RT_395

INTERVJU Dr. sc. Marijana Ivanov o gospodarskoj krizi i načinima izlaska iz nje

Tjednik

Str. 6.-7.

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatan primjerak

Broj 395 :: 13. prosinca 2011. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO Inspektorica zaštite okoliša u sortirnici otpada u Virje Otoku

Širi se smrad, ali to nije jedino sporno Vlasnici tvrtke odbijaju nagađanja da dio otpada završava na području Cestice Stranice 2.-3.

CENACOLO U VARAŽDINU

U komunu uskoro dolaze i žene, bivše ovisnice Stranica 8.

MLADI GIMNASTIČARI VUGRINEC, KIRINIĆ I VINKO

Tri mušketira nižu uspjeh za uspjehom Stranica 42.

Aktualno

2

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Gori na odlagalištima O

vaj vikend izbio je veliki požar na deponiju smeća na otoku Braču. U gašenju vatre morao je sudjelovati i kanader.

Ovo je, međutim, tek jedan u nizu požara koji su tijekom ove godine zabilježeni diljem Lijepe Naše. Gorjelo je tako smeće na Pagu, u Imotskom, Petrinji, ali i u nedalekom odlagalištu otpada u Totovcu u Međimurju, Jerovcu blizu Ivanca te ponovno prošli tjedan na odlagalištu komunalnog otpada u Gornjem Vratnu u Varaždinskoj županiji. Vatrogasci su opet imali pune ruke posla, a sveukupne štete od požara na ilegalnim i privremenim deponijima smeća u Hrvatskoj procjenjuju se na više milijuna eura. Samo u međimurskom Totovcu, podsjećam, šteta je procijenjena na više od 3,5 milijuna kuna. vi posljednji požari na Braču i u Gornjem Vratnu iznova aktualiziraju i mogućnost izbijanja vatre na ilegalnom deponiju baliranog komunalnog otpada u Brezju. Inspekcija zaštite okoliša još je u srpnju 2007. godine izdala rješenje kojim se naređuje komunalnom poduzeću Varkom uklanjanje privremeno uskladištenog komunalnog otpada. Od tada do danas bale sa smećem ne samo da nisu uklonjene, unatoč opetovanoj naredbi inspekcije, nego se gomilaju do zabrinjavajućih količina. Prema nekim procjenama, već se u Brezju nalazi oko 100 tisuća tona otpada.

Ova hrpetina smeća nije samo ekološka već i velika požarna opasnost koja ugrožava ljude i okoliš te ju je nužno čim prije trajno sanirati. Nova tvornica MBO je izgrađena i sve je spremno za probnu proizvodnju i trajno zbrinjavanje baliranog komunalnog otpada grada. Ta činjenica nedvojbeno će obradovati sve one koji barem donekle razumiju ozbiljnost potrebe što hitnije sanacije ekološke bombe na ulazu u Varaždin. Zlu ne trebalo.

13. prosinca 2011., br. 395

DOZNAJEMO Inspektorica zaštite okoliša obišla sortir

Iz hale se širi smr mještani, čak i zel

O

Isječci iz snimke razvrstavanja otpada u cestičkoj gospodarskoj zoni tijekom ljeta, koja je prikazana općinskim vijećnicima

J Kolarić odlučno odbija nagađanja da dio otpada završava na području općine

Cestica, kao što tvrde mještani koji su slali prijave, ali i pisali peticiju Općinskom vijeću Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Inspektorica za zaštitu okoliša došla je protekli tjedan u Gospodarsku zonu Cestice, točnije halu Terracor grupe, poduzeća u vlasništvu Saše Kolarića i Marina Hercega, koje je, uz ostalo, registrirano za obradu, odlaganje i spaljivanje otpada te njegov uvoz i izvoz.

Povod dolaska bile su dva mjeseca stare prijave mještana koji žive i rade stotinjak metara od pogona iz kojeg se širi smrad, ali nije sporno samo to, ističu mještani te spominju i širenje zelene plijesni.

Od Petrinje do Otoka - Uvijek će biti ljudi koji neće biti zadovoljni, koji će galamiti već na samo spominjanje smeća. No relevantan je nalaz inspekcije - upozorava Saša

Ukrali računala uoči dolaska inspektorice!

Tijekom noći s četvrtka na petak odnosno svega nekoliko sati prije dolaska inspektorice za zaštitu okoliša, nepoznati je počinitelj provalio u halu pogona za obradu otpada čakovečkog trgovačkog društva koja se nalazi na prostoru industrijske zone u mjestu Virje Otok, izvijestili su u ponedjeljak iz PU varaždinske.

Kolarić, direktor čakovečke Terracor grupe.

Terracor grupa zapravo je novo ime čakovečke tvrtke Eko Tersus koja je početkom godine započela razvrstavati otpad u Petrinji. Zbog smrada koji se počeo širiti iz iznajmljenih objekata, građani su se pobunili te je Gradsko vijeće odlučilo da tvrtka mora otići, iako je imala dozvolu za rad od Županijskog upravnog odjela za ekologiju. Nakon odlaska

Iz hale Terracor grupe nepoznati je počinitelj otuđio računala s monitorima i drugom opremom. Provalio je i u aparate za napitke, koji su vlasništvo trgovačkog društva sa sjedištem u Beretincu, odakle je otuđio kutije s novcem.

Materijalna šteta za trgovačko društvo iz Čakovca procjenjuje se na oko 30.000 kuna.

ostala je gomila smeća koja je, međutim, dijelom nestala u - velikom požaru.

- Iz Petrinje, gdje smo bili dva ili tri mjeseca, otišli smo zbog politike. Još se istražuje kako se zapalio otpad, koji se ne može sam zapaliti, pogotovo ne zimi - veli Kolarić te napominje da je zamisao bila da od pelena, vate i sličnog rade eko-blokove. Što zbog negodovanja, što zbog visokih troškova prijevoza do Petrinje, Eko tersus

odlučio je doći bliže sjedištu.

Tako je izabrana općina Cestica, točnije njezina gospodarska zona uz mjesto Virje Otok.

U ljetu – za probu - Imali smo kontakte s OtpadBabićem koji je imalo dozvolu za skladištenje otpada u hali.

Iznajmili smo halu, išli na njezinu prenamjenu te počeli s razvrstavanjem otpada koji dovozi Eko flor, Babić i Prizma - otkriva Kolarić te dodaje da je

I TOGA IMA Hala je otvorena jer se mora „po zakonu provjetravati“

Opremljeni, ali ozljede su moguće

Okoliš hale

Iznos ulaganja u našu opremu je teško reći jer smo sami napravili dosta toga. Procjena ulaganja kreće se između 1,5 do 2 milijuna eura, bez prenamjene hale.

Napravili smo sva ispitivanja, od zaštite na radu do ostalog kako bismo dobili sve potrebne dozvole, naglašava Kolarić te napominje da se i danas rade

ispitivanja.

Međutim, priznaje da se ispred hale mogu osjetiti mirisi, ali samo kada puše jaki južni vjetar.

- Hala je otvorena jer se po zakonu mora provjetravati. U njoj radi više ljudi, a samo na traci za sortiranje njih 30-ak. Ne vidim zašto ne bismo mogli raditi na traci s komunalnim otpadom

kada ljudi rade razne poslove.

Primjerice, mijenjaju pelene starijim osobama, rade u ribarnici na moru… Uz to, danas su opremljeni sukladno propisima, tako imaju maske i rukavice, ali ozljede su ipak moguće - priznaje direktor Terracor grupe, koja je sličnu sortirnicu već napravila na Braču.

Aktualno

13. prosinca 2011., br. 395

rnicu komunalnog otpada u Virje Otoku

3

IZDVOJENO I općine ne znaju što s otpadom

rad, a tvrde lena plijesan DVOJBA Želi li se uopće primjereno riješiti smeće u Brezju ili ne

Čudne računice i neistine za bijeg od obveza iz ugovora Želi li uopće Grad Varaždin primjereno riješiti balirano smeće koje već sedam godina „privremeno“ odlaže u Brezju ili ga tu ostaviti za iduće generacije? Ova dvojba nameće se nakon prvih istupa nove gradske uprave, koja je o tom problemu, nakon nedavnog istupa pred novinarima, opet osebujno progovorila i na Gradskom vijeću. U oba su slučaja, nažalost, izostala argumentirana objašnjenja nepoštovanja ugovorenih obveza, iako je sve spremno za probni početak rada tvornice MBO za koji se teško dobivaju odobrenja, što kod drugih, koji ulože gotovo nikakva sredstava i ne brinu toliko za okoliš - uopće nije problem…

Manipulacija

usporedba troškova cijene baliranja, koje je privremeno rješenje i zapravo znači bacanje novca u zrak, s cijenom

i

ako je sve spremno za probni rad, ne šalju se bale u novu tvornicu za MBO MBO zbrinjavanja koje je trajno. Međutim, posebno su znakoviti i indikativni navodi oko roka zbrinjavanja bala u tvornici za MBO. Naime, tijekom sjednice Gradskog vijeća, gradonačelnik je jednom tvrdio da bi za to trebalo 5 - 6 godina, a nedugo prije toga da ih T7 VIS može zbrinuti za oko dvije godine?!

Ove kontradikcije i nejasnoće ne bi bile zabrinjavajuće da nisu povezane s gorućim problemom bala u Brezju za čiji je početak trajnog zbrinjavanja glavna prepreka preostala upravo – cijena.

Naime, iako je sve spremno za prihvat prvih bala u tvornicu za MBO, nitko ih ne želi prevesti do tvornice jer još nije donijeta krajnja cijena koja za građane nikako ne bi smjela biti teret.

Obrazlažući zašto je odbio prijedlog nove cijene usluge skupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada, gradonačelnik Goran Habuš upozorio je prilikom prvog obraćanja vijećnicima da se predlaže povećanje od dvjestotinjak posto, ali i da se „ne može plaćati nešto što još nije počelo“.

Međutim, krajnje je dvojbeno jesu li to uistinu pravi razlozi nepoštovanja ugovora sklopljenih s T7 VIS-om. Naime, uopće nije jasno kako se došlo do tako visokih novih cijena odnosno na čemu se sve i zašto temelje. Primjerice, umjesto sadašnjih 35, samo za skupljanje i odvoz smeća traži se 50 kuna. Istovremeno, odvoz smeća u Čakovcu, koji ima udaljeniju deponiju, stoji - 20 kuna!

Ništa manje nije dvojbena

O potonjem bi trebali dobro razmisliti svi uključeni u trajno zbrinjavanje baliranog smeća i novonastalog otpada, kako ne bi došlo do posljedica koje bi bile teške kako za njih, tako i građane.

Međutim, toga zasada nisu svi svjesni, što najbolje govori odgovor gradonačelnika na

cijena razvrstavanja od 50 do 90 eura po toni.

Budući da su sve dozvole dobili prije mjesec i pol dana od nadležnog županijskog ureda, pitamo kako to da se radilo još tijekom ljeta, što potvrđuje i snimka prikazana vijećnicima Općinskog vijeća.

- U ljetu su bile samo probe.

Ne obrađujemo bale, ikao je partner Josip Šincek imao ugovor s Varkomom za preuzimanje bala prije nego što sam ga upoznao. Namjeravao ih je plastificirati kako bi mogle služiti za gradnju - pojašnjava Kolarić.

Bale nisu ni u mogućnosti

obrađivati, već samo razvrstavaju otpad iz kojeg ručno vade plastiku, tekstil, papir metale, elektronički otpad i sl. dok ostatak voze na deponije.

- Imamo ugovor s D. Miholjcem i još tri deponije gdje se cijena kreće od 150 do 260 kuna. Iako imamo ugovor, ne vozimo u Totovec jer tamo odlaganje tone stoji 700 kuna - veli Kolarić koji odlučno odbija nagađanja da dio otpada završava na području općine Cestica, kao što tvrde mještani koji su slali prijave, ali i pisali peticiju Općinskom vijeću.

S kakvim učinkom, tek će se vidjeti.

Grube neistine

upit zašto Grad Varaždin ne želi sufinancirati troškove zbrinjavanja sukladno danim obećanjima i praksi drugih gradova, a istovremeno je spreman, primjerice, pomoći oko kreditiranja stanara koji prelaze na etažno grijanje.

- Imamo više ponuda i rješenja za duplo manju cijenu i duplo manje vremena, a i ugovori su pod istragom ustvrdio je Habuš te zatim potvrdio da je kaznenu prijavu USKOK-u podnio osobno, ali to ne utječe na razgovore s T7 VIS- om. Iako se radi o informaciji bitnoj za javnost, gradonačelnik nije bio spreman reći detalje, pa čak ni kakva je to tehnologija trajnog i cjelovitog zbrinjavanja smeća toliko jeftinija.

To ostavlja dojam da Gradu Varaždinu zapravo uopće nije jasno kako riješiti problem smeća mimo postojeće tvornice MBO, iako istovremeno šalje prijedlog za odustajanje

d

a bi se opravdalo kršenje ugovora, izmišlja se šteta od čak 20 milijuna eura

od postojećih ugovora. Što je još žalosnije, pri tome se ne libi isticati grube neistine poput one da bi se postojeći ugovor i oko zbr injavanja smeća građanima i Gradu Varaždinu nanijela šteta od 20 milijuna eura! Kada bi to bilo točno, ispalo bi da nova gradska uprava ima trajno rješenje za 100 tisuća tona bala u Brezju i novi otpad koje ne košta - ni kunu!

TKO DOVOZI I NADZIRE SMEĆE

!

U općinu Cestica otpad dovoze tvrtke Eko flor, Otpad Babić i Prizma

!

inspektorica izašla na teren na temelju prijava mještana još iz listopada

Požar na deponiju u Gornjem Vratnu protekle srijede nije bio većih razmjera i brzo je ugašen

Smeće iz Cestice bi u Brezje ili - Sloveniju!?

Općina Cestica odlučila zatvoriti svoj deponij koji je opet gorio, ali ne zna kamo će sa smećem već 2013.

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Odlagalište komunalnog otpada u Gornjem Vratnu u srijedu je opet bilo u plamenu! Iza 16 sati mještani su primijetili veće količine dima koji se proširio okolnim naseljem, a ubrzo nakon toga na požarište su stigli vatrogasci, i to uglavnom iz lokalnih vatrogasnih društava.

Odakle požar Ovo je već drugi požar na odlagalištu u Gornjem Vratnu ove godine. Prvi je izbio u srpnju kada je 70-ak vatrogasaca uspjelo staviti vatru pod kontrolu nakon desetosatne borbe.

Posljednji požar puno brže je ugašen budući da je bio manjih razmjera, što vjerojatno treba zahvaliti drukčijim vremenskim prilikama. Naime, dok je srpanjski požar izbio u mjesecu s najvišim temperaturama, ovaj je izbio gotovo na početku zime. Upravo je to potaknulo nagađanja o uzroku požara.

- Nama u blizini deponija ionako je teško živjeti zbog smrada, upitne kvalitete podzemnih voda pa i štakora koji nisu otišli ni nakon sanacije. A kada izbije požar, posebno nam je teško. Ne mogu razumjeti kako se odlagalište može samo zapaliti kada postoji čuvarska služba i 24-satni nadzor, a posebno kako je to moguće u ovim mjesecima. Bojim se da netko to namjerno radi samo kako bi smanjio količine odloženog komunalnog otpada, odnosno mogao što više smeća dovesti na naš deponij iz drugih općina - rekao nam je jedan od

O peticiji za dva mjeseca U vezi s radom pogona za razvrstavanje komunalnog otpada u cestičkoj Gospodarskoj zoni, postavljeno je pitanje tijekom sjednice Općinskog vijeća, a stigla je i peticija mještana.

- To će biti tema na idućoj sjednici Općinskog vijeća koju ćemo održati kroz dva mjeseca, budući da smo zadnju imali početkom prosinca. Ne bih izlazio s ocjenom rada Terracor grupe sve dok ne prikupimo svu dokumentaciju, odnosno sve nalaze odgovarajućih službi - veli Korotaj.

žitelja općine Cestica.

Ovakva nagađanja, međutim, odlučno odbacuje Mirko Korotaj, načelnik općine Cestica.

- Istina je da se na naš deponij komunalni otpad dovozi i iz drugih općina, ali o namjernom zapaljivanju smeća nema uopće govora. Naime, ovih dana dobivamo dozvolu za novu, treću kazetu u koju će biti odložen još nesanirani dio otpada, kao i onaj koji će biti dopremljen tijekom iduće godine. Međutim, još važnije je da ćemo početkom 2013. deponij u potpunosti zatvoriti, sukladno našoj odluci koju smo donijeli prije pet godina u konzultaciji sa stručnjacima, zbog naših žitelja. Dakle, kakvog bi smisla imalo danas paliti smeće na deponiju koji je praktički pred zatvaranjem - pita Korotaj.

Kamo sa smećem?

Načelnik još ne zna kamo će odvoziti smeće nakon zatvaranja deponije, iako taj trenutak nije tako daleko.

- Načelnik sam deset godina i kroz to vrijeme čuo sam raznorazne planove. Dosta dugo računalo se na zbrinjavanje u Piškornici, ali to neće biti moguće tako skoro. Zbog kratkoće vremena sada računamo na varaždinsku tvornicu za mehaničko-biološku obradu otpada koja mi se dopada kao rješenje za trajno zbri-

njavanje smeća. Alternativu vidim u izvozu smeća u Sloveniju jer ulazimo u EU. Nadam se da će ljudi postati svjesni da će za trajno zbrinjavanje svog smeća morati nešto više platiti jer ovo što danas plaćaju nije dovoljno za kvalitetno rješenje. No isto tako se nadam da će cijena zbrinjavanja u toj tvornici biti razumna. Grad Varaždin trebao bi se uključiti

C

estica se uključila u sufinanciranje sanacije odlagališta u sufinanciranje zbrinjavanja postojećih bala smeća jer to koči cijeli projekt. Tko nije imao problema sa smećem kakve mi imamo, taj ne zna kakva je to briga. Upravo zbog toga se i naša općina uključila u sanaciju deponija u Gornjem Vratnu, premda nismo među bogatijim sredinama. Naime, uz Fond za zaštitu okoliša, koji je dao 80 posto novca za izgradnju kazeta, Općina Cestica dala je 20 posto, a da nismo u području posebne državne skrbi, morali bismo dati i 50 posto - veli Korotaj te naglašava da bi se država trebala više uključivati u problematiku zbrinjavanja komunalnog otpada, i to ne samo podmirenjem troškova, nego i jasnom strategijom.

4

Aktualno

13. prosinca 2011., br. 395

ODJECI Čitatelji pomažu obiteljima o kojima smo pisali u

Sedam dana

Hrana, odjeća

Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

EU, promjene ili…

Svima koji su dosad pomagali cilj je bio isti: da pomoć koju daju završi SINIŠA SOVIĆ

J

6.12.

Nova vlada mora odmah pokrenuti reforme, upozoravaju makroekonomisti. Prilike u nas su ozbiljne, ali ipak ne katastrofalne. Dok je svaki Hrvat u prosjeku dužan oko 10.000 eura, Irac je blizu pola milijuna eura. Irska je lani imala deficit od 31,3 posto BDP-a i vanjski dug deset puta veći od BDP-a, a naš deficit bio je 4,7 posto BDP-a, dok je vanjski dug kao BDP…

7.12.

Zbog crnih fondova, optužnica protiv HDZ-a, Sanadera, Mačeka, Barišića i Pavošević. Bivši američki guverner Blagojevich zbog korupcije osuđen na 14 godina zatvora. Kako bi tek bilo da nije priznao krivicu i molio za milost.

8.12.

Sanader je uzeo kuvertu, sjeo u džip i odvezao se, ustvrdio je svjedok tijekom suđenja bivšem premijeru za ratno profiterstvo, odnosno uzimanja provizije u Hypo banci. Po uzoru na zemlje EU, HND i nakladnici osnovali Vijeće za medije koje će pratiti i sankcionirati kršenja profesionalne, novinarske etike.

Hrvatska se vraća kući, ustvrdila Kosor nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju EU koju potresa dosada najveća kriza. Od 27 zemalja EU, 23 pristalo na dogovor o stvaranju zajedničke porezne i proračunske politike te uvođenje automatskih sankcija za prekršitelje.

10.12.

Putine, ti si kriminalac, lažirao si izbore, odlazi, uzvikuju prosvjednici u Rusiji. I kod nas problemi oko izbora, ali unutarstranačkih. Na meti kritika Hebranga i Milinovića Šeks koji tvrdi da se nitko iz užeg i šireg vodstva stranke neće kandidirati za šefa HDZ-a. To uistinu ne bi bilo pametno.

11.12.

Najveći zagađivači pristali na smanjenje emisije stakleničkih plinova, nakon četiri godine pregovaranja!

Na izvanrednoj sjednici HNS-a smijenjeni uhićeni predsjednik Sudačke komisije i njezin član, a sudačka komisija je raspuštena.

Mali Nino proslavio je rođendan baš kako je želio, ne s jednom, ni dvije, već s čak tri torte!

Pišu: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Ovaj tjedan telefoni nisu prestajali zvoniti u redakciji Regionalnog tjednika. U ovo predblagdansko vrijeme brojni naši čitatelji zvali su kako bi pomogli jednoj od mnogih obitelji o kojima smo pisali unatrag nekoliko mjeseci, koji su se spletom okolnosti našli u teškim životnim situacijama koje su ih i natjerale da zatraže pomoć putem medija.

Ne treba pomoć?

Zvali su mnogi koji i sami teško žive, ali su pronašli mogućnost da pomognu onima

12.12.

U iščekivanju izlaska bivšeg premijera iz Remetinca, kojem je skinut imunitet i u slučaju crnih fondova, gospodarski analitičari upozoravaju na presudnu važnost konkurentnosti jer nam je proizvodnja poskupjela 25 posto u odnosu na Njemačku, odnosno da izborni pobjednici jedne nesposobnjakoviće ne zamijene - drugima.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

kojima je svaka pomoć dragocjena, a pomogli su i neki naši sugrađani koji su nam rekli da dobro znaju što znači biti siromašan i ne imati što jesti. Neki od naših sugrađana i osobno su tijekom proteklih tjedana dolazili u našu redakciju, donosili pakete s hranom, nudili pomoć... Međutim, broj naše redakcije okrenuli su i oni koji su tvrdili da neke od obitelji o kojima smo pisali ne zaslužuju nikakvu pomoć, da su sami “krivi” za situaciju u kojoj su se našli te da ima mnogih koji žive puno gore od svih o kojima smo pisali, ali da nikada neće putem medija tražiti pomoć jer ih je sram.

Svima koji su dosad po-

magali, bilo da je riječ o še- pomoć u prave ruke. Jedino steročlanoj obitelji Botković što možemo je pouzdati se iz Lepoglave, osmeročlanoj u iskrene namjere onih koji obitelji Besak iz Kaštelanca ili pomoć traže i pomoći da pomognu sami sebi. Jer, kako trudnoj sugrađanki kaže privremeni ravnakoja tvrdi da je u š a n telj Centra za socijalv iš e gl adna u ij c nu skrb Siniša Česi, nego sita, edak r i cilj nije živjeti od cilj je bio on zovu i da tuđe pomoći već isti: da poe d r v t je namjera kroz moć koju oji k e n razne soc ijalne daju zavritelji b o e k ne programe poticati ši u pravim ju u ž u l zapošljavanje. rukama, a zas ć - Korisnike se potiče to je namjera pomo da se više angažiraju i naše redakcije. u pronalaženju posla te da Iako smo u kontaktu s Centrom za socijalnu skrb sami nađu način kako doći i jedinicama lokalne samo- do novaca. Cilj programa je uprave, ponekad je zaista zapravo pomoći drugima da teško procijeniti odlazi li pomognu sebi – rekao je Česi.

Stigla im hrana i poklon za Sv. Nikolu - Hvala svima koji su nam pomogli. Zahvaljujući pomoći dobrih ljudi naša je kći Petra dobila i poklon za Svetog Nikolu – zahvalila je Josipa Čiček iz Hrastovljana o čijoj smo malenoj obitelji pisali prije nekoliko brojeva u Regionalnom tjedniku.

Obitelj živi od 2.200 kuna koliko iznosi mjesečna plaća Josipinog supruga Božidara.

Prije dva mjeseca iskopčan im je plin, a zbog nagomilanih

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Tihana Drumev

Ivica Kruhoberec

tihana@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Sara Badžek

vmargetic@regionalni.com

sara@regionalni.com

Danica Pajtak dpajtak@regionalni.com

dugovanja u iznosu od 3.500 kuna bilo je pitanje dana kada

o

bitelj živi od 2.200 kuna koliko iznosi mjesečna plaća Božidara će ostati bez vode i struje.

- Na socijalnom vijeću Općine Martijanec dogovoreno je da će se obitelji Čiček pomoći

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Denis Peričić Nevenka Suhić

pri rješavanju dugovanja za struju i vodu, no to još treba prihvatiti i Općinsko vijeće na svojoj sjednici. Također, od Centra za socijalnu skrb obitelji su osigurane namirnice, dogovoreno je da njihova kći ide u predškolu, a predložili smo im da im se pokuša nabaviti peć na drva. Pomoći ćemo, ali pitanje je kako će obitelj plaćati nove račune – doznali smo od Marijana Horvata, načelnika općine Martijanec.

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

ANDREJ ŠVOGER

9.12.

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Andrej Švoger

Vlatka Lešić

foto@regionalni.com

vlatka@regionalni.com

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

13. prosinca 2011., br. 395

prošlim brojevima Regionalnog tjednika

a i - kritike u pravim rukama, a to je namjera i naše redakcije HUMANO Čitatelji RT-a malom su Nini ispunili želju

Nino slavio uz čak 3 torte! dobili su brojne igračke. Još jednom želim zahvaliti svima koji su nam se javili, zaista su nam puno pomogli i nadam se da ćemo s nekima ostati u kontaktu – rekla je 33-godišnja Anita Besak, majka šestero djece iz Kaštelanca. Neki su nam već javili da se vidimo i za Božić i zaista smo jako sretni što smo došli u kontakt s tako dobrim ljudima – zaključila je Anita. Male Đurđica i Klaudija rekle su da im se od poklona najviše sviđaju Domino i Čovječe ne ljuti se. (dap)

SINIŠA SOVIĆ

Mali Nino Besak svoj je 4. rođendan proslavio točno onako kako je želio. Uz tortu, kolače, poklone i veselu braću i sestre. Naime, nakon što smo pisali o teškoj situaciji u kojoj se našla osmeročlana obitelj Besak iz Kaštelanca, brojni su se sugrađani javili sa željom da im pomognu. Majka Anita požalila nam se kako nema ponekad djeci staviti što na stol i kako ne zna hoće li malom Nini moći ispeći tortu. No zahvaljujući čitateljima Regionalnog tjednika, Nino je rođendan proslavio uz čak tri torte. Osim toga, on i njegovih petero braće i sestara

POMOĆ Lepoglavčani bez doma više nisu na cesti

SINIŠA SOVIĆ

Imaju krov, ali ne i struju

Nakon gotovo tri mjeseca života bez doma, Ivan Šobak i njegova djevojka Martina Vrtar iz Lepoglave o kojima smo pisali u Regionalnom tjedniku, pronašli su krov nad glavom.

- Zahvaljujući pomoći do-

brih ljudi, prije dva tjedna uselili smo se u ovaj prostor u lepoglavskom naselju Sestranec. Nekako smo uspjeli urediti jednu prostoriju u kojoj trenutno živimo.

Popravili smo prozore i zidove koliko smo mogli, a zahvaljujući pomoći Centra za socijalnu skrb, kupili smo peć na drva, na koju se trenutno grijemo.

Međutim, nemamo struje ni vode. Navečer nam je jedino svjetlo ulična rasvjeta koja dopire kroz prozor, a vodu svakodnevno donosimo u kanistru od susjeda. Bilo bi

nam drago kada bi nam netko pomogao da barem riješimo struju, jer novaca nemamo, oboje živimo od socijalne pomoći – rekao je Šobak. Tvrdi da volju i želju za rad ima, no sram ga je, kaže, ići na posao kada ga zovu jer nema se gdje oprati. Lepoglavski par zahvaljuje svima koji su im dosad pomogli, posebno Štefici Botković, koja im je dosad puno puta pomogla, lepoglavskom župniku Andriji, Ivanovom ocu Juraju Šobaku i Martininoj majci Štefaniji Vrtar koji im pomažu iako i sami teško žive.

SUDBINA Trudnica koja nema što jesti dirnula mnoge

Mnogi pomogli, ali i kritizirali - Svima od srca zahvaljujem, svaki oblik pomoći koji smo dobili od dobrih ljudi za nas je neprocjenjiv – rekla je trudnica (podaci poznati redakciji) koja s partnerom živi u podstanarstvu u Varaždinu, čuva trudnoću i, prema njezinim riječima, često nema što pojesti.

Nakon teksta objavljenog

u prošlom broju Regionalnog tjednika, na njihovu adresu stigla su drva i hrana, obećana im je pomoć za dijete nakon što se rodi, a stiglo je i nekoliko ponuda za posao za njezinog nezaposlenog partnera. No, uz želju da joj se pomogne, bilo je i onih koji su našu redakciju nazvali kako bi nas upozorili da je riječ o

osobi koja ne zaslužuje pomoć, koja laže te je svojim postupcima u nezavidan položaj dovela svoju bivšu obitelj te bivšu obitelj svog sadašnjeg partnera.

- Neka tvrde što žele, ali imam sve papire i ne lažem – poručila je naša sugovornica i još jednom zahvalila čitateljima na suosjećanju i pruženoj pomoći.

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

13. prosinca 2011., br. 395

OTVORENO Prof. dr. sc. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagre

Hitno promovirati rad J Hitno treba ozakoniti veću minimalnu

plaću radnika. Uvesti veće kazne za poduzeća koja podržavaju rad na crno.

Smanjiti državnu administraciju. Pronaći potencijale za zapošljavanje viška kriza radnika u javnom sektoru... u ura je Piše: GORDANA IGREC

Najveća gospodarska kriza koja je pogodila svijet nakon 30-ih godina 20. stoljeća, koja nije zaobišla niti Hrvatsku, povod je za razgovor koji smo vodili s prof. dr. sc. Marijanom Ivanov, redovitom profesoricom na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Osim što je članica Organizacijskog odbora međunarodne konferencije “An Enterprise Odyssey”, prof. dr. sc. Marijana Ivanov, članica je uredništva Zbornika Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, članica Odbora za znanost na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i suvoditeljica diplomskog studija poslovne ekonomije, smjera financije, suvoditeljica poslijediplomskog specijalističkog studija upravljanja financijskim institucijama.

Novi val krize Čeka li EU, SAD pa potom i Hrvatsku drugi val gospodarske krize?

Oporavak svjetske ekonomije značajno je usporen, što stvara opravdanu zabrinutost o razvoju drugog vala gospodarske krize u razvijenim zemljama Europske unije i SAD-u. Međutim, očekivano je da će negativni učinci ove krize biti značajno manji i kraći od onih koji su zabilježeni tijekom 2008. i 2009.

Kako bi se kriza u EU mogla odraziti na Hrvatsku?

Ekonomska kriza u EU utječe na potražnju za hrvatskim izvozom, djeluje na interes potencijalnih ulagača za pokretanjem novog vala investicija i zapošljavanja te djeluje na priljev novca i kapitala iz inozemstva, što se posebice odražava na ponudu kredita banaka. U

H

rvatska je još uvijek daleko od modela suvremene tržišne ekonomije tom smislu možemo očekivati da će se recesija u Europskoj uniji odraziti i na smanjene mogućnosti gospodarskog rasta u Hrvatskoj.

Reuter je prognozirao da bi eurozona zajedno s euro valutom mogla doživjeti krah već u siječnju 2012. godine. Što vi kažete na ovu procjenu?

Kriza eura je u velikoj mjeri umjetno proizvedena, a produbljuju je stvaranje psihoze te geopolitička uplitanja u funk-

e

i cioniranje monetarj mjer nog i ekonomskog veliko izvedena, sustava eurozone. no pro Suvremeni novac umjet dubljuju je temelji se na povjeoze a pro je psih a n renju i financijskoj a r a v k st stabilnosti, ali iza politič te geo anja njega se ipak nalazi t upli snaga realnog sektora koju u slučaju eura odražavaju snaga i potencijal industrijske proizvodnje u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji, potencijal poljoprivrede u Francuskoj te niz drugih prirodnih i ekonomskih snaga zemalja eurozone. Međutim, sve to može doć i u drugi plan ako se nastave daljnje špekulacije i informacijsko stvaranje nepovjerenja građana te rušenje rejtinga država.

U tom slučaju svi scenariji su mogući, iako nema nikakvog realnog razloga koji bi doveli u pitanje snagu i opstanak eura kao zajedničke valute.

Koje bi najgore posljedice kraha europske valute mogle biti po Hrvatsku? Konkretni primjeri?

O tome je nezahvalno govoriti. U slučaju deprecijacije eura, posljedice u Hrvatskoj bi između ostalog ovisile o potezima HNB-a koji svojim operacijama može djelomično korigirati tečaj. Pri tome bi za hrvatsko gospodarstvo bilo vrlo loše ako bi se tečajem podržao odnos koji kunu čini značajno precijenjenom u odnosu na euro jer bi to imalo dodatne negativne učinke na izvoz, dok bi roba koja se uvozi iz eurozone bila konkurentnija na domaćem tržištu. Drugi problem su devizni depoziti građana koji bi time u kratkom roku izgubili na vrijednosti u terminima domaće valute. Treće pitanje su dugovi hrvatskih građana, poduzeća i države nominirani u euru, gdje bi pad eura išao u prilog dužnicima Prof. dr. sc. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kroz niži realni teret otplate domaćih kredita i niži realni ih se pravovremeno restruktu- smo se odrekli mogućnosti teret otplate inozemnog duga, riralo na ispravan način. stvaranja dodane vrijednosti u ali bi se negativno odrazio na djelatnostima za koje sve razuprihode banaka kao vjerovnimne zemlje pronalaze načine Stanje u zemlji ka. Uz to sve, četvrto pitanje je Danas smo svjedoci osta- kako na njima graditi vlastitu kretanje vrijednosti kune koja taka starih zgrada i pogona uspješnost. od 2008. godine nominalno proizvodnih poduzeća koja su Istodobno smo neke aktivi realno deprecira pa buduća jednostavno proglašena nepo- nosti jednostavno prepustili vrijednost kune ovisi o ponudi trebnim i nekonkurentnim za strancima, a tipičan primjer su deviza na domaćem tržištu poslovanje u tržišnim uvjeti- financije, trgovina i uvoz, zbog te mogućnostima povećanja ma, umjesto da ih se pokušalo čega smo postali nadničari koji izvoza roba i usluga. prilagoditi novim uvjetima rade u interesu profita stranih Koje su vaše glavne za- poslovanja. Hrvatska industrija vlasnika. mjerke našoj pretvorbi i pri- je sustavno uništavana, a u javJe li hrvatsko gospodarvatizaciji? nosti se stvorio dojam da nam stvo moglo biti stabilnije da Pretvorba i privatizacija nisu industrija ne treba. Slično tome je pretvorba i privatizacija provedene u interesu nacio- poljoprivreda je proglašena početkom 90-ih odrađena na nalnoga gospodarstva. Brojna nekonkurentnom i nevažnom drugačiji, pošteniji način? poduzeća mogla su opstati da za budući rast i razvoj. Mi Odgovor je potvrdan. Proces

pretvorbe i privatizacije je nerijetko bio popraćen nasto-

P

retvorba i privatizacija nisu provedene u interesu nacionalnoga gospodarstva janjima pojedinaca da iskoriste prilike u vlastitom interesu, dok je nacionalna ekonomija prepuštena stihiji.

No prema našem zakonu, pljačka od pretvorbe i privatizacije ne zastarijeva. Što to

konkretno znači, ne za okrivljene osobe ili zakonodavni dio, već za gospodarstvo?

Može li se, naime, otuđeno vratiti u državnu blagajnu?

Ja nisam pravnik i ne mogu odgovoriti na pitanje može li se otuđeno vratiti u državnu blagajnu. Međutim, čini mi se da unatoč nizu otvorenih procesa, osim javne satisfakcije što će krivci odgovarati, stvarnih ekonomskih i financijskih učinaka neće biti.

No kako mi kao nacija stojimo s pojmom “kultura rada” o kojoj toliko govori prof.

Kulić? Nedostaje li nama kulture rada?

Intervju tjedna

13. prosinca 2011., br. 395

7

ebu o gospodarskoj krizi u svijetu i u nas te mogućnostima izlaska iz nje

Sigurna sam da je rad nedovoljno cijenjen, što treba povezati uz ukorijenjen pogrešan sustav vrijednosti kakav smo dijelom naslijedili iz bivše države, dok smo ga dijelom pogrešno izgradili u okruženju nezakonitih ili olakih procesa bogaćenja pojedinaca. Međutim, neispravno je govoriti da nema kulture rada, jer brojni građani mukotrpno rade za svoju plaću, ali je neupitna činjenica da u isto vrijeme dio građana koristi različite socijalne beneficije države kako bi izbjegao zapošljavanje.

Dodatno, kultura rada različito je distribuirana kod osoba za-

u

EU gubitnici će biti oni koji ne mogu opstati u uvjetima slobodnog tržišta bez zaštite države poslenih u privatnom i javnom sektoru, što za sobom povlači kontinuirani pritisak potražnje građana za zapošljavanjem u javnom sektoru u kojem se tolerira niža „kultura rada“ i neefikasnost, dok istodobno postoji nedovoljan interes za zapošljavanjem u proizvodnim djelatnostima i poljoprivredi.

Je li kod nas samo posrijedi ekonomska kriza ili i socijalna, kako je to istaknuo predsjednik HGK Nadan Vidošević? Ili i moralna kriza? Što to, dakle, znači?

Ekonomska i socijalna kriza uvijek su međusobno povezane, jer pad ekonomske aktivnosti dovodi do žrtava koje posebno osjeća stanovništvo.

Povećanje nezaposlenosti i pad plaća ugrožavaju životni standard građana te pridonose povećanju socijalnih tenzija i nezadovoljstva. Što se tiče moralne krize, ona je u Hrvatskoj posebno očita u niskom poreznom moralu i visokom razmjeru sive ekonomije.

Hrvatska je na pragu EU. Što hrvatsko gospodarstvo

WWW.EFZG.UNIZG.HR

d kao izvor dohotka! dobiva ulaskom u EU? Dobiva pripadnost širem tržištu ujedinjene Europe, međutim, teško je dati jednoznačan odgovor jesu li mogući pozitivni učinci zaista veći od negativnih. Ulaskom u EU doći će do povećanja konkurencije na svim tržištima, što je rizična situacija s aspekta pozicije domaćih poduzeća te zadržavanja postojeće razine nominalnih i realnih plaća građana.

Na pragu EU Izvjesno je da ćemo u vrlo kratkom roku morati povećati vlastitu konkurentnost i zaista izgraditi tržišnu ekonomiju sa zakonskim, poreznim, socijalnim i drugim propisima koji podržavaju poduzetničku aktivnost i efikasnost svih sudionika gospodarstva, uz istodobno nestajanje povlaštenog statusa određenih djelatnosti.

Hoće li se, međutim, sve naše gospodarske grupacije moći jednako nositi s velikim, neoliberalnim tržištem EU? I tko će najbolje proći, a tko bi mogao biti gubitnik?

Gubitnici će biti svi oni koji ne mogu opstati u uvjetima slobodnog tržišta bez zaštite države te koji nisu dovoljno produktivni. Hrvatska je u ovom trenutnu tehnološki zaostala zemlja s visokim jediničnim troškom rada, kada se on uz postojeći devizni tečaj kune komparira s jediničnim troškom rada u drugim bivšim tranzicijskim zemljama koje su članice EU. Međutim, ulazak u EU je prilika i izazov za brojna domaća poduzeća koja su se u proteklom razdoblju u potpunosti prilagodila tržišnom poslovanju, a ulaskom u EU dobit će priliku za plasman svojih proizvoda na šire tržište.

Spominjali ste kunu. Je li kuna precijenjena?

Kuna je precijenjena, ma koliko god značajan dio građana, dužnika, uvoznika i bankara to ne želi prihvatiti, jer bi njezino slabljenje smanjilo

Kako izaći iz krize i prevladati je Koje su vaše sugestije i upute za izlazak i prevladavanje krize u Hrvatskoj?

I u kolikoj je mjeri hrvatsko gospodarstvo otok za sebe?

Na početku bi trebalo analizirati postojeće stanje u sektoru javnih poduzeća i javnim financijama te razlučiti produktivne rashode države od neproduktivnih.

Potrebno je emitirati namjenske obveznice za financira-

nje proizvodnih investicija i poticanje zapošljavanja u proizvodnji, poljoprivredi i drugim djelatnostima primarnog i sekundarnog sektora. Potrebno je poduzeti mjere za poboljšanje stupnja tehnološkog razvoja, veće korištenje obnovljivih izvora energije te poticati razvoj domaće prerađivačke industrije, a u okviru nje prehrambene industrije s

najvećim neiskorištenim potencijalima rasta. Međutim, sve navedeno je nemoguće ostvariti bez novca i kapitala tako da na domaćem i inozemnom tržištu treba djelovati u pravcu animiranja i stvaranja povjerenja potencijalnih investitora, dok se na domaćoj sceni u kreditiranje trebaju uključiti banke, uz podršku monetarne i tečajne politike HNB-a.

realne plaće, povećalo stopu inflacije, povećalo teret otplate kredita indeksiranih valutnom klauzulom te uzrokovalo pad kvalitete kreditnih plasmana banaka.

Kako vi ocjenjujete rad HNB-a i guvernera Rohatinskog?

HNB je vrlo transparentna institucija, a guverner Rohatinski je snažna osoba koja u danim okolnostima reagira sukladno definiranom cilju središnje banke te promjenama kojima je izložen bankovni sustav. Iako osobno često iznosim kritike na neaktivnost

monetarne politike HNB-a, a posebice u razdoblju ekonomske krize kada mislim da je trebala primijeniti selektivne metode ekspanzivne politike usmjeravanja likvidnosti prema proizvodnim djelatnostima koje mogu pridonijeti rastu dodane vrijednosti, izvoza i zaposlenosti, svjesna sam da je manevarski prostor djelovanja monetarne politike bitno sužen nizom faktora.

U kojoj će se mjeri promjena vlasti odraziti na gospodarstvo?

Promjene su uvijek dobrodošle, jer otvaraju mogućnost

da se iskoriste snage i prednosti u svrhu ostvarivanja bolje budućnosti. Međutim, takvu bolju budućnost teško ćemo ostvariti ako se ništa ne promijeni.

No u kojoj mjeri gospodarstvo uopće ovisi o vladajućim političkim strukturama i njihovoj “dobroj volji”, a u kojoj mjeri gospodarstvo ima svoje zakonitosti?

Gospodarstvo ima svoje zakonitosti, ali uvelike ovisi o ukupnom ekonomskom, socijalnom, zakonodavnom i političkom okviru u kojem djeluje.

IZDVOJENO

Grčki scenarij Je li doista točno da je kriza krenula s Wall Streeta u New Yorku iz američkih banaka? I gdje tražiti uzroke ove velike svjetske gospodarske krize viđene jedino još 30-ih godina 20. stoljeća?

Wall Streat je simbol funkc ioniranja tr ž išne ekonomije koju diktira financijski sustav, a on se u proteklom desetljeću potpuno odvojio od funkcioniranja realne ekonomije i postao sam sebi svrha.

Financijski sustav je izmislio, a regulatori podržali, brojne financijske inovacije i instrumente iza kojih nije bilo realnih vrijednosti pa je posve prirodno da se kao takav morao urušiti.

Međutim, kriza je dobrim dijelom došla iz realnog sektora koji nije znao postaviti granice održivog ekonomskog rasta pa je želja za kontinuiranim rastom profita i BDP-a nadmašila mogućnosti rasta potrošnje, štednje i investicija.

Je li Hrvatska, kako je pisao New York Times, “blizu grčkog scenarija”? Što se tiče javnih financija u Hrvatskoj, one su u daleko boljem stanju od Grčke, ali možemo se naći u sličnoj situaciji ako se nastavi postojeći sustav rastućih javnih rashoda uz smanjene javne prihode. Naći ćemo se u sličnoj situaciji ako se u vrlo kratkom roku ne dogode promjene koje će u na dugi rok omogućiti rast investicija, potrošnje, BDP-a i zaposlenosti kako bi kroz oživljavanje gospodarske aktivnosti država ostvarila veće prihode i omogućila nesmetano financiranje opravdanih javnih rashoda te povrat javnog duga s pripadajućim kamatama.

DOZNAJEMO Od MMF-a ne treba strahovati, ali od njegovog „dolaska“ ne treba niti puno očekivati

Deset poteza za oporavak hrvatskog gospodarstva Deset poteza koje je nužno poduzeti za oporavak hrvatskoga gospodarstva, koje svaka Vlada bez obzira na ishod izbora mora poduzeti?

Ukloniti barijere za pokretanje i obavljanje poduzetničke aktivnosti. Eliminirati korupciju u javnom sektoru.

Povećati efikasnost i promovirati načelo poslovanja dobroga gospodarstvenika u javnim poduzećima. Emitirati namjenske obveznice za financiranje proizvodnih investicija.

Promovirati ulaganja u obnovljive izvore i tehnološki razvoj.

Pojednostaviti zakonske akte kako bi oni bili transparentni i sa smanjenom mogućnošću zloupotreba. Smanjiti porezni teret i druga davanja koja opterećuju poduzetnike.

Smanjiti plaće u javnom sektoru sukladno padu plaća u privatnom sektoru. Smanjiti socijalne transfere mladim, zdravim i radno sposobnim osobama. Promovirati rad kao izvor dohotka stanovništva.

Ozakoniti veću minimalnu plaću radnika. Uvesti veće kazne za poduzeća koja podržavaju rad na crno. Smanjiti državnu administraciju. Pronaći potencijale za zapošljavanje viška radnika u javnom sektoru i njihovo zapošljavanje u privatnom sektoru. Omogućiti fleksibilnije radno zakonodavstvo.

Deset najslabijih karika hrvatskoga gospodarstva?

Visok inozemni dug. Euroizacija depozita. Valutna klauzula na kreditima. Uvozna

ovisnost. Tehnološko zaostajanje. Aprecirana domaća valuta. Visoki jedinični trošak rada u usporedbi s drugim bivšim tranzicijskim zemljama. Visoka porezna presija.

Manjak poduzetničkog mentaliteta. Barijere za obavljanje poduzetničke aktivnosti.

Korupcija. Netransparentnost.

Manjak društvene odgovornosti. Što bi dolazak MMF-a značio za Hrvatsku? Trebamo li od MMF-a strahovati? Ili

je on jedini realni mogući izbor?

Od MMF-a ne treba strahovati, ali od njegovog „dolaska“ ne treba niti puno očekivati, a posebice je žalosno ako MMF postane alibi za provođenje strukturnih promjena za koje sami nismo sposobni ili dovoljno hrabri. Dolazak MMF-a imao bi smisla ukoliko bi Hrvatska bila ugrožena izbijanjem nekog od oblika financijske krize, a posebice ako bi došlo do značajnog

pada međunarodnih pričuva i drugih negativnih scenarija u financijskom sustavu. Iako mnogi smatraju da aranžman s MMF-om može smanjiti cijenu zaduživanja i spriječiti pad kreditnog rejtinga države, neizvjesno je kako bi svjetska tržišta stvarno mogla procesirati tu informaciju. Nekada ranije suradnja s MMF-om je doista značila manji trošak zaduživanja države na inozemnom tržištu, ali danas može biti i signal veće rizičnosti.

8

Život

13. prosinca 2011., br. 395

TU KRAJ NAS Deset godina uspješnog djelovanja komune Cenacolo u Varaždinu

Uskoro u komunu dolaze i prve žene, bivše ovisnice ANDREJ ŠVOGER

J Većina starog društva nije se nažalost pomaknula sa starog mjesta. Neki su umrli, a neki su po zatvorima ili psihijatrijama Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Prvi put ušao sam u komunu više iz razloga da zavaram druge. Imao sam nekoliko izlaza: zatvor, smrt, takav život i komunu. Odlučio sam se za komunu – prisjetio se 37-godišnji Ivica kraja svoje, godinama duge ovisničke priče. Priča o prijateljevanju s drogom počela je s 12, 13 godina i mogla ga je stajati života. Sa 27 godina promijenio je smjer i otišao u Italiju naučiti živjeti bez heroina.

