rekao da imam Petra Petek sudjelovala je na priliku izboriti se za nastup.

Pripreme počinju krajem proSP-u za juniore u Bahreinu.

- U ekipnom dijelu natje- sinca, a tko će od mlađih na canja naša reprezentacija SP, odlučit će najvjerojatnije zauzela je 13. mjesto - rekla turniri krajem veljače između nas četiri, pet. je Petra.

Kakva je situacija u matičnom klubu STK Varaždin?

Zadovoljstvo Tr e n u t n o s m o Sve u svemu, to je druge u Super dobar rezultat, ali m e j ligi, a Bojana moglo je biti i boKra .

2 1 0 lje. Izgubili smo jka 2 orke Poljak i ja u ž o smo najbou osmini finala a seni lji par lige. od Njemačke je SP z Petek se S nama u 3:2. Među a r t e e P ć i tim, bilo je i kako za prvoj ekia d a n pi je i Anja poznatih ekisto ti mje Novak. Do pa koje se nisu izbori rtmund kraja godine niti plasirale na Do imamo još tri SP. Mi smo zadokola. Prije tri tjedvoljne i naš trener na dobili smo ekipu Cegnar je zadovoljan. U pojedinačnom dijelu ja sam koja konkurira za drugo mjeprošla grupu, a zatim sam sto TIS s 4:3, čime smo možda izgubila u prvom kolu od cure i potvrdile drugo mjesto.

Saša Suhodolčan, trener iz Hong Konga s 4:2. U paru sam igrala s Ivanom Tubika- STK Varaždin komentira ovonec i također smo izgubile godišnje rezultate: “Veliki u prvom kolu od para iz Tai posao smo napravili i kada Peha. Praktički smo sve nale- smo dobili ekipu iz Pule i, po tjele na Azijke. Nismo imale meni, uz Mladost najkvalitetsreće sa ždrijebom, ali nema niju ekipu - zagrebački TIS. U veze. Zadovoljne smo. Na SP tim susretima su se istaknule smo otišle kao treća najbolja Bojana Poljak i Petra Petek. ekipa u Europi, a ostavile Nakon desetak dana bit će smo iza sebe i respektabilne sve jasnije na prvenstvenoj reprezentacije kao što su, na ljestvici.

Tada je pauza pa slijedi primjer, Poljska i Mađarska.

Kako je bilo organizirano nastavak na proljeće, ali ja vjerujem da smo mi već sada prvenstvo?

Bilo je dobro organizirano. izborili play off odnosno plaIpak, ne vidi se to svaki dan. sman u prve četiri ekipe koje onda razigravaju za konačni Ja sam zadovoljna. Članica si i seniorske re- plasman. Plan je ući u play prezentacije, kakvi su tu off barem s treće pozicije jer onda izbjegavamo Mladost, planovi?

Prvu sam godinu seniorka koja je objektivno ove sezone tako da mi je pružena pri- najjača.

U prvom susretu 16. kola 1.

HNL-a Varaždin je izgubio na gostovanju u Zagrebu od ekipe Lokomotive s 1:0. Čak 13. poraz Varaždincima donio je Marcelo u 49. minuti.

U sljedećem kolu Varaždin dočekuje ekipu Šibenika, u subotu 3. prosinca s početkom u 15 sati, kada će

Povratak na začelje Varaždinski odbojkaši OK Varaždin Volley izgubili su susret 8. kola 1. A lige protiv ekipe MOK Mursa Pan 0:3 (16:25, 26:28, 17:25). Varaždinci se ponovo nalaze na 14., posljednjem mjestu prvenstvene ljestvice, s 4 osvojena boda, koliko imaju i ekipe Zadra i Šibenika. Za Varaždince slijedi gostovanje u Vukovaru kod istoimene ekipe, koja se nalazi na sredini prvenstvene ljestvice, na osmom mjestu, s 10 osvojenih bodova.

Pozivanje na Memorijal

Petra Petek očekuje dobre rezultate i u seniorskoj konkurenciji

Petrine važne pobjede Saša Suhodolčan, trener STK Varaždin i Petre Petek, ovako objašnjava ovogodišnji klupski plan: “Plan je ući u play off. Sastav nam je malo promijenjen jer je otišla Ivana Knežević, a nema niti Anje Ivanuše, koja je otišla studirati u Zagreb na Kineziološki fakultet.

Iz Šenkovca nam se pridružila Anja Novak, koja igra

na trećoj poziciji i svoju ulogu igra korektno. Prva igračica je Bojana Poljak, koja radi i živi u Varaždinu, i Petra Petek, koja je nešto mlađa i tek je ovu sezonu seniorka, ali već igra zapaženu ulogu. U Zagrebu je dobila u bitnom meču s TIS-om Sunčicu Vugrinec i Natašu Steljić, koje su respektabilne prvoligaške igračice.”

PROJEKT Sportska društvena mreža namijenjena varaždinskim sportašima

Jedinstveni “Klikni za sport” U čet vr tak star ta pr va Sportska društvena mreža u Hrvatskoj, internetski portal koji će uređivati i dopunjavati vijestima i zanimljivostima sami sportaši i drugi članovi klubova. Nositelj projekta je Zajednica sportskih udruga Grada Varaždina, a stranica će se nalaziti na adresi www. sport-varazdin.com. - Uvjereni smo da će to biti mjesto zajedničkog okupljanja svih onih koji su aktivni sportaši,

koji vole sport i bliski su varaždinskom sportu - najavljuje predsjednik ZSZGV-a Goran Vučetić.

Ponuđena je široka paleta sportskih područja - sportske vijesti, rezultati, novosti i informacije iz Zajednice spor tsk ih udruga grada Varaždina, školski spor t, rekreacija, sport osoba s posebnim potrebama, povijest varaždinskog sporta, virtualni muzej varaždinskog

Varaždinci ponovo pokušati doći do bodova u najelitnijem nogometnom natjecanju kod nas.

Do tada su i dalje na posljednjem mjestu prvenstvene ljestvice s 5 osvojenih bodova, a ispred Varaždina su Karlovac, Lučko i Šibenik s po 14 bodova.

sporta, sportska medicina, sportska literatura, zanimljive sportske kolumne i još više od rečenog, sve na istoj jedinstvenoj adresi. Moto akcije je “Klikni za sport”, a cilj je privući što više članova velike sportske obitelji kao suradnika ili kao čitatelja. Svečano predstavljanje Sportske društvene mreže je u četrtak 1. prosinca u Caffe baru Sloboda, na SC-u Sloboda s početkom u 18 sati.

Ronald Ređep, dopredsjednik Stolnoteniskog saveza Varaždinske županije, izrazio je nezadovoljsto nepozivanjem službenih predstavnika iz županijskog saveza na Memorijal Mirko Abramovic, koji je bio u organizaciji općinskog saveza od njegovih prvih izdanja.

- Također bih htio napomenuti da je nekim klubovima s područja Varaždinske županije uredno naplaćena prijavnina iako je bio dogovor da se ne naplaćuje - dodao je Ređep.

36 Sport

29. studenoga 2011., br. 393

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Povijest se ponavlja K N

ako tradicija može pomoći sportašima i sportskim klubovima u ovom trenutku kada je bitno održati i preživjeti do nekih boljih vremena? ajveći dio financiranja u ovom trenutku stiže od lokalne samouprave. Suma se kreće za bolje organizirane klubove od oko 70 posto dok od sponzora i vlastitih prihoda prikupe ostalih 30 posto. Kod manje organiziranih klubova ili manje atraktivnih sportova iznos financiranja od lokalne samouprave penje se i do 100 posto. Drugim riječima, prema trenutnim globalnim i lokalnim ekonomskim kretanjima iznos financiranja od lokalne samouprave će se polagano ali sigurno smanjivati. U nekim područjima će se i brzo smanjivati. To znači da klubovi mogu, kao sigurnu činjenicu očekivati samo manje sredstava u svoju blagajnu. Kako već sada neki jedva preživljavaju, neophodna je nova reorganizacija. Smanjenje primanja upravi i igračima, smanjenje troškova natjecanja i prijevoza te ostalih troškova. Mogućnosti su silazak u niže lige i što više amaterizirati momčad i upravu kako bi se uopće i dočekao dan kada će se ponovo moći malo više trošiti u ovom segmentu. Upravo ovdje može pomoći tradicija, odnosno razgovor sa starijim članovima kluba koji su već preživjeli takva vremena. Naime, sport je prije bio u većem dijelu amaterski. Nagrade bi bile u vidu večere poslije utakmice ili u sportskoj opremi. A težište se stavljalo na ljubav prema sportu i nadmetanju. Slušanje priča iz tog doba zasigurno bi pomoglo današnjim sportašima i sportskim djelatnicima. Više se ne može očekivati da će svi sportaši i sportski djelatnici moći živjeti od sporta, ali da će im se barem malo popraviti kućni budžet i raspoloženje, to već da. Zato je dobro da se još uvijek okupljaju veterani i pričaju priče iz prošlosti jer nove generacije puno toga vide samo kroz brojke na računu. Dobro je što se sada svi silom prilika okreću sportskim školama jer ukoliko zastane rad u sportskih školama i nestane podmlatka teško će se koji klub oporaviti tako brzo. Zato je dobro u ovom trenutku okrenuti se malo prema prošlosti, završiti škole i ostaviti rezervno zaposlenje na “stand by”.

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 30.11.2011.

- mala dvorana – rukometna utakmica ŽRK Koka – ŽRK Virovitica s početkom u 18,30 sati 01.- 02.12.2011.

- velika dvorana – proslava 65. godina tvrtke Zagorje Tehnobeton d.d.

01.12.2011.

- kuglana – kuglačka utakmica KK Cesta – KK Prosvjetar s početkom u 18,00 sati, 03.12.2011.

- kuglana – kuglačke utakmice Turnira grada Varaždina s početkom u 10,00 sati - kuglačka utakmica KK Lepoglava – KK Graničar Picok s početkom u 18,00 sati 04.12.2011.

- kuglana - kuglačka utakmica KK Varteks – KK Ivančica s početkom u 18,00 sati

Ovogodišnja seniorska postava HK Vindija

HRVANJE Uspješno ocijenjena sezona HK Vindija

Ulaganje u mlade J Klub koji je uvijek uživao simpatije u varaždinskim sportskim krugovima Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Održana je godišnja izvještajna skupština Hrvačkog kluba Vindija na kojoj su prezentirani sportski i financijski rezultati kluba kao i ostale aktivnosti koje se provode.

Tradicija Skupština je počela jednom zanimljivosti koju je pročitao predsjednik kluba Alen Runca, a napisana je u dnevnom tisku prije više od četrdesetak godina. Riječ je o važnoj rukometnoj utakmici u kojoj su Varaždinci igrali protiv ekip e B osn e.

“Utakmica u Varaždinu protiv Bosne izgubljena je prvenstveno zbog slabe igre domaćih s 12:13. Međutim, sav gnjev gledateljstva pao je na suca Aleksandra Vukičevića iz Beograda. On

je uistinu sudio s dosta grešaka na obje strane i nije bio krivac poraza domaće ekipe. Zbog incidenta kada je jedan dio ogorčenih gledatelja htio napasti suca, igralište Slobode je suspendirano. Zanimljiva je tu uloga koju su odigrali hrvači Varteksa. Tajnik podsaveza Petanjek zamolio je hrvače i trenera Ladislava Bakšaja neka on sa svojim dečkima koji su bili na okupu u gledalištu preuzmu zaštitu suca jer nas inače čeka teška kazna. Popularni Laci odmah je okupio svoje hrvače i oni su kao ralica očistili krug oko suca i otpratili ga u svlačionicu.

Sportska javnost Varaždina oštro je osudila takvo ponašanje gledatelja.”

- Ovim tekstom želim naglasiti našu tradiciju u gradu i simpatije koje smo uvijek uživali u sportskim krugovima - naglasio je predsjednik Runac pozdravivši veterane koji su prisustvo-

U dinu a r a V ž vi klubo bog daju z propa anizacije i rg loše o vođenja lošeg

Aktivni i u HHS-u - Mi smo u okviru varaždinskog sporta svrstani u sam vrh i tu namjeravamo i ostati - izjavio je na skupštini HK Vindija predsjednik Alen Runac. - Osim toga, naša uloga u nacionalnom savezu isto nije mala. Treba istaknuti da sam ja dopredsjednik saveza i član IO HHS-a, sudjelujem u radu strukovne komisije, a naš trener Pero Panić je predvali skupštini i dodao kako bez sjajne prošlosti neće biti niti uspješne budućnosti. - Međutim, svi smo svjesni situacije u gradu, državi i sportu općenito pa zbog loše financijske situacije teško je da rezultati mogu biti blistavi. U Varaždinu pak klubovi propadaju zbog loše organizacije i lošeg vođenja.

Godinama se ulaže u njih, a oni su zapravo bunar bez dna. Svi smo tome svjedoci i to treba priznati. Nama je također teško.

Teško je i gospodarstvenicima

sjednik Udruge hrvačkih trenera, član strukovne komisije, zamjenik je trenera seniorske reprezentacije.

Rijetko koja odluka na državnom nivou donosi se bez našeg mišljenja pa i bez naših sugestija, koje mi, naravno, dajemo za dobrobit hrvatskog hrvanja. Strategiju razvoja i dalje ćemo bazirati na radu s mladima.

- naglasio je Runac. koje mi onda još tražimo da nam priskoče u pomoć. Zato zahvaljujemo još jednom našem generalnom sponzoru, ali i svim sponzorima koji su priskočili kada nam je bilo najteže i koji nam i dalje pomažu - naglasio je Runac.

Na skupštini su proglašeni i najbolji mladi hrvači, a prije uzorno organizirane i vođene skupštine okupljenim hrvačima obratio se i predsjednik Zajednice sportskih udruga grada Varaždina Goran Vučetić.

SPORTSKI PLES Međunarodno plesno natjecanje Plesnog kluba Harmony Varaždin održat će se ove godine u sportskoj dvorani u Osnovne škole Petrijanec.

Veliki plesni događaj prepoznala je i Općina Petrijanec, koja je generalni sponzor turnira.

Turnir će se održati u

Veliki plesni događaj u

subotu 3. prosinca a počinje od jutarnjih sati dok su finalna, najatraktivnija natjecanja na rasporedu od 18 sati.

Očekuje se dolazak oko 200 plesnih parova iz Hrvatske i susjednih zemalja, Slovenije, Bosne i hercegovine, Austrije i Italije.

Natjecanja su u standardnim i latinoameričkim Petrijancu plesovima za sve uzrasne kategor ije,

tako polufinala počinju već od 9 sati.

Kao gosti nastupaju najmlađi varaždinski plesači, podmladak Plesne škole Harmony i Zumboline, a kao gost iznenađenja najavljen je Mišo Cigoj, višestruki prvak svijeta u kombinaciji čak deset plesova.

Ovaj veliki plesni spektakl poklon je mještanima općine Petrijanec za nadolazeće blagdane od osnovne škole i Općine.

Sport 37

29. studenoga 2011., br. 393

BORILAČKI SPEKTAKL Finale Biggers Better u Areni

Izravan prijenos J Izabrane su i hostese za nastup na finalnim borbama na castingu koji su organizirali

Siniša Kovačić i Max Bögel Tehnobeton uz pomoć varaždinske Modne agencije Evolution Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin 16. prosinca održat će se najveća borilačka priredba ikada održana u Varaždinu.

Riječ je o finalnom devetom turniru Biggers Better.

Tri borbe Finale Biggers Bettera iz Varaždina uživo će prenositi TV postaja Eurosport u prime timeu, koja je prenosila i kvalifikacijske turnire. Dosadašnji prijenosi kvalifikacijskih turnira na Eurosportu bili su najgledaniji događaji na toj TV kući u tjednu kada su se turniri održavali. Ako se uzme u obzir da je Eurosport prisutan u više od 116 milijuna kućanstava u 59 zemalja diljem svijeta te svoj program emitira na čak 20 jezika – jasno je da će slika iz Varaždina otići u domove milijuna gledatelja, što će biti odlična promocija za sam grad.

U varaždinskoj Areni pobjednici svih turnira borit će se za nagradu od 25.000 dolara i zlatnu krunu kralja Biggers Better-a. Biggers Better je turnir koji se održava po boksačkim Biggers Better pravilima, kategorija plus 85 kg, a najčešće

je većina boraca iznad 100 kg, borba traje tri runde po tri minute, na završnom turniru sudjeluje osam boraca i bore se u četvrtfinalu, polufinalu i na kraju u finalu. Što znači da finalisti u dva sata imaju tri borbe, tako da na ovom zahtjevnom turniru nastupaju samo najbolje pripremljeni borci, a s obzirom na to da je u Varaždinu finale, borci su još spremniji i motiviraniji. Borci dolaze iz svih borilačkih disciplina od boksa, kickboxinga, muay thaija i dr,. a bore se po isključivo Biggers Better boksačkim pravilima.

Borilački spektakl u Areni Var ažd in p o če t će već u 19:30 sati bogatim popratnim p ro g r a m o m , a Eurosport će s prijenosom početi u 21 sat. Ulaznice koštaju 40 kuna, a mogu se već sada kupiti preko interneta u sustavu ulaznice hr.

Organizatori finala Biggers Bettera u Varaždinu su trostruki svjetski profesionalni prvak u Kickboxingu i K-1 Siniša Kovačić i Max Bögel Tehnobeton.

Ekskluzivni medijski pokrovitelj ovog sportskog spektakla je i Regionalni tjednik.

Borbe ri traju t tri o p e d rs run Bigge o p e t m u i n k i č m boksa Better vilima a pr

“Tete” i “bakice” S Š

ad kad znamo gdje su ili, bolje rečeno, gdje bi trebale biti štuke (posebno one velike - tzv. “tete” ili “bakice”) krenimo se malo zadržati na načinima kako loviti (i uloviti) štuku. to se tiče prirodnih mamaca, postoje dva načina ribolova: uz upotrebu plovka te ribolov na dnu - čekanjem. Ribolov uz upotrebu plovka ima pritom neke prednosti. Na taj način štuku možemo tražiti u svim slojevima vode. Mamac nije usidren na jednome mjestu već je puno pokretniji što nam omogućuje pretraživanje relativno velikog prostora. Štuku je bolje tražiti nego je čekati na jednome mjestu. Plovak od pluta koji koristimo mora biti, zbog veličine ribice – mamca, malo većih dimenzija odnosno promjera 3 - 5 cm. Udice koje koristimo (najbolje dvokuke) moraju biti na metalnom predvezu, jer su vilice štuke naoružane oštrim zubima okrenutim unazad, kojima će kao od šale, u većini slučajeva, pregristi strunu. Ribicu - mamac možemo postaviti na različite načine: kačenjem ispod leđnog peraja ili provlačenjem metalnog predveza uz pomoć posebne igle kroz kožu ispod leđne peraje. Ovaj način je i najbolji jer se mamac najmanje oštećuje, pokreti ribice u vodi su prirodniji, a i vjerojatnost da je štuka skine s udice je minimalna. Bez obzira na to upotrebljavamo li plovak ili lovimo dubinski, prilikom kontriranja ne smijemo žuriti. Jače podrhtavanje plovka samo znači da se naša ribica mamac uplašila zbog prisustva štuke ili ju je štuka već napala. Štuka svoj plijen napada hvatajući ga oštrim zubima poprijeko da bi ga zatim okretala u raljama tako da za nekoliko sekundi iz njih viri samo rep ribice koja zatim nestaje u ždrijelu. Nakon što plovak nestane ispod površine i krene u dubinu, trebamo pričekati bar pet do šest sekundi i tek onda snažno kontrirati.

Isto postupamo lovimo li dubinski, bez plovka.

Okupljanje generacija

Borci u Biggers Better natjecanju bore se za nagradu od 25.000 $

U Varaždin dolaze svi pobjednici kvalifikacijskih turnira i to redom: 1. Mairis Briedis - Litva 2. Alexei Mazikin - Ukraina 3. Milen Paunov - Bugarska 4. Ivica Bačurin - Hrvatska 5. Niko Falin - Njemačka 6. Ed Monso - Danska 7. Constantin Bejenaru - Rumunjska 8. Nicolas Wamba - Francuska.

U organizaciju ovog projekta uključeno je nekoliko firmi iz Varaždinske i Međimurske županije, a sve pod kontrolom već dobro uvježbanog tima: Hrvoje Kišasondi i Siniša Kovačić ispred Fight Cluba “Kovačić” i Nevena Buljana ispred firme Max Bögl Tehnobeton.

KARATE nih 27 natjecatelja. Nekima je turnir „Sveti Nikola“ bio prvi nastup pa su se morali zadovoljiti i s ispadanjem u prvom i drugom kolu.

Kvalitetniji i s malo više sportske sreće stigli su i do odličja: Tibor Kovačić 3. mjesto. dječaci + 25 kg, Arian Haber - 3. mjesto, učenici - 30 kg, Valentino H e n ez i 3. mjesto, mlađi kaKrampus vs. deti - 41 kg , J a n a

Budimir ŠEBEČIĆ Totalni FM, marketing, budimir.maletajne@gmail.com.

Knjigu Male tajne športskog ribolova možete naručiti na telefon 091 2002 083. Cijena knjige je 49,00 kuna plus poštarina.

Dolaze samo pobjednici

I ove se godine održao u čast Dana grada Varaždina 7. po redu međunarodni karate turnir „Sveti Nikola“.

Sportski dio turnira odvijao se na četiri tatamija – borilišta u katama i borbama.

Prijavilo se 390 natjecatelja iz 51 kluba i 4 zemlje: Hrvatska, Mađarska, BiH i Slovenija. U svojim disciplinama nastupali su natjecatelji od 7 pa do 16 godina.

Najbrojniji je bio domaćin i organizator turnira Karate klub „Varaždin“ s prijavlje-

Ribolov

Skender - 2. mjesto, učenice - 32 kg, Jelena Puzak - 2. mjesto, učenice - 36 kg, Elma Garibović - 2. mjesto, mlađe kadetkinje - 50 kg, Robert Fejzulahu - 3. mjesto, kadeti + 70 kg. Zlatom su se okitili Tara Nikolić u kategoriji učenice - 28 kg i Enes Garibović u kategoriji kadeti - 70 kg.

Sv. Nikola

NK Sloboda, najstariji aktivni varaždinski nogometni klub, održao je zajedničko druženje svih generacija bivših i sadašnjih igrača, trenera i sportskih djelatnika kluba. Druženje je održano u čast 80. godišnjice kluba u caffe baru Sloboda na istoimenom stadionu u Varaždinu. Cilj je bio okupiti sve generacije kako bi

se održala tradicija kluba i u ova teška vremena ukazalo mlađim generacijama na neophodnost održavanja zajedništva i poštovanje pripadnosti klubu.

Razmjenom iskustava moguće je doći i do rješenja nekih trenutnih problema. U opuštenoj atmosferi lakše se prenose i ideje koje traju generacijama.

Edukacija o ronjenju Ronilački klub Gnjurac iz Varaždina u svrhu promoviranja ronilačkog sporta organizira Scuba day na Gradskim bazenima Varaždin, u subotu 3. prosinca 2011. u vremenu od 15 do 18 sati. Pozivaju sve zainteresirane na kratku edukaciju o ronjenju nakon koje svi mogu uz pratnju iskusnih ronioca i sami isprobati kako je to zaroniti s punom ronilačkom opremom (ronilačka boca, regulator, kompenzator plovnosti, maska i peraje). Od opreme potrebna je samo kupaća oprema, a ukoliko imate svoju masku za ronjenje i peraje, slobodno ih možete ponijeti.

Rekreativna liga Održan je ždrijeb Chapatangije, varaždinske rekreativne malonogometne lige, koja će se narednih tjedana i mjeseci igrati na terenima TTS Sportskog centra, u dvije starosne kategorije – seniorskoj i veteranskoj. U ždrijeb je uključeno 14 ekipa, osam seniorskih i šest veteranskih, poznati su i parovi 1. kola. Ovogodišnju će Chapatangiju imati čast otvoriti veteranske ekipe Kontra ŽNSA i Sloboda.

38 Sport

29. studenoga 2011., br. 393

NOGOMET Stručan i kvalitetan rad na svim razinama donosi rezultate

Ž U PA N I J S K I NOGOMETNI SAVEZ

Natjecanje po centrima U suradnji s udrugom trenera, ŽNS Varaždin organizirao je zajednički skup koji do sada nije bio uobičajen, a pozvani su svi licencirani treneri - od seniora do pionira te predsjednici, tajnici ili predstavnici klubova.

Tema je bila problematika sustava natjecanja mlađih uzrasnih kategorija te rad trenera u klubovima. Cilj okupljanja je bio detektirati probleme u natjecanju mlađih uzrasnih kategorija. Vidjelo se već i prije da u pojedinim sredinama na tom području ima problema vezanih uz broj mlađih uzrasnih kategorija, odnosno igrača koji se natječu. Želja ŽNS-a Varaždin bila je da se sami predstavnici klubova izjasne o tim problemima i predlože moguća rješenja.

Zaključak je bio da se zajedničkom akcijom i u suradnji sa sudačkom i delegatskom organizacijom podigne nivo tih natjecanja.

Konstruktivna diskusija i kvalitetan zaključak doprinijet će i mogućoj promjeni sustava natjecanja u mlađ im uzrasnim kategor ija ma. Prijedlog je da se ta natjecanja odvijaju po županijskim nogometnim centrima kako bi se smanjili troškovi prema klubovima, ali i da se poboljša rad s mladima po tim centrima.

Puno više gledatelja nego prošle godine J Nogomet se na području Varaždinske županije igra već niz godina bez ijednog ekscesa Završena je polusezona u natjecanju Županijskog nogometnog saveza Varaždin. Tajnik Ivan Novak komentira dosadašnji tijek natjecanja.

Olakšice Završetkom 15. kola 1. ŽNL-a završen je jesenski dio. Odigrane su ukupno na području ŽNS-a Varaždin uključujući i NS Ludbreg 1053 utakmice, u svih pet liga. Jedna prva i dvije druge na području Varaždina i dvije na području Ludbrega.

Odigrani su jesenski dijelovi liga veterana i U8 i U10 najmlađih nogometaša. Ono što veseli je činjenica da smo sve proveli bez i jednog problema. Nismo imali nikakvih ekscesa. To samo pokazuje da ljudi koji rade u klubovima i koji svoje slobodno vrijeme daju za takav - rad predsjednici, treneri i igrači - dali su veliki doprinos da sve prođe u najboljem redu. Već posljednjih pet, šest godina nemamo fizičkih napada na službene osobe, odnosno neodigrane ili nezavršene utakmice kao što je to slučaj u županijskim savezima oko nas. Tako se vidi stručan i kvalitetan rad, kako u stručnim udrugama trenera, delegata i sudaca, tako i u klubovima.

Ovime ne završavaju vaše aktivnosti?

Naravno, s tim nismo završili nogometnu priču. Mi krećemo u dvoransko natjecanje. Već nam je krenula Županijska malonogometna liga za muške. Odigrana su četiri kola.

Isto tako, prvi put u Hrvatskoj krenula je ženska županijska malonogometna liga. Ona je počela 23. studenog i provodimo natjecanje s pet klubova. ŽNS daje svoj doprinos i tako

Prvi ŽNS u koj Hrvats izira gan koji or ometno og malon anje za natjec e žen Susreti županijskih nogometnih liga sve su zanimljiviji sponzorima pa se mlađe uzrasne kategorije natječu besplatno

da se natjecanje održava bez naknada, što znači da sve službene osobe rade bez naknada i radit će bez bilo kakvih troškova prema klubovima. Isto tako veseli da počinje i naša standardna liga U8 i U10, koja će krenuti za tjedan dana. Već imamo 24 prijavljene ekipe i očekujemo dobro i zanimljivo natjecanje.

Bitno za NS Ludbreg je da je održana 121 utakmica, da je u 1. ligi Sloga iz Slokovca osvojila 1. mjesto, a Dinamo iz Apatije bio je prvi u 2. ligi. U 1. ŽNL-u prva je Dubravka u seniorima, Nedeljanec u juniorima i Orač u pionirima. 2. ŽNL Istok Obreš zauzeo je 1. mjesto, Čevo u juniorima, a Sloboda Tužno u

pionirima, a 2. ŽNL Zapad Dinamo Babinec seniori, Vindija juniori i Vindija pioniri. Ovdje bi se trebalo naglasiti da je u 2. ŽNL istok drugo mjesto osvojio novoformirani Nogometni klub Varteks, koji je pravo osvježenje u natjecanju ŽNS Varaždin ne samo po plasmanu nego i po broju gledatelja i organizaciji utakmica te svemu ostalome.

Kakva je popularnost ovih liga kod gledatelja?

Ove godine imamo porast od gotovo 40 posto gledanosti u odnosu na prošlu godinu, što samo dokazuje da su županijske lige pod vodstvom ŽNS-a i NS-a Ludbreg vrlo dobro organizirane i sve je veći interes za gledanje naših liga.

Gledateljima je ponovo zanimljiv nogomet na lokalnoj razini

FINANCIRANJE Nenad Horvatić, predsjednik ŽNS Varaždin ispunjava obećanja iz predizbornog programa

Klubovi oslobođeni troškova za mlađe uzraste

Nenad Horvatić

Predsjednik Županijskog nogometnog saveza Varaždin Nenad Horvatić podsjetio je na izvršenje obećanja prilikom njegova izbora za predsjednika u kolovozu ove godine.

Nakon tzv. “prvih 100 dana nogometne vlade” ŽNS Varaždin treba istaknuti da ste pronašli sponzore kako bi se natjecanja za mlađe uzrasne kategorije do 16 godina mogle besplatno natjecati. - Kada smo završavali sa svim ligama u lipnju, mi smo htjeli krenuti s četiri programa. Jedan je

bio nastavak informatizacije NS Ludbreg, drugi je bio probati osloboditi klubove dijela troškova prema ŽNS-u, treće probati smanjiti kotizacije službenih osoba i, četvrto, pridonijeti popularizaciji nogometa, a time olakšati klubovima dolaženje do financijske pomoći od strane sponzora. Od te četiri poluge možemo reći da ćemo na sljedećoj skupštini svim klubovima s područja NS Ludbreg dodijeliti laptope i pripadajuću opremu i materijal. Tako će svi klubovi s našeg područja biti

informatizirani. Ta investicija je vrijedna gotovo 100.000 kuna.

Drugo, prije početka ove natjecateljske sezone smanjili smo za 20 posto kotizacije sucima, delegatima i svim službenim osobama, što je tri i pol do četiri tisuće kuna po klubu manje izdataka. Treće, zahvaljujući sponzorima, u prvom redu Tehnobetonu i direktoru Miroslavu Buniću, ali i novom Izvršnom odboru na čelu sa mnom, uspjeli smo namaknuti sredstva putem kojih ćemo u potpunosti osloboditi sve klu-

bove plaćanja članarine za sve mlađe uzrasne kategorije, što je gotovo 80.000 kuna. Klubovi će tako stvarno biti rasterećeni velikog dijela troškova. Tako da smo već u prvoj godini napravili veliki dio zacrtanog za četiri godine. Što se tiče popularizacije sporta, možemo reći da ćemo od proljeća imati ugovor s VTV-om o prenošenju utakmica županijskih nogometnih liga, odnosno sažeci utakmica i golovi. Osim toga, svaki klub moći će kratko i prezentirati svoj rad i promovirati svoje

sponzore. U emisiji bi bili svi rezultati i sve novosti iz ŽNS-a u pola sata ponedjeljkom ili utorkom od 20 sati.

Posebno mi je drago što se gledatelji vraćaju amaterskom sportu, tako nažalost nekad mi imamo više gledatelja na županijskom nivou nego kada igra nogometni klub u prvoj ligi. To se događa kada mjesto živi i radi za svoj klub. Ovaj potez s prijenosom utakmica na TV-u još će više doprinijeti popularnosti nogometa na županijskoj razini.

29. studenoga 2011., br. 393

Oglasi 39

40 Savjetnik

29. studenoga 2011., br. 393

Veterinarska klinika

Hortikultura

Davorin LUKMAN

Franjo PAVETIĆ

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka Ovlašteni stalni sudski vještak za područje veterinarske medicine (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Kapucinski plac K

roz maglovitu tminu prohladnog prosinačkog jutra, iz smjera kapucinskog placa, dopire škripa ugaženog snijega nadopunjena žamorom radnika, i klopotarenje kolica pretovarenih daščanim klupama posutim kristalima inja.

Na njih će kumice uskoro posložiti svoju robu, donošenu iz rubnih kvartova Varaždina te okolnih sela. I eto, tek što su prvi redovi klupa složeni, s Kolodvorske ulice hitaju kumice s korpama na glavi, a u rukama im cekeri i logožari. Rumenih lica, prenatrpane raznom robom, što od hladnoće, što od napora, a ponešto od pokojeg gutljaja rakije ili vina popijenog sa suputnicima u vlaku na putu do varaždinskog kolodvora, brzo i spretno koračahu po skliskom ugaženom snijegu. U tom tovaru u rukama i na glavi bijaše mliječnog, svježeg i ukiseljenog povrća, pletenke vina i rakije, jaja, očišćene i žive peradi, oraha, kukuruznog i pšeničnog brašna, suhog bukovog triješća za potpalu vatre u pećnicama, papirnatog cvijeća... Svega kaj se za Božić treba! Žurno zaposjedaju što bolje pozicije na klupama, nastoje privlačno složiti robu i zaštititi je od smrzavanja i snježnih pahuljica, pokrivajući je dekama ili krpama. U uličici uz istočnu stranu placa pristižu zaprege s „flajšvagenima“ varaždinskih obitelji poznatih mesara: Avar, Godinić, Kolmačić, Kukec, Levanić, Pintarić, Prepeluh... Hrzaju konji koje rasprežu i odvode foringaši, a bočne stranice na flajšvagenima otvaraju se u dvije plohe od kojih veća, poduprta, čini nadstrešnicu, a manja dodatak pultu. Prave male mesnice. Ne nedostaje im ništa. Izbor je doista bogat - svježa teletina, junetina, govedina, svinjetina, sve ovješeno na klinove. A ima i kobasica, devenica, krvavica, prezvušta, kukuruznih ćurki, čvaraka i masti. Sve to mami svojom stvarnom izvornom svježinom. Pa uskoro će Božić i novo leto! Na dva, tri mjesta nude se “lajhteri” aristokratskog vremena, karakteristični grobni božićni vjenčići od jelovine ukrašeni češerima s jednim svijećom, obično bijele boje. Uz njih rukom rađeni borovi učvršćeni mahovinom u kvadratnu korpicu zbijenu čavlićima ljeskovih šiba, veselo kićeni suhim cvjetovima štroblumena ili pak malim pozlaćenim ili posrebrenim češerima.

Treba li raditi analizu mokraće!?

U

pravilu, pri svakom pregledu, liječnik pacijenta šalje na pretragu krvi i mokraće. Je li taj pregled mokraće toliko važan?! Pa zašto onda većina veterinara ne radi pretrage mokraće?! Kateterizirati psa je lako, no kateterizirati kuju jest zahvat koji treba znati tehnički izvesti. Ukoliko se to ne radi rutinski, može i potrajati te biti vrlo neugodan za pacijenticu. Stoga veliki broj veterinara izbjegava ovaj bitan zahvat. A kako je s macama? U pravilu, osim u iznimnim situacijama, kateterizacija je moguća samo u anesteziji, jer je zahvat bolan i vrlo stresan za mace.

No postoji jednostavno rješenje. Macama apliciramo diuretik, stavimo ih u kavezić sa zahodom i one nakon nekog vremena spontano uriniraju! Prvo radimo kemijsku pretragu mokraće. Njome dobivamo izuzetno bitne dijagnostičke pokazatelje! Nalaz leukocita, nitrita, bjelančevina, određujemo njenu kiselost odnosno lužnatost, provjeravamo ima li eritrocita ili krvi, specifičnu težinu, ketonska tijela, bilirubin i šećer! Dakle niz pokazatelja koji nas navode ili na dijagnozu ili na daljnje dijagnostičke postupke. Nadalje, prema potrebi radimo i mikroskopsku pretragu. Njome dokazujemo nalaz kristala, stanica, bakterija, sperme itd. Dakle, pretraga mokraće je od izuzetne vrijednosti! eki dan jedan vlasnik telefonski traži hranu kojom se terapira odnosno sprečava nastajanje mokraćnog kamenja! No tamo gdje su radili pretrage, nisu potvrdili o kojoj se vrsti kamenaca radi! To je izuzetno bitno jer ne „djeluje“ svaka terapijska hrana na svaku vrstu kamenaca! Zato je mikroskopska pretraga na kristale u mokraći presudna za donošenje ispravne odluke o kupnji hrane. Specifično je

N

Autoškola Boris PETROVEČKI

R

azina opasnosti tijekom vožnje neprestano se mijenja, a ovisi o čitavom nizu čimbenika. Ti čimbenici u jednom trenutku vožnje generiraju jednu vrstu opasnosti dok u sljedećem trenutku neki novi čimbenici generiraju neku drugu opasnost i tako u nedogled. Dakle, za procjenu razine opasnosti tijekom vožnje ključni su nam čimbenici rizika i naša sposobnost predviđanja. Čimbenike rizika dijelimo na vidljive i na nevidljive (potencijalne).

Vidljivi čimbenici rizika su karakteristike okoline i ceste koje su očite i vidljive (zavoji, prijevoji, drugi sudionici prometa…) dok u nevidljive, odnosno potencijalne, spadaju karakteristike okoline koje nisu vidljive (greške drugih sudionika prometa, ograničenje vidika i sl.). Znači, vozilo koje ide prema nama predstavlja vidljivi čimbenik rizika za nas, međutim greška koju taj vozač može napraviti i nas ugroziti je nevidljivi čimbenik rizika. Dakle, bit sigurne vožnje svodi se na to da vozač vrlo pažljivo prati prometnu situaciju, trudi se uočiti što više vidljivih čimbenika rizika, a onda na temelju njih pokuša zamisliti (predvidjeti) što više nevidljivih. Problem je u tome što je vidljivih čimbenika rizika malo, oni su šturi.

Kad vozimo, obično ne vidimo mnogo, vidimo samo ono što je trenutno pred nama. Nevidljivih čimbenika rizika u prometu je mnogo više i oni su daleko opasniji - baš zbog toga što su nevidljivi (skriveni). U prometu je, nažalost, svega 10 % opasnosti vidljivo, a 90 % opasnosti je skriveno. Zato je ova defenzivna vještina vozača ključna za sigurnu vožnju jer nam omogućava da na temelju ovih šturih 10 % vidljivih predvidimo 90 % opasnosti koje su skrivene. Svima nam, u prometu, o tome život ovisi.

Š

Š

T

Pravna strana

mag. ing. prometa, stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr, tel: 042/233-244

Procjena opasnosti

također da su neke pasmine metabolički sklone stvaranju mokraćnih kamenaca, a posebice gubičari, dalmatineri, bigli i basseti. Ponekad se kamenje u mokraćnom mjehuru može i napipati, no rendgen i ultrazvuk su potrebne metode kojima se služimo u dijagnostici. Specifično za rendgensku dijagnostiku je i to da omogućuje objektivnu dijagnostiku samo kvalitetno mineraliziranog kamenja, dok je za dijagnostiku urata potrebno koristiti kontrastna sredstva. Ultrazvukom ćemo vrlo lako potvrditi dijagnozu zbog specifičnog efekta repatice. to zapravo uzrokuje stvaranje mokraćnog kamenja?! Kao prvo, nedovoljno uzimanje tekućine uz poremećaj pH mokraće. Povećana resorpcija kristaloida iz crijeva (voda bogata mineralima).

Bakterijske infekcije mokraćnog mjehura, koje pogoduju stvaranju kamenaca tipa struvita ili urata.

Nemogućnost redovitog mokrenja ili odgađanje mokrenja. Nedostatak vitamina A, no najučestaliji razlog je pasminska sklonost zbog poremećaja metabolizma. to treba učiniti vlasnik?! Kao prvo, čim primijeti poremećaj u mokrenju, ružičastu ili krvavu mokraću ili bolnost trbuha - potražiti pomoć veterinara specijalista! Psu je potrebno čim prije osloboditi začepljenu mokraćnu cijev i omogućiti fiziološko mokrenje. Postaviti objektivnu dijagnozu i prionuti operativnom odstranjivanju kamenaca, čim nam zdravstveno stanje pacijenta to dozvoljava.

Odugovlačenje s radikalnim rješavanjem problema samo će produžiti problem i dovesti do mogućih komplikacija u vidu uremije («trovanja krvi mokraćom»), upala, proširenja zdjelice bubrega, kroničnog povećanja mokraćnog mjehura itd. reba istaknuti da i neka izrazito bolna stanja u trbuhu, zdjelici ili kralježnici mogu također biti razlogom sustezanja od mokrenja pa su tada kateterizacija ili paracenteza metode rješavanja zastoja mokraće.

Krešimir JELAKOVIĆ mag. iur.

Javna nabava - podizvođenje radova D O U A ana 1. 1. 2012. stupit će na snagu novi Zakon o javnoj nabavi koji uvodi značajne novosti za podizvoditelje na projektu za koji se izvođači radova tj. isporučitelji robe ili pružatelji usluga biraju putem javne nabave. vodi se obveza za glavnog izvođača tj. ponuditelja da ukoliko namjerava dio ugovora o javnoj nabavi dati u podugovor jednom ili više podizvoditelja, tada u ponudi mora precizirati koji dio ugovora o javnoj nabavi namjerava dati u podugovor (radovi, roba ili usluge koje će izvesti, isporučiti ili pružiti podizvoditelj, predmet, količina, vrijednost, mjesto i rok izvođenja radova, isporuke robe ili pružanju usluga) te podatke o svim predloženim podizvoditeljima uključivši i njihov broj računa. rema trenutno važećem zakonu, takva obveza određivanja podizvoditelja u ponudi postoji za ponuditelja samo ako je naručitelj tako odredio u dokumentaciji za nadmetanje. rema novome zakonu, uvijek će biti poznati svi podizvoditelji u ugovoru o javnoj nabavi jer će podaci o podizvoditelju i dijelu ugovora koji im se daje u podugovor, a koje ponuditelj navede u svojoj ponudi,

P P

biti obvezni sastojci ugovora o javnoj nabavi kada takva ponuda bude odabrana. dabrani ponuditelj će moći tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi mijenjati podizvoditelje, ali samo uz pristanak naručitelja. ko se nakon sklapanja ugovora o javnoj nabavi mijenja podizvoditelj, pod uvjetom da je naručitelj pristao na to, odabrani ponuditelj mora naručitelju u roku od 5 dana od dana pristanka, dostaviti sve potrebne podatke za novoga podizvoditelja. sim toga, ako se dio ugovora o javnoj nabavi daje u podugovor, tada će za radove, robu ili usluge koje će izvesti, isporučiti ili pružiti podizvoditelj, naručitelj obvezno neposredno plaćati podizvoditelju, a glavni izvođač koji je angažirao podizvoditelja morat će u svom računu odnosno situaciji koje ispostavlja naručitelju obvezno priložiti i račune i potvrđene situacije svojih podizvoditelja. a ovaj način zakonodavac želi riješiti učestali problem neplaćanja podizvoditelja, koji je posebice prisutan u građevinskom sektoru i posebice pogađa male i srednje poduzetnike.

O

N

Oglasi 41

29. studenoga 2011., br. 393

DOZNAJEMO Iako stiže zima, u Općini Sračinec radi se “punom parom”

Uređene prometnice u Sračincu do kraja 2012.

Predv iđeni radov i na Dravskoj ulic i u naselju Sračinec ipak se odvijaju unatoč hladnom vremenu.

Odrađen je glavni dio rekonstrukcije niskonaponske mreže te je potrebno instalirati nova rasvjetna tijela te maknuti drvene stupove s instalacijama.

Cjelovito uređenje Završena je i rekonstrukcija vodovodne mreže od zgrade općine do dječjeg vrtića u Sračincu. Instaliran je veći profil cijevi bolje kvalitete, jer je često dolazilo do pucanja cijevi. U Sračincu se intenzivno radi i na postavljanju kanalizacij-

skog sustava glavnog voda te tlačnog voda. Obavljaju se prekopi županijske ceste kako bi se riješili kanalizacijski priključci prema svakom kućanstvu, što je potrebno napraviti jer će se paralelno krenuti i u rekonstrukciju čitavog cestovnog traka.

Po završetku radova od strane Varkoma koji već postepeno i završava cestovni trak, počet će najavljeni radovi na kompletnom uređenju županijske ceste od zgrade općine pa do derivacijskog kanala. Županijska uprava za ceste izradila je projektnu dokumentaciju te će financirati uređenje Dravske ulice, uz

sufinanciranje Općine Sračinec.

Završetak radova do derivacijskog kanala predviđa se do kraja 2012. godine jer se žele odraditi svi radovi koji su vezani uz samu prometnicu, kako bi se izbjegla kasnija prekopavanja

završe

na

ćicama, novouređene je i a ovih ceste. kcija u r t s U sklopu žun reko eže di n sat anl iar m panijske ceste e odn (Dravska ulica), vodov de Općine rani su i a signalni kod dječjeg vrg z od r ječjeg semafori tića napravit će do d upozore se i dva autobuvrtića nja uz Dječji sna ugibališta s ku-

vrtić Sračinec.

Ovim putem Općina Sračinec zahvaljuje Varaždinskoj županiji i Županijskoj upravi za ceste na pomoći oko realizacije projekta rekonstrukcije županijske ceste (Dravske ulice) i prateće komunalne infrastrukture.

42 Općina Sveti Đurđ

29. studenoga 2011., br. 393

DOZNAJEMO Što je napravljeno i koji su planovi Općine Sveti Đurđ u novoj godini

OGLAS

Realno u 2012. godinu Želja nam je dovršiti ugradnju finog sloja asfalta u naselju Komarnica Ludbreška te projekt pješačko-biciklističkih staza od Obrankovca do OŠ Sveti Đurđ – najavljuje načelnik Lazar Kraj godine obično je prilika da se zbroji i oduzme sve što je tijekom godine napravljeno.

U općini Sveti Đurđ, koja broji 4.150 stanovnika, koji žive u ukupno devet naselja, ove je godine glavnina aktivnosti bila vezana uz izvršenje investicija i programe u pojedinim naseljima, za što je u 2011. godini izdvojeno milijun kuna.

Pomažu svima - U Strugi smo obavili rekonstrukciju krovišta na Društvenom domu za što je izdvojeno oko 90.000 kuna, dok smo u Sesvetama Ludbreškim napravili ogradu na groblju te uveli plin za potrebe njihovog dobrovoljnog vatrogasnog društva.

U Prilesu smo rekonstruirali cestu te uredili fasadu na Društvenom domu u vrijednosti od oko 100.000 kuna, dok smo u Hrženici u suradnji s Varaždinskom županijom napravili autobusno stajalište. U toj investiciji Općina je sudjelovala u iznosu od 15.000 kuna – rekao je načelnik općine Sveti Đurđ Marijan Lazar, koji je naročito zadovoljan nalazom revizije za 2010. godinu gdje se vide izdvajanja za zaposlene svega 12,2 posto proračunskih sredstava.

- Dok su kod nekih općina ta izdvajanja i do 30 posto proračunskih sredstava, kod nas su nešto veća od deset posto – zadovoljan je načelnik.

Uz investicije u društvene i sakralne objekte u pojedinim naseljima, Općina Sveti Đurđ potpomaže poljoprivrednike i

Đurđ u iznosu od 110.000 kuna, male obrtnike.

- Ovogodišnji proračun osi- što omogućava spremnost i gurao je subvencije poljopri- visoku kvalitetu vatrogasnog vrednim domać instv ima u rada na našem području. S visini od 95.000 kuna, kao i ponosnom možemo najaviti da će se iduće godine obilježiti i besplatne subvencije mladim 140. godišnjica DVDobrtnicima u iznosu u a Hrženica, koji je od 40.000 kuna. najstariji seoski Nastojat ćemo i u veti S i n i ć DVD u ovom 2012. godini na Op no t e z u z dijelu Europe ovakav način Đurđ i sni na – najav io je potpomagati o n o Lazar. poljoprivredsu p u ja n O p ć ina n i ke i m a l e dvaja z i potpomaže i obrtnike – načju podru tva sportskim udrujavio je Lazar. as gama, odnosno U Općini Svevatrog klubovima i to s otti Đurđ izuzetno su prilike 75.000 kuna. ponosni na izdvajanja - U sklopu antirecesijskih u području vatrogastva, koje na ovom području ima dugu mjera preuzeli smo također tradiciju kao organizirano do- plaćanje potrošene električne energije za sportske udruge – brovoljno vatrogastvo. rekao je Lazar.

Realni proračun

- Tu svakako treba istaknuti prioritet izgradnje Vatrogasnog doma za DVD Sveti Đurđ u ukupnom iznosu od 250.000 kuna, a također napominjemo da su proračunska izdvajanja za vatrogasce Sveti

Uz kraj godine vezano je i donošenje proračuna za iduću godinu. Načelnik općine Sveti Đurđ najavljuje da će najznačajniji financijski dokument za iduću godinu biti u realnim okvirima, odnosno temeljit će se na financijskim mogućnostima.

- Planirani iznos proračuna u idućoj godini bit će oko četiri milijuna kuna. Od investicija, želja nam je dovršiti ugradnju finog sloja asfalta u naselju Komarnica Ludbreška te pokrenuti projekt pješačko-biciklističkih staza od Obrankovca do Osnovne škole Sveti Đurđ – najavljuje načelnik Lazar.

Pokloni za Sv. Nikolu i koncert za Božić - Na području općine Đurđ djeluju dva kulturno-umjetnička društva - KUD Sloga te Juraj Lončarić. Naši tamburaši svake godine izvode božićni novogodišnji koncert u mjesnoj župnoj crkvi. Tako će biti i ove godine, a tom prigodom smo za ovaj program dobili 15.000 kuna od

Ministarstva turizma – sa zadovoljstvom je istaknuo načelnik Marijan Lazar.

U povodu Dana svetog Nikole već više godina zajedno sa župnikom Vladom Borakom Općina Sveti Đurđ organizira i prigodne slatke darove za djecu: 500 čokolada.

Marijan Lazar: Općina će i u 2012. godini potpomagati poljoprivrednike i male obrtnike

POMOĆ Općina vodi brigu o najmlađima, učenicima i studentima, ali i osobama slabijeg imovinskog stanja

Općina pokriva troškove prijevoza osnovnoškolcima Na području općine Sveti Đurđ nalazi se osnovna škola koju pohađa 370 učenika te vrtić “Lavić” s 90 polaznika.

Unatoč skromnom proračunu, Općina vodi brigu o najmlađim stanovnicima općine.

- U programe dječjeg vrtića i sufinanciranje predškole, izdvajamo iz proračuna oko 200.000 kuna godišnje te u cijelosti pokr ivamo prijevoz osnovnoškolaca, za

što se izdvaja 110.000 kuna.

Također, Općina sudjeluje u sufinanciranju cijene prijevoza srednjoškolaca, a uz Božić nagrađujemo i naše studente, kojih je na području općine 50 – rekao je načelnik Marijan Lazar.

Osnovna škola Sveti Đurđ je i dograđena prije nekoliko godina tako da učenici i nastavnici imaju organiziranu jednosmjensku nastavu, za što se iz proračuna godišnje

izdvaja 130.000 kuna.

Unatoč skromnim financijama, Općina se brine i o svojim stanovnicima koji su slabijeg imovinskog stanja, a kojih je sve više.

- Kriza kod naših domaćinstava iskazuje se kao sve veći problem. Sve je više potreba, a malo novaca. Za programe pomoći obiteljima i kućanstvima u smislu socijalnog dijela ove godine izdvojeno je 110.000 kuna, a s obzirom

na to da je došlo do izmjena zakona u tom dijelu gdje bi jedinice lokalne samouprave trebale preuzeti sve više obaveza prema njima, trebat će povećati proračunski izdatak u tom dijelu za iduću godinu – rekao je Lazar.

Na području općine postoji jedan starački dom - u Luki Ludbreškoj, a pred završetkom je, kako doznajemo, i drugi starački dom u Hrženici.

Osnovnoškolci imaju nastavu u jednoj smjeni

29. studenoga 2011., br. 393

Oglas 43

44 S raznih strana

29. studenoga 2011., br. 393

VANIMA na 3. Festivalu o pravima djece NATJEČAJ za dodjelu stipendija Rotary kluba Varaždin jug za akademsku 2011./2012. godinu Natječaj se raspisuje za dodjelu 3 stipendije iz sredstava prikupljenih humanitarnom akcijom „Festival vina“ za nadarene studente is područja Varaždinske županije.

Jednokratni iznos stipendije po korisniku iznosi 5.000,00 kn

I OPĆI UVJETI ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA DODJELU STIPENDIJA Pravo na dodjelu stipendija iz ovog natječaja za nadarene studente imaju kandidati koji ispunjavaju slijedeće uvjete: Ʉ áÑ Ĩı áĤłÑĺČĉÑĒÿ JåġıÜČÿĊå &ĤĺÑĮĨĊåȦ Ʉ áÑ ÿđÑĉı ġĤåÜÿĺÑČÿĪĮå ĒÑ ġėáĤıàĉı _ÑĤÑłáÿĒĨĊå łıȿ panije najmanje tri godine prije podnošenja prijave na natječaj, Ʉ áÑ Ĩı ĤåáėĺĒÿ ĨĮıáåĒĮÿ áėáÿġČėđĨĊėû ĨĺåıàÿČÿĪĒėû studija, Ʉ áÑ ĒÿĨı ĊėĤÿĨĒÿÝÿ ĒåĊå áĤıûå ĨĮÿġåĒáÿĉåȦ Ʉ áÑ ĒÿĨı ĨĮÑĤÿĉÿ ėá ɵɸ ûėáÿĒÑȩ

II POSEBNI UVJETI ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA DODJELU STIPENDIJA 1. Uz prijavu na natječaj kandidati trebaju priložiti: Ʉ áėđėĺĒÿÝı ÿČÿ ġĤåĨČÿĊı áėđėĺĒÿÝåȦ Ʉ ġėĮĺĤáı ĺÿĨėĊėû ıàÿČÿĪĮÑ ė ıġÿĨÑĒėĉ ûėáÿĒÿ ĤåáėĺĒėû ĨĮıáÿĉÑ ı ÑĊÑáåđĨĊėĉ ɵɳɴɴȩȹɵɳɴɵȩ ûėáÿĒÿȦ Ʉ ıĺĉåĤåĒĉå ė ġĤåÜÿĺÑČÿĪĮıȦ Ʉ ġėĮĺĤáı ė đĉåĨåàĒÿđ ġĤÿđÑĒĉÿđÑ àČÑĒėĺÑ ėÜÿĮåČĉÿ (radni odnos, mirovina i dr.) za posljednja tri mjeseca, Ʉ ġėĮĺĤáı GėĤåŀĒå ıġĤÑĺå ė ĺÿĨÿĒÿ ėĨĮĺÑĤåĒėû áėþėĮĊÑ ı ɵɳɴɳȩ ûėáÿĒÿ ŀÑ Ĩĺå àČÑĒėĺå zajedničkog kućanstva, Ʉ ġėĮĺĤáı &e7= ė ĺÿĨÿĒÿ ıĊıġĒė ÿĨġČÑßåĒå ėÜÿĮåČĉĨĊå đÿĤėĺÿĒå ı ɵɳɴɳȩ ûėáÿĒÿ ŀÑ Ĩĺå àČÑĒėĺå ŀÑĉåáĒÿàĊėû kućanstva (ukoliko neki član domaćinstva to pravo ostvaruje), Ʉ ÿŀĉÑĺı ė ÜĤėĉı àČÑĒėĺÿÑ ŀÑĉåáĒÿàĊėû ĊıßÑĒĨĮĺÑ ÿ prihodima, Ʉ ıĊėČÿĊė ĉå ĊÑĒáÿáÑĮ áÿĉåĮå þĤĺÑĮĨĊėû ÜĤÑĒÿĮåČĉÑȦ áėĊÑŀ o istom, Ʉ ġÿĨđåĒı ÿŀĉÑĺı áÑ ĒÿĨı ĊėĤÿĨĒÿÝÿ ĒÿĮÿ ĉåáĒå áĤıûå stipendije. ɵȩ eÑ ėĨĮĺÑĤÿĺÑĒĉå áėáÑĮĒÿþ ÜėáėĺÑ ĮĤåÜÑ ġĤÿČėłÿĮÿȨ Ʉ ĨđĤĮĒÿ ČÿĨĮ ĤėáÿĮåČĉÑȦ Ʉ áėĊÑŀ ė ĒåĨĮÑĒĊı ĤėáÿĮåČĉÑ ÿŀáÑĒ ėá ĒÑáČåłĒėû ĮÿĉåČÑ državne uprave, Ʉ ıĺĉåĤåĒĉå ė ġĤåÜÿĺÑČÿĪĮı ŀÑ ĨĺÑĊėû ÜĤÑĮÑ ÿČÿ ĨåĨĮĤıȦ Ʉ ġėĮĺĤáı ė ĪĊėČėĺÑĒĉı ŀÑ ĨĺÑĊėû ÜĤÑĮÑ ÿČÿ ĨåĨĮĤıȦ Ʉ ĤĉåĪåĒĉå 'ĒĺÑČÿáĨĊå ĊėđÿĨÿĉå GėáĤıàĒėû ıĤåáÑ "ėĒáÑ đÿĤėĺÿĒĨĊėȿÿĒĺÑČÿáĨĊėû ėĨÿûıĤÑĒĉÑ JåġıÜČÿĊå &ĤĺÑĮĨĊåȦ kojom se dokazuje kategorija invalidnosti studenta, Ʉ ġĤÑĺėđėßĒı ĨıáĨĊı ġĤåĨıáı ė ĤÑĨĮÑĺÿ ÜĤÑĊÑ ĤėáÿĮåČĉÑȦ Ʉ ġėĮĺĤáı &eeȿÑ ė ĒåŀÑġėĨČåĒėĨĮÿ ėÜÑ ĤėáÿĮåČĉÑȩ

Od 21. - 24. studenoga 2011. godine u Rijeci je održan 3. Festival o pravima djece čiji je glavni organizator UNICEF. Tema festivala bila je “Jednake mogućnosti za sve”, a to je ujedno bio i prvi inkluzivni

ni iz selekcije 49. revije hrvatskog filmskog i videostvaralaštva djece, 16. filmske revije mladeži i 4. Four River Film Festivala. Bogat program sadržavao je projekcije filmova i radionice, a održavao se na niz lokacija, između ostalog i u Art kinu Rijeka, a u isto su se vrijeme filmovi prikazivali

u CineStar dvoranama u Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu, Osijeku i Zagrebu. Festivalu su prisustvovale i filmske družine, pa tako i Filmskokreativni studio VANIMA koji se na festivalu predstavljao s dva filma - Toxic Tomatoes i SuroGAD. VANIMA je radila i foršpan za festival.

PRAKTIČNI SAVJETI Učenici i učitelji iz OŠ grofa Janka Draškovića

Od jabuke do octa J Završetkom octeno-kiselog vrenja, jabučni ocat pretočili smo u boce za prodaju i potrebe škole Piše: DANIJELA ĐURIN

Ovih dana našom školom proširio se miris jabučnog octa koji nas je podsjetio na zajednički trud i rad u njegovoj izradi.

Sve je započelo prošle jeseni kada su svi učenici i učitelji OŠ grofa Janka Draškovića iz Klenovnika zajedno brali jabuke.

Osim školskih jabuka, ubrali smo i jabuke sa župnog dvora koje nam je darovao svećenik.

omogućio je proces vrenja u kojem se pod utjecajem kvaščevih gljivica šećer pretvarao u alkohol.

Školski suvenir

Taj proces prethodio je fazi prešanja i dobivanja cijeđenog soka, odnosno jabučnice.

Dobivenu jabučnicu vratili smo u bačvu i prekrili je gazom da bismo omogućili dotok kisika i nastavak okku... sidacije alkohola. Nakon li jabuke u voćnja Učenici su prvo bra šestomjesečne oksidacije bilo je potrebno profiltrirati ocat i zato smo ga pretočili Proces izrade Nakon što smo napunili sve u drugu posudu. Tamo je sanduke, učenici su prionuli sazrijevao gotovo pet mjeseci. pranju jabuka u LicitarZavršetkom octeskoj radionoci, a Š O no-kiselog vrečlan Eko-odboa k nja , jab u č ni ra Saša Kralj Jan grofa a iv pretočili započeo je ića už im ocat v o k smo u boce s njihov im š n ra e D lj v za prodaju mljevenjem. ...a zatim ih priprem a spra ali za izradu octa... i potrebe Valja napou jelim lskog eko o k š škole. menuti da je od g o Boce smo važnu ulogu jabučn dobro zatvorili imao roditelj oc ta da bi se spriječilo Ivan Hiržin, koji ponovno vrenje jer je p osud io s voj bi ocat postao još kiseliji. mlin za mljevenje i, zaUčenice eko-grupe izradile hvaljujući svojem dugogodišnjem iskustvu, savjetima po- su prigodne etikete kojima su magao u izradi jabučnog octa. ukrasile staklene boce.

Zahvaljujući našem domaru Izmljevene jabuke stavljali smo u bačvu koju smo poklo- Saši Kralju i učenicima, još pili kako bismo onemogućili ćemo nekoliko mjeseci užiile su etikete za boce vati u jelima spravljenim od pristup kisiku.

Učenice eko-grupe izrad Nedovoljan pristup kisika školskog eko jabučnog octa.

Pismene prijave na Natječaj za dodjelu stipendije s naznakom „Stipendija za studij“ za koju se kandidat natječe te sa svim traženim prilozima, dostavljaju se u roku od 15 dana od dana objave natječaja u tiskovinama na adresu: Rotary klub Varaždin – jug, Kneginec Donji, Toplička 136, Turčin.

Prijave bez svih propisanih dokaza o ispunjavanju uvjeta, kao i nepravodobno podnesene prijave, neće se razmatrati. = ĤåŀıČĮÑĮÿđÑ ĒÑĮĉåàÑĉÑ JėĮÑĤĽ ĊČıÜ _ÑĤÑłáÿĒ ȿ ĉıû ėÜÑȿ vijestit će kandidate i javnost javnom objavom putem ĮÿĨĊÑĒÿþ đåáÿĉÑ ı ĤėĊı ėá ɴɸ áÑĒÑ ėá áÑĒÑ ÿĨĮåĊÑ ĤėĊÑ za podnošenje prijava.

JėĮÑĤĽ ĊČıÜ _ÑĤÑłáÿĒ Ɂ ĉıû Predsjednik Cikač Nataša

f ilmski festival u nas, odnosno prilagođen gledatelji ma s poteškoćama sluha i vida.

Na festivalu su se prikazivali filmovi djece i mladih, izabra-

www.vznightlife.com

29. studenoga 2011., br. 393

Oglasi 45

46 Oglas

29. studenoga 2011., br. 393

DOZNAJEMO Zašto je u Varaždinskim Toplicama raskinuta koalicija između HDZ-a i HSLS-a?

USKOK uskoro i pred vratima Grada Varaždinskih Toplica Uz pomoć Vlade namaknuto je 4 mil. kuna za otkup zemljišta za izgradnju turističkih sadržaja te eventualnih investitora Piše: FRANJO PRSTEC Vijećnik Gradskog vijeća

Koalicijskim sporazumom između HDZ-a i HSLS-a o obnašanju vlasti u Gradu Varaždinskim Toplicama jasno su definirana prava i obveze obiju političkih opcija. HDZ kao koalicijski partner je u naravi dao podršku za imenovanje za funkciju gradonačelnika Varaždinskih Toplica Dragutina Kranjčeca, a funkciju predsjednika Gradskog vijeća Franji Prstecu, u vjeri da ćemo zajedničkim snagama, poštenim i korektnim odnosom obnašati vlast na dobrobit svih građana Varaždinskih Toplica koji su nam dali povjerenje na lokalnim izborima 2009. godine.

Franjo Prstec

No korektan koalicijski odnos je trajao svega par mjeseci, sve dok gradonačelnik nije u svom poznatom solističkom stilu počeo donositi nerazumne odluke čime sam se osobno odupirao te mu ukazivao da su mu odluke ekonomski i pravno neutemeljene.

Kriza koalicije nazire se u kolovozu 2010. godine gdje je otjeran iz Stručne službe taj-

nik Grada gospodin Miroslav Hreljac, bez suglasnosti koalicijskog partnera s namjerom uhljebljenja kume unučadi gradonačelnika Kranjčeca iako nije ispunjavala sve kriterije javnog natječaja gdje sam se usprotivio i tražio da se imenuje tajnik sukladno zakonu, koji još dan danas nije postavljen.

Kriza koalicije

da u naravi vara birače koji su nam dali povjerenje što mi iz HDZ-a nismo dopuštali te smo zbog nemogućnosti suradnje s gradonačelnikom u prosincu 2010. godine na temelju odluka gradske organizacije HDZ-a raskinuli koalicijski sporazum te ovakvim potezom dali do znanja građanima da ne želimo podupirati nerazumne i štetne odluke koje sprovodi svojom samovoljom gradonačelnik kao što su izdavanjem dodatnih sredstava osiguranja ZADUŽNICA za neispunjenje kreditnih obveza prema poslovnim bankama od 1,5 mil. kuna bez znanja mene osobno kao predsjednika Gradskog vijeća, bez znanja i bez odluke Gradskog vijeća i zakonski obvezujuće suglasnosti Ministarstva financija.

Nadalje, naša želja je bila također da sa stručnim ljudima i nestranačkim osobama u topličkom turizmu formiramo Vijeće turističke zajednice, što je gradonačelnik uporno ignorirao s namjerom političkog kadroviranja svojih podanika koji će podupirati višegodišnji nerad i zataškavati sumnjive radnje u turističkoj zajednici grada Varaždinskih Toplica na čijem je on čelu, kao i zataškavanje Most preko Bednje netransparentnog poslovanja Poznato je uz pomoć Vlade Dječjeg vrtića „Tratinčica“ RH namaknuto u naš gradski na koje su upozoproračun 4 mil. kuna ravali roditelji za otkup zemljih zadnji a polaznika vršta za izgradn i d tića i predšnju turističkih r go a p kolskog sadržaja te šta nije ni o u odgoja. eventualni n a r i DRAGI dolazak int s e u v v n i o TOPLIČANvestitora, ali obn i ju n CI, sigurno učju je poznato i zgrad r i d o p se pitate to da je grana cesta rada ZAŠTO JE RAdonačelnik g SKINUTA KO potrošio dio za ALICIJA IZMEĐU otkup zemljišta, a HDZ-a i HSLS-a ? ostalo nenamjenski.

Ne samo HDZ, već i ostale Isto tako stoji činjenica da političke opcije i građani s je gradonačelnik koristeći područja grada nezadovoljni svoj položaj sa Županijskom vođenjem Grada, tražili su upravom za ceste dogovorio rezultate u smjeru izvršavanja izgradnju mosta preko rijeke obveza danim na lokalnim Bednje uz financiranje otkuizborima 2009. godine, ali pa zemljišta i projektne dogradonačelnik usprkos svim kumentacije iz sredstava koja konstruktivnim prijedlozima nisu planirana u gradskom nije se dao urazumiti da ne proračunu na što je ukazano vodi Grad u lošem smjeru te u nalazu državne revizije

o poslovanju Grada 2010. godini. Zbog višegodišnje neizgradnje i neodržavanja županijskih cesta na području grada Varaždinskih Toplica gradonačelnik je uštedio velika sredstva koja su kasnije investirana u most preko rijeke Bednje koji je jedina investicija u ovom gradu u ovom mandatu s čime se također mi u HDZ-u nismo slagali, a izvedena je sredstvima građana s područja grada Varaždinskih Toplica koji uplaćuju sredstva za cestarinu kod registra-

cije svojih motornih vozila, koja se na temelju plana i programa moraju vraćati u jedinice lokalne samouprave za izgradnju i održavanje županijskih cesta.

No kako je očito da zadnjih par godina nije ništa investirano u izgradnju i obnovu cesta na području grada, dolazimo do zaključka da gradonačelnik zlorabi svoj položaj te time potvrđuje da mu je osobni interes daleko ispred interesa građana našega grada.

OSOBNI INTERESI

!

gradonačelnik Varaždinskih Toplica zlorabi svoj položaj te time potvrđuje da mu je osobni interes daleko ispred interesa građana našega grada

IZDVOJENO Zbog lošeg gospodarenja gradonačelnika, Varaždinske Toplice nalaze se pred bankrotom

Vjerodostojnost gradonačelnika Varaždinskih Toplica?

Varaždinske Toplice

Mi iz Hrvatske demokratske zajednice smatramo da političko djelovanje gradonačelnika Kranjčeca nema vjerodostojnosti u gradu osim vjerodostojnosti i podrške koju mu daju potkupljivi vijećnici HNS-a i SDP-a kojima su osobni interesi te politička korupcija i političko kadroviranje uvijek u prvom planu. Podsjećam također da je u dosadašnjem političkom radu topličkog gradonačelnika, koji je do

sad koalirao s gotovo svim

“

prijavu ću podnijeti USKOK-u da ispita transparentnost poslovanja Grada Varaždinskih Toplica, gradskih ustanova i tvrtki u vlasništvu Grada političkim opcijama i koje

je od SDP-a, HNS-a, HSS-a, HDZ-a uspio prevariti čak i bivšeg župana Radimira Čačića, pa samim time se zaključuje nivo njegovog poštenja i vjerodostojnosti.

Stoga smatram svojom dužnošću ukazati na netransparentno vođenje Grada Varaždinskih Toplica i nemogućnosti meni kao vijećniku i bivšem predsjedniku Gradskog vijeća dobivanja vjerodostojnih informacija u svrhu prave informiranosti

prema građanima i poreznim obveznicima s područja grada o poslovanju Grada, koji se trenutno zbog lošeg gospodarenja gradonačelnika nalazi pred bankrotom, a pitanja i prijavu o ranije navedenom podnijet ću Državnom uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kr iminala u Zagrebu da ispita transparentnost poslovanja Grada Varaždinskih Toplica, gradskih ustanova i tvrtki u vlasništvu Grada.

29. studenoga 2011., br. 393

Oglas 47

48 Zdravlje TRIBINA Budi svoj, budi čist

Droga lako dostupna, ali vodi prema smrti

29. studenoga 2011., br. 393

OTKRIVAMO Na liječenju zbog ovisnosti o alkoho

Najmlađem alkoh J Mladi ovisnici imaju obično neke prateće dijagnoze, kao što su poremećaj ličnos

Klarić: Problem su i ovisnosti o pušenju, alkoholu i - internetu

U Hrvatskoj svake godine od posljedica droge umre između 80 i 150 mladih ljudi.

Naveo je to predstojnik Ureda za suzbijanje droga Vlade RH Dubravko Klarić u Varaždinu na tribini “Budi svoj, budi čist”, koja je održana za učenike prvih i drugih razreda srednje škole. - Oduvijek je postojala potreba ljudi da ublaže bol, “uljepšaju” sliku stvarnosti, ali trebate znati da čovjek kad posegne za drogom nikad nije siguran hoće li postati ovisnik ili neće. Uzroci smrti mogu biti različiti, od predoziranja do raznih nesreća uzrokovanih pod utjecajem raznih opijata i alkohola, a kroz ovisnost se javljaju i brojni drugi problemi pri čemu je nasilje jako prisutno – rekao je Klarić učenicima.

U Varaždinskoj županiji posljednjih se godina smanjuje broj ovisnika o drogama koji dolaze na liječenje.

Predstojnik Vladinog ureda je napomenuo da ni stanje u Hrvatskoj nije alarmantno, ali zaslužuje pažnju.

- U H r v a t s ko j i z m e đ u 40.000 i 60.000 osoba svaki dan manipulira s drogama.

Droga je zastupljena u svim slojevima društva, lako je dostupna i sve je više načina kako doći do nje. Jedina je

roba na tržištu koja postiže toliko velike raspone u cijeni, što znači da svatko može pronaći neku vrstu koja odgovara trenutnom stanju njegovog novčanika – pojasnio je.

Upozorio je, međutim, da problem ovisnosti o drogama nije jedino čega se trebamo bojati, jer su veliki problem i ovisnost o pušenju, alkoholu te najnovija ovisnost, ona o internetu.

Tribinu su u Mjesecu borbe

z

bog droga u Hrvatskoj godišnje umre između 80 i 150 mladih protiv ovisnosti organizirali Županijsko povjerenstvo za suzbijanje zlouporabe opojnih droga i Ured za suzbijanje droga Vlade Republike Hrvatske.

- Najvažnije je da u svemu što radite date najbolje od sebe, jer samo ćete tako biti zadovoljni sami sobom, izgraditi svoju ličnost, a onda i moći skupiti snage te se oduprijeti svim napastima – poručila je srednjoškolcima zamjenica župana Blanka Glavica Ječmenica, ujedno predsjednica Županijskog povjerenstva. (vms)

Ovisnici koji na liječenje ne dolaze dobrovoljno često imaju velike posljedice u obliku oštećenja zdravlja Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

do 15. prosinca, na mora posvetiti ju n je n ž posebna patrije m je č žnja. na Dje nje od Broj zaiš d o g pr imljenih odjelu 15 mlađih bolesnika na 10 do godina tom odsjeku od 16 posljednjih

Tek je postao punoljetan, a završio je na liječenju od alkoholizma. Svega 18 godina je star najmlađi ovisnik o alkoholu koji je liječen na Odsjeku za bolesti ovisnosti Odjela za sveobuhvatnu psihijatrijsku zaštitu varaždinske bolnice.

Veliki problem

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Taj podatak ukazuje na to koliko je alkoholizam velik problem u Varaždinskoj županiji i da mu se u Mjesecu borbe protiv ovisnosti, koji se obilježava od 15. studenog

se godina ne mijenja značajno: tijekom 12 mjeseci zaprime od 300 do 350 ovisnika o alkoholu.

Među njima ima osoba mlađih od 30 godina, čak i mlađih punoljetnika. Ipak većina pacijenata je srednje životne dobi, između 30 i 50, odnosno 55 godina.

- Osobe starije od 60 godina rjeđe bolnički liječimo, jer

imaju kronične komplikacije i često preporučamo liječenje u drugim ustanovama. Za razliku od toga, mladi ovisnici imaju obično neke prateće dijagnoze, kao što su poremećaj ličnosti, intelektualna subnormalnost, neuroze i slično – navodi mr. sc. Zemira Medved, psihijatrica i voditeljica Odsjeka za bolesti ovisnosti.

Žene se skrivaju Istraživanja su pokazala da su hrvatski 15-godišnjaci po parametrima pijenja i opijanja iznad prosjeka Europe. Da je ta pojava prisutna i u našoj županiji, ukazuju podaci o broju djece koja su završila na triježnjenju u varaždinskoj bolnici.

- Dosta se govori o pijenju kod djece i mladih u Hrvatskoj. Zbog toga smo okvirno pratili broj mladih osoba do 16 godina koji su završili na triježnjenju na Dječjem odjelu posljednjih godina. Brojke su se kretale od 10 do 15 osoba godišnje s naglaskom na porast broja djevojčica. Najmlađe dijete je imalo 13 godina – navodi mr. Medved.

Kao što raste broj djevojčica koje konzumiraju alkohol, tako su sva istraživanja pokazala da se u posljednjih 20 do 25 godina udvostručio broj žena alkoholnih ovisnica.

- Nekad je omjer između muškaraca i žena bio 7:1, a danas je 3,6:1. Na našem Odsjeku za bolesti ovisnosti imamo

Savjeti iz ordinacije Inkontinencija – socijalni i higijenski problem (2) I

nkontinencija se prihvaća kao normalna pojava, posljedica starenja, o tome se ne govori, ljudi se srame i nose s tim problemom šutke. Takav je pristup potpuno neprihvatljiv budući da se, nakon što se odredi točan uzrok, inkontinencija danas vrlo uspješno liječi, i to u više od 80 posto slučajeva. va su glavna tipa inkontinencije. Stresna je posljedica slabljenja mišića dna zdjelice ili promjena u mokraćnoj cijevi, i kod koje dolazi do nevoljnog bježanja mokraće za vrijeme neke tjelesne aktivnosti (kašljanja, kihanja).

Kod urgentne inkontinencije bolesnik ima naglu neodgodivu potrebu za mokrenjem, što

D

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

je posljedica nekontroliranog grčenja mišića mokraćnog mjehura. reći tip inkontinencije je kombinacija prvih dvaju tipova do određenog stupnja, tzv. miješana inkontinencija. Zbog različitog pristupa u liječenju veoma je važno odrediti o kojem je tipu inkontinencije riječ. rgentna inkontinencija, za razliku od stresne, ne liječi se operacijski. Stresna inkontinencija u velikom se postotku liječi neoperacijski, hormonalnom terapijom, vježbama za jačanje mišića dna zdjelice, elektrostimulacijom... Tim se mjerama može postići poboljšanje, ali ne i izlječenje. Definitivno

T

U

izlječenje postiže se operacijskim zahvatom koji je u visokom postotku uspješan, čak u 90 posto slučajeva. ako se inkontinencija klasičnim operacijama liječi već godinama, u novije vrijeme koristi se i TVT (Tension free vaginal tape) metoda.

Cilj operacije je napraviti podršku mokraćnoj cijevi i kreirati novi mehanizam kontinencije, odnosno zadržavanja mokraće. Implantati se u Europi već masovno ugrađuju, a odnedavno i u nas. Operativni se zahvat sada može napraviti ambulantno i u spinalnoj anesteziji, a traje oko trideset minuta. Oporavak je kratak, tako da pacijent može već sutradan ići kući.

I

Zdravlje 49

29. studenoga 2011., br. 393

lu u varaždinskoj bolnici i mlađi od 30 godina

oličaru 18 godina sti, intelektualna subnormalnost, neuroze i slično, navodi mr. sc. Zemira Medved IZDVOJENO Od alkohola, u županiji 2009. umrle 52 osobe

Alkoholna bolest jetre među deset “ubojica” Alkoholna bolest jetre prije dvije godine bila je među 10 vodećih uzroka smrti na području Varaždinske županije. Riječ je o posljednjim podacima koji su objavljeni u Zdravstveno-statističkom ljetopisu za 2009. godinu Županijskog zavoda za javno zdravstvo. Od alkoholne bolesti jetre te su godine umrle 52 osobe, pa je ta bolest bila na desetom mjestu vodećih uzroka smrti. Je li to bilo slučajno ili se na temelju broja liječenih ovisnika o alkoholu i drugih pokazatelja može pretpostaviti da će slično biti za prošlu i ovu godinu?

- Broj umrlih od ciroze jetre u populaciji direktno je vezan uz veličinu problema pore-

mećaja izazvanih alkoholom.

Varaždinska županija bi kroz svoje službe trebala pomno analizirati sve te podatke i aktivno raditi na zaštiti mentalnog i ostalog zdravlja svojeg stanovništva – odgovara mr. sc. Zemira Medved.

Navodi da se sve više priča o sveukupnom porastu mentalnih bolesti u koje spadaju bolesti ovisnosti, među kojima je alkoholna ovisnost problem broj jedan.

- Pravih epidemioloških podataka o tome baš nema puno, jer u Hrvatskoj ne postoji Nacionalna strategija borbe protiv alkoholom izazvanih poremećaja koja bi se na sustavan i sveobuhvatan način brinula o zdravlju

nacije uz pomoć programa koji bi utjecali na smanjenje potrošnje i reklamiranja alkoholnih pića s jedne strane te promociju programa sprečavanja, liječenja i rehabilitacije ovisnika o alkoholu i njihovih obitelji – ustvrdila je.

devet kreveta za muške ovisnike o alkoholu i dva kreveta za ženske ovisnice, pa mislim da pratimo trendove – kaže liječnica.

Upozorava da se žene tradicionalno teže odlučuju za liječenje, više skrivaju svoje pijenje i imaju manju podršku u liječenju. - Otkrivanje i rano

liječenje ovisnica o a l ko h o l u izazov je za svaku alkoho l o š k u službu, pa i našu - na p o minje.

N o bez obzira na spol, na liječenje manji broj ovisnika dolazi samoinicijativno ili se čini da se javljaju sami. - Većina dolazi pritisnuta najrazličitijim osobnim, zdravstvenim, profesionalnim, obiteljskim, sudskim, policijskim i drugim problemima.

Iskustvo pokazuje da ovisnik češće dolazi pod prisilom, ali

za početak istinskog liječenja potreban je određeni stupanj emocionalne zrelosti i ozbiljna dobra volja za promjenom života. Istina je da oni koji ne dolaze dobrovoljno često imaju velike posljedice u obliku oštećenja zdravlja – pojašnjava mr. sc. Medved.

Ističe da veliku važnost u poslijebolničkom tretmanu ima Udruga zdravog življenja – Obiteljski klub Varaždinske županije u kojoj se alkoholne ovisnice i ovisnici oporavljaju i uče organizaciji apstinentskog stila života – života bez alkohola, zajedno sa članovima svojih obitelji. Od osnivanja udruge 1. ožujka 2006. godine, kada je bilo 5 članova, broj je članova narastao na stotinjak plus njihove obitelji.

13

godina je bilo staro najmlađe dijete koje je završilo na triježnjenju na Dječjem odjelu Opće bolnice Varaždin.

BROJ OVISNICA UDVOSTRUČEN

!

Mr. sc. Zemira Medved

Sva istraživanja su pokazala da se u posljednjih 20 do 25 godina udvostručio broj žena alkoholnih ovisnica. Nekad je omjer između muškaraca i žena bio 7:1, a danas je 3,6:1.

NAJAVA

Predavanja i radionica na Dan prevencije raka Dan prevencije karcinoma u Varaždinskoj županiji obilježit će se ovog četvrtka, 1. prosinca. Što je važno znati o najčešćim malignim bolestima današnjice, što učiniti kada obolimo i kako se liječiti, govorit će stručnjaci iz Opće bolnice Varaždin. O karcinomu prostate govorit će dr. Damir Štajcar, neurokirurškom liječenju spinalnih oštećenja dr.

Nenad Kudelić, a o dijagnostici

i liječenju karcinoma dojke dr.

Zdravko Zgrebec. Predavanje, koje će se održati u Skupštinskoj dvorani Županijske palače u Varaždinu, počinje u 17 sati te je besplatno za sve građane.

Od 17 do 19 sati održavat će se i radionica “Rano otkrivanje raka dojke” pod vodstvom Marije Hrašćanec, predsjednice Mammae kluba - Udruge žena operiranih na dojku Varaždinske županije. (ihr)

5

članova imao je Obiteljski klub Varaždinske županije 2006. godine, kada je osnovan. Danas ima stotinjak članova.

DOZNAJEMO U Varaždinskoj županiji prošle godine 1.053 slučaja nasilničkog ponašanja u obitelji

U svakoj drugoj mladenačkoj vezi prisutno nasilje

Nasilje - fizičko, ali i psihičko

U Varaždinskoj županiji prošle godine su zabilježena 1.053 slučaja nasilničkog ponašanja u kojima je oštećeno čak 1.658 osoba. Statistike pokazuju i da više od 50 posto mladenačkih veza trpi neki od oblika nasilja te da se nasilje u obitelji na nacionalnoj razini ne smanjuje.

Istaknuto je to prošli tjedan na tribini održanoj u Županijskoj palači u Varaždinu povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad

ženama, kada se u organizaciji Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova i Obiteljskog centra Varaždinske županije, na Franjevačkom trgu dijelio edukativnopromidžbeni materijal te se provodila anketa.

- Brojka od 1.053 zabilježena slučaja nasilničkog ponašanja u Varaždinskoj županiji tijekom prošle godine rezultat je toga što su ljudi znali prepoznati nasilničko ponašanje te su ga i prijavili. Koliko

se društvo senzibiliziralo za taj problem vidiljivo je ako

n

atječaj za osnovnoškolce i srednjoškolce: šaljite radove na temu nasilja se ta brojka usporedi s onom iz 1999. godine kada su prijavljena svega 72 počinjena

nasilnička ponašanja – navela je načelnica Odsjeka za maloljetničku delinkvenciju pri PU varaždinskoj Ruža Levačić prije početka tribine.

Dodala je i da se tek mali broj žrtava uspije izvući iz začaranog kruga nasilničkog ponašanja te kako je potrebno još više poraditi na prekidu prijenosa međugeneracijskog nasilničkog ponašanja.

Ravnatelj Obiteljskog centra Robert Čusek pozvao je

pak učenike osnovnih škola da svoje likovne radove te učenike srednjih škola da svoje literarne radove na temu nasilja pošalju do 1. ožujka sljedeće godine. - Mlade smo u ovu akciju uključili ciljano budući da većina nasilja u kasnijoj dobi unutar obitelji potječe iz nasilja u mladenačkim odnosima i vezama.

Podaci pokazuju da više od 50 posto mladenačkih veza trpi neki oblik nasilja – istaknuo je Čusek. (vms)

50 Zdravlje

29. studenoga 2011., br. 393

DOZNAJEMO Već godinu dana u Varaždinu Poliklinika Zg

Do zdravlja i ljepote kod dr. Zgrebeca ORTOREA OTVARA VRATA

J U Poliklinici Zgrebec možete napraviti kompletni makeover lica, izgladiti bore uz pomoć botoksa i Juvéderm hijaluronske kiseline, obaviti ultrazvuk dojki i štitnjače, operirati sve vrste kožnih tumora te manje tumore na dojkama

Besplatne masaže, slike stopala i pokloni

Kako biste uklonili bore, korigirali kapke, napravili facelift, povećali, odnono smanjili grudi ili korigirali trbuh više ne morate putovati u Zagreb ili u inozemne klinike. Svi ti zahvati mogu se napraviti u Varaždinu, gdje već godinu dana radi Poliklinika Zgrebec.

Do ljepšeg izgleda

Od 5. do 9. prosinca Tjedan otvorenih vrata

Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom koji se obilježava 3. prosinca, varaždinska tvrtka Ortorea organizira Tjedan otvorenih vrata. Od 5. do 9. prosinca u Ulici braće Radić 52 b u Jalkovcu organiziraju niz zanimljivih događanja i pozivaju građane da im se pridruže, posjete njihove prostore te da se zajedno ugodno i korisno druže.

Svaki dan od 10 do 18 sati tamo vas očekuju različita događanja vezana uz zdravlje. U ponedjeljak 5. prosinca održat će se akcija besplatnog mjerenja šećera u krvi uz

savjetovanje, ali i pokloniznenađenja. Dan kasnije, u utorak, slijedi besplatno mjerenje tlaka i savjetovanje, a u srijedu besplatna masaža, koju će obavljati fizioterapeut i ujedno svim zainteresiranima davati prijedlog vježbi.

U četvrtak je na rasporedu digitalno uzimanje otisaka stopala, izrada slike stopala i savjetovanje. Tjedan otvorenih vrata u Ortoreji završava u petak 9. prosinca projekcijom filma u 10 sati te u 13 sati, a taj dan zainteresirani će besplatno moći testirati skutere i vertikalizatore.

- U našoj poliklinici može se napraviti kompletni makeover lica. Od estetskih zahvata svakako treba istaknuti facelift, dakle zatezanje lica i vrata i to od manjih zahvata na licu do kompletnog faceliftinga.

Imate li kakvih nedoumica, dr. Zgrebec rado će na njih odgovoriti Radimo i korekcije podbratu k a , u š iju , i c i n Polikli tupna korekcije kapaka ec dos lefaZgreb na metoda (b roplad o r , i r je i p c s t i k a) , je rekven poveradiof cu vraća ćanje ili li ja o k smanje u n i ž je v s nje grudi i korekc ije trbuha, sve to, kada je potrebno, uz asistenciju dr. Željka Vincekovića, spec. oftalmologije – istaknuo je vlasnik poliklinike Svoj termin za pregled možete dogovoriti već od 13 sati

dr. Zdravko Zgrebec, specijalist opće kirugije i plastične, estetske i rekonstrukcijske kirurgije.

U Poliklinici Zgrebec u ponudi su i fileri, primjerice hijaluronska kiselina Juvéderm koja se koristi za popunjavanje bora i volumena lica. Isto tako, valja istaknuti i Botox koji se koristi za “izravnavanje” bora na čelu i u području oko očiju.

- U ponudi imamo i radiofrekventne metode pomlađivanja lica koje rade na principu pobuđivanja kolagena u potkožnom tkivu. Riječ je o relativno novoj metodi u kojoj uz pomoć aparata koji radi na principu visoke radiofrekvencije pobuđuje kolagen u dubokom sloju kože koji se s godinama atrofira. Riječ je o prirodnoj metodi koja jednostavno licu daje svježinu – pojasnio je dr. Zgrebec.

Uz operacije svih vrsta kožnih tumora te manjih tumora na dojci, u Poliklinici Zgrebec mogu se povećati odnosno smanjiti grudi.

- Od plastične kirurgije radimo i plastične operacije trbuha koje mogu biti u kombinaciji s liposukcijom – do-

Normalan život s...

Povezanost pažnje i motoričkog sustava M

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

otorički sustav pridonosi tome kako dijete organizira svoja ponašanja, tako da ona djeca koja imaju teškoće s organiziranjem vlastitog tijela i pokreta imaju teškoća i s usmjeravanjem pažnje. Kada govorim o motoričkom sustavu, tada mislim na motorički tonus, motoričko planiranje (sposobnost izvođenja aktivnosti u nizu kao što su puzanje, vezanje vezica, pisanje…), i na perceptivne motoričke zadaće (precrtavanje likova). Primjerice, kada djetetu dajemo zadatak da precrta krug, ono tada treba vizualno prepoznati sliku kruga, razumjeti je te napraviti rukom zadatak precrtavanja koji je temeljen na toj

slici. Usmjeravanje pažnje je aktivan proces koji uključuje interakciju s nekom osobom ili predmetom. Poteškoće s planiranjem u nizu, razumijevanjem vizualnih ili slušnih informacija utječu na našu pažnju. Tako, primjerice, vađenje knjiga iz torbe zahtijeva mnogo radnji i svjesni napor djeteta prije nego što budu izvađene. Ukoliko dođe u tom procesu do nekog ometajućeg faktora (zvuk, udarac ili bilo što drugo što ometa njegovu pažnju), veća je vjerojatnost za prekidanjem željenje radnje. Što je dijete pažljivije, može upravljati dužim i kompliciranijim motoričkim uzorcima. Primjerice, dijete s teškoćama u

motoričkom planiranju prilikom pisanja riječi jež ima teškoća s organiziranjem motoričkog sustava. Svaka komponenta, uzimanje olovke, spuštanje na papir, stvaranje linije slova “j”, vraćanje olovke u gornji položaj, spuštanje olovke, stvaranje linije slova “e”, i tako dalje, za njega znači odvojenu motoričku radnju.

Svaka ta motorička radnja je nova mogućnost za gubitak pažnje. Stoga je važno da se takvoj djeci pruži više vremena i više mogućnosti za vježbu i rad, u okolini koja će biti bez podražaja koji ih ometaju, uz sporije i smirenije komuniciranje pomoću kraćih rečenica koje će mu pomoći da se usredotoči.

Zdravlje 51

29. studenoga 2011., br. 393

grebec u kojoj se obavljaju estetske i plastične operacije ESTETSKA KIRURGIJA

Prva iskustva u New Yorku

Dr. Zdravko Zgrebec, spec. opće, plastične i estetske kirurgije

Poliklinika opremljena najsuvremenijim uređajima

znali smo od dr. Zgrebeca koji sa zadovoljstvom ističe da je posljednjih godina interes za estetske i plastične operacije u Hrvatskoj sve veći. Potvrđuje to i broj pacijenata u njegovoj poliklinici unatrag godinu dana.

Dijagnostika i analize - U našu polikliniku ne dolaze samo Varaždinke i Varaždinci. Upiti i pacijenti stižu iz svih krajeva Hrvatske, ali i inozemstva - ističe dr. Zgrebec.

Uz estetske kirurške zahvate, varaždinska Poliklinika

Dr. Zdravko Zgrebec za estetsku i plastičnu kirurgiju zainteresirao se 2001. godine s odlaskom u poznatu njujoršku kliniku Memorial Sloan-Kettering-Cancer Center, smještenu na Manhattanu.

- Prva i značajna iskustva u području estetske kirurgije stekao sam radeći s dr. Peterom G. Cordeirom, šefom estetske kirurgije te bolnice.

Ta iskustva kasnije su se nastavila edukacijama u Heidelbergu i Hamburgu – otkrio je dr. Zgrebec. Specijalizaciju iz estetske i plastične kirurgije završio je prije četiri godine u Zagrebu kod prof. dr. Zdenka Staneca, voditelja klinike za plastičnu kirurgiju u KB

Dubrava. - Međutim, moram naglasiti da se s plastičnim operacijama počelo i prije te 2001. godine u varaždinskoj bolnici prilikom rekonstrukcija dojki kod žena nakon operacija zbog karcinoma.

Veći dio svojeg radnog vijeka bav im se problematikom dojki, bilo karcinomima, bilo tumorima. S obzirom na to da karcinom dojke u današnje vrijeme “pogađa” sve više mladih žena, one žele rekonstrukciju dojke kako bi zadržale ženske atribute. To je bio motiv za specijalizaciju iz plastične kirurgije. Nije samo važno dobro obaviti operaciju, već i dobro izgledati nakon nje – rekao je dr. Zgrebec.

Do pregleda u Poliklinici Zgrebec dolazi se bez dugih čekanja

Zgrebec ženama i muškarcima nudi dijagnostiku dojki i štitnjače najsuvremenijom opremom koja omogućava rano otkrivanja i najmanjih tumora.

- Radimo ultrazvuk dojki s mogućnošću otkr ivanja dobroćudnih i zloćudnih tumora, a u slučaju potrebe dogovaramo daljnje pretrage. Svakako treba istaknuti kako radimo citološke analize i biopsije širokom iglom, uz patološku provjeru tumora (PHD) koji su izvađeni – rekao je dr. Zgrebec.

BESPLATNE KONZULTACIJE Do kraja ove godine u Poliklinici Zgrebec, koja se nalazi u Trnovečkoj ulici 1 u Varaždinu, možete obaviti i besplatne konzultacije vezane uz estetske i plastične zahvate, a imate li kakvih nedoumica ili pitanja, možete se obratiti i dr. Zdravku Zgrebecu na e-mail zdravko. zgrebec1@vz.t-com.hr.

Svoj termin za pregled možete dogovoriti na broju telefona 042/30-34-34 od 13 sati, od kada počinje rad sestara u Poliklinici Zgrebec. Na tom broju možete dobiti i sve informacije o internet stranici poliklinike.

Pacijentima je diskrecija zajamčena, a Poliklinika Zgrebec omogućava i plaćanje na više rata putem kreditnih kartica.

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

Borovica (Juniperus communis) S

tavite li grančicu borovice (kleka) u vatru u kaminu, doživjet ćete susret s malenim kućnim dusima domaćeg ognjišta – Domaćima. Što vam ne ispuni Malik Tintilinić, pružit će vam dobar komad sušene slanine ako po njoj pustite dim vatre koju ste ložili grančicama borovice.

Bobice borovice možete dodati i kao začin tamnim umacima i mesnim jelima. Borovica kao grm ili manje drvo raste po cijeloj Hrvatskoj, u šumama i na suhim obroncima i sva je ljekovita: bobice, iglice, grančice. Bobice skupljamo kada postanu modre (u listopadu i studenom).

Bobice povoljno djeluju kod reumatskih tegoba, ozeblina i astme. Doktor Kneipp preporučuje da prvi dan polako žvačemo pet bobica, drugi dan dodamo još jednu bobicu i tako radimo dok ne uzmemo ukupno petnaest bobica. Zatim opet svaki dan uzimamo po jednu bobicu manje, dok ne dođemo ponovno do pet bobica. Nakon toga pravimo pauzu od mjesec dana. Ako biste nakon mjesec dana željeli ponoviti liječenje, potražite savjet liječnika. Bobice potiču apetit, a čaj od bobica ublažuje kašalj, povoljno djeluje na dišne organe, zaustavlja dijareju, uspješno odvodi mokraću i mokraćnu kiselinu, pomaže kod napinjanja, žgaravice, reume, bolesti jetre i žuči, jača otpornost tijela, liječi pokvaren želudac i vraća apetit, ublažuje vodenu bolest, obnavlja zglobove. Kod akutnih i kroničnih upala bubrega ne koristimo bobice (borovičine smrekinje) ili hlapivo ulje borovice, ali i kod ljudi zdravih bubrega, veća količina droge pri dužoj upotrebi (najviše šest tjedana) može uzrokovati nadraživanje bubrega i upalu. Protiv reume, gihta i išijasa izvrsno pomažu i oblozi od rakije, u kojoj se dva tjedna namakalo 100 grama zgnječenih bobica. Pripravak tijekom ta dva tjedna valja više puta protresti, a po isteku procesa namakanja, pripravak procijedimo i njime natrljavamo bolna mjesta. Tu rakiju možete konzumirati i na kocki šećera (dvadeset kapi) za bolju probavu.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Život i socijalna skrb Postupanje zavoda u slučajevima nasilja u obitelji S N

obzirom na tešku gospodarsku situaciju i puno nezaposlenih osoba, sve je više, nažalost, prisutan trend porasta nasilja u obitelji. Mnoge osobe trpe nasilje i ne znaju kome se treba obratiti za pomoć, a mnoge iz srama i straha ne žele prijaviti nasilje i osuđuju sebe i članove obitelji na dugotrajnu patnju. Svima preporučam da odmah prijave nasilje, jer svako odugovlačenje ili skrivanje problema „pod tepih“ neće riješiti problem. slučaju nasilja treba odmah pozvati policiju. Ukoliko su u obitelji prisutna

U

maloljetna djeca, radi dodatnog utvrđivanja činjeničnog stanja, djelatnici Zavoda će izvidom i na drugi primjereni način žurno utvrditi relevantne činjenice razgovorom s članovima obiteljima, odgojno-obrazovnim ustanovama, obiteljskim liječnikom te ostalim osobama koje bi mogle dati valjanu obavijest o svim okolnostima počinjenog nasilja. akon prikupljanja svih činjenica, Zavod provodi mjere radi zaštite žrtve nasilja te zaštite prava i dobrobiti djece uvažavajući njihov najbolji interes. Ovdje posebno

N

naglašavam odgovornost žrtve nasilja, koja prikrivanjem nasilja i neprijavljivanjem također ugrožava dobrobit svoje djece. emojmo dozvoliti da djeca budu taoci naših predrasuda. Najviše ćemo pomoći nasilniku i svojoj obitelji ukoliko ga prijavimo. Samo suočavanje s vlastitom odgovornošću može ga odvratiti od nasilja i samo na taj način možemo eventualno povratiti mir u svoju obitelj. aša aktivnost i odgovornost može promijeniti tešku situaciju u kojoj se trenutno nalazimo. Razmislimo o tome.

N

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, privremeni ravnatelj Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske županije

52 Ženski svijet

29. studenoga 2011., br. 393

Cvjetni dom Vrijeme kićenja Konačno je došlo vrijeme blagdana kada s velikim entuzijazmom ukrašavamo svoje domove ne bismo li sebi i svojoj obitelji zajedničke trenutke pripadanja učinili što ljepšima.

No, drage moje čitateljice, želim vam skrenuti pažnju na jednu bitnu stvar: nemojte ukrašavati samo svoj dom, kuhinju i tanjure, već svakako ukrasite Leticija i sebe.

ZADRAVEC Možda vam zvuči čudKukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 no, ali ako učinite nešto letiziazadravec@gmail.com lijepo za sebe, osjećat ćete se bolje i na taj način svojim zračenjem i toplinom opet učiniti svoju kuću više domom. Ovom prilikom htjela bih vam reći da u tu svrhu možete kod nas pogledati novu kolekciju Sodini nakita, koja je zaista fascinantna i u potpunosti prikladna za ove svečane dane. Ako vam se, dok gledate, poneki komad nakita naročito dopadne, napišite pismo Djedu Mrazu i želja vam se možda ostvari.

Pozdrav, Letizia

za Karirana košulja odličan izbor

ovaj look

MODNI KAMELEON Inspiracija u seriji “I to mi je neki život”

Grunge Angela J Angelin stil je grungerski look 90-ih, koji je slojevit i naizgled nenametljiv, a sastoji se

od kariranih košulja, vojničkih čizama kombiniranih sa širokim ili babydoll haljinicama Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek Foto: IGOR KLIČEK

15-ogodišnje Angele Cha- vila Jordana jer je snimljena se (Claire Danes), koja prolazi kroz puber tet, Ovotjedna inspiracija je i muku odrastanja i otkrisvojevrsni modni flashback. vanja vlastitog identiteOdrastajući, najveći “mod- ta. Angela se otuđuje od ni” uzor mi je bila Angela iz svojih roditelja i najbolje serije “I to mi je neki život”, pr ijateljice, boji kosu pa sam čak po uzoru na nju u cr veno i poč inje se s 13 godina prvi put družiti sa živopisnom i obojala kosu u problematičnom crveno. MeđuRayanne. An svoj tim, moj prvi gela je (isprunge r g t i n e j d ž e rva) potajno la e N k o ski bunt zaljubljena lo ila n u p dogodio u Jordana t je upo m iz se 20 01.

Catalao k a s k ru godine, lskih n a ( J a r e d o k š o n sedam goLeto) koji je osnov na dina nakon gr ungerska da š to j e s e r ija verzija Jamesa snimljena, što Deana i najzgodgovori da je serija bezniji frajer u školi. Ovaj vremenska i za razliku od tihi buntovnik je uzrok ostalih sapunjav ih teen mnogih problema u drama, stvarno dobro na- A n g e l i n o m ž i v o t u , pisana. pa čak i raskida pr ijateljstva s Rayanne.

No, nažalost, nikad Košulje, čizme...

Grungerica Nela Ser ija “I to mi je nek i nećemo saznati je li život” je američka drama ispričana kroz perspektivu

Angela obnovila prijateljstvo s Rayanne ili osta-

Frizerski salon

samo jedna sezona koja

nas ostavlja s ovim nedorečenim krajem. Odluka producenata da ne snime drugu sezonu potaknula je ogorčena fanove diljem svijeta na masovne peticije i molbe za snimanjem druge sezone, koje se nije dogodilo jer se glavna glumica Claire Danes odlučila posvetiti filmskoj karijeri.

Angelin stil je pravi grungerski look 90ih, koji je slojevit i naizgled nenametljiv i sastoji se od kariranih košulja, vojničkih čizama kombiniranih sa širokim ili babydoll haljinicama. Mene je obuzela prava nostalgija, pa sam iskopala i kožni ruksak iz osnovnoškolskih dana da upotpuni moj grunge look. Više fotografija pogledajte na www.regionalni.com.

Biserka Buhin Frizerski salon “Tina”, Štefanec 4 telefon: 099/195-6750

Tijekom prosinca iznenađenja i darovi R

azmislite... Što je najbolji božićni poklon našeg salona vama, našim stalnim i vjernim klijentima?

Složit ćemo se, naravno, da je to dan posvećen samo vama i njezi vaše kose! očetkom mjeseca prosinca i približavanjem božićnih blagdana za vas smo pripremili maleno

P

iznenađenje! Stoga pozivamo naše stalne klijente da nas posjete u našem salonu. čekuje vas ugodan ambijent, nagradna igra s malenim srdačnim darovima od nas i naših sponzora, degustacije, prezentacija... , naravno, vesele frizerke koje čekaju vaša pitanja!

O I

Ženski svijet 53

29. studenoga 2011., br. 393

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Mirjana Juriša, prevoditeljica za gluhe

Dermatolog

U penziji možda Što je rosacea? i u slastičarke!

Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

R

J Juriša za sebe kaže da je uporna, tvrdoglava i ne baš sistematična, smatra da je u vezi

najvažnije razumijevanje i tolerancija i otkriva da je uglavnom sve spremna oprostiti Piše: GORDANA IGREC

- Da nije bilo Europe i SAD-a, teško da bi se naša televizija pomakla u poboljšanju pristupu informacijama gluhim osobama – rekla je Mirjana Juriša, prof. defektologije koju već 20 godina imamo priliku gledati na HTV-u u malenom prozorčiću na dnu ekrana kako prevodi tekst voditelja emisije na znakovni jezik.

Kreditno sposobna Iako iza sebe ima 32 godine radnog staža i uskoro odlazi u mirovinu, još uvijek radi s puno ljubavi i entuzijazma. Štoviše, pokušat će učiniti sve da prevoditelj znakovnog jezika postane zanimanje kao što je u svijetu i Europi, da ima što više titlovanih emisija na HTV-u, kao i emisija sa znakovnim jezikom za gluhe osobe. Želja joj je pomoći starijim gluhim osobama te će inicirati izgradnju centra u obliku apartmana u Zagrebu u kojem bi bile smještene starije gluhe osobe koje bi time dobile prikladan smještaj, skrb u starosti i izbjegle potpunu izolaciju kojom su najviše pogođene. Za Male ženske razgovore jednostavno ali i energično govori o stvarima koje čine njezin ženski svijet ljepšim, ali i kojima uljepšava život svojih najbližih.

Jutro započinjete sa...

Ustajanjem, negdje oko 5,30 sati, čišćenjem, spremanjem i kuhanjem ručka. Imam kćer i zeta, suprug mi je umro prije tri godine, pa mi je ostala ta navika od ranije...

Kako biste se opisali u tri riječi?

Svakako uporna, ne baš sistematična, zainteresirana za mnoge stvari koje su vezane za sve osobe s invaliditetom te gluhe osobe, i donekle tvrdoglava.

Je li istina da iza svakog uspješnog muškarca postoji uspješna žena?

Ja vjerujem da – da! Zapravo, mogu reći da je to prava istina.

Mislim da smo mi te koje nekako drugačije stvari vidimo, organiziramo. Ako ništa drugo, onda ga fizički tako sredimo da na van izgleda dobro. Što je najvažnije u vezi?

Razumijevanje, tolerancija i podržavanje.

Najromantičniji trenutak u životu bio je...

Kad me muž nakon 10 godina hodanja zaprosio. Naime, mi smo jako dugo hodali i na pitanje “Kad ćete se vjenčati?” moj muž je odogovarao: “Kad Mirjana postane kreditno sposobna!”. Najsretniji trenutak mi je svakako bio kad sam rodila kćer.

osacea označava neugodnu, kroničnu bolest kože centralnog dijela lica. Najčešće se pojavljuje u dobi između 40. i 50. godine, podjednako kod oba spola. Često započinje kao sklonost k naglom i brzom crvenjenju kože osobito kod naglih promjena temperature, u stanjima stresa i sl. Kasnije nerijetko prelazi u trajno crvenilo nosa, obraza, čela i brade.

Iznimno, bolest može zahvatiti i kožu ušiju, prsa i gornjeg dijela leđa. Početni simptomi (crvenilo i pokoji prištić) mogu se povući spontano, no kada promjene traju duže, potrebno je potražiti savjet dermatologa. Tada su najčešće na koži centralnog dijela lica vidljive crvenkaste, upalne promjene prekrivene gnojnim “kapicama”. Povremeno crvenilo postaje trajno, a uzrokovano je brojnim, sitnim kapilarama. U uznapredovanim slučajevima rosaceje, razvija se i tzv. rinofima - „gomoljast nos“, uslijed bujanja vezivnog i lojničnog tkiva tog područja.

Rinofima se češće pojavljuje kod muškaraca. oko 50 % pacijenata s rosaceom, upalom su zahvaćene i oči, što često zahtijeva dodatno liječenje. Uzroci bolesti nisu u potpunosti razjašnjeni. Vjeruje se da postoji prirođena osjetljivost kože i krvnih žila lica, na koje negativno utječu jaki začini, alkoholna pića, hormoni (osobito tijekom menopauze), bolesti probavnog trakta, izloženost toplini i sunčevu svjetlu... Često se takvi pacijenti, potpuno neopravdano, proglašavaju ovisnicima o alkoholu. Terapija rosaceje je vrlo zahtjevna i dugotrajna i mora se prilagoditi svakom pacijentu ponaosob. Uključuje specifičnu njegu, lokalne i sistemske antibiotike te druge protuupalne preparate... Primjenjuju se i posebne vrste pilinga koji smiruju upalu i crvenilo kože. klanjanje upalnih i žilnih promjena kože moguće je i uz pomoć IPL uređaja. Svim pacijentima preporučuje se izbjegavanje iritirajuće kozmetike, izloženosti vrućini, ljutoj i začinjenoj hrani, alkoholu te zaštita na suncu.

U

uspjeh e iti sv je plat redite ik račune zdravu i i t a te im obitelj lu p o t

U

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Mirjana Juriša

Gabica, Dedić, fini kolači i heklanje Iz takta me može izbaciti...

Ljudska glupost.

Iz kuće ne izlazim bez...

Ne mažem se, ne rihtam se... Pa, ne znam bez čega?

Bez mobitela i ključeva.

Svaka prava žena nikad ne smije...

Nikad ne smije biti sebična, ne smije biti zločesta prema obitelji, ne smije biti Volite li kuhati?

Da. Radim jela koja nisu teška - dijetalna, puno povrća i piletine, iako mi je zet iz Dubrovnika pa nije navikao na piletinu.

Strašno volim jesti kolače, ali ih ne volim peći. No možda ću postati slastičarka u penziji.

Tko zna?

Samo pozitivno Što je za vas majčinstvo?

Ispunjenje svih mogućih bioloških i psiholoških kvaliteta čovjeka.

Vaš uzor u životu?

Nemam poseban ideal. U poslu kojim se bavim to mi je prof. Zimerman, koji je bio

zločesta prema okolini i ne smije zaboraviti da joj je obitelj najvažnija na svijetu.

Koju glazbu slušate?

Volim slušati jazz. Gabicu i Dediće što rade, to me opušta. Kod Boška Petrovića sam voljela odlaziti kao studentica i voljela sam slušati tu vrstu glazbe.

Jeste li posjetili Varaždin i gluha osoba i od kojeg sam puno naučila, i jedan pravnik, također gluha osoba, gospodin Petani od kojeg sam isto tako dosta naučila. Bili su mi uzor u tome kako se nose sa svojom gluhoćom i u profesionalnom životu.

Vaš moto u životu?

Zaboravimo sve ružne stvari i samo gledajmo pozitivno u budućnost. Što je za vas uspjeh?

Imati plaćene sve račune, plaćene sve kredite, zdrava i topla obitelj. Što nikad ne biste mogli oprostiti?

Uglavnom sve opraštam. I

kako vas se dojmio?

U Varaždinu sam bila na Špancirfestu. U Varaždinu sam u društvu gluhih držala tečajeve znakovnog jezika.

Inače, Varaždin je prekrasan grad. Za Varaždin me vežu i prijateljske spone s jednom gospođom koja peče jako fine kolače i prekrasno hekla. nema ničega što ne bih mogla nekome oprostiti. Vjerujem da se sve stvari događaju s razlogom. Što ste oduvijek željeli učiniti, a niste?

Moram reći da ono što sam naumila, to sam i učinila.

Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli?

Zdravlje obitelji, svima nama u našem okruženju zdraviju, bolju komunikaciju. Bilo bi dobro imati više novca kako bi se moglo putovati. Iako sam imala sreću da sam zahvaljujući svojem poslu obišla cijeli svijet, osim Južne Afrike i Južne Amerike.

54 Ženski svijet

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Pokretom do iscjeljenja

29. studenoga 2011., br. 393

PRAKTIČNI SAVJETI Napravite sami božićne ukrase od papira

Papirnati Božić!

J Od papira možete napraviti lančić za bor, lampione, božićne kuglice i suzice.

Božić ne bi bio pravi Božić bez pahuljica snijega, koje također napravite – od papira Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

raznobojnih trakica možete napraviti i druge prigodne božićne oblike, primjerice Anđeli, lampioni, kuglice, božićne suzice, koje možete snjegovići... Da biste ukrasili ovjesiti gdje god želite. Za svoj dom uoči najljepšeg ovaj unikatni ukras potrebne blagdana u godini, ne mo- su vam tri do četiri trakice i rate imati pun novčanik to različitih duljina. Presavinovaca. Sve što vam treba jate ih jednu unutar druge i su papir, škare, ljepilo, kla- hvatate za krajeve, koje na merica, malo dobre volje i kraju učvrstite klamericom.

Na kraju na spoj pričvrstite puno mašte! ukrasnu vrpcu i vaš ukras spremno može dočekati Lančići, suzice...

Sjetite se samo kada ste Božić!

Od papira možete napravikao dijete u vrtiću ili školi iz kolaža rezali raznoboj- ti i vijenčić za vrata tako što ne trakice, koje ste potom radite smotuljke koje lijepite jednog do drugog u lijepili i spajali u lankrug, a Božić ne bi čić. Isto to možete od bio pravi Božić učiniti i sada, a a c bez – pahuljidobit ćete svoj i ak r t i t ca snijega. I unikatni priravi p a n e njih možete mjerak bo ice ožet l g m u k napraviti od žičnog lanite i vlast spreplićući papira bijele č i ć a koj im i r o b boje. možete okiu n za jed Pr vo mo titi božićnu trakice rugu rate izrezat i jelku ili dom. d z o kr bijeli papir u Postupak izrade obliku kvadrata, božićnog lančića presavinete ga i škaje vrlo jednostavan. Nakon što odaberete određeni rama zarezujete trokutiće uzorak papira, narežite ga ili polukružnice preko oba na trakice jednake širine. Na papira. Što više “cickate”, to će jednu stranu nanesite ljepilo i tako i spajate u krug. Drugu pahuljica biti bogatija i ljeptrakicu provlačite kroz na- ša, a kad papir rastvorite, pravljeni krug i na isti način dobit ćete pravu pravcatu spojite. Tim redoslijedom ni- pahuljicu. Ako niste sigurni žite kolut po kolut u lančić, kako će ispasti, možete si tako dugo dok ne dobijete prije rezanja iscrtati oblike i po njima potom rezati, željenu dužinu.

Od trakica različitih ili a želite li dobiti savršenu istih širina možete napra- pahuljicu, papir umjesto u viti i vlastite kuglice za bor kvadrat izrežite u krug koji ispreplićući trakice jednu presavinete.

Tako dobivene pahuljice likroz drugu. Trakice mogu biti jednobojne ili od više jepo izgledaju na prozorima boja, odluka je na vama. Od ili tamnom zidu.

B

liže nam se blagdani i vi ste vjerojatno u laganim pripremama. Naravno, i ovaj period priprema i spremanja može poprilično stresno djelovati na vaš organizam. Prema teoriji pet elemenata, godišnja doba i njima svojstvene promjene utječu na naš razvoj i zdravlje. ptimalno zdravlje je posljedica življenja u skladu s protokom energije kroz tijelo. Zima se po teoriji pet elemenata povezuje s bubrezima, mokraćnim mjehurom i elementom vode.

Karakteriziraju je oblačni, hladniji dani, stoga je i ovo period za neke blaže tjelesne aktivnosti npr. joga, pilates ili t’ai chi. ’ai chi je kombinacija niza pokreta i tehnika disanja kojima se poboljšava protok energije kroz tijelo, smiruje um i pobuđuje sposobnost tijela za samoiscjeljivanje. U Kini je svakog dana vježbaju ljudi svih dobnih skupina, a sve je popularnija i na Zapadu. Zapravo se radi o terapiji pokretom kojom se održava neprekidan protok energije ki duž tjelesnih meridijana. va terapija treba opustiti mišiće i živce što blagotvorno djeluje na sve tjelesne sustave. Poboljšat ćete držanje, ravnotežu i gipkost zglobova. Stoga ovaj način vježbanja u trudnoći može biti vrlo koristan. vo je blaga tjelesna aktivnost i odgovara velikom broju trudnica. Tehnike opuštanja i disanja učinkovite su kod suzbijanja stresa te poboljšavaju mentalnu i tjelesnu kontrolu. okušajte biti što pasivniji, razmišljajte, utoplite se, slušajte glazbu koja vas opušta i prikupljajte energiju.

O

Neka ovaj Božić bud e

u papirnatom duh u!

T

O

aju Božić Uspavali anđeli ček

O P

Kolut po kolut do božićnog lančića

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

ŠTO JE POTREBNO? 1. Papir (kolaž, ukrasni, običan bijeli) 2. Škare 3. Ljepilo 4. Klamerica

od papira Maštovita kuglica

Kozmetički savjeti

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Glikolne kiseline učinkovite kod mrlja na rukama G

likolne kiseline odlično djeluju na različite nedostatke na koži.

Tako bih vam željela približiti ili dočarati kako voćne kiseline djeluju na pigmentirane dijelove tijela, a najčešće su to lice i ruke. Te mrlje su vjerojatno oštećenja od sunca koja ste možda dobili prije mnogo godina, a tek sada se vide. jelovanje kiseline poznato je još iz doba Kleopatre koja se kupala u kiselom mlijeku. Rimljanke

D

su za kožu koristile talog koji ostaje nakon vrenja vina, dok su naše bake trljale po koži limun i tako izbjeljivale mrlje po licu i rukama. Koliko su te kiseline učinkovite, ovisi o sastavu kiseline i koncentracije kao i pravilnoj upotrebi. udući da nam ruke nisu tako osjetljive kao lice, možemo dulje djelovati kiselinama, pa je tako izbjeljivanje tj. ljuštenje učinkovitije.

Izgled kože je nakon samo jednog

B

tretmana kiselinama poboljšan, koža je blistava i zategnuta te joj se vraća prirodna boja bez sivila. Ožiljci od akni i mrlja su puno bljeđi i manje vidljivi, a bore pliće. vo zimsko razdoblje idealno je za primjenu glikolne kiselne te ih preporučam svima koji imaju navedene probleme, zbog njihovog blagotvornog djelovanja, te svima onima koj žele poboljšati stanje i izgled svoje kože.

O

Ženski svijet 55

29. studenoga 2011., br. 393

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Abeceda seksa!

K

Najbolji ljubavnici su smeđooki muškarci i žene, oni će učiniti sve da zadovolje partnera

DOZNAJEMO Kakav je tko ljubavnik, otkrit će boja očiju

Šarmer ili skitnica?

J Muškarci i žene plavih očiju su nježni, zelenooki vjerni, ali opasno ljubomorni, oni

sa sivo-plavim očima pravi su idealisti, a smeđooki strastveni u krevetu da riješimo”.

Za razliku od plavookih, muškarci i žene smeđih očiju Kakve su boje vaše oči? A va- nisu nimalo povučeni. Na šeg partnera? Ako je vjerovati poslu su ozbiljni i predani, a u nekim američkim studijama, krevetu – strastveni. Njima je oči nisu samo “ogledalo duše”, osnovni cilj zadovoljiti partneveć i pokazatelj karaktera. Tako ra. Oni s tamnosmeđim očima su smeđe oči znak oštroumno- rođeni su – vođe. Imaju čvrst sti, plave nježnosti, a zelene karakter, snalažljivi su i odlični znatiželje. Međutim, boja očiju ljubavnici, ali ponekad previše određuje i kakav je tko partner. dominantni.

Iako je prva pomisao na zelenooke avantura i zabava, Nježni, vjerni...

Muškarci i žene plavih oči- osobe sa zelenim očima su osobe “za duge staze”. ju nježni su po prirodi Uspr kos tome, i uč inili bi sve za e k znatiželjni su voljenog, ali su ivoo s e i vole ekspeponekad malo vol rimentirati prezahtjevni. S osobe , ne y a l te su pravi obzirom na to p r i m a i f t s zavodnici. da njihove oči žiča u r a n No kad se privlače više plove cima, ali j ednom pozornost i, obla e š i vežu, mušpovučeni su po v e r p ju karci i žene prirodi, no kad zna i t a r i zelenih očiju se opuste, pričljivi analiz spremni su s tom su i znaju biti zabavosobom provesti cini. Ljudi tamnoplavih očiju su pravi mislioci, ne trpe jeli svoj život. Vjerni su, ali i nepravdu i imaju hrabrosti reći opasno ljubomorni.

Sivooke osobe vole fair play, sve što misle, dok u ljubavi stalno traže izazove. Oni ne kako u životu, tako i u ljubavi. trpe gomilanje problema u Prava su potpora za svog parvezi i njihov je moto: “Ako mi tnera, ne plove na “ružičastim imaš što za reći, reci to odmah oblacima”, ali su previše skloni

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Aromaterapija

analiziranju. Za razliku od njih, muškarci i žene sivo-plavih očiju su vječiti idealisti. Vole sanjariti u životu i ljubavi, a zbog vječno dobrog pogleda

na svijet, mogu pobuditi optimizam kod svakoga. Spremni su žrtvovati se, ali, nažalost, često nisu svjesni problema koji postoje u vezi.

PLAVO, PLAVO I OPET - PLAVO Prema nekim studijama, muškarci s plavim očima preferiraju plavooke partnerice jer upravo ta boja očiju muškarcima može dati odgovor na pitanje

je li im bila vjerna. Za to je potrebno imati djecu, jer po zakonima genetike, ako su oba roditelja plavooka, i djeca će imati plave oči.

Zelenooki su s partnerom spremni biti zauvijek

Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329

Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Ulje sjemenki lana regenerativnih svojstava L

an (Linum usitatissimum L.) je jedna od najstarijih kultiviranih biljaka i vrlo vrijedna namirnica s visokim postotkom linolenske (omega-3) kiseline, ali i bjelančevina. Samo potpuno zrelo sjeme je ljekovito jer sadrži dovoljno sluzi i iz njega je moguće dobiti laneno ulje. Za izradu ulja, ali i opijate, lan se najviše kultivira u Argentini i Egiptu.

Hladno prešano ulje je karakterističnog mirisa, svijetlo do tamnožute boje.

Sastoji se od višestruko nezasićenih

masnih kiselina, zbog čega lako oksidira. Laneno ulje se koristi za vanjsku primjenu u obliku obloga kod ekcema, psorijaze, kožnih osipa. Manje se upotrebljiva kao jestivo ulje jer brzo užegne. Laneno ulje u aromaterapiji se koristi kao baza za razrjeđivanje eteričnih ulja. Primjenjuje se kod raznih iritacija kože, njege masne kože i akni jer pomaže u regeneraciji stanica.

Djeluje blago protuupalno, ublažava bolove u mišićima i zglobovima.

Z

bog visokog udjela - linolenske kiseline vrlo lako oksidira pri čemu se oslobađaju slobodni radikali. Stoga je laneno ulje važno čuvati u hladnjaku, dobro je dodati E-vitamin kao antioksidans. Laneno sjeme je sigurniji izvor linolenske kiseline nego ulje, jer ulje u sjemenu ostaje svježe sve dok se ne samelje ili ne podvrgne toplinskom tretmanu. Tako zadržava prirodne antioksidanse, vitamine i minerale koji se nalaze u sjemenu.

oji se vrag događa s tipom kojemu kraj vlastite žene više od mjesec dana nije do seksa? Ne izgovara se da je umoran, ne opravdava se, ne tuži se ni na jednu tjelesnu funkciju, a ne pokazuje ni da ga nešto boli. Niti da ga što muči. Sve izgleda normalno, čak najnormalnije, a u biti nije. Dok on šuti, ona se fura na plavušu i ništa ne kuži. Zna ona jako dobro da tu nekaj ne šljaka, samo ga ne želi pitati.

Boji se istine. „Možda ima nekog komada. Ženskog?

Pa ne valjda muškog?! Isuse, da nije postal gay?“ – svašta joj prolazi glavom. Kako god okreneš, sve je moguće. Ali i nije smak svijeta! Od stotinu razloga ovo su samo dva ili tri koji su već viđeni. Makar jesu takvi da te zdrmaju, nisu jedini. Kaj je s ostalima?

Koji mogu biti još i gori. Kao erektivna disfunkcija!

Impotencija? Ili obična prostata. Najbolji je štos kaj o ovome sve češće raspravljamo uz kavu. Škvadra je ubitačna kad je u pitanju seks. Jer, svaki od njih ševi se obavezno dva puta tjedno, a jedan i dvaput dnevno! „Ma, daj! Stvarno si pretjeral! Ja se već ni ne sjećam kad smo moj muž i ja zadnji put to radili...“ - veli kroz šalu frendica pokraj mene. Svi se smijemo ko ludi i to najčešće vlastitim preokupacijama. Kroz zezanciju je lakše izbaciti ono kaj te muči. Konačno, u svakoj je šali – pola istine! A onda uvijek uslijedi i lavina pitanja. Od onoga kak to on može i s kim, sigurno ne sa svojom ženom nego s komadom sa strane, do traženja savjeta kaj troši za potenciju, da li su tak djelotvorne one plave tabletice ili one nove, prirodne, na bazi ikaritina, koje sad reklamiraju na telki za popravak rada erogenih zona i slične fore.

Kad se skockaš, zapravo ne znaš da li su ovi pastusi stvarno nabrijani, da li hoće biti još bolji ili ih dere prostata?Jedan iskusni frajer tvrdi da je redoviti seks jedini lijek za dobar rad prostate. Naravno, kad je o muškima riječ. A kad je o ženama riječ, on tvrdi da ni jedna žena dok ima redovit i dobar seks neće imati problema ni s migrenama, ni s PMS-om, kao ni s klimakterijem. Pa s čim ljudi onda imaju problema? „S osnovnim stvarima! S abecedom seksa!“ - veli samouvjereno i dodaje: „A to se ne uči – apstinencijom!“

56 Mali oglasi KUĆE NEKRETNINE „DOMINUS“, K. Filića 39a, Varaždin – Posredujemo u prometu svih vrsta nekretnina. Mob. 098/494-585, 095/9140-200 ozn.351c

PRODAJE se starija kuća sa dvorištem u blizini Banfice.

Upitati na tel. 641-057 ili mobitel 099/234-1284 ozn.1997e KUĆA prilika! Kuća 80 m² u Zagrebačkoj, novouređena (termofasada, novi crijep,namještena) - 80.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c SUPER prilike! Kuća kompletno uređena i namještena, 160 m², s prekrasnom velikom okućnicom u Knegincu - 80.000 € i kuća 160 m² (namještena, svi priključci) sa 1500 m² dvo-

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

rišta u Trnovcu - 65.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c PRODAJE se kuća za odmor u Varaždinskim Toplicama (namještena) - 26.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c KUPUJE se vikend kuća sa ravnim terenom na području (Dugi Vrh, Mali Vrh, Beretinec, Koradovica i sl..) ! Mob. 099/404-8241 ozn.62c JALKOVEC 50.000 €, G. Kučan 63.000 €, Z.Kunc 135.000 €, Vojnovićeva 110.000 €, Trg M. Gupca 160 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/3012335 ozn.72c PRILIKA! Nova kuća, 280 m², odličan kvart, svi

priključci, centralno, namještena, 120.000 €. MENARS NEKRETNINE, www. men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir.grabar@vz.t-com.hr ozn.335c ACD PREMIER – NEKRETNINE!!! Provjerite ponudu - tel/fax 042/321-071, 098/284-692, www.acdpremier.hr, ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c PAUREVIĆ NEKRETNINE, Varaždin, D. Cesarić 47, tel.

042/261-247, 098/9706575 – Kupoprodaja kuća, stanova, zemljišta, poslovnih prostora! ozn.167c

29. studenoga 2011., br. 393

STARU kuću u Nedeljancu, veća okućnica oko 4 500 m², vrlo povoljno i građevinsko zemljište u Črncu 3 000 m², 8 €/m², prodajem. Mob. 098/414-128 ozn.303c VIKENDICU + garažu na lijepom brijegu iznad Beletinca, mjesto Briška, prodajem. Mob. 099/5988-925 ozn.4726 HITNO! Kuća - Optujska, Vž, visoka prizemnica s većom okućnicom, pogodna za poslovne djelatnosti i kuća 300 m² u A. B. Šimića, mogućnost 3 odvojena stana. Nekretnine „Dominus“, 095/9140-200, suzana@nekretninedominus. hr ozn. 351c H ITNO, sniženo! Kuća u Šemovcu s gospodarskim zgradama i većim zemljištem, blizina škole!

Nekretnine „Dominus“, 095/9140-200 ozn.351c PRODAJEM vikendicu u Ključicama kraj N. Marofa, cijena 15.000 €, sa vinogradom i vrtom, 1/1. Mob. 091/504- 0240 ozn.104f

STANOVI PRILIKA tjedna! Prodaje se trosobni stan u urbanoj vili u blizini bolnice, 93 m², sa podzemnom garažom i velikom terasom -cijena povoljna! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NOVOGRADNJA povoljno!

Novi dvosobni stan 44 m² i trosobni 74 m² u Braće Radića (odličan raspored). Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c GRABANICE najniže cijene!

Dvosobni 52 m² i trosobni 64 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c NOVOGRADNJA jednosobni 38 m² kompletno namješteni u Supilovoj i manji dvosobni, 35 m², u novogradnji u Tina Ujevića! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c ISPOD cijene! Dvosobni 52 m² u A. kralja Zvonimira (uređen, pvc,etažno) - 44.000 € i dvosobni 65 m² u Vukovarskoj (etažno) - 49.500 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje manji dvosobni stan u novogradnji isplata odmah! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c POTRAŽUJE se trosobni ili četverosobni stan u novogradnji, isplata odmah! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c MEŠTROVIĆEVA 38 m², R. Hercega 52 m² (uređen) 900 €/m², Trakošćanska 59 m² (695 €/m²²), Ludbreška 43 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/3012335 ozn.72c F.KONŠĆAKA 50 m², B. Radića 52 m², Vukovarska (et.grij.) 67 m², Zagrebač-

ka 78 m², B. Radića 89 m²-70.000 €… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c STANOVI u POS-u ispod cijene! MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu. Mob. 098/622-082 ozn.1995e 3-SOBNI stan, 76,3 m² u Ulici S. Vukovića, kompletno uređen. Mob. 098/821835 ozn.1998e TROSOBNI stan, uređen, u centru grada, prodajem. Mob. 098/486-221 ozn.1998e PRODAJEM/iznajmljujem stan, etažno g., može i zamjena za manji u Zagrebu. Mob. 099/512-4826 ozn.4736 TROIPOSOBNI stan (78 m²) u centru, adaptiran, sa dvorištem, podrumom i parkiralištem, prodajem. Mob. 091/1658-415 ozn.4776 TROSOBNI stan, blizina centra, 1. kat, prodajem. Mob. 098/801-591 ozn.4780 JEDNOSOBNI, namješten stan, 37,30 m², B. Radića (iznad samoposluge). Mob. 099/3502-647 ozn.4795 STAN na Banfici, Vukovarska 2, dvosobni, 65 m², prodajem. Mob. 098/9871409 ozn.4797

ZEMLJIŠTA PRILIKA! Prekrasno gradilište od 860 m² (širina 25 m, priključci) u Črncu -17.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c GRADILIŠTE u Jalkovcu, Nova ulica, 479 m², širina uz asfaltiranu cestu 22 m, prodajem. Mob. 098/450951 ozn.87d GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem. Mob. 091/3520083, 091/232- 0350 ozn.1996e PRODAJEM građevinsko

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

29. studenoga 2011., br. 393

Mali oglasi 57

dostave samo osobe koje imaju tražene kvalifikacije. ozn.88c

zemljište u Hraščici od 820 m², 25 €/m², potrebna parcelacija ili mijenjam za kredit od 9 god. 2000 kn. Mob. 099/315-7242 ozn.1999e

SOBA jednokrevetna/ dvokrevetna, upotreba kuhinje i kupaonice, centralno, TV, internet, zaposlenim/studentima. Mob. 098/919-7052 ozn.4765

GRAĐEVINSKO zemljište u Hrašćici, prodajem. Tel. 042/712-392 ozn.4788

DVOSOBNI stan s etažnim centralnim grijanjem u Ulici Zrinskih i Frankopana, iznajmljujem. Mob. 098/433-069 ozn.4771

POSLOVNI PROSTORI PRODAJA/najam stambeno-poslovni prostori: 50, 50 + 100 m², Vžd, Tome Blažeka 3. Mob. 098/702701 ozn.284c HALA 637 m², parcela 1800 m² u Jalkovcu, građevinska dozvola, vlasništvo 1/1, nema tereta, prodajem. Mob. 091/526-7870 ozn.4801 IZNAJMLJUJEMO 800 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije.

Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359404 ozn.54c

NAJAM HITNO potražujemo jednosobni, dvosobni stan i trosobni stan, te kuću u dobrom stanju (po mogućnosti namješteno) za poznate najmoprimce! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c JEDNOSOBNI skoro potpuno namješteni stan u zgradi, sve režije etažne, iznajmljujem. Mob. 095/805-1094 ozn.2718 DVOSOBNI stan u Z. i Frankopana, I. kat, iznajmljujem. Mob. 091/510-3062 ozn.4738 STAN 54 m² u Z. i Frankopana, III. kat, namješten, iznajmljujem na dulje vrijeme. Mob. 098/657-414 poslije 15.00 h ozn.4746 NOVOUREĐENI, komforni apartman -studentima-cama/zaposlenima, TV, Int. u Ul. Z. Kunc (blizina Sveučilišnog kampusa), iznajmljujem. Mob.098/607-093 ozn.4757 POVOLJNO iznajmljujem trosobni stan u centru grada. Mob. 091/254-4644 ozn.4763

IZNAJMLJUJEM 3 sobe studentima, novouređeno, kuhinja, kupatilo, centralno g., posebni ulaz, 1.200 kn sa režijama po sobi. Mob. 099/823-8495 ozn.4784 TROSOBNI, namješteni stan, iznajmljujem. Mob. 091/796-2322 ozn.4760 DVOSOBNI stan, uređen, u centru grada, iznajmljujem. Cijena povoljna. Upitati: 042/310-556 ozn.2487b DVOSOBNI stan u blizini centra, u Varaždinu, iznajmljujem. Mob. 098/591538, 091/580-1425 ozn.4807

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþ ĊıßÑ NG2 S8=ȩ ÑĊėĺåàĊÑ ɵɸȦ _ÑĤÑłáÿĒȩ SåČȹ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ėŀĒȩɴɼÝ

EURO-KUKE za sva voz i l a , a u t o p r i ko l i c e , nadstrešnice za automobile. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn.

38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing.

AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c

KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.4798 AUDI A4 1.6i, ‘99. g., reg.

1 g., full oprema, 3.150 €; Chevrolet Spark, ‘08. g., full op., srebrne boje, odličan, 3.999 €; Opel Corsa 12.i, 5 vrata, najnoviji model, full, 6.700 €; Oltaimer P-204, ‘71. g., 1.999 €; skuteri 125 ccm i 50 ccm, novo i rabljeno, najpovoljnije.

Moguće zamjene. Mob. 091/143-7007 ozn.4799 KUPUJEM laku auto prikolicu tvorničke izrade, može sa ceradom. Mob. 099/576-3904, ozn. 102f POVOLJNO se prodaje dostavno vozilo Peugeot Partner ili mijenja za manji auto. Tražim posao dostavljača. Mob. 099/676-2889, 099/590-4587 ozn.2477b PUNTO 55S, ‘95. g., 3 vrata, registriran, 1.350 €, odlično stanje. Mob. 091/8807245 ozn.4773 KUPUJEM manji auto, registriran, manje vrijednosti ili rate; sušim meso i kobasice. Mob. 091/555-0314 ozn.4775 ŠKODA FELICIJA 1.3i, ‘96. g., centralno zaključavanje, odlična, 950 €, reg.

5/2012. Mob. 091/7849726 ozn.4800 DAEWOO LANOS 1.4i, 2000 g., srebrni met., prvi vlasnik. Mob. 098/517-707 ozn.4802

POSAO VOZAČE sa C, E kategorijom i iskustvom u međunarodnom transportu tražimo. Samo ozbiljne ponude na: 098/ 284-495 ozn.337c PODUZETNICA traži 3 komunikativne osobe za honorarni posao. Uvjet: najmanje SSS i posjedovanje automobila. Predbilježba za razgovor na mobitel 098/206-520 od 16 do 19 sati. ozn.2000e ZA POSAO prodavača u Trgovini Magro Ivanec traži se KV trgovac sa radnim iskustvom. Molbe za životopisom dostaviti na adresu : Magro d.o.o.

8.svibnja b.b. 42 209 Sračinec. Molimo da molbe

TRAŽI se djelatnica za rad u pivnici. Doći osobnu u Pivnicu „Pik Pub“, Vidovec, poslije 16.00 h. Mob. 099/784-3668, 099/784-3687 ozn.4740 TRAŽI se djelatnik za prodaju pekarskih proizvod iz kombi vozila. Mob. 092/130-4726 ozn.142c TRAŽIM posao čišćenja.

Ozbiljne ponude na mob.

091/768-7246 ozn.4796 HONORARAN posao – Zagarantirana provizija prema učinku rada u stabilnoj firmi. Mob. 091/567-0662 ozn.4794

USLUGE 0J=_'PS Ȩ ġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦ ÿŀĤÑáÑ ÿ ÑáÑġĮÑÝÿĉÑ ĊĤėĺÑȦ ÿŀĤÑáÑ ĊĤėĺĒÿþ ĊıßÿÝÑ ÿ ĒÑáĨĮĤåĪĒÿÝÑȩ eÿáÑĤĨĊÿ ĤÑáėĺÿȦ ĊĺÑČÿĮåĮÑ ÿ áıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺėȦ ġėĺėČĉĒå ÝÿĉåĒå ıĨČıûÑ ȿ 0J=_ 0=_ ȩSåČȩɳɷɳȹɶɼɸȿ ɺɵɵȦɳɼɻȹɺɷɷȿɼɻɳȩ ėŀĒȩɴÝ

= JS _V0Ȩ ĨėÜėĨČÿĊÑĤĨĊÿ ĤÑáėĺÿȦ ÿŀĤÑáÑ îÑĨÑáÑ ÿ ĮåĤđėîÑĨÑáÑȦ ġėĨĮÑĺÑ ČÑđÿĒÑĮÑ ÿ ĊåĤÑđÿĊåȦ ŀÿáÑĤĨĊÿ ĤÑáėĺÿȦ ÑáÑġĮÑÝÿĉåȩ eÿđĨĊÿ ġėġıĨĮȢ 7ėÜȩ ɳɼɻȹɴɻɹɼȿ ɶɻɷ ėŀĒȩɷɺɷɶ

=S G2/'_ 8/ ėáĺėáĒÿþ Ýÿĉåĺÿ ĨÑ ġėĨåÜĒÿđ ĨĮĤėĉåđȧ ÑáÑġĮÑÝÿĉå ĊıġÑėĒÑ ĨÑ Ĩĺÿđ ĤÑáėĺÿđÑȧ ġėĨĮÑĺČĉÑĒĉå ĊåĤÑđÿàĊÿþ ġČėàÿÝÑȦ ĺėáėĺėáÑȪ7ėÜȩɳɼɻȹɺɻɶȿɳɹɳ ėŀĒȩɴɳɺÝ

8SJbȿ 0 '/ # J g8'& _J S 8ėĺėîåĤđȦ _ÑĤÑłáÿĒȦ ĒÑĉġĤėáÑĺÑĒÿĉÑȢ V ġėĒıáÿ ÿ đėĮėĤÿ ŀÑ ėûĤÑáåȦ ġÑĤĊÿĤĒå ĤÑđġåȦ ıûĤÑáĒĉÑȦ ĨåĤĺÿĨÿȩ GĤåáĒėĨĮ ġČÑßÑĒĉÑ ȿ ÜåĨĊÑđÑĮĒÿ ĊĤåáÿĮÿȩ SåČȩ ɳɷɵȹɶɸɴȿɸɴɴȦ ɳɼɸȹɼɹɼȿɴɵɸɴȦ ĻĻĻȩåĒĮĤĽȩþĤ ėŀĒȩɸÝ

0J=_'PS Ȧ " N ÿ Ĩĺå ėĨĮÑČå ûĤÑäåĺÿĒĨĊå ĤÑáėĺå ÿŀĺėáÿ ÜĤŀėȦ ĊĺÑČÿĮåĮĒė ÿ ġėĺėČĉĒė ĮĺĤĮĊÑ 0=8SVJ áȩėȩėȩȩ 'ŀĺėáÿđė ĤÑáėĺå ÿ ĒÑ đėĤıȩ GėĒıáå ĒÑ ɳɼɴȹɸɺɷȿɸɸɷɵȦ ĻĻĻȩûĤÑáÿĮåČĉĨĮĺėȿĊėĒĮıĤÑȩ þĤ ėŀĒȩɴɸɶÝ

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c

58 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

29. studenoga 2011., br. 393

šim materijalom. Prijevoz osiguran. Tel. 505-024, 099/7575-075 ozn.352c

nagrada terapeutu prema mogućnostima. Mob.: 091/933-7094 ozn.473a

AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.4412

OBREZIVANJE voćnjaka, čempresa, ukrasnog grmlja, čišćenje i krčenje zapuštenih površina. Mob. 091/980-0694 ozn.4778

IZVODIMO soboslikarskoličilačke radove, bojanje fasada, sve vrste knauf sistema. Kvalitetno i povoljno. Mob. 098/478-900 ozn.4621 TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade; stiropor i vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne cijene. Mob. 098/1320-197 ozn.119f KERAMIČAR nudi usluge postave pločica, kamena, laminata, hidroizolacije. Mob. 098/637-097 ozn.4703 PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje.

ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/9615016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri.

Mob: 091/511-1999 ozn.

24c I Z RA DA o g ra d a , n a d strešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227-024 ozn.48c V O D O I N S TA L AT E R S K E

USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove. Mob. 095/8540727 ozn.69c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977- 600 ozn.99c MTK COLORI: adaptacija stanova, kuća; postava keramika, knaufa, zidova, soboslikarski radovi, žbukanje, izrada fasada, sa garancijom. Pristupačne cijene. Mob. 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c GRAĐEVINSKA tvrtka izvodi kvalitetno strojno žbukanje, glazure, fasade, gletanje i bojanje, knauf

sistemi. Mob. 098/764-694 ozn.139c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel / fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284- 922 ozn.205c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi

te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c SERVIS RAČUNALA, PC servis Varaždin, K. Filića 39a, tel: 321-702, dolazimo na Vaš poziv. Mob: 092/24033 0 0 , w w w. p c s e r v i s e r. com,ozn.284c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 0024 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/9063361, 092/289-2214 ozn.231c STOLARIJA EXCLUSIVE – Novogodišnji popust! Izrada namještaja po mjeri: kuhinje, komode, spavače i dječje sobe te ostali namještaj po vašoj želji, Kučan Marof. Mob. 091/543-8985 ozn.292c GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, izrada i sanacija krova, termofasade. Na izvedene radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. Mob. 098/791- 092, 092/2413204 ozn.314c „ P O L A N EC K N AU F- S IS T E M I “, u r e đ u j e m o potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c DIMNJACI inox za plin, tekuće i kruto gorivo; centralno g., vodovod, kanalizacija. Mob. 095/862-1230, 091/538-7376 ozn.342c POPRAVAK namještaja, lakiranje i bajcanje + tapeciranje, s našim ili va-

PRIMAMO na smještaj stare i nemoćne, pokretne i nepokretne osobe, cijena 1.900,00 kn. Mob. 091/5765-692, 040/628016 ozn.4742

MALI OGLASI već od 40 kuna

KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.4787 PA R K E T I i L A M I N AT I !

Postavljanje, brušenje i lakiranje! Brzo i kvalitetno! Mob. 098/9066-889 ozn.4803

ŽIVOTINJE PRODAJU se purice i purani težine 5-8 kg žive vage, cijena 25 kn/kg. Moguća zamjena za stari kukuruz.

Upitati: Vinko Cerjan, Biljevec 76, tel. 729-581, GSM 098/284-807 ozn.83c ODOJCI 25-27 kg, mogućnost klanja. Upitati: Lukačić, Kneginec D., tel.

690-421, 098/994-5634 ozn.4683 PILIĆI za klanje dohranjeni šrotom, 3-3,5 kg, 10 kn/kg.

Slavko Horbec, Greda 140, tel. 042/729-027 ozn.4777 PILIĆE za klanje težine 2-2,3 kg, 12 kn/kg, hranjeni domaćom hranom, prodajem. Mob. 091/883-2094 ozn.4782

GRADITELJSTVO TURKOVIĆ izvodi manje građevinske radove, povoljno. Radimo na otoku Viru. Mob. 099/772-7923 ozn.4748

ODOJCI 25-27 kg, mogućnost klanja i dostave; Citroen XM, ispravan. Upitati: Vitez G., Kneginec D., tel.

690-374, 098/132-4242 ozn.4789

BIOTERAPIJA po metodi Zdenka Domančića. Tretman ne naplaćujemo,

DOMAĆI zagorski purani i svinje za klanje, prodajem. Tel. 042/641-137

Mali oglasi/Zahvale i sjećanja 59

29. studenoga 2011., br. 393

ozn.2475b LABRADOR Retriver, m. štenci, crni, 2 mj. stari, bez papira, roditelji vrhunski s rodovnicom, povoljno. Mob. 099/5920-585 ozn.4804 SVINJA 150 kg, domače hranjena, moguće klanje, cijena po dogovoru, Mob. 091/728- 6798, 722-315 ozn.4804 POKLANJAM mlade, male pse mješance (crne i smeđe). Mob. 091/585-1926 ozn.4806

OSTALO OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva, grab, rezano i kalano na 25, 33, 38… cm , besplatna dostava. Grafoinvest d.o.o., mob.

098/226-301 ozn.347c

INDUSTRIJSKA drva, kratko piljena, 6 m³ - 700 kn, 12 m³ - 1400 kn. Brza i besplatna dostava. Mob. 091/ 894-5246 ozn.84d SVE vrste ugljena (Kreka, Stanari, Banovići, Đurđevik), šljunak, sipina , ogrjevna drva i usluge prijevoza. Tel. 042/714-191, 098/267-834 ozn.338c DVA muška odijela i dugi kaput, novo, sve veliki broj.

Tel. 214-705 ozn.2715 TROSJED na razvlačenje i fotelju, prodajem. Upitati: 231-963, 099/596- 6181 ozn.4721 BAČVU 400 l, hrastovu, ovinjenu, prodajem. Tel. 350-231, 091/791-8788 ozn.4723 MESARSKI pribor, noževe, sajle, lance i brus na struju, prodajem. Mob. 098/9023149 ozn.4731 PLINSKA peć Maja - 12; 2 fotelje Lepoglavske; šivača mašina Phoenix, stara 70 g.; luster masivni - 6 lampi, prodajem. Mob. 098/9342580 ozn.4754 PEĆ za centralno kruta goriva – 35 kw, drva za ogrjev, sušilica za veš, auto prikolica (može i traktor), kuka hidraulična (traktor), zaprežna kola, peć na naftu. Mob. 091/3867-307 ozn.311c BESPLATNO prikupljamo staru bijelu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, škrinje, frižidere, peći, štednjake te ostalo željezo. Mob. 099/7575075 ozn.352c BETONSKO željezo, armaturne mreže, fert gredice od proizvođača – atest, cigla, punioci i ostali građevinski materijal. Mob. 099/350-2647 ozn.4795

DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/900-8646, 095/8212456 ozn.290c ODVALNU glodalicu i čelik za automate ф 40, prodajem. Tel. 331-815 ozn.

2478b KUTNA klupa, bračni krevet, stol sa stolicama, madraci 200x80, ovalni stol.

Tel. 731-329, 092/307-8682 ozn.4770 INDUSTRIJSKA bukova debela drva, pogodna za centralno, prodajem. Mob. 095/516-5493, 729-006 ozn.4774 FILTER za vino, profesionalni, 24 ploče, komplet sa pumpom, inoks, povoljno prodajem. Mob. 095/9030911 ozn.4781 DASKE jelove, suhe (dužine 2, 3, 4 i 5 m) i tanki vrhunci (sirove oblice) ariša i jele (ф 10-15 cm) Mob. 098/948-2436 ozn.4806

KREDITI moj-bankar.hr; TATA grupa d.o.o.

Ovlaštena tvrtka za KREDITNO POSREDOVANJE – posredujemo za više banaka, višegodišnje iskustvo, ubrzavamo proces realizacije, mobilni kreditni savjetnik štedi Vam vrijeme i novac.

Mob. 099/720-9907 ozn.350c NOVI bankovni krediti! Zatvaramo C.L.; obustava na pola plaće; zatvaramo postojeća zaduženja. Hipotekarni do 25 g.! Novo – pozajmice samo na platnu listu na trajni nalog!

Novo – krediti za firme uz hipoteku! Inf: Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.237c FENOMENALNI krediti do 2/3 do 30.000 €/10 g. Zatvaramo postojeća zaduženja i C. L. Umirovljenicima na čisti odrezak do 50.000 kn/48 h. Krediti na trajni nalog do 1/2 primanja do 125.000 kn/8 g. Gđa. Ivana, 095/885-9230, 091/908-0808 ozn.237c ODMAH saznajte i realizirajte sve mogućnosti svih vrsta kredita i pozajmica sa i bez HROK-a. Kr istina, 098/9370909, 091/1316-848 ozn.4779 NOVO! Realizacija svih vrsta kredita. Pogodnosti za umirovljenike do 80. g. Pozajmice odmah! Mob. 091/506-1660, 099/528-3329, Nada ozn.4792

MI ZNAMO uvjete svih banaka! Boxmark i Varteks - polovica primanja. Umirovljenike do 80 g. Mob. 091/303-8054 ozn.176c NOVO! Bankovni krediti 50.000 kn za umirovljenike do 80 g. Pozajmice – isplata odmah (20.000 kn).

Bez HROK-a do 10.000 €.

Konzum, Boxmark, Varteks – na trajni nalog. 30.000 € - do pola plaće obustava. Mob. 099/865-3200, 098/905-5687 ozn.237c IZNERVIRANI ste i uplašeni!

Govore Vam da niste kreditno sposobni, spominju crne liste, a Vi želite riješiti vlastitu nesolventnost, te jednim kreditom podmiriti ostale obaveze koje su Vam za vratom. Ili možda trebate gotovinu? Stambeni, hipotekarni ili nenamjenski? Vi birate. Obratite se s povjerenjem imateljima odobrenja Ministarstva financija. Info: 042/210008, mob: 099/244-5915, VIP: 092/309-6760 ozn.286c VAŠI snovi i planovi za budućnost i dalje su tu, a za to Vam je naravno potreban novac? Naš je posao pronaći i ponuditi Vam najbolja financijska rješenja kako biste realizirali sve što ste zamislili uz najpovoljnije uvjete. Info: 092/263-9044, Tel: 042/210-008 ozn.286c

ZAJMOVI na osnovu zaloga (zlata, dukata i dr.).

Vrijednost založenog zlata utvrđujemo po garantirano najvišoj otkupnoj cijeni zlata u gradu. TR-AG, Vžd, K. Filića 39a, tel. 042/321701 ozn.284c SVE vrste kreditiranja!

Zatvaranje dugovanja!

Besplatna kreditna kartica! Mob. 091/916-9885 ozn.297c POZAJMICE na trajni nalog; rješavamo Varteks; krediti do 2/3 primanja. Čiste mirovine do 50.000 kn/24 h. Mob. 091/2260697 ozn.328c AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike.

TUŽNO SJEĆANJE

NADA LUKAVEČKI 2. 12. 2009. – 2. 12. 2011. Čovjek umire tek kad ga zaborave.

U našem si srcu i mislima uvijek i zauvijek.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na voljenog

DEIVIDA BLAŽIJA 29. 11. 2009. – 29. 11. 2011.

Kako mi nedostaješ, samo ruku da mi daš.

Kako mi nedostaješ, da li znaš.

Tvoji mama, tata, Nikol i Andrej

SJEĆANJE

MARKO KROBOT 21. 11. 2003. – 21. 11. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Josipa, kći Nadica i kći Nevenka s obitelji

ZAHVALA BRZO do gotovine putem American, Diners, Master kartica (do 60 rata) i čekova! Mob. 091/110-5024 ozn.4805

SUPER krediti do 200.000 kn! Za zaposlene do 1/2 plaće! Zatvaramo sva postojeća zaduženja, pomažemo kod C. L.! Ekspresni krediti za umirovljenike!

Kta već od 6,90% ; eks. od 10,82%. Pozajmice za 24 sata! Info: 091/4724723, 091/788-0738, Vesna ozn.237c AKCIJA do 50.000 kn za umirovljenike starije od 70 g. Pozajmice do 20.000 kn. Zaposleni do 30.000 €, hipotekarni. Varteks, Konzum, Boxmark – na trajni nalog. Mob. 098/964-5711 ozn.237c NOVO – Krediti za umirovljenike bez dobnog ograničenja do 50.000 kn, pozajmice odmah, za zaposlene do pola plaće obustava, za zatvaranje C/L na 10 godina. Mob. 097/797-5934 ozn.237c POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike uz zalog zlata, srebra, računala, starina, čekova u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c

MALI OGLASI već od 40 kuna

povodom smrti dragog supruga, oca, djeda, pradjeda, svekra i tasta

BLAŽA HRŽENJAKA preminulog 25. XI. 2011. u 74. godini života.

Iskreno zahvaljujemo svima na izrazima saučešća, položenom cvijeću i svijećama uz odar te ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga Katica, sin Velimir i kći Verica s obiteljima

Tel. 042/321-144, mob.

099/488-5559 ozn.4547 KRATKOROČNE pozajmice temeljem zaloga. Mob. 091/783-0836 ozn.4785 GOTOVINSKI krediti u 3 dana bez jamaca. Pozajmice u 24 h! Hipotekarni Austrija na 20 godina, zatvaranje – prebijanje. Mob. 099/790-6381 ozn.4786 NOVI bankovni krediti!

Obustava na pola plaće, zatvaramo postojeće zaduženje. Mob. 091/567-0662, gosp. Hrašćanec ozn.4794

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, tate, tečeka, brata, šogora, strica i ujaka

IVANA GROBENSKOG preminulog 20. 11. 2011. u 67. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i svim djelatnicima Dvora Trakošćan koji su ga ispratili cvijećem i svijećama na vječni počinak uz riječi Božjeg blagoslova vlč. Stjepana Voriha. *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom tati

IVANU GROBENSKOM Mnogo Te volimo!!!

Tvoja supruga Štefica i kći Jasna

POZNANSTVA POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c

SJEĆANJE

MARICA MARTAN 28. 11. 2001. - 28. 11. 2011.

VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,52 kn/min ozn.166c

Sin Dragutin s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu

ANA-MARIJU PETRINJAK 29. 10. 2007. - 29. 10. 2011.

S nama si u svakoj našoj radosti i tuzi, u svakoj našoj molitvi i suzi.

Tvoji najmiliji

ji posljedn Sjećanja, i zahvale pozdravi

sa slikom

već od

0 0 1 !!! kuna

60 Zahvale i sjećanja

29. studenoga 2011., br. 393

SJEĆANJE

ZAHVALA

SJEĆANJE

na supruga i tatu

povodom smrti voljene supruge, majčice, bake i sestre

DOMINIK ERŠEG

MAGDALENE KLOPOTAN

Vrijeme prolazi, bol ne odlazi.

Na grobu tišina, a u domu praznina.

Uvijek si u našim srcima i mislima.

JOSIPA CRNČECA 2. XII. 1991. – 2. XII. 2011.

Vrijeme rane liječi, ali ne i bol koju nosimo u srcu svom.

Tvoji Dubravka, Matija i Nikola

SJEĆANJE

FABIJAN MILAK 30. 11. 2001. – 30. 11. 2011.

† 21. 11. 2011. u 51. godini života.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima, braći i sestrama na podršci, izrazima utjehe i sućuti, cvijeću i svijećama i ispraćaju drage nam Magdalene na vječni počinak.

Zahvaljujemo djelatnicima Trgonoma, medicinskom osoblju N. Marof, gl. sestri Golub, dr. Juraga, dr. Vesni Jurić i sestri na velikoj brizi i njezi.

Počivala u miru Božjem.

TUŽNO SJEĆANJE

Baka, deda, teta, tetak, sestrične Antonija i Nikolina

SJEĆANJE 1. 12. 2010. – 1. 12. 2011.

dragoj supruzi

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

MAGDALENI Danima ćeš biti u mojim mislima, noću u snovima i zauvijek u mojem srcu.

LJUBICU PETRIC

Suprug Vladimir

Suprug Stjepan

*****

Nek’ te čuvaju anđeli dok spavaš mirnim snom.

POSLJEDNJI POZDRAV

na suprugu 3. XII. 2001. – 3. XII. 2011.

Mama Sanja, seke Patricija i Ema

PAVAO KRANJČIĆ

***** Tvoji najmiliji

† 28. 11. 2010.

Tvoji: mama, sestra i nećakinje s obitelji

ZAHVALA

*****

Hvala Ti za svu iskrenu ljubav i dobrotu.

Tvoj sin Valentino, kći Marina, zet Damir i unuk Karlo

povodom iznenadne smrti drage majke, svekrve, punice, bake i prabake

DANICE LUKINEC rođ. ŠPOLJARIĆ SJEĆANJE

preminule 20. 11. 2011. godine u 83. godini života.

SJEĆANJE

NADA HORVAT

na voljenu majku i punicu

2. 12. 2008. – 2. 12. 2011.

VERU BEGIĆ rođ. SKOK

Tri godine su prošle otkad Te nema, a ja s tugom i poštovanjem sjećam se našeg zajedničkog života.

23. 11. 2001. – 23. 11. 2011.

Vrijeme prolazi, a Ti i dalje živiš u našim srcima koja boluju i tuguju za Tobom.

Suprug Ivan

Jedina kći Silvija i zet Goran, unuke Veronika i Klara

SJEĆANJE

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini i prijateljima koji su bili uz nas u teškim trenucima, uputili nam riječi utjehe te dragu nam pokojnicu ispratili na vječni počinak, vlč. Jadranku Benjaku i župnom zboru, na toplim riječima utjehe i molitve.

Ožalošćeni: sin Boris, kći Dragica, snaha Ivanka, zet Vjekoslav, unuci Mario, Luka, Ines, Hrvoslav, Boris sa suprugom Martinom, praunuci Lovro, Arian i Alina *****

POSLJEDNJI POZDRAV

na našu

SJEĆANJE

Veliko hvala majci na strpljivosti, ljubavi i dobroti.

Neka Te čuvaju anđeli.

29. 11. 2010. – 29. 11. 2011.

STJEPAN PETROVIĆ

Boris i Dragica

Ne postoji zaborav, samo uspomena, ljubav i sjećanje na Tebe.

1. XII. 2010. – 1. XII. 2011.

ŠTEFANIJU BUBNJARIĆ

U tišini vječnog mira neka Te čuvaju anđeli.

S nama si uvijek u mislima i molitvama.

Tvoji najmiliji

Tvoji: supruga Verica, sinovi Milan i Dario s obiteljima

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE na našeg dragog

ALOJZA ŠESTANJ-PERIĆA 28. XI. 1998. – 28. XI. 2011.

dragoj kumi

Tvoji: supruga Amalija, sin Robert, kći Anita i zet Denis

TUŽNO SJEĆANJE

MARIJI JAGAČIĆ † 12. 11. 2011.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te nosimo u srcu svom.

TUŽNO SJEĆANJE

PETAR BARTOL

Kum Ivan Mišak s obitelji

5. 12. 2006. – 5. 12. 2011.

Uvijek ćeš nam nedostajati.

SJEĆANJE na dragog

FRANJU TEŽAKA 27. 11. 1999. – 27. 11. 2011.

IVANKA KOŠUTIĆ DRAGUTIN KOŠUTIĆ DUNJA IVKOVIĆ † 8. 10. 1994.

† 8. 7. 1986.

Bliže, o Bože moj, k veličju Tvom.

Obitelj Ivković i Pajtlar

Godine koje su prošle, vrijeme koje teče, sjećanje na Tebe nikad izbrisati neće.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na dragog

MIRKA HAĐARA 27. 11. 1996. – 27. 11. 2011.

30. 11. 2004. – 30. 11. 2011.

TUŽNO SJEĆANJE

DUNJA IVKOVIĆ 28. 10. 1988. – 2. 12. 2008.

S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Štefica, kći Ksenija i sin Damir s obiteljima

Bitno je očima nevidljivo.

Samo se srcem dobro vidi.

ZAHVALA

Obitelj

povodom smrti naše drage mame, punice, bake, prabake i praprabake

SJEĆANJE

ANE ARKLINIĆ

na voljenog

preminule 16. 11. 2011. u 101. godini života.

SJEĆANJE

DRAGUTINA ŠINCEKA

JAKOB DREVEN

28. 11. 2009. – 28. 11. 2011.

29. 11. 2006. – 29. 11. 2011.

Zauvijek si u našim srcima, mislima i molitvama.

Hvala svima koji ga se sjećaju.

SJEĆANJE

BOŽIDAR BLAŽI

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga i djeca

Tvoja obitelj

† 2. 12. 2008.

Tvoji najmiliji

Supruga Antonija i sinovi s obiteljima

SJEĆANJE

Najiskrenije zahvaljujemo cijeloj rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas i otpratili je na vječni počinak. Veliko hvala vlč. Košiću na molitvi i toplim riječima oproštaja.

Ožalošćeni: kći Josipa, zet Mirko te unuci Boris i Mirko s obiteljima *****

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

na dragu

DRAGICA MATIJAŠEC

MIRU PTIČEK rođ. MAKAR

27. 11. 2010. – 27. 11. 2011.

1. 12. 2001. – 1. 12. 2011.

ANI ARKLINIĆ

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Po dobroti ćemo Te pamtiti, s ljubavlju spominjati i u srcu zauvijek čuvati.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Ožalošćena obitelj

Kći Verica, zet Vjekoslav s djecom

Tvoji: kći Josipa, zet Mirko te unuci Boris i Mirko s obiteljima

dragoj mami, punici, baki, prabaki i praprabaki

Zahvale i sjećanja 61

29. studenoga 2011., br. 393

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

IN MEMORIAM

na dragu mamu, svekrvu, baku i prabaku

na našeg dragog

RUŽICA CAPEK

LJUBICU ZAGOREC

JOSIPA CANJUGU

29. 11. 2010. – 29. 11. 2011.

29. XI. 2010. – 29. XI. 2011.

1. XII. 2002. – 1. XII. 2011.

Hvala Ti za ljubav i dobrotu koju si nam dala.

Počivaj u miru Božjem.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Dugi jecaji jesenjih kiša monotonom čežnjom šapuću.

Vole Te zauvijek

Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji

ZAHVALA

ZAHVALA

na voljenog

povodom smrti naše drage i nezaboravne majke, bake, prabake

povodom iznenadne smrti drage i voljene supruge, majke i bake

29. 11. 2007. – 29. 11. 2011.

SJEĆANJE

MARIE KIŠIĆ preminule 21. 11. 2011. u 102. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo djelatnicima Doma za starije i nemoćne Varaždin, rodbini, susjedima i prijateljima na izražajima sućuti i ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Veliko hvala vlč. kapucinske crkve Mirku Kemivešu na toplim riječima oproštaja i molitve.

Ožalošćeni: kći Ružica, snaha Doroteja, zet Ivan, unuci, praunuci, prapraunuci i ostala tugujuća rodbina

MARIJE MAŠIĆ preminule 21. 11. 2011. u 67. godini života.

Duboko dirnuti zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i svim dragim ljudima koji su u najtežim trenucima bili uz nas te nam izrazili riječi utjehe i sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama. Veliko hvala vlč. Nikoli Bukovčanu na dirljivim riječima na ispraćaju drage nam pokojnice.

Počivala u miru Božjem!

Tugujući: suprug Dragutin, sinovi Dražen i Josip, kći Anica, snahe Irena i Ivana, zet Slavek, unuci Lorena, Denis, Dario, Elena, Matija i Robert

ZAHVALA povodom smrti voljene majke, bake i punice

ZAHVALA

KATARINE BOSILJ

povodom smrti našeg dragog supruga i oca

preminule 23. 11. 2011. u 61. godini života.

STJEPANA NOVAKA

Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima koji su nam izrazili sućut, položili cvijeće i svijeće te bili na ispraćaju drage nam pokojnice. Hvala rodbini, župnicima, gđi Snježani Križnjak, medicinskom osoblju OB Varaždin i Ustanovi za zdravstvenu njegu Lekić.

Počivala u miru Božjem.

Ožalošćeni: kći Valentina, zet Nedeljko, unuci Dominik i Fran i ostala tugujuća rodbina

Tvoji najmiliji

koji je preminuo u 68. godini života.

Ovim putem zahvaljujemo svima koji su okitili odar cvijećem i svijećama te pokojnika dostojno ispratili na vječni počinak.

Posebno zahvaljujemo djelatnicima VII. OŠ Varaždin, Dječjeg vrtića „Žibeki“ Čakovec te vlč. Petru Golubu na toplom i iskrenom ispraćaju.

Ožalošćeni: supruga Nevenka i sin Nenad

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

dragoj mami

ELIZABETI TROGRLIĆ na voljene roditelje

† 24. 11. 2011. u 91. godini.

Prestalo je kucati Tvoje srce.

VLADU GALUNIĆA Zauvijek si u našim mislima i srcima.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom smrti drage nam supruge, mame, bake, prabake, šogorice i tete

RUŽICE MARKOVIĆ preminule u 77. godini života.

Iskreno hvala rodbini, kumovima, prijateljima na iskazanim riječima utjehe i sućuti prilikom ispraćaja drage nam pokojnice na vječni počinak.

Ožalošćeni suprug Dragec, kći Katica i sin Branko s obiteljima

ZAHVALA povodom smrti naše drage supruge, majke, bake, svekrve

ROZALIJE LESKOVAR - RUŽE preminule 15. studenog 2011. u 66. godini života.

Od srca zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i svim dragim ljudima koji su u teškim trenucima bili uz nas, izrazili nam sućut te odar okitili cvijećem i svijećama. Veliko hvala svim liječnicima i ostalom zdravstvenom osoblju koji su brinuli o njoj tijekom teške bolesti kao i svima koji su je posjećivali. Veliko hvala župniku, velečasnom Ivanu Sakaču, i velečasnom Siniši Dudašeku na dostojanstvenom ispraćaju i toplim riječima utjehe.

Ožalošćeni suprug Pavao, kći Verica i sin Ivan s obiteljima

Uvijek ćemo Te se sjećati.

ZAHVALA POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu

STJEPANU NOVOSELU

ZORICU HRMAN

DRAGUTINA HRMANA

2. 12. 2003. – 2. 12. 2011.

30. 9. 2010. – 30. 9. 2011.

† 11. 11. 2011.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na vas.

Zauvijek ćeš ostati u našim mislima i sjećanju.

Kći Milica, zet Josip i unuka Vlatkica

Sestra Marija s obitelji

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog

SJEĆANJE

VIKTORA ČUSA preminulog 22. 11. 2011. u 66. godini života.

FOLNOVIĆ ADOLFINA

i

DANIJEL

30. 11. 2009. – 30. 11. 2011.

26. 4. 2000. – 26. 4. 2011.

U boli i tuzi teško je pojedinačno zahvaliti svakome tko je bio uz nas na bilo koji način i pridonio da ispratimo našeg dragog Viktora na vječiti počinak.

NAJISKRENIJE SVIMA VELIKO HVALA. Ožalošćena obitelj

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas.

Vaša obitelj

SJEĆANJE SJEĆANJE na voljenu majku, punicu i baku

SLAVICU VIDOVIĆ 29. 11. 2006. – 29. 11. 2011.

Zauvijek u našem sjećanju.

1. 12. 2010. – 1. 12. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

IN MEMORIAM

LJUBICA JAMBOR rođ. MAŽAR

JOSIPA HABUNEKA preminulog 20. 11. 2011. u 84. godini, nakon duge i teške bolesti.

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima boli i tuge, iskazujemo veliku zahvalnost cijeloj rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima koji su bili uz nas i izrazili riječi utjehe i sućuti i ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Hvala velečasnom Alojziju Pakracu na lijepim riječima ispraćaja.

Zahvaljujemo sindikatima „Koke“ Kartonaža Ivanec i radnicima VIS-konfekcije.

Ožalošćeni: supruga Đurđica, sin Ivan, kćeri Marija i Nadica, zetovi, unuke, unuci s obiteljima, praunuk te ostala tugujuća rodbina

POSLJEDNJI POZDRAV dragom djedu i pradjedu

JOSIPU HABUNEKU Od unuke Sabine i Adrijane, unuka Roberta i Davora i praunuka Karla

na

ANU SOKOL

Kći Ljerka s obitelji

SJEĆANJE

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, pradjeda, tasta, svekra i brata

DRAGUTIN GALOVIĆ 30. 11. 1991. – 30. 11. 2011.

24. 11. 1998. – 24. 11. 2011.

Dragi naš, sjećanje na Tebe čini nas sjetnima jer lijepe uspomene ne može izbrisati vrijeme.

Suprug Ivan, kći Marija, zet Saša, unuci Vedran i Filip

Tvoji: supruga Ana, unuci Petra i Josip, kćeri Duška i Mirjana te zet Toni

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, bake i prabake

DOROTEJE TRUBELJA rođ. KOVAČ preminule 12. 11. 2011. u 89. g. života.

Od srca zahvaljujemo svim rođacima, susjedima i prijateljima koji su nam izrazili sućut te odar okitili cvijećem i svijećama.

Veliko hvala dr. Damiru Zajcu i sestri Darinki, Hitnoj pomoći novomarofskog Doma zdravlja na nesebičnoj pomoći i ljudskoj dobroti koje su izrazili u posljednjim godinama bolesti drage nam pokojnice. Posebno zahvaljujemo 4. odjelu Bolnice za kronične bolesti Novi Marof te doktorici Marelja-Horvat.

Tugujuća obitelj

62 S raznih strana

Feljton Krešimir KOVAČ: Knjiga “Uspon Radimira Čačića 90-ih”

Zatvaranje Pojasa Gaze U

govorom je bilo predviđeno da će investitor Ben Yakar Gat izraditi izvedbenu tehničku dokumentaciju i dostavljati je sukcesivno na gradilište prema terminskom planu napredovanja radova - opisuje situaciju Dragutin Lovrenčić, koji preko Coninga u Izrael dolazi radi uspostave informacijskog sustava za praćenj e projekta izgradnje.

Upravo je u pitanju tehničke dokumentacije došlo do bitnih razmimoilaženja s Ben Yakar Gatom. - Izrada izvedbene tehničke dokumentacije i njena nepravovremena dostava na gradilište izazvala je prvi veliki nesporazum između Coninga i Ben Yakar Gata. Iako je dogovoreni rok za početak radova bio 23. srpnja, izvedbeni projekti počeli su stizati na gradilište tek tijekom listopada i studenog 1991. godine te se nije mogla izvršiti adekvatna priprema tunelske oplate s kojom je izgrađen cijeli projekt. okumentacija je bila neusklađena s projektima koji su bili baza za Ugovor radi čega su se morale vršiti velike promjene na već gotovoj tunelskoj oplati. Također dokumentacija nije bila prilagođena tehnologiji tunelske oplate zbog čega su bili znatno povećani klasični radovi do kojih nije trebalo doći da je cijeli sistem projektiran za Outinord oplatu kako je bilo predviđeno kod izrade kalkulacije i potpisivanja Ugovora. Projekt nije vodio računa o racionalnoj gradnji kao što je to bilo predviđeno kod davanja ponude i kod ugovaranja posla, što se posebno odnosi na temeljenje objekta na pilotima, kod obrade fasade, kod izrade željeznih pergola na fasadi, kod izrade željeznih internih stubišta u stanovima i sličnih poslova. Naposljetku, tijekom izvođenja radova dokumentacija se stalno mijenjala, tako da je iz upotrebe povučeno preko 800 projektnih listova što je otprilike broj stranica za još jedan novi projekt - objašnjava Lovrenčić. Coning je tako sve više i više glibio u dugove.

D

29. studenoga 2011., br. 393

TREND Vani je kupovina vintage odjeće prestiž, kod nas potreba

Život na prodaju J Običaj prodavanja rabljene odjeće širi se diljem Varaždinske županije. Od 4.

studenog možete je kupiti svake nedjelje od 8 do 12 i na ludbreškoj tržnici Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

I dok je u inozemstvu kupovanje u trgovinama s rabljenom ili takozvanom vintage odjećom stvar prestiža, kod nas je to još uvijek stvar životne potrebe. Prodavači na najpoznatijem varaždinskom buvljaku, Sajmištu, stvari prodaju kako bi zaradili koju kunu, a kupci na Sajmištu kupuju kako bi koju kunu uštedjeli.

28-godišnji Varaždinac svake je subote na Sajmištu.

činjenica da neki prodavači rasprodaju svoje osobne stvari za par kuna.

- Valjda živimo u takvom vremenu da ljudi rasprodaju svoje uspomene iz djetinjstva, praktički svoj život, za 5 kuna – ispričao nam je.

Život za 5 kuna

A od zanimljivih stvari na Sajmištu mi smo ove subote pronašli stolno računalo za 800 kuna (nismo sigurni ima li garanciju), solarne kolektore (cijena po dogovoru), 7 čokolada za deset kuna, Versace Snalažljivost - Dolazim ovamo jer se za majicu za deset kuna i razne malo novaca stvarno može ključeve. Ključ je povoljan i stokupiti svašta. Od knjiga do ji dvije kune, vi samo morate nabaviti bravu. odjeće, a prošle suboPronašli smo i ručte pogodio sam o n č no rađenu podse za vrhunski ru nu lampu za 80 češnjak – a n e đ a r kuna, ručno kaže. Objašza a p m njava kako na la bojke rađene kožd o p ne kaubojske se uz malo a, kau za 100 snal ažlji 80 kun una, bunda čizme kuna, bundu vosti redok 0 0 0 0 1 3 za od bizona za viti odlasci ona za 300 kuna... na Sajmište od biz na... u Unato č o š troj mogu i unovk hladnoć i, brojni čiti. kupci i prodavači nisu - Između raznose dali smesti. I dok su se raznih stvari koje ljudi prodaju mogu se tu i tamo kupci cjenkali, prodavači su pronaći neke sitnice koje su animirali kupce i mamili ih relativno vrijedne, a koje ljudi raznoraznim „akcijama“. Sve prodaju budzašto. Ponekad u svemu, odlazak na Sajmište znam kupiti takve stvari pa pokazao se kao pun pogodak i ih prodati – objašnjava mla- jedva čekamo iduću subotu da dić kojeg se iskreno dojmila vidimo nove kolekcije.

I Ludbreg ima buvljak Na gradskoj tržnici U Ludbregu od 4. studenog nekolicina prodavača krenula je u projekt „buvljak“, ali izgleda da Ludbrežani nisu zainteresirani.

- Ne znam da li ne znaju ili im je ispod časti kupovati rabljenu odjeću, ali mjesec

dana kako smo tu, kupci uopće ne dolaze – rekla nam je Vlasta Kudrna, osnivačica ludbreškog buvljaka.

Gospođa Kudrna je nezaposlena i kaže kako joj je ovo način da zaradi koju kunu.

Nada se da će s vremenom i Ludbrežani početi dolaziti i na njihov buvljak.

Kašnjenje opreme ijeli projekt i grčevitu utrku s vremenom zadesile su kojekakve neplanirane nedaće. Primjerice, zastoj u radovima nastao je zbog zatvaranja Pojasa Gaze od 28. svibnja do 15. lipnja 1992. godine. Naime, gotovo svi kooperanti su bili iz područja Gaze, a štetu je Zagorje procijenilo na 853 tisuća dolara. ještački nalaz koji će kasnije biti izrađen govori da je nabava materijala bila od samog početka otežana, a upravo je to bila Coningova obaveza po Ugovoru. Poteškoća je bilo i s opremom za građenje, a ističe se problem otežanog istovara brodova u luci. Osim toga, bila je za izraelske prilike to neuobičajeno oštra zima s dugotrajnim kišama koja je onemogućila bilo kakvo izvođenje radova, tako da je gradilište bilo zatvoreno ukupno 42 dana. - Ben Yakar Gat je tu okolnost odbijao priznati kao višu silu, što bi svaki sud morao prihvatiti - tuži se Lovrenčić, iako u ugovoru piše da investitor može i ne mora priznati postojanje više sile. (nastavak u sljedećem broju)

C

V

zločesta

Vrtoglavica

Piše: RADAR

Nogometne karikature V

eliju španjolski žurnalisti za nogometni klub z Agrama da je kak karikatura. I još nekaj puno gore k temu. Kajti je od treće ekipe Reala dobil porciju golov za celu sezonu. No, ni to tak strašno.

Kajti hrvacki prvak dobre peneze bere od nogometne zadruge vu svetu , zato kaj se plasiral tam di mu ni mesto. Pa je pokazal da se i z lošim nogometom more dobro zaslužiti. A to je jako važno kajti je

večina klubov kaj su vu hrvackoj prvoj ligi pred bankrotom. A liga sve više zgledi kak nogometni karitas. Pa ve nogometaši z Karlovca više nemaju ni za parizer.

Pa zato ni utakmice nećeju igrati.

Ni vu Šibeniku ni bolše. Ni vu Velkom Selu pri Dravi. Tak da ve dojde na isto, nogomet igrati na ledini ili vu Velkom Selu pri Dravi. Jedino kaj vu klubu na Ledini nemaju deset direktorov i 150

onih kaj se oko kluba radi penez motaju. I nisu dužni kaj Grčka. Ali vu Velkom Selu pri Dravi imaju mantru. Došli budu spasitelji z inozemstva. Z Italije. Kakti z vrečom penez. I još nečega. Pa više nogomet ne kak karikatura.

Kajti je tam Juventus zbog mučki vu drugoj ligi završil. Kam bi praf zapraf trebalo deti i večinu domaćih klubov. Ali koga to više briga. Prazne tribine ziher ne.

Vodič 63

29. studenoga 2011., br. 393

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Noć na Dravi

VREMENSKA PROGNOZA

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KINO 29.11. - 1.12.

AVANTURE TINTINA:TAJNE JEDNOROGA u 19 sati 2.12. - 6.12.

PRAVI ČELIK u 19 sati KAZALIŠTE Srijeda, 30.11. u 19:30 sati, HOCUS-POCUS, Velika scena Četvrtak, 1.12. u 19:30 sati, HOCUS-POCUS, Velika scena Petak, 2.12. u 19:30 sati, HOCUS-POCUS, Velika scena Subota, 3.12. u 11 sati, U POTRAZI ZA ČUDOVIŠTIMA, Velika scena u 19:30 sati, HUMANITARNI KONCERT “PRIHVATI ME I VODI”, Velika scena Nedjelja, 4.12. u 20 sati, CABARET SINGERICA, scena Zvonimir Rogoz Ponedjeljak, 5.12. u 10:30 sati, NAJBOLJI PRIJATELJI, Velika scena KNJIŽNICA Radno vrijeme Ponedjeljak - petak (7,30-19,30), Subota (7,30-13,00) Odjel za mlade, odjel strane literature i dojel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30-19,30) Četvrtak, petak (7,30-15,00), Subota (7,30-13,00) MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage LJEPOTE GRAFIČKE UMJETNOSTI, otvorenje 2.12., razgled do 1.03.

Stalni postav - Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav - Svijet kukaca Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno GALERIJE Zlati ajngel Nema izložbe Galerijski centar Varaždin Stalni psotav - zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: Utorak-nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino Petak, 2.12. - 6.12.

PLES MALOG PINGVINA u 19:30 sati VRIJEME JE NOVAC u 22:00 sata Scena Srijeda 30.11.,HUMANITARNI KONCERT PLESNIH SKUPINA GRADA ČAKOVCA u 19 sati Izložbeni prostor 30 godina CZK-IZLOŽBA FOTOGRAFIJA, razgled do 5.12.

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA PROGNOZA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – TOPLIJE ZA VIKEND I sljedećih nekoliko dana nastavit će se tmurno i suho vrijeme, ali prema kraju tjedna ipak uz blagi porast temperature možda vidimo i sunce. Za vikend će zajužiti. Najviša dnevna temperatura mogla bi se popeti na ugodnih 10 Celzijevih stupnjeva, ponegdje i više! Južina neće biti baš po volji meteoropatima i kroničnim bolesnicima jer će se biometeorološka situacija postupno kvariti. To se obično manifestira kroz glavobolju, nesanicu, manjak koncentracije i sl.

Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 28.11.)

Umiljati tigrić

!

Jerry je prekrasan bijelotigrasti mačak starosti oko godinu dana.

Ima dugu dlaku i prekrasan umiljat karakter.

Nađen je u dravskoj šumi te mu ovim putem tražimo novi dom.

Udruga Spas 330-004

ROĐENI:

Otvorenje 3.12. u 12 sati, razgled do 31.12.

7. Međunarodni bijenale keramike grada Kapfenberga, Palača Herzer

Kišiček i Domagoj Brunović, VJENČANI: Silvija Marijana Majcen i Dinčić Branko, Lidija Glogovec i Horvat Miroslav, Sanja Banek i Mumlek Boris

DJEVOJČICE Eva Friščić, Eva Vugrinec, Marija Naranđa, Paola Pokos, Emili Cvetko, Dunja Kitner, Una Vrček, Gabriela Lučić, Helena Raguž, Judita Vrček, Iris Koračević, Magdalena Krajnović, Ana Kalčev, Eva Knežević

DJEČACI Franjo Namjesnik, Kevin Županić, Juraj Čukelj, Lovro Zadravec, David Maltar, Matej Hrženjak, Marko Kobačić

UMRLI:

Ivan Kolarek (77), Maria Kišić (101), Katarina Bosilj (60), Viktor Čus (66), Antonija Kos (62), Božena Ciglar (89), Elizabeta Trogrlić (90), Gabrijel Borovec (85)

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

64 Zadnja

29. studenoga 2011., br. 393

U Turčinu održana izložba malih životinja i dijelile se vijetnamske svinje

Perikeri, zmije, zečevi...

J Nisu to bilo kakve životinje. U obzir za titulu šampiona uzimalo se u obzir i držanje životinje pred publikom Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Regionalna izložba malih životinja po deveti je put otvorila znatiželjnicima svoja vrata. 320 životinja udomaćilo se u prostorijama Društvenog doma u Turčinu i primamilo brojne posjetitelje.

Šampioni Preko stotinu ptica, zečeva, zmija, pokoja vijetnamska svinja i ostale životinje istaknute po svojim posebnim karakteristikama našle su se na jednome mjestu. Životinje pristigle na ovu izložbu došle su iz brojnih krajeva Hrvatske. Preko dvadeset izlagača zaslužno je za njihovo pojavljivanje na ovoj regionalnoj izložbi.

- Imamo 27 izlagača. Prethodnih godina bilo je više, no zbog nedostatka prostora, morali smo smanjiti broj - rekao je Matija Hofman, predsjednik Kluba za uzgoj i zaštitu malih životinja općine Gornji Kneginec te dodao kako je bez obzira na to ova izložba od velikog značaja za uzgajivače. Upravo na njoj birali su se i najbolji primjerci pojedinih vrsta te su uzgajivači dobili potvrdu za svoj trud u uzgoju. - Važne su boja, kondicija, ishrana, njega, ali isto tako i zna li se životinja ponašati pred ljudima. To su

!

neke od karakteristika koje određuju šampiona - rekao je Hofman.

Gužva I a k o smanjenih kapac ite ta, izložba je ponovo zainteresirala brojne Varaždince i Varaždinke te je Društvenim domom prodefiliralo nekoliko stotina posjetitelja.

Zanimljivo je i to što su sve kupljene ulaznice ušle u nagradno izvlačenje, a nekoliko sretnika imalo je prilike osvojiti zanimljive nagrade kao što je, primjerice, vijetnamska svinja.

Veliki koncert Štigleca ove nedjelje u kazalištu

U varaždinskom kazalištu ove nedjelje, 4. prosinca, u 18 sati Dječji zbor Štigleci održat će koncert u povodu Dana grada, Dana volontera i 15. godišnjice Štigleca.

Osim svojih najvećih hitova, pjevači će izvesti i pjesme iz crtića. Inače, Dječji zbor

Štigleci nastupio je na Hrvatskom dječjem festivalu u Zagrebu, koji se održao u Lisinskom. Među 20 zborova iz cijele Hrvatske, Štigleci su se predstavili svojom novom pjesmom “Voda”, koja je nagrađena velikim pljeskom publike.

ROCK OPERA

Hocus Pocus za djecu Prvi put će se u varaždinskom kazalištu ovog četvrtka u 19:30 odigrati rock opera i to s elementima bajke. “Hocus Pocus, priča iz Freakwoodske šume” namijenjena je mlađoj publici, ali kako su je predstavili u kazalištu, i odraslima koji se žele razveseliti. Priča započnje kada princ Agaton i njegov sluga Cherubin jednog dana za vrijeme lova sretnu vilu Zla – Daliju u koju se princ Agaton na prvi pogled zaljubi. Zanimljivo je da će u ovoj operi, za koju je glazbu napisao Igor Tatarević debitirati i pjevači Emina Arapović, Žanamari Lalić, Ivan Mihaljević i Taher Sanuri. U operi će biti i puno specijalnih efekata, a prvi put na pozornici bit će upotrijebljeni laseri. Predstava je nastala u koprodukciji varaždinskog HNK te Umjetničke organizacije “Točka na i” iz Zagreba.

RUDARSKI DANI

Od rudarenja do kovanica “Od rudarenja do kovanog novca” tema je ovogodišnje tradicionalne dvodnevne manifestacije Ivanečki rudarski dani, koja počinje u četvrtak 1. prosinca svečanim otvorenjem u prostorijama Srednje škole Ivanec u 18 sati. Nastupit će glazbeni Brass ansambl Glazbene škole, a u Kavani Ivana sve očekuje Rudarski party - točeno rudarsko pivo i rudarski čaj te domaća jela.

U petak se program nastavlja u 16 sati mimohodom povijesne rudarske postrojbe ivanečkim ulicama s bakljama, a nakon svečanog postrojavanja i smotre ispred Gradske vijećnice, slijedi zajedničko fotografiranje te degustacija izvornih rudarskih i narodnih jela ivanečkoga kraja. U župnom dvoru bit će postavljena izložba „Od rudarenja do kovanog novca“ što je i tema manifestacije.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović