Regionalni Tjednik

INTERVJU Prof. dr. sc. Željko Ivezić: Mali i beznačajni u usporedbi sa Svemirom

Tjednik

Str. 6.-7.

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatan primjerak

Broj 397 :: 27. prosinca 2011. :: www.regionalni.com

DOZNAJEMO Samo dan nakon parlamentarnih izbora ispravljena nepravda

Vraćeno 5 timova!

Varaždinskoj županiji ostaje 25 timova hitne medicinske pomoći s liječnicima

Stranica 43.

TVORNICA MBO U BREZJU

Tvornica spremna, no dozvolu za rad čeka mjesecima Stranice 2. i 3.

MOTO DJEDOVI MRAZOVI PO CIJELOJ VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

Djedice na motorima razveselili najmlađe Stranice 28. i 29.

Aktualno

2

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Birokratska posla naša….

K

aže mi prijatelj da napišem nešto prigodno o godini koja odlazi i onoj koja dolazi. Veli još da ćemo ovu na izmaku pamtiti po malo čemu dobrome. Kako tko, odgovorih mu. Ipak, slažem se, većina građana će 2011. zapamtiti kao godinu u kojoj je nastavljena gospodarska kriza, rast nezaposlenosti, po odlasku stare i izboru nove državne vlasti, brojnim aferama… U takvom nepoduzetničkom okruženju malo je pozitivnih primjera velikih investicija u gospodarstvu. Spala priča na nekoliko slova, rekli bi neki. A oni malobrojni investitori, poput tvrtke T7 VIS, koja je u Varaždinu unatoč svemu uspjela izgraditi novu tvornicu za mehaničko-biološku obradu otpada, vrijednu više od 170 milijuna kuna, umjesto pohvala i potpore sada nailaze još i na birokratske prepreke.

U normalnom svijetu svi bi se trudili da ovakva tvornica što prije počne s radom i zaposli stotinjak radnika. Kod nas, međutim, birokracija čini sve da proizvodnja krene što kasnije. Iako je riječ o najsuvremenijoj i prvoj tvornici takve vrste u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe, a na ulazu u Varaždin stoji zamotana ekološka bomba i sramota od 100 tisuća tona otpada.

Koja ugrožava okoliš i zdravlje ljudi. No to za suvremenu županijsku birokraciju nije važno, pa traži dlaku u jajetu i trenira strogoću čak i na izdavanju privremene dozvole za pokusni rad tvornice. Usprkos činjenici da je prethodno i nadležno ministarstvo dalo pozitivno mišljenje, a za izdavanje privremene dozvole ispunjeni su svi zakonom propisani uvjeti. Ako je i od županijske birokracije, previše je. a kraju, drage naše čitateljice i poštovani čitatelji, želim vam mnogo dobrog zdravlja, sreće i uspjeha u novoj, 2012. godini.

N

27. prosinca 2011., br. 397

NAŠA POSLA Prva hrvatska tvornica za mehaničko-biološku

Tvornica od 170 m dozvolu za rad ček

U T7 VIS-u se nadaju da će nadležni županijski ured u najkraćem mogućem roku izdati privremenu dozvolu za gospodarenje otpadom, su

J Dozvole za probni rad još nema, iako je iz MZOPU-a stiglo mišljenje da se

privremena dozvola može izdati na razdoblje pokusnog rada od šest mjeseci Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Sve je spremno za početak probnog rada nove tvornice za mehaničko-biološku obradu otpada u Varaždinu, prve tvornice takve vrste u Hrvatskoj i regiji, za čiji se početak pokusnog rada odgovarajuća dozvola pokušava dobiti već mjesecima.

Prijava početka rada Prije početka gradnje tvornice za MBO u predgrađu Brezje, gdje bi se zahvaljujući ulaganju tvrtke T7 VIS većem od 170 milijuna kuna trebalo otvoriti stotinjak novih radnih mjesta, izdane su i lokacijska i građevinska dozvola. Prvi zahtjev za privremenu dozvolu za gospodarenje otpadom

Što kaže župan Predrag Štromar Zamoljen da iznese stav oko (ne)izdavanja privremene dozvole za gospodarenje otpadom tvornici u Brezju, varaždinski župan Predrag Štromar kaže da ne može puno komentirati ovaj slučaj jer je za izdavanje dozvole nadležan županijski upravni odjel na čelu sa pročelnikom Danijelom Meštrićem. - Ako su svi papiri i dozvole u redu, ne vidim zašto tvornica MBO ne bi dobila predan je još lani Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Varaždinske županije, a kratko nakon dopune dokumentacije napravljen je i uviđaj djelatnika tog ureda. Međutim, umjesto dozvole, došlo je do premještanja predmeta unutar spomenutog ureda iz kojeg su zatim zatražili

dozvolu za privremeni rad - veli Štromar.

Još nam se nije dogodilo, kako naglašava, da županijski odjel nije dao dozvolu za rad nekome tko je ispunio sve obveze.

- Predstavnici T7 VIS-a trebaju se javiti gospodinu Meštriću i spomenutom upravnom odjelu, koji će nakon provjere dokumentacije, vjerujem, izdati dozvolu – poručio je Štromar. (dap)

stav nadležnog ministarstva. Ministarstvo za zaštitu okoliša, prostorno uređenje i graditeljstvo nekoliko se puta očitovalo, a posljednji put 15. prosinca kada je dalo mišljenje da se „privremena dozvola može izdati na određeno razdoblje ograničeno vremenom trajanja pokusnog rada određenog

potvrdom, odnosno na rok od 6 mjeseci“.

Najavili, a nisu došli Sukladno tome, T7 VIS je ishodio sve potrebne potvrde nadležnih službi za početak pokusnog rada tvornice te je 21. prosinca službeno prijavio početak pokusnog rada nadležnim institucijama.

DOZNAJEMO Nastavljaju se razgovori Grada Varaždina i T7 VIS-a

Pred konstruktivnim ishodom?

Ako će se i dalje, svjesno ili ne, kočiti početak probnog rada tvornice za MBO, tvrtka T7 VIS poduzet će odmah sve pravne radnje radi zaštite svojih poslovnih interesa, ali i zaštite okoliša, naglašavaju u T7 VIS-u.

Međutim, to nije sve.

- T7 VIS i povezane tvrtke ozbiljno razmišljaju o prekidu plani-

ranih ulaganja i o zatvaranju lokalne proizvodnje u kojoj je u sezoni zaposleno i preko 500 radnika s obzirom na ovakvo negativno investicijsko okruženje.

Na to je već ranije upozoreno, a predstavnik tvrtke jasno je ponovio tijekom drugog sastanka u varaždinskoj Gradskoj vijećnici kada je novo gradsko čelništvo

obaviješteno da postoji realna osnova za preseljenje proizvodnje u druge sredine - napominju u T7 VIS-u.

S obzirom na to, a prije svega na stanje u okolišu te potpisane ugovore koji su na snazi, predstavnici T7 VIS-a nadaju se konstruktivnom ishodu nastavka razgovora u Gradskoj vijećnici.

Aktualno

27. prosinca 2011., br. 397

u obradu otpada spremna, ali čeka dozvolu

milijuna kuna ka mjesecima

3

DOZNAJEMO Varkom povećava opseg poslova odvoza otpada

Varkom će komunalni otpad uzimati u općini G. Kneginec Komunalni otpad s područja općine Gornji Kneginec uskoro će odvoziti Varkom.

Naime, Općinsko vijeće općine Gornji Kneginec donijelo 19. prosinca Odluku o povjeravanju komunalne djelatnosti održavanja čistoće u dijelu skupljanja i odvoza komunalnog otpada. Sukladno tome, Varkom će krenuti sa sklapanjem ugovora sa svim domaćinstvima i poslovnim

subjektima na području kneginečke općine.

Prilikom sklapanja ugovora, djelatnici Varkoma dodijelit će svakom domaćinstvu dvije posude za otpad od 120 litara na daljnje korištenje.

Sklapanje ugovora i podjela posuda trajat će od 21. do 31. prosinca ove godine.

- Molimo da predstavnici domaćinstava budu prisutni kod sklapanja ugovora i preuzi-

manja posuda te da pripreme zadnji račun od Varkoma radi upisivanja šifre korisnika. Bez predstavnika domaćinstava nećemo biti u mogućnosti sklopiti ugovor te predati posude - upozoravaju u Općini. Varkom već odvozi komunalni otpad s područja općina Trnovec Bartolovečki, Vinica, Petrijanec, Jalžabet, Beretinec, Cestica, Vidovec i Sračinec te grada Varaždina.

PRIMJER Jedinstvena “e-građevinska dozvola”

Jedino što će se morati donijeti u Županiju za dobivanje građevinskih dozvola su - biljezi

ukladno zakonu na što upućuje i mišljenje iz Ministarstva od 15. prosinca ove godine

I TOGA IMA Upravni odjel tvrdi da nema uvjete za očitovanje

Čekaju već - zaprimljeno?!

Hoće li ili neće izdati privremenu dozvolu za gospodarenje otpadom sukladno mišljenju nadležnog ministarstva, upitali smo u četvrtak nadležni upravni odjel.

- S današ nj im dan o m Upravno tijelo za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Varaždinske županije nije zaprimilo nikakvo mišljenje iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, vezano uz dozvolu koju je zatražila Grupa T7 - odgovorili su nam u petak te na-

pomenuli da su „neslužbeno mišljenje dobili od predstavnika Grupe T7“.

- No ne možemo se očitovati dok ne dobijemo isto od nadležnog ministarstva.

Predstavnici Grupe T7 nakon sastanka u četvrtak dobili su sve upute kako sastaviti predmetni zahtjev te po njegovom podnošenju, ovo upravno tijelo će u zakonom predviđenom roku riješiti ovaj predmet rješenjem odgovorili su nam.

Oglasio se i T7 VIS. - Nitko ništa nije dobio od

Dogovoren je i pregled tvornice koji prethodi izdavanju same dozvole za petak.

- Međutim, zbog nama neobjašnjivih okolnosti, predstavnici županijskog ureda taj su posjet otkazali. Ovakav postupak u najmanju ruku iznenađuje jer se upravo novom tvornicom MBO treba riješiti balirani otpad čije je uklanjanje inspekcija zaštite okoliša naredila još 2007. godine. Riječ je o ekološkoj bombi od 100.000 tona nagomilanog baliranog otpada odloženog na ilegalnom deponiju na samom ulazu u grad, i to na vodozaštitnom i vodonaplavnom području -

upozoravaju u T7 VIS-u.

Odugovlačenjem izdavanja dozvole, kako dodaju, nanosi se ogromna šteta okolišu, građanima, ali i tvrtki T7 VIS. - Svaki dan stajanja tvornice tvrtku košta više od 100.000 kuna. Uz to, svježi komunalni otpad i dalje se balira i odlaže na ilegalnom deponiju, što građani skupo i nepotrebno plaćaju dnevno i više od 10.000 kuna - ističu u T7 VIS-u, u kojem se nadaju da će stoga županijski ured u najkraćem mogućem roku izdati privremenu dozvolu za gospodarenje otpadom, sukladno zakonu na što upućuje i mišljenje iz Ministarstva.

T7 Grupe, već su predstavnice T7 VIS-a u četvrtak službeno predale dopis i mišljenje MZOPUG-a u Varaždinsku županiju, što je potvrđeno štambiljem. Stoga je nejasno što se čeka, tim više što Upravni odjel uopće nije tražio mišljenje od MZOPUG-a, nego je zahtijevao da T7 VIS pribavi mišljenje od ministarstva koje je, vjerojatno procjenjujući bitnost i hitnost postupanja u Brezju, naznačilo da je kopiju mišljenja dostavilo i u Varaždinsku županiju - vele u T7 VIS-u.

MBO ZA VARAŽDIN

100

novih radnih mjesta otvorit će se ovim ulaganjem od 170 milijuna kuna

!

svaki dan stajanja T7 VIS stoji 100.000, dok građane 10.000 kn jer plaćaju baliranje

Do građevinskih dozvola za 1 dan J Štromar: Ovime se omogućava lakše i brže pribavljanje

dozvola, ali i smanjuje, štoviše, i potpuno sprečava korupcija Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Upravni postupak za dobivanje svih dozvola za gradnju u Varaždinskoj županiji provodit će se potpuno elektronički zahvaljujući jedinstvenom projektu “Egrađevinska dozvola”.

Projekt se već nekoliko mjeseci uspješno probno provodi u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša i njegovim ispostavama, pa je dosad izdano već šestotinjak dokumenata ovim putem.

Aplikaciju, koja je u potpunosti osmišljena i razvijena unutar Varaždinske županije uz tehničku podršku tvrtke Inpro iz Čakovca, predstavio je u utorak Danijel Meštrić, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša.

- Program je izrađen na temelju iskustva i savjeta projektanata i investitora koji i sami unatrag nekoliko mjeseci koriste ovaj program s kojim su jako zadovoljni. Sve što građani i investitori trebaju učiniti je da posjete internetsku stranicu Županije i predaju zahtjev za izdavanje dozvole, a program ih dalje sam vodi kroz

“Preglednost i javnost” - E-građevinska dozvola, koja je nadogradnja sustava za upravljanje dokumentima InDMS-a, krajnjem korisniku osigurava potpuni online nadzor i uvid u sve faze upravnog postupka i sve dokumente, a referentima omogućuje izdavanje akata bez mogućnosti za eventualne pogreške, budusve korake te upozorava ukoliko im nedostaje neki dokument ili potvrda. Jedino što će se morati donijeti u Županiju za dobivanje građevinskih dozvola su biljezi, ali pokušat ćemo i to riješiti rekao je Meštrić te dodao da je dosad ovim načinom izdano već

u

Upravnom odjelu elektronskim je putem već izdano 1.300 akata oko 1.300 akata. Župan Varaždinske županije Predrag Štromar naglasio je kako je prednost e-građevinske dozvole lakše i brže pribavljanje dozvola za investitore, ali i

ći da se obrasci popunjavanju automatizmom, shodno unosu podataka od stranke u postupku, čime je u konačnici omogućena bolja preglednost i javnost rada, veća brzina i efikasnost, ali i kvaliteta samog postupka - rekao je savjetnik za informatičke poslove Robert Kelemen. smanjivanje, pa čak i sprečavanje pojavljivanja bilo kakve korupcije.

- Ovime osiguravamo potpunu transparentnost i ubrzanje postupaka dobivanja svih dokumenata potrebnih u gradnji, a time i razvoj gospodarstva jer će investitori brže i lakše doći do dozvola. Vrijeme potrebno za njihovo izdavanje smanjujemo na minimum. U našoj županiji smo i dosad dozvole mogli izdati za pet do deset dana, a sada se sve može obaviti u jednom danu, dok se drugdje čeka mjesecima, pa i godinu dana. Osim toga, smanjujemo papirologiju, ali i nepotrebno gubljenje vremena na šalterima - rekao je župan koji je najavio mogućnost prodaje programa drugim jedinicama.

4

Aktualno

27. prosinca 2011., br. 397

Sedam dana Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Šerifi iz Sabora 20.12.

Radnici propalog Herbosa, koji su godinama upozoravali poreznike i tužitelje na nezakonite radnje, prosvjeduju jer su ostali na ulici i bez doprinosa tijekom više godina. Na mobilizaciju poziva i oporba u Mađarsko, ali zbog drugog razloga: Orbanova većina donosi zakon koji smanjuje broj parlamentarnih rasprava, mjeru kakva je viđena u Njemačkoj, ali 1933.

21.12.

Svaki zaposleni u Hrvatskoj godišnje za potpore daje 6900 kuna, upozorava Spevec. No za razliku od država EU koje glavninu potpora usmjeravaju u istraživanje, regionalni razvoj i zaštitu okoliša, Hrvatska podupire željeznice, brodogradnju i poljoprivredu.

Griješe i drugi: deseci tisuća Portugalaca, Grka i Iraca pobjegli pred krizom u Australiju, Brazil i – Angolu.

22.12.

Počeo s radom sedmi saziv Sabora. Šerifi iz saborskih klupa po hitnom postupku i zbog nesuvislih razloga mijenjaju Zakon o Vladi, Ovršni zakon, pa čak i Zakon o izboru načelnika, gradonačelnika i župana. Potonji samo da bi Komadina mogao imenovati svog naseljenika i da bi tako izbjegli izbore. Raniji su državu okrali, novi je pretvaraju u svoju prćiju.

23.12.

Nema ništa sporno u izmjenama zakona o lokalnim čelnicima, ustvrdio Orsat Miljenić i – postao ministar pravosuđa. Ako su i drugi novi ministri takvi, teško nama. Kao i Slovencima. Nakon što je Agrokor opet izigran oko Mercatora, snižen kreditni rejting Slovenije.

24.12.

Zašto Šprajc nema muda, a Bruno Kovačević pameti, objašnjava Ana Jelinić osvrćući se na jadno stanje na HRT-u.

Napadi i unutar HDZ-a, ali fizički: Jarnjak nasrnuo na Šeksa jer je ustvrdio da oko njega još nije sve gotovo nakon što nije obuhvaćen optužnicom u slučaju Fimi Medije. No ni Šeksu se ne piše dobro: Amnesty International poziva novu vlast da se pozabavi sumnjama da je odgovoran za zločine.

DOZNAJEMO Završen štrajk glađu ispred varaždinske katedrale

“Imali smo volju, ali zima je bila jača” J “Biskupe, zašto ste zabranili pripremu i primanje svetih sakramenata u drugim

župama našoj djeci?” - bila je jedna od poruka štrajkaša i povod za njihov štrajk glađu Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Bilo je minus pet, počeo je puhati hladan vjetar i već smo bili skroz promrznuti. Spremili smo se i oko tri ujutro otišli kućama – doznali smo od Ivice Sačića, jednog od šestero mještana iz Jakopovca i Kaštelanca koji su u noći na Badnjak prekinuli štrajk glađu koji su započeli u petak ujutro ispred varaždinske katedrale.

Uklonili šator Sačić ističe da je njihova volja bila snažna, ali da njihovi organizmi više nisu mogli izdržati veliku hladnoću kojoj su bili izloženi s obzirom na to da su morali maknuti šator.

- Došli su “komunalci” i naložili nam da uklonimo šator ili će ga ukloniti oni o našem trošku. Nismo imali izbora – rekao je Sačić koji je tako Božić ipak dočekao kod kuće s obitelji i - “zarađenom” upalom sinusa.

Radikalni potez, štrajk glađu šestorice mještana iz Jakopovca i Kaštelanca samo je nastavak nezadovoljstva vjernika iz spomenuta dva naselja koje je obilježilo ovu godinu, a sve zbog dekreta varaždinskog biskupa monsinjora Josipa Mrzljaka kojim je odredio da se s 1. siječnjem ove godine Jakopovec i Kaštelanec izdvoje iz župe Varaždinske Toplice i pripoje župi Jalžabet radi bolje pastoralne skrbi. Vjernici iz ta dva naselja tijekom 2011. prosvjedovali su ispred svoje kapelice u

25.12.

Hrvatska je druga po broju nezaposlenih mladih u Europi, iza Španjolske i ispred Grčke. Nezaposlenost mladih u EU 20 posto populacije, u Hrvatskoj oko 35 posto. Rusi prosvjeduju protiv Putina, a Gorbačov ga poziva da odstupi nakon 12 godina.

26.12.

Čak i Japan došao do limita zaduživanja. Gotovo polovica državnog proračuna za iduću godinu trebala bi se osigurati obveznicama. No, upozoravaju neki, krizu u južnim zemljama EU nije potaknuo državni deficit, nego privatni sektor koji je uzimao kredite, ali ih nije vraćao.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Štrajk glađu završio je u noći na Badnjak jer je šestero štrajkaša moralo ukloniti šator

ra Mrzljaka.

Jalžabetu, varaždinske kaN aj n ov ija tedrale, Zagrebu, a pisali iako njegova su i pismo Svetom Ocu, inuli k e r p odluka, sve kako bi natjerali su lje a d i , kojom varaždinskog biskutrajk ljuju, š je zapa da promijeni svoju jav će, na u svojoj b r a n i o odluku te da njihova i t ja svim žunaselja ponovno vraa r ust p ni c i m a ti u župu Varaždinske borbi s područja Toplice, u kojoj su preko Varaždinske 500 godina. biskupije pripre- Ta odluka je kuhinja političke elite iz Jalžabeta, bisku- mu i primanje svetih sakrapa iz Križevaca koji je rodom menata za našu djecu, izuzev iz našeg kraja i monsinjo- župnika iz Jalžabeta, bila

je kap koja je prelila čašu i razlog zbog kojeg smo odlučili štrajkati glađu. Zbog te odluke neki svoju djecu voze sve do Zagreba – doznali smo od Sačića.

Iako su prekinuli štrajk glađu, Sačić poručuje da imaju podršku brojnih mještana i da će ustrajati u svojoj borbi.

- Mi i dalje tražimo da se naša sela vrate natrag u župu Varaždinske Toplice. U suprotnom, ponovno ćemo prosvjedovati - najavio je.

VARAŽDINSKA BISKUPIJA Oglasila se priopćenjem na štrajk glađu vjernika

Provode samovolju i krše zakone!

Varaždinska biskupija oglasila se u petak navečer priopćenjem u kojem navodi da grupa nezadovoljnih “vjernika” iz Jakopovca i Kaštelanca i dalje provodi svoju samovolju nad ostalim mještanima i vjernicima tih dvaju sela te već godinu dana onemogućavaju ostalim mještanima ulazak u mjesnu kapelu čime krše i crkvene i državne zakone.

- Zbog toga u kapeli u Jakopovcu već više od godinu

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Tihana Drumev

Ivica Kruhoberec

tihana@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Sara Badžek

vmargetic@regionalni.com

sara@regionalni.com

Danica Pajtak dpajtak@regionalni.com

dana nema redovite nedjeljne svete mise. O svemu je obaviješteno Državno odvjetništvo 19. srpnja ove godine, od kojeg do današnjeg dana nismo primili nikakav odgovor – izvijestili su iz Biskupije u kojoj su zgroženi izjavom jednog od štrajkaša da djecu moraju voditi sve do Zagreba kako bi mogla prisustvovati katehetskoj nastavi i primiti sakramente.

- Podsjećamo ih, ako se ne

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Denis Peričić Nevenka Suhić

sjećaju, da su upravo oni nedavno fizički spriječili župnika da održi župnu katehezu za 20-ak djece u Jakopovcu – izvijestili su iz Biskupije te navode kako odgovor Svetog Oca, kojem su vjernici pisali i čiji su odgovor primili, pogrešno tumače. U odgovoru Kongregacije za kler, koje u svom priopćenju donosi Varaždinska biskupija, uz ostalo se poziva vjernike da u “duhu vjere prihvate odredbe

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Andrej Švoger

Vlatka Lešić

foto@regionalni.com

vlatka@regionalni.com

koje je donio Preuzvišeni Ordinarij jer prema kan. 515§2 promjena župnih granica je u nadležnosti dijecezanskog biskupa nakon što sasluša Prezbitersko vijeće”.

- Nadamo se da će nezadovoljni “vjernici” poslušati što im preko Kongregacije za kler poručuje Sveti Otac te da će u ove božićne dane ponajprije u svoja vlastita srca, a onda i u svoja sela unijeti mir – zaključuje se na kraju u priopćenju.

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

27. prosinca 2011., br. 397

Oglas

5

6

Intervju tjedna

27. prosinca 2011., br. 397

EKSKLUZIVNO Prof. dr. sc. Željko Ivezić s University of Washington o nov

Mali i beznačajni u usp J Ako želimo povećati standard, kratkoročno moramo povećati efikasnost privrede, a dugoročno značajno više ulagati u znanost i obrazovanje

prvi put je net la đen p a pron ličine kao ve a slične nalazi se n de a ez , ij a v lj z Zem svoje j nije d o i t ojo nos udalje sunca) na k evruće a r g p i o (sv on hladn ni pre postojanje za života

Prof. dr. sc. Željko Ivezić s University of Washington Piše: GORDANA IGREC

Na blagdan Svetog Nikole, 6. prosinca, objavljena je vijest kako su NASA-ini znanstvenici otkr ili nov i planet na kojem je moguć život. Novootkriveni planet Kepler 22 b veličine je skoro kao i planet Zemlja, od koje je udaljen oko 352 svjetlosne godine. Masa planeta Kepler 22 b 10 puta je veća od našeg planeta, a njegov polumjer je samo 1,6 puta veći od Zemlje. Kako su Zemljani trenutno više zaokupljeni brigom kako će preživjeti ne više iz mjeseca u mjesec nego iz dana u dan, ova vijest ostala bi tek mrtvo slovo na papiru ili trijumf za mali broj članova iz uskog kruga znanstvenika da u potrazi za nekim boljim i ljepšim svijetom nismo došli do znanstvenika svjetskog ugleda, inače naše gore lista, fizičara, prof. dr. sc. Željka Ivezića s Universitiy of Washington. - Vjerujem kako razmišljanja o životu

na drugim planetima osim na našoj Zemlji i istraživanja o mogućim drugim svjetovima mogu pomoći s prioritizacijom svakodnevnice te identifikacijom istinski bitnih stvari, kao što su obitelj, ljubav i znatiželja - kazao nam je to prof. dr. sc. Željko Ivezić, koji trenutno radi u Washingtonu, gdje i živi, na jednom od većih astronomskih projekata u svijetu.

Novi planet Osim o novootkrivenom planetu Kepler 22 b s prof. dr. sc. Željkom Ivezićem razgovarali smo i o stanju u znanosti u Hrvatskoj u usporedbi sa SAD-om ili Europom kao i o kvaliteti obrazovnog sustava kod nas i u SADu. U svakom slučaju, neke buduće generacije koje će krojiti život na Zemlji, a koje tek sad odrastaju ili ih čak još niti nema među nama, prema istraživanjima astrofizičara, neće se više moći služiti poštapalicom “kao da si pao s Marsa”, jer će na taj

isti Mars ili koji drugi planet moći letjeti turističkim rutama. Bit će to neka druga vremena i svi problemi koji tište u ovom trenutku njihove pretke za njih će biti mačji kašalj. Možda je to i podstrek nama, sadašnjim stanovnicima Zemlje, da se tu i tamo samo zagledamo u svoju zvijezdu na nebu, pa da uvidimo kako smo u usporedbi s prostranstvom Svemira sićušni i kako nam u usporedbi s vječnoću svi naši problemi mogu biti teret koji ćemo lakše nositi na svojim

n

ema posebnih znanstvenih razloga zašto bi život postojao samo na našem planetu krhkim, zemaljskim plećima.

Na sam blagdan Svetog Nikole objavljena je vijest da je otkriven prvi planet izvan Sunčevog sustava na

kojem bi moglo biti života.

Objasnite nam o čemu je doista riječ?

Prvi put je pronađen planet slične veličine kao Zemlja, a nalazi se na udaljenosti od svoje zvijezde (svoga sunca) na kojoj nije ni prehladno ni prevruće za postojanje života. Na primjer, u našem Sunčevom sustavu, na Veneri je prevruće, a na Marsu prehladno, dok je Zemlja na pogodnoj udaljenosti za razvoj bića koja ovise o tekućoj vodi. Naravno, to ne znači da zaista ima života na tome planetu, no uzbudljiva je i sama pomisao na takvu mogućnost.

Kako su prema vašim saznanjima tekla ova istraživanja? I kako biste općenito opisali istraživanja koja obavlja NASA u procesima ispitivanja Svemira?

Planet je otkriven u podacima koje je prikupio satelitski opservatorij Kepler tako što je izmjereno smanjenje sjaja zvijezde oko koje kruži (nije detektiran direktno, tj.

nema “slike” toga planeta).

Budući da je Kepler teleskop u orbiti iznad atmosfere, puno točnije mjeri sjaj zvijezda nego što je moguće s teleskopima na Zemlji. Kada promatramo planet kako prolazi ispred svoje zvijezde, dođe to zatamnjenja sjaja zvijezde za otprilike 0,01 % (slično kao kada Mjesec prolazi ispred Sunca tijekom pomrčine, ali je promjena sjaja puno manja jer planet prekriva samo malo dio površine zvijezde). Tako malu promjenu sjaja jako je teško izmjeriti (recimo, ljudske oči mogu zamijetiti promjenu sjaja zvijezde od oko 10 %, dakle, Kepler je 1000 puta točniji), tako da do sada nismo imali takvih mjerenja.

NASA ima velik broj programa za istraživanje Svemira, a većini je zajednička značajka da se obavljaju satelitima i letjelicama.

Kako biste vi opisali planet koji je dobio naziv Kepler 22 b? Zašto je upravo takav naziv dobio ovaj

planet?

Dobio je ime po svojoj zvijezdi koja se (dosadno) zove Kepler 22. Zvijezda je vrlo slična našem Suncu, a planet je na sličnoj udaljenosti od zvijezde kao i Zemlja od Sunca. Kepler 22 b je vjerojatno veći od Zemlje, ali detalji još nisu poznati.

Veći od Zemlje Što, međutim, ovo otkriće znači za znanost, a što znači za čovjeka?

Kada bismo zaista otkrili pouzdane znakove života na nekom drugom planetu, takvo otkriće bi imalo ogroman utjecaj, od znanosti pa do filozofije i religije.

No zasad još nema dokaza, premda je bitno naglasiti kako nema posebnih znanstvenih razloga zašto bi život postojao samo na našem planetu.

No je su li priče o turističkim letovima u Svemir samo “science fiction” ili je to naša realnost koja nas čeka u bližoj budućnosti?

Intervju tjedna

27. prosinca 2011., br. 397

7

vootkrivenom planetu Kepler 22 b i položaju znanstvenika u Hrvatskoj

poredbi sa Svemirom Bilo je već nešto manje od deset “svemirskih” turista koji su letjeli ruskom raketom Soyuz. U načelu, i vaši čitaoci bi mogli otići u Svemir ako imaju oko 30 milijuna USD koliko ruska agencija naplaćuje takve letove! Jednog od tih turista poznajem i pokazivao mi je slike i filmove sa svoja dva putovanja. Moram priznati da bih i ja išao, ali još zatvaram financijsku konstrukciju.

Uvjeti za život A što s pričama da na novootkrivenom planetu Kepler 22 b ima vode i uvjeta za život? Hoće li čovjekova mašta kad - tad postati realnost? Da se, naime, preseli na drugi planet živjeti?

Za Kepler 22 b je još prerano tvrditi da ima vode jer s postojećim mjerenjima nismo još sigurni ni kolika mu je masa. No budući da je istraživanje planeta oko drugih zvijezda danas jedno od najživahnijih područja astronomije, vjerojatno ćemo tijekom idućih godina saznati puno više.

Ipak, što je s drugim civilizacijama i drugim živim humanoidnim vrstama koje nastanjuju druge planete, poput “malih zelenih”, kako ih kolokvijalno zovemo, i Danekenovih predviđanja?

Ima li uopće života na drugim planetima poput ovog našeg?

Za sada nemamo dokaza za postanje života ni na jednom nebeskom tijelu osim Zemlje. No moguće je, premda ne i sigurno, da ćemo uskoro indirektno otkriti tragove života na drugim planetima. Premda za sada možemo samo maštati o letovima izvan našeg Sunčevog sustava, pomoću detaljne analize sjaja zvijezde i planeta, može se izmjeriti kemijski sastav atmosfere planeta i pronaći molekule koje ukazuju na postojanje života (točnije, procesa fotosinteze). Što se tiče “malih zelenih”, to su uglavnom

fantazije iz Hollywooda te iz glava poput Danikena. Što ipak po tome pitanju čovjek na Zemlji može očekivati u budućnosti?

Tehnologija se tako brzo razvija da je teško pouzdano predvidjeti detalje. Naprimjer, prije 20 godina nije bilo ni jednog poznatog planeta izvan Sunčevog sustava, a danas ih ima preko 100.

Novi ogromni teleskopi iz Europe i SAD-a, koji bi trebali biti gotovi za 10 - 15 godina, omogućit će kvalitativno nove metode mjerenja.

IZDVOJENO

Konkurencija

m

oguće je, premda ne i sigurno, da ćemo uskoro indirektno otkriti tragove života na drugim planetima No kada su doista počela prva znanstvena istraživanja Svemira?

Ovisi o definiciji. Ukoliko ne računamo cr tanje po spiljama, Grci i kasnije Arapi postavili su temelje, a prvi je koristio teleskop za promatranje neba Galileo Galilei.

Svemir Tko, međutim, financira ovakva istraživanja i koliko ona otprilike koštaju?

Uglavnom vlade f inanciraju istraživanja Svemira premda je bilo slučajeva gdje su privatni donori značajno pridonijeli izgradnji nekih teleskopa (naprimjer, Keck teleskopi na Havajima). U SAD-u, glavni izvori financiranja su NASA i Nacionalna zaklada za znanost.

Naprimjer, znanstveni dio NASA-inog budžeta je oko 5 milijardi dolara godišnje (oko 25 od ukupnog budžeta), a na Kepler je ukupno potrošeno nešto manje od milijardu dolara.

Koji sve uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi se moglo reći da je ”planet spreman

Ne znamo prodati ideju U Zagrebu ste na gradskoj tribini imali predavanje na temu “Znanost u Hrvatskoj”. Pa kako stvari stoje oko znanosti u Hrvatskoj?

To je složeno pitanje, presloženo za jedan novinski članak i za jedno mišljenje.

Nadam se da neću pogriješiti ako kažem kako su znanost i znanstvenici integral-

ni dio društva te da se sve prednosti i mane društva zrcale i u znanosti. Imamo odličnih znanstvenika, a imamo i onih drugih. Na nivou države, bitno je koliko se ulaže u znanost te koliko je efikasan sustav. Nadam se da će novi ministar Jovanović podržati dobre značajke sustava te prepoznati i poboljšati loše detalje.

Ipak, što nam to nedostaje, a što imamo već “pred nosom” samo što ne prepoznajemo u usporedbi s Europom i svijetom?

Pretpostavljam da mislite na znanost. Od dobrih značajki izdvojio bih snalažljivost, fleksibilnost i motiviranost, od loših: nedostatak iskustva s prodajom svojih ideja i rezultata.

za život kakvog ga vodimo na Zemlji”?

Najbitniji uvjeti su slična temperatura i voda, pretpostavljajući slični kemijski sastav i masu planeta.

veličini i starosti Svemira pomažu shvatiti koliko smo mi mali, efemeralni i beznačajni. Vjerujem kako razmišljanja i istraživanja o mogućim drugim svjetovima mogu pomoći s pr ior itizacijom svakodnevnice te identifikacijom istinski bitnih stvari, kao što su obitelj, ljubav i znatiželja. Naravno, znanost pomaže razvoju tehnologije tako da ulaganja u istraživanja donose direktnu i indirektnu korist zajednici.

Kako Hrvatska stoji s istraživanjima u astronomiji?

Ovisi o tome koji se pokazatelj promatra. Broj astro-

noma/astrofizičara po glavi stanovnika te istraživački budžet po astronomu trebali bi biti oko dva puta veći da budemo slični prosjeku EU. Kada se uzme u obzir ta manjkavost, onda možemo biti zadovoljni s naših oko dvadeset profesionalnih astronoma.

No zašto ste vi otišli iz Hrvatske?

Još kao klinac zaljubio sam se u astronomiju i kada mi se ukazala prilika otići na postdiplomski studij u SAD i postanem profesionalni astronom, ništa više nije bilo važnije.

Istraživanja Koliko, međutim, ovakva istraživanja pomažu u kvaliteti života čovjeka na planetu Zemlja? Mijenja li se, naime, ovim novim spoznajama naša percepcija o svrsi i smislu i načinu na koji mi živimo kao ljudski rod? I na koji način? Postajemo li bolji ljudi, primjerice?

Osobno mi spoznaje o

Pridaje li naša država dovoljno pozornosti znanosti i položaju znanstvenika?

Nije mi očigledno da je tako, ali prije paušalnih ocjena potrebno je znati koje se pokazatelje razmatra i s kojim se državama uspoređujemo. Statističke usporedbe s EU pokazuju da po nekim značajkama bitno zaostajemo za zemljama EU. U odnosu na susjedne zemlje iz bivše Jugoslavije, relativni odnos se nije mnogo promijenio u usporedbi sa stanjem od prije 20 godina.

Ako želimo povećati standard, kratkoročno moramo povećati efikasnost privrede, a dugoročno značajno više ulagati u znanost i obrazovanje.

Kako biste usporedili znanstveni sustav, pa i obrazovni u Hrvatskoj s onim u Americi?

Obrazovni sustav je slične kvalitete za osnovno obrazovanje, nešto bolji u SAD-u za srednje obrazovanje, a značajne razlike nastaju na visokom i postdiplomskom studiju. Naravno, to je točno samo u prosjeku jer postoje odlične škole i fakulteti u Hrvatskoj te jako loše u SAD-u. Naše obrazovanje još uvijek muči previše učenja činjenica napamet te premalo praktičnog i kreativnog rada.

Kako će se vaši kolege astrofizičari u Hrvatskoj nositi s konkurencijom u Europi? Hrvatska je na pragu ulaska u EU. Za astrofizičare neće biti puno problema jer su još u doba Jugoslavije sudjelovali u međunarodnim programima te su navikli na metode rada u EU i SAD-u.

Vjerojatno će doći do pozitivnih pomaka jer će naši znanstvenici moći aplicirati za fondove do kojih do sada nisu imali pristupa.

OSOBNO Kada napravimo uvjete za “doljev mozgova”, tada će i “odljev naših mozgova” biti manji

Glavna motivacija svakog znanstvenika je znatiželja Je li za znanstvenika najveća motivacija financijska dobit ili dobrobit zajednice i čovječanstva za koje radi?

Možda ću previše generalizirati, no moje je iskustvo da kada znanstvenici pređu minimum primanja koji omogućava efikasan život, većina više nema veliku motivaciju za značajno povećanje primanja. Naprimjer, mnogo američkih znanstvenika u

akademiji bi moglo imati nekoliko puta veće plaće u industriji, no većinu to ne zanima. Mislim da je glavna motivacija znanstvenika znatiželja.

Ipak, kako vi gledate na fenomen “odljeva mozgova” iz Hrvatske?

Hrvatska je otprilike tisućinka svijeta po mnogim pokazateljima (broj ljudi, BDP, itd.) te ne možemo imati

baš sve što se može naći negdje drugdje. Dakle, odljeva mozgova će uvijek biti i ne samo iz Hrvatske. Naprimjer, imam puno kolega astronoma u SAD-u koji su Britanci i Nijemci. Međutim, očekujem kako će se s vremenom taj problem smanjiti. Donedavno je standard u Hrvatskoj bio znatno manji, u jedno vrijeme i desetak puta, nego u EU i SAD-u. Danas su razlike

puno manje, možda oko dva puta u prosjeku, a također je i protok robe i ideja puno veći. Razlozi za stalni odlazak danas su puno slabiji nego što su nekada bili. Kada napravimo uvjete tako da imamo “doljev mozgova” stranaca u Hrvatsku, tada će i “odljev naših mozgova” biti puno manji. Što je vas potaknulo da se bavite astronomijom?

Znatiželja, no ništa od te znatiželje možda ne bi bilo da nismo imali astronomsku grupu u osnovnoj školi (Kušlanova, Zagreb) te odličnu profesoricu Anu Kovačiček.

Nakon što sam uz njezinu pomoć krenuo na susrete pokreta “Znanost mladima”, ostao sam zauvijek zaljubljen u istraživanje i znanost. Ovdje surađujem na sličnim obrazovnim projektima, većina je

organizirana u suradnji s NASA-om, i malo ih je tako kvalitetnih kao program kroz koji sam ja prošao u Hrvatskoj.

Hoćete li se vratiti u Hrvatsku?

Kada odem u mirov inu sigurno, a da li pr ije, ne znam. Ako bih našao projekt u Hrvatskoj koji bi me više zanimao nego moj sadašnji projekt (www.lsst.org), vjerojatno bih se vratio.

8

Život

27. prosinca 2011., br. 397

TU KRAJ NAS U Odgojnom domu Ivanec trenutno je 40 korisnika po naredbi suda

I za blagdane ostaju u domu jer nemaju kamo - Jedva čekam da odem kući, da kitimo bor, da vidim roditelje i brata – ispričao nam je nekoliko dana prije nego je otišao kući na novogodišnje praznike jedan od korisnika Odgojnog doma u Ivancu. On je u domu završio kao i većina drugih, zbog krađa.

ANDREJ ŠVOGER

J Izdvajanje iz obitelji kazna je maloljetnim delinkventima, ali vraćanje natrag u obitelj, svrha je odgojne mjere Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

ovisnosti o kocki i svjestan je da se mora truditi i opet zadobiti povjerenje roditelja i obitelji. - S tatom nisam komunicirao, stalno smo se svađali. I brat mi je rekao u nekoliko navrata da mu ne treba takav brat kao ja – priča te dodaje kako mu je ko tada bilo iznimno Pahins nja teško. – No sada je ad im je z anica sve u redu. Mislim i st da sam zaista nešansa trožih što naučio ovdje u prije s nih Ivancu. Idem u školu i znam da moram odgoj to završiti – kaže. mjera - Zahvalan sam svim ljudima u domu koji mi svakodnevno pomažu da ispravim ono što sam napravio u prošlosti i da završim školu jer možda kasnije više neću imati priliku – kaže.

Nemaju kamo Kako nam je objasnio ravnatelj Odgojnog doma IvaRavnatelj Doma Saša Bezuh nec, Saša Bezuh, poanta ove - Sve je počelo prije nekoliko ustanove je upravo odgoj, ali godina kad sam se upoznao i reintegracija natrag u okos kockom. Nisam ni znao da linu s naglaskom na obitelj. sam ovisan i iz dana u dan Ponekad je teško korisnike mi je trebalo sve više novaca. pripremati za povratak u obiPonekad sam trošio i po tisuću telj jer neki je nemaju, a drugi eura dnevno – priča 18-godiš- kao da je nemaju. njak koji je u Pahinskom već – Imali smo slučaj jednog oko godinu dana. Kaže kako dečka koji je sve praznike sada odlazi na terapiju zbog provodio u domu jer majke jednostavno nije bilo kod kuće. No mi tu možemo malo toga učiniti, a veća je odg ovo r n o s t na C e ntr u za soc ijalnu skrb koji treba „pritisnuti“ roditelje da Na jednoj od radionica renovirali su krevete

Maloljetnici u Odgojnom domu završavaju najčešće zbog krađa, tučnjava, alkohola...

preuzmu odgovornost – priča Bezuh. U takvim slučajevima Dom pokušava naći i platiti hranitelje kod kojih bi korisnici mogli provesti praznike.

– No i to je dosta teško jer našu populaciju hranitelji ne žele – kaže Bezuh. Priča kako ima korisnika koji ove blagdane doživljavaju izrazito emotivno. – Ovo je vrijeme kada se njihove emocije ventiliraju i na vidjelo izlaze neke stvari koje im nedostaju. Evo, nedavno je jedan dečko rekao kako nikada nije kitio bor te kako bi to zaista želio – priča Bezuh.

Zadnja šansa Odgojni dom u Ivancu ustanova je socijalne skrbi u koju se maloljetnici upućuju kada im sud izrekne odgojnu mjeru najčešće zbog krađa, tučnja-

Poštovanje korisnika treba zaslužiti Odgajatelji u Odgojnom domu Ivanec imaju ključnu ulogu u održavanju reda i preodgoja maloljetnih delinkvenata.