Rob droge Počelo je s alkoholom, cigaretama i lošim društvom, napuštanjem srednje škole nakon 3. razreda. - Prvi put kad sam uzeo heroin bilo mi je čak i loše, ali radiš nešto što je “in” i u centru pažnje si. S vremenom sam postao robom droge. Cijeli svijet okreće ti se oko toga kako nabaviti novu dozu - tako je krenula njegova priča zbog koje više nikad neće biti ista osoba. Priča je manje-više uvijek ista – pubertet i društvo kao loša kombinacija. - Na kraju se osjećaš samim, izgubiš povjerenje dragih ljudi, a jedini prijatelji koje imaš su oni s kojima si interesno povezan. Kada imaš drogu, onda si najbolji, a kada nemaš, ne postojiš – ispričao je o tamnoj strani ovisnosti iz koje se na sreću uspio izvući.

ijeni ika koje ih prom Putovanje ovisn

U kući su svojom voljom, a vrata su širom otvorena

brak i danas smo jako sretni – ispričao je Ivica. Dodao je kako je pozitivno naći osobu koja je prošla isto. – Kad dugo Desetljeće liječenja nisi imao curu, imaš Prije deset godina otišao veliku potrebu je u komunu u Italiji. i n i jed za vezanjem, Danas živi u zajednici i a osobu ne Cenacolo u Varažrijatelj u p poznaješ. dinu sa suprugom aš s m i je Te greške i d v ij e kće r i te ko a m ji o k te mogu pomaže desetku ni s o o n s dovesti do muškaraca koji su re si inte an ponovnog se odlučili na ovaj povez pada - ističe. način odvikavanja. O izlasku iz Upoznao sam suprugu komune ne razmiu Italiji gdje je isto bila na odvikavanju. Odlučili smo šlja. - Odlučio sam posvetiti se nakon nekog vremena za se zajednici. Izlazim van kada

treba nešto kupiti ili kad idemo u posjetu baki i djedu.

Prilikom tih izlazaka naleti i na staru “ekipu”. - Puno ih puta vidim na istom mjestu u istoj “shemi”. Ima ih dosta koji su umrli ili su po bolnicama i psihijatrijama. Tako sam i ja mogao završiti.

Odbačeni Nakon nekog vremena koje provedeš tamo razvije se i strah od povratka u staru sredinu. Taj proces povratka na bivši način života prilično je težak. - Ako izađem iz zajednice, prošlost će biti moj križ.

Moraš dokazati da si se promijenio. Preporuča se također da se više ne vratiš u istu okolinu ispričao je. No osim sredine koja je uvijek opasnost, veliki problem je i zapošljavanje. - Nitko vas ne želi uzeti. Skoro jedini način da se zaposlite jest preko poznanstva – dodao je Ivica te time ukazao na velik problem u društvu gdje zbog ovisnosti možeš ostati stigmatiziran do kraja života.

Zajednica Cenacolo već godinama prima ovisnike, a kuće ima po cijelom svijetu.

Ovo je jedna od mogućnosti liječenja ovisnosti gdje kroz molitvu i kontinuiran rad bivši ovisnici nađu novi smisao i promijene život. - Razgovor je bitniji od tableta. Heptanoni samo produljuju agoniju, a u vama se ne promijeni ništa – Ivičin je stav. Centre za ovisnosti ne smatra tako dobrom opcijom. Da je to teži način odvikavanja složio se i liječnik opće prakse Tomislav Dobovičnik.

- Kada se drže reda, onda to liječenje ide u nekom pozitivnom smjeru. Kod nas ovisnici samo dolaze po terapiju, a pitanje je što rade u međuvremenu. Često i puše marihuanu dalje, čega u komuni nema.

Zajednice kao način liječenja zato smatra kvalitetnijim načinom liječenja. Veća kontrola i micanje od vanjskog svijeta bolja su opcija jer ne postoji nikakva opasnost da se ovisnici nađu u situacijama u kojima bi mogli posustati.

180

Roberta će biti prva stanarka ženske kuće primljena u tu kuću u Saviglianu bila je Roberta. - Nakon dugih godina provedenih na ulici i u ovisnosti, završila sam u zatvoru. Shvatila sam tada da sam propala kao osoba i kao žena. Odlučila sam otići u zajednicu – njezina je ispovijest. Ona je jedna od brojnih osoba koje su tek

Heptanoni i marihuana

DROGA U HRVATSKOJ

IZDVOJENO Mjesto straha koje postaje mjesto optimizma, prijateljstva i novog života za mnoge

25 godina prošlo je od otvorenja ove zajednice koja danas broji 55 kuća diljem cijelog svijeta. Kuće u kojima se život zasniva na velikoj disciplini, u početku su bile samo muške.

Nekoliko godina kasnije otvorena je i prva ženska kuća. Prva ovisnica koja je

LIJEČENJE

u toj atmosferi upoznale sebe i promijenile svoj život iz temelja.

Danas postoje i miješane zajednice. Jedna od njih postat će i varaždinski Cenacolo gdje se već radi na tome.

Tako će ovisnici na liječenje moći dolaziti i sa svojim obiteljima.

osoba umrlo je u Hrvatskoj od droge u 2010. godini, a dnevno drogama manipulira 40.000 do 60.000 osoba

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

!

Varaždinska županija od 2000. godine ima registrirana 802 ovisnika, od kojih je 350 ovisno o heroinu

13. prosinca 2011., br. 395

Oglasi

9

10 Život VOLONTIRANJE IMA PREDNOSTI

?

Volonterstvo je dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za opću dobrobit, bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi.

!

Za vrijeme volontiranja dobivate volontersku knjižicu u koju su upisani podaci o vašem volonterskom angažmanu. Time ne samo da pomažete drugima, nego to može pomoći vama pri zapošljavanju ili upisu na fakultet.

13. prosinca 2011., br. 395

OTKRIVAMO Tko želi volontirati, može se javiti u Volonterski centar Varaždin

Nema volontera? U Varaždinu ih je 160!

J Riječ je samo o osobama koje su u

bazi Volonterskog centra, a volontiraju i članovi brojnih vrijednih udruga Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

- Ja bih volontirala ko cure iz Gospodarske – rekla nam je čitateljica (30) iz Varaždina.

Nazvala je potaknuta tekstom o 22 učenice Gospodarske škole Varaždin. One čine skupinu “Mladost volontira sa srcem”, a svoje slobodno vrijeme daruju Udruzi “Uz tebe sam” u varaždinskoj bolnici, gdje rade s djecom u teškoćama u razvoju, kao i u Caritasovoj kuhinji.

- Ne znam kuhati, a s djecom s teškoćama u razvoju bi mi bilo emocionalno preteško raditi. Tko još traži volontere?

- pitala je.

Svi u bazu

GDJE SE PRIJAVITI? VOLONTERSKI CENTAR U VARAŽDINU Ekološka udruga “Franjo Košćec” Braće Radića 7, Varaždin Kontakt: Tel. 042/300-247 E-mail: ekoloska-udruga@vz.htnet.hr VOLONTERSKI URED MEĐIMURJA Dr. Ivana Novaka 38, Čakovec Kontakt: Tel. 040/390-047 (pon, sri i pet 10 – 14 sati)

E-mail vum@actnow.hr

Odgovor je jednostavan: treba se javiti u Regionalni volonterski centar Varaždin u Ulici braće Radića 7. U sklopu Udruge Franjo Košćec djeluje još od 2008. godine i tamo se mogu dobiti sve informacije o volontiranju. A svakome će pomoći da svoje osobno vrijeme, znanje i vještine dobrovoljno i bez naknade uloži u aktivnosti ili usluge u području koje ga zanima.

- U našoj bazi je upisano puno volontera, njih 160, ali je stalno treba provjeravati i dopunjavati, jer su neki volonteri otišli iz Varaždina zbog posla, udaje ili završetka studija, a ima i zdravstvenih i raznih drugih razloga zbog kojih se prestaje volontirati.

Sada upravo izrađujemo baze tražitelja volontera, dakle svih organizacija kojima su potrebne njihove usluge – kaže Dora Radosavljević, predsjednica Udruge.

Osobu koja želi volontirati upišu u bazu i potom je pozivaju kada netko iz udruga,

primjerice, to zaterski traži. No baš kao Volon di od i zainteresirani ra za volontiranje, centar dine u go tako se i udru2008. Udruge ge mogu javiti u Volonterski censklopu Košćec tar. Tamo mogu Franjo tražiti volontere za svoje akcije ili za pomoć njihovom članu, koju mu oni ne mogu ili ne znaju osigurati.

A problemi su...

- Važno je reći da je potrebno da udruge na vrijeme prijave potrebe za volonterima. Dogodilo se, primjerice, da su od nas tražili da k njima uputimo 12 volontera za sljedeći dan i to ujutro. Toliko volontera u tako kratkom roku teško je organizirati, jer ti ljudi imaju i svoje, ranije ugovorene obaveze – kaže Dora Radosavljević.

Kad su volonteri u pitanju, kaže da se zna dogoditi da se ne netko ne pojavi, pri čemu ni ne javi da je spriječen. – Volontiranje jest dobrovoljno, ali je važno znati da se time preuzima i obveza. Jer, ako netko računa na njihovu pomoć, onda ga ne smiju iznevjeriti – ističe.

Upravo stoga udruga organizira edukacije za volontere, a u planu je i edukacija za one koji traže njihove usluge. Volonteri se moraju pridržavati etičkog kodeksa i Zakona o volonterstvu. Njime je predviđeno da organizacije s volonterom potpišu ugovor u kojem su opisani poslovi koje obavlja. No svatko dobiva i volontersku knjižicu u koju se upisuje gdje su sve bili angažirani. To se i kod nas sve više cijeni pa, osim što se pomaže drugima, volontiranje može pomoći pri zapošljavanju ili upisu na fakultet.

Učenice Gospodarske škole su i odrasle potaknule da počnu volontirati

NAJvolonteri Varaždina i Međimurja Uoč i Međunarod nog dana volontera, 5. prosinca, Udruga Franjo Koščec dodijelila je nagrade za NA Jvolontera 2011 . godine. NAJvolonteri su Irena Vrdoljak, predsjednica Društva multiple skleroze Varaždin, Anica Novosel iz Društva Naša djeca Varaždin, Anja Poljan

iz Udruge Spas i Tugomir Lotar iz Udruge Franjo Koščec. Međimurska županija je pak nagrade „Najvolonteri“ dodijelila prvi put u sklopu obilježavanja Europske godine volontiranja.

Nagrađene su Dijana Kontrec iz Udruge Zora, Mira Šarić iz Udruge za pomoć osobama s mentalnom retardacijom i Ljiljana Zebić Drvar iz Udruge Prijatelji.

MEĐIMURJE U bazi Volonterskog ureda, koji radi od rujna, je 110 volontera, ali ne mogu svi pomagati

Više je volontera nego onih koji ih trebaju!

Volonterima nije ništa teško: cijepali drva, a dijelili i kondome

Volonterski ured Međimurja (VUM) s radom je službeno počeo 21. rujna, a u svojoj bazi već imaju 110 volontera. Većinom se radi o srednjoškolcima, dok je manji broj osoba srednje i starije dobi. - Od volontera u bazi njih oko polovica se odaziva na sve akcije, čak i one najbanalnije. Primjerice, došli su i kada je tijekom edukativne akcije trebalo dijeliti kondome – ističe Ana Mikulić, voditeljica VUM-a.

No gotovo nevjerojatno zvuči

podatak da nema dovoljno udruga i organizacija koje će tim osobama ponuditi volonterske programe!

- Želja nam je poticati razvijanje volonterskih programa u organizacijama ili javnim ustanovama. To je nužno, jer trenutno nemamo programe u koje bismo uključili sve volontere – navodi.

Da je interes za volontiranje u Međimurju, ali i u Varaždinskoj županiji sve veći, potvrđuje i

podatak o velikom broju sudionika prijavljenih za radionicu “Menadžment volontera”, koju su organizirali prošli tjedan.

- Cilj je stvoriti bazu volontera, ali i bazu organizatora volontera, međusobno ih povezivati te nuditi edukacije. Na ovoj prvoj radionici mjesta su, nažalost, bila ograničena tako da je sudjelovalo 14 predstavnika organizacija i institucija iz dvije županije – izvijestila je Ana Mikulić.

Ističe da im je to veliki poticaj da nastave s ovakvim aktivnostima i povećaju značenje volontera.

Inače, radionica je dio aktivnosti projekta City volunteers vrijednog 614.600 eura, koji je dio IPA operativnog programa Slovenija - Hrvatska 2007. - 2013., a također ga financiraju Europska unija i Ured za udruge Vlade RH. U Međimurskoj županiji projekt provodi Udruga Autonomni centar – ACT, a u Varaždinu Udruga Franjo Koščec.

Život 11 SINIŠA SOVIĆ

13. prosinca 2011., br. 395

TRADICIJA U Hrvatskoj su zbog ljubavi prema zemlji, ali ruski jezik ne zaboravljaju

Njeguju rusku kulturu, no prostora je - nedovoljno J Trebalo je vremena da nauče jezik, naviknu se na zatvorene Hrvate te da ih se prihvati. Danas njihovi nastupi privlače brojne poglede, a mnogi im se dive zbog privrženosti domovini Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Prije nas nisu baš prihvaćali.

Prikazivali su nas kao gladne, gole i bose ljude koji su u Hrvatsku došli trbuhom za kruhom. Danas je ipak sve malo drugačije – ispričala je Anželika Malekoci, jedna od članica manjinske udruge ruskog govornog područja Kalinka u Međimurju. Unatoč lošem glasu koji ih je pratio, a bilo je čak i stavljanja u vezu s prostitucijom, danas Kalinke uspješno njeguju rusku kulturu i izazivaju divljenje.

Tako su i svojim nedavnim koncertom u Sv. Martinu ostavile bez daha i Hrvate, a ne samo Ruse.

domu redovito su na stolu ruski specijaliteti, a djeca joj uče ruski jezik.

Slični su počeci života u Hrvatskoj bili i od predsjednice udruge Nadežde Črep.

- Doselila sam se prije 13 godina iz istih razloga. No nije samo to bio razlog. Ima nas i koji smo došli zbog posla i mnogih drugih razloga - kaže Nadežda.

Težak jezik Jezična barijera, različita kultura... Šezdesetak članova Kalinke

Dovela ih ljubav Većina nas je došla iz ljubavi. S 23 godine otišla sam sa sadašnjim a: mužem kojeg Kalink ne sam tamo upos a k znala iz svog uspješno vrsta čest grada Odesse. je savladalo i e d o g a j Roditelji su me kim prepreke. No na rus bilo je i teških molili da ostamotiv nirima trenutaka u nem, no nisam suve prilagođavanju. htjela – ispričala - Teško je bilo naje Anželika. U Meviknuti se na život na đimurju je već deseselu. Dosta nas je iz velikih tak godina, no svoju kulturu ne zaboravlja. U njezinom gradova. Uz to, teško je bilo

Uskoro novi prostor?

Udruga Kalinka povezuje sve pojedince koji su se iz različitih razloga našli u Hrvatskoj. Najviše ih je stiglo iz Sibira i s obale.

Do svojih korijena drže bez obzira na kilometre koji ih dijele od domovine, a upravo zbog toga redovito se okupljaju u svojim prostorijama. Zasad je to savladati jezik – prisjetila se Aleksandra, koja je u Hrvatskoj četiri godine. Uz jezik tu je i drugačiji mentalitet. - Mi smo jako otvoreni ljudi i pokazujemo osjećaje. Tu su ljudi dosta zatvoreni – ispričala je Anželika.

Osim toga, čest problem s kojim se susreću je i zapošljavanje. Iako skoro sve visokoobrazovane, od akademskih glazbenica i slikarica do ekonomistica, tu rijetko rade u struci.

Godinama sami i bez formalne organizacije, pripadnici ruske manjine na različite su se načine snalazili i po-

dva puta tjedno, što je premalo za njihove potrebe.

Na to je ukazala i predsjednica Udruge Nadežda Črep. - Trebali bismo se i više nalaziti, no nemamo uvjeta za to. Dobili smo obećanje od Županije da će biti drugačije – rekla je. No hoće li doći do pozitivnih promjena, još nije sigurno. vezivali. - Kada sam prije 13 godina došla živjeti ovdje iz Volgograda, osjećala sam se kao da sam sama na svijetu.

Dvije godine mislila sam da ovdje nema nijedne ruske duše osim mene. Onda sam upoznala jednu osobu i sve mi se nekako otvorilo – ispričala je gospođa Nadežda.

Nakon nekoliko godina neformalnih druženja sa sunarodnjacima, osnovana je Kalinka. Danas ih sve spaja ista ideja i nostalgija prema domovini koju liječe sastancima dva puta tjedno. Kroz pjesmu, ples i druge aktivnosti, sve na materinjem ruskom jeziku, njeguju tako barem djelić svoje prošlosti i kulture koju ponosno nose sa sobom.

12 Život DJED MRAZ

Kamionom stiže u Varaždin Kamion Djeda Mraza s blagdanskim ukrasima i blještavim lampicama uskoro će krenuti u posjet djeci u Hrvatskoj.

Na putu dugom 2.350 kilometara zaustavit će se u 10 gradova i biti maštovita pozornica za 18 veselih susreta Djeda Mraza, Čokse, Tigra Tea i vilenjaka s mališanima i njihovim roditeljima.

Turneja počinje 9. prosinca besplatnom edukativnom predstavom i zabavnim interaktivnim animacijama na splitskoj rivi, a kamion Djeda Mraza u Varaždin dolazi 20. prosinca. Taj dan u 15 sati stići će u shopping park Supernovu, gdje će biti sve do 16.30 sati. Mali i veliki gledatelji u magično ukrašenom kamionu uživat će u predstavi, animacijama i poklonima donatora. Partneri u ovom plemenitom pothvatu pokrenutom 2010. godine su članice poslovne grupe Auto Hrvatska, Allianz osiguranje, Kraš i Pirelli.

MRAZOBUS

Vožnja 5 kuna

Djeca će moći uživati i u vožnji “Mrazobusom”, autobusom koji vozi Djed Mraz. Mrazobus će oko centra Varaždina voziti od 17. do 31. prosinca, izuzev Božića, a bit će parkiran u Pavlinskoj ulici kod katedrale.

Veselo putovanje trajat će oko 35 minuta, polasci će biti u 10, 11, 15, 16 i 17 sati, a stajališta su: Pavlinska, gradski kolodvor, “mala pošta”, gradska tržnica, Supernova i autobusni kolodvor. Cijena jedne vožnje je 5 kuna, a karta se kupuje kod vozača. Mrazobus na Božić neće voziti, a na Badnjak i Staru godinu vozit će do 12 sati. (vms)

NAJAVA

“Štigleci” u nedjelju

U sklopu “Adventa u Varaždinu” nastupit će i dječji zbor Štigleci. Prigodni program održat će u nedjelju 18. prosinca u 17 sati na Korzu, kod kućice Djeda Mraza.

13. prosinca 2011., br. 395

OTKRIVAMO Besplatna vožnja vlakom s Djedom Mrazom pravi hit

Navala na božićni vlak: “planulo” 1.000 karata!

J Županija je dogovorila dvije vožnje vlakom, a Grad čak četiri. Ni to nije dovoljno!

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Nezapamćeno zanimanje djece i roditelja zabilježeno je za božićni vlak s Djedom Mrazom. Varaždinska županija i Grad Varaždin osigurali su čak šest besplatnih vožnji vlakom za djecu i roditelje, ali je oko 1.000 karata doslovno “planulo”.

Bijesni roditelji Za prvi vlak koji je vozio u nedjelju, karata nije bilo još prošli ponedjeljak (5. prosinca), samo sat i pol nakon što je prva obavijest o božićnom vlaku objavljena na internetskim stranicama Županije. Kakva je bila navala, dovoljno govori podatak da nas je u srijedu, dan nakon što smo na našem portalu objavili da mjesta više nema, zvao Vladimir Kozjak iz HŽ-a.

- Telefon ne prestaje zvoniti, a ljudi su jako neugodni. Molim vas objavite neka nas više ne zovu. Svi se ljute na nas, a mi Za prvi vlak, koji je vozio u nedjelju 11. prosinca, karte “nestale” u sat i pol nismo krivi. Županija se odlučila za jednu kompoziciju u ca saznala da su se karte jučer koju možemo primiti 170 djece rasprodale – navela je u e-mailu i njihovih roditelja, a interes čitateljica. daleko premašuje kapacitete Varaždinska županija osi- žnju vlakom možete osvojiti – rekao je Kozjak, menadžer Odmah reagirali gurala je još jednu besplat- i na Facebook stranici 7Plus Regionalne jedinice Putnički U Županiji su odmah reagirali nu vožnju božićnim vlakom Regionalnog tjednika! prijevoz Varaždin. i počeli pregovarati o još jednoj Sve što trebate jest dos Djedom Mrazom. Okićeni i Roditelji su bili bijesni, tim vožnji vlakom. U ponedjeljak veseli vlakić sa željezničkog staviti svoju veselu božićnu više što je obavijest 12. prosinca su javno objakolodvora u Varaždinu kre- fotografiju, o čemu više o božićnom vlavili da će taj vlak krenuti nut će u petak 16. prosinca doznajte na našoj stranici u ku objavljena i u petak 16. prosinca u 16.20 sati prema Novom na Facebooku ili na www. om k s u prošlotjedprema Novom Main d Marofu i natrag. Sve karte regionalni.com. varaž fon nije rofu. Karte su opet nom broju Najbolje fotografije objaza taj božićni vlak su u HŽ-u ele Regional“nestale” isti dan! i t i HŽ-u t bile rezervirane već u pone- vit ćemo u sljedećem broju n zvo o nog tjedniZa djecu i roditea t s novina. djeljak.

No 10 karata za voe pr ka, dakle u lje koji nisu uspjeli šlog od pro a utorak kada dobiti kartu za taj n tjed su sva mjesta vlak, dobra je vijest da razgrabljene su i karte za sve relaciji Varaždin – Čakovec i već bila rezervito mogu pokušati učiniti četiri vožnje vlakom koje je obrnuto, a dan kasnije također rana. - Dana 6. proputem Facebooka 7Plus Regi- osigurao Grad Varaždin. U dva puta, ali na relaciji Varaždin sinca u 8.30 sati ponovno sam onalnog tjednika. Deset karata Gradu su u petak oko podneva – Ludbreg i obrnuto. Iako su osibezuspješno kontaktirala HŽ te dobit će čitatelji koji će nam javno obznanili da će vlak “Djed gurali čak 700 mjesta, roditelji dobila istu informaciju: pratite poslati najbožićnije fotografije. Mraz – Tin expres” u subotu su već u ponedjeljak do 9 sati medije. Da bih danas 7. prosinInače, munjevitom brzinom 17. prosinca dva puta voziti na rezervirali sve karte!

Osvojite 10 karata!

DO KARATA NA FACEBOOKU Petak 16. prosinca Varaždin – Novi Marof – Varaždin Polazak: 16.20 sati

!

Pratite Facebook 7Plus Regionalnog tjednika i osvojite 10 karata za vožnju božićnim vlakom

UMIROVLJENICI Grad Varaždin novčano pomaže svojim starijim građanima uoči blagdana

Božićnica od 120 kuna nakon 15. prosinca

Reklamacije: Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb

Umirovljenici iz Varaždina, čija mirovina iznosi do 1.700 kuna, i ove će godine primiti božićnicu iz gradskog proračuna. Božićnica iznosi 120 kuna, a isplata će početi poslije 15. prosinca.

Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, mirovinu manju od 1.700 kuna prima 1.746 varaždinskih umirovljenika. U proračunu Grada Varaždina je stoga za novčanu pomoć

uoči blagdana osigurano oko 230.000 kuna.

Reklamacije će pr imati u Upravnom odjelu za zdravstvo i socijalnu skrb, Kukuljevićeva 14/1 od 27. prosinca do 13. siječnja od 8 do 12 sati. - U tu svrhu potrebno je donijeti posljednji odrezak od mirovine i osobnu iskaznicu – ističu u Gradu.

Upravni odjel kontaktirati možete na brojeve telefona 658-040 i 658-043. (vms)

TKO IMA PRAVO

!

Božićnicu će dobiti umirovljenici s mirovinom do 1.700 kuna. Prema HZMO-u, s takvom mirovinom preživljava 1.746 umirovljenika iz Varaždina.

Život 13

13. prosinca 2011., br. 395

DOZNAJEMO Veliki problemi s pokrivanjem troškova, a Grad ima malo sluha za to

KUD Željezničar: kroz ova vrata nekad su prolazile mase. Danas je upitan i opstanak

Hoće li naša folklorna društva zatvoriti vrata?

J Novca se nema čak ni za održavanje nošnji i instrumenata. Starost i vlaga učinili su svoje, a na nove stvari ni ne pomišljaju Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Nošnje se raspadaju, instrumenata nema, a vlaga i hladnoća nagrizaju prostore kojima su prodefilirale stotine ljudi. Varaždinska kulturnoumjetnička društva, koja još nisu podlegla gašenju, opstaju na temelju entuzijazma i dobre volje, a sredstava ponestaje i za plaćanje voditelja. Folklor, koji je do prije nekoliko godina plijenio pažnju, postaje samo neugledna aktivnost. Voditelji društava upozoravaju na nezavidnu situaciju u kojoj se nalaze, a gašenje nekad najjačih gradskih KUD-ova postaje samo pitanje vremena.

Interesa nema - Nekad smo čekali na red plesati u koreografiji. Danas nas u većini slučajeva nema dovoljno kako bi se proba mogla održati - rekla je Petra, članica jednog od KUD-ova.

Prema podacima, broj članova počeo je drastično padati.

Samo u KUD-u Željezničar nekadašnji broj od 40 članova u folklornoj sekciji smanjio se i više nego dvostruko.

- Nažalost, folklor nije više među mladima toliko popularan. Mladi se ponašaju pomodarski, pa bi malo išli na zumbu, malo na salsu, malo na irski step. Naša tradicijska kultura ih najmanje zanima - komentirao je Pjerino Hrva-

ćanin, voditelj Varaždinskog folklornog ansambla. Ipak, kao krivac se i u tome istakla današnja politika financiranja.

Novac problem

Grad: Za rad društava izdvojeno 1,5 milijuna Kao jednog od glavnih krivaca nadređeni u varaždinskim KUD-ovima vide i Grad Varaždin. - Naša najbolja društva raspolažu budžetima od pedesetak tisuća kuna, dok društva te razine kvalitete u drugim gradovima i županijama imaju budžete od dvjesto do petsto tisuća

- Lokalne politike financiranja dovele su nas do pozicije da mladima ne možemo pružiti osnovne standarde ka potrebne Grads a za odrrn o l k l fo žavadana iz nje. Ne cena s e i KUD-a Varteks. Sve to možesve viš u dan opada ostavlja premalo prostomo si r priuštiti ra za folklorni amaterizam brže p nove kokoji bi, ukoliko se ovakva stime, nove situacija nastavi, mogao podkoreografije, čeleći gašenju. sto je problem nabaviti i žice za tambure, a da ne govorim Neljudski uvjeti koliko je muke kad se treba Problem f inanc ija po platiti prijevoz za neki nastup v l a č i z a – dodao je Hrvaćanin. sobom, Voditelji, održavanje i su- osim sve djelovanje na raznim mani- m a n j e g festacijama nije besplatno, interesa, i no izgleda kako se danas svi propada polako na to oglušuju. Nekad nje nošnji uspješna poduzeća pod čijim i instrumesu okriljem društva opstajala n a t a . Sv e i brojna sponzorstva, postala z a l i h e s u su mit. - Poduzeće Varteks već s tare i do pet godina ne financira Druš- 50 godina, tvo i imamo velikih problema a m n o g o jer ne možemo pokriti troško- s e t o g a s ve. Grad i Županija imaju malo godinama i ko sluha za takve naše potrebe rištenjem uništilo. U takvim – komentirao je i Tibor Bun, uvjetima, čak i da je priljev voditelj tamburaške sekcije novih članova veći, oni ne bi

kuna. Naš hendikep je da ni Grad Varaždin, ni Varaždinska županija nedovoljno daju za kulturno-umjetnički amaterizam – upozorio je Hrvaćanin.

Ipak, u Upravnom odjelu za kulturu, sport i tehničku kulturu Grada, ne slažu se s tim. - Grad sudjeluje u podmirivanju troškova realizacije

programa i projekata koji obogaćuju kulturne sadržaje i značajni su za Varaždin. Potičemo i tradicijsku kulturu i razvoj kulturno-umjetničkog amaterizma, a tijekom 2011. godine za izvršenje njihovog programa izdvojeno je 1,5 milijuna kuna – rekla je pročelnica Darinka Hajduk-Vu-

bili u mogućnosti raditi. Osim toga, godinama se nije ulagalo i u obnovu prostora gdje se održavaju probe. U ovim zimskim mjesecima pripreme za nastupe u KUD-u Željezničar održavale su se ponekad i bez grijanja. Nekada je u Gra-

u kojima se moglo raditi i nastupati. Sramota je da grad te veličine, osim pozornice u HNK, nema ni jedne druge adekvatne pozornice na kojoj bi se mogao održati kvalitetan plesni nastup – ukazao je na još jedan problem Hrvaćanin.

Budućnost upitna

d u Varaždinu u rad na probama bilo uključeno preko tisuću mladih ljudi, ali bilo je i daleko više pozornica i dvorana

Rapidno propadanje gradske folklorne scene moglo bi se nastaviti i dalje, slažu se brojni voditelji. Činjenica je, entuzijazam i volonterstvo u jednom momentu prestaju biti dovoljno snažan stup za održavanje. - Ukoliko se nastavi ovakvo podcjenjivanje kulturno-umjetničkog amaterizma i smanjivanje sredstava za rad, mislim da budućnosti nema. Ne bi me čudilo da se gašenje KUD-ova nastavi i dalje – zaključio je Hrvaćanin.

čić. Tako je u tekućoj godini KUD-u Varteks uplaćeno 35 tisuća kuna, KUD-u Hrvatske željeznice 49 tisuća kuna, a Varaždinskom folklornom ansamblu 37 tisuća kuna. S poticanjem njihova rada na ovaj način planira se nastaviti i dalje, potvrdila je HajdukVučić.

KAKO DALJE?

“

Ukoliko se nastavi ovakvo podcjenjivanje kulturno-umjetničkog amaterizma i smanjivanje sredstava za rad, mislim da budućnosti nema.

“

Sramota je da grad te veličine, osim pozornice u HNK, nema ni jedne druge adekvatne pozornice.

Pjerino Hrvaćanin

14 Grad Lepoglava

13. prosinca 2011., br. 395

DAN GRADA LEPOGLAVE Proslava je trajala od 5. do 11. pr

Svečano misno slavl ugledni uzvanici u L Mališani iz Dječjeg vrtića poslali su eko-poruku

CVIJET ZA LJEPŠI GRAD

Nagrade i priznanja za uređenost grada Povodom akcije „Cvijet za ljepši grad“ u srijedu 7. prosinca u prostoru Doma kulture, svečano je otvorena izložba fotografija balkona i okućnica koje su se kandidirale ove godine.

U sklopu projekta Hrvatske turističke zajednice „Volim Hrvatsku - Zeleni cvijet“ ova akcija provodi se već duži niz godina i to s ciljem unapređenja turističkog okruženja te podizanja svijesti o zaštiti o očuvanju okoliša kako starijim tako i mlađim generacijama.

Prosudbena je komisija ocjenjivala uređenost u tri kategorije: balkoni, kuća i okućnica te uređenost

di okućnica Zvonka Čretnija iz Lepoglave te Ankice Hrženjak iz Višnjice.

U kategoriji uređenja javnih i poslovnih prostora dodijeljena su priznanja za uređenost, a primili su ih Osnovna škola Ivana Rangera Kamenica, tvrtka Hodalj d.o.o. i Kaznionica u Lepoglavi.

Uz to su podijeljena priznanja za likovne i literarne radove koje su primili učenici.

Voditeljica Turističkog društva grada Lepoglave Kristina Loparić podijelila je nagrade i priznanja, dok je direktorica županijske Turističke zajednice Elizabeta Dolenec uručila

Josip Mrzljak predvodio je misno slavlje tijekom kojeg je blagoslovio kip Majke Božje Lepoglavske

J Središnji dan proslave bio je 8. prosinca kada je Josip Mrzljak predvodio misu.

Održana je svečana sjednica Gradskog vijeća kojoj su nazočili brojni ugledni gosti

Zorislav Rodek dijelio je nagrade i priznanja javnih i poslovnih prostora, a izabranima su uručili priznanja i novčane nagrade. U konkurenciji 60-ak kuća u kategoriji najljepši balkon, prvu nagradu dobila je Štefica Kelemen, druga je pripala Vjekoslavu Šumečkom, a treća Katici Pintarić iz Višnjice.

Najljepšom okućnicom proglašena je ona obitelji Dragice Bajsić, zatim slije-

plakete zeleni cvijet OPG-u Jakopiček i Snježani Varović.

Nakon svečanosti dodjele, koju su glazbeno uljepšali Dorian Varović i eko-poruke mališana Dječjeg vrtića, zamjenik gradonačelnika Alojz Gredelj otvorio je izložbu fotografija najljepše uređenih kuća i okućnica koja će se moći razgledati do kraja ove godine.

Tjedan dana trajao je slav- rena je izložba «Sjećanje ljenički program kojim je na Domovinski rat» te su predstavljene knjige «7. od 5. do 11. progardijska br igada sinca Lepoglaa z Hr vatske vojske va proslav ila e n a i «ZasebDan grada i građ žele PUME» na postrojba PoDan župe. ave l g o licijske uprave Prvi dan p a z Le uvjete varaždinske u proslave u i t i r o v n obrani Vukovast z at vor skoj ugoda ra i Borova Nakapeli blaželijep i ot selja od 11. 9. do nog Alojzija živ 20. 11. 1991.». U Step in c a , v a srijedu, 7. prosinca, raždinski biskup u okviru natječaja «Cvijet mons. Josip Mrzljak predvodio je misno slavlje za ljepši grad» dodijeljene su prigodom 60. obljetnice Ste- nagrade građanima, ustanopinčeva izlaska iz kaznionice vama i tvrtkama s područja i odlaska u Krašić. Dan ka- grada Lepoglave za najljepše snije, u lepoglavskom Domu uređene balkone, okućnice kulture u klubu Tawan, otvo- i poslovne objekte. Tom je

prigodom u čitaonici Doma kulture otvorena i prigodna izložba na kojoj se, uz nagrađene, mogu vidjeti i ostale uređene okućnice, balkoni i poslovni objekti koji su bili konkurenciji za dobivanje nagrada.

Svečana sjednica Središnji dan prosl ave bio je 8. prosinca, blagdan Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije. Taj je dan gradonačelnik Marijan Škvarić posjetio mališane u Dječjem vrtiću Lepoglava te su položeni vijenci i upaljene svijeće kod spomen-obilježja poginulim braniteljima. U župnoj crkvi u Lepoglavi varaždinski

PROGRAM U proslavi niti mališani nisu bili zakinuti

Sv. Nikola darivao najmlađe Do kraja slavljeničkog tjedna u Lepoglavi je održano sportsko natjecanje učenika osnovnih škola iz Lepoglave, Kamenice, Višnjice, Bednje, Videma i Leskovca. Najmlađe je posebno oduševila vožnja u vlaku nazvanom Tin expre-

Izložba fotografija najljepše uređenih kuća i okućnica

ss, u kojem su Grad i Sv. Nikola darivali najmlađe.

Vlak je vozio na relaciji Lepoglava – Varaždin – Lepoglava. – Jedva čekam drugu godinu da se opet vozim ovim vlakom – rekao nam je 7-godišnji Dario, koji je bio u pratnji roditelja. I

roditelji su bili zadovoljni te pozdravljaju inicijativu takvih sadržaja za najmlađe.

Osim toga, održan je treći po redu Festival zabavne glazbe te nedjeljno sportsko poslijepodne u koje su u niz sportskih natjecanja bili uključeni sami građani.

biskup mons. Josip Mrzljak predvodio je misno slavlje tijekom kojeg je blagoslovio kip Majke Božje Lepoglavske.

Riječ je o kipu pronađenom tijekom obnove samostana, koji će se odsad nalaziti u crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije. Misnom slavlju kojim je proslavljen titular župe, nazočili su brojni vjernici i gradski čelnici predvođeni gradonačelnikom Marijanom Škvarićem.

Lijep i ugodan život Brojni gosti, među kojima župan Varaždinske županije Predrag Štromar, zamjenici župana Blanka Glavica Ječmenica i Milan Pavleković,

Grad Lepoglava 15

13. prosinca 2011., br. 395

CILJ Gospodarska ulaganja i otvaranje novih radnih mjesta OGLAS

rosinca ili punih tjedan dana!

lje i brojni Lepoglavi PRIZNANJA Za iznimna postignuća

Pomogla je da čipka bude brand Svečana sjednica bila je prilika za dodjelu gradskih p r i z n a nj a p o j e d i n c i m a , društvima i tvrtkama koji su svojim radom dali značajan doprinos razvoju grada Lepoglave. Prema odluci Gradskog vijeća, ona su dodijeljena dr. sc. Tihani Petrović Leš, Mirku Varoviću, Dječjem vrtiću Lepoglava, Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Višnjica, kuglačkom klubu Lepoglava i tvrtki HIS. Tihana Petrović Leš proglašena je počasnom građankom Lepoglave zbog činjenice da je od početka uključena u organizaciju svih održanih čipkarskih festivala te zbog brojnih aktivnosti koje provodi s ciljem brendiranja čipke, zahvaljujući čemu

se lepoglavska čipka našla na UNESCO-vom popisu nematerijalne kulturne baštine.

Mirko Varović primio je plaketu za životno djelo zbog svog doprinosa zajednici.

DVD Višnjica, Kuglački klub i Dječji vrtić primili su plakete za doprinos ugledu i promociji Grada Lepoglave u zemlji i inozemstvu. Tvrtci HIS iz Višnjice plaketa je uručena zbog uspješnog poslovanja.

- Kroz svoje smo djelovanje svi mi nagrađeni uspjeli u namjeri da Lepoglavu učinimo prepoznatljivom ne samo po zatvoru već po brojnim drugim jedinstvenostima koje Lepoglava ima – zahvalio je u ime nagrađenih Mirko Varović.

Gradonačelnik Marijan Škvarić osvrnuo se na razvitak Lepoglave u proteklih godinu dana

Niz komunalnih razvojnih projekata financiranih od EU Sredstva iz resornih ministarstava i fondova EU omogućuju da se građani što manje opterećuju izdvajanjima za razvoj komunalne infrastrukture Gradonačelnik Marijan Škvarić osvrnuo se na razvitak Lepoglave u proteklih godinu dana. Podsjet io je na niz uspješno realiziranih projekata za razvoj komunalne infrastrukture, gospodarstva i društvenog segmenta grada Lepoglave.

Govoreći o razvoju komunalne infrastrukture, za što je u ovoj godini izdvojeno 40 posto proračunskih sredstava, gradonačelnik Škvarić zahvalio je partnerima uz čiju je pomoć realizirano niz komunalnih razvojnih projekata.

Komunalni projekti - U suradnji sa Županijskom upravom za ceste izgrađen je nogostup u Žarovnici, uređena cestovna odvodnja u Kamenici i sanirano klizište u Kameničkom Podgorju. Grad je tijekom godine surađivao i s Hrvatskim cestama s kojima je uređen treći pravac kojim se dolazi u Lepoglavu. Radi se o ulasku u Lepoglavu s lepoglavske zaobilaznice što je omogućeno suradnjom

Čipka na UNESCO-vom popisu nematerijalne kulturne baštine

bivši i budući saborski zastupnici Zlatko Koračević, Mario Habek i Milorad Batinić, general Hrvatske vojske Zdravko Jakop te gradonačelnik Varaždina Goran Habuš i načelnici okolnih općina, nazočili su i svečanoj sjednici Gradskog vijeća održanoj u Domu kulture. U pozdravnom govoru predsjednika Gradskog v ijeća Zor islav Rodek upoznao je nazočne s radom trenutnog saziva Gradskog vijeća.

- Od tada smo donijeli niz zaključaka i odluka, sve u

interesu građana Lepoglave za koje želimo stvoriti uvjete za lijep i ugodan život – istaknuo je Rodek.

Na sjednici su predstavljena i dva projekta. Projekt mladih, Adrenalinski park te budući Gradski operativni plan.

Sjednica je završila nastupom Prvog orkestra gitara u osnovnim školama Hrvatske Osnovne glazbene škole Ladislav Šaban Ivanec te počasnim pucnjem iz kubura članova kuburaške udruge Glasna kubura iz Kamenice.

Grada i Hrvatskih cesta na izgradnji lijevog skretača sa zaobilaznice u Ulicu kardinala Alojzija Stepinca.

Suradnjom s Hrvatskom

da se građani što manje opterećuju izdvajanjima za razvoj komunalne infrastrukture.

Okruženje

z

a razvoj komunalne infrastrukture u ovoj godini izdvojeno je 40 posto proračunskih sredstava

elektroprivedom kontinuirano se provodi rekonstrukcija niskonaponskih mreža na gradskom području. U ovoj godini rekonstrukcija je izvršena na četiri gradska područja - istaknuo je gradonačelnik Škvarić.

Govoreći o razvoju komunalne infrastrukture, gradonačelnik Škvarić rekao je kako se sredstva, zahvaljujući dobrim projektima, osiguravaju iz resornih ministarstava i fondova Europske unije što omogućuje

- Cilj nam je na gradskom području zadržati postojeća radna mjesta i stvoriti uvjete za gospodarska ulaganja koja će donijeti nova. U tome uspijevamo razvojem vlastite poduzetničke zone i stvaranjem gospodarskog okruženja. Da u tome uspijevamo, potvrđuju ovogodišnja gospodarska ulaganja u Poduzetničkoj zoni te pokretanje proizvodnje

u proizvodnim pogonima nekadašnje ciglane u Čretu i Lepi – pojasnio je gradonačelnik Škvarić govoreći o gospodarstvu.

Kad je riječ o društvenom segmentu, istaknuo je veliku gradsku potporu obrazovanju i razvoju svih društvenih aktivnosti, od sporta, aktivnosti mladih do zabavno-kulturnih događanja, koja, kako je rekao, ni u ovoj godini nisu izostala, već su dignuta na još višu razinu što potvrđuju brojne zabavne, sportske i kulturne manifestacije koje se događaju na području grada Lepoglave.

OŠ “Ante Starčevića” nedavno je adaptirana i uređena

DOPRINOS Zasebna postrojba PU varaždinske u obrani Vukovara i Borova Naselja

Sjećanje na Domovinski rat na Tawanu «Sjećanje na Domovinski rat» naziv je izložbe otvorene 6. prosinca u Domu kulture u Lepoglavi. Riječ je o izložbi kojom Grad Lepoglava, u tjednu proslave Dana grada i Dana župe, upućuje zahvalu braniteljima na slobodi koju danas uživamo.

Izložba tematski prati ratni put 7. gardijske brigade Hrvatske vojske Puma i Zasebne postrojbe Policijske uprave varaždinske, koja je branila Vukovar i Borovo Naselje.

Tim povodom, uoči otvaranja izložbe, predstavljene su knjige ovih dviju postrojbi – monografija «7.

Vukowaraždin 1991

gardijska brigada PUME» i knjiga «Zasebna postrojba Policijske uprave varaždinske u obrani Vukovara i Borova Naselja – Vukowaraždin 1991». Predstavili su ih autori i sudionici događanja opisanih u knjigama.

Kako se branio Vukovar, odnosno kako su ga branili policajci Policijske uprave varaždinske, svjedoči knjiga «Zasebna postrojba Policijske uprave varaždinske u obrani Vukovara i Borova Naselja – Vukowaraždin 1991», s kojom su nazočne upoznali njen autor i branitelj Vukovara Ivan Piskač te njegov ratni kolega Dragutin Špac.

16 Zlatno doba

Radničke ili saborske plaće?

J

edna me mlada, akademski obrazovana Varaždinka pitala zbog čega zastupnici u Saboru, uz brojne privilegije, imaju i dvostruko, ako ne i trostruko veće plaće od onih koje zastupaju?

Također smatra da bi bilo pravednije i poštenije kad bi saborska plaća bila jednaka plaći kakvu ima ona, visokoobrazovana osoba. A to je 6.500 kuna!

Pitanje je na mjestu! No otvara i druge dileme. ar ne bi saborski zastupnik mogao imati plaću radnika ili umirovljenika na minimalcu, ili onih koji primaju socijalnu pomoć! Ili zašto bi uopće zastupnici trebali dobivati plaću? Ne bi li im jedina nagrada trebali biti čast i ponos što su izabrani u Hrvatski sabor! I što mogu zastupati svoj narod? Na žalost, tako je bilo prije dva stoljeća, u vrijeme Ivana Mažuranića, našeg poznatog književnika, publicista, hrvatskog bana i predsjednika Sabora. anas vladaju sasvim druga pravila koja s poštenjem, pravednošću, ponosom i čašću baš i nemaju puno veze.

Jer da je drugačije, onda bi radnicima koji su ostali bez posla narednih šest mjeseci država osigurala plaću. Kao i ovim našim, smjenom vlasti pogođenim, jadnim i materijalno nezbrinutim saborskim zastupnicima.

TU KRAJ NAS U agenciji Dvoje, 150 parova našlo partnera

Došao kraj potrazi za srodnom dušom ILUSTRACIJA

Tko se boji vuka još...? Piše: NEVENKA SUHIĆ

13. prosinca 2011., br. 395

Z

D

UMIROVLJENICI IZ SEDAM ŽUPANIJA

Zajednički sastanak

!

U četvrtak 15. prosinca u Varaždinu će se održati sastanak predstavnika umirovljenika Međimurske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Bjelovarsko-bilogorske, Sisačkomoslavačke, Varaždinske i Zagrebačke županije. Prema riječima predsjednika Ivana Šoltića, prvog predsjednika Regionalnog saveza umirovljenika sjeverozapadne Hrvatske, sa sjedištem u Varaždinu, raspravljat će se o radu svih udruga u 2011. godini, kao i o ostalim pitanjima vezanim uz ostvarivanje prava umirovljenika

te poboljšanje njihovog materijalnog položaja. Nakon zajedničke sjednice, koja je sazvana za 9 sati, održat će se i sjednica Izvršnog odbora Saveza udruga umirovljenika i starijih osoba varaždinske regije. Podnijet će se izvještaj o radu saveza u ovoj godini, održanim 17. županijskim i međužupanijskim sportskim susretima umirovljenika te ostvarenim programskim aktivnostima udruga u 2011. Sjednica je zakazana za 10 sati, a oba će se skupa održati u restoranu Barok u trgovačkom centru KTC u Gospodarskoj ulici u Varaždinu.

Mislim, dakle jesam

“

Mislim da smo opet izigrani! Izbori su prošli, došla je nova gradska vlast, a semafori kod kučanske rampe još uvijek nisu u funkciji zbog čega je i dalje prometni kaos na tom raskršću.

MILAN JURGEC, VARAŽDIN

Da postoje razni putevi u pronalaženju srodne duše, ne potvrđuju samo oglasi, nego i zgodne anegdotice iz svakodnevnog života

J Posredovanje u odabiru partnera traže osobe od 21 do 80 godina života, iz cijele

Hrvatske, iz Austrije, Njemačke i Italije, a najviše iz Međimurske i Varaždinske županije Piše: NEVENKA SUHIĆ

Da postoje razni putevi u pronalaženju srodne duše, ne potvrđuju samo oglasi objavljeni u rubrikama Poznanstva, nego i zgodne anegdotice iz svakodnevnog života. Tako je simpatična osamdesetogodišnja udovica s Banfice svojeg nekoliko godina starijeg susjeda, koji je također udovac, pitala bi li se iz svojeg dvosobnog preselio u njezin jednosobni stan kako bi zajedno živjeli.

Jer, oboje su samci, plaćaju duple režije, a ovako bi mogli iznajmiti njegov stan, a u njenom bi malom stanu, s dvije penzije i jednim režijama, lakše živjeli...

Sasvim slučajan happy end!

- Iako je svatko od njih jedinstven i neponovljiv, izdvojit ću zanimljiv susret koji se u mojoj agenciji dogodio sasvim slučajno. Prošle je godine u agenciju došao gospodin iz Zagreba.

Istovremeno, jedna je gospođa imala ugovoreno upoznavanje s gospodinom koji je prilično kasnio na ovaj susret. U tom čekanju, pukim je slučajem razmijenila par riječi i s gospodinom iz Zagreba, a kako nije dočekala osobu s kojom se trebala upoznati, otišla je kući. Za pola sata

Nije to bilo tako jednostavno, jer sam se tome željela posvetiti ozbiljno i profesionalno, a to znači da je u rješavanju osobnih i osjetljivih pitanja klijenata trebalo utvrditi određena pravila u ponašaPomoć u potrazi Međutim, u traganju za nju i načinu rada. I to, kako ozbiljnijim pristupom ovoj mene prema njima, tako i problematici, došli smo u klijenata prema meni, ali i agenciju Dvoje u Čakovcu, prema osobama, eventualnim koja, kao jedina registrirana srodnim dušama s kojima se na našem području, posre- žele upoznati. Jedno od vrlo rigoroznih pravila je da se u duje pri odabiru žimoju agenciju ne mogu votnog partnera. a ć osobe sklone U razgovoru s samo ov uključiti alkoholu, drogi, prostivlasnicom Nejek je čov ri tuciji i kriminalu, kao i dom Jalušić, doznali smo najgo lj osobe koje su u braku ate ili u nekoj drugoj vezi. da je agenciju neprij Ja bih rekla da posreotvor ila pr ije dovanje agencije mogu više od četiri gotražiti samo, kako ja to volim dine i to na nagovor reći, normalne osobe, koje svoje poznanice.

- Moja je poznanica očito u se danas u ovom modernom meni prepoznala nesebičnu svijetu i ne pronalaze baš tako ljubav prema osamljenim lako – rekla je gospođa Neda.

S obzirom na to da je samoosobama i predložila mi je, a potom me i nagovorila, da ća čovjekov najgori neprijatelj otvorim posredničku agenciju zbog kojeg se u tuzi, depresiji za odabir životnog partnera. i apatiji gubi tlo pod nogama,

me nazvala i pitala je li gospodin iz Zagreba slobodan. Kad sam joj dala potvrdan odgovor, njezin ponovni dolazak u agenciju okrunjen je prekrasnom idilom koja između ove dame i gospodina iz Zagreba još uvijek traje! Je li to bila slučajnost ili sudbina, znaju samo oni, no da nije bilo hrabrosti ove dame, ovaj slučajan susret dvoje samaca možda bi dugo čekao na happy end! - rekla je Neda Jalušić, posrednica agencije Dvoje.

takvim osobama treba netko da bi nastavili živjeti zdravo i sretno. To se potvrdilo i kroz rad ove agencije.

- Dolaskom u agenciju sve se iz temelja mijenja, kako u pristupu, tako i pozitivnim stavom prema svakoj osobi.

Jer, znate, nije baš lako otvoriti dušu i srce nepoznatoj osobi kao što sam, kao posrednik, u tom trenutku ja, ali kad klijent stekne povjerenje i poštovanje, konačni ishod je obostrana sreća. A konačni rezultat je 150 sretnih parova koji su posredovanjem agencije Dvoje uspjeli pronaći svog životnog partnera ili partnericu - ne skrivajući zadovoljstvo, potvrdila je gospođa Jalušić. Članovi ili klijenti ove agencije dolaze iz cijele Hrvatske, ali i iz Austrije, Njemačke i Italije. No najviše je samaca iz Međimurske i Varaždinske županije. Riječ je o osobama od 21 do 80 godina starosti, svih mogućih zanimanja, kojima je osnovni problem to što su sami i usamljeni i ne mogu ili

ne znaju pronaći svoju srodnu dušu. A kakav je prvi susret s posrednicom?

- Svi su pomalo uplašeni, sramežljivi, nepovjerljivi i osjećaju se nelagodno jer ne znaju kako bi uspostavili kontakt. Nakon prvog informativnog razgovora, kad se upoznaju s načinom rada, kad se kroz razgovor opuste i otvore dušu, sve polako krene i postaju vedriji, zadovoljniji.

Razgovaramo o moguć im kandidatima, gledamo njihove fotografije, a kad se približno odluče za susret s osobom sa slike, obično im velim da prvo razmisle, prespavaju, kako bi bili bliži svojoj konačnoj odluci. Tako da im taj prvi korak puno znači i otvara vrata u rješavanju njihovih osobnih i intimnih preokupacija. Ja sam izuzetno zadovoljna kad im uspijem vratiti samopouzdanje i ohrabriti ih da zajedno s nama prate svoju sretnu zvijezdu i pronađu srodnu dušu - rekla je na kraju gospođa Neda.

13. prosinca 2011., br. 395

Oglasi 17

18 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti SRAČINEC

Pokloni i veselje

U petak 2. prosinca i ponedjeljak 5. prosinca u sportskoj dvorani OŠ Sračinec održane su priredbe povodom blagdana sv. Nikole. Pokazalo se potpunim uspjehom premjestiti ove manifestacije, koje su se prošlih godina održavale u Domu kulture, u sportsku dvoranu jer je oba dana dvorana bila gotovo ispunjena. Djeca, njihovi roditelji, bake, djedovi, svi su oni s puno veselja dočekali Svetog Nikolu koji je donio darove.

U petak su svoj dan imala djeca predškolske dobi, a za njih su prigodni program pripremila djeca iz OŠ Sračinec, folklorna sekcija i djeca dječjeg vrtića Bambi Sračinec. U ponedjeljak je Nikola darivao djecu koja pohađaju osnovnu školu, a sukladno njihovim mogućnostima, i program je bio ambiciozniji - nastupili su mali folkloraši, zbor osnovne škole, recitatori itd. Naravno, bilo je mjesta i za “krampuse”. Darove za djecu, kao i svake godine, financirala je Općina Sračinec.

Općina Sračinec

VINICA

Stigao je Sveti Nikola!

13. prosinca 2011., br. 395

REAGIRANJE Potpredsjednik Gradskog vijeća Varaždina Nino Lučić

Raskid ugovora - pogodovanje T7 Grupi Gradonačelnik Goran Habuš i dvoje njegovih zamjenika objavili su na konferenciji za medije održanoj u petak 2. prosinca da su T7 Grupi poslali pisani prijedlog, odnosno svoju „viziju“ kako bi ugovore bilo najjednostavnije riješiti.

Ova vizija, odnosno prijedlog o kojem gradonačelnik nije našao za potrebito (najprije) obavijestiti ni predsjednika Gradskog vijeća, ni potpredsjednike, a ni vijećnike – zaslužuje pomniju analizu zbog svoje važnosti, a još više mogućih posljedica koje bi za Grad Varaždin mogle biti uistinu ozbiljne.

Ovaj, kako su ga nazvali, prijedlog nastavka poslovne suradnje i završetka započetih zajedničkih projekata, obiluje kontradiktornostima (raskid svih spornih ugovora i završetak započetih zajedničkih projekata ?!), nepoznavanjem elementarnih ugovornih odnosa i pozicija samih ugovornih strana te na kraju ne manje važnom činjenicom, a to je nekorektnost prema drugoj, ugovornoj strani, strani s kojom se mora pregovarati s obzirom na ugovore.

Sve to nastoji se prikriti jednostranim medijskim nastupom kojem se vjerojatno želi u javnosti stvoriti privid dominantne pozicije Grada Varaždina u pregovorima, iako zapravo činjenice govore sasvim suprotno svakoj imalo pravno pismenoj osobi. Zapravo, a što je razvidno iz sa-

mog sadržaja prijedloga, gradonačelnik još nije svjestan svoje nove političke pozicije (gradonačelnik, odnosno predstavnik izvršne vlasti), nego je još uvijek po mentalnom sklopu - opozicija, pa si dopušta izjavljivati i ovakve neozbiljne i neodgovorne kombinacije bez zakonskog uporišta i bez osjećaja odgovornosti za štetne posljedice takvih činova, čija bi realizacija bila pogubna ne samo u financijskom smislu za Grad, već bi i žitelji Varaždina bili izloženi izvjesnoj ekološkoj katastrofi.

Samo da podsjetim, bez namjere dociranja, da je osnovno načelo ugovornog prava, načelo „Pacta sunt serevanda“ (ugovori se trebaju poštovati), po kojem je zaključeni ugovor obvezujuć za ugovorne strane koje su dužne ispuniti svoje obveze na način određen ugovorom i odgovorne su za ispunjenje (a i za neispunjenje!) tih obveza.

Nadalje, Zakon o obveznim odnosima propisuje u članku 5. da su sudionici obveznih odnosa dužni surađivati radi potpunog i urednog ispunjenja obveza i ostvarenja prava u tim odnosima, a člankom 8. propisano je da je svatko dužan uzdržati se od postupaka kojim se može drugome prouzročiti šteta (npr. jednostranim raskidom ugovora).

Prema tome, više je nego očito da je gradonačelnik vrlo ležerno pristupio

pokušaju rješavanja vrlo ozbiljnih i gorućih problema te pritom banalizirajući ponuđena rješenja do razine gluposti.

Ustrajati na raskidu predmetnih ugovora, kako to predlažu čelnici grada, ne znači ništa drugo nego pogodovati Grupi T7!

Ako dođe do raskida predmetnih ugovora, naravno da će Grupa T7 zaštitu svojih prava zatražiti putem suda. Po mom mišljenju, takvu pogubnu situaciju za Grad bi trebalo izbjeći i što je moguće prije sjesti za stol te pregovarati i, naravno, postići sporazum. Politika je između ostalog i umijeće mogućeg, naravno, uz preduvjet da su pregovarači dorasli takvom zadatku. Svako odugovlačenje u pregovorima, omalovažavanje ili pak ignoriranje druge strane u pregovorima, značajno otežava poziciju Grada, poskupljuje cijelu situaciju i otežava iznalaženje racionalnih i obostrano prihvatljivih rješenja.

Zbog toga, kao pod predsjednik Gradskog vijeća i, konačno, kao Varaždinac, apeliram da se angažira struka te da politika bude u službi struke, a ne obratno - da politika podređuje i koristi struku u ostvarenju svojih uskih politikantskih interesa opterećenih taštinama i ispraznostima svojih lidera, na štetu onih čije bi interese trebali zastupati i nadasve štititi.

Potpredsjednik Gradskog vijeća Varaždina Nino Lučić

ČITATELJI PIŠU Čitateljica jedina pomogla majci i sinu gurati auto

Dječak gurao, službena osoba vikala!? Č a k 380 mališana s područja općine Vinica ponovo je dočekalo Svetog Nikolu. U očekivanju najvećeg prijatelja djece, učenici OŠ su sa svojim učiteljicama prigodni program. Nastupio je pjevački zbor i dramska grupa nižih razreda te folklorna grupa s malim tamburašima. Djeca su bila oduševljena kad se na vratima prepune dvorane napokon pojavio Sveti Nikola s punom košaricom slatkiša koje je prolazeći dvoranom podijelio dobroj djeci. Poklone su dobila sva djeca predškolskog uzrasta od navršenih godinu dana te svi učenici nižih razreda OŠ Vinica. Ovo je bio već deveti susret djece s područja naše općine sa Svetim Nikolom, a organizirale su ga i ovog puta članice posebnog odbora na čelu s predsjednicom Mirjanom Jambriško. Sredstva za nabavu prigodnih darova i ove godine bila su osigurana u proračunu Općine Vinica.

Općina Vinica

NAJAVA

Prolazeći kroz život vidimo mnoge nepravilnosti i nepravde te mnogo puta želimo to ispraviti, ali nekako to prešutimo, pojadamo se drugima i krenemo dalje. Ovaj put, nažalost, ne mogu biti tiho jer se pitam kuda ovaj svijet ide. U ponedjeljak 5. prosinca u Varaždinu, na putu od velike gradske knjižnice prema dječjoj, ostala sam neugodno iznenađena. Našavši se u 18 sati ispred kazališta uočim da ispred slastičarnice “Fontana” osoba gura automobil koji je ostao u kvaru. Pažnju mi je privukla osoba na suprotnoj strani u tamnoplavom ili crnom odjelu (bio je mrak pa nisam vidjela) s kapom na glavi i pištoljem oko pojasa. Osobi koja

je gurala automobil vikala je da upali sva četiri žmigavca, prestroji se na drugu traku i parkira na parkiralište. Okrenuvši pogled prema automobilu uočila sam da je osoba koja gura auto zapravo dječak od 12 ili 13 godina i izbezumljeno gleda u čovjeka koji viče.

Prekoračivši lance ispred kazališta krenula sam u pomoć s mišlju kako me osoba koja je u službenoj odori slijedi da pomognemo djetetu. Kad smo počeli gurati auto, osoba je i dalje vikala s druge strane neka se hitno prestroji. Nakon što smo dijete i ja pogurali auto na parkiralište, okrenula sam se da vidim gdje je službena osoba da ga upitam za identifikaciju ili što on zapravo u gradu

NAJAVA U Ludbregu 19., 21. i 23. prosinca sajam “Cinkuš Adventski”

Delicije, Djed Mraz i ledene skulpture!

Božićni koncert u Vinici Općina Vinica i ove godine već tradicionalno organizira božićni koncert. Koncert će biti održan u nedjelju 18. prosinca s početkom u 16 sati u dvorani zgrade Općine. U programu sudjeluju Puhački orkestar, Gabrijela Hrženjak uz pratnju tamburaške sekcije Hrvatskog zavičajnog društva viničkog kraja, Andreja Boltek na flauti u klavirskoj pratnji brata Nevena, zbor i folklorna grupa Osnovne škole Vinica te KUD Vinica i Vinički tamburaši s prigodnom koreografijom.

Organizator poziva mještane da dođu i uživaju u programu te tako osjete dašak blagdanskog ozračja i barem na kratko zaborave na svakodnevne brige i probleme.

Općina Vinica

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

predstavlja kao službena osoba. Međutim, od njega više nije bilo ni traga. Gospođa iz Čakovca koja je izašla iz automobila bila je vidno šokirana njegovim postupcima. Rekla mi je da je imala sudar ispred kazališta nakon čega više nije mogla upaliti auto. S obzirom na to da nisam iz grada, raspitala sam se tko je osoba koja nosi takvu vrstu uniforme te su mi rekli da su to kvartovski policajci. Nije mi cilj da netko dobije otkaz, nego postavljam samo jedno pitanje: gdje je nestala ljudskost i gdje je nestao čovjek u ovo vrijeme kada su nas snašle sve nevolje i nedaće? Čitateljica (podaci poznati redakciji)

Božićna svjetla su upaljena, čarolija iščekivanja je započela. U tijeku su posljednje pripreme za božićni sajam u Ludbregu poznat pod nazivom “Cinkuš Adventski”, koji se održava drugu godinu

zaredom. Sajam će biti otvoren 19., 21. i 23. prosinca na Trgu Svetog Trojstva u vremenu od 17 do 20 sati. Miris kuhanog vina i kulinarske delicije samo su dio bogate ponude koja će se nuditi na sajmu. Također, uz

kušanje gastronomske ponude poput ribljih specijaliteta, kobasica i lovačkog paprikaša, posjetitelji će moći uživati i u kulturnom programu za koji su zadužene ludbreške udruge, društva i dječji vrtići. Pjevat će se i plesati, a najmlađe posjetitelje svakako će razveseliti i prigodna blagdanska predstava. Na Trg Svetog Trojstva na kočiji dolazi i Djed Mraz.

Posebnost ovogodišnjeg sajma bit će skulpture napravljene od leda. Za izradu skulptura pobrinut će se gost iz Slovenije Miro Rismond. Oni će tijekom prvog dana sajma, dakle u ponedjeljak 19. prosinca, izrađivati zanimljive prigodne skulpture.

Na sajmu će sudjelovati 30-ak izlagača. Na štandovima će se tako naći prigodni božićni pokloni, ukrasi, proizvodi od meda i lavande, cvijeće i cvjetni aranžmani, božićna rasvjeta, licitarski ukrasi... Za ponudu će se pobrinuti lokalni obrtnici, umjetnici i porizvođači tradicionalnih proizvoda ludbreškoga kraja.

Grad Ludbreg

13. prosinca 2011., br. 395

Oglasi 19

20 Školstvo

13. prosinca 2011., br. 395

DOZNAJEMO U sklopu ESS-a djeluje Institut cjeloživotnog učenja

Veselo za 13. rođendan Dječji vrtić “Bajka” proslavio je svoj 13. rođendan. Djeca su započela slavlje već ujutro s pjesmom, plesom i velikom tortom “Snjeguljica i sedam patuljaka”. Poslijepodne je bilo rezervirano za priredbe, a roditelji su s uživanjem pratili svoje mališane jer svaka je skupina djece uvježbala kratki program. Oni najmanji gledali su lutkarsku predstavu “Mala snježna priča”, a na kraju slavlja stigao je i omiljeni dječji svetac, Sveti Nikola, s prigodnim slatkim paketićima.

U 13. godina, djeca iz “Bajke”

sudjelovala su u mnogim natječajima te osvojila međunarodna priznanja u likovnom stvaralaštvu, a dobri su i sportaši.

Otvoreni za suradnju, koju već četiri godine imaju s dječjim vrtićem iz Ormoža, sudjeluju I u brojnim projektima, među kojima je “Zlatni cvijet Europe”, koji je uz druge sudionike doprinio promociji grada Varaždina I osvojio srebrnu medalju.

Vrtić je danas promotor jednog od svjetski poznatih najučinkovitijih pristupa u radu s djecom i nositelj je projekta “Brain Gym – gimnastika za mozak”.

U sklopu Instituta cjeloživotnog učenja i obrazovanje za operatere CNC stroja

Život traži učenje J U ICU-u mogu se završiti programi trogodišnjeg i četverogodišnjeg srednjoškolskog

SREDNJOŠKOLCI I STUDENTI

Kako ideju koju imate pretvoriti u biznis?

Mislav Mesek i njegov prijatelj Branko Matavulj srednjoškolc i su koji bi jednog dana htjeli početi proizvoditi lance za bicikl s alarmom. Ana Frleta je studentica koja smatra da bi Hrvati bili oduševljeni etno team buildingom.

Nitko od njih zapravo ne zna kako bi trebalo pokrenuti biznis, kome bi se trebalo obratiti i kako zaštititi svoju ideju. Baš zbog toga u svibnju su se uključili u program Edu-preneur, koji je usmjeren na stručno obrazovanje mladih inovatora. Uz njih troje još je 19 polaznika programa.

- Zbog čestih krađa bicikala, još prije dvije godine Branko i ja smo se dosjetili da bi bilo dobro imati lanac s alarmom. Ovdje smo dosad naučili kako realizirati ideju – rekao nam je gimnazijalac Mislav koji sljedeće godine i

misli upisati menadžment.

Nešto je starija njegova kolegica Ana, studentica FOI-a koja se Edu-preneuru priključila bez ideje. - Predavanja su me potaknula da malo razmislim. Malo sam istraživala i shvatila da vrlo malo agencija nudi etno team building – kaže Ana kojoj je cilj, između ostalog, i upoznati ostale koji su se prijavili.

Projekt traje još gotovo godinu dana, na njemu je sudjelovalo nekoliko partnera. AZRA d.o.o. (Agencija za razvoj Varaždinske županije) u ulozi vodećeg partnera, Fakultet organizacije i informatike (FOI) iz Varaždina, Hrvatski institut za tehnologiju (HIT) iz Zagreba, Inštitut za raziskovanje podjetništva (IRP) iz Maribora, Šolski center Velenje (ŠCV) iz Velenja te SAŠA inkubator d.o.o. iz Velenja. (td)

obrazovanja, informatička zanimanja te brojni programi osposobljavanja Tradicionalno shvaćanje da čovjek uči samo dok je u školi, više ne vrijedi. Suvremeni način života i stanje na tržištu rada traži stalno učenje i stjecanje novih znanja.

Varaždinska Elektrostrojarska škola već se pola stoljeća bavi obrazovanjem odraslih, a prije osam godina ustrojen je i Institut cjeloživotnog učenja (ICU), koji objedinjuje programe srednjoškolskog obrazovanja odraslih te programe osposobljavanja i usavršavanja.

Brojni programi U sklopu ICU-a mogu se završiti programi trogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja za zanimanja tokara, bravara, elektroinstalatera i elektromehaničara te četverogodišnji programi za zanimanja elektrotehničar, tehničar za računalstvo, tehničar PT prometa i grafički tehničar.

U području rada s računalima izvode se programi osposobljavanja ECDL operatera i ECDL specijalista, a po završetku obrazovanja kandidati

Obrazovanje solar eksperata U 2012. godini Institut cjeloživotnog učenja pokrenut će program solar eksperata koji će polaznike upoznati s mogućnostima korištenja obnovljivih izvora energije. Za izvođenje ovog programa, iz sredstava EU u sklopu projekta IPA “razvoj novih kurikuluma”, opremljen je poseban kabinet za obnov-

ljive izvore energije, a inženjeri Željka Kezele i Dragutin Hrastić stekli su certifikat Solar ekspert te će provoditi taj program.

Iduće godine započet će i edukacija za ISO programiranje Sinumerik upravljačkih naprava u suradnji s tvrtkom Siemens, a pokrenut će se i usavršavanje SolidWorks operatera.

že i specijalist za napredne mrežne sustave. Po zav r š e tku t ih programa polaznici dobivaju CISCO diplome.

ICU nudi ja an ov raz ob e i progravrhunske uvjet Polaznici imaju me za osd o b i v aj u posobljavanje zavarivača: ECDL diplomu. Drugu grupu zavarivač REL postupkom, čine programi koji osposo- zavarivač TIG postupkom i zabljavaju polaznike za rad s varivač MIG/MAG postupkom računalnim mrežama. Riječ te operatere CNC stroja, koji je o zanimanjima projektant/ polaznike osposobljava za rad projektantica računalne mre- s CNC strojevima za tokarenje

i glodanje. Također, važno je naglasiti da su u sklopu ICUa pokrenuti ECDL, Pearson VUE i Prometric testni centri koji omogućavaju stjecanje većine postojećih certifikata u IT industriji. Više podataka o mogućnostima certificiranja i prijavi za ispite možete doznati na internetskoj stranici icu.ess.hr.

Na kraju svakako treba istaknut i da ICU omogućava polaznicima i zaposlenicima vrhunske uvjete obrazovanja za rad s novim tehnologijama što je preduvjet za privlačenje stranih investicija i nova zapošljavanja.

DOZNAJEMO Adventske aktivnosti u osnovnim školama u Donjoj i Gornjoj Voći

Kroz priču i darivanje čekaju Božić

Brojne aktivnosti u mjesecu prosincu

Tijekom prosinca, u OŠ Andrije Kačića Miošića u Donjoj Voći i u Područnoj školi Antuna Gustava Matoša u Gornjoj Voći traju već tradicionalne adventske aktivnosti.

Svaki ponedjeljak učiteljice učenicima čitaju blagdanske priče u predvorju škole uz adventski vijenac koji su na tradicionalan način od prirodnih materijala iz voćanske šume izradili učenici.

Uz čitanje priče, svakog

ponedjeljka zapali se po j e d na s v i jeća na advent skom v ij e n č i ć u .

A r anžerska grupa izradila je i male adventske vjenčiće za sve učionice i prostorije škole, a na nastavi iz vjeronauka i

drugim radionicama učenici izrađuju prigodne ukrase. Zanimljivo je da božićne ukrase izrađuju svi, od učenika i učitelja do ravnateljice i roditelja, a i z r a đ uj u i h od prirodnih mater ijala.

Također, u školi se provodi

Caritasova humanitarna prodaja označivača za knjige, a pripremljena je i darovna izložba učeničkih sitnica.

Učenici su iz svojih domova donijeli razne sitnice i međusobno se darivali, a one koje nitko ne odabere bit će donirane Crvenom križu u Ivancu. Na ovaj način učenike se želi upozoriti da smisao Božića nisu samo skupi darovi i pretjerano trošenje u predblagdansko vrijeme.

Poslovni svijet 21

13. prosinca 2011., br. 395

DOZNAJEMO Bernarda Kramar, članica Uprave TP-a Varaždin o uspješnom poslovanju

Postali značajan faktor u razvoju gospodarstva Tvrtka TP Varaždin sa svojim trgovinama preplavila je Varaždinsku i Međimursku županiju.

U području trgovine upravo je ta tvrtka s dugogodišnjom tradicijom imala najveću ekspanziju, a zašto je upravo TP Varaždin među najuspješnim trgovačkim kućama otkrila je Bernarda Kramar, članica Uprave te tvrtke.

TP Varaždin je danas uspješna tvrtka iza koje su 22 godine uspješnog rada. Kako je sve počelo?

Ključ uspjeha - čovjek U samim počecima našeg rada, od 1989. godine, prepoznali smo maloprodaju kao segment u kojem smo usmjerili pažnju te smo se razvijali od malog dućana, marketa, supermarketa, pa sve do velikih Kitro centara, kojih sada ukupno imamo deset na području dviju županija, Varaždinske i Međimurske.

Koliko danas ukupno TP Varaždin ima prodajnih mjesta?

Trenutno imamo 86 prodajnih mjesta u kojima je ukupno zaposleno 350 djelatnika.

Glavna značajka naših trgovina i poslovanja je da se radi o trgovinama koje uz širok asortiman proizvoda, konkurentnost cijena i kvalitetu usluge naših djelatnika opravdava naš već prepoznatljiv slogan “Hitro u Kitro”. Naša tvrtka time je značajan faktor gospodarskog razvoja, ne samo lokalnog, već i regionalnog. Time doprinosimo domaćem gospodarstvu, jer se šir imo na domaćem području, zapošljavamo ljude s ovog područja, a ono što

je najvažnije, prihodi koji se ostvaruju ostaju u Hrvatskoj, a ne kao što je slučaj sa stranim trgovačkim kućama gdje odlaze u inozemstvo. O tome bi zasigurno trebali razmišljati i naši kupci kod kupnje.

Kako ste zadovoljni ostvarenim rezultatima i dosadašnjim radom?

Kada se krene u određenom smjeru, obično se postavljaju i neki ciljevi, a moram napomenuti da je rezultat bolji što su ciljevi viši. Slobodno mogu ustvrditi da smo u dosadašnjem poslovanju nadmašili sva svoja očekivanja, ali i očekivanja svojeg okruženja.

Zadovoljni smo razvojem svoje vlastite maloprodajne mreže i ostvarenim rezultatima jer smo izgradili tvrtku koja može parirati modernim europskim kompanijama i to ne samo nač inom poslovanja, već i stvaranjem osjećaja pripadnosti svakog zaposlenika našoj tvrtci. Jer za nas je od presudne važnost i ključ uspjeha čovjek, zaposlenik.

Također, proširili ste i poslovanje?

Tako je. Imali smo hrabrosti zadužiti se u ova teška, recesijska vremena i zaposliti nove ljude te tako osigurati prihod mnogim obiteljima. Prateći europske standarde tijekom ove godine, preuredili smo cjelokupni koncept unutarnjeg prostora u naša dva Kitro marketa, i to u Varaždinu i u Novom Marofu, gdje smo uveli odjel mesnice i znatno proširili odjel voća i povrća.

Je li se promijenilo ponašanje kupaca danas u odnosu na

Umirovljenicima popust 5% Poznato je da se već godinama TP Varaždin brine i o umirovljenicima.

TP Varaždin brine se o najstarijim članovima našeg društva, pa je tako zaključen sporazum sa Savezom udruga umi-

rovljenika u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji.

Zahvaljujući tome, naši kupci umirovljenici svaki dan imaju pravo na popust od pet posto, bez obzira na iznos kupovine.

Zadovoljstvo kupaca u TP Varaždin je oduvijek na prvom mjestu

ANDREJ ŠVOGER

J Izgradili smo tvrtku koja može parirati modernim europskim kompanijama i to ne samo načinom poslovanja, već i stvaranjem osjećaja pripadnosti svakog zaposlenika našoj tvrtci – istaknula je Bernarda Kramar prijašnja vremena?

Mogu sigurno reći da se znatno promijenilo ponašanje kupaca, a ono ima najvećim dijelom odraz na krizu koja je poharala globalno tržište, a u sektoru trgovine ostavlja traga u novčaniku. Ponašanje kupaca je različito u odnosu na formate trgovina, ali mogu sigurno reći da kupci danas imaju veću sklonost kupovanja proizvoda koji su na akcijskim cijenama, redovito prate reklame i kataloge. S tim u skladu, u TP-u Varaždin povećan je i promet robnih marki u koje naši kupci imaju visoko povjerenje koje proizlazi iz činjenice da ih proizvode vodeći hrvatski proizvođači, pa su samim tim kvalitetni. Naša je stvarnost da kupci danas doista uspoređuju cijene, ali mi vodimo brigu kako bismo osigurali cjenovnu konkurentnost. Vjerujem da na taj način TP Varaždin u mnogočemu nadmašuje svoju konkurenciju.

Ne samo da svojom ponudom nadmašujete konkurenciju, već svoje vjerne kupce i nagrađujete?

Ne bojimo se EU Povjerenje kupaca i povoljnost ponude u TP-u Varaždin od izuzetne nam je važnosti, stoga ne samo da pridajemo pozornost akcijskim i promotivnim prodajama, već vjernost kupaca nagrađujemo kroz brojne nagradne igre u kojima smo dosad poklanjali stan, automobile, bijelu tehniku, namještaj, putovanja, ljetovanja, vikend aranžmane... U tijeku je i nagradna igra koja traje do 31. prosinca ove godine, u kojoj je glavna nagrada automobil Mazda 3. Svakako treba spomenuti da je ove godine u nagradnoj igri dodijeljen jedan automobil koji je osvojio sretan kupac iz Novog Marofa.

Mislite li napraviti iskorak širenja poslovanja u regionalnom smislu? Koji su planovi za dalje?

Iduće godine u planu je šire-

Bernarda Kramar: TP Varaždin danas je tvrtka koja može parirati modernim europskim kompanijama

nje i na Koprivničko-križevačku županiju gdje ćemo tako graditi tri nova objekta. Na taj smo se korak odlučili zbog brojnih upita kupaca s tog područja.

Namjera nam je zadovoljiti njihove potrebe dobrom ponudom i konkurentnim cijenama kako ne bi morali putovati u naše trgovine koje se nalaze u drugim gradovima.

I na kraju, je li TP Varaždin spreman za Europsku uniju

TP Varaždin je trgovina koju mnogi rado posjećuju

čija će punopravna članica uskoro postati Hrvatska?

Smatram da smo već dovoljno odrasli i da se nemamo razloga bojati. Sigurnost naših zaposlenika nikad nije bila upitna, tako da ni ulazak Hrvatske u EU to neće promijeniti. Spremni smo na edukaciju i nova iskustva, a istovremeno TP Varaždin će i dalje, kako cijenama i ponudom, tako i kvalitetom usluge naših djelatnika, biti

trgovina koju će mnogi rado posjećivati. Smatram da smo svojim dosadašnjim radom već stvorili “ime” i ugled domaće trgovačke kuće, da vodimo brigu o potrebama potrošača i pratimo trendove u pogledu asortimana novih roba, a ne strahujemo ni od utjecaja konkurencije koja često puta dolazi s dampiškim cijenama.

Mi i naši kupci znamo da je ta roba upitne kvalitete.

U Novom Marofu i Varaždinu sve je više zadovoljnih kupaca

22 Poslovni svijet

13. prosinca 2011., br. 395

I TOGA IMA Izvanredna skupština Termoplina odgođena

Ivanovci - prvi u nas organizirani bankari Zagrebačka banka i Udruga Ivanečki vitezovi potpisali su trogodišnji sponzorski strateški ugovor. - Upravo su vitezovi ivanovci bili prvi organizirani bankari - istaknuto je tom prilikom u prostorijama župne dvorane sv. Marije Magdalene.

Svečanosti potpisivanja ugovora bili su prisutni direktori

Pavao Parat, Stjepan Kolednjak, Zagorka Mintas i Lidija Matjeta, dok je ugovor ispred udruge potpisao njezin predsjednik Boris Jagetić Daraboš uz prisutnost dopredsjednika Ivice Grokša i članova ove povijesne postrojbe, kao i ivanečkoga gradonačelnika i saborskog zastupnika Milorada Batinića.

Sir - šampion kvalitete Caprodur, tvrdi kozji sir sa znakom Izvorno hrvatsko, jedan je od najcjenjenijih Vindijinih sireva. Nagrađen je zlatnim i srebrnim odličjima na svjetskom ocjenjivanju sireva u Londonu, kao i na renomiranom natjecanju njemačkog DLG-a. Premda se radi o premium proizvodu idealnom za razne prigode, od jednostavnog međuobroka do otmjene večere, Caprodur je cjenovno prilagođen najširoj skupini potrošača te stoga predstavlja neizostavnu namirnicu u svakom domu, posebice u predblagdansko i blagdansko vrijeme.

Žensko poduzetništvo Radi potpore razvoju ženskog poduzetništva, Tehnološki park Varaždin je u ponedjeljak zajedno s HGK, osječkim TERA Tehnopolisom i zagrebačkom Visokom školom za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje „Nikola Šubić Zrinski“ održao motivacijski seminar u okviru projekta

„EntrepreneurSHEp Croatia“ Europska mreža žena ambasadorica poduzetništva. O tome kako postati i ostati uspješna žena nezaposlenim i drugim zainteresiranim ženama govorile su Natalija Martinčević, Tamara Peras, Ivana Nikolić, Mirjana Rinkovec, Zita Bračko Matulić i Danijela Komar.

Novotny i Prpić na FOI-u “Strateški značaj informacija i informacijskih sustava za poslovanje poduzeća – trendovi i perspektive” naziv je predavanja koje će u utorak 13. prosinca na FOI-u održati dr. Damir Novotny. Predavanje, koje počinje u 19 sati, održat će se u sklopu kolegija „Informacijski sustavi u uredskom poslovanju“. Za ponedjeljak 19. prosinca od 14 do 16 sati najavljeno je i predavanje „Projekt Trillenium“ Hrvoja Prpića.

Odgođena izvanredna skupština Termoplina, a nova se treba održati kroz 60 dana

Do novih kandidata za NO putem natječaja ili…

J Ni javni natječaj za mjesto u nadzornim odborima nije bio jamstvo stručnosti, ali je ipak minimum ispod kojeg se ne bi smjelo ići Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Iako je za srijedu zakazana izvanredna skupština Termoplina na kojoj je trebao biti izabran novi nadzorni odbor, to se nije dogodilo. Sat vremena nakon najavljenog početka, donijeta je odluka o odgodi skupštine. Nova se treba održati u roku od 60 dana kada će se glasovati o novim kandidatima za nadzorno tijelo jednog od najvećih domaćih distributera plina.

Tko je prevaga U srijedu točno u podne sazvana je izvanredna skupština dioničkog društva Termoplin. Baš kao i na nedavnoj izvanrednoj glavnoj skupštini Varkoma, i na skupštini Termoplina našla se praktički samo jedna točka: donošenje odluke o izboru članova Nadzornog odbora.

Za članove Nadzornog odbora, s trajanjem mandata od četiri godine, predloženi su Milan Štimac, Biserka Keliš, Ilija Ivezić, Nino Lučić, Nevenka Grbac i Mladen Topolnjak. Oni su trebali činiti novi NO Termoplina u kojem su sada predsjednik Zlatko Horvat, Milan Štimac, Anđelko Koprek, Damir Pavišić,

Mladen Topolnjak, Nevenka Grbac i Ivan Jenkač.

Međutim, postojeći sastav Nadzornog odbora nije promijenjen sukladno prijedlogu koji je prije dva mjeseca donijela većina u Gradskom vijeću koju su tada činili uglavnom nezavisni vijećnici i HDZ.

Kriva adresa Naime, nov i varaždinski gradonačelnik Goran Habuš, koji je u međuvremenu uspio osigurati većinu uz pomoć nezavisnog vijećnika i bivšeg člana HNS-a Ivice Dubovečaka, vrlo vjerojatno nije želio potvrditi predložene kandidate sada već bivše većine u Gradskom vijeću, baš kao što nije to želio učiniti tjedan dana ranije na izvanrednoj glavnoj skupštini Varkoma. No dok je skupština Varkoma barem održana, ali su svi dioničari glasovali protiv predloženih kandidata, na izvanrednoj skupštini Termoplina nije došlo ni do glasovanja jer je odgođena za dva mjeseca.

Odluka o odgodi izvanredne skupštine donijeta je nakon sata razgovora između gradonačelnika Habuša, predstavnika Grada Varaždina koji je najveći dioničar Termoplina,

Ovlastiti Gradsko vijeće Do kandidata za NO Termoplina, kao i Varkoma, došlo se nakon raspisivanja natječaja. No presudnu ulogu na konačni odabir kandidata nije imalo Gradsko vijeće, nego gradonačelnik koji provodi natječaj i predlaže vijećnicima kandidate.

Upravo je tu ključni problem i to treba mijenjati, sukladno amandmanima te Ivana Topolnjaka, drugog po veličini dioničara i direktora ovog uspješnog poduzeća.

u

NO nisu se željeli kandidati bivše većine u Gradskom vijeću Nije poznato koji su argumenti navođeni za odgodu, budući da novinari nisu mogli biti prisutni dogovoru dioničara, odnosno skupštini, iako je za to postojao interes. Štoviše, za to nije dobiveno ni objašnjenje.

- Na krivu se adresu obraćate

prof. dr. sc. Roberta Podolnjaka, koji je kao vijećnik predlagao da natječaj umjesto gradonačelnika provodi predstavničko tijelo. Ti amandmani, nažalost, nisu bili prihvatljivi bivšoj većini u Gradskom vijeću.

Hoće li biti prihvatljivi novoj većini u kojoj će biti bitno drugačija pozicija Podolnjaka?

- kratko nam je odgovorio gradonačelnik na izlasku iz zgrade Termoplina nakon što smo ga pitali za objašnjenje.

Iako se ne iznose argumenti za odgodu skupštine Termoplina, nema sumnje da je posrijedi spomenuti novi odnos snaga u varaždinskom Gradskom vijeću. Ostaje nadati se da će nova većina do kandidata za nadzorni odbor tog i drugih poduzeća u svom (su)vlasništvu doći nakon raspisivanja javnog natječaja, kao što je i do sada bio slučaj.

Međutim, iako ni natječaj nije bio uvijek jamstvo stručnosti, ipak je minimum ispod kojeg se ne bi smjelo ići.

Prava odluka Talijanski inženjer Vilfredo Pareto V

Nina BEGIČEVIĆ REĐEP doc. dr. sc.

ilfredo Federico Pareto bio je talijanski inženjer, ekonomist i sociolog. Rođen je u Parizu 1848. godine u trgovačkoj obitelji. Bavio se istraživanjima u području ekonomije na Sveučilištu u Lausanneu, gdje je postavio temelje ekonomike blagostanja te Paretovo načelo. U svojim istraživanjima Vilfredo Pareto je otkrio da u raspodjeli nacionalnog bogatstva u Italiji oko 20 % obitelji posjeduje oko 80 % kapitala.

Godine 1896. postavio je teoriju Pareto raspodjele prihoda, a daljnja istraživanja su ga dovela do danas dobro poznatog Paretovog načela.

Paretovo pravilo ili pravilo 80/20 navodi da se 80 % postignutih rezultata postiže u 20 % od ukupnog vremena tijekom nekog projekta. Za

postizanje preostalih 20 % rezultata potrebno je najviše rada, što bi značilo da se mnogi zadaci s upotrebom od oko 20 % sredstva mogu riješiti 80 %. Generalizirani Paretov princip može se definirati na sljedeći način: u bilo kojoj grupi koja se sastoji od određenog broja elemenata, 80 posto ukupne vrijednosti grupe proizlazi iz vrijednosti 20 posto elemenata od kojih se sastoji. Pareto princip može se primijetiti i na svakodnevnim problemima, primjerice, u prosječnom domaćinstvu 20 % predmeta generira 80% troškova.

U tvrtci vrijedi da se 80 % prihoda postiže od prodaje 20 % kupaca. Većinu naselja sačinjavaju mala mjesta s malim brojem stanovnika, a većina svjetskog stanovništva živi u nekoliko velikih

gradova. Rashodi na projektima: 20 % troškova donosi 80 % zarade, a za postizanje preostalih 20 % rezultata, potrebno je 80 % ukupnih rashoda.

U trgovini, 75 % globalne trgovine odvija se između 25 % ljudi. Paretova raspodjela često se koristi u rješavanju raznih problema iako nije u potpunosti dokazana njena primjenjivost.

Paretovo pravilo ima svoju primjenu i u osiguravajućim društvima i financijskoj matematici za modeliranje ekstremnih događaja, kao što su veliki gubici ili velike promjene cijena dionica. Paretova 80/20 formula može poslužiti i kao dnevni podsjetnik da se 80 posto radnog vremena i energije treba usmjeriti na 20 posto najvažnijih aktivnosti.

Poslovni svijet 23

13. prosinca 2011., br. 395

SUSRET Miroslav Bunić, generalni direktor Zagorje-Tehnobetona

Do cilja s vještim ljudima, ali i mudrom politikom J Bunić: Izuzetno smo ponosni na naš jubilej, 65 godina postojanja i rada, koji smo proslavili s investitorima, kupcima, poslovnim partnerima i prijateljima Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Već 18 godina mr. sc. Miroslav Bunić generalni je direktor Zagorje-Tehnobetona, građevinskog poduzeća koje je ovih dana obilježilo 65. obljetnicu postojanja. Upravo pod njegovim vodstvom, to je poduzeće ne samo ušlo u vrh domaćih građevinara, nego se tu uspijeva i održati usprkos složenim uvjetima poslovanja, posebice u graditeljstvu. Kako, otkriva u razgovoru.

Rekordi usprkos krizi Ova, 2011., izuzetno je teška za građevinski sektor u kojem se kriza nastavila produbljivati. Usprkos tome, prvi kvartal završili smo s rezultatima s kojima smo bili izuzetno zadovoljni, a donekle i s prvim polugodištem. No bojim se da tako neće biti s rezultatima na kraju godine. Neki naši planovi u Hrvatskoj nisu se odvijali sukladno planiranome zbog produbljivanja krize u graditeljskom sektoru. Doduše, računali smo s produbljivanjem krize, ali ne u tolikoj mjeri.

Međutim, strane investicije su se svele na vrlo male brojke: u dvije godine ulaganja su smanjena za 80 do 90 posto.

To je nešto što sigurno pogađa građevinarce i posebice tvrtku Zagorje-Tehnobeton, koja je u svojoj povijesti većinu prihoda ostvarivala od stranih ulagača.

S druge strane, pokrenuli su se Vladini projekti za koje smo imali zaključene ugovore, ali ne očekivanom dinamikom. Stoga ne ostvarujemo onakve brojke kakve smo planirali, odnosno ostvarivali u proteklih godina kada smo imali iznimne prihode, usprkos krizi. Tako smo 2009. imali rekordni prihod od

1,2 milijarde kuna, a lani smo imali neznatni pad prihoda, nost svega oko tri buduć je posto na raa je m n a s zini grupe u esn odnosu na neizvj slovnim prethodnu, o p rekordnu dobrim ljima, veli godinu, a e prijat nić smanjili smo Bu i rashode. S obzirom na okolnosti, to su izvanredni rezultati, posebice ako se uzme u obzir da je građevinski sektor po prihodu i drugome u prosjeku padao za puno veće postotke, a neke tvrtke pale su s prihodima i za 30, 40 pa i više posto.

Proslava jubileja To znači da će ovogodišnji plan biti teško ostvariv?

Teško ćemo ga ostvariti, no konsolidirani rezultat bit će na razini ili malo ispod plana.

Zadnjih godina kreće se između milijardi i 1,2 milijardi kuna. S obzirom na okolnosti bit će zadovoljavajuć. Da nije tako, zacijelo bismo drugačije obilježili obljetnicu tvrtke. Doista je 65 godina poslovanja impresivan uspjeh za građevinsku tvrtku, no zahvaljujući mudroj politici tvrtke i sposobnim ljudima, iznalazila su se rješenja i postavljali visoki ciljevi koji su se zacrtanim strategijama uspješno ostvarivali. Izuzetno smo ponosni na naš jubilej koji smo proslavili s investitorima, kupcima, poslovnim partnerima i prijateljima tvrtke. To je naša obveza prema njima, naša zahvala u nadi budućih daljnjih uspješnih suradnji. Sigurni smo da će ostvarenje naših zajedničkih snova biti uvijek poticaj za bolju graditeljsku budućnost.

U Mađarskoj je Vlada pritiskala za poslove mađarskim tvrtkama, to nismo očekivali od zemlje u EU

Vrijedna iskustva za EU U Mađarskoj smo do ovog trenutka očekivali više, no velik je uspjeh da smo tu kao tvrtka iz zemlje koja nije članica EU, i to za velikog ulagača iz Njemačke. No nadali smo se da ćemo na tom megaprojektu ostvariti više. Međutim, suočeni smo s pritiskom mađarske vlade zbog kojeg se prioritet daje mađarskim građevinarima.

To nismo očekivali od zemlje iz EU. Ipak, puno toga smo naučili, ovladali smo vrlo visokim standardima te postali veliki izvoznik nekih proizvoda. Za to smo trebali stvoriti cijeli niz preduvjeta, pa i dozvole za rad. Budući da se radi o dinamičnom projektu, i dalje imamo velika očekivanja za koje se nadamo da će se ostvariti.

DOZNAJEMO Usprkos krizi, pomaka već ima, a sve više se govori i o velikim projektima u Hrvatskoj

Nije bitna samo količina, već i dinamika posla

Miroslav Bunić i drugi dobitnici priznanja Grada Varaždina

Uvijek moramo praviti razliku u odnosu na ono što očekujemo u Hrvatskoj i u okruženju. Kroz prvih sto dana nove vlade ne treba očekivati javne radove niti nagli dolazak stranih ulagača.

Istina, određenih pomaka već sada ima, a sve više se govori o velikim projektima. Strane velike kompanije, potencijalni koncesionari već nas kontaktiraju i traže partnere u Hrvatskoj. To je dobar znak, ako ništa onda se stvara pozitivno ozračje. Kakvu će dinamiku imati projekti, teško je reći. Očekujemo da ti veliki projekti o kojima se govori budu ostvareni što prije. Naravno, na tome moraju svi raditi, naročito oni koji stvaraju uvjete za projekte.

Lako je reći da mi imamo u nekakvom planu toliko i toliko projekata koji donose određene iznose.

Tome svakako treba dodati i dinamiku, odnosno kada će se stvoriti uvjeti za “prvu lopatu”, a to je nešto što građevinske tvrtke u Hrvatskoj izuzetno zanima. Najave projekata sigurno vesele, poput obnove željezničke infrastrukture za što stvaramo predispozicije da budemo aktivan sudionik. Kod izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i sličnih projekata koje financiraju Hrvatske vode, hrvatske su tvrtke u vrlo podređenom položaju jer se radi o natječajima gdje se vrlo rijetko, naročito na većim projektima, bilo koja hrvatska građevinska tvrtka može samostalno natjecati.

IZDVOJENO

Tvrtka koja u regiji sve više gradi Budući da smo u određenoj mjeri predvidjeli ovakav razvoj događaja, imali smo veliki plan u inozemstvu: manjak realizacije u Hrvatskoj, koji je evidentan i bilježe ga sve građevinske tvrtke, nadoknaditi s realizacijom u inozemstvu. Stoga smo danas operativno sa značajnim projektima prisutni i na Kosovu, i u Srbiji, i u Mađarskoj. Zadovoljni smo s dinamikom, primjerice u Srbiji, gdje smo već završili jedan projekt, a dva se odvijaju u skladu s planom. Manje smo zadovoljni na Kosovu gdje se plan ne ostvaruje planiranom dinamikom iz niza razloga. No ipak mislimo da je dobro da smo tamo jer će se uvjeti stabilizirati pa će uloženo dati rezultata. Građevinski sektor je taj koji mora puno ulagati do prvih uspješnih projekata. To nije klasičan izvoz proizvoda. Građevinari moraju stvoriti cijeli niz preduvjeta od ulaganja u proizvodnju, tehnologije do pronalaženja adekvatnih stručnjaka, izgradnje odnosa s lokalnom zajednicom. To je proces koji zahtijeva i novac i trud.

U regiji smo i jednog i drugog uložili poprilično te očekujemo da će to biti korisno za nas u budućnosti, ne samo kroz puku realizaciju, koja sada nedostaje građevinskim tvrtkama, već i dobit koja će se u budućnosti ostvarivati na tim područjima i pozicioniranjem ZagorjeTehnobetona kao tvrtke koja gradi u regiji. Neki investitori koji imaju velike planove, nažalost ne u našoj zemlji, nego u susjednim državama, već su nas prepoznali kao tvrtku koja gradi u regiji. To je dobro i govori da ako ništa drugo, u ovoj krizi smo si dali truda i poduzimali sve da je prevladamo te se nadamo da ćemo u tome i uspjeti.

OČEKIVANJA

Planirane stvari trebaju krenuti Morali smo učiniti puno da bismo uopće odgovorili novim izazovima. Ovo je izuzetno dinamično vrijeme. Zadnjih godina morali smo raditi nevjerojatno brze i velike promjene jer vas vrijeme tjera na takvo postupanje. U ovom trenutku u građev inskom sektoru još joj se ni ne nazire kraj, ali se nadam da će se u idućoj godini i za naš sektor ukazati svjetlo na kraju tunela, barem kroz realizaciju nekih od najavljenih projekata.

24 Crna kronika

13. prosinca 2011., br. 395

NAŠA POSLA Otvorena istraga protiv bivše zastupnice osiguravajućeg društva

Za 5 godina pronevjerila 70.000 kn?

PROMET

Spasili se jer su ispali Još jedna potvrda da je opasno piti i voziti. U petak oko 15.45 sati uz sjevernu obalu dravskoga kanala, oko 1.400 metara od Kumičićeve ulice u Varaždinu, došlo je do slijetanja osobnog vozila u kanal Drave.

Vozač u dobi od 28 godina, koji je upravljao osobnim vozilom pod utjecajem alkohola od 0,53 g/kg makadamskim putem od Kumičićeve ulice prema Svibovcu Podravskom, u jednom trenutku izgubio je nadzor nad upravljačem te je nakon bočnog zanošenja sletio ulijevo van kolnika nasipa u kanal. Tom je prilikom došlo do prevrtanja vozila i ispadanja vozača te 19-godišnje putnice iz vozila. Osobno je vozilo nakon slijetanja u kanal potonulo i do sada nije pronađeno.

