RT_399

LISTE ČEKANJA

DOZNAJEMO

I TOGA IMA

“KULTURNI” PRORAČUN

Za smještaj u dom čeka 900 umirovljenika

Počela je akcija cijepljenja pasa protiv bjesnoće

Stečaj Plurisa zatražen zbog 1.984 kune

Od 10 milijuna kuna - 100.000 za predstave

Stranice 4. i 5.

Stranica 8.

Stranica 12.

Stranica 22.

INTERVJU Prof. dr. sc. Ivica Puljak: Čekaju nas uzbudljive godine u znanosti

Tjednik

Str. 6.-7.

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatan primjerak

Broj 399 :: 10. siječnja 2012. :: www.regionalni.com

ISTRAŽUJEMO Troškovi života u Varaždinskoj županiji u drastičnom porastu

U 5 godina život skuplji 1134 kune Građani najviše štede na hrani: kupuju jeftinije i nekvalitetnije proizvode

Stranice 2. i 3.

DRUŠTVO DISTROFIČARA

Već 30 godina ruše društvene barijere Stranica 27.

ČUDA IZ PROŠLOSTI IZLOŽBA MALIH ŽIVOTINJA

Od kunića i paunova do kokoši hrvatica Stranica 20.

Atrakcija Bakina hiža i Dedekov dvor Stranica 38.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Odjeci i pisma O

bično je prvih tjedana nove godine zatišje, barem što se događanja tiče.

Možda i stoga jer još traju zimski školski praznici, a oni koji imaju i mogu, priušte si dok još uvijek mogu skijanje ili odmor.

Barem tjedan dana. Oni pak koji nemaju i ne mogu, zbrajaju koliko su potrošili za božićne i novogodišnje blagdane i koliko im je ostalo za život do kraja siječnja. A to je dug mjesec. Za većinu. ovaj mjesec održava se i referendum o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. O tome smo pisali u prošlom broju našeg i vašeg Regionalnog tjednika. I pomalo neočekivano, ti su tekstovi pobudili veliko zanimanje vas, dragih naših čitateljica i poštovanih čitatelja. Primio sam više vaših pisama i reagiranja u kojima izražavate potporu članstvu Hrvatske u EU jer „naša država zapravo nema drugog izbora“, kako mi to piše čitateljica iz Ivanca. No ima dakako i onih koji drugačije misle i koji smatraju da Hrvatska ne treba žuriti u obitelj država Europske unije. Neka od tih pisama objavit ćemo (zašto ne?) u našoj stalnoj rubrici „Reagiranja“. rošli tjedan primio sam i nekoliko vaših pisama u kojima upozoravate na rast troškova života. Ona su nam bila povod da istražimo koliko su zapravo povećane cijene osnovnih životnih troškova prosječne obitelji. O tome pišemo u ovom broju Regionalnog tjednika. Napominjete u svojim pismima da sve više građana odlazi u šoping u susjednu Sloveniju jer, kad sve zbroje, ipak je tamo jeftinije kupovati. išete nam i o drugim temama, na čemu vam iskreno zahvaljujem. Pišite nam i dalje. a kraju, zahvaljujem svima koji su nam izrazili riječi potpore i pohvale za napise o socijalno ugroženim obiteljima zbog pomoći koje su te obitelji dobile nakon napisa u Regionalnom tjedniku.

10. siječnja 2012., br. 399

IZDVOJENO Ima li nade da ugledamo svjetlo na kraju tunela

Alarmantno: trošk 5 godina porasli z

A

P

P N

Uz daljnji rast cijena, koji bi mogao ove godine biti oko tri posto, morat ćemo još više paziti na što i kako trošimo

J Građani su prisiljeni štedjeti na sebi. Prva stavka koja se smanjuje su izdaci za hranu, što znači kupovanje jeftinijih i uglavnom nekvalitetnijih robnih marki Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Život košta. Bilo kakvi, pa čak i oni najmanji luksuzi

!

oko 75 posto građana zaposlenih u gospodarstvu prima duplo manju plaću od prosječne

(poput odlazaka na kavu s prijateljima) – koštaju i mnogi si ih ne mogu priuštiti.

Brojni hrvatski građani već su odavno prešli prag siromaštva, a sudeći prema situaciji, i drugi su na najboljem putu. Prema posljednjim podacima, sindikalna košarica (na razini cijele Hrvatske) kojom su obuhvaćene osnovne higijenske i prehrambene potrepštine stoji 6.724 kune, što je 84 kune više nego u isto vrijeme prošle godine.

Stezanje remena No ako pogledamo više unatrag, podaci zabrinjavaju. Naime, prosječna sindikalna košarica prije pet

godina u Hrvatskoj je stajala 6.270 kuna ili 474 kune manje nego danas.

U Varaždinu je situacija još alarmantnija i potrošačka košarica u našoj županiji u posljednjih pet godina poskupjela je za nevjerojatne 1134 kune! Ako tome pridodamo visoku razinu nezaposlenosti i niže prosječne plaće u odnosu na ostatak Hrvatske, jasno je da Varaždinci moraju jako stezati remen. Najviše štede na hrani i režijama, alkoholu i cigaretama. Prosječna plaća koja je u listopadu ove

godine iznosila 5.351 kunu pokriva samo 79 posto troškova košarice, a s obzirom na indeks nezaposlenosti koji je gotovo 20 posto, oni koji uopće imaju prosječnu plaću mogu se zaista nazvati sretnicima. Neki bi bili sretni samo da rade...

Štede na sebi - Ljudi su prisiljeni štedjeti na sebi. Prva stavka koja se smanjuje su izdaci za hranu, što znači kupovanje jeftinijih i uglavnom nekvalitetnijih robnih marki – komentirao je Siniša Miličić iz Regional-

POSLJEDICE Značajan dio Hrvata kupovat će “preko granice”

Krizni „harač“ pravedniji od PDV-a

Siniša Miličić

Prema najavama ministra financija Slavka Linića, Vlada će od 1. ožujka opću stopu PDV-a podignuti na 25 posto. Zbog toga prema novoj Vladi stižu brojne kritike sa svih strana.

Trgovci smatraju kako će povećanje PDV-a smanjiti već ionako oslabjelu potrošnju te da će značajan dio Hrvata krenuti u prekogranični šoping!

Naime, u susjednoj Sloveniji porez na dodanu vrijednost iznosi svega 8, 5 posto, pa su cijene znatno niže. Dodatna

pogodnost je to da se može dobiti i povrat poreza. Oni koji su bliže Bosni i Hercegovini te Italiji, poći će tamo, a nije isključena ni Mađarska koja ima niže cijene bez obzira na PDV od 27 %. - Podizanje stope PDV-a prvo će pogoditi najsiromašnije koji će morati plaćati skuplju hranu i režije. To će možda u prvi mah podići prihode države, ali će dugoročno pogoršati stanje većine građana, pa u konačnici nitko neće imati koristi.

Samo štetu – komentirao je za Siniša Miličić iz Regionalnog industrijskog sindikata.

Miličić smatra kako je iz perspektive radnika zaposlenog u radnointenzivnoj industriji kao što su obućarstvo ili tekstil čak i omražen Jadrankin krizni porez bio pravedniji.

- Naime, „harač” se ubirao na primanja koja su premašivala iznos od tri odnosno šest tisuća kuna, a u spomenutim industrijama to uglavnom nije slučaj – objasnio je Miličić.

Aktualno

10. siječnja 2012., br. 399

a ili uz nova poskupljenja tonemo sve dublje?

3

GRIJANJE Ove godine moguća nova poskupljenja

kovi života u za 1134 kune!

Podaci o stanju nezaposlenosti i cijenama života u posljednjih pet godina Godina

Sindikalna košarica Varaždin

Broj nezaposlenih

Hrvatska

Varaždin

Hrvatska

2006.

5.604,66

6.270,59

8.814

292.269

2007.

5.611,22

6.284,59

7.333

253.183

2008.

6.049,86

6.542,11

6.635

233.661

2009.

6.188,10

6.594,82

8.728

282.936

2010.

6.260,56

6.640,13

9.929

312.350

2011.

6.738,09

6.724,55

9.658

302.080

Oko 36.000 potrošača polugodišnji obračun potrošnje plina dobit će nakon 20. siječnja

Plin već od siječnja skuplji 2 do 5 posto?

Ako nova Vlada ne produži popust koji su kućanstva imala nakon poskupljenja plina 2010., primjenjivat će se nova cijena Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Oko 36.000 potrošača će nakon 20. siječnja od varaždinskog Termoplina, kao i dosadašnjih godina, dobiti polugodišnje obračune za 2011. i akontacije za plin za prvih 6 mjeseci ove godine.

Ništa službeno

U susjednoj Sloveniji porez na dodanu vrijednost iznosi svega 8, 5 posto pa su i cijene niže

nije dobar pokazatelj stvarne situacije.

nog industrijskog sindikata.

Istaknuo je i kako je obračun prosječne plaće jako varljiv s obzirom na to da po njihovim procjenama oko 75 posto građana zaposlenih u gospodarstvu prima duplo manju plaću od prosječne ili je na minimalcu.

Miličić smatra i kako takozvana sindikalna košarica

- U košarici su uračunati troškovi za četveročlanu obitelj, a sve je više obitelji tročlano. Osim toga, u košarici su samo osnovne potrepštine. Nigdje se ne spominju alkohol, cigarete

DEAN ŠTRLEK (25)

FRANJICA SEVER (73)

Loš pokazatelj

i slično, a jednostavno je nerealno očekivati da ljudi na to ne troše – smatra. Možemo zaključiti da ćemo uz daljnji rast cijena, koji bi, po nekim procjenama, mogao biti oko tri posto, morati još jače stisnuti zube. Po svemu sudeći, ove godine živjet ćemo još lošije te još teže spajati kraj s krajem.

MILJENKO KEČKEŠ (43)

nova cijena primjenjivala bi se već za siječanj.

- Službenih informacija o promjeni cijena plina nema, tako da ne mogu ništa reći – rekao je direktor Termoplina Ivan Topolnjak.

Kad su u pitanju završni obračuni za razdoblje od srpnja do prosinca prošle godine, ističe da je potrošnja bila nešto manja u odnosu na prijašnje godine, ali ne toliko zbog toplijeg prosinca, nego zbog racionalnije potrošnje.

Računi bi se ove godine opet mogli povećati, jer je popust, koji su kućanstva imala nakon poskupljenja plina u siječnju 2010. godine, Toplinska energija prestao vaNa potrošnju utjecae j n a j i žiti zati ne mogu vlasnici Gr n i dnji dan 2.400 stanova i 50 ražd a V prošle poslovnih prostora dsku a r g u godine, nov ilo u Varaždinu. Tot s e j i v objavio plinska energija je ba vlast o lje teško na 0,34 kune po je Novi a d list. Ako kWh za energiju i da nova Vla(potrošnju) poskupjeosluju p da ne prola 1. rujna, a potrošači duži popust za su to osjetili u prosincu, jer ovu godinu, plin će posu tada dobili račune za studeskupjeti dva do pet posto, a ni koji je bio hladniji.

- S ovim povećanjem cijene toplinske energije, a napominjem da je povećana samo cijena za energiju, dok se cijena za snagu nije mijenjala, na godišnjoj razini povećanje će biti oko 25 posto pod pretpostavkom iste potrošnje – rekao je direktor Grijanja Varaždin Tomislav Benčić.

Navodi da postojeća cijena toplinske energije niti sada ne pokriva cijenu plina, a kamoli da se rješava problem ostvarenih gubitaka u zadnje dvije godine. - O teškoj financijskoj situaciji u kojoj poslujemo obaviješten je Grad Varaždin te uskoro očekujemo njihov odgovor – ističe Benčić.

Hoće li Grijanje Varaždin od Grada Varaždina zatražiti suglasnost na nove, više ili manje cijene? - Kad bismo u ovom trenutku radili prijedlog za nove cijene, bilo bi potrebno tražiti povećanje. Napominjem da odluku o promjeni cijene donosi Gradsko vijeće – odgovorio je.

DOZNAJEMO Cijene Varkomovih usluga neće se mijenjati

Komunalni doprinos - manji

“ “ Vjerujem da se dosta može uštedjeti na alkoholu i cigaretama, ali i na hrani. Čini mi se čak da su to jedine stvari gdje se može štedjeti.

Treba biti racionalan.

Tako se može štedjeti na režijama, ali i na hrani. Treba paziti da se hrana ne baca, a grijanje ne ostavlja upaljeno.

“

Štedim na sebi. Ne kupujem sve što želim, nemam moderni mobitel, novu odjeću...

Ne dozvoljavam si luksuze, a ne vozim ni automobil...

Cijena opskrbe vodom i ostalih usluga Varkoma neće se mijenjati, ističe Vlado Vlašić, v.d. pročelnika Upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam i zaštitu okoline Grada Varaždina. - Tisuću litara pitke vode stajalo je 2006.

7,97 kuna i to se nije mijenjalo do kraja 2010. kada je cijena povećana na 8,44 kune, a prošle godine došla je do 8,89 kuna. To vrijedi za domać instva, dok su nešto više plaćali poslovni

subjekti koji su imali i veći fiksni dio - upozorava Vlašić dodavši da je cijena odvodnje zadnjih pet godina ista i iznosi za domaćinstva 4 kune po kubiku.

Ista ostaje i komunalna naknada koja je porasla 2010. godine. Primjerice, domaćinstva u I. zoni plaćaju 0,40 kuna po kvadratnom metru, dok su prije plaćala 0,33 kune.

- Kao što smo najavili, smanjit ćemo komunalni doprinos koji će biti niži za

Za kubik vode - 8,89 kn

pojedine vrste građevina.

Pogodnosti bi mogla imati individualna izgradnja, proizvodni pogoni i tome slično - veli Vlašić te najavljuje i logičnije oznake zona. (ikr)

Aktualno

10. siječnja 2012., br. 399

OTKRIVAMO U 2012. Dom za starije i nemoćne osobe

Sedam dana

Na smještaj čeka čak 900 umirovljenika

Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Talijanski poučak 3.1.

Izađite na referendum i glasujte za, poziva većina domaćih političara na početku kampanje za pristup EU koja je i službeno počela tri tjedna prije glasovanja. Dok se mi približavamo EU, Mađarskoj neki diplomati prijete izbacivanjem zbog promjena ustava i donošenja zakona koji su izazvali masovne prosvjede na ulicama Budimpešte.

4.1.

Dan ministarskih obećanja. Za besplatno školovanje za uspješne, obveznu informatiku te zdravstveni i građanski odgoj u osnovnoj zalaže se Jovanović, a Ostojić, uz ostalo, najavljuje smanjivanje listi čekanja i uvođenje dnevnih bolnica. Drugi Ostojić najavljuje snižavanje stope PDV-a na hranu i piće u turizmu na 8 do 10 posto, dok PDV od 25 posto zagovara Linić koji bi i porez na imovinu. Za razliku od njega, njegov sugrađanin Komadina ništa bitno ne bi mijenjao u sustavu autocesta, iako tu imamo skoro tri puta više zaposlenih nego Austrija.

5.1.

Budući da je koalicija odustala od rezova koje je najavljivao Čačić, pribjegava se rasprodaji imovine, već poznatom modelu spašavanja rejtinga i krpanju proračunskih rupa. Spominju se HPB i CO, čijoj se privatizaciji oštro suprotstavljao Milanović koji sada tvrdi da će Vlada lomiti sve birokratske otpore radi otvaranja puta ulaganjima nužnim za rast i zapošljavanje. Za razliku od nas i sličnih zemalja, stopa nezaposlenosti u Njemačkoj pala na 5,7 posto, što je najmanje od ujedinjavanja.

6.1.

Broj zaposlenih u hrvatskoj industriji gotovo 4 posto manji nego godinu dana ranije, a u mjesec dana pao skoro za jedan posto.

Da bi zaustavile izvlačenje novca, banke u Italiji i Grčkoj nude kamate na štednju i do 7 posto. U problemima i slovenske banke jer petina tvrtki ne vraća kredite na vrijeme, a samo je trećina kreditno sposobna.

7.1.

Ministar Vrdoljak najavljuje nastavak POS-a, kao i nepovratne subvencije države za stanove. O većem PDV- u razmišljaju i u Sloveniji gdje, kao i u Austriju, dolaze mnogi Talijani kupovati benzin koji je u Italiji skočio na 1,8 eura nakon dizanja PDV-a i trošarina.

8.1.

Dvije godine nakon nesreće u Mađarskoj, zbog koje se 25. siječnja nastavlja suđenje ministru Čačiću, prva vijest podnevnog dnevnika javne televizije smrt Mirjane Pukanić.

9.1.

Ne bude li Vlada značajnije smanjila javnu potrošnju, što oklijeva, pada rejting Hrvatskoj, upozoravaju agencije. S problemom vraćanja kredita suočit će se i BiH jer su ulaganja u velikom padu, a rast nikakav.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

J Zabrinjava da je na listi čekanja sve više osoba kojima je nužna 24-satna skrb, jer boluju, primjerice, od demencije, atrofije mozga ili su teškog zdravstvenog stanja zbog posljedica moždanog i srčanog udara. No na Odjelu za pojačanu njegu mjesta trenutno nema ni za korisnike varaždinskog Doma koji su teško oboljeli Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

na listi čekanja čak 50 posto osoba treće životne dobi kojima je zbog različitih bolesti Marija Benko, 88-godišnja- nužan smještaj na Odjelu kinja iz Varaždina, posljed- pojačane njege.

Među njima je velik broj njih godinu dana živi u Domu za stare i nemoćne osobe umirovljenika kojima je nužVaraždin. Iako ima svoj stan, na 24-satna medicinska skrb, djecu i unuke koji je vole jer boluju, primjerice, od dei stalno posjećuju, morala mencije, atrofije mozga ili su se preseliti u dom: lošeg je teškog zdravstvenog stanja zdravstvenog stanja, jedva zbog posljedica moždanog hoda i nužna joj je 24-satna i srčanog udara ili šećerne skrb njegovateljica i medicin- bolesti.

- Iako smo već proširivaskih sestara. li Odjel za pojačanu skrb, potrebe za povećanjem kaViše nepokretnih Zbog toga je smještena na paciteta su ogromne. TreOdjelu za pojačanu skrb. - nutno mjesta nema na tom Bila sam kod kuće za Božić, odjelu, ni u dijelu doma za pokretne osobe, a stalno idem i vikendima. Daprimamo nove zamolnas je unuka rekla be za prijem. Nažada će doći po šenja je r lost, na Odjel za mene. No : a m ne pojač anu skrb iskreno da m o v vrlo teško privam kama no e i r b p mamo vanjske žem, jedva Dom , u n o kor isnike, jer čekam da zak oriti v t a z tamo moramo se vratim u trebao rećine smještati naše dom. Ovdje t je i dv ? korisnike koji su mi je doista ! a t e t i teško oboljeli ili im lijepo, hrana kapac se zdravstveno stanje je odlična, djeznačajno pogoršalo – nalatnici su dobri, baš kao i društvo – rekla nam je vodi Tamara Ljubić, zamjeniu četvrtak gospođa Benko, ca ravnateljice doma. jedna od oko 150 polupokretnih i nepokretnih korisnika Muke po zakonu varaždinskog doma kojima je O tome kolike su potrebe nužna pojačana skrb. dovoljno govori podatak da Na smještaj je čekala oko na Odjelu za pojačanu skrb četiri godine. No svaki dan li- trenutno nema mjesta ni za sta čekanja za smještaj u Dom korisnike Doma pa je jedino za starije i nemoćne osobe rješenje da ostanu u svojim je sve duža i duža. Trenutno sobama pa k njima dolaze je na listi čak 900 osoba, od njegovateljice i medicinske kojih neki na smještaj čekaju sestre. No posao je iznimno već deset godina, a dosta teško organizirati, jer stručje i onih koji su umrli ne nog osoblja nema dovoljno. dočekavši useljenje. Tako je, U Domu su još lani isticali da nažalost, tako već godinama. im nedostaju čak 84 stručna Međutim, zabrinjava da je djelatnika i pomoćnog oso-

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Tihana Drumev

Ivica Kruhoberec

tihana@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Sara Badžek

vmargetic@regionalni.com

sara@regionalni.com

Danica Pajtak dpajtak@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Denis Peričić Nevenka Suhić

SINIŠA SOVIĆ

4

Nužno proširiti kapacitete, ali Dom nije smio nikoga zaposliti

blja, ali resorno ministarstvo nije dopustilo zapošljavanje.

To je i glavna prepreka za proširivanje toliko potrebnih kapaciteta na Odjelu za pojačanu njegu.

No umirovljenici koji čekaju na smještaj i njihova djeca

!

na listi su i oni koji na smještaj čekaju 10 godina. Neki su i umrli

ni ove se godine ne mogu nadati dobr im v ijestima.

Prema novom Zakonu o socijalnoj skrbi, dom za starije i nemoćne osobe može imati

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Andrej Švoger

Vlatka Lešić

foto@regionalni.com

vlatka@regionalni.com

smještajni kapacitet do 100 mjesta. S obzirom na to da varaždinski dom ima 360 korisnika, ispada da bi za tri godine, koliki je rok za prilagodbu, trebao zatvoriti više od dvije trećine svojih kapaciteta!

- Nadamo se da će nova Vlada shvatiti da nema smisla zatvarati kapacitete postojećih domova i da će se zakonske odredbe primjenjivati za nove domove. Mi, primjerice, imamo projekt za proširivanje depadanse koji je već dugo na čekanju, a s obzirom na listu čekanja za smještaj, mogli bismo bez problema odmah popuniti još dva doma – ističe Tamara Ljubić.

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

10. siječnja 2012., br. 399

ulazi s rekordno dugom listom čekanja

5

DOZNAJEMO Iz T7 VIS-a opet upozoravaju

KAPACITETI

Pet većih domova U Varaždinskoj županiji djeluju četiri doma za starije i nemoćne osobe koji mogu primiti više od 100 korisnika. Najveći je varaždinski Dom za starije i nemoćne s kapacitetom od 360 osoba, a slijede Dom za starije i nemoćne, čija je vlasnica Dubravka Lekić, koji može primiti 148 osoba, Dom “Matija” u Babincu ima mjesta za 120 korisnika, a Caritasov dom sv. Ivan Krstitelj u Ivancu za njih 105. Uz ta, još su tri veća doma: Dom svete Ane u Babincu (82 korisnika), Dom “Novi život” u Babincu (70) i Dom sv.

Bernardica u Ludbregu (23).

Osobe treće životne dobi smještene mogu biti i u 14 obiteljskih domova, koliko

Tamara Ljubić

ih je u županiji bilo prema podacima iz prosinca 2010. godine.

Međutim, najveća navala je na varaždinski Dom za

starije i nemoćne osobe, čiji je osnivač Varaždinska županija. Razlog tome su kvaliteta smještaja i skrbi, ali i cijena. Korisnicima tog doma država subvencionira smještaj pa su cijene primjerene hrvatskim mirovinama, kreću se od 1.851 kune u dvokrevetnoj sobi bez balkona do 2.900 kuna u novoj, jednokrevetnoj sobi na Odjelu pojačane njege.

- Moram reći da se na smještaj u domu više ne gleda s predrasudama. Naš dom su djeca osoba treće životne dobi prepoznala kao mjesto u kojem su njihovi roditelji kvalitetno zbrinuti – navodi Tamara Ljubić, zamjenica ravnateljice varaždinskog doma.

Dozvole nema, a ispunjeni su svi zakonski uvjeti, vele u T7 VIS-u

Županija i dalje koči tvornicu za MBO J Zbog situacije, zatražen žurni prijem kod župana, koji je poručio da T7 VIS može primiti - idući tjedan Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Iako su ispunjeni svi zakonski uvjeti za izdavanje pr ivremene dozvole za gospodarenje komunalnim otpadom u prvoj hrvatskoj tvornici za mehaničkobiološku obradu otpada u Brezju, Varaždinska županija još uvijek nije izdala tu dozvolu, priopćili su iz T7 VIS-a.

Jedno vele...

Marija Benko (88) je na smještaj na Odjelu pojačane njege varaždinskog Doma čekala 4 godine

Lista čekanja - nerealna Kako riješiti duge liste čekanja za Dom za starije i nemoćne osobe, čiji je osnivač Varaždinska županija? - U županiji je otvoreno dosta domova socijalne skrbi i to obiteljskih domova do 20 kreveta i domova za starije i nemoćne osobe te je Mreža ustanova socijalne skrbi koju donosi resorni ministar za sada popunjena - navodi zamjenica varaždinskog župana Blanka Glavica Ječmenica. Pojašnjava da cijenu smještaja za sve do-

move u Hrvatskoj za koje su osnivačka prava prenijeta na županije određuje nadležno ministarstvo, koje smještaj djelomično ili u potpunosti pokriva za socijalno ugrožene kategorije osoba.

- Lista čekanja u županijskom domu je dugačka zbog cijene, kvalitete i njege za korisnike, ali je i nerealna.

Ne postoji jedinstveni registar zahtjeva pa postoji više zahtjeva za jednog korisnika u više domova – napominje dužupanica.

Ističe i da Županija, sukladno reformama u socijalnoj skrbi, provodi program pomoći u kući, a time zapošljava gerontodomaćice. - Očekujem da gerontodomaćice uđu u sustav socijalne skrbi i da se njihov radni odnos financira iz državnog proračuna. One bi, uz rješavanje svog radnog odnosa, ujedno skrbile i za veći broj korisnika treće životne dobi koji ne žele napustiti svoje obiteljsko okruženje i sredinu u kojoj žive - zaključuje.

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

- Ovakav postupak iznenađuje tim više što se Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva pozitivno izjasnilo o izdavanju dozvole još 15. prosinca 2011. godine, pismenim mišljenjem tvrtki T7 VIS, ali i Županiji. Prije desetak dana varaždinski župan Predrag Štromar javno je izjavio da neće kočiti izdavanje privremene dozvole za tvornicu MBO ako su ispunjeni svi zakonski uvjeti i ako Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva o tome dâ pozitivno mišljenje. Čak je izjavio predstavnicima tvrtke T7 VIS da će u tom slučaju dozvola biti izdana drugi dan ili za par dana. U međuvremenu T7 VIS je kao investitor predao svu preostalu potrebnu dokumentaciju za dozvolu prema novom zahtjevu Županije, koja je i provjerena od strane nadležnog županijskog Ureda za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša te je utvrđeno da u potpunosti sve zadovoljava i da je dozvola, kako nam je rečeno, napisana i spremna za potpis - tvrde u T7 VIS-u.

S obzirom na to, kao i

DOZVOLA ZA 15 DO 20 DANA Nadležni županijski ured dobio je u ponedjeljak iz T7 VIS-a atest i za zadnji od 50-ak strojeva u tvornici za MBO. - Danas je predan, kako sam informiran, i zadnji dokument za dozvolu, ali ga sada treba još provjeriti. To će se napraviti u zakonskom roku, odnosno već za 15 do 20 dana, a možda i ranije. Ukoliko je sve u redu, ide dozvola.

O tome sam u ponedjeljak razgovarao s pročelnikom Danijelom Meštrićem, koji odlazi na novu dužnost u Zagreb, ali to neće utjecati na izdavanje dozvole koja je napisana već 80 posto - rekao nam je župan Predrag Štromar. (ikr) Varaždinska županija izdaje dozvole u najkraćem mogućem roku - upozoravaju u T7 VIS-u.

Tvrtka je, kako podsjećaju, u izgradnju nove tvornice MBO, jedine te vrste u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe, investirala više od 170 milijuna kuna i planira u tvornici zaposliti stotinjak djelatnika koji će otpad zbrinjavati po najsuvreVelike štete - Zbog svjesne ili nesvjes- menijoj tehnologiji.

- Ogorčeni smo zbog ovane opstrukcije, predstavnici Uprave tvrtke T7 VIS zatražili kvog neshvatljivog postupsu tim povodom žurni prijem ka Županije i već poznatih kod župana Varaždinske župa- postupaka Grada Varaždina nije da bi ukazali na nužnost i glede nepoštovanja pravovaznačaj što skorijeg izdavanja ljanih ugovora prema tvrtki T7 VIS, pa smo spremni privremene dozvole, čak i na preseljenje odnosno početka zar cjelokupne prorada t vornice m i v uo izvodnje iz Vabuduć i da se a m i raždina. To tim varaždinski lnost o k ji o n v iše jer zbog otpad još od i zad t a k e č 2004. privre7 toga tvrtka trpi T treba u ju ogromne matemeno odlaže i ita rok, p -u rijalne štete koje balira na ilegalS VI dnevno prelaze nom deponiju 100.000 kuna. Zar na vodozaštitnom doista u takvim okolnopodručju i arheološkom lokalitetu, što je trebalo stima i okolnostima općeposanirati još 2007. godine po znate krize treba čekati krajnji nalogu inspekcije zaštite oko- zakonski rok za izdavanje liša. Međutim, varaždinski žu- dozvole s obzirom na to da je pan tvrdi da je jedini mogući sva dokumentacija ispravna i termin za prijem predstavnika dozvola napisana i spremna tvrtke T7 VIS, koja zapošljava za izdavanje ili je ovakav pou sezoni do 700 radnika, tek stupak kreiran od strane onih idući tjedan, a istovremeno koji od početka opstruiraju čidaje izjave za javnost kako tav projekt - pitaju u T7 VIS-u. županovu izjavu, u T7 VIS-u su očekivali u najkraćem mogućem roku izdavanje dozvole za koju je postupak pokrenut još krajem 2010. godine. Očekivanje je temeljeno i na hvalevrijednoj izjavi premijera Zorana Milanovića koji je izjavio da će Vlada ukloniti sve birokratske zapreke za ulaganja.

6

Intervju tjedna

10. siječnja 2012., br. 399

OTVORENO Prof. dr. sc. Ivica Puljak o Higsonovom bozonu ili boža

SLOBODNADALMACIJA.HR

Pred nama su uzbudlji J Nakon što je u akceleratorima u

CERN-u u Švicarskoj prije nekoliko godina simuliran “veliki prasak” prije nekoliko tjedana objavljena je vijest kako su isti znanstvenici iz CERN-a na tragu Higgsovom bozonu ili božanskoj čestici Piše: GORDANA IGREC

Za Regionalni tjednik razgovarali smo sa sveučilišnim profesorom s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu i jednim od članova istraživačkog tima u CERN-u u Švicarskoj koji radi na “revolucionarnom istraživanju”, prof. dr. sc.

Ivicom Puljakom. Prof. dr. sc.

Ivica Puljak pripadnik je mlađe generacije znanstvenika i iza sebe ima respektabilan opus znanstvene bibliografije i istraživanja. Za naš list je kao član akademske zajednice progovorio i o obrazovnom sustavu u nas, ali i u svijetu te o svojim očekivanjima kao sveučilišnog profesora i znanstvenika od poteza novog ministra znanosti, obrazovanja i športa Željka Jovanovića.

Loše grane Nažalost, mislim da to sve zajedno stoji na jako lošim granama. Mislim da u stvarnosti niti ne postoji termin “akademska zajednica”. Mi jednostavno ne sudjelujemo dovoljno u društvenim zbivanjima. Na primjer, kad ste vidjeli da je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti snažno reagirala na bilo koju devijaciju u društvu? A bilo ih je itekako mnogo u zadnjih 20 godina. Postoji mnoštvo razloga zašto se to dogodilo.

Vjerujem da se to može popraviti, ali ne baš tako brzo.

Ali treba započeti, i ono što svi očekujemo od nove vlasti je da napokon započnemo s promjenama koje će nas za nekoliko godina dovesti do zadovoljavajuće situacije.

Kada je prije koji tjedan objavljena vijest da su znanstvenici u CERN-u na tragu Higgsovom bozonu, što se time zapravo željeli poručiti javnosti? Željeli smo jednostavno objaviti najnovije rezultate potrage za Higgsovim bozonom, nakon analize podataka iz sudara protona na velikom sudaraču hadrona (LHC), prikupljenih tijekom 2010. i 2011. godine.

O čemu je, dakle, tu riječ?

Postojanje Higgsovog bozona predviđeno je jednim teorijskim mehanizmom kojim bi bilo objašnjeno zašto sve ostale elementarne čestice u prirodi imaju masu. Ali taj mehanizam ne predviđa samu masu Higgsovog bozona, pa naša potraga mora pretražiti jedno veliko područje u kojem

novom m ijo

ac može postojati. Najnogener ora, od viji rezultati potrage, at r e l e c ak koje smo upravo prejnoviji HC na ližili L zentirali, isključili su je h koji prib veliko područje u kooćniji, amom jm a n s i jem se Higgsov bozon e bliže ne nalazi. Ostalo je još smo s u stvaranja k jedno malo područje počet mira na niskim masama, u sve kojem smo uočili više zanimljivih događaja nego što bismo očekivali da ne postoji Higgsov bozon. Ovaj bi fenomen mogao upućivati na postojanje Higgsovog bozona u tom području masa, ali je isto tako još uvijek kompatibilan s hipotezom da je višak događaja samo posljedica statističke fluktuacije poznatih fizikalnih procesa. Da bismo konačno zaključili o čemu se radi, trebat ćemo prikupiti još više podataka, što očekujemo kroz sljedeću godinu. ”Veliki prasak” bio je prije nekog vremena u velikim akceleratorima simuliran, ali što je sad ovo?

Ovo je samo nastavak iste vrste znanosti koja se izvodi već stotinjak godina, od samih početaka kvantne fizike.

Novom generacijom akceleratora, od kojih je LHC najnoviji i najmoćniji, približili smo se bliže samom početku stva-

p

ostoje razne spekulacije o tome što se dogodilo na samom početku ranja svemira. LHC proizvodi energijske uvjete kakvi su vladali u svemiru u trenutku od jednog milijuntnog dijela jedne sekunde nakon velikog praska.

Prapočelo Otkriće Higgsovog bozona? Govori li to o “zajedničkom prapočelu svijeta”?

Još je rano govoriti o otkriću. Mi smo samo prezentirali najnovije rezultate koji se za sada ne mogu interpretirati kao otkriće. Otkriće Higgsovog bozona bi nam objasnilo porijeklo mase svih elementarnih čestica i na taj način upotpunilo najfundamentalniju teoriju prirode koju zovemo “Standardni model elementarnih čestica i njihovih interakcija”. To bi nas odvelo još jedan korak dalje prema jedinstvenoj teoriji opisa prirode koja bi ujedinjavala sve interakcije, uključujući i gravitaciju, te nas

Prof. dr. sc. Ivica Puljak

još više približila opisu samog početka svemira.

Govori li ovo otkriće u prilog ideji da Bog postoji?

Potencijalno otkriće Higgsovog bozona nema nikakve veze s hipotezama o postojanju ili nepostojanju Boga.

Kako je, prema znanstvenicima CERN-a, izgledao svijet u početku? Što bijaše na početku?

U sudar ima protona na LHC- u se ponovo stvaraju energijski uvjeti koji su odgovarali vrlo ranom svemiru.

Moderna znanost pokušava doći što bliže samom početku stvaranja svemira i studirati

fizikalne procese koji su se tada odvijali. Postoje razne spekulacije o tome što se dogodilo na samom početku.

Neke od tih spekulacija imaju više znanstvenog kredibiliteta od drugih, ali su i dalje samo spekulacije, dok se eksperimentalno ne dokažu.

Kako se svijet oblikovao prema ovoj teoriji? Raspodjela “tmine i svjetlosti”, “dobra i zla”?

Moderna znanost vrlo vjerodostojno opisuje razvoj svemira od trenutka koji odgovara otprilike desettisućitom dijelu jednog milijuntnog dijela jedne sekude od samog velikog

praska do danas, koristeći rezultate velikog broja eksperimenata iz raznih područja znanosti. Mi vrlo dobro znamo tj. imamo izvrsnu globalnu sliku kako su nastajale složene čestice, atomi, molekule, kako su se oblikovale galaksije, zvijezde, planeti itd. Naravno, sve detalje ne znamo i to su područja aktivnog istraživanja, ali svakim danom moderna znanost slaže sve bolju i bolju sliku evolucije svemira.

Koliko su ovakvi eksperimenti etički? I ne igraju li se znanstvenici ovime samog Gospodina Boga?

Ovi eksperimenti su u pot-

punosti etički. Ne uključuju eksperimentiranje na živim bićima, a pokušavaju naći odgovore na fundamentalna pitanja moderne znanosti, tj. nastavljaju put koji smo započeli pr ije par stotina godina, spoznavajući prirodu znanstvenom metodom, što se pokazalo kao najbolja metoda za pronalazak odgovara na bilo koje pitanje.

Dokaže li se postojanje Higgsove čestice, što će to značiti za fiziku, pa potom i za sve prirodne, pa i društvene znanosti?

Za fiziku i prirodne znanosti, to će dati odgovor na pitanje

Intervju tjedna

10. siječnja 2012., br. 399

7

anskoj čestici kojoj su na tragu znanstvenici iz CERN-a u Švicarskoj

ive godine u znanosti odakle masa elementarnim česticama te će nas uputiti u kojem pravcu tražiti odgovor na još dublja pitanja, kao što je na primjer pitanje možemo li ujediniti sve sile u prirodi u samo jednu silu. Sama činjenica da u LHC eksperimentima prvi put sudjeluje cijeli razvijeni svijet i tako pokazuje da različite nacije i države mogu surađivati na idejama koje ih povezuju (a to su znanstvene ideje), predstavlja, između ostalih, zanimljiv fenomen i za društvene znanosti.

Projekt Koliko znanstvenika radi na ovom okriću? I koliko je njih iz Hrvatske?

Postoje četiri eksperimenta koji studiraju fiziku sudara na LHC-u, dva velika eksperimenta opće namjene (ATLAS i CMS) i dva mala specijalizirana (ALICE i LHCb). Na velikim eksperimentima radi po oko 3000 znanstvenika, a na manjima po oko 1000 znanstvenika. Iz Hrvatske, s Instituta Ruđer Bošković i sveučilišta u Splitu i Zagrebu, sudjeluje oko 20 znanstvenika na CMS i ALICE eksperimentima.

Koja je vaša uloga u ovom projektu?

S timom znanstvenika sa Sveučilišta u Splitu sudjelujem u potrazi za Higgsovim bozonom kroz jedan kanal njegovog raspada. Od ove godine koordiniram timom od oko stotinjak znanstvenika iz cijelog svijeta, koji traže Higgsov bozon kroz raspade u tzv. Z bozone.

Financije Tko financira ovaj projekt?

CERN se financira iz proračuna u koji doprinose sve zemlje članice CERN-a. LHC projekt financiraju sve zemlje koje su uključene u projekt, među kojima i Hrvatska.

Koliko dugo se već radi na ovom projektu?

Na LHC projektu radi se od kasnih 80-ih godina prošlog stoljeća. Prvih dvadesetak godina projekt se planirao, izrađivali su se razni prototipovi detektora i studirale tehnologije za gradnju velikih detektora, zatim simulirali fizikalni

procesi koji se očekuju. Zatim se pristupilo samoj gradnji detektora, što je trajalo oko 10 godina. Krajem 2009. godine, LHC je započeo sa stabilnim radom, a očekujemo da će raditi sljedećih 20-ak godina.

Koliko novaca je uloženo u ovaj projekt?

Cijena LHC akceleratora i ova četiri detektora je oko

EUROPSKA UNIJA

Puno toga nedostaje

s

ve razvijene zemlje svijeta sudjelovale su u gradnji akceleratora i detektora 7,5 milijardi eura i time predstavlja jedan od najskupljih znanstvenih projekata u povijesti. Treba imati na umu da je ova cijena raspoređena preko v iše od 20 godina, koliko je trajala sama gradnja akceleratora i detektora, i da uključuje rad od oko 7 000 znanstvenika preko tog perioda. Izgradnja akceleratora i detektora tijekom svih ovih godina zahtijevala je razvoj novih tehnologija, od kojih neke nisu niti postojale. Tako je npr. početkom 90-ih godina prošlog stoljeća na CERN-u razv ijen world- w ide- web, upravo za potrebe suradnje velikog broja znanstvenika iz cijelog svijeta. Zbog činjenice da je razvijen u javnom laboratoriju tipa CERN, postao je vlasništvo cijelog svijeta i danas je moderno društvo nezamislivo bez njega. Cijeli niz medicinskih tehnologija, popun PET skenera, razvijen je isto tako u ovom tipu istraživanja. Fundamentalna istraživanja se isplate zbog same činjenice da se tako pomiču granice ljudskog znanja, ali i zbog toga što vrlo često takva istraživanja zahtijevaju razvoj novih tehnologija, koje onda nađu primjenu u drugim dijelovima društva.

Dolazite iz “malog Splita”.

Kako vi vidite položaj znanosti i znanstvenika u nas u usporedbi sa svijetom?

LHC je prvi globalni svjetski projekt. Sve razvijene zemlje svijeta sudjelovale su u gradnji

Znanost i religija se ne nadopunjuju Zašto vi niste napustili Split i otišli živjeti i raditi u Švicarsku?

Jedan dio svoje karijere proveo sam u inozemstvu.

Doktorirao sam u Parizu, a sve zajedno više od 4 go-

dine proveo u više navrata u Švicarskoj. Za svoj stalni posao sam odabrao Split i Hrvatsku jer me za njih veže obitelj. Na sreću sam mogao i svoje ambicije ispuniti ovdje. U tom slučaju Split je

bio logičan izbor za mene.

Jesu li znanost i religija nužno u suprotnosti ili se nužno nadopunjuju?

Mislim da su znanost i religija u potpunoj suprotnosti i da se ne nadopunjuju.

akceleratora i detektora i sada sudjeluju u studiranju fizikalnih procesa koji se proizvode u sudarima protona i teških iona u LHC-u. Kolaboracije koje upravljaju detektor ima broje po nekoliko tisuća znanstvenika iz cijelog svijeta i organizirane su kao male države, s “parlamentom” i “vladom” koje biramo svake dvije godine. Na takav način pokušavamo osigurati da svaka institucija i svaki znanstvenik imaju mjesto koje im pripada po angažmanu i sposobnostima. U takvoj organizaciji i mi imamo svoje mjesto, premda dolazimo

iz relativno male institucije.

U današnjem povezanom svijetu i kod nas se možemo baviti ovom vrstom znanosti, uz uvjet da smo praktički svakodnevno povezani s kolegama iz kolaboracije. Mi smo članovi CMS kolaboracije od 1994. godine. Započeli smo s izradom jednog diplomskog rada na CERN-u te zahvaljujući konstantnoj podršci Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, kao i naših matičnih institucija, izrasli smo u grupu koja danas može raditi modernu znanost na isti način kako to rade i sve ostale grupe slične veličine u svijetu.

Mi bismo željeli kad bismo se i dalje mogli razvijati u tom smjeru. Sada imamo takvu grupu u koju se vraćaju naši znanstvenici iz inozemstva, a možemo privući i strane znanstvenike, koji bi kod nas željeli provesti nekoliko godina na usavršavanju. Upravo radimo na povratku jednog od naših najboljih znanstvenika u svijetu, prof. dr. sc. Gorana Senjanovića, koji bi nam rado pomogao na razvoju teorijske fizike u Splitu i u Hrvatskoj. To je jedinstvena prilika za razvoj fundamentalne znanosti u Hrvatskoj, koju ne bismo smjeli propustiti.

Kada uđemo u EU, hoće li se naši znanstvenici moći nositi sa svojim kolegama u EU? Bez značajnog povećanja sredstava koja naša država ulaže u znanost i značajne reforme našeg znanstvenog sustava, nećemo se moći nositi s kolegama iz EU. Pored ulaska u EU, mi se nadamo da će Hrvatska 2012. podine postati i pr idružena članica CERN-a. Srbija će postati pridružena članica CERN-a 10. siječnja 2012. godine.

Mi malo kasnimo u tom procesu, ali se nadamo da ćemo u ožujku 2012. godine podnijeti kandidaturu i u rujnu biti primljeni u pridruženo članstvo. Što nama najviše nedostaje kad je pitanje znanosti posrijedi u našem okruženju? Novaca, stručnosti, zdrave ambicije ili...?

Nedostaje nam svega toga. Možda najviše nedostaje sredstava, ali nemamo dovoljno stručnosti niti zdravih ambicija. Naravno, postoje rješenja za ovu situaciju, koja nisu jednostavna niti kratkoročna, ali treba započeti što prije, da bismo za pet do deset godina došli u situaciju da se možemo mjeriti s razvijenim svijetom. Što će ulaskom Hrvat s ke u EU d o b i t i mladi hrvatski znanstvenici, prema vašem mišljenju?

Dobit će još više mogućnosti za što bolju integraciju sa svijetom.

Na nama je da je iskoristimo na najbolji mogući način.

IZDVOJENO Većini znanstvenika motiv nisu novac i uspjeh, već im je glavni motiv spoznaja prirode

Društvena korist znanosti neusporedivo veća od zloupotrebe Koliko su novac i uspjeh motivi znanstvenog djelovanja, a koliko korist općem dobru i zajednici?

Svatko ima svoj motiv.

Mislim da je većini znanstvenika, kao i meni, glavni motiv spoznaja prirode. U modernom društvu ti motivi su povezani s općim dobrom za pojedinca i za zajednicu,

a vrlo često rezultiraju osobnim uspjehom, koje onda prati i pristojna novčana naknada. Svi znanstvenici koje sam ja upoznao imaju vrlo kvalitetan i ispunjen život i u prosjeku su vrlo zadovoljni ljudi.

Može li znanost biti zloupotrebljena od politike ili ekonomskih moćnika?

Koliko su znanstvenici neovisni?

Znanost može biti zloupotrebljena, ali je društvena korist znanosti neusporedivo veća od bilo koje zloupotrebe. Znanstvenici se trude biti što neovisniji u svome radu.

Ponekad se pojave slučajevi u kojima znanstvenici djeluju suprotno općeprihvaćnim

etičkim i moralnim normama, ali općenito gledano, znanost je u proteklih par stotina godina, od kada smo sustavno započeli s upotrebom znanstvene metode u promatranju prirodnih i društvenih pojava, značajno doprinijela izgradnji sve boljeg i boljeg društva. Tako će se nastaviti i u budućnosti.

Što bi, prema vašem mišljenju, novi ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović najprije trebao poduzeti kad su obrazovanje i znanost posrijedi u nas?

Mislim da bi najprije trebao provesti neko vrijeme u izgradnji tima ljudi s kojima će krenuti u promjene susta-

va. A promjene su nužne na svim razinama. Znanstvenici svakako očekuju da se izbori za povećanje sredstava koje država izdvaja za znanstvena istraživanja na sličnu razinu kao i u ostalim europskim zemljama. Isto tako očekujemo da se cijeli sustav znanosti uskladi sa svjetskim standardima.

8

Život

10. siječnja 2012., br. 399

CIJEPLJENJE PASA Počela je godišnja akcija cijepljenja pasa protiv bjesnoće

NAJAVA

Tečaj za energetske savjetnike Od utorka 10. siječnja do petka 13. siječnja u Elektrostrojarskoj školi Varaždin trajat će prvi dio Tečaja za energetske savjetnike koji organiziraju i provode UNDP (United Nations Development Programme), Varaždinska županija te Elektrostrojarska škola. Svrha tečaja za energetske savjetnike je osposobljavanje polaznika za kvalitetno provođenje energetskog savjetovanja, a polaznici su djelatnici osnovnih i srednjih škola Varaždinske županije.

Tečaj je podijeljen u dva dijela, pri čemu će prvi dio biti proveden ovaj mjesec, a drugi dio u veljači. U prvom dijelu koji traje tri dana obrađuju se sljedeće tematske cjeline: toplinska zaštita zgrada, grijanje, ventilacija i hlađenje stambenog prostora, priprema potrošne tople vode i obnovljivi izvori energije u kućanstvu.

Drugi dio tečaja, koji traje dva dana, obrađuje sljedeće tematske cjeline: električna energija u kućanstvima, ekonomika u energetici, energetski pregledi zgrada te vještine komunikacije.

Predavači na seminaru su renomirani stručnjaci iz navedenih područja.

Cjelokupni tečaj financira UNDP, a pohađat će ga 56 zaposlenika osnovnih i srednjih škola. Detaljni program tečaja, koji počinje u utorak u 9 sati u sobi A35 (knjižnica i čitaonica), može se vidjeti na web stranici Elektrostrojarske škole www.ess.hr.

Cijepljenje pasa nije skupo već odgovorno J - Prije nego sam nabavila psa, izračunala sam troškove. Ako si čovjek ne može priuštiti psa, bolje da ga nema – smatra 28-godišnja Varaždinka Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Vlasnici pasa većinom su odgovorni i znaju da svoje pse moraju Cijena uredno cijepiti, enja ij a od prije dvije c eplj a bez u godine obak n je 130 ipiranja vezno ih moč o raju i čipirati. mikr sno s n No ima i onih d o o jem koji cijeplječipiran i m kro 4 kune nje izbjegavaju s izlikom da je 189,5 preskupo ili im se jednostavno ne da.

Tako često na cesti znamo vidjeti ostavljene pse čijim Akcija cijepljenja pasa protiv bjesnoće već dvije godine podrazumijeva i obavezno mikročipiranje vlasnicima je nemoguće ući u trag, s obzirom na to da nisu čemu riskirati – pita se. čipirani. Upravo zato od 1.

Inače, akcija cijepljenja lipnja 2010. godine zakonom pasa protiv bjesnoće i deje određeno obavezno čipira- helmentizacija, tj. čišćenje od kako osim vakcinacije pasa Akcija procjepljivanja lježili niti jedan slučaj bjenje pasa, kako bi se utjecalo crijevnih parazita, počela je s taj rezultat djelomočno je pasa i mačaka protiv bje- snoće kod pasa i mačaka, a na odgovorno ponašanje prvim danima nove godine, posljedica preventivnog snoće u Varaždinskoj župa- čak nismo ulovili niti jednu njihovih vlasnika. što su nam potvrdili i u Vecijepljenja lisica u lovištima niji urodila je plodom, a to bijesnu lisicu – ispričao je terinarskoj stanici Varaždin.

Sjeverozapadne Hrvatske. pokazuju podaci s terena. dr. Stupar. Dodao je kako - Akcija cijepljenja i čipiUlaganje u zdravlje Naime, prošle godine nije su inače prijašnjih - Prije nego sam nabavila ranja pasa trajat će do 31. zabilježen niti jedan slučaj godina bilježili repsa, izračunala sam finan- ožujka. Cijepljenje svojih bijesne životinje u župani- dovito 8 do 10 slucijske troškove hrane i cje- pasa možete obaviti u Veteji! - Nakon mnogo godina, čajeva bijesnih žipiva. Ako si čovjek ne može rinarskoj stanici Varaždin ili prošle godine nismo zabi- votinja. Pojasnio je priuštiti psa, bolje da ga u drugim ovlaštenim veterinema – smatra 28-godišnja narskim organizacijama, priVaraždinka, vlasnica Rile, vatnoj praksi ili veterinarskoj objasnio je voditelj Veteri- rane. Prošlogodišnja stanici bilo gdje u Hrvatskoj. narske klinike pri Veterinar- cijena cijepljenja bila ženke haskija.

Dodala je kako stotinjak Osim u specijaliziranim am- skoj stanici Varaždin Drago je 130 kuna bez mikuna godišnje zaista nije bulantama, od 3. siječnja Stupar. Spomenimo i kako kročipiranja odnosno mnogo za zdravlje psa, ali njezini djelatnici obići će sva akcija cijepljenja pasa protiv 189,54 kune s mikročina kraju krajeva, i za svoju mjesta pod epizotiološkim bjesnoće već dvije godine piranjem životinje tako zaštitu i zaštitu drugih. – nadzorom. Odnosno, i na podrazumijeva obavezno da se i sada cijepljenje Bjesnoća možda u posljednje terenu će ponuditi gotovo mikročipiranje životinja, a odvija po navedenoj Vlasnici su dužni cijepiti psa vrijeme nije tako česta, ali u svakoj kući cijepljenje – nove cijene još nisu defini- cijeni.

U 2011. niti jedan slučaj bjesnoće!

POTPORE U Novom Marofu potpisani ugovori s deset novih stipendista koji su na svečanosti bili u pratnji roditelja

Osigurano pola milijuna kuna za studentske stipendije

Potpisani ugovori s 10 novih gradskih stipendista

- Nadam se da će ove stipendije dobro doći vama i vašim roditeljima i da će pomoći da zadržite dobar prosjek studiranja. Grad Novi Marof stipendira 49 studenata, za što se iz proračuna izdvaja oko 500.000 kuna. Kao gradska vlast trudimo se stvoriti preduvjete da se možete nakon završenog školovanja zaposliti u Novom Marofu, što je za sada prilično teško. Radi-

mo i na projektu izgradnje srednje škole kako bi se olakšalo srednjoškolcima putovanje, a roditeljima smanjili troškovi. Stipendije su bespovratne ukoliko je studiranje redovito i zadovoljava određeni prosjek ocjena na kraju akademske godine. Ulaganje u obrazovanje jedan je od naših glavnih prioriteta i samo na taj način možemo ostvariti kvalitetan napredak u našoj

sredini, ali i šire - izjavio je, između ostalog, novoma-

s

tipendije su bespovratne ako je studiranje redovito i zadovoljava određeni prosjek ocjena rofski gradonačelnik Darko Hrenić prilikom potpisivanja

ugovora s deset novih gradskih stipendista koji su došli na ovu svečanost u pratnji roditelja.

Pet stipendija dodijeljeno je po socijalnom programu, a pet za nadarene. Studenti će dobivati 600 kuna mjesečno ako studiraju na području Varaždinske ili Međimurske županije, a 800 kuna mjesečno dobivat će svi koji studiraju na području ostalih županija. (dpe)

Oglasi

10. siječnja 2012., br. 399

9

BIOENERGIJA Đuka Bajić odlučio je ostati liječiti Varaždince do daljnjeg

Dobra iskustva su najbolja reklama Europski poznat i priznat bioenergetičar Đuka Bajić odlučio je, zbog velike zainteresiranosti, produžiti gostovanje u Varaždinu. Već osam godina liječi osobe sa zdravstvenim problemima, a ovih dana posvetio se opet Varaždincima.

Svakom novom posjetom ponovo dokazuje da su njegove terapije bioenergijom kvalitetne i da zaista pomažu kod mnogih bolesti. Najbolja potvrda toga su zadovoljni pacijenti koji već nakon prvog tretmana osjećaju bitne pomake. Brojna pozitivna iskustva, ali isto tako i certifikati i priznanja, pokazali su da je Đuka Bajić jedan od najvećih iscjelitelja u Europi.

Zahvaljujući Đuki - Nakon punih 15 terapija, osjećam se kao nova. Prije nego što sam posjetila Đuku Bajića, o kojem sam i prije puno dobrog čula, osjećala sam jake bolove u vratnoj kralježnici i glavi. Noću zbog nesnosnih bolova nisam mogla spavati, imala sam ciste u koljenu i osjećala sam se zaista užasno. Sada spavam kao beba, bolovi su nestali, ciste su izliječene, krećem se i obavljam poslove bez problema. Iskustvo je zaista jedinstveno, osjećala sam se

potpuno opušteno i ugodno.

Ovakve terapije preporučila bih svakome jer probleme treba riješiti na vrijeme, a ne čekati. Meni klasična medicina nije pomogla, no bioenergija jest, stoga ću se nakon ovih tretmana sigurno vratiti natrag, čisto da napunim baterije – ispričala je svoja iskustva 70-godišnja Marija. Marija je samo jedna od osoba koje su se Đuki obratile za pomoć i kojima je uistinu i pomogao. I 88-godišnja Ana kaže da se nakon terapija osjeća poletnije, veselije i optimističnije. Prije dolaska bioenergetičaru Đuki, patila je od bolova u kralježnici, koljenima, zglobovima, gubila je ravnotežu. Problema je imala i s kukovima. Jedan je imala umjetni otprije, a trebalo je operirati i drugi. Ipak, uz pomoć Đuke Bajića, njezini su bolovi nestali.

Na licu Ane Koščak pravo je zadovoljstvo i osmijeh ne skida. Za Đuku je saznala od kumova, a nakon što ga je posjetila, njezine su mnoge bolesti nestale. - U invalidskoj sam mirovini. Sve me boljelo, kralježnica mi je bila savijena. Noćima nisam spavala na krevetu nego klečeći kraj kreveta jer mi je to najviše odgovaralo. Molila sam Boga da umrem i riješim se tih muka.

Đuka je riješio moje probleme – rekla je Ana. Sretan je i Franjo, poljoprivrednik iz Čakovca. Problema je imao s teškim bolestima. Doktori su se s njima borili godinama, no Đuka Bajić je uspio pomoći. Za njega kaže kako još nikad nije sreo tako dobrog, poštenog i humanog čovjeka koji mu je pomogao kod teških bolesti s kojima su se doktori borili godinama.

ĐUKA BAJIĆ Ako želite da vam Đuka Bajić pomogne, obratite mu se s punim povjerenjem.

ADRESA

Dokazano dobar Ovo su samo neke od osoba koje znaju Đuku Bajića kao čestitu i dobru osobu koja je spremna pomoći svima, ali isto tako i kao pravog stručnjaka koji je za svoj dugogodišnji rad dobio mnoga priznanja. Pomogao je u teškim trenucima i kod teških bolesti svakome tko je od njega zatražio pomoć. Upravo zato, najbolja preporuka koju ima je ona zadovoljnih pacijenata koji su se nakon terapije bioenergijom osjećali odlično i uspjeli se riješiti svojih bolesti.

Bioenergetičar Đuka Bajić pomaže pri bolestima kralježnice, išijasa, reume, cirkulacijskih smetnji, astme, bronhitisa, cista, dobroćudnih tumora, mioma, glavobolja, migrena, psihičkih smetnji

Trakošćanska ulica 7 a, Varaždin.

RADNO VRIJEME

i drugih bolesti. Jedino ne može pomoći u liječenju raka, leukemije, paralize, epilepsije, zloćudnih tumora i drugih teških bolesti.

U Varaždinu ostaje i dalje, u Trakošćanskoj ulici 7 a. Kao što je istaknuo, Varaždin mu je posebno drag i ovdje je okružen dragim ljudima i pozitivnim vibracijama. Upravo

zato produžio je svoj boravak te mu se svi koji trebaju pomoć mogu obratiti. Za detaljne informacije mogu nazvati na telefon 098/9068107. Radno vrijeme mu je od 9 do 12 te od 16 do 19 sati. Za Varaždinke i Varaždince, ali i ljude iz svih drugih gradova, vrata su mu uvijek otvorena i slobodno ga mogu potražiti.

od 9 do 12 i od 16 do 19, svakim danom osim subote i nedjelje.

TELEFON Sve informacije mogu se dobiti i na telefon 098/906-8107.

10 Savjetnik

10. siječnja 2012., br. 399

Veterinarska klinika

Hortikultura

Davorin LUKMAN

Franjo PAVETIĆ

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka Ovlašteni stalni sudski vještak za područje veterinarske medicine (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Godina 2012.

Trovanja antikoagulansima !

I

I

dok čitate ovaj broj Regionalnog tjednika i pokušavate uhvatiti ritam s obavezama koje nisu ostale u starom ljetu, 2012. godina iz sekunde u sekundu hita neponovljivim stazama događanja. Naravno, kao i uvijek, rekli bi mudri. Ali opet, ostaje li sjeta sjećanja na ljepša vremena? a i autor ovih redaka na početku ove kalendarske godine, planirajući teme za predstojeće razdoblje, koleba između sna i jave: primjera prošlih događanja i nepobitnih činjenica današnjice što streme ka budućnosti. Budemo li previše vremena gubili u sjećanjima, može nam se dogoditi da nećemo sustići sadašnjost, a kamoli budućnost. Ako pak zanemarimo prošlost sa svim dobrim pa i lošim iskustvima, gubimo šansu za ispravnu procjenu i donošenja realne odluke. oje su to teme u savjetniku “Hortikultura” čiji će sadržaj iz tjedna u tjedan privući pažnju onih koji ih i ne čitaju, a upravo bi njima bile od najveće koristi? Njima koji se u svoje okućnice i sami stide ući zbog zapuštenosti i neurednosti. Kako zainteresirati one koji jedva spajaju kraj s krajem zbog malih primanja ili gotovo nikakvih, ali vlasnici su zapuštena zemljišta? Istovremene ove retke nerijetko čitaju oni kojima su vrtovi prepuni zelenila, povrtnjaci puni sočnog, zdravog, svježeg povrća, a primanja su im dostatna za uredan i kvalitetan život! ako odagnati samouvjerenost u sveznanje pojedinaca do kojih ni jedan stručan savjet o hortikulturi ne dopire te bacaju novac u kič vrtne umjetnosti uporno prisiljavajući sebe, a još više ostale promatrače u savršenstvo njegovog “ostvarenja”! to, dok ovo pišem, pada mi na um jedan svakodnevni detalj - na kutijama cigareta piše: “Pušenje je štetno po zdravlje!”. Piše li to za nepušače?

P

K

K E

ako postoje tisuće supstanci koje sustavima ili generalizirano. mogu biti otrovne za pse i mačke, Tako možemo primijetiti krv u najčešća trovanja u svakodnevici mokraći, izmetu ili iskašljici, a su trovanja baš antikoagulansima vrlo često je moguće krvarenje odnosno preparatima predviđenim na rubovima zubnog mesa. Živoza trovanje glodavaca, dakle štakora tinja će biti anemična, bezvoljna i miševa. i izgubi apetit. Svaka i najmanja ažalost, česta su i namjerna rana krvari bez prestanka! erapija je ovisna o tome radi trovanja kućnih ljubimaca od li se o akutnom ili kroničnom strane psihopata, koji uživaju u trovanju. Kod akutnog treba tome, ali i ljudi koji žele napakostiti reagirati čim brže davanjem svom susjedu pa se okome na neemetika, kako bi pospješili podužnog kućnog ljubimca. Također je vraćanje i spriječili resorpciju čest problem i zaostajanje otrovnih otrova. Nadalje, životinju je meka nakon službenih akcija trovaprema potrebi potrebno klistirati nja pa ih «pronađu» psi ili mačke! pecifičnost tih kumarinskih otroi dati medicinski ugljen. Sretna va je njihovo kumulativno svojokolnost je da za navedeni tip stvo tj. klinički simptomi trovanja otrova postoji protuotrov, koji je ne nastupaju odmah po uzimanju potrebno davati na početku teraotrova, već nakon nekoliko dana. pije u venu, a nakon toga svakih Krvarenje iz uha i zubnog mesa ato je izuzetno bitno da veteri12 sati u obliku injekcija. Tek nar i nakon najblaže izraženih kad prestanu simptomi trovanja, simptoma posumnja na trovanje dikumarolom i započne možemo nastaviti terapijom tabletama. terapiju protuotrovom. Zato mi provodimo brzi test in Ukupno terapija traje 14 dana, jer zbog kumulativnog vitro, kojim se trovanje može dokazati u najranijoj fazi. djelovanja svaka rezidua u organizmu može uzrokovati oguća su akutna trovanja kada životinja uzme ponovne simptome. Kod teških oblika trovanja potrebna odjednom veliku količinu otrova, ali i subakutno- je intenzivna stacionarna terapija, a vrlo često i primjena kronična kada životinja uzima male količine otrova, transfuzije. ajveći problem je mogućnost kupnje otrova u svaali dulje vrijeme. Tada i 20 - 50 puta manje doze mogu koj poljoprivrednoj apoteci, a naravno zbog toga i uzrokovati smrt. Simptomi su povezani s poremećajem zgrušavanja krvi pa tako nastaju krvarenja u pojedinim nekontrolirana primjena!

N

T

S

Z

M

N

Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti 11

10. siječnja 2012., br. 399

REAGIRANJE O intervjuu s prof. dr. sc. Damirom Grubišom, Hrvatskoj i EU-u

SEDMA OŠ

Niti Balkan niti Europska unija

Hvala mještanima Kučana i Zbelave

Kao što smo čuli, i stvarni akteri i gurači Hrvatske države u EU imaju stajalište da u Hrvatskoj nema stvarne demokracije, nego postoji neki vid formalne demokracije uz patološku analizu našeg oblika demokracije: hipokrizija, politička manipulacija, politička korupcija i političko nasilje. Time je prof. dr. sc. Damir Grubiša, uvjereni eurofil, ocrtao sliku hrvatske demokracije u intervjuu u prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika. Što reći, u pravu je. Ja to kraće, umjetnički zaokružim u izraz “parlamentarna diktatura!“ (...)

Priznaje gospodin Grubiša da smo stvarno i de iure u totalnoj korupciji i da je sama borba protiv korupcije koruptivna. Tko normalan može imati povjerenja u tu i takvu politiku? Je li lijeva alternativa nešto bolja? Sumnjam, dok se uhodaju bit će i tu svakakve muteži, a najgore jest da su sudjelovali u rastakanju hrvatske samostojnosti.

Priznanje dr. Grubiše da građani nisu informirani o EU, ne stoji! Jer mi već godinu i pol sustavno obavještavamo ljude o bitnom ustrojstvu EU, povijesti EU, političkom sustavu i, naravno, preveli smo i Lisabonski sporazum te upozorili na sve moguće balvane na koje će Hrvatska naletjeti u toj asocijaciji. Dakle, euroskeptici nisu neobaviješteni, jedino nam je bila tajna na što su sve pristali naši pregovarači, jer nam je poznato i to da su pregovori tekli „potpiši ili ostavi!“. Ispotpisivali su niz nebuloza, a istovremeno činili sve da u duhu tih nebuloza i zakona sustavno uništavaju domaći razvoj, ekonomiju, privredu i poljoprivredu u čemu su odlično uspjeli djelujući kao uigrani tim proteklih desetak godina. Uspjeh toga jest upravo fantastičan, zavladala je totalna korupcija, političko razbojništvo, a u duhu EU

zakona uspjeli su u relativno kratkom razdoblju učiniti hrvatsku državu ovisnu o uvozu, razvijajući uvoznički lobi.

Da su ljudi nezadovoljni vlastitom vladom, to je činjenica, ljudi su željeli promjene i upravo stoga, radi promjena, većina koja je izašla na izbore, izabrala je svoju opciju. Dobro bi bilo da ta opcija ima dobre namjere, ali ta opcija je slijedom proteklih 8 godina usrdno pomagala rastrojstvu samostojnosti vlastite države i uništenje proizvodne infrastrukture. Ako ništa drugo, držali su im kvorum ili lojtru, kako bismo mi rekli u narodu. (...)

Zahvaljujući besprizorom potcjenjivanju hrvatske inteligencije koja je u većini prisutna u krugovima euroskeptika, niti smo nepismeni, niti pastiri niti uspjenjeni fašisti i desničari, upravo među nama ima veoma mnogo ljudi lijeve orijentacije, uglavnom smo visoko školovani i obrazovani i znamo o čemu govorimo, ljudi koji iskreno žele dobro ovoj državi i narodu. Nismo prepoznati zahvaljujući histeričnoj kampanji gdje smo prikazani kao ultradesničarski front, što je nebuloza i u stvari čista obmana ljudi, a upravo to pokazuje da je Savez za Europu upravo u strahu te da će učiniti sve da nas ušutka na svim medijima i

obmane konačno hrvatski narod i proda nas za nula kuna.

Plaše nas kako ćemo biti priključeni protiv naše volje „nekoj balkanskoj uniji“ u prijevodu nekoj novoj Yugoslaviji (stari plan engleskog imperijalizma), zar smatraju da su Hrvati stvarno tako glupi kada nas obmanjuju stvarno idiotskom propagandom na razini razgovora „Ja Tarzan, ti Jane“. Dakle, nema straha od izolacije iako bi nam neki vid izolacije dobro došao jer bismo konačno uspjeli konsolidirati vlastitu proizvodnju hrane i industriju i stvoriti stabilni ekonomski okvir za funkcioniranje hrvatske kao države. (...)

Europa se opekla, veli doktor Grubiša, a Hrvatska kakti nije? (...) A što s ucjenama i pritiscima kojima nas časte i častili su nas, s ustupanjem hrvatskog teritorija (to se spominje i kao čin veleizdaje?! Gdje je sad to?) Europi nije stalo do ZERP-a, nego im je stalo da njihovi koncerni što više iskorištavaju Jadran i da od toga Hrvatska dobije veliko ništa poput iskorištavanja i zagađivanja naftnih bogatstava Amazone. Kao zaključak: gospodo i doktore Grubiši, vama ne branimo da se držite svojih uvjerenja, ali molim vas ne radite od nas stvarno ovce, jer mi nismo ovce!

Marijan Grdašić

REAGIRANJE Načelnik općine Klenovnik o nedonošenju proračuna za 2012.

Kada će prestati politikanstvo i jal?

Nisam iznenađen načinom i pokušajem predsjednika Općinskog vijeća Općine Klenovnik da se ponovno diskreditira rad načelnika, jer se u ponovnim izborima za Općinsko vijeće ponovio sastav vijećnika koji su i 2009. godine nedonošenjem proračuna izazvali pad Vijeća i troškove za ponovne izbore. Pažljivim čitanjem priopćenja predsjednika Vijeća odmah je jasno da podrška načelniku od strane vijećnika vladajuće koalicije HNS-a, HSS-a i SDP-a (6 vijećnika od 11) nije bila prisutna te se sve uglavnom svodi na skidanje plaće načelniku koju su oni sami izglasali.

U donošenju proračuna za ovu godinu sastao se Odbor za Proračun i financije (svi članovi iz vladajuće koalicije), na kojem su bili usuglašeni svi zahtjevi i ugrađeni u prijedlog proračuna.

Međutim, na raspravi o proračunu na 6. sjednici Vijeća uručeni su mi amandmani na proračun za koje se taj dan nije glasovalo, jer je omjer prisutnih vijećnika bio 5-5, te je predsjednik Vijeća prekinuo sjednicu do idućeg saziva dok nije skupio većinu od 6 vijećnika. Načelnik je u svoj proračun ugradio sve amandmane osim onog kojim mu se smanjuje plaća. Unatoč tome, voljom 6 vijećnika vladajuće koalicije proračun nije donesen, nego je zatražen

privremeni. (...)

Veoma je cinično da se traži ušteda na plaći načelnika (s 30 godina staža 8.530 kn), koji ima značajne rezultate te tražiti smanjenje naknade zamjeniku (1.300 kn), a da se ne sjeti odreći ili smanjiti naknade za predsjednika Vijeća (1.000.00 kn) ili za naknade vijećnika (150 kn po sjednici). Što se tiče rebalansa proračuna za 2011. godinu, nije donesen jer se sam predsjednik Vijeća založio protiv donošenja iako je rebalans pokazao da su velike uštede u svim stavkama proračuna i da je tzv. manjak od 257.500 kuna proistekao iz proknjižene obveze koja tereti građane Dubravca za asfaltiranje cesta u Dubrovcu.

Ne stoji činjenica da Općina Klenovnik prvi put ide u minus jer s 29. prosinca 2011. saldo na žiro-računu općine iznosi 257.537,17 kuna. Ugovor o 100.000 kuna pomoći od strane Fonda za regionalni razvoj potpisan je daleke 2008. godine, stavlja se na teret načelniku koji je vlast preuzeo godinu dana kasnije, dok se zna da se takva proračunska sredstva fondova moraju realizirati u tekućoj godini i dok se zna da je taj fond ukinut prije 3 godine.

Sredstva planirana za prijevremene izbore namjerno nisu do kraja utrošena, jer ne želim da se plaćaju prošireni sastavi

političkih stranaka koji su promatrali izbore, koje su sami uzrokovali. Predsjednik Općinskog vijeća tereti načelnika za nerad novoosnovane zadruge, a zaboravlja da je upravo on upravitelj zadruge koji je preuzeo sve ovlasti (neograničeno raspolaganje sredstvima i jedini potpisnik) te da je potrošio 5.000 kuna dotacije iz proračuna i naše članarine, a da je rezultat nula. Što se tiče Ugovora za 20 posto sufinanciranja građana za modernizacije cesta u Dubrovcu, jamčim da će ih većina domaćinstava potpisati, za što ću se sam založiti obilazeći sve kuće i iz prve ruke informirati građane nauštrb nekih vijećnika koji šire glasine da je sve već plaćeno. (...)

Pitam se kad će u našem mjestu prestati politikanstvo i jal prema načelniku te se pozivanjem na javnost i iznošenjem neistina prestati činiti šteta ugledu naše općine koja vidno napreduje. Pitam se kad će doći mogućnost da načelnik radi bez pritiska i uz suradnju svih vijećnika, što je, vjerujem, u interesu sviju građana naše općine, tim više što su mnoge revizije i kontrole kako u općini, tako i u dječjem vrtiću pokazale da nema nikakvih šteta i manipulacija u radu načelnika.

Načelnik Općine Klenovnik Izidor Gladović

Sedma osnovna škola Varaždin posljednju je godinu dana provela projekt oživljavanja starog tradicionalnog kučanskog jela od heljde i bučinih koštica koje je narod nazivao koščičjak. Škola sama, bez mještana koji su poznavali tradiciju spremanja toga jela, ne bi mogla provesti navedeni projekt. Županijska smotra Dana kruha, kojoj je naša škola bila domaćin 14. listopada 2011., uz suorganizatore i pokrovitelje Varaždinsku županiju i Varaždinsku biskupiju, primila je 30-ak škola sudionica. Mještani naselja Kučan pokazali su i tom prigodom da žive sa svojom školom. Iznenadili su nas iznimno lijepim uređenjem mjesta te prigodnim izložbama u prostorima škole kao i sudjelovanjem u svim događanjima prvoga i drugoga dana smotre pokazujući da znaju voljeti i čuvati starinu i tradicijsku baštinu svoga kraja.

Nemoguće je zahvaliti svim pojedincima koji su doprinijeli prekrasnom ozračju uz Dane kruha pa izdvajamo samo Udruge žena Kučanke i Kučan Donji i DVD Kučan Donji. Posebnu zahvalu ipak upućujemo gospodinu Josipu Rusmanu koji je priredio demonstraciju rada starinske naprave stope koja je nekada služila za ljuštenje heljde. To je učenicima i posjetiteljima bila jedinstvena prilika da se upoznaju s nekadašnjom tradicijom uzgajanja heljde u kučanskom kraju. Zahvalni smo i na modelu stope - poklonu gospodina Rusmana školi.

Djelatnici VII. osnovne škole Varaždin izražavaju zahvalnost mještanima Kučana i Zbelave na odazivu na navedene projekte.

Ruža Levatić, ravnateljica

SRAČINEC

Prijem za najkuhara U prostorijama Općine Sračinec upriličeno je primanje za najboljeg hrvatskog kuhara, Anđelka Levanića iz Sračinca. Ovaj vrsni kuhar okitio se titulom najboljeg među najboljima na 8. Danima hrvatskog kulinarstva koji su lani održani u Varaždinskim Toplicama: za svoje delicije dobio je dvije zlatne i jednu srebrnu medalju, čime je osvojio titulu najboljeg hrvatskog kuhara. Upravo iz ovih razloga i Općna Sračinec odlučila je nagraditi svog mještanina. Načelnik Božidar Novoselec istaknuo je da Općina prepoznaje sve vrhunske rezultate koje postižu stanovnici općine, želi ih pratiti i pomoći im u daljnim nastojanjima, bez obzira na područje u kojem postižu vrhunske rezultate. Ovom prilikom Anđelku Levatiću poklonjena je umjetnička slika i novčani iznos.

Općina Sračinec

OŠ KNEGINEC

Učitelji glazbenog U OŠ Kneginec Gornji lani je održan međužupanijski skup Stručnog vijeća učitelja glazbene kulture (ŽSV) Varaždinske i Međimurske županije. Skup su organizirali i otvorili voditelji ŽSV Varaždinske i Međimurske županije, prof. Josip Levatić i prof. mentor Klaudija Vidović. Predavanje Aktivno učenje u nastavi glazbene kulture održala je prof. Anita Gergorić, viša savjetnica iz Agencije za odgoj i obrazovanje. Prof. Vidović, učiteljica glazbene kulture u OŠ Kotoriba, osvrnula se u svom predavanju na temu Upravljanje razredom na različite načine suvremenog pristupa učitelja radu u razredu, dok je prof. Levatić, učitelj glazbene kulture u OŠ Kneginec Gornji, prezentirao radionicu na temu Osnove notografije – računalni program Sibelius. Na kraju se kolegama obratio Zlatko Piplek, učitelj savjetnik u OŠ Antuna i Ivana Kukuljevića iz Varaždinskih Toplica s informacijama vezanim uz rad i djelovanje Glazbene mladeži Varaždin. Zanimljivo je spomenuti da više od desetak godina učitelji glazbene kulture susjednih županija nisu prakticirali ovakvo zajedničko druženje, pa su s obostranim oduševljenjem dočekali trenutak da zajedno, njih više od 50, sjednu u školske klupe.

Josip Levatić

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

12 Poslovni svijet

10. siječnja 2012., br. 399

I TOGA IMA Stečaj nad Plurisom, slijednikom Fima Grupe

Stanko Kežman vodit će VABA-u nakon Igora Čička Umjesto donedavnog predsjednika Uprave Igora Čička, Stanko Kežman preuzet će vođenje Vaba bankom, ukoliko se Hrvatska narodna banka suglasi s takvom odlukom Nadzornog odbora varaždinske bankarske kuće. Vaba banka na putu je dobivanja novog predsjednika Uprave.

Nakon što je sredinom listopada prošle godine istekao mandat Igoru Čičku, koji je bio na čelu Vaba banke pet godina, Nadzorni odbor imenovao je svog člana Josipa Šeremeta zamjenikom predsjednika Uprave banke, i to na rok od najviše tri mjeseca tijekom kojih se treba dovršiti izbor novog predsjednika Uprave. Za kandidata za funkciju predsjednika Uprave Vaba banke tijekom trogodišnjeg razdoblja Nadzorni je odbor početkom prosinca imenovao Stanka Kežmana.

Budući da preuzimanje dužnosti predsjednika uprava banaka ovisi o dobivanju suglasnosti od strane Hrvatske narodne banke, Nadzorni odbor Vaba banke je 29. prosinca prošle godine uputio HNB-u zahtjev za izdavanje takve suglasnosti.

U varaždinskim bankarskim i poslovnim krugovima takva suglasnost HNB-a se očekuje, budući da Kežman već više od dva desetljeća obnaša odgovorne menadžerske pozicije u gospodarstvu i bankarstvu, a bio je aktivan i u sportskom te društvenom životu. Tako se odmah nakon stjecanja diplome ekonomista na Fakultetu organizacije i informatike zaposliio kao pripravnik u Varaždinskoj banci. Tri godine kasnije, odnosno 1987. vodi distrubitivni centar Levis’a u Novom Marofu, a zatim i zamjenika direktora Levisa te direktora Varteks-Varteks trgovine i Varteks-Vartimpexa, a bio je i zamjenik generalnog direktora Varteksa od 1996. do 1999. godine.

Nakon više od desetljeća provedenog u Varteksu, ponovno se vraća bankarstvu te svoju karijeru nastavlja kao direktor podružnice u PBZ-a. Ubrzo nakon toga prelazi u RBA gdje je devet godina bio zamjenik direktora varaždinske podružnice, a prije dvije godine postaje direktor Direkcije poslova prodaje u Raiffeisen Factoring.

Koračević u upravi HEP-a, Hrenić ostaje u N. Marofu

Zlatko Koračević

Zlatko Koračević, kako se očekuje, bit će imenovan u Upravu HEP-a, dok je novomarofski gradonačelnik Darko Hrenić to odbio. - Postojala je opcija da budem u Upravi HEP-a, ali to bi značilo da moram dati ostavku na mjesto gradonačelnika, što nisam bio spreman jer želim završiti projekte u Novom Marofu - rekao nam je Hrenić govoreći o kontroverznom imenovanju čelnika državnih institucija i tvrtki od strane Kukuriku koalicije.

Pluris nije poslovno aktivan od blokade i nema zaposlenika, a nema ni nekretnine ni pokretnine

Stečaj Plurisa zatražen zbog 1.984 kune duga J Prijedlog za stečaj nad Plurisom podnio Goran Lepen zbog potraživanja od 1.984

kune, uvećanog za kamate, na temelju prava na isplatu putnih troškova i dnevnica Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Iako Pluris, pravni slijednik Fima Grupe, ima nepodmirene obveze od gotovo pola milijarde kuna, stečajni postupak nad tom nekada uglednom varaždinskom financijskom kućom, koja je dobrim dijelom zapala u probleme zbog afere Spice, otišla je u stečaj zbog potraživanja manjeg od dvije tisuće kuna!

Brži od poreznika Prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nad Plurisom, društvom za upravljanje drugim društvima, podnio je varaždinskom Trgovačkom sudu Goran Lepen koji je radio u Fimi. Uz njega, ročištu radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečaja održanom dva dana uoči ove godine bio je nazočan i Josip Šeremet, direktor Plurisa, te Tomo Božić, predstavnik Županijskog državnog odvjetništva u ime porezne uprave koja je isto podnijela prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, ali nakon bivšeg zaposlenika.

Prijedlog za otvaranje stečaja nad Plurisom, kako je pojasnio

Lepen, podnio je zbog potraživanja od 1.984 kune, uvećanog za kamate, na temelju prava na isplatu putnih troškova i dnevnica koje je kao zaposlenik ostvario tijekom 2009. godine.

U prijedlogu je naveo i da je Pluris nesposoban za plaćanje jer mu je račun blokiran dulje od godinu dana. Potonje nije osporio Šeremet, ali je zamolio odgodu ročišta jer je uoči njega podnio ostavku na mjesto direktora iz osobnih razloga, o kojoj još nije odlučeno. Pritom je istaknuo da Pluris nije poslovno aktivan od vremena blokade i nema zaposlenika, pa tako ni direktor nije zaposlenik. Ima određena potraživanja prema drugim društvima i dužnicima, ali nema ni nekretnine ni pokretnine, izuzev dionica tvrtki Mirna Rovinj, Helios, Mils mliječna industrija Split i drugih.

Ročišta u ožujku Nakon što je odbacila prijedlog za odgodu navodeći da će ostavka stupiti na snagu tek za 14 dana, sutkinja varaždinskog Trgovačkog suda Jasna Lekić izvršila je uvid u bankovnu i drugu dokumentaciju te utvr-

Fima Grupa, odnosno Pluris, zapala u probleme zbog afere Spice

dila da je Pluris već 812 dana u neprekidnoj blokadi te da ima obveze koje ne može platiti u visini od 498 milijuna kuna. Od potonjeg iznosa, prema podacima Porezne uprave, porezna dugovanja iznose 26,8 milijuna kuna, od čega se gotovo 20 milijuna odnosi na glavnicu, a ostalo na obračunate i dospjele kamate.

Sukladno tim podacima i propisima, otvorila je stečajni postupak nad Plur isom za čijeg je stečajnog upravitelja imenovala Stanka Makara. Na njegovu adresu vjerovnici će tijekom siječnja prijaviti tražbine,

dok će se ročište vjerovnika na kojem će se ispitati prijavljene tražbine održati 28. ožujka

P

luris je u blokadi već 812 dana, a njegove su obveze 498 milijuna kuna na varaždinskom Trgovačkom sudu. Nakon ispitnog, isti dan održat će se i izvještajno ročište na kojem će se na temelju izvješća stečajnog upravitelja odlučivati o daljnjem tijeku stečajnog postupka nad Plurisom.

Prava odluka Nobelovci ekonomisti u 2011. godini Z

Nina BEGIČEVIĆ REĐEP doc. dr. sc.

nanstvenici Thomas Sargent i Christopher Sims dobitnici su Nobelove nagrade za ekonomiju u 2011. godini i 1,5 milijuna dolara za rezultate svojih istraživanja u području povezanosti politike i gospodarstva. Thomas Sargent je 68-godišnji profesor ekonomije na Sveučilištu u New Yorku, a Christopher Sims radi kao profesor ekonomije i bankarstva na Sveučilištu Princeton i isto je godište kao i Sargent. Sargent i Sims nezavisno su istraživali uzajamni utjecaj politike i gospodarstva i učinak mjera poput državnih poticaja ili podizanja ili spuštanja kamatnih stopa. Pokazali su kako promjene u vladinoj politici i ekonomski šokovi

mogu utjecati na ekonomije pojedinih zemalja i razvili su metode koje se bave pitanjima kako na gospodarski rast i inflaciju utječu povećanje kamatne stope ili smanjenje poreza što je vrlo važno i korisno pogotovo u današnjoj situaciji kada se europske vlade i američka vlada bave problemima velikih dugovanja i stagniranja rasta ekonomije. Sargent je razvio metodu koja može biti primijenjena u izučavanju makroekonomskih veza u slučaju kada kućanstva i kompanije istodobno prilagođavaju svoja očekivanja u skladu s gospodarskim kretanjima. Istraživao je ponašanje zemalja u poslijeratnom razdoblju, kada su zemlje uvodile politiku visoke inflacije,

ali su, nakon što su uvidjele posljedice, uvele sustavne promjene u gospodarskoj politici i okrenule se nižoj stopi inflacije. Objasnio je na koji način poduzeća svoje prognoze usklađuju s procjenama gospodarskog rasta. Sims je razvio svoju metodu s ciljem analize utjecaja promjena u ekonomskoj politici na gospodarstvo, primjerice, učinke povećanja kamatnih stopa od strane središnje banke. Objasnio je na koji način gospodarska politika u stvarnosti utječe na gospodarski razvoj jedne zemlje. Smatra se da će Sargentove i Simsove metode biti ključne za izlazak iz trenutačne recesije i ekonomskog kaosa u kojem se svijet nalazi.

Općina Trnovec Bartolovečki 13

10. siječnja 2012., br. 399

DOZNAJEMO Općina Trnovec Bartolovečki ulaže velike napore u razvoj, a pomoći sa strane nema

Budućnost gospodarstva leži u Poduzetničkoj zoni Trnovec J S realizacijom je Općina krenula 2005. godine. Južna strana zone ima zadovoljene sve uvjete, no na sjevernoj strani zbog

Poduzetnička zona Trnovec zamišljena je kao još jedan od projekata koji bi trebao doprinijeti razvoju gospodarstva, kako na samom području općine Trnovec Bartolovečki, tako i znatno šire kako je to i polučeno s projektom „Slobodne zone Varaždin“ koja je kao projekt realizirana u ovoj općini i u kojoj je zaposlenje pronašlo gotovo 3200 radnika pretežitim dijelom iz Varaždinske županije.

Općina Trnovec Bartolovečki s ovim projektom krenula je kroz osnivanje zone u polovici 2005. godine, a projektu se kroz rezervaciju zemljišta priključilo 10-ak poduzetnika.

Razvoj zone Zbog izostanka zajedničkog nastupa i suradnje na osiguranju potrebne infrastrukture za prijem investitora države, županije, grada i općine te komunalnih tvrtki, kako lokalnog tako i državnog nivoa (kod

osiguranja uvjeta za početak rada subjekata koji posluju na području Slobodne zone Varaždin ta suradnja je bila na izuzetno visokom i profesionalnom nivou) te nastale globalne recesije koja je bitno otežala poslovanje jednog dijela vlasnika parcela u zoni i dovela u pitanje realizaciju planiranih izgradnji novih postrojenja, a time i novog zapošljavanja, danas je ova zona djelomično komunalno opremljena, a za potpuno dovršenje nužno je osigurati još oko 5.500.000 kuna. Južni dio zone gotovo je u potpunosti dovršen i u njoj već posluje jedan poslovni subjekt, drugi privodi izgradnju namjeni, a preostali vrše pripreme za početak izgradnje. Za potpuno dovršenje cijele ove zone nužno je dovršiti prometnice, izgraditi javnu rasvjetu, položiti plinsku mrežu te izgraditi trafostanicu za napajanje energijom sjevernog dijela zone; nedostaci, osobito neposto-

Poduzetnička zona Trnovec

janje trafostanice i usporavaju početak investicije tvrtke koja je već trebala započeti s izgradnjom nove proizvodne hale pa je upravo izgradnja nove trafostanice najvažnije pitanje koje se nameće kao problem koji se mora riješiti u sjevernom dijelu zone, jer bez osiguranja električne energije nije moguće započeti bilo kakav posao.

- Nadamo se da će nadležni za osiguranje infrastrukturnih preduvjeta prepoznati važnost njihovog osiguranja, osobito sada kada su slučajevi novih investicija u poduzetništvu i to oni koji se bave prizvodnjom vrlo rijetki, a tako potrebni da prevladamo nastalu krizu.

Sada, ako to već nije činjeno u dosadašnjim fazama razvoja ove zone, potrebno je koordinirano djelovanje svih kako je to napravljeno u realizaciji projekta Slobodne zone Varaždin, pa se duboko nadamo da ova zona neće biti samo problem Općine Trnovec Bartolovečki nego i svih drugih subjekata koji nose odgovornost u stvaranju uvjeta za razvoj gospodarstva kako u županiji tako i na niovu države - istakao je načelnik općine Trnovec Bartolovečki Stjepan Hren.

Nužnost koordiniranog djelovanja u osposobljavanju zona poduzetništva važna je,

Pomoć nezaposlenima kroz javne radove Osim kroz stvaranje uvjeta za zapošljavanje nezaposlenog stanovništva u poduzećima koja posluju na području Slobodne zone te Poduzetničke zone Trnovec, a u čije osnivanje i opremanje je ova općina uložila trud, rad nadležnih tijela općine i znatna sredstva, tijekom 2011. godine na poslovima održavanja javnih površina i društvene infrastrukture, na određeno vrijeme je putem tzv. javnih radova putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zaposlen 41 radnik s prebivalištem na području općine Trnovec Bartolovečki.

Projektom ovog zapošljavanja pokušalo se pomoći i osigurati barem privremeno

osiguranje minimalne plaće za jedan dio teže zapošljive kategorije nezaposlenih stanovnika ove općine koji su već duže van zaposlenja, starije životne dobi i koji nažalost imaju vrlo male šanse u ovim otežanim uvjetima zapošljavanja pronaći stalno zaposlenje.

Na taj način uz rad na poslovima uređenja naših naselja i njihovih društevnih objekata, te osobe osjetile su se korisnima i društvu i svojoj obitelji te doprinijele lijepom izgledu naselja i objekata na kojima su radove izvodile, a u svoje kućne budžete unijele u vidu plaća za svoj rad gotovo 420.000 kuna.

RAST

Stanovnika je sve više

Načelnik općine Trnovec Bartolovečki Stjepan Hren

prema njegovom mišljenju, i u svim drugim jedinicama lokalne samouprave - gradovima i općinama, primjereno realnim potrebama investitora poduzetnika, jer samo tako možemo očekivati boljitak za naše stanovništvo, napredak županije pa i šire zajednice.

Smanjeni prihodi U zahvate u opremanju Poduzetničke zone Trnovec do danas je uloženo gotovo 12.000.000 kuna od čega je polovicu osigurala Općina Trnovec Bartolovečki iz vlastitih prihoda, dok je država kroz nadležno Ministarstvo osigurala 5.250.000 kuna, a preostali dio od oko 750.000 kuna tvrtke u plinsku mrežu i telekomunikacije. Doprinos županije subjekta u razvoju gospodarstva Varaždinske županije u ovome projektu potpuno je izostao u financijskom praćenju potreba opremanje zone.

Zbog drastičnog pada izvornih prihoda općinskog proračuna, općina u nadalozećem periodu nažalost više nije u mogućnosti osigurati svoja vlastita sredstva za potpuno opremanje ove zone te se očekuje uključivanje u dovršenje projekta kako države, tako i županije te komunalnih tvrtki u infrastrukturu koja inače služi njihovom redovnom poslovanju.

Za već navedene potrebe osobito u sjevernom dijelu zone Općina će kandidirati svoj projekt zone za sufinanciranje iz državnih izvora i izvora županije, a svoje prijedloge potreba za zonu uputit će i Hrvatskoj elektroprivredi te distributeru plina - dovršio je načelnik Hren te istakao da se nada da će taj poziv na pomoć i doprinos naići na razumijevanje i pored poteškoća koja su evidentno prisutna i u poslovanju kako države, tako i županije.

PRORAČUN I u 2012. godini Trnovec će ulagati u brojne projekte

Najviše sredstava ide u obrazovanje Prije nekoliko tjedana Općina Trnovec donijela je i proračun u iznosu od 13,5 milijuna kuna. Ulaganje u brojne projekte na području Trnovca nastavit će se i dalje, no financijska situacija sve je teža. Kao krivca za to načelnik Hren vidi i lošu koordinaciju na višim razinama zbog

čega se velik teret svaljuje na općine.

Najviše se iz proračuna izdvaja za obrazovanje, preko tri milijuna kuna tj. 24 posto.

- Realni troškovi sve su nam veći, a još se velik teret subvencioniranja prijevoza svaljuje na općine, a sredstava je sve manje. Županija

daje sve manje novca – pojasnio je načelnik te dodao da svaka općina i svaki grad vode svoju politiku, a na nivou županije ni države ne čini se ništa da uvjete za razvoj usmjere ka realnim potrebama.

Unatoč tome, protekle je godine u Trnovcu dovršeno

mnogo projekata. Tako je dovršena konačno i općinska zgrada, u kojoj će sad biti omogućen normalan rad.

Osim toga, Općina je dosta sredstava ulagala u djecu. Uz tekuće troškove, dograđen je i vrtić u Trnovcu. Vrijednost radova bila je 500 tisuća kuna.

Nova zgrada Općine u Trnovcu

Prema nedavnim popisima stanovništva, vidljiv je znatan pad broja stanovnika u svim krajevima Hrvatske, no općina Trnovec Bartolovečki je među rijetkim općinama koje bilježe rast.

Iz godine u godinu broj stanovnika u ovoj općini kontinuirano raste.

2011. godine na području općine živjelo je 6889 stanovnika.

Sve to rezultat je uspješnog rada čelnih ljudi Općine koji se trude omogućiti mještanima što bolji životni standard.

Cjelokupna klima - od brige za sam izgled mjesta, njegovu infrastrukturu do brige za mještane i njihovu budućnost - uspjela je Trnovec Bartolovečki svrstati među najbolje općine za život.

Tome su pomogle i Slobodna te Poduzetnička zona, u kojima je zaposlen znatan broj mještana čime je i zaposlenost u Trnovcu jedna od pozitivnijih stavki.

U protekloj godini uređeni su i društveni domovi u svakom mjestu općine – Žabniku, Štefancu, Zamlaki, koji nude mještanima još više prostora i za razvijanje raznih aktivnosti, a Općina se brine i za zdravlje mještana te su uređene zdravstvena ambulanta i ljekarna u Šemovcu.

OGLAS

problema energetike dovodi se u pitanje poslovanje, ističe načelnik općine Stjepan Hren

14 Crna kronika

10. siječnja 2012., br. 399

I TOGA IMA Ž. Petrović, bivši načelnik u HZMO-u, tvrdi da je nepravedno osuđen

Tražim obnovu postupka!

J Petrović ima nove dokaze da je krivo

osuđen za kupovinu naknada i mirovina Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

DOZNAJEMO

Anina 22 opet gorjela Napuštena kuća u Aninoj 22 u Varaždinu opet je gorjela, već treći put u dvije godine.

Nagađa se da su požar u petak navečer uzrokovali beskućnici koji su se u ruševini pokušali zagrijati.

- Unutra nema ni vode, ni struje, ni plina. Dakle, uzrok požara je ljudska radnja – nagađa Ivica Labaš zapovjednik varaždinskih vatrogasaca, koji su dva sata gasili požar u kojem nije bilo ozlijeđenih. (td)

KRIMINALITET

Razbojnici u Trnovcu Na meti dvama nepoznatim razbojnicima u noći sa srijede na četvrtak bio je Automat klub u Trnovcu.

Prijeteći vatrenim oružjem zaposlenicama u dobi od 23 i 26 godina, otuđili su iznos od nekoliko desetaka tisuća kuna te potom pobjegli s mjesta događaja.

NAŠA POSLA

Lažno je prijavila krađu kartice Policijskim službenicima Policijske postaje Novi Marof 56-godišnjakinja je prijavila krađu kreditne kar tice.

Međutim, kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je zapravo ona u više navrata koristila svoju kreditnu karticu za kupnju bonova za mobitel, pri čemu je prekoračila limit.

Budući da je znala da lažnom prijavom čini kazneno djelo, protiv 56-godišnjakinje podnijeta je prijava.

Uhićenja u Varaždinu i Zagrebu, kojima je označen početak rasvjetljavanja kupovine mirovina i novčanih naknada, potaknula su me na podnošenje zahtjeva za obnovu postupka u kojem sam nepravedno osuđen, što ću, vjerujem, i dokazati.

Jedini kažnjen Ističe to Željko Petrović, bivši načelnik Odjela za pripremu prvostupanjskih rješenja te zamjenik bivšeg ravnatelja podružnice HZMO-a, jedina osoba koja je osuđena u gotovo dva desetljeća dugoj praksi kupovina mirovina u

u

presudi nema ni riječi o tome tko je krivotvorio nalaze i mišljenja o invalidnosti Varaždinu. Iako je 2010. izdržao kaznu nakon dugotrajnog postupka, nije se s time pomirio, već je zatražio obnovu postupka zbog novih dokaza.

- U presudi stoji da sam kriv jer sam pustio u optjecaj neispravna rješenja o novčanoj naknadi budućih umirovljenika. No skoro sva ta rješenja pisana su na drugim terminalima, a ne mojem. To se jasno navodilo u prvoj presudi kojom sam oslobođen,

dok se u drugoj, osuđujućoj, to uopće ne spominje. Sudu je bilo nevažno i što se prostorije nisu zaključavale, a da stvar bude gora svoju sam pristupnu šifru - posuđivao.

Međutim, važnije je da se baš nigdje ne govori o tome odakle lažni nalazi i mišljenja o invalidnosti na temelju kojih je desetak osoba dobilo rješenja za novčane naknade koje su morali vratiti. Uz to, na spornim rješenjima nema štambilja koji sam zadužio, ali ima štambilja koje su zadužili supruga bivšeg ravnatelja i drugi. Dakle, nalazi i mišljenja o invalidnosti bili su od invalidske komisije s kojom nisam imao veze, a rješenja o novčanim naknadama su drugi radili i otpremali, ali na kraju sam samo ja osuđen upozorava Petrović.

Za nadzor - Rubala!

Sumnjive isplate novčanih naknada, kako dodaje, otkrili su u varaždinskoj podružnici HZMO-a još 1997. i 1998. godine te su ih odmah prijavili Vilimu Habušu, dugogodišnjem ravnatelju, kojeg su upozorili da brojevi iz rješenja ne odgovaraju brojevima dnevnika invalidske komisije.

- U moj odjel stizali su nalazi i mišljenja invalidske komisije o invalidnosti, bila ona pozitivna ili negativna. Na temelju tog rješenja pisalo je dvadesetak referenata koji se nisu mogli niti su se smjeli upuštati u ocjenjivanje vjerodostojnosti

IZDVOJENO

Treba pogledati statistiku!

Krajem 90-ih bilo je dosta uvoza automobila na povlasticu, kao i mirovina zbog pretvorbe i privatizacije. Tu je ta ekipa vidjela priliku. Dovoljno je pogledati statističke pokazatelje. Imali smo više riješenih zahtjeva nego veći gradovi.

Glavni posrednik bio je poduzetnik, koji je priređivao veselice u goricama za članove invalidske komisije, a tu se znao naći i ravnatelj te drugi. No tijekom suđenja bio je svjedok, čak i nakon što je priznao da je cijeli dan bio na invalidskoj komisiji te donosio rješenja u moju službu. Zbog toga nalaza i mišljenja o invaliditetu. To nisu mogli raditi ni naši kontrolori. Za nadzor prvostupanjskih invalidskih komisija sve do 1999. bila je zadužena

sam zajedno s kolegicom išao ravnatelju.

Zahtijevali smo da nešto poduzme. Rekao je da hoće, ali nije ništa poduzeo. Kod ravnatelja sam bio i godinu dana kasnije te sam zatražio postupak protiv Ostoića jer je to prelazilo svaku mjeru. No rekao mi je da je to teško dokazati i da je bolje da ništa ne diramo. Ali neke stvari su se dirale. Ravnatelj je 1999. uzeo evidenciju iz invalidske komisije radi pohrane koja je tako napravljena da i danas nedostaju dnevnici iz kojih bi se vidjelo tko je rješavao više od tisuću zahtjeva za mirovinu.

drugostupanjska komisija čiji je načelnik u Zagrebu bio dr.

Rubala - upozorava Petrović, koji danas žali što je, slušajući svog odvjetnika, tijekom

postupka prešutio mnoge stvari naivno vjerujući da će uspjeti dokazati svoju nedužnost, bez da otkrije što se sve događalo.

NAŠA POSLA Kako su utjecajni krojili sudbinu pojedinca i društva

Tako je to bilo kod nas Prijavljen kako ne bi - napredovao?

Bilo je tridesetak svjedoka tijekom suđenja. Neki svjedoci se nisu usudili sve reći, pojedini su lagali. Neki kolege su me molili da ih ne zovem na sud. Neki su prije pozivani kod ravnatelja i drugih te upozoravani da paze što govore. No nitko od osoba s krivotvorenim rješenjima nije me teretio doslovno ni za što.

Nikad prije ih nisam vidio, niti

one mene. Jedino mi je ravnatelj pokušavao nešto natovariti na leđa i na kraju uspio. Tako je to bilo u Varaždinu. Da USKOK nije preuzeo sada slučaj, ne vjerujem da bi se stvari počele raspetljavati. Dogodilo bi se kao i ranije. Mnoge službe i tijela koji su trebali to raščistiti bili su povezani, točnije, pojedinci u njima.

Policija je došla po Petrovića na posao 1. ožujka 2000. odnosno nedugo nakon promjene vlasti na nacionalnoj razini.

- Moj poznanik, danas pokojni odvjetnik iz SDP-a, pitao me početkom 2000. godine bih li vodio podružnicu, budući da nisam bio član niti jedne stranke. Naime, najavio mi je smjenu ravnatelja jer je, uz

ostalo, potpisao za HDZ samo da bi zadržao mjesto, a prije toga je bio istaknuti SDP-ovac.

No uoči dogovora oko smjene, iznenada sam, na temelju prijave ravnatelja, završio u pritvoru, i to uz jaku medijsku pažnju lokalnih novina. To naravno nije bilo slučajno. Naime, na koordinaciji varaždinskih stranaka koje su došle na vlast,

istaknuta članica HSLS-a, koja je u međuvremenu završila u zatvoru zbog malverzacija, ustvrdila je da nema potrebe za smjenom na čelu HZMO-a jer je ravnatelj počeo čistiti situaciju - prisjeća se Petrović te dodaje da je istražni sudac u njegovom slučaju bio ravnateljev prijatelj, koji je kasnije napredovao.

OTKRIVAMO Zašto se kupovina prava na novčanu naknadu i mirovine nije rasvijetlila tijekom 20 godina

Stotine i stotine osoba ostale bi bez mirovina

IZDVOJENO

Prijetio bombom U subotu je oko 21.40 sati međimurska policija dobila dojavu da se ispred zgrade Međimurske županije nalazi muškarac koji prijeti da će se raznijeti bombom. Nakon nekoliko sati pregovora, predao se 41-godišnjak kod kojeg nije nađeno eksplozivno sredstvo.

Varaždin se itekako isticao u pregledu rada invalidskih komisija u Hrvatskoj tijekom 1998. godine

Zapisnik o (manjkavom) preuzimanju dnevnika od invalidske komisije

Željko Petrović nudi i objašnjenje zašto je bivši ravnatelj HZMO-a podnio prijavu protiv Ostoića i drugih u kolovozu 2000. godine, koja, kao što smo otkrili u Regionalnom tjedniku, nikada nije došla do državnog odvjetništva.

- Kada je počela istraga, policija je još štošta otkrila. Mnoštvo osoba nađeno je s mirovinama i novčanim naknadama bez osnova. Ravnatelj se vjerojatno preplašio mogućeg razvoja događaja, pa se htio osigurati novom prijavom, ali ovaj put protiv osoba koje su stvarno krivotvorile dokumentaciju. Tako je u prijavi napisao, kao što se vidjelo iz faksimila objavljenog u Regionalnom tjedniku, da su nalazi i mišljenja invalidske komisije bez broja dnevnika i bez medicinske doku-

mentacije, odnosno da su u invalidskoj komisiji naknadno upisivali brojeve dnevnika na nalaze i mišljenja. To su sve radili u strahu što će biti nakon istrage. Međutim, istragu su utjecajni zaustavili.

Da su se stvari do kraja raščistile, stotine i stotine osoba ostale bi bez mirovina, među kojima i bitni ljudi. Tu treba tražiti razlog što se nije išlo do kraja, već su mirovine trebali vratiti samo obični ljudi, njih desetak. Radilo se o ljudima iz okolice Ivanca, dok sam ja iz Ludbrega. Pa da sam uistinu sređivao mirovine, zar ne bi bilo logično da barem jedna bude iz mog kraja? Bio sam deset godina načelnik službe, 26 godina radio u HZMO-u, a niti jedan član uže ili šire obitelji, kao ni prijatelj, nema danas invalidsku mirovinu - naglašava Petrović.

10. sijeÄ?nja 2012., br. 399

Oglasi 15

16 Urbana kultura

10. siječnja 2012., br. 399

Art/media Otvoreno pismo (gluhom) HTV-u!

PP

oštovani HTV-ovci! onovno apeliram da uljepšate život našim nagluhim i gluhim sugrađanima. Znam da to možete i nastojat ću sažeti kako to možete i zašto biste to – morali. skoristite sve moDenis PERIČIĆ gućnosti opcije temr. sc. leteksta na stranici 888, kojom se pojedine emisije mogu izborno pratiti s titlovima.

Osim stranih filmova i serija s titlovima za sve gledatelje, (na)gluhe osobe tako za sada mogu pronaći dodatne titlove samo još za Dnevnike i Vijesti. Zašto to ne omogućiti i za domaće, ali i strane sinkronizirane filmove, serije ili kvizove (koji se ionako unaprijed snimaju), kao što to čine mnoge europske javne, pa i neke privatne televizije? ve te emisije imaju scenarij ili zapis izgovorenoga teksta. Treba samo upisati ili čak samo kopirati taj tekst te ga uskladiti sa slikom. Jednostavnije i jeftinije i od titlovanja stranih filmova.

RF i ARD titluju čak i izravne sportske prijenose. Pametni daktilograf napiše sažetak zadnjeg komentara te ga dodirom tipke „enter“ za dvije sekunde prikazuje na ekranu.

(Imaju oni čak i opcije za slijepe i slabovidne osobe, gdje se putem teleteksta na jednom zvučnom kanalu može čuti opis zbivanja na ekranu.) zborno titlovanje koristi i slušno zdravim osobama. Katkad gledamo televiziju bez tona, da ne smetamo ukućanima. Zašto gledati samo titlovane, strane, a ne i domaće emisije?

A ton u domaćim emisijama zna biti tako loš i neujednačen da bi nam svima koristio titl! o, na ovaj sam napis izravno ponukan brojnim animiranim filmovima prikazanima za blagdane. Odlično su sinkronizirani, ali ih (na)gluha djeca ne mogu pratiti. Mislite li da ona ne znaju čitati? Znaju čitati, ali ne mogu (dobro) čuti. Je li tako teško staviti izbornu opciju titla, kao i svaki dan prilikom Dnevnika? stajte mi zdravi, kao što mnogi nisu. I nemojte se na ovo – oglušiti.

I

S

O I

N

O

www.vznightlife.com

SOLIDARNOST Glazbenici svirali da im pomognu skupiti za put

Blues u Memphisu J Pobjeda na zagrebačkom Blues challengeu omogućila im je sudjelovanje,

ali put u SAD moraju sami platiti Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Pr v i put dva varaždinska bluzera trebala bi braniti boje Hrvatske na prestižnom, 28. po redu, International Blues Challengeu u Memphisu. Damir Branilović Brna i Zlatko Tomašević Šus prije godinu dana odlučili su udružiti snage i oformiti blues duo “Damir Branilovicch Acoustic balls”. Tada nisu ni pomišljali da će baš oni biti izabrani za put u Memphis, a da stvari budu bolje, nisu baš bili niti sigurni da li da se prijave na treći po redu Croatian Blues Challenge u studenom, na kojem su i pobijedili.

Autorske stvari - Pobijedili smo u solo duo. Ja sam zapravo bio strašno protiv strogih pravila koja smo morali poštovati. Naime, pravila u Zagrebu slijede ona u Memphisu pa je jedno od njih da nema nikakve tonske probe – ispričao nam je Šus. Kaže, u Zagrebu su izveli dvije obrade te dvije autorske stvari za koje misli da su presudile za pobjedu. Trenutno intenzivno uvježbavaju stvari koje će pokazati žiriju preko Velike bare, a razmišljaju i o tome da nešto prevedu na hrvatski kad već predstavljaju Hrvatsku. Otkad su Brna&Šus osvojili Blues challenge, njihova

U Memphisu će nastupiti još 800 bluzera

misija postala je skupiti novac za put do dalekog SAD-a gdje bi trebali boraviti od 31. siječnja do 4. veljače. - Pobjeda nije značila osiguranje puta već samo sudjelovanje. Ukoliko i osvojimo nagradu, za što ne gajimo neke nade, ona neće biti novčana, već se radi samo o prestižu. Uostalom, i konkurencija je ogromna. U Memphisu će se okupiti 800 glazbenika iz cijelog svijeta – objašnjava Šus.

Za put im je potrebno, izračunali su, od 25 do 30.000 kuna. - Poslali smo valjda više

od 200 mailova i zamolbi. Neki su nam odgovorili i nešto dali, neki nisu ni odgovrili... Treba biti uporan – veli Šus.

Uskočili muzičari No muzičarima su u pomoć ovaj vikend uskočili i Udruga Radiona, ali i Moto klub Baroker. U petak su u Rogozu za njihov put svirali Jura, Geč, Nec, Pubi, Vladek, Edvin, Toni dok se u subotu na ranču MK Barockera održao koncert s istom namjenom. Šus i Brna svirali su za sebe, a pridružili su im se novopečeni

Wild Hogs, After Dark, u kojem svira i par bajkera, te veterani varaždinske scene Opomena.

- Njih dvojica nisu bajkeri već se znamo iz glazbenih voda.

Mislim da je rijetkost da neki varaždinski bend ima ovakvu priliku i treba im pomoći – rekao je potpredsjednik Barokera Darko Mehun. Ukoliko želite pomnoći Brni i Šusu da prvi put posjete SAD, možete im uplatiti nešto novaca na žiro-račun u HPB-u: 2390001 – 3100448398, model 00 ili 99 za uplatu preko interneta.

(Ne) filozofiraj Kriterij uspjeha O

Damijan Bermanec mag. phil. damijan.bermanec@gmail.com

tkad smo dobili novu vlast, sa svih strana iskrsavaju raznorazni likovi sa svakojakim očekivanjima i prioritetima koje bi ona navodno trebala što prije i pošto-poto zadovoljiti. Tako neki naglašavaju dugo nagomilavane probleme i nepravde u posrnuloj hrvatskoj kulturi, drugi izdvajaju deformirano školstvo kao dio društva koji treba hitnu intervenciju, treći pak povlače pitanje ocvalosti hrvatskog ratnog zrakoplovstva, četvrti apeliraju na Vladu da se pripremi za sudbonosno pozicioniranje unutar Europske unije...

Od svega toga, i mnogo toga drugoga, ipak ima nešto što se nameće kao neosporan prioritet nove Vlade. To je svakako dugo i gorko željeni gospodarski oporavak.

Ukoliko ova Vlada ne uspije u misiji oporavka gospodarstva i smanjivanja nezaposlenosti, a postigne

čak i eventualne nezapamćene uspjehe na drugim poljima političke i društvene aktivnosti, ipak će se moći bez ikakva oklijevanja reći da je bila neuspješna. Da, situacija je upravo takva - gospodarstvo koje kleči na onemoćalim koljenima ne može više trpjeti nikakva odgađanja (niti bilo kakvu neprioritetnu poziciju). To nipošto ne smije značiti da Vlada smije potpuno zanemariti svoje ostale dužnosti i baviti se isključivo gospodarstvom. Sve je, jasna stvar, u državi međusobno povezano i zapuštanje jednog dijela može uzrokovati nepopravljive posljedice za cjelinu. Stoga imajući to na umu, Vlada ipak mora većinu svojih snaga i sve najbolje čime raspolaže usmjeriti prema stimuliranju investicija i uklanjanju stupidnih i nesuvislih prepreka koje im stoje na putu. I to ne samo

stranim investicijama, nego i domaćim. Ako pak je ikada bilo pravo vrijeme da se u Hrvata pokuša probuditi duboko začahuren poduzetnički duh – onda je to upravo ovaj trenutak. Svako je čekanje i odgađanje dugoročno pogubno. Potrebno je brzo i nedvosmisleno djelovanje. Pripadao netko ljevici, desnici, centru ili klubu apolitičnih građana, mora se dati upregnuti u zajednički pothvat izlaska iz ove preduge ekonomske krize i konačnog gospodarskog oporavka (nadamo se i procvata). Ako Vlada, potpomognuta svim voljnim i dobromislećim ljudima u ovoj državi, uspije učiniti značajan pomak u gospodarstvu, sudit će joj se kao uspješnoj i dobroj vladi; ako pak ne uspije, snosit će potpunu i neodrecivu odgovornost. Nikakav drugi kriterij neće se uvažiti - igra se na sve ili ništa.

IT-TECH-NET 17

10. siječnja 2012., br. 399

MOBILNA TELEFONIJA

HTC i Samsung uskoro novi modeli

9/10 RAILWORKS 3 Prava igra za sve ljubitelje željeznica

Kućni strojovođa Pišu: ŽELJKA I SINIŠA SOVIĆ foto@regionalni.com

Skoro svaki dječak u nekoj fazi svog života postaje fas-

ciniran vlakovima. Ponekad je to samo prolazna faza, a ponekad preraste u ljubav koja traje cijeli život. Ako pripadate u ovu drugu skupinu i ako ste kao mali sakupljali modele vlakova, ovo je prava igra za vas.

Kao što i sam naz iv igre implicira, radi se o vrlo detaljnom simulatoru vožnje vl akova i baš zbog te činjenice, ovo nije naslov za svakoga. Za sve virtualne željezničare postoji nekoliko modo-

va. U standardnom modu odabirete rutu koju želite voziti, vrstu vlaka i vaš zadatak je dovesti putnike ili teret u zadanom roku od točke A do točke B i pritom poštovati pravila, ograničenja brzine i signale zadane rute. Zvuči jednostavno, ali u praksi baš i nije. U career modu vozite iste rute, ali se pritom boduje svaka vaša radnja i uspoređuje s rezultatima ljudi iz cijelog svijeta. Zadnji mod je free roam u kojem odabirere vlak i bez restrikcija istražujete izabranu rutu. Kod ovog moda je najzabavnije testiranje vlakova, a destruktivci mogu doći na svoje gledajući kako vaš vlak iskače iz tračnica.

Rute koje možete voziti u igri zasad pokrivaju Njemačku, Englesku i SAD i kreirane su do najsitnijih detalja. Svaka stanica izgleda odlično

i replika je one prave. Rute su dugačke, a za završavanje nekih zadataka trebaju vam i po tri sata vožnje, a vjerujte da vam vožnja nikad nije dosadna.

Graf ika u Railworksu 3 je stvarno odlična za što je zadužen novi TSX grafički engine. Igra je sada prepuna sitnih detalja kao što su kapljice kiše na prozorima, a prilikom prolaska kroz skretnice trese se cijela kabina lokomotive. Najimpresivnije su noćne vožnje kada novi grafički engine dolazi do punog sjaja. Zbog svega ovoga potrebna je dosta jaka PC konfiguracija.

Railworks 3: Train Simulator 2012 ima stvarno puno toga za ponuditi svim zaljubljenicima u željeznice, a ako imate dovoljno jaki PC, svakako nabavite ovu igru.

GAMING NEWS STAR TREK ONLINE

Star Trek Online 17. siječnja prijeći će na free-to-play model poslovanja. Star Trek Online je izašao 2. veljače 2010., a radi se o prvom MMORPG-u smještenom u svijet Star Treka. Igra je još 1. prosinca 2011. ušla u svoju petu sezonu, tj. nadogradnju nazvanu Season 5: Call to Arms. Naravno, glavna značajka Call to Armsa je prelazak na free-to-play, ali prati je i čitav niz promjena u samoj igri. Primjerice, leveliranje je ubrzano, a dodan je i niz novih sadržaja.

MICROSOFT FLIGHT

Microsoft je potvrdio da ćemo ovo proljeće moći besplatno zaigrati Microsoft Flight, jednu od najvjernijih simulacija leta. Besplatna inačica Flighta odvija se iznad najvećeg otoka Havaja, a virtualnim pilotima omogućit će da izoštre svoje vještine kroz niz izazova.

Naravno, budući da se radi o free-to-play naslovu, za dodatne zrakoplove i nove regije ipak će biti potrebno platiti.

Samsung i HTC pripremaju prve pametne telefone koji će raditi na Wind o w s Phone operativnom sustavu i imati podršku za 4G LTE. HTC tako priprema model Radiant, koji će raditi na Microsoftovom mobilnom operativnom sustavu i imati podršku za LTE, dok glasine kažu da će se Samsungov model zvati Mandel te će imati veliki ekran, veći od 4,3 inča.

Trenutno najveći ekran među Windows Phone uređajima

ima HTC-ov model Titan, čija dijagonala iznosi 4,7 inčeva.

Ovi telefoni trebali bi raditi na modificiran o j Mang o verziji, koja će imati podršku za mobilne mreže četvrte generacije. Najavu ovih telefona očekujemo tijekom veljače na svjetskom mobilnom kongresu, kada nas očekuju i brojni drugi pametni telefoni i tableti od kojih bi mnogi trebali raditi na Tegri 3 i Ice Cream Sandwichu.

DIGITAL FOTO

50 milijuna SLR-a stiže iz Canona Canon je objavio da je proizveo pedesetmilijunti SLR fotoaparat iz serije EOS, a iz ove su kompanije objavili i da bi broj proizvedenih Canonovih objektiva EF trebao do kraja listopada 2011. premašiti sedamdeset milijuna.

Prvi model u EOS seriji bio je 650, SLR fotoaparat s prvim elektroničkim postoljem na svijetu proizveden 1987. u Fukushimi. Tijekom proteklih dvadeset i pet godina Canonova tehnološka

dostignuća dovela su do predstavljanja vrhunskog digitalnog slikovnog procesora visokih performansi DIGIC te standardiziranih CMOS senzora. Canon taj povijesni trenutak u svojoj proizvodnji obilježava predstavljanjem profesionalnog DSLR fotoaparata nove generacije EOS1D X. Proizvodnja Canonove serije zamjenjivih objektiva EF za SLR fotoaparate EOS započela je 1987. u Canonovu pogonu u Utsunomiy i, paralelno s razvojem prvog SLR fotoaparata iz serije EOS.

COMMODORE 64 FALLOUT ONLINE

Napokon je završena višegodišnja sudska drama između Bethesde i Interplaya vezana uz MMO Fallout Online. Čini se da su Bethesda i Interplay napokon riješili pravne razmirice vezane uz MMO Fallout Online. Podsjetimo, sudska drama oko Fallout Onlinea odvija se još od 2010., kada je Bethesda tužila Interplay zbog navodne zlouporabe prava na franšizu Fallout. Krajem ovog mjeseca konačno bi trebalo biti poznato hoće li Interplay moći nastaviti s radom na Fallout Onlineu.

ANGRY BIRDS

Rovio, developer smartphone fenomena zvanog Angry Birds, ponosno je izjavio kako je njihova igra preuzeta 6,5 milijuna puta samo na dan Božića. Kako nas podsjeća The Wall Street Journal, to je više od tri puta bolje nego na isti dan 2010. godine kada se uz igru vezala brojka od 2 milijuna downloada.

Finski developer nedavno je objavio kako je Angry Birds sveukupno preuzet 500 milijuna puta.

Slavi 30. rođendan!

Popularni Commodore 64 predstavljen je javnosti na sajmu CES po četkom siječnja 1982. godine, a na tržištu se održao punih 12 godina odnosno do propasti kompanije Commodore, koja ga je izradila. Broj 64 u imenu računala inače simbolizira 64 kB radne memorije. Ključne komponente ovog računalnog sustava također su 8-bitni MOS-ov procesor 6502 s taktom od 1 MHz te zvučni čip MOS 6581, koji je uz grafički čip VIC-II bio

uvelike zaslužan za uspjeh računala. Soft ver za C6 4 bio je inicijalno dostupan na kasetama, a kasnije su stigle i vanjs ke f l o p p y jedinice što je znatno pojednostavilo korištenje s obzirom na to da više nije bilo potrebno povremeno ugađati glavu kasetofona odvijačem odnosno čistiti je od prašine. Premda je tvrtka Commodore u svojoj ponudi kasnije imala i druge modele računala, niti jedno od njih nije se prodavalo tako dobro kao legendardni C64.

18 Kulturni obzor

10. siječnja 2012., br. 399

PRORAČUN Najviše “gutaju” varaždinsko kazalište i muzej

U D-duru Dolazi Mary Coughlan

A IZ 9.605.100 KUN , A PRORAČUN 63 ZAPOSLENA

!

I

rska jazz-folk pjevačica Mary Coughlan nastupit će 27. siječnja u Velikom pogonu zagrebačke Tvornice kulture. ary Coughlan je u svojoj zemlji naišla na veliko odobravanje za Darko RUŠEC svoje emocionalne i profesor gitare u iskrene jazz glazbene Glazbenoj školi Varaždin izričaje. Najstarija od petero djece, prošla je u mladosti vrlo težak život. Napustivši školu s 15 godina, život joj je krenuo nizbrdo i predavši se alkoholu i drogi, završila je u mentalnoj ustanovi.

Ljubav prema glazbi i želja za životom natjerala ju je da skupi snage i okrene novu stranicu u životu. Sredinom 70ih, upoznala je svog supruga Fintana Coughlana i s njim osnovala obitelj, koja se raspala 1981. Ponovno pred životnim krahom, upoznala je slavnog nizozemskog producenta Erika Vissera i njen je život napokon imao uzlaznu putanju. rik Visser, čiji je bend Flairck u to vrijeme bio vrlo popularan Europi, pomogao je Coughlan da snimi svoj prvi album. Album se neočekivano prodao u 100.000 primjeraka u Irskoj.

Godine 1990., potpisuje ugovor s East West Records i objavljuje svoj četvrti album „Uncertain Pleasures“, koji je itekako ostao zabilježen u Velikoj Britaniji, a producirao ga je Peter Glenister, bivši glazbeni direktor Terence Trent D’Arby. U albumu su bile uključene skladbe Marka Nevina i Boba Geldofa. lipnju 2000. Coughlan je napravila još jedan zaokret u svojoj karijeri kada je predstavila niz multimedijalnih predstava u Dublinu i Londonu u čast Billie Holiday. ovi studijski album izdan je u travnju 2001., pod nazivom „Long Honeymoon“, a drugi u 2002., „Red Blues“. ary Coughlan je pjevačica s izuzetnim senzibilitetom i ugodnim glasom. Razvila je svoj glazbeni potencijal i ono što nudi publici zavređuje pozornost. a drugom nastupu u Zagrebu pridružit će joj se i poljski klavijaturist Pawel Grudziena.

M

E

U N

M N

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Varaždinsko kazalište gotovo 10 puta više proračunskog novca troši za otplatu zajma nego za predstave

Od 10 milijuna samo 100.000 za predstave J Nema nikakvih iznenađenja u izdvajanju za kulturu,

institucije kojima je Grad osnivač i dalje dobivaju najviše Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Zapravo, ništa iznenađujuće nije se dogodilo u onom dijelu gradske blagajne namijenjenom kulturi grada kulture za novu, 2012. godinu. I dalje najveći dio svih izdavanja gutaju plaće zaposlenika institucija kojima je Grad Varaždin osnivač, a najveći dio opet odlazi varaždinskom Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK).

U novom proračunu za koji čak ni oni vladajući koji su ga predlagali ne smatraju da će se ostvariti, našlo se još više predviđenih kuna za kulturne institucije.

Još više Tako bi HNK ove godine trebao povući ukupno 9.605.100 kuna iz gradske blagajne što je gotovo 400 tisuća kuna više nego što je predviđeno proračunom iz studenog 2011. I ponovno, najveći dio tih ogromnih novaca odlazi na redovno poslovanje – čak 8.539.100 (gdje su i plaće djelatnika), a 966.000 kuna odlazi na otplatu kredita.

Od svih tih gotovo 10 milijuna kuna samo 10 % odlazi na predstave, a u ovoj sezoni HNK će

na daske postaviti 6 premijera.

Gr adsk i muzej Var ažd in (GMV) nakon HNK dobiva i najviše gradskih novaca. Ove godine trebali bi dobiti 90.000 kuna više nego što je predviđeno u studenom 2011. Na njihovo redovno poslovanje, u koje se ubrajaju i plaće 34 zaposlenika, otpada 4.634.005 kuna, a ostaje im još 20.000 kuna. Od toga će samo 10.000 iskoristiti za izložbe.

!

Programi i novac Više će za svoje projekte iskoristiti Galerijski centar Varaždin.

Oni bi za izložbe i manifestacije trebali izdvojiti 120.000 kuna od ukupno 988.650 koliko dobivaju.

Knjižnica bi pak trebala dobiti 2.853,896 kuna od kojih bi 100.000 iskoristili za kupovanje knjiga i druge građe.

Među onima koji bi trebali dobiti nešto više gradskog novca su Koncertni ured – pola milijuna kuna od kojih je samo 80.000 predviđeno za programe, dok ostatak otpada na materijalne troškove i zaposlene, ali i Varaždinske barokne večeri. Grad će u 2012. sufinancirati festival na koji dolaze Bečki dječaci,

Samo 0,2 % novaca iz proračuna muzej koristi za izložbe

sa 650.000 kuna, a od toga je čak 520.000 kuna namijenjeno programu.

I dalje kino Grad će i dalje financirati Kino Gaj. - Imajući u vidu opće nepovoljno stanje kinoprikazivačke djelatnosti te stanje kinodvorane, održanje kina bit će pokazatelj uspješnosti – napisano je u obrazloženju.

Iako je očito da uz dolazak Cinestara stvarno nitko više neće ići u oronuli Gaj, iz gradske će blagajne svejedno primiti 260.000 kuna.

Među onima koji će dobiti

TURIZAM I KULTURA Najviše dobiva i najveći - Špancirfest

Za doček na Korzu 80.000 kn Osim Špancirfesta, koji kao najveća kulturno-turistička manifestacija dobiva 257.000 kuna, ostatak od 263.000 podijelit će još 12 programa. Među njima je i doček Nove godine na Korzu 2013. Očito će biti bogatiji nego ove jer za njega Grad

4,654.005 KUNA IZ PRORAČUNA, 34 ZAPOSLENA

misli izdvojiti 80.000 kuna.

Osim toga, Grad u sklopu kulturno-turističkih manifestacija planira malo sponzorirati i turneju Cold Snapa s 13.000 kuna, ali i gostovanje dječjeg fašnika Društva Naša djeca na Smotri u Dubrovniku s 9.000 kuna. U ovu

kategoriju spada i Sjajni bal, ali i Međunarodni festival tradicionalnog jazza koji se 2011. baš zbog nedostatka novaca nije održao. Oboje organizira Hrvatsko-austrijska kulturna zajednica, a norat će se snaći s 20.000 proračunskih kuna.

nešto više novaca za svoje programe su Špancirfest, koji iz Grada dobiva 257.000 kuna, te Varaždinski komorni orkestar, koji za 5 koncerata dobiva 180.000 kuna.

I dalje se sufinanciraju KUDovi. Njima i srodnim udrugama namijenjene su 223.000 kuna, a najviše dobiva Centar tradicijske kulture Varaždin - 44 tisuće - te KUD HŽ-a s Gradskim puhačkim orkestrom te Varaždinski folklorni ansambl 35.000 kuna.

U folklor su se nekako ugurale i udruge poput “Izisa” koji se bavi trbušnim plesom i Plesnomanekenskog studija Lena.

!

uspjeh Kina Gaj mjerit će se u tome da se održi, a namijenjeno mu je 260.000 kuna

!

muzeju odlazi 4.654,005 kuna, a za izložbe će potrošiti 10.000 kuna

Kulturni obzor 19

10. siječnja 2012., br. 399

RADIONICA Polaznici u tri tjedna uspjeli napraviti svoj prvi vitraj

J - Vitraj je dobro vježbanje živaca. Tko nema strpljenja, bolje da ni ne krene kaže polaznica radionice Bojana Znahor

SINIŠA SOVIĆ

Staklo “oživi” tek kad kroz njega prođe svjetlo

Joy Fielding, Na rubu ludila, Znanje, Zagreb, studeni 2011.

Kuća Znanje (uz pomoć Frakture) tako brzo plasira „knjige dostupne sv ima“ (barem po šest ko m a d a m j e s e č n o) d a jedva stižem pročitati i one najzanimljivije. Iz prosinačkog kola (zasad) izdvajam ovaj bogomdani triler. Bio sam skeptičan jer u istoj ediciji sve više pretežu tipične „ženske“ knjige – nije kritika l j u b i t e l j i (c a) m a , n e g o činjenica percepcije – no Joy Fielding piše kao stroj!

Prvi prizor: žena ostala bez pamćenja, krvavog kaputa, s teškom lovom u džepu. Što se više pojašnjava, to je napetije! Ima neki tv-filmić po ovom trileru, ali mogli bismo Brucea Willisa glatko umiroviti u filmu „Ženo, umri muški s amnezijom, 5.0“, gdje 5.0 označuje peti nastavak, ali i ocjenu ovog romana!

Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Prvo čega se sjetimo kad pomislimo na vitraj je crkva. No umjetnost povezivanja stakla u boji više je od toga. Nije tako velika rijetkost da se šareno staklo pojavljuje u domovima - na vratima, prozorima, pregradnim zidovima – zapravo, na svim mjestima gdje izbija svjetlost i oživljuje ih. Svoj prvi vitraj protekla tri tjedna učilo je izraditi desetak polaznika besplatne staklarske radionice u varaždinskoj Strukovnoj ško-

“

sviđa mi se što smo sami mogli odabrati svoje motive ma kako komplicirani bili, Jelka Grđan

li. - Za izradu vitraja važno je likovno nadahnuće, ali i velika strpljivost. To je zahtjevna tehnika. Svaki od polaznika morao je kao prvo nacrtati svoje motive, a kasnije su rezali škarama, upotrebljavali čekić, brusili...

- rekao nam je voditelj radionice akademski kipar Mihael Štebih.

Dodao je kako je glavni cilj ove radionice to da polaznici mogu sami napraviti svoj vitraj i da ne izgube entuzijazam kojeg, kaže, trenutno ima puno.

Bitan entuzijazam I doista, većina polaznika koje smo zatekli u spajanju stakala olovnom šipkom bila je dosta oduševljena novom vještinom koju su usvojili.

Svaki polaznik sam je izmislio i nacrtao svoj prvi vitraj

- Došla sam na radionicu s malim predznanjem u radu sa staklom, no ne nešto ovakvo.

Sviđa mi se što nam je profesor dao da sami odaberemo svoje motive ma kako komplicirani bili – rekla nam je Jelka Grđan koja je od šarenih stakala odlučila izraditi stilizirani ljiljan.

Kaže, novostečena znanja htjela bi podijeliti s djecom u Učeničkom domu gdje radi kao odgajateljica.

Popularno cvijeće Cvijeće je bilo popularan motiv među polaznicama pa je tako i Magdalena Tomašić koristeći samo nježne boje napravila jedan. - Malo sam se razmahala s tim motivom i znam da je malo ženskasti, ali ne mogu si pomoći. Zanimljivo mi je raditi sa staklom, ima neku svoju draž, vrlo je krhko i zaštita je jako bitna – veli Magdalena.

Tijekom protekla tri tjedna polaznici su prošli nekoliko koraka do svog prvog vitraja.

Nakon što su ideju prebacili na papir, izrezali šablonu i staklo po šabloni – počeli su ga spajati olovom.

- Do sada mi je najteži korak

“

zanimljivo mi je raditi sa staklom, ima neku svoju draž, vrlo je krhko, Magdalena Tomašić

bio upravo umetanje profila.

Vitraj je, shvatila sam, dobro

vježbanje živaca. Tko nema strpljenja za tako nešto, bolje da se uopće ne prima ovog posla – rekla nam je polaznica Bojana Znahor, koja se već 10 godina b av i u k r aš av a njem stakla.

- Ovo je sad kraj prvog dijela radionica, a u drugom dijelu polaznici će naučiti raditi sa staklom na način da izrađuju nakit i manje predmete. Sve je financirano

putem projekta SeeNet koji provode Turistička zajednica grada Varaždina i Grad Varaždin – objasnila je koordinatorica projekta umjetnica Smiljana Šafarić.

19. SJAJNI BAL Tradicija koja promovira društveni život grada Varaždina

Na balu i najbolja hrvatska Karmen

Svečani ples u kazalištu

ĝWR ĴLWDWL" Vrlo napeta znanja

Prije nekih 100 godina, u Varaždinu se održavalo 6 balova godišnje, a posjetitelji su kočijama dolazili iz Beča i Budmpešte. Prije 19 godina tu su tradiciju na nov način obnovile Mirjana Dučakijević i Ingeborg Jurić u sklopu Hrvatsko-austrijske kulturne zajednice. I ove godine bal će se održati prvi petak u veljači (3. 2.), a program je gotov. - Dr-

žimo se naše šprance. S nama su tradicionalno Big band Bad Gleichenberg sa solisticom Ulrike Tropper, Varaždinski komorni orkestar, purgari, plesači Harmonyja te voditelji Dražen Siriščević i Silvija Buzcolich – rekla je Jurić. Najavila je i plesače iz mađarskog Zalaegerszega te nastup mezzosopranistice Jelene Kordić, najbolje Karmen u Hrvatskoj te jednu od

najskupljih haljina u Hrvatskoj dizajnera Borisa Pavlina. - Hranu će ove godine po receptima kuhara engleske kraljice spremati Dražen Jambriško. - Plesne knjižice izradit će varaždinska akademska slikarica Lila Herceg, a već imamo dosta bogatu zbirku – dodala je Dučakijević.

Sjajni bal još nema glavnog sponzora, ali sigurni su da će ga naći, a potporu dobivaju

i od Grada Varaždina. - Sjajni bal je prvorazredna kulturna manifestacija koja na odličan način promovira Varaždin i njegov društveni život. Javili smo se i Ministarstvu kulture i očekujemo potporu – veli dogradonačelnica Natalija Martinčević. Ulaznice za Sjajni bal možete kupiti na blagajni varaždinskog HNK po cijeni od 300 i 450 kuna.

Lee Child, Cijena života, Znanje, Zagreb, studeni 2011.

Iz „ispod čekića friškog“ siječanjskog kola Znanja posegnuo sam za Childom ( jubil arna 10 0. „knjiga dostupna svima“). To je četvrti prijevod pustolovina Jacka Reachera, no meni tek prvo iskustvo s tim likom koji djeluje kao sirovina iz B-filmova Dolpha Lundgrena ili Stevena Seagala. Na sreću, ubrzo postaje jasno zašto je za ekranizaciju izabran prihvatljiviji Tom Cruise. Sve je ludo brzo, kao u „Nemogućim misijama“. Čak i kada je duhovit, imate dojam da se jedino autor Child – ne smije! Začudo, negdje na pola knjige zaplet postaje sličan Larssonovim „Muškarc ima koji mrze žene“, no bez novinara, kompjutora i europske uglađenosti, ali s puno više pravedno slomljenih kostiju. Živjeli!

'HQLV 3HULĴLIJ

20 Duplerica

10. siječnja 2012., br. 399

AVANTURA 80 000 potrošenih kalorija, 800

Bliski ljetni sus J - Sve se dogodilo u nekoliko sekundi. Vidjevši nas,

okrenula se i pobjegla u jarak. Vjerojatno se radilo o medvjedici s mladuncem... – rekao je Kruno

ANDREJ ŠVOGER

Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Iako ponekad dobivamo dojam da biciklističke avanture i pješačenje u našoj zemlji najviše vole stranci, kao da je u posljednje vrijeme ovaj način rekreacije (ili možda

način života?) sve popularniji.

I Varaždinci Goran Ivić i Kruno Rukelj ovo su ljeto proveli na biciklima. Kao svoju ljetnu destinaciju uzeli su

Nacionalni park Sjeverni Velebit. U dva dana kupili su sve potrebno za put: mesne d o r u č ke, mesne doručke i još mesnih doručaka.

Plan je bio vrlo jed-

DOZNAJEMO Izložba malih životinja u Ivancu

Čudesni svijet malih životinja Kunići, golubovi, papige i raskošni paunovi tek su dio šarolikog životinjskog svijeta koji se ovog vikenda mogao pogledati u sportskoj dvorani Osnovne škole “Ivana Kukuljevića Sakcinskog” u Ivancu.

Čak 443 životinje Na izložbi malih životinja, na kojoj je izlagalo 49 uzgajivača iz Bjelovarskobilogorske, Krapinsko-zagorske, Međimurske, Zadarske i Varaždinske županije, bile su izložene 443 male životinje, pri čemu je bilo najviše vrsta golubova, čak 171 vrsta, a bilo je izloženo i 118 primjeraka peradi, 72 kunića i 82 ptice. Na izložbi se mogu vidjeti i egzotične ptice, ali i neke izvorne hrvatske pasmine poput kokoši hrvat ice, međimurske kokoši, sisačkog i zadarskog goluba prevrtača,

hrvatske patuljaste kokoši u narodu poznatije kao Đurek i Katica, dravskih gusaka...

- Po broju izloženih život inja, to je za 80 v iše n e g o prošle godine.

Bilo bi ih i više da se u Velikoj Gorici istovremeno ne održava izložba malih životinja autohtonih hrvatskih pasmina – doznali smo od Branka Lončara, tajnika Društva uzgajatelja malih životinja “Fauna” iz Ivanca, organizatora ove već tradicionalne izložbe s kojom započinju društvena događanja u ivanečkom kraju u novoj godini.

D a je

ova izložba pun pogodak, potvrđuje broj posjetitelja.

- Tradic io nalno našu izložbu svake godine po sjeti oko 2.000 ljudi. Ove godine učenic i m a osnovn i h škol a i djeci iz dječjih vr tića s ivanečkog područja podijeljene su besplatne ulaznice, a po broju prodanih ulaznica, izložbu je samo prvi dan posjetilo 700 ljudi – zadovoljan je bio Lončar.

Uz male dlakave i pernate životinje, posjetitelji su mogli vidjeti i izložbu likovnih radova učenika ivanečke osnovne koje su izradili na temu malih životinja, a zanimljivo je bilo i zadnji dan izložbe, u nedjelju, kada su djeca besplatno mogla jahati konje. Veliko zanimanje posjetitelja izazvao je i etno prikaz “Ivonjskog dedeka” nasred dvorane. (ihr)

POSEBNOST U Ivancu se od petka do nedjelje održavala 8. državna izložbe hrvatskih pasmina, u sklopu koje je održana 19. županijska, odnosno 27. međugradska izložba malih životinja. - To su zapravo dvije izložbe u jednoj: obje su se održavale u istom prostoru, ali su bile odijeljene – pojasnio je Branko Lončar, tajnik Društva uzgajatelja malih životinja “Fauna” iz Ivanca.

Medvjedić je premalen za samostalan život

PUTOVANJE Priča o dva prijatelja, dječačk

Blues na čamcu Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

- Poput heroja iz djetinjstva, Huckleberryja Finna, Hrvoje dopušta da ga želja za slobodom ponese riječnom avanturom dugačkom 2 000 kilometara - piše novinar Miro Aščić u predgovoru knjige Dunavski blues Hrvoja Ivančića.

Pirati i pljačkaši - Dunavski blues naprosto budi želju za pomicanjem granica i prepuštanju pravi istinskoj slobodi - nai lj stavlja Aščić. Darko e t a ij r p a Rundek piše kako m ji o k s je ponosan na HrBili su često na meti pljačkaša i pirata e n su oni a , voja jer se usuđuje tjeti u š š e ostvar ivati svoje mož amo s a m dječačke snove i ne s koji š pristaje na konvenbrblja cionalni život. A zaista nekonvencionalna ideja o putovanju gumenim čamcem od Zagreba do Crnog mora rođena je prije mnogo godina, takoreći u djetinjstvu.

- Moj suputnik i ja jedne smo večeri na savskom nasipu u Zagrebu započeli priču o putu do Crnog mora. Obojica smo se složili da ćemo sljedeće ljeto na splavi otići tim putem.

Takve ideje vrlo rijetko zažive, ali naša se ostvarila – govori 28-godišnji Hrvoje. Njegov suputnik zvao se Tito, što je Blues je osjećaj, ne samo glazba. I rijeka je poput bluesa...

Duplerica 21

10. siječnja 2012., br. 399

0 kilometara, 80 mesnih doručaka, 8 dana i 8 medvjeda

sreti s medvjedima nostavan: zaletjeti se i napraviti najveću kilometražu prvi dan, a ostalo vrijeme uživati i biciklirati vrletima Velebita.

Bitan je cilj Kako to obično biva na takvim putovanjima, najzanimljivije stvari događaju se putem. U Zaprešiću su se dečki tako prvi put upoznali sa skelom preko Save, a u razgovoru sa skelarom saznali su detalje njihovog „biznisa“.

Nakon razgovora sa skelarom dečki su nastavili dalje prema Karlovcu i Jaski gdje pada prvi mesni doručak. Kad su stigli do rijeke Dobre, skoro su popustili pred njezinom ljepotom, ali nastavili su dalje prema svojem cilju koji je u

tom trenutku bio još jako daleko. Njihova sljedeća stanica je Kuterevo, poznato po utočištu za medvjede. Nakon idiličnog iskustva s medvjedima u Kuterevu i buđenja uz njihovo brundanje i igru, dečki su se na putu prema Zavimedvjedima žanu opet susreli Volonterke koje pomažu s medvjedima. Ali ovaj put susret je gladnoj medvjedici s bio manje idiličan, s obzirom mladima. na to da se nije radilo o malom medvjedu u ograđenom Sreća u nesreći prostoru već o (vjerojatno) - U dobroj atmosferi i uz polaganu vožnju, prešavši već skoro polovicu puta, iza jednog zavoja… šok. Nasred ceste, meni okrenut leđima samostalan život. Stoga - medvjed. Nije bio veličine nikad ne odlaze u svoja onih koje smo vidjeli u Kuprirodna staništa nego terevu, a prema obliku tijela ostaju u utočištu koje je shvatio sam da se radi o ženki. zasad jedinstven ovakav Sve se to dogodilo u nekoliko projekt u svijetu. U Kusekundi. Vidjevši nas, okrenuterevu dečki su upoznali la se i pobjegla u jarak. Goran Mrnju, Brunda, Zoru, Jaje rekao da je u jarku vidio još nju i druge medvjede, a jednog. Vjerojatno se radilo sudjelovali su i u berbi o medvjedici s mladuncem višanja za medvjede. pa smo imali sreću što je

Brali višnje za medvjede U Kuterevom se nalazi utočište za medvjediće koji su nesretnim slučajem ili uslijed krivolova odvojeni od majke u dobi kad su premaleni za samostalan život. Takvi mladunci, othranjeni uz pomoć i skrb ljudi, ne uspijevaju razviti znanja i vještine potrebne za

upravo medvjedica bila na cesti. Da je bilo obrnuto, ne znam kako bi sve to završilo. Sreća u nesreći ili nesreća u sreći, mislio sam tada – rekao “Potpisi” volontera iz cijelog svijeta na Velebitu je Kruno. Nakon planinskih avantura, dečki su se razišli i krenuli put otoka Krka i Paga, a povratak u Varaždin bio je priča za sebe. Po konačnom obračunu put im je izgledao otprizam, like ovako: 80 bicikli i i 000 potrošenih l a i kalor ija, 80 0 rističk kilometara, avantu vota sve ži 80 pojedenih način ularniji i mesnih doruo p su p nas čaka, 8 dana, kod 8 medvjeda od kojih su dva bila u neplaniranom bliskom susretu treće vrste i puno, puno vuode kako bi rekao Željko Pervan u poznatom skeču Rade u bunaru. Dečki su se već počeli pripremati i za iduću pustolovinu biciklom do Londona, koju su nazvali London calling.

Vožnja biciklom budi pravu dječju radost

kom snu i putovanju dugom gotovo dvije tisuće kilometara

u od Zagreba do Crnog mora neobično kao i cijelo njihovo putovanje.

Tito i Hrvoje prvo su kupili stari, derutni čamac. Zatim su u njega potrpali najosnovije stvari i otisnuli se u nepoznato. Šator, nekoliko majica i hlača, alat... Spavali su većinom uz obalu, ali često i u plutajućem čamcu na rijeci. Tada su primjenjivali vojnu tehniku - dva sata sna, dva sata straže.

Naime, Tito i Hrvoje su na svojem putu bili često na meti pirata i pljačkaša.

- Više o tome pročitajte u knjizi. Izvukli smo se za dlaku – misteriozan je Hr voje i b ez obzira na našu znatiželju, ne želi otkriti sve detalje koji nas zanimaju. Osim s piratima, Hrvoje i Tito borili su se i s vremenom. Nevrijeme ih je uhvatilo na najnezgodnijem mjestu - u Đerdapskoj klisuri.

To je najveća klisura u Europi, koja se proteže u dužini od 100 kilometara gdje se Dunav s širine od gotovo pet kilometara sužava na samo 100 metara!

Kad zbacite okove komfora i krenete putem slobode, to izgleda otprilike ovako - kaže Hrvoje Ivančić

- U klisuru se ulazi kao u dugačku dvoranu omeđenu v isokim stijenama koje vas svakog časa mogu smrviti.

Kada zapuše košava, valovi se dižu do visine jednog metra i doslovno vas nose. Potpuno ste bespomoćni. U Đerdapu smo izgubili pola stvar i s čamca i nasukali se na hrid, a čamac nam je te noći otrgnut olujom jednostavno pobjegao – govori Hrvoje. - Mislio

sam u jednom trenutku da je sve gotovo! Slamka spasa na putovanju bili su nam ribari koji su nas često darivali ribom i suhomesnatim proizvodima.

Bez njih ne bismo uspjeli – kaže Hrvoje.

O prijateljstvu Hrvoje i Tito do cilja su na malenom čamcu plovili dva mjeseca, a tijekom puta često su se i posvađali.

- Ponekad bismo se zakačili oko najmanje sitnice, poput konzerve ribica, opsovali se na pasja kola i onda dva dana

šutjeli. Tad sam shvatio da su pravi prijatelji oni s kojima možeš šutjeti, a ne s kojima samo brbljaš – kaže Hrvoje. Upravo ta tišina i smirujući učinak rijeke inspirirali su Hrvoja da knjigu nazove upravo Dunavski blues. - Blues je osjećaj, ne samo glazba. I rijeka je poput bluesa: teče, valja se i uspavljuje svojim šumom. Izaziva osjećaj melankolije tj. bluesa – kaže. Hrvoje i Tito svojim su pothvatom iznenadili svoje prijatelje. Većina prijatelja govorila je kako nikad nećemo uspjeti, da smo ludi i

Razgovor o “bluesu” Uskoro će i u Varaždinu biti održano predstavljanje knjige Dunavski blues obzirom da Hrvoje s knjigom ima mini-turneju po Hrvatskoj. Nedavno je tako knjiga predstavljena i u kinu Europa u Zagrebu. Bio je to cjelovečernji događaj, a prezentaciju je da su to budalaštine. Davali su nam još više razloga da krenemo jer obojica smo tvrdoglavi

vodila Nevena Rendeli. Gosti su bili Hrvoje Šalković i novinar Miro Aščić, s kojima je Hrvoje razgovarao „bluesu.“ - Knjigu ćemo u Varaždinu predstaviti krajem ovog ili početkom idućeg mjeseca i jako se veselimo dolasku u Varaždin - rekao je Hrvoje. mamlazi. Na kraju smo uspjeli samo zato jer smo slušali sebe, a ne druge – zaključuje Hrvoje.

22 Putopis

10. siječnja 2012., br. 399

Tower Bridge

Čekanje autobusa

PUTOPIS Nikola Vincek i Lana Miškulin Vincek posjetili engleske gradove London i Liverpool

Nogomet, pubovi i glazba Pišu: NIKOLA VINCEK I LANA MIŠKULIN VINCEK

ZABAVA

Oduvijek smo obožavali engleski jezik, englesko vrijeme, engleski nogomet, engleski humor. Konačno smo prošle godine i posjetili London te Liverpool.

London Od aerodroma do centra Londona može se doći vlakom, taksijem, autobusima te mini busevima, koji su i najjeftinija opcija. Gradom se može kretati najstarijom podzemnom željeznicom na svijetu, taksijima, vlakom, običnim busevima te onim svjetski poznatim crvenim autobusima na kat koje bih preporučio zbog toga jer se za vrijeme vožnje može i razgledati grad. Od hrane ima sve što srce poželi: od

Crvena govornica

Ulica u Hampsteadu

Zgrada The Gerkhin

luksuznih restorana bogatih raznovrsnim delicijama, kineske hrane pa sve do fast food lokala kojih ima na svakom uglu. Posebno je bilo lijepo ujutro ići u kvartovski kafić na engleski doručak

koji uključuje jaja “na oko”, slaninu, kobasicu, grah, tost te poznati engleski čaj te uz sve to razgovarati s ljubaznom konobaricom koja mašta o odmoru na našoj toploj i sunčanoj obali. Smještaj je također raznolik i izbor je odličan, ali i vrlo skup za naše prilike. Svega ima, od hotela svih kategorija, hostela, apartmana pa do besplatnog smještaja pomoću internetske stranice Couchsurfing, kao što je bilo u našem spoj slu č aju . Naš i h i domaćin bio star a d a r g je smješten rnih z lu e d o u Hampstem oo p r e v i adu, sjeveruL o n t lu nom dijelu apso dah L o n d o n a . a m i z Kod njega odu smo imali dva noćenja, pili engleski čaj, gledali navečer zajedno film i dobili korisne informacije o gradu.

U Londonu nikako ne može biti dosadno, mogu se posjetiti stadioni poznatih nogometnih klubova, pogledati neke od najboljih kazališnih predstava, ko-

London noću

medija ili mjuzikala, voziti se London Eyeom i vidjeti grad iz ptičje perspektive ili se samo šetati i razgledavati raznoliku arhitekturu. Posjetili smo Aquarium u kojem smo v idjeli morske pse, pirane, raže i razne druge morske životinje. Zabavno je bilo slikati se u poznatim crvenim telefonskim govornicama, voziti busevima na kat i promatrati promet koji se odvija lijevom stranom.

Najviše turista se svakako nalazi ispred atrakcija kao

što su Parlament, Big Ben, Tower Bridge, Buckinghamska palača....

Dakako, nismo mo gli biti u Liverpoolu, a ne ići na utakmicu F.C. Liverpoola! Na dan utakmice gradom šeću obitelji odjevene u crvene Liverpoolove dresove.

Nikakvih pokušaja nereda nije bilo ni u gradu ni oko stadiona. Nezaboravan doživljaj bio je vidjeti prepuni stadion Anfield i čuti pjesmu s legedarnog Kopa. Okolica stadiona je sasvim drugačija priča od centra Liverpoola. Kuće oko stadiona u jako su lošem stanju, u njima stanuju siromašne obitelji i cijeli taj kvart je dokaz da ni u Engleskoj nije sve sjajno. No toliko nam se svidjelo u Liverpoolu da smo odlučili promijeniti svoj plan i ostati sve do subote. Petak smo proveli u mnogim šoping centrima i The Beatles suvenirnicama. Večernji izlasci su posebna priča.

Noćni život je itekako živ pa su pubovi, diskoteke i ostala mjesta za zabavu prepuna. Više-manje svi su pijani i očito je da se itekako vole razuzdati vikendom.

Liverpool Iz Londona se najjeftinije može doći do Liverpoola vlakom ili autobusom. Poznat je po jednom od najslavnijih nogometnih klubova na svijetu F.C. Liverpoolu te planetarno popularnim Beatlesima. Centar nije posebno velik, posebice ako ste prije bili u Londonu, pa je najbolje pješice razgleda-

ti grad. Cijene su također manje nego u Londonu.

Arhitektura nas je očarala.

Spoj starih povijesnih zgrada te modernih dizajnerskih apsolutno oduzima dah.

Najljepša nam je od svega bila šetnja uz Mersey rijeku koja utječe u Atlantski ocean te Albert Dock - brodska luka smještena na rijeci Mersey.

!

10. siječnja 2012., br. 399

ŽRK Koka predvođen novim trenerom Nikolom Škorićem, u prijateljskom susretu pobijedio je ekipu Tvin Trgocentra u Virovitici 33:27 (20:11).

Sport sport@regionalni.com

Sport

!

Sport 23

Željko Krajan, bivši teniski reprezentativac, a kasnije i trener Dinare Safine, izabran je za novog Davis Cup izbornika hrvatske reprezentacije

KOŠARKA Varaždinski košarkaši drugi u A2 ligi Sjever

Domaće snage Mumlek ipak odlazi?

U službenom glasilu Županijskog nogometnog saveza Varaždin objavljeno je da je Miljenko Mumlek brisan kao igrač NK Varaždin s obrazloženjem da odlazi u inozemstvo.

U NK Varaždinu traje prelazni rok pa tako odlaze Dreven, Golubar, Šimek, Cerovečki i Barišić. Za sada su pojačali

redove Varaždinaca - povratnik Jagač ić iz Pomorca iz Kostrene te Kuran i Kurtović iz nižerazrednih klubova. Postoje još najave da do ljeta u klubu ostane i stoper Jhonnes, međutim, sve “tanji” igrački kadar upozorava da će tako još teže biti izvući se s dna prvenstvene ljestvice.

Nastavak natjecanja Škola rukometa RK Varaždin nastavlja s natjecanjima i treninzima u TTS sportskom centru u Varaždinu. Škola rukometa i treninzi odvijaju se i u Varaždinskim Toplicama, Jalžabetu kao i Petrijancu, i za dječake, i za djevojčice. Organizirani su u tri grupe polaznika po godištima, 1998./99., 2000./01. i 2002. i mlađi, a sve informacije o terminima mogu se dobiti na e-mail rk.varazdin@gmail.com ili na mob. 091/2601-501. RK Varaždin prima nove polaznike tijekom cijele godine, a natjecanja u dobnim skupinama nastavljaju se posljednji vikend u siječnju.

Varaždinski košarkaši KK Vindija odlično su krenuli u prvenstvo, a sada se pred njima nalazi najteži dio

J Devet pobjeda i dva poraza s mladim domaćim igračima velika je pobjeda na sportskom, ali i organizacijskom planu Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Trener KK Vindija Velimir Mudri, koji je na tom mjestu od prošle sezone, nastavlja s orijentacijom na domaće igrače.

Selekcija Predsjednik Dušan Todorović i ja pokušavamo postaviti klub “na noge” i to od kompletnog ustroja svih dobnih kategorija, trenerskog kadra pa do termina.

Sada smo tako uspjeli vratiti košarku u sve škole. Vrlo je važno da dobijemo vlastiti kadar u kontinuitetu. Tako smo u prošlu sezonu ušli s mladom postavom bez centra. Dolaskom Kabine Sissoka i Matije Megla izgubili smo samo dva susreta u drugom dijelu sezone. Oni su otišli, ali smo kroz selekciju došli do Dine Skupnjaka i Darka Sokača iz KK Ivanec, pa Kristijana Ša-

marije i Vilima Poljaka. Dobro smo radili tijekom priprema i rezultati su vidljivi. Iako smo mlada i neiskusna momčad pa možemo KK Međimurje pobijediti s 20 koševa razlike, a zatim izgubiti s pet. Do stanke u A2 prvenstvu imali smo skor od devet pobjeda i dva poraza i nalazimo se na drugom mjestu prvenstvene ljestvice. Izgubili smo taj susret od Međimurja, a jedino neplanirani poraz bio je onaj u 11. kolu protiv Rudar Cimpleta iz Murskog Središća. Porazu je kumovao malo krivi pristup, a malo i ozljede. Čemu biste sve zahvalili dobar rezultat u prvom dijelu sezone?

To je rezultat dobrog treniranja i rada tijekom ljeta. Čim se tijekom listopada i studenog počelo izostajati s treninga zbog škole i fakulteta, vide se padovi.

Koji je rezultatski cilj ove

Cilj e još nijesto j m prvo mamo iako i če za igra igu prvu l

sezone?

Cilj nije prvo mjesto jer iako imamo igrače koji bi mogli igrati u 1. ligi, klub nije dovoljno organizacijski spreman. Cilj nam je da budemo u vrhu, a za dvije ili tri godine pokušali bismo se vratiti u društvo najboljih.

Sada su najvažniji treninzi te ekipni i individualni napredak.

Spremni smo i da će se dogoditi i odljev igrača zbog fakulteta jer imamo puno mlađih igrača pa već pratimo neke druge igrače u regiji, a zbog pravila juniora uvijek treba mladih igrača.

Hrvatska - Mađarska

Trener Velimir Mudri

Povećan broj gledatelja Postoje planovi i za sljedeću sezonu?

Tijekom dva ljetna mjeseca, nakon završetka ove sezone, svi koji hoće trenirati i igrati mogu doći na treninge, a bit će i onih koje ću posebno pozvati da nam se pridruže. Naš stručni tim

pojačao je i kondicijski trener Nenad Golubić, a naš glavni sponzor pomaže nam da uspijevamo realizirati zacrtani plan.

Vide se i pomaci i u posjećenosti utakmica, tako smo susret protiv Međimurja igrali pred punom dvoranom u Graberju.

BEJZBOL Počele pripreme i brojne aktivnosti u varaždinskom bejzbol klubu

Seminar za trenere i turnir Baseball klub Vindija tradicionalno je organizirao zajedničko druženje pod nazivom “Baseball noć”. Predsjednik kluba Goran Vučetić naglasio je kako je u protekloj sezoni započet program podmlađivanja ekipe i stvaranja nove generacije seniorskih igrača, ali i mogućnosti međunarodnih nastupa kroz natjecanja u Interligi. Dodijeljene su prigodne diplome najboljim pojedincima: najbolji obram-

beni igrač Goran Lekić, najbolji udarač, najbolji bacač te kao takav i najkorisniji igrač sezone Marin Farkaš.

Hrvatski baseball savez dodijelio je posebnu nagradu BK Vindija zbog promicanja kvalitete bejzbola i unapređenja trenerskog kadra.

Nagrađeni su u kategoriji mladeži Karlo Kos i Maks Bunjevac, a u kategoriji kadeta Lovro Seglin koji su proglašeni najperspektivnijim

hrvatskim igračima.

Varaždinski bejzbolaši ovaj tjedan započ inju sa zimskim pripremama. Od prvih aktivnosti je i organizacija četvrtog po redu seminara za bejzbol trenere od 20. do 22. siječnja pod okriljem HBS-a, ZSUGV-a, ISG-a i University Whitewater, Wisconsin. Isti vikend održat će se i 5. po redu dvoranski turnir, indoor “Vindija 2012”, za najmlađu kategoriju igrača.

Goran Lekić s priznanjem

Od ponedjeljka do subote, na Gradskim bazenima Varaždin priprema se hrvatska vaterpolo reprezenatacija. U utorak i srijedu s našim vaterpolistima trenirat će i reprezentacija Mađarske, aktualni trostruki olimpijski pobjednici iz Sydneya 2000., Atene 2004. i Pekinga 2008. godine. U srijedu 11. siječnja od 18.40 sati igrat će se prijateljska utakmica s reprezentacijom Mađarske, koju će izravno prenositi HTV. Treninzi se odvijaju u sklopu završnih priprema naših vaterpolista za odlazak na EP u Eindhoven.

24 Sport

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Opet financiranje S

iječanj je mjesec u kojem se najviše govori o financiranju sporta, a ove godine s obzirom na sve okolnosti govori se još i više. Kako je kriza uzela svoj danak, uštede se pokušavaju dobiti na svim stranama pa je tako sport jedna od prvih grana koja će doći na udar. razmišljanju o reorganizaciji financiranja sporta sve je više onih koji se zalažu za jednostavne i jasne granice pa se tako predlaže da lokalna samouprava financira samo rad mlađih uzrasnih kategorija u klubovima, dok bi klub trebao osigurati sponzorska sredstva za seniorski pogon, a rekreativci bi sami ili putem sponzora plaćali svoje bavljenje sportom. lubovi bi se nadalje financirali izravno za aktivnosti, pa bi treneri primali plaće i honorare izravno prema broju odrađenih sati, kao i troškovi dvorana i terena, slično kao i računi za natjecanja.

Cilj tog prijedloga je smanjenje odljeva sredstava u druge svrhe, što je do sada navodno bio čest slučaj. a sada ciljevi provedbe programa i pokazatelja uspješnosti navedeni su u Prijedlogu programa sporta i rekreacije za 2012. godinu.

“Proračunskim sredstvima cilj je izvršiti zakonom utvrđenu obvezu pomaganja obavljanja sportskih djelatnosti – djelovanje sportskih udruga i saveza na organizaciji i izvođenju sportskih aktivnosti, na uključivanju djece, mladeži i ostalih građana u sportske programe, na provedbu upravljanja i optimalnog korištenja gradskih sportskih građevina, na pripremanju i sudjelovanju u sustavima amaterskih sportskih natjecanja te djelovanje Zajednice sportskih udruga grada Varaždina na usklađivanju aktivnosti svojih članica. okazatelji uspješnosti bit će broj sportskih udruga i saveza, broj grana sportova i osobito broj aktivnih članova – korisnika usluge te funkcioniranje sportskih objekata i ostvarena uloga Zajednice.”

U K Z

P

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 09.01.2012.

- kuglana – kuglačka utakmica KK Željezničar – KK Lepoglava s početkom u 18,00 sati - kuglačka utakmica KK MIV – KK Cesta s početkom u 20,00 sati 11.01.2012.

- mala dvorana – rukometna utakmica RK Varteks di Caprio – RK Ormož s početkom u 18,30 sati 13.01.2012.

- kuglana – kuglačka utakmica KK MIV – KK Slavonija s početkom u 18,00 sati 15.01.2012.

- velika dvorana – rukometna utakmica ŽRK Koka - ŽRK Agroproteinka Sesvete s početkom u 17,00 sati - mala dvorana – rukometni turnir ŽRK Koka – mlađi uzrasti s početkom u 09,30 sati

10. siječnja 2012., br. 399

NOGOMET Ivan Novak, tajnik Županijskog nogometnog sa

Za maloljetne ne prelaska u klub b suglasnosti rodit J Svih 6.800 igrača s područja Županijskog nogometnog središta Varaždin i Nogom

Ludbreg, proći će preregistraciju, tj. svaki će dobiti novu sportsku iskaznicu s novom Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

HNS-a o pokretanju i izricanju suspenzije za NK Varaždin, odnosno Školu nogometa Varaždin.

Županijski nogometni savez Varaždin kalendarsku godinu završio je sjednicom Izvršnog odbora. Tajnik ŽNS Varaždin Preregistracija Ivan Novak pojasnio je o čemu U tijeku je i preregistracija je bilo riječi. igrača?

- Održana je 11. sjednica IO-a Traje preregistracija svih i donijete su odluke o početku igrača, članova naših nogoproljetnog dijela metnih klubova. Što znači da natjecanja za će svih 6.800 igrača proći a n sve lige na kroz preregistraciju, pšti u k S području tj. svaki će igrač doždin a r a V ŽNS-a biti novu sportsku ŽNS 0.

1 e s Varažiskaznicu s novom e ć t a ž odr din i sati slikom. Riječ je o 8 1 u N S - a preregistraciji koja veljače toranu Ludbreg, se provodi svake čes e r u kao i Kup tiri godine na temena Fonta natjecanje. lju odluka IO NHS-a.

Odlučeno Na IO-u govorilo se i je da će se reo prelasku igrača mlađih dovna skupština ŽNS-a uzrasnih kategorija iz kluba Varaždin održati 10. veljače s u klub. početkom u 18 sati u restoranu IO je donio odluku da svi Fontana, Kučanska 12. IO je do- igrači do punoljetnosti moraju nio i odluku na temelju odluke uz propisanu dokumentaciju

Kazne od žutih i crvenih kartona vraćene najboljim klubovima

NEZADOVOLJSTVO Čime niste zadovoljni na području nogometa?

Ono gdje ne možemo biti zadovoljni, u rezultatskom smislu, je naša perjanica NK Varaždin. No nadamo se da će nova garnitura koja je došla u klub, na čelu s direktorom Zlatkom Ivankovićem, uspjeti iznaći mogućnosti da se pomaknu iz ovog stanja u kojem se nalaze i da će i oni krenuti s dobrim i kvalitetnim rezultatima.

prelaska igrača iz kluba u klub imati priloženu i suglasnost jednog od roditelja. Želimo izbjeći moguće vrbovanje igrača bez znanja roditelja. Tako da ćemo sada imati čistu situaciju i neće više biti nikakvih komplikacija niti zapreka. Obrazac je već na našoj internetskoj stranici.

Možete dati i jedan kratki rezime protekle godine na području ŽNS-a Varaždin.

Zadovoljni smo postignutim rezultatima, govorim u prvom redu o amaterskim ligama.

Naši klubovi usprkos financijskoj krizi funkcioniraju. ŽNS Varaždin smanjio je sve naknade za 20 posto. Što je između 3.500 i 4.500 kuna po klubu. U pripremi je i odluka da će svi igrači mlađi od 16 godina biti oslobođeni plaćanja članarine za 2012. godinu. Što je oko 78.000 kuna. To rasterećenje smo osigurali kroz pronalaženje donatora. Plaćanje žutih kartona kompletno smo vratili najboljim momčadima. To je novih 12.800 kuna.

S čime ste zadovoljni?

Veseli to što smo napravili dobar sustav natjecanja mlađih uzrasnih kategorija. Razdvojili smo natjecanja juniora, pa je prvi put održano natjecanje po prijavama i klubova iz 3. HNLa. Na skupštini ćemo vidjeti gdje još možemo unaprijediti natjecanja u mlađim uzrasnim kategorijama. Posebno se to odnosi na NS Ludbreg, gdje je mali broj djece u klubovima i nemaju mogućnosti, koliko god to oni htjeli, natjecati se u postojećem sustavu natjecanja.

Mladi Prvi put se igra i ženska malonogometna liga.

Mi smo prvi ŽNS u Hrvatskoj koji smo krenuli sa ženskom županijskom malonogometnom ligom. Natječe se pet klubova, na koje smo ponosni.

To je samo kontinuitet stvaranja nečeg dobrog. Naši ženski nogometni klubovi prestankom u 2. HNL za žene imaju prazan hod i mi smo ga htjeli

RUKOMET U RK Vidovec Biosu pojačava se stručni stožer kluba, a novi šef struke bit će Saša Kuček, bivši trener Nexea i Izviđača, koji se u karijeri najduže zadržao u Prelogu.

Osim trenerske diplome, Saša posjeduje i diplomu ekonomskog fakulteta te uz rukomet radi i u obiteljskoj tvrtki.

Na poziv Vidovec Biosa nije

Saša Kučer, novi trener RK

ostao ravnodušan. - Entuzijazam i ljubav vodstva kluba prema rukometu, njihove organizacijske sposobnosti, percepcija sporta bliska mojoj, postojanje objektivnih logističkih mogućnosti, realne ambicije i prema rezultatima, evidentan potencijal ekipe je sve što kao trener možete poželjeti. Naravno da u tom slučaju ne možete ostati Vidovec Bios indiferentni.

Dapače, imponira mi da su sa mnom razgovarali i veselim se izazovima – rekao je Saša Kuček. Vrijedi svakako napomenuti da dosadašnji dugogodišnji trener Zvonimir Melnjak nije smijenjen, ostaje raditi kao trener seniorske ekipe, zajedno s Kučekom, a bit će i voditelj Omladinske škole kluba. Ovaj tjedan počinju pripreme RK Vidovec Biosa, za drugi dio sezone u 1. HRL-u, u kojem se nadaju izboriti povijesni uspjeh – plasman u Premijer ligu.

Sport 25

10. siječnja 2012., br. 399

Ribolov

aveza Varaždin, najavljuje financijsko rasterećenje klubova

ema bez telja

metnog središta m slikom

Budimir ŠEBEČIĆ

SPOR Dugovanje za suce, delegate i službene osobe

Riješena suspenzija NK Varaždin

Ivan Novak

Kako je došlo do suspenzije NK Varaždin i Nogometne škole Varaždin?

NK Varaždin već dulje razdoblje nije izvršio svoje financijske obveze prema ŽNS-u Varaždin, prema službenim osobama, u što spadaju suci, delegati, i isto tako iz dijela iz financijskih obveza prema ŽNSu, koji proizlaze iz dijela zaduženja klubova, i svega ostaloga što se provodi kontinuirano kroz određeno razdoblje. ŽNS je pokrenuo inicijativu o izricanju suspenzije što ne znači da su klubovi suspendirani po ŽNS-u. Mi smo dobili dokument HNS-a odnosno Središta Koprivnica gdje

je Škola nogometa zbog neizvršavanja financijskih obaveza prema službenim osobama iz dijela natjecanja mlađih uzrasnih kategorija suspendirana. Na temelju toga smo morali reagirati. Tako je IO morao donijeti o tome svoj stav.

Međutim, imamo vrlo dobar kontakt s NK Varaždin i na zajedničkom sastanku, prije nekoliko dana riješili smo pitanje suspenzije.

U dogovoru s HNS - om i Središtem Kopr ivnica dogovoreno je da će klub ispuniti sve svoje obveze do kraja siječnja pa je tako ukinuta suspenzija.

Suradnja je sada u svakom pogledu puno bolja.

Totalni FM, marketing, budimir.maletajne@gmail.com.

Moda u ribiča I

ako ovaj siječanj izgleda kao početak proljeća, kalendarski smo duboko u zimi. Vrijeme je promjenjivo, prevladava južina koja ne odgovara ni ljudima ni ribama. Ne treba se tome čuditi jer i ribe osjećaju promjene vremena kao pravi meteoropati. Zbog svega toga, potrebno je reći nekoliko riječi o osjetilima riba: vidu, sluhu, mirisu i okusu. ako ima oči s obje strane glave, riba može gledati i iza i ispred sebe. Mnoge ribe mogu uočiti vrlo male predmete u vodi te razlikovati boje spektra, od crvene do ljubičaste. Neke ribe naročito agresivno reagiraju na varalice određene boje (npr. štuka i grgeč na varalice crvene ili žute boje). iba inače može usredotočiti svoj pogled na predmete u svojoj blizini, ali i uočiti i najmanje pokrete u daljini.

Ribe koje najviše vremena provode blizu površine vode u potrazi za hranom (pastrva, klen, lipljen) izvrsno vide i uočavaju različite boje dok npr. štuka ili mladica (ribe koje pretežno borave u srednjim slojevima vode) vrlo dobro uočavaju npr. prelamanje svjetlosti. Ribe s dobro razvijenim čulom vida obično su grabežljivice. to je važno za nas ribiče? U ribolovu važno je nositi odjeću koja ne odudara od okoline. Najbolje je obući traperice, maskirnu jaknu te obuti zelene čizme. Osim toga, ribičke štapove trebali biste postaviti tako da njihova sjena na pada na vodu te da se izbjegne mogućnost da riba primijeti odbljeske sa sjajnih dijelova na ribičkim štapovima. Općenito važi pravilo da ribolovnoj vodi prilazimo poput Indijanca, polako, u tišini, koristeći pritom prirodne zaklone.

K R Š

popuniti. ŽŽMNL pokazao se na samom početku kao vrlo dobar. Rezultati i odjeci ove ligu vidljivi su i izvan Varaždinske županije i već imamo interes za osnivanjem regionalne lige. Interes već postoji u Međimurju i Krapinsko-zagorskoj županiji.

I iz NK Varaždin kreću s osnivanjem ženskog nogometnog pogona?

Od sezone 2013./14 . sv i klubovi 1. HNL-a prema licen-

Knjigu Male tajne športskog ribolova možete naručiti na telefon 091 2002 083. Cijena knjige je 49,00 kuna plus poštarina.

Ž

NS Varaždin prvi u Hrvatskoj pokrenuo žensku malonogometnu ligu

Prvenstvo u ciklokrosu Na skupštini ŽNS Varaždin razgovarat će se o smanjenju financijskih troškova u natjecanjima

ciranju morali bi imati i ženski sastav. Tako očekujemo da će NK Varaždin u tom periodu zadovoljiti i taj dio licenciranja.

Kako napreduju muškarci u ŽMNL-u?

Tu nam je već na početku natjecanja MNK Automobili Lončar odustao od natjecanja.

Zatim je u 7. kolu odustao i MNK Kneginec. Tako će nam po kolu dva kluba biti slobodna, ali ćemo pokušati za to vrijeme organizirati njihovu prijateljsku utakmicu. Usporedo ćemo pokušati stupiti u kontakt s lokalnom samoupravom i vodstvom klubova kako bismo riješili probleme i vratili ih u sustav natjecanja.

ULAGANJE Nastavlja se s informatizacijom klubova u Savezu

Kompjuteri za ženski nogomet U kojoj je fazi informatizacija klubova?

Izvršen je i kompletni serv is informatičke opreme gdje smo ugradili bolji i kvalitetniji sustav vođenja natjecanja prema Comet sustavu. Svaki klub je dobio svoju e-mail adresu. Sve troškove snosio je ŽNS. Komunikacija će tako sada biti puno kvalitetnija. Na skupštini u

veljači podijelit ćemo informatičku opremu i klubovima s područja Nogometnog središta Ludbreg. Time smo zatvor ili četverogodišnji ciklus rada bez obzira na to što je sada tek druga godina rada. Svi klubovi velikog nogometa tako sada imaju informatičku opremu koju smo im dali na upravljanje. U sezoni 2012./13. imat ćemo

NOGOMET U zimskoj stanci prvenstva 1. ŽNL Varaždin, Uprava ŠNK Sloboda-Marlex, nakon što je financijski osovila posrnuli klub, dovela je dva etablirana i u stručnim krugovima uvažena nogometna trenera – Dragu Posavca i Josipa Piskača. Drago Posavec široj je javnosti poznat kao tajnik Zajednice sportskih udruga grada Varaždina, dok u sportskim krugovima kotira kao nogometni trener s dugogodišnjim

iskustvom, između osta- ma najavi tajnika kluba log i slovenskih prvoligaš- Ivana Šešeta, igrački kakih klubova NK Nafte i NK dar NK Sloboda mogao Beltinaca. Za razliku od bi uskoro također biti njega Josip Piskač je aka- osnažen za nastupajuću demski obrazovan trener sezonu. Naime, u tijeku koji je uz trenerski posao su razgovori s Upravom najveći trag ostavio kao NK Varaždin oko posudbe instruktor HNS-a. Nove nekih njihovih igrača, koji stručne akvizicije Slobode trenutno nisu u užem kas pripremama za proljet- dru trenera Janžeka. nu sezonu kreću u utorak Drago Posavec trener u NK Sloboda 10. siječnja. Pre-

vođenje svih natjecanja kroz sustav Comet, jer će klubovi s područja Ludbrega imati prelazno razdoblje dok se ne uhodaju. Sljedeći korak je informatizacija malonogometnih klubova i ženskih nogometnih klubova. Informatizacija u ovom je trenutku “teška” 110.000 kuna, koja ide iz dijela dotacija i dijela iz proračuna ŽNS-a Varaždin.

U Puli je 8. siječnja ove godine održano državno prvenstvo u ciklokrosu.

Na prvenstvu je nastupilo šesnaest vozača Biciklističkog društva Sloga iz Varaždina koji su u šest kategorija - početnici A, početnici B, početnici C, kadeti, juniori, žene - i postigli su zapažene rezultate. Tako je u kategoriji juniora Bruno Vuglovečki iz BD Sloga postao državni prvak, a drugo mjesto zauzeo je Marko Herceg, također iz BD Sloga.

Na radost trenera Antuna Re-

mara i Branimira Štimeca, ali i cijelog vodstva kluba te cijele ekipe, osvojena su još dva odličja i to u kategoriji Elite-žene, a titulu najbolje ponijela je Mia Radotić.

Ivica Keretić osvojio je drugo mjesto u kategoriji početnici C. Ovi izvrsni rezultati na početku biciklističke sezone odličan su podstrek za daljnja natjecanja Sloginih biciklista koji svakim danom sve više zauzimaju mjesta na postoljima koja su u ne tako davnoj povijesti bila rezervirana za predstavnike Sloge.

Sport na YouTubeu Sportska društvena mreža www.sport-varazdin.com otvorila je videokanal na YouTube mreži. Pozivaju se svi sportski klubovi i udruge Zajednice sportskih udruga grada Varaždina da svoje snimke pošalju na vijesti@sport-varazdin. com kako bi ih mogli objaviti na ovoj svjetskoj videomreži.

Adresa kanala SportVarazdin je: http://www.youtube.com/ SportVarazdin.

26 Zdravlje

10. siječnja 2012., br. 399

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

Čarobni svijet morskih algi (2) A

lga Fucus vesiculosus (mjehurasti bračić) pripada skupini smeđih morskih algi, a raste na stijenama u pojasu plime srednje razine i srednje izloženosti. Osobito je bogata jodom, koji stimulira rad tiroidne žlijezde koja izlučuje tiroksin, protein važan za rad metabolizma, pomaže mršavljenju te povećanju tjelesne energije, a uz jod sadrži i visoku koncentraciju vitamina C, važnog za povećanje gustoće kolagena i mladolikog izgleda kože. lga fukus pomaže eliminaciji masnoća i toksina iz organizma, izvrsno djeluje na celulit te povoljno djeluje na ljepotu i zdravlje kože, kose i noktiju, nadoknađuje minerale i energiju, potiče cirkulaciju i širenje krvnih žila. Oni koji imaju poteškoća s opstipacijom, ta je alga među prvim odabirima jer ima laksativni učinak zbog prisutnosti manitola u svojem sastavu.

Laminaria digitata (Kelp) također pripada skupini smeđih morskih algi. Nastanjuje poluizložena područja tvoreći više-manje pravilan pojas. a je alga bogata klorofilom, oligoelementima, algičnom kiselinom, jodom, vitaminima E i K, sadrži više od 60 elemenata u tragovima. Kao i alga fukus, ona potiče rad nekih žlijezda s unutarnjim izlučivanjem, posebno štitnjače, nadoknađuje minerale i energiju, potiče cirkulaciju i širenje krvnih žila, potiče opći metabolizam zbog povećanja osmotskih izmjena te boljeg izlučivanja otpadnih tvari, potiče mršavljenje, ima laksativan učinak. lge su zbog svojih iznimnih svojstava u prednosti pred sintetskim vitaminsko-mineralnim pripravcima jer su one jedinstvena, prirodna te isprobana sredstva tijekom razdoblja dužeg od tisuću godina. One su idealna kombinacija vitamina, minerala, enzima, proteina i ostalih važnih elemenata važnih za normalan rad organizma.

A

T

A

Normalan život s...

Ispravno postupanje s djetetom - baby handling B R P E

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

aby handling odnosi se na ispravno postupanje s djetetom u cilju poticanja njegovog cjelokupnog razvoja. Handling podrazumijeva jednostavne postupke s djetetom u situacijama svakodnevnog života, kao što su podizanje, spuštanje, previjanje, hranjenje, držanje, prenošenje i presvlačenje djeteta. spravnim postupcima i položajima potiče se normalan razvoj djeteta te se eliminiraju štetni čimbenici okoli-

I

ne. Ispravnim postupanjem (igranjem, dizanjem, spuštanjem, hranjenjem…) roditelji mogu onemogućiti razvoj nepravilnih obrazaca pokreta. ravilnim stimulacijama mogu se postići veliki rezultati zbog plastičnosti mozga (sposobnost mozga za reorganizaciju i oporavak). Primjerice, izrazito je važno da su djetetove ručice uvijek ispred njega, a ne iza leđa ili sa strane. Kod malog djeteta korisno je da boravi u lagano zgrčenom položaju

(C položaj), sličnom položaju fetusa u maternici. azlika između pravilnog i nepravilnog postupanja je u malim ali izrazito važnim detaljima. dukativni priručnik „Ispravno rukovanje s djetetom - baby handling“ iznimno je koristan materijal kojim se mogu koristiti roditelji sve djece, a posebice neurorizične djece i djece s neurorazvojnim smetnjama, a moguće ga je skinuti putem interneta.

Zdravlje 27

10. siječnja 2012., br. 399

DOZNAJEMO Jubilej varaždinskog Društva distrofičara i invalida

Već trideset godina “ruše” sve barijere J Kada je osnovano 1981. godine, Društvo je imalo 125 članova, a danas

okupljaju oko 950 osoba s invaliditetom Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Prije 30 godina, osobe s invaliditetom u kolicima bile su gotovo u potpunosti ovisne o tuđoj pomoći: Varaždin i druga mjesta u županiji bila su puna arhitektonskih barijera.

okupljaju oko 950 osoba s invaliditetom.

Puno aktivnosti

- Svoje članove nastojimo upoznat i s prav ima koja mogu ostvariti na temelju invalidnosti, savjetujemo ih, pišemo im molbe i žalbe. S njima komuniciramo i preko glasila “Korak života”, koje Korak života Danas se mogu bez većih izlazi svaka tri mjeseca, a problema kretati po gradu, a sada smo izdali broj posvesami mogu otići k doktoru u ćen 30. godišnjici rada – Dom zdravlja u Kolodvorskoj kaže Ivan Vujec, predsjednik Društva. ulici, gdje su postavljeZa članove orni rampa i dizalo, o n u p ganiziraju razlina Hitnu pomoć e s čite aktivnoili u Županijsku toga , sti: u sklopu palaču. Djeci šalo pobolj m je Društva djeje omoguće e l b o luju spor tno polaženje r op 2 n 1 ska, literarredovne nastamo a s je a što na i likovna ve, a na osobe članov sekcija, a bili s invaliditetom posto leno su inic ijator i ne gleda se kao zapos susreta invalidnih na ljude “drugog osoba Hrvatske. Drureda”.

Za to velike zasluge pripa- ženja koja ljeti organiziraju daju Društvu distrofičara, u Varaždinu su najveća, na njima se posljednjih godina okuplja oko tisuću sudionika.

U 30 godina mnogo se toga poboljšalo. Međutim, problem je i dalje što je zaposleno samo oko 12 posto članova, a ostali su u mirovini, nezaposleni, uzdržava ih obitelj ili primaju neku vrstu pomoći preko centara za socijalnu skrb.

Inače, oko 60 posto članova Društva koristi ortopedska pomagala kao što Ivan Vujec su invalidska kolica, štake, invalida cerebralne i dječje proteze, aparate, štap, orparalize i ostalih tjelesnih topedske cipele i slično. Od invalida grada Varaždina. 950-ak članova njih 80-ak su To društvo je krajem pro- djeca s invaliditetom, a 75 sinca svečanom sjednicom članova starih od 25 do 55 u hotelu Turist proslavilo godina smješteno je u dotr i desetljeća rada. Kada move umirovljenika i većina su osnovani 1981. godine, je pokretna samo uz pomoć imali su 125 članova, a danas invalidskih kolica.

Druženje osoba s invaliditetom u Varaždinu najveće je u Hrvatskoj

Društvo osnovao I. Vujec Na čelu varaždinskog Društva distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida grada Varaždin svih je 30 godina Ivan Vujec. Diplomirani defektolog je 1981. godine, u vrijeme kada je još bio zagrebački student, bio jedan od glavnih inicijatora osnivanja Društva.

- Kao student bio sam uključen u rad Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida. Početkom 80-ih godina prošlog stoljeća krenulo se s osnivanjem udruga u drugim mjestima i gradovima, a ja sam pokrenuo osnivanje društva u Varaždinu. Počeli smo sa 125 članova – prisjetio se Vujec.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Život i socijalna skrb Osnivanje Ministarstva socijalne politike i mladih P

rvi put osnivanjem novog ministarstva zavodi za socijalnu skrb i obiteljski centri bit će u istom ministarstvu, što je preduvjet za još čvršću i uspješniju suradnju na području poboljšanja prevencije poremećaja u ponašanju, pomoći pojedincima i obiteljima u osobnim odnosno obiteljskim problemima.

Ministarstvo obavlja stručne poslove koji se odnose na poboljšanje i unapređenje kvalitete života mladih i izgradnji cjelovite, sveobuhvatne i međuresorske politike za mlade koja obuhvaća predlaganje i provođenje strateških dokumenata, zakona, drugih akata, programa i projekata u području politike za mlade

te njihovo praćenje i vrednovanje, a posebno u području partnerskog uključivanja mladih u procese sudjelovanja u donošenju odluka, neformalnog obrazovanja, slobodnog vremena i kulture mladih, volontiranja i sudjelovanja u razvoju civilnoga društva, promicanja političke participacije i zaštite ljudskih prava, informiranja, mobilnosti te osiguranja kvalitetne i redovite potpore organiziranom sektoru mladih i njegovom djelovanju. Ministarstvo razvija mjere i programe koji rade na sprečavanju socijalnog isključenja mladih ljudi te im daju osnovu za cjelovit, kreativan i dostojanstven život u periodu njihove mladosti.

Iako će se baviti i mnogim drugim poslovima, imao sam potrebu istaknuti upravo ovaj segment prostora djelovanja novoustrojenog ministarstva, jer mi se čini da se ovo društvo do sada samo sporadično bavilo problemima mladih, što je prečesto dovodilo do mnogih problema vezanih uz njihovo uključivanje u društvena zbivanja i svijet rada. Samo ozbiljnom i dugotrajnom strategijom možemo promijeniti njihov sadašnji nezavidan položaj.

Na mladima svijet ostaje i samo ozbiljnim i istinskim ulaganjem u njihovu budućnost možemo se nadati stabilnijem i sretnijem društvu za sve nas.

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, ravnatelj Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske županije

28 Ženski svijet

Cvjetni dom Nove kolekcije T

ek što je krenula nova godina, pred nama je mnoštvo novih nadanja, vjera i planova. Oni koji najviše očekuju od ove godine su mladenci koji će u njoj položiti zavjete za svoju vječnu ljubav.

Baš za njih mi smo pripremili nove kolekcije pozivnica, zahvalnica i kitica usklađenih s cvjetnim dekoracijama. a bismo i ponovno bili ispred drugih, nabavili smo nove vrste vaza i svijećnjaka za takve prigode. toga koristim ovu priliku da vas upoznam s tim pa ako vi niste mladenci, budite njihov dobr i duh te ih upoznajte s mogućnošću da nam se najave i dobiju sve informacije potrebne za njihov najsvečaniji dan.

D S

Lijep pozdrav, Letizia

10. siječnja 2012., br. 399

MODNI KAMELEON Little Edie kao vječna inspiracija

Ekscentrična muza J Little Edie nije kupovala odjeću. Posezala je za starom koju je transformirala i

prilagođavala, a obilježile su je i marame koje je nosila umjesto perika i koje je ukrašavala broševima Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek Foto: IGOR KLIČEK

Leticija ZADRAVEC Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com

godine Jackie (tad već Onassis) Ovotjedni look inspririran z a j e d je bizarnom životnom pri- n o s a čom dviju žena, Edith Ewing s v o j o m Bouvier Beale i njenom kće- s e s t r o m ri Little Edie. Njihova sudbi- Lee interna je bilo toliko neobična da venira sa je sredinom sedamdesetih sredst v igodina prošlog stoljeća m a p o privukla brojne novinare i t r e b n i m dvojicu filmaša koji su kraju za sanacinapravili i dokumentarni ju i uređefilm Grey Gardens. nje kuće.

Medijska p o m p a koja je Modna ikona Naime, ove dvije dame nastala privukla je pažnju bile su pripadnice njujorške Alberta i Davida Mayslesa društvene kreme koje su se koji su odlučili dokumennakon životnih razočaranja tirati svakodnevicu ovog i propalih ljubavi odlučile vrlo neobičnog dua. Tako je 1975. godine nastao doza pustinjački kumentarni film “Grey život u proLittle Gardens”, tužna no padajua l i dirljiva i intriganćoj kući ie je b im d E tna priča o životu u boog n m a gatoj muz njome majke i kćeri. Dvia , a četvrn je godine nakon erim dizajn spirirali Joh filma umire majti East n i e c s ka Edith, a nedusu , Mar o n ia ll go nakon to ga Hampn Ga i Calvi Little Edie seli se tona.

Jacobs in u New York. Edie je Imanje Kle u New Yorku u dobi od G r e y G a r60 godina dobila priliku d e ns , n e k a d poprište ekstravagantnih ostvariti životni san i nazabava koje je okupljalo stupati u cabaretu. Imala američku elitu, postalo je je svega 8 nastupa, a sve oronulo zdanje prepuno ih je (među mnogima) posmeća i stotine mačaka i ra- hodio Andy Warhol. 1979. kuna. Zbog kršenja mnogih Edie prodaje Grey Gardens sanitarnih zakona prijetilo i nakon toga se dosta seli. im je izbacivanje iz njihovog Jedno vrijeme je živjela u doma, a č injenica da su Montrealu, a zadnje dane rođakinje slavne prve dame provela je u Floridi. UmrJackie Keneddy, baca ih u la je 2002. u dobi od 84 oko javnosti. U ljeto 1972. godine.

Little Edie kombinirala staro i

pretvarala u “novo”

Little Edie je neočekivana modna ikona i mnogi njene odjevne kombinacije i način spajanja različitih uzoraka i komada odjeća smatraju vizionarskim. Zbog limitiranih sredstava nije kupovala odjeću već

je posezala za starom koju je transformirala i prilagođavala. Boljela je od alopecije (bolesti ispadanja kose), pa je umjesto perika nosila marame koje bi ukrašavala raznim broševima.

JESTE LI ZNALI Little Edie je bila muza mnogim dizajnerima, a njome su se inspirirali John Galliano, Marc Jacobs i Calvin Klein. Također je velika inspiracija sestrama Olsen koje također njeguju ekscentrični način odijevanja.

Prema životu Edie i njezine majke nastao je i uspješan mjuzikl, a 2009. je snimljen biografski film s Drew Barrymore i Jessicom Lange u glavnim ulogama.

šavala različitim broševima Nosila je marame koje je ukra

Frizerski salon Kako pronaći pravi šampon za kosu?

S R

Biserka Buhin Frizerski salon “Tina”, Štefanec 4, telefon: 099/195-6750

vako toliko promijenite marku ili vrstu šampona? Nakon nekoliko tjedana korištenja šampona i regeneratora, vaša kosa ne izgleda toliko dobro kao što je izgledala nakon prvog pranja istom vrstom proizvoda? U stvarnosti, vaša se kosa ne može naviknuti ni na što.

ješenje nije u tome da neprestano mijenjate šampone, već da pronađete onaj koji vam u potpunosti odgovara. Dobar šampon neće raditi nijednu od navedenih stvari na vašoj kosi, bez obzira na to koliko ga dugo koristite.

Klonite se šampona koji sadrže silikon jer stvara

bespotrebne slojeve na vašoj kosi. Ako se, naposljetku, zbilja ne želite odreći proizvoda koje trenutačno koristite, svakih nekoliko pranja kosu operite šamponom za čišćenje kose koji će detaljno očistiti kosu i vlasište te ukloniti sve nepotrebne tragove koje ostavljaju ostali proizvodi.

Ženski svijet 29

10. siječnja 2012., br. 399

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Dr. sc. Sanda Dubravčić-Šimunjak

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

Bolesti dlanova O

sipi koji zahvaćaju dlanove, vrlo su česti. Kod velikog broja osoba problem počinje sa suhom i osjetljivom kožom, koja kasnije postaje crvena i upaljena, a često je prisutan i svrbež. Brojne su tvari koje mogu iritirati kožu - pretjerana ispostavljenost vodi, vrućem i suhom zraku, sapunima, deterdžentima, sredstvima za čišćenje, gumenim rukavicama... No kada je koža već oštećena, čak i nježne i blage tvari poput dječjih krema i sapuna mogu pogoršati stanje. takvim slučajevima često je prisutna nasljedna sklonost za određene bolesti (poput primjerice astme ili atopijskog dermatitisa) koje uzrokuju suhu i osjetljivu kožu. Stoga tvari koje za većinu osoba nisu škodljive kod njih mogu izazivati iritaciju.

Potrebna je kompletna i detaljna dermatološka obrada. U pojedinim slučajevima savjetuje se mikroskopski pregled materijala s površine kože, kako bi se isključila moguća gljivična ili bakterijska infekcija. Naime, te infekcije mogu na koži uzrokovati promjene vrlo slične ekcemu, ali su za razliku od njega zarazne tj.mogu se proširiti na druge dijelove tijela ili čak na druge osobe. Ponekad je riječ i o tzv. kontaktnom osipu ili ekcemu. To je osip uzrokovan različitim supstancama, koje na kožu djeluju izvana.

U tom slučaju savjetuje se posebna vrsta testiranja, tzv. epikutano ili patch testiranje. Treća najčešća vrsta osipa je onaj čije je nastajanje potaknuto “unutarnjim” faktorima, kao kod npr. atopijskog dermatitisa. Takve promjene zahtijevaju drugačiju alergološku obradu. S obzirom na to da su dlanovi i ruke stalno izloženi različitim agresivnim utjecajima, liječenje može biti dugotrajno. Dermatolog će preporučiti odgovarajuću lokalnu, a prema potrebi i sistemsku terapiju (npr. antihistaminici, antibiotici...). Savjetuje se izbjegavanje svih mogućih iritansa (sapuna, deterdženata, boja, organskih otapala...), nošenje zaštitnih rukavica tijekom rada, odnosno njega ruku hranjivim kremama.

U

Klizanje je danas samo uspomena: Sandra Dubravčić sa suprugom i kćeri živi u Zagrebu i uspješna je liječnica

Skijanje postalo bolje od klizanja J Nekadašnja klizačica, danas uspješna liječnica, za sebe kaže da je jednostavna i

uporna, tvrdi da nije ljubomorna, a večerala bi rado s - Richardom Geerom!

Piše: GORDANA IGREC

Ako ću se po ičemu sjećati svojeg djetinjstva, bit će to po bakinim palačinkama, Kviskoteci, Oliveru Mlakaru i - Sandi Dubravčić. - Jezoš Marija, bu se ftrgla – uzdisala je moja baka kad je na TV ekranu ugledala Sandu Dubravčić kako virtuozno izvodi piruetu i stala glasno navijati za “našu pucu”.

Niz uspjeha Iza naše najuspjenije klizačice cijeli je niz priznanja. Sanda Dubravčić je 1981. godine proglašena sportašicom Zagreba, Hrvatske i Jugoslavije, a godinu dana prije sportašicom Zagreba i Hrvatske.

Osvojila je pet Zlatnih pirueta u Zagrebu, dva srebra i jednu broncu te je bila šesta na Prvom svjetskom juniorskom prvenstvu. Od 1977. do 1984. godine nastupala je na svim

europskim prvenstvima, a od 1979. do 1984. na svim svjetskim natjecanjima. Nastupila je na dvije olimpijade, zapalila je olimpijski plamen na Zimskoj olimpijadi u Sarajevu 1984. godine, što je velika čast za svakog profesionalnog sportaša. Bila je šef misije hrvatske reprezentacije, a od 1998. postala je medicinski savjetnik Međunarodne klizačke federacije, čast koju ima samo sedam liječnika iz cijelog svijeta. Liječnica je Hrvatskog klizačkog saveza.

Međutim, davno je svoju malu haljinicu s resicama zamijenila bijelom kutom. U ove zimske dane kada je dosta naših sugrađana otputovalo na skijanje, Sandu smo pronašli u podrumskim prostorijama Kliničke bolnice Sveti Duh u Zagrebu na Zavodu za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju. Zanimljivo je

Trenutak neizvjesnosti: ocjene žirija

Iz takta me izbaci – nered Svaka prava žena nikad ne smije...

Otkriti sve svoje tajne!

Iz takta me može izbaciti...

Nered.

Iz kuće ne izlazim bez...

da danas, nakon impresivnih uspjeha, Sanda ne kliže niti iz osobnog užitka ili rekreacije, već skija. Za Male ženske razgovore progovorila je o svojem ženskom svijetu.

Jutro započinjete sa...

S kavom, točnije nescafeom s mlijekom.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Otvorena, jednostavna i uporna. Što je za vas uspjeh u životu?

Ostvariti zacrtane ciljeve. Što je najvažnije u vezi?

Ljubav!

Jeste li ljubomorni?

Ne! Najromank e ij v odu tičniji tre, a l e lj nutak u sam že am životu bio nis š jo li a očiti je... k s – a K a d a uspjel ranom sam susrepadob la svojeg supruga.

Kako provodit e slobodno vrijeme?

Gledajući filmove, čitajući, pogotovo na moru, odlazim u kino, kazalište... To jako volim

Novčanika i ključeva od stana.

Najdraži film?

Dirty dancing i Pretty woman.

Omiljeni parfem?

Idylle, Sensi, J’adore. i uživam u tome.

S kojim glumcem biste rado otišli na večeru?

Richardom Geerom. Što je za vas majčinstvo?

Sreća, zadovoljstvo, obaveza, puno ljubavi, puno davanja i puno primanja.

Koji odjevni stil njegujete?

Klasika. Kao sportaš – apsolutno sportski tip, ali me dijete malo prosvijetlilo, pa moram paziti kako izgledam i kako izlazim.

Volite li kuhati?

Ne! Ali zato imam najbolju svekrvu na svijetu.

Vaš moto u životu?

Postaviti si previsoke ciljeve i napraviti ono sve što treba. Što nikad ne biste mogli oprostiti?

Mislim da mogu puno stvari oprostiti i uvijek naći pozitivnu stranu nečega što se dogodilo igrom slučaja. Što ste oduvijek željeli, a niste učinili?

Skočiti padobranom.

Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli?

Kao prvo: sreća, jer ako imaš sreću, možda dođe i zdravlje.

Znači: sreća, zdravlje i ljubav.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

30 Ženski svijet

10. siječnja 2012., br. 399

PRAKTIČNI SAVJETI Kako najbolje rasporediti svoje vrijeme?

Trudnoća

Organiziraj se!

Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Uklonite blokade

J Iako se mnogima od samog spomena plana “diže” kosa na glavi, bez dobrog

plana nećete uspjeti sve uskladiti i bit ćete nezadovoljni

R

efleksoterapija je povezana s drevnim tehnikama masaže stopala. Temelji se na teoriji da refleksne zone na stopalima djeluju kao živčani receptori svih organa u tijelu s kojima su povezani energetskim putovima. Refleksoterapija je djelotvorna u kombinaciji s tradicionalnim liječenjem tegoba uobičajenih u trudnoći. anas su refleksoterapeuti uglavnom usredotočeni na stopala. Pritiskom na određene refleksne točke mogu se otkriti prošli, sadašnji i potencijalni poremećaji energije. Tretman u obliku masaže pomaže ispraviti poremećaje, ukloniti blokade i potaknuti tijelo na samoiscjeljivanje. Ovo nije dijagnostička tehnika, ali može otkriti poremećaje ili područja zahvaćena bolešću.

Refleksoterapija nije usredotočena na liječenje određene bolesti, nego potiče urođenu sposobnost tijela da se samo uravnoteži i izliječi. Smatra se da refleksoterapija djeluje i na tjelesne i na emocionalne probleme. Iako se sumnja da je tjelesne tegobe moguće riješiti refleksoterapijskim pristupom, dokazano je da djelotvorno opušta i ublažava stres. Terapeut tijekom tretmana prstima prelazi preko nožnih prstiju i tabana pacijenta, obuhvaćajući sve refleksne točke. natoč slabim znanstvenim potvrdama, iskustvo pokazuje da refleksoterapija blagotvorno djeluje na više od stotinu različitih bolesti. U trudnoći se koristi u svrhu ublažavanja jutarnjih mučnina, boli u leđima, migrena, zatvora, cistitisa te povišenog krvnog tlaka. Ako sumnjate u primjenu ove tehnike, posavjetujte se s liječnikom.

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Dok su neki vječito u strci i nikako im ne polazi za rukom uskladiti sve obaveze, drugi sve poslove obavljaju kao od šale. Je li stvar u tome kakva je tko osoba ili je sve samo posljedica dobre organizacije? Obaviti zadatke i imati vremena za sebe, svakome je glavni cilj. No kako se organizirati odnosno dobro upravljati vlastitim vremenom?

D

Planiranje uz kavu o gubite vrijeme ti na što nepotrebn 1. Važno je utvrdi

U

2. Bez dobrog pla na nećete uspjeti

sve uskladiti

“pucate i posložite da ne 3. Tjednih168 sat

po šavovima”

Prvi korak je utvrđivanje činjenica. Sami sa sobom moramo raščistiti kako koristimo vrijeme odnosno kako ga gubimo. Tjedan ima 168 sati i svatko bi, želi li imati vremena za sve, trebao provjeriti koliko sati tjedno “gubi” na posao, kućanske poslove, rekreaciju, hobije, druženje s prijateljima, spavanje...

Nakon što to utvrdimo, vrijeme je da napravite plan obaveza. Iako se mnogima od samog spo mena plana diže kosa na gl av i, bez dobrog plana nećete uspjeti sve uskladiti i bit ćete nezadovoljni.

Dakle, nema dobre organizacije bez dobrog plana, a on može biti dnevni, tjedni, mjesečni, čak i godišnji, no najbolje je, pogađate, ići dan po dan. Najlakše je planirati dnevne aktivnosti jer otprilike znate što morate obav iti tijekom dana. To

možete obaviti ujutro dok se spremate na posao, perete zube ili pijete kavu. Glavni cilj plana je riješiti sve zacrtano, što će dovesti do manjeg stresa, gubitka vremena i, u konačnici, do veće produktivnosti. Ono što je važno kod donošenja plana dnevnih obaveza je da ne pretjerate.

Odaberite samo nekoliko stvari na koje ćete se fokusi-

!

Obaviti zadatke i imati vremena za sebe i ono što volimo, glavni je cilj dobrog planiranja

rati tijekom dana. Činjenica jest da fokusiranje samo na jedan posao daje najbolje rezultate, no današnje vrijeme često zahtijeva raditi u isto vrijeme više različitih poslova. Dakle, dobro sve rasporedite jer time automatski umanjujete mogućnost da nešto ne obavite.

Međutim, treba znati da je pl an s amo plan: može se mijenjati! Ako nešto niste stigli obaviti tijekom dana, ostavite za sutra, neće svijet propasti!

S vremenom ćete naučiti realnije planirati. Trebate biti ustrajni. Najlakše je odustati i ne napraviti ništa.

ŠTO JE HITNO I VAŽNO?

4. Obaviti zadatk e i imati vremena

za sebe i ono što

volimo

Iako je važno držati se utvrđenog plana, uvijek nešto iskrsne. Ako vam se to dogodi, ne paničarite, samo drugačije posložite svoje obaveze. I još jedna stvar: kad određujete što ćete u kojem trenu raditi, treba biti vođen dvama kriterijima, a to su hitnost i važnost. Kad ispunite plan, nagradite se onim što vas veseli.

Željka SLATKI

Kozmetički savjeti

Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Zimska njega kože: pripremite kožu za jako planinsko sunce

Z

ima općenito ima utjecaj na našu kožu. Najčešće su to djelovi tijela koji su na otvorenom, a to su ruke, lice i vrat. Kako bi naša koža bila zdrava i besprijekorna, moramo joj pružiti pojačanu njegu i zaštitu, pogotovo kada se uputimo u planine gdje je puno hladnije, a sunce je puno jače. Hladan zrak isušuje

našu kožu, a zrak u zatvorenim i toplim prostorijama također isušuje našu kožu, pa stoga moramo misliti na hidrataciju koju treba obavljati redovito, ujutro i navečer. Uza sve to, u kozmetičkim salonima se nude tretmani koji su jači te koncentrirani te mogu upotpuniti vašu njegu. Kada je vani hladno, ulja

su savršena za njegu kože, jer ulje s vitaminima obnavlja stanice kože i one su tada otpornije na hladnoću. Za oštećenu kožu odlično je bademovo ulje te njega nasreću možete koristiti na cijelom tijelu, a tijekom dana utrljati ga u ruke, lice, usnice.

Kako ni u čemu nije dobro pretjerati, tako pripazite da ulje na-

nosite umjereno. Neka vam bude među osobnim stvarima koje ćete ponijeti na skijanje. Osim toga, bitno je ponijeti kremu s visokim zaštitnim faktorom za lice. Pripazite da ne izlazite van bez zaštitne kreme da sunce ne ošteti kožu te ako nosite sunčane naočale da spriječite nastajanje bijelih fleka oko očiju gdje nao-

čale štite kožu, jer bi to izgledalo poprilično smiješno. ez obzira na to što vam se čini da sunce nije jako, zavarat će vas jer je njegovo djelovanje pojačano kada se ono reflektira od snijega. Zaštitite svoju kožu jer posljedice od sunca mogu biti velike i uživajte u aktivnom odmoru.

B

Ženski svijet 31

10. siječnja 2012., br. 399

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Dobar vic!

J

Kad jedanput zabrijete s rakom ili ribom, gotovi ste, bit će vezani za vas do kraja života

ISTRAŽUJEMO Kakvi su muškarci u krevetu, prema horoskopu

Zvjezdani dečki J Sve žene koje znaju što žele ili su nježna srca, nikako ne bi trebale imati posla s

rogatim znakovima. Nisu vjerni, a i dovoljni su sami sebi Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

sadnije. Jedina dobra vijest za bikove je da su vjerni. Baš kao Početak je godine. Za one što u životu ne vole promjene, koji vjeruju horoskopu, pravo ne vole mijenjati ni žene. Strije vrijeme da pitaju zvijezde jelci su dobri ljubavnici i njima kakva će biti godina koja je viagra ne treba, ali za njih trepred nama. Međutim, mi se ba imati snage. S jarcima se nenećemo baviti prognozama, ćete baš usrećiti. Oni sve vole već time kakvi su muškarci u prema pravilima, redoslijedu krevetu s obzirom na to što su i ustaljenoj proceduri, a uz to po horoskopu, bez obzira koja vole izlete sa strane. Vjernost nije jača strana ni blizancima godina bila. s kojima je ići u krevet kao ići ”Rogati” može, ali... “na grupnjak”, dakle, sve samo Sve žene koje znaju što žele ne dosadno! Nevjernici po ili su nježna srca nikako ne duši, lavovi, vjeruju da je seks sve samo bi trebale imati posla ne igra u s rogatim znadvoje. U kovima. Među krevetu predvodnicima jako drže “rogatih” svado sebe i kako su ovnovi smatraju koji u svakom da im, aspektu života u najžele dominirati, a manju takvi su i u kreveruku, tu. Njima je seks – morate seks, rijetko nešto izgraviše. Bikovi pak ne o diti znaju što znači ad dosadn S blizancima nik spone. Opsjedat će menik zato jer su vam vas i gnjaviti tako dugo dok ne popustite i zavr- uopće dopustili da budete s šite s njima u krevetu, u kojem njima. Za djevice je seks osloće na početku sve biti bajno i bađanje od stresa, a dok ne krasno, a s vremenom sve do- završite s vagom u krevetu,

esam li vam prošli put rekla da je naša rulja neuništiva? Kao i moj frend koji me nazval iz Zagreba. Veli mi: „Znaš da je umrl Chuck Norris?“ „Kak’?“ – pitam, a on izvali: „Pregazil ga je Ra....... ćić!“ Prasnula sam u smijeh! Totalno je lud. Kao i ovaj vic! Ali kad se čuju vicevi, znači da nacija prizdravlja. I ne samo ona nego i svaki od nas posebno. Čak i ja! To je najbolji recept za krizna stanja. kriza je svud oko nas. Pogotovo nakon Božića, Štefanja, Nove godine, Sveta tri kralja, zimskog školskog raspusta i masovnog odlaska na skijanje. Treba opet doći u normalu koja baš i ne znači blagostanje. Zguba je, međutim, kad te uz sve ovo još uhvati i depra. Pa se ne možeš zezati, smijati, veseliti, seksati... Muški su u komi jer su im ženske ko u klimakteriju. ok su jedne neraspoložene, namrgođene, svadljive i histerične, druge su po cijele dane mrtvo umorne i umišljeno bolesne. Ako se ne izležavaju, onda hodaju ko zombiji. Ne razgovaraju ni s njim, ni s nikim. Totalni prekid vizualnih, verbalnih i fizičkih komunikacija. Zapravo, dobro je kad su takva stanja povremena ili privremena.