Ponekad se susreću s otporom kod korisnika, a čak i s nasiljem. Mnogi zato ne izdrže dugo, a zanimanje mijenjaju čim im se za to ukaže prilika. Drugi ostaju godinama. - Kada sam došao u dom, profesore u početku uopće nisam slušao niti poštovao. Sa svima sam se svađao i prepirao – ispričao nam je 18-godišnjak koji je u Odgojnom centru „Pahinsko“ u

va, alkohola... U Odgojnom domu Ivanec trenutno je 40 korisnika od 14 do 21 godine iz raznih krajeva Hrvatske.

- Odgojni dom nije zatvor.

Nemamo ograde, žicu ni policiju. Radi se o ustanovi u kojoj

Ivancu već oko godinu dana. Kaže kako su profesori i odgajatelji s vremenom zaslužili njegovo poštovanje tako da je vidio da im je zaista stalo. – Vidio sam da mi žele pomoći. Tada sam odlučio vratiti im istom mjerom – kaže.Odgajatelj Miroslav Đurman, koji u Pahinskom radi već oko tri godine, kaže kako svaki posao ima svoju tešku stranu. - Treba sam sa sobom raščistiti što se želi postići i kada vidimo mali napredak, to nas motivira da s tom djecom radimo i dalje – rekao je.

odgojno-obrazovnim metodama pokušavamo na neki način preodgojiti maloljetnike koji dolaze – objašnjava Saša Bezuh, ravnatelj Odgojnog doma. Dešava se s vremena na vrijeme da nam dođe ko-

risnik koji se nikako ne može uklopiti zbog agresivnosti, ali onda ih šaljemo dalje u strože odgojne ustanove poput Turopolja. - Ovo im je zadnja šansa i zadnja stanica prije Turopolja - kaže Bezuh.

OBRAZOVANJE U sklopu Doma korisnici mogu završiti osnovnu i dva razreda srednje škole

U školi uče brojati na kune, eure, cigarete...

U školi se ocjene ne poklanjaju

U sklopu Odgojnog doma Ivanec djeluje i škola s programima za osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje odraslih.

- Ova škola je jedina nada korisnicima doma da završe neku školu. Oni su gotovo svi iz svojih škola izbačeni, ali ovdje će dobiti priliku da nešto završe – rekao nam je voditelj škole Rajko Hatlak.

Objašnjava kako to ne znači da se ocjene poklanjaju. – Svi učenici moraju zavrijediti

svoje ocjene, a ukoliko se ne trude, mogu i pasti razred – kaže Hatlak. Doznajemo i kako nastavne metode ponekad podliježu improvizaciji s obzirom na to da se radi ipak o specifičnim učenicima.

Tako se na satu matematike nerijetko broji na kune, eure ili cigarete što i profesorima i učenicima olakšava rad. - Na početku mi je bilo užasno teško, ipak mi je ovo i prvi posao. No sve što vam treba je pravi stav i onda nema

nikakvih problema – rekla nam je Helena Kolar (24)

O

sim škole, maloljetnici se uključuju u brojne druge aktivnosti, a uspješni su u sportu najmlađa učiteljica razredne nastave zaposlena u školi u domu. – Najvažnije je da slu-

šate tu djecu i da im budete prijatelj jer to je ono što im nedostaje – kaže Helena Kolar. Osim škole, maloljetnici se uključuju i u brojne druge organizirane aktivnosti u Ivancu, što je iznimno važno za njihovu resocijalizaciju. Za istaknuti su i brojni uspjesi koje postižu na sportskim natjecanjima u Hrvatskoj i Sloveniji. Također, izlažu i kokoši hrvatice koje sami uzgajaju, a u sklopu Doma imaju i vrt koji obrađuju.

27. prosinca 2011., br. 397

Oglasi

9

10 Život

27. prosinca 2011., br. 397

Odjeća, hrana, kolači i tvrdnje da je sve laž - Sad slobodno možete poslikati naš frižider, sad me više nije sram – rekla nam je samohrana majka K. H. (podaci poznati redakciji) iz Biškupca u svom domu uoči Božića. Tijekom prošlog tjedna mnogi su čitatelji nazvali redakciju 7Plus Regionalnog tjednika sa željom da uljepšaju ovoj malenoj obitelji božićne blagdane. Jedna je čitateljica, koja je željela ostati anonimna, ispekla i kolače koje smo odnijeli u Biškupec.

Hvala od srca Ona, ali i brojni drugi čitatelji koji su odlučili pomoći obitelji iz Biškupca, dirnuli su majku dvoje djece koja je prošli tjedan putem našeg tjednika zatražila pomoć.

- Hvala im svima, doista, od srca. Svi koji su nam pomogli, bilo hranom i odjećom, uljepšali su meni i mojoj obitelji božićne blagdane – rekla je K. H. i zamolila da i dalje ne objavljujemo njezino puno ime i prezime, ni fotografiju zbog djece.

- Ako bude još netko zvao, molim vas, recite im da radije pomognu nekome tko nema, jer mi smo zahvaljujući pomoći dobrih ljudi dobili hranu ne samo za božićne i novogodišnje blagdane, nego i za dalje – rekla je majka dvoje djece.

Međutim, uz mnoge koji su zvali sa željom da joj pomognu, zvali su i neki čitatelji iz Biškupca koji su ogorčeni što se javila i tražila pomoć.

- Kako je moguće da nema novaca za djecu, a svaki dan ima novaca za pivo i cigarete?

- ogorčena je bila čitateljica M. C. (podaci poznati redakciji) iz Biškupca. Javila se i Ana

Govedić.

- Nisam mogla ne reagirati.

Gospođa koja je zatražila pomoć dobrih ljudi je gospođa koja zajedno s nevjenčanim suprugom ostvaruje preko 7.000 kuna mjesečnih primanja. Priča da ju je suprug napustio prije pet godina, a

s

ve što sam vam ispričala je istina, a ako tko želi provjeriti, imam papire

s njime ima sina starog godinu dana i žive zajedno, a ne odvojeno kako ona priča.

Dotični par vozi novi auto i prose kruha. Zar to nije žalosno? Ne radi se o jalu, već o tome da mi je žao što stvarno ima gladnih ljudi kojima je potrebna pomoć, a ovaj put je pomoć otišla prevarantima koji čisto dobro žive bez ičije pomoći – napisala je, uz ostalo, u svom pismu Ana Govedić, koja se predstavila kao prva susjeda majke iz Biškupca. Naša čitateljica tvrdi da nije lagala.

- Svjesna sam bila da će biti i negativnih komentara. Žalosno je što ti ljudi koji sada zovu znaju kako živim, ali nikad mi nisu pomogli.

Sve što sam vam ispričala je istina, a ako tko želi provjeriti, imam sve papire. Da mi nije teško i da nisam bila očajna, nikad se ne bih odlučila tražiti pomoć za svoju obitelj preko medija, jer izlagati svoju djecu i sebe javnosti nije lako, vjerujte - zaključila je majka iz Biškupca. (ihr)

POMOĆ Za sedmeročlanu obitelj

Uoči Božića obitelji stigla nova kada Jednako kao i za obitelj iz Biškupca, mnogi čitatelji našeg tjednika tijekom prošlog tjedna nazvali su našu redakciju s namjerom da pomognu Jasminki Ban, majci sedmero djece koja živi u gradskom stanu u Varaždinu, a s kojom još živi njezina majka te supruga njezinog najstarijeg, 21-godišnjeg sina. Uz hranu i odjeću koju su ponudili mnogi čitatelji, tvrtke HM Termo iz Varaždina i Plinetart iz Varaždinbrega, ovoj mnogočlanoj obitelji darivali su veliku novu kadu za njihovu kupaonicu i na taj način odlučili im čestitati i uljepšati Božić.

- Ova donacija doista nas je ugodno iznenadila, kao i mnogi koji su nam već donijeli odjeću, obuću, hranu. Mnogi su najavili kako će još doći, a među ostalim nazvao nas je i gospodin koji će nam dati drva za grijanje. Svima iskreno zahvaljujemo, od sveg srca

OTKRIVAMO Sestre Dragica (90) i Milica (86) Genc iz Ve

Žive od 550 kun kućici bez vode ANDREJ ŠVOGER

ODJECI Pomoć za obitelj iz Biškupca

Ljerka i Marija Bistrović žive u općini Bednja u kući staroj 200 godina. Koriste jednu prostoriju koja je mala, ali čista i uredna

J Kuću, nekadašnju štalu, u koju stanu peć, dva kreveta, stol i stolice, ne bi

mijenjale ni za što. Sestre čak i štede: ne jedu meso da bi imale za vlastiti sprovod Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Sestre Dragica i Milica Genc žive u maloj kući od drva i blata u Velikom Gorencu kraj Bednje.

U trošnu kućicu, koja je nekada bila štala, ne stane puno: velika, starinska peć na drva, dva kreveta, stol i stolice. Nemaju vodu, a ni zahod.

Juhica i meseko Žive od 550 kuna mjesečno, a za Božić su se počastile: objedovale su juhicu s rezancima, zelje i meso, koje su dobile od susjeda.

Blagdanski stol bio je skroman, ručak su pojele iz metalnih zdjelica, iz kojih jedu svaki dan.

- Imam ja tanjure, ali ne ko-

ristim ih. Nemamo sudoper ni kredenc i za njih mjesta nema.

Zdjelice ak i opadneju, se ne razbiju – objašnjava 86-godišnja Milica.

U kućici je prohladno i prilično mračno, ali ona i sestra, 90-godišnja Dragica, ne bi je mijenjale ni za što. U nju su se uselile zahvaljujući susjedima koji su dopustili da tamo žive nakon što je njihova kuća izgorjela do temelja.

- Nikam ne idem dok me ne otpeljaju. To je moj dom – kaže mlađa sestra Milica, dok starija Dragica sjedi kraj peći ništa ne govoreći niti komentirajući.

Osim susjeda, u posjet im dolaze jedino gerontodomaćice, žene zaposlene na Programu pomoći i njege u kući. One

jednom tjedno provjere kako su, pospreme im kućicu, nacijepaju drva i, što je najvažnije, porazgovaraju s njima o svemu što ih tišti. Dragici i Milici bi bez domaćica bilo još teže.

kućama, često na izoliranim i teško pristupačnim mjestima, a mjesec moraju preživjeti sa svega nekoliko stotina kuna.

Osim gerontodomaćica i eventualno susjeda, nitko drugi ih ne posjećuje.

Zato je prošla sriJedna žarulja jeda za Milicu i One su dvije od 255 e l i Dragicu bila korisnika Programa odb i poseban pomoć i i njege u r o z i v dan: u kući koji provodi tele m i s o r posjet su Društvo Crvenog r: „P e d i! i t ž i s fr im uoči križa Varaždinske ne o t e t j Božića županije, a finans, na a za to a v s darovicira Varaždinska am n i r ” P a ma st igle županija i još nekonem z a mj e n i c a liko jedinica lokalne mesta župana Blansamouprave. ka Glavica JečSlično kao i sestre Genc, menica, ravnateljica svi su oni osobe treće životne dobi koje žive same u vlastitim Cr venog kr iža Nada Liber,

VAŽNO Program pomoći i njege u kući županijski Crveni križ provodi 9 godina

Domaćice se brinu o 255 korisnika – poručila je majka sedmero djece kojoj je velika želja imati kupaonicu, ali i da se njezin nezaposleni sin, koji ima završenu osnovnu školu, konačno zaposli. Želite li pomoći ovoj obitelji, možete nazvati redakciju 7Plus Regionalnog tjednika na broj telefona 042/290-777. (ihr)

Sve je više osoba treće životne dobi u Varaždinskoj županiji kojima je nužna skrb.

U Program za pomoć i njegu u kući, koji provodi Društvo Crvenog križa Varaždinske županije, uključeno je 255 korisnika. Njih obilazi 11 gerontodomaćica, kućni majstor i voditeljica programa, a svakog korisnika uspiju posjetiti

jednom tjedno. Potrebe su daleko veće. Upravo radi toga je županijski Crveni križ u srijedu s Varaždinskom županijom potpisao aneks sporazuma kojim je za provođenje programa pomoći i njege u kući osigurano, uz ranijih 90.000, dodatnih 40.000 kuna. Zahvaljujući tome, zaposlene su tri gerontodomaćice i voditeljica

programa; jednu gerontodomaćicu sufinancira Grad Lepoglava, a preostale su zaposlene putem javnih radova preko varaždinskog Zavoda za zapošljavanje.

Inače, program se provodi od 2002. godine, a korisnici su stare osobe koje žive u vlastitom domu, najčešće same, izolirane od svijeta, a

uz to imaju mala primanja.

Gerontodomaćice najčešće im pomažu u obavljanju kućanskih poslova, sitnih popravaka u kući, održavanju osobne higijene; prate ih do doktora, cijepaju im drva. No osim što se pomaže starcima, programom se pomaže i osobama srednje životne dobi, uglavnom ženama, da se zaposle.

Život 11

27. prosinca 2011., br. 397

elikog Gorenca siromašne ali zadovoljne

TU KRAJ NAS Na zimi, uz hranu iz pučke kuhinje

na u trošnoj i zahoda IZDVOJENO Sestre odbile otići u dom umirovljenika

Lopov im ukrao drva, a lisica sedam kokoši Mariju i Ljerku Bistrović, sestre stare 76 i 86 godina, također su posjetile dožupanica Blanka Glavica Ječmenica i ravnateljica županijskog

M

arija i Milica nisu se udavale: „Muža imati je muka.

Mi to nismo htele!“ Crvenog križa Nada Liber.

One žive u Bednji u kući staroj 200 godina u kojoj je umro i „tatekov tata“. Starija Ljerka boluje od astme, koja se pogoršala pa smo je prošle srijede zatekli u krevetu.

Mlađa Marija je kuhala ručak.

Imaju dvije prostorije, ali preko zime borave samo u jednoj koja je mala, ali čista i uredna.

Ostale su u kući u kojoj su se rodile iako je sve već bilo riješeno za smještaj u domu za starije i nemoćne. - Ja bih išla, ali Ljerka neće – slegnula

je ramenima mlađa sestra, 76-godišnjakinja koja s brijega, gdje se nalazi kuća, odlazi sama u dućan. Obrađuju još uvijek i zemlju, a orati, okapati i sve drugo što treba pomaže im bratov sin.

Sestre žive od 900 kuna mjesečno, a kažu da si s tim sve mogu same kupiti. Kupile su i drva, ali nevjerojatno zvuči da je staricama, koje žive same i na rubu siromaštva, netko ukrao nacijepana i posložena drva! Nisu imale sreće ni s kokošima.

- Lisica je došla na dvorište, a Ljerka je mislila da je to mladi pes.

Poklala nam je sedam kokoši. Sad ih imamo samo pet – ispričala je baka Marija.

Ona i sestra nikada se nisu udavale.

Zašto? – Nismo htele takvu muku trpeti!

Muški su tu užasni,

tučeju žene, pijanci su. Takav je muž i od naše sestre u Koprivnici. Mi smo sretne kaj smo same – ističu.

U novoj, 2012. godini svima žele lijep i složan život, a svim roditeljima posebnu poručuju da vode brigu o svojoj djeci, da ih školuju i lijepo odgajaju.

Ovako izgleda blagdanski ručak brojnim obiteljima

Sve više Varaždinaca je gladno i bez doma Par domaćih kobasica, litra jogurta, voćni kolač – božićni je ručak korisnika varaždinske pučke kuhinje Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Jeste li se zapitali što i gdje jedu oni koji nemaju krov nad glavom ili mogućnosti kupiti jelo?

Nakon što su dobili svoj ručak za van, u pučkoj kuhinji otišli su dalje na zimu. Ove godine takvih korisnika je čak četrdeset više i sada čine grupu od 314 ljudi za koje je to jedina opcija. Ima pojedinaca, ima cijelih obitelji i parova koji su se stjecajem okolnosti našli u nezavidnoj poziciji i na marginama društva.

Svoj ručak dobiju zahvaljujući dobrim ljudima i donacijama. Svijetla strana blagdana je upravo ta da se u ovo blagdansko vrijeme svi raznježe te je hrane ipak nešto više.

Pr ilikom našeg posjeta pučkoj kuhinji dobili su, od anonimne osobe, odojka i jarića kako bi im ovi dani ipak bili svečaniji.

Zna se dogoditi i da vrijeđaju Za tople obroke korisnika brine se kuhar Štefek. Već 12 godina budi se svaki dan u zoru kako bi svi dobili ručak. - Bilo je teško na početku naviknuti se, no sad je dobro – počeo je priču. Drago mu je što može pomoći, no ipak se osvrnuo i na negativnu stranu priče i teške situacije. - Atmosfera je svakakva. Dio jede tu i dobri su, no ima onih koji piju i znaju biti bezobrazni. U pola pet se dižeš da im daš hranu, a oni te još vrijeđaju – otkrio je. Znalo se dogoditi i da ga čak optužuju da krade hranu. No kaže kako su te situacije rijetke i odmah im “stane na kraj”. - Svega se tu nagledaš. Ima svakakvih profila ljudi koji su nesretnim slučajem završili tu, no ima i onih koji su si sami krivi i ne poduzimaju ništa po tom pitanju – dodao je.

Svoj prvi Božić u redu za hranu dočekao je i 29-godišnjak s kojim smo popričali. Radio sam honorarne poslove, sada nema ni toga. Hrana iz kuhinje puno mi pomogne – ispričao je. Usput, kada uzima sebi hranu, nosi i za svog nepokretnog susjeda.

Slična sudbina je i Spomenkina. U pučkoj kuhinji hrani se preko tri godine.

Nakon smrti majke, od svojih primanja jedva živi. Kuhinja je spašava.

Zima

Dragicu i Milicu Genc posjetile dožupanica Blanka Glavica Ječmenica i Nada Liber iz Crvenog križa

voditeljica Programa Slađana Cestar i novinari.

Sestre su htjeli iznenaditi: pokloniti im televizor i frižider koji su stigli iz donacije.

- Lepo vas prosim, najte mi to nesti! Nečem televizora! Nečem ni frižider. Pa kam bi to dele?

Nema pri nama mesta – odlučno je poklone odbila Milica.

U kućici je jedna žarulja, a i ta, kaže Milica, troši puno struje.

Imaju radio, a sve što slušaju

su misa i kakvo će biti vrijeme.

Njima je to više nego dovoljno. Žive od 550 kuna mjesečno, ali uspiju čak i štedjeti.

- Za pogreb šparamo. Ne znamo dana niti časa kad bumo otišle – kaže Milica.

Uzalud joj Blanka Glavica Ječmenica i Nada Liber govore da ne trebaju štedjeti za pogreb. Baka Milica ne želi da ona i sestra budu bilo čiji teret i kada umru.

– Ak bumo jele, bumo, ak ne, ne. Za pogreb mora biti – jasna je Milica.

Ona nema puno, ali se ne žali na uvjete u kojima živi ili na mala primanja. Zadovoljna je što ima svoju sestru, kućicu i zdjelice u kojima je svaki dan toplo jelo.

- Želim svima sreće. I zdravlja, jer zdravlje je najveće blago – poželjela je baka Milica svima u novoj, 2012. godini.

Ipak, oni su sretnici koji će svoj ručak pojesti u svom stanu i s članovima obitelji. Gospodin Zdenko, osim što jede u pučkoj kuhinji, i spava u prenoćištu. Razlog – loš brak. - Ostao sam bez posla, otišao od žene jer se nismo slagali i sada sam na ulici. Sad pokušavam to promijeniti i zaposliti se opet tako da ponovo mogu imati normalan život – ispričao je Zdenko svoju priču o tome

kako je zbog lošeg braka odabrao biti beskućnik te dodao kako je jednom čak 15 dana spavao u autu.

100.000 obroka Već 19 godina pučka kuhinja jedina je opcija za gladna usta, kojih je nažalost sve više. - Prije dvije godine bilo ih je 250. Sada je velik pritisak zbog krize, ljudima je sve teže. Imamo čak i nekoliko višečlanih obitelji koje preživljavaju na taj način, a dosta je i starijih bračnih parova kojima mirovine nisu dovoljne za život – podsjetio je Ante Šola, predsjednik Caritasa, na neljudske uvjete u kojima se nalaze sve generacije. Od tog broja, 25 je beskućnika, no taj broj je vjerojatno i veći. - Godišnje

40

osoba više nego 2011. ručak potražilo u pučkoj kuhinji podijelimo i do sto tisuća obroka. Bojim se da će sljedeće godine taj broj biti veći – rekao je Šola.

12 Čitatelji zovu

27. prosinca 2011., br. 397

DVOJBE Kako i u koje vrijeme do informacija o zdravstvenom stanju člana obitelji?

INFORMACIJE O PACIJENTU

Brat umro u bolnici, ? a objašnjenja nema

Informacije o zdravstvenom stanju člana obitelji koji se nalazi na liječenju u Općoj bolnici Varaždin mogu se na svim odjelima dobiti između 14 i 15 sati.

J Brat Pavla Kovača bio je teško bolestan, a u varaždinskoj bolnici bio je više od dva tjedna Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Pacijenti i članovi njihovih obitelji često ne znaju kada i kako u Općoj bolnici Varaždin doći o informacija o zdravstvenom stanju, dijagnozama, nalazima ili propisanoj terapiji.

(Ne)opravdane sumnje Liječnici, koji su u pravilu zatrpani poslom, često im ne izlaze u susret pa pacijenti i članovi njihovih obitelji imaju osjećaj da ih se ignorira, a nerijetko sumnjaju i u ispravnost liječenja.

Upravo u takvoj situaciji našao se Pavao Kovač, čitatelj čiji je brat u varaždinskoj bolnici bio na liječenju od 28. listopada do 14. studenoga, kada je preminuo. U pismu, koje je poslao našoj redakciji, navodi da je njegov brat bio hospitaliziran na dva odjela, na Odjelu za intezivno liječenje i na Kardiologiji.

Riječ je o osobi treće životne dobi, koja je bila u teškom zdravstvenom stanju, što je u pismu poslanom našoj redakciji naveo i njegov brat. Pavao Kovač je na Kardiologiji dobio niz informacija: da njegov brat ima benigni tumor na mozgu, da mora biti na inzulinu, da ga žele premjestiti u Specijalnu bolnicu u Novom Marofu, da boluje od Alzheimerove bolesti i da bi zapravo trebao biti liječen na Neurologiji.

Razgovor i osmijeh Sve te informacije čitatelj je, navodi, dobio od bratovog liječnika dr. Nikole Musulina.

Međutim, Kovač na kraju nije doznao je li koja od svih tih utvrđenih bolesti bila kobna za njegovog brata ili je premi-

nuo zbog neke sasvim druge.

Ujedno se žali na odnos liječnika koji opisuje “hladnim” i “bahatim”. Što se dogodilo u konkretnom slučaju, pitali smo ravnatelja varaždinske bolnice.

- Liječenje bolesnika provedeno je sukladno medicinskim saznanjima i bez propusta.

Opravdano je liječen na Odjelu za kardiovaskularne bolesti.

Više od toga ne mogu reći javno, jer mi to zabranjuje Zakon o zaštiti prava pacijenata. No sve informacije možemo dati osobno gospodinu Kovaču – rekao je dr. Dubravko Tršinski.

Kad je u pitanju ostvarivanje prava na informacije o zdravstvenom stanju, dr. Tršinski ističe da je u ovom slučaju glavni problem bio loša komunikacija između liječnika i pacijentovog brata. Međutim, problem nije samo u liječniku.

- Bolesnikov brat informacije o zdravstvenom stanju svojega brata niti jednom nije zatražio između 14 i 15 sati, u vrijeme koje je za to rezervirano.

Umjesto toga, dolazio je prijepodne ili kasno poslijepodne, kada je liječnik obavljao druge poslove. Među ostalim, jednom je doktora prekinuo i tijekom vizite – navodi dr.

Tršinski.

Apelira na članove obitelji da informacije o zdravstvenom stanju pacijenta zatraže u za to predviđeno vrijeme, jer liječnici imaju obveze koje se ne mogu i ne smiju odgađati.

S druge strane, kaže da bi se ogorčenje i nezadovoljstvo pacijenta moglo izbjeći razgovorom, pri čemu lijepa riječ i osmijeh doktora ne bi odmogli. Štoviše.

!

To vrijeme je rezervirano upravo za tu svrhu pa bi ga se svi pacijenti trebali pridržavati.

No to se očekuje i od liječnika koji u to vrijeme moraju biti na raspolaganju za informacije, osim u slučaju kad imaju hitnu intervenciju.

PRITUŽBE Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata Upravni odjel za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb Varaždinske županije Franjevački trg 7, Varaždinu Kontakt: tel. 042/390-515 042/390-527.

Ravnatelj: Liječnicima zakon zabranjuje da javno iznose dijagnoze bilo kojeg pacijenta

Drugačija organizacija nije moguća je to drugačije organizirati.

Liječnici također imaju svoje radno vrijeme, u pravilu na poslu ostaju puno duže, imaju niz obveza na odjelu i u ambulantama, tu su i dežurstva.

Zbog toga ne mogu dolaziti, primjerice, oko 16 ili 17 sati samo radi davanja informacija o zdravstvenom stanju – pojašnjava dr. Tršinski.

Između 14 i 15 sati, kada liječnici u varaždinskoj bolnici trebaju biti na raspolaganju za davanje informacija o zdravstvenom stanju pacijenata, veliki broj građana radi i mnogi od njih u to vrijeme ne mogu otići s posla. Je li to moguće drugačije organizirati?

- Nažalost, nemoguće

SAVJETI Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata Čajkovskog 5, Split Kontakt: tel. 021/339-530 091/502-78-61 e-mail: pravapacijenata@st.tcom.hr

PRITUŽBE Što učiniti i kome se žaliti ako ste nezadovoljni pruženom zdravstvenom uslugom?

Obratite se Savjetovalištu za pacijente

Kovačić iz “Potrošača” i Rušinović-Sunara iz Udruge pacijenata

Pacijent ima pravo na potpunu obaviještenost o svome zdravstvenom stanju, uključujući medicinsku procjenu rezultata i ishoda određenoga dijagnostičkog ili terapijskog postupka, kao i o daljnjem tijeku pružanja zdravstvene zaštite te o pravima iz zdravstvenog osiguranja i postupcima za ostvarivanje tih prava. To je jasno propisano Zakonom o zaštiti prava pacijenata. - Obavijesti je na usmeni zahtjev pacijenta obvezan dati

zdravstveni radnik visoke stručne spreme koji pacijentu izravno pruža određeni oblik zdravstvene usluge – određeno je.

Za kršenje te odredbe predviđene su visoke kazne: 50.000 kuna za zdravstvenu ustanovu i od 5.000 do 10.000 kuna za osobu koja nije dala informaciju.

Pacijenti iz Varaždinske županije Hrvatskoj udruzi za promicanje prava pacijenata najviše su se žalili da ne ostvaruju pravo na informaciju o svojem zdravstve-

nom stanju. Ta udruga godišnje primi više od 1.000 takvih pritužbi. Ako niste zadovoljni zdravstvenom uslugom, a niste sigurni što trebate učiniti, nazvati možete Savjetovalište za pacijente na broj 021/339-530.

No pacijent ima pravo usmeno ili pismeno izjaviti pritužbu ravnatelju zdravstvene ustanove, upravi, odnosno privatnom zdravstvenom radniku. Ako u roku od osam dana ne dobije obavijest o poduzetim mjerama

ili ako njima nije zadovoljan, pacijent ima pravo podnijeti pritužbu Povjerenstvu za zaštitu prava pacijenata u Varaždinskoj županiji.Povjerenstvo je radno tijelo Županijske skupštine na čijem je čelu dr. Tanja Obelić Babok. Kontaktirati ih možete u Upravnom odjelu za zdravstvo i socijalnu skrb na Franjevačkom trgu 7 u Varaždinu na brojeve telefona 042/390-515 i 042/390527. Prošle godine primili su samo jednu predstavku.

27. prosinca 2011., br. 397

Oglasi 13

14 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti

27. prosinca 2011., br. 397

DJED MRAZ U ZGRADI NA BANFICI

NOVI MAROF Nova politička karta u Gradskom vijeću

Iznenađenje za djecu

Sklopljen novi koalicijski sporazum

Na Štefanje je zgradu u Ulici Ruđera Boškovića 14c posjetio Djed Mraz. Najradosniji su bili najmlađi stanari kojima je dobri djedica s dalekog sjevera donio poklone. Bilo je pjesme i recitacija, krasnog blagdanskog ozračja. Ovo je prvi puta u 32 godine koliko je prošlo od izgradnje ove deseterokatnice na Banfici da se organizirao susret Djeda s dječicom u dobi do 5 godina, a koliko je poznato upravo je ova zgrada jedina u Varaždinu upriličila ovakvu svečanost.

Potpisivanjem novog koalicijskog sporazuma, od petka je promijenjena politička karta na području grada Novog Marofa. Pristupanjem Ivana Štefeca, člana Gradskog vijeća ispred Hrvatske stranke umirovljenika, dosadašnjoj koaliciji HNS-a i SDP-a, mijenja se i odnos snaga u Gradskom vijeću. Tako će ubuduće koalicija HNS-a, SDP-a i HSU-a imati većinu od 8 ruku, dok HDZ i HSS imaju jedan glas manje.

- S obzirom na to da je situacija na nivou države i županije definirana Kukuriku koalicijom, to su osnovni razlozi da smo i mi potpisali koaliciju na nivou grada Novog Marofa. Sa Seljačkom strankom sporazumno je raskinuta koalicija. Ja i HSU ćemo raditi i štiti interese umirovljenika kojih je

2,5 tisuća na našem području, a postoji i veća mogućnost realizacije projekata nakon održanih parlamentarnih izbora.

U novoj koaliciji tražimo više sredstava za rad umirovljeničkih udruga, a obećano nam je i rješavanje problema prostora za umirovljenike. Potpisivanje novog koalicijskog sporazuma podrazumijeva i zajednički izlazak na skorašnje izbore na kojima se biraju novi članovi vijeća mjesnih odbora na području grada Novog Marofa - istaknuo je Ivan Štefec.

- U predbožićno vrijeme riješena je i ova dilema i nepravda. Do sada su u Gradskom vijeću HNS i SDP bili u oporbi, a meni kao gradonačelniku bilo je teško raditi jer je dosadašnja većinska koalicija diktirala raspored sredstava u proračunu

i rebalansu. Sada ćemo lakše dolaziti do realizacije ideja i projekata.

Ova nova koalicija poslat će signal Zagrebu da su se dogodile promjene u Gradskom vijeću, a očekujemo podršku na provođenju velikih projekata kao što su sanacija odlagališta smeća, izgradnja pročistača i kolektora. Također, tu je i izgradnja istočne obilaznice te izgradnja zgrade srednje škole. Nismo zaboravili na izgradnju sportske dvorane u Remetincu i izgradnju mosta u Remetincu.

Izgradnja nove škole u Oštricama među prioritetima je naše županije - istaknuo je, između ostalog, gradonačelnik Darko Hrenić prilikom potpisivanja koalicijskog sporazuma.

Davor Pejnović

ROTARACT CLUB VARAŽDIN Akcije “Božićno darivanje” i “Božićna košarica”

Pokloni za djecu i siromašne obitelji

TRADICIJA

Božićna radost uz ples, pjesmu, glumu i slastice

Tradicionalna božićna priredba koja se već godinama održava u nedjelju prije Božića, ove je godine, pod nazivom „Božićna radost“, održana 18. prosinca u školskoj sportskoj dvorani u Vidovcu. Pred brojnom publikom nastupili su mnogi izvođači s područja općine Vidovec, koji su svima okupljenima prenijeli radost iščekivanja Božića te blagdansko ozračje pjesmom, plesom, riječju, ali i prekrasno uređenom scenom. Prisutni su imali prilike uživati u nastupu KUD-a Vidovec i tamburaša, crkvenog zbora, vrtićkih mališana, limene glazbe te plesne skupine, a posebnu radost Božića dočarale su „žive jaslice“. Unutar programa odigran je i komičan igrokaz „Caritas“ na kajkavskom narječju u izvedbi domaće grupe glumaca amatera, koji su igrokaz i osmislili. Po završetku priredbe, svojim slasticama i toplim napicima, prisutne su počastile vrijedne članice Udruge žena iz Vidovca.

Ivica Pozder

ISPRAVAK

Igračke prikupili učenici Osnovne škole Beletinec U prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika od 20. prosinca objavljen je članak “Igračke malim bolesnicima” u kojem se, između ostalog, navodi da je akcija prikupljanja igračaka bila u OŠ Beretinec, a ustvari je akcija bila u OŠ Beletinec. Ta škola broji tek sto i jednog učenika, ali je u njihovoj akciji prikupljena zavidna količina igračaka, slatkiša, školskog pribora i didaktičkih pomagala. Zavaljujem učenicima OŠ Beletinec koji su s velikim veseljem sudjelovali u ovoj akciji.

Anica Črnila, potpredsjednica Udruge oboljelih od leukemije i limfoma

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

Rotaract Club Varaždin održao je 21. i 22. prosinca humanitarnu akciju pod nazivom „Božićno darivanje“. Akcija je 21. prosinca provedena s desetero djece iz udomiteljskih obitelji u restoranu Santa Maria, a 23. prosinca s 25 djece samohranih roditelja te žrtava obiteljskog nasilja u Društvu Naša djeca. Božićno darivanje je jedna od akcija Rotaract Cluba Varaždin, koja je provedena jedanaestu godinu za redom. Osnovni cilj je priprema božićnih poklona za djecu u udomiteljskim obiteljima, djecu s poteškoćama u razvoju i ostalu djecu kojima je zbog slabog imovinskog stanja njihovih obitelji uskraćena radost Božića. Uz sponzore dobrog srca, za sve njih se ipak svakog Božića pronađe

poklon ispod bora, a djeca iz Društva Naša djeca pripreme veseli zabavni program u sklopu kojeg Djed Mraz dijeli poklone. Odaziv sponzora na akciju bio je jako dobar te su zahvaljujući njima pripremljeni bogati pokloni. Sponzori koji su ove godine sudjelovali u akciji su Aquatehnika, Calzedonia, Zagrebačka banka, restoran Santa Maria, Zit, Ivančica, Atlantic Trade, Školska knjiga, Continental film, Vindija i Drvenarija Pošpaić.

Prije te akcije, Rotaract Club Varaždin je 17. i 18. prosinca održao i humanitarnu akciju pod nazivom „Božićna košarica“ i to sedmu godinu zaredom. Osnovni cilj je prikupljanje prehrambenih i higijenskih namirnica od kupaca u supermarketima,

a prikupljene donacije osobno se dostavljaju socijalno najugroženijim obiteljima s područja Varaždinske županije. Uz sponzore dobrog srca, Božić je tim obiteljima ipak ugodniji jer su im svakodnevne egzistencijalne brige barem nakratko riješene. Namirnice su prikupljane u Konzum Maxi poslovnicama te Mercator Centru u Varaždinu, a sponzori su omogućili da paketi budu još bogatiji. Ove su godine u akciji sudjelovali Wachem, Saponia, Plodine, Marodi domaća tjestenina i Zagorje-Tehnobeton. Na Badnjak su paketi osobno razvezeni potrebitim obiteljima.

Sonja Perković, predsjednica Rotaract Cluba Varaždin

6. MJESNI ODBOR „BANFICA“

Povodom božićnih i novogodišnjih blagdana Mjesni odbor Crvenog križa Banfica podijelio je povodom novogodišnjih i božićnih blagdana 50 paketa kao pomoć najpotrebnijima, umirovljenicima i nezaposlenim građanima Banfice. 7. prosinca, aktivisti Crvenog križa podijelili su pakete u vrijednosti od oko 100,00 kn, koji su sadržavali prehrambene i kućanske potrepštine. Novac za kupnju paketa osiguran je jesenskom akcijom „Solidarnost na djelu“ u kojoj je prikupljeno 5.000,00 kn dobrovoljnog priloga. U ime MO-a Crvenog križa predsjednica, Miroslava Radočaj, zahvaljuje aktivistima i građanima na solidarnosti uz poziv na daljnju suradnju te im ovom prilikom želi sve najbolje za božićne i novogodišnje blagdane.

Vijeće Mjesnog odbora Banfica organiziralo je 22. prosinca, u svojim novim prostorijama, prigodnu priredbu uz podjelu paketa djeci do 15 godina starosti, korisnicima Centra

za socijalnu skrb na području Banfice, koja primaju stalnu socijalnu pomoć. Tom prigodom izveden je kulturno-umjetnički program u kojem su nastupili članovi Varaždinskog folklornog ansambla s dječjim folklornim društvom „Sončece“ i ženskom vokalnom skupinom. Predsjednica MO-a Gordana Marsenić, potpredsjednik Dražen Jagić i Ivan Škorjanec, član vijeća, djeci su podijelili 19 paketa s igračkama te 10 paketa s prehrambenom robom njihovim roditeljima, uz dodatnu mogućnost izbora odjeće, koju su donirali građani Banfice. Sadržaj paketa osigurali su trgovački centri Kaufland i Konzum, građevinska firma „Strela“ d.o.o. te ostali anonimni sponzori.

Milan Turkalj

DOZNAJEMO Općina Sračinec podijelila darove novorođenima i studentima

Tisuću kuna za bebe, po 200 studentima Sračinec je općina koja ima najbolji omjer novorođenih i umrlih u županiji, a po tom je kriteriju na visokom petom mjestu u državi. Ovo je dokaz kako je Sračinec sredina u kojoj je lijepo živjeti, u kojem se razvijaju mlade obitelji i koja privlači nove obitelji. Istaknuo je to Božidar Novoselec na tradicionalnoj podjeli darova novorođenoj djeci. Ove je godine u općini Sračinec dosada rođeno 67 djece, a na ovoj svečanosti, koja je bila druga takva ove godine, poklone je dobilo 32 djece s područja općine. Iznos od 1.000 kuna uručio im je načelnik, a njegov je zamjenik Krunoslav Lukačić majkama darovao cvijeće.

Općina Sračinec prigodom Božića podijelila je darove svojim studentima. Više

od 70 studenata koji žive na području općine pr imilo je poklon od 200 kuna. Skroman je ovo doprinos Općine koja i na ovaj način želi pomoći studentima. Načelnik Božidar Novoselec istaknuo je kako su upravo studenti oni na koje se u razvoju općine računa nakon završetka fakulteta.

Osim ove pomoći, Općina svake godine

dodjeljuje stipendije studentima, učenicima i vrhunskim sportašima. Ove je godine dodijeljeno ukupno 18 stipendija.

Općina Sračinec

Senko 15

27. prosinca 2011., br. 397

DOZNAJEMO Obiteljska tvrtka već 25 godina proizvodi štednjake i kamine na kruta goriva

Kvaliteta s potpisom Senko J Unatoč recesiji, Senko je ove godine na tržište plasirao svoj novi proizvod: štednjak za centralno

grijanje s dvije pećnice opločen staklom koje može biti u različitim bojama Nekada su domaćinstva bila nezamisliva bez štednjaka na drva i ugljen. Takve štednjake s vremenom su zamijenili drugi izvori grijanja, no štednjaci na kruta goriva ponovno su na velika vrata ušli u mnoga domaćinstva.

Tome razlog nije samo nostalgija ili pomodnost, već i aktualna situacija na tržištu energenata. Zbog sve viših cijena plina i nafte, ljudi se danas sve češće odlučuju za štednjake na kruta goriva kao alternativu ili dopunu postojećem sustavu grijanja.

!

Sa zadnje strane štednjaka ugrađen je dovod vanjskog zraka za sagorijevanje kako bi se izbjeglo trošenje toplog zraka (kisika) u prostoriji u kojoj se boravi.

JEDINSTVENI NA TRŽIŠTU

!

Svi Senko štednjaci obloženi su šamotnom opekom tako da se maksimalno iskorištava sva nastala toplina čime se postiže manja potrošnja goriva za jednaku zagrijanost.

Prvo kvaliteta Međutim, štednjaci za kruta goriva više nisu stare peći na drva i ugljen kakve smo navikli gledati kod naših baka. Potvrđuje to proizvodni asortiman tvrtke Senko iz Štefanca kod Čakovca. Riječ je o obiteljskoj tvrtci koja je na tržištu prisutna već 25 godina i koja je u Hrvatskoj i šire vodeća po kvaliteti, dugotrajnosti i funkcionalnost svojih štednjaka na kruta goriva. Senko u proizvodnji Svi Senko štednjaci u skladu s europskim normama - ističu Saša Senčar i Sandra Trbović Senčar koristi samo suvremene materijale i najbolja tehnološka du koji smo ove jeseni pred- njak od inoksa na kruta gorješenja, a stalno ulažu u stavili na nekoliko sajmova, riva koji se odlikuje velikom proizvodnju, tehnologiju među kojima je bio i MESAP. inoks pećnicom za što su i usavršavanje zaposleni- Kao i svi Senko štednjaci, i posebno bile zainteresiraObiteljska tvrtka Senko ka. Tvrtka Senko jedina na novi stakleni štednjak za cen- ne međimurske domaćice nalazi se u Ulici Vladimira tržištu daje petogodišnje tralno grijanje s dvije pećnice poznate po spremanju meNazora 22 u Štefancu, gdje jamstvo za svoje proizvode, razvijen je i ispitan u vlastitoj đimurskih specijaliteta, čija se nalazi izložbeni dio, te a u svojoj ponudi nude dva- ispitnoj stanici te je u skladu je hrana spremljena u Senko pogoni u kojima se odvija desetak različitih proizvoda, s EU normama. Osim vrlo štednjaku posebnog okusa. i proizvodnja. Danas tvrtod klasičnih štednjaka, modernog i vizualka ima 35 zaposlenih koji štednjaka za cenno atraktivnog Drva i plin godišnje proizvedu 2.500 u ji tralna grijanja s o p l o š j a o d Senko nudi i posebnu vrstu komada štednjaka, peći i n od pećnicom i bez proizv ajbolja stakla, unu- štednjaka i kamina koji se kamina. Dvadeset posto n nje, do klasičnih oriste ješenja t r a š n j o s t mogu kombinirati s drugim k e s r kamina i kamištednjaka izvorima topline u domaćinloška na za centralno tehno i na tržištu izrađena je stvima, što donosi značajnije sustav centralnog grijanja n grijanje i kaminod visoko- uštede na grijanju, a istodob- – pojasnio je Saša Senčar, te jedi togodišnje kvalitetnih skih peći. Unadirektor proizvodnje Senka. no se čuva okoliš. e daju p stvo toč recesiji, Senmater ijala, Posljednjih godina sve su - Primjerice, u kući istojam ko je ove godine na što potvrđu- vremeno možete koristiti za traženiji kaminski ulošc i tržište plasirao svoj je petogodišnje grijanje plin i kruta goriva. za centralno grijanje koji novi proizvod: štednjak jamstvo na kotao – Njihova potrošnja nadzire se mogu obložiti različitim za centralno grijanje s dvije istaknula je Sandra Trbović se uz pomoć elektronskih vrstama materijala i tako pećnice opločen staklom Senčar, direktorica tvrtke regulatora koji automatski uklopiti u postojeći prostor. koje može biti u različitim Senko. smanjuju potrošnju plina Posebno je zanimljivo što bojama.

Među novitetima tvrtke u bojleru ili peći ako ložite vanjski dizajn kamina svaki - Riječ je o novom proizvo- Senko je i novi klasični šted- u kaminu koji je spojen na kupac može izraditi suklad-

JEDINSTVENI NA TRŽIŠTU

!

