RT_400

INTERVJU Prof. dr. sc. Siniša Rodin: Nema scenarija po kojem bi EU propala!

Tjednik

Str. 6.-7.

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatan primjerak

Broj 400 :: 17. siječnja 2012. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO Za plaće 106 zaposlenika Grad Varaždin izdvaja 17,6 milijuna kn

Velike plaće u Gradu Prosječna plaća radnika je 3.570 kuna, a gradskog službenika preko 8.000 kuna Stranice 2. i 3.

IMA I TOGA

Pozitivni šok za stanare zbog grijanja Stranice 4.-5.

HITNOJ PET NOVIH VOZILA

EUROPSKO PRVENSTVO U VATERPOLU U EINDHOVENU MNOGOČLANA OBITELJ CESAR

Kad sjednu na ručak, trebaju im dva stola!

Stranica 8.

“Barakude” trenirale za EP u Varaždinu Stranica 30.

Varaždinska Hitna služba najbolja u državi Stranica 35.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Četiristoti broj i novi portal Regionalnog tjednika

D

rage čitateljice i poštovani čitatelji, pred vama je četiristoti broj 7Plus Regionalnog tjednika. U životu novina to je zasigurno zapažen jubilej jer je potvrda da naš i vaš tjednik živi već u devetoj godini postojanja. A siguran sam, živjet će još mnogo brojeva na radost svih novinara, komercijalista, fotoreportera, grafičara i suradnika koji stvaraju Regionalni tjednik, ali i brojnih naših vjernih čitatelja.

Na one druge, malobrojne, kojima je naš tjednik još uvijek trn u oku i koji se još uvijek ne mogu pomiriti s činjenicom da u Varaždinu izlaze visokotiražne, moderne i nezavisne novine, doista je nepotrebno trošiti riječi i vrijeme. Pustimo sitne duše neka uživaju u svom jalu. vaj jubilej svima nama koji stvaramo Regionalni tjednik dodatni je poticaj za nove izazove i projekte kako bi tjednik bio još raznovrsniji, zanimljiviji, grafički moderniji… U tim nakanama veoma je važna dosadašnja i buduća suradnja i potpora naših poslovnih partnera koji oglašavaju u Regionalnom tjedniku svoje proizvode i usluge. Svima koji jesu i onima koji će tek prepoznati značaj ovog načina komunikacije s potrošačima, ali i odnosa prema javnosti, najsrdačnije zahvaljujemo. Učinit ćemo sve da ubuduće ta suradnja bude još bolja i obostrano plodonosnija. vih dana „digli“ smo i moderno dizajniran i sadržajno osmišljen novi portal Regionalnog tjednika, koji će nedvojbeno doprinijeti unapređenju dnevnog informiranja javnosti. Mladi tim visokoobrazovanih novinara koji će kreativno raditi na portalu najbolje su jamstvo za to. Čitajte nas, dakle, svaki dan i na www.regionalni.com. No to je tek dio kvalitetnih promjena koje nam predstoje i koje ćemo uspješno ostvariti u budućnosti.

O

O

17. siječnja 2012., br. 400

OTKRIVAMO Varaždinska gradska uprava osjetno veća i b

U Gradu plaće 2,5 puta veće od prosjeka J Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenika kod poduzetnika na području Varaždinske županije iznosila je 3.570 kuna, a gradski službenici, namještenici i dužnosnici dobivaju prosječno više od 8.000 kuna neto odnosno gotovo 14 tisuća kuna bruto!

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Grad Varaždin osjetno odskače po broju zaposlenih u gradskoj upravi u odnosu na susjedne gradove slične veličine, ali i po visini prosječne plaće službenika, namještenika i dužnosnika, posebice u odnosu na primanja zaposlenih u poduzećima na području Varaždinske županije. Naime, broj zaposlenih dvostruko je veći u odnosu na Čakovec i Koprivnicu, a prosječna neto plaća gradskih službenika i namještenika dva i pol puta je veća od prosječnog primanja varaždinskog radnika!

Čak 106 zaposlenih Iako i po internom telefonskom imeniku ispada više, Grad Varaždin danas ima 106 zaposlenih, tvrde u varaždinskoj gradskoj upravi gdje napominju da ih je prije mjesec dana bilo 105. Za njihovu se plaću mjesečno prosječno izdvaja

ZA USPOREDBU:

!

u Gradu Varaždinu ove godine planiraju za plaće dati više od 16 milijuna kn

!

u Gradu Koprivnici planiraju u 2012. za plaće dati 6,7 milijuna kuna

1.470.000 kuna ili 17,6 milijuna kuna godišnje. Tako ispada da je prosječna mjesečna bruto plaća gradskog zaposlenika 13.867 kuna odnosno više od osam tisuća kuna neto! Istovremeno, prema zadnje dostupnim podacima Fine, prosječna mjesečna neto plaća radnika kod poduzetnika obveznika poreza na dobit na području Varaždinske županije iznosila je 3.570 kuna.

To je gotovo dva i pol puta manje od zaposlenih u Gradu Varaždinu te za četvrtinu manje od državnog prosjeka.

Koprivnica – 47 Međutim, zaposleni u Gradu Varaždinu ne odskaču samo po primanjima od prosječnog radnika s područja Varaždinske županije, nego i od zaposlenih u susjednim gradovima slične veličine. To posebice dolazi do izražaja kod usporedbe s Gradom Koprivnicom koji ima svega pet upravnih odjela te ukupno 47 službenika i - jednog dužnosnika! Slično je i u Čakovcu gdje, kako doznajemo od pročelnice Uprave Grada Čakovca mr. sc. Dragice Kemeter, radi 48 službenika i sedam pročelnika koji ove godine mogu očekivati pet posto manje plaće. Plaće će biti manje i u Koprivnici.

- U 2012. godini sredstva za plaće službenika i dužnosnika u Gradu Koprivnici planirana su u iznosu 6.700.000 kuna dok su ona za 2011. godinu, prema zadnjim izmjenama proračuna od 28. prosinca 2011., iznosila 6.750.000 kuna - doznajemo od Dubravke Kardaš, pročelnice

Iako i po internom telefonskom imeniku ispada više, Grad Varaždin dan

Upravnog odjela za poslove Gradskog vijeća i gradonačelnika.

Za plaće 16 milijuna Sudeći po ovim podacima, prosječna bruto plaća u Gradu Koprivnici gotovo je 2.500 kuna manja nego u Gradu Varaždinu koji, uz to, ima dvostruko više zaposlenih! Osim toga, prosječna plaća zaposlenih kod poduzetnika u Koprivničkoj županiji veća je nego u Varaždinskoj županiji koje je među tri do pet najnižih u Hrvatskoj, i to već godinama!

NEKIMA I PO 20 POSTO VEĆE PLAĆE OD OSTALIH! Dvoje novih djelatnika u Gradu Varaždinu stiglo je iz Varaždinske županije, od koje su preuzeti na temelju Sporazuma između Grada i Županije. - Jedan je preuzeo rukovođenje Upravnim odjelom za komunalni sustav, urbanizam i zaštitu okoline, dok nova djelatnica kao po-

moćnica pročelnika radi na koordinaciji rada gradonačelnika i zamjenika - doznajemo u Gradu Varaždinu.

Trenutni v. d. pročelnika Upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam i zaštitu okoline, kako dodaju, ima 20 posto manju plaću od svog prethodnika, budući da

su, prema odluci prijašnje vlasti, neki gradski pročelnici imali i po 20 posto veće plaće od ostalih. - Prema novoj sistematizaciji i Pravilniku o radu, čija je izrada u tijeku, takvih situacija neće biti, što će zasigurno donijeti nove uštede gradskom proračunu - naglašavaju.

No usprkos svemu tome te posebice aktualnim gospodarskim prilikama, Grad Varaždin i dalje ne razmišlja o ozbiljnoj racionalizaciji, iako napominju da je riječ o planiranim iznosima koji mogu biti i manji, ovisno o realnim mogućnostima proračuna.

- U planu proračuna za 2012. godinu planirane su plaće zaposlenih u gradskoj upravi u iznosu od 16.045.400 kuna. Rashodi za zaposlene u proračunu Grada Varaždina za 2012. godinu veći su u odnosu na 2011. godinu zbog 0,5 posto povećanja za staž po zaposlenom, za djelatnice koje su se vratile s porodiljnog dopusta ili s bolovanja dužeg od 42 dana, zbog naknade plaća za bivše dužnosnike, na što, prema zakonu, imaju pravo još četiri mjeseca te za ostale rashode za zaposlene koji se odnose na gore navedene neoporezive naknade i potpore - pojašnjavaju u Gradu Varaždinu u kojem se plaće, usprkos drukčijim tvrdnjama, nisu mijenjale od 2008. godine.

Aktualno

17. siječnja 2012., br. 400

bolje plaćena u odnosu na slične sredine

3

VELEUČILIŠTE Grad smijenio staro Upravno vijeće

RIJEČ STRUKE

„Ovo nije dobro“ Da Grad Varaždin ima osjetno više zaposlenih, kao i osam upravnih odjela, upozorio je prilikom donošenja proračuna za ovu godinu prof. dr. Robert Podolnjak, nezavisni vijećnik i stručnjak za lokalnu samoupravu, podsjećajući da je prije šest godina bilo 75 gradskih zaposlenika.

- Gradsko vijeće utvrđuje samo upravne odjele i njihove poslove, a sve ostalo je prepušteno gradonačelniku i pročelnicima – pravilnici u kojima se mogu izmišljati radna mjesta, visina plaće, zapošljavanje… Tako sada dolaze novi ljudi na temelju sporazuma između župana i gradonačelnika.

U Grad će doći četiri do

Gradska vijećnica sve tješnja

pet osoba samo u prvoj fazi, i to dijelom na nova radna mjesta koja do sada nisu postojala. Županija se raste-

rećuje, a Grad će povećati broj zaposlenih - upozorava Podolnjak napominjući da se nova vlast ne želi ili ne može osloniti na postojeće kadrove.

Izuzev časnih izuzetaka, kako pojašnjava, pročelnici su uvijek bili političke osobe, a ne službenici, barem ne u Varaždinu i velikoj većini gradova i županija.

Ima li stoga smisla javljati se na natječaje gdje je već v. d. pročelnika, pitamo Podolnjaka.

- Naravno da će novi v. d. pročelnika biti pročelnik i samo budala bi trošila vrijeme i novac na natječaj koji će biti uskoro - odgovorio nam je naglašavajući da “sve ovo nisu dobre promjene”.

- Doći će do nekih promjena u poslovanju VELV-a - kaže Habuš

Ostavka Kozine, upitan direktor J Iako je funkcija direktora VELV-a godinama bila „trn u

oku“ nekadašnjoj oporbi, sada kažu kako je preuranjeno govoriti hoće li se ta funkcija zaista i ukinuti Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

as ima 106 zaposlenih, jednog manje nego prije mjesec dana

IZDVOJENO Varaždinska županija racionalnija nego Grad

S više od 90 zaposlenih, Županija pala na njih 75 Varaždinska županija, koja je imala više od 90 zaposlenih, ponaša se racionalnije u odnosu na Grad Varaždin. Trenutno, naime, ima 75 zaposlenih, od čega je 65 službenika, sedam namještenika i troje dužnosnika. Prije mjesec dana imala je ukupno 78 zaposlenika, od čega je bilo 68 službenika, sedam namještenika te troje dužnosnika.

- Dvoje je službenika na temelju Sporazuma prešlo u službe Grada Varaždina, pretpostavljamo zbog osobnog napredovanja, a oni nisu dobili nikakve otpremnine - doznajemo u Varaždinskoj županiji.

Zasad nisu najavljeni više nikakvi prijelazi u druge in-

stitucije. Međutim, zasad je dvoje službenika prešlo raditi na dužnosničke funkcije po-

u

skoro će biti raspisani natječaji za slobodna mjesta pročelnika moćnika ministra u ministarstvima.

- To dokazuje da je prepoznata njihova kvaliteta u poslovima koje su obavljali u županijskim upravnim odjelima, kao i da su sposobni obavljati i zahtjevnije zadatke na državnoj razini. Njihove po-

slove do raspisivanja natječaja obavljaju privremeni pročelnici resornih upravnih odjela, a natječaji će biti objavljeni u vrlo skorom roku - najavljuju.

Za plaće službenika i namještenika u prošloj godini potrošit će se 9,4 milijuna kuna, što je bruto iznos s doprinosima na plaću.

- Kada je riječ o izdvajanju za službenike i namještenike, nisu predviđene nove uštede.

Naime, u razdoblju od 1. lipnja 2009. do 1. kolovoza 2010. godine, ukupna neto masa službenicima i namještenicima Varaždinske županije smanjila se za 38 posto, a dužnosnicima za 24 posto - naglašavaju u Varaždinskoj županiji.

Kadrovske promjene na varaždinskom Veleučilištu ne prestaju. Nakon što je krajem prošle godine direktor Goran Kozina dao ostavku na mjesto direktora i postao prodekan za razvoj, Veleučilište odnedavno ima i novo Upravno vijeće. Članovi starog UV-a, doduše, nisu podnijeli ostavku već ih je s dužnosti razriješilo Gradsko vijeće na prijedlog gradonačelnika Gorana Habuša. Novi članovi Upravnog vijeća su Gordana Kokanović-Krušelj i Jasminka Porobija i Marin Vučić, koji je ujedno i predsjednik Vijeća.

Nisu nikome ništa javili Gradsko vijeće odluku o razrješenju starog Upravnog vijeća i imenovanju novog donijelo je na sjednici održanoj 28. prosinca 2011. godine. Nakon toga članove starog UV-a nisu obavijestili o smjeni. Gradonačelnik Habuš kaže da se to dogodilo zbog administrativne pogreške te da im se zbog toga želi i javno ispričati. Zanimljivo je da i novi predsjednik UV-a Marin Vučić nije bio obaviješten o svojem novom poslu, već je mislio samo da je član UV-a. To da je predsjednik UV-a saznao je od nas kada smo ga zvali za komentar.

Upravnom vijeću Veleučilišta sjediti vrlo stručni i kompetentni ljudi koji izvrsno poznaju obrazovni sustav, imaju liderskog iskustva, ali i iskustva s financijama i europskim fondovima – odgovorio je gradonačelnik Goran Habuš na pitanje zbog čega je postavljeno Reference - Gospodin Vučić go- novo Upravno vijeće te koje su im reference. Dodao je dinama je uspješno na kako će jedan od čelu Centra „Topr v ih zadataka mislav Špoljar“ e j n novog Upravdok je prof. dira i v e r nog vijeća biti Kokanoas r o v o da zajedno s v i ć- K r uš elj ug d o n a čelništvom zamjenica d e j H EP ka Veleu č iliš t a ravnateljice a t a d a z revidira ugoG o s p o d a rprvih -a vore s EPH te ske škole Vaog UV v o n riješi pitanja veraždin i licenzana uz darovane cirani menadžer nekretnine. za EU projekte. Gđa Jasminka Porobija dugogodišnja je voditeljica Direktor ostaje? varaždinske podružnice Bivši predsjednik UV-a RBA banke i ugledno Janko Pavetić nije želio koime u financijskim kru- mentirati razrješenje s dužgovima. Dakle, nije riječ nosti. Ipak, istaknuo je kako o kadroviranju, već će u je za očekivati da će u svjetlu

predizbornih obećanja Grad ukinuti i funkciju direktora Veleučilišta. No gradonačelnik Habuš o tome sada ima drugačije mišljenje pa kaže kako je preuranjeno govoriti što će se desiti s tom funkcijom koja je trenutno nepopunjena.

Spomenimo, direk tora Veleučilišta bira Upravno vijeće na prijedlog Grada koji je osnivač Veleučilišta. Ipak, Habuš ističe da će svakako doći do nekih promjena u poslovanju VELV-a. - Naime, do sada nije bila jasno određena funkcija direktora i obujam njegovih poslova pa je bilo preklapanja s funkcijom dekana. Naši stručnjaci trenutno rade na proučavanju Statuta i kada dobijem njihov prijedlog, izaći ćemo s njim u javnost. Sigurno je da, ako i ostane, funkcija direktora više neće biti upravljanje čitavim Veleučilištem, već ćemo onaj stručni dio najvjerojatnije prepustiti dekanu – objasnio je.

4

Aktualno

17. siječnja 2012., br. 400

OTKRIVAMO U Varaždinu ogromne razlike u računima za

Sedam dana

Pozitivni šok z

Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

U EU – ovisi o nama

Mladen Radivojević iz zgrade u Boškovićevoj 20, koja je prešla na etažn stan od 64 kvadrata iznosi 297 kuna

J

10.1.

SINIŠA SOVIĆ

USKOK optužuje suce zbog mita, a HT otpušta 450 zaposlenika. No umjesto recesije, koju nama i Mađarima predviđaju strani analitičari, Linić najavljuje rast do jedan posto temeljen na investicijama. Odakle? Kroz javno-privatna partnerstva! Bit će, vele, „stotine projekata“ u sektoru energetike, turizma, transporta… Po JPP-u nicat će ne samo škole i domovi umirovljenika, nego i - zatvori.

Nije da za to nema potrebe, ali tko će to platiti?

11.1.

Zbog neisplate plaća radnicima, optužnica protiv direktora Jadrankamena, koje je u prosincu imalo novac na računu, ali nije isplatilo plaću za studeni. Štednja na zaposlenicima nakon toga će se nekome obiti o glavu. No daleko je to od Grčke. Bolnice bez materijala, obitelji bez struje… Neki zbog siromaštva drugima ostavljaju vlastitu djecu!

12.1.

Krećemo s masovnim otkazima, a i manje ćemo ulagati, najavljuju mobilni operateri nakon što im je vraćen poseban porez koji će se, kako je objasnio Čačić, prikupiti 300 milijuna kuna s kojim bi se moglo zadržati 20.000 radnih mjesta u - tekstilnoj industriji?! Bankari pošteđeni poreza, ali i oni će trebati podnijeti teret krize, veli Linić, i to - otpisom potraživanja!

13.1.

Banke prekinule pregovore s Grcima te razmišljaju o promjeni odluke o otpisu dijela dugova. Čak devet zemlja eurozone smanjen kreditni rejting, ali ne i nama. No već imamo 315.438 nezaposlenih. Nakon što je najavio otkaze u HZMOu, Mrsić tvrdi da bi mogli smanjiti nezaposlenost za 5 posto kada bi se cijena rada smanjila za 10 posto.

I što se čeka?

14.1.

Iako dobiva i komične dionice, suđenje Sanaderu otvara pitanja vjerodostojnosti (pojedinih) dokaza i njihove objave u javnosti, kao što je skraćena snimka iz restorana. Na slično upozorava i Čehok tvrdeći da za letove ima račune.

A na zemlji - Sava puna antibiotika, pokazale analize, a Europski sud za ljudska prava presudio da je Italija kršila ljudska prava ne odvozeći otpad.

15.1.

U 20 godina od priznanja Hrvatske vanjski nam dug narastao 20 puta. No 1992. zarađivali smo prosječno sedam i pol puta manje nego danas. Kako će nam biti u EU? Ovisi i tome koliko ćemo iskoristiti novac koji će nam biti na raspolaganju. Bugari su tako lani uspjeli svega 20 posto.

16.1.

Dok se čeka odgovor tko je (sve) vozio porsche, Ostojić najavljuje posebni odjel za ratno profiterstvo. Bauk pak upozorava da je sustav županija, općina i gradova loš. No tko će to mijenjati pred lokalne izbore?

Radovi na uvođenju etažnog grijanja u Boškovićevoj 20 počeli su 19. rujna, samo 16 dana nakon pristanka zadnjeg suvlasnika Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Koliko je novca posljednjih 35 godina bacio u vjetar plaćajući grijanje putem kotlovnice?

Pita se to Mladen Radivojević iz Ulice Ruđera Boškovića 20 u Varaždinu, gdje živi od 1977. godine.

Je li moguće?

Riječ je o zgradi koja je prije dva mjeseca prešla na etažno grijanje, a zajedno s njom još dvije zgrade na Banfici.

Time je Grijanje Varaždin s lanjskih 2.907 potrošača, vlasnika stambenih i poslovnih prostora, u ovu godinu ušlo s 457 potrošača manje. Računi za plin za studeni prvi su koje su dobili nakon prelaska na

etažno grijanje. Mladen Ra- prosinac iznosi po 110-ak kubdivojević, predstavnik zgrade nih metara plina pa mjesečni u Boškovićevoj 20, bio je po- troškovi za grijanje iznose zitivno šokiran: dobio je čak 297 kuna, u što su uključeni triput manji račun troškovi pripreme tople vode od onog za te kuhanja – rekao je Raplin to p linsku divojević. za energiju U zgradama koje , i lj p u ko j i s u ce sk je nisu prešle na etažno i n v lo kot pr imili grijanje - druga priča. van održa stanar i - Za stan iste kvadrakošta . No nije obližnje ture u Ludbreškoj 5, tava s u k s a p zgrade koja se grije iz kolika i z a r li za stan tlovnice Banfica, račun ka? iste povrza studeni iznosi 910 preveli šine. kuna, a za trosobni stan - Posljednja dva 1.080 kuna, s time da se mora mjeseca u stanu od 64 četvor- dodatno platiti potrošnja plina na metra grijem se korektno, za kuhanje i pripremu tople temperatura ne pada ispod vode. Za stan od 54 kvadrata 22 stupnjeva Celzijusova. Pro- u Boškovićevoj 18 troškovi grisječna potrošnja za studeni i janja za studeni su 880 kuna,

Pohvale: Potvrda za 11 dana!

Do etažnog bez problema!

IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek

GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Tihana Drumev

Ivica Kruhoberec

tihana@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Sara Badžek

vmargetic@regionalni.com

sara@regionalni.com

Danica Pajtak dpajtak@regionalni.com

Zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta za uvođenje etažnog grijanja su vlasnici stanova iz Ulice Ruđera Boškovića 20 u nadležni upravni odjel Grada Varaždina dostavili 8. rujna 2011. godine, a potvrda glavnog projekta izdana je 19. rujna. - To dokazuje da se u

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Denis Peričić Nevenka Suhić

Varaždinu potvrda glavnog projekta može ishoditi za 15 dana, za što gradske službe zaslužuju svaku pohvalu.

Bilo bi mi posebno drago da to postane standard i za sve druge zgrade koje će se sigurno odlučiti za uvođenje etažnog grijanja – ističe Mladen Radivojević.

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Andrej Švoger

Vlatka Lešić

foto@regionalni.com

vlatka@regionalni.com

također plus plin za toplu vodu i kuhanje. A u toj su zgradi uvedeni razdjelnici za mjerenje potrošnje toplinske energije i mogu imati uštedu na grijanju – navodi Radivojević.

(Ne)racionalnost Nije mu jasno kako nastaje tolika disproporcija u cijeni grijanja putem zajedničkih kotlovnica u odnosu na etažno grijanje. - Logično bi bilo da je grijanje putem kotlovnica racionalnije, isplativije i jeftinije od pojedinačnoga grijanja - ističe.

Ukupni troškovi toplinske energije sastoje se od troškova energije i troškova snage. - U troškove energije ulazi samo plin koji se koristi za proizvodnju toplinske energije za grijanje ili za pripremu potrošne tople vode. U troškove snage ulaze svi ostali troškovi na toplinskom sustavu koji se plaćaju kroz svih 12 mjeseci prema cijeni tarifnog elementa snage – rekao je još lani za naš list Tomislav Benčić, direktor Grijanja.

Razlika u cijeni, dakle, proizlazi i iz toga. - Vlasnici stanova koji imaju etažno grijanje sami vode brigu i održavaju plinske uređaje, dimnjake i instalaciju u svom stanu. Toplin-

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

17. siječnja 2012., br. 400

a etažno grijanje i ono putem kotlovnica

5

ODJECI Obitelj iz Hrastovljana razočarana

za stanare no, pozitivno je iznenađen računom za studeni: za

Usporedba računa za studeni 2011.

Stambena zgrada u Varaždinu

Kvadratura stana

Način grijanja

Račun za studeni 2011.

Boškovićeva 20

64 kvadrata

Etažno grijanje

297 kuna

Zagrebačka 13

52 kvadrata

Toplinska energija/ kalorimetri, termostatski ventili

550 kuna

Boškovićeva 18

54 kvadrata

Toplinska energija/ razdjelnici

880 kuna

Ludbreška 5

64 kvadrata

Toplinska energija

910 kuna

NAPOMENA: Za zgrade koje se griju preko kotlovnica nisu uračunati troškovi pripreme potrošne tople vode

RAČUN I RAČUN

POTROŠAČI ODLAZE

547

vlasnika stambenih i poslovnih prostora manje u odnosu na prošlu godinu u 2012. ima Grijanje Varaždin ski sustav održava distributer toplinske energije i ono je u cijeni – naveo je Benčić.

Osim održavanja sustava, viša cijena plina (tzv. industrijska) kojom se lože kolovnice za centralno grijanje drugi je razlog zbog kojeg je grijanje putem kotlovnica skuplje. To nije sve. - Zajedničke kotlovnice su dislocirane, a pri transportu se ostvaruju apsolutni gubici koje plaćaju vlasnici stanova.

Uz to je i tehnologija zastarjela – naveo je lani Stjepan Posedi, vlasnik Eurolanda i bivši član čakovečkog Gradskog poglavarstva.

Sve to poznato je Mladenu Radivojeviću. Ipak, smatra da je unatoč svemu tome razlika u cijeni prevelika. - U uljuđenim državama dobro se pazi i na racionalno ponašanje distributera toplinske energije, koji su kod nas mali bogovi i jako dobro žive na naš račun, uvijek govoreći o svojim gubicima štiteći se odlukama HERA-e i države – ustvrdio je.

No rasprave će, po svemu sudeći, uskoro biti bespredmetne: veliki broj novih zgrada priprema prelazak na etažno grijanje, a kotlovnica na Banfici već bi ove godine mogla biti zatvorena kao pr va u Varaždinu.

TROŠAK ETAŽNOG

600

kuna je razlika u računu za grijanje za stan iste površine u zgradi s etažnim i bez etažnog grijanja.

15.100

kuna je bio trošak prelaska na etažno grijanje za vlasnike dvosobnih stanova u Boškovićevoj 20.

U stanovima ugodna temperatura, a od računa ne boli glava

Etažno u Boškovićevoj Radovi na uvođenju etažnog grijanja u Boškovićevoj 20 počeli su 19. rujna, samo 16 dana nakon pr istanka zadnjeg suvlasnika. Tomis iz Varaždina izabran je za projektanta, a Markov trade i Termoplin bili su izvođači radova. Radovi su završili 16. prosinca kada su se počeli grijati zadnji suvlasnici.

Dogovorene cijene uvođenja etažnog grijanja za avansno plaćanje, uključujući izvođenje toplinske instalacije, plinske instalacije u stanovima i kondenzacijski uređaj za

centralno grijanje i pripremu tople vode, iznosile su 14.500 kuna za jednosobni stan, 15.100 kuna za dvosobni i 15.400 kuna za trosobni stan. - Izmještanje brojila plinske energije iz stanova na hodnik, nova plinska instalacija vertikale po hodnicima (to je bio uvjet poduzeća Termoplin), demontaža stare plinske i toplinske instalacije, projektna dokumentacija i nadzor radova te sanacija dimnjaka, zgradu je koštalo dodatnih 330.000 kuna – izvijestio je Mladen Radivojević.

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

Josipa i Božidar Čiček iz Hrastovljana razočarani i ne znaju kako će platiti nagomilana dugovanja

“Nismo dobili pomoć koju su nam obećali” J Preporuku Socijalnog vijeća da se pomogne obitelji nije prihvatilo Općinsko vijeće – objasnio je načelnik - Računali smo na pomoć Općine Martijanec, a sada smo razočarani. Mjesec dana su nam govorili kako će nam pomoći u plaćanju troškova za režije, a na kraju su nam dali 400 kuna što nije dovoljno da poplatimo sve dugove. Evo, došao je račun za struju u iznosu od 1.800 kuna i vodu od 800 kuna. Da smo znali da će tako biti ne bismo novce koje smo dobili potrošili za krumpir, meso i ostalu hranu koju smo kupili kako bismo imali što jesti u siječnju – razočarana je bila Josipa Čiček iz Hrastovljana, koja je prije desetak dana nazvala našu redakciju.

O teškoj situaciji u kojoj se

našla njezina obitelj u kojoj radi samo njezin suprug Božidar i to za minimalac, pisali smo krajem studenog prošle godine.

Podsjećamo, obitelji je zbog nagomilanih dugova isključen plin, a zbog duga od 3.500 kn prijetilo im je isključenje i vode i struje. Nakon objavljenog teksta, mnogi su nazvali i pomogli obitelji iz Hrastovljana, a zahtjev za pomoć pri plaćanju režija obitelj je predala i Općini Martijanec. Njihov zahtjev razmotrilo je Socijalno vijeće, koje je odlučilo pomoći ovoj obitelji u plaćanju režija te je takvu preporuku predalo Općinskom vijeću.

- Na nedavno održanoj sjednici Općinskog vijeća nije prihvaćena preporuka Socijalnog vijeća da se obitelji pomogne u plaćanju dugova za režije, već je odlučeno da im se pomogne s 400 kuna jednokratne pomoći – objasnio je Marijan Horvat, načelnik Općine Martijanec. Unatoč objašnjenju, Josipa Čiček je ogorčena.

- Sada stvarno ne znam kako ćemo platiti dugove ako želimo da nam ne isključe i vodu i struju – rekla je te zamolila ljude da im pomognu u plaćanju režija. Njihova adresa je Hrastovljan 89, a broj računa 3205250632, otvoren pri Erste banci. (ihr)

POMOZIMO Kći Štefice Botković vratila se iz bolnice

Pomoć za bolesnu kćer - Naša Kristina trenutno je kod kuće, iako joj i dalje nije dobro. Krajem prošlog tjedna vratila se kući iz KBC-a Rebro gdje je bila smještena cijeli tjedan zbog zdravstvenih problema - ispričala je Štefica Botković iz Lepoglave o čijoj smo obitelji, u kojoj je uz 12-godišnju Kristinu još petero djece, pisali krajem prošle godine.

Zadržana u bolnici Kristinina majka Štefica ispričala nam je kako je nje-

K

ristini je počelo zatajivati srce, rekla je njezina majka Štefica zinoj kćeri, koja boluje od hipertireoze, poremećaja u radu štitnjače, pozlilo na

samu Novu godinu.

- Ostala je bez daha.

Odmah smo je odvezli na Hitnu te j e K r is t ina zadržana u bolnic i jer joj je, kako su nam objasnili liječnici, počelo zatajivat i srce.

Treb al a b i Štefica Botković ima šestero djece na operaciju štitnjače, no čeka se hoće li joj se stanje kao i prvi put kada smo pisali popraviti. Mi se svi nadamo o ovoj obitelji čijih je šestoro da će sve dobro završiti. Ne djece spavalo u jednoj sobi, bi se smjela živcirati. Teško pomoći. Želite li pomoći obitelji joj je, ali i svima nama jer nemamo novaca za njezino Botković u liječenju njihove liječenje - ispričala je Štefica 12-godišnje Kristine koju Botković koja je zbog toga i čeka operacija možete nanazvala našu redakciju. Nada zvati Šteficu Botković na broj se da će joj dobri ljudi, baš telefona 095/81-23-823. (ihr)

6

Intervju tjedna

17. siječnja 2012., br. 400

OTVORENO Prof. dr. sc. Siniša Rodin, sveučilišni profesor europskog prava

Nema scenarija po k Piše: GORDANA IGREC

U nedjelju 22. siječnja građani Republike Hrvatske izlaze na referendum na kojem će glasovanjem odlučiti o ulasku Hrvatske u Europsku uniju. To je prvi referendum od kada je nastala samostalna Republika Hrvatska.

Do sada, prema anketama koje su provodile razne angencije kvalificirane za takve metode, oko 61 posto hrvatskih građana opredijelilo bi se za ulazak u Europsku uniju.

Povratak kući U slučaju da referendum uspije, kako se i službeno očekuje, potpis stavljen na pristupnicu u Europsku uniju 9. prosinca prošle godine u Bruxellesu od strane tadašnje premijerke RH Jadranke Kosor i predsjednika Republike Hrvatske dr. Ive Josipovića, ovim bi činom bio “zapečaćen”.

Hrvatska bi se, kako je to istaknula u svojem prigodničarskom govoru u Bruxellesu bivša premijerka Kosor, “vratila svojoj kući”, a hrvatski bi građani nakon više od sedam desetljeća, koliko su proveli u državnoj zajednici s ostalim južnoslavenskim narodima, ponovno vratili u kulturno-povijesni krug kojem su pripadali sve do 1918. godine kada je raspadom Austro-Ugarske Monarhije Hrvatska ušla u Kraljevinu Srba, Slovenaca i Hrvata.

Kako se ner ijetko ov ih dana osobito važnih za hrvatsku političku scenu

p

ristup tržištu rada u EU mora se osigurati bez diskriminacije na temelju državljanstva može čuti stara Radićeva uzrečica “da Hrvati kao i davne 1918. godine srljaju u Europu kao guske u magli”, za Regionalni tjednik razgovor o brojnim pravnim začkoljicama, ali i pravnim transparentnostima velikog birokratskog aparata EU s

WWW.PRAVO.UNIZG.HR

J Hrvatski građani moći će se slobodno zapošljavati u svim državama članicama, a građani tih država u Hrvatskoj. Moguće je uvođenje trogodišnjih prijelaznih razdoblja u kojima bi postojala ograničenja, ali iskustvo pokazuje da takva razdoblja nisu nikada uvodile sve države članice kojim će se susresti Hrvatska svojim pridruženjem, vodili smo s prof. dr. sc. Sinišom Rodinom s Pravnog fakulteta u Zagrebu, koji na tom fakultetu predaje europsko pravo. Magistrirao je na University of Michigan, a postdoktorsku disertaciju obranio na Max u Planck institut da u Heidelbergu č u sl aju uspije, u Njemačm ndu koj. O vaj refere i službeno sveučilišni n e o k ka s otpis stavlje u profesor, p s , p je o k pripadnik očeku pnicu u Eur šle mlađe geu t s pro neracije, u na pri . prosinca su 9 u brzinskom elle unij u Brux r azgovor u odine činom bio g za naš tjedi ovim b ečaćen” nik p o kuš ao p a “z je odgovoriti na brojna pitanja pravne prirode s kojima će se susretati svaki građanin naše države nakon što Hrvatska postane punopravna članica Europske unije i koja će uvelike diktirati svakidašnji život, počevši od načina poslovanja, načina plaćanja rada te pravila ponašanja u društveno-političkom kontekstu unutar naše države kao i u krugu država članica Europske unije.

Što to znači?

Građani Republike Hrvatske 22. siječnja izlaze na referendum o ulasku u Europsku uniju. Prema najnovijim anketama, oko 61 posto građana RH glasalo bi za ulazak u EU. Što, dakle, ulazak u EU znači za Hrvatsku?

Povratak u društvo slobodnih europskih naroda i kulturno-civilizacijski krug kojem Hrvatska pripada. Što bi konkretno ulazak u EU za hrvatske građane značio po svim životnim pitanjima?

Hrvatski građani postaju građani Europske unije.

Nestaje diskriminacija na temelju državljanstva.

Koliko je hrvatsko zakonodastvo usklađeno s europskim?

Formalno je u potpunosti usklađeno, ali u stvarnosti će ga se morati stalno usklađivati.

Kako stvari stoje oko gospodarstvenog i socijalnog

Prof. dr. sc. Siniša Rodin, sveučilišni profesor europskog prava s Pravnog fakulteta u Zagrebu

Intervju tjedna

17. siječnja 2012., br. 400

7

a s Pravnog fakulteta u Zagrebu, o ulasku u EU, pravima i mogućnostima

kojem bi EU propala prava u EU, koji se odnose na Hrvatsku?

Socijalna prava su u nadležnosti država članica i njihovo uređenje ostaje u nadležnosti Hrvatske.

No što je sa zakonskim sankcioniranjem koruptivnih radnji u Hrvatskoj? Je li Europska unija zadovoljna našim zakonskim postupanjem, primjerice u “slučaju Sanader”, ali i svim ostalim tretiranjima koruptivnih nedjela? Kako, pak, vi kao stručnjak na to gledate?

Slučaj Sanader nema veze s članstvom Hrvatske u EU. Ono što moramo imati je neovisno pravosuđe.

Korupcija i EU Kako će ulaskom u EU hrvatski zakoni tretirati korupciju? Hoće li biti rigorozniji? Ili nema potrebe za promjenom zakona kada je o sankcioniranju korupcije u nas riječ?

Europska unija nema nadležnosti u području kaznenog prava. To ostaje u nadležnosti Hrvatske. Ulaskom u EU ništa se neće promijeniti. Jedino EU više neće imati mogućnost pritiska na Hrvatsku, pa se bojim da bi moglo doći do erozije već ostvarenih postignuća. Što je, međutim, s radnim pravom naših građana u EU? Kakve pogodnosti ili pak prepreke po tom pitanju dolaze iz EU za naše zaposlene ili nezaposlene građane koji tek traže posao ili stupaju u svijet rada?

