RT_398

DOZNAJEMO

JE LI TO MOGUĆE?

TRADICIJA

USPJEH

Optužnice Varaždinski Blagoslov kuća: protiv I. Čehoka proračun veći za tko nema, ne i četvorice 62 milijuna kn? mora ništa dati Stranice 2. i 3.

Stranice 2. i 3.

G. Juranko najstudentica u Zadru

Stranice 4. i 5.

Stranica 8.

INTERVJU Prof. dr. sc. Damir Grubiša redoviti profesor Fakulteta političkih znanosti

Tjednik

Str. 6.-7.

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatan primjerak

Broj 398 :: 3. siječnja 2012. :: www.regionalni.com

DOZNAJEMO Prvi dan ove godine u Varaždinu rođeno pet djevojčica

Lani čak 247 beba manje nego 2010.

Emina Vidačić prva je beba rođena u 2012. godini u varaždinskoj bolnici

Stranica 27.

CRNA KRONIKA

Tko u Varaždinu truje kućne ljubimce?

NEOBIČNA UMJETNOST

Stranica 14.

Izrađuje umjetnine od plastičnih vrećica Stranica 8.

DOČEK NOVE GODINE NA KORZU NOVOGODIŠNJA UTRKA

Prvi Vid Zemnik i Valentina Belović Stranica 23.

Varaždinci uz valcer ušli u novu godinu!

MODNI KAMELEON

Kič i Blondie za modno Silvestrovo kao u filmu

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Stranica 28.

Aktualno

2

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Annus mirabilis

U

skoro, ili točnije - u nedjelju 22. siječnja, građanke i građani Hrvatske izaći će na referendum o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Po ocjeni mnogih, bit će to povijesni referendum i povijesna odluka kojom će se i voljom naroda potvrditi ulazak Hrvatske u članstvo Europske unije. Iako je još uvijek u Hrvatskoj nemali broj euroskeptika koji se protive pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Možda i stoga što EU ugrožava „grčki sindrom“ i njemu slični problemi zbog čega je ozbiljno poljuljana euro zona i stabilnost eura, kao jedinstvene valute EU. Očito je zato da ulazak Hrvatske u Europsku uniju nije došao u najpovoljnije vrijeme za Europsku uniju te da aktualni EU problemi idu na ruku euroskepticima, političkim i drugim čimbenicima, koji predviđaju rastakanje Unije zbog nepremostivih razvojnih, financijskih i drugih razlika među sadašnjim državama članicama. I dok se EU danas više nego ikada ranije bavi vlastitom opstojnošću, treba vjerovati da će EU prevladati aktualne teškoće i da će ova godina ipak biti čudesna kako je u svojim predviđanjima pridijeva Damir Grubiša. oće li Annus mirabilis biti i za Hrvatsku koja grca u ekonomskoj krizi, znat će se nakon provedenog referenduma, ali i nužnih gospodarskih i drugih reformi koje se moraju provesti, ne radi pristupanja Lijepe Naše Europskoj uniji, već radi nas samih. Ulazak Hrvatske u EU za takve je reforme nedvojbeno dodatni poticaj i motiv.

H

3. siječnja 2012., br. 398

I TOGA IMA Nakon optužnice protiv Ivana Čehoka i ost

Ugovori štetni za Varaždin ili - tvrtku T7 VIS? J Navodi iz optužnice nemaju nikakve veze s istinom, a iznosi koji se navode notorna su laž, rekao je bivši predsjednik Uprave T7 VIS-a Davor Patafta nakon podizanja optužnice te podsjetio da su neki donedavno govorili o šteti većoj od 200 milijuna kuna, dok se u optužnici spominje tridesetak milijuna kuna, a „na kraju će se, vjerujem, pokazati da je zapravo oštećena tvrtka T7 VIS“ Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Još jedna optužnica podignuta je protiv Ivana Čehoka, bivšeg varaždinskog gradonačelnika.

Uz njega, USKOK je, temeljem prijave Gorana Habuša, predsjednika varaždinskog HNS-a i aktualnoga gradonačelnika, ovaj put optužio i Davora Pataftu, Tomislava Kezelja, Narcisu Huljev i Hrvoja Vojvodu, kao i T7 Grupu, T7 VIS i Winair. Tereti ih se za udruživanje radi počinjenje kaznenih djela, zlouporabe položaja i ovlasti te pomaganja i poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti.

Za što se terete Nakon provedene istrage koja je završila 9. prosinca, USKOK Čehoka, Pataftu i Huljev tereti da su se povezali u namjeri pribavljanja znatne nepripadne materijalne koristi tvrtkama drugookrivljenog, a na štetu Grada Varaždina i tvrtki u većinskom gradskom vlasništvu.

Sudeći po skraćenoj optužnici objavljenoj u četvrtak, sporni su poslovi na zbrinjavanju komunalnog otpada, kupnja zemljišta za POS te zamjena zemljišta u Brezju i Jalkovcu, kao i poslovi vezani uz varaždinski aerodromom. Trećeokrivljeni je, smatra USKOK, pomogao kod sklapanja poslova vezanih za MBO, dok je petookrivljeni tražio da Grad Varaždin kupi zemljište za POS od 7 VIS-a, T7 Grupe i Ekos Holdinga.

Tim poslovima, navodi se u

optužnici, tvrtkama drugookrivljenog pribavljena je znatna nepripadna korist.

Reakcije okrivljenih - S obzirom na do sada plaćene iznose društvima drugookrivljenog od 35.842.702,51 kunu, kao i iznose na čije je plaćanje Grad Varaždin obvezan zaključenjem predmetnih ugovora, Grad Varaždin i tvrtke u njegovom većinskom vlasništvu oštećene su za najmanje 49.594.451,70 kuna - stoji u optužnici u kojoj se napominje da će USKOK predložiti oduzimanje protupravno stečene imovinske koristi.

Nakon objave skraćene optužnice na internetskim stranicama USKOK-a, oglasili su se okrivljeni i njihovi odvjetnici.

Njihove reakcije bile su drukčije od uobičajenih. Čehok je u medijima poricao pogodovanje i udruživanje, a Vojvoda bilo kakvo nagovaranje. Kezelj se nije oglasio, ali su se zato oglasili iz T7 VIS-a.

- Podizanje optužnice nije me uopće iznenadilo jer je percepcija poduzetništva u Hrvatskoj - katastrofalna. Naime, poistovjećuje se s nečasnim radnjama.

No drago mi je da su se stvari počele konačno otpetljavati.

Sada će svi dokazi moći izaći na vidjelo, a time, vjerujem, da će se i otkloniti sve sumnje nakon godinu dana trajanja istrage tijekom koje nisam mogao komentirati istražni postupak niti smio davati izjave - rekao je

“

drago mi je da su se stvari počele otpetljavati, ističe bivši čelnik Uprave T7 VIS-a

“

život me naučio da batina ima dva kraja što će se i sada pokazati, veli Patafta

Na zagrebačkom Županijskom sudu trebali bi se rasvijetliti slučajevi koji s

Davor Patafta, bivši predsjednik Uprave T7 VIS-a. Čovjek se osjeća obespravljeno, kako upozorava, kada ga se javno sumnjiči i proziva, a ne može se braniti na istovjetan način. - Sada se mogu početi braniti pred sumnjama koje su nepravedne i neosnovane.

Navodi iz optužnice nemaju nikakve veze s istinom, a iznosi koji se navode notorna su laž.

Zna se koliko su iznosile obveze Grada Varaždina, a koliko je plaćeno. Matematika je apsolutna kategorija i u svakom trenutku

može se utvrditi koliko je plaćeno, a koliko nije. Netko će morati objasniti kako se došlo do tih iznosa. Život me naučio da svaka batina ima dva kraja što će se i pokazati u ovom slučaju.

Uvjeren sam i siguran da je sve što sam radio bilo po zakonu naglasio je Patafta.

Sve donedavno, kako je podsjetio, neki su govorili o „šteti većoj od 200 milijuna kuna, dok se u optužnici spominje tridesetak milijuna kuna, a na kraju će se, vjerujem, dokazati da je zapravo oštećena tvrtka T7 VIS“.

Gradonačelnik Goran Habuš: “Ugovore van snage” I u USKOK-u su svjesni da su ugovori s T7 VIS-om pravno valjani, budući da u optužnici stoji da je Grad Varaždin obvezan na plaćanje „zaključenjem predmetnih ugovora“.

No toga nisu svjesni ili ne žele biti svjesni u Gradu Varaždinu. Tako je gradonačelnik Goran Habuš u četvrtak ujutro najavio utvrđivanje ništetnosti ukoliko se za to dobije još jedno “mišljenje”.

No nije na tome stao.

- U normalnim zemljama i pravosuđu bilo bi za očekivati da se ugovori pod istragom stave barem van snage. Ne moraju biti poništeni, ali bi obveze koje iz njih proizlaze trebale biti stavljene van snage da se ne bi nanosila dodatna šteta sve do trenutka kada se ne utvrdi jesu li štetni odnosno je li se nekome pogodovalo.

Nažalost, DORH nije ništa poduzeo da se ugovori stave van snage, pa šteta za grad nastaje i dalje - ustvrdio je Habuš, priznajući kasnije da ipak ne zna može li DORH sam stavljati ugovore „van snage, ali bi to bilo u redu“.

Upit na čemu temelji tvrdnje o šteti, osobito od 20 milijuna eura, dok USKOK iznosi velike, ali ipak znatno manje brojke, Habuš je opet

dao osebujan odgovor.

- Ne znam kako je USKOK došao do štete koju i mi u Gradu procjenjujemo. U svakom slučaju, šteta iz optužnice odnosi se samo na Grad Varaždin, a nije uzeto u obzir kolika bi šteta nastala za građane ukoliko bi se realizirao ugovor o MBO-u po ugovorenoj cijeni, a u odnosu na neku drugu varijantu koja je povoljnija - ustvrdio je Habuš.

Aktualno

3. siječnja 2012., br. 398

talih, oglasili se okrivljenici

NAŠA POSLA “Napuhan” proračun Varaždina

JASMINA PROKOP TOMIĆ

Tvrtka T7 VIS nije ugrožena optužnicom Optužnicom se tereti i tvrtka T7 VIS, ali Jasmina Prokop Tomić, članica Uprave T7 VIS-a, naglašava da su „navodi o navodnoj koristi tvrtke neutemeljeni“.

- O p tužnic a neće utjecati na poslovanje tvrtke koja ove godine bilježi rekordne rezultate, i to poglavito zahvaljujući izvoznim poslovima u više od 40 zemalja svijeta, zapošljavajući pritom u sezoni i do 700 radnika. I 2012. očekujemo dobre rezultate jer već u ovom trenutku tvrtka ima ugovorene poslove za popunjenost veću od 60 posto

proizvodnje na godišnjoj razini. Izuzetno smo ponosni da smo u vr ijeme velike gospodar ske krize investirali više od 200 milijuna kuna, i to 50 milijuna kuna u tvornicu u Dugoj Resi, a više od 170 milijuna kuna u trenutno najbolju tvornicu za mehaničko-biološku obradu otpada u Europi - veli Prokop Tomić ističući da stabilnost tvrtke nije ugrožena optužnicom s obzirom na to da njezina bilanca i ukupna imovina prelaze 500 milijuna kuna.

Čak 62 milijuna kuna varaždinski gradski proračun u 2012. bit će veći u odnosu na 2011.

Varaždinski proračun veći za 62 mil. kuna!?

3

AKTUALNI SAT

Upozorenja, ali za koga?

Tijekom aktualnog sata, uz ostalo, vijećnik Božidar Kolarić upitao je o mogućem utjecaju pilećega gnoja na kvalitetu voda, a Vlatka Vukovića zanimalo je zašto nije došlo do izbora novog Nadzornog odbora Varkoma i Termoplina.

Josip Stanek založio se za smanjenje kazni za neplaćanje parkiranja i uvođenje polusatne karte, a upitao je je li uistinu moguće dobiti građevinsku za sat. Ivan Jenkač ukazao je na spornu parcelizaciju u Grabanicama, a Nino Lučić upitao je je li gradonačelnik svjestan posljedica koje bi mogle nastati za Grad Varaždin u slučaju jednostranih poteza ili nepoštovanja ugovora sklopljenih s T7 VIS-om.

Lučić: Gotovo u svemu su povećanja prihoda, pa zar je to moguće? Sada svi smanjuju proračune, izuzev Varaždina Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

U upravi 30 % više zaposlenih

Čak 62 milijuna kuna varaždinski gradski proračun u 2012. bit će veći u odnosu na 2011., koji je zadnjim izmjenama pao na 20 9 milijuna kuna, odnosno smanjen je za 28 milijuna kuna.

- Prije šest godina bilo je 75 zaposlenih u gradskoj upravi, a danas ih je više od 100. I ova sad sredstva služe samo zapošljavanju novih ljudi. Tu nema nikakve racionalizacije, svi su se zacementirali i bez obzira na potrebno šparanje nikad ne režu na tom području, a plaće su porasle za 4

Kredit (ne) stiže Proračun za ovu godinu iznosi 271 milijun kuna, izglasovala je većina u Gradskom vijeću u četvrtak, iako u njegove realne osnove nitko ne vjeruje, pa ni predlagatelj, gradonačelnik Goran Habuš.

- Proračun je takav zbog naslijeđenih obveza od

su doveli do ostavke Čehoka i velikih političkih promjena u Varaždinu

DOZNAJEMO Reakcija Ante Madunića

“Nema kaznenih djela” Oglasio se i Ante Madunić, jedan od odvjetnika D. Patafte.

- Nismo se nadali podizanju optužnice, budući

n

i angažirani vještaci nisu utvrdili štete, veli Madunić da smo već tijekom istrage dokazali da nema nikakve protupravno stečene imovinske koristi. Čak i vještaci koje je imenovao USKOK nisu potvrdili njihove teze koje se spominju u op tužnici. Tijekom daljnjeg postupka stoga ćemo lako dokazati da nije počinjeno nikakvo kazneno djelo, odnosno da nema štete.

Jedino je oštećen Davor Patafta ovakvim postupanjem USKOK-a pa će na kraju netko trebati platiti štete koje trpi on osobno kao i tvrtke u njegovom vlasništvu - ustvrdio je Madunić.

Narcisu Huljev, bivšu direktoricu Varaždin Airporta, optužnica nije iznenadila, ali navodi iz nje jesu.

- Riječ je o neistinama.

Ne znam na kojim temeljima počiva tvrdnja da su bili stvoreni preduvjeti za utjecaj Patafte na donošenje odluka kako bi se neosnovano priznala ulaganja Winaira. Naime, Varaždin Airport i danas je u stopostotnom vlasništvu Grada Varaždina, a osobno sam svojim radom pridonijela da je imovina ove tvrtke višestruko vrednija nego što je bila ranije - upozorila je.

r

ashodi za gradsku upravu povećani su s 50 na 53 milijuna bivše vlasti. Namjerno smo sve obveze prikazali jer ne mislimo ništa gurati pod tepih. Neke obaveze prenijete su na sljedeću godinu i s realnim prihodima nećemo se moći izvući. Nastavljamo s

projektima koji su započeti, izgradnjom Centra T. Špoljar i izgradnjom komunalne infrastrukture za POS stanove u Vilka Novaka - naglasio je Habuš, dodavši da za nove projekte nema novca.

Otvorena je bila i Jerka Kezele, pročelnica za financije.

- Ovim proračunom htjelo se prikazati kolike su dubioze u gradu. Neka građani vide kakva je situacija, ne smijemo ništa tajiti. Realno, proračun je oko 200 milijuna. Od preostalih 60-ak milijuna, 37 milijuna trebao bi biti kredit, 16 milijuna trebali bismo dobiti od komunalnog doprinosa City centra, pet milijuna od Fonda za zaštitu okoliša i 3,5 milijuna od APN-a - pojasnila je Kezele napomenuvši da je „kredit na koji se računa

posto - upozorio je Robert Podolnjak.

Proračun, kako je dodao, ovisi o odobrenju zaduženja, realizaciji kredita i brojnim drugim stvarima.

- Stoga ga ne shvaćam ozbiljno i ne vjerujem u prihodovnu stranu, ali nužno ga je podržati - rekao je vijećnik. upitan, iako je Grad trenutno kreditno sposoban, ali je pitanje što će biti u sljedećoj godini“.

Nova zapošljavanja Prije nego što ga je većina vijećnika izglasovala s rezervom, manjina u Gradskom vijeću oštro se usprotivila prijedlogu proračuna.

- Proračun se svjesno napuhava. Gotovo u svemu su povećanja prihoda, pa zar je to moguće? Sada svi smanjuju proračune, izuzev Grada Varaždina. I ne samo to. Troškove ne smanjujemo, štoviše povećavamo ih, čak i rashode za gradsku upravu s 50 na 53 milijuna kuna. Misli li gradska vlast zaposliti još više ljudi, zapitao je nezavisni vijećnik Nino Lučić.

OTKRIVAMO

Habuš vozio s 2,02 promila! Čak 2,02 promila alkohola u krvi imao je varaždinski gradonačelnik Goran Habuš kada je izazvao prometnu nesreću na Martinje! No taj podatak još njemu nije poznat, sudeći po Habuševom odgovoru na pitanje nezavisne vijećnice Iris Lambreščak.

- Reći ću taj podatak kada ga saznam. Nisam bježao s mjesta nesreće za koju sam se ispričao i spreman sam snositi posljedice rekao je gradonačelnik.

Budući da je u zadnje tri godine već imao prometnu nesreću, prijeti mu novčana kazna i oduzimanje prometne dozvole na godinu dana. No kako Grad Varaždin ima službenog vozača, najteža kazna mogla bi mu biti gubitak mjesta u Hrvatskom saboru. Zasada.

IZDVOJENO Počele očekivane kadrovske promjene u gradskoj upravi

Herman smijenjen, Hehet na čelu Vijeća Nakon što je došlo do preslagivanja unutar varaždinskoga Gradskog vijeća, bilo je samo pitanje vremena kada će biti smijenjen čelnik parlamenta Ivan Herman, predsjednik varaždinskog HDZ-a.

To se dogodilo na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća, i to iznenada, budući da te točke nije bilo na predloženom dnevnom redu.

Odbor za imenovanje, koji je na pretprošloj sjednici doživio ozbiljne promjene, predložio je na Hermanovo mjesto Josipa Heheta, vijećnika SDP-a, a umjesto Nine Lučića novi potpredsjednik Gradskog vijeća je HSLSovac Ivan Jenkač. Vidjevši to, Herman je odlučio podnijeti ostavku.

- Odlučio sam dati ostavku. Naviknut sam na to. Već

Odlazak nije iznenadio Hermana

sam par puta bio smijenjen - rekao je bivši predsjednik vijeća, i po novom vijećnik, Ivan Herman.

No to je tek početak promjena u Gradu Varaždinu.

Naime, od ponedjeljka tu radi Romana Kranjčić, dosadašnja pomoćnica pročelnika za zajedničke programe u Upravnom odjelu za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije.

4

Aktualno

3. siječnja 2012., br. 398

DOZNAJEMO U župama diljem Varaždinske biskupije

Sedam dana

Mir i veselje u n

Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Razilaženja oko PDV-a 27.12.

Smanjit ćemo rashode za pet do devet milijardi kuna, najavljuje Linić, Matić objavu imena branitelja, a Ostojić je zatečen s milijardama duga u zdravstvu. Kako bi spasio eurozonu, ECB tiska eure i daje 489 milijardi eura na tri godine uz kamatu od jedan posto.

Bankama, njih 523, ne građanima.

28.12.

Novi ministri nastavljaju se najavama. PDV od ožujka mogao bi iznositi 25 posto, veli Linić, a Grčić najavljuje oporezivanje dividende i imovine. SAD gubi utjecaj: Kina i Japan dogovorili su se da će juan, umjesto dolara, biti valuta u njihovoj trgovinskoj razmjeni.

29.12.

Niti jedna država nije tako loše primljena u EU kao Hrvatska, tvrdi se u Le Modu mjesec dana prije našeg izlaska na referendum. A svega tjedan dana nakon izglasavanja u Hrvatskom saboru, Vlada na prvoj sjednici donosi uredbe kojima popravlja propuste većine prilikom hitnih izmjena nekoliko zakona.

30.12.

Prva javna razmimoilaženja u Kukuriku koaliciji. PDV od 25 posto bio bi čisti promašaj kao i porez na imovinu, tvrdi Kajin te dodaje da će se najavljeno oporezivanje pretvoriti u porez na sirotinju. Nezadovoljni niskim plaćama i smanjenim izdvajanjima za zdravstvo, mađarski liječnici najavljuju masovne otkaze i prosvjede te traže povećanje liječničke plaće na trostruki iznos prosječne plaće u državi, odnosno da plaća liječnika početnika bude 642 eura, a specijalista 964 eura.

31.12.

Mađarska, dan prije uvođenja PDV-a od 27 posto, ne posustaje.

Usprkos upozorenjima iz EU, Orman stavlja pod nadzor središnju banku, broj priznatih vjerskih zajednica svodi na 14, uvodi novi poslovnik u parlament… Baranjski poduzetnik, po uzoru na talijanskog kolegu, skinuo se na plakatima do gola prosvjedujući tako protiv greške službenika koja ga je stajala 27.000 kuna. Što bi trebali učiniti koji su oštećeni za stotine tisuća, pa i milijune kuna?

1.1.

U novoj godini prva nerestriktivna najava novih ministara. Porodiljne naknade nećemo dirati, a posvajanja djece ćemo ubrzati, veli Opačić. Na desetu obljetnicu uvođenja eura europski lideri u čestitkama redom zazivaju odricanja odnosno režu troškove da bi uspjeli otplaćivati dugove.

J Blagoslov kuće nekako ide uz božićno razdoblje za koje se naša obitelj priprema

obitelj bude na okupu – rekli su Anđelko i Dorotea Ilčić, čija je obitelj s veseljem do Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Hvaljen Isus i Marija, svima sretan Božić! - rekao je Stjepan Najman, velečasni iz varaždinske župe svetog Nikole ulazeći u kuću poznate varaždinske obitelji Anđelka i Doroteje Ilčić. Supružnici i njihova djeca Paula (17), Matej (16), Toma (15), Hana (13), Andro (6) i najmlađi član obitelji, četveromjesečni Mihael, u srijedu poslijepodne okupili su se u dnevnoj sobi ispred božićne jelke na blagoslovu svog doma.

Zapjevali svi Blagoslov je u ovoj varaždinskoj obitelji započeo kako i priliči “muzičarima”, pjesmom “Narodi nam se kralj nebeski” koju su zapjevali svi. Jer, supružnici Ilčić profesionalni su glazbenici. Otac obitelji, Anđelko, svira violinu u mariborskoj operi, dok njegova supruga Dorotea predaje solo-pjevanje u varaždinskoj Glazbenoj školi.

- Blagoslov kuće nekako ide uz božićno razdoblje za koje se naša obitelj priprema tijekom cijele godine. Jedino nastojimo da taj dan cijela obitelj bude na okupu – rekao je Anđelko Ilčić.

Intenzivnije pripreme za najveseliji kršćanski blagdan u velikoj obitelji Ilčić započinje već u vrijeme adventa.

Pšenica, kolači...

- Sijemo pšenicu, objesimo adventski vijenac, a tjedan uoči Božića započinjemo s pečenjem kolača. Ove smo godine čak imali i ocjenjivanje kolača i proglašenje najboljeg, kojeg, eto, više nema – otkrila je majka Dorotea, koja je, kao i

2.1.

Prvog radnog dana nove godine nastavak starih problema: USKOK se bavi i gradnjom autoceste Zagreb – Split. Svjetsku ekonomiju od kolapsa, najavljuju analitičari, čuvat će Kina, Indija i Brazil. A mi u EU.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Svi članovi obitelji Anđelka i Doroteje Ilčić okupili su se na blagoslovu koji im je donio vlč. Stjepan Najman

njezin suprug, odrasla s puno braće i sestara. Anđelko ima dva brata i tri sestre, a Dorotea šestero sestara i jednog brata. U božićno vrijeme svi se okupljaju i međusobno druže, pjevaju božićne pjesme te obavezno odlaze na polnoćku te svetu misu na sam Božić, na kojoj je ove godine, prvi put, bio i najmlađi član velike obitelji Ilčić, četveromjesečni Mihael.

Obitelj Ilčić iz Vežićeve ulice samo je jedna od ukupno

180 0 obitelji koje 9. siječnja. Raspored obuhvaća varažobilaska objavljen vlč. dinska župa je na internetn svetog Nikole skim stranicaNajma đe i koje će vlč. ma naše župe obi o n v e dn Najman obiw w w. z u p a 90 i 0 8 ć i t ij e ko m među pe sv-nikola-vaiz u ž je blagoslova razdin.hr i na i iz svo kojim donosi oglasnoj ploči obitelj j je 1800 jo Božji blagocrkve, a svake u ko i slov u kuću i godine je druobitelj m e đ u č l an ove gačije, pa tako priobitelji. mjerice, obitelji koje - Blagoslov obitelji započeo su prošle godine bile zadnje, je 27. prosinca, a traje sve do ove godine su prve na popisu za blagoslov – objasnio je vlč.

Najman.

Dnevno obiđe između 80 i 90 obitelji. Iako ne kuca na svaka vrata, već samo na ona sami nemaju od čega živjeti čije obitelji su prijavljene i žele i teško im je izdvojiti za darblagoslov, ponekad se dogodi ne moraju ništa materijalno da ih ljudi ne žele primiti. doprinositi. Svećenici iz Varaždinske biskupije upućeni Brišu se s popisa su u to da od takvih ljudi ne - Na početku, kad sam tek uzimaju nikakav novac, nego stigao u župu svetog Nikole, da im, naprotiv, pomognu češće se događalo da nas koliko je to u njihovoj moljudi nisu puštali u kuće što gućnosti. Svi oni svojoj župi je bila posljedica nesređenog mogu doprinositi na druge popisa. Iako su danas takve načine, svojim molitvama ili situacije rijetke jer sam popis redovitim sudjelovanjem na s godinama sredio, događaju euharistiji. se. Eto, baš neki dan nas nisu

Darovi: daju oni koji mogu Blagoslov kuća i vjernika obred je koji donosi mir i veselje obiteljima, a uobičajeno je da se tom prigodom svećenik koji dolazi u kuću novčano dariva. Svi novčani darovi vjernika koji se tom prigodom prikupe idu u župnu blagajnu, a ne svećeniku, kako neki misle.

Ovakav financijski sustav u Hrvatskoj postepeno se uvodi od 2000. godine. Temelj tog sustava je činjenica da

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Tihana Drumev

Ivica Kruhoberec

tihana@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Sara Badžek

vmargetic@regionalni.com

sara@regionalni.com

Danica Pajtak dpajtak@regionalni.com

sav novac koji župnik ili župa dobivaju iz bilo kojeg naslova ide u župnu blagajnu te se onda otuda namiruju troškovi financiranja župe, održavanja župne crkve i župnih prostorija, župnog Caritasa... S obzirom na to da je iza nas još jedna krizna godina, vjernicima koji su u teškim financijskim prilikama, žive u siromaštvu, ostali su bez posla, ne mogu prehraniti svoju djecu te

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Denis Peričić Nevenka Suhić

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Andrej Švoger

Vlatka Lešić

foto@regionalni.com

vlatka@regionalni.com

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

3. siječnja 2012., br. 398

nakon Božića započeo blagoslov kuća

ovoj godini a tijekom cijele godine. Jedino nastojimo da taj dan cijela očekala svog župnika, velečasnog Stjepana Najmana SIMBOLIKA Obitelji nakon blagoslova dobivaju naljepnicu sa slovima G, M i B koja su inicijali trojice kraljeva - Gašpara, Melkiora i Baltazara. Između inicijala su križići (znak blagoslova) te brojke koje označavaju tekuću godinu. Nekada su se ovi znakovi upisivali kredom na vrata.

SMISAO BLAGOSLOVA

5

ODJECI Prve kritike za sedmeročlanu obitelj Jasminke Ban

Pili, pušili i uništili kuću J Susjedi su nas zvali da su u kući fešte do jutra Mnogi ljudi dosad su ponudili pomoć Jasminki Ban, majci sedmero djece koja živi u gradskom stanu u Varaždinu. Međutim, prošlog tjedna u našu redakciju stiglo je pismo njezinog bivšeg stanodavca (podaci poznati redakciji) s namjerom da čitatelji upoznaju i drugu stranu te obitelji. - Gospođa Ban je došla do nas sva u suzama s djecom i majkom s pričom da ju je pijana stanodavka izbacila na ulicu i da nema gdje biti, s molbom možemo li je primiti u kuću koju smo htjeli iznajmiti. Primili smo ih. Samo prvi mjesec platila je stanarinu i režije, a ostala tri mjeseca ništa. Kako su dugovi rasli, opomene počele stizati, zamolili smo ih da plate režije, a stanarinu smo bili spremni i oprostiti

– napisao je u pismu čitatelj te nastavio da se obitelj potom nenajavljeno iselila iz kuće.

Kad su otišli, imali su što vidjeti.

- Uništili su sve. Namještaj, kupaonicu, kuhinju, wc, sobe, kućanske aparate...

Ostavili su smeća za puni kamion, od korištenih ženskih uložaka, pelena, boca alkoholnih pića, opušaka od cigareta. Odjeću koju su dobili od nas i od drugih dobrih ljudi koji su joj pomagali bacala je u smeće – napisao je naš čitatelj te uz ostalo naveo kako je novac koji je dobivala za djecu trošila na, citiramo, “alkohol, cigarete i razne mutne tipove koje je dovodila u kuću i s kojima se opijala”. - Susjedi su nas zvali

da su u kući fešte do jutra, da se tuku i razbijaju. Morali su zvati policiju. Nekoliko puta smo bili i u Centru za socijalnu skrb, a gospođa koja je nadležna za njihov slučaj obavijestila nas je da nismo jedini kojima je ostala dužna, razbila kuću ili stan te nestala. Bilo bi lijepo da se jave i drugi ljudi koji su prošli isto kao i mi, tako da čitatelji sami procijene je li takvim ljudima potrebna pomoć – napisao je čitatelj u pismu.

HUMANO Zaklada solidarnosti pomaže

!

Iako su se običaji promijenili u odnosu na nekad, smisao blagoslova ostao je isti: Božji blagoslov za dom i ukućane u godini koja slijedi.

n iz župe sv. Nikole

željeli primiti u obitelj u koju smo dolazili svake godine.

Kada se takvo što dogodi, dogodine više ne zvonimo na ta vrata, a obitelj brišemo s popisa – doznajemo od vlč.

Najmana.

Tijekom obilaska domova, ne vraća se u obitelji koje su na popisu ako ih ne zatekne kod kuće.

- U njihove domove dolazimo naknadno, ali isključivo po njihovom pozivu. Isto tako, ako u nekim kućama koje su na popisu uzastopce nekoliko godina ne zateknemo nikoga, brišemo ih s popisa – pojasnio je vlč. Najman kojeg ipak većina vjernika iz njegove župe s veseljem dočekuje i radosno ugošćuje u svojim domovima.

!

