RT_396

INTERVJU Fra Bono Zvonimir Šagi: Nedostaje nam društvena pravednost

Tjednik

Str. 6.-7.

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatan primjerak

Broj 396 :: 20. prosinca 2011. :: www.regionalni.com

DOZNAJEMO Tužna životna sudbina dviju obitelji iz Varaždina i Biškupca

Božić - bez obilja Obje obitelji bit će na okupu, no pitanje je hoće li imati što staviti na božićni stol Stranice 2.-3.

SLUČAJ BOHNEC

Zauvijek će ostati nepoznato tko je ubio A. Bohneca SLUČAJ VIRJE OTOK

Stranica 26.

Širi se smrad zbog lošeg skladištenja

BIGGERS BETTER U ARENI

Stranica 8.

USUSRET BOŽIĆU PUTNICI NAJAVLJUJU PROSVJED

Na pruzi ćemo čekati vlak za Golubovec Stranice 14.

Puno dječjih želja za zaposlenog djedicu...

Stranica 32.-32.

Varaždin novi centar borilačkih sportova!

Stranica 36.-37.

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

20. prosinca 2011., br. 396

U PROBLEMIMA Osmeročlana obitelj iz Varaždina

O kupaonici sa ANDREJ ŠVOGER

2

Čestit vam i miran Božić S

vim na zemlji mir, veselje, budi polag Božje volje… Stihovi ove stare božićne pjesme prigodno se ovih dana čuju u radijskim programima, na televiziji, božićnim priredbama… Božić, ali i kraj godine Gospodnje 2011. su pred nama. Vjerujem da je mnogima i od vas, drage čitateljice i poštovani čitatelji, godina na izmaku ipak, unatoč svemu, bila barem malo uspješna. Da ćete je više pamtiti po sretnim i veselim nego po tužnim i lošim događanjima.

No, bilo kako bilo, htjeli mi to ili ne, život nosi svoje. A u tom neumitnom hodu vremena svaki od nas nosi neki svoj „križ“. Svjetlo Božića neka zato bude znak i poruka svima za predstojeće blagdanske dane. I ne dozvolite da se Božić izgubi u sjeni božićnih sajmova, potrošačkog marketinga i mnogočega drugoga što s Božićem zapravo nema puno istinske veze. Želim vam ujedno, dragi moji, da predstojeće blagdanske dane provedete u miru, ljubavi i ponajprije dobrog zdravlja. nadolazeća godina nova 2012.?

Po ocjeni mnogih, bit će to teška godina. Godina produbljivanja gospodarske krize, novih odricanja i stezanja remena, koliko god već te fraze zvučale otrcano. Unatoč tih, ne baš utješnih i optimističkih prognoza za 2012. godinu, nema razloga za pesimizam. Nove mogućnosti i društveni izazovi ipak daju nadu da se iz gliba sveopće recesije može izaći uzdignute glave i bez težih posljedica, poglavito ako bude sloge, dobre volje, znanja i barem malo sreće. a kraju, svima vama, drage čitateljice i poštovani čitatelji, želim čestit i miran Božić. Nek vas dragi Bog blagoslovi.

A

N

Uz sedmero djece Jasminke Ban, s njima u jednoj sobi živi i žena njezinog najstarijeg, 21-godišnjeg sina te Jasminkina majka

J Dolazi vrijeme Božića i cijela obitelj bit će na okupu, a ja doista ne znam hoćemo li imati što staviti na božićni stol – rekla je majka sedmero djece Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Tu vodu koriste za piće, kuhanje i pranje. Kako nemaju Nakon godina života u pod- kupaonice, svi se kupaju u stanarstvu, u listopadu ove malenoj kadi u sobi u kojoj i godine samohrana majjedu i spavaju. ka sa svoje sedmero - Velika nam u j a djece, od kojih je je želja uvesti nem , e najmlađoj članici onic u vodu u stan, a p u k obitelji tek šest a der utnu kupaj mjeseci, dobila prostor iju se svi kadi a p j je gradski stan koja se nano u male kojoj i lazi uz sobu u Va r a ž d i n u . u i b Međutim, s useu kojoj treu so avaju nutno živ iljenjem u gradski p s i u jed stan za ovu mnomo, uredimo gočlanu obitelj koja i pregradimo na je i dosad jedva spajala dva dijela. U jednom kraj s krajem, javili su se i novi dijelu uredili bismo sobu problemi. kako ne bi svi morali spavati u jednoj prostoriji, a od drugog dijela napravili bismo kupaDugovi zbog stana - Sreća je da smo dobili onicu. Grad nam je dosad gradski stan, jer kada u obite- pomogao kroz jednokratnu lji nitko ne radi, ipak je lakše pomoć. Imamo kadu, zahodplaćati mjesečnu najamninu sku školjku, ali sve ostalo što od 186 kuna nego visoke rate nam još treba za kupaonicu, podstanarstva. Međutim, od pločica do pregradnog stan u koji smo se uselili bio zima, nemamo. Nemamo ni je u izuzetno lošem stanju. novce kupiti – tvrdi samohraMožete samo zamisliti kako na majka.

Osmeročlana obitelj s koje to izgledalo s obzirom na to da stan nitko nije koristio jom živi i supruga Jasminkigodinama. Trebalo nam je nog najstarijeg sina živi od skoro mjesec dana da jednu 2.870 kuna socijalne pomoći sobu osposobimo da bismo u i isto tolikog iznosa dječjeg njoj mogli živjeli – ispričala je doplatka. Njezin najstariji, Jasminka Ban i dodala da su 21-godišnji sin, ima završese zbog toga morali zadužiti, nu osnovnu školu i tvrdi da pa sad još uz sve probleme se nigdje ne može zaposliti, koje imaju moraju vraćati kao ni Jasminkina snaha, koja također ima završenu tek dugove.

Vodu ova osmeročlana osnovnu školu.

- Prijavljeni smo na burzi i obitelj uzima iz slavine koja se nalazi ispred ulaznih vrata. molbe šaljemo na sve stra-

VELIKA OBITELJ Najstariji sin Jasminke Ban ima 21 godinu, a najmlađa članica obitelji ima šest mjeseci. Samohrana majka ima još dvije kćeri - od 12 i 16 godina te tri sina od 8, 10 i 14 godina. S njima živi i supruga Jasminkinog 21-godišnjeg sina te Jasminkina majka.

ne. Želimo raditi, ali posao ne možemo pronaći – tvrde mladi supružnici.

Preživjeti Božić Ostala Jasminkina djeca su školarci. Troje od njih je udomljeno jer, tvrdi njihova majka, trenutno nemaju osnovne uvjete za život. Ne zna ni kako će preživjeti blagdane.

- Dolazi vrijeme Božića i cijela obitelj bit će na okupu, a ja doista ne znam hoćemo li imati što staviti na božićni stol. I inače nam je teško, ali sada, kada ćemo svi zajedno

biti kod kuće, bit će puno gore; dok poplatimo sve račune, dugove i režije, ne ostaje nam gotovo ništa. Jedva nađem novaca za pelene i hranu – rekla je samohrana majka te dodala kako je nekad i sama pomagala drugima dok je mogla, a sada, nažalost, mora tražiti da drugi pomognu njoj. Želite li pomoći ovoj mnogočlanoj obitelji u hrani, odjeći za djecu ili u uređenju kupaonice, što im je velika želja, možete nazvati redakciju 7Plus Regionalnog tjednika na broj telefona 042/290-777.

Derutna prostorija iz koje bi napravili kupaonicu i malu sobu

Aktualno

20. prosinca 2011., br. 396

mo sanjaju

ODJECI Veronica Grubač (7) i njezina majka ANDREJ ŠVOGER

a živi u stanu bez vode i kupaonice

3

DARIVANJE Tradicionalni prijem Varaždinske županije

Veronica je na svoj način zahvalila donatorima i svima poželjela sretan Božić i Novu godinu

Hvala vam, svima!

Slatki paketi najviše su razveselili najmlađe

stambenim prilikama, nemaju dovoljno prihoda za život ili imaju zdravstvene probleme, a koje su se tijekom godine obraćale za pomoć Varaždinskoj županiji. Za 150-ero djece, među kojima je bilo i 12-ero djece nad kojom je Varaždinska županija preuzela kumstvo, pripremljeni su slatki paketi koji su najviše razveseli-

li mališane. Zamjenica župana Glavica-Ječmenica priznala je kako je za nju riječ o najvažnijem događaju u godini.

- Pomagali smo vam tijekom godine i to ćemo raditi i dalje. Želim vam svima puno radosti, ljubavi, mira i zdravlja u novoj, 2012. godini – poručila je na kraju zamjenica varaždinskog župana.(ihr)

POMOZIMO Tročlana obitelj nema što jesti

Božić bez kolača - Žao mi je iz sveg srca trudnice o kojoj ste pisali i potpuno je razumijem jer sam i ja u trudnoći bila više gladna nego sita. Jedina razlika je što je moj frižider stalno bio prazan, a takav je i danas. Ni sama ne znam kako uspijevam spremiti bar jedan normalan obrok, a da nije emper juha – ispričala je 42-godišnja majka dvoje djece, od kojih starija kći ide u šesti razred osnovne škole, dok njezin mlađi sin ima godinu dana.

Dok smo je posjetili u gradskom stanu u Biškupcu baš je pripremala ručak. Dobila je tri kokoši, pa su taj dan njezina djeca imala za ručak i meso.

- Sram me je to i reći, ali u nedjelju za ručak pečem jaja – ispričala je samohrana majka K. H., koja je zamolila da ne objavljujemo njezino puno ime i prezime, kao ni fotografiju nje i djeteta, najviše zbog toga da joj kćer u školi ne ismijavaju.

O keksima njezina djeca, tvrdi, mogu samo sanjati, a kamoli tek o nečem drugom.

- Božić će moja djeca dočekati bez kolača – ispričala je.

Prije pet godina ostavio ju je suprug zbog druge žene.

Ostala je sama s kćeri, no tada je ipak bilo lakše jer je radila.

SINIŠA SOVIĆ

Dok smo je posjetili, samohrana majka pripremala je ručak.

Taj dan imali su i meso jer su dobili tri kokoši

J Dobri ljudi su pomogli i Veronica je bila na operaciji

kojom je podignut kapak lijevog oka Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

- Hvala svima koji su nam pomogli. I sretan vam Božić i Nova godina! – poželjele su 7-godišnja Veronica Grubač iz Ivanca i njezina majka Val Maria La Fay svim dobrim ljudima koji su im pomogli.

Veronici je paraliziran mišić koji pokreće lijevo oko.

Njezina majka je u našem tjedniku zamolila za pomoć kako bi djevojčica, učenica drugog razreda, mogla na operaciju oka. No da bi to bilo moguće, majka je s njom prvo morala otputovati u Njemačku, u specijalizirani laboratorij gdje su joj uspjeli ojačati imunitet zahvaljujući čemu je mogla pr istupiti operativnom zahvatu.

U Hrvatskoj ga je obavio poznati dječji oftalmolog iz Njemačke i mala Veronica više nema spušteni kapak lijevog oka.

- Od srca hvala svim donatorima, od kojih je najdirlji-

p

omoć još potrebna: u caffe baru Baza 23. prosinca glazbena večer za Veronicu vija bila pomoć ljudi koji ni sami nemaju mnogo. Ukupno smo prikupili oko 1.500 eura, što je pokrilo dio troškova puta u Njemačku i potrebnih lijekova. Bez pomoći dobrih

ljudi u tome ne bismo uspjele – rekla je Val Maria, samohrana majka troje djece.

No pred 7-godišnjakinjom je još operacija: kapak je podignut, a slijedi nova borba za mišić lijevog oka kako bi Veronica svijet mogla promatrati poput zdrave djece.

U caffe baru Baza u Ivancu će u petak 23. prosinca biti održana humanitarna glazbena večer, a sav prihod namijenjen je za Veronicino liječenje.

Ne možete li otići u Ivanec, pomoći možete uplatom na tekući račun otvoren kod Erste banke 24020063202810936. Kontaktirati možete i Veronicinu majku Val Mariju na broj mobitela 099/699-0049.

ODJECI Učenici Gimnazije Žiger velikog srca

Pomoć za trudnicu U roku od dva dana učenici skupili pomoć i pozvonili na vrata naše trudne sugrađanke

Emper juha svakodnevno se kuha u ovoj obitelji

- Sada živim od porodiljnog od 1.60 0 kuna i 60 0 kuna dječjeg doplatka. Bivši suprug nema za alimentaciju - kaže K.H. koja koja boluje od psorijaze. Kad sve poplati ostaje joj jedva za pelene.

- Nije meni zbog mene, ali dok djeci nemate što dati... Ne mogu si priuštiti da kćerki kupim jedan običan dezodorans, a kamoli nove hlače. Moja kći nema ni traperice – rekla je majka iz Biškupca. (ihr)

POMOZIMO Puno je toga što ova malena obitelj iz Biškupca nema, od osnovnih namirnica poput brašna, ulja, mlijeka, mesa, praška, do odjeće za djecu. Želite li im pomoći, možete se javiti u redakciju 7Plus Regionalnog tjednika na broj telefona 042/290-777.

Učenici drugog razreda varaždinske Gimnazije Žiger Monika Tot, Ida Šantek, Marta Divjak, David Zajec, Marko Šambula, D o minik S ever, Iv ana Hašperger, Vinko Podobnik i Karlo Škafec pokazali su da imaju veliko srce. U roku od samo dva dana skupili su hranu, odjeću i ostale stvari za još nerođeno dijete i pozvonili na vrata podstanarskog stana naše sugrađanke o kojoj smo pisali prije nekoliko brojeva 7Plus Regionalnog tjednika.

- Dirnula nas je priča o trudnici koja je više gladna nego sita. Kada smo pročitali tekst, odmah smo odlučili pomoći, a našu ideju

SINIŠA SOVIĆ

- Puno mi je srce kad vas vidim ovako zajedno ovdje okupljene. U ovom trenutku nije jednostavno nešto pametno reći, no osvrnut ću se na djecu, koja bez obzira na životne prilike imaju pravo imati sretno djetinjstvo. To ne znači puno obilja, već mir, sreću, radost i puno obiteljske ljubavi – rekla je zamjenica varaždinskog župana Blanka Glavica-Ječmenica na današnjem već tradicionalnom prijemu i darivanju mnogočlanih obitelji, kao i kumčadi Varaždinske županije u povodu božićnih i novogodišnjih blagdana.

Prigodne poklone, 500 kuna i prehrambene artikle u vrijednosti od 200 kuna dobilo je ukupno 50 obitelji s područja Varaždinske županije koje imaju puno djece, žive u lošim

SINIŠA SOVIĆ

Hrana, 500 kuna i slatki paketi za 150-ero djece

Pomoć učenika stigla u pravo vrijeme - pred Božić

podržala je i naša razrednica Martina Mrak – otkrili su srednjoškolci Gimnazije Žiger, čiji se učenici uključuju u raznorazne humanitarne projekte i pomažu drugima.

Naša sugrađanka ostala je

ugodno iznenađena kada je čula da su se učenici organizirali kako bi joj pomogli.

- Hvala vam svima od srca.

Svakako zahvalite i Vinku i Karlu, koji nisu mogli doći – rekla je trudnica. (ihr)

4

Aktualno

20. prosinca 2011., br. 396

Sedam dana

NAŠA POSLA Istekao rok za izgradnju Biotehnološkog parka VIZIJA I STVARNOST

Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Novi premijer, stari problemi 13.12.

U Hrvatskoj 43 posto kućanstava jedva sastavlja kraj s krajem, a 36 posto štedi, tvrdi se u istraživanju GfK-a. Tko može, poseže (i) za kreditima. A može i Coning, kojemu je Croatia osiguranje odobrilo 4 milijuna kredita dva dana uoči izbora. To je potaknulo sumnje u profesionalnost CO-a koje bi trebala otkloniti njegova uprava, ali ona uvjete kreditiranja - prešućuje.

14.12.

Moramo Hrvatsku izvući iz krize, a jedini način je gospodarski rast, ustvrdio Milanović nakon što je dobio mandat za sastavljanje Vlade. Nasuprot premijeru, Svjetska banka nam i za 2012. predviđa recesiju te zbog toga traži rezanje javne potrošnje, počevši od broja zaposlenih i plaća u javnom sektoru.

15.12.

Gdje uštedjeti odnosno kome uzeti, pitanje je dana nakon što je Rohatinski ustvrdio da proračun valja smanjiti za 9 milijardi kuna ako želimo sačuvati rejting. Još lošije je u BiH koja bi zacijelo bolje stajala da je više političke stabilnosti.

16.12.

Čeka nas skoro povećanje stope PDV-a, otkazi u javnom sektoru gdje božićnica i novog zapošljavanja neće biti, ali BDP bi nagodinu morao rasti jer će se, uz ostalo, smanjiti parafiskalna opterećenja, najavljuje Čačić obrušavajući se na „kriminalce iz suprotnog tabora“. A da njih ima svugdje, govori uvjetna kazna Chiracu zbog korupcije, a zbog sličnih sumnji u problemima i predsjednik Njemačke.

17.12.

Dok županica vjeruje u pomoć Vlade, Bozanić izdvojio 150.000 kuna za tisuću zaposlenika sisačke Željezare koji su ostali bez posla. Ako se ne pomogne Europi, svijetu prijeti nova Velika depresija, upozorava MMF, koji se povukao iz Mađarske nakon namjere ograničavanja neovisnosti središnje banke.

18.12.

Odmah nakon Mamićevih izjava, MUP pokrenuo istragu.

Pod istragom i čelnik MOL-a koji tvrdi da su Sanader, Šuker i Polančec često intervenirali za Ježića. Nakon devet godina okupacije, posljednji konvoj s američkim vojnicima napustio Irak.

Umjesto ambicioznog projekta Biotehnološkog parka, Brezje je i dalje “domaćin” bala smeća

Biotehnologija ili piramida od smeća?

J Da bi došlo do izgradnje BPV-a, Grad Varaždin je trebao ispuniti niz uvjeta od

kojih je vjerojatno ispunio tek one koji su bili neophodni za upis prava građenja Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Ovih dana istekao je sedmogodišnji rok u kojem je tvrtka Biotehnološki park Varaždin trebala uložiti 50 milijuna eura za razvoj i realizaciju istoimenog projekta u Brezju, i to na površini od gotovo 800 tisuća četvornih metara. Međutim, umjesto suvremenih postrojenja biotehnološke, farmaceutske i prateće industrije, i dalje se gomila komunalni otpad na dobrom dijelu prostora za koji je Grad Varaždin dao pravo građenja tvrtki Biotehnološki park Varaždin, i to na rok od 99 godina!

19.12.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek

GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Ugovorom o zajedničkom pothvatu Grad Varaždin se, uz ostalo, obvezao da će pripomoći u dobivanju statusa slobodne zone na području Brezja, i to najmanje za razdoblje od 15 godina. Obvezao se i na angažman oko izmještanja tamošnjeg dalekovoda, kao i na dobivanje poreznih olakšica te novca i domaćih i međunarodnih fondova. ”Grad se obvezuje preseliti bilo koji pogon ili poslovni subjekt koji bi mogli utje-

folio čiji je pak osnivač off shore kompanija Firest Croatia Real Estate iz američke savezne države Delaware. Takva vlasnička struktura oduvijek je izazivala pozornost i nagađanja o tome tko zapravo stoji Tko je iza BVP-a? u iza projekta ili Nakon natječaja za je povezan najpovoljnijeg ponuV-u je P B s njegovim ditelja radi razvoja vano i lj v ja nositeljibiotehnološkog parna ak č je n ma, pa su ka, najbolju ponudu a r a v t o se tako spodala je tvrtka Biotehnih d a r 0 150 minjali Stenološki park Varaždin ven Turner i u vlasništvu ciparskog mjesta švicarska Midia društva First Croatia Port-

Dan nakon što je svijet ostao bez Havela, Sjeverna Koreja ostala bez svog “voljenog vođe”. Kina strahuje za stabilnost te zemlje, a Slovenci za Mercator nakon skorog preuzimanja od Agrokora.

IMPRESSUM

Na što se sve obvezao Grad Varaždin cati ili ekološki ugroziti projekt, sukladno hrvatskim propisima i standardima EU, a koji su u nadležnosti Grada ili u vlasništvu društva koje je u većinskom vlasništvu Grada”, stoji u Ugovoru o zajedničkom pothvatu u kojem se Grad Varaždin također obvezao da će u „potpunosti sanirati nekretnine na kojima se nalaze takvi pogoni“, i to u roku od godine dana od potpisivanja ugovora.

grupa, ali i Miomir Žužul te PJ Mara, nekadašnji savjetnik bivšeg premijera Ive Sanadera.

Kako bilo, krajem 2005.

Peter Thür, direktor BPV-a te tadašnji gradonačelnik Ivan Čehok, potpisali su dva dokumenta: Ugovor o zajedničkom pothvatu te Ugovor o osnivanju prava građenja.

Hoće li ikada biti?

Sukladno potonjem ugovoru koji nosi oznaku povjerljivosti, BPV je trebao izgraditi objekte od najmanje 15 tisuća

kvadrata tri godine od potpisivanja ugovora, a sedam godina nakon potpisivanja između 55 i 77 tisuća kvadrata.

No da bi došlo do ove izgradnje, Grad Varaždin trebao je ispuniti niz uvjeta od kojih je vjerojatno ispunio tek one najosnovnije, odnosno one koji su bili neophodni za upis prava građenja. Stoga je razumljivo da danas, sedam godina od potpisivanja ugovora, ne samo da nema BPV-a, nego nije jasno što će uopće biti s tim projektom koji je trebao otvoriti 1500 radnih mjesta.

DOZNAJEMO Vodstvo BPV-a dolazi na razgovore s čelništvom Grada Varaždina

Odluke o projektu ovise o razgovoru Tvrtka Biotehnološki park Varaždin i dalje je zainteresirana za razvoj i nastavak projekta.

Međutim, zbog niza prepreka i neplaniranih izazova, od kojih neke i sami spominjete, njegov razvoj do danas nije bio moguć te je, naravno, cjelokupna

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Tihana Drumev

Ivica Kruhoberec

tihana@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Sara Badžek

vmargetic@regionalni.com

sara@regionalni.com

Danica Pajtak dpajtak@regionalni.com

investicija dosta upitna, vele u BVP-u.

S obzirom na to, kako dodaju, vodstvo BPV-a se planira u dogledno vrijeme sastati s novom vlašću Grada Varaždina da bi se raspravila otvorena pitanja odnosno donijele odluke

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Denis Peričić Nevenka Suhić

vezane uz cjelokupni projekt.

Neovisno o ishodu predstojećeg razgovora, sudeći prema sklopljenim ugovorima, Grad Varaždin ima vrlo malo mogućnosti za raskid ugovora.

Nasuprot tome, BPV ima više mogućnosti za raskid, pa tako i

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Andrej Švoger

Vlatka Lešić

foto@regionalni.com

vlatka@regionalni.com

u slučaju da Grad Varaždin bez opravdanih razloga ne ispuni ili kasni s ispunjenjem nemalih obveza. Naravno, uz raskid ide i naknada štete koja bi se, sudeći po poslovanju BVP-a, mogla mjer iti u desecima milijuna kuna…

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

20. prosinca 2011., br. 396

Oglas

5

6

Intervju tjedna

20. prosinca 2011., br. 396

OTVORENO Fra Bono Zvonimir Šagi, dugogodišnji, sada već bivši župnik u župi sv. V

Nedostaje nam druš Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Što se danas događa? Gdje smo? Kriza ne jenjava u svijetu, a kod nas još manje. Slažete li se da su korijeni krize u moralnoj sferi, odnosno moralnom slomu, posebice kod nas, a ne (samo) odraz globalnih gospodarskih kretanja?

Papa veli da je gospodarska kriza, kriza morala i etike...

Imovina nije mjera

ANDREJ ŠVOGER

J Treba odbaciti moralni relativizam, iskrivljene općeljudske vrijednosti i dati obitelji, kao osnovnoj ćeliji društva, pravu, izvornu naravnu vrijednost razina. Zato Papa ispravno upozorava na krizu morala i etike (misli na onu nužno potrebnu općesvjetsku – mundijalnu etiku). Ali to je, kako sada izgleda, samo “glas vapijućeg iz pustinje” - rekao je fra Bono Šagi.

Afere idu iz dana u dan.

Dojučerašnji “uglednici” na optuženičkim su klupama ili pred njima. Kako nam se ovo dogodilo? Kardinal Bozanić govorio je 1997. o “strukturama grijeha”, a i vi ste prije...

Da, “Strukture grijeha”, to je još uvijek ono najvažnije u našem društvu, i ne samo našem, nego u globalnom svijetu, a posebno u zemljama tzv. tranzicije. O tome

- Kriza koja danas sve više zahvaća suvremeni svijet proizlazi iz degradacije čovjeka i njegova transcendentno shvaćenog dostojanstva, to znači, dostojanstva koje nije svedeno ni na nacionalnost, ni na kulturu, ni na religije, kako se one kroz povijest mnogooblično manifestiraju, tiketiran sam a pogotovo ne na ono “što više imati, trošiti, uživati…”’! kao “teolog Nakon pada Berlinskog zida, samoupravljanja” ,a kako se obično označuje početak tranzicije, sav svijet zatim kao “crveni” je upao u tržišni fundamentalizam, gdje je jedino mjerilo profit. Sve je svedeno na no- sam, smijem tako reći, jedini vac, bankovni sustav, koji više pisao još osamdesetih gonema nikakav etičko-moralni dina prošlog stoljeća (usp. kriterij. Čak novac nema više KANA, 2/1989.), a posebno sigurno vrijednosno mjerilo, prvih godina naše tranzipokriće. Sve ovisi o sustavu, cije, ali sam i od crkvenih sada jedinom, kapitalizmu, ljudi bio etiketiran najprije u neokapitalizmu ili kako ga već osamdesetim godinama kao pojedini politolozi imenuju. U “teolog samoupravljanja”, a tom sadašnjem jedinom su- poslije devedesetih godina stavu, bez alternative, nedo- kao “crveni”. Koliko li sam staje društvena pravednost, uvredljivih pisama dobivao, čak i sam pojam. Rijetko se baš od tzv. vjernika, koji su se može negdje nešto čuti ili pro- tadašnjom metodom privatičitati o socijalnoj (društvenoj) zacije bogatili ili bili na strani pravednosti. Ona, pravo shva- novonastalih bogataša! Neka ćena, danas prelazi granice mi bude dopušteno preporupojedinih nacija, država, ona čiti svoju knjigu iz 1993. pod mora zahvatiti cijeli globalno značajnim naslovom Izazovi otvoreni svijet. Socijalnu se otvorenih vrata. pravednost, pak, ne može nikakvom međunarodnom Krivi puti, krive vođe poveljom zauvijek definirati, Tu su bili sabrani moji kriona se mora ostvarivati iz tički članci, neki još iz osamone opće etičnosti, u kojoj je desetih o načinu kako se čovjek i njegovo dostojanstvo kod nas provodila tranzicija, u središtu, prva i najveća vri- privatizacija itd. Tada je npr. jednost. Čovjekovo sada jako glasna “Justitia et dos tojans t vo pax” uglavnom šutjee v s ne možemo la. Prevladavala je, a n o mjer iti po kako sam tada to dim o v i s n v tome tko stanje imenovao, nko a b , c koliko ili “d o m o l j u b n a nova koji više što po blokada duha”. , v a t sus osjeduje, Znam da će mi k č i t e kakvu ponema kriterij sada mnogi zalit ičku ili mjeriti zašto sam ni moral neku sličnu to istaknuo. Reći moć ima u će mi i sada da nisam ljudskom drušdovoljno domoljub, iako tvu, pojedinoj državi… sam još osamdesetih napisao U ovome postmodernom članak: Bogoljublje, čovjekoglobalizmu, gdje je i sama ljublje i rodoljublje. No smaopća etika, a pogotovo živ- tram da i sada u Crkvi ima još ljeni društveni moral, svedena uvijek i nešto od ondašnjega samo na zakone, koje stvara- strukturalnog grijeha. Nedoju interesne skupine raznih staje nam nepristran dijalog i

e

Šagi: Oni koji su bili neovisni, kritični, nisu mogli doći do riječi u društvu 90-ih, pa i vrlo teško u vodećim crkvenim strukturama

Intervju tjedna

20. prosinca 2011., br. 396

7

Vida u Varaždinu, govori o aktualnim društvenim i vjerskim pitanjima i dvojbama

štvena pravednost! unutar Crkve.

Zašto nismo na vrijeme uočili krivi put, krive vođe?

Upravo zbog ovoga što sam već rekao. Oni, koji su bili neovisni, društveno-moralno kritični, jednostavno nisu mogli doći do riječi u društvu devedesetih, pa i vrlo teško u vodećim crkvenim strukturama.

Posebno zbunjuje to što Hrvatska ima puno katolika, što se vjeronauk danas uči i u školi, a primjera nepoštenja je uistinu danas puno. Ili je to dokaz da kršćanstvo, kršćanske vrijednosti poput skromnosti, blijede na Zapadu?

Danas su postale ankete jedino “znanstveno” otkrivanje stanja kršćanskog duha. Anketno izražavanje, pa ni izjašnjavanje kod popisa stanovništva, nije dovoljno da bismo mogli prepoznavati i graditi autentično živo kršćanstvo kao “sol zemlje” i “svjetlo svijeta”. Sol je obljutavila, a svjetlost koju Duh Sveti žari u Crkvi kao zajednici istinitih nasljedovatelja Krista, koji je nama “Put, Istina i Život” (Iv 14,6), zasjenjuje sjajnim zgradama i veličanstvenim spomenicima povijesti. Uvijek se pozivamo na ono što su drugi

g

rabljivi kapitalizam nije sustav pravedne budućnosti u globalno otvorenome svijetu nama kršćanima počinili, a malo kad što smo mi, deklarirani kršćani svih vrsta, počinili drugima kroz povijest. I našoj je Crkvi, danas više no ikada, potrebna i samokritičnost. U tome je mnogo nastojao blaženi Ivan Pavao II., ali jesmo li ga dovoljno ozbiljno slušali?

Je li crkva mogla više da nam se ovo ne dogodi?

U našim tranzicijskim okolnostima Crkva je svojim socijalnim naukom mogla mno-

go više utjecati. Sjetimo se enciklike pape Ivana Pavla II. Centesimus annus, iz godine 1991. u kojoj je izričito upozorio, citiram: “Nakon sloma realnog socijalizma, pokazuje se teško nesnalaženje oko djela obnove. Zapadne zemlje sa svoje strane upadaju u opasnost da u tom slomu vide jednostrano pobjedu vlastitog ekonomskog sustava, te se stoga ne brinu da ga prikladno isprave” (br. 56).

Do čega smo došli, sada je već očito. Mi koji smo se u vrijeme privatizacije oslanjali na taj dio socijalnog nauka Crkve, upozoravajući na participaciju radništva u tada imenovanom društvenom vlasništvu, koje je tadašnji vladajući sloj jednostavno proglasio državnim i stvorio vlasnike, prema radnicima premalo odgovorne, bili smo proglašeni “nostalgičarima” ili “crvenima”. Do čega smo sada došli, zapitajte radnike.

Urušavanje Europe Što bi valjalo mijenjati u društvu i crkvi? Kako obuzdati gramzljivost, a ne sputati zdravo natjecanje?

To je preširoko pitanje da bih mogao dat i na njega dostatan odgovor. Potrebno je na svjetskoj razini izaći iz grešnog sustava – grabljivog kapitalizma, koji sada nema alternative. Grabljivi kapitalizam nije sustav pravedne budućnosti u sada globalno otvorenome svijetu. Novac mora zadobiti ponovno ono izvorno značenje. Tržišni način vrednovanja mora zadobiti i komponentu čovječnosti.

Ima li izlaza? Ili smo pred novim urušavanjem Europe?

Izlaz je jedino u izgradnji pravednog sustava, vraćanju, odgojem i obrazovanjem svakog čovjeka od djetinjstva u obitelji do stvaralačkog subjekta u društvu, na izvorne i apsolutne etičko-moralne vrijednosti, istinu, pravednost, ljubav i slobodu. Treba odbaciti moralni relativizam,

CRKVA Uvijek u interakciji s društvom

Vjerovanje - provoditi Ako pod crkvenim ljudima mislite samo na biskupe i svećenike, njima nije mjesto u političkim strankama, ali u istinskom demokratskom društvu stranke ne smiju biti sve. Tzv. treći sektor – civilno društvo (udruge, pa i crkvene, i sl.) moraju se čuti i jasnije uzeti u obzir kad se donose zakoni. Zakoni moraju biti moralni i pravedni za sve građane, a ne samo u interesu vladajućih. O moralnim pitanjima, o socijalnoj pravdi itekako Crkva mora biti kritična, bez obzi-

ra na to o kojim se političkim strankama radi. Crkva, kao zajednica u demokratskom pluralnom društvu, uvijek je u interakciji s društvenom bazom. Ona je po svojoj naravi etički korektiv u bazi društva. Htjeli ili ne htjeli neki to priznati, ona je neizostavno moralno-odgojno mjesto u društvu. Dužnost joj je da sabire i nadahnjuje Evanđeljem Kristovim vjernike i kao građane. Kršćanin kao građanin ne može u sebi biti podijeljen. Što vjeruje, to i u život treba provoditi.

NAŠA POSLA

Božić u sjeni “božićnih sajmova”

Šagi: Silazak Boga kao čovjeka među nas zasjenjen je blještavilom sveopćeg »božićnog sajma«

Treba nam pravedno sudstvo...

Kako gledate na zbivanja u Varaždinu gdje je priličan broj afera? Što se to događa?

Varaždin u tom pogrešno strukturiranom društvu nije bez grijeha, ali, usuđujem se reći, on nije zaslužio sve ovo o čemu se sada pretjerano razvlači po medijima. Vidjet

iskrivljene općeljudske vrijednosti i dati obitelji, kao osnovnoj ćeliji ljudskog društva, pravu, onu izvornu, naravnu vrijednost. Pravilno i prirodno definirana obitelj ponovno mora zadobiti subjektivitet u društvu.

Zašto u politici prolaze agnostici, a ne oni koji su više za kršćanske vrijednosti?

Treba se najprije zapitati kakve to vjernike imamo kao građane u društvu i u političkim strankama? Crkva prema Kristovu nauku priznaje autonomiju ovozemnih stvarnosti, pa i samih ljudskih društava, da donose vlastite zakone, poštujući prave vrijednosti koje čovjek mora uvijek ot-

ćemo rezultate. Procjena i prodaja zemljišta uvijek je u gradovima, ne samo u Varaždinu, problem kad se mijenjaju planovi izgradnje.

Treba nam, nadasve, pravedan pravni sustav upravo na svim razinama, pa onda i pravedno sudstvo.

krivati, da budu uistinu na dobro svakog čovjeka prema volji Stvoritelja.

Božji čovjek Vjernik je građanin s drugim građanima, ali uvijek poštujući istinu, pravednost i sebedarnu ljubav u odnosu prema svakom čovjeku. Agnostik u tom smislu može biti čak i bolji nego deklarirani vjernik koji ne živi u svjetlu te vjere, kojom se diči. Osobno kroz pedeset i više godina svoga svećeničkog djelovanja, imao sam mnogo razgovora, vodili smo dijalog s ateistima, uvjerio sam se da nema pravog ateista. Svakom se tijekom života nameće pitanje o Bogu.

Neki kažu: “Neću vjerovati,

Boga nema” – to su ateisti, a drugi kažu: “Ima li ili nema Boga, ne znam i neću se tim pitanjem mučiti”. No jedan i drugi mogu biti dobri ljudi.

U dubini svoga bića ipak se susreću i s mišlju o Bogu. Čak su i neka istraživanja pokazala da i ateist dolazi u nutarnju duhovnu situaciju molitve.

Zato svakoga prosuđujmo koliko je dobar čovjek. Svaki je dobar čovjek i Božji. Građanin se u demokratskom društvu mora uvijek opredijeliti za onog dobroga i pravednoga, bez obzira na to priznaje li se ili ne priznaje vjernikom.

Mnogo je lošije kad čovjek glumi vjernika, a čini ili podržava nepravde ili vrijeđa i ponižava druge koji nisu kao on.

Čemu bi se danas, u ovo predblagdansko, ali za neke nimalo lako vrijeme, trebali radovati? Čemu se najviše radovati? Rođenju Boga kao djeteta među nama, kao čovjeka koji prolazi kroz vrijeme, kroz sve ono što mi ljudi trpimo, kroz patnju, nepravde i smrt, ali u uskrsnuće doista novoga života. U svetkovanju Božića mi Isusa vidimo kao Boga s nama, malima i siromašnima u vremenu. Božić je u načinu svetkovanja u kršćanskoj tradiciji naglašeno blagdan obitelji. Takav bi i sada morao biti. Poruka i spomen Isusova rođenja, pučki običaji i simbolika stvorena tijekom povijesti u procesu inkulturacije kršćanstva u običaje i obrasce naravne religioznosti pojedinih, pretežito europskih naroda, ukazuju upravo na to.

Komercijalizacijom toga svetkovanja, međutim, sve više se gubi duhovna dimenzija svih tih simbola i načina svetkovanja. Čak i sâm onaj sržni vjerski sadržaj – spomen na Isusovo rođenje, njegova poruka – a osobito teološki smisao utjelovljenja, silaska Boga kao čovjeka među nas ljude u vremenu – zasjenjen je blještavilom sveopćeg »božićnog sajma«. Zato svima koji ovo pročitaju zaželimo sretan Božić, blagdan koji donosi mir i radost svima s kojima nas život povezuje.

ŠTO DALJE Nužna je promjena zakona o strankama i zakona o izborima

Kod nas vlada “liderski kompleks”

Šagi: Bez demokratske kulture

Kako da “prozračimo” Sabor, kako da u njega idu oni koji to stvarno zavređuju?

U nas nedostaje još uvijek istinska demokratska kultura. Dijalog s poštovanjem osoba koje drukčije misle i koje iznose drukčije prijedloge. Degutantno je uzajamno vrijeđanje u Saboru, u javnim medijima itd. Uz to je nužno u našoj državi promijeniti dva zakona, pa ako je potrebno, i u tom smislu doraditi Ustav: zakon o strankama i zakon o izborima. Kod nas vlada

“liderski kompleks”, svatko koji se posvađa s vodstvom svoje stranke osniva odmah svoju novu stranku, tako imamo preko stotinu stranaka kojima običan građanin ne zna ni imena. Morao bi biti zakonom propisan bar minimum statuta po kojem se formira stranka. Zatim zakon o izborima. Ako sada biramo stranku, a onda njezin član kao zastupnik u Saboru promijeni stranku ili postane tzv. ‘’nezavisni’’, koga smo zapravo birali?

Ako imamo izborne jedinice,

onda bi zastupnici morali bit i osobe iz te izborne jedinice, da zastupaju one koji su ih izabrali. Uz to je i pitanje predizborne kampanje. Morao bi biti bolje nadziran zakonom određen gornji limit, koliko najviše pojedina stranka smije potrošiti za propagandu, da se ne pretjeruje i da se ne događa potkupljivanje, kao i točno javno obznanjene donacije. No to je sve vrlo složen problem o kojem bi sada nanovo formiran Sabor morao razmisliti i raspraviti.

8

Život

20. prosinca 2011., br. 396

SINIŠA SOVIĆ

NAŠA POSLA Što je inspekcija utvrdila kod Virje Otoka

OTKRIVAMO

Štromar kod Terrcor Grupe Varaždinski župan Predrag Štromar posjetio je pogon Terracor grupe još u rujnu.

- Pozvali su me da vidim što će raditi. Još nisu imali nikakve dozvole, ali je bilo nekog smeća od ranije, odnosno od vlasnika hale. Županijski ured za prostorno uređenje nije htio dati dozvole dok nisu bili ispunjeni svi uvjeti. Dugoročno računamo na Piškornicu jer Varaždinska županija ne može napraviti svoj centar za gospodarenje otpadom budući da, prema Strategiji gospodarenja otpadom, mora imati i deponij za koji nismo uspjeli osigurati lokaciju jer se svugdje događao narod - veli Štromar.

DOZNAJEMO

Probni rad još od lipnja!? „Probni rad“ sortirnice otpada u cestičkoj gospodarskoj zoni, koji se spominje u Terracor Grupi, traje još od sredine ove godine, odnosno već gotovo pola godine!

Upozoravaju to mještani iz Virje Otoka koji su, nezadovoljni što je Eko Tersus radio bez ikakvih dozvola, poslali peticiju općinskom čelništvu.

- To je vrlo lako provjeriti jer se u svibnju ili lipnju postavljao asfalt na put koji vodi s glavne ceste u gospodarsku zonu odnosno vodovodna mreža. Otada se neprestano dovozi otpad za koji su dozvole stigle tek u listopadu. Stoga pitamo nadležne gdje su bili sve ovo vrijeme u Cestici, dok su vrlo ažurni i strogi kada su drugi u pitanju - upozoravaju u Virje Otoku.

USKORO

Analiza zraka i vode Iako najviše primjedbi imaju na smrad, mještani Virje Otoka odlučili su se i za analizu stanja vode na području gospodarske zone Cestica. Analizu plinova zatražili su od Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar iz Zagreba, dok je analiza vode zatražena za druge institucije koje su registrirane za tu djelatnost.

Kakvi će biti rezultati spomenutih analiza, trebalo bi se znati do kraja godine.

Skladište u gospodarskoj zoni nije opremljeno na način da se spriječi rasipanje otpada, širenje prašine, buke, mirisa i drugih emisija

Širi se smrad zbog lošeg skladištenja J Nepravilnosti i u vođenju evidencije o nastanku i tijeku otpada te označavanju.

Skladište nije opremljeno da se spriječi rasipanje otpada, širenje prašine, buke...

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Više nepravilnosti i propusta utvrdila je inspekcija zaštite okoliša varaždinske Područne jedinice Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva prilikom inspekcijskog nadzora u cestičkoj Gospodarskoj zoni gdje Terracor Grupa razvrstava komunalni otpad u iznajmljenoj hali poduzeća Babić.

Bez mjerenja zraka Povod za nenajavljeni nadzor, koji je bio dan nakon krađe svih računala poduzeća (!), bila je prijava mještana protiv Eko-Tersusa, pravnog prednika Terracor grupe, zbog dovoza, sortiranja i skladištenja otpada, kao i emisije neugodnih mirisa s lokacije.

- Tijekom nadzora utvrđene su nepravilnosti vezane uz skladištenje zaprimljenog otpada, budući da je dio otpada odložen izvan građevine za skupljanje, skladištenje i obradu otpada. Nepravilnosti su utvrđene i u vođenju evidencije o nastanku i tijeku otpada, kao i

Nedostaci nakon pozitivnih mišljenja!

Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Varaždinske županije izdao je 12. listopada, mjesecima nakon „probnog“ rada, uporabnu dozvolu kojom se Terracor grupi dozvoljava uporaba objekta za skupljanje, sortiranje, oporabu i skladištenje razvrstanih frakcija.

- Predstavnici Eko Tersusa zatražili su još u lipnju uporabnu dozvolu. No izdali smo je tek nakon što su napravili projektnu dokumentaciju i dokaze o ispunjavanju posebnih uvjeta od MUP-a, Hrvatskih voda, županijske sanitarne inspekcije i Varkoma odnosno nakon što su otklonjeni svi nedostaci uočeni na tehničkom pregledu - doznajemo od načeloznačavanju otpada. Isto tako skladište nije opremljeno na način da se spriječi rasipanje otpada, širenje prašine, buke, mirisa i drugih emisija, a pomoćne poslove skladištenja, razvrstavanja i obrade komunalnog otpada obavljaju djelatnici koji nisu prošli poduku o opasnostima te mjerama zaštite i sigurnosti na radu, kako je to propisano Pravilnikom o gospodarenju otpadom - doznajemo u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja

nika Danijela Meštrića, koji napominje da su posebno zatražili da od MZOPUG-a pribave ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš, koja nije bila nužna jer se radi o kapacitetu razvrstavanja do 80 tona na dan. Međutim, sada, svega dva mjeseca nakon što je izdana uporabna dozvola, odnosno nakon što su nadležna tijela izdala pozitivna mišljenja o otklanjanju uočenih nedostataka, inspekcija zaštite okoliša utvrđuje nedostatke među kojima su i neki koji sigurno nisu nastali preko noći. Ta činjenica upućuje na zaključak da neka od spomenutih tijela sasvim sigurno nisu odradila posao kako valja. Zbog nestručnosti ili nečeg drugog, to je otvoreno pitanje.

i graditeljstva gdje dodaju da Terracor Grupa nije napravila ni prvo mjerenje onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnog izvora.

Nedostatke ukloniti Terracor Grupa morat će otkloniti uočene nedostatke, a slijedi i odgovarajući postupak na sudu.

- Sukladno svojim obvezama i ovlastima, inspekcija zaštite okoliša pokrenula je više upravnih postupaka kojima su

naređene mjere za uklanjanje navedenih nedostataka s određenim rokom izvršenja. Nakon utvrđivanja svih činjenica i prikupljanja potrebnih dokaza, inspekcija zaštite okoliša nadležnom prekršajnom sudu podnijet će optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka - ističu u MZOPUG-u čija je inspekcija uputila dopis na postupanje inspekciji zaštite od požara zbog utvrđenih nesukladnosti iz područja propisa zaštite od požara.

I TOGA IMA

Neobrađeni otpad u Zaprešić!

Terracor Grupa, poduzeće koje je registrirano u Čakovcu, posjeduje Dozvolu za skupljanje, skladištenje i obradu komunalnog otpada grupe 20, odnosno otpada iz kućanstava i slični otpad iz obrta, industrije i ustanova, što uključuje i odvojeno skupljanje sastojaka. Sukladno dozvoli koju je izdao Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Varaždinske županije, otpad može dovoziti i razvrstavati na lokaciju u Virje Otoku, točnije gospodarsku zonu Cestica.

Uz dozvolu za skupljanje, skladištenje i obradu komunalnog otpada grupe 20, Terracor Grupa posjeduje i tri potvrde koje joj je početkom listopada izdao MZOPUG. Riječ je o potvrdi o upisu u Popis pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću prijevoza svih vrsta neopasnog otpada, potvrdi o upisu u Popis pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada te potvrdi o upisu u Popis pravnih i fizičkih osoba koje se bave izvozom neopasnog otpada.

- Sukl adno navedenom, Terracor Grupa d.o.o. iz Čakovca može obavljati prijevoz svih vrsta neopasnog otpada, može izvoziti sve vrste neopasnog otpada i može obavljati djelatnost posredovanja u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada - rekli su nam u MZOPUG-u odgovarajući na upit za što točno ima dozvole čakovečko poduzeće koje obavlja djelatnost na području općine Cestica.

Zanimalo nas je i kamo odlazi otpad, odnosno sirovine nakon razvrstavanja, budući da postoje razna nagađanja.

- Tijekom inspekcijskog nadzora utvrđeno je da Terracor Grupa predaje razvrstani i obrađeni otpad ovlaštenim tvrtkama Pan papir, Unija papir, Kontras, Unimer, Tortuga i Ekoflor plus d.o.o., a preostali neobrađeni komunalni otpad odvozio se na odlagalište otpada u Zaprešić - rečeno nam je u MZOPUG-u, ali i napomenuto da je inspekcijski postupak još uvijek u tijeku.

IZDVOJENO Lako je donijeti propise, ali je njihova provedba nešto sasvim drugo

Potpisivanje dokumenata na “slijepo” Da je lako donijeti nove standarde i propise, ali da je njihova provedba nešto sasvim drugo, zorno se vidi na području gospodarenja otpadom. O potonjem ne govori samo slučaj Terracor Grupe, nego i drugi slični primjeri u nas, među kojima je i projekt regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Piškornici.

O tome gdje se s tim projektom došlo, u petak je načelnicima, gradonačelnicima i njihovim zamjenicima govorio koordinator projekta RCGO Piškornica. Budući da mediji nisu bili pozvani, do javnosti je došla tek informacija o tijeku potpisivanja sporazuma o preuzimanju otpada od općina i gradova s područja četiriju

sjeverozapadnih županija.

Za razliku od Krapinsko-zagorske i Koprivničko-križevačke županije, spomenuti sporazum potpisala je tek polovica općina i gradova u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. Kako doznajemo od nekih načelnika i gradonačelnika koji nisu stavili svoj potpis, glavni razlog za to je činjenica

da nije poznata točna cijena zbrinjavanja u Piškornici, odnosno koliko će građane koštati zbrinjavanje i odvoz otpada do tog mjesta. Kako se čini, lako bi se (opet) moglo dogoditi da jedni čelnici nešto potpišu, a njihovi nasljednici zatim zaključe da je to previše za standard građana i jedinice lokalne samouprave…

20. prosinca 2011., br. 396

Oglas

9

10 Život Rijetko se izriče?

Kao najoštrija mjera koju osnovne škole mogu poduzeti protiv nasilnika je preseljenje u drugu školu, no ta se mjera, doznajemo, rijetko izriče i teško je primjenjiva.

- Rijetko se izriče jer smo osnovna škola kojoj je jedan od zadataka odgajati djecu i trudimo se učiniti sve da dijete skrenemo na pravi put, a ne da ga kažnjavamo.

Drugo, od škola se očekuje da je prije izricanja mjere preseljenja učinjeno sve drugo što se može učiniti za učenika, od rada s njime, razgovora i rada s roditeljima do izricanja ostalih pedagoških mjera uključujući i Provođenje produženog stručnog postupka. Treba pronaći i školu primatelja učenika, a mjeru

ISTRAŽUJEMO Čine li škole dovoljno u vezi sa zaustavljanjem nasilja?

Učenici: Zaštitite nas! Škole: Rješavamo to!

J Obaveza svih nas u školi je reagirati na svako nasilje među učenicima – rekla je Bojanić iz III. OŠ Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

“Idem u osmi razred jedne osnovne škole u Varaždinu.

Svakodnevno sam izložen vrijeđanju, maltretiranju itd.

Tako je već tri godine. Svaki put kad kažem razredniku ili nekom djelatniku škole, ti se učenici uvijek izvuku.

Više ne znam kako da im se suprostavim. Što je još gore, među njima su cure. Molim vas da napišete neki članak na tu temu da se profesori u školama malo više zalažu za te učenike koji su svakodnevno izloženi nasilju”.

Prijavite nasilje!

preseljenja, kao i sve druge pedagoške mjere, roditelj treba prihvatiti – pojasnila je Ruža Levatić, ravnateljica VII. OŠ.

Drugim r iječ ima, u školi mogu dati sve od sebe da bi se mjera preseljenja sprovela, ali zakonske ovlasti roditelja su takve da se može žaliti i tako odugovlačiti cijeli postupak ili je uopće ne želi prihvatiti.

- Samo brzo i efikasno sprovođenje te mjere imalo bi učinka na nasilnog učenika i to je ono što smatram da bi se trebalo mijenjati, a isto tako smatram da bi trebala postojati jednostavnija zakonska procedura u rješavanju nasilničkoga i drugih neprimjerenih ponašanja u školi – rekla je Levatić.

Uvijek ostaje i pitanje: je li se mjerom preseljenja doista pomoglo učeniku nasilniku ili se samo problem prebacio iz jedne škole u drugu?

Pismo učenika jedne varaždinske osnovne škole koje je stiglo u našu redakciju potvrdilo je da su djeca i mladi u varaždinskim školama izložena nekom od oblika nasilja.

No istovremeno je postavilo pitanje: čine li škole dovoljno u zaštiti svojih učenika od nasilnika?

- Obaveza svih nas u školi je reagirati na svako nasilje među učenicima. Kad god imamo saznanja o tome da se tako nešto događa, reagiramo i nastojimo to spriječiti. Stalno potičemo učenike da prijave nasilno ponašanje koje se događa njima ili drugim učenicima jer, iako učitelji vode računa o odnosima među učenicima, ne mogu baš sve sami uočiti – ustvrdila je Vanja Bojanić, pedagoginja varaždinske III. OŠ. Ta je škola, kao i mnoge druge varaždinske osnovne škole, proglašena Školom bez nasilja. Međutim, Bojanić ističe da to ne znači da nasilja među učenicima nema, već da postoji jasan stav protiv nasilja, razrađena pravila ponašanja, prevencijske aktivnosti i protokol postupanja

ILUSTRACIJA

PRESELJENJE

20. prosinca 2011., br. 396

u slučajevima nasilja.

Stav te varaždinske škole po pitanju nasilja među učenicima ne razlikuje se od ostalih gradskih osnovnih škola, kao i nač in borbe protiv nasilništva. Konkretno, u slučaju kada se nasilje dogodi, prvo se uključuje razrednik koji ispituje cjelokupnu situaciju.

PRVI KORAK

!

Kada se u školi dogodi nasilje, najčešće se u rješavanje situacije prvo uključuje razrednik koji ispituje cjelokupnu situaciju, odnosno sasluša žrtvu i nasilnika.

Ništa ne mogu?

Većina škola u taj razgovor uključuju i psihologe ili pedagoge te ravnatelja, a u školu se zovu i roditelji žrtve odnosno nasilnika. Ako se nasilje i dalje ponavlja, škola ima dužnost o nasilničkom U školu se potom ponašanju učenika izvijestiti Centar za socijalnu skrb i zovu roditelji po potrebi policiju, učenika, razgovara se a pr imjenjuju se i kaznene s ravnateljem, a po škole pedagoške njuju je potrebi se u rješavanje m i r p mjere. Najne problema uključuju blaža je kazne e šk opomepsiholog ili pedagog. edago ža je p na, dok ajbla n , a e r ž je najteža e mje najt p re s elj e ena, a opom seljenje nje nasilnipre ka u drugu školu.

Ako se nasilje i No način na koji dalje ponavlja, se škole obračunavaju s nasilobavještava se Centar nim učenicima nije dovoljno dobar za Varaždinku (podaci za socijalnu skrb i poznati redakciji) koja je policija. svoje dijete ispisala iz jedne osnovne škole i upisala ga Čine li škole dovoljno po pitanju zaštite učenika od nasilnika? u drugu, a jedan od razloga bilo je sustavno maltretiranje svih učenika iz razreda od strane jedne učenice.

- Kap koja je prelila čašu Iako je teško generalizirati i govoriti koji su prezaštićivani u obitelji i socijalno bilo je kada je ta djevojčica o tome tko su najčešće žrtve, jer danas nesamostalni učenici – rekla je Ruža Levamoje dijete optužila za kražrtva može postati svatko, ipak postoje tić, ravnateljica VII. OŠ. đu. Istog dana uslijedila je Njezina kolegica, ravnateljica IV. OŠ Jaodređene skupine učenika na koje će se prijetnja, a kada sam to rekla nasilnici prije okomiti u odnosu na druge. smina Dvorski navodi kako su žrtve nasilja razrednici, rekla mi je: “Mi - Kroz dugogodišnje zapažanje čini mi češće djeca slabijih socijalnih vještina, tu ništa ne možemo učiniti”. se da su žrtve češće od drugih skupina povučenija djeca te djeca po nečemu Ostala sam šokirana – ispriemocionalno nestabilniji učenici, učenici “drugačija”. čala je Varaždinka.

ZOVU RODITELJE

!

CENTAR, POLICIJA

!

Povučena djeca, prezaštićena...

PRIMJER Dvojica biciklista namjerno srušila 14-godišnjaka u Optujskoj ulici u Varaždinu i pobjegla

Nasilnici na biciklima vrebaju i u Sračincu i Kučanu?

Bez ikakvog povoda i razloga, u 14-godišnjaka na biciklu krajem prošlog mjeseca u večernjim satima u Optujskoj ulici u Varaždinu namjerno su se zabila dvojica biciklista.

Drhtao od straha

Nasilnici su 14-godišnjaka napali u Optujskoj ulici kod kapelice

- Sin se vraćao s treninga kući u Hraščicu, kao i mnogo puta ranije. Kad je bio kod kapelice u Optujskoj, sa suprotne strane ceste iznenada su prema njemu dojurila dvojica biciklista i namjerno

ga srušila na asfalt. Treći je gledao, a sva trojica su, kaže sin, zamaskirala lice kapama i šalovima. Nakon što su ga srušili, nisu provjerili kako je, nego su se odvezli dalje prema Harambašićevoj ulici. Sreća je što nije naišao automobil, jer je pitanje bi li moje dijete preživjelo – ispričao je dječakov otac, koji želi ostati anoniman.

Još uvijek je u šoku.

- Kad je došao kući, sin je sav drhtao, nije mi odmah mogao ispričati što mu se dogodilo.

Čim sam saznao što je bilo, otišli smo na Hitnu, odakle su nas poslali na Kirurgiju. Srećom, ništa nije slomljeno, ali su ga zadržali na promatranju na Dječjoj kirurgiji. Cijelu noć nisam spavao, bojao sam se unutarnjih ozljeda i krvarenja – rekao je.

O incidentu je naš čitatelj obavijestio policiju, a u našu redakciju došao je kako bi upozorio roditelje na to što se događa na potezu od Optujske do Sračinca.

- Nedavno je u Sračincu napadnuta djevojka, također je bila na biciklu. Čuo sam za sličan slučaj i u Kučanu. Ne znam što se to počelo događati, to je pravi vandalizam – naveo je.

Inače, prije nešto više od mjesec dana, u Sračincu je u subotu navečer prebijena 15-godišnjakinja. Napale su je četiri djevojke, koje su je bez ikakvog razloga srušile s bicikla, počele je vrijeđati, a onda i tući nogama po glavi i tijelu. (vms)

20. prosinca 2011., br. 396

Oglasi 11

12 Oglasi

20. prosinca 2011., br. 396

20. prosinca 2011., br. 396

Oglasi 13

14 Čitatelji zovu

20. prosinca 2011., br. 396

I TOGA IMA Po HŽ-u, građanin bi četiri puta trebao izdvajati svoja sredstva za ovu vožnju

Vlak za Golubovec ukinut putnici spremaju prosvjede J - Prosvjedovat ćemo tako da ćemo čekati vlak za Golubovec. Nećemo se micati s perona, sve dok nas netko ne primijeti - rekla je ogorčena putnica Dolores Vrabelj Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

koja je peticijom prikupila potpise 60-ak putnika.

Ona se zbog ukidanja linije od 12. prosinca kući vraća autobusom, a kaže kako će joj putni troškovi mjesečno doseći i do 1600 kuna.

Iako se diglo mnogo prašine oko ukidanja kasnog večernjeg vlaka na relaciji Varaždin – Ivanec – Lepoglava – Golubovec, on od 12. prosinca više ne vozi. Hrvatske željeznice taj Apel HŽ-u su vlak izbrisale s voznog reda Čelnici gradova Lepoglave s obrazloženjem da je linija i Ivanca, zajedno s predstavnerentabilna. nicima Varaždinske županije, Putnici, mahom radnici i apelirali su HŽ-u da se nastavi studenti, kojima ukidanje tog prometovanja tog vlaka, no u vlaka značajno diže troškove HŽ-u nemaju sluha ni za njihoprijevoza, protestirali su protiv ve molbe. Umjesto spremnosti takve odluke, a 60-ak ih na suradnju s jedinicama je potpisalo peticiju lokalne samouprave, prot iv uk idanja HŽ traži novac za anje d i k u vlaka. – Ima tosuf inanciranje e j i n i l liko ljudi koji bi vlaka, što ovi ove a se željeli voziti smatraju ucjeim putnic diže vlakom radije nom! o n j nego auto - Razočaraa ač n z ve busom i zato ni smo jer se u o k š o r t nećemo stati i HŽ Putničkom oza prijevozu nećemo odustati najavprijev sve dok vlak opet ljena „suradnja s ne uvedu u vozni red – jedinicama regionalne i rekla nam je ogorčena putnica lokalne samouprave“ zapravo Dolores Vrabelj iz Lepoglave, pretvorila u ucjenu. Naime, od Varaždinske je županije na prošlotjednom sastanku, čiji je bio cilj iznaći rješenje za nastavak prometovanja linija 3514 na relaciji Varaždin - Novi Golubovec, koje – kako je navedeno - terete HŽ Putnički prijevoz u iznosu od oko 921.691,74 kuna godišnje, zatraženo plaćanje 460.845,87 kuna godišnje za troškove prometovanja navedenog vlaka – izvijestili su iz Varaždinske županije.

Varaždinska županija ovaj prijedlog nije prihvatila jer navedena sredstva nije ni plaDolores Vrabelj

Večernji vlak na relaciji Varaždin – Ivanec – Lepoglava – Golubovec od 12. prosinca više ne vozi

HŽ ucjenjuje građane! Nedopustivo.

- Varaždinska županija smatra nedopustivim da javna tvrtka Republike Hrvatske na taj način ucjenjuje građane te regionalnu i lokalnu samoupravu te zahtijeva ponovno razmatranje navedene odluke i donošenje konačne odluke u interesu svih građana koji koriste javni prijevoz za svakodnevne migracije – poručuju u svojem priopćenju. U Varaždinskoj županiji kažu kako su svjesni i da HŽ Putnički prijevoz već duže vrijeme i kroz razne aktivnosti provodi mjere za racionalizaciju poslovanja i po-

nirala, ni osigurala u svojem proračunu.

-Osim toga, riječ je o dodatnom “subvencioniranju” državne firme, koja ionako troškove nerentabilnih linija ima pokrivene državnim subvencijama pa ispada da bi naš građanin četiri puta trebao

većanje prihoda od prijevoza putnika. No javni je prijevoz ekonomska, ekološka i socijalna kategorija, stoga molimo da HŽ razmotri opravdanost ovih odluka te uvaži interese stanovnika pri kreiranju voznog reda, s obzirom na to da se velik broj radnika, zbog teške financijske situacije, odlučio umjesto cestovnog koristiti željeznički promet pa je svako ukidanje željezničkih linija izravan udar na njihove ionako premale kućne budžete – poručuju iz Županije.

izdvajati svoja teško zarađena sredstva za ovu vožnju – smatraju u Županiji.

Spremaju prosvjede Dolores Vrabelj najavljuje i prosvjede.

- Trenutno se dogovaramo s putnicima iz Golubovca, ima

nas mnogo koji želimo da ovaj vlak opet krene. Kad utvrdimo termin, automobilima ćemo doći u Varaždin i čekati na kolosijeku vlak za Golubovec. Čekat ćemo i nećemo se micati s perona, sve dok nas netko ne primijeti - rekla je Dolores Vrabelj.

IZ VARAŽDINSKE ŽUPANIJE:

“

„Javni je prijevoz ekonomska, ekološka i socijalna kategorija stoga i ovim putem molimo HŽ da razmotri opravdanost ovih odluka te uvaži interese stanovnika našega kraja pri kreiranju voznog reda.

Ukidanje željezničkih linija udar je na ionako premale kućne budžete građana.”

IZDVOJENO Hrvatske željeznice od jedinica lokalne i regionalne samouprave žele dodatna sredstva

HŽ: Troškove prometovanja potrebno razdijeliti

Od Županije HŽ traži 50 % troškova linije za Golubovec

Peripetije oko ukidanja linije vlaka Varaždin – Novi Golubovec počinju 10. studenog kada je Varaždinska županija zapr imila dopis tvr tke HŽ Putnički prijevoz u kojem se obavještava da troškovi prometovanja vlakova na relaciji Varaždin – Novi Golubovec iznose oko 1,47 milijuna kuna godišnje. U istom se dopisu od Varaždinske županije tražilo i da imenuje osobu koja će dogovarati

detalje oko zaključivanja ugovora za prometovanje vlakova kao i pokrivanje tih troškova.

Slijedom navedenog zahtjeva, župan Varaždinske županije upućuje zahtjev predsjedniku Uprave HŽ Putnički prijevoz kojim se traži nastavak prometovanja vlakova te pojašnjenje pokrivanja troškova prometovanja navedenih vlakova.

Iz HŽ-a je 7. prosinca stigao sljedeći odgovor: „HŽ Putnički prijevoz svoju ponudu nastoji

približiti potrebama korisnika što je više moguće; nažalost ne mogu uvijek svima izaći u susret; HŽ Putnički prijevoz, uslijed situacije na prometnom tržištu, već duže vrijeme racionalizira troškove i provodi razne mjere štednje; provode suradnju s jedinicama lokalne i regionalne samouprave u iznalaženju načina prikupljanja dodatnih sredstava“. Ističu i kako je troškove prometovanja navedenih vlakova potrebno

adekvatno razdijeliti između Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije s obzirom na to da se pruga proteže kroz obje županije.

Nakon toga je održan sastanak u Županijskoj palači gdje je od Varaždinske županije zatraženo podmirivanje 50 % troškova ove linije s iznosom od oko 460.000 kuna godišnje za troškove održavanja. Navedeni prijedlog Varaždinska županija nije prihvatila.

20. prosinca 2011., br. 396

Oglasi 15

16 Oglas

20. prosinca 2011., br. 396

Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti 17

20. prosinca 2011., br. 396

RIBIĆ BREG Božićni koncert u Svibovcu Podravskom Doček Svetog Nikole U subotu je u Svibovcu Podravskom održan tradicionalni Božićni koncert.

Pokraj jaslica u prirodnoj veličini, koje su smještene u centru mjesta, okupili su se mještani i izvođači iz KUD-a Benedikt, organizatora koncerta, KUD-a Mihovljan, Udruge Preslica Sračinec, crkvenog zbora Donje Voće i zbora iz Petrijanca.

Ideja o božićnom koncertu u Svibovcu rodila se još 2008. godine kada su u selu postavljene prve jaslice u prirodnoj veličini u organizaciji KUD-a Benedikt i uz pomoć NK Podravac. Ovu tradiciju nastavila je udruga Črepičar s KUD-om Benedikt, a cilj je stvoriti božićno ozračje za mještane i njihove goste. A izvođači su sve prisutne počastili sviranjem i pjevanjem tradicionalnih hrvatskih božićnih pjesama u kojima su pored jaslica i vatre uživali mnogobrojni gledatelji.

Općina Sračinec

REAGIRANJE Pismo predsjedniku Županijskog nogometnog saveza

Nikoga nismo namjeravali “srušiti” Poštovani gospodine Horvatiću, poznato je da je grupa nogometnih djelatnika s područja ŽNS Varaždin kažnjena zabranom obavljanja svih funkcija u nogometu u trajanju od 12 i 24 mjeseca. Među njima sam i ja. Temeljem toga smatram da je potrebno pojasniti stvarnim argumentima cijeli postupak kažnjavanja, jer smatram da su argumenti i obrazloženje odluke Disciplinske komisije ŽNS Varaždin netočni, neargumentirani i ne odgovaraju činjeničnom stanju situacije za koju smo kažnjeni.

Temeljem izjave Stjepana Grdeka iz Ivanca, IO ŽNS je predložio Disciplinskoj komisiji ŽNS Varaždin da pokrene disciplinski postupak protiv Romana Pučeka, Mladena Heneca, Bojana Fošnara, Stanka Stolnika i Stjepana Cveka.

Prijava IO ŽNS Varaždin je kao dokument (...) nepotpisan jer ga je donio IO s nelegalnim predsjednikom Davorom Darabošem i dopredsjednikom Draženom Zebecom (kažnjeni od strane HNS-a) i kao takvim su prekršene odredbe Zakona o prijelaznim odredbama i Zakona o općem upravnom postupku (prijava IO ŽNS Varaždin u prilogu). (...) Nakon očitovanja, Disciplinska komisija donosi 4. srpnja odluku kojom proglašava krivima spomenute nogometne djelatnike te je izrekla jedinstvenu kaznu zabrane obavljanja svih funkcija u nogometu u trajanju 12 i 24 mjeseca s obrazloženjem

da smo „nazivali, organizirali i obilazili klubove ŽNS Varaždin, članove skupštine ŽNS varaždin od 1. do 11. ožujka, a prije održavanja redovne izvještajne skupštine ŽNS Varaždin s ciljem nagovaranja, iznošenja neistinitih i netočnih podataka i prikupljanja dovoljnog broja potpisa za smjenu trenutnog vodstva ŽNS Varaždin.“ Na ovu odluku ja sam iskoristio pravo na pravolijek i uložio žalbu Komisiji za žalbe ŽNS Varaždin uz uplatu odgovarajuće takse. Koliko mi je poznato, do danas nisam dobio odgovor Komisije za žalbe ŽNS Varaždin.

Temeljem iznijetog odgovorno i argumentirano navodim sljedeće: (...) skupina nogometnih djelatnika okupila se u Ivancu, ali ne s razlogom „da žele srušiti aktualnu vlast ŽNS varaždin“, već s namjerom da temeljem statuta ŽNS Varaždin za redovnu izvještajnu skupštinu održanu 11. ožujka (...) predlože članove u IO ŽNS Varaždin koji nisu bili izabrani na redovnoj izbornoj skupštini (...). Ujedno smo predložili razrješenje zastupnika Saveza u Skupštinu HNS-a (Davor Daraboš i Dražen Zebec bili su imenovani za zastupnike u Skupštinu HNS-a na Skupštini ŽNS Varaždin, a početkom ožujka, neposredno prije održavanja skupštine, bili su od strane Disciplinske komisije HNS suspendirani i mi smo temeljem toga predložili dva zastupnika Saveza u Skupštinu HNS-a i jednog zamjenskog kandidata). (...). Taj

prijedlog članica predsjednik Skupštine i ŽNS Varaždin Davor Daraboš nije prihvatio i nije ga uvrstio u dnevni red skupštine.

Sve su ovo argumentirani i dokumentirani navodi iz kojih je vidljivo da nam nije bila namjera „srušiti aktualnu vlast ŽNS Varaždin“ već Statutom i Poslovnikom u propisanoj proceduri predložiti kandidate za dopunu IO ŽNS Varaždin kao i zastupnike u Skupštinu HNS. Moram napomenuti da sam, bez obzira na to što se ne slažem s pojedinim odredbama Statuta i Poslovnika o radu ŽNS Varaždin kao ni s radom i funkcioniranjem ŽNS Varaždin, za suradnju koja je usmjerena k boljem funkcioniranju nogometa i nogometne igre u županiji kao i izvan naših krajeva. To sam dokazao i nakon izbora na redovnoj izbornoj Skupštini ŽNS Varaždin kada sam otvoreno čestitao predsjedniku Davoru Darabošu i svim izabranim pojedincima u radna tijela Saveza i zaželio vam uspješan rad. Nadam se da sam dugogodišnjim radom u sportu - nogometu to i uvelike dokazao. Smatram da su ove činjenice i argumentacija dovoljan razlog da IO ŽNS Varaždin, kako je dao prijedlog za kažnjavanje, tako da i prijedlog za skidanje kazni ovoj kažnjeničkoj bojni sa mnom te da svi zajedno radimo i ostvarujemo pretpostavke za što bolji nogomet i nogometnu igru.

Mladen Henec

Tradicionalni božićni koncert u Ljubeščici

Oko 40 djece u dobi od 1,5 mjeseci do 12 godina u pratnji roditelja, baka i djedova okupilo se 4. prosinca u središtu našeg malog sela kako bi dočekali Svetog Nikolu i krampusa. Ribić Breg je selo udaljeno 3 kilometra od Ivanca, broji 150 stanovnika, a podatak da je na ovome okupljanju bilo 40-ak mališana (samo u dobi do 12 godina!) dovoljno govori u prilog natalitetu našeg mjesta. Naša djeca nemaju natkriveno autobusno stajalište, u zimskom periodu školski autobusi često kasne pa ne stižu na vrijeme u školu, igraju se na cesti, jer im vlasti nisu omogućile izgradnju igrališta…

Zahvaljujući inicijativi nekolicine roditelja prvi put je organiziran doček Svetog Nikole, a pridružilo nam se i nekoliko dječice iz susjednih mjesta. Sveti Nikola je popričao sa svakim djetetom, darivao ih i oduševio tako da smo i dogodine zakazali zajednički susret u još većem broju, a nadamo se da će i gradske vlasti imati sluha za našu djecu te da ćemo ga dočekati na mjestu primjerenijem za dječju igru.

Mještani Ribić Brega

ZAHVALA

Hvala na donaciji za našeg sina Zahvaljujemo članovima Rotary kluba Varaždin 1181 na prikupljenoj donaciji za našeg sina Miljenka Tota iz Varaždina, koji boluje od rijetke kožne bolesti - bulozne epidermolize, tzv. “djeca leptiri”. Posebno zahvaljujemo dr. Lukmanu. Radi se o iznimno teškoj i rijetkoj bolesti čije zbrinjavanje i liječenje iziskuje velika financijska sredstva te nam je navedena donacija potrebna za nabavu medicinskog materijala.

Hvala vam što ste imali razumijevanja, dobru volju i široko srce.

Roditelji Renata i Pavao Tot

NAJAVA Program Studija Lena

“Božićna bajka” Sve koji u utorak 20. prosinca krenu u varaždinsku Glazbenu školu očekuje plesno-glazbeni program „Božićna bajka“ u organizaciji plesno-manekenskog studija Lena. U programu će sudjelovati osam plesnih grupa s raznim plesnim stilovima (balet, suvremeni ples, hip-hop, MTV jazz dance) te dvije plesne škole iz Varaždina: Jazz on i Ritmički klub Vindija. Ukupno će sudjelovati oko 80 plesača, a program će voditi Janja Šincek. - Program je humanitarnog karaktera, a prihod od ulaznica donirat će se štićenicima doma Nova budućnost, obitelji Peroš i još dvjema obiteljima težeg imovinskog stanja iz Varaždina - kaže organizatorica Lena Radanović. Gost iznenađenja je mlada perspektivna pjevačica Irma Dragičević. Priredba počinje u 19 sati.

Gdje mu je vlasnik?

Josip i Marija bdiju uz svoje čedo, samo plamičci vatre obasjavaju jaslice. Maleni anđeo budi pastire: „Probudite se, dobri ljudi!“ Pjesma zvoni: „Oj, pastiri, čudo novo!“ Tako je u sportskoj dvorani Ljubeščica 18. prosinca započeo božićni koncert koji se tradicionalno održava svake godine u organizaciji članova KUD-a „Ljuba voda“. Ovaj su put mještanima pripremili iznenađenje uredivši žive jaslice unutar dvorane, uprizorili rođenje malenog Isusa te poklonstvo triju mudraca. Mališani Dječjeg vrtića „Zeko“ svojim su pjesmama i igrokazom izmamili glasan pljesak, a on nije zaobišao ni folklornu skupinu OŠ Ljubeščica,

KUD „Ljuba voda“ te članice novomarofske ženske vokalne skupine „Marof“ koje su izvele nekoliko prigodnih pjesama.

Doroteja Sakač, učenica Glazbene škole u Varaždinu, u pratnji Tina Keškića na gitari, svojim je glasom također dočarala blagdanski duh.

Božićni koncert ni ovaj put nije prošao bez „božićnog sajma“ na kojem se moglo pronaći za svakoga ponešto; od prigodnih čestitki, ukrasa, suvenira do kolača.

Mateja Ratković

Ovaj zlatni retriver već nekoliko dana luta po centru Varaždina.

Ne znam kakav to vlasnik pušta psa da se sam šeće po gradu. Ako ga je pak izgubio, lako će ga naći.

Pas šeće već danima po centru. Čitatelj (podaci poznati redakciji)

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

18 Oglasi

20. prosinca 2011., br. 396

Oglasi 19

20. prosinca 2011., br. 396

DEGUSTACIJA Karlovačka pivovara u Zlatnim rukama

Pivo - prirodno piće u bezbroj okusa i mirisa Karlovačka pivovara, čija tradicija proizvodnje piva seže u davnu 1854. godinu, organizirala je u restoranu Zlatne ruke uspjelu degustaciju domaćeg i stranog piva iz svog portfelja, kao i portfelja Heinekena, vodećeg proizvođača piva i tržišnog lidera u Europi u čijoj grupi posluje od 2003.

Alexander Gerschbacher, predsjednik Uprave Karlovačke pivovare i veliki zaljubljenik u pivo te direktor lanca opskrbe i majstor pivar Zvonimir Nemet predstavili su piva Zipfer Pils, Karlovačko, Heineken, Karlovačko Radler, Edelweiss Snowfresh, Gösser Dark, Żywiec Porter i Desperados.

- Pivo je vrlo staro piće.

Ljudi su varili i uživali u pivu od postanka civilizacije.

Najstariji dokazi u vidu rezbarija u stijenama su iz doba 4000 godina prije Krista, a pokazuju da su Sumerani u Mezopotamiji varili pivo

Rukovoditeljica Korporativnih komunikacija Karlovačke pivovare Ljudmila Bratko Gašpić, predsjednik Uprave Alexander Gerschbacher i direktor Sektora lanca opskrbe Zvonimir Nemet

koje je igralo bitnu ulogu - naglasio je Gerschbacher.

Pivo je, kako je dodao Nemet, potpuno prirodan proizvod koji se spravlja od vode, ječma, hmelja i kvasca, bez aditiva, boja i konzervansa.

- Pivo je mnogo prirodnije od mnogih drugih pića. Iako

Zipfer Pils Pivo Zipfer dol az i iz Z i p f a , malog sela u Gornjoj Austriji, blizu granice s pokrajinom Salzburg.

Zipfer je zasigurno jedno od najboljih austrijskih piva. Zipfer Pils pivo

Karlovačko svijetli zlatnom bojom. Privlači blagim, prolaznim tragovima hmelja u okusu kao i svježinom, a puninu okusa razvija na nepcu.

5,2 % alkohola 11,8 % ekstrakta

Karlovačko lager pivo zlatno-žute je boje i osvježavajuće gorkog okusa, a posebno je po skladnoj aromi slada i punoći okusa. Dobitnik je mnogih m e đ unaro dnih nagrada među koji-

vlastitom kvascu i posebnom postupku vrenja. Revolucionarni kvasac A daje pivu blagi, svježi okus uz istodobne ugodne voćne tragove.

5,0 % alkohola 11,4 % ekstrakta

Karlovačko Radler u portfelju je Karlovačke pivovare od početka godine.

Zahvaljujući odličnoj kombinaciji Karlovačkog piva i limunovog soka, Karlovačko Radler idealno je piće za osvježe-

Heineken Karakter istično jasnu, sv ijetlu boju pivu Heineken daje vrhunski ječam. Okus piva Heineken, koji je hvaljen i cijenjen diljem sv ijeta, a posebno među mlađom populacijom, temelji se na

Edelweiss Edelweiss je p š e ni č n o p i vo stvoreno u pivnici Hofbräu Kaltenhausen u Salzburgu. Riječ je o jednoj od najstar ijih austrijskih pivnica koja iza sebe ima tradiciju dugu gotovo

Karlovačko

Snowfresh 500 godina. Edelweiss Snowfresh obogaćen je aromom grejpa s korijanderom te aromom banane. Svoju svježinu ovo pivo duguje izvorskoj vodi s Alpa, a poseban okus alpskom bilju i sirupu.

5,0 % alkohola 12,3 % ekstrakta

Żywiec Porter Żywiec pivo popularnost je steklo diljem svijeta, a potječe iz pivnice u selu Żywiec u Poljskoj i staro je već 150 godina. Żywiec Porter je vrsta tamnog por ter piva. Tamne je crvenk as to - sm e đ e b oj e, gotovo neprozirno i

se na prvi pogled može učiniti da je izbor sirovina za proizvodnju piva vrlo ograničen, ovi se sastojci mogu spajati na bezbroj načina, a rezultat toga je oko 40.000 vrsta piva na svijetu - upozorio je te dodao da zbog toga za gotovo svaku prigodu postoji idealno pivo.

nije ispunjen sedimentima materijala. S izraženim je notama mir isa šljive i crnog ribiza te laganim notama kave.

9,5 % alkohola 20,7 % ekstrakta

ma se izdvaja zlatna medalja s natjecanja Brewing Industry International Awards - tzv. “pivski Oscar” iz 2005. te zlatna medalja za kvalitetu Monde Selection iz 2011.

5,0 % alkohola 11,6 % ekstrakta

Radler nje. Stoga je prava prilika za konzumaciju Karlovačko Radlera nakon sporta ili drugih fizičkih aktivnosti, ali i kod posebnih trenutaka zabave, druženja i opuštanja.

2,0 % alkohola 9,8 % ekstrakta

Gösser Dark Gösser Dark pivo vodeća je marka piva iz najpoznatije austrijske pivnice Göss u Lebeonu, gradu u pokrajini Styriji.

Recept Gössove uspješnosti i garanciju kvalitete čine či-

stoća i prirodnost proizvoda. Mir is duguje slatkom tamnom sušenom vo ć u , a aro ma priziva suptilan ali ugodan okus travnatog karamel slada.

4,5 % alkohola 11,8 % ekstrakta

Desperados Desperados je vrhunsko lager pivo s okusom tekile. Odlikuju ga savršeni omjer tradicionalnog okusa najboljih piva i egzotičnog okusa tekile. Desperados je pakiran u atraktivnu, posebno dizajniranu bocu od 0,33 l

kako bi uživanje u njemu direktno iz boce bilo jedinstven doživljaj.

D esperados je novi član portfelja Karlovačke pivovare od svibnja 2010. godine.

5,9 % alkohola 15,2 % ekstrakta

20 Školstvo

20. prosinca 2011., br. 396

FOI Proslava Dana fakulteta

Najavljena izgradnja studentskog kampusa Varaždinski Fakultet organizacije i informatike proslavio je Dan fakulteta. Uz dodjelu priznanja najuspješnijim studentima i profesorima te prigodne govore, proslava održana u prostorijama fakulteta bila je još ljepša. - FOI je uvijek znao graditi sebe i sveučilište.

On treba nas i mi trebamo FOI – rekao je pred punom dvoranom rektor Sveučilišta u Zagrebu, Aleksa Bjeliša. Mogao je birati između proslave Dana medicinskog fakulteta i FOI-ja, no ipak se odlučio za posjetu varaždinskim informatičarima. Nakon uvodnih govora

dekana, rektora i čelnih ljudi Grada i Županije, dodijeljena su i brojna priznanja i nagrade studentima i profesorima.

Među planov ima za dalje posebno se istaknuo projekt izgradnje kampusa. - Priprema za realizaciju toga najveći nam je izazov i očekujemo potporu. On bi trebao biti u vojnoj pekari, a planira se i još jedan prostor, ribnjak. U pekari bi bili istraživački laboratoriji dok bi na drugoj lokaciji bili domovi – rekao je Strahonja.

Istaknuo je da bi radovi mogli biti gotovo najkasnije do 2017. godine. (sb)

Web treći u zemlji! www.ess.hr osvojila je treće mjesto u konkurenciji od čak 157 stranica. Autor koncepta je prof. Ratko Jakopec, koji se br inuo i za svakodnevno ažuriranje stranice, dok je prof.

Valentina Šinjori sa svojom školskom novinarskom grupom bila zadužena za tekstove o zbivanjima u Elektrostrojarskoj školi. (ihr)

Kozina dao ostavku na mjesto direktora J - Direktor Goran Kozina ostaje na Veleučilištu gdje će karijeru nastaviti kao

prodekan za razvoj - rekao nam je dekan varaždinskog Veleučilišta Marin Milković Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Grad se još nije očitovao

Varaždinsko Veleuč ilište ostaje bez direktora. - Dosadašnji direktor Goran Kozina podnio je ostavku na to mjesto, ali ostaje na Veleučilištu gdje će karijeru nastaviti kao prodekan za razvoj – rekao nam je dekan varaždinskog Veleučilišta Marin Milković, na čiji prijedlog je Kozina i izabran.

Goran Kozina nije želio ništa komentirati. - Stručno vijeće je izglasalo odluku da postanem prodekan za razvoj, ali nismo još o tome ništa konkretno razgovarali, a i Upravno vijeće tek treba potvrditi tu odluku – kaže Kozina. Zanimljiv je to razvoj situacije s obzirom na to da se već dugo vremena proteže rasprava o ukidanju mjesta direktora na VELV-u.

Naime, varaždinsko Veleučilište jedina je visokoobrazovna institucija u Hrvatskoj koja ima i direktora i dekana te zbog toga već godinama stižu kritike s

Goran Kozina nije želio ništa komentirati

raznih strana.

Kako ostaje nejasno što sad to znači za daljnje poslovanje Veleučilišta, hoće li se birati novi direktor ili se zaista ta funkcija ukida, zovemo dogradonačelnika Vjerana Radelića.

- Nisam upoznat s tim da je gospodin Kozina dao ostavku OGLAS

Varaždinska Elektrostrojarska škola ovu godinu zaključit će s još jednim vrijednim priznanjem. Na najvećem nacionalnom natječaju za najbolje webove u Hrvatskoj i regiji, u kategoriji Znanost, obrazovanje, kultura, internetska stranica Elektrostrojarske škole

I TOGA IMA U Gradu ne znaju da je direktor VELV-a dao ostavku

Odrasli polaznici Škole stranih jezika “Šimunić“ isprobali svoje znanje U Školi stranih jezika Šimunić polaznici japanskog, španjolskog i talijanskog jezika dobili su poseban “božićni poklon” predavanja i razgovora s gošćama iz Japana, Urugvaja i Italije.

Prof. Sanja Željeznjak pozvala je svoju prijateljicu iz Tokija Japanku Mari te je ona održala kratko predavanje o japanskim običajima i kulturi, nakon čega je uslijedio razgovor s polaznicima koji već 2. godinu uče japanski.

Razgovor je tekao glatko, lijepo i umiljato, onako na njihov japanski način, kratkim riječima i posebnom intonacijom.

Slušati naše polaznike kako razgovaraju i stvarno izmjenjuju informacije, misli i ideje s Japankom, bilo je nevjerojatno!

Pojedine nejasnoće objasnila im je odmah na ploči, naravno, japanskim pismom.

Gđa. Mari govori engleski i njemački pa su si naši polaznici tu i tamo pomagali tim jezicima. Tri strana jezika u učionici naše varaždinske škole!

Gđa. Manuela Sanchez Luduena iz Urugvaja posjetila je A2 - 3. stupanj španjolskog jezika.

Naši polaznici doznali su mnoge pojedinosti o Montevideu, rodnom gradu gđe. Sanchez,

Japanka Mari

kao i o njenoj dalekoj zemlji Urugvaju. Strpljivo je odgovarala na njihova pitanja o klimi, hrani i običajima... Prof. Ivana Kos ukazala je u uvodu da se u Urugvaju govori malo drugačijim španjolskim od standardnog europskog španjolskog. Naše polaznice prepoznale su španjolski iz TV sapunica i, naravno, bile njime oduševljene.

Polaznici visokih stupnjeva talijanskog jezika A2 i B1 (4 i 5. stupanj) imali su zajedničko druženje 14.12. o.g. Njihova profesorica Meja Huskić pozvala je gošću Talijanku prof.

Barbaru Castaldo koja je održala predavanje i radionicu o svome rodnome gradu Napulju, njihovim običajima, tradiciji, proslavi Božića i Nove godine, praznovjerju Talijana itd.

Prof. Castaldo istaknula je razlike u dijalektu sjevera i juga Italije upotrebljavajući pretežno aorist umjesto perfekta koji se koristi na sjeveru. Polaznici su doznali mnoštvo detalja o jugu Italije iz prve ruke i to na autohtonom južnjačkom talijanskom.

Interes koji je prof. Barbara pobudila svakako će doprinijeti još većoj motivaciji i uspjehu u učenju ovog melodioznog jezika u Školi stranih jezika Šimunić.

Polaznici talijanskog jezika s prof. Castaldo

– iznenađen je bio Radelić. Zapravo, još i bolje jer to znači da neće više biti na plaći Grada!

- dodao je. Kaže kako će tijekom ovog tjedna održati sastanak s Upravom VELV-a na kojem će dogovoriti koji će biti daljnji koraci i kako će ubuduće funkcionirati poslovanje Veleučilišta.

Predsjednik Upravnog vijeća VELV-a Janko Pavetić kaže kako u slučaju da se funkcija direktora ukida mora doći do promjene Statuta i to na inicijativu osnivača, odnosno Grada.

- Izbor prodekana je unutarnje pitanje VELV-a i za to nije potrebno mijenjati Statut. Novog direktora imenuje Upravno vijeće, ali na prijedlog Grada. Mi do danas nismo zaprimili nikakvo službeno priopćenje u vezi toga od Grada, a nisam dobio ni ostavku Gorana Kozine – rekao je Pavetić.

Dodao je kako Kozinin izbor za prodekana ne treba potvrditi Upravno vijeće te da mu mandat traje koliko i dekanov.

20. prosinca 2011., br. 396

Oglasi 21

22 Poslovni svijet

20. prosinca 2011., br. 396

GRAD

DOZNAJEMO Radovi na podzemnoj garaži teku prema planu, otvorenje u lipnju

Novi razgovori s T7 Grupom

“Kulturna” podzemna garaža u gradu kulture

NEZAPOSLENOST

Više ih na burzi Za 83 osobe povećao se broj evidentiranih nezaposlenih osoba u Varaždinskoj županiji tijekom studenog u odnosu na listopad, pa je njihov broj sada 9.658. Prošlog mjeseca prijavilo se 1.055 novih nezaposlenih osoba, od čega 703 iz radnog odnosa, a zaposlena je 441 iz evidencije.

J Osim vozila, u podzemnoj garaži mogli bismo vidjeti i nastup nekog folklornog društva, a možda i

izložbu, doznali smo od direktora Crtorada Tome Ježovite ANDREJ ŠVOGER

Prvi put čuli su se konstruktivni prijedlozi koji mogu voditi do mogućeg rješenja odnosno kompromisa, rekao nam je Goran Habuš, varaždinski gradonačelnik, osvrćući se na sastanak koji su predstavnici Grada Varaždina u četvrtak vodili s predstavnicima T7 Grupe.

Upravo je rješavanje otvorenih pitanja oko ugovora sklopljenih s tvrtkama iz T7 Grupe nova gradska vlast uvrstila među svoje prioritete. Njihov novi susret protekao je u drukčijem ozračju u odnosu na prvi.

- Jednostrani raskid ugovora uvijek ide na štetu jedne strane. Zbog toga bi trebalo oko otvorenih pitanja doći do mogućeg kompromisa u interesu obje strane - veli Habuš te najavljuje nastavak razgovora ovaj tjedan. Zamjenica gradonačelnika Natalija Martinčević također veli da su se sada vodili ozbiljni razgovori s predstavnicima T7 VIS-a, a s time se slaže i zamjenik gradonačelnika Vjeran Radelić. - Razgovori su uistinu bili konstruktivni, što potvrđuje i to da će se nastaviti. Vjerujem i nadam se kompromisnom rješenju u interesu ugovornih strana, a najviše građana - ističe Radelić.

Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

- Radovi na podzemnoj garaži teku po planu, a pustit ćemo je u promet u šestom mjesecu sljedeće godine – rekao je Tomo Ježovita, direktor Crtorada. Podsjetimo, podzemna garaža imat će 450 parkirnih mjesta, bit će sagrađena u dvije podzemne etaže, imat će tri izlaza na Kapucinski trg, a jedan izlaz imat će i dizalo. Iznad garaže će biti novouređeni trg i park što znači da na tom dijelu više neće biti parkiranja.

Veća pješačka zona - Osim toga, dobiva se i veća pješačka zona s obzirom na to da će nakon otvaranja garaže Ulica Ivana Cankara i Ulica Andrije Kačića Miošića biti zatvorene za promet – govori Nakon otvaranja garaže, Cankareva i Kačićeva ulica bit će zatvorene za promet Ježovita. Pojasnio je i kako je investicija vrijedna 53 milijuna korištenja garaže i napraviti kuna plus PDV, što sveukupno model na uzajamnu korist koiznosi gotovo 65 milijuna kuna. risnika garaže, koncesionara, - Da Crtorad ima koncea i Grada – objašnjava Iako su se čule priče o siju samo na garažu, Ježovita - nastavlja proširenju zona naplate i r a takva investicija ne Predložit ćemo n parkiranja u gradu Varaždista bi nam se isplaGradu da noćno ru nu, direktor Crtorada Tomo u cent e tila ni da konceparkiranje bude Ježovita kaže kako to nije siju imamo 500 točno. - O proširenju zona moći ć voje po maloj, simgodina – kaže boličnoj cijeni, naplate odlučuje Grad na iti s p u k a Ježovita. - Mešto bi trebala biti z temelju opažanja svojih o n r i k r a đutim, prihodi od dobra vijest za p stručnih službi ili na temelju Tomo Ježovita o t s naplate parkiranja stanare i poslovne mje na cijelom području subjekte iz pješačke grada Varaždina otplatit zone, a sa mogućnošću mnu garažu na Kvaternikovom tom dijelu imamo jaču rasvjetu će tu garažu – ističe. kupnje mjesečnih ili godišnjih trgu koristili čak i za izložbe i druge stvari potrebne za tako - I zato, iako mnogi kažu da je karata.

– kaže. - Dakle, osim vozila, u nešto. Garaža je prostrana, ima 30 godina predug rok za koncepodzemnoj garaži bismo mogli veliki raspon stupova i u njoj bi siju, za takvu investiciju to je još vidjeti i, primjerice, nastup se mogle održavati zaista razne Priredbe i izložbe? i prekratak rok - dodaje. Kako - Ovakav način rada funk- nekog folklornog društva ili priredbe. Iako, priznajem, bilo doznajemo, od podzemne ga- cionirat će sigurno prvih pet slično? - pitamo. bi bolje da su te priredbe na raže najviše bi mogli profitirati godina, jer je gotovo sigurno - Da, upravo tako. Čisto je trgu, a da su vozila u garaži – stanari uže gradske jezgre koji da ćemo dugo vremena imati moguće da ćete u garaži gledati zaključuje. bi mogli dobiti karte za parking jednu etažu praznu. Kako zaista razne priredbe, a mi smo i jedan - Odmah u početku bili smo po povlaštenim cijenama. želimo iskoristiti garažu, na jed- dio garaže upravo projektno svjesni da će prvih pet godina - Prije samog otvaranja pod- noj etaži bi se u početku rada i riješili za takve namjene – postojanja garaže možda biti zemne garaže mi ćemo morati garaže mogle održavati i razne objašnjava Ježovita. neisplativo. Svaka garaža pros Gradom uvesti neka pravila priredbe. U Zagrebu su podze- Razmišljali smo o tome da na lazi taj proces i to je normalan

Nema širenja zone naplate zahtjeva građana. Imate primjere u mnogim gradovima da sami građani inzistiraju da se uvede naplata u njihovim stambenim blokovima, ali za sada se ne razmišlja o proširenju zone naplate na nove kvartove – kaže Ježovita. životni put svake garaže. Mi imamo još problem s tim da je robna kuća na Kapucinskom trgu zatvorena; u protivnom bi se svakako popunio parking.

No mi ćemo svejedno napraviti pješački prolaz iz garaže prema budućem trgovačkom centru. Napravit ćemo u garaži i punjače za elektromobile i, sve u svemu, vjerujemo i da će ljudi s vremenom otkriti koristi parkiranja u podzemnoj garaži – zaključio je Ježovita.

Prava odluka Adam Smith - ekonomist i etičar A

Nina BEGIČEVIĆ REĐEP doc. dr. sc.

dam Smith je čuveni škotski ekonomist i etičar.

Rođen je u Edinburghu 1723. godine. Studirao je na Sveučilištu Glasgow i Sveučilištu Oxford. Poznat je kao predstavnik klasične političke ekonomije, a sa svojim idejama bio je zasigurno ispred svog vremena. Zalagao se za ekonomski liberalizam i smatrao da pravo bogatstvo ne leži u novcu, nego u korisnom radu. U svojem najpoznatijem djelu Bogatsvo naroda predstavio je svoje moderne ideje u kojima je isticana priroda slobode pojedinca te liberalizam koji je bio u potpunoj suprotnosti državnoj kontroli koju su zagovarali merkantilisti. Smith je smatrao da je najbolja politika države nemiješanje države u privredne poslove. Svrha ekonomske politike je povećanje bo-

gatstva naroda, ali u obliku robe, ne zlata. Tvrdio je da će se povećanje bogatstva najbolje ostvariti ako se poduzetniku ostavi autonomija u donošenju odluka što, koliko, kada, kako, i za koga proizvoditi. U nastojanju da maksimalizira svoj profit, poduzetnik treba ulagati svoj kapital tamo gdje će ostvariti najveću proizvodnju. Ako jedna zemlja može proizvesti neku robu efikasnije nego neka druga, tvrdio je da ona ima apsolutnu prednost u proizvodnju te robe.

Naglašavao je da apsolutne prednosti neke zemlje mogu biti prirodne (klima, tlo, prirodna bogatstva i sl.) i stečene (znanje, vještina i dr.). Stvar je u tome na koji način će zemlja svoje prednosti iskoristiti. Danas imamo mnoge primjere gdje su zemlje koje nemaju

tako velika prirodna bogatstva puno uspješnije od zemalja s mnogim prirodnim bogatstvima, što znači da imaju više stečenih znanja koja uspješno koriste.

O privatnom životu Adama Smitha ne zna se previše.

Karakterizira ga se kao ekscentričnu i benevolentnu osobu. Navodno je naredio da se svi njegovi osobni radovi spale nakon njegove smrti. Nikad se nije ženio i imao je vrlo blizak odnos sa svojom majkom.

Ponekad je pričao sam sa sobom i mjesečario. U svojoj posebnosti, Adam Smith je bio osoba koja bi se sa svojim idejama bolje uklopila u naše vrijeme, ali zahvaljujući svojem načinu razmišljanja, postavio je temelje za moderne ideje koje se razvijaju i primjenjuju u današnjoj ekonomiji.

Poslovni svijet 23

20. prosinca 2011., br. 396

PRILIKA Tehnološki park Varaždin provodi natjecanje – INTERINO BizPlan Contest

Natjecanje za najbolji poslovni plan Radi poticanja novih, inovativnih start-up poduzeća u Varaždinskoj županiji, odnosno doprinosa razvoju na znanju utemeljenih tvrtki i njihova povezivanja u prekograničnom području Hrvatske i Slovenije, Tehnološki park Varaždin provodi natjecanje za najbolji poslovni plan – INTERINO BizPlan Contest.

Sudionici natječaja mogu potvrditi inovativnost svoje poslovne ideje, utvrditi njezin tržišni potencijal, osvojiti novčane i druge vrijedne nagrade. Uz to, mogu pohađati besplatne radionice i dobiti savjetovanje za pisanje poslovnog plana te steći dodatna znanja s područja poduzetništva. Prilika je to i za pred-

stavljanje potencijalnim ulagačima, širenje mreže poslovnih kontakata te promociju sebe i tvrtke.

Natjecanje je namijenjeno studenti-

ma, akademskom osoblju, istraživačima, potencijalnim poduzetnicima i kreativcima te postojećim poduzećima do tri godine starosti koja nude mogućnost investiranja u nove

poslovne ideje. Nema ograničenja na sektorsko područje.

Izbor najboljeg poslovnog plana provodit će se u dva dijela. Potencijalni sudionici prvo predaju prijave poslovnih ideja na temelju kojih će stručna komisija odabrati 10 sudionika u drugi dio. Nakon toga odabire se 10 finalista za sudjelovanje na stručnim radionicama za izradu poslovnog plana u trajanju od 40 sati. Točni datumi pojedinih faza objavit će se na internetskoj stranici Tehnološkog parka Varaždin (www. tp-vz.hr).

Ovo natjecanje provodi se u sklopu projekta INTERINO, financiranog iz Operativnog programa IPA Sloveni-

ja – Hrvatska 2007. - 2013. Tijekom projekta provodit će se natjecanja u 8 regija, a finalisti će sudjelovati u prekograničnom natjecanju. Cilj projekta je osposobiti 80 potencijalnih mladih poduzetnika za pokretanje, rast i razvoj vlastitih tvrtki. Projekt predviđa razvoj online kataloga u kojem će biti veći broj istraživačkih institucija iz prekograničnog područja, s ciljem povezivanja sektora malih i srednjih tvrtki s inovacijama i istraživanjima te uspostavljanja suradnje na području prijenosa tehnologije i znanja.

Tijekom projekta osnovat će se i međunarodna e-učionica na temu inovacija.

PRIMJER Centar kreativnih industriija jedinstven je prostor u nas i široj regiji

Kreativni potencijali nam stižu iz bivše vojne pekare POPUNJENO

isto tako treba podupirati i kreativne potencijale jer oni isto stvaraju novu vrijednost, veli Petrović

U “pekari” sada deset stanara

Kada je stari i stalni postav varaždinskog Entomološkog muzeja, jedne od najvrednijih entomoloških zbirki u Hrvatskoj, nedavno obogaćen 3D fotografijama kukaca, malo tko je znao da njegovih radova zacijelo ne bi bilo bez Centra kreativnih industrija (CKI), jedinstvenog prostora ne samo u našoj zemlji, nego i regiji, koji podupire razvoj kreativnih potencijala kakvi se često izgube odnosno ne razviju zbog manjka potpore na nemilosrdnom tržištu.

3D fotografije iz CKI - Zbog neprilika u tiskanim medijima, gdje sam kao fotoreporter radio više od deset Stanari Centra kreativnih industrija, koji se nalazi u bivšoj vojnoj pekari u Varaždinu, koja je obnovljena i uz pomoć novca UNDP-a godina surađujući s Vjesnikom, Nacionalom i drugima, prije ne- nastali su u CKI-ju, koji nama su smješteni korisnici koji se Tehnološkog parka Varaždin, svog proračuna podupire svakodnevne aktivnosti CKI-ja, a što više od godinu dana ostao kreativcima pruža fantastične bave fotografijom, videom, pod čijim okriljem radi CKI. Tehnološki park Varaždin, prvenstveno režijske troškove sam bez posla gotovo preko mogućnosti jer se usmjera- glazbom, dizajnom i drugim noći. Mogućnosti za zapošlja- vamo na kvalitetu proizvoda, djelatnostima kod kojih je vrlo kako dodaje Petrović, već tri i održavanje infrastrukture. Nagodine uspješno provodi in- šim kreativcima osiguravamo i vanje kod drugih redakcija nije a ne režije i poreze, i našli izražena kreativnost. bilo, a pokretanje obrta, odno- su se u stalnom postavu En- Kreativna industrija kom- kubaciju start-up inovativnih i mentore, slikara Željka Prsteca tomološkog muzeja, a binira vještine, talente i kre- tehnoloških tvrtki. Zahvaljujući i Natašu Korošec, a omogućasno tvrtke, nije dolazilo uskoro će i na izložbe ativnost te ima značajan po- rezultatima, dobio je prostor vamo im i nastupe na njima u obzir iz nekoliko u više zemalja svi- tencijal za stvaranje novih bivše pekare u kojem je osmi- zanimljivim događanjima, kao razloga. Prvi je sia n l na jeta zahvaljujući vrijednosti, radnih mjesta te slio CKI. što je nastup na Fashion.hr-u gurno taj da za o i c i d a tr suradnji s Igo- profita mobilizirajući uglavnom koji je potekao upravo iz TPV-a, to treba početni eli s a j i r t rom Galašem vlastite potencijale. Nema niti kapital, ali isto Predstavljeni u Tallinu pojašnjava Petrović. ndus ok, a i - doznajemo jednog kvalitetnog masovnog Iako još skromni, rezultati tako nisam se Kreativna industrija predstavIst se na vidio kao klaostaje od fotografa industrijskog proizvoda bez, lja smjer društvenog razvoja sa CKI-ja prepoznati su i izvan graa n v i t Krešimira Genica Hrvatske. Naime, nedavno sični fotograf primjerice, dobrog dizajna. značajnim potencijalom rasta krea adu cija, jednog od No dok se tradicionalna, kon- koji povezuje kulturu, umjet- je direktor Tehnološkog parka obrtnik koji izrap a Z a n stanara varaždin- vencionalna industrija dobrim nost i općenito kreativnost s Varaždin predstavljao inkubađuje fotografije skog Centra kreativ- dijelom seli na napučeni Istok, drugim granama gospodarstva. cijski model Centra kreativnih za osobne iskaznice nih industrija. i slično. Tako sam se na budući da treba puno manual- Kao što društvo radi stvaranja industrija na godišnjoj konfeCKI se nalazi u obnovljenom nog rada, kreativna industrija većeg broja tvrtki i radnih renciji međunarodnog udruprijedlog Sabine Sokač pridružio ostalima u prostoru Centra prostoru bivše vojne pekare u ostaje na Zapadu, odnosno u mjesta podupire razvoj tehno- ženja znanstveno-tehnoloških kreativnih industrija gdje sam, čijoj su obnovi sudjelovali grad Europi gdje je manje ljudi, ali loških i inovativnih tvrtki kroz parkova IASP u Tallinu u Estozahvaljujući povoljnom najmu i Varaždin i UNDP s po 200.000 više kreativnosti. Ovaj trend tehnološke parkove, isto tako niji, kao primjer dobre prakse drugim pogodnostima, pokre- kn te MINGORP sa 100.000 prvo je prepoznat u skandinav- treba podupirati i kreativne u poticanju razvoja kreativnih nuo sa suradnicima G2 Studio kuna iz fonda poduzetnički skim zemljama, poput Finske, potencijale jer oni isto stvaraju industrija. Između engleskih i za foto i video produkciju u inkubatori. Nakon obnove pro- kao i Velikoj Britaniji, gdje su novu vrijednost odnosno radna finskih centara za kreativnost kojem se bavim industrijskom, stora površine 260 kvadrata, pokrenuti prvi centri kreativ- mjesta. Tako naša stanarka Sa- šansu za prezentaciju je dobio modnom i 3D fotografijom. dobiveno je desetak manjih nih industrija - doznajemo od bina surađuje s tvrtkom Bambi varaždinski centar kao jedini na Neki od mojih potonji radova poslovnih prostora u kojima Andrije Petrovića, direktora na oblikovanju obuće. TPV iz ovom području.

OGLAS

J Kao što podupiremo razvoj tehnoloških i inovativnih tvrtki radi stvaranja većeg broja radnih mjesta,

U ovom trenutku Centar kreativnih industrija popunjen je 100 posto te trenutno nema slobodnog poslovnog prostora. U sklopu CKI-ja viša modna dizajnerica Melita Kukec radi na razvijanju vlastitog brenda Kookabee design, dizajnom se bavi i Alenka Mikulan, kao i Sabina Sokač, koja izrađuje unikatne modne dodatke, odjeću i cipele. Tu je i Suzana Bernat, koja je završila Višu školu za umjetnost i obrt u Linzu, a specijalizirala se za zlatarku, draguljarku te srebrnarku.

Projekt 3D-marketing fotografija u CKI-ju razvija Krešimir Geci, a glazbenom produkcijom bavi se Emil Herceg.

Lila Herceg, akademska slikarica koja je gostovala kao studentica na Akademiji primijenjenih umjetnosti i dizajna u Bratislavi, bavi se ilustracijom te dizajnom interijera. Atelier Berga proizvodi vlastite unikatne proizvode, a Era slobodnih ruku okuplja kreativce koji samostalno rade razne rukotvorine.

- Svi stanari imaju pravnu osobnost, bilo da su organizirani kao udruge, zadruge, obrtni ili samostalni umjetnici veli Petrović.

24 Oglasi

20. prosinca 2011., br. 396

20. prosinca 2011., br. 396

Oglasi 25

26 Crna kronika

20. prosinca 2011., br. 396

I TOGA IMA Branko Kolak pravomoćno oslobođen optužbe za ubojstvo

SLUČAJ OFFSIDE

Mumlek i Balajić ljuti na Ivančića Županijski sud u Zagrebu izrekao je nepravomoćne presude protiv petnaest nogometaša i sportskih djelatnika u slučaju „Offside“.

Tako je Miljenko Mumlek, bivši igrač varaždinskog prvoligaša i najpoznatiji među osuđenim nogometašima, osuđen na sedam mjeseci zatvora, kao i Andrija Balajić. Nasuprot tome, Zoran Ivančić dobio je uvjetnu kaznu jer je priznao sve što mu je USKOK stavljao na teret. To je izazvalo ogorčenje kod Mumleka i Balajića koji je nakon izricanja presude ustvrdio da je jedini dokaz protiv njih bio upravo Ivančićev iskaz, odnosno da su osuđeni „samo zbog njegovih riječi“ te je najavio žalbu.

PROMET

Optužni prijedlog protiv Habuša Policijska uprava varaždinska podnijela je varaždinskom Prekršajnom sudu optužni prijedlog protiv Gorana Habuša za prekršaje iz Zakona o sigurnosti na cestama. Optužni prijedlog odnosi se na prometne prekršaje koje je varaždinski gradonačelnik počinio na Martinje kada je u alkoholiziranom stanju u službenom vozilu izazvao prometnu nesreću s manjom materijalnom štetom.

- Predmet je zaprimljen, formiran je spis i stavljen je u rad. Budući da se u ovom slučaju ne radi o predmetu za koji je propisana hitnost postupanja, kao kod nekih vrsta predmeta, stavljen je u redovni rad. Rasprava će biti zakazana kad predmet dođe na red - doznajemo od Damira Hrusteka, glasnogovornika Prekršajnog suda u Varaždinu, koji napominje da se rasprave zakazuju redovno, iako je u radu veliki broj predmeta.

Ubojica A. Bohneca još uvijek nepoznat J VS RH odbio žalbu tek na četvrtu

oslobađajući presudu Županijskog suda Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Tko je ubio „ludbreškog kralja mlijeka“ Antuna Bohneca, uspješnog poduzetnika koji je 30. rujna 1991. tupim predmetom zatučen u sjedištu svoje mljekare u centru Ludbrega, ostat će, kako se čini, zauvijek nepoznanica.

Suđenja od 1995.

Naime, Vrhovni sud RH odbio je žalbu državnog odvjetništva na posljednju oslobađajuću presudu optuženog Branka Kolaka, bivšeg zaposlenika Bohnecove mljekare, koji je tijekom 17 godina suđenja nepravomoćno oslobođen optužbi za Bohnecovo ubojstvo čak četiri puta, a posljednji put i konačno tek ovih dana.

Dok su nakon prva tri suđenja ukidane oslobađajuće presude protiv Kolaka te je predmet vraćan na ponovno suđenje, Vrhovni sud četvrti je put konačno odbio žalbu državnog odvjetništva i tako pravomoćno oslobodio optuženog Kolaka za ubojstvo bivšeg poslodavca. ”Suprotno žalbenim tvrdnjama državnog odvjetnika, prvostupanjski je sud pravilno ocijenio sve provedene dokaze

te je nakon njihove detaljne i valjane analize - tijekom koje je dao potpune i argumentirane razloge ocjene svih dokaza, svakog pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima, pri čemu je posebno cijenio i obrane optuženog – izveo ispravni zaključak

p

rvostupanjski sud ispravno zaključio da nije dokazano da bi optuženi Kolak počinio ubojstvo, zaključuje Vrhovni sud Ubojstvo Antuna Bohneca, ludbreškoga kralja mlijeka, nije razjašnjeno ni nakon 20 godina

da nije dokazano da bi optuženi Branko Kolak počinio kazneno djelo stavljeno mu na teret”, ističe se u presudi Vrhovnog suda RH u vezi s presudom sudskog vijeća varaždinskog Županijskog suda kojim je predsjedao sudac Igor Pavlic.

Detaljna analiza Pokušavajući dovesti u sumnju već četvrtu oslobađajuću presudu izrečenu Kolaku, državni odvjetnik je ponajprije ukazao da je optuženi u istrazi priznao ubojstvo, kao i da je tom prilikom iznio neke detalje

oko mjesta ubojstva, načina počinjenja ubojstva te položaja tijela oštećenog koji su mogli biti poznati samo ubojici.

Državni odvjetnik je u žalbi odbio mogućnost da bi ove detalje Kolak saznao od drugih zaposlenika mljekare, odnosno mogućnost samooptuživanja pod pritiskom. Međutim, Vrhovi sud ističe da je prvostupanjski sud detaljno analizirao Kolakov iskaz pred istražnim sucem koji je usporedio s materijalnim dokazima te ispravno zaključio da postoje razlike.

Ubojstvo oko 23, a ne 19 sati - Nesuglasnosti prvog optuženikovog iskaza i objektivno utvrđenih činjenica koje se odnose na okolnosti usmrćenja Bohneca uistinu su tako značajne da ozbiljno dovode u sumnju istinitost optuženikovog tada danog priznanja - upozorava Vrhovni sud. Tako Vrhovni sud ukazuje da je Kolak u

istrazi rekao da je ubojstvo počinio u „vrijeme sumraka“, dok je u izmijenjenoj optužnici precizirano oko 19 sati. Međutim, sudskomedicinski vještak dao je mišljenje kako je smrt nastupila oko 23 sata, odnosno najranije oko 22 sata, pri čemu je Bohnec umro pet do deset minuta nakon zadobivenih ozljeda.

IZDVOJENO Kako je teklo pronalaženje osumnjičenika za ubojstvo

BRANKO KOLAK

Bez prava na miran život Kolak uhićen 1995., a ubojstvo 1991.

- U provedenim analizama niti jedno od dosadašnjih sudskih vijeća, od samog početka suđenja, priznanje nije uzelo kao valjani dokaz. Kolak je lažno priznao ubojstvo zbog okolnosti u kojima je 40-ak sati ispitivan, bez branitelja i mogućnosti komuniciranja s obitelji. Vratimo optuženiku vjeru u život, iako mu nikada nećemo moći vratiti proteklih 15 godina

u kojima je bio bez građanskih prava, ali i bez prava na smijeh i zadovoljstvo, bez prava na miran i dostojanstven život. Ali, eto, ima svakojakih životnih sudbina, lijepih i onih manje lijepih. Jedna od onih manje lijepih je ova okrivljenikova, koju seciramo i analiziramo već 15 godina, pokušavajući dokazati nemoguće - upozorio je Kolakov branitelj.

Iako je u istrazi priznao ubojstvo, Kolak ga je već na prvom suđenju poricao i isticao kako je priznanje dao pod pritiskom. Pri tome je tvrdio da je određene detalje oko ubojstva saznao od djelatnika mljekare u kojoj se čak dva puta zapošljavao.

Naime, nakon što ga je pokojni Antun Bohnec prozivao zbog prolivenog mlijeka, mljekaru je napustio 1990. godine i zaposlio

se u pilani odakle je otišao u Njemačku.

U Hrvatsku se iz Njemačke za stalno vratio 1993. godine kada ga je u mljekari zaposlio sin pokojnika koji nije bio u dobrim odnosima s ocem. Tu ga je policija zbog sumnji u počinjenje ubojstva prvi put uhvatila 1995. godine, odnosno četiri godine nakon Bohnecovog ubojstva, što su tada neki tumačili kao

razjašnjenje tog mučnog zločina, pa je bilo i nagrada... Međutim, sud je uvijek zauzimao stav da Kolak ima alibi, budući da je više svjedoka tvrdilo da je u Njemačku stigao prije ubojstva, odnosno 15. rujna 1991. godine, kada je rat započinjao u Hrvatskoj, što je jako utjecalo i na rasvjetljavanje okolnosti ubojstva, a u konačnici i nepronalaženje ubojice.

VRHOVNI SUD Zašto je odbačena žalba državnog odvjetnika na oslobađajuću presudu KRAĐA

Varaždinac krao milodare Policijska uprava međimurska zaprimila je obavijest muškarca da je u krađi uhvatio jednu osobu. Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je u subotu oko 17.25 sati u crkvi na čakovečkom Trgu sv. Antuna Padovanskog, 51-godišnjak iz Varaždina pokušao ukrasti novac iz kutije milodara, ali je spriječen dolaskom dojavitelja koji ga je zadržao do dolaska policijskih službenika.

“Niti jedan od dokaza ne upućuje na Kolaka”

Nikada razjašnjena poruka na telefonskoj sekretarici

Vještak je isključio, uz ostalo, i mogućnost da bi Bohnec bio usmrćen udarcima u glavu montiračem dok je stajao u hodniku, kako je tvrdio Kolak, budući da su tragovi krvi nađeni u kancelariji. Uz to, montirač za koji je Kolak tvrdio da ga je ostavio s alatom, nikada nije pronađen. Nadalje, iako je djelatnik policije i državni odvjetnik naglašavao da zaposlenici nisu ulazili u prostor tijekom očevida, odnosno da “radnici nisu imali pristup licu mjesta ni prije ni tijekom očevida”, više je svjedoka navodilo suprotno. Isto tako vještačenjem je utvrđeno da otisak stopala odgovara veličini između broja 41 do 43, a ne isključivo broju 41 koji ima optuženi, dok pronađena kosa i tragovi s noktiju pokojnika ne odgovaraju Kolakovim uzorcima. VS

RH također naglašava da je ispravno zaključeno da je Kolak u vrijeme ubojstva bio u Njemačkoj, pri čemu je posebnu težinu dao izjavama njemačkog policajca i sudske službenice. - Žalbenim navodima nije doveden u sumnju zaključak prvostupanjskog suda da obrana optuženog Kolaka, koju je iznio prilikom prvog ispitivanja kada je priznao počinjenje kaznenog djela, što je kasnije opovrgnuo, proturiječi provedenim dokazima i na temelju njih utvrđenim činjenicama. Budući da niti jedan od drugih provedenih dokaza ne upućuje na optuženika kao počinitelja, a postoje dokazi da je u inkriminirano vrijeme bio u Njemačkoj, nije dokazano da bi počinio kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret - zaključuje Vrhovni sud.

20. prosinca 2011., br. 396

Oglas 27

28 Urbana kultura

Želim biti majka!

Z

Denis PERIČIĆ mr. sc.

animljiv predbožićni tjedan – sve neke prigodne teme.

Jutarnji list prekjučer donosi „povijesni ekskluziv“ o Hedy Lamarr, glumici koja je izmislila tehnologiju mobitela i interneta. Regionalni tjednik je o tome pisao u ovoj rubrici 25. studenoga 2008.

Stvarno „povijesni

ekskluziv“. prajc, koji se nekad zvao Jovanović, vodio je Dnevnik. Imao je kravatu iz 19. stoljeća. Nešto u stilu svijetloplavog odijela Ivana Jakovčića. Pa smo vidjeli da je snijeg iznenadio Hrvate. Normalno, kao i svake godine. Pa tek je prosinac, tko tada očekuje snijeg. nda smo vidjeli kako neke klince uče debatirati o EU. („Uzet će nam otoke“… Ma hoće drek.) Sunčica Findak je to predstavila kao jako dobru stvar. A klinci su izgledali kao da uče postati sve ono što ne volimo: dosadni, lajavi i jalovi političari. Zatim, Mirjana Krizmanić prodala je 100.000 knjiga. Što nije vijest, nego je vijest da je time zaradila barem koji milijun kuna. Valjda je kome i pomogla. Skupa sa Šimlešom. a kraju cirkus u nogometnom savezu.

Sve će to razbucati Željko Jovanović.

Samo da ne promijeni prezime u Šprajc.

Jedan je dovoljan.

Hloverki u Dnevniku ništa, ona i dalje radi, a optužbe da je sa Šelebajem i drugima prala teške pare hrvatsku javnost ne trebaju zanimati. eliki problemi muče naše transseksualce. Njih 100 u Hrvatskoj navodno teško ostvaruju svoja prava. Jedan je bio žena, pa je postao muškarac, ali ipak hoće roditi.

Evo, imaju oni i veća prava od nas. Zašto ja ne bih rodio? Želim i ja svoja prava. Želim postati majka. Ja sam muškarac oduvijek i zato valjda imam veća prava da rodim nego ovaj koji je tek par godina muško. Samo još ne znam treba li me netko … (i kako), ili je dovoljno to što nas stalno j… u zdrav mozak.

Kako bi Mamić rekao, evo nam k… svima. retan Vam Božić!

Š

O

N

O V

S

RETRO PULT Pobjednici festivala neafirmiranih bendova Emergenza

Varaždinske gitare brane boje Hrvatske J - Konkurencija je bila jaka i nismo očekivali pobjedu - veli frontmen benda

Janko Kralj Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Retro pult je projektantski naziv za šank koji se nalazi iza konobara, a na kojem su sva žestoka pića. Retro pult je i bend u kojem sviraju četiri Varaždinca – Janko Kralj, Damir Šalajić, Igor Kranjec i tek odnedavno Igor Vilaj. Prije nekoliko dana, točnije, u subotu 10. prosinca, pobijedili ju pozna d su na zagrebačo kom Emergense još ole, za fest ivalu, e n šk namijenjenom osnov u sviraju mladim neafirnd a u be dana - svi miranim benu n i d dovima, što im go diraju je omogućilo naoš stu j stup na Emergenzi u Milanu na proljeće.

Janko je budući arhitekt, Igor ekonomist, Damir strojar, a drugi Igor stručnjak za zmije

Našli ih i pozvali - Pozivnicu smo dobili od organizatora osobno, koji je po klubovima i portalima tražio bendove. Konkurencija je bila jaka, uz nas su svirali Da Gump, Tix, Dirty Way Out i Božje ovčice, a pobjeda nas je stvarno iznenadila – veli nam frontmen benda Janko Kralj.

Dečki su zajedno kao bend godinu dana, ali poznaju se puno dulje, još iz osnovne i srednje škole, a uz svoju “mjuzu” trenutno tjeraju i faks.

Janko je budući arhitekt, Igor je na ekonomiji, Damir studira strojarstvo, a najnoviji član benda Igor posvetio se zmijama (na PMF-u).

Spas na nekom Prošle godine bend je uspio snimiti i jedan EP na kojem su 3 demo pjesme, a ovo ljeto snimili su spot “Spas na nekom”. - Kad ćemo imati novaca, snimit ćemo još spotova. Ovaj nam je režirao naš frend, fotograf Siniša Glogoški, koji je

Tekstovi o svim mogućim temama Prednost Retro pulta je što pjevaju na hrvatskom. Htjeli mi ti priznati ili ne, uvijek bolje prolaze domaći bendovi s hrvatskim tekstovima.

- Naši tekstovi su o svim mogućim temama. O prijateljstvu, obrazovanju, politici, ljubavi, nevjeri, određenim tipovima ljudi, o svemu pomalo... Nekako se svi koji nas

sve učinio da snimanje prođe bez poteškoća. Ipak, kad smo snimali u brodogradilištu, kroz prostor je morao proći brod koji je vukao kamion što nam je oduljilo snimanje, a to smo morali ponavljati 2 puta – veli Janko.

Ovom bendu sviranje nije zezancija, a o izdavanju albuma ne razmišljaju. - Uživo ćemo snimati nove stvari krajem prosinca i dati ljudima da besplatno skinu s neta. Plan nam je svirati dok god nam ruke i glasnice dozvoljavaju – poručuje Janko.

Više o bendu možete saznati

slušaju najviše zakvače za ljubavne pjesme ili neku stvar koja nije ljubavna sami sebi predstave kao takvu. Ljudi su očito uvijek željni ljubavi - kaže Janko. Sviraju rock, a sami kažu da nastoje svirati suvremeno i ne kopirati nikoga po pitanju glazbenog stila. Retro iz Retro pulta nema nikakve veze sa starim.

na www.retropult.com. Na istom mjestu možete pogledati

i njihov spot te čuti kako sviraju (i pjevaju).

Sa snimanja spota Spas na nekom

(Ne) filozofiraj Svali krivnju na druge N

Damijan Bermanec mag. phil. damijan.bermanec@gmail.com

išta danas nije pomodnije od toga da se za sva društvena zla okrivljuju mediji i političari.

Tako se za medije često može čuti da samo donose priglupe skandale i depresivnu crnu kroniku. Za političare pak da se ponašaju kao hrpa neodgovornih balavaca, koji ništa drugo ne čine nego se međusobno okrivljavaju, nadmeću i ponižavaju. U tome svakako ima stanovite istine. No ono što se u takvom diskursu neopravdano uvijek ponavlja je potpuna ekskulpacija građana (oni su tobože posvema nevini, ili čak žrtve!). Tome ipak nije tako – i građani su odgovorni (ili suodgovorni) za stanje i probleme u društvu. Odgovornost se građana najlakše može vidjeti ako se pogleda što je

najčitanije na hrvatskim informativnim portalima – dakle, što građane zapravo najviše zanima, što najviše čitaju. Evo naslova nekolicine članaka koji su se prošli vikend na tim portalima uspeli na sam vrh čitanosti: „Nives Drpić zapjevala u ultra kratkoj suknjici i svima otkrila svoje gaćice“, „Monica Belluci ponovno se skinula i to samo šest tjedana nakon poroda“, „Lana Banely izgubila od Tolje u Plesu sa zvijezdama“, „Don Kaćunko obrijao glavu iz protesta“... Ali to, dakako, nije sve, pa tako građani na jednom portalu najviše čitaju „vijest“ koja govori o političkim predviđanjima nekog riječkog astrologa, a na drugom pak „informaciju“ o tome kako su neki nizozemski „novinari“ odlučili kušati

vlastito salo. jelodano je jasno, dakle, da građane ne zanima što je novo u hrvatskom zakonodavstvu ili hoće li se raspasti Europska unija. Ili ih to barem ne zanima onoliko koliko ih zanima gola guza neke plesačice ili porno uradak nekog repera. Ne možemo i ne smijemo stoga građane odriješiti svake odgovornosti. Jer dok oni pohotno prate kreteniziranu estradnu scenu ili druge svakodnevne trivijalnosti, netko drugi nesmetano čini što god ga je volja. Dok se kroji sudbina države, građani najradije plešu sa zvijezdama ili žele pobijediti Šolu. I onda će se sva krivnja opet svaliti na glupave medije i pokvarene političare.

B

SINIŠA GLOGOŠKI

Art/media

20. prosinca 2011., br. 396

IT-TECH-NET 29

20. prosinca 2011., br. 396

DIGITAL FOTO Nikon sprema novi full frame Nikon sprema novi full frame DSLR oznake D4. Ovo bi trebao biti kompanijin odgovor na Canonov EOS-1D X. Rezolucija senzora iznosit će 16,2 megapiksela, a pored CompactFlash memorijskih kartica, fotoaparat će moći koristiti i nove XQD kartice. Također, uključena bi trebala biti tehnologija raspoznavanja lica u kadru koja bi radila i preko tražila, a ne samo na LCD ekranu.

U normalnom načinu snimanja osjetljivost bi bila u rasponu od ISO 100 do

THE ELDER SCROLLS V: Idealna igra za hladne zimske noći

Zmajevi u Skyrimu

GAMING Modern Warfare 3 prestigao Avatara

J Umjesto u Schladming, svi ljubitelji dobrog RPG-a ove zime idu u Skyrim Pišu: SINIŠA I ŽELJKA SOVIĆ foto@regionalni.com

Odmah na početku moram priznati da The Elder Scrolls V: Skyrim zna biti iznimno frustrirajuća igra, poglavito zbog hrpe bugova koji kompliciraju igrinu mehaniku.

Loše dizajnirano korisničko sučelje čini osnovne radnje kao što su opremanje oružja i razvrstavanje magija toliko konzolaški zaglupljujućim da bi se najradije ostavili igranja, a treba spomenuti i probleme s nestajanjem pratećih likova te iznenadno rušenje igre na radnu površinu. Međutim, za sve prave fanove Elder Scroll franšize, navedeni problemi nisu nikakva prepreka da zarone u pokrajinu Skyrim i ubiju pokojeg zmaja.

Osnovna struktura igre je vrlo slična ostalim igrama iz serijala Elder Scrolls.

Kontrole su manjev i š e i s t e kao i pogled iz prvog/ trećeg lica, a igrač od samog početka može birati želi li igrati kao ratnik, čarobnjak, lopov ili želi kreirati lik po svojoj želji. Igra je podijeljena na glavni quest, nekoliko velikih sporednih questova te bezbroj malih usputnih misija. Igru započi-

njete kao bezimeni zatvorenik. Iznenadni napad zmaja omogućuje vam bijeg i nakon par uvodnih misija, u kojima upoznajete mehaniku igre, prepušteni ste sami sebi, a pred vama se otvara ogromno prostranstvo ledenog Skyrima.

Ova igra je stvarno velika i prepuna sadržaja. Možda čak i prepuna za moj ukus, jer baš i nije realno da svakih 50 virtualnih metara stoji vuk, medvjed ili lisica. Gradovi su veliki i vrlo lako vam se može dogoditi da skrenete s glavne misije jer vam gotovo svaki lik pokušava uvaliti svoj problem, a vi

8/10

kao glavni junak jednostavno nemate srca odbiti. Uz određenu naknadu, naravno. Izvan gradova igra grafički oduševljava na svakom koraku. Vrhovi planina u magli, polarna svjetlost na noćnom nebu, prekrasni potočići i rijeke te ogromne šume dizajnirani su do najsitnijih detalja te vas tjeraju da istražujete svijet Skyrima do kasnih noćnih sati.

Kad se sve zbroji i oduzme, mora se priznati da The Elder Scrolls V: Skyrim ne odstupa mnogo od osnovne Elder Scrolls formule. Međutim, vrhunski dizajniran svijet u kombinaciji s odličnim sustavom borbe te zaraznom atmosferom čine Skyrim obaveznom destinacijom za nadolazeće hladne zimske noći.

NAJAVE

Star Wars

To the Moon

U ovoj MMO igri istražit ćemo razdoblje od 1000 godina prije pojave Darth Vadera. Igrači mogu birati žele li igrati kao Jedi, Sith ili niz drugih klasičnih Star Wars uloga, definirati njihove osobne priče i određivati njihov put na svjetlu ili tamnu stranu sile.

To the Moon je nezavisno proizvedena avantura koja će nam ispričati priču o dva liječnika koja putuju kroz sjećanja svog umirućeg pacijenta te svakom završenom zagonetkom otkrivaju pacijentovu zaboravljenu posljednju želju. Uvrnuto.

Mass Effect 3

Max Payne 3

Drevna izvanzemaljska rasa poznata kao Reapers napada našu galaksiju i za sobom ostavlja pustoš.

Na redu je i naša Zemlja, a vi ste jedini koji ih može zaustaviti u stilu Brucea Willisa. Igra će imati i novi kooperativni multiplayer, tako da svemir možete spašavati s prijateljima.

Max Payne 3 nastavlja priču bivšeg detektiva iz New Yorka. Pošto Maxa i dalje muče traumatična sjećanja iz prošlosti, seli se u Sao Paolo, gdje pokušava započeti novi život. To mu, naravno, ne polazi za rukom, a u kakve se nevolje ovaj puta zapleo, saznat ćemo početkom 2012.

102.400, uz dodatak ISO 50 i 204.800 u posebnim načinima snimanja. Nadograđeni sustav autofokusa koristit će 51 točku, a brzina rapidnog okidanja trebala bi iznositi 11 fotografija u sekundi. Cijena će se znati nakon fotografskog PMA sajma.

Activision je ponosno objavio da je u prvih 16 dana od izlaska igre zaradio milijardu dolara te na taj način prestigao i film Avatar, koji se dosad nalazio na vrhu sa zarađenih

milijardu dolara u prvih 17 dana od izlaska. Glavonje iz Activisiona kažu kako je na neki način Call of Duty serijal postao onaj rijedak oblik zabave koji nadilazi svoj vlastiti žanr te da svakim novim nastavkom igra privlači sve više novih igrača. Ovu izjavu na neki način potvrđuje i nagrada koju je igra dobila na subotnjem Spike TV VGA 2011 događaju za najbolju pucačinu ove godine.

AMD PROCESORI Stari Athloni i Phenomi u povijest AMD bilježi izvrsne prodajne rezultate svojih procesora iz FX serije, kodnog naziva Bulldozer pa je distributerima prestao isporučivati gotovo sve modele 45-nanometarskih procesora iz linija Phenom II i Athlon II. Dostupan je još jedino čip Phenom II X4 960T, koji će zainteresirani moći nabaviti do isteka zaliha. Prestanak isporuke starijih generacija čipova i ne čudi, ako uzmemo u obzir da je AMD ove

godine osvježio kompletnu ponudu. Predstavljeni su procesori za jeftine prijenosnike te čipovi serije A s integriranom grafičkom jezgrom za nezahtjevne vlasnike stolnih računala.

AMD FX linija čipova performansama je dosta slična u odnosu na Phenome II, a tvrtkine tvornice dijele dosta iste opreme pri proizvodnji novih 32- i starih 45-nanometarskih čipova.

Kompanija je morala odustati od jedne proizvodne linije, a to su očekivano prethodne generacije AMD-ovih procesora.

30 Kulturni obzor

20. prosinca 2011., br. 396

U D-duru Hari Gusek održao recital

ANDREJ ŠVOGER

IZLOŽBA Keramika na bezbroj načina i s tisuću lica

I

staknuti hrvatski pijanist Hari Gusek održao je u ponedjeljak 12. prosinca recital u Glazbenoj školi u Varaždinu. ari je rođen u Zadru 1952. godine gdje je započeo učiti klavir, a srednju glazDarko RUŠEC benu školu završio je profesor gitare u u Zagrebu. Na MuGlazbenoj školi Varaždin zičkoj akademiji u Zagrebu upisuje se u klasi prof. Darka Lukića, a diplomirao je i završio poslijediplomski studij u klasi prof. Ive Mačeka. Usavršavao se dvije godine na prestižnom Konzervatoriju P. I. Čajkovski u Moskvi, u klasi prof. Rudolfa Kehrera. rogram pijanističkog recitala bio je isključivo koncipiran klavirskim kompozicijama romantičara Franza Liszta. stvaralaštvu Franza Liszta (1811 1886), najvećeg među pijanistima svog vremena, uočavaju se utjecaji različitih europskih tradicija. Porijeklom Mađar, obrazovan je u tradiciji francuske kulture, jer je mladost proveo u Parizu, nastupajući po pariškim aristokratskim salonima. To je vrijeme kada u ovom gradu živi i Chopin. Liszt je koncertirao po cijeloj Europi i upoznao sve vodeće muzičare svog vremena. Poslije 1848.

List se nalazi u službi vajmarskog dvora, i tada na njega snažan uticaj imaju njemački muzičari-posebno Wagner, čiji je bio iskreni prijatelj. Liszt-dirigent bio je jedan od glavnih propagatora Wagnerove umjetnosti i jedan od najuspješnijih tumača njegovih ideja. Pred kraj života Liszt se zaredio i mnogo vremena provodio u Italiji. isztova pijanistička djelatnost bila je izuzetno značajna. On je umijeće sviranja na klaviru podigao na onaj nivo koji je Paganini ostvario na violini. Liszt je prvi uveo praksu solističkog koncerta, kako ga je sam u šali nazvao - “muzičkog monologa”. Iz velikog opusa Franza Liszta profesor Hari je izabrao: Vallée d’Obermann, Funérailles, Consolation br. 3, Sonetto 123 del Petrarca i Balada u h-molu. Svojim virtuoznim sviranjem ovih zahtjevnih kompozicija Hari Gusek je potvrdio status vrhunskog interpreta i pravog znalca, a publika ga je nagradila dugim aplauzom.

H

P U

Izložba privukla brojne znatiželjnike

Sve čari keramike na izložbi u palači Kerameikon i palača Herzer pokazali su Varaždinu sve čari keramike. Korištena u umjetničke svrhe, uistinu fascinira Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Prva asocijacija na keramiku u većini slučajeva su keramičke pločice. Ipak, izložba Kerameikon & Prijatelji, koja je tijekom prosinca otvorena u varaždinskoj palači Herzer, promijenila je mišljenja mnogih i pokazala sve potencijale ovog materijala.

Keramičko uho - Posebno me se dojmilo keramičko uho sa slušalicama sa strane i trakama od kazeta.

Stvarno je čudo kako dobro može izgledati keramika kad se kombinira s drugim materijalima i kada postoji ideja – komentirala je 28-godišnja Varaždinka ovu izložbu otvorenu u ciklusu Međunarodnog bijenala keramike grada Kapfenberga. Svoja “čuda od keramike” predstavilo je čak 48 umjetnika iz 25 zemalja, a među njima našle su se i dvije Hrvatice – Danijela Pičuljan i Blaženka Šoić Štebih.

- Izložba predstavlja presjek stanja u suvremenoj svjetskoj

L

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

NOVO Aktivna Turistička zajednica grada Ivanca

Prigodna dopisnica i Zindarella Jeste li znali da je prvo samoposluživanje u Jugoistočnoj Europi otvoreno 17. prosinca 1956. godine upravo u Ivancu? U subotu 17. prosinca obilježena je 55. obljetnica Ivanečkog magazina, a za obljetnicu tiskana je prigodna dopisnica i Zindarellu (naljepnica u obliku poštanske marke)

s otisnutim nekadašnjim logom Ivanečkog magazina, prva takva tiskovina u povijesti Ivanca.

Pripremu i izdavanje seta napravilo je Turističko društvo Grada Ivanca (TDGI), a autor je Boris Jagetić Daraboš. Tiskano je u ograničenoj količini te ujedno predstavlja i kolekcionarsku posebnost.

Može se nabaviti u ivanečkoj pošti i svakim radnim danom u Turističkom uredu. Želja je da na poseban način obilježimo obljetnicu kao i spoznaju da je upravo u Ivancu otvoreno prvo samoposluživanje u Jugoistočnoj Europi, poručuje predsjednik TDGI-ja Boris Jagetić Daraboš.

keramici. Predstavljeni su radovi visokih umjetničkih vještina kao i radovi koji prate trendove u suvremenoj umjetnosti općenito – pojasnila je Blaženka Šoić Štebih, ujedno i predsjednica Hrvatskog keramičarskog udruženja Kerameikon.

Bezbroj načina Varaždinci i Varaždinke imaju tako prilike vidjeti originalne skulpture i keramiku predstavljenu na načine koje nisu mogli ni zamisliti. Posjetioci izložbe mogu keramiku doživjeti u njenim raznovrsnim tehnikama i najrazličitijim kombinacijama s drugim materijalima, pa i medijima – dodala je Šoić Štebih.

Projekti idu dalje - Jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti kroz čitavu povijest održava svoju svojstvenost i hrabro opstaje u modernim vremenima – komentirala je Šoić Štebih keramiku iskorištenu u umjetničke svrhe. Ovaj poseban način izražavanja sve je popularniji, a već sljedeće godine očekuju nas i nove izložbe.

Kulturni obzor 31

20. prosinca 2011., br. 396

USPJEH Članice varaždinske VANIME dobile prvu nagradu u Mariboru

Trud, upornost i rad na kraju se uvijek isplate!

ĝWR ĴLWDWL"

Spletke

J Morana Bunić i Iva Šobak 2 su godine radile na animiranom filmu SuroGAD, koji je dobio nagradu Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Dvije godine bile su potrebne Ivi Šobak i Morani Bunić da naprave animirani film SuroGAD s kojim su u Mariboru na Malom slonu osvojile prvo mjesto u kategoriji od 11 do 14 godina. Iva i Morana su članice VANIME, filmsko-kreativnog studija iz Varaždina koji djeluje na području cijele Varaždinske županije, a okuplja više od pedesetak zaljubljenika u animirani film. Najveći dio članova VANIME su upravo djeca i mladi, koji rade kontinuirano kroz cijelu godinu na svojim animiranim filmovima, a rezultat svog rada vide tek nakon višemjesečnog truda.

Kontinuirani rad - Trenutno radimo u tri grupe na petnaestak novih animiranih filmova - rekao je Hrvoje Selec, tajnik i voditelj udruge. Voditelji i četiri Vanimatorice - Mayda Rojnik, Tena Gajski, Morana Bunić i Iva Šobak - bili su pozvani u Maribor na tjedan dana kako bi sudjelovali na radionici animiranog filma koju je vodila Maya Yonesco, japanska animatorica. Radi se o specifičnom projektu koji je Maya pokrenula, a uključuje crtanje poznatih znamenitosti pojedinog grada koje se zatim fotografiraju na stvarnim pozadinama, a ovaj mariborski već je 25. po redu.

25 godina tradicije Posjet Mariboru bila je i idealna prilika kako bi VANIMA potpisala i Povelju prijateljstva s organizatorima Animateke po kojoj su od sada VAFI i Animateka partneski festivali. - To je samo prva u nizu povelja koje planiramo potpisati u naredno vrijeme, a u planu je i ona s Animafestom - otkrila je Sandra Malenica, voditeljica.

Ove godine VANIMA je proslavila 25. obljetnicu po-

stojanja udruge, a niz uspješno realiziranih projekta i osvojenih nagrada zasigurno su priznanje voditeljima bez čijeg entuzijazma, upornosti i ljubavi prema animiranom filmu takvih rezultata ne bi bilo.

Ta r i q A l i , O b a m i n sindrom, Profil, Zagreb, kolovoz 2011.

Evo jedne krasne i ozbiljne knjige koja vas neće gnjaviti teorijama zavjere i plašiti gmazov ima u ljudskom obličju, ali će vam možda još učinkovitije osvijetliti paklenu prirodu novoga svjetskog poretka. „Rat je mir“, „Sloboda je ropstvo“ i drugi slogani iz Orwellove „1984.“ još su aktualniji i besramnije primijenjeni za Obamine vladavine nego za Busheve. S Obaminim prethodnicima ste barem znali na čemu ste. Sustavno razotkrivanje perfidnosti m i li t a ntn o g d o b i tn i k a Nobelove nagrade za mir, lažnog borca za ljudska prava i slabo maskiranog zastupnika krupnog kapitala potpisuje Tariq Ali, utjecajni br itansk i politolog, f ilozof, ekonomist i romanopisac pakistanskog porijekla.

Uspjeh za uspjehom Da je ova je godina zaista bila veoma uspješna za VANIMU pokazuje i nedavno dobivena Plaketa Grada Varaždina.

A iako financijska sredstva Grada i Županije ne prelaze ni 30 posto VANIMINIH godišnjih prihoda, oni su uspjeli realizirati 2. VAFI - internacionalni festival animiranog filma djece i mladih Varaždin, 49. reviju hrvatskog filmskog i videostvaralaštva djece, 7. ljetnu radionicu animiranog filma, dvotjed-

f

ilm SuroGAD dobio je i dvije nagrade na državnoj reviji filma održanoj u Varaždinu

nu radionicu animiranog filma na Hvaru, radionicu s mladima u sklopu projekta E-SCENE sufinanciranog od strane EU fondova, organizaciju nekoliko projekcija za javnost te brojna gostovanja filmova na domaćim i stranim festivalima...

- Bitno je da mi kao voditelji nismo zaboravili najvažniju djelatnost, a to je rad s djecom na animiranim filmovima te smo i dalje ostali vodeći po produkciji filmova naspram srodnih udruga iz Hrvatske. Zbog toga se kao i svake godine i ovog puta nadamo da će se naši rezultati uzeti u obzir kod donašanja proračuna za 2012. godinu, jer ponovno raditi s minimalnim sredstvima sigurno nije dovoljno za normalan rad, a kamoli motivirajuće za održavanje navedenih uspjeha - ističe na kraju Hrvoje.

Morana Bunić i Iva Šobak na Animateci u Mariboru gdje su osvojile prvu nagradu za film SuroGAD

Formula uspješnog festivala Animateka je internacionalni festival animiranog filma koji je ove godine doživio svoje osmo izdanje.

Održava se u Ljubljani, a od prošle godine i u Mariboru.

Od ove godine u program je uvršteno i natjecanje dječjih filmova, tzv. Mali slon.

Treba svakako spomenuti da je cijeli koncept festivala Mali slon preuzet od festivala VAFI. Podsjetimo, to je onaj isti VAFI koji je prije

KONCERT Izvedene talijanske, ali i međimurske pjesme

Mužek pjevao za mlade talente Ove je subote u varaždinskoj Koncertnoj dvorani nastupio Tomislav Mužek.

Ludbrežanin koji je pr vo glazbeno obrazovanje stekao upravo u varaždinskoj Glazbenoj školi, pjevao je za mlade talente koji će u profesionalne vode. - Mužek nam je bio prvi izbor kao prvo jer

je Ludbrežanin, a kao drugo, jer i sam zna kako je teško školovati se. On je sve što je postigao učinio jedino uz pomoć svojih roditelja – rekao je predsjednik ludbreških rotarijanaca, organizatora koncerta, Zdenko Geci.

Mužek je tako poklonio svoj angažman, otpjevao

pjesme Tostija, Leoncavalla.

Donaudyja, Curtisa, Crescenza, Hatzea, ali i nekoliko međimurskih narodnih pjesama poput Tri dni mi je ili Zvira voda. Na glasoviru ga je pratila Irina Milivojević, a po završetku koncerta nekoliko puta su se vraćali na pozornicu. (td)

pola godine dobio nagradu za kreativnost i inovativnost u kulturi i umjetnosti za 2010. godinu, a u konkurenciji, između ostalog, i s Muzejem za suvremenu umjetnost.

- To što je Mali slon preuzeo naše ideje u jednu nam ruku laska jer to znači da smo pronašli formulu uspješnog festivala. S druge nas strane brine činjenica da je Maribor dobio titulu

Europske prijestolnice kulture u 2012. što će zasigurno financijski ojačati konkurentski festival - rekla nam je Sandra te dodala kako je stoga bitno da Varaždin prepozna VAFI te ga podrži još više.

S obzirom na to da je Maribor sljedeće godine Europska prijestolnica kulture, pitamo se ne bismo li mi trebali “preuzimati” ideje od njih umjesto oni od nas.

Rita Monaldi & Francesco Sor t i, Tajne konkl ava i spletke kardinala, Fraktura, Zagreb, studeni 2011.

Iako djela talijanskog dvojca Monaldi i Sor t i predstavljaju sjajan poslovni potez Frakture, njihov uspjeh u čitatelja ostaje mi nejasan. Nekako mi se čini da ispod mudro aranžirane ambalaže postoji „ono nešto“, ali još nisam uspio otkr iti š to . „Ta j n e ko n k l a v a“ prelijepa je knjižica kojoj mi izmiče smisao (slično, na žalost, kao i kod mnogih „ k i n d e r h o r o r a“ ) . O n a zapravo i nema samostalnu vrijednost, nego služi kao svojevrsni pr iručnik uz romane o kastratu Attu Melaniju. S druge strane, gajim veliko poštovanje prema publici Monaldija i Sortija, jer je ono što pišu ipak znatno bolje od većine naslova s vrhova top-lista čitanosti u Hrvata. Idealno, dakle, za sve one koji ne misle kao ja.

'HQLV 3HULĴLIJ

32 Duplerica

20. prosinca 2011., br. 396

TRADICIJA Stare tehnike izrade božićnog nakita

Domaći ukrasi z J - Kićenje bora bilo je društveni događaj. Muškarci su odlazili u šumu po materijal,

Djeca iz Cestice na radionici u muzeju Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Prije nego što je jelka ušla u naše domove, za Božić se granama ukrašavao jedan kut kuće – Božji kut. No početkom 20. stoljeća, u domove hrvatskog sjevera došla je jelka.

- To je bio društveni događaj.

Muškarci su odlazili u šumu po materijal, a žene su izrađivale nakit od graha čija su zrna bila perlice, ali i od košćica. Bor se ukrašavao jabukama, srebrnim

Purica s mlincima Zagorska purica s mlincima na starinski način (Damir Crleni, Okusi varaždinskog kraja, nakladnik Vall 042) Sastojci: Ʉ 1 domaća purica (3 – 3,5 kg) Ʉ 1,5 l mlijeka Ʉ 600 g domaćih mlinaca Ʉ crvena paprika u prahu Ʉ 3 režnja češnjaka Ʉ sol, papar

orasima, a puno toga radilo se od krep papira. Taj način ukrašavanja ostao je prisutan u gradu negdje do 50-ih i 60ih godina 20. stoljeća, a na selu još i dulje – rekla nam je muzejska savjetnica Ljerka Albus. Stare tehnike ukrašavanja prošlog su tjedna u muzeju, uz pomoć žena iz Etno udruge “Greben” iz Mađareva”, učili učenici iz Cestice. Osim od krep papira, ružice su radili od lišća. Samo je trebalo naći

listove koji su još uvijek vlažni da se ne bi potrgali, i saviti ih uz ružice. I staviti ih na žicu.

Nešto kompliciranijim su nam se činili anđeli od krep papira, no klincima to nije bilo teško.

- Mi znamo i heklati pa inače tako radimo anđele i zvončiće, a od krep papira ružice.

Doma to svi radimo i tako ukrašavamo bor – rekla nam je Lorena Lazar (11). Za razliku od Lorene, njezin školski kolega Vedran Tenko (11) ne zna

heklati. - Doma ukrasimo bor kuglicama, ali kad budem pokazao doma kak se ovo radi...

– rekao nam je Vedran kad je izrađivao tzv. luster. - Ti lusteri su karakteristični za naš kraj, a oni se nisu stavljali na bor već na nekadašnje petrolejke tj. lampe – rekla nam je Davorka Skenderović iz Grebena.

Sad znate da ne trebate kuglice da biste ukrasili bor. Sve što treba je malo volje, žice i krep papira.

JASLICE Zdenka Solina iz Klenovnika izrađuje likove sam

Jaslice od oraha, maka J - Najteže mi je naći staro platno. Znaju mi ljudi iz sela donijeti stare krpe, pa ih opere Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Očišćenu puricu držati u mlijeku 12 sati.

Nakon toga je ocijediti, posoliti i popapriti te izvana premazati crvenom paprikom, a iznutra kosanim češnjakom.

Staviti je u posudu u kojoj će se peći i preliti vrućom masti.

Peći puricu na 180 °C 3 sata, a za vrijeme pečenja često je okretati i polijevati vlastitim sokom od pečenja.

Kad je purica pečena, izvaditi je iz posude, a umak procijediti.

Mlince popapriti kipućom vodom, ocijediti i začiniti masnoćom od umaka.

Puricu narezati, poslužiti s mlincima i preliti umakom od pečenja.

BOŽIĆNI STOL Na spomen Božića, uz darove i jelku na pamet nam prvo pada i obilje hrane. Na stolovima u našem kraju najčešće će se na stolu naći purica s mlincima. Svaka domaćica (ili domaćin) pobrinut će se i za obilje kolača. Ono što je baš božićno su kiflice, medenjaci, kuglofi, makovnjače, orahnjače... U biti, čar Božića je da jedemo ono što volimo, pa smo sigurni da će svatko za svoj stol odabrati što je obitelji posebno drago. Donosimo vam dva klasična recepta iz glava varaždinskih kuhara.

Glave su od oraha

ramenima nose orahove glave, a nekako, baš prigodno, suhi makovi dobro stoje Melkioru, Baltazaru i Gašparu.

Ljudi su obučeni u komušine ili pak staro platno, a neizbježene ovčice s Isusova rođenja bijele su od riže ili, ako su jako sitne, od kokosa.

Tko kaže da jaslice moraju imati keramičke ili plastične figurice? Priroda nam je dala toliko toga, a samo je potrebna mašta. U trenucima kad se osjećala usamljeno, Zdenki Solini, umirovljenici iz Klenovnika, na pamet je došla zanimljiva ideja. Baka Ovisi o raspoloženju Zdenka, kako je od milja - Joj, pa ne znam koliko mi zovu, sjetila se isko- treba za jaslice. Sve ovisi o ristiti ono što nađe tome kak’ sam raspoložena. u šumi i napraPrvo stavim podlogu, a nekad viti eko jasu mi likovi oko malog slice. - To Onda pogleovčice a trseka. radim već dam što imam pa m a c i l s 8 godina. krećem dalje. Ako u ja su Koristim radim krov, za to mi e l e j i b komošin, najviše odgovara e ili gljive, lješsirak, materijal za od riž a njake, češere, metle – kaže Zdenkokos orahe, š ipak, ka. Dosad su njezine mak, granje... Najjaslice našle svoje mjesto teže mi je doći do starog pod borovima diljem Hrvatplatna. Znaju mi ljudi iz sela ske, ali i u Sloveniji. donijeti stare krpe pa ja to - Na početku mi je stvarno operem i razderem koliko mi bilo teško rastati se od nekih je potrebno – objašnjava nam jaslica, ali me je kći onda Zdenka. špotala - priznaje.

Likovi iz njezinih jaslica na Zdenka priprema i posebno

Duplerica 33

20. prosinca 2011., br. 396

djeca učila u muzeju

Leona (5)

Noa (5)

“

“

za Božić l, a žene izrađivale nakit - kaže Ljerka Albus “Doma ukrasimo bor kuglicama, ali kad budem pokazao doma kak se ovo radi...”

Vedran (11) “Mi znamo i heklati pa inače tako radimo anđele i zvončiće, a od krep papira ružice. Doma to svi radimo i tako ukrašavamo bor.”

Lorena (11)

Ja bih ovaj Božić igračku brod koju sam vidjela u jednom dućanu

Bila sam dobra curica. Ja bih htjela jednu bebu da se igram

Sestre Nela (5) i Gloria (7)

Leona (4)

“

“

KAKO? Prvo se metalni obruč obuče krep papirom.

Zatim idemo na slaganje prutića od slame i krep papira na konac. I, na kraju, treći korak je stavljanje ta kvog konca na obruč da visi.

Mi bismo za Božić dva prava, živa hrčka. I da se zovu Bubica i Kiki

Ja bih za ovaj Božić jednu Barbie kuću za sve moje lutkice

ISPOSTAVA VARAŽDIN Djed Mraz na Korzu prima božićne želje

Klinci za Božić žele...

mo od prirodnih materijala

i komušine em i razderem - kaže Zdenka

J - Fantastično je biti Djed Mraz, vole me i mali i veliki. Najnapornije je raditi vikendom - rekao nam je varaždinski Mraz Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

- Uf, nije više lako biti Djed Mraz. Svakakvim se željama treba udovoljiti. Neki, ozbiljno vam kažem, dolaze s katalogom pa mi pokažu što

žele da ne bi bilo zabune. I, varate se, nije to više samo: ja bih bebicu, konjića ili legiće... klinci danas žele i laptop i wii i svakakve druge zahtjevne tehnologije - rekao nam je Djed Mraz.

Uz njega, u varaždinskoj ispostavi Djeda Mraza d.o.o. iz Laponije došlo je dvoje vilenjaka, a želje primaju svakog radnog dana od 17 do 19 sati, a vikendom od 10 do 12.

- Fantastično je biti Djed Mraz, vole me i mali i veliki, ali najnapornije je raditi vikendom - dodaje Djed koji će na Korzu raditi do Badnjaka kad ionako mora podijeliti zaželjene poklone.

Petar

Lukas

Andro

I nekoliko anđela

narodno veselje, lutke i lutkice u nošnjama, stanovnike svoga kraja kakve pamti još iz

djetinjstva. Ta će njena zabava biti postavljena za 150. godišnjicu škole u Klenovniku.

Filip i Luka

Mia

Lovro

Magdalena

Vaše fotke pristigle na natječaj

Tri kralja s glavama od maka

34 Oglasi

20. prosinca 2011., br. 396

“

20. prosinca 2011., br. 396

Sada možemo maštati o dobroj kvalifikacijskoj skupini za OI, Vladimir Canjuga izbornik ženske rukometne reprezentacije

Sport sport@regionalni.com

Sport

!

Sport 35

Alpski skijaš Istok Rodeš jedan je od 9 sportaša koji putuju na Zimske olimpijske igre mladih od 13. do 22. siječnja 2012. u Innsbrucku

SPORT U ŠKOLI Sportske aktivnosti tijekom praznika

Škola rukometa J RK Varaždin radi i u osnovnim školama u Varaždinskim Toplicama, Jalžabetu te u Petrijancu, a u Varaždinu u TTS centru

Remi - nada za proljeće

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

dobnim skupinama i suradnja odlično funkcionira.

- Školu rukometa u OŠ PeRK Varaždin tijekom školskih zimskih praznika organizira trijanec vodit će trener Siniša školu rukometa u OŠ Petrija- Kliček, koji je kao i svi treneri nec. Škola rukometa počinje u RK Varaždin licenciran, ali već 20. prosinca, a trajat će sve isto tako i dugogodišnji igrač rekao je Hrvoje Jembrih, preddo 16. siječnja iduće godine. sjednik RK Varaždin, misleći pritom i na Sinišu Lackovića i Besplatno Varaždinski klub odlučio se Maju Čop Andesilić. - Klub poza besplatnu školu rukometa stoji dvije i pol godine, natječe za učenike ove škole, a ciljana se s mlađim dječacima i treskupina su niži uzrasti, od 7 do nutno s Ludbregom dijelimo 12 godina, ali ako se jave oni treće mjesto na ljestvici. Klub radi i u osnovnim školama u koji nisu obuhvaćeni u toj Varaždinskim Toplidobnoj skupini, bit cama i Jalžabetu. će primljeni. Radi la o k Š Trenutno imase i o dječacima je a t e i o djevojčicaukom ke i za mo više od 100 r polaznika, od ma jer RK Vaeča raždin odliči za dj ice jer RK čega je 20-ak č j S no surađuje djevo in odlično djevojčica. djevojčicama sa ŽRK Koka. d Varaž đuje sa smo počeli raOni prate rad sura oka diti prije mjesec RK Varaždin, a dana i trenira ih djevojčice nakon ŽRK K Maja Čop Andesilić pohađanja škole ru- dodao je Jembrih. kometa i treniranja u RK Škola rukometa i treninzi u Varaždin mogu nastaviti trenirati i natjecati se u ŽRK Koka. Varaždinu u TTS-u, VaraždinUprava ŽRK Koka prepoznala skim Toplicama, Jalžabetu kao je rad u RK Varaždin s mlađim i Petrijancu radi tijekom zimskih praznika, a sve informacije o terminima mogu se dobiti na e-mail rk.varazdin@gmail. com ili na mob. 091/2601-501.

RK Varaždin prima nove polaznike tijekom cijele godine, tako će i polaznici besplatne škole rukometa u OŠ Petrijanec moći nastaviti trenirati i nakon praznika ukoliko to budu željeli.

Za sada u RK Varaždin na TTS-u treniraju tri grupe polaznika po godištima, 1998./99., 2000./01. i 2002. i mlađi s tim da je najmlađi član kluba 2006. godište. Treninzi u svakoj grupi su minimalno dva puta tjedno.

Natjecanja daju motivaciju

Varaždinski rukometaši RK Varteks Di Caprio završili su jesenski dio prvenstva u Premijer ligi remijem u Vinkovcima protiv ekipe Špačve 31:31.

Iako su na poluvremenu gubili 15:14, u drugom dijelu pokazali su da mogu odigrati i zahtjevnije utakmice na potrebnom nivou. Tako utakmica 15. kola budi optimizam da se

Neizvjesna završnica U 11. kolu 1. A hrvatske odbojkaške lige, odbojkaši OK Varaždin Volley izgubili su susret u Šibeniku protiv istoimene ekipe 3:0 (25:21, 25:23, 25:12). Nakon ovog kola nastupa stanka do 14. siječnja kada se nastavlja prvenstvo.

Ok Varaždin Volley trenutno se nalazi na pretposljednjem mjestu prvenstvene ljestvice sa 7 osvojenih bodova, ispred posljednjeplasiranog Zadra, koji ima bod manje. U proljetnom dijelu očekuje se puno napetih i zanimljivih mečeva u donjem dijelu prvenstvene ljestvice gdje je sedam klubova podjednake kvalitete.

Izbor sportaša 2011.

Osim dječaka, i djevojčice su sve više zainteresirane za rukomet

Gimnastika u Sračincu I u ostalim školama djeluju klubovi iz različitih sportskih grana - tako je u Sračincu osnovan Gimnastički klub Sračinec.

Počeo je s radom 30. rujna.

Treninzi se održavaju dva puta tjedno, utorkom i petkom od 15 sati u sportskoj dvorani OŠ Sračinec. Iz kluba pozivaju djevojčice

predškolske i školske dobi s područja Sračinca, Majerja, Petrijanca te okolnih mjesta da se jave i dođu u navedene termine na treninge.

Klub vodi dipl. kineziolog Damir Fotak, nastavnik tjelesne i zdravstvene kulture u OŠ Sračinec i dugogodišnji uspješni trener u GK M. Zadravec Macan, Čakovec.

LOW KICK Borović nokautirao Aleksandra Topića na Splendid Grand Prix

Odlično odrađena borba Goran Borović nastupio je u Budvi na borilačkoj priredbi Splendid Grand Prix. Borio se u disciplini low kick do 72 kg, a protivnik je bio 22-godišnji Aleksandar Topić iz Srbije, mladi ali perspektivni borac koji je već osvojio drugo mjesto na Svjetskom prvenstvu u kickboxingu u Skoplju prije mjesec dana. Borba je počela inicijativom Topića, ali bez velike štete po Borovića, pri kraju runde je razmjena udaraca bila

sve veća. Druga runda počela je vrlo žestoko, a prvi značajni udarac Borovića bio je low kick kojim je uzdrmao Topića.

Borović nastavlja boksačkim tehnikama i podiže tempo borbe. Odličnim udarcem nogom u rebra protivnika, pred kraj druge runde, Borović je najavio posljednju, treću rundu. Borović odmah kreće agresivno i nakon serije odličnih udaraca aperkatom u tijelo ruši prvi put Topića.

tijekom drugog dijela može očekivati neki drugi Varteks Di Caprio, koji će dobrim igrama osigurati ostanak u ligi i povećati broj gledatelja na utakmicama. Trener Vladimir Vujović najavio je kako će tijekom stanke pripremiti ekipu, pojačanu s nekoliko igrača kako bi ovakve planove proveo u stvarnost.

Ubrzo, middle-kickom Borović ponovo ruši Topića, a treći put šalje ga na pod snažnim boksačkim udarcem u trbuh. Sudac tada po treći put broji Topiću i prekida borbu. Borović je pokazao kako je iskusan, dobro pripremljen borac kojem ovakvi mladi borci teško mogu biti ravnopravni suparnici. Meč je prenosila crnogorska televizija, a snimka se može vidjeti na http://www.youtube.com/ watch?v=pbKDfqwcs0E.

Do petka 23. prosinca potrebno je dostaviti prijedloge kandidata za sportaša godine te priznanja Zajednice sportskih udruga grada Varaždina. Sportski klubovi članice ZSUGV-a detaljne upute o predlaganju uspješnih sportaša, sportskih djelatnika i sportskih kolektiva mogu pronaći i na stranici Sportske društvene mreže www.sport-varazdin.com.

36 Sport

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Ljudi su ključ N

akon male stanke ponovo su glavne teme iz sportskih krugova vezane uz afere i sudske procese. Očito je da još dugo neće biti mira u sportu, pokrenuti su procesi koji će se vrlo vjerojatno nastaviti i tijekom sljedeće godine i to sve dok stanje ne postane kolikotoliko podnošljivo. sim sportaša na red su došli suci, pa uprave i na kraju krovni savezi. Izjave koje idu u tom smjeru čuju se, od najvjerojatnijih novih ministara i budućih predstavnika vlasti koji će “krojiti” zakone i pravilnike. Osim toga oglasili su se i predstavnici Hrvatskog olimpijskog odbora koji također podupiru raščišavanje stanja na svim nivoima sportskih udruga i saveza. vaj proces trebao bi, po logici stvari donijeti pozitivne pomake u hrvatskom sportu.

Međutim, sve pomake i konkretne poteze čine ljudi pa je vrlo važno koje će osobe biti novi predstavnici sportskih klubova, saveza i ostalih udruga koje imaju utjecaja na sport.

Puno je “potrošenih” imena i kompromitiranih sportskih djelatnika koji više nemaju kredibiliteta za pokretanje novih u zdravih snaga u sportu. ao i u ostalim dijelovima društva, tijekom godina pogodovanja, rodbinskih veza i poznanstava i sport je postao “zagađen”. Sada je najvažniji potez nove vlasti da pronađe ljude koji će sport moći izvući na pravi put i početi zidati modernu sportsku piramidu.

Zaboravljena i podcijenjena rekreacija, školski sport i mlađe uzrasne kategorije u klubovima morale bi postati prava baza za nadogradnju.

Dok bi vrhunski rezultati, koji se vrednuju na svjetskom i europskom nivou morali biti adekvatno priznati i nagrađeni. ostoje sportaši u “manjim sportovima” čiji svjetski rezultati nisu manje vrijedni od prosječnih u popularnim sportovima ali se pozornost društva na njih ne osvrće niti im se pruža adekvatna pažnja i priznanje. Očito je puno posla a vremena je uvijek malo.

O O

K

P

20. prosinca 2011., br. 396

BIGGERS BETTER Velika borilačka priredba, uz izrav

Varaždin ušao u s “prime time” kao U TV prijenosu, koji je pratilo 116-milijunsko gledateljstvo iz 59 zemalja ove

J

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Varošanec iz Čakovca i Boris Vrbanec iz Sračinca.

Zatim je održana borba za naslov juniorskog prvaka Europe po WKN federaciji u K1 disciplini. Sastali su se Mađar Laros Horvath i Jurica Škoranec iz Sračinca. Nakon zanimljive borbe pobijedio je domaći borac uz vrijedno navijanje gledatelja.

Velika borilačka priredba uz izravni prijenos na svjetski poznatoj TV postaji Europsort održana je u petak 16. prosinca u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin.

Više od 1500 gledatelja u organizaciji Siniše Kovačića i Fight Club Kovačić s hrvatske strane i WKN federacije održano je finale Biggers Better natjecanja. U pripremnim Ivica borbama sastala in su se dva domaća Bačur borca - Rober t o je

Finale

Izravni T V pr ijenos počeo je u 20 sati i tada pred gledatelje u ring a im ku izl aze Rumunj š r d o up Constantin Bejeodličn atelja naru i Danac Ed gled Mosoa. Bejenaru je od početka meča pokazao puno više inicijative i htijenja dok se Monso samo branio i izbjegavao udarce i otvorenu borbu. Slijedila je druga četvrtfinalna borba.

Francuz Nicolas Wamba i Rumunj Marc Adrian prikazali su dobru i relativno izjednačenu borbu u prvoj rundi, dok je u drugoj Wamba pronašao put do Adriana i dva puta ga poslao na pod nakon čega je prekinuta Odličan je bio Ivica Bačurin

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Jurica Škoranec iz Sračinca postao je juniorski prvak Europe

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 19.12.2011.

- kuglana – kuglačka utakmica KK Ivančica – KK Cesta s početkom u 18,00 sati 21.12.2011.

- kuglana – kuglačka utakmica KK MIV – KK Obrtnik 2011 s početkom u 16,00 sati - kuglačka utakmica KK Varteks – KK Željezničar s početkom u 18,00 sati 23.12.2011.

- velika dvorana – koncert Kvarteta Diversi i Revijskog orkestra Josipa Cvitanovića pod nazivom „Božićna bajka“ s početkom u 20,00 sati

sta je taktizirao borba. u prvoj rundi. U Iračanin drugoj rundi razMourad Raid mijenjeno je doi Mairis Briesta udaraca, čak dis iz Latvije se svima učinilo bili su borci iz da je u jednom trećeg četvrttrenutku Iv ica finala. Raid je bio u krizi, ali je bio puno teži uz podršku gleod svog prodatelja odlično tivnika i teško nastavio meč. se branio od Treća runda bila brzog Mair ije najžešća, razsa i njegovih mijenjeno je jakih udaraca puno udaratako da je već ile slav Pobjede su se bučno ca, a Ivica je u prvoj rundi na kraju ipak bio bolji borac. pokleknuo, a U pauzi do finala održan je nedugo zatim bio je i nokautiran. Posljednji četvrtfinalni kvalifikacijski meč za Biggers meč unio je živost na tribine. Better 2012. između Vanje U ring je ušao Ivica Bačurin i Kostela i Mađara Petra Siposa, Nijemac Niko Falin. Prva runda ali je zbog ozljede Mađara meč protekla je u donekle izjedna- proglašen bez pobjednika. čenoj borbi, dok je u drugu rundu Ivica krenuo furioznim Priznanje tempom i Nijemac je najprije Finale je donijelo još bučnije bio u knockdownu, a ubrzo je i jače navijanje, ali čvrst i nešto sudac označio prekid borbe niži Rumunj Bejenaru nije podnokautom. legao atmosferi već je ozbiljno parirao Bačurinu napadajući tijekom cijele runde. Odlično U ringu U prvom polufinalnom meču fizički, taktički i tehnički priBejenaru i Wamba su u prvu premljen Rumunj zadavao je rundu krenuli dosta rezervira- probleme Ivici tijekom druge no ispitujući jedan drugoga, a runde dok je Bačurin također pred kraj runde razmijenili su uputio mnogo udaraca. U dosta jakih udaraca. U drugoj trećoj rundi dosuđena je javna rundi dolazi do izražaja bolje opomena Bačurinu nakon opetehničko znanje Rumunja koji tovanog nepropisnog udarca u puno točnije i čistije zadaje zatiljak Rumunja što je još više udarce, a uz sve se puno bolje podiglo ritam meča i uz razmjekretao ringom. U trećoj rundi nu vrlo teških udaraca Bejenaru Wamba je bio u knockdownu i na kraju ostavlja za nijansu bolji do kraja je uglavnom u podre- dojamNaslov King BB, prava đenoj ulozi u ringu, tako da kruna i nagrada od 25.000 je pobjeda pripala Bejenaruu dolara pripali su Rumunju Bejeodlukom sudaca. Drugi polufi- naruu, a organizatori su dobili nalni meč počeo je ponovo gro- pohvale iz WKN federacije za moglasnim navijanjem za Ivicu odlično odrađenu organizaciju Bačurina, a Latvijac Briedis do- i pripremu mečeva.

STOLNI TENIS kao trećerangirana u Hrvatskoj.

To mjesto opravdala je izvrsnim nastupom te je na kraju završila kao odlična treća sa solidnim skorom 8:3.

Ona je jedina na turniru pobijedila prvoplasiranu i najbolju igračicu u Hrvatskoj u toj kategoriji, Andreju Pavlović iz Svetog Jakova, Jadranovo.

Ljubeščice Drugo mjesto pripalo je

U sportskoj dvorani u Ljubeščici odigran je TOP 12 mlađih kadetkinja u stolnom tenisu na kojem je nastupalo 12 najboljih igračica Hrvatske do 12 godina.

Među njima je bila i talentirana domaća stolnotenisačica Leona Šantek, koja je već na turnir ušla

Treća Leona Šantek iz

Vlatki Vrdoljak iz vinkovačke Lokomotive, dok je treća bila mlada domaća igračica, Leona Šantek iz Ljubeščice.

Tako se Ljubeščica etablirala kao tradicionalno središte za natjecanja u stolnom tenisu za mlađe uzrasne kategorije.

Odličnom organizacijom i pripremom najavili su tako nove sportske i stolnoteniske manifestacije u ovom dijelu Varaždinske županije.

Sport 37

20. prosinca 2011., br. 396

Ribolov

vni prijenos na Eurosportu, promovirala je Varaždin

svjetski borilački o novo središte!

SINIŠA SOVIĆ

svjetski priznate sportske TV postaje, više puta je spomenut Varaždin

Budimir ŠEBEČIĆ Totalni FM, marketing, budimir.maletajne@gmail.com.

Što sa štukom?

N

akon priče o štuki, nadam se da ste bar jednu ulovili i ponosno je donijeli kući te da ove godine nećete morati nabavljati ribu za ove blagdane na tržnici ili u ribarnici. Inače, uz meso, mlijeko i jaja, riba je glavni izvor osnovnih bjelančevina životinjskog podrijetla te predstavlja izuzetno zdravu i lako probavljivu hranu visokovrijednog sastava bjelančevina, vitamina, minerala i masnih kiselina. Znamo da svaka riba pliva tri puta. U vodi, ulju i vinu. E, pa kad je tako, evo dva provjerena recepta za onu štuku koju ste ulovili. ržena štuka - Sastojci: 1 štuka (oko 2 kg), 50 grama maslaca, 5 - 6 fileta sardine, muškatni oraščić, sol, ocat. Očišćenu štuku narežite na komade širine oko 5 cm i ostavite da odstoje. Rastopite maslac i u njega stavite sardine, ocat i malo muškatnog oraščića. Po rastopljenom maslacu složite komade štuke i ispržite ih. Prženu štuku izvadite i stavite u zdjelu za serviranje i prelijte sokom u kojem se riba pržila. tuka u vrhnju - Sastojci: 1 štuka, vrhnje, peršin, slatka crvena paprika, ulje, brašno. Očišćenu štuku narežite na komade široke 2 - 3 cm, malo ih posolite, uvaljajte u brašno i pecite na vrućem ulju dok ne porumene. Kad je riba pečena, složite je tijesno u vatrostalnu zdjelu i prelijte vrhnjem. Pospite malo crvene paprike, peršin i stavite da se malo zapeče (oko 10 min. na 180 °C).

Dobar tek, mirne i vesele božićne blagdane vam želim!

P

Š

Knjigu Male tajne športskog ribolova možete naručiti na telefon 091 2002 083. Cijena knjige je 49,00 kuna plus poštarina.

Zorman zlatna

Ivica Bačurin suprotstavio se Rumunju Constantinu Bejenaru i odlično boksao do samog kraja, ali mu je titula kralja BB izmakla

Boksački trener Don Turner tražio talente

Don Turner izvukao parove

Varaždin je nekoliko dana bio u središtu zanimanja ljubitelja borilačkih sportova. Većina poznatijih aktera u raznim borlačkim vještinama bila je u varaždinskoj Areni. Između ostalih, u Varaždinu je bio i poznati boksački trener Don Turner.

- Jako sam uzbuđen jer je to za mene novi koncept natjecanja. Došao sam vidjeti i ima

li ovdje kakav potencijal koji bih mogao preuzeti. Drago mi je da sam dio ovog spektakla otkrio je Don Turner.

Priznao je da je prvi put u Varaždinu i da ga je iznenadilo što je grad jako čist, za razliku od drugih gradova u kojima je bio. Uz to, ljudi su u Varaždinu – kaže – jako ljubazni i dobri.

Na pitanje koji mu je najdraži trenutak u njegovoj bogatoj

PLIVANJE U Sisku je održano ekipno prvenstvo Hrvatske za klubove C kategorije.

Nastupilo je 10 klubova u muškoj i 8 klubova u ženskoj konkurenciji.

Prva dva kluba u muškoj (Rijeka i Sisak) i ženskoj (Zadar i ČPK) konkurenciji izborila su plasman u B kategoriju klubova za narednu sezonu.

Plivački klub Barok nastupio je samo s muškom ekipom jer je ženska ekipa već lani izborila nastup

u B rangu. Osvojeno je ukupno 4. mjesto od 10 muških ekipa.

Ovo natjecanje ujedno je poslužilo kao prilika za isplivavanje normi za glavno natjecanje sezone, a to je pojedinačno prvenstvo Hrvatske koje se održava u ožujku sljedeće godine.

Plivački klub Barok

predstavljalo je pet plivača koji su nastupili u svim disciplinama natjecanja.

To su Mario Vlahinja, Gregor Stadaas, Luka Vidović, Dario Štefinec i Luka Dedi.

Momci su ostvarili izvrsne rezultate, svi su redom isplivali osobne rekorde u svim nastupima.

Muška ekipa PK Barok četvrta u Sisku

karijeri boksačkog trenera, odgovorio je da će mnogi ostati iznenađeni njegovim odgovorom jer svi očekuju da kaže da mu je najdraži trenutak kada je Holyfield pobijedio Tysona. No njemu je ipak nešto drugo najdraže. - Najdraži mi je trenutak kada je Holmes pobjedio Ray Mercera, a ne kada je Holyfield dobio Tysona - odgovorio je Don Turner.

Streličarski klub „Cekin“ iz Varaždina bio je domaćin tradicionalnom Božićnom turniru na kojem je nastupilo 120 natjecatelja iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Kod Grebengradskih Streličara iz Novog Marofa najbolji rezultat ostvarila je Dora Oštrek koja je u juniorskoj konkurenciji u složenom luku bila treća. Jakov Sić u juniorima bio je 18 (zakrivljeni luk), a kod seniora Đuro Rabuzin zauzeo je 23. mjesto. Tanja Zorman osvojila je zlatnu medalju u složenom luku kod seniorki, a u muškoj konkurenciji Tomislav Mlinarić bio je jedanaesti. Na 15. mjestu zaustavio se Mario Strelec,

Stjepan Gašparić bio je 19., a Alen Ružić 24-ti. U juniorskoj konkurenciji Amanda Mlinarić bila je 6. U zakrivljenom luku do brončane medalje došla je Ana Zorman kod seniorki, dok je Goran Gojković zauzeo 20. mjesto.

38 Oglas

20. prosinca 2011., br. 396

20. prosinca 2011., br. 396

Oglas 39

40 Putopis

20. prosinca 2011., br. 396

Glavni trg u Kijevu

PUTOPIS Nastavak putovanja od Slovenije do Crnog mora dugo 18.000 kilometara (3)

Od besparice do ferarija J Put nas je iz Irana, Gruzije i Abhazije preko Rusije doveo u Ukrajinu. Ako bismo Ukrajinu morali opisati u nekoliko riječi, rekli bismo privlačne žene, jeftin alkohol i, opet, veseli ljudi Pišu: ŽIGA TURK, ANŽE SEVER, DAMJAN BONAČ I TEA PAVLEK

Naš stari Golf nam je omogućio da doživimo Ukrajinu iz perspektive lokalnih ljudi.

Pokrajina je uglavnom ravna, puna polja suncokreta i pšenice i zato je Ukrajina kroz povijest nazvana ‘’žitnicom Sovjetskog saveza’’.

Autocesta je vrlo ‘’zanimljiva’’. Tamo je sasvim normalno da usred autoceste koja vodi kroz gradove svako malo vidite pješački prijelaz ili da se na određenim mjestima na autocesti možete polukružno okretati.

Jalta Jalta je mjesto za zabave i uživanje uz more. Krim bismo općenito mogli nazvati istočnoeuropskom Ibizom zbog velikog broja ljudi koji željni zabave putuju tamo na more.

Plaže su uglavnom uređene, uz obalu je dosta kafića, restorana itd. Jalta je na nivou hrvatske obale, no ostali dijelovi nisu toliko uređeni.

Jedan od zanimljivih detalja je i gradić Sevastopol, na zapadu Ukrajine, koji je donedavno bio zatvoren

za javnost. Tamo je stacionirana ruska crnomorska flota.

Danas možete doći i pogledati ruske vojne brodove.

Nuklearna katastrofa Pripjat je grad koji je nakon svima nam poznate nuklearne katastrofe zatvoren za javnost. Može se pogledati ako se plati vodič koji će vas provesti kroz napušteno mjesto u kojem već odavno nema ljudi. Pokoje starosjedioce još uvijek možete srest i u star im kućam a , za njih očito utjecaj zračenja nije dovoljno zastrašujuć da bi napustili svoje domove. U Černobilu još uvijek stoji reaktor, osiguran tonam a betona, koji se također može

Crkva svetog Andrije iz godine 1750. u Kijevu

pogledati pod strogim nadzorom.

Na putu kroz Ukrajinu zaustavili smo se u bivšem skladištu nuklearnog oružja. Sjedili smo na mjestu na kojem su nekada sjedili stručnjaci za ispaljivanje nuklearnih raketa.

U zemlji se nalazi trinaest tzv.

Raketa Satan iz Sovjetskog saveza SS18, domet od 10.000 do 16.000 km tuba. Svaka tuba je bila mjesto za jednu ogromnu nuklearnu raketu.

Rakete su imale takvu moć da bi mogle ugroziti cijelu Europu. Odmah nakon raspada Sovjets k o g s av e z a Ukrajinci su vratili sve rakete Ruska vojna flota u Sevastopolu Rusima te je ta baza sada novaca i žive u lošim socijal- novaca. Zato se preporuča da u diskusiju, jer će vas nakon muzej u kojem se nim situacijama, dok s druge nosite dva novčanika, jedan u nekog vremena ipak pustiti na može upoznati povistrane možete vidjeti ferarije, kojem imate spremljenu većinu miru. jest razvoja nuklearnog bentleye, porscheje itd. Polici- novca i drugi, koji nosite ‘’na oružja. Kroz podja je dosta korumpirana, vidiku’’, jer ako npr. policija u zemne hodnike zaustave te za nešto vidi da imate novaca, pokušat e s došli smo do što nisi učinio, zapri- će vam uzeti dio tj. cjenkati se i n ji a r Uk ulaza u mao jete kaznom i žele s vama. Bolje je praviti se da k o i t r v leni lift, koji pažnja , žena i iz tebe izvući nešto ih ne razumijete, nego ulaziti nas je odveo la o h o do različitih alk a katova unutar zabav tzv. komandnog modula, koji izgleda kao raketa, no radi se o 13 katova pod zemljom u kojima su nekada boravila dva stručnjaka za nuklearno oružje. Najzanimljiviji je bio, naravno, prostor u kojem su se nekada provodile naredbe o ispaljivanju.

Ako smo iskreni, u Ukrajini se pažnja vrti oko alkohola, žena i zabava. Zemlja radi na svom razvoju te postaje zanimljiva destinacija. Socijalne razlike su velike, s jedne strane su ljudi koji većinom nemaju U raketnoj komori za izgaranje Ulaz u tzv. tubu, gdje se nekada nalazila nuklearna raketa

20. prosinca 2011., br. 396

Oglasi 41

42 Savjetnik

20. prosinca 2011., br. 396

Veterinarska klinika

Hortikultura

Davorin LUKMAN

Franjo PAVETIĆ

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka Ovlašteni stalni sudski vještak za područje veterinarske medicine (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Misterija lameta

Francuski buldog

G

N

radska knjižnica “Metel Ožegović” Varaždin. Police prepune knjiga. Tražim neko prikladno štivo za božićne večeri. Sredina je prošlog stoljeća.

Vidjevši moju neodlučnost u odabiru štiva, pristupi mi knjižničarka zrelijih godina i ponudi mi pomoć. Objasnim joj svoj odabir, a ona me sa smiješkom pogleda i bez riječi pronađe malenu knjižicu s nekoliko naslova i, uručivši mi, tiho kaže: “Svidjet će vam se”. Imala je pravo! I danas, nakon preko pedeset godina, pamtim tajanstveni osmijeh knjižničarke i zanimljivu priču. ...U davna vremena, nakon što uz neopisivo veselje mnogobrojna obitelj okiti bor, po vjekovnom običaju uvedoše sve domaće životinje kako bi se divile boru i poklonile jaslicama s malim Isusom. Bijaše tu peradi, sitne i krupne živadi, mačaka i, naravno, pas. Kad se svi „gosti“ izredaše, sa stropa se spusti kućni pauk u namjeri da se i on divi boru i jaslicama. li čim ga gazdarica opazi, pograbi metlu i grubo, bez milosti, kroz vrata izbaci ga van iz kuće na zimu!

Vidjevši to mali Isus u jaslicama, nakon što svi ukućani usnu, pozove pauka u kuću i dopusti pauku da se divi okićenom boru. Pauk sav radostan isplete na boru najljepšu mrežu u svom životu, i to nitima što padaše sve do slamom posutog poda prostorije. Kad se ukućani probudiše, od čuda ne mogu prozboriti ni riječi. Na boru prave pravcate zlatne niti! Razigrano trepere na jutarnjoj svjetlosti što dopire kroz malene prozorčiće prostorije... ko vama u Badnjoj noći proviri pauk, budite oprezni!

Možda je to taj što plete zlatne niti i koji danas negdje na policama naše knjižnice čeka da tu priču prenesu u svoj toli dom; baka ili djed, mamica ili tatica, starija sestrica ili brat, uz miris medenjaka, čaja, okićenog bora, svojim unučićima, djeci, braceku ili seki.

A

A

evjerojatno je koliko se razlikuju podaci o porijeklu nekih pasmina, ovisno o literaturi, a jedna od takvih je i francuski buldog. Naravno, kao što i samo ime veli, matična zemlja je Francuska, no francuski buldog je daleko od autohtone pasmine. Prema jednim podacima, smatra se da je u stvaranju ove pasmine sudjelovao engleski buldog, mops i brabantski grifon, a prema drugima, njihovo je podrijetlo znatno složenije. Kao i svi dogoliki psi, tako i ova pasmina svoje daleko podrijetlo ima u mološkim psima iz nekadašnje rimske provincije Epirus, davnog Rimskog Carstva. Naslućuje se i krv kako engleskog buldoga, tako i španjolskih alano pasa iz srednjeg vijeka, ali i dogolikih pasmina s područja Francuske. Alano psi su križanci keltskih brzih pasa i dogolikih, a najpoznatiji potomak je argentinska doga. U pravilu su bili korišteni za lov na divlje svinje. akle, nakon mnogih križanja, današnja pasmina kakvu poznajemo nastala je zahvaljujući nekim nepoznatim ljudima iz radničkih predgrađa Pariza. Stvoren je zapravo relativno mali radni pas koji je mogao vući manja kolica. Koristili bi ih mesari, trgovci i kočijaši.

Korišten je i kao vrstan lovac na štakore. Međutim, zbog

D

njegovog simpatičnog izgleda i naravi, zdušno su ga prihvatili pariški umjetnici, čiji je postao česti pratitelj. rva službena potvrda pasmine datira iz 1885. godine, a pasmina je standardizirana 1898. Danas je to pravi mali mološki pas, koji je bez obzira na omanju veličinu zadržao sve karakteristike tih tipova pasa. adi se o psu čvste građe, muskulozne kompaktne strukture, kao i skeleta. No njegov karakter je sasvim drugačiji. Vrlo je radostan, zaigran, živahan i prikladan kako za starije osobe, tako i za djecu. ravnotežen je i inteligentan te vrlo privržen i pravi čuvar. Stoga ni ne čudi da je to pasmina koja je sve češće viđena i možemo reći da ima pravi uzlet po popularnosti. aravno, kao i sve pasmine tog tipa, pobolijevaju zbog istih problema. Zbog kratke gubice i nosa, često imaju probleme s dišnim traktom, zbog velikog mekog nepca i jezika s disanjem, zbog specifične građe kostura, vrlo brzo s deformitetima, a i kožne bolesti su im česta pojava. Ono na što treba posebno obratiti pažnju jest prehrana. Skloni su debljanju i ako se na to ne obrati pažnja, od psa kompaktne muskulozne strukture često postanu trome i bezvoljne mješine. Dakle, vlasnici, na vama je odgovornost!

P

R

U

N

Autoškola Boris PETROVEČKI

Pravna strana

mag. ing. prometa, stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr, tel: 042/233-244

Krešimir JELAKOVIĆ

Razmak N

edovoljni razmak između vozila jedan je od vodećih čimbenika koji uzrokuju nesreće u prometu, poglavito u gradu i pri vožnji u koloni. O razmaku moramo voditi računa neprestano, jer razmak koji je potreban i siguran sada, već sljedeće minute možda nije, jer se neki od uvjeta vožnje promijenio. Razmak, kao prometno-sigurnosna veličina ovisi o čitavom nizu trenutno prisutnih čimbenika. Ovisi o brzini vožnje, uvjetima i stanju ceste, vrsti i stanju vozila, psihofizičkom stanju vozača, razmaku koji drži vozač vozila iza. eća brzina kretanja kao i loši uvjeti za vožnju (kao što su kiša, magla, snijeg i sl.) uvjetovat će povećanje razmaka. Isto tako, vozač je dužan voditi računa o svom trenutnom psihofizičkom stanju, o stanju i mogućnostima vozila kojim upravlja i o razmaku koji drži vozač vozila iza njega. Vozi li netko na vrlo malom razmaku iza vas, povećajte svoj razmak kako ne biste došli u situaciju da morate naglo zakočiti. Imate li manje od dvije godine vozačkog iskustva, čitavo vrijeme vozite na povećanom razmaku s obzirom na to da nemate vozačko iskustvo ili ga imate vrlo malo. Već kod prvih kapi kiše smanjite brzinu i dvostruko povećajte razmak, tako izbjegavate opasnost od nalijetanja na vozilo ispred i povećavate sigurnost svoje vožnje. rosječno vrijeme reagiranja po danu iznosi približno jednu sekundu. Ne zaboravite da u toj sekundi, pri brzini od 50 km/h vozilo prijeđe oko 14 m. Zakasnite li sekundu u reakciji, produžili ste svoj zaustavni put za 14 m, a ako vozite na malom razmaku to, u pravilu, znači nalijetanje na vozilo ispred. Zato provjerite i po potrebi povećajte razmak jer možda baš tako izbjegnete nesreću koja se sljedećeg trenutka trebala dogoditi!

V

P

mag. iur.

Čiji su kompjuterski programi?

K Z

ompjuterski programi, pod uvjetom da je riječ o izvornim djelima izraženim u bilo kojem obliku, uključujući i pripremne dizajnerske materijale, ali ne i ideje i načela na kojima se zasniva bilo koji element kompjuterskog programa, imaju autorsko-pravnu zaštitu, koja je Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima («Zakon») posebno regulirana za programe stvorene u radnom odnosu.

Hrvatskoj poslodavac u pravilu mora ugovorom o radu ili drugim ugovorom koji sklapa sa svojim radnikom osigurati sebi pravo iskorištavanja autorskog djela koje je radnik stvorio u radnom odnosu, jer Zakon kao pravilo predviđa da autorsko pravo na autorskom djelu zadržava sam autor bez ograničenja. edna od Zakonom propisanih iznimaka od tog pravila vrijedi za kompjuterske programe koji su stvoreni u radnom odnosu.

Ako je kompjuterski program stvorio radnik u izvršavanju svojih obveza ili slijedeći upute poslodavca, poslodavac je isključivo tj. prostorno, sadržajno i vremenski neograničeno ovlašten izvršavati sva imovinska prava na tako stvorenom programu. Drukčiji odnos može se opet urediti ugovorom o radu ili u

U

J

nekom drugom ugovoru s radnikom. akonske odredbe o osnivanju prava iskorištavanja na kompjuterskim programima stvorenim u radnom odnosu ne odnose se na one programe koje radnik stvori u svoje slobodno vrijeme makar se koristio poslodavčevim prostorom i drugim resursima te ako poslodavac želi steći pravo na iskorištavanje i tih autorskih djela, mora to izričito ugovoriti s radnikom. Isto tako, često je u interesu poslodavca ugovoriti s radnikom pravo prvenstva u odnosu na autorska djela koja je radnik stvorio u svoje slobodno vrijeme neovisno o poslodavčevim resursima, s obzirom na to da bi iskorištavanje takvih djela od strane konkurencije moglo biti nepovoljno za poslodavca. Međutim, eksplozija kompjuterskih programa i digitalnog stvaralaštva općenito čini se da je u zadnje vrijeme uvijek dva koraka ispred onoga što nudi pravni sustav kao instrumente zaštite za autore ili poslodavce kao imatelje prava na imovinsko iskorištavanje programa. U toj dinamici tko se na vrijeme prilagodi na pravi način, taj preživljava, a pravni sustav može se samo prilagođavati promjenama i novim rješenjima koja se pokažu najuspješnijim.

20. prosinca 2011., br. 396

Oglasi 43

44 Vidokrug

SINIŠA SOVIĆ

20. prosinca 2011., br. 396

SVEMOGUĆE PČELE Od 20 tisuća poznatih vrsta pčela, samo 6 do 11 njih proizvodi i skladišti med.

Med pčele medarice jedna je od najsigurnijih vrsta hrane. Većina opasnih bakterija ne može živjeti u medu.

Pčela zamahne krilima 230 puta u sekundi i leti do pet kilometara od košnice a da se zna uspješno vratiti.

IZDVOJENO

Brojne nagrade Osim Zelenog cvijeta koji je dobio, Mirko Franić vlasnik je još brojnih nagrada za svoje proizvode. Tako je dobitnik nekoliko priznanja za med, medenu rakiju i ocat od meda. Čak je dobio i potporu Ministarstva, a proizvodi su mu proglašeni šampionima kvalitete i izvan granica Hrvatske, točnije, u Novom Sadu.

Ističe se i proizvodom varaždinski medenjak, koji je zaštićen i ima sve standarde za izvoz. Sve to može se degustirati na njegovom imanju i iz prve ruke uvjeriti se u kvalitetu proizvoda.

Mirko Franić

USPJEH Drvena kuća sa specijalitetima od meda prava je atrakcija

Pčelarska oaza mira

J Usred šume krije se kuća

edukativni filmovi privlače sve veći Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Jednom je slučajno vidio klinca u vrtiću koji je zgazio pčelu iz straha da ga ne ubode.

Tu se rodila ideja. Danas je ponosni vlasnik nagrade “Zeleni cvijet” za turističku ponudu ili zanimljivost jer posjeduje pravo pčelarsko carstvo u bregovima kraj Varaždina, točnije - u Tužnom.

Pčelinja kuća Na posjedu Mirka Franića pronašli smo pravu oazu mira.

Autom se može doći jedino do kuće koja je turistička atrakcija i uistinu originalan način da se iskoristi slobodno vrijeme.

- Htio sam da sve ukazuje na šesterokut, na pčele – počinje priča Mirka Franića. Tako je nakon 31 godine upornosti, na mladenačkom snu na brežuljcima kod Tužnog nikla drvena kuća koja čini vrh turističke ponude Varaždinske županije. - Dugo sam gradio svoj pčelinjak. Sad imam ovu kuću, kušaonicu

posvećena medu. Proizvodi od meda, ukrasi i broj turista

nim detaljima meda i brojne proi ručno je izvode od njega rađeno. na jednom mjestu - Na – rekao je Franić. s v o j U kući, osim prostoobrt verija s izloženim proizvodima, žem i druge dopostoji i poseban kutak u maće radionice i kojem i djeca mogu kvalitetno obrtnike. Tako oni rade, provoditi svoje vrijeme. primjerice, stolariju ili ple- Često mi dolaze turističke tarstvo i ujedinjuju se u grupe na izlete, a osim iz Hrjedinstvenu turističku ponudu. vatske, dolazili su i iz Imamo i staklenu košnicu Slovenije. Sve rekako bi gosti mogli viakcije bile su U i djeti što pčele rade – super i gosti su su oduševplanu i pa dodao je. lov Ponudu namjerava ljeni – rebunga moći i proširiti. - Planiramo kao je. i t s i prikazivati film “MeOd proiće tur avati dena priča”. Traje 43 zvoda ima esp r p minute i idealan je za sve – ocat od edukaciju s obzirom na to meda, med, da na zanimljiv način objašmedicu, varaždinske medenjake, koji su zašti- njava mnoge detalje vezane ćeni proizvod. Naravno, kada uz pčelarstvo.

Osim toga, u planu su radiose dođe u posjet, sve se to degustira kako bi doživljaj bio nice na kojima bi se učilo, primjerice, kako peći medenjake potpun.

Kuća je uređena u posebnom te izgradnja bungalova u šumi. stilu, sve je drveno, s original- - U planu su dva bungalova

koji će isto biti napravljeni u tradicionalnom stilu i od drva i u njima će se moći prespavati.

Tako će upotpuniti svoju ponudu i turistima prezen-

tirati još jednu stvar po kojoj je ovaj kraj uistinu poseban, a pridošlice će moći provesti na tom mjestu svoj pravi “medarski godišnji odmor”.

SLAVLJE I nakon pedeset godina braka, Vjekoslava i Josip vole se kao i prvi dan

Pola stoljeća ljubavi proslavili obnovom zavjeta Vjekoslavu i Josipa Bužanića ljubav i brak vežu već punih pedeset godina, a svoj su zlatni pir proslavili obnovom zavjeta u župi Svih svetih u Beletincu, 3. prosinca. Nakon svih godina, i dalje su sretni zajedno i prava su si podrška, što je svakako razlog za slavlje.

Kolima Iako je prošlo dosta godina otada, prisjetili su se tog hladnog dana kada su se

vjenčali.

Na kolima su se vozili iz Beletinca za Svetog Iliju. Lagano je padao snijeg, a njih je skromno obučene grijala ljubav.

I dok su se svi drugi običaji otada promijenili, njihova je ljubav ostala ista. U svim tim godinama bilo je, naravno, i odricanja i žrtvi kako bi mogli izgraditi život

i omogućiti školovanje kćerima Božici i Draženki.

Danas imaju i tri unuke, Teu, Biljanu i Rajku, koje su također došle proslaviti s bakom i djedom njihovu godišnjicu.

Najmiliji U društvu najmilijih ta je proslava bila još ljepša, a izostale nisu ni priče iz tadašnjih vremena. - Ljudi su

nekad bili duhovno bogati, a mater ijalno siromašni.

Skromnost i jednostavnost u siromaštvu stvarali su duhovno bogatstvo koje današnje generacije ne razumiju – istaknuo je svećenik na obnovi zavjeta.

Tako su i Vjekoslava i Josip na brojnim odricanjima i snazi sagradili dom. U tome su im pomogli brojni rođaci, a ova jako emocionalna godišnjica bila je prigoda da im zahvale na svemu.

20. prosinca 2011., br. 396

Oglas 45

46 S raznih strana INDUSTRIJA GRAĐEVNOG MATERIJALA, IGM d.d. u stečaju LEPOGLAVA, Hrvatskih pavlina 41, na temelju Zaključka o prodaji, Trgovačkog suda u Varaždinu od 22. studenoga 2011.g. temeljem odredbe čl.164. st.4. Stečajnog zakona i odgovarajuću primjenu pravila o ovrsi na nekretnini, radi prodaje nekretnine objavljuje

OGLAS O PRODAJI IV. JAVNA DRAŽBA I Određuje se četvrta usmena javna dražba za prodaju nekretnine: - čkbr. 3011 Industrijsko dvorište od 2604 m2 i poslovne zgrade od 962 m2 u ukupnom iznosu od 3566 m2 i čkbr. 3012 Parkiralište Borje od 547 m2 u sveukupnom iznosu od 4113 m2, sve upisano u z.k.ul. 1987 k.o. Lepoglava.

Početna cijena nekretnine iznosi 1.750.000,00 kn.

20. prosinca 2011., br. 396

TU KRAJ NAS Tamburaši koji strpljivo grade karijeru

Mejaši koji imaju “previše ljubavi” J Svirke imaju i tri puta tjedno, a zauzeti su do lipnja. Uz to, pohvaliti se mogu i

svojom prvom pjesmom...

II Usmena javna dražba za prodaju nekretnine održat će se u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, Braće Radića 2,

dana 24. siječnja 2012. godine u 13,00 sati, soba broj 223/II. III Imovina se na ovoj dražbi ne može prodati ispod utvrđene početne cijene.

IV Nekretnina će se prodati na usmenoj javnoj dražbi, a kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do zaključno 20. siječnja 2012.g. uplatile jamčevinu od 10% od utvrđene početne vrijednosti nekretnine na žiroračun stečajnog dužnika IGM d.d. u stečaju broj: 23920071100063524, kod Međimurske banke d.d. Čakovec, s naznakom „jamčevina“,a kupac je dužan potvrdu o uplati predočiti sudu prije nego što se pristupi dražbi.

Kupcu nekretnine jamčevina se uračunava u kupoprodajnu cijenu, a ostalima se vraća odmah nakon zaključenja dražbe /čl.94.stavak 4.Ovršnog zakona/.

V Od polaganja jamčevine oslobođeni su razlučni vjerovnici.

VI Kupac nekretnine je dužan položiti kupovninu u roku od 30 dana od donošenja rješenja o dosudi nekretnine. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu, smatrat će se da je odustao od kupnje, a položena jamčevina se zadržava. Iz položene jamčevine namiriti će se troškovi nove prodaje / članak 100.stavak 1.,2., i 3. Ovršnog zakona/.

Ako bude više ponuditelja, sud će u rješenju o dosudi odrediti da će se nekretnina dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili. U tom će slučaju sud donijeti posebno rješenje o dosudi svakom slijedećem kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnina dosudi, u kojem će odrediti rok za polaganje kupovnine. Sud će u tom rješenju najprije oglasiti nevažećom dosudu kupcu koji je ponudio višu cijenu /čl.98.stavak 6 Ovršnog zakona/ VII Nakon što kupac položi kupovninu i rješenje o dosudi postane pravomoćno, sud će zaključkom o prodaji nekretnine kupcu, ukoliko to nije određeno rješenjem o dosudi, odrediti upis prava vlasništva u korist kupca i brisanje tereta na nekretnini.

Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Bili su uporni. Danas, u konačnom sastavu – Nikola, MaBas gitara umjesto bajsa i rin, Matija, Janko, Edo i Emil, bubnjevi – Mejaši su sasvim zauzeti su već sad za svirke sve drugačiji tamburaški sastav, do lipnja.

Sviramo na raznim događaa na svojim svirkama uvijek njima i prigodama, od vjenčanaprave pravu feštu. Iz dječje nja do rastava, a u zaideje rodila se uspješdnje vrijeme imamo na karijera koju su prošlog tjedna m i vlastite koncerte. o ij c a in Postali smo hit i upotpunili i prvom komb p- po cijeloj bivšoj pjesmom Previše ra i po u b m a ljubavi. Iako im t ju Jugoslaviji. Sninjegu mili smo obradu je prosjek godina rocka stil pjesme Znam taj tek 20, pokazali su j svo smiješak. Budući da su pravi profesida se dosta vrtjela na onalci.

YouTubeu, odlučili smo je studijski snimiti, a na kraju je Uporni s 13 Kulminacija je to njihove ka- budila stanare u Big Brotheru – rijere koja je započela još prije ispričali su. pet godina u KUD-u Varteks.

- Bili smo svi tamburaši tamo i Imaju svoj stil sinulo nam je da bismo mogli Planove imamo i za dalje. Misvirati po gažama – ispričali slimo nastaviti dalje suradnju s su. Ono što njihovu priču čini ljudima s kojima smo surađivali još zanimljivijom jest da su tada na novoj pjesmi, a čekamo i imali tek 13-ak godina. potvrdu jedne od najpoznatijih

izdavačkih kuća za snimanje albuma – najavili su.

Previše ljubavi Sve to rade na sasvim drugačiji način. - Pokušavamo isfurati neki novi stil. Dajemo neki novi štih tamburama, s obzirom na to da imamo bubnjeve i gitaru, i uključujemo malo pop-rocka u cijelu priču – otkrili su. Upravo to može se čuti i u njihovoj novoj pjesmi, a u tom smjeru namjeravaju i nastaviti.

Komentari na novu pjesmu su jako pozitivni i ljudi su zado-

voljni, kažu Mejaši. Nakon što su sami snimili sve u studiju, pjesma je doživjela i premijerno prikazivanje.

Glazbu za nju napisao im je Denis Dumančić, dok je autor teksta Fayo. Riječ je o ljubavnoj pjesmi koja će, u ovoj zanimljivoj kombinacija tambura i poprocka, ugodno iznenaditi sve, a svoje mjesto zauzela je već na brojnim radiopostajama.

Veliku pomoć Mejaši dobivaju i od trgovine Branka koja je u njima prepoznala talent te ih odlučila sponzorirati.

Oženjeni za bend Svirke imaju čak i tri puta tjedno, a ostale dane rezervirani su za probe. Osim što ih povezuje posao, nerazdvojni su i privatno. Družimo se i u slobodno vrijeme. Provodimo vrijeme s bendom ko da smo oženjeni za njega – rekli su u šali Mejaši. Iako svatko ima i svoje privatne obveze, od fakulteta do poslova, vremena za sviranje imaju uvijek. I sada su pred njima naporni dani blagdana koje će više provesti na terenu nego kod kuće.

VIII Porez na promet nekretnina, kao i sve troškove vezane za kupnju nekretnine snosi kupac.

IX Ročište za javnu dražbu održat će se i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj /članak 95.stavak 1.Ovršnog zakona/ X Na nekretnini je upisano razlučno pravo u korist Croatia osiguranja d.d. Zagreb, Kuhn Hrvatska d.o.o. Zagreb i Ministarstvo financija, Područni ured Varaždin.

XI Nekretnine se prodaju u viđenom stanju po načelu „viđeno-kupljeno“ i u skladu s postojećim upisom u zemljišne knjige, što isključuje sve naknadne prigovore kupca na nedostatke pravne ili činjenične naravi.

XII Nekretnine koje su predmet prodaje mogu se razgledati svakog radnog dana od 08-14 sati na adresi stečajnog dužnika u Lepoglavi, Ulica hrvatskih pavlina 41, uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj: 098/494-017.

www. vznightlife. com

20. prosinca 2011., br. 396

Oglasi 47

48 Zdravlje

20. prosinca 2011., br. 396

PRIMJER Članovi Invalidskog društva ILCO Varaždi

Hrabra mama: dvaput rodila, a ima stomu J Trajnu stomu ima već 14 godina. Pojednostavljeno rečeno, debelo crijevo ne radi i zato ima otvor na trbuhu, zamjenski put kojim se otpadne tvari izlučuju iz organizma

NOVO U ČAKOVCU

Savjetovalište za alkoholizam

U Međimurskoj županiji počelo je s radom Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme.

Radi u sklopu Županijskog zavoda za javno zdravstvo, a nudi stručnu pomoć ovisnicima o alkoholu, ali i članovima njihovih obitelji.

U Županijskoj bolnici Čakovec na liječenje zbog alkoholizma godišnje dolazi oko 140 osoba, a 40 do 50 ljudi godišnje umire od

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Šambaru, uručio je novčanu pomoć i to zahvaljujući Varaždinskoj županiji koja je Društvu dodijelila dodatna sredstva.

Marijanu Šambaru je prije tri godine dijagnosticiran karcinom debelog crijeva i od tada je bio na čak 8 operativnih zahvata. Hrabro se bori protiv bolesti, baš kao i Jelena Posebna žena k i n Puškadija, Imala je svega 24 d e predsj vačić sitna žena godine kada je bila o na operaciji nakon CO-a K rijanu puna enerL I gije za koje, pojednostavi Ma ljeno rečeno, njeziJeleni ru uručio koju nikada ne bino debelo crijevo Šamba čanu ste rekli da ne radi i zato ima v o n je osoba s stomu, otvor na trć pomo 80-postotnim buhu, zamjenski put invaliditetom. kojim se otpadne tvari izlučuju iz organizma. No teška bolest, s kojom se bori od Upornost i strpljenje!

11. godine, nije ju pokolebala Njezina životna priča doista ni slomila: udana je i majka je nevjerojatna. Imala je svega dvije djevojčice, 7-godišnje 11 godina kada je oboljela Viktorije i 4,5-godišnje Ivone. od Crohnove bolesti. Bilo je - Jelena je poseban primjer to 1984. godine kada se o toj da se sa stomom može nor- upalnoj bolesti probavnog sumalno živjeti, raditi pa čak i stava, čiji uzrok nije poznat ni roditi – ponosno je istaknuo danas, znalo jako malo.

Ivan Kovačić, predsjednik va- Imala sam strašne bolove u raždinskog ILCO-a. crijevima. Provodila sam dane Na tradicionalnom druženju ležeći u položaju u kojem su članova Društva u srijedu, uoči bolovi bili najpodnošljivi. Često Božića, Jeleni, kao i Marijanu sam imala i proljev. No bolest Članica Invalidskog društva ILCO Varaždin Jelena Puškadija iz Remetinca kraj Novog Marofa ima 38 godina, a zbog posljedica Crohnove bolesti, već 14 godina živi s trajnom stomom.

posljedica ove ovisnosti, najraširenije u Međimurskoj, kao i u Varaždinskoj županiji.

Alkoholizam je ogroman problem: osim što je uzrok problema u obitelji i na poslu, često je uzrok prometnih nesreća, ali i samoubojstava.

Istaknule su to djelatnice Zavoda na nedavnom okruglom stolu “Ovisnost o alkoholu – prijetnja ili izazov”, na kojem je predstavljeno i novootvoreno Savjetovalište.

Radi utorkom i srijedom poslijepodne, od 15 do 18 sati, a četvrtkom prijepodone, od 9 do 12 sati.

Zatreba li kome pomoć jer sam ima problema s alkoholom ili želi pomoći osobi zbog istog problema, stručne savjete može dobiti na broju mobitela 099/2221-888. (vms) Jelena: Nisam imala djetinjstvo, ali sam danas neopisivo sretna

Normalan život s...

Pažnja i učenje P

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

ažnja je sposobnost da se usmjeravamo na važne informacije, a da pritom zanemarimo one manje bitne. Distraktibilna pažnja znači da nas je lako omesti, odnosno bilo koji faktor (buka, svjetlost, etiketa na majici koja nas škaklja…) može smanjiti našu usmjerenost na određenu aktivnost ili zadatak te se pritom teško usmjeravamo i održavamo pažnju i koncentraciju. Distraktibilnost pažnje može se uočiti već u predškolsko doba, ali najviše do izražaja dolazi u nižim razredima osnovne škole, kada se pred dijete stavljaju veći zahtjevi te se od njega traži usmjeravanje pažnje na određene aktivnosti duže vrijeme. Što dijete ima manju

sposobnost za usmjeravanjem i održavanjem pažnje na nekom zadatku ili aktivnosti, potrebno je skratiti vrijeme rješavanja zadatka, kako bi mu se omogućila veća uspješnost. Što je dijete usmjerenije i koncentriranije, vjerovatnost točnog rješavanja zadatka je veća, a samim tim omogućeno je i uspješnije učenje. Primjerice, prilikom rješavanja zadataka u školi, dijete s distraktibilnom pažnjom teško će biti usmjereno na, primjerice, svih pet zadataka koje treba riješiti na listiću, pa mu možemo listić prerezati na nekoliko dijelova te mu davati jedan po jedan dio, kako mu ostali zadaci ne bi odvlačili pažnju. Pritom mu je važno omogućiti i kret-

nje, pa ga možemo zamoliti da sam dođe po drugi dio listića. Postoje mnoge aktivnosti koje roditelji i učitelji sami mogu ponuditi djetetu te kroz igru, na zabavan način, poticati razvoj i održavanje pažnje. Neke od tih aktivnosti su precrtavanje, bojanke, vježbe razvrstavanja, vježbe uočavanja sličnosti i razlika, umetaljke, vježbe pogađanja, dopunjavanja… Okolina u kojoj se dijete nalazi treba biti mirna, što jednostavnija, bez podražaja koji mogu ometati dijete prilikom učenja (bez zvukova u pozadini, mnoštvo slika i igračaka oko njega…). Prilikom učenja dobro je da dijete ima određeno vrijeme i mjesto na kojem će raditi.

Zdravlje 49

20. prosinca 2011., br. 396

ANDREJ ŠVOGER

in ponosni na svoju članicu Jelenu Puškadiju (38)

Vrijedni članovi varaždinskog ILCO-a u Križanićevoj 33 dežuraju svaki utorak

je dijagnosticirana tek dvije godine kasnije, kada je počelo liječenje. Od bolesti i jakih lijekova bila sam slaba i iscrpljena, jednom sam kod kuće pala u komu – prisjetila se Jelena.

Nije živjela poput vršnjaka, o čemu dovoljno govori podatak da je uspjela završiti samo osnovnu školu. - Djetinjstvo, pubertet... Za taj dio života ne znam. Ja sam se morala boriti protiv bolesti u nekom svojem svijetu. Bilo je suza, depresije, svega. Ali danas mi se sve to vratilo. Neopisivo sam sretna, imam supruga i dvije djevojčice. Uživam u svakom trenutku – rekla nam je s osmijehom.

Novi početak za nju je bila

1997. godina kada joj je ugrađena trajna stoma. Od tada živi bez terapije, a jede sve što joj odgovara. Ubrzo je upoznala i sadašnjeg supruga.

- Rekla sam mu sve o svojem zdravstvenom stanju i, iako sam se nadala da će to prihvatiti, bilo me je strah hoće li se s tim moći nositi. No odmah mi je rekao da to njemu ne smeta – otvoreno priča Jelena.

Iza nje su dvije trudnoće: obje su, kaže, prošle bez ikakvih problema. - Onima koji su bolesni poručujem da budu uporni, ali i strpljivi, jer vrijeme nosi svoje. Ja to svojim primjerom mogu potvrditi – zaključila je.

DRUŠTVO ILCO Priveli kraju 2011. godinu

Posjetili starije i bolesne članove Invalidsko društvo ILCO Varaždin okuplja 90-ak članova, a svi oni imaju stomu zbog karcinoma debelog crijeva, Crohnove bolesti ili ulceroznog kolitisa. Druženjem za pokretne članove i one koji ih podupiru, u restoranu Fontana prošli tjedan završili su s aktivnostima u ovoj godini.

Počele su u veljači godišnjom skupštinom Društva, a istog mjeseca njihovi su predstavnici bili i na godišnjoj skupštini Saveza ILCO društava. Organizirali su i predavanje o pomagalima, kao i izlete na Plitvička jezera, Pulu, Brijune, Vukovar i Ilok. U svibnju su proveli akciju “Ruka nade za plavu vrpcu” za prevenciju raka debelog crijeva.

Vrijedni volonteri Društva su uoči Božića posjetili 32 starija i bolesna člana i uručili im pri-

godne poklone. Tako je bilo i prije Uskrsa.

Svaki utorak tijekom cijele godine odlaze u varaždinsku bolnicu kako bi razgovarali s novooperiranim pacijentima sa stomom, koji to žele, a ujedno ih posjećuju kada iz bolnice dođu kući. Za bolesnike koji se trebaju suočiti s bolešću i prihvatiti život s rupom u trbuhu i vrećicom, razgovor s članovima udruge koji su sve to prošli mnogo znači. Nažalost, ne žele svi bolesnici prihvatiti njihovu pomoć, jer se boje ili srame otvoreno govoriti o svojoj bolesti. Prostorije Društva ILCO nalaze se u Križanićevoj 33 u Varaždinu, a tamo dežuraju svaki utorak od 9 do 11 sati.

Kontaktirati ih možete na broj telefona 042/306-165 i 098/446-256.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Marijan Šambar (desno): u tri godine čak 8 operacija

Život i socijalna skrb Je li loše ljutiti se?

L

jutnja je jedna od najsnažnijih emocija. Svi se ponekad ljutimo i to je životna činjenica.

Još uvijek kod nekih ljudi postoje predrasude da je loše ljutiti se te ponekad u svojoj okolini vidimo primjer roditelja koji svojoj djeci daju poruku da je ljutnja loša emocija.

Ljutnja može često puta biti naš saveznik, jer nas tjera da se izborimo za ono do čega nam je stalo. U redu je ljutiti se, no to mora biti u pravo vrijeme, na pravom mjestu i na adekvatan način, pazeći da ne povrijedimo osobu s kojom komuniciramo. Ako se „pravilno“ ljutimo, možemo popraviti odnose i postići bolje rezultate kako u privatnom tako

i u poslovnom životu. Ljutnja može imati i negativne posljedice ukoliko izgubimo cilj i samokontrolu u pojedinim situacijama te ona preraste u verbalnu agresiju ili svađu te tako gubimo mogućnost za rješavanje problema koji imamo. Čini mi se da u posljednje vrijeme u okolini ima sve više „ljutitih“ ljudi, što ne mora biti nužno negativno. Ljutnja na postojeću situaciju pokreće čovjeka da iznalazi razne načine kako riješiti svoje životne probleme. To nam daje nadu da su ljudi spremni na aktivnost te da su spremni izboriti se za sebe. Ona nam služi za zaštitu od neke vrste fizičke ili emocionalne boli.

Ljutnja može biti i negativna ako preraste u cinizam ili agresiju. Cinik vidi svijet oko sebe kao opasno i nesigurno mjesto i tako percipira osobe oko sebe, što mu daje malu mogućnost za izlaženje iz problema koji ima, jer bez nedostatka povjerenja teško može izaći iz svojeg začaranog kruga. Agresija koja prerasta u nasilje razara odnose i šteti i okolini i samoj osobi koja je čini. Ona je najgora posljedica svake ljutnje. Biti ljut ne znači da trebate kontrolirati, zlostavljati i vrijeđati druge. Probajmo se „kvalitetno“ ljutiti i sigurno ćemo dati pozitivan doprinos okolini u kojoj živimo.

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, ravnatelj Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske županije

50 Zdravlje

Piše: Mateja RATKOVIĆ

Lijeska (Corylus avellana) – slastica i lijek K

ada spomenemo lješnjak, većini ljudi obično pada na pamet okruglasti plod koji se dodaje čokoladi i kolačima. No lješnjak je plod koji može imati puno širu upotrebu, a nakon oraha može se smatrati najvažnijim voćem s jezgrom, stoga lijesku osobito cijenimo upravo zbog njezinih plodova jer su veoma bogati bjelančevinama, vitaminima (A, B skupine, C, E) i mineralima poput kalcija, željeza, selena i kalija, koji jačaju imunološki sustav, brzo podižu krvni tlak i vraćaju nam životnu energiju pa se preporučuju kod iscrpljenosti, slabokrvnosti i bljedoće. Lješnjak je prirodni antioksidans, stoga je koristan u preventivnoj zaštiti od karcinoma. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, u Italiji, kada je kakao bio rijetkost, lješnjaci su se upotrebljavali za proizvodnju danas veoma poznate nutelle (engl. nut - lješnjak), koju je proizvodila talijanska kompanija Ferrero. a lijesku je malo poznato da su ljekoviti i listovi, cvjetovi (rese) te kora. Čaj od lišća i kore liječi razjedine na listovima i hemoroide te zaustavlja dijareju. Nađete li se negdje u prirodi te vas iznenadi dijareja, možete si pomoći tako da pojedete sirove listove lijeske. Ako ih ne možete same, možete ih pojesti s kruhom. Rese ili mace izvrstan su lijek protiv gripe, upale pluća, a potiču i znojenje. Lijek za gripu pripremamo tako da skuhamo čaj od polovice ljeskovih resa i polovice lipova cvijeta. Kod proširenih vena i hemoroida pripremamo oblog od ljeskovog lišća i kore koju smo kuhali u pola litre vode i pola litre vina. Taj se pripravak, osim što služi za obloge, može piti i kod dijareje.

Z

DOZNAJEMO Antonija Brlek, nova predsjednic

Mjerenje šećera J Djeci nitko ne mjeri šećer, a sve ih više obolijeva od dijabetesa, upozorava Brlek. Njez

su više od pola godine obilazili liječnike ANDREJ ŠVOGER

Ljekovito bilje

20. prosinca 2011., br. 396

Antonija Brlek s 15-godišnjom kćeri Antonelom, koja si svaki dan mora davati pet injekcija inzulina Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

ima dijabetes. Jer i moj suprug je dijabetičar i znala sam sve o šećernoj bolesti. A nije bilo lako prihvatiti činjenicu da i moje dijete ima tu kroničnu bolest – rekla nam je Antonija Brlek.

Ona je prije dva tjedna izabrana za predsjednicu Društva za zaštitu Šok i suze u od dijabetesa Samo dva dana sklopu će Varaždin. Ima prije Badnjaka stait b a v puno planorija kći Antonela, t uš r D b va, a jedan danas 15-godišn Klu a v o n os od važnijih njakinja, završila ce je d i a je osnivanje je u bolnici. Naoditelj ičara. r Kluba roditekon što su više abet ij d lja i djece dijaod pola godine se!

Javite betičara. obilazili liječnike, di- Kada dozna da jagnoza ih je šokirala: njegovo dijete ima šeutvrđeno je da Antonela ima šećernu bolest i da do kraja ćernu bolest, roditelju treba života neće moći živjeti bez pomoć, i to ne samo liječnička, a nema se kome obratiti, pitati injekcija inzulina.

- Plakala sam danima. Najviše za savjet. Dosta djece ne zna si me pogodilo to što svih tih mje- samo dati injekcije. Klub će biti seci nisam shvaćala da moja kći mjesto na kojem ćemo organiBožić je blagdan kojem se četveročlana obitelj Brlek iz Varaždina posebno veseli, jer će ga proslaviti na okupu. Prije dvije godine nije bilo tako.

DRUŠTVO DIJABETIČARA

Dežurstva od 2. siječnja

!

U Varaždinskoj županiji trenutno je registrirano oko 9.000 oboljelih od dijabetesa, a svake godine je čak 480 do 550 novooboljelih. Dosadašnji članovi Društva za zaštitu od dijabetesa Varaždin, kao i svi oni koji to žele postati, moći će od 2. siječnja 2012. ponedjeljkom i srijedom doći u prostore Društva u krugu varaždinske bolnice (podrum „stare kirurgije“, ulaz kod Dermatologije i Ravnateljstva). Nova predsjednica Antonija Brlek najavljuje da će članovi dežurati ponedjeljkom od 10 do 12 sati i srijedom od 16 do 18 sati. Tamo mogu zatražiti savjet u vezi s bolešću, prehranom ili pak ostvarivanjem različitih prava.

Sljedeće godine Društvo planira organizirati radionice, poput ručnog rada, kao i druženja te edukativne izlete. Kontaktirati ih možete na broj 091/393-15-555.

zirati predavanja i edukacije, ali i mjesto za druženje, razmjenu iskustva i međusobnu potporu – najavljuje Antonija Brlek.

U dogovoru s Dječjim odjelom Opće bolnice Varaždin,

namjerava organizirati da volonteri iz Društva u bolnici posjete svako dijete kojem je dijagnosticirana šećerna bolest.

- Moja je velika želja da, osim akcija za odrasle, u dogovoru

Savjeti iz ordinacije Virusni gastroenteritis – druga najčešća bolest (1) V

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

irusi su uzročnici 30 do 40 posto infektivnih proljeva u razvijenom svijetu, što virusne gastroenteritise dovodi na drugo mjesto najčešćih bolesti (tik iza infekcija gornjeg dišnog sustava). Put njihovog prijenosa uglavnom je feko-oralni (dakle neopranim rukama te konzumacijom zaražene hrane i vode), premda se neki uzročnici mogu prenositi i kapljičnim putem. astroenteritis mogu uzrokovati mnoge vrste virusa, no neki od njih ipak prevladavaju. Tako su u djece infekcije najčešće uzrokovane rotavirusom, koji je glavni krivac za čak do 65 posto teških proljeva diljem svi-

G

jeta. Rotavirusne infekcije najčešće se javljaju zimi u područjima s umjerenom klimom, i to s najvećom učestalošću između studenog i travnja. Odmah iza njega nalaze se adenovirusi i kalicivirusi (posebice virus Norwalk ili norovirus prema novom nazivlju), a sve češće se pronalaze i zaraze astrovirusom. ako su u odraslih osoba najčešće infekcije kalicivirusima, ne smije se zaboraviti na prijenos rotavirusa kod osoba u bliskom kontaktu sa zaraženim djetetom. Naime, djeca mogu širiti rotavirus neposredno prije pojave simptoma bolesti, za vrijeme trajanja bolesti te još 7 dana po završetku bolesti.

I

K

linička se slika virusnih gastroenteritisa može razlikovati od potpuno asimptomatske infekcije, pa sve do životno ugrožavajuće dehidracije. Bolest se tipično manifestira kroz blagu vrućicu, mučninu i povraćanje, neposredno prije no što se pojavi vodenasti proljev (vrlo rijetko s primjesama sluzi ili krvi). Taj proljev prosječno traje 1 - 4 dana, premda se njegovo trajanje kod adenovirusnih infekcija može protegnuti i na dva tjedna. U starije djece povraćanje može biti dominantan simptom bolesti. akođer je važno pokušati razlikovati virusne gastroenteritise od proljeva drugih uzroka.

T

Zdravlje 51

20. prosinca 2011., br. 396

ca Društva za zaštitu od dijabetesa

i u školama! zinoj kćeri je bolest otkrivena kad je imala 13 godina, nakon što

BLAGDANI

Teško sam se prilagodila na mjerenje šećera, na injekcije, na prehranu. No sada je bolje. Ako se mene pita, uopće nije loše imati šećernu bolest.

ANTONELA BRLEK

“

Kremšnite za dijabetičare

Slatki kolači bez bijelog šećera Kremšnite za dijabetičare i kolač s jogurtom i višnjama, također za dijabetičare, naći će se na blagdanskom stolu obitelji Brlek.

Za pripremu je zadužena 15-godišnja Antonela. Budući da boluje od dijabetesa, ne može jesti kolače pripremljene s uobičajenim bijelim šećerom ili čokoladom. Morala ih se odreći kada je prije dvije godine saznala za bolest. No od tada vikendima i blagdanima priprema kolače za dijabetičare. Postoji mnogo recepata u kojima je zajedničko da se umjesto bijelog šećera koristi, primjerice, fruktoza, voćni šećer. Međutim, Antonija Brlek kaže da gotovo nitko od dijabetičara s kojima kontaktiraju ne priprema kolače. Zato će najmanje jedna od radionica, koje nova predsjednica Društva za zaštitu od dijabetesa Varaždin planira organizirati tijekom cijele sljedeće godine, sigurno biti posvećena prehrani.

s ravnateljima organiziramo i akcije mjerenja šećera u krvi u osnovnim i srednjim školama.

Nažalost, sve veći broj djece obolijeva od ove bolesti – upozorava.S djecom koja su tek doznala da imaju dijabetes, rado bi razgovarala i Antonela.

– Teško sam se prilagodila na mjerenje šećera, na injekcije, na to da moram paziti na prehranu. No sada je bolje. Inzulin si dajem pet puta dnevno – rekla nam je učenica prvog razreda Druge gimnazije.

Dati podršku Ona, kao i svi drugi s dijabetesom tipa 1, mora si putem injekcija davati inzulin, jer je taj hormon prestala proizvoditi njezina gušterača. Bez inzulina šećer u krvi bi se povećao, a posljedica može biti i smrt.

Antonela uvijek mora paziti da šećer ne bude previsok, ali

ni prenizak. U početku je puno puta iskusila hipoglikemiju, stanje kada je šećer „nizak“. To je također jako opasno, jer osim slabosti, vrtoglavice i drhtavice, može izazvati i nesvjesticu.

- Antonela je išla na Prvu OŠ.

Učenici njezinog tadašnjeg sedmog razreda su joj, kada je prije Božića završila u bolnici, napravili plakat i poslali joj u bolnicu. Svi su učili o dijabetesu, a zajedno s profesorima uvijek su na nju pazili. Jednom kad joj je bilo zlo, po cijeloj su školi tražili bombone. Za nju se posebno svaki dan kuhao ručak. Hvala im na tome – prisjetila se mama Antonija.

Uz njezinu kćer, u Društvu je još 15-ak djece i mladih s dijabetesom, ali procjenjuju da ih je u županiji puno više. Njihove roditelje poziva da im se jave kako bi se zajedno nosili s ovom kroničnom bolešću.

Sastojci: 1 lisnato tijesto 1 l mlijeka 1 l vode 8 jaja 37 g fruktoze 1 vanili šećer 2-3 žlice gustina 25 dag brašna (može crno ili integralno) ½ l šlaga Postupak: Izmiješati mlijeko i vodu zajedno te od toga odvojiti pola litre, u što umiješati 8 žutanjaka, 37 grama fruktoze (voćni šećer), 1 vanili šećer, brašno i gustin. Preostali dio mlijeka i vode staviti da zakipi te u njega lagano umiješati pripremljenu smjesu žutanjaka dok se ne zgusne. Izmiješati snijeg od 8 bjelanjaka te umiješati kuhačom u vruću, zgusnutu kremu. Lisnato tijesto razvaljati i ispeći te kuhanu kremu istresti u lim za pečenje još vruću te staviti da se ohladi. Po ohlađenoj kremi premazati čvrsto umikasni šlag.

Igračke malim bolesnicima Zahvaljujući varaždinskoj “Branki” i drugim društveno odgovornim tvrtkama iz Hrvatske, Udruga oboljelih od leukemije i limfoma (UOLL) u ponedjeljak na Dječjem odjelu varaždinske bolnice započela je s tradicionalnom akcijom “Pokažimo oboljelima da nisu sami”. Malim bolesnicima donijeli su toliko prekrasnih igračaka da djevojčice i dječaci, njih 15, koliko ih se trenutno liječi na tom odjelu, nisu mogli odlučiti što bi izabrali. Četverogodišnji Matija Jug iz Žarovnice u rukama je držao nekoliko igračaka, a bio je po-

sebno zadovoljan, jer je odmah nakon toga išao kući. - U varaždinskoj te još tri bolnice, na KBC-u Rebro, KB-u Merkur i Županijskoj bolnici Čakovec, podijelit ćemo gotovo 100 poklon-paketa. Osim društveno odgovornih tvrtki,

igračke su donirali djeca iz vrtića u Križu i učenici OŠ Beretinec – istaknuo je Emil Vibović, predsjednik UOLL-a, koje ima 360 članova, odraslih i djece, od čega ih je 40-ak iz Varaždinske i Međimurske županije. (vms)

52 Ženski svijet

Cvjetni dom Božićna drvca

20. prosinca 2011., br. 396

MODNI KAMELEON Inspiracija u Margiti Stefanović iz EKV-a

Bivša rokerica

J Njezin stil je jedinstven: nenametljiv, sofisticiran, ženstven s rokerskim štihom.

Preuzimala je komade iz muške garderobe, ali ih je nosila na ženstveni način

V

rijeme je da okitite božićno drvce, taj najpoznatiji i najpopularniji tradicionalni ukras proslave Božića. Vaše drvce može biti umjetno ili prirodno, odsječeno ili u tegli, ali bitno je da iskričavo svjetluca puno Leticija žaruljica koje se prve od ZADRAVEC ukrasa stavljaju na bor.

Kukuljevićeva 17, Varaždin Nakon njih treba početi 042/212-362 kićenje najvećim kuglaletiziazadravec@gmail.com ma, naizmjenice od dolje prema gore pa nastaviti sa sve manjima. Kuglice bi trebale biti staklene jer samo takve obilježavaju pravu božićnu tradiciju. Praznine se mogu zapuniti mašnama i nekim drugim ukrasima, a na vrh možemo staviti anđela ili betlehemsku zvijezdu.

U podnožju može biti mahovina, jaslice ili mnoštvo poklona, no ipak je najbitnije da za Badnjak oko bora bude obitelj, svi vaši najmiliji. elim vam topao i blagoslovljen Božić!

JESTE LI ZNALI? Margita je bila inspiracija za prvi beogradski grafit.

Naime, Nebojša Krstić (VIS Idoli) je na njezinoj kući na Slaviji napisao “Margita je dečak”. Mnogo godina kasnije grafit je izblijedio, a preko njega je ispisano “Prozor mora pasti”.

Srednju glazbenu školu završila je u klasi s Ivom Pogorelićem. Često se s njim natjecala, a dobila je i ponudu za nastavak školovanja na moskovskom konzervatoriju, koju je odbila radi studija arhitekture u Beogradu.

Ž

e na Komadi iz muške garderob Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek Foto: IGOR KLIČEK

Ovotjedni članak inspiriran je Margitom Stefanović Magi, pokojnom klavijaturisticom legendarnog beogradskog benda Ekatarina Velika (EKV), koji je obilježio 80-e i rane 90-e u bivšoj Jugoslaviji, a tragične sudbine ljudi koji su djelovali i svirali u tom bendu zaokružila je Margitina preuranjena smrt 2002. godine.

Poput “dečaka” Bend je osnovao Milan Mladenov ić 1982. nakon raspada Šarla Akrobata, a u originalnoj postavi bila je i Margita zajedno s Ivanom Vidovićem i basistom

“ženski” način

Bojanom Pečarom. Margita je u to vrijeme završavala studij arhitekture i glasila kao najbolja pijanistica u gradu. Bila je izuzetno inteligentna i talentirana glazbenica i zajedno s Milanom činila jezgru benda.

EKV se raspao 1994. nakon smrti Milana Mladenovića, a Magi se nakon toga i dalje bavila glazbom.

Skladala je za kazalište, surađivala s mnogim poznatim glazbenicima, no krajem 90-ih njezina aktivnost slabi. Magi je zadnje dane svog života provela u centru za smještaj beskućnika, a umrla je od posljedica konzumiranja droge u 43. godini života. Mnogi problemi i droga nažalost su razorili ovaj bend, no

Nela kao Margita

njihova glazba je najbolja ostavština novim generacijama kao i Magina poruka “Čuvajte djecu!”.

Magi je uistinu bila posebna i kao glazbenica, a i kao rijetka žena koja je uspjela biti glavni protagonist u pretežito muškom svijetu rock’n’rolla. Tako je i njezin stil bio jedinstven: nenametljiv, sofisticiran, ženstven s rokerskim štihom. Preuzimala je komade

iz muške garderobe poput košulja, sakoa i kaputa, ali ih je nosila na ženstveni način.

Najdraža mi je njezina kombinacija iz spota “Par godina za nas” gdje nosi muški kaput, predimenzioniranu torbu, bijelu košulju i crne lenonice.

Margita je bila najljepša kad je svirala. Više fotografija pogledajte na www. regionalni.com.

Frizerski salon Silvestrovo bez eksperimentiranja A

ko još niste, pravo je vrijeme da zabilježite svoj termin kod frizera. Kao i svake godine u ovo vrijeme, mjesec prosinac rezerviran je, između ostalog, i za posjet frizerskom salonu. emojte bojanje i pramenove ostavljati za zadnje dane jer je velika vjerojatnost da Novu godinu dočekate s izrastom i ispucanim vrhovima. Često s pripremama za doček dolazi i želja za promjenom frizure.

Savjet je sljedeći: ne eksperimentirajte! Ako ste pak zadovoljne sa sadašnjom frizurom, kraj godine nije vrijeme za nekakve hrabre

N

Melanija Galunić Frizerski salon Gloss Ive Režeka 4 a, Varaždin tel. 042/200-420

poteze i drastične promjene. Da vam se ne dogodi da Novu dočekate negdje u kutu sakriveni i nezadovoljni svojim novim izgledom, pričekajte da prođe. Siječanj je ionako dug i tmuran, pa je baš to pravo vrijeme za promjenu i realizaciju novogodišnjih odluka. Dovoljno je da obnovite boju, priuštite si botoksiranje ili malo podrežite vrhove, i stvar se bitno mijenja. e zaboravite, kako se osjećamo i izgledamo u Silvestarskoj noći, takva će nam biti cijela godina. Zato, moje dame, budimo lijepe cijelu godinu.

N

Ženski svijet 53

20. prosinca 2011., br. 396

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Hrvatska Šeherezada iz Ozlja

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

I muškarci trebaju njegu U

ovom užurbanom, pretprazničnom razdoblju ne smijemo zaboraviti ni na svoje muškarce i njegu njihove kože. Iako u građi kože žena i muškaraca nema većih razlika, ipak postoje neke specifičnosti.

U prosjeku, koža lica kod muškaraca je za 20 % deblja od kože lica žena. U srednjem sloju kože nalazi se veći broj elastičnih i kolagenih vlakana, pa je stoga muška koža čvršća i elastičnija. Osim toga, broj se elastičnih i kolagenih vlakana kroz godine sporije smanjuje, pa muškarci kasnije dobivaju bore. ijekom puberteta pod utjecajem muških spolnih hormona androgena, na licu muškaraca dolazi do rasta većeg broja dlačica. Također, pod utjecajem istih hormona i lojnice dobivaju jači poticaj za rad, pa stoga muškarci u vrijeme puberteta i nakon njega mogu češće imati problema s aknama ili seborejom. Jednako kao i ženska koža i muška je izložena brojnim štetnim utjecajima. Od vanjskih svakako najznačajniji su sunce i zagađenje okoliša, a od onih “unutrašnjih” način života: izloženost stresu, dimu cigareta, alkoholu, neravnomjernoj i neuravnoteženoj prehrani… odatni problem koji mušku kožu čini osjetljivom svakako je svakodnevno brijanje. Naime, prilikom brijanja osim dlačica “struže” se i uklanja i dio površinskog sloja kože, nastaju brojna, sitna oštećenja ili čak i porezotine, upale, a mjestimice i urasle dlačice. Sve to, uz korištenje losiona nakon brijanja, uzrokuje nadraženost, isušenost i/ili crvenilo kože lica.Dakle, i muškarci, bez obzira na veću čvrstoću i debljinu kože, mogu imati osjetljivu i za njegu vrlo zahtjevnu kožu odnosno kožu sklonu mašćenju i stvaranju akni. toga se muškarcima jednako kao i ženama preporuča redovita, svakodnevna njega kože, prilagođena tipu i potrebama kože, zaštita od utjecaja štetnih UV zraka te redoviti odlasci na njegu ili čišćenje kože lica, osobito zimi i u prijelaznim razdobljima. vim čitateljicama i čitateljima želimo sretan Božić i zdravu novu godinu!

T

D

Hrvatska Šeherezada Erna Kranjčec s hrvatskim Onurom, sveučilišnim profesorom Dankom

Slušam domaće i ne volim kuhati J Erna za sebe kaže da je tvrdoglava, uporna i zabavna, ljubomorna je i nikad ne bi

S S

oprostila bračnu prevaru, nema vremena za čitanje i ne voli kuhati Piše: GORDANA IGREC

Tajnica gradonačelnice Ozlja, ekonomistica Erna Kranjčec, mogla je cijeli život proživjeti samozatajno u Ozlju da nije bilo popularne TV serije “1001 noć”.

Erna je, naime, dvojnica lika Šeherezade koja je i brojne Varaždinke i Varaždince nedavno prikovala uz male ekrane.

Šetnja u oblacima Erna je rođena u Otočcu, a djetinjstvo i mladenaštvo provela je u Karlovcu. Sličnost s likom Šeherezade prvi je primijetio jedan njezin kolega u vrijeme dok Erna još nije pratila seriju “1001 noć”, ali zbog čega je počela pratiti megapopularnu tursku sapunicu.

Zanimljivo je da osim fizičke sličnosti, Ernu s likom Šeherezade povezuje slična životna sudbina. Serija “1001 noć” Ernu je potresla zbog slične životne priče s glavnom junakinjom s kojom je povezuju iste karakterne sličnosti, jer bi i ona sve učinila za svoje sinove, a laska joj što je poistovjećuju sa Šeherezadom jer ona je,

Žena ne smije vjerovati muškarcu! Što vas u sekundi izbaci iz takta?

Nepravda i laž.

Vaš moto u životu? Živi svaki dan kao da ti je posljednji. kaže, jako lijepa žena.

Za Male ženske razgovore Erna je s decentnošću odškrinula vrata svojeg obiteljskog gnijezda i ženskog svijeta u kojem je majčinstvo potpuno ispunjava i zaokuplja.

Kako započinjete jutro?

Kavom i čitanjem jutarnjih vijesti na internetu.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Tvrdoglava, uporna i zabavna. Što je najvažnije u vezi?

Razumijevanje, povjerenje i iskrenost.

Jeste li ljubomorni?

Da. Što vas je privuklo vašem suprugu?

Njegove oči. Što nikad ne biste mogli oprostiti?

Bračnu prevaru.

Svaka prava žena nikad ne smije...

Vjerovati muškarcu. Što ste oduvijek željeli učiniti, a niste?

Otputovati u Istanbul.

Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli?

Zdravlje, zdravlje i zdravlje.

Iz kuće ne izlazim bez...

Pudera na licu.

Nažalost, nemam vremeŠto je za vas majčinstvo?

Najljepše životno iskustvo na za čitanje.

Koji odjevni stil njegukoje ne bih mijenjala ni za jete? što.

Poslovna elegancija.

Najdraži film? ”Šetnja u oblacima”.

Omiljeni parfem?

Prava prilika Avonov “Today Tomorrow Jeste li praznovjerni?

Always”.

Ne. S kojim glumcem biste Kako provodite slobodno rado otišli na večeru? vrijeme?

Ivanom Hercegom.

U slobodno vrijeme truVolite li kuhati? dim se biti što više Ne. Ne volim sa svojom obitelji. a jn a t kuhati.

Suprug i ja često g o n Koju glazbu organiziramo život ži u slušate? neki izlet u pria le h je a p s k u Uglavnom rodu s djecom. čovje i t s o n d o m a ć e Što je za vas iku rem il p r s p i t izvođače, Jeuspjeh u živova da prih se ona lenu Rozgu, tu? kad Halida BešliTajna životnog pojavi ća... uspjeha leži u Knjiga koju bispremnosti čovjeka ste još jednom rado da prihvati priliku kad se pročitali? ona pojavi.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

54 Ženski svijet

20. prosinca 2011., br. 396

PRAKTIČNI SAVJETI Kako ukrasiti stol za blagdanski objed

Trudnoća

Etno božićni stol

Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Opusti se i uživaj V

ježbe opuštanja mogu se izvoditi od početka trudnoće pa sve do poroda.

Nemaju nikakvih kontraindikacija, ali za prvi učinak bitno je da se pravilno izvode.

Možete ih izvoditi na kraju vježbanja, neovisno o tome hoćete li raditi puni slijed vježbi. Također, možete opuštati cijelo tijelo ili pojedine dijelove tijela. Izvođenjem ovih vježbi smanjujete napetost u tijelu, postižete bolju prokrvljenost pojedinih dijelova tijela, smanjujete brzinu disanja, ublažavate stresna stanja. puštanjem možete naučiti kontrolirati bol, što može biti od presudne važnosti, posebno u vrijeme porođaja. a samom početku ove bi se vježbe trebale izvoditi u idealnim uvjetima. Stoga odaberite miran prostor, udoban ležaj, ni premekan, a ni pretvrd, te se zaštitite od buke i neugodnih zvukova. Osnovne vježbe opuštanja ne izvode se uz glazbu jer se na samom početku treba koncentrirati kako bi se uočila razlika u napetosti mišića i općenito u cijelom tijelu.Važno je smjestiti se u što udobniji položaj. Tijekom prva dva tromjesečja u odabranom položaju možete ležati na leđima, a u zadnjem tromjesečju na jednom od bokova. eki od položaja koje možete odabrati ovisno o tromjesečju u kojem ste su ležeći položaj na leđima, ležeći položaj na boku, ležeći položaj na trbuhu te sjedeći položaj. Ležeći položaj na trbuhu biste trebali izbjegavati kako zbog vratne kralježnice, tako zbog pritiska na trbuh. Dosta trudnica primjećuje kako im upravo ovaj položaj tijekom trudnoće nedostaje. Postoje i varijante ležanja na trbuhu, na primjer poluležeći – polubočni položaj, u kojem se koriste jastuci. koliko se opuštate u sjedećem položaju, stavite jastuk u visinu donjeg dijela kralježnice. Ako osjećate napetost u vratu, stavite još jedan jastuk u udubinu vratnog dijela. Nakon što ste savladale početne vježbe, pronađite laganu, meditativnu glazbu, opustite tijelo i usporite disanje. Sklopite oči i položite ruke uz tijelo.

O N

J Kako bi objed bio još svečaniji, upotrijebite motive iz narodne baštine kojima

ćete stolu dati i dašak tradicije Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com

neizostavan dio Mlada pšenica je

staklenih čaša stavite štapiće cimeta i povežite ih trakicama, napunite čaše vodom do pola i Teška su vremena i mnogi će u njih položite lučice te zapalite biti sretni ako za božićni objed vatru netom prije posluživanja uspiju pripremiti svečana jela hrane. Još je rustikalnija verzija koja se inače za taj blagdan umjesto cimeta upotrijebiti poslužuju. Kako god bilo, vje- suhe grančice drveta ili pak vrlo rujemo da će po nečemu taj tradicionalan, također prirodni materijal koji se nekad objed biti svečaniji od obavezno nalazio u uobičajenih, a tome kuhinji za Božić će pridonijeti i atska v r h - sl amu. Z asi ugođaj. Dobro a j i c i d a tr gurno u kuć i raspoloženje i e j n i imate i mala i obiteljska om p s e h a licitarska srca atmosfera, , or e k u b a - tradicionalni najvažniji j re na e š e hrvatski suves u . A k a ko č te m o nir. Njih postabi ugođaj bio ansk d g a l b vite u tanjure - u potpun, bit će stolu svaki tanjur po jedpotrebno uložiti no. Srca ujedno mogu trud i oko ukrašavanja stola. Uz sasvim malo novca, poslužiti i kao mali pokloni za ili čak bez kupovanja ako po- goste. Tradicija spominje i jabutreban materijal već imate kod ke, orahe te češere. Pa zašto ne? kuće, možete svojem blagdan- Njih sve možete kombinirati u skom stolu dati toplu, svečanu velikom aranžmanu koji postavite na sredini stola - u pletenu “notu.” košaricu ubacite jabuke i orahe (u lupini, neočišćene), a sa Etno stil Predlažemo da se ovaj Božić strane umetnite češere. Možeokrenete narodnim ukrasima te dodati i nekoliko grančica pomoću kojih će vaš dom odi- zimzelenog drveta, lješnjake ili sati tradicijom. U hrvatskoj se pak bademe... No ne morate se povijesti stol običavao ukraša- držati strogo hrvatske narodne vati mladom pšenicom koja se baštine. Možete posuditi i ruske uzgaja u maloj posudi. Ne košta etno ukrase. Pronađite svoje puno, a izgleda lijepo i svježe. igračke iz djetinjstva - babuške Nisu skupe ni male svijeće tj. lu- tj. matrjoške, koje rasporedite čice uz koje će objed doslovno na stolu da svojim živopisnim zasjati. Za nih napravite sami izgledom razveseljuju goste, svoje “svijećnjake” - oko plitkih posebice djecu.

tradicije

Licitarska srca upo trijebite kao ukras i kao

poklon

N

U

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

ima cimeta a “omotajte” štapić Čaše sa svijećam

Ruske babuške iliti matrjoške dat će živost stolu

Petra Kolak Đinđić

Kozmetički savjeti

Beauty centar Čarolija, Varaždin, Krešimira Filića 78, mobitel: 098/168-6705

Uljepšajte se već s jednim tretmanom D olaze nam veseli božićni blagdani, opraštamo se najsvečanije od stare godine i dočekujemo čarobnu novu godinu! To su dani kad svi želimo blistati i izgledati najljepše.

Kako biste zaista i blistali, preporučujem vam jedan odlazak kod kozmetičara, prepustite se stručnom osoblju koje će procijeniti vaše stanje kože i

preporučiti idealan tretman baš za vas. Ako ste premoreni, a vaše je lice sivo, preporučujem vam tretman lica kisikom koji uključuje piling lica, vrata i dekoltea, zračnu masažu čistim kisikom, upucavanje morskog seruma i ručnu antistres masažu lica, vrata i dekoltea. Ako želite izgledati naspavano, svježe

i mlađe, preporučujem vam nekirurški lifting lica u kompletu s mezoterapijom, koji će očarati vas, ali i vaše bližnje koji će primijetiti da blistate.

Ne samo da ćete izgledati mlađe i svježe već od prvog tretmana, nego ćete se tako i osjećati nakon relaksirajućeg rituala. Ako imate problema s pigmentacijskim mrljama,

ožiljcima, proširenim porama ili dubokim borama, preporučujem jedan tretman mikrodermoabrazije. rlo ugodan i bezbolan tretman koji će ublažiti sve nepravilnosti na koži i dati vam osjećaj nove zdrave kože. Uljepšajte svoje nadolazeće dane, ali i sebe već samo jednim tretmanom!

V

Ženski svijet 55

20. prosinca 2011., br. 396

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Božićna čestitka!

N

Ležerni razgovor, a k tome još i koja čašica više, dovoljni da žene ipak same ne dočekaju Božić

PROVJERILI SMO Zaljubljuju li se žene više za blagdane?

Dečko pod bor!

J Varaždinke tvrde da su žene emocionalnije i “slabije” u vrijeme Božića te se uz

ležeran razgovor i koju čašicu više lakše upuštaju u veze Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Žene se više zaljubljuju i spremnije su upustiti se u vezu upravo za božićne blagd a n e !

Ok ićena drvca, p ahulj i ce, darov i, obitelj i na okupu...

Sve to u ženama, ali i mušk a r cima, b u d i osjećaj zajedništva, pripadnosti, sreće i ljubavi.

Domjenci, zabave...

Međutim, za one koji su sami, upravo je vr ijeme darivanja i sveopće razdraganosti najgore, jer sav taj osjećaj zajedništva i ljubavi

koji na njih vreba sa svih strana u njima budi osjećaj usamljenosti.

Mislim d a žene jesu emo cionalnije i “slabije” u vr i jeme Božića.

Uostal o m , one su osjećajna bića.

Kamo god pogledaš, v i d i š s a m o sretne parove koji se vesele, a ti doma sjediš sama s televizorom. Naravno da u takvoj situaciji sveopćeg božićnog ludila prelaziš preko nekih svojih principa i pristaješ biti s nekim s kim vjerojatno ne bi bila da nije vrijeme Božića, a samo zato

Aromaterapija

jer se ne želiš osjećati samo koja čašica više, dovoljan i jadno - rekla je 22-godišnja su povod da ipak same ne dočekaju Božić – smatra Varaždinka.

Njezina dvije godine stari- 24-godišnjakinja.

Da su žene sklonije zaljuja kolegica smatra da tome bljivanju u blagdansko doprinose i češći izlasci vrijeme, na svojoj u vrijeme blagdaj koži osjetila je na. sjeća e o i 25-godišnja - Božićno i reć s , i v a Varaždinka. novogodišljub u a v t š i - Meni se, nje vrijeme n i zajed rijeme te primjerice, obilježeno v o u već za tr i je brojbožićn i nekako si Badnjaka nim o ku e i j i m dogodilo pljanjima, obuz eme sklon dobijem pr igodnim to vrij ljivanju dda ečka pod domjencima, ub j l a z b o r. S a v t a j zabavama. osje ć aj ljubav i, Takvi susreti žesreće i zajedništva jednama i omogućuju da upoznaju nekog novog ili nostavno te obuzme i neda možda poslovnog kole- kako si u to vrijeme skloniji gu dožive u nekom novom, zaljubljivanju i upuštanju u drugačijem svjetlu. Ležerni nove veze - otkrila je 25-gorazgovor, a k tome još i dišnjakinja.

I BOŽIĆNE VEZE ZA DUGE STAZE Kolika je vjerojatnost da veze započete za Božić opstanu?

Mnogi će reći nikakva, jer teško je vjerovati u uspjeh nečega što je započelo s namjerom da blagdane ne provedete sami.

Ipak, priča naše sugrađanke govori drugačije.

- Moje božićne veze nisu uspjele, ali mojih prijateljica jesu.

I one su, baš kao i ja, dobile partnera pod bor i već su dugi niz godina zajedno – otkrila je 25-godišnjakinja.

Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329

Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Ulje čajevca učinkovito za kašalj i prehladu E

terično ulje čajevca (lat. Melaleuca alternifolia) potiče iz Australije gdje ga odavno, kao tradicionalni lijek, koriste domoroci Aboridžini za pripremu raznih pripravka kojima olakšavaju mnoge zdravstvene tegobe. Udisali bi paru ulja iz zgnječenog lišća čajnog drveta da bi izliječili kašalj i prehladu, stavljali bi svježe lišće na rane, a otopinu koristili za prehladu i kožne bolesti. Ulje čajevca dobiva se destilacijom lišća i grančica drveta, a koristi se u medicinske i kozmetičke svrhe. Najviše se upotrebljava u

liječenju infekcija kože poput atletskog stopala, gljivičnih infekcija, kurjih očiju, bradavica, akni, inficiranih opekotina, rana, uboda i ugriza insekata te drugih kožnih oboljenja. Karakteristika ovog eteričnog ulja je široki protumikrobni spektar te uspješno djelovanje protiv bakterija, virusa i gljivica. Kada se tijelo nađe na meti bilo koje vrste tih organizama, eterično ulje čajevca povećava obrambenu sposobnost organizma te je zbog toga jedno od najdjelotvornijih eteričnih ulja u slučajevima često po-

navljanih infekcija, slabosti organizma, kroničnog umora itd. U aromaterapiji se koristi u kombinaciji s drugim eteričnim uljima za aromamasažu, u kombinaciji s maceratom gospine trave kao pomoć kod prhuti, a male količine mogu se stavljati direktno na kožu kao prva pomoć kod opekotina, gljivica i sitnih rana. Zbog svih tih svojstava eterično ulje čajevca ima široku primjenu i u domaćinstvu gdje ga možemo koristiti kod čišćenja i dezinfekcije kuhinjskog pribora, elemenata i spužvica za pranje.

eki dan dobila sam božićnu čestitku iz Rejkjavika, najsjevernijeg europskog grada i glavnog grada Republike Island! Javila mi se frendica iz studentskih dana. I to ona koja godinama nije napisala ni jedno pismo, kao niti jednu blagdansku čestitku, jer je to, kako je znala govoriti, u eri kompjutera i mobitela, čisto gubljenje vremena! Kad sam na čestitci vidjela živopisne islandske kuće s raznobojnim fasadama i šarenim krovovima zaogrnute snježnim pahuljicama, borovim grančicama, srebrnim kuglicama te zapazila njenom rukom ispisane dobre želje, znala sam da je moja frendica opet onakva kakva je uvijek i bila! Luda za maminim kolačićima, starinskim običajima, iskonskim ljudskim vrijednostima, duhovnim ljepotama čovjeka i običnim, toplim i dragim božićnim čestitkama.

Prava stvar! Ali, te male sitnice, jedva primjetni pomaci u životu čovjeka, koji mnogima ništa ne znače, mene su razveselili! Čak su u meni probudili želju da sama svojom rukom napravim i napišem božićne čestitke. I napravila sam ih. Uzela sam si vremena i nekoliko sam večeri do kasno u noć izrađivala čestitke! Kad je sve bilo gotovo, nisam mogla vjerovati da sam – uspjela! Taj osjećaj dobrote i mira koji je prolazio mojim tijelom i mislima, neopisiv je. Kao i činjenica da je tako malo potrebno da se osjećaš sretno. ad gledam oko sebe kak se ljudi žderu zbog gluposti, pomislim koliko je to jadno. Pogotovo ako su te frustracije vezane uz prestiž, svemoć, karijeru. U kojima im preveliki apetiti, ambicije ili bolesna potreba za dokazivanjem uništavaju zdravlje i mir, ljubav, obitelj, prijateljstva. Sve. a nek ti se u takvoj furki još dogodi i kakav peh, koji bi u nekim normalnim okolnostima bio nezamijećen, onda si i psihički zgorel. Jer te sve odjedanput toliko pritišće da ne možeš normalno spavati, a kamoli funkcionirati. Eto ti primjera pojedinih naših političkih lidera. Koji se, iako bi trebali, više ne mogu ni kontrolirati, pa bi pregrizli sve od reda koji im se približe. A pogotovo one koji ih javno pitaju o saobraćajkama, ćuzi, sumnjivim kreditima, imovinskim karticama ili nekim starim pomno prikrivanim flertovima. tom blagdanskom ozračju ne treba biti zločest. Jer i meni, kao i drugima, uvijek se mogu dogoditi takve stvari, a neke ti mogu i drugi prilijepiti. Oni koji su i od njih zločestiji. Zato je sretan čovjek koji ima mir u duši, ljubav u srcu i dobrotu u mislima. Možda je i to prilika da se pitamo - jesmo li i mi među takvima?

K P

U

56 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

NEKRETNINE

Štedno kreditna zadruga VARAŽDINSKI CEKIN u „stečaju“ Varaždin, Uska 2, na temelju Zaključka o prodaji, Trgovačkog suda u Varaždinu od 15.12.2011.g., temeljem članka 164. Stavak 3. Stečajnog zakona (Narodne novine broj: 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06 – dalje: SZ-a), radi prodaje nekretnina, dana 16. prosinca 2011. godine, objavljuje

„NEKRETNINE DOMINUS“ – Pružamo usluge posredovanja kod kupnje, prodaje, zakupa i najma nekretnina. www.nekretninedominus, 098/494-585, 095/9140-200 ozn.351c

OGLAS O PRODAJI X. JAVNA DRAŽBA

PRODAJE se starija kuća sa dvorištem u blizini Banfice. Upitati na tel. 641-057 ili mobitel 099/234-1284 ozn.2019e KUĆA prilika! Kuća 150 m² i 400 dvorišta u Ličkoj -90.000 € (uz mogućnost zamjene za stan )! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

1. Određuje se deseta javna dražba za prodaju nekretnina: a) - čkbr.2385/11 oranica u Otoku sa 750 čhv upisana u z.k.ul. broj 1348 k.o. Radovec, u vlasništvu stečajnog dužnika u cijelosti.

Nekretnina je dijelom unutar građevinskog područja 87,00 m od ruba ceste, a dijelom izvan građevinskog područja prema prostornom planu Općine Cestica.

Početna cijena za nekretninu pod a) iznosi 39.000,00 kuna. b) - čkbr 1465/2 Zgrada u A.Šenoe 1 ukupne površine od 2294 m2 /dvije zgrade u A.Šenoe od 1538 m2 i dvorište u A.Šenoe od 756 m2 /

SUPER prilike! Kuća 100 m² (uređena) s 700 m² dvorišta u Turčinu - samo 55.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRILIKA! Vikendica 30 m² i 1256 m² okućnice na Malom Vrhu (struja, voda) - 9.500 €! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje vikend kuća pogodna za stanovanje do 25.000 € u blizini Varaždina! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir.grabar@vz.t-com.hr ozn.335c

48.ETAŽA : 1/1 1.ETAŽA XLVIII se nalazi na 1. katu i sastoji se od prodajnog prostora s 35,9 m2 i sanitarnog čvora s 2.1 m2, ukupne površine 38 m2 sve upisano u z.k.ul broj 12441, poduložak 48, etažno vlasništvo, k.o.Varaždin u osnivanju.

Početna cijena za nekretninu pod b) iznosi 250.000,00 kuna.

Na ovoj desetoj javnoj dražbi nekretnine se ne mogu prodati ispod početne cijene.

2. Ročište za javnu dražbu održati će se u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu dana 23. siječnja 2012. godine u 12.00 sati, soba broj 232/II kat.

3. Pravo sudjelovanja na dražbi imaju samo one pravne i fizičke osobe koje su prethodno dale osiguranje u vidu plaćene jamčevine i originalni dokaz o osiguranju dostavile na sudski spis pozivom na broj St-7/99 najkasnije dva dana prije ročišta za javnu dražbu. Osiguranje se uplaćuje u iznosu od 10% od utvrđene početne vrijednosti, za svaku nekretninu pod 1a) i 1b), na žiro-račun Trgovačkog suda u Varaždinu broj: 2390001-1300002754 s naznakom „jamčevina St-7/99.

Kupcu nekretnine jamčevina se uračunava u kupoprodajnu cijenu, a ostalima se vraća odmah nakon zaključenja dražbe /čl.94.stavak 4.Ovršnog zakona/.

4. Kupac nekretnine je dužan položiti kupovninu u roku od 30 dana od donošenja rješenja o dosudi nekretnine. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu, smatrat će se da je odustao od kupnje, a položena jamčevina se zadržava. Iz položene jamčevine namiriti će se troškovi nove prodaje /članak 100. stavak 1.,2., i 3. Ovršnog zakona/.

Ako bude više ponuditelja, sud će u rješenju o dosudi odrediti da će se nekretnina dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili. U tom će slučaju sud donijeti posebno rješenje o dosudi svakom slijedećem kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnina dosudi, u kojem će odrediti rok za polaganje kupovnine. Sud će u tom rješenju najprije oglasiti nevažećom dosudu kupcu koji je ponudio višu cijenu /čl.98.stavak 6 Ovršnog zakona/ 5. Nakon što kupac položi kupovninu i rješenje o dosudi postane pravomoćno, sud će zaključkom o prodaji nekretnine kupcu, ukoliko to nije određeno rješenjem o dosudi, odrediti upis prava vlasništva u korist kupca i brisanje tereta na nekretnini.

6. Porez na promet nekretnina, kao i sve troškove vezane za kupnju nekretnine snosi kupac.

7. Ročište za javnu dražbu održat će se i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj /članak 95.stavak 1.Ovršnog zakona/ 8. Nekretnine se prodaju u viđenom stanju po načelu „viđenokupljeno“ i u skladu s postojećim upisom u zemljišne knjige, što isključuje sve naknadne prigovore kupca na nedostatke pravne ili činjenične naravi.

9. Nekretnine koje su predmet prodaje mogu se razgledati svakog radnog dana od 08-14 sati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj: 098/494-017.

20. prosinca 2011., br. 396

BERNARDA d.o.o. Čakovečka 136 a, Pušćine,

PRODAJEM kuću katnicu u Knegincu G., novouređenu. U dvorištu ima još 1 dvosobni i 1 jednosobni stan. Moguće razne kombinacije. Moguća moja doplata. Povoljno! Mob. 098/284-949 ozn.233c

OGLAŠAVA

ZAGREB, kuću katnicu, 2 stana, prodajem/mijenjam za manju, u Varaždinskim Toplicama. Tel. 01/3453-876, mob.

095/8439-084 ozn.477a

SLOBODNA RADNA MJESTA

1. STOLAR – jedan izvršitelj, sa iskustvom 2. RADNIK NA KROJENJU I ŠIVANJU (m/ž) – više izvršitelja, sa iskustvom Ponude za slobodno radno mjesto sa fotokopijom domovnice, radne knjižice, adresom i brojem telefona, molimo poslati 8 dana od objave u tisku na adresu:

„BERNARDA“ d.o.o. P ušćine, Čakovečka 136 a, 40305 Nedelišće Nepotpune zamolbe neće se razmatrati.

STARU kuću u Nedeljancu, veća okućnica oko 4 500 m², vrlo povoljno i građevinsko zemljište u Črncu 3 000 m², 8 €/m², prodajem. Mob. 098/414128 ozn.303c KUĆA katnica, 3 stana, podrumi, nedovršena, struja, voda, balkoni. Tel. 042/212-675 ozn.2543b KUĆU, Varaždinbreg – Halić, 140 m² stambene površine, svi priključci, 1500 m² okućnice, prodajem. Mob. 095/8266189 ozn.2519b KUĆA + gospodarske zgrade, okućnica 13 800 m², 10 km od Varaždina; kvalitetno bijelo vino, prodajem. Mob. 098/586-122 ozn.5090 PRODAJEM/iznajmljujem kuću 130 m², u blizini centra. Mogućnost kreditiranja, odnosno odgode plaćanja. Mob. 098/1772-035 ozn.5073

STANOVI PRILIKA tjedna! Dvosobni stan 50,35 m² u Vrazovoj (centar) -kompletno uređen (etažno grijanje)- 43.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c PRILIKA novogradnja! Novogradnja trosobni stan 74 m²u Braće Radića (odličan raspored) -cijena povoljna!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c JEDNOSOBNI! Jednosobni 28 m² u Tina Ujevića i jednosobni 30,80 m² u Trakošćanskoj! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c GRABANICE najniže cijene! Trosobni stanovi 52 m² i trosobni 64 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c STAN u strogom centru Franjevački trg 74 ²- pogodan za ured! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c ISPOD cijene! Trosobni uređeni stan u Zagrebačkoj 13 (centar) od 74 m²!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje jednosobni i dvosobni stan za poznatog kupca isplata odmah!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c POTRAŽUJE se trosobni ili četverosobni stan za poznatog kupca isplata odmah!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NAJJEFTINI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi su useljivi i etažirani,

Kumičićeva (ŠTUK 1 i 2), 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m². Mogućnost korištenja subvencije od države. Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući. MDV CENTAR, tel. 330-868 ozn.63c KUPUJEM garsonjeru ili 1-soban u blizini bolnice, isplata odmah. MENARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c HITNO – super cijena, 650 €/m², 43,45 m², etažno grijanje, sva brojila vlastita, balkon – jug. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c NOVOGRADNJA – 3,5 soban, 86,65 m², 2. kat, extra namješten i opremljen, 1.100 €/m². MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu. Mob. 098/622- 082 ozn.2017e 3-SOBNI stan, 76,3 m² u Ulici S. Vukovića, kompletno uređen. Mob. 098/821835 ozn.2020e TROSOBNI stan, uređen, u centru grada, prodajem. Mob. 098/486-221 ozn.2020e PRODAJE se jednosoban stan u Varaždinskim Toplicama. Tel. 098/957-9218 ozn.478a VARAŽDINSKE TOPLICE – stanovi 47,65 i 106 m² i poslovne prostore, vrlo povoljno prodajem/iznajmljujem. Mob. 098/446-247, 099/216-2706 ozn.160c KUPUJEM stan 50 – 60 m² u Varaždinu, vlastita brojila. Isključivo sa 2 spavaće sobe. Mob. 095/822-3096 ozn.5046 KUPUJEM stan do 20.000 € u južnom djelu Varaždina. Mob. 091/557-6664 ozn.5054 TROSOBNI stan sa etažnim grijanjem, kraj bolnice, prodajem. Mob. 099/5124826 ozn.5066 JEDNOSOBNI, namješten stan, 37,30 m², B. Radića (iznad samoposluge). Mob. 099/3502-647 ozn. 5067 STAN na Banfici, Vukovarska 2, dvosobni, 65 m², prodajem. Mob. 098/9871-409 ozn.5087 TROSOBNI stan u Varaždinu, blizina centra, 1. kat, prodajem. Mob. 098/801591 ozn.5078 ADAPTIRANI troiposobni stan sa podrumom (ukupno 86 m²), dvorištem i parkiralištem, u centru, prodajem. Mob. 091/1658-415 ozn.5088

ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem. Mob. 091/352-0083, 091/232-0350 ozn.2018e PRODAJEM gradilišta sa lokacijskom dozvolom, za sve namjene (društvene i privatne), Varaždin – Hrašćica. Mob. 098/975-4645 ozn.5047

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO 800 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359-404 ozn.54c PRODAJA/najam stambeno-poslovni prostori: 50, 50 + 100 m², Vžd, Tome Blažeka 3. Mob. 098/702-701 ozn.284c POSLOVNI prostor 22 m², „Coning“ Pavlinska 5, Varaždin, u etaži 23, iznajmljujem. Tel. 042/232-772, 099/3530876 ozn.4949 POSLOVNI prostor od 30 m² u centru varaždina, 2 prostorije, izlog, parking, iznajmljujem. Mob. 091/352-0083 ili 091/232-0350 ozn.2018e SKLADIŠNI prostor 350 + 200 m² u Varaždinu, sa kancelarijama, pristup kamionima, iznajmljujem. Mob. 098/1743-007 ozn.266c PRODAJE se uhodani Salon za njegu u Vž. Toplicama i Slana soba u Varaždinu.

Mob. 099/812-6226 ozn.5094 ULIČNI dućan, centar, 30 m² i dvije prostorije 30 m², bile kancelarije, može tiha djelatnost. Tel. 042/313-417, 098/792016 ozn.2536b POSLOVNI prostor u Varaždinu, Pavlinska 5, Coning, etaža 23, iznajmljujem.

Mob. 099/3530-876, 042/232-772 ozn.5089

NAJAM

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

20. prosinca 2011., br. 396

jeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c

POTRAŽUJEMO jednosobni, dvosobni stan i kuću u dobrom stanju za poznate najmoprimce! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c TROSOBNI stan, namješten, u Ulici M. Krleže 1a, iznajmljujem. Mob. 091/5817073 ozn.5014 NOVOUREĐENI, komforni apartman -studentima-cama/zaposlenima, TV, Int. u Ul. Z. Kunc (blizina Sveučilišnog kampusa), iznajmljujem. Mob.098/607093 ozn.5032 VELIKO gospodarstvo sa obiteljskom kućom u Varaždinu, iznajmljujem.

Upitati na: 098/268-315 ozn.63c NOVIJI 2-sobni, namješteni stan, blizina bolnice, vlastita brojila, slobodan od 18.12., iznajmljujem. Mob. 091/5112153 ozn.2021e IZNAJMLJUJEM 3 sobe za studente, novouređeno, kuhinja, kupatilo, blagovaona, centralno g., posebni ulaz, 1.200 kn sa režijama po sobi, useljivo od 1.12.2011. Mob. 099/823-8495 ozn.5049 JEDNOSOBNI, potpuno namješteni stan u Zagrebačkoj ulici, iznajmljujem. Mob. 099/516-2770 ozn.5052

OPEL-CORSA Model JOY – Alu felge…Super očuvana, samo 73 000 km, reg.05/2012. za 2.550 €.

Mob. 098/241-375 ozn.359c FORD-FIESTA Model 2004., 5 vrata, od 1. vlasnika, super očuvana 3.350 €.

Mob. 098/241-375 ozn.359c RENAULT-CLIO 1,2 od 1. vlasnika, 5 vrata, odlično očuvan, reg. 07/2012. za 3.590 €. Mob. 098/241-375 ozn.359c OPEL CORSA 1.2i, 94./95. g., odlično sačuvana, mala potrošnja, reg. 5/2012, 1.050 €. Mob. 095/518-4814 ozn.5095 KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.5096 SEAT IBIZA 1.2i, 12 v, 2003. g., odlična, 3.700 €; Opel Astra G 1.4, 16 v, ‘01. g., full, 3.900 €; Fiat Brava 1.6, SXi, ‘97. g., odlična, 1.299 €; Oltaimer P-204, ‘71. g., 1.999 €; skuteri 125 ccm i 50 ccm, novo i rabljeno, najpovoljnije. Moguće zamjene. Mob. 091/143-7007 ozn.5097

DAJE se u najam jednoiposobni stan od 52 m², poseban ulaz. Mob. 098/680-855 iza 16 h ozn.2533b

IZUČENOG kuhara-icu za Sloveniju, tražim. Sve informacije na: 0038641422043, Kuzmić ozn.5009

DVOSOBNI stan, Aleja kralja Zvonimira 6, 2. kat, 47 m², iznajmljujem. Tel. 042/211-226 ozn.5069

ŽENU za pripomoć u kući tražim, u zamjenu za besplatan smještaj. Mob. 098/446-443 ozn.5091

MANJI, dvosobni stan u blizini bolnice, iznajmljujem. Režije po potrošnji. Tel. 421-931, 098/913-7681 ozn.5070

DJEVOJKU/ženu za čuvanje četverogodišnjeg djeteta, tražim. Mob. 098/494522 ozn.2520b

NAMJEŠTENU kuću u Varaždinu, iznajmljujem. Mob. 098/295-046 ozn.5074

TRAŽIM honorarni posao tri puta tjedno. Samo ozbiljne ponude molim. Mob. 091/7256-711 ozn.2521b

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėĨĮÑkala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ fax: 042/232-800, 231-298 ozn.19c

EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile.

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novi-

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda specijalnim strojevima, 0 – 24 h. Mob.098/962-1694, 042/781-065 ozn.340c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno.

“Tino”, mob: 098/9317570 ozn.184c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/9775323 ozn. 2c

KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c KNJIGOVODSTVENE usluge + online program za knjigovodstvo | www.valdez.hr/virtualni-ured/knjigovodstvo | Tel: 042/201-371 ozn.23c

POSAO VOZAČE sa C, E kategorijom i iskustvom u međunarodnom transportu tražimo.

Samo ozbiljne ponude na: 098/ 284495 ozn.337c

TRAŽIMO radnicu za rad u cvjećarnici Iris, Kukuljevićeva 15, Varaždin. Molbe poslati na adresu. ozn.5071 BISTRO&PIZZERIA traži djevojke za rad.

Informacije na: 095/911-5102 ozn.218c

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c

OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c

Mali oglasi 57

ENTRY - AKCIJA GARA ŽNIH VRATA (dodatni zimski popust 20 %) Novoferm, Varaždin! U ponudi i motori za ograde, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227024 ozn.48c VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove. Mob. 095/8540-727 ozn.69c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn.

Mob.091/7977-600 ozn.99c

MTK COLORI: adaptacija stanova, kuća; postava keramika, knaufa, zidova, soboslikarski radovi, žbukanje, izrada fasada, sa garancijom. Pristupačne cijene. Mob. 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c GRAĐEVINSKA tvrtka izvodi kvalitetno strojno žbukanje, glazure, fasade, gletanje i bojanje, knauf sistemi. Mob. 098/764-694 ozn.139c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi.

Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c PRIJEVOZ šljunka, sipine, ogrjevno drvo, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.098/284-922 ozn.205c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c OTPLATA do 60 rata putem kartice!

Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c SERVIS RAČUNALA – LAPTOPA, hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell, dolazimo na Vaš poziv. Tel. 321-702, www.pcserviser.com ozn.284c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c STOLARIJA EXCLUSIVE – Novogodišnji popust! Izrada namještaja po mjeri: kuhinje, komode, spavače i dječje sobe te ostali namještaj po vašoj želji, Kučan Marof. Mob. 091/543-8985 ozn.292c GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, izrada i sanacija krova, termofasade. Na izvedene radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c NINEX završni radovi – unutarnja i vanjska uređenja, farbanje zidova, postava laminata. Mob. 098/414-128 ozn.303c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. Mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c POPRAVAK namještaja, lakiranje i bajcanje + tapeciranje, s našim ili vašim materijalom. Prijevoz osiguran. Vršimo selidbe. Tel. 505-024, 099/7575-075 ozn.352c SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu.

Mob. 098/704-257ozn.353c VISOKOGRADNJA i niskogradnja, strojna žbuka, fasade, adaptacije. Tridesetgodišnje iskustvo, kvalitetno i povoljno! Mob. 095/903-3767 ozn.357c NAMJEŠTAJ PO MJERI: kuhinje, dnevne, dječje, predsoblja, kupaonice, apartmani i poslovni prostori, masivni namještaj, usluge krojenja iverala, sve vrste obrade drvene građe, rezanje, hoblanje, brušenje itd. 20 godišnje iskustvo! Interijeri Kovačić, K. Tomislava 22, Sračinec, 091/507-9704, Nenad Kovačić, stolar ozn.3741 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi,

nove instalacije, adaptacije, popravci.

Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.4893 FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, soboslikarski radovi, gletanje, knauf sistemi i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.4955 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739225, 098/966-2307 ozn.4966 GRADITELJSTVO TURKOVIĆ - Povoljno izvodi građevinske radove, adaptacije.

Radimo i na moru. Mob. 091/2686-278 ozn.5027 PRIMAMO na smještaj stare i nemoćne, pokretne i nepokretne osobe – cijena 1.900,00 kn. Mob. 091/576-5692, 040/628-016 ozn.2538b

POKLANJA se Belgijski ovčar Malinoa, star 20 mjeseci. Mob. 099/571-6317 ozn.5080

ZDRAVLJE PRIRODNO RJEŠENJE za vaše probleme s probavom, crijevnim problemima, gastritisom, imunitetom, lošim bakterijama… Mobitel: 098/206-520 od 16 do 20 sati. ozn.2022e

OSTALO OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva, grab, rezano i kalano na 25, 33, 38… cm , besplatna dostava. Grafoinvest d.o.o., mob.

098/226-301 ozn.347c

ŽIVOTINJE PRODAJU se purice i purani težine 6-10 kg žive vage, cijena 22 kn/kg živi, 30 kn/kg očišćeni. Upitati: Vinko Cerjan, Biljevec 76, tel. 729-581, GSM 098/284807 ozn.83c OVOGODIŠNJE kozice pripuštene, moguća obrada i traktorsku kosu „Tomo Vinković“, prodajem. Mob. 091/5162894 ozn.5036 PRODAJEM odojke, može i obrađeni, Sračinec. Mob. 098/191-2363 ozn.5045 LABRADOR RETRIVER crni, muški, 3,5 mj. starosti, od vrhunskih roditelja, povoljno. Mob. 091/502-7206 ozn.5092

INDUSTRIJSKA drva, kratko piljena, 6 m³ - 700 kn, 12 m³ - 1400 kn. Brza i besplatna dostava. Mob. 091/ 8945246 ozn.84d BOŽIĆNA drvca svih visina, moguć odabir na rastu; top za pakiranje ф 45, prodajem. Mob. 098/562-862, Gačice 24 ozn.4833 PRODAJEM razne elektromotore; kupujem neispravne. Mob. 095/827-5885 ozn.5024 POKLANJAM grobno mijesto u Biškupcu, prodajem domaće pijetlove i patke, ledenicu, peć, štednjak na plin i motokultivator za obradu

58 Mali oglasi/Zahvale i sjećanja PRODAJEM ogrjevno drvo bukva, grab, kratko piljena, cijepana, dostava. Mob. 099/7418699, 091/188-7491 ozn.5083

KREDITI ŽELITE riješiti stambeno pitanje ili novi automobil? Gotovinski bez administrativne zemlje. Upitati na mob.: 099/7582331 ozn.2020e VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.099/323-4334 ozn.5055 POVOLJNO prodajemo sijeno u balama, čuvano na suhom mjestu, ovogodišnje, Kneginec Donji. Tel. 042/690-888 ozn.5056 BETONSKO željezo, armaturne mreže, fert gredice od proizvođača – atest, cigla, punioci i ostali građevinski materijal, povoljno. Mob. 099/350-2647 ozn.5067 PRODAJU se dva uredska stola i stolica, povoljno. Mob. 098/414-128 ozn.303c SVE vrste ugljena (Kreka, Stanari, Banovići, Đurđevik), šljunak, sipina , ogrjevna drva i usluge prijevoza. Tel. 042/714-191, 098/267-834 ozn.338c OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere. Ne bacajte jer mi to plaćamo! Tel. 042/505-024, 099/7575-075 ozn.352c BUKOVI okrajci trupca, paleta 700,00 kn, piljena 750,00 kn, letve 600,00 kn, cjepanice 4m = 1.300,00 kn, šljunak, sipina, drenaža, zemlja. Mob. 099/3530180 ozn.358c RABLJENU ugradbenu pećnicu „Gorenje“ i novi keramički umivaonik, prodajem. Tel. 042/214-7052 ozn.480a INDUSTRIJSKA bukova debela drva, pogodna za centralno, 650 kn, prodajem.

Mob. 095/516-5493, 729-006 ozn.5081 DRVA za ogrjev, cjepanice bukva, grab i agacija, može i piljenje, dostava, poštena mjera. Mob. 098/446-443 ozn.5091 CRNO vino (brajde), 100 l,prodajem.

Mob. 098//680-855 zvati iza 16 h ozn.2533 PEĆ Maja 12, nekorištena, prodajem.

Tel. 042/261-416 ozn.2531b

NOVI bankovni krediti! Zatvaramo C.L.; obustava na pola plaće; zatvaramo postojeća zaduženja. Hipotekarni do 25 g.! Novo – pozajmice samo na platnu listu na trajni nalog!

Novo – krediti za firme uz hipoteku! Inf: Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.237c FENOMENALNI krediti do 2/3 do 30.000 €/10 g. Zatvaramo postojeća zaduženja i C. L. Umirovljenicima na čisti odrezak do 50.000 kn/48 h. Krediti na trajni nalog do 1/2 primanja do 125.000 kn/8 g. Gđa. Ivana, 095/885-9230, 091/908-0808 ozn.237c BRZA realizacija svih vrsta kredita. Posebne pogodnosti za zaposlene u Boxmarku i umirovljenike do 80 g. Pozajmice odmah! Nada, 099/528-3329, 091/506-1660 ozn.5062 ODMAH saznajte i realizirajte sve mogućnosti svih vrsta kredita i pozajmica sa i bez HROK-a. Kr istina, 098/9370909, 091/1316-848 ozn.5082 BRZO do gotovine putem American, Diners, Master kartica (do 60 rata) i čekova! Mob. 091/110-5024 ozn.5004 zabrane, umirovljenički do 80 g.! Mob. 091/303-8054 176c AKCIJA kredita do 30.000 € do 2/3 primanja. Umirovljenički do 80 g. starosti. Brzo i diskretno! Gđa. Mirjana, 091/8850-730 ozn.176c

PLINSKU peć, dimnjak, grijanje i kuhanje, 500,00 kn; gitaru novu akust., prodajem. Mob. 099/695-7809 ozn.2535b

KREDITI bez provizije! Rješavamo C.L., ovrhe i blokade do 200.000 kn, Umirovljeničke pozajmice 50.000 kn/48 h.

Mob. 091/226-0697 ozn.176c

PILANSKA kratko piljena drva – 750 kn; odvoz šute…, cjepanice 4 m³, 1.350 kn.

Mob. 091/883-6732 ozn.5085

TREBATE novac? Zaposleni i umirovljenici do 80 g. starosti. Krediti na trajni nalog! Mob. 092/291-8964 ozn.176c NOVO! Bankovni krediti 50.000 kn za

umirovljenike do 80 g. Pozajmice – isplata odmah (20.000 kn). Bez HROK-a do 10.000 €. Konzum, Boxmark, Varteks – na trajni nalog. 30.000 € - do pola plaće obustava. Mob. 099/865-3200, 098/905-5687 ozn.237c SUPER krediti do 200.000 kn! Za zaposlene do 1/2 plaće! Zatvaramo sva postojeća zaduženja, pomažemo kod C. L.! Ekspresni krediti za umirovljenike!

Kta već od 6,90% ; eks. od 10,82%. Po-

IZNERVIRANI ste i uplašeni!

Govore Vam da niste kreditno sposobni, spominju crne liste, a Vi želite riješiti vlastitu nesolventnost, te jednim kreditom podmiriti ostale obaveze koje su Vam za vratom. Ili možda trebate gotovinu? Stambeni, hipotekarni ili nenamjenski?

Vi birate. Obratite se s povjerenjem imateljima odobrenja Ministarstva financija. ARGES d.o.o., Info: 042/210-008, mob: 099/244-5915, VIP: 091/3096760 ozn.286c zajmice za 24 sata! Info: 091/472-4723, 091/788-0738, Vesna ozn.237c AKCIJA do 50.000 kn za umirovljenike starije od 70 g. Pozajmice do 20.000 kn. Zaposleni do 30.000 €, hipotekarni.

Varteks, Konzum, Boxmark – na trajni nalog. Mob. 098/964-5711 ozn.237c NOVO – Krediti za umirovljenike bez dobnog ograničenja do 50.000 kn, pozajmice odmah, za zaposlene do pola plaće obustava, za zatvaranje C/L na 10 godina. Mob. 097/797-5934 ozn.237c ZAJMOVI na osnovu zaloga (zlata, dukata i dr.). Vrijednost založenog zlata utvrđujemo po garantirano najvišoj otkupnoj cijeni zlata u gradu. TR-AG, Vžd, K. Filića 39a, tel.

042/321-701 ozn.284c POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike uz zalog zlata, srebra, računala, starina, čekova, na kartice, u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c NAJJEDNOSTAVNIJE do gotovine putem č e ko va , k r e d i t n i h kartica te Sindikalnopotrošačkih kredita ( najpovoljniji otkup robe ). Isplata odmah!

Mob. 098/987-0078 ozn.479a B L A G D A N S K A a kcija! Kreditna agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob.

20. prosinca 2011., br. 396

099/488-5559 ozn.5060

ZAHVALA povodom smrti naše voljene mame, svekrve, bake i prabake

AGE RUKLJIĆ preminule 13. 12. 2011. u 90. godini života.

KREDITI, pozajmice. Isplata isti dan.

Mob. 092/2590-140 ozn.5075 NOVO! Trenutno jedini kreditni ured koji surađuje sa svim bankama. Reprogram postojećih zaduženja, bez jamaca i C. L. Krediti za umirovljenike bez dobnih ograničenja. Akcija – za članove Sindikata policije, bez troška obrade, kta 7,50. Ne nasjedajte na lihvarske objave i obratite se nosiocu licence HANFE. Mob. 099/809-1333 ozn.5077

Od srca zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svim znancima koji su nam izrazili sućut. Hvala na cvijeću, svijećama te ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak.

Zahvaljujemo vlč. Ivanu Sakaču na dirljivim riječima ispraćaja.

Ožalošćeni: sinovi Stjepan i Stanko, snahe, unuci i praunuci

SJEĆANJE

POZNANSTVA

SAVO MARTIN MARTINOVIĆ

STRIPTIZ! Vatrena plesačica za Vaše rođendane, momačke večeri i javne nastupe. Sex isključen. Mob. 099/7080343. ozn.475a

19. 12. 2010. – 19. 12. 2011. Čuvaru naš dragi, volimo Te.

EROTSKI RAZGOVORI! 064/400-909, tel: 2,29 kn/min; mob: 3,52 kn/min; SmS CHAT za vruče dečke i cure! Poslati riječ hot69 na 66306, za odjavu poslati STOP, cijena: 3,66 kn/por. ozn.166c

Slavica, Snežana i Saša

SJEĆANJE

POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c

na drage

ZGODNA djevojka zabavljat će vas ugodno i lijepo na momačkim večerama i rođendanima. Mob. 098/131-4410 ozn.5053

MALI OGLASI već od 40 kuna

KERETIĆ ŠTEFANIJU

ĐURU

20. 12. 2006. – 2011.

7. 11. 1997. – 2011.

Žao nam je što vas više nema, al’ tuga i sjećanje ostaju za sva vremena.

Grozdana s obitelji

ZAHVALA povodom smrti voljene majke, bake, prabake i svekrve

MARIJE KOŠIR preminule 16. 11. 2011. u 79. godini života.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima koji su nam izrazili sućut, položili cvijeće i svijeće te bili na ispraćaju drage nam pokojnice. Hvala Domu za starije osobe Slakovec.

Ožalošćeni: sinovi Ivan i Danijel s obitelji, snaha Zdenka s obitelji

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom već od

0 0 1 ! ! ! a n u k

Zahvale i sjećanja 59

20. prosinca 2011., br. 396

SJEĆANJE na voljenog supruga, oca i djeda

STJEPANA GRĐANA 24. 12. 2010.- 24. 12. 2011.

U tišini vječnog mira prate Te naše misli, sjećanja i molitve.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom prerane smrti našeg najmilijeg supruga, tate i djeda

povodom smrti naše drage supruge, mame, bake, prabake, punice i svekrve

IVANA SRAGE preminulog 9. 12. 2011. u 60. godini života nakon prerane smrti.

SLAVKO GAŠPARIĆ

Najiskrenije zahvaljujemo braći, rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na izraženoj sućuti i pomoći u najtežim trenucima.

Posebno zahvaljujemo Odjelu intenzivne njege Opće bolnice Varaždin, DVD-u Vinica, KUD-u Vinica, VIS Konfekciji Vinica, HNS-u Vinica, vlč. Valentu Posavcu. Veliko hvala Domu za starije i nemoćne osobe Varaždin te svim dobrim ljudima na iskazanoj pomoći.

23. 12. 2010. – 23. 12. 2011.

Ožalošćeni: supruga, sin, kći i unuci

SJEĆANJE

Teško je bol u duši kriti, u srcu plakati, a nasmijan biti.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Tugujući: supruga Draga, kćeri, zetovi i unuci

SJEĆANJE 12. 12. 2001. – 12. 12. 2011.

Supruga i sin s obitelji

SJEĆANJE

S ljubavlju, poštovanjem i ponosom čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga i djeca s obiteljima

ZAHVALA

IVANU SRAGI

povodom smrti našeg voljenog supruga, oca i djeda

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV dragom dedi

IVANU SRAGI Unuci: Luka, Danijela i Josip

dragom zetu i šogoru

ZAHVALA

IVANU SRAGI

23. 12. 1995. – 23. 12. 2011.

POSLJEDNJI POZDRAV

Ostat ćeš zauvijek u našim srcima, mislima i molitvama. S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

dragom bratu

IVANU SRAGI Brat Stjepan s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

STJEPANA LEVATIĆA

Tvoji: Veronika, Valerija i Dražen

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, bake i prabake

ZORE KOCIJAN rođ. FURIJAN preminule 15. 12. 2011. u 91. godini života.

Od srca zahvaljujemo svim susjedima, rođacima i kumovima koji su nam izrazili sućut te odar okitili cvijećem. Veliko hvala velečasnom Nikoli Bukovčanu na dirljivim riječima te osoblju Odjela infektologije dr. Špiranec te osoblju Odjela.

povodom smrti naše drage, voljene majke, svekrve, bake, prabake i tete

KATICE OVAS rođ. KANIŠKI

JOSIP TEŽAČKI

22. 12. 2008. – 22. 12. 2011.

Prošle su tri tužne godine otkada nisi s nama, ali uvijek si u našim mislima, molitvama i srcima.

Od srca zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i znancima koji su nam u trenucima najveće boli izrazili sućut, okitili mu odar cvijećem i svijećama te ispratili ga na vječni počinak.

Posebnu zahvalnost upućujemo liječnicima i medicinskom osoblju Gastroenterološkog odjela OB Varaždin.

Zauvijek ćeš biti s nama u našim srcima, mislima i molitvama.

POSLJEDNJI POZDRAV

Punica Marija i šogor Tomislav

na dragog supruga i oca

SLAVKA KEREŠE preminulog 12. 12. 2011. u 60. godini života.

Ožalošćeni: supruga Marija, kći Marina, sin Tomislav, snaha Sanja, unuci Andro i Bruno

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

Ožalošćena obitelj: suprug Zvonko, sinovi Krešimir i Zvonko, kći Karmen, snahe Verica i Marina, zet Vladimir, unuci Davor, Ines, Ivan, Mirta, Goran, praunuci Lovro, Luka, Tia, Tin, Petra, Mila i sva ostala obitelj

POSLJEDNJI POZDRAV

JOSIP PINTARIĆ 20. 12. 2003. – 20. 12. 2011.

† 17. 12. 2011.

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima naše boli iskazujemo veliku zahvalnost svima koji su bili uz nas te dragu i voljenu nam pokojnicu ispratili na vječni počinak. Od srca hvala rodbini, prijateljima i susjedima. Veliko hvala dr. Slunjskom te Odjelu intenzivne njege, djelatnicima HZMO-a i Biciklist Zagreb.

dragom suprugu, tati i djedu

FRANJO ROGINA S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

SIDONIJE TRUPKOVIĆ

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu i uji

IVANU SRAGI Bol i tuga još su veći jer posljednje zbogom nismo si stigli reći. Hvala Ti za svaki trenutak koji smo proveli zajedno.

Počivaj u miru Božjem.

Sestra Marija, šogor Branko, nećak Zoran, nećakinja Jasminka s obitelji

preminule 14. prosinca 2011. u 92. godini života.

Tužni ali ponosni na njezin lik i djelo, zahvaljujemo svima koji su doprinijeli svečanom ispraćaju i dostojanstvenom završetku jednog bogatog života. Posebno zahvaljujemo osoblju Hitne pomoći i Odjelu za interne bolesti Bolnice Varaždin. Veliko hvala Udruženju hrvatskih obrtnika Varaždin, bivšim učenicama i djelatnicima njezinog frizerskog salona te ostalim frizerima. Od srca zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, susjedima i znancima na izrazima sućuti. Hvala župniku Najmanu i kapucinu Vizjaku na dirljivim riječima ispraćaja.

Ožalošćeni: sin Vladimir, snaha Nada, unuke Bernarda i Vlatka sa suprugom Markom, praunuci Petar i Martina

ZAHVALA Prestalo je kucati srce moje drage, velike i voljene bake

KATICE OVAS POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu i uji

IVANU SRAGI Nek’ s anđelima Tvoja suša mirno spi, dok živimo mi, u našim srcima živiš i Ti. Počivaj u miru Božjem.

Sestra Ljiljana, šogor Josip, nećakinja Matea i Maja s obitelji

rođ. KANIŠKI Hvala Ti što si me neizmjerno voljela. Dirnuta pažnjom, pomoći i suosjećanjem u teškim trenucima rastanka, iskreno zahvaljujem svim rođacima, prijateljima, znancima, susjedima, poslovnim suradnicima i svima koji su došli ispratiti moju dragu baku Katicu Ovas rođ. Kaniški na njenom posljednjem putu, gdje će je čuvati dragi Bog. Zauvijek Tvoja unuka Bernarda

Ožalošćeni: sin Stjepan, kći Marija, snahe, zetovi, unuci, praunuci i ostala tugujuća rodbina

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

ANĐELA SAČIĆ

dragoj baki i prabaki

SJEĆANJE

25. 12. 2005. – 25. 12. 2011.

MARIJA ČETRTEK

KATICI OVAS

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Zauvijek ćemo se sjećati naših veselih trenutaka i slijediti Tvoje životne savjete.

Tvoji najmiliji

Tvoji Vlatka, Marko, Petar i Martina

17. 12. 2001. – 17. 12. 2011.

Zauvijek u našim srcima, sjećanju i molitvama.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na voljenog

MARIJANA KUČEKA 27. 12. 2010. – 37. 12. 2011.

ZAHVALA

POSLJEDNJI POZDRAV

povodom smrti naše drage tete

dragoj i nezaboravnoj šefici

IVANE VUKOVIĆ preminule 14. prosinca 2011. u 84. godini.

Otišao si stazom s koje povratka nema, ostala je tuga i bol za sva vremena.

Zahvaljujemo svima koji su je ispratili na vječni počinak i koji su nam u ovim teškim trenucima izrazili sućut.

Tvoji: supruga Marija, sinovi Dario i Mario

Ožalošćena nećakinja Dada s obitelji

KATICI OVAS Tvoj cijeli život Isus zna, svu vjeru Tvoju, djela sva! A kad dođe, ustat ćeš da vijenac slave Tebi da!

Tvoje Dragica, Božica, Keti, Meri, Anica, Štefka, Anica, Dragica, Ivančica, Snježana, Marica…

60 Zahvale i sjećanja

20. prosinca 2011., br. 396

IN MEMORIAM

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom iznenadne smrti naše voljene majke, bake, svekrve i prabake

na voljene roditelje

KATARINE TOMAŠKOVIĆ

ŠTEFANIĆ

rođ. SELEC preminule 5. 12. 2011. u 78. godini života.

Od srca zahvaljujemo kumovima, prijateljima, rodbini, DVD-u Jalkovec i svim dragim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju na vječni počinak.

JOSIP PATAFTA

Ožalošćeni: kći, sinovi, snahe, unuci i praunuci

18. 12. 1981. – 18. 12. 2011.

TOMISLAVA

DANICU

† 12. V. 1998.

† 22. XII. 2010.

Vaši najmiliji

Tvoja obitelj

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

dragoj

povodom smrti voljene supruge, majke i bake

TUŽNO SJEĆANJE

MAJCI

na voljenog

Hvala Ti za brižnu ljubav i dobrotu kojom si nas darivala!

Počivaj u miru Božjem!

ZVONKA MOHARIĆA 19. 12. 2010. – 19. 12. 2011.

Tvoja djeca s obiteljima

SJEĆANJE

Suze naviru, teško ih je skriti, kako plakati, a nasmijan biti.

MARIJE MARTINČEVIĆ preminule 9. 12. 2011. u 71. godini života.

U našim srcima ostala je bolna rana jer Tebe više nema među nama.

Najiskrenije zahvaljujemo svim dragim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak.

Počivala u miru Božjem.

Tvoji najmiliji

Ožalošćena obitelj i ostala tugujuća rodbina

STJEPAN PLANTAK 26. 12. 1992. – 26. 12. 2011. Čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

DRAGUTIN JAMBREK

SJEĆANJE

SJEĆANJE

IVAN PATAFTA

IVAN ŠMIC

23. 12. 2000. – 23. 12. 2011.

22. 12. 1999. – 22. 12. 2011.

S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na Tebe.

Zauvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

Kći Marija s obitelji

Supruga Anka s obitelji

22. XII. 2007. – 22. XII. 2011.

Vrijeme zaborav donijelo nije, još živiš u meni kao i prije.

TUŽNO SJEĆANJE

Supruga Ana

MEHMED SEFEROVIĆ 21. XII. 2007. – 21. XII. 2011.

SJEĆANJE na voljenog supruga, tatu, svekra, tasta i djeda

VLADU KUHARIĆA 22. 12. 1999. – 22. 12. 2011.

SJEĆANJE Supruga Ana i obitelj Perši

na dragog supruga, oca, svekra i djeda

Tvoja supruga Ljubica

ROMANA OVASA 21. XII. 1981. – 21. XII. 2011.

SJEĆANJE

Navršilo se trideset godina otkada nisi više s nama,

TUŽNO SJEĆANJE

JOSIP SVETEC 19. XII. 2008. – 19. XII. 2011.

ali naše molitve i nada susreta u vječnosti živi s nama!

Živiš u našim srcima.

Tvoji: supruga Katica, sin Vladimir, snaha Nada i unuke Vlatka i Bernarda

Supruga Gizela i obitelj Svetec

STJEPAN POGAN 25. XII. 2005. – 25. XII. 2011.

U srcima našim ista je rana, iako već šest godina nisi s nama.

Tvoja kći Katarina, unuci Marko i Nevenka

TUŽNO SJEĆANJE

ZAHVALA

na supruga

povodom smrti naše drage, dobre majke, bake i prabake

MIRKA ROZMANA

SJEĆANJE na voljenu mamu

MARIJU ZAMUDIĆ

18. 12. 2008. – 18. 12. 2011.

MARIJE GLEDIĆ

Godine prolaze, a tuga za Tobom ostaje.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a ja Te čuvam u srcu svom.

preminule 30. 11. 2011. u 94. godini života.

19. 12. 2007. – 19. 12. 2011.

Od srca zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima, djelatnicima Državnog inspektorata – Područne jedinice Varaždin i svim znancima koji su nam izrazili sućut, okitili odar cvijećem i svijećama te njezine posmrtne ostatke ispratili do posljednjeg počivališta.

Posebno zahvaljujemo dragom susjedu prof. Franji Bračku na toplim oproštajnim riječima te sestri Dijani Jakovljević na stručnom, savjesnom i suosjećajnom pomaganju pri njezi u njezinim zadnjim danima života.

U tišini mira nek’ Te prate naše misli i molitve.

Tvoja supruga Marija

TUŽNO SJEĆANJE na oca, svekra, djeda i pradjeda

MIRKA ROZMANA

Ožalošćena kćerka Mira, unuci s obiteljima i praunuci

18. 12. 2008. – 18. 12. 2011.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom smrti moje drage mame i bake

MARIJE MARTINČEVIĆ

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

preminule 9. XII. 2011. u 78. godini.

SJEĆANJE

Tvoji sinovi, snahe, unuci i praunuci

AUGUST SLUNJSKI 20. XII. 1992. – 20. XII. 2011.

SJEĆANJE

Misli su nam ispunjene Tvojim likom, a srca tugom i boli.

na voljenog

Tvoja supruga s djecom

PETRA VINCEKA 20. 12. 2009. – 20. 12. 2011.

Od srca zahvaljujemo kumovima, rodbini, susjedima i prijateljima na izraženoj sućuti, dostojanstvenom ispraćaju drage nam pokojnice i na položenim svijećama i cvijeću. Hvala dr. Brodar Fatiga, osoblju Neurologije Varaždin te sestrama i dr. Pavliću Bolnice Klenovnik na velikoj brizi u zadnjim danima života.

Veliko hvala prečasnom župniku Valentu Posavcu na molitvi i dostojanstvenom ispraćaju.

Ožalošćeni: kći Ivanka, zet Josip, unuk Marko s obitelji

Hvala Ti za dobrotu i ljubav koju si nam dao.

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

na

SJEĆANJE SJEĆANJE

POZDERA

na našeg

AUGUSTA LABAŠA 17. XII. 1991. – 17. XII. 2011. Čuvamo Te u našim mislima i našim srcima.

Sin Ivica i kći Marica s obiteljima

Navršila se prva godina od tragične smrti našeg dragog brata i sina

BLAŽA

i

26. XI. 1978. – 2011.

JOSIPA 25. XII. 1997. – 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas.

Vaši najmiliji

BOJANA STANKOVIĆA 24. 12. 2010. – 24. 12. 2011.

Uvijek ćeš biti u našim srcima, mislima i molitvama.

Majka Josipa, braća Marijan i Dragutin s obitelji i sestra Mirjana s obitelji

Zahvale i sjećanja 61

20. prosinca 2011., br. 396

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu suprugu i majku

JELKU STANKO 22. 12. 2009. – 22. 12. 2011.

ZAHVALA

ZAHVALA

Tužni ali ponosni na njezin lik i djela, a dirnuti izrazima sućuti i pažnje prilikom rastanka od naše drage majke, bake, prabake, svekrve i punice

povodom iznenadne smrti naše drage majke, bake, prabake i punice

Ne postoji zaborav, samo uspomena, ljubav i sjećanje na Tebe.

MILKE VUGRINEC preminule 8. 12. 2011. u 65. godini.

Suprug Antun i sin Damir

SJEĆANJE

Od srca zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima koji su nam izrazili sućut, na cvijeću i svijećama i ispraćaju drage nam Milke na vječni počinak. Hvala župniku Josipu Hadroviću na lijepim riječima ispraćaja.

JOSIP VUGREK

Ožalošćeni: kći Vesna, zet Miroslav, unuke Željka s obitelji i Lucija

25. XII. 1996. – 25. XII. 2011.

Godine koje su prošle, sjećanja na Tebe izbrisati neće.

Supruga i sinovi s obitelji

SJEĆANJE

ŽELJKO STARAJ 23. 12. 2010. – 23. 12. 2011.

Od Božića do Božića, Tvoji topli zagrljaji, Tvoj zaigrani osmijeh, I veliko srce.

ANTONIJE FAJFAR najtoplije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, kumovima, susjedima i znancima koji su uveličali njezin ispraćaj na vječni počinak. Riječi zahvale upućujemo „Domu svete Rozalije“, „Učeničkom domu“ Varaždin, djelatnicima cvjećarnice i vrtlarije. Veliko hvala velečasnom Siniši Dudašeku i kapelanu Igoru Radašiću na toplim riječima utjehe i dostojanstvenom ispraćaju.

Zahvaljujemo i prečasnom Slavku Gabudu na izrazima sućuti.

Kad bi suze moje na kamen pale, kamen bi se raspal, ali suze bi ostale.

Zahvalni kćeri Ana i Nada, sinovi Martin, Štefan, Ivan i Andrija, unučad, praunučad, snahe i zetovi

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na našeg dragog i nezaboravnog

VELIMIRA BOLIĆA 19. XII. 2005. – 19. XII. 2011.

S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji: supruga Ahnetka, sin Vitomir, snaha Sanja te unuci Goran i Saša

SJEĆANJE na voljenog

MLADENA FUTAČA 21. 12. 2010. – 21. 12. 2011.

TUŽNO SJEĆANJE

NEVENKA ŠAGI 22. 12. 2010. – 22. 12. 2011.

Godinu dana naša si sjena, živiš s nama za sva vremena.

Suprug Zvonko, kći Zvončica, zet Mario, unuci Elena i Borna

ZAHVALA povodom smrti našeg voljenog supruga, oca i djeda

STJEPANA MEDVEDECA preminulog 11. 12. 2011. godine u 65. godini života.

Zahvaljujemo rođacima, susjedima, prijateljima i svim dragim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. Zahvaljujemo i dr. Tanji Cikač, Internoj hitnoj Varaždin, Bolnici Novi Marof, velečasnom Karlu Koračeviću na dirljivim riječima oproštaja te tvrtkama Benussi d.o.o., Veneto banci d.d. i Splitskoj banci d.d.

Počivaj u miru.

Ožalošćeni: supruga Štefanija, kćeri Slađana i Svijetlana s obiteljima, Luka, Nikola i Ivana, punica Ana te ostala tugujuća rodbina

ZAHVALA U velikoj boli koja nas je zadesila preranim odlaskom naše drage majke i bake

NADICE SABOL rođ. CVRTNJAK preminule 10. prosinca 2011. nakon duge i teške bolesti u 62. godini života, zahvaljujemo braći i sestrama, šogorima i šogoricama, nećacima i nećakinjama s obiteljima, susjedima iz Ulice K. Filića i svim iskrenim prijateljima koji su cijelo vrijeme bili uz nas u našoj boli.

Na dugom i predanom liječenju zahvaljujemo Ordinaciji privatne prakse dr. Jasminke Grgurović, djelatnicima OB Varaždin, patronažnim sestrama Ustanove za zdravstvenu njegu Kancijan i djelatnicima Specijalne bolnice za kronične bolesti Novi Marof koji su joj olakšali zadnje dane njezine borbe s bolešću. Veliko hvala upućujemo djelatnicima Učeničkog doma Varaždin, djelatnicima iz Varaždinske podružnice Euroherc osiguranja. Hvala velečasnom Kemivešu na riječima oproštaja.

Veliko hvala svima.

S poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Od obitelji Magić

NADICI SABOL Daleko na nebu Tvoj tihi je dom, a mi Te nosimo u srcu svom.

dragoj

JULIJANI KANIŠKI Vječno ćeš živjeti u našim mislima i srcima.

Sin Vladimir, snaha Ljiljana, unuci Robert, Miljenko, Tomislav, Marko i Ivana s obiteljima

na voljenog

VALENTA MAČEKA 26. 12. 1998. – 26. 12. 2011.

U srcima zauvijek voljen, u mislima i molitvama nikad zaboravljen.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

JOSIP PINTAR

*****

23. 12. 2001. – 23. 12. 2011.

Dragoj sestri, šogorici i teti

DODI

Tvoja sestra Ljiljana s obitelji

ZAHVALA

POSLJEDNJI POZDRAV

Sestra Štefica, šogor Branko, Brankica i Bojan s obitelji

Ostat ćeš zauvijek u našem srcu i mislima.

Tvoj šogor Braco, Ilinka, Tajana, Romana, Ivan, Sara i Ivon

Obitelji: Puškadija, Žuti i Zemljak

Nek’ molitve moje Te prate, kad bol i suze ne mogu da Te vrate.

Iako Te nema, ostavila nas nisi, Tvoje plemenito srce, neizmjerna dobrota i ljubav zauvijek će ostati u našim srcima i mislima.

dragom

*****

Iako znamo da nas s neba gledaš, Mladene, fališ nam i puno nam trebaš.

*****

NADICI SABOL POSLJEDNJI POZDRAV

Supruga Mirjana i kći Mateja

SJEĆANJE POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

U srcu tuga, na grobu tišina, u našem domu velika praznina.

Kći Renata i unuka Kaja

Sestra Božica s obitelji

STJEPANU MEDVEDECU

Prošla je tužna i preduga godina dana, a Tebe nema među nama.

Uvijek u našim mislima, srcima i molitvama.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

STJEPAN NOVOSEL

*****

21. 12. 2008. – 21. 12. 2011.

Zauvijek si u mom srcu, zauvijek u mojim mislima. Čuvali Te anđeli u tišini vječnog mira.

Godine prolaze, ništa nije kao prije, u duši bol, a u srcu tuga se krije.

Tvoja sestra Milica

Tvoja obitelj

*****

Dragoj sestri, šogorici i teti U povodu smrti našeg voljenog supruga, oca i djeda

NADICI SABOL

ZAHVALA

ŽELJKA HELINGERA

Život u trenu nestane, a tuga u srcu ostaje.

Na svakom mjestu prati nas Tvoja sjena, ostat ćeš u našim srcima za sva vremena.

povodom smrti naše voljene supruge, majke, punice, bake i prabake

zahvaljujemo svim našim rođacima, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas cijelo vrijeme, pomagali nam i pružili riječi utjehe. Od srca zahvaljujemo medicinskim sestrama i osoblju Obiteljskog doma „SMIRAJ“ u Ludbregu koji su mu svojom osobitom pažnjom omogućili da sačuva dostojanstvo do posljednjeg trenutka. Hvala obiteljskoj liječnici Đurđici Hren Obranić. Hvala svima na pruženim izrazima sućuti te što su svojim dolaskom uveličali posljednji ispraćaj na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga Ružica, kći Natalija, zet Gradimir i unuke Ornela i Karolina

Tvoj brat Radivoj s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj sestri, teti i šogorici

NADICI SABOL rođ. CVRTNJAK Tvoja duša s anđelima mirno spava, dok nas ima, živjet ćeš i Ti s nama.

Ivan, Jasna, Ivona i Saša

ANE KOVAČIĆ rođ. BUŽANIĆ koja je preminula 11. prosinca u 78. godini života.

Od srca zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju drage pokojnice na vječni počinak. Posebno hvala djelatnicima Krojačnice – Gornja odjeća Varteks i Pučkog otvorenog učilišta.

Ožalošćeni suprug Ivan, kći Marija, zet Nenad, unuci Tomica s Dunjom, Nenad s Jelenom, Nikola s Alicom, praunuci Morena, Jana, Marin i Lukas

62 S raznih strana

Krešimir KOVAČ: Knjiga “Uspon Radimira Čačića 90-ih”

Nema više novca rećina fiksnih troškova projekta nije se imala više od kuda nadoknaditi,a s obzirom da je osnovica za mjesečna plaćanja izvedenih radova bila prosječnacijena stana, te da su se do smanjenja projekta gradili upravo skupocjenistanovi poput vila i po kvadraturi većih stanova, smanjenje je Coninguprouzročilo ogroman manjak, budući da je obustavljena gradnja upravo onihstanova čija je cijena bila jeftinija od prosječne. Izgradnja upravo tih jeftinijihstanova trebala je sa svojim troškovima uravnotežiti ukupni financijski efektcijelog projekta. Stalnim radnicima trebalo je osigurati plaće i nakon prekida projekta, budući da ugovaranje drugih projekata nije bilo planirano sve dok se ne završi projekt u Ashkelonu. Nastali su troškovi prema izraelskim kooperantima i dobavljačima za već isporučene materijale i usluge na objektima čija je gradnja zaustavljena, a na reduciranom dijelu projekta izgubljen je i pripadajući dio bonusa i profita - opravdano je ogorčen Lovrenčić.

T

Dobavljači tužbi Zagorja protiv Coninga piše kako već od svibnja 1991. godine Coning nije bio u stanju redovno plaćati troškove u Izraelu. S vremenom su zakašnjenja u plaćanju dobavljačima postajala sve veća, unatoč povoljnim uvjetima plaćanja izraelskih dobavljača. Posebno je bilo teškoća i oko isplate plaća radnicima Zagorja koji su radili na gradilištu u Izraelu, a čije je plaće također trebao osiguravati Coning. Tužba nadalje piše kako Coning u listopadu 1992. godine više nije mogao osigurati potrebna sredstva za ishranu i smještaj radnika na gradilištu u Izraelu, a dobavljači, kojima je Coning već dugovao znatne iznose, nisu više bili spremni vršiti isporuke i davati usluge. Tužba zaključuje kako Coning, koji je sa svojim izraelskim partnerom zaključio nepovoljan ugovor i u pogledu uvjeta plaćanja, nije niti mogao od investitora dobiti novac, pa je izraelski investitor Coningu tada otkazao Ugovor. - S izraelskim kooperantima i dobavljačima sklopljeni su uredni ugovori za kvalitetno i efikasno izvođenje radova. Sve dok je Coning to bio u stanju, redovno je ispunjavao svoje obveze prema njima. Kako bi mogao redovno ispunjavati svoje obveze prema izraelskim kooperantima Coning je donio u Izrael dva milijuna dolara vlastitih sredstava i na taj način spriječio zastoje u kontinuiranom izvođenju radova, a sve to u dobroj vjeri da će se investitor do kraja ponašati korektno, u skladu s Ugovorom i u skladu s mnogobrojnim obećanjima kako neće dopustiti da Coning pretrpi štetu na ovom poslu - priča Lovrenčić. Međutim, možda ponašanje Ben Yakar Gata nije bilo krajnje korektno, ali je ta tvrtka iskoristila ono što joj je Ugovor omogućavao. - Došlo je 8. listopada 1992. godine do posljednjeg sastanka između predstavnika Coninga i Ben Yakar Gata na kojem su bili prisutni i njihovi pravni savjetnici, s ciljem da se nađe rješenje koje će omogućiti nastavak izvođenja radova na projektu. Na tom sastanku predstavnici Ben Yakar Gata nisu negirali svoju obvezu plaćanja odštete Coningu zbog smanjenja projekta te su bili spremni tu odštetu platiti nakon provedenog arbitražnog postupka i nakon što dobiju i ako dobiju novac od Vlade. Pritom su od Coninga tražili da financira nastavak gradnje, što je naravno bilo potpuno suprotno Ugovoru, neprihvatljivo i financijski potpuno nemoguće realizirati - priča Lovrenčić. (nastavak u sljedećem broju)

U

Varaždin - grad gdje anđeli spavaju Snimateljska ekipa Redakcije emisije Alpe Dunav Jadran u Varaždinu je snimila petominutnu reportažu “Varaždin grad anđela” u kojoj se govori o aktivnostima koje provodi Udruga „Anđeli Varaždina“.

Tijekom dva dana snimljeno je nekoliko priloga o akcijama udruge, a posebno su predstavljeni sadržaji namijenjeni organiziranom tur ističkom posjetu gradu Varaždinu kroz

obilaznicu „Tragom anđela“ koja uključuje aktivno sudjelovanje posjetitelja u keramičarskoj i kaligrafskoj kreativnoj radionici, susret s varaždinskim verglašem, potragu za skrovitim mjestima na kojima „spavaju anđeli“, i na kraju obvezni posjet Muzeju anđela i susret s umjetnikom Željkom Prstecom.

Reportažu u ovo blagdansko ozračje tako će vidjeti gledatelji nacionalnih televizija u 7

zemalja Srednje Europe što je svakako vrijedno priznanje radu udruge, ali i značajan doprinos turističkoj prezentaciji grada Varaždina i njegove ukupne turističke ponude.

Na hrvatskoj nacionalnoj televiziji emisija će se emitirati na prvom programu HTV-a u srijedu 28. prosinca u 14.45 sati.

JUBILEJ KUD Hrvatskih željeznica proslavio 80 godina djelovanja

Ljubav zvana folklor SINIŠA SOVIĆ

Feljton

20. prosinca 2011., br. 396

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Pred prepunim gledalištem varaždinskog HNK, članovi Kulturno-umjetničkog društva Hrvatskih željeznica u petak su izveli bogat program kojim su proslavili 80 godina djelovanja. Uz tamburaški orkestar, nastupile su tri generacije folkloraša.

Djeca su izvela koreografije “Zagorje” i “Međimurje”, aktivni članovi plesali su četiri koreografije - “Podravinu”, “Međimurje”, “Posavinu” i “Banatske igre”, dok su se veterani publici predstavili s “Prigorjem”.

- Počela sam plesati folklor kao gimnazijalka. Bilo je to jedno od najljepših razdoblja mojeg života. Lijepa druženja, putovanja, nastupi. Probe dva puta tjedno u Domu željezničara obilježile su život svima nama – prisjetila se Mirjana Kolarek-Karakaš, danas poznata pedijatrica, koja je otkrila da je u stankama

između plesa s prijateljicom Snježanom Leskovar, danas dr.

Chamae, ponavljala gradivo za sutrašnji dan.

One su samo dvije od nekoliko tisuća članova koji su proš-

li kroz Društvo utemeljeno 1931. godine osnivanjem “Željeznič a r ske g l azb e Varaždin”. Baš kao i početkom 20. stoljeća, tako i danas sve članove povezuje ljub av p re ma glazbi, plesu i običajima svojeg naroda. U osam desetljeća rada, KUD HŽ je hr vatsku kulturu predstavio u gotovo sv im europskim zemljama.

zločesta

Vrtoglavica

Piše: RADAR

Gljive i gnojni čirevi D

a hrvacka mafija kaj je pišeju hobotnica već letama svoje krake vu nogometu ima denes razmeju i oni kaj su se predi kaj picek glisti čudili dal je to moguće. Ve i stoka sitnog zuba kuži da je nogomet vu ovoj državi kontaminirala i okužila mafijaška bratija. Kaj je vedrila i oblačila med sucima, trenerima, kladionicama , političarima, žurnalistima i pitaj boga gde sve

ne. Za velke ili nekakve peneze i nekaj k temu gor. Da im se najde.

Nogomet ( čast poštenima i istinskim zaljubljenicima tog sporta) je postal penežljivi sport oko kojeg se motaju svakakvi likovi.

Kajti se od maloprodaje igračov, rezultatov, sponzorskih paketov i na druge načine vu tom sportskom šikarju more lepo zaslužiti.

No, svaka rit dojde na šekret.

Tak su i riti nekih članov nogo-

metne bande zapale vu „ofsajd“ a druge nasjele na „hajdučku gljivu“ . Pa je omerta crkla i na kratkometražne tonske i filmske zapise došla. Uskoku fala. Pa ve ni kumovima vu glavnoj nogometnoj zadrugi ni lako. Kajti se obruč oko njih steže. A i vreme je bilo da ih se stisne. Kak gnojne čire . Pa budu morti i lepši dani za nogomet došli. A nogomet bu pak sport postal.

Vodič 63

20. prosinca 2011., br. 396

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KINO Utorak 20.12. ARTHUR BOŽIĆ u 19 sati 22.12.-27.12. PLES MALOG PINGVINA u 19 sati KAZALIŠTE Srijeda 21.12. u 17:30 sati, DIMNJAČAR, Scena Zvonimir Rogoz u 19:30 sati, HOCUS POCUS, Velika scena Petak, 23.12.u 20 sati, DIMNJAČAR, Scena Zvonimir Rogoz KNJIŽNICA Radno vrijeme Ponedjeljak - petak (7,30-19,30), Subota (7,30-13,00) Odjel za mlade, odjel strane literature i dojel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30-19,30) Četvrtak, petak (7,30-15,00), Subota (7,30-13,00) MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage DJELOVANJE ZAVODA ZA ZNANSTVENI RAD HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI U VARAŽDINU 1983.-2011., razgled do 8.01.2012.

Stalni postav - Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer KERAMEIKON & PRIJATELJI, razgled do 31.12.

Stalni postav - Svijet kukaca Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Christian Bajsić - Bijela Iva

VREMENSKA PROGNOZA

GALERIJE Zlati ajngel KATARINA FABIJANIĆ i DAMIR SOBOTA, razgled do 23.12.

Galerijski centar Varaždin Stalni postav - zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: Utorak-nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino Petak 23.12.

ALVIN I VJEVERICE u 18 sati SHERLOCK HOLMES.IGRA SJENA u 20 sati Subota 25.12. - 27.12.

ALVIN I VJEVERICE U 18 sati SHERLOCK HOLMES.IGRA SJENA u 20 sati Scena Utorak, 20.12.,BOŽIĆNI KONCERT UMJETNIČKE ŠKOLE “MIROSLAV MAGDALENIĆ” U 19:30 sati Četvrtak, 22.12., BOŽIĆNI KONCERT u 20 sati Izložbeni prostor ZLATKO KAPUSTA, razgled do 16.01. 2012

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA PROGNOZA VREMENA – VEĆINOM SUHO Božićni blagdani prema svemu sudeći neće biti u bijelom ruhu. Oblaka će biti dosta, ali oborina vrlo malo ili ih uopće neće biti. Moramo ipak napomenuti da je ova prognoza izrađena šest dana prije Božića pa su tijekom tjedna još moguće promjene. Nadajmo se ipak nekom bijelom iznenađenju. Dakle, u ovom trenutku izrade prognoze kad je do Božića još šest dana, moramo ostaviti otvorenu mogućnost da nas ipak iznenadi bijela božićna čarolija. Dani iza Božića donijeli bi većinom suho i prohladno vrijeme.

Crometeo tim želi vam sretne božićne blagdane!

Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 19.12.)

Pomozite Lori...

!

Lora je draga i umiljata kujica stara godinu dana. Nađena je u Zagrebačkoj ulici u Varaždinu. Srednjeg je rasta, težine oko 15 kila.

Pomozite Lori i pružite joj dom.

Udruga Spas 330-004

ROĐENI:

22.12. u 20 sati BOŽIĆNI KONCERT LADO Varaždinska katedrala

VJENČANI: Mirela Sklepić i Dario Dobrotić,

Mateja Pavličević i Zoran Dvoršćak, Mar inela Cvek i Marko Gašparlin, Ana Herceg i Mario Lacko, Božica Grudiček i Kristijan Puček

DJEVOJČICE Noemi Dubravčić, Patricija Gladoić, Vida Vuzem, Leona Horvatić, Zita Blažević, Hana Vincek, Patricija Hutinski, Franciska Furjan, Dorotea Oković, Nela Božić, Senna Đuras, Isabela Cvitanović, Mia Marković, Lili Flanjak, Marta Mežnarić, Lena Canjuga, Kristina Đurđević, Natali Trušćec, Marta Martinec, Estel Jajtić

DJEČACI Borna Novosel, Aleks Mraz, Leon Maksimilijan Mikac, Jan Aleksandar Mikac, Tvrtko Antolin, Marko Maček, Bartol Bahat, Mateo Ptiček, Ivano Doko, Noa Vitez, Ivan Andro Kužir, Emil Peharda, Sven Vincek, Dorijan Božić, Mateo Bratovščak, Ivano Živković, Dino Štefičar, Marin Lovrenčić

UMRLI:

Stjepan Medvedec (64), Julijana Kaniški (88), Anđelka Cmrečki (71), Marija Košir (79), Katica Ovas (91), Ivanka Vuković (83), Ivka Škrinjar (92), Nikola Petković (73) i Sidonija Trupković (86)

64 Zadnja

20. prosinca 2011., br. 396

KONCERT Pregršt starih i novih pjesama, šale i puno pozitivne energije

Kostimirana zabava J - Ovo je pjesma o sigurnoj vožnji koja je posebno korisna političarima u Varaždinu - ispalio je

Mile pokoju šalu između pjesama - Nadamo se da će biti puno znoja, suza i pokoje popijene kapljice - rekli su dečki iz Hladnog piva na početku koncerta. No dobili su od Varaždina i puno više. Bilo ih je malo, ali Varaždinke i Varaždinci napravili su protekle subote urnebes u dvorani na Dravi kakav se rijetko viđa.

Letjelo pivo Bilo je star ih i nov ih pjesama, šala i puno pozitivne energije. Toliko da su u nekoliko navrata po zraku letjele pune čaše.

Nabijeni u prvim redovima oni najvjerniji fanovi nisu se odmarali od plesa. - Ovo je pjesma o sigurnoj vožnji koja je posebno korisna političarima u Varaždinu

Ove godine božićni blagdani počinju ranije, točnije dan prije Badnjaka kada će se za sve Varaždinke i Varaždince u sportskoj dvorani Graberje održati “Božićno narodno veselje”. Dolazi nam vrijeme radosti i veselja, a pošto toga nikad dosta, produžite si blagdansko slavlje za jedan dodatni dan i 23. prosinca

različitost, a program je ono najbolje od najboljeg – rekla je Sandra Bagarić. Izvest će operete, mjuzikle, rock-opere, rock’n’roll, pop, evergreene, šansone i još mnogo toga.

Karte za ovaj koncert dijelimo putem naše Facebook stranice, a njihova cijena je 80 i 90 kuna.

Više na www.regionalni.com.

Badnjak dočekajte uz poznati tamburaški sastav “Gazde” te domaće snage - tamburaški sastav “Mejaši” i DJ-a MC Darija. Veselje počinje u 20 sati, ulaz je besplatan, a uz dobru zabavu za sve posjetitelje bit će osigurane i besplatne porcije gulaša. Generalni pokrovitelj je Branka, a orgnaizator D managment.

KARIKATURA

Božićna bajka kvarteta Diversi samo za vas!

Zvijezda operete Sandra Bagarić, diva mjuzikla Renata Sabljak, vrhunski tenor Đani Stipaničev i rock pjevač Ervin Baučić čine kvartet Diversi.

Ovaj petak, 23. 12., uz pratnju orkestra održat će koncert “Božićna bajka” u Areni Varaždin.

- Mi se savršeno nadopunjavamo. Naša prednost je naša

Narodno veselje

Minus tri I dok su one mlađe generacije, kojih je najviše bilo, bile oduševljene, kod starijih smo fanova naišli i na kritike. - Ovaj koncert je za minus tri. Repertoar je katastrofa za nas koji slušamo Hladno pivo od početka - komentar je Petre (25) koja je ipak očekivala više od ovog koncerta.

Atmosfera je mogla biti i još bolja da se dvorana napunila malo više. Iako se očekivala navala, dvorana je ostala poluprazna.

NOVKOVIC

!

- ispalio je Mile pokoju šalu između pjesama. A osim ove o sigurnoj vožnji, svirali su još i Ezoteriju, Pjevajte nešto ljubavno, Svijet glamura i mnoge druge.

BESPLATAN GULAŠ

crta: Željko Pilipović