E

uropska unija nema nadležnosti u području kaznenog prava. To ostaje u nadležnosti Hrvatske Hrvatski građani moći će se slobodno zapošljavati u svim državama članicama, a građani tih država u Hrvatskoj. Moguće je uvođenje

trogodišnjih prijelaznih razdoblja u kojima bi postojala ograničenja, ali iskustvo pokazuje da takva razdoblja nisu nikada uvodile sve države članice. Pristup tržištu rada u EU mora se osigurati bez diskriminacije na temelju državljanstva.

DOZNAJEMO

p

Tko će, prema vašem sudu, najviše profitirati od ulaska u EU, a tko će biti najveći gubitnik?

Prema nekim podacima, u Europi postoje i fondovi za pomoć onima koji se nisu snašli u općoj globalizaciji...

Svi oni koji posluju zakonito, bit će dobitnici. Gubitnici će biti oni koji nisu konkurentni na tržištu.

EU ima budžetska sredstva za gotovo sva područja aktivnosti, ali ih treba znati iskoristiti.

Je li po vama točna teza da Hrvati kao 1918. godine hrle poput gusaka u magli u EU kao što su tada hrlili u Jugoslaviju?

Nije točna. Upitajte se što je alternativa neulasku u EU. Ostanak na zapadnom Balkanu. Guske u magli mogu i ostati čučati na mjestu.

Radije bih usporedio Hrvatsku sa sokolom koji slobodno leti zajedno s drugim slobodnim europskim narodima.

Kakav je zakon o ovrhama u EU, a kakav je u nas? I hoće li se i on usklađivati za zakonima u EU? EU nema nadležnosti uređivati ovrhe.

To je u nadležnosti država članica. Ali naplata dugova mora biti efikasna, na jedan način ili drugi.

Dobitnici i gubitnici ulaska u EU

ravno uređenje građanskog prava, pa i braka, ostaje u nadležnosti država članica Kako je u Europskoj uniji uređeno građansko pravo? Što je, primjerice, sa ženama koje su porijeklom iz Hrvatske, a udate su u zemljama EU te se ondje i rastaju? Kako se ulaskom u EU njih u tom slučaju pravno tretira kod, primjerice, raspodjele imovine?

Pr av n o u re đ e nj e g r a đanskog prava, pa i braka, ostaje u nadležnosti država članica. Postoje određena područja koja su harmonizirana, a postoje i pravila o uzajamnom pr iznanju sudskih presuda.

Susjedi A što je s Haaškim zakonom pr ilikom ulaska Hrvatske u EU? Do kada će uopće Haaški tribunal raditi i sankcionirati ratne zločine na području bivše Jugoslvaije?

Haaški sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije nije tijelo EU nego UN-a. On će i dalje nastaviti s radom, nevezano uz EU. Mora li Hrvatska, međutim, u svojoj zakonskoj regulativi nešto mijenjati kad je posrijedi tretiranje ratnih zločina?

Ne! Hoće li se i po tom pitanju nakon ulaska Hrvatske u EU nešto promijeniti u suradnji između Hrvatske i Bosne i Hercegovine ili Srbije?

Svi propisi iz EU bit će i Hrvatski propisi Je li potrebno Hrvatskoj ulaziti u EU dok je sama Unija pogođena do sada najvećom gospodarskom krizom?

Da, jer kada krize više ne bude, države članice će se prve oporaviti, a države koje budu izvan EU morati će čekati na oporavak puno dulje. Osim toga, nisu sve države članice EU u krizi.

U krizi su one koje su se

ponašale neodgovorno i trošile više od zarađenoga.

Hoće li, po vašem sudu, EU opstati i u kojem obliku?

Ne mogu zamisliti scenarij po kojem bi EU prestala postojati. Pa to bi značilo povratak na stanje prije Drugog svjetskog rata.

Međusobne carine, stroge granične kontrole, nepostojanje slobode kretanja

robe, usluga, kapitala i radnika. Nestanak EU vrlo bi vjerojatno vodio novom ratu u Europi.

Koje će sve zakone Hrvatska morati prilagoditi EU kada uđe u Uniju?

Na to je nemoguće odgovoriti. U EU postoji stalna zakonodavna aktivnost i svi propisi koji se donose u institucijama EU bit će i hrvatski propisi.

Hoće. Hrvatske granice postaju “tvrde” vanjske granice EU. Granična kontrola prema istočnim susjedima će se postrožiti. Ulaskom u Schengensko područje granice prema istočnim susjedima će postati još strože.

Ukoliko bi Europska unija uvela vize za Srbiju i druge

države zapadnog Balkana, te vize bi se odnosile i na ulazak u Hrvatsku. Dalje, ulaskom u EU Hrvatska postaje dijelom carinske unije te će se mijenjati uvozno-izvozni režim i visina carina s trećim državama poput Srbije i BiH. Što je, međutim, sa zakonima koji sankcioniraju

“organizirani, mafijaški kriminal” s područja cijelog Balkana? Kako će se on postaviti ulaskom Hrvatske u EU prema takvim kriminalnim organizacijima? Hoće li se on postrožiti ili će i dalje vrijediti isti zakoni?

Kazneno pravo je u nadležnosti država članica.

IZDVOJENO Danas nam EU jednostrano određuje mnogo toga. Ulaskom u EU mi ćemo sudjelovati u donošenju odluka

Dugovi se moraju plaćati - oni neće nestati sami od sebe Podržavate li prve poteze nove vlasti koja je odgodila “pohode ovršiteljskih šerifa” do 1. srpnja ove godine? Što za građane znači ova odgoda?

Podržavam sve ono što vodi jačanju vladavine prava. Dugov i neće nestati zato jer nemamo ovršitelje.

Dugovi se moraju plaćati.

Nije li birokratsko-pravni

aparat EU preglomazan i preskup, prema vašoj ocjeni?

Pravo je pitanje je li europska birokracija efikasna. Pitat ću vas je li hrvatska birokracija efikasna. Po mojem iskustvu, stanje efikasnosti birokracije u EU je puno bolje nego u Hrvatskoj.

Kako će se Hrvatska sa svojim birokratsko-prav-

nim aparatom snaći u EU? Isto kao i do sada. U EU ne ulazi hrvatska birokracija.

Ona će ostati samo nama.

Nadam se da će dobra praksa EU dovesti i do postupne modernizacije hrvatske javne uprave.

Hoće li ulaskom Hrvatske u EU odvjetničke usluge kod nas pojeftiniti ili poskupjeti?

To ne ovisi o članstvu u EU već o Hrvatskoj odvjetničkoj komori koja utvrđuje odvjetničku tarifu. Ali članstvo u EU moglo bi utjecati na ukidanje zloporabe mo nopolističkog položaja na tržištu, pa tako i u području odvjetničkih usluga što bi na kraju moglo dovesti do sniženja njihovih cijena. Što je, međutim, s hrvat-

skim suverenitetom kad jednom uđemo u EU? Što

s

tanje efikasnosti birokracije u EU je puno bolje nego u Hrvatskoj

nam sve ostaje osim državnog okvira i koliko ćemo

doista biti samostalni u odlučivanju?

Vidjeli ste da sam na puno pitanja odgovorio da će neke nadležnost i ostat i Hrvatskoj. Ali da do kraja pojasnim. Je li Hrvatska danas samostalna u odlučivanju?

Danas nam EU jednostrano određuje mnogo toga. Ulaskom u EU mi ćemo sudjelovati u donošenju odluka.

8

Život

17. siječnja 2012., br. 400

Ova obitelj broji čak 15 članova. Za prijevoz im nije dovoljan auto, već trebaju kombi

DOZNAJEMO Bračni par Cesar ima 13-ero djece. Krase ih složnost i skromnost

Za ručak im trebaju 2 stola J Imati toliko braće ima svoje velike prednosti. Dijele sve – od čokolade do

slobodnih aktivnosti te vrijeme provode zajedno umjesto zatvarajući se u svoje sobe Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

od najstarije kćeri koja ima 30 godina do najmlađe koja je napunila 8.

Obitelj Cesar po svemu je tipična obitelj, osim što broji puno više članova nego većina obitelji. Kada idu ručati, potreban im je velik stol, u dane blagdana čak i dva!

Naime, trenutno ih je u obiteljskoj kući čak 11. Raspon generacija je stvarno velik,

Dečki vole pomagati tati u

Povezaniji Petar, Josip, Tomislav, Jurica, Marko, Helena, Ivana, Anita, Mar ija, Valentina, Monika, Ljerka i Paula – cijeli je popis imena koji gospođa

poslovima

Anica i gospodin Ladislav sva- Posebna je ta njihova velika kodnevno izgovaraju. Upra- povezanost koju je danas u manjim obiteljima teško vo po tome što naći. - Puno se družiimaju č a k o k a I mo u večernjim satima trinaestei l i b svaki dan. Gledamo ro djece, su i k č televiziju, dečki karrazlikui, de c i n z a taju, a cure heklaju, ju se od pr ra t u j štrikaju... - rekla je drugih. d o u s u ati Anica. Složni su i u - Nije t i l a g poslovima. Iako su toliko poma vima bili praznici kada smo teško. poslo ih pronašli u njihovom Sv e s t v a domu u Beletincu, svatko r i radimo u je od njih imao nekog posla i hodu. Dobro je što od ranog jutra bili su aktivni. mi u kuhinji cure pomažu jako puno i svi su samostalni – riječi su Anice, žene koja Skromnost je svoj život posvetila majSuper se slažemo. Igramo činstvu. nogomet, idemo zajedno Odgojiti toliko djece za van, razgovaramo navečer njih, naravno, predstavlja iza- prije spavanja – rekao je zov, ali je isto tako, kako isti- 14-godišnji Petar. Osim što ču, divna stvar. Iako su sami su jedni drugima najbolje rođeni u manjim obiteljima, društvo, s obzirom na to kolicijeli čopor koji ih dočeka ko ih je, navikli su sve dijeliti. kod kuće, pravo je veselje. - Oni otvore jednu čokoladu i

APEL Mlada varaždinska obitelj zbog teških životnih prilika moli za pomoć

Kako da preživimo sa 60 kuna?

S primanjima od 60 kuna mjesečno kako može, molim vas, preživjeti tročlana obitelj, zapitala nas je Ines Knez Novosel, nezaposlena majka četverogodišnje Klare, koja je zbog vrlo teških obiteljskih prilika prisiljena javno zamoliti za pomoć. - Suprug radi i sretni smo zbog toga. Međutim, zbog više obustava, ovrha i kredita, počelo mu se isplaćivati svega 60

kuna. Neki vele da to nije moguće, ali je tako - veli Novosel

ž

ive u zajedničkom kućanstvu s roditeljima koji su također bez prihoda i kao dokaz pokazuje isplatnu listu koja potvrđuje upravo to

što govori. Dok se javnost plaši javnim ovršiteljima, iako nisu ni počeli s radom, obitelj Novosel već itekako osjeća posljedice postojećeg Ovršnog zakona, točnije njegove primjene. - Od plaće suprugu ne ostaje skoro ništa, a živimo u zajedničkom kućanstvu s roditeljima koji su također bez prihoda. Zahvalna sam im na svemu što mi daju, ali više nam ni oni ne mogu

pomoći. Znali su pomagati hranom, ogrjevom i plaćanjem režija, kao i financiranjem drugih potreba naše obitelji. Međutim, više to ne mogu. Stoga prosim sve koji nam mogu na bilo koji način pomoći da nam se jave na tel 042/500-272 ili na tatin e-mail miljenkoknez@ yahoo.com - moli 25-godišnja Varaždinka te unaprijed zahvaljuje na pomoći.

Treba znati kako...

Svakodnevne potrebe ovako velike obitelji, teško je zamisliti. Ipak, što se tiče osnovnih prehrambenih namirnica, potroše malo.

– Ne trošimo puno. Za nas 11, koliko nas je sad doma, dovoljno je dnevno kupiti jedan do dva kruha.

Mlijeka se više popije, 3 do 4 litre – rekao je gos-

sve podijele. Čak idu ponuditi baku i djeda – pohvalila ih je majka. Iako više nisu svi na broju, ne prođe dan a da telefoni ne zvone. Povezanost je karakteristika koja posebno krasi velike obitelji, potvrdili su.

Osim povezanosti, krasi ih i skromnost. - Bavimo se proizvodnjom povrća, a kupujemo samo ono najnužnije.

Prišpara se i na druge načine i snađemo se. Recimo, plin

podin Ladislav. No to su samo osnovne stvari, koje su najmanji problem. Petero djece još je u školi, a jedna kći je apsolventica.

Kako i sami kažu, teško je financirati sve to.

Treba samo za hranu dosta izdvojiti, a gdje su još prijevoz i troškovi studentskog života? Ipak, uvijek su se nekako snašli.

baš ne koristimo nego se grijemo na drva koja sami cijepamo – rekao je gospodin Ladislav koji je u mirovini.

Unatoč tome što je u kući puno usta za hraniti, nešto uspiju odvojiti i za Caritas.

- Ima svakakvih komentara - zašto Caritas dolazi k nama - od onih koji misle da oni nama dovoze potrepštine.

Ne opterećujemo se s tim, lijepo je kad možeš nekome pomoći - ističu.

17. sijeÄ?nja 2012., br. 400

Oglasi

9

10 Čitatelji zovu

17. siječnja 2012., br. 400

IZDVOJENO

NAŠA POSLA Božidar Komes, vozač teretnih vozila, žali se na bivšeg poslodavca

Niz pitanja koja čekaju odgovore

“Terracor grupa ne plaća uslugu prijevoza smeća”

Terracor grupa, nakon is eljenja iz Petr inje, danas posluje u Virje Otoku. Rješenje za građenje dobila je 20. rujna prošle godine, Uporabna dozvola izdana joj je 12. listopada, dok je dozvolu za gospodarenje otpadom dobila već 18. listopada, svega tri radna dana nakon uporabne dozvole!

Kako ste to uspjeli? Ukoliko ste uistinu dužni Božidaru Komesu, zašto mu ne plaćate te jeste li to dovodili u pitanje i zašto? Plaćate li redovito drugima, odnosno isplaćujete li redovito plaće? Zašto odlagališta raskidaju suradnju s vama? Jesu li sakupljači s kojima surađujete znali izravno dovoziti otpad na odlagališta? Zašto ste kao mjesto nastanka otpada na zaprešićko odlagalište navodili Zaprešić?

Ovo su pitanja koja smo pokušali elektronskim putem uputiti Saši Kolariću, direktoru Terracor grupe, ali nam je pošta vraćena. Budući da sve češće istupa i u drugim medijima, vjerujemo da će naći vremena za odgovore koje ćemo objaviti. Jedino molimo da više ne prijeti, kao što je to učinio nakon što smo izvještavali o nalazu inspekcije, i to samo zato jer smo naveli da se otpad iz Virje Otoka odvozi u Zaprešić. Štoviše, ustvrdio je da smo do tog podatka, koji smo doznali iz Ministarstva zaštite okoliša, mogli doći samo iz računala koja su im ukradena svega večer prije dolaska inspekcije?!

Pogon Terracor grupe

DOZNAJEMO

Prekršajni sud još bez prijave Sredinom prosinca prošle godine nadležna je inspekcija obišla pogon Terracor Grupe u Virje Otoku gdje je utvrdila niz nepravilnosti. Stoga je pokrenula više upravnih postupaka, a najavila je i optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka, ali nakon utvrđivanja svih činjenica i prikupljanja dokaza.

Potonje je vjerojatno još u tijeku, budući da se na varaždinskom Prekršajnom sudu još ne vodi nikakav postupak protiv tvrtke i odgovornih.

J Kada sam zatražio isplatu za ostale mjesece, smijali su mi se te mi poručili da ih slobodno tužim, žali se Komes koji je zbog toga prestao voziti Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Propisi, pa i novi Zakon o rokovima plaćanja, koji od ove godine propisuje plaćanje u roku od 30 dana, a iznimno 60 dana ili dulje, samo su mrtvo slovo na papiru ukoliko njegovu primjenu ne nadziru odgovarajuća tijela koja ne smiju imati obzira prema prekršiteljima.

je prevozio do odlagališta u Donjem Miholjcu, Zaprešiću i Ludbregu, a njegovi kolege znali su voziti i do Zeline te Novog Marofa, ali ga tu ipak nisu istovarivali.

Duguju i deponijima

- Ne znam detalje poslovnog odnosa Terracor grupe s odlagalištima, odnosno jesu li ili nisu sklopljeni odgovarajući Isplata samo za rujan ugovori sukladno dobivenim Upozorava to Božidar Komes, dozvolama. Bilo je, kako sam vozač teretnih vozila, koji je doznao od kolega, i kompennekoliko puta osjetio posljedice zacija otpada na način da su nepravovremenog plaćanja neka odlagališta prihvaćala uslijed čega je doveden na rub komunalni otpad iz Virje Otoka poslovnog kolapsa, budući da u zamjenu da Terracor grupa mu na naplatu dolazi PDV za riješi njihov otpad druge vrste. uslugu koju ne može naplatiti. Međutim, znam pouzdano da Stoga je odlučio javno upozoriti trenutno Terracor grupa ne može odvoziti gotona slučajeve kod kojih pravni vo nigdje u široj putovi ne daju zadovoljaa v d okolici jer su vajuće rezultate. a n gotovo svi- Prevozio sam robu d tje d ma dužni, za jedan veliki poo o i z vo posebice slovni sustav. Sve bi o d a ij bilo dobro samo da depon ako bi spomenutim odlasu rokovi plaćanja ija k depon negdje galištima, bili kraći. To je bio e ć pa njihova glavni razlog zašto sme o dva kamiona sam odlučio potražiti ostavi stoje. Primjerice, novi posao. Tako sam kraodlagalištu u Zaprejem ljeta prošle godine počeo raditi za tvrtku Eko-Tersus, šiću duguje još tvrtka koju su ranije imali. odnosno Terracor grupu.

Zbog toga im uslugu prijevoMeđutim, to se pokazalo potpuno lošim izborom jer sam za sada pruža jedno ovdašnje dobio samo jednu isplatu, i to transportno poduzeće, koje je za rujan. I ne samo to. Kada otpad odložen u krugu hale u sam zatražio isplatu za ostale Virje Otoku, među kojim je bilo mjesece, smijali su mi se te mi i životinjskih ostataka, vozilo u poručili da ih slobodno tužim, Osječko-baranjsku županiju, a žali se Komes koji je zbog toga na povratku prevozi sirovinu za prekinuo poslovnu suradnju s jedno prehrambeno poduzeće čakovečkom tvrtkom koja se - tvrdi Komes, koji je prije prebavi zbrinjavanjem otpada u kida s Terracorom dva tjedna vozio od deponija do deponija Virje Otoku.

Komunalni otpad, iz kojeg da bi negdje istovario smeće. se prethodno ručno nastoje I to bez uspjeha jer tvrtka ima izvaditi neke sirovine, Komes dugove.

Terracor Grupa, odnosno Eko tersus, još u srpnju vozila smeće na zaprešićko odlagalište iz Zaprešića?

Radili i prije dozvola?

Komunalno poduzeće Zaprešić otkazalo je 11. studenog prošle godine Eko Tersusu, čakovečkoj tvrtki koja je u rujnu preimenovana u Terracor Grupu, ugovor o zbrinjavanju neopasnog otpada s danom 30. studenog.

Uslugu deponiranja mješovitog komunalnog otpada na zaprešićkom deponiju naplaćivala je 146 kuna po

kubiku, što je po toni između 400 i 500 kuna. Već tijekom srpnja, dakle tri mjeseca prije dobivanja dozvola za razvrstavanje otpada u Virje Otoku, čakovečka tvrtka dopremila je u Zaprešić 176 kubika smeća, tijekom kolovoza 242 kubika, rujna 408 kubika, listopada 471 te studenog 542 kubika smeća za koji je kao mjesto nastanka navođen – Zaprešić!?

IMA I TOGA Komes tvrdi da je Terracor Grupa naplaćivala i zbrinjavanje otpada koji nikada nije bio u Virje Otoku

Smeće tvrtke vozile izravno na odlagališta?!

Novi Dvori, nesanirano odlagalište otpada grada Zaprešića

Moj zadnji pokušaj istovara smeća bio je u D. Miholjcu.

Nisu me htjeli pustiti jer računi nisu plaćeni. Kada sam to javio u tvrtku, rekli su da mi neće platiti taj prijevoz, sileći me tako da se riješim otpada pod svaku cijenu. I u Ludbregu sam odbijen. Tu sam smeće istovario sredinom prosinca. Kada sam idući dan opet došao, više me nisu pustili. Naime, Ludbrežanima su rekli da ću dopremiti kamion ili maksimalno dva kamiona šute iz hale u Ludbregu.

No Ludbrežani su provjerili što sam dovezao i kada su vidjeli da se radi o komunalnom otpadu, više nisu puštali, veli Komes. Upravo su dugovi, kako tvrdi Komes, jedan od razloga promjene imena tvrtke koja je našla zanimljiv poslovni model: zbrinjavanje tone komunalnog otpada naplaćuje od 50 do 90 eura, a budući da vozačima nisu plaćali prijevoz, jedini trošak bio im je razvrstavanje i odlaganje otpada, ali ni toga nije bilo uvijek. - Na neka odlagališta

otpad su izravno vozile tvrtke koje su ga prvo trebale dovesti u Virje Otok na razvrstavanje kod zaposlenika Terracora. Njih je prije bilo četrdesetak, ali je taj broj smanjen. Prvi su otišli neprijavljeni. Preostali nisu dobili plaću za koju je novac davala i poduzetnica. Plaće nije bilo prije Božića, a tvrdi se da to ima veze s inspektorima - veli Komes, koji dodaje da su u Terracor grupi znali za dolazak inspekcije, pa su prije uklanjali otpad iz okoliša tvrtke, ali je nešto ostalo.

Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti 11

17. siječnja 2012., br. 400

REAGIRANJE Očitovanje i odgovor na tekst načelnika Izidora Gladovića VRTIĆ “SMJEHULJICA”

Predlažem da radimo bez naknade Započet projekt Zanimljivo je da načelnik općine Klenovnik Izidor Gladović pokušava iskoristiti argumente u svoju korist iako su te iste činjenice protuargumenti njegovim tezama. Sa svime što mu ne odgovara svojim pamfletima i manipulacijama i želi javnost uvjeriti da većina laže i jalna je prema njegovim „postignućima“. Ja se kao predsjednik Općinskog vijeća ne želim s njime prepucavati, ali sam dužan građanima prezentirati činjenice pa će sami izvući zaključke. (...)

Načelnik je izgubio povjerenje građana i vijećnika u Općinskom vijeću, što se može potkrijepiti činjenicama: nije poštovao dogovor da tijekom godine na dnevni red stavi korekciju koeficijenta za sebe i zamjenika; izigrao je dogovor da kao predsjednik Skupštine Poljoprivredne zadruge lobira u Ministarstvu gospodarstva kako bi se dobila tražena bespovratna sredstva za rad zadruge. Zemljište za lokaciju logističkog centra s hladnjačom također je rekao da može i da će osigurati. Od svega toga nema ničega. Svjesno je izigrao 39 obitelji pred same prošlogodišnje prijevremene izbore za Općinsko vijeće, da nekom njihovom članu obitelji osigura posao preko javnih radova (znajući da je to nemoguće napraviti kada je općinski proračun na neki način blokiran). Dakle, znao je da on ne može potpisati ugovor s HZZ-om, a i da isti takav ugovor u nikakvoj varijanti nije mogla potpisati ni poljoprivredna zadruga, a širio je

informaciju da je za propast ugovora o javnim radovima kriv upravitelj Zadruge. Ne bi čovjek vjerovao, ali i to se dogodilo, čak su neki ogorčeni građani nasjeli na takav trik. (...)

Na izjavu načelnika da sam ja kao upravitelj Poljoprivredne zadruge potrošio novac i da jedini raspolažem novcem, mogu odgovoriti sljedeće: radim prema pravilima Zadruge i za svoje sam troškove, koje mi je ta ista skupština zadruge odobrila u iznosu 4.000 kuna i trošak mobitela – platio samo 3 računa mobitela, a što iznosi točno 624,42 kn.

Neodgovorno je to što načelnik kao predsjednik Skupštine zadruge blokira njezin rad; na moje višekratno traženje ne želi sazvati skupštinu kako bismo riješili pitanja prilagodbe novom Zakonu o zadrugama. (...) Moram se također očitovati o načelnikovoj izjavi da revizija nije našla nepravilnosti u njegovu

radu. Nepravilnosti je bilo i previše. Kada je Općinsko vijeće htjelo dati svoj zaključak na nalaz revizije i ogradilo se od tih nepravilnosti, pozvalo načelnika da radi po zakonu o javnoj nabavi te da više ne krši statut i poslovnik, on nam je zaprijetio tužbom.

On i dalje ne poštuje dogovore i krši odluke Općinskog vijeća. Općinsko vijeće se također ogradilo od propusta načelnika o nesklapanju ugovora za sufinanciranje asfalta i neka se sam vadi iz situacije u koju je ušao.

O projektima koje nabraja neću trošiti riječi. Rekao sam na sjednici općinskog vijeća i sada prema medijima i građanima, da se rezultat načelnika ne mjeri po tome kako i kada je koje ministarstvo odradilo svoj posao (šume i vode – potoci i šumski putovi) nego po iznosima novaca koje je uspio izlobirati i namaknuti u proračun za kapitalne investicije. Načelnika slušam već dvije godine samo spominje i nabraja projekte, a niti jednog jedinog još nije realizirao. (...)

Sada predlažem načelniku da svi u Općini radimo bez naknade. (...) Nakon svih laži i podmetanja načelnik je došao u situaciju da je potrošio povjerenje građana i samo od rijetkih i onih koji nisu još došli do istine može očekivati podršku.

Martin Oreški, predsjednik Općinskog vijeća Općine Klenovnik

ČITATELJI PIŠU Uoči referenduma o ulasku Hrvatske u Europsku uniju

Prof. Hranj: Ja jesam domoljub, a vi?

Još malo do sudbonosne odluke, referenduma koji će promijeniti naše živote htjeli mi to ili ne, bez obzira glasali za ili protiv. (…) Već me neko vrijeme muči pitanje što učiniti, kako za desetak godina pogledati u oči svojoj djeci (ili djeci koju poučavam povijesti u školi) i znati da sam u ovo vrijeme nešto poduzeo, da nisam kao i većina ljudi danas u Hrvatskoj mislio da pojedinac ne može ništa promijeniti. (...)

U školi djecu poučavamo razlozima učenja povijesti. Neki od njih su kako budući naraštaji ne bi ponavljali greške iz prošlosti (!!!), kako bi znali vrednovati djela znamenitih pojedinaca, kako bi unaprijedili svoje znanje i opću kulturu, kako bi njegovali domoljublje. Ovo posljednje

možda je i najvažnije. Domoljublja među mladima već gotovo da i nema ili nema u onoj mjeri u kojoj bi bilo nužno da postoji.

Ne zatreperi im srce na spomen Hrvatske ili njezine himne, državna obilježja se ne poštuju (...). Ni kod odraslih nije drugačije. (...) Pravo domoljublje više ne postoji ili se negdje sramežljivo skriva.

Barem ne onakvo domoljublje kakvo su naši preci u ključnim trenucima nacionalne povijesti osjećali.

Razmislite bi li si pravi hrvatski domoljub dopustio da nakon desetak godina mučnih pregovora i zatvaranja poglavlja i malko može vjerovati pregovaračima s bilo koje strane stola, da njegova domovina nakon tek stečene punoljetnosti utopi u velikoj

Europi u kojoj je nitko ni o čemu neće pitati (osim možda o cijeni koju traži za ono što se još može prodati – voda, zemlja, zrak), da naše more preda u ruke bespoštednim susjedima da ga do kraja unište (a već i sada neometano to čine), da prepusti onim istim strancima kojima je već i onako do grla dužan u bankama, da mu domovina uđe u državnu zajednicu koja je trenutno u najtežoj krizi od osnutka (sve državne zajednice u kojima je bila i Hrvatska neslavno su završile), biti toliko lakovjeran i vjerovati da nas u uniji čekaju bespovratni (!) milijuni eura, (...) da na referendumu ne glasa PROTIV onoga za što političari tvrde da je jedini izbor (!).

Mario Hranj, prof.

REAGIRANJE O cijepljenju pasa protiv bjesnoće i nametničkih bolesti

Akcija cijepljenja traje cijelu godinu Akcija zaštitnog cijepljenja protiv bjesnoće i nametničk ih bolest i, koja je nekada bila provođena od 1. siječnja do 31. ožujka prema Naredbi o sprečavanju i suzbijanju zaraznih i nametničk ih bolesti iz 2011. godine, više ne postoji, nego je obveza cijepljenja regulirana na drugi način. Također je bitno naglasiti da naredbu za 2012. godinu uopće nije objavio nalogodavac, tj. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, pa je dakle

akcija cijepljenja protupropisan proizvod dotične tvr tke, odnosno odgovornih u njoj. (...) N eto čan je također podatak vezan uz c ijenu cijepljenja i mikročipiranja. Prema Pravilniku o označavanju pasa (N.N. 72/2010) svi tada živući psi trebali su biti označeni mikročipom do 13. lipnja 2011. godine. Nakon tog datuma vlasnici novonabavljenih pasa dužni su dati mikročipom označiti štene najkasnije do starosti od 90 dana. Dakle, mikročipiranje nema

nikakve veze s cijepljenjem bjesnoće pa prema tome ni „popularna“ cijena od 189 kuna nema uporište u propisima, jer su cijene cijepljenja i mikročipiranja striktno odvojene. Dapače, prema naputku, protiv bjesnoće smiju se cijepiti samo mikročipom već označeni psi. I nadalje ne znam je li ovaj reklamni članak naručila Veterinarska stanica Varaždin ili ne, no ukoliko nije, vrlo je nekorektno javnost informirati na netočan način. Naime, Veterinarska stanica Varaždin također je privatna tvrtka u kojoj njezini dioničari imaju izravnu financijsku korist od cijepljenja bjesnoće, a gramzljivost za novcem ipak ne bi trebala biti u prvom planu ako se provodi mjera koju je propisala država, kojom se prvenstveno štiti zdravlje ljudi.

Dr. sc. Davorin Lukman

“Krug prijateljstva” U vrijeme došašća u Dječjem vrtiću „Smjehuljica“ Ludbreg započet je projekt pod nazivom „Krug prijateljstva“. Željeli smo djecu potaknuti da, osim što kroz proces darivanja imaju priliku ispuniti neke od svojih velikih želja, također razmisle o tome što može razveseliti druge ljude i o tome što je važno ljudima do kojih im je stalo. U sklopu projekta u vrtiću su se odvijale razne aktivnosti, među kojima i izložba dječjeg likovnog stvaralaštva pod nazivom „Božićno jutro“, a vrhunac je bila akcija skupljanja igračaka koje smo 21. prosinca poklonili bolesnoj djeci na Pedijatrijskom odjelu i Odjelu dječje traumatologije Opće bolnice Varaždin. Izveli smo kratki program s Djedom Božićnjakom. Zahvaljujemo svima koji su taj dan bili tamo i uveličali naš događaj, a naročito svoj djeci i njihovim roditeljima na potpunoj podršci i poklonjenom vremenu. Posebno zahvaljujemo svima iz varaždinske bolnice koji su pomogli u realizaciji ovog prekrasnog projekta.

Kristina Lončarić, DV Smjehuljica Ludbreg

PRIJAVITE SE

Rodina radionica za trudnice U Varaždinu će u srijedu 25. siječnja biti održana jednodnevna Rodina radionica za trudnice. Radionica je namijenjena svim trudnicama i njihovim partnerima, a u grupu se prima po 10 trudnica.

Ovom radionicom željeli bismo obogatiti i olakšati trudničke dane te omogućiti poseban doživljaj trudnoće i porođaja kao prirodnih i fizioloških, a ujedno jedinstvenih i posebnih stanja koja mijenjaju život žene i obitelji. Radionica će biti održana od 17 do 20.30 sati (s pauzama) u prostoru Tehnološkog parka Varaždin, Zagrebačka 89, 5. kat. Prijave su obavezne zbog ograničenog broja polaznica i primaju se do popunjavanja grupe, a najkasnije do 24. siječnja, radnim danom od 9 do 18 sati na broj telefona 091/22-77-233.

Udruga Roda

POZIV

Godišnja skupština ŠRK Varaždin Pozivaju se članovi Športsko-ribolovnog kluba Varaždin na redovnu godišnju skupštinu koja će biti održana u nedjelju 22. siječnja u 9 sati u Županijskoj dvorani, Franjevački trg 7 u Varaždinu. Na dnevnom redu su: izvješća o radu kluba i komisija, prihodima i rashodima za 2011. godinu, planovi o radu kluba i komisija, prihodima i rashodima za 2012. te ostala pitanja.

Molimo članove da sa sobom ponesu članske iskaznice i dozvole za ribolov od 2011. godine (prema Statutu kluba uvjet za glasanje) i da se odazovu u što većem broju.

Godišnje, dnevne dozvole i članske iskaznice za 2012. godinu mogu se kupiti u klubu, Ribolovnom domu u Međimurskoj 35 a u Varaždinu u radno vrijeme kod tajnika Kluba, (Ivica – Bonino Hasan, mob. 099/5360-433), a dnevne dozvole u trgovini LB, Kumičićeva 80, Varaždin u radno vrijeme. Za 2011. godinu obavezno je popuniti obrazac Popis godišnjeg ulova u sportskom ribolovu i predati ga u klub do kraja mjeseca siječnja.

Kristijan Kosmačin

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

12 Školstvo

17. siječnja 2012., br. 400

OGLAS

DOZNAJEMO Elektrostrojarska škola u projektima EU

U pripremnom posjetu u Koblenzu bili su Zoran Busija, dipl. ing. strojarstva, i Krunoslav Grudiček, dipl. ing. elektrotehnike

Naprijed uz Europu J Osim AWERS i IPA projekta, školi su izuzetno zanimljivi projekti iz programa

GOTOVI ZIMSKI PRAZNICI

Učenici ponovno u školskim klupama Gotovi su zimski školski praznici i za školarce kontinentalce. Početkom ovog tjedna počela je nastava za oko 15.500 osnovnoškolaca i 8.500 srednjoškolaca s područja Varaždinske županije.

Učenici s kontinenta ove su se godine odmarali tjedan dana duže nego njihovi kolege s mora, koji su u školske klupe sjeli već 9. siječnja. No njima je i nastava ove školske godine počela kasnije zbog vrućina. Tjedan dana odmora više učenici iz Varaždinske županije iskoristili su za odlazak na skijanje, a oni čiji si roditelji to nisu mogli priuštiti bavili su se nekom od slobodnih aktivnosti koje su za njih bile organizirane i tijekom praznika.

Sljedeći predah od školskih obaveza učenike očekuje početkom travnja, ali bit će vrlo kratak, od 2. do 6. travnja, odnosno na na-

stavu će opet u utorak 10. travnja. Nakon toga školske klupe grijat će sve do petka 15. lipnja, kada završava ovogodišnja školska godina.

S obzirom na to da je počela škola, vozači se pozivaju na oprez. Budući da će na cestama biti više školaraca, vozači bi trebali pripaziti kako voze u blizini škola, dječjih vr tića i igrališta. (ihr)

Leonardo da Vinci, programa EU za strukovno obrazovanje Nakon pet uspješno realiziranih EU projekata iz programa IPA, Leonardo da Vinci i Comenius, Elektrostrojarska škola (ESŠ) nastavlja s korištenjem novaca iz EU fondova i u tome je najuspješnija škola u Varaždinskoj županiji i jedna od vodećih u Hrvatskoj. Škola je dosad kroz EU projekte dobila financijska sredstva u iznosu od oko dva milijuna kuna.

nim učenjem i inoviranjem kurikuluma prema tržištu rada vrijedan 334.460 eura.

Osim ovih velikih projekata u kojima ESŠ sudjeluje kao nositelj ili kao partner, školi su izuzetno zanimljivi projekti iz programa Leonardo da Vinci, programa EU za strukovno obrazovanje. Oni obuhvaćaju različite programe mobilnosti, pripremnih posjeta, posjeta potencijalnim partnerskim ustanovama, sudjelovanje AWERS, IPA...

Prvi veliki uspješni projekt na kontaktnim seminarima, ESŠ realizirao je još 2006. u su- programe partnerstva i priradnji s partnerima - Društvom jenosa inovacija. U sklopu ovog programa učenici za oblikovanje održii profesori bili su na vog razvoja (DORS), u edukaciji i stručSrednjom školom ESŠ noj praksi u HamMate Blažina iz tar n e C burgu, Leipzigu, Labina i Udruo r o k s u Tallinnu, Koblengom “Franjo i za t s o n s zu...