Blagoslov u domove ulazi preko svećenika, Božjeg odabranika. Blagoslov donosi mir u srcu i vjeru da će djeca biti zdrava te će u kući i u novoj godini vladati veselje.

Nekad dobivali hranu i kolače, danas za dar uobičajen novac Božićno razdoblje završava Bogojavljanjem ili u narodu poznatijim blagdanom Sveta Tri kralja. Uz to razdoblje vezan je pohod triju mudraca odnosno triju kraljeva - Gašpara, Melkiora i Baltazara, koji dolaze u Betlehem pokloniti se novorođenom kralju, čije je rođenje navijestila zvijezda koja ih je dovela s istoka.

Međutim, božićno razdoblje vezano je uz još jedan običaj,

a to je blagoslov vode. Dan uoči Sveta Tri kralja svećenik je u crkvi blagoslovio vodu, koju su žene uzimale i nosile kućama. Tom bi vodom domaćin poškropio kuću, polja, voćnjake, stoku, a ostatak vode bacio u vatru jer se “sveta” voda nije smjela prolijevati. Danas je uobičajen običaj blagoslova kuća od strane svećenika.

Za tu priliku cijela obitelj se okuplja. Svećenik je nekad

nakon blagoslova redovito bio počašćen jelom i pićem te je dobio darove u obliku hrane, kolača i voća, a kasnije su ti darovi postali novac.

Nakon blagoslova, na vrata kuće svećenik bi kredom upisao slova G, B i M, početna imena triju kraljeva, te broj nove godine. Danas nakon blagoslova svaka kuća dobiva naljepnice s tim znakovima, koje su simbol blagoslova.

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

Pomoć Zaklade solidarnosti dobila i Jasminka Ban, majka sedmero djece

Pomoć za studente i samohrane majke Novčane potpore u ukupnom iznosu od 58.000 kuna osigurali su brojni donatori, među kojima je najveći ZABA - Živim u gradskom stanu sa svoje sedmero djece u teškim uvjetima, bez vode i kupaonice i ova novčana pomoć koju sam primila od Zaklade solidarnosti Grada Varaždina puno znači meni i svima u obitelji – zahvalila je Jasminka Ban, majka sedmero djece, na dobivenoj novčanoj pomoći koju je primila sredinom prošlog tjedna.

Novčana pomoć O teškom životu ove sedmeročlane obitelji koja živi u gradskom stanu pisali smo u prošlim brojevima 7Plus Regionalnog tjednika, a uz Jasminku Ban,

novčanu pomoć Zaklade solidarnosti Grada Varaždina primila je i samohrana majka Tajana Kontrec te šestero studenata za plaćanje troškova studija.

- Hvala Zakladi, posebno Darinki Hajduk-Vučić koja je prepoznala da nam je potrebna pomoć jer bez nje ne bismo mogli ostvariti naše ciljeve, a to je bolja budućnost za sve nas – zahvalila je u ime svih studentica 2. godine studija sestrinstva na Veleučilištu u Varaždinu Dijana Balog, koju Zaklada podupire od početka studija.

Novčane potpore u ukupnom iznosu od 58.000 kuna koje su osigurali brojni dona-

tori, među kojima je najveći Zagrebačka banka, obiteljima i studentima uručili su direktor Regionalnog centra sjeverne Hrvatske ZABE Pavao Parat i zamjenik varaždinskog gradonačenika Vjeran Radelić.

- Zaklada solidarnosti oduvijek je pomagala talentiranim učenicima i studentima te onima koji postižu izvrsne rezultate. Mnogi od njih odrasli su bez roditelja i osnovnih životnih uvjeta, a u razgovoru s nekima doznala sam da su večeri provodili učeći uz svijeće.

Takve hrabre mlade ljude koji teže boljoj budućnosti Zaklada će i dalje podupirati – najavila je upraviteljica Zaklade solidarnosti. (ihr)

6

Intervju tjedna

3. siječnja 2012., br. 398

OTVORENO Prof. dr. sc. Damir Grubiša, redoviti profesor Fakulteta pol

Ili Europska unija ili J Hrvatska nažalost nije Norveška

niti Švicarska pa bi se morala okrenuti drugim tržištima bez carina, a to su zemlje Balkana i uz njih Albanija i Moldavija Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Do 1. srpnja 2013. godine Hrvatska bi trebala postati punopravna članica Europske unije. Prvi veliki korak prema tome bilo je potpisivanje pristupnog sporazuma, a sada se treba provesti referendum, ratificirati odluka u Saboru te svih 27 članica EU-a moraju odobriti prijem. Uoči referenduma zakazanog za 22. siječnja, razgovarali smo s Damirom Grubišom, profesorom europskih integracija na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Osim bogatog sveučilišnog obrazovanja, Grubiša je i politički analitičar s izuzetnim diplomatskim iskustvom, što potvrđuje i činjenica da je član Savjeta za vanjsku politiku i međunarodne odnose predsjednika Ive Josipovića.

Mislite li da su građani dovoljno informirani o Europskoj uniji?

Naravno da građani nisu dovoljno informirani o EU, ali je to propust koji su sustavno činile sve vlade HDZ-a, s izuzetkom Račanove vlade.

Naša komunikacijska strategija o Europskoj uniji iz 2006. je dobra na papiru, a nikakva u praksi, jer se bazira na tome da građani sami traže informacije, a ne da im se daju i pružaju kroz razne forme informiranja. Ali sada kada jesmo gdje jesmo, treba što prije održati taj referendum, bez obzira na to što građani nisu najbolje obaviješteni o EU. To se ne može nadoknaditi u mjesec, dva, jer je propušteno skoro dvadeset godina. A treba voditi računa i o fenomenu koji mi politolozi nazivamo „transfer nezadovoljstva“. Naime, često se u referendumima o EU nezadovoljstvo vlastitom vladom projicira na EU, pa su tako propali referendumi o Europskom ustavu 2005. u Francuskoj i Nizozemskoj, i 1973. i 1995. u Norveškoj.

Zato je potrebno to što prije obaviti unatoč često opravdanim primjedbama da nismo dovoljni informirani.

Alternativa Koja je alternativa Europskoj uniji?

Očekujem da će građani Hrvatske ipak shvatiti veliku alternativu: ili ući u EU, ili ostati izvan nje i ostati u CEFTA-i sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Makedonijom i Crnom Gorom. Drugim riječima – opet pravac Balkan!

Očekujem i pozitivan ishod, bez obzira na to što to neće biti sjajan rezultat kao u zemljama petoga proširenja, gdje je prosjek glasova „za“ bio 75 % od svih izašlih na referendum. Ako građani budu protiv EU, novi referendum će se moći održati tek kroz godinu dana. Alternativa Europskoj uniji je, kao što sam već rekao – Balkan. To nije nikakvo plašenje nekao kvom hipotetičkom moram i i balkanskom unit i jom, to je realnastav forme nost, jer Hrvatbiti re d pro u o započeli ska nažalost m nije Norveška koje s iti Hrvatsku niti Švicarska or v i pret arnu, a ne pa bi se ona, t s u v ormalnu ostane li izvan uf EU, morala samo kraciju okrenuti drugim m e d o tržištima bez carina, a to su zemlje Balkana i uz njih Albanija i Moldavija. Baš neko lijepo društvo!

Reforme Što nas sada zapravo čeka?

Monitoring moramo proći jer se EU opekla na primjeru Bugarske i Rumunjske, previše je brzo proglasila pregovore završenima i previše je olako dala zelenom svjetlo reformama koje nisu bile ni dovoljne, ni duboke. S naše strane su reforme rađene kao dio „procesa uvjetovanosti“ za članstvo u EU često bile samo kozmetičke, a ne stvarne i duboke. Dakle, moramo nastaviti i produbiti reforme koje smo započeli i pretvoriti Hrvatsku u stvarnu, a ne samo u formalnu demokraciju i eliminirati one oblike patologije demokracije koje su se razvile kod nas: demagogija, politička hipokrizija, politička manipulacija, politička korupcija, politička paranoja i političko nasilje.

Kakve posljedice po Hrvatsku imaju relativno nedavna ratna zbivanja?

Eliminiranje posljedica rata bilo je sastavni dio „procesa uvjetovanosti“ u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja. Mi smo taj sporazum potpisali 2001. godine i preuzeli obvezu da ćemo otkloniti posljedice rata, što znači da ćemo omogućiti povratak izbjeglica (i riješiti pitanje njihove egzistencije, odnosno stanovanja), procesuirati ratne zločince i sve oni koji su kršili ljudska prava tijekom rata, i da ćemo ugraditi poštovanje ljudskih i etničkih prava u

Grubiša smatra kako treba što prije održati referendum, bez obzira na to što građani nisu najbolje obaviješteni o EU

Intervju tjedna

3. siječnja 2012., br. 398

7

litičkih znanosti, uoči referenduma o ulasku u EU i tome što nas čeka

opet pravac Balkan! našu političku praksu, što smo i učinili. Tu je bila i obveza da uspostavimo miroljubivu regionalnu suradnju, što smo mi učinili kroz mehanizam bilateralnih sporazuma, što je bio i presedan u Europskoj uniji, ali su uzeli u obzir delikatnost tih naših odnosa sa susjedima i prihvatili našu soluciju.

KARIJERA

Nažalost, ipak samo profesorska Na Fakultetu političkih znanosti profesor Grubiša između ostalog predaje Politički sustav Europske unije, Političku teoriju europske integracije, Javne politike

Podrška Šprajcu Kad smo već kod ratnih zbivanja, kako komentirate Šprajcov prilog o Vukovaru? Što se tiče bure oko priloga o evakuaciji Vukovara 1991. godine, držim da hrvatska javnost ima pravo znati sve što se događalo s Vukovarom i oko njega. Ja sam tada radio u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske, bio sam pročelnik Odjela za analizu i planiranje i na svoje sam uši čuo, na Pantovčaku, kako je bolje da u Vukovaru bude ubijeno što više ljudi, jer će nas zbog toga Europska zajednica prije priznati! To je za mene bilo monstruozno i jedan od razloga zašto sam

t

reba predložiti smanjenje plaća europskih dužnosnika za 20 do 30 posto

otišao iz Ministarstva vanjskih poslova RH, i zato je Šprajc dobro učinio što je to objavio. Što mislite o pregovorima?

Trajali su predugo, najduže u odnosu na druge istočnoeuropske zemlje. Mi smo nepotrebno zavlačili pregovore po dva pitanja: prvo, po sporu sa Slovenijom jer smo mi stalno inzistirali da je jedini put rješenja spora pred Međunarodnim sudom za pravo mora, dok nam je EU sugerirala od samog početka arbitražu, na što smo na kraju i pristali. Drugo, proglasili

T

ko može, čini, a tko ne može – predaje na sveučilištu!

Osnovne vrijednosti Europske unije su mir, blagostanje i solidarnost - najveće vrijednosti čovječanstva

Neovisnost ne znači izolaciju i autizam Vaš glas na referendumu ide pretpostavljam za EU? Ja ću, naravno, glasati za članstvo u Europskoj uniji, jer je to završetak jednog puta što smo ga počeli pred dvadeset godina kada smo se izborili za neovisnost. Neovisnost ne znači izolaciju i autizam, već udruživanje naše suverenosti s drugim

smo ZERP – Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas i za zemlje EU, iako nas je EU uvjeravala da se ZERP ne može odnositi na zemlje EU jer će more izvan nacionalnog pojasa biti regulirano odredbama ekološke i ribolovne politike EU, pa smo i tu kasnili dvije godine.

Ukupno smo, dakle, četiri godine predugo pregovarali da bismo na kraju prihvatili ne samo sugestije EU već i SAD, koji su nam stalno pokušavali pomoći kao posrednici. To je bila „zasluga“ premijera Sanadera. Što je zapravo pristupni ugovor?

europskim narodima da bismo ostvarili osnovne vrijednosti Europske unije, a to su mir, blagostanje i solidarnost, a to su najveće vrijednosti čovječanstva. Mir se može ostvariti samo kroz blagostanje sviju, a putem solidarnosti. Odnosno da se onome tko je manje razvijen pomogne da brže nadoknadi svoje zaostajanje.

Pristupni ugovor je dokument u kojem se navode preuzete obveze, a njih smo preuzeli zadovoljenjem 137 mjerila za otvaranje pregovora i oko 450 mjer ila za zatvaranje pregovora i to je uglavnom korektno obavljeno, ali o tome Vlada nije obavještavala građane ni kada je pregovarala, a niti je upoznala javnost s time koja su to mjerila i za otvaranje, i za zatvaranje.

To je trebalo učiniti u tijeku samih pregovora.

Kako komentirate izjave da je Europska unija „želja oligarhije za skupim briselskim foteljama, a ne cilj građana“?

Točno je to da su prihodi političara koji su dužnosnici u EU visoki, pa čak i previsoki, ali to nije razlog ulaska u EU, već ta izjava samo karikira jednu dimenziju rada EU. To je demagogija, no ja bih ipak predložio hrvatskim političarima da predlože smanjivanje plaća dužnosnicima EU za 20 - 30 posto, a ako se to ne prihvati, da se sami odreknu jednog dijela plaće u dobrotvorne svrhe, baš onako kako se don Ivan Grubišić kani odreći svoje saborske plaće.

Neka to učini i Zoran Vinković, pa će onda imati puno pravo davati takve izjave.

EU i Komparativnu političku korupciju. Predstojnik je Centra za europske studije, a obavlja i dužnost pročelnika Odsjeka za komparativnu politiku. Na pitanje je li zadovoljan profesorskim zvanjem, Grubiša odgovara kako je to nažalost jedino zvanje u našoj zemlji u kojem se može napredovati po objektivnim kriterijima.

- Ako zadovoljite čvrsto propisane zahtjeve, a to je da objavite jedan broj znanstvenih radova i predajete izvjesnu količinu nastavnih sati, kao i da objavljujete u zemlji i inozemstvu, pa onda napredujete po tim objektivnim kriterijima i ne ovisite o hirovima i ćudima pretpostavljenih u upravi, gazdi u kompanijama ili šefova razne vrste. Kao što kaže George Bernard Shaw, „tko može, čini, a tko ne može – predaje na sveučilištu!“.

“

Na svoje sam uši čuo, na Pantovčaku, kako je bolje da u Vukovaru bude ubijeno što više ljudi, jer će nas zbog toga Europska zajednica prije priznati! To je za mene bilo monstruozno i zato je Šprajc dobro učinio što je to objavio

“

Paradoksalno je da se čak i borba protiv korupcije vodi – na koruptivan način! Komunikacijska kampanja protiv korupcije naručena je Fimi u mediji, preplaćena je i iz tih sredstava isisavali su se novci u blagajnu HDZ-a. To je hrvatski paradoks.

“

Kao prvo, treba promijeniti naziv „državna uprava“ u „javna uprava“ jer osim Hrvatske još jedino Rusija i Ukrajina svoju administraciju nazivaju „državna uprava“. I to zato jer uprava mora biti na usluzi javnosti, dakle građanima, a ne državi!

REFORME Prevelik državni aparat

PARADOKS Da na čelo Vijeća za suzbijanje korupcije dođe netko iz HDZ-a

Hrvatska kao Rusija

Koruptivna borba protiv korupcije

Što mislite o programu Kukuriku koalicije, prvenstveno o najavama smanjenja javnog sektora? Što se tiče reorganizacije u javnoj upravi, ona je nužna.

Ne može zemlja s takvim gospodarstvom imati tako veliki državni aparat, 65.000 zaposlenika u središnjoj upravi i tako velik broj zaposlenih u županijama i gradovima.

Sve to treba racionalizirati, treba te javne službenike bolje platiti, ali tražiti od njih da budu vrhunski stručnjaci.

Kao prvo, treba promijeniti naziv „državna uprava“ u „javna uprava“, jer osim

Hrvatske još jedino Rusija i Ukrajina svoju administraciju nazivaju „državna uprava“.

I to zato jer uprava mora biti na usluzi javnosti, dakle građanima, a ne državi! I treba smanjiti broj županija i gradova i općina, da budu „samoodrživi“, a ne da ih financira državni proračun.

Trebalo bi i debirokratizirati društvo i pojednostavniti ga za svakog građanina. Za onoga koji se želi zaposliti, za onoga koji želi početi svoj osnovni biznis, da ne bude previše birokratskih prepreka na putu, po čemu smo mi, nažalost, poznati.

Korupcija je uzela maha

Mislite li da građani nakon brojnih korupcijskih afera uopće još mogu imati povjerena u politiku?

Politika je duboko kompromitirana tim ogromnim brojem korupcijskih afera. A paradoksalno je da se čak i borba protiv korupcije vodi – na koruptivan način!

Naime, komunikacijska kampanja protiv korupcije naručena je u Fimi mediji, preplaćena je, i iz tih sredstava isisavali su se novci u blagajnu HDZ-a.

To je svojevrsni hrvatski paradoks. A bio bi paradoks da sada na čelo Nacionalnog vijeća za suzbijanje korupcije

dođe netko iz HDZ-a, koji će svakako biti optužen kao pravna osoba zbog zloupotrebe javnih sredstava.

Zato moramo vratiti vjeru u politiku i stoga moramo politiku podvrgnuti kritičkom oku javnosti.

Na koji način povratiti tu vjeru?

Politički procesi i odlučivanje mora biti otvoreno, transparentno i odgovorno, a posebno se moramo boriti i protiv političkog oportunizma, poltronstva, karijerizma i ulagivanja, jer i to razara povjerenje u politiku kao ozbiljnu profesiju koja teži

općem dobru.

Politika ne može bez etike, jer ona nije borba za vlast, već borba za opće dobro, a vlast je samo instrument kako to postići.

Cilj ne može opravdati sredstva, jer mi želimo graditi demokratsko društvo s demokratskim odlučivanjem, a ne koristiti demokraciju samo kao fasadu.

Zato moramo imati i adek vatno obrazovanje kroz građanski odgoj da znamo koristiti demokratska sredstva kontrole državne vlasti, da se ona ne otuđi i okrene protiv građana.

8

Život

3. siječnja 2012., br. 398

OTKRIVAMO Tko je Gordana Juranko iz Varaždina, najstudentica Sveučilišta u Zadru?

Kontinentalka najbolja primorska studentica J Gordana je željela studirati engleski jezik,

međutim, nije upala u kvotu na zagrebačkom Filozofskom tuguje za Zagrebom

fakultetu. Završila je u Zadru i nimalo ne Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Varaždinka Gordana Juranko najbolja je studentica prve godine zadarskog sveučilišta.

Proglašenje je održano taman uoči Božića, 21. prosinca, u Zadru, a tu je laskavu titulu mlada studentica preddiplomskog studija engleskog jezika i književnosti zaslužila jer je položila sve ispite iz prve godine i to ne samo s peticama! e azdvojne blizank Dora i Gordana, ner

Nagrada za rad - Svako priznanje puno znač i, pogotovo kada je netko student i još nije realizirana osoba u stručnom pogledu. Mislim da je to stvarno velika nagrada za moj rad kroz cijelu prvu godinu fakulteta.

Vjerujem da će se dobiveno priznanje kasnije sigurno isplatiti u smislu dobivanja radnog mjesta, a i to što sam bila najbolja studentica dobro će izgledati u prijavi za posao – našalila se Gordana, koja uz engleski jezik i književnost studira i pedagogiju.

Razlog što je završila u Zadru na studiju a ne u Zagrebu je to što nije uspjela upasti u kvotu na zagrebačkom Filozofskom fakultetu unatoč odličnom uspjehu u srednjoj školi i na maturi, a želja joj je bila studirati engleski jezik.

- Čula sam puno odličnih iskustava od ljudi koji su studirali u Zadru, a poslije sam se i sama u to uvjerila. Jako sam zadovoljna kvalitetom zadarskog sveučilišta i danas ne žalim ni za čim – doznajemo od Gordane.

Dobiveno priznanje velika je nagrada za moj rad tijekom prve godine fakulteta - kaže Gordana

Iako je Zadar sada njezin novi dom i ne žali ni za čim, odlazak kontinentalke na more ipak je prošao teško zbog velike obitelji u kojoj je odrasla.

Uvijek bili složni Gordana, naime, ima dva starija brata, Zvonimira i Mihovila, sestru Anu i sestru blizanku Doru, od koje joj je i najteže pala odvojenost.

- Moja obitelj je doista velika i stalno se širi! Maj-

Sama se prijavila!

Zanimljivo je da se Gordana Juranko na natječaj za izbor najstudenta na zadarskom sveučilištu prijavila sama.

Natječaj je bio na temelju ocjena prvog i drugog semestra prve godine preddiplomskog sveuč ilišnog studija engleskog jezika i književnosti. Uvjet je bio da svi ispiti budu položeni.

No nije jedina nagrađena.

Mnogo njezinih kolega s odjela također je dobilo priznanje, neki za najbolji esej, najaktivnijeg studenta, najbolji prijevod...

ka mi je profesorica eko- stra blizanka Dora. Sa svima sam jako povezana nomskih predmeta u i jako mi fale – varaždinskoj Gosme i otkrila je Gorpodarskoj školi, po a l i b tata elektrotehdo eru dana, inače t r o p e najmlađa u ničar, najstariji r ratnom Ledereru, obitelji ako brat Zvonimir u n je diplomiraGorda poginuo u u obzir ne uzimamo ni ekonomist, ji je o k njezino troMihovil profekad se e m e ij vr je nećaka, sor pov ijesti i rodila Tomu, Ivana i hrvatskog jezika, Niku. Od svoje star ija sestra Ana blizanke Gordana je profesorica kineziologije, što sada studira i moja se- mlađa – tri i pol minute!

- Iskreno, ne bih mogla zamisliti život s manje braće i sestara. Bilo mi je lijepo odrastati u velikoj obitelji i svi smo se uvijek dobro slagali, iako nas dijele velike razlike u godinama. Cijela obitelj uvijek mi je bila, i sada mi je, ogromna podrška, ne samo financijska, već i moralna – otkrila je Gordana.

Stoga ne čudi da se svakodnevno, kada je u Zadru, čuje s njima, a jednom mje-

sečno dolazi i kući.

- Jako me veseli što smo tada svi zajedno na okupu – otkrila je najstudentica uz koju veže još jedna zanimljivost. Njezina majka s njom i sestrom Dorom bila je trudna u vrijeme Domovinskog rata. Njezini roditelji Gordanu su nazvali po ratnom reporteru Gordanu Ledereru koji je poginuo na bojišnici s kamerom u ruci, bez oružja i pancirke izvještavajući o Domovinskom ratu.

STUDENTSKI ŽIVOT Kako izgleda jedan radni dan najstudentice?

Učim, ali ne od jutra do sutra!

I drugi kolege nagrađeni

Iako je najstudentica prve godine Sveučilišta u Zadru, Gordana Juranko ističe da se jedan njezin studentski radni dan ne razlikuje puno od života drugih studenata bez obzira na to u kojem hrvatskom gradu studirali.

- Nakon predavanja i ručka, pišem zadaće, rješavam seminare, a navečer se opuštam uz gledanje televizije i čitanje knjiga – doznajemo od Gordane.

Međutim, ne uči od jutra do sutra kao što bi mnogi mogli pomisliti s obzirom na titulu najstudentice, niti u svom indeksu bilježi “samo” pet ice. Više vremena uz knjigu provodi kada se bliže ispiti ili kolokviji.

- Onda se uv ijek mora odvojiti više vremena za učenje nego inače. Koliko učim, ovisi i o tome koliko imam vremena izvan predavanja, ali i za svaki predmet

je potrebno odvojiti različit broj sati učenja – otkrila je Gordana, koja tvrdi da uvijek ima i dovoljno vremena za sebe, izlaske i kave s prijateljima, šoping i duge telefonske razgovore sa sestrama i prijateljima.

Također, zasad se previše ne opterećuje razmišljanjima o budućnosti.

- Tek sam druga godina preddiplomskog studija i prvo treba dogurati do kraja

pa onda vidjeti. Možda bih diplomski studij nastavila u Zagrebu, ali tko zna, to je još daleko. Isto tako, još nisam sigurna bih li željela raditi u školi, kao prevoditelj ili nešto treće – rekla je Gordana, koja se samo nada da će nakon završenog fakulteta imati posao. Nije joj strana ni ideja o odlasku u inozemstvo, ukaže li joj se prilika, jer smatra da se iz svakog iskustva može puno toga naučiti.

3. sijeÄ?nja 2012., br. 398

Oglas

9

10 Život

3. siječnja 2012., br. 398

SUSRET Što se sve može napraviti od običnih PVC vrećica, ako imate ideju i volju

U rukama Tanje Jurine PVC vrećice dobivaju tisuću lica J Moto Tanje Jurine je da treba iskoristiti sve što nam život pruža, a osim što hekla, plete, izrađuje nakit i različite ukrase za kosu, izrađuje i torbice od PVC trakica Piše i snimila: MATEJA RATKOVIĆ

Ljudska kreativnost nema granica. Jeste li ikad razmišljali o običnoj PVC vrećici na neki drugi način osim da je sredstvo u kojem nosimo namirnice iz trgovine? O PVC vrećicama na „drugi način“ razmišlja Tanja Jurina iz Koprivnice. Ona svoja kreativna djela stvara upravo iz tih sasvim običnih vrećica pa tako njezino sredstvo s kojim odlazi u trgovinu postaje sredstvo na jednoj drugoj razini, stvoreno od sebe samog. U svoje slobodno vrijeme, osim što hekla, štrika, izrađuje nakit i različite ukrase za kosu, izrađuje torbice od PVC trakica. Za sve svoje stvaralaštvo polazi od mota kako treba iskoristiti sve što nam život pruža.

tako sam krenula. Svaki dan, kako mi na pamet padne nova ideja, tako proizađe i neki novi model torbice - otkrila nam je Tanja Jurina. Uzorke za svoje stvaralaštvo Tanja pronalazi u časopisima za pletenje i heklanje ili ih stvara iz svoje mašte i kombinira po svojoj želji, stoga u njezinoj škrinjici s radovima možemo vidjeti pregršt boja, za svakoga ponešto.

Priprema

- Da bi došlo do jednog takvog kreativnog produkta, potrebno je puno pripreme.

Najprije se sve vrećice odabranih boja pomno režu na trakice, a zatim heklaju.

Tehnika heklanja ista je kao i kod izrade koncem, ali je za vrećice potrebna deblja igla - otkrila nam je Tanja.

Svako djelo iziskuje odreSkeptici - Kada su moje prijatelji- đeni utrošak vremena, ce prvi put vidjele torbicu koje nas potom nagranaheklanu od PVC trakica, đuje zadovoljstvom i ostale su bez riječi, premda su stvarima ugodnim oku, isprva bile veoma skeptične. pa je tako i Tanji za izradu Nisu mogle vjerovati da jedna jedne torbice potrebno čak tri tjedna. obična vrećica može postati Zanimljimaterijal za izradu složenivo je jih stvari, to jest mojih izgled da je torbica kao modnih a ne c i b r o t s vo dodataka za svaku rijal e t a m jim ženu, jer su mislile odaje jeg su r a da se može heklaod ko ne, a d o ti samo koncem. e lj v vima Najveće čuđenje napra su i potakla izazvalo im je to što čvrste ne već i svonjihov izgled uopće tič k a r p je kolegice ne odaje materijal od s posla koje vrekojeg su napravljene, a ćice više ne bacaju u veoma su čvrste i praktične.

Na ideju sam došla slučajno. smeće, već ih pomno sakupljaTražeći nove ideje i inspiraciju, ju za njezine radove, a ono što na internetu sam naišla na joj nedostaje kupuje na tržnici snimke žene koja je radila i kombinira u nove kreativne slične stvari, a s obzirom na modne dodatke. Osim što heto da mi se doma nakupilo kla trakicama od PVC vrećica, mnogo vrećica, odlučila sam hekla i tanku žicu od koje pak to isprobati na svoj način i izrađuje zanimljiv nakit, a da

je on veoma lijep i cijenjen, potvrđuje činjenica da se nalazi u suvenirnici u Koprivnici.

Tanja Jurina

ZLATNI PIR Rijetki supružnici imaju privilegiju proživjeti pola vijeka zajedno i proslaviti ovaj rijedak jubilej

Ljubav, poštovanje, ali i podrška djece Zlatni pir i 50 godina zajedničkog života u braku želja je svih supružnika i događaj vr ijedan pozornosti. Rijetki su supružnici imali privilegiju proživjeti pola vijeka zajedno i proslaviti ovaj lijep i rijedak jubilej.

Jedni od njih su i Josip (77) i Anđela Benčić (69) iz Črnca koji su 50 godina braka 50 godina braka znači da su supružnici zajedno 18.250 dana proslavili obnovom sakrame-

nata. Zavjete su ponovili na Staru godinu u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije uz svoju djecu, unuke i rodbinu.

Na svom bračnom putu dugom 50 godina, Jos ip i Anđela prošli su mnogo prepreka što su rješavali razumijevanjem, poštovanjem i vjerom u Boga. Oboje su cijeli život teško radili kako u tvornicama tako i u poljopri-

vredi, a uz to su podizali djecu.

Danas imaju dvoje djece, petero unučadi i jednu praunuku.

Djeca su im tijekom svih ovih godina bila velika podrška. Bilo je teških trenutaka za naše roditelje, a najteže je bilo 1979. godine kada su živjeli odvojeno. To je trajalo godinu dana, a i sestra i ja smo bili odvojeni, jedan s ocem, drugi s majkom. U to vrijeme upravo naša podrška i riječi utjehe pomogle su i ocu i majci da lakše podnesu to razdoblje

odvojenosti – ispričao nam je njihov sin. Inače, 50 godina braka znači da su supružnici u dobru i zlu zajedno proveli 18.250 dana! Ostaje nam samo čestitati slavljenicima, uz želju za dobrim zdravljem i nekom novom obljetnicom njihovog zajedničkog života.

Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti 11

3. siječnja 2012., br. 398

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA Očitovala se na priopćenje tvrtke T7 VIS d.o.o. MARTIJANEC

koncert Županija ne koči početak rada Božićni u Martijancu “Potpuno je netočna tvrdnja da Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Varaždinske županije dozvolu za gospodarenje otpadom po privremenom radu izdaje već mjesecima. Naprotiv, da je tvrtka T7 VIS d.o.o. ishodila sve potrebne potvrde nadležnih službi, ne bi bilo apsolutno nikakve prepreke za izdavanjem navedene dozvole” navodi se u očitovanju Varaždinske županije na priopćenje T7 VIS d.o.o., koje je objavljeno u prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika.

Predstavnici grupe, navodi se dalje u očitovanju, na sastanku u Varaždinskoj županiji održanom 22. prosinca dobili su sve upute kako sastaviti predmetni zahtjev, nakon čega su 23. prosinca 2011. godine kao podnositelj i podnijeli zahtjev za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom u Varaždinu u gospodarskoj zoni Brezje.

“Za isti je utvrđeno da je nepotpun, odnosno da nije u skladu s člankom 41. do 44. Zakona otpadu („Narodne novine“, br. 178/04, 111/06 i 60/08) što im je i Zaključkom pojašnjeno te dostavljeno 27. prosinca. Prema tome nikako ne stoji tvrdnja da se koči početak rada jer je odgovor stigao promptno i bez ijednog dana zakašnjenja”. (...)

Nadalje, iz Županije navode da nije bilo nikakvog “premještanja predmeta” unutar Upravnog odjela Varaždinske županije, već je bila riječ o potpuno različitim zahtjevima (u predmetnom slučaju riječ je o probnom radu, a sukladno izmjeni projektne dokumentacije od 26. listopada 2011. godine), a time i različitim upravnim postupcima. ”Napominjemo da se treba voditi računa kako se prvobitno tražila dozvola za gospodarenje otpadom na pet godina pri čemu nije bio previđen probni rad na što je resorni Upravni odjel od

Ministarstva dobio tumačenje da je potrebna uporabna dozvola. Nakon tog očitovanja, od strane tvrtke T7 VIS d.o.o. napravljena je izmjena projektne dokumentacije s 26. listopada pri čemu je uveden probni rad, a na temelju toga je onda i traženo tumačenje od Ministarstva po čemu je u tijeku postupanje.

Istina je da je u Varaždinskoj županiji održan sastanak između predstavnika navedenog upravnog odjela i predstavnika tvrtke T7 VIS d.o.o., ali isključivo s ciljem informiranja oko prikupljanja adekvatne dokumentacije. Naime, „detalji oko žurnog izdavanja privremene dozvole“ ne mogu se, niti će se ikad moći izdogovarati jer se cijeli postupak vodi isključivo prema zakonskim propisima i kao takav nije podložan nikakvim dogovorima. Inače, spomenutu, ali neslužbenu presliku Mišljenja Ministarstva Upravni je odjel dobio od predstavnika tvrtka T7 VIS d.o.o., no resorni se odjel, sukladno Zakonu o upravnom postupku, niti ne može očitovati sve dok službeno ne dobije isto od nadležnog ministarstva, koje je pak zaprimljeno tek 27.

prosinca”, izvijestili su iz Varaždinske županije.

U svom očitovanju Županija navodi da ne stoje tvrdnje da su zbog “neobjašnjivih okolnosti predstavnici županijskog ureda otkazali posjet” jer on nikada niti nije bio dogovoren. ”Stoga su navodi da Županijska uprava koči početak probnog rada tvornice za MBO u potpunosti neutemeljeni i krajnje neprimjereni s obzirom na to da je riječ o Upravnom odjelu koji dokazano najbrže izdaje sve građevinske dozvole.

Neshvatljiv je i snažan medijski pritisak podnositelja navedenog zahtjeva za predmet koji je u rješavanju, da se u što skorijem roku izda predmetna dozvola. Na ovakve vrste pritiska službe Varaždinske županije neće reagirati, već će se, kao i dosad, po podnošenju potpune dokumentacije u Zakonom predviđenom roku riješiti ovaj predmet rješenjem“, zaključuje se na kraju u očitovanju.

Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Varaždinske županije

PETRIJANEC

Stipendije za čak 46 studenata Uz brigu za poboljšanje komunalnog standarda svojih sumještana, vodstvo Općine Petrijanec na čelu s načelnikom Vladimirom Kureč ićem kontinuirano se brine i o napretku t z v. d r u š tvene infras t r u k t u r e.

Tako se financiraju brojne kulturne i sportske udruge, sufinancira se boravak djece u dječjem vrtiću, određeni programi s osnovnom školom, a među značajnije potpore spadaju i one koje se dodjeljuju studentima viših i viso-

kih škola, akademija i slično.

Na raspisani natječaj u prosincu prošle godine javilo se 48 kandidata, od kojih je njih 46 zadovoljavalo uvjete, pa je odlučeno da se svima dodijeli novčana potpora što, prema riječima općinskog načelnika, nemaju niti mnogo bogatije sredine.

Na prigodnoj svečanosti koja je upriličena 30. prosinca, načelnik Vladimir Kurečić je upoznao okupljene studente s vizijom razvoja općine, prema kojoj ključnu ulogu

moraju odigrati upravo visokoškolovani stručnjaci. Zbog toga se i studentima s područja općine Petrijanec pomaže u tako velikom broju. Za općinski proračun, čiji su izvorni prihodi oko četiri milijuna kuna, to znači trošak od 200.000 kuna, no taj je novac itekako dobro uložen, pogotovo kad se uzme u obzir činjenica da niti jedan politički dužnosnik u općini za svoj rad ne prima nikakvu naknadu. Prema odluci, studenti koji studiraju u Varaždinu primat će 300 kuna mjesečne potpore, oni koji su na studiju u Čakovcu 350 kuna, a studenti u Zagrebu i drugim gradovima 500 kuna mjesečno i to u razdoblju od 1. listopada do 15. srpnja, dakle tijekom trajanja akademske godine. Korisnicima je već isplaćena potpora za listopad i studeni, a ovih će dana primiti i potporu za prosinac.

Općina Petrijanec

I OŠ Martijanec pomaže Africi Ove školske godine naša je vjeroučiteljica pokrenula akciju skupljanja novčanih sredstava za djecu Afrike te se na taj način i naša škola uključila u projekt “Škole za Afriku”. Počeli smo skupljati novac i “gradili” škole. Za određenu svotu novaca lijepimo cigle na plakatu i do polugodišta su neki razredi već imali “izgrađene” goto-

vo cijele školske zgrade! Osim toga, naša vjeroučiteljica organizirala je radionice za sve učenike. Tako su se učenici od 1. do 4. razreda odrekli neke svoje igračke koje su se onda prodavale po simboličnim cijenama. Prije božićnih blagdana u školi je organiziran Dan otvorenih vrata te su učenici prodavali proizvode koje su napra-

vili učenici od 5. do 8. razreda. Peti razredi su izrađivali čestitke, a šesti adventske vjenčiće koje su prodavali. Sedmi razredi su ispekli kolače, a osmi su izrađivali božićne ukrase. Na kraju smo skupili popriličan iznos koji će dobro doći djeci Afrike.

Danijela Špoljarić, učiteljica hrvatskog jezika u OŠ Martijanec

U petak, dan prije Badnjaka, u Društvenom domu u Martijancu održan je sada već tradicionalni Božićni koncert, koji su izveli članovi Kulturno-umjetničkog društva iz Martijanca sa svojim gostima iz KUD-a Anka Ošpuh iz Ludbrega. Na početku koncerta prisutnima se obratila predsjednica KUD-a Martijanec Antonija Jandrok, koja je rekla da je taj koncert njihov poklon za ovo lijepo blagdansko božićno vrijeme. S lijepim željama za Božić i novu, 2012. godinu, prisutnima se obratio i načelnik općine Martijanec Marijan Horvat, koji je istaknuo vrijednost rada KUD-a koji kroz svoje djelovanje čuva našu hrvatsku narodnu tradiciju te je prenosi na mlađe naraštaje. Pred prepunom dvoranom božićni ugođaj priredili su nam folkloraši i tamburaši oba KUD-a te poznata narodna pjesnikinja iz Martijanca Barica Dobrin, koja je svoje pjesme posvetila značaju i ljepoti Božića. Samom koncertu prisustvovali su gosti iz Indije koji rade u tvornici kapsula u Ludbregu.

Istaknuvši ljepotu te prekrasan ugođaj kojem su doprinijeli članovi kulturno-umjetničkih društva, gosti iz Indije izrazili su divljenje prema našim narodnim nošnjama te ručnim radovima naših žena vezilja, također članica KUD-a.

Na kraju, što drugo reći nego prenijeti riječi predsjednice Antonije Jandrok: čestit i blagoslovljen Božić i sretna nova 2012. godina.

Kulturno-umjetničko društvo Martijanec

CARITAS ŽUPE SV. JOSIPA VARAŽDIN

Poklon-paketi za božićne blagdane Caritas župe sv. Josipa u Varaždinu na Banfici predvođen predsjednikom župnog Caritasa župnikom vlč. Ivanom Žmegačem i voditeljicom Anicom Turković, kontinuirano unazad nekoliko godina prigodom božićnih blagdana dariva potrebite župljane poklon-paketima s prehrambenim namirnicama, koji su ove godine podijeljeni 20. prosinca. Članice župnog Caritasa izrađuju ručne radove i nakit koje prodaju u predbožićno vrijeme na svetim misama prije Božića te tako osiguravaju skromna sredstva za nabavu poklon-paketa. Na taj način žele uljepšati božićne blagdane potrebitima koji zbog niza okolnosti ne mogu na odgovarajući način zadovoljiti svoje životne potrebe, a kamoli si priuštiti nešto više za božićne blagdane.

Ovim putem zahvaljujemo mještankama Banfice koje daruju Caritasu ručne radove ili nakit te na taj način pripomognu za nabavu poklon-paketa za potrebite župljane.

Anica Turković

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

12 Poslovni svijet

3. siječnja 2012., br. 398

VARAŽDIN Stiže (ne)očekivani rezultat kupnje dionica Vabe

Nagrađeni za doprinos stvaranju turističke klime U sklopu nacionalnog programa Hrvatske turističke zajednice “Čovjek - ključ uspjeha u turizmu”, koji se provodi s ciljem podizanja razine gostoljubivosti i stvaranja klime dobrodošlice, zamjenica varaždinskoga gradonačelnika Natalija Martinčević uručila je priznanja i nagrade prijavljenima na jav-

ni poziv Turističke zajednice grada Varaždina. Nagrade i priznanja primili su turistička djelatnica Snježana Jovan, turistički vodič Miran Bojanić Morandini, konobar Damir Hosni, kuhar Anđelko Levanić, djelatnica hotelskog domaćinstva Anica Topić, policajac Miroslav Košić i čistač Stjepan Cesar.

Sveučilište Sjever Četiri sjeverozapadne županije kreću prema osnivanju zajedničkog sveučilišta, najavio je varaždinski župan Predrag Štromar govoreći o projektima u 2012. među kojima je dogradnja Kirurgije. - Nadam se da ćemo 2012. učestalije razgovarati o projektu Sveučilišta Sjever. Varaždinska županija imat će aktivnu ulogu oko pripreme

dokumentacije i svih resursa koji su potrebni za osnivanje sveučilišta - najavio je. Varaždinska županija će, kako je naglasio, voditi ovaj zahtjevan projekt uime četiri županije sjeverozapadne Hrvatske, a sukladno dogovoru župana Međimurske, Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke te Varaždinske županije.

Bespovratni novac U Županijskoj komori Varaždin 17. siječnja održat će se radionica o natječaju za dodjelu bespovratnih sredstava “Potpora jačanju konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva“ koji je otvoren u Programu IPA IIIc (Regionalna konkurentnost). Radionica je namijenjena potencijalnim korisnicima bespovratnih sredstava iz natječaja koji je objavila Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata.

Leverić Čačićev pomoćnik Alena Leverića, pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo, regionalni razvoj i europske integracije Varaždinske županije, Vlada RH imenovala je za jednog od pomoćnika ministra gospodarstva. Bit će zadužen za energetiku, industriju i rudarstvo.

U Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja mogao bi otići Danijel Meštrić, županijski pročelnik za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša.

U kupnji dionica Vaba banke državna revizija nije vidjela javni interes na koji se pozivalo bivše

Višemilijunski gubitak, a ne zajamčena zarada?

J Prodajom dionica po sadašnjoj cijeni dobili bismo 1,7 milijuna kuna, a dali smo

5,4 milijuna. Dakle, izgubili bismo 3,7 milijuna kuna, upozorava Podolnjak Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Umjesto planirane zarade, višemilijunski gubitak za varaždinski gradski proračun mogao bi biti rezultat kupnje dionica Vaba banke od strane Grada Varaždina, transakcije na čiju je rizičnost i upitnu opravdanost dio gradskih vijećnika upozoravao još kada se planirala 2007. godine, ali njihova upozorenja nije u obzir uzimalo tadašnje gradsko čelništvo, odnosno većina vijećnika kojoj su se pozivali na „javni interes te ekonomske i gospodarske razloge“.

Jamči se prinos od 100.000 eura godišnje!

U vrijeme kupovine dionica Vaba banke, tadašnji dogradonačelnik Zlatko Horvat isticao je da „banka Gradu jamči godišnji prinos od 100.000 eura, a nakon pet godina nudi ponovni otkup dionica po istoj cijeni ili pak Grad može i dalje imati udio u vlasništvu“. Kupnjom dio-

dajnoj cijeni od 140 kuna po dionici, uvećano za 15 posto kamate godišnje. S obzirom na velike financijske teškoće i opterećenja Grada Varaždina, pitam gradonačelnika bi li bilo

Stav revizora Među rijetkima koji su ukazivali na moguće loše posljedice kupnje dionica Vaba banke bio je vijećnik prof. dr. Robert Podolnjak koji se prisjetio tog događaja od prije pet godina na zadnje dvije sjednice Gradskog vijeća.

- Grad je kupio 38.500 dionica za ukupni iznos od otprilike 5,4 milijuna kuna, i to s opcijskim ugovorom do kolovoza 2012. godine koji nam omogućava da dionice prodamo natrag vlasniku dionica po kupopro-

R

adelić: gradska imovina će se zaštititi po isteku Opcijskog ugovora dobro prodati natrag te dionice vlasniku, dakle Fimi Validus i dobiti 5,4 milijuna kuna u gradski proračun - upitao je Podolnjak.

Vijećnika je zanimalo i kakve je financijske koristi Grad Va-

nica, kako se također isticalo u Gradu Varaždinu prije pet godina, odlučila se i Varaždinska županija, tako da će „VABA banka postati jaka komunalna banka iza koje stoji regionalna samouprava“.

Očigledno, bivše varaždinsko čelništvo bilo je u krivu.

raždin imao od kupnje dionica u proteklom razdoblju, tim više što je državna revizija u jednom od izvještaja ocijenila da kupovina tih dionica nije bila od javnog interesa Grada Varaždina.

Opcijski ugovor U odgovoru iz Upravnog odjela za financije i proračun navodi da je cijena dionice Vaba banke u prosincu 2011. na burzi iznosila 45 kuna, odnosno gotovo 100 kuna manje nego u vrijeme kupovine od strane Grada Varaždina.

- Prodajom dionica na burzi po sadašnjoj cijeni dobili bismo 1,7 milijuna kuna, a dali smo 5,4 milijuna. Dakle, izgubili bismo 3,7 milijuna kuna. No slobodna

prodaja nije moguća dok je na snazi Opcijski ugovor prema kojem Grad Varaždin može dionice prodati do 1. kolovoza 2012. po cijeni od 140 kuna uvećano za 15 posto godišnje, ali tvrtki Fima Grupa koja više ne postoji.

Njezin slijednik je Pluris koji, međutim, nije u mogućnosti platiti toliki iznos zbog poslovne situacije u kojoj se nalazi.

Stoga me zanima kako će Grad Varaždin postupiti glede dionica Vaba banke i Opcijskog ugovora: hoće li nekog tužiti ili ćemo se pomiriti s gubitkom od osam milijuna kuna - upitao je Podolnjak kojemu je zamjenik gradonačelnika Vjeran Radelić odgovorio da se zaštiti imovina Grada Varaždina, ali treba pričekati istek Opcijskog ugovora.

Prava odluka Elinor Ostrom – američka ekonomistica i nobelovka E

Nina BEGIČEVIĆ REĐEP doc. dr. sc.

linor Ostrom 63. je dobitnica i prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu za ekonomiju.

Ekonomska nagrada dodjeljuje se od 1968. godine i nije dio originalnih nagrada navedenih u oporuci industrijalca Alfreda Nobela iz 1895. godine. Elinor Ostrom je profesorica na Sveučilištu Indiana u Bloomingtonu. Nobelovu nagradu za ekonomiju dobila je 2009. godine zajedno s Oliverom Williamsom za rad na području ekonomskog upravljanja. Švedska Kraljevska akademija za znanost nagradu od 1,4 milijuna dolara dodijelila je Elinor za istraživanja kako upravljati zajedničkom imovinom od strane udruga potrošača te Williamsonu za njegovu

teoriju za rješavanje korporativnih konflikata. linor je dokazala da je privatno i zajedničko vlasništvo nemoguće definitivno i jasno razgraničiti, da privatno i zajedničko vlasništvo dijele istu strukturu, da zajedničko vlasništvo omogućava postojanje privatnog vlasništva i da u svakom zajedničkom vlasništvu postoji privatna komponenta. Uočila je da su tradicionalne zajednice bile u stanju stoljećima uspješno, kvalitetno i efikasno održavati zajedničko vlasništvo, na primjer sisteme za navodnjavanje, zajedničke pašnjake, krda, ribolovna područja, ali i da se danas često bez vanjske prisile uspješno organiziraju i čuvaju zajednički resursi. Kao

E

primjer je navela znanstvene i istraživačke zajednice koje su posebno važan primjer čuvanja, unapređivanja i dijeljenja zajedničkih resursa i zajedničkih vrijednosti i Wikipediju i Linux kao sjajne primjere uspješnog unapređivanja zajedničkih sustava. Elinor dokazuje da je neefikasnost privatizacije razlog zašto resursi ostaju u zajedničkom vlasništvu. No utvrđuje i druge razloge: tradiciju, prihvaćene moralne norme i običaje te činjenicu da ljudi nisu po prirodi sebični. Elinor Ostrom to pokazuje svojim terenskim istraživanjem te anketama i eksperimentima u kojima ispituje zaključke i pretpostavke teorije igara.

3. sijeÄ?nja 2012., br. 398

Oglasi 13

14 Crna kronika NAŠA POSLA

Napad nožem na Silvestrovo Policijski službenici Policijske postaje Varaždin dovršili su kriminalističko istraživanje nad 25-godišnjakom za kojeg se osnovano sumnja da je u subotu 31. prosinca oko 22 sata, u stanu u Ulici Tina Ujevića u Varaždinu, prilikom proslave dočeka Nove godine, nakon kraće verbalne prepirke, nožem ozlijedio 20-godišnjeg mladića.

U Općoj bolnici Varaždin nisu okvalificirane ozljede 20-godišnjaka koji je nakon pružene liječničke pomoći odbio ostati na daljnjem liječenju.

KRIMINALITET

Župi ukrao vreće novca U vrijeme blagdana, kada se crkve više pune, više je i milodara, a to ne prolazi nezamijećeno ni kradljivcima od kojih su se neki specijalizirali za krađe u crkvama.

Tako je nepoznati počinitelj iz prostorija župnog dvora na ludbreškom području ovih dana otuđio nekoliko vreća kovanog novca skupljenog od milodara. Materijalna se šteta procjenjuje na petnaestak tisuća kuna, izvijestili su iz Policijske uprave varaždinske čiji djelatnici rade na otkrivanju počinitelja.

3. siječnja 2012., br. 398

DOZNAJEMO Ne postoji regulacija prodaje otrova ili sankcije za trovatelje

Skandal: u Varaždinu truju kućne ljubimce J Da je životinja uzela otrov, možete vidjeti po njegovoj crvenoj boji Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Varaždinci truju životinje!

Upozorenja o tome odnedavno kruže Facebookom, a javljaju se i vlasnici životinja koje su nažalost nastradale.

- Vlasniku koker španijela to se desilo na livadi kod gradske arene. Pas je prvo povraćao, a onda i uginuo prije tri dana - upozorila nas je Maja Čosić. I sama je donedavno šetala svoje pse tamo, no uspjela je lokaciju promijeniti prije nego se i njezin ljubimac našao na meti trovača.

APEL GRAĐANIMA TROVAČIMA: BUDITE HUMANI!

Susjeda me upozorila da pazim na svog peseka jer su već tri psa u kvartu uginula, a i njezin je jedva preživio ispričala nam je Varaždinka Sabina Sokač. Još se jedna djevojka javila čijoj su sestri otrovali mačku u Trakošćanskoj.

Duga tradicija

Osim što ne postoji jedno mjesto na kojem se to događa, ovo nije ni prvi put.

Već prije brojni su građani imali loših iskustava, a na to je upozorio i veterinar Davorin Lukman. - Nisam čuo konkretno za ove slučajeve, ali u Varaždinu je Truju cijeli grad to otprije česta Livada kod Arene e situacija. Što nije očito jedino rovač t je najgore, mjesto na kojem a r e j t ne može je, prema mia m e r p se konšljenju mrz i nja ž r a m p , trolir at i. telja životinja, ma a j n i t o Ta k o j e njih prev iše. živ ačin n j a ak tualno - U Ulici braće t se na ju na bilo pr ije Radića i Trakou j l iska trovanje š ć a ns ko j u l i c i a životinja na našli su se također njim Starom gradu. ogorčeni vlasnici. Sada v iše tamo Prije nekoliko tjedana to se odvijalo i u mom kvartu. nema uopće šetača pasa -

Nakon što životinja pojede otrov slijedi za nju mučno razdobolje od nekoliko dana

rekao je dr. Lukman.

Na takav čin trovače tjera mržnja prema životinjama, pa se na taj način iskaljuju; tako smatra i dr. Lukman.

Otrov za štakore Za trovanje životinja koristi se najvjerojatnije otrov za štakore koji se može naći u svakoj poljoprivrednoj lje-

karni. Nakon što ga životinja pojede, slijedi za nju mučno razdobolje od nekoliko dana.

- Ovakvi otrovi sprečavaju zgrušavanje krvi i djelovanje im je tri do pet dana.

Ukoliko posumnjate da vam je pas otrovan, treba odmah reagirati i uzeti sredstva koja će mu pomoći - upozorio je dr. Lukman.

Da je životinja uzela otrov, možete vidjeti po njegovoj crvenoj boji. Nakon što životinja pojede otrov, može joj se u crveno obojati njuška ili dlaka oko nje.

Nažalost, zasad je to jedini način da spasite svog ljubimca budući da nikakva regulacija prodaje tog otrova ili sankcije ne postoje.

I TOGA IMA Nesvakidašnja tragedija u obiteljskoj kući u Donjoj Dubravi tijekom novogodišnje noći

Ugušio se od dima požara koji se sam ugasio U noći sa Stare na Novu godinu od posljedica trovanja preminuo je 57-godišnjak iz Donje Dubrave, mjesta na sjeveru Međimurja, i to u požaru koji se sam ugasio.

Nakon kriminalističkog istraživanja, međimurska policija utvrdila je da je u noći s 31. prosinca 2011. na

dišnji vlasnik kuće, koji je preminuo, kako je utvrdio mrtvozornik, bez znakova nasilne smrti na tijelu.

O smrti vlasnika kuće policija je obaviještena u nedjelju.

Naime, vatrogasci nisu intervenirali jer se požar, koji je prema nalazu inspektora zaštite od požara

1. siječnja 2012., između 22 do 6 sati, došlo do požara u obiteljskoj kući u Ulici Krbulja u Donjoj Dubravi.

Požar je zahvatio prostoriju spavaće sobe gdje su izgorjeli posteljina, ručnici i novine. Zbog nedostatka kisika i povišene koncentracije ugljičnog dioksida, tom prilikom se otrovao 57-go-

PU međimurske izazvao opušak, sam ugasio nakon određenog vremena uslijed nedostatka kisika u prostoriji. O ovom nesvakidašnjem događaju, koji je odnio jedan ljudski život, međimurska policija dostavit će posebno izvješće Općinskom državnom odvjetništvu u Čakovcu.

PIROTEHNIKA Neodgovorne posljedice uporabe pirotehnike mogu nekoga obilježiti za čitav život

Mladić (19) iz petardi vadio barut, pa teško ozlijeđen Dino K. (19) teško je ozlijeđen u eksploziji improvizirane naprave koju je izrađivao od petardi u kuhinji svoje obiteljske kuće u Pribislavcu kraj Čakovca. Mladić je zadobio teške ozljede šake, a u eksploziji je lakše ozlijeđena i mladićeva majka.

Kako je objasnio glasnogovornik PU međimurske Krunoslav Gosarić, mladić je vadio barut iz petardi i stavljao ga u plastičnu vrećicu pokušavajući napraviti veću

eksplozivnu napravu

Apel iz policije - Eksploziju je vjerojatno izazvao čavlom dok je pokušavao ugurati fitilj u plastičnu vrećicu u koju je skupljao barut – rekao je Gosarić. Mladić je zadobio teške ozljede šake zbog čega je u stanju šoka prevežen u bolnicu u Čakovcu, a nakon toga u KBC Dubrava u Zagrebu.

I ovim povodom iz policije su podsjetili kako je u tijeku

akcija “Mir i dobro” s ciljem sprečavanja zloporabe oružja, eksplozivnih tvari te ostalih ubojitih sredstava. Poruka ove akcije je da treba na odgovoran način pristupiti upotrebi pirotehničkih sredstava, kako bi novogodišnji blagdani protekli u miru i sigurnosti.

- Valja imati na umu da se nesreće ne događaju nekom drugom, a posljedice uporabe pirotehničkih sredstava mogu nekoga obilježiti za čitav život – istaknuo je Gosarić te još

jednom pozvao građane neka ne rastavljaju eksplozivna i

m

ladić je zadobio teške ozljede šake, a u eksploziji je lakše ozlijeđena i mladićeva majka druga pirotehnička sredstva, radi vlastite sigurnosti i sigurnosti drugih. (dap)

U kuhinji je izrađivao veliku petardu od više malih

3. sijeÄ?nja 2012., br. 398

Oglasi 15

16 Urbana kultura

Art/media Još malo o „crvenom“ Božiću N

ešto se dogo di, pola dana o tome svi melju, a onda svi zašute i zaborave. I bi tako i s dolaskom Josipovića i Milanovića na božićnu misu. Svi su rekli da je to dobro, ali nitko nije Denis PERIČIĆ uspio reći zašto je to mr. sc. dobro. Jedino si je „liberalni“ don Grubišić zabio autogol rekavši, manje-više, da bi mu bilo draže da se „crveni“ dužnosnici za Božić prek vuha prekriju titovkom. o, zašto je bitan taj iskorak nove vlasti?

Mi dosad i nismo mogli uvidjeti da je to posve normalno, zato jer nas je godinama zbunjivao bivši predsjednik Mesić, koji je toliko jarčevito, kao vrag od tamjana, bježao od crkve, koliko se nekad trsio biti prvi tamo gdje se jedna ruka držala na srcu a druga na džepu i gdje su se pjevale ustaške pjesme, a devize se dijelile šakom, kapom i bez potvrda. ormalno je da državni čelnici budu na božićnoj misi zato jer je Božić državni blagdan, a božićna misa je središnja svečanost njegova obilježavanja. Primarno vjerski blagdan, Božić je odavno nadišao svoje izvorište te poprimio općecivilizacijsko značenje. sto je i s 1. svibnjem. Čelnici moraju biti na središnjoj svečanosti Praznika rada (npr. u Maksimiru), ali ne moraju tamo pjevati „Bandieru rossu“, kao što se ne moraju križati kada u crkvi odaju počast državnom blagdanu Božiću, ali i onima – treba i to reći, jer ponavljam da nova, agnostička vlast mora biti svjesna da ju je izabrala katolička većina – koji Božić slave kao vjernici. sto je i sa središnjim svečanostima obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana državnosti, kojima bi morali prisustvovati i oni hrvatski političari koji su u ratu bili na neprijateljskoj strani.

Da, ima i takvih, ali takvi se, začudo, baš i ne jarče slikati se po kninskim slavljima, kao što se jarče podizati obilne plaće koje im osiguravaju hrvatski porezni obveznici!

N

N I

3. siječnja 2012., br. 398

NAJBOLJA IZDANJA Pistaccio Metallic, Svijet glamura i Hit me

Moja mater te traži - stihovi su godine J Ove godine među najbolja tri albuma izašla u Hrvatskoj definitivno je svoje

mjesto našao i “Hit me” Overflowa Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

“Moja mater te traži... zna di radiš i di se krećeš” - po našem sudu, definitivno se radi o pjesmi godine, bar što se tiče neke domaće produkcije i, naravno, ako govorimo o glazbi koja nije pop. U skladu s tim, i album “Pistaccio Metallic”, na kojem je genijalna “Mater” splitskih hip hopera The Beat Fleet, smatramo jednim od najboljih koji su u 2011. izašli u eter. Osim “Matere”, kojom su najavili album, Splićani nisu iznevjerili ni s ostalih 10 stvari na Pistacciju među kojima su “Pozitivan stav”, koji govori o borbi s AIDS-om, ili pak zarazna “Uvik kontra”. Moramo reći, oni su hip hoperi koji nas uopće ne živciraju, Dalmatinci koji se ne “preseravaju” svojim dijalektom, a o problemima oko sebe i na ovom albumu govore vrlo inteligentno i ironično.

TBF uvijek angažiran

Definitivno nam je ovo broj 1.

Kao broj dva, vjerojatno očekivano, odabrali smo “Svijet glamura” Hladnog piva. Ono što je kod ovog albuma na prvo slušanje malo iritantno je činjenica da

Bare, Vatra i Luka Belani Među ostalih pet najboljih izdanja ove godine mogli bismo izdvojiti već spomenuti album Bareta i Majki “Teške boje”. Naravno, Bare se i ovdje bavi drogom, borbom s drogom, potragom za ljubavlju...

Ako vam to već ne ide na živce, radi se o dobrom albumu.

I

Među peticom izdvojili bismo i Luku Belanija “Changing Chapters” te Vatru i “Ima li budnih”. Varaždinski su bendovi ove godine mirovali, a u Međimurju su izdana dva albuma. Ska rockeri October Light izdali su album “Free”, a Kom3dija “Ja kažem mir”.

!

NAJBOLJI ALBUMI U 2011.

1. TBF “PISTACCIO METALLIC” A” 2. HLADNO PIVO “SVIJET GLAMUR 3. OVERFLOW “HIT ME”

se bend nije nimalo promijenio i da su sve pjesme na isti kalup.

No na drugo slušanje zapravo shvatiš da je to njihova prednost. Jer producirani bendovi bez kičme mijenjaju se kako zapuhne neki trendi vjetar dok Hladno pivo ostaje Hladno pivo.

Istina, godine su ih smekšale od onih starih poput “Šank” ili “Fur immer punk”, ali ostali su vjerni sami sebi. Naslovna “Svijet glamura” odmah je pokorila ljestvice, ali i “Ezoterija” koja, po nama, nekako previše pokušava biti herojska. Pravi punk rock na ovom albumu su ne tako eksponirane pjesme kao npr. “Ima da te lajkam”. Sve u svemu, ostaje nam broj dva. I

za razliku od ostalih popisa najboljih uradaka koji se u prva dva mjesta podudaraju s našima, mi se kao ostatak hrvatske kritike nismo odlučili za Baretove “Teške boje” već kao pravi pankeri za koprivnički (s varaždinskim snagama) Overflow. Njihov “Hit me” album nastao je nakon 5 godina pauze, a pun je 14 pjesama koje bi se bez ikakavog problema mogle vrtjeti na MTV-u ili bilo kojem drugom glazbenom programu. Ove godine Overflow je zasvirao i na glavnoj pozornici najvećeg europskog festivala – mađarskog Szigeta. Ipak, ne zbog toga, već zbog dobrih stvari, pankeri su nam na broju tri.

Sagan snima prvi studijski album Za varaždinski bend Sagan 2012. počinje radno. Dečki su se zatvorili u studio i rade na prvom albumu koji će biti u prodaji ovo proljeće. Za dobar zvuk je zadužen Tomislav Novosel, a mastering albuma će raditi Igor Malečić iz Meisterwerk

Productions studia. Za finalni proizvod je zainteresirano i nekoliko izdavačkih kuća, među kojima i jedna iz inozemstva.

Inače, Sagan je prošle godine zabilježio mnoge nastupe među kojima se ističu svirke u KSET-u, Boogaloou, Močvari, a posebno

su ponosni na Špancirfest gdje su pozornicu dijelili s velikanima britanske pop scene, Morcheebom. Sagan planira nastaviti istim tempom i ove godine, a za svoju publiku, osim novog albuma, pripremaju i nekoliko iznenađenja.

(Ne) filozofiraj I mi smo Korejci

ad prosječni zapadnjak vidi ono pretjerano KSjevernoj naricanje i bacanje na uzdrhtala koljena u Koreji, samo se čudom čudi. Tako je nešto, čini mu se, moguće samo u nekoj dalekoj azijskoj vukojebini. Samo je tamo moguće da se narod slama od žalosti za nekim mahnitim megalomanom, nezgrapnim čovječuljkom i pravim pravcatim diktatorom. rosječni zapadnjak, koji se diči svojom razvijenom racionalnošću, kritičkim raspoloženjam spram svega postojećeg i vječnom podozrivošću spam političkih lidera, ne bi si tako nešto nikad mogao dopustiti. Da se baca po prljavom podu zbog nekog političara!? To bi za njega bila nedopustiva ludost. I doista, nećete naći takvog

P Damijan Bermanec mag. phil. damijan.bermanec@gmail.com

zapadnjaka pa koliko god zapadnih zemalja i gradova prošli. Ali to nije stoga što bi zapadnjaci bili drukčiji od čudnovatih Korejaca. Na Zapadu je samo prošlo vrijeme obožavanja političkih likova, ali se diviniziranje ljudskih bića itekako dobro drži. Političari kao objekti obožavanja odlaze u povijest, a dolaze nova stvorenja – takozvani „poznati i slavni“. a tako za razliku od Korejaca koji gorko plaču nad mrtvim voljenim vođama, doslovnim gospodarima života i smrti u njihovoj zemlji, Zapad plače nad drogom i alkoholom uzrokovanim smrtima poznatih i slavnih. Dok daleki Azijac svim srcem hvali i obožava svog velikog vođu, zapadnjak upravo isto čini sa svojim novim idolima.

P

natoč tome što često i rado ističu svoju raU cionalnost, zapadnjaci svoje idole uopće ne vrednuju kritički. Ne, oni ih naprosto obožavaju!

Postaju njihovi „fanovi“, bez njih ne mogu više zamisliti život! Njihovi idoli prestaju biti ljudi, oni postaju nad-ljudi, posebna vrsta bića kojoj se onda figurativno klanja kao kakvom novom božanstvu.

A samo doista rijetki i povlašteni od tih fanova imaju u svom životu jedinstvenu i neponovljivu priliku da vide, čuju ili čak dodirnu nekog od ovih obožavanih nadljudi, i time svom životu napokon dadnu smisao. sve to u isto vrijeme kad se čudom čude nekim tamo zaluđenim Korejcima i njihovim smiješnim idolima.

A

IT-TECH-NET 17

3. siječnja 2012., br. 398

Najbolje PC igre u 2011. po izboru Regionalnog tjednika NAJBOLJI RPG: NAJBOLJA SIMULACIJA:

Pišu: ŽELJKA I SINIŠA SOVIĆ foto@regionalni.com

Railworks 3

Skyrim

Ostale nominirane: Take on Helicopters DSC: A-10C Warthog IL-2 Sturmovik : Clifs of Dover Cities in Motion Trainz Simulator 12

Ostale nominirane: The Witcher 2 Deus Ex: Human Revolution Dragon Age 2 Bastion Dungeons of Dredmor

NAJBOLJA SPORTSKA IGRA:

NAJBOLJA AKCIJSKA IGRA: Batman

FIFA 2012 Ostale nominirane: NBA 2K12 Tiger Woods PGA Tour12 F1 2011 Footbal Manager 2012 Pro Evolution Soccer 2012

NAJBOLJA STRATEGIJA: Total War Ostale nominirane: Tropico 4 Anno 2070 Frozen Synapse Cities in Motion Might & Magic Heroes VI

Ostale nominirane: Dead Space 2 Assasins Creed: Brotherhood Saint Row: The Third Dead Island Bulletstorm

NAJBOLJI FPS: Battlefield 2 Ostale nominirane: Call of Duty: Modern Warfare 3 Crysis 2 Red Orchestra 2 Homefront Serious Sam 3

18 Kulturni obzor

3. siječnja 2012., br. 398

U D-duru

Glazbena škola gostuje u Londonu D

jevojačk i zbor Glazbene škole u Varaždinu osnovao je prof. Vladimir Ščedrov 1974. godine. d samog osnutka Zbor bilježi niz uspješnih nastupa.

Od 1997. godine zbor djeluje pod ravnaDarko RUŠEC njem prof. Dade Ruža profesor gitare u te nastavlja s postiGlazbenoj školi Varaždin zanjem najviših nagrada na državnim natjecanjima, kojima se prodružuju i međunarodna. bor izvodi raznolik repertoar, od ranih glazbenih stilova do suvremene glazbe. Osobito se ističe njegovanje sakralne glazbene baštine. Zbor je ostvario tonski zapis međimurskih pučkih misnih popijevki u obradi dirigentice prof. Dade Ruža. Također je praizveo više skladbi suvremenih hrvatskih kompozitora. bor nastupa pretežno samostalno, a povremeno i kao sastavni dio Mješovitog zbora Glazbene škole u Varaždinu. U obje varijante zbor je uspješno surađivao s profesionalnim orkestrima: Zagrebačkom filharmonijom i Simfonijskim orkestrom HRT-a, Varaždinskim komornim orkestrom te Zagrebačkim solistima. lazbena škola u Varaždinu pozvana je na London Händel Festival na kojemu će gostovati od 20. do 25. ožujka 2012. te održati tri koncertna nastupa.

U programu će sudjelovati djevojački i mješoviti zbor, novoosnovani Vokalni oktet Collegium floridum te vokalni solisti i komorni instrumentalni ansambl.

Poziv je školi uputio umjetnički ravnatelj Festivala Laurence Cummings, kojeg je varaždinska publika imala prigodu upoznati i kao umjetničkog ravnatelja Međunarodne ljetne škole “Aestas Musica” te kao dirigenta vrlo uspjelog koncerta na Varaždinskim baroknim večerima, na kojem je Djevojački zbor Glazbene škole nastupio uz londonski Barokni orkestar Kraljevske muzičke akademije s djelima Pergoleslija i Vivaldija. Ravnatelj Glazbene škole u Varaždinu Moreno Vinceković poduzeo je sve da omogući ostvarenje ovog pothvata. Posjet Londonu tako je nastavak višegodišnje uspješne suradnje.

U Londonu će se Varaždinci predstaviti s djelima hrvatskih skladatelja baroka i kasnijih razdoblja te s djelima G. F. Händela.

ANDREJ ŠVOGER

IZLOŽBA Najljepše od 2400 grafika izvučene su iz podruma

O

Z

Z

G

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Mnogo je slikara uništeno jer su ljudi umjesto originala kupovali replike

Grafike - replike su se kupovale “vani” J Građani, plemići, trgovci - svi su kupovali grafike i njima tapecirali svoje zidove; originale si nisu mogli priuštiti svoje zidou varaždinskom muve – rekla zeju, a još tada KrešiLjudi nisu imali dovoljno mir Filić je za grafike nam je Dunovaca za kupnju originalne rekao da se radi o vrlo čakijević. slike. Zato su kupovali njihove vrijednom materijalu.

Grafike crno-bijele kopije tj. grafike. su se kuTrebala su desetljeća Takav je bio trend u 17., 18., da konačno 2400 grapovale u 19. i 20. stoljeću. Kada se išlo fika, koliko ih se čuva inozemna putovanje, obavezno se s u muzeju, osvane na stvu. - U njega vraćalo s jednom gra- izložbi “Ljepote grafičVenecifikom. Osim što su, naravno, ke umjetnosti”. Njih sto ji su se one bile jeftinije, njih je bilo i najvrednijih izabrala je prodalakše nositi. vale na kustosica Mirjana Dučakimojević, a kako i sama kaže – a, in d stu odabir nije bio lak zadatak.

Težak odabir ku go aku grafi sv a z al U in Ri- Općenito, o grafikama Varaždinske obitelji u tome r orig ač i auto av d iz alto, na i njihovom pronalasku nisu bile nikakva iznimTrgu svetog Marka, u Rimu može se puno goka. Plemići, građavoriti. Varaždinske u Partenonu, a u Amsterdamu ni i trgovci pou obitelji nosile su te ispred gradske vijećnice. Zaput Leitnera, u ć e j l o grafičke listove. nimljivo je da je broj mesnica Bombellesa, 16. st damu Ne radi se samo u Amsterdamu u 16. stoljeću Draškovića, ter s m a A c i u o bogatim, već bio 68, a istovremeno su imali Pongr at z a, esn m 8 6 Jaccominija a i g r a đ a n s k i m 300 radionica grafike – objabilo c i e j n o i obiteljima te tr- snila nam je Dučakijević. Kako i drugih kroz ad i 300 r fike govcima. Oni su se povećavala potražnja za tri stoljeća nagra u dvorcima viđali grafikom, tako su ljudi sve mapravili su si vrlo slike koje si nisu mogli nje kupovali originalne slike. kvalitetnu kolekpriuštiti pa su grafičkim Slikari su postali siromašniji, ciju. Ona je nakon Drugog svjetskog rata završila listovima doslovno tapecirali a ubrzo su se na aukcijama Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

GDJE SU SE KUPOVALE?

!

Venecija - most Rialto Rim - Partenon Amsterdam - ispred vijećnice počela vrtjeti i imena majstora gravure. Tako je na izložbi uz svaku grafiku napisano kada je napravljena, tko je bio izdavač, ali i čija je slika bila u originalu.

Među izabranim grafikama Rubensova “Ecce Homo”, Rembrandtova “Francuska Židovka”, a, zanimljivo, i nekoliko tipičnih japanskih motiva.

Izložba neće postati stalni postav, ali u varaždinskom muzeju već su dogovorili suradnju s muzejima iz Slovenije.

Izložba je otvorena početkom prosinca, a možete je razgledati do 1. ožujka.

KONCERT Simfonijski orkestar uveo Čakovec u proslavu Nove godine

Šišmiširanje za kraj godine Već tradicionalno, novogodišnja koncertna sezona čakovečkog Centra za kulturu svoju je programsku godinu završila prošle srijede «šišmiširanjem» uz Simfonijski orkestar HRT-a predvođen dirigentom Tomislavom Fačinijem. Najpopularniji dijelovi operete nad operetama Johanna

Straussa mlađeg - «Šišmiš», kao i izbor najljepših valcera i polki uveli su čakovečku publiku u slavljeničko raspoloženje. «Carski valcer», «Trisch-trasch polka» i za kraj «Na lijepom plavom Dunavu» izvedeni su vrhunski. Uz četiri gosta solista, sopranistice Kristinu Đopar i Gordanu Biondić,

mezzosopranisticu Helenu Lucić i tenora Hrida Matića u glavnim ulogama «Die Fledermausa», cjelovečernji program u svojem je prepoznatljivo šarmantnom stilu vodio Dražen Siriščević.

Novogodišnjim koncertom Simfonijskog orkestra HRT-a ljubitelji glazbe svakako su došli na svoje.

Kulturni obzor 19

3. siječnja 2012., br. 398

KAZALIŠTE Čak devetnaest premijera iz Krležinog pera u 65 godina

“Lamentacije Valenta Žganca” u čast Krleži

ĝWR ĴLWDWL" Spoznati sebe i druge

J Varaždinci su još u tridesetima prošlog stoljeća gledali Krležine drame “U agoniji” i “U

Prije 30 godina, 29. prosinca, umro je jedan od najvećih, usudili bismo se reći i najveći hrvatski književnik, Miroslav Krleža. Pisao je i poeziju i prozu, ali najviše ga pamtimo po njegovom dramskom žanru. Nema osobe koja čita knjige, a da bar u jednom razdoblju svog života nije pročitala nešto od Krleže.

Ako ne to, bar su pogledali Glembajeve na televiziji.

Nema ni kazališta koje drži do sebe, a da bar u nekom obliku nije na daske postavilo jedan Krležin tekst.

Varaždinsko kazalište od postratne 1946. pa sve do danas izvelo je premijerno 19 djela iz Krležina opusa.

Tako je Krleža postao i najzastupljeniji autor.

Prvo gostovanja

din gleda “Gospodu Glembajeve”, a 1969. i “Ledu”.

Tih nekih davnijih godina, točnije 1957., izvedena je mladenačka drama „Maskerata“, uz „Kraljevo“ koje je tada prvi put odigrano u Hrvatskoj.

Zlatne sedamdesete U sedamdesetima, koje mnogi nazivaju i zlatnim razdobljem varaždinskog HNK, prvi se put igrao “Vučjak” kojeg je režirao Petar Šarčević, a dramatizaciju “Zastava” Mire Međimurca odobrio je sam Miroslav Krleža.

Ta je predstava, praizvedena pod naslovom “Emerički”, stekla zavidan publicitet već za vrijeme višemjesečnih proba, a reprize su dostigle zavidnu brojku – rekla nam je Kosec-Torjanac.

U osamdesetima, točnije 1981., svjetlo pozornice ugledale su “Lamentacije Valenta Žganca”, zapravo dio romana “Na rubu pameti” koji je prilagodio Matko Sršen.

- Ta je predstava igrana desetak godina od 1981., a mislim da je razlog dugovječnosti ispovijest malog hrvatskog čovjeka u teško nadmašivoj intepretaciji Tomislav Lipljina – veli Kosec-Torjanac.

Zanimljivo je da su i prije 1946. kad su varaždinski glumci premijerno izveli “U agoniji” Varaždinci gledali Krležine predstave. - Još 1933. gostovalo je novosadsko- osječko Narodno kazalište baš s dramom “U agoniji”, a istu predstavu izveli su i Zagrepčani 1941.

Godine 1937. pak osječko Narodno kazalište izvelo je “U logoru” – ispričala nam je Vesna Kosec-Torjanac Dugovječnost iz varaždinIst im “Lamenskom n i d ž a r skog Kazatacijama” 2010. va an d e j u t lišta. odluč ili su se š kazali oriteta P r v a pozabav it i i i r je, već Dubravko Torod p e j n a j l spomejanac, Zdenko ostav p e j nuta “U B r l e k i D a r ko nih i ž e l r K a g o nij i ” i Plovanić, uz sklau Varaždinu datelja Dragutina djela postavljena čak Navakovića, a upravo 4 puta (1946., 1965., je ta predstava igrana u 1974. i na kraju 2006. u režiji četvrtak, na obljetnicu KrPetra Večeka). Gotovo deset ležine smrti. godina kasnije (1955.) VaražSredinom devedeset ih

“Lamentacije“ su 2010. postavili ponovno Darko Plovanić, Zdenko Brlek i Dubravko Torjanac FOTO PLOVANIĆ 2006.

Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

FOTO DARKO GORENAK 2011.

logoru”, a radilo se o gostovanjima

“U agoniji” 2006. postavio je i pokojni Petar Veček

Borna Baletić je na svoj način postavio “Kraljevo”, a 1998. pozabavio se još i Krležinim “Michelangelom Buanorrotijem” i “Kristoforom Kolombom”.

U posljednjih pak 10 godina na scenu je postavljen “Hrvatski bog Mars” u dramatizaciji i režiji Ozre-

na Prohića, Ivan Lovriček

1

978. dramatizaciju “Zastava” odobrio je sam Krleža predstavio je izbor “Balada

Petrice Kerempuha” i obnovljene su već spomenute “Lamentacije”.

- Varaždinsko kazalište i za naredne sezone postavilo je prioritet uprizorenje Krležinih djela kojim potvrđuje svoju angažiranost u estetskom izrazu – veli Kosec -Torjanac.

NAJAVA Big band, Komorni orkestar, purgari, plesači, čipka, delicije...

Pripreme za Sjajni bal u punom jeku

Elegancija je dio Sjajnog bala

Hrvatsko-austrijska kulturna zajednica na čelu s Ingeborg Jurić i Mirjanom Dučakijević užurbano radi na pripremama za 19. varaždinski Sjajni bal koji će se održati 3. veljače 2012. u varaždinskom kazalištu. - Ideja da Sjajni bal bude veliki društveni i kulturni događaj obaveza je organizatorima da ponude vrhunski pro-

gram kao i svih ovih godina.

Velika je obaveza biti dobar domaćin uglednim građanima koji njeguju tradiciju, uljuđeno ponašanje i vole svoj europski duh. Očekuje se ponovno dolazak velikog broja gostiju iz Austrije, Mađarske, Slovenije te već tradicionalno odaziv veleposlanika, konzula... - kaže Jurić.

I ove će godine, po 17. put, nastupiti austrijski Big Band, ali i Varaždinski komorni orkestar. Plesni program izvest će mađarski plesni prvaci i hrvatski prvaci iz kluba „Harmony“.

Purgari i menuetići Purgari i mali plesači Društva Naša djeca postali su zaštitni znak bala, a posjetitelji

će moći vidjeti i uživati u pogledu na najskuplju haljinu u Hrvatskoj izrađenu u tehnici lepoglavske čipke. Kao niz godina do sada, restoran „Zlatne ruke“ pripremit će imperijalna jela po recepturi hotela „Imperiale“ iz Beča.

Voditelj i ceremonijal-meštri i na ovom balu bit će Silvija Buczolich i Dražen Siriščević.

Tom Butler-Bowdon, 50 klasika psihologije: Tko smo, kako razmišljamo i što činimo, VBZ, Zagreb, rujan 2011.

Najbolje ideje uvijek su najjednostavnije, ali nikad ih ne smislite v i, nego Amerikanci ili Englezi. Još donedavno je traganje za literaturom iz psihologije bilo vrlo mukotrpno, a ni sur fanje internetom ne predstavlja baš lak posao, jer da biste našli, morate i znati što tražite. Stoga je sjajna stvar u jednoj knjizi imati pregled nad 50 najvažnijih psihologa i njihovih djela, sa sažecima, poveznicama i uputama za daljnje istraživanje. Ne ulazim u to je li odabir najbolji i jesu li tekstovi dobro napisani (a valjda jesu, jer tako tvrde stručniji ljudi), no ova knjiga idealna je upravo za laike, početnike i studente, koji će je ocijeniti čistom peticom.

Eldon Taylor, Što to znači?: Istraživanje uma, smisla i misterija, Naklada Ljevak, Zagreb, srpanj 2011.

U ovoj knjizi ima natruha „selfhelpa“, newageovskog misticizma i raznih banalnosti, ali u premaloj mjeri da bi vas to odbilo od pozornog č itanja.

Au to r je ž ivo p is an lik (psihoterapeut, svećenik, stočar, kr iminalist) koji na izrazito lucidan način ocrtava obrise svijeta za čije nam tumačenje više ne dostaju ustaljene materijalističke kategorije.

Taylor piše majs torsk i pregledno i pristupačno, elaborirajući teške teme na nepretenciozan način, ne nudeći uvijek odgovore, no uvijek postavljajući bitna i poticajna pitanja. Zato ćete knjigu pročitati brzo, a čak i ako vas ne učini nimalo pametnijim, sigurno vas neće učiniti glupljim.

'HQLV 3HULĴLIJ

20 Duplerica

3. siječnja 2012., br. 398

2011. Što ćemo pamtiti u godini koja je na izmaku

Značajni pojedinci i značajna postignuća J U ovom broju 7Plus Regionalnog tjednika dajemo prikaz

najznačajnijih uspjeha pojedinaca...

Godinu na izmaku svakako ćemo najviše pamtiti po gospodarskoj krizi koja je zahvatila, kako cijeli svijet, tako i Hrvatsku.

No u toj istoj “godini krize” istaknuli su se i mnogi pojedinci i grupe, nisu posustali te su nastavili s postizanjem odličnih rezultata

2011. d o ma ć ih i svjetskih razmjera, ali su

se i dokazali svojom hrabrošću.

Stoga nisu ostali nezapaženi ni na stranicama 7Plus Regionalnog tjednika.

U ovom broju donosimo vam kratak pregled pojedinaca koji su obilježili godinu na izmaku.

“MLADOST VOLONTIRA SA SRCEM”

Najvolonterke iz Gospodarske škole Jasmina Hip (17) iz Cestice svake se subote diže u pet sati ujutro kako bi pomagala u pučkoj kuhinji Caritasa Varaždinske biskupije.

Ona je jedna od 22 volonterke Gospodarske škole Varaždin koje svaki tjedan nesebično pomažu drugima.

Upravo zato Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva nagradila je njih i njihovu mentoricu profesoricu Miru Šincek, a nagradu je primila upravo Jasmina Hip.

!

SRETNO SE MOŽE ŽIVJETI I S BOLEŠĆU

JUNIORSKO EP U GAĐANJU ZRAČNOM PUŠKOM

Jelena Puškadija - primjer drugima

Tanja Perec na vrhu Europe

Jelena Puškadija (38) zbog posljedica Crohnove bolesti već 14 godina živi s trajnom stomom.

Pojednostavljeno rečeno, njezino debelo crijevo ne funkcionira i zbog toga ima stomu - otvor na trbuhu.

Bez obzira na to, Jelena živi sretno i ispunjeno.

Udala se i majka je dviju prekrasnih djevojč i ca, 7-godišnje Viktorije i 4,5-godišnje Ivone i primjer je da čovjeka ni najteža bolest ne može slomiti.

!

Mlada Varaždinka Tanja Perec postala je europska juniorska prvakinja u gađanju zračnom puškom u Italiji, početkom ožujka prošle godine. Osim toga, osvojila je juniorsko i seniorsko prvenstvo Hrvatske u gađanju zračnom puškom.

Izjednač ila je seniorsk i rekord Hrvatske od 40 0 krugova što je ujedno i juniorski rekord Hrvatske.

Uspješno je nastupala i na nekoliko velikih međunarodnih turnira.

!

SVJETSKO RIBOLOVNO PRVENSTVO

ZA NAJBOLJA OSTVARENJA U 2010. GODINI

Kosmačin je najribič na svijetu

Jagodi Kralj za ulogu Juliške “Nazor”

K r i s t i j a n Ko s m a č i n i z Sportsko-ribolovnog kluba Varaždin-Interland osvojio je prvo mjesto na Svjetskom prvenstvu u ribolovu na plovak koje je održano u mjestu Golubac u Srbiji.

Tako je prvi put Hrvat postao svjetski prvak u ovoj disciplini.

Ukupno se natjecalo oko petsto ribiča iz 40 zemalja uz oko osamsto članova stručnih stožera. Klupski kolega Damir Škorić bio je brončani, a ekipno su bili deveti.

!

Glumica Jagoda Kralj-Novak, koja je cijeli svoj radni vijek odradila u varaždinskom HNK, ovaj je svibanj primila prestižnu nagradu “Vladimir Nazor” za ulogu Juliške u monodrami “Familija u prahu” Nine Mitrović i u režiji Same Strelca.

“Nazora” dodjeljuje Ministarstvo kulture za najbolja umjetnička ostvarenja u državi unutar godine dana.

Predstava prati sudbinu Juliške iz javne kuhinje; zapravo govori o ljudima na rubu egzistencije.

!

CALZEDONIA NASTAVLJA S ULAGANJIMA

SVJETSKI I EUROPSKI KANU PRVAK

Dubravko Hoić poduzetnik godine

Neprikosnoveni Emil Milihram

Dok se gotovo iz dana u dan smanjuje domaća tekstilna industrija, suprotnim smjerom idu hrvatska poduzeća u okviru talijanske grupacije Calzedonia koje je u proizvodnju čarapa, rublja i kupaćih kostima u Hrvatskoj uložila više od 800 milijuna kuna. Štoviše, nakon otvaranja niza trgovina, lani je krenuo projekt sto milijuna kuna vrijednog logističkog centra u poduzetničkoj zoni Jalžabet, a njezin direktor za jugoističnu Europu Dubravko Hoić dobio je nagradu CROMA-e za poduzetnika godine.

!

Neprikosnoveni svjetski vladar divljih voda Emil Milihram, član Kajak kanu kluba Varteks, prošle je godine na Europskom prvenstvu obranio naslov europskog prvaka u klasičnom spustu u kanu jednosjedu pojedinačno i ekipno.

U sprintu se Milihram okitio ekipnim srebrom, a u kanu dvosjedu osvojio je srebro ekipno u spustu i broncu u sprintu. Svjetski je prvak u sprintu te ukupni pobjednik Svjetskog kupa u spustu.

!

Duplerica 21

3. siječnja 2012., br. 398

4. OLIMPIJADA MEHATRONIČARA U BUGARSKOJ

ISTAKNUO SE DUHOVNIM PJESMAMA

Srebrna medalja u mehatronici

Antonio Tkalec u finalu Supertalenta

Branko Milec i Marko Grozdek, učenic i 4 . razreda Elektrostrojarske škole u bugarskom Plovdivu osvojili su drugo mjesto na 4.

Olimpijadi mehatroničara.

Branko i Marko skupili su 92,8 od mogućih 100 bodova u konkurenciji od 11 ekipa iz 9 zemalja Istočne Europe. Srebrna medalja najbolji je uspjeh varaždinske Elektrostrojarske škole koja od početka sudjeluje na ovom međunarodnom natjecanju, ali i Hrvatske uopće.

Varaždinac Antonio Tkalec duhovnom je glazbom uspio osvojiti žiri Supertalenta i cijelu Hrvatsku.

Na ovogodišnjem showu došao je do finala.

Iako nije pobijedio, sigurno će ostati zapamćen po velikom talentu i pjesmama koje je posvetio Bogu.

Sve je pisao sam, a osim toga što piše i pjeva, svira i nekoliko instrumenata. Sve to proguralo ga je među najveće zvijezde ove godine i donijelo mu velik broj obožavatelja.

!

!

VARAŽDINKA ISPUNILA SVOJ OPERNI SAN

NAGRADA INOVATIVNOSTI I KREATIVNOSTI

Violetta Valery u Areni di Verona

Već prvi VAFI dobio priznanje

Mlada varaždinska sopranistica Lana Kos (27) 12. srpnja pred sedamnaest tisuća ljudi na 89. veronskom opernom festivalu debitirala je u Verdijevoj Traviati u ulozi Violette Valery.

Tako je nakon 40 godina od nastupa Ljiljane Molnar-Talajić, koja je briljirala Aidom, postala druga hrvatska pjevačica koja je pjevala u Veroni.

- Maco, napunili sam Arenunapisala je Lana svojoj profesorici i prethodnici dan nakon velikog nastupa.

!

Već Prvi VAFI - internacionalni festivala animiranog filma djece i mladih Varaždin dobio je priznanje.

Naime, u žestokoj konkurenciji u kategoriji kulture i umjetnosti, a za kreativnost i inovativnost, VAFI je odnio prvu nagradu koju dodjeljuje Udruga MRAK u ime Hrvatske gospodarske komore.

To je samo jedna u nizu priznanja koju je Filmsko-kreativni studio VANIMA dobio ove godine za svoj rad.

!

VARAŽDINSKI ROBOTIČARI U ISTANBULU

NAGRADA DRAGO GERVAIS ZA POEZIJU

Među najboljima na svijetu

Gdje je sada Jadranka Kosor?

Varaždinska ekipa robotičara Konto, u kojoj su Julijan Martinčević, Ivan Kolarić, Filip Kuzminski, David Preložiček i Leo Pešut, u superfinalu svjetskog natjecanja RoboCupRescue koje je održano u srpnju u Istanbulu plasirali su se u sam vrh, odnosno prvo mjesto podijelili su s Japancima. Varaždinci su snage odmjer ili s 33 najboljih robotičara iz cijelog svijeta i postigli veliki uspjeh za svoju školu, Varaždin i Hrvatsku.

Varaždinski književnik i profesor Željko Funda u rujnu je primio nagradu Drago Gervais riječke Gradske knjižnice za neobjavljena djela. Radi se o njegovoj zbirci “Gdje je danas Jadranka Kosor?” koja nema nikakve veze sa sada već bivšom premijerkom. Radi se o modernističkoj, narativnoj poeziji.

Funda je uz tiskanje zbirka dobio i 20.ooo kuna. To mu je, kako i sam kaže, najvrednija mater ijalna nagrada do sad.

!

!

OLIMPIJSKE IGRE LONDON 2012

GRAĐEVINARI ZAKORAČILI U REGIJI

Radoslav Rogina drugi put na OI

Zagorje-Tehnobeton u Mađarskoj

Varaždinski vrhunski biciklist Radoslav Rogina svojim odličnim rezultatima izborio je nastup na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine.

Nakon nastupa na Olimpijskim igrama u Pekingu Rogina je iz ekipe Perutnine Ptuj prešao u ekipu Lobor ike, a ove godine nastupat će za slovensku ekipu Adria Mobil iz Novog Mesta, a s njim je u novu ekipu prešao i biciklist Kristijan Đurasek. Aktivan je i u BD Sloga.

Iako je već ranije iskoračilo na strana tržišta, ZagorjeTehnobeton je u 2011., godini kada je obilježilo 65 godina poslovanja, prepoznato kao graditeljska tvrtka koja gradi u regiji.

Njezine tvrtke prisutne su u Srbiji, Makedoniji, BiH te na Kosovu, a upravo od prošle godine i na tržištu EU, točnije Mađarske. Zahvaljujući tome, rezultati poslovanja gotovo su se uspjeli zadržati na razini prije krize koja je posebno pogodila graditeljski sektor.

!

!

22 Putopis

3. siječnja 2012., br. 398

Šareni budistički hram

Tajanstveno mjesto

PUTOPIS Zabočanin Hrvoje Ivančić posjetio najveći budistički hram u Rusiji, koji čuva zagonetku

Besmrtni lama u Sibiru J Hram je to jutro bio zatvoren i ući u njega bilo je nemoguće, ali i nepristojno. Mistika je, međutim, visjela u zraku

Piše: HRVOJE IVANČIĆ

Čamcem od Zagreba do Crnog mora

Unutar šarenog budističkog hrama, kao što to obično biva, sjedio je monah i izgovarao mantre. Prolaznike, isto kao i svoje suvjernike, nije primjećivao jer je tri dana u dubokoj meditaciji mrmljao nerazumljive slogove. Drugi monah pazio je na red i pristojno ponašanje posjetitelja dok su brojni kipovi Budhe pratili igrokaz s uzvišenih polica i oltara.

Mističan lama U skladu s budističkim vjerovanjem, u hramu je dopušteno hodati samo u smjeru kazaljke na satu pa je tako bilo i to jutro. Iz susjednih hramova, jer u kompleksu ih je mnogo, dopirao je zvuk zvona, a studenti budističkog sveučilišta krenuli su na prva jutarnja predavanja. Bio je to klasični početak dana u najvećem budističkom hramu Rusije u Datsanu, na dalekom Sibiru, u blizini granice s Mon-

Hrvoje Ivančić autor je i putopisa „Dunavski blues“.

Priča je to o jednom gumenom čamcu, dva prijatelja i dječačkom snu o putovanju do Crnog mora dugom gotovo 2000 kilometara. - Poput heroja iz djetinjstva, Huckleberryja Finna, Hrvoje dopušta da ga želja za slobodom ponese riječnom avanturom dugačkom 2 000 kilometara.

Uz zgode i nezgode na oronu-

lom čamčiću kojim se moćni Dunav s lakoćom poigrava po đerdapskim klisurama, Hrvoje vješto pripovijeda o živopisnim likovima, sadašnjosti, ali i mračnoj prošlosti podunavskih zemalja. Dunavski blues naprosto budi želju za pomicanjem granica i prepuštanju istinskoj slobodi – piše u predgovoru novinar Miro Aščić. Knjigu možete nabaviti u knjižarama diljem Hrvatske, a možete se javiti i direktno Hrvoju na mail hrvojeivancic@yahoo.com.

Suvenir koji se može kupiti u hramskom kompleksu

golijom.

Priča o ovom hranu započinje davne 1927. kada je Dashi-Dorzo Itigilov, duhovni vođa ruskih budista, okupio svoje učenike i najavio da će uskoro umr ijeti. Bio je 12. Pandito Hambo Lama, u svojoj 75. godini života. Učenicima je rekao da za 30 godina iskopaju njegovo tijelo. Prekrižio je noge, uz mantru smrti započeo medi-

Budistički vjernici hodočaste u Datsan

taciju i umro. Vrijeme koje su iskopali njegovo tijelo. je dolazilo nakon njegove Ono što su pronašli, kako smrti nije bilo lako za vjere u priča kaže, iznenadilo ih je sve Rusiji pa tako ni za budizam. odreda jer lama je i dalje Staljinisti su pogubili na bio u meditacijli i stotine lama i uništili skom položaju, dolaz i 46 budističkih hraa tijelo nije og mova. Nakon 2. su mn i ne bi pokazivalo svjetskog rata, znakove tvenic znans šli logično r a s p a d a Staljin je budia n , stima dopustio li pro nje “čuda” nja. Kako obnovu hrama je tada u bjašnje ga našli doba o pored Ivolge, no represu i n li a brojne su zabrane sije bilo tešjoš uvijek postojale. ko objavljivati Kada je prošlo 30 goovo veliko čudo, dina od smrti velikoga lame, učenici su tijelo ponjegovi su učenici učinili što novo zakopali, ali ovaj put se od njih tražilo. Iz zemlje na tajnoj lokaciji. Tijelo su

iskopali još jednom i to 1973.

Ali nakon toga priča kao da staje. Sve bi se bilo i zaboravilo da godine 2002. mladi lama Bimba Dorzijev nije pronašao 88-godišnjeg vjernika čiji je otac sudjelovao u zakapanju tijela. On je lamu odveo do točne lokacije. Tada, 75 godina nakon smrti Itigilove, tijelo je još jednom izvađeno iz zemlje. Ali ovaj put uz svjedoke i fotografe. Sudionici događaja nosili su zaštitne maske, ali naposljetku su se uvjerili da im nisu potrebne. Itigilovo tijelo ostalo je sačuvano!

Tijelo je smješteno u hramu.

Vidjeti ga strogo je zabranje-

Julija, naš vodič kroz hramski kompleks

Svako jutro započinje jednako - mantrom i uz zvuk zvona

no iako ga lame iznose nekoliko puta godišnje, u vrijeme velikih vjerskih ceremonija.

Dolazili su mnogi znanstvenici iz cijeloga svijeta ne bi li pronašli logično objašnjenje ovog jedinstvenog slučaja, ali nisu ga našli. Raspadanje je mogla usporiti sol u lijesu ili sastav tla, a prema nekim pretpostavkama, i mutacija gena. Budisti vjeruju da je Itigilov dosegao najviši stupanj meditacije i da je on ovdje tijelom, ali u stvari je doživio prosvjetljenje.

Hram je tog jutra bio zatvoren i ući u njega bilo je nemoguće, ali i nepristojno. Mistika je, međutim, visjela u zraku.

3. siječnja 2012., br. 398

!

Siniša Kovačić i FC Kovačić organiziraju Svjetsko amatersko prvenstvo u kickboxingu po WKF koje će se održati od 16. do 21. srpnja u Varaždinu

Sport sport@regionalni.com

Sport 23

!

Sport

Ronald Ređep i Stolnoteniska udruga Starr od 23. do 27. svibnja organiziraju Pro Tour turnir Euro-Africa Circuit u varaždinskoj Areni

ATLETIKA Uspjela 34. Novogodišnja utrka Varaždin 2012

Pobjeda Zevnika Speedway ima puno ljubitelja u Varaždinu

Speedway nova godina Speedway klub Unia iz Donjeg Kraljevca najavljuje bogat i zanimljiv raspored u ovoj godini. - Iza nas je veoma uspješna sportska godina, u kojoj su sudjelovali svi koji nas posjećujete na stadionu, ali i na virtualnim mrežama. Iskreno hvala za podršku i nadamo se da će nam sljedeća godina biti još bolja, uspješnija i uzbudljivija na stadionu Milenium u Donjem Kraljevcu - poručuju iz kluba i predstavljaju kalendar događa-

nja za 2012. uz napomenu da će uskoro početi prodaja ulaznica za Speedway Grand Prix, treći po redu.

Kalendar: 23. 3. liga Hrvatska Češka, 25. 3. U21 prvenstvo HRSLO-H, 22. 4. državno pojedinačno prvenstvo HR-SLO, 19. 5. U21 svjetsko prvenstvo četvrtfinale, 9. 6. liga Hrvatska - Slovačka, 10.

6. liga Hrvatska – Slovenija, 28.

7. Speedway Grand Prix i 29. 9.

Grand Prix kvalifikacije - finale (Challenge).

Procjena rezultata Varaždinska Novogodišnja utrka tradicionalno je okupila velik broj natjecatelja

J Atletičarka Valentina Belović pobijedila je u ženskoj konkurenciji i vratila se iz zagrebačkog atletskog kluba Sljeme u varaždinski TK Marathon 95 Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Varaždinci su tradicionalno ušli u novu sportsku godinu Novogodišnjom utrkom.

Ovo je bilo 34. izdanje i na njemu je nastupilo više od

140 atletičarki i atletičara.

Tradicija Pobjednik utrke u muškoj konkurenciji bio je gost iz Slovenije Vid Zevnik, AD Štajerska Maribor, a za njim su

Dodjela nagrada za najbrže sudionike utrke

u cilj utrčali Zoran Žilić, AK Zagreb Ulix i Matijaž Štanfel, OK Ris Delnice.

U ženskoj konkurenciji najbrža je bila Varaždinka Valentina Belović, koja se nakon nekoliko sezona u AK Sljeme vratila u Varaždin u TK Marathon 95, druga je bila Marija Varjić, AK Veteran Zagreb, dok je treća u cilj stigla Varaždinka Valentina Županić, također TK Marathon 95.

Kod veterana prvi je na cilj stigao Nedjeljko Tavić iz Novog Marofa, drugi je bio Ivan Čorba, TK Marathon 95, dok je treći bio Josip Kosec, AK Rudolf Perešin, Gornja Stubica.

Trčalo se ustaljenom stazom od Trga kralja Tomisla-

va, Franjevačkog trga, Kačićeve ulice, Vrazove ulice, Ulice Zrinskih i Frankopana, Krležine ulice, Zagrebačke ulice, Cesarčeve ulice, Pavlinske ulice ponovo do Korza gdje je bio i cilj. Atletičari su trčali dva kruga i u ku p n o 6 . 0 0 0 metara, a atlet ičarke jedan krug odnosno 3.000 metara.

Utrku je tradic ionalno organizirao Športski atletski klub Varaždin, a Grad Varaždin također je tradicionalno pokrovitelj utrke. Organizatori su osigurali nagrade za pobjednike, ali i za sve natjecatelje u vidu diploma i prigodnih majica.

Slavili in orčan Marib evnik i Vid Z dinka Varaž tina Valen vić Belo

RUKOMET Prvi Memorijal “Krešimir Petanjek” za mlađe uzrasne kategorije

Odmah međunarodni karakter U Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin održan je 1.

Memorijalni turnir “Krešimir Petanjek” za mlade rukometaše. Natjecali su se dječaci rođeni 1998. i 2000. godine.

Natjecala se 31 momčad iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske.

U kategoriji dječaka rođenih 2000. godine prvo mjesto osvojila je ekipa iz Slovenije Ormož Jeruzalem, koja je u finalu pobijedila vršnjake iz Varteks Di Caprija 12:10.

U utakmici za treće mjesto sastali su se ekipe Karlovca i Maksimir Pastele I, a bolji su bili Karlovčani 8:7. Za najboljeg igrača proglašen je Gašpar Hebar iz RK Ormoža, najbolji vratar bio je Julio Milec iz RK Varteks Di Caprio, dok je najbolji strijelac bio Mihael Glasnović iz RK Maksimir Pastele I. U kategoriji dječaka rođenih 1998. godine pobjednici su bili Karlovčani, a “Krojači” su

izgubili drugo mjesto slabijim izvođenjem sedmeraca.

Za najboljeg igrača proglašen je Karlovčanin Tomislav Špruk, najbolji vratar ponovo je iz domaće ekipe Mario Šutalo, a najbolji strijelac bio je Hrvoje Migač. Memorijalni turnir organizirala je Udruga rukometnih veterana Varaždin uz pokroviteljstvo Grada Varaždina, a veliki doprinos organizaciji dala je i obitelj Krešimira Petanjeka.

Nakon pristiglih prijedloga za Izbor najboljih sportaša grada Varaždina, u tijeku je procjena rezultata i glasovanje 56 članova prosudbene komisije. Izabirat će se sportaš i sportašica godine, muška i ženska ekipa, najveća nada u muškoj i ženskoj konkurenciji te sportaš godine osoba s invaliditetom ili osoba oštećena sluha, kao i najbolja ekipa osoba s invaliditetom ili osoba oštećena sluha.

Rok za predaju glasačkih listića je četvrtak 5. siječnja do 13 sati u Zajednici sportskih udruga grada Varaždina, fax 214-577 ili e-mail sportska.udruga@varazdin-sport.hr.

Prvenstvo u ciklokrosu Županijsko prvenstvo u ciklokrosu održano je na Dugom Vrhu. U kategoriji žene-elite prva je bila Mia Radotić, Marko Herceg prvi je bio od juniora a Filip Rutić je pobijedio u kadetskoj konkurenciji. U kategoriji početnika pobijedili su Jakov Marković, Sven Jakopović, Ivica Keretić i Karlo Keretić, svi iz BD Sloga.

24 Sport

3. siječnja 2012., br. 398

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Prilika i za male P U

očetak nove godine i završetak stare uvijek povlači za sobom i sumiranje ostvarenih rezultata kao i planovi za buduće razdoblje. sportskom smislu najveći događaj u ovoj godini su Olimpijske igre u Londonu. Varaždinski sportski krug za sada ima jednog natjecatelja, a to je biciklist Radoslav Rogina uz nadu da će se do početka taj broj povećati. Priliku za odlazak na ovo veliko sportsko natjecanje ima i hrvač Tonimir Sokol. U ostalim sportovima također ima još nekoliko potencijalnih kandidata. eliko priznanje za sport u gradu i regiji bio bi odlazak većeg broja sportaša na OI, međutim, i neodlazak govori puno o situaciji u sportu u Varaždinu, Varaždinskoj županiji, ali i cijeloj zemlji. ajpopularniji loptački sportovi su u krizi i teško je očekivati nekoga iz tih sportova na najvećoj svjetskoj sportskoj priredbi. U nogometu je ponovo došlo do puno odlazaka, rukomet se drži dna prvenstvene ljestvice, a ni odbojka nije u boljoj poziciji. Košarka se već prije oprostila od najboljeg ranga natjecanja u zemlji. Tako oni “mali” sportovi imaju priliku za promociju i napredak. Prilikom dodjele godišnjih nagrada Hrvatskog olimpijskog odbora također su u prvi plan iskočili mali sporotovi. Međutim, koliko god to zvučalo čudno jer je konkurencija puno manja, velike rezultate na europskim i svjetskim prvenstvima nije gotovo ništa lakše postići nego u najvećim i najpopularnijim sportovima. U razgovoru s našim predstavnicima koji su bili na takvim natjecanjima može se saznati kako i u tzv. “malim” sportovima u europskim zemljama postoje vrlo uređeni savezi, a klubovi i natjecatelji se profesionalno bave tim sportovima uz značajna financijska i sportska ulaganja. eđutim, prilika se ipak otvara za manje sportove te da njihov odlazak na velika natjecanja bude zapaženiji nego inače.

V

N

M

Varaždinski gimnastičari na međunarodnom turniru u Novom Sadu

GIMNASTIKA Šest finala Varaždinaca u Novom Sadu

Srebro i bronca!

J Mladi gimnastičari Vinko Kirinić dohvatio je srebro, a Matija Vugrinec broncu Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Na međunarodnom juniorskom gimnastičkom turniru pod nazivom „Memorijal Laza Krstić i Marica Dželatović“, održanom u Novom Sadu, članovi Gimnastičkog kluba Vindija i reprezentativci Alen Vinko, Matija Vugrinec i Vinko Kirinić, nastupili su na svojim najboljim spravama te dohvatili šest finala, a naposljetku kući odnijeli dvije medalje.

Konkurencija Tako je prvi dan u kvalifikaci-

jama Alen Vinko ušao u finale na parteru, karikama i preči, Matija Vugrinec na ručama, a Vinko Kirinić na konju sa hvataljkama.

Drugi dan u finalu, medalje su osvojili Vinko Kirinić - srebrnog sjaja - i Matija Vugrinec brončanu medalju, a i Vinko i Matija na svojim spravama propustili su čistu priliku za zlatnu medalju, budući da su imali najjače sastavljene vježbe, no zbog pogreške u izvedbi, desetinke su na kraju presudile.

Vrijedi napomenuti da je turnir bio na visokoj razini i po pitanju organizacije i po pitanju konkurencije. Naime, uz hrvatske reprezentativce, sudjelovale su mnoge gimnastičke sile kao što su Bugarska, Rumunjska, Rusija, Slovenija, a posebnu pažnju plijenili su reprezentativci iz daleke Libije.

Vindijini najbolji gimnastičari, još jednom za kraj sezone, potvrdili su svoju kvalitetu i mjesto u

Božićni turnir u Samoboru Va r a ž d i n s ke g i m n a stičarke nastupile su na Međunarodnom božićnom turniru u Samoboru u sportskoj gimnastici.

Organizator natjecanja bio je Gimnastički klub „Samobor“, a natjecanje se održalo u dvorani Osnovne škole Bogumila Tonija u Samoboru.

U kategoriji kadetkinja hrvatskoj reprezentaciji, oni su jedini osvajači medalja u našoj muškoj reprezentaciji na ovom turniru. - Sa zadovoljstvom možemo ustvrditi da uspijevamo u svim zacr tanim ciljevima, usprkos svim problemima na koje nailazimo u treningu, budući da i dalje nemamo adekvatne uvjete za

Fokus ih insk varažd tičara s gimna psko o r u E je stvo u n e prv skoj Francu

Dodjela odličja

Orhideja Leščak osvojila je 4. mjesto zbog nezgode na gredi, dok je mlađoj kadetkinji Raheli Leščak pripalo 11. mjesto, a Lauri Gotić, koja je prvi put nastupila u B programu, pripalo je 14. mjesto. Kod juniorki Ana Friščić osvojila je visoko treće mjesto, a Neri Hainš pripalo je 20. mjesto zbog pada na gredi. trening - rekao je trener Emil Šanjek. - Slijede nam zimske pripreme, koje su usredotočene na Europsko prvenstvo u Francuskoj, Montepellier, prije kojeg imamo dvije kontrolne točke provjere, na temelju kojih izbornik Gorički odabire članove juniorske i seniorske ekipe, u kojoj, mi se nadamo, da će netko od naših najboljih uspjeti osigurati svoje mjesto dodao je Šanjek.

Na turniru u ulozi suca, iskustvo na međunarodnom nivou prvi je put stjecao Ivan Oskoruš.

KICKBOXING

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 07.01.2012.

- mala dvorana – stručno usavršavanje (edukacija) rukometnih sudaca 07.- 08.01.2012.

- kuglana – kuglačko Prvenstvo Hrvatske u 14

Fight club “Kovačić” vode treneri Hrvoje Kišasondi i Siniša Kovačić i voditelji Mario Agatić, Robert Varošanec i Jurica Škoranec. Prošla godina im je najuspješnija godina u povijesti kluba. Odrađeno je 48 borbi i osvojene su dvije titule svjetskog prvaka, četiri titule svjetskog viceprvaka, četiri europske titule vicepr-

Najuspješnija sezona FC

vaka, jedna balkanska titula i titula europskog juniorskog prvaka. Osvojene su tri brončane medalje na Europskom prvenstvu, dvije medalje na Europskom kupu. Robert Varošanec nastupio je na turniru “Fight code” i njegov nastup uživo je prenosilo 29 TV postaja. Fight Club “Kovačić” nastupio je u sedam zemalja.

Klub je održao tri priredbe: u veljači u Kovačić Čakovcu gdje su nastupili

predstavnici Hrvatske protiv Mađarske, u svibnju u Areni Varaždin održan je meč za svjetsku WKN titulu i u prosincu veliki spektakl Biggers Better.

Sljedeće godine klub organizira svjetsko amatersko prvenstvo u Kickboxingu WKF od 16. do 21. srpnja, na kojem se očekuje više od 1500 natjecatelja, veliku profesionalnu kickboxing priredbu, a na kraju godine opet jedan veliki spektakl koji će biti iznenađenje.

Sport 25

3. siječnja 2012., br. 398

KAJAK KANU 41. štefanjsko-novogodišnji spust za kraj

Iznimna sezona J Osim iznimnih rezultata Emila Milihrama, veseli i dobri rezultati mlađih članova kluba Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Članovi Kajak kanu kluba Varteks završili su sezonu natjecanja spustom na tradicionalnom 41. štefanjsko-novogodišnjem spustu kajakaša i kanuista održanom na rijeci Savi. I ove godine su na 12,5 kilometara dugoj stazi od Podsuseda do Savskog mosta u Zagrebu nastupile posade iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i BiH.

Mladi U konkurenciji kajaka jednosjeda kod juniora pobijedio je David Rožmarić, ispred Antonia Hiržina, a na sedmo mjesto plasirao se Matija Fadiga, a u ko nkuren ciji juniorki pobijedila je M i a Fa d i g a . U konkurenciji seniora Aleksandar Brkušanin zauzeo je jedanaesto mjesto.

U konkurenciji kanu dvosjeda nastupile su kombinirane posade iz varaždinskog i zagrebačkog Kanu kluba Končar, a pobjeda je pripala posadi Emil MIlihram i Tomislav Hohnjec ispred Mateja Herkova i Antonija Obadića na drugome mjestu.

U turističkom kanu dvosjedu pobijedila je posada Anita i Miljenko Fadiga kod mješovi-

tih parova, a Darko Tomašek i Igor Krajcar u muškoj kategoriji zauzeli su treće mjesto.

Ovi rezultati ukratko opisuju kakav je položaj KKK Varteks na sportskoj karti Hrvatske, ali i svijeta. Ne treba zaboraviti da je Emil Milihram ove godine ponovio i potvrdio najveće uspjehe na europskom i svjetskom nivou na divljim vodama. Na Europskom prvenstvu u Kraljevu u Srbiji osvojio je 1. mjesto u klasičnom spustu, također 1. mjesto i u ekipnoj konkurenciji, 1. mjesto u sprintu, a 2. mjesto ekipno u sprintu u dvosjedu te 3 . mjesto u klasičnom spustu ekipno.

Na Svjetskom prvenstvu u spr intu u Augsburgu u Njemačkoj osvojio je 1. mjesto ekipno i 6. mjesto pojedinačno. U Svjetskom kupu u spustu bio je ukupni pobjednik u kanu jednosjedu, gdje treba napomenuti pobjede u Sortu u Španjolskoj i Soči u Sloveniji te 4. mjesto u sprintu u Sortu. Ovom izuzetnom nizu uspjeha u samo jednoj godini treba dodati i 2. mjesto u klasičnom spustu na prvenstvu Hrvatske održanom kod Velikog Bukovca te 2. mjesto ekipno u sprintu i 3. mjesto pojedinačno u sprintu.

Mladica za Novu N

a početku 2012. godine red je da startamo s pravom ljepoticom među ribama, kraljicom slatkovodnih voda i najvećom salmonidnom ribom. Naravno, radi se o mladici. Na našu veliku žalost, na našoj Dravi kod Varaždina njih više gotovo nema.

Inače, u svom dugogodišnjem ribičkom stažu, ulovio sam jednu jedinu mladicu i to na popularnoj “špici” kod kupališta. Bilo je to u prosincu davne 1985. Mladica je bila teška 8,6 kilograma... ladica se najčešće zadržava u virovima iza velikog kamenja, traži čisto pjeskovito ili kamenito dno, jaku struju s brzacima. Ljeti se kreće na dubokim mjestima s jakim protokom vode, na skrovitim preljevima oko velikih stijena i sprudova gdje je voda bogata kisikom. Najveće mladice uvijek su na najnepristupačnijim dijelovima vira. Najbolje vrijeme za ribolov na mladicu je u ranu zoru i kasno navečer. Glavna hrana joj je podust, ali rado napada klena i pastrvu. Mrijesti se na pješčanim terenima gdje ženka repom kopa rupu na dnu rijeke po nekoliko dana puštajući ikru dok oko nje pliva po nekoliko mužjaka koji se često međusobno žestoko sukobljavaju. Kako lovostaj na mladicu traje od 16. 2. do 30. 9., u ribolov na mladicu krećemo na početku jeseni. Dolaskom zime mladica se povlači na dublja i tiša mjesta, iza velikih stijena i pored sprudova. Za ribolov na mladicu potreban nam je teži pribor (dvodjelni štap akcije A, težine bacanja 60 - 100 g, struna 0,45 ili 0,50 mm). Jedna od najuspješnijih varalica za ribolov na mladicu je copf ili pletenica, a koristimio i druge vrste varalica (voblere, leptiraste varalice, imitacije žabe i miša). Ribolov na voblere daje dobre rezultate kad nivo vode poraste i voda se zamuti. Mladica tada prilazi bliže obali u potrazi za bijelom ribom. U prosincu i siječnju mladicu treba tražiti u dubini vira. ajbolje vrijeme za ribolov je kada pada krupni snijeg, kada je dan miran, bez vjetra i mraza. Bolji rezultati se postižu kada je vodostaj manji. Isto tako, ako je noću pun mjesec, sljedeći dan ne treba očekivati uspješan ribolov. No pred promjenu vremena i vodostaja možemo krenuti optimistično u ribolov.

N

Knjigu Male tajne športskog ribolova možete naručiti na telefon 091 2002 083. Cijena knjige je 49,00 kuna plus poštarina.

Emil Milihram pobjednik Svjetskoga kupa

Emil Milihram kategorizirani je sportaš 1. kategorije prema Hrvatskom olimpijskom o db o r u i tr i godine zaredom dobitnik je priznan j a Spor taš grad a Var ažd ina, a smiješi mu se i četvrti naslov, prema

ovom impozantnom nizu rezultata kojim se poneki sportaši ne bi posramili da im je popis cijele sportske karijere, a ne samo iz jedne godine. Drugo što veseli su dobri rezultati mlađih članova KKK Varteks što znači da će se tradicija dobrih rezultata nastaviti.

David Rožmarić pobjednik u kajaku jednosjedu kod juniora

RAFTING Već tradicionalno, kraj je i ove godine bio rezerviran za okupljanje najboljih kajakaša, kanuista i raftera iz regije na 41. po redu novogodišnjem spustu te 16. memorijalnom spustu „Tibor Šaramo“, koji su održani u ponedjeljak 26. prosinca na rijeci Savi.

U kategoriji raftera najbolji plasman ostvarili su članovi varaždinskog Rafting kluba „Matis White Water“ u sastavu Hrvoje Banić, Davor Posavec, Ni-

Budimir ŠEBEČIĆ Totalni FM, marketing, budimir.maletajne@gmail.com.

M

dišnjim ovogo atima rezult lihrama Mi e Emila taši ne bi s r is o p p neki s ili da je po m posra ltata cijele rezu ijere kar

Mia Fadiga pobjednica kajaka jednosjeda kod juniorki

Ribolov

kola Želimorski, Matija zlatni plasman varaždinKučar, Izidor Cuković i Igor skih raftera dodatni je poticaj i najava još uspješnije Pičuljan.

Na tradicionalnom sav- iduće sezone. Međutim, skom spustu, koji je orga- ova sezona se ne može nizirao Kajak kanu klub nazvati neuspješnom već Zagreb, sudjelovalo je 80- dapače uspješnom i potiak veslača iz Srbije, Bosne cajnom za daljnje omasovi Hercegovine, Slovenije i ljenje ovog sporta koji je postao vrlo polularan vid Hrvatske.

Iako su ovu sezonu za- rekreacije. ključili sa sveukupnim Zlatni rafteri Matis White Water trećim mjestom,

Svi na kuglanje

Kuglači su završili 2011. godinu 16. novogodišnjim turnirom narodnim načinom. Na kuglani “Željezničar” već tradicionalno održan je turnir na kojem je nastupilo osam ekipa. Najbolji su bili kuglači KK MIV-a sa srušena 544 čunja, ispred KK Željezničara (490 čunjeva) i KK Ceste (476 čunjeva). Pojedinačno, najbolja je bila kuglačica Valentina Milak iz KK Varteksa, a najbolji kuglač Stjepan Vrček iz KK Lepoglave.

Kraj godine obilježili su i mladi kuglači Škole kuglanja Varteks i njihovi roditelji.

Natjecanjem u mix parovima

roditelji i djeca zajedno su rušili čunjeve.

Najbolji par je Željko (bivši rukometaš) i Mia Šestak, dok su drugi bili Luka i Tamara Hojski, a treći Davor i Lucia Hojski. Svi ostali također su zaslužili pohvale, a bilo je tu i nekih novootkrivenih talenata.

Iz kluba pozivaju sve zainteresirane učenike da za vrijeme zimskih praznika dođu na kuglanu i probaju kuglati utorkom, četvrtkom i petkom od 16 do 18 sati. Kuglanje je za njih besplatno, a jedino je potrebno ponijeti prigodnu odjeću i obuću.

Opet vaterpolo Na Gradskim bazenima Varaždin ponovo gostuje hrvatska vaterpolo reprezentacija. U sklopu priprema za Europsko prvenstvo u Eindhovenu, koje se održava od 16. do 29. siječnja “barakude” će trenirati u Varaždinu od 9. do 14. siječnja. Termini treninga reprezentacija. U srijedu, 11. siječnja od 18:40 sati igrat će se prijateljska utakmica koju će izravno prenositi HTV. Ulaznice za utakmicu bit će besplatne, no morat će se podići od 4. siječnja uz predočenje osobne iskaznice na recepciji bazena, najviše tri po osobi.

26 Zdravlje

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

Čarobni svijet morskih algi D

anašnji ubrzan način života, loše prehrambene navike, onečišćen okoliš, vrste su stresora koji vode do različitih bolesti (pretilost, kardiovaskularne bolesti, kronični reumatizam...). U svoje tijelo obrocima ne možemo svaki dan unijeti dovoljnu količinu određenih vitamina i minerala, stoga su prirodni dodaci prehrani, izbalansirani na optimalan način, veoma važan odabir za normalan rad organizma. orske alge su prirodan izvor života.

One su od davnina imale važne ulogu u prehrani. Jeli su ih i spiljski ljudi, Egipćani, Asteci, Vikinzi, Kelti, a danas u njihovim blagodatima najviše uživaju Japanci. Alge su veoma zdrava hrana jer sadrže obilne koncentracije hranjivih tvari koje organizam najlakše apsorbira (okruženje u kojem žive morske alge slično je našoj tjelesnoj plazmi). One su bogate brojnim aktivnim morskim tvarima, mineralnim solima i oligo-elemetima, vlaknima, vitaminima, bjelančevinama, lipidima, ugljikohidratima. Najviše sadrže: kalcij, kalij, klor, magnezij, jod, željezo, fosfor, cink, krom, natrij, selen, silicij, bakar, mangan. Postoje četiri velike skupine morskih algi: zelene, plave, crvene i smeđe alge. orske alge jačaju imunološki sustav, jačaju kardiovaskularni sustav, reguliraju tjelesnu težinu, smajuju celulit, povećavaju HDL („dobri“) kolesterol na račun LDL („lošeg“) kolesterola, poboljšavaju stanje probavnog trakta i probavu, čime utječu na poboljšanje prirodnog čišćenja organizma od toksina i radijacije, smanjuju opasnost od nastanka tumora zbog velikog udjela antioksidansa, pomažu u borbi protiv opće premorenosti (vraćaju energiju) i starenja, kožnih problema, problema s prehladama i sinusima, problema s cirkulacijom, kroničnog reumatizma, demineralizacije, arterioskleroze, problema s radom štitne žlijezde (hipotireoze). vaki dio prirode jedan je kamenčić u našem životnom mozaiku, koji samo trebamo znati postaviti na ispravno mjesto.

M

M

S

3. siječnja 2012., br. 398

POZIV DND traži animatore za Pedijatriju i Dječju kirurgiju

Volite djecu i igru?

Postanite volonter J Javiti se možete na brojeve 042/320-588 i 098/246-337, na e-mail dnd.

varazdin@vz.t-com.hr, a prvi dogovor je 4. siječnja u 11 sati Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

din stoga poziva zainteresirane za volontiranje na ova dva Novu godinu sva djeca nisu dječja odjela da im se jave. dočekala kod kuće sa - Animatori mogu biti svojom obitelji. Na odrasle osobe od 17 a Dječjem odjelu do 67 godina žiaktičk id d varaždinske vota koje imaju ala g a m bolnice na ljubav za djecu po 0 0 .6 2 lij e čenju j e i veliko srce. edna rao ij r v u petak, sreIgra, pr iča i oni d a n u ćom, bilo radost družek jedno dijete, nja s bolesnom Radio d dok ih je troje djecom jednom ozapa Sjever bilo na Dječjoj tjedno u poslijekirurgiji. podnevnim satima pružit će svakome osobno zadovoljstvo. Uz zahvalu Prijatelji djece Taj dan posjetili su ih pred- i potvrdu o volontiranju, stavnici Radija Sjeverozapad animatori će bolesnoj djeci koji su voditeljima dvaju pomoći u bržem ozdravljenju odjela, koji nose titulu “Pri- – ističu u Društvu Naša djeca.

Jav it i se možete u jatelj djece”, uručili igračke i didaktička pomagala.

Riječ je o donaciji vrijednoj 2.600 kuna koja prerasta u tradiciju: novac kojim su kupljene igračke i pomagala prikupljen je na čet vr tom po redu Humanitarnom turniru u beli Sjeverozapada. Cilj je pomoći bolesnim mališanima i volonterima Društva Naša djeca, koji svaDruštvo Naša djeca ki tjedan uljepšavaju djeci boravak u bolnici, čime na brojeve telefona 042/320osiguravaju da, uz rodilište, 588 i 098/246-337 ili na e-maPedijatrija i Dječja kirurgija il dnd.varazdin@vz.t-com.hr. i dalje budu nositelji titule Prvi dogovor i edukacija su ove srijede 4. siječnja u 11 „Prijatelj djece“. sati u prostorijama DND-a u Ulici kralja Petra Krešimira Zahvala i potvrda Na oba odjela roditeljima IV. 15/1 u Varaždinu (bivša je omogućeno da cijeli dan Glazbena škola).

Inače, Dječji odjel varaždinbudu uz dijete, a majke mogu i prenoćiti, što se plaća 150 ske bolnice je titulu odjela kuna po danu. Male bolesni- prijatelja djece dobio 2007. ke posjećuje 20-ak volontera, godine, dok Dječja kirurgija tu titulu nosi od ožujka 2010. a potrebe su još veće.

Društvo Naša djeca Varaž- godine.

Na Pedijatriji i Dječjoj krirugiji roditelji mogu biti cijeli dan uz dijete

Na liječenju 1.600 djece Na Dječjem odjelu varaždinske bolnice 2010. godine na liječenju je bilo više od 1.600 djece, koja su u bolnici u prosjeku boravila pet i pol dana.

Na tom odjelu su 32 kreveta, a popunjenost je u prosjeku bila 87 posto. No osim djece koja su morala biti hospitalizirana, još

je oko 4.000 djece prošle godine bilo u dnevnoj bolnici Dječjeg odjela. Gotovo 30.000 djece je prošlo kroz polikliničku djelatnost, dakle posjetili su alergološku, gastroenterološku, kardiološku, nefrološku i neurološku i prijemnu ambulantu ili su bili kod logopeda te psihologa.

Normalan život s...

Dodirom do privrženosti K

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

oža, kao naš najveći organ, izrazito je važna u prvim godinama djetetova života.

Dodir ima vrlo važnu ulogu u razvoju mozga, važan je za kognitivni, emocionalni i tjelesni razvoj djeteta. Prema nekim istraživanjima, dodir igra ključnu ulogu u sposobnosti mozga da se nosi sa stresom bez štetnih posljedica.

Dodir snižava hormon stresa (kortizol) u ljudskom organizmu. Djeca kod koje je prisutna velika količina hormona stresa pokazuju zaostajanje u kognitivnim, motoričkim i emocionalnim područjima, u odnosu na onu djecu kod koje je količina hormona stresa normal-

na. Masažice djeteta izrazito su korisne i za roditelje, jer time oni postaju sigurniji u sebe i svoje postupanje s djetetom te prepoznaju signale koje im dijete šalje, što vodi k boljoj komunikaciji i stvaranju boljeg odnosa. Masaža potiče prokrvljenost, pomaže djetetu da postane svjesno svojega tijela, omogućuje primanje raznih senzornih iskustava te poboljšava odnos između roditelja i djeteta.

Emocionalni razvoj djeteta također ima velike koristi od dodira te pati kada ga nedostaje.

Dodir omogućuje razvoj privrženosti. Privrženost igra ključnu ulogu u povezivanju

roditelja i djeteta. Bez sigurne privrženosti djeca mogu pokazivati razne emocionalne simptome, kao što su nisko samopoštovanje, manjak samokontrole, agresivnost, nedostatak empatije te suprotstavljanje autoritetima.

Djeca s teškoćama senzorne integracije kao što je taktilna preosjetljivost mogu neke dodire smatrati nepoželjnima ili ako se radi o premaloj osjetljivost, mogu tražiti više dodira ili jači pritisak prilikom dodira. Iz svega navedenog iznimno je važno poznavati senzorno funkcioniranje svakog pojedinog djeteta te se prilagođavati njegovim potrebama.

Zdravlje 27

3. siječnja 2012., br. 398

DOZNAJEMO Emina Vidačić, prva beba rođena u novoj godini PRVE BEBE

!

Uz lijepe želje maloj Emini i svoj djeci koja će se roditi, zamjenica varaždinskog župana Blanka Glavica-Ječmenica požalila se da je nitko od dosad posjećenih “pr v ih novogodišnjih beba” nikad nije došao pogledati.

- Dosad me još nijedna beba koju sam posjetila prvi dan nove godine nije došla pogledati i jako sam tužna zbog toga – ustvrdila je zamjenica varaždinskog župana.

Tko zna, možda će se ta želja ispuniti ove godine zamjenici varaždinskog župana te je netko od njih tijekom 2012. ipak dođe posjetiti.

Uz zamjenicu župana Glavicu-Ječmenicu, prvu bebu posjetio i ravnatelj bolnice dr. Dubravko Tršinski

Lani čak 247 beba manje nego u 2010.

J Uz malu Eminu, koja je rođena u 9.50 sati ujutro, 1. siječnja 2012. godine

na svijet su došle još četiri djevojčice: Nela, Daria, Dina i Tea Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Dok se prva Hrvatica u 2012. godini rodila svega 15 sekundi iza ponoći u Zagrebu, u Varaždinskoj županiji na prvu bebu moralo se čekati sve do jutra. Emina Vidačić na svijet je došla u 9,50 sati prvi dan nove godine.

Poklon i 1.500 kuna Malu Eminu, tešku 3.370 grama i dugu 50 centimetara, i njezinu majku Tamaru, ni dva sata nakon rođenja u varaždinskom rodilištu posjetila je i darivala zamjenica varaždinskog župana Blanka Glavica-Ječmenica.

Riječ je o već tradicionalnom darivanju prve bebe rođene prvog dana nove godine, pa je tako mala Emina dobila prigod-

ni dar Varaždinske županije: Ječmenica.

1.500 kuna i poklon-paket.

Eminina majka Tamara otkri- Prvo dijete u novoj godini la nam je da novi član obitelji uvijek s radošću dočekujemo. nije jedino njezino dijete.

Maloj Emini želim sretno i bez- Njezina sestra Una, koja brižno djetinjstvo te da odrasta će uskoro napuniti tri godine, u boljem svijetu u jedva čeka da dođemo kući kojem će sva – otkrila je sretna mama u djeca koja Tamara. Prva beba u ni i d o g će se rodi2012. godini dočekana 11.

0 2 ti biti doje s veseljem i u varažskom n i d ž a čekana s u var rođeno je dinskom rodilištu u istom kojem u novogodišnjoj tu rodiliš jevojčica i noći, kako smo doznatakvom d 7 1 .7 r adoš ću li, nije bilo pretjerane 1 a dječak s kakvom gužve. Ipak, mala Emina je dočeje probila led, pa su nakon kana Emina. nje u varaždinskom rodilištu U ovoj godini 1. siječnja rođene još četiri želim da svako dijete ima ro- “curice”: Nela Omerović, Daria ditelje koje zavređuje, a svi Kovač Židov, Dina Šestak i Tea roditelji koji žele djecu, da ih Bendelja. Zanimljivo je da su i dobiju – rekla je zamjenica u posljednje tri godine u vavaraždinskog župana Glavica- raždinskom rodilištu prve na

svijet dolazile djevojčice, iako se rađa više dječaka. Inače, u 2011. godini u varaždinskom rodilištu bilo je ukupno 1.698 poroda, odnosno rođeno je 1.717 djevojčica i dječaka. To je čak 247 djece manje nego 2010. kad ih je rođeno 1.964!

- Pad broja rođenih nije prisutan samo u varaždinskom rodilištu, već je takav trend, nažalost, u cijeloj Hrvatskoj – rekla je dr. sc. Aleksandra Špoljarić, voditeljice Odjela za ženske bolesti i porodništvo varaždinske Opće bolnice. U varaždinskom rodilištu bilježe i manji broj dolazaka rodilja iz drugih krajeva Hrvatske.

Iako se ne radi o velikoj brojci, ističu kako je zanimljivo da u Varaždin dolazi roditi sve više žena iz Koprivničko-križevačke županije.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Život i socijalna skrb Savjet za socijalnu skrb u Varaždinskoj županiji U

sklopu reforme sustava socijalne skrbi predviđa se decentralizacija sustava i prepuštanje vođenja socijalne politike na lokalnom nivou. To je izrazito pozitivna stvar koja bi trebala poboljšati kvalitetu provođenja socijalnih usluga, suzbiti zloupotrebu davanja socijalnih pomoći i potpora, i sve potrebne resurse usmjeriti jednom cilju: smanjiti nepotrebne troškove i pružiti pomoć i uslugu najpotrebnijima na području županije. ana 13. prosinca 2011. u Varaždinskoj županiji osnovan je Savjet socijalne skrbi. U Savjetu su predstavnici svih usta-

D

nova koji se bave socijalnom politikom, programima prevencije, podrške mladima i obitelji, zapošljavanjem te brigom o starim i nemoćnim osobama, kao i uslugama socijalne uključenosti i podrške.

Savjet predlaže razvoj mreža potrebnih kapaciteta socijalnih usluga na području svoje nadležnosti. redviđa se i usklađivanje i koordiniranje djelovanja udruga i drugih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi na području županije.

Osnivanjem novog Ministarstva socijalne politike i mladih, bit će uspostavljena još

P

tješnja suradnja između Zavoda za socijalnu skrb i Obiteljskih centara, a obećavajuće je to što se sve više značaja daje civilnim udrugama, koje su nam itekako potrebne za prepoznavanje i rješavanje pojedinih potreba pojedinaca i skupina koji trebaju određenu pomoć. roblemi koji su prisutni u društvu su veliki, no uz dobru suradnju, otvorenu komunikaciju i jasnu viziju i strategiju, svaki problem možemo riješiti ili barem smanjiti. Svima nama u novoj godini želim manje problema, a više osobne sreće, zadovoljstva, zdravlja i uspjeha u poslu.

P

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, ravnatelj Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske županije

28 Ženski svijet

3. siječnja 2012., br. 398

likovi o, aktern su kar loškiio te soc različiti o n r u kult rtava sno oc inu ja e s ač što vom n u njiho evanja odij

Cvjetni dom Sretna vam nova, dragi moji! Ž

elim vam da u novu godinu krenete s novim nadama i novim vjerovanjima. Želim vam da sve što je moralo biti tužno ostavite iza sebe te da skupite snage i volje da vjerujete u neke bolje ciljeve. Ustvari, želim vam da budete bolji.

Budite bolji prema Leticija onima koje volite, ali ZADRAVEC budite bolji i prema Kukuljevićeva 17, Varaždin onima koje ne volite 042/212-362 jer na taj ćete način letiziazadravec@gmail.com biti bolji prema sebi.

Budite bolji u svemu što radite, jer vratit će vam se s više zadovoljstva i samopoštovanja. Sve u svemu, želim vam da se ne desi, već da sami sebi učinite dobro, jer na taj ćete način uvijek moći sami sebi pomoći i nećete trebati čekati glavni zgoditak na lutriji. Zato vam od srca želim da budete bolji!

Letizia

Silvestrovo kod Nele Šaroliko i veselo društvo na

MODNI KAMELEON Silvestrovo u duhu filma “200 cigareta”

Kič i – Blondie J Modna šarolikost na dočeku: od šarenih i napadno obučenih tinejdžerki, pankera s

Misfits kožnim jaknama, dosadnog yupija i takstista pod utjecajem disco ere Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek Foto: IGOR KLIČEK

Ovotjedna inspiracija je film “200 cigareta” čija se radnja događa na Silvestrovo 1981. godine u New Yorku.

Umjesto klasičnog fotografiranja odlučila sam napraviti nešto malo drugačije i zajedno sa svojim prijateljicama naprav iti prav i tulum na temu 80-ih.

Najluđa noć Možda su partiji s ovom tematikom pomalo otrcani, ali osamdesete su tako modno bogate i kičaste, pa je zabava zagarantirana. I

uostalom, tko ne voli plesati na Blondie?

Film “20 0 c igareta” je drama/komedija snimljena 1999. godine i pravi je mozaik likova koji se usprkos svojoj različitosti ujedine pod istim krovom i zajedno dočekaju novu, 1982. godinu. No od tuluma ih dijeli dugi put ispunjen prekidima s partnerima, svađama, kontemplacijama o svojim ljubavnim pothvatima i krahovima, ali prije svega očekivanjima o najluđoj noći u godini. Najveća očekivanja ima Monica koja priređuje doček i grozi se mogućnosti da nitko ne dođe na njenu zabavu. Priča

JESTE LI ZNALI? Značajnu i vrlo komičnu cameo ulogu ima slavni glazbenik Elvis Costello. Elvis se pojavljuje na Monicinoj zabavi i slučajno ostavi svoje trademark naočale koje mamurna Monica ujutro pronalazi.

Poznati komičar Dave Chapelle glumi otkačenog disco taksista, a u ostalim ulogama pojavljuju se i Courtney Love, braća Affleck, Christina Ricci i Kate Hudson.

dalje prati različite grupice ljudi koji trebaju doći na Monicinu zabavu, no gube vr ijeme motajući se po New Yorku kako ne bi došli prerano na zabavu. U međuvremenu se domać i c a Monica od očaja napila i onesvijestila taman kad su gosti počeli dolaziti. Zabava je bila hit i poprište brojnih romansi, a Monica se budi ujutro samo da bi svjedočila neredu i kaosu koji je ostao u njenom

stanu nakon ludog dočeka.

Radnja se dešava ranih 80 -ih i pr ikazuje šarenu njujoršku scenu.

Likov i su k a rak tern o, a li i sociološkikulturno različiti što se jasno ocr tava u njiho vom načinu odijevanja.

Tako imamo dv ije vrlo šarene i napadno o b u č e n e tinejdžerke, pankera s Misfits kožnim jaknama, dosadnog yupija i jednog vrlo zanimljivog taksista pod utjecajem disco ere.

Frizerski salon Kosi je dosta figara, ona želi - njegu!

K

Melanija Galunić Frizerski salon Gloss Ive Režeka 4 a, Varaždin tel. 042/200-420

onačno je završila godina. Dosta je bilo kolača, masne hrane i izležavanja na kauču, a vašoj kosi figara, peglica, ukosnica i raznih drugih “agresivnih” tretiranja! Svaka žena početkom nove godine odluči nešto promijeniti na sebi. Siječanj je rezerviran za razne dijete, detoksikacije, vježbanja i tretmane lica, a kao što vaš organizam žudi za raznim tretmanima, tako je i vašoj kosi potrebna dubinska i hranjiva njega. Činjenica jest da vam kosa izgleda izmučeno nakon silnih uvijanja i friziranja, pa je pravo vrijeme da je pustite da odmara barem mjesec dana. Uz već dobro poznat botoks, bilo bi dobro jednom tjedno staviti masku ili pakung te kosu njegovati hranjivim

uljima. Na tržištu postoje vrlo dobri preparati, a cijene dosta variraju. Dakle, uzimate li stvar u svoje ruke, držite se uputa na ambalaži i ne pretjerujte!

Ako ipak više vjerujete svom frizeru, odlučite se za profesionalnu njegu. Poznavajući vas i vašu kosu, on će točno znati procijeniti kako i koliko treba uložiti njege u nju. I jedan savjet za sve koji će dio siječnja provesti na skijalištima: sunce na velikim nadmorskim visinama nije zanemarivo, a u kombinaciji s hladnoćom u nizinama može naškoditi i koži i kosi.

Kosi je potrebna zaštita, a najbolje rješenje za dugokose su pletenice, koje se lako mogu ugurati ispod kacige, koje su i dalje veliki hit.

Ženski svijet 29

3. siječnja 2012., br. 398

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Ines Bojanić, glumica

Dermatolog

Nije mi uopće gušt Urtikarija svaki dan kuhati... U

Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

J Poznata glumica jutro započinje s djecom, uzor u životu su joj djeca, iz kuće ne izlazi

bez djece, a na večeru bi s Brad Pittom, s kojim bi, pogađate, pričala – o djeci

rtikarija ili koprivnjača (lat. urtica - kopriva) čest je medicinski problem, koji može zahvatiti ljude svih generacija. Karakterizira je pojava blijedoružičastih, “otečenih” žarišta koja se pojavljuju pojedinačno odnosno u grupama. Zahvaćen može biti bilo koji dio kože. ojedina urtika traje nekoliko sati, a potom nestaje bez traga. Kako stare urtike (ili koprivnjače) nestaju, tako se pojavljuju nove. Mogu varirati i u veličini; od zrna prosa do veličine muškog dlana, kada se međusobno udružuju. Urtike obično vrlo svrbe, no ponekad mogu i peći i žariti. rtikarija je česta bolest, 10 - 20 % ljudi tijekom života ima barem jednu epizodu urtikarije. Većina ih nestaje vrlo brzo, unutar nekoliko dana ili tjedana. Ako urtikarija traje kraće od šest tjedana, govorimo o akutnoj urtikariji; a ako pak traje duže, riječ je o kroničnoj urtikariji. eđu uzrocima akutne urtikarije najvažniju ulogu igraju hrana, lijekovi, infekcije te ubodi različitih insekata. Određene kemijske supstance iz hrane, lijekova ili „otrova“ insekata uzrokuju otpuštanje tvari pod imenom histamin, u blizini krvnih žilica kože. Uslijed toga dolazi do njihovog “propuštanja” te posljedično do natjecanja tog dijela kože. Ako oteklina zahvaća područje oko očiju, usana, ždrijela ili genitalija, ona može biti vrlo izražena, a u slučaju težeg disanja ili gutanja potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć. rtikarije ipak najčešće uzrokuje hrana: orašasti plodovi, čokolada, jaja, mlijeko, morska riba i morski plodovi. No ne treba zaboraviti ni aditive i konzervanse koji su u hrani često prisutni. Lijekovi se također nalaze na listi najčešćih uzročnika urtikarije. Gotovo svaki lijek može biti uzrokom urtikarije, no najčešće su to antibiotici (osobito penicilinski), lijekovi protiv bolova (osobito nesteroidni antireumatici), sedativi, vitamini… I infekcije mogu biti uzrokom urtikarija, osobito virusne infekcije ždrijela. terapiji važno mjesto zauzima otkrivanje i uklanjanje uzroka urtikarije. No često je potrebna i terapija antihistaminicima, u obliku tableta ili injekcija, dok je u slučaju natjecanja potrebno primijeniti i kortikosteroidne preparate.

P

Piše: GORDANA IGREC

Već 12 godina dramska umjetnica Ines Bojanić, rođena Požežanka sa stalnom adresom u Zagrebu, igra u varaždinskom kazalištu.

Mladu glumicu osim u predstavama varaždinskog HNK “Kokoš”, “Instrukcija”, “Zmija”, “Nora”, imali smo priliku gledati i u TV seriji “Bitanga i princeza”, sapunicama “Ljubav u zaleđu”, “Obični ljudi”, filmovima “Duga mračna noć”, “Svjetsko čudovište” i “Snivaj zlato moje”.

U

M

Dvorska luda Ines se glumom bavi od malih nogu i debitirala je kao desetogodišnja djevojč ica u predstavi “U čna prakti plavoj boji m snijega” sa i , u kojoj ivna objekt oje je bila m – d v o rali to je ivno t k ska luda. je sub Za svoj nje mišlje umjetničk i rad dobila je nagradu na festivalu u Omišlju za najbolju dječju predstavu te nagradu za najbolju žensku spored- Za mene je majčinstvo predanost, otkriva poznata glumica nu ulogu Zvonimir Rogoz.

Glumica, koja je trenutno na porodiljnom, za Male ženske razgovore otkrila je Otići u Pariz!

Svaka prava žena nikad ne smije... što je veseli u njezinom ženNajdraži film?

Pričati mužu o bivšima. skom svijetu, kako se snašla Amarcord.

Iz takta me može izbaciti... u ulozi majke i zašto joj se Omiljeni parfem?

Sebičnost. cijeli svijet vrti oko djece.

Onaj koji mi kupi moj muž. Što ste oduvijek željeli učiniti, a niste?

Jutro započinjete sa...

S djecom!

Kako biste se opisali u Što je za vas uspjeh u ne biste mogli oprostiti?

Najromantičniji trenutak tri riječi?

Da mi netko povrijedi dježivotu? u životu bio je...

Praktična i objektivna, cu.

Moja djeca.

Kad me muž zaprosio. ali to je moje subjektivno Vaš moto u životu?

Iz kuće ne izlazim bez... mišljenje.

Svaki dan se mijenja.

Djece.

Praktični stil Vaš uzor u životu? Što je z a vas Što je najvažnije u vezi?

Volite li kuhati?

Moja djeca. majčinstvo?

Iskrenost.

Ne volim kuhati. Volim kad Jeste li ljubomorni?

Predanost. nisam obavezna. Kad moraš Naravno. Što n i k a d svaki dan kuhati, onda mi to nije gušt.

Koji odjevni stil njegujete?

Praktični.

S kojim glumcem biste rado otišli na večeru?

Svatko bi s Bradom Pittom, pa bih i ja. Ali ja bih s njim negdje otputovala. Naravno da bismo onda pričali o djeci.

Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli?

Sve tri želje: da mi djeca budu zdrava!

Kako provodite slobodno vrijeme?

Uz djecu nemam slobodnog vremena, a ako ga i imam, onda spavam.

“Bitange i princeze” jedna od serija gdje je glumila

Prave žene mužu ne pričaju o bivšima

U

U

30 Ženski svijet

3. siječnja 2012., br. 398

PRAKTIČNI SAVJETI Obnoviti organizam nakon blagdana

Trudnoća

“Čišćenje” tijela

Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

J Tijelo vratite u formu uravnoteženom prehranom s mnogo vode, voća i

Vježbanje u 2012. godini

povrća, posebice povrtnih sokova, a započnite i s laganim vježbanjem Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com

no je važna za čišćenje organizma. Nakon petodnevnog Ako niste u blagdanske povrtno-voćnog tretmana, u dane mogli odoljeti masnim svoju dnevnu rutinu polako uvedite vježbanje. i slasnim jelima, raznovrsnim Ako ste naslasticama i delicijama te ste kupili u novu godinu zakorajte nemo pokoji čili s kojom naslagom h a kiloviše, možda imate želju m od o gram, osloboditi se v iška i tijel t a v i lj p o “energije”. Kako raeć iscrp v m o steretiti tijelo nakon žoging aganom s t e d peno dana obilnog hranjeesl ga se nja? počnit tnjom še morate riješiti Posno a fino zato nemojZa č išćenje organizma, iscrpljivati tijelo stručnjaci preporučuju voćne t e odnosno povrtne tretmane. dvosatnim džogingom već Prema jednom od njih, tri radije započnite s jutarnjom dana za redom trebali biste gimnastikom i laganim vježpiti 8 - 12 čaša svježe iscijeđe- bama koje postepeno povenog soka. Minimum 85 posto ćavajte. Blagdani su i vrijeme soka treba biti od povrća noćnih zabava, pa ako ste (mrkva, krastavac, kupus, raj- iscrpljivali organizam dugim čica...), a ostalih 15 posto od bdijenjima, sada vam je povoća poput jabuka i naranči. treban i san.

Dobro se naspavajte, miUkoliko tijekom dana osjetite glad, popijte još soka. Četvrti nimalno 8 sati svake noći. dan ovog tretmana jedite Lagana šetnja prije spavanja samo sirovo voće, a peti dan sigurno će vam goditi, a bit svježe voće za doručak, a će vam korisna i za zdravlje sirovo povrće za ručak. Šesti te da lakše usnite.

U detoksikaciji organizma dan vratite se na raznovrsniju prehranu no neka ona bude pomažu i biljni čajevi, pa umjerena i uravnotežena. Ti- probajte iskoristiti i njihovo jekom ovog tretmana ne za- djelovanje. Čaj od koprive i čička neki su od traboravite piti dicionalnih i lako č is tu su dostuvodu, pni. izuzet-

T

ijelo tijekom trudnoće fiziološki se mijenja u odnosu na neke ustaljene parametre, a nove se vrijednosti smatraju normalnim, zdravim stanjem. To se posebno odnosi na kardiovaskularni sustav, kod kojeg se broj otkucaja srca u minuti povećava za 10 do 15 otkucaja. avlja se i povećanje krvnog volumena od 40 posto, a sposobnost srca da istiskuje krv povećava se 30 do 50 posto, naročito od 28. do 32. tjedna trudnoće. Smanjena je apsorpcija kisika (češći su brzi udisaji koji nisu dovoljno duboki: hiperventilacija), dok je njegova potrošnja povećana 15 do 20 posto. Povisuje se i tjelesna temperatura. straživanja su pokazala da se u slučaju uredne trudnoće, uz redovite kontrole i normalno stanje djeteta za prateće tromjesečje, može nesmetano vježbati, bez straha od štetnog djelovanja na dijete i majku. oboljšanje cirkulacije u cijelom tijelu, dobra fizička kondicija majke te slobodno disanje tijekom cijele trudnoće pozitivni su čimbenici za nesmetan razvoj vašeg djeteta. Vaša će fizička aktivnost biti poticaj i za dijete, koje će živahno oponašati vježbe. Stoga se nemojte iznenaditi ako povremeno osjetite udaranje nožica ili ručica u maternici. edovito vježbanje također olakšava spavanje, posebice tijekom drugog i trećeg tromjesečja. Trudnice koje vježbaju uglavnom nemaju pretjerano povećanje tjelesne težine, osjećaju manje bolova u mišićima te pravilnije dišu. trudnoći se opravdano češće osjeća umor, pospanost, nedostatak zraka, vrućina i slično. Navedene situacije zapravo su i pravi razlog da probudite svoje tijelo kako biste se tijekom trudnoće osjećali što bolje i sposobnije. ut do dobrog osjećanja i zadovoljstva upravo je u redovitom vježbanju. eka ovo bude jedna od vaših novogodišnjih odluka. Sretna vam nova 2012. godina.

J

ovi glavni su Povrće i povrtni sok

u detoksikaciji

I

P

I zimi ima voća - isk oristite čim više

R

U

Ne zaboravite na

čistu vodu!

P N

ČAJ OD ĐUMBIRA

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Dobro se naspav ajte

Za čišćenje organizma odličan je đumbir. Jednu čajnu žličicu naribanog svježeg đumbira prelijte s dva decilitra vrele vode. Pustite da se malo ohladi te zatim ulijte sok od pola limuna. Zasladite po želji s malo meda.

svake noći

Petra Kolak Đinđić

Kozmetički savjeti

Beauty centar Čarolija, Varaždin, Krešimira Filića 78, mobitel: 098/168-6705

Kako najbolje započeti novu godinu?

U vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana, većina ljudi unosi i dvostruko više kalorija od dnevnih potreba. Tu spada i povećano konzumiranje alkohola, koji, osim što deblja, ostavlja tragove umora i zagađenja organizma. Najbolje što možete napraviti za sebe je

detoksificirati i osloboditi svoj organizam viška kalorija i toksina. Preporučujem vam da napravite 2 - 3 tretmana limfne drenaže koji će vam definitivno pomoći da se osjećate bolje, ali i izgledate ljepše. Uz to vam preporučujem da započnete dan prirodnim sokovima od

voća i povrća koji će vam vratiti potrebnu energiju i ojačati imunitet. Za ručak kombinirajte bijelo meso piletine ili puretine s kuhanim povrćem i različitim salatama. Na taj način, vaše tijelo će započeti proces čišćenja, a vi mu možete dodatno pomoći šalicom zelenog čaja

u poslijepodnevnim satima.

Večer možete uljepšati šetnjom na svježem zraku, vožnjom bicikla ili odlaskom na relaksirajuću detox masažu. ova godina je idealno vrijeme za nove pozitivne odluke! Krenite od sebe i napravite nešto pozitivno baš za sebe!

N

Ženski svijet 31

3. siječnja 2012., br. 398

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Posrnule djevice!

K

Pretjerujemo u svemu, a dan nakon mislimo da možemo promijeniti stare navike? Nije to baš lako

ISTRAŽUJEMO Zašto su novogodišnje odluke besmislene?

Prestanak pušenja i vježbanje? Ne baš...

J Nova godina, novi život i novi mi? Većina se slaže – ponese nas euforija, većinu od

toga nećete nikad ostvariti Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

odluka – prestanak pušenja, redovito vježbanje i bolja kontrola financija.

Početkom svake e t s i N Upravo te odluke godine obavez o r k mnogi znanstvenizno donosite i uspjel Zašto ci ističu kao najnovogodišnje . u i mnogi odluke? Koligodin nja bio kritičnije od njih odustanu ko njih uspieč j i s .

1 bi već nakon nekojete ispuniti? tnica? liko dana. No je li Nijednu? Onda prekre problem u njima ili ste samo jedan u nama i samokontroli? od mnogih kojima to ne polazi za rukom.

Toga smo i svjesni, ali ipak Kriva euforija? ne odustajemo. - Od sljedeće - Ako se cijele godine ne godine prestajem pušiti – bila možeš uhvatiti u koštac s tim je odluka 25-godišnje Varaž- problemima, zbog čega bi dinke od prije nekoliko dana. početkom nove godine počeo Prošla je i ta dugoočekivana s njihovom primjenom? 1. siječnovogodišnja noć, a drugi dan nja je dan u godini kao i svaki u novoj 2012. godini sve odluke drugi – smatra 28-godišnja su “isparile”. - Ništa od toga. Ali čitateljica koja je ove godine smanjit ću – optimistična je i odustala od njih. nakon propale odluke.

- Prošle godine sam donijela odluku i nisam je se pridržavala tako da ništa ove godine od Pušenje, vježba Besmislenost novogodišnjih toga - dodaje. Ona nije jedina odluka dokazana je već bez- koja misli kako su dotične nobroj puta, a svi smo se našli u vogodišnje odluke beskorisne.

- Euforični ste, ponese vas situacijama da ih prekršimo već nekoliko dana kasnije. Osobito slavlje i odluke koje donosite je na to osjetljivo nekoliko su preambiciozne. Na kraju se

Aromaterapija

A OVE SE ODLUKE NAJČEŠĆE IZJALOVE...

1. Prestat ću pušiti 2. Idem na dijetu i počinjem vježbati 3. Šparat ću 4. Pit ću manje alkohola 5. Naći ću novi hobi i postati aktivniji/a

!

U

probudite drugi dan i ne pada vam na pamet da krenete s realizacijom nečeg takvog – misli 24-godišnja Varaždinka. S tim da su one nepotrebne slaže se i druga 28-godišnjakinja. - Ja svako malo donosim nekakve odluke tako da mi ove novogodišnje

Marija WEINBERGER

Ulje je bogato vitaminom E, nezasićenim masnim kiselinama: linolne, omega 3 i oleinske masne kiseline. Ovo antioksidativno sredstvo je već od davnina korišteno kod liječenja ožiljaka, ekcema i drugih oštećenja te upalnih procesa na koži. rlo je djelotvorno kod tretiranja raznih opekotina (sunčanih, od radijacije..), bora

V

T

N

I

Z

Aromamaser 091/92 99 329

ne znače puno. To se posebno odnosi na velike odluke zbog kojih bismo trebali promijeniti velike životne navike preko noći. Svi su se složili - lako je reći da ćete nešto napraviti kad te cijela ta atmosfera ponese.

Problem je poslije.

Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Ulje plodova divlje ruže za regeneraciju kože G

rm od čijih se plodova proizvodi ulje divlje ruže raste u divljinama Anda, a plantažira se na raznim lokacijama u svijetu. lje ploda divlje ruže (lat.

Rosa moschaeta J. Herrm.) je izuzetno vrijedno u regenerativnoj njezi kože. Zlatno-crvene je boje, a dobiva se hladnim prešanjem osušenih plodova.

ak je to dobro kad cijelu jednu godinu zajedno sa svim pizdarijama koje su se događale možeš zaboraviti u samo dva dana. Za vrijeme novogodišnjih blagdana. U subotu smo otfrljili staru, a u nedjelju sretni i presretni dočekali novu! Ko da smo se spustili s nekog drugog planeta. Fakat smo žilavi i neuništivi. Ali to nešto i obećaje. Da nećemo nikad pokleknuti! Nego tu i tamo posrnuti. aj izraz „posrnuti“ mi je genijalan! Ne samo što me podsjeća na onu odličnu britansku seriju “Allo,“allo! i urnebesnu frku oko slike „posrnule djevice“, nego što je to džentlmenski izraz za ženu koja je, tko zna iz kojih razloga, zgriješila. Kad su žene u pitanju, Britanci stvarno znaju birati riječi.

Zbog njih bih i ja radije bila posrnula djevica, nego po našem - kurva. o mene više muči muška verzija tog epiteta.

Nigdje nisam našla izraz, a ni čula za naziv „posrnuli djevci“! Kao da ne postoje, kao da ih nema. Ne spominju se ni u Evino doba, a ni danas. Usprkos činjenici da ih itekako puno ima i da - posrću! Čak i više od žena. Samo kaj je to, evolucijski gledano, postalo i ostalo normalno. I u prapovijesti su se, kao i danas, pravi kapitalci uvijek borili za svoje ženke. Oni su postali osvajači, pastusi, jebači, kurviši, ali nikad – posrnuli djevci. sad, tko je kriv nama ženama? Kad bi sve bile onako odvratno iskrene, tvrdim da bi svaka od nas bila radije s jednim od ova četiri prostačka komada, nego s nekim „posrnulim“. Koliko god je to sve u biti - jedno te isto! ato s novom godinom treba krenuti u život po novim pravilima. Isključivo svojim! Fućka mi se za britanske epitete, džentlmenske obzirnosti, građanske ili malograđanske predrasude i moralne stege. Hoću živjeti i uživati u životu! Kada, gdje i s kim, to je moj izbor. I kome trebam polagati račune? Kad kurva kurvi ionako neće vjerovati...

i ožiljaka. Tu djelotvornost daje mu visoki udio nezasićenih masnih kiselina. Također se koristi za tretiranje suhih ekcema, hiperpigmentirane, prerano ostarjele, suhe, ispucane i ljuskave kože. preparatima za njegu kože i masažu preporučljivo je miješati 10 % ulja sjemenki divlje ruže s drugim baznim uljima.

U

32 Oglasi

3. sijeÄ?nja 2012., br. 398

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

3. siječnja 2012., br. 398

KUĆE PRODAJE se starija kuća sa dvorištem u blizini Banfice. Upitati na tel. 641-057 ili mobitel 099/234-1284 ozn.2029e KUĆA prilika! Kuća 130 m² i 450 dvorišta blizina Kauflanda (useljiva, centralno,pvc) - 59.900 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c KUĆE okolica! Kuća 100 m² (useljiva)( svi priključci) u Jalžabetu - samo 24.000 € i kuća novouređena u Turčinu 100 m² i 700 dvorišta - 50.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRILIKA! Vikendica 30 m² i 1256 m² okućnice na Malom Vrhu (struja, voda) - 9.500 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje vikend kuća ili kuća pogodna za stanovanje do 25.000 € u blizini Varaždina! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆU 90 m² sa okućnicom 566 m² u Varaždinu, prodajem. Upitati: 042/212-016 ili 042/210-477 ozn.5171 JALKOVEC 50.000 €,G. Kučan 63.000 €,

Z.Kunc 135.000 e, Vojnovićeva 110.000 €, Trg M. Gupca 160 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

Arsenala) (etažno) po 970 €/m² + otkup.

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir.grabar@vz.t-com.hr ozn.335c

NAJPOVOLNIJA novogradnja! Trosobni stan od 74 m² u Braće Radića (odličan raspored) - cijena povoljna! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c

PRODAJEM kuću katnicu u Knegincu G., novouređenu. U dvorištu ima još 1 dvosobni i 1 jednosobni stan. Moguće razne kombinacije. Moguća moja doplata.

Povoljno! Mob. 098/284-949 ozn.233c KUĆU u nizu, Ulica Božene Plazzeriano, centar grada, prodajem. Mob. 098/301588 ozn.5191 PRODAJEM/mijenjam kuću u Varaždinu za stan uz nadoplatu. Mob. 098/801-553 ozn.5236 PRODAJEM kuću u Braće Radića 125, u Varaždinu, na zemljištu 350 m². Mob. 098/995-9846 ozn.5246 KUĆA katnica, 3 stana, podrum, struja, voda, nedovršena, balkoni. Tel. 042/212675 ozn.2570b PRODAJEM novouređenu namještenu kuću u Novom Marofu. Moguće kombinacije. Mob.099/2002085 ozn.104f

STANOVI SUPER prilike! Dvoipolsobni stan u Masarykovoj 68 m² (etažno) - 60.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRLIKA tjedna! Četverosobni novouređeni stan 89 m² na trgu Mali Plac - 74.00 € (nije fiksno)!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c POVOLJNO! Dvosobni stan 50,35 m² u Vrazovoj uređen (centar) (etažno), pogodno za ured!- 40.000 €! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404- 8241 ozn.62c PRILIKA! Dvosobni stan 59,95 m² u B. Radića (kraj

JEDNOSOBNI! Jednosobni 28 m² u Tina Ujevića! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje novi dvosobni stan za poznatog kupca! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUPUJE se novi četverosobni stan za poznatog kupca ! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c RENOVIRANI stanovi po povoljnim cijenama: 1-sobni – 43 m², 2-sobni 50 m² (43.000), i 4-sobni 89 m²- 70.000 €... Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c F.KONŠĆAKA 50m², B. Radića 52 m², Vukovarska (et.grij.) 67 m², R. Hercega 52 m² (uređen) 900 €/m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c VARAŽDINSKE TOPLICE – stanovi 47,65 i 106 m² i poslovne prostore, vrlo povoljno prodajem/iznajmljujem. Mob. 098/446-247, 099/216-2706 ozn.160c DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu. Mob. 098/622-082 ozn.2027e 3-SOBNI stan, 76,3 m² u Ulici S. Vukovića, kompletno uređen. Mob. 098/821-835 ozn.2030e TROSOBNI stan, uređen, u centru grada, prodajem. Mob. 098/486-221 ozn.2030e NAJJEFTINI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi su useljivi i etažirani, Kumičićeva (ŠTUK 1 i 2), 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m². Mogućnost korištenja subvencije od države. Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući. MDV CENTAR, tel. 330-868 ozn.63c PRODAJEM trosobni stan, etažno grijanje u Vž i zemljište 3 000 m² u K. Donjem.

Mob. 099/512-4826 ozn.5214 TROSOBNI stan u Varaždinu, blizina centra, 1. kat, prodajem. Mob. 098/801591 ozn.5245

ZEMLJIŠTA

NATJEČAJ Tražimo 2 pomoćna vozača s C i E kategorijom, s iskustvom u međunarodnom prometu.

Molbe sa životopisom slati na “Vatra d.o.o.”

M.Krleže 1, 42000 Varaždin

SNIŽENO – gradilište u Sračincu, 633 m², 8.900 €. Gradilište u poduzetničkoj zoni Jalkovec, 4 147 m², 120.000 €.

MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars. hr, 098/412-682 ozn.141c GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem. Mob. 091/352-0083, 091/232-0350 ozn.2028e PRODAJEM gradilište u Jalkovcu, Nova ulica, 479 m², širine cca 22 m uz asfaltiranu cestu. Mob. 098/450-951 ozn.2566b GRADILIŠTE u Trnovcu Bartolovečkom, 4 023 m², 19.000 €. Nije fiksno, zamjena za manji stan u Vž. Mob. 091/ 589-4429, 042/611-909 ozn.105f

Mali oglasi 33

‘71. g., 1.999 €; skuteri 125 ccm i 50 ccm, novo i rabljeno, najpovoljnije. Moguće zamjene. Mob. 091/143-7007 ozn.5248

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO 800 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359404 ozn.54c

POSAO TRAŽIM djelatnike – rad kod kuće – sudbinske karte i razgovori.

Mob. 095/197-6787 poslije 15.00 h ozn. 5187

PRODAJA/najam stambeno-poslovni prostori: 50, 50 + 100 m², Vžd, Tome Blažeka 3. Mob. 098/702-701 ozn.284c POSLOVNI prostor od 30 m² u centru varaždina, 2 prostorije, izlog, parking, iznajmljujem. Mob. 091/3520083 ili 091/232-0350 ozn.2028e CENTAR, dućan ulični, 30 m² i prostorije za kancelariju - tihu djelatnost, 30 m², ulaz dvorišni. Mob. 098/792-016 ozn.2568b IZNAJMLJUJEM poslovni prostor 52 m² sa uhodanim poslom. Može trgovina, radiona, lokacija nekadašnji Autootpad trgovina. Tel.042/601-122 ozn.103f HALU 500 m² sa industrijskim ulazom na parceli 1 800 m² u Jalkovcu, prodajem.

Mob. 091/526-7870 ozn.5227

NAJAM IZNAJMLJUJE se mali dvosobni stan od 31 m² u Zrinskih i Frankopana - 1.200 kn! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c IZNAJMLJUJEM 2 sobe i dvosobni stan samcima, bračnom paru ili terencima, ulaz poseban. Tel. 261-386 ozn.5182 DAJEM u najam jednosobni stan u zgradi, djelomično namješteni. Mob. 092/2205-161 ozn.5190 IZNAJMLJUJEM 1,5 - sobni, polunamješteni stan u POS naselju! Broj mob.

092/292-9104 ozn.2032e IZNAJMLJUJEM garažu u nizu. Mob. 091/253-8588 ozn.2569b IZNAJMLJUJEM 1-sobni komforni stan u zgradi, u Trakošćanskoj ulici + garaža.

Mob. 091/253-8588 ozn.2569b DVOSOBAN stan na Banfici, I. kat, R. Boškovića 20c Vžd, iznajmljujem. Mob. 098/764-320 ozn.5235 DVOSOBAN stan, namješten, u J. Eugena Tomiča 19, iznajmljujem. Mob. 099/2184424 ozn.5252

POLJOPRIVREDNI STROJEVI SERVIS TRAKTORA „DARKO“ – Popravak svih vrsta traktora, freza, kosilica, agregata, dost. vozila. Varaždin, F. Seljana 3, tel. 234-044, mob. 091/2537964 ozn.5215

VOZILA EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile.

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam

osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, Americando 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c OPEL-CORSA Model Joy – alu felge… super očuvana, samo 73 000 km, reg.

05/2012., 2.450 €. Mob. 098/241- 375 ozn.359c RENAULT-MEGANE 1,4 odlično očuvan, crveni – alu felge…1.790 €. Mob. 098/241- 375 ozn.359c OPEL-ASTRA G 1,4 Model 2001. ( klima, alu felge, plin – 100 km / 33 kune ) 5 vrata – 3.350 €. Mob. 098/241- 375 ozn.359c CHEVROLET-KALOS od 1.vlasnika, klima, reg.08/2012., 5 vrata…3.650 €. Mob. 098/241- 375 ozn.359c OPEL-ASTRA G od 1.vlasnika ( 73 god.) 4 vrata, super očuvan, registriran, 3.150 €.

Mob. 098/241- 375 ozn.359c FIAT PUNTO 55 S, 1996. g., novoregistriran, 160 000 km, održavan, zimske gume + 4 nove ljetne s felgama. Cijena 10.000 kn – fiksno. Mob. 098/308-0025 ozn.2031e DAEWOO LANOS 1.4i, 55 KW, 2000. g., metalik srebrni, 4 vrata, reg. 12./2012. g. Mob. 098/517-707 ozn.5208 KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.5247

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ Ñıtostakala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ fax: 042/232-800, 231-298 ozn.19c SEAT IBIZA 1.2i, 12 v, 2003. g., odlična, 3.450 €; Opel Corsa 1.2i, 80 KS, 2009. g., full oprema, 7.500 €; Oltaimer P-204,

CAFFE BAR Rubin u Varaždinu hitno traži djelatnicu za rad.

Prijava obvezna. Mob. 091/1233133 ozn.5240

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c

KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c ENTRY - AKCIJA GARA ŽNIH VRATA (dodatni zimski popust 20 %) Novoferm, Varaždin! U ponudi i motori za ograde, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda specijalnim strojevima, 0 – 24 h. Mob.098/9621694, 042/781-065 ozn.340c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo

34 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

3. siječnja 2012., br. 398

Predmet: obuka instalatera solarnih postrojenja u Županijskoj komori Varaždin HGK-Županijska komora Varaždin u okviru Poduzetničke akademije organizira

OBUKU za

INSTALATERE SOLARNIH POSTROJENJA Sudionici: upoznaju sve posebnosti instaliranja solarnih sustava ostvaruju višu razinu kvalitete obavljanja posla, a time i zadovoljstvo krajnjih korisnika

održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o..

Izvodimo radove i na moru.

Ponude na 091/574-5542, www.graditeljstvo-kontura. hr ozn.153c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c

materijalom. Prijevoz osiguran. Vršimo selidbe. Tel. 505-024, 099/7575-075 ozn.352c SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu.

Mob. 098/704-257ozn.353c FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, soboslikarski radovi, gletanje, knauf sistemi i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.4955ž AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.5223 OBREZIVANJE voćnjaka, vinograda, čempresa, ukrasnog grmlja, šišanje živice, rušenje i čišćenje terena. Mob. 091/980-0694 ozn.5249

ŽIVOTINJE

IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227024 ozn.48c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn.

Mob.091/7977-600 ozn.99c MTK COLORI – adaptacija stanova, kuća, soboslikarski radovi, kompletna uređenja. Mob. 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.099/5004859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c

IZGUBILA se ženka Westlandskog terijera (Westi) po imenu „Bela“, mikročipiran u imenu „ODA“ stara 2 g., na lijevoj preponi tetoviran broj 324. Informacije na: 098/556-536, 091/505-7359. Poštenom nalazniku nagrada.

PAUNE - 2 ženke i 1 muški, prodajem.

Mob. 099/859-8484 ozn.5189 LABRADOR RETRIVER crni, muški, 4. mj. starosti od vrhunskih roditelja, povoljno.

Mob. 099/5920-585 ozn.5193

OSTALO

PRIJEVOZ šljunka, sipine, ogrjevno drvo, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.098/284-922 ozn.205c

OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva, grab, rezano i kalano na 25, 33, 38… cm , paleta/rinfuza, besplatna dostava. Grafoinvest d.o.o., mob. 098/226-301 ozn.347c

VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c

INDUSTRIJSKA drva, kratko piljena, 6 m³ - 700 kn, 12 m³ - 1400 kn. Brza i besplatna dostava. Mob. 091/ 894-5246 ozn.84d

VODOVOD, centralno grijanje, kanalizacija, klimatizacija te ovlašteni servis plinskih trošila od 0 – 24 h. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c SERVIS RAČUNALA – LAPTOPA, hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell, dolazimo na Vaš poziv. Tel. 321-702, www.pcserviser. com ozn.284c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. Mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c POPRAVAK namještaja, lakiranje i bajcanje + tapeciranje, s našim ili vašim

SVE vrste ugljena (Kreka, Stanari, Banovići, Đurđevik), šljunak, sipina , ogrjevna drva i usluge prijevoza. Tel. 042/714-191, 098/267-834 ozn.338c DRVA za ogrjev, I. klasa, bukva, grab i akacija, cjepanice, može i piljenje, poštena mjera, dostava. Mob. 098/446443 ozn.5204 ARMATURNE mreže, željezo, sječenje i savijanje, vilice svih dimenzija, stupovi, serklaži. Prijevoz osiguran. Mob. 098/489-021 ozn.360c INDUSTRIJSKA bukova debela drva, pogodna za centralno, 650 kn, prodajem.

Mob. 095/516-5493, 729-006 ozn.5219 OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere. Ne bacajte jer mi to plaćamo!

Tel. 042/505-024, 099/7575-075 ozn.352c INDUSTRIJSKA drva, kratko piljena, kvalitetna, 6 m³ za 700 kn, 12 m³ za 1400kn.

Besplatna dostava. Mob.091/894-5246 ozn.90d OGRADE, rukohvati, nadstrešnice (drvene, metalne). Mob. 092/304-2678 ozn.5233

TV GRUNDIG 66 cm sa resiverom, ispravan, prodajem. Cijena – dogovor. Tel. 240-242 Varaždin ozn.5244

KREDITI IZNERVIRANI ste i uplašeni! Govore Vam da niste kreditno sposobni, spominju crne liste, a Vi želite riješiti vlastitu nesolventnost, te jednim kreditom podmiriti ostale obaveze koje su Vam za vratom.

Ili možda trebate gotovinu?

Stambeni, hipotekarni ili nenamjenski? Vi birate. Obratite se s povjerenjem imateljima odobrenja Ministarstva financija. ARGES d.o.o., Info: 042/210-008, mob: 099/244-5915, VIP: 091/309-6760 ozn.286c KREDITI s licencom! Zatvaramo postojeće, na trajni nalog, umirovljenici bez dobnih ograničenja, bez HROK-a, rješavamo blokade i C. L.! Mob. 097/7378066 ozn.237c FENOMENALNI krediti do 2/3 do 30.000 €/10 g. Zatvaramo postojeća zaduženja i C. L. Umirovljenicima na čisti odrezak do 50.000 kn/48 h. Krediti na trajni nalog do 1/2 primanja do 125.000 kn/8 g. Gđa. Ivana, 095/885-9230, 091/908-0808 ozn.138c ODMAH saznajte i realizirajte sve mogućnosti svih vrsta kredita i pozajmica sa i bez HROK-a. Kristina, 098/937-0909, 091/1316-848 ozn.5241 BRZA realizacija svih vrsta kredita. 10.000 € bez gledanja HROKa. Pogodnosti za zaposlene u Boxmarku i umirovljenike do 80 g. Pozajmice odmah. Mob. 099/528-3329, 091/506-1660, Nada ozn.5243 ŽELITE riješiti stambeno pitanje ili novi automobil? Gotovinski bez administrativne zabrane, umirovljenički do 80 g.!

Mob. 091/303-8054 176c EKSPRESNE pozajmice bez HROK-a i C. L. do 50.000 kn/48 h za zaposlene u d.d. i umirovljenike! Mob. 091/8850730 ozn.176c NOVO – Ovlašteni kreditni ured u suradnji sa bakama realizira kredite.

Reprogram postojećih zaduženja bez jamaca, C. L., HROK-a. Zaposleni do pola plaće uz mogućnost trajnog naloga do 30.000 €. Pozajmice – 24 h do 30.000 kn. Pogodnost! Umirovljenicima sa mirovinom do 1.000 kn na dalje bez dobnih ograničenja. Mob. 097/7013150 ozn.237c NOVO – Ovlaštena kreditna agencija

realizira kredite i pozajmice. Zaposleni do 30.000 € na 1/2 plaće, bez jamaca i C. L. Reprogram postojećih zaduženja bez uvida u HROK. Umirovljenici bez dobnih ograničenja. Akcija . pozajmice do 30.000 kn na trajni nalog. Gđa. Iva 091/404-9853, 099/812-9901 ozn.237c ZAJMOVI na osnovu zaloga (zlata, dukata i dr.). Vrijednost založenog zlata utvrđujemo po garantirano najvišoj otkupnoj cijeni zlata u gradu. TR-AG, Vžd, K. Filića 39a, tel. 042/321-701 ozn.284c BOLJI od svih! Novogodišnja akcija gotovinskih kredita uz hipoteku za zaposlene i umirovljenike do 80. g. života. Krediti za zaposlene i umirovljenike do 1/2 primanja na trajni nalog. Vanjske mirovine - krediti na trajni nalog. Umirovljenički – bez HROK-a na 8 g. Pozajmice na platnu listu! Inf: Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c

Nastava: Teoretski dio obuke obuhvaća dva modula od ukupno 80 sati, a održavat će se u HGK-Županijskoj komori Varaždin u razdoblju od 9. siječnja do 20. siječnja 2012. godine.

Treći modul je praktični dio i održat će se u Plovdivu (Bugarska) u razdoblju od 23. do 27. siječnja 2012. godine pod vodstvom njemačkog docenta. Prijevod je osiguran!

Nastavni program: 1.modul Elektrotehnika i fotovoltaična postrojenja (40 sati), Solarne ćelije - od fotovoltaične ćelije do modula, fotovoltaični sustavi, puštanje u rad, održavanje...

2.modul Solarna termija i termotehnika (40 sati), sustavi, kolektori i bojleri, transport i regulacija, montaža, održavanje, planiranje i troškovi 3.modul Fotovoltaik i solarna termija - praktična obuka u Laboratoriju za solarne tehničare u Plovdivu (Bugarska)

POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike uz zalog zlata, srebra, računala, starina, čekova, na kartice, u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7.

Mob. 095/4088-840 ozn.233c

Predavači su stručnjaci iz gospodarstva educirani prema njemačkom modelu, a praktični dio obuke vodi njemački docent.

AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob.

099/488-5559 ozn.5197

Ispit: praktični modul završava ispitom koji ocjenjuju docenti „Centra za kompetenciju“ Koblenz, Njemačka.

BLAGDANSKA akcija! Kreditna agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321144, mob. 099/488-5559 ozn.5197 NAJBRŽE do gotovine putem svih vrsta čekova, sindikalno-potošačkih i umirovljeničkih kredita te svih kreditnih kartica : Amex, Diners, Maesto, Master Card, Visa... Najpovoljnije do 60 mj. otplata.

Isplata odmah. Mob. 098/987-0078, 091/3860-349 ozn.482a AKCIJA do 50.000 kn za umirovljenike starije od 70 g. Pozajmice do 20.000 kn. Zaposleni do 30.000 €, hipotekarni.

Varteks, Konzum, Boxmark – na trajni nalog. Mob. 098/964-5711 ozn.5224 KREDITI na ostatak plaće do 50.000 kn. Pozajmice na 6 g. bez HROK-a.

Umirovljenički do 80 g. starosti. Mob. 098/987-8670, 092/119-0041, 042/505031 ozn.5228 KREDITI! Hipotekarni – za zatvaranje svih postojećih dugovanja. Mob. 099/579-5712, 092/119-0041 ozn.5228 BANKOVNI krediti do 1/2 plaće. Pozajmice za umirovljenike 10.000 €/24 h.

Zatvaranje ovrha i C. L. Mob. 099/4000613, 092/147-4203 ozn.5228

POZNANSTVA POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c

I OGLAS MALI !!! a n 40 ku već od

Certifikat izdaje HGK-Županijska komora Varaždin i Obrtnička komora Koblenz Uvjeti: sudionici moraju: Ʉ ÿđÑĮÿ ĒÑĉđÑĒĉå ŀÑĺĤĪåĒı ĨĤåáĒĉı ĨĮĤıàĒı ĪĊėČı Ʉ ÿđÑĮÿ ĒÑĉđÑĒĉå ɶ ûėáÿĒå ġĤÑĊĮÿàĒėû ÿĨĊıĨĮĺÑ (poželjno u elektrotehnici, instalacijama i sl.) Ʉ ĤåáėĺÿĮė ĨıáĉåČėĺÑĮÿ ı ėÜıÝÿ ı ĨĺÑ ĮĤÿ đėáıČÑ Ʉ ıĨġĉåĪĒė ġėČėłÿĮÿ ÿĨġÿĮ Rok za prijavu: 4. siječnja 2012. Molimo vas da na e-mail adresu: rpapec@hgk.hr pošaljete popunjenu priloženu prijavnicu. Zbog malog i ograničenog broja mjesta u grupi, ŽK Varaždin zadržava pravo odabira kandidata!

Participacija za sudjelovanje iznosi 3.400 kuna dok za članice HGK-Županijske komore Varaždin participacija iznosi 1.700 kuna po polazniku!

U cijenu je uračunato: predavanja i nastavni materijal troškovi praktične obuke u Plovdivu (Bugarska) uključujući prijevoz i noćenja (s doručkom) troškovi stručnog ispita.

Uplata se obavlja na žiro-račun Županijske komore Varaždin 2340009-1410036610 Svrha uplate je participacija za obuku.

Zahvale i sjećanja 35

3. siječnja 2012., br. 398

ZAHVALA

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

povodom smrti voljene mame, svekrve, bake i prabake

na dragog

BOŽIDAR VUGRINEC

IVANA VINCEKA

2. 1. 1990. – 2. 1. 2012.

/ 20 7 J# S' Ĥėäȩ 8

1. 1. 2005. – 1. 1. 2012.

preminule 28. prosinca 2011. u 92. godini života.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te nosimo u srcu svom.

Tvoji najmiliji

Tvoja supruga Terka s obitelji

Zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima na izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju voljene pokojnice na vječni počinak.

TUŽNO SJEĆANJE

Sinovi Josip i Branko, snahe, unuci i praunuci

SJEĆANJE na dragu suprugu, majku i baku

MARIJU ŽITNJAK

*****

4. 1. 2011. – 4. 1. 2012.

POSLJEDNJI POZDRAV

Prošla je bolna i preduga godina dana, da Tebe nema među nama.

dragoj mami i svekrvi

JELKI MARGETIĆ Za svu Tvoju dobrotu i pažnju još jednom Ti hvala.

JOSIP GUMBAS

SREĆKO DAMJANOVIĆ - BRACO

25. XII. 2002.- 25. XII. 2011.

Tvoji Branko i Štefica

10. I. 2004.- 10. I. 2012.

Tvoji pogledi više nas ne prate, bol i suze ne mogu da Te vrate.

Suprug Stjepan, sin Zlatko, kći Ana, Josip i Nikolina

Karmen, Suzana, Tomislav, Maja i Terezija

POSLJEDNJI POZDRAV

TUŽNO SJEĆANJE

najdražoj baki i babici

SJEĆANJE

JELKI MARGETIĆ

na našu dragu

Hvala Ti za osmijehe, zagrljaje, strpljenje, brigu, za ljubav, veliku i bezuvjetnu.

5. 1. 2010. – 5. 1. 2012.

VESNU TORLAK

Vole Te Vesna, Anita, Marinko, Elvir, Josip i Ena

na

JOSIPA BARLOVIĆA 6. 8. 1924. – 2. 1. 2009.

Sin Željko s obitelji

Obitelj

SJEĆANJE SJEĆANJE

SJEĆANJE

ĐURĐA KOBASIĆ

RUDOLF BOROVEC

8. 1. 2007. – 8. 1. 2011.

7. 1. 2011. – 7. 1. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Katarina i sin Krunoslav s obitelji

Tvoji: suprug Goran, kćeri Gordana i Zrinka

STJEPAN LEVANIĆ – OCTEK

† 29. 1. 2009.

Obitelj Priher i Makovec

na voljene

MARIJU CARIĆ

ZAHVALA Potreseni smrću drage mame, bake, prabake i punice

8 _ 80 / Ĥėäȩ 0 J S'

SJEĆANJE

MARIJU BALAIĆ

20. 12. 1995. – 20. 12. 2011.

SJEĆANJE

MARIJA LEVANIĆ

† 17. 12. 2009.

31. 12. 2010. – 31. 12. 2011.

Zauvijek u našim sjećanjima.

Vaši najmiliji

preminule 30. 12. 2011. u 78. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rođacima i prijateljima koji su nam izrazili sućut, okitili odar cvijećem i vijencima te je ispratili na njezino posljednje počivalište. Posebno hvala Domu za stare i nemoćne Varaždin – Zavojna, velečasnom gospodinu Jadranku Benjaku na dirljivim riječima ispraćaja, djelatnicima „Studio Breza“ Varaždin i susjedima.

S tugom i ljubavlju čuvat ćemo je u dragoj uspomeni.

Počivala u miru Božjem.

Kćerka Spomenka, zet Željko, unuci Senka, Zlatko sa Štefanijom i Marko, praunuci Jelena, Emina, Dominik, Boa, Nea i Ian

na voljenog tatu i supruga

MARIJA GERBUSA 7. 1. 2009. – 7. 1. 2012.

Ono što živi u srcu i duši, ne može ni smrt da sruši.

Tvoje kćeri Tara, Matea, Lucija te supruga Dijana

SJEĆANJE

KRISTINA ROŽIĆ 6. 1. 2009. – 6. 1. 2012.

Vrijeme zaborav odnijelo nije, još živiš u našim srcima.

Kći i ostala obitelj

ZAHVALA POSLJEDNJI POZDRAV

TVRTKA iz Varaždina traži za zakup

dragoj baki i prabaki

povodom smrti voljenog supruga, oca, djeda, svekra i brata

NEVENKI BAJEC

MIRKA MIHALIĆA

Njezini: Senka, Zlatko, Marko i praunuci

POSLOVNI PROSTOR

POSLJEDNJI POZDRAV

u centru grada na 5 i više godina.

dragoj mami i punici

Uvjeti: Ʉ ĒÑĉđÑĒĉå ɴɸɳ đɵ ıĤåäåĒėû poslovnog prostora Ʉ ėáđÑþ ıĨåČĉÿĺ

NEVENKI BAJEC

Ožalošćeni: supruga Josipa, sinovi Vjekoslav i Nikola, kćeri Mirjana i Valerija, snaha Darinka, sestra Zdenka, unuci Dario, Ines, Petra, Karlo i Petar i ostala tugujuća rodbina

Kćerka Spomenka i zet Željko

ZAHVALA SJEĆANJE

povodom smrti nakon kratke i teške bolesti našeg najdražeg supruga i oca

ŠTEFICA SAKAČ

RUDOLFA CRNČECA

4. 1. 1998. – 4. 1. 2012.

preminulog 28. 12. 2011. u 61. godini života.

Obitelji Sakač i Pilipović

Ʉ ġÑĤĊÿĤÑČÿĪĒÿ ġĤėĨĮėĤ SJEĆANJE

Ponude pod šifrom 100 dostaviti na blagajnu Regionalnog tjednika, Ivana Milčetića 13.

Zahvaljujemo rodbini, susjedima i prijateljima na izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju drage nam osobe na vječni počinak. Hvala dr. Ivanu Bogadiju te osoblju Internog odjela u Varaždinu. Hvala velečasnom Karlu Koračeviću na dostojnom ispraćaju.

MIRKO BUNDALO 6. 1. 2009. – 6. 1. 2012.

Ni godine koje su prošle, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati nikad neće.

Supruga Dragica, sin Dalibor, kći Tanja s obitelji

Zahvaljujemo šogoricama, šogorima, kumovima, bratićima, sestričnama, nećacima, susjedima, prijateljima i ostaloj rodbini na izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju na vječni počinak. Hvala djelatnicima „WE-KR-a“, djelatnicima građevinske grupe „Koka“ te sindikatu, Udruzi „Črepičar“, cvjećarnici „Orhideja“, zboru „Arka“ te velečasnom Siniši Dudašeku na riječima utjehe i dostojanstvenom ispraćaju.

Ožalošćeni: supruga Jadranka, sinovi Nenad, Danijel i Andrej i ostala rodbina

Hvala Ti za svu ljubav, dobrotu i sve divne godine koje si nam pružio.

36 Zahvale i sjećanja

3. siječnja 2012., br. 398

SJEĆANJE

BOLNO SJEĆANJE

FLORIJAN PERIN

na voljenog supruga, tatu, tasta i djeda

ZAHVALA povodom smrti naše drage mame, punice, bake i prabake

31. 12. 2008. – 31. 12. 2011.

IVANA VITEZA

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

8. 1. 2011. – 8. 1. 2012.

MARIJE KUČAR

Ponosna što sam Te imala, a neizrecivo tužna što sam Te prerano izgubila.

Bol u srcu nikad neće prestati, praznina iz srca nikad neće nestati.

preminule 24. 12. 2011. u 75. godini života.

Supruga Katica

SJEĆANJE na našu dragu

JADRANKU MAKAJ 6. 1. 2002. – 6. 1. 2012.

Godine koje su prošle, vrijeme koje teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

Familija

SJEĆANJE

STJEPAN MARCIUŠ 6. 1. 2008. – 6. 1. 2012.

Tvoj plemeniti lik i dobrota koja Te je krasila zauvijek će ostati s nama.

Naša ljubav prema Tebi vječna je.

Od supruge Božice i djece

Nad grobom Tvojim tiho se molim, u srcu Te čuvam i beskrajno volim.

Oči mi plaču, srce me zebe, teško je, dragi Ivek, živjeti bez Tebe!

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima koji su bili uz nas u najtežim trenucima, izrazili nam riječi utjehe i sućuti i okitili odar cvijećem i svijećama te je ispratili na vječni počinak. Veliko hvala svim liječnicima i zdravstvenom osoblju na brizi tijekom teške bolesti. Posebno hvala doktorici Dubravki Dvorščak na velikoj pomoći u njenim najtežim trenucima.

Ožalošćeni: kćeri, zetovi, unuci i praunuci

Tvoja supruga Nada *****

POSLJEDNJI POZDRAV

Sjećanje na Tebe bolno je, a vrijeme koje prolazi tužno je. Život bez Tebe težak je, ali ljubav prema Tebi vječna je.

dragoj mami, baki i punici

MARIJI KUČAR Za svu dobrotu, ljubav i pažnju koju si nam pružala cijelog života, hvala Ti.

Kći Marina-Romana i zet Nikola *****

Kći Božica, zet Josip, unuci Igor i Vjekoslav

Zašto snovi ne postanu java, naš deda Ivek, sada mirno spava.

Svjetlost vječna uvijek nek’ mu svijetli, vječno ćemo ga voljeti.

*****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj baki i prabaki

Tvoji unuci Leo i Ella

SJEĆANJE

*****

na voljenog

MARIJI KUČAR

TUŽNO SJEĆANJE

Hvala Ti za svu ljubav i neka Te prate anđeli na poljanama vječnog života.

VLADIMIRA PLANTAKA

na voljenog brata

Unuka Maja s Ivicom i praunuka Ena

5. 1. 2007. – 5. 1. 2012.

IVANA VITEZA

S ljubavlju Te se sjećamo.

Neće Te izbrisati vrijeme, niti sakriti tama, jer ćeš vječno živjeti s nama.

Tvoja unuka Jelena, Eugen i Leonard

POSLJEDNJI POZDRAV sestri

Sestra Marija s obitelji

MARIJI KUČAR SJEĆANJE

† 24. 12. 2011.

na

TUŽNO SJEĆANJE

FRANJU VUGRINCA

na

31. 12. 2007. – 31. 12. 2011.

Uvijek si u našim mislima.

Tvoja obitelj

S poštovanjem i ponosom uvijek u našim mislima i molitvama.

Tvoje sestre s obiteljima

JOSIPA BELŠĆAKA 2. 1. 2010. – 2. 1. 2012.

SJEĆANJE

Katica

dragoj mami i bratu

SJEĆANJE na voljenu

SJEĆANJE

LJUBICU DEVENIČAR

ŠTEFICA CAR (PEPIKA)

2. 1. 1999. – 2. 1. 2012.

1. 1. 2007. – 1. 1. 2012.

S ljubavlju čuvam uspomene na Tebe.

Zauvijek s Tobom.

Suprug Alojz

Od male Leone, Lorene, Luke, Kaje i Mareka

KERHONI ZOJI

PALJU

26. XII. 1991. – 26. XII. 2011.

10. II. 2009. – 10. II. 2012.

Obitelj

SJEĆANJE

KATARINA SKUPNJAK 9. 1. 2011. – 9. 1. 2012.

SJEĆANJE na voljenu

POSLJEDNJI POZDRAV

JASNU HORVAT

teti

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

2. 1. 2009. – 2. 1. 2012.

LUCIJI MALEC

Sin Marijan i kćerka Nadica s obitelji

Ne postoji zaborav.

Postoji uspomena i sjećanje na Tebe.

Vlatka i Romeo s obiteljima

OBAVIJEST O SMRTI U dubokoj boli obavještavamo rodbinu i prijatelje da nas je 1. 1. 2012. u 76. godini života iznenadnom smrću napustila gospođa

BARICA MARŠIĆ Pogreb drage pokojnice bit će 3. 1. 2012. u 13.30 na gradskom groblju Varaždin.

Ožalošćena obitelj Sin Nenad, snaha Jasminka, unuci Marin, Mirna, Monica i Karmen

TUŽNO SJEĆANJE

ĐURĐICA CUKOR

povodom iznenadne smrti nakon kratke i teške bolesti našeg dragog supruga, oca, brata, ujaka i strica

Svoju lađu sada ostavljam žalu, odsad idem kamo šalješ me Ti.“ Hvala na svemu.

Aleksandra i Miljenko

31. XII. 1989. – 31. XII. 2011.

S tugom, ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

ZAHVALA

Obitelj Cukor – Golubić

povodom smrti dragog nam supruga, oca, djeda i brata

STJEPANA DEGLINA SJEĆANJE na voljenu suprugu, majku i baku

ZAHVALA

„O Bože, zar si pozvao mene?

Tvoje usne moje rekoše ime.

ZORU SERINI 4. 1. 2009. – 4. 1. 2012.

Ožalošćeni: suprug Ivan, sin Marijo i kći Dubravka s obiteljima, unuci i praunuci

IZIDORA KOKOTECA „ŽIGE“

preminulog 23. 12. 2011. u 84. godini života.

Iskreno zahvaljujemo rođacima, prijateljima i znancima na izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga, djeca, unuci, zet, snaha i braća

preminulog 28. 12. 2011. u 60. godini života.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, braći, sestrama, kumovima, prijateljima i znancima. Posebno zahvaljujemo djelatnicima tvrtke Zagorje-Tehnobeton na položenim vijencima i dirljivim riječima oproštaja i djelatnicima tvrtke Helcom trade Varaždin.

na voljenu

SABINA LAZAR

SIDONIJU HRMAN

Idu dani, godine prolaze, a sjećanje na Tebe ostaje.

Nad grobom Tvojim tišina nijema, a Tebe, draga prijateljice, više nema.

Ožalošćeni: supruga Marija, sin Mario, brat Lovro s obitelji, sestra Ivanka s obitelji, brat Stjepan s obitelji i ostala tugujuća rodbina

2. 1. 2011. – 2. 1. 2012. Život nestane u trenu, ali ljubav i sjećanje ostaju zauvijek.

Tvoji najmiliji

Kolegice iz Linije Comprom Plusa

Zahvale i sjećanja 37

3. siječnja 2012., br. 398

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na supruga, oca i djeda

na našeg voljenog

ŽELJKA NAGYA

ZAHVALA

STJEPANA BERGERA

5. 1. 2011. – 5. 1. 2012.

6. 1. 2007. – 6. 1. 2012.

Voljeni ne umiru dok žive oni koji ih se sjećaju.

Hvala svima koji Te se sjećaju.

VIKTORIJE RAFAJEC

Tvoji najmiliji

rođene OREŠKOVIĆ

Supruga Branka, kćeri, zetovi i unuci

ZAHVALA

SJEĆANJE na šefa

povodom smrti dragog nam

ŽELJKA NAGYA 5. 1. 2011. – 5. 1. 2012.

IVANA FRNTIĆA

Djelatnici „DIREKT A1“

preminulog 27. 12. 2011. u 78. godini života.

SJEĆANJE na prijatelja

ŽELJKA NAGYA 5. 1. 2011. – 5. 1. 2012.

Sjećanje na Tebe nikad ne umire.

Obitelj Šalamun

Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju dragog nam pokojnika. Zahvaljujemo Veterinarskoj stanici Varaždin, Županijskom sudu Varaždin – radnicima popodnevne smjene, DVD-u Biškupec i vlč. Mariju Kopjaru na riječima utjehe i dostojanstvenom ispraćaju.

Ožalošćeni: supruga Ivka, sin Damir, kći Brigita, snaha Ana, zet Dražen, unuci Tomislav, Filip i Marko, punica Marija *****

SJEĆANJE

povodom smrti naše voljene supruge, majke, svekrve, bake i sestre

preminule 24. prosinca 2011. godine, nakon duge i teške bolesti u 73. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo našoj rodbini, susjedima, prijateljima i znancima te djelatnicima Ljekarne Korzo, Ljekarne Varaždinske županije, Ljekarne Skupnjak i djelatnicima Farmala na izraženoj sućuti, položenim svijećama i cvijeću te ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak.

Posebna zahvala njezinom dugogodišnjem specijalistu neurologu prim. dr. Josipu Detoniju, zatim liječnicima i medicinskim sestrama Opće bolnice Varaždin, napose dr.

Prtoriću i sestrama Bolnice Novi Marof na trudu i njezi tijekom njezina boravka. Veliko hvala velečasnom Miji Horvatu na molitvi i toplim riječima oproštaja od drage nam pokojnice.

Naša srca i misli uvijek će biti s Tobom.

Počivala u miru Božjem.

Tvoj suprug Makso, sin Jasenko, snaha Karmen, unučad Filip i Anja, brat Franjo, Vera i Stjepan Martinuš i ostala tugujuća rodbina

POSLJEDNJI POZDRAV

PETAR MIŠAK

suprugu

2. 1. 2011. – 2. 1. 2012.

Prošla je tužna i preduga godina dana, a Tebe nema među nama.

IVANU FRNTIĆU

ZAHVALA

Supruga Ivka

povodom smrti našeg dragog oca, brata, djeda i pradjeda

*****

Supruga Micika, sin Berislav i kći Milica s obiteljima

POSLJEDNJI POZDRAV

MARIJANA CEROVEČKOG

dragom tati

preminulog 25. prosinca 2011. u 78. godini života.

SJEĆANJE

IVANU FRNTIĆU

JOSIP LUKAČIĆ – LEGEŠ

Damir i Ana

31. 12. 1986. – 31. 12. 2011.

*****

Neće Te izbrisati vrijeme, zauvijek si u našim srcima i mislima.

POSLJEDNJI POZDRAV

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, prijateljima i znancima na upućenim nam izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama uz njegov odar te prisustvu posljednjem ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak.

dragom tati

Tvoji najmiliji

Ožalošćeni: kći Vesna, zet Miljenko, unučad Ratka, Mario i Stela, praunuka Tia i Zvonko

IVANU FRNTIĆU Brigita i Dražen *****

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

3. 1. 2005. – 3. 1. 2012.

dragom djedu

Vrijeme rane liječi, al’ ne i bol koju nosimo u srcu svom.

Od unuka Tomislava, Filipa i Marka

povodom smrti naše voljene supruge, majke, bake i punice

SLAVKO HANŽEK

IVANU FRNTIĆU

Tvoji najmiliji

KATARINE VURUŠIĆ

*****

POSLJEDNJI POZDRAV zetu

TUŽNO SJEĆANJE

preminule 28. 12. 2011. nakon kratke i teške bolesti u 77. godini.

IVANU FRNTIĆU Od punice Marije

Zahvaljujemo rođacima, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo dr. Hren-Obranić, sestri Verici te osoblju Bolnice Novi Marof.

Veliko hvala svima.

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

KOŠUTIĆ FRANJO

šogoru

i

IVANU FRNTIĆU

LJUBICA

1991. – 2012.

Od Štefice i Petra

5. 1. 2009. – 5. 1. 2012.

Suprug Franjo, kćeri Marija i Tanja, zet Juraj, unuk Nino, unuka Jasmina i suprug Mario

U mislima i srcima uvijek ste s nama.

Vaši najmiliji Danica i Aleksa Cvek s familijom

SJEĆANJE

TEREZIJA PETRAN 6. 1. 1979. – 6. 1. 2012.

S ljubavlju

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji sin Milan i snaha Slavica

na drage roditelje

KOVAČIĆ

SJEĆANJE na preminule iz obitelji

MARIJU

FRANJU

BOROVIĆ

† 28. 12. 1981. † 8. 1. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas.

Vaši najmiliji

Smrti nije ništa posebno samo sam otišao u drugu sobu.

Ja sam ja i vi ste vi što smo si bili, još smo si uvijek.

Zovite me mojim starim imenom, razgovarajte sa mnom obično kao i uvijek.

Neka ne bude promjene u vašem glasu, neka ne bude usiljen, svečan i žalostan.

Smijte se, kao što smo se uvijek smijali našim veselim šalama.

Zabavljajte se, smijte se, mislite na mene, molite za mene.

Neka ne budem zaboravljen samo zato što me se ne vidi.

Ta čekam vas, negdje blizu, tu iza ugla.

Sve je u redu. „HENRY SCOTT HOLLAND“

SJEĆANJE SJEĆANJE

na

KATICU ANCELJ 6. 1. 2011. – 6. 1. 2012.

na voljenu majku i kćer

PETRA

JURU

IVKU

† 3. 1. 2007.

† 17. 2. 2011.

† 23. 4. 2005.

RUŽICU FURJAN 4. 1. 2008. – 4. 1. 2012.

Tvoja duša s anđelima spava, dok nas ima živjet ćeš i Ti s nama.

Zauvijek ste u našim srcima i mislima.

Hvala svima koji Te nisu zaboravili.

Tvoji najmiliji

Žiher Irena i Tihomir

Tvoji najmiliji

38 S raznih strana

3. siječnja 2012., br. 398

Feljton Krešimir KOVAČ: Knjiga “Uspon Radimira Čačića 90-ih”

Radnici traže plaće eđutim, presuda varaždinskog Trgovačkog suda govori drukčije. Sud je utvrdio da je do prekida radova i napuštanja gradilišta došlo jer Coning nije uredno financirao odvijanje projekta, nije osigurao smještaj i ishranu radnika, neovlašteno je pristao na smanjenje opsega projekta za 32 posto te zaključio vrlo nepovoljan ugovor s Ben Yakar Gatom koji je toj tvrtki omogućavao da bez posljedica kasni s predajom tehničke dokumentacije. Nadalje piše kako Coningu ne bi naručivao i plaćao avionski prijevoz iz Izraela za radnike Zagorja nego bi činio što može da te radnike u Izraelu na gradilištu zadrži. Štoviše, da se nije osjećao odgovornim za prekid radova ne bi se pet dana nakon napuštanja Izraela obvezao osigurati sredstva da se radnicima Zagorja isplate plaće za rad u Izraelu. Ostalo je neutvrđeno koliko je radova u Izraelu izvedeno. Coning tvrdi da je izgrađeno 436 stanova od kojih 76 ima uređen okoliš, a Zagorje da je izgrađeno 478 stanova od kojih 331 imaju uređen okoliš.

Vještaci koji su to trebali utvrditi odgovaraju kako to nije moguće bez pregleda ovjerene obračunske dokumentacije koja nedostaje ili direktnim uvidom u stvarno izvedeno stanje.

M

Bosanci akon prekida radova i povratka u domovinu radnici su vršili pritisak na rukovodstvo Zagorja da im se isplate plaće, čak i pod prijetnjom fizičkog obračunavanja. Kako Zagorje nije imalo sredstva da se te plaće pokriju, u suradnji s Coningom donijeto je rješenje o isplati plaća, ali Coning sa Zagorjem nikada nije dogovorio način i uvjete pod kojima će se ta sredstava osigurati. - Još u Izraelu, nakon što su radovi prekinuti, obećano nam je da ćemo dobiti plaću do dana do kojeg smo radili. Nakon dolaska u Varaždin bio je sastanak u Domu željezničara. Na tom sastanku bio je prisutan i Čačić koji je rekao da svatko može dobiti samo polovicu plaće koja je još trebala biti isplaćena i da će isplata biti za dva do tri dana. Čačić je rekao da oni koji žele punu plaću slobodno mogu dići tužbu, ali da neće ništa dobiti. Digli su se neki od Bosanaca i rekli mu neka dođe k njima da se s njim obračunaju. Čačić im je rekao neka dođu k njemu jedan po jedan.

Bilo je doista neugodno. Većina nas je ipak pristala na tu polovicu plaće - priča radnik Stjepan Dubravec. Radnicima naposljetku nisu u cijelosti isplaćene plaće za kolovoz, rujan i prvu polovicu listopada. Mnogi radnici iz Bosne bili su smješteni u hotelu na Trakošćanu prije nego im je omogućen povratak u Bosnu. Na sastancima radnika nuđena su različita rješenja: da se plaće podijele na dvanaest jednakih dijelova, te se isplaćuju svakog mjeseca tijekom godine dana, da se novac od kolovoza dobije odmah, a plaće za rujan i listopad čekaju šest mjeseci. Prema svjedočanstvu radnika, polovica plaće je isplaćivana u Izraelu, a druga polovica je trebala biti isplaćena u protuvrijednosti u hrvatskim dinarima. Međutim, neki od radnika žalili su se da su dobivali protuvrijednost maraka, a ne dolara kako je bio početni dogovor.

Prosvjed radnika u dvorani Graberje gotovo pet godina kasnije pokazuje kako plaće ni do tada nisu bile u cijelosti isplaćene. (nastavak u sljedećem broju)

N

www. vznightlife. com

NOVO Regional band snima prvi videospot za autorsku pjesmu

Uz prugu Osim priprema za novu mini turneju tijekom koje će održati šest samostalnih koncerata, članovi Regional banda ovih su dana na svojoj web stranici www regionalband.com i YouTubeu objavili snimku pjesme More, koju su snimili u suradnji s varaždinskom ženskom klapom Lucerne.

Prvi put na ovoj pjesmi s Regional bandom surađuje i glazbenik Petar Horvat, koji

je odsvirao dionicu za trubu.

Na varaždinskom željezničkom kolodvoru, ovih je dana započelo snimanje videospota za pjesmu Uz prugu Regional banda. Snimatelj i režiser je Siniša Sović dok se u glavnim ulogama u spotu pojavljuju Ela Dvorščak i Robert Marciuš.

Osim za pjesmu Uz prugu, Regional band će snimiti video uradak i za pjesmu More.

ZLATNI PIR U krugu velike obitelji proslavili 50 godina ljubavi

Vole se kao prvog dana Ivka i Josip Remenar u krugu obitelji nisu ovih dana proslavili samo Novu godinu. U petak, 30. prosinca, proslavili su i pedeset godina uspješnog braka koje su iza njih. U Varaždinskim Toplicama prvo su u crkvi obnovili svoje zavjete i obećali si još dugi niz godina koje će proves t i zajedno. Nakon toga se u krugu velike obitelji proslava zlatnog pira nastavila u hotelu Minerva.

Iza njih je dug brak pun međusobnog razumijevanja i ljubavi, a taj dugi niz godina koje su proveli zajedno

proslavila je s njima i njihova najbliža obitelj. Njih preko dvadeset skupilo se na taj veliki dan da zajedno proslave pola stoljeća zajedničkog života.

Na proslavi su bile njihove tri kćeri s muževima te petero unuka koji su baki i djedu još više uljepšali godišnjicu braka. U društvu njih ta proslava je bila još ljepša,

a izostale nisu ni priče iz tadašnjih vremena. Ipak je iza Ivke i Josipa prošlost prepuna lijepih uspomena i trenutaka koje neće nikad zaboraviti.

zločesta

Vrtoglavica

Piše: RADAR

Nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo, pa…

E

to nam, dragi moji, i godine gospodnje 2012. Brzo je došla, kajti je stara još brže prošla. I ve vu novomu letu si smo kak vu nekakvoj novoj mantri. Blesiče nam se sve posud. Veliju neki da je z novom vladom došel i novi optimizam. Kak za koga. Ali morti se bu nekaj genulo. Na bolše. Nekam. Kajti naciji to treba. Jer je već letama, nekaj trulo vu državi. A i hobotnica je svojima krakami puno toga zadušila. Pa ve

svi hoćeju vun z te truleži pobeči.

Nekam. A nemaju kam. Kak ni radniki vu Diokiju, Ingri, željezari sisačkoj, MTČ-u, Vartreksu, Borovu, Jadrankamenu i drugim fabrikama kaj su na kolenami i kaj jedva za život zraka još malo imaju. Kak budu još dugo na životu, ni dragi bog ne zna. A i oni kaj bi trebali to znati, se manje o tome pripovedaju.

O temu ko bu opće vu ovoj državi opstal delati. Vu proizvodnji. Neče-

ga. Kajti svi nemreju vu penziju, vu javne službe, državnu birokraciju, na skijanje… Frka je fakat velka. Kaj se vidi se posud. I vu pučkoj kuhinji. I drugdi. Pa je ve i nadbiskup dalmatinski počel cimati svečenike da ne zemeju peneze narodu dok hiže idu blagosloviti. A optimizam raste… Njega i nadu ne mre nam niko zeti. Kajti nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo…. Bar za utjehu je dobro znati.

Vodič 39

3. siječnja 2012., br. 398

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Mirjana Pospiš

VREMENSKA PROGNOZA

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KINO 3.01.. SUMRAK SAGA:PRASKOZORJE u 19 sati KAZALIŠTE Četvrtak, 7.01., Produkcija Kazališnog studija mladih u 21 sat, Velika scena KNJIŽNICA Radno vrijeme Ponedjeljak - petak (7,30-19,30), Subota (7,30-13,00) Odjel za mlade, odjel strane literature i dojel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30-19,30) Četvrtak, petak (7,30-15,00), Subota (7,30-13,00) MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage DJELOVANJE ZAVODA ZA ZNANSTVENI RAD HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI U VARAŽDINU 1983.-2011., razgled do 8.01.2012.

Stalni postav - Galerija starih i novih majstora LJEPOTE GRAFIČKE UMJETNOSTI Izbor najvrjednijih grafika iz fundusa Galerije starih i novih majstora GMV-a, razgled do 1.03.

Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav - Svijet kukaca Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav - zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: Utorak-nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino 3.01.

ALVIN I VJEVERICE u 18 sati SHERLOCK HOLMES.IGRA SJENA u 20 sati 5.-10.01. ARTHUR BOŽIĆ u 18 sati 6.-10.01. NEMOGUĆA MISIJA:PROTOKOLDUH u 20 sati Izložbeni prostor ZLATKO KAPUSTA, razgled do 16.01. 2012.

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA 7.01. u 17 sati

MIŠEVI I MAČKE NAGLAVAČKE Velika scena

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – MLAKO Tek s prvim danima 2012. godine počinju se nizati fronte, ali zasad se čini bez onog pravog zimskog ugođaja koji bi bio primjeren siječnju – najhladnijem mjesecu u godini. Zapravo će nas temperatura zraka u sljedećim danima više podsjećati na rano proljeće nego na sredinu zime! Sutra i u četvrtak promjenjivo i nestabilno, povremeno uz više oblaka pa je mjestimice moguća slaba kiša ili pljusak.

Relativno toplo. Vikend bi mogao dati više suhog vremena, ali i dalje bez neke prave zimske hladnoće.

Za sve ljubitelje snijega nemamo baš sjajne vijesti…

Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 2.1.)

Crometeo tim želi vam sretnu 2012. godinu!

Mala Pikola

!

Pikola je štene jazavčara staro sedam mjeseci.

Malog je rasta te će takva i ostati.

Nađena je u Zagrebačkoj ulici u Varaždinu s ogrlicom oko vrata te se nadamo da ima vlasnika koji je traži.

Udruga Spas 330-004

ROĐENI: DJEVOJČICE Lara Kapustić, Kristina Domjan, Natalija Šincek, Nika Mihalić, Lucija Rusman, Karla Kovačić, Mia Horvat, Lorena Vugrinec, Patricija Kreš, Sara Šumećki, Stefani Berger, Nina Trojko, Nikol Rešetar, Jasmina Kralj, Laura Leščić, Lorena Cafuk, Ema Jertec, Nola Mlakar, Luna Vidović, Katja Šmrček, Rafaela Dotov, Samantha Krobot, Emina Vidačić, Nela Omerović, Daria Kovač Židov, Dina Šestak, Tea Bendelja

DJEČACI Karlo Fic, Jan Blaži, David Margetić, Emanuel Picek, Matej Bajsić, Ivan Gajger, Hrvoje Perenc, Dominik Rodeš, Ivan Pintarić, Pavel Žugec, Leon Rođak, Danijel Marković, Tin Hrastovec, Jurica Juršić

UMRLI:

Marijan Cerovečki (78), Katarina Vulić Peharda (52), Marija Kučar Dreven (74), Viktorija Rafajec (73), Ivan Frntić (77), Ljubica Farkaš (78), Krešimir Vujec (70), Katarina Vurušić (77), Jelka Margetić (91), Mirko Mihalić (84), Milan Brlić (80)

40 Zadnja

3. siječnja 2012., br. 398

CARSKI TJEDAN

TU KRAJ NAS Shopping Park SUPERNOVA posjetili motorizirani Djedice

Pjesma i ples

Moto Mrazovi podijelili 160 kg slatkiša

Pjesme, ples, smijeh i ponešto učenja! Tako je neposredno prije Božića izgledala nastava u Školi stranih jezika Kezele.

Družili su se polaznici različitog jezičnog predznanja i dobi. Pozvani su roditelji, djedovi, bake, prijatelji koji su se u radionicama nakratko vratili u djetinjstvo te izrađivali čestitke, plesali i pjevali, natjecali se u osnovnom znanju stranih jezika. Za dobru zabavu bilo je potrebno samo jedno – dobra volja, a veselu atmosferu najbolje opisuje odgovor dječaka koji je, upitan o tome kako mu se sviđa, kratko dogovorio: “Carski!“ - Vidimo se i dogodine, ali u potpuno drugačijem izdanju. Dobrodošli su svi - poručila je ravnateljica Silvija Kezele.

BEDEM LJUBAVI

Članovi moto kluba Baroker ponovo su, i na ovo Silvestrovo, navukli svoja odijela Djeda Mraza i zabavljali prolaznike. Ove godine, osim u centru grada, svojim motorima dovezli su se i na parkiralište Shopping Parka SUPERNOVA te dijelili poklone.

!

- Super su. Dobila sam bombone i slikala se s Dje dom Mrazom na motoru - ispričala nam je mala 6-godišnjakinja prilikom blagdanske moto zabave u SUPERNOVOJ. Neki su motoristi imali sa sobom i suputnike - divovske plišane medvjede koji su tako-

Za početak, dvije dječje predstave

Varaždinsko kazalište novu godinu počinje s dvije dječje predstave. Ako ostajete kod kuće za ovaj prvi produljeni vikend 2012., mogli biste sebe i svoje najmlađe “počastiti” predstavom. U subotu u 17 sati na Velikoj sceni bit

će odigrana “Miševi i mačke naglavačke” nastala prema stihovima Luke Paljetka, a u nedjelju, isto tako u 17 sati, možete pogledati “Stolek, stolek” Dubravka Torjanca.

U duhovitoj predstavi pojavljuju se i lutke.

đer bili prava atrakcija.

- Ovaj pli šani medvjed je postao naš brend. Stavio sam to jedne godIne gore zbog klina ca. Ispalo je fora na kraju i svi se slikaju s njim – rekao nam je član kluba i vlasnik divovske igračke Damir Seketin.

Motoristi obučeni u Mrazove popularni su već više od deset godina. Još od 1997. godine svako Silvestrovo kreću u svoje pohode. Dosad su išli na Korzo i u Dom umirovljenika, a ove godine odlučili su se i za SUPERNOVU. - Svake godine smo imali ta dva punkta, no SUPERNOVA nam se

KARIKATURA

ANDREJ ŠVOGER

Knjiga – svjedočanstvo humanosti

nedvojbeno učinila kao pun pogodak jer rado podržava humanitarne evente – ispričao je gospodin Damir.

Kako je i rekao, u novom ambijentu atmosfera je bila odlična i skupilo se građana svih generacija.

Svoja je vozila na prepunom parkiralištu zaustavilo čak 40-ak motorista i zabava je počela. Osim što su se svi željeli slikati sa zvijezdama dana, podijelilo se i čak 160 kilograma bombona i čokoladica, 60 kilograma voća te 80 litara čaja i kuhanog vina.

U SUPERNOVU su motorizirani Djedice stigli oko 11 sati ujutro. S obzirom na to da su kvalitetno uspjeli zaokupiti pažnju velikog broja kupaca, na parkiralištu su se zadržali i duže od predviđenog, o čemu više na www. supernova.hr.

Nakon toga krenuli su na svoje posljednje odredište – Dom umirovljenika. Sada svim fanovima Moto Mrazova preostaje samo da čekaju ovogodišnju Staru godinu i još jednu urnebesnu zabavu uz Barokere. (sb)

- Knjigu koja izlazi uz 20-godišnji jubilej Bedema ljubavi Varaždin, posvećujemo ženi koja je najzaslužnija za njegovo osnivanje i dugogodišnje djelovanje, Zdenki Svetina Makšan, njezinoj desnoj ruci u nastojanju da osmisli i provede niz akcija - pokojnom suprugu Đuri Makšanu, te voditeljici kumstva iz Koblenza, dragoj i neumornoj dobrotvorki, preminuloj Ani Taubmann, ali i svima onima koji su makar jednim dobročinstvom pomogli da nečije srce radosno zakuca - rekla je u petak na prigodnoj svečanosti povodom predstavljanja knjige njezina urednica i predsjednica udruge Bedem Ljubavi, Renata Pocedulić.

Ovom knjigom, kako je rekao recenzent mr. Denis Peričić, dobivamo ne samo prinos njegovanju varaždinskih humanitarnih tradicija, nego i dodatnu građu za procjenu važnog segmenta recentne hrvatske povijesti.

crta: Željko Pilipović