I TOGA IMA

Do posla na prevaru Da bi došla do posla knjižničarke, 25-godišnjakinja je tijekom prošle godine pomoću računala izradila krivotvoreni obrazac potvrde o položenim ispitima i položenom diplomskom radu za knjižničarstvo, osnovano sumnja ludbreška policija. S tako krivotvorenom potvrdom, krajem kolovoza prošle godine zatražila je upis više stručne spreme u radnu knjižicu, a nakon toga se tijekom prošle i ove godine u više navrata zaposlila u osnovnim školama na radnom mjestu knjižničarke. Protiv nje slijedi kaznena prijava za krivotvorenje i ovjeravanje neistinitog sadržaja.

KRIMINALITET

Uzeo robu, a nije platio Protiv 24-godišnjaka, direktora poduzeća sa sjedištem u Zagrebu, varaždinska policija podnosi kaznenu prijavu zbog sumnje da je počinio prijevaru u gospodarskom poslovanju.

Krajem ožujka ove godine, kako se osnovano sumnja, sklopio je ugovor o kupoprodaji s tvrtkom iz Varaždina, temeljem kojeg je naručen i preuzet biljni materijal vrijednosti oko 112.000 kuna, a kao sredstvo osiguranja plaćanja predao je dvije bjanko zadužnice. Međutim, niti je robu platio, niti je osigurao sredstva za plaćanje nastalih obveza.

Zbog sumnje da je protupravno prisvojila novac koji joj je povjeren u službi, odnosno da je počinila pronevjeru, otvorena je istraga protiv Nataše Martinez, bivše zastupnice osiguravajućeg društva sa sjedištem u Zagrebu.

Postoji osnovana sumnja da kao zastupnica zagrebačkog osiguravajućeg društva, ovlaštena za sklapanje ugovora

o osiguranju i naplaćivanje premija osiguranja, od 21. travnja 2005. do 31. prosinca 2009. godine u Varaždinu nije uplatila 70 tisuća kuna na blagajni društva niti položila na žiro-račun, već ga je zadržala za sebe u nakani pribavljanja veće nepripadne materijalne dobiti, a na štetu osiguravajućeg društva.

Osumnjičena, koja se pred

istražnim sucem branila šutnjom, radila je na radnom mjestu zastupnika osiguranja od veljače 2006. do travnja 2007. godine kada je promovirana u voditelja grupe prodajne mreže. Na tom radnom mjestu radila je do travnja 2009. godine kada joj je temeljem Nalaza interne revizije od 2. travnja 2009. godine otkazan Ugovor o

radu zbog utvrđenog manjka.

Naime, utvrđeno je da postoji veći broj ugovorenih, a nerazduženih polica osiguranja od automobilske odgovornosti jer primljeni novac od polica nije polagala na račun, pa se stoga nije mogla razdužiti. No navodila je da čeka uplatu jer se radilo o poznatom klijentu s kojim je duže radila ili o pravnim osobama.

U istrazi - šutnja

I TOGA IMA Okrutan epilog svađe supružnika u obiteljskoj kući

Uhvatio suprugu za glavu i razbio staklo J Usprkos priznanju, okrivljenik je osuđen na šest mjeseci zatvora jer je ranije osuđivan za dva kaznena djela Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Zbog namjere da teško tjelesno ozlijedi suprugu, koja je zadobila laku tjelesnu povredu, varaždinski Županijski sud osudio je na šest mjeseci zatvora Vladimira Martineza, nezaposlenog nositelja spomenice Domovinskog rata 1991. godine.

Skoro teža ozljeda Tijekom svađe, koja je izbila u obiteljskoj kući u međimurskom mjestu nedaleko od Varaždina 20. lipnja ove godine oko 22 sata, okrivljenik je uhvatio suprugu za glavu te njome udario u staklo na ulaznim vratima tako da se ono razbilo.

Tom prilikom supruga je zadobila reznu ranu lijeve strane lica između uške i vanjskog dijela oka duljine pet centimetara.

Prilikom pregleda u ambulanti, kao i prema navodima svjedokinje do koje je najprije dotrčala, oštećenica je navela da je ozljedu zadobila prilikom napada od strane supruga koji joj je „gurnuo glavu kroz prozor“. Takav način nastanka ozljede lica vjerojatnim je potvrdio i sudsko-medicinski vještak, a prilikom očevida na kući u

kojoj zajedno stanuju optuženik i oštećenica, zatečeno je razbijeno staklo na ulaznim vratima.

Iako je ranu vještak okarakterizirao ozljedom lake naravi, sudsko-medicinski vještak upozorio je da je oštećenica na takav način mogla zadobiti i tešku tjelesnu ozljedu, primjerice prerezivanjem žile i živaca na vratu, zi prerezivanjem supru ni ličnog živca ivlje na li cu ili je okr uo p a k ozlj e „gurn oz dom oka. kr No te su teže glavu “ r ozljede, naz pro o sreću, izostale Zatvorskim kaznama do smanjenja obiteljskog nasilja stjecajem okolnosti. predložio tužitelj.

Upravo je njegovo priznanje sud uzeo kao olakotnu okolNova optužnica Vodeći računa o olakotStoga je Županijsko državno nost prilikom izricanja šestonim i otegotnim okolnoodvjetništvo u Varaždinu po- mjesečne zatvorske kazne opstima, ali i o okolnostima diglo najprije optužnicu zbog tuženiku, dok je kao otegnutu počinjenja djela, težini popokušaja ubojstva, ali je na uzeo u obzir to što je dva puta vrede zakonom zaštićenog posljednjem ročištu tužitelj iz- pravomoćno osuđivan. Tako dobra u konkretnom slučamijenio optužbu te optuženika je prošlogodišnjom presudom ju i stupnju optuženikove počeo teretiti zbog kaznenog Općinskog suda u Varaždinu krivnje, sud je optuženika djela nanošenja teške tjelesne uvjetno na godinu dana osuđen osudio na kaznu zatvora u ozljede u pokušaju. Nakon na devet mjeseci zatvora zbog trajanju od šest mjeseci, s toga optuženik je izjavio da se kaznenog djela zapuštanja i kojom se i sam suglasio, smatra krivim te se suglasio i zlostavljanja djeteta ili malosmatrajući je prikladnom s kaznenom sankcijom koju je ljetne osobe.

Kazna i za razvoj svijesti da dovoljno djeluje na optuženika da ubuduće ne čini kaznena djela, ali i na druge da se takvih djela klone te poticajno za razvoj svijesti građana o pogibeljnosti kaznenih djela i potrebi kažnjavanja njihovih počinitelja, navodi se u obrazloženju presude varaždinskog Županijskog suda.

DVOJBA Tko je zapravo direktor zagrebačke tvrtke Tim Commerce

Prevarant ili naivno postao direktor

Do zelja i prevarom?

Otvorena je istraga protiv Denisa Hajstera, direktora zagrebačkog Tima Commerce, kojeg se sumnjiči za prijevaru, odnosno da je pribavio znatnu imovinsku korist poduzeću uporabom nenaplativog instrumenta osiguranja plaćanja te lažnim prikazivanjem činjenica.

U cilju da za poduzeće u kojem je direktor pribavi ne-

pripadnu imovinsku korist, kako se osnovano sumnja, Hajster je putem osobe koja se predstavila kao trgovački putnik ugovorio poslovnu suradnju s Ivicom Pomperom, vlasnikom Poljoprivrednog gospodarstva AgroPomper Gojanec. Hajster je osobno i preko nepoznatog trgovačkog putnika predočio kako će kupljeni krumpir i kiselo zelje,

vrijedno 51 tisuću kuna, platiti u ugovorenom roku. Međutim, kako se navodi u rješenju o otvaranju istrage, to nije namjeravao učiniti, budući da je kao sredstvo osiguranja plaćanja dao dvije ovjerene bjanko zadužnice putem kojih naplata nije bila moguća.

Poričući prijevaru, Hajster je naveo kako je doduše točno da je u inkriminirano vrijeme

bio direktor Tima Commercea, ali da o inkriminiranom slučaju nema nikakvih saznanja. Naime, niti osobno niti u svojstvu druge osobe nije naručivao robu, budući da je samo fiktivno bio direktor, i to na traženje nepoznatih osoba koje su tražile i da potpiše i ovjeri bjanko zadužnice. Za to su mu obećale „neke novce“, ali od toga nije bilo ništa.

13. prosinca 2011., br. 395

Oglasi 25

26 Urbana kultura

Sudnji dan

DAN GRADA Varaždinski bendovi na Barock’n’roll festivalu ANDREJ ŠVOGER

Art/media

13. prosinca 2011., br. 395

S

tigao je Sudnji dan. U Jutarnjem listu moj sjajni profesor Milivoj Solar govori o relativizmu ukusa koji kobno utječe na cijelu kulturu. Kaže da se predugo toleriralo svašta, da su se s vremenom Denis PERIČIĆ pogubili kriteriji i da mr. sc. su ti procesi nepovratni. umrak kulture nije očit samo u kulturi, nego svugdje, a ponajviše u medijima, koji su odraz i kreator kulture i ukusa. Eto, pročitate Solara i pomislite kako ima nade za medije, jer daju riječ pametnim ljudima. No u istom listu opet pročitam da su se neka knjiga ili CD prodali u, recimo, milijun „kopija“. ar nam nije dovoljno anglizama? Ne mislim da su svi nepotrebni. Neki posve prirodno ulaze u mnoge jezike i ne treba ih prevoditi (softver, hardver, internet). Drugi su idiotski i nepotrebni kao i okružje iz kojega proizlaze (event, selebriti). Ali čemu „kopije knjiga“? Naime, „copy“ se u tom kontekstu kod nas uvijek prevodi kao – primjerak. Pa nisu se prodavale fotokopije knjiga ni sprženi diskovi, nego originalni, legalno otisnuti primjerci! nda čitam da je neki direktor u Americi zabranio zaposlenicima korištenje elektroničke pošte. Ne vidim razloga za to, ali dobro. Zaključak novinara je da, nakon što se to nekad dogodilo teletekstu, sada i email definitivno odlazi u povijest. Zanimljivo, vijest sam pročitao na teletekstu RTL-a. Ili je to možda bila telepatija, a ne teletekst. Jer teletekst je otišao u povijest, a sad nam RTLovci zapravo šalju gluposti direktno u mozak. teletekst Nove TV otišao je još korak dalje u višu dimenziju svijesti. Čitam da je čovjek podlegao ozljedama te da je prevezen u bolnicu i izvan je životne opasnosti. a, stigao je Sudnji dan. Podlegao sam tom jedinom mogućem zaključku. Jer lakše mi je povjerovati da su mrtvaci oživjeli, nego da novinar ne zna što to znači kad netko podlegne ozljedama.

S

Z

O

Luka Belani i Varaždinci

Svirka i za bake...

J Usprkos hladnoći, na koncertu svakog benda bilo je i više nego živo, a hrabre su bile i trbušne plesačice Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Nitko se ne može ni sjetiti što smo prošle godine imali na Dan grada 2010. Možda se za godinu dana nećemo ni sjetiti koncerta za Dan grada 2011.

Sumnjam. Nastup melodic dead metal banda Uninvited u kasnim popodnevnim satima (oko 19) na Korzu bio je stvarno za pamćenje. Nije lako zaboraviti nekoliko varaždinskih bakica koje su mirno stajale i gledale njihovu svirku. Pravi death metalci mahali su svojim dugim kosama, a u prvim redovima bili su njihovi vjerni fanovi.

Red metala i plesa Iza metalaca slijedili su nastupi mažoretkinja i trbušnih plesačica. Malo orijenta na temperatur i oko nule bilo

je malo čudno, a ženama bi trebalo stisnuti ruku za hrabrost. Ipak, ne možemo se oteti dojmu da je s tim plesnim točkama (vidjeli smo i ples s kišobranom) i voditeljem programa Sašom Grabarićem cijeli Barock’n’roll festival pomalo poprimio i notu priredbe.

Svi zadovoljni Nakon Uninviteda nastupio je i Luka Belani sa svojim varaždinskim dodatkom Sophisticated junkies, a atmosfera se malo smirila. Sve su opet digli i October Light. Nakon njih na red je došao Louder, varaždinski bend koji svira malo brže stvari, a za svoje i Banficu svirali su i Jam Ritual.

Koncert je prekinuo manji incident. Ne, nitko nije ni na koga nasrnuo već je samo gitaristu

pukla žica. Na kraju je koncert za Dan grada zatvorio i Cold Snap, a prava veselica je nastala kad su odsvirali svoj hit Bongo Bong. - Ima manje ljudi nego sam očekivala, ali vjerojatno zato jer je hladno. Svejedno, mislim da je ovo super ideja i da bi češće trebalo biti ovakvih koncerata – rekla nam je Varaždinka Ana (26).

Kao i Ana, i organizatori su zadovoljni koncertom. - Zadovoljni smo jer je, usprkos hladnoći i navici Varaždinaca da ne dolaze na koncerte, došlo puno ljudi.

Namjerno smo išli u tom smjeru, s plesačicama i s voditeljem jer ipak se radi o do-

gađanju z a Dan grada.

Nadam se da će se sljedeći put kad ćemo nešto takvo organiz i rat i jav it i još ljudi s odličnim idejama rekao nam je organizator koncerta Željko Tkalec iz udruge Radiona.

Svaki bend je za nastup dobio i nešto kuna, a nešto je dobio i voditelj.

Sve u svemu, i nama je draže da su proračunske novce dobili varaždinski bendovi, a ne npr.

Prljavo kazalište ili, još gore, netko poput Karme i Colonije.

A

D

Jam Ritual

(Ne) filozofiraj Oni nas trebaju P

Damijan Bermanec mag. phil. damijan.bermanec@gmail.com

rošli je tjedan naša elitna politička delegacija potpisala Ugovor o pristupanju Europskoj uniji.

Zanimljivo je da se luda sudbina tako nekako ironično poigrala da su na svoje došli svi oni čudnovati eurofili koji su neumorno tvrdili ne samo da Europska unija želi Hrvatsku, nego da je čak i treba. Koliko god su, kad su to u raznim prilikama izgovarali, bili predmet podsmijeha i sprdnje, ispalo je (eto nam ga sad!) da su bili u pravu. aime, u trenutku kad Europska unija ima silne probleme – a bio bi ih doista izazov sve nabrojiti – Hrvatska joj dolazi kao glasnik spasa i ključna riječ u nastavku naracije o vitalnosti, poželjnosti i prestižnosti Unije. Problemi od kojih se trese što eurozona, što sama Unija, u nezanemarivoj su mjeri

N

narušili ugled Unije u Europi i svijetu, i sad se, u presudni čas, pojavila Hrvatska, koja je unatoč svemu još uvijek voljna pristupiti toj istoj, problemima bremenitoj Uniji. Naravno da je takvo samopredanje i samožrtvovanje od strane Hrvatske dočekano s velikom radošću kod čelnika Unije, za koje mi se čini da su čak poskakivali od sreće i topline koja im se širila oko srca, znajući da, u vremenima najveće sumnje u projekt ujedinjene Europe, kad ispitivački pogledi i napete uši svjetskih moćnika prate sva zbivanja u Europi, kao dar s neba dolazi hrvatsko političko rukovodstvo koje se želi bezuvjetno i pod svaku cijenu pridružiti. ije našem veleštovanom izaslanstvu zasmetalo što sve trenutno ključa i raspada se u Europi, i

N

što nitko ne može predvidjeti kako će sve to završiti.

Ne! Jedino što njih brine je da što prije uđemo u Europu. Kakvu? Nije važno! Rastuću ili padajuću, s budućnošću ili bez, s eurom ili bez – to njima ne igra nikakvu ulogu. Važno je samo da mi u Europu uđemo, pa makar se ona dan nakon toga raspala.

Ne bi to njih spriječilo da to proglase velikim vanjskopolitičkim uspjehom. islim da nema dvojbe, u ovom trenutku potpisivati bilo kakve ugovore s Unijom je potpuna ishitrenost, trebalo bi pričekati da se situacija razbistri. No znamo da se nikakvo čekanje neće dogoditi – jer je naša politička scena puna euromanijaka koji ništa drugo ne čine nego laprdaju o Europi i u nju srljaju.

M

IT-TEHNO-NET 27

13. prosinca 2011., br. 395

BATTLEFIELD 3 trenutno najbolja multiplayer pucačina na tržištu

Doživite ratni vihor iz udobnosti fotelje J Konačno igra koja je primarno razvijana za PC platformu

Piše: SINIŠA SOVIĆ foto@regionalni.com

Stigao je dugoočekivani Battlefield 3, koji se sastoji od tri odvojene igre, a samo jedna od njih zadržat će vašu pažnju na duže vrijeme. Iako je kampanja linearna i previše skriptirana, cooperative mod jako kratak, multiplayer mod Battlefielda 3 je najbolji koji trenutno možete naći na tržištu.

U multiplayeru se sve vrti oko četiri klase koje su malo prerađene iz Bad Company 2. Assault klasa sada nosi medkit i defibrilator, inženjer je specijaliziran za popravak i uništavanja vozila, support donosi teške strojnice i kutije s municijom, a recon mogućnost da pozove minobacačku paljbu.

Svaka klasa ima svoje nadogradnje, kao i svaki gadget koji otključate igranjem.

Multiplayer Mult iplayer je podijeljen na klasičan Team Deathmach, Conquest i meni omilje ni Rush gdije napadački tim pokušava osvojiti određene točke na mapi, što zna biti poprilično teško ako nemate pametnije suborce. U ovoj igri “Rambo” mod ne dolazi u obzir, a svi koji vole solirati, neka zaobiđu ovu igru u širokom luku.

Naravno, vozila su još uvijek sastavni dio bojišta. Uz tenkove i svu silu vojnih vozi-

ComScore je objavio novo izvješće o udjelima brendova na američkom tržištu pametnih telefona.

Novo tromjesečno izvješće pokazuje da Google svojim Androidom raste očekivano, ali snažno s 4,4 % rasta u odnosu na srpanj u kojem je imao 41,9 % udjela. Apple je također osvojio nešto tržišta, ali znatno manjim porastom s 27,1 % na 28,1

%. Spomenutu prednost Google i Apple su ostvarili nauštrb RIM-a, koji strmoglavo propada s padom od 4,5 % te Microsoftovim i Symbian rješenjima koja gube bitku s 0,3 %. Ove informacije odnose se na američko tržište, a novo domaće izvješće moramo pričekati.

Canon u filmskim vodama la tu su i helikopteri i mlazni avioni kojima je dosta teško upravljati, pa treba d o s t a v iježbe da biste postali Top Gun pilot. To je ujedno i najveća zamjerka multiplayeru, jer ne postoji mod u kojem možete viježbati letenje u avionima i helikopterima, pa je često smiješno vidjeti početnike kako ulaze u helikopter i nakon leta od dvije sekunde završavaju na krošnjama obližnjeg drveća.

Cooperative mod je solidan, ali kratak i nekako djeluje kao da je u zadnji čas ubačen u igru.

Zvuk i grafika su odlični i zahtijevaju dosta jako računalo, a minimalna konfiguracija potrebna za pokretanje je 2 GHz Dual Core (Core 2 Duo 2.4 GHz ili Athlon X2 2.7 GHz), RAM: 2 GB, hard disk: 20 GB, grafička kartica: DirectX 10.1 kompatibilna s

512 M B RAM. Battlefield 3 def init ivno zaslužuje nositi ime franšize i ne bi iznenadilo da se ovaj nastavak igra još godinama, a najzanimljivija činjenica je da je igra od samih početaka razvijana primarno za PC, što se u današnje vrijeme “konzolitisa” sve rjeđe viđa.

Zato svi trk u dućane po svoj primjerak Battlefielda 3 i vidimo se preko nišana.

TOP STRATEGIJE Sid Meier’s Civilization V

ljubitelje strategija. Od izlaska ove igre izašlo je mnogo dobrih modova koji ovaj strateški dragulj čine još boljim.

Canon je predstavio novu digitalnu video kameru EOS C300 s izmjenjivim objektivima, koja kombinira izvanredne performanse slike s izuzetnom pokretljivošću i proširenim mogućnostima, čime zadovoljava potrebe zahtjevne filmske industrije.

Canon EOS C300 s novim CMOS senzorom sadrži približno 8,2 megapiksela, pri čemu je veličina piksela veća nego kod konvencionalnih profesionalnih aparata, što omogućava

bolje prikupljanje svjetlosti u svrhu pojačane osjetljivosti i smanjenja šuma. Canon je objavio i kako trenutno razvija digitalni SLR fotoaparat s funkcijom 4K Movie. Fotoaparat će, jednom kada bude predstavljen, imati 35-milimetarski CMOS senzor punog kadra, a video će moći snimati u formatu 4K uz 24 sličice u sekundi i kompresiju Motion-JPEG.

GRAFIČKE KARTICE Galactic Civilizations II

Command & Conquer I za kraj, jedan klasik iz davne 1996. Za sve dežurne nostalgičare koji na tavanu čuvaju stare 486ice s 14-inčnim ekranima.

Majstori iz Westwooda

Odlične taktičke bitke i jednostavno sučelje čine zadnju igru iz Civilization serijala obaveznom za sve

Ova strategija vraća nas u feudalni Japan deset godina nakon objavljivanja izvornog Shogun Total Wara. Poboljšana umjetna inteligencija, odlična grafika i ubojiti spoj turn-based i real-time strategije osiguravaju sate i sate zabave. I ne zaboravite, gejše i nindže vrebaju.

Rast Androida, a BlackBerry tone

DIGITAL VIDEO

9/10

Total War: Shogun 2

MOBILNA TELEFONIJA

Premda starija igra koja je izašla 2006. godine, ovu strategiju još igraju mnogi zaljubljenici u svemirska prostranstva. U Galactic Civilization II, vi ćete putovati u budućnost u kojoj se ljudi bore s drugim galaktičkim silama za galaktičku dominaciju.

napravili su igru s odličnom pričom, zaraznom muzikom i odličnim animacijama. Naravno, za 1996. godinu. Za mlađe, obavezna gaming lektira.

ATI najavio novu Radeon seriju AMD je predstavio novu generaciju grafičkih kartica Radeon HD 7000, kojima su sada poznate i cijene. Još uvijek neslužbene informacije navode cijene za dvije kartice, Radeon HD 7950 i 7970, koje bi u siječnju, kada se pojave u prodaji, trebale nositi preporučene cijene od 449 i 549 dolara. Cijene postojećih modela Radeona HD 6950 i 6970 u SAD-u su ovih dana pale za tridesetak dolara, što je najvjerojatnije AMD-ov odgovor na netom predstavljenu Nvidijinu karticu GeForce

GTX 560 Ti 448 Cores.

Osim novosti u cijenama, neki izvori spominju pripremu još jedne kartice iz aktualne serije, Radeona HD 6930.

Kartica bi trebala biti zasnovana na Cayman CE čipu i imati 1280 stream procesora, 80 teksturnih i 32 ROP jedinice te 256-bitnu memorijsku sabirnicu u kombinaciji s 1 ili 2 GB GDDR5 memorije te cijenu između 180 i 200 dolara.

28 Kulturni obzor

13. prosinca 2011., br. 395

HAZU Povodom 150 godina o tome tko su, što i kako rade ANDREJ ŠVOGER

U D-duru VKO - opet puna dvorana D

rugi koncert Varaždinskog komornog orkestra u sezoni 2011./12. održan je u nedjelju 11. prosinca u Koncertnoj dvorani HNK Varaždin.

Izvedbom je ravnao dirigent Zoran Juranić, a solist je bio Milan Čunko, viola. rvo djelo programa bilo je Serenada za Darko RUŠEC gudače, Op. 20 engleskog profesor gitare u Glazbenoj školi Varaždin skladatelja i dirigenta sir Edwarda Elgara. On je bio središnja osobnost glazbenog romantizma u Engleskoj i jedan od rijetkih glazbenih autora čija su djela ušla u koncertni repertoar izvan britanskog otočja. slijedila je praizvedba Koncerta za violu i orkestar Zorana Juranića, (Rijeka, 1947.). voj je Koncert za violu i orkestar posvetio Varaždinskom komornom orkestru i njegovom violistu Milanu Čunku. uranić je studij dirigiranja završio 1972. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a kompoziciju je učio kod Stjepana Šuleka. apisao je pedesetak djela u raznolikim formama orkestralne, komorne, klavirske i vokalne glazbe, pri čemu se stilski nadograđuje na tekovine moderne i neoekspresionizma. Njegov se glazbeni govor odlikuje bogatom harmonijom (često na rubu atonaliteta), složenom ritmikom i apartnom zvukovnošću. d 1972. zborovođa je Zagrebačke opere u kojoj nastupa i kao dirigent. U godinama između 1975. i 1980. bio je predavač na Muzičkoj akademiji gdje je danas zaposlen u svojstvu redovnog profesora. Od 1986. postaje stalni dirigent Opere HNK u Zagrebu. iolist Milan Čunko diplomirao je violinu u klasi prof. Milana Tarbuka i violu u razredu prof. Daniela Thunea na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje je trenutačno zaposlen kao redoviti profesor za violu. Kao orkestralni glazbenik bio je član, potom i solo violist Zagrebačke filharmonije, zatim vođa viola Hrvatskog komornog orkestra te član ansambla Zagrebački solisti. Jedan je od osnivača Varaždinskog komornog orkestra i njegov član na mjestu vođe viola. Svoju zahtjevnu solističku dionicu Čunko je izveo s lakoćom uz razrađenu dinamiku i agogiku te vrlo lijep ton svoje viole. Publika je dugim aplauzom nagradila kompozitora Juranića i solista na violi Čunka te, naravno, i cijeli VKO. osljednje djelo programa bilo je Gudački kvartet u C-duru, Op. 59 br. 3 – Rasumovsky Ludwiga van Beethovena. akon dugog aplauza glazbenici su na bis odsvirali Pizzicato Polku Johanna Straussa mlađeg.

P

U S J N

O V

Jakša Barbić (drugi slijeva): “Političari bi trebali slušati Akademiju, nemamo vlast i novac, ali imamo znanje”

Stranice o kulturi i povijesti Varaždina J - Djelovanje Akademije jednako je

važno bilo gdje i cilj nam je imati zavode u cijeloj Hrvatskoj, od Vukovara do Dubrovnika – kaže akademik Jakša Barbić Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Prije 150 godina osnovana je Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, današnja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU).

Glavna ideja ove institucije znanja ostala je nepromijenjena. Kada ju je pokretao đakovačko-srijemski biskup Josip Juraj Strossmayer, izrazio je želju da se u njoj nađu ponajbolji umovi koji će stvoriti narodnu knjigu na slavenskom jugu, ali i koji će predstavljati sve struke. U toj prvoj Akademiji bilo je 16 članova. Danas HAZU djeluje u 9 razreda, 2 istraživačka centra, tri kabineta, Arhiv za likovne umjetnosti, 5 muzejsko-galerijskih jedinica, 15 znanstvenih vijeća, a tu su i Arboretum Trsteno, arhiv i knjižnica. Ukupno je 7 zavoda u Zagrebu te još 10 njih izvan Zagreba. Jedan od njih je varaždinski zavod, koji je upravo povodom velike godišnjice organizirao izložbu o sebi sa-

P N

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

mome, kako bi ljudima lakše objasnili tko su, što rade i što će raditi. Izložba je otvorena prošlog petka u varaždinskoj palači Sermage, a postavio ju je jedan od ukupno tri djelatnika varaždinskog HAZU-a s doktoratom iz povijesti Vladimir Huzjan.

Medaljoni, marke...

Izložbu prate i dv ije kolekcije koju su skupila dva Varaždinca - Zvonko Pintar i Josip Jelenečki.

Najstariji medaljon je iz 1923. godine, a prikazuje Vatroslava Jagića. Ipak, na najviše medaljona koje je prikupio Pintar nalazi se Nikola Tesla. Marke na kojima su akademici i Akademija stare su i 60 godina.

- Marka je promovirala ne samo Akademiju već i znanost, kulturu i ljude, od Strossmayera nadalje. Te marke su obišle cijeli svijet – objasnio je Vargović. Na markama su tako, među ostalima, izašli Miroslav Krleža, Tadija Smičiklas, Ivana Brlić-Mažuranić, Dragutin Tadijanović i, naravno, Josip Juraj Strossamyer.

Godine rada - Izložba govori o varaždinskom zavodu osnovanom 1983. kada je izašla velika monografija o Varaždinu. Govori o onome što smo napravili sa suradnicima, kojih je kroz godine bilo više od 400 – rekao je upravitelj varaždinskog HAZU-a mr. sc. Eduard Vargović.

Bliži se 30 godina Zavoda, a već su najavljeni projekti kojima će se okrugla obljetnica obilježiti. - Tijekom ovih 28 godina objavili smo preko 11.000 stranica o Varaždinu, njegovoj povijesti i kulturu.

Sve napisano mi ćemo digitalizirati i staviti na internet.

Ako tekstovi nisu dostupni javnosti, oni nemaju smisla.

Istovremeno ćemo izdati i bibliografiju Zavoda – najavio je Vargović.

Svijetla budućnost - HAZU ne djeluje samo u zgradi u Zagrebu sa 130 akademika već u cijeloj Hrvatskoj.

Zavod u Varaždinu je značajan, a to se vidi i po rezultatima. Akademija tako radi, okuplja sve one koji mogu nešto doprinijeti u znanosti, kulturi, obrazovanju. Djelovanje akademije jednako je važno bilo gdje i cilj nam je imati zavode u cijeloj Hrvatskoj, od Vukovara do Dubrovnika – kaže potpredsjednik HAZU-a akademik Jakša Barbić.

Iako je priznao da u HAZU trenutno ima problema, među kojima su i financijski, tvrdi da je budućnost Akademije svijetla. - Naš glas se mora čuti jer mi nismo politički angažirani, nemamo vlast da možemo narediti, niti novac da dirigiramo, ali djelujemo snagom svojih argumenata – rekao nam je Barbić.

Smatra da bi političari trebali slušati Akademiju i kao primjer navodi njihovu nedavno izašlu izjavu o korištenju znanja za izlazak iz krize. - Mi ne možemo provoditi odluke i mjere, ali moramo i možemo dati podlogu i argumente u ruke – zaključio je Barbić.

Odlazak glumice Vide Jerman

Vida Jerman

U subotu 10. prosinca u Zagrebu je u 73. godini života preminula dramska umjetnica Vida Jerman. Svoje prve profesionalne korake započela je u varaždinskom HNK. U Varaždinu je srela i svojeg drugog supruga s kojim je ostala do zadnjeg dana. Tada ju je srce odvuklo u rodni Zagreb gdje započinje

vrtoglavu karijeru “djevojke s naslovne stranice”. Reputacija “femme fatale” pratila je cijeli život glumicu Vidu Jerman.

“Zagrebačka puca” uvijek je prekoračivala granice, pa se otisnula i u svijet sa svojim esperanto predstavama, a njezinu seksepilu nije uspio odoljeti niti sam Fidel Castro. Njezina

je velika želja bila na daske postaviti predstavu o životu Lidije Zamenhof, feministice, Židovke i kćeri Zamenhofa koji je utemeljio esperanto. Ta joj je želja ostala neispunjena. Našu posljednju veliku “femme fatale” na drugom svijetu čekaju obožavatelji. I što drugo reći osim: hvala i zbogom! (gi)

Kulturni obzor 29

13. prosinca 2011., br. 395

KNJIGA I KNJIŽEVNOST Pregled nakladničke godine – najbolje u 2011.

Hrvatsko nakladništvo pod polarnim svjetlom

ĝWR ĴLWDWL" Okrutna lica Amera i Rusa

J Godina koja će se pamtiti po prijevodima izvrsnih švedskih i norveških krimića Piše: DENIS PERIČIĆ denis.pericic@vz.htnet.hr

Na izmaku je još jedna go dina koja u h r v a t s ko m nakladništvu neće biti zapamćena po izdanjima domaćih autora, već po mnoštvu dobr ih pr ijevoda. Odlazeća 2011. protekla je u znaku otkrića švedskih i norveških krimića. Kao i svugdje u svijetu, započelo je sa Stiegom Larssonom, s čijom je Millenium trilogijom stalno rastuća zaprešićka kuća Fraktura krenula još 2008. u velikom formatu, da bi je ove godine dovršila ne samo džepnom varijantom, nego i ekskluzivnim kompletom. U očekivanju Fincherove američke ekranizacije Milleniuma, Fraktura je objavila i autobiografiju Larssonove životne družice Eve Gabrielson.

Vodi Fraktura Fraktura je nedvojbeno naš nakladnik broj 1, koji mimo džepnih izdanja nudi iznimnu literaturu, a ovdje izdvajamo opakog švedskog „Hipnotizera“ Larsa Keplera te norveškog „Čovjeka u izlogu“ Kjella Ole Dahla. Džepna izdanja Larssona objavljena su u projektu „knjiga dostupna sv ima“ Frakture i Znanja, koji je doista opravdao svoj naziv, a osobito je Znanje ponudilo bogat izbor kvalitetnih naslova, među kojima su se našla i

četiri (posljednji zasad samo tvrdoukoročeni) izvrsna krimića Norvežanina Joa Nesbøa, kao i „Tri sekunde“ švedskog dvojca Roslunda i Hellströma.

Nesbøv „Spasitelj“ zbiva se u ratnom Vukovaru, a nadamo se i prijevodu „Snjegovića“, za čiju je ekranizaciju zainteresiran Martin Scorsese. U „nordijsku pomamu“ VBZ se uključio s „Ledenom princezom“ Camile Läckberg, Lumen s „Alfabetistom“ Torstena Pettersona, a Algoritam s „Ubojicama s razglednice“ Lize Marklund i Jamesa Pattersona.

Teško vrijeme Tako je hrvatsko nakladništvo, pod „polarnim svjetlom“ zubatog nordijskog sunca, uspjelo iznijeti još jednu tešku godinu, nipošto naklo nj e nu knjiz i.

Uz rado čitane prijevode svih vrsta žanrovskih romana (npr. vampirski i fantasy serijali), jaki Algoritam poglavito prednjači u strip-izdanjima, točnije r asko šnim i majs torsk im gr a fičkim novelama. Što god tu izaberete, nećete po-

Stieg Larsson...

…i Jo Nesbø, “spasitelji” naših izdavača

Nešto je trulo, ali ne u Danskoj U rasponu od gorštačkih rutinera do egzaltiranih plesača, hrvatski pisci nisu proizveli nijednu knjigu po kojoj bismo zapamtili ovu godinu, što nam se već dugo nije dogodilo. Trebalo bi nešto promijeniti u glavama, što se vidi – iz priloženoga.

Naime, u kontekstu prijevoda „nordijskog vala“, nameće se zgodna usporedba.

Norveška ima niz autora svjetskih bestselera, a Hrvatska nijednog. Zanimljivo, Norveška ima otprilike isto toliko stanovnika griješiti. Izvan lista čitanosti i nadalje sjajno djeluje Disput s izdanjima suvremene (srednjo) europske klasike. VBZ i Naklada Ljevak vješto balansiraju kvalitetu i čitanost, a ne smijemo zaboraviti ni AGM koji usto njeguje i nacionalnu baštinu.

koliko i Hrvatska. Norveški jezik, baš kao ni hrvatski, nitko živ ne razumije, osim Šveđana i Danaca. Šveđana i Danaca, baš kao i naših susjeda koji razumiju hrvatski, ima tri puta više od Norvežana, ali imaju i tri puta više svjetskih pisaca. E sad, mislim da nam je slaba utjeha to što Srbija i BiH također nemaju nijednog svjetskog pisca…

Ili to da u Tottenhamu ne igra nijedan Norvežanin. Da, nešto je trulo u državi znatno južnijoj od Danske.

Valja spomenuti i provjereni koprivnički Šareni dućan koji, uz bogato upotpunjavanje našeg poznavanja rock-kulture, odnedavno širi i korpus prijevoda Samuela Becketta. U Varaždinu je najzapaženiji Modernist s domaćim snagama,

dobrim romanom „Sjajni je bal“ Ines Hrain i „Nepoznatim cvijećem Varaždina“ Miroslava Klemma te prvim hrvatskim (i opet varaždinskim) prijevodom velikog engleskog pjesnika A. C. Swinburnea. Neka se tako nastavi.

KONCERT Razveselili se uz “Broadway Baby” i rastužili uz “Anyone Can Whistle”

Dio brodvejskih mjuzikala i u Varaždinu Mali dio Broadwaya došao je prošli četvrtak i u Varaždin. Nije se radilo o nekoj adaptaciji poznatog mjuzikla, već o jednostavnom koncertu.

Dvije ljubiteljice songova iz mjuzikla, sopranistica Maja Vukoja i mezzosopranistica Dina Puhovski uz klavirsku pratnju Andreje Jurić izvele su nekoliko poznatih songova. - Na ideju

Stephen King i Peter Straub, Talisman, Zagrebačka naklada, Zagreb, studeni 2011.

Iako je izgubio ponešto od čarolije prvog čitanja otprije četvrt desetljeća, „Talisman“, napokon preveden i na hrvatski, ostaje jedan od najboljih Kingovih romana.

Zacijelo je za to zaslužan i koautor, izvrsni britanski pisac Peter Straub, čije je romane „Priča o duhovima“ ili „Koko“ također objavila Zagrebačka naklada.

Epska priča (700 stranica) o dječaku koji naizmjence putuje kroz stvarnu Ameriku i njezinu inačicu u kaotičnom paralelnom svemiru predstavlja frapantnu kombinac iju maštovitosti Harryja Pottera i okrutnog realizma Cormacka MacCar thyja.

Filmska prava otkupio je Steven Spielberg, pa se slobodno možete pripremiti za „next big thing“.

smo došle prije neke 3 godine. Naime, Maja je jako htjela pjevati Gershwinove pjesme, a ja Sondheimove.

Spojiti ta dva autora, jednog starijeg, jednog mlađeg, činilo nam se zgodno – rekla nam je Puhovski. Iako nije pjevala u mjuziklu, pjevačica se u potpunosti unijela u svaku pjesmu i to bez ikakvog lažnog pretvaranja.

Vjerujemo da je mnoge

dirnula tužnom pjesmom “Anyone can Whistle” i nasmijala glumeći pijanu ženu iz visokog društva u “Ladies Who Lunch”.

Koncert nas je podsjetio i na to da su neke pjesme iz mjuzikla. Naime, “I Got Rhythm” je već doživjela toliko obrada i rijetko tko zna da ju je Gershwin pisao za mjuzikl “Girl Crazy”. Čuli smo vjerojatno i najpoznatiji

song ikad iz (filmskog) mjuzikla “Over the Rainbow”, ali bez pjevanja. Jurić je odabrala dijelove verzija i spojila ih u novu cjelinu.

Cijeli nastup Puhovski i Vukoja zaokružile su duetom. Na početku su zajedno otpjevale “Sunrise, Sunset”, jednu od najpopularnijih pjesama za vjenčanja, a završile s pjesmom o svađi “A Boy Like That”.

Kuz njecov, L ep t irova koža, Profil international, Zagreb, srpanj 2011.

Evo dokaza kako svakoj knjizi treba dati šansu.

Prvih pedesetak stranica ovo g superpopul arnog ruskog trilera gotovo je neprohodno. Čudni, brbljavi likovi i zbrkana radnja ne slute na dobro.

Odjednom, kao da osvane sunce i sve dođe na svoje mjesto, a Kuznjecov nepogrešivo i pregledno, upravo majstorski vodi i razvija iznimno zanimljivu pr iču. Unatoč složenim pripovjednim tehnikama koje uključuju višestruke izmjene naracijskih perspektiva, čitanje je l ako i pruž a mnogo užitaka. Dobra akvizicija Profila, koji objavljuje i romane Borisa Akunina, no Kuznjecov „Leptirovom kožom“ nadmašuje umijeće svog na Zapadu poznatijeg sunarodnjaka.

'HQLV 3HULĴLIJ

30 Duplerica ANDREJ ŠVOGER

13. prosinca 2011., br. 395

LEGO SPEKTAKL Izgradili Lego c

Ludi za - l J Posjetitelje je oduševio grad načinjen od 3

Sestre Lara (7) i Dina (21) uživale su u izložbi. Dina je pronašla i svoju prvu barbiku

IZLOŽBA Barbika kroz povijest oduševila, Lego izložba skromnija

(Pre)mršava barbika J I Varaždinci su imali prilike zakoračiti u svijet Barbie lutkica i Lego kockica. Više od tisuću primjeraka tih dviju igračaka bilo je izloženo u Areni Varaždin rao one koji su u Arenu došli zbog legića.

No zato su barbike oduševile iako današnje djevojčice kao da više nisu toliko oduševljene slavnom lutkicom koja godima žari i pali tržištem igračaka.

- Izložba je ok, a najviše mi se sviđa ona koja izgleda kao Kip slobode – rekla nam 7-godišnja Lara Arnautović. Ona Nije što je nekad bila? je na izložbu došla sa svojom I Varaždinci su imali pri- 21-godišnjom sestrom Dinom like zakoračiti u čudesan kojoj se izložba mnogo više svidjela nego Lari. svijet Barbie lutkica, ali Ne mogu vjeroi Lego kockica. Naii j l e t vati, ali našla me, više od tisuću i posjet li sam tu i pr imjer aka t ih g o svoju prvu dviju najuspješsu m o se barbiku nijih igračaka na kak i t e j a d vi koju sam sv ijetu bilo je njal e j i m obožavala izloženo u Areni rbika a t b e p i koju još Varaždin. Kroz om k e j i t – priizložene primjerjeća čaimam Dina. ke posjetitelji su desetl Iako nam je mogli vidjeti kako to u početku bilo se barbika mijenjala tijekom pet desetljeća sve malo čudno, zapravo je logičdo današnjih suvremenih no da se današnjim djevojčidizajnerskih primjeraka na- cama ukus promijenio, ako mijenjenih najstrastvenijim ni zbog čega drugoga, zato kolekcionarima ove popu- jer imaju mnogo veći izbor larne lutke. Osim barbika, igračaka. Mala Lara ima 20-ak na izložbi se moglo vidjeti i barbika, a najvjerojatnije ima dokle seže kreativnost kada i vlastito računalo, mobitel... su u pitanju Lego kockice, Lutkica je dio njezinog života, no taj je dio izložbe ipak bio ali u manjoj mjeri no što je mnogo skromniji te razoča- nekad bila.

Filipa je posebno oduševio grad načinjen od 30.000 kockica

Batmobil od legića

Modeli su razrađeni do posljednjeg detalja

1997. godine Mattel lansirao novu podebljanu Barbie, ali feministice i dalje tvrde da Barbie predstavlja loš uzor djevojčicama. Prva Barbie proizvedena je 1959. godine u Japanu, a oko 350.0 0 0 lutaka prodano je tijekom prve godine proizvodnje. Do danas Barbie nosi titulu najprodavanije lutkice na svijetu.

Barbiki zamjeraju mršavost, a feministice tvrde da je loš uzor Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Najslavnija lutka svih vremena, Barbie, u posljednje 52 godine postala je kult i uzor milijunima djevojčica diljem svijeta. Okušala se u više od 100 različitih profesija, posjeduje mnoštvo skupih vozila, a ima čak 43 kućna ljubimca.

Upoznati Barbie

Marilyn Monroe kao Barbie

Zbog životnog stila i izgleda, Barbie je i predmet brojnih kontroverzi, a najviše joj zamjeraju da je premršava.

Naime, po jednom istraživanju, Barbie ima oko 22 posto premalo tjelesne mase, zbog čega u stvarnom životu ne bi imala menstruaciju. Zato je

Izlošci su bili u specijalno dizajniranim staklenim kućištima

Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Ljubitelji Lego kockica ipak su protekli vikend došli na svoje. Naime, u sportskoj dvorani I. gimnazije u Varaždinu održana je izložba radova načinjenih od čak dva milijuna legića! Spektakularno Lego carstvo izgradili su članovi Lego kluba „Kockice“ iz Zagreba, a zanimljivo je i to da je Varaždin bio prvi grad u Hrvatskoj u kojem je izložba trajala dva dana.

Lego spektakl - Prošle je godine u jednom danu kroz gimnaziju prošlo 2000 ljudi i na kraju smo ljude morali tjerati iz dvorane kako bismo mogli zatvoriti – govor i Klementina K o s iz Lego klub a „Kockice“. Dodaje k a ko s u zato ove go dine odluč ili u Va -

raždinu provesti dva dana.

A članovi Lego kluba zaista su pripremili pravi mali Lego spektakl. Posjetitelje je posebno oduševio cijeli mali grad načinjen od 30.000 kockica čija je izrada trajala četiri mjeseca. Jedan od autora bio je i 13-godišnji Hrvoje Novak iz Čakovca, koji je ujedno i jedan od najmlađih članova Lego kluba „Kockice“. Slaganjem legića bavi se otkad je imao pet godina, a ponekad provede i šest sati dnevno baveći se omiljenim hobijem.

Na naše p i t a nj e d a li zbog toga trpi škol a, Hrvoj e kaže kako jako d o b r o

Kultura stanovanja Svijet financija Sport 31

Kultura stanovanja

13. prosinca 2011., br. 395

Mjesečni prilog Regionalnog tjednika

Kombinacija boja za interijer koji je uglavnom jednobojan

Crveno-bijela osobito efektna pri dekoriranju

Bijeli ukrasi i lampice idealni za minimalističke interijere

BLAGDANI Pravo vrijeme da počnete pripremati prigodne božićne dekoracije

Najnoviji trendovi su: bijelo ili crveno-bijelo J Jedan od ovogodišnjih trendova su i boje „tisuću i jedne noći“. Taj odabir uključuje dekoraciju jelke i prostora

predmetima sačinjenim od mozaika, stakalaca, raznobojnog kamenja, komadića metala...

MONIKA GALOVIĆ, dipl. ing. arh. www.interijerNET.hr

Blagdansko vrijeme donosi posebne ugođaje i atmosferu, koji se osjećaju kako u domovima, tako i na ulicama.

Ugodno stopiti Ako još niste započeli s pripremanjem blagdanskih dekoracija, pravo je vrijeme da započnete! Pažljivo odabrane dekoracije ističu blagdansku atmosferu na profinjen i elegantan način.

Ovisno o ukusu, odaberite jednobojne ili v išebojne ukrase, koji moraju biti u

skladu s ostalim elementima prostora u koji se postavljaju.

Bijela boja je i dalje popularna u opremanju interijera, pa je tako jedna od vodećih u ovogodišnjim trendovima blagdanskog ukrašavanja.

Bijeli ukrasi i bijele lampice su svečani i decentni, idealni za moderne minimalističke interijere, jer ne zahtijevaju glamurozne dekoracije, koje bi dominirale prostorom.

Osim bijele, možete se odlučiti i za druge jednobojne kombinacije. Crvene, plave, zelene, srebrne ili zlatne dekoracije mogu elegantno

Ukrašavanje biljkama Jedan od zanimljivih, netipičnih načina dekoriranja je ukrašavanje prostora biljkama. Zelenilo koje će ispuniti prostor, zeleni vjenčići koji će obogatiti stropne površine i diskretna svijetla lampica, idealni su za one koji više uživaju u prirodi nego u šarenilu kuglica i ostalih ukrasa. Neizostavna biljka, uz božićnu jelku je „božićna zvijezda, koja svojom intenzivnom crvenom bojom unosi specifične ugođaje u prostor. Možete ih postaviti nekoliko u različite dijelove doma i sigurno nećete pogriješiti, jer ovaj prekrasan cvijet svojom prisutnošću pojačava blagdanske ugođaje.

ukrašavati prostor u kombinaciji s lampicama iste boje.

Odabirom jednobojnih dekoracija ne možete pogriješiti, važno je samo uskladiti boju s postojećim bojama u interijeru, tj. težiti tome da se ugodno stope.

Efektni stol Za sve one koji vole kolorit, trendovi su predvidjeli nekoliko popularnih kombinacija. Jedna od njih je crveno-bijela, koja je osobito efektna pri dekoriranju blagdanskog stola. Crvena se efektno dopunjava sa

srebrnom ili zlatnom, koje stvaraju glamuroznije blagdanske ugođaje u domu.

Dok budete umotavali blagdanske poklone, koji će neko vrijeme ukrašavati prostor svojim pr isustvom ispod jelke, ne zaboravite crvenozlatnu kombinaciju, koja će poklon-paketiće učiniti još izazovnijima!

Boje „tisuću i jedne noći“ jedan su od ovogodišnjih trendova. Ovakav odabir dopušta kombinaciju različitih boja, ali ih preporučujemo odabrati za interijer koji je uglavnom jednobojan. Osim klasičnih kuglica i lampica, ovakav odabir uključuje dekoraciju jelke i prostora predmetima sačinjenim od mozaika, stakalaca, raznobojnog kamenja, komadića metala itd.

Ako niste sljedbenik trendova, ukrasite dom prema vlastitom trendu i nahođenju i to na način da se zaista osjećate ugodno u njemu.

Slijedite pravilo „manje je više“ i tako stvorite atmosferu doma kakva i pripada blagdanskom vremenu.