Opasno je kad takva ponašanja postanu stalna.

Svakodnevna. to smo se uvjerili kad smo s jednim parom neku večer bili na cugi. Njegova je žena ili šutjela ili mu oponirala. Nije mu dala ni da misli, ni da govori. Još malo, ne bude mu dala ni disati!

Za stolom je bila mučna situacija i jedva smo čekali razlaz. U autu još gore. On je držao volan, a ona je – upravljala! Promatrajući ga sa strane, ne znaš da li bi mu se divio ili bi ga sažalijevao.

Ne možeš vjerovati da se čovjek može dovesti u takvo stanje. On ne živi, nego vegetira. Što je za njega – normala! I kaj da mu radiš? Ništ, jer to je njegov izbor. li u svemu tome ima i jedna dobra stvar. Razmišljajući o njima, postaješ svjesniji vlastite sreće! U kojoj ti i male, obične stvari znače cijelo bogatstvo. Kao kad mi partner veli da sam mu najljepša dok se smijem!

A

D

U

Za ovnove je seks samo seks, rijetko i nešto više

proći će puno dana jer one – se pr ije nego svoju r ibicu sve važu. No kad se to ostvari, dovučete u krevet. Ipak, s bit ćete zadovoljne jer vage su njima treba oprezno. Kad ga jednom dobijete u ležeći podobri ljubavnici. ložaj, bit će vezan uz vas Imate li želju ekspedoživotno. Slično je rimentirati, budite i v o k i b i s rakovima. Jako sa škorpionima s , i n r se vežu uz druge jer njima ništa upo u d s a k i osobe, pogotonije strano bila ima n a c n a vo uz one s koto cesta, grm z , bli o n d ili javna plae dosa a ništa jima su spavali! ij n No pr ipazite. ža! Vodenjaci onim Zbog svoje vesu spremni na škorpi strano like povezanosti sve kako bi se nije s dragim osobama dočepali cilja - vas nemojte se začuditi u krevetu, a od riba što će vas s noćnog ormarićete vrlo rijetko doživjeti da naprave prvi korak. Ribe ća ili zida gledati – fotografija vole seks, ali namučit ćete njegove obitelji!

A

32 Mali oglasi KUĆE PRODAJE se starija kuća sa dvorištem u blizini Banfice. Upitati na tel. 641-057 ili mobitel 099/234-1284 ozn.2035e KUĆA prilika! Kuća 160 m² i 350 dvorišta u blizini IV. OŠ, mirni kvart - 79.900 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRILIKA tjedna! Kuća 160 m²u Trnovcu (centralno,uređena) i 1500 dvorišta - 64.000 € i kuća novouređena u Turčinu 100 m² i 700 dvorišta - 50.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRILIKA! Vikendica 30 m² i 1000 dvorišta na Varaždin Bregu - 14.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje kuća za stanovanje u okolici Varaždina do 30.000 € za poznatog kupca! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje vikend kuća (struja i voda obavezni) do 15.000 € za poznatog kupca! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE: Jalkovec 50.000 €,G. Kučan 63.000 €, Vojnovićeva 110.000 €, Sraćinec 160 m², Kučan Marof - 70.000 €. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir.grabar@vz.t-com.hr ozn.335c PRODAJEM kuću katnicu u Knegincu G., novouređenu. U dvorištu ima još 1 dvosobni i 1 jednosobni stan. Moguće razne kombinacije. Moguća moja doplata. Povoljno! Mob. 098/284-949 ozn.233c

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

+ dvorište 1200 m², 170.000,00 €. Pod račun uzimam stan. Mob. 098/482001 ozn.37

pogodno za ured! - 40.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c

KUĆA katnica u Varaždinu, blizina bolnice, B. Radića, 330 m², dvorište 600 m², uređeno, 200.000,00 €. Pod račun uzimam stan. Mob. 098/482001 ozn.37

PRILIKA! Garsonjrera 25 m² u Ruđera Bškovića - 18.500 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

STARU kuću u Nedeljancu, veća okućnica oko 4 500 m², vrlo povoljno i građevinsko zemljište u Črncu 3 000 m², 8 €/m², prodajem. Mob. 098/414128 ozn.303c KUĆA katnica, 3 stana, struja, voda, nedovršena, balkoni. Tel. 212-675 ozn.2588b NOVIJA kuća sa 2 peterosobna stana, etažirana, namještena. Mob. 098/846691 ozn.55 KUĆA za rušenje u Petrijancu, 1173 m² okućnice, prilaz s 2 strane, atraktivno mjesto, 100 m od crkve, cijena 28.000 €. Mob. 099/692-9042 ozn.94

STANOVI NAJJEFTINI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi su useljivi i etažirani, Kumičićeva (ŠTUK 1 i 2), 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m². Mogućnost korištenja subvencije od države. Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući. MDV CENTAR, tel.

330-868 ozn.63c SUPER prilike! Dvoipolsobni stan u Masarykovoj 68 m² (etažno )- 60.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c SUPER prilika! Dvosobni u A.k. Zvonimira 52 m² (pvc, etažno) - 43.000 €!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

VRLO povoljno prodajem stariju kuću sa okućnicom u Žigrovcu, Općina Sv. Ilija. Mob. 099/211-5237 ozn.483a

NAJPOVOLJNIJE novogradnja! Prekrasan trosobni stan u urbanoj vili, blizina bolnice (odličan raspored, terasa,) - povoljno! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

KUĆA u Varaždinskim Toplicama, pogodna za turizam, 11 soba, 450 m²

POVOLJNO! Dvosobni stan novouređeni 50,35 m² u Vrazovoj (etažno),

DVOSOBNI! Dvosobni 59.95 m² u B. Radić (kraj Arsenala)! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c MANJI dvosobni! Novogradnja - 35,50 m² ( križanje T,Ujevića - A. k. Zvonimira)! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje novogradnja dvosobni stan za poznatog kupca! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c STANOVI: 45 m²-36.000 €, 43 m²41.000 €, 89 m²- 70.000 €, Vukovarska (et.grij.) 67 m², R. Hercega 52 m²- 900 €/m²,... Venek-nekretnine, 042/301234, 091/301-2335 ozn.72c SUPER prilika! 1.100 €/m², Grabanice 5,3-soban, 69,25 m², garaža u prizemlju, u cijeni, useljivo, uredna dokumentacija. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c KUPUJEMO dvosobni stan u Varaždinu (prednost POS-ovo naselje, Grabanice, Aleja). Paurević nekretnine, 098/9706575 ozn.167c DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu. Mob. 098/622-082 ozn.2033e 3-SOBNI stan, 76,3 m² u Ulici S. Vukovića, kompletno uređen. Mob. 098/821835 ozn.2036e TROSOBNI stan, uređen, u centru grada, prodajem. Mob. 098/486-221 ozn.2036e JEDNOSOBNI, namješten stan, 37,30 m², B. Radića (iznad samoposluge).

Mob. 099/3502-647 ozn.83

10. siječnja 2012., br. 399

PRODAJE se 2-sobni stan, 60 m², namješten, Koprivnička 9 i apartman u Novom Vinodolskom, 41 m². Mob. 098/207-351 ozn.2573b

bolnicu), iznajmljujem. Mob. 091/253-8588 ozn.88 MODERNO namješten dvosobni stan u centru grada, iznajmljujem, 2.000 kn + režije. Mob. 099/2003-978 iza 15 h ozn. 95

STAN na Banfici, Vukovarska 2, dvosobni, 65 m², prodajem.

Mob. 098/9871-409 ozn.53

VOZILA

ZEMLJIŠTA PRODAJEMO gradilišta u Knegincu, Vž, Biškupec (vrlo povoljno). Paurević nekretnine, 098/9706-575, www.paurevic-nekretnine.hr ozn.167c

HALU 500 m² sa industrijskim ulazom na parceli 1 800 m² u Jalkovcu, prodajem. Mob. 091/526-7870 ozn.73

GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem. Mob. 091/3520083, 091/232-0350 ozn.2034e

TRAŽIMO u zakup uredski prostor od 15 do 30 m² u centru Varaždina. Mob. 099/593-4403 ozn.2038e

GRAĐEVINSKO zemljište u Črncu Biškupečkom, 1 638 m², uz glavnu cestu, prodajem. Odlična lokacija! Cijena na upit. Mob. 091/407-9833 ozn.49

MANJI, novouređeni poslovni prostor, 33 m², u blizini željezničkog kolodvora, pogodan za uredski rad, iznajmljujem.

Osiguran parking. Mob. 098/308-025 ozn.2039e

GRADILIŠTE u Jalkovcu, Nova ulica, 479 m², širine cca 22 m uz asfaltiranu cestu, prodajem. Mob. 098/450-951 ozn.2585b

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO 800 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359-404 ozn.54c PRODAJA/najam stambeno-poslovni prostori: 50, 50 + 100 m², Vžd, Tome Blažeka 3. Mob. 098/702-701 ozn.284c POSLOVNI prostor od 30 m² u centru varaždina, 2 prostorije, izlog, parking, iznajmljujem. Mob. 091/352-0083 ili 091/232-0350 ozn.2034e STARAČKI dom u Lunjkovcu kod Ludbrega, maximalno uređen, 840 m², 20 soba + dvorište 800 m², 360.000,00 €.

Mob. 098/482-001 ozn.37 SKLADIŠNI prostor 350 + 200 m² u Varaždinu, sa kancelarijama, pristup kamionima, iznajmljujem. Mob. 098/1743-007 ozn.266c

NAJAM JEDNOSOBNI, namješten stan u kući, poseban ulaz, centralno grijanje, iznajmljujem. Mob. 095/8455-905 ozn.8 POVOLJNO iznajmljuje sobu, kuhinja i kupaona, uz još jednu žensku osobu.

Tel. 042/330-268, 098/576-0353 ozn.11 KUĆU u Varaždinu, blizina centra (kod Studentskog doma), iznajmljujem.

Mob. 098/242-756 ozn.24 PRIMAM cimericu u dvosoban namješten stan s centralnim grijanjem u Zagrebu, Dubrava - Studentski grad.

Nazvati: 098/779-786, 098/704-430 ozn.106f IZNAJMLJUJEM kuću u Varaždinu terenskim radnicima, do 10 kreveta, 20 kn radnik/dan. Mob. 098/172-9454 ozn.2590b IZNAJMLJUJEM se jednosobni etažirani stan od 45 m² na Banfici. Mob. 098/9710-350 ozn.67 1-SOBNI, nenamješten stan u zgradi, u Meštrovićevoj ulici (kod ulaza u

EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTOFLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.60

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþ ĊıßÑ NG2 S8=ȩ ÑĊėĺåàĊÑ ɵɸȦ _ÑĤÑłáÿĒȩ SåČȹ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ėŀĒȩɴɼÝ SEAT IBIZA 1.2i, 12 v, 2003. g., odlična, 3.250 €; Opel Corsa 1.2i, 80 KS, 2009. g., full oprema, 7.500 €; Opel Astra F, ‘00. g., reg. 07/2012, 1. vlasnik, 1.590 €; Oltaimer P-204, ‘71. g., 1.999 €; skuteri 125 ccm i 50 ccm, novo i rabljeno, najpovoljnije. Moguće zamjene. Mob.

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

10. siječnja 2012., br. 399

091/143-7007 ozn.61 FIAT-PUNTO od 1.vlasnika, crni, registriran - očuvan, mala potrošnja, 3.350 €. Mob. 098/241-375 ozn.359c OPEL-ASTRA G od 1.vlasnika (73 .god) 4 vrata, super očuvan, registriran, 3.150 €. Mob. 098/241-375 ozn.359c OPEL-CORSA samo 73 000 km, reg.

05/2012., super očuvana, 2.450 €.

Mob. 098/241-375 ozn.359c RENAULT-MEGANE 1,4 odlično očuvan, crveni – alu felge…1.690 €. Mob. 098/241-375 ozn.359c OPEL VECTRA 2,0 TD 60 KW, reg.

5/2012, očuvan, 2.400 €. Mob. 098/9393-357 ozn.79

POSAO REKORDNA biznis prilika, dodatna zarada, od sada i u RH! Info: www. zaradabr1.ewebsite.com, 098/561824 ozn.484a PODUZETNICA traži 3 osobe sa iskustvom u prodaji ili marketingu za honorarni posao. Uvjeti: automobil, najmanje SSS i komunikativnost. Područje rada: sjeverna Hrvatska. U obzir dolaze i umirovljenici.

Predbilježbe za razgovor na mobitel: 098/206-520 od 16 do 19 sati. ozn.2037e PRIMA se u radni odnos na neodređeno vrijeme njegovateljica i medicinska sestra. Plaća odlična. Tel. 040/628-016, 091/576-5692 ozn.2586b CAFFE BAR „Rubin“ Varaždin traži curu za rad. Prijava obvezna. Mob. 091/1233-133 ozn.72 TRAŽIM žensku osobu za njegu i pomoć starijim osobama za rad u popodnevnim satima, 2 puta tjedno.

Mob. 098/390-115 ozn.69 ŽENU za rad u lokalu, u Varaždinu, tražim. Samo ozbiljne ponude. Mob. 095/538-7310 ozn.361c BISTRO&PIZZERIJA traži djevojke za

Mali oglasi 33

rad. Informacije na mob. 095/9115102 ozn.218c NKV radnik star 25 g. hitno traži posao, B-kategorija. Nemoralne ponude isključene! Mob. 091/188-1162 ozn.80

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c ENTRY - AKCIJA GARA ŽNIH VRATA (dodatni zimski popust 20 %) Novoferm, Varaždin! U ponudi i motori za ograde, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o..

Izvodimo radove i na moru.

Ponude na 091/574-5542, www.graditeljstvo-kontura. hr ozn.153c

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda specijalnim strojevima, 0 – 24 h.

Mob.098/962-1694, 042/781- 065

ozn.340c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata.

INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/ fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227024 ozn.48c

SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn.

Mob.091/7977-600 ozn.99c MTK COLORI – adaptacija stanova, kuća, soboslikarski radovi, kompletna uređenja, alu i inox ograde. Mob. 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi.

Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c PRIJEVOZ šljunka, sipine, ogrjevno drvo, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c VODOVOD, centralno grijanje, kanalizacija, klimatizacija te ovlašteni servis plinskih trošila od 0 – 24 h.

INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c SERVIS RAČUNALA – LAPTOPA, hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell, dolazimo na Vaš poziv. Tel. 321-702, www.pcserviser.com ozn.284c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449583 ozn.285c STOLARIJA EXCLUSIVE – Novogodišnji popust! Izrada namještaja po mjeri: kuhinje, komode, spavače i dječje sobe te ostali namještaj po vašoj želji, Kučan Marof. Mob. 091/543-8985, www. stolarija-exclusive.hr ozn.292c GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, izrada i sanacija krova, termofasade. Na izvedene radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414128 ozn.303c

SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. Mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c DIMNJACI inox za plin, tekuće i kruto gorivo; centralno g., vodovod, kanalizacija. Mob. 095/862-1230, 091/5387376 ozn.342c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu.

Mob. 098/704-257ozn.353c VISOKOGRADNJA i niskogradnja, strojna žbuka, fasade, adaptacije, keramika. Tridesetgodišnje iskustvo, kvalitetno i povoljno! Mob. 095/9033767 ozn.357c AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci.

Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.5223

IZRAĐUJEM po mjeri namještaj za kuće, stanove i urede. Popravljam i restauriram već postojeći namještaj.

Mob. 099/417-2708 ozn.2587b PRIMAMO na smještaj starije i nemoćne, pokretne i nepokretne. Cijena 1.900,00 kn. Tel. 040/628-016, 091/576-5692 ozn.2586b POSTAVLJANJE keramike i svi manji zidarski radovi. Kvalitetno i povoljno.

Mob. 098/894-753 ozn.2576b KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji.

Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.66 KERAMIČAR nudi usluge postave keramike, kamena, mramor, laminat, hidoizolacije. Mob. 098/637-097 ozn.76 PARKETI i LAMINATI: postavljanje, brušenje i lakiranje novih i starih parketa.

Brzo i kvalitetno. Mob. 098/9066-889 ozn.78

ŽIVOTINJE

KERAMIČARSKI obrt Toplek - postava pločica te kompletna adaptacija kupaonica. Mob. 098/473-421 ozn.3 FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, soboslikarski radovi, gletanje, knauf sistemi i žbukanje.

Mob. 099/672-6574 ozn.16 TLAKOVCI-iskopi dvorišta, priprema i nabijanje, izrada kanalizacija; postava- rubnika, betonsko žičanih ograda, uređenje dvorišta. Mob. 098/632-428 ozn.44 OBREZIVANJE voćnjaka, vinograda, čempresa, ukrasnog grmlja, šišanje živice, rušenje i čišćenje terena. Mob. 091/980-0694 ozn.93

TRAŽI se Zlatni retriver bijele boje.

Zadržite ga i javite na: 098/1911-493 ozn.2036e NJEMAČKI ovčar, štenci cijepljeni i očišćeni od parazita, spremni za preuzimanje, vrhunsko leglo. Mob. 095/829-4353 ozn.22 SVINJA za klanje težine oko 150 kg.

34 Mali oglasi

Hranjena domaćom hranom. Tel. 731-182, Poljana Biš., Varaždinska 22 ozn.89

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

8646, 095/8212-456 ozn.290c

OSTALO OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva, grab, rezano i kalano na 25, 33, 38… cm , paleta/rinfuza, besplatna dostava. Grafoinvest d.o.o., mob. 098/226-301 ozn.347c ARMATURNE mreže, željezo, sječenje i savijanje, vilice svih dimenzija, stupovi, serklaži. Prijevoz osiguran. Mob. 098/489-021 ozn.360c INDUSTRIJSKA drva, kratko piljena, kvalitetna, 6 m³ za 700 kn, 12 m³ za 1400kn. Besplatna dostava.

Mob.091/894-5246 ozn.90d SJENO u balama, prodajem. Radnička 65, Kneginec Donji, tel. 042/690-888 ozn.1 STARI rabljeni crijep, cca 2 000 kom, prodajem. Mob. 099/571-3020 ozn.15 USTUPAM grobno mjesto s 2 ukopna mjesta na starom djelu groblja. Mob. 098/268-790, 091/971-1575 ozn.46 LJETNE gume Barum 175x70x14 s čeličnim naplacima, korištene 3 mjeseca, prodajem. Mob. 098/268-790, 091/971-1575 ozn.46 INDUSTRIJSKA bukova debela drva, pogodna za centralno, 650 kn, prodajem.

Mob. 095/516-5493, 729-006 ozn.65 PILANSKA kratko piljena drva – 750 kn; odvoz šute…, cjepanice 4 m³, 1.350 kn.

Mob. 091/883-6732 ozn.70 DRVA za ogrjev, I. klasa, bukva, grab i akacija, cjepanice, može i piljenje, poštena mjera, dostava. Mob. 098/446443 ozn.77 DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/900-

BETONSKO željezo, armaturne mreže, fert gredice od proizvođača – atest, cigla, punioci i ostali građevinski materijal, povoljno. Mob. 099/3502647 ozn.83 OGRADE, rukohvati, nadstrešnice (drvene, metalne). Mob. 092/3042678 ozn.91 ŠKRINJU 350 l (skoro nova) mijenjam za svinju za klanje. Tel. 042/214-788, 091/886-7301 ozn.2583b BALKONSKA vrata sa prozorom i šalaporke, prodajem. Upitati na telefon: 042/331-045 ozn.2581b KUTNA klupa, regal, ovalni stol i šest stolica, cisterna 1000 l. Tel. 731-329, 092/307-8682 ozn.56

KREDITI moj-bankar.hr; TATA grupa d.o.o.

Ovlaštena tvrtka za KREDITNO POSREDOVANJE – posredujemo za više banaka, višegodišnje iskustvo, ubrzavamo proces realizacije, mobilni kreditni savjetnik štedi Vam vrijeme i novac.

Mob. 099/720-9907 ozn.350c NOVO – Ovlašteni kreditni ured u suradnji sa bakama realizira kredite.

Reprogram postojećih zaduženja bez jamaca, C. L., HROK-a. Zaposleni do pola plaće uz mogućnost trajnog naloga do 30.000 €. Pozajmice – 24 h do 30.000 kn. Pogodnost! Umirovljenicima sa mirovinom do 1.000 kn na dalje bez dobnih ograničenja. Mob. 097/7013-150 ozn.237c

NOVO – Ovlaštena kreditna agencija realizira kredite i pozajmice. Zaposleni do 30.000 € na 1/2 plaće, bez jamaca i C. L. Reprogram postojećih zaduženja bez uvida u HROK. Umirovljenici bez dobnih ograničenja. Akcija . pozajmice do 30.000 kn na trajni nalog. Gđa. Iva 091/404-9853, 099/812-9901 ozn.237c

KREDITI s licencom! Zatvaramo postojeće, na trajni nalog, umirovljenici bez dobnih ograničenja, bez HROK-a, rješavamo blokade i C. L.! Mob. 097/7378066 ozn.237c BRZA realizacija svih vrsta kredita. 10.000 € bez gledanja HROK-a. Pogodnosti za zaposlene u Boxmarku i umirovljenike do 80 g. Pozajmice odmah.

Mob. 099/528-3329, 091/5061660, Nada ozn.25 BOLJI od svih! Novogodišnja akcija gotovinskih kredita uz hipoteku za zaposlene i umirovljenike do 80. g. života. Krediti za zaposlene i umirovljenike do 1/2 primanja na trajni nalog.

Vanjske mirovine - krediti na trajni nalog. Umirovljenički – bez HROK-a na 8 g. Pozajmice na platnu listu! Inf: Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c FENOMENALNI krediti do 2/3 do 30.000 €/10 g. Zatvaramo postojeća zaduženja i C. L. Umirovljenicima na čisti odrezak do 50.000 kn/48 h. Krediti na trajni nalog do 1/2 primanja do 125.000 kn/8 g. Gđa. Ivana, 095/885-9230, 091/908-0808 ozn.138c NEVJEROJATNI krediti! Za zaposlene, umirovljenike 124.000 kn/8 g. do polovice primanja, 30.000 €/10 g. Mob. 091/885-0730 ozn.176c

NOVO! Ovlašteni kreditni ured u suradnji sa bankama realizira kredite. Reprogramiranje postojećih, hipotekarni krediti i pozajmice u roku 24 h. Tražimo suradnike. Mob. 097/767-0662 ozn.58

IZNERVIRANI ste i uplašeni!

Govore Vam da niste kreditno sposobni, spominju crne liste, a Vi želite riješiti vlastitu nesolventnost, te jednim kreditom podmiriti ostale obaveze koje su Vam za vratom. Ili možda trebate gotovinu? Stambeni, hipotekarni ili nenamjenski? Vi birate. Obratite se s povjerenjem imateljima odobrenja Ministarstva financija. ARGES d.o.o., Info: 042/210- 008, mob: 099/24 4- 5915, VIP: 091/309-6760 ozn.286c BRZO do gotovine putem American, Diners, Master kartica (do 60 rata) i čekova! Mob. 091/110-5024 ozn.92 EXTREMNO povoljni krediti 30.000 €/10 g. do 2/3 primanja! Bez HROK-a i C.L. umirovljenicima i zaposlenima u d.d. Mob. 091/303-8054 ozn.176c NOVO! Nekretnine! Automobili bez izračuna kreditne sposobnosti i jamaca. Krediti, pozajmice. Mob. 098/9935685 ozn.176c

10. siječnja 2012., br. 399

ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7.

Mob. 095/4088-840 ozn.233c TREBA vam novac, kredit ili kreditna kartica? Zovite nas! Mob. 091/9169885 ozn.397c NAJPOVOLJNIJE do gotovine putem čekova, kreditnih kartica (Amex, Dieners, Master…) te sindikalnih-potrošačkih kredita. Isplata odmah. Mob. 098/9870078, 091/386-0349 ozn.41 AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321144, mob. 099/488-5559 ozn.50 KREDITI na ostatak plaće do 50.000 kn. Pozajmice na 6 g. bez HROK-a.

Umirovljenički do 80 g. starosti. Mob. 098/987-8670, 092/119-0041, 042/505031 ozn.5228 BANKOVNI krediti do 1/2 plaće.

Pozajmice za umirovljenike 10.000 €/24 h. Zatvaranje ovrha i C. L. Mob. 099/4000-613, 092/147-4203 ozn.5228 EKSPRES pozajmice do 80 g. bez HROK-a i jamaca. Crna lista ne smeta.

Mob. 099/790-6381 ozn.485a POZAJMICE bez jamaca u 24 h na ostatak primanja. Gotovinski krediti, zatvaranje, prebijanje. Mob. 099/5041150 ozn.486a

GOTOVINSKI krediti bez jamaca do 25.000 €, umirovljenici i zaposleni d.o.o., obrt, d.d. Mob. 099/504-1150 ozn.486a KREDITI: umirovljenici, zaposlenici, zatvaranje postojećih, dobivanje novih do 25.000 €, u kratkom roku. Mob. 091/907-0528 ozn.75

POZNANSTVA ASTROLINIJA NERA na novom broju 064/630-639! Astrologija, tarot, rune, Feng Shui, savjeti, gledanje u kristalnu kuglu. Skidanje uroka, nagaza, crne magije. Najave za prijem kod vidovnjakinje na: 042/203-985 ozn.34 POHOTNE kućanice pretvaraju vašu maštu u stvarnost! Nazovite od 0 do 24, 064/400-909 (tel/mob: 2,29 kn/3,52 kn) ozn.166c POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822362, 099/516-6780 ozn.128c MUŠKARAC 65 g. traži žensku osobu sličnih godina za druženje i izlaske.

Mob. 098/135-2190 ozn.71 MUŠKARAC s obvezom, 50 g., traži mladu ženu za diskretno druženje!

Mob. 091/112-1519 ozn.96

STROJARSKA I PROMETNA ŠKOLA VARAŽDIN, HALLEROVA ALEJA 3A raspisuje

NATJEČAJ

ZAJMOVI na osnovu zaloga (zlata, dukata i dr.). Vrijednost založenog zlata utvrđujemo po garantirano najvišoj otkupnoj cijeni zlata u gradu.

TR-AG, Vžd, K. Filića 39a, tel. 042/321701 ozn.284c

1. PROGRAM PREKVALIFIKACIJE I .PROMET I LOGISTIKA

POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike uz zalog zlata, srebra, računala, starina, čekova, na kartice, u

B) TEHNIČAR CESTOVNOG PROMETA C)TEHNIČAR ZA LOGISTIKU I ŠPEDICIJU

za srednjoškolsko obrazovanje odraslih

A) VOZAČ MOTORNOG VOZILA

II. STROJARSTVO A) STROJOBRAVAR B) INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE C) VODOINSTALATER D) PLINOINSTALATER E) LIMAR F) AUTOLIMAR G) BRAVAR H) AUTOMEHANIČAR I) MEHANIČAR POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE J) STROJARSKI TEHNIČAR K) RAČUNALNI TEHNIČAR ZA STROJARSTVO L) TEHNIČAR ZA VOZILA I VOZNA SREDSTVA 2. STJECANJE SREDNJE STRUČNE SPREME ZA SVA ZANIMANJA NAVEDENA POD I. I II. 3. AUTOŠKOLA- OSPOSOBLJAVANJE ZA “B” I “C KATEGORIJU 4. AUTOCAD - SPECIJALIST CRTANJA RAČUNALOM Upisi traju do 31. siječnja 2012. godine Dokumentacija potrebna za upis: 1. domovnica 2. rodni list 3. razredne svjedodžbe 4. svjedodžba o završnom ispitu OSTALE INFORMACIJE MOB: 091/211-7701 091/211-7706 TEL. 042/211-777

Mali oglasi/Zahvale i sjećanja 35

10. siječnja 2012., br. 399

Na temelju članka 6. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora (“Narodne novine” br. 125/11) i Odluke upravnog vijeća Pučkog otvorenog učilišta Novi Marof KLASA: 602-01/11-130, URBROJ: 2186/022-11-23-3 od 28.12.2011. godine, Pučko otvoreno učilište Novi Marof, Zagorska 30, Novi Marof objavljuje

ZAHVALA

IVAN DROŽĐEK

povodom smrti drage mame, bake i prabake

1. 1. 2010. – 1. 1. 2012.

JAVNI NATJEČAJ

Supruga Ivka i sin Zoran

za zakup poslovnog prostora u zgradi Kulturnog centra «Ivan Rabuzin» u Novom Marofu, Antuna Mihanovića br. 3 I. PREDMET ZAKUPA Poslovni prostora od 8 m2 (kod sjevernog ulaza, iz ulice Antuna Mihanovića) u zgradi Kulturnog centra «Ivan Rabuzin» u Novom Marofu.

Prostor se daje u zakup isključivo u svrhu obavljanja administrativne djelatnosti.

Početna mjesečna zakupnina iznosi 25,00 kn/m2, tj. ukupno 200,00 kuna.

Zakupnik uzima u zakup poslovni prostor u viđenom stanju, a uređenje i opremanje prostora obveza je zakupnika.

Zakupnik ima pravo korištenja zajedničkog sanitarnog čvora u prizemlju zgrade.

Poslovni prostor daje se u zakup na određeno vrijeme na rok od 5 godina.

SJEĆANJE

LJUBO TOMAŠKOVIĆ 11. 1. 2004. – 11. 1. 2012.

Supruga Olga, sin Vedran, snaha Kristina, unuke Tena i Lorena

FRANCE ROŽĐAK preminule u 83. godini života.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na izrazima sućuti, položenim vijencima i svijećama te ispraćaju drage nam pokojnice. Hvala svećeniku Ivanu Sakaču.

Ožalošćeni: sin Zvonko s obitelji Rožđak, kći Katarina s obitelji Telebar – Majer, kći Marija s obitelji Buč *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj

II. UVJETI ZAKUPA Zakupnik je dužan zakupninu plaćati mjesečno unaprijed i to najkasnije do desetog dana a u mjesecu.

Napomena: Ugovorena cijena mjesečne zakupnine bit će vezana za vrijednost EUR-a obračunata prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan zaključenja ugovora.

Zakupnik je dužan, uz zakupninu, plaćati troškove električne energije, troškove grijanja i telefona, komunalnu naknadu, naknadu za uređenje voda i ostale obveze koje proizlaze iz korištenja zajedničkih uređaja i obavljanja zajedničkih usluga u zgradi kao i ostale eventualne troškove koji terete zakupljeni prostor.

Prvenstveno pravo na sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora imaju osobe iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji («Narodne novine br. 174/04,92/05, 107/07,65/09,137/09) ukoliko ispunjavaju uvjete iz natječaja i prihvate najviši ponuđeni iznos zakupnine.

Ukoliko zakupnik, s kojima se po ovom natječaju potpiše ugovor o zakupu poslovnog prostora, bude u potpunosti izvršavao obveze iz ugovora o zakupu, zakupodavac će mu najkasnije 60 dana prije isteka roka na koji je ugovor sklopljen, ponuditi sklapanje novog ugovora o zakupu na određeno vrijeme – ne dulje od 5 godina, a u skladu s odredbom članka 6. stavka 3. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora .

Na natječaju ne mogu sudjelovati osobe koje imaju dospjela nepodmirena dugovanja prema državnom proračunu i Gradu Novom Marofu iz ranijih ili postojećih pravnih odnosa.

III. SADRŽAJ PONUDE Pravo na podnošenje ponude imaju: - fizičke i pravne osobe Ponuda mora sadržavati: - ime i prezime, odnosno naziv pravnog subjekta s točnom adresom, OIB, - ponuđenu cijenu zakupnine po m2 poslovnog prostora i ukupno, s time da ne može biti niža od početne cijene, točno ispisanu brojkom i slovima, - opis djelatnosti koja će se obavljati u poslovnom prostoru, - vrijeme i mjesto sastavljanja ponude te vlastoručni potpis ponuditelja ponude, - broj telefona na poleđini omotnice.

Uz ponudu potrebno je priložiti: -fizičke osobe: ovjerenu presliku obrtnice, presliku osobne iskaznice, -pravne osobe: ovjerenu presliku rješenja o upisu u sudski registar, - potvrda o stanju duga izdana od Ministarstva financija, Porezne uprave, Ispostava Novi Marof, - uvjerenje da ponuditelj nema dugovanja prema Gradu Novom Marofu po bilo kojoj osnovi izdano od Upravnog odjela za financije i društvene djelatnosti Grada Novog Marofa, -potvrdu da ponuditelj nema dospjela nepodmirena dugovanja prema Pučkom otvorenom učilištu Novi Marof izdanu od Pučkog otvorenog učilišta Novi Marof, -potvrdu o statusu za osobe iz članka 58. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji («Narodne novine br. 174/04,92/05, 107/07,65/09,137/09,146/10 i 55/11).

Ukoliko odabrani ponuditelj odustane od zaključivanja ugovora ili ukoliko ugovor o zakupu ne bude zaključen u roku 30 dana od dana dostave obavijesti o odabiru odabranom ponuditelju, raspisat će se ponovni natječaj ako nema drugih ponuda koje se uslijed odustanka najpovoljnijeg ponuditelja mogu prihvatiti.

Natječaj se provodi putem zatvorenih pisanih ponuda koje se mogu podnijeti u roku od 30 dana od dana objave obavijesti o natječaju u Regionalnom tjedniku, obavijest o natječaju bit će objavljena i na Radiju Novi Marof, a cjelokupni tekst natječaj će biti objavljen na Oglasnoj ploči Grada Novog Marofa i na web stranicama Pučkog otvorenog učilišta Novi Marof.

Natječaj se provodi na temelju pisanih ponuda dostavljenih poštom ili osobno, zatvorenih u omotnici sa svim ispravama i dokazima u natječaju, koje je potrebno dostaviti na adresu: PUČKO OTVORENO UČILIŠTE NOVI MAROF, ZAGORSKA 30, NOVI MAROF S naznakom “ZA NATJEČAJ -POSLOVNI PROSTOR U KULTURNOM CENTRU «IVAN RABUZIN» -NE OTVARAJ” Otvaranje i razmatranje ponuda te odabir najpovoljnije ponude izvršit će se u roku od 8 (osam) dana, nakon isteka roka za dostavu ponuda.

Najpovoljnijom ponudom smatrat će se ona ponuda koja uz ispunjenje uvjeta iz natječaja sadrži i najviši iznos zakupnine.

U slučaju da je najveći iznos koji su ponudila dva ili više ponuditelja istovjetan, natječaj se ponavlja (s ponuđenim iznosom cijene zakupnine kao početnim iznosom ).O rezultatima odabira sudionici natječaja bit će obaviješteni u pisanom obliku u roku 30 dana od dana objavljivanja natječaja.

S ponuditeljem čija će ponuda biti prihvaćena Pučko otvoreno učilište Novi Marof zaključit će ugovor o zakupu poslovnog prostora kojim će se regulirati međusobna prava i obveze.

Prije sklapanja Ugovora o zakupu odabrani ponuditelj je dužan položiti jednu bjanko zadužnicu do iznosa od 50. 000,00 kuna (slovima: pedesettisućakuna), s osobnim jamstvom zakonskog zastupnika ponuditelja, potvrđenu od Javnog bilježnika.

Ugovor o zakupu solemnizira se po javnom bilježniku na trošak zakupnika.

Pučko otvoreno učilište Novi Marof zadržava pravo da ne odabere ni jednu od pristiglih ponuda.

Za pregled navedenog poslovnog prostora potrebno se najaviti u Pučko otvoreno učilište Novi Marof, telefon 042 611-013, 611-094.

Nepravovremene i nepotpune ponude neće se razmatrati.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

MAMI, BAKI i PRABAKI

LJUBO TOMAŠKOVIĆ

Bila si i ostala uzor moje obitelji.

Hvala Ti za svaku riječ, hvala Ti za sve što si učinila za moju obitelj.

Hvala!

11. 1. 2004. – 11. 1. 2012. Čuvali Te anđeli u tišini vječnog mira.

Sin Siniša s obitelji

Sin Zvonko, snaha Nevenka, unuk Ivica s obitelji, Dijana, Emil, Lana, unuk Anđelko s obitelji, Mihaela, Simon, Karlo *****

TUŽNO SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj

na

MAMI i BAKI

ZDENKA MERCELA

Spavaj miran san, oslobođena svih patnji i boli.

U mislima i molitvama uvijek s nama.

9. 1. 1996. – 9. 1. 2012.

Tvoja voljena obitelj

Tvoji: kći Katarina, zet Stjepan, unuk Siniša, unuka Vesna s familijom Majer *****

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

dragoj

na voljene

MAMI I BAKI Utjehu je teško naći, kad nam netko mnogo znači.

Ljubav naša nek’ Te grije, nek’ anđeo nad Tobom bdije.

KOTOLENKO DRAGU

i

Kći Marija, zet Vlado, unuka Valentina

MATU

† 5. 2. 1993.

ZAHVALA

† 10. 1. 2006.

Vaši najmiliji

povodom smrti naše voljene majke, bake, prabake i svekrve

POSLJEDNJI POZDRAV

preminule 2. 1. 2012. nakon duge i teške bolesti u 83. godini života.

Zauvijek u našim srcima.

FRANCE ROŽĐAK rođ. ŠINCEK

BOŽENI TREBER rođ. HRG Draga Božica, hvala Ti na našem iskrenom dugogodišnjem prijateljstvu.

Počivala u miru Božjem.

Vlasta

Zahvaljujemo rođacima, prijateljima, susjedima i svim drugim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo dr. Borisu Lukiću, sestri Josipi i osoblju OB Varaždin. Veliko hvala vlč. Ivanu Sakaču na riječima utjehe i dostojanstvenom ispraćaju.

Ožalošćeni: sin Josip, snaha Ivanka, unuka Tatjana, Božidar, praunuci Sarah i Noa

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom

1 0 0 kuna !

već od

!!

*****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj majci i svekrvi

FRANCI ROŽĐAK Neće Te izbrisati vrijeme, niti sakriti tama, jer ćeš vječno živjeti s nama.

Sin Josip i snaha Ivanka

POSLJEDNJI POZDRAV

VERI KEREP † 5. 1. 2012.

Najdražoj prijateljici i kumi od Tvoje Ljubice s obitelji

ZAHVALA povodom smrti naše voljene supruge i majke

BERNARDE PRAHIĆ rođ. MIKIĆ preminule 1. 1. 2012. u 63. godini života.

Zahvaljujemo rođacima, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Hvala osoblju Internog odjela u Varaždinu. Hvala velečasnom Jadranku Benjaku na dostojnom ispraćaju.

Ožalošćeni: suprug Zvonimir, sinovi Danijel i Damir i ostala tugujuća rodbina

36 Zahvale i sjećanja

10. siječnja 2012., br. 399

SJEĆANJE

SJEĆANJE

STJEPAN KRANJČIĆ

na najdražeg sina

12. I. 1994. – 12. I. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

GORANA PUČIĆA 9. 1. 2007. – 9. 1. 2012.

Tvoji najmiliji

Da samo znate kako srce i duša boli za jedinim sinom koga puno volim.

SJEĆANJE

MARKO KOVAČIĆ 9. 1. 2011. – 9. 1. 2012.

POSLJEDNJI POZDRAV

na voljenu 14. 1. 1992. – 14. 1. 2012.

Hvala svima koji Te se sjećaju.

Tvoji najmiliji

LJUBICE FARKAŠ Zahvaljujemo rodbini i prijateljima na izraženoj sućuti i ispraćaju na posljednji počinak.

S ljubavlju i tugom čuvat ćemo je u dragoj uspomeni.

Suprug Aleksandar i sin s obitelji

SJEĆANJE

Supruga Katarina, sin Josip, snaha Anica, unuka Ksenija, Tomo i praunuk Lukas

SLAVICU PAPEC

povodom smrti naše drage supruge, majke i bake

Majka Ljubica

Zauvijek u našim srcima i mislima.

SJEĆANJE

ZAHVALA

MONIKA SMILJAN

dragom tati i tastu

7. 1. 2011. – 7. 1. 2012.

STJEPANU STANEKU

Anđeli Te čuvaju u raju, a mi s molitvom i ljubavlju u našim srcima.

† 3. 1. 2012.

Tvoji najmiliji

Lako je obrisati suze i zapaliti svijeću, al’ teško je iz srca izbrisati tugu.

U srcu tuga, na grobu tišina, a u našem domu velika praznina.

Otišao si tamo gdje dobre Bog na kraju čeka.

SJEĆANJE na voljenu

Boba i Slavek

HELENU VITEZ

ZAHVALA

*****

5. 1. 2009. – 5. 1. 2012.

povodom smrti dragog nam

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoji najmiliji

dedi

STJEPANA JELENIĆA

STANEKU

preminulog 31. 12. 2011. u 82. godini života.

Otišao si, a da nam rekao zbogom nisi.

Tamo gdje jesi, čuvali Te anđeli nebeski.

Zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i znancima koji su nam uputili riječi utjehe i sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama i svojim prisustvom uveličali njegov ispraćaj na vječni počinak.

Hvala svim liječnicima i zdravstvenom osoblju na trudu i njezi tijekom njegove bolesti. Hvala svećeniku na molitvama i lijepim riječima oproštaja od dragog nam pokojnika.

Ožalošćena obitelj

Unuke Mateja i Rosana, praunuk Noa, Matija i Ivan

povodom smrti dragog nam

MARIJANA KUKECA

Voljeni nikad ne umiru…

SJEĆANJE

Ožalošćeni: mama, brat, nećaci, nećakinja i ostala tugujuća rodbina

Kći Radmila, zet Željko, unuk Tomica s obitelji

na voljenog

IVANA KOMESA Ti si trag koji ne može nitko izbrisati, Ti si bol koju ne možemo preboljeti,

SJEĆANJE

IVAN MIHALIĆ

Ti si plamen koji se ne može ugasiti, Ti si onaj kojeg možemo jedino mi voljeti.

10. 1. 2007. – 10. 1. 2012.

Tvoji otac Marko, majka Slava, brat, sestra, šogor i šogorica

Tvoji najmiliji

† 1. 1. 2012.

Najiskrenije zahvaljujemo našoj rodbini, susjedima, prijateljima, znancima te posebno djelatnicima VIS-a Varaždin na izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. Hvala svećeniku Boni Šagiju kapucinu na molitvi i toplim riječima oproštaja od dragog nam pokojnika.

Počivao u miru Božjem.

MIRICU DRUŽINIĆ 13. 1. 1999. – 13. 1. 2012.

2009. – 2012.

ZAHVALA

SJEĆANJE na našu voljenu i nikad zaboravljenu

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

MARIJA RUKLJIĆ

IVAN KOMES

7. 1. 2011. – 7. 1. 2012.

11. 1. 2009. – 11. 1. 2012.

Uvijek si u našim mislima i molitvama.

Uvijek si bio naš ponos, naša nada i oslonac kroz život.

Uvijek u srcu voljen i nikada zaboravljen.

Tvoji najmiliji Supruga Agata, sin Goran, snaha Vlatka, punica Draga i šogor Stijepan

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na dragog tatu i supruga

DRAGUTINA MEĐERALA

SJEĆANJE na dragog

GABRIJELA ŠMAGUCA 14. 1. 2011. – 14. 1. 2012.

SJEĆANJE

10. 1. 2002. – 10. 1. 2012.

S velikom ljubavlju čuvamo Te od zaborava.

FRANJO PETRIĆ

Supruga i kći

9. 1. 2009. – 9. 1. 2012.

Obitelj Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

15. 1. 2000. – 15. 1. 2012.

IVAN BLAŽI – ŠANGO

SJEĆANJE

6. 1. 1987. – 6. 1. 2012.

na našeg dragog supruga, oca i djeda

Život nestane u trenu, a sjećanje na Tebe ostaje zauvijek.

STJEPANA GOLUBIĆA

Nećak Damir s obitelji

7. 1. 2009. - 7. 1. 2012.

Dragi naš Marijo, godine prolaze, tuga i bol sve je jača, ali znaj, voljeni nikada ne umiru.

Tvoji mama i tata *****

Godine prolaze, Tebe nema, a ljubav prema Tebi sve je jača i nezaboravna.

Nosimo Te u mislima i srcima.

Tvoj brat Dražen i seka Marjana s obiteljima

Supruga Olga, kći Vlasta s obitelji, sin Ivica s obitelji i snaha Mirjana s djecom

SJEĆANJE

MIRKO HRŽENJAK

SJEĆANJE

MARIJA GERBUSA

Uvijek si u našim mislima.

10. 1. 2010. – 10. 1. 2012.

Supruga Veronika i kći Irena s obitelji

na voljenog sina

SJEĆANJE

MIRKO HRŽENJAK

2000. – 2012.

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog brata, strica i šogora

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Sin Ivica, snaha Vesna, unuk Dino sa suprugom Anitom i praunuk Niko

KREŠIMIRA VUJECA preminulog 28. prosinca 2011. u 71. godini života.

SJEĆANJE

Zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima na upućenim nam izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama i svima koji su ga ispratili na vječni počinak. Riječi zahvale upućujemo vlč. Franji Biškupu, osoblju Doma umirovljenika Varaždin i OB Varaždin.

10. 1. 2002. – 10. 1. 2012.

Zahvalni Brat Mladen i Jelena s obitelji

Kći Mira s obitelji

na dragu majku

MATIJU RUKAVINA

Zahvale i sjećanja 37

10. siječnja 2012., br. 399

ZAHVALA

SJEĆANJE

JURAJ ČANADI

povodom smrti naše voljene majke, bake i prabake

11. 1. 1991. – 11. 1. 2012.

ANE MIKAC

Godine prolaze, ljubav i sjećanje na Tebe trajat će vječno.

preminule 31. 12. 2011. nakon duge i teške bolesti u 78. godini.

Zahvaljujemo rođacima, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo dr. Danici Trubelja-Koren te osoblju Bolnice Novi Marof. Veliko hvala velečasnom Ivanu Sakaču na molitvi i toplim riječima oproštaja od drage nam pokojnice.

Ožalošćeni: sin Vlado, snaha Ivanka, unuci i praunuci

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

IVAN RAKNIĆ 7. 1. 2009. – 7. 1. 2012.

S ponosom u duši i tugom u srcu čuvamo uspomene na Tebe.

ZAHVALA povodom iznenadne smrti naše voljene

MIRJANE SABATI preminule 5. 1. 2012. godine u 49. godini života.

Iskreno zahvaljujemo rodbini i svim dragim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju drage nam Mirjane na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo njenim dragim prijateljima i suradnicima iz Crvenog križa. Čuvali Te anđeli dok spavaš mirnim snom.

Ožalošćena obitelj i ostala tugujuća rodbina

Tvoji Božica i Miroslav

POSLJEDNJI POZDRAV ZAHVALA povodom smrti voljenog supruga, oca, djeda, svekra, tetka i strica

MILANA BRLIĆA preminulog 29. prosinca 2011. u 81. godini života.

Zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, prijateljima i znancima na upućenim nam izrazima sućuti te prisustvu posljednjem ispraćaju pokojnika na vječni počinak.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Ožalošćeni: supruga Ružica, sin Boris, kći Svjetlana, snaha Ankica, unuci Dijana i Andrej i ostala tugujuća rodbina

ZAHVALA povodom iznenadne smrti dragog oca, tasta, svekra i djeda

ANDRIJE GAJSKOG preminulog 29. prosinca 2011. u 73. godini života.

Zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima, zaposlenicima OŠ Petrijanec te velečasnom Vorihu na izraženoj sućuti te ispraćaju voljenog pokojnika na vječni počinak.

Kćeri Mirjana i Marica, sin Stjepan, zet Darko, snaha Zdenka i unučad

voljenoj supruzi i majci

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu kćerku

MARIJU KOČET – MACU 11. I. 1982. – 11. I. 2012.

Ponovo će tužna 30. godina proći, kako su se ugasile Tvoje drage oči.

Ponovo je došao onaj tužan dan, dan kad Te od nas uze vječni san.

S ljubavlju i tugom mama i tata

MIRJANI SABATI Popevka za ljubav, za radost i bol popevka za sreću i sega pun stol popevka vu srcu, vu duši zvoni i vsi su već doma, a tebe još ni..

Gdo bu me tešil, i gdo bu me zval i gdo bu za ljubav vu srcu mom znal.

I ne buš već vidla vu oku mom sjaj popevka za ljubav, a suza za kraj..

Suprug Zvonimir, kći Tihana i zet Vlado

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na ujaka i brata

voljenoj kćeri i sestri

JURAJA ROŽIĆA – ĐUKU 11. 1. 2011. – 11. 1. 2012.

Obitelj Zavrtnik

MIRJANI SABATI Mama Marija, tata Božidar, sestra Jasminka, šogor Ivo i nećak Martin

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

ILIJA IVKOVIĆ

voljenoj snahi, šogorici i strini

15. 1. 2009. – 15. 1. 2012.

*****

Vrijeme prolazi, sjećanja ostaju.

POSLJEDNJI POZDRAV

Supruga, sinovi, snahe i unuci

MIRJANI SABATI Od svekrve Franjice, šogora Franje, šogorice Terezije i nećakinja Sanje i Snježane

dragom ocu, djedu i tastu

ANDRIJI GAJSKOM Za svu Tvoju dobrotu i pažnju još jednom Ti hvala.

Tvoji Mirjana, Marica, Stjepan s obiteljima

SJEĆANJE na dragog supruga, oca i djeda

IVANA LUKAČIĆA 13. 1. 2004. – 13. 1. 2012.

*****

POSLJEDNJI POZDRAV djedu

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja supruga i sinovi s obiteljima

SJEĆANJE na voljenog

IVANA SABATIJA 7. 1. 2002. – 7. 1. 2012.

Zauvijek u našim molitvama.

Supruga Franjica, sinovi Franjo i Zvonimir s obiteljima

ANDRIJI GAJSKOM Tvoj plemeniti lik i dobrota koja Te je krasila zauvijek će ostati s nama.

Tvoji Alen, Damir, Robi, Nenad, Marin i Ana Marija

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj sestri i šogorici

KATARINI VURUŠIČ preminuloj 28. 12. 2011.

TUŽNO SJEĆANJE na dragog

TUŽNO SJEĆANJE

VLADIMIR HRŠAK 8. I. 2010. – 8. 1. 2012.

Ožalošćeni sestra Veronika, šogor Mihovil, nećaci s familijama

Sestra Danica, nećak, nećakinja s obitelji

SJEĆANJE

na dragog

JOSIPA TELEBARA SJEĆANJE

11. 1. 2008. – 11. 1. 2012.

Ima nešto što nikad ne umire, a to su ljubav i sjećanje na Tebe.

Tvoji najmiliji

na dragog oca i djeda

IVANA VRABECA 11. 1. 2006. – 11. 1. 2012.

SJEĆANJE na voljenog

U našim si mislima i srcima.

Tvoji Mirjana i Vlado s obitelji

DRAGUTINA LACKA 13. 1. 2005. – 13. 1. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Milka, sin Zdravko, snaha Marija, unuci Sara i Dominik

MIROSLAVA PLASAJCA 11. 1. 2008. – 11. 1. 2012.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji roditelji i brat

SJEĆANJE

ZAHVALA

ZAHVALA

Dirnuti suosjećanjem i riječima utjehe povodom smrti našeg dragog tate, djeda, pradjeda, tasta, brata i strica

povodom smrti drage nam mame, punice i bake

RISTE ĐERIĆA

preminule 2. 1. 2012. u 90. godini života.

preminulog 28. 12. 2011. u 86. godini života,

ANTONIJE TEŽAK

Zauvijek si s nama u našim srcima, mislima i molitvama.

najiskrenije zahvaljujemo svima koji su nam izrazili sućut, položili cvijeće i svijeće te prisustvovali ispraćaju na počinak. Zahvaljujemo Savezu ratnih i vojnih invalida, Savezu antifašističkih boraca na riječima utjehe i dostojanstvenom ispraćaju. Veliko hvala gospodinu Milanu Turkalju i gospodinu Mileti Bulatoviću na dirljivim riječima oproštaja.

Zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima, kumovima i znancima na iskrenoj sućuti, položenim svijećama i cvijeću te ispraćaju drage nam mame na vječni počinak. Posebna zahvala dr. Đurđi Hren-Obranić i sestri Verici te dr. Tihomiru Pintarecu i njegovom osoblju. Veliko hvala velečasnom Tomislavu Dodleku na lijepim riječima oproštaja.

Tvoji najmiliji

Ožalošćene obitelji Đerić, Babić, Simonič i Krog

Kći Nada, zet Dragutin i unuk Krunoslav

na našeg dragog

DRAGUTINA HANŽEKA 9. 1. 2009. – 9. 1. 2012.

38 S raznih strana

Krešimir KOVAČ: Knjiga “Uspon Radimira Čačića 90-ih”

Propusti menadžmenta

TU KRAJ NAS Mlin star preko sto godina u Dedekovom dvoru

Čuda iz prošlosti J Bakina hiža i Dedekov dvor naučit će svakog o starim vještinama i prošlosti o kojoj se ne može naučiti iz udžbenika. Na ovome mjestu možete prošetati kroz povijest...

ANDREJ ŠVOGER

Feljton

10. siječnja 2012., br. 399

eđutim, osim što je Coningov menadžment sklopio izuzetno nepovoljan ugovor, osim što nije pokrenuo postupak protiv Ben Yakar Gata zbog smanjenja opsega radova što je jedino prema Ugovoru imao pravo učiniti, osim što nije odustao kad se to još možda moglo učiniti, Coningovom menadžmentu neki pripisuju i još jednu pogrešku: radovi se nisu trebali tako naprasno i u potpunosti prekinuti.

Naime, u odgovoru vještaka na primjedbe Coninga piše kako su potpunim napuštanjem projekta od strane Coninga, a moglo se u minimalnom opsegu organizirati nastavak radova, izgubljena prava iz Ugovora za reviziju dodatnih potraživanja s naslova smanjenja fizičkog opsega projekta, kašnjenja isporuke izvedbene projektne dokumentacije te velike razlike između tenderskog i izvedbenog projekta.

M

Uzroci izraelskog debakla groman debakl koji je Coning doživio u Izraelu potaknuo je razmišljanja da možda nije toliko riječ o pogreškama menadžmenta, koliko o korištenju dobivenog novca od Ben Yakar Gata u neke druge svrhe. - Usporedili smo cijene ugovora koje je imao Coning u poslu s Ben Yakar Gatom i zaključili da su i druge strane tvrtke radile u Izraelu za slične cijene. Možda je to bilo pomalo jeftino, ali slične cijene su davane i drugim tvrtkama koje su naposljetku završile svoje projekte. S obzirom da su ostali tako veliki dugovi, možda je novac bio korišten za druge svrhe - smatra Avraham Yaron. Tu mogućnost ne odbacuju ni drugi sugovornici. - Ne vjerujem da je Čačić bio toliko nespretan da bi potrošio novac u tom projektu, a da nije za trošak bio “pokriven”.

Naprotiv, on je investitoru uvijek u gradnji mogao prikazati da je napravio više i potrošio više nego što je stvarno potrošio. A gdje je s druge strane taj novac potrošen, teško je znati. Lako je moguće da je dio novca dobiven od Ben Yakar Gata negdje drugdje završio. Međutim, riječ je o spekulaciji. U to vrijeme gradi se starački dom u Dubrovniku, kupuju se hoteli na Pagu i na drugim mjestima na Jadranskoj obali. Nenamjensko trošenje novca je uvijek moguće. Konačno, bilo je to i ratno vrijeme i veliki privredni subjekti koji su poslovali u inozemstvu, a Coning je to svakako bio, uvelike su pokrivali troškove naoružanja i rata - rekao nam je izvor dobro upoznat s događanjima koji je htio ostati anoniman.

Doron Tishman, izraelski odvjetnik koji je zajedno s kolegom Avrahamom Yaronom bio zadužen za likvidaciju DP Coninga, smatra da je posao u Izraelu bio preveliki zalogaj za mali Coning iz Hrvatske. Coning vjerojatno nije imamo dovoljno financijskih sredstava ili je, ne želim reći da je tako ali je moguće, koristio novac za druge svrhe ne ostavljajući dovoljno sredstava da nastavi i završi projekt. Mnogo je mogućnosti i tumačenja, ali ne možemo suditi jer nemamo informacije. Coning je otišao iz Izraela i sve se dogodilo prije nego smo mi nastupili - zaključuje Tishman. (nastavak u sljedećem broju)

O

Bakina hiža prepuna detalja i starog namještaja Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

nastupima folklornih društava. Kraj kreveta na ormariću Većina mlađih generacija leži molitvenik iz 19. stoljeća vjerojatno danas misli da je s posvetama ljudi kojih već krava ljubičasta, a o tome dugo nema. - Sve smo to rekako je bilo na paši s pravim staurirale, imamo čak i alate kravama, mogu samo sanjati. za proizvodnju konoplje i lana.

Većina ne zna ni o tome kako Sada smo tome posvećene već su živjeli naši stari. Zato postoje šestu godinu. Sve ove stare Bakina hiža i Dedekov dvor, stvari dobivamo od članica imanje skriveno u Ludbregu udruge ili ljudi koji su ih kod koje neznalicama otkriva sitni- kuće sačuvali. Naravno, dosta ce vezane uz život s kraja 19. i stvari radimo i same – rekla je Franciska Schubert, osnivačica početka 20. stoljeća. udruge. Tako su se posvetile izradi platna uz pomoć tkaNovi stari mlin lačkog stana, vezenju, Kako su izgledale pepa čak i restauraciji. gle, mikseri, spavaće - Ne želimo da ovo sobe i još mnogo Album mjesto postane toga, otkrili smo na oba d iz ovom mjestu koje rske poput otpada a g U su sve stvari su svojom kreativAustro rmariću gdje oronule, pa zato nošću i marljivoao n i ž e l a sve što dobijemo šću podigle žene evet i restauriramo – iz Udruge Žene iz kraj kr dodala je. Povod za centra svijeta. Njih posjet ovoj turističkoj preko 120 uredilo je atrakciji bilo je njihovo kuću u starinskom stilu, koja najnovije vlasništvo – mlin star ostavlja bez daha.

Razdvojeni kreveti, a u starim preko sto godina našao se u ormarima čeka odjeća koja se dvorištu kuće tj. u Dedekovom danas može vidjeti jedino na dvoru. Godine ga nisu uništi-

le. Nakon restauracije prije 60 godina i ponekih zahvata, na njemu uspjeli smo dobiti brašno.

Vrata otvorena - Prvi vlasnik mlina bio je Josip Ošpuh. Nakon toga bio je u vlasništvu Mirka Petrošaneca.

Malo tko ga je nekad imao prilike posjedovati, a sada mi imamo tu čast – ispričala je gospođa Franciska. Otkrila je i tajnu što se sve može napraviti od pravog domaćeg kukuruznog brašna – žganci, zlevanka, šrotana kaša, pršnjača, pa čak i bijele ćurke. Iako do kolača nismo došli, kako se njime rukuje, žene iz centra svijeta ipak

su nam pokazale. Bakina hiža i Dedekov dvor s autentičnim predmetima i ručnim radom žena udruge, jedinstvena su turistička atrakcija. Za svoj doprinos očuvanju tradicije dobile su brojna priznanja što je dodatni dokaz vrijednosti ovog projekta. Oduševljeni su i gosti.

- Dolaze nam cijele grupe. Bili su tako i umirovljeni liječnici iz Zagreba i Ljubljane. Oni su čak znali i kako se rukuje većinom tih predmeta – rekla je u šali gospođa Franciska. Vrata su otvorena i svima drugima koji žele otkriti tajnu ovog mjesta.

Dobrodošlica je, isto kao i ambijent, stvarno lijepa.

zločesta

Vrtoglavica

Piše: RADAR

Pave sama na svetu….

V

eli bivša ministrica turizma Pave da nam ne trebaju vu Dubrovniku pijani i drogirani turisti z Australije i Zelanda Novoga zato kaj narušavaju javni red i mir i znaju pokvariti odmaranje drugim turistima.

Još praf zapraf to ni zucnula a već joj je burgemajster Andro zveknul otkaz pa više ne bu šefica za destinacijski menadžment. Tu njezinu famoznu izjavu mam su prenesli žurnalisti vu svetu kajti se tak grdo o gostima

vu Hrvackoj ne sme pripovedati. Pri nama pijandure kaj bljujeju i pišaju po zidinama starog grada , kaj napušeni goli bežiju po stradunu , kaj razbijaju flaše i maltretiraju druge normalne ljude i turiste, posebno ak su došli vu Hrvacku z daleka, pizdarije delati, treba drugčije tretirati.

Treba ih njegovati, z pršutom i crnim domaćim vinom, morti im i kojega jastoga na žaru k temu dati. Da im se najde. Da imaju drugi put više tega

za bljuvati po kneževoj palači. Pri nam se vu turizmu mora delati tak da svaka turistička bitanga zna da kad dojde vu Hrvacku more delati kaj hoće. Kajti se vu Hrvackoj ne dela kak to delaju drugde po svetu. Tam bi, i vu Zelendu i vu Australiji, turiste kaj se ponašaju kak napušeni ili pijani debili , murija vu zatvor otpelala na trežnjenje i kaznu im pričepila.

Bez pardona. Pa im više ne bi palo na pamet bljuvati i scati sve posud.

Vodič 39

10. siječnja 2012., br. 399

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Ana Posavi - Pogled s Ivanščice

VREMENSKA PROGNOZA

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KINO 10.01. u 19 sati IGRA POBJEDNIKA 12.01. - 16.01. u 19 sati MUŠKARCI KOJI MRZE ŽENE KAZALIŠTE KAZALIŠTE Subota, 14.01., Dječak Ivek i pas Cvilek, Velika scena KNJIŽNICA Radno vrijeme Ponedjeljak - petak (7,30-19,30), Subota (7,30-13,00) Odjel za mlade, odjel strane literature i dojel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30-19,30) Četvrtak, petak (7,30-15,00), Subota (7,30-13,00) MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav - Galerija starih i novih majstora LJEPOTE GRAFIČKE UMJETNOSTI Izbor najvrjednijih grafika iz fundusa Galerije starih i novih majstora GMV-a, razgled do 1.03.

Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav - Svijet kukaca Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav - zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: Utorak-nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino 10.01 ARTHUR BOŽIĆ u 18 sati NEMOGUĆA MISIJA:PROTOKOL DUH u 20 sati 12.01.-16.01.

BESMRTNICI u 18 sati MUŠKARCI KOJI MRZE ŽENE u 20 sati 15.01., ŠTRUMPFOVI u 16 sati Izložbeni prostor ZLATKO KAPUSTA, razgled do 16.01. 2012

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA Kino Gaj od 12.

01. do 16. 01.

MUŠKARCI KOJI MRZE ŽENE u 19 sati

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – PROHLADNO Tijekom utorka uz povećanu naoblaku mjestimice su moguće vrlo slabe oborine na granici kiše i snijega. Zatim će sljedećih nekoliko dana biti pod utjecajem stabilnog zimskog vremena. To znači suho i prohladno uz moguću dugotrajnu maglu u jutarnjim satima koja se ponegdje može zadržati i sredinom dana. Ovisno o tome bit će i temperatura – u mjestima s maglom oko nule, ali uz sunčana razdoblja ići će i preko 5 Celzijevih stupnjeva. Bio bi i red da siječanj dokaže zašto je najhladniji mjesec u godini…Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 9.1.)

Simpatična Biba

!

Biba je kujica pekinezera stara godinu dana, malog rasta.

Karakterističnog je izgleda zbog dulje donje vilice što ju čini vrlo simpatičnom.

Vrlo je zaigrana i dobroćudna te bi se izvrsno uklopila u obitelj s djecom.

Udruga Spas 330-004

ROĐENI: DJEVOJČICE Vida Kukec, Lea Šuart, Ema Bubnjarić, Lana Kolarić, Mirta Kos, Angela Kresojević, Lara Brzaj, Lorena Soldatek, Klara Belčić, Emina Kolar, Lucija Ilijov, Paula Rožić, Perina Nevistić Lopatni, Lana Briški, Una Cerovčec, Luna Sokol, Nika Slunjski, Emily Stolnik, Ela Bošnjak, Leona Šarc

DJEČACI Niko Vragović, Leon Stubičar, Mihael Šanžar, Lovro Pasevski, Darvin Breka, Marko Vinceković, Leon Janušić, Ivan Šoštar, Noa Grđan, Luka Galić, Vito Labaš, Mateo Zadravec, Niko Lukinec, David Pukšić, Matija Mikulić, Niko Dukši, Vito Turković, Lovro Eršegović, Fran Magić, Roko Kutnjak, Roko Novak

UMRLI:

Barica Maršić (75), Stjepan Jelenić (81), Antonija Težak (89), Marijan Kukec (52), Risto Đerić (85), Josipa Hudoletnjak (88), Stjepan Stanek (80), Božena Treber (64), Valent Češnjaj (81), Zdravka Matas (85), Ana Pupić Pocedulić (82), Ivica Vlašić (64)

40 Zadnja

10. siječnja 2012., br. 399

DOZNAJEMO Temperature iznad prosjeka, na Klizalištu Varaždin - zima

Kližu i djeca s Raba!

J Školu klizanja ove je godine završilo 70-ak osnovnoškolaca da je glavni razlog tome rece sija. Ljudi j e d n o s t av n o n e m aju novaca – rekao je Vje koslav Mintas iz KAMI sporta, koji je u suradnji s Gradom Varaždinom organizator škole klizanja u Varaždinu.

I ove je godine za po laznike ško le klizanja organiziran pr ijevoz au tobusima na klizanje, a s djecom rade profesori kineziologije Željko

SINIŠA SOVIĆ

- Volim klizanje i drago mi je što u Varaždinu postoji mjesto gdje se možeš klizati bez obzira na to što nema snijega – otkrila nam je 25-godišnja Varaždinka, jedna od mnogih koja je ovih dana zimski ugođaj potražila na Klizalištu Varaždin.

Iako se po temperaturama ne može baš reći da je zima, na klizalištu kod Arene je ledeno. Ski-odijela, kape, šalovi, rukavice i, naravno, klizaljke, obavezna su oprema bez koje se ne izlazi na led. Uz rekreativno klizanje i hokej na ledu, prijepodnevni sati na Klizalištu Varaždin proteklih su dana bili rezervirani za djecu, učenike varaždinsk ih osnovnih škola. Njih 70-ak uspješno je završilo škol u klizanja.

- Ove godine imamo manje polaznika nego lani, a mislim

!

Dvadeseta obljetnica pogibije promatrača

Svetom misom u crkvi Kraljice Mira u Podrutama, koju je predvodio varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, u subotu je obilježena 20. obljetnica pogibije petorice promatrača Europske zajednice. Kod spomen-obilježja položeni su vijenci i zapaljene svijeće u znak sjećanja na četvo-

ricu Talijana i jednog Francuza.

- Ovdje se danas sjećamo mirotvoraca koji su doprinijeli hrvatskoj slobodi. Njihova je žrtva ugrađena u modernu Hrvatsku koja je na pragu ulaska u Europsku uniju – rekao je Ivo Josipović, predsjednik Hrvatske koji je također bio u Podrutama. (dpe)

PRAZNICI UZ ŠAH

Šah u Društvu Naša djeca Ovaj četvrtak i petak u Društvu Naša djeca Varaždin održavat će se edukacija igranja šaha za djecu od prvog do osmog razreda osnovnih škola. Edukaciju će provoditi šahisti Šahovskog saveza Varaždinske županije od 11 do 14 sati, dok će Društvo Naša djeca Varaždin osigurati prostor.

- Ove godine prvi put organiziramo edukaciju igranja šaha, koja je besplatna za svu zainteresiranu djecu. Nije potrebno unaprijed se prijaviti, dovoljno je samo doći u četvrtak ili petak u Društvo Naša djeca Varaždin – doznali smo od Đurđice Dropuljić, ravnateljice varaždinskog DND-a. Igranje šaha korisna je društvena aktivnost. Znanstveno je dokazano da igranje šaha kod djece razvija kritičko razmišljanje, poboljšava koncentraciju, promovira fer ponašanje te uči na sportsko prihvaćanje poraza. (ihr)

POZIV

Herceg, Jurica Kozjak i Marko Stilinović, koji ih uče osnovama održavanja na ledu, kako past i, skrenuti, kočiti...

Zanimljivo je da ove godine ne kližu samo mali Varaždinci. Među polaznicima škole su i mali klizači iz Zadra, Splita i Raba koji su ovdje na praznicima, a osnove klizanja uče i mališani iz susjednih županija.

Iako je škola klizanja za osnovnoškolce završila, to nije i kraj učenja klizanja na Klizalištu Varaždin. Za

KARIKATURA

desetak dana, točnij e 16. siječnja, prvi p u t se organizira i škola klizanja za djecu iz vrtića.

Zasad je prijavljeno 25-ak mališana, a svi koji žele mogu se p r i j av i t i n a broj telefona 091/8867-164 (Željko Herceg).

Susret djece s dijabetesom Društvo za zaštitu od dijabetesa Varaždin poziva roditelje i djecu oboljelu od dijabetesa da u srijedu 11. siječnja između 16 i 18 sati dođu u prostorije Društva.

Nova predsjednica Društva Antonija Brlek organizira ovaj prvi susret roditelja i djece dijabetičara kako bi se svi međusobno upoznali i dogovorili daljnje aktivnosti. Plan je osnovati Klub roditelja i djece dijabetičara u sklopu kojeg će biti organizirani predavanja i edukacije, a bit će to i mjesto za druženje i međusobnu potporu. Inače, prostorije Društva nalaze se u krugu Opće bolnice Varaždin, u podrumu zgrade stare kirugije (ulaz kod Ravnateljstva i Dermatologije). (vms)

crta: Željko Pilipović