Kako doći do nas? proizvodnje izvozi se i to u Austriju, Njemačku, BiH, Sloveniju, a ove godine prvi put i na Kosovo. Sve informacije o Senko štednjacima mogu se dobiti na broju telefona 040/337-344, internetskoj stranici www.senko.hr, a upit možete poslati na email info@senko.hr. no njegovim željama jer se kaminski ulošci mogu obložiti različitim materijalima i tako uklopiti u bilo koji stil stanovanja. Međutim, Senko proizvodi za centralno grijanje na kruta goriva ne moraju se isključivo kombinirati s postojećim sustavima za grijanje na plin ili ulje, već postoji mogućnost kombiniranja sa solarnom energijom.

Grijanjem na drva čuvamo okoliš i štedimo!

Senko štednjaci i kamini zadovoljavaju sve stroge europske norme i imaju europski znak sukladnosti koji jamči da proizvod zadovoljava sve zahtjeve sigurnosti, zaštite zdravlja ljudi i okoliša propisane EU smjernicama.

Ne samo da u proizvodnji koriste suvremene materijale i najbolja tehnološka rješenja, tvrtka Senko brine se o zaštiti okoliša.

Osim regulacije primarnog zraka, Senko štednjaci jedini

na tržištu omogućavaju i regulaciju sekundarnog zraka što omogućava da savršeno čisto gori te spaljuje sve štetne plinove i time štiti okoliš.

U toj tvrtki ističu kako grijanjem na drva čuvamo okoliš i štedimo, a o tome nastoje i educirati svoje kupce. Po svim ekonomskim izračunima, drvo je najjeftiniji energent za grijanje. Za razliku od mazuta i loživog ulja, drvo ne sadrži komponente poput sumpora, čijim

Senko štednjaci u potpunosti zadovoljavaju ekološke norme: konstrukcijskim rješenjima i dovođenjem sekundarnog zraka u ložište postignut je dodatni efekt iskoristivosti goriva i spaljivanja štetnih plinova.

JEDINSTVENI NA TRŽIŠTU

EKO SENKO Štednjaci i kamini zadovoljavaju zahtjevne europske norme i štite okoliš

Senko koristi suvremene materijale i najbolja tehnološka rješenja

PREDNOSTI SENKO PEĆI

se izgaranjem dobiva sumpor dioksid, koji daljnjom oksidacijom u atmosferi tvori sumpornu kiselinu od koje nastaju kisele kiše štetne po okoliš. Prilikom izgaranja drva, emitira se količina CO2 jednaka količini absorbiranog CO2 tijekom rasta biljke, a obnova šumskog fonda moguća je u relativno kratkom vremenu ako se njime adekvatno upravlja, zato jer je drvo obnovljiv izvor energije.

!

Priključak za dimnjak podesiv je po visini 30 do 40 milimetara kako bi se postigla što lakša montaža štednjaka.

Za dugotrajan vijek štednjaka ploče za kuhanje izrađene su u debljini od 8 milimetara.

JEDINSTVENI NA TRŽIŠTU

!

Ko d o d r e đ e n i h modela, podizanje rešetke ložišta omogućeno je sistemom navoja za promjenu položaja ljeto-zima tijekom loženja. Za kontrolu sagorijevanja goriva određeni modeli opremljeni su staklenim vratima ložišta.

16 Zlatno doba

Tko se boji vuka još...? Piše: NEVENKA SUHIĆ U šali pola istine!

D

a je svima zagustilo, a pogotovo umirovljenicima, moglo se ovih blagdanskih dana primijetiti po peglanju bankovnih kartica. Jer onih koji su špeceraj, bijelu tehniku, televizore i kompjutore, kozmetiku i fine parfeme kupovali gotovinom, bilo je malo. Naravno da su u očima ostalih koji su brojili „na sitno“, izgledali kao bijele vrane pa su kod jednih pobuđivali poštovanje, a kod drugih zavist. No s cijelom se tom situacijom umirovljenici relativno dobro nose što potvrđuje i primjer gospođe Ljubice Ž., umirovljenice iz Varaždina koja se, kad me nazvala, šalila ne samo na račun svoje mirovine od 1.890 kuna, nego i na račun svih ovih aktualnih „penzičkih privilegija“, kako ih je nazvala.

Budući da je informatički pismena, surfala je po tablici popusta koje na svojoj web stranici, kao i na portalu svoga glasila, redovito objavljuje Matica umirovljenika Hrvatske. Jer od popusta koje penzići s karticom Matice mogu ostvariti, najveći se broj odnosi na luksuzne „destinacije“ kao što su skupe trgovine, butici, hoteli, ljetovanja, zimovanja i wellness opuštanja, privatne klinike i zubne ordinacije, kozmetički saloni, pa čak i odvjetnički uredi i slično. Na varaždinsko-međimurskom području popust možete ostvariti u jednom mega-diskontu, u bolnici u Varaždinskim Toplicama i u jednom odvjetničkom uredu. I to je za sada sve! Ali, kako je rekla gospođa Ljubica, dobra vijest u svemu tome je to što popust imate i u jednom fotografskom atelieru u Čakovcu, kao i u pogrebnom društvu u – Splitu! “Ja ću i od ovoga gore i od ovoga dole nešto sebi priuštiti, kako bi bez celulita i bez bora, s lijepom frizurom i uređenim noktima te s još ljepšom slikom zadovoljna otišla na drugi svijet. A sve uz pogrebni popust od 10 posto!“

DJEČJI VRTIĆ VARAŽDIN

S umirovljenicima Dana 16. prosinca u poslijepodnevnim sa tima u Dječjem vrtiću „Varaždin“, objekt Dravska, održano je druženje s umirovljenicima. U ugodn o m p ro s to r u punom blagdanskog ugođaja, djeca DV „Varaždin“, objekt Graberje, održali su divan program, zahvaljujem njima, njihovim odgojiteljima i roditeljima kao i pjevačkom zboru Udruge KOOD – Kompetentni odgojitelj.

Počašćeni smo odazivom

velikog broja naših umirovljenika (gotovo polovina od do sada 82 umirovljenika) te ovim putem zahvaljujemo donatorima koji su nam donacijom svojih proizvoda omogućili lijep i bogat domjenak.

Jasenka Husnjak

Mislim, dakle jesam

“

Zašto su varaždinski vrtići među najskupljima u Hrvatskoj, a u Zagrebu je cijena vrtića 300 kuna za sve?“ DAMIR PETRIČIĆ, VARAŽDIN

27. prosinca 2011., br. 397

AKTUALNO Problemi u financiranju udruga umirovljenika

Razjedinjenost je osnovni problem J Od sedam županija u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, najuspješnija je zagrebačka

županija koja za svoje umirovljenike izdvaja godišnje milijun kuna!

Piše: NEVENKA SUHIĆ

Iako je, usprkos naporima udruga te manjim ili većim f inancijskim „injekcijama“ lokalnih i županijskih vlasti u pojedinim sredinama, ova godina za umirovljenike bila teška, prognoze za novu, 2012. godinu još su i gore. Što u takvim okolnostima mogu očekivati umirovljenici? Je li jedino rješenje za njih da čekaju i budu strpljivi ili da, umjesto razjedinjenosti, porade na zajedničkoj strategiji i programima s kojima bi se na lokalnoj i na državnoj razini vlasti izborili za umirovljenička prava? Prvi korak u tom pravcu zamijećen je na regionalnom sastanku predstavnika umirovljenika sedam županija članica regije.

Regije - Matica umirovljenika je prva koja se na razini Republike Hrvatske opredijelila za regije i u Varaždinu je održan prvi takav sastanak s ciljem da aktivnosti umirovljenika planiramo zajednički i da zajednički nastupamo prema našim županijama, odnosno prema Matica umirovljenika je prva koja se na razini Republike Hrvatske opredijelila za regije vlastima u županiji, ali i prema vlastima na razini republike.

Najizraženiji problemi s kojima se svi borimo su niske mirovine, ali i nejednako tretiranje Regionalnom sastanku u Varaždinu prisu- nog standarda umirovljenika. Unazad godinu umirovljenika po županijama. stvovao je i Branko Cvetković, glavni tajnik dana, u Matici smo uveli jedinstvenu člansku U tom pogledu neke su župaiskaznicu s kojom naši članovi ostvaruju od Matice umirovljenika Hrvatske. nije, kao primjerice Riječka i - Prema novoj Vladi idemo s našim najzna- 10 do 30 i više posto popusta u zdravstvenim, Zagrebačka te još neke u Hrčajnijim dokumentom, a to je Deklaracija o liječničkim, trgovačkim, prometnim, zračnim, vatskoj, bolje organizirane i u neotuđivim pravima umirovljenika i starijih turističkim i brojnim drugim organizacijama. smislu kako se županijska vlast osoba. Ponovo ćemo tražiti da se ukinu privile- Od nove godine s Diner’s klubom uvodimo odnosi prema umirovljenicigirane mirovine, dakle one koje nisu ostvarene novu karticu tako da će se njome moći obročma. Među sedam županija reradom i doprinosima na radu. A novina ima i u no plaćati roba i usluge, a moći će se koristiti gije sjeverozapadne Hrvatske redovitim aktivnostima na poboljšanju život- i neki krediti - najavio je Cvetković. najbolja je Zagrebačka županija, imaju najviše razumijevanja za svoje umirovljenike, pa imaju i najviše aktivnosti. Iza 30 udruga umirovljenika Za- ne od ukupnog broja i spada fizioterapeutske vježbe koje njih bi se mogla svrstati naša, grebačke županijie, doznali u prosjek na razini Republike. provodi profesionalni fizioteraVaraždinska, te Međimurska smo zbog čega nose naslov Ove novce koje dobijemo, mi peut (plaćamo ga iz sredstava županija, dok su Bjelovarska, „najuspješniji“. raspodjeljujemo na naše udru- koje dobivamo od općine i od Sisačka i ostale u još skromnige i to po utvrđenim kriterijima sredstava iz Županije), svaki jim mogućnostima. Kad je – jedna kategorija su gradovi i ponedjeljak je mjerenje tlaka, Prvi organizirani riječ o nama, moram reći da - Mi imamo možda sreću, udruge do 500 članova, druga svaki petak provjera šećera u nas u skladu s mogućnostima jer smo se među prvima, već udruge od 500 do 1000 čla- krvi te redovito obilazimo i poprati Varaždinska županija, a na početku, jače organizirali. nova, a u trećoj kategoriji su sjećujemo naše stare i bolesne upravo smo od Županije Zahvaljujući politici, udruge koje imaju od 1.000 do članove. Također, za sve svoje dobili 30.000 kuna, a pogotovo HSU- 2.500 članova. Iz tih sredstava članove organiziramo i nabavu od koje smo prema u koji je u to financiramo sportske susrete zimnice ili mesa na otplatu u tri 60.000 ika postojećim krivrijeme sve i u kojima sudjeluje oko tisuću rate - rekao je Benko. n e lj v terijima i broju Na pitanje što, generalno p o k r e n u o , ljudi, kao i naših 15 pjevačkih o ir m j u o članova podibačk jih kao i drugim zborova umirovljenika u koji- gledajući, ipak ne „štima“ u e r g a n uZ jelili 31. udruzi s tr ankama ma je oko 600 sudionika, kao i radu umirovljeničkih udruga, 21.000 koliko ih sada paniji, rana je u koje su nas druge programske aktivnosti. T. Benko smatra da je osnovni u ž djeluje na našem p o d r ž a l e , Kad je riječ o „socijali“, mislim problem u razjedinjenosti izi organ ruge području. Tako će m i z a n a š e da imamo dobre socijalne pro- umirovljenika. - Ima nas oko d u bar, umjesto boumirovljenike grame govoreći o Zagrebačkoj milijun i petsto tisuća, a nismo žićnih paketa, svoje na razini župani- županiji, no postoje razlike od dovoljno pametni da se skupičlanove moći počastiti je dobivamo skoro udruge do udruge. Evo, ja ću mo, dogovorimo i da idemo s za doček Nove godine - rekao milijuna kuna. Od ukupno vam reći za svoju udrugu Križ. približno istim programima u je Ivan Šoltić.

60.000 umirovljenika na po- U skladu s našim programom, ostvarivanje umirovljeničkih U razgovoru s Tomom Ben- dručju Zagrebačke županije, svake godine našim članovima prava. Za mene izleti nisu i kom, predsjednikom Udruge njih 21.000 je organizirano u dajemo božićnice, zatim dva ne smiju biti prioritet naših umirovljenika Križ, jedne od udruge, što je oko jedne treći- puta tjedno organiziramo aktivnosti - zaključio je Benko.

Novosti u radu Matice

Tu kraj nas 17

27. prosinca 2011., br. 397

IZDVOJENO Završetak humanitarne akcije prodajnog centra Bat

Bat se brine o potrebitima

U petak 23. prosinca svečanom primopredajom u prostorima prodajnog centra Bat obilježen je završetak humanitarne akcije “Mnogo s malo”, gdje su se u organizaciji prodajnog centra Bat kroz cijeli prosinac skupljale donacije namijenjene Zavodu za socijalnu skrb, Domu za žrtve obiteljskog nasilja “Sigurna kuća” Čakovec te

je prilika da se u ovim Odjelu Pedijatrije žukriznim vremenima panijske bolnice sjetimo onih koČakovec. nacije o d jima je pomoć - Iako Bat j o v o u najpotrebnija nastoji tijej o n r a - rekla je Maja kom cijele anit m u e h l Đurk in, čla godine plja u k s i j i nica Uprave pomoći akc m o k e j i Bata. udrugama, su se t nca Primopreovo b l a g prosi daji su nazočile dansko vr iz a mj e n i c a r av jeme idealna nateljice Zavoda za socijalnu skrb Lidija Vinković i prim. mr. sc. Marija Hegeduš-Jungvirth, rukovoditeljica Pedijatrije, kojoj će prikupljeni materijali biti donirani.

- U ovim kriznim vremenima svaka pomoć je dobrodošla te ovim putem zahvaljujemo Batu i svim dobrim ljudima koji su sudjelovali u ovoj plemenitoj akciji - izjavila je Vinković.

Potaknuti dobr im odazivom i velikom količinom prikupljenih stvari i u idućoj, 2012. godini Bat će nastojati pomoći potrebitima te učiniti ovakve i slične akcije svojevrsnom tradicijom.

HUMANO Vrijedna donacija Cometa Novi Marof

Uljepšali blagdane socijalno ugroženima Centrom za sociO vaj je B ož ić li jalni rad i CrveComet iz No dariva , nim kr ižem. vo g Marof a rilice e p Donacija se humani t are, k ja n d sastojala od nom gestom hla e n e b obradovao ehram latkiše bijele tehnir p ke – perilica socijalno ode, s i hladnjaka ugrožene proizv račke g i te prehrambeobitelji slabii nih proizvoda, jeg imovinskog kućnih potrepštistanja s područja na i, naravno, slatkih Bjelovara, Ludbrega i Novog Marofa. Riječ je paketa s igračkama za najo obiteljima s čet vero, mlađe.

- Kao društveno odgovorosmero i desetero djece, a odabrane su u suradnji s na institucija osjetljiva na

socijalna pitanja i potrebe zajednice u kojoj posluje, Comet kontinuirano pomaže radu nadležnih institucija, udruga, potiče nadarene pojedince te pomaže obiteljima na rubu egzistenc ije. Ov im smo donacijama članovima spomenutih obitelji uljepšali blagdane i djelomično im pomogli u rješavanju teškog egzistencijalnog stanja – rekla je predstavnica Uprave Cometa Marina Kopjar Žanetić.

OBLJETNICA Varaždinski štigleci proslavili petnaest godina stvaralaštva koncertom u varaždinskom kazalištu

Petnaest uspješnih godina Štigleca Tko još nije čuo priču o Varaždinskim štiglecima, priču o vlaku koji juri niz obronke ili naučio abecedu uz njihove stihove, Kozi Rozi koja je posjetila čak i Hollywood, ili bio jedno od više stotina djece koja su se zvali Štiglecima?

Dječji zbor Štigleci nezaobilazan su spomen kada su u pitanju bilo koja događanja u gradu, školi, vrtiću i još mnogim mjestima kojima je stalo do radosne pjesme i nezaboravnih hitova.

Entuzijam bez kraja, ljubav i volja za priznanjem dječjeg stvaralaštva pod vodstvom Rajke i Narcisa Grabara pokreću ovaj zbor već punih 15 godina. Štigleci su svoj 15. ro-

đendan proslavili na najljepši mogući način, veličanstvenim koncertom u HNK Varaždin 4. prosinca izvodeći pjesme iz poznatih Disney crtića i tako stopili priču obilježavanja Dana grada Varaždina i Dana volontera. I upravo Grad Varaždin i Koncertni ured uvelike su potpomogli organizaciju ovog koncerta.

Najljepše Disneyeve priče na pomalo neobičan način ispričali su voditelji koncerta Jasna Palić-Picukarić i Dražen Čuček, a glazbeno, uz zbor, izveli solisti Štigleca: Petra Hrelja, Pavla Grabar, Lucija Brašnić, Tena Kramar, Anja Grabar, Vanja Varga, Ruta Bobić, Bruno Rugani,

Tia Pikija, Izabela Brezovec i Mateja Lazar.

Koncert su otvorile balerine Udruge za klasični balet Vindija pod vodstvom Vlaste Rittig, a bogatstvo scena iz crtića, uz pjevače, dočarali su razigrani sudionici Plesnog studija Vindi pod vodstvom Davorke Čorko-Rodeš, Sanje Bošnjak i Mihaele Novak, Gimnastičkog kluba Vindija pod vodstvom Tine Farkaš i Maje Selak, Plesnog studija Takt pod vodstvom Igora Šalamuna, Radionice suvremenog plesa Društva Naša djeca pod vodstvom Maje Selak te Studija za suvremeni ples Teuta iz Čakovca voditeljice Nikoline Makovec.

Za svoj rad dječji zbor Štigleci primio je i Plaketu grada Varaždina koja im je uručena

na Svečanoj sjednici Grada Varaždina gdje su nastupili sa svojim najnovijim hitom

„Vo d a“, pj e s m o m koja je prvi put izvedena na ovogodišnjem Hrvatskom dječjem festivalu.

18 Školstvo

27. prosinca 2011., br. 397

Stop nasilju PROJEKT U OŠ Sračinec se više pažnje poklanja pozitivnim vrijednostima CAP je jedan od najkvalitetnijih i najobuhvatnijih programa primarne prevencije zlostavljanja djece u svijetu, a taj se program provodi i u OŠ Martijanec. Nakon predavanja za roditelje u kojem su se mnogi upoznali s problemima zlostavljanja djece i potrebom da ih se zaštiti, u toj školi provede-

Kutija prijateljstva J Suradnja s OŠ Katarina Zrinski iz Krnjaka pokraj Karlovca i tri radionice usmjerene su na poticanje

prijateljstva i dobrih osobina Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U OŠ Sračinec pokrenut je zajednički projekt u kojem se podržava i naglašava pozitivno. Fokus života u školi na pozitivno oživotvorio se kroz niz aktivnosti. ne su radionice s igrokazima za učenike 2. razreda te škole, koji predstavljaju tri najčešća iskustva napada s kojima se djeca susreću. Za provođenje poučne radionice zaslužne su CAP pomagačice Snježana Lakuš, Anita Pretković i Sabina Lončarić.

Oduševili mjuziklom U Prvoj gimnaziji Varaždin, a kao uvod u predstojeće blagdane, održana je glazbeno-plesna večer pod nazivom “Večer mjuzikala” (“The Night of Musicals”), koju su pripremili i izveli učenici 3. b razreda. Projekt je inicirao i vodio njihov profesor engleskog jezika Hrvoje Kristan. Uz učenike 3. b razreda koji uče engleski kao drugi strani jezik, sudjelovale su i dvije učenice koje su ove godine u školi na razmjeni preko Rotary klubova, Meghan Day iz Kanade i Katie Kienbaum iz SAD-a. U programu su sudjelovali i poseban gost večeri – mladi bariton iz Ludbrega – Željko Zaplatić te učenici Prve gimnazije Ivana Maričić i Martin Ratković.

Cijeli program odlično je vodila učenica Leona Štromar, čiji je doprinos organizaciji cijelog događaja nemjerljiv.

U pet zahtjevnih plesnih točaka sudjelovali su svi učenici i taj dio programa bio je i najatraktivniji. Potaknuti uspjehom ove večeri učenici već smišljaju nove planove i projekte. (vms)

Pozitiva Prijateljstvo je jedna od ključnih riječi u tri radionice koje su se tijekom prošlih mjeseca provele u svim razredima škole. Prva, naziva Kutija prijateljstva, odvija se mjesec dana, a učenici svakog razreda u svoju razrednu kutiju prijateljstva svakodnevno ubacuju poruke u kojima nekom od svojih prijatelja iz razreda pišu što je naprane vio dobro taj dan ćivati ili u proteklom m i pr je ativno razdoblju. Sve neg poruke su samo glasak a d re s ir a n e i već na i na uručuju se na stavit o kraju projekta Predstavnici OŠ Sračinec s novim prijateljima u OŠ Katarina Zrinski Krnjak vn svakom učenipoziti lja je raditi na sada uspoređujemo škole i ku. - Dobro je da stvaranja novih učenike te razgovaramo o se potiče empatija i prijateljstava i ostva- sličnostima i različitostima. prijateljstvo te da se na Jeremić. - Prijateljstvo se -Dijete koje o sebi sada taj način prepoznaju i potiču riti što bolju suradnju dviju Pokušavamo pronaći kako potiče i kroz prihvaćanje misli loše može promijeniti bismo sve mogli suradobre osobine - rekla je pe- škola - najavila je sliku o sebi ako učesta- različitosti među učeniciđivati - dodala je Lidija dagoginja Melita Jeremić. ma, što također treba učiti lo dobija pisma u kojima Valec naglašavajući - Njih je važno i i razvijati. Veselimo se Kuse potiču njegove dobre kako je i taj posjet dio prepoznati pa u strane - objasnila je peda- tiji prijateljstva koja će biti ukupnog projekta o sklopu projekta ispod našeg bora u školi i goginja Melita pr ijateljstvu razrednici najpriporuka koje će obradovati i stvaranja je pripremaju učesve učenike - dodala je Mefokusa na nike i razgovaraju lita Jeremić. pozitine osobine. s njima o osobina- Moramo se prema koje bi trebalo baciti s negativnog prepoznati i potina poz it ivno. Ne cati. Osim projekta primjećivati samo Kutija prijateljstva, negativno već natu su još dvije znaako ostavljati i ov se u og m a glasak stavljati na kovitih naziva Piraijateljim A poruke pr pozitivno - zaključila mida prijateljstva i ravnate- je Valec.

Miješanje moći - doPriča se nastavlja i tijeljica Lidija Valec. - Uz nas u dala je Melita Jeremić.

Osim rada u školi u vidu Krnjak je putovalo i petero kom drugog polugodišta ovih projekata, radi se i na učenika, koji su i međusob- uzvratnim posjetom učenika razvijanju prijateljstva izvan no prijatelji kako bi uspo- i predstavnika škole iz Krškole. Tako je organiziran stavili što više prijateljskih njaka te novim projektima posjet OŠ Katarina Zrinski u veza između škola. Oni su se suradnje između škola i Krnjaku kod Karlovca. - Že- predstavili nama, a mi njima, učenika.

Posjetili su i Zbirku oružja iz Domovinskog rata u Turnju

Promijeniti lošu sliku

BOŽIĆNA RADIONICA Učenici i roditelji uživali i družili se u izradi božićnih ukrasa

Poanta je uključiti roditelje u život škole Pod geslom „Roditelji – partneri škole“, djelatnici OŠ A. i I. Kukuljevića u Varaždinskim Toplicama tijekom cijele godine organiziraju brojne radionice i aktivnosti za učenike i roditelje.

Tako je bilo i protekli utorak kada su defektologinja Bojana Polansky i pedagoginja Hermina Šinjori ususret nadolazećim blagdanima organizirale božićnu radi-

onicu za učenike i roditelje svih razreda. Poanta takvih radionica je uključivanje roditelja u život škole.

Na radionici su se izrađivali božićni ukrasi od papira, a roditelji i učenici imali su priliku pokazati svoje vještine, dobru volju i naučiti nešto novo. Posebno iznenađenje bilo je kada je mali Tomislav Ratković na trubi izveo „Tihu noć“. U

pravom blagdanskom ozračju i s puno dobre volje i entuzijazma, uz zvukove poznatih božićnih pjesama, radionica je protekla na najbolji mogući način.

Na dječjim licima isticalo se veselje i radost, što je ipak najvažnije od svega. (dap)

Oglasi 19

27. prosinca 2011., br. 397

ZAGORJE-TEHNOBETON d.d. Unatoč teškoj godini, radi se punom parom

Izgradnja POS stanova i rekonstrukcija hotela u Istri, milijunski su projekti Tvrtka Zagorje-Tehnobeton d.d., unatoč teškoj godini, konstantno ulazi u nove poslove. S radovima na izgradnji i renoviranju poslovnih i stambenih objekata krenuli su i na hrvatskoj obali, posebice u Istri gdje su izvođači radova na projektima od velikog značaja.

Proteklog tjedna položen je tako kamen temeljac koji je označio početak radova na izgradnji POS stanova u Opatiji. - Zadovoljstvo nam je raditi s ovim izvođačima radova i želim im da ovu zgradu

izgrade što brže i kvalitetnije – istaknuo je puno povjerenja Zagorje-Tehnobetonu i sam gradonačelnik Opatije, Ivo Dujmić.

Najkvalitetniji Putem javnog natječaja, Zagorje-Tehnobeton d.d. dobilo je ovaj velik posao na izgradnji triju stambenih zgrada u kojima će biti 48 stanova. Nakon nekoliko godina od pokretanja projekta, protekli je ponedjeljak položen kamen temeljac i radovi mogu službeno početi. S

obzirom na to da se početak rada očekuje u siječnju, u jesen 2013. godine službeno bi trebali i završiti, budući da je rok za izgradnju 16 mjeseci. Pauza će biti jedino u vrijeme ljeta. Ipak, sudeći prema dosadašnjim projektima na kojima su zaposlenici ove tvrtke radili, u stanove bi se moglo useljavati i znatno prije roka.

Osim višestambene građevine, Zagorje-Tehnobeton d.d. je kao izvođač radova zaduženo i za uređenje okoliša i cestu na parceli.

Neto površina prostora na kojima će niknuti nove zgrade je 3.495,86 metara kvadratnih, a u sklopu nje bit će i 48 parkirališnih mjesta. Investitor projekta je Agencija za posredovanje nekretninama (APN), a glavni projektant Capital Ing d.o.o.

Parentium

Položen i kamen temeljac u Opatiji

Osim izgradnje stanova u Opatiji, Zagorje-Tehnobeton d.d. zaduženo je za još jedan projekt u Istri. Riječ je o rekonstrukciji hotela Parentium u Poreču. Radovi

na ovoj rekonstrukciji, koja je od posebnog značaja za Zagorje-Tehnobeton d.d., započeli su krajem studenog.

Do srpnja bi oni trebali biti gotovi, a na tome će raditi i do 700 djelatnika. Riječ je o zahtjevnom i vrijednom projektu, a investitor je Plava laguna, dioničko društvo za ugostiteljstvo i turizam.

Prema dosadašnjim primjerima, i radovi na obali mogli bi biti završeni znatno prije roka. Naime, Zagorje-Tehnobeton d.d. same pohvale primilo je i u Varaždinu.

Radovi na rekonstrukciji hotela Parentium

Prije roka - Radovi napreduju u skladu s planiranom dinamikom usprkos hladnijem vremenu. Trenutno se radi na ab konstrukciji i popratnim instalaterskim radovima te očekujemo do konca godine završetak stropne ploče 2. kata. Što se završetka tiče, ugovoreni rok je 24 mjeseca od uvođenja u posao, dakle lipanj 2013., no realno to može biti gotovo u idućoj godini, dakle do konca 2012.,

Centar za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar u Varaždinu

no ne ovisi o nama već o financijskim mogućnostima Investitora - komentirao je Romano Perić, direktor direk-

cije za tehničke poslove, tijek radova na izgradnji Centra za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar u Varaždinu.

DOZNAJEMO Međimurska banka proslavila 10. godišnjicu poslovanja u Varaždinu

Klijenti znaju da se mogu pouzdati u našu banku!

J Varaždin je za Međimursku banku vrlo važno tržište – istaknuo je član Uprave Tihomir Gluić Međimurska banka svečano je obilježila 10 godina poslovanja u Varaždinu. Na svečanosti održanoj u četvrtak 22. prosinca okupili su se predstavnici lokalne samouprave, poslovni klijenti i ugledni gospodarstvenici koje su pozdravili član Uprave Međimurske banke Tihomir Gluić te voditeljica poslovnice Ružica Kossi.

- Izuzetno nas veseli ova

obljetnica. Varaždin je za Međimursku banku vrlo važno tržište, a drago mi je što su nam Varaždinci od samog početka poslovanja ukazali povjerenje. Naš je cilj i nadalje nuditi kvalitetne proizvode i vrhunsku uslugu kako bi naši klijenti bili zadovoljni i sigurni da se uvijek mogu osloniti na Međimursku banku kao na pouzdanog poslovnog partnera – istaknuo je Gluić.

raždinu uključuje bankomat, Pr igodom obilježavanja dnevno-noćni trezor, usluge obljetnice, Međimurska osobnog bankara, najbanka posebno povoljnije stambeje obradovala anka b ne, adaptacijske, dječje vr tiće odu v o p u nenamjenske i “Dječji sv i je ice n t e lj kredite za kupjet” i “Bajka” 10. ob ićima nju vozila – u donac ijom t r v rada vijet” i kunama i euračunala. s Cjeloviti fiDječji onirala rima, kunske i “ devizne depozinancijski ser”d “Bajka nala te uz atraktivne vis koji pruža u č a r kamate, poslovanje poslovnica u Va-

s malim i srednjim poduzetnicima te najsuvremenije servise kao što su telefonsko, internetsko, sms bankarstvo.

Međimurska banka raspolaže poslovnom mrežom od 16 poslovnica, od čega ih je 14 u Međimurju te po jedna u Ludbregu i Varaždinu. Poslovnica Međimurske banke u Varaždinu nalazi se u Aleji kralja Zvonimira 1 u sklopu hotela Turist.

20 Poslovni svijet

27. prosinca 2011., br. 397

OGLAS

SUSRET R. Perić, direktor direkcije za tehničke poslove Zagorje-Tehnobetona

Todorić prodao Znanje za 9,45 mil. eura

Grafičar spašava Znanje što nije uspio ni Agrokor Agrokor je prodao ludbreškom Grafičaru vlasnički udjel od 99 posto u poduzeću Znanje.

Ugovor ukupne vrijednosti 9.450.000 eura potpisali su Ivica Todorić, predsjednik najvećeg hrvatskog koncerna, te Franjo Beser, predsjednik Uprave Grafičara, koji djelatnost iz primarno tiskarske proširuje i na izdavaštvo.

Znanje, nekada uspješna nakladnička kuća, zadnjih je godina u ozbiljnim problemima od kojih je nije spasio ni Agrokor.

Poslovnu godinu 2009. taj je nakladnik završio s gubitkom od 22 milijuna kuna, godinu dana ranije gubitak je iznosio 24 milijuna kuna, dok prošlogodišnji rezultati nisu poznati.

Nasuprot tome, Grafičar Grupa, koju čine i Koprivnička tiskarnica te Grafičar tvornica vrećica, poslovnu 2009. završila je s dobiti od tri milijuna kuna, dok je lanjska dobit iznosila 3,6 milijuna kuna. Koprivničku tiskarnicu, točnije strojeve i stotinjak radnika, Grafičar je prije pet godina kupio od Podravke za 16 milijuna kuna. Zemljište tiskare ostalo je u vlasništvu Podravke koja je Grafičaru zajamčila višegodišnju poslovnu suradnju vrijednu desetke milijuna kuna, kao i prodaju zemljišta za preseljenje. Do potonjeg nije došlo, pao je i broj zaposlenika, pa je transakcija postala predmet zanimanja nadležnih.

Stižu kazne za neplaćanja Od 1. siječnja 2012. godine stupa na snagu Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza kojim je propisano da se ugovorom između poduzetnika može ugovoriti plaćanje u pravilu do 60 dana. Dulji rok se dopušta iznimno. Ako se rok ne ugovori, dužnik je dužan ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana, a rok

plaćanja teče od dana primitka računa ili zahtjeva za isplatu. Za prekršaj dužnika koji ne izvrši plaćanje u roku propisanom Zakonom, novčane kazne su od 10.000 do 1.000.000 kuna te od tisuću do 50.000 kuna za odgovornu osobu dužnika.

Provedbu ovog zakona nadzirat će Financijska policija.

Vlado Vlašić nakon Bakulića

Vlado Vlašić

Vlado Vlašić, dosadašnji voditelj Jedinice za unutarnju reviziju Varaždinske županije i vijećnik u varaždinskom Gradskom vijeću, uskoro preuzima vođenje Upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam i zaštitu okoline Grada Varaždina.

Dosadašnji pročelnik Marijan Bakulić, koji je stavio mandat na raspolaganje, trebao bi raditi u službi za pravne poslove odjela koji je vodio deset godina.

Rekonstrukcija hotela Parentium u Poreču zasigurno od posebnog značaja za nas među projektima u Hrvatskoj, ističe Romano Perić

Od hotela u Istri i Srbiji do tvornice u Mađarskoj J Zagorje-Tehnobeton, usprkos osjetnom padu domaćeg graditeljskog sektora,

ima 45 aktivnih projekata i gradilišta u Hrvatskoj, a u inozemstvu još njih dvadesetak Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Iako je teško jednoznačno izdvojiti najveće projekte bez objašnjenja kriterija, ipak je rekonstrukcija hotela Parentium u Poreču zasigurno od posebnog značaja za nas među projektima u Hrvatskoj zbog više razloga, a u regiji su to izgradnja shopping malla Plaza Kragujevac te hotelsko-poslovnog kompleksa Blok 11 u Beogradu, dok je u EU zasigurno tvornica Audija u mađarskom Györu.

Ističe to Romano Perić, direktor direkcije za tehničke poslove Zagorje-Tehnobetona, govoreći o poslovnim aktivnostima jednog od vodećih graditeljskih poduzeća koje, usprkos osjetnom padu graditeljskog sektora, trenutno ima u Hrvatskoj čak 45 aktivnih projekata i gradilišta, a u inozemstvu njih dvadesetak. Među potonjima, jedan projekt je u Mađarskoj, tri su u Srbiji, a dva na Kosovu s time da oni obuhvaćaju 15 gradilišta širom Kosova.

- Radovi na rekonstrukciji

Parentiuma tek su započeli, ali će sigurno biti završeni unutar ugovorenog roka, a trudit ćemo se da budu i prije. U Istri imamo još jedan projekt, a to je izgradnja stanova u Opatiji u okviru POS-a. Ovih dana postavljen je kamen temeljac te smo počeli s radovima na infrastrukturi koji prethode gradnji objekata, dok službeno uvođenje u posao očekujemo početkom veljače iduće godine budući da su oni vezani uz završetak radova na izmještanju infrastrukture - napominje Perić.

Angažmani Zagorje-Tehnobetona diljem Hrvatske, kako dodaje, najbolje govore o zadovoljstvu investitora.

- Što se tiče zadovoljstva naših investitora i pozitivnih komentara nakon obavljenih poslova, naravno da smo zadovoljni i sretni da nas investitori prepoznaju i angažiraju na sigurnoj liniji susreta. Uistinu, gledajući našu realizaciju i uspješnost u ugovaranju te realiziranju ugovorenih projekata, nema razloga za nezadovoljstvo ako

Perić: Pokušat ćemo u 2012. zadržati ovogodišnju realizaciju

se referiramo na našu branšu u Hrvatskoj. Međutim, daleko od toga da smo zadovoljni s količinom i kvalitetom poslova koji su trenutno u Hrvatskoj na raspolaganju - naglašava Perić.

S obzirom na to da se prilike u našoj zemlji neće popraviti iduće godine, Zagorje-Tehnobeton spremno je i za to.

- Nastavit ćemo strategiju koja se pokazala ispravnom, a

to je da radimo za širok spektar investitora i različite vrste projekata. Nedostatak posla u Hrvatskoj pokušat ćemo nadomjestiti projektima u regiji, što će nam, nadam se, sada biti jednostavnije s obzirom na to da smo ove i prošle godine zapravo imali vatrena krštenja u zemljama regije. Pokušat ćemo zadržati ovogodišnju realizaciju konsolidirano - veli Perić.

Prava odluka Keynes – osnivač moderne mikroekonomije J

Nina BEGIČEVIĆ REĐEP doc. dr. sc.

ohn Maynard Keynes je engleski matematičar i ekonomist rođen 1883. u Cambridgeu. U Cambridgeu je završio studij, radio je u državnoj administraciji, a od 1908. radio je i kao profesor na Katedri ekonomije. Keynes je bio i veliki dioničar (zaradio je oko 2 milijuna tadašnjih dolara) i predsjednik uprave jedne od najvećih osiguravateljskih kuća u Engleskoj. Bio je i guverner Engleske banke. U doba krize između dva svjetska rata izravno je bio uključen u rješavanje problema vezanih uz krizu. U 1929. godini izbila je velika svjetska gospodarska kriza, prvo u SAD-u, a zatim se proširila na ostale kapitalističke zemlje. Engleska je, zahvaljujući Keynesu, poduzela više ekonomskih mjera, između kojih i devalvaciju

funte, tako da je time ublažila krizu. matra se osnivačem moderne makroekonomije, a njegove radikalne ideje i danas imaju veliki utjecaj na ekonomske i političke teorije. Sa svojim idejama i rješenjima uvelike je utjecao na politiku 20. stoljeća. Keynes je objasnio pojave u tadašnjoj ekonomiji i za prepoznate probleme ponudio rješenja. io je zagovornik državne intervencije u privredu, na način da vlada koristi fiskalne i monetarne mjere da bi ciljano ublažila efekte ekonomske recesije, depresije i eksplozije. Svoje ideje primijenio je i u SAD-u u vrijeme Franklina Delana Roosevelta.

Njegovo najvažnije djelo je „Opća teorija zaposle-

S

B

nosti, kamata i novca“ koju objavljuje 1936. na dnu velike svjetske ekonomske krize. Ovo remek-djelo je opisalo novi pristup koji će pomoći vladinoj monetarnoj politici da ukroti i najgoru krizu. om knjigom napravljena je revolucija u ekonomskoj znanosti, budući da je Keynes pod upitnik stavio dosadašnje makroekonomske teorije. Iz njegove teorije izvedena je potreba za fiskalnom politikom. Bio je jedan od glavnih pokretača utemeljenja Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Međunarodnog monetarnog fonda. Teorija Johna Maynarda Keynesa vladala je oko pola stoljeća, dok njegovu teoriju nije ugrozila nova klasična ekonomija 1980-ih godina.

T

Poslovni svijet 21

27. prosinca 2011., br. 397

PRIMJER Prihodi i izvoz poduzeća Bernarda porastao za petinu

J Bernarda u Srbiji ušla u Mercator

OGLAS

Madraci iz Pušćina od Njemačke do Švicarske te otvorila nove samostalne prodajne prostore, veli Bernarda Cecelja Za čak dvadesetak posto ovogodišnji poslovni rezultati poduzeća Bernarda iz Pušćina bit će bolji u odnosu na prošlogodišnje. Doznajemo to od Bernarde Cecelja, direktorice i vlasnice najpoznatije domaće tvornice za proizvodnju madraca, kreveta i jastuka.

dosta investicija uz koje smo vezani - veli Cecelja te napominje da već stižu narudžbe za siječanj i veljaču, a dijelom i za ožujak.

Tvrtka u Ljubljani

Premda prodaja na zapadnim tržištima čini glavninu prihoda poduzeća, pušćinski proizvođač madraca, kreveta Inovacije, ulaganja… i jastuka sve je prisutniji i na - Rast prihoda i izvoza za istočnim tržištima, osobito petinu uistinu je velik, ali prostorima bivše savezne treba imati na umu da smo države.

- Ove godine otvorili smo lani imali osjetan pad. Naime, proizvodnja nam je pala još jedan poslovni prostor u 30 posto, a uz to smanjen Makedoniji, dok smo u Srbiji je izvoz za 15 posto. Iako ušli u Mercator te otvorili nećemo stići do rezultata nove samostalne prodajne prostore. Posebno smo ostvarenih 2008. i ponosni što smo isko2009., snažnim i n s o račili i na slovensko koracima pripon o tržište. Tu smo probližavamo sm o t š našli poslovnog se razini li i i č a r o par tnera i pr v i proizvodnje isk o k s n put nastupili na pr ije kr ie v o l s na sajmu namještaja ze, premda e t š u Ljubljani. Odmah uvjeti poslotrži se pokazao priličan vanja nisu niinteres Slovenaca za malo lakši nego naše proizvode, a zanimljiprethodnih godina.

Dapače, ponegdje je bilo još vo je da su mnogi najavili da će naše proizvode kupiti u i teže - naglašava Cecelja.

Glavni razlog boljeg poslo- Hrvatskoj za svoje vikendice vanja, kako dodaje, stalne na Jadranu - otkriva direktosu inovacije i ulaganja, kao i rica poduzeća Bernarda.

Potaknuti dobrim rezultaširenje tržišta.

- Otvarali smo nova tržišta tima s ljubljanskog sajma, te povećavali prisutnost na Bernarda će odmah nakon već postojećim. No rast ne nove godine otvoriti i vlastibi bio moguć da nije došlo tu tvrtku u Sloveniji.

- Nakon što već godinama do oporavka tržišta Zapadne Europe za koji smo dosta izvozimo na zapadna tržišta, vezani. Tamo se puno toga sada ćemo otvoriti i vlastito pokreće, bez obzira na to poduzeće u članici EU, što što se najavljuje nova kriza. će biti najbolji dokaz da je Stoga očekujem da će i iduća naša tvrtka i na taj način godina biti složena, ali ipak spremna za ulazak na zajedne očekujem veće oscilacije u ničko europsko tržište - ističe našoj proizvodnji jer vani ima Bernarda Cecelja.

Bernarda i u Moskvi - Na putu smo osnivanja poduzeća u Moskvi, Bernarda Rusija. Našli smo ruskog poslovnog partnera koji će na tržište Rusije plasirati naše proizvode iz Hrvatske. To bi moglo značajno utjecati na zadržavanje postojeće proizvodnje u našim tvornicama u Pušćinama i Nedeljancu. U njima radi 170 zaposlenika, a počeli smo prije 13 godina s 13 zaposlenika. Svih ovih godina plaća je isplaćivana 15. u mjesecu, a bila je i božićnica i uskrsnica. Imali smo i dječje darove, godišnje susrete za zaposlenike i umirovljenike, kao i izlete od Sarajeva i Vukovara do Budimpešte i Gardalanda - podsjeća Cecelja.

USPJEH

Medicinska pomagala

Bernarda Cecelja: Naša tvrtka spremna je za ulazak u zajedničko europsko tržište

Zapažena u Hrvatskoj i - Srbiji Udruženje poduzetnika i menadžera CROMA proglasilo je prošle godine Bernardu Cecelja poduzetnicom godine. Ove godine zapaženo mjesto među poduzetnicama zauzela je i u – Srbiji.

- Uvrstili su me među 200 najmoćnijih žena, zahvaljujući medijima koji dosta

prate naše poslovanje i humanitarne akcije, kao što je slučaj i u Hrvatskoj. Naravno, pri tome su gledali ukupno poslovanje naše tvrtke, a ne samo u Srbiji gdje imamo šest samostalnih prodajnih prostora. I tu sve više shvaćaju da je za dobar san bitan dobar madrac, podloga i jastuk - naglašava Cecelja.

Bernarda je ove godine krenula s proizvodnjom medicinskih pomagala među kojima je patentirani jastuk s oprugama.

- Agencija za lijekove izdala nam je rješenje da smo proizvođač medicinskih proizvoda za koje smo također dobili posebna rješenja. Riječ je o madracima i jastucima, tako da ćemo se prijaviti na natječaj HZZO-a da bi se ti proizvodi mogli dobiti na recept. Antidekubitalni madrac, koji je napravljen u suradnji sa stručnjacima Tekstilno-tehnološkog fakulteta, hrvatski je proizvod koji se više neće morati uvoziti. Uz to, moći će se dobiti dva ili tri dana, tako da trgovci neće imati potrebe za držanjem zaliha - veli direktorica Bernarde.

DOZNAJEMO

IZDVOJENO Poduzeće Bernarda izvozi, zapošljava i ulaže u nove poslovne prostore

Milijun eura za novi pogon u Pušćinama

Nasuprot tvornici novi pogon za skladištenje i proizvodnju

I TOGA IMA

Poduzeće Bernarda, usprkos aktualnim gospodarskim prilikama, ne staje s investicijama.

Tako je i završilo izgradnju novog pogona u Pušćinama od 2200 četvornih metara koji se nalazi nasuprot postojeće tvornice. - Uložili smo milijun eura, bez zemljišta koje smo imali od ranije te opremanja koje će biti u vlastitom aranžmanu. U novom pogonu bit će skladište koje će poboljšati našu logistiku, pa smo stoga već tijekom ljeta zaposlili

nekoliko skladištara. Uz to, tu ćemo preseliti i manji dio proizvodnje - veli Cecelja.

Novi pogon najbolje pokazuje, kako dodaje, da poduzeće ispunjava tri osnovne zadaće koje se često stavljaju pred poduzetnike: investiranje, zapošljavanje i izvoz. - Bilo bi i više toga da ima više razumijevanja za gospodarstvo.

Plaćamo razne naknade, a kada nešto trebamo, to još moramo platiti. Primjerice, još nismo zapiknuli lopatu, a

već nam je otišlo pola milijuna kuna. Tako moramo plaćati naknadu za pristup cesti jer je između parcele i prometnice nekoliko kvadrata državnog zemljišta. Ili, kada je prihvaćen naš prijedlog za postavljanje semafora ispred tvornice radi veće sigurnosti, rečeno nam je da to moramo sami platiti jer je to naš privatni problem, iako kroz Pušćine dnevno prolazi 15 tisuća vozila, a ne samo moji zaposlenici - upozorava Cecelja.

Na Zapadu od početka Na tržištima zemalja Zapadne Europe, tvrtka Bernarda prisutna je od 1998. godine odnosno od samog osnutka.

- Osigurano tržište zapravo mi je bilo uporišna točka za pokretanje poduzeća. Još i danas imamo dosta robe na privremenom uvozu odnosno unutarnjoj proizvodnji gdje koristimo materijale koje dobivamo od stranih partnera, jednog većeg i nekoliko manjih u Njemačkoj i Austriji, a odnedavno i Švicarskoj. Od te proizvodnje ostvarujemo između 60 i 70 posto prihoda - doznajemo od Cecelje.

22 Crna kronika

27. prosinca 2011., br. 397

NOVOGRADNJA I GRAD Spor koji već sad traje dulje od godinu dana

PIROTEHNIKA

Najugroženija su djeca U vrijeme blagdana varaždinska policija već tradicionalno provodi akciju “Mir i dobro” s ciljem kako bi božićni i novogodišnji blagdani u našem gradu protekli u miru. Podsjetimo, lani su zbog neodgovorne upotrebe pirotehničkih sredstava ozlijeđene dvije osobe, od kojih jedno dijete. U varaždinskoj policiji zato posebno upozoravaju na zaštitu najmlađih, gdje bi ključnu ulogu trebali odigrati roditelji. - Nije poanta upotrebu pirotehnike svesti na nulu, već poduzeti sve kako bi se ona odgovorno koristila – ističe Krešo Bosak, voditelj pododsjeka za javni red pri PU varaždinskoj. Kaže kako je svjestan da je upotreba pirotehnike dio blagdanskog folklora, no pri upotrebi treba se držati nekih pravila. - U svakom slučaju obvezno djecu poučite o načinu rukovanja i mogućim

Kolika je stvarna vrijednost radova?

J Novogradnja je prije godinu dana tužila Grad Varaždin jer im nisu platili ništa za obnovu dijela

Vartimpeksa izgorjelog u požaru Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Srušila se i umrla - Žena koja je je prošli tjedan iznenada preminula nasred Kukuljevićeve ulice, najvjerojatnije je pretrpjela infarkt – rekao nam je ravnatelj varaždinske bolnice Dubravko Tršinski.

Objasnio je kako se radi o starijoj gospođi zbog čijih godina i povijesti bolesti nije bilo potrebno raditi obdukciju. – I brojni svjedoci su potvrdili da nije bilo udarca niti prometne nesreće te da se žena jednostavno srušila sama od sebe, tako da je evidentno da se radi o prirodnoj smrti – zaključio je Tršinski. (dap)

U Novogradnji stoje kod tog iznosa, a Grad tvrdi da su pojedini radovi “duplirani”.

Sudski vještak Aleksandar Samac nakon već nekoliko primjedbi trebao je dati svoj konačni iskaz, no to se opet odgodilo jer su u Gradu imali još mnogo vrlo specifičnih pitanja kojima pokušavaju smanjiti cijenu iznosa (npr. je li drvo premazano sredstvom protiv crvotočine i je li 28.000 kuna za prenošenje namještaja iz jedne u drugu prostoriju opravdan iznos).

O tome će Samac morati još jednom govoriti pred sudom. Prošli smo tjedan čuli njegovo vještačenje koje je bilo zatraženo na posljednjoj raspravi, prije mjesec dana.

- Moja procjena je da je vrijednost radova 684.821

Svi će svjedočiti u veljači Gradski odvjetnik Domagoj Krpina inzistirao je danas da na suđenje drugi put, uz direktora TP-a Andriju Petrovića, dođe i arhitekt Darko Brezovec, čemu se odvjetnik Novogradnje Mario Sokač protivio. - Kao što smo i čuli, on nije nikakav stručnjak i njegova je ekspertiza nevažna – komentirao je Sokač. Bit će zanimljivo vidjeti i kako

kuna i to bez PDV-a. Do toga sam došao pregledavajući pet troškovnika Novogradnje, proučavajući dokaznice iz građevinske knjige, fotodokumentaciju, a tri dana sam i obilazio gradilište – objasnio je Samac. Ekspertizu arhitekta Darka Brezovca, koja procjenjuje vrijednost radova na 453.989 kuna bez PDV-a, za koju se “hvatao” Grad, Samac je oc ijenio pravno bezvrijednom. - Ona nema nikakve pravne snage.

Brezovec niti je službeni vještak, niti je imao neku službenu dužnost na tom gradilištu. Osim toga, on je i sam u ekspertizi napisao

će se nova dogradonačelnica Natalija Martinčević snaći u naslijeđenom sporu.

Sigurno je da će vlasnik Mirko Andabak biti samouvjeren jer već je danas na sudu komentirao nove optužbe Grada o 28.000 kuna satnica za premještanje namještaja. - Ljudi su radili i po 10 sati na dan i za sve postoji odgovor – rekao je vlasnik Novogradnje.

da teško može predvidjeti točnu vrijednost. To je sve subjektivno i nisam se na to previše obazirao – rekao je sudu Samac.

Opet nešto fali Dodao je i da građevinske knjige koje je dobio od Novogradnje nisu bile ovjerene kod investitora te da je njegovo mišljenje da su obje strane radile protiv pravila građevinske struke te za to moraju podijeliti odgovornost.

Kako se danas zbog odlaska u Sabor na raspravi nije pojavila dogradonačelnica Natalija Martinčević, odlu-

čeno je da će ona zajedno s vlasnikom Novogradnje Mirkom Andabakom te s dvama novim predloženim svjedocima, direktorom Tehnološkog parka Andrijom Petrovićem te arhitektom Darkom Brezovcem, biti ispitana 10. veljače. Naravno, uz još odgovora vještaka, a pred kraj rasprave ispostavilo se da i gradski odvjetnik nema građevinsku knjigu sa svim materijalima.

- Ovo je već četvrti ili peti put da postupak ovako izgleda. Stalno nešto fali. Gospodine Andabak, iskopirajte tuženima materijal – zaključila je sutkinja Karmen Ošpuh.

RAZLIČITE PROCJENE

453.989 kuna bez PDV-a/ arhitekt Brezovec

684.821 kuna bez PDV-a/ vještak Samac

ALEKSANDAR SAMAC:

“

ekspertiza arhitekta Brezovca nema pravnu snagu, niti je on vještak, niti je imao neku službenu dužnost na gradilištu

I TOGA IMA Svećenik na videonadzoru uočio lopova i svladao ga uz pomoć orguljaša

Pincetom izvlačio novac iz kutije milodara www.rtl.hr

IZNENADNA SMRT

a danas izgleda ovako...

Duplirani radovi?

Naime, tamo se u noći sa 6. na 7. prosinca 2006. dogodio požar koji je zahvatio dvije prostorije i krovište.

Grad je tada angažirao Novogradnju, koja je ionako obnavljala zgradu – posao su dobili direktno, bez javnog natječaja. Na kraju je samo sanac ija prešla iznos od milijun kuna, a o spornom iznosu u četvrtak se opet govorilo na varaždinskom Općinskom sudu.

Procjena vještaka

posljedicama – kaže Bosak te zaključuje kako “spase li ovom akcijom dječju ruku, puno su postigli”.

Ističu i kako još uvijek svi građani u prostore PU varaždinske mogu bez ikakvih sankcija donijeti bilo kakve eksplozivne naprave, oružje, streljivo ili bilo što drugo od oružja što imaju u kući. (dap)

U prosincu 2006. gorio je dio zgrade,

Do prošle godine tvrtka Novogradnja nije dobila niti kunu od Grada Varaždina za posao čija vrijednost, tvrde, premašuje milijun kuna.

Odlučili su ih tužiti. Radi se o poslu sanacije nekadašnje zgrade Vartimpeksa, današnjeg Tehnološkog parka.

Pincetom na milodare

Krao je milodare. Varaždinac (51) nije “operirao” po vlastitom terenu već je svoje vještine krađe iz škrabice prakticirao u susjednom Međimurju. Njegova se tehnika svodila na izvlačenje novaca pincetom iz kutije. Zaustavio ga je svećenik uz pomoć orguljaša. - Posljednjih misa nekoliko vjernika me upozorilo na muškarca koji se čudno ponaša za vrijeme mise. Išao sam pregledavati videosnimke i

doista uočio muškarca koji se čudno ponaša oko milodara posljednje tri mise. Zapamtio sam ga – priča nam pater Drago Vrglez iz čakovečke crkve sv. Antuna Padovanskog.

- Prošle subote sam primijetio tog istog muškarca, bilo je nešto iza 17 sati. Zamislite, on je pincetom izvlačio novce iz kutije milodara. Orguljaš i ja zatekli smo ga na djelu i pozvali policiju – objasnio nam je pater Drago. Kaže, sve je na

kraju mirno prošlo i policija je odvela drskog lopova.

No to nije prvi put da su ovu crkvu pokrali i to ne tako nedavno. - Prije mjesec dana provaljeno nam je u crkvu, a lopov je ukrao hostije, pozlaćenu posudu s hostijama i pokaznicu s hostijom. To je običan pozlaćeni lim, a lopov je valjda mislio da je zlato. Pokušao je to dati u otkup zlata, pa su ga tako našli. Na kraju je sve priznao – veli pater Drago.

Županijska uprava za ceste 23 OGLAS

27. prosinca 2011., br. 397

ZIMSKA SLUŽBA

Za zimu 8 milijuna

Novi sustav regulacije već sada pokazuje da se osjetno smanjuje čekanje vozila koja na raskrižje dolaze iz Anine ulice, a posebno iz Ulice Vilka Novaka

NA LICU MJESTA Proradili novi semafori na raskrižju uz varaždinski kolodvor

Na kučanskoj rampi brže i sigurnije prometovanje J Iako su semafori sada u potpunoj funkciji, još uvijek traje probni rad jer stručne službe Županijske uprave za ceste i MUP-a prate promet na tom raskrižju, upozorava Osonjački Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

unutarnjih poslova prate promet na tom raskrižju da bi se Nakon jednomjese čno g do kraja podesio rad semafora, točnije protok prometa iz probnog rada tijekom kojeg pojedinih smjerova. se naizmjence uključivabez Stoga molim sve lo i isključivalo samo je n sudionike u prožuto svjetlo, ovih su d ra g iz dana u potpunosti a ne metu za razuk ja n ž proradili semafori podvo osigurati mijevanje ako još sve ne radi na raskr ižju uz že se kako bi trebalo varaždinski želje- mo lja o b odnosno ako u znički kolodvor. st o n č o t nekim slučaje Riječ je o dugogopro vima čekaju dulje dišnjem prometnom nego bi doista trebalo uskom grlu koje bi trebao ukloniti ili barem osjetno - poručuje Tomislav Osonjački, smanjiti automatizirani sustav ravnatelj Županijske uprave za ceste Varaždinske županije. za regulaciju prometa.

Novi sustav regulacije, kako napominje, već sada pokazuje Bolji protok vozila - Iako su semafori sada u pot- da se osjetno smanjuje čekanje punoj funkciji, još uvijek traje vozila koja na raskrižje dolaze probni rad. Naime, nakon što iz Anine ulice, a posebno iz smo usklađivali dizanje i spu- Ulice Vilka Novaka, na čijem štanje rampi s radom semafora, je početku pružni prijelaz s sada stručne službe Županijske rampom.

- Prije postavljanja semafora, uprave za ceste i Ministarstva

vozila iz Novakove ulice najprije su morala čekati dizanje rampe, a zatim su trebala propuštati vozila iz smjera Supilove jer se radi o sporednoj prometnici. Tako je znalo proći desetak pa i više minuta u čekanju. Sada više nije tako.

Neki čekaju više Nakon prolaska vlaka i dizanja rampe, najprije se vozačima u Novakovoj pali zeleno svjetlo, tako da se vrlo brzo „čisti“ ta ulica. Naravno, cijena toga je da sada nešto više čekaju vozila koja prometuju Supilovom ulicom koja su do sada imala apsolutnu prednost. No drukčije se ne može, izuzev ako se izgradi podvožnjak ispod pružnog prijelaza kod kučanske rampe.

Ali to je neusporedivo skuplje rješenje i veliko je pitanje kada će se to ostvariti - upozorava ravnatelj Županijske uprave za ceste Varaždinske županije.

PRIMJER Znakovi za sigurnost školaraca

Kod više škola nova svjetlosna upozorenja Za projekt postavljanja semafora kod kučanske rampe dobiveno je 500 tisuća kuna od Ministarstva. Da bi se povećala protočnost i sigurnost sudionika u prometu, realizirani su i drugi projekti, ne samo u Varaždinu, nego i u županiji. Među njima možda su najzapaženiji novi znakovi kod dijela obrazovnih institucija.

- Na desetak mjesta postavili smo svjetlosna upozorenja vozačima da se približavaju školama. To je dobro prihvaćeno, kako na području grada Varaždina, tako i u Varaždinskim Toplicama, Radovanu, Brezničkom Humu, Malom Bukovcu, Novom Marofu i drugim sredinama - doznajemo od Tomislava Osonjačkog, ravnatelja ŽUC-a.

Sanirano klizište u Marčanu, jedno od tri najveća u županiji

Varaždinu 74 km cesta Pokušavamo zadržati standard koji smo imali ranijih godina i mislim da to i uspijevamo, naglašava Osonjački.

Prihodi Županijske uprave za ceste su stabilni, a već se projektiraju dionice koje će nastojati kandidirati na fondove EU, čime bi se povećao proračun s vanjskim sredstvima.

- Grad Varaždin na proljeće preuzima sve županijske ceste na svom području. Do tada se još možemo uključiti u neke varaždinske projekte, možemo povući neki tepih prije nego što odemo, kao što smo nedavno u ulici kod Šeste osnovne - veli Osonjački te napominje da ŽUC u Varaždinu ima 74 km cesta.

Preostali i novi projekti

Za nove ceste 25 milijuna Marčanu i Kameničkom Podgorju. U tijeku su ili su završili radovi u Kaštelancu, Kamenici, Beretincu te na području gradova Ivanca, Ludbrega i Varaždina.

Zajedno s Općinom Jalžabet angažirani smo i u gradnji ceste u Poduzetničkoj zoni Jalžabet - nabraja ravnatelj ŽUC-a, koji godišnje u nove prometnice

NOVI ZAKON

PLANOVI ZA 2012.

DOZNAJEMO Sanirana klizišta, uređene stare te izgrađene nove ceste

Radovi se izvode ovisno o tome koliko ima sredstava. Prihodi su konstantni, ali ne ulazimo ni u kakve projekte za koje sredstva nisu osigurana bilo s naše strane, bilo jedinca lokalne samouprave, ističe Osonjački.

- Tijekom godine sanirali smo tri velika klizišta na području Varaždinske županije, i to u Sv. Iliji,

Za zimsku službu održavanja ove je godine ŽUC osigurao osam milijuna kuna.

- Rad naše zimske službe, sukladno zakonom utvrđenom razdoblju, počeo je 15. studenog i trajat će do 25. ožujka.

Ukupna dužina prometnica u Varaždinskoj županiji koje su pod našom upravom iznosi 952 kilometra. To dovoljno govori o zahtjevnosti, pogotovo ako se zna da imamo i brdsko planinsko područje, kao što su Vinica, Bednja, Voća. To su gotovo planinske dionice koje zahtijevaju dodatni napor - veli Osonjački, koji se nada da neće morati potrošiti sva planirana sredstva, tako da bi više ostalo za trajnije poslove.

investira oko 25 milijuna kuna, dok ostalo otpada na održavanje tisuću kilometara cesta u županiji. Tijekom ove godine bilo bi i više projekata da zbog žalbenih postupaka, koji su na kraju završili u korist ŽUC-a, nije izgubljeno po nekoliko mjeseci, tako da će njihova realizacija morati pričekati iduću godinu.

Iduće godine, odmah nakon zime, kreću radovi na području Sračinec - Svibovec, čija je vrijednost dva milijuna kuna.

Zatim su tu radovi na području općine Maruševec od 1,8 milijuna kuna, pa Tužnog od pola milijuna kuna, koliko će biti utrošeno i za radove u kneginečkoj općini. Sve su to zajednički radovi koji su već sada ugovoreni, ali nisu se stigli realizirati ove godine.

Naravno, njima valja pribrojiti i one koji će se ugovoriti tijekom iduće godine - veli Osonjački.

24 Urbana kultura

27. prosinca 2011., br. 397

Art/media Što želim političarima P

rošlotjedni tekst zaključio sam, po običaju, u subotu, tako da sam ispao (skoro) jedini koji se obrecnuo na Šprajca, umjesto da stanem na njegovu stranu. Naravno da stojim uz Šprajcov (ili se kaže Šprajčev?) istup u nedjeljnom Denis PERIČIĆ Dnevniku. Štoviše, mimr. sc. slim da je mogao i morao upravo tako odgovoriti bezmozgenesima iz Programskog vijeća, koji nisu zaslužili ništa osim brze i bezobzirne smjene. Isto kao i oni iz nogometnog saveza, ali to kod nas ide tako brzo da ćemo iste face gledati vjerojatno još i 2032. osta o starim stvarima, okrenimo se budućnosti. Za ovu sam priliku izdvojio ono što želim našim uglednicima u novoj, 2012. godini. vim televizijama želim više cvijeća, manje smeća. HTV-u želim barem još pola ure kulture. Bruni Kovačeviću želim brzi povratak na sportske terene. RTL-u ne želim Big Brother.

Novoj TV ne želim Stevena Seagala. amiću želim da me namami u svoj savršeni svijet. Kerumu da se prestane pretvarati u vlastitu sestru. Miši Kovaču želim da živi još jedan dan, i to mu želim svaki dan. Danijeli Martinović želim neka joj svane. Sandri Križanec želim da prestane gledati vkriž. Severini želim da rodi mene. Pa da napokon budem bogat i lijep. anku, Rajku i Veljku Ostojiću želim da ih razlikujemo. Hadezovcima ipak želim Tuđmana a ne Miloševića. Herojima želim da ne budu zločinci. Crkvi u Hrvata želim da bude u Hrvata. oranu Milanoviću želim samo jedno: daj što daš, ostalo znaš. reletu želim – vesticu. vima vama i sebi želim život, bolji život. vo još nekoliko kratkih želja i poruka. osipu Friščiću: „Pij malo, pij dobro“.

Goranu Habušu: „Nemoj piti i voziti“. Vladimiru Šeksu: „Nemoj piti“. Radimiru Čačiću: „Nemoj voziti“. Stjepanu Mesiću: „Nemoj više“. Jadranki Kosor: „Nemoj“.

D S

M R

Z DS EJ (B

ili kako se već točno zovu) orisu Špremu želim da bude špreman

Svirkom skupljali u humanitarne svrhe

KONCERT Mladi varaždinski bendovi rasturali u humanitarne svrhe

Znaju kako pomagati – sakupljeno 1500 kuna J Retro Pult, Tiha oluja i The Lummox svirkom na koncertu u Gimnetu privukli na

stotine mladih. S deset kuna svatko od njih pomogao je vršnjacima Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Tiha Oluja, Retro Pult i The Lummox rasturili su na humanitarnom koncertu održanom u Gimnetu. Povod je bio, u skladu s blagdanima, humanitarni.

Naime, Udruga O-mega i Vijeće učenika Prve gimnazije organizirali su ovaj koncert kako bi pomogli obiteljima kojima je svaka pomoć dobro došla.

ći nekome i drago mi je da još uvijek postoji neka volja da se pomogne i da se podrže mladi varaždinski bendovi – komentirao je Tomislav Kostanjevac iz Udruge O-mega.

Početak projekta

Održanim koncertom koji su svojim nastupima podržale mlade varaždinske nade prikupljeno je 1500 kuna. Osim što su gosti plaćanjem simboličnih cijena pomogli Zadovoljni nekome, dobro su se Atmosfera u t k e zabavili. Iako s malo Gim n e t u b i l a j ro P kašnjenja, koncert je odlična, a i d a l “M je ispunio očekirezultat ima u vanja. su bili zadoomaž ko p Ovaj koncert voljni i or, ia ” a m i bio je samo poganizator i. mlađ počeo, četna točka pro- Koncert je je tek o je jekta koji će se završio i bonastaviti i dalje. lje od očekivaiznimn an Riječ je o projektu nog. Imali smo uspješ “Mladi pomažu mlapoprilično dobar đima”, kojim će se nastojati odaziv ljudi, posebno ako se uzme u obzir da su taj pomoći mladima i njihovim dan, uz naš koncert, održani i obiteljima s težim materijalnim drugi koncert. Cilj je bio pomo- stanjem. - Bila je to inicijativa

Atmosfera u Gimnetu bila je odlična

Udruge i Vijeća učenika Prve gimnazije. Namjeravamo nastaviti s tim, a otvoreni smo i za ideje građana ukoliko imaju ideje. Drago mi je da smo to pokrenuli i ova suradnja će se nastaviti – rekao je Kostanjevac.

Osim organizatora, u projekt su se rado uključili i mladi varaždinski glazbenici. Naravno, svirka je bila volonterska, a svojom dobrom voljom i izdvojenim vremenom i sami su doprinijeli da se projekt uspješno realizira.

Super nam je da postoje takvi koncerti u Varaždinu i trebalo bi toga češće biti. I prostor i bendovi su po našem ukusu.

Uz to smo još i nekome pomogle plaćanjem upada. To nam je isto drago – rekle su dvije srednjoškolke koje su došle na koncert.

Ipak, možda se sada uz nove mlade snage to promijeni, a mladi dobiju priliku da više vremena provode na takvim događanjima koja imaju i svoj “viši” cilj.

(Ne) filozofiraj Oslobođenje na američki način O

Damijan Bermanec mag. phil. damijan.bermanec@gmail.com

samnaestog dana ovog mjeseca i posljednje su američke vojne trupe napustile Irak, ostavljajući za sobom rat i okupaciju koju su prije svega obilježile obmane, nehumanost i stravične količine prolivene nevine krvi. Tako je od dolaska američkih „osloboditelja“ u njihovu zemlju (što se zbilo 2003. godine) od direktnih i indirektnih posljedica okupacije umrlo, kako procjenjuju svjetske nevladine organizacije i stručnjaci, više stotina tisuća iračkih civila. Službeni američki izvori, dakako, odbacuju ove brojke kao pretenciozne i neutemeljene te tvrde da civilnih iračkih žrtava ima „tek“ nekoliko desetaka tisuća. A ako nas je naše iskustvo s američkim službenim izvorima moglo u nešto uvjeriti onda je to, dakako, u njihovu vječitu vjerodostojnost i transparentnost. Pa je tako jedan od glavnih razloga kojim se

opravdavao preventivni rat u Iraku bilo navodno oružje za masovno uništenje koje pod svojom kontrolom ima brkati tiranin i monstrum Sadam Husein. Kad su kasnije, nakon što su cijelu zemlju pregazili svojim supersofisticiranim tenkovima, objavili da takvo oružje nisu našli, mogli smo se ponovno učvrstiti u uvjerenju u valjanost informacija kojima nas hrane. A isto se dogodilo s tvrdnjama američkih obavještajnih „znalaca“ i „vrhunskih vojnih stručnjaka“ koji su sav svijet uvjeravali kako je demonska Al Qaida pronašla utočište u Iraku te kako je pokvareni Sadam sponzorirao terorističke napade na SAD. Kasnije se doznalo, da ništa od toga nije točno, ali tada je već bilo kasno – pogrešna je zemlja već bila napadnuta. Čini mi se, kad se ta američka pouzdanost uzme u obzir, da su doista, pod krinkom oslobađanja

Iračana od zle Sadamove tiranije, života i svih životnih muka „oslobođene“ stotine tisuća civila. A koliko ih je još „oslobođeno“ imovine, što pokretne što nepokretne, u ovom času samo Bog zna. Ako pak je neki Iračanin, pukom srećom, izbjegao smrt ili sravnjivanje vlastite kuće s pješčanim tlom, još uvijek je mogao vrlo loše proći, ukoliko je, često ni kriv ni dužan, dopao u ruke čuvarima i ispitivačima u Abu Ghraibu te njihovoj rafiniranoj tehnologiji i barbarskim metodama. io je to, doista, jedan žalostan i promašen rat, temeljen na obmanjivanju svjetske javnosti. Stabilnost poslijeratnog Iraka, premda najavljivana, nije postignuta.

Ništa nije postignuto, osim možda toga da će se (ako još nije) širom svijeta proširiti stravična nova kletva: „Dao Bog da ti Amerikanci došli osloboditi zemlju“.

B

IT-TECH-NET 25

27. prosinca 2011., br. 397

L.A. Noire igra koja će probuditi detektiva u vama

U Gradu Anđela J Pola godine nakon konzolaške verzije, L.A. Noire zaigrajte na PC-u

DIGITAL FOTO Profesionalac iz Canona Canon je predstavio model EOS-1D X, svoj digitalni SLR fotoaparat nove generacije namijenjen profesionalnim fotografima. U Canonu kažu da je ovaj model vrhunac četrdesetogodišnjeg iskustva u razvoju profesionalnih fotoaparata te predstavlja novu eru u razvoju sustava EOS, kao i zamjenu za modele EOS-1D Mark IV i EOS-1Ds Mark III. Taj je fotoaparat spoj novog senzora punog kadra od 18,1 megapiksela, redizajniranog sustava automatskog fokusiranja i

snažne nove mjerne tehnologije s novim dvojnim procesorima DIGIC 5+, a osmišljen je da ponudi jednostavnost korištenja i kvalitetu slike, zbog čega jamči da će se svaki prizor snimiti s većom preciznošću i brzinom no ikad prije.

GAMING Pišu: ŽELJKA I SINIŠA SOVIĆ foto@regionalni.com

Od samih početaka izrade igre L.A. Noire, izdavač Rockstar dao je do znanja da se ne šali s ovim projektom.

Do sada niti jedna igra nije uspijela tako vijerno dočarati posao policijskog detektiva, kombinirajući akcijske elemente sa nevjerojatnim anamacijama lica. Jedina činjenica koja ide na ž ivce PC igrač ima je da L.A. Noire kasni gotovo pola godine za svojom konzolaškom verzijom.

Samo igranje na PC-u bi trebalo biti puno ugodnije, ali nažalost, ništa od toga. Igra ne izgleda ništa bolje od svoje konzolaške verzije, a na nekim računalima zna

raditi ozbiljne probleme pa se nadamo da će taj problem biti ispravljen u narednim zakrpama. Svi koji ste ovaj naslov završili na nekoj drugoj platformi, nemate razloga za ponovno vraćanje u L.A. Ono što može dosta ljudi odbiti od L.A. Noira je činjenica do ovo nije klasična akcijska igra poput GTA, već se radi o igri u kojoj je potrebno upregnuti m o ž d a n e v ijuge.

Igrivost je jako spora i svako je mjesto zločina potrebno istražiti do najsitnijih detalja. Najbolji dio igre je svakako ispitivanje svjedoka i osumnjičenika,

7/10

gdje uskače “motion capture” tehnolo gij a p r i kaz a lica.

Pomoću ispitaniko vih gesti i gr imasa morate odlučiti radi li se o istinitom ili lažnom iskazu, a o vašoj odluci ovisi tijek daljnje istrage. Svaka osoba reagira drugačije, pa na neke treba primijeniti nježniji pristup dok drugi bolje reagiraju na “šaka” metodu.

L.A. Noire definitivno nije igra za svakoga. Mnogi su očekivali novi GTA nastavak smješten u Los Angeles u rane

Božićna rasprodaja na Steamu

5 0 - e prošlog stoljeća i zato su ostali razočarani. Ovo je ipak više detektivski naslov od kojeg možemo očekivati odličnu priču punu prevrata, slobodu u istraživanju policijskih slučajeva te nešto malo akcije koja povezuje te slučajeve.

Uglavnom, ako niste zaigrali L.A. Noire na konzolama i zanima vas kriminalistika, svakako nabavite ovu igru.

GAMING NEWS Company of Heroes 2?

Magazin PC Gamer u novom broju pod rubrikom tračeva donosi glasinu kako Relic radi na nečem vezanom uz Company of Heroes. Iako se ne precizira na čemu točno, nije baš izgledno da bi THQ izdao ekspanziju za igru staru pet godina, tako da je prva asocijacija Company of Heroes 2. Dakako, ovo je tek obična glasina koju još uvijek nisu komentirali ni Relic ni THQ.

Dragon Age 3

F1 Online beta Ukoliko ste ljubitelj racing igara, zasigurno vam nije promakao nedavno najavljen Codemastersov naslov F1 Online: The Game. Uoči izlaska koji se očekuje u prvom kvartalu iduće godine, Codemasters organizira zatvoreno beta testiranje koje će igračima dati priliku da pomognu razvojnom timu igru učiniti što boljom.

DLC za MW3 Infinity Ward je otkrio da će prvi DLC za Modern Warfare 3 na Xboxu 360 izaći 24. siječnja. Za sada se čini da će igrači Modern Warfarea 3 na PC-u prvi DLC dobiti tek u veljači, mjesec dana nakon vlasnika Xboxa. Za sada nije poznato što točno krije prvi DLC Modern Warfare 3, no Robert Bowling iz Infinity Warda je izjavio da će dodatni sadržaji za aktualni nastavak serijala Call of Duty biti najraznolikiji do sada.

Nakon što je Dragon Age 2 ove godine ostao u sjeni triju boljih RPG igara, čelnici BioWarea za treći nastavak spremaju najbolje od dosadašnjih Dragon Age igara, ali i nekoliko rješenja iz drugih aktualnih igara otvorenog tipa. Dakako, detaljniji segment u kojemu je Skyrim uzet kao uzor nije konkretiziran, ali nekako nam je logično da bi Dragon Age 3 od Skyrima vrlo rado preuzeo dinamične borbe sa zmajevima.

Steam je započeo standardnu božićnu rasprodaju.

Ono što je manje standardno jest nova akcija, koja praktički traži od vas da igrate igre kako biste dobivali nove igre. Naime, od danas do 1. siječnja, Steam će svakog dana postaviti šest novih izazova u određenim igrama, a

uspješnim izvršavanjem tih izazova dobit ćete dar ili komad ugljena.

Ugljen nije beskoristan, budući da sedam komada ugljena možete pretvoriti u dar ili, ako želite okušati svoju sreću, zadržati ga, budući da svaki komad ugljena ulazi u nagradnu igru za “Epic holiday giveaway” 2. siječnja, a glavna nagrada je apsolutno svaka igra na Steamu. Ako ništa ne osvojite, barem možete kupiti odlične igre za svega par eura.

TELEFONIJA Dnevno se aktivira 700 tisuća Androida Andy Rubin iz Googlea objavio je da se dnevno aktivira više od 700 tisuća novih uređaja koji rade na Androidu – uz napomenu da se ovdje radi baš o novim uređajima, a ne resetiranju starih ili telefonima koji su prodani drugim korisnicima. Ipak, treba uzeti u obzir da neki korisnici mijenjaju stare Android telefone za nove, odnosno da su neki već postojeći korisnici nabavili još jedan Android uređaj tako da broj novih korisnika Androida

nije tako velik.

U kolovozu 2010. godine Googleovci su objavili da je broj dnevnih aktivacija Androida premašio 200 tisuća, u lipnju ove godine ta je brojka iznosila 500 tisuća, a mjesec dana poslije 550 tisuća. U listopadu korisnici su dnevno aktivirali više od 575 tisuća novih Androida dnevno, a sada je ta brojka još veća – ako se ovakav tempo rasta nastavi i dalje, broj dnevno aktiviranih novih Android uređaja u 2012. godini mogao bi premašiti milijun.

26 Kulturni obzor

27. prosinca 2011., br. 397

DOKUMENTARCI Potraga za korijenima, navijači i susret

U D-duru

Varaždinski kvartet oduševio U

Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu bio je održan drugi koncert sezone 2011./12. Varaždinskog kvarteta. araždinski kvartet osnovan je 1999. godine. U gradu duge gudačke tradic ije Darko RUŠEC do ideje osnivanja profesor gitare u kvarteta glazbenici Glazbenoj školi Varaždin su došli muzicirajući zajedno u Varaždinskom komornom orkestru. Bili su članovi mnogih istaknutih hrvatskih orkestara - Simfonijskog orkestra HRT-a, Orkestra kazališta Komedija, Hrvatskog komornog orkestra, Zagrebačkog komornog orkestra, a bavili su se i pedagoškim radom. Trenutno su zaposleni u Slovenskom narodnom gledališču u Mariboru.

Marko Jerbić, I. violina, Anđelko Ilčić, II. violina, Ana Trnjar, viola i Davor Gluhak, violončelo.

Program koji su izveli nazvali su „Od Pachelbela do Eurythmicsa“. aime, ovaj koncert Varaždinskog kvarteta bio je programski koncipiran potpuno drukčije od dosadašnjih koncerata. U predblagdansko vrijeme publici su željeli približiti repertoar koji nije uobičajeno na rasporedima koncerata njihovog ansambla. Svirali su tako obrade evergreena, pop i rock kompozicija za gudački kvartet. ublika je imala prilike čuti sljedeće skladbe: J. Pachelbel - Canon (jazzy style), U2 - With or Without You, Elvis Presley - Love me tender, Lord of the Rings - Concerning Hobbits, The Doors - Light my fire, The Rolling Stones - Satisfaction, Eurythmics - Sweet dreams, H. Mancini - Moon river, Nat King Cole - Unforgettable, Louis Armstrong - What a wonderful world, A. Bocelli - Time to say goodbye... vog puta koncertna dvorana bila je ispunjena do posljednjeg mjesta, a glazbenici su ugodno iznenadili publiku koja je slušala glazbu s kojom je odrastala i koju rado sluša, a koja je u novim aranžmanima bila prepoznatljiva, a opet na svoj način nova jer gudački instrumenti u rukama pravih znalaca proizvode fascinantni šarm i draž. Nakon službenog dijela programa zbog gromoglasnog aplauza glazbenici su još nekoliko puta izlazili na bis.

V

N

P

O

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Ovako se snimao “Važno je zvati se Kovačević”

Važno je zvati se Kovačević J Varaždinke snimile svoj prvi dokumentarni film “Važno je zvati se Kovačević” tražeći korijene po vansezonskom Hvaru Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Kad je prije tri godine Varaždinka Anja Strelec krenula u Argentinu hrvatskim iseljenicima predavati njihov davno izgubljeni materinji jezik, nije mogla ni zamisliti da će se iz njenog posla “roditi” i njen dokumentarni prvijenac. No upoznala je Gabriela Kovačevića, potomka obitelji s Hvara koji je prodao sve što je imao da bi mogao preletjeti 12.000 kilometara. S Anjom, njezinim prijateljicama Ivom Marković i Majom Klaić otišao je na dalmatinski otok i avantura je počela.

Krivi trag - Prvo su nas naveli na krivi trag. Žena kod koje smo odsjeli odmah je rekla da je on Kovačević Bariola. Naime, na Hvaru ima toliko Kovačevića da svaka obitelj ima svoj nadimak. Naravno, pokazalo se da žena nije imala pravo. Do nekih pravih podataka došli

Navijač kluba Bilogorac

smo tek kod seoskog odvjetnika i župnika – rekla nam je Anja. Kao i svaka dobro ispričana dokumentarna priča, i ova pokazuje da je stvarnost uvijek humorističnija od istine. Nijedan glumac ne bi tako Gabriel u potrazi za rođacima dobro mogao “skinuti” lik dalmatinske žene koja ekipi je tada dobro reagirala na pod svaku cijenu želi pomoći, film. U biti, smijali su se stvaripa tako izmišlja informacije. Ili ma koje ne bi trebale biti smipak slučajan susret na parki- ješne. Sad slijedi prijavljivanje ralištu koji je Gabriela odveo na festivale – kaže Anja koja do njegovih pravih rođaka. trenutno živi u francuskom Naime, samo jedno pitanje za Montpellieru gdje je upisala smjer bilo je dovoljno starijim postdiplomski studij iz audioDalmatincima da doslovno za- vizualnih umjetnosti. bodu svoj nos i pitaju tko su i što rade i da im daju par savjeStudenti uz seljake ta. Gabriel je na kraju našao Anjin film nije jedini koji svoje rođake. Anja je dobila smo pogledali. Kako ga je film. Iako je tek u četvrtak film napravila uz pomoć zagrebačprikazan u varaždinskom Ro- kog Restart laboratorija, čiji je gozu, pravu premijeru doživio cilj pomoći mladim autorima je na Liburnia da naprave svoje prve filmofestivalu ve, vidjeli smo još dva odlična u Ićićifilma - “Susret” i “Kelti”. ništa ma. ”Susret ” je dokumenije n Putarac bez naracije koji ao k o n š bliprikazuje zajednički prosmije obrom svjed seljaka i studenata. k a ost u d

stvarn entarnom dokum om film

Iz “Susreta”, seljaci-prosvjednici

Seljake koji su traktorima u lipnju 2009. došli iz svih dijelova Hrvatske i blokirali Zagreb, studente koji su ih bodrili i slučajne prolaznike koji su svoju solidarnost pokazali donoseći im vodu i pivo.

Priča o hrvatskoj solidarnosti završila je tipično hrvatski – s gorkim okusom izigranosti. ”Kelti” su pak bili sasvim druga priča. Dokumentarac koji nas je nasmijao prateći priče vatrenih navijača kluba “Bilogorac”.

Varaždinu nedostaje ovakav program, a šteta je da ovakvi dobri dokumentarci ne nalaze svoj put do nekih nacionalnih televizija. Bar do HTV-a jer sumnjamo da bi se kvalitetom mogli ugurati u emisije kao “Večera za 5” ili “Red Carpet”.

Kulturni obzor 27

27. prosinca 2011., br. 397

NOVO Varaždin će nove filmske naslove imati istovremeno kad i Los Angeles

Konačno je otvoreno kino s pet zvjezdica Božić uz filmove. Nije bilo uobičajeno, bar do sada u Varaždinu. No otvorenjem Cinestara na Badnjak mnogi su krenuli put Luminija i novog kina. Na rasporedu su trenutno 22 filma, među kojima i Sherlock Holmes, Nemoguća misija, Sumrak saga: Praskozorje, Besmrtnici... a, naravno, neke od njih možete pogledati u 3D-u.

Varaždinski Cinestar poseban je i po tome što je među 6

n

a programu ovog tjedna 22 filma

dvorana i jedna Extreme, što znači da ima ekstra dobar zvuk i sliku zahvaljujući platnu koje je

povodom otvorenja u Cinestaru za sve Varaždince pripremili i nagrade. Do 31. prosinca svatko tko kupi jednu kartu dobit će jednu gratis. - Realno gledajući, Varaždin je premalen za ovakav multipleks, ali očekujemo da će dolaziti puno ljudi iz Međimurja i Koprivnice – rekao je član uprave tvrtke “Blitz-Cinestar” Hrvoje Krstulović.

premazano srebrom te projektoru koji je doslovno najjači na svijetu (uvršten je u Guinessovu knjigu rekorda). Posjetitelji varaždinskog Cinestara, kao i svakog drugog, imat će iste sadržaje – ponoćnu pretpremijeru, skrivenu pretpremijeru, jeftinije ulaznice srijedom, a najmlađi će moći slaviti rođendane. Zanimljivo je da su

ĝWR ĴLWDWL"

Favoriti za 2012.

KONCERT Kvartet Diversi uz orkestar nastupio u varaždinskoj Areni

Dobar glazbeni poklon za božićne blagdane J Renata Sabljak bolja je od Mariah Carey, a naježili smo se kad je Sandra Bagarić pjevala “Time to Say Goodbye” Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Dok se jedan dio Varaždinaca uz zvukove tamburica borio za svoju porciju besplatnog gulaša na “Narodnom veselju” u Graberju u drugoj sportskoj dvorani, na drugom kraju grada vladala je sasvim drugačija atmosfera.

ne popunjava. Tu je i malo opere i mjuzikla i šlagerskog dijela – rekao nam je Stipaničev.

Bez dueta

Tako smo se mogli uvjeriti da svaki od njih stvarno i samostalno može osvojiti pozornicu. Kad je Renata Sabljak otpjevala “All I Want for Christmas” Mariah CaRaznolik repertoar rey, ostali smo uvjereni da Sandra Bagarić, Renata Sa- zvuči bolje od amer ičke bljak, Ervin Baučić i Đani Sti- pjevačice, a kad je Sandra paničev u Areni su otpjevali Bagarić otpjevala “Time to svoju Božićnu bajku za nešto Say Goodbye”, koju u originalu pjevaju Andrea Bocelli i više od 800 Varaždinaca.

Sarah Brightman, Pratio ih je orkestar vjerujemo, Igora Cv itanov ića, o r b o D mnogi su se bilo je laganijih i o u public i veselijih pjesama, iram n o i c k naježili. božićnih i onih fun o m a n z je koji to nisu, šlajer se to smo Jedino šteta što gera i pop ina , i t a š p j e s m a , te r p re t a c ija ... u sl još u koja je Repertoar je doiaučili a n originalno sta bio “zbrčkan”, klapam duet, nije ali to nije nikome tako i izvedena. smetalo. Četvorka iz Kvar- Reper toar je doista krcat stilovima, ali i žan- teta Diversi odlično funkcirovima. Nema mjesta koje onira u svim duetima, terce-

Sandra Bagarić pokazala je zašto je miljenica publike

tima i, naravno, kvartetima.

- Mi se znamo slušati, to je naša prednost. Đani i ja smo to naučili još u klapama. Pjesma koja nam je najviše sjela je iz nekog razloga Somewhere, koju u originalu pjevaju 4 muškarca – otkrio nam je Baučić.

Naravno, među svim pjesmama bilo je i nekoliko božićnih - crkvenih poput “Tiha noć, sveta noć”, ali i onih klasika kao što je “White Christmas” Irvinga Berlina te “Mary’s Boy Child” Harrya Belafontea.

- Kolegica me natjerala na

koncert, ali sad mi je drago da sam došao. Ove pjevače stvarno je lijepo čuti, a orkestar je savršen – rekao nam je 30-godišnji Varaždinac.

Jedina zamjerka organizatorima je što nitko nije dobio nikakav program.

P. S. Nitko nije jeo kokice.

KONCERT Ansambl narodnih pjesama i plesova Lado u varaždinskoj katedrali

Ljubav koja traje već 20 godina Ansambl narodnih pjesama i plesova Lado po nebrojeni je put ostavio Varaždin bez daha. Na koncertu u katedrali ponovo su se pokazali kao izvrsni izvođači, a Varaždinke i Varaždinci kao odlična publika.

- Prvi put smo ovdje održali božićni koncert 1990. godine i to na poziv Branka Speveca.

U Zagrebu smo imali tada 21. prosinca i odlučili smo dan

poslije održati ga u Varaždinu i od tada svake godine neprekidno dolazimo u Varaždin na isti datum - rekao je Ivan Ivančan, umjetnički voditelj Lada. Ova dugogodišnja ljubav drži se i zbog toga što je u Varaždinu publika ipak najbolja. - Varaždinska publika je respektabilna. Po njihovoj reakciji znate jeste li nešto dobro napravili – rekao je Ivančan. Neke od pjesama

otpjevanih u Varaždinu izveli su premijerno. Praizvedene su tako Kolende i božićne pjesme vinodolske doline “Božić ‘re”.

Osim pjesama iz svih naših krajeva, na repertoaru im se nalaze i strani napjevi, a ovom prilikom izvodili su pjesme iz Italije, Španjolske, Venezuele i drugih zemalja. Nakon toliko godina, svoju je sakralnu pjesmaricu Lado obogatio s 250 pjesama te se mogu pohvaliti

kako nema kraja u Hrvatskoj iz kojeg nisu obradili pjesme.

Uz Zagreb je ovo najljepši nastup jer je u katedrali i stvarno je lijepa atmosfera.

Jedino nam je bilo malo hladno – ispričala je Anita Huđek, jedna od izvođačica. No osim zime, ništa joj nije smetalo.

Ona i njenih 40 kolega iz ovog ansambla napravili su stvarno božićni ugođaj i koncert za pamćenje.

Varaždinu Lada nikad dosta

Justin Cronin, Prijelaz, Lumen Školska knjiga, Zagreb, studeni 2011.

U novu godinu valja ući s dobrim novim knjigama.

Croninov „Prijelaz“ toliko je hvaljen i čitan u svijetu da sam mu pr istupio s nužnom skepsom. Ipak, sve sumnje raspršile su se već na početku ovog epskog, 846 stranica dugog romana. U poplavi (post) apokaliptičkih i utopijskih djela „Prijelaz“ je stvarno nešto posebno. Svojom ozb i ljn o š ć u p r i b liž av a se Or wellu i nekim još m r a č n ij i m v iz ija ma , a potresne ljudske sudbine isp r i č a n e su na na č i n velikih majstora. Moram spomenuti da se zaplet temelji na epidemiji vampirizma, ali ne brinite: „Prijelaz“ je od „Sumrak sage“ udaljen otpr ilike koliko i hrvatska nogometna liga od engleske – nekoliko svjetlosnih godina.

Stella Gurney, Zdenko Bašić i Manuel Šumberac, Pinokijeve pustolovine, Planetopija, Zagreb, rujan 2011.

Na naslovnic i piše: „Prekrasna interaktivna slikovnica s jedinstvenim p o p - u p p r i z o r i m a! I z radionice svjetski poznatih ilustratora Zdenka Bašića i Manuela Šumberca“. Sve je to točno. Ova obrada Collodijeve priče prijevod je engleskog izdanja, što najbolje govori o uspjehu naših autora. Izvrsni Bašić stvorio je raskošnu verziju blisku ikonografiji Tima Burtona, ali bez njegovih ekstravaganc ija. Dobar podsjetnik da djeci često treba poklanjati knjige, i to ne samo za Božić. Odličan je ovo dar i za odrasle: osim što ćemo už ivat i u vr hunskom ar t izmu, podsjetit ćemo se da je Pinokio prestao biti običan lutak i postao pravo ljudsko biće tek kad se okanio lakovjernih gluposti.

'HQLV 3HULĴLIJ

28 Duplerica

27. prosinca 2011., br. 397

PLES Mladi i mali plesači iz Studija Lena pokazali što znaju

Plešu od malih nogu J Mlade plesačice i plesači nastupili su u varaždinskoj Glazbenoj školi

nije ko im teš ti vi napra ni , u špag ni , u k muš k s n že u

Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Mali i mladi plesači i plesačice pokazali su u utorak navečer što su sve naučili proteklih mjeseci.

Njih više od sedamdeset članovi su udruge Plesnomanekenski studio Lena gdje se bave suvremenim plesom, jazz danceom, hiphopom, break danceom te zumbom.

Neke od njih zatekli smo u pripremama prije priredbe “Božićna bajka”, a činilo se da se oni najmlađi najbolje zabavljaju. Dio koreografije još su nam u “back-

stageu” dvorane Glazbene škole jako htjele pokazati Kaja (4), Rea (7), Lucija (10), Ivona (10) i Dora (11). - Ja plešem Božićni slatkiš i uopće mi nije teško napraviti špagu.

Pogledajte me! - rekla nam je najmlađa plesačica Kaja.

Ove cure koje su bile obučene u šarene suknjice sve su nam priznale da bi htjele biti plesačice kad narastu.

Zbog društva No, one malo starije, kod Lene su došle plesati iz drugih razloga.

- Nisam dugo ovdje, a počela sam plesati jer volim ples, ali i zbog društva. Zabavljamo se i plešemo – objašnjava Ana (13), koja je sa svojom ekipom poka-

zal a k a k o izgleda jazz dance.

U “Božićnoj bajci”, na kojoj su u publici sjedili roditelji plesača, nisu sudjelovali samo plesači Lene Radanović već i Plesni studio Vindi te Plesna skupina Jazz on.

Nekoliko pjesama otpjevala je i mlada Varaždinka Irma Dragičević, koja odnedavno i pleše kod Lene.

Humanitarno Na kraju su se svi na pozornici pridružili i Djedu Mrazu, a prvi put su za božićnu priredbu roditelji morali izdvojiti po 15 kuna.

- Odlučili smo prihod dati štićenicima doma Nova budućnost, obitelji Peroš i još dvjema obiteljima teškog imovinskog stanja iz Varaždina. Uvijek trebamo pomagati drugima, a ne samo misliti na sebe – zaključila je Lena Radanović.

Veliko uzbuđenje zbog djedica na mo

POSJET Članovi M

Djedice radost J Članovi MK Sjeveroza

punih igračaka, slatkiša - Mi smo čuli da ovdje ima jako puno dobre djece. Je li istina da ste bili dobri? Cijele godine? Moramo vam onda podijeliti darove - rekli su još na ulasku u vrtić Dječji svijet u Petrijancu Djedovi Mrazovi koji su umjesto na saonicama sa Sjevernog pola dojurili na – motorima.

Noć bez sna Osmijeh na dječjim licima nije silazio s lica. Navikli su na Djeda Mraza, ali da ih stigne toliko i još k tome na motorima, ipak je za njih bilo nešto posebno.

MOTO MRAZEVI I u v

Vreće p Motomra zovi iz Moto kluba “ Vl a dar i ces t a” c r n e kož n e jakne zamijenili su crvenom odorom Djeda Mraza.

“Uskočili” su na svoje motore, stisnuli gas i dojur ili do Dječeg vr tića “Maja pčelica” u Donjem Ladanju.

Neobičnim ali dobrim djedicama na motorima mališani su pripremili prigodni program te im otpjevali nekoliko božićnih pjesmica, nakon čega su im motomrazevi podijelili vre-

Duplerica 29

27. prosinca 2011., br. 397

SUPERNOVA

Kamion Djeda Mraza SINIŠA SOVIĆ

Djed Mraz sa svojim pomoćnicima, kućnim ljubimcima i ostalom pratnjom dovezao se kamionom do Varaždina. Na parkiralištu shopping parka Supernova parkirao je u utorak svoje vozilo i zabavljao klince i klinceze cijelo popodne.

Božićna idila zavladala je u tim poslijepodnevnim satima. Najmlađi su učili prometne znakove, glumili prometne policajce i razgovarali s Djedom Mrazom. Naravno, bilo je tu raznih poklona koje su dijelili Djedovi

otorima vladalo je cijelo jutro među mališanima vrtića u Petrijancu

pomoćnici.

- Mislite li da su odrasli zaboravili kako se igra? - upitao je Djed Mraz svoje goste. Jednoglasno su svi odgovorili “da”, a na to su u igru bili uključeni i roditelji.

- U svim gradovima gdje smo bili, svi su oduševljeni. Ovo je već druga godina da se Djed Mraz vozi kamionom i ima predstave - rekla je Ivana Matulović iz Auto Hrvatske, organizatora događaja.

Magični kamion s bezbroj ukrasa proputuje tako uoči Božića preko dvije tisuće kilometara, a staje u deset gradova. Na karti mu se tako našao i Varaždin.

Centar grada mu je bio pretijesan pa je Supernova ustupila svoje mjesto za nezaboravno druženje s Varaždinkama i Varaždincima. (sb)

MK Sjeverozapad u vrtićima

e na motoru za najmlađe apad za djecu su pripremili deset vreća i lego kockica, koje su donijeli na motorima - Baš su lepi i donijeli su nam darove – otkrila je Lorena koja se, kao i njezini vrtićki prijatelji najviše razveselila slatkišima i lego kockicama koje su djedice donijeli u svojim velikim torbama. Njihova teta Sanja Križanec otkrila je da su cijelo jutro čekali motorizirane djedice koji su prvi put stigli u njihov vrtić.

- Uzbuđenje zbog njihovog dolaska bilo je doista veliko.

Neki od njih su mi čak i priznali da zbog Djedova Mrazeva na motorima nisu mogli spavati cijelu noć – otkrila je teta Sanja iz vrtića u Petrijancu.

Za dolazak djedica na motorima u Petrijanec, a potom i u vrtiće u Sračincu i Trnovcu, zaslužni su članovi Moto kluba Sjeverozapad.

- Pripremili smo deset velikih vreća poklona, od igračaka, slatkiša do lego kockica. Sa zadovoljstvom mogu istaknuti da su se ovoj akciji odazvali svi članovi našeg kluba. I dosad smo brojnim humanitarnim akcijama pomagali djeci, a to ćemo raditi i dalje. Jer naš je klub prijatelj djece. Gdje su djeca, tu smo mi! - zaključio je Tomislav Važanić, potpredsjednik MK Sjeverozapad. (ihr)

vrtiću “Maja Pčelica” u Donjem Ladanju

pune poklona

MOTO MRAZOVI Razveselili mlade i stare i u V. Toplicama

Jeste li bili dobri? Članovi moto kluba Aqua Bikers iz Varaždinskih Toplica nisu ni ove godine iznevjerili mališane Varaždinskih Toplica.

U suradnji s Turističkom zajednicom grada pripremili su slatke paketiće koje su podijelili najmlađima.

- Znaju naši sugrađani za Aqua Bikerse i znaju za naše akcije koje provodimo tijekom godine. Tako ćemo sva sredstva koja smo zaradili i ona koja smo dobili zahvaljujući sponzorima utrošiti na najmlađe. Dobro surađujemo s lokalnim vlastima i zajedno sudjelujemo u nekim projektima - ističu u moto klubu.

Druženje u podne

će pune darova: slatkiše i igračke.

- Humanitarnu akciju darivanja mališana u povodu božićnih i novogodišnjih blagdana organiziramo drugu godinu i nastavit ćemo s njom i dalje.

Svi pokloni kupljeni su zahvaljujući donacijama naših članova i nekoliko poduzetnika koji su se spremno odazvali našoj molbi - rekao je Franjo Herceg, predsjednik MK “Vladari cesta”. (ihr)

Tako su se i okupili na Badnjak i zakazali druženje s najmlađima na gradskom trgu u podne. Pr ije toga trebalo je provjeriti motore i odore Moto Mrazova koje su obukli kako bi dojam bio još bolji. Upalili su motore i polako krenuli.

Trebalo je malo, za početak, proći ulicama Varaždinskih Toplica kako bi i oni koji su zaboravili na sastanak na trgu stigli na vrijeme.

- Ho, ho ho! Jeste bili dobri?

Za sve vas nosimo poklone! tako je nekako govorio glavni

Nije važno kako, samo je bitno da su stigli

Moto Mraz kroz grmljavinu motora, a onda su mašine ugašene i čuo se smijeh djece i njihovo vikanje.

Dvije stotine paketića podijeljeno je mališanima na trgu, a skoro toliko još dan ranije klincima u Dječjem vrtiću “Tratinčica”.

Malo se nakon toga zaplesalo, fotografiralo s Mrazovima, popilo po koji čaj ili kuhano vino, ovisno o dobi, i zaželjelo sve najbolje za Božić i u novoj 2012. godini. (dpe)

Djeca jedva dočekala njihov dolazak

30 Putopis

27. prosinca 2011., br. 397

Jestiva kućica, ali ne ona Ivice i Marice

Božićne dekoracije u svakoj gradskoj ulici

PUTOPIS Četvero Varaždinaca posjetilo je nadaleko poznati božićni sajam u Beču

Prekrasan advent u Beču J U samo jednom danu, uspjeli smo razgledati većinu bečkih znamenitosti, uključujući dvorac Schönbrunn, izgubiti se, uživati u kupovini, jelu i pivu te se, što je najvažnije, dobro zabaviti

Hundertwasserovo remek-djelo na fasadi zgrade

stveni spoj starog i modernog.

Krasi ga mnoštvo neogotičkih Provesti barem jedan dan i secesijskih zgrada, koje su sau Beču u vrijeme adventa po- vršeno stopljene s modernom stalo je obavezno za mnoge arhitekturom, a dah oduzima Varaždince, pa se tako nas prekrasna gotička katedrala, četvero uputilo u predbožićni u koju zbog gužve nismo šoping u tu svjetsku metropo- uspjeli ni ući, pa imamo razlog ponovno se vratiti lu. U Beč smo stigli rano u Beč. Gužva je, ujutro kako bismo i n ć i ž inače, vladala imali dovoljno vrebo u č e c ijelim gr a mena proučiti svu uB m a j a s dom. No ljuraskoš božićnog gršt e r p i koje smo sajma. No prvo nud sa, di a r k u putem susreje valjalo razglenih tali izuzetno dati znamenitoprigod enira, su pristojni i sti. Krenuli smo suv . pristupačni te u obilazak autobutkiša.. a l s rado pomognu som, a kasnije smo, izgubljenim turistizahvaljujuć i svojem ma poput nas. Uz usputavanturističkom duhu, sve no stajanje u dućanima te te lokacije prošli i pješice. “window shopping” luksuznih trgovina poput Rolexa i ArmaSve u 1 danu Prije nego što nas je naš nija, posjetili smo napokon vodič proveo centrom grada, božićni sajam koji se svake goposjetili smo poznati dvorac dine tradicionalno organizira Schönbrunn. Nije bilo tako na Rathausplatzu, ogromnom lijepo kao ljeti, kako ljudi kažu, parku koji je magično okićen. jer nije bilo cvijeća, a statue Uz miris pečenog kestenja, rosu bile prekrivene. Zbog ne- m a n t i č n e pr izore koč ija laze centrom dostatka vremena nismo ni koje protvu uličnih ulazili u dvorac, pa smo samo te u drušča kupo prošetali vrtovima i brzo odju- zabavljasitnice rili u grad. Centar Beča je jedin- vali smo

Romantična vožnja kočijom za “samo” 40 eura

Bečka vijećnica u punom sjaju

Piše: ROBERT MARCIUŠ

Na galeriji kuće bez

za sebe i obitelj: muzičke kutijice, ukrasne tanjure za zid, ukrase za jelku...

Osjećali smo se kao na Špancirfestu, ali na bečki način. Na mnogobrojnim štandovima na božićnom sajmu nude se većinom slatkiši, ukrasi za bor, slike i suvenir i s motivima

ijednog pravog kuta

Beča, Schönrunna, Mozar ta... Može se naći i mnogo šalica te pivskih čaša, a kad smo već kod piva, spomenimo da nas je oduševilo - gusto je i punog okusa i sasvim nam je pr ijalo uz “pravi” bečki odrezak na kon napornog š opin giranja.

Nije nedostajalo ni zabave pred gradskim znamenitostima

27. prosinca 2011., br. 397

“

Prijave za 34. novogodišnju utrku Varaždin 2012 primaju se i na sam dan utrke, 31. prosinca, od 21 do 23 sata u Kinu Gaj, Željko Zgurić SAK Varaždin

Sport

Sport sport@regionalni.com

Sport 31

!

Zlatko Knolmajer dobitnik je plakete Hrvatskog školskog sportskog saveza za dugogodišnji rad, ali i za osnivanje ŠŠS grada Varaždina

STOLNI TENIS Euro Africa Circuit turnir u Varaždinu

Pro Tour na Dravi Zoran Jeftić najefikasniji u RK Vidovec Bios

Bios u 1/8 finala Kupa Rukometaši RK Vidovec Bios pobijedili su premijerligašku ekipu Međimurja 27:23 (13:13) i tako se plasirali u osminu finala Kupa. Bila je to iznimno neizvjesna utakmica, na kraju je završila pobjedom od četiri gola za domaćina. Premijerligaš Međimurje u Vidovcu se predstavio kao izuzetno zrela ekipa. Gosti su čak i vodili veći-

nu prvog poluvremena, najviše 6:10 u 18. minuti. Pred kraj susreta ipak je do izražaja došla kvaliteta i dužina klupe Biosa.

U redovima Vidovec Biosa najefikasniji je bio Zoran Jeftić, koji je zabio osam golova. Ovime je Vidovec Bios ušao u osminu finala kupa, gdje su bili i lani, no preskočili su tu stepenicu zbog pogrešnog ždrijeba u HRS-u.

Vaterpolo reprezentacije Ronald Ređep i stolnoteniska udruga Starr doveli su u Varaždin i juniorsku stolnotenisku reprezentaciju Bahreina

J Najbolji svjetski stolnotenisači mogli bi gostovati u Varaždinu 2012. godine Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Varaždinska stolnoteniska udruga Starr u suradnji s Hrvatskim stolnoteniskim savezom namjerava organizirati u Varaždinu Pro Tour turnir Euro-Africa Circut, od 23. do 27. svibnja 2012. godine. Ova serija turnira održava se u 16 država svijeta, slično kao u tenisu, a ukupni pobjednik osvaja 105.000 dolara. Turnir se igra u muškoj i ženskoj konkurenciji te u još dvije kategorije po izboru domaćina: muški i ženski ekipno, muški i ženski parovi, muški i ženski pojedinačno U21 i muški i ženski ekipno U21.

kreće od 10 do 20 tisuća eura.

- Do prijedloga da Hrvatska bude domaćin došlo je prilikom veteranskog prvenstva održanog u Poreču - rekao je Ronald Ređep, predsjednik Udruge Starr. - Tada je krenuo upit od ITTF-a prema HSTS-u i Udruzi Starr pa onda i prema Gradu Varaždinu i Varaždinskoj županiji - objasnio je Ređep.

Na ovakve turnire u prav ilu dolaze najbolji stolnote nisači svijeta. Kada je u Zagrebu prije tri godine održan sličan u Zagrebu, odazvalo se 426 natjecatelja s tim da je došlo 10 od najboljih 11 igrača svijeta.

U Varaždinu bi se trebao održati turnir kapaciteta oko

o ponov V T bi os iz prijen dina Varaž cijeli obišaoijet sv

Nagrade Svjetska stolnoteniska organizacija ITTF osigurava polovicu nagradnog fonda koji se

Juniorsko EP 2013.

Ukoliko organizacija ovakvog turnira prođe pozitivno kod ITTF-a, slijede kandidature za turnire najviše kategorije na koje dolazi od 500 do 1.000 natjecatelja. Prvo takvo je juniorsko prvenstvo Europe 2013. godine u mjesecu srpnju, u trajanju od deset dana.

Zatim tu je i Europski kon150 natjecatelja s kojima bi došlo barem još toliko trenera i stolnoteniskih djelatnika, sudaca, a uz njih i određeni broj gledatelja iz europskih zemalja koji inače redovno prate takva natjecanja. ITTF osigurava TV signal putem svoje internetske televizije, a turnire redovito prenosi Eurosport uz mogućnost prijenosa i drugih sportskih TV kuća.

Osiguran je već poseban

gres ETTU-a.

Troškovi organizacije turnira Euro-Africa Circut su oko 150.000 kn. Kolika će dobit i promet biti ovisi uvelike i o sposobnosti organizatora. Primjerice, na internetskoj stranici sličnog turnira samo iz Kine ima oko 50 milijuna ulaza dnevno iz Kine. teren s kamerama, podlogu na kojoj se igra daje ITTF, a Udruga Starr je uz svoju opremu osigurala posudbu ostale potrebne opreme iz Njemačke.

Tvrtka Donic također daje dio opreme koja poslije ostaje u vlasništvu organizatora. U Gradu Varaždinu i Varaždinskoj županiji zainteresirani su za organizaciju, a u organizaciju je spreman ući i Stolnoteniski savez Međimurske županije.

SKVOŠ Otvoreno prvenstvo Varaždina privuklo sve najbolje igrače

Zanimljivi i neizvjesni finalni mečevi U sklopu Fitness centra Coning održano je Otvoreno prvenstvo Varaždina u skvošu. Ovogodišnji turnir bio je najveći i najjači ikad održan u Varaždinu. Sudjelovalo je 18 igrača iz Zagreba, Rijeke, Bjelovara, Čakovca i Varaždina te su došli svi najbolji hrvatski igrači. Prvo mjesto osvojio je Srđan Maksimović iz Rijeke, 2. i 3. mjesto pripalo je Nikoli Mikcu i Vedranu Žbulju iz Čakovca, 4. mjesto

pripalo je aktualnom državnom veteranskom prvaku Ivanu Crljencu, dok je najbolje plasirani Varaždinac bio Martin Dvorski na 5. mjestu, a odmah iz njega plasirali su se Varaždinci Neven Kostović, Saša Dvorski i Matija Jelavić. - Izuzetno smo zadovoljni prije svega gostima, a također i borbama kao i cjelokupnim turnirom. rekao je Martin Dvorski, predsjednik SK Coning.

U sklopu priprema za Europsko prvenstvo u Eindhovenu, koje će se održati od 16. do 29. siječnja 2012., hrvatska vaterpolo reprezentacija, popularne “Barakude”, trenirat će na varaždinskim Gradskim bazenima od 9. do 14. siječnja 2012. godine.

Termini treninga na bazenu su od 11.00 do 13.00 sati i od 18.00 do 20.30 sati. 10. i 11. siječnja na sparing dolazi mađarska vaterpolska reprezentacija. 11. siječnja od 18.40 sati igrat će se prijateljska utakmica koju će izravno prenositi HTV. Ulaznice za utakmicu bit će besplatne, no morat će se podići uz predočenje osobne iskaznice na recepciji bazena. Ulaznice će se moći podizati od srijede 4. siječnja - 3 ulaznice po osobi.

Memorijal Z. Kranjec Košarkaški savez Varaždinske županije i sljedeće će godine organizirati tradicionalno, 51. po redu, Zimsko prvenstvo Varaždina pod nazivom Memorijal «Zdravko Kranjec». Početak prvenstva predviđa se za 22. siječnja 2012. godine.

Sve utakmice će se igrati prema službenim pravilima. Ekipe se mogu prijaviti na info@ksvz.hr ili na fax. 210-055 najkasnije do 12. siječnja 2012. godine.

32 Sport

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Novi početak U K

posljednje vrijeme počelo se sve više razmišljati u sportskim kolektivima o organizaciji sportskih događanja u gradu. ako se nijedno sportsko događanje ne može zamisliti bez gledatelja, sponzora, ali i sportskih radnika, evo i nekoliko njihovih očekivanja o sportskom događanju. vako od njih pronalazi svoj interes prisustvom na ovim događajima. Najveći interes svakako imaju organizatori, kojima je u prvom trenutku želja da događanje prođe bez gubitaka da bi kasnije mogli ostvarivati i dobitak. Interes imaju i tvrtke koje na sportskim događajima prezentiraju svoje proizvode i rade svoju promociju. Velika sportska događanja imaju već svoj izgrađeni imidž. jelokupna slika nekog natjecanja ili sportskog događaja determinira mogućnosti i očekivanja organizatora. U tome je sve, od vizualnog identiteta, loga, uključenih tvrtki, letaka, oglasa, uređenja i posebnog izgleda terena, internetske prezentacije, TV prijenosa te ukupne kvalitete prezentiranih proizvoda i usluga. Samim tim medijska slika tog događaja predstavlja značajno sredstvo za uspostavljanje mosta povjerenja između gledatelja odnosno potrošača događaja i organizatora i sponzora. ktualnost događaja, atraktivni i popularni sudionici, napetost i neizvjesnost događanja glavni su kriteriji za privlačenje gledatelja, koji su neophodni za pravi veliki sportski događaj. akim marketingom također se može ostvariti prednost nad drugim događanjima. Postoje sportski događaji koji plijene svojim imidžom i neizvjesnošću i na taj način privlače veliki broj gledalaca, koji za sobom povlače i veliki broj sponzora. ako smo mi još na početku tog puta, treba stvarati još i tradiciju te kvalitetom privlačiti gledatelje i sponzore koji će u jednom trenutku postići adekvatnu interakciju.

S

C

A J

K

27. prosinca 2011., br. 397

KOŠARKA ŽKK Vindi završio na trećem mjestu

Ekipa - obećava!

J U 2012. godini očekuju se još bolji rezultati, ali i druge aktivnosti kluba kvalifikacije za ulazak u A1 ligu, što nam apsolutno nije cilj zbog dodatnih troškova, ŽKK Vindi u ovu je sezonu ali veseli podatak da smo krenuo s dvije nepoznanice. se tu našli u blizini, sa samo Sastav je pomlađen i natječu zaostatkom od jedne pobjede se u A2 ligi skupini Zapad, a za drugoplasiranom Rijekom ne kao u posljednjih deset koja nam dolazi u Varaždin.

Moja filozofija je ta da ne godina u skupini Sjever. - Cilj, a ujedno i zadovoljstvo bi nam moraš uvijek dobiti medalju, bilo što više dobrih igara te ali moraš biti blizu trona gdje ako se ukaže prilika za pobje- se dijele medalje.

Kako u drugom dijelu sve du, ugrabiti je - rekao je Draekipe dolaze u Varaždin, osim žen Cesar, trener ŽKK Vindi.

Radosti kojoj idemo, te ako 3 pobjede, 4 poraza će se poklopiti svi elementi Odigrali smo sedam uta- od zdravlja, sportske sreće i kmica uz tri pobjede i četiri kompletnosti igračkog kadra, poraza u koja su uključena i valja očekivati dobre rezuldva poraza s Gospićem koji tate. Najviše raduje to da uz igra van konkurencije. U kon- vodeću Peščenicu primamo kurentnom dijelu mi smo na najmanje koševa, prosjek kraju uspjeli ostvarili neočeki- 54 koša, jer smo po vokaciji vano, ali apsolutno zasluženo obrambena ekipa.

Kakva je statistika ekipe? tri pobjede, dvije na gostovaNajveći teret je iznijela naša nju Otočac + 17, Jabuka + 6, i doma Čakovec + 13. Izgubili u najbolja igračica i strijelac Ida Rijeci -13 uz odličnu igru i ne- Šnidarić koja je odigrala sve kompletan sastav na poziciji utakmice: 123 koša prosjek, centara i apsolutno zasluženi 17,6 koševa po utakmici i 7,7 poraz od za nas prejake Pe- skokova po utakmici, Simona ščenice. Ove sezone u prvi Papec: 5 utakmica, 68 koševa, sastav priključili smo devet 13,6 po utakmici, 6,8 skokova, novih igračica: Tenu Radović naš najbolji tricaš s prosjei Unu Mihajlović ‘92. godište kom dvije po tekmi, Jasmina - igračice koje sam doslovno Karabegov ić: 3 utakmice, pokupio na haklu na vanjskom 40 koševa, 13,3 po tekmi, igralištu Šeste osnovne škole, koja je naš najbolji skakač s Adelu Ranogajec i Klaru Maco- 12,7 skokova po utakmici, lić ‘94. godište, Teu Poljak ‘96. Sandra Novak, sve odigrane: godište, Ivu Horvat i Karmen 28 koševa, 4 po utakmici, Petreković ‘97. godište i Saru 4,9 skokova, Tihana Lesar, Đurasek i Moniku Petreković sve odigrane: 28 koševa, 4 ‘98. godište, te Luciju Danilo- po utakmici, 5,9 skokova po vić (‘96. godište), kojoj je to utakmici, igračica s izvrsnim čitanjem igre i nevjerojatnim druga sezona.

Iskusne po stažu u A2 ligi, ali osjećajem za skok igru u napadu, Una Mihajlović: sve ne i po godinama su Ida odigrane, prosjek Šnidarić, Simona PaK K Ž 3 koša i skoka pec, Sandra Nopo utakmic i, vak i Tihana Leindi V Tena Radović sar te s najviše je o i m i Lucija Daniiskustva Skelin pr va ilović: e š o k odigrai Karabegović e j n a ne 4 utakmikoje pripomanajm odeću ce, prosjek 3,1 žu sukladno uz v svojim poslovčenicu koš, 3,2 skoka š e P - to su igračice nim obvezama kao posebnog obrami Petra Roškarić benog zadatka,čuvanja Što je ostvareno nakon najboljih protivničkih igrača. prvog dijela sezone?

Zauzeli smo treće mjesto Ostale igračice postepeno se te smo na korak do drugog ubacuju u igru i stječu igračko mjesta koje vodi u dodatne iskustvo.

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Trener ŽKK Vindi, Dražen Cesar, zadovoljan polusezonom

Košarkašice ŽKK Vindi očekuju puno od ove sezone

Veliki napredak Kakav je vaš komentar polusezone?

Moram biti realan bez obzira na veličinu lige i kvalitetu, jako sam sretan i ponosan na cure kao osobe te kad tome pridodam i dobar rezultat, užitak je upotpunjen. Uključili smo devet novih mladih igračica u seniorski sastav, njihova iznimna volja i želja za

rad i napredak i redovitost dolaska na trening, cure su vrhunska klapa na parketu i van njega, starije izvrsno prihvatile mlade te zadnji, a ne manje bitan podatak da je prosjek godina samo 17,5 godina. Ove stvari upućuju na to da se stvara ekipa koja u dosta segmenata podsjeća na povijesnu ekipu iz 2004. godine.

FINANCIJE Prioriteti su skromnost i racionalnost sa sredstvima kojima klub raspolaže

Brojne aktivnosti kluba GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 27. – 28.12.2011.

- velika i mala dvorana – memorijalni rukometni turnir Krešimir Petanjek

Kakav je plan za 2012. godinu?

Pripreme za drugi dio sezone počinju 27. prosinca kada će se naizmjenično održavati treninzi u dvorani u Graberju i Areni Varaždin sve do 31. prosinca. Zatim slijedi odmor do 7. siječnja 2012. godine.

Nastavak prvenstva je 22. siječnja 2012. godine kada u Varaždin dolazi ekipa Jabuke iz Zaprešića.

Kakav je financijski plan za sljedeću godinu?

Znamo u kakvoj situaciji radimo. Prioritet su nam skromnost i nadasve racionalnost sa sredstvima kojima raspolažemo. Zahvaljujemo poslovnom sustavu Vindija koji nas prati godinama.

Razmišljamo realno ali pozitivno, ne plačemo, okrećemo se uvijek novim rješenjima s minimalnim financijskim

ulaganjima koji nose maksimalni učinak.

Planiramo u 2012: organizacija košarkaške noći, nastavak suradnje s KK Rab i organizacija međunarodnog košarkaškog kampa na Rabu, organizacija „Internaciolne lige“, koja bi se igrala paralelno uz A-2 ligu, a koristila bi igračicama koje svojom minutažom manje participiraju u igri.

Cesar je nagrađivani trener

Sport 33

27. prosinca 2011., br. 397

FOTO FOKUS

Ekipa KK Varaždin u Sutinskim vrelima ponovo je pokazala kako među mladim varaždinskim karatistima ima puno potencijala

KARATE Brojni nastupi i uspjesi članova KK Varaždin

Mlade snage dolaze J Kvalitetan rad u KK Varaždin s mlađim uzrasnim kategorijama donosi vrlo vrijedne rezultate, tako će i kadetska reprezentacija trenirati u Varaždinu tijekom ovog tjedna Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Tijekom prosinca KK Varaždin nastupa na jakim turnirima, a jedan od njih bio je i onaj u Karlovcu.

U velikoj gradskoj sportskoj dvorani „Mladost“ u Karlovcu održao se 8. po redu međunarodni karate turnir „Karlovac Open“. Nastupilo je oko 400 natjecatelja iz 61 kluba iz dvije zemlje: Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Za karate klub „Varaždin“ nastupili su Tara Nikolić, Josip Skender, Elma Garibović, Robert Fejzulahu, Enes Garibo-

vić i Eugen Kanjir. Tara Nikolić je nastupila u kategoriji učenice - 32 kg i izgubila u drugom kolu. Josip Skender nastupio je u kategoriji mlađi kadeti - 36 kg i odličnim nastupom zauzeo 2. mjesto. Elma Garibović u kategoriji mlađe kadetkinje - 50 kg osvojila je treće mjesto. Robert Fejzulahu u kategoriji kadeti + 70 kg osvojio je 1. mjesto.

Enes Garibović nastupio je u kategoriji kadeti - 70 kg i osvojio 1. mjesto. Eugen Kanjir u kategoriji juniori - 68 kg osvojio je 3. mjesto.

Treba podsjetiti da je KK

Josip Skender u akciji, atraktivnim potezima osvaja bodove

Varaždin organizirao i vrlo cijenjeni turnir Sv. Nikola, koji se održao sedmi put po redu.

Osim što je međunarodni, sada se može reći da je i dobio epitet tradicionalni.

Budućnost U zagrebačkoj dvorani „Sutinska vrela“ u Podsusedu održan je 15. po redu „Božićni kup“ pod organizacijom karate kluba „Susedgrad – Zagreb“. „Božićni kup“ je vrlo jak međunarodni turnir koji je okupio oko 590 natjecatelja iz 73 kluba iz četiri zemlje: Italije, Bosne i Hercegovine, Mađarske i Hrvatske. 11 članova karate kluba „Varaždin“ nastupilo je na tom međunarodnom turniru, a to su: Lovro Rozman, Jana Skender, Tara Nikolić, Jelena Puzak, Elma Garibović, Ela Poljak, Tibor Kovačić, Josip Skender, Enes Garibović, Robert Fejzulahu i Eugen Kanjir.

Lovro Rozman nastupio je u kategoriji mlađi učenici + 32 kg i nakon odlično odrađene prve borbe izgubio je u drugoj borbi. Tibor Kovačić nastupio je u istoj kategoriji kao i Lovro i izgubio u prvom kolu. Jana Skender u kategoriji mlađe

učenice - 32 kg osvojila je treće mjesto. Tara Nikolić u kategoriji mlađe učenice - 28 kg osvojila je drugo mjesto. Jelena Puzak u kategoriji učenice - 36 kg zaustavljena je u prvom kolu.

Elma Garibović nastupila je u kategoriji mlađe kadetkinje 50 kg i osvojila drugo mjesto.

Ela Poljak u kategoriji juniorke - 53 kg izgubila je u prvom kolu i nakon toga je dobila priliku u borbi za treće mjesto, ali ni tu šansu nije iskoristila. Josip Skender nastupio je u kategoriji mlađi kadeti - 36 kg i nakon briljantno odrađenih triju borbi zauzeo prvo mjesto. Enes Garibović nastupio je u kategoriji kadeti - 70 kg i nakon odlično odrađenih triju borbi osvojio prvo mjesto. Robert Fejzulahu u kategoriji kadeti + 70 kg osvojio je treće mjesto. Eugen Kanjir u kategoriji juniori - 68 kg osvojio je prvo mjesto nakon tri odlično odrađene borbe.

Sljedeći turnir na kojem će karatisti karate kluba „Varaždin“ nastupiti je turnir „A“ kategorije, ujedno i najjači turnir u regiji Srednje i Jugoistočne Europe „Grand Prix 2012“ koji će se održati krajem siječnja sljedeće godine u Samoboru.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Aktivni kuglači

Na osmerostaznoj kuglani u Slavonskom Brodu ovaj vikend održalo se 21. pojedinačno prvenstvo Hrvatske. Sudjelovalo je 64 juniora i juniorki iz cijele Hrvatske, a Varaždin su predstavljali kuglači i kuglačice iz KK Varteksa. Najbolja od naših kuglačica Ema Hofer srušila je 1018 čunjeva (492 + 522) i zauzela 23. mjesto, Antonija Milak 1012 (502 + 510) na 26. mjestu i Simon Martan 993 (496 + 497)

30. mjesto. Rezultati su nešto lošiji od očekivanog, no na dosta zahtjevnim stazama naši su mladi igrači stjecali iskustva s obzirom na to da su bili nešto mlađi u juniorskoj konkurenciji, pa tako najmlađa Ema ima pravo još 9 godina nastupati na juniorskim prvenstvima do 23. godine.

Prvo mjesto kod juniorki zauzela je igračica Kramer iz KK Mlaka Rijeka, a kod juniora Tomić iz KK Konikom Osijek.

Treće snježno kolo

HRVANJE U Z agrebu je odr ž an završni Božićni turnir za mlađe i starije dječake, na kojem je sudjelovalo 140 dječaka iz 22 domaća kluba i 7 stranih.

Na turniru je sudjelovalo 14 dječaka iz HK Vindija pod vodstvom trenera Petra Zoreca i Andrije Barića.

Dječaci su osvojili 11 medalja i zauzeli prvo mjesto u kategoriji starijih dječaka, treće u kategoriji mlađih dječaka i prvo mjesto u ukupnom poretku s 50 bo-

dova dok je druga ekipa iz Sesveta osvojila 36 bodova, a treća iz Vrbovca 33.

Mlađi dječaci: Marko Ratković 33 kg – pez plasmana, Karlo Cirkvenčić 40 kg – 3. mjesto, Marin Šimek 49 kg – 3. mjesto, Jan Siročić 59 kg – 1. mjesto, Petar Runac 75 kg – 2. mjesto, David Sakač 90 kg – 2. mjesto.

Stariji dječaci: Petar Premužić 38 kg – 1. mjesto, Ivan Conar 38 kg – 2. mjesto, Mihael Bešenić 42 kg – 3. mjesto, Nikola Fajfarić 53 kg – 3. mjesto, Valentino Levanić 59 kg- 3. mjesto, Antun Novko 66 kg – bez plasmana, Ivan Šebrek 73 kg – 5. mjesto, Ivan Ratković 85 kg – 3. mjesto.

Odlični rezultati na Božićnom turniru

Održano je 3. kolo 15. Zimske brdske lige Ivančica, na kojem je nastupio 71 natjecatelj. Cesta je prvih nekoliko kilometara bila skliska i zaleđena, da bi led kasnije zamijenio snijeg, negdje i po dvadesetak centimetara dubok. U takvim uvjetima pobijedio je Martin Srša,

sudionik nedavnog Europskog prvenstva u krosu ispred Krešimira Balaška i Ivana Čorbe.

Kod ljepšeg spola poredak prve tri na cilju bio je sljedeći: pobijedila je Valentina Županić ispred Katarine Nestić i Andreje Sambolec. Iduće, 4. kolo, održat će se 8. siječnja 2012.

34 Savjetnik

27. prosinca 2011., br. 397

Veterinarska klinika

Hortikultura

Davorin LUKMAN

Franjo PAVETIĆ

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka Ovlašteni stalni sudski vještak za područje veterinarske medicine (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Ususret...

Maltezer

D

T

ok će ovi reci osvanuti u posljednjem ovogodišnjem izdanju, dugoočekivana Badnja večer s Božićem bit će iza nas, a već 2011. godina priprema svoj odlazak. Zauvijek će otići u povijest, a s njome i svi dragi i ne tako dragi trenuci, događaji, propuštene prilike, ljubavi, praštanja. ad kad otvaramo nove stranice knjige naslova „Godina 2012.“, želimo štivo prepuno sreće, radosti, zdravlja, uspjeha. Ostvarivanje ideja, zamisli, očekivanja... Ali kad tamo, u toj knjizi između pisanih stranica nalaze se i potpuno prazne stranice bez redaka, bez slova! One su ostavljene za svakoga od nas.

Svakom su ostavljene pokoje stranice da ih popuni ljudskom stvarnošću svakog pojedinca ma kakva ona bila. Nekom je svejedno kakav će trag ostaviti u toj knjizi ili ga uopće neće ostaviti, stranice će ostati prazne. A netko će opet iskoristiti pruženu priliku i ispuniti stranice te ostaviti trag u povijesti zbivanja. ad štivo: „Godina 2012.“ postane prenaporno, osjeti se umor, a očaj zbog prebrzog tempa postaje nepodnošljiv, negdje obično postoj rješenje. Ono je blizu, ali zbog bremena problema ne nalazi adekvatno rješenje, odgovor je u druženju s prirodom. Boravak u njoj, u perivojima, parkovima, vlastitom vrtu. akar kane i koja kap znoja, neće biti uzalud.

Nakon što tijelo upije raznolikosti nepatvorene prirode, a um shvati kolika je borba svih stvorova u prirodi neophodna da bi ona poprimila logičan slijed postojanja, najpesimističniji trenuci zbilje postaju drugačije razlučeni. Koliko se čovjek trudi biti drugačiji od prirode, on je i ostat će uvijek njezin sastavni dio – radost trajanja u svim danima 2012.

S

K

M

aj živahan, umiljat, vrlo učtiv i inteligentan pas, čest je i ponosan pratitelj, a svoj ponos pokazuje visoko uzdignutim repom! Dojam njegove elegancije i otmjenosti još je naglašeniji zbog njegove duge, bijele, nježne dlake.

MaltezerI su vjerojatno najstarija poznata pasmina, budući da se njihov crtež nalazi na vazi staroj 4000 godina uz natpis „Melitaeus“. To je najstariji podatak da se uz crtež psa nalazi i ime pasmine! rvi pisani spomen te pasmine potječe izravno od Aristotela, koji je napisao da se radi o maloj pasmini psa imenom „Canies Malitenses“. Našao sam čak i jedan podatak, da maltezeri potječu s našeg otoka Mljeta, što je, naravno, opet nečija fantazija. Naime značenje njegovog imena ne određuje njegovo podrijetlo i ne dolaze s otoka Malte. To je talijanska pasmina. Adjektiv „maltais“ potječe od semitske riječi „malat“ što znači utočište ili luka. Taj semitski korijen je bio nekad čest u nazivima mnogih gradova na obali mora, kao npr. jadranskog otoka Melede ili danas Mljeta, u siciljanskom Melita ili imenu otoka Malte! Dakle, njihovo ime nije vezano uz podrijetlo pasmine. Preteče današnjih maltezera su zapravo lučki psi Sredozemnog mora koji su bili poznati kao vrsni štakoraši i lovci na miševe te su bili česti stanovnici brodova, skladišta tj. luka općenito. U vrijeme antičkog Rima, pisac Strabon iz prvog stoljeća poslije Krista opisao ih je kao pratitelje žena respektabilnih rimskih obitelji. ž doba renesanse, mnoge ruke tadašnjih slikara crtale su ih kao salonske pse, uz ljepotice tog doba. Iako je to miran i blag pas, može biti i prepreden te spreman na ugriz u svakoj situaciji, no svog gospodara poštuje i voli iznad svega. Njegova sjajna bijela dlaka treba svakodnevnu njegu i iščešljavanje te je to stoga pasmina o kojoj treba voditi

P

U

Ribolov Budimir ŠEBEČIĆ

N

akon što smo se počastili štukom na blagdanskom stolu, za novogodišnju noć bismo na jelovniku mogli imati bakalar. Ali ne onaj norveški bakalar (koji košta kao suho zlato) sa sjevera Europe nego naš domaći. I to ne iz Jadranskog mora. Naime, i u našoj Dravi, vjerovali ili ne, živi riba iz porodice bakalara. Radi se o manjiću ili, kako to varaždinski i međimurski ribiči vole reći, mliču. Izgledom je vrlo sličan somu i naraste do 3 kg.

Takvi primjerci su vrlo rijetki. Obično se love manjići do 1,5 kg i kao takvi imaju status kapitalca kojima se, kad ih ulovite, slobodno možete pohvaliti svojim kolegama ribičima. anjić će kreće u čistim vodama s pjeskovitim dnom.

Mrijesti se u prosincu i siječnju kada se okuplja u velika jata. Najbolje vrijeme za ribolov na manjića je upravo sada. Po danu ćete ga uloviti samo slučajno tako da su večer i noć pravo vrijeme za ribolov ovog riječnog bakalara. U ribolovu na manjića ne treba puno filozofirati. Lovimo na dnu, struna je 0,30 mm, udica veličine 2, olovo 50 – 60 grama. Kao mamac koristimo cijele manje ribice, komadiće ribe, pileća ili svinjska jetrica i slično. Biti kraj rijeke na minus 10 stupnjeva Celzijevih nije baš najugodnije. No zapalite vatru, dobro se obucite, ponesite termosicu s kuhanim vinom, malo špeka ili jegera za ispeći i to je to. I svakih pola sata provjerite u kakvom su vam stanju mamci. Manjić, naime, vrlo oprezno i neagresivno uzima ponuđeni mu mamac, tako da ponekad nećete ni primijetiti da je riba na udici. nače, meso manjića je vrlo ukusno i malo masno i spada u prave delicije na stolu. Za vrijeme mrijesta jetra su mu neobično velika (kao i u svih bakalara) i posebna su poslastica pripremljena na žaru. Želim vam sretnu Novu godinu s puno ulovljenih kapitalaca!!!

M

I

Knjigu Male tajne športskog ribolova možete naručiti na telefon 091 2002 083. Cijena knjige je 49,00 kuna plus poštarina.

T

Pravna strana Krešimir JELAKOVIĆ

Totalni FM, marketing, budimir.maletajne@gmail.com.

Domaći bakalar

p o sebnu brigu. Poseban problem je pojava dlake bakarno smeđe boje na pojedinim mjestima. o je posljedica porfirina u strukturi dlake, koja u kontaktu s npr. suzama daje nepoželjno bojanje dlake. Inače se smatra da su maltezeri jedna od najzdravijih pasmina, s najmanje mogućnosti za neku nasljednu bolest. No njihova sreća je to veća, jer provode zapravo skoro cijeli životni vijek na ženskim grudima!

mag. iur.

Pristupanje Europskoj uniji Z a buduće generacije koje će pratiti TV kalendar ili učiti za ispit iz povijesti, 9. 12.

2011. bit će bitan kao dan kada je Republika Hrvatska potpisala u Bruxellesu Ugovor na temelju kojeg postaje članica Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju. iječ je o Ugovoru od nekoliko stotina stranica koji su s Republikom Hrvatskom sklopile države članice Europske unije i to Kraljevina Belgija, Republika Bugarska, Češka Republika, Kraljevina Danska, Savezna Republika Njemačka, Republika Estonija, Irska, Helenska Republika, Kraljevina Španjolska, Francuska Republika, Talijanska Republika, Republika Cipar, Republika Latvija, Republika Litva, Veliko Vojvodstvo Luksemburga, Republika Mađarska, Republika Malta, Kraljevina Nizozemska, Republika Austrija, Republika Poljska, Portugalska Republika, Rumunjska, Republika Slovenija, Slovačka Republika, Republika Finska, Kraljevina Švedska, Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske. a bi Ugovor, koji jedni vide kao jeftinu prodaju samostalnosti i još jedan povijesni promašaj pridruživanja Republike Hrvatske savezu drugih država, a drugi kao jedini izvor novca i spas za hrvatsku ekonomiju, stu-

R

D

pio na snagu 1. 7. 2013., konačni sud o tome trebaju na referendumu zakazanom za 22. 1.

2012. donijeti punoljetni hrvatski državljani s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji tu prebivaju najmanje godinu dana bez prekida do dana održavanja referenduma, koji se odluče taj dan pristupiti na referendum. rije zadnjih izmjena Ustava iz 2010. godine bilo je propisano da odluka na referendumu postaje važeća pod uvjetom da je za nju glasala većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača Republike Hrvatske, međutim, sada je za odluku o udruživanju u savez s drugim državama dovoljno da «ZA» zaokruži većina od onih koji su pristupili referendumu. Pravo sudjelovanja na referendumu imaju i birači koji se u vrijeme održavanja referenduma zateknu u inozemstvu, na način da se izjašnjavaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u državama u kojima su se zatekli. svakom slučaju vrijeme je da se ova generacija o kojoj će buduće učiti iz povijesnih knjiga što više informira o funkcioniranju i posljedicama članstva u Europskoj uniji prije izlaska na referendum.

P

U

27. prosinca 2011., br. 397

Oglasi 35

36 Gdje za Novu godinu?

27. prosinca 2011., br. 397

DOČEK Bit će pjesme, plesa, kuhanog vina, čaja i sporta

Dočekajte najluđu noć u godini na Korzu

Uz tradicionalnu novogodišnju utrku i Charliea i Tequila band, Varaždinke i Varaždinci dočekat će i novu 2012. godinu. - Proslava počinje u 21 sat i trajat će do jutarnjih sati, ovisno o raspoloženju građana - najavio je dogradonačelnik Vjeran Radelić još jedan ispraćaj stare godine na varaždinskom Korzu.

Charlie Glazbeni program počinje iza 22 sata, a prema najavi Charliea, glazbene zvijezde večeri, bit će uistinu svega - od popularnih pjesama do njegovih autorskih. Za atmosferu se ne brine jer,

kako kaže - Varaždinci su kooperativni kad je zabava u pitanju. Očekuje se i poseban meksički show, a što se pod tim podrazumijeva, svi mogu saznati “na licu mjesta”.

Trkom u 2012.

Točno u ponoć, nakon čestitke i obraćanja gradonačelnika Gorana Habuša otplesat će se i tradicionalni bečki valcer.

Točno pet minuta iza ponoći krenut će i novogodišnja utrka. - Očekujemo oko 150 trkača. Već sada ih se dosta prijavilo, a svi koji se nisu, mogu se prijaviti i na dan utrke od 21 sat u Kinu

Gaj – najavili su organizatori.

Utrkivat će se seniori na šest tisuća metara i seniorke na tri tisuće metara, a najbrže očekuju vrijedne nagrade.

Popularno - Prošle godine na dočeku na Korzu bilo je oko dvije tisuće ljudi. Građani vole ovakav tip dočeka i takvi sadržaji su im sve zanimljiviji - komentirala je pročelnica Darinka Hajduk Vučić.

I ove godine najavljen je kvalitetan program koji će biti kruna svih blagdanskih događanja u Varaždinu, a osim bogatog programa, svi gosti moći će se zagrijati uz besplatno kuhano vino i čaj.

27. prosinca 2011., br. 397

Oglasi 37

38 Vidokrug

27. prosinca 2011., br. 397

TU KRAJ NAS Ivan Brežnjak iz Radovana unosi božićni ugođaj u svoj dom

Božićna bajka usred dnevnog boravka...

J Otprilike mjesec dana, svaki dan nakon posla, Ivan marljivo slaže prvo samu konstrukciju jaslica, a nakon toga oblikuje krajolik. Za to mu je potrebno svašta: daske, kamenje iz Belskog dola i s otoka Paga...

Piše: INES BREŽNJAK

Već petnaestu godinu zaredom dom obitelji Ivana Brežnjaka iz Radovana u božićno se vrijeme pretvara u pravu malu bajku. Po zanimanju poštar, Ivan ima zanimljiv hobi u to vrijeme: izradu božićnih jaslica. Većina ljudi će reći: “Ah, to svatko radi za Božić!”. No složit ćete se da rijetki ljudi pretvaraju cijeli dnevni boravak od 20 i nešto metara četvornih u jaslice kao što to radi Ivan.

Duga tradicija Sve je počelo prije 15 godina kada se obitelj doselila u Radovan. Već tada, prvog Božića u novom domu, Ivan je napravio jaslice. Od prvih jaslica veličine metar četvorni kroz godine je površina jaslica rasla i došla do površine od 23 metara četvornih. Kako su se jaslice povećavale, tako se dnevni boravak smanjivao. U zadnjih nekoliko godina, dnevni boravak u domu obikada telji Brežnjak u božićno smo edno vr ijeme ne ali zaj postoji.

Ivan Brežnjak i dio njegovih ovogodišnjih jaslica pokuš jaslice, - U početditi o a r d lo ku j e b ilo Uvijek se po- često može čuti od Ivanove bi doš problema uvijek interesa stavlja pitanje supruge Anice. Ta rečenica a zbog manjka radi li jaslice označava početak polaganog sukob prostora. Uvisam ili mu u tome izrađivanja jaslica. Otprilike jek bi u kući bilo pomaže i obitelj. mjesec dana, svaki dan nakon puno ljudi, a pre- Jelku kite supruga posla, Ivan marljivo slaže prvo malo mjesta. Kroz godine i djeca, a jaslice radim sam. samu konstrukciju jaslica, a smo se navikli na sve to te sada Kada smo pokušali zajedno nakon toga oblikuje krajolik. funkcioniramo najnormalnije s raditi jaslice, uvijek bi došlo Za to mu je potrebno svašta: manjkom prostora i jaslicama do sukoba interesa i konflikta daske, kamenje (kojeg ponekad u kući - rekao je Ivan koji od generacija. Svatko je imao ima i do 3 tone) iz Belskog dola djetinjstva pamti jaslice u kući. svoju viziju i nije bilo lako i s otoka Paga, mahovina, sitni sve to uklopiti u jednu priču. šljunak, figurice, žaruljice te Zbog toga smo prepustili tati različiti ukrasi koji se uklapaju Mjesec dana rada - Moj otac i njegova tradicija da radi po svome i da uživa u u tu priču. Tradicija nalaže da se uvelike su utjecali na mene, ali tome - kroz smijeh su ispričala jaslice i bor kite na sam Badnjak te zbog toga Ivan svoje malo rei na moju braću. Svi mi svaki Ivanova djeca.

- Imam pun dnevni boravak mek-djelo završava na Badnjak.

Božić radimo jaslice, samo što - Svake godine jaslice su drumoja braća i nećaci rade manje kamenja! - rečenica je koja se negdje početkom prosinca gačije. U 15 godina nikada nije jaslice od mene – ispričao je.

Mnoštvo posjetitelja Jaslice dolaze vidjeti svi, i mali i veliki.

Obitelj, prijatelji, znanci, pa čak i prijatelji prijatelja: svi oni svake godine rado navraćaju kod Ivana vidjeti njegove jaslice. No ipak, najdraži posjetitelji su naravno djeca.

- Vrtić te niži razredi osnovne škole Radovan i njezine dvije podružne škole Gačice i Margečan naši su stalni posjetitelji svakog Božića. Prošle nam je godine u posjeti bila bilo isto, niti će ikada biti isto.

Tko je jednom došao vidjeti, može se slobodno vratiti iduće godine, jer će vidjeti neku sasvim drugu priču - rekao je Ivan.

Jaslice nisu postavljene na

i jedna osnovna škola iz Varaždina. Svi su dobrodošli, no djeca su nekako uvijek najdraži gosti u našoj kući - rekao je Ivan.

Ako ste željni malo božićne čarolije, slobodno navratite u dom obitelji Brežnjak.

Vremena imate do veljače, jer kažu svi koji su vidjeli: nakon mjesec dana rada, nema smisla nakon dva tjedna raskititi ovu posebnu božićnu priču!

podu, već je njihova konstrukcija malo povišena. Čvrsta je te se po njoj lako hoda, jer Ivan u jaslice stavlja mahovinu i pšenicu koju zalijevanjem održava svježom do određenog razdoblja.

Uz jaslice nikada nije okićena jedna jelka, već više njih.

Rekord je 16 okićenih jelki (od najveće moguće koja stane u kuću do minijaturnih borića u teglama) koje su jedne godine bile ukomponirane u jaslice.

HUMANO Klub mama uoči Božića razveselio djecu samohranih roditelja

Darove im donio baš Djed Mraz!

Djeca uživala i u predstavi “Kraljevna na zrnu graška”

U organizaciji udruge Zlatno slovo – Klub Mama u Vatrogasnom domu u Varaždinu prošli je tjedan održana humanitarna predstava za djecu samohranih roditelja “Kraljevna na zrnu graška” koju je izvela kazališna skupina „Orfej elektron“ pod vodstvom Vlaste Godec.

Nakon izvrsne predstave, djecu je i ove godine razveselio i svojim prisustvom uveličao čaroliju Božića sam Djed Mraz izvodeći svoj tradicionalni kviz “Tko želi biti poklonaš” te darivao mališane poklonima.

Poklone je uz pomoć Gradske tržnice Varaždin osigurala

Udruga Zlatno slovo – Klub Mama.

p

oklone dali Tržnica i Klub mama

Svoje nastupe mališanima su darivali izvođači predstave

„Kraljevna na zrnu graška“ i gospodin Zvonimir Kelemenčić koji je utjelovio Djeda Mraza, a prostor je velikodušno ustupila Vatrogasna zajednica Varaždinske županije na čelu s Mirkom Svetecom pa je božićno darivanje i ove godine bilo potpuno.

S raznih strana 39

27. prosinca 2011., br. 397

“BUDI SAM SVOJ PSIHOLOG”

Kako doživljavate zajednički rad?

Priredio Ivan Hiti, prof.

Zajednički rad zajednica je djelovanja, a svakodnev ica potvrđuje da svaki čovjek, udružen s drugima, postaje smioniji i jači. Pristalice zajedničkog rada djeluju po načelu “udruženi smo jači”. Sretni su kad rade s drugima, a u tom su radu spremni mirno prijeći preko nečijeg hira ili ispada. Drugi, pak, bježe od zajedničkog rada jer u dobroj namjeri vjeruju da sve najbolje mogu postići ako rade sami.

Njima takav rad naprosto ne “leži”, a u pozadini su takvog stava nepovjerenje u druge i želja za isticanjem.

USPJEH Učenici OŠ Bisag četiri mjeseca pripremali predstavu

Grinč u školi Bisag J Bio je to veliki pothvat: sudjelovalo čak 49 učenika i 9 učitelja Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

- Božićnice?! Frišku figu! Ne spominjite mi više niti jednu riječ na “b”! Marš van - urlao je uspješni biznismen Grinč u Bisagu na svoje radnike na sam Božić. To se doista dogodilo u malom mjestu na samom jugu Varaždinske županije, ali, srećom, samo u predstavi.

U srijedu poslijepodne u predvorju OŠ Bisag nije bilo mjesta: svi su s nestrpljenjem iščekivali premijeru “Kako je Grinč ukrao Božić”, koju su

učenici zajedno s profesorima pripremali gotovo četiri mjeseca.

Grinč iz Bisaga je poslovni čovjek koji mrzi Božić, jer su ga prezaposleni roditelji zapostavljali kad je bio dijete.

Iskaljava se na svojim radnicima sve dok ne sretne malog Isusa koji mu pomogne shvatiti: Božić nisu ni darovi, ni blagdanski stol, nego je Božić u srcima ljudi.

Dugim pljeskom publika je nagradila svih 49 glumaca, scenografa, koreografa, majstora rasvjete, a s ovacijama

su dočekali Dominika Aga- izmjenjivale s plesnim i pjevatića koji je utjelovio Grinča, nim scenama.

- Da biste dobili pravi scenaristicu Sandru dojam koliki je izaZavrški, redateljia d z zov ovo bio za nas cu Sanju Mamić zvije k i i kako smo velii producenticu, omin D je ku stvar odraravnateljicu oji je k , ć i t Draženku ŠveAga vio dili, možda goo l je t vor i podatak lec-Juričić. ou odličn voljnog da smo jedna - Predstava je mrzo ča o d n aj m a nj i h super – komenGrin škola u županiji tirala je Mirjana sa 119 učenika i 19 Vršćak, bivša učeučitelja, a u predstavi nica OŠ Bisag, danas srednjoškolka koja je zajedno je sudjelovalo 49 učenika i 9 s prijateljima pratila predsta- učitelja – ponosno je istaknula vu u kojoj su se igrane scene ravnateljica Švelec-Juričić.

1. Susjed odlazi na jednomjesečni godišnji odmor i moli vas da mu povremeno zalijete cvijeće. Hoćete li pristati?

A) Jasno, hoću (3) B) Ne, previše traži (1) C) Da, ali samo za dobrog prijatelja (2) 2. Što mislite dok na televiziji promatrate grupna sportska natjecanja?

A) Sport pojedinaca jače ističe rezultat (1) B) U momčadi je svatko važan (3) C) Za mene su sve igre pune napetosti (2) 3. Što mislite o poslovici “Griješiti je ljudski”?

A) To je izgovor (1) B) Posve točno (2) C) Nužan ustupak u određenim prilikama (3) 4. Kartate prilično nespretno. Hoćete li se ispričati društvu?

A) Da, to je veselo (3) B) Možda (2) C) Radije ne (1) 5. Kroz prozor gledate trojicu muškaraca koji o nečemu raspravljaju uz pun stol crteža i papira. Kakav je vaš dojam o sceni?

A) Kreativna rasprava trojice ravnopravnih stručnjaka (3) B) Jedan od njih ima zadnju riječ (1) C) Ugodan kraj duge rasprave (2) 6. Koliko vam treba da nakon manje svađe od sugovornika zatražite pomirenje?

A) Pet-šest minuta (3) B) Najmanje jedan sat (2) C) Nikako manje od jednog dana (1) 7. Dok ležite bolesni u krevetu, tada ste....

A) Sretni ako vas nitko ne smeta (1) B) Nesnosni sami sebi (2) C) Zahvalni za svaku uslugu i naklonjenost (3) 8. Hvata li vas ponekad osjećaj da neki posao nećete uspjeti dovršiti?

A) Baš nikad (3) B) S vremena na vrijeme (2) C) Veoma često (1) DO 10 BODOVA Daleko ste od zajedničkog rada. Po prirodi ste “solo-borac” i u biti vaše ćudi leži osobina da želite biti neovisni. Posvuda nastojite nastupati sami. Ne pada vam na pamet brinuti se da u zajedničkom radu ugađate ljudima s kojima biste nastupili. Kad nešto naumite, onda ste najsigurniji ako to radite sami jer se u sebe najbolje pouzdate. Vi ste pravedna i poštena osoba, no zajednički vam rad naprosto »ne leži«. Istine radi, vi naprosto ipak ne želite slast možebitne pobjede dijeliti s drugima, jer ste i tu čvrsti u stavu da se svatko najbolje iskazuje kad djeluje sam, bez drugih.

OD 11 DO 19 BODOVA Vi kao da imate dvije duše u tijelu. S jedne strane uživate djelovati zajednički i s drugima zajednički vući uže na istu stranu.

S druge strane, vrlo je široko polje na kojem želite djelovati sami, daleko od zajedničkog rada. To “malo sim, malo tam”, ili točnije te dvije faze vašeg odnosa u tom pogledu, izmjenjuju se kao neka vrsta vašeg biološkog ritma. Bilo bi dobro da nađete zajednički nazivnik tih različitosti.

www. vznightlife. com

20 I VIŠE BODOVA Volite zajednički raditi i ljudi koji s vama u tom radu sudjeluju, vole vas. Vama su suradnici u radu nužni kao zrak za disanje. Za samačke pothvate naprosto nemate smisla pa istinski uživate dok radost rada dijelite s drugima. Izbije li u radu neki konflikt, sve ćete učiniti da ga izgladite i da ohrabrite druge u prednost zajedničkog djelovanja. Vaše je geslo da je “podijeljena žalost pola žalosti, a podijeljena radost, dvostruka radost”.

40 Zdravlje

27. prosinca 2011., br. 397

PREHRANA U 2012. godini imajte na umu da na zdra

Raznovrsno, um J Najčešće jedemo svinjetinu, perad, kruh i krumpir, dok mlijeko i mliječne proizvode t

statistiku o prehrambenim navikama Hrvata

NAJAVA

Škola kuhanja bez glutena Nakon što su u Čakovcu prije nekoliko mjeseci organizirali školu bezglutenskog kuhanja, međimurska podružnica Hrvatskog društva za celijakiju radionicu će u siječnju sljedeće godine organizirati i u Varaždinu. Radionica će biti održana u praktikumu Gospodarske škole u Varaždinu 25. siječnja.

- Željela bih pomoći osobama oboljelim od celijakije s područja Varaždinske županije, jer sama dobro znam kako je priprema bezglutenskih proizvoda teška zbog specifičnosti brašna iz kojeg je izdvojen gluten – ističe Draženka Habuš, predsjednica Podružnice.

Celijakija je doživotna nepodnošljivost glutena i jedini lijek je dijeta, što znači

U novoj godini pokušajte što više vremena rezervirati za zajedničke obroke sa svim članovima obitelji, posebno s djecom Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

da oboljeli ne smiju jesti pšenicu, raž, ječam, zob, sve njihove prerađevine i sve proizvode koji ove žitarice sadrže u tragovima. No podaci govore da se ni 40 posto oboljelih ne pridržava dijete, pri čemu je veliki problem to što su bezglutenski proizvodi skupi, a kod kuće ih je teško pripremiti zbog čega mnogi odustaju. Škola bezglutenskog kuhanja će sasvim sigurno biti od velike pomoći. (vms)

Purica s mlincima ili pohana svinjetina za Božić, a sarma, ukusni naresci i francuska salata za Staru godinu. To su jela koja se najčešće nađu na blagdanskom stolu.

Svega pomalo No puno drugačije nije bilo ni svih ostalih dana: istraživanje Državnog zavoda za statistiku pokazalo je da se u Hrvatskoj najčešće jede meso, koje je na jelovniku gotovo svaki dan.

Najčešće je riječ o svinjetini i piletini, dok je govedina puno manje zastupljena.

Osim svinjetine i peradi, Hrvati najčešće jedu još i kruh i krumpir. Kruhom se unese čak

500 kcal dnevno, čak četvrtina javno zdravstvo „Dr. Andrija dnevnog energetskog unosa! U Štampar“. odnosu na to, mlijeko i mliječni Najjednostavnije rečeno, ni proizvodi konzumiraju se malo, sa čim ne treba pretjerivati, ni 315 grama tjedno, a jedemo i s mesom, niti kruhom ili uljem, prilično malo voća, svega dvije ali ni s namirnicima s niskim jabuke i jednu do dvije banane udjelom masnoće. Jedna od tjedno. Riba se u prosjeku zabluda vezanih uz hranu jest na stolu nađe jednom ta da je prehrana s niskim tjedno ili manje od udjelom masno će a toga. dobra za zdravrehran p A kako bismo lje. – Prehrana skim i n s se trebali hras niskim udjem o l e j niti u novoj, lom masnoća ud e j i n 2012. godini? nije dugoročno noća s a a r m b o Uravnotežena dobra za zdravno d č o r o prehrana jedan lje.

Najbolji je dug vlje a r d je od načina na umjereni udio z a z koji možemo pou prehrani, 20 do zitivno utjecati na 30 posto dnevnog vlastito zdravlje – ističe unosa – pojašnjava dr. dr. Ana Poljak, specijalistica Poljak. javnog zdravstva iz Zavoda za Isto tako nije točno da do-

ručak, kao najvažniji obrok u danu, mora biti obilan, a jesti smijemo i iza 18 sati.

Navečer skromno - Doručak je važan obrok, ali to ne znači da se ujutro trebamo prejedati. Za doručak se preporučuje konzumirati ugljikohidrate u umjerenim količinama. Često se govori i piše da ne smijemo jesti nakon 18 sati. Preporuke su, međutim, da se ne jede dva sata prije spavanja. Večernji obrok trebao bi količinski (energetski) biti skromniji od ostalih obroka u danu. Navečer se preporučuje konzumirati proteine jer se tijekom noći izlučuje hormon rasta, odnosno proteini izgrađuju naše tijelo, dok ugljikohidrate tijelo noću „pretvara“ (meta-

Normalan život s...

Pregovaranje s djetetom Č

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

esto puta roditelji se nađu u situaciji kada je potrebno pregovarati s djetetom ili se pak posvađati. Iako je granica između jednog i drugog izrazito tanka, roditelji u najboljoj namjeri da usmjere dijete „na pravi put“, svjesni važnosti pravilnog odgoja, na početku pokazuju strpljenje i razumijevanje, ponove nekoliko puta ono što žele od djeteta, a ako dijete ne posluša (primjerice ne pospremi igračke), kod roditelja dolazi do velike frustracije. U tim situacijama dolazi do borbe moći između roditelja i djeteta. obzirom na to da roditelj smatra da on ima veću moć te da zna što je najbolje za dijete, on počinje naređivati, zapovijedati, povećava se

S

količina frustracije i kod jednog i kod drugog.

Kod djeteta se tada rađa inat, pobuna protiv zahtjeva roditelja te samim tim plodno tlo za svađu i neprijateljstvo, što uništava dobar odnos s djetetom. Takve situacije u kojima postoji borba moći između dvije strane iscrpljuju i jedne i druge, narušavaju dobar odnos te umanjuju povjerenje. U takvim situacijama važno je da djetetu pristupamo s uvažavanjem, razumijevanjem, bez okrivljavanja i optuživanja, pazeći da ne razorimo dobar odnos. amim tim djetetu šaljemo poruku kako možemo rješavati sukobe na nenasilan način, potičući razvoj samopoštovanja kod djeteta

S

i učeći ga kako mu želimo pružiti sigurnost i oslonac, kako sada, tako i čitav život. Tijekom cijelog razvoja djeca testiraju roditelje, njihove granice, te se bore za prevlast nad situacijom.

Ukoliko uđemo u borbu za moći s djetetom, ušli smo u začarani krug. Važno je da roditelj donese odluku kako se neće upuštati u takve bitke (da se neće uključivati u preprike, okrivljavanja i dugotrajne pregovore). Roditelj treba jasno reći svoja očekivanja, što točno želi od djeteta te koje će biti posljedice, a tada djetetu dajemo prostora da odluči što će učiniti te da se nosi s mogućim posljedicama. Iznimno je važno da roditelj bude dosljedan u svojim odlukama.

Zdravlje 41

27. prosinca 2011., br. 397

Ljekovito bilje

avlje možemo utjecati i uravnoteženom prehranom

mjereno i polako te voće konzumiramo prilično rijetko, pokazalo je istraživanje Državnog zavoda za

www.stampar.hr

JESTE LI ZNALI…

Gazirano i šećer

NAVIKE

500

Svedite na najmanju moguću mjeru konzumaciju zaslađenih gaziranih sokova te ledenih čajeva jer sadrže iznimno veliku količinu šećera (primjerice, jedan paketić šećera koji dobijete uz kavu iznosi 5 g, dok u velikom broju gaziranih zaslađenih proizvoda (2 dcl) količina šećera iznosi 35 grama, dakle 7 vrećica šećera!).

Kruh i kalorije Smanjite unos kruha i krušnih proizvoda ako ga previše konzumirate. Budite oprezni s integralnim kruhom. Premda je zdrav, ima visokokalorijske vrijednosti te ga treba konzumirati umjereno.

kcal dnevno ili četvrtinu dnevnog energetskog unosa unesu Hrvati kruhom, pokazalo je istraživanje Državnog zavoda za statistiku.

2,5

žlice ulja dnevno konzumira stanovnik Hrvatske.

2

jabuke i jednu do dvije banane tjedno pojede prosječni Hrvat.

Bobičasto voće, koje je izrazito zdravo, vrlo malo se konzumira.

A sladoled..

Ako imate potrebu za slatkim, posegnite za sladoledom jer je to niskokalorični ugljikohidratni obrok (mlijeko, voda, šećer, aroma ili voće) pa je idealan kao međuoobrok ili čak kao doručak. Ili još bolje - pojedite svježe ili sušeno voće.

SAVJETI bolizira) u masnoće – navodi savjet: u svemu budite umjerespecijalistica javnog zdravstva. ni. - Uživajte u hrani. Uživajte Zablude se odnose i na vege- u okusima. Ali neka hrana ne tarijansku i makrobiotičku pre- bude način utjehe ili kompenhranu. – Vegetarijanska prehra- zacija za neke druge neostvarena nije niskokalorična, jer se često konzumiraju zasićene masne kiseline.

Palmino ili kokosovo ulje koje se često koriste u vegetarijanskoj prehrani, u većim količinama nisu preporučljivi. Kroz makrobiotičku prehranu često se pak konzumiraju lisnata i prhka tijesta s velikim sadržajem zasićenih masnih kiselina, što se također ne preporučuje konzumirati u većim količinama – pojašnjava dr.

Poljak.

Uživajte u hrani i u okusima Ona ima jednostavan

ne potrebe. Emocije „nahranite“ kroz pozitivne međuljudske odnose, čitajući dobru knjigu, slušajući glazbu ili kroz sport – poručila je.

Jedite brokulu, jer je izvor sulforafana, sastojka koji stimulira stanice na borbu protiv raka. Češće konzumirajte grah (posebno crni) jer u ovojnici sadrži visok udio antioksidativnih spojeva.

Jedite gljive (one sigurnog porijekla), jer zbog sastojka beta glukana djeluju protuupalno i antikancerogeno.

Piše: Mateja RATKOVIĆ

Šimšir (Buxsus sempervirens) (ni)je ukrasni grm Š

imšir je gusti zimzeleni grm, sporog rasta i sjajnih kožastih listova. Svoju popularnost duguje tradiciji i višestrukim mogućnostima primjene, prvenstveno za uređenje različitih eksterijera. Koristi se za odjeljivanje pojedinih površina u vrtu i parku, kao gusta živica, pozadina za niske biljke, obrub terasa i staza, ali jeste li znali da on nije samo ukras naših okućnica već posjeduje i ljekovita svojstva?!

S njegovom upotrebom u ljekovite svrhe valja biti posebno oprezan jer je zbog mnogih alkaloida ljekovit, ali baš zbog njih i otrovan.

U narodnoj se medicini upotrebljava čaj od šimširovih listova za suzbijanje povišene tjelesne temperature (nekoliko listova poparimo s 250 ml kipuće vode). aj čaj djeluje i kao purgativ te liječi reumu. Postupamo li pri unutrašnjoj upotrebi neoprezno sa šimširom, može doći do otrovanja (simptomi: povraćanje, drhtanje, omamljenost, grčevi) koje dovodi do gušenja.

Protiv reumatskih tegoba, uloga i kožnih osipa primjenjujemo uvarak od lišća kao kupelj ili ovoj. liječenju ekcema upotrebljavamo obloge koje pripremamo tako da tri žlice šimširovih listova kuhamo deset minuta u pola litre vode. U tome oparku namočimo krpu i stavimo je na bolesno mjesto. Za liječenje rana na koži koje teško i dugo zacjeljuju, pripremamo oparak za oblog od dvije žlice listova koje kuhamo u pola litre vode, odložimo na deset minuta, a potom procijedimo. Šimširova mast vrlo je djelotvorna protiv kožnih osipa, bubuljica na licu, uloga i reume, a možete je pripremiti i sami tako da stucane listove namočite u ulju, poslije dvadeset dana ocijedite i pomiješate s maslacem. Sve bilje koje sada nije u sezoni branja, a potrebno vam je, možete nabaviti u biljnoj ljekarni.

T

U

Život i socijalna skrb Kako komunicirati s „teškim ljudima“ S

vatko od nas, bilo u privatnom ili poslovnom životu, susreo se s tzv. teškim ljudima. To su, prema sveopćem shvaćanju, ljudi koji se lako uzrujaju, koji nam uzimaju puno energije i vremena. Oni znaju često izgubiti samokontrolu, imaju lošu naviku vikanja, koje ponekad može prijeći i u verbalno vrijeđanje. Kod „teške osobe“ važno je prepoznati i istaknuti uzrok problema i to što prije kako bismo mogli u pravom smjeru nastaviti komunikaciju. U komunikaciji „s teškim ljudima“, treba svjesno izbjegavati sve predrasude. Ljubaznost i otvorenost je vrlo važna. Uvijek postoji

šansa da „teškog“ sugovornika razoružamo osmijehom, humorom i pozitivnim stavom.

Uvijek moramo razmišljati da je svako tko je „teškog ponašanja“, vjerojatno i sam sebi „težak“ te da je u svojoj biti nezadovoljan sa samim sobom i da njegovo ponašanje odražava njegovo unutarnje stanje u kojem se nalazi. Najbitnija stvar u komunikaciji je da i sami ne postanemo teški, tj. da imamo pred sobom cilj koji želimo postići u svakom razgovoru i da pojedine riječi ne shvaćamo preosobno, jer ružno ponašanje više govori o osobi koja se tako ponaša nego o nama samima. Još je jedan Božić iza nas. Čini mi

se da su ljudi u ovo vrijeme emotivniji i tolerantniji u komunikaciji nego inače. Ako smo i povrijedili nekog od svojih suradnika ili člana obitelji, za početak nove komunikacije dobro je ispričati se, jer svi smo ljudi i svi griješimo. Možda smo i mi za neke osobe „teški ljudi“. vima nam želim da budemo bolji i tolerantniji u sljedećoj godini, neka se to ne ograniči samo na ovo blagdansko vrijeme.

Svim čitateljima Regionalnog tjednika u ime Zavoda za socijalnu skrb u Varaždinskoj županiji i u svoje ime želim puno zdravlja i sreće u novoj godini.

S

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, ravnatelj Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske županije

42 Zdravlje

27. prosinca 2011., br. 397

DVOJBE U Varaždinu ubrzo neće biti mjesta kod ginekologa

Zakon malo kršimo, malo poštujemo?!

Dr. Slavko Keretić je nedavno iznio prijedlog kako barem u Varaždinu riješiti probleme s primanjem novih pacijentica. Smatra da bi ginekološki timovi mogli izbrisati kartone pacijentica starijih od 75 godina, pri čemu bi iznimke bile pacijentice s ginekološkim karcinomom, odnosno novi slučajevi karcinoma naknadno bi se upisali kod ginekološkog tima.

Navodi da ginekološki timovi imaju i do 40 posto kartona žena starijih od 75 godina koje nikad ne dolaze na pregled ili samo u slučajevima krvarenja.

Postoji li mogućnost da se takav propis ili neko drugo rješenje iznimno primijeni u Varaždinu, gdje 4 ginekološka tima imaju maksimalan broj pacijentica, a u 1 timu ima mjesta za svega 1.000 pacijentica?

- Svakoj osiguranoj osobi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) zakonom je zajamčeno pravo na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja pod jednakim uvjetima i na jednak način te svaka osigurana osoba ima pravo na slobodan izbor doktora pr imarne zdravstvene zaštite. Iz nave-

STARIJE OD 75 GODINA

!

Žene starije od 75 godina mogu imati primarnog ginekologa, ali k njemu ne idu.

denog razloga ne mogu se izbrisati kartoni pacijentica starijih od 75 godina nigdje, pa niti na varaždinskom području – odgovorili su iz HZZO-a.

To jako lijepo zvuči. Međutim, u praksi se događaju apsurdne situacije. Žene starije od 75 godina gotovo ne posjećuju ginekologa. Djevojke mlađe od 15 godina nemaju pravo na primarnog ginekologa iako sve više njih u spolne odnose stupa prije 15. godine. Ali one karton mogu imati kod pedijatra. No i to je moguće samo u teoriji, jer u Varaždinu kod pedijatrijskih timova nema mjesta za učenike nižih razreda osnovne škole, a kamoli za osmaše.

S druge strane, u Varaždinu se krši pravo pacijenata na slobodan izbor doktora primarne zdravstvene zaštite: djevojka stara, primjerice, 17 godina koja želi ići na prvi ginekološki pregled ne može izabrati ginekologa kojega želi. Prisiljena je otvoriti karton tamo gdje ima mjesta.

Ako se na zakon pozivamo kada nam to odgovara, a istovremeno ga ignoriramo kada nam to ne odgovara, čemu nam zakon onda uopće služi?

MLAĐE OD 15 GODINA

!

Djevojke koje su mlađe od 15 godina išle bi k ginekologu, ali na njega nemaju pravo.

J U HZZO-u kažu da su dostupnost zdravstvene zaštite dužni osigurati Dom

zdravlja i Županija, a ne oni ILUSTRACIJA

APSURDI Zdravstvena zaštita žena

Gdje otvoriti karton?

HZZO nije nadležan!

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Gdje će djevojke i žene iz Varaždina i okolice moći ići na ginekološki pregled sa zdravstvenom iskaznicom HZZO-a? U Varaždinu je pet ginekoloških timova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ali od toga četiri ne primaju nove pacijentice, jer imaju više od 7.500 kartona žena, što je maksimalan broj.

Pet od sedam Mjesta ima jedino kod dr.

Slavka Keretića. Neće trebati dugo da on upiše maksimalan broj pacijentica, njih 7.500. Kada se to dogodi, u Varaždinu niti jedna djevojka starija od 15 godina neće moći otvoriti karton i s HZZO-vom knjižicom ići besplatno na ginekološki pregled. Što će biti u tom slučaju, pitali smo u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO). - Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, dostupnost zdravstvene zaštite na nekom području obvezni su osigurati dom zdravlja i županija, a ne HZZO – odgovorili su iz HZZO-a.

Rješenje je...

Pojašnjavaju da Mreža javne zdravstvene zaštite na varaždinskom području nije popunjena budući da je ugovoreno pet od mogućih sedam timova. - Dok se mreža ne popuni, a za što su, dakle, nadležni Županija i Dom zdravlja, jedino što može učiniti HZZO je informirati osigurane osobe o timov ima kojima se još mogu obratiti. U konkretnom slučaju je to tim dr. Keretića te timovi u blizini Varaždina, u Ludbregu, Ivancu i Čakovcu.

Tim dr. Keretića može primiti još 1.200 žena, jer je na dan 31. listopada imao 6.292 pa-

Kad više neće biti mjesta kod dr. Keretića u Varaždinu, žene će morati u Ivanec, Ludbreg i Čakovec

nije jedini problem. Kao što cijentice – navode.

U Varaždinu bi, prema mre- je poznato, moguće je da dva ginekološka tima, čiji su ži koju spominju u HZZO-u, nositelji dr. Zomogle biti otvorene ran Pitner i dr. još dvije primarne u Davor Fara, ginekološke oru n i d ž a obojica dinacije. MeđuVar i t i b nepravot im, u praksi gu o m š moćno je to gotovo e jo n e r o osuđeni nemoguće, otv e k š o l o na zajer slobodnog k e n i a 2g nem t vorsku doktora me i l a , e cij kaznu, dicine sa speordina oktora ostanu cijalizacijom iz d b ez dokginekologije u Vatora. HZZO-u raždinskoj županiji smo uputili pinema. tanje tko bi morao No to što su svi ginekološki timovi već sada prenatrpani, zbrinuti žene, prvenstveno

trudnice koje su pacijentice timova čiji su nositelji dr.

Zoran Pitner i dr. Zoran Fara?

- U slučaju da dva ginekološka tima ostanu bez nositelja, pacijentice bi zbrinuo Dom zdravlja – kratko su odgovorili iz HZZO-a.

No Dom zdravlja teško može zbrinuti tako veliki broj pacijentica, jer je riječ o oko 14.000 žena. Jedino rješenje bi u tom slučaju bila suradnja primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, dakle ginekologa iz primarnih ambulanti i onih iz varaždinske bolnice, odnosno suradnja s privatnim ginekološkim ordinacijama.

Mentalno zdravlje HUMANO Društvo Crvenog križa Ivanec pomoglo je siromašnim obiteljima i pojedincima na stručnom skupu Podijelili odjeću, pakete i štednjake Mentalno zdravlje u zavodima za javno zdravstvo bila je tema dvodnevnog stručnog skupa koji su u Varaždinu nedavno organizirali Hrvatski zavoda za javno zdravstvo, Županijski zavod i resorno ministarstvo.

Sudionici su bili zdravstveni djelatnici koji se u različitim segmentima bave problemima mentalnog zdravlja.

Načelnica službe zdravstvene zaštite Ministarstva Danice Kramarić je najavila da

se u Hrvatskoj pripremaju dva strateška dokumenta, Nacionalna strategija za suzbijanje zlouporabe droga i Nacionalna strategija zaštite mentalnog zdravlja.

- Odsjek za zaštitu mentalnog zdravlja u Varaždinskoj županiji dobro se razvija, a dosad je otvoreno oko 140 kartona, od čega je oko 90 djece i adolescenata – izvijestila je pak dožupanica Blanka Glavica Ječmenica. (vms)

Čak 1.050 kilograma nove odjeće i 500 pari malih, dječjih tenisica iz donacije hrvatske Vlade podijelili su prošlih mjeseci članovi Gradskog društva Crvenog križa Ivanec. Pomogli su 32 višečlanim i socijalno ugroženim obiteljima, 41 korisniku programa “Pomoć u kući”, a dio tenisica uputili su u vrtiće na širem ivanečkom području.

- Tijekom prosinca podijelili smo i 143 prehrambeno-

higijenska paketa za 143 socijalno-ugrožene obitelji iz naše evidencije i prema kriterijima GDCK Ivanec. Također, prehrambeno-higijenske pakete primio je i 41 korisnik programa Pomoć u kući koji na području Ivanca provode dvije gerontodomaćice zaposlene u Društvu Crvenog križa Varaždinske županije, dok ga naše Društvo koordinira i organizira – izvijestili su iz ivanečkog Crvenog križa.

Prehrambeno-higijenske pakete Društvo je kupilo novcem prikupljenim tijekom akcije Solidarnost na djelu 2011. - Do 16. prosinca prikupljeno je 21.113,55 kuna, i to od škola, vtića i pojedinih poduzeća u kojima su se prodavali novčani bonovi zahvalnosti. Pravne osobe su donirale 1.750 kuna pa je ukupno prikupljeno 22.863,55 kuna – navode.

Sukladno pojedinačnim za-

htjevima, iz vlastitih sredstava kupili su četiri štednjaka na drva vrijedna 6.759 kuna za četiri socijalno-ugrožene obitelji iz evidencije Društva.

- Zahvaljujemo svima koji su se uključili u akciju Solidarnosti i tako pomogli kupnju prehrambeno-higijenskih paketa, kao i volonterima koji su posjetili korisnike i uručili im pakete Crvenog križa povodom božićno-novogodišnjih blagdana - ističu.

Zdravlje 43

27. prosinca 2011., br. 397

OTKRIVAMO Dan nakon izbora ispravljena nepravda

Nova Mreža hitne medicine na snagu je stupila 5. prosinca, dan nakon parlamentarnih izbora

Županiji vraćeno pet timova hitne pomoći J Dožupanica: Spriječili smo da se u našoj županiji dovede u pitanje pružanje

pravovremene i kvalitetne zdravstvene usluge Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Varaždinska županija neće ostati bez pet timova hitne pomoći s liječnikom kada sljedeće godine, vjerojatno u veljači, počne s radom Županijski zavod za hitnu medicinu.

Puno energije Umjesto 20 takozvanih T1 timova s liječnikom, koliko je bilo određeno Mrežom hitne medicine objavljenom u proljeće ove godine, ipak ćemo imati pet takvih timova više.

Određeno je to novom Mrežom koju je donio sada već bivši ministar zdravstva Darko Milinović, a na snagu je stupila 5. prosinca, samo dan nakon parlamentarnih izbora. - Uložili smo puno vremena i energije te poslali niz dopisa Ministarstvu zdravstva ne bismo li spriječili da se u našoj županiji dovede u pitanje pružanje pravovremene i kvalitetne zdravstvene usluge.

U tome smo uspjeli – istaknula je zamjenica varaždinskog župana Blanka Glavica Ječmenica.

Zavod u veljači

Kakvi su bili planovi? Što je predviđeno u Varaždinskoj županiji prema Milinovićevoj reformi? Uz 4 punkta tipa T1 (specijalist hitne medicine, medicinska sestra/tehničar, vozač) u Varaždinu, Ivancu, Novom Marofu i Ludbregu, u Varaždinu bi bila i prijavnodojavna jedinica (2 medicinske sestre/tehničara 24 sata). Predviđeno je i osnivanje četiri centra obi-

Bivšem ministru Milinoviću 7. prosinca poslala je i dopis u kojem mu zahvaljuje što je donio odluku koja je ispravna i u interesu sigurnosti. No na njegovo mjesto dolazi novi ministar dr. Ranko Ostojić. Zasad još uvijek nije poznato hoće li nastaviti započetu reformu hitne medicinske pomoći, u sklopu koje su u nekim županijama već osnovani Zavodi za hitnu medicinu. jenjati započetu Milinovićevu Pro cedur a je reformu, trebat će zasigurno d pokrenuta i u dosta vremena da se donezasa o t našoj župase nova dokumentacija. zna o p je i niji, a Zavod Zato je iznimno važno n ovi n li bi s radom što se, nakon vraćanja e oć i t h i v trebao popet timova s liječnikom asta n r a t s četi za dva mini vom u mrežu, ne može doe ć i v o mjeseca. goditi da Varaždinska s Milin mom županija Ako nova izgubi postojeći for e r vlast odluči mistandard kad je u pitanju

teljske medicine, u Varaždinu, Ivancu, Novom Marofu i Ludbregu. Varaždinska županija trebala je dobiti i pet potpuno opremljenih vozila za hitnu intervenciju koja će imati satelitsku navigaciju i komunikacijsku opremu za prijenos podataka u medicinsko prijavno-dojavnu jedinicu (PDJ), kao i u objedinjeni hitni bolnički prijem. pružanje hitne pomoći. Konkretno, to znači da će u Ivancu, Novom Marofu i Ludbregu sva 24 sata i nadalje dežurati po jedan tim hitne pomoći, a u Varaždinu istovremeno po dva tima, svi s liječnikom. U Varaždinu su nužna dva tima, jer “pokrivaju” područje Varaždina i okolice na kojem živi više od 90.000 stanovnika.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Savjeti iz ordinacije Virusni gastroenteritis – druga najčešća bolest (2) K

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

ao što smo naveli prošli tjedan, važno je pokušati razlikovati virusne gastroenteritise od proljeva drugih uzroka. Na virusnu etiologiju može se posumnjati kad je povraćanje jako izraženo, kad je period inkubacije dulji od 14 sati te kada se svi znaci bolesti povlače unutar tri do četiri dana.

Važni epidemiološki čimbenici koji se svakako moraju uzeti u obzir su podaci o godišnjem dobu, putovanjima, prehrani te kontaktu s djecom tj. drugim ljudima. Jaka vrućica, grčevi u trbuhu te mnoštvo krvi i sluzi u stolici gotovo su uvijek znak da se radi o infekciji bakterijama ili infestaciji parazitima. Konačan dokaz virusnih gastroenteritisa postavlja se u laboratoriju. Infekcije rotavirusima,

adenovirusima i astrovirusima mogu se brzo dijagnosticirati upotrebom komercijalnih testova baziranih na otkrivanju virusnih antigena u stolici.

Kulturom stolice isključujemo bakterijske uzročnike bolesti, a često se radi i kompletna obrada na parazite kako bi se eliminirala i ta mogućnost. iječenje akutnih gastroenteritisa je nespecifično te se temelji na nadomještanju tekućine i elektrolita (soli i minerala) izgubljenih proljevom i povraćanjem. Na taj način pokušava se spriječiti dehidracija koja bi mogla dovesti do teških komplikacija poput hipovolemičnog šoka. S obzirom na to da je rizik od dehidracije veći kod dojenčadi i male djece, roditelji za vrijeme trajanja bolesti

L

moraju pažljivo pratiti broj pelena koje se dnevno mijenjaju. Antibiotici nisu učinkoviti, a primjena antiemetika (lijekova protiv povraćanja) i antidijaroika (lijekova protiv proljeva) nikako se ne preporuča. posljednje vrijeme kao pomoć bržem svladavanju bolesti neki stručnjaci preporučuju korištenje probiotika. Treba napomenuti kako je Europska komisija 2006. godine odobrila cjepivo protiv rotavirusa, dopuštajući aktivno cijepljenje dojenčadi od 6 tjedana starosti. Radi se o živom, tekućem cjepivu koje se primjenjuje peroralno u tri doze. Na taj način smanjio se broj hospitalizacija i najtežih oblika bolesti.

U

44 Ženski svijet

Cvjetni dom Blagdani u Varaždinu!

DE

ragi moji Varaždinci! vo, iako su blagdani, pišem vam članak i u mislima sam sa vama. Osim sa svojom obitelji, lijepo mi je i u mislima sa vama, ali čitavo je vrijeme u meni osjećaj tjeskobe, koji je nastao ovih dana. Imala sam nešto više vremena, no inače pa sam često prošetala gradom koji je zjapio prazan i ostavljao dojam pustši, postala sam tužna vidjevši u šta Leticija nam se grad ppretvorio.

ZADRAVEC Pa ovu priliku koristim, Kukuljevićeva 17, Varaždin da pozovem vas, dragi 042/212-362 Varaždinci koji pjevate u letiziazadravec@gmail.com zborovima da se makar samoincijativno organizirate i da sljedeće godine u ove blagdanske dane svaki varaždinski zbor barem sat vremena u predvečerje predstavi sebe na “Korzu” te digne raspoloženje i atmosferu u gradu. Jer osim za Špancirfest, bilo bi lijepo da malo svečane atmosferee osijetimo i prilikom blagdanskih dana. Stoga, dragi moj, želim vam puno pjesme u sljedećoj godini, kao i da imamo razloga zajedno zapjevati sljedeće blagdane slaveći ponovni procvat našeg grada.

Blagoslovljeni bili, Leticija

27. prosinca 2011., br. 397

MODNI KAMELEON Look inspiriran Jackie Kennedy

Dama u crvenom J Jackie je bila u središtu pozornosti, no ne zbog svog muža predsjednika već

zbog svog stila koji je bio rafiniran i elegantan. Nosila je šik kompletiće, haljine A kroja i male šeširiće koji su postali pravi hit Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek Foto: IGOR KLIČEK

U ovom broju govorit ću o Jackie Kennedy, a crvena haljina koju sam odabrala je gotovo identična onoj koju je Jackie nosila za Božić u Bijeloj kući. To je pokazatelj koliko je Jackien stil bezvremenski, a za božićno i novogodišnje vrijeme nema boljeg od crvene haljine. Savršeni božićni ugođaj pronašli smo u simpatičnom i originalnom varaždinskom dućančiću Art Štacunu koji izgleda kao prava radionica Djeda Mraza.

Šik elegancija Jaqueline Lee Bouvier rođena je 28. srpnja 1929. godine u imućnoj njujorškoj obitelji francusko - irsk ih kor ijena.

Jackieni roditelji su se razveli ubrzo nakon rođenja njene sestre Lee 1933. godine pa su sestre odrastale na više lokacija u New Yorku, Virginiji, Rhode Islandu. Edukacija je bila iznimno važna u obitelji, pa je Jackie pohodila najbolje škole i diplomirala francusku književnost u Washingtonu.

Imala je strast za pisanjem, a prvu knjigu napisala je 1951. godine gdje opisuje ljeto koje je provela putujući Europom sa svojom sestrom Lee. Godinu dana kasnije preko zajedničkih prijatelja upoznaje Johna Kennedyja s kojim uskoro sklapa brak. Imali su dvoje djece - Caroline i Johna.

1963. godine svijet je potresao atentat na Johna Kennedyja, a slike okr vavljene Jack ie koja je iz prve ruke svjedočila umorstvu svog supruga ušle

su u povijest.

Nakon Johnove smrti, Jackie je bila u strahu za svoju sigurnost, a i za sigurnost svoje djece pa je 1968. godine spas pronašla u braku s grčkim magnatom Aristotelom Ona ssisom. Ar isto tel joj je pružio zaštitu i luksuz, no ne i sreću jer ju je stalno varao s opernom divom Mariom Callas. Ar istotel umire 1975. godine, a Jackie nakon u se posvećuje života ackie svojem praJ i, ć u k vom pozivu Bijeloj za velikim - p is anju . , poseže naočalama Tijekom im i n svog života a a č im sun bila je iznis šalov Herme ricama mno aktivna trape i borila se za očuvanje važnog kulturnog naslijeđa, a bavila se i humanitarnim Nela kao Jackie Kennedy za Božić u Bijeloj kući radom i pisanjem. Umrla je 1994. godine od raka.

Jackie je bila u središtu pozornosti, no ne zbog svog muža predsjednika već zbog svog stila koji je bio rafiniran i elegantan. Nosila je šik kompletiće, haljine A kroja i male šeširiće koji su postali pravi hit. U šezdesetim godinama prošlog stoljeća svi su bili ludi za Jackie lookom. Nakon života u Bijeloj kući, Jackie drastično mijenja svoj stil i poseže za velikim sunčanim naočalama, Hermes šalovima i trapericama.

JESTE LI ZNALI? Jackie kao svjetska putnica i iznimno obrazovana žena govorila je tečno čak tri strana jezika: talijanski, francuski i španjolski.

Oleg Cassini je bio američki dizajner koji je kreirao njenu kompletnu garderobu tijekom Kenedijevog predsjedničkog mandata.

Jednostavno a posebno

NOVO Časopis Maya je za žene, muškarce, usamljene, romanticne...

Tvorci časopisa - ljudi s velikim srcem Odnedavno se većem broju časopisa namijenjenih ženskoj čitateljskoj publici pridružio i časopis Maya, koji uz mnoge njegove posebnosti krasi i ta da je namijenjen i za njega, makar samo da

ga rado prolista, onako – kriomice.

Prvi broj časopisa za zdrav um, duh i tijelo, izašao je u proljeće 2011. godine.

Do danas su izašla četir i broja časopisa Maya, koji je tromjesečnik.

- Ljubav i međusobna tolerancija, podsjetnik na

tradicionalne društvene i osobne vrijednosti, veza između svih onih koji su još uvijek tople duše željne novih iskustava i svih onih koji su u sebi zadnji romantici na ovome svijetu: za sve one koji se osjećaju usamljeno.

I još nešto, ovo je časopis iza kojeg stoje pravi ljudi - s osjećajima i sa srcem bez utjecaja monopola i diktirajućijih pravila – izjavila je to direk-

torica časopisa Maja Panić. Časopis Maya namijenjen je prije svega mladima koji žele znati više, ženama koje ne žele pokleknuti pod nizom životnih tereta, muškarcima koji žele znati više i bolje, osobama koje nose u sebi notu posebnosti, svima onima koji su onemogućeni priuštiti sebi neku razonodu i opuštanje, a da ne moraju gubiti energiju, vrijeme i novac. (gi)

Ženski svijet 45

27. prosinca 2011., br. 397

MUZIKA.HR

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Janja Ivančan, prvakinja ansambla Lado

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

Zimski ekcem Z

imski ili tzv. asteatotični ekcem pojavljuje se upravo u hladnijim mjesecima godine, prvenstveno kod nešto starijih osoba te kod djece i mladih. Promjene su vrlo često prisutne po rukama i nogama, pa čak i po trupu. Na zahvaćenim područjima pojavljuje se crvena, izrazito suha i ljuskasta koža, koja na mjestima može pucati i do “živoga”. ubjektivno je često prisutan svrbež, a bez adekvatne njege odnosno terapije, promjene mogu trajati i nekoliko mjeseci. to se uzroka tiče, ovakve promjene najčešće su uzrokovane preagresivnom higijenom - prečesto i predugo kupanje u izrazito toploj ili vrućoj vodi, uporaba uobičajenih (isušujućih) sapuna ili gelova za tuširanje, nedovoljno mazanje kože, boravak u nedovoljno vlažnim i pregrijanim prostorijama, izlaganje vanjskim, nepovoljnim uvjetima (mrazu, vjetru, niskim temperaturama)... toga je tijekom liječenja svakako potrebno utjecati na promjene navika pacijenata. Za njegu suhe kože preporučuju se uljne kupke, u vodi koja nije previše vruća. Dobro je da kupka ne traje predugo, primjerice petnaest do dvadeset minuta. Ako si pak kupke ne možemo priuštiti često, u obzir dolazi tuširanje uz uporabu posebnih sindeta (blagih gelova) namijenjenih upravo suhoj i osjetljivoj koži ili pak uporaba specijalnih ulja za tuširanje. Obavezno je svakodnevno mazanje kože hranjivim (masnijim), hidratantnijim losionima za njegu tijela. Također se preporuča i konzumacija dovoljnih količina tekućine, kao i namirnica bogatih vitaminima, mineralima i osobito nezasićenim masnim kiselinama. slučaju jačih reakcija (izrazito crvenilo, pucanje kože, snažan svrbež), potrebno je primijeniti i odgovarajuću terapiju o čemu odlučuje dermatolog nakon pregleda.

S Š

Prvakinja ansambla Lado, Janja Ivančan dijete je s mora, a s Ladom je proputovala cijeli svijet

Muškarac mora imati “ono nešto” J Janja priznaje da je ljubomorna ako za to postoji razlog, najbolje je opusti klasična

glazba, priznaje da je ponekad praznovjerna, a teško joj pada kada je netko iznevjeri Piše: GORDANA IGREC

Prvakinja ansambla Lado, Janja Ivančan, dijete je s mora. Rođena je u Primoštenu, ali u svojoj trećoj godini života seli se u Zagreb, pa tako danas u svojoj zreloj dobi sasvim lijepo “kajka” na tečnoj zagrebačkoj kajkavštini. U ansamblu Lado Janja Ivančan je od 1976. godine i uskoro se ova prvakinja sprema u zasluženu mirovinu u kojoj ipak ne planira mirovati već nastupati u histrionskim predstavama i drugim sličnim projektima.

Kava kao ritual Janja je snimila CD s narodnim pjesmama iz svih krajeva Hrvatske, a s ansamblom Ladom i svojim Ladaricama proputovala je cijeli svijet: od Europe, SAD-a, Indije, Izraela, Kuvajta do Japana. S Ladom i Ladaricama gostuje svake godine u vrijeme adventa i u našem gradu, pa je tako i ove godine uoči Božića u varaždinskoj katedrali održan već tradicionalni božićni koncert ansambla Lado. Za Male ženske razgovore prvakinja ansambla Lado Janja Ivančan radosno je i odlučno otvorila vrata svojeg ženskog svijeta u kojem, uz prijateljske večeri i zabavljanja, ima mjesta i za tihe večeri uz omiljenu knjigu.

Jutro započinjete sa...

Sa žlicom meda, malo maslinovog ulja i potom laganim doručkom. Poslije

Žena ne smije reći da je ružna i stara Iz takta me može izbaciti...

Nepravda i laž!

Iz kuće ne izlazim bez...

Torbice.

Svaka prava žena nikad ne smije...

Više bih rekla da je to misao moje setre, ali ja se

s time slažem. Dakle, nikad ne smije za sebe govoriti da je ružna i da je stara.

Vaš moto?

Iz svake situacije pokušati izvući ono najbolje. I gledati sve s pozitivne strane!

Na televiziji nikad ne pro-

toga slijedi kava. Mora oba- u životu?

Imala sam jedan “spoj” na vezno biti kava, jer mi je to obavezan jutarnji ritual na moru s jednim prekrasnim dečkom i ta šetnja je bila mojoj terasi.

Kako biste se opisali u stvarno jako romantična, kao i cjelokupna večer. tri riječi? Što je najvažnije u vezi?

Jako teško. Tvrdoglava, a Tolerancija i razumijeopet razumna i nagla. vanje.

Vaš uzor u životu? Što nikad ne biste mogli U ovom poslu bila je svaoprostiti? kako bivša članica i To je teško reći solistica Lada Anh je usp u dvije r iječi. đel a Poto čnik . je Uvijek mi padživotu lan, Gotovo sve se u može oprostine na pamet norma ti. Ali ono što kad se govori ostati ositi se n o ovom poslu m se meni najne za i n z a l više zamjeri i ovom načinu pro nekim rima je to kada me pjevanja i uopće stva netko iznevjeri o odnosu u ovom kao čovjek. Ne u poslu. ljubavnom smislu, Što vas prvo privuče svakom se to može dogodikod muškarca?

Sve! Mora biti ono nešto. ti. Ali kada me netko iznevjeNe mogu izdvojiti: ruke, ri u onom ljudskom smislu, oči ili glas... Ne mora biti to mi jako teško pada! prezgodan. Samo da ima – nešto!

Film “Briljantin” Jeste li ljubomorni?

Kako provodite slobodno Da. Ako imam razlog za vrijeme? to. Makar mi moje prijateImam ga jako malo. Dosta ljice kažu da nisam, da sam se zabavljamo, odlazimo pretolerantna. na neke večere. Ako imam Najromantičniji trenutak slobodno vrijeme, volim

puštam...

Neke serije, ako se “zalijepim” za njih, to nikako ne propuštam. I ako ikako mogu, gledam “Na rubu znanosti”. To mi je omiljena emisija. Zanimaju me i takve knjige. si dohvatiti neku knjigicu i uljuljkati se u svoju kućicu, ali rijetko mi se to događa. Što je za vas uspjeh u životu?

Da imam djece, vjerojatno bi uspjeh u životu bio odgojiti ih. Ali, uspjeh? Ostati normalan, ne zanositi se nekim prolaznim stvarima.

S kojim glumcem biste rado otišli na večeru?

S Robertom Redfordom!

Najdraži film?

“Briljantin”. Gledala sam ga 15, 20 puta.

Volite li kuhati?

Kad imam goste - da! Svakodnevno baš i ne.

Koju glazbu slušate?

Raznoliku: od narodne glazbe do klasike, rock and rolla, jazza, soula. I to periodično: nekoliko mjeseci slušam jednu vrstu glazbe, pa onda drugu. Volim slušati puno klasične glazbe, ona me opušta.

Knjiga koju biste još jednom rado pročitali?

Biografiju o Marlonu Brandu.

Jeste li praznovjerni?

Jednim dijelom: da.

S

U

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

46 Ženski svijet

27. prosinca 2011., br. 397

MALE TAJNE ŠMINKANJA Novogodišnji make-up

Trudnoća

Glamur i šljokice

Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Oporavak nakon carskog reza V

aše emocionalno i tjelesno stanje nakon carskog reza ovisit će o tome je li kirurški zahvat bio planiran (elektivan) ili neplaniran. On može biti i nužan ako ste zbog nekog problema prevezeni u operacijsku dvoranu. ve ovo može izazvati šok ili emocionalnu krizu, a i veća je vjerojatnost da ste dobili opću anesteziju. Neke od mogućih poteškoća koje se mogu pojaviti jesu nuspojave na anestetik, iscrpljenost i potreba za plakanjem, infekcija, nedostatak laktacije itd. ko ste bili podvrgnuti općoj anesteziji, idući dan biste se mogli osjećati omamljeno. Za ublažavanje bolova mogli biste dobiti intramuskularne injekcije. Najbolje je odmarati se, spavati i milovati dijete.

Fizioterapeut bi vam mogao pomoći da u krevetu radite vježbe za poboljšavanje cirkulacije te vježbe dubokog disanja koje će vam pomoći da se oslobodite kongestije nakon opće anestezije. Glavobolju možete ublažiti tako da se udobno smjestite, zatvorite oči i pokušajte se potpuno opustiti prije nego u sljepoočnice blago utrljate lavandino ulje. dmarajte se i spavajte kako biste potaknuli zacjeljivanje i oporavak. Osigurajte si dovoljno vremena za potpuni oporavak i nemojte previše raditi. Hranite se zdravo i pazite da na vašem jelovniku bude dovoljno hrane bogate cinkom, jer je djelotvoran u procesu zacjeljivanja. Ako imate jake bolove, aparat TENS može biti djelotvorno i prirodno olakšanje. Dva jastučića stavite iznad rane, a dva ispod. Jastučiće možete ostaviti neograničeno dugo. Povišena temperatura, groznica, iscrpljenost, simptomi gripe i sporo zacjeljivanje rane može upućivati na infekciju pa biste se trebali posavjetovati s liječnikom.

J Za početnice je kao stvoren zlatni look, koji najviše “paše” crnkama i

brinetama, a kod smokey eye looka kombinirajte, primjerice, crno s ljubičastim

!

tamno, svijetlo, Dopušteno je sve: , zeleno, žuto... sto iča tirkizno, šljok

S

A

Piše: Mateja Petrić M Style - Studio za nokte i uljepšavanje kontakt: 098/221-306 091/1208-104

više boja. Crno s ljubičastim, zeleno s tamnosmeđim, bijelo s crnim... Želite li pak suziti Konačno se možete opustiti oči, obavezno nanesite crnu i za najluđu noć u godini olovku unutar vodene linije, našminkati kako god želite a želite li otvoriti pogled, bez straha da će vas netko nanesite bijelu olovku unutar vodene linije, a svijetlo sjenilo čudno gledati.

U Staroj godini dopušteno obavezno nanesite u unutrašje apsolutno sve. Tamno, nji kut oka.

Nemate dovoljno šljokičasto svijetlo, tirkizno, šljokičasto, zeleno, žuto... Baš sve što sjenilo? Stavite malo ljepila na kist, a kist umočite u šljokice zamislite. koje želite staviti na oči te lagano utapkajte na kapak.

Zlatni look Nezaobilazan dio je highliMeđutim, ako ste početnica, preporučujemo vam zlatni ghter ili posvjeljivač. Najsvjelook koji nije teško napraviti. tlije sjenilo koje imate, bež ili Uzmete zlatno sjenilo, po bijelo, stavite uz rub obrva, mogućnosti sa šljokičastim malo iznad obraza i bradu sjajem, stavite preko cijelog kako biste dobili zdravi sjaj lica. Za dramatičniji pokapka i malo na dogled stavite deblju nji. Na obraze o n ž a v liniju crnog tuša. s t av i te b re i: t i t m a Za doček si priuskvasto ruje zap site štite glamurozan, menilo i na nagla usne, zavodljiv pogled. usne malo i l Stavite umjetne sjajila. Ovali oči i ko i trepav ice i vaš kav look najika n look je gotov. bolje izgleda oboje I zapamtite, nana crnkama i glasite ili oči ili usne. brinetama.

Nikako oboje! Svakako Znate li napraviti smokey eye look, onda za- želimo biti glamurozni i pripravo znate sve. Kombinirajte vlačni, a ne odbojni.

O

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com Željka SLATKI

Kozmetički savjeti

Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Pripremite lice za najluđu noć u godini

J

este li pripremili lice za novogodišnji make up? Odlično ako jeste! Sada će vam make up bolje prianjati uz kožu. Započevši od pudera, kod njegove kupovine isprobajte s testerom direktno na svojoj koži koja vam nijansa najbolje odgovara. Prije nanošenja pudera na lice, obavezno lice očistite tonikom i nanesite odgo-

varajuću kremu, a zatim puder.

Pri tome obratite pažnju da puder nanesete ravnomjerno te da vam rubovi nisu vidljivi. Nakon tekućeg pudera, nanesite onaj u kamenu, koji će vam prekriti sjaj kože. Potom krenite na oči.

Ako su obrve uređene, možete izabrati boju sjenila. Boja sjenila neka bude u tonovima odjeće,

da se ne postigne kontraefekt.

Sjenilo nanesite tako da prvo na cijeli kapak stavite svijetlu nijansu, zatim na sredinu malo tamniju, a na vanjske rubove najtamniju nijansu izabranog sjenila. Olovkom iscrtajte oko da ga istaknete. Na kraju na trepavice nanesite vodootpornu maskaru, a obrve potamnite

smeđom ili crnom olovkom.

Sljedeće na redu je rumenilo koje stavljate od sljepoočnica preko jagodične kosti prema ustima. Rumenilo neka bude vidljivo, ali ne prejako. Ako ste oči našminkali u jakim bojama, tada usne neka budu u svijetlom tonu s mnogo sjajila, a ako ste ih našminkali u svijetlim bojama,

tada si usnama dajte oduška.

Sve boje neka budu iste nijanse kako ne biste pomiješali crvenu i rozu ili crvenu i narančastu te ih izaberite prema boji svojih očiju.

Za novogodišnji doček koristite šljokice u ružu ili maskari, a ako imate dekoltiranu majicu, dekolte slobodno prekrijete šljokicama.

Ženski svijet 47

27. prosinca 2011., br. 397

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Prekrasan svijet!

S

Godišnje zabave koje organiziraju tvrtke za uspješan završetak godine prilika su za zabavu i opuštanje, ali i za nešto više

ISTRAŽUJEMO S kim od kolega ne “zabrijati” na feštama?

Šef neka bude šef!

J Loš izbor je i poslovni partner, koji će od vas očekivati da ćete mu uvijek ići “na

ruku” i podilaziti u zajedničkim projektima, ali i netko tko je tek došao u firmu Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

nije svejedno s kim ćete “zabrijati”. Postoje osobe koje biste zbog funkcije koju obnašaju u firmi ipak trebali izbjegavati, a jedan od njih je, pogađate, vaš nadređeni odnosno šef. Upravo je ova veza najnezahvalnija od svih bez obzira na to upustile se u nju na godišnjem domjenku ili tijekom nekog drugog razdoblja u godini.

Jer, bilo kakvo promaknuće koje vam se može dogoditi, kolege neće pripisivati vašim sposobnostima, već Tko nije za vezu Upuštanje u veze s kole- činjenici što krevet dijelite gama s kojima provodimo sa svojim nadređenim. S većinu vremena nije ništa druge pak strane, unatoč vašim sposobnostima, šokantno, niti šef vam neće dati iznenađujuće, veza m promaknuće jer a veća vjeroi n eđe bi kolege mogli jatnost da r d a a n j i s pomisliti da je se upustivaln h a z e to zbog veze te u neira najn z e b j o z ko j u i m a s što takvo h be i v a s b d o o vama. upravo je d o k u e o Loš izbor je su godišat stit n u p u e i poslovni parnje “fees godin nju tner, s kojim je š te ” ko j e u najbolje ostati – organiziraju poslovan. Ako se brojne tvrtke. ipak upustite u tako neTakve su veselice prilike za opuštanje, zabavu, što, trebate biti spremni na neformalne razgovore iz ko- to da će vaša veza otežavati jih može nastati mogućnost buduću poslovnu suradnju da se s nekim i “spanđate” jer će on očekivati da ćete za jednu noć ili, možda, mu uvijek ići “na ruku” i na duže vrijeme. Međutim, podilaziti u zajedničkim pro- Naravno, ovisi o situaciji, ali ne bi mi smetalo da “zabrijem” s kolegom s posla. Činjenica da bih ga nakon toga svaki dan gledala na poslu, ne bi mi smetala. Uostalom, u nekim većim firmama veze među ljudima koji rade zajedno nešto su uobičajeno, što i ne čudi kada većinu vremena i provode skupa – rekla je 28-godišnjakinja.

Aromaterapija

PREDNOSTI “POSLOVNIH VEZA” 1. Češća viđanja tijekom dana 2. Popularnost među kolegama 3. Uvijek ćete imati o čemu razgovarati 4. Netko će uvijek biti na vašoj strani

NEDOSTACI “POSLOVNIH VEZA” 1. Udaljavanje od kolega s posla 2. Pritisak od dragog, koji je ujedno i kolega 3. Nakon svađa ne možete ga nikako izbjeći 4. Sumnja u vaš profesionalan rad

Ni poslovni partner nije preporučljiv za flert niti vezu

jektima. Dobar izbor nikako nije ni netko tko je tek došao u firmu. Jer, može on biti zgodan, drag i šarmantan, ali nikad nećete biti sigurni u

Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329

njegove prave namjere: je li s vama zato što mu se doista sviđate ili se nada da će se kroz vezu s vama izboriti za bolju poslovnu fotelju!

Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Eterično ulje lovora dobro za upalu grla E

terično ulje lovora ima široki spektar primjena pa se koristi u kozmetičkim, parfemskim i prehrambenim industrijama, a u aromaterapiji zauzima jedno od vodećih mjesta kad je riječ o jačanju imuniteta i za prevenciju mnogih tegoba, a jednako tako dobro potiče obnavljanje svih fizioloških funkcija nakon infektivnog procesa. bog svojih protuvirusnih, protubakterijskih i protugljivičnih

Z

svojstava, vrlo je dobra pomoć pri raznim zdravstvenim tegobama kao što su gripa, upala grla, upala uha, upala sinusa, bronhitis i slično. Često se koristi u preparatima za poticanje cirkulacije krvi i limfe, a naročito za tretiranje oštećenih limfnih čvorova.

Odlično je sredstvo za smanjenje bolova i grčeva u mišićima, koristi se za tretiranje istegnuća, uganuća, artritisa i išijasa. Preporuča se za korištenje kod infekcija probavnog trak-

ta, nadutosti i loše probave, regulira rad jetre i bubrega. Ovo ulje potiče i regeneraciju stanica, pa se koristi kod raznih kožnih poteškoća i problema, kao primjerice kod tretiranja akni, ranica, ogrebotina, psorijaze, šarlaha i vodenih kozica. Također, primjenjuje se kao pomoć kod upale zubnog mesa, paradontoze te rana nakon vađenja. Međutim, mora se pažljivo koristiti jer u suprotnom može izazvati nadraženja i glavobolje.

lušala sam na telki Bana s pjesmom „Kakav prekrasan svijet“. Pjesma je fakat prekrasna, ali njegova falšava izvedba, to je već druga priča. No mene je zaokupio naslov. Čak i više od toga! Počela sam razmišljati o tome u kakvom svijetu ja živim i je LI on uistinu prekrasan? tom vlastitom preispitivanju sjetila sam se jednog mog frenda kojemu su takva filozofiranja išla na onu stvar. Znao bi mi reći: “S čim se ti opterećuješ! Radije uživaj. I danas i svaki dan! Pa budeš vidla kaj je prekrasan svijet!“ Da, lako je reći uživaj, samo kak kad sve oko mene vrvi uznemirujućim faktorima?

I na državnoj i na lokalnoj razini. Iako se oni izravno ne odnose na mene, indirektno me prisiljavaju da o njima mislim. Peru mi mozak. Od fertutma u nogometu, na gradskim bazenima i u stanoinženjeringu, do kresanja državnog proračuna, nove ministarske saobraćajke, inauguracije seke i brace u Sabor, puštanja premijerskog zatvorenika na slobodu, a bivšu premijerku na vrh oporbe. To je ono kaj za sada znamo, a gdi je sve ono kaj ne znamo? I kaj bi se moglo pojaviti? tvarno, kad bude već jedanput svemu tome kraj? Da mogu shvatiti poruke dobrote, mira, čestitosti, poštenja i ljubavi koje su kroz ove blagdanske dane dopirale do mene. I da mogu reći: “Gle, kakav prekrasan svijet!“ ok smo se mazili, znala sam da jedino što je u tom trenutku čisto i sveto je ljubav. Sve sam više osjećala toplinu njegova tijela, koja me potpuno obuzela. Pustila sam da me vode osjećaji i uživala baš onako kako sam željela.

Sretna i zadovoljena. I ne samo taj dan, nego i svaki dan koji je bio preda mnom. Samu sam sebe iznenadila spoznajom da ja to mogu i da sam više nego ikad sigurna da je to moj pravi svijet. Kakav prekrasan svijet!

U

S

D

48 Oglasi

27. prosinca 2011., br. 397

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

27. prosinca 2011., br. 397

KUĆE

moja doplata. Povoljno! Mob. 098/284-949 ozn.233c

„NEKRETNINE DOMINUS“ – Pružamo usluge posredovanja kod kupnje, prodaje, zakupa i najma nekretnina. www.nekretninedominus, 098/494-585, 095/9140-200 ozn.351c

STARU kuću u Nedeljancu, veća okućnica oko 4 500 m², vrlo povoljno i građevinsko zemljište u Črncu 3 000 m², 8 €/ m², prodajem. Mob. 098/414128 ozn.303c

PRODAJE se starija kuća sa dvorištem u blizini Banfice.

Upitati na tel. 641-057 ili mobitel 099/234-1284 ozn.2025e

KUĆA katnica u Varaždinu, blizina bolnice, B. Radića, 330 m², dvorište 600 m², uređeno, 200.000,00 €. Pod račun uzimam stan. Mob. 098/482-001 ozn.5109

KUĆA prilika! Kuća 150 m² i 400 dvorišta u Ličkoj -90.000 € (uz mogućnost zamjene za stan )! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c SUPER prilike! Kuća 100 m² (uređena) s 700 m² dvorišta u Turčinu - samo 55.000 €!

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c PRILIKA! Vikendica 30 m² i 1256 m² okućnice na Malom Vrhu (struja, voda) - 9.500 €!

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje vikend kuća pogodna za stanovanje do 25.000 € u blizini Varaždina!

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama.

Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir.grabar@vz.t-com.hr ozn.335c PRODAJEM kuću katnicu u Knegincu G., novouređenu. U dvorištu ima još 1 dvosobni i 1 jednosobni stan. Moguće razne kombinacije. Moguća

KUĆA u Varaždinskim Toplicama, pogodna za turizam, 11 soba, 450 m² + dvorište 1200 m², 170.000,00 €. Pod račun uzimam stan. Mob. 098/482001 ozn.5110 STARIJA kuća 9x11, podrumi, gospodarska zgrada, okućnica 6 500 m², Beretinec. Može samo kuća. Mob. 095/5026748 ozn.5123 KUĆA u Ivancu, 250 m od centra, 9x9,5, podrum, kabelska TV, klima, zemljište 1000 m². Nema centralno, čisto vlasništvo – 55.000,00 €.

Mob. 091/788-3165 ozn.5126 KUĆU u Svibovcu Podravskom, okućnica 2 000 m² i 2 gradilišta 400 – 1 000 m², asfalt, dozvoljena gradnja, lijepa lokacija, prodajem. Mob. 098/821-155 ozn.5137 KUĆU u Dravskoj Poljani 11 - 70 m² i 400 m² dvorišta, prodajem. Sređena sva dokumentacija za dogradnju nadogradnju. Mob. 099/6948477 ozn.5145 KUĆA katnica, 3 stana, podrumi, nedovršena, struja, voda,

balkoni. Tel. 042/212- 675 ozn.2554b

STANOVI PRLIKA tjedna! Dvosobni stan 50,35 m² u Vrazovoj (centar) -kompletno uređen (etažno grijanje)- 43.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRILIKA novogradnja! Novogradnja trosobni stan 74 m²u Braće Radića (odličan raspored) -cijena povoljna! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c JEDNOSOBNI! Jednosobni 28 m² u Tina Ujevića i jednosobni 30,80 m² u Trakošćanskoj!

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c GRABANICE najniže cijene!

Trosobni stanovi 52 m² i trosobni 64 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c STAN u strogom centru Franjevački trg 74 ²- pogodan za ured! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c ISPOD cijene! Trosobni uređeni stan u Zagrebačkoj 13 (centar) od 74 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje jednosobni i dvosobni stan za poznatog kupca isplata odmah! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c POTRAŽUJE se trosobni ili četverosobni stan za poznatog kupca isplata odmah! Lucerna

Mali oglasi 49

nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO kupujemo dvosobni stan na području Trakošćanske, B. Radić (po mogućnosti prizemlje). Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c PRODAJE se jednosoban stan u Varaždinskim Toplicama. Tel. 098/957-9218 ozn.478a NOVOGRADNJA – 3,5 -soban, 86,65 m², 1.100 €/m², extra uređen. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c HITNO – 650 €/m², etažno grijanje, visoko prizemlje, 43,45 m², uredna dokumentacija.

MEN-ARS NEKRETNINE, www. men- ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c VARAŽDINSKE TOPLICE – stanovi 47,65 i 106 m² i poslovne prostore, vrlo povoljno prodajem/iznajmljujem. Mob. 098/446-247, 099/216-2706 ozn.160c DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu. Mob. 098/622-082 ozn.2023e 3-SOBNI stan, 76,3 m² u Ulici S. Vukovića, kompletno uređen.

Mob. 098/821-835 ozn.2026e TROSOBNI stan, uređen, u centru grada, prodajem. Mob. 098/486-221 ozn.2026e NAJJEFTINI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi su useljivi i etažirani, Kumičićeva (ŠTUK 1 i 2), 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m². Mogućnost korište-

nja subvencije od države. Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući.

MDV CENTAR, tel. 330-868 ozn.63c TROSOBNI stan u Varaždinu, blizina centra, 1. kat, prodajem. Mob. 098/801-591 ozn.5151

ZEMLJIŠTA SNIŽENO – gradilište u Sračincu, 633 m², 8.900 €. Gradilište u poduzetničkoj zoni Jalkovec, 4 147 m², 120.000 €. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.

hr, 098/1644-483 ozn.141c GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem.

Mob. 091/352-0083, 091/2320350 ozn.2024e GRADILIŠTE u Sračincu 2 500 m² u Zelendvorskoj ulici sa gospodarskim objektom 100 m² i priključkom vode i trofazne struje. U nastavku parcele zemljište od 8 000 m². Tel. 042/712-334 ozn.2545b

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO 800 m² poslovnog prostora, pogodan

50 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo! ri, B. Radića 7, Varaždin, 24 do 55 m², 5 do 8 €/ m², iznajmljujem. Mob. 098/206-974 ozn.5165

2.550 €. Mob. 098/241375 ozn.359c FORD- FI ESTA Model 2004., 5 vrata, od 1. vlasnika, super očuvana 3.350 €. Mob. 098/241375 ozn.359c

IZNAJMLJUJEM tri poslovna prostora u Varaždinu, B. Radić 45 (kod bolnice). Mob. 091/515-4448 ozn.2561b CENTAR, dućan ulični, 30 m², prostorije za kancelariju - tihu djelatnost, 30 m², ulaz dvorišni. Mob. 098/792016 ozn.2557b za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359-404 ozn.54c PRODAJA/najam stambenoposlovni prostori: 50, 50 + 100 m², Vžd, Tome Blažeka 3. Mob. 098/702-701 ozn.284c

POSLOVNI prostor 22 m², „Coning“ Pavlinska 5, Varaždin, u etaži 23, iznajmljujem. Tel. 042/232-772, 099/353-0876 ozn.4949 POSLOVNI prostor u Varaždinu, Pavlinska 5, Coning, e t a ž a 2 3 , i z n aj m l j u j e m .

Mob. 099/3530876, 042/232-772 ozn.5089 POSLOVNI prostor od 30 m² u centru varaždina, 2 prostorije, izlog, parking, iznajmljujem. Mob. 091/352- 0083 ili 091/232-0350 ozn.2024e S TA R AČ K I d o m u Lunjkovcu kod Ludbrega, maximalno uređen, 840 m², 20 soba + d vo r i š t e 8 0 0 m², 360.000,00 €.

Mob. 098/482-001 ozn.5111 POSLOVNI prosto-

NAJAM POTRAŽUJEMO jednosobni, dvosobni stan i kuću u dobrom stanju za poznate najmoprimce! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþ ĊıßÑ NG2 S8=ȩ ÑĊėĺåàĊÑ ɵɸȦ _ÑĤÑłáÿĒȩ SåČȹ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ėŀĒȩɴɼÝ

IZNAJMLJUJEM 3 sobe za studente, novouređeno, kuhinja, kupatilo, blagovaona, centralno g., posebni ulaz, 1.200 kn sa režijama po sobi, useljivo od 1.12.2011. Mob. 099/8238495 ozn.5049

EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c

VELIKO gospodarstvo 12 000 m² sa obiteljskom kućom u Varaždinu, iznajmljujem. Upitati: 098/268-315 ozn.63c

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c

JEDNOSOBNI stan u zgradi, 3. kat, Trakošćanska ulica, iznajmljujem. Mob. 098/315-078 ozn.5135

PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379885, 098/390-644. ozn. 52c

KOMPLETNO uređenu garsonjeru, poseban ulaz i brojila, 1.000 kn + režije (FLAT Internet gratis), iznajmljujem. Mob. 095/802-3382 poslije 16 h ozn. 5136

VOZILA

27. prosinca 2011., br. 397

OPEL-CORSA Model JOY – Alu felge…Super očuvana, samo 73 000 km, reg.05/2012. za

RENAULT-CLIO 1,2 od 1. vlasnika, 5 vrata, odlično očuvan, reg. 07/2012. za 3.590 €. Mob. 098/241375 ozn.359c OPEL-ASTRA G super očuvana, registrirana 3.450 €. Mob. 098/241-375 ozn.359c RENAULT-MEGANE 1,4 odlično očuvan, redovno servisiran, crveni - alu felge…1.880 €. Mob. 098/241-375 ozn.359c NISSAN QASHQAI 1,6i 115 KS, 2007. g., 44 000 km, plin, servisiran prije 1 mj., garažiran, 12.900 €. Mob. 098/553-352 ozn.5128

POSAO VOZAČE sa C, E kategorijom i iskustvom u međunarodnom transportu tražimo. Samo ozbiljne ponude na: 098/ 284495 ozn.337c MOZAIK KNJIGA Zagreb traži u radni odnos 1 žensku osobu sa područja Varaždina za posao prodajnog predstavnika.

Zamolbe slati na: dubravko.cigic@mozaik-knjiga.hr, 099/361-2134 ozn.289c DEČKO 25 g., vrijedan i pošten, traži posao - svi pomoćni poslovi, B-kategorija.

Samo ozbiljne ponude. Mob. 091/188-1162 ozn.5152

USLUGE 0J=_'PS Ȩ ġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦ ÿŀĤÑáÑ ÿ ÑáÑġĮÑÝÿĉÑ ĊĤėĺÑȦ ÿŀĤÑáÑ ĊĤėĺĒÿþ ĊıßÿÝÑ ÿ ĒÑáĨĮĤåĪĒÿÝÑȩ eÿáÑĤĨĊÿ ĤÑáėĺÿȦ ĊĺÑČÿĮåĮÑ ÿ áıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺėȦ ġėĺėČĉĒå ÝÿĉåĒå ıĨČıûÑ ȿ 0J=_ 0=_ ȩ SåČȩ ɳɷɳȹɶɼɸȿ ɺɵɵȦ ɳɼɻȹɺɷɷȿɼɻɳ ėŀĒȩɴÝ =S G2/'_ 8/ ėáĺėáĒÿþ Ýÿĉåĺÿ ĨÑ ġėĨåÜĒÿđ ĨĮĤėĉåđȧ ÑáÑġĮÑÝÿĉå ĊıġÑėĒÑ ĨÑ Ĩĺÿđ ĤÑáėĺÿđÑȧ ġėĨĮÑĺČĉÑĒĉå ĊåĤÑđÿàĊÿþ ġČėàÿÝÑȦ ĺėáėĺėáÑȪ7ėÜȩɳɼɻȹɺɻɶȿ ɳɹɳ ėŀĒȩɴɳɺÝ 8SJb ȿ 0 '/ # J g8'& _J S ɇáėáÑĮĒÿ ŀÿđĨĊÿ ġėġıĨĮ ɵɳ ˚ɉ 8ėĺėîåĤđȦ _ÑĤÑłáÿĒȢ V ġėĒıáÿ ÿ đėĮėĤÿ ŀÑ ėûĤÑáåȦ ıûĤÑáĒĉÑȦ ĨåĤĺÿĨÿȩ GĤåáĒėĨĮ ġČÑßÑĒĉÑ ȿ ÜåĨĊÑđÑĮĒÿ ĊĤåáÿĮÿȩSåČȩ ɳɷɵȹɶɸɴȿɸɴɴȦ ɳɼɸȹɼɹɼȿɴɵɸɴȦ ĻĻĻȩåĒĮĤĽȩþĤ ėŀĒȩɸÝ

0J=_'PS Ȧ " N ÿ Ĩĺå ėĨĮÑČå ûĤÑäåĺÿĒĨĊå ĤÑáėĺå ÿŀĺėáÿ ÜĤŀėȦ ĊĺÑČÿĮåĮĒė ÿ ġėĺėČĉĒė ĮĺĤĮĊÑ 0=8SVJ áȩėȩėȩȩ 'ŀĺėáÿđė ĤÑáėĺå ÿ ĒÑ đėĤıȩ GėĒıáå ĒÑ ɳɼɴȹɸɺɷȿɸɸɷɵȦ ĻĻĻȩûĤÑáÿĮåČĉĨĮĺėȿĊėĒĮıĤÑȩ þĤ ėŀĒȩɴɸɶÝ OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c OTČEPLJIVANJE svih vrsta od-

Mali oglasi/Zahvale i sjećanja 51

27. prosinca 2011., br. 397

voda specijalnim strojevima, 0 – 24 h. Mob.098/962-1694, 042/781-065 ozn.340c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje.

ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata.

INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200-066, mob: 091/7815790 ozn. 33c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227-024 ozn.48c VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija.

Garancija na sve radove. Mob. 095/8540-727 ozn.69c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c MTK COLORI – adaptacija stanova, kuća, soboslikarski radovi, kompletna uređenja.

Mob. 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284103, tel.714-322 ozn.134c GRAĐEVINSKA tvrtka izvodi kvalitetno strojno žbukanje, glazure, fasade, gletanje i bojanje, knauf sistemi. Mob. 098/764-694 ozn.139c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi.

Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi…

Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c PRIJEVOZ šljunka, sipine, ogrjevno drvo, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.098/284-922 ozn.205c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, kli-

matizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTIMONT, Nedelišće, 095/5123469 ozn.213c SERVIS RAČUNALA – LAPTOPA, hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell, dolazimo na Vaš poziv. Tel. 321-702, www. pcserviser.com ozn.284c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c STOLARIJA EXCLUSIVE – Novogodišnji popust! Izrada namještaja po mjeri: kuhinje, komode, spavače i dječje sobe te ostali namještaj po vašoj želji, Kučan Marof. Mob. 091/543-8985 ozn.292c GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, izrada i sanacija krova, termofasade.

Na izvedene radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c NINEX završni radovi – unutarnja i vanjska uređenja, farbanje zidova, postava laminata.

Mob. 098/414-128 ozn.303c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. Mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c POPRAVAK namještaja, lakiranje i bajcanje + tapeciranje, s našim ili vašim materijalom.

Prijevoz osiguran. Vršimo selidbe. Tel. 505-024, 099/7575075 ozn.352c SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob. 098/704-257ozn.353c VISOKOGRADNJA i niskogradnja, strojna žbuka, fasade, adaptacije. Tridesetgodišnje iskustvo, kvalitetno i povoljno! Mob. 095/903-3767 ozn.357c AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci.

Mob.098/927-9903, 095/9084793 ozn.4893 FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, soboslikarski radovi, gletanje, knauf sistemi i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.4955 NAJJEFTINIJE u gradu! Provjerite ograde, galenderi, rukohvati i druge metalne konstrukcije. Mob. 098/1703941 ozn.5103 PRIMAMO na smještaj stare i nemoćne, pokretne i nepokretne osobe – cijena 1.900,00 kn. Mob. 091/5765692, 040/628-016 ozn.2555b

OSTALO

INDUSTRIJSKA drva, kratko piljena, 6 m³ - 700 kn, 12 m³ - 1400 kn. Brza i besplatna dostava. Mob. 091/ 894-5246 ozn.84d VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/323-4334 ozn.5055 SVE vrste ugljena (Kreka, Stanari, Banovići, Đurđevik), šljunak, sipina , ogrjevna drva i usluge prijevoza. Tel. 042/714-191, 098/267-834 ozn.338c PILANSKA kratko piljena drva – 750 kn; odvoz šute…, cjepanice 4 m³, 1.350 kn. Mob. 091/883-6732 ozn.5085 SLAMU u balama, 6 kn/bala, prodajem. Tel. 042/240-510 ozn.5108 PRODAJE se grobnica (Težak) na Gradskom groblju u Varaždinu, br. 3-3-193 upisana u grobnim knjigama kao vlasništvo Vesne Pell, putem punomoćnika Branka Belčića.

Mob. 098/377-720 ozn.481a REGAL, ovalni stol sa stolicama, kuhinjska kutna garnitura, hladnjak i zamrzivač.

Tel. 731-329, 092/307-8682 ozn.5130 OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere. Ne bacajte jer mi to plaćamo! Tel. 042/505-024, 099/7575-075 ozn.352c

KREDITI NOVI bankovni krediti! Zatvaramo C.L.; obustava na pola plaće; zatvaramo postojeća zaduženja. Hipotekarni do 25 g.! Novo – pozajmice samo na platnu listu na trajni nalog!

Novo – krediti za firme uz hipoteku! Inf: Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.237c FENOMENALNI krediti do 2/3 do 30.000 €/10 g. Zatvaramo postojeća zaduženja i C. L. Umirovljenicima na čisti odrezak do 50.000 kn/48 h. Krediti na trajni nalog do 1/2 primanja do 125.000 kn/8 g. Gđa. Ivana, 095/885-9230, 091/908-0808 ozn.237c IZNERVIRANI ste i uplašeni!

Govore Vam da niste kreditno sposobni, spominju crne liste, a Vi želite riješiti vlastitu nesolventnost, te jednim kreditom podmiriti ostale obaveze koje su Vam za vratom. Ili možda trebate gotovinu? Stambeni, hipotekarni ili nenamjenski?

Vi birate. Obratite se s povjerenjem imateljima odobrenja Ministarstva financija. ARGES d.o.o., Info: 042/210-008, mob: 099/244-5915, VIP: 091/3096760 ozn.286c NOVO! Bankovni krediti 50.000 kn za umirovljenike do 80 g. Pozajmice – isplata odmah (20.000 kn). Bez HROK-a do 10.000 €. Konzum, Boxmark, Varteks – na trajni nalog. 30.000 € - do pola plaće obustava. Mob. 099/865-3200, 098/905-5687 ozn.237c

SUPER krediti do 200.000 kn!

Za zaposlene do 1/2 plaće!

Zatvaramo sva postojeća zaduženja, pomažemo kod C. L.!

Ekspresni krediti za umirovljenike! Kta već od 6,90% ; eks. od 10,82%. Pozajmice za 24 sata!

Info: 091/472-4723, 091/7880738, Vesna ozn.237c

SJEĆANJE

STJEPAN ŠKORJANEC 26. 12. 2010. – 26. 12. 2011.

Tvoji najmiliji

AKCIJA do 50.000 kn za umirovljenike starije od 70 g. Pozajmice do 20.000 kn. Zaposleni do 30.000 €, hipotekarni. Varteks, Konzum, Boxmark – na trajni nalog. Mob. 098/964-5711 ozn.237c

TUŽNO SJEĆANJE na dragog

JOSIPA KORPARA 28. 12. 2008. – 28. 12. 2011.

Supruga, sinovi i kći s obiteljima

NOVO – Krediti za umirovljenike bez dobnog ograničenja do 50.000 kn, pozajmice odmah, za zaposlene do pola plaće obustava, za zatvaranje C/L na 10 godina. Mob. 097/797-5934 ozn.237c

SJEĆANJE

MIRKO HABULAN 26. 12. 2008. – 26. 12. 2011, S ljubavlju i poštovanjem

ZAJMOVI na osnovu zaloga (zlata, dukata i dr.). Vrijednost založenog zlata utvrđujemo po garantirano najvišoj otkupnoj cijeni zlata u gradu. TR-AG, Vžd, K. Filića 39a, tel. 042/321701 ozn.284c

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

DRAGUTIN KRAŠ 27. 12. 2001. – 27. 12. 2011.

POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike uz zalog zlata, srebra, računala, starina, čekova, na kartice, u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

NOVO! Krediti bez jamaca i C. L. do 30.000 €. Reprogram postojećih zaduženja. Pozajmice u istom danu. Krediti za umirovljenike bez dobnih ograničenja. Ne nasjedajte na lihvarske objave već se obratite nosiocu licence HANFE. Mob. 099/809-1333 ozn.5146

SLAVKO KRETIĆ

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE 1. 1. 2009. – 1. 1. 2012.

Utjehu je teško naći, kad nam netko mnogo znači. Ljubav naša nek’ Te grije, nek’ anđeo nad Tobom bdije.

Tvoji supruga i djeca

EKSPRES pozajmice u 24 sata bez kreditne sposobnosti (na ostatak primanja). Mob. 098/196-1966 ozn.5150 NOVO! Krediti za umirovljenike do 80 g. starosti, zaposleni do pola plaće do 30.000 €, na ostatak plaće do 7.000 €. Pozajmice odmah! Mob. 091/5919386 ozn.5154 NAJPOVOLJNIJE do gotovine putem čekova, kreditnih kartica (Amex, Dieners, Master…) te sindikalnih-potrošačkih kredita. Isplata odmah. Mob. 098/987-0078, 091/386-0349 ozn.5155

POZNANSTVA STRIPTIZ! Vatrena plesačica za Vaše rođendane, momačke večeri i javne nastupe. Sex isključen. Mob. 099/7080-343. ozn.475a POHOTNE kućanice pretvaraju vašu maštu u stvarnost! Nazovite od 0 do 24, 064/400-909 (tel/mob: 2,29 kn/3,52 kn) ozn.166c POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c TRAŽIM 2 poštene ženske osobe, do 40. godina, za doček Nove godine..na broj 091/5402681 ozn.89d BRKATI Ličanin u naponu snage traži družicu za život u raju na zemlji. Šifra: Južni Velebit, Crnopac. Mob. 099/320-3330 ozn.2026e

SJEĆANJE na

ujaka

i

IVANA RISA

ujnu

MARIJU RIS

25. 12. 2010. – 25. 12. 2011.

17. 2. 2004. – 17. 2. 2012.

S ponosom Vas se sjećamo.

Nećakinja Marica s obitelji

SJEĆANJE na voljenu

RUŽICU TOT 30. XII. 1996. – 30. XII. 2011.

Ne prođe nam dan da ne osjetimo pustoš koju si ostavila iza sebe. Nedostaješ nam!

Obitelj Tot i Krajnik

SJEĆANJE

IVAN LADIĆ 27. 12. 2007. – 27. 12. 2011.

Obitelj Ladić

SJEĆANJE

DANICA LESKOVAR 30. 12. 2002. – 30. 12. 2011.

Mirjana i Robert

52 Zahvale i sjećanja

27. prosinca 2011., br. 397

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

FLORIJAN PERI

na voljenu

na našeg voljenog

31. 12. 2008. – 31. 12. 2011.

IVANKU KLAPŠA rođ. MARKUŠ

MARTINA JANUŠIĆA

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

27. 12. 2009. – 27. 12. 2011.

26. XII. 2005. – 26. XII. 2011.

Hvala svima koji Te se sjećaju.

Živiš u našim srcima i mislima.

Supruga Katica

Suprug Mirko, sin Rikard, kći Alenka s obitelji

Tvoji najmiliji Obitelji Janušić, Marin i Rosx

SJEĆANJE

SJEĆANJE

BORIS VITKOVIĆ

FRANJO KOŠĆAK

28. 12. 2001. – 28. 12. 2011.

30. 12. 2009. – 30. 12. 2011.

Naše misli, naše molitve i sjećanja s tugom u srcima uvijek Te prate.

Uvijek si s nama u našim mislima.

Supruga i djeca

Obitelj Košćak

SJEĆANJE

IVAN - IVUŠ ROGINA 30. 12. 2006. – 30. 12. 2011.

Neće Te izbrisati vrijeme, niti sakriti tama, zvijezda si koja nas prati i zauvijek ćeš ostati s nama.

Supruga Jadranka, sin Radoslav i kći Marija

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na našeg dragog

STJEPAN BOŽIĆ

BORISA VITKOVIĆA

1. 1. 1998. – 1. 1. 2012.

ZAHVALA

28. 12. 2001. – 28. 12. 2011.

Voljeni ne umiru dok žive oni koji ih se sjećaju.

povodom prerane smrti našeg najmilijeg sina, supruga, oca, brata i djeda

Uvijek si u našim mislima, srcima i molitvama.

Tvoji najmiliji

Tvoja mama i sestra s obitelji

SJEĆANJE SJEĆANJE

ANA MEGLOBA

DRAGICA DREVEN

30. 12. 2001. – 30. 12. 2011.

30. XII. 2009. – 30. XII. 2011.

Zauvijek u našim srcima, sjećanju i molitvama.

S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na Tebe.

FRANJO BALAŠ

Ožalošćeni: majka Slava, braća i sestre s obiteljima, zetovi, unuci, ostala tugujuća rodbina i prijatelji

SJEĆANJE

U srcima našim teška je rana, uvijek ćeš biti tu s nama, suze naviru, teško je skriti, kako plakati, a nasmijan biti.

*****

STJEPAN ŽELJEZNJAK 28. 12. 2005. – 28. 12. 2011.

24. XII. 2005. – 24. XII. 2011.

S ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Nikakav broj godina neće umanjiti našu ljubav prema Tebi. Čuvaj nas.

Tvoji najmiliji

Tvoji: supruga Nada, Vitomir i Veronika s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE

IVANA KONTEKA preminulog 17. prosinca 2011. godine u 61. godini života.

Prošla je tužna godina, ali ćeš nam uvijek ostati u našim srcima.

Tvoji najmiliji

LEVATIĆ

ZAHVALA

na dragu mamu i baku

31. XII. 2010. – 31. XII. 2011. na voljene

Zauvijek Tvoje: supruga Nada, kćeri Manuela i Malajka

povodom iznenadne smrti voljenog supruga, oca, djeda i svekra

BISERKU KOLARIĆ

SJEĆANJE

Zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svim znancima koji su nam izrazili sućut i bili s nama u najbolnijem trenutku, braći i sestrama na pruženoj financijskoj pomoći i riječima utjehe, djelatnicima cvjećarnice „Orhideja“, velečasnom Siniši Dudašeku na nezaboravnim riječima utjehe i dostojanstvenom ispraćaju.

Tvoji najmiliji

Tvoja djeca Ivan, Dragutin, Marija i Nadica s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

GABRIJELA DETIĆA preminulog 17. 12. 2011. u 55. godini života.

Zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima, djelatnicima „Koke“ na iskazanim riječima utjehe i sućuti. Hvala velečasnom Nikoli Bukovčanu na dirljivim riječima oproštaja i molitve.

Počivao u miru Božjem!

Ožalošćeni: supruga Anica, sinovi Miroslav, Ivica i Mladen, snahe Ljiljana, Antonija i Karolina te unuci Leon, Lorena i Paula

IVANA

ŠTEFANIJU

SJEĆANJE

*****

18. 8. 1999. – 26. 12. 2011.

na voljenog

POSLJEDNJI POZDRAV

Zauvijek u našim srcima i mislima.

ANTUNA TOMAŠEKA

Vaši najmiliji

dragom suprugu, ocu, djedu i svekru

27. 12. 2003. – 27. 12. 2011.

26. 12. 2001. – 26. 12. 2011.

SJEĆANJE

Misli su nam ispunjene Tvojim likom, a srca tugom i boli.

IVANU KONTEKU Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji

PAVAO LACKO SJEĆANJE

25. 12. 2004. – 25. 12. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Ana i kćerke s obiteljima

SJEĆANJE

SJEĆANJE

STJEPAN LABAŠ

MARIJA ŠPOLJAR (MICIKA)

13. XII. 2009. – 13. XII. 2011.

Godine prolaze, sjećanja bole, pate oni koji vole.

Tvoji najmiliji

Voljenoj prijateljici!

na

POSLJEDNJI POZDRAV

ANTONIJU MELNJAK 28. XI. 2006. – 28. XI. 2011.

SJEĆANJE

dragoj sestri, šogorici i teti

Bilo Te je lijepo imati, a sve je teže bez Tebe živjeti.

NEVENKA ŠAGI

NADICI SABOL rođ. CVRTNJAK

22. 12. 2010. – 22. 12. 2011.

† 10. 12. 2011.

Dok vjerovali još smo da svaki put se mijenja, mi rekli smo si zbogom govoreć doviđenja.

Daleko na nebu sad Tvoj je dom, uvijek ćemo Te čuvati u srcu svom.

Počivaj u miru Božjem.

Tvoja sestra Božena s obitelji

Vladimir, Nada, Mirela i Nikola

Kći Jasna i sin Mladen s obiteljima

SJEĆANJE na drage roditelje

SJEĆANJE

DARABUŠ

SJEĆANJE

na našeg dragog brata, strica i šogora

na

RAJKA GLAVAČA

BOJANA STANKOVIĆA

26. 12. 1995. – 26. 12. 2011.

24. 12. 2010. – 24. 12. 2011.

Zauvijek u našim mislima i srcima.

Božić je, svjetla u gradu, gužva, a Tebe nema.

Ostaju uspomene i sjećanje na Tebe.

Godine teku kao tiha rijeka, a sjećanje na Tebe ostaje dovijeka.

Sin i kći s obiteljima

Željko i Melita s djecom i obiteljima

Tvoja obitelj Stanković, Vugrinec, Medved

ANDRIJU

ALOJZIJU

9. 12. 2005. – 9. 12. 2011.

5. 1. 2006. – 5. 1. 2011.

Zahvale i sjećanja 53

27. prosinca 2011., br. 397

ZAHVALA

SJEĆANJE

SJEĆANJE

povodom prerane smrti drage nam

na voljenu

DRAGUTIN BRANKO ŠANTEK

IVANKE BARJAKTAROVIĆ preminule 19. prosinca 2011. u 64. godini života nakon kratke i teške bolesti.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Hvala osoblju Hematološkog odjela koji su se brinuli o njoj tijekom teške bolesti. Hvala vlč. Josipu Hadroviću na dostojanstvenom ispraćaju.

Ožalošćeni: suprug Josip, sin Zdravko, kći Kristina, snaha Zrinka, zet Mario, unuci Patrik, Lucija, Filip i Petar *****

POSLJEDNJI POZDRAV

ĐURĐU BRLEK

30. 12. 2005. – 30. 12. 2011.

27. 12. 2009. – 27. 12. 2011.

Otišao si stazom s koje povratka nema, ostala je tuga, bol i uspomena za sva vremena.

Čuvamo u svojim srcima ljubav i sjećanje na Tebe.

dragom bratu i ujaku

povodom iznenadne smrti našeg voljenog supruga, oca, djeda i pradjeda

VILIMU JALŠOVCU Prerano si nas napustio, ali zauvijek ćeš ostati u našim mislima i srcima.

IVANA GRANA preminulog 14. prosinca 2011. u 84. godini života.

IVANKI BARJAKTAROVIĆ Za svu dobrotu i pažnju koju si nam za života dala, uz posljednje zbogom još jednom Ti hvala.

Ožalošćeni: supruga Marija, sinovi Josip i Franjo, snaha Božena, unuci Slobodan i Renata s obiteljima, praunuci

Tvoji: Josip, Kristina, Zdravko, Zrinka, Mario, Patrik, Lucija, Filip i Petar *****

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

Od srca zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, posebno susjedima i svim dragim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju na vječni počinak.

dragoj supruzi, mami, baki, punici i svekrvi

Tvoji najmiliji

Suprug, kći i sin s obiteljima

Tvoja sestra Marta, nećaci Željko i Ljubica s obitelji

ZAHVALA povodom iznenadne i prerane smrti naše voljene supruge, majke, svekrve, punice i bake

ZAHVALA

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj sestri i šogorici

IVANKI BARJAKTAROVIĆ Uvijek ćemo Te se sjećati.

Počivala u miru.

Sestre Ana i Štefica s obiteljima i šogorica Štefica s obitelji

SJEĆANJE

povodom smrti voljene mame, bake i prabake

ANE PINTARIĆ rođ. ŠĆURIC preminule 20. 12. 2011. u 89. godini života.

Zahvaljujemo Domu Darabuš, župniku Karlu Koračeviću i sestri Mariji.

29. 12. 2006. – 29. 12. 2011.

SJEĆANJE

Uvijek si u našim mislima, srcima i molitvama.

IVAN GOLUBIĆ

Tvoji najmiliji

28. XII. 1981. – 28. XII. 2011.

Iako je prošlo 30 godina, sjećanje na Tebe još uvijek je živo.

Sin Zlatko s obitelji

na

MLADENA FLEGARA

Zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima i znancima koji su nam uputili sućut, te ispratili našu voljenu na vječni počinak i okitili odar vijencima i cvijećem.

Suprug Dragutin, kći Željka, sin Franc, zet Domagoj, snaha Anica, unuci i ostala tugujuća rodbina

Ožalošćeni: sinovi Ivan i Dragutin, brat Pavao, sestre Vjekoslava i Anđela, unuci, praunuci, snaha i ostala tugujuća rodbina

SLAVICA KOBAL

SJEĆANJE

LUCIJE MALEC preminule 17. 12. 2011. u 66. godini života.

ZAHVALA povodom prerane smrti našeg dragog oca, djeda, brata, tasta, šogora, nećaka i bratića

TOME IPŠE preminulog 16. 12. 2011. u 63. godini.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima na izraženoj sućuti, dostojanstvenom ispraćaju i položenim vijencima.

Ožalošćeni: kći Andreja, sin Alen, unuci Mia i Luka, sestra Dubravka, braća Franjo i Edo s obiteljima

29. 12. 2003. – 29. 12. 2011.

SJEĆANJE

*****

Vrijeme rane liječi, ali ne i bol koju nosimo u srcu svom.

ROBERT GAŠPARIĆ

POSLJEDNJI POZDRAV

22. 12. 2009. – 22. 12. 2011.

voljenom tati

Mama

Zauvijek u našem sjećanju.

TOMI IPŠI Kći Andreja i sin Alen

Od obitelji Mrvčić i oca Tome

*****

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na

JELENU ŠANTEK

TUŽNO SJEĆANJE

25. 12. 2009. – 25. 12. 2011.

na dragog supruga, oca i djeda

Hvala Ti za ljubav i dobrotu koju si nam pružila.

Tvoji najmiliji

dragom djedu

TOMI IPŠI Unuci Mia i Luka

IMBRU KUKECA

*****

31. XII. 2008. – 31. XII. 2011.

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu

TOMI IPŠI

SJEĆANJE na

POSLJEDNJI POZDRAV

MARIJU PETAK

najdražoj baki

17. 12. 2003. – 17. 12. 2011.

AGATI PETRIC

Sestra Dubravka s obitelji, braća Franjo i Edo s obiteljima *****

POSLJEDNJI POZDRAV

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

† 17. 12. 2011.

dragom tastu

Tvoji; suprug Đuro, sinovi Damir i Robert, snahe Ljubica i Ina, unuci Dino, Roberto, Robina i Roman

Premalo je reći HVALA za SVE što si mi dala…

TOMI IPŠI

Tvoja neutješna unuka Vesna i Amadej

Zet Mijo *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mamici, baki, prabaki i praprabaki

JULIJANI KANIŠKI 11. 2. 1923. – 14. 12. 2011.

Tvoja duša s anđelima spava, dok nas ima, živjet ćeš i Ti s nama.

Kći Mira, unuk Rajko i Branka, praunuci Nives i Tomek, Tomislav Kocijan i prapraunuk Leon

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE

dragom bratiću

na supruga, oca i djeda

TOMI IPŠI

ČIRILA FILIPAŠIĆA

Sestrične i bratići s obiteljima

30. 12. 2010. – 30. 12. 2011. Život nestane u trenu, a sjećanje na Tebe ostaje zauvijek.

TUŽNO SJEĆANJE

Supruga Marija s obitelji

na drage roditelje

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

na dragu

na voljenog supruga

ŠTEFICU POSAVEC

MARIJANA TURKOVIĆA

28. 12. 2009. – 28. 12. 2011.

2. 1. 2009. – 2. 1. 2012.

Godine prolaze, ništa nije kao prije.

U duši bol, a u srcu tuga se krije.

Tri godine su prošle, sjećanje na Tebe izbrisati se neće.

Tvoji najmiliji

Supruga Marija

VUSILOVIĆ MAGDALENU 27. XII. 2008. – 27. XII. 2011.

i

IVANA 12. V. 1992. – 12. V. 2011.

U tišini vašeg tihog doma uvijek vas prate misli i molitve. vaših kćeri Nade i Ružice s obiteljima

54 S raznih strana

Feljton Krešimir KOVAČ: Knjiga “Uspon Radimira Čačića 90-ih”

Končani kolaps oliko je situacija postala neugodna, prisjeća se Dragutin Lovrenčić. - Dostava hrane za preko 500 djelatnika iz Hrvatske obustavljena je 16. listopada 1992. godine. Isto tako došlo je i do fizičkih sukoba i ozljeda te potpune nemogućnosti nastavka radova. U takvim okolnostima Coning je bio prisiljen o svom trošku vratiti svoje radnike avionima natrag u Hrvatsku, kako bi se spriječile neželjene posljedice koje su mogle imati i tragičan epilog - kaže Lovrenčić. O tom bezizlaznom stanju govori i Avraham Yaron. - Radili smo normalno, dok jedno poslijepodne nisu došli kamioni natovareni kamenjem. Na svaki ulaz preko kojeg se dolazi na gradilište oni su nasipali kamenje, pa niti jedan kamion nije mogao ući ili izaći s gradilišta. Radnici su i dalje nastavili svoj posao. Iako je neobično da se tako zagradi gradilište, nismo se obazirali. Kad je završio radni dan išao sam razdužiti opremu u skladište. Radnik koji je tamo radio uzeo je moj alat, bacio ga u kut i rekao da više to nećemo trebati. Pitao sam o čemu on govori, a on mi je rekao da sutra više nećemo raditi. Mislio sam da se šali, ali on je ostao ozbiljan. I stvarno - sutra se nije više išlo na posao. Ostali smo u svom kampu.

Nismo više dobili jelo, samo smo dobili kruh - priča armirač Stjepan Dubravec. - DP Coning je rekao svojim dobavljačima kako nema novca da im plati. Prvi koji su prestali opskrbljivati gradilište bili su oni koji su pripremali ručak, pa je 600 ljudi ostalo bez hrane. Drugi dobavljači su dolazili na gradilište pokušavajući odvesti materijal budući da za njega nisu bili plaćeni. Nastao je veliki kaos.

Najveći problem bili su ljudi na gradilištu bez hrane, ali s dovoljno novca da piju. Nakon nekoliko dana Coning je poslao dva aviona koji su odvezli radnike natrag u Hrvatsku. U Izraelu je ostao samo menadžer - priča Yaron.

K

27. prosinca 2011., br. 397

ATRAKCIJA Ludbrežani začuđeni. Svi proučavaju jaslice od leda

Jaslice od leda

Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

U ovo blagdansko vrijeme Ludbrežani imaju posebnu čast – njihove jaslice na glavnom gradskom trgu su jedinstvene i napravljene su od leda. Za njih se potrudio Miro Rismondo i marljivo ih klesao protekli tjedan. U nedostatku snijega i zime kakvu je većina očekivala, one su napravile pravu zimsku blagdansku atmosferu.

Ove jaslice su moj prv i takav rad i drago mi je što se to desilo baš tu. Grad poznajem od prije i imam prijatelje tu.

Kada sam izrađivao skulpture, stanovnici su bili ugodno iznenađeni kako se može napraviti skulptura od leda tj. vode – ispričao je R ismondo o svo-

jaslice a od led su e n e j l t osvje rima u o t k refle boji

jem božićnom pothvatu. Sretan je bio zbog re-

Ledeni čovjek Prava šteta bila je jedino što je šetača bilo malo, a na prazan grad u vrijeme kad ima toliko dobrih stvari za vidjeti požalili su se i mladi.

- Nije nam jasno zašto je sve prazno. Ostali su svi zatvoreni doma, umjesto da prošeću malo – komentirali su mali interes građana za šetnju.

Majstor od leda, Miro Rismondo, u ovome nije početnik. Vješto isklesana svaka crta lica i likovi u stvarnim

Tko je prekinuo radove? osebno je radnicima teško bilo vidjeti kako se oprema njihove tvrtke odnosi. - Ostali su svi strojevi u Izraelu, a uglavnom su bili potpuno novi. Radnici koji su radili na dizalicama izvadili su osigurače i sakrili ih u skladište. Izraelci nisu mogli dokučiti zbog čega dizalice ne mogu raditi i tražili su od naših ljudi da ih ponovo osposobe.

Prije nego smo išli doma, naši radnici ipak su im dali te osigurače. Bile su do dizalice našeg Zagorja.

Bile su potpuno nove - priča Dubravec. Navodno da je zbog odvoženja opreme bilo i fizičkih sukoba, ali Dubravec to ipak opovrgava. - Nisam čuo da je bilo ikakvih nereda, bez obzira što je bilo preko 500 ljudi bez nadzora. Svi su jednostavno otišli do grada kupiti jelo i vraćali se u svoje kontejnere. Treći dan došlo je 11 autobusa koji su nas odvezli do Tel Aviva. Među radnicima se pričalo da su radovi bili prekinuti jer naši nisu plaćali hranu, građevinski materijal, struju i ostalo što su trebali plaćati - priča radnik Stjepan Dubravec. kasnijim sudskim postupcima rasprava se vodila o tome tko je prekinuo radove. Coning je za to pokušao okriviti Zagorje, pa tako u svom odgovoru na vještački nalaz Coning piše kako nije donio odluku o napuštanju gradilišta jer je Zagorje pravna osoba koja samostalno donosi svoje odluke, pogotovo one koje se odnose na rukovođenje radom njegovih radnika. Coning je, doduše, platio dug Zagorja prema zračnom prijevozniku, ali se taj dug Zagorje obvezalo vratiti, pa smatra da to nije dokaz da je odluka bila njihova.

Navodno da i sama faktura zračnog prijevoznika glasi na Zagorje. (nastavak u sljedećem broju)

P

U

akcija prolaznika, a najdraže mu je bilo što su djeca zaista uživala u igri leda i snijega.

U kasnim večernjim satima posebnu čar priči je dalo i osvjetljenje jaslica, a u hladnom večernjem Ludbregu svako malo netko se zaustavio i proučavao ovo čudo izbliza. Bilo je čak i ideja prolaznika da poliznu led u šali, no odustali su od takvih pothvata.

veličinama u centru svijeta samo su mali dio njegovog petnaestogodišnjeg rada s kojim su se neki imali već prilike upoznati. - Prve rezove napravio sam prije 15 godina i to me toliko osvojilo da već 5 godina to radim profesionalno. I danas, poslije mnogo smrzavanja radeći u komori, još uvijek radim s užitkom djeteta – ispričao je.

Neki su se zabrinuli koliko će dugo ledene skulpture “ostati na životu”. Prema riječima Rismonda i trenutnom vremenu, one bi mogle još potrajati. Naime, skulpture radi čak i ljeti! - Skulpture mogu raditi i na vrućinama, ali ih moram raditi u zamrzivaču na deset stupnjeva ispod nule. One su tako napravljene da mogu izdržati nakon toga 8 do 10 sati na sobnoj temperaturi. U ovom slučaju, jaslice će trajati sve dok temperature budu ispod nule – rekao je.

Predbožićna atrakcija Izrada skulptura održala se u sklopu Cinkuša adventskog, ludbreškog božićnog sajma, koji je i ove godine okupio više od 20 izlagača te stotine posjetitelja. Predstavile su se također i ludbreške

udruge i društva, a održali su se i brojni nastupi. Centar svijeta nije zaobišao ni Djed Mraz.

I ledene skulpture dobro su se uklopile u cijelu atmosferu te plijenile pažnju od trenutka nastanka.

zločesta

Vrtoglavica

Piše: RADAR

Javna teve za sreću punu N

a teve kaj je pišeju javna, nikad mira ni spokoja. Vu toj katakombi na ledini na Prisavlju više ne znaš ko koga, kad i zakaj….! Ali bogme, ni ko pod (ne) kim jamu kopa. Svi su našpanani i jen na drugoga srditi. Kaj se vidi po vrlom programu, kojeg se manje ljudi gledi.

Ali koga briga kaj se i kulko na javnoj teve programa gledi. Kad više i oni kaj tam delaju komercijalne teveje rajši glediju. No, ni tak crno kak zgledi. Ali moglo bi biti. Kajti i malo onih kaj ih

na javnoj teve rado glediju, hoćeju vun stirati. Radi nečega. Najviše zato kaj misliju glavom svojom. Pa, kak urednik dnevnika Zoki Šprajcov, na kraju opomenu pred isključenje dobiju. Zato kaj su frekli vu eter istinu kaj ju nacija već letama zna. Tak javna teve pak sama sobom dobro naciju zabavlja. Ak već ne mre sa svojim teve programom. A stoka sitnog zuba pretplatu za teve i dalje plaćati mora. Više od osamdeset kuni.

Za javni program, kaj ga rado krojiju

i cenzuriraju. Neki šerifi i ideološki inkvizitori. Kaj sediju vu interesnoj zajednici kaj je pišeju programski konzilij ili tak nekak. Tak da svima na javnoj teve ve ni lepo. A moglo bi im biti. Dok nacija pretplatu za javnu teve plaća a penezi na račun idu. Milom ili silom.

Kajti za one kaj pretplatu plaćati nećeju, dojde ovrha. Vu ovoj državi samo je to još za punu sreću falilo. za kraj, dragi moji, nek je svima sretna godina nova!

A

Vodič 55

27. prosinca 2011., br. 397

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KINO Utorak 27.12. PLES MALOG PINGVINA 2 u 19 sati 29.12.- 3.01.. SUMRAK SAGA:PRASKOZORJE u 19 sati KAZALIŠTE Utorak 27.12., DEBITANTI u 20 sati, Scena Zvonimir Rogoz Srijeda 28.12., CABARET SINGERICA u 20 sati, Scena Zvonimir Rogoz Četvrtak 29.12., LAMENTACIJE VALENTA ŽGANCA u 20 sati, Scena Zvonimir Rogoz Petak 30.12., SKUPŠTINA u 20 sati, Scena Zvonimir Rogoz KNJIŽNICA Radno vrijeme Ponedjeljak - petak (7,30-19,30), Subota (7,30-13,00) Odjel za mlade, odjel strane literature i dojel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30-19,30) Četvrtak, petak (7,30-15,00), Subota (7,30-13,00) MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage DJELOVANJE ZAVODA ZA ZNANSTVENI RAD HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI U VARAŽDINU 1983.-2011., razgled do 8.01.2012.

Stalni postav - Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Martina Mežnarić

VREMENSKA PROGNOZA

Palača Herzer KERAMEIKON & PRIJATELJI, razgled do 31.12.

Stalni postav - Svijet kukaca Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav - zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: Utorak-nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino 27.12. - 3.01.

ALVIN I VJEVERICE u 18 sati SHERLOCK HOLMES.IGRA SJENA u 20 sati Izložbeni prostor ZLATKO KAPUSTA, razgled do 16.01. 2012

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA PROGNOZA VREMENA – PROHLADNO Posljednjih nekoliko dana stare 2011. godine neće donijeti posebna vremenska uzbuđenja.

Uglavnom će nas pratiti stabilno i suho vrijeme, ali zbog slabljenja anticiklone oko petka su moguće slabe oborine. Vikend bi opet donio stabilnu vremensku situaciju bez kiše i bez snijega. Suho uz mjestimičnu jutarnju maglu, a danju mogućnost za sunčana razdoblja. Bit će prohladno, ali bez neke brutalne hladnoće. Jutarnja temperatura uglavnom ispod nule uz mraz, ali najviša dnevna bit će u laganoj pozitivi. I sam doček Nove godine mogao bi biti suh i hladan.

Crometeo tim želi vam sretnu 2012. godinu!

Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 26.12.)

I nama je zima...

!

Živimo na rubu Varaždina jer se vlasnici nisu mogli brinuti za nas. Zato trebamo vašu pomoć. I mi smo gladni i zima nam je. Ako imate viška pokrivača i/ili hrane donesite nam, bit ćemo vam zahvalni. Ako nemate - dođite nam barem poželjeti sretnu novu godinu!

Sve najbolje i svima vama!

Udruga Spas 330-004

ROĐENI: DJEVOJČICE Ena Janković, Ivana Šešet, Melani Fodrek, Vita Brezovec, Lucija Knez, Nikol Katalenić, Katja i Lucija Lukač, Mia Manojlović, Ines Kolonić DJEČACI Janko Milihram, Teo Stunjek, Erik Žeželj, Vito Volf, Matija Valjak, Matej Kušter

28.12. u 20 sati NOVOGODIŠNJI KONCERT Centar za kulturu Čakovec

UMRLI:

Ana Pintarić 88, Tomo Ipša 61, Josipa Hruškar 68, Mirko Horvat 74, Lucija Malec 65, Zvonimir Đurin 55, Slava Mikac 60, Ivka Sever 81

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

56 Zadnja

27. prosinca 2011., br. 397

ČAKOVEC

NARODNO VESELJE Oko tisuću ljudi uživalo je u pučkoj veselici

Majke i M. Grdović

Gulaš i veselica

Doček nove, 2012., mogao bi u Čakovcu početi i nekoliko dana prije. Naime, 29. i 30. prosinca na red dolaze dva velika koncerta koji će zadovoljiti različite ukuse.

U četvrtak će tako u dvorani GOC-a u Čakovcu koncert održati Mladen Grdović i grupe Romantic i Exotic. U Čakovec dolaze prvi put te se očekuje prava fešta i plesnjak do jutra.

Sljedeći dan, u petak, rokeri će doći na svoje. U dvorani ETŠ-a nastupit će Goran Bare i Majke. Predgrupe su Restart i Azra Tribute band.

Ulaznice za koncerte mogu se kupiti po cijeni od 40 kuna na prodajnim mjestima: Varaždin - Katarza, Bar Fly, Čakovec – Paladin, Arcus, Baza, Inside, Joka, Čapa, Nedelišće – Martin, Prelog – Rosa, Mursko Središće - Onix.

J Organizatori su za posjetitelje pripremili 650 porcija gulaša. Podijelilo se 500 porcija, a ostatak je

završio u pučkoj kuhinji na Badnjak Besplatni gulaš i tamburaši privukli su brojne Varaždince u petak u sportsku dvoranu Graberje na pravo Narodno veselje.

Neke od posjetitelja privukao je gulaš, a druge (redom one mlađe) Mejaši i Gazde. Organizatori su za posjetitelje pripremili 650 porcija gulaša. Podijelilo se 500 porcija, a ostatak je završio u pučkoj kuhinji na Badnjak.

Iako nas je iznenadilo da se sav gulaš nije podijelio, razlog je vjerojatno to što oni koji su zbog gulaša došli nisu ga uspjeli dočekati. Naime, gulaš se počeo dijeliti oko 22 sata, što je za umirovljenike koji su ga čekali, bilo ipak malo prekasno. - Nije ovo za nas stare. Prvo smo čekali na ulazu, a sad smo tu već skoro sat vremena i ništa se ne događa, nema još ni tamburaša ni gulaša, tako

KONCERT

da idemo kući – rekao nam je umirovljenik Ignac (61) kojeg smo sreli na izlasku iz dvorane. Mladi su se s druge strane došli zabaviti. - Super mi je ovo, jer u gradu nema ništa, kao i

Strauss u Čakovcu

obično. Inače samo sjedimo po kafićima, a sad ćemo se malo i rasplesati – rekao nam je Davor (22), koji je došao sa svojim društvom slušati Mejaše, koje obožava.

Koliko su popularni Mejaši, govori i podatak da je jedna grupica mladih

!

Dnevna parking karta po cijeni od 5 kuna!

Besplatan parking, nakon jednomjesečnog prekida, vratio se u centar Varaždina! Od petka 23. prosinca na Trgu bana Jelačića, nasuprot gradske tržnice, vozila se opet mogu besplatno parkirati prvi sat.

- Trebamo pomoći građanima i početi s mjerama kojima ćemo riješiti problem centra grada - rekla je Natalija Mar-

tinčević, zamjenica gradonačelnika.

Najavila je i niže cijene parkiranja na parkiralištu iza stare glazbene škole u Ulici Petra Krešimira. Sat parkiranja plaćat će se, također od petka, kunu po satu. Dnevna karta stajat će pet kuna, a prodavat će se i mjesečne karte za prodavače na tržnici. (sb)

KARIKATURA

imala i transparent na kojem je pisalo „Mejaši su gazde u Varaždinu“. Što o tome misle članovi Gazda, koji su nastupili nakon Mejaša, nije nam nažalost poznato, ali i jedni i drugi napravili su dobru atmosferu pa su organizatori bili zadovoljni. (dap)

Tradicionalni, 11. po redu novogodišnji koncert Simfonijskog orkestra HRT-a održat će se 28. prosinca u Čakovcu.

Simfonijski orkestar HRTa pod ravnanjem maestra Tomislava Fačinija uvest će publiku u slavljeničko raspoloženje uz neke od najvećih hitova Johanna Straussa ml., i to uz četiri gosta solista: sopranistice Kristinu Đopar i Gordanu Biondić, mezzosopranisticu Helenu Lucić i tenora Hrida Matića.

Polke i koračnice iz skladateljske radionice obitelji Strauss bit će okosnica programa koji će upotpuniti voditelj Dražen Siriščević. Cijena ulaznice je 100 kuna. (dap)

crta: Željko Pilipović