Koščec” iz Vaizvr e v Uz Srednju škoraždina. Bio je no ije lu Mate Blažina to AWERS projekt nolog h e t iz Labina, Sveučiličiji je osnovni cilj šte u Ljubljani, Karapovećanje uporabe buk University (Faculty of obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. U jesen 2010. Technology) i Association for škola nastavlja s uspješnim Education and Sustainable Dekorištenjem sredstava EU kao velopment, ESŠ je partnerska partner nositelju Elektroteh- škola u odobrenom projektu ničkoj školi Zagreb u projektu Leonardo da Vinci za prijenos koji je realiziran do rujna 2011. inovacija INFIRO “Integrirani Bio je to IPA projekt Fleksibil- pristup fizici dizajniranjem la-

Projekti za budućnost Cilj varaždinske Elektrostrojarske škole je uključiti što veći broj profesora i učenika u projekte mobilnosti tijekom ove godine.

Tako bi se ESŠ, koja je već danas škola budućnosti, uz sredstva koja će se koristiti za opremanje škole, i u ovom segmentu, educiboratorija robotike”. Nositelj je projekta PMF Zagreb, a vrijednost projekta je 290.138 eura.

Dalje s projektima ESŠ i dalje je aktivno uključen u vodeće IPA projekte. Nositelj je projekta CENT - “Centar izvrsnosti za nove tehnologije” vrijednosti od 200.000 eura.

Partneri ESŠ u ovom projektu su Tehnička škola Nikole Tesle iz Vukovara te varaždinski FOI. Škola kao partner sudjeluje u projektu Inkluzivno obrazovanje za učenike s teškoćama u razvoju/teškoćama u učenju.

Vrijednost projekta je 125.000 eura, a nositelj je Centar “Tomislav Špoljar”. Partnersku ulogu škola ima i u projektu Mehanizmi za senzibiliziranje

rajući profesore i učenike, i dalje usmjeravala prema jedinoj mogućoj budućnosti: razvoju i suradnji s partnerima sa zajedničkim ciljem povezivanja obrazovanja s tržištem rada razvijanjem kompetencija potrebnih za rad i cjeloživotno učenje. zajednice i podršku grupama učenika u nepovoljnom položaju na području sjeverozapadne Hrvatske za ulazak u visoko obrazovanje, čiji je nositelj FOI. Škola se priprema za IPA projekt Jačanje kapaciteta ustanova za obrazovanje odraslih i priprema projekte mobilnosti za 2012. U sklopu Comeniusa razvija se multilateralno partnerstvo s partnerima iz Njemačke, Slovenije i iz Hrvatske, a u sklopu programa Leonardo da Vinci planira se posjet Danskom i Finskom centru cjeloživotnog učenja.

Tako će se škola uključiti i u projekte u sklopu programa Grundtvig za stručno usavršavanje na području obrazovanja odraslih.

SPORT Najmlađi Varaždinci družili se s našim poznatim vaterpolistima

Veselo druženje na bazenima

Za kraj se svi zajedno slikali

Najmlađi Varaždinci i Varaždinke vole sport. Dokazali su to i prije nekoliko dana na varaždinskim Gradskim bazenima gdje je vaterpolo reprezentacija održavala trening.

- Super mi je tu. Htio bih trenirati vaterpolo jer mi je baš zanimljiv – rekao je petogodišnji Matej.

On je bio samo jedan od mnogih klinaca čiji su pogledi ostali “zalijepljeni” za vaterpoliste koji su se

pripremali za nadolazeće utakmice.

Nakon što su završili s treningom, klinci iz varaždinskih vrtića krenuli su se slikati s mladim vaterpolistima što je izazvalo pravo veselje.

Olimpijske igre Ovaj susret organiziran je s ciljem odbrojavanja dana do Olimpijskih igara koje će se ovo ljeto održati u Londonu.

Druženje sportaša s djecom bio je idealan način kako bi se mlađe generacije upoznale sa sportom. - Drago mi je da se ovo druženje odvija u Varaždinu. Na taj način približavamo djeci sport, što je vrlo važno – komentirao je varaždinski gradonačelnik Goran Habuš.

17. sijeÄ?nja 2012., br. 400

Oglas 13

14 Poslovni svijet

17. siječnja 2012., br. 400

PRILIKA Poduzetnicima besplatna pomoć za pripremu koncepta projekta za dobivanje bespovratnog novca iz IPA-e

I do 200.000 eura za jačanje konkurentnosti Da bi tvrtke došle do novca iz fondova EU, nije dovoljno imati samo dobru zamisao, nego je treba znati i kvalitetno predstaviti odnosno pripremiti za odgovarajući natječaj. Za to je često nužna pomoć koju besplatno nude stručnjaci iz Tehnološkog parka Varaždin, Centra kompetencije za obnovljive izvore energije te njihove mreže konzultanata.

- Naša besplatna pomoć odnosi se na pisanje koncepta projekta za natječaj „Potpora jačanja konkurentnosti hrvatskog malog i srednjeg poduzetništva“ koji je raspisan u okviru IPA kompo-

nente III C. Tu se poduzetnicima otvorila mogućnost da dobiju bespovratna sredstva, i to do 200 tisuća eura, dok je ukupni fond tri milijuna eura - doznajemo od Andrije Petrovića, direktora TPV-a.

Prilikom procesa prijave, kako naglašava, neizmjerno je bitno držati se smjernica za pripremu aplikacije.

- Na spomenuti otvoreni natječaj mala i srednja poduzeća prijavljuju svoje probleme koje nisu mogli riješiti do sada, ali moraju biti u vezani uz četiri grupe aktivnosti. To je uvođe-

nje djelotvornijih mehanizama zaštite okoliša, uvođenje novih tehnologija s naglaskom na energetsku učinkovitost, modernizacija proizvodnih postrojenja te certifikacija proizvoda i implementacija sustava kvalitete - pojašnjava Petrović.

Prvi korak za dobivanje bespovratnog novca, kako dodaje, priprema je koncepta projekta koji mora biti poslan do 20. veljače.

- Poduzetnici, naravno, znaju što trebaju, ali uglavnom nisu vični pisanju koncepta projekta sukladno uvjetima iz natječaja.

Upravo tu mi uskačemo jer je

iznimno bitno napisati kvalitetan koncept koji se uklapa u predviđene mjere fonda. Nerijetko se, naime, događa da dobri projekti zbog lošeg koncepta budu odbijeni već na samom početku - upozorava Petrović.

U namjeri da pomogne u podizanju konkurentnosti domaćih tvrtki, TPV zajedno s partnerima svim zainteresiranim poduzetnicima nudi pomoć kod pisanja koncepta potpuno besplatno.

- TPV je dio Europske poduzetničke mreže cilj mu je unapređenje tehnologijskih tvrtki u regiji te stoga ima ovakav pristup. Zajed-

no s partnerima imamo dovoljno tehnološkog znanja i iskustva u pripremi i provedbi ovakvih projekata. Primjerice, u mreži TPV-a samo je kroz PoC program u zadnjih 15 mjeseci financirano 29 projekata s ukupnom vrijednošću većom od milijun eura bespovratnih sredstava. Sukladno iskustvu stečenom na tom i drugim natječajima, i sada ćemo za svako tehnologijsko područje dodijeliti stručnjaka iz tog područja uz suradnike. Svi koncepti koji budu odobreni mogu nastaviti pripremati aplikaciju zajedno sa započetim stručnjacima, na-

staviti samostalno ili u suradnji s drugim partnerima - veli Petrović te poziva poduzetnike da se što prije jave u TPV.

Andrija Petrović

Prava odluka Tko će biti HR menadžer godine?

U

Nina BEGIČEVIĆ REĐEP doc. dr. sc.

tijeku su nominacije za nagradu Prometej za 2011. godinu koja se dodjeljuje najboljem Human Resource (HR) menadžeru u Hrvatskoj u organizaciji portala posao.hr. Kandidati su uspješni stručnjaci na području ljudskih resursa unutar neke profitne ili neprofitne organizacije u Hrvatskoj koji djeluju na najvišoj razini menadžmenta, na mjestima direktora ljudskih resursa, direktora ljudskih potencijala, menadžera ljudskih resursa.

Cilj dodjele ove nagrade je naglasiti važnost funkcije upravljanja ljudskim resursima. HR menadžeri su odgovorni za definiranje i provedbu strategije ljudskih resursa. Kakav najuspješniji HR menadžer treba biti te koje rezultate treba ostvarivati? Važno

je da doprinosi poslovnoj uspješnosti organizacije kroz postojanje mjerila za utvrđivanje doprinosa funkcije upravljanja ljudskim resursima u ostvarenju strateških ciljeva organizacije što podrazumijeva povezivanje strategije upravljanja ljudskim resursima s pokazateljima poslovne uspješnosti organizacije te primjene nekog od modela i metoda za utvrđivanje povećanja intelektualnog kapitala, BSC modela i sl. Važno je da izrađuje i prati pisane smjernice za upravljanje ljudskim resursima, poput strategije ljudskih resursa, operativnih planova vezanih uz pojedina područja upravljanja ljudskim resursima, primjerice plan kadrova, plan razvoja kompetencija ili obrazovanja i da postoje zapisi o

dobroj praksi u pojedinim područjima upravljanja ljudskim resursima, primjerice evidencije o realizaciji obrazovnih programa, izvještaji o istraživanjima organizacijske kulture. Važno je da provodi inicijative i aktivnosti na području upravljanja ljudskim resursima koje doprinose učinkovitosti organizacije kao što su sustav stimulativnog nagrađivanja ili primjena alata za upravljanje karijerama. Kao kriterij u odabiru najuspješnijeg HR menadžera prati se i profesionalni razvoj menadžera i menadžerskog tima te promocija funkcije upravljanja ljudskim resursima. Za 2010. godinu nagradu je dobila Gorana Sandrić, direktorica ljudskih resursa iz tvrtke Holcim Hrvatska.

Poslovni svijet 15

17. siječnja 2012., br. 400

I TOGA IMA Iz sračinečke KM stolarije isporučena je prva, 12-metarska jahta

Gradnjom jahte vratili se obiteljskoj tradiciji ali je izrađivo i brodice. U obitelji ih je napravljeno više od 40, veli M. Kovačić Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

U more kod Ičića porinuta je ovih dana suvremeno opremljena jahta duljine 12 metara. Nije napravljena u inozemstvu, niti negdje uz našu obalu, nago u Sračincu, mjestu nedaleko od Varaždina, duboko na kontinentu. Riječ je o prvom plovilu KM stolarije, svojedobno jednog od vodećih proizvođača biljarskih stolova i drugih stolarskih proizvoda koji su se mogli naći i u drugim zemljama.

Suvremena oprema - Stolarija u našoj obitelji ima više od 100 godina tradicije.

Njome su se bavili moj pradjed, djed i otac, a sada i moj sin i kći Marija. Bogato obiteljsko iskustvo vidljivo je i na jahti koju smo gradili godinu dana.

Počeli smo od modela, odnosno kalupa, pa do svake sitnice, izuzev izrade plastike. To je naše prvo plovilo napravljeno u Sračincu, ali ne i u obitelji. Naime, moj otac je 1952. otišao iz Sračinca u Rovinj gdje se bavio stolarijom te izradom brodica.

U mojoj obitelji napravljeno je više od 40 barki, batana i drugih plovila - pojašnjava vlasnik KM stolarije Marijan Kovačić, rođeni Rovinjanin koji živi i radi sa suprugom Mirjanom u Sračincu. Otkada je krenuo s vlastitim obrtom prije 30 godina, kako dodaje, želio je graditi plovila po uzoru na oca. Međutim, uvijek je bio po strani dok ga

nije nagovorio sin Vjekoslav, koji je želio proširiti ponudu obiteljskog obrta.

- Privukli su me brodovi koje je gradio još moj djed. Stoga sam nagovarao tatu da se vratimo obiteljskoj tradiciji, najprije gradnjom manjih drvenih glisera. Međutim, slučajno smo se našli s projektantom iz Zagreba koji je želio opremiti jahtu za koju je imao plastiku-kit koja čini donji dio broda - veli Vjekoslav prisjećajući se početaka.

Na početku posla, kako dodaje Marijan, supruga naručitelja bila je skeptična prema brodogradnji u Sračincu.

- Pitala je zar će oni, Zagrep-

!

jahta iz Sračinca dvostruko povoljnija u odnosu na uvozne

čani, jahtu graditi negdje u Sračincu. Međutim, sada su sretni i vrlo zadovoljni. Dobili su vrhunsku jahtu poludeplasmanskog trupa, i to bogato i suvremeno opremljenu. Ima satelitsku navigaciju, internet, svaka soba TV, CD… Samo glavni dizelski motor Catepillar stoji 40 tisuća eura, a uz njega su još dva elektromotora sa solarnim napajanjem, pa se može reći da se radi o eko plovilu. Za sličnu jahtu od Apreamarea treba izdvojiti i do pola milijuna eura, dok je naša dvostruko jeftinija - odnosno oko 250 tisuća eura, ističe Marijan Kovačić.

Danijel Meštrić pom. ministra OGLAS

J Otac je otišao u Rovinj. Bio je stolar,

VLADA RH

Danijel Meštrić, bivši pročelnik Upravnog odjela za graditeljstvo, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Varaždinske županije, novi je pomoćnik ministra graditeljstva i prostornog uređenja, dok će Ljerka Jović-Mikor idućih pola godine biti predstojnica Ureda državne uprave u Varaždinskoj županiji, odlučila je Vlada RH na 3. sjednici.

MTČ U KM stolariji izgradili su kvalitetno i suvremeno opremljeno plovilo koje je isplovilo iz Ičića

Suvremena oprema za plovidbu

...i za odmor nakon plovidbe

Kupaonski dio

Stečaj, što s 240 radnika?

Zbog blokade od 82 milijuna kuna unatrag nešto više od pola godine, na prijedlog Uprave otvoren je stečaj nad MTČ Tvornicom čarapa. Hoće li 240 zaposlenika trajno završiti na burzi ili će nastaviti raditi za zakupca iz Italije, znat će se uskoro.

DOZNAJEMO Jahta prije isporuke iz brodogradilišta u Sračincu

Obitelj Kovačić na okupu u kabini jahte

Brodogradnju sputavaju trošarine Još dok su se pripremali isporučiti prvu jahtu, već su počeli s radovima na drugoj.

- Već imamo šest potencijalnih kupaca za jahte istog tipa, ali i četiri krasna projekta za drukčije brodove.

Zainteresirani su i u Slove-

niji. Naša budućnost mogla bi biti u brodogradnji, tim više što možemo napraviti vrlo kvalitetan brod u pola cijena stranog, kada ne bi bilo visokih trošarina koje su na koljena bacile male domaće brodograditelje prije nešto više od dvije

godine. Naime, one su strahovito podigle cijenu plovila, budući da su davanja na plovila u našoj zemlji bila tri do pet puta veća nego u Njemačkoj i Italiji - upozorava Kovačić govoreći o zakonu koji koči brodogradnju.

Validus ostaje bez imovine HPB za 2,3 mil. kuna prodaje dvorište i kuću Validusa u Aninoj ulici, a Interkapital dionice koje je Validusu zaplijenila RBA. Do 30. siječnja mogu se predati ponude za dionice VABA-e (29 %), ZIF Breze (9,9 %), Visa (68%), Helios Farosa (70 %), Modre špilje (22 %), Milsa (62 %), Mirne (20%) i Varteksa (6 %). Vrijednost portfelja je oko 60 milijuna. Polovicu čine dionice Vabe.

16 Crna kronika

17. siječnja 2012., br. 400

I TOGA IMA Pijani vozač napao policajce koji su ga htjeli prevesti zbog bojazni da će nastaviti voziti

Vozač s 3,28 g/kg pištoljem na policajce!

IZDVOJENO

Opet lažna prijava!

U petak 13. siječnja, Viši inspektorat zaštite okoliša Ministarstva zaštite okoliša i prirode zaprimio je dojavu Centra 112 o pojavi gustog dima neugodnog mirisa iz dimnjaka kotlovnice proizvodne jedinice tvrtke T7 VIS u Dugoj Resi.

Inspekcijski nadzor vrlo brzo je obavljen u nazočnosti predstavnika tvrtke T7 VIS, djelatnika Policijske postaje Duga Resa, gradonačelnika Duge Rese Ivana Baršića te samog prijavitelja Božidara Goveka, koji stanuje u blizini tvornice. Prijavitelju je na taj način bilo omogućeno da na licu mjesta locira smrad i pokaže izvor iz kojeg navodno dolazi.

Međutim, tijekom inspekcijskog nadzora utvrđeno je da se nije osjetio nikakav neugodan miris iz dimnjaka kotlovnice. S time se složio i sam prijavitelj Božidar Govek, koji je zbog navodno neugodnog mirisa i peckanja u očima već više puta zvao inspekciju zaštite okoliša.

Inspekcija je također ustanovila da su pumpna stanica i kotlovnica u tvornici radile prema propisima.

- Ovo još jedan u nizu slučajeva lažnog prijavljivanja zbog širenja neugodnog mirisa iz kotlovnice koji potvrđuje neosnovanost ovakvih prijava.

Tim prijavama se lažno uznemiruje javnost, nanosi velika šteta poslovanju tvrtke i njezinim zaposlenicima, ali i nezakonito zloupotrebljavaju ionako ograničeni financijski i ljudski resursi državnog aparata - naglašavaju u T7 VIS-u.

Još u rujnu 2011., kako dodaju, rezultati mjerenja emisije plinova, također su nepobitno dokazali da tvrtka T7 VIS nije odgovorna za moguća onečišćenja zraka Duge Rese, što je potvrdilo i nadležno ministarstvo.

- Također, mišljenje vrsnog stručnjaka i ravnatelja Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping, prof. dr. Franje Plavšića, također potvrđuje da T7 VIS radom svoje energane nipošto ne ugrožava život i zdravlje ljudi te da je pritom pojava akutnih simptoma poput peckanja očiju i otežanog disanja na koje se žale lažni prijavitelji apsolutno nemoguća - ističu u T7 VIS-u.

Nakon što su zaustavili neregistrirano vozilo koje je vozio pod utjecajem alkohola od 3,28 g/kg, 40 - godišnjak je ispod majice izvadio pištolj i uperio ga prema policajcima, ali je ipak savladan, i to bez ozljeda. Međutim, kraj vozača uočen je suvozač s težim ozljedama glave. Na državnoj cesti u Trnovcu Bartolovečkom kod

Varaždina, policijski službenici varaždinske Postaje prometne policije zaustavili su u četvrtak oko 21.30 sati neregistrirano osobno vozilo kojim je pod utjecajem alkohola od 3,28 g/ kg upravljao 40-godišnjak iz okolice Varaždina.

Nakon što su mu priopćili da će biti prevezen u prostorije policije i zadržan radi utvrđenih

prekršaja i bojazni da bi mogao nastaviti s vožnjom, vozač je ispod majice izvukao pištolj i uperio ga prema jednom policajcu.

Međutim, policijski službenici brzo su reagirali te su uspjeli savladati napadača i oduzeti mu vatreno oružje. Tom prilikom policijski službenici lakše su ozlijeđeni, dok je 40-godišnjak ostao neozlijeđen.

Na mjesto događaja ipak je pozvana hitna pomoć jer su policijski službenici tijekom postupanja na mjestu suvozača zamijetili 59-godišnjeg muškarca, vlasnika neregistriranog vozila, kako je kasnije utvrđeno, kojemu je bila potrebna hitna medicinska pomoć. Naime, njemu su u varaždinskoj bolnici utvrđene teže ozljede glave,

pa je zadržan na daljnjem liječenju.

Policijski službenici nastavljaju rad na utvrđivanju okolnosti ozljeda koje je zadobio 59-godišnjak, dok će se protiv 40-godišnjeg napadača po dovršetku krim istraživanja podnijeti odgovarajuće kaznene i prekršajne prijave, izvijestili su iz PU varaždinske.

NAŠA POSLA Uoči useljenja, iz POS stanova u Hraščici ukradeni plinski bojleri

Krađe bojlera odgodile useljenje - stižu tužbe!

J Samo od krađe bojlera šteta iznosi između 150 i 200 tisuća kuna, čemu treba dodati još i popravak štete Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Dvadeset plinskih bojlera i više komada termostata odnijeli su u noći s ponedjeljka na utorak, 9. na 10. siječnja, nepoznati provalnici iz POS stanova u Hraščici, u koje je useljenje, nakon višemjesečnog odgađanja, trebalo početi ovaj tjedan.

kuna samo od krađe bojlera, a gdje su još troškovi popravka vrata - veli Vladimir Kukec, ravnatelj Javne ustanove Gradski stanovi, investitora i prodavatelja POS stanova u nizu na zapadnom ulazu u Varaždin.

Gradi se od 2009.

Nesvakidašnja krađa utjecat će na primopredaju stanova.

Prodaja manjeg broja POS Razbili vrata Kupci POS stanova u Hraščici stanova u Hraščici, čija je izuistinu nemaju sreće. Uselje- gradnja počela 2009. godine, nje, koje je trebalo biti još prije dogovorena je sa zainteresiragodinu dana, morat će se opet nim obiteljima još u kolovozu odgoditi, ali ovaj put ne zbog 2010. godine. Od tada neki kašnjenja radova ili sličnih otplaćuju stambene kredite, razloga, već nesvakidašnje ali i dalje moraju živjeti kao krađe. Naime, pod okriljem podstanari jer se primopredaja pomiče već godinu dana noći, nepoznate su osobe zbog „v iše sile“. provalile u dvadesetak Zbog toga svaki od ukupno šezdeset vale o r p mjesec izdvaPOS stanova koji o n t i b jaju i do osam se grade u preće a n i tisuća kuna djelu Rajčul. t utjeca oja su samo za ratu - Provalnic i k nja kredita uzesu razbili vrata uselje a početi tog za nov i na stanov ima l a b e tr te ukrali plinske n s t a n , n aj a m a d e j t stana u kojemu bojlere, čija je maovaj čekaju useljenje loprodajna vrijednost te prijevoz. Tako će oko sedam tisuća kuna.

Dodaju li se tome i troškovi morati živjeti još neko vrijeme njihovog postavljanja, šteta budući da će provale i krađe iznosi između 150 i 200 tisuća bojlera utjecati na planirano

Stanovi u Rajčulu napokon su dovršeni, ali je krađa odgodila useljenje koje se nestrpljivo očekuje

useljenje.

- Upravo smo dan prije krađe imali tehnički pregled stanova u Hraščici, a kroz tjedan dana trebalo je početi useljenje prvih vlasnika stanova. Nažalost, provale će bitno utjecati na taj plan, budući da će trebati ne samo nabaviti i postaviti nove bojlere, nego i popraviti ostalu štetu koju su napravili kradljivci - rekao nam je ravnatelj Gradskih stanova, napominjući da su upozoravali izvođača radova da treba osigurati gradilište do primopredaje, ali to ipak nije učinjeno.

Tužbe zbog odgoda - Svjesni smo da su krađe viša sila, ali zadnja odgoda useljenja prelila je čašu našeg strpljenja rekli su nam to kupci POS stanova u Rajčulu koji već mjesecima otplaćuju stambene kredite uzete upravo zbog kupnje te novogradnje, ali i dalje moraju živjeti kao podstanari, zbog čega imaju dodatne troškove.

- Snalazimo se na razne strane. Posuđujemo, režemo sve moguće troškove i mučimo se, ali to će na kraju netko nama morati platiti - ističu kupci stanova te zbog višemjesečnog kašnjenja useljenja najavljuju tužbe Gradskim stanovima koje bi mogle iznositi i više desetaka tisuća kuna.

APEL Što prije vratiti oružje zaostalo iz ratnih zbivanja jer može biti čimbenik tragedija

Vratite odmah oružje zaostalo iz rata

Oružje se vraća, ali ga još ima

Vatreno oružje sredstvo je kojim je na ivanečkom području nedavno počinjen suicid koji je potresao mnoge u Varaždinskoj županiji, osobito najbliže osobe pokojne.

Ta činjenica potaknula nas je da upitamo PU varaždinsku je li posrijedi registrirano ili ilegalno oružje. - Provjerom kroz naše evidencije, odnosno utvrđivanjem porijekla

konkretnog oružja prema njegovim identifikacijskim obilježjima nije potvrđeno njegovo postojanje i evidentiranje u našem sustavu, čime se opravdano sumnja da ono potječe iz razdoblja ratnih zbivanja u Republici Hrvatskoj - odgovorio nam je Rade Sitar, načelnik PU varaždinske.

Sukladno Zakonu o oružju, kako je dodao, kažnjivo je sva-

ko neovlašteno nabavljanje, držanje, nošenje, prodavanje ili ustupljivanje drugome oružje koje je tim zakonom zabranjeno. - Policija kroz svakodnevne i zakonima povjerene poslove prednjači u brizi oko posjedovanja, nabavke i legalizacije pojedinih vrsta oružja. Glede produbljivanja svijesti građana o opasnosti i posljedica koje oružje može

prouzročiti, podsjećamo da upravo MUP, uz podršku medija, unatrag nekoliko godina aktivno provodi akciju „Manje oružja, manje tragedija“, kojom je samo unatrag pet godina prikupljeno više od 6.000 različitog vatrenog oružja, preko 56.000 različitih minsko-eksplozivnih naprava te više od 2.000.000 različitog streljiva - naglašava Sitar.

17. sijeÄ?nja 2012., br. 400

Oglasi 17

18 Urbana kultura

Art/media DA za EU! N

a nedavnim izborima Hrvati su golemom većinom glasali za stranke koje zagovaraju ulazak u EU, a sad bi se moglo dogoditi da glasaju – protiv EU?! Nadam se da neće, ali moglo bi se to dogoditi ako je Denis PERIČIĆ suditi po pozornosti mr. sc. koja se pridaje protivnicima EU. vako ima pravo na svoje mišljenje, ali ovo što nam serviraju protivnici EU je glupo. Uspoređuju EU s Jugoslavijom. Ma dajte, to je kao da kažete da Njemačka u EU ima isti status kao što ga je Hrvatska imala u Jugi. vezi čuvanja nacionalnih vrijednosti, odgovorno tvrdim da su nacionalne stranke i pokreti utjecajniji u zemljama EU nego u Hrvatskoj. Suverenitet i nacionalna blaga, materijalna i duhovna, zaštićenija su u zemljama EU nego u Hrvatskoj, zato jer je tamo u te svrhe osigurano više instrumenata i novaca. stina je da EU ima silnih slabosti, ali Hrvatska ih ima više. Istina je da Hrvatska ulazi u EU u najnesretnijem trenutku. Ali to nije stvar trenutka, nego dugotrajnog procesa i dalekosežne budućnosti, koju ne smijemo sprčkati zbog trenutačnog (ne)raspoloženja. ema tome mnogo otkada se znalo govoriti da Hrvatska može biti poput Švicarske. Je, je, i poput Monaka, valjda.

Sad bismo htjeli biti kao Norveška, pa odbiti članstvo? Može, ali kad nam BDP bude kao norveški, a to će biti – nikad. ko ne uđemo u EU, sve ono dobro što se događa zemljama Unije nama će se događati u manjoj mjeri. Ako ne uđemo u EU, sve ono loše što se događa zemljama Unije na nas će se odražavati na još lošiji način. Ako ne uđemo u EU, teško da će nam se uopće događati išta dobro. Ako ne uđemo u EU, bit ćemo podložniji pritiscima međunarodne zajednice. Ako ne uđemo u EU, teže ćemo se boriti čak i protiv onih opasnosti koje i sama EU dijelom simbolizira. ako mogu biti tako siguran u to? Pa zato jer je DO SADA UVIJEK BILO TAKO! ato – DA za EU.

S

U

17. siječnja 2012., br. 400

ONI DOLAZE Projekt SC-a koji promovira mlade umjetnike

Dvije vizualne priče o identitetu i životu J Figurice Varaždinke Lile Herceg koje vode u djetinjstvo, našle put do Zagreba Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

“Tunel djetinjstva” mlade varaždinske umjetnice Lile Herceg našao je svoj put do Zagreba. U petak je njezina izložba postavljena u Studentskom centru (SC), samo sat vremena nakon što je prikazan art film Sabine Mikelić “Dragi ja/Prvo lice jednine, muški rod”. I jedna i druga umjetnica prijavile su se na projekt SC-a “Oni dolaze” čiji je cilj promocija mladih umjetnika.

Nije slučajno da je Lilina izložba postavljena isti dan

I

Novi mediji - Poveznicu čini preispitivanje Identiteta ili identitetā, njegove trajnosti, mijene i definiranja, kodificiranja na razinama medija, umjetnosti, života ili ljudskosti. Obje umjetnice povezuje vizualno oblikovanje putem novih

Lilin i Sabinin rad bio je toliko sličan da ih je kustosica odlučila spojiti

medija. Lila u svojim instalacijama koristi predmete iz djetinjstva i postavlja ih u novi suodnos; vizualno ih preoblikuje, preslaguje i stvara „sliku svojih sjećanja“ dok Sabina u pet videoradova (od kojih svaki ima svoj naziv, protagonista i lajtmotiv) slika unutarnji krajobraz svog bića. Povezuje ih i simbolički aspekt – okvir intimnog, osobnog, prenose na platformu univerzalnog – opisuje njihov rad Mihaela Vojnić-Hajduk.

N A

K Z

kad je prikazan Sabinin film.

Kad je kustosica Galerije zagrebačkog SC-a Ksenija Baronica primila njihove radove na natječaj nije trebala dugo ramišljati. Tematski su se preklapale.

Zrcalo i beskraj

Na kraju tunela - ogledalo

Glavni dio Liline izložbe je upravo tunel, instalacija u kojoj se nalazi 1.000 figurica, većinom iz popularnog kinder jaja. Pink Pantheri, kornjače, Happy Hipposi i ostalo veselo društvo vise po nitima spuštenim sa stropa i vode nam pogled prema dolje gdje nas čeka ogledalo. - Zrcalom se stvara vizualni dojam da sve zajedno vodi u beskraj, a

raspršene figurice kao čestice vraćaju nas u djetinjstvo

1.000

i nešto figurica iz kinder jaja vise na nitima spuštenim sa stropa – objasnila je Lila koja voli reciklirati.

Uz tunel u SC-u je svoje mjesto našao i interaktivni ormarić u koji Lila umeće obiteljske fotografije koje je našla u ladicama bake i djeda. - To su zapravo akvareli nastali po obiteljskim fotografijama, a ideja je da se svakim otvaranjem vratašca vratimo u prošlost – objašnjava varaždinska umjetnica. ”Tunel djetinjstva” drugi je put pokazan publici. Svoju je “premijeru” doživio na Noći muzeja prošli svibanj.

(Ne) filozofiraj Sad je stvarno dosta N

Damijan Bermanec mag. phil. damijan.bermanec@gmail.com

aprosto je nevjerojatno da se opet, potaknuta nekim nedavnim događajima, u hrvatskoj javnosti rasplamsala jedna stara, glupa i prije svega beskorisna rasprava. To je naravno ona o najvećem među svim drugovima, najcrnjem među svim Hrvatima, o crvenokošuljašima i crnokošuljašima, o jednoj zvijezdi i jednom slovu... A strasti su ovaj put provalile nakon navodne mise zadušnice za jednog odavno mrtvog diktatora i zločinca, sudske presude u slučaju nekog nesretnika koji je prodavao majice s jednim povijesno okaljanim pozdravom te početka televizijskog prikazivanja dokumentarne serije o jednom drugom, u svijetu vrlo omiljenom preminulom diktatoru i zločincu. U svemu je tomu

najfascinantnije koliko se ljudi u hrvatskom javnom prostoru još uvijek priključuje toj besplodnoj i štetnoj, nikad prestajućoj raspravi. Komentatori, kolumnisti, analitičari, javni intelektualci, svi oni skaču kao bijesne zvijeri koje žele u njoj sudjelovati, ne bi li zabile svoje ideološki obojene zube u vrat povijesnih neprijatelja i tako dokrajčile sukob i izborile se za prevlast vlastite verzije istine. Čak i neki od najfinijih hrvatskih umova i najbritkijih literata troše uludo svoj talent pokušavajući u korist svoje ideologijske vizije okončati ove nazovisudbonosne borbe, umjesto da se, kako bi bilo i dolično, odluče boriti za bolji život i budućnost ljudi na ovom prostoru. Nama, mladim generacijama, koje nismo vidjele ni Tita ni

Antu, koje nismo pjevale ni partizanske ni ustaške pjesme, koje nismo bile proganjane od bilo kojeg od ova dva diktatora, uši su i oči već prokrvarile od slušanja i gledanja ovih lažnih povjesničara koji defiliraju hrvatskim medijima i umjesto budućnosti žele nam uvaliti neku svoju perverznu borbu za tobožnju povijesnu istinu. Najveću bi uslugu ti i takvi svima učinili kad bi se jednostavno zauvijek izgubili iz javnog prostora, odbacili svoja besplodna pera i štetne fraze, i tako sudjelovali u prijeko potrebnoj dekontaminaciji Hrvatske od povijesno nakupljenog taloga.

Upravo oni stoje na putu ozdravljenju društva, koje bi se konačno moglo, oslobođeno kvazipovijesnih razmatranja, okrenuti svojoj budućnosti.

17. sijeÄ?nja 2012., br. 400

Oglasi 19

20 Kulturni obzor

17. siječnja 2012., br. 400

OTKRIVAMO Nepostojeća kinoteka je misterij i mjesto g

U D-duru Massimo na Valentinovo D

jetinjstvo je uglavnom provodio u Istri, iako su ga životne okolnosti odvele prvo do Italije, pa zatim do Australije.

Srednju školu pohađa i završava u Zagrebu gdje započinje njegova glazbena karijera. odine 19 83 ., kao vođa legendarne new wave/synth-pop grupe Darko RUŠEC Dorian Gray izdaje prvi profesor gitare u album Sjaj u tami te dvije Glazbenoj školi Varaždin godine kasnije drugi album Za tvoje oči. Nakon razlaza grupe započinje uspješnu samostalnu karijeru i objavljuje četiri albuma u suradnji sa Zrinkom Tutićem. Slijedi zaokret u karijeri i art pop i rock projekti poput albuma na engleskom jeziku Elements ili vokal u grupi Metal Guru, uz istovremeno objavljivanje petog albuma u suradnji s Tutićem - Benzina 1995. godine. Upravo u vrijeme zenita hrvatske “dance” glazbe otpjevao je jedan od najduhovitijih hitova Benzina, a da nije iznevjerio fanove, već je u isto vrijeme dobio i nove. Nakon pet godina stanke, objavljuje novi album jednostavna naslova Massimo, a potom su uslijedili hvaljeni albumi Vještina i Vještina 2 koji su Massima vratili u sam vrh hrvatske mainstream pop-rock glazbe. Nakon više nominacija, godine 2004. napokon dobiva diskografsku nagradu Porin u kategoriji najbolje muške vokalne izvedbe.

Uspjeh je ponovio i sljedeće dvije godine. oncertom u Tvornici kulture Massimo prvi put uživo zagrebačkoj publici predstavlja novi studijski album “Dodirni me slučajno”, u izdanju Aquarius Recordsa. S njega je već lansiran hit “Iz jednog pogleda”, sa spotom koji “prijeti” postati najgledanijim Massimovim video uratkom, a na odličnom je putu da hit postane i aktualni singl “Dodirni me slučajno”. sim spomenutih pjesama, Massimo će u Tvornici u društvu odličnih glazbenika - svog pratećeg benda - izvesti i mnoge druge pjesme s novog albuma kao što su “Krug u žitu”, “Tišina”, “Prospi riječi”, “Dijete u meni”, “Što bi mi bez nas”... Tri godine od hvaljenog studijskog albuma “Sunce se ponovo rađa” te godinu dana od live albuma “Massimo sings Sinatra”, Massimo se predstavlja, po mišljenju mnogih, dosad najzrelijim albumom i puno drskijim zvukom.

U novim i starim pjesmama i odličnom muziciranju uživat će svi koji odluče Dan zaljubljenih provesti u Tvornici. a posljednji Massimov koncert u Zagrebu, održan u kazalištu Kerempuh prije više od godinu i pol, tražila se ulaznica više.

Klemm: Varaždin grad za ljubitelje

G

K

O

Z

lji Ljubite ih filmsk ždinu a V u ra klasika pcija. Takav uo se ne nemaj nikad m m a r sko prog a film nađe n tnu pla Do posljednjeg daha (1960) jedan je od kultnih filmova Jean-Luc Godarda

J Već godinama okupljaju se kako bi gledali remek-djela filmske umjetnosti.

Osim ove kinoteke, Varaždin nema niti jedno mjesto gdje bi zalazili filmofili Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Prvi film koji su pogledali bio je Play Time Jacquesa Tatija. Bilo je to prije nekih sedam, osam godina, a malena grupa filmofila okuplja se i danas.

Tko gleda?

Nekolicina Varaždinaca s pojačanim senzibilitetom za filmove druži se tako unutar jedne sasvim drugačije koncepcije – Nepostojeće kinoteke, i gleda filmske klasike. - Nepostojeća kinoteka je književna doskočica koja govori o nečemu što ne postoji. Mi smo grupa ljubitelja filma koji se okupljaju i gledaju ih – pojasnio je muzejski savjetnik Miroslav

Zlatna vrata do filmskih klasika Kinoteke s filmskim klasicima i art filmovima ipak nisu nemoguće. Postoje gradovi, iako rijetki, gdje je dio publike usredotočen na takve sadržaje našao svoje mjesto pod suncem. Tako grad Split već desetke godina ima svoju kinoteku Zlatna vrata u pro-

Klemm, jedan od filmofila koji je Nepostojeću kinoteku stavio na noge. Sve je počelo u Rogozu gdje su se prvobitno održavali njihovi sastanci, nakon toga na redu je bio Stari grad. - Trenutno nam gostoprimstvo pruža Gradski muzej u

storijama Pučkog otvorenog učilišta. Svojim programom Filmski klasici uspjeli su se održati već dugih 35 godina, a ta je kinoteka postala jedina institucija sa strogo oblikovanim kinoprogramom.

Osim toga, od 2006. godine krenuli su i u nove projekte.

palači Herzer. To je svarno jedan adekvatan prostor – rekao je Klemm.

Ovi ljudi koji se okupljaju su pojedinci koji ne odlaze u kino radi zabave. To su ljudi srednjih godina ili stariji, ljudi koji su imali priliku vidjeti stvaranje povijesti filmske umjetnosti pa gledaju kako bi se prisjetili ili pogledali što još nisu - rekao je Klemm. Filmovi koje gledaju njihovo su privatno vlasništvo i sve su to filmski klasici i prava remekdjela filmske umjetnosti.

Varaždinski misterij

amo - ovako!

Klasike danas najčešće gled

U bogatom opusu koji imaju, nalaze se mnogi veliki autori i njihovi ostvaraji koji se rijetko gdje mogu naći – Godard, Forda, Lang i mnoga druga imena.

Pokrenut je posebni program koji favorizira europski film, američki nezavisni film i autorske filmove te naslove svjetskih kinematografija koji su manje zastupljeni.

Potičući gledanje tih naslova uspjeli su se uspješno održati, a gledatelja uvijek ima.

S vremenom, ona je postala pravi varaždinski misterij.

Nešto što postoji, ali je skriveno i teško dostupno. Čak i oni koji su htjeli nisu znali kako bi mogli postati dio te grupe. Iako su mislili da je to zbog nedovoljnog interesa ili slabe reklame, razlog skrivenosti od javnosti malo je drugačiji. - Mi smo grupa ljubitelja filma koji se povremeno sastaju, donose filmove koje su skupili i gledamo ih zajedno. To nije institucija ni udruga, nema program ni prostor ni točno vrijeme održavanja – pojasnio je Klemm.

Njih nekolicina skrivena je od pogleda javnosti, a na tom jednom mjestu nalaze se zbog ljubavi prema ovoj vrsti umjetnosti koju u sebi nosi, prema mišljenju Klemma,

Kulturni obzor 21

17. siječnja 2012., br. 400

gdje se gledaju filmski klasici

BALET Vrhunski ruski državni balet na ledu

n premali filma...

Karte mož et nalnog tje e dobiti i od Regiodn tal i sudjel ika - čitajte naš porujte u nagr adnoj igri!

ĝWR ĴLWDWL"

Inspektor Harry „Hamlet“

DOZNAJEMO Što stoji na putu uspjehu?

Ima interesa, ali nema informacija Nedostatak interesa među publikom nek i ip ak smatr aju samo izlikom. Nije da nema u Varaždinu interesa nego se ne zna zainteresirati ljude. Nije dosta stav it i plakat formata A4 da se prikazuje neki film. Išla bih u kino kada bi se prikazivali takvi filmovi, a čak i kad je bilo nekih besplatnih dokumentaraca i europskih filmova u Kinu Gaj, nisam imala pojma o tome - komentirala je 28-godišnja Varaždinka. Smatra da bi se boljom organizacijom i voljom moglo to riješiti. Dobar primjer je, recimo, Kino Europa u Zagrebu.

Imaju bogat program i kroz razne događaje i festivale uspjeli su pridobiti svoju publiku - dodaje.

!

I varaždinsko kino pokušalo je ići u tom smjeru. Tako su u studenom u Kinu Gaj bili prikazivani filmski naslovi europskih i nezavisnih produkcija, nagrađivani na festivalima. Također, prošle je godine u kinu osvanuo i program “Ciklusi filmske klasike”, koji je privukao publiku. No, kao što je rekla mlada Varaždinka, ne možeš prikazivati film Tramvaj zvan čežnja i to oglasiti jedino na malom papiru zalijepljenom na vrata kina.

Vrijeme igre Jacquesa Tatija je prvi film koji se gledao u kinoteci

vrlo malo ljudi.

Nezainteresirani Ovakva mjesta koja u nama pobuđuju znatiželju i tjeraju nas da se uključimo, ipak su samo fiktivna i rijetkost.

U krugu se stalno vrte dva klasična razloga zbog kojih Varaždin prestaje biti grad kulture – nedovoljan interes koji dovodi do slabih posjeta takvih događanja, ali isto tako i njihovo nepostojanje.

- Varaždin nema instituciju koja bi prikazivala takve filmove. No isto tako i problemi su veliki. Upitna je i sama nabava filma, a vjerojatno vas nitko neće doći gledati.

Varaždin je premali za ljubitelje filma. Mlađa publika

nema iskustva ni znanja da bi mogla vrednovati filmove, a ne postoji ni interes – smatra Klemm. No je li problem u malom Varaždinu i nezainteresiranim Varaždincima i Varaždinkama ili nedostatku sadržaja koji bi zaokupili pažnju? Nekolicina građana ipak si postavlja pitanje zašto ne bi, po uzoru na druge gradove, gradska kina bila mjesto prikazivanja upravo klasičnih djela i nezavisne filmske produkcije. Možda su oni među rijetkima, ali isto tako zaslužuju mjesto na kojem bi našli nešto što ih interesira. Ipak, to će do daljnjeg biti samo želje jer rješenja niti ideje za njih ne postoje.

St. Petersburg državni balet na ledu

Uspavana ljepotica u varaždinskoj Areni J Kombinacija baleta i klizanja jedinstvena je umjetnička cjelina kakva se rijetko može vidjeti u našim krajevima Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Rusi i balet uvijek idu skupa kao cjelina koja privlači brojnim svojim čarima. Nažalost, rijetki su u prilici vidjeti uživo ono o čemu se toliko priča.

Upravo je zato događaj koji čeka Varaždinke i Varaždince jedinstvena prilika da vide uživo kako izgleda pravi ruski balet, i to na ledu!

22. siječnja u varaždinskoj Areni na led će stati baletani St. Petersburg državnog baleta na ledu i izvesti Uspavanu ljepoticu, jedno od najljepših djela klasične baletne literature.

Carski ruski balet Uspavana ljepotica smatra se najpoznatijim djelom P. I. Čajkovskog i jednim od najizvođenijih komada na baletskom repertoaru. Prvi put je izvedena u Sankt Peterburgu u siječnju 1890. godine, u vrijeme samog procvata carskog ruskog baleta. Čarobni svijet ma-

vidjeti.

- Ovaj događaj je izazov također i s tehničke strane. U Areni a n e ij c će se postavŠleperi s ledom a t ljati vrsta S početkom u 19 sati kara d montažnog tridesetak vrhunskih se o leda. Nekoumjetnika ove skupine kreće 250 o d liko šlepera uz glazbenu pozadinu 150 drobljenog Petra Iljiča Čajkovskog una k leda doći će u zasigurno će pružiti neVaraždin - riječi zaboravan doživljaj svim su direktora dvoraljubiteljima klasičnog baleta.

Riječ je o kombinaciji koju ne Nevena Buljana. Osim krasi visoka umjetnička razina toga, skupina ima impresivnu i koja se kod nas rijetko može kostimografiju i rasvjetu. St.

šte i snova, borbe dobra i zla te bogatstvo fantazije izvedeni u baletnim papučama, osvojili su generacije. U kombinaciji s umjetničkim klizanjem, ljepotica ovog velikog kompozitora dobila je još jednu reinkarnaciju, sudeći prema kritikama, vrijednu pažnje.

Petersburg državni balet osnovan je još davne 1967. godine.

Svojom kombinacijom umjetničkog klizanja i klasičnog ruskog baleta, koji su stopljeni u jedinstvenu umjetničku cjelinu, osvajaju publiku diljem svijeta od samog osnutka.

Ruski biser Dosad su imali preko sedam tisuća nastupa po najprestižnijim svjetskim pozornicama.

Nekoliko puta nastupili su i u Hrvatskoj te bez problema napunili dvorane.

PREMIJERA U Rogozu predstava o modernom problemu

“Ružni” o ljepoti, bolesti društva

Plakat Jovana Tarbuka

“Ružni” je crnohumorna drama. Nastala je prema tekstu mladog Nijemca Mariusa von Mayenburga napisanom prije svega 4 godine, a prvi put je na varaždinske daske postavlja mladi Slovenac Jernej Kobal.

Govori o bolesti modernog društva – opsjednutosti izgledom, ljepotom i mladošću koju nameću mediji. “Ružni” je našao svoj put do varaždinskih kazališnih dasaka i glumačke postave u kojoj su Robert Plemić, Barbara Rocco, Ivica

Pucar i Mitja Smiljanić. - Tekst sam preradio, ali nisam niti neću raditi nikakve dodatke, stvari koje bi škodile glumcu ili sceni. “Ružni” je sam po sebi dobar tekst i ne treba izmišljati nikakve dublje aspekte tog teksta. Neka publika sama dođe do zaključaka – veli Kobal.

Zanimljivo je da svaki glumac tumači nekoliko likova, a svi se slažu da je “Ružni” pravi izazov.

Premijera će se održati ovaj petak, 20. siječnja, u 20 sati u Podrumskoj sceni “Rogoz”.

Eve Gabrielsson (s M. Colombani), Millenium, Stieg i ja, Fraktura, Zagreb, studeni 2011.

U općoj pomami za L arssonom (f ilmov i na HTV-u i u kinu, medijski prilozi) ne mogu se oteti dojmu da nas Rooney Mara, Noomi Rapace, Daniel Craig i sva ta fama pomalo udaljuju od samog autora i njegovog djela. Stoga je vrijeme za autobiografiju njegove životne družice Eve Gabrielson. Iako nužno subjektivna, ova nam je knjiga zasad jedini uvid u osobnost pokojnog pisca koji je promijenio europsku književnost, a sada „prijeti“ da promijeni i Hollywood.

K njiga pr už a mnoš t vo zanimljivosti, ali čini mi se važnijim to što nas može vratiti izvornom Larssonu: oni koji ga nisu čitali možda će napokon posegnuti za njime, a onima koji jesu b it će jasnije z aš to je „Millenium“ – genijalan.

J o N e s b ø, S p a s i te lj , Znanje, Zagreb, rujan 2011.

I a ko s a m N e s b o a (i L arssona) stav io u vrh godišnjeg pregleda hr vatske nakl adničke produkcije, nisam detaljnije pisao o „Spasitelju“, a nisam baš pr imijet io ni neku drugu suvislu kritiku tog romana. Moje oklijevanje je neobične prirode: kad sam pročitao „Spasitelja“, nisam mogao vjerovati da je toliko d o b a r. N a ko n kultn o g „Crvendaća“ i kreativnog pada u „Nemezi“ te ponovnog uspona u „Đavoljoj zvijezdi“, četvrti roman o inspektoru Holeu kao da je iz nekog drugog univerzuma.Ukratko: to je najbolja kombinacija vrhunskog trilera i drame dostojne Shakespearea koju sam ikada pročitao.

Moralni preokret vezan uz vukovarskog ubojicu i samog Holea je neopisivo snažan.

'HQLV 3HULĴLIJ

22 Duplerica

17. siječnja 2012., br. 400

OTKRIVAMO Varaždinac Alen Vuković za film Koko i duhovi dobio nagradu i putovanje u Nizo

Sudnji dan preživio s or J Spletom okolnosti, upravo je ovaj mladi Varaždinac dobio zadatak raditi odjavnu špicu za dječji film. Za to je dobio vrijednu n Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

- Autori filma stupili su u kontakt s 3D2D Animatori studijem u kojem radim.

Ideja je bila da se kroz odjavnu špicu gledatelji prisjete najvažnijih događaja u filmu – počeo je Alen Vuko vić svoju pr iču o radu na filmu “Koko i duhovi”.

Sudnji dan

Varaždinac Alen Vuković postigao je izvrsne rezultate

Zadatak da se posveti tome pripao je upravo ovom mladom Varaždincu koji je uspio s tih nekoliko minuta pokupiti same pohvale. Rad na filmu donio mu je i nagrade, a vrijednost ovog projekta još je veća s obzirom na rezultate koje je film postigao.

- Nagrada je super stvar. To je poticaj da radim dalje, a uz to sam dobio putovanje u Nizozemsku na Dutch Design

Week! Za daljnje napredovanje potrebno je imati dobre radove pa na tom polju još radim – ispričao nam je ovaj 24- godišnjak. Naime, na nedavno održanom festivalu Kreativnih komunikacija Sudnji dan, orden Sudnjeg dana pr ipao je upravo njemu.

Alen je nagrađen priznanjem Mlada nada, kategorijom u kojoj su stuSličica iz Vokovićevog animiranog filma Charon denti prijavljivali svoje radove. Alen je pobjedu odnio s pro- radova biti vezana uz dizajn bala čak ni hrana. Pred kraj jektom odjavne špice za - rekao je Alen. Na kraju su osnovne škole sam skužio da film “Koko i duhovi” između 69 radova prva dva postoje 3D programi, kasnije redatelja Daniela bila “Koko i duhovi” i “Car- sam svoje prve projekte radio Kušana. - U zadnji toon Network” animacije. u Elektrostrojarskoj školi i na čas prijavio sam Nakon toga, ovaj student kraju završio u Studiju za anidva rada na Sud- Grafičkog fakulteta postao maciju u Zagrebu – ispričao nji dan u katego- je prava zvijezda, posebice nam je Alen skraćenu verziju riji studentskih u Varaždinu gdje je pohađao svoje priče. Kako je rekao, radova. Prijavio srednju školu. uvijek je znao da, kad odrasam odjavnu špicu ste, želi raditi s računalima. za film “Koko i duhovi” S vremenom se to iskristaliCrtanje i 2D animaciju “Cartoon - Kao klinac volio sam crtati ziralo. Upisao je fakultet, a Network” koju sam radio na i gnječiti plastelin. Bio mi je kao student počeo je raditi fakultetu s kolegicom Petrom dovoljan komad jednobojnog i u ovom studiju koji se bavi Slobodnjak. Znao sam samo plastelina i ja sam bio miran izradom TV reklama i animida će već ina studentskih po cijele dane. Nije mi tre- ranih filmova. Sada, nakon što

ANĐEOSKE KARTICE Pomoć za komunikaciju s anđelima - zamislite pitanje, koncentrirate

Anđeli im šapću kako kr J Dan Šercar i Željka Tokić osmislili su i dizajnirali originalne anđeoske kartice s porukama nadahnutim šapatom anđela Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Dan Šercar je osnivač, predsjednik i voditelj Angels centra u Zagrebu, koji djeluje kao jedinstvena i univerzalna Anđeoska škola u kojoj, vjerovali ili ne, možete naučiti komunicirati s anđelima. - Svatko se ponekad nađe na životnoj prekretnici kada je moguće krenuti različitim putevima.

Ponekad smo zbunjeni, neodlučni ili uplašeni i ne znamo kamo krenuti. Potrebna nam je pomoć i savjet prijatelja, a tko je bolji za to od našeg anđela

čuvara? – smatraju u Angels centru. Zato su prije nekoliko godina počeli izdavati knjige poput “Dodirom do zdravlja” i “Molitve anđelima čuvarima” koje nude praktične savjete za komunikaciju s anđelima. Uz knjige mogu se nabaviti i anđeoske kartice koje su nedavno prezentirali i u Varaždinu.

cija promo a i kart c na na je stu održa je nom m prigod Muzeju –u anđela

Anđeli u muzeju - U gotovo tri, četiri godine rada s anđeoskim karticama vidjeli smo da se ljudi, kada se opuste i razigraju, puno lakše otvore prema slikama anđela i prema dijelu svojeg bića koji je povezan s njihovom dušom, a duša s anđeoskim svijetom – ispričao je Dan na promociji kartica. Objasnio je kako kartice funkcioniraju tako da zamislite neko pitanje, koncentrirate se i dobijete odgovor. S možda samo malo predrasuda, to smo probali i učiniti, a moramo priznati da nam anđeoski odgovor koji smo dobili nije baš ništa rekao. Ali probati smo morali... Inače, promocija kartica je održana na prigodnom mjestu – u Muzeju anđela u nastajanju u Varaždinu Željka Prste-

ca. - Željkovi anđeli jako dobro i blisko odražavaju energiju anđela i zato sam jako sretan da upravo u toj galeriji možemo

predstaviti knjigu. Osim toga, u Varaždinu osjećam energiju koja se doživljava u kontaktu s anđelima – dojam je koji o našem gradu ima Dan.

Za neke je to ipak previše Na promociji kartica okupila se nekolicina anđeoskih entuzijasta, ali i anđeoskih skeptika. – Vjerujem da su anđeli svuda oko nas, ali znam da neki ljudi smatraju da sam zbog toga luckasta – rekla je 44-godišnja Varaždinka. - Nisam sigurna što bih mislila o tome.

Ovo su zaista teška vremena i ljudi traže utjehu u doslovno bilo čemu, a razni nadriznanstvenici ih na svaki način pokušavaju prevariti. Došla sam jer sam mislila da je to neka lijepa pričica, ali ovo je previše – zaključila je 28-godišnja Janja.

Svijet financija Kultura stanovanja Sport 23

Kultura stanovanja

17. siječnja 2012., br. 400

Mjesečni prilog Regionalnog tjednika

VAŽNO

Podloga, dimnjak...

Kamini se uvijek postavljaju na dovoljno čvrstu i stabilnu podlogu. Svojom težinom stvaraju pritisak te ih nije preporučljivo stavljati na podloge s mekim izolacijama, jer dolazi do njezinog stiskanja te pucanja na kontaktu između kamina i zida.

Najugodniji osjećaj stvaraju kamini s ložištem na drva zbog prirodnog načina loženja. No ugradnjom ovakvog tipa ložišta trebaju biti zadovoljeni određeni uvjeti. Jedan od osnovnih je osiguranje dovoljnog promjera dimnjaka, koji za otvorene kamine iznosi 250

Nema ljepšeg osjećaja nego kada se “zavalite” u fotelju i uživate u toplini i laganom pucketanju vatre koja dopire iz kamina...

TOPLA ZIMA O čemu morate voditi računa ako ste odlučili ugraditi kamin

Kamin – srce kuće

J Odabir kamina ovisit će prije svega o stilu uređenja vašeg doma. Prema željama, možete odabrati

kamin s otvorenim ili zatvorenim ložištem. Ložišta mogu biti na kruta goriva te električna ili plinska...

MONIKA GALOVIĆ, dipl. ing. arh. www.interijerNET.hr

Poznata je izreka da kamin čini kuću domom. I zaista, gotovo niti jedan element uređenja prostora ne može stvoriti osjećaj zadovoljstva kakav se javlja dok sjedite uz kamin.

Različiti stilovi Razvoj kamina je započeo u 14. stoljeću iako je otvoreno ložište i ranije predstavljalo centralni dio i srce kuće. Tijekom stoljeća, kamin je doživio mnogobrojne tehničke i dekorativne izmjene, koje su bile popraćene smjenom stilskih razdoblja. U 19. stoljeću dobivaju jednostavnije oblike

kao suprotnost prijašnjim nakićenim kaminima. Sve do danas možemo susresti različite stilove u oblikovanju kamina, od modernih, u čistim geometrijskim linijama, do onih koji i dalje prate smjernice velikih povijesnih razdoblja.

Odabir kamina ovisit će prije svega o stilu uređenja vašeg doma, koji će, bilo da je moderan, klasičan, rustikalni ili stilski, biti naglasak i nadopuna već postojećem ugođaju prostora. Dakle, odabirom vrste kamina dajete karakter prostoru u kojem se on nalazi.

Kamini se izrađuju od različitih materijala, pa će i odabir završne obloge ovisiti isključi-

vo o vašim željama.

Pitajte stručnjaka Osim toga, prema željama možete odabrati kamin s otvorenim ili zatvorenim ložištem te ugraditi određeni tip gusnatog ložišta, koja se međusobno razlikuju prema veličini, snazi, načinu otvaranja vrata i tako dalje. Ložišta mogu biti na kruta goriva te električna ili plinska. Odabir će ovisiti o postojećim uvjetima prostora u koji se kamin ugrađuje.

Da bi ugradnja kamina bila kvalitetna, a njegovo funkcioniranje pravilno i ugodno za boravak uz njega, potrebno je zadovoljiti određene zahtje-

Kamini se savršeno uklapaju i u moderno uređene prostore

ve u kojima će vam najbolje pomoći tvrtke koje ugrađuju kamine. Savjetovanje sa stručnjacima, kao i izvedba specijalizirane tvrtke, omogućit će

garanciju za proizvod koji se ugrađuje. Osim toga, oni će preporučiti tip kamina koji će najbolje odgovarati postojećim uvjetima.

- 300 mm, a za kamine sa zatvorenim ložištima 200 – 250 mm. Ako imate manji promjer dimnjaka, stručnjaci će vam savjetovati tip kamina i ložišta koji će se uklopiti i u manje promjere. Sljedeći bitan zahtjev je dovođenje svježeg zraka koji će pomoći boljem sagorijevanju, a time i bržem zagrijavanju prostorije.

Optimalan promjer cijevi za dovod vanjskog zraka je 160 mm, a promjer može biti podijeljen u dvije ili tri cijevi manjeg promjera.

24 Kultura stanovanja

17. sijeÄ?nja 2012., br. 400

Kultura stanovanja 25

17. siječnja 2012., br. 400

PLOČICE I SANITARIJE Najkvalitetnija roba po pristupačnim cijenama u DGH Centru

Najmodernija kupaonica J DGH Centar nudi zaista velik izbor sanitarija i keramičkih pločica u nevjerojatno puno boja i kombinacija Estetika i funkcionalnost sanitarija i keramičkih pločica na jednom mjestu - upravo to našli smo u DGH centru, na križanju Vinka Međerala bb i Jalkovečke ulice kod POS-ovih stanova u Varaždinu. Upravo se tamo već tri godine nalazi najveći asortiman robe te kvalitetno i ljubazno osoblje koje će vam pomoći riješiti problem opre-

POČASTITE SE I DGH Centar je odlučio kupce počastiti u ovo blagdansko vrijeme. Desetak vrsta pločica samo su nešto od ponude koja se nalazi na božićnom sniženju od 20 posto, a tu su i sanitarije Villeroy & Boch uz popust do 35 %. Plaćati se može i gotovinom i karticama, popust u svakom slučaju ostaje. Posebno je povoljna mogućnost plaćanja robe do 60 rata kao potrošački kredit. U svakom slučaju, od tre nutka kad uđete u trgovinu pa sve do odluke o kupnji robe, DGH misli na vas i, uvjerili smo se, pružit će maksimalnu uslugu.

manja privatnog ili poslovnog sanitarije i pločice upravo po prostora. svojoj mjeri.

- Roba koju držimo vrOsim toga, DGH Cenhunske je kvalitete i tar nudi i 3D prood dobrih proizvojekcije kupaoniDGH đača kao što su ca kako bi se di u n Villeroy & Boch, kupci mogli u n v i z Imola, Marazzi, odlučiti i za sklu k e u j l o FAP, Zucchetti opciju koja najb i u b i mnogi drugi. im najbolje ro aki v S . u Također, konodgovara.

U lug s u je stantno preslučaju kupm i j l a t de zentiramo nešto novo, posebice sada bitan u prosincu - ističe Goran Horvat, direktor DGH nje, 3D Centra. Naime, upravo u ovo p r o j e k c i j a doba u ponudu dolazi naj- j e b e s p l a t novija roba prezentirana na na, a svakanajprestižnijim europskim ko olak šava sajmovima. opremanje vaNa petstotinjak četvornih šeg prostora, metara pronaći se mogu kva- stambenog ili litetne slavine, tuš kabine poslovnog, bunapravljene prema najnovijim dući da je DGH trendovima te preko milijun Centar tu za sve. Naravno, u boja i kombinacija keramičkih to je uračunata i dobava robe pločica. Osim što se proizvodi sa zalihe ili u roku od 30 dana. ističu kvalitetom, pristupačne su i cijene.

Svjetski nivo Za sve koji ne znaju za što DGH Centar pridaje velik bi se odlučili, tu je kvalitetno značaj detaljima, a u trgovini osoblje koje će provesti i sate s u Varaždinu nalazi se roba vama kako bi pomogli u odluci. iznimne kvalitete koja prati Individualan pristup kupcu i najnovije trendove. Keramičstručnost pomoći će da nađete kih pločica ima bilo gdje za

Čistoća linija i vrhunski dizajn

CeramicPlus i Activecare kupiti, no detalji su ono što je također bitno. Oni ih uvijek odmaknu od prosjeka.

U DGH Centru će vam olakšati taj posao odabira i dati kvalitetne savjete. Upravo zbog toga postali su prepoznatljivi kao tvrtka s najkvalitetnijom robom i dobrim osobljem, a trenutno dobavljaju robu za nekoliko velikih stambenih i poslovnih objekata.

DGH Centar možete posjetiti i u virtualnom svijetu odnosno na internetskoj adresi www.dgh.hr. Tu su, uz ostalo, obavijesti o aktualnim akcijama, ali i noviteti iz svijeta kupaonske opreme i namještaja. Tako se tu može doznati sve o tehnologiji CeramicPlus, posebnoj doradi keramičkih površina na kojoj se nečistoće teško zadržavaju, pa za njihovo uklanjanje ne trebaju agresivna sredstva za čišćenje. Nadalje, ActivCare je keramička glazura koja sadrži tvari za sprečavanje razvoja bakterija. Tu su i posebne daske za školjke s mekanim zatvaranjem, zatim školjke s PurAir sustavom protiv neugodnih mirisa te slavine s raznim sustavima za štednju vode i toplinske energije.

26 Kultura stanovanja

17. sijeÄ?nja 2012., br. 400

Duplerica 27

17. siječnja 2012., br. 400

ozemsku na Dutch Design Week

rdenom se iskazao na najbolji način, kreće i u samostalne projekte.

Charon Unatoč postignutom uspjehu, Alen ne miruje. - Radim na svom prvom animiranom filmu radnog naziva “Charon”. Film će biti napravljen u 3D tehnici i trajat će oko 4 minute. Predprodukcija je gotova i sad modeliram likove i scenografiju – najavio je svoj novi samostalni uradak. Uz to, aktivan je i dalje u studiju

3D2D Animatori gdje također radi na nekim projektima.

U tom tonu namjerava i nastaviti, a gdje će završiti njegov animatorski put, još ne zna. - Sjedim na proplanku okružen šumom i gledam planine u daljini. Kraj mene leži bicikl... Uglavnom, želim napraviti još par kvalitetnih radova za portfolio i poslati ih studijima izvan Hrvatske.

Kako će dalje ići, ne znam – rekao je ovaj simpatičan Varaždinac za kraj razgovora.

SINIŠA SOVIĆ

nagradu, a film je postao pravi hit

Najgledaniji dječji film

DOZNAJEMO Edukacija u Društvu Naša djeca

Iskustvo rada na filmu, s obzirom na to što se u Hrvatskoj oni rijeko snimaju, za njega je velika stvar. - U Hrvatskoj se ne snima puno filmova, a još manje se za te filmove rade špice. Nema se novaca za ovakve dodatne projekte pa sam imao sreću raditi na odjavnoj špici za Koka i duhove. Posebno mi je drago što je film dobio nagradu na filmskom festivalu u Puli i što postiže odličnu gledanost – osvrnuo se Alen na iskustvo rada na filmu koji je postao najgledaniji dječji hrvatski film u posljednjih 20 godina. Osim toga, sretan je što su mu producentica i redatelj filma dopustili da odjavna špica bude dio njegovog diplomskog rada na Grafičkom fakultetu pod nazivom “Filmska špica”. - Trenutno pišem teoretski dio, a rad se bavi analizom filmskih špica razmatrajući ih kao zasebnu medijsku cjelinu – ispričao je.

Praznici uz šah J Interes djece za igranjem šaha

potvrđuje da ćemo ovakve edukacije organizirati i ubuduće – rekla je Dropuljić

e se i karte vam daju odgovor

SINIŠA SOVIĆ

roz život Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- U šahu moraš imati plan kako pobijediti protivnika.

Ako on igra onako kako očekuješ, tada se igra razvija kako želiš. Međutim, ako ne igra prema onome što si zamislio, tada moraš tijekom igre smišljati drugačiji plan – objasnio je 12-godišnji Luka Kovačić, jedan od polaznika edukacije igranja šaha koja se u četvrtak i petak održavala u varaždinskom Društvu Naša djeca.

Interes velik Ove je godine prvi put u prostorima DND-a Varaždin organizirana dvodnevna besplatna edukacija šaha za osnovnoškolce. Tajne igranja šaha polaznici su imali pr iliku učiti od Miljenka Kelemena, predsjednika Šahovskog saveza Varaždinske županije, a ova edukacija pokazala se kao pun pogodak.

- Prezadovoljni smo odazivom. Prvi dan učiti igrati šah došlo je 20-ak učenika, a drugi dan isto toliko tako da ćemo edukaciju šaha sigurno organizirati i ubuduće – zadovoljna je Đurđica

Šah kroz cijelu godinu Šah se u Varaždinskoj županiji organizirano uči u osnovnim školama Varaždinske Toplice, Novi Marof, Podrute, Visoko, Maruševec te u Šahovskom društvu Varaždin.

- Optimalno vrijeme za uvođenje u svijet šaha za djecu je od šest godina namljivo igrati šah, riječ je o društveno korisnoj igri.

- Uz klasično učenje šaha i šahovske poteze, igranjem šaha djeca uče matematiku, zemljopis i povijest te razvijaju logiku tako da je vrijeme koje mladi ovako utroše višestruko isplativo – poručio je Kelemen.

Mnogo je djece i mladih koji u današnje vrijeme žele igrati šah, međutim, problem je što je ova društvena

Dropuljić, ravnateljica DNDa Varaždin.

Interesom koji su djeca iskazala za igranje šaha zadovoljan je i Kelemen, kojeg je najviše razveselilo to što su svi polaznici pokazali poznavanje osnovnih o pravila šaha. nadam ah - Za to najviše treba će š pohvaliti njihove rodise da e biti ć telje, djedove i bake s ubudu upljen kojima su djeca uglavst a z e nom dosad i igrala šah j bol ama – rekao je. o u šk l Upravo je baka osmogodišnju Lanu Zebec zainteresirala za ovu društveno korisnu igru.

- Baka me stalno pitala hoću li igrati šah. Tako sam se za njega zainteresirala. U šahu treba puno razmišljati i to mi se sviđa, a ovdje sam došla kako bih nešto više naučila - rekla je Lana. Naučiti nešto više u šahu bio je i glavni razlog zbog kojeg je i devetogodišnja Lidija Mudri u četvrtak i petak bila u varaždinskom DND-u.

- Lijepo je i zabavno, a već smo puno toga novog i naučili o šahu – rekla je devetogodišnjakinja.

Osim što je djeci zani-

dalje – rekao je Miljenko Kelemen.

U školu šaha zainteresirani se mogu uključiti tijekom cijele godine, a sve informacije mogu se dobiti na broju telefona 095/256-1965 (Miljenko Kelemen) ili putem e-maila miljenko1@net.hr. igra slabo pozicionirana u školskom sustavu.

- Šahovski klubovi i savezi bez pomoći društvene zajednice teško mogu preuzeti odgojnu ulogu za velik broj djece. Nadamo se da će u u budućnosti šah u školama biti bolje zastupljen. Primjerice, u susjednoj Sloveniji je šah izborni predmet. Naš cilj je da tako bude i u našim školama – istaknuo je Kelemen.

28 Putopis

17. siječnja 2012., br. 400

Ljeti vlakove popune obitelji koje posjećuju rođake, a transsibirskom prugom putuju i kineski radnici koji se vraćaju u Peking

PUTOPIS Hrvoje Ivančić putovao je vlakom transsibirskom rutom od Moskve do Vladivostoka

Transsibirska željeznica J - Vjerojatno nisi mislio da i u Sibiru može biti 35 stupnjeva –

pitala me Natalija dok sam okupan znojem hvatao hlad u parku Piše: HRVOJE IVANČIĆ

Upijajući dušu Vladivostoka Nakon tri tjedna stižem u Vladivostok.

Umjesto da krenem u skupe stanove koje su babuške iznajmljivale na stanici, kupujem lokalni oglasnik, listam i zovem. Za pola sata po mene na stanicu stiže Denis Puškin.

U narednih nekoliko dana uspijevam saznati mnogo stvari jer s Denisom prolazim gradom, svakodnevno degustirajući pivo. Čovjek mi zbog novonastalog prijateljstva snizuje stanarinu s 1500 na 1000 rublja (na oko 180 kn). Uspijevam u tom vremenu

Zavojitom prugom na stanicu u centru grada, tik do same obale, ulazi zagrijani vlak. Poslije gotovo mjesec dana putovanja stižem na „kraj“ Duga ruta će najčeš i da Rusije u veličanZ b o g to ga d o stveni Vladivoje transsie dog putnik s stok. Učini mi birskom su vam je sugovornik p r u g o m se u trenutku n a i t d kao komadić ugo najbolje pus s poča Europe bačen tovati etapu koji va m čaja i među kulture po etapu. lico a š Dalekog istoka, ksima e k na prag Kine i pred vrata Sjeverne Koreje.

Brežuljkasti krajolik, preko Pr va p o kojeg se poslagane ulice staja, od Moslijevaju prema luci na Ti- skve udaljena hom oceanu, nedvojbeno 5200 kilometapodsjeća na našu Rijeku, ra, bio je Irkutsk. a mir is soli pomiješan s Odavno sam htio mirisom ulja i čelika iz bro- posjetiti grad na dogradilišta tome samo idu vratima moćnog u prilog. Vladar Istoka ili Bajkalskog jezera. „Vladek“ kako ga od milja Čim je vlak negdje zovu Rusi, prima me oko Jekaterinburraširenih ruku. ga zagrebao AziNa putovanje sam ju, osjetio sam da krenuo iz Moskve. se zbilja krećemo.

Putne se karte rezerSmjestio sam se na v i r a j u rano, svoj ležaj dok se u č a k nevagonu mije- š a o koliko žamor 40-ak ljudi. Svi oni prolaze vam pred

očima dok se miču, odlaze, dolaze, premještaju. Svaka nova stanica donosi i novog gosta. Može to biti pijanac koji bazdi na votku i pije je cijelim putem, ponekad je to tih čovjek koji vrijeme provodi čitajući knjige.

Najčešće se ipak dogodi da vam je suputnik ugodan sugovornik koji vas počasti šalicom čaja i keksima. Kako je vrijeme prolazilo, putnici su se oprašta- li jedni od drugih, razmjenjivali telefonske brojeve, pokazivali fotografij e s voje djece i dijelili obroke…. To je ono š t o puto vanje transsibirskom č ini vr ijednim i velikim iskustvom. U Rusiji uostalom postoji i uzrečica kako pri izlasku s vagona

Put na kraj Rusije počeo je u Moskvi

Rusija je majka toplih slavenskih duša

tjedana prije samog početka putovanja, jer ljeti vlak popune obitelji koje posjećuju rođake, a tu su i radnici iz Kine koji „zarobe“ cijeli vlak na ruti do Pekinga.

mnogi, pa i najjači, zaplaču. To je, dakle, ta topla slavenska duša u najboljem izdanju.

Nakon tri i pol dana ukazao se pored prozora možda najljepši kolodvor, onaj u Irkutsku. Kako sam se konačno dočepao Sibira i njegovih skrivenih ljepota, izlazim iz vlaka. Bilo bi šteta tek tako projuriti pokraj njih. Sa stanice sam krenuo upravo tamo gdje me čekala moja ruska drugarica Natalija. Vjerojatno nisi mislio da i u Sibiru može biti 35 stupnjeva – pitala me dok sam okupan znojem hvatao malo hlada u parku. - Ono što gledaš u filmovima amer ička je propaganda. Tamo je Sibir prikazan kao najhladnije mjesto s najhladnijim ljudima - rekla je.

upiti dušu grada svakodnevno se uspinjući njegovim brežuljcima, uzlazeći u orijentalne restorane i u čudu očekujući razvedravanje.

Magla je danima visjela u zraku. Ali usprkos magli, egzotika je i dalje prisutna na svakom koraku. Možda zato jer su ovdje prije dolaska Rusa u 19. stoljeću pretežno živjeli Kinezi.

Zbog toga je u gradu ostao orijentalni dodir koji je samo povećan blizinom Koreje ili pak Japana. Otkada se sredinom 90-ih počeo otvarati, u njega su ušli i svjetski trendovi.

Autor putopisa uživao je u ruskim jelima i u vlaku

DUNAVSKI BLUES Hrvoje Ivančić autor je knjige „Dunavski blues“ koja govori o njegovom 2000 kilometara dugom putovanju na gumenom čamcu od Zagreba do Crnog mora. Ivančić je dojmove s putovanja zabilježio u knjizi, i dobili smo priču o rijeci, o ljudima uz rijeku i o prijateljstvu. Knjigu možete nabavati u knjižarama diljem Hrvatske ili je naručiti direktno od Hrvoja na e-mail hrvojeivancic@yahoo.com.

Zapadnjački utjecaji vide se i u gradovima na Istoku

!

17. siječnja 2012., br. 400

Istok Rodeš nosio je hrvatsku zastavu na otvorenju Zimskih olimpijskih igara mladih u Innsbrucku, na stadionu Bergisel pred 20.000 gledatelja

Sport sport@regionalni.com

Sport

!

Sport 29

Skupština NK Varaždin trebala bi se održati 30. siječnja, a tada se najavljuje izbor novog IO-a, povratak imena Varteks i pomirenje s navijačima

ODBOJKA OK Varaždin Volley podigao igru, ali...

Bolji raspored Šahovska “tri kralja” Brzopoteznim turnirom održanim prvi petak u siječnju, na blagdan Sveta tri kralja, varaždinski su šahisti počeli ovogodišnju sezonu. U prostorijama ŠD „Varaždin“ okupilo se 16 šahista i šahistkinja iz Bartolovca, Varaždinskih Toplica i Varaždina te odigralo Bergerov turnir uz tempo od 5 minuta za svakog igrača po partiji. Nakon 15 odigranih kola, prvo mjesto i pobjednički pehar osvojio je s 13

OK Varaždin Volley sljedeću utakmicu igra u Nedelišću protiv ekipe Centrometala, a zatim ponovo gostuju i to u Daruvaru

J Nastavak prvenstva donio poraz od ekipe Siska 3:0 (25:15, 25:22, 25:22).

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Trener OK Varaždin Volley Tomo Paun zadovoljan je odrađenim mini pripremama, ali nije pokazanim u utakmici protiv Siska, koju su izgubili 3:0 (25:15, 25:22, 25:22) tako da su Varaždinci nakon 12 kola na posljednjem mjestu prvenstvene ljestvice 1. A odbojkaške lige.

Uloženi trud - Tijekom pauze odradili smo četiri do pet sati dnevno treninga, pauzirali smo svega

Tomo Paun, trener

šest dana za vrijeme blagdana. porazom od Siska, kakav je Igrači su bili redovni na trenin- daljnji raspored?

Nažalost, izgubili smo prvu zima, imali smo nekoliko sitnih izostanaka zbog fakultetskih utakmicu od Siska i rezultatobveza i prehlada. Tako da ski ne mogu biti zadovoljan, mogu reći kako je 90 posto ali smo napravili određene igrača odradilo kompletne pomake jer Sisak je ipak jedna od vodećih ekipa u ligi. To mini pr ipreme. Nismo na kraju nitko niti ne nigdje išli, sve je gleda, pamti se samo odrađeno u Vaod rezultat i mi moraraždinu. Ovdje ja, n a č a j ionako imamo po K mo početi ostvaO u e rivati i povoljnije odlične uvjeas za sad in Volley rezultate. Sljedete. Morali d ž a smo se do r ća utakmica je Var Teodo gostovanje kod bro pr ipre o i t a r v Centrometala u miti za drugi š r i H Nedelišću te gostudio sezone koji jemo još u Daruvaru. će biti izuzetno U te dvije utakmice monaporan. Moramo ramo sve učiniti da osvojimo ozbiljno „zasukati rukave“ i odraditi nešto što će nas i nešto bodova, kako bismo odvesti prema sredini tablice, mogli uhvatiti zalet za dalje. a da ne kažem i prema onom Poslije Daruvara dolazi Split, to gornjem dijelu. Dosadašnji su sve ekipe s kojima možemo rezultati to još ne pokazuju, ali igrati i uvjeren sam da možemo očekujemo, kao rezultat rada u osvojiti puno više bodova nego protekla četiri mjeseca i ovih u prvom dijelu sezone.

Sljedeći protivnik se pojamini priprema, zaokret u igri i snalaženjem na utakmicama. čao, kakvo je stanje s pojačaImamo planova, ambicije ne njima u ekipi Varaždina?

Centrometal se pojačao, nedostaju - kaže Paun.

Nastavak sezone počeo je doveli su iskusnog Peru Križa-

novića i moram priznati da su pogodili s pojačanjem. Morat ćemo se pripremiti i za njega u utakmici koja dolazi. Imali smo s njima dosta trening utakmica, i osim toga što su nam susjedi, jako se dobro poznajemo. U cijelu tu priču moramo uklopiti i Peru, to nam otežava posao, ali moramo biti na visini zadatka i igrati što je najbolje moguće.

U ekipu Varaždinu vratio se Teodor Hirš kako bi pomogao našim mladim igračima. Iskusnih igrača nikad ne nedostaje ekipi. Varaždin je ipak mlada i neiskusna ekipa u pojedinim segmentima igre. U utakmici sa Siskom smo ga koristili i mislim da ćemo ga još dosta koristiti. Važno je da njegovo koljeno izdrži i poslužit će on nama jako dobro.

Do 20. siječnja je prijelazni rok i u tijeku su razgovori i pregovori o nekim temeljnim opcijama i vidjeti što se da odraditi. Ne smiju nam se više događati utakmice kao sa Siskom, moramo puno bolje reagirati. Vjerojatno ćemo se ovih dana još pojačati kako bismo unaprijedili igru.

PRIZNANJE Sportski pothvat mjeseca za mjesec prosinac: SD Mladost

Deset medalja u Osijeku Članovi SD Mladost okupljeni u kickboxing klubu zasigurno će se s veseljem sjećati svog zadnjeg prošlogodišnjeg nastupa na tradicionalnom međunarodnom kickboxing turniru Croatia Open 2011 – Božićni kup, koji je održan sredinom prosinca 2011. godine u Osijeku. Osječki kickboxing turnir, koji ima status službenog događanja WAKO Svjetske kickboxing federa-

cije, okupio je čak 629 natjecatelja iz 73 kluba koji su prispjeli iz 8 država – Bosne i Hercegovine, Makedonije, Srbije, Mađarske, Slovenije, Austrije, Rusije i Hrvatske.

Natjecanja su se odvijala u semi contactu za mlađe i starije kadete, juniore i seniore, u light contactu za starije kadete juniore i seniore te najatraktivnija su bila ona u low kicku gdje su se na dva ringa tijekom cijelog dana

natjecali juniori i seniori.

Varaždinci su na Božićnom turniru osvojili čak 10 medalja, a posebno treba pohvaliti mladog člana KBK Mladost Slavena Ivića, koji je proglašen najboljim juniorom Hrvatske u low kicku. Osječki uspjeh SD Mladost bio je dovoljan da bi se njegovi članovi domogli prestižne titule „Sportski pothvat“ koju svakog mjeseca dodjeljuje ZSUG Varaždina.

prikupljenih bodova varaždinski majstor FIDE Tihomir Car. Drugo mjesto pripalo je majstorskom kandidatu Goranu Šegoviću s osvojenih 12 bodova, dok je treći bio, također majstorski kandidat, Miljenko Kelemen s osvojenih 11,5 bodova. Preostala mjesta zauzeli su redom i osvojili Ferenčak 11, Bešvir, Korenika i Vujec 10,5, Makaj 8,5, Matkun Maksim i Živković 6, Matkun Josip i Matkun Željko 4,5 i dr.

Koka - Sesvete 28:30

U utakmici 12. kola 1. hrvatske rukometne lige za žene, ekipa Sesveta pobijedila je Koku 30:28 u maloj dvorani Gradske sportske dvorane Varaždin.

U neizvjesnoj završnici, gošće iz Sesveta uspjele su realizirati više napada dok su se domaći navijači žalili na suđenje. Bez obzira na poraz, ekipa Koke nalazi se i dalje na sredini prvenstvene ljestvice.

U sljedećem kolu Koka gostuje u Zagrebu kod ekipe Trešnjevke.

Treći Ljubeščica Open U Ljubeščici će se održati 3. otvoreno prvenstvo Ljubeščice u stolnom tenisu.

Organizator turnira je STK Ljubeščica pod pokroviteljstvom Općine Ljubeščica.

Turnir će se održati u subotu 21. siječnja s početkom u 9 sati za mlađe kategorije, u nedjelju 22. siječnja s početkom također u 9 sati za starije kategorije, u Sportskoj dvorani „Ljubeščica“ u Ljubeščici, Zagrebačka 22 b. Pravo nastupa imaju svi uredno prijavljeni igrači - registrirani i neregistrirani. Prijave se primaju na broj mobitela: 098/415-416i finas@finas.hr.

30 Sport

17. siječnja 2012., br. 400

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Turizam u sportu S

ufinanciranje i pomaganje prilikom održavanja međunarodnih, državnih i memorijalnih sportskih priredbi, turnira i susreta sportskih udruga također bi trebala biti jedna od posebnih stavaka za promicanje i omasovljenje sporta. ovođenje sportaša iz drugih zemalja u Varaždin mogao bi biti odličan smjer razvoja turizma. Dakako, turistička zajednica i ostali uključeni u turizam također bi trebali dati svoj doprinos dovođenju što većih i atraktivnijih sportskih događanja u grad. Isto tako treba iskoristiti svaki odlazak varaždinskih sportaša na neko veliko natjecanje kako bi se promovirao grad. Veza između turističkih i sportskih djelatnika i ustanova morala bi se intenzivirati i pojačati na nivou grada. Konačni rezultati i korist i za jedne i za druge trebala bi biti značajna, a možda bi se uspio djelomično rasteretiti i proračun za sport. koliko bi se turistički djelatnici i aktivnije uključili u izravnu organizaciju sportskih događanja kao logistika možda bi se ta događanja podigla na višu razinu. Tada bi se lakše dolazilo i do većih natjecanja koje bi u grad mogle dovesti i oko tisuću natjecatelja dok bi konačna brojka s pratećim osobljem i navijačima mogla biti i dvostruko veća. Europska i svjetska prvenstva, veliki međunarodni turniri rado prihvaćaju nove organizirane sredine koje će im pomoći u raznolikosti i podizanju kvalitete smještaja i uvjeta samog natjecanja. ekoliko natjecanja već smo mogli vidjeti u gradu, ali to je samo otvorilo vidike u tom smjeru i pokazalo je koliko još možemo ostvariti na tom planu. Možda bi kohezioni faktor spajanja sporta i turizma mogao biti negdje u gradskim uredima ili osnovati pandam koncertnom uredu zaduženom za organizaciju velikih sportskih događanja.

D

U

N

Varaždinski ljubitelji vaterpola mogli su prisustvovati vrlo kvalitetnom susretu između reprezentacija Hrvatske i Mađarske

VATERPOLO Varaždin postao prava baza “Barakuda”

Pravi bal na vodi

J Gradski bazeni Varaždin svojim uvjetima i susretljivim osobljem privlače sve više vrhunskih sportaša, klubova i reprezentacija vodenih sportova Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Već tradicionalno Varaždin je postao baza hrvatske vaterpolo reprezentacije.

Odlični uvjeti i susretljivi domaćini omogućili su najboljim htrvatskim vaterpolistima da se na Gradskim bazenima Varaždin osjećaju kao kod kuće.

Gradski bazeni Varaždin tako su proteklog tjedna bili domaćini vrhunskoj vaterpolo utakmici između reprezentacija Hrvatske i Mađarske, koju su dobili hrvatski vaterpolisti 12:10 (6:5).

in Varažd o a g bi mo ti a post sto o mje idealn ortske za sp me pripre

Pune tribine

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 17.01.2012.

- mala dvorana – rukometna utakmica RK Varteks – RK Sveta Nedelja s početkom u 17,00 sati - kongresna dvorana – informativna radionica „Potpora povećanju konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva“ Hrvatske gospodarske komore s početkom u 10,00 sati 18.01.2012.

- mala dvorana – rukometna utakmica RK Varteks – RK Ivančica s početkom u 17,00 sati 21.01.2012.

- kuglana – kuglačka utakmica KK Lepoglava – KK Zanatlija SI s početkom u 18,00 sati 22.01.2012.

- velika dvorana – balet na ledu pod nazivom „Uspavana ljepotica“ s početkom u 19,00 sati - mala dvorana – rukometni turnir ŽRK Koka – 4 ekipe s početkom u 11,30 sati

nost na 6:4. Dolazi do trećeg isteka vremena pr ilikom napada naših i Mađari to kažnjavaju golom sa sredine bazena i na poluvrijeme se odlazi sa 6:5.

Drugo poluvrijeme počinje s golovima na obje strane. Hrvatska reprezentacija sve više igra prema centru.

Isključenje našeg igra ča, ali neposredn o zatim Samir Barač p os t i že svoj treć i gol z a vo ds t vo 8:6. Dolazi do puno izmjena u reprezentacijama, a prilikom kontre Mađar i smanjuju na 8:7.

Mađari kažnjavaju svaku pogrešku naših, ali ipak više posla za gostujućeg vratara.

Isključenje mađarskog vaterpolista. Izbornik Ratko Rudić uzima time out i dogovara se napad za gol. Minutu

Hrvatski vaterpolisti odlično su odigrali prvu četvrtinu i odmah poveli s 4:1. U drugoj četvrtini Mađari pokazuju više želje i stižu na 4:3. U tom periodu dva puta dolazi do isteka vremena prilikom napada naših vaterpolista.

Međutim, na isključenjima rezultat dolazi 5:4, a odmah zatim naši povećavaju pred-

Još bolje dok se odmore Pomoćni trener hrvatske vaterpolo reprezentacije Elvis Fatović pohvalio je igru u prvoj četvrtini. – U drugoj četvrtini primili smo lako gol iz kontre. Moramo im zatvoriti kontre. Naša netočna dodavanja u finalizaciji napada dovela su do tri isteka vremena jer se jedan krivi pas kod ovako dobrog protivnika skupo plaća – dodao je Fatović. kasnije Miho Bošković postiže lijep pogodak. Slijedi isključenje našeg igrača i Gergedy Kiss smanjuje na 9:8. Tim rezultatom završava treća četvrtina. U posljednju četvrtinu ulaze naši reprezentativci osvajanjem lopte.

Nakon isključenja našeg igrača - odlična obrana. Slijedi isključenje mađarskog igrača, a naš napad to koristi i rezultat je 10:8. Gol postiže Sandro Sukno i njemu je to treći zgoditak. Mađari uzvraćaju atraktivnom akcijom

Izbornik Ratko Rudić bio je zadovoljan viđenim.

- Bila je to lijepa utakmica, bilo je dobrih momenata, ali i pogrešaka u obrani.

Pokazalo se da posjedujemo dobar potencijal na svim pozicijama. Moramo više paziti na protivničke kontre. Na igračima se vidi blagi umor od treninga, ali dok se odmore, igra će biti još bolja - najavio je Rudić. i gol postiže Gergo Katonas.

Sljedeći zgoditak postižu naši i to je treći gol Frane Kovača. Ponovo je isključen naš igrač, ali obrana dva puta odlično reagira. Nakon prigovora isključen je Sukno i Norbert Modavas postiže gol za 11:10. Ubrzo uzvraća Barač koji postiže konačan rezultat 12:10.

Mađar i do kraja pokušavaju smanjiti rezultat s igračem više, ali griješe i ne uspijevaju organizirati opasniji napad.

BEJZBOL d.d., na kojem će nastupiti četvorica američkih trenera i predavača John Vodenlich, Mark Fuller, Rusty Tiedemann, Pietro Sollecito, sadašnji igrač i trener London Meteors, te 50-ak trenera iz regije, Hrvatske, Slovenije, Srbije i Mađarske.

Isti vikend, 22. prosinca Varaždin i BK “Vindija” bit će domaćin 5. turnir po redu dvoranskog turni-

Od prvih aktivnosti pred Baseball klubom “Vindija” je i organizacija sada već tradicionalnog, četvrtog po redu seminara za bejzbol trenere od 20. do 22. siječnja 2012. pod okriljem HBS-a, ZSUGV-a, ISG-a i University Whitewater, Wisconsin, pod generalnim sponzorstvom Vindije

Seminar za trenere i

ra, indoor “Vindija 2012” za najmlađu kategoriju igrača ekipe mladeži od 9 do 12 godina starosti, koji svake godine iznova svojom atraktivnošću i kvalitetnom organizacijom, pod generalnim sponzorstvom Vindije d.d.

Ovaj turnir iznova privlači ekipe iz regije, pa će tako uz domaćine na međunarodnom turniru nastupiti i bejzbol ekipe iz Zagreba, Karlovca, Novog Sada i Ljubljane.

Sport 31

17. siječnja 2012., br. 400

REKREACIJA Pješačenje u organizaciji DŠR Lančić-Knapić

Sto rekreativaca J Sudionika pješačenja bilo je iz svih dijelova Varaždinske, ali i Međimurske županije, a

među njima je bilo i dvadesetak Varaždinaca željnih rekreacije i dobrog druženja Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

“Društvo za športsku rekreaciju Lančić-Knapić” održalo je tradicionalno pješačenje. U ovoj opsežnoj akciji sudjelovalo je 75 rekreativaca koji su se služeno prijavili u društvenom domu i još tridesetak rekreativaca koji su se spontano priključili pješačenju, tako da se može kazati da je ukupno pješačilo stotinjak sudionika.

Organizacija Okupljanje je bilo ujutro, na blagdan Sveta tri kralja ispred društvenog doma u Knapiću.

Vrijeme je bilo idealno za ovakav vid rekreacije i sastav zainteresiranih, od onih najmlađih do rekreativaca u poznijoj dobi.

Pješač ilo se dvjema rutama. Dužom rutom, Knapić – Pišće - Risje - Žgano vino – Skradnjak - Knapić, koja je s povratkom iznosila oko deset kilometara, pješačila je većina sudionika, dok je kraćom rutom, koja je iznosila oko četiri kilometra, pješačio manji dio sudionika.

- Sudionika pješačenja bilo je odasvud iz Varaždinske i Međimurske županije, a posebno treba naglasiti da

je bilo prisutno oko dvadeset Varaždinaca - rekao je Mario Surjak, tajnik DŠR Lančić-Knapić.

- Najmlađa sudionica pješačenja bila je Marijeta Habek sa sedam godina, koja je samostalno propješačila cijelu dužu stazu. Za sudionike duže rute, na Žganom vinu, na već pripremljenom punktu, bio je odmor od pola sata uz kuhano vino, topli čaj, domaću rakiju, špek, luk i kosanu mast - podsjetio je Surjak.

Slijedio je povratak, silazilo se kroz velikim dijelom zahtjevne biciklističke staze, kroz šumu do Skr adnja ka, pa sve do društvenog doma u Knapiću, gdje je sudionike već čekao pripremljeni kuhani grah sa suhim mesom, gemišti i sokovi.

U ugodnom društvu, u društvenom domu nastavljeno je druženje, a veselu atmosferu dodatno je zagrijao popularni glazbeni sastav Faringaši, tako da se tog popodneva još pjevalo i plesalo u društvenom domu u Knapiću, a većina sudionika pješačenja iskazala je potrebu da se odmah najavi za pješačenje i sljedeće godine na Tri kralja.

BOWLING U NAŠEM GRADU

Kada počnu padati čunjevi

ađa Najml ica sudion a bila enj pješač eta Habek j i je Mar sedam sa a godin

Rekreativno pješačenje i planinarenje privlači mnoge

Svatko se kretao svojim tempom, a na kraju su svi stigli na cilj

IZLETI NA SVE STRANE Planinarska društva iz našeg kraja također redovno organiziraju izlete. Tako PD MIV ove subote, 21. siječnja organizira Pohod po Ravnoj Gori, prijevoz automobilima, vodič: Šebrek Nikola, 091/5438714. Za one koji žele dalje mogu u subotu u sklopu Akcije Svaki tjedan – izlet jedan na Mariju Bistricu: Vincekov pohod, prijevoz vlakom u 6:47 sati, vodič: Turkalj Franjo, 098/9878188.

U nedjelju 22. siječnja također akcija Svaki tjedan – izlet jedan ali ovaj puta cilje je Međimurje: Vincekov pohod prijevoz autobusom u 7:30 sati, vodič: Dražić Dragica, 098/1750717.

Odmorište je mjesto najvećeg druženja i dobrog raspoloženja

ODBOJKA U Gradskoj sportskoj dvorani u Ludbregu odigrane su All Stars utakmice sjevera i juga III. hrvatske odbojkaške lige sjever u ženskoj i muškoj konkurenciji. Žensku ekipu sjevera činile su igračice iz KOP Čakovec, OK Kaštel iz Pribislavca i OK Štrigove. Boje juga branile su igračice iz OK Toplice iz Varaždinskih Toplica i OK Barok iz Varaždina.

Bolja je bila ekipa juga s rezultatom 2:1.

U muškoj konkurenciji

u selekciji sjevera bili su igrači “Mladosti” iz Vularije, Totovca, “Plavih” iz Peklenice i druge ekipe prvoligaša “Centrometala” iz Črečana. Boje juga branili su igrači iz OK Koprivnice, OK Poljanec, OK Žerek iz Varaždina i OK Toplice iz Varaždinskih Toplica. U neizvjesnoj utakmici jug je bio bolji 3:2.

Utakmice su odigrane u Ludbregu, All prvenstveno s ciljem oživljavanja odbojke

na tom području. Naime, Ludbreg je sedamdesetih godina imao mušku ekipu koja se uspješno natjecala u tadašnjoj Zagrebačkoj odbojkaškoj zoni, koja se danas naziva II. hrvatska odbojkaška liga centar, u kojoj s našeg područja sada igraju OK Nedelišće, OK Totovec i OK Toplice.

Stars u Ludbregu

Bowling, prvotno američkarekreacija koju su zavoljeli Europljani, konačno je stigla u naš grad. Kuglana Stadium Action Place otvorena je u Luminiju u Knegincu.

O s i m same kugl ane p o sjetitelji će moći uživati u dodatnim popratnim sadržajima poput vrhunskih biljarskih stolova, video igara, air hockeya, basketa, pikada i ostalih igara. Uz sve to, pripremljen je i najmoderniji Coffee&Snack Bar. Suradnjom renomirane tvrtke Stadium Bowling i Cen-

tra Lumini, te nedavno otvorenog Cinestar multipleks kina, Varaždin i okolicu očekuju još bogatiji zabavni sadržaji i vrhunski provod za sve generacije.

O s i m ot vorenja kuglane Stadium Action Place posjetitelji mogu uživati i u ostalim zabavnim i ugostiteljskim sadržajima, kao i sadržajima za najmlađe.

Uz to, svim posjetiteljima Lumini centra osiguran je besplatan parking, a isto tako i besplatan prijevoz Lumini autobusom do samoga centra.

Lucija Hojski osma

Varaždin i Čakovec bili su domaćini najboljim kadetima i kadetkinjama Hrvatske u kuglanju. Na dvije kuglane odigrano je 21. prvenstvo Hrvatske za kadete U-14. U subotu su u Varaždinu na kuglani Drava nastupala 33 mlada kuglača dok su istovremeno u Čakovcu bacale kadetkinje, njih 30. U nedjelju su natjecatelji zamijenili kuglane. Bacalo se 2 x 120 hitaca i prema ukupnom broju srušenih čunjeva na obje kuglane dobili su se prvaci Hrvatske za 2012. godinu.

U kategoriji kadetkinja najbolja je bila Tamara Sinković iz KK Zabok 1075 (533 + 542) ispred

Katje Oplanić iz Istre Poreča 1056 (532 + 522) i Doris MulacBožičević iz Zagreb-Zabokyja 1051 (550 + 501).

Kod kadeta najbolji je bio Matija Tutnjević iz Konikom Osijeka 1135 (575 + 560) 2. Filip Boc iz KK Ponikve Zagreb 1093 (541 + 552) 3. Hrvoje Harkanovac iz Konikom Osijeka 1075 (556 + 519).

Najbolja varaždinska kadetkinja bila je Lucia Hojski iz KK Varteksa 1018 (510 + 508) na 8. mjestu, a najbolji kadet Igor Kolarić iz KK Varteksa 1012 (482 + 530) na 11. mjestu.

Natjecanje je organizirao Varaždinski županijski savez i Zbor sudaca Varaždinske županije.

Treninzi i rekreacija U tijeku su upisi u školu stolnog tenisa Stolnoteniske akademije Ronalda Ređepa STARR u TTS sportskom centru. Treninzi za mlađe uzrasne kategorije su srijedom i petkom od 16 do 17 sati, a rekreacija je srijedom od 21 sat te subotom od 9 do 11 sati. Škole stolnog tenisa već rade u Ludbregu i Klenovniku.

32 Zlatno doba

17. siječnja 2012., br. 400

TU KRAJ NAS Varaždinac Franjo Dvorščak u folkloru je 52 godine

Tko se boji vuka još...? Piše: NEVENKA SUHIĆ

Plesom kroz život

Lakše se diše!

Mikac“, Franjo Dvorščak je „odgojio“ oko 3000 mladih folkloraša ANDREJ ŠVOGER

P

rvi dani nove godine i umirovljenicima su dali malo nade da nije baš sve tako crno kako se najavljivalo. Jer da je stvarno loše, 200 tisuća Hrvata u ovo si recesijsko vrijeme ne bi moglo priuštiti skijanje ni na Sljemenu, ni u BiH-a, a kamoli u Sloveniji, Austriji i Italiji, gdje će potrošiti oko dvije tisuće eura u jednom tjednu. A gdje su tek svi oni drugi koji ne skijaju, ali ulažu u zlato, vrijedne umjetnine, pokretnine i nekretnine? Kao i oni, doduše rijetki, koji ulažu u proizvodnju, nova radna mjesta, u ljude. vi oni, koliko god to ne želimo priznati, na ovaj ili onaj način pune državnu blagajnu iz koje se osigurava i novac za mirovine. I obećanje nove Vlade da plaće i mirovine neće dirati, što znači da se one neće smanjivati, a zasigurno neće ni kasniti, daje dodatno ohrabrenje umirovljenicima da mogu i ovu godinu mirno spavati. ko se još ostvare obećanja na planu zdravstvene zaštite, koja bi trebala biti bolja i organiziranija, a čekanja na liječničke preglede, operacije i stacionarni smještaj upola kraće, svi će biti zadovoljni i spokojni. Kad se tome dodaju i oni sitni pomaci u poboljšanju životnog standarda, opet će biti pjesme i veselih druženja umirovljenika. ripreme su već počele, jer prvo je na redu Valentinovo!

J Kao vrstan plesač i dugogodišnji voditelj folklorne sekcije varaždinskog KUD-a „Ivo

S

A

P

VARAŽDINSKI SAMCI

Svi u Sloveniju!

Udruga samaca Varaždinske županije na svojoj je godišnjoj skupštini donijela program aktivnosti za 2012. godinu. S obzirom na skromna financijska sredstva s kojima raspolažu, u ovoj će se godini moći ostvariti uglavnom već uobičajeni programi, kao što su tradicionalna druženja članova uz blagdane i

praznike, a organizirat će se i nekoliko izleta. Udruga ima oko 60 članova, uglavnom umirovljenika, koji su razvili prijateljsku suradnju sa srodnim udrugama iz Zagreba, Maribora, Koprivnice, Čakovca i Virovitice, u kojoj je nedugo i osnovana slična udruga.

Predstavnici ovih udruga bili su gosti i na održanoj godišnjoj skupštini, a varaždinski samci 28. ovog mjeseca pozvani su u uzvratni posjet slovenskim samcima u Hoče pri Mariboru.

Nakon tradicionalne novogodišnje fešte u varaždinskom hotelu „Turist“, Udruga samaca Varaždinske županije započela je pripreme za obilježavanje Valentinova.

Mislim, dakle jesam

“

Smatram da je najveća dobrobit ulaska u Europsku uniju to što smo se konačno uhvatili ukoštac s korupcijom!“ DRAGEC ROGINA, IVANEC

Veza Franje Dvorščaka s folklorom počela je preko plesnih tečajeva koji su se nekad održavali u Varaždinu Piše: NEVENKA SUHIĆ

Iako ga mnogi doživljavaju kao vic-mahera, veselu i šaljivu osobu nemirnog duha, malo njih zna da su osobine koje krase Franju Dvorščaka puno kompleksnije. Pogotovo zato što se odnose na njegovu predanost folkloru, koji je uz obitelj i posao ostao njegova najveća ljubav. A kad se toj ljubavi potpuno posvetiš, kad joj daješ cijelog sebe, onda i nije čudo što je ta veza, bez obzira na mnoga odricanja, veliki entuzijazam, odgovornost i ustrajnost, kao i poneka nerazumijevanja, potrajala sve do danas - čak 52 godine!

Putovanja su najljepši dio Putovanja i gostovanja u inozemstvu su ipak bila najljepši, ali i najteži dio svih događanja.

Na pitanje gdje su sve bili, Franjo se nasmijao.

- Pitajte me radije gdje nismo bili. Jer proputovali smo skoro cijeli svijet. Najteže mi nije bilo samo zbog putovanja, odgovornosti i brige za svakog plesača, nego zbog nošnji! Uvijek me najviše bilo strah da se nošnje ne oštete ili izgube. To nam se jedanput i dogodilo u

u vojsci sve do kraja vojnog roka bavio – folklorom!

Po povratku iz vojske još je jedno kraVeza s folklorom - Moja veza s folklorom po- ć e v r i j e m e čela je zapravo preko plesnih ostao u „Mitečajeva koji su se nekad odr- lici Pavlić“, a žavali u Varaždinu, a vodio ih onda je preje poznati učitelj plesa Nikola šao, kako u Kelvišer. Bili su to standardni šali kaže, „željezničarima“. Riplesovi od valcera do rock and ječ je o Kulturno-umjetničkom rolla, a kako sam volio plesati, društvu „Ivo Mikac“ koji je tada kod njega sam, kao 12-godiš- ustrojila i vodila vrsna folkloranjak, najprije završio „normal- šica Božena Purgarić. Kao pleni“ a zatim i napredni plesni sač odmah se uklopio u novu tečaj. S obzirom na to da se te sredinu, a vrlo brzo postao je i 1957. godine gospodin Kelvi- zamjenik voditeljice. Kad je Bošer počeo baviti i folklorom, žica otišla, nastavio je plesati, a kako je kao zamjenik 1960. godine osnovao već duže vr ijeme je Folklorno društvo 1972. bio uključen u rad „Milica Pavlić Kata“ e n i d društva, 1972. i pozvao svoje najgo i bolje plesače da io se a godine prihvat a v h i pr osl tio se i voditeljdođu plesati u skog p ovo društvo. Tako oditelj obavljao skog posla koji v je obavljao sve je pozvao i mene, koji je 2004. do 2004. godišto je zapravo bila o d e v s ne, kad je otišao i moja prva prava u mirovinu. Bio je veza s folklorom - sjeto, kako se prisjeća, ća se Franjo.

U ovom je folklornom druš- novi početak, jer se usprkos tvu plesao još pet godina, a redovitim radnim obavezama potom je otišao u vojsku. No koje je imao kao zaposlenik taj prekid s folklorom trajao je varaždinskog ŽTP-a, krenulo samo tri mjeseca, jer se Franjo i s novim pristupom u radu s

Engleskoj kad je jedan naš plesač zaboravio kofer i on je vlakom otišao oko 250 kilometara dalje! Bilo je velike frke, telefoniranja, provjeravanja i čekanja dok nam nisu pronašli i vratili kofer - prisjeća se Franjo.

Pitamo ga kako sad provodi umirovljeničke dane. - Plešući! Uživam u tome, kao i u obitelji s kojom sam sad puno više doma, a posebice sa svojim trogodišnjim unukom - dodaje.

mladima, kao i s organizacijom društva, u čemu su svih ovih godina značajnu podršku imali i od radnog kolektiva, a posebno od direktora ŽTP-a Stjepana Gorskog, koji je bio i predsjednik KUD-a „Ivo Mikac“.

Najljepše razdoblje - Jedna od bitnih promjena bilo je uvođenje audicije, tako da smo mogli vidjeti i pjevačke i plesne mogućnosti plesača koje ćemo trebati.

Prema rezultatima s audicije, napravili smo manje grupe za početnike, za one koji već znaju plesati, kao i za napredne, pa smo tome i podredili načine uvježbavanja, u čemu su nam svojim znanjem i iskustvom pomagali i stručni savjetnici za pjesmu, ples i glazbu. Tako da smo uskoro pod vodstvom gospodina Božidara Ostojića imali i tamburaški sastav, što je bilo

posebno bitno za naše plesne koreografije. A i sâm sam se morao osposobljavati i završiti nekoliko stručnih seminara da bih znao više. Također, vrlo sam dobru suradnju uspostavio i s prof. Ivančanom, tadašnjim alfom i omegom Lada, a poslije i s njegovim sinovima koji su u Ladu krenuli očevim stopama, kao i s brojnim drugim vrhunskim stručnjacima folklora. Sav taj trud koji smo svi zajedno ulagali u društvu višestruko se isplatio, što su pokazali naši nastupi pred publikom po cijeloj tadašnjoj državi te u inozemstvu, kao i prva mjesta koja smo osvajali na brojnim natjecanjima i smotrama folklora.

I kad danas o tome razmišljam, bilo mi je to jedno od najljepših razdoblja ne samo meni, nego, vjerujem, i mojim folklorašima - rekao je Dvorščak.

Savjetnik 33

17. siječnja 2012., br. 400

Veterinarska klinika

Hortikultura

Davorin LUKMAN

Franjo PAVETIĆ

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka Ovlašteni stalni sudski vještak za područje veterinarske medicine (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Kontradiktornosti J I N

oš prošle godine doživjeh zanimljivo i vrlo poučno razmatranje čitatelja ovih redaka i stoga zaslužuje objavljivanje. zvrsna zapažanja ljudi svakodnevnice, o čemu bi itekako trebali razmišljati oni o kojima će biti govora u nekoliko sljedećih redaka. aime, desetak dana prije Svih svetih, obilazeći grobove kojima pripadaju mjesta s najintenzivnijom proizvodnjom sadnica cvijeća, naši čitatelji zapaziše nepobitnu činjenicu iznenađujuće nelogičnosti. Spomenuta groblja prepuna plastičnog cvijeća, svega na nekoliko grobova zasađeno jesensko-proljetno cvijeće (maćuhice), a nema ni uočljivih tragova od ljetošnje sadnje ljetnica. stovremeno, tržnice prepune raznobojnih prelijepih jesenskih, prirodnih sadnica maćuhica koje uzalud čekaju kupce, usprkos cijena ispod proizvodnih troškova. U razgovoru s proizvođačima i prodavačima cvijeća doznat ćete da je situacija na rubu opstojnosti proizvodnje i prodaje ukrasnog bilja. Čovjek pomisli da je recesija uzrok slabe kupnje. Naravno da sami proizvođači ne uzgajaju kako bi sami od sebe kupovali, ali, vele mi sugovornici: „Ne može li se primjerom sadnje u svojim sredinama utjecati na potrošnju?”. ritom pomislih: “Pa ne mogu vjerovati da će prodajom tih divnih cvjetova dobiveni novac biti potrošen za kupnju plastičnog, lažnog, cvijeća koje će završiti za ukrašavanje ne samo grobova.” eško je doista pronaći valjano mišljenje ili tumačenje ljudima kojima je istinski usađena ljubav za prirodom i vole prirodno cvijeće ne žaleći odricanja zbog utrošenog novca za nj.

I

P T

Doberman D

oberman ili dobermanov pinč je pasmina nastala u Njemačkoj, zahvaljujući F. K. Dobermannu. Polovicom 19. stoljeća Dobermann je kao poreznik htio stvoriti pasminu koja će mu služiti kao zaštita prilikom neugodnih situacija pri naplati poreza, ali i od ugroze razbojnika.