BUDITE DRUGAČIJI I OTKAČENI

Vau, zidne naljepnice Vrlo jednostavno i efektno dekoriranje, privremenog karaktera, bez ikakvog glamuroznog efekta, možete postići zidnim naljepnicama, koje će na simpatičan način dočarati božićnu jelku ili dekoraciju druge vrste.

Dekoracije od kartona Za sve one koji vole drugačije načine dekoriranja, pomalo otkačene i sofisticirane, predlažemo izradu dekoracija od kartona. U izradu ovakvih dekoracija mogu se uključiti svi članovi obitelji.

32 Kultura stanovanja

13. prosinca 2011., br. 395

ROLETARSTVO ŠOLAJA Rolete, žaluzine, zavjese i ostalo za vaš dom

Tradicija duga dva desetljeća J Adekvatna tehnološka oprema, stručna osposobljenost, praćenje trendova i vrhunska kvaliteta materijala glavne su

odlike Roletarstva Šolaja Trebate li kvalitetne žaluzine, rolete, tendu ili zavjese, pravo mjesto je Roletarstvo Šolaja. Riječ je o obiteljskoj tvrtki, čije je sjedište u Varaždinu, koja se već više od dva desetljeća bavi proizvodnjom, prodajom, montažom i servisiranjem proizvoda za zaštitu od sunca i insekata.

Širok asortiman - Ove godine napunila se 21 godina otkako smo započeli s radom. U početku sam radio sâm, no danas su u posao uključeni moji sinovi i snahe, a veliku podršku od samog početka u svemu pruža nam i moja supruga Adriana – otkrio je Zlatko Šolaja, vlasnik najstarijeg obrta te djelatnosti na području sjeverozapadne Hrvatske.

Osnovna djelatnost obrta je roletarstvo odnosno proizvodnja i montaža vanjskih žaluzina (rolete, tende, balkonske tende), unutarnjih žaluzina (tehničke zavjese,

plisirane zavjese, rolo zavjese, panel zavjese, rimske zavjese), proizvodnja i montaža različitih zaštita na prozorima i vratima od insekata te dekoracija prostora. Adekvatna tehnološka oprema, stručna osposobljenost, brza prilagodba novim zahtjevima tržišta, praćenje trendova i prije sves ga vrhunska om kvaliteta e č o p tk e vrata materijan i d go la glav2012. izložbeni ne su a v ot ra je će biti odlike gd Roletarsalon proizvodi stva Šoni izlože tarstva prije nekolaja koji o liko godina takvim naR le a j a l proširena. činom rada Šo - Radionica se zadovoljava i danas prostire na potrebe najzahoko 400 četvornih metatjevnijih kupaca. Važno je ra i smještena je na dvije naglasiti da se proizvodetaže. U prizemlju se rade nja svih artikala odvija u metalni dijelovi svih vrsta vlastitoj radionici koja je

GDJE SMO? Sjedište Roletarstva Šolaja je u Ulici Luja Pihlera 8 u varaždinskom naselju Brezje.

Sve informacije o proizvodima možete dobiti na brojevima telefona 042/240-551 te 098/284-444 ili na internetskoj stranici : www.roletarstvo-solaja.hr.

zaštite od sunca, dok se na katu proizvode zavjese. Pred dovršetkom je i izložbeni salon, koji će se prostirati na katu, gdje će biti izloženi naši proizvodi. Salon će svoja vrata otvoriti s početkom nove, 2012. godine – doznali smo od Šolaje.

Kultura stanovanja 33

13. prosinca 2011., br. 395

PLOČICE I SANITARIJE Najkvalitetnija roba po pristupačnim cijenama u DGH Centru

Najmodernija kupaonica J DGH Centar nudi zaista velik izbor sanitarija i keramičkih pločica u nevjerojatno puno boja i kombinacija Estetika i funkcionalnost sanitarija i keramičkih pločica na jednom mjestu - upravo to našli smo u DGH centru, na križanju Vinka Međerala bb i Jalkovečke ulice kod POS-ovih stanova u Varaždinu. Upravo se tamo već tri godine nalazi najveći asortiman robe te kvalitetno i ljubazno osoblje koje će vam pomoći riješiti problem opre-

POČASTITE SE I DGH Centar je odlučio kupce počastiti u ovo blagdansko vrijeme. Desetak vrsta pločica samo su nešto od ponude koja se nalazi na božićnom sniženju od 20 posto, a tu su i sanitarije Villeroy & Boch uz popust do 35 %. Plaćati se može i gotovinom i karticama, popust u svakom slučaju ostaje. Posebno je povoljna mogućnost plaćanja robe do 60 rata kao potrošački kredit. U svakom slučaju, od tre nutka kad uđete u trgovinu pa sve do odluke o kupnji robe, DGH misli na vas i, uvjerili smo se, pružit će maksimalnu uslugu.

manja privatnog ili poslovnog sanitarije i pločice upravo po prostora. svojoj mjeri.

- Roba koju držimo vrOsim toga, DGH Cenhunske je kvalitete i tar nudi i 3D prood dobrih proizvojekcije kupaoniDGH đača kao što su ca kako bi se di u n Villeroy & Boch, kupci mogli u n v i z Imola, Marazzi, odlučiti i za sklu k e u j l o FAP, Zucchetti opciju koja najb i u b i mnogi drugi. im najbolje ro aki v S . u Također, konodgovara.

U lug s u je stantno preslučaju kupm i j l a t de zentiramo nešto novo, posebice sada bitan u prosincu - ističe Goran Horvat, direktor DGH nje, 3D Centra. Naime, upravo u ovo p r o j e k c i j a doba u ponudu dolazi naj- j e b e s p l a t novija roba prezentirana na na, a svakanajprestižnijim europskim ko olak šava sajmovima. opremanje vaNa petstotinjak četvornih šeg prostora, metara pronaći se mogu kva- stambenog ili litetne slavine, tuš kabine poslovnog, bunapravljene prema najnovijim dući da je DGH trendovima te preko milijun Centar tu za sve. Naravno, u boja i kombinacija keramičkih to je uračunata i dobava robe pločica. Osim što se proizvodi sa zalihe ili u roku od 30 dana. ističu kvalitetom, pristupačne su i cijene.

Svjetski nivo Za sve koji ne znaju za što DGH Centar pridaje velik bi se odlučili, tu je kvalitetno značaj detaljima, a u trgovini osoblje koje će provesti i sate s u Varaždinu nalazi se roba vama kako bi pomogli u odluci. iznimne kvalitete koja prati Individualan pristup kupcu i najnovije trendove. Keramičstručnost pomoći će da nađete kih pločica ima bilo gdje za

Čistoća linija i vrhunski dizajn

CeramicPlus i Activecare kupiti, no detalji su ono što je također bitno. Oni ih uvijek odmaknu od prosjeka.

U DGH Centru će vam olakšati taj posao odabira i dati kvalitetne savjete. Upravo zbog toga postali su prepoznatljivi kao tvrtka s najkvalitetnijom robom i dobrim osobljem, a trenutno dobavljaju robu za nekoliko velikih stambenih i poslovnih objekata.

DGH Centar možete posjetiti i u virtualnom svijetu odnosno na internetskoj adresi www.dgh.hr. Tu su, uz ostalo, obavijesti o aktualnim akcijama, ali i noviteti iz svijeta kupaonske opreme i namještaja. Tako se tu može doznati sve o tehnologiji CeramicPlus, posebnoj doradi keramičkih površina na kojoj se nečistoće teško zadržavaju, pa za njihovo uklanjanje ne trebaju agresivna sredstva za čišćenje. Nadalje, ActivCare je keramička glazura koja sadrži tvari za sprečavanje razvoja bakterija. Tu su i posebne daske za školjke s mekanim zatvaranjem, zatim školjke s PurAir sustavom protiv neugodnih mirisa te slavine s raznim sustavima za štednju vode i toplinske energije.

34 Kultura stanovanja

13. prosinca 2011., br. 395

Duplerica 35 SINIŠA SOVIĆ

13. prosinca 2011., br. 395

carstvo od dva milijuna kockica

legićima!

30.000 kockica čija je izrada trajala 4 mjeseca

Raspjevani mališani pomno prate glazbene upute svoje dirigentice

IZLOŽBA Čarobna vila Oršić uz žonglere i priče otvorila vrata

Druženje s vilom SINIŠA SOVIĆ

J Radovi varaždinskih umjetnika i

radionice za djecu samo su dio sadržaja festivala koji je otvoren do 18. prosinca Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Hrvoje Novak (13) iz Čakovca ponekad i 6 sati dnevno slaže legiće

nešto za sebe. – Neki slažu vozila, drugi gradove, treći su ludi za piratima... – kaže Klementina.

No ljubav prema leSkup sport gić ima je skup A kada se jednom e j sp or t. O bja zaljubite u legiće, slagan kup snio nam je više vam nema s e j a ć to Mar io povratka. - Štos i g e a l j n Fabrio, auje u tome da rad G . t r o sp tor jednog što v iše slaela d o m od modela žeš, mašta dnog oliko e j izloženih u radi sve jače nek i i j o t s Varaždinu. i to je način na ura e a ć u Mario je koji se možeš tis izradio atrakkreativno izraziti tivnu pozornicu, – objasnila je Kletzv. stage, koji je sa mentina Kos. Dodala je kako svatko može naći svojim brojnim detaljima zadivio posjetitelje. Stage je prikopčan na struju, tako da zaista imate osjećaj da mali lego likovi imaju koncert, a i backstage je sređen do posljednjeg detalja. Mario kaže kako legići za izradu jednog takvog modela stoje oko 15.000 kuna.

Inače, kako bi postavili jednu takvu izložbu, članovima kluba treba u prosjeku oko pet dana. U Varaždinu je 20-ak članova kluba radilo 15 sati u komadu kako bi iz 300 kutija koje su dopremili kamionima, povadili i poslagali konstrukcije legića i pripremili izložbu za velike i male posjetitelje. raspoređuje svoje obaveze pa su u školi i dalje same petice. Bravo!

Što se dešava ako zaboravite na vile? - Nevolje! - povikali su uglas klinci i klinke pred varaždinskom vilom Oršić. Na ulazu u vilu gdje je u petak počeo Festival umjetnosti i kreativnosti “Čarobna vila Oršić” to ih je upitala jedna od dobrih vila koja im je ujedno i ispričala pokoju priču te ih uvela u prostor koji se pokazao idealnim za takve događaje. Osim vile, bez daha su ih ostavili i žongleri koji su se poigravali s vatrom. Toliko šarenila na jednom mjestu bio je lijep uvod u božićnu atmosferu u Varaždinu.

Ležerno...

Kao što je i najavljeno, otvorenje izložbe u potkrovlju vile Oršić bilo je uistinu bajkovito i zadovoljilo je prohtjeve nekolicine građana koji su došli prošetati potkrovljem vile i provjeriti što rade varaždinski umjetnici.

Naime, na jednom je mjestu s voje r adove (od oslikanih skejt dasaka do robe) izložilo dvadesetak varaždinskih umjetnika, a osim pravog showa pred ulazom u šarenilo izložbenog prostora posjetitelje je uveo i dječji zbor. - Jako smo zadovoljni i otvorenjem i cijelom izložbom. Stvar-

no je ležerno i lijepo. Ovo je i iznad naših očekivanja. Bitno je da smo to radili za sebe, a s vremenom će naš trud svi vidjeti – rekla je Željka Kozulić iz Udruge Krpe i konci, jedna od pokretačica festivala.

Za klince Izložbeno-prodajni prostor u potkrovlju vile nije jedino što će ovaj festival ponuditi.

Sve do njegova završetka, 18. prosinca, odvijat će se i radionice. - Svakog dana od 17 sati imat ćemo besplatne tematske radionice u dječjoj sobi – najavila je Željka pred vratima sobe u kojoj će se odvijati kreativna druženja za najmlađe. Ona će biti tematska te će se crtati vilinski svijet tj. vile i kaširati božićne kuglice. Vrata će biti otvorena svima.

Djecu je dočekala Nancy

Rukotvorine za modno osviještene

Vrtjeli su vatru

36 Putopis

13. prosinca 2011., br. 395

Ushugli - selo na najvišoj nadmorskoj visini u Europi

Stari Golf II, cesta na području Kavkaza

PUTOPIS Nastavak putovanja od Slovenije do Crnog mora dugo 18.000 kilometara (2)

U Gruziji velika uvreda odbiti poziv na piće, u Iranu ne piju J Prelazak iz Irana u Gruziju pravi je kulturni šok

Prespavali u zatvorskoj ćeliji Abhazija je bila najrazvijeniji dio Sovjetskog saveza, lokacija za elitu. Sada se taj dio Gruzije bori za samostalnost te je pod zaštitom Rusije. Atmosfera je vrlo napeta, na granici (Gruzija - Abhazija) upozorili su nas da je to vojno područje te da nam ne mogu pomoći ako nas upucaju ili otmu.

Usprkos tome, i Abhazija počinje ulagati u svoj razvoj i modernizaciju. Danas ponovno postaje jedna od glavnih destinacija za ruske turiste. Za sada je njihovu samostalnost

Pišu: ŽIGA TURK, ANŽE SEVER, DAMJAN BONAČ I TEA PAVLEK

Kada jednom prijeđete granicu Gruzije, obuzme vas osjećaj da je vrijeme stalo. Vidite slike vremena kada je ta zemlja bila destinacija za elitu koja je boravila uz obalu Crnog mora.

Sada je situacija drugačija.

Kada smo ušli u glavni grad Tbilisi i vidjeli napola uništene zgrade, osjetili smo samo melankoliju u osmijesima ljudi koji žive u sjeni ruševina.

Prelazak iz Irana u Gruziju za nas je bio kulturni šok. Iz Irana u kojem je alkohol zabranjen, ušli smo u zemlju u kojoj svakodnevica bez alkohola (lokalno žestoko piče ča-ča) ne postoji. Ako citiramo domaćine: glavni problem Gruzije je alkohol. Većina ljudi ima vrlo nizak životni standard, velika je nezaposlenost, žive u malim selima, u kućama koje su u vrlo lošem stanju. Ljudi na prvi pogled izgledaju mrzovoljno,

Reklama za votku

priznalo samo 8 zemalja.

Bez obzira na sve, ljudi su nam ponovno otvorili svoje domove, dali su nam sve što su imali i pokazali nam što znači iskrena gostoljubivost. Čak nas je i policija pozvala da prespavamo u zatvorskoj ćeliji, da budemo na sigurnom od vukova ili medvjeda. Bili smo impresionirani netaknutom prirodom te strašno ponosni na naš stari Golf II, koji je izdržao to dugo i fascinantno putovanje kroz makadame, rijeke i gruzijske planine.

Pogled na srednjevjekovne obrambene stupove u Mestiji

no čim smo počeli razgovarati s njima, odmah nam se svaki nasmijao od uha do uha i na njihov se jedinstven način kvrcnuo po vratu. To je stara navika, koja postoji još iz doba kada su kraljevi sluge imali posebne tetovaže na vratu te su mogli besplatno jesti i piti.

Kada danas u Gruziji vidite čovjeka koji se kvrcne po vratu, to znači da vas zove na piće i velika je uvreda ako odbijete.

Mladi uglavnom znaju samo gruzijski, jezik koji se govori samo između Crnog mora i Kaspijskog jezera. Stariji su razumjeli ruski, pa čak i srpski i hrvatski. Gruzijci imaju svo-

ju abecedu i svoje posebno pismo.

U zadnje tri godine stanje se poboljšava, počelo se ulagati u modernizaciju i razvoj. Gruzija je ipak Staljinov rodni kraj tako da i to pridonosi turizmu.

Stari makad a m doveo nas j e u Mestiju u srcu Kavkaza.

To m a l o mjesto okruženo

Mati Gruzija

je netaknutom pr irodom, planinama i visoravnima. Jedinstvena je po tome da kuće imaju velike kamene stupove (iz 12. do 14. stoljeća) u koje su se ljudi u srednjem vijeku skrivali prilikom opasnosti. Tek prije 150 godina, kada su Rusi okupirali to područje, vidjeli su njihovu netaknutu kulturu. Ljudi su se još uvijek skr ivali u stupove, živjeli u srednjovjekovnim tunikama i upotrebljavali luk i str ijelu.

Staljinova kuća

većina ma ljudi i k iza vrlo n i o živ tn rd standa

Kavkaz

Abhazija, područje uz granicu s Gruzijom

Oglasi 37

13. prosinca 2011., br. 395

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA PODRUČNI URED VARAŽDIN objavljuje

JAVNU PRODAJU sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I Osobni automobil „Volkswagen Passat“, 1992. g. 10.000,00 kn Teretni automobil „IVECO Turbo Daily“ 35.10 V, 2000. g., 30.000,00 kn Osobno vozilo „Mazda Demio“ 1.5 I, 2000 g., oštećeno 5.500,00 kn Osobni automobil „Opel Astra“ 2.0 DI, 1998 g. 30.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 19. 12. 2011. S POČETKOM U 09.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C - SKLADIŠTE TVRTKE „INTEREUROPA“.

II Radni stroj „JCB 3CX“, 4x4, 1994. g. 85.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 19. 12. 2011. S POČETKOM U 11.00 SATI U BARTOLOVCU TRNOVEČKOM, VARAŽDINSKA 55, (SKLADIŠNI PROSTOR).

III Teretno vozilo „FIAT Scudo“ 1.9 TDS Comfort, 1997. g., nereg. 15.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 19. 12. 2011. S POČETKOM U 12.00 SATI U VARAŽDINU, BRAĆE RADIĆA 47.

i

PONOVLJENU JAVNU PRODAJU sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I Teretni automobil „Volkswagen Golf Variant“ 1.9, 2003. g., 30.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 19. 12. 2011. S POČETKOM U 09.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C SKLADIŠTE TVRTKE „INTEREUROPA“.

II Uredska oprema (printer, uredski stolovi, perilica, ledomat) 6.700,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 19. 12. 2011. S POČETKOM U 13.00 SATI U NOVOM MAROFU, VARAŽDINSKA 84 (SKLADIŠNI PROSTOR).

Sukladno članku 151. stavku 4. i 5. Općeg poreznog zakona (“Narodne novine” broj 147/08), pokretnine se prodaju po najvišoj ponuđenoj cijeni koja na prvoj javnoj prodaji ne smije biti niža od dvije trećine njihove vrijednosti od vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina, a na drugoj javnoj prodaji ne smije biti niža od polovine vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina.

Prodaja će se održati usmenim javnim nadmetanjem po načelu viđeno – kupljeno te se naknadne reklamacije u pogledu kvalitete neće uvažiti.

Pokretnine oglašene za prodaju mogu se razgledati 1 sat prije početka nadmetanja.

Postoji mogućnost pojedinačne kupnje.

Sada još povoljnije atraktivno krstarenje Mediteranom!

J Genova (Italija) – Barcelona (Španjolska) - La Valetta (Malta) – Tunis (Tunis) – Rim (Italija) – Marseille (Francuska)

Brod MSC Splendida

MSC Splendida predstavlja remek djelo talijanskog stila i elegancije kao i ekskluzivnih usluga. Na više od 27.000 m2 prostora namijenjenih uživanju tijekom krstarenja, naći ćete sljedeće usluge: Aurea Spa, 5 restorana, 4 bazena, 12 jacuzzija, barovi, trgovine, igraonica za djecu, simulator F1, 4D kino i još mnogo toga.

Osim atraktivnih sadržaja na brodu MSC Splendida tu je i iznimno zanimljiv popis destinacija. Tako imate priliku prošetati Ramblom u Barceloni i uživati u performansama uličnih umjetnika

te se diviti Gaudijevoj genijalnosti, čuti priču o hrabosti vitezova reda sv. Ivana u

Gradu Vitezova La Valletti koji je pod zaštitom UNESCOa, istražiti iskopine stare Kartage, posjetiti Marseille i otočić Château d’If gdje je bio zatočen grof Monte Cristo u romanu A. Dumasa te baciti novčić u Fontanu di Trevi u Rimu kako biste se nekom drugom prilikom opet vratili.

Za više informacija o puto-

vanju u i programu posjetite nas u poslov¬nici TUI Generalturista u Varaždinu: Trg kralja Tomislava 7, tel 042 / 211 455, na www.generalturist.com ili na pVarazdin@ generalturist.com.

Barcelona - Sagrada Familia

KRSTARENJE BRODOM MSC SPLENDIDA

Rim - Fontana di Trevi

La Valetta

Italija – Španjolska – Malta – Tunis - Francuska Polazak iz Genove: 4.2., 8 dana, transfer iz Zagreba i Rijeke Posebna ponuda za rezervacije do 23.12.: od 1.875 kn + lučke pristojbe

38 Oglasi

13. prosinca 2011., br. 395

U stečajnom postupku nad MUNDUS d.d. u stečaju iz Varaždina, P. Miškine 59, koji postupak se vodi pred Trgovačkim sudom u Varaždinu pod brojem ST-124/11, temeljem odluke skupštine vjerovnika od 07. studenog 2011.godine, stečajni upravitelj oglašava

JAVNI NATJEČAJ za prodaju pokretne imovine stečajnog dužnika I. Predmet prodaje su sva pokretna materijalna imovina 1) Kancelarijski namještaj i informatička oprema po početnoj vrijednosti 121.545,00 kuna, 2) Strojevi i uređaji za pružanje usluga održavanja osnovnih i transportnih sredstava po početnoj vrijednosti 237.465,00 kuna, 3) Strojevi i uređaji za izradu metalnog namještaja po početnoj vrijednosti 453.195,00 kuna, 4) Strojevi i uređaji za izradu tapeciranog namještaja po početnoj vrijednosti 250.380,00 kuna, 5) Strojevi i uređaji za prorez trupaca i rezane građe po početnoj vrijednosti 1.221.255,00 kuna, 6a) Strojevi i uređaju za ljuštenje, sušenje i prešanje furnira po početnoj vrijednosti 576.540,00 kuna.

6b) Strojevi i uređaji za proizvodnju stolaca po početnoj vrijednosti 948.555,00 kuna, Sva oprema, strojevi, uređaji i sitni inventar detaljno su navedeni u procijenjenoj vrijednosti materijalne imovine od 20.kolovoza 2011.godine. Materijalna imovina se ne može prodati po nižoj cijeni od početne .

U cijenu je uračunat Porez na dodanu vrijednost.

TTI d.o.o., Kralja Tomislava 54, 42223 Varaždinske Toplice raspisuje

NATJEČAJ

za sljedeća radna mjesta:

1. Voditelj postprodaje DAF vozila 1 djelatnik - VŠS/VSS, strojarski smjer - engleski jezik, napredni rad na računalu - organizacija servisa i servisne mreže DAF vozila

2. Automehaničar u DAF servisu 1 djelatnik - SSS, marljiv, savjestan, spreman na usavršavanje - engleski jezik, rad na računalu - poželjno i iskustvo na ostalim radovima u servisu (elektrika, limarija)

3.Autoelektričar u DAF servisu 1 djelatnik - SSS, marljiv, savjestan, spreman na usavršavanje - engleski jezik, rad na računalu - poznavanje dijagnostike i električnih sustava vozila Molbe i životopise slati na e-mail: info@dafhrvatska.com ili na gornju adresu.

“KITRO” d.o.o.

Pavleka Miškine 53 VARAŽDIN

NATJEČAJ ZA POPUNU RADNIH MJESTA

1. PRODAVAČ - više djelatnika - SSS trgovačkog ili sličnog usmjerenja - sklonost timskom radu - poznavanje rada na računalu

2. ČISTAČICA -1 izvršitelj - sa ili bez radnog iskustva - mjesto rada-Varaždin - vozačka dozvola B kat.

- sklonost timskom radu Zamolbe i životopis slati najkasnije u roku 8 dana od datuma objave natječaja na adresu „Kitro“ d.o.o., Varaždin, Pavleka Miškine 53 (sa naznakom „za natječaj).

3) Prodaja će se izvršiti prikupljanjem pisanih ponuda.

4) Ponude se dostavljaju na adresu: Mundus d.d. u stečaju, Ured stečajnog upravitelja, Petra Zrinskog 3, 42230 Ludbreg, s naznakom „ponuda za natječaj-ne otvaraj“. Rok za dostavu je 14 dana od objave oglasa.

5) Pravo na podnošenje pisanih ponuda imaju sve domaće i strane pravne i fizičke osobe.

6) Natjecatelji u ponudi imaju navesti svoje ime i prezime, OIB te adresu, odnosno naziv i sjedište pravne osobe, MBS i OIB, proizvodnu cjelinu navedenu pod rednim brojevima za koju se ponuda odnosi, cijene te dokaz o uplaćenoj jamčevini u iznosu od 10 % početne cijene za dio za koji se podnosi ponuda. Uz ponudu treba priložiti ovjereni prijepis ili ovjerenu presliku osobne iskaznice odnosno izvoda iz sudskog registra i dokaz o uplati jamčevine te broj tekućeg odnosno žiro računa radi povrata jamčevine. Jamčevina se uplaćuje na žiro račun stečajnog dužnika broj 2489004 – 1131205915 kod VABA Banka d.d. Varaždin. Ponude bez dokaza o uplaćenoj jamčevini neće biti razmatrane, kao i ponude koje ne stignu u roku.

7) Prodaja se obavlja prema načelu „viđeno-kupljeno“, što isključuje sve naknadne prigovore kupaca u odnosu na pravne i materijalne nedostatke kupljenog te isključuje svaku materijalnu odgovornost prodavatelja.

8) Javno otvaranje ponuda održati će se dana 29. prosinca 2011.godine u 10,00 sati u poslovnim prostorijama prodavatelja Mundus d.d. u stečaju, Pavleka Miškine 59, Varaždin.

9) Najpovoljnijom ponudom smatra se ponuda s najvišom ponuđenom cijenom iznad procijenjene vrijednosti.

10) Kupac je dužan s prodavateljem sklopiti pisani ugovor o kupoprodaji u roku od osam (8) dana od obavijesti o izboru najpovoljnije ponude, te u daljnjem roku od trideset (30) dana platiti prodajnu cijenu. Kupcu se jamčevina uračunava u prodajnu cijenu, a ostalim natjecateljima ista se vraća bez kamata u roku od osam (8) dana od izbora najpovoljnije ponude. Ukoliko kupac ne zaključi ugovor o kupoprodaji ili ne uplati kupoprodajnu cijenu u ugovorenom roku, smatra se da je odustao od kupnje i gubi pravo na povrat jamčevine.

11) Ukoliko kupac koji je stavio najpovoljniju ponudu ne položi kupovinu u cijelosti u roku iz ovog oglasa, pokretnine će se prodati kupcima koji su položili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili.

12) Kupac snosi troškove sklapanja ugovora, porez, troškove prijenosa, pristojbe i sve druge eventualne troškove vezane za prodaju.

13) Prodavatelj zadržava pravo da ni s jednim od ponuđača ne zaključi kupoprodajni ugovor, ako je to u suprotnosti s interesima stečajnog dužnika.

14) Svi predmeti i elaborat o procijenjenoj vrijednosti materijalne imovine te ostala dokumentacija mogu se razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 091 201 00 01 od 8 – 14 sati.

13. prosinca 2011., br. 395

“

Vijeće za financijsku kontrolu klubova UEFA donijelo je odluku da će NK Varaždin prijaviti kontrolno-disciplinskom tijelu UEFA-e, Ivančica Sudac, HNS

Sport sport@regionalni.com

Sport 39

!

Sport

Točno prije 50 godina varaždinski hrvači osvojili su prvi naslov prvaka države, taj uspjeh ponovili su i 1969., Pero Panić trener HK Vindija

SAVATE Predrag Šimunec, svjetski prvak u savate boksu

Na vrhu svijeta!

Druga pobjeda u sezoni OK Varaždin Volley pobijedio je ekipu MOK Zagreb u 10. kolu 1. A hrvatske odbojkaške lige 3:1 (27:29, 25:22, 25:22, 25:20).Ovo je druga ovosezonska pobjeda Varaždinaca, nakon što su u 7. kolu pobijedili ekipu Zadra. OK Varaždin

Volley se tako trenutno nalazi na pretposljednjem mjestu prvenstvene ljestvice sa 7 osvojenih bodova.

U sljedećem kolu Varaždinci gostuju u Šibeniku, koji se trenutno nalazi svega mjesto iznad Varaždinaca.

Varaždin Squash Open Trener Goran Borović, Predrag Šimunec i međunarodni sudac Marinko Novotni

J U drugoj rundi Francuzu je pukla arkada, a u trećoj je skoro bio prekid Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Predrag Šimunec nakon povratka iz Francuske.

Završni put do finala počeo U francuskom Nancyju održan je meč za svjetskog prvaka je u Milanu u lipnju ove godine u savateu do 60 kg između do- gdje je Predrag pobijedio u maćeg borca Ozkana Kuyruka četiri meča.

Protiv Francuza s kojim se i Predraga Šimunca, člana SK susreo u finalu te protiv predOmega-Gym Kneginec.

U prepunoj dvorani, pred stavnika iz Rusije, Italije i Madagaskara. više od 3000 gledatelja PreFrancuz Kuyrudrag Šimunec dominirao je ka je bio drutijekom svih pet rundi te g a r gi i tako su na kraju i zasluženo poPred c njih dvojibijedio i uzeo naslov mune i u i Š ca ušla u svjetskog prvaka. olj b e j bio i od finale. d n u r U fiUvjerljivo et svih p za Ozkana n a l u , Do sada je u c n a k o je se Šimunec bio tri puta Fr ka održalo prvak Europe u savaKuyru 2. prosinca, teu te jedanput u tajodrađeno je landskom boksu i u fullpet rundi po dvije contactu. Uz to bio je i prvak minute.

Mediterana u savate boksu.

- Po sudačkim listama dobio - U ovaj meč sam ušao kao aktualni viceprvak svijeta i sam uvjerljivo svih pet rundi. U viceprvak Europe a vratio sam drugoj rundi je Francuzu pukla se kao svjetski prvak - rekao je arkada, a u trećoj je skoro bio

Borović 16. 12. u Budvi Na finalnoj borbi svaki borac ima pravo na suca iz svoje zemlje i jednog neutralnog. Uz Predraga je u Francuskoj bio i hrvatski međunarodni sudac Marinko Novotni. Predraga je u Nancyju pratio i trener Goran Borović. On, osim što je trener Predragu Šimuncu, i sam nastupa. Tako će se 16. prekid.

Međutim, meč se nastavio i ja sam na kraju prvi put osvojio naslov svjetskog prvaka.

Kako sam bio uvjerljiv, nije bilo nit i moguće da dođe do neki prevara - rekao je Šimunec. Predrag Šimunec član je SK Omega-Gym Kneginec, a trener mu je Goran Borović.

- Ovog uspjeha ne bi bilo da nije bilo članova kluba koji su mi pomogli na razne načine,

prosinca boriti u Budvi na velikoj kickboxing priredbi.

Njegov protivnik bit će Alkesandar Topić iz Srbije.

Treba izdvojiti borbu Ivana Strugara, najpoznatijeg borca iz Crne Gore.

Goran Borović zahvaljuje svima koji su mu pomogli tijekom priprema za ovaj nastup. pa im još jednom zahvaljujem.

Isto tako posebno su mi u pripremama pomogli trener Goran Borović i fizioterapeut Silvio Horvat te Nikola Kaniški.

Novčano su mi pomogli Varaždinska županija i Općina Gornji Kneginec, a tvrtka Farmal osigurala je za mene, Gorana Borovića i Marinu Horvat sve potrebne dodatke prehrani za tri mjeseca - naglasio je Šimunec.

SPORTSKI POTHVAT MJESECA Vrlo uspješni varaždinski sportski suci

Varaždinci u svjetskom vrhu Često se nepravedno zanemaruje i zaboravlja da su i sportski suci istaknuti članovi varaždinske sportske obitelji.

Samo manjem broju sportskih znalaca nešto znače ova imena i prezimena: Damir Hižak, Denis Pitner, Siniša Premužaj. Damir Hižak i Denis Pitner su teniski suci koji su sudili na najuglednijem svjetskom teniskom turniru – Wimbledonu, a sudit će

i na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine. Siniša Premužaj je nogometni sudac koji je nakon kontinuiranog suđenja u Europskoj ligi imao čast, prije nepunih mjesec dana, suditi utakmicu prestižne Lige prvaka: FC Manchester – FC Otelul.

Dobiti mogućnost suđenja na tako prestižnim natjecanjima, odnosno utakmicama koje su svjetski medijski događaji, nije nimalo lako.

Osim preporuke svojih nacionalnih saveza, potrebne su vam jako dobre ocjene s prijašnjih utakmica i turnira.

Zajednica sportskih udruga grada Varaždina itekako je svjesna te činjenice i iznimno cijeni rezultate i napore varaždinskih sportskih sudaca. „Sportski pothvat mjeseca“ samo je mali znak pažnje za njihov dosadašnji rad, dostignuća i doprinos promociji grada Varaždina.

Varaždin Squash Open, otvoreno prvenstvo Varaždina u skvošu za rekreativce, održat će se 17. prosinca u Poslovnom centru Coning.

Turnir se od ove godine nalazi i u službenom kalendaru i pod okriljem Hrvatskog squash saveza, a svoj dolazak najavili su najbolji hrvatski skvošeri.

Također, ovaj turnir je dobar uvod u novu sezonu hrvatske timske lige gdje se od ove godine u najvišem rangu natječe i Squash klub Coning. Za sve dodatne informacije kontaktirajte klub (http://fitness.coning.hr).

Vindi bolji i u Gospiću Košarkašice ŽKK Vindi pobijedile su ekipu Gospića 68:51. Na ovom gostovanju najviše se istakla Karabegović s 23 koša.

Varaždinke su tijekom cijele utakmice bile fizički i taktički na nivou zadatka koji im je postavio trener Dražen Cesar. ŽKK Vindi nastupio je u sastavu: Šnidarić 15, Mihajlović 2, Karabegović 23, Novak 4, Lesar 6, Papec 14, Ranogajec, Macolić, Horvat 2, Skelin 4, Đurasek.

40 Sport

13. prosinca 2011., br. 395

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Slučaj sport S

port i nogomet na nacionalnom nivou ovih dana sve više gubi na kredibilitetu. Završava suđenje u akciji Offside, a otvara se novi slučaj u kojem su osumnjičeni nogometni suci. Osim toga najavljuje se kako to nije kraj i kako još ima slučajeva koji će uskoro izaći u javnost i na stranice crne kronike. Takva situacija dugoročno donosi puno štete razvoju i masovnosti sporta, ali i drugačijoj perspektivi sponzora koji sigurno neće biti motovirani ulagati u sport uz koji se vežu negativne konotacije i kriminalne radnje. eđutim, problem je i u većini koja dobro poznaje situaciju i ne želi reagirati kako bi se takve i slične radnje otkrile. Nije samo nogomet načet ovom bolešću. Otvoreno se i u Varaždinu pričalo u sportskim krugovima o prodaji utakmica u drugim sportovima, ali oni koji su imali prave i konkretne informacije nisu željeli ništa reći na mjestu gdje se to treba i mora. z financijsku krizu koja onemogućava ulaganja u sport, kao što je to bilo prije ovakve situacije dovode do preduvjeta i za ponovno čišćenje sporta od onih koji tu nisu zbog uvjerenja već zbog novca. materizam je već ušao u brojne profesionalne klubove i uskoro će se to morati i ozakoniti i neće više biti velikih ugovora, a u mnogim slučajevima bit će to ugovori bez značajnijih financijskih obveza. Realnost je očito zagospodarila prostorijama sportskih klubova i od sada se mogu očekivati drugačiji rezultati, ali i sustavi koji će funkcionirati na novim zdravijim osnovama. Lokalnoj samoupravi neće ostati izbor, već će se morati koncentrirati na financiranje amaterskog sporta i sporta mladih, a samo u nekim slučajevima, koji će im biti od posebne važnosti ući će u poslovni odnos s profesionalnim klubom. stali izvori financiranja za profesionalne klubove tražit će se na tržištu, a onda će biti vrlo važno ima li klub ili sport bilo kakve veze s nedozvoljenim radnjama, sudskim procesima ili osuđenim osobama.

M

U A

O

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 14.12.2011.

- velika dvorana – rukometna utakmica RK Varteks di Caprio – RK Siscia s početkom u 18,30 sati 15.12.2011.

- kuglana – kuglačka utakmica KK Cesta – KK Obrtnik Oroslavlje s početkom u 18,00 sati 16.12.2011.

- velika dvorana – boksački spektakl „Biggest Better“ s početkom u 19,30 sati 17.12.2011.

- velika dvorana – koncert grupe Hladno pivo s početkom u 20,00 sati - kuglana – kuglačka utakmica KK Lepoglava – KK MIV s početkom u 15,00 sati 18.12.2011.

- velika dvorana – 19. “Božići turnir” – FITA 2x18m + OR s početkom u 10,00 sati

Mario Vlahinja, iz varaždinskog PK Barok osvojio je u B kategoriji (93/94) čak četiri odličja, tri zlata i jedno srebro

PLIVANJE Održan prvi Plivački miting Sv. Nikola

Nastupili mladi J Svi su izrazili zadovoljstvo organizacijom i vrijednim motivirajućim nagradama Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U Varaždinu je održano prvo službeno plivačko natjecanje u povijesti grada. Miting je održan povodom zaštitnika grada sv. Nikole u organizaciji PK Barok, na Gradskim bazenima Varaždin. Nastupilo je više od 350 plivača i plivačica iz ukupno 17 klubova iz Hrvatske i BiH što je natjecanju dalo međunarodni značaj.

Rezultati - U organizacijskom smislu bilo je i više nego uspješno i sve je proteklo u najboljem redu bez ikakvih problema na zadovoljstvo gledatelja i natjecatelja - rekao je trener PK Barok Frane Ćirak. - Ono što je najviše razveselilo plivače i ono po čemu se ovaj miting razlikuje od velike većine drugih mitinga su nagrade. Osigurali smo više od 300 nagrada koje smo podijelili najboljim plivačima, u svakoj disciplini po

pojedinoj kategoriji. Također, osim nagrada sponzora za prva tri mjesta u svakoj kategoriji, posebno su nagrađeni i najvredniji rezultati mitinga u muškoj i ženskoj kategoriji - dodao je Ćirak. Varaždin se pokazao kao odličan domaćin i vjerujemo da će ovo natjecanje postati tradicionalno. Što se tiče samih rezultata, treba reći da je natjecanje održano u 12 disciplina, 10 pojedinačnih i dvije štafete i da su plivači bili razvrstani u pet dobnih kategorija. Od ukupno 350 natjecatelja, najviše su se istaknuli Ivan Levaj iz HAPK „Mladost“ i Branka Vranješ iz APK „22. april Banja Luka“ koji su isplivali najvrednije rezultate u muškoj i ženskoj konkurenciji.

PK Barok nastupio je s ukupno 32 natjecatelja koji su osvojili ukupno 20 odličja od čega 4 zlatna, 12 srebrnih i 4 brončana.

Od plivačica PK Barok najviše

PK Barok e pio j nastu o 32 n s ukup telja a c natje

Nabava elektronike Nadamo se da će do iduće godine biti osigurana elektronika koja ne samo da bi uvelike olakšala posao organizatoru, već bi podigla miting na razinu više što bi zasigurno privuklo još više natjecatelja iz susjednih zemalja. PK Barok zahvaljuje svim ljudima koji su pose istaknula Nikolina Gudiček koja je osvojila ukupno 4 srebrna odličja u A kategoriji (‘94 i starije). U kategoriji B (‘95/’96) Tihana Gazdek osvojila je zlato na 100 m leptir. U C kategoriji (‘97/’98) Tea Kozulić osvojila je dva srebrna odličja. U E kategoriji (‘01/’02) sjajan nastup imala je Lana Sokač koja je osvojila srebro i dvije bronce.

U istoj kategoriji Lea Ćelić osvojila je broncu. Štafeta 4 x 50 m mješovito u E kategoriji osvojila je srebro, a nastupile su u sastavu: Lana Sokač, Martina Štefinec, Lea Ćelić i Dora Mihinjač. Kod plivača najzapaženiji je bio Mario Vlahinja, koji je u B

mogli u organizaciji i svim sponzorima ove priredbe, a to su: Farmal, Bomark, PBZ Card, Grad Varaždin, Chromos Agro, Auto Hrvatska, Hewlett Packard, Vindija, Calzedonia, Laura kozmetika, Ljekarna Alemka, MDV Plus, Nox, Turistička zajednica, Gradski bazeni. kategoriji (‘93/’94) osvojio čak četri odličja, tri zlata i jedno srebro. U istoj kategoriji Gregor Stadaas osvojio je srebro i dvije bronce. Luka Vidović je u C kategoriji (‘95/’96) osvojio srebro.

Nastupili su još: Maja Berkopić, Stela Grobotek, Klara Vresk, Ela Bogdanović, Lara Farkaš-Višontai, Vlatka Gašparac, Janja Raštegorac, Lora Dobovičnik, Tereza Obelić, Mirta Vučetić, Luka Dedi, Dario Štefinec, Vanja Bosilj, Tin Golubić, Martin Kocijan, Neven Lončarić, Jan Ožeg, Karlo Rajković, Marko Saško, Vanja Švogor, Nikola Briški, Luka Cvetko.

TROMEČ GRADOVA Ivanč ić , Dejan Komes, Dario Stanojević, a u kuglanju Ema Hofer, Lucia Hojski, Luka Hojski, Nikola Drožđek. Susret je održan pod pokroviteljstvom Zajednice sportskih udruga grada Varažina, u suradnji s ostale dvije zajednice sportskih udruga gradova prijatelja.

U odbojci je Va r a ž d i n s k a ekipa osvojila Zalaegerszegu p r vo mj e s to ispred ekipe

U m a đ a r s ko m g r a d u Zalaegerszegu održan je tromeč gradova Zalae gerszega, Lendave i Varaždina. Gradovi su nastupili u odbojci i kuglanju s mješovitim ekipama.

Za ekipu grada Varaždina nastupili su u odbojci Ela Ptiček, Petra Črepinko, Simona Novak, Gabrijel

Sportski susreti u

Zalaegerszega. Rezultati: Zalaegerszeg – Lendava 2:0 (25:11, 32:30), Lendava - Varaždin 0:2 (10:25, 20:25) i Varaždin – Zalaegerszeg 2:1 (25:14, 18:25, 15:9).

U kuglanju je pobijedila ekipa Zalaegerszega s 1010 čunjeva ispred Varaždina s 914 i Lendave s 580 čunjeva. Pojedinačno: 1. Ema Hofer - 236 čunjeva, 2.

Lucia Hojski – 215 čunjeva, 3. Luka Hojski – 241 čunj i 4. Nikola Drožđek – 222 čunja.

Sport 41

13. prosinca 2011., br. 395

BORILAČKI SPEKTAKL Biggers Better u varaždinskoj Areni

Sve je spremno!

J U Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin 16. prosinca od 19.30 sati velika borilačka priredba Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Još samo nekoliko dana dijeli nas od najvećeg borilačkog događaja ikada održanog u Varaždinu pa i u Hrvatskoj.

Već u utorak dolaze prvi gosti iz Sjeverne Amerike, a među njima je i jedan od najboljih svjetskih boksačkih trenera, uz Don Kinga, najveće ime u profesionalnom boksu Don Invisible man Turner. On je 1996. godine proglašen najboljim boksačkim trenerom na svijetu, bio je trener 19 svjetskih prvaka među kojima je najpoznatiji Evander Holyfield. Bio je u ku t u Ev a n deru u njegove dvije pobjede nad Mikeom Tyso nom. Do lazi i glavni urednik s Eurospor ta Jean Philipe Lustyk, vlasnik firme Biggers Better inc Jean Christophe Courreges, jedan od najboljih svjetskih sudaca Vladimir Kondov, suvlasnik firme Biggers Better i predsjednik najjače kickboxing organizacije WKN Stephane Cabrera.

U petak vrata dvorane otvaraju se u 19.00 sati, a prvi mečevi počinju u 19.30 sati.

Prvi u ring ulazi Mario Jagatić, dečko iz Karlovca koji se bori za Fight Club “Kovačić”.

On se bori u kategoriji preko 91 kg po K-1 pravilima, a protivnik mu je predstavnik Mađarske. Drugi u ring ulazi Robert Varošanec u kategoriji 75 kg, bori se po K-1 pravilima, a protivnik dolazi također iz Mađarske. Nakon tog meča slijedi plesni show, gdje će publiku zabaviti atraktivne plesačice. Zadnji meč u prvom dijelu imat će Jurica Škoranec koji će napasti europsku K-1 titulu u najjačoj fe deraciji WKN, a protivnik mu je Lajos Horvath iz Mađarske.

Nakon borbe za europsku titulu slijedi prvi meč finalnog turnira sezone 2010.

- 2011. godine, finale Biggers Better turnira. Osam, u ovom trenutku najboljih svjetskih teškaša, osam pobjednika kvalifikacijskih turnira, osam beskompromisnih boraca željnih pobjede sučelit će se u bespoštednoj borbi, bez previše kalkuliranja jer pobjednik odnosi sve. A to je kruna kralja Biggers Bettera i ček od 25.000 dolara. Priliku da se bori na tako velikoj priredbi dobio je i član Fight Cluba “Kovačić” Vanja Kostel koji će u kvalifikacijskom meču pokušati izboriti izravan nastup u sljedeću sezonu turnira Biggers Better.

Organizatori Siniša Kovačić i Hr voje Kišasondi ispred Fight Cluba “Kovačić” najveće nade polažu u našeg prvaka i najboljeg hrvatskog teškaša Ivicu Bačurina te se nadaju da bi baš on mogao uzeti krunu i ući u povijest kao prvi pobjednik Biggers Better turnira.

ice Ulazn upiti u g k se mo inu: caffe žd r u Vara ut, caffe ba t, o r e A Tim ffe Rock Fly i ca kovcu: caffer a u Ča Domino ba Arcus, adio 1 iR

Elita U četvrtak je službeno vaganje i press konferencija te javno izvlačenje parova turnira.

Kruna Biggers Better

Poznat je primjer vojnika koji je pobijedio Napoleona. Zato je ljude uvijek interesiralo koliko su dobri u šahu. Kad je čovjek bolestan, pogotovo kad je u bolnici, onda se osjeća nekako po strani, kao da je odbačen. To je zapravo subjektivni osjećaj i treba ga, ako je moguće, korigirati.

Dolazak šahovskog vele-

Budimir ŠEBEČIĆ Totalni FM, marketing, budimir.maletajne@gmail.com.

Prirodni ili umjetni?

K

ako smo utvrdili prošli tjedan, pravilo je da velika štuka napada velike mamce. Istina je da se i mala štuka ponekad zaleti na veliki mamac koji je samo malo manji od nje, a dogodi se i da velika štuka reagira na malu ribicu kao na poslasticu, onako kao usput da nešto “gricne”, no to su ipak iznimke koje potvrđuju spomenuto pravilo. No pravila nema kad je u pitanju dilema je li uspješniji ribolov na štuku prirodnim ili pak umjetnim mamcima. Osobno, više volim loviti na prirodne mamce jer sam se nebrojeno puta uvjerio kad sam lovio štuku na npr. klena od 15 do 20 dag, da je ulov štuke od nekoliko kilograma bio samo pitanje vremena. Pogotovo se to odnosilo na ribolov u kasnu jesen te na početku zime. No kad bih sumirao rezultate, omjer ulovljenih štuka na prirodne i na umjetne mamce bio bi otprilike 50:50. A što se tiče gušta, prevariti štuku varalicom je ipak veće zadovoljstvo, a i sa sportske strane je prihvatljivije. ostoji jedan način ribolova na štuku, pomalo neobičan za naše prilike i način razmišljanja. A to je ribolov štuke mrtvom morskom ribom. Naime, na temelju iskustva nekih ribiča došlo se do spoznaje da štuku privlači miris mora. Ulje morske ribe karakterističnog je mirisa i jakog intenziteta. Taj miris privlači sitnu ribu kojom se štuka hrani, a skupljanje sitne ribe sigurno će privući i štuku. Najbolji mamac iz palete morskih specijaliteta je mala skuša od dvadesetak centimetara. Probajte loviti tako da na jednu udicu postavite živi mamac (klena, žutooku ili crvenperku) a na drugu, 50 - 60 cm od živog mamca, skušu.

Na taj način štuka može birati između svoje svakodnevne hrane i menija iz mora. I ako vas vide kako lovite na Dravi na skušu, nemojte se iznenaditi komentarima kojima će vas “počastiti”.

A vi se počastite prženom štukom.

P

Bačurin je jedini hrvatski predstavnik u borbi za krunu BB

Knjigu Male tajne športskog ribolova možete naručiti na telefon 091 2002 083. Cijena knjige je 49,00 kuna plus poštarina.

Dva zlata u Ivanec

Kostel očekuje dobru borbu

Škoranec napada titulu

Prodaja ulaznica Ulaznice za ovu vrhunsku borilačku priredbu, koju će izravno prenositi Eurosport, odlično se prodaju, a prodajna mjesta, za one koji još nisu nabavili ulaznice su: caffe bar Time out u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin, caffe bar Fly, caffe Rock Art, zatim u Čakovcu: caffe Arcus, Domino bar i Radio 1. Ulaznice se mogu nabaviti i putem interneta: ulaznice hr.

Cijena ulaznica je popularnih 40 kn. Organizator Fight Club “Kovačić” zahvaljuje Gradu Varaždinu i gradonačelniku Goranu Habušu na velikoj pomoći i potpori, Varaždinskoj županiji, Turističkoj zajednici grada Varaždina, tvrtki Max Bögl Tehnobeton, firmi Tipo marketing, hotelu Turist, mjenjačnici “Auto mak”, Regionalnom tjedniku i mnogim drugima koji su pomogli da dođe do realizacije ovako velikog projekta.

ŠAH U Specijalnoj bolnici u Varaždinskim Toplicama održana je nesvakidašnja šahovska simultanka u kojoj je s jedne strane bio poznati hrvatski šahovski velemajstor Goran Dizdar, a s druge strane pacijenti i djelatnici bolnice. Na inicijativu dr. Ivana Džidića pokrenut je ovaj projekt. Šah je oduvijek bio nešto intrigantno što je golicalo znatiželju brojnih ljudi. Pogotovo kad se spoznalo da visoki položaj u društvu ne znači i dobro igranje šaha.

Ribolov

majstora gospodina Gorana Dizdara je prvorazredni humanitarni događaj - dodao je dr. Džidić.

- Do sada nisam imao priliku odigrati ovakvu simultanku, ali veliko mi je zadovoljstvo što sam ovdje i dio ovog projekta - naglasio je šahovski velemajstor Goran Dizdar.

Goran Dizdar u Varaždinskim Toplicama

U organizaciji Karate kluba Međimurje iz Nedelišća u Sportskom centru Aton u Nedelišću održan je 2. međunarodni karate turnir “Euro Grand Prix Međimurje 2011.”. U konkurenciji 350 natjecatelja iz 46 klubova - iz Srbije, Bosne i Hecegovine i Hrvatske, a pod vodstvom trenera Damira Vrtara karatisti Karate kluba Ivanec osvojili su dva zlatna i jedno

srebrno odličje te tri četvrta mjesta. U kategoriji kadeti borbe (- 52 kg) Filip Habek osvojio je 1. mjesto, a Leon Grahek u kategoriji mlađi učenici borbe (+28 kg) osvojio je 2. mjesto. U kategoriji učenice-kate Petra Brlečić osvojila je 1. mjesto. Osim osvajača medalja, na turniru su nastupili još: Melanija Hrgarek, Mario Jakopanec i Luka Bunić.

“Medvjedi” na Dravi Navijači zagrebačkih Medvjeda na gradskom su klizalištu u Varaždinu imali priliku uživo osjetiti dio pozitivne atmosfere koje vlada na ledu i tribinama tijekom utakmica KHL Medveščak, koju su uspješno prenijeli igrači Geoff Waugh, Saša Martinović i Gal Koren. Dečki su zajedno sa svojim navijačima iz Varaždina i okolice podigli temperaturu zimskog popodneva i napravili jedinstveni događaj za sve posjetitelje, uvjerivši se u dugu hokejašku povijest Varaždina.

Prejak i Karlovac U 13. kolu Premijer lige rukometaša, RK Varteks Di Caprio izgubio je od ekipe Karlovca 40:35 (22:16). Nakon ovog poraza “krojači” i dalje ostaju na pretposljednjem mjestu prvenstvene ljestvice s dva osvojena boda, a iza njih je samo ekipa Međimurja. Tijekom sljedećeg

tjedna odigrat će se utakmice 14. i 15. kola. Najprije će Varaždinci ugostiti Sisciju iz Siska, a za vikend putuju u Vinkovce na ogled s ekipom Spačve. Siscia je trenutno drugoplasirana momčad Premijer lige s osvojenih 17 bodova, a Vinkovčani su peti sa 16 bodova.

42 Sport

13. prosinca 2011., br. 395

GIMNASTIKA Varaždinski mladi perspektivni gimnastičari Vugrinec, Kirinić i Vinko

Tri varaždinska mušketira J Ostvareni rezultati u protekloj sezoni i trenutna spremnost daju za pravo optimizmu da ćemo u sljedećoj godini čitati o

vrijednim rezultatima mladih varaždinskih gimnastičara Tri mlada gimnastičara GK Vindija, prema dosadašnjim rezultatima i očekivanjima trenera i Uprave, uskoro bi trebali krenuti na osvajanje vrijednih bodova na europskoj i svjetskoj juniorskoj i seniorskoj sceni.

Podršku u tim nastojanjima daje im klub koji im je osigurao i treninge u specijaliziranoj gimnastičkoj dvorani Aton u Nedelišću, koja bi i gimnastičkog laika ostavila bez daha.

Budućnost To su petnaestogodišnji Matija Vugrinec, šesnaestogodišnji Vinko Kirinić i osamnaestogodišnji Alen Vinko.

Matija Vugrinec natječe se u kategoriji mlađih juniora dok na međunarodnoj sceni nastupa u juniorskoj konkurenciji.

Prva sprava mu je preča, a zatim karike, ruče te preskok. Na prvenstvu Hrvatske za mlađe juniore bio je prvi na preči, prvi u preskoku, drugi na ručama i 3. na karikama. Koliko su to dobri rezultati, govori i podatak da će se još jednu godinu natjecati kao mlađi junior.

U reprezentaciji se natječe u kategoriji juniora i nastupio je već na nekoliko jakih međunarodnih turnira u Sloveniji, Švicarskoj i Srbiji. Rezultat koji bi izdvojio je četvrto mjesto na preči u Sloveniji. U sljedećoj godini planira ponoviti nastupe na međunarodnim turnirima, a očekuje bolji rezultat na turniru u Švicarskoj te plasman na juniorskom Europskom prvenstvu.

Matija Vugrinec ozlijedio se na turniru u Švicarskoj u travnju

ove godine i dugo nije nastupao te je samo u rujnu nastupio u Sloveniji na preči gdje je i postigao najbolji rezultat. Učenik je 2. razreda II. gimnazije Varaždin.

Vinko Kirinić, ove godine nastupa u juniorskoj konkurencji i specijalizirao se samo za nastupe na konju. Nastupio je na prvenstvu Hrvatske i osvojio prvo mjesto. U reprezentaciji nastupa također kao junior na više međunarodnih turnira.

Tako je u Sloveniji bio drugi, Mađarskoj četvrti, Švicarskoj 16. i Češkoj 23. U sljedećoj godini Vinku je cilj izboriti nastup i što bolji rezultat na juniorskom Europskom prvenstvu u Francuskoj. Odlazak na EP trebao bi izboriti, kao i Matija Vugrinec na kontrolnim Sva treninzima reprezentrojica ko tacije, se ka koji će nadaju i rezultate se odrvarit će ost i ih sljedeće žati u i dvorani koj b e odveli Aton u Mladi varaždinski gimnastičari uskoro bi mogli donositi medalje s prestižnih europskih i svjetskih natjecanja godin opsko Nedeliur E a n na preči. šću u siječstvo Biote jedrugi član juniorske nju i veljači. prven reprezentacije, ali nije Učenik je 3. raTrener GK Vindija Emil Šanjek naglasio Nedelišću, gimnastičari moraju izvesti dugo nastupio zbog ozljede. zreda Prirodoslovne, je da krajem siječnja, kada je okupljanje kompletne vježbe - koji prođu, ulaze rudarske i kemijske škole, smje- Trenutno, naporno trenira i reprezentacije, svi pretendenti na mje- u reprezentaciju i nastupaju na jakim priprema se ući u seniorsku ra arhitektonski tehničar. sto u reprezentaciji moraju pokazati ele- međunarodnim natjecanjima.

Alen Vinko nastupa na ruča- reprezentaciju kako bi mogao Prvi će biti Svjetski kup u Mariboru za mente svoje vježbe; ako su na potrebnoj ma, preči, tlu i višeboju. Od 1. nastupiti na Europskom prrazini, ulaze u potencijalne ili evidentne juniore u svibnju, a za seniore Svjetski prosinca natječe se u senior- venstvu i svjetskim kupovima. kup u Dohi. Slijedi EP u Francuskoj, takandidate. skoj konkurenciji. Ove godine Očekuje da će ući u reprezenNa drugom okupljanju reprezentacije, kođer u svibnju, a na turnir u Švicarsku nastupio je na juniorskom taciju na karikama. Učenik je koje će se također održati u Atonu u idu oni koji se ne plasiraju na EP. prvenstvu Hrvatske i bio je 3. razreda Gospodarske škole,

Odabir za reprezentaciju u siječnju

treći na tlu, četvrti na karikama

Vinko Kirinić specijalizirao se za konja s hvataljkama

smjera komercijalist.

Alen Vinko nakon ozljede vratio se natjecanju i na ručama

Matija Vugrinec očekuje dobre rezultate na preči

SAVATE ASSAUT Djevojke iz SK Omega Varaždin osvojile su 3 zlatne, 4 srebrne i 1 brončanu medalju

Zlatna generacija djevojaka

Sve je više djevojaka u borilačkim sportovima i u Varaždinu

U Sesvetskom Kraljevcu održan je Kup Hr vatske za kadetkinje i seniorke u disciplini assaut savate.

Iako se podosta klubova nije odazvalo, Savate klub Omega iz Varaždina opet je nastupio u najbrojnijem sastavu.

Ukupno se natjecalo 12

djevojčica i djevojaka, a 8 su osvojile i odličja za klub su osvojile 3 zlatne, 4 srebrne i 1 brončanu medalju, dok su ostale natjecateljice završile svoj nastup u kvalifikacijama.

Treneri Miljenko Rožmarić i Emerik Večerić uspješno su pripremili mlade u ovom

sportu. Djevojke su postigle iznimne rezultate upornim i strpljivim vježbanjem, a svaka medalja iznimna je nagrada za uloženi trud.

Kristina Sokolić - 1. mjesto do 55 kg, Antonia Sokolić - 1. mjesto do 40 kg, Josipa Petric - 4.mjesto do 45 kg, Lidija Ileković do 60 kg,

Lukrecija Kefelja do 60 kg, Monika Turščak - 4. mjesto do 55 kg, Ivana Solar - 4. mjesto do 45 kg, Antonija Solar - 2. mjesto do 60 kg, Nikolina Jertec - 2. mjesto do 52 kg, Mare Petric - 2. mjesto do 60 kg, Nina Šantek - 3. mjesto do 52 kg, Irena Žunec 1. mjesto - do 70 kg.

Savjetnik 43

13. prosinca 2011., br. 395

Veterinarska klinika

Hortikultura

Davorin LUKMAN

Franjo PAVETIĆ

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka Ovlašteni stalni sudski vještak za područje veterinarske medicine (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Zlatni retriver

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Poziv na predavanje

Z

latni retriver je zasigurno jedna od najčešćih pasmina pasa, a zbog svojih kvalitativnih karakteristika i ljepote, postao je svjetski poznat. Njihova nježnost, krotkost, blagost, privrženost, dakle vrlo ugodan karakter, stavili su ih na mjesto najomiljenijih obiteljskih pasa. Zlatni retriver zapravo spada u lovačke pse, no za razliku od drugih pasmina retrivera – kovrčavog, dugodlakog, labrador, retrivera zaljeva Chesapeake i novoškotskog, koji se još uvijek koriste u lovačke svrhe zbog kojih su i uzgojeni, zlatni danas uživaju u blagodatima mirnog kućnog života.

Međutim, oni su i dalje aktivni i veseli psi koji traže društvo vlasnika, zajedničke akcije i aktivnosti. Iako se zbog retrivera s područja Kanade i SAD-a smatra da potječu s američkog kontinenta, zlatni retriver je zapravo engleska pasmina. jihov uzgoj datira iz 1865. godine, kada je škotski lord Tweedmouth kupio jednu kujicu žute boje (vjerojatno sličnu današnjim retriverima) i dao joj ime Nous. Pario ju je s mužjakom danas izumrle pasmine tweed water španijelom, i time dobio novi tip psa,

N

kojim je zapravo stvorio današnju pasminu zlatnog retrivera. Godine 1913. prvi puta s u kinologiji spominje ime golden retriever, dakle zlatni retriver, i to zahvaljujući gđi Charlesworth, koja je standardizirala pasminu i predstavila je kinološkoj publici i svijetu.

Međutim, postoji i tzv. američki standard i taj tip zlatnog retrivera je teži, tamnije boje i dlake koja se čini finijom i mekšom. Također su ti psi manje aktivni. latni retriver je pasmina koja ima vrlo široku uporabu, a to mogu zahvaliti svojoj poslušnosti, discipliniranosti, prijateljskoj naravi, privrženosti i inteligenciji. Stoga su nerijetko vodiči slijepih osoba, hendikepiranih, tragači, ali i još uvijek aporteri. o je pasmina koja ipak traži i pažnju i njegu i to znatno više nego npr. labradori, koji su robusniji i manje zahtjevni. Nažalost, i jedna i druga pasmina su sklone nasljednoj displaziji kukova i laktova te je stoga potreban oprez prilikom kupnje štenadi. Potrebno je kontrolirati rodoslovlje i rendgensku kontrolu predaka. Prve kontrolne RTG snimke kukova potrebno je načiniti u dobi od 8 mjeseci, a laktova pri svakom prvom simptomu šepanja, jer je operacija lakta to jednostavnija što se učini u ranijoj dobi psa.

Z

T

P

oklon nepokolebljivim prijateljima prirode! Najavljujemo predavanje o ekološkom uzgoju bilja za članove ekoloških udruga, za profesionalne proizvođače povrća, voća, vinove loze i cvijeća, za vikend povrtlare, vrtlare, voćare, vinogradare, za poljoprivredne ljekarne, vrtne centre... eme predavanja bit će mogućnosti, zaštitna sredstva u poljoprivredi – propisi EU članica, bio sjemenje. držat će se i prezentacija ekoloških zaštitnih sredstava. Jedna od tema predavanja bit će i kućni ljubimci, a za vlasnike pasa i mačaka pripremili smo prezentaciju ekoloških sredstava protiv nametnika kućnih ljubimaca. Predavanje će se održati početkom veljače u dvorani Varaždinske županije, a prijave se primaju do 10. siječnja. 2012. (županijska dvorana ima 80 mjesta!). oklon priprema poduzeće PAVETIĆ d.o.o., K. Hegedušića 4, Varaždin.Prijave slati na franjo@ pavetic.hr ili direktno na adresu poduzeća.

T O P

Autoškola Boris PETROVEČKI

Pravna strana Krešimir JELAKOVIĆ mag. iur.

Kazna za neplaćanje od Nove godine V

eć godinama hrvatski poduzetnici više ili manje uspješno «plivaju» u gospodarstvu u kojem je plaćanje nakon dogovorenih rokova postalo obrazac ponašanja i trgovački običaj. Često se čuje da su zakašnjela plaćanja bolja od nikakvih, međutim, nedisciplina u plaćanju financijskih obveza iznimno negativno utječe na likvidnost poduzetnika, pogotovo onih manjih i srednjih.

U cilju jačanja financijske discipline u Hrvatskoj, sukladno smjernicama EU, donesen je Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza («Zakon») kojim se uređuju rokovi ispunjenja novčanih tražbina iz ugovora koji su sklopljeni između poduzetnika te između poduzetnika i osoba javnog prava (tu spadaju država, gradovi i općine, ustanove i druge pravne osobe koje dobivaju sredstva iz državnog proračuna, kao i obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi), koji stupa na snagu nakon Nove godine tj. 1. siječnja 2012. akonom su ograničeni rokovi plaćanja novčane obveze u ugovorima između poduzetnika u pravilu na 60 dana. Dopuštena je mogućnost ugovaranja rokova dužih od 60 dana, kao iznimka, ali takvo produljenje ne smije prouzročiti očiglednu neravnopravnost

Z

u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika. U protivnom takva odredba smatra se da nije niti ugovorena.

U ugovorima između poduzetnika i osoba javnog prava u kojemu je osoba javnog prava dužnik novčane obveze rok plaćanja novčane obveze jest do 30 dana. Kada su dužnici poduzetnici ili zavod koji provodi obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstvene ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica područne (regionalne) samouprave ili grad, rok plaćanja može biti duži. redviđeno je da nadzor nad provedbom ovoga zakona provodi financijska policija, a Zakonom su propisane do sada najstrože novčane kazne koje se mogu izreći u slučaju kršenja financijskih obveza. Naime, dužnik koji ne ispuni obvezu plaćanja svojem vjerovniku u propisanim rokovima može biti kažnjen kaznom do milijun kuna! Glavno pitanje koje se sada postavlja jest hoće li se automatski kažnjavati svi poduzetnici u blokadi i hoće li provedba Zakona zapravo dovesti do stečaja još većeg broja poduzetnika koji neće moći platiti milijunsku kaznu te kako će se Zakon primjenjivati u odnosu na državu i druge osobe javnog prava.

P

mag. ing. prometa, stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr, tel: 042/233-244

Upravljanje rizikom 2 S

udjelovanje u prometu sa sobom nosi određenu količinu rizika i to teško možemo promijeniti, međutim, hoće li razina tog rizika biti veća ili manja, uvelike ovisi o nama. Ovisi o našem razmišljanju, ponašanju, razini osobne odgovornosti, razini opće i prometne kulture, količini znanja o prometu…

Svake sekunde provedene u prometu život nam je u opasnosti i zato svijest o tome da sami svojim ponašanjem uvelike možemo utjecati na razinu tog rizika, uvijek mora biti prisutna. Svaki put kad, makar samo malo, vozimo brže nego bismo trebali, doprinosimo povećanju rizika u svojoj vožnji. To radimo i svaki put kad sjednemo za volan, a psihofizičko stanje našeg organizma nije takvo da bi to omogućavalo i dozvoljavalo, ili kad ne postupamo u skladu s prometnim znakovima, oznakama na kolniku i znakovima koje nam daju ovlaštene osobe. Želimo li rizik u svojoj vožnji svesti na najmanju moguću mjeru, to ćemo najlakše postići ako neprestano predviđamo potencijalne opasnosti i njima unaprijed prilagođavamo svoju brzinu kretanja, ako predviđamo tuđe greške i spremni smo ih u svakom trenutku ispravljati, ako izbjegavamo situacije visokog rizika, poštujemo prometne propise i držimo se sigurnosnih pravila i načela defenzivne vožnje, ponašamo se kulturno, uljudno i budemo puni razumijevanja za druge sudionike prometa. Počnemo li tako razmišljati za volanom, započeli smo izuzetno značajan proces – proces naše transformacije u defenzivnog vozača, proces koji će razinu rizika i količinu opasnih, pogibeljnih situacija u našoj vožnji minimalizirati, a samim time doprinijeti većoj sigurnosti, kako nas, tako i naših najbližih, a i svih ostalih koji se nalaze oko nas u prometu.

44 Auto moto

13. prosinca 2011., br. 395

HYUNDAI Stil, performanse, učinkovitost i praktičnost krase novu “perjanicu”

Hyundai i40 - potpuno je nova Hyundai auto priča Piše i snimio: ANDREJ ŠVOGER

Prilikom prvog susreta s novim Hyundaijem i40, svatko očekuje automobil malo veći od i30, ali nakon sjedanja u i40 dolazi do prilično velikog šoka, koji je dakako pozitivan, i jako pozitivan. Prvo što smo primjetili jest hi-tech unutrašnjost, vrhunski opremljena te skrojena od visokokvalitetnih

materijala. Tek nakon prvog pogleda po unutrašnjosti primjećujemo odličan položaj sjedenja, koji je kao u nekoj modernoj kinodvorani, udoban, s odličnim pregledom te nam je sve nadohvat ruke.

Na testu smo imali trenutno najjači model iz game i40, 1,7-litreni dizel sa 136 KS, iThink paketom opreme i šestostupanjskim automatskim

mjenjačem, koji stoji oko 253 tisuće kuna.

U ponudi motora Hyundai dolazi s 1,6 - litarskim GDI motorom od 135 KS te 1,7-litarskim dizelima od 115 i 136 KS. Automobil također dolazi i u tri paketa opreme, gdje je osnovni iStart paket, zatim iLike te iThink paket, koji donosi brojne novitete u opremljenosti, poput paljenja

automobila pritiskom tipke, stakleni panoramski krov, odličan Infinity audiosustav, električno podešavanje i grijanje sjedala, multimedijalni sustav s navigacijom, aluminijske 18” naplatke, kamera za vožnju unatrag i brojne druge korisne “dodatke”.

Ono što nas je najviše oduševilo je položaj sjedenja u automobilu, koji je, stvarno, u najmanju ruku odličan, vozač ni u jednom trenutku ne osjeti potrebu za bilo kakvim naprezanjem, ili naporom, jer je sve nadohvat ruke, a kokpit automobila, koji na prvi pogled izgleda pomalo zastrašujuće, toliko je jednostavan da nakon jednog dana vožnje automobila nema više nedoumica.

Jedinu malu zamjerku mogli bismo uputiti malom stražnjem staklu, za koju bi neki rekli da ne pruža dobar pregled unatrag, ali, s druge strane, mi kažemo: živjela kamera za vožnju unatrag te senzori parkinga koji odrade posao umjesto vozača.

Da, još je tu i cijena, koja počinje sa 170 tisuća kuna te dolazi do 250 tisuća, koliko

stoji testni model, ali, pogledamo li cijenu konkurencije, npr. VW Passat ili Ford Mondeo, možemo zaključiti da je

i40 odlična investicija, na koju se veže i 5-godišnja garancija i potrošnja od oko 5 litara dizela na 100 km.

REVOLUCIJA Potpuno dizajnersko rješenje dolazi iz Južne Koreje, da, Južne Koreje

Elantra je čisti užitak za promatranje, ali i vožnju Piše i snimio: ANDREJ ŠVOGER

Još jedan test novog automobila... Aaa, nee, opet trebamo voziti te ocijeniti neki novi automobil! Hm, što je to, Hyundai? Ne znam, meni više liči na neki novi koncept nekog elektroautomobila. Ma to je nova Hyundai Elantra, da to je to.

Automobil koji je već prije izlaska na tržište proglašen za miss limuzina kompakata stvarno nas je svojim dizajnom ostavio bez daha, a isto tako i 99 % onih koji ga prvi puta vide, jer je jednostavno neodoljiv i veoma privlačan.

Na testu smo imali zasad jedini motor u ponudi, 1,6-litarski šestobrzinski benzinac sa 132 KS, koji nas je svojom dinamičnošću i niskom potrošnjom veoma lako osvojio. Ta verzija motora s mjenjačem od šest brzina, koji je kirurški precizan i točan, s potrošnjom nešto

višom od šest litara benz i na upravo su Hyundaijev recept za pomutnju među konkurentima i osvajanje s vo g d ij el a kolača na tržištu.

N o v a Elantra je prav i nov itet u odnosu na konkurente, j e r uz revoluciju u dizajnu, daje nam i visoku kvalitetu izrade, od unutrašnjo sti, jako dobre opremljenosti, do omjera dobiveno - uloženo.

Iznutra, Elantra je veoma prostran automobil, i to za sve, jer uz međuosov inski

razmak od 2,7 m mjesta ima i naprijed i straga, a i u prtljažniku, koji je zapremnine 485 litara.

Nova Elantra s osnovnim paketom opreme iStart stoji

oko 115 tisuća kuna, a opremljeniji testni model s paketom opreme iLike 130 tisuća, što je možda malo više od direktnog konkurenta Chevroleta Cruzea, ali uzmemo li u obzir da je

Hyundai kvalitetniji automobil, s 5-godišnjom garancijom te nevjerojatnim dizajnom, možemo reći da je upravo Elantra jedan od budućih lidera njegove klase.

Auto moto 45

13. prosinca 2011., br. 395

Hyundai Automobil Lončar predstavio tri nove zvijezde Na prezentaciji održanoj u četvrtak 8. prosinca, Hyundai Automobil Lončar predstavio je čak tri nova modela – i40 karavan, potpuno novu Elantru i sportski coupe Veloster, koji najavljuju bu-

dućnost ove korejske marke, naglašenu novim atraktivnim dizajnom, dinamičnošću i modernim tehnologijama.

Bez sumnje, Hyundai je jedna od popularnijih automobilskih mark i u Hr vatskoj, a novi će modeli još poboljšati već dobru prodaju.

Za prve mje-

sece 2012. godine, Hyundai Automobil Lončar najavio je još dvije atraktivne novosti, a to su novi i30 i i40 u limuzinskoj izvedbi.

Ovi novi modeli, svojim atraktivnim izgledom, naprednimvoznim svojstv ima i viso kom razinom opreme na najbolji način potpisuju slogan marke Hyundai – „New Thinking, New Possibillites“.

- Danas smo posebno ponosni što ste dio jedne potpuno nove Hyundai

priče i što vam možemo dočarati snagu i vrijednosti koje piše marka Hyundai – svojim gostima istaknula je na prezentaciji direktorica Hyundai Automobila Lončar, Vlatka Lončar-Lučev.

46 Start

13. prosinca 2011., br. 395

DARIVANJE Kero-Benz povodom božićnih i novogodišnjih blagdana pripremio prigodne poklone

OGLAS

Više od benzinske postaje!

J Kero-Benz je idealno mjesto gdje se na putu do Cinestara možete „naoružati“ grickalicama, sokićima i čokoladicama ili predahnuti nakon naporne partije kuglanja Na benzinskoj postaji Ke- baru Barel uz veliki izbor ro-Benz kvaliteta derivata hladnih i toplih napitaka, po i zadovoljstvo kupaca su najpovoljnijim cijenama u apsolutno na prvom mjestu. gradu. Dodajmo i to da caffe Upravo zato će svi vjerni bar Barel za svoje goste uvikupci u ovo predblagdan- jek na lageru ima „pivce za sko doba biti u prilici da živce“ po najpovoljnoj cijeni točenjem kvalitetnog goriva od 8,00 kn za 0,5 l. Treba napomenuti i to da će kroz osvoje i brojne blagdanske desetak dana u poklone poput privjesaka, c af fe b ar u majica, upaljača... Na na Barel na benzinskoj postaji j o k s n benzinKero-Benz čeka vas benzi eroskoj poljubazno osoblje i staji K vas o p staji Keprihvatljive cijene, ka e č z n ro-Benz tako da ne čekajBe blje o s o o gost i te, već se zaputite bazn u e lj v i lj moći i put Kero- Benza i at i prihv e zapaliti povećajte svoje šancijen cigaretu. se da dobijete neke Naime, upraod atraktivnih poklona. vo je u tijeku poOsim toga, Kero- Benz je idealno mjesto gdje se na stupak za dozvolu pušenja putu do Cinestara možete u ovom ugodnom caffeu, „naoružati“ grickalicama, koja će stići kroz desetak sokićima i čokoladicama. Ili dana. Na vama je samo da predahnuti nakon naporne odlučite gdje želite guštati.

Naime, opustiti se možete partije kuglanja. u unutrašnjim prostorima Dozvola za pušenje caffe bara ili pak na lijepo Vozači i putnici na ben- uređenoj natkrivenoj terasi. zinskoj postaji Kero-Benz Pored nje, na travnatim pomogu predahnuti u caffe vršinama, tvrtka Kero-Benz

uredila je dječje igralište na kojem vaši klinci i klinceze mogu uživati u penjanju, ljuljanju, spuštanju toboganom…

Darovi i za najmlađe Tu je i ljubazno osoblje koje vam je svakodnevno, i blagdanom, i praznikom na usluzi od 6 do 22 sata.

Kako doznajemo, sve usluge Kero-Benza možete plaćati gotovinom, debitnim karticama banaka (Maestro, MBcard), American Expressom te Diners, Visa i EurocardMastercard karticama. Na benzinskoj postaji postoji mogućnost i plaćanja predračunom na veće količine za tvrtke te vam za to daruju popust na gor ivo. Osim toga, naš prijevoznik vam može po želji gorivo ili loživo ulje prevesti na željenu lokaciju. Vrijeme je darivanja pa će i Kero-Benz povodom božićnih i novogodišnjih blagdana pripremiti prigodne poklone i darove, kako za starije tako i za najmlađe.

Vidimo se na Kero-Benzu!

Kroz desetak dana u caffe baru Barel moći će se pušiti

Na Kero-Benzu čekaju vas prigodni pokloni i kvalitetno gorivo

S raznih strana 47

13. prosinca 2011., br. 395

OTKRIĆE Himna banu Jelačiću spojila Varaždin i Petrovaradin “BUDI SAM SVOJ PSIHOLOG”

Napisao odu likeru J Mnogi hrvatski intelektualci voljeli su pušiti, piti i ogovarati u staroj petrovaradinskoj ljekarni. Među njima su bili i Ivančanin Đuro Arnold i A. G. Matoš

Kolika je vaša unutarnja snaga?

Priredio Ivan Hiti, prof.

Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Hrvatski filozof, pedagog i pjesnik iz Ivanca Đuro Arnold (Ivanec, 1853. – Zagreb, 1941.) često je boravio u Petrovaradinu. Omiljeno mjesto za izlazak bila mu je, kao i A. G. Matošu, ljekarna „Kod zlatnog orla“. Tamo je najviše volio piti liker od fruškogorskih jagoda, u čiju je čast skladao i pjesmu! - Uzmi, gospo, ove pjesme/Iz čiste nikle su česme./U njima ćeš svega naći:/Tugu, ljubav, nadu vjeru -/A sve mislim, da će u njim/ Trag bit i Tvom likeru. – stihovi su koje je posvetio likeru.

No to nisu bili jedini stihovi koje je napisao za Petrovaradince. Naime, upravo on je napisao i tekst za himnu posvećenu banu Josipu Jelačiću, pod nazivom Banu Jelačiću. Himnu je uglazbio hrvatski učitelj, zborovođa, orguljaš, skladatelj svjetovne i crkvene glazbe Stanislav Preprek. Himna je nastala povodom osnivanja Omladin-

Svi smo mi manje više robovi uvjerenja, no treba uvijek računati na to da i bedast čovjek radi po uvjerenju. Koliko god je važno imati zdravo uvjerenje, toliko je važno jasno znati što se želi i sebe čvrsto zadržati u okvirima svojih mogućnosti.

Imate li dovoljno unutarnje snage provesti u život svoje stavove? Ili vam se događa da vas s lakoćom ponesu zbivanja i odvedu tamo kamo niste željeli?

U ćeš m ji n a Tugu, ć a n i:/ svega adu vjeru ,n ljubav islim, da će m e -/A sv /Trag bit i m ji n u likeru Tvom

skog društva Jelačić i Ženskog prosvjetnog društva Zora, koji su utemeljeni 1922. godine u Petrovaradinu, što je važan događaj iz prošlosti Petrovaradina i za tamošnje Hrvate jer su takva društva bila njihova okupljališta i mjesta gdje su mogli njegovati svoje običaje, a i kultur no i nacionalno se izraziti.

Objasnila je to po vjesničarka Ivana An drić Penava, koja je nedavno u Varaždinu održala predavanje o Đuri Arnoldu i Stanislavu Prepreku. - Ovo predavanje, koje je preko

Himnu će izvesti u Varaždinu?

Iako zasad nije ponovno javno i profesionalno izvedena ni snimljena, predavanje u Varaždinu završilo je amaterskom audio snimkom himne koju je na klaviru odsvirao prof. Đuro Rajković, a snimio Petar Pifat. Nakon izvedbe, neki od prisutnih počeli su razmatrati i mogućnost da se Preprekova himna izvede i pokuša snimiti upravo u Varaždinu. Prisutni su pogledali i prigodnu miniizložbu na kojoj je bio izložen dio djela Stanislava Prepreka, među kojima i notni zapisi obiju verzija himne Banu Jelačiću i nekoliko eksponata koji su Varaždincima približili povijest nekadašnjeg slobodnog kraljevskog grada Petrovaradina.

Arnolda i Prepreka povezalo Varaždin i Petrovaradin, od mnogostruke je važnosti.

Najprije, to je jedan od načina da se očuva uspomena na Petrovaradin i Srijem kakav

je nekad bio te je potvrda činjenice o isprepletenosti prošlosti srijemskih Hrvata s prošlošću Varaždina, ali i s hrvatskom prošlošću općenito - objasnila je predavačica.

1. U nagradnoj igri dobili ste put i petodnevni boravak u Egiptu koji uključuje posjet Gizi i jahanje na devi. Ne govorite nijedan strani jezik, samo natucate engleski, a možete nagradu zamijeniti za novac u vrijednosti polovice troška puta i boravka u Egiptu. Što ćete učiniti?

A) Bez oklijevanja bih uzeo novac (3) B) Izabrao bih put u Egipat (1) C) Dobro bih razmislio o ponudi (2) 2. Prijatelj, izvrstan letač zmajem, uporno vas nagovara da pohađate tečaj letenja zmajem. Cijenite taj sport, ali i zazirete od neugodnosti koje letač može doživjeti. Hoćete li prihvatiti nagovaranje prijatelja?

A) Neću prihvatiti (1) B) Ne znam (2) C) Prihvatit ću nagovor (3) 3. Promatrate sliku djece koja se negdje u Africi poučavaju rukovanju računalom. Smatrate li opravdanim takva ulaganja u “gladnoj Africi”?

A) Da, ona su nužna jer je i to put do suvremenije poljoprivrede koja će donijeti više hrane (1) B) Neka o tome razmišljaju oni koji su za to plaćeni (3) C) Gladnima nije do računala (2) 4. O čemu najčešće sanjarite?

A) O bogatstvu (2) B) O popularnosti (1) C) O sretnoj i zadovoljnoj obitelji (3) 5. Što najviše cijenite kod vaših prijatelja?

A) Sposobnost da me nasmiju otkačenim pričama i vicevima (1) B) U njih se mogu pouzdati u svako doba (3) C) Razumijemo se (2) 6. Jesu li opravdani kompjutorski tečajevi za starije ljude?

A) Zašto ne, ako to žele (2) B) To mi se čini dosta suvišno (3) C) Iskustvo i suvremena tehnologija daju dobre rezultate (1) 7. Vozite noću kroz šumu i ugledate ženu kako vam maše stojeći uz oštećeni automobil. Što ćete učiniti?

A) Ništa, vozit ću dalje (3) B) Reći ću joj da ću obavijestiti policiju i produžiti (2) C) Oprezno se približiti i pokušati joj pomoći (1) 8. Koje vam misli prve prolaze glavom nakon buđenja?

A) Što sve danas trebam učiniti (1) B) Svaki je dan jednoličan (3) C) Što će donijeti novi dan (2) DO 10 BODOVA Svaka čast. Vi ste aktivna osoba, puna unutarnje snage iza koje u životu stoji dosta uspjeha. Ostvarili ste mnogo toga što ste kao snove ponijeli iz kolijevke. Uvijek ste spremni uključiti se u rješavanje bilo kojeg problema. Svaki problem, svoj ili tuđi, doživljavate kao izazov i nemate mira dok ne nađete rješenje ili bar ne učinite sve što je u vašoj moći. Drugima ste spremni nenametljivo pomoći bez traženja protuusluge. Vaša je unutarnja snaga »jača od vas«. To je dobra odlika, ali ipak ne pretjerujte jer se i od »problema « treba odmoriti.

OD 11 DO 19 BODOVA Puni ste unutarnje snage, ali je koristite jedino ako to vama čini zadovoljstvo. Osim onoga što činite ili tek namjeravate učiniti, uvijek u vama ostaje i dio rezervne snage koju naprosto ne dirate bez velike potrebe. Vama je, jednostavnije rečeno, mrsko bez neke velike nužde izvlačiti iz sebe svu snagu bez obzira na to je li riječ o rješavanju nekih problema, raspravi, pjevanju, glazbi, planinarenju... Ponašate se po principu »sve ima granice«, a te su granice, po vašem mišljenju, omeđene time doživljavate li to što radite ugodnim.

www. vznightlife. com

20 I VIŠE BODOVA Imate u sebi mnogo više skrivene snage nego što mislite. Nažalost, ona je u vama skrivena iza debelog zida odbojnosti i naprosto se plašite taj zid razbiti, jer niste sigurni kako biste na najbolji način tu snagu iskoristili. Opterećeni ste mišlju da svi oko vas uvijek sve rade bolje od vas pa je to temeljni razlog vaše zatvorenosti. Morate se osloboditi tog umišljenog osjećaja, a uz malo više razumnog rizika i spontanosti osjetit ćete prednost uključivanja vaše skrivene energije.

48 Zdravlje

13. prosinca 2011., br. 395

DOZNAJEMO Obiteljski liječnici, svaki na svoj način, rje

Dugo čekate? Pro J Da bi riješili problem velikog broja pacijenata, neki su produljili radno vrijeme

Ne čeka se samo na specijalističke preglede, čekanja kod doktora opće prakse znaju trajati satima Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Horvat. Čitateljica (podaci poznati redakciji) ne žali se na liječnički propust, već na čekanje.

Kad je hrvatsko zdravstvo u pitanju, jedna od prvih stvari koja nam padne na pamet je čekanje.

Sati čekanja Čekanje za va- U zadnje vrijeme no ž a v đenje krvi, za sam češće bolei t a pretrage, za sna. Provela sam je im , specijalističbar tim stru sate u čekaonici, o d k i pregled, pregrizla jezik sku se za operaciju, i trpjela boloedicin dradi m o za rendgen... ve. Jednom prikoja Čeka se i u likom je ispred trijažu ordinac ijama mene bilo četvero obiteljske mediljudi, a samo prva cine. Nedavno je u žena bila je unutra 40 našu redakciju stiglo pismo minuta. Kad sam došla na pacijentice razočarane ra- red, doktorica je otišla na dom svoje doktorice Maje pauzu. Osim toga, čini se da

ista pravila ne vrijede za sve jer ima ljudi koji nazovu kad čekaju i odmah su primljeni – napisala je čitateljica. Dr. Horvat svjesna je da je kod nje gužva. - Ljudi nisu dovoljno strpljivi. Ja se nemam namjeru nikome opravdavati.

Svoj posao odradim časno, a dnevno obradimo 80 do 100 pacijenata i svima poklanjam jednaku pažnju. Kod mene je gužva jer je većina mojih pacijenata radno aktivna, ljudi koji dolaze su stvarno bolesni. Uz to, dolaze pacijenti koji su depresivni i anksiozni i njima treba posvetiti više vremena. Što se tiče primanja ljudi preko reda, to su hit-

ni slučajevi. Tijekom radnog vremena obavljam i telefonske konzultacije. Ne naručujem pacijente. Kako nekome tko ima upalu pluća reći da dođe za tri dana? Tada će biti prekasno – objašnjava dr.

Horvat. Kaže, ako netko nije

!

“preko reda” idu samo hitni pacijenti, djeca i trudnice

zadovoljan, može slobodno uzeti karton i otići drugom liječniku. - Kod sebe imam toliko kartona da ljude više ne smijem primati po pra-

Normalan život s...

Aspergerov sindrom - izvrsna memorija, nedostatak empatije spergerov sindrom dobio je ime pokazivati i interes za neuobičajene s njima biramo kratke i razumljive A po Hansu Aspergeru, koji je pe- stvari, hobije te teškoće s razumi- riječi, bez dvosmislenosti. Osobama desetih godina dvadesetog stoljeće jevanjem neverbalne komunikacije s ovim sindromom odgovara rutina i Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

opisao djecu koja imaju normalnu inteligenciju, ali pokazuju teškoće u neverbalnoj komunikaciji, socijalnim interakcijama i empatiji. Danas, Aspergerov sindrom spada u skupinu autističnih poremećaja te znamo da se radi o razvojnom poremećaju, koji je četiri do pet puta češći kod dječaka.

Osobe s ovim sindromom osim teškoća u socijalnim kontaktima, mogu

(teže razumiju mimiku drugih ljudi).

Jako često osobe s ovim sindromom imaju izvrsnu memoriju te pokazuju izniman talent u nekim područjima (primjerice glazbeni, likovni…). Često koriste složene riječi i fraze, iako ne znaju njihovo konkretno značenje te imaju poteškoća prilikom razumijevanja šala, metafora ili sarkazma.

Stoga je izuzetno važno da u radu

predvidiv raspored. ostoji mnoštvo pristupa, terapija i intervencija koje mogu poboljšati kvalitetu života osoba s ovim sindromom, posebice ako se edukacijsko-rehabilitacijske tehnike kombiniraju sa psihoterapijskim. Rana dijagnostika omogućava ranije uključivanje u terapije, a samim time i bolju kvalitetu života osobe.

P

Zdravlje 49

13. prosinca 2011., br. 395

šavaju problem koji imaju s velikim brojem pacijenata

omijenite doktora e, drugi se drže telefonskog naručivanja, a treći su ukinuli telefonske razgovore ŠTO UČINITI?

Lako je premjestiti karton

!

Nije nemoguće premjestiti karton od jednog doktora k drugom. Ako niste zadovoljni čekanjem na pregled, odnosom doktora prema vama ili bilo čim drugim, vrlo je lako premjestiti se. - Ako se želite premjestiti, prvo je potrebno naći liječnika opće prakse koji vas želi primiti i koji, zapravo, ima mjesta. On će vam napisati izjavu, a s tom izjavom samo se morate javiti u Područnu službu Zavoda – ljubazno su nam objasnili u info centru HZZO-a. Jedino što trebate imati na umu jest da liječnika možete promijeniti tek za godinu dana nakon što ste bili njegov pacijent.

OŠ VISOKO

Protiv ovisnosti se bore i – glumom “Zamke suvremenih ovisnosti” naziv je projekta koji se s učenicima 7. i 8. razreda provodi u Mjesecu borbe protiv ovisnosti, a njime se nastoji motivirati učenike za odabir zdravog načina življenja. Na zanimljiv način, putem predavanja, ali i pedagoško-dramske radionice, diskusija, praćenja medija i literature, izradu plakata i prezentacija, učenici upoznaju ovisnost kao društveno neprihvatljiv način života koji povlači za sobom brojne zdravstvene probleme i narušavanje obiteljskih odnosa. Cilj peda-

goško-dramske radionice “Nagovorili su me” je priprema učenika za susret s realnošću i pouka kako kako se oduprijeti pritisku vršnjaka u situacijama kada se od njih zahtijeva konzumiranje različitih sredstava ovisnosti. (pd)

BOŽIĆNA AKCIJA

Poklon-paketi za male bolesnike

LIJEČNICI S NAJVIŠE PACIJENATA Ʉ Nadica Fatiga Brodar (Vinica) 2.558 Ʉ Maja Horvat (Varaždin) 2.361 Ʉ Nives Topolnjak (Sveti Ilija) 2.348 Ʉ Tomislav Dobovičnik (Varaždin) 2.331 Ʉ Miroslav Kovaček (Ludbreg) 2.323 vilima HZZO-a – dodala je.

I doista, dr. Horvat je među 5 liječnika opće prakse koji imaju najveći broj pacijenata u Varaždinskoj županiji – 2361. Više pacijenata od nje ima jedino dr. Nadica Fatiga Brodar iz Vinice (2558). Kod nje se ne čeka dugo, no Fatiga Brodar kaže da naručuje pacijente telefonom te da je produljila radno vrijeme ordinacije od 7 do 15 sati.

Telefon smeta Nešto manje pacijenata od dr. Horvat ima dr. Nives Topolnjak u Svetom Iliji. Nađu se pacijenti koji znaju cirkusirati u čekaonici, ali zna se red. Mogu reći da u najkritičnijim razdobljima, kad su epidemije, netko čeka i 1,5 h. Izuzetno je bitna i trijaža koju radi sestra. Ne može se dogoditi da netko vani čeka, a da ne znam

Dr. Horvat dnevno zna obraditi i do 100 pacijenata

zbog čega je došao – kaže Topolnjak. Velik broj pacijenata (2331) ima i dr. Tomislav Dobovičnik u varaždinskom Domu zdravlja. On ima zanimljiv pristup. - Ne naručujem telefonom jer meni i sestri to oduzima vrijeme. Kod mene nema gužve jer imam mlade pacijente. Osim početkom tjedna kad na terapiju dolaze ovisnici – kaže nam dr.

Dobovičnik. Na čekanje se ne žale ni pacijenti dr. Miroslava Kovačeka u Ludbregu s evidentirana 2323 pacijenta.

- Idem dosta često jer sam astmatičar, ali nikad nisam naletio na veliku gužvu – rekao nam je njegov pacijent.

Izgleda da nema nekog recepta za ovaj problem, kao ni u bilo kojem drugom poslu u kojem se radi s ljudima.

Možemo poručiti – ako niste zadovoljni, nađite drugog liječnika.

Nadica Fatiga Brodar:

“

Primamo pacijente 8 sati na dan. Naručujemo i putem telefona.”

“

Ne naručujem pacijente. Kako da nekome tko ima upalu pluća kažem da dođe za 3 dana?”

Maja Horvat:

Nives Topolnjak:

“

“Tu i tamo zna netko cirkusirati u čekaonici. Maksimalno se čeka sat i pol.”

Tomislav Dobovičnik:

“

“Ne naručujemo telefonom. Zvonjava nas dekoncentrira i smeta nam.”

Udruga oboljelih od leukemije i limfoma Hrvatske i uoči ovog Božića provodit će akc iju “Pokažimo oboljelima da nisu sami”.

Bit će to jubilarna deseta akcija. Volonteri okupljeni u udruzi, čije je sjedište u Čakovcu, posjetit će djecu koja su na liječenju u četiri bolnice. Poklon-pakete prvo će podijeliti malim bole-

snicima na Dječjem odjelu varaždinske Opće bolnice i to 19. prosinca od 10 do 12 sati. Sljedeći dan će biti u zagrebačkom KBC-u Rebro i na Hematološkom odjelu KB Merkur, a božićnu akciju završit će posjetom Dječjem odjelu Županijske bolnice Čakovec, gdje će mališanima poklon-pakete podijeliti 21. prosinca od 10 do 12 sati. (vms)

Život i socijalna skrb Siromaštvo u Hrvatskoj U

posljednje vrijeme čini mi se da je sve više ljudi koji se mogu svrstati u ovu kategoriju. Gubitak radnih mjesta te male mirovine dovele su mnoge građane u tešku materijalnu situaciju, tako da su prisiljeni potražiti pomoć u Zavodu za socijalnu skrb ili u lokalnim zajednicama. Ispod granice relativnog siromaštva u Hrvatskoj živi 750 - 800 tisuća ljudi, ili gotovo 20 % ukupne populacije. Najviše je pogođena radnička klasa, poljoprivrednici, umirovljenici, nezaposleni, i beskućnici. Granica relativnog siromaštva za četveročlanu obitelj iznosi oko 42.000 kuna godišnje. Ako zarađujete manje od ovog iznosa, i vi ste u toj skupini.

Globalna kriza u našem okruženju mogla bi još više pogoršati ovu ionako lošu sliku.

Socijalni radnici često se na terenu susreću s tužnom slikom pojedinih ljudi i obitelji, kojima često jednokratna pomoć ne može riješiti njihov životni problem, jer rješenje problema nije u davanju pomoći nego u pronalasku zaposlenja i dobrom vođenju ekonomske politike na državnom nivou. Uvijek će biti ljudi kojima treba pružiti adekvatnu pomoć, no vjerujem da će se dobrom socijalnom politikom i suradnjom svih lokalnih zajednica i zavoda za socijalnu skrb moći bolje odgovoriti na potrebe radno nesposobnih osoba, invalid-

nih osoba, umirovljenika. Osim materijalne pomoći, ovim ljudima treba pružiti i psihološku pomoć i potporu, jer su mnogi od njih u depresiji, očaju i ne vide načina kako izaći iz teške situacije u kojoj se nalaze. S obzirom na to da sam po prirodi optimist, vjerujem da će stvari krenuti nabolje i da ćemo naći načina smanjiti siromaštvo i vratiti dostojanstvo radnicima i umirovljenicima koji su izvukli najdeblji kraj u ovoj globalnoj krizi. Ulaskom u Europsku uniju i projektima koje moramo osmisliti, možemo otvoriti nova radna mjesta i pružiti novu nadu ljudima koji su nezaposleni i siromašni.

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, ravnatelj Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske županije

50 Zdravlje

OGLAS

13. prosinca 2011., br. 395

UDRUGA “ČISTA POZITIVA“

Prva slana soba s jogom i wellnessom

Od 15. do 17. prosinca od 10 do 20 sati dani otvorenih vrata

U Varaždinu će se od ovoga tjedna moći vježbati i joga u slanoj sobi. Prvu slanu sobu s jogom, ali i wellness tretmanima nazvanu „Elements“ otvara Udruga „Čista pozitiva“. Od 15. do 17. prosinca organiziraju dane otvorenih vrata pa svi zainteresirani mogu doći pogledati kako prostori u Ulici braće Radića 30 (prizemlje, ulaz s druge strane ulice) izgledaju te od 10 do 20 sati besplatno isprobati tretmane. Među njima su kombinacija vježbi disanja i opuštanja terapijom bojama, energetski tretmani, refleksoterapija, a i programi za detoksifikaciju tijela pilinzima koje su od ljekovitog bilja spravili članovi udruge.

- Radimo samostalno i dobrovoljno za dobrobit zajednice. Odlučili smo obogatiti grad wellnessom u kojem se ljudi mogu prepustiti čarima prirode i uvjeriti se u ljekovitu moć soli, bilja i tretmana za ozdravljenje duha i tijela.

S obzirom na to da sve organiziramo sami, tretmane moramo naplaćivati, ali će cijene biti pristupačne. Svaki mjesec imat ćemo akcijske i promotivne tretmane povoljne za svaki džep – najavljuje Mario Kolić, predsjednik „Čiste pozitive“.

Ističe da su u suradnji s Gradom Varaždinom i medicinskim stručnjacima dobili odobrenje i preporuku da se ta vrsta terapije i tretmana može koristiti u svakodnevnom životu i u prevenciji raznih oboljenja. - Tretmane preporučujemo spor tašima, ljudima s tegobama u kralježnici, bolovima u mišićima, problemima s dišnih putevima, probavnim tegobama, kao zaštitu od gripe i prehlada, ali i onima koji se samo žele opustiti - navodi Kolić. Više informacija možete dobiti na 097/79741-86, 091/433- 8005 ili na elements.slanasoba@yahoo. com. (vms)

Sv. Lucija, zaštitnica vida i slijepih osoba Sveta Lucija je zaštitnica vida, očiju i slijepih osoba. Ovaj utorak, 13. prosinca, na blagdan sv. Lucije varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak predvodit će misno slavlje za slijepe i slabovidne osobe u Varaždinskoj biskupiji, za članove udruga slijepih Varaždinske, Koprivničko-križevačke i Međimurske

županije. - Duhovni program počinje u 10 sati okupljanjem članova koji će imati mogućnost svete ispovijedi, a u 11 sati počet će misno slavlje za sve slijepe u Varaždinskoj biskupiji.

Nakon mise susret se nastavlja druženjem uz zajednički objed u organizaciji Biskupije – najavili su iz Biskupije. (vms)

Savjeti iz ordinacije Stres – narušavanje osjetljive ravnoteže u tijelu (2) P

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

osljedice djelovanja stresa mogu se očitovati na dva načina. U najpovoljnijem slučaju, nakon uklanjanja stresnog čimbenika organizam je sposoban uspostaviti prvobitnu ravnotežu i stres ne ostavlja nikakve posljedice. U drugom slučaju, tijekom prilagodbe na stres dolazi do promjene u funkciji (hiper ili hipoaktivnost) ili čak oštećenja stanica, tkiva i sustava. ratkotrajni stresori (ubodi, ozljede...) tako povoljno utječu na imunološki sustav jer mobiliziraju stanice kako bi dospjele do oštećenog tkiva, upravo tamo gdje su potrebne. Međutim, kronični, dugotrajni stres potiskuje imunološki sustav. Što stres dulje

K

traje, pozitivne prilagodbene promjene u imunološkom sustavu zamjenjuju negativne, u početku na staničnoj razini, a zatim u imunološkoj funkciji u širem smislu. U krajnjem slučaju, kronični stresni uvjeti dovode do potiskivanja svih imunoloških funkcija koje je moguće mjeriti. ksidativni stres je primjer fiziološke promjene u organizmu koja je vrlo često i prvi korak u slijedu promjena koje dovode do metaboličkog stresa, što je uzrok nastanka sa stresom povezanih bolesnih stanja. Smatra se da je oksidativni stres, ako se ne kompenzira, jedan od najvažnih razloga oštećenja funkcija svih stanica, pa i stanica imunološkog

O

sustava. U uvjetima modernog načina života, zagađenja, svakodnevnih migracija ljudi, nije jednostavno zaštititi imunološki sustav.

Sprečavanje širenja mikroorganizama (higijena ruku i dezinfekcija predmeta opće upotrebe) samo je prvi korak. Organizmu treba osigurati dovoljno sna, tjelesne aktivnosti i dovoljno tekućine, uravnotežena zdrava prehrana bogata voćem i povrćem, mineralima, vitaminima, antioksidansima i esencijalnim masnim kiselinama, a istodobno siromašna šećerima. Ne smije se zanemariti ni utjecaj psihološko-socijalnih čimbenika kao što su pozitivan životni stav, komunikativnost i društvenost.

Zdravlje 51

13. prosinca 2011., br. 395

OTKRIVAMO Kako izabrati invalidska kolica za dijete?

Pravilno izabrana kolica kroz pravilno pozicioniranje djeteta Sve veći broj djece s invaliditetom, od kojih je najučestalija dijagnoza cerebralna paraliza, s roditeljima dolazi u tvrtku Orto Rea po ortopedsko pomagalo, u pravilu po dječja invalidska kolica s posebnim prilagodbama.

Stručni tim Potvrdili su nam to u Orto Reji, tvrtki za proizvodnju i trgovinu ortopedskih pomagala, koja je prošli tjedan povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom (3. prosinca) otvorila svoja vrata i organizirala niz događanja vezanih uz zdravlje.

- Posebno smo senzibilizirani prema djeci, jer upravo kod njih pravilno odabrana invalidska kolica ne znače samo mobilnost i znatno olakšanje za roditelje, nego i sprečavanje daljnje progresije bolesti. Kada roditelji dođu s djetetom, naš stručni tim radi kompletnu anamnezu i to ne samo kroz medicinsku dokumentaciju, odnosno povijest bolesti, već i kroz razgovor s roditeljima te kontakt, pregled i mjerenje djeteta. Pristup je maksimalno prilagođen uzrastu i potrebama djeteta, a svaki se detalj, kao što su pozicioniranje zdjelice, podešavanje nagiba sjedenja, vrsta oslonaca za glavu, potpore za trup i sve ostalo što je nužno za pravilni odabir pomagala, pomno određuje u dogovoru s roditeljima - rekla je Silvija Drvarek, izvršna direktorica Orto Reje.

Svakom malom pacijentu pristupaju individualno i sa stručnim savjetima pomažu odabrati adekvatna kolica s funkcijama koje će uz pravilno pozicioniranje pozitivno djelovati na sprečavanje nastanka spazma, kao bolne i prejake refleksne aktivnosti, koja se u konačnici može reflektirati i kroz kontrakture u zglobovima ili kroz ozljede kod nekontroliranih pokreta. Što je važno i o čemu je nužno voditi računa prilikom odabira invalidskih kolica?

- Izuzetno je bitno da se u postupku procjene pacijenta, a prije samog odabira modela vidi koje su to funkcije koje kolica moraju podržati, jer ih određeni dio tijela treba kako bi dijete (ali i bilo koja odrasla osoba) moglo tijekom boravka u pomagalu dobiti optimalnu podršku. Najbitnije je da se pravilno pozicionira zdjelica u čemu veliku funkciju

OGLAS

J U tvrtki Orto Rea stručni tim pomaže pri odabiru najadekvatnijih invalidskih kolica za djecu, na način da im se maksimalno prilagode sve funckije kolica kako bi se spriječila daljnja progresija bolesti ima abdukcijski klin, da se osigura potpuni kontakt nat koljenice sa sjedištem kolica te po potrebi da se sa dvo-, četvero- ili višeuporišnim pojasevima podupre uspravan položaj sjedenja.

Ne valja smetnuti s uma i da je izuzetno bitan položaj nogu, ponekad je za svaku nogu potrebno posebno podesiti visinu oslonaca za noge, ponekad je nužno podesiti određen kut oslonaca za noge... Dakle, postoji mnoštvo bitnih detalja koji u cjelini čine adekvatno pomagalo – pojašnjava Silvija Drvarek.

Najvažnije je...

Pravilno odabrana kolica nemaju za funkciju „udovoljiti“ samo određenim fizičkim zahtjevima pacijenta, već i osigurati mu psihološku podršku kako bi se stvorio osjećaj sigurnosti, samouvjerenosti i postigao balans i prilagođenosti okolini do one sve mjere u kojem roj osoba/dijete veći b itetom lid samostalno s inva Reu po participira djece rto u svakodzi u O omagala, a l o d nevnim o dska p akt ivno ortope će upravo p im stima - a n b e jčeš s a o n to nije a s p nije po c i l o k lak zadječja bama i kas datak! Uz od a prilag medicinske aktivn ca stručnjake, li o k roditelje i okodječja linu, vrlo važnu ulogu ovdje imaju i ugovorni isporučitelji ortopedskih pomagala, jer Orto Rea d.o.o., Braće Radić 52/b, Jalkovec, telefon 042/350-744, e-mail info@ortorea.hr svojim savjetom i sugestijama kod odabira kolica Bez obzira na to radi li cije, odnosno u onoj mjeri spazmičnih reakcija, pomomogu znatno doprinijeti se o kolicima na ručni ili u kojoj pozitivno djeluju na ći će u korekciji sakralnog kvaliteti života djeteta s elektromotorni pogon, a što određene tjelesne funkcije. sjedenja što dovodi do deinvaliditetom. Stoga ne čudi ovisi o tome do koje je mjere Dakle, pravilno odabrana, kubitalnih rana, uroinfekcišto je upravo Orto Rea du- održana muskulatorna sna- funkc ionalna kolica uv i- ja... te, naravno, uspostaviti gogodišnji partner mnogim ga trupa, radi li se o težoj jek će osigurati mobilnost pozitivne efekte kao što su roditeljima ne samo s ovog parezi ruku, tetraplegiji i uz pretpostavku fleksibil- bolja kontrola i stabilnost područja, već i diljem cijele sličnim dijagnozama, bitno nosti tijekom određenih trupa, određeni viši stupanj Hrvatske - od prvih dječjih je da su kolica funkcionalna. položaja sjedenja, nadalje samostalnosti u kretanju i kolica, preko multifunkcio- Ona su utoliko funkcionalni- onemogućit će nastajanje obavljanju određenih aktivnalnih, pa sve do aktivnih ja koliko uklanjaju određene respiratornih poteškoća, nosti. Dakle, puno je čimbeinvalidskih kolica. negativne posljedične reak- kao i nastanak nepotrebnih nika koje valja uzeti u obzir

Više modela invalidskih kolica Prema Pravilniku o ortopedskim i drugim pomagalima, djeca koja se nalaze na redovnom školovanju ostvaruju pravo na dvoja invalidska kolica. – Postoje različiti modeli kolica, no razlikujemo ih s osnove dviju različitih funkcija: ili primarno služe za mobilnost, pa su tada lako sklopiva

i funkcionalna za transport ili su (multi)funkcionalna, pa služe u radnim aktivnostima djece, kao što su rad u školi i učenje kod kuće.

Multifunkcionalna invalidska kolica izuzetno su pogodna upravo za djecu s deformitetima trupa, npr. uslijed skolioza, uznapredovalih distrofija,

cerebralne paralize... jer uz nagib cijele školjke kolica osiguravaju dobru poziciju kralježnice i zdjelice u postupku promjene položaja sjedenja, a i sprečavaju da se stvori pritisak na jedan dio tijela te time preventivno djeluju na dekubitus – pojašnjava Silvija Drvarek.

kod odabira kolica, posebice kod djece koja prolaze kroz rast i razvoj, stoga je posebice ovdje, više nego na bilo kojem drugom području, bitna interdisciplinarnost u pristupu, pokušati sagledati sve relevantne čimbenike kako bi se djetetu i njegovim roditeljima olakšao proces odluke – ističe između ostalog Silvija Drvarek.

Orto Rea otvorila vrata Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom Orto Rea je organizirala Dane otvorenih vrata. Ugodno i korisno druženje s korisnicima ortopedskih pomagala, ali i onima koji to nisu, ali imaju određene zdravstvene probleme, u Braće Radić 52/b u Jalkovcu trajalo je cijeli prošli tjedan. Veliki

interes vladao je za akciju besplatnog mjerenja šećera, ali i za masaže te digitalno uzimanje otisaka stopala. Odrasli, a posebno djeca bili su oduševljeni skuterima. I dok su djeca bila zadovoljna time što su na skutere mogla barem sjesti, oni „malo odrasliji“ više su interesa pokazali za vertikalizatore.

52 Ženski svijet

13. prosinca 2011., br. 395

za m ovaj fil lski jo n a p š slavni Blahnik r e dizajn je stotine u irao dizajn u jednom s a a , l a li l ” e ne cip “ubače e u r d a k rsic conve

Cvjetni dom Volite i darujte S

igurna sam, kao što sam i zadnji put napisala, da već danima razmišljate kako svojim najdražima pokazati koliko ih volite i kako im ove blagdanske dane učiniti ljepšima. Savjetovala sam vam da im poklonite Leticija luksuzne sitnice koje si ZADRAVEC neće sami kupiti, a ako Kukuljevićeva 17, Varaždin im želite pokloniti poseb042/212-362 nu pažnju, učinite nešto letiziazadravec@gmail.com sami. ogli biste ispeći medenjake ili neke druge božićne kolačiće pa ih posložiti na lijep božićni tanjur ili u profinjenu zdjelu, svečano ukrasiti i još svježe pokloniti onome koga volite. Poklon će zasigurno polučiti zadovoljstvo jer je u njemu prisutna i osobnost i luksuz pa i kreativnost što sve zajedno daje pažnju s puno ljubavi.

Volite se i darujte, Letizia

šima luksuznog dvora u svim blagodatima i rasko Marija Antoaneta uživala je

M

MODNI KAMELEON Inspiracija iz filma Marie Antoinette

Moderna kraljica J Kostimografija iz filma odlično dočarava sjaj i raskoš Versailla, ali nije točna replika

povijesnog kostima toga vremena već je pojednostavljena, no jednako grandiozna Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek Foto: IGOR KLIČEK

Današnji look je inspiriran filmom Marie Antoinette redateljice Sofije Coppole. Film je snimljen 2006. godine, a iste je godine “izviždan” na filmskom festivalu u Cannesu. Francuska publika nije imala nimalo milosti prema Coppolinoj viziji lika i djela notorne francuske vladarice Marije Antoanete, a mnogi su kritičari pokopali film zbog nedostatka itekako važnog političkog konteksta i ozbiljnog dijaloga.

The Cure, New Order...

Redateljica se branila tvrdnjama da joj nije bila želja sni-

miti povijesno točan film već uz veliku umjetničku slobodu reinterpretirati lik najomraženije francuske vladarice i prikazati je kao sasvim običnu tinejdžerku. Film spašava bogata estetika, raskošna produkcija i kostimografija te zanimljivo ukomponirani soundtrack koji se sastoji od uglavnom new wave i post punk grupa - od The Cure, New Ordera, Strokesa, pa čak i Aphex Twina.

Priča započinje kada 14-ogodišnja Marija Antoaneta, kao najmlađa kći Marije Terezije (Marianne Faithful), napušta svoj austrijski dom i odlazi u Versailles kao buduća žena prijestolonasljednika Luja XVI. (Jason Scwartzman). Marija An-

JESTE LI ZNALI: Legendarna pjevačica i glumica koja tumači habsburšku vladaricu Mariju Tereziju, Marianne Faithful, i sama ima aristokratske korijene iz Habsburške Monarhije.

Njezina majka je barunica podrijetlom iz Beča.

Sofia Coppola je bazirala look kraljičinog ljubavnika grofa Axela von Fersena prema imidžu kultnog pop pjevača iz 80-ih Adama Anta.

toaneta polako upoznaje svoj građena Oscarom prednost je ovog filma i odlično dočanovi život rava sjaj na francui r a s ko š skom dvoVersailla, ru i uskoro ali nije zadobije točna remnogesimplika popatije, no v ijesnog ne i svog kostima muža koji toga vre djeluje mena već dosadno i je pojednonezaintes t av ljena, resirano. no jednako Usprkos grandiološem zna. Redab r a ku i teljica je kaotičzamolila nom staslavnog nju u španjolskog Frandizajnecuskoj, ra Manola mlada Blahnika da kraljica dizajnira stouživa u tine cipela za r a s ko ovaj film, a u šima Marija Antoaneta moderno jednom su i blag doba kadru neg o pr imjetno datima luksuznog dvorskog života ne mareći za probleme “ubačene” lila conversice. koji će je uskoro koštati glave. Više fotografija pogledajte na Odlična kostimografija na- www.regionalni.com.

Frizerski salon Tjedan dobrih frizerskih vibracija P

Melanija Galunić Frizerski salon Gloss Ive Režeka 4 a, Varaždin tel. 042/200-420

rošao je još jedan novi dan i tjedan dobrih vibracija u frizerskom salonu “Tina”. Radili smo kao i uvijek, marljivo i veselo, no ipak je bilo nešto posebno. Čekali smo i vi ste došli, a mi smo se potrudili da se opustite i osjećate što ugodnije. Veliko vam hvala, dragi naši klijenti, što ste dio nas i naših kreacija već tri duge godine!

Zahvaljujemo i dragim sponzorima koji su razveselili sve dobne uzraste, a to su salon cvijeća “Jasmin” iz Šemovca, OPG Josip Vlahović iz Štefanec Marofa te Matrix proizvodi.

Ženski svijet 53

13. prosinca 2011., br. 395

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Ksenija Marinković, glumica

Samo da je zdravlja i tekući bez minusa!

J Glumica za sebe kaže da je pospana, radišna i normalna, ne trpi podvale i nepoštenje,

rijetko je ljubomorna, a rado bi posjetila Kinu, Novi Zeland, Australiju i Afriku Piše: GORDANA IGREC

Trenutno, dramsku umjetnicu K seniju Mar inkov ić možemo gledati u humorističnoj seriji “Provodi i sprovodi” koja ide svake večeri na prvom programu HTV-a.

Prije ove serije, ova rođena Virov itičanka sa stalnom adresom u Zagrebu i stalnim angažmanom u ZKM-u igrala je u brojnim domaćim humorističnim serijama poput “Stipe u gostima”, “Kazališta u kući” ili “Odmori se, zaslužio si”.

Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

Osjetljivost kože S

ve je veći broj osoba s osjetljivom kožom. Razlozi za to mogu biti dvojaki. Kod određenog broja osoba, osjetljivost kože lica može biti nasljedno uvjetovana.

Obično su joj sklone osobe svjetlije puti, svjetlije kose i svijetlih očiju, tzv. nordijski tip kože. Kod tih osoba površinski je sloj kože (epidermis) značajno tanji, smanjena je količina lipida (masnoća), pa čak i pigmenta u njemu.

To u velikoj mjeri pridonosi smanjenju prirodne zaštite kože! Takva oštećenja dodatno pridonose i oslobađanju pojedinih faktora upale, koji uzrokuju crvenilo i svrbež, te ljuskanje i „zatezanje“ kože. o sve je veći broj osoba sa stečeno osjetljivom kožom tj. s osjetljivošću koja nije uvjetovana nasljeđem, već brojnim čimbenicima koji utječu na kožu - izvana ili iznutra. Vrlo važnu ulogu svakako imaju štetni utjecaji okoline, osobito UV zračenje, koje može izazvati pojačano isparavanje vode i time dehidraciju kože, ali i oštećenja koja s vremenom mogu dovesti do razvoja raka kože. e manje važna je i zima! Ona može dodatno utjecati na smanjenje proizvodnje masnoća u koži, a boravak u zatvorenim i pregrijanim prostorijama djeluje poput velike spužve koja upija vlagu. S time koža postaje još suša i osjetljivija! Brojne su i kemijske tvari koje negativno utječu na stanje naše kože: od onih iz ispušnih cijevi i dimnjaka, do onih prisutnih u preparatima za njegu (konzervansi, umjetne boje i mirisi...) ili živežnim namirnicama. ažno je istaknuti da i prirodan proces starenja, kao i način života, pridonose osjetljivosti kože. Izloženost stresu, pušenju (nikotin uzrokuje suženje kapilara, pa se tako smanjuje unos kisika i hranjivih tvari u kožu), zatim alkoholu i neuravnoteženoj prehrani, dodatno će pogoršati stanje kože. pćenito vrijedi da tijekom zime savjetujemo bogatije, hranjivije kreme, osobito osobama osjetljive kože, no postoje i velike individualne razlike! toga, da bi njega bila što više prilagođena trenutnom stanju i potrebama kože, potrebna je detaljnija analiza! Ona uključuje mjerenje vlažnosti i količine lipida (masnoća) na površini kože te stupnja oštećenja kože, uz pomoć posebnih uređaja. Iskusni terapeuti će na osnovu dobivenih podataka preporučiti adekvatne profesionalne tretmane, kao i odgovarajuću kućnu njegu!

N N

Sve kako treba Ksenija je debitirala kao studentica druge godine Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu u predstavi “Zagrebačka kronika”. Nakon toga počela je raditi s redateljem Magellijem u predstavi “Ludi dani”.

Za svoj umjetnički rad dobitnica je brojnih nagrada.

Trenutno u ZKM-u Ksenija priprema predstavu “Moj sin malo sporije hoda” o mladiću u invalidskim kolicima, čija je premijera 26. studenog u istoimenom kazalištu u Zagrebu.

Za Male ženske razgovore Ksenija je sa sebi svojstvenom jednostavnošću progovorila ležerno o najvažnijim pitanjima koja muče žene, ali i otkr ila koje f ilmove voli, kojim se knjigama rado vraća, s kojim bi glumcem rado otišla na večeru, što je oduvijek željela učiniti i što bi rekla zlatnoj ribici da je kojim slučajem ulovi.

Jutro započinjete sa...

S buđenjem. Probudim djecu, a potom kuham ručak.

Onda idem dalje, na probe i ostalo.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Pospana, radišna i normalna. Što vas najbrže izbaci iz takta?

Laganje, podvale, nerad i destruiranje posla. Što je za vas uspjeh u životu?

Da sve ide kako treba. Što čovjek zacrta, da mu se to i ostvari. Čak niti vrijeme tu nije bitno. Bitno je ne odustati. Mislim da je veliki uspjeh u životu nikad ne odustati.

Vaš uzor?

Uvijek neka stvar kod nekoga koju vidim, a koju bih ja voljela tako raditi. Ili kad vidim da je netko napravio dobru ulogu. Ali nemam konkretne uzore, niti sam ih ikad imala. Što nikad ne biste mogli

Dermatolog

V

svaka žena r p ava mije es n nikad nos u i t a čačk ti javnos

O S

U životu je najvažnije nikad ne odustati, tvrdi glumica Ksenija Marinković

“Samo polako. Sve se stigne.”

Iz kuće ne izlazim bez...

Velike torbe. U njoj je sve što mi treba. Za dan i za noć.

Knjiga koju biste još jednom rado pročitali?

Komplet Čehova i komplet Dostojevskog.

Moj fetiš... oprostiti?

Prijevaru, prijetvornost i nepoštenje. To mi se nekako najviše zamjeri. Sve drugo spada u ove ili one ljudske slabosti.

Jeste li ljubomorni?

Vrlo rijetko.

Koje su najvažnije stvari u svakoj vezi?

Da se ljudi razumiju i vole.

Najromantičniji trenutak u životu...

Imala sam dosta romantičnih trenutaka, ali najromantičnijeg trenutka ne mogu se sjetiti. To je bilo jako davno.

Je li istina da iza svakog uspješnog muškarca stoji žena?

Pa, istina je. Ali, istina je da je i uzajamno, da iza svake uspješne žene stoji muškarac.

Kad ste zadnji put bili u kazalištu?

Zadnji put sam bila u HNK

Izuzme li se da obožavam hodati po svim trgovačkim centrima, ali samo kad me uhvati, zapravo nemam fetiš.

Na televiziji nikad ne propuštam...

Teletekst. Na njemu se i gledala sam “Glembajeve”.

S kojim glumcem biste rado otišli na večeru?

S Jeremyjem Ironsom...

Uglavnom, ima njih dosta.

Kako provodite slobodno vrijeme?

Vrlo ga malo imam. Provodim ga uglavnom s djecom ili spavam, odmaram se.

Kad smo sad, primjerice, snimali “Provode i sprovode”, radili smo i po 12 sati na dan. Doma bih učila tekst ili spavala.

Ako treba, skuham!

Volite li kuhati?

Moram, pa kuham. Ali zapravo nekad i volim. Na faze.

Kad imam puno slobodnog vremena, onda volim i kreativna sam. A inače, samo skuham da se ima što za jesti.

Obično variva.

Omiljeno jelo?

Ako baš moram izdvojiti:

najbolje informiram i onda ako stignem gledam vijesti.

Majčinstvo je za mene...

Sve! Imam dvoje djece.

Uživam u toj zadaći.

Moj životni moto...

Samo polako, sve se stigne. biftek i sarma.

Kakav odjevni stil njegujete?

Običan. Neutralni.

Koju glazbu slušate?

Svu. Sad trenutno slušam glazbu koju slušaju moja djeca, a to je i indie rock, domaća glazba i sve živo.

Najdraži film?

Imala sam ih dosta. Trenutno mi je “Melankolija”. Što po vašem mišljenju svaka prava žena nikad ne smije učiniti? Čačkati nos u javnosti.

Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli?

Da nam dadne sreće, zdravlja i tekući račun bez minusa. Što ste oduvijek željeli, a niste učinili?

Otići na velika putovanja. I to bih voljela otići s djecom.

Recimo, u Kinu, Australiju, Novi Zeland, Južnu Ameriku, Afriku.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

54 Ženski svijet

13. prosinca 2011., br. 395

Aromaterapija Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329 Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Suncokretovo ulje je dobro za kožu

PRAKTIČNI SAVJETI Čestitajte Božić na najoriginalniji način

Kreativne čestitke J Koliko dugo niste poslali čestitku? Vrijeme je da ovaj običaj vratite u modu Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

S

uncokretovo ulje (lat. Helianthus annuus L.) je tradicionalna poljoprivredna kultura američkih starosjedioca, gdje je smatran svetom biljkom.

Europi se javlja krajem 16. stoljeća, gdje su ga unijeli istraživači Amerike kao dekorativnu biljku, a tek kasnije se spoznala njegova svrha kao biljke uljarice. Nerafinirano ulje suncokreta lagane je teksture, zlatnožute boje s blagim orašastim mirisom, bogato vitaminima A, D, E i vitaminima B kompleks skupine. zvrsno omekšava, vlaži i štiti kožu, pa se koristi kod niza kožnih oboljenja, modrica, problema s venama itd. kozmetičkoj industriji čest je sastojak kod preparata za tretiranje hemeroida, akni, seboreje, rinitisa i sinusitisa. S obzirom na nabrojana svojstva, prikladan je za sve tipove kože te, shodno tome, čest je sastojak ulja za masažu i preparata za njegu kože.

Sjećate li se vremena kada su božićne čest itke bile nezaobilazne? Uz kreativne ideje koje smo dobili na radionici koja se održavala u Srednjoj školi “Arboretum Opeka”, one bi se mogle vratiti u modu. Uz malo truda možete iznenaditi obitelj i prijatelje čestitkama kakve nema nitko drugi.

U I U

Rekviziti

Uz pomoć konca izradite

pahulje

Nakon toga na red dolazi snjegović. Njega možete napraviti uz pomoć kolaža narezanog na trake koji se isplete. Nakon toga skicirate snjegovića, izrežete ga te nalijepite na čestitku. Naravno, osim snjegovića može se na isti način napraviti neki drugi detalj, primjerice kugle za božićnu jelku ili neki drugi prigodni predmet.

Zimska idila

Imate pahulje i snjegovića.

Sve što je potrebno su pa- Ostaje vam samo da za kraj pir, malo konca, boje, olovka stvorite i krajolik. - Olovkom skiciramo sliku. Možei malo mašte. Nakon te nacrtati borove i što papir izrežete planine koje nau odgovarajući apir, p kon toga podeformat, na red , c a n o k bljate tankim dolazi veze a k v o l flomasterom nje koncom. je, o šte o b – otkrila nam Pomoću njema o l a m i u je tajnu Mariga dobit ćete aln n i g i r na.

Nak kraju prav i zimski za o itku cijeloj idili dougođaj uz paest č date i malo boje. hulje. - Konac Uz pomoć boja za prvo zalijepite seštambilje nacrtani bolotejpom, a nakon toga prema šabloni provlačite rovi i možda koja koliba konac od sredine prema izgledat će kao da su pravi. vanjskoj strani. Tako ćete do- Za kraj dodate malo glitera biti prave pahulje – uputila koji služi kao improvizacija je u prvi korak voditeljica snijega. Uz ovih nekoliko radionice Marina Majhen. koraka i malo vremena čeKako se konac ne bi vidio stitka je gotova. Jedino što nakon što izvezete pahulje, preostaje je tekst te da je s unutarnje strane zalijepite pošaljete na pravu adresu. papir.

snjegovića Kolažom ispletite

Kolažom ispletite snjegovića Maštovita kuglica od papira

Željka SLATKI

Kozmetički savjeti

Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Pripreme za novogodišnji make up Z

apočeti novu godinu u savršenom sjaju i usklađenosti, vrlo je lako, ali treba izdvojiti malo vremena jer kako bi vam lice zasjalo u blještavilu boja i njihovih nijansi, trebamo ga prethodno pripremiti. išćenje lica podrazumijeva prethodni piling lica čime se odstrane mrtve stanice s kože tako da je koža glatka i puder ljepše prianja uz nju. Parenje lica parom i ozonom dezinficira lice i omekšava ga, poboljšava cirkulaciju i omogućuje

Č

nam lakše istiskivanje mitesera i akni. Mehaničkim istiskivanjem zagladimo kožu. Maska, masaža, ampule i serumi dovode lice do savršenstva. ice je nahranjeno, zategnuto, osvježeno te koža ima prirodnu boju, a ne sivu. Maska, osim što hrani kožu, smanjuje crvenilo ili pak zateže kožu, prodire u dublje slojeve kože te djeluje i kasnije kada je odstranimo s lica.Još nam je ostao jedan detalj na koji moramo obrati-

L

ti pažnju, a to su obrve i trepavice.

Kada su obrve uredno uređene i počupane u skladu s crtama lica, onda i vaše oči izgledaju drugačije i kapci su podignuti. to se tiče boje obrva, neka budu za nijansu tamnije od boje kose, da ipak istaknu oko. Znači, one se, ako su svijetle ili sijede, u tretmanu mogu obojiti kao i trepavice specijalnom bojom. Ovaj tretman je preporučeno raditi par dana prije nego što trebate zasjati.

Š

Ženski svijet 55

13. prosinca 2011., br. 395

Vaša Diva

moj u dragi d po i n kosu i stavio ne b razno o mu je . l ge T asto žensk

Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Halter s cirkonima!

A

h, pun mi je kufer „teških vremena“. Kud god se okrenem svi govore samo o tome kak je loše. A sad kad je godina pri kraju, već su napravili prognoze da bude u 2012. još i gore.

I kak da se ponašam u toj situaciji? Kad više ni sama ne znam da li nam je stvarno voda došla do grla ili smo podlegli kolektivnoj apatiji. Mislim da je došlo vrijeme za osobnu inventuru. tako sam počela od sebe. Sama sebi sam rekla: “Ajde, da vidim kaj mi fali i gdi stojim najlošije?“. Ali bez laganja! Na bijelom papiru povukla sam crtu i napravila lijevu i desnu kolonu. U jednu sam upisivala sve loše stvari, a u desnu ono kaj je dobro. Koja fora! Da sam znala koliko je to zabavno, svaki bi se dan igrala inventure. Jer i uz onih nekoliko gadnih na lijevoj, na desnoj je strani prevagnuo cijeli niz dobrih stvari koje u ovom sveopćem muvingu nisam ni zamijetila.

Među njima bilo je čak i tako lijepih da mi je već pri pomisli na njih tijelom prostrujila neka toplina. le, pa ja nisam ni znala da sam u biti – sretna i bez love! Moja sreća je moj unutarnji mir i zadovoljstvo. Kad već ujutro imam pred očima večer i sve ono nešto kaj me čeka u našoj „ložnici“. I ova će noć biti za pamćenje, jer to želimo i ja i on. koknula sam s posla u kratki šoping. Kupila sam si seksi haltere. S cirkonima! Ne znam ni sama zakaj sam baš izabrala te svjetlucave ukrase, ali podsvijest mi govori da nije to bez vraga! Ako se osobine tih poludragih kamenčića i kristalića odnose na domenu samoiscjeljivanja i duhovnosti, onda je moj izbor pun pogodak.

Već sad sam se naježila od ljepote. I od smijeha.

Kad me moj frajer pogleda u oči i kad veli da točno zna kaj hoću! Jer se u mojim očima zrcali jedan mali, majušni... Znate već ko. Totalno je lud. Kako me dobro kuži!? A kad k tome dodam još halter i cirkone...

I

Bilo muževno ili ne, i muškarci se lickaju, ali ako za to imaju dobar razlog

OTKRIVAMO Što muškarcima nije dovoljno muževno?

Mora imati - “tepih” J Muškarci ne vole kada njihovi prijatelji briju prsa ili dlake ispod pazuha jer njima je

pravi, muževan muškarac onaj koji ima dlake Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Nošenje japanki, mazanje kremama ili depiliranje. Kada su u pitanju žene, muškarci o tome neće reći ni riječ jer radi se o normalnim “ženskim stvarima”.

No kad to isto rade muškarci, neki od pripadnika jačeg spola reći će da to muškarci ne bi trebali raditi odnosno da im to nije dovoljno – muževno!

Gel, lickanje...

- Moj muž dugo nije želio nositi japanke. Smatrao je da muškarci ne bi trebali nositi tu vrstu obuće jer muška stopala nisu lijepa i zato ih ne treba pokazivati drugima. Srećom, s godinama je shvatio da su japanke odlična obuća za ljeto i sad ih normalno nosi – povjerila nam se 28-godišnja Varaždinka.

Međutim, japanke još uvijek ne prolaze kod supruga 36-godišnje Varaždinke.

- Osim što njemu japanke nisu za muškarca, ne želi ih nositi jer, citiram, kaj bi njega nekaj žuljalo među prstima. Šteta, jer meni su japanke na muškarcu super – otkrila je.

Osim japanki, muškarcima

nije muževno kada se netko iz “njihove vrste” licka kremama, maže usne labelom, pa čak i stavlja – gel u kosu!

- Primjerice, moj dragi u kosu ni pod razno ne bi stavio gel. To mu je ženskasto, a istovremeno ne bi mu bio problem obojati kosu. Slično je i s mazanjem.

Nema šanse da se, recimo, namaže nakon tuširanja. Maže se kremama za sunčanje, ali samo zato jer je to iz medicinskih razloga – otkrila nam je 28-godišnjakinja.

Slična je situacija i s brijanjem tijela, otkrile su naše sugrađanke. Muškarci ne vole kada njihovi prijatelji briju prsa ili dlake ispod pazuha jer njima je pravi, muževan muškarac onaj koji ima “tepih”! Drame ili romantične komedije ne gledaju ni pod razno, a i nošenje ružičastih košulja za mnoge je dvojbeno.

- Naš kolega je jednom došao na posao u ružičastoj košulji, i nikad više. Nije stvar bila u tome da košulja nije bila lijepa ili mu nije pristajala. Stvar je u boji. Ružičasta boja nije za muškarca – smatra 28-godišnji Varaždinac. Naš sugrađanin

istih godina ne može smisliti nakit.

- Jedna od stvari koja mi baš

nije muževna je kad muškarci nose srebrno prstenje – ustvrdio je.

ŠTO ŽENAMA NIJE MUŽEVNO? 1. Bijele cipele 2. Raskopčana košulja do pupka 3. Piercing na pupku 4. Cendranje 5. Biti uspješan, a živjeti s mamom

Nekima nije muževno imati gel u kosi

G S

56 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

– posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir.grabar@vz.t-com.hr ozn.335c STARU kuću u Nedeljancu, veća okućnica oko 4 500 m², vrlo povoljno i građevinsko zemljište u Črncu 3 000 m², 8 €/m², prodajem. Mob. 098/414-128 ozn.303c

KUĆE NEKRETNINE „DOMINUS“, K. Filića 39a, Varaždin – Posredujemo u prometu svih vrsta nekretnina. Mob. 098/494-585, 095/9140-200 ozn.351c NAJVEĆA i najpovoljnija ponuda nekretnina. Bez obzira da li kupujete, prodajete, mijenjate ili samo trebate savjet, slobodno nas posjetite!! Venek nekretnine, B. Radića 15 a, VŽ, 042/ 301-234, 091/ 301-2335 ozn.72c

PRODAJE se starija kuća sa dvorištem u blizini Banfice.

Upitati na tel. 641-057 ili mobitel 099/234-1284 ozn.2011e KUĆA prilika! Kuća 150 m² i 400 dvorišta u Ličkoj 90.000 € i novouređena u Zagrebačkoj 90 m² (namještena) - 80.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

SUPER prilike! Kuća 150 m² s velikom okućnicom 1500 m² u Trnovcu - samo 65.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRILIKA! Vikend kuća 40 m² na Dugom Vrhu (stuja, voda) - ravni teren -18,000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c VIKENDICA 30 m² i 1256 m² okućnice na Malom Vrhu (struja, voda) – 11.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c KUPUJE se vikend kuća sa ravnim terenom na području (Dugi Vrh, Mali Vrh, Beretinec, Koradovica i sl..) Mob. 099/404-82-41 ozn.62c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200

KUĆA, starija sa nadogradnjom, okućnicom i velikim vrtom. Mob. 091/591-0972 ozn.4921 PRODAJEM kuću katnicu u Knegincu G., novouređenu. U dvorištu ima još 1 dvosobni i 1 jednosobni stan. Moguće razne kombinacije. Moguća moja doplata. Povoljno! Mob. 098/284-949 ozn.233c KUĆU katnicu, podrum, prizemlje + kat – ukupno 330 m² + ograđeno dvorište 600 m², B. Radić (blizina bolnice) u Vž, prodajem.

Pod račun uzimam stan u Vž. Mob 098/482-001 ozn.4941 KUĆU u centru Vž. Toplica, 450 m², 11 soba sa kupaonicama + dvorište 1 200 m², pogodno za turizam/ starački dom. Pod račun uzimam stan u Vž. Mob 098/482-001 ozn.4942

IVANA RANGERA 18, najnovija ponuda, kuća sa dvije stambene cjeline, i još preko 100 nekretnina, provjerite ACD PREMIER – NEKRETNINE!!! TEL/FAX: 042/321-071, 098/284-692, www.acd-premier.hr, ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c KUPOPRODAJA kuća, stanova, zemljišta, poslovnih prostora, apartmana ...Paurević nekretnine, 098/970-6575 ozn.167c NEKRETNINE „DOMINUS“, 098/494- 585, zeljko@ nekretninedominus.hr – Kuće: Majerje, uz glavnu cestu, nedovršena, hitno i povoljno! Zinke Kunc, 280 m², povoljno! A. B. Šimića, mogućnost 3 odvojena stana! ozn. 351c NEKRETNINE „DOMINUS“, 095/914-0200, suzana@ nekretninedominus.hr – Kuće: Hitno! Optujska - pogodna za poslovne djelatnosti, Šemovec - s gospodarskim zgradama i većim zemljištem, blizina škole, sniženo, hitno! ozn.351c POVOLJNO prodajem 2 kuće sa caffe barom, čisto vlasništvo; iznajmljujem namještenu kuću katnicu. Mob. 091/731-8665 ozn.4965

13. prosinca 2011., br. 395

KUĆU 200 m², dvorište 950 m², u Nedelišću, u Varaždinskoj ulici pokraj Kermana, prodajem. Mob. 091/4671-503 ozn.4991 KUĆA katnica, 3 stana, podrumi, nedovršena, struja, voda, balkoni. Tel. 042/212-675 ozn.2517b

STANOVI

za poznatog kupca isplata odmah! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c POTRAŽUJE se trosobni ili četverosobni stan za poznatog kupca isplata odmah! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c

PRILIKA tjedna! Novogradnja trosobni stan 74 m² u Braće Radića (odličan raspored) - cijena povoljna! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c

HITNO! – 43,45 m², visoko prizemlje, sva brojila etažna, etažno centralno plin, balkon – jug, 30.000 €. M EN-ARS N EJKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c

GRABANICE najniže cijene!

Trosobni stanovi 52 m² i trosobni 64 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu. Mob. 098/622-082 ozn.2009e

NOVOGRADNJA u Supilovoj - jednosobni 38 m² ( kompletno namješteni) i manji dvosobni 35 m² u novogradnji, u Tina Ujevića! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c

3-SOBNI stan, 76,3 m² u Ulici S. Vukovića, kompletno uređen. Mob. 098/821835 ozn.2012e

ISPOD cijene! Dvosobni 47 m² u Trakošćanskoj(uređen) i prekrasan trosobni 108 m² u novogradnji u Filićevoj! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c

PRODAJEM ili iznajmljujem garažu u Ulici Zrinskih i Frankopana 2. Mob. 091/558-7177 ozn.4929

HITNO se potražuje jednosobni i dvosobni stan

TROSOBNI stan, uređen, u centru grada, prodajem. Mob. 098/486-221 ozn.2012e

STAN na Banfici, Vukovarska 2, dvosobni, 65 m², prodajem. Mob. 098/9871409 ozn.4950

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

13. prosinca 2011., br. 395

GRABANICE – 3-sobni 51 m², 53 m² i 69 m² sa garažom, bez tereta. Mob. 091/211-3787 ozn.4952 NEKRETNINE „DOMINUS“, 095/914-0200, suzana@ nekretninedominus.hr – Banfica 81 m², Zagrebačka 68 m², Čakovec – I. P. Zajca 65 m², Ludbreg – centar, 71 m². ozn.351c

ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem. Mob. 091/3520083, 091/232- 0350 ozn.2010e ZEMLJIŠTA od 2850 m² i 1650 m², pogodna za vikendicu, prodajem. Upitati: 091/5494-363 ozn.4996

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO 800 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije.

Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359404 ozn.54c PRODAJA/najam stambeno-poslovni prostori: 50, 50 + 100 m², Vžd, Tome Blažeka 3. Mob. 098/702701 ozn.284c POSLOVN I prostor od 30 m² u centru varaždina, 2 prostorije, izlog, parking, iznajmljujem.

Mob. 091/352-0083 ili 091/232- 0350 ozn.2010e

098/241-161 ozn.148c

POSLOVNI prostor 22 m², „Coning“ Pavlinska 5, Varaždin, u etaži 23, iznajmljujem. Tel. 042/232-772, 099/3530876 ozn.4949

NAJAM HITNO potražujemo jednosobni, dvosobni stan i kuću u dobrom stanju za poznate najmoprimce! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c VRLO povoljno iznajmljujemo dvosobnu, lijepo uređenu, namještenu kuću, bračnom paru. Tel. 641-219, 091/9196-104 ozn.4935 POVOLJNO iznajmljujem namješteni stan u kući!

Cijena je fiksna s režijama! Mob. 091/316-0584 ozn.4987 JEDNOSOBNI, potpuno namješteni stan sa etažnim grijanjem, iznajmljujem. Mob. 099/516-2770 ozn.5005

POLJOPRIVREDNI STROJEVI TRAKTOR IMT 539 P, 2002. g., registriran do 8. mj., 1 000 RS, prodajem. Mob. 091/724-8194, 042/641132 ozn.4940

Mali oglasi 57

SERVIS TRAKTORA „DARKO“ – prodajem: strižna kosa AL-KO 90, freza Royal 4,5 KS, kosilica Brix 3,5, sve super stanje. Mob. 091/253-7964, 042/234044 ozn.4964

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ Ñıtostakala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ėŀĒȩɴɼÝ

EURO-KUKE za sva voz i l a , a u t o p r i ko l i c e , nadstrešnice za automobile. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn.

38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel.

PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTOFLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.4999 OPEL CORSA 12.i, 5 vrata, najnoviji model, full, 6.900 €; Seat Cordoba 1.9 TDi, full oprema, 2000. g., 3.100 €; Oltaimer P-204, ‘71. g., 1.999 €; skuteri 125 ccm i 50 ccm, novo i rabljeno, najpovoljnije. Moguće zamjene. Mob. 091/143-7007 ozn.5000 FIAT BRAVO 1.4 SX, 1996. g., reg. 5/2012, puno opreme, odlično stanje, 1.150 €. Mob. 091/784- 9726 ozn.4995

POSAO VOZAČE sa C, E kategorijom i iskustvom u međunarodnom transportu tražimo. Samo ozbiljne ponude na: 098/ 284-495 ozn.337c ŽENA 60 g., čuvala bi djecu, ispomoć u kući, u prijepodnevnim satima. Mob. 091/591-0972 ozn.4921 TRAŽIMO konobaricu za kafić „Saloon“, Optujska 99A, Varaždin. Upitati: 042/303-060 ozn.356c ŽENU za pripomoć u kući tražim, u zamjenu za besplatan smještaj. Mob. 098/446-443 ozn.4990 TRAŽI se studentica za rad u caffe baru. Nazvati: 099/841-9620 ozn.5002 MASERKA sa radnim iskustvom traži posao. Upitati na mob: 095/826-3561 ozn.2503b TRAŽI se djelatnik za prodaju pekarskih proizvoda iz kombi vozila. Mob. 092/130-4726 ozn.142c

USLUGE

KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski ĤÑáėĺÿȦ ĊĺÑČÿĮåĮÑ ÿ áıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺėȦ ġėĺėČĉĒå ÝÿĉåĒå ıĨČıûÑ ȿ 0J=_ 0=_ ȩ SåČȩ ɳɷɳȹɶɼɸȿ ɺɵɵȦ ɳɼɻȹɺɷɷȿɼɻɳ ėŀĒȩɴÝ OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločiÝÑȦ ĺėáėĺėáÑȪ7ėÜȩɳɼɻȹɺɻɶȿ ɳɹɳ ėŀĒȩɴɳɺÝ ENTRY - AKCIJA GARA ŽNIH VRATA (dodatni zimski popust ɵɳ ˚ɉ 8ėĺėîåĤđȦ _ÑĤÑłáÿĒȢ V ġėĒıáÿ ÿ đėĮėĤÿ ŀÑ ėûĤÑáåȦ ıûĤÑáĒĉÑȦ ĨåĤĺÿĨÿȩ GĤåáĒėĨĮ ġČÑćanja - beskamatni krediti.Tel. ɳɷɵȹɶɸɴȿɸɴɴȦ ɳɼɸȹɼɹɼȿɴɵɸɴȦ www.entry.hr ozn.5c

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje.

ADI SERVIS, 098/329-811,

Gastro – tim d.o.o., Braće Radića 102 iz Varaždina raspisuje

NATJEČAJ Za popunu sljedećih radnih mjesta:

1. Konobar/konobarica 2. Kuhar/kuharica Životopise sa svim referencama (stručna sprema, iskustvo, vozačka dozvola, itd.), kao i kontaktom (broj telefona, adresa) slati isključivo poštom na adresu: Gastro-tim d.o.o., Braće Radića 102, 42000 Varaždin s naznakom ‘’ Za natječaj’’ Natječaj je otvoren 10 dana od datuma objave.

042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/9615016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri.

Mob: 091/511-1999 ozn.

24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel / fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c I Z RA DA o g ra d a , n a d strešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227-024 ozn.48c V O D O I N S TA L AT E R S K E USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove. Mob. 095/8540727 ozn.69c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977- 600 ozn.99c MTK COLORI: adaptacija stanova, kuća; postava keramika, knaufa, zidova, soboslikarski radovi, žbukanje, izrada fasada, sa garancijom. Pristupačne cijene. Mob. 095/907-8011 ozn.118c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste

58 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo! nost klanja; svinja 150 kg.

Tel. 690-421, 098/994-5634 ozn.4981 ODOJKE oko 25 kg prodajem. Tel. 042/711-744 ozn.4986 POKLANJAM male pse (štence), crni i smeđi, kratke dlake, manjeg rasta. Mob. 091/585-1926 ozn.5001 LABRADOR Retriver, crni, muški, od vrhunskih roditelja, 3 mj. starosti, povoljno. Mob. 091/5027-206 ozn.5003

ZDRAVLJE soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplins ke fa s a d e ( s t i ro p o r, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.099/500-4859 ozn.151c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c

dolazimo na Vaš poziv. Tel. 321-702, www.pcserviser. com ozn.284c VRŠIMO uslugu vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe po povoljnim cijenama. Porezne prijave i izvješća uračunata u cijenu. FISKAL d.o.o.

Varaždin, tel.042/233-077 ozn.288c STOLARIJA EXCLUSIVE – Novogodišnji popust!

Izrada namještaja po mjeri: kuhinje, komode, spavače i dječje sobe te ostali namještaj po vašoj želji, Kučan Marof. Mob. 091/543- 8985 ozn.292c GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, izrada i sanacija krova, termofasade. Na izvedene radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c

GRAĐEVINSKA tvrtka izvodi kvalitetno strojno žbukanje, glazure, fasade, gletanje i bojanje, knauf sistemi. Mob. 098/764-694 ozn.139c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c PRIJEVOZ šljunka, sipine, ogrjevno drvo, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c SERVIS RAČUNALA – LAPTOPA , hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell,

S O B O S L I K A RSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. Mob. 098/791- 092, 092/2413204 ozn.314c „ P O L A N EC K N AU F- S IS T E M I “, u r e đ u j e m o potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c POPRAVAK namještaja, lakiranje i bajcanje + tapeciranje, s našim ili vašim materijalom. Prijevoz osiguran. Vršimo selidbe.

Tel. 505-024, 099/7575-075 ozn.352c SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu.

Mob. 098/704-257ozn.353c AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, po-

pravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.4893 KERAMIČARSKI obrt Toplek postavlja pločice, kvalitetno i povoljno. Mogućnost izvođenja radova na moru. Mob. 098/473-421 ozn.4924 FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, soboslikarski radovi, gletanje, knauf sistemi i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.4955 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.4966 OBREZIVANJE voćnjaka, čempresa, ukrasnog grmlja, čišćenje i krčenje zapuštenih površina. Mob. 091/980-0694 ozn.4989 PA R K E T I i L A M I N AT I : postavljanje, brušenje i lakiranje starih i novih parketa. Brzo i kvalitetno. Mob. 098/9066-889 ozn.4997 POSTAVLJANJE keramike i svi manji zidarski radovi, kvalitetno i povoljno. Mob. 098/894-753 ozn.2511b KERAMIČARSKI i soboslikarski radovi - povoljno, kvalitetno i brzo. Mob: 091/2633-177, 099/8282168 ozn.476a

ŽIVOTINJE PRODAJU se purice i purani težine 6-10 kg žive vage, cijena 22 kn/kg živi, 30 kn/ kg očišćeni. Upitati: Vinko Cerjan, Biljevec 76, tel.

729-581, GSM 098/284-807 ozn.83c SVINJU oko 180 kg, dom a ć o m h ra n o m h ra njena, prodajem, uz mogućnost klanja. tel.

645-163 ozn.4976 PILIĆE za klanje, dohranjeni šrotom, cijena 12 kn/kg, prodajem. Upitati: 091/883-2094 ozn.4979 ODOJCI 25-32 kg, moguć-

IMATE LI PROBLEMA s probavom, masnoćama u krvi, lošom cirkulacijom, bolovima u kostima, osteoporozom, imunitetom, cistama, bakterijama, nedostatkom koncentracije i energije, stalno ste pod stresom?

Nudimo vam prirodno rješenje vašeg problema!

Informacije na mobitel 098/206-520 od 16 do 19 sati. ozn.2014e

OSTALO OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva, grab, rezano i kalano na 25, 33, 38… cm , besplatna dostava. Grafoinvest d.o.o., mob.

098/226-301 ozn.347c

INDUSTRIJSKA drva, kratko piljena, 6 m³ - 700 kn, 12 m³ - 1400 kn. Brza i besplatna dostava. Mob. 091/ 894-5246 ozn.84d BOŽIĆNA drvca svih visina, moguć odabir na rastu; top za pakiranje ф 45, prodajem. Mob. 098/562-862, Gačice 24 ozn.4833 SVE vrste ugljena (Kreka, Stanari, Banovići, Đurđevik), šljunak, sipina , ogrjevna drva i usluge prijevoza. Tel. 042/714-191, 098/267-834 ozn.338c PILANSKA kratko piljena drva – 750 kn; odvoz šute…, cjepanice 4 m³, 1.350 kn. Mob. 091/8836732 ozn.4887 GUTANIT ploče – 45 kn; žljebnjaci – 50 kn. Mob. 099/6809-079, 099/6810248 ozn.4915 RABLJENI televizori (150400 kn). Mob. 098/1374998 ozn.4932 SPOMENIK od crnog mramora sa 6 ukopnih mjesta na groblju u Ludbregu, prodajem. Prilaz vrlo pristupačan. Tel. 042/810-310 ozn.2013e RAČUNALO Intel Core 2 Quad Q8400, 4 GB RAM, ATI HD6850 1GB, 800 GB H DD, povoljno! Mob. 091/887-2850 iza 15.00 h ozn.4953

13. prosinca 2011., br. 395

DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/900-8646, 095/8212456 ozn.290c OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere. Ne bacajte jer mi to plaćamo! Tel. 042/505-024, 099/7575-075 ozn.352c PRODAJEM vino vrhunske kvalitete, crni pinot -12 kn/l, te bijelo miješano vino, graševina, rajnski rizling - 10 kn/l. Mob. 098/268-250 ozn.2015e PRODAJEM dva kreveta s podnicama, 90 x 200, natur drvo. Mob. 099/227-6985 ozn.2016e KUTNA klupa, regal, stol sa stolicama, ugradbeni hladnjak i zamrzivač. Tel. 731-329, 092/307-8682 ozn.4967 INDUSTRIJSKA bukova debela drva, pogodna za centralno, prodajem. Mob. 095/516-5493, 729-006 ozn.4978 DRVA za ogrjev, cjepanice bukva, grab i agacija, može i piljenje, dostava, poštena mjera. Mob. 098/446-443 ozn.4990 DASKE jelove orubljene, 2,5 cm (dužine 2, 3, 4 i 5 m) i tanki vrhovi ariša i jela (sirove oblice). Mob. 098/948-2436 ozn.5001 KAUČ na razvlačenje i fotelju – eko koža, crvena boja, prodajem. Tel. 214-926 (poslije 16 h), 091/7884147 ozn.2507b ŠKRINJA 350 l, kada metalna i lavabo, novo, vrata metalna, mlinac za mak i kavu, povoljno. Tel. 214-788, 091/886-7301 ozn.2516b

KREDITI FENOMENALNI krediti do 2/3 do 30.000 €/10 g. Zatvaramo postojeća zaduženja i C. L. Umirovljenicima na čisti odrezak do 50.000 kn/48 h. Krediti na trajni nalog do 1/2 primanja do 125.000 kn/8 g. Gđa. Ivana, 095/885-9230, 091/908-0808 ozn.237c NOVI bankovni krediti! Zatvaramo C.L.; obustava na pola plaće; zatvaramo postojeća zaduženja. Hipotekarni do 25 g.! Novo – pozajmice samo na platnu listu na trajni nalog!

Novo – krediti za firme uz hipoteku! Inf: Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.237c

ŽELITE riješiti stambeno pitanje ili novi automobil?

Mi imamo rješenje! Gotovinski bez administrativne

zabrane, umirovljenički do 80 g.! Mob. 091/303-8054 176c BRZA realizacija svih vrsta kredita. Posebne pogodnosti za zaposlene u Boxmarku i umirovljenike do 80 g. Pozajmice odmah! Nada, 099/528-3329, 091/506-1660 ozn.4960 ODMAH saznajte i realizirajte sve mogućnosti svih vrsta kredita i pozajmica sa i bez HROK-a. Kr istina, 098/9370909, 091/1316-848 ozn.4998 IZNERVIRANI ste i uplašeni!

Govore Vam da niste kreditno sposobni, spominju crne liste, a Vi želite riješiti vlastitu nesolventnost, te jednim kreditom podmiriti ostale obaveze koje su Vam za vratom. Ili možda trebate gotovinu? Stambeni, hipotekarni ili nenamjenski?

Vi birate. Obratite se s povjerenjem imateljima odobrenja Ministarstva financija. ARGES d.o.o., Info: 042/210-008, mob: 099/244-5915, VIP: 091/3096760 ozn.286c IZNERVIRANI ste i uplašeni!

Govore Vam da niste kreditno sposobni, spominju crne liste, a Vi želite riješiti vlastitu nesolventnost, te jednim kreditom podmiriti ostale obaveze koje su Vam za vratom. Ili možda trebate gotovinu? Stambeni, hipotekarni ili nenamjenski?

Vi birate. Obratite se s povjerenjem imateljima odobrenja Ministarstva financija. ARGES d.o.o., Info: 042/210-008, mob: 099/244-5915, VIP: 091/3096760 ozn.286c BRZO do gotovine putem American, Diners, Master kartica (do 60 rata) i čekova! Mob. 091/110-5024 ozn.5004

NOVO! Bankovni krediti 50.000 kn za umirovljenike do 80 g. Pozajmice – isplata odmah (20.000 kn).

Bez HROK-a do 10.000 €.

Konzum, Boxmark, Varteks – na trajni nalog. 30.000 € - do pola plaće obustava. Mob. 099/865-3200, 098/905-5687 ozn.237c

MALI OGLASI već od 40 kuna SUPER krediti do 200.000 kn! Za zaposlene do 1/2 plaće! Zatvaramo sva postojeća zaduženja, pomažemo kod C. L.! Ekspresni krediti za umirovljenike!

Kta već od 6,90% ; eks. od 10,82%. Pozajmice za 24 sata! Info: 091/4724723, 091/788-0738, Vesna ozn.237c

Mali oglasi/Zahvale i sjećanja 59

13. prosinca 2011., br. 395

AKCIJA do 50.000 kn za umirovljenike starije od 70 g. Pozajmice do 20.000 kn. Zaposleni do 30.000 €, hipotekarni. Varteks, Konzum, Boxmark – na trajni nalog. Mob. 098/964-5711 ozn.237c

zlata u gradu. TR-AG, Vžd, K. Filića 39a, tel. 042/321701 ozn.284c POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike uz zalog zlata, srebra, računala, starina, čekova, na kartice, u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c

NOVO – Krediti za umirovljenike bez dobnog ograničenja do 50.000 kn, pozajmice odmah, za zaposlene do pola plaće obustava, za zatvaranje C/L na 10 godina. Mob. 097/797-5934 ozn.237c

NAJPOVOLJNIJI krediti!

Zatvaranje dugovanja!

Besplatna kreditna kartica! Brza realizacija! Mob. 091/916-9885 ozn.297c

ZAJMOVI na osnovu zaloga (zlata, dukata i dr.).

Vrijednost založenog zlata utvrđujemo po garantirano najvišoj otkupnoj cijeni

NAJJEDNOSTAVNIJE do gotovine putem svih kreditnih kartica, čekova, sindikalnih – potrošačkih kredita (otkup roba) - ispla-

TUŽNO SJEĆANJE na

MILICU LIBER rođ. DROŽĐEK

ta odmah. Mob. 098/9870078 ozn.4947

mob. 099/488-5559 ozn.4963

BLAGDANSKA akcija! Kreditna agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144,

KRATKOROČNE pozajmice na bazi zaloga. Mob. 091/7830-836 ozn.4974

MALI OGLASI već od 40 kuna

ozn.4983 POZAJMICE u 24 h! Bez jamaca na ostatak primanja. Mob. 092/1303-603 ozn.4993

NOVO! Trenutno jedini kreditni ured koji surađuje sa svim bankama.

Reprogram postojećih zaduženja, bez jamaca i C. L. Krediti za umirovljenike bez dobnih ograničenja.

Ne nasjedajte na lihvarske objave i obratite se nosiocu licence HANFE. Mob. 099/809-1333 ozn.4975

EKSPRES kratkoročne pozajmice u 24 h! Bez uvida u HROK i crnu listu. Mob. 098/1961-966 ozn.4993

NAJNOVIJI umirovljenički kredit, bez depozita do 80 g. Pozajmice expres, zatvaramo postojeća zaduženja. Mob. 097/767-0662

STRIPTIZ! Vatrena plesačica za Vaše rođendane, momačke večeri i javne nastupe. Sex isključen. Mob. 099/7080-343. ozn.475a

BRZI krediti – prebijanje – zatvaranje do polovice primanja bez jamaca.

Pozajmice u 24 h! Mob. 099/5041-150 ozn.4993

POZNANSTVA

EROTSKI RAZGOVORI! 064/400-909, tel: 2,29 kn/ min; mob: 3,52 kn/min; SmS CHAT za vruče dečke i cure! Poslati riječ hot69 na 66306, za odjavu poslati STOP, cijena: 3,66 kn/por. ozn.166c POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c GOSPODIN pouzdan i kulturan, 58 g. ,bez obaveza, želi upoznati gospođu dobre duše do 53 g., medicinsku sestru ali nije uvjet za vezu. SMS: 098/977-6956 ozn.4968

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale sa slikom već od 100 kuna!!!

17. 12. 2006. – 17. 12. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Suprug Ivan, kći Renata i sin Mario s obiteljima

ZAHVALA

SJEĆANJE

SJEĆANJE

EVICA DROŽĐEK

na suprugu, majku, baku i prabaku

15. XII. 2006. – 15. XII. 2011.

MARIJU JAMBROVIĆ

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

12. 12. 2009. – 12. 12. 2011. Čuvali Te anđeli u tišini vječnog mira.

Tvoji najmiliji

Suprug Viktor i sinovi s obitelji

povodom smrti drage nam mame, svekrve, bake i prabake

BRANKE BELI preminule 7. 12. 2011. u 82. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas i otpratili je na vječni počinak.

Ožalošćeni: sinovi Stjepan i Mladen, snaha, unuci i praunuci

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom smrti

IVAN MARTINČEVIĆ

LJUBICE KORPAR

U tišini vječnog mira neka Te čuvaju anđeli.

S nama si uvijek u mislima i molitvama.

† 20. 12. 2007.

Tvoji najmiliji

Od srca zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima koji su nam u trenucima boli izrazili sućut, okitili joj odar cvijećem i svijećama te ispratili mamu Ljubicu na vječni počinak.

Hvala dr. Sanji Trivunović na brizi te sestri Ružici.

TUŽNO SJEĆANJE na voljene roditelje i sestru

SJEĆANJE

MIJO ČANADI 6. I. 1992. – 6. XII. 2011.

Ožalošćeni: kći Marica i zet Antun

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

FUTAČ ZAHVALA

STJEPAN

LJILJANA

† 11. 6. 1997.

† 10. 7. 1972.

MILICA † 15. 12. 2009.

Zauvijek u srcima.

Vaši najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

MARIJE ĐERIĆ rođ. BAUMAN

na našeg voljenog sina i brata

preminule 3. 12. 2011. u 84. godini života nakon duge i teške bolesti.

12. 10. 2011. – 12. 12. 2011.

Najiskrenije zahvaljujemo svima koji su nam izrazili sućut, položili cvijeće te prisustvovali ispraćaju na počinak. Veliko hvala gospodinu Mileti Bulatoviću na dirljivim riječima oproštaja.

SJEĆANJE na roditelje

Tvoji najmiliji

Dirnuti suosjećanjem i riječima utjehe povodom smrti naše drage supruge, majke, bake, prabake, punice i tete

Ožalošćene obitelji Đerić, Babić, Simonič i Krog

LUKASA LESIČAKA U svakom trenutku, događaju, snovima… s nama si TI. Beskrajno TE volimo, NAŠA NAJVEĆA LJUBAVI! Tvoji: mama Suzana, tata Zdravko, braća Mišel, Mihael, Doris, Lara i Tea

HREN ZAHVALA

PAVLA

i

16. XII. 1992. – 16. XII. 2011.

IVANKU 24. IX. 2011. – 24. XII. 2011.

Ne postoji zaborav dok žive oni koji vas poštuju i vole.

Vaši najmiliji

ZAHVALA povodom smrti drage i voljene majke, sestre, svekrve, bake i prabake

SJEĆANJE povodom smrti našeg dragog oca, djeda, ujaka, strica i šogora

GABRIJELA BOROVCA preminulog 24. 11. 2011. u 86. godini života, nakon duge i teške bolesti.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te svima koji su ga ispratili na vječni počinak. Veliko hvala kapelanu Tomici Dodleku na toplim riječima ispraćaja.

Od srca zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas, izrazili nam sućut te odar okitili cvijećem i svijećama. Veliko hvala prečasnome Valentu Posavcu na dostojanstvenom ispraćaju i toplim riječima utjehe.

Ožalošćeni: sin Milan, snaha Evica, unuk Mario, praunuk Marino, sin Stjepan, unuk Robert i Vesna i praunuka Veronika, sestra Julijana s obitelji

SIROČIĆ MILKICU † 11. 12. 1998.

SLAVEKA Vaši najmiliji

† 9. 6. 1977.

Ožalošćeni: kćeri Anica i Ružica s obiteljima

CECILIJE BEK preminule 5. 12. 2011. u 90. godini života.

na drage roditelje

SJEĆANJE SJEĆANJE

na voljenog supruga i oca

na našeg dragog

FRANJU GLAVNIKA

STJEPANA PRIZLA

9 .9. 2011. – 9. 12. 2011.

17. 12. 2008. – 17. 12. 2011. Život nestane u trenu, a sjećanja na Tebe ostaju zauvijek.

Neće Te izbrisati vrijeme, niti sakriti tama, zvijezda si koja nas prati i zauvijek ćeš ostati s nama.

Supruga i kćeri s obiteljima

Supruga Jagoda, sinovi Dejan i Alen

60 Zahvale i sjećanja

13. prosinca 2011., br. 395

TUŽNO SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

IN MEMORIAM

na voljenog supruga, oca i djeda

JOSIP MELNJAK

na voljenog

RUDOLFA BALENTA

12. 12. 2010. – 12. 12. 2011.

STJEPANA KORENA

16. XII. 2006. – 16. XII. 2011.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

17. 12. 2006. – 17. 12. 2011.

Puno je suza palo, otkad je Tvoje srce stalo.

Marija Marković i nećakinja Dubravka s familijom

Ostala su nam samo sjećanja i ljubav prema Tebi.

Tvoja supruga Nevenka i djeca s obitelji

SJEĆANJE

VLADIMIR REŠETAR 10. 12. 2003. – 10. 12. 2011.

Godine teku kao tiha rijeka, a sjećanje na Tebe ostaje dovijeka.

Supruga Marija

SJEĆANJE na našu dragu majku, baku i svekrvu

IVANU POZDER 13. 12. 2010. – 13. 12. 2011.

Ne postoji zaborav, samo uspomena, ljubav i sjećanje na Tebe.

ZAHVALA povodom iznenadne smrti naše voljene supruge, majke, kćeri, snahe, sestre, šogorice, tete i strine

ĐURĐICE DETELJ Zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima, svim djelatnicima Specijalne bolnice Varaždinske Toplice, dr. Vojnoviću, njegovom osoblju i svim dragim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju drage nam Đurđice na vječni počinak. Zahvaljujemo vlč. Stjepanu Mostečaku, vlč. Đuri Kopjaru i gospodinu Vujecu na dirljivim riječima oproštaja.

Ožalošćeni: suprug Ivan, djeca Martin, Branko i Zvonimir, mama Ana, braća Marija, Branka, Josip i Dragutin, šogor Ivan i Stjepan sa suprugom Biserkom, nećaci Ana, Edo, Luka, Marija, Mihaela, David, Vlatka i Danijel, svekar Branko sa suprugom

SJEĆANJE na

SJEĆANJE

JOSIPA SEKOVANIĆA

na voljene roditelje

Pod plaštom tišine sjećamo se dana zajedničkih sanja.

4. 12. 2006. – 4. 12. 2011.

Supruga Ana i sin Žarko

IVANA MESEKA

IVANKU MESEK 20. 4. 1997. – 19. 12. 2011.

Neće vas izbrisat’ vrijeme, niti sakrit’ tama, jer vi ćete vječno živjeti s nama.

Jasminka, Miljenko i Miro s obitelji

ZAHVALA povodom smrti naše drage supruge, majke, bake, prabake i punice

ELIZABETE JAGETIĆ † 3. 12. 2011.

SJEĆANJE

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima naše boli iskazujemo veliku zahvalnost svima koji su bili uz nas te dragu nam pokojnicu ispratili na vječni počinak. Od srca hvala rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima. Veliko hvala dr. Dubravki Dvoršćak, dr. Ani Nanovski, sestri Željki te sestrama iz Kućne njege Kancijan.

na naše drage

CANJUGA KATARINU

i

VJEKOSLAVA

14. XII. 2010. – 14. XII. 2011.

11. II. 2010. – 11. II. 2011.

Ožalošćena obitelj: suprug Drago, kći Zdravka, unuci Hrvoje i Tihomir, praunuk Vito, Iva i Maja *****

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas.

POSLJEDNJI POZDRAV

Vaši najmiliji

dragoj sestri, teti i šogorici

ELIZABETI JAGETIĆ SJEĆANJE

VID POMPER 12. 12. 2002. – 12. 12. 2011.

Zauvijek u našim srcima, mislima i sjećanju.

Tvoje supruga i kćeri s obitelji

Otišla si tiho i polako kako si i živjela.

Ostat ćeš u našem srcu i mislima zauvijek.

Hvala Ti na svemu.

Tvoji Slavica, Drago, Jadranka, Renata i Dragec s obiteljima

SJEĆANJE

IVAN KOVAČIĆ SJEĆANJE

16. XII. 1999. – 16. XII. 2011.

STJEPAN LEVANIĆ

Tisuću godina sjaja bilo bi malo, a da bi stalo u onaj trenutak beskraja, kada si otišao.

16. 12. 2010. – 16. 12. 2011.

Hvala Ti za dobrotu i ljubav koju si nam dao.

SJEĆANJE

ĐURĐICA VUPORA

na kuma

9. XII. 2004. – 9. XII. 2011.

STJEPANA NOVOSELA

Draga mama, uvijek si u našim srcima.

Ni godine što su prošle, ni vrijeme što teče, Tvoju plemenitost iz naših srca, ništa i nitko izbrisati neće.

Kumovi Glavnik: kuma Jagoda, Dejan i zetec Alen *****

Neće Te izbrisati ni vrijeme, ni sakriti tama.

Ne postoji zaborav na Tebe, kume, već samo sjećanje na Tvoju plemenitost i dobrotu.

Tvoj zetec Alen

povodom prerane smrti našeg najmilijeg supruga, tate i djeda

FRANJE KOVAČIĆA preminulog 5. prosinca 2011. u 56. godini života nakon kratke i teške bolesti.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na izraženoj sućuti, dostojanstvenom ispraćaju i položenim vijencima na odar pokojnika. Hvala suborcima 7. GBR Puma, vlč. Ivici Horvatu, vlč. Josipu Pavleku i vlč. Miji Horvatu, djelatnicima BOMARK-a i BOMARK-PAK-a, djelatnicima praonice OB Varaždin, dr. Ivanu Juričevskom s cjelokupnim osobljem IV. odjela Bolnice Klenovnik te obitelji Vanje Canjuga. Veliko HVALA obitelji Kudelić koji su nam pomogli da naša bol bude tiša, da duša i srce u hladnoći boli osjete toplinu prijateljstva i ljudskosti.

Ožalošćeni: supruga Branka, kći Evelina, sin Goran i ostala tugujuća rodbina *****

POSLJEDNJI POZDRAV mome

FRANJI Brigom sam Te htjela izliječiti i zato se nisam prestala brinuti.

Sada Te suzama želim vratiti i zato ne prestajem plakati.

Tešku smo bitku vodili, ali izgubili smo boj.

Ti si bio heroj, hvala Ti što si bio junak moj.

Tvoja Branka *****

Našem dragom tati

FRANJI Lako je obrisati suze i zapaliti svijeću, al’ teško je iz srca izbrisati tugu vječnu.

U srcu tuga, na grobu tišina, a u našem domu velika praznina.

Tvoji Evelina, Veronika i Vladimir *****

Našem dragom tati

FRANJI Ne postoji zaborav ni utjeha, već velika ljubav za Tebe.

Bio si i uvijek ćeš biti dio mene…

Počivaj u miru Božjem.

Tvoj Goran s Marijanom

ZAHVALA povodom iznenadne smrti naše voljene majke, bake, svekrve i prabake

SJEĆANJE

„PERIČA“

ZAHVALA

Tvoji: supruga Vesna, kćeri Ljiljana i Ivanka s obitelji

Tvoja obitelj

21. 12. 2008. – 21. 12. 2011.

supruga Danica i djeca s obiteljima

preminule 5. 12. 2011. u 48. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

Tvoji najmiliji

19. 12. 2010. – 19. 12. 2011.

Kada bismo Ti barem mogli dati djelić života svoga, da Ti srce zakuca, da Ti pogled zablista, da Ti se lice nasmije, da sve bude kao prije.

U molitvi s Tobom

Unuk Branko, sin Branko, snaha Ana

KATARINE TOMAŠKOVIĆ rođ. SELEC preminule 5. 12. 2011. u 78. godini života.

Od srca zahvaljujemo kumovima, prijateljima, rodbini, DVD-u Jalkovec i svim dragim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju na vječni počinak.

Ožalošćeni: kći, sinovi, snahe, unuci i praunuci

TUŽNO SJEĆANJE

*****

na

POSLJEDNJI POZDRAV

MLADENA STRELECA

dragoj

12. 12. 2003. – 12. 12. 2011.

MAJCI

Ne postoji zaborav, samo uspomena, ljubav i sjećanje na Tebe.

Supruga Katarina, sin Mladen, kći Marina, snaha Sandra, zet Damir, unuci Vedran i Fran

Hvala Ti za brižnu ljubav i dobrotu kojom si nas darivala!

Počivaj u miru Božjem!

Tvoja djeca s obiteljima

Zahvale i sjećanja 61

13. prosinca 2011., br. 395

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

JOSIPA VRČEK 12. XII. 2007. – 12. XII. 2011. na voljene

na voljenog

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Tvoji najmiliji

FRANJU POSAVCA

KATU POSAVEC

21. XII. 2008. – 21. XII. 2011.

10. XII. 2010. – 10. XII. 2011.

Tužni smo, sve više nam nedostajete.

Zauvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

Vaši najmiliji

U SPOMEN na dragog

GABRIJELA HABEKA 12. 12. 2008. – 12. 12. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem Tvoja obitelj

SJEĆANJE

STJEPAN BOŽIĆ 11. 12. 2010. – 11. 12. 2011.

JOSIPA LJUBIĆA

SJEĆANJE

S ljubavlju, ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

JANKO KUČAR

Supruga Barbara, sin i kći s obiteljima

13. 12. 2003. – 13. 12. 2011.

13. 12. 2010. – 13. 12. 2011.

Tvoja obitelj

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE ZAHVALA

na našeg dragog

VLADIMIRA TEŽAKA

SJEĆANJE

11. 12. 2010. – 11. 12. 2011.

NIKOLINA ŠEMIGA

povodom smrti naše mame i bake

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

12. 12. 2010. – 12. 12. 2011.

BARBARE MODRIĆ

Svakog si dana u našim srcima, mislima i snovima.

preminule 20. 11. 2011. u 68. godini.

Supruga Franjica i ostala obitelj

Tvoja obitelj

U SPOMEN

SJEĆANJE na mog supruga

Od srca zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svim znancima koji su nam izrazili sućut, na cvijeću i svijećama i ispraćaju drage Barbare na vječni počinak. Hvala župniku Josipu Vidoviću na lijepim riječima ispraćaja.

Ožalošćeni: sin Josip, snaha Nataša, unuke Lucija i Viktorija, unuk Luka

JOSIPA VRČEKA

na voljene

17. XII. 1993. – 17. XII. 2011.

IVANU SERTIĆ

MILEVU BATOS

† 12. 12. 1993.

† 1. 12. 1993.

Tvoja mama

Dragi moj Joža, s ljubavlju i tugom, vječno si u srcu mom.

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoja supruga Dragica

na voljene

Tvoja kći

Hvala svima koji posjećuju vaš tihi dom.

TUŽNO SJEĆANJE

CAFUK

GORANA ŠPANIĆ TUŽNO SJEĆANJE na dragu i voljenu

ALIS LADIĆ 14. 12. 2010. – 14. 12. 2011.

Prošla je godina tuge i samoće, uspomene ostaju trajne u našim srcima.

19. 12. 1981. – 24. 4. 2003.

ANTUNA

SANIJU

I nema kraja Smrću je samo obasjana Staza uspona od gnijezda do zvijezda (Mehmedalija Mak Dizdar)

2010. – 2011.

1982. – 2011.

Tvoji brat, mama i tata

S ljubavlju koju smrt ne prekida i tugom koju vrijeme ne liječi.

Ožalošćeni: supruga i majka Marija, kćerka i sestra Antoniella s obitelji

Suprug Miljenko i kći Ksenija

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

ANTUN BAJS

na drage roditelje, baku i djeda

SJEĆANJE

15. 12. 2010. – 15. 12. 2011.

VLADO PATRČEVIĆ

Tvoja ljubav, hrabrost i dobrota bile su snaga i utjeha moga života.

Tvoja topla ruka i Tvoje nježne riječi bit će mi u srcu dok vrijeme rane liječi.

14. XII. 2001. – 14. XII. 2011.

Već deset godina ne vidimo Tvoj osmijeh, ne čujemo Ti glas. Živiš u našim srcima, uvijek si uz nas.

Tvoja Miljenka

Voli Te Tvoja obitelj

DRAGUTIN STANKOVIĆ 13. XII. 2004. – 13. XII. 2011.

Godine koje su prošle, vrijeme koje teče, sjećanje na Tebe nikad izbrisati neće.

DEVID BABA-OGHLI 18. 12. 2008. – 18. 12. 2011.

Zauvijek čuvamo uspomenu na Tebe.

Obitelji Novak i Poljak

SJEĆANJE

13. 12. 2008. – 13. 12. 2011.

na voljenu

Tvoji najmiliji

KORALJKU RAKIČEVIĆ

POSLJEDNJI POZDRAV

Naš si život ispunila svojom dobrotom, plemenitim srcem i radošću.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

generalnom direktoru SOUR VIKO Varaždin

Tvoji najmiliji

12. 12. 2009. – 12. 12. 2011.

RUDOLFU MOLNARU S poštovanjem njegovi suradnici

Supruga Marijana, sin i kći s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE najdražem tati

DRAGUTINU JURINJAKU SJEĆANJE

SJEĆANJE

MARKA † 17. 12. 2009.

na voljenu

KATICU MATVIJ

Supruga Elizabeta, sinovi Josip i Ivica s obiteljima

SJEĆANJE

i

† 27. 10. 1991. Živite u našim srcima.

TUŽNO SJEĆANJE SJEĆANJE

VUGRINEC MILICU

ZVONKO KOBZINEK

MARIJAN FURJAN

12. 12. 2001. – 12. 12. 2011.

14. 12. 2005. – 14. 12. 2011. Čuvamo uspomenu na Tebe.

Ni godine ove koje su prošle, niti vrijeme koje teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

Tvoja obitelj

Tvoji najmiliji

17. 12. 2010. – 17. 12. 2011.

Protekla je tek godina dana, teška i duga, bez Tvog osmijeha i dobrog srca, u nama ostala je samo tuga.

Niti vrijeme koje teče, sjećanje na Tebe izbrisati nikad neće!

Tvoji neutješni kći Bosiljka, zet Stjepan i unuka Andrijana

62 S raznih strana

Krešimir KOVAČ: Knjiga “Uspon Radimira Čačića 90-ih”

Razmimoilaženje ošlo je do novog razmimoilaženja između Coninga i Ben Yakar Gata kad je investitor tražio od izvođača da izvodi radove koji nisu bili predviđeni u osnovnom Ugovoru. Osim toga, daljnja kašnjenja i česte promjene dokumentacije doveli su do daljnjih nepredviđenih i nepotrebnih skupih kašnjenja. Zbog toga je Coning još u travnju 1992. godine tražio da se uskladi plaćanje sa stvarno izvršenim radovima. Coning se radi toga pismeno obratio inženjeru Amikam Orenu koji je Ugovorom određen za tehničkog arbitra. Ova arbitraža nije realizirana zato što je investitor prihvatio da će se izravno dogovoriti s Coningom o visini naknade - priča Lovrenčić. Tijekom lipnja 1992. godine došlo je prema njegovim riječima do sporazuma između investitora i izvođača, po kojem je Ben Yakar Gat prihvatio platiti dodatnih 3,15 milijuna američkih dolara, te izmijeniti strukturu mjesečnog plaćanja i uskladiti je sa stvarnim izvođenjem faza na gradilištu, te do sporazuma da se preugovore rokovi za predujam pojedinih objekata zbog problema koji su nastali. - Ovakav prijedlog teksta sporazuma potpisao je direktor projekta od strane investitora Eldad Spivak, a koji nikad nije realiziran i nikad nije isplaćen predviđen dogovoren iznos - tvrdi Lovrenčić.

D

Smanjenje za 30 posto redinom ljeta dolazi za Coning novi šok ili, prema nekima, dobra prilika da se izvuče iz cijelog posla. Ovoga puta Ben Yakar Gat je doista prekršio Ugovor, koliko se god tim Ugovorom ta izraelska tvrtka spretno ogradila od svih za nju neželjenih situacija. Najteža povreda osnovnog Ugovora od strane Ben Yakar Gat učinjena je 29. srpnja 1992. godine kad je poslao pismo Coningu u kojem daje nalog da prekine gradnju 380 stanova za koje je već bila izvršena sva priprema i to zbog smanjenja projekta od strane izraelske vlade. Dodatna obavijest stigla je 23. rujna o smanjenju za još 24 stana, što je ukupno iznosilo 404 stana manje od osnovnog ugovora ili oko 30 posto. Coning je napisao Ben Yakar Gatu 11. kolovoza 1992. godine da ne prihvaća njegov zahtjev za smanjenjem radova, naglašavajući štete koje nastaju zbog smanjenja te da je spreman i da želi dovršiti cijeli projekt do kraja u skladu s ugovorom i postignutim sporazumima - ističe Lovrenčić.

Izraelska Vlada je navodno projekt promijenila zbog zaokreta u svojoj imigracijskoj politici. Naime, u prekratkom vremenu je dolazio preveliki broj imigranata s područja nekadašnjeg SSSR-a kojima su ti stanovi bili namijenjeni, pa je Vlada odlučila usporiti to useljavanje. U Ugovoru između Ben Yakar Gata i Coninga definirano je da investitor ne može smanjiti obim gradnje za više od 10 posto. Stoga se trebao stvoriti lanac u isplati odštete: Ben Yakar Gat trebao je dobiti odštetu od Vlade, Coning od Ben Yakar Gata, a Zagorje od Coninga. Međutim, čini se da niti to nije profunkcioniralo, s time da je jedino u ovom pitanju ostao oštećen i spretni Ben Yakar Gat. (nastavak u sljedećem broju)

S

U očuvanje jedinstvene “Magdine hiže” Etn o u d r u g a “G r e b e n” o d svog početka rada vrlo je aktivna, pogotovo u očuvanju naše povijesne b a š t i n e. Pu n o su napravili i po pitanju Magdine hiže, tradicijske građevine s početka 20. stoljeća. Nalazi se na području

Madžareva i sastavni je dio etno parka Gradišće. Građena je od pletera i gline, što je rijetko očuvano, a ima dvije male prostorije, kuhinju (takozvanu kunju) i hižu odnosno sobu. U unutrašnjosti su prezentirani

tradicijski očuvani predmeti koji su se koristili u seljačkim domovima početkom 20. stoljeća. Svojim oblikovanjem i materijalima od kojih je građena, građevina predstavlja tradicijsku gradnju tipičnu za novomarofsko područje te posjeduje ambijentalnu vrijednost. Budući da svakodnevno nestaje etnološka baština, obnova “Magdine hiže” predstavlja očuvanje tradicijskih

elemenata u graditeljstvu, a ona se predviđa u nekoliko faza.

Ovih dana uspješno je završena prva faza obnove. Sanirani su kameni temelj i masivne drvene temeljne grede te je riješen problem odvodnje oborinskih voda. Nakon toga slijedi sanacija vanjskih stijena stavljanjem novog glinenog omaza na pruće stijena te vraćanje slamnatog pokrova kojim je Magdina hiža originalno bila pokrivena.

DOZNAJEMO Osnovna škola Cestica ima svoj bend

Čista petica za pet J Članovi školskog benda nema toga što ne znaju odsvirati. Sviraju sve, od

evergreena do popa i rocka

SINIŠA SOVIĆ

Feljton

13. prosinca 2011., br. 395

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

U dvorani Osnovne škole u Cestici ovog petka, 16. prosinca, sprema se velika fešta, a za to će se pobrinuti članovi “Čiste petice”, učeničkog benda te škole. Nastup u dvorani bit će prvi javni nastup benda koji već godinu i pol žari i pali cestičkom školom.

Nastali slučajno - Bend je u školi osnovan sasvim slučajno. S učenicima 7. c razreda imali smo talent show i šalili smo se da su izvođači toliko dobri da bi mogli oformiti školski bend. Mislila sam da će učenici to zaboraviti, ali za tjedan dana došao mi je Tomislav i rekao kako mu je tata kupio bas gitaru! Nije bilo druge, okupili smo se i počeli vježbati – doznali smo od Slave Požgajec, učiteljice glazbene kulture OŠ Cestica, voditeljice benda.

Počeli su s bas gitarom, klavijaturama i dvije ritam gitare, a prvi nastup imali su uoči prošlogodišnjeg Božića. Nastup je sve oduševio, što je bio poticaj za dalje. Već u proljeće su uz pomoć Općine Cestica kupili bubnjeve. Bend je “porastao” po broju članova. Kako je stvar postala sve ozbiljnija, na red je došlo i ime benda. Baš kao i osnivanje, i do imena se došlo slučajno.

j petak kada u dvorani imaju priliku doznati ova Jesu li za pet, Cestičani

- Za to je zaslužna kolegica iz informatike, koja je, jednom kad ih je slušala, uzviknula: “Pa oni su svi za pet!”. Tako je nastala “Čista petica” – doznali smo od Požgajec.

Nema toga što članovi školskog benda ne znaju odsvirati.

Sviraju sve, od evergreena do popa i rocka, a kako to rade, pokazat će ovaj petak na koncertu koji počinje u 18 sati.

- Imamo doista šarolik repertoar, od domaćih popevki poput Pod brajde, do, primjerice,

“Ima jedan svijet” Zorice Kondža, “Kad mi dođeš ti” Olivera Dragojevića do Gibonnijevih Zlatnih godina... Uglavnom, bit

nastupa - “Čista petica”

će za svakoga ponešto – poručuju članovi školskog benda i pozivaju sve da dođu vidjeti njihov nastup u petak.

Tko su članovi benda?

Bend broji sedam članova, a to su Tomica Banfić (bas gitara), Paula Mesek (solistica), Marta Cestar (bubnjarka i solistica), Maja Turščak (ritam gitara), Kristijan

Županić (klavijature), David Županić (ritam gitara) i Filip Borak (pjevač). Dio “Čiste petice” bili su i učenici Lucija Domjan i Josip Cestar, koji su završili OŠ Cestica.

zločesta

Vrtoglavica

Piše: RADAR

Fiškali I

vu Velkom Selu pri Dravi fiškali posla prek glave imaju. Kajti je poznato da vu ovom kraju saki sakoga za nekaj tuži. Za falaček zemljice trule, za meju, za krivu reč i kaj sve ne. Na sud se hodi ak treba i letama. Za neke zato iti vu palaču pravde dojde kak fakultativna aktivnost. Pa su se i fiškali kak doktori specijalizerali. Pa si ve saki kaj hoće na sud hoditi i tam pravicu tirati zbrati more kakvoga fiškala hoće imati. Jeni su za krivično,

drugi za pravično, treći za stravično, četrti… već za nekakvo pravo i pravicu. Za koju se mora i debelo fiškalima platiti, kajti pravica ni jeftina. Kaj znaju i vu Velkom Selu pri Dravi. Za fiškale su već par milijunčekov kuni iz selske blagajne dali. Kad selo tuži i selo tuže. A kulko još budu? To ni dragi Bog ne zna. Ni stoka sitnog zuba kaj poreze i druge harače vu selu plača. I koju i onak nitko ništ ne pita. No, ima i lepših momenti. Kajti med fiškali-

ma i lepih pucki ima. Kaj bi i manekenke mogle biti. Pa si je Štefek zbral rajši fiškalicu nek fiškala. Za obranu. Na sudu. Sused Matek ga je tužil godine gospodnje 2006. da mu je kakti kokicu z predumišljajem z avtom zgazil. Vu nedelu v jutro. Taman predi obeda. Da mu se najde. Reš pečena na pladnju.

Makar i zgnječena. Komada jedan.

Slučaj „zveknuti picek“ još traje, i ve je pri Visokome sudu. I onda veliju da je fiškalima lako.

Vodič 63

13. prosinca 2011., br. 395

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Zoran Stanko - Otkrivenje

VREMENSKA PROGNOZA

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KINO 13. 12. KOJI JE TVOJ BROJ? u 19 sati 15.12. - 19.12. ARTHUR BOŽIĆ u 19 sati KAZALIŠTE Četvrtak, 15.12. u 20 sati, DIMNJAČAR, Scena Zvonimir Rogoz Petak, 16.12. u 19:30 sati, VEČER FOLKLORA KUD-a HŽ, Velika scena Subota, 17.12. u 17 sati, U POTRAZI ZA ČUDOVIŠTIMA, Velika scena u 20 sati, SKUPŠTINA, Velika scena Nedjelja, 18.12. u 19 sati, VARAŽDINSKI KVARTET, Velika koncertna dvorana u 21 sat, KOMEDIJA O LONCU, Velika scena Ponedjeljak, 19.12. u 18:00 sati, Program Društva naša djeca, Velika scena KNJIŽNICA Radno vrijeme Ponedjeljak - petak (7,30-19,30), Subota (7,30-13,00) Odjel za mlade, odjel strane literature i dojel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30-19,30) Četvrtak, petak (7,30-15,00), Subota (7,30-13,00) MUZEJI Stari grad ČAROLIJA IZRADE TRADICIJSKOG BOŽIĆNOG NAKITA, 12. 12. do 16. 12.

Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage DJELOVANJE ZAVODA ZA ZNANSTVENI RAD HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI U VARAŽDINU 1983.-2011., razgled do 8.01.2012.

Stalni postav - Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer KERAMEIKON & PRIJATELJI, razgled do 31.12.

Stalni postav - Svijet kukaca Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno GALERIJE Zlati ajngel KATARINA FABIJANIĆ i DAMIR SOBOTA, razgled do 23.12.

Galerijski centar Varaždin Stalni psotav - zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: Utorak-nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino Utorak, 13.12. JEDAN DAN u 20 sati 13.12.-19.12., MAČAK U ČIZMAMA u 18 sati Scena Subota 17.12.,PRIČA O DJEDU MRAZU u 16 sati Izložbeni prostor ZLATKO KAPUSTA, razgled do 16.01. 2012

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA PROGNOZA VREMENA – TKO ŽELI SNIJEG? Kao da je prosinac odlučio nadoknaditi ono što nam nije dao studeni. Kiše jesenje ovih će dana biti česta pojava. Uglavnom na temperaturi koja je previsoka za snijeg iako se mnogi već nadaju snježnim pahuljama zbog ljepšeg predblagdanskog udođaja. Tek za vikend bi moglo zahladiti, ali u nizinskom području još nije sigurno hoće li biti snježnih oborina, ali pojava mokrog snijega nije isključena. Budući da se radi o sedmom danu u prognozi, treba imati na umu da su moguće promjene. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 12.12.)

Tedi traži dom...

!

Tedi je terijer star 2 godine. Malog je rasta, težine oko 10 kila.

Poseban je zbog svojeg umiljatog karaktera.

Tražimo mu vlasnika ili novi, sigurniji dom.

Udruga Spas 330-004

ROĐENI:

KAZALIŠTE Velika scena HUMANITARNI KONCERT TOMISLAV MUŽEK 17. 12. u 19:30

VJENČANI: Melita Đuranec i Vjekoslav Kolačko,

Sanja Šegović i Krunoslav Hrestak, Tanja Kovačić i Anđelko Kupčić, Diana Bedenik i Dean Marciuš

DJEVOJČICE Maja Lovrić, Maša Prekupec, Lana Benc, Sara Banić, Sara Šenjuk, Emanuela Težački, Arianna Peulić, Lana Žulj, Hana Svetec, Jana Bosilj, Ida Benček, Tia Galić, Chiara - Zita Turek, Gabriela Levanić, Ema Pintek, Erika Vrbanić, Iva Jurković, Tara Puškadija, Vida Vasilijević, Mihaela Pažur, Eva Vojvoda, Sonja Roško, Nadja Galović

DJEČACI Antonio Vidaček, Dino Premuž, Vito Petričić, Tadej Lešnjak, Karlo Kostić, Ivan Pilinger, Petar Kolarek, Fran Šoštarić, Lovro Prešovar, Ivan Pahek, Lovro Cepanec, Oliver Jandras, Tadej Sambolec

UMRLI:

Rudolf Molnar (83), Elizabeta Jagetić (78), Katarina Tomašković (77), Terezija Novak (89), Marija Gledić (93), Franjo Kovačić (55), Marija Đerić (83), Mijo Plukavec (83), Friedrich Gogala (80), Branka Beli (81), Željko Helinger (72), Stjepan Horvatek (87), Nadica Sabol Cvrtnjak (61)

64 Zadnja

13. prosinca 2011., br. 395

KONCERT

KONCERT Nezaboravni balkanski Bowie i Žena Majka Kraljica

Ples i pjesma satima J Bajaga i Rozga činili su se nespojivima. Ipak, uvjerili su Varaždin u suprotno Momčilo Bajagić Bajaga i Jelena Rozga (zvani i BaZga) na jednom mjestu, relativno puna dvorana na Dravi i dobra atmosfera koncert Karlovačko livea uspio je napraviti pravu feštu sinoć u varaždinskoj Areni. Više od tri sata ova, po mnogima nespojiva kombinacija držala je publiku na nogama.

- Neka nikome ne bude teško dići ruke i napraviti ovdje malo buke - dizao je atmosferu u dvorani prvi Bajaga. Iako je od njegovog zadnjeg posjeta Varaždinu prošlo malo vremena, Varaždinci i Varaždinke ponovo su “navalili” u dvoranu.

Stari hitovi kojima je razoružao cijelu dvoranu podsjetili su tako one malo starije na neka prošla vremena kada su nastali. - Sjećam se kad me mama vodila na Bajagin koncert 1988. u Graberju.

Još sam bio mali, ali bilo

mi je super. Ma, on je naš Bowie - rekao je Petar (34).

Nije samo Varaždinu bilo drago što se opet susreće s Bajagom. - Drago mi je da je došlo do turneje i da sam opet ovdje.

Imam sa Špancira, kada sam nastupio, najljepše dojmove i drago mi je što se opet susrećemo - Bajagine su riječi, a to je potvrdio i odličnim koncertom.

Nakon Bajage, na pozornicu se popela i Jelena Rozga. Bižuterijom i ostalim hitovima izazvala je u dvorani pravi delirij, posebno među mlađim generacijama. Osim pjesama nov ijeg godišta, nije zaobišla ni stvari od Magazina.

Unatoč tome što se u jednom trenutku isključio mikrofon, Rozga je na Varaždinke i Varaždince zasigurno ostavila dobar dojam, a o v e t e h n i č ke

smetnje nisu zasmetale nikome.

T. Mužek za mlade talente U subotu 17. prosinca u 19.30 u Velikoj koncertnoj dvorani varaždinskog HNK Tomislav Mužek će uz klavirsku pratnju Irine Milivojević održati humanitarni koncert. Sav prihod namijenjen je učenicima i studentima glazbe. - Mužek nam je bio prvi izbor, kao prvo, jer je Ludbreža-

Stalo bi i više Nakon prošlogodišnjeg Karlovačko live koncerta, na kojem su Halid Bešlić i Crvena jabuka napunili dvoranu, ove godine mjesta je još ostalo. Tribine su ostale poluprazne. Je li kriva recesija ili Varaždinke i Varaždinci jednostavno nemaju kulturu odlazaka na koncerte, ne znamo, no u svakom slučaju prisutnima to nije smetalo - umjesto gužvanja u masi mogli su se rasplesati.

nin, a kao drugo, jer i sam znači kako je teško školovati se. On je sve što je postigao učinio jedino uz pomoć svojih roditelja – rekao je predsjednik ludbreških rotarijanaca, organizatora koncerta, Zdenko Geci. Kad koncert završi, rotarijanci će rasporediti prikupljena sredstva. Na repertoaru su pjesme Tostija, Leoncavalla.

Donaudyja, Curtisa, Crescenza, Hatzea, ali i nekoliko međimurskih narodnih pjesama poput Tri dni mi je ili Zvira voda. Ulaznice za koncert su po 170 kuna.

TURNIR

Sve u zlato!

U Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin ove nedjelje, 18. prosinca održat će se XIX. Božićni tunir FITA Star 2x18m + OR. Organizator je Streličarski klub Cekin iz Varaždina. Natjecanje počinje od 11 sati a od 15 sati je na programu raspucavanje za sve kategorije, te proglašenje pobjednika i podjela medalja i pehara.

Natjecanja će se odvijati u zakrivljenom i složenom luku za juniorke i juniore, te seniorke i seniore. Prijave se primaju putem web stranice kluba www.cekinarchery.hr. Maksimalan broj natjecatelja je 152.

ANDREJ ŠVOGER

!

Penjali se po umjetnim stijenama

Varaždinsko izdanje BLOK-a (natjecanje u slobodnom penjanju) proteklo je u odličnoj atmosferi! Dvoranu stadiona Sloboda proteklu nedjelju posjetilo je čak 58 natjecatelja i poveći broj gledatelja. Među penjačima su bila i dva Varaždinca, a pobjedu je odnio ponajbolji hrvatski penjač

Marko Rožman. Kod žena uvjerljivo je pobijedila Inga Patarčić. - Penjali su se odlični smjerovi u fajterskoj atmosferi i to je super – zaključili su organizatori. Varaždinka Maja Grgurić (27) kaže kako ovaj sport voli “jer je to jedini sport u kojem se zapravo natječeš sam protiv sebe”.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović