RT_401

INTERVJU Prof. dr. sc. Anđelko Akrap: Varaždin ima lošu demografsku sliku

Tjednik

Str. 6.-7.

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatan primjerak

Broj 401 :: 24. siječnja 2012. :: www.regionalni.com

ISTRAŽUJEMO Nezaposlenost raste, a neki poslodavci ne mogu naći radnike

Izbirljivi kod posla?

Nezaposleni, kojih je krajem 2011. bilo 9973, žele biti animatori, ali ne i pastiri

Stranice 4. i 5.

REFERENDUM

Varaždinci dali glas za prijam u Europsku uniju Stranice 2. i 3.

PREMIJERA U HNK VARAŽDIN

Priča o ljepoti koja postane ružna...

Stranica 18.

VINCEKOVO U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI EKSKLUZIVNO IZ GVAJANE

Prvi saznajte kako se snašao S. Glogoški Stranice 20.- 21.

Kobasice na trsje i pravac u vinograd!

Stranica 38.

SJEVER HRVATSKE JOŠ BEZ MR-A

Magnetska rezonanca konačno ove godine i u varaždinskoj bolnici?

Stranica 8.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Je li nam sada lakše?

24. siječnja 2012., br. 401

ISTRAŽUJEMO Koje projekte Varaždinska županija i Gr

Za fondove EU čak 7 ideja iz općina, grad

V

ećina građana (66,27 posto) koji su ove nedjelje izašli na referendum izjasnila se pozitivno o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. U Varaždinu čak 72 posto od ukupnog broja onih koji su izašli na glasačka mjesta. Iako je odaziv na referendum ukupno u Hrvatskoj bio skroman ili, blaže rečeno, manji od očekivanog, ova povijesna i zakonita odluka nedvojbeno otvara novo poglavlje u razvoju i budućnosti Lijepe naše. No razloga za pretjerani optimizam nema jer EU tresu događanja naroda u Grčkoj, Rumunjskoj, Mađarskoj, Italiji... Hrvatsku tek čekaju velika iskušenja i promjene, s kojima bi se, istini za volju, ionako trebali uhvatiti u koštac. Zbog nas samih. Ponajprije.

Gospodarska kriza, nelikvidnost, visoka nezaposlenost, mali broj stranih i domaćih ulaganja, poskupljenja osnovnih životnih namirnica i komunalija tek su neki od gorućih problema koji zabrinjavaju većinu građana. Mnogi vjeruju da ćemo te probleme u obitelji Europske unije moći brže i lakše rješavati. No je li doista tako? Je li nam sada svima lakše nakon referenduma, što smo potvrdili pristupanje Europskoj uniji? Koliko smo zapravo spremni, konkurentni, koliko nudimo projekata koji se mogu financirati iz fondova Europske unije (o čemu pišemo u ovom broju Regionalnog tjednika)? To su tek neka od pitanja koja zaokupljaju obične smrtnike, koji nisu euroskeptici. Europska unija nije krava muzara i njezina su „pravila igre“ manje-više poznata. A o referendumu je najbolje rekla starija Varaždinka koju sam sreo ispred glasačkog mjesta u nedjelju: “Znaš, sinek, glasala sam za Hrvatsku u EU, ali radi toga kruh ne bu pojeftinel.”

Europska unija doprinosi stabilnosti i pruža mogućnosti koje treba znati iskoristiti, slažu se župan P. Štromar i ministrica V. Pusić

J AZRA trenutno sudjeluje u provedbi pet projekata koji se financiraju iz

fondova Europske unije vrijednih 4,4 milijuna eura Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Ulaskom u EU, što je na nedjeljnom referendumu podržalo 66 posto izašlih hrvatskih birača, odnosno gotovo 70 posto u Varaždinskoj županiji, Hrvatska će si osigurati političku i ekonomsku stabilnost, a zatim slijede sve druge pogodnosti, kao što je mogućnost

n

ijedna općina ili grad u Varaždinskoj županiji nisu glasali protiv ulaska Hrvatske u EU korištenja fondova EU. Na ove prednosti ulaska u EU često se upozorava, pa je tako to u petak učinila i Vesna Pusić, ministrica vanjskih i europskih poslova, tijekom sjednice Skupštine Varaždinske županije. Tom

REZULTATI REFERENDUMA

U Cestici 80 % za EU, Jalžabetu - 57 %

!

Međimurci su najviše za ulazak Hrvatske u EU. Od 100.640 birača, na nedjeljni je referendum izašlo 52.128, odnosno 51,8 posto, dok je “za” zaokružilo njih 39.479 ili 75,73 posto. Najveća potpora ulasku Hrvatske u EU zabilježena je u općini Donji Vidovec gdje je 85 posto zaokružilo “za”.

Niti jedna općina ili grad u Međimurju nije

prilikom naglasila je kako su „Varaždinska županija i cijela sjeverozapadna Hrvatska najuspješniji u povlačenju novca iz europskih fondova i mogu biti primjer koliko se može pomoći vlastitom proračunu“.

Najveći - TCIC Stjecanjem statusa zemlje kandidata 2004., Hrvatskoj su se otvorila tri pretpristupna fonda, odnosno programa EU iz

glasovala protiv ulaska u EU, a isto vrijedi i za Varaždinsku županiju gdje je “za” zaokružilo gotovo 70 posto od 82.117 birača izašlih na referendum, što je 53,66 posto ukupnog broja.

Najskloniju ulasku u EU su žitelji općine Cestica (79,16 posto), a najmanje Jalžabeta (57.55 posto za). Potpora žitelja pet gradova kreće se od 66 posto (V. Toplice) do 72,45 posto (Varaždin).

kojih je osigurano 245 milijuna eura: PHARE, ISPA i SAPARD. Od 2007. godine, umjesto na sredstva iz ova tri, Hrvatska ima pravo na novac iz programa IPA koja se kreću oko 150 milijuna eura godišnje. Upravo zahvaljujući gotovo 23 milijuna eura dobivenih iz programa ISPA, rekonstruirana je željeznička pruga Vinkovci – Tovarnik, gotovo isto toliko novca dobio je karlovački Vodovod i kanali-

zacija za projekt pročišćavanja otpadnih voda, šest milijuna eura dobila je šibenska Gradska čistoća za sanaciju odlagališta otpada Bikarac, Zadrani priželjkuju čak 90 milijuna eura za kampus…

A koliko se novca iz programa i fondova EU dosada slilo u Varaždinsku županiju?

- EU financiranje odobreno je za 25 projekata u kojima je sudjelovala AZRA i/ili Varaž-

I TOGA IMA Grad Varaždin u županijsku bazu prijavio 130 projektnih ideja

Za poticanje EU projekata - 150.000 kn Od svih projekata najviše je odmakao projekt Tehnološkog parka u Brezju, koji je s potrebnom dokumentacijom već pr ijavljen nadležnom ministarstvu. No za potrebe izrade Županijske razvojne strategije u Grad Varaždin je u županijsku bazu prijavio još 130 projektnih ideja ukupno potencijalno vrijednih 264

milijuna eura! S obzirom na to, zanimalo nas je dokle se došlo u njihovoj pripremi.

- Među 130 projektnih ideja postoje i neki pripremljeni te potencijalno konkurentni infrastrukturni projekti. Grad Varaždin će tijekom 2012. u suradnji sa stručnjacima iz Razvojne agencije Sjever – DAN odrediti vlastitu listu

prioriteta, snimiti u kakvom su operativnom stanju projektni prijedlozi te se odlučiti za mjere kojima bi odabrane prioritetne projekte napravio što konkurentnijim za natječaje u drugoj polovici 2013. godine. Time ćemo moći spremno dočekati točnu odluku o kriterijima odabira i tehnici provođenja projekata

te se prijaviti na najveći mogući broj natječaja i pokušati u najvećoj mogućoj mjer i iskoristiti prilike koje će se ponuditi - doznajemo od Natalije Martinčević, upr. iur., zamjenice gradonačelnika Varaždina, koja napominje da je u proračunu za ovu godinu za poticanje EU projekata Grad planirao 150.000 kuna.

Aktualno

24. siječnja 2012., br. 401

rad Varaždin kandidiraju za fondove EU

3

SKUPŠTINA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

700 projektnih dova i županije IZDVOJENO Vesna Pusić posjetila Varaždinsku županiju

Potpora iz fondova EU nije mana s neba, već obrnuto!

Potpora iz fondova EU nije mana s neba. Nešto što samo po sebi dođe i riješi sve probleme. Obrnuto.

Treba se znati, treba se raditi puno, pa ako se tako postupa, može se uspjeti, naglasila je u petak Vesna Pusić, ministrica vanjskih i europskih poslova, nakon što se obratila vijećnicima Županijske skupštine.

Ishod referenduma, odnosno članstvo u EU, kako je dodala, odrazit će se na

dinska županija ukupne vrijednosti oko 9,5 milijuna eura.

Rezultati projekata su, uz ostalo, povećanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništ v a , p r e ko granično povezivanje obrtnika i malih poduzetnika, uspostava nove turističke infrastrukture, povećanje javne svijesti o pitanjima zaštite okoliša, poboljšana energetska učinkovitost u javnim zgradama, kvalitetnije obrazovanje za učenike i studente, uspostava međunarodnog garancijskog fonda za inovacije - doznajemo od Josipa Boraka, direktora Agencije za razvoj Varaždinske županije.

Najveći infrastrukturni projekt AZRA-e bio je Turistički kulturno-informativni centar Lepoglava za koji je dobiveno nešto manje od milijun eura.

Ažuriranje baze - Trenutno sudjelujemo u provedbi pet projekata. EDUpreneur je osmišljen za povećanje kapaciteta hrvatskih i slovenskih učenika/studenata inovatora i njihove konkurentnosti na tržištu, dok se projekt SPRINT bavi identifikacijom tvrtki s istraživačkim i inovativnim potencijalom u pograničnom području Hrvatske i Slovenije te jačanjem njihove suradnje. Projekt IR OVE povezan je s obnovljivim izvorima energije, a projekt One Click Away bavi se razvojem lokalnog tržišta rada i ključnih dionika na njemu. Projekt SEE – IFA rezultirat će uspostavom regionalnog garantnog fonda za financiranje inovacija u mikro, malim i srednjim poduzećima

percepciju naše stabilnosti, a to će zatim imati utjecaja na kreditni rejting o kojem ovise ulaganja te visina kamata po kojima ćemo vraćati dugove.

- Padom kreditnog rejtinga hrvatski bi proračun trpio štete u milijardama.

Stoga je za Hrvatsku najveća prednost ulaska u EU stabilnost, politička i ekonomska.

Zatim slijede sve druge, kao što je mogućnost kori-

štenja fondova EU, reforma pravosuđa, poljoprivreda koja nije temeljena samo na poticajima, već i na obnovljivim izvorima energije, zaštiti okoliša, fondovima ruralnog razvoja…

Sve to su stvari o kojima ćemo razgovarati kako se mogu mijenjati, što će se dodati, kako ćemo se prilagoditi. Sve to je živa materija, dok je stabilnost nešto čvrsto i trajno na dulji rok - ustvrdila je Pusić.

DOZNAJEMO

Za fondove 4 projekta

Varaždinske županije. Ukupna vrijednost tih projekata je 4,4 milijuna eura - ističe Borak.

Sudeći po podacima iz AZRAe, ali i drugih sličnih institucija koje djeluju na području Varaždinske županije, veći (infrastrukturni) projekti zasada su zaobišli varaždinsku regiju. No, to ne bi smjelo nikako i ostati.

- Ažuriramo bazu sa 700 projektnih ideja jedinica lokalne samouprave Varaždinske županije od kojih se većina odnosi na velike infrastrukturne projekte. Cilj nam je kroz sastanke s predstavnicima općina i gradova odrediti njihove prioritete te identificirati projekte koji imaju najveći stupanj pripremljenosti dokumentacije te potencijal za

r

ad na pripremi velikih projekata valja ubrzati jer 2013. nije tako daleko prijavu na strukturne fondove već u 2013. godini - veli Borak. Želi li se u Varaždinskoj županiji postići zapaženiji rezultati u privlačenju novaca iz izdašnijih fondova EU, za nadati se da će se rad na pripremi velikih projekata ubrzati jer 2013. ipak nije tako daleko. Dapače, uzme li se u obzir da treba izraditi potrebne studije, pribaviti dokumentaciju te dogovoriti sufinanciranje.

U Varaždinskoj županiji izdvajaju četiri projekta koji su, kako ističu, u visokom stupnju spremnosti za prijavu na strukturne fondove.

Za Projekt uspostave Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica, u koju se planira odvoziti otpad iz četiri županije sjeverozapadne Hrvatske, izrađena je Studija utjecaja na okoliš, idejni projekt te detaljni plan uređenja.

U okviru projekta “Drvo“ želi se uspostaviti Centar izvrsnosti iz prerade drva.

Vodeć i par tner je Grad Lepoglava koji je odredio lokaciju centra. Novi Marof želi pak imati Centar izvrsnosti iz mikro-elektro mehaničkih uređaja (MEMs) i nanotehnologije.

Lokacijska dozvola, studija izvedivosti i ostali potrebni dokumenti bit će pribavljeni do kraja lipnja ove godine.

Do tada bi se trebala pripremit i i sva potrebna dokumentacija za kandidiranje projekta Sveučilišta Sjever na natječaj u MZOS-a.

- Ideja projekta je uspostava sveučilišnog kampusa u Varaždinu, a za taj su projekt planirane tri lokacije na kojima bi se gradile zgrade – vojna pekara, studentski dom i Ribnjak.

Osim toga u Koprivnici, Križevcima, Čakovcu i Krapini također bi se osnovali fakulteti, naglašavaju u Varaždinskoj županiji.

Vijećnika Stjepana Sragu zanimalo je kada i na koji način će se riješiti problem bala u Brezju

Na aktualnom satu dva upita o otpadu J Nadam se da će kroz tjedan ili dva barem prestati baliranje

odnosno stvaranje novih bala smeća, ustvrdio je župan Štromar Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Županija nije nadležna za problem baliranog otpada u Brezju, ali se nadam da će se početi rješavati idućih tjedan ili dva, barem prvi dio, a to je da se prestane baliranje odnosno stvaranje novih bala.

Kada Piškornica?

Rekao je to u petak varaždinski župan Predrag Štromar na aktualnom satu Županijske skupštine odgovarajući na upit vijećnika Stjepana Srage. Predsjednik kluba HSSa izrazio je sumnju u rokove koji su se mogli čuti prilikom prošlotjednog potpisivanja Sporazuma o preuzimanju otpada između Grada Varaždina i poduzeća Piškornica, prema kojem će se otpad obrađivati i odlagati u Koprivničkom Ivancu po cijeni koja će se naknadno utvrditi, baš kao i troškovi transporta koji će se također plaćati Piškornici.

- Povodom potpisivanja Sporazuma o preuzimanju otpada u varaždinskoj Gradskoj vijećnici, rečeno je da će Regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske početi raditi

Previše željeza i mangana Na aktualnom satu Županijske skupštine upozoreno je da je ispitivanje podzemnih voda u Virje Otoku pokazalo kako je željeza 6.700 μg/l, dok je dopušteno 300, a mangana 1.668, a dopušteno je 50 μg/l!

- Tu se radi samo djelomična selekciju otpada, a građani koji su me zvali tvrde da se noću odvozi otpad. Kuda - zapitao je vijećnik Stjepan Golubić.

za „najranije tri godine“, no poznajući našu poslovnost, siguran sam da neće još pet godina. Stoga me zanima kada će se i na koji način riješiti problem bala smeća, kojih je u Brezju više od 100 tisuća tona, a poštujući zakon i pravne norme - upozorio je Sraga te napomenuo da se u Brezju odlaže ne samo otpad iz Varaždina, nego i nekoliko općina.

Odlučuje inspekcija Predsjednika kluba HSS-a u Županijskoj skupštini zanimalo je i hoće li nadležni upravni odjel poništiti dozvolu za gospodarenje otpadom Terracor Grupi u Otoku Virje

Stjepan Sraga

s obzirom na inspekcijski nalaz u prosincu, koji je opširno

!

i Grad Varaždin potpisao Sporazum s Piškornicom, iako se još ne zna ni cijena odlaganja ni prijevoza

citirao.

- Zabrana rada odnosno poništenje dozvole, u nadležnosti je inspekcije - kratko je odgovorio župan Štromar te dodao da Grad Varaždin intenzivno pokušava naći rješavanje problema komunalnog otpada.

I TOGA IMA T7 VIS uputio prijedlog Gradu, koji još “traži rješenje”

Općina Davor ne želi bale!

Budući da je zadnje tri godine povećana količina smeća koja bi se trebala oporabljati u novoj tvornici za mehaničko-biološku obradu otpada u Brezju, T7 VIS ponudio je nižu cijenu zbrinjavanja otpada u odnosu na ugovorenu!

To je zacijelo glavna novina s kojom je upoznato varaždinsko gradsko čelništvo. U Gradsku vijećnicu dostavlje-

ne su i dvije varijante prijedloga novih cijena za obradu novonastalog otpada koje su za dvočlano domaćinstvo, primjerice, veće za 20-ak kuna u odnosu na postojeće baliranje. Uz to, opet je ponuđena obročna otplata obrade baliranog otpada koji ne sufinancira Fond.

Dok se čeka odgovor varaždinskih čelnika na ovaj prijedlog, javila su se na-

gađanja da se varaždinsko smeće, usprkos ugovornim obvezama, neće voziti na obradu u novu tvornicu, nego izvesti i odložiti u nekoj od općina! Tako se, uz ostalo, spominjala i općina Davor.

No opovrgavajući susret s Varaždincima, načelnik Đuro Anđelković odbacio je tu mogućnost, navodeći da se radi o prevelikim količinama bala za koje nema mjesta.

4

Aktualno

24. siječnja 2012., br. 401

ISTRAŽUJEMO U Varaždinskoj županiji broj nezaposle

Sedam dana

Posla ima, ali neki bez posla ne žele raditi?!

Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Dubinski uvid 17.1.

Pedesetak saborskih zastupnika, uoči ukidanja povlaštenih mirovina, predalo je zahtjev za povlaštenu saborsku mirovinu od oko 9.000 kuna. No neki se, poput Šeksa i Kajina, opet vratili u Sabor nakon dana provedenog u mirovini. I nikome ništa jer je sve u skladu sa zakonom. Tako je vjerojatno mislio i Orban kad je donosio zakone kojima ugrožava neovisnost središnje banke i medija, ali se prevario jer EK pokreće postupak protiv Mađarske.

18.1.

Ako se banke ne promijene, morat ćemo ih sankcionirati, poručio Rohatinski koji opet spašava tečaj kune prema euru. No EU više nije sigurna ulaznica za prosperitet, upozorava nas iz SAD-a gdje Stiglitz tvrdi da izlaz nije u rezovima, a Pusić da bi „ne“ na referendumu mogao dovesti u pitanje i isplatu mirovina zbog čega je zaradila - kaznenu prijavu suparnika.

19.1.

Vlada ukinula pravo na povlaštene mirovine zastupnicima te najavila čak šest milijuna kuna za strane konzultante radi „dubinskog uvida“ u poslovanje ključnih ministarstava i javnih poduzeća. Za toliki novac mogli bi i upravljati umjesto naših „stručnjaka“.

Ili bi kao i sada Slovenci, a prije Talijani i Grci, vodstvo trebali prepustiti bankarima?

20.1.

Nekoliko stotina radnika prosvjeduje splitskim ulicama zbog neisplate plaća i gubitka radnih mjesta. Istovremeno, najavljuje se skok PDV-a na 25 posto te uvođenje manjih stopa, ali tek iduće godine. Nastavi li se tako, neće Split biti jedini.

21.1.

Dok Orban najavljuje promjene zakona zbog kojih je naljutio EK, deseci tisuća Mađara izašli na ulice u znak potpore ističući da ne žele biti kolonija. A dan uoči našeg referenduma o ulasku u EU za to se založio iz Haaga i – Ante Gotovina.

22.1.

Hrvatska sa 66 posto za EU, odlučeno na referendumu. Čestitke stižu, pa i iz Slovenije gdje se razglaba o tome stoji li Ljubljana iza loših ocjena Maribora koji je ove godine Europska prijestolnica kulture.

23.1.

Na sastanku Vijeća ministara vanjskih poslova EU prvi put hrvatski ministar, odnosno ministrica Pusić. U Slovačkoj pokušavaju otkriti što su znale njihove tajne službe o mutnim poslovima političara. To bismo i mi voljeli znati. Naravno, ne slovačkim.

IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

J Iako je broj nezaposlenih došao do gotovo 10.000, ljudi očito biraju na koje natječaje će se javiti, a na koje neće. Žele biti animatori, ali ne i pastiri Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nedavno je osvanuo oglas za radno mjesto pastira. Dva pastira tražio je Trgovački obrt Marija u Dubravi Križovljanskoj. Natječaj je bio otvoren desetak dana, javilo se oko 100 ljudi, ali vlasnici kažu kako nisu sigurni da među tim ljudima zaista postoji netko tko bi zaista htio biti pastir. Obitelj se uzgojem ovaca bavi već pet godina, a kažu kako je danas jako teško naći radnika za rad u poljoprivredi. Za Naš i ljud i nisu zainposao ili teresirani a jav za rad s pekar onije, lav ovcama se iz S ždina i zato mi a iz V ra o! već godinama ne nitk možemo naći dobre radnike – kaže Josip (57). Njegova su- Danas je jako teško naći radnike za rad u poljoprivredi pruga Marija (53) nadovezala se kako valjda svi očekuju kuna po litri. Ako uzmemo da će raditi za kompjuterom. u obzir da ovce daju litru OTKAZ ZA 682 LJUDI! Posao pastira sada je ujutro mlijeka dnevno 150 dana u i navečer dati ovcama vode i godini (ostatak godine doje Brojke pokazuju da pozitivnog pomaka što se tiče hrane, za što mu sveukupno janjce), onda stado od 200 nezaposlenosti nema. U varaždinskom Zavodu za treba oko tri sata dnevno. ovaca može tih 150 dana zapošljavanje prijavljene su 9973 nezaposlene osobe.

Plaća je oko 3000 kuna, a davati čistu zaradu od 1800 Službena brojka tek što nije probila psihološku granicu obitelj nudi i smještaj i hra- kuna dnevno! Period mužnje od 10.000. nu. Unatoč tome kažu kako je ujedno i vrijeme kada s Zadnji mjesec u godini donio je još nezaposlenih. Još se tek poneki zadrže. – Ljudi ovcama ima najviše posla. u studenom “na burzi” su evidentirana 982 nova nenam se javljaju i dođu, tu su zaposlena, a od toga su čak 682 dobila otkaz. Broj slopar dana, i odu. Vjerojatno Nije težak posao bodnih mjesta daleko je manji od broja nezaposlenih, dođu jer moraju kako ne Ovce se muzu ujutro i ima ih samo 413. Najviše ih je bilo u obrazovanju, čak bi izgubili prava na burzi – predvečer, a Josip kaže da 180; 90 slobodnih mjesta otvoreno je u prerađivačkoj smatra Josip. za mužnju 200 ovaca pastiindustriji te 45 u građevinarstvu. (td) ru trebaju maksimalno dva sata, s obzirom na to da je Dobar biznis Ovaj bračni par kaže kako sve mehanizirano. S ovca- od pet hektara gdje mogu ovce ne muzu već doje janjse od ovaca zaista može ma osim toga nema puno pasti, a pastir samo treba ce. Kažu kako ih ne namjedobro živjeti, a ne zahtijeva posla. Treba im dati vode, voditi računa o tome da ih ravaju prodavati već stado napuniti jasle... Na pašu ih pusti van odnosno zatvori proširiti na 1000 ovaca. Ova puno ulaganja i rada. se obitelj uzgojem ovaca Litra ovčjeg mlijeka na ne treba voditi jer su one natrag u tor. tržištu ima cijenu od oko 9 na ograđenom prostoru Sada je vrijeme kada se bavi već pet godina. Svoj su

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Tihana Drumev

Ivica Kruhoberec

tihana@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Sara Badžek

vmargetic@regionalni.com

sara@regionalni.com

Danica Pajtak dpajtak@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Denis Peričić Nevenka Suhić

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Andrej Švoger

Vlatka Lešić

foto@regionalni.com

vlatka@regionalni.com

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

24. siječnja 2012., br. 401

TRŽIŠTE RADA

DOZNAJEMO Međimurje ostaje bez tekstila eMEDJIMURJE.HR

enih raste, a neki ne mogu naći radnike

5

Žele raditi u Cinestaru i kao turistički animatori Za posao turističkog animatora u Varaždinskoj županiji prijavilo se oko 400 ljudi, stotinjak ih je pozvano na audiciju, a bit će zaposleno njih 40-ak.

Natječaj je raspisal a agencija Carpe diem koja traži oko 100 animatora, ali na razini cijele Hrvatske.

- Varaždin nam je, uz Rijeku, trenutno udarna destinacija za regrutaciju novih animatora, ali mi i dalje tražimo najbolje ljude diljem cijele Hrvat-

ske – rekli su nam u Carpe Diemu. Ističu ipak kako je u posljednje vrijeme puno lakše naće kadrove i zaposlenike jer ima mnogo više nezaposlenih pa lakše filtriraju kadrove. Za posao animatora javljaju se i visokokvalificirani.

– Njih a priori ne odbijamo jer ne znači da ako su prekvalificirani da neće moći dobro obavljati ovaj posao, dapače – kažu u Carpe diemu. Veliki broj javio se i za posao u Cinestaru gdje je na kraju

zaposleno 15 ljudi. U Cinestaru kažu kako im se na natječaje uvijek javlja vrlo velik broj ljudi. - Na tržištu

i

ma mnogo više nezaposlenih pa lakše filtriraju svoje kadrove

ima velik broj kvalitetnih kadrova i naše iskustvo govori da ipak nije teško izabrati najbolje – poručili su iz Cinestara.

Najtraženija zanimanja tijekom prosinca 2011. godine bila su:

Otkazi za međimurske proizvođače čarapa, umjesto priželjkivanog nastavka proizvodnje

Otkazi za 250 radnika MTČ Tvornice čarapa

Turistički animator/animatorica

100

Radnik/radnica visokogradnje

40

Radna mjesta mogla bi se spasiti kada bi se našao zakupac za cjelokupni kapacitet tvornice od čak milijun pari čarapa

Prodavač/prodavačica

22

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Krojač/krojačica

15

Kožarski radnik/radnica

15

Sv ih 250 zaposlenika MTČ Tvornice čarapa, čakovečkog poduzeća koje je otišlo u stečaj, dobilo je otkaze.

Blokada 82 mil. kn

biznis započeli u Istri, a prvo stado imalo je 523 ovce.

Danas je od tog stada ostala samo jedna ovca za koju su vlasnici posebno emotivno vezani, a zove se Karamela.

Inače, obitelj se ove godine iz Istre vratila u svoj rodni kraj, u Dubravu Križovljansku, gdje se planiraju nastaviti baviti s ovcama. Danas imaju 207 ovaca, 110 janjaca i sedam ovnova.

Nema ni pekara!

Osim pastira, teško je naći i prodavače, ali i pekare! Na-

ime, za prodavača u trgovini u Svetom Iliji javilo se tek

!

na natječaj za pastira javilo se oko 100 ljudi, ali poslodavac se žali da je teško naći one koji će doista raditi

desetak ljudi i to većinom iz Koprivničko-križevačke županije. - Nemam ništa protiv da zaposlim ljude iz Koprivnice, ali ne mogu im

pokr ivati troškove prijevoza pa se to na kraju nikome ne isplati – rekao je vlasnik trgovine.

Za posao pekara u jednoj varaždinskoj pekari javili su se iz još udaljenijih krajeva.

- Zvali su nas iz Virovitice, Požege, Slatine i drugih krajeva Slavonije, no od “naših” ljudi nitko – kažu u Zlatnom zrnu.

Kažu kako bi zaposlili pekara iz Slavonije, dapače, ali jedino ukoliko si taj sam r iješi stambeno pitanje.

- Ukoliko su ljudi voljni preseliti se, naravno, da bismo ih zaposlili – kažu.

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

Sva imovina pod hipotekama Sva imovina MTČ Tvornice čarapa je pod hipotekama i nema novaca za nastavak proizvodnje. Mjesečno bi nam trebala najmanje dva milijuna kuna za plaće i ostale troškove radi pokretanja proizvodnje, a ne možemo raditi s gubitkom u stečaju, upozorio je Uršulin dodavši da je ugovor o zakupu s talijanskom tvrtkom Intersocks zapravo ugovor o obavljanju lohn poslova.

U pogonu MTČ Tvornice čarapa, jednog od najpoznatijih domać ih se zaposlenicima izračunati proizvođača tog odjevnog otpremnine - pojasnio je predmeta, okupili su se u stečajni upravitelj Želimir četvrtak zaposlenici koji Uršulin. su krajem prošle godine Međutim, mala je to utjeha otišli na prisilni godišza radnike koji nisu nji odmor. Razlog dobili ni c ijelu njihovog okupplaću za rujan, MTČ ljanja nije, a o gubitku rnica o v T nažalost, bio radnih mjea je n d je dogovor oko sta da se i arapa h tvrtki č nastavka ne govori, dnji a z a d v o proizvodnje, posebice usta s g e š v a već uručivastoga što je bi tisuć riječ e š i v nje otkaza o sekMTČ s nika budući da je toru tekstila d a r nad poduzećem koji je u Me12. siječnja otvoren đimurju gotovo stečajni postupak zbog nestao. blokade računa od 82 milijuna kuna koja traje nešto Otkazni rok više od pola godine.

- Radnici neće odmah na - Otkazi idu sukladno Za- burzu, budući da im od 18. konu o stečajnom postup- siječnja traje otkazni rok od ku, a tek nakon prestanka mjesec dana tijekom kojeg će radnog odnosa moći će se završiti započeta proizvod-

nja. Što i koliko će se raditi, bit će poznato početkom idućeg tjedna kada dobijem izvještaj voditelja proizvodnje - najavio je Uršulin.

Premda je bilo najava o skorom nastavku proizvodnje od strane stranog zakupca, takva mogućnost trenutno ipak nije izgledna.

- Prilike nisu uopće tako ružičaste kako su izgledale.

Istina je da poduzeće ima moderne strojeve i dobre pogone, kao i zaposlenike koji znaju raditi. Stoga bi trebalo što prije naći primjerenog zakupca za ukupni proizvodni kapacitet koji, međutim, nije mali – milijun pari čarapa mjesečno - upozorava stečajni upravitelj jedne od zadnjih tvrtki iz nekadašnjeg poslovnog sustava MTČ koji je imao devet poduzeća s više tisuća zaposlenih.

IZDVOJENO Bez posla djelatnici HT-a u Varaždinu i Čakovcu

Optimizacija ili želja za profitom?

Nakon najave da će Hrvatski Telekom otpustiti oko 450 radnika, za radna mjesta strahuje i 150 zaposlenika HT-a iz Varaždinske i Međimurske županije. Još se ne zna tko će izgubiti posao, bez kojeg je u Varaždinu i Čakovcu već ostalo oko 350 zaposlenika HT-a. - U Varaždinu je do 2004. radilo 320 ljudi, a sada nas je 120. U Čakovcu je bilo 170 djelatnika, a sad 35. Nije problem u

reorganizaciji i optimizaciji, već je pitanje daju li one rezultate i nema li stvarno za te djelatnike više posla, odnosno nije li pravi razlog veći profit. Stoga ćemo prosvjedovati 24. siječnja – najavljuje Željko Kukec, regionalni povjerenik Sindikata Hrvatskih telekomunikacija, te napominje da se prosječna neto otpremnina u HT-u kreće oko 190.000 kuna za 20 godina staža. (dp/td)

Još se ne zna tko će na burzu

6

Intervju tjedna

24. siječnja 2012., br. 401

OTVORENO Prof. dr. sc. Anđelko Akrap s Katedre za demografiju Ekonomskog faku

Loša demografska slik J Manji broj brakova rezultat je sve manjeg priljeva mladih u ženidbenoudadbenu dob, ali i odgađanja ulaska u brak zbog nepriuštivosti stana i nesigurne zaposlenosti onalnoj ili regionalnoj razini, poznavati broj, dinamiku i Prema podacima vitalne sta- demografske procese te protistike Državnog zavoda za sta- storni razmještaj stanovništva tistiku, Hrvatska je od početka prema različitim demografskim 2001. do kraja 2010. godine i gospodarskim obilježjima. imala prirodno smanjenje za Tijekom čitavog 20. stoljeća u oko 98.000 osoba, što znači Hrvatskoj, a osobito od druge polovice 20. stoljeća, bivali su da je za toliko broj umrsve intenzivniji nepovoljni lih nadvisio broj demografski procesi ž ivoro đenih. m o k e ij t čiji je logičan slijed Projekc ije .

0 2 g stanovniš čitavo vatska smanjenje ukupnog broja stanovnika tva Hr vata Hr stoljeć mogla koje je uslijedilo od ske koje je e ij n 1991. godine. Sve objavio Droje v s i t li bitne pretpostavke žavni zavod pos a z o v t š i za početak procesa za statistiku n stanov ukupne depopulacije pokazuju da (smanjenja broja stanovće, u svim varinika) oblikovane su i prije jantama projekcija, doći do daljnjeg smanjivanja 1990-ih. Promjene političkog broja stanovnika. No pri tome i gospodarskog sustava i Dovalja voditi računa da to sma- movinski rat samo su ubrzali njenje nije linearno već se početak procesa prirodne (vismanjuje broj i udjel mladog šak umrlih nad živorođenima) stanovništva, a povećava broj i ukupne depopulacije.

Statistički podaci pokazuju i udjel starijeg stanovništva.

Hrvatska prema svim pokaza- da Hrvatska ulazi u skupinu teljima ima demografski staro zemalja s demografski najstastanovništvo, a to znači da rijim stanovništvom u svijetu. je velika opterećenost eko- Najnovija istraživanja, ali i nomski aktivnog stanovništva iskustva razvijenih europskih starijim stanovništvom. To se zemalja pokazuju da je propreslikava kao vrlo nepovoljan bleme ekonomski neodrživog odnos između broja aktivnih odnosa između broja ekonomosiguranika, tj. onih koji upla- ski aktivnih osiguranika i broja ćuju doprinose na temelju svog umirovljenika jedino moguće sadašnjeg rada i umirovljenika. riješiti pronatalitetnom popuJe li demografska slika Hrvatske lacijskom politikom. Općenito, doista tako zabrinjavajuća i problem je što politika i krupni kakvi se demografski trendovi poslodavci, a oni imaju jak mogu očekivati u predvidivoj utjecaj na kreiranje tekuće budućnosti, razgovor za Re- ekonomske politike, uglavnom, gionalni tjednik o tome vodili provode ekonomske politike smo s prof. dr. sc. Anđelkom koje su prilagođene kratkom Akrapom, redovitim profeso- roku. No i dio stanovništva, korom na Katedri za demografiju jih se to trenutno ne tiče, ne želi na Ekonomskom fakultetu u se odricati sadašnjeg standarda za dobrobit u budućnosti.

Zagrebu.

U Hrvatskoj se često provlači neutemeljena tvrdnja da velika Trenutna situacija Kakva je trenutna demograf- većina europskih zemalja ima prirodno smanjenje. To, dakle, ska situacija u Hrvatskoj? Često se čuje da demografi nije istina. Upravo suprotno: samo ističu i govore s dosta „cr- mali broj europskih zemalja nine“ o demografskoj situaciji u ima prirodno smanjenje. Točno Hrvatskoj. Bitno je imati na umu je da visina prirodnog prirasta da demografi za svoje zaključke u tim zemljama nije dostatna koriste brojčane pokazatelje, a za obnavljanje stanovništva u oni pokazuju da Hrvatska mora ozbiljno shvatiti sadašnju vrlo ali broj nepovoljnu demografsku sliku.

Velik dio hrvatskog prostora je europskih demografski opustošen. Kada se raspravlja o demografskim zemalja ima prirodno trendovima, valja imati u vidu smanjenje da su demografski trendovi dugoročni, što znači da su se pretpostavke za sadašnju de- istom broju, ali je to kudikamo mografsku situaciju gomilale povoljnija situacija u odnosu tijekom čitavog dvadesetog na onu kakvu ima Hrvatska, stoljeća. Kako su dugoročni u a to je neprekinuto prirodno nastajanju, tako su dugoročni smanjenje, iz godine u godinu, i u svojim učincima. Temelj- od 1991. godine.

Međutim, već i u 19. stoljeću no je, dakle, za usmjeravanje ukupnog razvoja, bilo na naci- u drugoj polovici stvarali su se

Piše: GORDANA IGREC

m

Prof. dr. sc. Anđelko Akrap

negativni uvjeti. Da navedemo samo primjer “bijele kuge”.

Ona se često puta krivo tumači. Bijela kuga znači radikalno ograničavanje broja rađanja na selu radi očuvanja stečenog bogatstva. A to se provodilo u Slavoniji da se ne bi cijepala imanja.

Dakle, ta bijela kuga, kako se to provodilo?

Pobačajima. Dovoljno je pročitati istraživanja Vere Erlich Stein i Nade Sremac pa da se vidi kakve su to bile brutalne metode samo zato da bi u obitelji bio jedinac ili jedinica.

A onda dolazi 20. stoljeće, ta silna iseljavanja, ratovi... tako

da je hrvatsko stanovništvo ušlo ranije u nepovoljne trendove nego što se očekivalo. Dakle, to nije od jučer.

Koliko je, međutim, u 2011. godini u usporedbi s 2010. manje djece rođeno kod nas?

U Hrvatskoj se u posljednjih nekoliko godina godišnje rađa oko 43 tisuće. Isto tako u posljednjih nekoliko godina broj umrlih nadvisuje broj živorođenih između 8 i 9 tisuća, što znači da je za toliko prirodno smanjenje. Sad ulaze u stariju dob brojni naraštaji rođeni u doba “baby booma”, tj. između 1947. i 1955. godine. Stoga će postupno rasti broj umrlih. Na

kretanje broja umrlih ne možemo značajnije utjecati, ali zato možemo utjecati na rađanje. Da bi se stanovništvo u Hrvatskoj obnovilo, trebalo bi se godišnje roditi oko 65 tisuća djece.

Rađanje Kada je, međutim, zabilježen najveći broj rađanja u nas?

To je bilo 1909. kad se rodila 141 tisuća ljudi, ali tada je bio visok mortalitet dojenčadi, ali unatoč tome bio je vrlo visok prirodni prirast.

Koji su uzroci negativnog prirasta stanovništva u nas?

Hrvatska je od 1880-ih do početka 21. stoljeća u pravilu gu-

bila veliki broj mladih. Upravo su najbrojniji naraštaji rođeni u Hrvatskoj u spomenutom razdoblju natprosječno stradavali u ratovima ili iseljavali prema inozemstvu. Iseljenički tokovi s današnjeg hrvatskog teritorija takvog su obujma, trajanja i utjecaja na demografske promjene u Hrvatskoj da ih bez ustezanja možemo okvalificirati kao jednu od temeljnih značajki razvoja stanovništva u Hrvatskoj tijekom 20. stoljeća. Tražeći glavne čimbenike sadašnje ukupne i prirodne depopulacije u Hrvatskoj treba, uz ostale čimbenike, značajnu ulogu u ubrzanju navedenih

Intervju tjedna

24. siječnja 2012., br. 401

7

ulteta u Zagrebu o populacijskoj politici i malom prirastu stanovništva u Hrvatskoj

ka Varaždina i okolice procesa pridati dugoročnim učincima četiriju jakih iseljeničkih valova tijekom 20 stoljeća: prvi, od 1880-ih do Prvoga svjetskog rata i odmah po završetku ovog rata; drugi, na završetku Drugoga svjetskog rata; treći, u 1960-im prema zapadnoeuropskim zemljama (poznat pod nazivom “odlazak na privremeni rad u inozemstvo“) i posljednji, četvrti, u 1990-im usmjeren prema zapadnoeuropskim i prekomorskim zemljama. Od 1960-ih godina useljenički tokovi iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku djelomično su nadoknađivali iseljavanja iz Hrvatske.

Zašto su se, međutim, ljudi u tako velikom broju iseljavali?

Tijekom čitavog 20. stoljeća Hrvatska nije mogla zaposliti svoje stanovništvo. I u vrijeme socijalizma nije mogla, pa je oko 300 tisuća ljudi otišlo na privremeni rad u inozemstvo i tamo ostalo. Nakon toga iseljavanja su se nastavila.

No zašto je tome tako?

Hrvatska se nije razvijala u prostoru. Zaposlenost se najviše pružala u velikim gradovima - Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku do 60-ih godina, dok su mali, a i srednji gradovi, zamjetno zaostajali u razvoju i mogli su zaposliti samo relativno manji broj ljudi iz svog okruženja.

Dio se dakle zaposlio u velikim gradovima ili su iseljavali.

Manje brakova A zašto bilježimo manji broj sklapanja brakova uz slabi rast stanovništva?

Manji broj brakova je rezultat sve manjeg priljeva mladih u ženidbeno-udadbenu dob, ali i odgađanja ulaska u brak zbog nepriuštivosti stana i nesigurne zaposlenosti. Usto, tijekom procesa deagrarizacije i sve većeg obuhvata srednjoškolskim i visokoškolskim obrazovanjem ženskog stanovništva, osobito od sredine 1960-ih godina, u selu je sve izraženija neravnoteža između broja muškaraca i žena u ženidbeno-udadbenoj dobi. Naime, mlado je žensko seosko stanovništvo više iseljavalo u veće gradove nego

muškarci koji su kao nasljednici ostajali na poljoprivrednim imanjima. Žene su se jedino mogle zaposliti u gradovima. Stoga je danas općenito u hrvatskim selima istaknuta neravnoteža između muškog i ženskog stanovništva u najživotnijoj dobi.

Hrvatska nema strategiju stambene opskrbe mladih. Stanovi su za mlade, u većini slučajeva,

MIROVINE

Preduvjeti povećanja

U

Hrvatskoj je problem to što nema nema stambene strategije za mlade, puno mladih radi na određeno te nema dovoljno jaslica i vrtića nepriuštivi, kako zbog niskih primanja tako i stoga što ih sve više radi na određeno vrijeme. Šanse mladih u rješavanju stambenog problema, ako im to roditelji nisu osigurali, postoje samo za one koji imaju zamjetno iznadprosječne prihode i sigurnu zaposlenost. Stambeni krediti bankama u Hrvatskoj nose velike i sigurne profite.

To je u Hrvatskoj jedan od istaknutijih razloga koji je doprinio brzomu porastu neudanih i neoženjenih od početka 1990-ih.

Ali, zbog čega?

Do 90 -ih godina državne ustanove su davale nekakve stanove itd. Međutim, sad Hrvatska ima temeljni problem, jer nema strategiju za mlade parove. Svi oni koji nemaju visoka primanja, ne mogu dići kredit za stan. U svim državama u kojima je to riješeno, države subvencioniraju dio toga. Dakle, ta prva kupnja stana za mlade, to je vrlo važno. I zato je Hrvatska u ovoj situaciji velikog porasta neoženjenih. Naravno, manji broj brakova se sklapa i zato jer u tu ženidbeno-udadbenu dob ulaze malobrojni naraštaji.

Kako pak stvari stoje oko natalitetnog rasta u Europi?

Od 12 najrazvijenih zemalja Europe, njih devet ima najbolju demografsku sliku. Samo nema Njemačka, Austrija i Švicarska, jer nemaju dobru obiteljsku po-

Veliku ulogu ima i lokalna zajednica Kako bi Hrvatska, prema demografskim predviđanjima, mogla izgledati za kojih 20-ak godina?

Ona će gubiti stanovništvo ukoliko ne počne rješavati već istaknute egzistencijalne probleme mladih. Znači, trendovi bi se mogli pobolj-

šati ukoliko bi se počela rješavati stambena problematika mladih, nezaposlenost mladih i javna infrastruktura za pomoć obiteljima s malom djecom.

Znači, država mora voditi bolju natalitetnu politiku?

Probleme ne rješava samo

središnja državna vlast. Veliku ulogu ima lokalna zajednica. To pokazuju i malobrojni primjeri u Hrvatskoj.

Primjerice: izgradnja vrtića, jaslica i sl., dodjela povoljnih kredita mladima itd. Vlada daje zakonske okvire i vodi opću politiku.

litiku. Dakle, pojednostavljeno: sve zemlje koje imaju dobru obiteljsku politiku, to znači da je moguće dobro kombinirati i zaposlenost i podizanje djece, oni imaju dobru demografsku sliku.

uloga majke i zaposlene žene.

Zemlje s jakim sindikatima imaju i višu razinu izdataka namijenjenih za socijalnu potrošnju, ali i povoljniji položaj žena.

Hrvatsku ne treba podrediti interesima pohlepnog kapitala.

Istraživanje je pokazalo da su stambena problematika i nesigurna zaposlenost u Hrvatskoj značajni problemi s kojima se susreću mladi koje žele imati djecu. Osim toga, još treba dosta sredstava uložiti u široku infrastrukturu za pomoć zaposlenoj ženi s malom djecom.

Mogućnost zaposlenja i imanja djece. Tu je prvo organizacija radnog vremena, fleksibilno radno vrijeme iako je nemoguće to postići za svako zani-

manje. Međutim, zato postoje javne ustanove: jaslice, dječji vrtići, cjelodnevni boravci. I treće: stambena problematika i rješavanje toga. Što je onda u Hrvatskoj od svega toga najveći problem?

Prvo: nema stambene strategije za mlade, ne mogu doći do stana, pa odgađaju brak ili uopće ne uđu. Drugo: puno mladih radi na određeno radno vrijeme, onda ne može ulaziti ni u kakav kredit i to je velika nesigurnost, ako želi u brak ili imati djecu, ne može, jer je egzistencija u pitanju. Treće: nema dovoljno jaslica i vrtića.

U Francuskoj je pokrivenost za vrtiće od treće do šeste godine 100 posto!

Pohlepni kapital Znači, nije istina da mi po tome slijedimo zapadnoeuropske trendove. Nego naprotiv.

Skandinavske zemlje i Francuska imaju dobru demografsku sliku jer se provodi odgovarajuća obiteljska i populacijska politika.

Koji su tu glavni segmenti?

Zapošljavanje žena treba pratiti širenjem mreže javnih usluga koje omogućuju spajanje

Koliko su ekonomski uvjeti preduvjet rasta stanovništva, ali i većeg broja sklapanja brakova u nas?

Treba, dakle, oblikovati takve uvjete da je osoba slobodna hoće li imati djecu ili ne. Ako mlade muče osnovni problemi, onda oni nisu slobodni. Zato jer nema vlastiti stana i sigurnu zaposlenost, ne može se odlučiti na djecu iako to želi. Očito nije slobodan i ugrožena su mu prava. Ulaganje u djecu je najisplativija dugoročna investicija, tako kazuje nobelovac, ekonomist Schultz.

No naše prabake su živjele u puno skromnijim uvjetima nego mi, njihovi potomci, a imale su i po desetero djece...

To je bila ekonomska nužnost, uvjet opstanka.

Agrarna društva trebaju puno radnih ljudi. Osim toga, puno je djece umiralo i trebalo je puno ruku da bi se uopće opstalo. Znači, bila je ekonomska nužnost imanja djece za sigurnu starost.

Dosada je mirovina bila sigurna jer je bio relativno mali broj umirovljenika.

Logika je još uvijek živa i prisutna, ali sve više postaje neodrživa. Ne moram imati djecu, jer ću živjeti od mirovine. Međutim, pokazalo se da se situacija mijenja.

Mirovina je sve nesigurnija, u budućnosti će biti još nesigurnija, jer su naraštaji koji dolaze na tržište rada malobrojniji od onih koji odlaze u mirovinu. To je neodrživo! Tako je industrijska civilizacija stvorila jedan neravnomjeran brojčani odnos. To je sve istaknutiji problem i zato se u novije vrijeme govori o obiteljskim aranžamanima. A zašto?

Opet će trebati voditi računa u obitelji o starijima.

IZDVOJENO Analiza pokazuje kako samo Splitsko-dalmatinska županija nije imala prirodno smanjenje

Gradovi srednje veličine najprimjereniji za imanje djece Znači i Crkva može pomoći u poboljšanju demografske slike kod nas?!

Crkva kao zajednica vjerujućih, a ne samo klera, ima veliki prostor koji bi se mogao iskoristiti. Ali moj je osjećaj da se Crkva boji nedobronamjernih kritičkih stavova.

Koje sredine prednjače danas u natalitetnom rastu ili padu? Urbane ili ruralne?

Selo je već dugo prestalo

biti „biološki inkubator“.

Neka istraživanja upućuju na to da su gradovi srednje veličine najprimjereniji imanju željenog broja djece u odnosu na veće gradove.

U tom slučaju, koje regije prednjače?

Analiza na razini županija pokazuje kako samo Splitskodalmatinska županija nakon Drugog svjetskog rata nije imala niti jedne godine prirodno smanjenje. Međutim,

bez obzira na to što ima pozitivan prirodni prirast, on veličinom ne osigurava buduće obnavljanje stanovništva.

U Zadarskoj i Međimurskoj županiji prirodni prirast dugi niz godina koleba oko nule s tendencijom ka smanjenju.

Od 2004. godine Dubrovačka županija i Grad Zagreb od 2008. imaju blagi pozitivni prirodni prirast. No kao i u slučaju Splitsko-dalmatinske županije, to je daleko od bro-

ja živorođenih koji bi, srednjoročno i osobito dugoročno, osiguravao obnavljanje stanovništva. Neke županije kao Bjelovarsko-bilogorska i Koprivničko-križevačka imaju neprekinuto prirodno smanjenje još od kraja 1960-ih i bez obzira na to kako njihov prostor upravno-teritorijalno ustrojili, on će i dalje biti depopulacijski. Od 1960-ih se postupno povećavao broj općina, gradova i županija s

prirodnim smanjenjem.

A Varaždin i okolica?

Varaždin i okolica imaju dosta lošu demografsku sliku.

Zagreb se razvijao osobito na račun svog šireg okruženja.

Varaždinski kraj ima izrazitu demografsku starost.

Tri ključne točke za poboljšanje nataliteta po vašem mišljenju?

Prvo: stambena strategija za mlade, eliminirati dugi rad na određeno vrijeme,

zamjetno povećati kapacitete jaslica, vrtića i ondje gdje je potrebno cjelodnevni boravak. Osim dovoljnog broja mjesta, treba radno vrijeme jaslica i vrtića prilagoditi radnom vremenu roditelja. Konačno, bitno je napomenuti da populacijska politika treba biti dio dugoročne nacionalne strategije koja će u njezinu izradu i provedbu uključivati sve ključne društvene, gospodarske i političke aktere.

8

Život

24. siječnja 2012., br. 401

OTKRIVAMO Sjever Hrvatske jedini bez magnetske rezonance (MR)

INICIJATIVA

Terapijsko jahanje u Optujskoj Objekti unutar bivše vojarne u Optujskoj ulici u Varaždinu godinama stoje neiskorišteni i prijeti im devastacija, kao i cjelokupnom prostoru.

No to ne mora biti tako, barem ne za neke od tih objekata za koje postoje vrijedne ideje kako ih brzo i jednostavno privesti svrsi.

Tako bi se prostor bivše jahaonice, koja je bila u funkciji od 1906. godine i danas je vrijedno povijesno zdanje, mogao oživjeti zdravstvenim, znanstvenim, kulturnim i sportskim sadržajima, smatra dr. Marija Koračević, specijalistica fizikalne medicine, koja se već dulje vrijeme trudi oko standardiziranja hipoterapije.

- Budući da je ovaj objekt olimpijskih veličina i u dobrom stanju, dobar je za terapijsko jahanje za Centar T. Špoljar i svu djecu koja imaju potrebu za poticanje bilo psihičkog, bilo motoričkog razvoja.

Nadalje, tu vidim i prostor za učenje jahanja.

Zašto se učenici ne bi upoznali i s tim sportom koji vrlo pozitivno utječe na držanje i korigira ga te tako prevenira skoliozu, a pomaže i kod agresivnog ponašanja koje je, nažalost, sve češće u školama - ističe dr.

Koračević, koja je svoju inicijativu predstavila na javnoj tribini održanoj u srijedu.

Prijedlog za jahaonicu Koračević je sredinom prošle godine uputila i Gradu Varaždinu čiji je v. d. komunalnog pročelnika Vlado Vlašić prisustvovao tribini. (ikr)

Magnetska rezonanca konačno u Varaždinu?

J Bolnički pacijenti na MR moraju u

bolnice u Zagreb ili privatne poliklinike u Varaždinu i Čakovcu

s

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Varaždinska Opća bolnica ove bi godine napokon mogla dobiti uređaj za magnetsku rezonancu (MR), čime sjeverna Hrvatska više ne bi bila jedina regija u državi bez važnog aparata u bolničkom sustavu.

Obećanje ministra Trenutno varaždinska, ali ni čakovečka ni koprivnička bolnica nemaju aparat za MR pa pacijente moraju upućivati u Zagreb ili u privatne poliklinike u Varaždinu i Čakovcu.

- Godišnje se oko 150 pacijenata koji se liječe u našoj bolnici upućuje na magnetsku rezonancu. Imamo ugovor s Poliklinikom Sunce, a osim u tu ustanovu, hitne pacijente upućujemo i u druge ustanove odnosno tamo gdje u tom trenutku pretragu mogu najbrže obaviti. Nadam se da ćemo uz pomoć Ministarstva zdravlja i Varaždinske županije do kraja ove godine nabaviti aparat za magnetsku rezonancu, jer smo za to kadrovski spremni, a time bi prestao transport bolesnika u druge ustanove – ističe ravnatelj varaždinske bolnice dr. Dubravko Tršinski.

Da će u Varaždin konačno stići važan aparat, varaždinskom županu Predragu Štromaru i njegovoj zamjenici Blanki Glavica Ječmenica potvrdio je i novi ministar zdravlja Rajko Ostojić.

- Ministar je istaknuo da je naša regija jedina bez tako važnog medicinskog aparata te će se osobno zauzeti da regija sjever što prije do-

bije aparat za icom uputn na megnetsku a rezonancu HZZO- večki o – istaknuo k a č MR u l čeka se je Štromar u o k pisanom odMedi dana govoru na pi60 -ak tanje predsjednice Žup anijske skupšt ine Dubravke Biberdžić postavljeno na sjednici Skupštine u prosincu prošle godine.

Biberžić je tada, naime, zatražila da se pokrene inicijativa za nabavu aparata za MR. - To je važna pretraga, u Zagrebu je ogroman pritisak, a čekanje, nažalost, povećava i broj smr tnih slučajeva - ustvrdila je Biberdžić.

Itekako potreban Za razliku od bolničkih pacijenata koji relativno brzo obave pretragu, pacijenti koji se liječe ambulantno, na magnetsku rezonancu čekaju oko 60 dana. S uputnicom HZZO-a pretragu je moguće obaviti u Poliklinici Medikol u Čakovcu.

- Prvi slobodni termin za magnetsku rezonanciju je krajem ožujka – rekli su nam u srijedu u čakovečkom Medicolu, kamo zbog te pretrage dolaze pacijenti sa sjeverozapada, ali i iz drugih dijelova Hrvatske.

Procjenjuje se da se na pretragu magnetskom rezonancijom godišnje upućuje oko 500 stanovnika Varaždinske županije, a još najmanje toliko stanovnika Međimurske i Koprivničko-križevačke županije. To govori da je uređaj za MR na sjeveru Hrvatske itekako potreban.

Varaždinska bolnica ima aparat za CT, a prostor za MR planiran je u adaptiranoj zgradi Kirurgije

Što je magnetska rezonanca?

Magnetska rezonanca je moderna dijagnostička metoda koja služi za pregled cijelog tijela. Njome se mogu otkriti bolesti svih organa, od mozga i krvnih žila mozga i vrata, preko kralježnice, zglobova i mišića do trbušnih i zdjeličnih organa.

Pretraga je bezbolna i bezopasna pa se na nju mogu

uputiti trudnice i djeca.

Umjesto X-zraka, aparat za MR koristi jaka magnetska polja i radiovalove za dobivanje visokokvalitetnog i preciznog, slojevitog prikaza unutrašnjosti ljudskog tijela. Dobivaju se jasne i detaljne slike različitih unutrašnjih organa i tkiva, kao i patološke promjene.

DAN MIMOZA Javnozdravstvena akcija “Budi Zdrav(ka)” protiv raka vrata maternice

Mimoze prodane u samo sat vremena!

Kada ste zadnji put bile kod ginekologa i napravile Papa test?

U Hrvatskoj čak dvije trećine žena starih od 25 do 64 godine ne idu redovito na kontrole, čime riskiraju obolijevanje od raka vrata maternice. Na to je upozoreno u subotu na petom Hrvatskom danu mimoza koji je obilježen u Varaždinu, Čakovcu i još 20-ak hrvatskih gradova.

Bila je to najposjećenija akcija u Varaždinu dosad: sve mimoze

prodane su u sat vremena, a ponestalo je i letaka, što mogu zahvaliti i prekrasnom sunčanom prijepodnevu. Cilj Nacionalnog dana borbe protiv raka vrata maternice i ove je godine bio isti: poručiti ženama da se rak vrata maternice može spriječiti edukacijom, cijepljenjem i redovnim ginekološkim pregledom s Papa testom. U Hrvatskoj se godišnje otkrije oko 400 novih slučajeva raka vrata maternice, a više od

100 žena umre od posljedica bolesti. Uzročnik ove vrste karcinoma je humani papiloma virus (HPV), koji se uglavnom prenosi tijekom spolnog odnosa, ali i izravnim dodirom s osobe na osobu. Nažalost, u Hrvatskoj je, kao i u svijetu, infekcija HPV-om najčešća kod adolescenata, dok od raka vrata maternice najčešće obolijevaju žena stare između 35 i 55 godina. Odgovorno spolno ponašanje i cijepljenje dva su

jednostavna načina prevencije.

Cjepiva protiv HPV-a su najučinkovitija kod djevojčica prije nego dođu u kontakt s virusom odnosno prije nego što postanu spolno aktivne. - Cijepljenje je kod nas zapostavljeno iako je vrlo učinkovito i nije štetno, a djeluje ne samo protiv raka vrata maternice, nego i protiv raka rodnice i stidnice, kao i protiv neugodnih bradavica u spolnom području koje nisu opasne, ali

su vrlo neugodne – istaknula je dr. sc. Aleksandra Špoljarić, voditeljica Odjela za ženske bolesti i porodništvo Opće bolnice Varaždin. Uz udrugu „Zdravka“, Hrvatsku ligu protiv raka i Zajednicu pacijenata oboljelih od raka „Sv. Juraj“, u Varaždinu su obilježavanje Dana mimoza organizirali upravo djelatnici tog odjela. Akciju je podržala i zamjenica varaždinskog župana Blanka Glavica Ječmenica.

24. sijeÄ?nja 2012., br. 401

Oglasi

9

10 Oglasi

24. sijeÄ?nja 2012., br. 401

Čitatelji zovu 11

24. siječnja 2012., br. 401

DOZNAJEMO Prvi dan nastave u drugom polugodištu započeo s problemima oko prijevoza

Nema karte, nema vožnje J Roditelji iz Maruševca ogorčeni su jer se njihova djeca koja još nisu imala mjesečnu kartu, a nisu imala dovoljno

novaca da kupe dnevnu, nisu mogla voziti autobusom u Varaždin prvi dan nastave u drugom polugodištu Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Nemaš kartu? Van iz autobusa! Ovako je otprilike izgledao prvi dan odlaska na nastavu za srednjoškolce s područja Maruševca koji su se nakon zimskih praznika uputili u Varaždin na prvi dan nastave.

Vratio se kući - Sin mi je normalno ujutro krenuo u školu. Čim je ušao u autobus, prvo ga je vozač pitao za kartu, a onda mu je rekao da ako nema mjesečnu kartu ili novce da kupi dnevnu, ne može autobusom u Varaždin!

Računali smo da će nekoliko dana nakon početka nastave biti nekakve tolerancije dok roditelji ne kupe karte za prijevoz svojih školaraca, kao što je to bilo i na početku školske godine. Uostalom, još su mi nekoliko dana prije početka nastave na autobusnom kolodvoru rekli da neće biti kasno ako kupim kartu prvi ili drugi dan od početka nastave. Ne znam u čemu je onda bio problem u ponedjeljak, ali takvo ponašanje sve nas je šokiralo - ogorčena je bila majka jednog srednjoškolca iz Maruševca (podaci poznati redakciji) koja nas je obavijestila o tome što se rano ujutro događalo u autobusima kojima se srednjoškolci voze na nastavu u Varaždin.

Budući da njezin sin nije imao dovoljno novaca kupiti kartu, niti je imao bilo kakvu drugu, vratio se natrag kući. - Što sam

s

obzirom na to da mi sin nije mogao autobusom u školu, vratio se kući – rekla je čitateljica

mogla? Sjela sam u auto i odvezla ga u Varaždin - ispričala je ogorčena majka, koja nije jedina koja je zbog toga nazvala našu redakciju. Ponašanje prijevoznika, tvrtke Autobusni promet Varaždin, prvi dan nastave u drugom polugodištu šokiralo je i Davorku iz Maruševca čiji

sin ide u treći razred srednje škole u Varaždinu. I njezin sin to jutro još nije imao mjesečnu kartu, niti dovoljno novaca da kupi dnevnu. Ali, osim ponašanja prijevoznika, roditelje iz Maruševca još je više ogorčilo to što moraju kupiti i platiti kartu za prijevoz svoje djece u školu u punom mjesečnom iznosu iako je nastava počela sredinom mjeseca.

Bez obzira na to što će njihova djeca na nastavu u siječnju putovati još desetak dana, žele li da se njihovi srednjoškolci autobusima Autobusnog prometa Varaždin voze svako jutro u školu i dolaze kući nakon nastave, moraju platiti 300 kuna koliko i izdvajaju za njihov prijevoz mjesečno.

- Ne bi li bilo logično da platimo polovicu tog iznosa s obzirom na to da je nastava počela sredinom mjeseca? Pitala sam na autobusnim kolodvorima u Ivancu i Varaždinu zašto je to tako, no tamo su mi rekli da me razumiju, ali da oni samo provode odluku svojih šefova – rekla je ogorčena Davorka iz Maruševca.

UČENICI-PUTNICI

239

učenikaputnika ima općina Maruševec u ovoj školskoj godini. Roditelji mjesečno za kartu plaćaju 300 kuna, ostatak podmiruju Općina Maruševec i Varaždinska županija.

!

Modelom sufinanciranja troškova prijevoza srednjoškolaca obuhvaćeno je 5.300 učenika Varaždinske županije. Iz županijske blagajne godišnje se za prijevoz srednjoškolaca izdvaja oko 12 mil. kn.

FINANCIRANJE

Trebala je karta U Autobusnom prometu Varaždin kažu kako su upoznati s tim slučajevima te su zaprimili desetak poziva roditelja s istim ili sličnim pitanjima. Međutim, ističu da nije točno da vozač njihovog autobusa nije dopustio učenicima da se voze u školu.

- Svaki učenik je s odgovarajućom mjesečnom ili dnevnom kartom mogao ostvariti svoje pravo na prijevoz – izvijestili su u odgovorima na naš upit iz Ureda za odnose s javnošću Autobusnog prometa.

U toj tvrtci navode navode kako su u kontaktu s Varaždinskom županijom, koja izdaje uvjerenja za povlaštene mjesečne karte, dobili informaciju da su uvjerenja svim školama poslana još 27. prosinca prošle godine.

- Učenici su, dakle, imali dovoljno vremena pribaviti uvjerenja u školama i kupiti povlaštenu mjesečnu kartu za mjesec siječanj – izvijestili su iz te prijevozničke tvrtke.

!

U Autobusnom prometu smatraju kako su roditelji imali vremena školarcima osigurati karte

PUNA CIJENA KARTE ZA POLA MJESECA VOŽNJE Od kud pravo AP-u i po kojoj logici su srednjoškolcima naplatili punu mjesečnu kartu, a nastava je počela 16. siječnja, zanimalo je i našu čitateljicu K.K. iz Vidovca.

U Autobusnom prometu Varaždin ističu da učenici u siječnju nisu imali obavezu kupiti mjesečnu kartu s obzirom na to da je nastava počela sredinom mjeseca, već su mogli birati između tri opcije.

- Uvijek postoji mogućnost izbora između povlaštene mjesečne karte, dnevne karte ili kupnje paketa od 10 karnet karata (5 po-

vratnih vožnji) uz 30 % popusta – navode u toj tvrtci. Međutim, majka srednjoškolca iz Maruševca sumnja da bi tako prošla jeftinije i pita se hoće li punu cijenu karte morati platiti i u lipnju, kada nastava završava 15. siječnja. - Zamislite, nakon što su mi na kolodvoru rekli da je nemoguće kupiti kartu za pola mjeseca za učenike, ponudili su mi opciju da kupim polovicu mjesečne radničke karte koja košta 400 kuna. Što mi je onda isplativije: pola radničke karte ili cijela mjesečna? - ogorčena je majka.

Model koji je trenutno na snazi predviđa privremeno sufinanciranje roditelja u troškovima autobusnog prijevoza od 300 kuna, odnosno 100 kuna mjesečno za prijevoz željeznicom.

!

Preostali iznos do pune cijene vozne karte financiraju Varaždinska županija te općine u omjeru 50 %:50 %. Drugim riječima, polovicu iznosa plaća Županija, a drugu polovicu općine.

GRADSKI PRIJEVOZ Umirovljenici su ovisni o gradskim autobusima

Stanari Doma traže natrag stanicu

Stanica kod Doma ukinuta je prošle jeseni

- Teško nam je. Mnogi moji sustanari mogu pješačiti tek uz pomoć štapa ili hodalice.

Nemamo drugih mogućnosti nego da u centar grada idemo pješice, a pješačiti moramo i do groblja ili u bolnicu – požalila se u pismu stanarka Doma za starije i nemoćne osobe u Varaždinu koja je željela ostati anonimna. Nije se požalila bezveze, jer kaže, do prošle jeseni

kraj njihovog doma prolazio je gradski autobus i stanica im je bila pred vratima. No liniju su im ukinuli pod isprikom da su nerentabilni o čemu ih je izvijestila njihova socijalna služba. - Mi ne tražimo nikakve povlastice, plaćali smo prijevoznu kartu kao i svi drugi i plaćat ćemo i dalje. Mislim da je krajnje nehumani postupak da autobus vozi i dalje, a da ne

staje kod doma. To se kosi s ovim današnjim pričanjima o pomoći starijim osobama i invalidima – objašnjava stanarka.

Pregovori traju Čini se da će stanari doma ipak dobiti svoju liniju. Iz Autobusnog prometa odgovorili su nam da trenutno pregovaraju s gradskom upravom o korekcijama aktivnih gradskih linija. - S

obzirom na zaprimljene sugestije korisnika, pregovaramo i o stajalištu kod Doma umirovljenika – poručili su.

Trenutno umirovljenici da bi se ukrcali na liniju koja ih zanima (Banfica - Štosov trg - Hegedušićeva - Groblje Bolnica - autobusni i gradski kolodvor - Varteks – Lesnina) moraju pješačiti do stanice na Starom sajmištu.

12 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti

24. siječnja 2012., br. 401

POMOZIMO

ČITATELJI PIŠU Na Varaždinskom placu ostala bez 100 kuna, ali nakratko

Donirajte za djecu

Opljačkao je gluhu i slijepu baku!?

Klub mama – podružnica Zelendvor i udruga Čista poziva pozivaju ljude dobre volje da pomognu djeci roditelja slabijeg imovinskog stanja. Apeliramo na ljude, koji mogu, da doniraju zimsku odjeću i obuću za djecu starosti 0 do 16 godina. Uz to bi dobro došla hrana, drva, krevetići i igračke. Informacije možete dobiti na brojeve 099/409-71-28 (Štefanija Sambolec) i 097/797-41-86 (Mario Kolić). Š. Samoblec i M. Kolić

LUDBREG

Cvijet za ljepši svijet U prostorijama POU-a “Dragutin Novak” dodijeljena su priznanja sudionicima akcije “Cvijet za ljepši svijet” za 2011. godinu.

Nagrada za najljepšu okućnicu pripala je Franji i Franciski Horvat iz Vinograda Ludbreških. U kategoriji najljepši cvjetni balkon priznanje je osvojila Anica Gotić iz Hrastovskog, dok je priznanje za najljepši kamenjar osvojila Verica Božić iz Ludbrega. Akciju su organizirali Turistička zajednica grada Ludbrega i Udruga cvjećara ludbreške regije. U 2011. godini u akciji “Cvijet za ljepši svijet” ocjenjivano je 12 kandidata u različitim kategorijama prema urednosti, kreativnosti, estetici, uloženom trudu, općem dojmu i drugim kriterijima.

Iva Havaić

PREDAVANJE

Mjesec i majka Udruga „Vilinsko kolo“ organizira otvoreno astrološko predavanje u igraonici Kluba mama u Šenoinoj 12 u Varaždinu u nedjelju 29. siječnja u 16 sati. Tema predavanja je “Priča o Mjesecu ili zašto je majka najvažnija osoba u našem životu”, o čemu će govoriti Aja Đulović, astrolog i aromaterapeut – specijalist.

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni. com ili vmargetic@regionalni.com.

Tko je dobitnik, a tko gubitnik? Događaj koji želim opisati dogodio se na Varaždinskom placu uoči Nove godine. Stara sam osoba koja se teško kreće. Srčani sam bolesnik, 100 posto gluha i napola slijepa. Zato se krećem pomoću bijelog štapa. Rijetko odlazim na plac, jer mi zdravlje to ne dopušta. Ostala sam zbog lošeg vremena zbog osnovnih živežnih namirnica.

Budući da je 30. prosinca 2011. godine bio lijep dan, odlučila sam otići na plac. Odmah sam kupila krumpir i jabuke čime sam se prilično opteretila.

Upravo sam htjela kupiti jednaku zelenu brokulu za zdravu novogodišnju juhicu, kad primijetim da mi je iz džepa kaputa nestao novčanik. Kratko rečeno – bila sam opljačkana. Tada me obuzela

tuga. Gorko sam zaplakala i glasno protestirala protiv nepoznatog lopova.

U novčaniku sam imala još sto kuna, ali nisam plakala zbog otuđenog novca, nego zbog povrede i pomisli: tko je ta osoba koja ne preza opljačkati čak ni invalida. Nije prošla ni minuta, samo što sam se okrenula, pred mene je stala jedna gospođa, otvorila svoj novčanik i poklonila mi 100 kuna. Još sam bila pod stresom. Zagrlila sam gospođu i zahvalila.

Više nisam mislila na juhicu i povrće.

Krenula sam kući. Putem sam još dugo plakala, ali to više nisu bile iste suze.

Sada su to bile suze radosnice, jer znam i duboko sam uvjerena da dok i jedna jedina osoba ima tako veliko srce, razumijevanje za ožalošćene, potrebite,

invalide i druge nesretnike – ovaj svijet neće i ne može propasti.

Na kraju bih dala odgovor na moje pitanje tko je gubitnik, a tko dobitnik? U svakom slučaju gubitnik je lopov, jer će kad-tad biti uhvaćen i kažnjen. Uostalom, kaže se “oteto-prokleto”. Ja nisam ništa izgubila, jer sam dobila na dar 100 kuna. Najveći dobitnik je gospođa – humanitarka koja će od nevidljive osobe, a u koju vjeruju vjernici, biti mnogstruko nagrađena i blagoslovljena. Tako piše u Bibliji koju redovno čitam. I na kraju, ako ovo pismo samu jednu osobu potakne na dobra djela, puni je pogodak.

P.S. Željela bih barem još jednom vidjeti tu drugu osobu. Nažalost, mogu komunicirati samo pisanim putem.

Tatjana Žlibar

NAJAVA Edukacije u organizaciji županijske Udruge za ranu intervenciju

U srijedu 1. predavanje za odgajatelje Pozivamo vas na prvu od sedam edukacija u projektu „Specifičnosti u razvoju djece s teškoćama“ koja će se održati u Elektrostrojarskoj školi Varaždin, Hallerova aleja 5, na drugom katu u dvorani A52 u srijedu 25. siječnja u 18 sati.

Udruga za ranu intervenciju Varaždinske županije djeluje od 2009. godine na području Varaždinske županije. Nastala kao odraz potrebe i izraz želje da postane organizacija koja okuplja subjekte rane intervencije, (prijevremeno rođena djeca, djeca s intreuterinim zastojem rasta, djeca s perinatalnim oštećenjem mozga, djeca s različitim nasljednim i stečenim bolestima, djeca s povećanim rizikom za nastanak

oštećenja) u dobi od 0. do 8. god. života te njihove obitelji.

Rana intervencija u djetinjstvu definira se kroz sve oblike poticanja orijentiranog prema djeci i savjetovanja orijentiranog prema roditeljima koji se primjenjuju kao izravne i neposredne posljedice nekog utvrđenog razvojnog rizika ili razvojne teškoće.

U okviru projekta “Specifičnosti u razvoju djece s teškoćama” koji udruga provodi u suradnji s Varaždinskom županijom i Centrom za odgoj i obrazovanje “Tomislav Špoljar” organiziramo edukacije za odgajatelje. Pripremili smo sedam edukacija, namijenjenih prvenstveno odgajateljima.

Kroz edukacije odgajatelji će steći uvid u

specifičnosti u razvoju djece s teškoćama u razvoju predškolske, potencijale djece s teškoćama, kako poticati djecu s teškoćama u razvoju u uvjetima inkluzije u vrtiću te kako razviti suradnički odnos s roditeljima djece s teškoćama u razvoju.

Ovim projektom želimo poboljšati sustav podrške razvoju djeteta s teškoćama u razvoju predškolske dobi u uvjetima inkluzije u vrtiću.

Sve edukacije održat će se u Elektrostrojarskoj školi Varaždin od siječnja do travnja (25. siječnja, 8. i 22. veljače, 7. i 21. ožujka, 11. i 25. travnja) s početkom u 18 sati.

Marin Vučić, predsjednik Udruge

Varaždinski samci o dočeku i Sloveniji Članak “Svi u Sloveniju!” objavljen u prošlom broju Regionalnog tjednika više šteti nego koristi Udruzi samaca Varaždinske županije. Istina je da je Udruga samaca Varaždinske županije na godišnjoj skupštini 27. studenoga 2011. godine donijela program rada za 2012. godinu.

Raspolažemo skromnim financijskim sredstvima pa su stoga tradicionalna druženja i obilježja skromna s financijskog aspekta,

ali su bogata s emocionalnog (čuvstvenog) aspekta.

Također je istina da je naša udruga razvila i dalje razvija prijateljske odnose sa srodnim udrugama iz Zagreba, Maribora, Koprivnice, Čakovca i Virovitice, čiji su prestavnici nazočili godišnjoj skupštini naše udruge u prosincu prošle godine.

Nije istina da su varaždinski samci dočekali novu 2012. godinu u hotelu Turist u Varaž-

dinu, jer se za doček prijavilo 18 članova udruge, a trebalo se prijaviti najmanje 30 članova. Čitatelji prije navedenog članka mogli bi pomisliti da članovi naše udruge mogu putovati u Sloveniju, kao što odlaze na skijanje građani Hrvati, i to oni boljeg imovinskog stanja, a mi se borimo za opstanak kao i većina ljudi u Republici Hrvatskoj.

Izidor Furjan

24. sijeÄ?nja 2012., br. 401

Oglasi 13

14 Poslovni svijet

24. siječnja 2012., br. 401

DOZNAJEMO U Zagrebu najveći Lesninin centar na svijetu

Verglecu - “Hrvatska autohtona kuhinja” Zahvaljujući bogatoj ponudi domaćih jela, restoran Verglec prvi je u Varaždinu i među prvima u Hrvatskoj zadovoljio poseban, lani utvrđen standard „Hrvatska autohtona kuhinja“.

- U restoranu nudimo 50-ak autohtonih hrvatskih jela, počevši od jednostavnijih jela kao što su kram pogačice s čvarcima, kosana mast i meso iz banjice, pa do kuhanog

bunceka, paprikaša od divljači, pečene patke i tome slično.

Naravno, bogata je i ponuda domaćih kolača, posebice raznih vrsta štrukli - doznajemo od Josipa Baruleka, direktora Gastrocoma. Ov ime, kako dodaje Nenad Mintas, Verglec i Gastrocom daju svoj doprinos razvoju gastronomske ponude grada Varaždina, a time i kvalitetnije ponude za turiste.

Instalateri nove generacije Varaždinska i Međimurska županija uskoro dobivaju prvih 15 instalatera solarnih postrojenja ne samo na svojem području, nego i šire. Teoretski dio obuke završio je u petak u HGK Varaždin. - Županijska komora već niz godina aktivno radi na programima OIE-a, pa je na tom području ostvaren značajan napredak. Imamo velik

broj tvrtki koje se bave OIE-om i energetskom učinkovitošću, a povećana je i svijest o važnosti korištenja obnovljivih izvora.

Stoga je HGK pokrenuo i projekt osposobljavanja trenera koji će dalje obučavati naše obrtnike i tvrtke za instaliranje solarnih postrojenja – istaknuo je Čedomil Cesarec, predsjednik HGK Varaždin.

Gospodarenje otpadom

Namještaj i oprema na 40.000 kvadrata J Već ovaj petak, 26. siječnja, moći će se kupovati u Möbelixu, diskontu namještaja smještenom u podrumu novog centra Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Lesnina otvara novi najveći centar za prodaju namještaja i dodatne opreme u Hrvatskoj.

Centar, koji se prostire se na 40.000 kvadrata, nalazi se u Zagrebu na Jankomiru te se otvara 2. veljače, no već ovaj petak, 26. siječnja, moći će se kupovati u na Möbelixu, diskontu namj e š t aja miru k Jan o i smještenom u podrumu no najveć tar vog centra. n cen

u i Lesnin skoj i na Zagreb Hrvat tu - Lesnina želi svije privući sve slojeve kupaca, od najviše do najniže kupovne moći, a Zagreb s okolicom ima oko 25 posto ukupne hrvatske kupovne moći. S ovom novom lokacijom na Jankomiru još više se želimo približiti i olakšati kupovinu i onim kupcima kojima centar na istočnom izlazu iz grada nije

U četvrtak i petak u hotelu Turist te na varaždinskom Geotehničkom fakultetu bit će održan znanstveno-stručni skup pod nazivom “Gospodarenje otpadom Varaždin 2012.”.

Sudionici će, uz ostalo, govoriti o centrima za gospodarenje otpadom, energetskom iskorištavanju otpada, odlagalištima otpada kao opasnim i neželjenim građevinama, inspekcijskom nadzoru gospodarenja s otpadom te sanaciji odlagališta G. Vratno.

Prva nagrada mlijeku Autonomni centar ACT Čakovec dobitnik je prve godišnje nagrade za socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj, dok je projekt mini mljekare kod Ivanca najbolja socijalno-poduzetnička ideja 2011.

Rezultat je to prvog natječaja u području socijalnog poduzetniš- Dragutin Vincek tva u Hrvatskoj koji je provela Udruga za kreativni razvoj Slap u suradnji s Centrom za tehničku kulturu i udrugom Zdravi grad, a financira ga EU.

dovoljno pri ruci.

Usto, u svijetu i kod nas veliki prodajni centri rastu na rubnim dijelovima gradova gdje ima dovoljno parkirališta, prostora za utovar i istovar robe i skladištenje namještaja. Potrebno je osigurati i jednostavan pristup i iz centra grada, ali i privući i kupce iz okoline - vele u Lesnini.

Nov i centar vrlo je prostran

te nekima izgleda bolje nego slični u Grazu ili Beču. Naime, od 2010. godine Lesnina je dio druge najveće trgovačke mreže s pokućstvom na svijetu – Lutz XXXL.

Još bolja ponuda -To je rezultiralo još većom i boljom ponudom namještaja, još nižim cijenama i još boljim servisom za naše kupce. Dio toga je i novitet na hrvatskom tržištu, diskontni centar Möbelix, s najnižim cijenama namještaja, koji je dio ponude novog Lesnininog centra na Jankomiru, najvećeg u Hrvatskoj i na svijetu.

Lesnina, koja je počela

1949. godine pod imenom LES, a 1956. je dobila sadašnje ime, vodeće je trgovačko poduzeće za trgovanje drvom, drvenim proizvodima, namještajem i građevinskim materijalom u regiji.

- U Hrvatskoj smo prisutni od 1952. godine, kada je otvoren prvi centar upravo u Zagrebu. Poslije 60 godina, poslije izgradnje i otvaranja najvećih centara u Zagrebu, Varaždinu, Čakovcu, Osijeku, Splitu i Rijeci, kao vodeći i najveći trgovac namještajem u Hrvatskoj, s otvaranjem najvećeg među velikima, sada stupamo na višu razinu - ističu u Lesnini.

Prava odluka Sloboda i EU P

Nina BEGIČEVIĆ REĐEP doc. dr. sc.

ovijesna odluka za Hrvatsku koju smo donijeli ove nedjelje je ZA Europsku uniju. Uz skupu kampanju, „brdo“ promo materijala, TV priloga, debata, ne mogu se oteti dojmu da još uvijek građani nisu upoznati s time što EU donosi, a što odnosi. Pokušat ću u ovoj kolumni objasniti četiri „slobode“ koje nosi EU, koje osiguravaju funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU: sloboda kretanja roba, sloboda kretanja radnika, sloboda pružanja usluga i sloboda kretanja kapitala. Sloboda kretanja robe znači da će se svi proizvodi koji su zakonito proizvedeni u Hrvatskoj moći kretati po Uniji bez dvostrukog testiranja koje se sada provodi.

Time će se hrvatskim gospodarstvenicima otvoriti veće mogućnosti za izvoz, a potrošačima nuditi

veći izbor proizvoda kontrolirane kvalitete. Neće se više dogoditi da na naše tržište dođe dječja igračka sumnjivih kemijskih svojstava. Sloboda kretanja radnika znači da će se hrvatski građani moći zaposliti u zemljama EU bez posebnih odobrenja i radnih dozvola, osim ako pojedine zemlje ne odluče uvesti ograničenja u trajanju od 2, 5 ili 7 godina. Hrvatska će ista takva ograničenja moći uvesti i za zemlje EU. Sloboda pružanja usluga i pravo poslovnog nastana znači pravo započinjanja i obavljanja djelatnosti u bilo kojoj državi članici primjerice osnivanjem trgovačkih društava. Hrvatskim doktorima medicine, medicinskim sestrama, veterinarima, arhitektima, farmaceutima, kvalifikacije će biti automatski

priznate. Hrvatska će trebati liberalizirati tržište poštanskih usluga ulaskom u EU, tako da će se Hrvatska pošta kao javni operater trebati za to pripremiti. Sloboda kretanja kapitala je u Hrvatskoj započela 1. siječnja 2011., što je donijelo mogućnost otvaranja računa u inozemstvu, odobravanje kredita nerezidentima, unošenje i iznošenje novca iz zemlje bez ograničenja. Od 1. veljače 2009. Hrvatska je liberalizirala tržište nekretnina čime je državljanima EU omogućen isti tretman kao i hrvatskim državljanima kod kupnje nekretnina. Što se tiče poljoprivrednog zemljišta, tu je situacija drugačija, sedam godina od datuma pristupanja, osobe iz EU neće moći kupiti naša zemljišta.

24. siječnja 2012., br. 401

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete postati dio našeg uspješnog tima!

Za popunu slobodnog radnog mjesta u pogonu u Trnovcu tražimo:

ZAMJENIK VODITELJA OTPREME (m/ž) Radni zadaci zamjenika u odjelu otpreme uključuju: Ʉ Praćenje dolaska i protoka robe iz proizvodnje i pravovremena organizacija pripreme izvoza robe Ʉ Administrativni poslovi vezani uz zaprimanje, otpremu i izvoz robe Ʉ Organizacija rada zaposlenika koji rade na pakiranju robe, te izrada dokumentacije za otpremu Od kandidata očekujemo : Ʉ SSS, VŠS prometnog, tehničkog ili ekonomskog smjera Ʉ znanje njemačkog jezika u govoru i pismu, prednost je znanje i engleskog jezika Ʉ prednost je višegodišnje radno iskustvo na poslovima vođenja odjela otpreme Ʉ dobro poznavanje rada na računalu u MS Office okruženju (naročito Excel) Molbu sa životopisom najkasnije 10 dana nakon objave oglasa dostaviti na e-mail: posao@boxmark.com. Sve dodatne informacije na broju: tel: 042/404-692 ili 042/404-694.

Oglasi 15

Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Varaždin u sklopu projekta „YiBE“, poziva mlade nezaposlene osobe koje traže nova znanja, na edukativne radionice!

Do sada je u edukaciju uključeno četrdesetak mladih nezaposlenih osoba, a posljednja grupa u Varaždinskoj županiji kreće s edukacijom 6. veljače 2012. godine, stoga pozivamo sve zainteresirane da se jave i osiguraju svoje mjesto.

U sklopu IV komponente IPA pretpristupnog fonda EU, Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Varaždin u suradnji s partnerima Hrvatskim zavodom za zapošljavanje Područnom službom Čakovec, Razvojnom agencijom Sjever – DAN d.o.o. te Regionalnom razvojnom agencijom Međimurje REDEA d.o.o. provodi edukacije u sklopu projekta YiBE – „Mladi u poslu i poduzetništvu“.

Ciljna skupina projekta su nezaposlene mlade osobe do 24 godine ili do 29 u slučaju diplomanata, koji su dugotrajno nezaposleni ili bez prethodno ostvarenog radnog iskustva.

Cilj projekta je omogućiti mladim nezaposlenim osobama iz Varaždinske i Međimurske županije stjecanje znanja i vještina za buduće (samo)zapošljavanje kroz tri edukativna modula u ukupnom trajanju od 75 sati. Svaki tjedan održava se po 25 sati edukacije koju vode stručnjaci s područja poduzetništva: Modul 1.: Poduzetnički pothvat i poduzetničko okruženje Modul 2.: Poslovno planiranje i financiranje Modul 3.: Marketing i izgradnja „branda“ Nakon odslušana tri modula polaznike očekuje testiranje temeljem kojeg se odabire 10 posto najboljih kandidata, za koje je osigurana poduzetnička praksa u trajanju od mjesec dana. Za sve polaznike koji ne dolaze s područja grada Varaždina, osiguran je povrat putnih troškova.

Svi zainteresirani mogu se javiti na Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područnu službu Varaždin pozivom na telefon 042/ 401-529 ili se prijaviti putem e-mail adrese project.yibe@gmail.com. Za sve ostale informacije posjetite web stranicu projekta www.yibe.com.hr

16 Crna kronika

24. siječnja 2012., br. 401

I TOGA IMA Župan najavio da će presuda protiv ravnatelja škole biti dostavljena ministarstvu i prosvjetnoj inspekciji

Tko treba obiteljske nasilnike razrješavati dužnosti?

Danijel Vereš, vijećnik Skupštine Varaždinske županije, jedan je od rijetkih koji se ne miri s time da obiteljski nasilnici obnašaju javne funkcije, odnosno vode obrazovne ustanove.

Naime, na prosinačkoj sjednici Županijske skupštine postavio je pitanje u vezi vijesti o obiteljskom nasilju ravnatelja

jedne škole, koja je objavljena u Regionalnom tjedniku.

- Postavljam pitanje je li ta vijest točna? Ako je točna, što je poduzeto protiv ravnatelja te škole od nositelja osnivačkih prava, uvažavajući visoki stupanj senzibiliziranosti i nulte stope tolerancije prema obiteljskom nasilju u Varaždinskoj županiji? - rekao je

Vereš.

Odgovorio mu je Predrag Štromar, župan Varaždinske županije.

- Povodom pitanja vijećnika zatraženo je očitovanje PU varaždinske. Iz odredbi propisa i obavijesti PU proizlazi da Županija kao osnivač školske ustanove nema ovlasti u ovom postupku niti su joj,

zbog zaštite interesa djece i maloljetnika te identiteta osoba uključenih u obiteljsko nasilje, dostupni podrobniji podaci o događaju. Od nadležnog prekršajnog suda Županija će zatražiti dostavu meritornog rješenja i proslijediti ga nadležnom ministarstvu i Prosvjetnoj inspekciji na postupanje - rekao je Štromar.

Odgovor koji je upućen iz PU varaždinske

DVOJBA Za koga je bivši policajac godinama krijumčario lijekove iz Njemačke

NAŠA POSLA

Oprez, krade se i u crkvi!

Da građani odnosno vjernici moraju biti itekako oprezni zbog lopova i u crkvama, zorno govor i slučaj iz Varaždina.

Naime, kako su izvijestili prošlog tjedna iz Policijske uprave varaždinske, u jednoj crkvi na području grada Varaždina okradena je 15-godišnjakinja.

- Iskoristivši njezinu kraću odsutnost, nepoznati je počinitelj otuđio ruksak sa školskim knjigama i novčanikom. Uz to, uzeo je i vrijedan puhački instrument, zbog čega se nastala materijalna šteta popela na iznos od nekoliko tisuća kuna - navode u priopćenju varaždinski policajci te pozivaju građane na dodatni oprez.

KRIMINALITET

Imali oružje i streljivo Kod 62-godišnjaka iz Donje Voće policija je pronašla poluautomatsku pušku i tridesetak komada pripadajućeg streljiva, dok je prilikom pretraga kuća 42-godišnjaka i 30-godišnjaka iz Draškovića pronađeno dvadesetak komada malokalibarskog streljiva, odnosno puška lovačkog kalibra domaće izrade.

Zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo Nedozvoljenog posjedovanja oružja i eksplozivnih tvari, protiv 62-godišnjaka i 30 - godišnjaka slijedi podnošenje kaznenih prijava, dok će protiv 42-godišnjaka zbog počinjenog prekršaja, tj. nedozvoljenog posjedovanja streljiva biti podnesen optužni prijedlog, izvijestili su iz PU varaždinske.

Zašto i kome su išle stotine kutija lijekova J Lijekovi koje je u automobilu uvozio prvookrivljeni Medved mogli su se uvoziti redovitim putem, naravno na temelju recepta ili zahtjeva zdravstvene ustanove, naglasila je savjetnica Lobopharma Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Ne znam kako se to dogodilo, jedino je što je na varaždinskom Županijskom sudu rekla svjedokinja, savjetnica u Lobopharmu, kada je trebala pojasniti zašto su se računi te zagrebačke veletrgovine našli uz stotine lijekova sakrivenih u automobilu zaustavljenom na graničnom prijelazu Cvetlin.

Lijekovi iz Essena Vozilom je upravljao Dubravko Medved, bivši policajac, koji je na početku suđenja priznao da je više godina prevozio veću količinu lijekova, među kojima su neki bili i na popisu droga, preko hrvatsko-slovenske granice. Prvo za 100 do 150 DEM, a zatim za 450 eura po turi.

Državno odvjetništvo tvrdi da su lijekovi bili namijenjeni Lobopharmu, ali drugookrivljena Snježana Frebel, suvlasnica Lobopharma te ljekarne u Essenu, tvrdi da nije kriva. Uz to, tijekom svjedočenja njezina je zaposlenica ustvrdila da za nelegalni uvoz nema ni potrebe.

- Lijekove kojih nema u Hrvatskoj uvozimo samo na recept ili na zahtjev bolnica i poliklinika.

Zahtjev treba odobriti nadležno ministarstvo, odnosno Agencija

za lijekove. Tek nakon d Medve ici toga naručujemo lin a r g jek od ljekarne u a je n jca Essenu, našeg inoli o p ca zemnog dobavljamolio usti jer p ča, čiji je vlasnik da ga ge, ali drugookrivljena. e o k su l ješno Nemamo kvote p s u z e koja bi ograničavala b naš uvoz, na lijekove se ne plaća carina, a samo za neke se plaća PDV. Iz tih razloga lijekovi koje je u automobilu uvozio prvookrivljeni Medved mogli su se uvoziti redovitim putem, naravno na temelju recepta ili zahtjeva zdravstvene ustanove - naglasila je svjedokinja, zaposlenica Lobopharma, opisujući proceduru uvoza Lijekovi koji su otkriveni na graničnom prijelazu Cvetlin u Suzukiju koji je vozio prvookrivljeni lijekova koji se prodaju preko ljekarne Frebel. rekao mi je da nema ništa. No kada je na moj zahtjev otvorio prtljažnik, ispod pokrivača naUhićen na granici Ukoliko Medved svoj neZaposlenica Lobopharma, Iako bi se iz iskaza svjedoki- lazile su se kutijice s lijekovima. kao i granični policajac, dolazak ne ispriča odgovanje moglo zaključiti da nema Ponovno sam ga upitao ima li saslušani su izvan glavne rajućom dokumentacijom, potrebe za švercom lijekova što za prijaviti, a nakon što je rasprave jer je ona zaklju- kako je naglasila sutkinja kada je njihov uvoz lako mo- rekao da nema, lijekove sam čena zbog nedolaska prvo- Božica Mišak, na iduću raguć, ipak se to događa. Tako našao i u prostoru za rezervnu okrivljenog. - Rekao mi je spravu privest će ga policije sredinom prošle godine dva gumu te ispod zadnjeg sjedišta da će otići do Njemačke, ali ja. Medvedu je privođenje puta u švercu lijekova zatečen i u torbici. Tu sam našao i neke da će se vratiti do ročišta. prijetilo i prošle godine. račune. Prvo je rekao da ne zna prvookrivljeni Medved.

Međutim, nije, i ne znam Naime, zbog njegovog rada - Kada se Medved dovezao na tko ih je stavio, a onda me mozašto nije došao - rekao je u inozemstvu, odnosno granični prijelaz Cvetlin, imali lio da ga pustim jer smo kolege odvjetnik prvookrivljenog, najava da će se vratiti, dva smo dojavu da je nekoliko dana - rekao je granični policajac koji pristajući na izvanrasprav- puta odgađan je početak ranije zatečen s lijekovima. je zatekao prvookrivljenog u suđenja. no saslušanje.

Na upit ima li što za prijaviti, švercu lijekova.

Medvedu - privođenje

DOZNAJEMO Četvero dilera u dobi od 22 do 26 godina završilo u pritvoru

Prodavali marihuanu i amfetamin

Stigli novi “stanari”

U pr itvoru varaždinskog suda završile su četiri osobe u dobi od 22, 23, 24 i 26 godina za koje se osnovano sumnja da su počinili kazneno djelo zlouporabe opojnih droga.

Od sredine rujna prošle godine do 18. siječnja ove, kako osnovano sumnja policija, 26-godišnjak s novomarofskog područja u više je navrata kupovao radi daljnje prodaje

veću količinu marihuane i kemijske droge amfetamin od 22-godišnjaka s područja Zagreba. Drogu je zatim prodavao konzumentima s područja Varaždina i Novog Marofa, odnosno davao na uživanje većem broju osoba u više navrata i na raznim lokacijama.

Policija je također utvrdila da je 23-godišnjak s područja Varaždina prodavao manje

količine amfetamina i marihuane konzumentima s područja Varaždina, odnosno davao na uživanje većem broju osoba.

Istovremeno je 22-godišnjak od zasad nepoznatih osoba s područja Varaždina kupovao radi daljnje prodaje marihuanu u količinama od 50 grama koju je prodavao većem broju osoba s područja Varaždina, odnosno davao na uživanje

u prostoru na svojoj adresi stanovanja. U prostoru svoje kuće te na raznim lokacijama u gradu Varaždinu marihuanu je većem broju osoba više desetaka puta davao na uživanje i 24-godišnjak. Tijekom pretrage stanova, kuća, vikend kuća i vozila pritvorenih nađeni su mobiteli, digitalne vage, nargile i sličan pribor te 23,5 grama marihuane.

Urbana kultura 17

24. siječnja 2012., br. 401

KONCERT Primorci i Istrijani podsjetili nas na ljeto

Ska punk reggae rasplesao Sračinec J Officer Down, Dead Fish, Krešo i Kisele kiše i Cirkus napravili mini fest Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Oni alternativci kojima veseli ska punk reggae ne ide iz nekog razloga na živce (obično su premračni i pretmurni) potegnuli su u subotu do Sračinca, do Doma kulture. Tamo je nastupilo nekoliko bendova koji su nas podsjetili na ljeto. Ne znamo zbog čega, ali ska punk i reggae neodoljivo nam je muzika koju puštamo kad idemo na more, a posjeća nas i na Skaville, primorski festival na kojem se tri dana pušta samo ovakva glazba.

Nije ni čudo da je većina bendova koja se odlučuje za ovaj žanr upravo iz Istre ili pak Rijeke. Samo jedan od četiriju bendova koji su nastupili u Domu kulture dolazi iz bliske nam Koprivnice – Dead Fish.

Zvuk truba Oni su nastupili drugi, odmah nakon sedmeročlanog benda Officer Down koji

dolazi iz Rijeke. Prava fešta ipak je nastupila više od 130 uz Krešu i Kisele kiše je ern (također riječki bend), alt ativaca došlo cu čin a na kraju je došao i Sra na koncert u najpoznatiji – pulski Cirkus, bend koji već četiri godine žari i pali po Istri i Primorju.

- Među našim članovima, ali i ostalim mladima ima puno ljudi koji slušaju ska punk i reggae, a u Varaždinu i okolici rijetko kad se održavaju takvi koncerti. Dome kulture nam se činio kao dobar izbor, iako prvi put tamo organiziramo koncert, jer su tamo već nekoliko puta organizirani slični koncerti – kaže predsjednik Udruge O-mega Varaždin Street Team Tomislav Kostanjevac, koji je uz pomoć članova udruge organizirao koncert.

Krešo i Kisele kiše - svi ska bendovi imaju puno članova

TU KRAJ NAS U subotu 28. siječnja Moving predstavlja Hippodrome 3.0

U N. Marofu LED kolektiv iz Karlovca

Udruga mladih Moving iz Novog Marofa u subotu 28. siječnja u caffe baru „Park“

u Presečnom kraj Novog Marofa predstavlja H I P P O D RO M E 3.0, na kojem će ugostiti dobro poznatu ekipu iz Karlovca – LED Kolektiv. LED kolektiv je audiovizualni kolektiv koji obuhvaća zabavan, edukacijski i futuristički aspekt elektroničke glazbe i novih medija. Od 2008. go-

dine kolektiv organizira LED festival, a uz festival periodično provode dvije glazbene večeri, Beat Svega i pLEDsnjak. Članovi kolektiva održavaju i preko 50 radionica i razmjena vještina na teme DJ-inga, glazbene produkcije i VJ-inga te ih 2011. formiraju u naziv LEDukacija. Ovom razmjenom mladih iz Karlovca i Novog Marofa Udruga Moving opet iznova potvrđuje smisao svog projekta jer, kako vole isticati, poanta Movinga nije samo

elektronska glazba, već je smisao projekta razmjenjivanje ideja, zajednički razvoj i napredak. U subotu će vas rasplesati članovi LED kolektiva: Dots, Kodin livePA, Naos i Tekitoka, a kako se na Movingu s glazbom uvijek spaja i videoart, očekuju vas i uvijek kreativne vizualizacije ekipe FnF5 (Moving). Ulaz je 20 kuna, party počinje u 20 sati, a plesat će se do jutra (čitaj: do 4 ujutro). - Dođite, bit će LEDeno! – poručili su iz Movinga. (dap)

Art/media Medijski fašizam „

Unatoč zlim jezicima koji nas žele uvjeriti kako je svakodnevno korištenje društvenih mreža nepotrebno, najnov ija studija pokazuje upravo suprotno. Ako je vjerovati istraživanju Facebook Data TeaDenis PERIČIĆ ma, Zuckerbergova mr. sc. društvena mreža nas čini pametnijima.

Isto je pokazalo da je korisnicima dostupna ogromna količina informacija i sadržaja, zahvaljujući različitim interesima njihovih Facebook prijatelja.“ akle, svakodnevno korištenje društvenih mreža je potrebno – iako je svakodnevno potrebno samo jesti i piti, pa čak niti to. A ako ne mislite tako, onda ste – zli. Zato „moramo“ vjerovati istraživanju o Zuckerbergovoj mreži, jer ga je provela Zuckerbergova mreža i jer se ne navodi nijedan dokaz. Na koncu, točno je da je korisnicima dostupna ogromna količina informacija i sadržaja, ali kakve to veze ima s pameti, gluposti ili svakodnevnom potrebom? li ne radi se o fejsu. Svakodnevna opsjednutost Shakespearom može zaglupiti, kao što kvalitetno korištenje fejsa može – opametiti. Radi se o strukturi ove vijesti. To su tek naizgled jasne i povezane tvrdnje, ali uzimamo ih zdravo za gotovo jer nismo u stanju analizirati tri rečenice i utvrditi njihovu nelogičnost. itlerove rečenice zvučale su otprilike ovako: Unatoč zlim jezicima Židova koji nas žele uvjeriti kako je svakodnevno prakticiranje nacizma nepotrebno, najnovija studija pokazuje upravo suprotno. Ako je vjerovati istraživanju Hitlerove mreže, Hitlerova nacistička mreža nas čini pametnijima.

Isto je pokazalo da je nacistima dostupna ogromna količina informacija i sadržaja, zahvaljujući različitim interesima njihovih nacističkih prijatelja.“ emojmo se čuditi. Takvim pranjima mozga smo i danas stalno izloženi. To su „spinovi“ i manipulacije koje nam stalno šapću „kupi“, „glasaj“, „radi“ ili „misli kao ja“!

D

A

H „

N

(Ne) filozofiraj Paralelni svjetovi J

e li konačno došao kraj pretjeranim povlasticama hrvatske političke kaste? U tom smjeru učinjen je svakako značajan korak – ukidanje povlaštenih mirovina. To je ispravan i hvalevrijedan potez, prije svega stoga što bijedni državni proračunčić ne može to više financirati. A cijela je ta „mirovinska“ epizoda poslužila i za raskrinkavanje nekih lažnih zagovornika hrvatskog običnog, neprivilegiranog građanstva te samoprozvanih boraca protiv općih društvenih nepravdi. Pa je tako, primjerice, vječni saborski zastupnik Damir Kajin demaskiran kao lažni pučki tribun, kao nedosljedan i neprincipijelan čovjek, ništa drugo nego puki lovac na povlastice. A kad već govorimo o pretjeranim povlasticama i financijskim primanjima onih na visokim političkim pozicijama, želio bih iznijeti jedan vrlo

jednostavan prijedlog. Ni manje ni više nego vezivanje plaća političara s prosječnom plaćom u zemlji. Nije to, dakako, nikakva divlja originalnost ili nezabilježena genijalnost, nego samo jedan mali prijedlog s mnogo prednosti i malo (ako uopće) mana. Kad bi eventualno bio usvojen, plaća bi saborskog zastupnika, primjerice, iznosila dvije prosječne plaće, ministra tri, a premijera tri i pol. S tim da ono što je ovdje bitno nisu točni omjeri, nego princip koji bi onemogućio otuđenje političke kaste od svakodnevne realnosti. Oni su dosad, izdvojeni od naroda, živjeli u svome svijetu, potpuno neovisnom o stvarnim egzistencijalnim problemima ljudi. U taj svijet prvih redova na javnim događanjima, svakojakih povlastica, visokih plaća, elitnih druženja, ne dopiru brige građana, jer one su u nekom drugom,

političarima stranom i nedokučivom svijetu. Stoga bi ovakvo rješenje možda i jedino osiguralo veću brigu političara za život građana. I to ne zato što bi se u njima odjednom probudio žar socijalne osjetljivosti ili brige za prosječni puk, nego iz sasvim prizemnog razloga brige za vlastitu dobrobit. Po formuli: bolje narodu, bolji i meni; veća plaća narodu, veća plaća i meni. Netko će možda reći da je taj prijedlog čista demagogija, da je neprovediv ili da je neviđena naivnost. Kako god bilo, čini se kao najbolje što bi se moglo učiniti da bi politička kasta imala pred očima i onu drugu, većinsku stvarnost. Upravo onu jadnu i bolnu u kojoj ljudi crnče za minimalac, pokušavaju preživjeti sa svojim mizernim mirovinama i uzaludno traže pa makar bilo kakav posao.

Damijan Bermanec mag. phil. damijan.bermanec@gmail.com

18 Kulturni obzor

24. siječnja 2012., br. 401

PREMIJERA “Ružni”, drama s velikom dozom crnog humora

U D-duru

Chris Rea se vraća u Zagreb N

akon rasprodane europske i UK turneje u 2010., jedan od najistaknutijih britanskih kantautora, Chris Rea, kreće na novu europsku turneju u sklopu koje će 16. veljače 2012. nastupiti u Zagrebu u Boćarskom domu. u r n ej a p r o m ov i ra objavljivanje njegovog novog materijala Darko RUŠEC nakon desetak godina profesor gitare u stanke. Opširno izdanje Glazbenoj školi Varaždin od tri CD-a i dva DVD-a, The Santo Spirito Project uključuje potpuno novi studijski album i dva filma na DVD-u, koje je napisao i režirao Chris Rea. Prvi film je surova i brutalno iskrena kronika o borbama s bikovima uz neoklasičnu i španjolsku gipsy glazbu, a drugi film prati čovjeka kroz putovanje u Firenci u svojoj potrazi za istinom, na putu koji i nije poželio započeti. lazba koja prati oba filma sadržana je na dva CD-a. Chris Rea objašnjava svoje razloge za takav ambiciozan projekt: “Volim stvaranje i strastveno vjerujem da umjetnik uvijek treba biti u potrazi za isprobavanjem novih načina približavanja svojih ideja publici. Ne bi smjelo biti pravila i, za Boga miloga, postoje alternative raznim talent TV showovima. Ponekad oni koji su imali izuzetno dobru sreću u glazbi dopuštaju samo takvim emisijama da postavljaju glazbeni i kulturni dnevni red dok sami zapravo ne rade ništa novo i drugačije.” arijera Chrisa Reae proteže se na više od 30 godina, a oba albuma Road To Hell iz 1989. i Auberge iz 1990. debitirali su na br. 1 u Velikoj Britaniji, cementirajući svoje mjesto kao jednog od nedvojbeno najboljih glazbenika i tekstopisaca u zemlji. jegov bogati katalog uključuje takve klasike poput Fool (If You Think It’s Over), On The Beach, Let’s Dance, Josephine, Stainsby Girls, Drivin’ home for Christmas, I can Hear Your Heartbeat, Working On It, Road To Hell (part 2), Auberge, God’s Great Banana Skin i Julia. anto Spirito Project objavljen je na CD/ DVD izdanju lani u rujnu, a za digitalni download dostupan je od prosinca. jegova dugoočekivana autobiografija Road To Hell & Back Again, izlazi ove godine.

T

G

K

N S N

Predstava u kojoj je gluma gotovo i jedini rekvizit

Priča o ljepoti koja postane jako ružna J Četiri glumca bez gotovo ikakvih rekvizita s minimalnim efektima i bez glazbe skaču iz jednog lika u drugi Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Posve jednostavna predstava, bez nekih spektakularnih efekata, bez glazbe, bez raskošne kostimografije i s rekvizitima koji se svode na dvije kirurške maske, jednu jabuku obične sorte i jednu zapaljenu cigaretu. “Ružnome” više od toga što ima ni ne treba. Ono što je ovoj predstavi dovoljno je dobra gluma. Tri glumca i jedna glumica tumače osam likova, a nerijetko u sekundi moraju promijeniti svoju scensku ličnost. Ni u jednom trenutku publiku ne ostavljaju u nedoumici tko su. Ali da se vratimo na samu predstavu koja je u petak doživjela prvo izdanje.

Bez “prčkanja” ”Ružni” je crnohumorna drama nastala prema tekstu Nijemca Mariusa von Mayerburga, autora mlađe generacije. Tekst iz 2007. govori o bolesti modernog društva, zapravo njegovoj opsjednutosti ljepotom i iskrivljenim vrijednostima. Tekst je u ruke uzeo mladi slovenski redatelj Jernej Kobal, a kako je i sam rekao – nije ga puno prilagođavao.

- Tekst sam preradio, ali nisam niti neću raditi nikakve dodatke, stvari koje bi ško-

Svi su likovi u predstavi tipični Osim Lettea, glavnog lika koji baš iritantno ne shvaća svijet oko sebe, ostali likovi u predstavi tipično su tipični. Kirurg (Ivica Pucar) želi što više novaca, Letteov šef (isto Pucar) karakterističan je direktor korporacije kojem je svejedno što tko radi – glavno da dobro izgleda i da nosi profit.

Barbara Rocco tumači pak tri Fanny – jedna je žena glavnog lika, druga je grozna stara bogatašica, a jedna je i kirurgova asistentica. Karlmann (Mitja Smiljanić)

utjelovljuje dva tipa. Jedan Karlmann je Letteov asistent koji pada u njegovu sjenu nakon što mu šef postane lijep, a drugi je homoseksualac, mamina maza - sin stare operirane bogatašice Fanny. Kako su i sami glumci rekli – ova je predstava bila izazov.

- Već dugo nisam imala priliku suočiti se s tako izazovnim tekstom. Na početku nisam bila sigurna kako će se mlad i neiskusan redatelj suočiti s time, ali Jernej nas je pozitivno iznenadio – veli Rocco.

dile glumcu ili sceni. “Ružni” je sam po sebi dobar tekst i ne treba izmišljati nikakve njegove dublje aspekte. Neka publika sama dođe do zaključka – rekao je redatelj.

Ljepota prodaje I doista. Dovoljno je samo “ufurati se” u predstavu da bismo došli do osnovne ideje – društvo nam se počelo temeljiti na nekim drugim vrijednostima. Bez obzira na to koliko radili i koliko kvalitetno, vaš šef će favorizirati vašeg kolegu koji bolje izgleda, ima

Jernej Kobal:

“

Barbara Rocco ima tri uloge

ljepše lice i na temelju toga može prodati proizvod.

Točno to dogodilo se glavnom liku Letteu (Robert Plemić), koji zbog svoje strahovite ružnoće nije bio dovoljno cijenjen u firmi u kojoj je izumio nekakav revolucionarni

industrijski utikač. Malo je doduše iritantno koliko on nije shvaćao svijet oko sebe (da je ružan, da ga se zbog toga šikanira ili činjenicu da se veliki poslovi često dogovaraju preko kreveta), ali vjerojatno je namjerno toliko iskarikiran. Stvar je u tome da je on nakon plastične operacije postao lijep, a s tim je došao novi pogled na svijet – “meni

“Ružni” je sam po sebi dobar tekst i ne treba izmišljati nikakve njegove dublje aspekte

se gleda kroz prste samo zbog mog lica i ja sam svemoćan”.

Njegova vanjska ljepota je u jednom trenu prošla i to zato jer su svi postali isti kao on (paralela s tim kako sve današnje ljepotice izgledaju isto) i on je ostao sam s pitanjem – tko sam ja sad zapravo?

Sve u svemu, “Ružni” je ne tako uobičajena predstava koju se isplati pogledati.

Kulturni obzor 19

24. siječnja 2012., br. 401

SJAJNI BAL Ove godine vrhunsku gastronomsku ponudu pripremit će kuhari hotela Turist

Jela po receptima bečkog hotela Imperial Ukoliko još niste, pripremite se za Sjajni bal. Sljedeći petak, 3. veljače, u varaždinskoj Koncertnoj dvorani očekuje nas njegovo 19. izdanje.

Već tradicionalno, za glazbu će se pobrinuti Big band Bad Gleichenberg sa solisticom Ulrike Tropper te Varaždinski komorni orkestar, a nastupit će i mezzosopranistica Jelena Kordić, najbolja Karmen u

Hrvatskoj.

Uz stalne goste, plesače Harmonyja i “menuetiće” iz Društva Naša djeca plesači dolaze iz mađarskog Zalaegerszega.

Kroz cijeli program Varaždince i njihove goste vodit će Dražen Siriščević te Silvija Buczolich. Nitko neće ostati ni gladan.

- Hranu će ove godine spremati kuhari hotela Turist. Oni

su se angažirali oko istraživanja originalnih varaždinskih jela građanske kuhinje. Tako će jedan dio jela obuhvatiti staru varaždinsku kuhinju, a druga će biti rađena po receptima hotela Imperial u Beču - rekla je Mirjana Dučakijević iz Hrvatsko-austrijske kulturne zajednice, koji su pokretači i organizatori bala.

Plesne knjižice ove godine

izradit će varaždinska akademska slikarica Lila Herceg.

ĝWR ĴLWDWL"

Zlo pod suncem

Ulaznice i tombola Ulaznice za Sjajni bal možete kupiti na blagajni varaždinskog HNK po cijeni od 300 i 450 kuna. I ove godine organizirana je tombola u kojoj će se dijeliti nakit, zlato, ali i putovanja, a za tombolu je potrebno izdvojiti samo 50 kuna.

DOZNAJEMO Marke i pisma iz 60-ih godina prošlog stoljeća u Muzeju anđela

U najvišem rangu prema filatelističkim normama J Boris Jagetić-Daraboš Muzeju anđela

darovao jedinstvenu kolekciju poštanskih maraka i pisama s motivom anđela Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

da su ovi anđeli proputovali cijeli svijet, da bi bilo lijepo da se od toga napravi priča.

Sve to postoji od davnina i samo treba primijeniti i predstaviti na pravi način.

Sve su to prigodna izdanja koja prema filatelističkim normama spadaju u najviši razred - rekao je JagetićDaraboš.

Nakon što su proputovali cijeli svijet u kompletu s pismima, anđeli su se konačno smjestili u varaždinski Muzej anđela.

Naime, desetke godina stara i vrijedna kolekcija pisama i markica s motivom anđela od ovih je dana u vlasništvu Udruge Anđeli Varaždin.

Priča se razvija - To je desetak markica Ova vrijedna kolekcija bit za pisma koja su specijalno će izložena u muzeju anđela posvećena pojedinom an- u Kranjčevićevoj ulici i dosđelu. Dolaze s raznih strana tupna svima. svijeta i vrlo je zanimljiva U planu je tako i veća zbirka - rekao je varaždinski izložba koja bi obuumjetnik Željko Prstec, hvatila i druge inicijator osnivanja predmete Bilo Udruge i Muzeja vezane uz jepo i l i b anđela u Varažtematiku a g o t d dinu. anđel a. se o a , d a č i Čest itke, pi - Pr ikui pr v a r r p a a n sma, marke iz pljamo n kcio e l o k razdoblja od m atea smatr getić19 62 . p a d o r ij a l e i , a J 2000. godine jedok jedoš dinstvena su zbirka nog dana Darab budući da se radi o dobijemo veći vrlo rijetkim primjercima. prostor i financijNju je muzeju poklonio ski se oporavimo od ulaska ivanečki kolekcionar Boris u ovaj prostor, planiramo Jagetić-Daraboš. - S obzirom napraviti veću izložbu - najana to da su anđeli svuda oko vio je Prstec. Prikuplja se sve nas, smatrao sam, budući - skulpture, poezija, knjige

Zbirka sadrži marke stare više od 50 godina

i sve bi trebalo biti dijelom stasalog muzeja.

Osim velike izložbe posvećene anđelima, u planu su i drugi projekti. Prema Prstecovim riječima, uskoro bi se svi mogli uključiti u priču anđela.

U budućnosti namjerava napraviti natječaj za kratku priču i poeziju na tu temu te time prikazati anđele kroz još jedan aspekt.

Gdje spavaju anđeli...

Zamisao o osnivanju Muzeja anđela Željko Prstec ostvario je 2011. godine.

Rad ovog slikara već se godinama odvija pod geslom da je Varaždin grad u kojem spavaju anđeli. Varaždincima i Varaždinkama poznat je tako i Anđelinjak, mjesto na Franjevačkom trgu gdje

su smješteni neki od anđela. Gradskoj jezgri dao je time novi šarm i stavio naglasak na skrivena mjesta na koja nitko nije obraćao pozornost. Muzej je također dio tog projekta osmišljen kao mjesto gdje će se prikupljati djela i predmeti vezani uz temu anđela.

NOĆ MUZEJA Ne propustite ovaj petak u Varaždinu, Trakošćanu i Čakovcu

Razgledajte dvorce po mraku!

Prošle godine zatekli smo duha

Sedmu godinu zaredom muzeji će zadnji petak u mjesecu otvoriti svoja vrata u večernjim satima. Prvi put se hrvatskoj verziji Noći muzeja pridružuje i Gradski muzej Varaždin, koji će od 9 do 23 sata otvoriti vrata posjetiteljima. U 21 sat na Trgu Miljenka Stančića pogledajte i performans Luke Bunića i Emila Hercega.

David Icke, Ljudski rode, ustani: Ovaj lav više ne spava, Teledisk, Zagreb, rujan 2011.

David Icke opet je boravio u nas , š to je K re š imir Mišak iskoristio za dvije senzac ionalne emisije.

Poklopilo se to s hrvatskim pr ijevodom još jedne goleme knjige u kojoj Icke razrađuje svoje već naširoko poznate teze o svjetskoj zavjeri animalne oligarhije.

Zahvaljujuć i br itkoj lucidnosti, kontroverzni Br itanac iz marginalne prerasta u središnju pojavu svjetske neovisne misli. Što god mislili o njegovim idejama, teško da ćete ostati ravnodušni prema ovoj knjižurini (778 stranica), jer čak i onda kada je nedovoljno uvjerljiv, Icke fascinira suverenom sintezom činjenica koje su nam uglavnom svima poznate, ali ih ne znamo p ovez at i. Dakle, I ckea odlikuje – inteligencija.

U Čakovcu i Trakošćanu pak organiziraju i dodatne sadržaje. U svečanoj dvorani i izložbenom salonu Muzeja Međimurja sa svojim kulturno-povijesnim vrijednostima predstavit će se općina Nedelišće, a posjetitelji će moći razgledati novouređene prostorije budućeg novog stalnog postava likovnih zbirki

MMČ-a u kojima će prigodom Noći muzeja biti postavljena izložba crteža Dražena Eise-

u

Trakošćanu u Noći muzeja i koncert

nbeissera iz Koprivnice. Oni će biti otvoreni od 18 sati pa

sve do 1 iza ponoći.

U Trakošćanu će otvorena vrata od 18 do ponoći pratiti otvorenje izložbe Stipana Kujundžića u 20 sati. U dvorcu uz jezero planiraju i koncert klasične glazbe Vatroslava Vudjana.

Ako se zaputite u taj muzej, to bi bilo najbolje vrijeme da ga posjetite. (td)

Đorđe Miliša, U mučilištu-paklu Jasenovac, Naklada Pavičić, Zagreb, 2011.

Ugledni nakladnik Pavičić, specijaliziran za povijesnop o l i to l o š k u l i t e r a t u r u nacionalnog predznaka, ugodno je iznenadio tr ilogijom cenzur iranih i osporavanih izdanja o Jasenovcu. Uz djela Rittera i C i li g e, p r e t is n u t a j e knjiga sjećanja uznika i nov inara Đorđa Miliše.

Izvorno t iskana odmah nakon rata 1945., Milišina knjiga brzo je zabranjena i spaljena, vjerojatno zbog nezadovoljstva preživjelih logoraša. S druge strane, prikazi ustaških zvjerstava toliko su drastični da graniče s nevjerojatnim. Stoga ni danas nije jasno koliko je Miliša bio vjerodostojan, ali o tome možemo raspravljati tek sada, kad nam je ova knjiga napokon ponovno dostupna, i to je važno.

'HQLV 3HULĴLIJ

20 Duplerica

24. siječnja 2012., br. 401

TU KRAJ NAS U Prvoj gimnaziji

Profesori s J Na jedan dan svoje je uloge zamjenilo 45 zamjenici svoje su nove uloge prihvatili ozbi

USPJEH Andrej Švoger, fotoreporter Regionalnog tjednika

Izlaže u Stuttgartu J Izložba će biti otvorena 11. veljače u galeriji Centra hrvatske nastave u Baden-

Wirttenbergu, tik uz Mercedesov muzej, a moći će se razgledati do 30. ožujka Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Nakon nedavno održane prve samostalne izložbe u Varaždinu, fotoreporter Regionalnog tjednka Andrej Švoger svoje će radove izložiti u njemačkom gradu Stuttgartu. S 31 fotografijom nastalom u periodu od nekoliko godina predstavit će se njemačkoj publici u galeriji Centra hrvatske nastave u BadenMoja baka Wirttenbergu, tik uz M e rce d e s ov muzej, od 11. veljače do 30. mnogo – rekao je. ožujka.

Ideja o izložbi u galeriji u Stuttgartu došla je od prijateljice Mateje Kocijan. - Ona Krajevi koji nestaju - Svačiji san je da se promovi- tamo predaje hrvatski jezik ra u inozemstvu, a uz to tako- i pomogla mi je puno oko đer volim promovirati i kraj iz ostvarenja izložbe – rekao je kojeg dolazim, kroz fotografije Andrej. Osim nje, pomogla socijalne tematike i portrete mu je i Varaždinska županija, ističe. ljudi koji žive na izoliraDosad je imao tri nim područjima iz riječ skupne izložbe, kojih su sva njihova o ovo mu je druga djeca otišla – uveo je samostalna, a nas je u izložbu i b ž lo iz na tome ne miAndrej. a ij f a sli stati. U plaUpravo se po fotogr e nu ima i druge fotografijama iz cijaln o s izložbe koje bi autohtonih krajeike temat se nastavile na va sjeverozapadne ovu u Stuttgartu, Hrvatske, koje uvode no o tome gdje i kada bi u način života koji polako nestaje, ističe ovaj mladi to moglo biti, nije spominjao.

Andrej Švoger, fotoreporter varaždinski autor. - Sve fotografije nastale su prilikom Regionalnog tjednika, rođen obilaženja i istraživanja ru- je u Varaždinu 1983. godine. ralnih područja našega kraja Fotografijom se počeo baviti 2004. kada je kupio svoj prvi – naglasio je. fotoaparat te se tada razvila velika ljubav prema fotografiji.

Ideja o izložbi Motiv ruralnoga karaktera U tih nekoliko godina, osim povezan je i s osobom koja što se istaknuo kao odličan je na njega najviše utjecala fotoreporter u brojnim me– bakom. - Portret moje bake dijima, pozornost je skrenuo mi je glavna slika i ujedno i na sebe i umjetničkom fotonajdraža. Od nje sam naučio grafijom.

Profesor latinskog i povijesti Rajko Guščić sa zanimanjem slušao na svom Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Na Prvoj varaždinskoj gimnaziji u petak je održan Dan obrnut ih uloga, po pularno među učenicima i djelatnicima škole nazvan “mjenjačnica”. Djelatnici ove varaždinske srednje škole na jedan dan zamijenili su uloge koje su hrabro preuzeli – gimnazijalci.

Biti profesor Svoje mjesto zamijenilo je ukupno 45 djelatnika Prve varaždinske gimnazije - od ravnateljice, profesora do domara, a zanimljivo je da svoju zamjenu nisu imali psiholog ni pedagog jer nije bilo zainteresiranih.

- Ovo je četvrta ili peta godina kako organiziramo ovaj projekt kojim su svi oduševljeni. Cilj je da učenici vide da nije baš lako predavati i biti profesor, a ujedno kroz ovaj projekt nauče se neke praktične stvari koje će im u životu kasnije koristiti, kao što je,

Matija Kontrec

primjerice, pisanje životopisa i molbe te samo nadmetanje za posao. Jer prije nego što su učenici postali profesori, prošli su cijeli postupak - od prijave na natječaj za određeno radno mjesto, do razgovora i izbora – doznali smo od Janje Banić, ravnateljice Prve varaždinske gimnazije, koja je također imala svoju zamjenu: Matiju Kontreca iz 4. g razreda.

- Profesori imaju zadatak podučavati učenike, što ponekad nije baš lako jer ih treba znati zainteresirati.

Prošle godine sam to sâm iskusio kada sam mijenjao profesora latinskog jezika.

Posao ravnatelja ima pak drugačiju odgovornost – rekao je Matija, koji je dan započeo pregledavanjem pošte, e-mailova te putnih troškova. Ističe k a ko u č e n i c i najčešće imaju predrasude u vezi profesora, pa je onda zanimljivo jedan dan njih vidjeti u

Duplerica 21

24. siječnja 2012., br. 401

i Varaždin Dan obrnutih uloga

su učenici djelatnika Prve gimnazije, a njihovi iljno i odgovorno

Mnoštvo znatiželjnika na Sinišinom predavanju u Gimnaziji

EKSKLUZIVNO Doznajte prvi kako se Siniša snašao u Gvajani

m satu

Imaju i svoj slogan!

Danu obrnutih uloga na Prvoj gimnaziji prethodila je konstituirajuća sjednica zamjenskog Nastavničkog vijeća. - Zanimljivo je da smo na sjednici donijeli i zajednički slogan za da-

našnji dan koji glasi “Bolje pitati i ispasti budala pet minuta, nego ne pitati i ostati budala cijeli život” – doznali smo od zamjenskog ravnatelja Matije Kontreca.

- Moram priznati da je zanitoj ulozi.

- Moram istaknuti kako su mljivo ponovno biti u klupi i se svi zamjenski profesori oz- promatrati kako učenici rade biljno prihvatili posla i s veli- naš posao, a ovom zamjenom kom odgovornošću prihvatili uloga malo ćemo i sačuvati svoju novu ulogu. Nitko nije glas - našalio se prof. Guščić, kasnio na sat, napravili su do- kojeg je mijenjala Ana Šmaguc iz 2. d razreda. Osim bru pripremu za predpredavanja, Ana je po met koji predaju, j il c dolasku u 2. f raa koliko imam zred na nastavu infor mac ija, Dana ga morala napraviti u dogovoulo h i t u n e r baš kao i ru s pravim ob osjet sve, i c i n njihov profesor: profesorima e č u a je d upisati u imenik podijeljene biti u kako je rskoj sat, izostanke, su već i prve o s pobrinuti se za pet ice, ali i profe i red u razredu... opomene – zakož Slično je bilo i na dovoljan je bio drugim satovima koje su zamjenski ravnatelj držali gimnazijalci. InformatiMatija.

Da su se zamjenski profe- ku je 1. g predavao Tomislav sori ozbiljno prihvatili svojih Breški (4. g), glazbenu kultuuloga i napravili odlične pri- ru 4. h razredu predavao je preme, potvrdio je i profesor Borna Žganec (3. b)... Svi su latinskog i povijesti Rajko jednako odgovorno preuzeli Guščić, koji je na svojem satu svoje uloge te se složili da je za promjenu sjedio u školskoj Dan obrnutih uloga odgovoran ali i zabavan! klupi.

Nakon Sirije i Sibira, destinacija Gvajana!

J Istraživat će život domorodačkih plemena i 250-metarski vodopad Kaiteur, a

pokušat će ući i u spilju skrivenu iza samog slapa. Ukoliko im uspije, bit će prvi...

Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

je složiti svu opremu i paziti da ne prelazi 30 kilograma, a s tim Nakon što je prije dva lje- je Siniša imao posebnih problema. Pola stvari koje ta mladi fotograf Siniša Gloje planirao pogoški „odbiciklirao“ od e nijeti morao Zagreba do Damaska, išin n i S je ostaviti njegove pustolovine vine o l o t s jer bi mu ne prestaju. Tako je pu e n a j previše prošle godine Siniša a v G z . i proveo mjesec dana ww o t e ž a l e w a n i u najhladnijim prepratite alni.com uk soproarki l ei djelima Rusije i to na n o i g re napredo temperaturama koje vanje kroz su išle i do - 63! Ljubav džun glu . N o prema avanturi i putovaSiniša je u Gvajanu nju jača je od svega i Siniša je već na putu u svoju najnoviju ipak ponio neke zanimljive pustolovinu. Upravo u ovim spravice poput malog helikoptrenucima, u utorak 23. siječnja tera za snimanje iz zraka. - RazSiniša i njegov prijatelj Bernard mišljao sam da bi šteta bila otići na tako jedinstveno mjesto i trebali bi sletjeti u Gvajanu. ne snimiti par kadrova iz zraka.

Helikopter je s vremenom bio Destinacija Gvajana - Presretan sam što opet spreman za testne vožnje te se imam priliku za novo puto- dokazao iznimnom stabilnošću vanje. Nisam to očekivao, ali snimke – objasnio je. sponzori su mi se sami javili i dali mi da odaberem svoju 45 dana u džungli iduću destinaciju, a takva priSiniša i Bernard u Gvajani će lika se ne propušta – rekao je provesti 45 Siniša. Siniša je odonda svaki trenutak koristio za što bolju organizaciju putovanja i za Bernarda i sebe napravio je sljedeći plan. U Gvajani će istraživati život domorodačkih plemena i 250-metarski vodopad Kaiteur. Pokušat će ući i u spilju skrivenu iza samog slapa, a ukoliko im to uspije, bit će prvi ljudi na svijetu koji su u nju zakoračili...

Sa Sinišom smo razgovarali netom prije nego što je krenuo na put. Od uzbuđenja nije spavao cijelu noć, a najviše problema Bez sponzora sva putovanja bi pri pakiranju zadavalo mu je bila nemoguća reduciranje opreme. Trebalo

Vodopad Kaiteur iza kojeg se nalazi špilja u koju će pokušati ući

dana. - Vidim se kako strpljivo čučim kraj silnih kukaca s prstom na okidaču čekajući najpogodniji trenutak za dobru snimku. Zamišljam i kako snimam s ruba planine Roraimo, koje se uzdiže nad beskrajnim pokrivačem magle – rekao je Siniša. Spomenimo i da je Gvajana država u Južnoj Americi gdje se nalaze impresivne i zagonetne planine nalik stolu koje se nazivaju tepuis i neki od najspektaktularnijih vodopada na svijetu. Prekrivena je najvećim prostranstvom netaknutih tropskih kišnih šuma na svijetu koje su slične naravi kao i amazonske kišne šume, a kriju nebrojene ljepote, ali i opasnosti! Zato Siniši želimo svu sreću, mirnu tropsku klimu i neka se sretno vrati s fotografijama još boljim nego je zamislio. Sinišine pustolovine iz Gvajane pratite i na www. regionalni.com.

VELIKI INTERES Čitatelji Regionalnog tjednika bit će prvi koji će znati kako napreduje ekspedicija Siniše Glogoškog u Gvajani! Sinišino javljanje s prvim dojmovima očekujemo već 24. siječnja u kasnim večernjim satima, a ostatak puta Siniša će se javljati kako bude mogao, s obzirom na to da će većinu ekspedicije biti u divljini. Veliki interes za Sinišina putovanja pokazuje i to da je dvorana Prve gimnazije skoro opet bila premala za sve koji su u petak došli na njegovo putopisno predavanje. Skupilo se oko 150 ljudi koji su barem ta dva sata putovali zajedno sa Sinišom.

22 Putopis

24. siječnja 2012., br. 401

Tipična drvena crkva na ruskom selu

PUTOPIS Zabočanin Hrvoje Ivančić posjetio je Irkutsk, velik i moderan grad u istočnom Sibiru

Vrata Bajkalskog jezera J Alkoholizam je veliki problem u Rusiji. Na glavnom je

šetalištu u Irkutsku tako zabranjeno pijenje alkoholnih pića te njegova prodaja Piše: HRVOJE IVANČIĆ

Irkutsk je glavni grad Irkutske oblasti u Ruskoj Federaciji.

Jedan je od najvećih gospodarskih središta istočnog Sibira i važna postaja na transsibirskoj željeznici. Blizina Bajkalskog jezera, kultura budizma i moderni urbanizam čine ga vrlo zanimljivom destinacijom.

Dolazak u grad z a p rou Prvo što će posjetitelju zapeti čavanje drvene arhitekture je muzej nazvan „Kuća za oko, veliki je broj divno Decembrista“ u kojoj uređenih i dekorirasu pr ikazani denih crkava. Većina i ij n ič t su dakako pravojprak vijek talji iz razdoblja a n decembrističke slavne i stare su ak u pobune protiv od 300 do 200 sastan križanju a a n cara i njihovog godina. Osim x r je a M progona u Sibir. njih nalazi se u arla K a c li u Među prognaniIrkutsku katoličenjina L i ma je bilo mnogo ka crkva, ali i siintelektualaca koji nagoga te budistički su Irkutsku udahnuli hram. Buryati, autohtonov život i dali mu dušu. Dani narod Sibira, po vjerskoj su pripadnosti budisti i njihove nas u gradu tako djeluju mnoga je samostane moguće pronaći kazališta, kino dvorane i muzeji. Gradski muzej i Geološki diljem regije. Stare ulice muzej lijepo ocrtavaju povijest grada Irkutska obiluju cijele regije i grada samoga. drvenom arhitekturom, Njihova zdanja spadaju među točnije, drvenim kućinajplemenitije zgrade kod kojih cama. Najbolji primjer

posjetitelj svakako mora zastati. U oko prolaznika svakako upada i Dramsko kazalište, čije dvorište krasi statua slavnog ruskog pisca A. Vampilova koji je rođen u Irkutsku.

Dogovorite li recimo u Irkutsku sastanak, a u gradu još nikad niste bili, to je najmanji problem. Dovoljno je drugoj strani reći da vas pričeka na križanju ulica Karla Marxa i Lenjina.

Zašto? Gotovo svaki ruski grad nosi ulice spomenutih naziva i one se u gotovo svakom slučaju križaju i jedne su od najprometnijih i najživljih. Ista je situacija i s Irkutskom.

Križanje Marxove i Lenjinove nalazi se u samom centru,

Bajkovita arhitektura zaustavlja dah

U Rusiji ne može bez spomenika

Predivne vikend destinacije Stanovnici Irkutska slobodno vrijeme provode i u dva predivna mjesta u neposrednoj blizini samoga grada. Jedno od njih je etno muzej Talci. To je čitavo naselje napravljeno u tradicionalnom stilu. U muzeju se jasno može vidjeti kakav je nekad bio život svakodnevnog čovjeka u Sibiru. Kako su se grijali za hladnih zima, kako su lovili hranu i kako su čuvali zimnicu. Na slikama se uočavaju svećenici koji su obavezno dolazili uz kolonia Marxovom prometuju i veliki crveni tramvaji koji izgledaju kao da su izašli ravno iz muzeja.

Na početku ulice Karla Marxa nalazi se veliki trg, tik do rijeke Angare. To je Trg cara Aleksandra III., na kojem se za sunčanih nedjelja održavaju besplatni koncerti filharmonije. Obale rijeke Angare u blizini trga okupljalište su mladih, djece i tinejdžera, koji slobodno vrijeme provode u društvenim igrama, sviranju gitare, ali nažalost i u uživanju alkohola. Vrijedi spomenuti da je alkoholizam jako veliki problem čitave Rusije i taj se problem pokušava sustavno riješiti odgojem i represivnim mjerama. Na glavnom je šetalištu uz rijeku Angaru tako zabranjeno pijenje alkoholnih pića (osim prikrivenog u vrećici) te njegova prodaja.

zatore ne bi li se brinuli o njihovim dušama, ali i preobratili autohtono stanovništvo na kršćanstvo. Drugo odredište je 70 kilometara udaljeno Bajkalsko jezero, najdublje jezero na svijetu u kojem se nalazi čak 1/5 svjetske pitke vode. Prvo naselje je Listvjanka i vikendom je redovito puna gostiju iz Irkutska. Uz obalu se tad obavezno jede riba, a za ljetnih mjeseci moguće je kupanje, no voda je svejedno vrlo, vrlo hladna.

Gužva posvuda

DUNAVSKI BLUES Hrvoje Ivančić autor je knjige „Dunavski blues“ koja govori o njegovom 2000 kilometara dugom putovanju na gumenom čamcu od Zagreba do Crnog mora. Ivančić je dojmove s putovanja zabilježio u knjizi, i dobili smo priču o rijeci, o ljudima uz rijeku i o prijateljstvu. Knjigu možete nabavati u knjižarama diljem Hrvatske ili je naručiti direktno od Hrvoja na e-mail hrvojeivancic@yahoo.com.

Predah na šetnici uz sokić

!

24. siječnja 2012., br. 401

Novom preraspodjelom radnih mjesta u NK Varaždinu, Marijan Mrmić postao je sportski direktor kluba, uz dosadašnji posao trenera vratara

Sport sport@regionalni.com

Sport

!

Sport 23

Odbojkaši OK Varaždin Volley uz vodstvo trenera Tome Pauna pobijedili su u gostima ekipu Daruvara 3:0 (25:21, 25:21, 25:22).

KARATE Uspješan nastup KK Varaždin u Samoboru

Garibović prvi Istok Rodeš na ZOIM-u Varaždinski skijaš Istok Rodeš imao je čast nositi hrvatsku zastavu na prvim Zimskim olimpijskim igrama mladih koje su se održale u Innsbrucku. Nastupilo je više od tisuću natjecatelja iz 70 zemalja u 63 discipline. Hrvatsku ekipu činili su još Saša Tršinski, Rea Raušel, Krešimir Crnković,

Paulina Berislavić, Matija Miličić, Ema Bago, Petra Petko i Matej Burić.

Istok Rodeš je u slalomu bio deveti, veleslalomu šesti dok u superveleslalomu nije završio utrku. Istok Rodeš svojim nastupom potvrdio se kao jedan od najperspektivnijih mladih hrvatskih skijaša.

Izbor sportaša godine Članovi KK Varaždin Eugen Kanjir, Enes Garibović, Robert Fejzulahu i Luka Peti

J Međunarodni karate turnir Grand Prix Croatia 2012 u Samoboru okupio je najbolje mlade karatiste iz 18 zemalja, njih čak 1200 uoči EP u Azerbajdžanu Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

nastupima učenika i mlađih kadeta u borbama i svih uzrasnih kategorija u katama.

Ovaj vikend, 21. i 22. siječnja, u Samoboru je održan 21. po redu međunarodni kaKvaliteta rate turnir „Grand Prix Croatia Karatisti karate kluba „Va2012“. Nastupilo je nešto više raždin“ nastupali su u subotu. od 1200 natjecatelja iz 18 ze- Karate klub „Varaždin“ predmalja: Hrvatske, Mađarske, Ru- stavljali su u kadetima Enes munjske, Slovačke, Bugarske, Garibović, Robert Fejzulahu i Srbije, Italije, BiH, Makedonije, Elma Garibović, a u juniorima Slovenije, IzraEla Poljak, Eugen Kanjir i Enes ela, NjeGaribović. Elma Garibović a n mačke, nastupila je u kategoriji u r i n Latv ije, kadetkinje - 54 kg i u tur o l Danske, prvom kolu je od nje bila upi t s a n Č e š ke, predstavnica Ukra200 bolja 1 d o Rusije, jine. Robert Fejzulahu više a j l e Austr inastupio je u kategoriji t a natjec je i Ukrakadeti + 70 kg te je nakon jine. Prvi jedne izgubljene i dvije dodio natjecabivene borbe zauzeo 3. mjenja odv ijao se sto. Enes Garibović nastupio je u subotu nastupima kadeta, u kategoriji kadeti - 70 kg te je juniora, mlađih seniora i se- nakon 5 briljantno dobivenih niora u borbama, a drugi dio borbi osvojio 1. mjesto. natjecanja odvijao se nedjelju Enes Garibović je također

nastupio u kategoriji juniori 68 kg te je nakon dva uspješno odrađena kola protiv predstavnika Srbije i BiH predao meč u trećem kolu zbog ranije dobivene ozljede noge.

Eugen Kanjir nastupio je u kategoriji juniori - 68 kg i izgubio tijesno u prvom kolu protiv predstavnika Ukrajine.

Ela Poljak u kategoriji juniorke - 53 kg ispala je u prvom kolu. „Grand Prix Croatia 2012“ je

najjači međunarodni karate turnir u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi. I ove se godine realizirala želja i nastojanje organizatora turnira da se najboljim karatistima ove regije osiguraju kvalitetni kontrolni mečevi, a kadetima, juniorima i mlađim seniorima dobra provjera forme pred Europsko prvenstvo koje će se održati u Azerbajdžanu (Baku) od 10. do 12. veljače 2012.

Sedam zlatnih medalja Članovi KK Varaždin nastupili i na prvenstvu sjeverozapadne Hrvatske u Križevcima. Na natjecanju je nastupilo 270 natjecatelja iz 19 klubova SZ Hrvatske.

Njih sedmero okitilo se zlatnom medaljom, a to su: Jana Skender - 32 kg,

Jelena Puzak - 40 kg, Elma Garibović - 50 kg, Josip Skender - 36 kg, Enes Garibović - 70 kg, Eugen Kanjir - 68 kg i Ela Poljak -53 kg.

Lovro Rozman osvojio je srebro, Tara Nikolić broncu, a Tibor Kovačić je ipak ostao bez medalje.

BICIKLIZAM Održana stota skupština Biciklističkog društva Sloga

Prvih sto godina je najteže BD Sloga održalo je stotu skupštinu kluba.

Među najveće uspjehe u 2011. godini istaknuli su uspješnu organizaciju državnog prvenstva u cestovnom biciklizmu RH i Republike Mađarske kao i osvajanje 18 medalja na održanim državnim prvenstvima.

Na skupštini je naznačeno kako se BD Sloga svakim danom sve više etablira kao

vodeće sportsko društvo prepoznatljivo po radu s najmlađim kategorijama.

Tako je i uspješno nastavljen rad biciklističke škole.

S djecom u Društvu rade dvojica trenera, Antun Remar i Branimir Štimec, a u stručni kadar uključio se i proslavljeni varaždinski biciklist i sportski djelatnik Tomislav Vrbnjak.

Za predsjednika je izabran Alan Košić, a za direk-

tora Boris Zernec.

Donesen je i plan kluba za razdoblje od 2012. do 2016. godine iz kojeg treba izdvojiti izgradnju piste na području Varaždinske županije, izgradnje BMX staze na Vinici te nastup na najvećim svjetskim utrkama u kategorijama žene-elite i juniora te kandidatura Varaždina kao domaćina za dobivanje EP u cestovnom biciklizmu.

Zajednica sportskih udruga grada Varaždina organizira i ove godine izbor za sportaša godine grada Varaždina za 2011. godinu. Svečanost će se održati u ponedjeljak 30. siječnja, a proglasit će se najbolja sportašica, najbolji sportaš, najbolja ženska ekipa, najbolja muška ekipa, najveća nada varaždinskog sporta među sportašicama te najveća nada varaždinskog sporta među sportašima. Bit će dodijeljena i priznanja Zajednice sportskih udruga grada Varaždina: nagrada za životno djelo, zlatna plaketa, godišnja nagrada, posebna priznanja i diplome.

Priznanje Tanji Perec Hrvatski streljački savez proglasio je najbolje u prošloj godini. Tanja Perec nije se našla među sedam najboljih, ali je odmah do njih i uz priznanje za naslov juniorske prvakinje Europe spada u četiri velike nade hrvatskog streljaštva. Priznanje je dobilo i 13 trenera među kojima je i trener SD Varaždin Josip Plečko, trener Tanje Perec.

24 Sport

24. siječnja 2012., br. 401

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Plaćanje sudaca U

sklopu promišljanja o financiranju sporta javlja se i tema: suci. Naime, nakon policijske akcije u nogometnoj sudačkoj organizaciji koja je rezultirala i uhićenjima, osim podmićivanja, možda je u ovom trenutku još zanimljivija jedna druga tema, a to je način plaćanja sudaca. Ovo se ne odnosi samo na nogomet, već na sve sportove. Prema informacijama iz klubova velik broj sudaca isplaćuje se na licu mjesta i bez računa, pa tako i bez zakonski plaćenih davanja. aravno da ima i onih sudaca i sudačkih organizacija koji svoj posao obavljaju prema zakonu i korektno, ali u ovom trenutku zanimljiviji su oni drugi jer svojim lošim primjerom remete ugled i financijsku stabilnost svoje profesije, ali i sporta ukupno. Za takve slučajeve trebale bi biti zainteresirane nadležne ustanove kojima je u opisu posla praćenje načina plaćanja odnosno plaćanje poreza. Kod bilo koje druge profesije potpuno je normalno da se honorarni poslovi plaćaju putem računa uz plaćanje svih pripadajućih davanja državi. Sve uplate “na ruke” najvjerojatnije nisu nigdje proknjižene i na njih nisu plaćena potrebna davanja. Što se tiče kontrole, vrlo ju je lako provesti, jer u svim sportskim savezima, ali i novinama i internetskim portalima postoje tablice i parovi s dodijeljenim sucima. Zanimljivo bi bilo provesti analizu koliko se natjecanja provede u samo jednom vikendu u svim sportovima i u svim ligama te koliko je isplata izvršeno prema cjeniku sudačkih organizacija. Onda bi se dalo izračunati i koliko je nelegalnih isplata. Najčešći odgovor je od strane klubova da su im tako suci jeftiniji, a sucima opet ne trebaju prijavljivati porez pa se međusobno, na neki način pokrivaju. Isto tako se može zatvoriti krug, pa reći da uplate poreza odlaze u proračun, a iz proračuna opet u sport te bi povećanim uplatama bilo i više novca za sport. Međutim, najvažnije bi ipak bilo uvesti red u financijsko poslovanje i ovog segmenta sporta.

N

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 26.01.2012.

- kuglana – kuglačka utakmica KK Cesta – KK Željezničar Čk s početkom u 18,00 sati 28.01.2012.

- velika dvorana – odbojkašak utakmica OK Varaždin – OK Rovinj s početkom u 19,00 sati - mala dvorana – košarkaške utakmice Škole košarke s početkom u 09,00 sati 29.01.2012.

- velika dvorana – rukometni turnir RK Varteks di Caprio, RK Vidovec, RK Info Star, RK Međimurje s početkom u 09,30 sati - kuglana – kuglačka utakmica KK Obrtnik 2011 – KK Varteks s početkom u 15,00 sati

Mladim igračima bejzbola ovaj dio sezone pun je nastupima na dvoranskim turnirirma, a nakon varaždinskog slijedi zagrebački

BEJZBOL Tradicionalni trenerski seminar i turnir

Druženje i sport J Organizacija seminara za trenere i dvoranskog turnira za mlađe uzrasne

kategorije pretvorila je prethodni vikend Varaždin u bejzbolsko središte cijele regije Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Baseball klub Vindija protekli je vikend organizirao četrvti po redu seminar za bejzbol trenere - 4th International Baseball Coaches Clinic pod pokrov iteljstvom Hrvatskog bejzbol saveza, Z ajednice sportskih udruga grada Varaždina, International Sports Group i University Whitewater,

Wisconsin i pod generalnim sponzorstvom Vindije d.d., na kojem su nastupila četvorica američkih trenera/predavača John Vodenlich, Mark Fuller, Rusty Tiedemann i Pietro Sollecito.

vni trodne za r a semin odili v e trener merički a i n s su vr i i igrači r e tren bola bejz

Treneri iz regije uče od najboljih

Kvaliteta

Već tradicionalno druženje i edukacija bejzbol trenera počela je u petak poslijepodne stručnim temama.

Subota je bila udarni radni dan, a predavanja i pokazne vježbe počele su u 9.30 sati. Prijepodne je održan i prijem u Gradskoj vijećnici za predavače i predstavnike BK Vindija Aleksandra Bekića i Gorana Vučetića. Goste iz Sjedinjenih Američkih Država primio je zamjenik gradonačelnika Vjeran Radelić. Radni dan završen je zajedničkim Basebal partyjem, koji je u dobroj atmosferi potrajao do dugo noć.

Treći dan seminara odrađen

Odličan uvod u sezonu Turnir za mlađe uzrasne kategorije igrao se po modificiranim pravilima u kojima je i trener kao bacač aktivni dio utakmice. Ovaj turnir odličan je uvod u novu natjecateljsku sezonu, nakon što su prošle godine članovi je prijepodne kada je paralelno održan i 5. Indoor bejzbol turnir Vindija 2012 za mlađe uzrasne kategorije. Uz domaćina BK Vindija nastupili su klubovi BK Zagreb iz Zagreba, BK Olimpija iz Karlovca, BSK Novi Sad iz Srbije te All Stars ekipa. odigrano je devet utakmica a na kraju su turnir osvojili mladi bejzbolađi iz Novog Sada ispred ljubljanske Olimpije i varaždinske Vindije.

Zanimljivo je da niti jedan turnir do sada nije osvojila ista ekipa.

Iz varaždinske ekipe proglašen je Jan Mlinarić za najboljeg obrambenog igrača.

Organiziranje ovakvih vrijed-

varaždinske “Vindi IsoSport Škole Baseballa” osvojili naslov prvaka upravo u ovoj dobnoj kategoriji. U narednom razdoblju, najmlađe igrače očekuju još dva dvoranska nastupa u Zagrebu i Karlovcu. nih sportskih događanja koja unapređuju konkretan sport na prostoru cijele regije daju primjer i u lokalnoj sredini kako bi se i drugi sportovi mogli razvijati.

- Na seminaru su predavali vrhunski američki treneri, tako da su naši treneri dobivali znanje od najboljih. - rekao je Goran Vučetić, predsjednik BK Vidnija. - Seminar je prepoznala i europska federacija bejzbol trenera pa treneri s cerfitikatom mogu trenirati u cijeloj Europi.

Ove godine bilo je i trenera iz Austrije, pa je sada zaokružena cijela regija. - dodao je Vučetić.

NOGOMET NK Podravina iz Ludbrega počeo je s pripremama za proljetni dio sezone 2011./2012. u natjecanju 3. HNL sjever. U odnosu na jesenji dio sezone, klub ne računa na sljedeće igrače: Matiju Katanca, Damira Jambrušića, Oliveiru i Juricu Vručinu.

Za proljetni dio sezone pripreme su počeli igrači

Pripreme NK Podravina,

koji su igrali i jesenji dio sezone: Dino Jambres, Elvis Bendelja, Damir Vađunec, Boris Kosir, Mladen Vađunec, Goran Malec, Ivan Vuković, Siniša Fajt, Nikola Valjak, Dino Sušec, Mate Milas, Filip Sabol, Kristijan Ribić, Dario Pokos, Goran Tarandek. Klubu su pristupili sljedeći igrači: Siniša Vađunec, povratnik u klub, Michael Simon, došao iz NK NedeljaLudbreg nec, Michael Stubić, došao

iz NK Koprivnica. Pripremama i konkurenciji za seniorski sastav kluba priključeni su mlađi igrači iz nogometne škole kluba i to: Karlo Jadanić, Marko Vuk, Marko Marković i Matija Zelenc. Od pripremnih utakmica odigrat će još 28. siječnja u Zelini s NK Zelina, 1. veljače u Čakovcu s NK Međimurje, 4. veljače s NK Strmec, 11. ili 12. veljače u Varaždinu s NK Varaždin, 18. veljače s NK Croatia, a 25.veljače počinje prvenstvo utakmicom s NK Polet, Pribislavec.

Sport 25

24. siječnja 2012., br. 401

KOŠARKA Mladi talent Andro Svaty u KK Međimurje

Najbolji “tricaš” J Zbog konstantnog rada i napretka te odličnih nastupa, najprije za Varaždin pa Cibonu i

sada za Međimurje, Andro je pozvan u hrvatsku kadetsku košarkašku reprezentaciju Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Ml adi var aždinsk i ko šarkaš Andro Svaty nakon Vindije i Cibone trenutno igra za kadetsku ekipu KK Međimurje. Potencijal ovog mladog sportaša pokazao se i na Božićnom košarkaškom turniru Vinkovci 2011. Tamo je ekipa Međimurja osvojila prvo mjesto, a Andro se osim odličnom igrom istaknuo i kao najbolji “tricaš”.

Kontinuitet Na turniru je ekipa KK Međimurje bila bolja od ŠK Sedam iz Đakova u finalu, a KK Vinkovc i po ražena je od vršnjaka iz Srebrenika - ekipe Silver Kingsa u utakmici za 3. mjesto. Č a kov č a n i su bolje otvorili finale i nakon prvih devet minuta imali visokih 18:5 što im je bilo i najveće vodstvo tijekom susreta. Od druge četvrtine Đakovčani su zaigrali bolje u obrani i do kraja poluvremena uspjeli preokrenuti te povesti 32:30 što je bio i rezultat nakon prvog poluvremena. U drugom poluvremenu doslovno se igralo koš za koš, a u 34. minuti Škola košarke Sedam povela je 54:48 što im je bila najveća prednost u finalu.

Tada je Andro Svaty ubacio

dvije trice iz lijevog kuta i tri minute do kraja susreta sve vratio na početak (54:54).

Dramatična završnica zasluženo je pripala Međimurju, koje je tako odnijelo pobjednički pehar u Čakovec, ali i da su Đakovčani slavili ne bi bilo nezasluženo jer je pobjednika praktički odlučila jedna lopta.

Kadeti KK Međimurje natječu se u regionalnoj kadetskoj ligi gdje zauzimaju prvo mjesto ispred vršnjaka iz varaždinske Vindije. U utakmici 7. kola, na gostovanju su pobijedili ekipu KK Lepoglava 157:22, a Andro je zabio 48 koševa.

Dobre igre nisu ostale nezapažene pa je Andro Svaty pozvan u k a d et sku reprezentaciju koja se okupila u Vodicama od 2. do 8. siječnja ove godine. Od pozvana 32 dječaka, nakon još dva okupljanja formirat će se reprezentacija koja će u srpnju nastupiti na EP u Litvi.

Andro je među najmlađim pozvanim igračima, on će tek iduće godine biti prva godina kadet. Tako reprezentativni treneri Sinković i Davidović nastavljaju kontinuitet od Cetine koji je prepoznao Andrin talent i preporučio ga podmlatku Cibone, kao i trener Novak iz KK Međimurje.

Šarani i štuke U

prošlom broju utvrdili smo kako i koliko ribe vide. Za nas ribiče važno je znati i kako i koliko ribe čuju te kako funkcionira osjetilo mirisa. Ribe primaju zvučne valove uz pomoć unutrašnjeg uha koje im služi i za održavanje ravnoteže. No većina riba ima i tzv. bočnu liniju s porama koje su otvorene prema van, pomoću koje otkrivaju sve što se događa u njihovoj okolini. Inače, u vodi je kretanje zvučnih valova brže, ali i traje duže nego u zraku. Zvučni valovi ne prodiru kroz vodu pa ribe ne mogu čuti razgovore nas ribiča, no lupanje u čamcu ili na obali sigurno će poplašiti ribe. Zato vrijedi pravilo da u ribolovu trebamo biti što tiši, bez nepotrebne buke po obali i vodi. sjetilo okusa nalazi se u usnoj šupljini riba, no pored njega riba prima osjet okusa i preko obje usne, kože na glavi te brkova oko usta. Iako su usko povezani, riba može miris osjetiti i na daljinu, dok za okus hranu mora dodirnuti da bi je osjetila.

Za vrijeme parenja osjet mirisa pomaže ribi da prepozna svoju vrstu. Bilo bi nezgodno da se npr. šaran “zapali” za štuku. Bilo bi tu svašta, samo ne parenja. No, šalu na stranu, treba reći da je osjetilo mirisa važnije za ribe koje žive na dnu (šaran, som, deverika) nego kod grabljivica koje imaju razvijenije osjetilo vida. Poznavanje osjetila mirisa u riba za nas ribiče naročito je važno kad lovimo ribe koje imaju jače razvijeno to osjetilo.

Zbog toga ne smijemo za prihranjivanje i primamljivanje šarana, amura, deverike i sl. koristiti ukiseljenu i pokvarenu hranu (kruh, kukuruz i sl.) jer će to izazvati suprotan efekt odnosno otjerat će ribu. sto tako, kada radimo smjese za mamce ne smijemo pretjerivati s miješanjem velikog broja raznih dodataka. I još nešto.

U ribolovu mnogi ribolovci zapale cigaretu. Osim što se često događa da ribič svojom zapaljenom cigaretom pregori strunu, miris duhana koji ostaje na rukama prelazi i na mamce koje koristimo. U gotovo 100 % slučajeva taj će mamac izazvati nepovjerenje u ribe. Osim cigarete, i miris sapuna imat će isti efekt. Dakle, cigarete i sapun ostavite za kućnu upotrebu. Ako ništa drugo, još jedan dokaz da je ribičija zdrav sport. A što se tiče sapuna, danas svi ionako peru ruke od svega. Bez sapuna, naravno.

I

Knjigu Male tajne športskog ribolova možete naručiti na telefon 091 2002 083. Cijena knjige je 49,00 kuna plus poštarina.

Andro Svaty u Vinkovcima gdje je postigao najviše “trica”

PERSPEKTIVNA EKIPA Kadeti KK Međimurje osvojili su prvo mjesto i na turniru koji je organiziran u Čakovcu. Nastupile su ekipe ZTE Zalaegerseg, Dubrava Zagreb i ABC Zadar. Međimurje je pobijedilo u finalu ABC Zadar 77:31. Perspektivna ekipa KK Međimurje, uz dobar trenerski kadar i ustrojstvo kluba, pogodna je sredina za razvoj mladih talenata.

Sa suigračima u sadašnjem klubu, KK Međimurje iz Čakovca

KICKBOXING Fight Club “Kovač ić ” Varaždin organizirao je seminar za kickboxing suce 17. i 18. siječnja ove godine.

Seminar je vodio di rektor za Europu WKF kickboxing federacije Ištvan Rožman. Nakon edukacije i usvojenog potrebnog znanja u Varaždinu su promovirani novi WKF kickboxing suci: Marko Kudec, Nikola Kovačić, Drago Trebaljevac i Novak Davor, koji su položili test

Budimir ŠEBEČIĆ Totalni FM, marketing, budimir.maletajne@gmail.com.

O

u alnoj o i reg n skoj kadet ro je d ligi An i dao 48 v la Lepog a u jednoj v e š ko ici utakm

Andro dok je igrao u podmlatku Cibone

Ribolov

za C licencu, te Hrvoje na Svjetskom prvenstvu Kišasondi, Robert Kišak koje se održava od 16. do i Siniša Kovačić, koji su 21. srpnja 2012. godine u položili test za B međuna- Varaždinu u organizaciji Fight Club “Kovačić” Varodnu licencu.

U veljači bit će održan raždin.

Ovaj seminar dio je ukujoš jedan seminar za suce, dok će u travnju u Beču pnih priprema za organizibiti održan veliki seminar ranje Svjetskog prvenstva za suce s međunarod - koje će u Varaždin dovesti nom licencom, kojem će više od tisuću boraca. pristupiti svi suci s D, C i B licencom.

Tamo će biti održaPromovirani kickboxing suci na završna obuka za suce u vezi suđenja

Novi plesni klub

U Varaždinu odnedavno djeluje još jedan plesni klub, PK D&D. Klub djeluje dvije godine na području Varaždinske županije, a od svibnja prošle godine ima službene prostorije i dvoranu na Trgu Matije Gupca 21. - Uglavnom radimo s osnovnoškolskim uzrastom, u našem prostoru, ali i u školama - rekao je voditelj i trener Davor Marčetić. - Osim s djecom radimo i s odraslima, srednjoškolcima, studentima

te imamo grupe rekreativaca kao i zumbu. Djeca osim latinskoameričkih, standardnih i društvenih plesova kod nas mogu naučiti i hip-hop te disco dance. Od ove godine imamo i natjecateljsku grupu - dodala je Branka Bartol, voditeljica i trenerica. Upisi za sve kategorije su u tijeku, a sve informacije mogu se dobiti na 095/827-2531, 092/120-1476 te na e-mail damarcet@yahoo.com.

Ponovo suspenzija NK Varaždin pod suspenzijom je po odluci Arbitražne komisije HNS-a zbog dugova Pavličiću, pa su dvije prijateljske utakmice odigrane kao zatvorene trening utakmice. Pričuve prve postave izgubile su 2:1 od NK Sloboda, člana 1. županijske nogometne lige, a trenutno najbolji nogometaši NK Varaždina odigrali su 1:1 s NK Zelina, članom 3. HNL-a zapad.

26 Zdravlje

24. siječnja 2012., br. 401

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

Čarobni svijet morskih algi (4) A

lga Ulva lactuca pripada skupini zelenih morskih algi. Često je nazivaju morskom salatom. Svojim rasprostranjenjem, naročito tamo gdje je dotok meke vode s hranjivim solima koje najčešće dolaze ispiranjem plodnih tala, stvara velike neugodnosti. Tim problemom najviše su danas pogođene neke francuske regije (Bretanja) i Venecija. Iako stvara neugodnosti, ona je zapravo veoma zdrava jer je bogata željezom i vitaminom B. Potiče cirkulaciju. lga chlorella je zelena slatkovodna mikroalga. Njezina je upotreba intenzivnija u posljednjih četrdeset godina jer blagotvorno djeluje na zdravlje, a upotrebljava se u i kozmetici te djelatnostima primarnog sektora (ratarstvu i stočarstvu).

Chlorella je bogata klorofilom, a on je važan za prirodno čišćenje organizma od toksina, mnoštvom proteina, esencijalnim aminokiselinama. Sadrži veliki udio antioksidansa betakarotena, vitamina B kompleksa, vitamin E i C, natrij, kalcij, cink, magnezij, željezo, jedinstveni chlorellin čimbenik rasta, a sadrži i probavne enzime koji sudjeluju u probavi hrane. Chlorella povećava sposobnost imunološkog sustava u obrani organizma od bakterija i virusa.

Chlorellin čimbenik rasta sprečava razvoj različitih kroničnih bolesti, povećava brzinu diobe korisnih crijevnih bakterija lactobacilus čime utječe na poboljšanje probave i asimilaciju hrane. hlorella je alkalna hrana te pomaže balansiranju pH u organizmu, čime sprečava stanje aciditeta organizma. Redovitom upotrebom chlorelle zaštitit ćemo se od srčanih bolesti, smanjiti krvni tlak i kolesterol u krvi te usporiti proces starenja (osobe koje redovito uzimaju Chlorellu izgledaju mlađe, imaju više energije, manje zaboravljaju). Uzimanjem te alge postiže se učinkovitost i kod demencije. Alge kao vitaminski koktel, uključene u prehranu male djece, pomažu u zdravom rastu i razvoju.

One su prirodan izvor života.

A

C

Život i socijalna skrb Koji su problemi kod posvajanja djece?

O

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, ravnatelj Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske županije

vih dana ponovno se aktualizira problem posvajanja djece u Republici Hrvatskoj. S jedne strane imamo mnogo potencijalnih posvojitelja, većinom mladih ljudih ljudi koji žele posvojiti dijete ili djecu, a s druge strane imamo mnogo djece koja su smještena u udomiteljskim obiteljima ili dječjim domovima i koji čekaju na posvojenje godinama. S obzirom na to da se postupak za zasnivanje posvojenja vodi na području prebivališta i boravišta djeteta, tu nastaje prvi problem. Zavod za socijalnu skrb, prema Obiteljskom zakonu, dužan je voditi očevidnike i spise u vezi predmeta o posvojenju. No umjesto da se očevidnici i spisi okupljaju na jedinstvenom, centraliziranom mjestu, svaki od centara vodi vlastite očevidnike i spise. To znači da kao potencijalni posvojitelj morate kontaktirati svaki od Zavoda za socijalnu skrb

kako biste pronašli potencijalnog posvojenika. Prije osnivanja Zavoda, u Republici Hrvatskoj bila su 82 centra za socijalnu skrb, i na svaki ste morali uputiti zahtjev za posvojenjem. Potencijalni posvojitelji u svojem zahtjevu uglavnom navode kakvo bi dijete željeli. Velika većina uglavnom želi dijete između 0 i 3 godine, no kada im centri ponude starije dijete ili dijete s invaliditetom te dijete koje ima problem u ponašanju, rijetko se koji par kojemu se takvo dijete ponudi odluči na posvajanje. Drugi problem koji se pojavljuje je postupak lišenja roditeljske skrbi.

Ukoliko djelatnici zavoda/centra uslijed utvrđenog činjeničnog stanja daju na sud zahtjev za lišenje roditeljske skrbi kako bi mogli što prije dati dijete/ djecu na posvajanje, takvi postupci traju predugo, tako da dijete za to vrijeme mora biti u dječjem domu

ili udomiteljskoj obitelji. Kako bi ubrzali postupak posvojenja, od roditelja koji nije lišen poslovne sposobnosti tražimo pristanak za posvojenje koji često ne žele dati te smo prisiljeni ponovno pokrenuti postupak na sudu. Kao izlaz iz trenutne situacije svakako treba tražiti u promjeni zakonodavstva, no svakako treba voditi računa da treba pružiti šansu i biološkom roditelju da promijeni svoje ponašanje i ponovno stekne uvjete da živi sa svojim djetetom.

Protokolom o postupanju, postavljanjem određenih rokova te ujednačavanjem rada svih postojećih zavoda/centara, svakako bi se doprinijelo većoj kvaliteti rada i smanjio se broj djece u ustanovama socijalne skrbi i udomiteljskim obiteljima. Osnovni i prvi korak je stvaranje jedinstvenog registra posvojitelja na području Republike Hrvatske.

Zdravlje 27

24. siječnja 2012., br. 401

OGLAS

OTKRIVAMO U Orto Rei nude kvalitetne krevete za njegu bolesnika

Orto Rea d.o.o., Braće Radića 52 b, Jalkovec, telefon 042/350-744, e-mail info@ortorea.hr

Krevete za njegu moguće i unajmiti J Dvije su osnovne vrste kreveta: mehanički i elektromotorni. Razlike u

cijeni su sve manje, a elektromotorni kreveti imaju višestruke prednosti Veliki broj ljudi se gotovo preko noći morao suočiti s činjenicom da je član obitelji ili njima bliska osoba zbog posljedica bolesti ili nesreće postala polupokretna ili nepokretna.

kreveta koji su anatomski i medicinski pr ilagođeni za njegu bolesnih i nemoćnih osoba: mehanički te elektromotorni kreveti. Razlike u cijeni između te dvije vrste kreveta sve su manje. Upravo stoga uvijek Što izabrati? m ja a n preporučujemo Kada bolesnik a t e v elektromotorkoji se donedavno kre je u č ne krevete, jer samostalno br ioru p e r p i t su prednosti nuo o sebi stigne će bi o k a v išestruke – s bolničkog lijese o 10 rekla d n a je Silvija čenja kući, skrbiti b e r t o p Drvarek, izvršo njemu često nije seci je m na d irek tor ic a moguće bez kreveta Orto Ree. za njegu i različitih druElektromotorni kreveti gih pomagala. Kakvi kreveti i pomagala su uopće dostupni i imaju mogućnosti podizanja koja od njih izabrati, provjerili uzglavlja i podnožja, zatim smo u varaždinskoj tvrtci Orto podizanja cijelog kreveta po Rea. Oni su, naime, i proizvo- visini te lagane vertikalizacije đač, ali i distributer ortoped- u oba smjera, a podizati i spuskih pomagala najpoznatijih štati mogu se i bočne strane svjetskih brendova pa u ponudi kreveta. Zahvaljujući tome, imaju vrlo kvalitetne i moderne njegovatelj ne mora imati veliku fizičku snagu da bi skrbio krevete za njegu bolesnika.

- Dv ije su osnovne vrste o bolesniku, a i mogućnosti

ozljeda time su svedene na najmanju mjeru. - Krevet ima i konzolu s trapezom da se pacijent može sam dići te predviđen prihvat za stalak za infuziju. Osim kreveta, gotovo neizbježan je i noćni ormarić koji se može izabrati s ugrađenim stolićem za hranjenje ili se, što je praktičnije, takav stolić nudi i posebno – pojašnjava Silvija Drvarek.

Međutim, mnogi ne znaju da u Orto Rei nude i mogućnost

najma kreveta. Cijena je 350 kuna mjesečno ili 35 kuna po danu - ovisno o osobnoj procjeni. - Najam preporučujemo u slučaju da je krevet za njegu bolesnika potreban u peridou kraćem od 10 mjeseci, jer se u protivnom više isplati kupiti krevet – ističu. U slučaju da se odlučite na najam, djelatnici Orto Ree će krevet dostaviti direktno u kuću, montirati ga i dati sve potrebne upute za korištenje.

Ne propustite akciju!

Kreveti za njegu bolesnika i starijih osoba ne mogu se, nažalost, dobiti preko zdravstvenog sustava. U Orto Rei stoga možete iskoristiti pogodnosti akcije koja je u tijeku: kupnjom elektromotornog kreveta gratis se dobiva, prema

vlastitom izboru, noćni ormarić ili stolić za hranjenje.

Cijena elektromotornog kreveta je 7.990 kuna, dok se pasivno antidekubitalni madrac od memorijske pjene s inkontinentnom presvlakom može nabaviti po cijeni od samo 1.340 kuna.

TEČAJ U GOSPODARSKOJ

Kako pripremiti kruh bez glutena

Tečaj je besplatan, a počinje u 13 sati

Ove srijede, 25. siječnja, u praktikumu Gospodarske škole u Varaždinu svi zainteresirani mogu naučiti kako napraviti bezglutenski kruh i tjesteninu. Tamo će u 13 sati početi tečaj o pripremi bezglutenske hrane, a organizira ga međimurska podružnica Hrvatske udruge oboljelih od celijakije.

Celijakija je doživotna nepodnošljivost glutena pa oboljeli do kraja života ne smiju jesti pšenicu, raž, ječam, zob, sve njihove

prerađevine i sve proizvode koji ove žitarice sadrže u tragovima.

Procjenjuje se da se čak 60 posto oboljelih ne pridržava dijete zbog čega njihovi zdravstveni problemi ne prestaju.

To je jedan od glavnih razloga zbog čega predsjednica Podružnice Draženka Habuš i u Varaždinu organizira tečaj, kojim želi potaknuti i ohrabriti oboljele da bezglutensku hranu pripremaju kod kuće. (vms)

28 Ženski svijet

24. siječnja 2012., br. 401

Cvjetni dom Nova sezona!

S

novom godinom počinje još jedna nova sezona. Pa tako i nova sezona sajmova, neke od njih ćemo mi posjećivati i one najdojmljivije predmete opet staviti u dućan, dok ima jedan od sajmova na kojem ćemo i mi biti izlagači. Prvi sajam u ovom pohodu na sajmove je onaj u Milanu, veoma skoro, kao što znate to je jedan od meni najdražih sajmova te mu se silno Leticija veselim. Ne samo zbog ZADRAVEC ljepote i izbora koji se Kukuljevićeva 17, Varaždin tamo nude, već i zbog 042/212-362 toga što to svaki put letiziazadravec@gmail.com imam priliku i podijeliti s vama pa tako i naručiti nove kolekcije za vas. Neke od izložaka na žalost nisam u prilici dopremiti i izložiti te staviti u prodaju u našem dućanu, no najljepše komade onih dostupnih zasigurno ćete moći naći kod nas.

Sljedeći sajam koji nam dolazi je opet posebno važan i u meni izaziva svojevrsno uzbuđenje! To je Sajam vjenčanja u Zagrebu. Kao što znate, mi smo se uvelike specijalizirali u uređivanju vjenčanja i na tom ćemo sajmu mi biti ti koji će izlagati i pokušati zadobiti vaše povjerenje u nas i naš osjećaj za ljepotu dekoracije i dizajna vašeg vjenčanja. S obzirom na to da nam je taj sajam u blizini, nadam se da će vas se što više odlučiti posjetiti ga i podržati nas u našem daljnjem širenju ponude, nadam se da niste zaboravili kako smo otvorili i dućan u Zagrebu, koji ima poseban naglasak na dekoracije vjenčanja, ali i svih ostalih prigoda te prostora. Dođite, prošećite i birajte, jer ipak, u tome i jest sva čar sajmova. Kao zadnji u ovom polugodištu sajmova, slijedi onaj u Frankfurtu. Taj je ipak sličniji onom u Milanu i tamo ja idem kao posjetitelj i kupac, a kao i nakon Milana, vi ćete to isto biti, samo na drugoj adresi. Onoj puno bližoj vama, a ta je dobro vam znana Kukuljevićeva 17. Frankfurtski je sajam također bitan i neophodan jer na njemu srećem neke nove izlagače i sad već brendove koje primjećujem da vi simpatizirate i prihvaćate, a nema ih u Milanu. Tako da svakako dođite pogledati naše nove kolekcije.

Lijep pozdrav, Letizia

MODNI KAMELEON Inspiracija “Gdje divlja stvorenja žive”

Nestašna vučica J Kapicu sam napravila od stare bunde. Kombinirala sam je s

boje senfa koja me svojom teksturom podsjeća na čupava čudovišta iz priče

mucastom vestom i dlakava

Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek Foto: IGOR KLIČEK

ver z iju, operu, a nedavno Možda sam već prestara i filmsku za krznene kape sa životinj- e k r a n i skim ušima, ali jednostavno zaciju. nisam mogla odoljeti ovom Glavtrendu. Premda trgovine ni lik je vrve animalnim uzorcima nestašni i raznoraznim životinjskim d j e č a k njuškama, očnjacima i ro- M a x u gov ima, ja sam odluč ila v u č j e m rec iklirat i (da ne kažem kost imu. izmasakrirati) jednu staru Perušen u bundu i naprav it i svoju vuka Max vlastitu kapicu. iz vo d i nepodopštine i prVučić Max I dok pišem ovo nosim kosi svojoj svoju uhatu krznenu kapu- majci koja ljaču na glavi i osjećam se g a u k o r i kao neki paleolitički lovac zbog njego- vog divljanja ili možda kao dječak Max iz i lošeg ponašanja. Uvrijedječje slikovnice u “Where đeni Max bježi od kuće u svijet mašte koji ga vodi u The Wild Things Are” daleku šumu gdje (u prijevodu “Gdje žive čudnovata divlja stvorenja riča p divlja stvo žive”). Slikovo i r o v go re nja . M a x nica je na j o n č a se susreće stala 1963. skon u e in b č a oči u oči s godine šti, n a m ju j a r jo velikim čupod perom dječ ercipi p a c dovištima američkog je kako d t i kako se koja ga pisca i ilue ij sv im okrune za stratora vlastit svojega kraMaurica Sennose s ajima lja. Pustolovidaka i prodaosjeć nama i prijateljna je u preko 19 stvu ipak dođe kraj, milijuna primjeraka diljem svijeta. Isprva je pri- a Max se na kraju vraća kući ča nailazila na nerazumije- majci koja ga čeka s toplom vanje kritičara, pa čak bila i večerom i velikim zagrljazabranjivana u knjižnicama, jem. Ova pr iča govor i o ali ubrzo je osvojila srca beskonačnoj dječjoj mašti i čitatelja koji joj se iznova načinu kako djeca percipivraćaju. Slikovnica je otad raju svijet i kako se nose s doživjela i svoju animiranu vlastitim osjećajima poput

Vučica Nela

straha, ljutnje, dosade i samoće.

U priči, Max je odjeven u jednodijelni vučji kostim s vučjom kapom. Iako taj cijeli kostim izgleda prilično udobno, ja sam najviše oduševljena kapom s ušima.

Zadržala sam kapicu koju sam kombinirala s mucastom vestom boje senfa koja me svojom teksturom podsjeća na čupava i dlakava čudovišta iz priče.

JESTE LI ZNALI: Autor slikovnice čudovišta je bazirao na karikaturama svojih rođaka.

Filmsku verziju iz 2009. godine režirao je Spike Jonze, a za soundtrack je bila zadužena njegova tadašnja djevojka Karen O iz benda Yeah Yeah Yeahs.

James Gandolfini, poznatiji kao mafijaški šef Tony Soprano, posudio je glas jednom od čudovišta u filmskoj verziji.

Frizerski salon Ubacite umetke i postignite antički štih I

Biserka Buhin Frizerski salon “Tina”, Štefanec 4, telefon: 099/195-6750

zrada frizura s vlasnim umecima poznata je još od antičkog razdoblja. Antička frizura je bila i ostala vječiti uzor u izradi i obliku frizura.

Najrazvijenije stare kulture bile su egipatska, grčka i rimska. toljetna moda i želja za što bujnijom i raskošnijom frizurom razlozi su što se kod oblikovanja komplek-

S

snijih frizura traži primjena vlasnih umetaka. Bujnijim i dužim vlasnim umecima možemo kosu produljiti, a frizuru učiniti lepršavijom i voluminoznijom. oja umetka igra važnu ulogu za njegovo uklapanje u frizuru. Vlasni umeci slični boji kose lakše se uklapaju u frizuru nego umeci kontrastnih boja.

B

Ženski svijet 29

24. siječnja 2012., br. 401

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Barbara Nola, glumica

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

danas anje sam m nego orna ljubom uzdavam ob prije, kovsku tu bi t slabos

Melazma je estetski problem R

iječ je o estetskom problemu kože karakteriziranom tamnosmeđim mrljama. Promjene su najčešće prisutne na tzv. fotoeksponiranim odnosno suncu izloženim mjestima, osobito licu.

Melazmom su u 90 % slučajeva zahvaćene žene, osobito tamnije puti. etaljni uzroci razvoja melazme u većini slučajeva nisu poznati. Promjene u hormonskom statusu, poput trudnoće, mogu uzrokovati razvoj melazme, pa ih tada nazivamo “maskom trudnica”. Osim što se povezuje s trudnoćom, melazma se javlja i kod žena koje uzimaju ili su uzimale kontracepcijske tablete ili neke druge lijekove (npr. difenilhidantoin), koje pate od bolesti jetre, a često je i idiopatska (u tom slučaju ne možemo otkriti “opipljivi” uzrok pigmentacija). Vrlo važnu ulogu u razvoju tih pigmentacija igra ispostavljenost suncu. Pod utjecajem sunca, naime, dolazi do snažne stimulacije stanica tzv. melanocita koje proizvode pigment. različite iritacije kože, osobito kozmetikom mogu uzrokovati razvoj ili pogoršanje melazme. Klinička slika je tipična. Na obrazima (najčešće simetrično), na hrptu nosa, iznad gornje usne i na čelu, nalazimo svijetlo do tamnosmeđe ili sive mrlje, nepravilna oblika, u razini kože. Pigment može biti smješten samo površinski (u gornjem sloju kože epidermisu), no vrlo često i u srednjem sloju, tzv. dermisu. tipu kože, smještaju promjena i procjeni dubine pigmentacija (uz pomoć posebnog svjetla), dermatolog će predložiti najprikladniji način liječenja.

Ono uključuje preparate na bazi hidrokinona, kortikosteroida, azaleične kiseline, retinoične kiseline ili glikolne kiseline i vitamina C odnosno njihove međusobne kombinacije. rlo često su potrebni i profesionalni tretmani koji uključuju različite kemijske pilinge, mikrodermoabraziju dijamantima ili tretmane laserom odnosno IPL-om, o čemu odlučuje liječnik, nakon pregleda. Važna je i zaštita na suncu tijekom cijele godine.

D

Sve bih mogla oprostiti, više-manje - tvrdi poznata glumica

Da mi je glumiti u filmu W. Allena J Poznata glumica tvrdi da su u vezi najvažniji ljubav i davanje, opušta se uz

čišćenje i nema omiljeni modni stil: od svakog uzima ponešto Piše: GORDANA IGREC

Dramsku umjetnicu Barbaru Nolu trenutno imamo prilike gledati na našim malim ekranima u reprizi TV novele “Sve će biti dobro”, a glumila je u TV noveli “Dolina sunca”, “Larinom izboru”, filmovima “Rusko meso”, “Dok nitko ne gleda”, “Rastanak”... Trenutno je Zagrepčani mogu vidjeti u predstavi “Prolazi sve” redatelja Olivera Frljića.

Klečao na Stradunu Barbara se glumom bavi od malih nogu. Kao djevojčica debitirala je u predstavi “Šegrt Hlapić”, a kao profesionalna glumica u ulozi Petrunjele u predstavi “Dundo Maroje”.

Dosad je za svoj rad nagrađena brojnim nagradama, poput dva Marula, Nazorove nagrada i nagrade za najboljeg glumca dobivene u Vinkovcima.

- Ne posvećujem prev iše pažnju nagradama. Važno mi je jedino da igram na daskama koje život znače ili na filmskom platnu – otkrila je poznata glumica, rođena Zagrepčanka, koja je u braku s redateljem Lukasom Nolom i majka je dvoje djece.

Za Male ženske razgovore Barbara je spremno odškrinula vrata svojeg ženskog svijeta u kojem caruju njezin suprug, sin i kći, u kojem se uvijek rado vrti oko štednjaka, a slobodno vrijeme provodi u spremanju i čišćenju stana ili odlasku u kinu.

Jutro započinjete sa...

S duplim Nescafeom. To je jedino čime moram započeti jutro.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Euforična, stalno zabrinuta i pomalo defokusirana na previ-

Žena nije krpa za brisanje prašine Vaš moto u životu?

Sve će biti dobro.

Svaka prava žena nikad ne smije...

Po mojem mišljenju: pred muškarcem previše pričati o bolestima i dozvoliti da ju se pretvori u krpu za brisanje prašine.

Na televiziji nikad ne propuštam...

“Carstvo poroka”.

Knjiga koju biste još jednom rado pročitali?

“Sto godina samoće”.

Najdraži film? še planova.

Najromantičniji trenutak u životu bio je...

Kad me Lukas pitao da hodamo, na Stradunu, klečećki... Već je bilo tri ujutro, nakon moje prve profesionalne premijere u životu. Što je najvažnije u vezi?

Ljubav. Davanje.

Jeste li ljubomorni?

Manje sada, više – prije. Ne baš, pomalo. Obuzdavam tu bikovsku slabost. Što vas je privuklo vašem suprugu?

Njegov izgled, osobnost i to što je super svirao gitaru i pisao pjesme. Što nikad ne biste mogli oprostiti?

Mislim da je moja tolerancija jako široka. Uopće ne znam što ne bih mogla oprostiti. Višemanje sve bih mogla oprostiti. Što je za vas majčinstvo?

Smisao života! To mi je najvažnije i najljepše što postoji.

Kako provodite slobodno vrijeme? Čišteći kuću od nereda, odlazim u kino, družim se sa svojom obitelji, sa svima odjednom, pa sa svakim posebno kako bih im

“Lovac na jelene”.

Omiljeni parfem?

Coco Madeimoselle.

Iz takta me može izbaciti...

Nepravda, užasna subjektivnost ljudi koji ničime nisu zaslužili biti na poziciji na kojoj jesu... Svašta.

Moj uzor...

Meryl Streep: neopisivo je talentirana, nevjerojatno vrijedna glumica i još ima četvero djece.

svima dala pažnje koju mislim da im trebam dati... Vježbam, trčim sa psom po ribnjaku... Ima puno stvari koje volim raditi.

Volite li kuhati?

Prije nisam voljela. Kuhanje me strašno opterećivalo i radilo stres, užasnu odgovornost i pritisak jer nisam bila vješta u tome. Ali Lukas je super kuhar i s njim sam naučila kuhati. Sada, kad su djeca već veća, imam više vremena kuhati i to mi je postalo jako zabavno. Najviše volim napraviti lazanje, jer ih djeca najviše vole, a osobno najviše volim kuhati mesne saftove, jer sam se u tome dosta izvještila.

Klasika i blues Koji odjevni stil njegujete?

Mislim da ja nemam nikakav stil i moj se stil vrlo mijenja.

Vidim nešto što mi se sviđa na mojim prijateljicama, pa to “skinem”. Onda vidim Kate Moss kako divno izgleda, pa mislim: “Ja bih baš ovako voljela izgledati”, tako da “plutam”.

Mislim da je pomalo opušten i rokerski. Uvijek se vratim na tu djetinjastu fazu da želim izgledati kao pankerica od 20

godina. Kako god mislim da ne bih trebala, uvijek kupim na kraju takve stvari.

S kojim glumcem biste rado otišli na večeru?

S Leonardom Di Capriom.

Koju glazbu slušate?

Svu glazbu koju vole moji ukućani. Znači, Lukas voli klasiku, pa s njime slušam klasiku, preko moje djece sam upoznata sa svim sadašnjim zbivanjima.

Tako da je to jako različito. Možda najviše volim slušati blues. Što ste oduvijek željeli, a niste učinili?

Dobro naučiti engleski, ali baš dobro. I naučiti voziti auto i snimati film koji će režirati Woody Allen.

Jeste li posjetili Varaždin i kako vas se dojmio?

U Varaždinu nisam već godinama bila, iako sam prije puno bila igrajući u predstavama. Bila sam u Varaždinu kad je počeo rat i kad smo radili predstavu Zrinski, a ja sam pod uzbunama živjela u hotelu. Te dramatične trenutke sam proživjela u Varaždinu, pa mi se urezalo dublje u sjećanje. Varaždin je divan. Moj sin je rekao da bi u Varaždinu mogao živjeti.

I

O V

30 Ženski svijet

24. siječnja 2012., br. 401

MODNI SAVJETI Isplati li se i što kupovati na sniženjima?

Sve za malo kuna J Najvažnije pravilo je da ne kupujete

sniženju. Još jedan primjer bacanja Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek Foto: IGOR KLIČEK

nešto samo zato jer je jeftino ili na novca je kupovina premale odjeće puno, no ako zbrojite sve one jim ga a en al kričave Makar odm a šeširima em topiaverziju pr kr ivapo im kv će za ili bilo ka va roza pr je a oj dvadelima (m zavr šila no av sl setak kapa ne la sa m če po , i) kuna v u D ra od i u reform koj i provoditi re ši še la volje su se nedavno za endu. Ovaj u tr nagokoji su sad an i ič as kl je milali crni model u vasvestran. šem o r ma r u i nikad vidjeli danje svjetlo, doći ćete do cifre za koju ste si mogli kupiti “pošteni” kaput ili pokriti režije za cijeli mjesec! Još jedan primjer bacanja novca u vjetar (a i narušavanja vlastitog

eijl - 69 kuna Šešir - Tally W

Početak godine, točnije mjesec siječanj donosi nam prva velika sniženja u trgovinama, a ako niste kompletno oljuštili novčanike tijekom blagdana, sad je pravo vrijeme

Bluza - C & A -

139 kuna

Ov a bl uz a s m or na rsk im št ihom m nositi kroz cij ože se elu sezo nu , a do k ne kombinirat ću zato pli, plom vestom je s to . da se ogrebete za jeftiniju robu na postblagdanskim rasprodajama.

No nemojte ludovati i odmah vaditi novčanik! Prije nego se zaputite u trgovine duboko udahnite, razmislite i još jednom zavirite u svoje ormare. Tek tada krenite u šoping.

Suknja – second hand

Narukvica - New Yorker - 39 kuna Otkad su Dolce & Gabanna 2011. lansirali kolekciju posutu zvjezdicama, ovaj trend je opet in. Ja sam se jedva suzdržala od predoziranja nad ovim trendom, no ipak sam kupila ovu narukvicu sa srebrnim i zlatnim zvjezdicama.

- 25 kuna

zao biš la ni Na rav no, nis am ak gd je je var ažd ins ki bu vlj a cijene su uvijek rasprodaja, ne. Tamo više nego pristupač minicu ku sam našla ovu rokers za samo 25 od imitacije kože kuna.

zdravlja) je kupovina premale odjeće. Riječ je o fenomenu tzv. crash dieting, odnosno instant mršavljenja koji se provodi s namjerom da se stane u neku sićušnu haljinicu koju ne možete ni zakopčati.

To obavezno zaboravite! Budući da je zima pokazala prave zube, trenutno se najviše isplati kupovati jakne i kapute, a nisu naodmet ni dobre čizme. Tako sam i ja krenula u lov i jeftino se obukla od glave do pete i to za manje od 350 kuna.

Najvažnije pravilo kupovanja na sniženjima je da ne

!

trenutno se najviše isplati kupovati jakne i kapute, a nisu naodmet ni dobre čizme

w Yorker - 79 Gležnjače - Ne

kuna

soke pete, knuta na vi ežnjača Nisam navi el gl od m m sa no našla a udobne je su veom s petom ko i im aj u gu m u na e čn i pr ak ti potplatima.

kupujete nešto samo zato jer je jeftino ili na sniženju.

Možda vam se tih nekoliko kuna u tom trenutku ne čini

Željka SLATKI

Kozmetički savjeti

Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Mezoterapijom bez igle protiv bora i celulita

M

ezoterapija bez igle ili mezoelektroporacija je učinkovit tretman koji koristimo na licu i na tijelu. a licu se primjenjuje u svrhu smanjenja bora, smanjenju podočnjaka te općeg poboljšanja kože, dok se na tijelu primjenjuje na celulitu i strijama. Ta metoda

N

koristi se od otkrića za koja je 2003. godine američki znanstvenik Rodrick Mckinnon dobio Nobelovu nagradu za kemiju. Mezoporacija je terapija koja koristi uređaj za transdermalnu elektroporaciju i tako omogućava apsorpciju ion-seruma u obliku tekućine u najdublje slojeve

kože tj. mezoderma po kojem je i dobila ime. Ovaj tretman je potpuno bezbolan i traje do pola sata. ostoji više vrsta koktela i ampula koji se umasiravaju u kožu sondom, koja pulsirajućim valovima omogućava prodiranje preparata.

Efekt je vidljiv odmah, po

P

smanjenoj dubini bora na licu te zategnutijoj koži. Kokteli koji se koriste u anti-age tretmanima sadrže prirodne preparate kao naprimjer silikon, hijaluronsku kiselinu, Q10 koenzim, vitamine itd.

Tretmani se rade ovisno o stanju kože što se vidi nakon realiziranog prvog tretma-

na. Nakon tretmana nema posljedica na koži kao što su ubodi igle ili podljevi, tako da je ova metoda puno bolja od mezoterapije iglom. anas kada je zahtjevniji standard, ova kozmetička usluga je prilagođena tome i cijenom i duljinom trajanja tretmana.

D

Ženski svijet 31

24. siječnja 2012., br. 401

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Annus Mirabilis!

I

to smo odradili! Odglasali smo. Mic po mic idemo prema Europi. Pred nama se otvaraju vrata 27 država. Naša će vrata biti 28.! Gledam zemljopisnu kartu s označenim članicama Europske unije od majušnog Cipra dole na jugu do velike Švedske i Finske visoko na sjeveru. Preda mnom su konačno zanimljiva putovanja i bezgranične avanture! le, ne pere me ni kriza, ni lova, ni strah od toga kak bude sutra. A još manje najave o smaku svijeta koji bi se trebal dogoditi 12. 12.

2012! Koliko znam, već sam preživjela nekoliko takvih smakova, jer su očito uvijek kasnili ili zakasnili. Tak bude i s ovim zadnjim. Prije bum zakoračila u EU nego se on konačno pojavi. A onda mi se za smak živo fućka! Pogotovo zato kaj 13.

13. 2013. ne postoji, kužiš? I pun kufer mi je euroi svih drugih fobičara. Stalno grintaju, grintaju i dožive stotu! Najbolja je jedna frendica koja se ulasku u Europu veseli iz čisto osobnih razloga.

Duboko intimnih! Da sa svakim frajerom na jednu dobru kavu preko granice može ići - inkognito. A ne kao dosad kad se svaki put na granici osjećala kao na psihijatrijskom „promatranju“. oje unutarnje preokupacije slobodne mlade žene! Ali ako seksolozi tvrde da nekoliko šalica kave može potaknuti ženski libido, onda su slobodne granice za to prava stvar. Jer i na ovakvim, naizgled, malim stvarima žene čine samouvjerenima. A najseksi stvar koja uzbudi muškarca je, ne biste vjerovali, samouvjerena žena. ato će žene koje kuže te stvari, a među njima sam naravno i ja, jedva dočekati iduću godinu.

Ako ništa drugo, uz kavicu, libido i samouvjerenost, probudit će u meni nova maštanja i novi život. Bit će to „Annus Mirabilis„ – čudesna godina!

G

Osim toga imaju li stila, po obući koju nose Varaždinke mogu zaključiti kakvu glazbu slušaju i kakvi su im interesi

OTKRIVAMO Obuća otkriva kakav je tko muškarac

Ljubav preko cipela J Je li buntovnik, razvratnik ili super tip, kakvi su mu interesi i ima li stila, naše

sugrađanke kažu da mogu zaključiti po obući koju muškarci nose Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Najbolji su oni koji nose timberlandice. To su dečki - Među prvim stvarima koji su stalno u pokretu, koje ću pogledati na tipu je energični, zanimljivi i osobe što ima na nogama. Osim s kojima ćeš imati o čemu toga ima li stila, po obući razgovarati. Timberlandice koju nosi mogu zaključiti na dečku obećavaju – smatra kakvu glazbu sluša i kakvi 28-godišnjakinja.

Obećavaju i muškarsu mu interesi. Prici koji nose simomjerice, tip koji i lj o nice, to su dečki u slo b o dno najb od povjerenja. vrijeme nosi su oni Ove gležnjacrne kožne se o n ji o u k če na vezanje cipele sito s : e c i d gurno ne erlan stalno u od antilopa b m i t nekad su bile dijeli neke i, koji su jako pomoje intedečki u, energičn t p u res e i n e e kr o i p v i l a ride na punk animlj z rock koncerte, a opet, ako ima razderane starke, pogotovo zimi, mislim da malo pretjeruje – tvrdi jedna naša sugrađanka.

I čizme OK, ali...

Je li buntovnik, razvratnik ili super tip, može se zaključiti po obući kojoj nosi. Poručuju to Varaždinke koje tvrde da cipele, patike, čizme i ostala obuća koju nose muškarci, puno toga otkrivaju o njima.

ne, no danas je malo muškaraca koji ih nose.

- Prava šteta. Odmah bih se zaljubila u tipa sa simonicama – nostalgično je ustvrdila.

Isplati se imati i posla s

K

LOŠA VERZIJA TALIJANA ILI “CAJKAŠ” - Muškarac sa “špičokima” podsjeća me na lošu verziju Talijana ili cajkaša – ustvrdila je 28-godišnjakinja.

Muškarci s takvim cipelama vole novac. Ako poslovnjaci “špičoke” kombiniraju s odijelima, riječ je o strogim poslovnjacima koji točno znaju što žele od života. Ni oni koji imaju cipele po najnovijoj modi – ne obećavaju.

Uvijek će biti tip-top odjeveni, znati sve prave teme za razgovor, a najviše od svega bit će - zaljubljeni u sebe.

frajerima koji nose patike. To što su se odlučili za ovu vrstu obuće prije svega dokazuje da vole udobnost. Međutim, nisu isti svi muškarci u patikama.

- Ako frajer nosi patike tipa Lacos te i l i nešto slično, r iječ je o šminkerč iću, tatinom sineku. Dečki koji su stalno u skejterskim patikama totalno su cool i buntovnici u duši, kao i oni koji nose starke. Oni koji nose star-

tasice su totalni pozeri, a oni sa sportskim patikama skroz su bezveze i uopće se ne razumiju u modu - tvrdi naša sugovornica.

Vjerovali ili ne, Varaždinkama nisu za odbaciti ni muškarci koji nose čizme.

Riječ je o pripadnicima jačeg spola koji su zabavni i u duši još uvijek dječaci. Međutim, čizme nisu za svakoga. Njih treba znati “isfurati” kako se muškarac ne bi pretvorio u jeftinu verziju kauboja. S muškarcima koji nose motorističke čizme, sasvim je drugačija priča. To su opasni tipovi skloni avanturama i iako baš nisu neko veselje, na njihov bad boy imidž rijetko je koja žena imuna.

Z

32 Oglasi

24. siječnja 2012., br. 401

U stečajnom postupku nad MUNDUS d.d. u stečaju iz Varaždina, P. Miškine 59, koji postupak se vodi pred Trgovačkim sudom u Varaždinu pod brojem ST-124/11, temeljem odluke skupštine vjerovnika od 07. studenog 2011. godine, stečajni upravitelj oglašava

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA SRAČINEC Općinski načelnik KLASA: 372-03/12-01/01 URBROJ: 2186/07-12-01 SRAČINEC, 23. siječnja 2012.

JAVNI NATJEČAJ

Na temelju članka 3. i 6. Zakona o zakupu i prodaju poslovnog prostora («Narodne novine», broj 91/96, 124/97, 174/04 i 38/09) i članka 6. Odluke o poslovnim prostorima Općine Sračinec («Službeni vjesnik Varaždinske županije, broj 36/06), Općinski načelnik Općine Sračinec raspisuje

NATJEČAJ za davanje u zakup Vatrogasnog doma u Svibovcu Podravskom

za prodaju pokretne imovine stečajnog dužnika I. Predmet prodaje su sva pokretna materijalna imovina 1) Kancelarijski namještaj i informatička oprema po početnoj vrijednosti 108.040,00 kuna, 2) Strojevi i uređaji za pružanje usluga održavanja osnovnih i transportnih sredstava po početnoj vrijednosti 211.080,00 kuna, 3) Strojevi i uređaji za izradu metalnog namještaja po početnoj vrijednosti 402.840,00 kuna,

I. PREDMET NATJEČAJA Predmet ovog natječaja je davanje u zakup objekta Vatrogasnog doma u Svibovcu Podravskom ukupne površine 75m2 koji se nalazi na č.k.br. 2457/4 k.o. Sračinec, zajedno sa pripadajućom česticom ukupne površine 1260m2 i uređenim parkiralištem.

II. ZAKUPNINA Početna mjesečna zakupnina za zakup objekta Vatrogasnog doma i pripadajućeg zemljišta koji su predmet ovog natječaja utvrđuje se u iznosu od 5.000,00 kuna mjesečno.

Režijske troškove zakupljenog prostora, plaća vlasnik objekta, Općina Sračinec.

Pravo sudjelovanja u natječaju imaju vatrogasna društva sa područja Općine Sračinec, koja su korisnici Programa javnih potreba u društvenim i srodnim djelatnostima Općine Sračinec.

III. ROK TRAJANJA ZAKUPA Ugovor o zakupu sklopiti će se na rok od 10 godina s ponuditeljem koji prihvati uvjete iz natječaja i koji obavlja aktivnosti sukladne Programu javnih potreba u društvenim i srodnim djelatnostima Općine Sračinec.

IV. PODNOŠENJE PONUDA Uz ponudu za zakup objekta vatrogasnog doma, ponuditelji moraju dostaviti Rješenje o registraciji udruge.

Ponuda za zakup mora sadržavati: naziv i točnu adresu ponuditelja, godišnji program rada, program održavanja objekta, ponuđeni iznos mjesečne zakupnine.

V. KRITERIJI ZA ODABIR NAJPOVOLJNIJE PONUDE Kriteriji za odabir najpovoljnije ponude su: ponuđeni iznos zakupnine, kvaliteta ponuđenog programa rada, program održavanja športskog objekta, ostale pogodnosti koje se mogu zaključiti iz sadržaja ponude.

VI. ROK ZA DOSTAVU PONUDA Ponude za zakup objekta Vatrogasnog doma podnose se u roku od osam (8) dana od dana objave natječaja. Pismene ponude za zakup, zajedno sa potrebnom dokumentacijom, dostavljaju se u zatvorenim omotnicama na adresu:

OPĆINA SRAČINEC OPĆINSKO POGLAVARSTVO Varaždinska 188 42209 SRAČINEC s naznakom: Ponuda za zakup Vatrogasnog doma (ne otvaraj) Nepotpune i nepravovremene ponude neće se razmatrati.

VII. OSTALO O rezultat ima natječaja načelnik Opć ine Srač inec obavijestiti će sve ponuđače u roku od osam (8) dana od isteka roka za dostavu ponuda.

Sve potrebne informacije u svezi natječaja mogu se dobiti u prostorijama Općine Sračinec, u Sračincu, Varaždinska 188, osobno, ili na broj telefona: 042/712-110.

Općina Sračinec zadržava pravo poništiti natječaj, odnosno ne izabrati ni jednu pristiglu ponudu.

OPĆINSKI NAČELNIK Božidar Novoselec

4) Strojevi i uređaji za izradu tapeciranog namještaja po početnoj vrijednosti 222.560,00 kuna, 5) Strojevi i uređaji za prorez trupaca i rezane građe po početnoj vrijednosti 1.085.555,00 kuna, 6a) Strojevi i uređaju za ljuštenje, sušenje i prešanje furnira po početnoj vrijednosti 490.059,00 kuna.

6b) Strojevi i uređaji za proizvodnju stolaca po početnoj vrijednosti 806.271,00 kuna, Sva oprema, strojevi, uređaji i sitni inventar detaljno su navedeni u procijenjenoj vrijednosti materijalne imovine od 20.kolovoza 2011.godine. Materijalna imovina se ne može prodati po nižoj cijeni od početne .

U cijenu je uračunat Porez na dodanu vrijednost.

7) Prodaja će se izvršiti prikupljanjem pisanih ponuda.

8) Ponude se dostavljaju na adresu: Mundus d.d. u stečaju, Ured stečajnog upravitelja, Petra Zrinskog 3, 42230 Ludbreg, s naznakom „ponuda za natječaj-ne otvaraj“.

Rok za dostavu je 14 dana od objave oglasa.

9) Pravo na podnošenje pisanih ponuda imaju sve domaće i strane pravne i fizičke osobe.

10) Natjecatelji u ponudi imaju navesti svoje ime i prezime, OIB te adresu, odnosno naziv i sjedište pravne osobe, MBS i OIB, proizvodnu cjelinu navedenu pod rednim brojevima za koju se ponuda odnosi, cijene te dokaz o uplaćenoj jamčevini u iznosu od 10 % početne cijene za dio za koji se podnosi ponuda. Uz ponudu treba priložiti ovjereni prijepis ili ovjerenu presliku osobne iskaznice odnosno izvoda iz sudskog registra i dokaz o uplati jamčevine te broj tekućeg odnosno žiro računa radi povrata jamčevine. Jamčevina se uplaćuje na žiro račun stečajnog dužnika broj 2489004 – 1131205915 kod VABA Banka d.d. Varaždin. Ponude bez dokaza o uplaćenoj jamčevini neće biti razmatrane, kao i ponude koje ne stignu u roku.

11) Prodaja se obavlja prema načelu „viđeno-kupljeno“, što isključuje sve naknadne prigovore kupaca u odnosu na pravne i materijalne nedostatke kupljenog te isključuje svaku materijalnu odgovornost prodavatelja.

12) Javno otvaranje ponuda održati će se dana 17. veljače 2012. godine u 10,00 sati u poslovnim prostorijama prodavatelja Mundus d.d. u stečaju, Pavleka Miškine 59, Varaždin.

13) Najpovoljnijom ponudom smatra se ponuda s najvišom ponuđenom cijenom iznad procijenjene vrijednosti.

14) Kupac je dužan s prodavateljem sklopiti pisani ugovor o kupoprodaji u roku od osam (8) dana od obavijesti o izboru najpovoljnije ponude, te u daljnjem roku od trideset (30) dana platiti prodajnu cijenu. Kupcu se jamčevina uračunava u prodajnu cijenu, a ostalim natjecateljima ista se vraća bez kamata u roku od osam (8) dana od izbora najpovoljnije ponude. Ukoliko kupac ne zaključi ugovor o kupoprodaji ili ne uplati kupoprodajnu cijenu u ugovorenom roku, smatra se da je odustao od kupnje i gubi pravo na povrat jamčevine.

15) Ukoliko kupac koji je stavio najpovoljniju ponudu ne položi kupovinu u cijelosti u roku iz ovog oglasa, pokretnine će se prodati kupcima koji su položili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili.

16) Kupac snosi troškove sklapanja ugovora, porez, troškove prijenosa, pristojbe i sve druge eventualne troškove vezane za prodaju.

17) Prodavatelj zadržava pravo da ni s jednim od ponuđača ne zaključi kupoprodajni ugovor, ako je to u suprotnosti s interesima stečajnog dužnika.

18) Svi predmeti i elaborat o procijenjenoj vrijednosti materijalne imovine te ostala dokumentacija mogu se razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 091 201 00 01 od 8 – 14 sati.

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA MARTIJANEC Jedinstveni upravni odjel Klasa: 350-02/11-01/2 Ur. broj: 2186/19-03-12-52 Martijanec, 16. 01. 2012.

Na temelju članka 86. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine”, br. 76/07., 38/09., 5/11. i 90/11.) i članka 52. Statuta Općine Martijanec („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br. 21/09.), nositelj izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Martijanec - Jedinstveni upravni odjel Općine Martijanec objavljuje

JAVNU RASPRAVU O PRIJEDLOGU IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MARTIJANEC I. Provodi se javna rasprava o Prijedlogu Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Martijanec, koji je utvrdio načelnik Općine Martijanec Zaključkom Klasa: 350-02/11-01/2, Urbroj: 2186/1902-12-51 od 09. siječnja 2012. godine.

II. Javni uvid u Prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Martijanec trajat će 15 dana i to od 06. veljače 2012. do 20. veljače 2012. godine.

III. Javni uvid u Prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Martijanec moći će se izvršiti svakog radnog dana od 7,00 do 15,00 sati u prostorijama Općine Martijanec, u Martijancu, Varaždinska 64.

IV. Javno izlaganje Prijedloga Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Martijanec održat će se 13. veljače 2012. godine u 11,00 sati, u Društvenom domu u Martijancu, Varaždinska 88.

V. Primjedbe i prijedlozi na Prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Martijanec mogu se dati na slijedeći način: 1. Državna tijela, pravne osobe s javnim ovlastima i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave: - dostavljaju primjedbe i prijedloge te očitovanja u pisanom obliku na adresu: Općina Martijanec, Varaždinska 64, 42232 Martijanec, najkasnije do 20. veljače 2012. godine, - daju primjedbe i prijedloge te očitovanja na javnom izlaganju koje će se održati 13. veljače 2012. godine.

2. Građani, udruge i vlasnici nekretnina: - upisuju primjedbe i prijedloge u Knjigu primjedbi koja se nalazi uz Prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Martijanec tijekom javnog uvida, - daju primjedbe i prijedloge u zapisnik na javnom izlaganju koje će se održati dana 13. veljače 2012. godine, - dostavljaju primjedbe i prijedloge u pisanom obliku, na adresu: Općina Martijanec, Varaždinska 64, 42232 Martijanec, najkasnije do 20. veljače 2012. godine.

VI. Prijedlozi i primjedbe građana koji nisu čitko napisani i potpisani imenom i prezimenom, uz adresu podnositelja neće se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi.

Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Martijanec Krunoslav Kosir, mag.oec.

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

24. siječnja 2012., br. 401

KUĆE „NEKRETNINE DOMINUS“ – Pružamo usluge posredovanja kod kupnje, prodaje, zakupa i najma nekretnina. www.nekretninedominus, 098/494-585, 095/9140-200 ozn.351c HITNO! Kuća, Majerje, ispod cijene! Nezavršena novogradnja, 245 m². Nekretnine Dominus, 098/494-585 ozn.351c POVOLJNO! Kuća prizemnica, 90 m², Kumičićeva, Varaždin. Potrebna adaptacija. Nekretnine Dominus, 098/494-585 ozn.351c POGODNO za poslovnu djelatnost!

Kuća s većom okućnicom uz glavnu prometnicu, Optujska. Nekretnine Dominus, 095/9140-200 ozn.351c PRODAJE se starija kuća sa dvorištem u blizini Banfice. Upitati na tel. 641-057 ili mobitel 099/234-1284 ozn.2048e KUĆA prilika! Kuća u Istarskoj 80 m² i 700 dvorišta (svi priključci) - 65.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c LIJEPA kuća u Knegincu 160 m², uređena i namještena sa prekrasnom okućnicom - 85.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c ISPOD cijene! Kuća u Seketinu 60 m² -dvosobna (struja, voda) - 12.500 €!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje vikend kuća ili starija kuća do 13.000 €, isplata odmah!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c BLIZINA VI. osnovne, 490 m² dvorišta, svi priključci, 70.000 €. Mob. 098/1644483 ozn.141c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir.grabar@vz.t-com.hr ozn.335c KUĆA useljiva, plin, struja, voda, telefon. Tel. 042/717-029 ozn.192 PRODAJEM kuću katnicu u Knegincu G., novouređenu. U dvorištu ima još 1 dvosobni i 1 jednosobni stan. Moguće razne kombinacije. Moguća moja doplata. Povoljno! Mob. 098/284-949 ozn.233c VIKENDICU sa vinogradom visoke sorte na plantaži, prodajem. Upitati: 099/5603322 ozn.217 LIJEPU obiteljsku kuću u Varaždinu, mirna ulica, blizina VI. OŠ, prodajem.

Tel. 320-538, 099/284-0655 ozn.220 STARU kuću u Nedeljancu, veća okućnica oko 4 500 m², vrlo povoljno i građevinsko zemljište u Črncu 3 000 m², 8 €/m², prodajem. Mob. 098/414128 ozn.303c NOVIJA kuća, etažirana sa posebnim

ulazom, prizemlje 184 m², potkrovlje 124 m², namještena. Mob. 098/846691 ozn.242

TROSOBNI stan, uređen, u centru grada, prodajem. Mob. 098/486221 ozn.2049e

KUĆA novouređena, termo fasada, te se iznajmljuje 1-sobni stan. Tel. 200861 ozn.247

PRODAJEM ili iznajmljujem 1-sobni stan u centru. Mob. 091/2113787 ozn.221

KUĆA za rušenje u Petrijancu, 1173 m² okućnice, prilaz s 2 strane, atraktivno mjesto, 100 m od crkve, cijena 28.000 €. Mob. 099/692-9042 ozn.277

PRODAJEM ili iznajmljujem garažu, Ulica Zrinskih i Frankopana 2.

Mob. 091/558-7177 ozn.237

KUĆA katnica, 3 stana, struja, voda, nedovršena, podrumi, balkoni. Tel. 042/212-675 ozn.2614b

STANOVI PRILIKA tjedna! Garsonjera u Kozarčevoj 28 m² (uređena) - 28.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c POVOLJNO! Jednosobni stan u Meštrovićevoj 37 m², novouređen! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c SUPER prilika! Garsonjera 22 m²² u Dravskim Vrtovima! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c TROSOBNI prilika! Trosobni stan, urbana vila, blizina bolnice, velika terasa, garaža - povoljna cijena! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c DVOSOBNI! Dvosobni 59 m2 uređeni u Jalkovečkoj (Grabanice)! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c HITNO se kupuje dvosobni stan za poznatog kupca te četverosobni stan u novogradnji-isplata odmah! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c HITNO se kupuje garsonjera ili jednosobni stan za poznatog kupca isplata odmah! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c NAJJEFTINI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi su useljivi i etažirani, Kumičićeva (ŠTUK 1 i 2), 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m². Mogućnost korištenja subvencije od države. Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući. MDV CENTAR, tel. 330-868 ozn.63c POVOLJNO! Stan u centru Varaždina (II. OŠ), 57,20 m², 1. kat. Nekretnine Dominus, 095/9140-200 ozn.351c SNIŽENO! Stan u Varaždinu, blizina bolnice, 2. kat, 39 m². Nekretnine Dominus, 095/9140-200 ozn.351c HITNO – centar grada, 80 m² + 10 spremište, visoko prizemlje, etažno grijanje, sva brojila zasebna, 75.000 €.

Mob. 098/1644-483 ozn.141c DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu. Mob. 098/622-082 ozn.2046e 3-SOBNI stan, 76,3 m² u Ulici S. Vukovića, kompletno uređen. Mob. 098/821835 ozn.2049e

JEDNOSOBNI, namješten stan, 37,30 m², B. Radića (iznad samoposluge). Mob. 099/3502-647 ozn.239 PRODAJEM: garažu kod Ivanečke pruge.

Mob. 098/9241-831 ozn.230 JEDNOSOBNI stan, 21,80 m², Dravska ulica, novi! i još preko 100 nekretnina, provjerite ACD PREMIER – NEKRETNINE! Tel/fax 042/321-071, 098/284-692, www.acd-premier.hr, ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c

lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.274

HITNO se traži najam dvosobnog stana za poznatog najmoprimca! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c IZNAJMLJUJEM jednosoban stan u zgradi, Trakošćanska, namješten, centralno.

Tel:042/331-200, Mob.098/9775-323 ozn.2c

DVOSOBNI stan, 60 m², Koprivnička 9, polunamješten, prodajem. Mob. 098/207-351 ozn.2623b

IZNAJMLJUJEM sobu studentu, novouređeno, dijele se kuhinja, kupatilo, blagovaona. Centralno g., posebni ulaz, 1.200 kn sa režijama. Mob. 099/8238495 ozn.125

STAN na Banfici, Vukovarska 2, dvosobni, 65 m², prodajem. Mob. 098/9871-409 ozn.280

SOBU blizu centra, Anina 15, iznajmljujem, uporaba kuhinje i kupaonice. Mob. 098/734-522 ozn.197

ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem. Mob. 091/352-0083, 091/232-0350 ozn.2047e

TRAŽI se namješteni jednosobni stan ili garsonjera u najam. Mob. 098/1816831 ozn.490a DVOSOBAN stan u Prešernovoj 2/2, iznajmljujem. Tel. 211-439 ozn.228

1800 hvati zemljišta za obradu daje se u najam i prodaje hrastova bačva 300 l za crno vino. Tel. 042/260-071 ozn.270

NAMJEŠTEN 2-sobni stan na Banfici, Ludbreška ulica od 1. 3. iznajmljujem.

Mob. 098/846-663 ozn.2609b

PRODAJEMO: gradilište 1000 m², centar Vž, 250 €/m², te više gradilišta – Kneginec, Poljana Biškupečka, Beretinec.

Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c

JEDNOIPOLSOBNI stan u K. Filića, poseban ulaz, iznajmljujem. Mob. 098/680855 iza 16 h ozn.2619b

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO 800 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359-404 ozn.54c PRODAJA/najam stambeno-poslovni prostori: 50, 50 + 100 m², Vžd, Tome Blažeka 3. Mob. 098/702-701 ozn.284c POSLOVNI prostor od 30 m² u centru varaždina, 2 prostorije, izlog, parking, iznajmljujem. Mob. 091/352-0083 ili 091/232-0350 ozn.2047e LOKAL 60 - 75 m² (kafić, kladionica i slično), novogradnja (Marlex zgrada), iznajmljujem. Mob. 095/9065- 652 ozn.232

SOBU sa upotrebom kuhinje i kupaonice, iznajmljujem m/ž zaposlenima (samcima)/studentima. Mob. 091/9070528 ozn.257 NAMJEŠTEN, jednosobni stan preko puta stare bolničke porte u Jurkovićevoj 12, iznajmljujem. Tel. 717-078 ozn.264 IZANJMLJUJEM jednokrevetne i dvokrevetne sobe s uporabom kupaonica i kuhinje. Cijena povoljna. Mob. 099/6812041, 091/3675-587 ozn.282

POLJOPRIVREDNI STROJEVI PRODAJEM: traktorski rastepač gnoja sa adapterom za prihranu 4 reda i traktorsku kosu strižnu, stražnju, novu. Mob. 095/910-2533 ozn224

VOZILA

HALU 500 m² sa industrijskim ulazom na parceli 1 800 m² u Jalkovcu, prodajem.

Mob. 091/526-7870 ozn.266

EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile.

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c

KUPUJEMO više poslovnih prostora (centar Vž) i 2-sobni stan (Varaždin) za poznatog kupca. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c

NAJAM

Mali oglasi 33

PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela,

SEAT IBIZA 1.2i, 12 v, 2003. g., odlična, 3.250 €; Škoda Felicija 1,3 GLXi, ‘98. g., reg. 08/2012, 1. vl., 950 €; Mazda Demio 1,5i, 2001. g., full, 2.500 €; Oltaimer P-204, ‘71. g., 1.999 €; skuteri 125 ccm i 50 ccm, novo i rabljeno, najpovoljnije. Moguće zamjene. Mob. 091/143-7007 ozn.275 LANOS 14i 55 KW, mod. 2001, g., srebrni, reg. 28.12.2012, cijena 2.000 €. Mob. 098/517-707 ozn.283

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ Ñıtostakala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ozn.19c

POSAO VOZAČE sa C, E kategorijom i iskustvom u međunarodnom transportu tražimo.

Transporti Krajan, ozbiljne ponude: 098/ 284-495 ozn.337c MOZAIK KNJIGA Zagreb, traži u radno odnos jednu mlađu žensku osobu sa područja Varaždina za posao prodajnog predstavnika. Ponude za posao slati na: ena@metromail.hr, 099/3612-134 ozn.289c BISTRO&PIZZERIJA traži djevojke za rad. Informacije na mob. 095/911-5102 ozn.218c OSIGURAJTE stabilne prihode. Najbolji posao bez ulaganja. Besplatna edukacija. Mob. 091/3181-056 ozn.2611b TREBATE pomoć Vama dragoj, starijoj i nemoćnoj osobi, nazovite: 099/6972851, 092/159-6789 ozn.2622b

USLUGE 0J=_'PS Ȩ ġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦ ÿŀĤÑáÑ ÿ adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c

OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c ENTRY - AKCIJA GARAŽNIH VRATA (dodatni zimski popust 20 %) Novoferm, Varaždin! U ponudi i motori za ograde, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti.Tel. 042/351511, 095/969-1251, www.entry. hr ozn.5c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o..

Izvodimo radove i na moru.

Ponude na 091/574-5542, www.graditeljstvo-kontura. hr ozn.153c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/9775323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227024 ozn.48c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn.

Mob.091/7977-600 ozn.99c MTK COLORI – adaptacija stanova, kuća, soboslikarski radovi, kompletna uređenja, alu i inox ograde. Mob. 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih

34 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

SERVIS RAČUNALA – LAPTOPA, hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell, dolazimo na Vaš poziv.

Tel. 321-702, www.pcserviser.com ozn.284c

krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, ogrjevno drvo, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.098/284-922 ozn.205c VODOVOD, centralno grijanje, kanalizacija, klimatizacija te ovlašteni servis plinskih trošila od 0 – 24 h. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361, 092/289-2214 ozn.231c

GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c STOLARIJA EXCLUSIVE – Novogodišnji popust! Izrada namještaja po mjeri: kuhinje, komode, spavače i dječje sobe te ostali namještaj po vašoj želji, Kučan Marof. Mob. 091/543-8985, www.stolarija-exclusive.hr ozn.292c GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, izrada i sanacija krova, termofasade. Na izvedene radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. Mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c DIMNJACI inox za plin, tekuće i kruto gorivo; centralno g., vodovod, kanalizacija. Mob. 095/862-1230, 091/538-7376 ozn.342c KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, stubišta, građevinska limarija, sve vrste

materijala. Mob. 098/417-373 ozn.343c

231-745 ozn.190

SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu.

Mob. 098/704-257ozn.353c

ŠTENCE sibirskih samojeda, stari mjesec i 3 tjedna, uredno cijepljeni i očišćeni od parazita, prodajem. Mob. 095/8250800 ozn.234

VISOKOGRADNJA i niskogradnja, strojna žbuka, fasade, adaptacije, keramika.

Tridesetgodišnje iskustvo, kvalitetno i povoljno! Mob. 095/903-3767 ozn.357c KROVIŠTA: Izrada, sanacija, prekrivanje.

Drvene kuće i nadstrešnice. Brzo, kvalitetno, uz garanciju. Mob. 098/426-080, www.tesar-ceilinger.hr ozn.362c AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.5223 FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, soboslikarski radovi, gletanje, knauf sistemi i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.16 TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade; stiropor i vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne cijene. Mob. 098/1320-197 ozn.120 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.214

SVINJU oko 110 kg, prodajemo. Tel. 641258 ozn.2621b

OSTALO OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva, grab, rezano i kalano na 25, 33, 38… cm , paleta/rinfuza, besplatna dostava. Grafoinvest d.o.o., mob. 098/226-301 ozn.347c EUROMIX d.o.o – NOVOOTVORENA trgovina na veliko i malo u Hrašćici, Petra Zrinskog 1 (glavna prometnica), zastupljeni brandovi, odjeća već od 30,00 kn, obuća već od 40,00 kn. Radno vrijeme- od ponedjeljka do petka: 08.00 – 20.00 h, subota: 08.00 – 19.00 h ozn.363c ARMATURNE mreže, željezo, sječenje i savijanje, vilice svih dimenzija, stupovi, serklaži. Prijevoz osiguran. Mob. 098/489-021 ozn.360c

IZVODIM vodovodne instalacije, centralno grijanje i sitne popravke. Mob. 098/9407-908 ozn.218

INDUSTRIJSKA drva, kratko piljena, kvalitetna, 6 m³ za 700 kn, 12 m³ za 1400kn.

Besplatna dostava. Mob.091/894-5246 ozn.90d

OGRADE, nadstrešnice, rukohvati i stepeništa, razne konstrukcije (kovane, drvene, inox, kombinacije). Mob. 092/304-2678 ozn.248

DRVA za ogrjev, I. klasa, bukva, grab i akacija, cjepanice, može i piljenje, poštena mjera, dostava. Mob. 098/446-443 ozn.77

KERAMIČARSKU obrt Toplek postavlja keramiku i vrši adaptacije kupaonica.

Mogućnost kombi prijevoza. Mob. 098/473-421 ozn.256 KERAMIČAR postavlja pločice, kamen, mramor, laminat, hidroizolaciju. Adaptacije stanova. Mob. 098/637-097 ozn.265 NAJPOVOLJNIJE u gradu, provjerite!

Ograde, galenderi, rukohvati i ostalo.

Mob. 098/170-3941 ozn.268 OBREZIVANJE voćnjaka, vinograda, čempresa, ukrasnog grmlja, šišanje živice, rušenje i čišćenje terena. Mob. 091/980-0694 ozn.271 IZVODIMO soboslikarsko-ličilačke radove, bojanje fasada, sve vrste knauf sistema. Kvalitetno i povoljno. Mob. 098/478-900 ozn.276

ŽIVOTINJE POKLANJAM psa mješanca, mali, star 2,5 g., cijepljen, čipiran, voli djecu. Tel.

PILANSKA kratko piljena drva – 750 kn; odvoz šute…, cjepanice 4 m³, 1.350 kn.

Mob. 091/883-6732 ozn.70 SIJENO u balama, prošlogodišnje. Čuvano na suhom mjestu. Tel. 042/690-888 ozn.195 UGRADBENA pećnica, rabljena; 2 nova odjela i dugi muški kaput, Varaždin. Tel. 214-705 ozn.199 DOMAĆE crno bućino ulje i vino bijelo miješano (graševina, šipon), prodajem.

Mob. 091/511-8102 ozn.212 2 PROZORA (plastika – zlatni hrast) i aluminijske lamele dim. 145 x 60 cm, prodajem. Mob. 098/9241-831 ozn.230 BETONSKO željezo, armaturne mreže, fert gredice od proizvođača – atest, cigla, punioci i ostali građevinski materijal, povoljno. Mob. 099/350-2647 ozn.239 OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje,

24. siječnja 2012., br. 401

štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere. Ne bacajte jer mi to plaćamo!

Tel. 042/505-024, 099/7575-075 ozn.352c DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/900-8646, 095/8212-456 ozn.290c PRODAJEM centralnu peć Fema Central, rabljenu, dobro sačuvanu, marke: slovenska Marijan Ekonja. Mob. 091/553-8965 ozn.111f KUTNA klupa, regal, stol i šest stolica, plastična cisterna 1000 l. Tel. 731-329, 092/307-8682 ozn.243 INDUSTRIJSKA bukova debela drva, pogodna za centralno, 700 kn, prodajem.

Mob. 095/516-5493, 729-006 ozn.252 PRODAJEM ogrjevna drva, bukva, grab, prijevoz besplatan. Tel. 490-748, 095/8786008 ozn.255

KREDITI moj-bankar.hr; TATA grupa d.o.o.

Ovlaštena tvrtka za KREDITNO POSREDOVANJE – posredujemo za više banaka, višegodišnje iskustvo, ubrzavamo proces realizacije, mobilni kreditni savjetnik štedi Vam vrijeme i novac.

Mob. 099/720-9907 ozn.350c BOLJI od svih! Novogodišnja akcija gotovinskih kredita uz hipoteku za zaposlene i umirovljenike do 80. g. života. Krediti za zaposlene i umirovljenike do 1/2 primanja na trajni nalog.

Vanjske mirovine - krediti na trajni nalog. Umirovljenički – bez HROK-a na 8 g. Pozajmice na platnu listu! Inf: Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c KREDITI s licencom! Zatvaramo postojeće, na trajni nalog, umirovljenici bez dobnih ograničenja, bez HROK-a, rješavamo blokade i C. L.! Mob. 097/7378066 ozn.237c BRZA realizacija svih vrsta kredita. 10.000 € bez gledanja HROK-a. Pogodnosti za zaposlene u Boxmarku i umirovljenike do 80 g. Pozajmice odmah.

Mob. 099/528-3329, 091/5061660, Nada ozn.211 ODMAH saznajte i realizirajte sve mogućnosti svih vrsta kredita i pozajmica sa i bez HROK-a. Kr istina, 098/9370909, 091/1316-848 ozn.273

nja. Mob. 097/7013-150 ozn.237c NOVO – Ovlaštena kreditna agencija realizira kredite i pozajmice. Zaposleni do 30.000 € na 1/2 plaće, bez jamaca i C. L. Reprogram postojećih zaduženja bez uvida u HROK. Umirovljenici bez dobnih ograničenja. Akcija . pozajmice do 30.000 kn na trajni nalog. Gđa. Iva 091/404-9853, 099/812-9901 ozn.237c NEVJEROJATNI krediti! Za zaposlene, umirovljenike 124.000 kn/8 g. do polovice primanja, 30.000 €/10 g. Mob. 091/885-0730 ozn.176c EXTREMNO povoljni krediti 30.000 €/10 g. do 2/3 primanja! Bez HROK-a i C.L. umirovljenicima i zaposlenima u d.d.

Mob. 091/303-8054 ozn.176c NOVO! Nekretnine! Automobili bez izračuna kreditne sposobnosti i jamaca.

Krediti, pozajmice. Mob. 098/993-5685 ozn.176c POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike uz zalog zlata, srebra, računala, starina, čekova, na kartice, u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7.

Mob. 095/4088-840 ozn.233c ZAJMOVI na osnovu zaloga (zlata, dukata i dr.). Vrijednost založenog zlata utvrđujemo po garantirano najvišoj otkupnoj cijeni zlata u gradu. TR-AG, Vžd, K. Filića 39a, tel. 042/321-701 ozn.284c STRUČNO rješenje Vaših problema – C. L. i ovrha na trajni nalog, expres pozajmice.

Mob. 092/2929-106 ozn.159c KREDITI i besplatne kreditne kartice za zaposlene i umirovljenike. Mob. 091/916-9885 ozn.297c NAJPOVOLJNIJE do gotovine putem čekova, kreditnih kartica (Amex, Dieners, Master…) te sindikalnih-potrošačkih kredita. Isplata odmah. Mob. 098/987-0078, 091/386-0349 ozn.41 AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob.

099/488-5559 ozn.236 KREDITI na ostatak plaće do 50.000 kn. Pozajmice na 6 g. bez HROK-a.

Umirovljenički do 80 g. starosti. Mob. 098/987-8670, 092/119-0041, 042/505031 ozn.244 BANKOVNI krediti do 1/2 plaće. Pozajmice za umirovljenike 10.000 €/24 h.

Zatvaranje ovrha i C. L. Mob. 099/4000613, 092/147-4203 ozn.244 KRATKOROČNA pozajmica na bazi zaloga. Mob. 091/7830-836 ozn.245 AKCIJA do 50.000 kn za umirovljenike starije od 70 g. Pozajmice do 20.000 kn.

Zaposleni do 30.000 €, hipotekarni. Varteks, Konzum, Boxmark – na trajni nalog.

Mob. 098/964-5711 ozn.246 NOVAC na ruke bez jamaca, crne liste i HROK-a, zaposleni i umirovljenici. Mob. 099/5041-150 ozn.491a KREDITI – novo! Zaposleni do 30.000 € bez jamaca, umirovljenici do 80 g., pozajmice odmah, zatvaranje postojećih i C.L. Mob. 091/907-0528 ozn.257

POZNANSTVA VAŠI snovi i planovi za budućnost i dalje su tu, a za to Vam je naravno potreban novac?

Naš je posao pronaći i ponuditi Vam najbolja financijska rješenja kako biste realizirali sve što ste zamislili uz najpovoljnije uvjete. Rješenja čak i za problematična zaduženja. ARGES d.o.o., Info: 042/210-008, mob: 099/244-5915, VIP: 091/3096760 ozn.286c

ASTROLINIJA NERA s dugogodišnjim iskustvom na novom broju 064/630-639!

Astrologija, tarot, rune, Feng Shui, savjeti, gledanje u kristalnu kuglu. Skidanje uroka, nagaza, crne magije. Najave za prijem kod vidovnjakinje na: 042/203985 ozn.231

NOVO – Ovlašteni kreditni ured u suradnji sa bakama realizira kredite. Reprogram postojećih zaduženja bez jamaca, C. L., HROK-a. Zaposleni do pola plaće uz mogućnost trajnog naloga do 30.000 €.

Pozajmice – 24 h do 30.000 kn. Pogodnost! Umirovljenicima sa mirovinom do 1.000 kn na dalje bez dobnih ograniče-

DEČKO 39 g. traži djevojku, ženu, Varaždin, Ivanec, 30-40 g., ozbiljna veza. Mob. 097/713-6085 ozn.196

POHOTNE kućanice pretvaraju vašu maštu u stvarnost! Nazovite od 0 do 24, 064/400-909 (tel/mob: 2,29 kn/3,52 kn) ozn.166c POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c

MUŠKARAC 49 g., Varaždin, traži žensku osobu od 20 – 40 g. za druženje uz novčanu nagradu, diskrecija zajamčena.

Mob. 099/6877-491 ozn.225

Zahvale i sjećanja 35

24. siječnja 2012., br. 401

ZAHVALA U dubokoj boli i tuzi zbog iznenadne i prerane smrti naše drage majke i bakice

ANĐELE TURKALJ

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

na

VERICA MIKULČIĆ – LEGIN

KRUNOSLAVA ROŽIĆA

27. 1. 2006. – 27. 1. 2012.

26. 1. 1981. – 22. 1. 2005.

Godine teku kao tiha rijeka, a sjećanje na Tebe ostat će dovijeka.

Da Te bar mogu probuditi…

preminule 14. I. 2012. u 73. godini života

Tvoja mama

najiskrenije zahvaljujemo na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima Trakošćanske 24, Odjelu pedijatrije Varaždinske bolnice, velečasnom iz župe sveti Nikola, P.P.P.Plantak. Hvala i Udruzi roditelja i udovica poginulih Hrvatskih branitelja te Policijskoj upravi Varaždin.

Iskreno hvala na ispraćaju drage nam pokojnice.

SJEĆANJE na brata

KRUNOSLAVA ROŽIĆA 26. 1. 1981. – 22. 1. 2005.

Ožalošćena obitelj Biškup

Više ništa nije kao prije…

Tvoj Zoki

TUŽNO SJEĆANJE

MIRKO KRAŠ 31. I. 2010. – 31. I. 2012.

TUŽNO SJEĆANJE

ANKICA HORVATIĆ 29. 1. 2010. – 29.- 1. 2012.

Tvoja duša s anđelima spava, dok nas ima živjet ćeš i Ti s nama.

Tvoji: suprug Josip, sin Krunoslav i kći Blaženka s obitelji

SJEĆANJE

ZAHVALA

na svekra i svekrvu, djeda i baku

Puno je suza iz oka palo, kad je Tvoje srce stalo, a bol i tuga još su veći, jer mi ni zbogom nisi stigao reći.

Ponosna sam što sam Te imala, a neizrecivo tužna što sam Te izgubila.

Bol u srcu nikad neće prestati, praznina u duši nikad neće nestati, a suze za Tobom nikad neće presahnuti.

Tvoji: suprug Mladen, sinovi Marko i Stjepan, roditelji i braća Ivan i Krunoslav s obitelji

povodom smrti moje drage, voljene i požrtvovne majke

CRNČEC ANDRIJU

i

ROZALIJU

28. I. 1995. – 28. I. 2012.

10. II. 1992. – 10. II. 2012.

Nije vas izbrisalo vrijeme, niti sakrila tama, vječno ćete živjeti u nama.

Tugujuća mama

Vaši snaha i unuci *****

RUDOLF CRNČEC

SJEĆANJE

28. XII. 2011. – 28. I. 2012.

na dragu mamu i baku

U svakom kutu Tvoja je sjena, ostat ćeš s nama za sva vremena.

Za dušu Tvoju tiho se molimo, duboko u srcu još Te jako volimo.

ANU KEFELJA 22. 1. 1982. – 22. 1. 2012.

Hvala svima koji je nisu zaboravili i posjećuju njezin tihi dom.

JELKE BLAŽIĆ – JELICE rođene 29. travnja 1945., preminule 8. siječnja 2012. u 66. godini, u svom domu.

Najiskrenije zahvaljujem rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima koji su u teškim i bolnim trenucima pružili riječ utjehe, izrazili sućut, okitili joj odar cvijećem i svijećama te ispratili dragu majku na vječni počinak.

Draga majko, s ljubavlju Te se sjeća Tvoj sin.

Bit ćeš zauvijek sa mnom, u mom srcu, mislima i molitvama.

Od srca Ti, majko, HVALA. Tvoj voljeni sin Zvonimir

Tvoja supruga i sinovi

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

ALOJZ SEVER

ZAHVALA

25. 1. 1997. – 25. 1. 2012.

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i tasta

Uvijek si s nama u našim srcima i mislima.

JOSIPA HORENCA

Tvoji najmiliji

preminulog 17. 1. 2012. godine u 75. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i svim dragim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak.

S ljubavlju i tugom čuvat ćemo Te u dragoj uspomeni.

TUŽNO SJEĆANJE

*****

EMILIJA

VJENĆESLAV

POSLJEDNJI POZDRAV

12. 1. 2006. – 12. 1. 2012.

3. 2. 2006. – 3. 2. 2012.

Neka Ti bude vječni mir uz naše molitve!

S ljubavlju i tugom čuvamo sjećanje na vas.

Tvoji najmiliji

Vaši najmiliji

SJEĆANJE

ZAHVALA

na drage roditelje

povodom smrti naše drage

MARIJE SERETINEK preminule 16. 1. 2012. u 79. godini života.

FUČEK IVANKU

ŠIMUNA

12. 4. 1944. – 21. 1. 2005.

8. 10. 1942. – 29. 1. 2008.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomene na vas.

Vaši najmiliji

ljednji Sjećanja, pos vale pozdravi i zah

sa slikom

već od

0na0!!!

1 ku

TOME TURŠĆAKA preminulog 16. 1. 2012. u 57. godini života nakon teške bolesti.

Najiskrenije zahvaljujemo svima koji su bili uz nas, izrazili sućut, odar okitili cvijećem i svijećama te pokojnika ispratili na vječno počivalište. Hvala obitelji Franje Pakšeca i Vučkovečki te veliko hvala vlč. Jadranku Benjaku na pomoći, lijepim i dirljivim riječima oproštaja.

Počivao u miru Božjem.

Ožalošćeni: supruga Ljubica, kći Danijela, zet Željko, unuci Željko, Petra, Martin, Danijel i Lara

DRVENKAR

Ožalošćeni: supruga Ana, kćeri Karmen i Elizabeta, zetovi Vladimir i Miljenko, unuke Tena, Isabela, Rebeka i Jana

ZAHVALA povodom prerane smrti našeg dragog supruga, tate i djeda

Od srca hvala svim rođacima, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima koji su bili uz nas u najtežim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili joj odar cvijećem i svijećama te je ispratili na vječni počinak. Veliko hvala Bolnici Novi Marof i Klenovnik. Zahvaljujemo vlč. Martinu Mezaku na riječima oproštaja i molitve.

Ožalošćeni: snahe Ivanka i Nada, sestre Anica i Nada, šogor Stjepan, unuci Mario, Marina, Jani i Romana s obitelji

ZAHVALA

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, bake, prabake, svekrve i punice

ANE SKUPNJAK preminule 16. 1. 2012. u 92. godini života.

Zahvaljujemo rođacima, prijateljima i svim dragim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te na ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo svim djelatnicima Doma za starije i nemoćne osobe „Vivo vita“ iz Trnovca.

Ožalošćene obitelji Skupnjak i Željeznjak

SJEĆANJE

IVAN LEVAK 23. 1. 2000. – 23. 1. 2012.

Otišo je otac moj polako, kao da u šetnju nekud kreće.

Otišo je s mirisima jutra, dal je znao da se vratit neće.

Tvoji najmiliji

povodom smrti voljenog

DRAGUTINA KUŠENA preminulog 15. 1. 2012. u 83. godini života.

SJEĆANJE na

IVANA TRAKOŠTANCA

Najiskrenije zahvaljujemo našoj rodbini, susjedima i prijateljima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Počivao u miru Božjem.

Ni godina koja je prošla, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati nikad neće.

Ožalošćeni: kćerke, zetovi, unuke, unuci i praunuka

Supruga Đurđica s kćerima Martinom i Kristinom

28. 1. 2011. - 28. 1. 2012.

36 Zahvale i sjećanja SJEĆANJE

IVAN ŠKVORC

24. siječnja 2012., br. 401

SJEĆANJE

ZAHVALA

JOSIP RIBIĆ

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, tasta, svekra, djeda i pradjeda

27. 1. 2009. – 27. 1. 2012.

28. 1. 2009. – 28. 1. 2012.

Zauvijek si s nama u našim srcima, mislima i molitvama.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

ŠTEFICA HUZJAK

DRAGICA JUREKOVIĆ

VJEKOSLAVA VALENTAKA preminulog 15. siječnja 2012. u 75. godini.

Veliko hvala svim rođacima, kumovima, susjedima, kolegama i prijateljima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama uz njegov odar te prisustvu posljednjem ispraćaju na vječni počinak. Posebno hvala djelatnicima Teminga d.o.o., Konzuma P-647, Dječjeg vrtića Varaždin te vlč. Karlu Koračeviću na riječima utjehe i dostojanstvenom ispraćaju.

23. 1. 2011. – 23. 1. 2012.

2002. – 2012.

S tugom, ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Kći Marica s obitelji

Pastorka Dubravka Mantos

„Otišao je s mirisima jutra, dal’ je znao da se vratit neće…“

SPOMEN

TUŽNO SJEĆANJE

Ožalošćeni: supruga Marija, djeca Mladen, Draženka, Krešo, Bosiljka, zetovi Mladen i Dražen, snaha Alenka, unuci, praunuci te Marko, Nenad i Tomislav

MAGDALENA JAKOPIC 23. VII. 2011. – 23. I. 2012.

Već šest mjeseci snivaš s anđelima.

Mi Te čuvamo u mislima i srcima.

na voljenog sina i brata

MARIJANA ŠOŠTARIĆA 27. 1. 1981. – 27. 1. 2012.

U našim Te srcima nosimo zauvijek.

Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji

Zahvaljujemo svima našima koji nam pomažu kititi Marijanekov dom

SJEĆANJE

NADICA FRIGULA

Obitelj Pintarić

na roditelje i braću

dragom bratu, šogoru i ujaku

OBITELJI FARA

VJEKOSLAVU VALENTAKU

Počivajte u miru sa svojim unukom Tedijem.

„O Bože, zar si pozvao mene?

Tvoje usne moje rekoše ime.

TUŽNO SJEĆANJE

S ljubavlju Lidka

SJEĆANJE

PAVAO MOŽANIĆ 29. 1. 2011. – 29. 1. 2012.

Prošla je godina kako Te nema, a ljubav i sjećanje ostaje zauvijek.

Supruga Ana, sinovi Robert, Ivica i Branko s obiteljima

SJEĆANJE na voljenu

MARIJU SIROČIĆ

Tvoji najmiliji

ZAHVALA

ANKE KAHVEDŽIĆ preminule 13. 1. 2012. u 68. godini života.

Zahvaljujemo Bolnici Novi Marof, kolegicama i kolegama Boxmarka, rodbini i prijateljima na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak.

Ožalošćeni: suprug, kćeri s obiteljima i ostala tugujuća rodbina

Svoju lađu sada ostavljam žalu, odsad idem kamo šalješ me Ti.“ Hvala na svemu.

Tvoja braća: Marija, Anka, Vlado, Ivan, Gabrijela, šogor Pero, šogorice Ružica i Rita, nećaci i nećakinje

22. 1. 2010. – 22. 1. 2012.

Uvijek si u našim srcima i mislima.

povodom smrti voljene

Tvoji unuci: Nina, Marta, Ante, Pavla, Lovro, Tena, praunuci Lora i Teo

POSLJEDNJI POZDRAV

27. 1. 1999. – 27. 1. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

*****

„Zašto snovi ne postaju java, naš deda, Slavko, sada mirno spava.

Svjetlost vječna uvijek nek’ mu svijetli, vječno ćemo ga voljeti.“

SJEĆANJE na voljenog

BRANKA VIŠNJIĆA POSLJEDNJI POZDRAV dragoj prijateljici, kolegici i suradnici

MIRJANI SABATI Počivaj u miru!

Tvoji prijatelji, kolege i suradnici Hrvatskog Crvenog križa, Zajednica udruga Društvo Crvenog križa Varaždinske županije i Gradska Društva Crvenog križa Ivanec, Ludbreg, Novi Marof i Varaždin

27. 1. 2011. – 27. 1. 2012.

Prošlo je godinu dana Prošla je i jesen – lišće je otpalo Stigla je i zima – sve se zaledilo.

A naša srca nikad neće Jer čuvamo vječnu uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

STJEPAN KEČKAN 27. 1. 2009. – 27. 1. 2012.

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

STANISLAV NOVOSEL 30. 1. 1997. – 30. 1. 2012.

MELNJAK

Godine koje su prošle, život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

Tvoji najmiliji

Ostat ćeš zauvijek u našim srcima.

Tvoji najmiliji

KATARINA

IVAN

2011. – 2012.

1980. – 2012.

Zauvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

Sin Miroslav i obitelj

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog brata

STJEPANA MATIJAŠKA – ŠTEFEKA TUŽNO SJEĆANJE na našu dragu i nezaboravnu

DRAGU OREŠKI 28. 1. 2008. – 28. 1. 2012. Čovjek umire kad ga zaborave.

U našem si srcu i mislima uvijek i zauvijek.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom smrti naše voljene mame, bake i prabake

preminulog 6. siječnja 2012. u 58. godini života, sahranjenog 9. siječnja 2012. u Donjoj Višnjici.

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima i znancima na izraženoj nam sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju dragog nam pokojnika. Hvala vlč. Dragutinu Šimeku na dostojnom ispraćaju, Varaždinskom književnom društvu, gosp. Ivici Jembrihu Cobovičkom koji se dirljivim riječima oprostio od našeg dragog Štefeka.

MARIJE VODOPIVEC preminule u 90. godini života.

Zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svim ljudima na izraženoj sućuti i ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Posebna zahvala dr. Šimuniću i supruzi Vesni, osoblju Doma zdravlja Ivanec, osoblju Opće bolnice Varaždin, Josipu Gotalu te Đurđici Trefil.

Gospodinu hvala za mir, ljubav i život vječni.

Tvoji Dina, Mia, Iva, Martina, Marko, Dominik, Petra, Jurica, Luka, Kiko, Vladek, Romana, Ljiljana, Dubravko, Tereza, Željko, Emil, Anneli i Nataša

Ožalošćeni: sestra i braća s obiteljima

SJEĆANJE na voljenog sina

IN MEMORIAM S ljubavlju i tugom sjećamo se naše najdraže bake i prabake

na našu dragu kćerku

6. 7. 1996. – 24. 1. 2007.

MARIJE ŠOŠTARIĆ rođ. ŽUNEC

30. 1. 1998. – 30. 1. 2012.

Nije Te izbrisalo vrijeme, niti sakrila tama, vječno ćeš živjeti s nama.

(iz Cestice) 29. 1. 1997. – 29. 1. 2012.

Hvala svima koji se sjećaju Đurđice i posjećuju njezin tihi dom.

Tvoja obitelj

Unuka Vesna s obitelji

Mama i tata

LEONA KEREŽIJA

ĐURĐICU KOLAR

Zahvale i sjećanja 37

24. siječnja 2012., br. 401

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljene roditelje, djeda i baku

na dragog supruga, oca i djeda

IVANA GAVEZA 20. 1. 1997. – 20. 1. 2012. Život dalje teče, al’ sjećanje na Tebe izbrisati neće.

ŠARKANJI MIRKA

ELIZABETU

† 19. 1. 1984.

† 27. 2. 2002.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

Vaši najmiliji

IVAN HABEK 25. 1. 2008. – 25. 1. 2012.

Uvijek si u našim mislima i srcima.

SABINA ŽIVKOVIĆ

Tvoji najmiliji

25. 1. 2011. – 25. 1. 2012.

Više nisi tu, ali s nama si zauvijek.

Najiskrenije zahvaljujemo braći, sestrama, brojnoj rodbini, susjedima, prijateljima, djelatnicima Ureda državne uprave u Varaždinskoj županiji, Općinskog suda Varaždin, Vindije d.d. na izrazima sućuti, položenim vijencima i svijećama te svima koji su ga ispratili na vječni počinak. Veliko hvala dr. Tršinskom, dr. Dvoršćak i sestrama OB Varaždin na brizi i razumijevanju.

Hvala Mladenu Lukavečkom te župniku Josipu Žmegaču na toplim riječima ispraćaja.

TUŽNO SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na drage roditelje

našem dragom

JOŽEKU

SJEĆANJE

TOT

FRANCISKA LISJAK Vole Te Tvoji najdraži

JOSIPA BUBANIĆA

*****

Tvoji najmiliji

24. 1. 2011. – 24. 1. 2012.

povodom smrti voljenog supruga, oca i djeda

preminulog 19. 1. 2012. u 65. godini života.

Uvijek ćete biti u našim srcima. Hvala vam.

SJEĆANJE

ZAHVALA

ĐURĐICU

MIJU

† 12. 1. 2009.

† 21. 1. 2007.

S ljubavlju čuvamo uspomene na vas.

Vaši najmiliji

Hvala Ti na svemu, na ljubavi, na brizi, strpljenju, jer učili smo od Tebe!

Sada kada Te više nema, znaj da Te nosimo sa sobom u mislima i da ćeš nam zauvijek ostati u srcima.

Ožalošćeni: supruga Zdenka, sinovi Goran i Nikola, unuci Lovro i Noa, snahe Sanja i Nikolina *****

ZAHVALA

POSLJEDNJI POZDRAV

U dubokoj boli i tuzi zbog iznenadne prerane smrti naše drage majke, bake, prabake i svekrve

TUŽNO SJEĆANJE

MARIJE KOCIJAN rođ. BOBIĆ

VINKA KUHARA

dragom na našeg dragog

preminule 17. 1. 2012. u 72. godini života,

28. I. 2005. – 28. I. 2012.

S ljubavlju

zahvaljujemo na svakom zagrljaju i stisku ruke te izrazima sućuti i podršci. Dirnuti pažnjom dostojanstvenog ispraćaja najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, kumovima, prijateljima i znancima na položenom cvijeću, vijencima i svijećama, a posebno velečasnom Karlu Koračeviću na dostojanstvenom ispraćaju drage nam pokojnice.

Tvoja obitelj

JOSIPU BUBANIĆU Počivaj u miru!

Tvoj brat Radovan s obitelji *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu

JOŽEKU TUŽNO SJEĆANJE

Ožalošćeni: sin Ivica, kći Ružica, snaha Gordana, unuci Ena, Tin i Marina s obitelji

PAVAO FLEGAR

*****

24. 1. 1988. – 24. 1. 2012.

POSLJEDNJI POZDRAV

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te nosimo u srcu svom.

*****

Hvala Ti što si nam uvijek kada smo Te trebali, bila tu.

Počivaj u miru i bdij nad nama.

Tvoji najmiliji

Sin Ivica, snaha Gordana, unuci Ena i Tin

Sestra Biserka, nećakinja Sandra, nećak Davor s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

VLADIMIR ŽELIMORSKI SJEĆANJE

24. 1. 2009. – 24. 1. 2012.

na voljenu

Zauvijek u našim srcima.

LJUBICU VUPORA

Tvoja majka, supruga i djeca

dragom šogoru

JOSIPU BUBANIĆU Šogor Branko i šogorica Elfi

SJEĆANJE

IVAN VUKALOVIĆ 30. I. 2009. – 30. I. 2012.

Uvijek ćeš biti u našem srcu i mislima.

Tvoja obitelj

24. 1. 2010. – 24. 1. 2012.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na dragog

SJEĆANJE

JOSIPA BORAKA

na dragu baku

12. 1. 2007. – 12. 1. 2012.

ANU BREGOVIĆ

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

25. 1. 2011. – 25. 1. 2012.

Tvoji najmiliji

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te nosimo u srcu svom.

TUŽNO SJEĆANJE na najbolju mamu i bakicu

OLGICU ĐURANEC 25. 1. 2011. – 25. 1. 2012. Živiš u svakom našem osmijehu i tuzi, u svakoj našoj molitvi i suzi.

Tvoji Jurići

SJEĆANJE

Kći Ljiljana, zet Marijan, unuk Mario s Ivančicom, unuka Andreja s Nikolom i praunukom Erikom

na

SJEĆANJE

IZIDORA DANJKA – ŽIGU

na našu dragu majku, baku i prabaku

SJEĆANJE

23. 1. 2007. – 23. 1. 2012.

IVANKU BUREK

ANA BREGOVIĆ

Hvala Ti na svemu što si nam dobro učinio.

24. 1. 2008. – 24. 1. 2012.

U sjećanjima i molitvama s Tobom.

Sin Juraj, unuke Davorka i Sanjica s obiteljima

Obitelji: Car i Gužvinec

25. 1. 2011. – 25. 1. 2012.

Utihnulo je Tvoje srce, utihnuo je Tvoj glas, ali Ti ćeš uvijek biti tu, između nas.

Tvoja kći Božica s obitelji

ZAHVALA

SJEĆANJE SJEĆANJE na našu dobru i nezaboravnu majku i baku

KATICE KRIŽANIĆ rođ. GREGORIĆ

ANU BREGOVIĆ rođ. POŽGAJ

bol i suze ne mogu da nam Te vrate, zauvijek Te nosimo u srcu svom.

Tvoje: kćerka Ljubica i unuka Monika

blago u Gospodinu preminule u 70. godini nakon kratke bolesti.

BUREK

25. 1. 2011. – 25. 1. 2012.

Bez Tebe prazan je naš dom, molitve naše neka Te prate na putu Tvom,

povodom smrti naše drage majke, bake i prabake

na naše voljene

IVANKU † 24. I. 2008.

i

DRAGUTINA † 12. VI. 1993.

Ljubica, Zlatko, Neven i Jurica s obiteljima

Zahvaljujemo rodbini, prijateljima i svim dragim ljudima na izrazima sućuti. Posebno hvala vlč. Josipu Hadroviću na dostojnom ispraćaju naše drage pokojnice.

Ožalošćeni: kći Štefica, zet Rade, unuci Dejan, Siniša i Valentina, praunuci Josip, Nikolina, Martina i Tena

38 S raznih strana

Feljton Krešimir KOVAČ: Knjiga “Uspon Radimira Čačića 90-ih”

Arbitraža U Ben Yakar Gatu su mi rekli da su radnici nestali preko noći. Ostala je sva papirologija na hrvatskom jeziku koja je uglavnom bila beskorisna, a hard diskovi iz računala su odneseni – priča izvor blizak Ben Yakar Gatu. Kad je Coning napustio gradilište, Ben Yakar Gat, odnosno njihova banka, aktivirala je garanciju koju je dala Varaždinska banka za uredno izvršenje ugovora i tražili su isplatu 800.000 dolara. Taj zahtjev je podnesen putem bankarskih kanala, što je išlo preko korespondentske banke i Varaždinska banka nije imala izbora. en Yakar Gat nakon toga nije vodio sudske postupke protiv Coninga, već je sve svoje odnose rješavao s izraelskom Vladom, iako im je to bilo navodno otežano jer im je nedostajao element šteta koje je pretrpio Coning. - Ispalo je da Coning u odnosu na Ben Yakar Gat nije pretrpio štete jer ih nisu mogli dokazati. Naime, prema “inventuri”, u kojoj Coning na kraju nije niti sudjelovao, ispalo je da je Coning preplaćen – priča izvor blizak Ben Yakar Gatu. Ugovor između Ben Yakar Gata i izraelske Vlade predviđao je penale i naknade koje je Ben Yakar Gat mogao ostvariti zbog promjene projekta. eđutim, s obzirom da je Coning bio uključen u projekt od prvog trenutka, Ben Yakar Gat nije mogao ostvariti penale bez odgovarajuće podrške i pomoći Coninga. Riječ je bila o iznosu između 8 i 10 milijuna dolara, odnosno o šteti koju je Ben Yakar Gat pretrpio zbog odluke Vlade da promijeni projekt. Ogorčen je i Lovrenčić iz Coninga. - Da je Coning bio u pravu sa svojim zahtjevima za obeštećenje zbog smanjenja projekta za 404 stana, govori i činjenica da je Ben Yakar Gat podnio odštetni zahtjev prema izraelskoj Vladi zbog odustajanja od kupnje reduciranih stanova. Taj je zahtjev iznosio 43 milijuna novih izraelskih šekela od čega je decidirano naznačio da se 23 milijuna, odnosno oko 7,7 milijuna američkih dolara, odnosi na štetu koja je tim činom prouzrokovana Coningu - ističe Lovrenčić.

24. siječnja 2012., br. 401

VINCEKOVO Vinogradari se nadaju plodnoj godini

Kobasice na trsu

J Sveti Vincek diljem Hrvatske slavi se od davnina. 22. siječnja vinogradari se okupljaju kako bi uz tradicionalne rituale i feštu proslavili buđenje trseva

-

B

M

Tipfeler oningovi odvjetnici u Izraelu pokrenuli su radnje radi pokretanja ugovorene arbitraže.

Međutim, arbitraža nije uspjela. - Nažalost, arbitraža je na kraju od strane Ben Yakar Gata odbijena, pozivanjem na nejasnu odredbu iz zajedničkog ugovora. aime, u Ugovoru je pogrešno navedeno kako će arbitra imenovati “Chamber of Commerce of Paris” umjesto ispravno “International Chamber of Commerce of Paris”. ako je očito da se radilo o običnom „tipfeleru“, odbijanje Ben Yakar Gat da se podvrgne pravorijeku arbitraže koju smo zajedno ugovorili jasno ukazuje da sve ono što se dešavalo tijekom same realizacije nije bilo nimalo slučajno - smatra Lovrenčić, jedan od čelnih ljudi Coninga. (nastavak u sljedećem broju).

C

N K

Uz kobasice i vino do plodne godine Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

bude dobra te da grozdovi budu jedri, ukusni i veliki poput njih. Tradicija je i da se odreže nekoliko mladica loze i da se grančice s pupovima stave u vazu s vodom i drže na sobnoj temperaturi.

Sveti Vincek očuvaj nas od svega kaj šteti našem grožđu, malih prihoda i lažnih obećanja – ponavljalo je i ove godine društvo uz trse u vinogradu. Molitva nad trsima, polijevanje vinom i Centar zbivanja pjesma samo su dio rituala Nakon što procedura završi, kojim vinogradari slave svoju može se samo čekati da pronovu godinu. đe vrijeme koje Svake godine će pokazati je li sastajemo se u prizivanje dobre nečijim goricagodine upalilo. ma. Tom priliUvod u čeka kom reže se prvi nje obiljež ila trs i blagoslivlja je i prava fešta vinograd polijenakon ceremovanjem starog nijala. Brojni vina kako bismo okupljeni baciimali što plodniju li su se na jelo i godinu – rekao pilo, a fešta je nam je predsjedpotrajala još nik Udruge vinodugo poslije. gradara i voćara Ljubitelji li počasti “Varaždinbreg” v ino gr ada Poslije se gosti Dragutin Cvek. i dobre kaDakle, procedupljice okupili su se ra je sljedeća: o lozu se ovjese na Malom vrhu. Ove godine kobasice i zaliju se vinom, u domaćin je bila obitelj Vugriželji da godina za vinogradara nec. Bračni par Verica i Ivan

Vinograd obitelji Vugrinec bio pun

bili su izuzetno ponosni na to što su domaćini, a goste su dočekali u narodnim nošnjama te su dobroj atmosferi dali drugačiji “štih”. Naime, svake godine Vincekovo se slavi u drugom vinogradu, a ove godine veselu je povorku ugostiti htio gospodin Vugrinec.

No unatoč ritualu koji bi trebao prizvati plodnu godinu, neki su malo skeptični. - Ne izgleda baš da će ovo biti dobra godina, ali naravno da se nadam da sam u krivu – rekao je gospodin Ivan. Vrijeme je očito svima malo poremetilo planove, no ipak se nadaju da će im sveti Vincek pomoći.

PETI ELEMENT Dobru vinogradarsku godinu prizivali su i ludbreški vinogradari. Svečanost je održana uz vidikovac i kip svetog Vinka na brijegu iznad Globočeca. Nakon što je velečasni blagoslovio trsove grančice, započela je i ceremonija. Unatoč nekim skepticima, sumnje da će i u Ludbregu biti uspješna godina nema budući da su ludbreški vinogradari poznati po svojoj uspješnosti, a upravo se vino smatra intrigantnim ludbreškim petim elementom.

zločesta

Vrtoglavica

Piše: RADAR

Penzija über alles A

k se ovak nastavi vu Hrvackoj budu vu penziju išli nakon osmogodišnje škole. Već sad penzionera mlađe i srednje dobi, ima tulko da im se broja ne zna. I Ivek je otišel. Makar mu je samo 46. I on vu penziju kaj je pišeju povlaštena. Ali ne na jen dan.

Zauvek. Da mu se najde. Kajti mu more biti. Penzija od 8900 kuni, žive vage. Ni badava drmel i prodaval maglu vu parlamentu nekaj let. Pa ve more imati ono kaj većina običnih

smrtnikov nemre ni vu ludilu. Makar delali 45 let kak marva, puni staž, vu dve smene. Ali kaj se tu more. I drugi su kak i on, samo zeli ono na kaj po jeb... zakonima ove države zeti moreju. zakoni se trebaju poštivati. Pa makar bili za povlaštene. Bez razlike kaj je ve nova vlast malo zrezala povlaštenim penzionerima krila.

A vu Hrvackoj kaj se penzionera tiče slika je tužna i jadna. Za večinu

A

njih kaj jedva s crkavicom penzijom živiju i zraka dišiju. Zna se da ima više penzionera, svih vrsta i namjena, nek onih kaj delaju. I da Hrvacka postaje penzionerska država. Veliju da bu Njemačka i Francuska tek za 40 let imala tulko penzionerov kak mi danas. A ni za sto let, ziher, ne budu imali tak puno junge penzionerov, kak mi vu Hrvackoj, kaj su tek vu penziji vu pubertet zašli i počeli se brijati.

Vodič 39

24. siječnja 2012., br. 401

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Zoran Stanko - Bregi nad meglom

VREMENSKA PROGNOZA

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KINO Utorak, 24.01., WINX CLUB:ČAROBNA AVANTURA u 19 sati KAZALIŠTE Utorak, 24.01., Kazališni studio mladih HIR LJUBAVI u 12 sati, Velika scena Četvrtak, 26. 01., Promocija knjige Mani Gotovac:Fališ mi u 19 sati, Velika scena Petak, 27.01., Komedija o loncu u 19:30 sati, Velika scena Subota, 28.01., Mjehur od sapunice, gostovanje Histriona u 19:30 sati, Velika scena Nedjelja, 29.01., Ružni u 20 sati, Scena Zvonimir Rogoz KNJIŽNICA Radno vrijeme Ponedjeljak - petak (7,30-19,30), Subota (7,30-13,00) Odjel za mlade, odjel strane literature i dojel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30-19,30) Četvrtak, petak (7,30-15,00), Subota (7,30-13,00) MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav - Galerija starih i novih majstora LJEPOTE GRAFIČKE UMJETNOSTI Izbor najvrjednijih grafika iz fundusa Galerije starih i novih majstora GMV-a, razgled do 1.03.

Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav - Svijet kukaca Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav - zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: Utorak-nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino 24.01.

SRETNA NOVA GODINA u 18 sati NE ZNAM KAKO JOJ USPIJEVA u 20 sati 27.01. do 30.01.

IGRA POBJEDNIKA u 18 sati VEČER DOKUMENTARNOG FILMA u 20 sati 29.01. PLES MALOG PINGVINA u 16 sati Scena Četvrtak, 26.01., Stipe Božić – sedam vrhova, Predavanje Izložbeni prostor MAGIČNI KRAKOW, otvorenje 19. 01. u 19 sati, otvoreno do 13.02.

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – IDE HLADNIJE VREMENSKA SLIKA: Nešto kiše i susnježice ide danas, a potom suho. Sa sjevera i sjeveroistoka će dolaziti sve više hladnoće. To ćemo osjetiti po umjerenom i hladnom sjevernom vjetru, ali naravno i po padu temperature zraka. Izgleda da je siječanj odlučio pokazati i malo zimskog karaktera. Ipak je to najhladniji mjesec u godini pa je i red da dođu hladniji dani. Hladnoću će dodatno pojačavati povremeno umjeren sjeverni vjetar. Čini se da će veći dio tjedna vrijeme biti hladno, onako pravo zimsko. Za vikend će postojati mogućnost za lepršanje snježnih pahulja.

Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 23.1.)

VJENČANI:

ROĐENI:

Đurđica Puškadija i Matija Dragišić, Željka Šuplika i Zoran Debić

DJEVOJČICE

UMRLI:

DJEČACI

Anđela Turkalj (72), Marija Kocijan (71), Pavao Herceg (86), Josip Bubanić (64), Franjo Sever (74), Petar Tkalčec (58), Slavko Kolić (72)

Lea Sklizović, Ema Svetec, Lea Ana Marković, Asja Kihas, Lana Kovač, Sara Bencek, Dora Dumešić, Tena Drožđek, Rea Vodopija, Karla Belščak, Sara Tenko Leo Martinec, Leon Ledinski, Matej Komes, Leonardo Sakač, Ivan Martinjak, Lovro Lešnjak, Juraj Dorić, Martin Butković, Mihael Veršić, Teo Martan, Patrik Mikić, Luka Bendelja, Dominik Košić, Dorijan Medved, Frano Petrić, Gabrijel Hrupački

27.01.

NOĆ MUZEJA svi postavi Gradskog muzeja će biti otvoreni od 9 do 23 sata razgled besplatan

!Točkasta Jacky

Jacky je kujica u tipu jack russell terijera stara 10 mjeseci. Nađena je kako luta u Kučanu Gornjem. Malog je rasta, veselog karaktera.

Nadamo se da se izgubila i da je vlasnik traži.

Udruga Spas 330-004

40 Zadnja

24. siječnja 2012., br. 401

BALET Uspavana ljepotica peterburškog državnog baleta u Varaždinu

Baletani na klizaljkama J Kombinacija baleta i umjetničkog klizanja za kraj tjedna u dvorani na Dravi Ruski baletani proklizali su varaždinskom Arenom uz melodije P. I. Čajkovskog. Izvedbom Uspavane ljepotice razbili su monotoniju i uveli Varaždinke i Varaždince u čari hladne i „baletno usmjerene“ Rusije.

Uz bogate kostime i zavidne pokrete na ledu pokazali su zašto su na tako dobrom glasu. Spojivši umjetničko klizanje i ruski klasični balet pokazali su kako u kombinaciji izgledaju sadržaji po kojima je Rusija daleko poznata.

Bila je to jedinstvena prilika da se u Varaždinu vidi nastup ovog poznatog baleta koji puni najprestižnije svjetske dvorane. Egzotično i posebno, dvije su riječi kojima bi se mogao opisati nastup tridesetak umjetnika koji su gostovali na lokalnom terenu. Njihova gracioznost i sjajni kostimi fascinirali su posebno one najmlađe.

Peterburški umjetnici pravi su profesionalci. Atrakcija su i traženi su po cijelom svijetu. I publika u varaždinskoj Areni nakon nastupa otišla je puna dojmova i lijepih utisaka. (sb)

Opustite se i zaplovite Kako je to putovati malim gumenim čamcem od Zagreba do Crnog mora, moći ćete čuti u nedjelju 29. siječnja u MMC-u Kult. Naime, tamo u 19 sati počinje promocija knjige „Dunavski blues“ mladog fotografa Hrvoja Ivančića. - S vremena na vrijeme pojave se ljudi koji nas svojim nenametljivim stilom, istinskom željom za slobodom i odgovarajućim pozitivnim ludilom u glavi

vrate u ta dobra stara pustolovna vremena. Hrvoje Ivančić je vječito nasmiješen, skroman i nenametljiv. Željan je slobode, pozitivno lud, a ono što je najvažnije, zna sjajno ispričati priču. Ova koju držite u ruci baš je takva, strastvena, zabavna, edukativna i literarno vrlo vrijedna. Opustite se i zaplovite! – napisao je u predgovoru Darko Rundek. (dap)

AQUA BIKERS

Živa svirka Uz svirku rock banda Lančana reakcija i cijene pića po promotivnim cijenama od 10 kn u V. Toplicama održat će se u nedjelju 28. siječnja 6. Winter Party. Organizator je Moto Klub Aqua Bikers Varaždinske Toplice. Fešta u Lovačkom domu počinje u 18 sati.

Tona cikle za Caritas!

!

Tonu cikle varaždinski poljoprivrednik Ivo Šprem poklonio je u petak Caritasovoj pučkoj kuhinji. - Uuuu - bio je prvi komentar kuhara kada je čuo da je dobio čak tonu cikle.

Nakon prvog šoka, počeo je razmišljati logički. - Niš, budemo jeli puno šalate, a nešto budemo i skuhali - objasnio

DUNAVSKI BLUES

je. Nije prvi put da je poljoprivrednik odlučio darivati Caritas, ali prvi put se radilo o tako velikoj količini. - Već godinama dajem jabuke i povrće, ali u manjim količinama.

Mislim da je pučka kuhinja prava adresa za darivanje jer ljudi koji tamo zalaze doista trebaju pomoć - veli Šprem.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović