RT_394

INTERVJU Dr. sc. Domagoj Vučić: Za šest godina novi lijek protiv karcinoma

Tjednik

Str. 6.-7.

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatan primjerak

Broj 394 :: 6. prosinca 2011. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO Kukuriku koalicija u III. izbornoj jedinici osvojila 53 posto glasova

Varaždinci izabrali svoje zastupnike!

U Saboru će interese naše županije zastupati tri zastupnika, Čačić ide u Vladu

Stranice 4.-5.

TRAGIČNA SUDBINA

Naša sugrađanka čuva trudnoću i nema što jesti...

LEPOGLAVA POD POVEĆALOM

Stranica 10.

Iskopano 37 bačvi sa sumnjivim otpadom

VARAŽDINCI PRODAJU ZLATO

Stranica 8.

ČESTITAMO BLAGDAN SVETOG NIKOLE I DAN GRADA VARAŽDINA ODJECI

Pomoć za obitelj sa 6 djece iz Kaštelanca Stranice 10.-11.

Došao Sveti Nikola i razveselio mališane!

Oprezno u prodaju zlata: razlike do čak 740 kuna!

Stranica 12.

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Uvjerljiva pobjeda Kukuriku koalicije

K

ukuriku koalicija (SDP, HNS, IDS, HSU) uvjerljivo je pobijedila na održanim parlamentarnim izborima i imat će apsolutnu većinu u Saboru te će samostalno moći formirati novu Vladu.

Povjerenje i svoj glas Kukuriku koaliciji dala je i većina, ili gotovo 53 posto birača koji su izašli na izbore na području Međimurske, Krapinsko-zagorske i većim dijelom Varaždinske županije. A od ukupno 31 prijavljene izborne liste, izborna se bilanca nakon glasovanja u III. izbornoj jedinici svela na tri liste.

Prema još uvijek neslužbenim rezultatima izbora, Kukuriku koalicija osvojila je 10 mandata, HDZ tri i Hrvatski laburisti – Stranka rada 1 mandat. Lesarovi laburisti ujedno su najveće iznenađenje ovogodišnjih parlamentarnih izbora i, po svemu sudeći, pred ovom je strankom izgledna politička budućnost. HSS i HSLS nisu osvojili niti jedan mandat ni u III. izbornoj jedinici dok je broj onih koji su glasali za HDZ bio još manji nego na prethodnim izborima za zastupnike u hrvatskom Saboru. u saborske klupe će iz Varaždinske županije po svemu sudeći sjesti kao predstavnici Kukuriku koalicije Mario Habek, Milorad Batinić i Natalija Martinčević. Možda i Marijan Škvarić, jedanaesti na listi, s obzirom na to da nositelj liste u III. izbornoj jedinici Radimir Čačić odlazi u izvršnu vlast te će vjerojatno preuzeti dužnost potpredsjednika Vlade. A novoj Vladi premijera Zorana Milanovića, nakon njezinog formiranja, predstoji doista težak posao.

Kao što su to ovih dana isticali politički i gospodarski analitičari, najvažnije je spriječiti ekonomsku katastrofu Hrvatske. Ni manje, ni više.

6. prosinca 2011., br. 394

I TOGA IMA HNS, SDP, HSLS i HSU osigurali većinu

Opozicija je „preko noći“ postala pozicija J Pristaju li birači da ih i dalje predstavljaju oni koji su po nekoliko puta promijenili stran(k)e tijekom svega jednog mandata?

ANDREJ ŠVOGER

2

A

I u varaždinskom lokalnom, baš kao i u nacionalnom parlamentu, došlo je do smjene vlasti Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

I u varaždinskom lokalnom, baš kao i u nacionalnom parlamentu, došlo je do smjene vlasti. Donedavna manjina, koju su ponajviše činili vijećnici HNS-a, HSLS-a i SDP-a, ojačala je te je postala većina. No dok su stranke Kukuriku koalicije do većine u Hrvatskom saboru došle nakon nedjeljnih izbora, donedavnoj varaždinskoj opoziciji to je pošlo za rukom na potpuno drukčiji, već dobro poznati način….

Nakon što je kandidat Kukuriku koalicije Goran Habuš pobijedio na izvanrednim izborima za varaždinskoga gradonačelnika, otvoreno je pitanje kako će kohabitirati s većinom u Gradskom vijeću koju su uglavnom činili nezavisni vijećnici i članovi HDZ-a. Iako su se čula razmišljanja koja nisu isključivala nove izbore za varaždinski

parlament, ipak je na kraju kandidata koji će ući u Upravprevagnula pragmatika: na no vijeće Gradskih bazena svoju su stranu uspjeli do- Varaždin. Stoga je umjesto bili neke vijećnike koji su do priželjkivanog općeg dogojučer činili većinu, i to pod vora oko sastava tog tijela, javnosti nepoznatim okol- Odbor za izbor i imenovanje nostima, ali koje se mogu na kraju predložio samo nenaslutiti… zavisne vijećnike.

Da se takvo nešto sprema, naslućivalo se zadnjih tjedaSvečana sjednica na, a postalo je jasno u petak.

Međutim, takav prijedlog, Naime, t ijekom koji bi ranije prolazio bez izvanredne problema, odbačen je u skupštine ponedjeljak na sjednici na v a d e n Varkoma, Gradskog vijeća kodo a n i varaždinjoj se nije odazvalo manj ski gradoe čak deset vijećnika, j e t a načelnik i to uglavnom neojačal la Goran Hazav isnih. Umjesto sta o p buš glasonjih u upravno vijeće većina vao je protiv izabrani su kandidati liste kandidata iz redova SDP-a koje je za nadzorni odpredložio Vlado Vlašić (HNS) bor poduzeća koju je doni- navodeći da se kod predlajelo Gradsko vijeće. Uz to, ni ganja vodilo računa o broju on, ali ni itko drugi iz gradske vijećničkih mandata, čega se izvršne vlasti, nije došao na misle i dalje držati. sjednicu Odbora za izbor i Vidjevši to, predsjednik imenovanje na kojem se od- Gradskog vijeća Ivan Herlučivalo o prijedlogu novih man, član trenutno jedine

organizirane opozic ijske stranke u Varaždinu, pozvao je okupljene u utorak na svečanu sjednicu kojom će, kako je ustvrdio, predsjedati posljednji put.

- To su normalne stvari u politici. Jedan dan si pozicija, a drugi opozicija, ustvrdio je Herman, dok su u HNS-u dodali da se u Varaždinu, nakon dvije i pol godine, napokon poštuje volja birača s obzirom na to da je na izborima 2009. koalicija HNS-SDP dobila 16 mandata.

No pitanje je je li sve to baš tako, posebice pristaju li birači da ih i dalje predstavljaju oni koji su po nekoliko puta promijenili stran(k)e tijekom svega jednog mandata, pa makar se oni sada vratili „matičnim“ strankama. Isto tako se otvara dvojba je li način na koji je ustrojena nova većina u varaždinskom Gradskom vijeću uistinu promjena koja se najavljivala prije izvanrednih izbora?

Aktualno

6. prosinca 2011., br. 394

3

u u varaždinskom Gradskom vijeću

Zbrinjavanje za dvije, a otplata na 7 godina U T7 VIS-u posebno su iznenađeni nastojanjima da se trošak trajnog zbrinjavanja bala prebaci isključivo na građane.

- Bilo bi logično da Grad Varaždin i njegova društva, po uzoru na druge gradove, sufinanciraju ovaj zahtjevan posao jer građani nisu odgovorni što se smeće sedam godina samo zamata u Brezju. Uostalom, to je i najavljivao komunalni pročelnik Bakulić, a napravljeni su i određeni planovi. Uistinu nam nije

jasno zašto je Grad Varaždin s jedne strane spreman pomoći kod uvođenja etažnog grijanja kućanstvima priključenim na kotlovnice, a istovremeno ne želi baš ništa pomoći oko zbrinjavanja otpada.

Nasuprot tome, T7 VIS nudi način kako da se troškovi zbrinjavanja bala plaćaju kroz period od sedam godina, dok bi samo zbrinjavanje trajalo gotovo četiri puta kraće. Stoga očekujemo da Grad ozbiljno razmotri ove prijedloge,

umjesto da neispunjavanje svojih obveza, kao što je utvrđivanje cijena zbrinjavanja, pokušava pravdati čudnim analizama i isprikama, kao što je ona da se ne može utvrditi cijena za nešto što još nije počelo s radom ili da je ugovor predmet istrage - naglašavaju u T7 VIS-u te upozoravaju da je donošenje cijene bitno radi isporuke bala za potrebe probne obrade koja je najavljena za 10. prosinca, nakon čega počinju penali od 100 tisuća kuna dnevno.

O PRIJEDLOGU VARKOMA

Nejasan izračun cijene zbrinjavanja otpada Gradske vijećnike grado- da su nove cijene, koje je načelnik Habuš je izvije- izračunao Komunalni odjel stio da je odbio Varkomu u suradnji s Varkomom, dati suglasnost na novu cijenu zbr injavanja komunalnog otpada.

Svoju odluku kratko je obrazložio.

- Za dva člana povećanje bilo 66 kuna ili 218 posto, za tri 91 kunu ili 239 posto, četiri 116 kuna ili 254 posto.

Kao rok je uzet 60 mjeseci, a ako bi T7 VIS prije zbrinuo bale, što može, onda bi povećanje bilo veće. Kako građanima u ovakvoj situaciji staviti još ovakav namet, a da zamba dnju balu maknemo za - ekološka bo Bale u Brezju pet ili šest godina, dok gl avni razlog istovremeno znamo da postoje i druga, dvostruko zašto smatraju da ugovor o jeftinija rješenja koja mogu MBO-u otpočetka ne valja.

Baš kao što su bili izneriješiti bale za dvostruko kraći rok? To su pitanja koja nađeni njegovim istupom nas vode kada razgovaramo kada je u petak javno izložio s T7 Grupom o raskidanju prijedlog o raskidanju ili takvih ugovora ili da oni odustajanju od svih valjanih ponude neki drugi model, ugovora vezanih uz POS, odnosno cijenu. No za sada aerodrom i MBO, čelništvo kod njih volje nema - ustvr- T7 VIS-a iznenađeno je Habudio je Habuš, napominjući ševim istupom na Gradskom

vijeću.

- U novoj cijeni zbrinjavanja otpada ima itekako nejasnih stavki, poput porasta cijene skupljanja i odvoza otpada sa sadašnjih 35 kuna po domaćinstvu na 50 kuna. Pa zar ne bi ta usluga trebala biti ista neovisno o tome završava li smeće u balama ili tvornici za MBO? Uostalom, zašto se u tablici uopće uspoređuje cijena baliranja, koje je privremeno rješenje, s cijenom MBO zbrinjavanja koje je trajno kada se očigledno radi o „kruškama i jabukama“?

Isto tako nejasno je zašto gradonačelnik jednom tvrdi da bi zbr injavanje bala trajalo 5 - 6 godina, a istovremeno dodaje da T7 VIS može bale zbrinuti za oko dvije godine, što je apsolutno točno - ističu u T7 VIS-u te dodaju da bi voljeli v idjeti koje to tehnologije osiguravaju trajno zbrinjavanje smeća po dvostruko nižoj cijeni od ugovorene jedne kune za kilogram otpada.

Zbog drastičnih stavova – zatvaranje proizvodnje?

U odgovoru koji je iz T7 VIS-a upućen gradskim čelnicima upozoravaju da niti jedan projekt nisu učinili bez potvrdnih odgovora gradskih tvrtki, ustanova ili gradskih tijela.

- Apsolutno se slažemo da prilikom zajedničke suradnje treba zaštititi in-

terese obiju strana. Upravo nas zato čudi prijedlog za raskidom pravovaljanih ugovora. Željeli bismo ovim putem i podsjetiti na tradiciju proizvodnje VIS-a u Varaždinu dugu skoro sto godina i činjenicu da je ona zajedno s proizvod-

njom Varteksa stvarala i razvijala grad Varaždin i bila osnova za rad za mnoge Varaždince.

Bilo bi sramotno da nakon toliko godina zbog vaših drastičnih stavova završi na način da se apsolutno zatvori - upozorava se na kraju pisma.

Tvornica MBO je pred početkom rada

DOZNAJEMO T7 Grupa odgovara Gradu

Grad sam sebi nanosi štetu J Zakon o obveznim odnosima, koji je osnova za predmetne

ugovore, čvrsto definira da je svatko dužan truditi se da šteta ne nastane, odnosno da bude što manja - Nepoštovanjem ugovora o zajedničkoj suradnji na projektu POS-a u Ulici Vilka Novaka, Grad sam sebi nanosi nepotrebnu štetu od minimalno 15.000 kn dnevno, odnosno godišnje preko 4 milijuna kuna - ističu u T7 Grupi nakon što su čelnici Grada Varaždina predvođeni gradonačelnikom Goranom Habušem jutros najavili raskid svih ugovora koje je Grad potpisao s T7 Grupom.

Posljedice U T7 Grupi kažu i kako su neugodno iznenađeni i činjenicom da Grad Varaždin iznosi u javnost stavove o otvorenim pitanjima s T7 Grupom o kojima još ustvari nisu ni počeli ozbiljni razgovori.

- Naime, novi predstavnici Grada i T7 Grupe ne vode intenzivne, a još manje teške pregovore, budući da su se susreli tek jedanput. Tom prilikom samo su naznačena otvorena pitanja u vezi s provedbom pravovaljanih ugovora između Grada i T7 Grupe te se Grad obvezao pismeno očitovati o svim otvorenim pitanjima, što je i učinio nakon najavljenog roka - poručuju.

- Novi čelnici Grada uopće nisu svjesni niti razumiju odredbe apsolutno pravovaljanih ugovora kao ni posljedice za Grad i građane koje mogu proizići iz nepoštovanja ugovora odnosno njihovih ishitrenih jednostranih odluka i poteza. Stoga je stav Grada apsolutno neprofesionalan i neodgovoran i samim time nameće se pitanje jesu li novi čelnici Grada uopće svjesni svojih odgovornosti za štetu koju ovakvim stavovima i odlukama mogu nanijeti svome Gradu i građanima. Svi

ugovori nisu na štetu, kako to oni tvrde, već naprotiv, na korist Grada, a upravo njihovim odbacivanjem nastala bi šteta za Grad i građane Varaždina.

Tako, primjerice, nepoštovanjem ugovora o zajedničkoj suradnji na projektu POS-a u Ulici Vilka Novaka, Grad sam sebi nanosi nepotrebnu štetu od minimalno 15.000 kn dnevno odnosno godišnje preko 4 milijuna kuna. Isto tako, u slučaju nepoštovanja Ugovora o interventnom odvozu i zbrinjavanju komunalnog otpada u tvornici MBO, nastat će šteta Gradu u visini od stotinjak tisuća kuna dnevno odnosno preko 30 milijuna kuna godišnje. Bi li takvu štetu mogao dopustiti bilo tko trijezne glave i poštenih namjera? - pitaju se u T7 Grupi.

Podsjećaju kako Zakon o obveznim odnosima, koji je osnova za predmetne ugovore, čvrsto definira da je svatko dužan truditi se da šteta ne nastane odnosno da bude što manja.

Smatraju kako sadašnji čelnici Grada svojim pristupom to ne poduzimaju nego upravo čine drastično suprotno.

- Stav Grada da su ugovori pod istragom smatramo neprimjerenim iz razloga što istražne radnje po prijavama, za koje smo čvrsto uvjereni da će se pokazati lažnima, nikako ne znače da se sami ugovori ne moraju konzumirati, već kao legalisti svi trebaju maksimalno poštovati potpisane ugovore. Bilo kakvi prijedlozi za raskid od strane Grada su u najmanju ruku smiješni, iz tog razloga jer ugovorna strana koja je činila razne propuste ne može niti tražiti raskide ugovora - ističu te dodaju kako ovo prerasta u čisto po-

ŠTO GRAD ČEKA?

!

u slučaju nepoštovanja Ugovora o interventnom odvozu i zbrinjavanju komunalnog otpada u tvornici MBO, nastat će šteta Gradu u visini od stotinjak tisuća kuna dnevno odnosno preko 30 mil. kn godišnje

litikanstvo u kojem se sadašnja garnitura vlasti osvećuje bivšoj vlasti preko T7 Grupe i njezinih zaposlenika.

Smatraju i kako nije uobičajeno i nije bilo primjera da poslije smjene vlasti, nova vlast ne poštuje u značajnoj mjeri postojeće pravovaljane ugovore, koji su sklopljeni za vrijeme bivše vlasti.

Loša poruka - Ovakvim postupcima novi čelnici Grada isto tako šalju vrlo lošu poruku svim potencijalnim domaćim i stranim investitorima da ne surađuju s Gradom Varaždinom, odnosno čelnicima Grada, jer je njihovo ponašanje primjerenije Divljem zapadu nego gradu kulture. Usprkos svemu, i dalje vjerujemo da će ipak na kraju prevladati razum i racionalni pristup i u toj vjeri pozivamo čelnike Grada na odgovoran i profesionalan pristup rješavanju svih otvorenih pitanja s T7 Grupom - zaključuju u priopćenju.

4

Aktualno

6. prosinca 2011., br. 394

OTKRIVAMO Kojih 14 zastupnika su u Sabor iza

Sedam dana

Varaždinskoj ž zastupnika i č

Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Prema EU i natrag 29. 11.

Kako eurozonu izvući iz problema? Njemačka više ne želi da drugi žive iznad svojih mogućnosti na račun njezinih poreznih obveznika, pa predlaže potpunu fiskalnu uniju za koju je nužno mijenjati Lisabonski sporazum, što neki ne žele ni čuti. Oko pola milijuna birača je nepostojećih, jednostavna je računica do koje se došlo usporedbom popisa birača i broja stanovništva uoči nedjeljnih izbora. Bili za to krivi zakoni ili nešto drugo, problem se ne rješava godinama.

Do kada?

3. IZBORNA

30. 11.

15,52 posto

SDP, HNS, IDS, HSU

52,72 posto HDZ

Ako euro propadne, što će biti s našim kreditima, pitanje je dana u nas. Neki HNB-u prigovaraju što troši milijune na kuhare i plaši štediše. No to nije sve. Račun propale Credo banke, gdje je novac ostavio i fakultet ekonomskih stratega SDP-a, HNB deblokirao tek toliko da neki izvuku milijune. Prigovara HANFA, a i DORH zanima što je tu posrijedi.

HRVATSKI LABURISTI

10,12 posto HSS

3,96 posto

1. 12.

Europski parlament odobrio Ugovor o pristupanju Hrvatske EU. Više od snimke iz Bruxellesa pozornost privukla ona na YouTubeu: Sanader daje iskaz u USKOKu! Treba li Bajić dati ostavku? Ne, tvrdi Josipović.

HSLS-ZDS

3,19 posto HRAST

2. 12.

Financijski sustav pred urušavanjem, a razvijeni svijet ubrzano pada u dugove, upozorava Soros. Baš svi ćemo morati štedjeti, ali nadam se da neće biti nereda, iskreno veli Milanović zadnjeg dana izborne promidžbe. Još da se to i ostvari te da rezultate.

3. 12.

Članice EU zadržat će financijski suverenitet, ali bit će kažnjene za financijsku nedisciplinu. U protivnom sigurno propada eurozona koja je u problemima jer se ignoriralo stanje u nekim zemljama, upozorava Delors. I u nas propast. HDZ zasluženo gubi, a SDP nezasluženo pobjeđuje, tvrde komentatori dan prije izbora te upozoravaju na Milanovićev odnos prema medijima, neistomišljenicima…

4. 12.

Kukuriku koalicija premoćno pobijedila HDZ koji je, usprkos svemu, opstao u Saboru. Za razliku od HSLS-a, HSP-a i zamalo HSS-a. Nasuprot njih, Lesar slavi.

Razloga za slavlje nema Janša kojeg je pobijedio Janković. Znaju Slovenci razliku između političara i poduzetnika.

5. 12.

Imamo 50 dana za spas od pada kreditnog rejtinga, poručuje Milanović. Neće rezati mirovine, neće biti otpuštanja u javnim tvrtkama, ni MMF-a, kao ni nesuglasica u koaliciji… To ćemo još vidjeti.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

2,22 posto

Na izbore je u 3. izbornoj jedinici izašlo 64 posto birača, 4 posto manje nego 2007. godine

J Kukuriku koalicija je na sjeveru osvojila gotovo 53% glasova i čak 10 mandata. Bolji

rezultat imaju jedino u Istri. HDZ je spao na 3 zastupnika, a laburisti osvojili 1 mandat Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Sjeverna Hrvatska u nedjelju je opet glasovala lijevo, baš kao i na parlamentarnim izborima prije četiri godine.

Krah 28 lista Kukuriku koalicija je u 3. izbornoj jedinici dobila gotovo 53 posto glasova birača iz Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije, čime je osvojila čak 10 od 14 mandata u Saboru.

Bolji rezultat ostvarili su jedino u Istri, u 8. izbornoj jedinici, gdje dobivaju 11 mandata. Prema nepotpunim i neslužbenim podacima Državnog izbornog povjerenstva, Kukuriku koalicija je u Saboru osvojila 80 mandata, što znači da neće morati tražiti još koalicijskih partnera, nego će samostalno moći sastaviti Vladu.

HDZ je pak osvojio 47 mandata, uključujući i mandate iz dijaspore. Od toga je do tri mandata dobio u 3. izbornoj

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Tihana Drumev

Ivica Kruhoberec

tihana@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Sara Badžek

vmargetic@regionalni.com

sara@regionalni.com

Danica Pajtak dpajtak@regionalni.com

jedinici, gdje su osvojili 15,52 blizu izbornog praga, na 4,36 posto glasova. To je jedan posto, ali su onda ponovno HDZ-ov zastupnik manje u od- počeli padati i na kraju su osvojili 3,96 posto glasova. nosu na izbore 2007. godine.

Još gore prošao je HSLS Najveće iznenađenje ovogodišnjih izbora su Hrvatski koji je na prošlim izborima laburisti Dragutina Lesara koji u koaliciji s HSS-om i ZDSom osvojio 1 mandat pa je u će u Saboru imati Sabor otišao nositelj liste 6 zastupnika. ici: Ivan Čehok. Sada nisu U našoj n t i b u g bili ni blizu: osvojili su izbornoj zu li b i n jedinici HSLS a, 3,19 posto glasova. g a r p No katastrofalne renositelj og izborn dobio zultate ostvarili su i i prvi na S S H a svim drugim izbornim list i bio 4 o v o t jedinicama pa u novom je upravo go sazivu Sabora neće imati Lesar, kojem posto niti jednog zastupnika. su stanovnici sjevera dali 10,12 posto glasova.

Kako smo prošli?

Izborni prag prešle su samo A kako je na kraju prošla te tri liste, a preostalih 28 Varaždinska županija? U Saboostalo je ispod potrebnih 5 ru će naše interese zastupati posto. U izbornoj noći vjero- samo tri zastupnika: dosadašjatno je najuzbudljivije bilo u nji zastupnik Mario Habek iz HSS-ovom izbornom stožeru. SDP-a te gradonačelnik Ivanca Kada su u nedjelju poslije 23 Milorad Batinić i zamjenica vasata počeli pristizati rezultati raždinskoga gradonačelnika iz manjih mjesta, ta je stranka Natalija Martinčević iz HNS-a. predvođena bivšim županom Radimir Čačić ide u Vladu, a u Zvonimirom Sabatijem došla Saboru bi ga, prema informa-

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Denis Peričić Nevenka Suhić

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Andrej Švoger

Vlatka Lešić

foto@regionalni.com

vlatka@regionalni.com

cijama međimurskih portala, trebao zamijeniti Dragutin Glavina iz međimurskog HNSa (zadnji, 14. na listi Kukuriku koalicije), a ne gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić koji je 11. na listi.

Ništa bolje ne prolazi Krapinsko-zagorska županija koja će također imati 3 zastupnika: zagorskog župana Sinišu Hajdaša Dončića iz SDP-a, Željka Kolara, SDP-ovog gradonačelnika Klanjca i Anđelka Topolovca, HNS-ovog načelnika Radoboja. “Najbolje” je prošlo Međimurje koje će imati najmanje pet zastupnika.

No s obzirom na to da bi Čačić trebao postati potpredsjednik Vlade i desna ruka premijera Zorana Milanovića, Varaždinska županija imat će svojeg predstavnika u izvršnoj vlasti, a to se, kad su u pitanju sredstva iz državnog proračuna, uvijek pokazalo jako dobrim, a neće odmoći ni to što su u Županiji, ali i u Varaždinu, Ivancu i Lepoglavi na vlasti HNS-ovi gradonačelnici.

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

6. prosinca 2011., br. 394

abrali birači iz 3. izborne jedinice?

županiji 3 član Vlade VŽ

Radimir Čačić HNS Siniša Hajdaš Dončić SDP Nadica Jelaš SDP Sonja Konig HNS

VŽ

VŽ

Mario Habek SDP Milorad Batinić HNS Željko Kolar SDP Mario Moharić SDP

VŽ

Natalija Martinčević HNS Anđelko Topolovec HNS Tomislav Karamarko HDZ Domagoj I. Milošević HDZ Sunčana Glavak HDZ Dragutin Lesar HRVATSKI LABURISTI PRIJAMNA MJESTA:

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

6. prosinca 2011., br. 394

OTVORENO Dr. sc. Domagoj Vučić iz kompanije Genentech u San F

Za šest godina novi li J Pušači su vrlo kritična skupina za

obolijevanje od karcinoma pluća, kao i karcinoma drugih unutarnjih organa.

Ne samo da pušači imaju puno veći rizik za dobivanje raka, nego kod njih često lijekovi za tumore nisu efikasni kao kod nepušača Piše: GORDANA IGREC

Krajem listopada većina medija objavila je na svojim stranicama vijest: “Hrvat otkrio lijek koji ubija stanice tumora na dojci, gušterači i plućima!”. Vijest se odnosila na otkriće mladog znanstvenika iz tvrtke Genentech u San Franciscu u SAD-u, rođenog Zagrepčanina dr. sc. Domagoja Vučića.

Otkriće hrvatskog znanstvenika i njegovih suradnika objavljeno je u prestižnom časopisu Science.

Genentech je prva biotehnološka kompanija, osnovana prije više od 35 godina u San Franciscu, a bavi se otkrivanjem i prodajom lijekova za mnoge ljudske bolesti uključujući tumore, imune sindrome, metaboličke i neurološke poremećaje kao i zarazne bolesti.

Tvrtka ima preko 12 tisuća zaposlenih, a djeluje u SADu i dio je Roche grupe. Stožer joj je u Švicarskoj u Baselu, koji ima oko 90 tisuća zaposlenih na svim kontinentima svijeta. Za Regionalni tjednik o tome što se doista dogodilo u laboratoriju u San Franciscu, o važnosti otkrića, kao i počecima primjene otkrića u praksi, novim mogućnosti liječenja karcinoma pluća, gušterače i dojke, ali i o položaju znanstvenika i znanosti iz perspektive s Velike Jabuke, razgovor smo vodili upravo s ovim perspektivnim znanstvenikom dr. sc.

Domagojem Vučićem, koji je još jedna potvrda poznate izreke kako “naši ljudi postižu izvanredne rezultate izvan svojeg kućnog praga”.

Američki san Kada ste otišli u SAD? U rujnu 1993.

Zašto? Koji je bio motiv odlaska?

Mot iv je pr imarno bio znanstveno usavršavanje budući da se u Hrvatskoj u to vrijeme nije moglo baviti primarnim istraživanjima na najvišem nivou.

Koje je osnovno područje vašeg istraživanja?

Tumori i njihova otpornost na standardne tretmane poput kemoterapija s fokusom na otkrivanje bioloških faktora, proteina koji su odgovorni za tu otpornost. Kada se nađu ti proteini, onda se oformi ekipa sastavljena

od biologa, biokemičara, kemičara i farmakologa koji nastoje sintetizirati i karakterizirati spojeve koji mogu ciljano neutralizirati te važne proteine.

Koliko ste dugo radili na istraživanju ovog najjem pušen i novijeg lijeka protiv u lj se d vode karcinoma dojke, gušterače i pluća? uko do dvostr situaciju Radimo već 6 - 7 u godina na ovom prou tešk bivanja i jektu, ispočetka na do e d e gl ja validaciji cilja, a kasnije liječen na istraživanjima efikaa r o tum snosti na stanicama raka i tumorima miševa.

Sastojak lijeka Koji je osnovni sastojak tog lijeka?

Spoj ili spojevi, jer ima par verzija, koji se zovu IAP antagonisti ili smac mimetici, koji se vežu na IAP bjelančevine (inhibitore apoptoze ili programirane smrti stanica) i time neutraliziraju njihovo djelovanje te pr idonose smrti stanica raka.

Kako i na što lijek djeluje?

Time što se veže na IAP bjelančev ine, t i spojev i blokiraju mogućnost IAP bjelančevina da blokiraju smrt stanica raka. Uz to smo nedavno pronašli i objavili i u Sciencea, a prije i u Cellu, znanstvenim časopisima, da

“

Mi vidimo efikasnost naših eksperimentalnih spojeva u eksperimentima s miševima gdje doziranje miševa tim spojevima blokira rast tumora.” vezanje tih spojeva uzrokuje degradaciju IAP bjelančevina što je važno za njihovu djelotvornost.

Jeste li obavili kliničko ispitivanje lijeka?

Mi vidimo efikasnost naših eksperimentalnih spojeva u eksperimentima s miševima gdje doziranje miševa tim spojevima blokira rast tumora. Međutim, sigurnost i efikasnost tih spojeva mora se ispitati i dokazati u kliničkim ispitivanjima s ljudskim tumorima.

Trenutno završavamo prvu

Dr. sc. Domagoj Vučić

Intervju tjedna

6. prosinca 2011., br. 394

7

Franciscu o otkriću lijeka protiv karcinoma dojke, gušterače i pluća

ijek protiv karcinoma fazu ispitivanja i dokazali smo da su spojevi sigurni i da ne uzrokuju neželjene nuspojave. Sada predstoje druga i treća faza u kojima se ispituje efikasnost spojeva u kliničkim istraživanjima.

Ta istraživanja će se vjerojatno provoditi u kombinaci-

o

d pronalaska spoja do plasiranja na tržište obično treba 12 - 15 godina jama s kemoterapeuticima i ciljanima antitumorskim agentima, a trajat će još oko 5 godina, možda i više.

Toliko je vremena potrebno za tretiranje stotine pacijenata u strogo kontroliranim kliničkim ispitivanjima. Tako da to trenutno nije lijek već eksperimentalni spoj koji se ispituje u kliničkim istraživanjima. Tek kada se potvrdi sigurno i efikasno djelovanje spoja u kliničkim istraživanjima, i vladine institucije ga odobre za tretmane ljudskih tumora, onda se to može zvati lijekom (a tada obično spojevi dobivaju nova imena za plasiranje na tržište lijekovima).

Koliko dugo vremena mora proći od pronalaska lijeka do njegovog dolaska na farmaceutsko tržište?

Od pronalaska spoja do plasiranja na tržište obično treba 12 - 15 godina, a nekada i duže ako se otkriju komplikacije prilikom ispitivanja.

novih spojeva i kasnije lijekova koji bi mogli efikasno neutralizirati te bjelančevine.

U kojoj je mjeri etička dimenzija u istraživanjima bitna? Primjerice, koliko se unaprijed razmišlja o mogućnosti da se farmaceutska industrija ne okoristi otkrićem, da su lijekovi dostupni svima oboljelima bez obzira na “dubinu džepa” i sl.?

Ukoliko ne postoji mogućnost zarade, teško bi se farmaceutska industrija uputila u ispitivanje neke bolesti iz jednostavnih razloga što su farmaceutske firme privatne i investitori žele povrat uloženog novca.

Međutim, kada se lijek nađe i ostvari profit, mnoge firme su relativno voljne izići u susret pojedincima koji si ne mogu priuštiti njihove lijekove.

Liječenje

Lijek kod nas Kada će lijek doći u Hrvatsku? Jeste li već s nekim iz Hrvatske pregovarali po tom pitanju?

Kao sto sam rekao, to još nije lijek i ako se odobri za 5 godina u SAD-u, mogao bi doći u Hrvatsku koju godinu iza toga, a o cijeni se ne može u ovom trenutku govoriti.

Jeste li zadovoljni uvjetima rada u SAD-u?

Da, ja sam jako zadovoljan svojim uvjetima rada.

Držite li da se u nas premalo izdvaja financijskih sredstava i općenito slabo

Motivi Kojim se motivima znanstvenik vodi prilikom takvih istraživanja?

Glavna motivacija je otkriti novi lijek za bolesti koje se ne mogu dobro izliječiti i gdje bi novi lijek drastično poboljšao zdravlje i produžio život pacijenata. Dodatna motivacija je znanstvena znatiželja da se otkrije kako bjelančevine reguliraju rast tumorskih stanica, razvoj

IZDVOJENO

k

ada se lijek nađe i ostvari profit, mnoge firme su relativno voljne izići u susret pojedincima pažnje posvećuje znanstvenicima i znanosti?

Vjerujem i nadam se da se izdvaja shodno situaciji. Zna-

Dr. sc. Domagoj Vučić s obitelji

Stres može pridonijeti razvoju bolesti Može li se, međutim, karcinomu dojke, gušterače ili pluća “doskočiti” zdravim načinom života?

Kod mnogih tumora postoje dvije komponente, genetska i način života.

Dakle, pravilnom ishranom, izbjegavanjem različitih

nost je na žalost prva stvar koju sve vlade režu, tako je svugdje u svijetu i teško je za očekivati da država poput Hrvatske može ići uz bok većih i bogatijih država poput SAD-a, Njemačke ili Japana. Međutim, to nije samo slučaj Hrvatske, slična je situacija u cijeloj Južnoj, Srednjoj i Istočnoj Europi gdje državne financije ne omogućuju praćenje znanstvenih programa.

izvora radijacija i fizičkom aktivnošću može se puno toga spriječiti ili barem odgoditi. Ali postoji genetska, nasljedna komponenta i kod nekih ljudi pojava tumora se ne može spriječiti bez obzira na način života.

Koliko je stres važan fak-

tor za pojavu karcinoma?

Stres može pridonijeti razvoju raznih bolesti uključujući tumore, arterosklerozu, povećani tlak itd. i to je jedan od faktora na koji ljudi zdravim načinom života mogu utjecati i smanjiti ga koliko je to moguće.

FARMACEUTSKE INDUSTRIJE

KADA ĆE LIJEK NA TRŽIŠTE?

!

Ukoliko ne postoji mogućnost zarade, teško bi se farmaceutska industrija uputila u ispitivanje neke bolesti

5

godina još mora proći da bi se lijek odobrio u SAD-u, a još koja godina nakon toga da lijek dođe u Hrvatsku

Što je s pušačima?

Koliko su oni rizična skupina za oboljevanje od karcinoma?

Pusači su vrlo kritična skupina za obolijevanje od karcinoma pluća kao i karcinoma drugih unutarnjih organa. Ne samo da pušači imaju puno veći rizik za dobivanje raka, nego kod njih često lijekovi za tumore nisu efikasni kao kod nepušača. Tako da se pušenjem ljudi dvostruko dovode u tešku situaciju glede dobivanja i liječenja tumora.

Hoće li se primjenom ovih lijekova moći zaobići kemoterapija ili zračenje?

To još nije sigurno, ali mislim da bi se išlo u kombinaciji s kemoterapijama i zračenjem za što uspješnije terapije, a moguće je da bi se i doza kemoterapije time mogla smanjiti premda se to još ne zna.

Kakav način života oboljelima od karcinoma dojke, gušterače ili pluća preporučate nakon što je karcinom otkriven i kad je započelo liječenje?

To je opet zasebno područje gdje nisam stručnjak, ali mislim da bi se ti pacijenti trebali informirati o svim aspektima bolesti, tretmana i načina života i ako je potrebno tražiti više mišljenja ili potvrdu dijagnoze ako postoje nejasnoće.

OSOBNO Da se u Hrvatskoj bavim znanošću, vjerojatno bih samo prigovarao kao i većina mojih kolega

Lakše je zaraditi novac baveći se biznisom ili bankarstvom Zašto kod nas postoji fenomen da su znanstvenici u našoj sredini “utopljeni u masi”, a dok dođu u inozemstvo postižu takve izvanredne rezultate poput vas?

To nije samo problem Hrvatske nego svih zemalja koje ne mogu odvojiti sredstva za visoku znanost.

Kod mene u firmi rade ljudi iz Njemačke, Švicarske, Velike Britanije, Australije,

Kanade, Rusije, Japana, Kine, Indije i mnogih drugih zemalja.

Dakle, vrlo malo sredina na svijetu može omogućiti ovakvu vrhunsku znanost, možda uz SAD, Njemačka, Švicarska i Velika Britanija, a pogotovo je teško naći firmu koja se bavi bazičnim istraživanjima i nastoji ih dovesti sve do lijeka za pacijente s teškim bolestima poput tumora, autoimunih

sindroma i neurodegenerativnih poremećaja. Uz sve to, znanost nije vezana uz neki specifičan teritorij, tako da su znanstvenici možda v iše nego druge profesije vrlo mobilni i idu tamo gdje ih vode intelektualna znatiželja i osobne ambicije.

Je li isključivo financijska dobrobit motiv bavljenja znanošću? Ili se ipak radi o “humanijim, višim” ciljevi-

ma? Kako vi gledate na taj problem?

Financijski motiv se nikada ne može izbaciti jer svi mi moramo od nečega živjeti. Ali ipak je puno lakše zaraditi veće novce bavljenjem biznisom, marketingom ili bankarstvom, tako da ne vjerujem da se itko ide baviti znanošću radi profita.

Biste li postigli ove rezultate u znanosti da ste ostali

u Hrvatskoj?

Vjerojatno ne bih. Da sam ostao u Hrvatskoj, vjerojatno bih se bavio znanošću jer sam doista zaljubljen u svoj posao i znanost.

Međutim, isto tako bih se vjerojatno žalio i prigovarao kao većina kolega u Hrvatskoj.

Koliko sura đujete s a znanstvenicima u Hrvatskoj?

Ja se redovito čujem s

kolegama koji su još u Hrvatskoj, kao i s kolegama koji su po svijetu. Nemamo uvijek kontinuiranu suradnju, ali kada god ima prilike, meni je drago surađivati s hrvatskim znanstvenicima.

Namjeravate li se vratiti u Hrvatsku?

Ja dolazim skoro svake godine u posjet Hrvatskoj, ali se još uvijek ne mislim permanentno vratiti zbog navedenih činjenica.

8

Život

6. prosinca 2011., br. 394

Iskopavanje bačvi s otpadom zakopanih kraj lepoglavskog pogona TMT-a

NAŠA POSLA Inspekcija zaštite okoliša i policija u lepoglavskom TMT-TIO-u

U blizini tvornice iskopano 37 bačvi sa sumnjivim otpadom J Sumnja se da je u bačvama opasni otpad, točnije otpadne boje, lakovi i katran Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Tanović radi i u Varaždinu

zakopanog otpada, službenici Policijske uprave varaždinske su u krugu pogona TMT-TIO Lepoglava proveli pretraživanje pomoću uređaja za otkrivanje metala.

LEPOGLAVA - Zbog nepropisnog odlaganja otpada, kao i osnovane sumnje da je u tvorničkom krugu zakopan opasni otpad, inspekcija zaštite okoliša iz varaždinske Uzorak u laboratorij Područne jedinice obavila Dosadašnjim iskopavaje 23. studenog inspekcijski njem, prema informanadzor u TMT-TIO - u, c ijama iz Milepoglavskom pogonistarstva tko nu čakovečke tvrtzaštite okod a ke TMT, a tjedan je otp anje liša i prodana nakon toga stornog o, pit počela su i iskoodloži e još nisu uređenja, j o pavanja bačvi sa u t vorje na k vorili u sadržajem koji za ničkom o g d o sada nije točno k r u g u -u U P O Z poznat.

TMT-T I O - a M pronađeno je 37 metalnih baČiji je otpad? čvi zapremine 200 litaTemeljem naloga inspekcije zaštite okoliša, iskopa- ra. Iako je u njima nepoznati vanje otpada zakopanog sadržaj, sumnja se da se radi kraj lepoglavskog pogona o opasnom otpadu, točnije TMT-a obavljeno je u utorak otpadnim bojama, lakovii srijedu, a zbog sumnje da bi ma i katranu. Tko je otpad na lokaciji tvrtke mogle biti odložio u tvorničkom krugu, zakopane i bačve s opasnim pitanje je na koje još nisu otpadom, probna iskopa- odgovorili u Ministarstvu vanja nastavljena su idućih zaštite okoliša i prostornog dana. Da bi locirali moguća uređenja.

Ovlašteni laboratorij obamjesta odlaganja otpada odnosno radi otkr ivanja vio je uzorkovanje iskopanih

tvari radi analize odnosno kasnije termičke obrade otpada koja će se obaviti kod ovlaštenih osoba nakon dobivanja rezultata analize.

Uz 37 metalnih bačvi s nepoznatim sadržajem koje su iskopane te privremeno uskladištene, tijekom nadzora iskopano je i 40 kubičnih

metara kontaminiranog tla, 20 kubičnih metara otpadne željezne prašine te kubičnih metara metalnog otpada.

Iz Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja najavljuju nastavak postupanja inspekcije zaštite okoliša u lepoglavskom pogonu čakovečke tvrtke koja ima po-

slovne i proizvodne prostore na dvije lokacije: u Čakovcu, gdje ima 16.000 kvadrata od čega 5.000 četvornih metara proizvodnog prostora, te u Lepoglavi, gdje ima 44.000 četvornih metara od čega 8.500 četvornih metara proizvodnog prostora. U oba pogona radi oko 220 radnika.

Poduzeće za proizvodnju industrijske opreme i preradu metala TMT, koji vodi predsjednik Uprave i suvlasnik Davor Ostoja, osnovano je 1989. godine, no njegovi počeci sežu sve do 1963. kada je Hasan Tanović, otac današnje suvlasnice Damire Tanović-Ostoja, pokrenuo proizvodnju dijelova za strojeve u tekstilnoj i drugoj industriji. Uz TMT, Tanović je pokrenuo još nekoliko tvrtki, od kojih neke i u Varaždinu.

Nakon raspada bivše savezne države, TMT usmjerio se na zapadna tržišta, tako da među kupcima danas ima tvrtke poput Krupp Orenstein & Koppel, Catepillar, Terex Mining i dr. TMT ima ISO 9001:2000 certifikat.

6. prosinca 2011., br. 394

Oglasi

9

10 Život

6. prosinca 2011., br. 394

GRAĐANI POMAŽU Obitelji Besak 20 ljudi p ILUSTRACIJA

SUDBINA Trudna sugrađanka nema što jesti POMOZIMO

!

Našoj sugrađanki, koja je podstanarka, najviše od svega treba hrana te drva kako se tijekom zime ona i njezin trenutno nezaposleni partner ne bi smrzavali. Želite li pomoći našoj sugrađanki, nazovite redakciju 7Plus Regionalnog tjednika na broj telefona 042/290-777.

Mislila sam d na svijetu, a J Nakon što smo pisali o teškoj situaciji u kojoj se našla osmeroč

Kaštelanca, obitelji su se javili brojni ljudi sa željom da pomognu Hvala obrim svim d no nam a, pu ljudim a podrška vaš ovim znači sad s n še ju ak l uz ko izmom optim o dalje idem

Čuva trudnoću i nema što jesti J Krajem mjeseca mi doslovno nemamo što jesti. Ne lažemo, možete pogledati, frižider nam je prazan – ispričala nam je trudnica Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

!

Dejan (15), Marko (14), Josip (11), Đurđica (8), Klaudija (7) i Nino (4) zahvaljujući dobrim ljudima ovih bl Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Anita Besak iz Kaštelanca (33) majka je šestoro djece koja do prošlog tjedna nije bila sigurna hoće li djeci tijekom blagdana moći kupiti kruh i mlijeko.

Sada je, zahvaljujući brojnim našim sugrađanima, frižider osmeročlane obitelji Besak pun, a djeca će dobiti poklone i za Svetog Nikolu.

Malom Nini, koji će u subotu

4. prosinca navršiti četiri godine, ostvarit će se želja pa će za rođendan dobiti tortu. I to ne jednu ili dvije, već tri!

Ljudi žele pomoći – Prvi dan kako je članak objavljen zvalo me šest žena koje su rekle kako će ispeći tortu. Morala sam mnoge i odbiti jer ipak ne treba nam toliko – priča Anita te zaključuje kako konačno ima osjećaj da njezina obitelj nije sama.

- Otkad je izašao članak, cijelo vrijeme nam zvoni telefon. Zvalo nas je više od 20 ljudi koji žele pomoći – priča nam iskreno dirnuta Anita.

- Posljednja je zvala jedna žena iz Kneginca, inače prognanica iz Bosne. Rekla mi je kako razumije što proživljavam jer je i sama bila u raznim teškim situacijama te da će pomoći koliko i kako može – ispričala je.

Kaže kako ih je već posjetilo

ŽIVOT Majka s dva sina, od kojih je mlađi astmatičar, v

“S 300 kuna preživljavam ANDREJ ŠVOGER

trudnica koju smo posjetili nakon što - Jučer nam je moja teta dala je u redakciju sti20 kuna. To smo potrošili za glo njezino pismo kruh i mlijeko. Danas? Ne znam s molbom za pošto ćemo jesti – ispričala je moć.

- U kući u kotrudnica u krevetu svog podstanarskog stana u Varaždinu joj živimo mogli koja je, međutim, zamolila da bismo se grijati ne objavimo njezino ime i pre- na plin. Radijatori zime zbog problema s bivšom su tu, međutim, ne usudimo se obitelji. uključiti ih da ne dobijemo veliku Ostali i bez drva Naša sugrađanka, koja je ratu plina jer, od trudna tri i pol mjeseca, mora čega ćemo još i strogo mirovati jer ima proble- to plaćati? Obrama u trudnoći i s tlakom. Njezin tili smo se Censadašnji partner, strojobravar tru za socijalnu Ovako izgleda frižider krajem mjeseca i zaštitar po struci, ostao je u skrb, koji nam kolovozu bez posla i to, kaže, je pomogao da prvi put nakon deset godina kupimo peć na drva. Međutim, mačkoj, gdje su mi roditelji neprekinutog radnog staža. ni drva više nemamo. Zadnje radili. Kad sam imala dva Mjesečno preživljavaju od po- što imamo je stari namještaj mjeseca, vratila sam se u moći koju prima od Zavoda za koji su nam susjedi dali da Hrvatsku. Odrasla sam bez bismo uopće imali što ložiti. roditelja. Odhranila me je zapošljavanje.

- Kad platimo 1.000 kuna No i to smo sada potrošili. teta koja nam i dan danas stanarinu i režije, ono malo Što da kažem? Životarimo. pomaže koliko može, menovaca što nam ostane, ako Zbog problema kojih imam u đutim i njoj je teško jer su uopće i ostane, potrošimo na trudnoći, moram svakodnevno joj sin i snaha nezaposleni. hranu. Međutim, već krajem kontrolirati tlak, a ja nemam ni Prije pet mjeseci umro mi je mjeseca, desetak dana prije novce da si kupim baterije za otac i ništa nisam naslijedila nego stigne njegova naknada s tlakomjer – očajna je trudnica, na ostavinskoj raspravi. S burze, mi smo doslovno gladni. koja tvrdi da nemaju nikoga tko obitelji mog partnera još je Ne lažemo, možete pogledati. bi im pomogao. gore. Otac mu je alkoholičar - Rodila sam se u N j e - i otjerao mu je majku, a Naš frižider je prazan – rekla je njegova dva brata završila su u udomiteljskoj obitelji – ispričala je naša trudna sugrađanka. Neimaština i životni problemi s kojima se svakodnevno bori, ostavili su na njoj traga.

- Došla sam na rub živaca i pred zid te dalje više ne znam kome se obratiti. Psihički sam slomljena, ne mogu više normalno ni spavati, a znam da se ne smijem uzrujavati želim li očuvati trudnoću. Iza mene su već dva pobačaja – potresena je trudnica i zamolila dobre ljude za pomoć u hrani Mjesečni troškovi: imaju manje nego im treba i drvima.

“Majka sam s dvoje djece, slabog materijalnog stanja.

Mlađe dijete, koje će iduće godine krenuti u školu, je astmatičar, a starije je nezaposleno, ne može si naći posao. Podstanari smo. Već 10 godina čekam stan. Živimo samo od socijalne pomoći od 1.470 kuna mjesečno.” Ovako glasi pismo koje je Jagoda Horvat uputila u našu redakciju s molbom za pomoć.

Za život 300 kuna

Kad platim sve, nemam ništa

Nema ni 15 dana kako se ova samohrana majka sa svojom djecom preselila u novi stan koji je iznajmila u

Vrazovoj ulici u Varaždinu.

Još prije deset godina predala je zahtjev za socijalni stan, koji bi joj, kaže, bio rješenje svih njezinih problema jer bi tada sa svojom djecom imala od čega živjeti.

- Već deset godina slušam “Jagoda, nisi prva”, “Jagoda, nisi jedina”... Svjesna sam da ne treba samo meni stan, ali vrijeme prolazi, a meni je sve teže. Kad platim ratu za podstanarstvo i sve račune, ostane mi 300 kuna. Kako da ja s 300 kuna preživim mjesec? - pita se Jagoda Horvat grleći svog mlađeg sina koji bi iduće godine tre-

Život 11

6. prosinca 2011., br. 394

ponudilo je pomoć u hrani, odjeći, novcu...

SINIŠA SOVIĆ

ODJECI Dograđena soba u domu Botkovićevih

da smo sami ipak nismo člana obitelj Besak iz ANDREJ ŠVOGER

POMOĆ Samohrana majka pomogla

Oni koji nemaju, znaju kako je nemati – govori samohrana majka troje djece iz Varaždina. Ona je, nakon što je pročitala članak o obitelji Besak u Regionalnom tjedniku, sve što je mislila da može spakirala u vrećice i nazvala našu redakciju. Kako nema automobil, molila nas je da odnesemo deset vrećica punih hrane i kozmetike obitelji Besak. – Smatram da je bolje da ljudi daruju voće i neke konkretne namirnice, umjesto slatkiša i sličnog, kako bi djeca ojačala imunitet u ovo zimsko doba – poručila je. I Anitu Besak darovi samohrane majke posebno su dirnuli, a kaže kako bi joj rado i osobno zahvalila.

Radovi na dogradnji prostorije uz kuću su stali jer obitelj nema novaca ni za prozore, ni za vrata

Hoće li dobiti sobu do Božića?

Uz kuću osmeročlane obitelji dograđena je prostorija.

Radovi stali jer obitelj nema novaca da kupi vrata, ni prozore

SINIŠA SOVIĆ

Veliki broj ljudi pomogao je obitelji Besak, no posebno je dirljiv bio poziv samohrane majke koja, iako i sama jedva preživljava, želi pomoći. Kaže kako su i njoj pomogli dobri ljudi, pa sada, iako je nezaposlena, nekako uspijeva krpati kraj s krajem.

- Znam kako je teško prehraniti troje djece, a obitelj Besak ima šestero. Znam i koliko znači kila brašna da djeci možeš ispeći palačinke... – priča te se prisjeća kako je i sama bila u situaciji da treba pomoć. – Pomagali su mi i dalje mi pomažu dobri ljudi, tako da sada, iako nemamo mnogo, imamo dovoljno za sebe, ali i da podijelimo s drugima

agdana neće ni u čemu oskudijevati dosta ljudi, a posljednja je bila obitelj Benc iz jednog sela kod Ludbrega. – Donijeli su nam krumpira, graha, mesa i poklone za djecu, ali najvažnije od svega je da su razgovarali s nama, onako ljudski – priča Anita kojoj je tražiti pomoć bilo teško.

Znam da nismo sami - Našli smo se u situaciji da djeci nismo imali dati što jesti.

Obratiti se novinama za po-

sa svojim problemima, ali sada znam da to nije tako i da nismo sami – priča Anita, a suze su jednostavno potekle.

- Hvala svima, svim dobrim ljudima, puno nam znači vaša podrška uz koju sad s novim optimizmom lakše idemo dalje – poručila je Anita.

m o ć bilo je teško i nisam znala što me čeka. Sada sam sretna jer ovoliko podrške, pomoći, dobre volje i ljubavi zaista nisam očekivala – priča jedva susprežući suze.

- Dugo vremena imala sam osjećaj da smo sami na svijetu

već deset godina živi kao podstanarka

mo iz mjeseca u mjesec” bao krenuti u školu. Upravo A dobar stan košta – isprizbog njegovih zdravstvenih čala je majka koja mjesečno problema, ova samohrana dobiva i zaostake na račun majka mora paziti gdje će alimentacije u iznosu od 1.380 kuna, koju joj suprug, biti smješteni. ispričala je, nije plaćao.

- Često ima već - Moje dijete je bronhitis, a upale plugodin a, golo i boso, ne 0 1 znam kako će kad ća, astma“Jagod još krene u školu. tičar je... slušam dina”...

Sretna sam kad Kad god isi je , i n z a l neš to dobijem završimo e pro m e ij r e od nekoga, pa to u bolnic i V ve tež onda prekrojim – na k isiku, a mi s o m i ispričala je Jagoda liječnic i mi živ Horvat pokazujući tregovore da panirku svog sina koja mu je zim da ne bude u vlazi jer će to samo pogoršati dosezala do polovice listova.

Naša čitateljica je ispričala njegovo zdravstveno stanje.

kako joj se ljudi čude kako uspijeva tako živjeti sa svoja dva sina.

- Jedemo grah, zelje, makarone s grisom... Teško je, pogotovo jer moj mlađi sin voli pojesti – rekla je Horvat.

Ističe kako nema nikoga tko bi joj pomogao.

- Imam još dva sina, ali oni su odrasli, imaju svoje obitelji, svatko od njih ima petero djece i svoje probleme – doznajemo od čitateljice koja moli sve dobre ljude da joj pomognu na bilo koji način. Želite li to učiniti, nazovite našu redakciju na broj telefona 042/290-777.

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Ostali i bez Josipove plaće

- Suprug i ja najviše na svijetu želimo da naša djeca već za ovaj Božić imaju svoju sobu – govorila je Štefica Botković, koja sa suprugom Josipom i šestero malodobne djece živi u trošnoj kućici na ulazu u Lepoglavu. Njihova djeca nemaju svoju sobu, već svi spavaju poredani jedan do drugog u maloj sobici u kojoj se jedva mogu okrenuti, dok njihovi roditelji spavaju na kauču u dnevnoj sobi.

Život osmeročlane obitelji iz Lepoglave pun je nedaća. Njihovo troje od šestero djece ima velikih zdravstvenih problema, a Štefičin suprug Josip imao je sepsu. Uz sve to, jedva spajaju kraj s krajem. U obitelji jedino radi otac Josip, koji, međutim, već dva

mjeseca nije dobio plaću.

Obitelj trenutno živi od 3.500 kuna dječjeg doplatka, porodiljne naknade i invalidnine za bolesnog sina. Ništa im ne ostaje za život jer imaju dva kredita: jedan svoj i jedan tuđi koji moraju otplaćivati jer je Štefičin suprug bio jamac.

Vjera u dobrotu Sudbina ove lepoglavske obitelji dirnula je mnoge koji su zadnjih mjesec dana okrenuli broj naše redakcije i tražili njihovu adresu kako bi im pomogli. Zbog skučenog prostora u kojem žive, njihovi školarci zadaću ne mogu pisati prije večeri i soba im je potrebna. Bude li sve prema planovima, malo sreće i pomoći dobrih ljudi, ovog Božića doista bi se mogla ostvariti i njihova najveća želja. Zahvaljujući Gradu Lepoglavi, koji im je osigurao cigle, te radnicima zidarskog obrta Šprem iz Lepoglave, koji su obavljali radove, dograđena je prostorija uz kuću.

- Doista smo sretni što se naša najveća želja, soba za našu najstar iju djecu, počela ostvar ivati.

Svi smo jako sretni zbog toga, posebno djeca, koja priželjkuju svoju sobu već ovog Božića. Teško mi je priznati, ali ne znam hoće li to doista tako i biti. Suprug već dva mjeseca nije dobio plaću, a nemamo za što kupiti prozore, ni vrata. Sve novce koje smo

Trebaju više prostora za djecu

dobili od dobrih ljudi, kojima od sveg srca zahvaljujemo, potrošili smo za kupnju materijala koji nam je bio potreban za dogradnju prostorije – ispričala je Štefica Botković i još jednom zahvalila svima koji su im dosad pomogli.

S obzirom na to da se dom osmeročlane obitelji iz Lepoglave sastoji od male prostorije u kojoj svi spavaju, dnevne sobe i male kuhinje u kojoj se nalazi stol za koji cijela obitelj ne može sjesti zajedno kada su kod kuće, supružnici Botković kažu kako razmišljaju o tome da preurede prostorije u kući i tako dobiju više prostora.

- Žao nam je što sada nemamo više novaca da kupimo prozore i vrata te dovršimo započeto. Tim više jer nam je

pomoć za opremanje dječje sobe ponudio MDV centar

!

suprug već dva mjeseca nije dobio plaću, a sve što smo dobili od dobrih ljudi, potrošili smo za dogradnju

– doznajemo od Štefice Botković. Želite li pomoći ovoj obitelji, posebno njihovim školarcima da dobiju sobu, još uvijek možete to učiniti. Njihova adresa je Ves 45 u Lepoglavi ili se možete obratiti redakciji Regionalnog tjednika na broj telefona 042/290-777.

12 Život

6. prosinca 2011., br. 394

ISTRAŽUJEMO Provjerili smo pokušavaju li varaždinski zlatari obmanjivati građane

J Ako se odlučite na prodaju zlata, bilo bi dobro prije no

što prodate zaista i provjeriti gdje je najpovoljnije, kako obiteljske uspomene ne biste prodali u bescijenje Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Sve više ljudi prisiljeno je prodavati obiteljsko zlato i srebro da bi imali za kruh, mlijeko ili režije. O tome svjedoči 33-godišnja Varaždinka (podaci poznati redakciji) koja je, pritisnuta financijskim problemima, u nekoliko navrata prodavala obiteljsko zlato.

- Moram priznati, nije mi drago što sam ga prodala, ali kad vam ponestane novaca za režije, i uspomene su na prodaju – ispričala je. Na pitanje je li se raspitivala o cijeni prije no što je prodala zlato, odgovara niječno.

- Pa cijena zlata je fiksna, prodala sam u prvoj zlatarni. Što, zar nisam trebala? – pita.

Stvarno stanje Ponukani njezinom pričom, ali i brojnim plakatima koji nas sa svakog ugla u zadnje vrijeme pozivaju i nude nam „najpovoljniji otkup zlata“, odlučili smo provjeriti kakvo je stvarno stanje na terenu. U prodaju odlazimo s 14-karatnom ogrlicom i 20-karatnim zlatnikom, za što nam u prve dvije zlatarne nude gotovo identične cijene. - Za ogrlicu, iako ima više grama, možete dobiti 1080 kuna, a

RAZLIKA U CIJENI

za zlatnik 1000 – slušamo istu priču u obje zlatarne. Već u trećoj zlatarni doživljavamo lagani šok, kad zlatar naše zlato procjenjuje sveukupno na oko 1500 kuna.

Tržišna cijena Kaže kako bismo za lančić mogli dobiti 700 - 800 kuna, a za zlatnik maksimalno 800 kuna. Na naše negodovanje, zlatar kaže kako bi nam eventualno mogao izaći u susret u slučaju da želimo zamijeniti ogrlicu.

- U tom slučaju za ogrlicu vam mogu dati zlata u protuvr ijednost i 120 0 kuna – kaže.

Vrhunac našeg razgo v o r a slijedi kada nas dotični zlatar (koji nam je nudio 740 kuna manju cijenu zlata od one koju smo mogli dobiti) upozorava da se moramo čuvati prevaranata i raznih bezimenih otkupljivača zlata jer varaju na svakom koraku.

U četvrtoj zlatarni doživljavamo ugodno iznenađenje i tamo

MITOVI I ČINJENICE

ANDREJ ŠVOGER

Oprez pri prodaji zlata, razlike do čak 740 kuna! u gotovo svakoj od

našu „robu“ zlašest zlatarni koje sm o tar procjenjuje na obišli nudili su nam zasad maksimalni iznos. Naime, drugu cijenu otkupa za oba predmeta nudi nam 2240 kuna ili 740 kuna više od posljednjeg zlatara! U jednoj zlatarni dogodilo nam se i to da je prodavačica željela i zlatnik i ogrlicu otkupiti po istoj cijeni, iako je jedno 14, a drugo 20-karatno zlato. – Nema vam razlike u čistoći ovog zlata i možete za oboje dobiti 1748 kuna – procijenila je.

Dakle, ako se odlučite na prodaju zlata, bilo bi dobro prije no što ga prodate zaista i provjeriti gdje je najpovoljnije, kako obiteljske uspomene ne biste prodali u bescijenje. Isto poručuje i predsjednica Udruge za zaštitu potrošača Varaždinske županije Vesna Kovačić.

- Cijena zlata određuje se direktnom pogodbom i dobro je da postoji konkurencija.

Naravno da se treba raspitati prije no što se zlato proda, ali odgovornost leži na onom koji zlato prodaje – poručuje Kovačić.

Dok neki ulažu u zlato, većina ljudi jedva krpa kraj s krajem te se odlučuju na prodaju zlatnog nakita

MINIMALNA CIJENA

je cijena za zlato je 1500 kuna ! 24-karatno ? Trenutna najniža, 14-karatno zlato je najskuplje. Cijena a 2240 kuna najviša cijena koju su nam nudili varaždinski zlatari za iste predmete

zlata nije fiksna, već se određuje direktnom pogodbom između kupca i prodavača.

135 kuna po gramu, za 20-karatno trebate dobiti barem 200 kuna po gramu zlata Sve više zlatara odlučuje se na otkup zlatnine

Najveću otkupnu cijenu zlata postižu zlatnici

IZDVOJENO Oni koji svoj novac ulažu u zlato, u budućnosti bi mogli imati itekako dobru zaradu

Cijena zlata u posljednjih 10 godina konstantno raste I dok naši sugrađani zlato prodaju kako bi pokrpali kraj s krajem, ima i onih koji u zlato investiraju. No financijski stručnjaci imaju podijeljena mišljenja o tome koliko je ulaganje u zlato zapravo profitabilna investicija.

Mnogi vjeruju kako zlato za vrijeme recesije znači realnost odnosno da predstavlja jedini stabilni novac, dok bankarski sustav stvara novac ni iz čega i tako iluzorno

stvara blagostanje. Često se mogu čuti i savjeti kako bi se minimalno 20 % pa do čak 40

n

eki smatraju da je investiranje u zlato špekulativno ulaganje, a ne siguran poslovni potez % ušteđevine trebalo imati u zlatu. No ne slažu se svi s

tom konstatacijom te ističu da je to bilo moguće nekoć, dok je postojao tzv. zlatni standard (kad monetarne vlasti posjeduju dovoljno zlatnih rezervi za promijeniti u zlato sav novac koji je izdan u opticaj po obećanom tečaju). Zlatni standard, odnosno direktna konvertibilnost dolara u zlato, ukinut je 1971. godine. Time su moderne svjetske valute izgubile materijalnu podlogu, a središnje

banke dobile su teorijsku mogućnost izdavanja novca u neograničenim količinama.

Danas je zlato roba kao i svaka druga i ima svoju cijenu.

- Zato je investiranje u zlato, špekulativno ulaganje, a ne siguran poslovni potez – smatraju neki. Kako bilo da bilo, stručnjaci još uvijek predviđaju rast cijene zlata te bi mnogi koji ulažu novac i otkupljuju zlato i zlatni nakit u budućnosti mogli imati dobru zaradu.

6. prosinca 2011., br. 394

Oglasi 13

14 Život

To je kada ti dečko zapovijeda što da radiš, kamo da izlaziš, s kim se smiješ družiti, hoće s tobom spavati da ispadne neki frajer... (ž, 16)

“

Nasilje u vezi je kad nema zadovoljstva i sreće što imate partnera.

Kad vam u toj vezi nije udobno i ne osjećate se dobro. (ž, 18)

“

Većina mojih prijatelja/ prijateljica je doživjela ili vidjela što je to nasilje u vezama, pa im ne bih trebala puno objašnjavati. (ž, 18)

“

Nasilje u vezama je ozbiljan problem i jedan od najružnijih odnosa prema ženama. One najčešće i stradavaju u takvim vezama. (m, 18)

“

Nasilje u vezama je kada često činiš nešto što ne želiš, trpiš do kada želiš, šutiš koliko možeš, a kada „pukneš“, ne završiš dobro. (ž, 18)

“

65%

ispitanika doživjelo je nasilje

30%

mladih druži se s nekim tko je u nasilnoj vezi

DOZNAJEMO Mladi u više od 50 posto veza trpe neki od oblika nasilja

Preko Facebooka joj je prijetio silovanjem J - Naše društvo izrazito je nasilno jer se temelji na muškim vrijednostima. Moglo bi se reći da je

nasilje stvar patrijarhalne tradicije – kaže Nataša Bijelić Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Nasilje među mladima uzelo je maha. Dokazuju to podaci s terena, ali i rezultati istraživanja koje je među mladima proveo Centar za edukaciju i istraživanje (CESI), od po kojem mladi ća u više od 50 pomladi da sto veza trpe je u k e neki od oblika se oč nagom s m nasilja. jo oć , a svo - Mnogo nadm u ju u z a ud mojih prijatepok e da b ljica i poznanidjevojk šne i ca doživjelo je poslu nasilje u vezama. šute Znam za slučaj djevojke koja je godinama trpjela psihičko i fizičko maltretiranje svojeg dečka. Kada to više nije mogla podnijeti, potražila je pomoć kod školskog psiho- Nasilje u mladenačkoj dobi postaje obrazac ponašanja koji se kasnije nastavlja i u odrasloj dobi loga – ispričala nam je Monika Slunjski (18), predsjednica Vijeća učenika Srednje strukovne ZABRINJAVAJUĆE STATISTIKE O SPOLNIM/RODNIM STEREOTIPIMA škole u Varaždinu. Ona i nekoliko njezinih kolega došli su djevojaka ne vjeruje da žensko “ne” znači “ne” mladića ne vjeruje da žensko “ne” znači “ne” na tribinu na temu “Nasilje u djevojaka smatra da ženina “provokacija” mladića i smatra da ženina “provokacija” adolescentskim vezama”, koju je organizirao Savjet mladih izaziva i tako opravdava muškarčevu „reakciju“ izaziva i tako opravdava muškarčevu „reakciju“ Varaždinske županije u sklopu djevojaka smatra da je seksualni odnos očemladića smatra da je seksualni odnos očeobilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad kivana djevojčina protuusluga za večeru i provod kivana djevojčina protuusluga za večeru i provod ženama, koji se obilježava 25. u klubu koje je platio mladić u klubu koje je platio mladić studenog.

Prevencija je ključna Monika smatra da ključnu ulogu u prevenciji nasilja među adolescentima imaju roditelji, a onda škola i okolina. No, kako doznajemo, nasilje u vezama nije jedini oblik nasilja kojem su danas izloženi mladi. Društvene mreže poput Facebooka također se iskorištavaju za nasilno ponašanje i prijetnje. Učenica s kojom smo razgovarali tako kaže da, iako nikada nije doživjela nasilje u vezi, primila je prijetnje silovanjem preko Facebooka.

29% 50%

9% 35%

21 %

6%

- U nekoliko navrata dobivala sam prijeteće poruke i iako nisam vjerovala da se tako nešto zaista može dogoditi, bilo me je strah. Znala sam dečka koji mi je prijetio i nisam ga prijavila, a prijetnje su s vremenom prestale. Da se opet tako nešto dogodi, svakako bih ga prijavila policiji – govori. Kaže kako je imati profil na Facebooku danas za bilo koju mladu osobu, veliki rizik.

O problemu rastućeg nasilja među mladima razgovarali smo i s Natašom Bijelić iz CESI-ja.

- Naše društvo izrazito je nasilno jer se temelji isključivo na muškim vrijednostima. Moglo bi se reći da je nasilje stvar našeg mentaliteta i patrijarhalne tradicije – kaže.

Stereotipi - Nasilje u adolescentskim ili partnerskim vezama često puta je zaboravljena i zanemarena tema o kojoj se u našem kraju ne govori mnogo, a predstavlja značajan društveni i javnozdravstveni problem koji je prisutan i koji obuhvaća svaku

razinu sustava: osobnu i međuljudsku, zajednicu i društvo – istaknula je Nataša Bijelić.

Ona smatra da izvor nasilja leži u rodnim stereotipima po kojima se od mladića očekuje da svojom snagom pokazuju fizičku i psihičku nadmoć, dok se od djevojaka očekuje da budu poslušne i šute. - Rodno-spolni stereotipi, muške vrijednosti i spolna diskriminacija glavni su uzroci i izvori nasilja u vezama, kako mladih, tako i odraslih.

Da, naravno, da ima nasilja i žena nad muškarcima, ali u

puno manjem opsegu i radi se o iznimnim slučajevima - smatra Bijelić.

Predsjednik Savjeta mladih Varaždinske županije Hrvoje Kovač smatra kako je bitno govoriti o nasilju među mladima jer nasilje u mladenačkoj dobi postaje obrazac ponašanja koji se kasnije onda nastavlja i u odrasloj dobi. - Zato pod hitno treba osnovati savjetovališta za mlade kako bi se mladi imali kome obratiti u slučaju da trpe bilo kakav oblik nasilja, a i zbog drugih problema – zaključio je.

ISTRAŽIVANJE Ljubomora, posesivnost i kontrola glavni su uzroci nasilja u vezama među mladima

Prihvaćaju nasilje kao normalan dio svakodnevice

N. Bijelić: Ne prepoznaju nasilje

U Varaždinskoj županiji prošle su godine zabilježena 1.053 slučaja nasilničkog ponašanja, dok je iz tih situacija proizašlo 1.658 osoba oštećenih nasilničkim ponašanjem. - Koliko se društvo senzibiliziralo za taj problem, vidiljivo je ako se ta brojka usporedi s onom iz 1999. godine kada su prijavljena svega 72 počinjena nasilnička ponašanja – rekla je nedavno Ruža Levačić, načelni-

ca Odsjeka za maloljetničku delinkvenciju pri PU varaždinskoj.

Na razini Republike Hrvatske, godišnje imamo oko 16.000 prijava obiteljskog nasilja, a trend se ne smanjuje. Kako bi se crne brojke počele smanjivati, prevenciju treba početi u mladosti. Većina mladih u dobi od 16 do 19 godina koja je sudjelovala na CESI-jevom istraživanju, već ima iskustvo veze i mnogi smatraju da je

nasilje u vezama ozbiljan problem među mladima. Za neke

i

zrazito ljubomorno ponašanje partnera ili partnerice doživjelo je više od polovice ispitanika

od njih, saznanje o postojanju nasilja u partnerskim vezama

dio je njihove svakodnevice.

Uočeni obrasci ukazuju na najveću prisutnost nasilnih ponašanja kojima se nastoji dominirati i kontrolirati osobu u vezi npr. izrazita ljubomora, posesivnost, kontrola, optuživanje i emocionalne ucjene.

Izrazito ljubomorno ponašanje partnera ili partnerice doživjelo je više od polovice ispitanika. - Problem je da takve oblike ponašanja mladi u velikoj mjeri

ne prepoznaju kao nasilje, dok neki mladi ne prepoznaju ni oblike seksualnog i fizičkog nasilja – istaknula je Bijelić.

Dodala je kako su neosviještenost i neprepoznavanje nasilja, kao i mišljenje da su određeni oblici nasilnog ponašanja “normalni”, dio svake veze može dovesti do toga da mladi i dalje toleriraju rizične, nasilne veze i da ne nalaze dovoljno razloga za prekid.

DATINGABUSE

MLADI I NASILJE

6. prosinca 2011., br. 394

6. prosinca 2011., br. 394

Oglasi 15

16 Život

6. prosinca 2011., br. 394

TU KRAJ NAS Brine se za 150 košnica već nekoliko desetljeća i ima najbolji med u okolici

J Prije 30 godina krenuo je s tri košnice. Danas posjeduje cijelo pčelarsko carstvo

SINIŠA SOVIĆ

Iako je med kvalitetniji, nije baš najbolje razdoblje Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Više od tr ideset godina života Nikola Vujnovac posvetio je pčelarstvu. Za dugogodišnji trud primio je posebno priznanje – na petom ocjenjivanju meda varaždinskih pčelara dobio je titulu prvog među najboljima i postao pčelar šampion.

Nakon brojnih natjecanja, do prvog mjesta dovela ga je svakodnevna briga za čak 150 košnica na tri lokacije.

- Za to je potrebno puno truda. Radi se svaki dan.

Imam plan rada i njega Dobra se trebam držati. Poska svetili smo se tome i pčelar i do danas proizvodimo vod sve osim pčelinjeg raksa p eda. otrova – počeo je nog m Vujnovac pr ičati savrše no je što a svoju pčelarsku priPropis r med, a Pčelarski dom obitelji ču u posebnom ama b o d je bijentu svog doma. tko ga t o l i k o ma. - Moraš Pokraj njega smjerijetko a štena je i kuća za pčele. izventili- imati više od im Iako je zima i one spavaju ran da vla- sto zajednica raspoređene po svojim košga ne prelazi 20 kako bi upanicama, zavirili smo u njiho- posto. U suprotnom može r ivanje bilo vu prostoriju. doći do ukiseljavanja. Osim dobro i kako toga, važan je i način na ne bi došlo do koji se med čuva. - Mora se uparivanja u Težak posao Do meda nije jednostavno čuvati od okruženja jer med zajednici. Ako doći i treba dobro pripremiti dosta privlači druge mirise – dođe do parenja u užoj zazajednicu. Ako nema 60-ak pojasnio je.

Osim što proizvodi najbolji jednici, pčele šnica tisuća pčela u košnici, ona Posjeduju 150 ko neće biti dovoljno iskorište- med, Vujnovac je i jedan od ta jajašca bacaju van. hrani se njenom limfom. na – ispričao je pčelar Vujno- rijetkih proizvođača matica.

Normalno da njima onda vac te pohvalio ovogodišnju U našoj županiji time se bavi slabi potencijal i ne mogu plodnu godinu. - Ove godine uz njega još samo jedna Izumiranje? smo imali sreće i med u žu- osoba, a u Hrvatskoj je tek 29 Iako je med kvalitetan kao proizvesti toliko meda – istapaniji bio je vrlo kvalitetan, proizvođača. - Proizvodnja nikad dosad, za pčele sad i knuo je. Jedini djelotvoran kao nijedne dosad. Jedan matica je čista poezija u pče- nije najbolje vrijeme. Tamna lijek za to je stalna kontrola od glavnih uvjeta kako bi se larstvu. Nakon toga možete strana pčelarske priče leži u jer se nametnika ne može do dobio tako kvalitetan med je se baviti još jedino znanošću postojanju nametnika koji je kraja riješiti.

Meda nema dovoljno pa se i određeni postotak vlažno- – rekao je u šali Vujnovac te štetan za pčele. - Postoji neki sti. Med u košnici treba biti nas uveo u priču o matica- nametnik koji živi na pčeli i čak i uvozi s drugih kontine-

Vujnovac

nata u Europsku uniju. Treba nam med, ali isto tako bez pčela nema života – naglasio je. Hrvatska godišnje proizvodi pet tisuća tona meda, a može se pohvaliti i time da ima najviše vrsta meda – čak deset vrsta. Pozitivno je što upravo Hrvatska ima klimatski savršene uvjete za pčelarstvo, no svi ti uvjeti mogli bi se još više iskoristiti. Količinski smo po proizvodnji ipak dosta “slabi”.

Primjerice, samo Mađarska godišnje proizvede 20 tisuća tona meda.

OTROV Prema nekim pričama, pčele su se u Drugom svjetskom ratu koristile i u medicinske svrhe.

- Priča se da su se partizani, kada su bili ranjeni i nisu imali anesteziju, služili pčelama.

Njihov i ubodi oko rane tj. pčelinji otrov bili su im prirodna anestezija – ispričao nam je jednu anegdotu iz prošlosti vezanu uz pčele.

To je još jedan dokaz koliko je sve vezano uz pčele korisno, pa čak i njihov otrov.

USPJEH Osim što su među rijetkim proizvođačima matica, imaju i svoj jedinstveni i zdravi proizvod od meda

Kraljevski med ne proizvodi nitko drugi osim njih

Njihov med najbolji u županiji

Obitelj Vujnovac još je po nečemu posebna – kraljevskome medu koji proizvode samo oni. - To je mješavina svih naših medova. Mehaničkim putem oni su dovedeni u fazu da krajnji proizvod koji od njih dobijemo nije ni tekući ni kristalni – pojasnio je Vujnovac.

Ovaj jedinstveni proizvod od meda konzumira se na poseban način. Treba se staviti pod jezik kako bi se dobro

razgradio i ušao u krv. Na taj se način on dobro iskoristi i koristi našem organizmu.

Svi ti proizvodi i njihova kvaliteta za koju su dobili i potvrdu zaslužni su što je potražnja za njihovim medom uvijek veća nego što ga ima. - Nikad nemamo dosta meda. Nemamo problema s plasmanom i sve prodamo na kućnom pragu. Ono što nam ide u prilog jest i to što smo

na dobroj trasi – pohvalio se.

Ovim pozitivnim primjerima okrunio je Vujnovac svoje dugogodišnje posvećivanje pčelarstvu. Proizvodnja velikih količina meda i matica u svojoj podlozi ima klasičnu priču o tome kako je iz spontanog pokušaja nastalo cijelo carstvo koje se nalazi u općini Jalžabet. - Prijatelj me nagovorio da se počnem baviti time. Došao je tad k

meni na zabavu i kada je vidio bagreme koje imam, sinula mu je ta ideja.

Nedugo nakon toga razbolio se jedan stari pčelar i od njega sam kupio košnice. Tada sam ih imao samo tri i od njih sam dobivao sto kilograma meda – ispričao je Vujnovac.

Tako je iz tri košnice nastao cijeli jedan pčelarski svijet koji će se, vjerujemo, i u budućnosti razvijati sve više.

6. prosinca 2011., br. 394

Oglas 17

18 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti ČITATELJI PIŠU

Izbori i smrtni grijeh

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Ne želeći utjecati ni na čije mišljenje prije izbora, ipak molim da neposredno nakon njihova završetka objavite ovo pismo kako bi se čuo i stav drugačiji od onih koje smo mogli čuti u nedavnoj emisiji „Ekumena“ i sličnim raspravama o ulozi vjernika u političkom životu.

Posrijedi je pitanje: trebaju li kršćani izlaziti na izbore?

Iako Katolička crkva i mnoge druge denominacije zagovaraju sudjelovanje na izborima, činjenica je da se takvo što ne može iščitati iz Biblije.

Stoga kad, primjerice, dr.

Adalbert Rebić na Hrvatskoj televiziji kaže da je „ne izaći na izbore smrtni grijeh“, možemo se samo zapitati zna li on što je uopće grijeh? Grijeh je prekršaj Božjih zakona, a u Deset zapovijedi ne piše ništa o obvezi izlaska na izbore!

Mi smo svoj glas dali Kristu, koji je rekao: „Moje kraljevstvo nije od ovoga svijeta“. Zato vjernik koji se angažirao na promoviranju Božjeg kraljevstva nema što tražiti na izborima! U prilog tome dodajemo riječi Glasa proroštva iz knjige Ellen G. White „Čežnja vjekova“: „Spasitelj nije pokušao izvršiti nikakve društvene reforme. On nije napadao nikakve nacionalne zlouporabe, niti osuđivao neprijateljske nacije. Nije se miješao u vlast ili administraciju onih koji su bili na vlasti. Onaj koji je bio naš primjer držao se daleko od zemaljskih vlasti. Ne zato što je bio ravnodušan prema ljudskim nevoljama, nego zato što se lijek nije nalazio samo u ljudskim i vanjskim mjerama. Da bi bilo djelotvorno, liječenje mora obuhvatiti svakog pojedinca i mora obnoviti srce“. Čitatelj-vjernik (podaci poznati redakciji)

6. prosinca 2011., br. 394

REAGIRANJE Vijećnici SDP-a u Gradskom vijeću Varaždinskih Toplica

Gospodine Prstec, sve ostaje na „rekla-kazala“

Radi objektivnijeg informiranja građana Varaždinskih Toplica i naše županije, a potaknuti člankom u Regionalnom tjedniku od 29. studenog koji je potpisao gospodin Franjo Prstec, Gradska organizacija SDP-a Varaždinskih Toplica donosi sljedeće priopćenje: gospodin Franjo Prstec, bivši predsjednik Gradskog vijeća, u svom je nadmenom stilu prozvao vijećnike SDP-a (i HNS-a, ali oni će sigurno i sami reagirati na to „čašćenje“ bez obzira na to što u

Gradskom vijeću naše dvije stranke djeluju kao opozicijska koalicija). Po njemu mi smo „potkupljivi“ i nama su „osobni interesi te politička korupcija i političko kadroviranje uvijek u prvom planu“ (već odavno nismo čuli tu lijepu starinsku riječ „kadroviranje“, ali gospodinu je očito poznata). Zanima nas o kakvoj je to korupciji riječ, o kakvom je to osobnim interesima riječ?

Ako je gospodina Prsteca potrebno podsjetiti (a očito treba jer pamćenje

je kratkog vijeka, zna se), recimo samo to da su se vijećnici Gradskog vijeća upravo na inicijativu vijećnika SDP-a odrekli svojih mjesečnih naknada za rad u Vijeću u korist nekih udruga koje djeluju u Gradu ili nekih stavki (socijalnih!) u gradskom proračunu.

Nas dvoje vijećnika SDP-a živimo i dalje od svojih mjesečnih primanja, kao i oni Topličanci koji imaju sreću pa su u ovom raju od grada zaposleni i uredno plaćaju porez i prirez.

Njegovo naricanje nad sudbinom HDZ-a kao koalicijskog partnera HSLS-a u obnašanju vlasti u Gradu također je puno poprilične konfuzije. I sam gospodin Prstec konstatirao je da je gradonačelnik do sada „koalirao s gotovo svim političkim opcijama i koje je od SDP-a, HNS-a, HSS-a, HDZ-a uspio prevariti“ (rečenica „šepa“, ali tko bi mu zamjerio!). Prilično je neobično da gospodinu Prstecu, koji je uspješan poduzetnik, iskustva drugih političkih stranaka koje su se upustile u avanturu zvanu „koaliranje s HSLS-om“ nisu apsolutno ništa koristila. Mogao je pitati nas! I sad kad se HDZ vadi iz te koalicije, zamjera nama što im u tome ne želimo pomoći. Ne želimo pomoći ni drugoj strani jer su se kadroviranjem u Gradu bavili zajedno. Što se Dječjeg vrtića „Tratinčica“ t iče, ne pomažemo pr ikr ivat i nikakve nezakonitosti u poslovanju vrtića jer, koliko je nama poznato, Kriminalistička policija nije našla nikakve nezakonitosti, a „zabrinuti roditelji“ nemaju imena i prezimena. I dokle je to tako, sve ostaje na „rekla-kazala“ u gradu u kojem se zna što je netko kupio u dućanu (nemojte, zaboga, kupovati u Toplicama, recimo, pršut, otiđite bar u Varaždin!). Za razliku od toga, pismo koje su gradski vijećnici dobili (anonimno, dakako, vidi građanske kuraže!) jest opipljiva ucjena i prijetnja nama ukoliko nećemo udovoljiti njihovom zahtjevu i glasati za odluku Obrazovnog vijeća Vrtića o imenovanju nove ravnateljice. Protiv koje, da svima bude jasno, nemamo ništa, ali u tome pod ovakvim uvjetima, kada je jasno da se radi o razračunavanju bivših koalicijskih partnera, nismo željeli sudjelovati.

Vijećnici SDP-a u Gradskom vijeću Varaždinskih Toplica

REAGIRANJE Miroslav Hreljac, bivši tajnik Grada Varaždinskih Toplica

Nisam otjeran, sâm sam otišao iz Grada U prošlom broju Regionalnog tjednika objavili ste članak gosodina Prsteca pod naslovom “USKOK uskoro pred vratima grada Varaždinske Toplice”.

Nije točno niti istinito kako se navodi u članku da sam kao tajnik Grada otjeran iz stručne službe Grada. Ja sam u to vrijeme stekao sve zakonske uvjete za starosnu mirovinu, ne prijevremenu) i podnio zahtjev nadležnom HZZO-u za odlazak u mirovinu. Činjenica je da mi je zakon davao mo-

gućnost odraditi do kraja tekuće godine, no za to nisam bio zainteresiran.

Naime, sada to mogu slobodno reći, nesposoban gradonačelnik kojem sam bio alfa i omega u stručnom vođenju gradske uprave u svojoj euforičnosti od dobivanja trećeg mandata potpuno je prepustio vođenje Grada svojoj još nesposobnijoj zamjenici.

Osoba koja se uopće ne razumije u upravu inaugurirala je sustav donošenja nezakonitih i apsurdnih odluka,

miješanje u kompetencije ovlasti Gradskog vijeća, odluka gdje je očiti sukob interesa i slično, smatrajući vjerojatno da je Grad njihova privatna “prćija”. Nisu koristila niti moja dobronamjerna upozorenja da je takvo vođenje Grada neodrživo. Stoga sam odlučio postupiti po mudroj izreci kineskog mislioca Konfucija: “Onaj tko ne zna i zna da ne zna, opasan je, treba ga izbjegavati”. I tako sam postupio. Naročito kada sam uvidio kako

se prema tome benevolentno odnosi i resorno Ministarstvo uprave, najbolje je bilo otići iz te montipajtonovske situacije, tim više što je taj tandem “političkom korupcijom” pridobio uz sebe vijećnike HNS-a i SDP-a, što im ne služi na čast. Nadam se da će to građani Toplica na idućim lokalnim izborima 2013. znati prepoznati, jer dalje od dna koje je Grad dosegao, niže se ne može.

Miroslav Hreljac, mag. iur.

REAGIRANJE Gradonačelnik Varaždinskih Toplica Dragutin Kranjčec (HSLS)

Revizija potvrdila: Grad posluje transparentno Gradonačelnik Varaždinskih Toplica Dragutin Kranjčec (HSLS) osvrnuo se na plaćeni oglas HDZ-a koji se odnosi na sumnje kako je USKOK pred vratima Grada Varaždinskih Toplica. - Sve neistine iznesene na štetu grada Varaždinskih Toplica i mene osobno plaćeni su oglas (što je jasno vidljivo i označeno) koji se u pravilu koristi kako bi stranka pokazala sebe i svoj program u najboljem svjetlu. Očito HDZ nema svijetlih točaka, ni program, pa koristi taj prostor kako bi iznosio

neistine i klevete, za što smo obavijestili državno etičko povjerenstvo kako bi takve stvari sankcionirali. Što je još zabrinjavajuće, to radi preko svog člana koji je nedavno zadržan u pritvoru 72 sata, zbog prijetnji službenoj osobi u vršenju dužnosti, jer se usudila sinu dotične osobe ukazati na prometni prekršaj. Nalaz državne revizije pokazao je kako Grad Varaždinske Toplice posluje u skladu sa zakonom. Neistina je da se Grad nalazi pred bankrotom, jer svoje obaveze prema gradskim korisnicima ispunjava transparentno i na vrijeme,

prema punjenu gradskog proračuna.

Sva dokumentacija o poslovanju, investicijama i izgradnji dostupna je svim građanima, vijećnicima, temeljem zakona o pristupu informacijama, a bivši predsjednik Gradskog vijeća temeljem toga dokumentaciju je i dobio na uvid, pa se postavlja pitanje koji dokaz još dotični gradski vijećnik treba, ako mu nije dovoljan dokaz nalaz državne revizije koji je potvrdio da poslujemo transparentno – rekao je Dragutin Kranjčec.

HSLS

Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti 19

6. prosinca 2011., br. 394

HUMANO Lions club Varaždin organizirao rock koncert za male autiste

ZAHVALA

Glazbenici su prikupili 7.500 kuna

Semafori kraj vrtića za veću sigurnost

Ove subote u kazalištu se rock svirao za djecu i odrasle oboljele od autizma. Grupa Rock feleri, Cool band i Zack Dust i Dalibor napravili su pravu feštu. - Svi kažu da je bilo jako dobro i svi su zadovoljni. Cijelo kazalište je bilo puno, a nakon koncerta završili smo na rock druženju u Rogozu – rekao je u ime organizatora, Lions kluba Varaždin, Darko Novosel.

Ono što je važnije, prikupljena su sredstva. Koncertom se uspjelo skupiti 7.500 kuna, a iskoristit će se za kupnju rekvizita koji pomažu u radu s autistima na Odsjeku za logopediju varaždinske bolnice.

- Ove godine organizirali smo i humanitarni teniski turnir za pomoć oboljelima od autizma, a koncertom smo zaokružili tu priču – kaže Novosel. Veli, situacija u našoj županiji baš i nije sjajna.

- Kao prvo, roditelji iz naše županije nikako da se organiziraju i pokrenu udrugu. Jedan dio njih uključen je u onu

Ulica braće Radića u Varaždinskim Toplicama, u kojoj se nalazi DV “Tratinčica”, dobila je novu prometnu signalizaciju te su postavljani reflektirajući semafori koji upozoravaju vozače na poštovanje prometnih propisa tijekom vožnje. Uprava DV “Tratinčica” Varaždinske Toplice zahvaljuje Vedranu Lukmanu iz PU varaždinske, Toniju Zormanu iz PP Novi Marof, gradonačelniku Varaždinskih Toplica Dragutinu Kranjčec te ravnatelju ŽUC-a Tomislavu Osonjačkom, koji su zajedničkom suradnjom s Upravom Dječjeg vrtića prepoznali važnost postavljanja prometne signalizacije i realizacijom projekta doprinijeli većoj sigurnosti djece predškolske dobi.

Ravnateljica DV “Tratinčica” Ružica Perec

POZIV

Koncert obrtničkog Tamburaškog orkestra koju su pokrenuli roditelji u Međimurju.

Druga stvar je što radimo rastrgano. Mi radimo kao logopedi u bolnici, provodimo terapije, a defektolog odvojeno

radi u Centru Tomislav Špoljar – dodao je Novosel. U bolnici trenutno rade s 30 autista koji dolaze na terapije u grupama. (td)

ČITATELJI PIŠU Godišnja skupština Kluba za starije osobe Varaždin

Oni plešu, pjevaju i gimnasticiraju!

U utorak 29. studenog u prostorijama Doma za starije i nemoćne osobe Varaždin održana je Godišnja skupština Kluba za starije osobe Varaždin na kojoj je bilo prisutno oko 70 članova. Klub djeluje još od 20. studenog 2003. godine.

Ružica Juras, predsjednica Kluba, nakon uvodnog govora te zahvala vrijednim ljudima koji su podupirali rad Kluba, podnijela je Izvješće o radu Kluba od 2008. do 2011. godine nakon čega su izneseni i blagajnički izvještaj, izvješće o sportskim susretima pikadista i kuglaša, izvješće o radu nove plesne grupe „Najbolje godine“ od 2010. do 2011. godine te izvješće grupe za vježbanje - jutarnja gimnastika i folklorna sekcija.

Klub za starije osobe Varaždin s danom održavanja godišnje skupštine broji ukupno 115 članova s uplaćenim članarinama.

Sva navedena izvješća su jednoglasno prihvaćena, kao i prijedlog programa rada za 2012. godinu. S obzirom na to da je ova skupština izborna, odabrano je i novo rukovodstvo koje će se brinuti i nadalje o djelovanju Kluba. Za predsjednicu Kluba za starije osobe izabrana je Ružica Juras, a za dopredsjednicu Milena Klinec. Birani su i članovi Upravnog odbora.

Iz programa rada Kluba potrebno je istaknuti održavanje raznovrsnih sekcija gdje svatko od članova može odabrati gdje će se uključiti. U protekle četiri godine rada održane su 43 glazbeno-pjesničko-plesne

večeri. Plesna grupa „Najbolje godine“ u svoje dvije godine postojanja nastupala je četiri puta u mjesečnim programima Kluba (sa sljedećim koreografijama: Western polka, koreografija „Valentinovo“, koreografija „ Polka – River dance“ te koreografija „3 u 1“ English valcer – Cha cha cha – Salsa).

Svakim danom od ponedjeljka do petka od 8 do 9 sati održava se jutarnja gimnastika – tjelovježba, dok folklorna sekcija svoje vježbe ima ponedjeljkom i petkom.

Nakon godišnje skupštine, u Klubu je održan i prigodni program koji je priredila folklorna sekcija. Članovi Kluba su vidno uživali u plesu, pjesmi i zakusci!

Jelena Šamarija, mag. soc. rada

POZIV Prigodno druženje članova Udruge umirovljenika zdravstva

Druženje uz ručak i glazbu 17. prosinca Čast nam je pozvati vas na prigodno druženje članova Udruge umirovljenika zdravstva Varaždin koje organiziramo u hotelu Turist u Varaždinu povodom božićnih i novogodišnjih praznika u subotu 17. prosinca s početkom u 14 sati. Uz prigodni zajednički ručak i druženje moći ćemo uživati i u domaćoj glazbi. Svoje sudjelovanje u druženju molimo prijaviti gospođi Mariji Hofman, Opća bolnica Varaždin, na broj telefona 393-434 radnim danom od 8 do 15 sati najkasnije do

13. prosinca. Članovi Udruge koji su platili članarinu za 2011. godinu participiraju u troškovima druženja svotom od 50 kuna koje uplaćuju u hotelu Turist. Razliku do pune svote druženja pokriva udruga iz sredstava kojima raspolaže. Članovi Udruge koji nisu platili članarinu za 2011. godinu participiraju u trošku druženja sa svotom od 70 kuna koju uplaćuju također pri dolasku u hotel Turist.

Informiramo vas da će se redovna izborna

skupština udruge održati u veljači 2012. godine. Slijede uobičajene aktivnosti: predavanja, izleti, sportski susreti i slično. O svemu ćemo vas detaljnije obavijestiti putem Regionalnog tjednika.

Koristimo ovu prigodu da svim članovima udruge i njihovim obiteljima uputimo srdačne čestitke za Božić i Novu 2012. godinu uz najbolje želje za dobro zdravlje, sreću i zadovoljstvo.

Izvršni i Nadzorni odbor Udruge

NAJAVA Staklarski obrt vraća se u Varaždin u sklopu projekta SeeNet

Počinje radionica za obradu stakla!

U sklopu projekta SeeNet Grad Varaždin i Turistička zajednica grada Varaždina u Srednjoj strukovnoj školi u Varaždinu organizirat će radionicu za obradu stakla koja će se održati od 19. prosinca do 15. veljače 2012. godine.

Radionica će obuhvatiti tehnike fuzije stakla i klasičnog vitraja, a sastojat će se od 80 sati teorijske i praktične nastave. Radionica obrade stakla je besplatna, a prijavnica i ostale informacije se mogu pronaći na web stranicama Turističke zajednice grada Varaždina

www.tourism-varazdin.hr i web stranicama Grada Varaždina www.varazdin.hr.

U suradnji sa Srednjom strukovnom školom iz Varaždina osmišljena je umjetnička radionica obrade stakla na kojoj će polaznici dobiti osnovno poznavanje materijala i metoda obrade. Polaznici radionice usvojit će osnovne tehnike fuzije, odnosno toplinske obrade stakla, i klasičnog vitraja te dobiti priliku osmisliti novi proizvod od stakla. Cilj radionice je oživljavanje još jednog starog zanata,

ali i edukacija te razvijanje umjetničkog rada u tehnikama fuzije stakla i klasičnog vitraja.

Program SeeNet je inicijativa decentralizirane suradnje Republike Italije s državama jugoistočne Europe. Kroz SeeNet četiri su se istarske općine i grada te Grad Varaždin povezali te, uz potporu talijanske Regije Veneto kao koordinatora, osmislili program suradnje u području valorizacije kulturnog turizma te stvaranja zajedničke turističke ponude.

Grad Varaždin

Godišnji cjelovečernji koncer t Tamburaškog orkestra Obrtničkog glazbenog društva Varaždin bit će održan u subotu 10. prosinca u 19 sati u Koncertnoj dvorani Glazbene škole u Varaždinu. Gosti su Tamburaški orkestar Tamburaškog društva „Tomo Šestak“ iz Koprivnice, Blanka Tkalčić – mezzosopran, Alen Kostanjevec – violina, Zdenko Vujasinović – bariton i Zvjezdan Marković – cimbal. Dirigent je Damir Mumlek. Ulaz je slobodan!

Tamburaški orkestar

ŠKOLA “ARBORETUM OPEKA”

Radionica za voditelje učeničkih zadruga Srednja škola „Arboretum Opeka“ Marčan bit će domaćin radionice za 60-ak voditelja i suradnika učeničkih zadruga četiriju sjevernohrvatskih županija. Radionice će se održati u subotu 10. prosinca od 10:00 do 15:30 u prostorima srednje škole u Marčanu, a polaznici će praktično naučiti izrađivati vjenčiće za vrata i stol, aranžirati lončanice i poklone, izrađivati štalice i svijećnjake od tijesta, anđele od tkanina te božićne čestitke i slike upotrebom triju tehnika. Radionice će voditi profesori Srednje škole „Arboretum Opeka“ Marčan, a uratci će biti ponuđeni na prodaju na izložbi koja će biti otvorena 12. prosinca u varaždinskom hotelu „Turist“ u 17 sati.

Varaždinska županija

PREDAVANJE

Oslobodite se stresa Udruga Umijeće življenja organizira uvodno predavanje na temu “Stres: posljedice i kako ga se osloboditi” 7. prosinca u 18 sati u Školi “Tomislav Špoljar” Varaždin, Graberje 33. Ulaz je slobodan!

Na predavanju polaznici dobivaju osnovno znanje o prirodi uma, povezanosti s dahom i kako nam tehnike disanja mogu pomoći da živimo život s manje stresa i s više energije i entuzijazma. Predavanje sadrži i praktičan rad tijekom kojeg polaznici usvoje neke od tehnika koje kasnije mogu samostalno primjenjivati te vođenu meditaciju tijekom koje mogu iskusiti stanje svjesnog dubokog počinka.

Vesna Posavec

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

20 Školstvo

6. prosinca 2011., br. 394

OGLAS

DOZNAJEMO Centar izvrsnosti iz fizike u Elektrostrojarskoj školi

Torte i novo računalo za deseti rođendan!

Dječji vrtić “Dječji svijet” iz Petrijanca proslavio je 10. rođendan. Kada je otvoren 2001. godine imao je 22 polaznika, dok danas ovaj vrtić polazi 84 mališana. U proteklih 10 godina vrtić je dobio 16 priznanja za osvojeno prvo ili drugo mjesto na natječajima likovnog stvaralaštva djece u Varaždinskoj županiji te je dva puta osvojio drugo mjesto u državi. Priznanja je vrtić primio za plasman na međunarodnim natječajima u Ottawi, Pekingu, Moskvi te u Češkoj, a osvojio je i prvo

mjesto na likovnom natječaju u svijetu 2010. godine. Vrtić je sa svojim projektima tri puta plasiran na Državnu smotru projekata iz Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u predškolskom odgoju i naobrazbi – područje prava djeteta. Zahvaljujući donaciji Općine Petrijanec, vrtić je za rođendan kupio novo računalo, narodne nošnje te igračke. Održane je prigodni program te su svi na kraju uživali - u tortama.

Božićni vlak do Ludbrega Varaždinska županija ove godine uoči božićnih blagdana priprema veselje za najmlađe - prigodno okićen božićni vlak prepun veselja i zabave. Naime, na ovom će putovanju Djed Mraz dočekivati djecu, s njima pjevati, plesati te im dijeliti prigodne poklone. Vlak Djeda Mraza kreće ove nedjelje, 11. prosinca, u 15:10 sati sa željezničkog kolodvora u Varaždinu u pravcu Ludbrega i natrag. Predbilježbe za besplatnu vožnju vlakom mogu se rezervirati pozivom na broj 042/212-202 u Hrvatske željeznice svakim radnim danom od 7 do 15 sati.

Uz Damira Kličeka, zakonitosti fizike srednjoškolcima otkrivaju Tomislav Horvat i Denis Barčot iz Elektrostrojarske škole

Zaljubljeni u fiziku J To što je Centar izvrsnosti iz fizike na Elektrostrojarskoj školi, nije slučajno. Još od 1988. učenici te škole na državnim natjecanjima iz fizike postižu izvrsne rezultate - Fizika uopće nije teška! jednoglasno su ustvrdili polaznici Centra izvrsnosti iz fizike koji djeluje na varaždinskoj Elektrostrojarskoj školi. Riječ je o jednom od prvih Centara izvrsnosti koji je pokrenut u Varaždinskoj županiji. U ovoj školskoj godini pohađa ga stotinjak osnovnoškolaca i 60 srednjoškolaca kojima je fizika “gušt”.

Plan: mladi nadareni fizičari u Varaždin Da se rad s nadarenim učenicima isplati, pokazala je i Varaždinska županija. U suradnji s njom, Elektrostrojarska škola nabavila je sve što je potrebno za kvalitetan rad s nadarenim mladim fizičarima.

- Puno je uloženo u opremu, a imamo i dovoljno predavača, tako da nam je namjera

da Centar izvrsnosti iz fizike postane od regionalnog odnosno državnog značaja - najavio je Igor Kos, ravnatelj Elektrostrojarske škole.

Dodao je kako u toj školi planiraju organizirati i kamp u kojem bi se učenici pripremali za državno natjecanje iz fizike.

Igor Kos

Vole eksperimentirati

Predblagdanska radionica u Marčanu

Srednja škola “Arboretum Opeka” Marčan bit će domaćin radionice za 60-ak voditelja i suradnika učeničkih zadruga četiri sjevernohrvatske županije. Radionice će se održati u subotu 10. prosinca od 10 do 15:30 sati

u prostorima srednje škole, a polaznici će naučiti izrađivati vjenčiće za vrata i stol, aranžirati lončanice i poklone, izrađivati štalice i svijećnjake od tijesta, anđele od tkanina te božićne čestitke i slike upotrebom triju tehnika.

Radionice će voditi profesori srednje škole iz Marčana, a radovi s radionice moći će se kupiti na izložbi koja će biti otvorena u ponedjeljak 12. prosinca u varaždinskom hotelu “Turist” u 17 sati.

Neki od njih fizikom se ne bave samo subotom, kada nika danas poprilično velik - za- da kažu da najviše vole raditi pokuse, nije im problem učiti dolaze na nastavu u Centar. dovoljan je ni teorijska znanja iz ove priGotovo svarodne znanosti. ko d n e v n o - Ako te zanima fizika, u Cenposlije natrima izvrsnosti može se puno stave dolaze toga naučiti jer se naš rad ne u kabinet iz svodi na “bubanje” – tvrde fizike istražipolaznici Centra Adriano, Tovati i učiti. mislav, Roberta, Ivan i Mate.

- U ovoj Već tri godine Centar izvrškolskoj gosnosti iz fizike polazi i Lara dini broj poVrbanec, učenica Druge laznika Centra varaždinske gimnazije izvrsnosti iz firažuju ist i o vn ne od koja je na ovogodišnjem zike otprilike e gotovo svak U kabinet dolaz Međunarodnom turniru mlaje isti kao i kad smo poDamir Kliček, voditelj Centra dih fizičara zajedno sa svojom činjali, prije četiri godine. Sa izvrsnosti za fiziku za srednjoš- ekipom osvojila broncu. Trezadovoljstvom mogu istaknuti kolce iz Elektrostrojarske škole. nutno se za taj turnir, koji će se da je interes za fiziku kod učePotvrdili su to i učenici. Prem- održati iduće godine na ljeto,

priprema Ana Vitez, učenica Prve varaždinske gimnazije, također polaznica Centra.

- Prvo moram proći selekciju.

Cilj mi je upasti u ekipu odnosno u pet najboljih koji će ići na ovaj turnir – otkrila je Ana. To što Centar izvrsnosti iz fizike djeluje na varaždinskoj Elektrostrojarskoj školi, nije slučajno.

- Od 1988. godine učenici Elektrostrojarske škole sudjeluju na državnim natjecanjima iz fizike i postižu izvrsne rezultate, a 1995. godine naš je učenik osvojio broncu na olimpijadi iz fizike, što je tada bio najbolji postignuti rezultat za Hrvatsku ikad – doznali smo od Kličeka.

DAN VOLONTERA U Varaždinskoj županiji prijem za mlade volontere, u Čakovcu inicijativa “Dobro biram – volontiram!”

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

Volonteri su nemjerljiva snaga svakog društva

U Županijskoj palači prijem za volontere

U povodu Međunarodnog dana volontera, koji se obilježava 5. prosinca u Varaždinskoj županiji, održan je prijem za mlade volontere iz OŠ Visoko i Gospodarske škole Varaždin, koje su dobile nagradu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, te mlade volontere iz Društva Naša djeca i Društva Crvenog križa Varaždinske županije. Volontere i njihove mentore primila je

zamjenica župana Blanka Glavica-Ječmenica te im je

v

olonteri čine velike, nevjerojatne stvari tom prigodom zahvalila na njihovoj plemenitosti.

- Volonter i čine velike, nevjerojatne stvari. Oni su nemjerljiva snaga svakog

društva i samo ono društvo koje zna cijeniti svoje volontere i volonterski rad, društvo je koje zaslužuje napredak i boljitak za svoje građane – istaknula je Glavica-Ječmenica te pozvala ostale osnovnoškolce i srednjoškolce da se pridruže volontiranju.

U Čakovcu je pak početkom prosinca s provedbom započela inicijativa mladih “Dobro biram – volontiram”

Udruge Zora, koja će trajati do kraja ožujka iduće godine, a koja se financira iz europskog programa “Mladi na djelu”. Već ove subote, 10. prosinca, od 10 sati mladi će volonteri organizirati informativnu akciju na Trgu Republike u Čakovcu: dijelit će bedževe, kalendariće i edukativne letke koji su ujedno i prijavnice za volontiranje.

Namjera je zainteresirati što više mladih za volontiranje.

Općina Cestica 21

6. prosinca 2011., br. 394

DOZNAJEMO U 2012. Općina Cestica ide s jasnom vizijom i planovima

MANJI IZVORNI PRIHODI 2011.

Gospodarski zamah

!

Proračun za 2011. s 15,9 milijuna kuna smanjen na 10,6 milijuna jer nisu stigli novci za sanaciju deponija, a smanjeni su i izvorni prihodi.

J Ove godine Općina nije štedjela novac za uređenje gospodarske zone u kojoj je izgrađena pristupna

OGLAS

cesta i vodovodna mreža. I 2012. bit će godina ulaganja u gospodarstvo – najavio je Korotaj Proračun Općine Cestica za 2012. iznosi 18,6 milijuna kuna.

Najvažniji financijski dokument prihvaćen je na sjednici Općinskog vijeća održanoj u petak.

Unatoč teškim recesijskim vremenima i smanjenju proračuna za 2011., ova pogranična općina u kojoj živi oko 6.000 stanovnika, i u 2012. nastavlja s razvojem gospodarstva.

PRORAČUN I “MJERA 301”

18,6

Daljnji razvoj Ni ove godine Općina nije štedjela novac na uređenju gospodarske zone u kojoj je izgrađena pristupna cesta i vodovodna mreža.

- U godini koja je na izmaku poticali smo razvoj gospodarstva, pa je Općina sve koji su gradili nove objekte oslobađala do 50 posto komunalnih doprinosa. Također, sufinancirali smo 2% kamate za sve koji su uzimali kredite za investicije.

I iduća godina bit će godina ulaganja u gospodarstvo, pa pozivamo gospodarstvenike iz Hrvatske i inozemstva da dođu i grade u Cestici gdje se U gospodarsku zonu općine Cestica u 2012. godini uložit će se 2,2 milijuna kuna - najavljuje načelnik Mirko Korotaj zemljište u zoni prodaje za 3 eura po četvornome metru, najavio je načelnik. investitori su oslobođeni 50 poSanacijom odlagališta trebasto komunalnog doprinosa, a lo se krenuti već ove godine, Broj zahtjeva za jednokratne novčane pratit ćemo i dalje. U ovoj godini za tu komunalnu naknadu ne trebaju međutim Fond nije dostavio pomoći u općini Cestica ove se godine namjenu imali smo predviđeno 280.000 plaćati tri godine od završetka sredstva. povećao za 50 posto, odnosno 75 ljudi kuna, a druge godine planirano je 318.000 objekta. Isto to mogu očekivati - Zbog toga je proračun za više zatražilo je pomoć u odnosu na prošlu kuna – doznali smo od Mirka Korotaja. i svi gospodarstvenici koji neće ovu godinu s 15,9 milijuna kuna I tijekom 2012. godine rodilje s područja godinu. To je posebno do izražaja došlo graditi u gospodarskoj zoni, već smanjen na 10,6 milijuna. Takokrajem ove godine, kada su se mnogi obra- općine dobivat će jednokratne pomoći, izvan nje. U 2012. u gosđer, iako je odobren, u za što se planira izdvojiti 80.000 kuna, tili Općini za pomoć pri nabavi ogrjeva. podarsku zonu uložit ovoj godini nije se t - Socijalnu skrb pratili smo ove godine, odnosno 1.000 kuna po djetetu. će se 2,2 milijuna krenulo s provozavrši , kuna – najavio je đenjem europacija će san m i načelnik Općine skog projekta o t ju u mjesečnom iznosu od 300 Mirko Korotaj.

- Bojali smo se da će biti puno je načelnik Korotaj. a po ija “Mjera 301” n o p e Isto tako, Općina je redovito i kuna, odnosno 500 za one koji Zajedno s zbog slože- više smanjen, no unatoč tome nje d a r a v t za Fondom za zane procedu- uspjeli smo namiriti naše prora- isplaćivala stipendije studenti- studiraju izvan Varaždinske žuau otpad štitu okoliša na re. Trenutno čunske korisnike i ispuniti naše ma koje se počinju isplaćivati s panije, ove je godine ostvarilo u n t a r području općine je u tijeku po- obaveze prema vrtiću i školi. 1. prosincem. Pravo na stipendi- 10 studenata.

V m izgradit će se kostupak nabave, Poznato je da Općina sufinanGornje lektor za proizvodnju a 2,17 milijuna cira smještaj djece u vrtić i to za električne energije na kuna, koliko će Opći- prvo dijete 450 kuna, za drugo sunčevu energiju u vrijednosti na dobiti za taj projekt i koja se 550 kuna, a za treće dijete 1.100 od 400.000 kuna. Završit će i “prebacuju” u iduću godinu, bit kuna, koliko je i ekonomska sanacija te zatvaranje deponija će potrošeno za modernizaciju cijena vrtića. Izuzetno mi je u Vratnu Gornjem. nerazvrstanih cesta u poljopri- drago da smo udrugama do- Riječ je o investiciji od četiri vrednim zonama – doznali smo značili predviđena sredstva jer milijuna kuna, pri čemu Fond od Korotaja, koji je dodao da je one daju život našoj općini, od osigurava 80 posto potrebnog u 2011. smanjen i izvorni prora- kulturno-umjetničkog društva, novca. Radovi će početi u trav- čun odnosno prihod od poreza vatrogasnog društva, sportskih nju 2012., a očekuje se da će biti koji je smanjen za 6,5 posto u udruga, lovaca, ribolovca te gotovi u prvoj polovici 2013. – odnosu na prošlu godinu. udruge umirovljenika – rekao Uz Dan općine otvoren je pogon talijanske tvornice Frasson

Više novca za siromašne

milijuna kuna iznosi proračun za iduću godinu koji je prihvaćen na sjednici Općinskog vijeća. U 2012. realizirat će se i projekt “Mjera 301”. Dobivenih 2,17 milijuna kuna utrošit će se za modernizaciju nerazvrstanih cesta.

NA RATE DO LEGALIZACIJE U Općini Cestica žele da tijekom 2012. što više mještana legalizira svoje objekte.

Svoje obaveze prema Općini građani će moći riješiti plaćanjem na 12 rata.

!

“POPUST” ZA INVESTITORE Četvorni metar zemljišta u gospodarskoj zoni iznosi tri eura, investitori su oslobođeni 50 posto komunalnog doprinosa te komunalne naknade na tri godine.

!

INVESTICIJE Općina Cestica ulaže u gradnju vodovoda i ceste

Voda u odvojke Belšak i Premužić

Korotaj: U gradnju vodovodne mreže na Lovrečan Bregu

Zbog toga što je proračun za 2011. godinu bio manji od planiranog, u općini Cestica su se u području komunala više bavili održavanjem, a manje investiranjem. Međutim, u 2012. godini to će se pokušati nadoknaditi.

- Jedna od većih investicija je izgradnja vodovodne mreže na Lovrečan bregu

– odvojak Belšak. Vrijednost te investicije je 300.000 kuna.

U idućoj godini planiramo izgraditi vodovodnu mrežu i na Lovrečan Bregu – odvojak Premužić, za što će biti izdvojeno 200.000 kuna. Također, u planu je modernizacija cesta u naseljima Dubrava Bregu, Lovrečan Bregu, Jarkima, Selcima Križovljanskim,

Križanču i Natkrižovljanu. Uz pomoć sredstava iz EU, na taj bi način više od 95 posto domaćinstava na području općine Cestica imalo pristup i asfaltirane ceste te mogućnost priključka na vodovodnu mrežu – rekao je Korotaj.

Općina će i dalje pratiti razvoj turizma cestičkoga kraja, pogotovo seoskog turizma, a

podupirat će i razvoj vinogradarstva na području općine.

- Također, kontinuirano radimo na pripremi materijala za povlačenje sredstava iz EU, gdje sredstva namjeravamo najviše utrošiti za gospodarsku zonu i razvoj gospodarstva na području općine Cestica – najavio je načelnik općine Cestica.

22 Zagorje-Tehnobeton

6. prosinca 2011., br. 394

OBLJETNICA Zagorje-Tehnobeton obilježilo 65 godina postojanja prigodnom svečan

Zagorje - primjer kako

U varaždinskoj Gradskoj sportskoj dvorani, koja je za tu prigodu posebno preuređena gotovo do neprepoznatljivosti, okupio se veliki broj poslovnih partnera i prijatelja Zagorje-Tehnobetona

J Zagorje-Tehnobeton ima 938 zaposlenika koji rade na projektima u Hrvatskoj i inozemstvu za 53 investitora iz Hrvatske, Austrije, Njemačke, Danske, Izraela i Poljske, a u velikoj mjeri očekuje ostvarenje plana prihoda većeg od milijardu kuna Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Uz 65. obljetnicu plaketu HGK uručio je Nadan Vidošević

U nazočnosti brojnih poslovnih partnera, investitora i prijatelja, Zagorje-Tehnobeton obilježilo je u četvrtak 1. prosinca 65 godina postojanja prigodnom svečanošću koja je upriličena u varaždinskoj Gradskoj sportskoj dvorani, koja je za tu prigodu posebno preuređena prema originalnoj zamisli marketinga kompanije, koji je time naglasio multifunkcionalnost prostora.

Značajan subjekt

Investitori i prijatelji Zagorje-Tehnobetona

Iskrenu dobrodošlicu okupljenima, među kojima su bili predstavnici HGK, HUP-a, Grada Varaždina, Varaždinske županije i Varaždinske biskupije, kao i tvrtki - kćeri iz regije te strateškog partnera Max Bögla, pozdravio je mr. sc.

Miroslav Bunić, generalni di-

Nagrađeni Ivan Šćuric

Zrinka Cvitešić i Romano Perić

Nagrađena Ana Matečko

Sada 938 zaposlenika, 30-ak više nego lani!

Govoreći o jednom od vodećih hrvatskih graditeljskih kompanija, Bunić je naglasio da Zagorje-Tehnobeton obljetnicu slavi s 938 zaposlenika, tridesetak više nego prošle godine. Od toga je 131 akademski školovan stručnjak, 104 su inženjeri raznih specijalnosti, a tu je i 56 stipendista koji se školuju za deficitarna zanimanja. Zajedno

s 300 dobavljača, podizvođača i poslovnih partnera, trenutno rade na projektima u Hrvatskoj i inozemstvu za 53 investitora iz Hrvatske, Austrije, Njemačke, Danske, Izraela i Poljske. - Više od milijarde kuna plan je prihoda za ovu godinu, koji će se uz velike poteškoće, ipak u najvećoj mjeri ostvariti - naglasio je Bunić.

65 godina kompanije prvi je među gostima uputio Ivan Ergović, predsjednik HUP-a,

koji je naglasio da mu je čast biti na proslavi tvrtke s tako dugom tradicijom, tvrtke koja predstavlja najviše standarde u građevinskoj struci i jedna je od predvodnica varaždinskoga kraja i okolice te značajan gospodarski subjekt u Hrvatskoj.

- Zagorje-Tehnobeton pokazuje svima kako se vlastitim snagama može uspjeti, rasti i razvijati se te osvajati strana tržišta, pa i pobijediti krizu.

Kompanija je diljem Hrvatske pa i izvan granica poznata po predanosti i kvaliteti, stručnosti, fleksibilnosti i uslužnosti svojih zaposlenika. Zbog svoje stručnosti i fleksibilnosti, pokazala je i otpornost na krizu.

Kada su zastali infrastrukturni radovi, kompanija je kapacitete lako prebacila na gradnju poslovnih projekata. Kada nije išlo u Hrvatskoj, pokazalo je da je konkurentno i na tržištima zemalja iz regije. Oznaka

Iva Visković i Mate Andabaka

Anja Šovagović i Čedomir Bakšaj

Hana Hegedušić i Stjepan Gluhaković

rektor Zagorje-Tehnobetona. Čestitke zaposlenicima Zagorje-Tehnobetona povodom

t

vrtka pokazala otpornost na krizu, naglasio predsjednik HUP-a Ivan Ergović

Zagorje-Tehnobeton 23

6. prosinca 2011., br. 394

nošću u varaždinskoj Gradskoj sportskoj dvorani, gdje su se okupili brojni uzvanici

OGLAS

se može uspjeti i rasti IZDVOJENO Miroslav Bunić, generalni direktor Zagorje-Tehnobetona

„Život Zagorja kroz povijest je pustolovina po mjeri vođe“ Zahvalivši kupcima, investitorima i prijateljima kompanije na suradnji bez koje Zagorje-Tehnobeton ne bi uspjelo, mr. sc. Miroslav Bunić je naglasio da, usprkos obljetnici te bogatoj prošlost tvrtke, ne želi analizirati prošlost, odnosno upasti u zamku koju je američki predsjednik Bill Clinton opisao riječima: „Kad vam sjećanja nadmaše snove, znači da ste ostarjeli“.

- Unatoč naših 65 godina, sanjamo svoje snove, i to usprkos burnim vremenima prožetim dramatičnim promjenama i velikom nesigurnošću koja je prisutna. Pitanje sigurnosti postalo je danas pitanje svih pitanja. Svakodnevno do nas dolaze katastrofične prognoze, a naročito one koje su vezane uz građevinski sektor.

Kako u ova uzburkana vremena uopće def inirati sigurnost kojoj toliko težimo i koju često spominjemo?

Sigurnost je uglavnom praznovjerje i u stvarnosti ne postoji niti je živa bića doživljavaju.

Izbjegavanje opasnosti dugoročno nije nimalo sigurnije od izravnog izlaganja opasnosti. Život je hrabra pustolovina ili ništa. Ovo su riječi američke književnice i aktivist ice Helen Keller, slijepe od rođenja. Bunić: Čamac u luci siguran, ali mu istrune dno Ovo je razmišljanje neočekivano i imali petlje preuzeti rizik, drukčije od uobičajenih, ali otisnuti se u pustolovinu iz kada malo bolje razmislimo, sigurne luke i graditeljskim odiše realnošću života sva- umijećem stvarati sigurnost i kog čovjeka, ali i tvrtki. Život egzistenciju mnogih obitelji.

Zagorja kroz dugu i prebogatu Dakle, postoji rizik i sigurnost. povijest je pustolovina i to Čamac u luci je siguran, ali po mjeri hrabrosti njegovog mu s vremenom istrune dno vođe u tom razdoblju. Brojna naglasio je Bunić zahvaljujući graditeljska djela diljem Hr- svim entuzijastima koji su vatske, bivše savezne države, gradili tradiciju kompanije, Njemačke, Mađarske i Izraela kao i vjernim suradnicima i na najbolji način svjedoče svim zaposlenicima što danas o toj hrabrosti ljudi koji su provode njezinu misiju.

Zagorje-Tehnobetona jamči partneri i investitori, dakle svi da će posao biti obavljen na koji smo ovdje, kao i organizanajbolji mogući način. Takvo cije koje podupiru uspješne i povjerenje je referenca koja prepoznaju ih, svi mi moramo se ne stvara preko noći, već stvoriti neku drugu, bolju Hrvatsku. Hrvatje rezultat tradicije i dobrog sk a n e ma vođenja kompanije, ren a d sirovine, zultat brige o ljudima Na , ć i ni eneri ulaganja u njih. To ošev d i V giju, a je cijela tajna uspjenik d e j s d jedini ha i dugovječnosti pre o i l a v h p o Zagorje-Tehnobeo HGK, p nje za tentona - ustvrdio je a cijal Ergović te menadkolov rna š a su naš žmentu tvrtke zaželio deficit nja položaj puno projekata i sreće a m i i ljudi. u radu. zan Vjerujem da možemo postati Tehnokran za - sve Nadan Vidošević, predsjed- uspješni, ali to nećemo ako nik HGK, posebno je pohvalio ćemo sjediti i čekati da drugi napore koje Zagorje-Tehno- riješe naše probleme - upobeton poduzima kod školo- zorio je Vidošević te ustvrdio vanja učenika za deficitarna da moramo iskoristiti priliku zanimanja, po čemu je među u „neizbježnom konfliktu novih gospodara svijeta koji rijetkima u zemlji.

- Zagorje-Tehnobeton i ljudi se moraju dogovoriti oko koji u njemu rade, poslovni utjecajnih sfera“.

Goran Navojec pjevao i vodio GOGO Drama Swing Band

U nastavku svečanosti dodijeljene su statue „Tehnokran“ Ani Matečko i Ivanu Šćuricu za 15.980 odrađenih radnih dana, odnosno najduži staž u povijesti poduzeća, dok su svi nominirani dobili statute kao najpoželjniji dobavljač, najkupac stoljeća, najdraži investitor i najkvalitetniji poslovni partner. Među deset nominiranih generalnih direktora u povijesti je mr. sc.

Miroslav Bunić, koji je dobio nagradu kao najdugotrajniji i posvetio je Zlatku Šipeku, nedavno iznenada preminulom kolegi i prijatelju.

Svečanost je završila glazbeno- scenskim spektaklom GOGO Drama Swing Banda, u kojem su, uz Big band, sudjelovali glumci hrvatskog glumišta Mila Elegović, Goran Navojec, Barbara Rocco, Zrinka Cvitešić, Filip Šovagović, Anja Šovagović, Igor Mešin, Hana Hegedušić i mnogi drugi.

Atraktivna plesna točka

Okupljene jubilarce i umirovljenike Zagorje-Tehnobetona uveseljavao je i Kristijan Petrović Kiki

I TOGA IMA Skup 300 jubilaraca i penzionera

Ivan Horvat

Zahvala za vjernost

Umirovljenik od 2005. god.

U sklopu obilježavanja 65. obljetnice tvrtke, ZagorjeTehnobeton upriličilo je u petak podjelu jubilarnih nagrada zaposlenicima kojima su se tom prigodom pridružili i umirovljenici kompanije.

Pozdravljajući okupljene, Miroslav Bunić ustvrdio je da je ovo prigoda da se oda priznanje i zahvalnost onima koji su pokazali vjernost kompaniji iza koje je već treća godina krize.

- Potreba je stalna koordinacija svih poluga našeg susta-

u

ručivanje nagrada tradicionalno uz obljetnicu tvrtke va jer smo svi u istom brodu koji plovi po olujnom moru, a oluja uzrokovana globalnom krizom još će potrajati.

Oslanjajući se na vlastitu pamet i snage, našli smo izlaz iz svih situacija, a nadamo se da će tako biti i u budućnosti - naglasio je Bunić.

- Uručivanje jubilarnih

LIJEPO JE S KOLEGAMA Šest godina sam u mirovini, u koju sam otišao sa 65 godina te s 42 godine radnog staža.

U mojih 38 godina rada u Zagorju, gdje sam bio autodizaličar, bilo je lijepih dana, ali i onih drugih. Najteže nam je bilo nakon Izraela.

Jako mi je drago da o svemu tome mogu danas popričati s bivšim kolegama, danas umirovljenicima.

“ nagrada naša je već tradicionalna svečanost povodom obljetnice kompanije, no ovaj je put održana u prekrasnom ambijentu naše sportske dvorane.

Zadovoljstvo mi je reći da smo ponosni na čak 141 jubilarca koji je s nama povodom deset i više godina vjernosti kompaniji. S obzirom na to da slavimo veliki jubilej, pozvali smo i više od 150 penzionera kako bismo svi zajedno popričali, vidjeli se i sjetili lijepih dana - naglašava Zvjezdana Ergec, rukovoditeljica Sektora odnosa s javnošću.

Mira Lazarević Jubilarka - 40 godina u tvrtki

ZA SVAKU POHVALU Imam staža i više od 40 godina, ali nešto u drugoj tvrtki. Jubilarna nagrada je veliki poticaj u životu i daljnjem mom radu sve dok neću otići u mirovinu sa 65 godina. S kolegama je neopisivo lijepo raditi, slušaju i cijene vas. Ovako kako smo se svi danas okupili, za svaku je pohvalu.

“

Josip Horvat Jubilarac - 40 godina u tvrtki

SMIJEH OD UHA DO UHA

“

Ove godine napunio sam 40 godina rada u tvrtki, ali i otišao u mirovinu. Nagrada mi puno znači jer govori da ni mi koji smo toliko godina u poduzeću nismo zaboravljeni. No isto tako mi je drago vidjeti kolege s kojima sam radio po terenu kao vozač i zato se stalno smijem od uha do uha.

Za jubilarce i umirovljenike prigodan zabavni program

Mila Elegović, Siniša Ružić i Barbara Rocco

Sjenica, fontane, prava trava… u sportskoj dvorani!

24 Poslovni svijet

6. prosinca 2011., br. 394

I TOGA IMA Skupština Varkoma ipak nije izabrala novi NO

Cesarec i dalje na čelu Gospodarskog vijeća Na sjednici Gospodarskog vijeća HGK-Županijske komore Varaždin, koja je održana u petak, jednoglasno je na novi mandat od četiri godine za predsjednika Županijske gospodarske komore izabran Čedomil Cesarec, dok je za njegovog zamjenika ponovo izabran Miroslav Bunić, predsjednik Uprave tvrtke Zagorje-Tehnobeton.

Na sjednici Gospodarskog vijeća izabrani su i predsjednici Strukovnih grupa Županijske gospodarske komore. Novi predsjednici Strukovnih grupa su Franjo Beser, Dragutin Kranjčec, Stjepan Sabljak, Zdravko Požgaj, Zlatko Meštrić, Miroslav Bunić, Ivan Topolnjak, Zoran Košćec, Nada Zver i Franjo Turek.

Capronu zlatna medalja Na međunarodnom natjecanju World Cheese Awards koje je održano u Birminghamu, Vindija je dobila novo priznanje za vrhunsku kvalitetu svojih proizvoda. Ovog puta radi se o zlatnoj World Cheese Awards medalji, koja je pripala Capronu, izvrsnom mekom siru od kozjeg mlijeka. Ovaj sir vodeće hrvatske prehrambene industrije već je osvojio WCA nagradu i to 2005. godine, a pored toga nositelj je i prestižnog znaka “Izvorno hrvatsko”.

J. Meinl 1862 i u Varaždinu Nakon Dubrovnika, Zagreba, Brijuna, Šibenika, Splita, Novalje, Pule i Siska, i u Varaždinu, točnije kavani Grofica Marica, može se uživati u kavi Julius Meinl 1862 Premium.

- Sadrži isključivo zrna ara-

bice s kofeinom od 1,2 do 1,7 posto, pa se u njoj može uživati u bilo koje doba dana.

Aparat za pripremu uvijek melje svježu dozu, i to u dvije sekunde, čime se zadržava originalan okus - veli Marko Crnogorac, voditelj prodaje.

Nuklearna energija

Prof. dr. Zdenko Šimić

“Havarija u Fukushimi i budućnost nuklearne energije” naziv je predavanja koje će u organizaciji Elektrotehničkog društva sjeverozapadne Hrvatske (EDSH) održati prof. dr.

Zdenko Šimić, izvanredni profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) te predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva, za sve zainteresirane u ponedjeljak 12. prosinca u Županijskoj palači u Varaždinu s početkom 18 sati.

Slijedi novi natječaj za članove NO-a Varkoma, koji će biti test za novu vlast

I Habuš glasovao protiv odluke Gradskog vijeća J Gradonačelnikovo ponašanje nije profesionalno jer ne poštuje odluku

Gradskog vijeća čiji je predstavnik, već se skriva iza fiškala, ustvrdio je Cvetko Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Varkom nije dobio novi nadzorni odbor. Na izvanrednoj Glavnoj skupštini društva, koja je sazvana u petak samo radi izbora novog nadzornog odbora, svi okupljeni bili su protiv prijedloga varaždinskog Gradskog vijeća, uključivši i varaždinskog gradonačelnika Gorana Habuša.

Habuš po Petriću Nakon natječaja na koji je stiglo čak 40 prijava, većina u varaždinskom Gradskom vijeću donijela je prijedlog da se u NO Varkoma izaberu Goran Kozina, Tomica Čukli, Tomislav Cvetko, Milan Škvorc, Mladen Hižak, Ivan Herman, Nino Lučić i Ivan Lončarić. Oni su, zajedno s predstavnikom zaposlenika Varkoma, trebali zamijeniti sadašnji NO u kojem su, odlukom Trgovačkog suda, Goran Kozina, Tomislav Cvetko i Marijan Sivrić.

Međutim, od 87 posto dioničara nazočnih na izvanrednoj skupštini, nitko nije digao ruku za prijedlog varaždinskoga Gradskog vijeća. Protiv su bili kako nazočni predstavnici opći-

na i gradova koji imaju zajedno 49 posto dionica Varkoma, tako i varaždinski gradonačelnik, koji predstavlja Grad Varaždin, koji ima 51 posto dionica.

Zatočenici Varaždina - Tražili smo mišljenje odvjetnika koji smatra da danas nemamo osnove za imenovanje Nadzornog odbora. Ima razloga za osporavanje odluke suda o tročlanom NO-u. Stoga imenovanje trebamo odgoditi rekao je Habuš pozivajući se na mišljenje odvjetnika Marijana Petrića.

Nakon što je upozoren da je pravovremeno objavljen poziv za skupštinu, kao i da je rješenje suda o tročlanom NO-u postalo pravomoćno, Habuš više nije inzistirao na odgodi glasovanja, posebice nakon istupa Tomislava Cvetka, koji je ustvrdio da gradonačelnikovo ponašanje nije profesionalno jer ne poštuje odluku Gradskog vijeća čiji je, kako je naglasio, predstavnik.

- Neka ovo mijenja Gradsko vijeće, neka dođe do preslagivanja jasno i javno, a ne da se skriva iza fiškala - dodao je.

No Habušev istup potaknuo

Politički ključ za NO - Odabir ljudi u NO uvijek se radio po političkom ključu, priznali mi to ili ne.

Tko ima vlast u Varaždinu, taj postavlja ljude, što nam nije drago. Volio bih da u budućnosti članovi NO-a budu stručne osobe, naglasio je načelnik Sračinca Božidar Novoselec, a s tim se složio i Stjepan Hren, načelnik općine Trnovec Bartolovečki. je raspravu ostalih nazočnih na skupštini u kojoj se otvoreno kritizirao majoritet Grada Varaždina, odnosno način odabira kandidata za NO. - Iako Varkom obavlja usluge na području Varaždinske županije, uvijek je tako kako odluči Grad Varaždin, čiji smo zatočenici. Ako se tako nastavi, neka Grad Varaždin ustroji svoje komunalno poduzeće, a mi ostali ćemo osnovati drugo za ostatak Varaždinske županije - rekao je Zlatko Meštrić, predstavnik Grada Novog Marofa posebno negodujući što je od

Usprotivio mu se Kozina navodeći da rezultati Varkoma pokazuju da je većina u NO-u – stručna.

- No među osam ili devet članova uvijek će se naći netko tko neće imati sve kriterije - dodao je, nakon čega su se svi složili da je jedino rješenje – raspisivanje novog natječaja za članove Nadzornog odbora Varkoma. osam predloženih kandidata za NO šest iz Varaždina.

Pokušavajući opravdati predloženi, novi sastav NO-a, predsjednik NO-a Goran Kozina ustvrdio je da su se na natječaj javile svega dvije osobe izvan Varaždina: Čukli i Lončarić.

- Nije točno da su se javile tek dvije osobe. Javio se i naš pročelnik, ali mu je dokumentacija vraćena iz nama nepoznatog razloga - upozorio je Božidar Hajsok, zamjenik ludbreškoga gradonačelnika, te zatražio da se razjasni je li prijava bila manjkava ili je nešto drugo posrijedi.

Prava odluka Jack Welch - menadžer stoljeća T

Nina BEGIČEVIĆ REĐEP doc. dr. sc.

ko je Jack Welch? Magazin Fortune proglasio ga je 2000. menadžerom stoljeća, 2005. čitatelji magazina Chief Executive proglasili su ga najcjenjenijim CEO-m u posljednjih 20 godina, a čitatelji magazina Fast Company proglasili su ga najvećim svjetskim liderom današnjice.

Mnogi ga smatraju najutjecajnijim CEO-m u posljednjih 30-ak godina. Jack Welch rođen je u Massachusettsu 1935. godine u obitelji oca dirigenta i majke domaćice. Diplomirao je kemijsko inženjerstvo na Sveučilištu Massachusetts Amherst, a kasnije je stekao i doktorat iz kemijskog inženjerstva na sveučilištu Illinois. Godine 1960. pridružio se General Electricu (GE) gdje je radio kao mlađi inženjer kemije s plaćom od

10.500 dolara godišnje. Dok je radio u General Electricu, raznio je krov zbog čega je skoro dobio otkaz. Iako mu nisu dali otkaz, Welch je namjeravao otići jer je bio nezadovoljan birokracijom i plaćom u GE. Međutim, njegov tadašnji šef znao je koliko vrijedi i uspio ga je uvjeriti da ostane raditi u General Electricu. Jack je u sljedećih 20 godina radeći u GE napredovao, stalno uvodeći inovacije u menadžment i poslovanje. 1981. godine postao je osmi predsjednik i glavni izvršni direktor (Chairman & CEO) u povijesti kompanije. U 20 godina na čelu General Electrica (GE) transformirao je kompaniju od birokratske i centralizirane u dinamičnu i fleksibilnu organizaciju, koja unatoč veličini brzo i efikasno

reagira na turbulentno tržište. Postigao je to da menadžeri unutar firme postanu produktivniji.

Njegova filozofija je bila da firma mora uvijek biti na vodećem mjestu, ili odmah na drugome mjestu, u suprotnom treba prestati s radom.

Vrijednost dionica General Electric Company (GE) u njegovoj je eri vođenja porasla za više od 3000 posto, a vrijednost kompanije s 13 milijardi 1980. godine porasla je na više od 500 milijardi dolara u 2001. godini. Jack Welch je u istom razdoblju povećao profitnu maržu s 10 na 19 posto, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 23 posto, čime je ostvario najbolje menadžerske rezultate u povijesti. U 2006. njegovo bogatstvo bilo je procijenjeno na 720 milijuna dolara.

Poslovni svijet 25

6. prosinca 2011., br. 394

PRIMJER Od obiteljske tvrtke do jednog od vodećih trgovaca mobitela i elektroničkih uređaja

Bukal elektronika - partner Tele 2 u sjevernoj Hrvatskoj J Kada se pojavio Tele 2 na hrvatskom

tržištu, dogodila se prekretnica u poslovanju Bukal elektronike Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

S tri trgovine u Čakovcu, dvije u Varaždinu te jednom u Prelogu, Bukal elektronika postala je jedan od vodećih trgovaca kućne elektronike i mobitela iz sjeverozapadne Hrvatske. Počeci poduzeća koje danas ima dvadeset zaposlenika te je jedan od partnera švedskog operatera Tele 2 sežu desetak godina unatrag.

Počeli 1998.

- Tvr tku sam registr irao 1998. Onda još nije bilo toliko mobitela, pa smo krenuli s prodajom kućanskih aparata.

Najviše zanimanja bilo je za televizore. Bila su to vremena kada je teže bilo doći do robe nego do kupca. Uz maloprodaju, imali smo i veleprodaju.

Prodavali smo proizvode mar-

u

Tele 2 su svjesni da moraju biti korak ispred konkurencije, veli Žarko Bukal ke Schneider i ostalim trgovinama i trgovačkim lancima u Hrvatskoj. Imali su solidnu kvalitetu, a pristupačne cijene - prisjeća se Žarko Bukal, direktor Bukal elektronike.

Prodaja mobilnih uređaja krenula je nedugo nakon pokretanja tvrtke.

- U početku smo prodavali samo proizvode i usluge T Mobilea. Vip smo dugo vremena ignorirali sve dok se prije šest godina nije pojavio Tele 2.

To je za nas bila prekretnica.

Naime, taj švedski operater tražio je u Hrvatskoj partnere koji ih mogu zastupati, a najjednostavnije im je bilo uzeti nekoga tko se već bavi tom djelatnošću poput nas.

Dobro nam je krenulo jer su cijene usluga u Tele 2 mreži bile od početka takve da su se svi čudili. Recimo, Tele 2 krenuo je s cijenom od 49 lipa po minuti prema ostalim mrežama, dok su drugi imali više od dvije kune. U Tele 2 su i danas itekako svjesni da moraju biti najpovoljniji jer su zadnji došli na tržište. Moraju biti korak ispred konkurencije - veli Bukal objašnjavajući koji je razlog uspjeha.

Dolazak u Varaždin Zbog ubrzanog rasta, Bukal Elektronika otvorila je najprije jedan, a nedavno i drugi poslovni prostor u Varaždinu.

Zapravo, u potonjem slučaju radilo se o preuzimanju već postojećeg centra Tele 2.

- Budući da u Varaždinu nismo bili prvi partner Tele 2, prvi prodajni prostor nismo mogli otvoriti u centru grada, već malo izvan. Tako smo došli u Zagrebačku ulicu gdje nam je dobro krenulo, čak bolje nego u centru. Tome je pripomoglo to što smo uvijek imali u ponudi sve mobitele.

Upravo zahvaljujući uspjehu u Zagrebačkoj, naša tvrtka preuzela je poslovni prostor u središtu grada gdje je varaždinski centar Tele 2, odnosno postali smo glavni partner tom švedskom operateru u sjeverozapadnoj Hrvatskoj ističe Bukal.

POVOLJNIJE TARIFE U TELE 2 - Mijenja se način na koji se operateri odnose prema korisnicima, a posebno Tele 2. Naime, više neće davati toliki naglasak na kupnju mobitela, već će ostavljati mogućnost da sami kupite mobitel koji želite, ali zato će korisnici moći izabrati puno povoljnije tarife kod kojih će imati puno minuta besplatnog razgovora, internetskog prometa i sms poruka. Nova tarifa Tele 2 pod imenom 200, primjerice, daje 1000 minuta besplatnih razgovora prema svim mrežama, dosta interneta i sms poruka. A ako potpišete da ćete biti i korisnik, dobivate mjesečni popust od 75 kuna. Tako mjesečna pretplata ispada 125 kuna s PDV-om, a minuta razgovora 4 lipe. No, ako uzmete telefon, ne dobivate popust. To je dobro ako želite baš neki uređaj koji nema Tele 2, pa zauzvrat dobivate najpovoljniju tarifu - pojašnjava Bukal.

Žarko Bukal, direktor Bukal elektronike, zajedno s djelatnicima Tele 2 centra u Gajevoj ulici u Varaždinu

IZDVOJENO Prodaja mobitela u mreži Tele 2 raste

VARAŽDIN

Od prodaje mobitela 80% prihoda

Zagrebačka 55, tel. 042/321-843 Gajeva 4, tel.: tel. 042/200-944

- Prodaja mobitela začuđujuće raste. U Varaždinu čini 80 posto naših prihoda, dok ostatak otpada na kućnu elektroniku, prvenstveno Grundingove LCD televizore koje prodajemo u Zagrebačkoj ulici zajedno s ostalom kućanskim proizvodima te marke čiji je većinski vlasnik danas najjača turska tvrtka koja drži 11 posto turskoga gospodarstva. Reklamacija na proizvode Grundinga doslovno nemamo. Ne znam jesmo li imali reklamaciju za-

dnje tri godine - veli direktor Bukal elektronike.

- Na suradnju s tom markom prešli smo jer nam je

p

rodaja proizvoda marke Grunding, osobito LCD TV-a, čini 20 posto prihoda s njom puno lakše raditi: televizore dobivamo izravno iz tvornice, tako da možemo dati dobru cijenu, a isporuka

može biti u kratkom roku i po paletama. Nasuprot tome, otkako je zatvorena tvornica Schneidera u Njemačkoj i proizvodnja preseljena u Kinu, ta roba može se naručivati samo po kontejnerima. Kinezi ne znaju da je nas manje od pet milijuna. Isto tako kod njih kvaliteta nije na razini Nijemaca kod kojih je roba uvijek odgovarala uzorku, a kod Kineza morate paziti što ćete dobiti - naglašava Žarko Bukal.

ČAKOVEC Nikole Pavića 4, tel. 040/363-396 Strossmayerova 5, tel. 040/385-054

PRELOG Trg Sv. Florijana 18, tel. 040/646-787

DOZNAJEMO U zadnja tri mjeseca Tele 2 prešao brojku od 800 tisuća korisnika u Hrvatskoj

Najbolje za poslovne korisnike - Zadnja tri mjeseca Tele 2 prešao je brojku od 800 tisuća registriranih i aktivnih korisnika. Drugi operateri govore, doduše, čak o 2,5 milijuna korisnika, ali pitanje je imaju li uistinu toliko aktivnih, upozorava Bukal.

Besplatne minute Kada je došao u Hrvatsku, Tele 2 se najprije usmjerio isključivo prema građanima.

Tek kasnije je uveo i tarife za poslovne korisnike.

- Tu Tele 2 ima daleko najbolje tarife. Bilo koja poslovna tarifa nema naplate uspostave poziva sa svim Tele 2 korisnicima. Još se

dobiju besplatne minute razgovora prema ostalim operaterima od 300 minuta pa više. I to bez uspostave poziva. Pr ivatni kor isnik

u

Hrvatskoj Tele 2 jedini daje mobilni internet na probni rok od osam dana Tele 2 može za 100 kuna mjesečno, primjerice, dobiti 500 minuta razgovora prema sv im mrežama, 1 GB prometa i 100 sms-ova, ali ima uspostavu poziva

- naglašava direktor Bukal elektronike.

Uvjet za pružanje ovako povoljnih tarifa, kako dodaje, bili su vlastiti odašiljači u Hrvatskoj.

- Sada ih ima po gotovo cijeloj zemlji, iako se može dogoditi da se maksimalna pokrivenost osigurava i uz pomoć drugih, ali to korisnik ne osjeća. Iznimka je kod pristupa internetu, čija brzina ovisi o udaljenosti od gradova u kojima su smješteni odašiljači. Naime, oni koji su udaljeniji od gradskih središta mogu imati slabiji signal. Da to korisnika ne bi neugodno iznenadilo, Tele 2

jedini daje mobilni internet na probni rok od osam dana.

Ako vam ne odgovara brzina ili bilo što, možete vratiti ističe Bukal.

Vodeći u Rusiji Kod pružanja usluga u inozemstvu, Tele 2 ne zaostaje za konkurencijom.

- Tele 2 prisutan je u više zemalja. Tako je, primjerice, najjači na ruskom tržištu, a u Austriji ima fiksnu telefoniju. U sjevernoeuropskim zemljama ima oko 100 milijuna korisnika. Do dovoljno govori o snazi i kvaliteti tog švedskog operatera - naglašava Bukal.

26 Crna kronika

6. prosinca 2011., br. 394

PROMET U Turčinu u utorak oko 10:20 osobno vozilo udarilo u zgradu u vlasništvu Hrvatskih željeznica

Branitelj preminuo nakon udara u zgradu Umirovljeni 42- godišnji branitelj smrtno je stradao u utorak oko 10:20 sati u Kolodvorskoj ulici u Turčinu, nakon što je osobnim vozilom udario u zgradu u vlasništvu Hrvatskih željeznica.

Očevidom je utvrđeno, kako su izvijestili iz Policijske uprave varaždinske, da je stradali vozač upravljao

osobnim vozilom Kolodvorskom ulicom iz smjera Zagrebačke ulice, ali vozilo nije zaustavio na kraju kolnika, već je iz neutvrđenog razloga nastavio vožnju van kolnika, po zemljano-asfaltiranoj površini željezničke postaje, sve dok prednjim dijelom vozila nije udario u zid tog objekta.

Od jačine udara zadobio je ozljede zbog kojih je preminuo na mjesto događaja, što su konstatirali liječnici HMP DZ Varaždin.

Temeljem naloga zamjenice županijskog državnog odvjetnika u Varaždinu, obavljena je obdukcija kojom je utvrđeno da su uzrok smrti unutarnje ozljede. Tom

su prilikom izuzeti uzorci tkiva, krvi i urina koji će biti proslijeđeni na vještačenje radi utvrđivanja okolnosti koje su prethodile nastanku navedenog događaja. Kao mogući uzrok spominje se bolest vozača kojem je tijekom vožnje pozlilo zbog čega je i izgubio nadzor nad vozilom.

I TOGA IMA Uhićen pročelnik varaždinskog PJ-a Državnog inspektorata

DOZNAJEMO

Skladištar oštetio centar Nakon dovršetka kriminalističkog istraživanja nad 4 0 - godišnjakom, policija osnovano sumnja da je od rujna prošle godine do ožujka ove godine, kao skladištar jednog trgovačkog centra u Ivancu, odvozio alkoholna i bezalkoholna pića i drugu robu iz skladišta. Robu je zatim preprodavao preko dva trgovačka obrta u vlasništvu muškaraca starosti 34 i 58 godina. Pribavljena novčana sredstva zadržavao je za sebe, oštetivši na taj način trgovački centar za iznos od oko 220.000 kuna.

Protiv skladištara podnijeta je kaznena prijava za kazneno djelo pronevjere, a protiv dvojice vlasnika obrta za kazneno djelo prikrivanja.

KRIMINALITET

Nožem na supruga Nevjenčanog supruga u mjestu Strmec Podravski pokušala je ubiti 32-godišnjakinja, osnovano sumnjaju službenici PU varaždinske i podnose prijavu.

Naime, kako se osnovano sumnja, 32-godišnjakinja je u četvrtak 24. studenog oko 15 sati, pod utjecajem alkohola, bez ikakvog povoda i razloga, kuhinjskim nožem zadala ubodnu ranu u predjelu trbuha 48-godišnjem nevjenčanom suprugu.

Ozlijeđeni je prevezen u Opću bolnicu Varaždin gdje mu je pružena medicinska pomoć, a ozljede okvalificirane kao teške i opasne po život.

Benkovića sumnjiče za prijevaru u službi J USKOK sumnja da su Benkoviću isplaćene 18.563 kune na ime putnih naloga za koje nije imao pravo Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

su tražili od inspektora da unište zapisnike, u cilju pribavljanja neimovinsku korist vlasnicima ugostiteljskih objekata. Uz to, Benkovića se sumnjiči za krivotvorenje putnih naloga. Naime, USKOK navodi da je od srpnja prošle te do kolovoza ove godine u izjavi o adresi stanovanja neistinito upisao da na posao putuje iz Novog Marofa, a u cilju stjecanja nepripadne materijalne koristi.

Na temelju toga isplaćene su mu 18.563 kune, na koje nije imao pravo.

Zbog postojanja osnovane sumnje da je zlouporabio položaj i ovlasti, odnosno krivotvorio službene isprave te počinio prijevaru u službi, USKOK je otvorio istragu protiv pročelnika varaždinske Područne jedinice Državnog inspektorata Vladimira Benkovića, kojeg je u četvrtak privela policija. Zbog zlouporabe položaja i ovlasti, istraga je otvorena i protiv voditeljice jednog od odjela područne jedinice, koja je puštena na slobodu, za razliku od Benkovića protiv Nadzor kojeg je sudac istrage Pročelnika varaždinske Županijskog suda u Područne jedinice Zagrebu odredio Državnog inspekno e lj m i istražni zatvor. to r at a p r i vel a sn e š Benkov ića je međimurska je vi te voditeljicu policija nakon i sat Odsjeka za v išemjesečnih tisuća kih ugostiteljstvo mjera nadzora fons e l e t i tur izam Drra tijekom kojih je, o v o g žavnog inspekuz ostalo, snimljeraz torata RH u va no više tisuća sati raždinskoj Područnoj telefonskih razgovora. jedinici USKOK sumnjiči da Među njima je i nekoliko tijekom prošle godine u više spornih na temelju kojih se navrata nisu dopustili pokre- Benković osnovano sumnjiči tanje prekršajnih postupaka za zlouporabu položaja i nakon obavljenih inspekcij- ovlasti. Naime, USKOK sumskih nadzora, odnosno da nja da je pogodovao određe-

Vladimira Benkovića u četvrtak je privela policija

nom broju pravnih subjekata prilikom provedbe inspekcijskih nadzora odnosno izbjegavanja sudskih postupaka.

Područna jedinica Varaždin jedna je od pet jedinica Državnog inspektorata u Hrvatskoj, a pokriva područje sjeverozapadne Hrvatske gdje ima ispostave u Krapini, Koprivnici, Križevcima i Čakovcu. Uz varaždinsku Područnu jedinicu, Državni inspektorat ima još jedinice u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku.

Što se zbiva(lo) u Varaždinu?

Imaju li tijela progona iste kriterije kod procesuiranja mogućih kaznenih djela? Ovo pitanje, koje se već nametnulo u nekim varaždinskim slučajevima, opet je postalo aktualno nakon Benkovićevog privođenja, a posebice pritvaranja. Zašto se USKOK bavi slučajem pribavljanja „neimovinske koristi“ te sumnjama u prevare „teš-

ke“ 20-ak tisuća kuna, dok istovremeno ne pokazuje zanimanje za izvlačenje milijuna iz Gradskih bazena?

Samo zato što su u potonjoj ustanovi pale ostavke? Ili je nešto drugo posrijedi? Na ova i slična pitanja odgovor će, čini se, trebati pričekati do suđenja, a možda ni tada neće biti jasno što se to zapravo zbiva(lo) u Varaždinu…

I TOGA IMA Na vlaku Ludbreg – Varaždin izbio požar

Šteta, ali bez ozlijeđenih Članovi DVD-a Jalžabet gasili požar u vagonu

U četvrtak, oko šest sati ujutro, Centar 112 obavijestio je varaždinsku policiju da je u vagonu putničkoga vlaka koji prometuje na relaciji Ludbreg – Varaždin izbio požar dok je bio u Novakovcu.

Budući da je u vagonu bilo nekoliko putnika, koji su

sklonjeni u druge vagone, nitko nije ozlijeđen u požaru.

Nakon što su vatrogasci DVD-a Jalžabet ugasili požar, kompozicija je nastavila put, dok je u Jalžabetu radi očevida ostao vagon u kojem je izbio požar te susjedni koji je djelomice oštećen.

Tijekom očevida utvrđeno je da je požar buknuo zbog kvara na električnim instalacijama u električnom ormariću, a vatra se proširila i na putnički prostor, tako da je napravljena materijalna šteta koja je procijenjena na oko 1,5 milijuna kuna.

6. prosinca 2011., br. 394

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete postati dio našeg uspješnog tima!

Od svih kandidata za rukovodeća radna mjesta očekujemo: Ʉ 0ėėĤáÿĒÑÝÿĉı Įå ĊėĒĮÿĒıÿĤÑĒė ıĒÑġĤåäåĒĉå ġĤėÿŀĺėáĒĉå ĊėĉÑ se bazira na principima just-in-time i FIFO Ʉ =ĨÿûıĤÑĺÑĒĉå ÜĤŀėû ÿ ĮėàĒėû ġĤÿĉåĒėĨÑ ÿĒîėĤđÑÝÿĉÑ ÿŀđåäı smjena Ʉ 0ėėĤáÿĒÑÝÿĉı Įå ĊėĒĮÿĒıÿĤÑĒė ıĒÑġĤåäåĒĉå ĊĺÑČÿĮåĮå ÿ kvantitete rada i proizvoda u skladu sa zahtjevnim standardima u automobilskoj industriji Ʉ =ĤûÑĒÿŀÑÝÿĉÑ ĤÑáÑ ġĤåđÑ ŀÑþĮĉåĺÿđÑ ĊıġÑÝÑ ÿ áėÜÑĺČĉÑàÑ u automobilskoj industriji Ʉ =ĤûÑĒÿŀÑÝÿĉÑ ĤÑáĒÿþ đĉåĨĮÑ ÿ ĤÑáĒÿþ ėġåĤÑÝÿĉÑ Įå raspoređivanje kadrova unutar odjela Ʉ 0ėĒĮÿĒıÿĤÑĒė áėĪĊėČėĺÑĒĉå ÿ ıĨÑĺĤĪÑĺÑĒĉå ĊÑáĤėĺÑ ıĒıĮÑĤ odjela Ʉ áđÿĒÿĨĮĤÑĮÿĺĒÿ ġėĨČėĺÿ ĺåŀÑĒÿ ŀÑ ėĤûÑĒÿŀÑÝÿĉı ĤÑáÑ ėáĉåČÑ Ʉ _ÿĪåûėáÿĪĒĉå ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ĒÑ ġėĨČėĺÿđÑ ı ĮåĊĨĮÿČĒėĉ ÿČÿ obućarskoj industriji Ʉ 'ĨĊıĨĮĺė ı ĤıĊėĺėäåĒĉı ČĉıáÿđÑ ÿ ġĤėÝåĨÿđÑ ġĤėÿŀĺėáĒĉå Ʉ ĊĮÿĺĒė ŀĒÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı ÿ ġÿĨđı Ʉ GėłåČĉĒė ŀĒÑĒĉå åĒûČåĨĊėû ĉåŀÿĊÑ Ʉ GėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ĒÑ ĤÑàıĒÑČı ı 7N =îîÿÝå ėĊĤıłåĒĉı Ʉ _ÿĨėĊ ĨĮıġÑĒĉ ĨÑĺĉåĨĒėĨĮÿ ÿ ġĤåáÑĒėĨĮÿ ġėĨČı Ʉ =ĤûÑĒÿŀÿĤÑĒėĨĮȦ ĊėđıĒÿĊÑĮÿĺĒėĨĮȦ ĮÿđĨĊÿ ĤÑá Ʉ NÿĨĮåđÑĮÿàĒėĨĮ ÿ ÑĒÑČÿĮÿàĒėĨĮ Tražimo osobe koje odmah mogu započeti s radom na ispod navedenim radnim mjestima:

1. ZAMJENIK VODITELJA U PRIPREMI RADA (m/ž) Ʉ NNN ÿČÿ _PN ĮåþĒÿàĊėû ĨđĉåĤÑ

2.ZAMJENIK VODITELJA OTPREME (m/ž) Ʉ NNNȦ _PN ġĤėđåĮĒėûȦ ĮåþĒÿàĊėû ÿČÿ åĊėĒėđĨĊėû ĨđĉåĤÑ

3.ASISTENT VODITELJA KROJARNE (m/ž) Ʉ NNNȦ _PN ĮåĊĨĮÿČĒėûȦ ĊėłÑĤĨĊėû ÿČÿ ĮåþĒÿàĊėû ĨđĉåĤÑ

4.ASISTENT VODITELJA ŠIVAONE (m/ž) Ʉ _NNȦ _PNȦ ĮåĊĨĮÿČĒėû ÿČÿ ėÜıßÑĤĨĊėû ĨđĉåĤÑ

5.DOMAR (m/ž) Ʉ =ÜÑĺČĉÑĒĉå Ĩĺÿþ ŀÑáÑĮÑĊÑ ĺåŀÑĒÿþ ŀÑ ėáĤłÑĺÑĒĉå ėġĤåđåȦ strojeva i uređaja industrijskih pogona Ʉ NNN ĮåþĒÿàĊėû ĨđĉåĤÑ Ʉ _ÿĪåûėáÿĪĒĉå ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ĒÑ ĒÑ ġėĨČėĺÿđÑ ėáĤłÑĺÑĒĉÑ Ʉ =ĨĒėĺå ĤÑáÑ ĒÑ ĤÑàıĒÑČı ı 7N =îîÿÝå ėĊĤıłåĒĉı Ʉ GėŀĒÑĺÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ Ʉ ČåĊĮĤėĮåþĒÿàĊå ĊĺÑČÿîÿĊÑÝÿĉå Ĩı ġĤåáĒėĨĮ

6. ŠIVAČE (m/ž) s kojima se odmah po stupanju na rad zaključuje ugovor o radu Ʉ 8ÑĉđÑĒĉå ĮåàÑĉ ŀÑ ėĨġėĨėÜČĉÑĺÑĒĉå ĒÑ ġėĨČėĺÿđÑ ĪÿĺÑĒĉÑ ÿČÿ Ʉ 0_ ĮåĊĨĮÿČĒėû ÿČÿ ėÜıßÑĤĨĊėû ĨđĉåĤÑ Ʉ JÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ĒÑ ġėĨČėĺÿđÑ ĪÿĺÑĒĉÑ ı ġĤėÿŀĺėáĒÿđ pogonima

Novim članovima našeg tima nudimo : Ʉ ėÜĤÑ ÿ ĤåáėĺÿĮÑ ġĤÿđÑĒĉÑ ÿ ĨĮÿđıČÑÝÿĉå Ʉ NĮĤıàĒı ėÜıĊı ÿ ĨĮĤıàĒė ıĨÑĺĤĪÑĺÑĒĉåȦ Įå đėûıßĒėĨĮ ĒÑ predovanja u karijeri Ʉ JÑá ı ėĊĤıłåĒĉı ı Ċėĉåđ đėłåĮå ġėĊÑŀÑĮÿ _ÑĪå ĨġėĨėÜĒėĨĮÿ (samoinicijativu, odgovornost i kreativnost) Ʉ NĺåĨĮĤÑĒå ÿ ėáûėĺėĤĒå ŀÑáÑĮĊå ı đåäıĒÑĤėáĒėđ ÿ áÿĒÑ mičnom okruženju Ʉ 8ÑĉđėáåĤĒÿĉÑ ġėĨĮĤėĉåĒĉÑȦ ĤÑáĒå ġėĨĮėĤå ÿ ėġĤåđı 7ėČÜı ĨÑ łÿĺėĮėġÿĨėđ ĒÑĉĊÑĨĒÿĉå 10 dana nakon objave oglasa dostaviti poštom na adresu Gospodarska 12, 42202 Trnovec Bartolovečki ili na e-mail: posao@boxmark.com.

Nĺå áėáÑĮĒå ÿĒîėĤđÑÝÿĉå ĒÑ ÜĤėĉıȨ ĮåČȨ ɳɷɵȹɷɳɷȿɹɼɵ ÿČÿ ɳɷɵȹɷɳɷȿɹɼɷȩ

Oglasi 27

28 Urbana kultura

Art/media DIP šit!

P

rošli su izbori, prošlo je kako je prošlo. Glas javnosti, čudna li čuda, rekao je svoje, ali jedna je skaredna odredba visokog državnog tiDenis PERIČIĆ jela prošla bez prave mr. sc. javne reakcije. Radi se o DIP-u, Državnom izbornom povjerenstvu koje je namrdalo izbornu šutnje i na internet, pa čak i na privatnu sferu. zborna šutnja je glupa i treba je ukinuti.

Ali njezino širenje na internet sigurno je izazvalo opće snebivanje glavonja u Bruxellesu s kojima za par dana potpisujemo nešto jako važno. U samo jednoj rečenici mogu se sažeti odredbe golemih EU-direktiva po kojima se pravila koje vrijede za televizije smiju primijeniti samo na one internetske sadržaje koji imaju linearni karakter sličan klasičnim tv-programima. Evo, to je ta rečenica. A oni koji ne kuže razliku između (linearnih) tv-vijesti i (nelinearnih) web-stranica, ti ili su iz druge galaksije, ili iz Kine i sličnih cenzorskih zemalja. o, DIP-ovo ušutkivanje prenijelo se i na fejs, pa i na elektroničku poštu. Bio dan šutnje ili ne, tko meni može zabraniti da u kafiću ili zagovaram, recimo, Stranku bedaka, ili da na sve mail-adrese pošaljem takvu poruku?! ajsmješnija je ipak zabrana stavljanja novih internetskih postova i sličnih sadržaja na dan šutnje. Na internetu se HDZ i SDP spominju na barem 15 MILIJUNA stranica, i sad će neka nova objava ključno utjecati na ishod izbora! Hoće, otprilike kao i plakat stavljen tog, zadnjeg predizbornog dana.

IP nije nekakvo nevladino tijelo u kojem spavaju takozvani volonteri koji se probude samo kad su izbori u pitanju (a u ovom slučaju i takvi su odspavali). DIP-u je na čelu predsjednik Vrhovnog suda i takvo je tijelo na 43 sata suspendiralo niz temeljnih i posebnih zakona, ali i osnovna ljudska prava, demokraciju i Ustav. akle, deep shit, ili po naški – DIP šit.

I

N N

D

D

6. prosinca 2011., br. 394

REALITY SHOW Od 300 prijavljenih, Louder i Seine izabrani u 8 najboljih

Varaždinski bendovi u finalu, ali bez pobjede J - Nikad se više nećemo prijavljivati na ovakva natjecanja. Sve skupa bilo je

naporno, a očekivali smo i pobjedu – veli gitarist Loudera Marko Žiger Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Među osam bendova koji su ušli u finale natjecanja HR demo klub bila su i dva varaždinska benda. Žestoki Louder i uopće nežestoki Seine, vrlo zanimljiva grupa koja svira od 2007., a sastoji se od samo dva člana – Ivana Ščapeca i Tene Rak, čiji su tekstovi lagani ali zabavni.

Pohvala i finale Uglavnom, pohvala je i to što su oba benda došla do finala natjecanja koje je počelo još u siječnju. U samom startu bilo je 300 prijavljenih bendova, 69 ih je odabrano u natjecanje, a samo Ivan, prva polovica Seina u finalu je jedan osvojio naišli na taj natječaj i čak nekoliko na krenuli već u veljana gr a da – e j u j či. Sve je trajalo 8 snimanje kra o i n d mjeseci i bilo čak i objavu du o k e j b o p i naporno – priča albuma, roc k n u p nam gitarist Loukoncer t ka s d dera Marko Žiger. u klubu ben Hard pl a iz Pule ce, Fender Cijeli bus opremu i meKako su se u ovom dijsku promociju. reality showu, baš po- Mi smo slučajno na netu put svih drugih, vrednovali

Dečki iz Loudera nadali su se pobjedi

glasovi publike i navijači, i dečki iz Varaždina imali su svoju potporu. Na njihov finalni nastup u Boogaloou došao je cijeli bus navijača, a prikupili su i velik broj glasova. - Nastupili smo prvi put s novim bubnjarem, imali smo super nastup i, moram reći, nošeni svom tom euforijom mislili smo da ćemo pobijediti. Ipak,

nismo, i normalno je da smo bili razočarani. Nikad se više ne bismo prijavili na takvo nešto – rekao je Žiger.

Dečki iz Loudera nastavljaju sa sviranjem jer, kako veli Žiger, u tome uživaju. U planu imaju objavu jednog kraćeg albuma, ali i početi raditi na tekstovima na hrvatskom. Ipak to kod nas bolje prolazi.

Barock’n’roll za Dan grada Ovaj Sveti Nikola bit će u znaku rocka. Za svoj dan, Grad Varaždin organizira nastup bendova, većinom varaždinskih. October Light, Uninvited, Luka Belani&Sophisticated Junkies, Louder, Jam Ritual i Cold Snap svirat će na Barock’n’roll festivalu koji počinje u utorak 6. 12. u 18 sati na Korzu.

Zanimljivo je da su gradske vlasti organizaciju koncerta prepustile u ruke Željka Tkaleca

i Denisa Mladenovića, koji su tek nedavno osnovali Udrugu “Radiona”. - Držao sam prostor koji se zvao Radiona u kojem su svirali mladi bendovi, među kojima i moj sin. Na kraju sam ga morao zatvoriti, a udrugu smo pokrenuli jer smatramo da mladi trebaju imati neki prostor koji će biti pod kontrolom – rekao je Tkalec. Njegov kolega Mladenović dodao je kako je organizacija koncerta

prvi korak te da je njihov cilj suradnja s ostalim udrugama kako bi dobili prostor za mlade ljude. Koncert je zapravo pokazni primjer kako će se Grad odnositi prema mladima.

- Mladi i kreativni trebaju doći k nama s vizijom, a mi smo tu da ih podržimo. Tako je bilo i s ovim koncertom o kojem se ideja javila prije mjesec dana – rekao je gradonačelnik Goran Habuš.

Svirat će i Cold Snap

(Ne) filozofiraj Slučaj Iran O

Damijan Bermanec mag. phil. damijan.bermanec@gmail.com

d pamtivijeka na prostoru Bliskog istoka stalno neke napetosti, prijetnje i brutalnosti. Ovaj put je u (neželjenom) fokusu napetosti Iran i njegov (navodni) plan da razvije nuklearno oružje. To je, naravno, silno uznemirilo razne svjetske političke moćnike, a posebice Izrael, kod kojeg se zapravo radi o osjećaju egzistencijalne ugroženosti od takvih potencijalnih iranskih vojnih kapaciteta. Primjenjujući uobičajenu geopolitičku logiku, mogli bismo se čuditi ovom izraelskom strahovanju. Pa neće Iranci opaliti po Izraelu nuklearnim napadom! Pa nisu potpuno pomahnitali! Takav bi napad značio ulazak SAD-a u sukob, poraz iranske vojske, okupaciju njihove zemlje, uništenje infrastrukture, smjenu režima... Doista, to bi bilo izvan pameti – potpuno političko (pa i svako drugo) samoubojstvo. Ipak, tu ima još jedan moment

koji stoji izvan političkih, ekonomskih, vojnih i drugih ovozemaljskih interesa, naime sasvim određen religijski faktor. Pretpostavlja se kako je predsjednik Irana, Mahmud Ahmadinedžad, zaista uvjeren kako se vrlo skoro vraća islamski mesija (dvanaesti imam – Mehdi). Kako bi ubrzao njegov dolazak, on (navodno) želi potaknuti opći svjetski kaos i destrukciju, a za to mu je potrebno neko apokaliptično oružje za masovno razaranje. Ako je to točno, onda je Izrael u pravu, Iran bombu neće samo izraditi nego i iskoristiti. toga se već nekoliko godina govori o izraelskom preventivnom napadu. Smisao bi bio uništiti sva nuklearna postrojenja u Iranu, sva istraživačka središta koja rade na razvoju ovog oružja. No nije jasno je li to uopće moguće – je li moguće uništiti baš sve sporne

S

objekte? I što kada se ti objekti unište? Kako će odgovoriti Iran? Raketnim napadom? Na koje ciljeve? Hoće li gađati izraelske ili američke ciljeve, ili i jedne i druge?

Ili pak naftna postrojenja širom Bliskog istoka? Ako pak napadne američke ciljeve, kako će oni odgovoriti?

Samo bombardiranjem ili punokrvnom invazijom?

Ukoliko Amerikanci upadnu u Iran, hoće li Rusija i Kina to tolerirati? Njima je, naime, već pun kufer američkog petljanja po Bliskom istoku. Retorika im je sve oštrija i oštrija, a apetiti sve veći i veći. slijed svega toga već se počelo šaputati i o trećem svjetskom ratu. To je, čini mi se, ipak stanovito pretjerivanje. No sasvim je jasno da se gusta magla (još gušća nego inače!) nadvila nad Bliskim istokom. Što će iz nje izaći, možemo samo nagađati.

U

6. prosinca 2011., br. 394

Oglasi 29

30 Kulturni obzor

U D-duru Promocija CD-a Čežnja U

subotu 3. prosinca u klubu Europa media održana je promocija CD-a „Čežnja“ s popijevkama i instrumentalnim skladbama varaždinskog kompozitora i gitarista Ivana Darko RUŠEC Eugena Padovca profesor gitare u Glazbenoj školi Varaždin (1800 - 1873). O Padovcu je govorila naša ugledna muzikologinja dr. Zdenka Weber, a o stvaranju CD-a i snimanju producent i urednik Vladimir Gotal. rof. klavira Lea Šantek izvela je Padovčev Gallop, skladbu pisanu za varaždinski karneval 1839. godine. r. Zdenka Weber istaknula je kako je Padovec sviranje gitare svladao kao samouk, a osnove glazbene teorije primio od Wisnera pl. Morgensterna u Zagrebu gdje je pohađao učiteljsku školu. Pod utjecajem talijanskog gitarista koji je boravio u Beču, Maura Giulianija, Padovec je počeo skladati djela za gitaru.

Padovčeva djela kasnije tiskaju ugledni europski nakladnici kao što su Haslinger, Diabelli, Werner i drugi. a svojim koncertnim turnejama obilazi Prag, Peštu, Frankfurt, Hamburg, London i poljske gradove. Nažalost zbog gubljenja vida vratio se u Varaždin gdje je živio do kraja života u jadnim socijalnim uvjetima. a CD-u Čežnja nastupaju sjajni hrvatski glazbenici: Ruža Pospiš Baldani, Darko Petrinjak, Darija Hreljanović, Armando Puklavec, Lidija Horvat, Lea Šantek, Franjo Petrušanec, Miljenka Grđan itd. oplo preporučam da poslušate ovaj nosač zvuka koji mnogo govori o glazbenoj kulturi našega grada. Čestitam i Vladimiru Gotalu koji se mnogo trudio da ovaj projekt uspije.

P

D

N N T

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

6. prosinca 2011., br. 394

DOZNAJEMO S krizom je propala stara strategija, nova je

Vodi li grad k kulturnu poli J Propao je Radar festival, Fashion.hr preselio se u Zagreb, godinama smo bez novi

arhitektura nam je kičasta...

Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Vratimo se 3 godine unatrag.

Ne tako davne 2008., u Varaždinu je sve nekako cvalo. Taman su bili useljeni prvi POS stanovi.

Centar nije bio prazan, trgovački centri s periferije još nisu do kraja uništili obrtnike i male poduzetnike. Opća atmosfera bila je bolja. Iste godine na 10. Špancirfestu prvi put su zasvirali svjetski poznati Fun Lovin’ Criminals, a još čudnijim nam se činio nastup Boba Dylana na Varteksovom stadionu u sklopu Radar festivala. Dylanov koncert kao i retrospektivna izložba Aleksandra Srneca u palači Sermage uvršteni su među 10 najvećih kulturnih događaja u Hrvatskoj.

Ne-klasična kultura

kreativne industrije. Koliko god to smiješno zvučalo, hrvatski dizajneri cijenili su pokušaj decenteralizacije modne scene i hvalili Fashion.hr.

Ovdje se nije radilo samo o “zadovoljavanju” građana već i o ideji privlačenja novca te stvaranju platforme za kulturni turizam, slamku spasa za naš kontinentalni gradić.

Van realnih potreba - Kulturna politika je prije nekih 10 godina počela ići u smjeru kulturnog brendiranja grada.

Varaždinu smo prišili pozitivan imidž što je, naravno, bilo vezano uz privlačenje investitora. To smo i postigli. No došla je kriza.

Sve je manje gospodarstvenika počelo biti zainteresirano za ulaganje u kulturu. Ono što bi sad trebalo napraviti je odrediti prioritete, vidjeti postignute

Varaždin se 2008. do kraja brendirao kao grad kulture. Varaždinci su imali osjećaj da žive u gradu koji ne samo da puno daje za klasičnu kulturu, već da možemo avijena skelama ć godinama ob očekivati Sinagoga je ve da se ide u efekte i krenuti smjeru jače podrške pop- dalje s onim što je bilo uspješno kulturi - Špancirfestu, Radaru, – rekao nam je Janko Pavetić, ali i projektima poput Trash film čovjek koji je pune 23 godine festivala. Pokrenut je i Centar vodio gradski Odjel za kulturu.

irano!

Nerealiz

elio Pres reb! g u Za

Zlatnih godina išlo se i na pop kulturu - Fashion.hr ipak preselio

Istaknuo je da se svojedobno išlo i izvan realnih potreba. Nismo se odlučili za razvijanje jedne grane kulture, već smo istovremeno razvijali sve. I glazbu, i likovnu umjetnost, i kazalište, i klasičnu, i alternativnu kulturu. Varaždin je po kulturnom proračunu premašivao i puno veće gradove poput Pule – dodao je Pavetić.

Jedna se kulturna vizija grada očito urušila. Naime, velik dio projekata koji su pokrenuti u tih nekoliko zlatnih godina danas su pauzirani ili se od njih odustalo. O Radar festivalu na-

kon neslavnog nastupa Santane prestalo se pričati, Fashion.hr se preselio u Zagreb, Centar kreativne industrije radi, ali ne baš kako je zamišljeno...

Brkanje prioriteta Ivan Mesek, trenutno ravnatelj Galerijskog centra Varaždin (GCV), od 2006. do 2009. bio je “kulturni dogradonačelnik”.

Danas se ne libi reći da Grad trenutno ne vodi kulturnu politiku i da nema strategiju razvoja za sljedećih 10 godina.

Ipak, najviše je osjetljiv na brkanje prioriteta. - Ide se u

PLANOVI Očuvanje kultune ponude i međunarodna suradnja

Kulturu trebamo financirati Europom Kako nova gradska vlast gleda na razvoj kulturne politike? Dogradonačelnik Vjeran Radelić smatra da je prioritet očuvati sadašnju razinu kulturne ponude, a kulturni razvoj više temeljiti na međunarodnom povezivanju i suradnji, jer u toj integraciji imamo što ponuditi. Planovi kulturnog razvoja moraju biti temeljeni na programima koji će biti sufinancirani europskim sredstvima. – Barokne večeri godinama uspijevaju «izvoziti» festival u druge, ne samo u susjedne zemlje. Muzej ima sve više projekata sufinanci-

ranih novcima EU, a kazalište je počelo raditi u koprodukciji sa Slovencima. To je pravi put razvoja kulturnih programa – naglasio je Radelić, dodavši kako se više mora učiniti i na povezivanju kulture i turizma jer, osim VBV-a i Špancirfesta, ima još programa koji su zanimljivi, a nisu predstavljeni na europskom kulturnom tržištu.

- Nismo ni pokušali kulturu i turizam povezati s činjenicom da je Varaždin naširoko poznat po Kalmanovoj «Grofici Marici». U kulturnoj strategiji grada moramo uravnotežiti tu našu bogatu tradiciju i nove,

Vjeran Radelić

moderne programe u kulturi koji će privući mladu publiku – kaže. Zamjerku je našao i u propuštenoj prigodi da se

Varaždin natječe za Europski grad kulture, na čemu su Graz, Linz ili Pečuh značajno profitirali, a Maribor će u 2012. zahvaljujući tom programu dobiti čak 10-ak milijuna eura iz EU fondova.

Neće se odustati od GERAME u vili Oršić niti od obnove sinagoge. - Radi se o dva skupa i kapitalna projekta, i javna prepucavanja sigurno neće pomoći da ih stavimo u funkciju. Uvijek moramo na pameti imati riječi pokojnog Marijana Zubera: “Kultura je skupa, a nekultura – još skuplja” – poručio je Radelić.

Kulturni obzor 31

6. prosinca 2011., br. 394

okretanje europskom novcu

PROSJEK Bruto plaća od 9.088 do 14.824 kune

kulture itiku?

vih skulptura, sinagoga nije obnovljena, Trećina kulturnog proračuna Grada namijenjena je kazalištu, od toga 100.000 kuna za predstave

Propao pokušaj!

Svi su na plaći iz proračuna!

J Čak 80 % kulturnog proračuna Grada Varaždina odlazi na

plaće kulturnih djelatnika. Njih je najviše u kazalištu - 64.

Drugi Radar - Santana napunio jedva pola Varteksa

“ “ obnovu vile Oršić u kojoj bi trebala biti Galerija GERAMA. Vrtjele bi se slike iz kolekcije Malogorski, a mi (GCV), trebali bismo njime upravljati i nalaziti i sami sredstva za rad jedne zastarjele koncepcije. Pokušaj da se GERAMA učini održivom uz restoran i kafić ocijenjen je neprikladnim. Umjesto da se krene u dovršavanje sinagoge za koju već postoji projekt i koja bi bila živ kulturni prostor, s mjesečnim projektima – iznio je Mesek. Obnova sinagoge, po njemu je, realna jedino uz povlačenje novaca iz EU. Kao još jedan projekt koji je stao naveo je Galeriju na otvorenom

JANKO PAVETIĆ: Išlo se van realnih potreba. Varaždin je po izdvajanju za kulturu premašivao veće gradove”

IVAN MESEK: Grad trenutno ne vodi kulturnu politiku, i nema strategiju razvoja za sljedećih 10 godina”

tj. oslikavanje fasada u Zrinskih i Frankopana.

Da Grad daje malo i na uređenje otvorenih prostora primijetio je i varaždinski umjetnik Nenad Opačić. - U zadnjih 10 godina nije postavljena nijedna skulptura, a moram reći i da je u arhitekturi oko nas prisutan sveopći kič – rekao je.

Rješenje? Kao i Pavetić, i Mesek misli da je potrebno definirati ciljeve. - Recesija je vrijeme da se iskažemo. Ako nemamo viziju gdje želimo ići, onda tapkamo na mjestu.

Varaždin ima potencijala da bude grad kulture i da od toga dobro živi – zaključio je Mesek.

Svi znamo da kultura košta, da je javno dobro i da je i sami moramo financirati.

Kada pogledamo davanja iz gradskog proračuna, lako je zaključiti da 80 % novaca progutaju plaće kulturnih djelatnika. Krenimo od većeg prema manjem. Ukupno bi Odjel za kulturu i sport ove godine trebao dobiti iz proračuna 31.720.005 kuna.

Gotovo trećina tog novca odlazi kazalištu - 9.215.000.

Od toga 6.980.050 na bruto plaće. Plaćamo ih 64 što znači da je prosječna bruto plaća osobe zaposlene u ka-

!

Grad ima obvezu osigurati plaće jer je svim institucijama osnivač, što nije slučaj drugdje

zalištu ugrubo 9,088 kuna.

Imajmo na umu da portiri i čistačice sigurno nemaju toliko. Od tih skoro 10 milijuna kuna samo 100.000 iz proračuna namijenjeno je predstavama. U muzeju je pak zaposlena 31 osoba. Od

PROSJEČNA BRUTO PLAĆA* Kazalište - 9.088 kuna Muzej - 9.581 kunu Koncertni ured - 11.666 kuna

Terry Eagleton, O zlu, Naklada Ljevak, Zagreb, srpanj 2011.

Nakon mnoštva r iječi o beletristici, red je da se osvrnemo i na dvije publicističke knjige. Terryja Eagletona upoznao sam kao mladić i nije mi se svidjelo njegovo populističko tumačenje književnosti kroz prizmu nuklearne prijetnje.

No, izgleda da sam sazrio, a bogme je i Eagleton, jer je „O zlu“ briljantna knjiga. Čitatelj ostaje fasciniran kako se, govoreći o zlu u književnosti, može ispisati razumljiva i lucidna knjiga o temeljnim pojmovima lj u d s ke e gz i s te n c ij e – dobru i zlu. Od zakasnjelog euromarksista Eagleton je evoluirao u postliberalnog religijskog psihologa koji ozb ilj n o š ć u p r i s tu p a i širinom erudicije djeluje kao jedna od istinsk ih velikih figura suvremene misli.

Galerijski centar - 14.824 kuna *svi podaci iz planiranog proračuna Grada Varaždina za 2011. objavljenog u listopadu 2011. (prosjek plaća nastao dijeljenjem bruto plaća s brojem zaposlenih)

Grada dobivaju 4.646.310 kuna, a na bruto plaće odlazi 3.564,300 kuna. Prosječna bruto plaća je 9.581 kunu.

Za izložbe im je u proračunu namijenjeno 28.000 kuna.

U Koncertnom uredu radi njih troje. Dobivaju 420.000 kuna za bruto plaće.

Nije slučajnost Otprilike, to je 11.666 mjesečno bruto. 80.000 kuna dobivaju za programe. U Galerijskom centru troje ih je zaposlenih. Imaju najviše prosječne plaće. Od Grada dobivaju 533,679 kuna za bruto plaće. Mjesečno bruto 14.824 kuna. Za programe dobivaju 128.000.

Ne plaćamo ih slučajno iz svog džepa. - Tako je oduvijek bilo. Stvar je u tome da je 1993., kad je Grad osnovan, pala odluka da svim institucijama bude osnivač. To znači da je prema zakonu dužan iz proračuna svim ljudima osigurati plaće. To nije tako u ostalim gradovima. Npr. u Osijeku osnivači kazališta su podjednako i Županija i Grad. Neke druge institucije pak imaju to rješeno u suradnji s Ministarstvom.

Rješenje za muzej moglo bi biti da sa svim tim zbirkama i zgradama poprimi regionalni značaj – objasnio je nekadašnji kulturni pročelnik Janko Pavetić.

NA TRŽIŠTU Partneri po projektu, po predstavi...

“Nismo tu da raspoređujemo” Ono što svi pokušavaju i što moraju u kulturnim institucijama je snalaziti se na tržištu. Ravnateljica varaždinskog HNK Jasna Jakovljević kaže da za svaku predstavu pokušava naći partnera. - U 2012. predstavu “Ružni” postavit ćemo na daske uz pomoć Goethe instituta, a “Majku i dijete” uz pomoć norveške amba-

ĝWR ĴLWDWL" Vrhunska publicistika

sade – rekla nam je. - Mi nismo tu da raspoređujemo sredstva, već da ih nalazimo na tržištu. Puno radimo s veleposlanstvima i turističkim zajednicama – objašnjava ravnatelj Koncertnog ureda Raymond Rojnik.

Godišnje organiziraju 120 koncerata. U muzeju pak, uz novac što dobiju od Grada, Županije i države, imaju i

prihode. Do 1. 12. zaradili su 543.357,99 kuna, od čega je više od 95 % prihoda od ulaznica, kaže ravnatelj Branko Spevec.

- Uvijek se traže i drugi raspoloživi načini sufinanciranja. Za osudu je hrvatski porezni zakon, koji ne stimulira potencijalne sponzore i donatore – veli Ivan Mesek, ravnatelj GCV-a.

Fred Alan Wolf, Nova a l ke m i j a: O d u m a d o materije, VBZ, Zagreb, lipanj 2011.

Ovo je sjajna knjiga, možda i najbolja u sferi p ovez a n o s t i n a p r e d n e znanosti i duhovnosti. Kako bi rekao Eagleton, daleko od „lažnih alternativa, od kultova slavnih i religijskog fundamentalizma do sotonizma te bombastičnih fraza i laprdanja new agea“, Wolf objašnjava kako je (i zašto je) u sliku našeg sv ijeta nužno uključ it i kategoriju duha ili uma, ma gdje ona bila. Autor će vam protumačiti što to točno rade one čestice iz CERN-a, zatim da na događaje iz prošlosti djelujemo iz budućnosti, da mačka ne postoji ako je ne gledamo te da zapravo živimo u jednom od mnogih usporednih svjetova, pri čemu su nam neki od njih vrlo blizu i možemo ih naslutiti. Naravno – ako sam dobro shvatio.

'HQLV 3HULĴLIJ

32 Duplerica

6. prosinca 2011., br. 394

PREDSTAVA Klinci vrtića “Graberje

Klinci nas J Špancir likovi ugrijali su kišnu zimsku veče

TRADICIJ Dašak prošlosti na Ivanečkim rudarskim danima

Najbolji rudari J Ivanečki rudari razbili su maglu ovih dana. Petu godinu za redom ukazali su na važnost rudarstva, nekad glavne djelatnosti ovoga kraja Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

kolekcionar i predsjednik Turističkog društva Ivanca.

Na rudarstvu je utemeljena i povijest grada Ivanca.

Upravo u našim rudnicima bilo je zaposleno najviše ljudi, a na temeljima rudnika nastao je cijeli sklop društvenog i kulturnog života.

Najstariji novčići još iz doba Rima, pravi rudarski specijaliteti i stare rudarske priče - u svemu tome mogli su uživati posjetitelji 5. Ivanečkih Rudarska gera rudarskih dana. Događaj Osim povijesne rudarske koji je okupirao pažnju postrojbe koja je s bakljama mnogih, proteklog vikenda prošetala kroz Ivanec, priodveo nas je u davnu mamila nas je i fina hrana. prošlost ivanečRudarski čaj, rudarsko koga kraja i otpivo i rudarska hrana i l a š u “K krio njegove specijaliteti su izašli u n a tajne. iz rudnika. Svaki od o hr m s - Ukoliko njih ima posebnu su u v k a k se vrat imo recepturu koja je i l e j d unatrag, ipak ostala tajna. eka n rudarstvo je Rudarski čaj rađen ” rudari zaslužno za je po posebnoj rerazvoj civilicepturi i prvi je takav zacije. čaj u Hrvatskoj – rekao je Četiri tisuće godina Jagetić Daraboš. Koliko smo pr. Kr. zabilježeno je prvo uspjeli doznati, nekad davno rudarstvo. Svi koji su od rudari su u njega dodavali tada željeli imati svoj novac, i malo rakije. Osim toga, trebali su za to imati rudni- posluživala se i rudarska ke. Naš najpoznatiji novac gera - pravo rudarsko jelo bio je Banovac. koje bismo mogli usporediti Na njemu je kuna, a prema s današnjim lepinjama. toj kovanici i današnja je kuna dobila ime - ispričao Rimski novac je Boris Jagetić Daraboš, U sklopu rudarskih dana otvorena je i izložba. U skladu sa samom temom “Od rudarenja do kovanog novca” i na izložbi se našao velik broj originalnih novčića iz razdoblja od Rima do Austro-Ugarske. - U izložbu smo uložili dosta truda.

Dosad prvi put izloženi su neki eksponati, a izložba ima veliku baštinsku vrijednost - rekao je Jagetić Daraboš.

Osim pravog novca koji je svjedočio davnim vremenima, izloženi su bili i stari rudarski predmeti, dokumentacija i rudače karakteristične za ovo područje.

Duplerica 33 SINIŠA SOVIĆ

6. prosinca 2011., br. 394

e” vratili nas par mjeseci unatrag

stupaju...

SINIŠA SOVIĆ

er u Graberju

TU KRAJ NAS Regional band ponovno na televiziji

Autorske pjesme Unatoč što je zima pred vratima, a Špancirfest daleko iza nas, šezdesetak klinaca i klinki dječjeg vrtića “Graberje” upriličili su pred prepunom dvoranom Graberje svoju verziju ove manifestacije.

Povodom Dana grada i Dana vrtića uvukli su se u kostime i pokazali prisutnima kako oni vide ovaj poznati varaždinski festival.

Klinco-fest Iza ovog naziva kriju se mali Purgari, gimnastičari, plesači narodnih plesova, ulični čistači, verglaš i sva druga prepoznatljiva lica koja Varaždince vežu uz ovu manifestaciju.

Nakon višemjesečne vježbe, klinci su se pokazali u najboljem svjetlu i za svoj prikaz zaslužili veliki pljesak. - Plesala sam barokne plesove i nisam imala tremu – sramežljivo je rekla Jana, jedna od mladih glumica. Zajedno s još par prijatelja otplesali su menuet.

Niti ovaj dječji Špancir nije

prošao bez varaždinskog verglaša, a podršku mu je došao pružiti i poznati verglaš Srećko.

skladbi na kajkavskom jeziku “Kaj god blues”. Ovaj nastup jedan je u nizu Regional banda i prvi nakon uspješnog cjelovečernjeg koncerta u Kulturnom centru Ivan Rabuzin u Novom Marofu.

Na gostovanju u popularnoj emisiji Regional band nije nastupio u punom sastavu jer je zbog bolesti izostao Davor Pejnović, koji u bendu svira konge. Emisija je snimana u hotelu Varaždin, a voditelji su bili Andreja Loparić i Ivica Pepelko.

Sv. Nikola - Zbog njega sam došao, da ga vidim. Pokazao sam mu kako se svira na verglecu. Bila je cijela ekipa kod mene i svi su se iskušali u tome – rekao je kroz šalu verglaš Srećko te pohvalio svog potencijalnog nasljednika.

Koncept ovog programa bio je prikazati kako djeca vide ovu najveću manifestaciju Varaždina. - Djeca imaju svoje viđenje toga pa smo kroz školsku godinu radili na tome i nastala je ova predstava. Mi živimo s ovim gradom, a da bi djeca razumjela to i znala cijeniti naš grad, radimo takve predstave – rekla je Ana Krčar Velimirović, scenaristica Klinco-festa.

Na kraju programa za trud ih je nagradio i sam Sveti Nikola te im, nakon što su mu otpjevali nekoliko pjesama, podijelio bonbone.

OBLJETNICA Slavljenički koncert Štigleca uz Dan grada za 15. obljetnicu

Oduševili koncertom U povodu Dana grada, Dana volontera i 15. godišnjice Štigleca, u nedjelju je u varaždinskom kaza lištu održan njihov veliki ANDREJ ŠVOGER

Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Članovi Regional banda gostovali su u popularnoj emisiji Varaždinske televizije “Popevke i štikleci”, koja se emitira i u mreži lokalnih televizija.

Za svoj ponovni televizijski nastup Regional band odabrao je tri vlastite pjesme “Volel bi”, “Uz prigu” i “Orbis vaginalis” koje se već mogu čuti na YouTubeu i na web stranici www. regional-band.com. Osim autorskih pjesama, članovi benda izveli su i vlastitu obradu jedne od prvih blues

slavljen i č k i koncert.

U z s voje najveće hitove, izvedene su i pjesme iz cr ti-

ća, a publika koja se tim povodom okupila u varaždinskom kazalištu, doslovno je uživala. U programu su sudjelovale i plesne skupine iz Varaždina i Čakovca te Društvo Naša djeca Varaždin, a organizatori ovog velikog događaja bili su Grad Varaždin, Koncertni ured i Štigleci.

34 Putopis

6. prosinca 2011., br. 394

PUTOPIS Žiga Turk, Anže Sever, Damjan Bonač i stari Golf II posjetili Ira

Duh kapitalizma tam Ljudi su nam otvorili vrata u svoje živote i pokazali nam pravo lice Irana, te posebne i fascinantne zemlje

J

Pustinja Kaluts, Kerman, Iran Pišu: ŽIGA TURK, ANŽE SEVER, DAMJAN BONAČ I TEA PAVLEK

Izgubljeni u pustinji i pozvani na čaj

Iznenada je sjela k nama za stol. Iznenadila nas je njezina hrabrost. Oči je sakrila sunčanim naočalama, no njezinu nelagodu otkrivale su nemirne ruke pokrivene rukavicama.

Vrlo je neobična situacija da žena sjedi i razgovara s trojicom nepoznatih muškaraca.

No ona je imala cilj. Željela je s nama podijeliti svoju stranu priče o Iranu. Nije bila jedina.

Nevjerojatno je koliko ljudima znači novo lice u toj zemlji.

Svaki od njih, bilo da je pastir, trgovac ili vojnik, svaki nam je pokazao dio svoje priče. Priče koju ćemo podijeliti s vama. Jer bi oni to željeli. Ljudi koje smo sreli putem, otvorili su nam vrata u svoje živote i pokazali nam pravo lice Irana, te posebne i fascinantne zemlje u kojoj još uvijek duh kapitalizma nije ušao u ljudsku svakodnevicu.

18.000 kilometara

Obala Perzijskog zaljeva

Pretpostavljam da normalnoj osobi ne bi palo na pamet sjesti u 20 godina stari VW Golf II s dvojicom najboljih prijatelja i krenuti na 18 000 km dugo putovanje oko Crnog mora. Mi smo već imali sličnih iskustava, no za ovakvo putovanje bilo je potrebno dugo planiranje i čitav niz priprema. Pripreme su uključivale vize, carnet za automobil, opremu za kampi-

ranje, planinarenje, različite smo nastavili put preko Gruzije, vremenske uvjete i čitav niz Abhazije, Rusije, Ukrajine i Maostalih detalja koji su potrebni đarske natrag prema Sloveniji. kada si više od mjesec dana na putu.

Vjera Put nas je vodio iz Slovenije Iran je zemlja u kojoj treba preko Hrvatske, Srbije, Make- poštovati određena pravila. Podonije i Grčke do turske granice licija nas je zaustavila na svakoj s Iranom. Zbog blizine Iraka kontrolnoj točki. Pametno je odlučili smo napraviti manji imati fotokopije putnih listova zavoj i najprije proći kroz tzv. i viza (novac i dokumente treba kurdski dio Iraka. Nismo znali imati na sigurnom i ne pokazišto očekivati s obzirom na to vati). Normalno je da se izađe da nas mediji uvjeravaju da iz auta, rukuje s policijom, opasnost prijeti na svakom pokaže fotokopije pasoša/vize koraku. Vjerujem da su ljudi u te naglasi da se radi o turistiosnovi dobri te ukoliko želimo ma. Većinom ih samo zanima nešto uistinu doživjeti, ne smi- tko si i otkuda si (svi znaju jemo slijepo vjerovati nego za Jugoslaviju), nisu nemoramo otići i probati. prijateljski nastrojeni a Na granici s Irakom, iako uvijek nose policij usprkos komplicirasa sobom oružje. je h i nim birokratskim Sa sobom smo a l i v a postupc ima, bili nosili gotovinu zaust oj smo ugodno iznejer u Iranu nema svak a n nađeni uljudnim i bankomata tj. lnoj o r t n o gostoljubivim carine rade strane k nicima. Kurdski dio kartice. točki Iraka (Kurdi su najveći Vjera u Iranu je narod bez svoje države, većiislam. Vrlo su strpljivi s nom žive u južnoj Turskoj, za- pripadnicima drugih vjera te padnom Iraku i istočnom Iranu i ih prihvaćaju (kršćani u Iranu Siriji) pun je novih automobila, imaju svoje crkve i poštuju svograde se nove institucije i ceste, je običaje). Jedino što im je vrlo policija je na svakom koraku čudno je ateizam, u vezi kojeg te se ne osjeća da u blizini uglavnom imaju milijun pitanja. još uvijek traju sukobi. Ljudi u Što se tiče odjeće, za žene Iraku su nas iznenadili svojom su obavezni dugi rukavi, duge gostoljubivošću, tada još nismo hlače i marama na glavi, čim bili svjesni da ćemo iskreno lju- svjetlije boje, široka i lagabazne osobe susretati tijekom na odjeća, obavezno zaštitni cijelog putovanja. Nakon Irana faktor (krema) i naočale. Za

muškarce uglavnom vrijedi isto, iako su tolerantni prema turistima. U Iranu je temperatura oko 50 stupnjeva, u pustinji na sjeveru je zrak suh, na jugu blizu Perzijskog zaljeva je 40 stupnjeva i 90 % vlažnost, more je vrlo toplo, oko 40 stupnjeva, kao da ste ušli u jacuzzi. Žene u Iranu nisu pokrivene, nose duge rukave i hlače, uglavnom imaju marame na glavi, ali lice ne pokrivaju, imaju bujne frizure te nose šarene boje. Žene žele biti neovisne, režim ih još uvijek ograničava, hodaju iza muškaraca, ne sjede s njima za stolom, ne fotografiraju se, smanjuje se čak i broj mjesta za žene na fakultetima. Mladi se ne slažu s takvim režimom, otvoreni su, žele putovati, no samo vrlo bogatim ljudima je dozvoljeno putovanje u Europu.

U Iranu ljudi poštuju tzv. taarof (vrsta bontona). Normalno je da posvuda, kada želiš platiti, vlasnik/prodavač odbije i inzistira da će platiti on. Na takav njegov odgovor je red na tebi da inzistiraš da želiš platiti. Ako on i dalje inzistira da će platiti umjesto tebe, moraš ga triput odbiti. Ukoliko i dalje inzistira, tada stvarno ne trebaš platiti.

Mi smo često dobili besplatno piće, hranu, benzin itd. Treba poštovati taj način interakcije i inzistirati da platiš sam, pogotovo ako se radi o većoj svoti novca. U Iranu ljudi rado

Putopis 35

6. prosinca 2011., br. 394

rak i Iran na putovanju od Slovenije do Crnog mora

mo još nije ušao

Pastiri u Havasabadu, Iran

Na sceni tijekom snimanja iranskog filma za mlade

Mali životni troškovi Računali smo na oko 3500 kn troškova za mjesec dana. Litra benzina je oko 1 kn.

Hrana je većinom pečena na žaru - meso, povrće, ražnjići itd. Piju čaj, njihovu Zam Zam kolu, svugdje se može kupiti Coca cola, Fanta, Sprite itd. Voda je pitka, no alkohol je zabranjen i ne može ga se nigdje kupiti (možda samo na jugu Irana - švercanjem). Trgovine su uglavnom malene, s potrepštinama za lokalno građanstvo. pomažu gdje god mogu. Jedan iranski vozač kamiona je čuo da se raspitujemo u kojem smjeru moramo nastaviti put i rekao nam je neka krenemo za njim, tijekom puta smo se zaustavili, dao nam je vodu, hranu i želio nam je dati 20 litara benzina (dizela) što smo ipak na kraju odbili, iako je inzistirao. Na kraju je on nama zahvaljivao i svakom stisnuo ruku.

Afganistan U gradu nam je pristupio stariji čovjek, rekao je da je učitelj engleskog, 4 sata nam je pokazivao sve u gradu, objasnio povijest i bio oduševljen nama kao turistima. Nije tražio ništa zauzvrat i ako bismo mu

Postoje ogromni „bazari“ tj. tržnice gdje se može kupiti sve. Cijene su za naše dojmove niske: voda je približno 70 lipa (1,5 L), Coca Cola 1,5 kn (limenka), meso na žaru i kruh 4,5 kn (veliki meni).

Mi smo uglavnom spavali izvan grada, u prirodi, uz cestu u šatoru ili vrećama za spavanje. Preporuča se i tzv. „cauch surfing“. Besplatno je, a ljudi su sretni jer uče engleski od stranaca.

pokušali platiti, uvrijedili bismo ga. U pustinji su nas pozvali na snimanje iranskog filma. Glumili smo turiste iz vidika Iranaca.

Obukli su nas u šarene košulje, dali su nam svakakve rekvizite i jahali smo deve. Glavnu ulogu je imao dječak kojem je otac slijep, mama je žena što znači da ne može zaraditi mnogo novca tako da si on nije mogao priuštiti odlazak u školu jer je radio za obitelj. Uloga u filmu mu je omogućila bolji život.

Režim iskorištava domoljublje ljudi. Glavni trgovi i ulice su u svim gradovima nazvani po vrhovnom vjerskom vođi koji ima veto na odluke vlade.

Svugdje su slike stradalih vojnika u ratu između Irana i Iraka.

Vrh planine Damavand, najviše u Iranu - 5 671 metara

Još uvijek naglašavaju davno završen rat te na taj način utječu na svijest ljudi.

Naravno, u određenim dijelovima Irana je potreban oprez.

Blizu afganistanske granice je veća vjerojatnost da vas zaustavi naoružana vojska. Takav susret može biti opasan. U našem slučaju su nas zaslijepili dugim svjetlima, izašli smo iz auta s pasošima u rukama, no počeli su se derati na nas na svom farsi jeziku. Kad smo čuli punjenje pušaka, počeli smo se derati da smo turisti i ušli smo natrag u auto. Došli su do nas, uperili puške i dali smo im dokumente. Nakon 15 minuta su nam rekli neka vozimo u konvoju za njima i odveli su nas do

Tržnica (bazar) u Esfehanu

policijske postaje, gdje su uzeli sve naše podatke i informacije o putovanju. Nakon svega su nam ponudili piće i prijateljski nam zaželjeli sretan put.

Ove slike su samo malen dio doživljaja koji su nas pratili na putu oko Crnog mora. Na putovanje u taj dio svijeta su nas privukli ljudi kakve je skoro ne-

Cesta Zugdidi - Mestia

moguće susresti u našim krajevima, rekao bih da su ugrožena vrsta. To su ljudi bez skrivenih namjera, bez zavisti, otvoreni, iskreni, znatiželjni, rado pomažu strancima i žele im predstaviti onaj pravi Iran, a ne Iran koji je u medijima predstavljen kao zlobna država koja želi smrt Izraelu i SAD-u. To su ljudi koji

su potlačeni, koji žele živjeti kao mi, koji su nas otvorenih ruku pozvali u svoje domove, dijelili s nama obroke ili samo običan čaj te se na sve načine trudili da bismo se osjećali kao da smo dio njihovog svijeta.

Zanima me koliko bi ljudi među nama bilo spremno nešto takvo učiniti za čovjeka iz Irana?

36 Oglasi

6. prosinca 2011., br. 394

6. prosinca 2011., br. 394

Novi trener RK Varteks Di Caprio Vladimir Vujović odveo je “krojače” u važnu pobjedu u Premijer ligi protiv RK Međimurje 35:25

!

Sport sport@regionalni.com

Sport

!

Sport 37

Predrag Šimunec osvojio titulu svjetskog prvaka u savate boksu do 60 kg, u Francuskoj, postojbini ovog sporta

SPORTSKA DRUŠTVENA MREŽA Za sve varaždinske sportaše

Jedinstvena ideja Sv. Nikola i nogometaši U sportskoj dvorani Graberje u prekrasnom ozračju, uz Sv.Nikolu i varaždinske mažuretkinje održan je 1. Marlex Cup – međunarodni pionirski nogometni turnir za dječake stare osam i deset godina.

Na turniru su sudjelovale prvoligaške momčadi: ZTE FC iz Zalaegeszega (Mađarska), NK Mura iz Murske Sobote

(Slovenija), NK Slaven-Belupo iz Koprivnice, NK Varaždin iz Varaždina, te Škole nogometa Međimurje i Sloboda-Marlex. Nakon neizvjesnih i krajnje uzbudljivih međusobnih susreta u sklopu natjecanja za osam godišnjake najbolja je bila momčad ŠN Međimurje, a za desetogodišnjake NK Slaven Belupo.

Memorijal M. Vajagić Na predstavljanje Sportske društvene mreže odazvalo se šezdesetak predstavnika klubova

J Na adresi www.sport-varazdin.com svaki će klub putem svog predstavnika moći objavljivati sve informacije i rezultate Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

je održana pred šezdesetak predstavnika varaždinskih Krovna organizacija varaž- sportskih klubova u sportdinskog sporta - Zajednica caffeu Sloboda na istoimesportskih udruga grada Varaž- nom stadionu predsjednik dina, pokrenula je Sportsku ZSUG-a Varaždina Goran Vučetić istaknuo je kako su društvenu mrežu, jedinstveizuzetno ponosni nu u Hrvatskoj. što su omogućili U nastojanju da ka s t r o varaždinskim sportski rezultap S a ti i postignuća štven aća s p o r t s k i m u r d klubovima i sv ih članica buhv sportašima Zajednice kao reža o paletu m i djelovanje ja d a m o g u oku č r i u š r d svoj rad ZSUG-a Varažkih po predstaviti dina bude što sports vijesti do na najvećem otvorenije i dood sti izlogu na svistupnije velikom povije jetu – internebroju sportaša od tu.

1. prosinca, ove godi- Uvjereni smo da će ne svi korisnici interneta, varaždinski sportaši i sportski naš portal biti mjesto virtualzaljubljenici mogu posjeti- nog okupljanja aktivnih sporti sportski portal na adresi taša i svih koji vole sport i koji su bliski varaždinskom sportu. www.sport-varazdin.com.

Zahvaljujemo gospodinu Najavljujući projekt “Klikni za sport!” na prezentaciji koja Damiru Ivančiću, s kojim smo

Sajam sportske opreme U Škol sko - spor tskoj dvorani u Graberju održat će se u subotu 10. prosinca Sajam rabljene sportske opreme. Ovo je još jedna od aktivnosti Zajednice sportskih udruga grada Varaždina. Sajam je besplatan za sve sudionike

ovu ideju ovako uspješno pretočili u stvarnost - rekao je Vučetić.

Zainteresiranost Sportski portal www.sportvarazdin.com omogućuje pretraživanje širokom paletom sportskih područja, poput sportskih vijesti, rezultata, novosti iz rada ZSUGV-a, školskih vijesti, aktivnosti rekreacije, sporta osoba s posebnim po-

koji donesu svoju rabljenu ili novu sportsku opremu za prodaju ili zamjenu.

Slični sajmovi održavaju se s velikim uspjehom, pogotovo u vrijeme kada se nabavlja oprema za skijanje. Sajam će se održati od 9 do 12 sati.

trebama, sportske medicine, publicistike, povijesti varaždinskog sporta itd.

- Uvjereni smo da će varaždinski klubovi i sportaši slanjem informacija podržati ovaj hvalevrijedan projekt te tako svojoj udruzi pružiti priliku da sportskim prilozima iz svoje sredine sama sudjeluje u kreiranju bogatog i zanimljivog sadržaja sportskog portala - poručuju iz ZSUGV-a.

KOŠARKA Dobar rezultat u A2 ligi zapad, u 6. kolu Vindi - Radost 49:36

Napredak varaždinskih košarkašica - Današnja utakmica bila nam je važna zbog dva aspekta, prvo radilo o malom međužupanijskom derbiju, a drugo prije dva mjeseca na turniru u Varaždinu pobjedili su nas 42:26.- komentirao je susret Vindi - Radost nakon pobjede 49:36, trener Varaždinki Dražen Cesar.

- Dobro smo se pripremili i počeli smo shvaćati da je u košarci svaki koš bitan, da svaka dobra obrana se treba nagra-

diti laganim polaganjem. Volju i želju sam znao da imamo a sada smo pokazali da imamo srce i pamet. - dodao je Cesar.

Na početku bolje su se snašle gošće i povele 7:2. U drugoj četvrtini igra se isto koš za koš sli na poluvrijeme se ide sa -2. U trećoj i četvrtoj četvrtini Varaždinke su pokazale pokazale najbolje strane, igrale su hrabro i samouvjereno.

- U drugom poluvremenu energetski smo mnogo bolje

stajali na terenu, radili pritisak na njihove najbolje igračice Hlebec i Balog koje smo limitirali na samo 5 koševa zajedno (Hlebec 0, Balog 5). Uostalom, imali smo preko 50 skokova. U napadu smo napravili kvalitetan i ujednačen balans unutarnje i vanjske igre i jedini način na koji smo mogli izvući ovu utakmicu bila je kombinirana obrana, koju smo koristili u drugom poluvremenu.- dodao je Cesar.

U nedjelju 11. prosinca prvi put u organizaciji NK Varteks iz Varaždina održat će se “4. memorijalni malonogometni turnir Mateo Vajagić” u kategoriji U-14. Turnir počinje od 9 sati u dvorani ŠSD Graberje u Varaždinu, ulaz je besplatan.

Na turniru nastupa osam ekipa podijeljenih u dvije skupine po četiri ekipe. Početni udarac na turniru izvest će 10-godišnji Luka Vajagić, mlađi Mateov brat, a kao i svake godine, u dodjeli simboličnih nagrada najboljim ekipama i pojedincima pomoći će nam Miljenko Vajagić, Mateov otac. Suorganizator turnira je ŽNS Varaždin.

Rukomet za djevojčice RK Varaždin započeo je s treninzima za djevojčice od 6 do 9 godina starosti. Treninzi se odvijaju u TTS sportskom centru dva puta tjedno, utorkom i četvrtkom od 16:30 do 17:30 sati. S ovom skupinom radi Maja Čop, bivša rukometašica Koke i zagrebačke Lokomotive. Nastavljena je suradnja s ŽRK Koka na promociji ženskog rukometa.

38 Sport

6. prosinca 2011., br. 394

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Nove ideje D

olaskom blagdana kao da su i vijesti iz varaždinskog sporta postale optimističnije. Dolaze do izražaja nove ideje, a polagano se preslaguju ekipe i momčadi te počinju djelovati u sklopu svojih mogućnosti. nicijativa NK Varaždin za osnivanjem Zaklade koja bi se bavila financiranjem vrhunskog sporta svakako je zanimljiva vijest. Zatim tu su i inicijative oko objedinjavanja nogometnih škola koje bi trebale, u svakom slučaju povećati kvalitetu rada s mladima i povećati broj mladih nogometaša. Zatim tu su i nove inicijative koje stižu iz Zajednice sportskih udruga grada Varaždina, prihvaćeni su novi kriteriji za vrednovanje klubova i njihovih rezultata, financiranje sportskih škola, zatim puštena je u rad jedinstvena Sportska društvena mreža na www.sport-varazdin.com, pa sve do projekata poput Sajma sportske opreme. sim toga, osluškuju se i novi potezi gradske uprave koja je već najavila da će brigu o svim gradskim sportskim objektima objediniti i time smanjiti troškove i racionalizirati poslovanje. U tom smislu očekuje se još sličnih poteza koji bi trebali pomoći u opstanku i dugoročnom razvoju varaždinskog sporta od onog amaterskog do onog profesionalnog. adamo se da sve te ideje i projekti neće ostati samo na papiru u ovo predblagdansko vrijeme obećanja već da će se krenuti u realizaciju.

Također, i da će se pronaći ljudi koji će te projekte moći provesti na radost i veselje svih ljubitelja sporta u gradu. Neka ovo bude poziv svima koji vole sport da u ovo predbožićno vrijeme naprave nešto dobro za klub koji “nose u srcu”, ili u kojem treniraju, ili u kojem im trenira dijete. Možda se male pomoći zbroje i nastane velika pomoć cijelom sportu te kao u nekom prigodnom blagdanskom filmu sve završi čudom i happy endom.

I

O N

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 07.-11.12.2011.

- mala dvorana – najveća europska Barbie i Lego izložba otvorena u vremenu 10,00 – 20,00 sati 07.12.2011.

- velika dvorana – rukometna utakmica RK Varteks – RK Poreč s početkom u 18,30 sati 08.12.2011.

- kuglana – kuglačka utakmica KK Obrtnik 2011 – KK Ivančica s početkom u 18,00 sati 09.12.2011.

- velika dvorana – koncert Karlovačko live – nastupaju Jelena Rozga i Bajaga s početkom u 20,00 sati 10.12.2011.

- velika dvorana – odbojkaška utakmica OK Varaždin – MOK Zagreb s početkom u 17,00 sati - rukometna utakmica RK Varteks – RK Karlovac s početkom u 20,00 sati - kuglana – kuglačka utakmica KK Željezničar – KK Cesta s početkom u 10,00 sati - kuglačka utakmica KK MIV – KK Čakovec s početkom u 15,00 sati 11.12.2011.

- velika dvorana – rukometni turnir RK Varteks – RK Međimurje – RK Zamet – RK Kozala s početkom u 09,30

Finalisti na Biggers Betteru u dva sata moraju odraditi tri meča u kojima moraju dati sve od sebe jer nema nerješenih borbi

BIGGERS BETTER Završne pripreme za spektakl

Bogat program J Varaždinski ljubitelji borilačkih sportova imat će priliku vidjeti na djelu borce

koji dolaze iz različitih borilačkih disciplina, a borit će se po boksačkim pravilima Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Bliži se 16. prosinca kada u 19:30 počinje velika borilačka manifestacija Biggers Better u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin.

Početak U uvodnom dijelu u meču po K-1 pravilima nastupit će Mario Jagatić, borac koji živi u Karlovcu, a bori se za Fight Club Kovačić. Mario je visok 197 cm, ima 110 kg i jedan je od najboljih teškaša u hrvatskoj. Sljedeći u ring ulazi Robert Varošanec, član FCKovačić i KBK 300. On se bori tri runde po tri minute po profesionalnim K-1 pravilima. Protivnik je iz Austrije. Zadnji meč u uvodnom dijelu bit će borba za juniorskog prvaka Europe u K-1 u najjačoj kickboxing fede-

raciji WKN. Priliku da osvoji ovu prestižnu titulu dobio je član FC Kovačić i Pit bull gym Jurica Škoranec. Jurica se bori u kategoriji 66,700 kg, a protivnik mu je Lajos Horvath iz Mađarske. U pauzi između mečeva birat će se Miss hostesa i nastup plesne skupine.

Za naslov kralja Biggers Bettera u Varaždinu će se boriti svi pobjednici kvalifikacijskih turnira: Mairis Briedis - Litva, Alexei Mazikin - Ukraina, Milen Paunov - B u g a rska, Ivica Bačurin Hr vatska, Niko Falin - Njemačka, Ed M o n s o Danska, Constantin Bejenaru - Rumunjska i Nicolas Wamba Francuska.

Borci koji se bore na Biggers Better turnirima dolaze iz svih borilačkih disciplina

ice Ulazn aji rod su u p jnim na bro a u im mjest Čakovcu u n di i Varaž te na etu intern

Varaždin u 59 zemalja Borilački spektakl od 21 sat uživo će se prenositi na poznatoj tv postaji Europsort. Njihov program prati više od 116 milijuna kućanstava u 59 zemalja širom svijeta i svi će oni moći gledati prijenos iz Varaždina. Borci će se boriti za nagradu od 25.000 dolara i zlatnu krunu kralja Biggers Better-a. Najbolji borci koji su pobijedili u osam polufinalnih večeri (boks,kickboxing,mma, muay thai..), a ono što je zanimljivo je da u Biggers Betteru postoji samo jedna kategorija, i to teška, od 79,5 kilograma, s time da gornje granice – nema. To drugim riječima znači da se može dogoditi da se borac od 80 kilograma mora boriti protiv upola težeg protivnika. Je li veći - uvijek i bolji? pitanje je to kojim se vodio vlasnik Biggers Bettera Stephan Cabrera kada je osmišljavao ime turnira,

sastat će se u varaždinskoj Areni kako bi u borbama do pobjednika pokazali tko je najbolji i najspremniji borac. Finalisti će tako u dva sata imati tri teške borbe i samo najspremniji moći će to izdržati i na kraju izaći kao pobjednik. Svi ljubitelji borilačkih sportova tako će doći na svoje i moći će uživati u bespoštednim borbama. odgovorivši odmah da teži borac nije uvijek i jači i da se lako može dogoditi da ga upola lakši protivnik zahvaljujući hrabrosti i taktičkim vještinama – pobijedi.

Karte su u pretprodaji na sljedećim mjestima: Caffe Time out, Caffe bar Fly, Rock art caffe, a u Čakovcu: Caffe Arcus, Domino bar, Radio 1 i na internetu: Ulaznice hr. Cijena ulaznica je popularnih 40 kn, dok su vip ulaznice po 100 kn.

MALI NOGOMET Malonogometni klub Črešnjevo u suradnji s OŠ Tužno ponovo i ove godine provodi projekt Male škole malog nogometa, koji financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

Radi se po programu koji je verificiralo Ministarstvo, znanostio, obrazovanja

Mala škola u OŠ Tužno

i športa a aktivnosti se provode s učenicima od petog do osmog razreda osnovne škole. Škola je besplatna, a trenutno je pohađa 22 polaznika.

Svrha ovog programa je upoznati učenike s osnovnim značajkama malog nogometa te sa svim relevantnim elementima koji utječu na treniranje, igranje i razvoj mladog nogometaša.

Nedostatak igre i mo-

gućnosti za sudjelovanje u različitim motoričkim aktivnostima može usporiti fizički i mentalni razvoj djece.

Stoga ovaj program u slobodno vrijeme omogućuje djeci kvalitetan rad i mnogo kvalitetnih sadržaja koji će kroz igru i zabavu pozitivno usmjeravati vrijednosni sustav i motivaciju mladog sportaša.

Voditelj programa je Nikola Žganec, profesor kineziologije.

Sport 39

6. prosinca 2011., br. 394

SPORTSKI PLES Međunarodno natjecanje u Petrijancu

Odlični uvjeti J SPK Harmony prvi je put tradicionalno međunarodno natjecanje u sportskom plesu

održao izvan Varaždina i dobio vrlo visoke ocjene za uvjete i organizaciju Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Prvi je put prostor sportske dvorane u OŠ Petrijanec ugostio natjecanje u sportskom plesu. Sportsko-plesni klub Harmony iz Varaždina ove je godine odlučio tradicionalno međunarodno natjecanje u sportskom plesu održati izvan Varaždina kako bi se ovaj lijepi sport promovirao i u drugim sredinama Varaždinske županije. Općina Petrijanec i OŠ Petrijanec prihvatile su poziv i zajednički su organizirali vrlo visoko ocijenjeno natjecanje.

Promocija

tonija - Ursula Gagić 3/5, Matija Kunštek - Lea Švec - Dumbović 4/5, Mladež C: Marko Šoštarić i Tea Franjić 5/11, Luka Vencel i Paula Drenški 6/11, Edo Tomašek i Marija Magdalena Pongrac 10/11, Starija mladež B: Kevin Majcen i Ela Vuković 1/3, Starija mladež C: Mario Pajić i Lana Horvat 8/10, Starija mladež D3: Kristijan Augustić i Lucija Brkić 1/4 , Odrasli B,A,I: Alen Lesjak - Emina Mušano vić 1/6, Mario Ključević - Iva Kopčić 3/6.

Latinsko - američki plesov i: Osnovc i: Dav id Angjal Vea Rendulić 2/5, Marin Avirović - Ivona Premužić 3/5, Mlađa Mladež C: Jurica Kavran Tihana Vusić 2/20, Antonio Kukljica - Zara Miočić 4/20, Ivan Jarnec Helena Vincek 9/20, Ilan Nest ić - An drea Jazbec 10/20, Jurica Pajić - Melani Peršak 15/20, Luka Kobelščak - Franka Dučić 17/18, Dominik Jalušić - Jelena Jambrošić - Barnjak 20/20, Mladež B: Vedran Sraga - Iva Risek 1/5, Matija Kunštek - Lea Švec - Dumbović 2/5 Gašpar Ćurko - Antonija Ursula Gagić 3/5, Mladež C: Marko Šoštarić - Tea Franjić 6/11, Luka Vencel - Paula Drenški 8/11, Edo Tomašek - Marija Magdalena Pongrac 11/11, Starija mladež B: Kevin Majcen - Ela Vuković 1/3, Odrasli B,A.I: Marko Ciboci - Polina Golubewa 1/3, Mario Ključević - Iva Kopčić 2/3, Odrasli D3: Hrvoje Marčinović - Martina Rosandić2/2.

Sudionici zadovoljni uvjetima

Budimir ŠEBEČIĆ Totalni FM, marketing, budimir.maletajne@gmail.com.

Veličina je važna U

prošlom broju smo utvrdili gdje se kriju “tete” odnosno velike štuke. A prave “tete” interesiraju, naravno, pravi mamci. Živi ili umjetni, to je pravo pitanje. Šalu na stranu, ali veličina je (ipak) jako važna. U svakom slučaju pravilo je: veći mamac – veća štuka. Naime, štuka teška oko 3 kg može bez problema progutati klena ili neku drugu ribicu tešku i 300 gr.

Kakav plijen traži štuka od 10 i više kilograma, možete si samo zamisliti. Naravno, ni žabe ni ptice nisu sigurne kad je ovaj predator u blizini. Što se tiče umjetnih mamaca (varalica) boja ima vrlo važnu ulogu. tuka naročito agresivno reagira na srebrnu, žutu i crvenu boju te na kombinacije istih. Dobro je da varalica ima i privjesak od npr. vune crvene boje. Iako neki tvrde kako su ribe daltonisti, moje mišljenje je drugačije. Ne znam za sve ribe, ali da štuka definitivno prepoznaje boje, u to sam se osobno uvjerio puno puta. Istog dana štuka je napadala varalicu određene boje. Ista varalica drugačije boje bila je “pucanj u prazno “. Slučajnost ?

Teško. Jer, ista stvar se događala se i kod smuđa i klena. Inače, varalice za ribolov štuke možemo podijeliti u četiri grupe: leptiraste, žličaste, voblere te razne sisteme i kombinacije. Pri tom koristimo veće varalice. Npr. leptiraste varalice, možda najtradicionalnije varalice za ribolov štuke, trebaju biti veličine 4 – 6, što važi i za žličaste varalice. dok su vobleri kojima lovimo štuku duljine 12 do 18 cm. Žličaste varalice posebno su uspješne u ribolovu na štuku zimi, ali ih upotrebljavamo i u drugim godišnjim dobima, posebno za ribolov štuke u dubljim vodama prirodnih i umjetnih jezera. Voblerima lovimo sve grabljivice pa tako i štuku. Bezbroj je kombinacija oblika i boja raznih proizvođača voblera.

Š

ilo nastup snih ple je 136 od toga , a a parov sna para iz 23 ple armony SPK H

Uz bogat popratni program nastupilo je 136 plesnih paro va iz Hrvatske i okolnih zemalja, a SPK Harmony su predstavljala 23 plesna para koji su postigli sljedeće rezultate: Standardni plesovi: osnovci D1:, David Angjal - Vea Rendulić 1 od 5 a Marin Avirović i Ivona Premužić 2/5, mlađa mladež C: Jurica Kavran i Tihana Vusić 2/16, Ivan Jarnec i Helena Vincek 3/16, Jurica Pajić i Melani Peršak 4/16, Antonio Kukljica i Zara Miočić 8/16, Luka Kobelščak i Franka Dučić 15/16, Mladež B: Vedran Sraga i Iva Risek 1/5, Tin Sanjković i Lucija Sabolek 2/5, Gašpar Ćurko i An-

Ribolov

Knjigu Male tajne športskog ribolova možete naručiti na telefon 091 2002 083. Cijena knjige je 49,00 kuna plus poštarina.

Novi GK Sračinec

Plesni parovi očarali su posjetitelje u Petrijancu

Međunarodni kriteriji Povijest varaždinskog kluba Harmony, povezanog sa zagrebačkim, duga je već petnaestak godina. SPK Harmony djeluje od 1980. godine kada su se bavili društvenim plesom i formacijom pod vodstvom gospođe Ildiko Varga, diplomirane nastavnice plesa. Početkom devedesetih počinju se baviti sportskim plesom i od osnutka Hrvatskog športskog plesnog saveza nastupaju pod imenom PK “Mađarac”.

Mijenjaju ime u PK “Fredi”, a od 1998. godine nastupaju pod imenom SPK “Harmony” Zagreb. Iste godine otvaraju još jedan klub: SPK “Harmony” Varaždin.

Kao članovi HŠPS postali su dijelom HOO-a i svjetske plesne organizacije IDSF, te se svi programi u klubu odvijaju po međunarodnim kriterijima. Od tada imali su puno državnih prvaka, viceprvaka te natjecatelja na hrvatskim, europskim i svjetskim prvenstvima.

U Sračincu je osnovan Gimnastički klub Sračinec. Počeo je s radom 30. rujna kada je održana osnivačka skupština. Treninzi se održavaju dva puta tjedno, utorkom i petkom od 15 sati u sportskoj dvorani OŠ Sračinec. Iz kluba pozivaju djevojčice predškolske i školske dobi s područja

Sračinca, Majerja, Petrijanca te okolnih mjesta da se jave i dođu u navedene termine na treninge.

Klub vodi dipl. kineziolog Damir Fotak, nastavnik tjelesne i zdravstvene kulture u OŠ Sračinec i dugogodišnji uspješni trener u GK Marijan Zadravec Macan, Čakovec.

Teakwondo u Marofu

ŠAH U Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Varaždinskim Toplicama u tijeku je projekt animacije za goste i bolesnike. Zahvaljujući pokretaču ovog idejnog projekta, prof. dr. Ivanu Džidiću, 7. prosinca dolazi šahovski velemajstor Goran Dizdar, čiji će posjet zasigurno uljepšati svakodnevicu bolesnicima. Kad je čovjek bolestan, pogotovo kad je u bolnici, onda se osjeća nekako po strani. To je zapravo subjektivni osjećaj i treba ga,

ako je moguće, korigirati. Pa- pacijent bez obzira na težinu cijenti koji su duže u bolnici, svog invaliditeta ili ozljede, još više osjećaju taj problem. to jest ravnopravan je svaUpravo je zbog toga dola- kom zdravom protivniku. zak šahovskog velemajstora Pobjedu odlučuje samo znagospodina Gorana Dizdara, nje igranja šaha. Pogotovo koji će odigrati simultanku s probati pobijediti šahovskog pacijentima i osobljem Spe- velemajstora, pa čak samo i cijalne bolnice za medicinsku igrati protiv šahovskog velerehabilitaciju Varaždinske majstora daje posebni osjećaj Toplice, prvorazredni hu- zadovoljstva. manitarni događaj. Šah je igra Sport ima ljekovita svojstva koju može igrati svaki

S ciljem razvoja i omasovljenja taekwondoa kao olimpijskog sporta, početkom ožujka ove godine osnovan je u Novom Marofu TKD klub Koryo, a trenira se pod vodstvom trenera Željka Đurđevića, nositelja crnog pojasa 2. dan po VTF-u, crnog pojasa 4. dan u karateu, crnog pojasa 3. dan jiu-jitsu, te osvajača brojnih najviših odličja. Osim redovitog rekreativnog treniranja, u klubu se svojim radom, zalaganjem, kao i talentom istaknulo nekoliko pojedinaca. Tako je nedavno u gostima bio Miroslav Brezan, međunarodni instruktor za TKD natjecanja, nositelj crnog pojasa 7. dan, koji je održao seminar, a nakn toga je istaknuo i pohvalio Martina Vugrinca iz Novog Marofa i Ivana Horvata iz Podevčeva.

Njih dvojica dobila su poziv za natjecanje ispred TDK Karlovac kao njihovi gosti na Državnom prvenstvu u Rijeci.

40 Sport

6. prosinca 2011., br. 394

OTVORENO Zlatko Ivanković, direktor NK Varaždin, nakon 90 dana provedenih

Napravit ćemo sve da

Direktor NK Varaždina Zlatko Ivanković trudi se da stvori preduvjete za opstanak vrhunskog nogometnog kluba i vrhunskog nogometa u gradu putem raznih projekata i ideja

J Osnivanjem Zaklade za očuvanje vrhunskog sporta Grada Varaždina osigurala bi se sredstva za opstanak nogometa, ali i svih drugih klubova čiji pojedinci i ekipe po rezultatima i tradiciji spadaju u vrhunski sport Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Zlatko Ivanković, direktor NK Varaždin, nakon 90 dana provedenih u klubu i završetkom jesenskog dijela prvenstva, sumira ostvarene rezultate.

Kad pogledam ukupne rezultate, ja sam zadovoljan. Kada sam došao, bile su velike dubioze u klubu, one postoje još i danas, ali nisu u tom rasponu. Sportski rezultat je bio vrlo slab iako smo svi vjerovali da ćemo najprije riješiti pitanje u tom sportskom segmentu, a kasnije u organizaciji i financijama. Nažalost, to nam nije uspjelo. Međutim, ima jedna logika koja kaže da to i nije tako jednostavno. Momčad se formirala t ijekom pr venstva jer je nama otišlo 14 igrača i 14 je novih moralo ući. Upravo su to ta dva do tri mjeseca u kojima se momčad prepoznaje, a zatim u naredna tri ona počinje i funkcionirati pa se onda može i očekivati sportski rezultat.

Dubioze

Zaoštrit će se konkurencija i u prvom sastavu

Kakvo je stanje na financijskom planu?

Kada sam došao u klub, račun je bio u blokadi od oko 23 milijuna kuna. Naj-

Od pojačanja dolaze dva igrača iz Rome Nakon završetka polusezone, kakvi su planovi s prvom ekipom?

U utorak je prvi sastanak sa stručnim stožerom, napravit ćemo analizu natjecateljskog dijela. Radi se i analiza povreda, tražimo uzroke i vrste ozljeda. Radit ćemo pregled igrača koji ne igraju, vidjet ćemo koje su nam pozicije deficitarne i poradit ćemo na tome da se dovedu novi igrači. S nekima smo već u pregovorima i ima ih nekoliko koji bi se želje-

li vratiti u Varaždin, neki već sada, a neki po završetku sezone. Uz dva igrača iz Rome i s još nekim pojačanjem, mislim da ćemo imati jaču momčad nego jesenas, bit će potentnija i brža. To ne znači da ćemo ostvariti rezultate koji se očekuju, ali u svakom slučaju učinit ćemo sve da se sastavi momčad koja bi trebala u proljeće osigurati dovoljan broj bodova da nismo posljednji, već da smo barem treći ili četvrti od dna ljestvice.

veći je bio porezni dug. Već ćemo do početka prvenstva bivša uprava dala je zahtjev i taj dio riješiti.

Kakvi su planovi što se Ministarstvu financija koji je vezan za pretvorbu i pri- tiče budućeg poslovanja?

U m e đ u v re m e n u s m o vatizaciju. Prije tjedan dana došlo je rješenje da je izvr- izradili sanacijski program.

Troškove smo umašena deblokada od njili gotovo za 50 strane Porezne i l š o r P posto. Sanacijski uprave. Žiron program se poračun još nije jeda t e j čeo provoditi deblokiran, ena r o v o s 1. 11. Razgoali dug više d dog o a d a varali smo sa nije toliko k o l b de zne zaposlenicima, velik. Ovog e r o P objasnili smo im momenta je strane ave situaciju i gotovo to oko 2,3 miupr nije bilo prevelikih ljuna kuna i to prigovora. Svi su reje iznos koji moagirali sa željom da klub žemo u jednom kraćem periodu sanirati. S bankama profunkcionira i radnici žele se vode pregovori oko re- dati svoj doprinos.

Bilo je govora o vraćanju programa duga. Čekamo još konačne obveze prema do- stadiona Gradu. Kakva je bavljačima da bismo konač- odluka u vezi toga?

Odlukom IO stadion se no mogli krenuti s isplatama i nagodbama. Vjerujem da vraća Gradu. Klub ga više

ne može servisirati i održavat i manirom dobrog gospodarstvenika. Troškovi su veliki i godišnje se kreću oko milijun i pol kuna. To je u posljednje četiri godine strašno opterećivalo budžet i stvarao se minus koji objektivno nije minus kluba. Očekujemo da to krene s 1. 1.

2012. godine.

Ima li s vaše strane prijedloga o financiranju vrhunskog sporta u gradu?

Izradili smo proračun za naredne četiri godine. On je sada uravnotežen, smanjili smo ga na sedam milijuna kuna. On će prema situaciji varirati od pet do šest posto, ali neće biti veća odstupanja. Paralelno s izradom proračuna za četiri godine pokrenuli smo i izradu prijedloga osnivanja Zaklade za očuvanje vrhunskog

Sport 41

6. prosinca 2011., br. 394

h u klubu zadovoljan postignutim rezultatima, pogotovo na planu poslovanja

ostanemo u Prvoj ligi ŠKOLA NOGOMETA Proširiti bazu mladih nogometaša

Od sada se pooštravaju finalne selekcije juniora Planirate li surađivati s drugim školama nogometa u gradu i okolici?

- U pripremi je prijedlog novog ustroja nogometne škole gdje bi pokušali bazičnu selekciju proširiti. Imamo nekoliko klubova koji dobro rade s mlađim selekcijama i s njima bi trebalo pronaći dodatni motiv i način suradnje. Škole kao što su Nedeljanec, Sloboda Varaždin, Trnje i Sračinec mogle bi imati tu bazičnu selekciju djece od 6 do 10 godina puno širu. Varaždin ne bi smio ovisiti samo o toj

prvoj bazičnoj selekciji koja se radi unutar kluba jer ona je objektivno dosta sužena.

Sa proširenjem i suradnjom klub bi dobio puno veću bazu iz koje bi počele prve selekcije. Ozbiljno se razmišlja da se te druge momčadi koje ovog trenutka ne daju nama rezultat u smislu selekcije, a troškovi su veliki, mi to teško možemo izdržati a ta djeca mogu igrati i u drugim školama koje bi se natjecale u toj regionalnoj ligi u kojoj je sada Varaždin. Suradnja bi se odvijala da se djeca poša-

lju u te klubove ili čak da se i trener pošalje u te klubove da bi se dobila ta širina baze.

Ta djeca bi osjetila ozbiljnu prvenstvenu utakmicu a ne da se kao sada natječu van konkurencije. Smanjili bi se troškovi, ne bi se toliko treniralo, ne bi se toliko putovalo.

Mi sada imamo devet ekipa a s obzirom na financijsku situaciju koja se neće promijeniti u naredne četiri godine klub mora pooštriti finalne selekcije juniora a proširiti bazičnu selekciju kada se govori o početnicima.

Gledalište NK Varaždin trebalo bi ubuduće biti popunjenije simpatizerima i navijačima kluba Od sada će u Varaždinu igrati igrači iz Rima, ali će i varaždinski nogometaši igrati u Romi

sporta grada Varaždina, što je novina. Nije riječ samo o nogometu nego i o onim ostalim sportovima koji po tradiciji spadaju u vrhunski sport u gradu. Prijedlog je gotov i od idućeg tjedna krenut će u prezentaciju.

Zaklada je zamišljena da osigura opstojnost sporta koji je Varaždin učinio prepoznatljivim. Sport grada Varaždina je brend, a nogometni klub je personifikacija tog sporta, nositelj kvalitete ali u našem gradu postoje i državni prvaci pojedinačni i ekipni i bojim se da smo prestali voditi brigu o sportu.

Zaklada Jedini način je da putem Zaklade koja je javnog karaktera, koja bi se punila donacijama, a statutom i pravilnikom bi se odredilo koje bi momčadi i pojedinci ušli u takvo financiranje. Kriteriji su gotovi, prijedloga je mnogo, a vjerojatno će ih doći još tijekom prezentacija. Mislim da smo tako na dobrom putu da riješimo način financiranja gradskog sporta dugoročno. Zajednicu sportskih udruga grada Varaždina ne treba miješati sa Zakladom.

Zajednica je takvo tijelo koje f inancira amaterski sport i kao takva će uvijek ostati, a Zaklada bi trebala financirati isključivo vrhun-

ski sport.

Bilo je primjedbi na rad bivših uprava kluba. Odlasci igrača bez odštete i slično. Ima li pomaka na tom planu?

Sklopili smo ugovor s jednom odvjetničkom kancelarijom koja prati pravne poslove jer imamo dosta nedefiniranih stvari kada je u pitanju sam nogomet i HNS a i u vezi sporova koje klub vodi na trgovačkim sudovima. Mislim da smo u situaciji da s 31. 12. poslo-

S

tadion se definitivno, odlukom IO kluba vraća Gradu žimo kompletnu situaciju funkcioniranja kluba.

Kakvi su planovi što se tiče ostanka u Prvoj ligi?

Gledat ćemo da se ova sezona spasi i rezultatski i financijski. To bi trebala biti baza da se lakše mogu provesti programi u narednom četverogodišnjem per iodu. Eventualno ispadanje u Drugu ligu nosi sa sobom nekoliko stvari koje mogu bitno utjecati na poslovanje kluba. Tada se gubi interes sponzora, vrijednost igrača pada, znači sredstva koja smo planirali u četverogo-

dišnjem ciklusu bit će manja u odnosu na ona koja smo planirali da ostajemo u Prvoj ligi. Mijenja se status kluba iz profesionalnog u poluprofesionalni, bitno se smanjuju troškovi natjecanja, ali se smanjuje i broj ljudi koji uvjetuje propis o licenciranju. Klub bi se tada našao u poziciji da bi morao nalaziti dodatna sredstva jer ukoliko se želimo vratiti u Prvu ligu, moramo funkcionirati i dalje kao prvoligaška momčad.

Ispadanjem u Drugu ligu igrači su gotovo slobodni igrači i pitanje je koliko njih bi željelo igrati u toj ligi. To bi ukupno sigurno predstavljalo problem za klub.

Kakav je konkretan plan?

Naš plan je da se sve napravi da ostanemo u Prvoj ligi, koliko god sada to zvuči dosta optimistično. Situacija u hrvatskom nogometu je trenutno takva da se ne zna koji klubovi će završiti natjecanje, odnosno koji klubovi će se prijaviti i imati uvjete za nastupanje u Prvoj ligi iduće sezone. Kada govorim o ostanku, tada ne mislim da možemo stići one šeste pozicije, ali da dođemo na treće ili četvrto mjesto od dna ljestvice i da onda po uvjetima i po svemu ostanemo u ovom rangu natjecanja. Računajući da ćemo financije uspjeti osigurati u planiranoj visini.

SURADNJA Zanimljiv ugovor s talijanskom Romom

Prilika i za gospodarstvenike U javnost je procurila vijest o ugovoru NK Varaždin sa slavnom Romom. Kako će se konkretizirati ta suradnja?

Već dulje vrijeme vode se razgovori s Romom oko sklapanja ugovora o sportskoj suradnji. Prvi nivo je suradnja na razini sportskih škola.

Takav ugovor je potpisan.

Obveze su identične; radi se o tome da mi dolazimo u kampove u Italiju, a oni kod nas. Doći će i do razmjene igrača, a kod prodaje igrača Roma ima pravo prvokupa.

U slučaju da Roma nije zainteresirana za takvog igrača,

ima pravo taj transfer raditi samostalno. Druga faza o kojoj se razgovaralo, ali još nije definirana suradnja kluba i kluba. To je vrlo izgledno, a takvu suradnju već imaju na sličnom principu sa slovenskim Domžalama. To je još jedan razlog zašto se Varaždin mora boriti da ostane u prvoligaškom natjecanju jer bi nam bilo puno lakše definirati odnose i neke uvjete koji bi išli na našu stranu. Suradnja se realizira trenutno.

U završnim smo razgovorima s Romom oko posudbe dvojice igrača - istovremeno bi

dvojica naših igrača otišla tamo u kamp da dobiju uvid o kakvim se igračima radi kada je u pitanju Varaždin. To je dobar put. Ne čeka se nekoliko mjeseci. Korist će biti obostrana, pogotovo u ovom trenutku jer to za nas znači iskorak i organizacijski i rezultatsko-sportski, a u konačnici i financijski. Ugovor su potpisali direktor Bruno Conti i naš predsjednik Zlatko Horvat. Taj ugovor otvara vrata i nekim našim gospodarskim subjektima da se putem sponzorstva kluba uključe na talijansko, a pogotovo rimsko tržište.

U proljetnom dijelu sezone očekuje se više veselja na varaždinskom travnjaku

42 Savjetnik

6. prosinca 2011., br. 394

Veterinarska klinika

Hortikultura

Davorin LUKMAN

Franjo PAVETIĆ

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka Ovlašteni stalni sudski vještak za područje veterinarske medicine (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Kapucinski plac

Uljepšajte im „osmijeh“, bar za Novu godinu!

S

S

ve veći žamor, a tek sviće prosinački dan. Uobičajenom hladnoćom za to doba godine neumoljivo prodire kroz debele kapute, veste, košulje, haljine, hlače špicarice, donje rublje - sve do kosti. ristižu kupci. Najprije sluškinje koje žure kupiti svježa jaja, mlijeko, vrhnje i sir kako bi topao doručak čekao na stolu - gazdu, milostivu i ostale tek probuđene ukućane. a tržnici sve veći metež, gužva. Stižu i ugostitelji s fijakerima koje vuku dobro njegovani konji. I oni žure da na vrijeme obave nabavku za potrebe kuhinje tog dana, a pritom se natežu oko cijena; cjenkaju se do besramnosti. toj živopisnoj gomili kumica, trgovaca, kupaca, namjernika, mešetara i skitnica, jedna spodoba obučena, bolje reći omotana, u kojekakve prnje, vuče za sobom derutnu drvenu kutiju bez kotača po ugaženom skliskom snijegu. ustima ima smotuljak koji treba ličiti na cigaretu, a oko njega vonj na dim lošeg duhana i nezbrinutost.

Probija se među ljudstvom i viče: “Vrućega crijepa!”.

Promrzle kumice izdvoje pokoju sitnu kovanicu za usijani crijep ili ciglu na kojoj griju promrzle ruke, a neke stavljaju pod stopala. Savršeno rješenje, toplina se diže do struka ispod haljina koje dopiru do ledenog tla. Iako stoje na daskama, zima probija u noge te ugrijani crijep ili cigla na dasci su izvanredan spas od hladnoće u ta ledena jutra. akon što napravi krug, spodoba se vraća kroz haustor u svoj sobičak u dvorištu niske kućice smještene uz rub grabišta sjeverne strane placa, po novu dozu ugrijanog spasa za hladnoću. Misli u sebi: “Da barem ta hladnoća potraje, bit će kovanica za kruh, za još koji dan kad želudac neće gladovati do boli, do suza, i da me barem gazdarica još ovu zimu pusti živjeti u toj konjušnici”.

P

N U U

N

vakodnevno u maloj praksi susrećemo se s problemima stvaranje kamenca na zubima. To je, dakle, učestali proiz područja stomatologije, dakle bolesti usne šupljine, blem u praksi, kojem vlasnici ne pridaju dovoljan značaj. zubi, jezika, čeljusti i slinskih žlijezda, jer su to mogući Najčešće se odluče za zahvat odstranjivanja kamenca, tek razlozi zbog kojih pacijent odbija hranu, pojačano slini na naš nagovor, kad je nastupila upala zubnog mesa, intenili pokazuje bol. Već više od petnaest godina provodimo zivan zadah iz usta ili paradontoza! Dokazano je također stomatološke zahvate, kojima preveniramo ili liječimo da bakterije koje uzrokuju upale u usnoj šupljini mogu navedene bolesti. Mogu reći da je svijest vlasnika za odr- biti odgovorne i za posljedične upale srčanih zalistaka, bubrega, jetre itd. Kod najtežih oblika bolesti, potrebno žavanjem zdravih zubi i zubne šupljine kućnih je izvaditi sve zube koje je „pojeo“ ljubimaca zubni kamenac danas već ili su klimavi, a na daleko „džepove“ u zubvišoj razini nom mesu treba nego ranije, kirurški obraditi. no još uviU tim situacijama jek neki ne potrebna je i anshvaćaju da tibiotska terapija. npr. jedno Zahvat č išćenja čišćenje zubkamenaca i polinog kamenca ranja zubi obavlja nije dovoljno Poslije se obavezno u seza cijelo razPrije daciji. Prvenstveno doblje života zbog bolnosti zapsa ili mačke. nisu kooperativni Zapravo, uz svaki opći pregled pacijenta, obvezno treba hvata, a i naši pacijenti provesti i pregled usne šupljine! Vrlo često su neki nalazi i ne žele usta sami držati otvorena, a kamoli koliko je potpuno slučajni, budući da njihovi vlasnici nisu ni znali potrebno! No to sredstvo za smirenje je potpuno bezazleza problem. To je zato jer naši pacijenti podnose i vrlo no, a postoji i mogućnost buđenja odmah po završetku teške patološke promjene u usnoj šupljini, bez da vlasnik zahvata! Stoga nema mjesta za bilo kakvu vlasnikovu išta primijeti! Naravno, vlasnici i rijetko «zaviruju» u usta bojazan! Manje pasmine pasa, a pogotovo mace koje jedu svom ljubimcu. Najčešći razlog dolaska u ambulantu u mekanu hranu, trebaju češće kontrole i čišćenje kamenca, tom slučaju jest prestanak uzimanja hrane, slinjenje ili i do dva puta godišnje. Ostalima je pak najčešće dovoljan jedan tretman u godinu dana. Na tržištu postoje i posebne smrad iz usta. kako nastaju problemi? Prema provedenim istraživa- „kosti“ te hrane koje djeluju kao četkice za zube, no sve njima, čak 80 % pasa u dobi starijoj od tri godine već je to funkcionalno samo u smislu preventive, ukoliko još ima problem zbog nakupljanja plaka, koji je osnova za nema naslaga kamenaca na zubima!

A

Autoškola Boris PETROVEČKI

Pravna strana

mag. ing. prometa, stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr, tel: 042/233-244

Upravljanje rizikom

Krešimir JELAKOVIĆ mag. iur.

U

Velike novosti za gradske obrtnike H Z D

Č

D

S

veprisutnost rizika od prometne nesreće i stradavanja u prometu nepobitna je činjenica koje bismo svi mi koji sudjelujemo u prometu trebali biti svjesni. Sigurnost u prometu nikako ne smije biti prepuštena slučaju već je postojećim rizikom potrebno upravljati. S obzirom na to da se većina prometnih nesreća događa zbog prevelike i neprilagođene brzine, upravo je tu potrebno usmjeriti najviše pažnje. pravljanje rizikom može biti opće i osobno. Opće upravljanje rizikom provodi država i tu spadaju propisi i pravila tj. zakonski okvir dozvoljenog ponašanja u prometu, nadzor, sankcije, regulacija, održavanje infrastrukture, signalizacija… Upravljanje rizikom na osobnoj razini je nešto što ovisi o samom pojedincu u prometu i za što je svatko osobno odgovoran. esto čujemo ili čitamo na promidžbenim plakatima poruke poput: „Brzina ubija!“. Takav pristup u potpunosti je pogrešan jer ne ubija brzina već vozač koji nije brzinu prilagodio postojećim uvjetima i razini opasnosti. Jeste li ikad vidjeli brzinu na optuženičkoj klupi? Rizikom na osobnoj razini upravljamo, u prvom redu, tako što svojim načinom vožnje, ponašanjem i odnosom prema drugim sudionicima prometa ne doprinosimo povećanju rizika, a brzinu kretanja prilagodimo trenutnim uvjetima i situaciji u okruženju u kojem vozimo. najte da brzina nije sreća za kojom žudite već nesreća u koju srljate! Ona vas ne nagrađuje za vaše uspjehe, ali vas brutalno kažnjava za sve neuspjehe, donosi smrt i trajno mijenja ljudske živote.

Vaga razuma važe između trenutnog užitka i vječnog kajanja – pazite što ćete odabrati!

Z

rvatski sabor je na posljednjoj sjednici u starom sazivu usvojio novi Zakon o zakupu i kupoprodaju poslovnog prostora (dalje: «Zakon»), koji je stupio na snagu 15. studenog 2011. godine. onošenje ovog Zakona je prvenstveno velika vijest za obrtnike, ali i pravne osobe, koji su u dugogodišnjem zakupu poslovnih prostora u vlasništvu općina i gradova, jer im Zakon omogućava otkup tih poslovnih prostora i to uz rok otplate do 20 godina po kamatnoj stopi od četiri posto godišnje. a bi trenutni zakupnik imao pravo na otkup poslovnog prostora u vlasništvu države, općine ili grada, mora ga koristiti najmanje pet godina bez prekida te uredno izvršavati sve obveze iz ugovora o zakupu i druge financijske obveze prema državi, općini ili gradu. Dakle, zakupnicima i korisnicima koji nisu podmirili svoje obveze kao što su porezi, pristojbe i davanja, plaće i davanja za radnike za zdravstveno i mirovinsko osiguranje ili obaveze preme dobavljačima, neće biti dopuštena kupnja poslovnog prostora u javnom vlasništvu, osim ako im je sukladno posebnim propisima bila odobrena odgoda plaćanja navedenih obveza i pod uvjetom da

se zakupnik pridržava dogovorenih rokova plaćanja. a određivanje kupoprodajne cijene poslovnih prostora sukladno Zakonu, bit će mjerodavna tržišna cijena koju će utvrđivati ovlašteni sudski vještaci građevinske ili arhitektonske struke, s liste ovlaštenih sudskih vještaka, a po odabiru vlasnika poslovnog prostora. Tržišna cijena moći će se umanjiti za neamortizirana ulaganja sadašnjeg zakupnika, odnosno sadašnjeg korisnika, koja su bila od utjecaja na visinu tržišne vrijednosti poslovnoga prostora, s time da će se visina ulaganja zakupnika, odnosno korisnika priznati najviše do 30% tržišne vrijednosti poslovnoga prostora. opis poslovnih prostora koji mogu biti predmetom kupoprodaje sukladno Zakonu, bit će javno objavljen. Zahtjev za kupnju, u skladu sa Zakonom, mora se podnijeti u roku od 90 dana od objave takvog popisa. Detaljni uvjeti i procedure tek se trebaju utvrditi provedbenim propisima. Kupljeni poslovni prostor neće se moći dalje prodavati narednih 10 godina, a ovaj rok zabrane otuđenja odnosi se i na sklopljene ugovore o kupoprodaji s rokom obročne otplate kraćem od 10 godina.

P

Oglasi 43

6. prosinca 2011., br. 394

BIOENERGETIČAR Đuka Bajić vraća se u Varaždin kako bi pomogao

Odlučio napustiti posao i liječiti Varaždince Bioenergetičar Đuka Bajić nije mogao odbiti poziv da ponovo posjeti Varaždin i pomogne Varaždincima. Mjesec, dva nakon što se preselio u Zagreb, počeli su telefonski pozivi, molbe putem telegrama, sms-a i pisama da se vrati u Varaždin i liječi ljude. Neki su čak obećavali i namještene stanove - samo da dođe. Zbog svih njih g. Đuka odlučio je vratiti se u Varaždin.

- Nakon brojnih molbi Varaždinaca, odlučio sam napustiti posao u Zagrebu i vratiti se u taj, meni najljepši, grad u Hrvatskoj - kaže Đuka.

Bioenergetičar Bajić pomaže pri bolestima kralježnice, kod išijasa, reume, cirkulacijskih smetnji, astme, bronhitisa, cista, dobroćudnih tumora, mioma, glavobolja, migrena, psihičkih smetnji, bolesti zglobova, noćnog mokrenja djece i mnogih drugih smetnji. Ne prima pacijente oboljele od raka, leukemije, epilepsije, šizofrenije i drugih teških oboljenja, dok drugima poručuje da im može pomoći. Đuka Bajić prošao je cijelu bivšu Jugoslaviju, ali Varaždin doživljava kao svoj grad, grad u kojem žive dobri i pošteni ljudi, grad koji je najkulturniji na svijetu. Toliko dobri i, kako kaže, blaženi ljudi, rijetkost su u drugim krajevima, a kad razgovara s njima, čini se da oni zapravo liječe njega. - Imaju tako dobre vibracije, smirujući glas, jednostavno glas iz kojeg proizlazi pozitivna energija - povjerio nam je Đuka svoja razmišljanja.

Mnogi Varaždinci znaju Đuku kao dobru i čestitu osobu, bioenergetičara koji je u našem gradu radio gotovo osam godina.

Pomagao je u teškim nevoljama i kod teških bolesti. Najbolja reklama bila mu je upravo usmena preporuka pacijenata koji su širili glas o njegovim uspjesima u zaustavljanju i liječenju bolesti. Glasovi su se širili u druge gradove iz kojih su mu dolazili ljudi s problemima tražeći pomoć.

Neki su dolazili iz drugih zemalja da bi im pomogao. Ipak, izdvaja domaće ljude, posebno jednu gospođu iz Ivanca, koja ga je zvala u Varaždin. - Molila me mjesecima da dođem, da je jako bolesna. Rekla je da sam prije četiri godine pomogao sinu i njezinoj snahi, a da sad ona ima velikih problema koje bih mogao riješiti. Kazala je da više ne može živjeti od bolova u leđima i zglobovima. Plakala je i molila da dođem i pomognem. I eto me - rekao je Đuka.

Gospođa iz Ivanca jedna je od mnogih osoba koje su zvale iz Varaždina za pomoć u liječenju bioenergijom. - Zvali su me A: S E R D A danonoćno, neki su mi a k s n a ć Trakoš aždin, iz Varaždina dolazili u Zagreb kako bi se liječili, r 7 a, Va /906 - i odsjedali u hotelima po 8 9 nekoliko dana, koliko bi tel. 0 7 810 im trajala terapija.

Svaki put kada su odlazili iz Zagreba, poručivao sam i m s mnogo ljubavi da pozdrave moj lijepi Varaždin, neka kažu svima da ga nosim u srcu kao svoj dom. To mislim iskreno, iako ne znam ni sam objasniti zbog čega je to tako. Tome su pridonijeli građani Varaždina, a i njegove okolice, svojom skromnošću i dobrotom - zaključuje bioenergetičar Đuka Bajić.

44 S raznih strana

6. prosinca 2011., br. 394

NATJECANJE Na X. Kupu Autokluba Varteks 100 maketara

NATJEČAJ

za dodjelu stipendija Rotary kluba Varaždin Jug za akademsku 2011./2012. godinu Natječaj se raspisuje za dodjelu 3 stipendije iz sredstava prikupljenih humanitarnom akcijom „Festival vina“ za nadarene studente is područja Varaždinske županije.

Iznos stipendije po korisniku iznosi 5.000,00 kn i isplaćuje se u 10 jednakih mjesečnih obroka u iznosu od 500,00 kn.

I OPĆI UVJETI ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA DODJELU STIPENDIJA Pravo na dodjelu stipendija iz ovog natječaja za nadarene studente imaju kandidati koji ispunjavaju slijedeće uvjete: Ʉ áÑ Ĩı áĤłÑĺČĉÑĒÿ JåġıÜČÿĊå &ĤĺÑĮĨĊåȦ Ʉ áÑ ÿđÑĉı ġĤåÜÿĺÑČÿĪĮå ĒÑ ġėáĤıàĉı _ÑĤÑłáÿĒĨĊå łıġÑĒÿĉå najmanje tri godine prije podnošenja prijave na natječaj, Ʉ áÑ Ĩı ĤåáėĺĒÿ ĨĮıáåĒĮÿ áėáÿġČėđĨĊėû ĨĺåıàÿČÿĪĒėû ĨĮıáÿĉÑȦ Ʉ áÑ ĒÿĨı ĨĮÑĤÿĉÿ ėá ɵɸ ûėáÿĒÑȩ

II POSEBNI UVJETI ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA DODJELU STIPENDIJA 1. Uz zahtjev za natječaj kandidati trebaju priložiti: Ʉ áėđėĺĒÿÝı ÿČÿ ġĤåĨČÿĊı áėđėĺĒÿÝåȦ Ʉ ġėĮĺĤáı ĺÿĨėĊėû ıàÿČÿĪĮÑ ė ıġÿĨÑĒėĉ ûėáÿĒÿ ĤåáėĺĒėû studija u akademskoj 2011./2012. godini, Ʉ ġĤÿĉåġÿĨ ėÝĉåĒÑȦ ÿĒîėĤđÑÝÿĉå ė åĺåĒĮıÑČĒÿđ ėÜĉÑĺČĉåĒÿđ radovima, nagradama i ostale dokumente koji svjedoče o zapaženim rezultatima Ʉ ıĺĉåĤåĒĉå ė ġĤåÜÿĺÑČÿĪĮıȦ Ʉ ġėĮĺĤáı GėĤåŀĒå ıġĤÑĺå ė ĺÿĨÿĒÿ ėĨĮĺÑĤåĒėû áėþėĮĊÑ ı 2010. godini za sve članove zajedničkog kućanstva, Ʉ ÿŀĉÑĺı ė ÜĤėĉı àČÑĒėĺÿÑ ŀÑĉåáĒÿàĊėû ĊıßÑĒĨĮĺÑȦ Ʉ ıĊėČÿĊė ĉå ĊÑĒáÿáÑĮ áÿĉåĮå þĤĺÑĮĨĊėû ÜĤÑĒÿĮåČĉÑȦ áėĊÑŀ ė istom, Ʉ ÿŀĉÑĺı ė ĊėĤÿĪĮåĒĉı áĤıûÿþ ĨĮÿġåĒáÿĉÑ ı ĨČıàÑĉı áÑ ĉå ĊÑĒȿ didat korisnik druge stipendije.

2. Za ostvarivanje dodatnih bodova treba priložiti: Ʉ ĨđĤĮĒÿ ČÿĨĮ ĤėáÿĮåČĉÑȦ Ʉ áėĊÑŀ ė ĒåĨĮÑĒĊı ĤėáÿĮåČĉÑ ÿŀáÑĒ ėá ĒÑáČåłĒėû ĮÿĉåČÑ državne uprave, Ʉ ıĺĉåĤåĒĉå ė ġĤåÜÿĺÑČÿĪĮı ŀÑ ĨĺÑĊėû ÜĤÑĮÑ ÿČÿ ĨåĨĮĤıȦ Ʉ ġėĮĺĤáı ė ĪĊėČėĺÑĒĉı ŀÑ ĨĺÑĊėû ÜĤÑĮÑ ÿČÿ ĨåĨĮĤıȦ Ʉ ĤĉåĪåĒĉå 'ĒĺÑČÿáĨĊå ĊėđÿĨÿĉå GėáĤıàĒėû ıĤåáÑ "ėĒáÑ đÿȿ rovinsko-invalidskog osiguranja Republike Hrvatske, kojom se dokazuje kategorija invalidnosti studenta, Ʉ ġĤÑĺėđėßĒı ĨıáĨĊı ġĤåĨıáı ė ĤÑĨĮÑĺÿ ÜĤÑĊÑ ĤėáÿĮåČĉÑȦ Ʉ ġėĮĺĤáı &eeȿÑ ė ĒåŀÑġėĨČåĒėĨĮÿ ėÜÑ ĤėáÿĮåČĉÑȩ

Povijest u malom J Za jednu maketu potrebno je napraviti mnogo raznih povijesnih istraživanja, kako bi predložak bio što vjerniji originalu. Vjerodostojnost je glavna odlika makete Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Oko 100 maketara sa 170 maketa predstavilo se na na jubilarnom X. kupu Autokluba Varteks. Tradicionalno međunarodno otvoreno natjecanje u plastičnom maketarstvu održalo se protekle subote u sportskoj dvorani III. osnovne škole u Biškupcu, a na natjecanju su sudjelovali maketari iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Poljske. Ukupni pobjednik bio je Domagoj Stjepčević iz Siska s maketom „Sherman – Lijepa naša“. Radi se o oklopnom vozilu iz Domovinskog rata, a glavni sudac Tomislav Bošnjaković kaže kako je upravo to bila kategorija u kojoj je bila i najveća konkurencija. Osim u kategoriji “vojna vozila”, natjecatelji su se natjecali u kategoriji “avioni”, “povijesni prizori iz 2. svjetskog rata” i drugima.

Pri ocjenjivanju žiri je posebnu pozornost posvetio uspoređivanju makete s originalom u smislu bojenja i oznaka, a jako su važni i detalji, jer vjerodostojnost je glavna odlika makete.

- To znači da ako negdje treba biti čađa, onda gledamo je li čađa zaista i tamo – objašnjava glavni sudac.

- Maketarstvo je hobi koji spaja ljubav prema povijesti, tehnici, sportu... Za jednu maketu potrebno je napraviti jako mnogo raznih istraživanja. Moglo bi se reći da je izrada same makete samo “točka na i” nakon iscrpnog preliminarnog istraživanja – kaže Bošnjaković. Inače, za jednu prosječnu maketu potrebno je oko 100 do 150

Pismene prijave na Natječaj za dodjelu stipendije s naznakom „Stipendija za studij“ za koju se kandidat natječe te sa svim traženim prilozima, dostavljaju se u roku od 30 dana od dana objave natječaja u tiskovinama na adresu: Rotary klub Varaždin – jug, Kneginec Gornji, Toplička 136, 42204 Turčin.

Prijave bez svih propisanih dokaza o ispunjavanju uvjeta, kao i nepravodobno podnesene prijave, neće se razmatrati.

O rezultatima natječaja Rotary klub Varaždin - jug obavijestit će kandidate i javnost javnom objavom putem tiskanih medija u roku od 30 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava. Rotary klub Varaždin-jug zadržava pravo ne izabrati niti jednog od kandidata od prijavljenih na natječaj u kojem slučaju bi se natječaj ponovio.

Rotary klub Varaždin – Jug Predsjednik Cikač Nataša

www.vznightlife.com

Maketarenjem protiv PTSP-a - Kod izrade makete treba zaista biti koncentriran i smiren i zato se maketarenje preporuča i kao terapija za PTSP – objašnjava Tomislav Bošnjaković. Plastično maketarstvo podrazumijeva izradu makete nekog objekta iz stvarnosti korištenjem gotovih kompleta dijelova najčešće od plastike. Najčešće su to makete cestovnih vozila, zrakoplova, brodova, vojne tehnike, figura i sl. iz čega proizlaze i standardizirana mjerila izrade 1/24, 1/720, 1/72, 1/35 itd. Maketar najčešće sam mora izraditi neke dijelove, izvršiti mnoge promjene i popravke, a maketu treba adekvatno i kvalitetno obojiti. Pri tome dolaze do izražaja vještine svakog maketara.

sati rada, no postoje makete u koje je uloženo i nekoliko tisuća sati rada.

- Zato i cijene maketa mogu biti zaista visoke, pa je make-

tarstvo vani već postalo i profesija od koje se može sasvim pristojno živjeti – priča Bošnjaković.

6. prosinca 2011., br. 394

Oglasi 45

46 Oglasi

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA LJUBEŠĆICA Na temelju članka 86. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11) i Odluke općinskog načelnika Općine Ljubešćica od 01. prosinca 2011. godine , objavljuje se

JAVNA RASPRAVA o Prijedlogu II. (ciljanih) izmjena i dopuna PPUO Ljubešćica 1. O Prijedlogu II. izmjena i dopuna PPUO Ljubešćica održat će se javna rasprava. Javni uvid u Prijedlog izmjena i dopuna Plana trajat će 10 dana (od 14. 12. 2011. do 23. 12. 2011. godine) 2. Javni uvid u Prijedlog izmjena i dopuna PPUO-a, tekstualni i grafički dio, moći će se obaviti za trajanja javne rasprave: - svakog radnog dana u prostorijama Općine, Zagrebačka 22b, od 10:30 do 14:30 sati - na web stranicama Općine na adresi www.ljubescica.hr 3. Javno izlaganje Prijedloga izmjene i dopune Plana za sve sudionike javne rasprave održat će se 20. 12. 2011. godine (utorak) u 18 sati u prostorijama Općine, Zagrebačka 22b u Ljubešćici.

4. Prijedlozi i primjedbe na Prijedlog izmjene i dopune Plana mogu se dati do zaključno 30. 12.

2011. godine na slijedeći način: - nadležna tijela državne uprave, upravna tijela Županije, tijela lokalne samouprave, te pravne osobe s javnim ovlastima dostavljaju pismena očitovanja u Općinu Ljubešćica. Ukoliko do zaključenja roka ne dostave pismena očitovanja, smatrat će se da nemaju primjedbi.

- građani i udruge građana mogu upisati prijedloge i primjedbe u Knjigu primjedbi koja se nalazi uz Prijedlog Plana za trajanja javne rasprave, mogu postavljati usmena pitanja na javnom izlaganju na koja će dobiti odgovore usmeno ili u pisanom obliku, mogu dati prijedloge i primjedbe u zapisnik o javnom izlaganju ili uputiti pismene primjedbe i prijedloge.

5. Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u roku i nisu čitko napisani i potpisani imenom i prezimenom uz adresu podnositelja, neće se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi, tj. neće se obraditi.

6. Za eventualna dodatna pitanja i podatke možete se obratiti u Jedinstveni upravni odjel u Općini (042 623-888).

Jedinstveni upravni odjel KLASA: 350-02/01-01/2 URBROJ: 2186/025-04-11-33 Ljubešćica, 1. prosinca 2011.

6. prosinca 2011., br. 394

6. prosinca 2011., br. 394

Oglasi 47

48 Zdravlje

6. prosinca 2011., br. 394

OTKRIVAMO Osobama s invaliditetom iz Međimurja n

Ne vide, ne hodaj J Cilj projekta bio je povećati mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom. Nakon

knjigovođu i šivača, desetero je zaposleno. Odličan rezultat!

DAN OSOBA S INVALIDITETOM

Financiranje udruga najveći problem Ivanka Korunić (42) i Ksenija Mikor (40) s voditeljem projekta ESCO Teom Petričevićem Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Zapošljavanje osoba s invaliditetom, ali i problemi s financiranjem rada udruga, dva su najveća problema udruga iz Varaždinske županije koje okupljaju osobe s invaliditetom. Na to su se čelnicima Županije potužili predstavnici udruga koji su stigli na prijem organiziran povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, 3. prosinca. - Predloženo je da se formira Povjerenstvo za osobe s invaliditetom na razini županije, a razgovaralo se i o ulasku u EU budući da

će se udruge naći pred novim izazovom profesionalizacije svog rada, a posebice pronalaženja i osiguranja novih izvora financiranja – izvijestili su iz Županije. Na prijemu su bili predstavnici Udruge slijepih, Društva multiple skleroze, Udruge gluhih i nagluhih, Društva distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize, Udruge Sunce Novi Marof, Udruge Sunce Ivanec, Udruge Ludbreško sunce, Zajednice udruga hrvatskih vojnih invalida DR-a i Udruga dragovoljaca i veterana DR-a. (vms)

Suradnici na projektu ESCO, koji je trajao godinu dana, Kad je nakon operacije bili su Razvojna agencija REkičme prije tri godine osta- DEA i čakovečka područna la bez posla, 42-godišnja služba Hrvatskog zavoda za Ivanka Korunić iz Međimurja zapošljavanje, a financiran bojala se da se više nikada je novcem iz IPA-e neće zaposliti. No zaEuropske uni: r je hvaljujući projektu je i Međuprim “ESCO – obrazovanarodne Ivanka nje za soc ijalno mreže ić je n u r z a d r u g a r s t v o ”, fondacio u K O C završila je edukaja Otvoći ES ju u lj a e ciju za voditeljicu zahv r e n o odin g i r t ureda, a danas je društvo. nakon slena zaposlena putem - Cilj zapo javnih radova u udruprojekta zi “Međimurske roke”. bio je povećati mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliNova nada Ona je jedna od 38 osoba ditetom. One, naime, često s invaliditetom koje su bile imaju ograničen pr istup uključene u projekt Auto- obrazovanju. Zato smo prvo nomnog centra – ACT, čiji su organizirali edukacije za partneri Međimurska župa- voditelja ureda, web admininija i udruge s invaliditetom. stratora, samostalnog knji-

govođu i šivača. Sudjelovalo je 38 osoba s invaliditetom, od kojih je njih 30 programe uspješno završilo. Na kraju ih je 10 zaposleno - rekao je Teo Petričević, voditelj projekta, prošli tjedan na završnoj konferenciji, koja je održana tri dana prije Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, 3. prosinca.

Z a r azliku o d Iv anke, 40-godišnja Ksenija Mikor, koja je također završila edukaciju za voditeljicu ureda, nije se uspjela zaposliti.

- Vid mi je oštećen, vidim samo 10 posto, no bez problema se služim računalom, a uz pomoć povećala mogu i čitati. Nažalost, 22 godine sam bez posla i pr imam 1.200 kuna osobne invalidnine. Nakon što sam završila edukaciju, na praksi sam bila u općini Mihaljevec, koja je

mala i nemaju mogućnosti za zapošljavanje – rekla nam je Ksenija.

Oni sve mogu No sve pohvale toj općini: ona je jedna od svega 14 jedinica lokalne samouprave, udruga i privatnih tvrtki u Međimurju koje su otvorile svoja vrata i osigurale obavljanje stručne prakse za 15 osoba s invaliditetom od ukupno njih 30 koji su završili edukaciju.

- Četiri i pol mjeseca smo tražili gdje će polaznici obaviti praksu. Kontaktirali smo 54 općine i grada, udruge i privatne tvrtke u Međimurju, od kojih su neki odmah zatvorili svoja vrata. Glavni razlozi odbijanja bili su to da nemaju kapaciteta i financijskih sredstava tako da smo uspjeli osigurati da polovica

Normalan život s...

Potrebe osoba s invaliditetom N

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

akon što su Ujedinjeni narodi proglasili 3. prosinca Međunarodnim danom osoba s invaliditetom, UN-ova je Komisija za ljudska prava u svojoj rezoluciji 1993. pozvala zemlje članice da obilježavaju 3. prosinca „s ciljem postizanja punog i jednakog uživanja ljudskih prava i sudjelovanja osoba s invaliditetom u društvu…“. rema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 11 % stanovništva živi s nekim oblikom invaliditeta. Konvencija o pravima osoba s

P

invaliditetom govori o tome da ako osoba ima neko oštećenje, to ne znači da nije sposobna za rad, već oštećenje znači da će aktivnosti obavljati na drugačiji način. onvencija ne traži neka nova prava za osobe s invaliditetom, ona ne traži ništa više od onoga što druge osobe već imaju - ona traži da osobe s invaliditetom imaju iste mogućnosti u društvu kao i svi drugi. od svih ljudi su prisutne jednake potrebe, kao i želja za njihovim

K K

zadovoljenjem. otrebe za pripadanjem, radom, obrazovanjem, zabavom i neovisnim životom, zajedničke su svima nama. Osobe s invaliditetom imaju jednaka prava za dostojanstven život i okruženje koje im omogućuje da postignu svoj puni potencijal. ritom ne zaboravimo da smo svi mi aktivni sudionici u društvu te da je društvo onoliko razvijeno koliko se brine o najosjetljivijim skupinama i pojedincima.

P P

Zdravlje 49

6. prosinca 2011., br. 394

nove mogućnosti zapošljavanja otvorio projekt ESCO

u, ali mogu raditi što je njih 30 završilo edukaciju za voditelja ureda, web administratora, samostalnog

IZDVOJENO Zadruga Humana Nova otvara šivaonicu

Kupnjom potičimo zapošljavanje invalida Ovaj mjesec u Čakovcu će početi s radom šivaonica Socijalne zadruge Humana Nova, a u planu je i otvaranje dućana u kojem će se po popularnim cijenama moći nabaviti oporabljena i reciklirana odjeća i drugi tekstilni proizvodi, kao što su platnene pelene. Riječ je o posebnoj šivaonici i posebnom dućanu: proizvode će izrađivati osobe s invaliditetom. Upravo je to cilj zadruge, društvenog poduzeća koje je osnovano u sklopu projekta ESCO. Zadruga trenutno zapošljava dvije djelatnice, a do kraja godine planiraju zaposliti još njih tri

polaznika obavi praksu – izvijestio je Teo Petričević.

Rezultate je s obzirom na ekonomsku krizu i 6.500 osoba na čakovečkom Zavodu za zapošljavanje, od čega 154 invalidne osobe, ipak ocijenio zadovoljavajućim.

No nisu poslodavci jedini problem: u posljednjih 12 mjeseci pokazalo se da ni sve osobe s invaliditetom nisu dovoljno motivirane da bi pronašle posao.

- Važno je da animiramo članove obitelji osoba s invaliditetom koje često nisu dovoljno poticajne. Dosta roditelja nije ambiciozno pa svojoj djeci govore: “Ma, nemreš ti to”, “Kaj ti to treba” smatrajući da je dovoljno što dobivaju osobnu invalidninu. Možeš misliti!

do četiri.

- Uspjeli smo opremiti šivaonicu u iznajmljenim prostorima koje smo adaptirali.

S proizvodnjom planiramo početi u prosincu. Naš cilj nije samo zaposliti ljude, nego osigurati da ovdje rade dugoročno – rekao je upravitelj Zadruge Humana Nova Zlatko Božić. Riječ je o šivaonici nalik na nekadašnje zaštitne radionice u kojima su radile osobe s invaliditetom. Humana Nova je jedna od prvih socijalnih zadruga osnovanih u Hrvatskoj sukladno novom zakonu koji je na snagu stupio početkom ove godine.

Njihova želja je osigurati siguran posao društveno isključenim osobama, pa će proizvoditi i prodavati kvalitetne i inovativne tekstilne proizvode od ekoloških i recikliranih materijala. Imate li kod kuće staru odjeću, donirati je možete zadruzi Humana Nova. Čiste tekstilne predmete poput odjeće, zavjesa, krevetnine i ostaloga možete donijeti u šivaonicu na adresi Dr. Ivana Novaka 38 (zgrada Starog hrasta) u Čakovec. Dodatne informacije možete dobiti na broj mobitela 099/249-6888 ili email info@humananova.org.

154

osobe s invaliditetom su u evidenciji čakovečkog Zavoda za zapošljavanje.

OBITELJ IH NE MOTIVIRA Dosta roditelja nije ambiciozno pa svojoj djeci govore: “Ma, nemreš ti to”, “Kaj ti to treba” smatrajući da je dovoljno što dobivaju osobnu invalidninu. Možeš misliti! Invalidnina spada u socijalnu kategoriju, a zarađivati svoj novac je nešto potpuno drugačije, jer se osoba osjeća korisno i socijalno je uključena.”

Branko Baksa, Udruga tjelesnih invalida Međimurja

“

30 Donirajte staru odjeću zadruzi. Informacije na 099/249-6888 Invalidnina spada u socijalnu kategoriju, a zarađivati svoj novac je nešto potpuno drugačije, jer se osoba osjeća korisno i socijalno je uključe-

na. Zato moramo mijenjati i obiteljsku okolinu – istaknuo je Branko Baksa, predsjednik Udruge tjelesnih invalida Međimurja.

osoba s invaliditetom završilo je edukaciju u sklopu projekta ESCO. Stručnu praksu obavilo je njih 15, jer im je svoja vrata otvorilo 14 od 54 kontaktirane općine, grada, ustanove i privatne tvrtke.

OBLJETNICA

Pet godina Zaštitne radionice u Strukovnoj Zaštitna radionica pr i Srednjoj strukovnoj školi Varaždin u petak je obilježila pet godina rada.

- Riječ je o jedinstvenom projektu u H rvatskoj koji je omogućio zapošljavanje osoba s invaliditetom - istaknuli su u Varaždinskoj županiji, koja je 2006. godine sa 150 tisuća kuna pomogla Srednjoj strukovnoj školi da nabavi strojeve i drugu potrebnu opremu za pokretanje proizvodnje.

- I sada smo prisutni i to pronalaženjem partnera koji radionici donose poslove – istaknula je zamje-

nica župana Blanka Glavica Ječmenica. U Zaštitnoj radionici danas radi 17 ljudi, od toga 12 osoba s invaliditetom.

Kroje i š ij u z a štitnu odjeć u , p o steljn o r u b l j e , p r e ko Županije surađuju s bolnicama u njezinom vlasništvu, domom za starije i nemoćne, a šiju i platnene pelene za Udrugu “Roda”.

Ta radionica je prije dvije godine proglašena poslodavcem godine u kategoriji javnih poduzeća u sklopu UNDP-ovog projekta “Pravo na život u zajednici: Socijalna uključenost i osobe s invaliditetom”.

Život i socijalna skrb Međunarodni dan osoba s invaliditetom U

subotu 3. 12. 2011., dan prije parlamentarnih izbora, obilježen je Međunarodni dan osoba s invaliditetom. Recesija i nezaposlenost uzrokovale su još teži položaj osoba s invaliditetom pri eventualnom zapošljavanju. Ima neke simbolike u ovom danu baš pred predstojeće izbore, jer mi se čini da su upravo osobe koje imaju neki invaliditet još uvijek premalo zastupljene u javnom životu, tako da nemaju prilike samostalno se zastupati. U predizbornim programima stranaka vrlo malo se naglasak stavlja na pomoć i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Nažalost, veliki dio njih je i lišen poslovne sposobnosti te nemaju pravo glasa, dok jedan

dio njih zbog svojeg fizičkog hendikepa često puta nije u mogućnosti doći na glasovanje, ili je smješten u ustanovama. U razgovoru s osobama s invaliditetom koje primaju određene vrste naknada zbog nezaposlenosti (doplatak za pomoć i njegu, osobna invalidnina), često puta sam vidio njihovo nezadovoljstvo zbog nemogućnosti zapošljavanja. Njihova najveća muka nije što imaju neku vrstu invaliditeta, niti što su siromašni, nego što se ne osjećaju vrijedno i korisno jer ne rade. To često puta nije opravdano s pozicije poslodavca, no predrasude koje još uvijek postoje sprečavaju otvorenost i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Poslodavac

koji zapošljava osobe s invaliditetom ima pravo na olakšice predviđene poreznim propisima, novčani poticaj te novčane poticaje predviđene posebnim ugovorom o zapošljavanju osoba s invaliditetom te mi nije jasno iz kojih razloga imamo tako malo zaposlenih osoba s invaliditetom. Morali bismo češće tijekom godine upozoravati javnost da trebamo aktivnijim mjerama još više poticati zapošljavanje invalidnih osoba i skinuti predrasude i stigmu o njima. U Hrvatskoj je oko 430.000 osoba s invaliditetom, a posebno ističu pravo na pristup svim ustanovama bez arhitektonskih barijera. Pomozimo im danas, jer sutra i mi možemo biti dio ove populacije.

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, privremeni ravnatelj Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske županije

50 Zdravlje

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

Iđirot (Acorus calamus) I

đirot, u narodu poznat još kao i mirisavi šaš, mirisava trska, mirisni korijen, vodeni božur prastara je ljekovita biljka koju su još stari Kinezi smatrali eliksirom života.

Raste uz močvare, rijeke i jezera. Iđirot se smatra najboljim lijekom protiv želučanih tegoba. U ljekovite svrhe sakupljamo podanak, koji se širi vodoravno i jako miriše, u kasnu jesen ili u rano proljeće prije nego se pokažu listovi. odanak pažljivo očistimo, razrežemo i sušimo u sjeni na propuhu. Iđirot upotrebljavamo prvenstveno u liječenju oslabjelog želuca, nedostatka apetita, loše probave, vjetrova, katara, ali ne i kod dijareje. Blagotvornog je djelovanja na rad žuči jer regulira njezino istjecanje i pravilno izlučivanje, djeluje na povišenu temperaturu, bronhitis, upalu pluća, gripu, otklanja reumu, giht, vodenu bolest, izlučuje mokraću te poboljšava kolanje krvi. od nedostatka želučane kiseline, bljedila i slabokrvnosti, upotrebljavamo čaj. Čaj od iđirota djeluje i na poboljšanje pamćenja, a možemo ga upotrebljavati i za pranje kose jer jača vlasište. Kod hladnih ekstremiteta pripremamo tople iđirotove kupelji, a one su korisne i kod nesanice, ozeblina, slabih živaca i ženskih bolesti. uškarci koji imaju problema s oslabjelom spolnom moći, neka konzumiraju iđirotov napitak. U litru jabukovače nareže se 20 grama iđirotova podanka. Pripravak treba stajati nekoliko dana, a potom se pije deset dana za redom po 250 ml na dan, ali u gutljajima. ni koji se žele odviknuti od pušenja, neka žvaču osušeni podanak iđirota.

Rezultat neće izostati, ali ipak je uz sve pripravke za odvikavanje od pušenja, bilo prirodne ili sintetske, najvažnija vaša želja da svoje navike okrenete u smjeru zdravlja.

P

K

M O

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

6. prosinca 2011., br. 394

MALIGNE BOLESTI Obilježen dan prevencije karcinoma

Dođite na pregled!

J O dijagnostici i liječenju raka dojke i prostate te oštećenjima kralježnice

govorili su liječnici iz varaždinske bolnice Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

U prošloj godini rak dojke, najčešća bolest od koje danas obolijevaju žene, otkriven je kod 85 žena iz Varaždinske županije. Od tog broja, kod 54 žene rak je otkriven u ranoj fazi, pa se može zaključiti da su žene danas ipak svjesnije važnosti odlaska na preventivne preglede dojki. Tijekom ove godine zabilježeno je 80 slučajeva raka dojke. Iako se očekuje da će broj žena oboljelih od te bolesti biti na istoj razini kao i prošle godine, zabrinjava što ta bolest pogađa sve više mlađih žena.

Počeo pilot-projekt

Dan prevencije karcinoma u Varaždinskoj županiji obilježen predavanjima

TUMORI I NA KRALJEŽNICI

- Dobna granica žena koje obolijevaju od raka dojke, sve se više spušta – upozorio je dr. Zdravko Zgrebec, voditelj medicinskog PododKao što postoji sjeka za torakalnu kirurgiju trend povećanja Opće bolnice Varaždin na predavanju koje je održao svih karcinoma, u četvr tak u Županijskoj palači u Varaždinu u sklopu tako postoji i porast Dana prevencije karcinoma tumora u području u Varaždinskoj županiji. kralježnice.”

Ovo je treća godina kako Županijska liga protiv raka i Dr. Nenad Kudelić Opća bolnica Varaždin organiziraju predavanja o najčešćim malignim bolestima započeo 15. listopada, podanašnjice, a osim dr. Zgre- stići ono što se s godinama beca, koji je govorio o raku uspjelo postići kod žena dojke, dijagnostipo pitanju karc inoma ci i liječenju, o dojke: pokrenuti mušu karc inomu karce da se javljaju . prostate liječnicima na pre2011 e jk govorio je ventivni pregled k do a r i n i 5 dr. Damir prostate. Jer, 90 god od 8 k je n Š t a j c a r, krive d njih 54 posto pacijenata t o z amjenik može se izliječiti a ko j žena, voditelja ako se rak prostau rano je o i Odjela za te otkrije u ranoj b fazi urologiju fazi. iz varaždinske - Pilot-projekt koji Opće bolnice. Upraje krenuo odnosi se na vo je on izrazio nadu da će muškarce između 50 i 70 kroz udrugu i pilot-projekt godina starosti. Trenutno su ranog otkrivanja karcinoma u tijeku edukativna predavaprostate, koji je službeno nja za liječnike opće prakse i

“

NA PREGLED ZBOG ŽENA!

RAK POGAĐA I MLADE ŽENE

Nažalost, većina pacijenata na pregled prostate u današnje vrijeme dolazi jer su ih na to natjerale žene.”

Dr. Damir Štajcar

“

“

farmaceute, dok bi se početkom iduće godine krenulo s preventivnim pregledima – najavio je dr. Štajcar.

“rak”, “karcinom”, “tumor” jer po pitanju kralježnice postoje različita oštećenja koja se zapravo ponašaju slično i slično operacijski liječe – rekao je dr. Nenad Kudelić, neurokirurg i voditelj Pododsjeka za neurologiju, koji je u svom predavanju govorio o neurokirurškom liječenju spinalnih oštećenja.

Uz predavanja, održana je i radionica o ranom otkrivanju raka dojke članica varaždinskog Mammae kluba.

Dan prevencije karcinoma održan je pod pokroviteljstvom Varaždinske županije, dok je medijski pokrovitelj bio Regionalni tjednik.

A kralježnica?

Kao što postoji trend povećanja svih karcinoma, tako postoji i porast tumora u području kralježnice, pa je sve veća potreba da se oboljeli pacijenti liječe.

- U varaždinskoj Općoj bolnici prije nešto više od dvije godine započelo se s neurokirurškim radom koji, između ostalog, uključuje i operacija problematike s područja kralježnice. Namjerno izbjegavam riječi

Dobna granica žena koje obolijevaju od raka dojke sve se više spušta. Rak “pogađa” i mlade žene.”

Dr. Zdravko Zgrebec

Savjeti iz ordinacije Stres – narušavanje osjetljive ravnoteže u tijelu (1) I

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

munološki sustav jedan je od najsloženijih sustava u našem tijelu. Sastoji se od tonzila, limfnih čvorova, slezene, timusa, koštane srži. Čine ga i leukociti (bijele krvne stanice), primjerice limfociti, monociti i bazofili, kao i druge specijalizirane stanice, makrofazi i mastociti. Glavna mu je uloga štititi tijelo od različitih infekcija i malignih oboljenja i regulirati proces cijeljenja. lavno svojstvo kojim se postiže takvo djelovanje upravo je sposobnost razlikovanja “vlastitog” od “stranog”. Dakle, imunološki sustav štiti nas od štetnih virusa i bakterija koje prepoznaje kao “strane” i tako pomaže očuvanju našeg integriteta i dobrog

G

zdravlja. No oslabljeni imunološki sustav može dovesti do različitih virusnih infekcija (npr. obična prehlada, gripa, SARS), kroničnih bakterijskih infekcija, gljivičnih infekcija, malignih oboljenja, kroničnih proljeva i sporog zacjeljivanja rana. asuprot tome, postoje stanja kad imunološki sustav djeluje jače negoli je potrebno, pa nastaju različite alergijske reakcije ili, pak, ne razlikuje dobro “vlastito” od “stranog”, pa počinje s napadom na vlastite stanice i tkiva. To potiče razvoj različitih autoimunih bolesti kao što su lupus, reumatoidni artritis, dijabetes, psorijaza i slično. Životno važna funkcija svakog organizma je održava-

N

nje homeostaze, tj. unutarnje ravnoteže. Tu vrlo osjetljivu ravnotežu biokemijskih i fizioloških procesa u tijelu narušava djelovanje raznolikih stresora kao što su bolesti, ozljede i izlaganje ekstremnim temperaturama. z njih, homeostazu mogu ugrožavati i različiti psihološki čimbenici poput straha, društvene izolacije, pretjeranog obujma posla i slično. ao odgovor na stres, u organizmu se aktiviraju složeni mehanizmi prilagodbe, kako bi se održala homeostaza i uklonio stres. Općenito, posljedice djelovanja stresa mogu se očitovati na dva načina, o čemu više u idućem broju.

U K

Zdravlje 51

6. prosinca 2011., br. 394

Na pretrage i preglede naručiti se možete u Centralnoj jedinici u zgradi Interne ili, još bolje, na samom odjelu

PROBLEM U bolnici Varaždin neki izbjegavaju plaćanje

Opasno: na pregled s tuđom knjižicom J Iz bolnice upozoravaju da korištenje tuđe zdravstvene iskaznice može dovesti do zamjene identiteta, a posljedica može biti i pogrešno liječenje Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

posao, jer ih ima više od tri stotine. Neiskorišteni termini su neiskorišteni Svak i deset i pac ijent dnevni kapase uopće ne pojavi na c itet i i od apel: naručenoj pretrazi ili velike je e n o k a pregledu u varaždinvažnosti a n e t skoj bolnici. Riječ je da se može ili o pacijentima koji se proces d nalaze na jednoj od pregle javite o d j a v e čak 329 lista čekanja, narudžgu, pretra lnicu! koliko ih ima u Općoj be obavi o bolnici. pravovreub meno, jer time pomažemo (Ne)opravdano Navodi to Dražen Pomper, da se smanje liste čekanja. voditelj Odjela za zdravstvenu Nažalost, dosad se rijetko informatiku, koji je prošli tje- događalo da nas pacijenti dan uputio apel pacijentima obavijeste da ne mogu doći i članovima njihovih obitelji pojašnjava. da u slučaju da ne mogu doći u zakazano vrijeme svakako Provjera osobne? to jave u Centralnu bolničku Pacijente koji ne mogu doći jedinicu za naručivanje pa- u zakazano vrijeme poziva da cijenata. to jave Bolničkoj jedinici za - Bez obzira na to je li izosta- centralno naručivanje pacijenak opravdan ili neopravdan, nata na broj telefona 393-508 nužno je da pacijent ili članovi ili elektronskom poštom na obitelji o tome obavijeste adresu cn@obv.hr. - Odjaviti našu službu za naručivanje. se mogu i na samom odjelu na Organizacija i upravljanje kojem je pacijent naručen, pri listama čekanja je vrlo složen čemu se broj telefona nalazi

na dnu dokumenta narudžbe koju smo uručili pacijentu – navodi Pomper.

I dok bi to moglo smanjiti liste čekanja, u varaždinskoj bolnici uočili su da se pacijenti za preglede ili pretrage prijavljuju s tuđom zdravstvenom knjižicom. Najčešće se radi o osobama koje na taj način žele izbjeći plaćanje učešća za zdravstvenu uslugu. Upozoravaju da to može biti vrlo opasno.

- Sada se identifikacija i provjera podataka radi preko računala i neobično je važno da pacijent dođe u ustanovu sa svojom zdravstvenom iskaznicom, aktualno važećom. Ako dođe s tuđom zdravstvenom iskaznicom, informatički sustav prezentira zdravstvenom osoblju i tuđe medicinske podatke. U slučaju učestalosti takvih opasnih situacija i moguće zamjene identiteta, morala bi se uvesti i paralelna provjera osobne iskaznice, što bi sigurno usporilo procese prijave na svim našim odjelima – ističe Pomper.

KAKO SE ODJAVITI?

!

Ako ne možete doći na zakazani pregled ili pretragu, javite se na broj telefona 393508, e-mail cn@obv.hr ili na odjel, čiji se broj telefona nalazi na dnu dokumenta narudžbe koja je uručena pacijentu.

Dražen Pomper.

Ističe da pacijent provjeru podataka u sustavu bolnice mora zatražiti. - Time prvenstveno štiti sebe, liječnika da ne donese nepotpunu ili lošu medicinsku odluku, administrativnog djelatnika da lako

U Varaždinu su bili primarni ginekolozi iz svih krajeva Hrvatske. Članovi Upravnog odbora Sekcije primarnih ginekologa Hrvatske sastali su se u baroknom gradu na inicijativu varaždinske ginekologinje dr. Martine Jerbić Cecelja, a to je bio prvi takav susret organiziran u jednoj županiji.

- Svrha je bila upoznati se s problemima primarnih ginekologa i naći način kako bi Sekcija mogla pomoći u njihovom rješavanju. Prihvaćen je moj prijedlog pa će se sjednice Upravnog odbora Sekcije svaki put održavati u drugoj županiji – izvijestila je dr. Jerbić Cecelja, koja je bila jedini

predstavnik primarnih ginekologa iz Varaždinske županije.

Kao što je poznato, u našoj županiji nema dovoljno ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, no s tim problemom suočavaju se i u drugim županijama. Inače, Upravni odbor Sekcije broji 10 članova, a čak devet odazvalo se sastanku u Varaždinu, među kojima i predsjednik Sekcije dr. Miroslav Prpić, koji je stigao iz Senja. (vms)

Od AIDS-a umrle 3 osobe Dražen Pomper

Spriječite sami zamjenu identiteta Molimo da svaku neispravnu informaciju jave na bilo koju lokaciju u našoj kući kako bi se promjena evidentirala i time osiguralo da do mogućnosti zamjene identiteta u procesu zdravstvenog liječenja nikada niti ne može doći – rekao je

Ginekolozi iz cijele Hrvatske u Varaždinu

PROTIV AIDS-A

VAŽNO Pacijenti svakako moraju provjeriti točnost osobnih podataka

Iz Opće bolnice Varaždin pacijente mole da obrate pažnju na to jesu li na medicinskoj dokumentaciji koju su dobili svi podaci ispravni i aktualni, pogotovo prezime i ime, točan datum rođenja, adresa i matični broj osiguranika. -

SASTANAK “PRIMARACA”

i brzo identificira osobu koja dolazi na pregled i informatičara koji mora elektronski sustav pripremiti da optimalno prikuplja informacije i osigura najbolji mogući protok pacijenata i informacija u procesu liječenja – apelira Pomper.

U Varaždinskoj županiji je u posljednjih 25 godina prijavljeno 12 osoba zaraženih HIV-om, među kojima je samo jedna žena. Oboljelo je 8 osoba od kojih su 3 umrle. Priopćila je to prošli tjedan dr. Franciska Lančić, ravnateljica Županijskog zavoda za javno zdravstvo, povodom Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, 1. prosinca. Oboljele i HIV pozitivne osobe su iz rizičnih skupina (osobe homoseksualnih i promiskuitetnih

sklonosti, ovisnici o ilegalnim drogama), a infekciju HIV-om stekle su u stranim zemljama – navodi dr. Lančić. Hrvatska spada u zemlje s niskom učestalošću zaraze, a liječnica ističe da je to posljedica provođenja niza preventivnih aktivnosti pa smo pozitivan primjer kako se treba nositi s HIV-om. U našoj zemlji, naime, nema novozaraženih primatelja krvnih pripravaka, a u posljednjih 25 godina transfuzijom krvi zaražene su 2 osobe.

Biraju novo vodstvo U subotu 10. prosinca bit će održana izborna skupština Društva za zaštitu od dijabetesa Varaždin. Počinje u 10 sati u sindikalnoj dvorani Opće bolnice Varaždin, a iz Društva sve članove pozivaju da se odazovu na skupštinu.

52 Ženski svijet

Cvjetni dom Vrijeme darivanja D

6. prosinca 2011., br. 394

MODNI KAMELEON Penny Lane iz filma Almoust Famous

Groupie girl J Look Penny Lane je prirodan i nenametljiv: nosi svevremene bijele i etno bluzice,

arivanje je odavno prisutno u periodu došašća, božićnih blagdana i proslave Nove godine. Razmjena darova simbolizira povezanost među Leticija ljudima i ispunjava ZADRAVEC nas zadovoljstvom Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 i još više zbližava. letiziazadravec@gmail.com arivanje potječe još od rimskog doba kada su se poklanjale različite grančice ukrašene jabukom ili pozlaćenim orasima. anas darivanje mora biti istinsko uživanje, ne samo za onog koji prima već i za onog koji daruje. Bit će vam lakše ako sastavite popis osoba i darova koje želite dati. ko niste sigurni što nekome pokloniti, nemojte se ustručavati pitati ga. Na taj ćete način pokazati da vam je stalo, a ne da nemate mašte. No svakako nemojte zaboraviti da pokloni moraju odisati luksuzom, a ne praktičnošću. Luksuzna sitnica uvijek će više razveseliti od skupog uporabnog predmeta, jer poklon je taj koji nije prijeka potreba, ali silno uveseljava. ato ne poklanjajte poklon-bonove, već pokušajte se sjetiti što osoba voli ili joj se sviđa, što je spomenula da je vidjela ili zamijetila te će takav poklon polučiti najveće veselje. Mi smo kao i uvijek tu u Gift shopu da vam pokušamo pomoći u izboru.

D D A

Z

lagane haljine i trapezice. Najupečatljiviji je njezin kaputić s umjetnim krznom Piše: NELA KLIČEK www.modnikameleon.blogspot.com Foto: IGOR KLIČEK

Ovotjedni look inspiriran je neodoljivom Penny Lane (Kate Hudson) iz filma Almoust Famous režisera i scenarista Camerona Crowa. Penny Lane je slobodoumna groupie djevojka i jedan od najzanimljivijih likova u ovom filmu, koji je usprkos skromnom budžetu osvojio i kritiku i publiku, pa čak i Oscara za scenarij.

I oni samo ljudi Film je poluautobiografski, odnosno temelji se na stvarnim velikim bendovima poput događajima iz redaLed Zeppelina, The teljevog života, E a g l e s a , Ly ny a rd ni v a t s a s koji je kao tiS k y na rd a i T h e u s a k nejdžer tijeio loo ičaste Allman Brothers d kom 70-ih piBanda. Tako i te ljub sao za slavni u filmu 15-goluckas ice”; takvi n Rolling dišnji William o en a l l “ a Stone ča(Patrick Fugit) naoč i r i v k o sopis i išao upoznaje bend su u o n v o na turneju s Stillwater i pon odlazi s njimodi ma na turneju u nadi da će napisati članak vrijedan naslovnice Rolling Stonea, tzv. rock & roll biblije. Wiliam na tom Prirodan i nenametljiv look p u t u upo znaje bend, bljena u glavnog gitar ista a i njihove Rusella (Billy Crudup), a mladi g r o u p i e i neiskusan Wiliam je u potpud j e v o j k e , nosti očaran njome. U početku koje se ne Wiliam gleda na svoje idole s s m a t r a j u dozom strahopoštovanja, ali f a n o v i - součen s određenim situacim a , v e ć jama upoznaje ljudsku stranu p r a v i m svojih rock velikana i mane muzama i koje često dolaze u paketu. Caskrbnica- meron Crowe je ispričao priču ma o ben- o svom odrastanju i ljubavi predu. Vođa ma glazbi, svijetu rock & rolla groupie i prijateljstvu te kroz detalje d j e v o - unio dušu u naizgled stereotiLuckaste ljubičaste “lenonice” jaka je pne likove poput samodopadPenny L ane, koja je zalju- nih rokera i luckastih groupie

djevojaka.

Penny Lane u filmu nosi hipijevske komade karakteristične za razdoblje, no ne pretjerane već svevremenske komade poput bijelih i etno bluzica, laganih haljinica i, naravno, trapezica. Cijeli look je uglavnom prirodan i nenametljiv.

Najupečatljiviji je njezin kaputić s umjetnim krznom i luckaste ljubičaste “lenonice”.

Takav okvir se opet počeo nositi, a ja sam toliko oduševljena sa svojima da ih nosim i u kući.

Više fotografija pogledajte na www.regionalni.com.

Frizerski salon “Sve što žene vole” J

este li jedna od onih koje uzaludno traže savršenu boju među tisućama kupovnih boja za kosu koje vrište s polica trgovina i nikako ne možete pogoditi nijansu? Ili je pretamna, ili ima crveni odsjaj, ili ne prekriva sjede vlasi... iste jedina! U želji da uštedimo novac, odričemo se bojanja u salonu i samim time ostajemo nezadovoljne. Ako vjerujete svom frizeru, usudite se pitati za savjet u vezi kupovnih boja.

Ako ste dugogodišnji klijent, već poznaje vašu kosu i “povijest” vaše kose pa će znati preporučiti boju koja će zadovoljiti sve uvjete. Neke stvari nam se čine jednostavne, a zapravo mogu biti

N

Melanija Galunić, Frizerski salon Gloss Ive Režeka 4 a, Varaždin tel. 042/200-420

vrlo komplicirane i rezultat nije onakav kakav očekujemo. Bliže nam se božićni blagdani i svake godine se trudimo biti što orginalniji, i u darivanju. Mi smo vam ovog Božića pripremili prigodne poklon-bonove koji će razveseliti vaše najmilije. udite originalni i poklonite prijateljici, mami, suprugu ili sestri nekakav tretman iz naše ponude. A vama, ako se posreći možda, dečko ili suprug pokloni bojanje u salonu profesionalnim bojama! ovoljno je samo da mu članak dođe pod ruke, a ostalo će shvatiti. Ako ne shvati, potrudite se malo bolje.

B

D

Ženski svijet 53

6. prosinca 2011., br. 394

OGLAS

a metod e: erapij mezot olova, b nema na ni k e t o li ca modri

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

Osobitosti kože S

Severina je uvijek lijepa i uvijek mlada zahvaljujući neiglenoj mezoterapiji, najtraženijoj anti-age metodi

OTKRIVAMO Što učiniti da koži vratimo mladost, sjaj i napetost?

Zablistajte u tren bez noža i bolova!

J Među anti-age tretmanima u ordinaciji dr. Sanje Petek Modrić mezoterapija je

najveći hit: ugodna je i opuštajuća, a koža je vidljivo ljepša nakon jednog tretmana Za sve one koji žele da im koža zablista, osobito u prosincu, u vrijeme blagdana i na dočeku Nove godine ili pak žele osvježiti i zaštititi kožu iscrpljenu od zime i promjena vremena, posljednji je tren za uzbudljivi tretman.

Lice, vrat, dekolte U Varaždinu se nude tretmani kod kojih ne samo da ne morate trpjeti bolove, nego nema ni oteklina, krvarenja ili modrica.

Upravo je takva neiglena mezoterapija, medicinska metoda kojom se različite aktivne tvari „ubacuju“ u pojedine slojeve kože. Tretman je pravi hit i zato jer je izrazito ugodan, opuštajuć i bez nelagode koja prati druge, osobito kirurške ili „iglene“ metode. A koža je vidljivo ljepša, sjajna, napeta i ružičasta već nakon samo jednog tretmana!

Potvrđuje to i dr. Sanja Petek Modrić, u čijoj je Specijalističkoj

dermatovenerološkoj ordinaciji u Varaždinu mezoterapija jedna od najtraženijih metoda.

– Ova medicinska metoda primjerena je za svaku životnu dob, a može se kombinirati i s drugim metodama. Neiglenom mezoterapijom mogu se tretirati različiti problemi kože nastali kao posljedica starenja, načina života ili pak utjecaja hormona.

Uspješno se primjenjuje u tretiranju bora na licu, opuštene i dehidrirane kože lica, vrata i dekoltea, kod poremećaja pigmentacije te mnogih drugih problema – pojašnjava dr. Petek Modrić.

Pomlađivanje U čemu je tajna ove metode za koju se odlučila i Severina? - Mezoterapijom se može nadomjestiti manjak hijaluronske kiseline, čija se količina s godinama smanjuje pa zbog toga koža izgleda mlohavo, namreškano, suho i bezbojno.

Osim toga, ovom metodom koži se dodaju vitamini, pa i druge koži važne tvari koje se iscrpljuju kroz godine uslijed prirodnih procesa, ali i ubrzanog načina života. Zato je, osobito u ovo zimsko vrijeme, itekako preporučljiv ovakav tretman koji će s površine kože ne samo ukloniti mrtve stanice, nego joj vratiti mladost, napetost, sjaj i glatkoću – navodi dr. Petek Modrić.

No osim mezoterapije, u njezinoj ordinaciji jednako su traženi i tretmani za pomlađivanje uz pomoć radiofrekvencije.

Riječ je o bezbolnom, brzom i nekirurškom pomlađivanju lica, vrata, dekoltea, ali i ostatka tijela. – Radiofrekvencijom može se tretirati cijelo lice, ali i sitne bore oko očiju, usta i nosa, a učvršćivanjem kože brade i podbratka postiže se dodatni lifting efekt. Osim kože lica, učvrstiti se može i koža vrata, dekoltea i ruku – pojašnjava dr.

Petek Modrić.

NA NOVOJ ADRESI!

!

Specijalistička dermatovenerološka ordinacija dr. Sanje Petek Modrić odnedavno radi na novoj adresi, u Ulici Frane Supila 50 (1. kat), u Varaždinu. Radno vrijeme ordinacije je od ponedjeljka do petka od 8 do 20 sati, a subotom od 8 do 13 sati. Kontaktirati ih možete na broj telefona 042/302-904.

IZDVOJENO Prije izbora programa, konzultirajte se s doktorom

Besplatne konzultacije o tretmanima

Vrhunski opremljena ordinacija dr. Sanje Petek Modrić

Zbog velikog izbora različitih anti-age metoda, koje imaju različito djelovanje, dr. Sanja Petek Modrić preporučuje da se prije odluke o tretmanu svakako konzultirate s ljubaznim i stručnim osobljem ordinacije. U njezinoj se ordinaciji, osim mezoterapije, provodi i niz drugih tretmana: popularna dijamantna mikrodermoabrazija, radijalna endermoterapija, IPL tretmani, pilinzi

različitim vrstama voćnih kiselina prilagođeni i najosjetljivijim kožama… Obavezna je praksa da se prije anti-age, ali i drugih programa obavljaju konzultacije, koje su besplatne.

- U našoj ordinaciji njegujemo individualni pristup, što znači da kombiniramo različite metode, prilagođene svakoj osobi posebno, čime se postižu i najbolji rezultati – ističe dr. Petek Modrić.

godinama, kako starimo, primjećujemo i osjećamo određene promjene na našoj koži; najvećem i najvidljivijem organu.Suhoća postaje sve izraženija, javljaju se bore, „mrlje“, različite izrasline, nakon povreda koža sporije cijeli... Neke od tih promjena su prirodne, bezopasne i neizbježne. Neke uzrokuju svrbež ili bol; druge pak, poput bora, mlohave i opuštene kože - izazivaju gubitak samopouzdanja i loše osjećanje.

Mnoge promjene, kako zdravstvene, tako i estetske, mogu se spriječiti, odnosno liječnik - dermatologa - može ih ukloniti ili ublažiti. Kao što smo rekli, kako starimo, tako naša koža postaje sve tanja, nježnija i suša. To uzrokuje svrbež, perutanje kože te pojavljivanje sitnih ljuski, osobito tijekom hladnih, vjetrovitih mjeseci. Ne prečesto kupanje te uporaba vrlo blagih, uljnih gelova ili sindeta ublažit će suhoću kože.

Potrebno je izbjegavati uporabu vruće vode, koja također vrlo snažno nadražuje i isušuje kožu. Nakon kupanja ili tuširanja preporučuje se nanošenje hranjivih mlijeka ili losiona, na još lagano vlažnu kožu.

Aktivne tvari poput ureje, alfa-hidroksi kiselina, hijaluronske kiseline i sl. kožu će nahraniti, smanjiti njeno ljuskanje i svrbež te joj pomoći da zadrži i vlagu. Tako će koža postati nježnija, mekša i ugodnija.

Ako bi unatoč tome koža i dalje izazivala probleme svojom suhoćom, svrbežom, ljuskama ili čak pojavom „pucanja“ kože i stvaranja ranica, potrebno je posjetiti dermatologa, jer u pitanju su možda i ozbiljniji problemi od suhe kože.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

54 Ženski svijet

6. prosinca 2011., br. 394

PRAKTIČNI SAVJETI Originalne ideje za omatanje darova

Trudnoća

Pakiranje poklona

Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Promjene i stabilnost P romjene u trudnoći zahvaćaju sve tjelesne sustave. Čak 47- 90 % trudnica ima bolove u kralježnici/zdjelici u trudnoći.

U prvoj trudnoći dolazi do nepovratne relaksacije i širenja zdjelice. Hormonske su promjene iznimno važne. Tijelo u drugom tjednu trudnoće počinje proizvoditi hormon relaksin, koji doseže vrhunac u dvanaestom tjednu trudnoće. pušta ligamente kako bi se zdjelica tijekom porođaja mogla proširiti. No relaksin opušta i druge ligamente u tijelu, što utječe na stabilnost zglobova. Stoga lako dolazi do istezanja, čime se kralježnica i zdjelica izlažu opasnosti. Progesteron mijenja obilk dijafragme, a rebra se blago razmaknu kako bi stvorila mjesta za fetus koji raste. Povećanje opsega i tjelesne težine utječe na držanje tijela i pomicanje težišta. Zato je teže koordinirati pokrete i održavati ravnotežu. eki od uzroka pojave boli su: povećana lumbalna lordoza, zadržavanje tekućine u tijelu, pritisak povećane maternice na spinalne korijene itd. ol se javlja na stražnjoj strani zdjelice i osjeća se duboko u glutealnom predjelu kao probadanje. Pojavi se između 16. i 24. tjedna trudnoće, u prosjeku u 18. tjednu.

Bol se obično širi stražnjom stranom natkoljenice do koljenog zgloba. Može biti jednostrana ili obostrana. Značajno je da postoje razdoblja bez bolova i s iznenadno jakim bolovima. olove može izazvati okretanje u krevetu, izlazak iz auta, penjanje po stepenicama ili dugotrajan hod. Kako biste smanjili bolove, možete kombinirati neke od terapijskih postupaka kao što su masaža i relaksacijske tehnike. U ublažavanju bolova mogla bi vam pomoći hidrogimnastika, TENS (od 37. tjedna trudnoće ili poslije poroda), manualna terapija i sl. erapeut bi vas trebao educirati o pravilnim položajima kod obavljanja dnevnih aktivnosti te zaštitnim položajima pri radu i odmoru.

J Poklon-pakete možete ukrasiti prirodnim detaljima - grančicama, češerima, cimetom, suhim narančama...

PIŠE: Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

O

N B

te vrećicu i ukrasite grančicom Od plišanog materijala sašij

B

ispunite okomitim prugicama i dodajte im drvene kvačice te karticu na kojoj Bliži se vrijeme darivanja, ćete napisati kome je poklon pa već sigurno razmišljate o namijenjen.

Z a z a m a t a nj e m ož e te tome što ćete kupiti svojim najbližima. No osim toga upotrijebiti i paus papir, da odaberete prikladan po- milimetarski papir, natron klon, važno je i originalno (smeđi) papir, zatim krojega zapakirati. Upotrijebite ve za šivanje koji vam više maštu pa umjesto klasičnog ne trebaju, krep papir... Za celofana ove godine upotri- nešto luksuznije pakiranje, jebite neki drugi materijal za uzmite tapete s reljefnim tiskom. Umjesto papira moomatanje darova. žete upotrijebiti tkaninu komad materijala omotajte Ideje Poklone možete umotati oko poklona kao i papir, s u novinski papir. Birajte one tim da na vrhu napravite stranice s puno teksta, a ma- čvor odnosno mašnu. Ponje slika, bit će efektnije. Ako sebno je efektno pakiranje ste u mogućnosti nabaviti u jutu, prirodni materijal, a inozemne novine, to će biti poseban štih daju vrećice od pliša ili baršuna, koje vrlo još zanimljivije, pogolako možete i sami tovo ako nisu pisašiti. Za vezanje, sane latinicom ne poklo e umjesto satennego nek im t i s a r skih vrpci, uzmidrugim pik u te vunu, konac, smom. No, skim r a t i c i l kako ne bi uhim eko špagu... s i a Kad ste po takav poklon srcim rama klon zapakirali, izgledao prehu a č ukrasite ga neobično i jeftimaka kim lijepim detano, upotrijebite ljima koji će mu dati još neke dodatke završni štih. Te detalje kojima ćete ga ukrasiti. Omotajte ga lijepim možete pronaći i tijekom vrpcama te dodajte suhi šetnje kroz prirodu - uberite lovorov listov, grančicu ne- češere i suhe grančice, obokog zimzelenog drveta ili jite ih zlatnim, srebrnim ili bijelim sprejem te zataknite mašnicu.

Obične papirnate vrećice, na poklon. Možete im dodati takozvane škarnicle, u tili čas i suhe čahure maka (moguće možete pretvoriti u dopadlji- je kupiti ih u cvjećarnicama), ve vrećice za poklone. Samo štapiće c imeta, osušene ih debelim flomasterom kriške limuna ili naranče, licitarska srca...

- markerom -

T

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Obična papirnata vrećica ukrašena prugicama

Petra Kolak Đinđić

Kozmetički savjeti

Beauty centar Čarolija, Varaždin, Krešimira Filića 78, mobitel: 098/168-6705

Pomlađujuća hijaluronska krema

I

znimna anti-age krema bogata je morskom hijaluronskom kiselinom, koja povećava sposobnost zadržavanja vlage i lipida. Puna je pomlađujućih aktivnih sastojaka kao što su morski elastin, koji povećava čvrstoću kože, morski ko-

lagen, koji vlaži i sprečava nastajanje novih bora, te glavni sastojak hijaluron, koji popunjava postojeće bore tako što ih gura iznutra prema van. ijaluron se veže na molekulu vode, povećava joj volumen te time bore

H

postaju nevidljive odnosno ispunjene. Preporučam svim ženama iznad 35. godine korištenje Thalgo Hyaluron kreme ujutro i navečer. idljive bore nestaju korištenjem ove bogate kreme s morskom hijaluronskom kiselinom, koja pro-

V

duljuje vaš mladenački sjaj.

Nakon nanošenja kreme, koža će vam biti glatka, zategnuta, potpuno navlažena i nahranjena, a znakovi starenja nestajat će svakim danom. Produžite svoj mladenački izgled pomoću Thalgo Hyaluron kreme!

Ženski svijet 55

6. prosinca 2011., br. 394

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Mia Begović, dramska umjetnica

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Krampusi!

N

Poznata glumica često incognito dolazi u Varaždin na kavu

Žena s velikim “ž”!

J Poznata glumica otkriva kako jutro započinje uz kavu i klape, voli minimalizam, radi

dobre štrukle, a raspoloženje joj dižu operne arije Piše: GORDANA IGREC

Dramska umjetnica Mia Begović rođena je Splićanka koja je do svoje 14 godine živjela na otoku Pelješcu.

U javnosti je uz profesiju kojom se bavi poznata i kao sestra pokojne glumice Ene Begović. Mia je debitirala u predstavi “Majstor i Margarita”, a na malim ekranima imali smo je prilike gledati u TV sapunicama poput “Ponos Ratkajevih”, “Vila Marija”, “Ptice nebeske” ili na filmskim platnima u filmovima “Lijepe žene prolaze kroz grad” ili “Ante se vraća kući”, “Djevojčica sa šibicama”...

S glumcima bih radije snimala nego večerala!

Svaka prava žena nikad ne smije...

S kojim glumcima biste rado otišli na Misliti da je ona kriva za sve! večeru?

Iz takta me može izbaciti...

Pa, s mnogima ne bih otišla na večeru, Laž! ali bih rado s mnogima snimala.

Iz kuće ne izlazim bez...

Najdraži film?

Tri kapi parfema.

Ima ih puno, svi su me formirali u raKnjiga koju biste još jednom rado zličitim trenucima mojeg života. Recimo, jedan od njih je sigurno “Opasne veze”. pročitali?

Bibliju čitam gotovo dnevno zbog Omiljeni parfem? mudrosti.

Narciso Rodriquez.

boravak svima koji u njega navrate ili su u njemu ostavili trag, govori o majčinstvu, najdražoj joj knjizi po kojoj prebire svakog dana, ali i otkriva tajnu muško-ženskih odnosa.

Jutro započinjete sa...

Kava i klape Kavom!

Najdraža nagrada za umjetKako biste se opisali u tri nički rad joj je Orlandova nagrada na Dubrovačkim riječi?

Ja sam žena s ljetnim igrama za ulogu Ifivelikim “ž”! genije. Trenutno Mia radi d o k Što je na velikom kazališnom a c r a za vas projektu sa sjajnom mušk vo pjeh glumačkom ekipom me pr j odraz uus živoo č ijim detaljima o m e tu? nije željela previše rivuč govim Živjeti govor iti. Za Male p u nje a u skladu ženske razgovore m i č o sa sobom atr ak t iv na Dal ma i s ljudima tinka, majka 20-godišoko sebe. njakinje, s neposrednošću Je li istina da iza govori o sitnicama koje čine njezin ženski svijet ljupkim, svakog uspješnog muškarca šarmantnim i ugodnim za stoji žena?

Nisam praznovjerna, ali ne volim izazivati, tvrdi Mia Begović

To je sigurno istina, ali iza svake uspješne žene ne stoji muškarac.

Jeste li ljubomorni?

Ne! Što vas prvo privuče kod muškarca?

Moj odraz u njegovim očima. Što je najvažnije u vezi?

Ljubav i poštovanje.

Najromantičniji trenutak u životu bio je...

Rođenje moje kćeri. Što je za vas majčinstvo?

Najljepše životno iskustvo koje ne bih mijenjala ni za što.

Majčinstvo je za mene život. Što nikad ne biste mogli oprostiti?

Da netko naudi nekome meni bliskome. Što ste oduvijek željeli, a niste učinili?

Imati još jedno dijete.

Koji odjevni stil njegujete?

Minimalizam. Premijere ili javna događanja su, recimo, mjesta gdje se često poigram i izađem iz svojeg dnevnog minimalizma.

Koju glazbu slušate?

Ovisi o mojem raspoloženju. Jutro obično započinjem dalmatinskim klapama, to me nekako smiruje, slušam TBF, Elemental, slušam Mozartove mise, operne arije me dižu, Karmen obožavam.

Imate li fetiš?

Pa, baš nešto i nemam, ali imam neke sitnice koje mi

uljepšavaju život. Skupljam anđelčiće jer me podsjećaju na moje drage prijatelje koji znaju da volim anđelčiće, pa mi ih rado poklanjaju i točno znam kojeg sam za što dobila.

Eto, to je nešto što me puni.

Jeste li praznovjerni?

Pa, ne bih se baš mogla nazvati praznovjernom osobom, ali ne volim izazivati.

“Pravi” štrukli Volite li kuhati?

Jako! Obožavam. Raznu kuhinju, od svih sam pomalo učila kako sam Dalmatinka.

Ali jako volim slavonsku kuhinju, ali radim i dobre štrukle i to prave: kuham ih, radim tijesto...

Vaš moto u životu?

Svako jutro se moći sebi nasmiješiti u zrcalo.

Vaš uzor u životu?

Bilo je puno jakih žena.

U poslovnom svijetu Glenn Close i Helen Mirren.

Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli?

Zdravlje za sve svoje i za sve kojima treba, mir i u nama i oko nas, i svima nešto više novca.

Jeste li posjetili Varaždin i kako vas se dojmio?

Varaždin jako volim i jedna od mojih najboljih prijateljica živi u Varaždinu, učiteljica je, zove se Vesna i jako često incognito odem u Varaždin na kavu kod nje.

oć šutnje, noć odluke, noć velike smjene. Sve u jednoj noći. Neke su noći zbilja čarobne, ponekad i svemoguće. Iako, općenito uzevši, obožavam noć jer se u njoj osjećam opuštenom, snenom, zamamnom i poželjnom, ali i slatko razvratnom, jedva sam čekala da odem u krevet.

I umjesto da mirno zaspim, pred očima su mi se neprestano vrtjele slike s izborne završnice.

S Jacom na odlasku. Koja sad više nije cupkala u uličnom plesnom zanosu kao u predizbornoj kampanji, što čelična Margareth nikad ne bi napravila, nego je glumila Hasanaginicu srca kamenoga. Ta žena je sva vražja! Prava suprotnost svojem muškom timu kojima su face potonule u brodolomu. Među njima najgore je prošao Čoby!

Tko bi rekao da je on tako senzibilan tip. Valjda jedini nepatvoreni koji je reagirao točno onako kako se i osjećao. Preznojavao se deset puta više nego kad su ga trančirali njegovi seljaci.

Toliko je puta brisao znoj sa čela, a čini mi se i suze s lica, da me je živcirao, a i bojala sam se da će, jadan, kolabirati. A onda sam se umirila jer sam znala da je pokraj njega kolega doktor.

Samo ne znam zakaj ga nije drmnul laktom kao “daj, stari, skockaj se, nije propast svijeta, bit će i drugih fotelja”... Ali doktor Mili bio je tu samo tijelom prisutan, dok je duhom bio odsutan i u sasvim nekom trećem filmu. Tužno je biti luzer.

S tom nekom empatijom u duši, konačno sam i zaspala, a da nisam ni čula kad mi se partner uvukao pod poplun. Jer, sanjala sam parfeme i brojne druge fine kozmetičke delicije. Bila sam u jednoj elitnoj drogeriji nekog prestižnog šoping centra. Uživala sam u neodoljivim mirisima, vrhunski dizajniranim bočicama, kutijicama i prvoklasnim proizvodima, nimalo iznenađena njihovim vrtoglavim cijenama. I odabrala sam parfem da ti pamet stane! Moj je frajer omamljen mirisom totalno poludel... Iz ovog prelijepog sna probudilo me zvono. Otvorila sam oči i pitala: “Tko je?“. „Krampus!“- tiho je šapnuo dok me, ležeći kraj mene, promatrao onako podatnu, mirisnu i snenu. „Znači, dobila sam zlatnu šibu?“, promrmljam. „I neodobreni minus na kartici...“ - rekao je kratko. Eto ti sad!

Opet sve po starom... Krampusi.

56 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

KUĆE NEKRETNINE „DOMINUS“, K. Filića 39a, Varaždin – Posredujemo u prometu svih vrsta nekretnina. Mob. 098/494-585, 095/9140-200 ozn.351c PRODAJE se starija kuća sa dvorištem u blizini Banfice. Upitati na tel. 641-057 ili mobitel 099/234-1284 ozn.2003e SUPER prilike ! Kuća u Varaždinu u Ul. B. Kašića (useljiva, svi priključci) - 81.000 € i kuća u Trnovcu 160 m² i 1500 dvorišta (namještena, useljiva) - 64.000 €. Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRODAJE se kuća u Bilogorskoj 164 m² i 426 m² dvorišta, lijepo uređena (sa dva odvojena stana) ili mijenja za stanove ! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c VIKEND kuća 40 m² na Malom Vrhu sa lijepom parcelom -18.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c PRODAJE se nova kuća 100 m² (kompletno namještena ) u Jalažabetu - 50.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUPUJE se vikend kuća u bližoj okolici Varaždina s ravnom terenom za poznatog kupca! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c JALKOVEC 50.000 €,G. Kučan 63.000 €, Z.Kunc 135.000 €, Vojnovićeva 110.000 €, Trg M. Gupca160 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-

6. prosinca 2011., br. 394

mail: tihomir.grabar@vz.t-com. hr ozn.335c

ZEMLJIŠTA

N E K R E T N I N E „ D O M I N U S“, 098/494-585, zeljko@nekretninedominus.hr – Kuće: Majerje, uz glavnu cestu, nedovršena, hitno i povoljno! Zinke Kunc, 280 m², povoljno! A. B. Šimića, mogućnost 3 odvojena stana! ozn. 351c

NOVI MAROF: uređena građevinska parcela u poslovnoj zoni, 1 500 m² i dva gradilišta za individualnu stambenu gradnju po 550 m². Upitati: 098/446-440 ozn.322c

N E K R E T N I N E „ D O M I N U S“, 095/914-0200, suzana@nekretninedominus.hr – Kuće: Hitno!

Optujska - pogodna za poslovne djelatnosti, Šemovec - s gospodarskim zgradama i većim zemljištem, blizina škole, sniženo, hitno! ozn.351c HITNO i povoljno prodajem stariju kuću sa okućnicom u Žigrovcu, Općina Sv. Ilija - Varaždin. Mob. 099/211-5237 ozn.474a STARU kuću u Nedeljancu, veća okućnica oko 4 500 m², vrlo povoljno i građevinsko zemljište u Črncu 3 000 m², 8 €/m², prodajem. Mob. 098/414128 ozn.303c

STANOVI ISPOD cijene ! Dvosobni u A.kralja Zvonimora - 52 m²- 44.00 € (etažno, pvc)! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c PONUDA tjedna! Prodaje se novogradnja u B. Radića dvosobni stan od 44 m² i trosobni stan od 74 m² (odličan raspored)-cijena povoljna! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c TROSOBNI novogradnja! Trosobni od 93 m² u urbanoj vili kraj bolnice sa velikom terasom i pripadajućom garažom i spremištem-vrlo povoljno!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c GRABANICE najpovoljnije! Trosobni: 52 m² i 64 m², 69 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRODAJE se trosobni stan 108 m² u novogradnji u Filićevoj ulici!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c PRODAJE se stan 75 m² u centru grada na Franjevačkom trgu!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c POTRAŽUJE se dvosobni stan, za poznatog kupca, isplata odmah!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c POTRAŽUJE se trosobni ili četverosobni stan

GRADILIŠTE u Jalkovcu, Nova ulica, 479 m², širina uz asfaltiranu cestu 22 m, prodajem. Mob. 098/450- 951 ozn.87d u novogradnji, za poznatog kupca isplata odmah! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c POTRAŽUJU se jednosobni i dvosobni stan namješten, te kuća lijepo namještena za poznate najmoprimce!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c LUDBREŠKA 43 m², B. Radića 50 m² (45.000), R. Hercega 52 m² (uređen) 900 €/m², Trakošćanska 59 m² (695 €/ m²). Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c F.KONŠĆAKA 50 m², B. Radića 52 m², Vukovarska (et.grij.) 67 m², B. Radića 89 m²-70.000 € … Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c HITNO – 43,45 m², visoko prizemlje, etažno centralno, balkon-jug, 30.000 € fiksno. MEN-ARS NEKRETNINE, www. men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c NOVI dvosobni stan u Zagrebu, 52 m², prodajem. Upitati: 098/446-440 ozn.322c NEKRETNINE „DOMINUS“, 095/9140200, suzana@nekretninedominus. hr – Banfica 81 m², Zagrebačka 68 m², Čakovec – I. P. Zajca 65 m², Ludbreg – centar, 71 m². ozn.351c DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu. Mob. 098/622-082 ozn.2001e 3-SOBNI stan, 76,3 m² u Ulici S. Vukovića, kompletno uređen. Mob. 098/821835 ozn.2004e TROSOBNI stan, uređen, u centru grada, prodajem. Mob. 098/486-221 ozn.2004e JEDNOSOBNI, namješten stan, 37,30 m², B. Radića (iznad samoposluge).

Mob. 099/3502-647 ozn.4857 TROSOBNI stan, blizina centra, 1. kat, prodajem. Mob. 098/801-591 ozn.4912 MIJENJAM dvosobni stan na Banfici ili ga prodajem. Upitati: 091/136-2710 ozn.4873 ADAPTIRANI troiposobni stan + podrum (ukupno 86 m²), dvorište i parkiralište, u centru, prodajem. Mob. 091/1658-415 ozn.4880 POVOLJNO prodajem garažu u prizemlju, u Grabanicama. Mob. 099/7448248 ozn.4906

GRAĐEVI NSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem.

Mob. 091/352-0083, 091/232-0350 ozn.2002e STARI vinograd 600 čhv, Črešnjevo, Žedni Vrh, prodajem. Mob. 095/5794361 ozn.4829 GRADILIŠTA u Hrašćici, jug, višenamjenska izgradnja, uredno vlasništvo, 500-600-2170 m². Mob. 099/8530-930 ozn.4895 GRAĐEVINSKO zemljište, Poljana Biškupečka, 768 m², 14 €/m², prodajem.

Mob. 091/534-9724 ozn.4902

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO 800 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359-404 ozn.54c POSLOVNI prostor u Novom Marofu, 91 m², prodajem. Upitati: 098/446440 ozn.322c POSLOVNI prostor od 30 m² u centru varaždina, 2 prostorije, izlog, parking, iznajmljujem. Mob. 091/352-0083 ili 091/232-0350 ozn.2002e PRODAJA/najam stambeno-poslovni prostori: 50, 50 + 100 m², Vžd, Tome Blažeka 3. Mob. 098/702-701 ozn.284c PRODAJE se uhodani Salon za njegu u Vž. Toplicama i Slana soba u Varaždinu. Mob. 099/812-6226 ozn.4885

NAJAM IZNAJMLJUJEM 3 sobe studentima, novouređeno, kuhinja, kupatilo, centralno g., posebni ulaz, 1.200 kn sa režijama po sobi. Mob. 099/8238495 ozn.4784 SOBU blizu centra Varaždina, Anina 15, jeftino iznajmljujem, upotreba kuhinje i kupaonice. Mob. 098/734522 ozn.4818 IZNAJMLJUJEMO obiteljsku kuću u Zbelavi, Varaždinska 57, namještena sa svim priključcima i centralnim grijanjem, podrum, garaža, vrt i voćnjak.

Povoljna cijena. Mob. 098/9927-495 ozn.4822 TRAŽI se m ili ž sustanar u trosobnom stanu, 4 km od Varaždina. Djeca ne smetaju, blizina škole, vrtića i autobusne. Cijena 1.200 kn/mj. Mob.

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

6. prosinca 2011., br. 394

098/657-447 ozn.4825

Prednost: iskustvo u direktnoj prodaji. Uvjeti: posjedovanje automobila.Predbilježbe za razgovor na mob. 098/206-520 ozn.2008e

IZNAJMLJUJEM manji stan u kući. Pogodno za obitelj ili studente. Povoljno, blizu Veleučilišta! Mob. 091/316-0584 ozn.4845 IZNAJMLJUJEM/prodajem kuću 130 m², blizina centra. Mob. 098/1772-035 ozn.4864 JEDNOSOBNI, namješteni stan u zgradi, u Trakošćasnkom naselju, iznajmljujem. Mob. 091/253-8588 ozn.2496b IZNAJMLJUJE se kuća. Mob. 098/295046 ozn.4898 SOBA jednokrevetna-dvokrevetna, 25 m², upotreba kuhinje i kupaonice, centralno, TV, Internet, zaposlenim/ studentima. Mob. 098/9197- 052 ozn.4908 MANJI dvosobni stan u Kolodvorskoj ulici (iza ljekarne), iznajmljujem. Mob: 099/2180-168 ozn.2007e NAMJEŠTENI dvosobni stan (od cca 100 m²) ili trosobni podrumski stan (od cca 120 m²) u privatnoj kući u Zagrebačkoj ulici (Brezje), koji može biti pogodan i za poslovni prostor, iznajmljujem. Mob: 091/788-6584 ozn.2007e

/379-885, 098/390-644. ozn. 52c NISSAN QASHQAI 1,6, 2007. g., LPG atestiran, napravljen servis, 42 000 km, prodajem. Mob. 098/553-352 ozn.4812 MAZDU 323 F, ‘94. g., hitno prodajem.

Tel. 260-931, 098/176-4772 ozn.4815 GOLF II dizel, ‘90. g., prodajem. Cijena po dogovoru. Tel. 232-603, 099/8770835 ozn.4826 OPEL KADET 1,6i, 1990. g., 5 brzina, katalizator, 55 KW, 1600 cm³, registriran 05/2012, cijena dogovorna. Mob. 091/5012-845 ozn.4835 FORD ESCORT 1.4i, ‘97. g., nereg., u dobrom stanju, prodajem. Cijena 1.000 €. Mob. 098/166-4095 ozn.4843

POLJOPRIVREDNI STROJEVI

YUGO 45 i 55, oba u voznom stanju, prodajem. Tel. 261-088, Josipa Pupačića 28, Vž ozn.4861

TRAKTORSKA prikolica dvoosovinska, 2 manje jednoosovinske i kombajn za krumpir „Eple-Raboter“. Mob. 099/199-3916 ozn.4856

KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.4891

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþ ĊıßÑ NG2 S8=ȩ ÑĊėĺåàĊÑ ɵɸȦ _ÑĤÑłáÿĒȩ SåČȹ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ėŀĒȩɴɼÝ EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile.

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTOFLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098

AUDI A4 1.6i, ‘99. g., reg. 1 g., full oprema, 2.999 €; Chevrolet Spark, ‘08. g., full op., srebrne boje, odličan, 3.650 €; Opel Corsa 12.i, 5 vrata, najnoviji model, full, 6.500 €; Oltaimer P-204, ‘71. g., 1.999 €; skuteri 125 ccm i 50 ccm, novo i rabljeno, najpovoljnije.

Moguće zamjene. Mob. 091/143-7007 ozn.4892 FIAT PUNTO 55 S, 1996. g., 160 000 km, novo registriran, obavljen servis, 4 nove zimske gume na felgama, cijena 1.650 €. Mob. 098/308-025 ozn.2006e

POSAO TRAŽIMO KV vozača za prijevoz tereta na području zapadne Europe i Engleske. Molbu sa životopisom i kopijom vozačke slati na : AGILITAS GRUPA d.o.o., Aleja kralja Zvonimira 2/1, 42000 Varaždin ozn.318c VOZAČE sa C, E kategorijom i iskustvom u međunarodnom transportu tražimo. Samo ozbiljne ponude na: 098/ 284-495 ozn.337c CALLCENTAR traži ozbiljne i komunikativne osobe za posao telefonista i dostavljača. Kontakt: 440-153 ozn.4839 MEĐUNARODNA TVRTKA s dugogodišnjom tradicijom nudi komunikativnim osobama honorarni posao.

TRAŽI se KV prodavač sa iskustvom za rad u trgovini “Magro shop”u Varaždinu, te prodavač za rad u trgovini “Dječji centar Magro” u Sračincu. Molbe sa životopisom dostaviti na adresu : MAGRO d.o.o., 8. Svibnja b.b., 42 209 Sračinec. Molimo da molbe dostave samo osobe sa traženim kvalifikacijama. ozn.88c ZASTUPNIKE za direktnu prodaju, honorarno ili radni odnos, izvrsna provizija, dnevna isplata. Mob. 098/573388 ozn.355c DEČKO 20 g. traži posao dostavljača robe, sa B kategorijom. Mob. 098/9350745 ozn.2491b ŽENU za pripomoć u kući u zamjenu za smještaj, tražim. Mob. 098/446-443 ozn.4881 TRAŽIM ženu za čuvanje jednogodišnjeg djeteta. Mob. 099/192-7430 ozn.4882 TRAŽI se iskusna maserka-pedikerkakozmetičarka za stalni posao! Mob. 099/812-6226 ozn.4885 TRAŽI se konobarica za rad u caffe baru, u Varaždinu. Poželjno iskustvo!

Mob. 099/7747-883 ozn.4886 NOVOOTVORENI caffe bar u centru grada, traži djelatnicu za rad. Mob. 099/241-2313 ozn.4910

USLUGE 0J=_'PS Ȩ ġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦ ÿŀĤÑáÑ ÿ ÑáÑġĮÑÝÿĉÑ ĊĤėĺÑȦ ÿŀĤÑáÑ ĊĤėĺĒÿþ ĊıßÿÝÑ ÿ ĒÑáĨĮĤåĪĒÿÝÑȩ eÿáÑĤĨĊÿ ĤÑáėĺÿȦ ĊĺÑČÿĮåĮÑ ÿ áıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺėȦ ġėĺėČĉĒå ÝÿĉåĒå ıĨČıûÑ ȿ 0J=_ 0=_ ȩ SåČȩ ɳɷɳȹɶɼɸȿ ɺɵɵȦ ɳɼɻȹɺɷɷȿɼɻɳ ėŀĒȩɴÝ =S G2/'_ 8/ ėáĺėáĒÿþ Ýÿĉåĺÿ ĨÑ ġėĨåÜĒÿđ ĨĮĤėĉåđȧ ÑáÑġĮÑÝÿĉå ĊıġÑėĒÑ ĨÑ Ĩĺÿđ ĤÑáėĺÿđÑȧ ġėĨĮÑĺČĉÑĒĉå ĊåĤÑđÿàĊÿþ ġČėàÿÝÑȦ ĺėáėĺėáÑȪ7ėÜȩɳɼɻȹɺɻɶȿ ɳɹɳ ėŀĒȩɴɳɺÝ 08/'#=_= NS_ 8' ĨåĤĺÿĨ 2ÿġÿß áȩėȩėȩ _ÑĤÑłáÿĒȦ 'ȩJåłåĊÑ ɷÝ SåČȨɵɴɷȿɺɴɴȦ îÑļȩɵɳɳȿɺɴɶ ıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺė ĤÑáÑ ĺėäåĒĉÑ ġėĨČėĺĒÿþ ĊĒĉÿûÑ ŀÑ ġĤÑĺĒå ÿ îÿŀÿàĊå ėĨėÜåȩ NÑĨĮÑĺČĉÑđė îÿĒÑĒÝÿĉĨĊÑȦ ġėĤåŀĒÑ ÿ áĤıûÑ ÿŀĺĉåĪßÑȩ ėŀĒȩ ɷɳÝ OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih

Mali oglasi 57

cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c

8SJbȿ 0 '/ # J g8'& _J S 8ėĺėîåĤđȦ _ÑĤÑłáÿĒȦ ĒÑĉġĤėáÑĺÑĒÿĉÑȢ V ġėĒıáÿ ÿ đėĮėĤÿ ŀÑ ėûĤÑáåȦ ġÑĤĊÿĤĒå ĤÑđġåȦ ıûĤÑáĒĉÑȦ ĨåĤĺÿĨÿȩ GĤåáĒėĨĮ ġČÑßÑĒĉÑ ȿ ÜåĨĊÑđÑĮĒÿ ĊĤåáÿĮÿȩ SåČȩ ɳɷɵȹɶɸɴȿɸɴɴȦ ɳɼɸȹɼɹɼȿɴɵɸɴȦ ĻĻĻȩåĒĮĤĽȩþĤ ėŀĒȩɸÝ BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata.

INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/ fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227024 ozn.48c VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove. Mob. 095/8540-727 ozn.69c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn.

Mob.091/7977-600 ozn.99c MTK COLORI: adaptacija stanova, kuća; postava keramika, knaufa, zidova, soboslikarski radovi, žbukanje, izrada fasada, sa garancijom. Pristupačne cijene. Mob. 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c GRAĐEVINSKA tvrtka izvodi kvalitetno strojno žbukanje, glazure, fasade, gletanje i bojanje, knauf sistemi. Mob.

098/764-694 ozn.139c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi.

Mob.099/500-4859 ozn.151c

termofasade. Na izvedene radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414128 ozn.303c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. Mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c

FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c

„POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c

PRIJEVOZ šljunka, sipine, ogrjevno drvo, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c

DIMNJACI inox za plin, tekuće i kruto gorivo; centralno g., vodovod, kanalizacija. Mob. 095/862-1230, 091/5387376 ozn.342c

VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika.

Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c OTPLATA do 60 rata putem kartice!

Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/9063361, 092/289-2214 ozn.231c SERVIS RAČUNALA – LAPTOPA, hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell, dolazimo na Vaš poziv. Tel. 321-702, www.pcserviser.com ozn.284c GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, izrada i sanacija krova,

POPRAVAK namještaja, lakiranje i bajcanje + tapeciranje, s našim ili vašim materijalom. Prijevoz osiguran. Vršimo selidbe. Tel. 505-024, 099/7575-075 ozn.352c SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu.

Mob. 098/704-257ozn.353c NAMJEŠTAJ PO MJERI: kuhinje, dnevne, dječje, predsoblja, kupaonice, apartmani i poslovni prostori, masivni namještaj, usluge krojenja iverala, sve vrste obrade drvene građe, rezanje, hoblanje, brušenje itd. 20 godišnje iskustvo! Interijeri Kovačić, K. Tomislava 22, Sračinec, 091/507-9704, Nenad Kovačić, stolar ozn.3741 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvo-

58 Mali oglasi/Zahvale i sjećanja dimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/9662307 ozn.4787 KERAMIČARSKI obrt Toplek: postavlja pločice te vrši adaptacije kupaonica, povoljno i kvalitetno. Mob. 098/473421 ozn.4823 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci.

Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.4893

ŽIVOTINJE PRODAJE se svinja oko 130 kg. Mob. 098/134-8861 ozn.4859 ODOJCI 25-27 kg, mogućnost klanja i dostave; Citroen XM, ispravan. Upitati: Vitez G., Kneginec D., tel. 690-374, 098/132-4242 ozn.4889 PILIĆE za klanje težine 2-2,3 kg, 12 kn/ kg, hranjeni domaćom hranom, prodajem. Mob. 091/883-2094 ozn.4894 PRODAJU se purice i purani težine 6-10 kg žive vage, cijena 22 kn/kg živi, 30 kn/kg očišćeni. Upitati: Vinko Cerjan, Biljevec 76, tel. 729-581, GSM 098/284807 ozn.83c PILIĆI dohranjeni šrotom, očišćeni 19 kn/kg, domaće patke 35 kn/kg. Moguća dostava. Tel. 683-241 ozn.4896

OSTALO OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva, grab, rezano i kalano na 25, 33, 38… cm , besplatna dostava. Grafoinvest d.o.o., mob.

098/226-301 ozn.347c SA JAM vjenčanja u Salonu vjenčanica Lidija, Varaždin (nasuprot autobusnog kolodvora) 10. i 11. prosinca. Uz vjenčanice sudjeluju Foto „Geci“ Ivanec, slastičarnica „Helena“, cvjećarnica „Perla“ Ivanec, zlatarna „Biškup“, baloni „Mario“, hotel „Orion“ Horvatsko, limuzine „Pale“, frizerski salon „Ovas“. ozn.2492b INDUSTRIJSKA drva, kratko piljena, 6 m³ - 700 kn, 12 m³ - 1400 kn. Brza i besplatna dostava. Mob. 091/ 8945246 ozn.84d INDUSTRIJSKA bukova debela drva, pogodna za centralno, prodajem.

Mob. 095/516-5493, 729-006 ozn.4774

VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.099/323-4334 ozn.4811 KRATKO piljena drva ,industrijska, bukva, sa brzom dostavom. Tel. 641-152, 091/512-9193 ozn.4814 BOŽIĆNA drvca svih visina, moguć odabir na rastu; top za pakiranje ф 45, prodajem. Mob. 098/562-862, Gačice 24 ozn.4833 SVE vrste ugljena (Kreka, Stanari, Banovići, Đurđevik), šljunak, sipina , ogrjevna drva i usluge prijevoza. Tel. 042/714-191, 098/267-834 ozn.338c TRAŽIM računovodstvo koje ima iskustvo u vođenju knjiga sa sekundarnim sirovinama, te kupujem kancelarijski stol. Tel. 042/505-024 ozn.352c PRODAJEM kompletnu opremu za fast food – vrlo povoljno. Mob. 091/9433413 ozn.354c PRODAJEM betonske stupove za vinograd, 150 kom., visina 2,8 m. Mob. 091/2302-146 ozn.2005e BETONSKO željezo, armaturne mreže, fert gredice od proizvođača – atest, cigla, punioci i ostali građevinski materijal, povoljno. Tražim poslovnog partnera. Posjedujem prostor, strojeve za proizvodnju i sredstva! Mob. 099/350-2647 ozn.4795 JEFTINO prodajem plinske peći „Maja“ 8 i „Maja“ 12. Tel. 042/612-356 ili 091/958-0590 ozn.4858 BESPLATNO odvozimo staru bijelu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, škrinje, frižidere, peći, štednjake te ostalo željezo. Mob. 099/7575-075 ozn.352c DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/9008646, 095/8212-456 ozn.290c PRODAJU se očišćeni orasi, 60 kn/kg.

Mob. 091/596-6126 ozn.2494b DRVA za ogrjev, cjepanice bukva - grab, akcija, poštena mjera. Mob. 098/446443 ozn.4881 PILANSKA kratko piljena drva – 750 kn; odvoz šute…, cjepanice 4 m³, 1.350 kn.

Mob. 091/883-6732 ozn.4887

KREDITI moj-bankar.hr; TATA grupa d.o.o.

Ovlaštena tvrtka za KREDITNO POSREDOVANJE – posredujemo za više banaka, višegodišnje iskustvo, ubrzavamo proces realizacije, mobilni kreditni savjetnik štedi Vam vrijeme i novac.

Mob. 099/720-9907 ozn.350c NOVO! Realizacija svih vrsta kredita. Pogodnosti za umirovljenike do 80. g. Pozajmice odmah! Mob. 091/506-1660, 099/528-3329, Nada ozn.4884

6. prosinca 2011., br. 394

NOVO! Bankovni krediti 50.000 kn za umirovljenike do 80 g. Pozajmice – isplata odmah (20.000 kn). Bez HROK-a do 10.000 €. Konzum, Boxmark, Varteks – na trajni nalog. 30.000 € - do pola plaće obustava. Mob. 099/8653200, 098/905-5687 ozn.237c

4723, 091/788-0738, Vesna ozn.237c

MI ZNAMO uvjete svih banaka!

Boxmark i Varteks - polovica primanja.

Umirovljenike do 80 g. Mob. 091/3038054 ozn.176c

NOVO – Krediti za umirovljenike bez dobnog ograničenja do 50.000 kn, pozajmice odmah, za zaposlene do pola plaće obustava, za zatvaranje C/L na 10 godina. Mob. 097/797-5934 ozn.237c

NOVI bankovni krediti! Zatvaramo C.L.; obustava na pola plaće; zatvaramo postojeća zaduženja. Hipotekarni do 25 g.! Novo – pozajmice samo na platnu listu na trajni nalog!

Novo – krediti za firme uz hipoteku! Inf: Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.237c

ZAJMOVI na osnovu zaloga (zlata, dukata i dr.). Vrijednost založenog zlata utvrđujemo po garantirano najvišoj otkupnoj cijeni zlata u gradu.

TR-AG, Vžd, K. Filića 39a, tel. 042/321701 ozn.284c

FENOMENALNI krediti do 2/3 do 30.000 €/10 g. Zatvaramo postojeća zaduženja i C. L. Umirovljenicima na čisti odrezak do 50.000 kn/48 h. Krediti na trajni nalog do 1/2 primanja do 125.000 kn/8 g. Gđa. Ivana, 095/885-9230, 091/908-0808 ozn.237c ODMAH saznajte i realizirajte sve mogućnosti svih vrsta kredita i pozajmica sa i bez HROK-a. Kr istina, 098/9370909, 091/1316-848 ozn.4899 IZNERVIRANI ste i uplašeni!

Govore Vam da niste kreditno sposobni, spominju crne liste, a Vi želite riješiti vlastitu nesolventnost, te jednim kreditom podmiriti ostale obaveze koje su Vam za vratom. Ili možda trebate gotovinu? Stambeni, hipotekarni ili nenamjenski?

Vi birate. Obratite se s povjerenjem imateljima odobrenja Ministarstva financija. ARGES d.o.o., Info: 042/210-008, mob: 099/244-5915, VIP: 091/3096760 ozn.286c VAŠI snovi i planovi za budućnost i dalje su tu, a za to Vam je naravno potreban novac? Naš je posao pronaći i ponuditi Vam najbolja financijska rješenja kako biste realizirali sve što ste zamislili uz najpovoljnije uvjete. ARGES d.o.o., Info: 092/263-9044, Tel: 042/210008 ozn.286c BRZO do gotovine putem American, Diners, Master kartica (do 60 rata) i čekova! Mob. 091/110-5024 ozn.4911 SUPER krediti do 200.000 kn! Za zaposlene do 1/2 plaće! Zatvaramo sva postojeća zaduženja, pomažemo kod C. L.! Ekspresni krediti za umirovljenike! Kta već od 6,90% ; eks. od 10,82%.

Pozajmice za 24 sata! Info: 091/472-

AKCIJA do 50.000 kn za umirovljenike starije od 70 g. Pozajmice do 20.000 kn. Zaposleni do 30.000 €, hipotekarni.

Varteks, Konzum, Boxmark – na trajni nalog. Mob. 098/964-5711 ozn.237c

GOTOVINSKI krediti! Prebijanje dugovanja! Novo! Besplatna kreditna kartica! Mob. 091/916-9885 ozn.297c AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321144, mob. 099/488-5559 ozn.4874 NOVI bankovni krediti! Obustava na pola plaće, zatvaramo postojeće zaduženje. Mob. 091/567-0662, gosp.

Hrašćanec ozn.4876 KREDITI – 30.000 € na 15 g., kta 6,90.

Zatvaranje C. L. i reprogram stambenim kreditom 30.000 bez jamaca.

Izbjegnite lihvarske objave i prepustite se licenciranoj osobi u kreiranju vaše budućnosti! Mob. 099/809-1333 ozn.4883 EXPRES pozajmice zaposleni i umirovljenici bez HROK-a i C. L. Godine nisu bitne. Mob. 099/4000-613, 092/1474203 ozn.4888 POZAJMICE i krediti u roku 24 h za umirovljenike do 85 g., za zaposlene zatvaranje postojećih. Mob. 099/5795712, 092/119-0041 ozn.4888 POZAJMICE u roku 24 h za zaposlene i umirovljenike, brzi krediti – zatvaranje C.L. i već postojećih kredita. Mob. 092/1340-333 ozn.4903 EKSPRES kratkoročne pozajmice bez jamaca na ostatak primanja u 24 h.

Mob. 099/790-6381 ozn.4907

POZNANSTVA STRIPTIZ! Vatrena plesačica za Vaše rođendane, momačke večeri i javne nastupe. Sex isključen. Mob. 099/7080343. ozn.475a EROTSKI RAZGOVORI! 064/400-909, tel: 2,29 kn/min; mob: 3,52 kn/min; SmS CHAT za vruče dečke i cure! Poslati riječ hot69 na 66306, za odjavu poslati STOP, cijena: 3,66 kn/por. ozn.166c POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822362, 099/516-6780 ozn.128c SLOBODAN, 43 g., traži ženu za povremene susrete, u diskreciji, od 50 – do nije bitno godina. Prvo SMS 099/5114966 ozn.4837 MUŠKARAC 49 g., Varaždin, traži žensku osobu od 20 – 40 g. za druženje uz novčanu nagradu, diskrecija zajamčena. Mob. 099/6877-491 ozn.4890 DEČKO 38 g. traži djevojku/ženu, 3040 g., Ivanec, Varaždin, ozbiljna veza/ brak. Mob. 097/713-6085 ozn.4904

TUŽNO SJEĆANJE

FRANJO LEDINSKI 4. 12. 2010. – 4. 12. 2011.

More boli proći neće, rijeke suza vratiti Te neće, otiš’o si, nismo imali sreće.

Voljeni sine, neka Te prate moje molitve.

Počivaj u miru Božjem.

Nedostaješ mi.

Hvala svima koji Te se sjećaju i posjećuju Tvoj tihi dom i pale svijeće.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

ZVONIMIR KRANJČIĆ 15. 12. 2010. – 15. 12. 2011.

Katarina

SJEĆANJE

BRIGITA MLINARIĆ 9. 12. 2010. – 9. 12. 2011.

Ni godina koja je prošla, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati nikad neće.

Obitelj Pintarić

i Sjećanja, posljednji pozdravi zahvale sa slikom već od 100 kuna!!!

Zahvale i sjećanja 59

6. prosinca 2011., br. 394

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

dragom bratu, ujaku i šogoru

STJEPANU ADLAŠIĆU

povodom prerane smrti voljenog supruga, oca, djeda, tasta i svekra

Zauvijek ćeš biti u našim srcima, mislima i molitvama.

Sestra Snježana s obitelji

STJEPANA ADLAŠIĆA

*****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu i stricu

preminulog 3. 12. 2011. u 58. godini života.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima, suborcima, nogometašima, sucima, radnim kolegama i svim dragim ljudima koji su u najtežim trenucima bili uz nas i ispratili našeg dragog Stjepana na vječni počinak. Zahvaljujem obitelji Kos iz poduzeća Kos transporti d.o.o., Udrugama branitelja. Hvala velečasnom Josipu Hadroviću na lijepim riječima ispraćaja.

STJEPANU ADLAŠIĆU Ne postoji zaborav već samo sjećanje na Tvoju plemenitost i dobrotu.

Brat Andrija i nećak Danijel

SJEĆANJE na voljene roditelje i brata

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca i djeda

STJEPANA MARTINČEVIĆA Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima naše boli, iskazujemo veliku zahvalnost svima koji su bili uz nas i svima koji su ispratili našeg dragog pokojnika na vječni počinak.

Od srca hvala rodbini, susjedima, zaposlenicima, našim Cerščanima, prijateljima. Zahvaljujemo Bolnici Fran Mihaljević i dr. prof. Bruni Baršiću, Bolnici u Klenovniku i dr. Andriji Golubu te osoblju Odjela intenzivne njege. Veliko hvala dr.

Dragutinu Mataku i obitelji Marice i Štefeka Pahića. Hvala svim članovima Lovačke udruge Diana Varaždin, Lovačkog društva Fazan Maruševec i L. D. Jelen Ivanec. Posebnu zahvalnost dugujemo gosp. Stjepanu Cvrtili, koji se iskrenim i toplim riječima oprostio od našeg Stjepana.

Tvoji: supruga Vesna, kći Melita, sin Dejan, snaha Anita, zet Miki, unuci Sara, Lana, Denis i Dino

Ruža, Zvonko i Valentina

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom

voljenom suprugu

SUPRUGU i TATI

STJEPANU ADLAŠIĆU Život bez Tebe bolan je, kuća bez Tebe prazna je, ali ljubav prema Tebi vječna je.

Nek’ molitve moje Te prate, kad bol i suze ne mogu da Te vrate.

ANU 3. 12. 2009.

MARKA 18. 05 1994.

ŽELJKA 18. 10. 2008.

CANJUGU S ponosom i tugom čuvamo uspomenu na vas.

Vaši najmiliji

Supruga Vesna

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoja kći Melita, zet Miki, unuci Sara i Dino *****

POSLJEDNJI POZDRAV Lako je izbrisati suze i zapaliti svijeću, al’ teško je izbrisati iz srca tugu vječnu.

U srcu tuga, na grobu tišina, a u našem domu velika praznina.

POSLJEDNJI POZDRAV ZAHVALA

voljenom

povodom smrti drage šogorice, tete i pratete

DEDEKU

ANKE MATIJAŠEC preminule 29. 11. 2011. u 89. godini života.

*****

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, znancima, posebno obitelji Žerjav, dr. Karmen Kukolja, gospođama Jasenki, Mariji i Tei te susjedima iz Zrinskih i Frankopana 5, Varaždin, koji su bili uz nas u teškim trenucima, izrazili nam sućut te bili na ispraćaju drage nam pokojnice. Hvala vlč. Martinu Mezaku na riječima oproštaja i molitve.

POSLJEDNJI POZDRAV

Ožalošćena obitelj

Sin Dejan, snaha Anita, unuci Denis i Lana

Anđeli Te primili u krilo.

Budi njima ono što si nama bio.

Tvoji unuci Sara, Denis, Lana i Dino

OBAVIJEST O SMRTI

*****

U utorak 29. studenog napustila nas je iznenada, u svojoj 89. godini života, naša draga prijateljica, susjeda i dobar duh naše kuće koja je živjela dan kao mogućnost dobrote, gospođa

POSLJEDNJI POZDRAV dragom zetu

STJEPANU ADLAŠIĆU Neka Ti nebeski anđeli pruže ljubav koju si Ti davao nama!

Tvoja punica Terka *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom šogoru i tečeku

STJEPANU ADLAŠIĆU Nek’ s anđelima Tvoja duša mirno spi…

Dok živimo mi, u našim srcima živiš i Ti.

ANICA MATIJAŠEC Pa da mi je i dolinom smrti proći zla se ne bojim jer Ti si sa mnom.

Tvoj štap i palica Tvoja utjeha su meni.

(23. Psalam Davidov) Hvala za sve dobro koje ste nam dali!

Jasenka, Karmen, Maja, Marija i obitelji iz zgrade Zrinskih i Frankopana 5 (Božičanin, Feldhofer, Holetić, Horvatić-Čovran, Hus, Kallay, Kocijan, Leskovar, Matejak, Mihin, Počakal, Rušec, Tumpić, Ungar)

Obitelji Brlek, Kolenko i Srpak *****

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

šogoru i tečeku

ANKI MATIJAŠEC

STJEPANU ADLAŠIĆU

Zahvaljujemo Vam na svoj dobroti i brižnosti koju ste nam pružili.

S ponosom i tugom čuvat ćemo uspomenu na Vas.

Tvoji tragovi ostaju zapisani u našim srcima i životima zauvijek.

Obitelj Vugrinec i Tišljar *****

Obitelj Žerjav

ŠOGORU Od šogorice Zdenke s djecom, snahe i unuke

SJEĆANJE

NADA OSTRIČKI Tvoji najmiliji

na dragog supruga i oca

STJEPANA PISKAČA

Tvoje unučice Anja, Magdalena, Margita i Marta

POSLJEDNJI POZDRAV dragom gazdi

STJEPANU MARTINČEVIĆU Mnogi misle, ali nisu, drugi žele, ali ne mogu jer teško je biti ono što je Tebi s lakoćom uspijevalo, biti – VELIKI ČOVJEK! Tvoji djelatnici

ZAHVALA povodom iznenadne i tragične smrti našeg voljenog supruga, oca, sina i brata

MILJENKA VUPORE tragično preminulog 29. 11. 2011. godine u 42. godini života.

Duboko dirnuti iskrenom sućuti zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i svim dragim ljudima koji su u najtežim trenucima bili uz nas i ispratili našeg Miljenka na posljednji počinak. Zahvaljujemo kumovima Ferenčina, obitelji Toplak, pripadnicima 7. gardijske brigade, NK Dubravka, NK Zagorac, NK Beretinec, Zboru nogometnih trenera Varaždin, djelatnicima Podravke d.d., Knekoma d.o.o., OŠ Kneginec Gornji, vrtiću Bubamara, Općini Kneginec Gornji, DVD-u Kneginec.

Zahvaljujemo župnom zboru Marije Magdalene. Veliko hvala vlč.

Jadranku Benjaku na dirljivim riječima oproštaja. Hvala zvonaru Vladimiru Cikaču i svima koji su s nama podijelili tugu i bol.

Ožalošćeni: supruga Karolina, kćeri Karla i Leonarda, majka Viktorija, brat Ivica i ostala tugujuća rodbina *****

POSLJEDNJI POZDRAV

SUPRUGU i OCU

6. 12. 2010. – 6. 12. 2011.

TUŽNO SJEĆANJE

Hvala Ti na beskrajnoj ljubavi.

Ostao si naše sunce i najsjajnija zvijezda, vrijedan naše ljubavi zauvijek.

najdražem

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

Tvoja supruga Ruža, sin Zvonko, kći Valentina, snaha Tanja i zet Vlado *****

*****

Ne vidimo Ti osmijeh, ne čujemo Ti glas, za Tebe molimo i osjećamo da si uvijek pokraj nas.

Ima nešto u dobrim ljudima.

Oni su jaki poslije smrti.

Ostave trag koji se ne može izbrisati.

Ostave bol koja se ne može preboljeti.

Kada bismo Ti barem mogli dati djelić života svoga, da Ti srce zakuca, da Ti pogled zablista, da Ti se lice nasmije, da sve bude kao prije.

Tvoje supruga Karolina, kćeri Karla i Leonarda *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

5. 12. 2004. – 5. 12. 2011.

SJEĆANJE

Godine prolaze, al’ bol se ne briše, što dalje idu, boli sve više.

4. 12. 2004. – 4. 12. 2011.

NEVENKA ALTAHER

Neće Te izbrisat’ vrijeme, niti sakriti tama, jer Ti ćeš vječno živjeti s nama.

Zauvijek u našim srcima.

Tvoji: supruga Nadica i sinovi Ninoslav i Sandro

Tvoji najmiliji

SINU i BRATU Život bez Tebe tišina je, kuća bez Tebe prazna je, no ljubav prema Tebi vječna je.

Tvoji majka Viktorija i brat Ivica

60 Zahvale i sjećanja

6. prosinca 2011., br. 394

SJEĆANJE

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenu

na dragu mamu, svekrvu, baku i prabaku

STJEPAN PERŠI

ANICU SOKOL

KATICU ZRINSKI

8. 12. 2001. – 8. 12. 2011.

1. 12. 2010. – 1. 12. 2011.

30. XI. 2008. – 30. XI. 2011.

Stalno Te se sjećam, Milo moje.

S ljubavlju Te nosim u svom žalosnom srcu,

Ne postoji zaborav, samo uspomena, ljubav i sjećanje na Tebe.

Ne postoji zaborav, samo uspomena na Tebe.

koje je žalosno za Tobom što Te više nema žive s tijelom pokraj sebe.

Tvoj Joža

Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na dragog

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

JOSIPA VUPORU

SJEĆANJE

SLAVKA ŠKARIKU

5. 12. 2009. – 5. 12. 2011.

na dragog i voljenog

5. 12. 2001. – 5. 12. 2011.

DUBRAVKA BANEKA

Život nestaje u trenu, ali ljubav i sjećanja ostaju zauvijek.

Tuga u srcu, suza u oku te vječna praznina u našem domu.

Hvala Ti za Tvoju dobrotu.

6. 12. 2001. – 6. 12. 2011.

Uvijek si u našim mislima.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na voljenog supruga i oca

Tvoji najmiliji supruga i kćeri s obiteljima

Uvijek si u našim mislima i molitvama.

Supruga Ana i kćeri s obiteljima

SJEĆANJE

MAGDALENA JAKOPIC

ZAHVALA

14. 12. 2011. – 14. 12. 2011.

povodom smrti naše voljene sestre, tete i šogorice

5. XII. 2009. – 5. XII. 2011.

Prošlo je 10 godina, a Ti ostaješ u našim mislima i molitvama.

BOŽENE MARČUN

Dvije su godine prošle, a Tvoja duša mirno spava.

Tvoji najmiliji

EMILIJANA OBRLJANA – BRACU

Dok nas ima, živjet ćeš i Ti s nama.

Tvoji supruga Natalija, kći Helena, sinovi Jurica i Ivan

SJEĆANJE na voljenog sina i nećaka

EMILIJANA OBRLJANA 5. 12. 2009. – 5. 12. 2011.

Zauvijek u našim srcima.

Tata Emilijan i tetica Nada

SJEĆANJE na voljenog supruga

STJEPANA KRANŽELIĆA 9. 12. 2009. – 9. 12. 2011.

Ako smrt i ugasi svjetlo, nikada ne ugasi snagu ljubavi i sjećanja na Tebe.

Tvoja Milka i obitelj

ZAHVALA povodom prerane smrti našeg voljenog sina, supruga, tate i djeda

STJEPANA KOVAČIĆA preminulog 25. studenog 2011. u 54. godini života.

dipl. ing. agronomije preminule 26. studenoga 2011. u 70. godini života.

Od srca zahvaljujemo rodbini, prijateljima i sumještanima iz Krušljevca koji su nam izrazili sućut, okitili odar cvijećem i svijećama te je ispratili na vječni počinak. Hvala vlč. mag.

Marku Šmucu na toplim riječima oproštaja i utjehe. Hvala obitelji Đurin, gosp. Ribiću i svim njenim prijateljima koji su je voljeli i bili joj potpora u borbi s teškom bolešću. Posebnu zahvalnost upućujemo liječnicima i medicinskom osoblju Bolnice u Novom Marofu koji su toplom brigom čuvali život naše Božene.

Tugujuća obitelj *****

Od srca zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima koji su nam u trenucima najveće boli izrazili sućut, okitili mu odar cvijećem i svijećama te ispratili našeg Stjepana na vječni počinak. Hvala Udruzi „Zeljari“, djelatnicima restorana „ Santa Maria“, djelatnicima „RŽV“ Bjelovar, poduzeću „BIOS“ d.o.o. Posebno zahvaljujemo djelatnicima „OVV“ Pogon Varaždin na dirljivom govoru te kapelanu Nikoli Bukovčanu na lijepom ispraćaju.

Rajka, Mira, Ducika, Mladen i šogorica Katarina

Ožalošćeni: supruga Marija, otac Valent, kćeri Biserka i Snježana, zetovi Josip i Dejan te unuci Dorian, Leona, Adrian, David i Manuel

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV našoj voljnoj teti

BOŽENI Tvoje misli nisu samo Tvoje, one u nama žive. *****

dragoj teti

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

TOMO VRAŽIĆ

dragom i voljenom suprugu

9. XII. 1991. – 9. XII. 2011.

Nova nada budi se za novi susret.

Hvala Ti na svemu, stijeno i štitu naš.

S poštovanjem i ljubavlju nose Te u srcu Tvoji najdraži

BOŽENI Od nećaka Vladimira, Dragice i Ane *****

STJEPANU KOVAČIĆU

POSLJEDNJI POZDRAV

Život u trenu nestane, a tuga u srcu ostaje.

Na svakom mjestu prati me Tvoja sjena, ostat ćeš u mom srcu za sva vremena.

dragoj i dobroj

Tvoja supruga Marija

Od sestre Marije i nećakinje Mire

BOŽENI POČIVALA U MIRU BOŽJEM!

SJEĆANJE

STJEPAN HORVAT 4. 12. 2001. – 4. 12. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV dragom sinu

SJEĆANJE

STJEPANU KOVAČIĆU

na voljenu tetu

„Otišao si prije mene, nisi smio, zašto si me zauvijek ostavio?“ Nek’ s anđelima Tvoja duša mirno spi…

11. 12. 2006. – 11. 12. 2011.

Tvoj otac Valent

SJEĆANJE na

STJEPANA KORENTA – PIŠTU 5. 12. 2005. – 5. 12. 2011.

Hvala Ti za dobrotu i ljubav koju si nam dao.

Tvoja obitelj

ZAHVALA

OLGU HORVAT U tišini vječnog mira nek’ Te prate naše misli, sjećanja i molitve.

Nećakinje s obiteljima

POSLJEDNJI POZDRAV dragom ocu, tastu i djedu

STJEPANU KOVAČIĆU Ugasnulo se Tvoje srce, utihnuo je Tvoj glas, otišao si prerano od nas.

Tvoja duša s anđelima mirno spava, dok nas ima, živjet ćeš i Ti s nama.

Kći Biserka, zet Josip, unuci Dorian, Leona i Adrian te obitelj Vajdić

TUŽNO SJEĆANJE

MILAN HARAMBAŠIĆ 9. XII. 1993. – 9. XII. 2011. Život bez Tebe tišina je, kuća bez Tebe pusta je, a uspomena na Tebe vječna je!

Tvoja supruga Ana, sin Drago s obitelji i sin Krešo s djecom

povodom iznenadne smrti drage i voljene mame i bake

ANICE BARLEK preminule 27. 11. 2011. u 81. godini.

POSLJEDNJI POZDRAV dragom ocu, tastu i djedu

SJEĆANJE na našeg dragog

STJEPANU KOVAČIĆU

MILANA TROJKA

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, stanarima A. Cesarca 5 iz Varaždina i stanarima V. Nazora 19 iz Ivanca na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama.

Dragi tata, lako Te je bilo voljeti, teško i bolno izgubiti, a još teže bez Tebe živjeti.

Ožalošćeni: kći Zdenka, unuka Jasminka sa suprugom Ivanom i unuk Ivica

Kći Snježana, zet Dejan i unuci David i Manuel

6. 12. 2008. – 6. 12. 2011.

Ima nešto u dobrim ljudima, ostave trag koji se ne može izbrisati i bol koju se ne može preboljeti.

Tvoji najmiliji

Zahvale i sjećanja 61

6. prosinca 2011., br. 394

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na supruga, tatu i djeda

na dragog

TUŽNO SJEĆANJE

GABRIJELA ADAMIĆA

RUDOLFA LAKUŠA

PAVAO USKOKOVIĆ

9. 12. 2009. – 9. 12. 2011.

9. 12. 2006. – 9. 12. 2011.

5. 12. 2008. – 5. 12. 2011.

Čuvali Te anđeli u tišini vječnog mira.

U našim si molitvama i mislima.

Tvoji najmiliji

Tvoja obitelj

IN MEMORIAM

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ANDRIJA MOŽANIĆ – MOŠA

na voljenu

na dragog i voljenog

Tvoja obitelj

9. 12. 2004. – 9. 12. 2011.

BOŽENU KOLAČKO

Uvijek u našim sjećanjima.

9. XII. 2010. – 9. XII. 2011.

6. XII. 2010. – 6. XII. 2011.

Hvala Ti za ljubav i dobrotu koju si nam dala.

Zauvijek si u našim srcima, mislima i molitvama.

Prošla je tužna, bolna i preduga godina dana, a Tebe nema među nama.

Tvoja obitelj

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

SJEĆANJE na roditelje, djeda i baku

BRANKA MIKLINA

Otišao si, zašutio si, ni zbogom nam nisi stigao reći, a tako brzo došao je kraj našoj sreći.

Tvoji pogledi više nas ne prate, bol i suze ne mogu da nam Te vrate.

Supruga Božena i sin Marijan

na voljene

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom. *****

PEPELKO PETRA CEGLECA

KATARINU CEGLEC

2001. - 2011.

† 9. 9. 2011.

Godine koje su prošle, vrijeme koje teče, sjećanje na vas nikad izbrisati neće.

Kći Biserka s obitelji

MIRKA

i

IVANKU

† 10. 12. 1996.

† 18. 8. 2001.

Brzo su prošle godine bez vas, ostaju samo uspomene i sjećanja na vas.

Suze naviru, teško ih je skriti, kako plakati, a nasmijan biti.

U srcima našim zauvijek ćeš živjeti, nikada Te nećemo zaboraviti.

S ponosom čuvamo uspomenu na Tebe.

Kći Suzana, unuk Mihael i zet Karlo

Vaši najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

na

PETRA CEGLECA 6. XII. 2001. – 6. XII. 2011.

S tugom u srcu čuvamo uspomenu na Tebe.

povodom smrti dragog supruga, oca, djeda i tasta

JURICA VARGA

povodom smrti naše drage mame, bake, prabake i sestre

3. 12. 2008. – 3. 12. 2011.

ANKE PETKOVIĆ

Tvoji najmiliji Igor, Božena, Vera i Miljenko

preminule 27. 11. 2011. godine.

Kći Ljiljana s obitelji

ZAHVALA

ZAHVALA

Od srca zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svim znancima koji su nam izrazili sućut, okitili odar cvijećem i svijećama te nama dragu pokojnicu ispratili do vječnog počivališta.

SJEĆANJE

ANA NOVOSEL 6. XII. 2002. – 6. XII. 2011.

Ožalošćena djeca s obiteljima

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

*****

Obitelj Keretić i Bužanić

VLADIMIRA KORPARA preminulog 28. 11. 2011. u 63. godini života.

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj

Duboko dirnuti pažnjom i suosjećanjem najiskrenije zahvaljujemo kumovima, rodbini, susjedima i prijateljima. Posebno zahvaljujemo obitelji Kirić i djelatnicima firme Gumiimpex-GRP d.d., djelatnicima firme Boxmark Leather d.d., osoblju Opće bolnice Varaždin i cvjećarnici Orhideja. Veliko hvala kapelanu Igoru Radišiću na toplim riječima ispraćaja.

MAMI

SJEĆANJE

Život bez Tebe tišina je, kuća bez Tebe prazna je, no ljubav prema Tebi vječna je.

VINKA PODGORELCA

Tvoja djeca: Marija, Ignac i Ljubica

Ožalošćeni: supruga Franciska, sin Vladimir, kćeri Andrea i Valentina, zetovi Dejan i Zdravko, unuci Kristina, Ana i Lukas

na 10. 12. 1988. – 10. 12. 2011.

Tvoja supruga i kći s obitelji

SJEĆANJE SJEĆANJE

ANDRIJA KOLAČKO

TUŽNO SJEĆANJE

MARIJAN MIHALIĆ

6. 12. 2010. – 6. 12. 2011.

na dragog supruga i oca

9. 12. 2009. – 9. 12. 2011.

Zauvijek u našim srcima.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

Tvoja obitelj

U našim srcima ostala je bolna rana jer Tebe više nema među nama.

SJEĆANJE SJEĆANJE

na voljene supruga i sina

na supruga, oca i djeda

DANIJELA HRUŠKAČA

Ožalošćeni: supruga Vesna, sinovi Kristijan i Ivica, kći Valentina

PODBOJEC

4. 12. 2007. – 4. 12. 2011.

SJEĆANJE

Supruga i kćeri s obitelji

JURAJ

ZVONKO

† 8. 10. 2005.

† 9. 12. 2009.

ZAHVALA

Vi ne znate za moju tugu i moje muke.

Htjela bih vas zagrliti, ali sklapam prazne ruke.

povodom smrti naše drage sestre, tete i šogorice

Tugujuća supruga i mama

MARIJE ŠTAMPFER – BEBE preminule 29. studenog 2011. u 74. godini.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i znancima na izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju drage nam Bebe na vječni počinak. Posebna zahvala stanarima zgrade Vukovarska 1 a, dr. B. Škvorc i med. sestri Petri, djelatnicima Hitne medicinske pomoći, Dijabetičkom odjelu, Neurologiji, Interni – Odjelu intenzivne skrbi Opće bolnice Varaždin, djelatnicima FINA-e, Zubnom odjelu i generaciji VIII. d 56./57. Veliko hvala župniku Ivanu Žmegaču na toplim riječima ispraćaja.

Ožalošćene: sestra Ljubica, Ivanka i Ljerka s obitelji

IVAN

AGNEZA TRSTENJAK 5. 12. 2010. – 5. 12. 2011.

Zauvijek u našim srcima, mislima i sjećanju.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

1928. – 1994.

MARKA BUDENA Prošla je tužna i bolna godina otkako nisi s nama.

Otišao si stazom bez povratka.

GABRIJEL NOVOSEL

na voljene

10. XII. 1999. – 10. XII. 2011.

VLAH

12 godina nije malo otkada je Tvoje srce stalo.

Našu sreću zamijenila je tuga,

i S poštovanjem, obitelj Vlah

TEREZIJA 1932. – 2008.

naš osmijeh ugasila je tama, ostala nam samo sjećanja i ljubav prema Tebi duboko u nama.

Supruga, kći i zet

62 S raznih strana

Krešimir KOVAČ: Knjiga “Uspon Radimira Čačića 90-ih”

Gubljenje strpljenja P

rema ugovoru između stranaka investitor je trebao vršiti plaćanja mjesečno prema izvršenim građevinskim fazama. Baza za plaćanje bila je uprosječena cijena jednog stana! To znači da je Coning dobivao jednak, uprosječeni iznos, bilo da se radi o skupom i velikom stanu ili jednostavnom i malom stanu. Ova činjenica doći će tek kasnije do punog izražaja kada je investitor objavio da smanjuje ukupno ugovoreni projekt za čak 30 posto - priča Lovrenčić, te dodaje kako je Coning bio prinuđen trpjeti daleko veće troškove nego što je bila ugovorna kalkulacija. - Sve je to argumentirano i pokrepljeno dokumentacijom na osnovi koje je podnesen zahtjev investitoru u iznosu od oko 12,5 milijuna dolara. Investitor je poslije mnogih osporavanja i dokazivanja na kraju prihvatio, uz priznanje bonusa za dinamiku izvođenja radova i neke druge povoljnosti za Coning, platiti 3,15 milijuna dolara, koje opet nikada nije platio. Danas ovaj primjer jasno otkriva namjeru investitora da rješenje svih problema tijekom gradnje prolongira tako dugo dok se ne izvedu svi konstruktivni radovi na gradilištu, kako bi poslije toga raskinuo ugovor s Coningom i nastavio izvođenje završ nih radova s izraelskim kooperantima i dobavljačima koje je Coning već uhodao i educirao za brzo i kvalitetno izvođenje radova - zaključuje Lovrenčić.

Mala cijena eđutim, malo drukčiju priču ima Avraham Yaron, odvjetnik iz Tel Aviva, kasniji likvidator Coninga u Izraelu. - Kad je Coning počeo izgradnju, došlo je do neslaganja s Ben Yakar Gatom oko cijena. Coning je tvrdio da se ne može nositi s malom cijenom i da treba više novca unaprijed od Ben Yakar Gata.

Coning je dao ultimatum: ako im Ben Yakar Gat neće dati novac, oni više neće graditi. Na taj su način započeli problemi. Oni su gradili i Ben Yakar Gat im je davao novac unaprijed, uključujući novac koji nisu bili po Ugovoru dužni davati. Jednog dana Ben Yakar Gat se umorio dajući novac koji, iz njihovog gledišta, prema Ugovoru nije pripadao Coningu, pa su prestali plaćati - rekao nam je Yaron. Slično saznajemo i iz drugog izvora. - Problemi su ozbiljno započeli u trenutku kad je nastupila “inventura”. ve dok projekt ide normalno svi su pomalo benevolentni i entuzijastički. Međutim, Ben Yakar Gat je trebao definirati odnose s izraelskom Vladom nakon što je ona “skresala” projekt. Da bi Ben Yakar Gat to mogao učiniti, trebalo je definirati odnose s Coningom, odnosno nivelirati ono što je bilo utvrđeno prema privremenim situacijama, utvrditi aktualno stanje i dogovoriti daljnji zajednički nastup.

U inventuri je došlo do velike razlike između stajališta. Ben Yakar Gat je ocijenio da je jako preplatio radove pa je prestao plaćati, dok je Coning tvrdio da je u gubitku. Ne znam čijom krivicom, ali se u međusobnim razgovorima Ben Yakar Gat i Coning više nisu “našli” i kasnije se Coning prilično naprasno povukao s gradilišta - saznajemo iz izvora bliskog Ben Yakar Gatu. O tome iz svog kuta govori i Lovrenčić. (nastavak u sljedećem broju)

M

S

TU KRAJ NAS U selu pokraj Čakovca izgradili Grad labirinata

Opet smak svijeta?

J Grade tajanstvene nebeske labirinte povezanosti diljem svijeta kao generatore

nove snage i nove pokretačke energije za vrijeme koje dolazi Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

U posljednjoj smo godini do isteka svjetski poznatog majanskog kalendara koji broji vrijeme samo do sljedeće, 2012. godine, a neki se pitaju je li pred nama (opet) smak svijeta.

- Hoćemo li preživjeti, hoće li naš planet opstati? – pitaju se inicijatori kampanje Jedna majka, jedan svijet, koju podupire i međimurska udruga Umjetnost davanja.

Poanta kampanje je informirati što veći broj ljudi o nužnosti promjena u njihovim svakodnevnim životima, ali i šire. Inicijatori su zamislili kampanju s ciljem osvješćivanja što većeg broja ljudi o tome da nemamo još puno vremena kako bismo sačuvali naš planet i život na njemu. U kampanju se moglo uključiti fotografijom, pjesmom, esejom, volontiranjem, ali i gradnjom nebeskih labirinata povezanosti. Tako se u kampanju gradnjom Grada labirinata uključila i međimurska udruga Umjetnost davanja, izgradivši u Badličanu (malom selu pokraj Čakovca) Grad labirinata.

- Ako želite više energije, šetat ćete labirintom energije, ako želite ljubav, prošetat ćete labirintom ljubavi, ako želite bolju komunikaciju, labirintom povezanosti – priča Aleksandra Hampamer iz Udruge. Grad labirinata izgradili su u prekrasnoj šumi koja se nalazi pokraj Centra za neokulturu u Badličanu, a posjetitelji ga popularno zovu Parkom mira.

- Grad labirinata sastoji se od devet labir inata: labirinta moći, osjećaja, energije, povezanosti, mudrosti, ljubavi, života i smrti, transformacije i slobode.

- Turisti dolaze iz svih krajeva Hrvatske, a i šire kako bi prošetali kroz labirinte, opustili se, uživali u lijepoj prirodi i svježem

SINIŠA SOVIĆ

Feljton

6. prosinca 2011., br. 394

Do ljubavi, kroz šetnju labirintom ljubavi - Labirint mnogi smatraju mjestom gdje se mogu izgubiti, no oni su upravo suprotno od toga. Labirint za razliku od zagubilišta ima jedan ulaz, jedan izlaz i jedno središte i u njemu se ne može izgubiti, ali je vrlo opuštajuće u tišini prolaziti njime i osjetiti njegovo djelovanje.

Labirinti djeluju poput geometrijskih obrazaca moći i kada njima prolazimo sa

svjesnom namjerom usmjerenom prema onome što nam u životu nedostaje ili što želimo poboljšati, onda to oživljavamo.

Tako na primjer, ako želite više energije, šetat ćete labirintom energije, ako želite ljubav, prošetat ćete labirintom ljubavi, ako želite bolju komunikaciju, labirintom povezanosti – objasnila je Aleksandra Hampamer.

zraku i ponijeli sa sobom jedno novo i lijepo iskustvo – kaže Aleksandra.

zločesta

Vrtoglavica

Piše: RADAR

Internetskim kaljužama gor i dol O

svanul je filmek o Sanaderovom monologu kaj ga je imel pred istražiteljima. Ni manje ni više nek na ju – tjubu kaj ga pišeju You tube. Na globalnoj mreži, kaj je pišeju internet. Pa je nacija pak imala o čemu larmati.

Kajti se takav filmek praf zapraf ni smel gledati na internetu. Makar ono kaj je Ivek pripovedal na filmeku ni bilo čuti ništ novega. I ne poslušanoga. I taman kad su si

mislili da znaju ko je filmek del na internet, javili su se hakeri kaj su taj celi cirkus zaigrali. I zakuhali. I pokazali sakome da moreju dojti i vu jako strogo čuvane ladice na internetu. Kajti se fest razmeju vu internetske kaljuže sih vrsta i namjena. Više ni pantagon ni siguren od hakera. Ni vatikanska blagajna. Ni kadrovska služba ugarske mornarice. Ni cosa nostra. Kad hakeri upadaju iz zaje-

bancije u crne komore interneta kaj tek delaju u zoni sumraka fejsbuka, tvitera i web stranica.

Kaj ih ima kaj šodra na internetu?

Kad je Štefek pročital o Ivekovom filmeku vu cajtungu, mam je sa svojega kompjutera skinul kratkometražni pornić Crnka gor i dol. Kaj ga je snimil vu vlastitoj produkciji. I drugi više paziju kaj na mrežu devleju. Da ne bi i o njima nacija larmala.

Vodič 63

6. prosinca 2011., br. 394

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Domagoj Sever - Sveti duh

VREMENSKA PROGNOZA

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KINO 6.12. PRAVI ČELIK u 19 sati 8.12.-13.12., KOJI JE TVOJ BROJ? u 19 sati KAZALIŠTE Utorak, 6.12. u 17 sati, U POTRAZI ZA ČUDOVIŠTIMA - gostovanje Umjetničke akademije Osijek, Velika scena Srijeda, 7.12. u 17 sati, KAZALIŠNI STUDIO MLADIH-SKUPINA B4, Velika scena Četvrtak, 8.12. u 19:30 sati, BROADWAY U VARAŽDINU, Velika koncertna dvorana Petak, 9.12. u 17 sati, KAZALIŠNI STUDIO MLADIH - SKUPINA B4,Velika scena u 19:30 sati, KONCERT KATARINA KRPAN -glasovir, Velika koncertna dvorana Subota, 10.12. u 17 sati, MIŠEVI I MAČKE NAGLAVAČKE, Velika scena Nedjelja, 11.12. u 11:30 sati, Cipelice plesalice, Velika scena u 17 sati, Večer folklora KUD-a Varteks, Velika scena u 19:30, Varaždinski komorni orkestar, Velika koncertna dvorana KNJIŽNICA Radno vrijeme Ponedjeljak - petak (7,30-19,30), Subota (7,30-13,00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30-19,30) Četvrtak, petak (7,30-15,00), Subota (7,30-13,00) MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage LJEPOTE GRAFIČKE UMJETNOSTI,razgled do 1.03.

Stalni postav - Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer 7. Međunarodni bijenale keramike grada Kapfenberga, razgled do 31.12.

Stalni postav - Svijet kukaca Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno GALERIJE Zlati ajngel KATARINA FABIJANIĆ i DAMIR SOBOTA, razgled od 9.12.do 23.12.

Galerijski centar Varaždin Stalni postav - zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: Utorak-nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino Utorak 6.12.

PLES MALOG PINGVINA u 19:30 sati VRIJEME JE NOVAC u 20:00 sati 9.12.-13.12.

JEDAN DAN u 20 sati MAČAK U ČIZMAMA u 18 sati Scena Četvrtak 8.12., PACIJENT DOKTORA FREUDA u 20 sati Izložbeni prostor ZLATKO KAUPUSTA,9.12.do 16.01.

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA PROGNOZA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – JOŠ NEMA SNIJEGA Nakon što je mjesec studeni na području kopnene Hrvatske bio neobično sušan i maglovit, vrijeme će se malo ubrzati. Ove godine je studeni bio povijesno suh jer nas nije zahvatila nijedna ciklona. Tako je studeni završio bez ijedne kapi kiše. Što se tiče temperature, mjesec je završio hladnije od normale. Ovaj tjedan će biti dosta promjenjiv uz česte izmjene sunca, oblaka, jutarnje magle i malo kiše prema vikendu. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 5.12.)

Izgubljena Lina

!

Lina je zlatna retriverka stara 2,5 godine.

Vjerujemo kako se izgubila jer se u azilu vrlo teško snalazi. Uhranjena je i naučena na povodnik. Ovim putem pozivamo vlasnika da se javi na telefon udruge Spas.

Udruga Spas 330-004

ROĐENI:

7.12.-11.12 IZLOŽBA BARBIE LUTAKA I LEGO KOCKI Arena Varaždin

VJENČANI: Marina Novak i Kecerin Ivan, Ines Rogar i Josip Novosel

DJEVOJČICE Marta Cikoš, Julijana Putarek, Tesa Ribić, Dorja Kelemenić, Lana Čorko, Hana Brežnjak, Eleonora Orlović, Ivana Galinec, Diva Maria Hertelendi, Korina Štefanec, Lana Valek, Jana Žugec, Nika Prahić, Jana Grđan

DJEČACI Artur Pecig, Leo Piljak, Erik Habdija, Nikola Đunđek, Luka Krklec, David Mađarić, Mihael Sviben, Martin Šadek, Andreas Horvat, Luka Lacković, Matias Petek

UMRLI:

Božica Marčun (69), Marija Ulamec (91), Vera Rihtarić Mikulan (73), Anica Barlek Poldrugač (80), Sonja Gold (85), Marija Štampfer (73), Milan Češnjaj (73), Ratimir Radovanović (67), Ratimir Metz (94), Katarina Bužanić (77)

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

64 Zadnja

6. prosinca 2011., br. 394

POP ROCK OPERA Puno lasera, svjetla i dima u Freakwoodskoj šumi

Hokus pokus, abrakadabra

IZLOŽBA

1000 igračaka - Barbie i lego Najveća europska Barbie i Lego izložba ove srijede dolazi u varaždinsku Arenu. Više od tisuću primjeraka dviju najuspješnijih igračaka na svijetu dopremljenih u specijalno dizajniranim staklenim kućištima moći će se razgledati za 30 kuna. Izložba, koja je

J Prošli tjedan na daske je postavljena prva hrvatska pop

rock opera za djecu s elementima bajke “Hocus Pocus” On (princ Agaton) se za- su bili sigurno oduševljeni ljubi u nju, ona je zločesta i izgledom Žanamari Lalić, (vila Zla Dalia), ali on ne vile Zle, koja je izgledala povjeruje da je ona zločesta put goth božice, a u smjeru pa onda zajedno sa svojim goth metalca bio je obučen i prijateljima (vilom Dobrom njezin dečko, princ Agaton, Valpurgom, čarobnjakom dok je ostatak ekipe bio u Valpurgom, prinčevim po- stilu obične bajke. moćnikom Cherubinom, dobrim vilama Lilianom i Iz reality showa Vivianom) pokušava njoj i Ono što je klincima sisvima dokazati da je ona gurno već i bonus nego dobra. I na kraju je dobra. odraslima je i postava koju Ukratko, to je fabula pop prepoznaju s malih ekrana, rock opere za djecu koja iz reality showova. Kao je prošli tjedan prvi put glumci, skoro svi su depostavljena na kazališne bitanti. Jedina koja se u daske. I radnja je doista tome snašla kao riba jednostavna, mogli bismo u vodi je Žanamari, reći, čak i prejednostavna. koja stvarno predivno Očekivali smo više jer je pjeva, a ni ne “pjenajavljena kao priča u kojoj vucka” kad govori će odrasli prepoznati “fino tekst poput nekih utkan cinizam u kojem ništa ostalih kolega. dobro nije nužno zlo, a ništa Glazba je taman zlo nije nužno i dobro”. Sve dječja rokerska OK, ali gdje je tu cinizam? snažna i vesela, a Ovo je prva hrvatska rock oper a z a dj e c u i u tome je uspjela.

Iako na praizvedbi nije bilo onih najmanjih koje bi najviše oduševila scenografija – sva u potpunosti napravljena od ma stariji iše igre lasera, ajv raznobojće se n fekti, nih svjetati e la i puno svidje anamari Ž dima - i oni kostim zarazni star iji bili i ć i l a L su time oduvi ševljeni. Stariji songo

!

Bajkeri sjeverozapada darovali krv u Ivancu

U organizaciji moto klubova “Jal” iz Ivanca i “Vladari cesta” iz Jurketinca u petak je održana akcija dobrovoljnog davanja krvi. Od 57 potencijalnih darivatelja iz desetak klubova, njih 47 dalo je krv u dvorani Gradskog društva Crvenog križa u Ivancu. Neki od bajkera nisu mogli dati krv jer ih je u tome omeo višak godina ili previsoki

krvni tlak.

- Zadovoljni smo odazivom budući da je ovo prvi put da su se odazvali klubovi na razini Varaždinske i Međimurske županije. Bajkeri su pokazali dobru volju, kao i mnogo puta do sada, i mislim da će se ovakve akcije nastaviti i ubuduće - rekao je Damir Mavrek, čelni čovjek ivanečkog “Jala”. (pd)

uživo je izvodi orkestar pod ravnanjem hrvatskog Eltona Johna - Igora Tatarevića.

Kad ćete izaći s predstave, par dana će vam u glavi odzvanjati “hokus pokus abrakadabra”, zvučni motiv koji povezuje cijelu operu.

namijenjena svim generacijama, prati povijest Barbie lutke od njezinog nastanka 1959. godine pa sve do danas. Osim barbika, i mali i stariji na izložbi će moći vidjeti dokle seže kreativnost kada su u pitanju Lego kockice. Kip slobode, Ferrari, likovi i scenografija iz svijeta filma i igara napravljeni od Lego kockica samo su dio postava igračaka. Ova najveća europska Barbie i Lego izložba prvi je put postavljena 2004. godine u Münchenu. U Varaždinu će biti do nedjelje, 11. prosinca.

KARIKATURA

KONCERTI

Broadway i Katarina Ovog četvrtka i petka očekuju nas dva odlična koncerta, oba u Velikoj koncertnoj dvorani HNK. U četvrtak će Varaždinci biti u prilici čuti poznate brodvejske hitove kao što su “Over the rainbow”, “Broadway baby” ili “A boy like that” i slično. Poznate songove otpjevat će sopranistica Maja Vukoja i mezzosopranistica Dina Puhovski dok će ih na glasoviru pratiti Andreja Jurić. Koncert počinje u 19:30. Samo dan kasnije, u petak, nastupit će na glasoviru Katarina Krpan, a radi se o programu Mladena Tarbuka “Kate’s Kiss”.

crta: Željko Pilipović