Pretpostavlja se da je miješanjem nekoliko pasmina dobio „savršenog“ psa prema svojim zamislima. Tako se u dobermanu miješaju krv njemačke doge, njemačkog ovčara, rotvajlera, boserona i engleskog hrta. Time je stvoren pas izuzetnih karakteristika. Fizički srednje velik, mišićav i snažan, a psihofizički temperamentan, srednje oštrine, srednje podražljivosti, spreman za rad, sposoban za učenje te prilično hrabar. Doberman je stabilan, neplašljiv i za okolinu stalno zainteresiran pas. Odmah na početku svoje karijere korišten je kao pas za pratnju i zaštitu poreznika, uglednih osoba, ali i za lov na pse lutalice! Razlikujemo europski i američki standard psa.

Iako ga prve fotografije s početka 20. stoljeća prikazuju s kupiranim ušima i repom, danas je to u većini zemalja Europe zabranjeno. No u Americi je to još uvijek propisani standard za tu pasminu! Američki tip dobermana, za razliku od europskog, gracilniji je, finijih linija, nešto dužeg vrata i nježnije glave. rvi dobermani uvezeni su u SAD početkom 20. stoljeća, no oni svoju pravu ekspanziju doživljavaju nakon korištenja od strane marinaca, posebice na bojištima u vrijeme Drugog svjetskog rata na Južnom Pacifiku. U sedamdestim i osamdesetim godinama prošlog stoljeća doživ-

P

ljavaju ponovo svoju renesansu, ali sada kao kućni psi. Tako da su 1978. godine u SAD-u registrirana 81.964 šteneta. Danas, kao i u nas, interes za tu pasminu je znatno manji pa se u SAD-u broj smanjio na nekakvih 18 % od tadašnjeg broja. To je samo dokaz da koliko god neka pasmina bila i lijepa i pametna, moda za nekim pasminama i kontrola tržišta pasa od strane onih koji u tome vide samo zaradu čini svoje. ao što se u Americi sve statistički obrađuje, tako postoji i podatak da je u jednom razdoblju doberman bio na drugom mjestu kao najomiljeniji pas „svih vremena“. To je bio vjerojatno i razlog zašto su vrlo često na izložbama proglašavani kao „THE BEST IN SHOW“! Rekorder po broju te titule je pas Kafka, koji je bio 124 puta proglašavan najljepšim psom izložbe. Njegovi potomci su također bili vrlo uspješni, i 110 puta bili najljepši psi izložbe. Uspjeh možda može zahvaliti svom rođenju na Božić! o je pasmina koja zbog svojeg dugotrajnog uzgoja u službene svrhe uvijek može pokazati i svoju negativnu stranu tog uzgoja, dakle žestinu ili agresivnost. Zato se s odgojem treba započeti od prvih dana, a s obukom poslušnosti prije ulaska u pubertet, dakle s 10 - 12 mjeseci.

Taj pas treba „čvrstu ruku“ i autoritet vlasnika. Pronašao sam i jedan potpuno netočan podatak - da se radi o dugoživućoj pasmini. Nažalost, urođena sklonost brzom oslabljivanju srčanog mišića mnoge pse stoji života znatno kraćeg od deset godina.

K

T

Autoškola Boris PETROVEČKI

Pravna strana

mag. ing. prometa, stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr, tel: 042/233-244

Krešimir JELAKOVIĆ

Pogrešna percepcija Š

to bi to bila pogrešna percepcija u prometu? Pojednostavljeno, to je kad se nama čini da je nešto tako, a to ustvari nije tako tj. kad određenu prometnu situaciju percipiramo kao takvu, a ona je, ustvari, drugačija. Do toga može doći iz raznoraznih razloga. Do toga može doći npr. zbog iluzije (priviđenja) što je česta pojava koju smo sigurno svi već doživjeli u vožnji – tamne mrlje koje vidimo na asfaltu u daljini kad je sunčan dan koje djeluju poput lokve vode. Nadalje, do pogrešne percepcije može doći optičkom varkom. Nažalost, ljudsko oko može biti i često biva prevareno. Često nam se dogodi da nam se udaljenost nekog vozila čini većom nego što ona ustvari jest. Iluziju brzine kao pogrešnu percepciju, također smo svi doživjeli. Kad vozimo velikom brzinom, primjerice autocestom, i onda pred naplatnim kućicama smanjimo na 50 km/h. Onda nam se čini da smo usporili na brzinu čovječjeg hoda. Dakle, percipiramo tu brzinu osjetno sporijom nego što ona, u stvari, jest.

Do pogrešne percepcije može doći i nesretnim spletom okolnosti, npr. ako provjerimo mrtvi kut baš u trenutku kad se pješak sakrio iza stupa semafora. Činjenica je da stup semafora može pokriti siluetu čovjeka ako se nalazi na točno određenoj udaljenosti i ako se gleda pod točno određenim kutem gledanja. Sad već jasno vidimo koliko su te pogrešne percepcije opasne u prometu. Kad malo bolje razmislimo, gotovo svaka prometna nesreća nije ništa drugo nego rezultat neke pogrešne percepcije i zato pitanja poput “Jesam li ja to dobro provjerio/la?

Je li mi nešto promaklo? Je li mi nešto ostalo skriveno?“ moraju biti sastavni dio naše svakodnevne vožnje jer na taj način djelujemo preventivno i izbjegavamo da nam se pogrešne percepcije dogode!

mag. iur.

Vlada Europske unije V E lada Europske unije je naziv koji se često koristi za Europsku komisiju, glavnu političku snagu, predlagatelja zakona (od pravila o kafe aparatima i štednim žaruljama do tržišnog natjecanja i proračuna Unije), političkog predstavnika te izvršno i nadzorno tijelo Europske unije. ajedno s Vijećem Europske unije, koje čini 27 šefova država ili vlada država članica, i Europskim parlamentom gdje sjede zastupnici izravno izabrani od građana (minimalno 6 predstavnika po državi članici, a maksimalno 96, iako npr. Njemačka ima 99 predstavnika), Europska komisija predstavlja „najmoćniju“ od tri glavne birokratske institucije koje vode Europsku uniju. lanove Europske komisije čine političari koje nacionalne vlade država članica izabiru prema vlastitim kriterijima, ali nakon što budu izabrani, daje im se neovisnost u smislu da ih država koja ih je imenovala ne može više opozvati niti im može davati upute o djelovanju.

U teoriji takva neovisnost čini njihovu službu za vrijeme mandata u Europskoj komisiji nadnacionalnom, tj. dužni su postupati ne više u interesu svojih država nego „pomalo utopijski“ isključivo neutralno i u interesu Unije.

Z

Č

uropski parlament može, s većinom od 2/3 svojih članova, proći prijedlog za izglasavanje nepovjerenja vladi i natjerati Europsku komisiju da podnese ostavku kao tijelo, međutim u dosadašnjoj praksi Parlamenta nikada se nije došlo niti blizu takvoj 2/3 većini koja bi značila ostavku cijele Europske komisije. Dakle, kada je riječ Europskoj komisiji, možemo reći da je riječ o instituciji prilično neovisnoj o izravnoj ili neizravnoj volji samih građana Europske unije (osim ako se stavovi zastupnika u Europskom parlamentu ne ujedine) i isto tako neovisnoj o volji nacionalnih političkih struktura koje su ih postavile na tu funkciju, a jedino predsjednik kao najmoćnija funkcija u Europskoj komisiji može prisiliti pojedinog člana da podnese ostavku. uropska komisija se sastaje jednom tjedno u Bruxellesu, a za njeno svakodnevno funkcioniranje odgovorno je otprilike 25.000 europskih službenika (administrativni dužnosnici, stručnjaci, prevoditelji, tumači i tajničko osoblje).

Karijera hrvatskog povjerenika u Europskoj komisiji, prema natpisima iz medija, značila bi najmanje 23.000 eura mjesečne plaće kroz razdoblje od 5 godina i druge beneficije koje nosi karijera u Europskoj uniji.

E

34 Zdravlje

17. siječnja 2012., br. 400

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

Čarobni svijet morskih algi (3) S

pirulina je modrozelena alga. Tamnozelenu boju daju joj prirodni pigmenti: klorofil, fikocianin i karotenoidi, a oni na sebe vežu sunčevu energiju. Uzgaja se u plitikim uzgajalištima.

Ona osigurava gotovo sve važne sastojke koji nedostaju svakodnevnoj prehrani. Bogata je bjelančevinama, vitaminima (E, B12), mineralima, antioksidantnim karotenima, esencijalnim masnim kiselinama, polisaharidima... oristimo li algu spirulinu, zaštitit ćemo svoju kožu od štetnog djelovanja sunčevih zraka (sadrži visoku koncentraciju karotena), podariti joj elastičnost i prirodan, zdrav sjaj, poboljšat ćemo i izgled kose te oralno zdravlje, a ujedno ojačati imunološki sustav i preventivno djelovati na pojavu srčanih i malignih bolesti. Alga spirulina preporuča se i kod povišenog šećera, stresa, depresije i mentalnih napora jer poboljšava pamćenje. pirulina je zbog visokog udjela gamalinolenske kiseline prozvana „majčinim mlijekom planeta“, a ona kod odraslih osoba pomaže u smanjenju kolesterola i visokog krvnog tlaka, artritisa, ekcema i psorijaze. Ako ne volite jesti špinat, a želite svoj organizam opskrbiti željezom, spirulina je idealno rješenje jer je od njega bogatija organskim željezom čak pedesetak puta. Zbog svojeg sastava ona je alkalna hrana i održava idealni pH organizma. rehrana suvremenog čovjeka obiluje pečenom i prerađenom hranom koja dugo stoji na policama, šećerima, gaziranim napicima, zbog čega naš organizam postaje pretjerano kiseo, što je jedan od uzroka obolijevanja. Stanje aciditeta može kontinuirano i gotovo neprimjetno opterećivati organizam, ostavljajući nepopravljivu štetu. Alkalna hrana, prvenstveno povrće, kronično nedostaju u prehrani. a bismo ostali zdravi, važno je održavati kiselo-lužnatu ravnotežu organizma u čemu nam može pomoći upravo alga spirulina. Ona se osobito preporuča trudnicama i dojiljama, maloj djeci, sportašima, ljudima u trećoj dobi te svima ostalima koji žele zdrav život, stoga kada gledate omiljenu seriju ili utakmicu, umjesto čipsa pojedite radije mandarinu.

K

S

P

D

Savjeti iz ordinacije Što je to kontaktni nealergijski dermatitis?

A

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

kutni nealergijski kontaktni dermatitis (dermatitis toxica, ab externis, irritativa) nastaje kao snažna reakcija već nakon kraćeg kontakta s izrazito jakim vanjskim čimbenikom. U podlozi je samo upalni proces, bez alergijskog ili imunološkog zbivanja.

Najčešći su čimbenici nastanka kemikalije na bazi kiselina i lužina, otapala, razrjeđivači te jaka ekspozicija rendgenskim, UV ili laserskim zrakama. Dolazi do oštećenja samo površinskog sloja kože, promjene su samo na mjestu kontakta i oštro su ograničene. Koža je crvena, lagano otečena, uz moguću pojavu mjehurića ispunjenih bistrim ili katkad gnoj-

nim sadržajem, ali i većih mjehura erozija i jakog vlaženja. Dolazi i do ljuštenja i pucanja kože. Svrbež ne mora biti jako izražen nego se više javlja osjećaj pečenja i stezanja. Promjene se i bez liječenja postupno smiruju i obično prelaze u pigmentaciju. ronični nealergijski kontaktni dermatitis (iritativni ili detritivni dermatitis) nastaje nakon dugotrajna djelovanja kemijskih ili iritirajućih tvari na kožu, koje kumuliranjem djelovanja izazivaju kronično oštećenje kože zbog nestajanja lipidnoga zaštitnog sloja, promjene pH kože i gubljenja normalne bakterijske flore. Promjene na koži sporo

K

se razvijaju, osobito ako se radi bez zaštitnih sredstava (rukavice i zaštitna krema za radnog procesa). Najčešće su na šakama i prstima. Koža je suha, zadebljala, ljušti se i puca te nastaju bolne raspukline (ragade). Može biti izraženo i blaže crvenilo, ali znakova upale nema osim ako ne dođe do sekundarne infekcije. reba istaknuti da je zbog oštećenja kože, koje je uglavnom trajno, riječ o kroničnoj bolesti te da se mogu javljati faze poboljšanja i pogoršanja. Nužno je izbjegavati (na poslu i u kući) svaku iritaciju ili močenje kože te raditi u pamučnim i gumenim rukavicama.

T

Zdravlje 35

17. siječnja 2012., br. 400

DOZNAJEMO Varaždinskoj županiji pet novih vozila za hitnu

Naši timovi hitne pomoći do bolesnika stižu u roku od 10 do 15 minuta, istaknuo je Crnković

Crnković: Naša hitna služba je najbolja!

J Varaždinska županija jedna od 12 županija koja je u sklopu reforme hitne

dobila nova vozila, vrijedna oko 3 milijuna kuna Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

pomoći pacijentima diljem županije. Za nekoliko mjeseci Iz Zagreba je u petak 13. s radom će početi Zavod za u Varaždin stiglo pet novih hitnu medicinu Varaždinske vozila za hitnu medicinsku županije, čime će ova služba službu, koja su vrijedna oko prestati raditi u sklopu Doma tri milijuna kuna. zdravlja – istaknula je Blanka Ključeve vozila zamjenica Glavica Ječmenica. varaždinskog župaCrnković je ustvrdio na Blanka Glavica da Varaždinska župao r o k s u Ječmenica dobinija ima jednu od s je la je u Zagrebu najboljih i najbrn poč i a z d od ministra žih hitnih službi o v a Z zdravlja Ranradom edicinu u Hrvatskoj, čiji m ka Ostojića, timovi stižu do hitnu e a isti dan prebolesnika u roku ždinsk a r a V dala ih je ravnaod 10 do 15 minuije župan telju Županijskog ta, odnosno u okviru doma zdravlja Ivanu “zlatnog sata”. - VjeruCrnkoviću. jem da će Hitna služba i u sklopu novog Zavoda nastaviti tradiciju i dalje biti najbolje orIde reforma - Jedna smo od 12 župa- ganizirana takva služba u jednija koje su dobile potpuno noj županiji – napomenuo je.

Vozila su dobivena dobiopremljena vozila, koja će izuzetno puno značiti za pru- vena u sklopu Projekta unažanje pravodobne medicinske pređenja hitne medicinske

službe i investicijskog planiranja u zdravstvu Ministarstva zdravlja i Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu. Dva će ostati u sjedištu Hitne službe u Varaždinu, a preostala tri će biti raspoređena na punktove u Ivancu, Novom Marofu i Ludbregu.

Dežura 5 timova No ne bi vozila puno značila da bivši ministar zdravstva krajem prošle godine nije

ispravio nepravdu i Varaždinskoj županiji vratio 5 timova hitne pomoći, koje nam je oduzeo prvobitnom Mrežom hitne medicine, koja je bila objavljena u proljeće. Zahvaljujući tome, na teren će i dalje izlaziti 25 timova s liječnikom.

U praksi to znači da istovremeno dežura 5 timova, dva u Varaždinu i po jedan u Ivancu, Novom Marofu i Ludbregu. Uz 25 liječnika, Hitna služba ima još 55 zaposlenika.

Potpuna i nova oprema Da su nova vozila doista odlično opremljena, potvrdio je dr. Stjepan Čusek, koji u Hitnoj pomoći radi već 23 godine. - Za razliku od nekih prijašnjih vozila koja su nam bila isporučena samo s djelo-

mičnom opremom, ovaj put to nije slučaj. Imamo svu potrebnu opremu, od modernih defibrilatora, respiratora, aspiratora i drugih aparata, pa do opreme za imobilizaciju – rekao je dr. Čusek.

Život i socijalna skrb Nezaposlenost mladih T

renutno se na Zavodu za zapošljavanje nalazi preko 300.000 osoba, što je stvarno velika brojka, no poražavajuća je činjenica da je oko 150.000 mladih ljudi nezaposleno. Posljedica besposlenosti i besperspektivnosti su druge loše pojave.

Mladi ljudi koji su završili školu dane provode pred kompjuterom ili televizorom, mnogi od njih ne mogu planirati svoju budućnost, a neki se nažalost odaju alkoholu ili drogi, što rezultira porastom asocijalnog ponašanja ili kriminala. Najbolja prevencija kriminala ili poremećaja u ponašanju je dati mladima posao, oku-

pirati ih i stvoriti im uvjete za osnivanje vlastite obitelji. Pred novom Vladom veliki je izazov odgovoriti na niz problema koje imamo, no mislim da bi prioritet upravo trebao biti zapošljavanje mladih ljudi koji su budućnost ovog društva. Mislim da bi se Zakonom o radu trebalo još više potaknuti poduzetništvo i malo obrtništvo da više zapošljavaju mlade ljude bez radnog iskustva. Na većini natječaja za radna mjesta traži se radno iskustvo, no gdje će ga mladi ljudi steći ukoliko im se ne pruži prilika za zapošljavanje? I u mojoj ustanovi svjedok sam da mnogi

mladi ljudi koji su završili fakultete traže volontiranje u trajanju od 18 mjeseci kako bi mogli pristupiti stručnom ispitu i tako ispuniti uvjete za javljanje na natječaje, no nismo ih u mogućnosti sve primiti budući da smo i mi ograničeni. Ako nećemo nešto promijeniti u tom pogledu, kakvu ćemo poruku poslati srednjoškolcima i studentima te kako ćemo ih motivirati za učenje i obrazovanje? Ulazak u Europsku uniju trebao bi nam dati poticaj da i mi sami napravimo zaokret i konačno damo veću mogućnost mladima da se lakše uključe na tržište rada.

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, ravnatelj Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske županije

36 Ženski svijet

Cvjetni dom Nakon blagdana Nakon što ste raskitili borove i nemate više svoje božićne ukrase da vam krase stan, a kroz ovo vrijeme navikli ste da su vam stanovi lijepo dekorirani, normalno je da osjećate prazninu kad pogledate mjesto na kojem je proteklih tjedana stajao bor. No sad nemojte očajavati Leticija i željno iščekivati sljeZADRAVEC deći datum kad biste Kukuljevićeva 17, Varaždin mogli ukrasiti svoje 042/212-362 stanove, jer to možete letiziazadravec@gmail.com svakodnevno. Otiđite u kupnju lukovica - narcisa, zumbula ili tulipana - i napravite svoj mali vrt u stanu. Kupite, ili ako već imate, uzmite košaricu i u nju stavite (zasadite) te lukovice. One možda neće odmah procvasti jer još nije njihovo vrijeme. No njihovo uzgajanje i čekanje cvata ispunit će vas, a mjesto na koje ste postavili te svoje vrtiće neće zjapiti prazno, već će unijeti prirodu u vaš dom. Kako vrtići ne bi izgledali prazno i surovo, nakon što ih posadite, stavite malo mahovine i kamenčića oko lukovica i tako im dajte prirodnu čar.

Uživajte u svemu što vas okružuje!

Letizia

17. siječnja 2012., br. 400

bijeli ici ovratn ose in i d su tren atement t s se kao lako se a i nakit, izradit mogu uće kod k

Addams Nela kao jeziva Wednesday

MODNI KAMELEON Wednesday Addams, odmor od šarenila

Mračno i jezivo J Glavni elementi ovog mračnog looka su pletenice i crna haljina s bijelim ovratnikom.

Pletenice su iznimno popularne, a YouTube vrvi različitim tehnikama pletenja kose Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek Foto: IGOR KLIČEK

Nakon božićnog i novogodišnjeg ludila osjetila sam zasićenje s ukrasima, kičem i napadnim bojama te osjetila potrebu za nečim potpuno drugačijim.

Svoju dozu crnog humora i goth inspiracije našla sam u Wednesday Addams iz obitelji Addams. Svima godi malo odmora nakon trovanja božićnim filmovima, a obitelj Addams je savršeni recept za liječenje blagdanskog “mamurluka”.

Neobična strast Jezive i šarmantne likove pod nazivom obitelj Addams stvorio

je američki karikaturist Charles Addams 1938. godine za američki časopis New Yorker. Gospodin Addams je svojim likovima prenio svoj morbidni smisao za humor, ali i način života koji je vodio sa svojom ženom Tee. Njegova mračna obitelj je dosad doživjela mnoge ekranizacije u obliku TV serija i filmova pa čak i videoigrice i mjuzikla. No moji favoriti su igrani filmovi redatelja Barryja Sonennfelda snimljeni ranih devedesetih s Christinom Ricci u ulozi male Wednesday. Iznimno inteligentna i mračna Wednesday je najstarije dijete u imućnoj i jezivoj obitelji Addams koja živi na sablasnom imanju. Nikad se

JESTE LI ZNALI? Ulogu Morticije žarko je željela poznata pjevačica Cher, no uloga je pripala Anjelici Houston, koja je za svoju odličnu interpretaciju gospođe Addams nagrađena Zlatnim globusom.

Wednesday (prev. srijeda) dobila je ime iz jedne poznate američke pjesmice za djecu, a njeno srednje ime je Friday (petak).

Anthony Hopkins je odbio ulogu strica Festera.

ne smije, a glavni interesi su joj uzgajanje paukova i mučenja svoje dvoje mlađe braće Pugsleya i Puber ta.

Otac Gomez i majka Morticia su nesvakidašnji par koji dijeli zajedničku strast prema zagrobnom životu. U njihovom d o m u n i k a d nije do sadno, a osim sablasnog b u tle r a Lurcha i bizarne hodajuće ruke Thing, društvo im pravi Gomezov brat Fester i baka s vještičjim sposobnostima. Usprkos svojim morbidnim sklonostima i zastrašujućim interesima, Addamsovi su nevjerojatno

složna i sretna obitelj s pravim obiteljskim vrijednostima.

Gl avni element i ovog mračnog looka su pletenice i crna haljina s bijelim ovratnikom. Pletenice su iznimno popularne, a YouTube vrvi različitim tehnikama pletenja kose.

Trendi ovratnik možete također sami izraditi i nositi u obliku ogrlice. Ja sam svoj napravila iz stare košulje na koji sam prigodno nacrtala crne mačke. Više fotografija možete pogledati na www. regionalni.com.

Frizerski salon Češalj u ruke i – na tapiranje!

B

Melanija Galunić Frizerski salon Gloss Ive Režeka 4 a, Varaždin tel. 042/200-420

ujnost i bogat volumen uglavnom se smatraju sinonimima zdrave kose. Bilo da vam se sviđa divna, vješto uvijena grčka punđa ili opuštena frizura, ovaj trend apsolutno možete uklopiti s bilo kojim stylingom. Volimo ovaj stil jer čini da kosa u svojoj bujnosti potpuno dođe do izražaja. Ako želite privući pažnju, podignite kosu koliko je god moguće. Naravno da to ovisi o dužini i tipu kose. Ako imate kraću kosu, nakovrčajte je i podignite u rockabilly stilu. Imate li poludugu ili dugu, kosu možete je podignuti i oblikovati u punđu – ima mnogo mogućnosti za njezinu izradu. Naučite natapirati kosu i ne zaboravite nanijeti dosta laka za kosu kako biste bili sigurni da je dobro

učvršćena. Ako mislite da niste dovoljno vješti, zamolite svog frizera da vam otkrije tehniku tapiranja jer u protivnom možete dodatno oštetiti kosu. straživanja britanskih frizera pokazala su da je frizura svih frizura upravo velika punđa koju je nosila Audrey Hepburn u filmu “Doručak kod Tiffanyja”. Anketa je pokazala da klijentice najviše traže upravo tu frizuru, daleko više od kratkog boba Victorije Beckham ili Rachel frizure koju je Jennifer Aniston nosila u seriji “Prijatelji”. Danas slijedimo trend koji je upečatila Amy Winehouse. Sa svojom natapiranom korpicom, a nasljednica je Adele s nešto nježnijom varijantom volumena u kosi. Dakle, češalj u ruke i – na tapiranje!

I

Ženski svijet 37

17. siječnja 2012., br. 400

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Splićanka Nela Kovačević

Pravilo “Nema tice do prasice” J Nela za sebe kaže da će teško zalutati, ali će zato zakasniti, na večeru bi s Cliveom

Owenom, jer djeluje pristojno, i tvrdi da žena ne smije izgubiti svoje dostojanstvo Piše: GORDANA IGREC

Nela Kovačević iz Splita često se na malim ekranima može vidjeti kako zdušno zagovara prava potrošača.

Savjetnica za opća pitanja i voditeljica Savjetovališta za zaštitu potrošača, diplomirana pravnica po struci, rođena je u Sarajevu, do mature je živjela u Osijeku, nakon čega se doselila u Split, gdje živi i danas.

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

Virusne bradavice B

radavice su vrlo čest oblik virusne infekcije koji se može pojaviti na bilo kojem dijelu tijela, no najčešće su promjene prisutne na dlanovima i tabanima. Riječ je o infekciji tzv. HPV virusima (humani papiloma virusi), koji često u kožu ulaze na mjestima sitne traume tj. oštećenja kože ili sluznice (npr. ubod trna). Zadržavaju se na područjima gdje je koža topla, vlažna i podložna iritacijama i ozljedama (poput kože stopala). Mjesto ulaza virusa može predstavljati i neka druga bolest kože, npr. atopijski dermatitis. obzirom na izgled razlikujemo tzv. obične bradavice koje su najčešće prisutne na rukama i prstima, zatim tzv. ravne bradavice, kvržice veličine prosa, u boji kože, prisutne na hrptovima šaka ili na licu. Filiformne bradavice su tanke, zašiljene bradavice koje se najčešće pojavljuju na licu, u blizini usana i nosa. lantarne bradavice zahvaćaju stopala i mogu biti brojne, raspoređene poput mozaika.

Upravo ta vrsta bradavica izaziva izrazitu nelagodu, jer su vrlo često smještene na mjestima pritiska stopala, pa stoga prilikom hodanja ili trčanja izazivaju vrlo neugodnu bol. Što su „starije“ one su rožnatije, dublje i izazivaju veće smetnje. Također, veća je i mogućnost autoinokulacije tj. prijenosa virusa bradavice na druga područja kože kod istog bolesnika. Vrlo neugodne su i bradavice smještene uz rub noktiju. One su vrlo bolne i teško ih je odstraniti. Potreban je oprez, jer se virusnim bradavicama mogu zaraziti i druge osobe, primjerice nošenjem zajedničke obuće! to se liječenja tiče, zasad ne postoji specifično liječenje, usmjereno direktno protiv uzročnika - virusa; već se liječenje temelji na uklanjanju promjena kože ili sluznice koje su zahvaćene tom HPV infekcijom. Liječenje je dugotrajno i potrebno ga je, najčešće, više puta ponavljati. Često se primjenjuje terapija tekućim dušikom, struganje bradavica tzv. oštrom žlicom, njihovo radiovalno ili kirurško uklanjanje. Vrlo je važno pritom upozoriti pacijenta da izbjegava dodatnu iritaciju liječenog područja te da se pridržava preporučenih mu mjera.

S

P

Žurba, dobar dan!

Nela radi u udruzi Dalmatinski potrošač i dalje planira raditi na zaštiti potrošača, pitanjima zaštite okoliša i štednje energije, jer to su problemi na uvijek kojima je i ranije intenzivno rasu me i koji d dila. Kad nije , irali lju zaokupljena fascin ili za pravdu a tim stvarima, or v b a r e p s su ska bavi se svoa i žen jom unukom. ljudsk nenasilnim Za Male ženske i to razgovore odšputem kr inula je vrata svojeg ženskog svijeta u kojem ima mjesta za šetnje i odmor, a najviše za njezinu unuku.

Jutro započinjete sa...

Rođena u Sarajevu, živjela u Osijeku i na kraju završila - u Splitu Žurbom. Volim spavati i uvijek mislim da će mi tih dvadesetak minuta nedostajati... Koja zabluda.

Kako biste se opisali u tri ”Čovjek je sam kovač svoje sreće”.

Knjiga koju bih još jednom rado riječi?

Uostalom, to mi je ukovano u prezime. pročitala...

U tri riječi baš nikako. Ako Više njih, a među njima je i “Bijele Dodala bih još i “nada umire posljedćemo o mojim vrlinama i noći” od Dostojevskog. Prvi put sam tu nja”. Volim biti optimist. manama, dobro se snalazim Na televiziji nikad ne propuštam... knjigu čitala kada sam imala 17 godina u prostoru i teško ću zalutati, Ma propuštam sve... Ponekad poglei cijelo vrijeme plakala. Nakon desetak ali se loše snalazim u vremegodina sam čitala ponovo i suzu nisam dam neki film, ponekad epizodu neke nu i vjerojatno ću zakasniti. serije... Gledam “Nedjeljom u dva” pustila. Šta godine čine čoviku…

Jednolične poslove odrađuAleksandra Stankovića, kada stignem.

Moj moto... jem s mukom, ali ako me nešto doista zanima, bacam se svim žarom i ne pitam koliko ovisno o okolnostima, možda Koju glazbu slušate?

Ljubav. je vremena za to potrebno. bih i oprostila...

Uglavnom klasičnu, ali Jeste li ljubomorni?

Vaš uzor u životu? Što je za vas majčinstvo? rado slušam i pop, rock...

Ma ne znam, trebate pitati Ima ih više... Sad kad raz- mog bivšeg muža... Mislim da Sinonim za beskrajnu ljuKako provodite slobodno mislim, jednu grupu svaka- nisam, a opet ne bih podni- bav i bezrezervnu podršku, vrijeme? ko čine moji profesori, od jela da mi se okolo valjuška s kakvu sam ja imala od svoČitam, šetam... U zadnje učiteljice u osnovnoj školi drugim ženama. jih roditelja, a istovremeno vrijeme najradije se igram do profesora na fakultetu Najromantičniji trenutak proces cjeloživotnog učenja sa svojom dvogodišnjom i poslije. Imala sam sreću, u životu bio je... u kojem se uloge učenika i unučicom, super sam baka! nisu me samo podučavali Najdraži film? Šetnja Maksimirom dok učitelja stalno izmjenjuju... I već i odgajali na određeni kiša tiho sipi... to je radost.

Volim filmove, ima ih dosta način. Općenito, uvijek su koje bih rado ponovo pogleŠto je za vas uspjeh u me fascinirali ljudi koji su životu? dala, ali izdvojit ću dva: “Polja ”Kuća na jezeru” se borili za pravdu, ljudska Godinama nam se mijenjaŠto vas najbrže izbaci iz snova” s Kevinom Costnerom prava, ženska prava i to nena- ju prioriteti u životu, pa tako takta? i “Kuća na jezeru” sa Sansilnim putem. I da, naravno, neki pojmovi u nekoj životnoj Nepravda i ljudska zloća, drom Bullock. moj otac, strpljiv, tolerantan, dobi dožive redefiniranje. osobito ako su žrtve slabije.

S kojim glumcem biste oličenje rješavanja problema Sada mi se čini da je uspjeh Svaka prava žena nikad rado otišli na večeru? bez povišenog glasa.

Cliveom Owenom; zgodan biti zdrav, biti zadovoljan ne smije...

Je li istina da iza svakog sobom i svojim životom. je i djeluje pristojno...

Izgubiti dostojanstvo. uspješnog muškarca stoji Što ste oduvijek željeli, a Što nikad ne biste mogli Volite li kuhati? žena? oprostiti?

Moja mama je bila Slavon- niste učinili?

Apsolutno.

Skakati padobranom, ali Prva mi je misao bila: ne- ka, za mene vrijedi: “Nema Što je najvažnije u vezi? mislim da nije još kasno... vjera, a onda sam shvatila da, tice do prasice”.

Na “Bijele noći” malo suza, malo ne

Š

38 Ženski svijet

17. siječnja 2012., br. 400

MODNI SAVJETI Color block trend preselio se na nokte

Trudnoća

Igrajte se bojama

Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Plešite u trudnoći!

J Trebaju vam dva laka za nokte različitih boja i – selotejp. Njega izrežete na komade

dovoljno velike da vam prekriju polovicu nokta, jer tako ćete preciznije nanijeti lak Piše: NELA KLIČEK

Za color block na noktima ne morate imati duge nokte.

Color block trend prošle je Ovaj jednostavan postupak sezone na velika vrata ušetao prikladan je za djevojke i žene u modu. Color block je zapravo s kratkim noktima i daje odličan efekt. Ako ste se zasitile kombiniranje različitih boja klasične francuske bilo da je riječ o gramanikure, razdaciji, kontrastu ili cija a in b bijte monotokomplementarnim om k niju s malo parovima. Prošle broj, a z e b je boje. Sve što modne sezone lje, o v li posebno je trenimate apraviti v a m t r e b a su dva laka di bilo kombinien možet mbinacije za nokte rarati jarke boje, o k zličitih boja i što je do pr ije lude boja – selotejp koji nekoliko sezona u s više izrežete na sitne modnom svijetu bilo komadiće dovoljno totalno “out”! velike da vam prekriju poloColor block manikura vicu nokta. Time ćete lakše i Kod color block trenda je preciznije nanijeti lak. Kad se glavno pravilo da nema nika- prvi sloj osuši, samo maknite kvih pravila: moguće su sve selotejp i obojite drugu polovikombinacije boja uz uvjet da su cu drugom bojom. Eventualne boje “čiste”, dakle, bez ikakvih mrlje i greške uklonite štapićem namočenim u aceton. Na kraju uzoraka.

Ni ove sezone color block možete nanijeti i prozirni lak trend ne jenjava. Upravo su- za dodatno učvršćivanje ili protno, u punom je zamahu, serum za njegu. Kombinacija je a sad se preselio i na nokte. bezbroj, a imate li volje, možete Dakle, ako niste raspoloženi za napraviti lude kombinacije s igranje s odjevnim predmetima više boja, ovisno o dužini vaših ili to jednostavno nije vaš stil, noktiju, ali i spretnosti. I na krapredlažem vam malo suptilniju ju, ne zaboravite nanijeti kremu za ruke. Ipak je zima. color block manikuru.

M

ožda za neke od vas ovo zvuči pomalo čudno, ali ples blagotvorno djeluje na vaš organizam tijekom trudnoće. Prvotno ovakvi satovi vježbanja omogućavaju vam da se bolje opustite te se pripremite na intenzivan rad zvan porod. lesanje u trudnoći uključuje elemente Kegelovih vježbi, vježbe snage za trbušne mišiće, gornjeg dijela leđa i nogu, a uz sve to učite plesne pokrete i dobro se zabavljate.

Uključujemo i vježbe snage iz razloga ako se one pravilno izvode mogu suzbiti pojavu gestacijskog dijabetesa ili ga držati pod kontrolom. akođer je djelotvoran kod suzbijanja nekih uobičajenih tegoba koje su normalne tijekom trudnoće i pomaže održati vaš organizam u ravnoteži. Plesni aerobik smanjuje rizik od pojave preeklampsije, prijevremenog poroda te skraćuje vrijeme oporavka nakon poroda. ostavlja se pitanje je li to zdravo. Kao i kod bilo kojeg režima vježbanja, bitno je da se držite određenih smjernica. Slušajte svoje tijelo i obratite pažnju na to kako se osjećate i tome prilagodite vježbe. Kako biste izbjegli pregrijavanje, unosite dovoljno tekućine u organizam prije, za vrijeme i nakon treninga.

Svakako mudro birajte položaje i pokrete koji su prilagođeni vašem tromjesečju. Svakako prednost plesanja u trudnoći jest da se dobro zabavljate s ostalim trudnicama i dobro se nasmijete. smijehom otvarate sva vrata. Budite nasmijane, vesele i razigrane. Sve ovo zvuči kao dobar razlog da započnete vježbati.

P

1. Za color block

a laka različitih boj potrebna su dva

T

P

2. Selotejp će om ogućiti da preciznije

nanesete boje

O

azi druga polovica j osuši, na red dol 3. Kad se prvi slo

nokta

COLOR BLOCK OSVOJIO SVIJET!

4. Na kraju nanesi te prozirni lak za dodatno učvršćiva ili serum za njegu nje

Petra Kolak Đinđić

Kozmetički savjeti

Beauty centar Čarolija, Varaždin, Krešimira Filića 78, mobitel: 098/168-6705

Antistresni tretman kisikom i energijom S

vima koji žele svježu i podatnu kožu te blistav ten preporučujem ovaj salonski tretman koji snabdijeva kožu kisikom i energijom. Tretman započinjem pripremom klijentice za relaksirajući, antistresni piling na bazi revitalizirajućih morskih alga i mentola koji ostavlja osjećaj svježine. Na savršeno očišćenu

kožu raspršujem morsku maglicu pomoću aparata koji istovremeno masira kožu zračnom kisikovom masažom. orsku maglicu čine aktivni sastojci crvene i smeđe morske alge koji stimuliraju disanje i rast stanica, liposomi koji regeneriraju i vlaže stanice te vitamini A, E, F koji djeluju pro-

M

Ovom modnom trendu uvelike je pridonijela Frida Giannini Guccijevom kolekcijom za proljeće/ljeto 2011. koja je bila puna odjevnih kombinacija napravljenih od naizgled nespojivih boja, primjerice zelene hlače kombinirala je s ljubičastim topom i narančastim blejzerom.

Poslije lansiranja te kolekcije color block zavoljele su i modno osviještene zvijezde Olivia Wilde, Jennifer Lopez... A potom je color block zavladao svijetom.

tiv slobodnih radikala, poboljšavaju funkciju kože i smanjuju oštrinu bora. Zahvaljujući svom bogatom sadržaju i svojstvima vraćanja tonusa, regeneracije i omekšavanja, ovaj tretman daje trenutni rezultat. astavljam relaksirajućom masažom lica, vrata,dekoltea i ramena, nakon

N

koje slijedi i maska s kisikom.

Maska trenutno uklanja sivilo i umor s lica. Čimbenici koji uzrokuju gubitak blistavosti kože a nisu vezani samo uz starenje nego ovise i o načinu življenja, jesu zagađenje, stres i umor. Zbog toga obnavljanje blistavosti kože može postati potrebno svakome!

Ženski svijet 39

17. siječnja 2012., br. 400

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Amsterdam i „zločeste“ igrice!

J Inženjeri su “the best”: rade u sredini u kojoj nema puno žena i dobro zarađuju

PROVJERILI SMO S kim na duge staze s obzirom na zanimanje?

Muškarci za brak J Odličan izbor za vezu na duge staze ili brak su inženjeri. Rade u sredini u kojoj

nema puno žena, za svoj posao dobro su plaćeni i kod kuće znaju popraviti sve Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

o tome što Varaždinke misle s kim je najbolje imati vezu s Dečko vam je nezaposlen? Ne obzirom na to što su njihove brinite se, ima to i svojih pred- “bolje polovice” po zanimanju. nosti, ustvrdila je 28-godišnja Varaždinka. ”Kućica iz snova” - S obzirom na to da je bez poTko je dobar “za ženiti” s sla, ima vremena svaki dan oči- obzirom na zanimanje s kostiti stan, skuhati ručak, spegla- jim se bavi? Jesu li to oni s ti veš, oprati prozore te obaviti d o b r o m plaćom ili oni t isuću slobodnog, i jedan umjetničkog k u duha? ćansk i - Odličan posao izbor za vezu umjena duge staze sto vas ili brak su ink o j e ženjeri. Rade r a d i te . u sredini u Mora kojoj nema vas slupuno žena, šat i jer kad odlaze trenutna poslovne no živi puteve druže na vašoj se “sa svogrbači, a jima” među uz finankojima isto cije, jedinema puno no što je žena, za još loše je svoj posao to što je dobro su ? stalno i plaćeni i Čiji je doktor? Moj ili tvoj uvijek ko d k u ć e doma.

Z a p r av o, k a d znaju popraviti sve – ustvrdila pogledaš, nije loše biti s nekim je 28-godišnja Varaždinka. tko je nezaposlen bez obzira Njezina tri godine starija kokoje struke bio - našalila se legica s njom se slaže, ali ističe 28-godišnjakinja na raspravu da ona najviše od svih inženjera

Aromaterapija

KAO U “UVODU U ANATOMIJU” Na listi nepoželjnih ženika su novinari i fotoreporteri koji su stalno na terenu na kojem se podjednako druže i s muškarcima i ženama. Ni s umjetnicima, u koje Varaždinke ubrajaju i glazbenike, nije baš neka sreća zaputiti se na duge staze jer su, tvrde, sebični i teško im je ostati vjeran. Psihijatri će vaše postupke “secirati” do besvijesti, a znanstvenici su previše zaokupljeni svojom karijerom i projektima na kojima uvijek rade. Ni liječnici nisu baš neka sreća, iako im u prilog ide dobra plaća.

- Stalno su dežurni i nikad ih nema doma. Znači, puno rade, ali i puno vremena provode s kolegicama liječnicama i medicinskim sestrama. Ako ste pogledali samo jednu seriju “Uvod u anatomiju”, bit će vam jasno zašto je baš to problem – poručuju Varaždinke. sionalni “ovisnici” o računalima voli arhitekte.

- Meni su arhitekti “the best”, jer oni su vjerojatno najvjerniji oni su spoj svega. Seksi su i od svih: pripadaju vama i – svojem računalu. Naravno, ako zanimljivi, a opet nisu među onima koji drugač iji od o k a u pauzama posjećuostalih jer u a r i c i t k sebi imaju e ju porno stranice e pra t n s a d ili prak t ic iraju umjetničex, on ku cr tu . cybers ku: za vašeg cybersex. t i e t Ni odvjetnici Dobro b na do era postoji nisu na lošem zarađuju m o a v r glasu. Osim što i, ako zajego prog vi i - n su dobro plaćeni, treba, znat samo unalo pametni su i zaniće najbolje rač mljivi. od svih izgra- S odvjetnicima uvijek diti našu kućicu možete o svemu razgovarati, a iz snova - našalila se najveći je gušt kad ga u raspravi 31-godišnjakinja.

Loš izbor nisu ni informatiča- pobijedite i ostane bez riječi – ri, programeri i svi ostali profe- ustvrdila je 28-godišnjakinja.

Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329

Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Matičnjakom protiv depresije i stresa M

atičnjak (lat. Melissa officinalis) je ljekovita i začinska biljka koja je poznata, korištena i cijenjena još od 372 godine prije Krista te je stoljećima bila temelj mnogim preparatima za jačanje organizma. Sastojak je “Karmelićanske vodice”, srednjovjekovnog “svelijeka” koji se i danas upotrebljava u nekim zemljama. Matičnjak je biljka s cijelim nizom blagotvornih djelovanja na organizam. Važan je i njen miris koji mnogo pomaže kod raznih psihičkih problema.

Pravu vrijednost osjetit će osobe koje su

napete, izmučene patnjom ili bolešću, jer ova biljka krijepi duh i tijelo. Svakako se preporučuje kod stresa i depresije gdje se može primjenjivati uz valerijanu, kamilicu, lavandu. Pomaže kod poremećene i neregulirane probave i nadutosti, kod želučanih bolova i gastritisa te regulira rad jetre i žuči. Dobro djeluje kod ubrzanog rada ili osjećaja pojačanog lupanja srca.

Ulje ima snažna svojstva protiv virusa gripe, vodenih kozica i herpesa. Koristi se za ublažavanje glavobolja, migrena i PMS-a.

Smiruje crvenilo, otok i svrbež kod upalnih

oboljenja kože, alergija i uboda insekata. lje treba koristiti pažljivo i u niskim koncentracijama, koje su se pokazale djelotvornijima od viših. Preporučuje se mješavina do 1 %, čak i niže, jer ulje može u većim koncentracijama nadražiti kožu. terično ulje matičnjaka vrlo je rijetko, skupo i teže dostupno, često se krivotvori, stoga je potreban dodatan oprez.

Na tržištu je dostupnije ulje koje se dobiva destilacijom matičnjaka s korom limuna (Oleum Melissae Citratum) jer eterična ulja imaju slično djelovanje i miris.

U E

oj, stalno sanjam neku veliku lovu. I gle! Prošlu noć dobila sam na lotu glavni zgoditak! Perja ko u priči! Konačno sam si mogla priuštiti sve kaj sam htela. Ali to nisu bile ni obleke, ni skupi parfemi nego – seksi šoping u Nizozemskoj! U božanstvenom erotičnom Amsterdamu! Obilazeći te njihove “magic markete” sa seksi intimnim rubljem, erotskim igračkama i pomagalima, “zločestim“ figuricama i poklončićima, pronašla sam i „Raging Bull“! Čudesni afrodizijak spravljen u kombinaciji nekog posebnog bilja za kojim je podivljal cijeli svijet! I ne samo frajeri, nego i ženske, jer te samo jedna tabletica drži u vrhunskoj formi čak 48 sati! Kad tome dodaš i razne druge stimulirajuće predmetiće nevjerojatnog japanskog dizajna i perfekcije, onda su priče o Amoru i Amorovoj strelici čista smijulija! glavnom, uživala sam u tom otkačenom svijetu, vesela i zadovoljna što sam pobjedila sve tabue! Smijala sam se tako glasno da sam samu sebe probudila. Koja šteta. Cijela je ova neobična čarolija nestala jednim jedinim klikom! Vraćanjem u svakodnevicu! Kad nema više love, Amsterdama, seksi šopova, erotike, prstena i prstenčića, stimulatora, vibratora, igračkica i tko zna kakvih sve slatkih napravica za obogaćenje zajedničkog seksualnog života. S partnericom, partnerom, sa svima njima ili i bez njih kako nas uče Nizozemci.

To nije samo sloboda seksa, nego sloboda uma koja se u Nizozemskoj osjeća na svakom koraku. tu? Ma daj, i onaj jedini dućan s takvim rekvizitima moral se preselit u drugi grad, tamo malo sjevernije kako barokne kupce ne bi netko prepoznal! Ko da se u baroku nije seksalo i da se pod krinolinama nije penetriralo! Mi smo ko neka samostanska generacija. Takva nije bila ni Marija Terezija! Kad je o seksu riječ, uvijek se osjećamo grešnima. Ali u drugim područjima života već polako šaramo, što legalno, a što ilegalno. Zato imamo to kaj imamo: slobodu love a ne slobodu seksa! A ja? S obzirom na to da sam se vratila iz Amsterdama, moj izbor je - bezgrešni seks!

U

A

40 Oglasi

17. siječnja 2012., br. 400

PRIVATNA SREDNJA ŠKOLA VARAŽDIN Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala.

Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete postati dio našeg uspješnog tima!

Za popunu slobodnih radnih mjesta u pogonu u Trnovcu tražimo:

STRUČNJAKA ZA UPRAVLJANJE KVALITETOM (m/ž) Vaši zadaci: Ʉ NıáĉåČėĺÑĒĉå ı ėáĤłÑĺÑĒĉı ÿ áÑČĉĒĉåđ ĤÑŀĺėĉı sustava upravljanja kvalitetom grupacije Boxmark ġĤåđÑ ĒėĤđÿ 'N= SN ɴɹɼɷɼ Ʉ 0ėĒĮÿĒıÿĤÑĒė ıĒÑġĤåäÿĺÑĒĉå ÿĒĮåĤĒÿþ ġĤėÝåĨÑ Ʉ JĉåĪÑĺÑĒĉå ġĤėÜČåđÑ ĺåŀÑĒė ŀÑ ġĤėÝåĨå proizvodnog pogona te kvalitete proizvoda Ʉ GĤėĺåáÜÑ ÿ ġĤÑßåĒĉå ıĒıĮÑĤĒĉÿþ ÑıáÿĮÑ Ʉ 'ŀĤÑáÑ ĊėĒĮĤėČȿġČÑĒėĺÑ Ʉ =ÜĤÑáÑ ĤåĊČÑđÑÝÿĉÑ Ʉ 0ėĒĮĤėČÑ áėĊıđåĒÑĮÑ Vaše kvalifikacije: Ʉ _NN ĮåĊĨĮÿČĒėû ÿČÿ ĮåþĒÿàĊėû ıĨđĉåĤåĒĉÑ Ʉ JåČåĺÑĒĮĒė ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ıġĤÑĺČĉÑĒĉÑ ĊĺÑČÿĮåĮėđ i / ili rješavanja reklamacija Ʉ 'ĨĊıĨĮĺė ı ĺėäåĒĉı ġĤėĉåĊÑĮÑ Ʉ 'ĨĊıĨĮĺė ı ĺėäåĒĉı Čĉıáÿ Ʉ /ÑĊå ėĤûÑĒÿŀÑÝÿĉĨĊå ÿ ĊėđıĒÿĊÑÝÿĉĨĊå ĺĉåĪĮÿĒå Ʉ =áČÿàĒė ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ĒÑ ĤÑàıĒÑČı ȿ ġĤåáĒėĨĮ ġėŀĒÑĺÑĒĉå N GȿÑ Ʉ =ÜÑĺåŀĒė ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı i pismu, Ʉ JÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ı ÑıĮėÿĒáıĨĮĤÿĉÿ ÿ ı ĮåþĒėČėûÿĉÿ šivanja Ʉ eĒÑĒĉå åĒûČåĨĊėû ĉåŀÿĊÑ ĉå ġĤåáĒėĨĮ

VODITELJA LABORATORIJA (m/ž) Vaši zadaci: Ʉ 7ĉåĤåĒĉå îÿŀÿĊÑČĒÿþ ÿ đåþÑĒÿàĊÿþ ĨĺėĉĨĮÑĺÑ materijala (tekstila, kože, plastike, metala) Ʉ 'ŀĤÑáÑ ġĤėÝĉåĒÑȦ ġėġĤÑĮĒå áėĊıđåĒĮÑÝÿĉå ÿ ÿŀĺĉåĪßÑ prema utvrđenim standardima Ʉ NĮĤıàĒÑ ÿ ĮåþĒÿàĊÑ ġėáĤĪĊÑ ŀÑ ĊĺÑČÿĮåĮı Ċėá ġĤÿđÿĮĊÑ robe, obrade reklamacija te u razvojnim projektima Ʉ GĤÿĊÑłÿ áåĮÑČĉÑĒ ĤĉåàĒÿĊ Ʉ =ĤûÑĒÿŀÑÝÿĉÑ ĤÑáĒÿþ đĉåĨĮÑ ÿ ĤÑáĒÿþ ėġåĤÑÝÿĉÑ Įå raspoređivanje kadrova unutar odjela Ʉ 0ėĒĮÿĒıÿĤÑĒė áėĪĊėČėĺÑĒĉå ÿ ıĨÑĺĤĪÑĺÑĒĉå ĊÑáĤėĺÑ unutar odjela Ʉ áđÿĒÿĨĮĤÑĮÿĺĒÿ ġėĨČėĺÿ ĺåŀÑĒÿ ŀÑ ėĤûÑĒÿŀÑÝÿĉı rada odjela Ʉ NġĤåđĒėĨĮ ĒÑ ġıĮėĺÑĒĉÑȦ ĪĊėČėĺÑĒĉå ı ÿĒėŀåđĨĮĺı i rad u drugim pogonima unutar i izvan Hrvatske Vaše kvalifikacije: Ʉ _PN ĮåþĒÿàĊė ĊåđÿĉĨĊėû ıĨđĉåĤåĒĉÑ Ʉ GėŀĒÑĺÑĒĉå ĮåþĒÿĊå ÿ ĮåþĒėČėûÿĉå đĉåĤåĒĉÑ îÿŀÿĊÑČĒÿþ i mehaničkih svojstava materijala – kože, tekstila, plastike, metala Ʉ JÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ı ÑıĮėđėÜÿČĨĊėĉ ÿĒáıĨĮĤÿĉÿ Ʉ GėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ĒÑ ĤÑàıĒÑČı ı 7N =îîÿÝå ėĊĤıłåĒĉı Ʉ =ÜÑĺåŀĒė ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı i pismu Ʉ eĒÑĒĉå åĒûČåĨĊėû ĉåŀÿĊÑ ĉå ġĤåáĒėĨĮ Od svih kandidata za navedena radna mjesta očekujemo: Ʉ _ÿĨėĊ ĨĮıġÑĒĉ ĨÑĺĉåĨĒėĨĮÿ ÿ ġĤåáÑĒėĨĮÿ ġėĨČı Ʉ =ĤûÑĒÿŀÿĤÑĒėĨĮȦ ĊėđıĒÿĊÑĮÿĺĒėĨĮȦ ĮÿđĨĊÿ ĤÑá Ʉ NÿĨĮåđÑĮÿàĒėĨĮ ÿ ÑĒÑČÿĮÿàĒėĨĮ 7ėČÜı ĨÑ łÿĺėĮėġÿĨėđ ĒÑĉĊÑĨĒÿĉå 10 dana nakon objave oglasa dostaviti na e-mail: posao@boxmark. Ýėđȩ Nĺå áėáÑĮĒå ÿĒîėĤđÑÝÿĉå ĒÑ ÜĤėĉıȨ ĮåČȨ ɳɷɵȹɷɳɷȿ ɹɼɵ ÿČÿ ɳɷɵȹɷɳɷȿɹɼɷȩ

upisuje polaznike u programe SREDNJOŠKOLSKOG OBRAZOVANJA ODRASLIH - prekvalifikacije u zanimanja: Ʉ åĊėĒėđÿĨĮ Ʉ ÑĤþÿĮåĊĮėĒĨĊÿ ĮåþĒÿàÑĤ Ʉ ĊėđåĤÝÿĉÑČÿĨĮ Ʉ ŀÿáÑĤ Ʉ ġĤėáÑĺÑà Ʉ ĮåĨÑĤ Ʉ ĤıáÑĤĨĊÿ ĮåþĒÿàÑĤ Ʉ ŀÑĪĮÿĮÑĤ ėĨėÜÑ ÿ ÿđėĺÿĒå Ʉ ûĤÑäåĺÿĒĨĊÿ ĮåþĒÿàÑĤ OSPOSOBLJAVANJA I USAVRŠAVANJA za: Ʉ ŀÑĒÿđÑĒĉÑ ı ġėáĤıàĉå åĊėĒėđÿĉå ÿ ĮĤûėĺÿĒåȨ ȿ ĤıĊėĺÑĮåČĉ ĤėÜėđ ȿ ġĤėáÑĺÑàȦ ġėĨČėĺėäÑ ı ĮĤûėĺÿĒÿ ȿ ĨÑđėĨĮÑČĒÿ ĊĒĉÿûėĺėäÑȦ ġėĨČėĺĒÑ ĮÑĉĒÿÝÑȹĮÑĉĒÿĊ Ʉ ŀÑĒÿđÑĒĉÑ ı ıûėĨĮÿĮåČĉĨĮĺıȨ - poslužitelj jela i pića, priprematelj jednostavnih jela i slastica, priprematelj bureka i pizza... Ʉ ŀÑĒÿđÑĒĉÑ ı ûĤÑáÿĮåČĉĨĮĺıȨ ȿ ûĤÑäåĺÿĒĨĊÿ ġėĨČėĺėäÑȦ ŀÿáÑĤȦ ĮåĨÑĤȦ ÑĤđÿĤÑàȦ betonirac, soboslikar, keramičar, asfalter, izolater, ÿĒĉåĊĮÿĤÑÝȦ ĮėĤĊåĮÿĤÑÝȦ ûĤÑäȩ ĨĮÑĊČÑĤȩȩȩ Ʉ ĤıĊėĺÑĮåČĉ ĤıáÑĤĨĊÿþȹûĤÑäåĺÿĒĨĊÿþ ĨĮĤėĉåĺÑ Ʉ ŀÑĒÿđÑĒĉÑ ı ĤıáÑĤĨĮĺıȨ ȿ ĤıáÑĤĨĊÿ ġėĨČėĺėäÑȦ ĤıáÑĤ ĒÑ ġėĺĤĪÿĒĨĊėđ ĊėġıȦ geobušač, miner Ʉ ĤıĊėĺÑĮåČĉ åĊĨġČėŀÿĺĒÿđ ĮĺÑĤÿđÑ Ʉ ıĨČıłĒå áĉåČÑĮĒėĨĮÿ ÿ ėĨĮÑČÑ ŀÑĒÿđÑĒĉÑȨ - cvjećar - aranžer - ložač centralnog grijanja, dimnjačar, ljevač ȿ ġėĨČėĺėäÑ ĨČıłÜå ėáĤłÑĺÑĒĉÑ ĨĮĤėĉåĺÑ PRIPREME ZA POLAGANJE MAJSTORSKIH I OBRTNIČKIH ISPITA OSPOSOBLJENOSTI Informacije o upisima mogu se dobiti na internetskoj stranici škole: www.pssv.hr, putem e-pošte na pssv@pssv.hr, putem telefona 042/260–423 ili osobno u tajništvu škole u Varaždinu, Matka Laginje 6, svakim radnim danom prijepodne od 9 do 12 sati ili poslijepodne od 16 do 18 sati

JÿĉåĊÑȦ SĤû gÑÜÿÝÑ ɴȦĮåČȩ ˜ɶɻɸ ɇɳɉɸɵ ɵɴɵ ɵɵɷȧ ' Ýėá Ȩ &JɁ Ɂɸɴȿɳɷɳɳɴɺɼɳɵ åȿđÑÿČȨ ĮıĤÿŀÑđɝÑıĮėĮĤÑĒĨȩþĤȧ www.autotrans-turizam.com, obavlja upis polaznika

TEČAJA ZA TURISTIČKE PRATITELJE ĺåČĉÑàÑȹėłıĉÑĊ ɵɳɴɵȩ ZAŠTO TURISTIČKI PRATITELJ? Ʉ ĉåĤ ĉå Įė ŀÑĒÿđČĉÿĺ ÿ áÿĒÑđÿàÑĒ ġėĨÑė Ñ đėûı ûÑ obavljati samo osobe koje završe tečaj i polože Zakonom propisani ispit Ʉ ĉåĤ ėđėûıßıĉå ıġėŀĒÑĺÑĒĉå Ēėĺÿþ ŀåđÑČĉÑȦ kultura i ljudi Ʉ ĉåĤ ĉå ĨėČÿáĒė ġČÑßåĒ þėĒėĤÑĤĒÿ ġėĨÑė SåàÑĉ Ĩå ėáĤłÑĺÑ ıŀ ĨıûČÑĨĒėĨĮ 7ÿĒÿĨĮÑĤĨĮĺÑ turizama! '/ 8 S / Ȩ ɴȩɹɸɳȦɳɳ ĊıĒÑ ɇġČÑßÑĒĉå ı ɹ ėÜĤėĊÑɉ GĤÿĉÑĺå ÿ ÿĒîėĤđÑÝÿĉåȨ ĮåČȩȨ ɳɷɳȹɶɴɶȿɺɴɼȦ đėÜȩȨ ɳɼɴȹɴɳɸȿɳɴɴɴȧ GJ'/ _ = ɶɴȩɳɴȩɵɳɴɵȩûėá

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

17. siječnja 2012., br. 400

Mali oglasi 41

HITNO se kupuje dvosobni stan za poznatog kupca te četverosobni stan u novogradnji isplata odmah! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje garsonjera ili jednosobni stan za poznatog kupca isplata odmah! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c

KUĆE „NEKRETNINE DOMINUS“ – Pružamo usluge posredovanja kod kupnje, prodaje, zakupa i najma nekretnina. www.nekretninedominus, 098/494-585, 095/9140-200 ozn.351c PRODAJE se starija kuća sa dvorištem u blizini Banfice. Upitati na tel. 641-057 ili mobitel 099/234-1284 ozn.2042e KUĆA prilika! Kuća u Knegincu , novouređena, namještena (krovište ,fasada, pvc)- 90.000 €!(nije fiksno).

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c POVOLJNO! Kuća u Jalkovečkoj 90 m² i 1500 okućnice - 85.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c ISPOD cijene! Kuća 160 m² u Trnovcu kraj škole (centralno, uređena) mogućnost dva odvojena stana- 64.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRILIKA! Starija kuća 60 m² i 800 okućnice (struja, voda ) u Seketinu - 15.000 € i starija kuća u Kelemenu 40 i 2000 m² okućnice -15.000 € (nije fiksno)!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje vikend kuća do 15.000 € za poznatog kupca, isplata odmah! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO – ispod cijene, obiteljska samostojeća kuća na Banfici, cijena po dogovoru. MEN-ARS NEKRETNINE, www. men-ars,hr, 098/1644-483 ozn.141c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir.grabar@vz.t-com.hr ozn.335c PRODAJEM kuću katnicu u Knegincu

G., novouređenu. U dvorištu ima još 1 dvosobni i 1 jednosobni stan. Moguće razne kombinacije. Moguća moja doplata. Povoljno! Mob. 098/284-949 ozn.233c KUĆU u Varaždinu 81 m² s pripadajućom okućnicom 553 m², prodajem. Tel. 213-141 ozn.117 STARU kuću u Nedeljancu, veća okućnica oko 4 500 m², vrlo povoljno i građevinsko zemljište u Črncu 3 000 m², 8 €/m², prodajem. Mob. 098/414128 ozn.303c PRODAJEM novouređenu useljivu kuću u centru Novog Marofa. Mob. 099/2002-085 ozn.108f

STANOVI SNIŽENO, ZAGREB! 69.000 €!

Stan u novogradnji, 52,09 m², prizemlje, na atraktivnoj lokaciji u neposrednoj blizini KBC – Dubrava! Nekretnine Dominus, 098/494-585 ozn.351c

PRILIKA tjedna! Dvoipolsobni stan u Masarykovoj 68 m² (etažno) - 60.000 €, veliki balkon, prvi kat! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c SUPER prilika! Trosobni novogradnja 74 m² u B. Radić, odličan rasporedpovoljna cijena! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRILIKA! Jednosobni 28 m² (etažno) u Tina Ujevića ! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c POVOLJNO! Garsonjera 22 m² u Koprivničkoj 19.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c DVOSOBNI! Kompletno novouređeni u Trakošćanskoj 49 m², prizemno, pogodno i za ured! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

NAJJEFTINI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi su useljivi i etažirani, Kumičićeva (ŠTUK 1 i 2), 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m². Mogućnost korištenja subvencije od države. Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući. MDV CENTAR, tel.

330-868 ozn.63c HITNO-centar grada, 91,20 m², visoko prizemlje, etažno grijanje, balkon jug, garaža uz zgradu, najboljem ponuđaču. MEN-ARS NEKRETNINE, www. men-ars,hr, 098/1644-483 ozn.141c DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu. Mob. 098/622-082 ozn.2040e 3-SOBNI stan, 76,3 m² u Ulici S. Vukovića, kompletno uređen. Mob. 098/821835 ozn.2043e TROSOBNI stan, uređen, u centru grada, prodajem. Mob. 098/486-221 ozn.2043e MIJENJAM dvosobni stan, 68 m², etažno, sva brojila, uređen, za jednosobni.

Mob. 098/527-983 ozn.103 PRODAJEMO stan 54 m² ili mijenjamo za manju kuću u Varaždin uz nadoplatu ili zemljište. Mob. 098/455-674, zvati iza 16 h ozn.2045e STAN na Banfici, Vukovarska 2, dvosobni, 65 m², prodajem. Mob. 098/9871409 ozn.161 TROSOBNI stan u Varaždinu, blizina centra, 1. kat, prodajem. Mob. 098/801-591 ozn.168

ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem. Mob. 091/3520083, 091/232-0350 ozn.2041e PRODAJEMO gradilišta: Varaždin centar 1000 m². Cijena 250 €/m², Kneginec, Poljana Biškupečka ... 20 €/ m². Paurević nekretnine, 098/9706575 ozn.167c PRODAJEM/iznajmljujem farmu za tov svinja u Knegincu D. Mogućnost kreditiranja (odgoda plaćanja) Mob. 098/994-5634 ozn.158 PRODAJU se gradilišta u Hrašćici za poslovnu i privatnu gradnju, papiri uredni. Mob. 098/975-4645 ozn.176

POSLOVNI PROSTORI

IZNAJMLJUJEMO 800 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359-404 ozn.54c KUPUJEMO za poznatog kupca više poslovnih prostora u Varaždinu:c entar, posovo naselje, Zagrebačka do Euroherca. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c PRODAJA/najam stambeno-poslovni prostori: 50, 50 + 100 m², Vžd, Tome Blažeka 3. Mob. 098/702-701 ozn.284c POSLOVNI prostor od 30 m² u centru varaždina, 2 prostorije, izlog, parking, iznajmljujem. Mob. 091/352-0083 ili 091/232-0350 ozn.2041e IZNAJMLJUJE se poslovni prostor od 23 m, Conig, Pavlinska 5, Varaždin. Tel. 042/232-772, 099/3530-876 ozn.144 PRIZEMNI dio kuće (bivši kafić) za trgovinu, ordinaciju, ured/druge namjene u Vž, iznajmljujem. Mob. 091/765-6266 ozn.166 HALU 500 m² sa industrijskim ulazom na parceli 1 800 m² u Jalkovcu, prodajem. Mob. 091/526-7870 ozn.183 CENTAR, dućan ulični izlog 30 m², kancelarije ulaz dvorišni 30 m², parking – prometna ulica, iznajmljujem.

Mob. 098/792-016 ozn.2602b

NAJAM TRAŽIMO dvosobni stan u najam, blizina centra, na duže vrijeme. Ugovor + prijava. Mob. 099/215-2936 ozn.185 SOBU blizu centra, Anina 15, iznajmljujem, uporaba kuhinje i kupaonice.

Mob. 098/734-522 ozn.104 IZNAJMLJUJEM jednosoban stan u zgradi, Trakošćanska, 1.kat, namješten. Tel.042/331-200, mob.098/9775323 ozn.2c DVOSOBAN stan u POS naselju kod Veleučilišta, iznajmljujem studentima.

Mob. 092/1221-336 ozn.116 IZNAJMLJUJEM sobu studentu, novouređeno, dijele se kuhinja, kupatilo, blagovaona. Centralno g., posebni ulaz, 1.200 kn sa režijama.

Mob. 099/823-8495 ozn.125 JEDNOSOBNI stan u privatnoj kući, poseban ulaz i brojila, Internet gratis, 1.000 kn + režije, iznajmljujem. Mob.

095/802-3382 iza 16 h ozn. 126 NAMJEŠTEN, jednosoban stan u centru grada, u zgradi, I. kat, iznajmljujem.

Mob. 098/632-244 ozn.128 JEDNOSOBNI, polunamješteni stan, etažno grijanje, na drugom katu, iznajmljujem. Mob. 099/500-7489 ozn.136 U NAMJEŠTENI trosobni stan sa centralnim grijanjem primam tri muške/ ženske zaposlene osobe ili bračni par. Upitati na mob. 091/788 65 84 ozn.2044e

POLJOPRIVREDNI STROJEVI SERVIS TRAKTORA „DARKO“ – Popravak svih vrsta traktora, freza, kosilica, agregata, dost. vozila. Varaždin, F. Seljana 3, tel. 234-044, mob. 091/2537964 ozn.152 KUKURUŽNJAK drveni, 500x320x90, prodajem, 1.800 kn. Mob. 098/9945634 ozn.158

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ Ñıtostakala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ozn.19c

EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile.

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTOFLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c CHEVROLET-KALOS od 1.vlasnika, klima, reg. 08/2012., 5 vrata…3.650 €.

Mob. 098/241-375 ozn.359c OPEL-ASTRA G od 1. vlasnika (73 .god) 4 vrata, super očuvan, registriran, 2.990 €. Mob. 098/241-375 ozn.359c RENAULT-MEGANE 1,4 odlično očuvan, crveni – ABS,alu felge…1.590 €. Mob. 098/241-375 ozn.359c KUPUJEM manji auto, registriran, očuvan, od vlasnika, povoljno. Mob. 091/904-8002 ozn.154 OPEL ASTRA 1.4i, ‘99. g., sačuvana, reg. 6/2012, 1.850 €; Vektra 16i, ‘92. g., odlična, reg. 4/2012, 850 €. Mob. 095/518-4814 ozn.177 LANOS 1.3 (kratki), 2001. g. + klima; Cordoba 1.4 Vario, 1999. g., i C5-II 1.6 diesel, 2005. g. Mogući kredit i zamjene. Mob. 098/801-556 ozn.182

POSAO VOZAČE sa C, E kategorijom i iskustvom u međunarodnom transportu tražimo. Transporti Krajan, ozbiljne ponude: 098/ 284-495 ozn.337c OZBILJNA, odgovorna, marljiva gospođa traži poslove pomoći u kući - peglanje, čišćenje, pomoć starijim osobama.

Ozbiljne ponude: 098/341-889 ozn.108 OZBILJAN bračni par iz Kućana D. nudi pomoć u kući/stanu uz naknadu. Mob. 098/545-952, 099/690-2307 ozn.142 TRAŽE se ženske osobe za rad u lokalu (VŽ). Mob. 095/588-1546 ozn.143 BISTRO&PIZZERIJA traži djevojke za rad. Informacije na mob. 095/9115102 ozn.218c PRIMAM dijete na čuvanje. Tel. 042/313-585, 091/570-4913 ozn.2596b REKORDNA biznis prilika, dodatna zarada, od sada i u RH! Info: www. zaradabr1.ewebsite.com, 098/561824 ozn.488a TRAŽIMO žensku osobu za čuvanje dvoje malodobne djece u Njemačkoj,

42 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno.

“Tino”, mob: 098/9317570 ozn.184c

blizina Karlsruhe. Detaljne informacije: 099/6962-969 - Irena ozn.162 CAFFE BAR traži mlađu žensku osobu za rad na šanku. Mob. 098/284-218 ozn.181

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c SERVIS plinskih trošila (bojleri, peć) perilica rublja – suđa, hladnjaka, ledenica, ugostiteljske opreme… Mob. 098/315-269 ozn.104c

PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/9775323 ozn. 2c

ENTRY - AKCIJA GARA ŽNIH VRATA (dodatni zimski popust 20 %) Novoferm, Varaždin! U ponudi i motori za ograde, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/5745542, www.graditeljstvokontura.hr ozn.153c

ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c

KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata.

INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/ fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227024 ozn.48c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn.

Mob.091/7977-600 ozn.99c MTK COLORI – adaptacija stanova, kuća, soboslikarski radovi, kompletna uređenja, alu i inox ograde. Mob. 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi.

Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c PRIJEVOZ šljunka, sipine, ogrjevno drvo, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika.

Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c VODOVOD, centralno grijanje, kanalizacija, klimatizacija te ovlašteni servis plinskih trošila od 0 – 24 h.

INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUA-

17. siječnja 2012., br. 400

INSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/9063361, 092/289-2214 ozn.231c SERVIS RAČUNALA – LAPTOPA, hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell, dolazimo na Vaš poziv. Tel. 321-702, www.pcserviser.com ozn.284c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449583 ozn.285c GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, izrada i sanacija krova, termofasade. Na izvedene radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414128 ozn.303c STOLARIJA EXCLUSIVE – Novogodišnji popust! Izrada namještaja po mjeri: kuhinje, komode, spavače i dječje sobe te ostali namještaj po vašoj želji, Kučan Marof. Mob. 091/543-8985, www. stolarija-exclusive.hr ozn.292c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. Mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c DIMNJACI inox za plin, tekuće i kruto gorivo; centralno g., vodovod, kanalizacija. Mob. 095/862-1230, 091/5387376 ozn.342c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske

radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c

197 ozn.120

KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, stubišta, građevinska limarija, sve vrste materijala. Mob. 098/417-373 ozn.343c

IZVODIMO: krovišta, adaptacije kuća, keramiku, knauf. Kvalitetno i povoljno.

Mob. 099/512-2054 ozn.138

POPRAVAK namještaja, lakiranje i bajcanje + tapeciranje, s našim ili vašim materijalom. Prijevoz osiguran. Vršimo selidbe. Tel. 505-024, 099/7575-075 ozn.352c SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu.

Mob. 098/704-257ozn.353c VISOKOGRADNJA i niskogradnja, strojna žbuka, fasade, adaptacije, keramika. Tridesetgodišnje iskustvo, kvalitetno i povoljno! Mob. 095/9033767 ozn.357c AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci.

Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.5223 FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, soboslikarski radovi, gletanje, knauf sistemi i žbukanje.

Mob. 099/672-6574 ozn.16 TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade; stiropor i vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne cijene. Mob. 098/1320-

SUPER majstor nudi vrhunsku uslugu pranja, glačanja i čišćenja kulturnoj i poštenoj osobi. Mob. 091/3492-405 14-16 h ozn.146 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/9662307 ozn.160 NAJPOVOLJNIJE u gradu, provjerite!

Ograde, galenderi, rukohvati i ostalo.

Mob. 098/170-3941 ozn.163 KERAMIČAR postavlja pločice, kamen, mramor, laminat, hidroizolacije.

Adaptacije stanova. Mob. 098/637097 ozn.171 PARKETI i LAMINATI: postavljanje, brušenje i lakiranje novih i starih parketa.

Brzo i kvalitetno. Mob. 098/9066-889 ozn.173 OBREZIVANJE voćnjaka, vinograda, čempresa, ukrasnog grmlja, šišanje živice, rušenje i čišćenje terena. Mob. 091/980-0694 ozn.178 KUHINJE po narudžbi „Maja Interijeri“ na adresi Trg bana Jelačića 12

Mali oglasi/Sjećanja 43

17. siječnja 2012., br. 400

u Varaždinu. www.maja.interijeri.hr, 099/577-7742 ozn.2599b

ŽIVOTINJE ODOJKE oko 25 – 30 kg, prodajem. Tel. 714-405 ozn.110 NJEMAČKI ovčar, štenci cijepljeni i očišćeni od parazita, spremni za preuzimanje, vrhunsko leglo. Mob. 095/829-4353 ozn.130 SVINJU oko 200 kg, prodajem. Mob. 091/534-9724 ozn.180

OSTALO OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva, grab, rezano i kalano na 25, 33, 38… cm , paleta/rinfuza, besplatna dostava. Grafoinvest d.o.o., mob. 098/226-301 ozn.347c ARMATURNE mreže, željezo, sječenje i savijanje, vilice svih dimenzija, stupovi, serklaži. Prijevoz osiguran. Mob. 098/489-021 ozn.360c INDUSTRIJSKA drva, kratko piljena, kvalitetna, 6 m³ za 700 kn, 12 m³ za 1400kn. Besplatna dostava.

Mob.091/894-5246 ozn.90d DRVA za ogrjev, I. klasa, bukva, grab i akacija, cjepanice, može i piljenje, poštena mjera, dostava. Mob. 098/446443 ozn.77 PILANSKA kratko piljena drva – 750 kn; odvoz šute…, cjepanice 4 m³, 1.350 kn.

Mob. 091/883-6732 ozn.70

DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/9008646, 095/8212-456 ozn.290c OGRJEVNA drva, kratko piljena, bukva, grab, prodajem. Prijevoz besplatan.

Mob. 095/878- 6008, 042/331-586 ozn.165 MASAŽNU fotelju Fercom, masaža kroz 8 masažnih elemenata; muški bicikl, 18 brzina i Maxi Poni, prodajem. Tel. 042/350-575, 098/793-230, 18 h na dalje ozn.184

KREDITI moj-bankar.hr; TATA grupa d.o.o.

Ovlaštena tvrtka za KREDITNO POSREDOVANJE – posredujemo za više banaka, višegodišnje iskustvo, ubrzavamo proces realizacije, mobilni kreditni savjetnik štedi Vam vrijeme i novac.

Mob. 099/720-9907 ozn.350c

BOLJI od svih! Novogodišnja akcija gotovinskih kredita uz hipoteku za zaposlene i umirovljenike do 80. g. života. Krediti za zaposlene i umirovljenike do 1/2 primanja na trajni nalog.

Vanjske mirovine - krediti na trajni nalog. Umirovljenički – bez HROK-a na 8 g. Pozajmice na platnu listu! Inf: Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c

PRODAJE se kukuruz i pšenica. Mob. 091/501-7936 ozn.111 DUPLU grobnicu na Varaždinskom groblju, početak novog groblja, prodajem. Tel. 741-172 ozn.118 INDUSTRIJSKA bukova debela drva, pogodna za centralno, 700 kn, prodajem.

Mob. 095/516-5493, 729-006 ozn.164 OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere. Ne bacajte jer mi to plaćamo! Tel. 042/505-024, 099/7575075 ozn.352c KINDERBET sa madracem, prodajem.

Upitati na: 231-549 ozn.2593b

FENOMENALNI krediti do 2/3 do 30.000 €/10 g. Zatvaramo postojeća zaduženja i C. L. Umirovljenicima na čisti odrezak do 50.000 kn/48 h. Krediti na trajni nalog do 1/2 primanja do 125.000 kn/8 g. Gđa. Ivana, 095/885-9230, 091/908-0808 ozn.138c KREDITI s licencom! Zatvaramo postojeće, na trajni nalog, umirovljenici bez dobnih ograničenja, bez HROK-a, rješavamo blokade i C. L.! Mob. 097/7378066 ozn.237c BRZA realizacija svih vrsta kredita. 10.000 € bez gledanja HROK-a. Pogodnosti za zaposlene u Boxmarku i umirovljenike do 80 g. Pozajmice odmah.

Mob. 099/528-3329, 091/5061660, Nada ozn.137

ODMAH saznajte i realizirajte sve mogućnosti svih vrsta kredita i pozajmica sa i bez HROK-a. Kr istina, 098/9370909, 091/1316-848 ozn.175

AKCIJA do 50.000 kn za umirovljenike starije od 70 g. Pozajmice do 20.000 kn. Zaposleni do 30.000 €, hipotekarni. Varteks, Konzum, Boxmark – na trajni nalog. Mob. 098/964-5711 ozn.85 NOVO – Ovlašteni kreditni ured u suradnji sa bakama realizira kredite. Reprogram postojećih zaduženja bez jamaca, C. L., HROK-a.

Zaposleni do pola plaće uz mogućnost trajnog naloga do 30.000 €. Pozajmice – 24 h do 30.000 kn. Pogodnost! Umirovljenicima sa mirovinom do 1.000 kn na dalje bez dobnih ograničenja. Mob. 097/7013-150 ozn.237c NOVO – Ovlaštena kreditna agencija realizira

kredite i pozajmice. Zaposleni do 30.000 € na 1/2 plaće, bez jamaca i C. L. Reprogram postojećih zaduženja bez uvida u HROK. Umirovljenici bez dobnih ograničenja. Akcija . pozajmice do 30.000 kn na trajni nalog. Gđa. Iva 091/404-9853, 099/812-9901 ozn.237c

VAŠI snovi i planovi za budućnost i dalje su tu, a za to Vam je naravno potreban novac?

Naš je posao pronaći i ponuditi Vam najbolja financijska rješenja kako biste realizirali sve što ste zamislili uz najpovoljnije uvjete. Rješenja čak i za problematična zaduženja.

ARGES d.o.o., Info: 042/210008, mob: 099/244-5915, VIP: 091/309-6760 ozn.286c BRZO do gotovine putem American, Diners, Master kartica (do 60 rata) i čekova! Mob. 091/110-5024 ozn.186 NEVJEROJATNI krediti! Za zaposlene, umirovljenike 124.000 kn/8 g. do polovice primanja, 30.000 €/10 g. Mob. 091/885-0730 ozn.176c EXTREMNO povoljni krediti 30.000 €/10 g. do 2/3 primanja! Bez HROK-a i C.L. umirovljenicima i zaposlenima u d.d. Mob. 091/303-8054 ozn.176c NOVO! Nekretnine! Automobili bez izračuna kreditne sposobnosti i jamaca. Krediti, pozajmice. Mob. 098/9935685 ozn.176c ODLIČNI krediti do polovice primanja na trajni nalog uz najniže kamate!

Mob. 092/2985-073 ozn.176c ZAJMOVI na osnovu zaloga (zlata, dukata i dr.). Vrijednost založenog zlata utvrđujemo po garantirano najvišoj otkupnoj cijeni zlata u gradu.

TR-AG, Vžd, K. Filića 39a, tel. 042/321701 ozn.284c POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike uz zalog zlata, srebra, računala, starina, čekova, na kartice, u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7.

Mob. 095/4088-840 ozn.233c BRZI krediti te izrada kreditnih kartica za zaposlene i umirovljenike. Mob. 091/916-9885 ozn.297c NOVAC na ruke u 24 h! Bez HROK-a, crne liste i jamaca – umirovljenici i zaposleni. Mob. 099/504-1150 ozn.489a NAJPOVOLJNIJE do gotovine putem čekova, kreditnih kartica (Amex, Dieners,

Master…) te sindikalnih-potrošačkih kredita. Isplata odmah. Mob. 098/9870078, 091/386-0349 ozn.41 AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321144, mob. 099/488-5559 ozn.148 BANKOVNI krediti u kunama za sve gradove s isplatom u 24 sata. Kontakt : 091/1477-147 ozn.487a BANKARSKI krediti, program postojećih bez HROK-a i C/L. Umirovljenici bez dobnih ograničenja. Rješavamo blokade! Mob. 099/576-1371 ozn.157 OPASNO dobro! Želite novi stan ili automobil, a ratu od 0 kn, Mob. 091/2690-048 ozn.167

SJEĆANJE

MARIJA TURKALJ 16. 1. 2008. – 16. 1. 2012.

Zauvijek u našim srcima.

Tvoji najmiliji Zdenko s obitelji

SJEĆANJE

MARIJA TURKALJ 16. 1. 2008. – 16. 1. 2012.

Sin Ivica s obitelji

SJEĆANJE

KREDITI na ostatak plaće do 50.000 kn. Pozajmice na 6 g. bez HROK-a.

Umirovljenički do 80 g. starosti. Mob. 098/987-8670, 092/119-0041, 042/505031 ozn.169

ZDENKA ŽGANJARA

BANKOVNI krediti do 1/2 plaće.

Pozajmice za umirovljenike 10.000 €/24 h. Zatvaranje ovrha i C. L. Mob. 099/4000-613, 092/147-4203 ozn.169

Supruga i sinovi s obitelji

na dragog

18. 1. 2010. – 18. 1. 2012.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

POZNANSTVA ASTROLINIJA NERA na novom broju 064/630-639! Astrologija, tarot, rune, Feng Shui, savjeti, gledanje u kristalnu kuglu. Skidanje uroka, nagaza, crne magije. Najave za prijem kod vidovnjakinje na: 042/203-985 ozn.149 POHOTNE kućanice pretvaraju vašu maštu u stvarnost! Nazovite od 0 do 24, 064/400-909 (tel/mob: 2,29 kn/3,52 kn) ozn.166c POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822362, 099/516-6780 ozn.128c MLADIĆ 38.6 traži slobodnu žensku osobu radi ozbiljne veze. Mob. 099/859-4477 ozn.107f

MALI OGLASI već od 40 kuna

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom već od

0 0 1 ! ! ! a n u k

44 Zahvale i sjećanja

17. siječnja 2012., br. 400

SJEĆANJE

ZAHVALA

TUŽNO SJEĆANJE

na voljenog

povodom smrti naše drage supruge, majke, bake i prabake

na sina

MARIJE KEFELJA rođ. BOSILJ

BRANIMIRA ŠPIŠIĆA

ZVONKA ŠVELECA 19. 1. 2008. – 19. 1. 2012.

Nedostaješ mi za sve što je bilo, nedostaješ mi za sve što će doći, moja bol za Tobom nikad neće proći.

Supruga, kćeri s obiteljima i punica

SJEĆANJE

13. 6. 1926. – 8. 1. 2012. blago u Gospodinu preminule u 85. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

Zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i svim dragim ljudima na izrazima sućuti. Posebno hvala vlč. Marku Šmucu na dostojnom ispraćaju naše drage pokojnice i crkvenom zboru.

Ožalošćeni: suprug Franjo, sinovi Ivan i Vjekoslav s obiteljima i ostala tugujuća rodbina

24. 1. 1987. – 24. 1. 2012. i roditelje

ŠTEFANIJU POJE

JOSIPA POJE

23. 2. 2002. – 23. 2. 2012.

24. 1. 1989. – 24. 1. 2012.

Nije vas izbrisalo vrijeme, niti sakrila tama, vječno ćete živjeti s nama.

Familija Špišić - Poje

JOSIP KOLAR 15. 1. 1999. – 15. 1. 2012.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

ZAHVALA

ZAHVALA

Supruga Vera i sinovi s obitelji

povodom smrti naše drage kćerke, supruge, majke, bake, sestre i svekrve

VERE KEREP

U dubokoj boli i tuzi zbog iznenadne i prerane smrti naše drage supruge, majke, bake i svekrve

SJEĆANJE

preminule 5. 1. 2012. u 54. godini života.

preminule 31. 12. 2011. u 74. godini života,

na voljenu

FRANCU TALJAK 16. 1. 2009. – 16. 1. 2012.

Tvoji najmiliji

Ovim putem najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima, „Vartex“ Konfekcija Pogon II i ostalim djelatnicima Vartexa, T.P. „Getro“ na riječima utjehe i izrazima sućuti i pomoći u najtežim trenucima. Svima veliko hvala.

našoj dragoj

zahvaljujemo na svakom zagrljaju i stisku ruke te izrazima sućuti i podršci. Dirnuti pažnjom dostojanstvenog ispraćaja najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, kumovima, prijateljima i znancima na položenom cvijeću, vijencima i svijećama, kolegama i kolegicama s kojima je provela radni vijek te prečasnom Valentu Posavcu na riječima utjehe i ispraćaju drage nam pokojnice.

VERICI

Ožalošćeni: suprug Marko, sin Milan, snahe Natalija i Zdenka, unuci Sandra, Zoran, Marko i Igor

*****

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE na dragu majku

MARIJU TKALEC 13. 1. 1991. – 13. 1. 2012.

DORE BRODAR

S velikim poštovanjem i ljubavlju, čuvat ćemo uspomenu na Tebe.

Otac Josip, suprug Ivica, sin Mario s obitelji, brat i sestra s obitelji

*****

Otišla si, a da nam ni zbogom rekla nisi.

Tamo gdje jesi, čuvali Te anđeli nebeski.

Čuvamo Te u našim mislima i srcima.

Tvoji unuci Sandra i Zoran *****

Sin Mirko i kći Anđelka s obitelji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

LJUBICU DVORSKI

na dragog supruga

23. 1. 1995. – 23. 1. 2012.

JOSIPA BREŽNJAKA

Suprug Martin, sin Martin i kćeri Ljubica i Ljiljana s obiteljima

na dragu

15. 1. 2002. – 15. 1. 2012.

Ima neka moć u dobrim ljudima.

Oni su jaki i poslije smrti.

Zauvijek žive po svojim djelima i dobroti srca.

Tvoji najmiliji: supruga i djeca s obiteljima

SJEĆANJE

DRAGUTIN LONČAR 14. 1. 2011. – 14. 1. 2012.

U svakom kutu Tvoja je sjena, ostat ćeš sa mnom za sva vremena.

Za dušu Tvoju tiho se molim, duboko u srcu još uvijek Te volim.

Tvoja supruga

Hvala Ti što si bila naša potpora i naš anđeo čuvar.

Počivaj u miru i bdij nad nama.

Sin Milan, snaha Nataša, unuci Marko i Igor

SJEĆANJE na

ZAHVALA

ŠINCEK

povodom prerane smrti drage nam i voljene mame, supruge, bake i prabake

JADRANKE BUDEN

IVANU

preminule 8. siječnja 2012. u 57. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

22. 1. 2010. – 22. 1. 2012.

Najiskrenije zahvaljujemo OB Varaždin, osoblju kirurgije ORL odjela, Očnog i Dječje kirurgije, rodbini, prijateljima i susjedima na izrazima utjehe, cvijeću i ispraćaju na vječni počinak te kapelanu Žarku Pavloviću. Čuvali Te anđeli dok spavaš mirnim snom.

Tvoji: suprug Branko, kći Nataša, sin Dean, zet Ivan, unuci Luka, Petar, Filip i Ivan

i

IVANA 20. 8. 1984. – 20. 8. 2012.

Vaši najmiliji

ZAHVALA povodom smrti drage majke, punice i bake

VERONIKE GRULJA † 8. 1. 2012.

TUŽNO SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na dragu suprugu, majku i baku

dragoj kolegici i prijatelju

NEVENKU LESKOVAR 19. 1. 2011. – 19. 1. 2012.

Uvijek ćeš biti u našem srcu i mislima.

Suprug Ivan, sinovi Damir i Gordan, snaha Albina i unuk Ivor

JADRANKI BUDEN Teško nam je povjerovati i prihvatiti da više nisi s nama.

Uvijek ćeš ostati u našim mislima i sjećanjima.

Kolegice i zaposlenici Dječje kirurgije, Oftalmologije i Otorinolaringologije Opće bolnice Varaždin

Najiskrenije zahvaljujemo na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama dragoj rodbini, kumovima, prijateljima i našem vlč.

Josipu Vidoviću na lijepim riječima oproštaja od drage pokojnice.

Veliko hvala susjedi Marici, Ružici Piljak, Krunoslavu Pavlincu i Ivanki Bendelja na svakoj pruženoj pomoći.

Bila si nam sunce koje sije, bila si nam kiša koja lije, bila si uvijek tu kad smo Te trebali, majko najdraža, mi smo Te voljeli.

Kći Branka, zet Franjo, unuka Natalija

TUŽNO SJEĆANJE na dragog

POSLJEDNJI POZDRAV

ANTUNA CRNČECA

SJEĆANJE

19. 1. 2011. – 19. 1. 2012.

na našu dragu

dragoj

MILU PETRAN

VERONIKI GRULJA

15. I. 2009. – 15. I. 2012.

Ponosni što smo Te imali, tužni jer smo Te izgubili.

Bol u srcu neće prestati, a sjećanje na Tebe nikad neće nestati.

U srcima zauvijek voljen, u mislima i molitvama nikad zaboravljen.

Supruga Marta i sin Mladen s obitelji

S ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

Sin Branko, snaha Štefica, unuk Neven, unuka Petra i Kristijan

na voljenu suprugu, kćer, sestru, snahu i šogoricu

SJEĆANJE

BERNARDU – BERNI KRAJCER

JOSIP ANDERLIĆ

SJEĆANJE

18. 1. 2010. – 18. 1. 2012.

17. 1. 2000. – 17. 1. 2012.

STJEPAN MIHINJAČ

Ništa na svijetu jače ne boli kao kad se izgubi nekog koga se voli.

S velikom ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

15. 1. 2010. – 15. 1. 2012.

S tugom i ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga i kćerke s obiteljima

S velikom ljubavlju čuvamo Te od zaborava.

Suprug Tomislav, obitelji Bacinger i Krajcer

Hvala svima koji posjećuju njegov dom.

Tvoji najmiliji

Zahvale i sjećanja 45

17. siječnja 2012., br. 400

SJEĆANJE

SJEĆANJE

JOSIP ČREP

BRATISLAV PUZIĆ – BATO

18. 1. 2010. – 18. 1. 2012.

16. 1. 2008. – 16. 1. 2012.

Život dalje teče, al’ sjećanje na Tebe izbrisati neće.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja Ines, Biserka i Saša

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

ZAHVALA

na

povodom smrti naše drage majke, bake, prabake i punice

MATU LACKOVIĆA 23. 1. 2011. – 23. 1. 2012.

Obitelji: Lacković, Brezovec i Špoljarić

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj, voljenoj i požrtvovnoj majci

ŠTEFICE ŠEMNIČKI koja je blago u Gospodinu preminula 7. 1. 2012. u 90. godini života.

Iskreno zahvaljujemo rođacima, prijateljima i susjedima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i dostojanstvenom ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak.

Ožalošćene obitelji Šemnički i Zubac

DRAGUTIN RIS 19. I. 2008. – 19. I. 2012.

U našem srcu ista je rana iako već četiri godine nisi s nama.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

JOSIP VNUK

SJEĆANJE

STEVAN BORJAN 17. 1. 2011. – 17. 1. 2012.

Hvala svima koji ga se sjećaju.

Supruga Ivanka

Tvoj voljeni sin Zvonimir

18. 1. 2009. – 18. 1. 2012.

U svakom kutu Tvoja je sjena i ostat će tu za sva vremena.

Supruga Mirjana

TUŽNO SJEĆANJE

JOSIP JAGENČIĆ

SJEĆANJE

MILAN BRANOVIĆ 13. 1. 2006. – 13. 1. 2012.

SJEĆANJE

Uvijek si u našim mislima.

VIKTORIJA BREZOVEC

Tvoji najmiliji

Hvala svima koji je nisu zaboravili i posjećuju njezin tihi dom.

16. 1. 2010. – 16. 1. 2012.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te nosimo u srcu svom.

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

na

SJEĆANJE

ALOJZ BOBEK

JELKI BLAŽIĆ Draga majko, s ljubavlju Te se sjeća Tvoj sin, bit ćeš zauvijek sa mnom u mojem srcu, mislima i molitvama i od srca Ti, majko, HVALA.

19. 1. 1996. – 19. 1. 2012.

Ožalošćeni: djeca, snahe, zetovi, unuci i ostala rodbina

MILOŠA VJEŠTICU

SJEĆANJE

20. 1. 1992. – 20. 1. 2012.

DRAGUTIN ŠTEFULJ

Tvoji najmiliji

21. 1. 1997. – 21. 1. 2012.

Hvala svima koji Te se sjećaju i posjećuju Tvoj tihi dom.

17. I. 2008. – 17. I. 2012.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

na voljenog supruga, brata, oca, djeda i pradjeda

JOSIPA CVETKO

ZAHVALA

SJEĆANJE

20. 1. 2011. – 20. 1. 2012.

povodom smrti naše drage majke, bake, prabake i svekrve

BARTOL SAČIĆ 16. 1. 2003. – 16. 1. 2012.

Tamo među zvijezdama Tvoj je dom.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tuga i bol u srcu je mom.

Dobri anđeli čuvajte mog Josipa do ponovnog susreta.

Hvala svima koji Te se sjećaju i posjećuju Tvoj tihi dom.

Tvoji najmiliji

Supruga Marija i Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom smrti dragog supruga, oca, djeda i tasta

ANDRIJE STOLNIKA preminulog 6. 1. 2012. u 80. godini života.

Veliko hvala rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima koji su položili vijence i svijeće te bili na ispraćaju dragog nam pokojnika. Zahvaljujemo djelatnicima OB Varaždin (Odjel za abdominalnu kirurgiju) na trudu i potpori te djelatnicima „Elektromehanike“ i „Midala“.

Ožalošćeni: supruga Anka, kći Slavica, sin Vlado, unuci Igor s Anitom i Goran s Tamarom i zet Ivan

ZAHVALA povodom smrti naše voljene mame, svekrve, bake i prabake

povodom smrti naše drage majke, bake, prabake, svekrve i punice

ANE MATEČKO preminule 10. siječnja 2012. godine nakon teške bolesti u 86. godini života.

Zahvaljujemo rođacima, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo svim djelatnicima Doma za starije i nemoćne osobe Varaždin na iskazanoj njezi i pažnji tijekom njezinog boravka u ustanovi. Veliko hvala vlč. Karlu Koračeviću na riječima utjehe i dostojanstvenom ispraćaju.

Ožalošćeni: kći Marija, sin Josip, unuke Irena, Sanja i Ana, unuk Danijel, snaha Ana, zet Ivica, praunučad i ostala rodbina

GABRIELE MARTAN preminule 7. 1. 2012. u 76. godini života.

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima naše boli izražavamo veliku zahvalnost rodbini, kumovima, susjedima, znancima i prijateljima koji su bili uz nas te nam pružili pomoć, riječi utjehe i izrazili sućut ponaosob ili pisanim putem, okitili odar cvijećem, svijećama i ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak.

Ožalošćeni: sinovi Antun i Božidar, snahe Vera, Anica i Nadica, unuci Danijela s Bernardom, Vedran, Bojana, Anamarija i Antonio, praunuke Antea i Laura

HELENE SKUPNJAK rođene KOBAL blago u Gospodinu preminule 12. siječnja 2012. godine u 102. godini života.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i znancima koji su nam uputili riječi utjehe, okitili odar cvijećem i svijećama i dragu nam pokojnicu ispratili na vječni počinak.

Hvala dr. Maji Dokuzović, sestri Mariji na njezi i brizi i velečasnom Petru Golubu na molitvi i dirljivim riječima oproštaja.

Ožalošćeni: kćerke Katica i Ivanka, snaha Slavica, unuci i praunuci *****

ZAHVALA

Tvoja supruga i sinovi s obiteljima

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj

SJEĆANJE na dragog brata i ujaka

IVANA KRALJA 15. 1. 2007. – 15. 1. 2012.

Uvijek si s nama u mislima i molitvama.

Tvoja sestra Micika s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog supruga i oca

MARKA MAJCENA

HELENI SKUPNJAK

24. 1. 2003. – 24. 1. 2012.

Za svaku dobru riječ koju si nam reći znala, za sve Ti, bako, veliko HVALA.

Vrijeme prolazi, a tuga i bol ne odlazi.

Tvoji: Ruža, Tatjana i Eugen

Unuka Vesna s obitelji *****

U molitvi s Vama.

SJEĆANJE

Snaha Slavica

na dragu

*****

JASMINU CRNIČKI

Neka Ti dobri Bog bude vječna nagrada za sve dobro što si nam u svome životu učinila.

Unuka Jasenka s obitelji

14. 1. 2011. - 14. 1. 2012. sinovi Tomi i Nino, sestra Staša, unuk Jakov, snahe Dragana i Smiljana

46 S raznih strana

17. siječnja 2012., br. 400

zločesta

Vrtoglavica Feljton

Krešimir KOVAČ: Knjiga “Uspon Radimira Čačića 90-ih”

Piše: RADAR

Osjetljivo V

eliju Danci kaj su ve na čelu EU da se vu evropskoj interesnoj zajednici više ne budu ponašali kak pijani miljarderi. Ve budu oni kaj delaju vu evropskom parlamentu i drugdi vu evropskoj birokaraciji i administraciji pili vodu z vodovoda i pelali se na posel vu autobusima.

Kajti i vu EU hoćeju i moraju biti socijalno osetljivi. Na nekaj. Socijalno. Da ih ne budu mrzeli oni kaj jedva i vu EU vežeju kraj s krajem sakoga meseca. A takvih je jako puno svugde po EU. I vu Ugarskoj, Poljskoj, Slovačkoj, Latviji, Grčkoj, Italiji… A kad je takvih puno, oni moreju i van na vulicu zajti. I larmati. I puno tega grdoga napraviti. A štrajk i bunt na vulici ni dobar za Uniju. Kaj ju i onak na kupu drži još sila teža.

I viši interesi. Krupnoga kapitala. Jedino bu vu Hrvackoj teklo med i mleko kad dojde(mo) u EU. Kajti je ve tak i onak većini običnih smrtnikov grdo živeti. Praf zapraf jako grdo. Ali spasenje bu skoro došlo. Kajti biti vu EU je manje zlo nek biti van EU. Tak pripovedaju. I pozivaju. Ve jako puuuno pripovedaju i pozivaju. Se posud.

Narod naš svakdašnji. a radiju, teveju, na placu, vu šahovskom društvu… Kajti je referendum blizu. Jaaako blizu.

N

Prestanak radova to se sve događalo u Coningu nemoguće je saznati. Je li riječ samo o nizu velikih pogrešaka menadžmenta ili je debaklu kumovao i mogući odljev novaca nemoguće je sa sigurnošću utvrditi bez uvida u račune Coninga iz tog vremena. Uz spomenute izdatke Coninga iz tog doba možemo dodati i izgradnju megalomanskog Coningovog poslovnog centra u povijesnoj jezgri Varaždina, kao i zajam Coning inženjeringa sredinom 1993. godine netom osnovanoj tvrtki Condelta u visini od 3,5 milijuna njemačkih maraka, a kojim su kupovane dionice Coning holdinga.

Cijeli slučaj je imao negativne posljedice na ekonomske odnose između Izraela i Hrvatske.

To nije zbog toga što je Čačić političar, nego zato što se osjećaš krivo ako budeš odbijen od strane pravosuđa jedne prijateljske zemlje – tvrdi Doron Tishman.

Š

-

Pogoršani ekonomski odnosi amo sedam dana nakon završetka radova, 22. listopada 1992. godine, otvoren je privremeni postupak likvidacije DP Coninga u Izraelu. Izraelski sud za privremenog likvidatora imenovao je Avrahama Yarona, odvjetnika iz Tel Aviva, koji preuzima upravljanje gradilištem. - Na taj način Coning je izgubio mogućnost da se izravno uključi u sve sudske radnje koje iza toga slijede.

Pravni zastupnik Coninga do tog momenta, poznata izraelska kancelarija Nashitz Brandes, pokušala je ostvariti suradnju s Avrahamom Yaronom radi kontinuiteta pravnih radnji i zaštite interesa Coninga i njegovih dobavljača i koope-

S

ranata, ali se u tome nije uspjelo zbog odbijanja suradnje od strane gospodina Yarona - tvrdi Lovrenčić. Prva zadaća Avrahama Yarona bila je obuzdati kaos na gradilištu. - Zaustavio sam dobavljače koji su dolazili i odvozili materijal te “zamrznuo” situaciju koju sam zatekao. Nije više bilo radnika, a ostao je još jedino menadžer DP Coninga – tvrdi Yaron. Lovrenčić tvrdi kako tada nije bilo dozvoljeno predstavnicima Coninga da pristupe gradilištu. - Zahtjev da se dopusti predstavnicima Coninga da uđu u gradilište te iznesu svoje osobne stvari i uzmu dokumentaciju, kao i da obave zajednički pregled gradilišta s investitorom i o tome sastave zajednički zapisnik prije nego što nešto nestane s gradilišta ili se dogode druge operativne promjene, upućen je ponovo 20. listopada 1992. godine. Istog dana Ben Yakar Gat odgovara pismom u kojem prijedlog da se stanje na gradilištu zajednički pregleda odbacuje, te traži od Coninga da se zadovolji pregledom i izvještajem koji će on sam izvršiti - rekao je Lovrenčić. Prema njegovim riječima, Ben Yakar Gat se odbio suzdržati od promjene stanja na gradilištu do dolaska neutralne arbitražne komisije i utvrđivanja stvarnog stanja. - Koji su razlozi tome nije teško pretpostaviti. Ovdje treba dodati da ni stečajni upravitelj Avraham Yaron nije poduzeo značajnije poteze koji bi spriječili Ben Yakar Gat da se koristi materijalom i opremom na gradilištu prije nego sudski vještak konstatira zatečeno stanje - smatra Lovrenčić. (nastavak u sljedećem broju)

Vodič 47

17. siječnja 2012., br. 400

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KINO 17.01. u 19 sati MUŠKARCI KOJI MRZE ŽENE KAZALIŠTE 20.01.-22.01., RUŽNI u 20 sati, Scena Zvonimir Rogoz Utorak, 24.01., Kazališni studio mladih HIR LJUBAVI u 12 sati, Velika scena KNJIŽNICA Radno vrijeme Ponedjeljak - petak (7,30-19,30), Subota (7,30-13,00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30-19,30) Četvrtak, petak (7,30-15,00), Subota (7,30-13,00) MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav - Galerija starih i novih majstora LJEPOTE GRAFIČKE UMJETNOSTI Izbor najvrjednijih grafika iz fundusa Galerije starih i novih majstora GMV-a, razgled do 1.03.

Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav - Svijet kukaca Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Ivana Sušilović - Green eyes

VREMENSKA PROGNOZA

GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav - zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: Utorak-nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino 17.01.

BESMRTNICI u 18 sati MUŠKARCI KOJI MRZE ŽENE u 20 sati 22.01. MAČAK U ČIZMAMA u 16 sati 19.01. - 24.01.

SRETNA NOVA GODINA u 18 sati NE ZNAM KAKO JOJ USPIJEVA u 20 sati Izložbeni prostor MAGIČNI KRAKOW, otvorenje 19. 01. u 19 sati, otvoreno do 13.02.

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – U PETAK OBORINE Sa sjeveroistoka proteklih dana nam je došla hladnoća. To smo osjetili po umjerenom i hladnom sjevernom vjetru, ali naravno i po padu temperature zraka. Izgleda da je siječanj odlučio pokazati i malo zimskog karaktera. Ipak je to najhladniji mjesec u godini pa je i red da dođu hladniji dani. Sljedećih nekoliko dana bit ćemo pod utjecajem stabilnog zimskog vremena. To znači suho i malo manje hladno, ali i oblačnije nego što je bilo prethodnih dana. Oborine su moguće oko petka. Zbog prolaznog zatopljenja u petak bi se moglo raditi o kiši ili susnježici, ali potkraj petka i u subotu je s manjim padom temperature moguć i snijeg. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/ min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 16.1.)

VJENČANI:

ROĐENI:

Anateja Cmrečak i Mario Magdić

DJEVOJČICE

UMRLI: Vera Kerep (54), Jadranka Buden (56), Jelka Blažić (66), Petar Vincek (80), Ana Matečko (85), Ivan Kralj (75), Vjekoslav Valentak (75), Anka Kahvedžić Horvat (68), Nada Dević Klasta (78)

Lana Vuglač, Tea Čiček, Katja Kuzmić, Lara Zadravec, Tihana Pernar, Gabrijela Konjevod, India Graziella Bosilj, Nola Grošević, Klara Novak, Klara Marković, Elena Štefan, Leona Habek, Jana Balažinec, Erin Lacković, Magdalena Rašić, Klara Posavec, Heidi Premužić

DJEČACI Bernard Senjčar, Max Premec, Dorian Puček, Borna Duljak, Lucijan Španić, Ivano Plantak, Roko Toplak, Karlo Želimorski, Rafael Tukša, Alex Zauder, Niko Horvat, Dorian Žmuk, Benjamin Ian Mraković, Petar Zrinski

22.01. u 19 sati,

USPAVANA LJEPOTICA, Arena Varaždin

!Slatki mali štenci Ovi preslatki štenci su stari 3 mjeseca.

Kujica i mužjak, veseli su i zaigrani te će biti srednjeg rasta.

Udomite psa iz udruge i pomozite napuštenim životinjama.

Udruga Spas 330-004

48 Zadnja

17. siječnja 2012., br. 400

PREDAVANJE

Odaberite smirenost

JUBILEJ Veliki broj proslavili uz podizanje novih web stranica

Velikih 400 brojeva!

J Regionalni tjednik ime je dobio u srpnju 2005., a u studenom 2007. počeo se besplatno dijeliti Iza nas je točno 400 brojeva. Tijekom 8 godina uspjeli smo ispisati 22.400 stranica i otisnuti ih više od milijardu. Pr v i broj svjetlo dana ugledao je 21. svibnja 2004. godine.

Izašao je kao “Novi Varaždinec”, a pripreman je u potpunoj tajnosti, sjećaju se novinari koji su u ovom listu ostali od tog prvog broja. Regionalni tjednik novi je naziv dobio u srp-

nju 2005., a u studenom 2007. počeo se besplatno dijeliti.

U gotovo 8 godina koliko postoji list, mijenjalo se uredništvo i novinari, a cilj je ostao isti – angažiranim, istraživačkim, modernim, inovativnim novinarstvom stvoriti bolje društvo.

Posebno se ponosimo što ste nas vi, naši čitatelji, prepoznali kao list kojem s t e

najvažniji vi, vaši i naši veliki i mali problemi, uspjesi, veselja.

Novi web Kako se vrijeme mijenja i kako je internet postao medij bez kojeg se ne može, pokrenuli smo internetsko izdanje u kojem vam dnevno donosimo aktualne vijesti. Kako se približavao veliki broj 400,

“na noge” smo postavili nove web stranice – brže, bolje i ljepše. Mjesto gdje su sve informacije udaljene samo jedan klik. Nema više lutanja.

Odlučili smo ga učiniti interaktivnijim, jer vaše mišljenje nam je važno. Od sada sve vijesti možete komentirati na samoj stranici www.regionalni.com, a logirati se možete

i putem društvenih mreža.

Na novim web stranicama puno pažnje posvetili smo fotograf ijama. Od sada sve zanimljive događaje možete pregledati i u našoj fotogaleriji te ih, ako želite, komentirati.

Sve što vam želimo reći je – čitajte nas i dalje. Kako i u novinama, tako i na našem portalu, jer smo tu radi vas.

Pod nazivom “Odaberite ostati smireni” u petak 20. siječnja u 18 sati održat će se predavanje u dvorani Tehnološkog parka Zagrebačka 89 u Varaždinu. Svjetski duhovni univerzitet Brahma Kumaris iz Zagreba ponovno je pripremio iznimno predavanje koje će održati Sandra SlovencVojvodić, koja inače vodi tečajeve osobnog samorazvoja te program “Vrijednosti u zdravstvu” britanske zaklade za Globalno zdravlje. A u subotu 21. siječnja od 10 do 13.30 sati Sandra Baksa će započeti s osnovnim tečajem meditacije u prostoru novootvorenog alternativnog centra zdravlja i ljepote “Noina arka”, Braće Radića 75 u Varaždinu. Svi programi su besplatni. (gi)

O PUTOVANJU

Sirija i Sibir Udruga O-mega Vas poziva na putopisno predavanje poznatog varaždinskog fotografa Siniše Glogoškog koje će se održati u petak, 20. siječnja u 20 sati u glavnom halu Prve gimnazije Varaždin. Pogledajte kako je ovom mladom istraživaču bilo bicilkom ići do Sirije ili fotografirati na Sibirskoj hladnoći, te saznajte kamo kreće dalje.

BIODINAMIKA

Skup u Čakovcu DUGA, drušvo za biodinamičko gospodarenje iz Čakovca, priređuje u subotu 28. siječnja skup na kojem će se moći razmijeniti i prodati ekološki uzgojeno sjemenje, ali i prodati biodinamički proizvodi.

Samo događanje, koje počinje u 9 sati, bit će u prostoru društva u Ulici A. Schultheisa u Čakovcu (baraka bivšeg građevnog kombinata).

!

U Trgonomu osvojen još jedan automobil!

U suradnji sa Zagrebačkom pivovarom u razdoblju od 10.

11. do 31. 12. 2011. u prodavaonicama Trgonoma odvijala se nagradna igra Za 5 l žuje auto k tebi putuje!, a uvjet za sudjelovanje bila je kupnja najmanje 5 l Ožujskog piva. U subotu 14. siječnja u caffe baru u sklopu Trgonomove robne kuće izvučeni su dobitnici: glavnu nagradu, osobni automobil

PEUGEOT 206 + element 1.4 E osvojila je Ivana Šarutan iz Donje Zeline. Ostale nagrade bile su polugodišnji šoping u Trgonomu, wellness vikend za dvije osobe u Toplicama Sveti Martin te poklon-paketi Zagrebačke pivovare. Nagrade su podijeljene u ponedjeljak u Upravi Trgonoma u Novom Marofu. Čestitamo sretnim dobitnicima!

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović