RT_402

INTERVJU Prof. dr. sc. Bojan Biočina: Prvi put u povijesti i srce se može - kupiti

Tjednik

Str. 6.-7.

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatan primjerak

Broj 402 :: 31. siječnja 2012. :: www.regionalni.com

EKSKLUZIVNO Ministrica Mirela Holy o izvozu bala iz Brezja na odlagališta

“Nećemo platiti!”

Ministrica Holy jasno poručila: “Nećemo platiti ništa što je suprotno zakonu“

HUMANO

Tomica (26) više neće spavati u kinderbetu Stranica 10.

IZBOR NAJSPORTAŠA 2011.

NOĆ MUZEJA

Muzeje pohodilo preko 10.000 ljudi Stranice 20.-21.

Milihram i Perec ne silaze s trona!

Stranice 30.-31.

Stranice 2. i 3.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Habuš iznad zakona O

vih sam dana imao prilike prisustvovati pokusnoj proizvodnji u tvornici za mehaničko-biološku obradu komunalnog otpada u Brezju. Doista zadivljujuća tehnologija. Nažalost, umjesto varaždinskog, u obradi je bio neki drugi otpad.

Onaj varaždinski i dalje trune u derutnim balama, nedaleko nove tvornice MBO, na ilegalnom deponiju, zagađujući okoliš i podzemlje. Već i vrapci na krovu znaju da je u folije zamotano čak 100 tisuća tona komunalnog otpada. I sada dok je tvornica vrijedna 180 milijuna kuna izgrađena, kad ima sve potrebne dozvole i suglasnosti za normalan rad, varaždinski gradonačelnik Goran Habuš samoinicijativno potpisuje tužbu protiv Varkoma i tvrtke T7 VIS radi ništetnosti ugovora o interventnom zbrinjavanju komunalnog otpada i najavljuje da će Grad riješiti problem bala.

Nije otkrio kako, što je i razumljivo jer se vjerojatno radi o zakapanju bala na neki deponij. Još je rekao da će preuzeti rizik ako sudskom presudom Grad izgubi spor, ako će sukladno pravovaljanim ugovorima Grad morati plaćati visoke troškove odštete. Drugim riječima, preuzeo je odgovornost za mogući bankrot Grada. Čovjek je izgledao trijezan dok je to govorio novinarima, rekli su mi kolege. Utoliko više njegove izjave začuđuju. Umjesto da kao gradonačelnik potiče privatna ulaganja, poglavito u kapitalne investicije, bude ponosan što Varaždin ima ovakvu tvornicu i pomogne što hitnijem zbrinjavanju „ekološke bombe“, on je odlučio na sve moguće načine osujetiti ovaj projekt i staviti se iznad zakona. Valjda zato jer je ovaj projekt započela bivša gradska vlast ili po naredbi svojih stranačkih mentora. Hoće li ovakve sudbine biti i drugi poduzetnički projekti u Gradu koji su u završnoj fazi, za što već postoje određene indicije? Politički okršaji očito su prenijeti u sferu gospodarstva na doista nakaradan način.

31. siječnja 2012., br. 402

KRATKO I JASNO Mirela Holy, ministrica zaštite okoliša

Nećemo platiti ništa što je mimo zakona!

J Sudeći po izjavi ministrice Holy, Grad Varaždin ne može računati da će se

financirati nešto što je suprotno zakonu. A odlaganje baliranog i novonastalog otpada na odlagališta bez prethodne obrade, kako jasno upozorava struka, nije sukladan zakonu, premda u Gradu vjerojatno ne misle tako Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

U svakom slučaju nećemo platiti ništa što je suprotno zakonu, kratko i jasno rekla je u petak Mirela Holy, ministrica zaštite okoliša i prirode, odgovarajući na upit novinara hoće li se Ministarstvo, odnosno nadležni fond uključiti u planirani izvoz baliranog varaždinskog smeća u druge sredine, točnije odlagališta jedinica lokalne samouprave.

Odakle 50 milijuna?

Izvoz baliranog smeća iz Brezja, a valjda i onog koje svakodnevno nastaje, na odlagalište druge općine ili grada varaždinski gradonačelnik Goran Habuš vidi kao izlaz iz višegodišnjeg odlaganja na ilegalnom deponiju u Brezju.

Naglašavajući da je obrada otpada u novoj tvornici za MBO po cijeni od otprilike, jedne kune za jedan kilogram „sumnjivi i skupi posao“, prošli tjedan je javnosti otkrio da je pronašao jeftinije rješenje: odvoz i odlaganje bala u tuđa odlagališta za 500 kn po toni!

Budući da samo za izvoz 100.000 tona bala po njegovom modelu treba 50 milijuna kuna, a da na području grada Varaždina ima oko 16.500 korisnika usluge odvoza smeća, ispada da bi svako domaćinstvo i pravna osoba trebala za to platiti više od 3.000 kuna tijekom predviđene godine i pol trajanja izvoza, odnosno gotovo 170 kuna mjesečno! Svjestan da to neće proći, gradonačelnik je dodao da će izvoz sufinancirati nadležno ministarstvo, pa će građani na kraju plaćati „samo 200 do 300 kuna“?! S obzirom

na to da bi čak i uz sufinanciranje fonda građani morali dati 20 do 30 milijuna, ovaj ponedjeljak našao je novo rješenje: izvoz će se sufinancirati i „akumuliranim novcem Varkoma“!

Varkom bez dobiti!?

Obje zamisli o sufinanciranju, premda na prvi pogled izgledaju zanimljivo, imaju ozbiljne manjkavosti. Varkom, naime, nije u isključivom vlasništvu Grada Varaždina koji u najboljem slučaju može doći do 51 posto akumulirane dobiti, odnosno do desetak milijuna kuna. No daleko je veći problem što, sudeći po izjavi ministrice Holy, Grad Varaždin ne može računati da će se financirati nešto što je suprotno zakonu.

A odlaganje baliranog i novonastalog otpada na odlagališta bez prethodne obrade, kako jasno upozorava struka, nije sukladno zakonu, premda u Gradu vjerojatno ne misle tako.

Izvoz i odlaganje otpada na odlagališta u drugim sredinama, osim što je financijski zahtjevno te suprotno domaćoj i legislativi EU, pred čijim smo pragom, ima još jedan bitan, ali zasada nevidljiv problem – otpor građana. No vrlo vjerojatno javit će se čim se otkrije mjesto u koje se planira izvoz bala i novog smeća. Naime, to se može zaključiti iz odgovora koje smo dobili od čelnika i građana mjesnih odbora, općina i gradova koji su se ovih dana spominjali kao moguća odredišta.

- Zgroženi smo samom pomišlju da nam se dovozi varaždinsko smeće sada kada Grad Ivanec napokon poduzima mjere za sanaciju našeg odlagališta na kojem smo primijetili

Dok varaždinski gradonačelnik tvrdi da radi na izvozu bala i otpada koji sv

kamione iz Cestice, što nas je odmah potaknulo na akciju veli Mario Canjuga, predsjednik jerovečkog Mjesnog odbora.

Prihvat varaždinskog smeća, koje sadrži i bolnički otpad, odbijaju u općini Davor i Dvor na Uni, ali i u općini Cestica, dok koprivnički zeleni ne žele ni čuti da bi varaždinske bale bile istovarene u Piškornici.

Očigledno, čak i da uspije osigurati sufinanciranje, što je teško za vjerovati, izvoz otpada naići će na otpor u hrvatskim mjestima prihvata. Stoga ostaje otvorena mogućnost izvoza u inozemstvo, ali i to otvara nova pitanja ne samo troškova i tko će ih platiti, nego i dugoročnosti rješenja…

HABUŠ:

“

građani bi za izvoz smeća na kraju plaćali „samo” 200 do 300 kuna

CANJUGA:

“

zgroženi smo samom pomišlju da nam se dovozi smeće

TKO I ZAŠTO MANIPULIRA CIJENOM ZBRINJAVANJA OTPADA U TVORNICI ZA MBO U BREZJU?

Anketa: www.regionalni.com

Dok Habuš lakonski tvrdi da bi zbog zbrinjavanja smeća u tvornici za MBO-u računi porasli za 240 posto, T7 VIS je Gradu Varaždinu uputio dopis s tablicama u kojima o tome nema ni govora jer su cijene veće za 20 - 60 kn!

Aktualno

31. siječnja 2012., br. 402

a i prirode, o rješenju bala smeća u Brezju

3

DOZNAJEMO Tvornica u Brezju počela raditi

ROBERT PODOLNJAK:

„Ugovor je još na snazi“

Dr. Mirela Holy

Ugovor je pravno na snazi tako dugo dok ga jedna strana ili obje strane ne raskinu ili dok ga sud ne proglasi ništetnim, a sam čin podnošenja ugovora sudu radi ništetnosti ne čini ga automatski bespredmetnim, upozorava to prof. dr. Robert Podolnjak, profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta i varaždinski gradski vijećnik.

Osim Podolnjaka, i drugi pravni stručnjaci koje smo kontaktirali ne dijele osebujno tumačenje gradonačelnika Habuša da je ugovor o interventnom zbrinjavanju otpada u Brezju stavljen van snage samim prošlotjednim podnošenjem tužbe radi utvrđivanja ništetnosti!

- Tužbom protiv Varkoma i

T7 Grupe zapravo smo ugovor stavili van snage tako dugo dok sud ne donese presudu je li ništetan ili nije. Dakle, ugovor za nas ne postoji i Grad nema obveze dok sud jednog dana ne utvrdi svoje.

Kada bi presuda bila suprotna našoj tužbi, mogla bi nastati šteta za Grad, no apsolutno sam spreman preuzeti taj rizik - ustvrdio je Habuš, kojem nisu jasne osnove prava, ali zato mu ne manjka smjelosti.

Ne bude li tu neke promjene, takva kombinacija mogla bi biti pogubna za Grad Varaždin koji je u situaciji da ključne odluke donosi pojedinac i njegov(i) savjetnik /savjetnici, mimo svih dokumenata i odluka Gradskog vijeća i drugih nadležnih tijela. Do kada?

U prvoj i jedinoj hrvatskoj tvornici za MBO otvoreno 30-ak novih radnih mjesta

Otpad uvoze jer bale Grad Varaždin - ne da Žalosno je da Grad Varaždin ne prepoznaje prednosti tvornice, već se okreće odlaganju ili zakopavanju otpada Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Tvornica za mehaničkobiološku obradu otpada u Brezju kod Varaždina, prva i jedina takve vrste u Hrvatskoj, ipak je počela s radom, ali ne s varaždinskim smećem!

Uloženo 180 mil. kn

vakodnevno nastaje, prošli tjedan krenulo je proširenje ilegalnog deponija u Brezju po njegovom odobrenju

IZDVOJENO Što o načinu rješavanja varaždinskog smeća veli struka

Nema odlaganja bez obrade Odlična zamisao! Najbolje je izvesti u Zanzibar. To je najbolje rješenje, sarkastično je dr. Zlatko Milanović, vodeći domaći stručnjak na području zbrinjavanja okoliša, prokomentirao planove o izvozu varaždinskog otpada u druge sredine.

- Glavno nam je da smeće ode iz naše sredine. Nije nam bitno kuda, samo da ga ne vidimo. U Zagrebu smo imali spalionicu opasnog otpada koji, naravno, imamo i danas. Međutim, više se ne zbrinjava u Zagrebu, nego ga vozimo u Beč, i to u središte grada, što nas košta pet puta više. I onda se čudimo zašto Austrijanci imaju bolji standard - upozorio je Milanović tijekom skupa „Gospodarenje otpadom“.

Odlaganje, kako dodaje, kod nas je uglavnom potcijenjeno, pa stoga mnogi dovoze otpad na odlagališta zbog niskih cijena, iako po zakonu ne bi smjeli odlagati

z

bog niske cijene, otpad se odvozi na odlagališta, iako bi morao proći obradu bez prethodne obrade.

- Omatanje smeća u bale nije zbrinjavanje otpada. To je kao da puno mesa stavite u škrinju za zamrzavanje iz koje ćete ga kad-tad izvaditi. To je, dakle, samo odgoda rješenja koja vas čeka za šest mjeseci, godinu ili nekoliko godina. Bale tre-

baju proći kroz sortiranje, naglašava dr. Milanović.

Struka, kako upozorava doc. dr. Aleksandra Anić Vučinić s Geotehničkog fakulteta, ne smije se miješati u politiku, ali politika mora konzultirati struku.

- To se vrlo često ne događa, ne samo u Varaždinu, nego i u drugim sredinama.

No sve vladajuće strukture moraju shvatiti da se ovakvi veliki problemi, kao što su ovi u Varaždinu, ali i drugdje, moraju rješavati politički, ali prvenstveno kroz konzultacije sa strukom - naglašava Anić Vučinić te dodaje da kod nalaženja rješenja treba poštovati domaće i zakonodavstvo EU, koje ne poznaje odlaganje otpada bez prethodne obrade.

Dug Grada 150.000 kn dnevno - Pokretanjem tužbe o ništetnosti ugovora između Varkoma i T7 VIS-a od strane gradonačelnika Habuša taj ugovor nije stavljen izvan snage, što potvrđuju i mišljenja nekoliko renomiranih odvjetničkih ureda. Izbjegavajući ugovornu obvezu prema ugovoru koji niti u jednom trenutku nije proglašen ništetnim, Grad Varaždin građanima dnevno stvara dug veći od 150.000 kuna, ako ne i više.

Ako Grad Varaždin nastavi ne izvršavati obveze iz ugovora, mogao bi ubrzo doći u ozbiljnu proračunsku krizu, a tada će građanima biti svejedno je li otpad preseljen iz Varaždina na drugu lokaciju u Hrvatskoj ili je obrađen u Varaždinu. Također, zabrinjava i činjenica da ovakvim postupcima varaždinski gradonačelnik šalje vrlo lošu poruku potencijalnim investitorima koji bi se s pravom mogli preplašiti daljnjih investicija u Varaždinu kada vide da gradska uprava nije u stanju ispoštovati niti osnovne ugovorne obveze koje je preuzela - veli Jasmina Prokop Tomić, članica Uprave T7 VIS-a, dodavši da je u tvornici otvoreno 30-ak novih radnih mjesta, dok bi se kroz pola godine trebalo otvoriti još 70-ak.

Kako doznajemo u tvrtki T7 VIS, koja je u tvornicu uložila 180 milijuna kuna, pokusni rad započet je na temelju dozvole za gospodarenje otpadom izdane od Varaždinske županije.

Međutim, zbog nesuglasica s Gradom Varaždinom, u suvremenom postrojenju za sada se ne obrađuje va- žalost bila primorana osigurati raždinski otpad kojeg je već si dovoljno posla s obrađivaviše od 100 tisuća tona odlo- njem komunalnog otpada koji ženo u varaždinskom pred- nije iz Varaždina. građu Brezje. Tako je zbog S obzirom na izvrsnost same sp o r a s gr a dsk im tvornice, koja ima vičelništvom tvorsok stupanj izdvao t s nica prisiljena janja vrijednih umje obrađivati svojstava otšenja je r ko m u n a l n i pada za dalja m e l b o otpad iz drupr nski nju reciklai d ž a r gih sredina, žu, interesa a, va otpad ačelnik želi z a o b r a d u dok nekolin o d ko desetaka o tpada u a gr baciti t is u ć a b a l a tvornici MBO ga pre a varaždinskog T7 V IS - a ima drugim smeća leži svega puno, jer problenekoliko stotina memi sa zbrinjavanjem tara dalje, na ilegalnom otpada u čitavoj Hrvatskoj iz deponiju na vodozaštitnom dana u dan sve su veći. području! Žalosno je da Grad VaražTu se, štoviše, odlaže i sav din, koji je uvijek prednjačio novonastali otpad iz Varaž- u razvoju različitih projekadina i obližnjih općina koji ta okrenutih budućnosti, ne se omata u bale i priprema prepoznaje prednosti takve za izvoz u druge općine, i to tvornice koja je izgrađena na uz nemali trošak za građane. njegovom području, već se okreće rješavanju problema u pravcu odlaganja ili zakopaUvoz, nažalost - Bez obzira na trenutnu vanja otpada u zemlju, i to u nemogućnost obrade va- manje razvijenim i udaljenim raždinskog komunalnog ot- sredinama, a što je izričito u pada iz razloga što ga Grad suprotnosti s direktivama EU Varaždin neobjašnjivo ne i samim ciljevima već važećeg želi dati sukladno važećim hr vatskog zakonodavstva. ugovorima, tvornica je na- Stoga je apsurdno da se Grad

Varaždin i njegovi stanovnici već punih sedam godina „guše“ u otpadu ili plaćaju nepotreban transport otpada u druge dijelove Hrvatske kraj najsuvremenije i ekološki najprihvatljivije tvornice za obradu otpada koju Grad Varaždin ne želi koristiti - ističe Davor Patafta, napominjući da je tehnologija u tvornici MBO T7 VIS-a s naglaskom na reciklažu danas ekološki najprihvatljivija i trenutno sve raširenija metoda obrade komunalnog otpada u Europi.

Usprkos tome, kako dodaje, varaždinski gradonačelnik Habuš najavljuje da će 100.000 tona varaždinskog otpada, umjesto ekološki najprihvatljivijeg obrađivanja u trenutno najmodernijem postrojenju u Europi, preseliti i odložiti drugim općinama u Hrvatskoj, pri čemu je problem s otpadom na taj način prebacio drugima.

Takvo postupanje, kako smatraju u T7 VIS-u, ne može se nikako opravdati time što je varaždinski gradonačelnik prije tri dana podigao tužbu za utvrđivanje ništetnosti ugovora sklopljenog između gradske komunalne tvrtke Varkom i T7 VIS-a za obradu i zbrinjavanje varaždinskog otpada.

Aktualno

31. siječnja 2012., br. 402

Sedam dana Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Hrvati ko Kinezi 24.1.

Iran prijeti zatvaranjem Hormuškog tjesnaca - svi benzini iznad 10 kuna.

No usprkos rastu cijena, neki ipak štede. Recimo, ministar Bauk, koji je kao zastupnik primao 18.628 kuna, uštedio 80.000 eura u četiri godine. Bilo bi lijepo kad bi svoju štedljivost prenio na upravu koju vodi…

PROVJERILI SMO Koliko ima lažnih socijalnih slučajeva i ka

Golo preživljavan prodavali da bi i ILUSTRACIJA

4

25.1.

Zašto sam odlučila reći zbogom Hrvatskoj. Tako svoje pismo počinje mlada međimurska profesorica koja je učinila gotovo sve da bi došla do posla, izuzev učlanjenja u neku probitačnu stranku. Tako je i dalje bez posla, pa napušta domovinu koja je ne treba. Iz domovine, točnije SAD-a, izbiva iPhone jer Kina nudi bolje uvjete proizvodnje, tvrde u Appleu gdje su zadivljeni 6-dnevnim radnim tjednom po 12 sati, plaćom od 95 kuna na dan… Tko bi rekao, Hrvati ko Kinezi.

26.1.

Ferdelji smijenjen s mjesta pomoćnika ministra zbog opaski da nema hrabrosti za reforme. Opravdano. Smanjuje se rashodovna strana proračuna, PDV ide na 25 posto kao u Danskoj i Švedskoj, ukida se financijska policija, natječaji za čelnike javnih tvrtki koje će ubuduće voditi vlasti mili… Ako to nije hrabro, što je?

27.1.

Imamo li sada više državnih dužnosnika ili manje, dvojba je koja je neočekivano postala predmet prijepora HDZ-a i SDP-a. Najštedljiviji, iako ne i najbogatiji od svih ministara, veli da nova vlast mjesečno štedi 1,7 milijuna kuna na dužnosnicima. HNB diže obveznu pričuvu bankama i tako povlači 3 milijarde kuna, ali ne zbog štednje, već stabilizacije kune, koja je skliznula na 7,58 za euro.

28.1.

Američki investitor proziva Vladu jer ne može do Dalmacijavina, čiji radnici ne mogu ni do posla, ni do plaća. Slovenci napokon dobivaju vladu, koju će voditi Janša, iako ga predsjednik Türk smatra neprimjerenim zbog afere Patria. Kad bismo bili tako osjetljivi, tko bi kod nas o(p)stao?

29.1.

Vratio nam se optimizam, tvrde anketari: 49 % građana misli da idemo u dobrom smjeru, 60 % podržava premijera… Optimizma malo i u svijetu: Iran odgodio najavljenu blokadu.

30.1.

Stigao nam MMF. U pripremi novi zakon koji će udariti na neovisnost Hanfe. I po tome smo sve bliže Mađarima koji obustavljaju svoju istragu u vezi INA-e.

Nekoliko slučajeva prodaje dobivene odjeće u humanitarnim organizacijama i udrugama nisu uzeli za zlo

J Zavod za socijalnu skrb ima niz mehanizama provjere, no na terenu se još uvijek

događa da ljudi svjesno prikrivaju podatke o imovini kako bi ostvarili pravo na pomoć Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

RAČUNICA

Govorila je da je trudna, nema što jesti i tražila pomoć dobrih ljudi. Za pomoć se obratila i Zavodu za socijalnu skrb u Varaždinskoj županiji, koji joj je 27. prosinca prošle godine na osnovi ponude jedne varaždinske trgovine odobrio jednokratnu novčanu pomoć za kupnju kamina na drva. Nije prošlo ni mjesec dana, a ta je ista osoba nazvala jednu međimursku tvrtku zamolivši vlasnicu da joj pokloni - peć na drva!

Vrste pomoći i njihovi iznosi

!

Obično se smatra da postoji samo jedna socijalna pomoć, no postoje novčane naknade (pomoć za uzdržavanje i jednokratna pomoć), potpore (pomoć za stanovanje, potpora za obrazovanje, osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja,) socijalne usluge u koje se ubraja, primjerice, usluga pomoći i njege u kući te drugi oblici pomoći u koje ulazi, primjerice, prehrana u pučkoj kuhinji. Osnovica po kojoj se izračunava pomoć za uzdržavanje je 500 kuna, a za samca ona iznosi 600 kuna. Ako su korisnici sami ili

žive u obitelji, ali su nesposobni za rad ili ako je žena trudna te djeca žive samo s njom, ti se iznosi još uvećavaju. Primjerice, nezaposlena majka koja živi sama i koja ima petero djece starosti pet, osam, devet, 13 i 16 godina i koja je trudna pet mjeseci mjesečno će dobiti pomoć u iznosu od 3.525 kuna. Jednokratne pomoći odobravaju se u slučajevima kada se dogodi neka izvanredna situacija na koju se ne može utjecati. Maksimalan iznos jednokratne pomoći je 2.500 kuna. Ona može biti i više, no za to se mora tražiti odobrenje nadležnog Ministarstva.

Prodaja dobivenog Činjenica jest da Bedemu ljubavi i Klubu mnogi stanovmama obraćaju se ko a k n i c i Va r a ž ljudi i traže pomoć. le g je b dinske žu Siromašnih je sve bi se iz ebe, i panije žive v iše. Nažalost, tr o p i u ć lo o z na rubu i činjenica je da pom e n t a r ne znaju dnok utem ima i onih koji isje p e s s č ime će korištavaju svoju uju isplać žbenice sutra kupiti nevolju, zlouponarud kruh, mlitrebljavaju tuđu j e ko, p l a t i t i dobrotu i samo traže r e ž ij e. G o to v o načine kako da dobiju svakodnevno Car ita– još više. U spomenutim husu Varaždinske biskupije, manitarnim organizacijama

IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek

GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Tihana Drumev

Ivica Kruhoberec

tihana@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Sara Badžek

vmargetic@regionalni.com

sara@regionalni.com

Danica Pajtak dpajtak@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Denis Peričić Nevenka Suhić

ističu kako drastičnih primjera zloupotrebe date pomoći nisu imali. Bilo je slučajeva kada su ljudi dobivenu odjeću prodavali, ali ne zato da bi se obogatili već – preživjeli.

- Pamtim samo slučaj jedne žene koja je dolazila po garderobu, a onda su mi kasnije rekli da ju je prodavala “ispod mosta”, na sajmištu na Banfici. Sigurna sam da to nije radila kako bi se obogatila, već joj je novac zarađen

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Andrej Švoger

Vlatka Lešić

foto@regionalni.com

vlatka@regionalni.com

na taj način bio neophodan.

Nismo joj to uzeli za zlo, ali joj nakon toga više nismo davali stvari – doznali smo od Renate Pocedulić, predsjednice Bedema ljubavi. I u varaždinskom Klubu mama bilo je nekoliko slučajeva prodaje dobivene dječje robe.

- Tko tako nešto može zamjeriti osobi koja nema što za jesti i ako je s tim novcem obitelji taj dan kupila kruh? – pita se Željka Lalić, voditeljica

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

31. siječnja 2012., br. 402

ako kontrolirati trošenje dobivene pomoći?

5

HUMANO I Varaždin pomaže preko Facebooka

nje: odjeću mali za kruh IZNOSI POMOĆI ZA UZDRŽAVANJE Samac - radno sposoban

600 kuna (120% osnovice)

Odrasli član i dijete do 7. godina

400 kuna (80% osnovice)

Dijete od 7. do 15. godina

450 kuna (90% osnovice)

Dijete od 15. do 18. godina

500 kuna (100% osnovice)

IZNOSI SE POVEĆAVAJU AKO JE KORISNIK: Odrasla osoba, samac, nesposoban za rad

250 kuna (50% osnovice)

Odrasla osoba, nesposobna za rad, živi u obitelji

150 kuna (30% osnovice)

Trudnica nakon 12 tj. trudnoće i rodilja do 2 mj. nakon poroda

250 kuna (50% osnovice)

Dijete u jednoroditeljskoj obitelji

125 kuna (25% osnovice)

Facebook humanitarci žele pomagati, ali se ne žele previše eksponirati

U 2 tjedna uključilo se preko tisuću ljudi J Ideja je prikupljati pomoć za ljude slabijeg imovinskog

Kluba mama.

Takvi primjeri potvrđuju da mnogi ljudi danas vode bitku za golo preživljavanje.

Ipak, kako bi mogućnost zlouporabe dobivene pomoći smanjili na najmanju moguću mjeru, u udrugama tvrde: pomoć nikad ne dajemo napamet i provjeravamo uvjete u kojima ljudi žive. Upravo zbog provjere svakog novog korisnika, pri čemu surađuju s centrima za socijalnu skrb te lokalnim župnicima, u Caritasu Varaždinske biskupije dosad nisu imali slučajeva bilo kakve zlouporabe dobivene pomoći.

- Uz to, nikad ne dajemo novac. Ljudima pomažemo tako da im, primjerice, platimo režije ili damo paket hrane - rekao je ravnatelj županijskog Caritasa Ante Šola.

uvjerio u uvjete u kojima živi pojedini korisnik. Također, svaka tri mjeseca vrši se revizija korisnika i ako se utvrdi da je došlo do promjene materijalnog stanja, pomoć mu se ukida – rekao je Česi.

Iako imaju mehanizme provjere korisnika, ono s čime se socijalni radnici još uvijek susreću na terenu je da ljudi svjesno pokušavaju sakriti ili prikriti imovinu kojom raspolažu kako bi ostvarili pravo na pomoć.

- Često sam se na terenu susretao s ljudima koji su se žalili da “njegov sused” prima pomoć, a posjeduje kuću, automobile... Treba znati da svaka osoba izjavu o svojem materijalnom stanju daje pod materijalnom i kaznenom odgovornošću, a

MOGUĆNOST KONTROLE

Mehanizmi kontrole Kako bi se izbjegle zloupotrebe, i jednokratne pomoći koje daje Zavod za socijalnu skrb isplaćuju se putem narudžbenice direktno, primjerice, trgovini za prehrambene namirnice ili dobavljaču za režijske troškove. Samo iznimno može se odobriti jednokratna pomoć u gotovini. Siniša Česi, ravnatelj Zavoda za socijalnu skrb u Varaždinskoj županiji, ističe da ta institucija, za razliku od lokalnih zajednica koje daju razne vrste pomoći, ima mogućnost puno veće kontrole trošenja dobivene pomoći.

- Prilikom svakog pojedinog zahtjeva svaki korisnik dužan je priložiti potvrde o prihodima, broju članova domaćinstva, a socijalni radnik odlazi na teren kako bi se

stanja i to isključivo nepokvarive kućne potrepštine. Novac se ne skuplja kako bi se izbjegle zlouporabe

Siniša Česi

i svi koji misle da je “njihov susjed” lažno prijavio podatke i tako neosnovano ishodio pravo na pomoć, mogu to i anonimno prijaviti nadležnom Centru za socijalnu skrb – naglasio je Česi.

TROMJESEČNA REVIZIJA

Za razliku od lokalnih zajednica, Zavod za socijalnu skrb ima veću mogućnost kontrole trošenja dobivene pomoći.

Svaka tri mjeseca vrši se revizija korisnika. Ako je došlo do promjene materijalnog stanja, pomoć se ukida.

PRIHODI I UVJETI ŽIVOTA

TERENSKA PROVJERA

Prilikom predaje zahtjeva korisnik mora priložiti potvrde o prihodima te broju članova domaćinstva.

Socijalni radnik odlazi na teren kako bi se uvjerio u uvjete u kojima živi pojedini korisnik.

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Pomoć za 84 obitelji

Varaždin je šesti grad na koji se proširila ideja volonterstva i pomaganja socijalno najugroženijim obiteljima diljem cijele Hrvatske - preko Facebooka.

Tako su se uz Facebook Puljane, Rovinjce, Zagrepčane, Splićane i Osječane humanitarce odnedavno, točnije od 13. siječnja, na Facebooku pojavili i Varaždinci humanitarci.

Ova ekipa Facebook volontera do sada je prikupljala namirnice i osnovne higijenske potrepštine za 84 obitelji diljem Hrvatske, uključujući i preko 50 djece u tim obiteljima.

Pomagali su i sigurnim kućama u Istri, ženama i djeci žrtvama obiteljskog nasilja petero domova za nezbrinutu djecu. - Živimo u vrijeme kada ljudi ne

mogu živjeti ni od svoga rada i bilo bi lijepo kad bi svi dali svoj doprinos.

Već kad smo svi na fejsu satima, onda učinimo i nešto korisno, a nagrada će svima biti unutarnji osjećaj zadovoljstva jer smo napravili nešto jako lijepo. Neka ljudima frižider bude napola pun, a ne napola prazan! – poručuju Facebook humanitarci.

Ljudi žele pomoći – Ideja je da se svi članovi mogu aktivno uključiti u volontiranje i pomaganje na području grada i okolice Varaždina – objasnila je Gordana Vincek (38), administratorica grupe i aktivna članica Facebook humanitaraca. Naime, Gordana se i prije aktivno uključivala u humanitarne akcije diljem Hrvatske pa su pokretači stranice vidjeli da ima ljudi Princip je prikupljati isključivo koji su voljni pomagati i u nepokvarljive kućne potrepVaraždinu. I to puno. štine kao što su brašno, Tako se u samo šećer, ulje, sol, trajno 12 dana u mlijeko i slično. u j a grupu učlaOsnovna ideja kušav o o p nilo više od grupe je prikud i t e j i r 1000 ljudi, u pljat i pomoć dop j a m e a donaciza ljude koji oji n ljudi k ge boriti su slabog imoje stižu a n s svaki dan. vinskog stanja, više ebe – Jako sam samohranim se za s iznenađena majkama s djei s nevjericom com, osobama s inse svaki dan čudim validitetom, starijima, koliko ljudi nam se javlja nezaposlenima i slično. - Ne i želi pomoći. U nepuna primaju se nikakva novčana dva tjedna pr imili smo sredstva, nemamo žiro-račun, preko deset donacija i to niti se barata bilo kakvim ne beznačajanih. Ljudi novčanim transakcijama – daruju namirnice i namje- objasnila je Gordana Vincek. štaj, a bilo je onih i koji su željeli dati novac – rekla Znaju za koga je Gordana. Objasnila je Objasnila je i kako ljudima kako novac ne primaju i pružaju mogućnost da vide i to prvenstveno kako bi znaju kome idu njihove donase izbjegle zloupotrebe. cije. - Mnogi koji su nam se

javili kažu kako ne žele donirati u Caritas jer ne znaju što se događa s tim donacijama i draže im je da mogu pratiti kamo one odlaze – rekla je Gordana Vincek. Kaže kako zato oni pomoć distriburaju prvenstveno na način da netko drugi preporuči obitelji ili pojedince koji zaista nemaju.

– Iskustvo nam govori da ljudi koji traže pomoć preko medija i slično, imaju još snage boriti se, a mi pokušavamo doprijeti do onih koji su slabi i koji ne mogu više ni to – ispričala je Gordana. Inače, ovi Facebook humanitarci stalno su u kontaktu i ako je potrebno, pomoć iz Varaždina ide u Vinkovce ili Osijek i obrnuto.

Tako su protekli tjedan varaždinski humanitarci poslali veliki paket hrane i higijenskih potrepština u Dom za djecu i mladež „Dubec“ u Zagrebu i zlostavljanoj ženi iz Osijeka.

6

Intervju tjedna

31. siječnja 2012., br. 402

EKSKLUZIVNO Prof. dr. sc. Bojan Biočina, predstojnik Klinike za ka

Prvi put u povijesti, i J Neće biti lako gledati pacijenta koji ima novca, pa bi sebi kupio mehaničko srce i živjet će, i istog takvog koji nema novca za mehaničko srce i stoga neće živjeti. Što napraviti u tom slučaju?

treba diti se tru m vi da u o ovjek ma č okviri što bolje. vi napra to bolje s ,š e l ću!

Dak ealnoš r m o ov

Prof. dr. sc. Bojan Biočina Piše: GORDANA IGREC

Od 2008. godine do danas, na KBC-u Rebro u Zagrebu na Klinici za kardiokirurgiju ugrađeno je 60-ak mehaničkih srčanih pumpi različitih tipova.

Na KBC-u Rebro u Zagrebu ima toliko pacijenata koji su oboljeli od kardiovaskularnih bolesti da sve potrebe za mehaničk im srčanim pumpama različitih tipova

m

ehaničko srce kao cijelo prvi put je ugrađeno 1968. godine ne mogu biti zadovoljene.

Osim što je mehaničko srce skupo i stoji do 70 tisuća eura u najskupljoj inačici, a shodno tome u njegovoj ugradnji prednjače zapadnoeuropske zemlje,

uzroci bolesti srca i krvnih žila sve više opterećuju sve veći broj ljudi kako u našoj zemlji tako i u svijetu. Kao glavni uzrok srčanih bolesti i bolesti krvnih žila navode se nepravilna prehrana siromašna vlaknima, a bogata mastima, pušenje, stres, neuredan život i nekretanje.

Bolesti srca i krvnih žila glavni su uzrok smrtnosti u svijetu.

Pri liječenju bolesti srca uzima se se u obzir, uz klasične načine liječenja medikamentima ili operativnih zahvata, i transplantacija srca ili čak ugradnja mehaničkog srca.

Upravo o ugradnji mehaničkog srca, posljedicama takvog zahvata za pacijenta, ali i o uzrocima koji uvjetuju takav zahvat, kao i o cijeni zahvata koji se djelomice u nas podmiruje iz HZZO-a, etičkim dilemama liječničke struke kada je riječ o dostupnosti mehaničkog srca,

ali i o stanju u zdravstvu i u medicinskoj struci u nas, razgovor za Regionalni tjednik vodili smo s redovitim profesorom kirurgije na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, docentom kirurgije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, specijalistom i subspecijalistom kardiokirurgije i predstojnikom Klinike za kardiokirurgiju KBC na Rebru u Zagrebu prof. dr. sc. Bojanom Biočinom.

Mehaničko srce Kada je prvi put u svijetu ugrađeno mehaničko srce?

Ovisi kako se gleda. Mehaničko srce kao cijelo prvi put je ugrađeno 1968. godine, a negdje 1962. godine kao potpora cirkulaciji bilo lijevog ili desnog ventrikula.

Prvi put je mehaničko srce kao mehanička cirkulacija upotrebljena kao pomoć srčanim bolesnicima još 1952. godine kao baza za operacije na srcu, što se radi

i dan-danas.

Tko, međutim, danas u svijetu prednjači u ugradnji mehaničkog srca?

To vam je globalizac ija. U zapadnom svijetu, s obzirom na visoku cijenu mehaničkog srca, ima ipak najviše zahvata.

Kada je i tko je prvi u Hrvatskoj krenuo s ugradnjom mehaničkog srca?

Ovisi na koji način gledate na mehaničko srce. Mehaničko srce kao naprava varira od veličine polovice stola, do veličine noćnog ormarića, tj. do naprava koje su u koferu do naprava koje se nose oko pojasa i koje mogu biti izvantjelesne ili mogu biti ugradbene. Ali prva umjetna cirkulacija, ako izuzmemo standardni izvantjelesni krvotok koji se radi svaki dan, napravljena je na KBC-u Rebro u Zagrebu 1964. godine. Prvi standardni izvantjelesni krvotok napravljen je na KBC-u

Rebro 1987. godine. Prva ugradnja srčane pumpe bila je 2008. godine.

Kako danas, međutim, stvari stoje oko ugradnje mehaničkog srca na KBC-u Rebro?

Mi smo od rujna 2008. do sada ugradili 60 mehaničkih potpora.

Opišite nam detaljnije mehaničko srce.

Ha, čujte, to je pumpa!

Radi se o mehaničkoj pumpi baziranoj na različitim konstrukcijskim načelima.

Ovo što je trenutno kod nas u upotrebi, dio s elektronikom, što se nosi oko pojasa, teško je kilogram i pol. Dio koji se ugrađuje težak je oko 400 grama. Sad već postoje modeli od 50 grama, a ovo oko pojasa - 500 grama.

Tako da ćemo vrlo brzo doći u situaciju da se neće više ništa nositi oko pojasa nego će izvor energije baterije biti ugradben kao danas baterija pacemakera.

Koliko dugo traje takav zahvat na pacijentu?

To je operacija koja se vrši na pacijentima koji su u teškom stanju. Ona je uglavnom dramatična, jer se radi na pacijentima koji su već pred kraj života.

Znači, tehnički je zahtjevna.

“Dobitnici” Tko su, dakle, potencijalni dobitnici mehaničkog srca?

Oni kojima srce popušta.

Srce može popustiti nakon kardiološke operacije ili može popustiti kao posljedica bolesti. Sad smo imali dječaka od 16 godina koji je transplantiran, pa mu je srce popustilo i klasično je transplantiran. Prošle godine je došlo do popuštanja transplantiranog srca, pa smo ga stavili na vrstu privremene vanjske pumpe.

Nije bilo nikakvog razloga da mu se vadi srce ili ugrađuje. Imali smo ideju da će

Intervju tjedna

31. siječnja 2012., br. 402

7

rdiokirurgiju KBC-a Rebro u Zagrebu o ugradnji mehaničkog srca

i srce se može kupiti se u roku od 10 do 15 dana to novo srce oporaviti.

No koje se sve pretrage moraju proći prije ugradnje mehaničkog srca?

Iste pretrage koje se rade za pac ijente koji čekaju transplantaciju.

Koliko se pacijenata trenutno nalazi na listi čekanja za ugradnju mehaničkog srca?

Mi nemamo listu čekanja za ugradnju mehaničkog srca. Postoji lista za one koji čekaju transplantaciju.

Znači, postoje tri vrste kandidata.

Jedni, koji čekaju transplantaciju srca, pa ako im se nešto pogorša dok čekaju, onda će ići na ugradnju mehaničkog srca.

Postoji druga vrsta kandidata koji, naravno, ne mogu biti na listi, a to su pacijenti kojima nakon teške kardiokirurške operacije srce ne proradi u punom opsegu i, naravno, nemaju listu čekanja, nego kako koji dođe.

I treći su ljudi kojima dolazi do akutnog zatajenja srca.

To je kod infarkta ili sličnih događaja. Znači od tri grupe mi dvije akutno interveniramo, a na ovoj jednoj za transplantaciju srca mislim da trenutno imamo oko 20 pacijenata koji čekaju svoje rješenje. Čekaju transplantaciju, ali iz raznoraznih razloga transplantacija nije moguća. Cijena privremenih izvantjelesnih pumpi je prihvatljiva - nekoliko tisuća eura.

Cijena operacije Kolika je cijena?

Oko 70 t isuća eura za

l

iječnički posao je težak i sigurno je da nikada neće biti adekvatno plaćen najskuplji model dugotrajne ugradbene pumpe, oko 500 eura za jednostavni model

izvantjelesne kratkotrajne pumpe.

I koliko su naši ljudi platežno spremni za takve zahvate?

Dio troška ide iz zdravstvenog osiguranja, ali za detaljnije informacije nisam kompetentan. Mi se bavimo medicinskim problemima prilikom ugradnje.

VAŽNE ČINJENICE

1968.

godine mehaničko srce prvi put je ugrađeno kao cijelo

Klasična operacija

70.000

Koliko dugo, međutim, traje oporavak pacijenta nakon ugradnje mehanič-

eura stoji najskuplji model dugotrajne ugradbene pumpe

s

rce može popustiti nakon kardiološke operacije ili kao posljedica bolesti kog srca?

Ne predugo. To je klasična operacija. To ovisi o njegovom prethodnom stanju organizma. Srce je pumpa koja pumpa krv koja snabdijeva organizam. Ako je loše radila pumpa, koji puta je i cijeli organizam oštećen.

I uglavnom to determinira duljinu oporavka.

Koja je obično prosječna dob vaših pacijenata?

Teško je odrediti tipičnu dob. Imali smo ekstremno mladih ljudi. Zadnji koji je bio imao je 15 godina. A imali smo i osobe starije od 70 godina.

Koja ograničenja prate osobe u svakidašnjem životu nakon ugradnje mehaničkog srca?

Najveće ograničenje je to da se ne mogu kupati u kadi ili plivati u moru. Mogu se tuširati. Oni sa sobom nose torbicu u kojoj se nalazi sva elektronika. Međutim, trčati ili vježbati mogu. Za tuširanje postoji posebna zaštita tih naprava. I moraju uzimati sredstva protiv zgrušavanja krvi.

Koliko je, međutim, produljen život ugradnjom mehaničkog srca?

To je teško reći. Statistika

SITUACIJA U HRVATSKOJ

Jesu li liječnici danas potplaćeni? Što je s plaćama medicinara? Jeste li potplaćeni? Čujte, svatko misli da bi mu plaća mogla biti bolja, s druge strane postavlja se pitanje odakle.

Liječnički posao je težak i odgovoran, sigurno je da nikada neće biti adekvatno plaćen, velik dio

kaže koliko ljudi preživljavaju nakon zahvata. Dvogodišnje preživljenje nakon ugradnji pumpi je jednako čak i malo bolje nego dvogodišnje preživljenje nakon transplantacije srca.

Dvogodišnje preživljenje je za nijansu bolje nego nakon transplantacije srca. Za godišnje preživljenje nemamo podataka. Naravno da svaka mehanička naprava ima svoj vijek trajanja.

Gdje se proizvode mehanička srca?

U SAD-u i nešto u Europi.

Koja korisiti KBC Rebro u Zagrebu?

I jedne i druge.

je baziran na entuzijazmu.

Ja sam zadovoljan s našim okolnostima, no koliko je zadovoljna mlada generacija, pitanje je. Što očekujete kao liječnik od novog ministra zdravlja Rajka Ostojića?

Oni su tek došli na vlast i nemam posebnih očeki-

No koliko su nezdrava prehrana, pušenje, stres i općenito nezdravi način života “okidači” za kardiovaskularne bolesti?

Ja sam kirurg, ja se bavim posljedicama. No, nezdrava prehrana i nezdrav način života svakako utječu na oštećenje srca i pojavu kardiovaskularnih bolesti.

Pacijenata koji imaju oštećenja srca toliko je puno da se svi ne bi mogli liječiti pumpama.

Znači, neki se liječe klasičnim načinom, lijekovima, implantantima, klasičnom kirurgijom i samo maloj grupi onih koji ne reagiraju

vanja. Mi, naravno, očekujemo sve najbolje za svoj resor. Ja sam svjestan naših ograničenja. To je naša realnost. Nismo mi Švicarska. Ovo je Hrvatska. Posao Vlade je dati nam što je bolje moguće, a na nama je da to što najbolje iskoristimo.

ni na kakvo drugo liječenje pruža se ili transplantacija ili mehaničko srce. Ustvari, to je kompleks liječenja bolesti srca, jer ipak odgovornost je na liječnicima opće prakse da se takvo što za dulje odgodi.

Zašto?

Jednostavno zato što resursi nisu dostatni. Srca za transplantaciju nema, koliko ima - ima, mi ne možemo naručivati. U odnosu na druge zemlje, prosjek je dobar. Ali ovo je industrijski proizvod koji se može kupiti. Iako je to velika stvar, u povijesti je to prvi puta da se srce može kupiti! Znači -

60

mehaničkih potpora ugrađeno je u KBC-u Rebro od rujna 2008. do sada

15

godina ima najmlađi pacijent kojem je ugrađeno mehaničko srce život se može kupiti!

To će otvoriti cijeli niz etičkih dilema. Hoće li živjeti onaj tko ima novaca, ili...?

Stanje zdravstva Jeste li vi kao liječnik zadovoljni medicinskim uslugama kakve imamo u našim zdravstvenim ustanovama?

Ja ne uspoređujem ništa.

Nekad sam živio u Europi. Ja sam ovime zadovoljan. Kako je - tako je. Svaka zemlja ima svoje mogućnosti. Treba se truditi da u ovim okvirima čovjek napravi što bolje.

Dakle, što bolje s ovom realnošću!

KADAR Medicinari moraju sredstva koja imaju rasporediti uvažavajući principe medicine i pravednosti

Vodim se etičkim postulatima u medicinskom radu Kako, stvari stoje s liječničkim i ostalim medicinskim kadrom?

Od šest kardiokirurških centara mi na KBC-u Rebro u Zagrebu radimo jednu trećinu posla. Onih pet - 2/3.

Mi imamo najveći broj ljudi i najveće resurse. Uvijek bi nešto moglo biti bolje.

Odakle vam na KBC Rebro dolazi najviše pacije-

nata?

Iz cijele Hrvatske, ali iz zagrebačkog prstena najviše.

Realno gledajući: više dolaze iz sjeverne Hrvatske nego iz južne, ali kompleksni slučajevi poput mehaničkog srca i transplantacije dolaze iz cijele Hrvatske.

Etika i medicina?

Znate, mi moramo ž ivjeti život svojeg društva.

Medicina je kao i politika: umijeće mogućega. To je ista definicija.

Mi moramo u medicini maksimalno iskoristiti ono što imamo. I to rasporediti uvažavajući istovremeno principe medicine i pravednosti. To nije uvijek lako.

Vode li se liječnici tim postulatima?

Ja nikad ne volim govoriti

o drugima. Ja se osobno vodim tim načelima i nastojim Kliniku usmjeravati u tom smjeru.

I dosta je transparentan način prijema bolesnika. I prije svega imamo transparentan način vođenja evidencije pogoršanja stanja bolesnika.

Ako je čovjek došao preko reda, onda je drugome

uzeo mjesto. S druge strane ne možemo mi procjenjivati kome je loše,a kome nije, to je na svakom pacijentu.

Znači, bitno je da smo u ovoj ustanovi izgradili transparentnost, da se vidi na kojem je principu neka odluka donesena ili na temelju čega je odluka donesena.

Neće biti lako gledati pacijenta koji ima novca, pa bi

sebi kupio mehaničko srce i živjet će, i istog takvog koji nema novca za mehaničko srce i stoga neće živjeti. Što napraviti u tom slučaju? Biti “pravedan”, pa pustiti da oboje umru ili...?

To je pitanje na koje nemate odgovor.

Teško pitanje za liječnika, a morate pomoći svakom pacijentu!

8

Život

31. siječnja 2012., br. 402

I TOGA IMA Adaptirali mesnicu za proizvodnju čvaraka, no ne mogu doći do slanine

Čvarci postali luksuz jer su svinje danas mršave J - Današnje svinje mogli bismo zvati „svinje gimnastičari“ koliko su mršave. Zato i špek mi mesari ne zovemo više špek, nego bijelo zlato! – rekao je mesar Novaković Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Kako su čvarci sve traženija, cjenjenija i skuplja roba na tržištu, neki su se odlučili upustiti upravo u biznis s čvarcima. Jedna od njih je i obitelj Brezovec iz Nedeljanca. Otac Ivan (67) s mesom se bavi od mladosti, a ljubav prema zanatu prenio je i na sina Alena (36).

Velika potražnja On je zajedno s ocem prije četiri mjeseca njihovu mesnicu registrirao za proizvodnju čvaraka i to po strogim HACAPP standardima. – Sve faze proizvodnje moraju biti strogo odvojene jedna od druge i zato smo mesnicu morali pregrađivati, nabavljati nove hladnjače, kotlove za pečenje čvaraka... – objašnjava Alen. U adaptaciju mesnice uložili su oko 800.000 kuna, a sada ne mogu nabaviti sirovinu (slaninu) za proizvodnju čvaraka.

- To je zaista veliki problem jer mi imamo tržište na koje bismo distribuirali čvarke. Imamo stalne klijente u Zagrebu koji naručuju od nas, no kojima sada ne isporučujemo jer jedva

pokrivamo potražnju na našem siromašne i nužan nusproizvod području – ispričao je Alen. kolinja. Posljednjih nekoliko Inače, u njihovoj mesnici godina čvarci postaju sve skučvarci se rade po staroj i tra- plja i sve cjenjenija roba na trdicionalnoj recepturi. Sve žištu te prava delikatesa! se radi ručno. Od peČvarci dostižu cijenu i c r čenja do stiskanja i do 140 kuna po a čv čvaraka na maloj kilogramu, odas n a d su preši. - Čvarc i nosno skuplji su d o i se peku oko tri i od vrhunskog uplji g k s sata u velikom pršuta i kuleko s n u h vr kotlu. Treba im na! Jedan od i a t oko tri sata da razloga je to što pršu budu gotovi i cinove sorte svinja kulena imaju više mesa, a jelo vrijeme ih netko treba miješati. Na kraju manje masnog tkiva, ih stišćemo u maloj preši – pa na tržištu vlada opća objasnio je Brezovec postupak nestašica špeka. – Zato i cijene izrade vrhunskih čvaraka po domaćih proizvoda poput čvatradicionalnoj recepturi. Kaže raka i kosane masti zato idu kako u jednoj rundi pečenja gore! – komentirao je mesar mogu dobiti šest do sedam Ranko Novaković. Našalio se kilograma čvaraka. kako su današnje svinje mogli zvati „svinje gimnastičari“ koliko su mršave. – Zato i špek Nestašica špeka - Kad bismo radili punim mi mesari ne zovemo više špek, kapacitetom, dnevno bismo nego bijelo zlato! – kaže. Inače, mogli proizvoditi i do 40 kila veleprodajna cijena slanine za čvaraka, i ne sumnjamo da proizvodnju čvaraka kreće se bismo sve prodali. No sada, jer od 10 do čak 17 kuna. Kako je za nemamo špeka, proizvodimo jedan kilogram čvaraka potrebsamo 15 kila dnevno – kaže no od šest do devet kilograma špeka, jasno je zašto je ova Alen.

Nekad su čvarci bili jelo za masna poslastica tako skupa.

Kad bismo radili punim kapacitetom, dnevno bismo mogli proizvoditi i do 40 kilograma čvaraka

DVIJE TONE ČVARAKA MJESEČNO

Može se, „samo“ treba imati svinje!

Franjo Prstec, vlasnik tvrtke Mestra, primjer je da se može dobro poslovati s čvarcima, samo je potrebno imati svoje svinje! Naime, on u Petkovcu pokraj Varaždinskih Toplica ima farmu s 3500 svinja, koja je tehnološki opremljena po standardima Europske unije.

Uz takav kapacitet, tvrtka Mestra na tržište isporučuje dvije tone čvaraka mjesečno, a kažu kako je potražnja i dalje ogromna. – Sve čvarke uspijevamo plasirati na tržište jer je potražnja jako velika, pogotovo u zimskim mjesecima – kažu u Mestri. – Koliko je velika potražnja za čvarcima pokazuje i činjenica da su gotovo svi veliki trgovački lanci uvrstili i čvarke u svoju ponudu, što prije nije bio slučaj – kažu. Njihovo je iskustvo da ljudi najviše vole kupovati pakiranja po 25 dekagrama. Vjerojatno zato jer je cijena čvaraka dosta visoka.

Svinje danas mršave, kažu stručnjaci

STROGA PRAVILA Dokumentima je precizno definirano tko i na koji način može proizvoditi čvarke u Hrvatskoj

Čvarci jedan od rijetkih zaštićenih autohtonih proizvoda Hrvatska ima samo nekoliko zaštićenih autohtonih prehrambenih proizvoda, a među njima su se prije tri godine našli i čvarci. Proizvod tradicionalne svinjokolje, takozvanog kolinja, tako je postao zaštićena robna marka.

Državni zavod za intelektualno vlasništvo izdao je patent kojim su slavonski čvarci stekli status autohto-

nog slavonskog proizvoda s geografskim podrijetlom.

Za čvarke je izrađen patent kojim je zaštićeno i geografsko podrijetlo na razini Hrvatske te su zaštićeni industrijski dizajn i ambalaža. Tim je dokumentima precizno definirano tko i na koji način može proizvoditi čvarke u Hrvatskoj te ih plasirati na tržište.

Hrvatska nema mnogo

zaštićenih autohtonih prehrambenih proizvoda, a uz bogatu kulinarsku tradiciju i brojne domaće spec ijalitete mogla bi itekako profitirati na tom području.

Jer oznaka izvornosti – diže cijenu!

Toga su svjesni Talijani i Španjolci koji su zaštitili oko 200 takvih proizvoda koji na tržištu, naravno, imaju dodanu vrijednost.

Sljedeći korak koji bi trebalo napraviti je udruživanje hrvatskih proizvođača čvaraka da bi zajedno ishodili patent na europskom tržištu.

Naime, zaštićeni autohtoni prehrambeni proizvodi moraju se preregistrirati žele li dobiti oznaku izvornost i Europske unije, a takvu će oznaku među prvima dobiti paška sol.

Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti

31. siječnja 2012., br. 402

ČITATELJI PIŠU Odred izviđača Sirius godinu započeo zimovanjem

9

ZAHVALA

Mali varaždinski izviđači na Psunju Pomogli ste nam u Izviđači tradicionalno započinju godinu odlaskom na zimovanje pa je ove godine čak trideset i pet članova udruge Odred izviđača „Sirius“ iz Varaždina sudjelovalo na zimovanju održanom u planinarskom domu Omanovac kod Pakraca. Zimovanje je trajalo četiri dana početkom siječnja.

Najmlađi sudionici zimovanja bili su učenici trećih do osmih razreda II. i V. osnovne škole iz Varaždina uz nekoliko učenika ostalih škola. Osim njih, zimovanju je prisustvovalo desetak izviđačkih voditelja. Razlog ovako velikom broju sudionika leži u odabiru atraktivne lokacije izvan naše županije. Planinarski dom Omanovac nalazi se na visini od 655 metara i jedno je od najljepših predjela planine Psunj.

Dom je kapaciteta preko 50 ležajeva pa je osim varaždinskih izviđača ugostio i desetak izviđača iz Ivanić Grada. U okolini doma nalazi se nekoliko nogometnih igrališta, igralište za djecu te novouređena skijaška staza s malom

žičarom.

Buduć i da na zimovanju nije bilo snijega, odnosno od njega su ostale samo male hrpice, program zimovanja prilagođen je zatečenim uvjetima pa su izviđači imali priliku učiti nove vještine putem raznih radionica, patrolnih i jatnih sastanaka te aktivnosti na otvorenom.

U kasnim popodnevnim satima organizirane su radionice na kojima su se izviđači mogli upoznati s osnovama snalaženja na karti, topografijom (izrada topografskih skica), prvom pomoći te raznim likovnim tehnikama (crtanje

i rad s glinamolom).

Jedno od zanimljivijih predavanja održao je predstavnik lokalne stanice gorske službe spašavanja (GSS), a samo predavanje sastojalo se od teoretske i praktične p rezenta c ij e. Po kazana je osnovna oprema GSS spasioca te osnove spašavanja unesrećenog u planinama.

Večernji sati bili su rezervirani za razne društvene igre, kviz znanja, natjecanje u pjevanju (karaoke) te filmsku večer.

Na kraju zimovanja sudionicima su podijeljene prigodne diplome za osvojena mjesta u natjecanjima i ostalim aktivnostima zimovanja. Prilikom povratka kući obavljen je kraći posjet gradu Daruvaru uz razgledavanje njegovih znamenitosti (dvorca, glavnog trga, parka i kupališta).

Zimovanje je bila prva izviđačka aktivnost u ovoj, nadamo se, aktivnoj i zanimljivoj 2012. godini.

Mr. sc. Marjan Pavić

teškoj situaciji

Sa svojom obitelji zahvaljujem svima koji su mi pomogli u jako teškoj situaciji, jer zaista ne znam kako bismo preživjeli s nikakvim mjesečnim primanjima, što ste i sami mogli vidjeti budući da smo objavili platnu listu supruga. Ja sam bez zaposlenja i imam kćer staru četiri godine. Stoga bih molila ako mi tko još može pomoći u hrani, odjeći i financijski, jer nam je zaista teško.

Svi koji su u mogućnosti i koji žele pomoći, mogu me kontaktirati na broj telefona 042/500-272. Unaprijed zahvaljujem sa svojom obitelji. Puno vam hvala, dobri ljudi.

Ines Knez Novosel

Hvala za osobnu Zahvaljujem osobi koja je pronašla i putem pošte mi vratila osobnu kartu izgubljenu u Lepoglavi.

Mira Tomašić, Varaždin

ISPRAVAK

T. O. “Marija” u Križovljangradu

INICIJATIVA Prvi korak prema brendiranju povijesne lokacije Gvozdansko

Zaboravljeni junaci gvozdanske posade

Bratovština Petra Zrinskog - Časni stol Čakovec pohodila je 15. siječnja ove godine naselje i utvrdu Zrinskih - Gvozdansko, u današnjoj Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje se 1578. godine odigrala jedna od

najdramatičnijih bitaka hrvatske povijesti. Mnogi povjesničari i publicisti bitku za Gvozdansko i junašt vo gvozdanske posade uspoređuju s najpoznatijim svjetsk im pr i mjerima ratnog herojst va, uz sam bok braniteljima teksaške utvrde Alamo ili židovske Masade, čiji su se branitelji, odbivši predaju, borili do posljednjeg čovjeka.

Okolicu utvrde Gvozdansko zaposjelo je godine 1578. desetak tisuća Turaka, a branilo ju je tek tristotinjak ratnika. Opsada

je trajala puna tri mjeseca tijekom kojih su branitelji odbili nekoliko ponuda napadača za predajom. Turci su 13. siječnja 1578. godine konačno zauzeli utvrdu, ali tek pošto su se svi preživjeli branitelji smrzli na svojim položajima.

Taj je događaj, na žalost, kasnije sasvim zaboravljen, a tek je u novije vrijeme postao predmetom interesa rijetkih hrvatskih povjesničara te poznatog publicista Damira Borovčaka. Na njegov su poziv ove godine na svečanost doputovali i članovi Bratovštine. Tijekom posjeta dogovoreno je da Bratovština preuzme dio zadaća oko brendiranja te povijesne lokacije, konkretno - uređenje poučne staze od podnožja brda do utvrde. Bratovština će se u tom smislu povezati s kulturnim udrugama na tom području i vrlo vjerojatno tamo osnovati svoj ogranak.

Bratovština Petra Zrinskog – Časni stol Čakovec

TRADICIJA Udruga vinogradara Vinea iz Vinice obilježila blagdan sv. Vinka

Trsove porezali i okitili kobasicama Udruga vinogradara „Vinea“ iz Vinice organizirala je i ove godine druženje svojih članova povodom blagdana sv. Vinka, prvog od zapovjedanih „vinogradarskih svetaca“ u godini. Blagdanom sv. Vinka započinje sezona radova u vinogradu i svakom ozbiljnom vinogradaru dobro je poznat ritual Vincekovog, koji se ne smije propustiti. Stoga su se članovi udruge i ove godine okupili u vinogradu predsjednika Stjepana Kovačića, na Barbari. Vlasnik vinograda Stjepan Kovačić uz pomoć općinskog načelnika Marijana Kostanjevca porezao je prve trsove, napojio ih vinom te ih okitio domaćim kobasicama i špekom, kako to nalaže običaj. Prečasni Valent Posavec, vinički župnik, kojem su pomagali velečasni Janko Bunić, župnik župe Natkrižovljan i velečasni Vjekoslav Gabud, kroz

prigodne litanije i molitve zazvali su blagoslov na sve vinograde na Barbari, kako bi u ovoj godini bili zdravi i dobro rodili.

U običajima vezanim uz Vincekovo dosta je simbolike. Tako će orezane trsove grančice stavljene u posudu s vodom na svijetlo i toplo mjesto, kad potjeraju, pokazati hoće li godina biti rodna, staro vino kojim se

trs zalijeva napojit će ga pa neće biti suše, a kobasice i špek na trsju odraz su želje za bogatim urodom vinograda.

Običaji uz Vincekovo nezamislivi su bez gastronomskih specijaliteta pa su okupljeni vinogradari mogli uživati u domaćim kobasicama i grahu koji je vrhunski pripremio „grah-majstor“ Mijo Erjavec. Nisu izostali ni dobri gemišti, a za dobro raspoloženje i pjesmu pobrinuli su se Vinički tamburaši.

Općina Vinica

U prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika u članku pod naslovom „Posla ima, ali neki bez posla kao da ne žele raditi?!“ navedeno je da Trgovački obrt Marija traži pastire. Trgovački obrt Marija ne nalazi se u Dubravi Križovljanskoj, kako je navedeno, nego u Križovljangradu 8.

Uredništvo

MALI BUKOVEC

Aktivna Udruga umirovljenika Udruga umirovljenika i starijih osoba općine Mali Bukovec osnovana je 20. ožujka 2011. godine. S puno snage i dobre volje svi smo se primili posla. Udruga do sada broji 150 članova. Dana 31. srpnja 2011. godine organizirana je svečana podjela članskih iskaznica u Društvenom domu u Malom Bukovcu uz domjenak i glazbu do sitnih sati. Nakon svih tih obaveza organizirali smo izlet po Međimurju, posjetili vinsku kuću gdje smo se okrijepili dobrom kapljicom i večerom uz dobru glazbu i stjecanjem novih poznanstava. Povodom božićnih i novogodišnjih blagdana, članovi Upravnog i Nadzornog odbora udruge posjetili su sve svoje članove, a također su posjetili i štićenike Doma za starije i nemoćne osobe Sv. Barbara u Lunkovcu te Udomiteljsku obitelj Marije Balije iz Novog Sela Podravskog, koja je ujedno i najmlađa udomiteljica na području naše, a i susjednih općina.

Udruga umirovljenika općine Mali Bukovec

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

10 Život

31. siječnja 2012., br. 402

ORTO REA

Mogućnost najma kreveta

Puno ste nam pomogli, jer Tomici sami nismo mogli kupiti krevet u kojem će mu biti ugodnije, rekao je Luka Čus. Njegova supruga Božica bila je bez riječi, sa suzama u očima

HUMANO Tvrtka Orto Rea obitelji Čus donirala krevet za njegu

Tomica (26) više neće spavati u kinderbetu J Obitelj Čus iz Tužnog zahvaljujući donaciji lakše skrbi o svojem teško bolesnom sinu, koji ima

cerebralnu paralizu, epilepsiju, tešku mentalnu retardaciju. Nepokretan je i nužna mu je 24-satna skrb Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

županije, koji je predložio da krevet za njegu dođe upravo Božica i Luka Čus iz Tužnog u Tužno.

Tomica Čus ima 26 godina, od petka lakše skrbe o svojem sinu Tomici. Tvrtka Orto ali ima izgled djeteta starog 4 do 5 godina. BoluRea iz Varaždina, proije od cerebralne zvođač i distributer a ij c a don paralize, epileportopedskih poji n sije, utvrđena magala, u petak surad u mu je i teška je obitelji Čus odom v a Z a s mentalna redonirala krevet nu l a ij c o tardacija. Neza njegu koji za s m i š a pokretan je i je anatomski i n skrb i om inkontinentan. medicinski prik Ne može samolagođen za njetjedni stalno sjediti, ne gu teško bolesnog govori, hrani se samo 26-godišnjaka. kašastom hranom tako da o njemu 24 sata skrbi majka Bolja skrb Donacija je ostvarena u Božica, a pomažu joj suprug suradnji sa 7Plus Regional- Luka i drugi sin, 29-godišnjak.

- Puno ste nam pomogli. Tonim tjednikom i Zavodom za socijalnu skrb Varaždinske mica je teško bolestan. Tako

je od njegovog rođenja i tome smo se morali prilagoditi. Nismo si mogli priuštiti krevet za njegu pa je dosad spavao u dječjem krevetu. Sada će mu biti puno ugodnije – rekao je Luka Čus.

Njegova supruga Božica bila je bez riječi, sa suzama u očima neprestano gledajući u svojeg mlađeg sina.

Kreveti za njegu ne mogu se dobiti preko zdravstvenog sustava. Tvr tka Or to Rea upravo je zato odlučila donirati takav krevet obitelji Čus koja živi skromno i takvo im je važno pomagalo bilo nedostižno.

- Donacije su redovita praksa naše tvrtke, ali moram reći da nam je posebno zadovoljstvo kada su namijenjene

djeci, za koju smo posebno senzibilizirani. Pravilna opskrba ortopedskim pomagalima ključna je za njihovo zdravstveno stanje, za rast i razvoj, za sigurnost. Krevet za njegu donirali smo obitelji Čusek u suradnji s Regionalnim tjednikom i Zavodom za socijalnom skrb s kojima ćemo i dalje surađivati kako bismo pomogli osobama s invaliditetom koje istovremeno žive u teškim materijalnim prilikama. Socijalna strana priče je, nažalost, često jednako teška kao i invalidnost.

No zajedničkim snagama možemo pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija – istaknula je Silvija Drvarek, izvršna direktorica tvrtke Orto Rea.

Kreveti za njegu bolesnika i starijih osoba ne mogu se dobiti preko zdravstvenog sustava pa su nedostupni za mnoge obitelji lošijeg imovinskog stanja koje skrbe o nepokretnom ili teško pokretnom članu obitelji.

Toga su svjesni u tvrtki Orto Rea koja je proizvođač, ali i distributer ortopedskih pomagala najpoznatijih svjetskih brendova.

Zbog toga nude i mogućnost najma elektromotornog kreveta. Cijena je 350 kuna mjesečno ili 35 kuna po danu, a najam se isplati ako je krevet za njegu bolesnika potreban u razdoblju kraćem od 10 mjeseci. Elektromotorni krevet se, inače, tamo može nabaviti po cijeni od 7.990 kuna, a s obzirom na to da je u tijeku akcija, gratis se dobiva noćni ormarić ili stolić za hranjenje.

Riječ je o modernim krevetima koji imaju mogućnosti podizanja uzglavlja i podnožja, zatim podizanja cijelog kreveta po

O

rto Rea je proizvođač, ali i distributer ortopedskih pomagala

visini te lagane vertikalizacije u oba smjera, a podizati i spuštati mogu se i bočne strane kreveta.

Zahvaljujući tome, njegovatelj ne mora imati veliku fizičku snagu da bi skrbio o bolesniku, a i mogućnosti ozljeda su svedene na najmanju moguću mjeru.

Za skrb je potreban i madrac, a cijena pasivno antidekubitalnog madraca od memorijske pjene s inkontinentnom presvlakom je 1.340 kuna.

Više informacija možete dobiti na broj telefona 042/350 -744 ili e- mail info@ortorea.hr.

Tomica izgleda kao 5-godišnjak

PRIMJER Obitelj Čus živi skromno, a sve su podredili brizi o Tomici kojeg hrane, premataju, nose...

Obožava vožnju automobilom

Krevet stigao tjedan dana prije Tomičinog 27. rođendana

- Najteže je to što nam Tomica ne može reći što ga muči. No obožava se voziti u automobilu.

Svaki put kada nekamo putuje, neizmjerno je sretan. Voli slušati i glazbu – otkrio je Luka Čus, otac 26-godišnjaka, i sam lošeg zdravstvenog stanja. U invalidskoj mirovini je posljednjih 14 godina, otkako je imao treći moždani udar.

Obitelj Čus živi skromno. Mami Božici je 2008. godine priznat

status roditelja njegovatelja pa prima mjesečno 2.500 kuna, a Lukina invalidska mirovina iznosi svega 1.500 kuna mjesečno.

Srećom, pomaže im i stariji sin, koji je zaposlen. Niti jednom od njih nije teško brinuti se o najmlađem članu obitelji, kojega svakog dana treba hraniti, prematati, nositi, voziti u kolicima...

Teško je opisati sreću zbog kreveta za njegu koji su djelatnici tvrtke Orto Rea u petak

montirali u dnevnoj sobi, gdje će Tomica spavati, ali i boraviti tijekom dana. Poklon je stigao tjedan dana prije Tomičinog 27. rođendana: zajedno sa svojom obitelji proslavit će ga 5. veljače, a veselja zasigurno neće nedostajati ni dva dana kasnije kada rođendan slavi njegova mama Božica.

Tko zna, moguće je da će tada Tomica preko dana boraviti i u novim kolicima za osobe s

invaliditetom. Naime, izvršna direktorica tvrtke Orto Rea Silvija Drvarek u petak je odmah primijetila da postojeća kolica nisu prikladna.

- Tomica je sada u kolicima koja su za njega prevelika. Dođite k nama u tvrtku pa ćemo zajedno odabrati kolica koja će biti prilagođena vašem sinu, što će spriječiti nove zdravstvene probleme – pozvala je Silvija Drvarek roditelje.

Oglas 11

31. siječnja 2012., br. 402

Zbog različitih i uglavnom netočnih informacija koje su u posljednje vrijeme plasirane u javnost od strane gradonačelnika grada Varaždina Gorana Habuša, objavljujemo u cjelosti dopis upućen Gradu Varaždinu 11. siječnja 2012. godine, a kako bi javnost bila transparentno i detaljno informirana o preciznim i razrađenim ustupcima od strane T7 VIS-a. Do današnjeg dana na isti dopis nije odgovoreno.

GRAD VARAŽDIN Trg kralja Tomislava 1, Varaždin n/r Gradonačelnik Goran Habuš, dipl.ing.

Zamjenica gradonačelnika Natalija Martinčević, upr. iur.

Zamjenik gradonačelnika mr.sc, Vjeran Radelić Vlado Vlašić, v.d. Pročelnika Upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam i zaštitu okoline U Varaždinu, 11. siječnja, 2012.

Poštovani,

Nastavno na naš sastanak od 15. prosinca 2011. godine, te sastanak od 27. prosinca 2011. godine kao i na vašu posjetu tvornici MBO u Brezju dana 27. prosinca 2011. godine, analizirale su se određene problematike i prijedlozi istaknuti na predmetnim sastancima te se došlo do određenih razmišljanja vezano uz Ugovor o interventnom odvozu i zbrinjavanju komunalnog otpada radi sanacije postojeće lokacije Brezje, kao i na sklopljeni Dodatak I i Promemoriju, a koja vam iznosimo ovim putem: 1. S vaše strane istaknuta je svjesnost oko obveze iz Ugovora glede formiranja i primjene novih cijena za građane zbog uvođenja MBO tehnologije kao konačnog zbrinjavanja otpada te sanacije postojećeg baliranog otpada kao i prekidanje baliranja otpada kao privremenog rješenja. Istovremeno isticali ste vremena praćena gospodarskom krizom te vašu želju da građani čim manje trpe eventualno podizanje cijena glede uvođenja trajnog zbrinjavanja otpada, a koje do sad građanima nije obračunavano kao niti određene realne akontacije budućeg zbrinjavanja, već je obračunavano sakupljanje i odvoz te baliranje otpada i privremeno skladištenje.

2. Nastavno na točku 1. s vaše strane su bili postavljeni zahtjevi glede mogućeg korigiranja cijene MBO obrade komunalnog otpada zbog utjecaja na povećanje cijene građanima. Također ste predlagali možebitno smanjenje cijene ako bi se obrađivale veće količine komunalnog otpada od ugovorenih.

3. Činjenica je da je zbog određenog kašnjenja na izgradnji infrastrukture došlo i do kašnjenja početka rada postrojenja, a što je generiralo povećanje količina baliranog otpada. S obzirom da je ugovorena cijena bazirana na ugovorenoj količini od 120.000 tona, sa većim količinama postoji mogućnost određenih korekcija cijene. Prilikom predmetne analize treba uzeti u obzir da je cijena obrade baliranog otpada troškovno skuplja od cijene obrade nebaliranog novonastalog otpada. S obzirom da je ugovorno definirana mogućnost povećanja količina maksimalno u visini od 25%, postoji mogućnost po predmetnom Ugovoru da bi se količini od 120.000 tona dodala količina od dodatnih 30.000 tona te bi tada ukupna količina za obradu iznosila 150.000 tona.

4. Nakon analiza utvrdili smo da bi se za količinu od 150.000 tona ukupna cijena mogla korigirati na niže i to za 4% u odnosu na ugovorenu cijenu.

Nova cijena, nakon korekcije iznosila bi 131,52 EUR + PDV po toni otpada.

5. Osim navedenog u točci 4., kao što smo naveli u dopisu od 5. prosinca 2011. godine, omogućili bismo vam da se plaćanje obrade baliranog otpada u vrijednosti od 60%, a koji dio ne sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, sukcesivno izvršava kroz razdoblje od 5 do 7 godina ovisno o tretmanu pretporeza u Varkomu i obveze plaćanja PDV-a od strane T7 VIS-a u roku 45 dana od izdavanja računa.

6. Neovisno o produženim rokovima plaćanja, obrada baliranog otpada planirala bi se izvršiti u roku od 3 godine (2012.g. - 2014.g.).

7. Osim gore navedenog, ukoliko bi se krenulo u žurnu realizaciju obveza iz Ugovora s obzirom na izgrađeno postrojenje za MBO, a koje stoji i generira nepotrebne štete, postoji mogućnost da vam omogućimo da bi se cijeli avans od 1.027.500 EUR, a uplaćen od strane Varkom d.d. konzumirao u 2012. godini, što je značajno brže u odnosu na ugovoreno.

8. Ukazujemo vam da količine baliranog otpada nisu nastale samo od građana grada Varaždina nego i od okolnih općina u kojima je Varkom sakupljao komunalni otpad. Iz tog razloga je i za pretpostaviti da će općine dijelom u kojem su generirale balirani otpad i sufinancirati trošak konačne obrade i da taj trošak ne trebaju nadoknaditi ni građani grada Varaždina ni Grad Varaždin tijekom utvrđivanja primjene novih cijena. Pretpostavka je da je od ukupne količine baliranog otpada, od strane građana Varaždina stvoreno 80% ukupne količine, a 20% ukupne količine od općina u kojima je Varkom prikupljao komunalni otpad.

9. Analizirajući sadašnje stanje možemo konstatirati sljedeće: a. Zbog kašnjenja realizacije ugovornih obveza od strane Grada T7 VIS je do sada pretrpio višemilijunske troškove i štete. b. Od 21. prosinca 2011. godine prijavljen je pokusni rad MBO postrojenja i s obzirom na neisporuku potrebnih količina otpada, T7 VIS i dalje trpi štete koje dnevno premašuju 100.000 kuna. c. Neovisno o spremnosti postrojenja Varkom i dalje balira otpad i dnevno generira nepotrebne troškove građanima Varaždina u iznosu od 10.000 do 15.000 kuna. d. Na lokaciji baliranog otpada ne postoje potrebne dozvole za skladištenje otpada kao ni građevine za skladištenje otpada te nedvojbeno balirani otpad nepotrebno štetno utječe na okoliš kao i prijeti raznim drugim opasnostima. e. S obzirom na gore navedeno ukoliko se ugovorne strane žurno ne dogovore oko isporuke ugovorenih količina otpada, nepotrebno će se generirati višemilijunske štete i troškovi možebitnih sudskih postupaka. f. S naše strane ponudili smo i poduzeli maksimalno sve što je u našoj moći kako bismo se pokušali čim više približiti rješenju svih otvorenih pitanja i žurnoj sanaciji baliranog otpada kao i prekidu nepotrebnog baliranja otpada.

10. Sagledavajući gore navedeno pokušali smo izraditi višegodišnju projekciju MBO obrade otpada, a koja bi bila tehnološki, financijski i ekološki adekvatna za sve ugovorne strane, ali i građane grada Varaždina.

Pritom smo pokušali uzeti u obzir: a) mogućnosti sufinanciranja i subvenciju mehaničko biološke obrade baliranog otpada koje ste istaknuli u proračunu Grada Varaždina, b) mogućnosti sufinanciranja 40% troška konačne MBO obrade baliranog otpada sukladno Ugovoru s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kao i Planu gospodarenja otpadom RH c) vašu inicijativu da građani čim manje osjete utjecaj cijene obrade otpada koji se stvarao tijekom 7 godina s obzirom da su oni u dijelu baliranja i privremenog skladištenja platili nepotrebni značajni trošak d) korištenje već plaćenog avansa odmah u 2012. godini, što je značajno brže u odnosu na važeći Ugovor e) mogućnost obrade baliranog otpada u roku od 3 godine od početka obrade tj. od 2012. do 2014. godine, paralelno s obradom novonastalog otpada f) plaćanje obrade baliranog otpada u dijelu kojeg ne sufinancira Fond na razdoblje od 5 do 7 godina g) umanjenje cijene za 4% u odnosu na ugovorenu cijenu bazirano na količini od 150.000 tona

12 Oglas

31. siječnja 2012., br. 402

građanima, da bi trebalo analizirati opciju izračuna cijene građanima u kojoj oni ne bi bili opterećeni troškom obrade starog, baliranog otpada, već samo troškom obrade novonastalog komunalnog otpada (izračun u dolje prikazanoj Tablici 1 je orijentacionog i aproksimativnog karaktera te se po potrebi može detaljno razraditi)

h) uključivanje općina sa čijeg područja je otpad isto skupljan te baliran i privremeno skladišten u Brezju u sufinanciranje troška sanacije, a kojeg ne sufinancira Fond 11. Naša su logična razmišljanja, kad se uzima u obzir dosadašnja cijena

TABLICA 1:

VARIJANTA PRIJEDLOGA I RAZRADA NOVE CIJENE ZA GRAĐANE ZA PLAĆANJE NOVONASTALOG OTPADA OPIS broj članova domaćinstva

POSTOJEĆA CIJENA S PDV-OM skupljanje i odvoz

baliranje

ukupno

NOVA CIJENA S PDV-OM

POVEĆANJE

skupljanje i odvoz

MBO

ukupno

kn

%

2 člana

35,06

20,32

55,38

35,06

46,40

81,46

26,08

47,09%

3 člana

35,06

30,48

65,54

35,06

69,60

104,66

39,12

59,69%

4 člana

35,06

40,64

75,70

35,06

92,80

127,86

52,16

68,90%

5 članova

35,06

50,80

85,86

35,06

116,00

151,06

65,20

75,94%

Napomena: S obzirom da imamo informacije i ponude da bi se sakupljanje i prijevoz komunalnog otpada za građane u Varaždinu mogao organizirati uz cijenu od oko 30,00 kn s PDV-om, smatramo da dizanje cijene sakupljanja i prijevoza u ovom trenutku paralelno s uvođenjem nove tehnologije konačnog zbrinjavanja treba odgoditi. Tablica 1 je izrađena samo za grad Varaždin, a izračun se može primijeniti i za druge općine s čijeg područja Varkom prikuplja komunalni otpad.

TABLICA 2:

VARIJANTA PRIJEDLOGA I RAZRADA NOVE CIJENE ZA GRAĐANE ZA PLAĆANJE NOVONASTALOG OTPADA S POVOLJNIJOM CIJENOM SKUPLJANJA I ODVOZA OTPADA OPIS

POSTOJEĆA CIJENA S PDV-OM

NOVA CIJENA S PDV-OM

POVEĆANJE

broj članova domaćinstva

skupljanje i odvoz

baliranje

ukupno

skupljanje i odvoz

MBO

ukupno

kn

%

2 člana

35,06

20,32

55,38

30,00

46,40

76,40

21,02

37,96%

3 člana

35,06

30,48

65,54

30,00

69,60

99,60

34,06

51,97%

4 člana

35,06

40,64

75,70

30,00

92,80

122,80

47,10

62,22%

5 članova

35,06

50,80

85,86

30,00

116,00

146,00

60,14

70,04%

12. Uzimajući u obzir gore navedeno kao iste pretpostavke glede plana MBO obrade i financijskih mogućnosti po godinama izradili smo sljedeće projekcije:

a) GODINA 2012.

KOLIČINA MBO OBRAĐENOG OTPADA Ʉ Količina ukupne obrade 35.000 tona Ʉ Količina obrade novonastalog otpada cca 11.000 tona Ʉ Količina obrade baliranog otpada cca 24.000 tona (cca 20.000 tona akumulirane bale od građana grada Varaždina, a 4.000 tona od drugih općina gdje je Varkom sakupljao te nakon toga balirao otpad na lokaciji Brezje) VRIJEDNOST MBO OBRAĐENOG OTPADA Ʉ Vrijednost obrade i konačnog zbrinjavanja 34,5 milijuna kuna bez PDV-a Ʉ Vrijednost obrade i konačnog zbrinjavanja 42,5 milijuna kuna s PDVom PLAĆANJE MBO OBRAĐENOG OTPADA I MOGUĆI IZVORI SREDSTAVA Ʉ 9,4 milijuna kuna s PDV-om već plaćeno avansno (Varkom PDV koristio kao pretporez) Ʉ 13,65 milijuna kuna iz primjene cijene Tablice 1 (novonastali otpad, plaćaju građani, iznos s PDV-om) Ʉ 11,65 milijuna kuna za sanaciju baliranog otpada sufinancirano od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Ʉ 5 milijuna kuna sukladno proračunu Grada Varaždina (Subvencije Varkomu za MBO obradu baliranog i privremeno skladištenog otpada) Ʉ 2 milijuna kuna iz naplaćenih akumuliranih sredstava građanima, stavka na računu: „dio cijene za zbrinjavanje“ Ʉ 2,9 milijuna kuna od strane općina za subvenciju plaćanja konačnog zbrinjavanja njihovog dijela baliranog otpada Ʉ 4,0 milijuna kuna pretporez ostvaren u Varkomu na osnovu računa T7 VIS-a za uslugu obrade baliranog otpada Ʉ 6,1 milijuna kuna stanje 31.12.2012.g./suficit iz 2012. godine za prijenos u 2013. godinu

b) GODINA 2013. (nakon pokusnog rada MBO tvornice i normalnog rada tijekom 2012. godine analizirat će se mogućnosti automatiziranja/optimiziranja tehnoloških procesa kao i mogućnosti uvođenja višesmjenskog rada samog postrojenja što može rezultirati povećanjem kapaciteta) KOLIČINE MBO OBRAĐENOG OTPADA Ʉ Količina ukupne obrade 50.000 tona Ʉ Količina obrade novonastalog otpada cca 11.000 tona Ʉ Količina obrade baliranog otpada cca 39.000 tona (cca 32.000 tona akumulirane bale od građana grada Varaždina, a 7.000 tona od drugih općina gdje je Varkom sakupljao te nakon toga balirao otpad na lokaciji Brezje) VRIJEDNOST MBO OBRAĐENOG OTPADA Ʉ Vrijednost obrade i konačnog zbrinjavanja 49,3 milijuna kuna bez PDV-a Ʉ Vrijednost obrade i konačnog zbrinjavanja 60,6 milijuna kuna s PDVom PLAĆANJE MBO OBRAĐENOG OTPADA I MOGUĆI IZVORI SREDSTAVA Ʉ 6,1 milijuna kuna iz prijenosa stanja iz 2012. godine Ʉ 13,65 milijuna kuna iz primjene cijene Tablice 1 Ʉ 19,00 milijuna kuna Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Ʉ 5,00 milijuna kuna sukladno proračunu Grada Varaždina (Subvencije Varkomu za MBO obradu baliranog i privremeno skladištenog otpada) Ʉ 5,00 milijuna kuna od strane općina za subvenciju plaćanja konačnog zbrinjavanja baliranog otpada Ʉ 8,70 milijuna kuna pretporez ostvaren u Varkomu na osnovu računa T7 VIS-a za uslugu obrade baliranog otpada Ʉ 3,15 milijuna kuna se daje na odgođeno plaćanje Varkomu/Gradu od strane T7 VIS-a s valutom 2015.g.

c) GODINA 2014.

KOLIČINE MBO OBRAĐENOG OTPADA Ʉ Količina ukupne obrade 50.000 tona

Oglas 13

31. siječnja 2012., br. 402

Ʉ ɸȦɳɳ đÿČÿĉıĒÑ ĊıĒÑ ĨıĊČÑáĒė ġĤėĤÑàıĒı #ĤÑáÑ _ÑĤÑłáÿĒÑ ɇNıÜĺåĒÝÿĉå _ÑĤĊėđı ŀÑ 7 = ėÜĤÑáı ÜÑČÿĤÑĒėû ÿ ġĤÿĺĤåđåĒė ĨĊČÑáÿĪĮåĒėû ėĮġÑáÑɉ Ɂ ġČÑßÑĒĉå ėáûėäåĒÿþ ĤÑĮÑ ɇġČÑßÑĒĉå áÿĉåČÑ ĤÑĮå ɸȦɳ đÿČÿĉıĒÑ ĊıĒÑ ÿŀ ɵɳɴɷȩûȩɉ

Ʉ 0ėČÿàÿĒÑ ėÜĤÑáå ĒėĺėĒÑĨĮÑČėû ėĮġÑáÑ ÝÝÑ ɴɵȩɳɳɳ ĮėĒÑ Ʉ 0ėČÿàÿĒÑ ėÜĤÑáå ÜÑČÿĤÑĒėû ėĮġÑáÑ ÝÝÑ ɶɻȩɳɳɳ ĮėĒÑ ɇÝÝÑ ɶɴȩɳɳɳ ĮėĒÑ ÑĊıđıČÿĤÑĒå ÜÑČå ėá ûĤÑäÑĒÑ ûĤÑáÑ _ÑĤÑłáÿĒÑȦ Ñ ɺȩɳɳɳ ĮėĒÑ ėá áĤıûÿþ ėġßÿĒÑ ûáĉå ĉå _ÑĤĊėđ ĨÑĊıġČĉÑė Įå ĒÑĊėĒ ĮėûÑ ÜÑČÿĤÑė ėĮġÑá ĒÑ ČėĊÑÝÿĉÿ Ĥåŀĉåɉ VRIJEDNOST MBO OBRAĐENOG OTPADA Ʉ _ĤÿĉåáĒėĨĮ ėÜĤÑáå ÿ ĊėĒÑàĒėû ŀÜĤÿĒĉÑĺÑĒĉÑ ɷɼȦɶɳ đÿČÿĉıĒÑ ĊıĒÑ Üåŀ G _ȿÑ Ʉ _ĤÿĉåáĒėĨĮ ėÜĤÑáå ÿ ĊėĒÑàĒėû ŀÜĤÿĒĉÑĺÑĒĉÑ ɹɳȦɹɳ đÿČÿĉıĒÑ ĊıĒÑ Ĩ G _ȿėđ

d)

f) GODINA 2017.

PLAĆANJE MBO OBRAĐENOG OTPADA I MOGUĆI IZVORI SREDSTAVA Ʉ ɴȦɻɳ đÿČÿĉıĒÑ ĊıĒÑ ĨıĊČÑáĒė ġĤėĤÑàıĒı #ĤÑáÑ _ÑĤÑłáÿĒÑ ɇNıÜĺåĒÝÿĉå _ÑĤĊėđı ŀÑ 7 = ėÜĤÑáı ÜÑČÿĤÑĒėû ÿ ġĤÿĺĤåđåĒė ĨĊČÑáÿĪĮåĒėû ėĮġÑáÑɉ Ɂ ġČÑßÑĒĉå ėáûėäåĒÿþ ĤÑĮÑ ɇġČÑßÑĒĉå áÿĉåČÑ ĤÑĮå ɴȦɻ đÿČÿĉıĒÑ ĊıĒÑ ÿŀ ɵɳɴɷȩûȩɉ

PLAĆANJE MBO OBRAĐENOG OTPADA I MOGUĆI IZVORI SREDSTAVA Ʉ ɴɷȦɼɳ đÿČÿĉıĒÑ ĊıĒÑ ÿŀ ġĤÿđĉåĒå ÝÿĉåĒå SÑÜČÿÝå ɴ Ʉ ɴɻȦɸɳ đÿČÿĉıĒÑ ĊıĒÑ "ėĒá ŀÑ ŀÑĪĮÿĮı ėĊėČÿĪÑ ÿ åĒåĤûåĮĨĊı ıàÿĒĊėĺÿĮėĨĮ ɴɶȩ 8ÑĨĮÑĺĒė ĒÑ ÿŀĒÿĉåĮÑ ĤÑŀđÿĪČĉÑĒĉÑ ėĊė đėûıßÿþ ġĤėĉåĊÝÿĉÑ ġČÑßÑĒĉÑȦ ĮĤåÜÑ ıŀåĮÿ ı ėÜŀÿĤ ġĤėđġĮĒÿ ĒÑàÿĒ ġČÑßÑĒĉÑ G _ȿÑ ėáđÑþ ġė ÿŀáÑĺÑĒĉı ĤÑàıĒÑ Ʉ ɸȦɳɳ đÿČÿĉıĒÑ ĊıĒÑ ĨıĊČÑáĒė ġĤėĤÑàıĒı #ĤÑáÑ _ÑĤÑłáÿĒÑ ɇNıÜĺåĒÝÿĉå ėá ĨĮĤÑĒå Sɺ _'NȿÑȦ Ñ ŀÑ ėáûėäåĒÑ ĺÿĪåûėáÿĪĒĉÑ ġČÑßÑĒĉÑ Ĩ ėÜŀÿĤėđ áÑ ĉå _ÑĤĊėđı ŀÑ 7 = ėÜĤÑáı ÜÑČÿĤÑĒėû ÿ ġĤÿĺĤåđåĒė ĨĊČÑáÿĪĮåĒėû ėĮġÑáÑɉ ÿĨĮÿ ėáÜÿĮĒÑ ĨĮÑĺĊÑ ɇġĤåĮġėĤåŀɉ ŀÑ _ÑĤĊėđ ĨıĊČÑáĒė eÑĊėĒı ė ġėĤåŀı ĒÑ Ʉ ɸȦɳɳ đÿČÿĉıĒÑ ĊıĒÑ ėá ĨĮĤÑĒå ėġßÿĒÑ ŀÑ ĨıÜĺåĒÝÿĉı ġČÑßÑĒĉÑ ĊėĒÑàĒėû áėáÑĒı ĺĤÿĉåáĒėĨĮ Įå Įÿđå ġĤÿČĉåĺ ĨĤåáĨĮÑĺÑ _ÑĤĊėđı ı ĤėĊı ɷɸ Ɂ ɹɳ áÑĒÑ ŀÜĤÿĒĉÑĺÑĒĉÑ ÜÑČÿĤÑĒėû ėĮġÑáÑ ėá ÿŀáÑĺÑĒĉÑȹŀÑġĤÿđÑĒĉÑ ĤÑàıĒÑȩ Ʉ ɻȦɸɸ đÿČÿĉıĒÑ ĊıĒÑ ġĤåĮġėĤåŀ ėĨĮĺÑĤåĒ ı _ÑĤĊėđı ĒÑ ėĨĒėĺı ĤÑàıĒÑ Sɺ _'NȿÑ ŀÑ ıĨČıûı ėÜĤÑáå ÜÑČÿĤÑĒėû ėĮġÑáÑ Ʉ ɻȦɹɸ đÿČÿĉıĒÑ ĊıĒÑ áÑĉå Ĩå ĒÑ ėáûėäåĒė ġČÑßÑĒĉå _ÑĤĊėđıȹ#ĤÑáı ėá ɴɷȩ "ÿĒÑČÿŀÑÝÿĉÑ ėĺėû ġĤėĉåĊĮÑ ėá ĺåČÿĊå ĉå ĺÑłĒėĨĮÿ Ēå ĨÑđė ŀÑ #ĤÑá _ÑĤÑłáÿĒ ÿ Ēĉåûėĺå ĨĮÑĒėĺĒÿĊåȦ ĉåĤ ßå Ĩå Ēĉėđå ĒÑ åĊėČėĪĊÿ ĒÑĉġĤÿþĺÑĮČĉÿĺÿĉÿ ĒÑàÿĒȦ ĮĤÑĉĒė ĨĮĤÑĒå Sɺ _'NȿÑ Ĩ ĺÑČıĮėđ ɵɳɴɸȩûȩȦ ɵɳɴɹȩûȩȦ ɵɳɴɺȩûȩ ÿ ı ġėĮġıĒėĨĮÿ ėÜĤÑáÿĮÿ ɴɳɳȩɳɳɳ ĮėĒÑ ÜÑČÿĤÑĒėû ĊėđıĒÑČĒėû ėĮġÑáÑ áåġėĒÿĤÑĒėû ĒÑ ĺėáėŀÑĪĮÿĮĒėđ ġėáĤıàĉı ĒÑ ıČÑŀı ı ĨÑđ ûĤÑáȦ ĺåß ĉå ėá ĺåČÿĊėû GODINA 2015. ŀĒÑàÑĉÑ ÿ ŀÑ àÿĮÑĺı &ĤĺÑĮĨĊı ÿ Ĥåûÿĉı ġėĪĮė ĉå ėĺÑ ĮĺėĤĒÿÝÑ ġĤĺÑ Įėû ĮÿġÑ ı ĒÑĪėĉ áĤłÑĺÿ ÿ ĊÑė ĮÑĊĺÑ ġĤåáĨĮÑĺČĉÑ ėŀÜÿČĉÑĒ ĊėĤÑĊ ĊÑ ıĨĊČÑäÿĺÑĒĉı &ĤĺÑĮĨĊå KOLIČINE MBO OBRAĐENOG OTPADA ĨÑ ĨđĉåĤĒÿÝÑđÑ ÿ áÿĤåĊĮÿĺÑđÑ ıĤėġĨĊå VĒÿĉå ı ġėáĤıàĉı ŀÜĤÿĒĉÑĺÑĒĉÑ ėĮġÑáÑȩ Ʉ 0ėČÿàÿĒÑ ukupne ėÜĤÑáå 11.000 tona #ĤÑá _ÑĤÑłáÿĒ ßå ĮÑĊėȦ ŀÜĤÿĒĉÑĺÑĉıßÿ ėĮġÑá ı ĮĺėĤĒÿÝÿȦ ġėĨĮÑĮÿ ġĤĺÿ þĤĺÑĮĨĊÿ Ʉ 0ėČÿàÿĒÑ ėÜĤÑáå ĒėĺėĒÑĨĮÑČėû ėĮġÑáÑ ÝÝÑ ɴɴȩɳɳɳ ĮėĒÑ ûĤÑá Ĩ ÜåŀáåġėĒÿĉĨĊÿđ ĊėĒÝåġĮėđ ÿ Ċėĉÿ ĒÑ ÑáåĊĺÑĮÑĒ ÿ åĊėČėĪĊÿ ĒÑĉġĤÿþĺÑĮČĉÿĺÿĉÿ ĒÑàÿĒ ŀÜĤÿĒĉÑĺÑ Ĩĺėĉ ėĮġÑá Įå Ĩå ı ġėĮġıĒėĨĮÿ ġĤÿáĤłÑĺÑ ĨĮĤÑĮåûÿĉå VRIJEDNOSTI MBO OBRAĐENOG OTPADA ûėĨġėáÑĤåĒĉÑ ėĮġÑáėđ J&ȩ Ʉ _ĤÿĉåáĒėĨĮ ėÜĤÑáå ÿ ĊėĒÑàĒėû ŀÜĤÿĒĉÑĺÑĒĉÑ ɴɳȦɻɳ đÿČÿĉıĒÑ ĊıĒÑ Üåŀ G _ȿÑ ɴɸȩ 0Ñė áĤıĪĮĺåĒė ėáûėĺėĤĒÑ ĮĺĤĮĊÑȦ Sɺ _'N ĺÑĨ ÿĒîėĤđÿĤÑ ÿ ÿĨĊÑŀıĉå ÿĒĮåĤåĨ áÑ Ʉ _ĤÿĉåáĒėĨĮ ėÜĤÑáå ÿ ĊėĒÑàĒėû ŀÜĤÿĒĉÑĺÑĒĉÑ ɴɶȦɹɸ đÿČÿĉıĒÑ ĊıĒÑ Ĩ G _ȿėđ ĉå ĨġĤåđÑĒ ĨıáĉåČėĺÑĮÿ ı ĨıîÿĒÑĒÝÿĤÑĒĉı ġĤėĉåĊÑĮÑ ıĒıĮÑĤ ČėĊÑČĒå ŀÑĉåáĒÿÝåȦ Ñ Ċėĉÿ Ĩı ėá ŀĒÑàÑĉĒėû ÿĒĮåĤåĨÑ ĉÑĺĒėĨĮÿ ġėĨåÜÿÝå ıĨđĉåĤåĒÿþ ĒÑ áėÜĤėÜÿĮ PLAĆANJE MBO OBRAĐENOG OTPADA I MOGUĆI IZVORI SREDSTAVA ŀÑĪĮÿĮå ėĊėČÿĪÑȦ áĉåÝå ÿ đČÑáåłÿȩ =áĤåäåĒÿđ ĨġėĒŀėĤĨĊÿđ ÿ áėĒÑÝÿĉĨĊÿđ Ʉ ɴɶȦɹɸ đÿČÿĉıĒÑ ĊıĒÑ ÿŀ ġĤÿđĉåĒå ÝÿĉåĒå SÑÜČÿÝå ɴ ġĤėûĤÑđÿđÑ ĺėČĉĒÿ Ĩđė ġėđėßÿ ı ĤåÑČÿŀÑÝÿĉÿ ġĤėĉåĊÑĮÑ ĒÑ ġėáĤıàĉı ŀÑĪĮÿĮå Ʉ ɸȦɳɳ đÿČÿĉıĒÑ ĊıĒÑ ĨıĊČÑáĒė ġĤėĤÑàıĒı #ĤÑáÑ _ÑĤÑłáÿĒÑ ɇNıÜĺåĒÝÿĉå ėĊėČÿĪÑȦ ėÜĤÑŀėĺÑĒĉÑȦ ĊıČĮıĤåȦ ŀáĤÑĺĨĮĺÑȦ ĨġėĤĮÑ ÿ ĨČÿàĒė ɇĒġĤȩ îÿĒÑÝÿĤÑĒĉå ÿŀ_ÑĤĊėđı ŀÑ 7 = ėÜĤÑáı ÜÑČÿĤÑĒėû ÿ ġĤÿĺĤåđåĒė ĨĊČÑáÿĪĮåĒėû ėĮġÑáÑɉ ûĤÑáĒĉå ŀåČåĒÿþ ĺĤĮÿßÑȦ áėáĉåČÑ ĨĮÿġåĒáÿĉÑ ŀÑ ıàåĒÿĊå ÿ ĨĮıáåĒĮåȦ îÿĒÑĒÝÿĤÑĒĉå Ɂ ġČÑßÑĒĉå ėáûėäåĒÿþ ĤÑĮÑ ɇġČÑßÑĒĉå ĤÑĮå ɶȦɴɸ đÿČÿĉıĒÑ ĊıĒÑ ÿŀ ɵɳɴɶȩûȩ ĊıČĮıĤĒÿþ đÑĒÿîåĨĮÑÝÿĉÑɉȩ ÿ ġČÑßÑĒĉå áÿĉåČÑ ĤÑĮå ɴȦɻɸ đÿČÿĉıĒÑ ĊıĒÑ ÿŀ ɵɳɴɷȩûȩɉ N ėÜŀÿĤėđ ĒÑ ĊėđġČåĊĨĒėĨĮ ĨĺåûÑ ûėĤå ÿŀĒåĨåĒėûȦ ġĤåáČÑłåđė ıĊėČÿĊė ĨđÑĮĤÑĮå ġėĮĤåÜÿĮÿđ áÑ ĺÑđ ÿĨĮė áåĮÑČĉĒė ġĤåŀåĒĮÿĤÑđė ÿ áėáÑĮĒė ġėĉÑĨĒÿđė ĒÑ ŀÑĉåáĒÿàĊėđ ĨÑĨĮÑĒĊı ġĤåáĨĮÑĺĒÿĊÑ Sɺ _'NȿÑ ÿ #ĤÑáÑ _ÑĤÑłáÿĒÑȩ V Įėđ ĨđÿĨČı ĺÑĨ ġėŀÿĺÑđė áÑ ġĤåáČėłÿĮå ĮåĤđÿĒ ėáĤłÑĺÑĒĉÑ ĨÑĨĮÑĒĊÑ ı ĪĮė ĨĊėĤÿĉåđ ĤėĊıȩ

e) GODINA 2016.

KOLIČINE MBO OBRAĐENOG OTPADA Ʉ 0ėČÿàÿĒÑ ukupne ėÜĤÑáå 4.000 tona Ʉ 0ėČÿàÿĒÑ ėÜĤÑáå ĒėĺėĒÑĨĮÑČėû ėĮġÑáÑ ÝÝÑ ɷȩɳɳɳ ĮėĒa

N ġėĪĮėĺÑĒĉåđȦ

VRIJEDNOSTI MBO OBRAĐENOG OTPADA Ʉ _ĤÿĉåáĒėĨĮ ėÜĤÑáå ÿ ĊėĒÑàĒėû ŀÜĤÿĒĉÑĺÑĒĉÑ ɶȦɼɸ đÿČÿĉıĒÑ ĊıĒÑ Üåŀ G _ȿÑ Ʉ _ĤÿĉåáĒėĨĮ ėÜĤÑáå ÿ ĊėĒÑàĒėû ŀÜĤÿĒĉÑĺÑĒĉÑ ɷȦɻɸ đÿČÿĉıĒÑ ĊıĒÑ Ĩ G _ȿėđ

/ÑĨđÿĒÑ GĤėĊėġ SėđÿßȦ áÿġČȩėåÝ ČÑĒÿÝÑ VġĤÑĺå JÑĒĊė _ČÑþåĊȦ 7 ČÑĒ VġĤÑĺå

PLAĆANJE MBO OBRAĐENOG OTPADA I MOGUĆI IZVORI SREDSTAVA Ʉ ɷȦɻɸ đÿČÿĉıĒÑ ĊıĒÑ ÿŀ ġĤÿđĉåĒå ÝÿĉåĒå SÑÜČÿÝå ɴ

PRIJEDLOG - VARKOM/GRAD VARAŽDIN OD DANA 16. 11.2011. (MJESEČNI IZNOS RAČUNA ZA GRAĐANE) OPIS

PRIJEDLOG - GRAD RAZDOBLJE OBRADE BALIRANOG OTPADA 5 GODINA (ISTOVREMENO OBRADA NOVONASTALOG OTPADA)

POSTOJEĆA CIJENA S PDV-OM

NOVA CIJENA S PDV-OM

POVEĆANJE

broj članova domaćinstva

skupljanje i odvoz

baliranje

ukupno

skupljanje i odvoz

MBO

ukupno

kn

%

2 člana

35,06

20,32

55,38

49,63

71,34

120,97

65,59

218,44%

3 člana

35,06

30,48

65,54

49,63

107,02

156,65

91,11

239,01%

4 člana

35,06

40,64

75,70

49,63

142,68

192,31

116,61

254,04%

5 članova

35,06

50,80

85,86

49,63

178,35

227,98

142,12

265,53%

PRIJEDLOG - T7 VIS OD DANA 11. 1. 2012. (MJESEČNI IZNOS RAČUNA ZA GRAĐANE) OPIS

PRIJEDLOG - T7 VIS RAZDOBLJE OBRADE BALIRANOG OTPADA 3 GODINE (ISTOVREMENO OBRADA NOVONASTALOG OTPADA)

POSTOJEĆA CIJENA S PDV-OM

NOVA CIJENA S PDV-OM

POVEĆANJE

broj članova domaćinstva

skupljanje i odvoz

baliranje

ukupno

skupljanje i odvoz

MBO

ukupno

kn

%

2 člana

35,06

20,32

55,38

30,00

46,40

76,40

21,02

37,96%

3 člana

35,06

30,48

65,54

30,00

69,60

99,60

34,06

51,97%

4 člana

35,06

40,64

75,70

30,00

92,80

122,80

47,10

62,22%

5 članova

35,06

50,80

85,86

30,00

116,00

146,00

60,14

70,04%

14 Poslovni svijet

31. siječnja 2012., br. 402

DOZNAJEMO Špancirfest 3,7 milijuna, a stiglo 20-ak milijuna kuna! inske varažd ale d tvrtke una, a k 0 0 0 390. uge e i usl za rob 677.943 dobile na ku

HZZ VARAŽDIN

Novi portal tržišta rada Pokrenut je još jedan portal na području tržišta rada, odnosno pružanju pomoći kod pronalaska posla ili radnika. Riječ je o portalu tržišta rada Varaždinske županija koji se nalazi na adresi www.iscemposel.hr. Portal je nastao u sklopu 116.302 eura vrijednog projekta “Udaljeni jednim klikom”, koji uz potporu EU provodi varaždinska Područna služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zajedno s partnerima Fakultetom organizacije i informatike, Varaždinskom županijom, Gradom Varaždinom, AZRA-om i DAN-om.

- Ovo je tek početak jer portal sada treba živjeti sa svim stanovnicima Varaždinske županije kako bi se mogli nositi s izazovima tržišta rada - naglasila je pročelnica Jasenka Hutinski povodom završetka projekta „One klick away“.

ZELENA MREŽA

Tečaj za solarni uređaj Kako izgraditi vlastiti solarni uređaj za toplu vodu moći će naučiti polaznici besplatnog tečaja koji provodi Zelena mreža Varaždinske županije u partnerstvu s Elektrostrojarskom školom Varaždin, u sklopu projekta “Što mogu ja protiv CO2” financiranog od strane Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Tečaj počinje u subotu 4. veljače u 9 sati, a nakon toga još četiri subote u isto vrijeme u prostorima Elektrostrojarske škole Varaždin, Hallerova aleja 5, učionica B 10.

Prijave za tečaj mogu se dati Ines van Hoek, voditeljici projekta (tel. 098/311-536).

Špancirfest je lani imao proračun od 3,7 mil. kn te 200 tisuća posjetitelja, što znači da je za dolazak svakog od njih utrošeno 18 kuna

Špancirfest vraća višestruko više!

J Špancirfest se lani financirao sa svega 11 posto javnih prihoda (Grad i država),

kroz sponzorstva je osigurano 41 posto, a čak 48 posto činili su vlastiti prihodi Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Od ukupno 3,7 milijuna kuna prihoda, Špancirfest se lani financirao sa svega 11 posto javnih prihoda (Grad i država), kroz sponzorstva je osigurano 41 posto, a čak 48 posto činili su vlastiti prihodi festivala koji su ostvareni u najvećoj mjeri prodajom ulaznica (38 posto), a ostatak gotovo podjednako otpada na prihode od prodaje prostora ugostiteljima, odnosno izlagačima kojih je bilo 139.

Više programa Doda li se ovome da je kroz deset festivalskih dana prošlo, prema procjenama iz PU varaždinske, 200.000 posjetitelja, koji su imali prilike pogledati 31 predstavu i jedan plesni program, biti na 63 koncerata, 120 radionica i dvjestotinjak uličnih programa, jasno je da je 50-ak ljudi uključenih u 13. Špancirfest napravilo dobar posao. Iako za neke taj broj nije sretan,

to se nikako ne bi moglo reći za trinaesto izdanje Špancirfesta koji se razvija neobično brzim tempom za hrvatske prilike. Naime, ako se osvrnemo unatrag, vidjet ćemo velike promjene koje idu u dva glavna smjera: kvantitativnom i kvalitativnom - naglašava Branka Tropp, direktorica Turističkog ureda TZ grada Varaždina, organizatora Špancirfesta. Festival se danas održava na 27 hektara, odnosno gotovo u svakom dijelu povijesne jezgre Varaždina, pa i šire. Tu je lani bilo smješteno šest pozornica, a tijekom deset dana održana su 252 različita programa s oko tisuću izvođača iz 22 zemlje. Kod izbora izvođača, kako dodaje Tropp, pazi se što se nudi da bi se zadovoljili različiti afiniteti, ali ne ipak svi jer postoji kulturološka granica ispod koje se ne ide. Isto vrijedi kod odabira izlagača.

- Tu nema plastike. Međutim, još nismo dokraja zadovoljni s onim što se izlaže i nudi, ali

to je odraz hrvatske zbiljnosti.

U tom izložbenom dijelu cilj nam je pokazati najbolje iz tradicijske proizvodnje, koliko je moguće, te produkt dizajn.

To oboje je ekonomski ranjivo, bilo zato jer ih je malo i nemaju potpore, bilo da još nisu stasali.

Stoga bi ih kao organizatori morali podupirati da bismo dobili to što želimo - pojašnjava.

Kvalitetu i raznolikost sadržaja, kako napominje voditelj projekata Damir Levak, nije lako zadržati, a kamoli povećavati u današnje vrijeme. Međutim, ipak se uspijeva zahvaljujući rastu prihoda. - U vrijeme recesije nismo samo povećali sadržaj, nego i prihode od sponzora za 13 posto, a ukupni prošlogodišnji prihodi festivala bili su veći za gotovo 26 posto u odnosu na prihod iz 2010. godine. To povećanje dobrim je dijelom posljedica prodaje više od 20 tisuća ulaznica, hrabrog iskoraka zahvaljujući kojem smo prihodovali više od 600 tisuća

kuna, što je više od prihoda od terasa i ugostitelja, koji je lani čak bio nešto manji nego 2010 - veli Levak te ističe kako je Špancirfest postao festival koji prodaje najviše ulaznica.

Budući da je TZ neprofitna organizacija, sve što se prihoduje, sukladno zakonu, ide u pokriće troškova festivala, pojašnjava Tropp. - Samo za nabavu roba i usluga dobavljačima iz Varaždina i okolice otišla je gotovo četvrtina ukupnog prihoda, dok je kroz sponzorstva varaždinskih tvrtki prihodovano dvostruko manje - 390.000.

Neposredno ulaganje Grada Varaždina iznosilo je manje od sedam posto festivalskog proračuna, a 16 posto trebalo je izdvojiti za PDV te na davanja iz ugovora o dijelu i autorskih ugovora - naglašava Levak te napominje da je po posjetitelju uloženo oko 18 kuna, odnosno 15 ako se odbije prihod od ulaznica, dok je povratni efekt višestruko veći.

IZDVOJENO

U kolovozu 6.800 noćenja Od festivala koristi imaju sudionici, od izvođača do pružatelja usluga, ali i cijeli Varaždin.

- Teško je reći koliko je točno bilo posjetitelja, a još manje kolika je bila potrošnja prosječnog posjetitelja odnosno turistički promet. Uostalom, festival je osmišljen upravo zbog potonjeg. Budući da anketa košta, potrošnju smo procijenili na 100 kuna po posjetitelju, što znači da se tijekom festivalskih dana na usluge i kupnju utrošilo 20 milijuna kuna. No neka bude i upola manje, to je još uvijek nekoliko puta više od troškova cijelog festivala zahvaljujući kojem je stvoren samo PR vrijedan više od pet milijuna kuna - naglašava Tropp dodavši da se u Varaždinu tijekom kolovoza, koji je na kontinentu “mrtav” mjesec, ostvari 6.800 noćenja, dvostruko više od godišnjeg prosjeka.

Prava odluka Društvo i mediji – EU U

Nina BEGIČEVIĆ REĐEP doc. dr. sc.

prošloj kolumni objasnila sam četiri „slobode“ koje osiguravaju funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU, dok ću u ovoj kolumni objasniti nekoliko novina i pravila vezana uz medije i informacijsko društvo koje će se u EU trebati poštovati. U skladu s pravilima EU na području elektroničkih komunikacija omogućena je slobodna promjena operatora od strane korisnika, u skladu s najboljom ponudom, a pod uvjetima da korisnik može zadržati svoj broj i predbroj bez obzira na mrežu u koju prelazi. Kod mobilne telefonije, EU donosi niže cijene roaminga, ali unatoč tome što se to naglašavalo u kampanji kao znatna korist, još su uvijek cijene visoke. Od 2010. godine uvedena je maksimalna naknada u roamingu od 0,39 eura za

odlazni poziv, 0,15 eura za dolazni poziv te 0,11 eura za SMS poruku, dok je sredinom 2011. godine ona nešto smanjena na maksimalno 0,35 eura za odlazni poziv te 0,11 eura za dolazni poziv. Cilj je tek do 2015. godine izjednačiti cijenu poziva u roamingu i nacionalnih poziva. Uveden je i europski broj hitne pomoći – 112, broj je besplatan i može se nazvati sa svih telefona, mobitela te telefonskih govornica. Isto tako u EU su stroža pravila usmjerena na zaštitu maloljetnika od neprimjerenih programskih sadržaja u medijima te neprimjerenog oglašavanja koja će se morati poštovati. Usklađivanjem s europskom regulativom, primijenjen je i pravni okvir koji štiti interese gledatelja na način da ograničava trajanje rekla-

mnih spotova. Naime, trajanje reklamnih spotova unutar jednog sata u udarnom terminu na javnoj televiziji ne smije biti dulji od 4 minute. Prijenos filmova snimljenih za javnu televiziju može se prekidati s reklamama tek svakih 30 minuta.

Ujedno će hrvatski nakladnici morati zastupati i puno veću europsku produkciju u godišnjim programima, pa ćemo tako moći gledati više sadržaja europske produkcije. ilj pravnih propisa EU vezanih uz informacijsko društvo i medije je pojačanje tržišnog natjecanja na području elektroničkih komunikacija i operatera fiksne i mobilne telefonije, kako bi se postigli interesi krajnjeg korisnika i u konačnici snizile cijene te spriječio monopol.

C

Poslovni svijet 15

31. siječnja 2012., br. 402

USPJEH Sustav zbrinjavanja komunalnog otpada Čakoma u samom hrvatskom vrhu

U Međimurju razvrstavaju već u kući 8 vrsta otpada!

J Sada imamo naplatu po volumenu, a pripremamo obračun po masi komunalnog otpada, zbog čega smo kupili kamion za odvoz s pet vaga čija je ukupna cijena oko 200.000 eura, najavljuje Avirović Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Razvrstavanje osam vrsta otpada već u domaćinstvima i pravnim subjektima, među kojima je i biorazgradivi za koji se dobivaju posebne, smeđe kante, te plaćanje zbrinjavanja otpada po obujmu, a u skoroj budućnosti po masi, umjesto površini stambenog prostora, dva su glavna obilježja sustava postupanja s komunalnim otpadom na području grada Čakovca i većine općina u Međimurju, koji se svrstava u sam vrh gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, ako ne i na prvo mjesto.

Edukacija je bitna Da je tako, potvrdila je i ministrica zaštite okoliša i prirode dr. sc. Mirela Holy prigodom posjeta Međimurskoj županiji. Obilazeći u pratnji župana Ivice Perhoča grad Čakovec, Gradsko komunalno poduzeće Čakom te Tehnix, ministrica nije skrivala zadovoljstvo onim što je vidjela. Što je toliko oduševilo ministricu Holy u Međimurju?

Razvrstavanje otpada već na mjestu nastanka u zasebne kante, odnosno posebne vreće, kao i sustav njihovog odvoza zacijelo je glavni razlog te najvažnija odlika sustava postupanja otpadom čakovečkog GKP Čakom.

- Sa selekcijom otpada na kućnom pragu počeli smo prije desetak godina i puno ulažemo u edukaciju već od vrtićke dobi, koja je ključna.

Domaćinstva i pravni subjekti najprije su počeli odvajati metale i staklo. Danas posebno

odlažu sedam frakcija otpada. Uz već spomenute, tu je i papir, plastika, tetrapak, baterije te toneri i ketridži, kao i biorazgradivi otpad odnosno zeleni otpad za koji smo nedavno uveli smeđe kante.

Zahvaljujući tome, postigli smo više stvari. Kao prvo, naši korisnici imaju manje troškove jer ne naplaćujemo zbrinjavanje selektiranih sirov ina, izuzev 15 za kuna mjesečno za i odvoz. Isto tako gradiv a r zbog manje kolibio z akom Č čine miješanog otpad o uveo otpada naše v a n poduzeće ima je ned e, smeđe manje troškove n poseb nte zbr injavanja, a a k sve to pozitivno utječe na okoliš jer se smanjuju količine otpada koje odlažemo na odlagalište u Totovcu gdje imamo i Saša Avirović, tehnički rukovoditelj Čakoma, pokazuje novi kamion ministrici Holy i županu Perhoču manju liniju za mehaničko-biološku obradu otpada - ističe li otpad ili ne, napustili smo Saša Avirović, tehnički ruko- prije osam godina. Sada imavoditelj Čakoma, koji smatra mo naplatu po zaduženom da je razvrstavanje moguće i i ispražnjenom volumenu, a u većim gradovima, iako tu pripremamo obračun po masi ima poteškoća. komunalnog otpada, zbog čega smo kupili posebno Župan Perhoč, koji je bivši postupanja s otpadom vraopremljeni kamion za odvoz s direktor Čakoma, ističe da je tile nekoliko koraka unazad.

Kamion s vagama Međimurje najbolji spoj teo- Stoga vjerujemo da će se to Razvijeni sustav razvrstava- pet vaga, čija je ukupna cijena rije i prakse u zaštiti okoliša novim Zakonom o otpadu nja otpada na mjestu nastan- oko 200.000 eura. On prikuispraviti, a Međimurska župana području Hrvatske. ka traži i primjeren odvoz te plja kante koje imaju čipove - Međutim, svi koji su nas nija i dalje će razvijati sustav naplatu. I tu je Čakom napra- s RFID kodovima uz pomoć dosad posjećivali iz Zagreba gospodarenja otpadom kod vio značajan iskorak, iako je kojih znamo kome pripada te druge informacije. Sustav više su znali o japanskim kojeg se glavni naglasak riječ o zahtjevnom poslu. i njemačkim iskustvima u stavlja na selekciji otpada - U Međimurju se odvoz je djelomično domaće proizbrinjavanju otpada, nego o na kućnom pragu. Podupii zbrinjavanje komunalnog zvodnje - naglašava Avirović ovome što se radilo niti sto- remo i regionalni centar za otpada plaća po količini, i to te dodaje da sve ovo nije utjetinu kilometara od njih. To je gospodarenje otpadom u već odavno. Naplatu smeća calo na račune domaćinstava rezultiralo nekim nelogičnim Piškornici, no koliko ćemo po kvadratu stambenog pro- jer su jednaki kao i prije, pa zakonskim rješenjima, koja otpada odvoziti do Koprivstora, koja je destimulativna tako domaćinstvo plaća 69,98 su kod nas neke stvari kod ničkog Ivanca, ovisi o nama. za korisnike jer plaćaju jed- kuna mjesečno za odvoz i nako neovisno selektiraju zbrinjavanje otpada.

MIRELA HOLY

Iskustva za novi zakon - Bila bih iznimno zadovoljna kada bih u svim županijama, koje ću obići vjerojatno u dogledno vrijeme, zatekla situaciju kakva je u Međimurju.

Drago mi je da sam se mogla uvjeriti da je Međimurska županija svijetao i vrlo pozitivan primjer u području zaštite okoliša u odnosu na druge krajeve u Hrvatskoj. Drago mi je da sam se posjetom Čakovcu mogla na licu mjesta uvjeriti da se već provodi u praksi dobar dio onog što planiramo novim Zakonom o otpadu, čime ćemo obvezati sve općine i gradove te županije - naglasila je Holy tijekom posjeta Međimurskoj županiji.

PRIMJER Župan inzistira na ekonomskim pokazateljima

“U Piškornicu ono što mi želimo” Zainteresirani smo da to bude što manje iz najmanje dva razloga: što manja cijena odlaganja i što manji troškovi prijevoza. To su osnovni ekonomski razlozi zbog kojih ćemo sigurno inzistirati da mi određujemo što ćemo dovoziti, bez obzira na to kako će regionalni centri funkcionirati - naglašava međimurski župan Perhoč, koji se nada da će ova iskustva i sugestije znatno pripomoći u izradi novog zakonskog okvira.

ODLAGALIŠTE TOTOVEC

IZDVOJENO Ministrica Holy nezadovoljna konceptom regionalnih centara

Tona komunalnog otpada zbrinjava se za 692 kune!

Naš cilj: zbrinjavanje bez deponija!

Miješani otpad koji sadrži tvari koje se ne mogu iskoristiti u Međimurju odlažu na odlagalištu Totovec, koje se sanira.

Tu je cijena tone zbrinjavanja tone komunalnog otpada 692 kune, što je među najvišim u Hrvatskoj.

- Cijena je takva jer se želi destimulirati trajno odlaganje, koje nije primjereno rješenje. No isto tako posljedica je zakonskih obveza. Naša polazna cijena iznosi 280 kuna, ali u našu cijenu su uključene

sve naknade propisane zakonom. Tu su naknada za namirenje umanjene tržišne vrijednosti nekretnina (NUTVN), naknada jedinici lokalne samouprave na čijem području je odlagalište, naknada za investicije u zaštiti okoliša te naknada na opterećivanje okoliša otpadom. Pitanje je što druge sredine naplaćuju. I tu ima posla za inspekcijske službe koje su sigurno bitan čimbenik u području gospodarenja otpadom - naglašava Avirović.

Ministrica Holy najavila je u Čakovcu da su u pripremi nova zakonska rješenja i novi pravilnici koji bi trebali uvesti red na području postupanja s otpadom u Hrvatskoj.

Neka od postojećih rješenja drži tehnološki zastarjelim, skupim i neprimjerenim situaciji u našoj zemlji. To se prije svega odnosi na regionalne centre za zbrinjavanje koji otpad tretiraju kao smeće, a ne kao potencijalnu sirovinu.

- Nisam pretjerano zadovoljna konceptom centara za gospodarenje otpadom jer su svi u Hrvatskoj predviđeni na mehaničko-biološkoj obradi otpada. Naime, uvjerena sam da se danas može puno više napraviti na selekciji otpada, a kod centara za gospodarenje otpadom i dalje se planira neselektivno prikupljanje otpada. To mi se ne sviđa. Doduše, na mehaničkoj traci MBO-a izdvajaju se iskoristive sirovine,

ali dosta tih sirovina koje idu trakom nije dovoljno čisto, što u velikoj mjeri otežava njihovu oporabu. Ukoliko želimo razviti koncept gospodarenja otpadom bez deponija, što je naša obveza i prema EU,

H

Ministrica Mirela Holy i župan I. Perhoč

moramo se prema otpadu početi odnositi kao korisnoj sirovini, a ne kao smeću. Mora nam biti u interesu da otpad dobivamo u što čišćem stanju kako bismo ga mogli što više iskoristiti jer se mnoge države bore za njega budući da je vrijedna sirovina.

Hrvatska nije dovoljno bogata zemlja da se

prema otpadu ponaša na način na koji se sada ponaša. Svjesna sam kako ovu zamisao neće biti lako ostvariti i da će biti otpora, ali vjerujem u mudrost ljudi. Vjerujem da će prepoznati kako se upravo u ovom segmentu možemo dodatno gospodarski razviti i otvoriti nova radna mjesta, što nam je izuzetno potrebno u ovom trenutku - upozorila je ministrica zaštite okoliša i prirode u Čakovcu.

rvatska nije dovoljno bogata zemlja da se prema otpadu ponaša na način na koji se sada ponaša, veli Holy

16 Znanost i tehnologija

31. siječnja 2012., br. 402

DOZNAJEMO Održan skup “Gospodarenje otpadom - Varaždin 2012.”

PREDSJEDNICA POO-a

Stiglo 180 stručnjaka Prvo smo planirali da će nas biti do sto, a došlo je 180 ljudi, dok je kroz cijeli skup prošlo preko dvjesto ljudi, što je izvan svih očekivanja, naglašava doc. dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić, predsjednica Programsko-organizacijskog odbora (POO) znanstvenostručnog skupa “Gospodarenje otpadom - Varaždin 2012.”

- Imamo upite za ponovnu organizaciju skupa. Gospodarenje otpadom goruća je tema, što se vidi po odazivu i temama, ali i po diskusijama.

Nadam se da će nas kao stručnjake početi više uvažavati.

Ovo je jedna od prigoda da oni koji to trebaju shvatiti – shvate - naglašava docentica na GFV-u.

USPJEH GFV-a

Inženjerstvo okoliša stiže Preddiplomski studijski program inženjerstva okoliša, koji je osmišljen na Geotehničkom fakultetu, dobio je pozitivnu recenziju na Vijeću tehničkog područja i Senatu Sveučilišta u Zagrebu. To znači da se očekuje odluka Fakultetskog vijeća GFV-a o uvođenju tog studijskog programa u nastavni proces u ak. godini 2012./2013.

GFV isto planira postojeće smjerove diplomskog studijskog programa geoinženjerstva najkasnije do početka akademske godine 2015./2016. preoblikovati i modernizirati u smjerove inženjerstvo okoliša, geotehničko inženjerstvo i upravljanje vodama.

(NE)POZNATO

Odlagališta samo do 2020.

Skup u Varaždinu nadovezuje se na tradiciju sličnih zagrebačkih skupova koji su svake dvije godine, ističe Aleksandar Rajilić, član POO-a i predstavnik MZOP-a. Glavne teme varaždinskog skupa bile su „Uspostava sustava gospodarenja otpadom kroz realizaciju Centara za gospodarenje otpadom“ te „Materijalno i energetsko iskorištavanje otpada kao gospodarska djelatnost“. - Hrvatska se obvezala do 2020. zatvoriti odlagališta te otvoriti centre gdje će se otpad obrađivati - upozorava Rajilić.

Oporaba ne može biti jeftinija od odlaganja!

vanje zbrinja bez a otpad a je ij n o p de ora će i m mogu cilj, veli š biti na nović Mila

Kada gori odlagalište smeća, bježite koliko možete - ne zbog toga što se radi o požaru, upozorava dr. Zlatko Milanović

Odlagališta smeća nisu ono što želimo J Odlagališta su puna velikog broja nedovoljno poznatih reakcija, svakojakog

života, procjednih voda te plina koji se može ne samo zapaliti, nego i eksplodirati Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Želi li itko odlagalište otpada?

Bi li netko želio da mu djeca žive i rade na odlagalištima? Ili unuci? Ne želimo, ali u svakom trenutku kamioni voze smeće na odlagališta - upozorio je dr. sc. Zlatko Milanović, voditelj podružnice ZGOS-a, tijekom uvodnog predavanja naslovljenog „Odlagališta otpada – neželjene građevine“ kojim je otvoren vrlo posjećen dvodnevni znanstveno-stručni skup „Gospodarenje otpadom – Varaždin 2012.“

Bježite kad gori!

Govoreći o vrstama odlagališta, Milanović je upozorio da zakon poznaje uređena i neuređena, ali se susrećemo i s drugim vrstama, poput divljih ili ona koja se namjerno povremeno zapaljuju.

- Naravno, ne gore odlagališta slučajno. Kada vas to

IZDVOJENO

zatekne, bježite koliko možete.

Ne zbog toga što se radi o požaru... Neke voditelje odlagališta samo zanima je li na kraju godine poslovanje pozitivno ili nije - upozorio je Milanović naglašavajući presudnu važnost edukacije na području zbrinjavanja otpada.

Cilj – bez odlagališta Za problem otpada rješenje je cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, ali ostaje nejasno što je dugoročni cilj u Hrvatskoj: smanjivanje količina i opasnosti otpada koji se odlaže ili „bezdeponijski” koncept?

- Mislim da je bezdeponijski koncept moguć i da to mora biti naš cilj, iako živim i radim na odlagalištu, ali to ne želim svojoj djeci i unucima. No nigdje ne piše da je cilj da naša lijepa Hrvatska bude bez odlagališta 2015. ili 2050. Donijeli smo čitav niz propisa koji su neusklađeni ili se ne provode. Prije osam godina donijeli smo propis o zatvaranju neuređenih odlagališta. Onda smo primjenu odgodili za godinu dana, a kada je došao i taj datum, smijenili su glavnu inspektoricu koja je rekla da samo provodi propise.

Tome se sada svi skupa smi-

jemo i velimo: “Idemo dalje”, da ćemo od sutra drukčije. A zapravo lažemo sami sebi ustvrdio je Milanović.

Stoga će se odlagališta neobrađenog otpada, kako je dodao, još duže vrijeme koristiti u Hrvatskoj, koja su prepuna velikog broja nedovoljno poznatih reakcija, puna svakojakog života, puna procjednih voda te odlagališnog plina koji se može ne samo zapaliti, nego i eksplodirati. Milanović je upozorio i na životinje, osobito ptice koje raznose otpad s odlagališta i već su doživjele genetske promjene.

Tko će reći da odlaganje otpada nije najjeftiniji način zbrinjavanja? Nitko. Od komunalnih tvrtki tražimo da rade čuda, ali to košta.

Ako netko smatra da je oporaba otpada jeftinija od odlaganja, onda je lud.

Ako netko komunalnog direktora tjera da radi što jeftinije a da maksimalno pazi na okoliš, sili ga ne nemoguće. Koliko odlagališta plaća do 30 posto naknade obližnjem lokalnom stanovništvu?

Znamo li koliki su rizici odlagališta za pet, deset ili dvadeset godina? Ne znamo jer su neprocjenjivi.

Stoga kada radite analize i usporedbe mehaničko-biološke obrade, spalionice ili odlaganja, radite ekotoksikološke ekvivalente tih različitih postupanja zbrinjavanja otpada. Ona uzima u obzir ne samo koliko koja tehnologija utječe na okoliš, nego i koliko se rabe prirodne vrijednosti: zrak, voda i zemlja. To je bit - ustvrdio je Milanović.

Odlagališta otpada, kako je dodao, grobnica su vrijednih sirovina. - Pokazale su to analize u Njemačkoj.

Nacionalni razvoj strategije postupanja s vlastitim resursima treba biti pr ior itet svake države.

Njemačko ministarstvo razvitka naručilo je izradu “ Strategije gospodarenja resursima za dostizanja Hightech položaja Njemačke” - upozorio je Milanović te ustvrdio da će se jednog dana rudariti u odlagalištima radi vrijednih sirovina!

Sanacija nije zatrpavanje smeća zemljom!

- Treba razlikovati sanaciju od rasprostranjenog osiguranja smetlišta folijama i zatrpavanjem slojevima zemlje i isisavanjem plina. Mi vjerujemo da će ta folija trajati 20 ili 25 godina, ali to nitko nije ispitivao. Pravi način sanacije je kada se odloženi otpad protjera kroz pogone

u kojima se izvlače korisne tvari. To je suština problema i pred tim također zatvaramo oči, iako u pravilniku piše da će se odlagati samo obrađeni otpad.

Doduše, čujem da se neki spremaju tako raditi - naglasio je voditelj podružnice ZGOS-a zagrebačkog Holdinga.

Dr. Zlatko Milanović

PRIMJER Suradnjom Geotehničkog fakulteta i Udruge gospodarenje otpadom do znanstveno-stručnog skupa

Mesec: Procedure je neophodno ubrzati Znanstveno-stručni skup zajedno su organizirali Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Udruga gospodarenje otpadom, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša i prirode, AZO-a, Varaždinske županije, Tehnixa, Croatia osiguranja, Mobilisisa, K-Teha, Grada Varaždina i T7 VIS-a. - Gospodarenje otpadom je top tema i to je postalo jasno ovdje u Varaždinu.

U današnje vrijeme ne može se bez takvih tema, pogotovo

ne fakultet koji želi obrazovati stručnjake na području inženjerstva okoliša koji nam nedostaju, i to njih oko tisuću, prema našim procjenama - naglašava prof. dr.

Josip Mesec, dekan varaždinskog Geotehničkog fakulteta. Više od 30 izlagača tijekom dvodnevnog skupa održanog pred dvjestotinjak sudionika, koji su drugi dan u Brezju posjetili i jedinu hrvatsku tvornicu za mehaničko-biološku obradu otpada, najbolja su potvrda dekanovih

riječi. Znanost i struka, očigledno, nude rješenja, no sluša li se dovoljno stručnjake, pitamo prof. dr. Meseca. - Često nisam zadovoljan rješenjima javne uprave, pa čak i u smislu zakonske regulative. Ne samo u smislu gospodarenja otpadom, nego u drugim područjima. Primjerice, ako želite implementirati neki gospodarski objekt, trebate proći procedure i godine da biste to napravili. To je u biti osnovni problem - smatra dekan.

Dekan GFV-a prof. dr. Josip Mesec i dožupan Milan Pavleković

31. sijeÄ?nja 2012., br. 402

Oglasi 17

18 Crna kronika

31. siječnja 2012., br. 402

I TOGA IMA Neočekivane spoznaje na suđenju Radimiru Čačiću u Mađarskoj

NAŠA POSLA

Gnjusan čin ili namještaljka?

Zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, spolnim odnošajem s djetetom u produljenom trajanju, otvorena je istraga protiv 39-godišnjaka iz Varaždina.

Temeljem istražnog zahtjeva varaždinskog Županijskog državnog odvjetništva, istražni sudac otvorio je istragu protiv 39-godišnjaka jer postoji osnovana sumnja da je radi zadovoljenja svog spolnog nagona u dva navrata u kući prijatelja iz mjesta nedaleko od Varaždina iskoristio dob i neiskustvo njegovog sina te skinuo odjeću s njega, polegao ga na krevet i najprije dirao po svim dijelovima tijela, posebno po spolovilu, a potom je napastovao dječaka koji još nije napunio 14 godina.

Osim oštećenog, tvrdnje o spolnom općenju iznio je i njegov brat navodeći da je jednom prilikom vidio osumnjičenika kako ulazi u sobu i spolno opći, a kada je to v idio, osumnjičeni je zaprijetio da će ga ubiti ukoliko nekome nešto kaže. Uz to, naveo je da se oštećeni brat znao žaliti na osumnjičenika.

Međutim, osumnjičeni je u svojoj obrani pred istražnim sucem naveo da je sve što mu se predočuje laž, odnosno namješteno samo zato što se posvađao s prijateljem, odnosno ocem oštećenog koji zna da je već osuđivan za slična kaznena djela pa mu se želi tako osvetiti.

Zapisnici su manjkavi, a svjedoci proturječni J Čačiću se sudi zbog nesreće iz 2010. u kojoj je dvoje Mađara izgubilo živote Piše i snimio : JÓZSEF MIHOVICS specijalni dopisnik iz Mađarske

U središtu ogromne dvorane Radimir Čačić s prevoditeljem i prevoditeljicom - sutkinjom iz Hrvatske. I mađarskim odvjetnikom, dok hrvatski, Čedo Prodanović, koji brani i Ivu Sanadera, nije nazočan. A sasvim otraga u dvorani, takoreći skriveno od javnosti, sagnutom glavom, sjedi vozačica kobne Škode u kojoj su dva člana njezine obitelji poslije sudara izgubila život.

Svjedoci razočarali Opet smo u Kaposvaru, a ne u gradiću Marcali, kuda zapravo teritorijalno pripada tragičan slučaj koji se dogodio od prije dvije godine: na autocesti M7, kod mjesta Szegerdő, chrysler sa zagrebačkom registracijom naletio je na škodu mađarske vozačice. No umjesto vrijednih svjedočenja pred sudom - razočaranje.

Naime, vatrogasci, a posebno policajci ispitani kao svjedoci, nisu bili na primjerenoj razini posla, a niti pričljivi.

U svoje su zapisnike unosili proturječne stvari, a o nekim važnim činjenicama - ni slova.

Tako, na primjer, o postupku policajaca iz Nagykanizse, koji su prvi stigli na licu mjesta, na papiru nema baš ništa. Njihovi kolege iz Kanize branili su se da to nije njihovo područje,

već kolega iz mjesta Marcali.

A i ovi posljednji su šlampavo uradili posao. Njihova im je šefica čak tri puta naređivala da dopune svoje izvješće. Ona je, na primjer, primijetila da su vatrogasci sasvim drugo napisali o vremenskim i prometnim prilikama.

U četiri oka

što odilo se dog i biti ob trebal . travnja 17 jasnije će biti d a k a čište o novo r

Ko l i ko s v j e doka, toliko varijanti o okolnostima i prilikama! Jedni lakonski vele da je oko podne kobnog dana bilo hladno. Drugi vele: kiša je siptala iz oblaka, ali magle nije bilo. Ostali dodaju: kolnik je bio sklizak, ali je vidljivost bila dobra. Sutkinja je primijetila da u jednom zapisniku o vremenskim prilikama piše samo: “ograničene”. Policajac, koji je to napisao, na raspravi ne zna objasniti što to znači konkretno.

Davno je bilo, ne sjeća se tako se pravda. Puno drukčije nije se svjedočilo ni o pojasevima u škodi. Jedan svjedok kaže da su svi bili zakopčani, a drugi tvrdi da neki nisu. Ni vatrogasac, koji je škarama razrezao dio vozila, ne sjeća se je li on maknuo pojaseve ili netko drugi. No zato je odlučan

policajac koji tvrdi da je iskopčao svjetlo u škodi, što znači da je bila osvijetljena.

Tako se satima raspravlja o detaljima, bez da se išta novo doznaje. Saslušavanje se razvlači, čini se dosadnim. Naročito kada sutkinja više puta pokazuje neke slike očevicima, i o tome raspravljaju zapravo u četiri oka.

Posao sudskog vijeća nije lak.

Uzimajući u obzir sve, ponekad proturječne izjave, moraju odlučiti tko je skrivio nesreću, tko je vozio nepažljivo, eventualno brzo. No sve bi se to trebalo doznati na idućem ročištu, 17. travnja.

ZAMENCSIK: VAŽNA PROMJENA Ni najmanjeg kontakta nema između okrivljenog i vozačice u sudnici. Čačić gleda stalno samo prema sutkinji i mađarskom odvjetniku. Ni riječ mu se ne čuje. Ponekad iznad ramena obgrli prevoditelja, koji - kako se čini - radi samo za njega. Kolege iz Hrvatske, koji su i sad u punom broju prisutni na ročištu, tek kasnije uspijevaju zamoliti sutkinju da se spor prevodi i za njih. I na kraju bude tako: riječi vještaka svi nazočni mogu razumjeti. Péter Zamencsik, odvjetnik okrivljenog Čačića, koji na sudovima brani i poznate mađarske političare, prije početka svjedočenja bitnim smatra spomenuti da se od prošlog ročišta dogodila važna promjena kod njegovog klijenta: postao je prvi potpredsjednik novoosnovane hrvatske Vlade. To potkrepljujući, predaje dokumente sutkinji dr. Krisztini Kostyák, koja vodi postupak u vezi tragičnog događaja koji je odnio dva života na autocesti 180 km od Budimpešte.

DVOJBA Različita mišljenja sudskih vještaka, nisu se složili čak niti oko brzine kojom je vozio Čačić

Brzina 115 - 118 km/h ili 125 - 135 km/h?

PROMET

Oprečna, pa čak i osebujna, bila su i svjedočenja sudskih vještaka, koja bi trebala biti važnija za ishod postupka.

Jedan od njih unaprijed izjavi: nije htio sastaviti stručni tekst da okrivljenog ne dovede u nepovoljno stanje?!

Poginuo motociklist U Poljani Biškupečkoj još jedna smrtno stradala osoba, prva ove godine na prometnicama Varaždinske županije.

Upravljajući motociklom Varaždinskom ulicom u smjeru jugozapadne obilaznice, 48-godišnji M.D. je prilikom izlaska iz lijevog blagog zavoja sišao te je prednjim djelom vozila udario u dvorišnu ogradu. Tom je prilikom pao s motocikla, a zbog zadobivenih ozljeda prevezen je u Opću bolnicu Varaždin gdje je zadržan na liječenju. Međutim, uslijed težine ozljeda preminuo je u bolnici, izvijestili su iz PU varaždinske.

Radimir Čačić na sudu u Kaposvaru u društvu mađarskog sudskog prevoditelja

Iznimno vozilo Je li Čačić kroz Mađarsku putovao sam ili u nečijem društvu?

Chrysler “preko noći” iz Mađarske! Čačićev odštećeni Chrysler nije vidio nitko od mađarskih stručnjaka. Vozilo je nestalo iz Mađarske s prelaska prvog na drugi dan od nesreće. Zbog toga je na suđenju bilo zanimljivo vidjeti slike baš tog vozila. Jedna slika odmah je zapela za oko mađarskom odvjetniku, Zoltánu Gálu. - Ovdje kod volana je vidljivo kako je njegov zračni pojas lagano puknuo. A druga strana ispred prednjeg sjedala, vidi čudo, pokrivena je tepihom?! Zašto tako? - pita se glasno ovaj branitelj. Lukavi Zamencsik odmah shvaća, pa prilično nervozno, u povišenom tonu, demantira da se bilo što taji, vjerojatno ciljajući na pretpostavke prema kojima je sa Čačićem putovala još jedna, ženska osoba… Kako bilo, objašnjenja još nema za ovo čudnovato pokrivanje ili moguće zataškavanje...

Budući da je Chr ysler dan nakon nesreće odvezen u Hrvatsku, nije ga mogao vidjeti.

No pomoću tvorničkog broja govorio je u superlativima sve što zna o tom vozilu. Tako doznajemo da njegova automatika korigira čak i neke greške vozača!

Ali ni tako se nije mogao izbjeći sudar. Djelomično i zbog toga, što je vozač imao na raspolaganju svega jednu ili jednu i pol sekundu za alarmno kočenje.

Prema tom stručnjaku, brzina Čačićevog vozila bila je između 115 i 118 kilometara na sat. Štoviše, i to 115 do 118 može biti lagano manje, a minimalno

više, dodaje! A na prijašnjem ročištu čula se čak i brzina od 145 kilometara na sat!

Obrazlažući svoje tvrdnje, ovaj stručnjak iznosi svoju pouku: prvotni sudar nije bio prevelik, što i stanje zračnog jastuka pokazuje, jer je počeo raditi samo

v

ještak nije htio sastaviti tekst da okrivljenog ne dovede u nepovoljni položaj u prvom, početnom stupnju.

Za mađarske putnike kobno je bilo što je njihov auto udario u ogradu, a potom se prevrnuo. Eventualni vodeni zastoj, odnosno vodena zavjesa, pretpostavlja da nije postojala jer je za to potrebno više vozila, a ovdje je riječ samo o dvama.

Drugi vještak, polemizirajući sa svojim kolegom, ovako po-

činje: “Dakle, sve je bilo u redu, sve sigurnosno, a nesreća se ipak dogodila..”. A za nju treba postojati razlog, koji će sud vjerojatno pronaći, naravno, uzimajući u vid i mišljenje prometne struke. - Ako uzmemo u obzir samo tehničke osobine, to nas vodi u pogrešnom smjeru. T reba v idjeti pred sobom i prometne prilike, a ni fizički zakoni, naravno, ne smiju se zanemariti. Zašto je došlo do sudara, ako su prilike vidljivosti bile odgovarajuće? Ali ako nisu bile povoljne te se maglilo, zašto to vozač nije primijetio na vrijeme - zapitao je. Drugi vještak smatra da je realna brzina bila između 125 i 135 km/h. To, apsolutno gledajući, nije tako visoka brzina za izazivanje nesreće na autocesti. No u mađarskim zakonima postoji i relativna brzina, što znači da vožnju svakako treba prilagoditi uvjetima, osobito vidljivosti i stanju na cesti.

Oglasi 19

31. siječnja 2012., br. 402

JAVNI POZIV za kandidiranje događanja za dodjelu potpore I. Predmet ovog poziva je dodjela bespovratnih novčanih sredstava Turističke zajednice grada Varaždina (dalje u tekstu: TZGV) za događanja koje doprinose sljedećim ciljevima: Ʉ ıĒÑġĤåäåĒĉı ÿ ĤÑŀĺėĉı ĮıĤÿĨĮÿàĊėû ġĤėÿŀĺėáÑȹġėĒıáå ûĤÑáÑ _ÑĤÑłáÿĒÑ ÿȹÿČÿ Ʉ ĨĮĺÑĤÑĒĉı ġĤåġėŀĒÑĮČĉÿĺėû ÿđÿáłÑ ûĤÑáÑ _ÑĤÑłáÿĒÑȩ II. Sredstva potpore odobravat će se za organizaciju i realizaciju sljedećih događanja: Ʉ ĊıČĮıĤĒÑ áėûÑäÑĒĉÑȦ Ʉ ŀÑÜÑĺĒÑ áėûÑäÑĒĉÑȦ Ʉ ĨġėĤĮĨĊÑ áėûÑäÑĒĉÑ ÿȹÿČÿ Ʉ áėûÑäÑĒĉÑ ĊėĉÑ áėġĤÿĒėĨå ėĨĮĺÑĤåĒĉı ÝÿČĉåĺÑ ÿŀ ĮėàĊå 'ȩ ġėŀÿĺÑ ɇĨÑĉđėĺÿȦ ġėĨČėĺĒÿ ÿ ĨĮĤıàĒÿ ĨĊıġėĺÿ Įå ėĨĮÑČÑ áėûÑäÑĒĉÑɉȩ

Ʉ áėĊÑŀ ė ġĤÑĺĒėđ ĨĮÑĮıĨı =ĤûÑĒÿŀÑĮėĤÑ áėûÑäÑĒĉÑ ɇġĤåĨČÿĊÑ ĤåûÿĨĮĤÑÝÿĉå ĮĤûėĺÑàĊėû áĤıĪĮĺÑȦ ĉÑĺĒå ıĨĮÑĒėĺåȦ ŀÑáĤıûåȦ ıáĤıûåȦ ėÜĤĮĒÿÝÑ ÿĮáȩɉ Ʉ ġėĮĺĤáÑ ė ĒåġėĨĮėĉÑĒĉı áıûėĺÑĒĉÑ ġĤåđÑ #ĤÑáı _ÑĤÑłáÿĒı (izdaje: Upravni odjel za financije i proračun Grada Varaždina) Kandidature s nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati.

V. Organizatori događanja kandidaturu s cjelokupnom áėĊıđåĒĮÑÝÿĉėđ ÿŀ ĮėàĊå '_ȩ ġėáĒėĨå Se#_ȿı najkasnije do 14. veljače 2012. godine. TZGV će izvršiti evaluaciju pristiglih kandidatura te najkasnije do 01. ožujka 2012. godine ĒÑ ĻåÜ ĨĮĤÑĒÿÝÿ ĻĻĻȩĮėıĤÿĨđȿĺÑĤÑŀáÿĒȩþĤ ėÜĉÑĺÿĮÿ áėÜÿĮĒÿĊå ġėĮġėĤåȩ

III. eÑ ĨĤåáĨĮĺÑ ġėĮġėĤå đėûı Ĩå ĊÑĒáÿáÿĤÑĮÿ ĮĤûėĺÑàĊÑ áĤıĪĮĺÑȦ VI. Prijave slati preporučeno na adresu: ėÜĤĮÿȦ ŀÑáĤıûåȦ ıĨĮÑĒėĺå ÿ ıáĤıûå Ĩ ġėáĤıàĉÑ ûĤÑáÑ _ÑĤÑłáÿĒÑ SıĤÿĨĮÿàĊÑ ŀÑĉåáĒÿÝÑ ûĤÑáÑ _ÑĤÑłáÿĒÑȦ VČÿÝÑ 'ĺÑĒÑ GÑáėĺÝÑ ɶȦ ɇáÑČĉå ı ĮåĊĨĮıȨ =ĤûÑĒÿŀÑĮėĤɉȩ ɷɵɳɳɳ _ÑĤÑłáÿĒ s naznakom: „NE OT VARA J - javni poziv - POTPORA IV. Potrebna dokumentacija za kandidiranje =# 8/'7 ȫ manifestacija za potporu TZGV-a: Ʉ ėÜĤÑŀÑÝ ŀÑþĮĉåĺÑ ȹɵɳɴɵ ȿ ėÜĉÑĺČĉåĒ ĒÑ ĻåÜ VJȩ J=/Ȩ ɳɴȿɴɺȹɵɳɴɵ ĨĮĤÑĒÿÝÑđÑ Se#_ȿÑȨ ĻĻĻȩĮėıĤÿĨđȿĺÑĤÑŀáÿĒȩþĤ _ÑĤÑłáÿĒȦ ɶɴȩɳɴȩɵɳɴɵȩ

20 Savjetnik

31. siječnja 2012., br. 402

Veterinarska klinika

Hortikultura

Davorin LUKMAN

Franjo PAVETIĆ

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka Ovlašteni stalni sudski vještak za područje veterinarske medicine (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Malo kreativnosti!

P

rošle nedjelje u prijepodnevnim satima prošećem perivojem Arboretum Opeka. Iako je vrijeme u prosincu i siječnju više ličilo na vrijeme jeseni i proljeća, stanovnici dragulja sjeverozapadne Hrvatske spavaju snom pravednika. Tu i tamo čuju se koraci pokojeg usamljenog šetača zadubljenog u svoje misli, ponegdje čuje se vesela, bezbrižna cika djevojčica i dječaka. Ugledah kroz ogoljelo drveće prelijepe primjerke stabala platane, impozantne starosti, kako raskriliše svoje ogromne grane s kojih odbacuju svoju staru koru u komadićima različitih oblika. Posuti djelići kore okolo stabala privukoše pažnju dviju curica koje čeprkajući po njima odabiru najljepše primjerke i nose je mami kako bi ih spremila u torbu. astavljam šetnju, pomislih, uskoro će proljeće razasuti paletu duginih boja. Probudit će se život, čarima zaigrati splet mirisa, ptičjeg cvrkuta, boja tek propupalog cvijeća, majskog zelenog lišća neodoljive ljepote. aštam: londonski autobus oldtajmer na kat staje na parkiralištu obnovljenog motela Opeka, iz njega izlaze posjetitelji, dočekuje ih domaćin i prigodna glazba domaćih veseljaka. Osvježenje pićem a la grof Bombelles.

Dobroćudan vodič povede goste kroz park, usput pričajući o povijesti parka, biljkama, legendama... Nakon obilaska, tamo na čistini uz bazen, na nekadašnjem teniskom igralištu, stolovi prepuni autohtonih i ekoloških delicija.

Badminton ili tenis na travi, glazba, sentiš. Povratak kući u Varaždin, prepuni dojmova, usput u Zelendvor na paštetu od fazana. da se sve to pretvori u biznis, trebat će doći netko iz Europe kao i oni koji su osmislili i izgradili perivoj. I onda će euroskeptici jarmati kako stranci odnose naša bogatstva! Jarmati je najlakše. Ali zasukati rukave... hm, hm, hm.

N

M

A

Buhe prenose i neke vrste trakavica!

P

rilikom svakog pregleda pacijenta, uvijek provjerimo hoćemo li u dlaci pronaći odrasle buhe ili njihov izmet!

Zašto je to bitno? Ne samo zbog samih buha, već i zbog činjenice da su buhe prijenosnici jedne vrste trakavica, koja nazivamo Dipylidium caninum. To su trakavice za koje možemo biti sigurni da su stanovnici crijeva, ukoliko dokažemo nalaz buha na životinji. Iako nosi naziv pseća (Caninum), nalazimo ih i u mačaka! Kako primijetiti trakavicu? Vrlo često nalazimo na dlaci u području čmara životinje slijepljene posušene ili žive članke odrasle trakavice, koji su u stalnom pokretu. Svijetloružičaste su ili bijele boje, a dužine 7 - 12 mm te širine 1,5 - 3,0 mm. Uzrokuju slab apetit, mršavost, slabokrvnost, pad imuniteta pa i stoga sklonost drugim bolestima! Treba naglasiti da je potrebno, ukoliko nađemo takve članke, ampulom terapirati osim buha na životinji i insekticidnim preparatima i njenu okolinu! Zašto?! Stoga jer je samo 5 % buha na životinji, a ostatak sa svim razvojnim stadijima u okolini životinje! Ampulu treba ponoviti minimalno još jednom, a ukoliko životinja izlazi iz kuće, tretmane treba ponavljati ampulama ili insekticidnim ogrlicama prema uputi proizvođača! Životinju protiv trakavica tretiramo minimalno dvokratnom terapijom djelotvornim tabletama. Paste koje također nalazimo u praksi ne djeluju na trakavice, već samo na gliste! To je najčešća zabluda kad vlasnici kupuju preparate u pet-shopovima! Drugi najčešći problem su gliste! Naravno, kao što to uobičajeno biva, novi vlasnici su uvjereni da je u uzgoju gdje su nabavili mače ili štene, provedeno sve što je potrebno s obzirom na prevenciju nametnika. U štenadi i mačića najčešće nalazimo Toxocaru canis i cati, odnosno valjkaste crve, koje jednostavnim rječnikom nazivamo glistama. U štenadi i mačića oni mogu uzrokovati i teške simptome bolesti, jer larve putuju krvlju iz crijeva do pluća te dušnika pa natrag u crijeva.

Zato j e moguće u štenadi čuti kašalj, ali i štucanje kao simptom glistavosti. Kako se štenad invadira glistama?

Ukoliko gravidna k u j a nije očišćena od crijevnih parazita, jajašca glista prenijet će se na plod putem krvi preko posteljice, a u novorođenih štenaca putem majčinog mlijeka. Razdoblje za razvoj odraslih glista u štenadi je do 30 dana od štenjenja i to je vrijeme kada treba obavezno provesti prvi tretman! akle, već u uzgoju, štenad s mjesec dana mora biti prvi put očišćena od glista! ajčešći simptomi koje možemo primijetiti su bljedoća, mršavost, povećan i napet trbuh, proljev, povraćanje, miris po acetonu, a kao teže komplikacije i začep crijeva. udući da larve putuju i kroz plućno tkivo, moguća je i brohopneumonija, a zbog ketoze i neurološki poremećaji. iječenje se provodi simptomatski uz terapiju glistavosti. Najbitnija je preventiva koja se u štenaca mora provesti i nekoliko puta, a u odraslih pasa obavezno dva puta godišnje. reba svakako ponovno naglasiti i opasnost za djecu, a higijena ruku najbolja je preventivna mjera!

D N B L T

Autoškola Boris PETROVEČKI

Pravna strana

mag. ing. prometa, stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr, tel: 042/233-244

Krešimir JELAKOVIĆ

Slušalice kao rizik U

današnje vrijeme sve češća je pojava da sudionici prometa i to oni najugroženiji (pješaci i biciklisti) sudjeluju u prometu slušajući muziku preko slušalica koje se stavljaju direktno u ušni kanal. Time je gotovo u potpunosti onemogućeno primanje zvukova iz (prometne) okoline što uvelike hendikepira tog sudionika prometa, a rizik od stradavanja višestruko povećava. Čovjek, sudjelujući u prometu, upotrebljava gotovo sva svoja osjetila kako bi postigao zadovoljavajuću razinu sigurnosti i rizik od stradavanja sveo na minimum.

Najvažnija su dva osjetila: vid i sluh. vidu nećemo ovdje posebno govoriti jer značaj i upotreba očiju poprilično je jasna. Međutim, sluh je sasvim druga priča. Sluh je osjetilo koje se vrlo često zapostavlja i ne pridaje mu se potreban značaj iako je, u prometu, često čak i važniji od vida. Upotrebljavajući oči, uz pomicanje glave lijevo-desno pokrivamo samo prednju polovicu kruga vidnog polja koja se nalazi ispred nas. Da bismo vidjeli onu polovicu kruga vidnog polja koja se nalazi iza nas, moramo se, u pravilu, zaustaviti i zaokrenuti čitavo tijelo za pola kruga. luh je drugačiji. Sluhom „vidimo“ puni krug oko sebe. Kad slušamo, čujemo sve što se dešava ispred nas, ali i iza i oko nas. Koristeći sluh u kombinaciji s vidom sudionik u prometu maksimalno doživljava prometno okruženje i lako detektira opasnost kada se ona pojavi u njegovoj blizini. eđutim, stavi li u uši slušalice, značajno se hendikepira i svoju percepciju opasnosti svodi samo na vid, tj. samo na opasnosti ispred sebe. Sve što mu prijeti sa strane ili iza njega nije u mogućnosti detektirati.

O

S

M

mag. iur.

Vlada Europske unije V E lada Europske unije je naziv koji se često koristi za Europsku komisiju, glavnu političku snagu, predlagatelja zakona (od pravila o kafe aparatima i štednim žaruljama do tržišnog natjecanja i proračuna Unije), političkog predstavnika te izvršno i nadzorno tijelo Europske unije. ajedno s Vijećem Europske unije, koje čini 27 šefova država ili vlada država članica, i Europskim parlamentom gdje sjede zastupnici izravno izabrani od građana (minimalno 6 predstavnika po državi članici, a maksimalno 96, iako npr. Njemačka ima 99 predstavnika), Europska komisija predstavlja „najmoćniju“ od triju glavnih birokratskih institucija koje vode Europsku uniju. lanove Europske komisije čine političari koje nacionalne vlade država članica izabiru prema vlastitim kriterijima, ali nakon što budu izabrani daje im se neovisnost u smislu da ih država koja ih je imenovala ne može više opozvati niti im može davati upute o djelovanju.

U teoriji takva neovisnost čini njihovu službu za vrijeme mandata u Europskoj komisiji nadnacionalnom, tj. dužni su postupati ne više u interesu svojih država nego „pomalo utopijski“ isključivo neutralno i u interesu Unije.

Z

Č

uropski parlament može, s većinom od 2/3 svojih članova, proći prijedlog za izglasavanje nepovjerenja vladi i natjerati Europsku komisiju da podnese ostavku kao tijelo, međutim u dosadašnjoj praksi Parlamenta nikada se nije došlo niti blizu takvoj 2/3 većini koja bi značila ostavku cijele Europske komisije. Dakle, kada je riječ o Europskoj komisiji, možemo reći da je riječ o instituciji prilično neovisnoj o izravnoj ili neizravnoj volji samih građana Europske unije (osim ako se stavovi zastupnika u Europskom parlamentu ne ujedine) i isto tako neovisnoj o volji nacionalnih političkih struktura koje su ih postavile na tu funkciju, a jedino predsjednik kao najmoćnija funkcija u Europskoj komisiji može prisiliti pojedinog člana da podnese ostavku. uropska komisija sastaje se jednom tjedno u Bruxellesu, a za njeno svakodnevno funkcioniranje odgovorno je otprilike 25.000 europskih službenika (administrativni dužnosnici, stručnjaci, prevoditelji, tumači i tajničko osoblje).

Karijera hrvatskog povjerenika u Europskoj komisiji, prema natpisima iz medija, značila bi najmanje 23.000 eura mjesečne plaće kroz razdoblje od 5 godina i druge beneficije koje nosi karijera u Europskoj uniji.

E

Oglasi 21

31. siječnja 2012., br. 402

GP STANORAD d.o.o.

V. Nazora 14, Čakovec, tel: 040/390-830, fax.: 040/390-832

POZIV na dostavu dokumentacija za utvrđivanje sposobnosti izvoditelja radova GP STANORAD d.o.o., ovime poziva sve zainteresirane pravne osobe i obrtnike na dostavu dokumentacije temeljem koje će se utvrditi njihova sposobnost za izvođenje radova na redovitom održavanju, sanaciji, intervencijama i rekonstrukciji stambenih i stambeno poslovnih zgrada na području GRADA VARAŽDINA. Sposobnost se utvrđuje za: Ʉ ûĤÑäåĺÿĒĨĊå Ʉ ėÜĤĮĒÿàĊå ÿ ÿĒĨĮÑČÑĮåĤĨĊå ĤÑáėĺå Ʉ ĒÑÜÑĺı ÿ ėáĤłÑĺÑĒĉå ġĤėĮıġėłÑĤĒå ėġĤåđå Dostavljaju se slijedeći podatci i dokumentacija: Ʉ ĮĺĤĮĊÑȹÿđå ÿ ġĤåŀÿđå Įå ÑáĤåĨÑ Ʉ ÿŀĺÑáÑĊ ÿŀ ėáûėĺÑĤÑĉıßåû ĤåûÿĨĮĤÑ Ʉ ĒÑŀĒÑĊÑ ġėĨČėĺÑ ŀÑ Ċėĉå Ĩı ŀÑÿĒĮåĤåĨÿĤÑĒÿ ėÜÑĺČĉÑĮÿ Ʉ ÜĤėĉ ÿ ĊĺÑČÿîÿĊÑÝÿĉĨĊÑ ĨĮĤıĊĮıĤÑ ŀÑġėĨČåĒÿþ Ʉ ÝĉåĒÿĊ ĨÑ ÿĨĮÑĊĒıĮÿđ ĉåáÿĒÿàĒÿđ ÝÿĉåĒÑđÑ ġė ĨÑĮı ĤÑáÑ ÿ ĺĤĨĮÿ ĤÑáÑ Ʉ ĤåîåĤåĒĮĒå ČÿĨĮå Ʉ =8ȿɴȦ =8ȿɵ ı ėĤÿûÿĒÑČı ÿČÿ ėĺĉåĤåĒėĉ ġĤåĨČÿÝÿ Zainteresirani trebaju dokumentaciju dostaviti do 15.2.2012. godine, u omotnici s naznakom “za utvrđivanje sposobnost” na gore navedenu adresu.

RADIO NA STRANI SVOJIH SLUŠATELJA

20 godina popularne emisije Iako je konkurencija posljednjih godina sve veća, Radio Varaždin ostao je na samom vrhu po slušanosti u Varaždinskoj županiji, a prema najnovijim istraživanjima, slušanost je posljednjih mjeseci i porasla.

Zasluga je to male ali vrijedne ekipe koja se brine o tome da najbolje informira i svakodnevno zabavi glazbom sve generacije. Osim toga, RV je tu i za sve one koji trebaju pomoć u rješavanju svojih problema. Jedan od provjerenih, vrlo uspješnih načina je kontakt-emisija “O čemu pričati”. Nedavno je proslavljen i jubilej - punih 20 godina od emitiranja prve emisije u kojoj slušatelji postavljaju pitanja na koja sami ne mogu ili ne znaju pronaći odgovore, iznose svoje primjedbe, upozoravaju na nedostatke, ali i upućuju pohvale onima koji ih zaslužuju.

Svaki ponedjeljak slušatelji s područja cijele Varaždinske županije mogu nazvati u eter Radija Varaždin i ako sami nisu uspjeli doći do odgovora na pitanje koje ih muči, tu je vrijedna ekipa Radija Varaždin, koja će im u tome vrlo rado pomoći.

Povodom ove lijepe godišnjice razgovarali smo s aktualnim voditeljicama emisije “O čemu pričati” Alenkom

Kučić i Vesnom Golub, koje svako pitanje slušatelja pomno saslušaju i uporne su u traženju odgovora, a prema potrebi izlaze i na teren i same se uvjeriti u veličinu problema. Što najčešće muči naše sugrađane? Alenka Kučić: “Zahvaljujući našim dragim slušateljima, uklanjali

su se kvarovi, pokretale humanitarne akcije, ispravljale nepravde, rješavali se manji, ali i veći problemi! Radio Varaždin ponosan je na svoju ulogu posrednika između tzv. običnih ljudi i onih koji itekako mogu utjecati na poboljšanje uvjeta življenja u gradu, odnosno županiji. Teško je izdvojiti najčešća pitanja jer građani se brinu o svemu.”

Koliko je dosad bilo pitanja i dobivate li odgovor na svako pitanje?

Kučić: “U više od dva desetljeća u emisiji “O čemu pričati” postavljeno je na stotine pitanja, a broj onih na koje nismo

dobili odgovore gotovo je zanemariv.”

Kakav je osjećaj pomagati slušateljima?

Vesna Golub: “S obzirom na to da su naši slušatelji uvijek uz nas i naš radio, nama je pravo zadovoljstvo kad uspijemo pomoći im otkloniti problem kojih ih muči.

Zato ih pozivamo da nam se javljaju i dalje - ponedjeljkom poslije 10 sati, da jave što ih muči, čime nisu zadovoljni, što bi trebalo promijeniti! Brojevi telefona su 302-330 i 302-331, a nakon što saslušamo i zabilježimo nova pitanja, dajemo odgovore na prošlotjedna. Odnedavno, na web stranici www.radio-varazdin.hr mogu se i preslušati odgovori, ako je netko propustio posljednju emisiju.”

Osim ove dobro uhodane emisije na službu građana, u Radiju Varaždin ističu da vrlo često i dosta uspješno rješavaju i probleme izgubljenih kućnih ljubimaca, raznih ključeva i drugih stvari. Objave za “izgubljeno – nađeno” su uvijek besplatne, a vrlo često Radio Varaždin je i čuvar tih pronađenih stvari jer već slušatelji znaju da je najbolje pronađene ključeve odnijeti na Radio Varaždin, koji će se onda pobrinuti da se čuje da su ključevi na sigurnom.

22 Urbana kultura

Art/media Pisci ne vide vaših 21,6 kuna!

J

utarnji je istražio koliko Vlada svakom zaposleniku preko poreza i doprinosa odreže za pojedine stavke.

Uz razumljive izdatke (vojska, zdravlje, socijala), tu su i neke lude brojke: prosječno plaćen Hrvat za turizam godišnje izdvoji Denis PERIČIĆ mr. sc.

95 kuna, iako mnogi denis.pericic@vz.htnet.hr od turizma vide samo vlastitu tur – u lavoru. iše da prosječno plaćen Hrvat godišnje izdvoji 21,6 kuna za književnost. To je čudno, jer ja od toga, u načelu, ne vidim ništa, iako živim od književnog rada (i srodnih poslova).

Ako sam (čini mi se) jedini profesionalni književnik u Varaždinu, onda bih valjda prvi morao osjetiti barem nešto od 30-ak milijuna kuna koliko hrvatski radnici navodno izdvajaju za književnost! li ne izdvaja se to za književnike, nego za knjigu i nakladništvo. Tu lovu Ministarstvo kulture uglavnom rasporedi nakladnicima, koji mi iz toga možda mogu platiti honorar, koji je manji od prosječne mjesečne plaće, a i ne radim knjigu baš svaki mjesec. Postoje neke izravne potpore piscima, ali su rijetke i temeljene na subjektivnim odlukama. S druge strane, država nije osigurala sredstva za plaćanje mirovinskog, zdravstvenog i invalidskog osiguranja novim samostalnim umjetnicima, koji takav status zaslužuju po objektivnim vrijednosnim kriterijima, pa ni po toj osnovi ne dobivam ništa. Dakle, bolje da sam nezaposlen ili na socijalnoj pomoći, ali ni to ne mogu, jer sam – prezaposlen! reba to reći da naši građani ne bi pomislili da nekih 500 pisaca potrati njihovih 30 milijuna: ono, svakom 60 somova… je, baš. I da postane jasno kako sve treba temeljito presložiti.

Pravo je, ali i krajnje vrijeme: nova je ministrica, nova vlast u gradu. Naime, porezna davanja za kulturu prosječnog zaposlenika iznose 375 kuna (što je čak 17 puta više od davanja za knjigu i nakladništvo) i to se mora prerasporediti na logičniji i korisniji način!

P

A

31. siječnja 2012., br. 402

REGIONAL BAND

Koncert za Valentinovo Prije nove serije koncerata u većim dvoranama Regional band će za uvertiru turneje održati koncert u klubu Sloboda u Varaždinu (u sklopu istoimenog stadiona). I ovaj, kao i buduće nastupe, organizira Udruga Špigl. Koncert u klubu Sloboda bit će za Valentinovo pa je u povodu dana zaljubljenih i prilagođen program. Regional band će nastupiti u punom sastavu, a osim autorskih izvest će i vlastite obrade pjesama drugih autora. Domaćini u klubu Sloboda priredit će za za-

ljubljene parove iznenađenja.

Rezervacija mjesta moguća je na telefon 098/232-031 ili na mail sloboda@mtnet.hr. Koncert počinje u 20.30 sati. Već u petak 17. veljače Regional band će održati cjelovečernji koncert u velikoj dvorani općine Vinica s početkom u 20 h. Cijena ulaznice je 20 kn, a moći će se kupiti na prodajnim mjestima u Vinici i na dan koncerta u dvorani. Nakon toga slijedi nastup u Čakovcu i prvi nastup Regionalni band u Krapini i drugim mjestima.

Prije turneje svirka u klubu Sloboda

KONCERT U podrumskoj sceni varaždinskoga kazališta

U subotu na koncert Vatre Rock grupa Vatra ove subote, 4. veljače, Varaždinu predstavlja svoj novi album „Ima li budnih?“.

Varaždin će biti prvi grad na nadolazećoj promotivnoj turneji.

Podsjetimo, Vatra je s prvim albumom objavljenim 1999. godine na novinarskoj rock nagradi Crni mačak 2000. godine zaslužila no-

minac iju u kategor iji za nadu godine.

Nakon toga su uslijedili brojni koncerti i Vatra 2002. godine potpisuje ugovor s najvećom izdavačkom kućom u zemlji Dallas Records te iste godine objavljuje album.

U subotu u Rogozu od 21 h počinje r’n’r fešta, a Vatra će nas sigurno držati budnima.

Članovi Vatre najavljuju žestoku svirku

OPĆA OPASNOST I BRKOVI DOLAZE U VARAŽDIN

Regionalni daje ulaznice!

Opća opasnost i Brkovi dolaze u Varaždin, a Regionalni tjednik dijeli osam ulaznica za čitatelje! Budite brzi i maštoviti te ćete na ovaj koncert otići sasvim besplatno.

Ova dva popularna benda u Varaždinu će zasvirati 18. veljače. Uz njih nastupit će još i varaždinski Louder te Black Night. Cijena ulaznica je 40 kuna u pretprodaji, 50 na dan koncerta. Za studente, uz pre-

T

dočenje X-ice, cijena je 30 kuna.

Na vama je samo da posjetite naš portal na adresi www. regionalni.com i ostavite ispod članka “Sretnim čitateljima besplatne karte za Opću opasnost” svoj komentar u kojem ćete napisati koja vam je pjesma od Opće opasnosti i Brkova najdraža i objasniti zašto.

Osam najsretnijih dobitnika dobit će svatko po jednu kartu i otići na koncert besplatno.

(Ne) filozofiraj Net u okovima M

Damijan BERMANEC mag. phil. damijan.bermanec@gmail.com

nogi danas lapidarno kažu: „Internet je veliko zlo“. A kad se uzme u obzir da je doista pun informacijskog smeća, infantilnih komentara, frustriranih „surfera“, plitkoumnog audiovizualnog sadržaja te svakovrsnog šlamperaja i netočnosti, čovjek može doći u (opravdanu) napast da se s tim složi.

Međutim, to je samo dio cjelokupne slike, samo jedna strana medalje. Jer internet ima i svoje izuzetno pozitivne karakteristike, od kojih je najpozitivnija - sloboda. n je doista prava oaza nesputane slobode – jedini preostali medij koji još uvijek nije skroz naskroz reguliran i podvrgnut strogom nadzoru zakona i službenih institucija.

Na njemu još uvijek vlada potpuna sloboda

O

govora i stvaranja, a prezire se jeftino javno moraliziranje i sputanost, izbjegava svaka jednostranost i jednoobraznost, odbacuju norme anemične i dosadne političke korektnosti. Ukratko, on je najiskrenije od svih mjesta na kojima se razmjenjuju mišljenja i stvaralački uratci, pravi hram nesputanih misli i djela na planeti punoj pravila, propisa i autocenzure koji vladaju svim segmentima društvenog života, međuljudskog ophođenja i komunikacije. sad bi neki bjelosvjetski zakonodavci htjeli regulirati ovaj posljednji otok neoskvrnjene slobode i nesmiljene kreativnosti. A sve u ime zaštite autorskih prava. Dakako da autorska prava treba štititi, o tome nema spora. No

I

zakonska rješenja koja su predlagana (PIPA, SOPA, ACTA, od kojih je ACTA još uvijek u igri) na tragu su nedopustivog – otvorene cenzure i regulacije koja bi mogla dokrajčiti sve najbolje što nam internet pruža. Tome se treba odlučno oduprijeti! Tijela Europske unije ne smiju se svrstati (kao što zapravo već jesu) na mračnu stranu ograničavanja sloboda. ACTA mora biti odbačena kao očiti zakonski promašaj. Svaki takav dokument mora oprezno balansirati između koristi i šteta koje donosi.

ACTA će možda bitno pridonijeti zaštiti autora i njihovih djela, ali po koju cijenu? Po visoku i gorku cijenu stavljanja interneta u prave pravcate okove – uništenja posljednjeg javnog i medijskog prostora neograničene slobode.

IT-TECH-NET 23

31. siječnja 2012., br. 402

HARDWARE

9/10

AMD memorijski moduli

BATMAN: Arkham City, igra za sve ljubitelje šišmiša

Gaće na tajice Piše: SINIŠA SOVIĆ foto@regionalni.com

Razvojnom studiju Rocksteady pošlo je za rukom konačno napraviti odličnu igru rađenu po predlošku nekog stripovskog junaka. Konačno se možemo uživjeti u ulogu Batmana kao superheroja i negativcima isprašiti tur.

Radnja Arkham Cityja odvija se šest mjeseci nakon događaja u prethodnom Arkham Asylumu. Doktor Hugo Strange uspijeva izmanipulirati lokalnu vlast da najlošiji kvar t Gotham Cityja pretvori u neku vrstu zatvora, i tamo susrećete svoje stare neprijatelje Jockera, Penguina, TwoFacea i druge. Zaplet je jako zanimljiv, a da ne kvar imo gušt

igranja, reći ćemo samo da igru poč injete kao Bruce Wayne koji upada unutra u trenutku kada je preostalo deset sati do pokretanja misterioznog „protokola 10“.

Sam Arkham City odlično je dizajniran, zabavno je i samo putovanje od jednog krova do drugog te brojne usputne aktivnosti koje grad nudi, no tu su i brojne građevine u kojima ćete imati posla: sudnica, muzej, bivše sjedište policije, podzemna žejeznica i tako dalje. Tu su sporedne misije, koje su kvalitetnije odrađene nego u

prethodniku, svaka od njih ima svoju priču koju rješavate u dijelovima, sve dok je ne prijeđete do kraja, a vrlo su raznolike i zabavne. Igra je već u prethodnom dijelu imala odličan sistem bliske borbe s više neprijatelja, a on je sada još malo napredovao, pa osim standardne šeme klikanja po neprijatelju, sada imamo zanimljive nove kombinacije koje možemo iskoristiti nakon određenog broja zadanih udaraca kako bi Batman izveo jedan od super napada.

Grafika je na razini, sam Arkham City izgleda odlično, sviđa nam se i dizajn likova, kao i neki detalji, poput Batmanovog odijela,

koje se s vremenom pomalo raspada. Cinematicsi su odlično odrađeni, imaju filmski ugođaj, čemu mnogo doprinosi vrhunski voice acting odrađen od strane kvalitetnih glumaca. Svakako treba spomenuti Kevina Conroya te Marka Hamilla, momke koji već godinama daju glas Batmanu i Jokeru u raznolikim prigodama.

Nakon što smo odigrali novog Batmana, zaključili smo da bismo rado svim razvojnim studijima preporučili da odigraju ovaj naslov i pogledaju kako se radi igra s kvalitetnom pričom, mnoštvom sadržaja, dobrim replay valueom, vrhunskom grupnom bliskom borbom, zanimljivim stealth p r is tup o m , koja je uz sve to, što je i najvažnije, jako zabavna.

GAMING NEWS Dobra godina za Steam Bethesda i Interplay spor Nakon natezanja po sudovima glede prava na franšizu Fallout, Bethesda i Interplay su napokon postigli dogovor. Bethesda će platiti Interplayu 2 milijuna dolara za prava na MMORPG Fallout koji spomenuti navodno razvijaju već neko vrijeme iako o tome ne postoje čvrsti dokazi. Ovim dogovorom su ona prešla u ruke Bethesde koja će ako se i odluči za razvoj masovke Fallout najvjerojatnije krenuti iznova.

2011. se pokazala kao još jedna uspješna godina za Steam. Valve je kroz financijsko izvješće otkrio da prodaja igara na Steamu već sedmu godinu zaredom raste za više od 100 %. Tijekom 2011. registrirano je impresivnih 14,5 milijuna Steamworks igara, dok je sam Steam u odnosu na 2010. udvostručio količinu isporučenih sadržaja i zaokružio je na nevjerojatnih 780 Petabytea podataka.

AMD je objavio dostupnost prvih memorijskih modula s AMD brandom, u prodavaonicama širom Sjeverne Amerike, kreiranih u suradnji s partnerima Patriot Memory LLC i VisionTek Products LLC. AMD Memorija je dostupna u tri različita nivoa cijena i brzina – u kapacitetima od 2 GB, 4 GB i 8 GB. Kategorija za zabavu sadržavat će RAM brzine od 1333 MHz i 1600 MHz, dizajniran za primjenu u tihim kućnim računalima namijenjenim za multimediju. Performance verzija podržava brzine do 1600 MHz s

niskom latencjom i dolazi u paru. Naposljetku, Radeon Edition DRAM će raditi na 1866 MHz, podešena je, testirana i certificirana za specifične AMD platforme kako bi omogućila maksimalne performanse po konkurentnoj cijeni.

MOBILNA TELEFONIJA

Aplikacije za Windows Phone 7 Godinu dana i dva mjeseca nakon lansiranja Windows Phone platforme i pripadajuće online trgovine za aplikacije, broj objavljenih aplikacija u Microsoftovom Marketplaceu premašio je 50 tisuća.

Prema informacijama s te stranice, trećina tih aplikacija dodana je u posljednja tri mjeseca, od čega oko 16 posto u posljed- njih 30 dana. Ipak, ovdje treba uzeti u obzir da je oko šest tisuća aplikacija naknadno povučeno iz trgovine

aplikacijama, tako da je stvaran broj dostupnih aplikacija ipak manji.

Danas se u ovu trgovinu aplikacije dnevno dodaje 265 novih aplikacija, dok je sredinom studenog ta brojka iznosila 165. Kako se u budućnosti očekuje da će mobilni Windowsi zauzeti dobar dio mobilnog tržišta, tako se može pretpostaviti da će i broj aplikacija u njihovoj online trgovini sve brže rasti tijekom sljedećih mjeseci i godina.

HARDWARE Kinect na PC-u Microsoft je u sklopu Consumer Electronics Showa, ili CES-a, potvrdio da Kinect na PC stiže već 1. veljače.

Cijena Kinecta PC će biti otprilike 250 dolara.

Microsoft je uz to podsjetio da Kinect na PC-u neće biti samo alatka za igranje te da surađuju s dvjestotinjak kompanija na izradi prigodnih,

poprilično raznolikih aplikacija.

Activision i Black Ops 2

Portal Fusible prenosi da je Activision nedavno u tajnosti registrirao domenu blackops2.com.

Activision je tako sada upotpunio svoju zbirku domena blackops, kojom pokriva čak šest nastavaka igre. Uz blackops.com domene, Activision je još ranije osigurao domene callofdutymw5.com i callofdutymw6.com. Službene najave Black Opsa 2 još nema.

HP priprema prvi ultrabook HP je najavio novi model svog prijenosnog računala i njihov prvi ultrabook – Envy Sceptre. Nažalost, konkretne informacije ipak nemamo – znamo da će biti iznimno tanak i da će raditi na Microsoftovom operativnom sustavu Windows 7. Inače, ultrabook prijenosna računala prvotno je najavio Intel kao konkurenciju tabletima i Appleovim MacBook Air prijenosnicima te se očekuje da će već ove godine, a pogotovo sljedećih, zauzeti velik dio ukupnog tržišta prije-

nosnih računala. Njihova popularnost trebala bi dodatno porasti kada i njihova cijena postane pristupačnija – Intelova preporučena cijena jest manja od tisuću dolara, no prvotni modeli su ipak skuplji od te preporučene cijene te njihova početna prodaja nije ispunila očekivanja.

24 Kulturni obzor

U D-duru

Etta James izgubila bitku...

V

elika blues, gospel soul i rock’n’roll pjevačica Etta James izgubila je posljednju bitku pet dana prije svog 74. rođendana. Naznaku da bi mogla pobijediti leukemiju i ozdraviti pružio je prije nekoliko mjeseci objavljen album “The Dreamer” na kojem se još jednom Darko RUŠEC ukazala kao pjevačiprofesor gitare u ca snažnog, bogatog Glazbenoj školi Varaždin i impresivnog glasa, posebice u nadahnutoj, iznenađujućoj i maestralno prearanžiranoj obradi hita Guns N’ Rosesa “Welcome to the Jungle”. remda nikada nije dosegnula slavu kakvu je uživala Amy Winehouse ili dosegnula naklade albuma kakvima su tržište poharale Adele i Beyonce, upravo su Ettu James spomenute tri dame isticale kao jedan od svojih najvećih i najvažnijih uzora. ttu James život nije mazio. Rođena je 25. siječnja 1938. u Los Angelesu pod imenom Jamesetta Hawkins, koju je majka Dorothy rodila s nepunih 15 godina. Pjevati je naučila na grozan način, kroz batine i suze u Echoes of Eden zboru Baptističke crkve Svetog Pavla u Los Angelesu. U Ettinoj petnaestoj godini Dorothy Hawkins ipak preuzima brigu o kćeri. Sele se u San Francisco, gdje upoznaje nedavno preminuloga glazbenika, pjevača, producenta i “Kuma rhythm & bluesa” Johnnyja Otisa koji joj osigurava ugovor s Modern Records. Prave uspjehe Etta počinje ostvarivati u okrilju Chess Recordsa koji joj debi album “At Last” objavljuje 1960. godine.

Od singla do singla, od albuma do albuma, rado je mijenjala žanrove - od rhythm & bluesa, doo-wopa i rock & rolla do jazza, gospela i soula - i unatoč tomu uspijevala ostati svoja i prepoznatljiva, ma čiju pjesmu pjevala i sni odine 2004. ušla je na listu 100 najvećih izvođača svih vremena magazina Rolling Stone, a sustigle su je i Grammy nagrade, kako za pojedine blues albume i jazz izvedbe, tako i za životno djelo te uvrštenje u Rock And Roll Hall Of Fame. ažalost, borila se s heroinom i alkoholom, sve do kasnih 80-ih. Tu negdje počinje i njezin comeback, prvo u filmu “Hail!

Hail! Rock ‘n’ Roll” , a potom i nizom albuma, uključujući i “The Right Time” soul producenta Jerryja Wexlera, čovjeka koji je stvorio Arethu Franklin, a Ettu prozvao “najvećom modernom pjevačicom bluesa”.

31. siječnja 2012., br. 402

NOĆ MUZEJA Gužvu u muzejima u županiji u petak je st

U Trakošćanu trad a u Varaždinu suv

P E

G

N

Klinci najoduševljeniji

J Mnogi posjetitelji već godinama nisu bili u muzeju, a besplatni noćni razgled

bio im je idealna prilika da to promijene Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Ni temperature ispod nule nisu uspjele spriječiti tisuće Varaždinaca da krenu u Noć muzeja. Oni s nešto više entuzijazma i benzina u rezervoaru odabrali su Trakošćan, a oni vičniji pješačenju, varaždinske gradske muzeje i galerije.

Eksplozivne kubure U starom dvorcu uz jezero dočekala nas je staromodna priča. Kuburaši, čipkarice i koncert klasične glazbe. Oni koji su se poput nas u 20 sati zatekli u podnožju dvorca, mogli su se zatresti uz “Gla- Kako smo na noć muzeja stigli sne kubure” iz Kamenice. U ranije, većinom smo zatekli ledenom mraku ispaljivanje obitelji s manjim mališanima.

S roditeljima, bratom i sebaruta iz tih staromodnih “pištolja” izgledalo je poput strom iz Ivanca dvorac je nekih staromodnih petardi (ali razgledavao i Leon (8,5). - Ne bi nikad živio tu, možda vidim puno bolje). Kubure su se duha – otkr io nam je sigurno ispaljivale svoje strahove. Više blizu dvorca i pris n a m su mu se dopale je nekih 20 0 r o f r e p , puške i sablje od godina, baš ju o z o oP ovi kuburaši g teta koje su rae ij č g zbo dile lepoglavsku imaju stare zmaju nja trese čipku. zapise da se a s i d n - Pr v i put suse u kameničaraždi djelujemo na Noći kom kraju pucijeli V muzeja, a puno je calo još u doba ljudi zainteresirano.

Keglevića. Žene izrađuju baroknu Muzej Trakošćan jedan je od onih do kojeg se čipku po nacrtima Danice morate i malo pomučiti da Brössler. Svi mogu i probati biste stigli do ulaza, ali se kako to ide, pa će shvatiti da isplati – pogotovo po mraku. s batićima nije lako. Naime, 5

godina se samo uče osnove – kaže predsjednica čipkarskog društva Verica Dubovečak.

Netradicionalno U Trakošćanu je u tradicijskoj atmosferi do ponoći uživalo 1880 posjetitelja. Varaždinske muzeje posjetilo ih je znatno više. Tijekom dana 1832 vrtićke i školske djece, a tijekom večeri Herzericom, palačom Sermage, Star im gradom i Galerijskim centrom prozujalo je čak 8.705 Varaždinaca. Popratni sadržaji bili su netradicijski.

Tako su se otporni na hladnoću u 21 sat kod Galerijskog centra okupili na performansu Luke Bunića i Emila Hercega. U 15 minuta vidjeli smo njihovu verziju “Legende o varaž-

BROJ POSJETITELJA: HRVATSKA 325 000 VARAŽDIN 8705 TRAKOŠĆAN 1880 dinskom Pozoju” tj. zmaju.

- Iskopali smo tu legendu u arhivima. Pozoj je zmaj kojem je rep ispod katedrale, a glava ispod Starog grada te svojim disanjem uzrokuje potrese – kaže Luka. U Starom gradu snimao je isječke u kojem djevu glumi Lea Jovanovski (obukli su je Krešo Koloži i Iva Šerić), a na Noći muzeja bila je i svojevrsna premijera ove priče.

Kulturni obzor 25

31. siječnja 2012., br. 402

tvaralo više od 10.000 ljudi

PROMOCIJA Autobiografija Mani Gotovac

dicijski, vremeno

Mani: Uvijek o nešt želim ati mijenj

Mani Gotovac

Promocija knjige kao eksperiment J U izvedbi varaždinskog glumačkog trija, Kralj Novak –

Hegedušić – Plemić ispričan život svestrane Mani Gotovac Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Top kuburaša zatresao je tlo

PRVO OTIŠLI ANĐEOSKI KOLAČIĆI U Noć muzeja odlučio se uključiti i varaždinski umjetnik Željko Prstec. U dvorištu svog Muzeja anđela napravio je atraktivnu svjetlosnu instalaciju. - Osvijetlio sam i anđelinjak, kao i dvorište. Htio sam pokazati da dobre ideje ne moraju biti skupe da bi bile atraktivne.

Sa svjetlom mi je dosta pomogao i Božo Keretić – veli Prstec. U Muzeju su se pak dijelili anđeoski napitak i anđeoski kolačići, a Prstec kaže – to je prvo što je nestalo u Noći muzeja.

Čipkarice u Trakošćanu

Gužva i u Muzeju kukaca

Život Mani Gotovac napisan njenim perom i “odživljen” kroz uloge glumaca varaždinskog kazališta. Tako je osmišljena i ostvarena promocija njezine knjige Fališ mi na sceni Zvonimir Rogoz. Jagoda Kralj Novak kao svojevrsni pripovjedač, Hana Hegedušić kao Mandaljena i Robert Plemić kao Gorki uspjeli su se uživjeti u život žene koja je obilježila kazališnu scenu posljednjih pola stoljeća.

Dobar eksperiment - Ovo nije promocija knjige, nije niti predstava već v iše eksper iment, performans - najavila je Mani jednosatno scensko čitanje knjiga. Nakon toga uslijedila je priča kombiniranih isječaka iz knjiga, o ljubavi Mandaljene i revolucionara Gorkog prožeta kroz tri desetljeća (od 1968. do 19 9 8 . godi ne).

Priča o nekom drugom vremenu i t u đ e m životu, prožeta pričom naratora i melodijama Arsena Dedića, uspjela je ugodno iznenaditi puni Rogoz. Scensko čitanje knjiga pokazalo se kao puno više od toga, kao predstava napravljena po skicama stvarnog života, koja je dio publike uspjela čak i rasplakati.

Nimalo klasično i nimalo

ĝWR ĴLWDWL" Kula tmine –

Stephen King, Kula tmine I: Revolveraš, Algoritam, Zagreb, 2011.

Gotovo 35 godina nakon prve pripovijetke iz ciklusa „Kula tmine“, Algor itam je napokon krenuo s objavljivanjem onoga u što se pričica prometnula: ovo je prva od osam knjiga u kojima je „Kralj“ spojio Tolkiena i špageti-westerne. No to nije sve: uz „pisane“ romane slijedi i osam sjajnih crtanih verzija, od kojih su dvije već objavljene (vidi dolje). „Kula tmine“ već je odavno kultni c iklus suvremene književnosti, a preporučam ga bespogovorno ne samo zato što se kvalitetom i ozbiljnošću znatno razlikuje od fantasy-štancanja, nego i zato jer je, možda samo u tim knjigama, King izašao „s onu stranu zrcala“ i ispisao duboku epopeju koja je dobrodošlo drugačija, pa i bolja i od najboljih mu horora.

Stephen King/P. David,

“Fališ mi” u izvedbi varaždinske glumačke ekipe

“suhoparno”, kako to biva kod većine predstavljanja knjiga rađenih po određenim šablonama.

- Jedan redatelj mi je rekao: poslije ove probe ne izlazi mi se iz gledališta rekla je Jagoda Kralj Novak.

Takve reakcije uspjeli su dobiti i u Rogozu.

Glumački trio Kralj Novak -

Hegedušić - Plemić uspio se uživjeti u tekst koji je stajao pred njima. To je i Mani očekivala, jer ih nije odabrala slučajno. - S Jagodom me vežu godine rada, a Hana i Robert su mi dvojac koji se na sceni međusobno osjeća, produbljuje i žive jedno uz drugo. Tom tekstu dali su drugačiji život - rekla je.

Sklona promjenama Prisutni nisu imali negativnih kritika, no zato je tu autorica knjiga. - Nikad nisam zadovoljna onim što napišem i napravim. Uvijek bih nešto mijenjala. Kod knjiga je to još izvedivo, ali u slučaju života, malo teže rekla je Mani u šali.

Originalna u svemu Fališ mi, knjiga koja je predstavljena varaždinskoj publici, autobiografski je roman nekadašnje kazališne kritičarke Radija Zagreb, dramaturginje, teatrologinje, autorice nekoliko teatroloških knjiga i prve intendantice u povijesti hrvatskog teatra Mani Gotovac. U dvije knjige on je

donio poglavlja Proljeće i Zima te Jesen i Ljeto. Kroz njih je isprepleten njezin život, od najvećih obiteljskih tragedija do uspjeha u poslovnom životu, ali isto tako i fiktivni elementi. Knjige su se mogle kupiti i u vrijeme promocije, a isto tako svi koji su željeli poslije su se mogli družiti s autoricom.

R. Furth, J. Lee, R. Isanove/, Kula tmine: Dug put kući, Algoritam, Zagreb, 2010.

Iako sam crtanu verziju prve knjige „Kule tmine“ preporučio još 25. kolovoza 2009., a ovaj drugi grafički roman 4. svibnja 2010., potonju preporuku ponavljam i sada kada je Algoritam napokon objavio i pr v i, or iginalni Kingov roman (vidi gore). Zašto?

Zato jer se drugi strip izravno nadovezuje na prvi roman, a ono što ćete naći u ovom, drugom stripu nećete pronaći u sljedećem Kingovom romanu (kad bude objavljen), jer taj dio priče nikad nije napisao – samo ga je za ovu prigodu rekonstruirao!

Dakle, gornji roman i prvi strip, pa ovaj strip, pa čekamo drugi roman i treći strip…

Ako vam se svidi, bit će vam sve jasno, i nećete požaliti!

A nema razloga da ne bude tako. Jednostavnije je (i bolje) nego kod G. Martina.

'HQLV 3HULĴLIJ

26 Duplerica

31. siječnja 2012., br. 402

EKSKLUZIVNO Siniša Glogoški j

Zbog boje “Yo Yanke J U prvih nekoliko dana, Siniša i Bernard ve pravilo je da ih se prolazi uz trubljenje i bez s Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Danas škola ima 168 učenika, najmanje u svojoj 150-godišnjoj povijesti

VELIKI JUBILEJ Stoljeće i pol školovanja u Klenovniku

Siniša Glogoški ovaj je tjedan otputovao u Gvajanu na 45-dnevnu ekspediciju. Siniša će sa svojim prijateljem Bernardom istraživati život domorodačkih plemena i 250-metarski vodopad Kai-

teur. Pokušat će ući i u špilju skrivenu iza samog slapa, a ukoliko im to uspije, bit će prvi ljudi na svijetu koji su u nju zakoračili.

Siniša je u Gvajani nekoliko dana, a javio nam se i s prvim dojmovima i prvim fotografijama...

Nekad pločice, danas računala J U vrijeme II. svjetskog rata škola je imala preko 600 učenika, a danas 168,

najmanje u svojoj povijesti Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

U Klenovniku je 26. siječnja 1862. blagoslovljena i otvorena Prva pučka učiona, dok je dan kasnije u tim prostorima, koji su se nalazili na Ciglenici, započela i nastava. Inicijativu za osnivanje škole pokrenuo je vlastelin dobra Klenovnik Dragutin barun Bruck četiri godine ranije, no u tom naumu prekinula ga je iznenadna smrt. Njegovu ideju realizirao je Ivan Dalinger, upravitelj

prva škola vrata je učenicima otvorila 27. siječnja 1862. i imala je 212 učenika dobra Klenovnik, koji je izgradio prvu školu, otvorenu uz pomoć mjesnog župnika vlč. Vjenceslava Ferenca.

Epidemije i ratovi

IZ POVIJESTI ŠKOLE Prvi učitelj bio je Anton Žigmund, 1876. zaposlena je prva učiteljica, a 1957. završila je školovanje prva generacija potpune osmogodišnje škole. 1961. godine otvorena je nova školska zgrada u kojoj se i danas nalazi škola u Klenovniku. Prvi pisani tragovi u spomenici škole sačuvani su zahvaljujući dugogodišnjem učitelju i ravnatelju škole Franji Mišinskom, koji je rodom bio Varaždinac, ali je živio u Klenovniku i cijeli život posvetio razvoju školstva toga kraja.

Tako je prije točno 150 godina započela priča o školovanju u klenovničkom kraju, čiji je veliki jubilej proslavljen u petak brojnim programima u današnjoj Osnovnoj školi grofa Janka Draškovića. Zanimljivo je da se u tih stoljeće i pol nastava prekidala samo u iznimnim slučajevima i to kratkotrajno, a razlog su bili ratovi ili epidemije. Davne 1862. u prvu školu u Klenovniku krenulo je 212 učenika.

- Najviše, preko 600 učenika, bilo je u vrijeme II. svjetskog rata. Zbog velikog broja učenika u to vrijeme škola je bila

smještena na nekoliko lokacija, da bi se 1961. škola preselila u zgradu gdje se nalazi i danas.

Danas škola ima 168 učenika, nažalost, najmanje u svojoj povijesti – doznajemo od Mije Barišića, ravnatelja današnje škole u Klenovniku.

Uvjete rada u školi danas, u informatičko doba i prije 150 godina, kada su učenici pisali kredom na pločice, teško je uspoređivati.

- U zadnje tri godine Varaždinska županija je u podizanje standarda u školi uložila 700.000 kuna, pa tako danas škola ima devet klasičnih učionica i dva kabineta za kemiju i informatiku. Sve učionice, kao i zbornica, informatizirane su, a u cijeloj školi je i bežični internet. Od 2004. godine naši učenici imaju i novu školsko-sportsku dvoranu – rekao je ravnatelj Barišić koji i narednih godina planira ulagati u podizanje razine nastavnog procesa i uvođenje online nastave.

Osim duge povijesti, škola u Klenovniku poznata je i po zadrugarstvu. Prva školska zadruga osnovana je nakon II. svjetskog rata.

- Prije šest godina ponovno je aktiviran zadrugarski rad pokretanjem učeničke zadruge “Licitarsko srce”. Iako smo mala škola, naši učenici postižu velike uspjehe, a među najvećima su postigli učenici iz prometa koji su prije dvije godine sudjelovali i na međunarodnom natjecanju u Madridu – doznajemo od Barišića. Škola danas s ponosom nosi titulu Škole bez nasilja, Ekoškole, a već je četiri godine u projektu Škole za Afriku.

Neobična drvena arhitektura

Bez rasne diskriminacije Što god smo trebali za daljnju organizaciju putovanja, svi su davali maksimum da nam pomognu.

Prekrasna je ovo zemlja sa zanimljivom prošlosti.

Prvo su tu bili domoroci Amerindiani, koji su i danas skriveni u malim zajednicama u unutrašnjosti zemlje. Britanci su doveli jeftinu radnu snagu

i robove iz istočne Indije, Afrike i Kine i sada je to zanimljiva mješavina naroda gdje većinu čine Indijci i Afrikanci. No svi navode da nikakve rasne diskriminacije nema. Jedino su im bijelci egzotični. Zapravo smo im možda više smiješni, ovako blijedi i znojni promatrajući sve izgubljenim pogledom. (sg)

Svijet financija Kultura stanovanja Sport 27

Kultura stanovanja

31. siječnja 2012., br. 402

Mjesečni prilog Regionalnog tjednika

DOZNAJEMO Klub-stolić, važan element u stvaranju dojma u prostoru u kojem živite ULOGA SOBE

Šarmer iz dnevnog boravka J Ovisno o potrebama prostora, trendovi dopuštaju veliku slobodu u odabiru klub-stolića, no preferiraju se oni niži, većih dimenzija

RAZVUCI ME NJEŽNO Klub-stolić poput blagovaonskog stola može biti na razvlačenje čime regulirate njegovu ukupnu dužinu prema trenutnim potrebama. Ovo je osobito dobar odabir za velike dnevne boravke s prostranim klub garniturama na koje može sjesti veći broj ljudi.

Posluživanjem hrane ili pića na klub-stoliću, standardne dimenzije često postaju premale pa je mogućnost reguliranja njegove dužine odlično rješenje za takve prilike. Ovo je osobito dobar odabir za obitelji s većim brojem članova i one koji često primaju goste.

STOLIĆ KAO BAR! Klub-stolić može se atraktivno izvesti s ugrađenim ladicama ili policama koje će odlično poslužiti za odlaganje predmeta. Možete ga iskoristiti i kao bar, pogotovo za čuvanje

ili izlaganje boca vina. Pretvarajući klub-stolić u bar, sigurno ćete originalno iznenaditi sve prisutne, ali i obogatiti njegovu namjenu tj. iskoristivost u prostoru.

MODULARNI STOLIĆI Vrlo praktični su i modularni klub-stolići koji se koriste na način da se u različitim oblicima, sukladno trenutnim potrebama, slažu u module ili se izvlače, jer su uvučeni jedan ispod drugog. Na taj način ne

zauzimaju prostor dok nisu u upotrebi. Modularni elementi mogu biti izvedeni u različitim bojama ili materijalima tako da u konačnoj postavi izgledaju vrlo atraktivno i dinamično.

Posvetite posebnu pažnju odabiru ovog važnog elementa dnevnog boravka kako biste uživali u šarmu koji unosi u prostor MONIKA GALOVIĆ, dipl. ing. arh. www.interijerNET.hr

no prefer iraju se oni niži, an ve ć ih d i izuzet : t n menzija. eleme ali Rasp o n lik, e v je i mater in nim v i t k jala od a r je u at a kojih se post a m i c obli antan jeizrađuju također domin

Klub-stolić je neizostavan dio dnevnog boravka, prateći element garniture za sjedenje, ali svoje mjesto nalazi i u hobi prostorima, dječjim sobama, dijelu blagovaonice ili spavaće sobe.

Svojim dizajnom i spretnom pozicijom u interijeru postaje važan element u stvaranju ukupnog dojma o prostoru u kojem se nalazi.

Više funkcija Ovisno o potrebama prostora, trendovi dopuštaju veliku slobodu u odabiru klub-stolića,

raznolik.

Odabir najčešće ovisi o stilu namještaja ili sjedeće garniture, ali i o materijalima od kojih su sačinjeni postojeći elementi namještaja. No klub stolić je toliko poseban element da je sloboda odabira proširena na način koji mu dozvoljava biti samostalan element, oblikov-

no i mater ijalno neov isan o drugim komadima namješta ja, koji će svojim dizajnom dati poseban naglasak dijelu u dekorativnu ulogu prostora u Stolić može imati izrazit kojem se nana različite načine. Ispod njelazi.

Klub-stolić može biti više- gove površine mogu se uvući funkcionalan, no takvi se najče- 2 do 4 taburea, koji su na taj šće odabiru za manje stambe- način nevidljivi u prostoru, a ne prostore u kojima se na taj po potrebi se izvlače kako bi se način štedi prostor i povećava povećao broj sjedećih mjesta u njegova iskoristivost (no nije dnevnom boravku.

Gornja ploha klub-stolića pravilo). Možete ga iskoristiti

DIZAJN ISPRED FUNKCIONALNOSTI Klub-stolić može imati izrazito dizajnersku, dekorativnu ulogu u prostoru. Takvi stolići su preporučljivi za one koji preferiraju dizajn na račun funkcionalnosti, a ulogu

klub-stolića nadomještaju dodatnim elementima u prostoru, poput polica integriranih u sjedeću garnituru, konzolnih izvlačnih elemenata, i tako dalje.

može biti na otvaranje s podiznim mehanizmom. Na taj način stolić postaje dodatno spremište ili mjesto za izlaganje ukrasnih predmeta (ako je gornja površina od transparentnog stakla), a dio s podiznim mehanizmom može se iskoristiti za objedovanje, korištenje prijenosnog računala i razne druge svrhe.

Klub-stolić je izuzetan ele-

ment. Iako dimenzionalno nije velik, njegovo odsustvo u prostoru odmah će se zamijetiti, kao i njegova prisutnost u atraktivnim oblicima, koji ga čine dominantnim u odnosu prema ostalim elementima namještaja. Posvetite posebnu pažnju odabiru ovog važnog elementa dnevnog boravka kako biste uživali u šarmu koji unosi u prostor.

28 Kultura stanovanja

31. siječnja 2012., br. 402

Želite li prekrasan dom poput ovog na fotografiji, svakako posjetite OBI trgovinu te tamo nađite pločice po svojoj mjeri, ali i sve potrebno za njihovo postavljanje

OTKRIVAMO Koje vrste pločica postoje i kako izabrati one prave za svoj dom?

Po pločice dođite u OBI! J

Stručni djelatnici OBI-ja pomoći će pri odabiru i dati korisne savjete

Jeste li se ikada zapitali kako te keramičke pločice mogu biti postavljene toliko precizno? Koje sve vrste pločica uopće postoje i kako izabrati pravu vrstu pločica za naš dom? Odgovore smo potražili u OBI-ju.

Postavljanje pločica Pr ilikom postavljanja podnih pločica koristite vodootporno ljepilo koje će dopustiti nešto fleksibilnosti. Prilikom nanošenja ljepila na pod pazite da ne prekrijete preveliko područje kako se ljepilo ne bi sušilo. Nanesite sloj ljepila na prvu pločicu i utisnite je na željeno mjesto. Vrlo je važno da prvu pločicu postavite ispravno, jer će

njezin položaj određivati položaj svih ostalih pločica u prostoriji.

Kako bi razmak među pločicama bio jednak, koristite plastične križiće ili komadiće debljega kartona. Te ćete dijelove poslije fugirati pa radi urednog izgleda svi razmaci moraju biti jednaki.

Sve potrebno za postavljanje svojih pločica pronaći ćete u OBI trgovini!

Razne su mogućnosti kombiniranja pločica, veličine i dizajna

ca te interijera, a to su vanjBogata ponuda prije a ske pločice, - Postoji više vrsta j n a j l v pločice za pločica između koa st o p bazene i jih možete birati. na a c i č plo To su keramičke jte te r as e – a r i n a l doznali pločice, kamene iru isp i smo u pločice, grafitne pap jn a z i d OBI-ju. pločice i, naravno, d e r o U OBI trzidne pločice. Kerarasp govini u pomičke pločice se uponudi imaju sve trebljavaju za podove vrste pločica. No ne interijera, uglavnom u prostorijama kuhinja, kupaoni- samo to: dođete li u OBI,

njihovi stručni djelatnici savjetovat će vas te vam pomoći pri odabiru.

- Prije postavljanja pločica na papiru prije svega isplanirajte dizajn i raspored, naročito ako mislite kombinirati pločice različitih oblika i dizajna. Uzmite u obzir i razmještaj instalacija i prepreka, jer će vaš dizajn morati pokriti i te dijelove – doznali smo u OBI-ju.

Ističu da je jedan od ključ-

Kupaonica je jedno od najvažnijih prostorija u domu i iznimno je važno da bude po vašoj mjeri

nih aspekata efektivnog postavljanja pločica pr iprema podloge odnosno poda. - Kao i kod uređenja, dekoriranja - priprema je ključ uspjeha. Glazirane keramičke pločice mogu se, primjerice, postaviti direktno na betonski i armirani pod ako je pod suh i dobro izoliran - pojašnjavaju.

Različiti su načini postavljanja pločica, u ravnoj liniji ili dijagnalno, a sa svakim od

njih možete postići različite efekte.

- Ako imate niski strop, koristite uže pločice i položite ih okomito. Prostorije jasnih linija postaju zanimljivije ako pločice postavite dijagonalno – otkrivaju u OBI-ju.

Trebate li još kakav savjet?

Dođite u OBI, gdje vas čekaju stručni djelatnici koji imaju odgovor na sva vaša pitanja.

Pločice su idealna podloga, ne samo za hodnike, već i dnevne sobe

SAVJET PLUS

Balkon, terasa Želite li popločiti balkon ili terasu, odaberite pločice koje su otporne na mraz.

Pazite na nagib od 2 % kako bi kišnica mogla otjecati (primjerice 3 m duboka terasa mora opadati oko 6 cm). U ljepilo za pločice i masu za fugiranje umiješajte posebne dodatke za vanjske uvjete.

Održavanje Keramičke pločice su popularne kao dizajnerski element u mnogim modernim domovima današnjice. One se razlikuju po veličinama, stilovima, bojama, cijenama, a popularne su podne obloge zbog lakoće njihovog čišćenja. Bilo da ih upotrebljavate za podove ili zidove, unutarnje ili vanjske keramičke pločice mogu se lako održavati ako slijedite neke osnovne procedure za njihovo očuvanje.

Kultura stanovanja 29

31. siječnja 2012., br. 402

AQUANOM Od mašte do realizacije izravnim pristupom kupcu

Toliko dobrih razloga zašto izraditi namještaj po mjeri!

Inovacije Danas se na tržištu nalazi zavidan izbor materijala za izradu namještaja, ali i drugih noviteta poput ladica i podiznih sustava na električno pokretanje, koji su dostupni skoro svakoj manjoj radionici.

Izrada po mjeri sa sobom donosi i neposredniji pristup kupcu te tako specifični zahtjevi koji su neizvedivi velikim salonima najednom dolaze na dohvat ruke.

Ukoliko ste se našli u situaciji da vam sve na namještaju odgovara, osim boje ili neke slične „sitnice“, ne brinite.

S čežnjom gledate komade namještaja u salonima, ali ne odgovara vam dimenzija ili boja? Ili je možda preskup zato jer ima „potpis”?

Pripadate li onima koji žive između zidova nepravilnog oblika koji su još tome loše sazidani? Smeta vam plinsko brojilo, dimnjak je na baš nezgodnom mjestu, klupčica je postavljena malo prenisko, a ona utičnica...?

Ukoliko ste na jedno od ovih pitanja odgovorili potvrdno, tada avši odabr je rješenje vaših problema izrada izradu namje š t aja p o eri po mj tvari, mjeri. Ako je povjerite osobi ili ate, us dobiv katan obrtu s dovoljno uni znanja i iskustva, taj rezultati mogu biti amješ n odlični, a namještaj će dobiti „potpis“, i to vaš.

Tvrtka Aquanom, koja izrađuje namještaj po mjeri, nudi palete s bojama u nekoliko stotina dekora, razne furnire, a također i velik izbor rasvjete, ručki, radnih ploha, sudopera te aparata za kuhinju - tzv. bijele tehnike…

Odabravši izradu po mjeri dobivate, ustvari, unikatan namještaj.

Noviteti Novost u izradi namještaja, što nudi i tvrtka Aquanom, je apliciranje raznih motiva na staklo, čime možete osloboditi maštovitost i životnom prostoru dati osobni pečat. Klizna vrata na ugradbenim ormarima, vrata na kuhinjskim i kupaonskim elementima, dječje sobe itd. sada možete ukrasiti aplikacijama po želji...

30 Kultura stanovanja

31. sijeÄ?nja 2012., br. 402

Duplerica 31

31. siječnja 2012., br. 402

javio nam je svoje prve dojmove iz Gvajane

e kože viču im: ee, yo man!” eć proživljavaju kulturne šokove. Naime, iako semafori postoje, stajanja...

100 % vlaga i temperatura od 30° Celzijevih stvaraju atmosferu goleme saune “Ekipa” OŠ Visoko na dodjeli priznanja koje su dobili od Nacionalne zaklade

DOZNAJEMO Učenici i djelatnici OŠ Visoko pomažu

Veliko srce J Učenici škole iz najsiromašnije općine u županiji pomažu

učenicima, starima i nemoćnima, a zalažu se i za turističku promociju visočkoga kraja Piše i snimio: DAVOR PEJNOVIĆ

Ujutro prije zore Siniša redovito odlazi do morskog zida promatrati smeđi Atlantik

Prvi dojmovi Sjedim u internet-kafiću i klima mi tuče u glavu. Da nisam preznojen maloprije ušao, ne bih ni znao da sam u Gvajani. Ovo će biti samo kratkotrajno osvježenje pred ponovni izlazak na ulicu. A to je pravi show! Prvo što doživite je glazba koja uvijek negdje svira. Puštena iz zvučnika velikih auta, mobilnih prodavača CD-a ili uličnih restorana. Zvuk tog prekrasnog reggaea redovito prekidaju trube automobila. Običaj je ovdje prilično čudan. Iako prometni znakovi i semafori postoje, pravilo je smirena agresivnost uz davanje zvučnog signala. Konkretno, to bi značilo da kada prilazite raskrižju, ukoliko ste ga odlučili proći bez stajanja, potrubit ćete dva, tri puta (nekad čak i više) tako da vas ostali vozači primijete. Kako svi žele prvi proći kroz raskrižje, tako svi i trube, ali sudara i nervoze nema. Mentalitet je takav, zaključili smo Bernard i ja. - Polako polako, sve će biti brzo - govorio je moj djed i ovdje je taj stav potpuno primjenjiv.

Golema sauna 100 % vlaga i temperatura od oko ugodih 30° Celzijevih stvaraju atmosferu goleme saune.

Znoj vas oblijeva, a povremeni povjetarac krasno godi, no mene još uvijek iznenađuje miris.

Miris cvijeća i toplog zraka, ali najviše miris ljudi. Nisam još sreo osobu da je imalo zaudarala. Čak ni oni što trče na kilometrima morskog zida, ni zanimljivi krezubi rastafarijanci, niti povremeni prosjaci. Sve se tako miješa u jedan ugodan, prepoznatljiv miris koji će mi vječno definirati Gvajanu. Ovdje smo tek par dana i najviše se ističemo bojom kože. Na prste jedne ruke mogao bih nabrojati bijelce koje sam od dolaska vidio. Ljudi nas konstantno gledaju, dovikuju nam: “Yo Yankee, yo man”; drugi nas pristojno pozdravljaju britanskim “good afternoon”, a kad mi prvi pozdravimo, potvrdno klimaju glavom i s kreolskim naglaskom govore “alright”.

Jako su svi pristojni.

Prirodne ljepote Puno fotografiram i snimam, pokušavam uloviti svaki trenutak, no toliko me ljepote okružuje da sam zasićen vizualnim informacijama. Ujutro prije zore redovito otiđem do morskog zida promatrati smeđi Atlantik. Ribiči u daljini skupljaju mreže, aktivni sportaši trčkaraju gore-dolje, a poneki rastafarijanac gol se kupa u daljini. Oduševljen sam ovom zemljom, a tek smo došli.

Za nekoliko sati krećemo na jug, u džunglu, pa u savanu, pa na planinu. Čujemo se uskoro.

Siniša Glogoški

Bajkovit prizor: bijeli konj u tropskoj šumi

Učenici i djelatnici OŠ Visoko, škole iz najsiromašnije općine u županiji, već duže vrijeme žive u skladu s geslom: “Volontiraj! Učini razliku!” jer dugi niz godina iniciraju i aktivno se uključuju u brojne humanitarne akcije.

U početku su se dobrovoljno uključivali u različite ekološke akcije čišćenja šuma i potoka, no danas se njihov humanitarni rad sastoji od pomaganja učenicima slabijeg imovinskog statusa te starim i nemoćnim žiteljima visočkoga kraja.

Pomažu siromašnima

škim akcijama Pomaganje drugima započelo s ekolo

DOBRA PROFESORICA

- Učenici već niz godina Da se dobro uvijek dobrim vraća, učenici OŠ Visoko izradom i prodajom čestitki, uvjerili su se ove godine. Zahvaljujući volonterstvu Vikadventskih vjenčića torije Doneit, profesorice koja je velik dio svog životi različitih ukranog i radnog vijeka provela u Njemačkoj, Francum jo snih proizvoskoj, Italiji i Engleskoj, 19 učenika viših razreda a od r p da zarađubesplatno ima priliku učiti talijanski jezik. nici e č u a ju novac o radov k a t i ju k o j i m zarađu čenicima pomažu škola je uklju- ne, učenici sedmog razreda sa u u ž g a f inancičena u projekt svojom razrednicom Alenkom pom vinsko o m i g rati izlete “Škole za Afri- Stričak osmislili su projekt slabije financiranju ku”. Prošlogo- “Uređenje vidikovca kod utvrde učenicima u slabijeg dišnja velika ak- Čanjevo”. Uz još četiri osnovne stanja izleta škole u Hrvatskoj, soc ijalnog za taj prostatusa. Krajekt škola jem prošle godicija je dobila ne, njihovo volontiranje č išćenja priznanje podignuto je na višu razinu. p o t o k a u za najUčenice naše škole su u suradnji kojoj je očibolju vos Crvenim križem Novi Marof, š ć e n o 2 5 lontersku koji je donirao 20 poklon pa- k ilometara inicijativu keta, te s prehrambenim proi- proglašena u zajednici zvodima koje su poslali roditelji je naj akciu 2011. goučenika, posjetile 38 staračkih jom 2011., dini “Škola i samačkih domaćinstva i pet z a š t o j e – prijatelj višečlanih obitelji – doznali Općina Vizajednice” smo od ravnateljice OŠ Visoko soko dobila Nacionalne Nade Horvat. i povelju, a zaklade za Učenici drugog razreda sa p o če t ko m Spremanje poklona za siromašne razvoj civilsvojom razrednicom Metkom- ove godine nog drušAdelom Metlikovec svojim su pokrenut je novčanu malim poklonima pažnje koje i projekt kojim učenici i djelat- tva, kao i su sami izradili uoči Božića nici škole žele doprinijeti i turi- nagradu od 6.000 kuna za rearazveselili štićenike Caritaso- stičkoj promociji svojega kraja. lizaciju projekta čiji je završetak vog dječjeg doma u Čakovcu, a Početkom ove školske godi- planiran za svibanj ove godine.

32 Zlatno doba

„Neuračunljivi“ starci?

O

zlostavljanju starijih osoba u obitelji sve se više govori, no vrlo se malo spominje nasilje nad starijim osobama u institucijama kao što su bolnice, lječilišta i rehabilitacijski centri, domovi umirovljenika ili udomiteljske obitelji za starije osobe. Iako su zbog transparentnosti rada i društvene kontrole ovakve pojave rjeđe, njih ima. li – nema počinitelja! Jer starci, prema njihovim tvrdnjama, izmišljaju, lažu, preuveličavaju ili „ne znaju što govore“. Čak i onda kad se žale da su pojedini liječnici, medicinske setre, njegovateljice, čistačice, udomitelji ili ostalo osoblje vikali na njih, vrijeđali ih, omalovažavali, ismijavali, potcjenjivali ili ignorirali ih, rugali im se i kritizirali ih, psovali i prijetili im, okrivljavali ih ili kad jednostavno nisu s njima htjeli razgovarati. sve su to redom oblici nedopuštenog i, dapače, nasilničkog ponašanja, koje zbog ovih ili onih razloga malo tko prijavljuje. Kao i jedna 76-godišnja slijepa pacijentica s upalom pluća, koja nije prijavila dežurnu sestru kad joj u noći nije željela promijeniti spavaćicu mokru od znoja.

A

A

UDRUGA UMIROVLJENIKA

Novčana pomoć za Josipa Mrvčića Predstavnici Udruge umirovljenika Policijske uprave varaždinske posjetili su obitelj Mrvčić iz Vrtlinovca i 18-godišnjem Josipu, koji je prije tri godine obolio od zloćudne bolesti, uručili novčanu pomoć za nabavu jednomjesečne doze inozemnog lijeka. Josipu, sinu umirovljenog policajca i hrvatskog branitelja Petra Mrvčića, s 15 je godina dijagnosticiran

sarkom zbog kojeg mu je amputirana potkoljenica.

Iako je njegovo zdravstveno stanje sada stabilno, Josip mora redovito trošiti lijekove koji se nabavljaju u inozemstvu i za njegove su roditelje veliki izdatak. Kako je rekao predsjednik Antun Pokos, ovo je još jedna od akcija koju za svoje bolesne članove i njihovu djecu, kao i starije i nemoćne, provodi Udruga umirovljenih policijskih djelatnika kako bi im i novčano, kao i osobnim posjetom te riječima p o dr ške, pomogla u nevolji.

Mislim, dakle jesam

“

Vrijeme je da se činovništvo temeljito prorijedi i kraj toliko napredne kompjuterske tehnologije napravi upola manja ali efikasna javna administracija.“ IVAN POSAVEC, VARAŽDIN

TU KRAJ NAS Najčešće žrtve obiteljskog nasilja starije od 70

Stari i zlostavljani J Pojavni oblici nasilja su tjelesno, psihičko, materijalno i seksualno zlostavljanje

starijih osoba te zanemarivanje Piše: NEVENKA SUHIĆ

Kad je riječ o nasilju u obitelji, problemi starijih osoba u našem su društvu pali u drugi plan! Dok su ženske udruge velikim kampanjama protiv zlostavljanja očnije žena uspjele u produgor ipak je n teklih 17 godina iti rješe s enz ib iliz ir at i lo traž a b e m bi tr građanst vo za o ološk probleme žena u psih pružanja u i relativno ih dom a progr oći takvoj bro zaštititi, starim o p je su osobe u tom i obitelj dijelu ostale po strani i, na žalost, ni danas se dovoljno ne čuju! A ne čuju se ponajprije zato jer su stari i izolirani od društva, ne mogu se kretati i imaju niz zdravstvenih problema, a nemaju ni udruge koje bi se time aktivno bavile kao udruge starijih osoba.

Očekuje li se s pravom da mlađi preuzmu brigu o njima i da im u tom dijelu pomognu? O tome smo u varaždinskom Centru za socijalnu skrb razgovarali s psihologinjom prof. Stankom Ne čuju se jer su stari i izolirani od društva, ne mogu se kretati i imaju niz zdravstvenih problema Vereš. se sustavnom akcijom i kroz adekvatne programe na razini Senzibilizirati - Mislim da bi trebalo ići u županije moglo znatno više Starije bi osobe, kad se nađu u teškoj situaciji, trebale tražiti pomoć te bez straha i stida nazvati Centar za socijalakciju senzibiliziranja građana učiniti na prevenciji kao i na da se prepozna nasilje i da se njihovoj zaštiti. Među prvim konu skrb, a u slučaju fizičkog maltretiranja, i policiju. U to ono prijavi. Mi ne možemo racima dobro bi došlo otvaranje se svakako trebaju uključiti i građani, a pogotovo susjedi samo očekivati da se netko sam SOS telefona za starije osobe. kako bi spriječili nasilje i zaštitili ih. Socijalni će radnik ili od sebe sjeti prijaviti nasilje, I ako je netko star, onda već policijski djelatnik izaći na teren, vidjeti kakva je situacija i ukoliko ta osoba nema osje- zbog svoje starosti zaslužuje pronaći način kojim će zaštititi zlostavljanu osobu. ćaj da će biti zaštićena. Osim poštovanje, pažnju i njegu te toga, ne treba nasilje prijaviti miran i dostojanstven život. A kad su dio obitelji, onda su tu kao opravdanje jer ukoliko je službe odnosno hitne medicinprisutne i emocije zbog kojih se došlo do promjene ponašanja, ske pomoći, a istovremeno se od djece i očekuje da će još više onda takvim starijim osobama odlučuje radi li se o prekršaju pogodovati starijim osobama, treba pružiti liječničku pomoć i ili će biti podnijeta kaznena a ne da ih iskorištavaju i da im opservaciju kako bi se utvrdilo prijava pogotovo u onim sizagorčavaju život - ustvrdila je da su promjene u ponašanju na- tuacijama gdje su učestala prof. Vereš. stale zbog zdravstvenih razloga nasilnička ponašanja u obitelji.

U svjetskim istraživanjima i u tom se smislu primjenjuje Ukoliko se osoba izjasni da želi navodi se podatak da se broj određena terapija kako bi se ići u Dom za žrtve obiteljskog starih zlostavljanih osoba kreće takvim osobama pomoglo. Ali nasilja – Utočište Sv. Nikola, od 4 do 6 posto i tu su uključeni njihovo zdravstveno stanje ne tada se povežemo sa Centrom svi oblici zlostavljanja – tje- može i ne smije biti razlogom lesno, psihičko, seksualno i za zlostavljanje starijih osoba zlostavljanje materijalno zlostavljanje, te dodaje prof. Vereš. zanemarivanje. Nasilnici su starijih uključeni su obično muževi i sinovi, potom Djelatnost PU svi oblici zlostavljanja kćeri, snahe i ostala rodbina.

Stanka Vereš Problematika nasilja u obiUpitali smo prof. Vereš koji su telji, pravovremenog preve- – tjelesno, psihičko, samo zlostavljana osoba! Zašto razlozi neprijavljivanja nasilja. niranja i zaštite starijih osoba seksualno i - U prvom redu je to strah vrlo je kompleksna što nam je nasilje ne bi prijavili njezini susjedi koji imaju uvid u cijelu od daljnjeg nasilja i to zato pojasnila i mr. Ruža Levačić, materijalno situaciju i znaju što se događa, što nemaju osjećaj da će biti nositeljica linije maloljetničke zlostavljanje te umjesto da, kao što se često adekvatno zaštićeni ako prijave delinkvencije i kaznenopravne zlostavljača. Za starije ljude zaštite u Odjelu kriminalističke zanemarivanje ne postoji plan postupanja u policije PU varaždinske. kritičnim situacijama, a ni tzv.

- Naši statistički pokazatelji za socijalnu skrb koji se pobrine sigurne kuće u koje bi se mogli govore da se i osobe koje su za njen smještaj, a kad nema skloniti kao što je to riješeno navršile 60 i 70 godina javljaju mjesta u utočištu, tada Centar za zlostavljane žene i djecu. kao žrtve nasilničkih ponašanja, smješta osobu na neko drugo Osim toga, vrlo se rijetko rodi- a nažalost imamo i ponašanja područje izvan Varaždinske telji odlučuju prijaviti vlastito gdje se te dobne skupine jav- županije. Uglavnom, uvijek se dijete da ga na bilo koji način ljaju i u počinjenju nasilničkog pronalazi način kako pomoći zlostavlja, a još će manje tužiti ponašanja. U Varaždinskoj žu- osobi koja se našla u takvoj svoje dijete jer ga je prema paniji broj prijavljenih počinje- situaciji - ističe mr. Levačić.

Obiteljskom zakonu dužno nja nasilničkog ponašanja kreće Dugoročnije rješenje, prema uzdržavati. Praktički, pronalaze se svake godine oko 1000 i taj mišljenju mr. Ruže Levačić i tisuću opravdanja zbog kojih ne broj ukazuje da su se dogodili prof. Stanke Vereš, ipak bi prijavljuju svoje zlostavljače. S određeni pomaci na bolje jer trebalo tražiti u psihološkom druge strane, nasilnici u obitelji su ljudi ipak, više nego ranijih programu pružanja pomoći se brane da su za to krivi sami godina, senzibiliziraniji za pro- takvoj obitelji iz razloga da i Ruža Levačić roditelji jer ih svojim ponaša- blem nasilničkog ponašanja i da najmlađe generacije shvate da događa, šute o svemu jer se njem tjeraju na takav čin. To se, ga prijavljuju. U tim situacijama će i oni jednog dana biti starija „neće mešati“. Smatram da bi međutim, nikako ne može uzeti traži se i pomoć zdravstvene generacija.

KOGA NAZVATI ZA POMOĆ?

!

u

ABUSIVE-RELATIONSHIPS.WIKISPACES.COM

Tko se boji vuka još...? Piše: NEVENKA SUHIĆ

31. siječnja 2012., br. 402

31. sijeÄ?nja 2012., br. 402

Oglasi 33

34 Putopis

31. siječnja 2012., br. 402

POSTOCI

Mali ali značajni Židovska autonomna oblast neuspjeli je pokušaj stvaranja židovske domov ine na ruskom istoku. Iako je uz ruski i jidiš službeni jezik, na ulicama Birobidžana ne možete ga čuti. Da Staljinova ideja nije zaživjela, dokazuje i vrlo mali postotak židovskog stanovništva isto kao i tendencije preseljenja u Izrael.

Međut im, Birobidžan kotira visoko na ljestvici ekonomskog razvitka.

Godine 2004. dodijeljena mu je posebna nagrada - Zlatna rublja jer regija

U spomen na doseljavanje

PUTOPIS Hrvoje Ivančić posjetio je Birobidžan, glavni grad sibirske oblasti

Život Židova u Sibiru J Židovska autonomna oblast površinom je gotovo poput

Hrvatske i svakako je veća od moderne Republike Izraela je trenutno izvor velikog bogatstva. Nova otkrića nafte i plina u ovaj kraj mame nove investicije isto kao i blizina Kine s kojom raste trgovinska

Piše i snimio: HRVOJE IVANČIĆ

Nađe li se putnik na transsibirskoj ruti i iskrca se iz vlaka na točno 8351. kilometru istočno od Moskve, iznenadit će se kad ga na željezničkoj stanici dočeka ogromna fontana sa židovskim simbolom menorom na velikom kapitalnom stupu i natpisom grada na jidišu. Prošećete li gradom, uočit ćete i novoizgrađenu sinagogu, tvornicu košer hrane i muzej Židovske autonomne oblasti. Grad stvoren za Židove bivšeg SSSR-a prošao je svoje najgore dane i danas, 75 godina nakon osnutka, budi se iz dubokog sna.

Povijest Birobidžana

razmjena. Židovska zajednica svaki dan sve više napreduje. Svaki se dan sve više pažnje posvećuje proučavanju židovskih korijena i židovske kulture. U javnim je školama obavezno predavanje na jidišu, a postoje i tečajevi tradicionalnih plesova.

Sinagoga

Pored sinagoge, otvorene 2004., nalazi se židovski kulturni centar „Freid“, koji djeluje i kao humanitarna organizacija. Ovdje se židovska zajednica brine o najsiromašnijim građanima regije. Anatolij, dugogodišnji zaposlenik udruge, hodajuća je enciklopedija povijesti Birobidžana.

- Eh nemate sreće, rabin Scheiner otišao je na praznike u Izrael. On i njegova žena oče-

kuju sedmo dijete pa su otišli ljenici su dolazili od kasnih u domovinu ne bi li se rodilo dvadesetih nadalje da bi - objasnio je Anatolij i otvo- naposljetku 1934 . Oblast rio vrata koja vode na dugi bila službeno uvrštena kao hodnik, ukrašen tematskim federalni subjekt SSSR-a. Stiplakatima židovske povijesti. zali su tada uz Židove i Rusi, Rabin Mordechai Scheiner, Ukrajinci, Moldavci te svi inače rodom iz Izraela, na koji su zamislili bolji život na dužnosti je već petu godinu i dalekom istoku Rusije.

Puno je Židova tada prood njegova dolaska stvari su mijenilo imena i prezimena se počele mijeu ruska, a svoje su kćeri njati nabolje. krajem i radije udavali za Ruse U istom je h i negoli za Židove. Midvor ištu 0 98 1 h ješanje stanovništva uz sina9 0 -i m o k t g o g u va iz rezultiralo je specipoče o d i Ž se židovskim otvorenogo preselilo fičnim, naglaskom ruskog na i škola m ti s a l b O jezika koji je lako te pučka l u Izrae primijetiti kod većine kuhinja. stanovnika, a ne samo Ovdje živim kod pripadnika židovske cijeli svoj život, skupine. Autonomna oblast dakle 67 godina, i o ovom kraju znam sve! Još mi opstala je sve do danas bez je i majka pričala o vremenu obzira na to što postotak kada je doselila u tek osnova- židovskih stanovnika nikad nu Židovsku oblast. Tada, dav- nije premašio 5 posto, a jidiš nih 1930-ih, vladala je velika i dalje, uz ruski, ostaje služglad i ljudima je bilo teško, ali benim jezikom cijele regije. ipak su svaki dan doseljavali Sama oblast površinom je novi. Staljinova vlada vabila je gotovo veličine Hrvatske i ljude u ovaj kraj, ali nije uvijek svakako je veća od moderne bilo kako su očekivali. Vladala Republike Izraela. je ovdje velika glad - otkriva Anatolij.

Dose-

DUNAVSKI BLUES Hrvoje Ivančić autor je knjige „Dunavski blues“ koja govori o njegovom 2000 kilometara dugom putovanju na gumenom čamcu od Zagreba do Crnog mora. Ivančić je dojmove s putovanja zabilježio u knjizi, i dobili smo priču o rijeci, o ljudima uz rijeku i o prijateljstvu. Knjigu možete nabavati u knjižarama diljem Hrvatske ili je naručiti direktno od Hrvoja na e-mail hrvojeivancic@yahoo.com.

Malo Bliskog istoka na ruskom istoku

Čekanje na autobus

Fontana s menorom

!

31. siječnja 2012., br. 402

Blaženko Lacković se nada da će od 6. do 8. 4. zaigrati pred svojim gledateljima na kvalifikacijskom turniru za OI koji bi se trebao igrati u Varaždinu

Sport sport@regionalni.com

Sport

!

Sport 35

Hrvači Vindije na 1. turniru 1. Hrvatske hrvačke lige 2012 ostvarili su najbolji rezultat od 22,5 bodova ispred Sesveta iz Zagreba s 22 boda

SKIJANJE Istok Rodeš, naš najperspektivniji skijaš

Naš Ted Ligety Kup ide u Remetinec Završeno je 28. otvoreno prvenstvo grada Novoga Marofa u malom nogometu „Ožujsko kup Novi Marof 2012“ koji je i ove godine organizirao NK Novi Marof. Među 41 ekipom prvo mjesto osvojili su igrači iz ŠRD Remetinec koji su bili spretniji i sretniji kod izvođenja šesteraca od ekipe CB Gracije iz Sv. Ivana Zeline. Utakmica je završila 1:1 a nakon izvođenja šesteraca bilo

je 5:3. Za najboljeg igrača turnira proglašen je Tomislav Turković, a za najboljeg vratara Matija Turković, obojica iz pobjedničke ekipe.

Najbolji strijelac turnira s 14 pogodaka jest Tomo Liber iz AŠ Crnković. Dodajmo da je u 97 natjecateljskih utakmica postignuto 425 pogodaka što je u prosjeku nešto više od 4,3 pogotka po utakmici. (dp)

“Crni” niz Koke Istok Rodeš posljednjih godina niže uspjehe i svake sezone sve je zapaženiji u svojoj generaciji, a uskoro će na stazu sa seniorima

J Nakon nastupa na Zimskim olimpijskim igrama mladih u Innsbrucku Istok Rodeš se vraća treninzima i sudjelovanju na najpoznatijim skijaškim utrkama Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

začetke svojim uspjesima ponovo oživljava hrvatski skijaški Istok Rodeš, mladi varaž- dragulj Istok Rodeš. Zahvaljudinski skijaš koji je na netom jući njegovom nizu uspjeha, završenim Zimskim olimpij- skijanje je ponovo “in” u Varaždinu. skim igrama mladih u Nakon što je u veljaInnsbrucku ostvario k o či laureat „Sportnajbolji rezultat Ist skog pothvata od svih hrvati je prv tski mjeseca“ ZSUGskih natjecaa hrv a Var ažd ina telja, vraća se i k š u e m bila mlada i treninzima. latn z č a j darovita skijaŠesto mjesto osva a n e j šica Iva Mišak, u veleslaloedla m također iz Ski mu i deveto u eju f o r T kluba Varaždin, slalomu potvrino laureat „Spor tdilo je njegov taTopol skog pothvata mjelent koji je već više seca ožujka“, dobio je puta nagrađen visokim Istok Rodeš. Razlog je bio mjestima na natjecanjima. neslužbeno prvenstvo svijeta za mlađe uzraste, popularnom Podsjećanje Danas, osamdeset godina Topolinu, u talijanskoj Folganakon što je počelo orga- riji. Istok je tamo osvojio prvo nirano skijanje u varaždin- mjesto u veleslalomu, a treće skom kraju, točnije na Ivančici, u slalomu. Za one koji toliko prisjećanje na te pionirske ne prate skijaška zbivanja,

uspjeh mladog Istoka Rodeša je veličanstven, naprosto nevjerojatan.

Na tragu uspjeha Janice i Ivice Kostelića. Dosad su ga postizali isključivo velikani svjetskog skijanja poput Janice Kostelić, Marca Girrardelija, Pirmina Zurbriggena, Ingemara Stenmarka, Alberta Tombe, Pernilla Wiberga, Bojana Križaja, Mateje Svet, Deborah Compagnoni, Anite Wachter, Benjamina Raicha..?

Istok je prvi hrvatski muški osvajač zlatne medalje na Trofeju Topolino. Istok Rodeš je zahvaljujući svom talentu i predanom radu zasigurno na dobrom putu da postigne rezultate spomenutih skijaških velikana što je potvrdio i na prvom ZOIM-u. Šesnaestogodišnji Istok Rodeš član je hrvatske dječje skijaške reprezentacije i polagano već kuca na vrata repre-

zentacije za odrasle, a želja mu je nastupiti na sljedećem ZOI-u. Trenutno pohađa Privatnu gimnaziju, a za njegove velike sportske uspjehe najzaslužniji je njegov otac Mario, trener i predsjednik Ski kluba Varaždin.

Istok je nosio zastavu na ZOIM

ODBOJKA Nakon varaždinske slijedi Kup Zagrebačke regije

Pobjednice varaždinske odbojkašice Odigrane su kup utakmice u ženskoj odbojci za područje Odbojkaškog saveza Varaždinske županije.

U prvoj utakmici ekipa OK Baroka iz Varaždina bila je bolja od OK Toplice iz Varaždinskih Toplica rezultatom 3:0 (25:18, 25:13, 25:5).

Obje ekipe natječu se u III. hrvatskoj odbojkaškoj ligi sjever. Pobjednička ekipa iz tog susreta igrala

je s prvom ekipom OK Varaždina, inače sudionicom II. hrvatske odbojkaške lige centar, grupa istok.

U do kraja neizvjesnoj utakmici bolja je bila ekipa OK Varaždina s tijesnih 3:2 u setovima (12:25, 17:25, 25:22, 25:22, 14:16).

Ovom pobjedom Varaždinke su se plasirale u daljnji krug natjecanja na nivou Zagrebačke odbojkaške regije.

Rukometašice Koke na gostovanju u Samoboru kod istoimene ekipe izgubile su susret 14. kola 1. Hrvatske rukometne lige za žene 24:26 (11:14). Tako su Varaždinke trenutno na 10. mjestu prvenstvene ljestvice sa 10 osvojenih bodova. ŽRK Koka ne zna za pobjedu od 29. listopada prošle godine, kada su pobijedile Tvin Trgocentar u Gradskoj sportsko dvorani Varaždin. U sljedećem 15. kolu Varaždine ponovo gostuju, ovaj puta kod ekipe Umaga koja se nalazi na 11. mjestu sa 8 bodova.

Igralište u zakup Nogometnim igralištem u Jalkovcu, koje je u vlasništvu Grada Varaždina, upravljat će NK Varteks, član 2. ŽNL-a.

Goran Habuš, gradonačelnik Varaždina, potpisao je Ugovor o zakupu tog sportskog objekta. Ugovor je potpisan na rok od tri godine. U ime NK Varteks ugovor je potpisao Rikardo Kahlina.

36 Sport

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

31. siječnja 2012., br. 402

IZBOR SPORTAŠA GODINE Najbolja momčad je Hrvački

Milihram i Perec

Ponovo rukomet O

vih dana saznajemo za nova zanimljiva događanja koja bi se trebala održati u Varaždinu. Najprije je to, već u subotu, susret RK Croatia osiguranje Zagreb i RK Borac Banja Luka u sklopu natjecanja u regionalnoj SEHA ligi. atim, već se najavljuje da bi se trebao u Varaždinu održati kvalifikacijski turnir za odlazak na Olimpijske igre u Londonu. U skupini 3 nalaze se Island, Čile, Japan i Hrvatska i, ako sve bude prema dogovoru, Varaždinci će ponovo moći uživati u vrhunskom rukometu. urnir će se igrati od 6. do 8. travnja. Na ovo se odmah nadovezuje Svjetsko školsko rukometno prvenstvo za srednjoškolke i srednjoškolce od 14. do 22. travnja koje će privući u Varaždin oko tisuću srednjoškolaca koji će igrati u desetak školskih dvorana na području Varaždinske županije te Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin. vakve dobre vijesti daju za pravo nadati se da će se u varaždinskoj sportskoj dvorani moći vidjeti i vrhunski rukomet i sport, a ne samo glazbene priredbe i sajmovi. sto tako Fight Club Kovačić, nakon Sračinca, organizira velike priredbe u Varaždinu. Prva sljedeća je Amatersko svjetsko prvenstvo u kickboxingu od 16. do 21. srpnja, koje će okupiti oko tisuću boraca i trenera.

Dobra je vijest da se i izvan Varaždina organiziraju velike priredbe, pa tako treba podsjetiti na Međunarodni miting Vodenog lava – Grifon kup u Varaždinskim Toplicama, koji bi trebao postati tradicionalan. u je još nekoliko manjih natjecanja, po broju sudionika i trajanju, ali koji također obogaćuju sportsku ponudu Varaždina. U pripremi je još nekoliko većih natjecanja iz “manjih” sportova koji se s pravom žele natjecati i u organizacijskom smislu s “velikima”. Sve to stvara pozitivnu klimu natjecanja, koju samo sport može izazvati.

Z

T

O I

T

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 01.02.2012.

- kuglana – kuglačka utakmica KK Željezničar – KK Zanatlija s početkom u 18,00 sati 02.02.2012.

- kuglana – kuglačka utakmica KK Cesta – KK Varteks s početkom u 18,00 sati 03.02.2012.

- kuglana – kuglačka utakmica KK MIV – KK Obrtnik KRT s početkom u 18,00 sati 04.02.2012.

- velika dvorana – rukometna utakmica RK Croatia osiguranje Zagreb - RK Borac Banjaluka s početkom u 15,00 sati – rukometna utakmica RK Varteks – RK Split s početkom u 17,00 sati - kuglana – kuglačka utakmica KK Varteks – KK Pitomača s početkom u 15,00 sati

Tradicionalna zajednička fotografija svih nagrađenih spotaša i sportašica te sportskih djelatnika u protekloj godini predstavlja

J Dodjele nagrada najboljima ove godine umnogome sliče prošlogodišnjima iz čega dobri poznavatelji varaždinskog sporta mogu donijeti zanimljive zaključke Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

u istoj kategoriji je Helena Dretar Karić iz Stolnoteniskog Na tradicionalnom, 49. iz- kluba osoba s invaliditetom boru za najboljeg sportaša Varaždin. grada Varaždina 2011. goSportska momčad godine je dine, kao najbolji izabran Hrvački klub Vindija, a sportje Emil Milihram iz Kajak ska ekipa Sportsko kanu kluba Varteks, atletski klub Vau d po sedmi put, a najraždin. nagra o bolja sportašica Sportska tn o v i ž protekle godine e k i p a a z e j je Tanja Perec godine obio djelo d aj iz STK iz Streljačkog osoba l e dr uš t v a Va ka s inva s rko B t i r o M p raždin, koja je liditein za s ovo priznanje to m ili Varažd nuća u više pr imila treć i gluhih dostig godina put. osoba od 40 anja grada Va raždina 2011 Invalidi djelov je Stolnoteniski U kategoriji sportaš klub osoba s invaliditegodine osoba s invaliditetom ili gluhih osoba grada Varaždi- tom Varaždin.

Najveća nada varaždinskog na u 2011. godini za najboljeg je izabran Tomislav Špalj iz sporta kod sportaša je Istok Stolnoteniskog kluba osoba Rodeš iz Skijaškog kluba Vas invaliditetom Varaždin, a raždin, a kod sportašica je najbolja sportašica godine ritmičarka Elena Milenković.

rade Mirko Belaj, dobitnik nag

Posebna priznanja za dugogodišnji uspješan rad i djelovanje dobili su Nogometni klub Sloboda za 80. godišnjicu i Nogometni klub Varaždin, također za 80. godišnjicu. Posebno priznanje dobio je i Klub podvodnih aktivnosti Drava Varaždin za 30 godina rada i djelovanja.

Godišnje nagrade namijenjene sportskim djelatnicima

za životno djelo

dobili su Aleksandar Bekić iz Baseball kluba Vindija, Josip Plečko kao najbolji trener godine i Dario Kos za najboljeg pedagoga godine iz Udruge kineziologa grada Varaždina i Varaždinske županije.

Nagradu za životno djelo dobio je Mirko Belaj iz Stolnoteniskog kluba Varaždin za sportska dostignuća u više od 40 godina aktivnog sportskog

STOLNI TENIS U Ljubeščici je održano 3. Otvoreno prvenstvo Ljubeščice u stolnom tenisu na kojem je nastupilo 220 igrača i igračica iz cijele Hrvatske.

To je jedan od rijetkih turnira u Hrvatskoj na kojem se igraju sve kategorije - od onih najmlađih kadetskih pa do najstarijih

U Ljubeščici 220 igrača

veteranskih.

U mlađim kategorijama sudjelovao je 151 igrač i igračica, a u konkurenciji mlađih kadeta pobijedio je Benjamin Podkrajac, I g e a Va r a ž d i n , i s p r e d klupskog kolege Alena Ognjanovića. U kategoriji kadeti juniori treće mjesto osvojio je Marko Gredelj iz Starr Varaždin.

Kod najmlađih kadetkinja tri prva mjesta osvojile su igračice MGK

Drava Žabnik Leticija Lipić, Stela Marčec i Matea Gereci. Kod mlađih kadetkinja Leona Šantek bila je treća, a Garbrijela Bađun iz STK Varaždin četvrta. U kategoriji kadetkinja juniorki prva je bila Martina Jukić iz MGK Drava Žabnik, druga Mihaela Brodar iz STK Varaždin.

Kod seniora i veterana nastupilo je 69 natjecatelja, a prvi je bio Matija Barić, Igea Varaždin, a treći Igor Vesenjak iz Ljubeščice.

Sport 37

31. siječnja 2012., br. 402

i klub Vindija, a ekipa Sportsko atletski klub Varaždin

Ribolov

ne silaze s trona Za žene ribiča Budimir ŠEBEČIĆ

Totalni FM, marketing, budimir.maletajne@gmail.com.

P

uhao jugo ili sjeverni vjetar, padao atmosferski tlak ili pak dođe li do naglog zahladnjenja ili zatopljenja, većina ljudi osjeća te vremenske promjene. Često ne znamo zašto se loše osjećamo. Krivimo povećanje PDV-a, više cijene benzina i još bezbroj stvari kojima nas “uveseljavaju” u ova depresivna vremena. Ribe vjerojatno nemaju pojma da je ekonomska kriza, no osjećaju li promjene vremena slično kao pravi metereopati?

Pa, moglo bi se i tako reći. Za nas ribiče je važno znati kako vremenski uvjeti odnosno njihova promjena utječu na ponašanje riba. Jedan od najvažnijih faktora je atmosferski tlak. Naime, uz pomoć zračnog mjehura ribe reagiraju na svaku promjenu atmosferskog tlaka pa možemo reći da je stabilan atmosferski tlak jedan od osnovnih uvjeta za uspješan ribolov. to se tiče temperature vode, s ribolovnog stanovišta postupni porast temperature vode djeluje pozitivno zbog pojačanih aktivnosti riba u smislu intenziteta uzimanja hrane. Sasvim suprotan efekt ima nagli pad temperature vode, kao i tzv. snježna voda (kad se topi led u Alpama) zbog njezine niske temperature i oskudice kisika. S druge strane ljetne vrućine izazivaju kod mnogih vrsta riba apatiju, slabiju pokretljivost i izostanak apetita. Riba se tada povlači u sjenovita mjesta, pa tako npr. sitniji šaran, deverika ili crvenperka traže zaklon u vodenom bilju ispod listova lopoča te uz priobalno drveće koje nadvisuje vodu. Veći primjerci odlaze u dublje slojeve gdje je voda hladnija. U to vrijeme najbolje je loviti rano ujutro i navečer.

No u proljeće i ranu jesen kad su dnevne temperaturne razlike neznatne, s uspjehom možemo loviti tijekom cijelog dana.

Isto vrijedi i ljeti ako je tiho i oblačno vrijeme bez padalina. O temperaturi vode direktno ovisi uspjeh u ribolovu. Naime, ribe osjećaju i najmanje promjene temperature vode. Svaka vrsta ribe aktivna je na temperaturi koja joj najviše odgovara. Tako npr. štuka najaktivnije uzima hranu kad je temperatura vode između 13 i 16 °C, šaran između 20 i 27 °C, linjak na oko 20 °C, grgeč između 12 i 15 °C, deverika 15 do 18 °C. Ako je temperatura vode oko 30 °C, velika većina riba je potpuno apatična, rekli bismo da ih lovi “fjaka”. akle, ribiči, u ribolov ponesite i barometar i termometar.

Sat vam ne treba, jer na ribičiji vrijeme ionako brzo prolazi.

A što se tiče vaših boljih polovica, dobro je kad gledaju na sat kad dođete doma. Neke žene ribiča gledaju i na kalendar...

Š

ono najzapaženije u varaždinskom sportu u 2011. godini, ali ujedno i određeni smjer u pred-

D

SPORTSKI UZORI Dodijeljene su i nagrade Sportski uzor za učenike osnovnih škola pa su tako nagrađeni: Mihaela Brodar, I. OŠ Varaždin, Luka Levanić, II. OŠ Varaždin, Tomislav Rogar, III. OŠ Varaždin, Martina Štefinec, IV. OŠ Varaždin, Rea Strnad, V. OŠ Varaždin, Mia Vidaković, VI. OŠ Varaždin, Mirna Vitković, VII. OŠ Varaždin i Luka Tomiša, Centar za obrazovanje “Tomislav Špoljar”. djelovanja te unapređenje i promidžbu sporta kao sportaš, sportski djelatnik i animator varaždinskog stolnog tenisa u svojoj sredini i na međunarodnoj sceni.

Zlatnu plaketu za doprinos unapređenju i razvoju sporta dobio je Gordan Siročić, Hrvački klub Vindija, Nada Šamarija, ženski rukometni klub Koka, Damir Škorić, Športsko-ribolovni klub Varaždin, Dragutin Kosovec, Varaždinski sportski savez gluhih, Božidar Crnković, Nogometni klub Plitvica Gojanec.

Suradnja Diplome su dobili: Stjepan Trglačnik, Atletski klub Goja-

nec, Petar Zorec, Hrvački klub Vindija, Zoran Čubra, Teniski klub Varteks, Marko Dugandžić, Teniski klub Varteks, Ljiljana Mladenović, Sportsko društvo Mladost, Vjeran Friščić, Trkački klub Marathon 95, Snježana Horvat, Ženski rukometni klub Koka, Ivica-Bonino Hasan, Sportsko-ribolovni klub Varaždin, Lovro Juzbašić, Teniski klub Varaždin 1181, i Predrag Čosić, Nogometni klub Mladost. Posebno priznanje za dugogodišnji aktivni rad u sportu dobio je Josip Novak, zatim posebno priznanje za međunarodnu sportsku suradnju dobili su Franc Horvat Meštrović iz Lendave i Jozsi Gyorgy iz Zalaegersega.

Knjigu Male tajne športskog ribolova možete naručiti na telefon 091 2002 083. Cijena knjige je 49,00 kuna plus poštarina.

Čak 73 natjecatelja

Tanja Perec i Emil Milihram

KICKBOXING Plivački klub Varaždinske Toplice okuplja mlade s topličkog područja. U školi plivanja Vodeni lavić trener Mijo Sučić okuplja najmlađe, uči ih plivati, a one najzainteresiranije trenira i dalje. U klub su se uključili i stariji, oni kojima plivanje služi kao rekreacija, iz zdravstvenih razloga, kao i invalidi.

Klub je organizirao 1.

Međunarodni miting Vodenog lava – Grifon kup, u lipnju prošle godine. Osim

stojećem razdoblju

sportskog, to je bio i kul- ti i predavanja eminentnih turni događaj cijelog kraja stručnjaka.

Tako je Ivan Varvodić, u koji su bile uključene i druge ustanove iz Varaž- član Izvršnog odbora LENdinskih Toplica. Ukupno je a Europskog plivačkog i nastupilo 360 plivača iz 14 vaterpolo saveza, dobio klubova iz Hrvatske i jedan poziv za održavanje preklub iz Slovenije, i bio je davanja te nudi podršku to jedan od najmasovnijih klupskim nastojanjima da se maksimalno iskoriste mitinga u regiji.

U klubu odlično sura- postojeći objekti. đuju s Hrvatskim plivačkim savezom Plivački klub Varaždinske Toplice i namjeravaju organizira-

Održano je 5. kolo 15. Zimske brdske lige Ivančica, u kojem su sudjelovala 73 natjecatelja.

Kod muškaraca, poredak na cilju bio je identičan kao i u prethodnom kolu. Pobijedio je Martin Srša, drugi je bio Krešimir Balaško, a treći Ivan Čorba. U ukupnom poretku vodi Krešimir Balaško ispred

Ivana Čorbe i Marija Horvata.

Kod ljepšeg spola pobijedila je Valentina Belović ispred Martine Bezek i Valentine Županić.

U ukupnom poretku vodi Valentina Županić ispred Martine Bezek i Katarine Nestić.

Sljedeće, 6. kolo, održat će se 5. veljače, u isto vrijeme i na istome mjestu.

Treći u Karlovcu Sastav mlađih kadeta OK Varaždin Volley osvojio je 3. mjesto na Memorijalu Ivo Vidaković u Karlovcu. Memorijal se održava u uspomenu na odbojkaškog entuzijasta i jednog od osnivača karlovačke odbojke. Prvo mjesto osvojila je domaća ekipa, a druga je bila ekipa Siska. Od pojedinačnih priznanja, ono za najboljeg obrambenog igrača pripalo je Gabrijelu Ivančiću, članu OK Varaždin Volley. U ženskoj konkurenciji nije bilo varaždinske ekipe.

38 Sport

31. siječnja 2012., br. 402

RAFTING Treći zimski spust “Matis White Water”

Ekipa Kos transporti

Finala rekreativaca Još su samo dva kola do kraja ovozimske Chapatangia Tomšić lige, varaždinske malonogometne lige za rekreativce. Ove su nedjelje na terenima TTS sportskog centra odigrane i utakmice doigravanja te 1. kola Final Four Chapatangia Superlige u obje konkurencije, seniorskoj i veteranskoj. Seniori - doigravanje: Pucke VIP Bicycles

– Baka AP Križanić 1:0, Moja-Putovanja.com – CBB Nekretnine Junajted 0:1; Final Four – 1. kolo: Aquamarin Junajted – Pucke VIP Bicycles 3:1, Matteo – CBB Nekretnine Junajted 3:1. Raspored 2. kola Final Four Chapatangia Superlige – nedjelja, 05. veljače: Aquamarin Junajted - CBB Nekretnine Junajted, Matteo Pucke VIP Bicycles.

Brzi Novko i Krebelj U Zagrebu je održano Dvoransko atletsko prvenstvo Hrvatske za mlade kadete i kadetkinje. Među više od 50 natjecatelja u sprintu, član SAK Varaždin Ivan Novko osvojio je srebrnu medalju i drugo mjesto u Hrvatskoj na 60 m kod mlađih kadeta, rezultatom 8.09 s, a među više od 60 natjecateljica iz

cijele Hrvatske mlada Ena Krebelj iz SAK Varaždin osvojila je brončanu medalju i treće mjesto na 60 m kod mladih kadetkinja, rezultatom 8.39 s dok je u kvalifikacijama imala 8.34s.

Još je veći uspjeh što su ti rezultati ostvareni na Dvoranskom prvenstvu Hrvatske u Zagrebu.

Derbi Podravcu Košarkaši KK Vindija izgubili su susret 5. kola A2 lige Sjever od ekipe KK Podravac 78:61. Utakmica se igrala na Graberju pred oko 60 gledatelja.

Nakon ovog poraza Varaždinci su i dalje drugi s 25 bodova, a ekipa Podravca je na trećem mjestu sa samo jednim bodom zaostatka.

“Palo” Međimurje Nakon pobjeda nad Varteks Di Caprijem, odlične utakmice protiv Siscije, u subotu je Vidovec Bios skinuo i treći premijerligaški „skalp“, pobijedivši u Čakovcu Međimurje, rezultatom 38:34. Trebao je to biti turnir, ali se rukometašima Grazhoppersa pokvario autobus, tako da nisu mogli doći na utakmicu, pa je odigrana samo jedna utakmica.

Nakon ovih pobjeda i odličnih utakmica, evidentno je da je Saša Kuček posložio igru Vidovec Biosa, a generalna proba za početak prvenstva 11. veljače protiv Moslavine bit će u srijedu u 18 sati, kada u goste Vidovcu dolazi jedan od najboljih slovenskih prvoligaša Maribor.

Medveščak omiljen Skupina navijača iz Varaždinske i Međimurske županije krenula je na hokejašku utakmicu Medveščak - RedBull Salzburg.

Sveukupno ih je bilo 51. Uz to 48 navijača i tri navijačice. Naravno, uz podršku cjelokupne Arene, Medveščak je porazio Salzburg sa 6:3. “Mala” skupina navijača sa sjevera dala je podršku “Medvjedima” uz transparent da je i Varaždin uz njih.

Sudionici 3. zimskog spusta nisu odustali od spusta bez obzira na niske temperature i hladan vjetar koji ih je pratio cijeli put

Od Bukovca do plaže Sip u Legradu J Četiri sata rafteri i ekolozi uspješno su savladali dionicu Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Varaždinski rafting klub „Matis White Water“, hrvatski ogranak World Wildlife Fund, Svjetski fond za zaštitu divljih životinja te članovi zaštitarsko-ekološke udruge „Senjar“ iz Donje Dubrave prošli su vikend uspješno organizirali treći zimski spust po rijeci Dravi pod sloganom „Hrvatska zemlja rijeka“.

Zemlja rijeka Unatoč hladnom vremenu, odazvalo se sedamdesetak entuzijasta, raftera i ekologa iz cijele Hrvatske koji su uspješno svladali dionicu duljine 20 kilometara od Velikog Bukovca do plaže Sip u Legradu.

Treći po redu „Zimski spust“, kojim se pod sloganom „Hrvatska - zemlja rijeka“ promovira očuvanost i ljepota Drave i hrvatskih rijeka, održan je u subotu 28. siječnja s početkom

Svi sudionici 3. zimskog spusta nakon uspješno prijeđenog vodenog puta

u 10 sati kod kajak staze D. ljubitelji prirode i rekreacije te Dubrava i nakon četiri sata eko-entuzijasti iz Varaždinske, veslanja, druženja i proma- Međimurske i Koprivničkotranja prirode završiti na plaži križevačke županije. Na kraju je dogovoreno da se svi po„Sip“ u Legradu. Za sve novo vide za godinu dana je sudionike spuna četvrtom “Zimskom sta na odrei r e t f Ra spustu”. d iš tu b il a e t i h Osim ovakvih doosigurana tis W ozi a M “ gađanja, Raf t ing o d g ov a kol e i ” r klub “Matis White rajuća Wate onje Water” sudjeluje i okrepa u r” iz D “Senja brave na klasičnim natjev idu to Du canjima. U kategoplih obroriji raftera protekle ka i vrućih sezone nastupili su članapitaka. Na novi varaždinskog rafting spust su osim klub au sastavu Hrvoje Banić, članova spomenutih udruga sudjelovali i drugi Davor Posavec, Nikola Želi-

morski, Matija Kučar, Izidor Cuković i Igor Pičuljan. Na tradicionalnom savskom spustu, 41. po redu novogodišnjem spustu te 16. memorijalnom spustu „Tibor Šaramo“, koji je organizirao Kajak kanu klub Zagreb krajem prošle godine, sudjelovalo je 80-ak veslača iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Hrvatske.

Iako su ovu sezonu zaključili sa sveukupnim trećim mjestom, zlatni plasman varaždinskih raftera u Zagrebu na posljednjoj prošlosezonskoj utrci dodatni je poticaj i najava za još uspješnijom idućom sezonom.

PLIVANJE PK Barok nastupio na 3. kolu lige regije 4 s 12 plivača

Stadaas isplivao sedam normi

Martina Štefinec

PK Barok nastupio je na 3. kolu lige regije 4 koja se održava u Sisku. Nastupilo je ukupno 10 klubova s 282 natjecatelja.

Martina Štefinec osvojila je prva mjesta na 100 prsno i 100 leđno u D kategoriji. Martina je vrlo blizu norme za kadetsko

PH. Gregor Stadaas u seniorskoj konkurenciji na 400 mješovito bio je 3, a na 50 leptir 7. Isplivao je juniorsku A normu za državno na 400 mješovito i B normu na 50 leptir. To je Gregoru sedma isplivana norma za ovogodišnje zimsko PH.Tin Golubić je osvojio

2. mjesto na 50m leptir u C kategoriji plivača (kadeti). Tihana Gazdek osvojila je 4.mjesto na 100 prsno i 6. na 400mješovito u konkurenciji seniorki. Karlo Rajković je bio 4. na 100 prsno, Vlatka Gašparac 4. na 50 leptir, te Lana Sokač 5. na 100 prsno.

31. sijeÄ?nja 2012., br. 402

Oglasi 39

40 Zdravlje

31. siječnja 2012., br. 402

DOZNAJEMO U Varaždinskoj županiji počinje prove

ČAKOVEC Ministar zdravlja Ostojić

“Treba odlučiti treba li sjeveru CT ili MR” Županijska bolnica Čakovec ima jedan od najstarijih CT-a u državi i novi uređaj im je prijeko potreban, ustvrdio je ministar zdravlja Rajko Ostojić prošli tjedan kada je stigao u posjet Međimurskoj županiji.

Međutim, novi CT ipak nije čvrsto obećao.

- Takav uređaj već ima jedna klinika u Čakovcu koja je u sustavu HZZO-a, a ima ga i Opća bolnica Varaždin. Zalažem se za regionalni pristup zdravstvu pa smatram da je nepotrebno imati nekoliko istih uređaja na udaljenosti do 15 kilometara. Sjever Hrvatske

Bolje spriječiti J Preventivni pregledi počinju nakon 20. veljače, kada se muškarci stari od 50 d

sigurno će dobiti jedan CT uređaj i jednu magnetsku rezonancu, no treba odlučiti što je najpotrebnije – istaknuo je Ostojić.

Obećao je potporu u opremanju novouređene Jedinice intenzivnog liječenja čakovečke bolnice, a složio se s planom gradnje novog Doma zdravlja. (sb)

JESTE LI ZNALI...

NATIONAL GEOGRAPHIC

Gubavost još uvijek nije iskorijenjena

Cilj pilot-projekta jest otkriti rak prostate u ranoj fazi, jer za oboljele to znači duži i kvalitetniji život Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Gubavost još nije iskorijenjena. - Stotine tisuća ljudi i dalje obolijeva od gube ili lepre, a milijuni pate od njezinih užasnih posljedica – upozorili su iz Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andr ija Štampar ”povodom Svjetskog dana borbe protiv lepre 29. siječnja. - Ova bolest, koja je više od bilo koje druge bolesti u ljudskoj povijesti izazivala strah i rezultirala diskriminacijom oboljelih, još se pojavljuje u Aziji, Africi, Južnoj i, vrlo

rijetko, u Sjevernoj Americi. Riječ je o kroničnom zaraznom oboljenju koje uzrokuje Mycobacterium leprae. Posljedice su stvaranje ožiljaka na koži, a u kasnijoj fazi dolazi do deformacije prstiju, grkljana - navodi Marija Škes iz Zavoda.

Lepra se iz većine europskih zemalja povukla još tijekom 16. stoljeća, a do 20. stoljeća se zadržala samo u ograničenim područjima mediteranskih zemalja i Skandinaviji. (vms)

činju javljati svojim liječnicima opće i obiteljske medicine U Varaždinskoj županiji – rekao je dr. Damir Štajcar, sljedeći mjesec počinju dugo- glavni koordinator pilot-proočekivani preventivni jekta pri Ministarstvu pregledi prostate zdravlja prošli tjeu za muškarce stadan na predstavji i n a re između 50 i ljanju projekta žup 3 70 godina. u Županijskoj 44.71 u đ e - Sa zado palači. izm a c a r a voljstvom Važno je namušk 0 godina. mogu reći da pomenuti da 50 i 7 aju na će provođenje muškarci neće b Svi tre led! pilot- projekta na kućnu adresu preg ranog otkrivanja dobiti kovertu s raka prostate početi anketnim listićem i 20. veljače. Ciljna skupidatumom kada se trena su muškarci u dobi od 50 baju javiti na pregled kod do 70 godina koje pozivamo urologa, jer se od toga nakon da se nakon tog datuma po- dugotrajnih pregovora u Mi-

nistarstvu zdravlja odustalo.

Umjesto toga, muškarce će se pozivati da se jave obiteljskom liječniku.

Preokrenuti situaciju U županiji, prema popisu stanovništva iz 2001. godine, živi 44.713 muškaraca starih između 50 i 70 godina. Što trebaju učiniti i što ih očekuje?

- Muškarci se svojem liječniku opće/obiteljske medicine mogu javiti nakon 20. veljače.

Kod svojeg doktora popunit će anketni listić i dobiti uputnicu za vađenje krvi za PSA. Nakon uvida u nalaz PSA i dobivene podatke iz anketnog listića liječnik će pacijenta uputiti

Dr. Damir Štajcar

na daljnju obradu urologu ili će ga, ako su nalazi uredni, naručiti na kontrolni pregled

Normalan život s...

Socijalne vještine i teškoće učenja K

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

ao što vjerojatno i pretpostavljate, teškoće učenja mogu biti iznimno frustrirajuće za dijete. Djeca s teškoćama u učenju često pokazuju poteškoće prilikom izražavanja svojih emocija, smirivanja sebe te čitanja neverbalnih znakova, što često dovodi do teškoća s vršnjacima u razredu. Razvoj socijalnih i emocionalnih vještina vrlo je važan za uspjeh svakog djeteta, a vi kao roditelji imate vrlo važan utjecaj upravo na to područje razvoja. eškoće u učenju mogu voditi prema niskom samopoštovanju, izolaciji, problemima u ponašanju, i mnogim drugim nepo-

T

željnim posljedicama. Kako bismo to mogli izbjeći, važno je podupirati dijete, pružati mu podršku prilikom izražavanja vlastitih želja i strahova, naučiti ga kako se nositi s frustracijom te kako na prepreke gledati kao na izazove. Ako se usmjerimo na dijete kao na cjelokupnu ličnost, a ne samo na jedan aspekt - sposobnost učenja, pomažemo mu da učvrsti vjeru u sebe i svoje mogućnosti te da prihvati kako smo svi mi različiti, u nečemu bolji, a u nečemu lošiji, što ne znači da nismo vrijedne osobe. Posao roditelja nije „izliječiti“ djetetove teškoće, već mu pružiti

„alat“ te ga naučiti kako taj „alat“ koristiti.

Dijete ne smijemo gledati kroz teškoću koju ima, već kroz područja u kojima on pokazuje svoje jake strane i sposobnosti. Usmjerite se na djetetove jake strane i talente koje ima.

Zadaća roditelja je naučiti dijete kako se nositi s teškoćama koje ga obeshrabruju, uz pružanje mnoštva ljubavi i razumijevanja.

Ukoliko roditelj nije siguran kako pomoći djetetu, važno je obratiti se stručnoj pomoći.

Zapamtite da je iznimno važan vaš stav prema djetetu, pa neka on bude pun optimizma, humora i pozitivne perspektive.

Zdravlje 41

31. siječnja 2012., br. 402

edba pilot-projekta ranog otkrivanja raka prostate

i nego liječiti! do 70 godina trebaju javiti svojem liječniku opće/obiteljske medicine KADA I KAMO NA PREGLED

?

1. Muškarci stari između 50 i 70 godina se nakon 20. veljače trebaju jav iti svojem liječniku opće/ obiteljske medicine.

2. Kod doktora će dobiti anketni listić koji trebaju popuniti. Dobit će i uputnicu za vađenje krvi za PSA. 3. a) Na temelju podataka iz anketnog listića i normalnih vrijednosti PSA, doktor će pacijenta naručiti na kontrolni pregled u svoju ambulantu za godinu dana. b) Na temelju podataka iz anketnog listića i povišenih vrijednosti PSA, doktor će pacijenta uputiti k urologu u Opću bolnicu Varaždin na daljnju obradu.

4. Troškove dijagnostike za svoje osiguranike snosi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

u svoju ambulantu za godinu dana – pojasnio je Štajcar.

Pilot-projekt će biti provođen četiri godine, istovremeno u Varaždinskoj i Ličkosenjskoj županiji. - Na temelju ovog projekta bit će donesena odluka o tome na koji način će projekt ranog otkrivanja raka prostate biti provođen na

č

ak 80 posto muškaraca doktoru se javlja kad je rak prostate već uznapredovao razini cijele Hrvatske – rekao je glavni koordinator. Štajcar je podsjetio da Hrvatska, za razliku od europskih zemalja i SAD-a, nema pro-

gram prevencije raka prostate iako je po učestalosti na drugom mjestu među karcinomima zajedno s rakom debelog crijeva.

- U europskim zemljama 90 posto slučajeva karcinoma otkriva se u ranoj fazi, kada još postoji mogućnost izlječenja.

Kod nas se, nažalost, oko 80 posto pacijenata javlja kada je rak prostate već metastazirao.

Nadam se da ćemo u sljedećih 10 -ak godina preokrenuti situaciju – zaključio je.

Projekt financiraju Ministarstvo zdravlja, koje novac osigurava za informatičke i ostale tehničke aktivnosti, HZZO će snositi troškove dijagnostike, a varaždinska udruga Prostata će u suradnji s donatorima financirati promotivne aktivnosti.

ČESTA BOLEST

!

Rak prostate je, nažalost, česta bolest. U Europi i Americi je prvi po učestalosti u muškoj populaciji, a drugi po uzroku smrtnosti od svih malignih bolesti u muškarca.

BEZ SIMPTOMA

!

U ranoj fazi rak prostate ne daje nikakve simptome. Zbog toga je bitno obaviti preventivni pregled prostate jednom godišnje.

LIJEČENJE

!

Rak prostate je samo u ranoj fazi izlječiva bolest, zbog toga ga je i bitno otkriti kad bolest još ne daje nikakve simptome.

Život i socijalna skrb Posljedice tjelesnog kažnjavanja I

ako je već dugo zakonom zabranjeno tjelesno kažnjavanje djece, još uvijek mnogi roditelji nažalost pribjegavaju ovoj „metodi discipliniranja“. Često u razgovoru primjećujem da još uvijek veliki broj ljudi ima stav da je fizičko kažnjavanje djece opravdano, a neki ga primjenjuju na vlastitoj djeci opravdavajući takvo ponašanje stavom da su i njih tako „odgajali“, pa su danas odgovorni i pošteni ljudi. U sastavcima na temu fizičkog kažnjavanja koja su pisala djeca vidljivo je da prilikom takvog kažnjavanja pate i osim one fizičke podnose i emocionalnu bol. Mnogi od njih navode da zbog toga ne

mogu uspostaviti prisan odnos s roditeljem, a mnoga su povučena u sebe i ne povjeravaju se svojim roditeljima. Posljedice takvog nasilja nad djecom u kasnijoj fazi života mogu biti višestruke. na i sama postanu nasilna te pribjegavaju fizičkim sukobima sa svojim vršnjacima, a kasnije, kada postanu i sami roditelji, pribjegavaju češće fizičkom kažnjavanju i nasilju nad svojim partnerom, što ima za posljedicu daljnje širenje nasilja.

Istraživanje koje je proveo studij socijalnog rada pokazuje da su takva djeca sklonija depresivnosti i gubitku samopoštovanja. Od

O

1022 ispitane djece koja su pisala sastavak o fizičkom kažnjavanju dobiven je podatak da je čak tri četvrtine djece doživjelo fizičko kažnjavanje u svojoj obitelji, a s porastom dobi raste i intenzitet roditeljskih nasilnih postupaka. oramo si svi skupa postaviti pitanje zbog čega ima toliko mnogo vršnjačkog nasilja te da li naša djeca u nama roditeljima imaju potporu i zaštitu ili su u našem domu izloženi nasilju, bilo fizičkom ili verbalnom.

Držimo se one: ne čini drugome ono što ne želiš da se tebi čini i probajmo disciplinirati djecu na primjeren i poželjan način.

M

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, ravnatelj Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske županije

42 Zdravlje

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

Čarobni svijet morskih algi (5) L

ithothamnium Calcareum pripada skupini crvenih morskih algi, raste pod vodom, nepričvršćena za morsko dno oko obale.

Dugačka je oko 2 do 3 centimetra. Građom svojeg tijela (talusa) podsjeća na koralje.

Zastupljena je u obilnim količinama u francuskoj regiji Bretanji. Ta je alga bogata mineralima, ponajprije kalcijem i magnezijem (koji su važni za izgradnju kostiju, djeluju protiv upala, alergija i stresova, pomažu sintezi antitijela), aminokiselinama i fitohormonima.

Kao dodatak prehrani pomaže u smanjenju reumatskih i artritičnih bolova, aktivno djeluje na smanjenje tjelesne težine i celulit, a upotrebljava se i za suzbijanje kiseline kod žgaravice. lga Nor (Porpyra tenera) pripada također skupini crvenih morskih algi. Sadrži obilje karotena, bjelančevina i vitamina B12. Bogata je i vitaminom C te kalcijem i željezom. irisna crvena alga agar agar bogata je kalcijem, jodom i drugim mineralima u tragovima. Zdrava je alternativa instant želeu ili želatini. đemo li jednom u čarobni svijet algi, nećemo ostati nezadovoljni. Dodaci prehrani danas su postali nužnost jer čovjeku omogućuju zdrav i uravnotežen život. Svima nam je poznata uzrečica da ljepota dolazi iznutra. Kada su stanice tijela kvalitetno nahranjene i očišćene od otrova, bolje funkcioniraju, što se očituje boljim izgledom, većom životnom energijom, a time i većim samopouzdanjem. Probleme slabih noktiju, ispadanja kose, starenja kože, proširenih vena i kapilara, celulita... možemo spriječiti redovitom upotrebom algi. Želimo li dodatno poraditi na svojem izgledu, na tržištu postoje brojni kozmetički pripravci, dobiveni preradom algi koji povoljno djeluju na zdravlje i mladenački izgled kože.

A

31. siječnja 2012., br. 402

CELIJAKIJA U Gospodarskoj školi prvi tečaj o pripreman

Djevojčica na strogoj dijeti već 6 godina J Dug put do dijagnoze, skupa prehrana i neznanje o celijakiji, najveći su

problemi oboljelih. Problem je i dobiti bezglutensko brašno na recept Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

M

Za razliku od svojih vršnjaka, 10-godišnja Klara Zagoršćak iz Kamenice ne smije jesti uobičajene grickalice, klipiće ili kolače.

U

Doživotna dijeta Imala je samo 1,5 godina kada je oboljela od celijakije, bolesti zbog koje do kraja života neće smjeti jesti proizvode s glutenom, a to su svi koji sadržavaju pšenicu, raž, ječam, zob. veliki Zajedno sa : s e svojom majinter igli kom Ivankom aj st na teč djece iz u sr ij e du j e i stigla u Gosj l rodite ijelova podarsku školu d Varaždin, gdje svih ije je međimurska župan podružnica Hrvatske udruge oboljelih od celijakije organizirala tečaj o pripremi bezglutenskog kruha i tjestenine. Bio je to prvi takav tečaj održan u Varaždinskoj županiji.

- Došli su ljudi iz svih krajeva, većinom roditelji djece koja su oboljela od celijakije, ali i alergije zbog koje im je također preporučena bezglutenska Odlikašici Klari iz Kamenice celijakija dijagnosticirana s 4,5 godina

prehrana. Uglavnom pripremaju kruh i tjesteninu kod kuće. Ovdje su na licu mjesta mogli osjetiti kakvo treba biti tijesto pripremljeno od bezglutenskog brašna. Takav način rada je najbolji – rekla nam je Draženka Habuš, predsjednica Podružnice.

Bezglutenska hrana je prilično skupa pa i Ivanka Zagoršćak kod kuće priprema kruh i tjesteninu za kćer Klaru. U njezinoj obitelji hrana bez glutena je svakodnevna stvar, jer je Klara na dijeti od četvrte godine. Iako su prvi zdravstveni problemi počeli dok je imala svega 18 mjeseci, prošle su tri godine dok joj nije dijagnosticirana celijakija. Roditelji su itekako primjećivali simptome, jer Klara ima brata blizanca koji je, za razliku od nje, normalno napredovao.

Kome se obratiti?

- S 1,5 godina počeli su proljevi, Klara je počela gubiti na težini, imala je problema sa zlogobovima... Tri godine trebale su dok se nije otkrilo zašto se to događa. Od tada pazimo da se strogo pridržava bezglutenske dijete i danas je dobro – kaže mama Ivanka.

Savjeti iz ordinacije Antioksidansi i protuupalno djelovanje K

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

vercetin je, kao vrlo snažan antioksidans, zasigurno jedan od najaktivnijih bioflavonoida. Istraživanja su pokazala da djeluje protuupalno, antialergijski, antireumatski, antivirusno i antikarcinogeno, a poznata su i njegova pozitivna djelovanja na razvoj dijabetesa i njegovih posljedica, kod lupusa, pri smanjenju zgrušavanja krvi, smanjenju stvaranja mokraćne kiseline te na brojne funkcije enzima u organizmu.

Naročito se ističe njegovo snažno antikarcinogeno djelovanje kod različitih malignih bolesti: leukemije, raka usta, dojke, jajnika, želuca, jetre, dišnih puteva i debelog crijeva.

Protuupalno djelovanje očituje se u inhibiciji

(kočenju) biosinteze metabolita koji nastaju iz proinflamatorne arahidonske kiseline (leukotrieni LT4 i skupina proinflamatornih prostaglandina PG2), ali i u inhibiciji proinflamatornih enzima ciklooksigenaze i lipoksigenaze (proinflamatorni = potiču upalnu rekaciju). Inhibicija oslobađanja histamina uz protuupalno ima i antialergijski učinak.

Njegovo protuupalno djelovanje ima vrlo pozitivne učinke na razvoj raznih akutnih i kroničnih upalnih procesa u organizmu, ali i u razvoju krvožilnih i reumatskih bolesti te vrijeda (čira) na želucu. ao antialergijsko djelovanje već je spomenuto antihistaminsko djelovanje, ali

K

on također inhibira oslobađanje alergijskog posrednika (IgE), kao i sintezu i oslobađanje peptido-leukotriena u plućima (važno kod astme) putem smanjenja enzima AE5-lipoksigenaze. ozitivno djelovanje kvercetina kod dijabetičara očituje se u smanjenju dijabetičkih komplikacija kao što su katarakta, retinopatija i neuropatija. Uz to, njegov utjecaj na regulirano izlučivanje inzulina štiti beta-stanice gušterače od oštećenja. vercetin ima i vrlo pozitivan učinak na razvoj kroničnih neurodegenerativnih bolesti (Alzheimerove, Parkinsonove), a i štiti kožu od oštećenja UV-B zrakama.

P

K

Zdravlje 43

31. siječnja 2012., br. 402

nju bezglutenskog kruha i tjestenine CELIJAKIJA JE...

Celijakija je doživotna nepodnošljivost glutena, bjelančevine koje ima u žitaricama.

Jedini lijek je bezglutenska dijeta odnosno prehrana bez proizvoda od pšenice, raži, ječma i zobi, svih njihovih prerađevina i proizvoda koji ih sadrže u tragovima.

AKCIJA Ovaj vikend “Dječji dani smijeha” u Elementsu

Djeca stara do 13 godina besplatno u slanu sobu!

Ove subote i nedjelje, 4. i 5. veljače, varaždinska Udruga “Čista pozitiva” u slanoj sobi i wellnessu Elements organizira Dječje dane smijeha. Za djecu od 0 do 13 godina dolazak u slanu sobu, gdje ih očekuje igra i zabavni sadržaji, bit će potpuno besplatni.

- Cilj akcije je osigurati mališanima mjesto gdje se mogu igrati i veseliti, a istovremeno i ojačati protiv prehlada, gripa i drugih virusnih oboljenja koja vladaju tijekom zimskih

mjeseci. Kao što je poznato, udisanje u sobi je dobra preventiva za takva oboljenja – ističe Mario Kolić iz “Čiste pozitive”. Elements – slana soba nalazi se u Ulici braće Radić 30, a tamo će akcija biti održana u subotu od 10 do 14 sati te od 17 do 20 sati, a u nedjelju od 11 do 19 sati. Jedino što roditelji trebaju učiniti jest najaviti se na brojeve telefona 091/433-8005 ili 097/797-4186 radi zakazivanja termina. (vms)

Važno: treba se najaviti

NAJAVA Klub laringektomiranih Čakovec poziva

Na tečaju se mijesilo, kuhalo i peklo kako bi stečena iskustva svi mogli primijeniti kod kuće

PRIMJER Osnovna škola Ivana Rangera Kamenica

Za Klaru kuhaju posebno Desetogodišnja Klara Zagoršćak zna puno o svojoj bolesti. - Smijem jesti samo bezglutensku hranu. Fina je – rekla nam je.

Mama Ivanka kaže da pokoji put bude i kriza, ali to brzo prođe jer djevojčica razumije zašto ne smije jesti namirnice s glutenom. U Osnovnoj školi Ivana Rangera u Kamenici problema nema, jer posebno

(Pre)dugi put do dijagnoze jedan je od najvećih problema.

No celijakičari imaju teškoća i nakon što im se bolest dijagnosticira. Putem HZZO-vog recepta imaju pravo na bezglutensko brašno, ali... – Baš su mi se ljudi ovdje u Gospodarskoj

kuhaju za 10-godišnju Klaru Zagoršćak, odlikašicu s prosjekom 5,0.

- Izašli su nam u susret i za moju kćer se hrana svaki dan posebno priprema. Kada je na meniju, primjerice, saft s tjesteninom, tada u školu pošaljemo tijesto, a Klara nosi sa sobom i kruh koji smije jesti.

Moram reći da su se, osim škole, Klarinoj bolesti prilagodili i roditelji. Kada se slave rođendani, pripreme hranu koju i

moja kći smije jesti – rekla je Ivanka Zagoršćak.

Prehrana je skupa, potvrđuje, a na recept dobivaju samo brašno. - Kruh ponekad i kupimo, jer se Klara zasiti ovog domaćeg.

Osim toga, kupovati moramo, primjerice, pahuljice, grickalice, salame, jer uobičajeni proizvodi sadrže gluten.

Sadrži ga i dosta vrsta pudinga, tako da na proizvodima uvijek moramo provjeravati sastav – doznajemo.

školi žalili da ne mogu dobiti brašno na recept, jer im ga njihov liječnik ne želi prepisati ili ne zna kako ispravno napisati recept. Nažalost, i to se događa, jer se o bolesti i dalje malo zna, a oboljeli ne znaju kome se obratiti – ističe Draženka Habuš.

Ne znaju ni kako do dijagnoze celijakije. – Pitali su me kako sam saznala za celijakiju

i gdje to provjeriti – otkriva.

KBC Rebro je ustanova u kojoj se dijagnosticira ova bolest, ali se uputnica može dobiti samo ako to preporučuje specijalist internist.

U Celiko centru u Zagrebu može se obaviti brzi test iz kapljice krvi, ali se njime utvrđuje samo sumnja na bolest.

Više informacija možete dobiti od Draženke Habuš na broj 098/172-1980.

NAJAVE Veljača uz “Jogu u svakodnevnom životu”

Smirite i razgibajte tijelo Od ove srijede, 1. veljače u Varaždinu se možete uključiti u novu, početnu grupu vježbi joge u svakodnevnom životu, jednog od najpoznatijih sustava joge u svijetu.

Jogu u svakodnevnom životu stanovnic i Varaždinske županijeveć su imali prilike vježbati 10-ak godina, a ove klasične, drevne vježbe joge uobličene u stupnjeve prilagođene svim dobnim skupinama i tjelesnoj kondiciji mnogima su pomogle u zacjeljivanju i

osnaživanju duha i tijela. Joga je odličan način da se naučite smiriti, ali i razgibati tijelo. Želite li ih isprobati i vi, sve dodatne informacije možete dobiti na e-mailu varazdin@ yogaindailylife.org ili na brojevima telefona 091/108- 1082 (Sanja Košak) i 098/98-37-565 (Romana Kranjčić). “Joga u svakodnevnom životu” počinje ovu srijedu u varaždinskoj “Areni” i to ponedjeljkom od 17.30 do 19 sati i srijedom od 18 do 19.30 sati.

Operiranima od raka grla podrška u Klubu J U Međimurskoj županiji prošle godine 6 osoba umrlo od

raka grla, a 2009. godine oboljelo je sedam muškaraca

Plivanje je jedna od aktivnosti koju organizira Hrvatska zajednica laringektomiranih Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Osobe operirane od raka grla iz Međimurske županije okupljaju se već 14 godina u Klubu laringektomiranih.

Osnovan je u sklopu Županijske lige protiv raka Čakovec, a uz operirane, okuplja i članove njihovih obitelji, kao i zdravstvene radnike.

Klub poziva sve zainteresirane da u petak 3. veljače u 16.30 sati dođu u bolničku kapelu u pr izemlju nove zgrade Županijske bolnice Čakovec.

Tamo će povodom obilježavanja blagdana svetog Blaža, zaštitnika oboljelih od bolesti grla, vlč. Milan Lončarić služiti svetu misu, a održat će i blagoslov grla.

- Rak grla je u Međimurskoj županiji deveto sijelo raka u muškaraca, 2009. godine je od tog sijela raka u Međimurju oboljelo 7 muškaraca, a 2010. godine ih je 6 umrlo – izvijestili su iz Županijskog zavoda za javno zdravstvo.

Upravo se u njihovim prostorijama održavaju sastanci

Kluba laringektomiranih i to svake prve srijede u mjesecu od 10 do 11 sati. - Sastanke redovito posjećuje 15-ak laringektomiranih osoba i njihovih partnera. Dobro rehabilitirani članovi kluba i zdravstveni djelatnici pružaju podršku novopridošlima kako bi se što prije i lakše vratili u svoju obiteljsku i radnu sredinu – navodi predsjednik Kluba Franjo Blažić.

Više informacija o njihovom radu zainteresirani mogu dobit i osobno od članova Kluba u petak prije i nakon svete mise.

Inače, članovi Kluba sudjeluju u mnogim aktivnostima Hrvatske zajednice laringektomiranih, među kojima je i glasovna rehabilitacija. Naime, laringektomirane osobe su operacijom, uglavnom zbog raka grla, izgubili prirodni način govora. - Nisu nijemi, a većina se zahvaljujući usvajanju nadomjesnoga govora može kvalitetno sporazumijevati s okolinom – ističu u Hrvatskoj zajednici.

ŠTO ZNAČI LARINGEKTOMIRANI

?

Laringektomirani su osobe koje su operacijom, uglavnom zbog raka grla, izgubile prirodan način govora.

!

Nisu nijemi, a većina se nadomjesnim govorom može sporazumijevati s okolinom.

1.

srijede u mjesecu od 10 do 11 sati u čakovečkom Zavodu za javno zdravstvo održavaju se sastanci Kluba laringektomiranih

44 Ženski svijet

31. siječnja 2012., br. 402

Cvjetni dom Ah, ta ljubav...

Dragi naši zaljubljeni, tko među vama nije čuo za sv. Valentina?

Za sveca koji je sve dozvolio u ime ljubavi, vjenčavao u vrijeme zabrane vjenčanja zbog ratovanja te u svakom trenutku blagoslovio ljubav.

Naravno da ste svi upoznati s njegovim značajem i da ćete Leticija obilježiti njegov dan.

ZADRAVEC Slavlju u ime ljubavi i Kukuljevićeva 17, Varaždin mi se pridružujemo i 042/212-362 to tako da vas, dragi letiziazadravec@gmail.com zaljubljeni, budući mladenci, pozivamo da se predbilježite za dan svojeg vjenčanja kod nas, a mi ćemo vas iznenaditi malim ljubavnim poklonom za Valentinovo. A i za vas zaljubljene koji se još ne namjeravate vjenčati pripremamo mnogo neobičnih ljubavnih ruža među kojima ćete sigurno izabrati onu koja odiše baš vašom ljubavlju.

S ljubavlju, Letizia

om početk ća lje o t s ija 20. ncipac a m e a k d s o n e m e ž rla do je dop postala koja je nalna i funkcio na udob

Jaka i ekspresivna šminka,

log stoljeća kteristično za 20-e godine proš s naglaskom na usne - kara

MODNI KAMELEON Putovanje u 20-e godine prošlog stoljeća

Diva Pola Negri J Stil filmskih zvijezda 20-ih je definiran jakom i ekspresivnom šminkom, naglašenim

očima i ustima. Haljine koje su se tada nosile imale su spušteni struk Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek Foto: IGOR KLIČEK

Fascinirana sam stilom između dva svjetska rata i erom nijemih filmova. Početkom dvadesetog stoljeća ženska emancipacija je doprla i do mode, koja je postala funkcionalna i udobna. Žene su odbacile korzete, uzele škare u ruke i skratile suknje i kosu. Napredak je došao i na kozmetičkom planu, pa se šminka preselila s kazališnih dasaka u svakodnevni život. Filmskim platnom vladale su fatalne i vamp žene, a pravi primjer takve je glumica Pola Negri.

Pola Negri rođena je 3. siječnja 1897. godine u malom polj-

skom gradiću Lipnu kao Barbara Apolonia Chaulupiec. Majka je bila aristokratkinja protjerana iz obitelji zbog ljubavi prema Polinom ocu, koji je bio niže klase. Polina oca su zbog političke aktivnosti poslali u logor u Sibir, a pri povratku je pobjegao s mlađom ljubavnicom što je natjeralo Polu i njezinu majku na selidbu u Varšavu.

Osvojila Hollywood Upravo je tamo Pola započela graditi svoju karijeru. Rigorozni baletni treninzi usadili su joj elegantno držanje, izdržljivost i predanost. Ubrzo se okušala u glumi, a 1914. godine, sa samo 17 godina, završila je akademiju dramskih umjetnosti. Kazalište

JESTE LI ZNALI? Pola je smatrala Rudolpha svojom najvećom ljubavi i do svoje smrti je čuvala njegovu sliku kraj sebe. Njegove zadnje riječi su bile upućene njoj: “Pola - ako ona ne dođe na vrijeme, recite joj da mislim na nju.”

Pola Negri je bila Hitlerova najdraža glumica, no ona se žestoko protivila nacističkom režimu jer je i sama bila židovskog podrijetla.

je zamijenila filmom i glumila dana smrt. Svijet je bio u šoku, a Polina neumjesna teatralnost u prvom poljskom igranom na njegovom sprovodu rezulfilmu. Svjetski uspjeh tirala je negativnim publicipostigla je njemačkim tetom. Za utjehu se 1928. filmom Madame Dugodine udala za gruzijskog barry, koji je srušio pr in- ca, no brak nije embargo nametnut potrajao. Pola se poslije 1. svjetskog vratila filmovima rata, a odnosio se koji su tad već bili na pr ikaz ivanje u tonu, a zadnji veliki njemačkih filmofilm snimila je 1943. va u SAD-u. Pola godine. Umrla je osvojila je 1. kolovoza Holly wood, 1987. godine u no ne samo San Antoniju u gledatelje Teksasu u dobi već i zvijezde od 90 godina. poput CharSt il f ilmskih lie Chaplina zvijezda 20 -ih i nikad predefiniran je jažaljenog kom i ekspresivRudolpha nom šminkom, Va l e n t i n a . naglašenim očiVeliku lju ma i ustima, a bav između posebice su bila dv iju najpopularna razna ve ć i h z v i oglavlja ukrašejezda toga na perjem. Haljidoba - Pole ne koje su se tad i Valentina nosile imale su - prekinula 20-e: zbogom korzeti, spušteni struk je Valenti- kratke haljine - dobar dan! baš poput moje. nova nena-

Frizerski salon Botoks za kosu “krpa” vlasi N

Marijana Gregurić Frizerski salon Gloss Ive Režeka 4 a, Varaždin tel. 042/200-420

akon botoksa za grudi, usne, lice i sve ostale dijelove tijela koje treba “popraviti”, na red je došla i kosa. Tretman botoksom popravlja oštećenu kosu odnosno “krpa” dijelove vlasi pa je kosa nakon tretmana čvršća i bujnija. reparat sadrži molekule koje se prihvaćaju za područja koja su oštećena. Namijenjen je za dubinski oštećenu, kemijski tretiranu kosu u kritičnom stanju te za spaljenu kosu - linija njege

P

za kosu Keratin Complex. frizerskom salonu “Gloss” vašu će kosu njegovati Intense RX-om i Infusionom, bolje poznatim kao botoks za kosu, koji je dostupan isključivo u odabranim frizerskim salonima. Preparat s ovom molekulom zasad se može dobiti samo u frizerskim salonima jer ga smiju nanositi samo frizeri. Nanošenjem botoksa, vaša će kosa biti zdravija s prirodnom teksturom. Djelovanje

U

ovog proizvoda traje oko osam sljedećih pranja.

Ženski svijet 45

31. siječnja 2012., br. 402

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Renata Marđetko, dobrotvorka

Banderas recept za super večer J Dobrotvorka iz Kotoribe tvrdi da je u vezi “zdravo” osjećati ljubomoru, u kuhinji uvijek

može ni iz čega napraviti nešto, a oduvijek je željela naučiti jezik gluhonijemih Piše: GORDANA IGREC

Dobitnica nagrade “Josip Vancaš - dobrotvorka godine” za prošlu godinu, nagrade koju dodjeljuje zaklada Zamah da bi naglasila važnost i potaknula ulogu žena u dobrotvornom radu viša je medicinska sestra i magistra palijativne skrbi Renata Marđetko iz Kotoribe koja živi u Londonu kamo je otišla kao babysitterica.

Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

Što su ožiljci?

O

žiljci nastaju kao posljedica cijeljenja kože oštećene povredom, bolešću (npr. autoimune bolesti), kirurškim zahvatom ili infekcijom (akne, vodene kozice). Oni predstavljaju dio prirodnog procesa cijeljenja kože. Karakteristično je da koža redovito cijeli ožiljkom nakon oštećenja tzv. bazalne membrane tj. graničnog područja između površinskog (epidermisa) i srednjeg sloja kože. Kada je oštećenjem zahvaćen samo površinski sloj (površinska abrazija), koža cijeli bez ožiljka. a početku cijeljenja, ožiljak je veći, tvrđi, crveniji, može svrbjeti ili izazivati nelagodu, dok kasnije polagano postaje bljeđi i mekši.

Mnogi ožiljci i nakon tri mjeseca mogu izgledati “ružno”, a nakon godinu dana jedva su primjetni. ako će cijeljenje teći, odnosno kako će ožiljak u konačnosti izgledati, ovisi o brojnim čimbenicima. U velikoj mjeri ovisi o starosti pacijenta, mjestu ozljede kože, duljini cijeljenja i eventualnim komplikacijama koje mogu nastupiti tijekom cijeljenja. Kod mlađih osoba koža snažnije cijeli i sklonija je stvaranju većih i ružnijih ožiljaka. Također, ako ozljeda ili upala (npr. kod akni) traju duže, veća je mogućnost za razvoj izraženijeg ožiljka. Povrede ili operacije na području prsa, ramenog pojasa ili gornjeg dijela leđa češće cijele većim i izraženijim ožiljcima. Na cijeljenje ozljeda kože mogu nepovoljno utjecati i određeni opći čimbenici: šećerna bolest, anemija, određeni lijekovi…

Stoga uklanjanje svih navedenih čimbenika može pridonijeti bržem i boljem cijeljenju kože, iako estetski neprihvatljivi ožiljci katkad mogu nastati i iz nama nepoznatih razloga! obzirom na izgled i dubinu ožiljaka razlikujemo atrofične ožiljke - ulegnuti ožiljci prekriveni “tankom” kožom; zatim hipertrofične ožiljke - vezivno tkivo se prekomjerno stvara, pa je ožiljak iznad površine kože, ali u liniji reza ili povrede te tzv. keloidne ožiljke, kod kojih se divlje bujanje vezivnog tkiva proteže na potpuno zdravu, povredom nezahvaćenu kožu. sljedećem broju objasnit ćemo neke od metoda uklanjanja ožiljaka.

N K

“Zdrava” ljubomora Nakon toga bavila se različitim poslovima iz svoje primarne struke da bi svoj konačan poziv našla u pružanju utjehe najpotrebitijima u centrima za palijativnu skrb.

U Hrvatskoj je s grupom vrijednih ljudi osnovala udrugu “Pomoć neizlječivima” koja djeluje u Međimurju. S mladenačkom neposrednošću i iskrenošću Renata je odškrinula vrata svojeg ženskog svijeta u kojem, uz zahtjevne obaveze, ima mjesta za ples, dobar film i još štošta drugo.

Jutro započinjete sa...

Rečenicom “Good morning Holly Spirit” (Dobro jutro Duše Sveti).

Kako biste se opisali u tri riječi?

Sretna, snažna i srdačna.

Jeste li ljubomorni?

Kad nekog jako voliš, mislim da je potpuno ljudski ponekad osjećati “zdravu” ljubomoru. Što je najvažnije u vezi?

Ljubav koja vodi u povjerenje i kompromis.

Najromantičniji trenutak u životu bio je...

Kad mi je netko, usred Havane, u rozom starom kubanskom kabrioletu poklonio čestitku po narudžbi izrađenu za mene, s pjesmom napisanom za mene...

Kako provodite slobodno vrijeme?

Uvijek s ljudima, rodbinom i prijateljima. Dok bi moj brat čitao knjige, ja bih se družila s ljudima. Zato je on pametniji od mene, a ja bolje poznajem ljudsku dušu. Volim učiti nove stvari, ići na različite tečajeve, putovati i promatrati ljude, pa sam tako već bila po cijeloj Europi, u Americi, Kubi te Indiji, a moja najveća strast je ples!

Iako plešem otkad znam za sebe, salsa mi je najveća radost i nju plešem već osam godina u Londonu. Ali ne u dvoranama ili plesnim centrima već u opuštenim klubovima s originalnim latino plesačima kojima ples nije izazov da nauče nove, savršene korake već zabava i opuštanje.

Koji odjevni stil njegujete?

To ovisi o prigodi, ali najviše o mom raspoloženju. Živim u

Dermatolog

dok brat m bi oj , ja bih g nji e čitao k a s ljudima. i žil se dru n pametnij o e je lj o o t b a Z ne, a ja od me m ljudsku je pozna ušu d

S

Renata Marđetko, najdobrotvorka 2011. godine

“Ja nisam luzer, naprotiv...”

Vaš moto u životu?

“Ja nisam luzer, naprotiv, meni je osmijeh light motiv”.

Iz takta me može izbaciti...

Nepravda, dvoličnost, neistina.

Svaka prava žena nikad ne smije...

Kao ni pravi muškarac: prestati biti vjerna i dosljedna samoj sebi...

Omiljeno jelo?

Piletina na indijski način s pikantnim za-

svijetu u kojem imam priliku odjenuti najsvečaniju večernju haljinu na bal, najkraću i najsvjetlucaviju mini suknju na salsu, najformalnije odijelo na intervju, ali isto mogu prošetati centrom grada u trapericama, trenirci ili patikama i osjećati se ugodno. Takav raznolik i slobodan način odijevanja savršeno odgovara mom karakteru.

Sve za društvo Volite li kuhati?

Jako volim kuhati, najviše za goste i društvo. Moja prijateljica Suzi veli da ja ni iz čega napravim nešto. Volim biti maštovita. Nema ni jedne svjetske kuhinje u kojoj ne bih mogla naći nešto zanimljivo i fino.

S kojim glumcem biste rado

činima, a u novije vrijeme i sushi.

Iz kuće ne izlazim bez...

Pravilo moje cimerice Suzane: ključeva, karte za javni prijevoz, mobitela i novčanika. Ja najčešće dodam iPod s omiljenom glazbom.

Najdraži film?

“La Vita e Bella”.

Knjiga koju biste još jednom rado pročitali?

“Put mirnog ratnika” Dana Millmana.

otišli na večeru?

Otkad sam čula kako pjeva, s Antoniom Banderasom. Volim taj prizvuk koji imaju latino pjevači, a vidjela sam i kako pleše tango. A ni s latino kuhinjom ne biste mogli pogriješiti. Znači, recept za moju viziju ugodne večeri. Što nikad ne biste mogli oprostiti?

Oprostiti za mene znači osloboditi se gorčine ili mržnje koju osjećamo prema nekome. A to uništava čovjeka iznutra i ja to ne želim. Tako da ću možda “ne zaboraviti” da bih drugi put zaštitila samu sebe od neke nove boli, ali ću svakako oprostiti.

Vaš uzor u životu?

Moj tata u poštenju i dosljednosti principima, moja mama u

životnoj borbi i vječnoj radosti, moj brat u temeljitosti i vjeri u samog sebe, moja baka u radišnosti, mudrosti, poniznosti i jednostavnosti, moj ujo u dobroćudnosti i neizmjernoj bratskoj ljubavi, moj stric u ljubavi prema obitelji i rodnom kraju, prijateljica Josipa koja je u kolicima u prihvaćanju samoga sebe i svog života, prijateljica časna sestra Zdenka u beskrajnoj vjeri u Boga i Njegove puteve te svi najdraži i najbliži prijatelji u odanosti i bezuvjetnoj ljubavi. Nadam se da sam uspjela ugraditi u sebe bar malo od svih osobina koje ovi ljudi imaju. Što ste oduvijek željeli učiniti, a niste?

Naučiti jezik gluhonijemih.

U

46 Ženski svijet

31. siječnja 2012., br. 402

MODNI SAVJETI Dress code balova različit od bala do bala

Moderna bajka J U petak 3. veljače održava se 19. po redu varaždinski Sjajni bal na kojem će hrvatski

kreator Boris Pavlin predstaviti najskuplju haljinu u Hrvatskoj Piše: NELA KLIČEK

je započela jer su siječanj i veljača rezervirani za crveni tepih, “Sada joj ptica baci tako kra- dodjele i balove, a princeze i snu i sjajnu odjeću kakvu još prinčeve iz bajki zamijenila je nije imala i cipelice od suhog svjetska i holivudska krema.

Osim bal a Bečke zlata. Kad je u toj odjeći državne opere, došla na svečanost, a najpoznat iji gosti zanijemili od sezon ih n t j e g o d iš nj i divljenja. Kraljen a g a v Gala bal u v ić je plesao ekstra počela je samo s njom.” ina za j i veljača njujorškom lj a h Ovu modnu ni Metropolisiječan tan mubajku napijer su rani za crve z e j u . To sala su braća zervi le i e r je d o d je modno Gr imm pr ije tepih, ve i najvažniji više od dvjesto balo događaj jer bal godina, a ovaj pe(doslovno) kroji tak bajka se odvija modna alfa i omega, u Varaždinu. Bar što se urednica američkog Voguea mode tiče.

Anna Wintour. Prošlogodišnji bal je bio u čast pokojnog diPavlin i čipka U petak 3. veljače održava zajnera Alexandra McQuenna, se 19. po redu varaždinski a sve zvijezde nosile su kreacije Sjajni bal, a za bajku je zadužen s njegovim potpisom, osim hrvatski kreator Boris Pavlin. Anne Wintour koja se pojaviDizajner koji je prepoznatljiv po la u Chanelu. Osim Chanela, romantičnim i glamuroznim ha- najviše su se nosile haljine s ljinama kreirao je najskuplju ha- potpisom Stelle McCartney, ljinu u Hrvatskoj koju će prika- Diora, Givenchyja i Caroline Hezati na Sjajnom balu. Posjetitelji rere. Rado viđeni dizajneri na će moći vidjeti kreaciju koja je crvenom tepihu su libanonski izrađena od lepoglavske čipke, dizajner Elie Saab i dizajnerica za čiju je izradu bilo potrebno Vera Wang, čije su kreacije tiha čak nekoliko m j e s e c i patnja svih mladenki. Nova imena poput Zaca Posena, rada. Iako Jasona Wua i sestri koje stoje j e u H riza imena Rodarte su odabir vatskoj mladih glumačkih nada poput potreba Emme Roberts i Elle Fanning. z a lukKad bi braća Grimm pisuznim sala u današnje vrijeme, haljinama cipelice od zlata dobinešto male bi crvene nja jer se potplate, a društveni Pepeljudogađaji ga ne bi uglavnom up ozna svode na l a s voj e g “evente” koji su princa jer bi većinom ne- forse grčev ito držala malni, u inozemstvu je situacija posve drugačija. za svoje Christian Louboutin Sezona ekstravagantnih haljina štikle.

PEPELJUGA NEKAD I DANAS Kad bi braća Grimm pisala u današnje vrijeme, cipelice od zlata dobile bi crvene potplate, a Pepeljuga ne bi upoznala svojeg princa jer bi se grčevito držala za svoje Christian Louboutin štikle.

Petra Kolak Đinđić

Kozmetički savjeti

Beauty centar Čarolija, Varaždin, Krešimira Filića 78, mobitel: 098/168-6705

Thalgo hydra maska odlična za dehidriranu kožu D

ehidracija je najčešći problem u vezi s kožom i više od trećine žena u Europi pati od dehidrirane kože. Svi tipovi kože, uključujući suhu ili masnu, mogu imati problema s dehidracijiom. Kod masne kože, dehidracija je često posljedica pregrubih tretmana,štetnih za kožu. Suha koža je stanje kože kada joj nedostaju lipidi. Ovaj manjak ulja umanjuje sposobnost kože da zadrži vlagu. Ako koža ne dobije odgovarajući tretman

vlaženja, brže će starjeti i pokazivati znakove krvožilnih tegoba.

Kao izbor vlage, preporučujem Thalgo Hydra Mask, obogaćenu sa morskom algom Seve Marine, koja može preživjeti 14 dana bez vode. Hydra maska je svježa i oblikuje se prema koži, omogućujući aktivnim sastojcima da se upiju sve do srži epiderme. Osim Seve Marine morske alge, maska sadrži i morski kolagen, ulje konoplje, ječmeno mlijeko, breskvino mlije-

ko i Thalgosome. Svim ženama s vrlo dehidriranom kožom i sitnim borama izazvanim gubitkom vlage preporučujem ugodan ritual koj se sastoji od pilinga, masaže lica, vrata i dekoltea pomoću Relaxing kreme i 6-8 kapi morskog nektara bogatog vitaminom E, esencijalnim uljima kadulje, uljem iz koštica marelica. Na tako savršeno tretirano lice, stavljamo Hydra masku koja je tekuća, a na licu se pretvara u gumu te na taj

način u kožu ulaze aktivni sastojci puno dublje. Uronjena u ovako optimalno vlažnu okolinu, koža postaje mekša, kvaliteta kože se poboljšava. lice je osvježeno i izgledate mlađe. A da bi zadržali tako prekrasno zdravu i ljepu kožu, preporučujem da nastavite tretirati lice kod kuće Thalgo Relaxing kremom za dubinsko vlaženje i obnovu idealne ravnoteže vlage i nezasićenih masnih kiselina potrebnih za obnovu kože.

Ženski svijet 47

31. siječnja 2012., br. 402

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Mačke i „sponze“ P

S muškarcima i golfom vrlo je jednostavno: ili ga vole i žele pobjeđivati ili ga koriste kao razlog za odu iz kuće

PROVJERILI SMO Kakvi su muškarci prema sportu koji vole?

Lopta ili palica?

J Ljubitelji tenisa su samouvjereni, ali se ne boje pokazati što osjećaju, na hokejaše

se uvijek možete osloniti, a nogometaši OK ako nisu puni sebe Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

sportskih terena lako im može lupiti u glavu i bit će puni sebe.

Među popularnim sportoviVeza između muškaraca i sportova je neraskidiva. I mno- ma je i tenis. S obzirom na to gim ženama često neshvatljiva. da je riječ o fizički zahtjevnom Ako vaš muškarac nije aktivan sportu, tenisači ili fanovi tenisa sportaš, sigurno u dubini svoje vrlo su samouvjereni, neovisni duše gaji ljubav prema nekom i vrlo aktivni muškarci koji se, sportu ili aktivno prati sportske unatoč tome, ne boje pokazati događaje bilo s tribina, bilo s svoje osjećaje: od bijesa, do suza. Međutim, daleko od toga kauča ispred televizora. da su mekušci. Oni su sentimentalne dušice jake osobOd bijesa do suza nosti.

N o Želite li n i j e stalnu akciju, svejedprav i izbor no koji su košarkasport ši. Baš kao igra odšto je uvijek nosno n a k o š a rvoli. Ako kaškom teje nogorenu, ni u metaš ili privatnom fan noživotu s kogometa, šarkašem megapoili njezinim pularnog ljubitesvjetskog ljem neće sporta, vam biti riječ je o dosadno. iskrenom Muškarc i muškarcu kojima je od pokošarka vjerenja. i sebe pun nisu ako ri dob , velika ljuIpak, s Nogometaši bav enernogomet a š i m a pripazite: slava sa gični su i zaigrani, pa s njima

Aromaterapija

SAMOTNJACI ZA KOJE TREBA ŽIVACA Muškarci koji vole golf natjecateljski su nastrojeni i žele pobjeđivati ili im je golf jednostavno dobar razlog da nestanu iz kuće. Bodybuilderi su sami sebi dovoljni i najviše se vesele svom odrazu u ogledalu, a od nekog veselja nisu ni oni koji vole kartaške igre, niti šah. Riječ je o samotnjacima koji su satima spremni sjediti i vrijeme posvetiti smišljanju najbolje strategije kako satrti protivnika, pa za njih treba imati puno strpljenja i tolerancije.

možete računati na akciju u bilo koje doba dana i noći! Energični su i hokejaši. S obzirom na to da se bave ili preferiraju sport u kojem nema ničeg bez timskog rada, na njih ćete se uvijek moći osloniti.

A triatlonci? Kako i samo ime govori, riječ je o tri sporta u jednom - plivanje, biciklizam i trčanje. Ljubitelj ovakvog sporta obožava izazove, raznolikost i promjene, pa mu ni vjernost, po tome, nije baš jača strana.

Tenisači i ljubitelji tenisa su sentimentalne dušice

Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329

Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Ulje crnoga kima dobro za alergiju i astmu C

rni kim glasi kao panaceja tj. svelijek, pa ga mnogi zbog toga i ne shvaćaju ozbiljno kao izrazito potentan lijek za veliki broj ozbiljnih bolesti. Sadrži proteine, ugljikohidrate, zasićene i nezasićene masne kiseline, tiamin, niacin, folnu kiselinu, kalcij, željezo, beta-karoten i mnogo drugih vrijednih sastojaka. Povijest korištenja ulja crnoga kima započinje još u vrijeme faraona, ali njegova ljekovitost počinje se znanstveno istraživati tek prije četrdesetak godina. Otkriven je velik broj bolesti na koje crni kim djeluje povoljno:

autoimune bolesti poput multiple skleroze, reumatoidnog artritisa i psorijaze, na astmu, alergije, kronični umor, povišeni kolesterol, šećernu bolest, hemoroide, proširene vene, visoki krvni tlak, bakterijske, gljivične i parazitske infekcije, glavobolje, ekceme, kožne gljivice, lišajeve, neurodermitis, akne, bronhitis, kašalj, upalu pluća, upalu sinusa, smanjeni imunitet, bolove u zglobovima i mišićima, bolove u želucu i crijevima, crijevne gljivice, nadutost, proljev, kolike, jetrene bolesti i oštećenja, bubrežne kamence, nesanicu, depresiju, slabu

cirkulaciju, PMS, AIDS, karcinom... i popis se samo nastavlja. Ne treba zanemariti i djelovanje ulja crnoga kima na kožu: dermalnim nanošenjem čini nokte sjajnijima i jačima, sprečava ispadanje kose i djeluje protiv peruti, hrani suhu kožu, umanjuje bore, regenerira oštećene stanice kože.

Sastav sjemenki sadrži mnoge kemijske tvari koje djeluju prvenstveno tako da vraćaju ravnotežu u svim sustavima. I zato se preporuča redovito korištenje ulja crnog kima ne samo u akutnim i kroničnim stanjima, već kao svakodnevnu preventivu.

robudila sam se, a vani snijeg! Konačno malo zimske idile. Iz toplog kreveta promatram kako se budi dan, a krovovi kuća sve su bjelji. Nekako se osjećam dobro. To je valjda zato što sam cijelu noć sanjala mjuzikle! Ali sjećam se samo posljednjeg, Weberove „Mačke“ i prekrasan song „Memory“. U toj mjuzi je neka posebna vibra. Uz tu glazbu i te riječi mogla bih se maziti cijelu noć, mogla bih i plesati potpuno priljubljena uz nekog sama na plesnom podiju, pa i zabundana šetati udvoje snježnim puteljcima uz zamrznute riječne rukavce. Kad me glazba ponese, sve bih mogla.

Je, malo morgen! Kak se pojavljuje sunce, tope se zamrzunuta prozorska stakla, s krovova se gotovo neprimjetno kap po kap rastapa snijeg, a ceste su mokre i čiste kao poslije noćne kiše. A nema ni mjuzikla, ni glazbe, ni snova, ni idile, ni čarolije.

Preda mnom je samo jedan običan dan. Kao i svaki dan. I prijepodnevna spika uz kavu. Dečki su pod dojmom rukometa. Sa Španjolcima bronca! Ljudi, treći smo, osvojili smo medalju! Nema veze kaj nije ni zlato, ni srebro. Bitno je da je – medalja.

Bitna je pobjeda, čovječe! „Pa, je. Pobjeda je, svaka čast, ali kaj nije bila s ovima prije, njih su trebali rasturiti“ – frkće nezadovoljan moj frend. „Na koga to misliš, koga su trebali...“- čudi se tip s druge strane stola kao da je opal s Marsa. „Koga, koga? Znaš ti dobro koga?!“ – počeo ga je lagano provocirati pridobivši i ostalu škvadru za sebe, dok jedan nije kratko i jasno zaključio: “Srbe! Koga drugoga? Trebali smo ih srediti i pa-pa! Čiča miča gotova je priča“. onda se pojavila mačka, ono stani-pani! Svi su umuknuli i zagledali se u novog komada.

Nismo ni skužili da onaj polovnjak za susjednim stolom čeka baš nju. Onda je počelo prenemaganje, spika o skijanju u Austriji, o obleki i opremi po najnovijoj modi, o noćnom skijanju, partijima, naručenom buđenju, doručku u krevetu... i tim forama, a već sutra o putu u Zagreb, faksu, predavanju, ispitima. Koma. „Mačka je sponza! Kaj ne kužiš?“ – objasni mi frendica kraj mene. „Tak živi pol studošica u Zagrebu, a ovaj srednjak joj je sponzor, i kaj?“- slegne ramenima, otpije zadnji gutljaj kave i veli: “Daj, idemo, danas je na poslu koma...“

A

48 Mali oglasi KUĆE „NEKRETNINE DOMINUS“ – Pružamo usluge posredovanja kod kupnje, prodaje, zakupa i najma nekretnina. www.nekretninedominus, 098/494-585, 095/9140-200 ozn.351c POVOLJNO! Brezje, prizemnica 100 m² s većom okućnicom, početna cijena 70.000 €. Nekretnine Dominus, 098/494-585 ozn.351c SNIŽENO! Hitno! Visoka prizemnica u Optujskoj ulici, pogodna za poslovnu djelatnost. Nekretnine Dominus, 095/914-0200 ozn.351c PRODAJE se starija kuća sa dvorištem u blizini Banfice. Upitati na tel. 641-057 ili mobitel 099/2341284 ozn.2052e KUĆA prilika! Kuća u B. Kašića 160 m², blizina vrtića, škole - 80.000 €! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c LIJEPA kuća u Turčinu 102 m² sa prekrasnom okućnicom - 55.000 €! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c ISPOD cijene! Vikendica 50 m² (struja i voda) blizina Novog Marofa (prekrasan pogled - 11.000 €! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje kuća u Varaždinu do 100.000 € za poznatog kupca! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje vikend kuća ili starija kuća do 10.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c FILIĆEVA 100 m², Z. i Frankopa-

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

na 80 m², Dvoršćakova 90 m², T. Brezovačkog 200 m², I. Zajca 180 m², Kučan Marof- 70.000 €…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DUGI VRH -73 m²- 45.000 €, K. Marof 100 m²-70.000 €, Biškupec 133 m²- 60.000 €, G. Kučan 180 m²- 62.000 €… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir. grabar@vz.t-com.hr ozn.335c PRODAJEM kuću katnicu u Knegincu G., novouređenu. U dvorištu ima još 1 dvosobni i 1 jednosobni stan. Moguće razne kombinacije. Moguća moja doplata. Povoljno! Mob. 098/284949 ozn.233c PRODAJEM vikend kuću pogodnu za stanovanje, 900 m² dvorišta, struja, voda, papiri uredni, glavna cesta, blizu Vž, 26.000 €. Mob. 099/440-4442 ozn.296 KUPUJEM manji stan ili kuću na selu, na mjesečnu otplatu. Povoljno! Tel. 213-770 ozn.311 PRODAJEM kuću katnicu, širi centar Varaždina, 146 m² stambeni prostor, okućnica 450 m².

Mogućnost za 2 odvojena stana.

Cijena: 102.000 € (698 €/m²).

Mob. 091/350-8213 ozn.321 STARIJA kuća s gospodarskom zgradom, okućnica 6 500 m², može samo kuća, Beretinec. Mob. 095/5026-748 ozn.323 KUĆA katnica, 3 stana, struja, voda, nedovršena, podrumi, balkoni. Terl. 042/212-675 ozn.2639b

KUĆA , visoka prizemnica sa dva odvojena stana, novouređena, termofasada, garaža. Tel. 200861 ozn.338

43 m² - 41.000 €, R. Boškovića 45 m² - 35.000 €, V. Toplice 61 m²…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

KUĆA katnica u Vž, odlična lokacija, povoljno. Mob. 098/522-103 ozn.354

B. RADIĆA 89 m²- 70.000 €, Zagrebačka 64 m², Vukovarska 67 m² - (et.grij.), R. Hercega 52 m², B. Radića 52 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

STANOVI PRILIKA tjedna! Jednosobni stan 30 m² u Ruđera Boškovića -27.000 €! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c GARSONJERA u Kozarčevoj 28 m² (etažno,pvc)! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

NOVOGRADNJA: T. Ujevića/A.K. Zvonimira, M. Krleže (rotor) 58 m², S. Vukovića 71 m² i 74 m², Dravska 68 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

POVOLJNO! Jednosobni stan u Meštrovićevoj 37 m² novouređen!

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c

NOVOGRADNJA – garsonjera, 22 m², 27.600 €, sva brojila etažna, namješten. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644483 ozn.141c

SUPER prilika! Garsonjera 22 m² u Dravskim Vrtovima! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c

MIJENJAM dvosobni stan, 68 m², etažno, sva brojila, uređen, za jednosobni. Mob. 098/527-983 ozn.103

TROSOBNI prilika! Trosobni stan 74 m² u Braće Radića, novogradnja (odličan raspored)! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

POVOLJNO! Stan u centru Varaždina (II. OŠ), 57,20 m², 1. kat.

Nekretnine Dominus, 095/9140200 ozn.351c

HITNO se kupuje dvosobni stan za poznatog kupca ! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c HITNO se kupuje garsonjera ili jednosobni stan za poznatog kupca! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c MIJENJAM jednosoban stan u Trakošćanskoj, 1.kat, centralno, 35 m² za veći. Tel: 042/331-200, mob.098/9775-323 ozn.2c KOZARČEVA 28 m², Ludbreška

BLIZINA bolnice, jednosobni, 2. kat, veliki balkon, 39,45 m², nova kupaona, 36.000 €. Nekretnine Dominus, 095/914-0200 ozn.351c DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu.

Mob. 098/622-082 ozn.2050e 3-SOBNI stan, 76,3 m² u Ulici S. Vukovića, kompletno uređen.

Mob. 098/821-835 ozn.2053e TROSOBNI stan, uređen, u centru grada, prodajem. Mob. 098/486221 ozn.2053e

31. siječnja 2012., br. 402

NAJJEFTINI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi su useljivi i etažirani, Kumičićeva (ŠTUK 1 i 2), 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m².

Mogućnost korištenja subvencije od države. Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući. MDV CENTAR, tel. 330-868 ozn.63c DVOSOBNI stan, 60 m², na Banfici, Koprivnička ulica, 950 €/m². Mob. 091/254-6930 ozn.2054e STAN na Banfici, Vukovarska 2, dvosobni, 65 m², prodajem. Mob. 098/9871-409 ozn.368 DVOSOBNI stan, 60 m², Koprivnička 9, polunamješten, prodajem.

Mob. 098/207-351 ozn.2638b DVOSOBNI stan, 64 m², prizemni niz, šupa, podrum, svi priključci, Optujska, povoljno prodajem.

Mob. 098/185-8524 ozn.2635b NAMJEŠTEN, trosobni stan, 1. kat, Ulica R. Hercega, prodajem. Mob. 098/801-591 ozn.339 ADAPTIRANI, troiposobni stan + podrum (ukupno 86 m²), dvorište i parkiralište, u centru, prodajem.

Mob. 091/1658-415 ozn.347 JEDNOSOBNI stan, 35 m², iznajmljujem ili prodajem. Mob. 091/211-3787 ozn.365

ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem. Mob. 091/352-0083, 091/232-0350 ozn.2051e

nu i privatnu gradnju u Hrašćici sa lokacijskom – povoljno. Mob. 099/853-0930 ozn.363

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO 800 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359404 ozn.54c PRODAJA/najam stambeno-poslovni prostori: 50, 50 + 100 m², Vžd, Tome Blažeka 3. Mob. 098/702-701 ozn.284c POSLOVNI prostor od 30 m² u centru Varaždina, 2 prostorije, izlog, parking, iznajmljujem.

Mob. 091/352-0083 ili 091/2320350 ozn.2051e IZNAJMLJUJEM poslovni prostor 23 m², Pavlinska 5, Coning, etaža 23. Tel. 042/232-772, 099/3530876 ozn.308 KUPUJEMO poslovni prostor do 30 m² u centru Vž. Paurević nekretnine, 098/9706-575, www. paurevic-nekretnine.hr ozn.167c ULIČNI poslovni prostor, 60 m², frekventna lokacija (centar), izlog, sanitarni čvor, parking, iznajmljujem. Mob. 098/997-3201 ozn.2629b CENTAR Vžd., ulični dućan, 30 m²; kancelarije 30 m², ulaz iz dvorišta i parking, iznajmljujem. Mob. 098/792-016 ozn.355

NAJAM

GRAĐEVINSKO zemljište 1 375 m² u Kučan Marofu, Zelena ulica, prodajem. Cijena po dogovoru.

Mob. 091/578-6012 ozn.303

SOBU blizu centra, Anina 15, iznajmljujem, uporaba kuhinje i kupaonice. Mob. 098/734-522 ozn.290

PRODAJEMO gradilišta za poslov-

KUĆU u Vinici i jednosobni stan

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

31. siječnja 2012., br. 402

EURO-KUKE za sva vozila, auto prikol i c e , n a d s t re š n i ce za automobile.

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c

u Vratnu, iznajmljujem; plinsku peć hidroterm, prodajem. Tel. 722-193, 098/962-0497 ozn.306 DVOSOBNI, namješteni stan iznajmljujem; prodajem kuću u Vž ili mijenjam za stan uz nadoplatu.

Mob. 098/801-553 ozn.319 JEDNOSOBNI, namješteni stan , poseban ulaz, iznajmljujem ženskoj osobi. Mob. 098/618-953 ozn.320 NENAMJEŠTEN dvosobni stan u zgradi - Ul. Zrinskih i Frankopana.

Upitati: 098/683-666 ozn.265c JEDNOSOBNI stan, 40 m², etažno grijanje, iznajmljujem. Može i studentima. Tel. 042/313-249 ozn.2643b JEDNOSOBNI stan, sva brojila, namješten, grijanje plin, na duže vrijeme iznajmljujem. Mob. 098/863-700 ozn.125c JEDNOSOBNI, namješten stan u privatnoj kući, preko puta stare bolničke porte u Jurkovićevoj 12, iznajmljujem. Tel. 717-078 ozn.343 DVOSOBNI stan, Prešernova 2/2, iznajmljujem. Tel. 211-439 ozn.348 DVOSOBAN stan, 57 m², u Ulici braće Radića, iznajmljujem. Upitati na: 310-947, 091/5721-999 ozn.358 JEDNOSOBNI stan u blizini željezničkog kolodvora, iznajmljujem. Sastoji se od kuhinje, sobe, sanitarni čvor, kupaona, veranda i parkirno mjesto. Mob. 098/308025 ozn.2056e

POLJOPRIVREDNI STROJEVI SERVIS TRAKTORA „DARKO“ – Popravak svih vrsta traktora, freza, kosilica, agregata, dost. vozila.

Varaždin, F. Seljana 3, tel. 234044, mob. 091/253-7964 ozn.333

VOZILA

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam o s o b n i h , p u t n i čkih i kombi vozila.

Te l . 0 9 8 / 2 4 1-1 6 1 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379885, 098/390-644. ozn. 52c NISSAN QASHQAI 1,6, 115 KS, nove zimske gume, 45 000 km, garažiran, 11.500 €. Mob. 098/553-352 ozn.288

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ Ñıtostakala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑjućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ fax: 042/232-800, 231-298 ozn.19c

klima, 5 vrata, reg.08/2012. Cijena 27.500 kn. Pod račun može i jeftinije vozilo. Mob. 098/241- 375 ozn.395c OPEL-CORSA Model JOY – alu felge…super očuvan, samo 73 000 km, registriran. 17.900 kn. Mob. 098/241- 375 ozn.395c ŠKODA-FAVORIT, 1. vlasnik, super očuvana, reg.do 08/2012. Cijena 3.800 kn. Mob. 098/241- 375 ozn.395c RENAULT-KANGOO 1,2 putnički (5 sjedala), Model 2004. (novi model) Cijena 28.800 kn. Mob. 098/241- 375 ozn.395c PRODAJE se Kadet 1.6 i ,1989. god. Upitati na: 091/5917-546 ozn.2055e

OZBILJAN radnik, NSS, 25 g., pod hitno traži bilo kakav posao, B kategorija. Tel. 683-666, 091/1881162 ozn.295 TRAŽIM prodajne predstavnike za Koprivničku, Varaždinsku i Međimursku županiju. Stalni radni odnos. Mob. O91/726-508, zvati od 8.00 do 13.00 h ozn.289c BISTRO&PIZZERIJA traži djevojke za rad. Informacije na mob.

095/911-5102 ozn.218c CAFFE BAR traži mlađu žensku osobu za rad na šanku. Mob. 098/284-218 ozn.360

KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.361

TREBATE ženu za čuvanje malog djeteta? Nazovite: 313-585, 091/570-4913 ozn.2637b

OPEL-ASTRA 1,4 Classic, 1. vlasnik, 5 vrata (reg.do 11/2012.) Model 2002. – kao nov - 22.800 kn. Mob. 098/241- 375 ozn.395c CHEVROLET-KALOS, 1. vlasnik,

ZASTUPNIKE za direktnu prodaju knjiga tražimo za Međimursku županiju. Stimulativna primanja, dnevna isplata. Mob. 098/573-388 ozn.366

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c

POSAO VOZAČE sa C, E kategorijom i iskustvom u međunarodnom transportu tražimo. Transporti Krajan, ozbiljne ponude: 098/ 284-495 ozn.337c

KUPUJEM staro, rabljeno vozilo bilo koje marke. Mob. 095/8565255 ozn.293

OLTAIMER P-204, ‘71. g., 1.999 €, gumeni čamac, 3,60 m, Qwick Silver s motorom 9.9 Johanson, 11.000 kn; skuteri 125 ccm i 50 ccm, novo i rabljeno, najpovoljnije. Moguće zamjene. Mob. 091/143-7007 ozn.362

Mali oglasi 49

TRAŽIM posao čuvanja djeteta u vlastitoj kući. Tel. 042/210-192, 098/237-979 ozn.2633b OSIGURAJTE stabilne prihode.

Najbolji posao bez ulaganja.

Besplatna edukacija. Mob. 091/3181-056 ozn.2632b TRAŽIM posao čuvanja djece ili kuhanja – hitno! Mob. 099/6712563 ozn.2625b TRAŽI se studentica za ispomoć u caffe baru, u Varaždinu. Mob. 091/733-9679 ozn.352

KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c

SERVIS plinskih trošila (bojleri, peć) perilica rublja – suđa, hladnjaka, ledenica, ugostiteljske opreme… Mob. 098/315-269 ozn.104c ENTRY - AKCIJA GARA ŽNIH VRATA (dodatni zimski popust 20 %) Novoferm, Varaždin! U ponudi i motori za ograde, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o..

Izvodimo radove i na moru.

Ponude na 091/574-5542, www.graditeljstvo-kontura. hr ozn.153c

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c

ODVOZ fekalija, otčepljivanje svih vrsta odvoda specijalnim strojevima, 0 – 24 h. Mob.098/962-1694 ozn.340c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c

nih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/ fax.: 042/200-066, mob: 091/7815790 ozn. 33c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija.

Mob. 098/227-024 ozn.48c VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove. Mob. 095/8540-727 ozn.69c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c

BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c

GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c

KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslov-

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske

50 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

31. siječnja 2012., br. 402

KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.214 IZVODIMO soboslikarsko-ličilačke radove, bojanje fasada, sve vrste knauf sistema. Kvalitetno i povoljno. Mob. 098/478-900 ozn.276 ULJEPŠAJTE svoj dom/garsonjere na moru, nazovite malere s iskustvom, povoljne cijene. Mob. 099/799-5401 ozn.317

fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.099/500-4859 ozn.151c

zure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c

FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792286, tel.714-521 ozn.174c

GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c

STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, ogrjevno drvo, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c MTK COLORI – adaptacija stanova, kuća, soboslikarski radovi, kompletna uređenja, alu i inox ograde.

Mob. 095/907-8011 ozn.118c VODOVOD, centralno grijanje, kanalizacija, klimatizacija te ovlašteni servis plinskih trošila od 0 – 24 h. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c VO D O I N S TA L AT E R S K E u s l u ge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361, 092/289-2214 ozn.231c SERVIS RAČUNALA – LAPTOPA, hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell, dolazimo na Vaš poziv. Tel. 321-702, www.pcserviser.com ozn.284c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, gla-

STOLARIJA EXCLUSIVE – Novogodišnji popust! Izrada namještaja po mjeri: kuhinje, komode, spavače i dječje sobe te ostali namještaj po vašoj želji, Kučan Marof. Mob. 091/543-8985, www.stolarijaexclusive.hr ozn.292c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno.

Mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c DIMNJACI inox za plin, tekuće i kruto gorivo; centralno g., vodovod, kanalizacija. Mob. 095/8621230, 091/538-7376 ozn.342c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, stubišta, građevinska limarija, sve vrste materijala. Mob. 098/417373 ozn.343c S E L I D B E , p r ij e voz i s kl a d i štenje robe obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob. 098/704-257ozn.353c VISOKOGRADNJA i niskogradnja, strojna žbuka, fasade, adaptacije, keramika. Tridesetgodišnje iskustvo, kvalitetno i povoljno! Mob. 095/903-3767 ozn.357c KROVIŠTA: Izrada, sanacija, prekr ivanje.

Drvene kuće i nadstrešnice. Brzo, kvalitetno, uz garanciju.

Mob. 098/426 - 080, www.tesar-ceilinger.hr ozn.362c AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci.

Mob.098/927- 9903, 095/908-4793 ozn.5223 FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, soboslikarski radovi, gletanje, knauf sistemi i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.16

TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade; stiropor i vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne cijene. Mob. 098/1320-197 ozn.113f POSTAVLJANJE keramike i svi manji zidarski radovi, kvalitetno i povoljno. Mob. 098/894-753 ozn.2631b PODUKA iz matematike, fizike i kemije za maturante i studente.

Tel. 240-093 ozn.336 KERAMIČAR postavlja pločice, kamen, mramor, laminat, hidroizolaciju. Adaptacija stanova. Mob. 098/637-097 ozn.350

ŽIVOTINJE PRODAJU se krmače za klanje.

Mob. 098/798-365 ozn.337 ŠTENCI njemačkog ovčara, stari 2,5 mjeseca, vrhunskih roditelja, cijepljeni i očišćeni od parazita, spremni za preuzimanje. Mob. 091/902-3935, 095/829- 4353 ozn.341

OSTALO OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva, grab, rezano i kalano na 25, 33, 38… cm , paleta/rinfuza, besplatna dostava. Grafoinvest d.o.o., mob. 098/226-301 ozn.347c NUMIZMATIČKI klub kupuje zlatnike, dukate, srebrnjake i stari kovani novac. Najviše otkupne cijene. Mob. 099/6948716 ozn.353 PRIKOLICU za frezu, prodajem.

Upitati: 042/683-730 ozn.294 DRVA industrijska, kratko piljena, cjepanice -bukva, grab; odvoz manjih količina šute. Mob. 091/3407020 ozn.309 SIJENO u balama, kvalitetno, prošlogodišnje, vrlo povoljno, Donji Kneginec. Tel. 042/690-888 ozn.313 OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere.

Ne bacajte jer mi to plaćamo!

Tel. 042/505-024, 099/7575-075 ozn.352c DRVA za ogrjev, I. klasa, bukva, grab i akacija, cjepanice, može i piljenje, poštena mjera, dostava.

Mob. 098/446-443 ozn.345 INDUSTRIJSKA bukova debela drva, pogodna za centralno, 700 kn, prodajem. Mob. 095/844-2601 ozn.346

DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210461, 095/900-8646, 095/8212-456 ozn.290c PRODAJE se ostatak potrošnog materijala od zubotehnike, jeftino.

Mob. 095/8472-306 ozn.111f PRODAJE se kukuruz u zrnu. Mob. 091/501-7936 ozn.344 PRODAJEM drva, bukva, grab, prijevoz besplatan. Mob. 095/8786008, 490-748 ozn.369

KREDITI VAŠI snovi i planovi za budućnost i dalje su tu, a za to Vam je naravno potreban novac? Naš je posao pronaći i ponuditi Vam najbolja financijska rješenja kako biste realizirali sve što ste zamislili uz najpovoljnije uvjete. Rješenja čak i za problematična zaduženja. ARGES d.o.o., Info: 042/210 - 0 08, mob: 099/244-5915, VIP: 091/3096760 ozn.286c TATA grupa d.o.o.

Ovlaštena tvrtka za KREDITNO POSREDOVANJE – posredujemo za više banaka, višegodišnje iskustvo, ubrzavamo proces realizacije, mobilni kreditni savjetnik štedi Vam vrijeme i novac.

Mob. 099/720-9907 ozn.350c KREDITI s licencom! Zatvaramo postojeće, na trajni nalog, umirovljenici bez dobnih ograničenja, bez HROK-a, rješavamo blokade i C. L.! Mob. 097/7378066 ozn.237c NOVO – Ovlašteni kreditni ured u suradnji sa bakama realizira kredite. Reprogram postojećih zaduženja bez jamaca, C. L., HROKa. Zaposleni do pola plaće uz mogućnost trajnog naloga do 30.000 €. Pozajmice – 24 h do 30.000 kn.

Pogodnost! Umirovljenicima sa mirovinom do 1.000 kn na dalje bez dobnih ograničenja. Mob. 097/7013-150 ozn.237c NOVO – Ovlaštena kreditna agencija realizira kredite i pozajmice.

Zaposleni do 30.000 € na 1/2 plaće, bez jamaca i C. L. Reprogram postojećih zaduženja bez uvida u HROK. Umirovljenici bez dobnih ograničenja. Akcija . pozajmice do 30.000 kn na trajni nalog. Gđa.

Iva 091/404-9853, 099/812-9901 ozn.237c

151 ozn.364c

NEVJEROJATNI krediti! Za zaposlene, umirovljenike 124.000 kn/8 g. do polovice primanja, 30.000 €/10 g. Mob. 091/885-0730 ozn.176c

AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob. 099/488-5559 ozn.331

BRZA realizacija svih vrsta kredita. 10.000 € bez gledanja HROK-a. Pogodnosti za zaposlene u Boxmarku i umirovljenike do 80 g. Pozajmice odmah.

Mob. 099/528-3329, 091/5061660, Nada ozn.370 ODMAH saznajte i realizirajte sve mogućnosti svih vrsta kredita i pozajmica sa i bez HROK-a. Kr istina, 098/9370909, 091/1316-848 ozn.373 EXTREMNO povoljni krediti 30.000 €/10 g. do 2/3 primanja! Bez HROK-a i C.L. umirovljenicima i zaposlenima u d.d. Mob. 091/3038054 ozn.176c NOVO! Nekretnine! Automobili bez izračuna kreditne sposobnosti i jamaca. Krediti, pozajmice. Mob. 098/993-5685 ozn.176c POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike uz zalog zlata, srebra, računala, starina, čekova, na kartice, u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c

NAJPOVOLJNIJE do gotovine putem čekova, kreditnih kartica (Amex, Dieners, Master…) te sindikalnih-potrošačkih kredita.

Isplata odmah. Mob. 098/9870078, 091/386-0349 ozn.41

AKCIJA do 50.000 kn za umirovljenike starije od 70 g. Pozajmice do 20.000 kn. Zaposleni do 30.000 €, hipotekarni. Varteks, Konzum, Boxmark – na trajni nalog. Mob. 098/964-5711 ozn.342 BRZI krediti, hipotekarni, pozajmice - realizacija isti dan. Mob. 091/733-1186 ozn.349 KREDITI – novo! Zaposleni do 30.000 € bez jamaca, umirovljenici do 80 g., pozajmice odmah, zatvaranje postojećih i C.L. Mob. 091/907-0528 ozn.359 KREDITI! Ne znate kako ga najkvalitetnije realizirati? Muče vas zaduženja i C. L.? Mob. 098/9064947 ozn.357 NOVAC na ruke u 24 h, bez jamaca, HROK-a i C.L. Mob. 099/5041150 ozn.492a

POZNANSTVA POHOTNE kućanice pretvaraju vašu maštu u stvarnost! Nazovite od 0 do 24, 064/400-909 (tel/ mob: 2,29 kn/3,52 kn) ozn.166c

ZAJMOVI na osnovu zaloga (zlata, dukata i dr.). Vrijednost založenog zlata utvrđujemo po garantirano najvišoj otkupnoj cijeni zlata u gradu. TR-AG, Vžd, K. Filića 39a, tel. 042/321-701 ozn.284c

POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c

KREDITI i besplatne kreditne kartice za zaposlene i umirovljenike. Mob. 091/916-9885 ozn.297c

DOBRU, jednostavnu ženu za prijateljstvo, do 57 g., traži isto takav umirovljenik, koji slabo čuje zbog nesreće. Mob. 091/2601-954, SMS ozn.327

KREDIT bez adm. zabrane do 1/2 plaće. Pozajmice-expres.

Mob.092/2929-106 ozn.159c KREDITI do 124.000 kn do pola primanja, uključujući terenski.

Austrijski hipotekarni krediti.

Mob. 098/375-966, 091/5440-

MLADIĆ 43 godine, samac, traži ženu do 50 godina za ozbiljnu vezu. Tel.676-259 ozn.91d

MUŠKARAC s obvezom, 49 g., traži ženu za intimno druženje, stariju ili sličnih godina, sa vlastitim prostorom! Mob. 091/1110828 ozn.375

Zahvale i sjećanja 51

31. siječnja 2012., br. 402

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom iznenadne i prerane smrti našeg dragog oca i djeda

povodom smrti voljenog supruga, oca, djeda, svekra, tasta, šogora i tetka

IVANA KRIŽANCA

BRANKA BUNIĆA

preminulog 19. 1. 2012. u 62. godini života.

preminulog 21. 1. 2012. u 57. godini života.

Zahvaljujemo susjedima, rodbini i prijateljima na nesebičnoj pomoći i izrazima sućuti, cvijeću i svijećama, te vlč. Siniši Dudašeku na dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika.

Sin Goran, Martina, kći Sandra, zet Roman, unuci David i Sara

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, susjedima, obitelji Janjušević, djelatnicima Gastrocoma, velečasnom Josipu Jagarčecu i svima ostalima koji su izrazili sućut i položili cvijeće i svijeće uz njegov odar te prisustvovali posljednjem ispraćaju na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga Marija, djeca Branka, Neda, Miro, Višnja i Nikola, snaha Edita, unučica Lorena i zetovi Robert, Domagoj i Igor

ZAHVALA povodom prerane smrti našeg dragog sina, brata, šogora i ujaka

PETRA TKALČECA preminulog 21. 1. 2012. godine u 59. godini života nakon kratke i teške bolesti.

Veliko hvala svim rođacima, kumovima, susjedima i prijateljima na izrazima sućuti, podršci, na položenim vijencima i svijećama, na ispraćaju dragog nam Pereka na vječni počinak. Veliko hvala vlč. Karlu Koračeviću na lijepim i dirljivim riječima oproštaja. Hvala dr. Vesni Knapić te sestri Verici na brizi i razumijevanju tijekom liječenja.

S ljubavlju i tugom čuvat ćemo Te u dragoj uspomeni.

Ožalošćeni: otac Josip, sestra Zdravka, šogor Ivan, nećaci Renata i Vedran s obiteljima *****

SJEĆANJE mom dragom suprugu

BRANKU BUNIĆU Hvala Ti što smo provodili lijepe dane i zajedno maštali.

Bila sam Tvoj lijek u dugoj i teškoj bolesti, ali smrt je prekinula našu sreću i odvela Te daleko na nebo.

Neka Te čuvaju anđeli do našeg ponovnog susreta.

Ja ću pomagati našoj djeci koju si jako volio.

Tvoja Marija

SJEĆANJE dragom tatici

POSLJEDNJI POZDRAV

BRANKU BUNIĆU

Uvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

Neka Ti bude vječni mir uz naše molitve.

Ponosni smo i sretni što smo Te imali, ali Tvoja duga i teška bolest nas je rastavila.

Znamo da nas pratiš s nebesa,

Tvoji najmiliji

a mi ćemo se truditi da i dalje budeš ponosan na nas.

Tvoji sinovi Miro i Nikola te kćerke Branka, Neda i Višnja

ZAHVALA povodom prerane smrti našeg dragog oca, djeda, tasta i svekra

SJEĆANJE

MLADEN HUĐEK

STJEPANA ĐURĐEKA

30. 1. 1997. – 30. 1. 2012.

preminulog 22. 1. 2012. godine u 73. godini života.

Uvijek si u našim mislima i srcima.

Dirnuti pažnjom dostojanstvenog ispraćaja najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, kumovima, prijateljima i znancima koji su u teškim i bolnim trenucima pružili riječi utjehe, izrazili sućut, okitili odar cvijećem i svijećama te ispratili dragog oca na vječni počinak. Posebno hvala kapelanu Nikolu Bukovčanu na lijepim i dirljivim riječima oproštaja.

Ožalošćeni: kći Vesna, sin Mladen, zet Zlatko, snaha Mladenka, unuci Martina, Borna, Jasmina i Jasmin

Supruga, djeca, unuci

SJEĆANJE na

DRAGUTINA SMETIŠKA 30. I. 2010. – 30. I. 2012.

Dvije godine što Te crna zemlja krije, srce naše zaboravilo Te nije.

SJEĆANJE

Zauvijek u srcu.

Tvoje mjesto doma prazno stoji kao da ćeš sutra doći, a uspomene još su bolne, izdržati ih treba moći.

Dok palimo svijeće na grobu Tvom, tiho se molimo i plačemo za Tobom.

Kći Sandra s obitelji i brat Viktor

Supruga Julika i najdraža kćerka Karmica

na

IRMU PINTARIĆ rođ. HORBEC 1. 2. 2005. – 1. 2. 2012.

Hvala svima koji Te posjećuju.

ZAHVALA

IN MEMORIAM

povodom smrti dragog nam brata, ujaka i šogora

mr. FRANJO PREMUŽ

MARKA MAKOVCA

Uvijek u našim sjećanjima.

preminulog 27. 1. 2012. u 55. godini života.

U srcima tuga, na grobu tišina, a u našem domu velika praznina.

Ne vidimo Ti osmijeh, ne čujemo Ti glas, ali osjećamo da si tu, između nas.

Zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i znancima koji su nam uputili riječi utjehe i sućuti te svojim prisustvom uveličali njegov ispraćaj na vječni počinak. Hvala svim liječnicima i zdravstvenom osoblju Varaždinske bolnice na trudu i njezi tijekom njegove bolesti. Hvala župniku Valentu Posavcu na molitvama i lijepim riječima oproštaja.

Ožalošćeni: sestre Ivanka i Draga, nećaci Drago, Helena, Dejan i Božidar, šogor Marko

2. II. 1993. - 02. II. 2012.

Obitelj Premuž

TUŽNO SJEĆANJE na našeg voljenog

ŽELJKA ČESIJA 5. 2. 2011. - 5. 2. 2012.

Tvoj grob pun je cvijeća, tiho plače svaka svijeća, da mirno spavaš i ptice se trude, pjevaju tiho da te ne probude.

U srcu tuga, na grobu tišina, a u našem domu velika praznina.

Supruga Verica, mama Vera, sestra Ana s obitelji

SJEĆANJE na dragu

*****

Vjerujte da ljubav ne umire kada najdraži odlaze, nema te sile i sudbine da srca razdvoje.

Kćerke Ivana i Željka

FANIKU BUJANEC 2. 2. 1937. – 2. 2. 2012.

Tvoji Hermina i Emir s obiteljima

*****

Život nestane u trenu, a sjećanje na Tebe ostaje zauvijek.

Punica Terezija i obitelji Mlinarek i Krbot

52 Zahvale i sjećanja

31. siječnja 2012., br. 402

SJEĆANJE

SJEĆANJE

SJEĆANJE

JOSIP ĐURA

JOSIP HUDOLETNJAK

ANA PREŠNJAK

31. 1. 2006. – 31. 1. 2012.

Supruga Nadica i mama

IVAN ĐURA 4. 2. 2010. – 4. 2. 2012.

31. 1. 1987. – 31. 1. 2012.

31. 1. 2011. – 31. 1. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Voljenoj teti u znak trajnog sjećanja i zahvale za sva dobročinstva.

Obitelj Hudoletnjak i Šipoš

Kristina, Ivančica, Monika

Supruga Draga i snaha Nadica

Ne postoji zaborav, postoje uspomene i sjećanje na vas.

SJEĆANJE

ZLATKO BAČANI 4. 2. 2007. – 4. 2. 2012.

Uvijek ćeš biti u našem srcu i mislima.

Supruga Đurđica, kći Suzana i sin Bojan

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom smrti našeg dragog oca, djeda, pradjeda i brata

ERNEST KRUŽIĆ

FRANJE ANTONČIĆA preminulog u 92. godini života.

Zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svim dobrim ljudima koji su nam izrazili riječi utjehe te ispratili našeg pokojnika na vječni počinak.

Ožalošćene obitelji: Hren i Štefić

KATARINU JURINEC 31. 1. 2001. – 31. 1. 2012.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji: suprug Stanko, djeca Gordana i Danijel s obiteljima

Supruga i sinovi s obiteljima

SJEĆANJE

FRANCISKA GAĆA 28. 1. 2010. – 28. 1. 2012.

SJEĆANJE na voljenu

1. 2. 2011. – 1. 2. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

na dragog oca i supruga

Sin Budimir s obitelji

MIRKA KRAŠA Po dobroti Te pamtimo, s ljubavlju spominjemo, u srcima čuvamo!

SJEĆANJE

Tvoje kćerke Katarina i Marina te supruga Marija

BOŽIDAR BENČIĆ 29. 1. 2010. – 29. 1. 2012.

ZAHVALA povodom iznenadne smrti našeg voljenog

STJEPANA DEDUŠA preminulog 18. 1. 2012. u 66. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim dragim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak.

Počivaj u miru Božjem.

Ožalošćeni: supruga Štefanija, brat Josip i sestra Marija s obiteljima

SJEĆANJE na dragog tatu i djeda

na

ŽELJKA ĐOLONGU 1. 2. 2001. – 1. 2. 2012.

Prolazi vrijeme, ostaje tuga, a Tvoja ljubav i dalje živi u nama.

30. I. 2008. – 30. I. 2012.

Tvoja plemenitost i dobrota živi uvijek u nama.

Obitelj Gašparić

TUŽNO SJEĆANJE

preminuo 20. siječnja 2012. godine u svojoj 65. godini života.

MARKO NJEGOVEC na dragu sestru 1. 2. 2011. – 1. 2. 2012.

Teško podnosimo stvarnost, da Te više nema među nama.

U našim mislima i srcima uvijek smo zajedno s Tobom.

Tugujuće sestre: Katica, Magdica i Štefica

SJEĆANJE

na

ŽELJKA ĐOLONGU 1. 2. 2001. – 1. 2. 2012.

U mislima s Tobom.

Teta i teček

SJEĆANJE na dragu majku i baku

MARIJU BUNJEVAC

ZAHVALA U boli javljamo žalosnu vijest da je naš voljeni

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

Supruga Ljubica i kćeri Vesna i Draženka s obiteljima

STJEPANA MARTINČEVIĆA

MARIJU JAKOPIC SJEĆANJE

Ima nešto što nikad ne umire, a to su ljubav i sjećanje na Tebe.

na dragu tetu, sestru i šogoricu

MARIJU JAKOPIC 1. 2. 2011. – 1. 2. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Nećak Davor s obitelji, braća i sestre

Duboko dirnuti zahvaljujemo svim dragim ljudima koji su u najtežim trenucima bili uz nas te nam izrazili riječi podrške, utjehe i sućuti. Hvala župniku Alojziju Pakracu i velečasnom Antunu Štefanu, ravnatelju Papinskih misijskih djela u Hrvatskoj, koji je u zajedničkoj molitvi s nama ispratio dragog nam pokojnika na vječni počinak uz tople riječi utjehe i nade. *****

POSLJEDNJI POZDRAV „Lako je izbrisati suze i zapaliti svijeću, al’ teško je izbrisati iz srca tugu vječnu.

U srcu tuga, na grobu tišina, a u našem domu velika praznina.“ Supruga Ana, kćeri Renata i Ivanka, zetovi Rajko i Božidar *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

DJEDU „Nek’ s anđelima Tvoja duša mirno spi…

Dok živimo mi, u našim srcima živiš i Ti.“

SJEĆANJE

Tvoji unuci: Domagoj, Antun, Petra, Ivan, Patricija i Marko

ZLATKO MARKOVIĆ 31. 1. 2005. – 31. 1. 2012.

31. siječanj 2000. – 31. siječanj 2012.

Ništa na svijetu jače ne boli, već kad se izgubi koga se najviše voli.

Gordana i Tanja s obiteljima

Roditelji

TUŽNO SJEĆANJE na našeg tatu

ANTUNA GOLUBA 3. 2. 2010. – 3. 2. 2012.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenu

na

RUŽU MELINČEK

ZLATKA MARKOVIĆA

30. 1. 2008. – 30. 1. 2012.

31. 1. 2005. – 31. 1. 2012.

S ljubavlju,

Uvijek s nama.

obitelji Vučković i Jozičić

Tvoje tete

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenog sina

DENIS PEHARDA

Obitelji: Golub, Đorđijevski, Ladić i Talan

SJEĆANJE

RUDOLF BUŽANIĆ 30. 1. 1992. – 30. 1. 2012.

Godine teku kao tiha rijeka, a sjećanje na Tebe ostat će dovijeka.

Supruga Mirjana, kći Tatjana, obitelj Keretić

IVICU PILJAKA

2011. – 2012.

SJEĆANJE

28. 1. 2011. - 28. 1. 2012.

Lako Te bilo zavoljeti, a teško zaboraviti.

S kim podijeliti tugu i sreću?

Samo Ti možemo zapaliti svijeću.

JOSIP BARILA

Sjećanje na Tebe bolno je, vrijeme koje prolazi tužno je, život bez Tebe težak je, ali ljubav prema Tebi vječna je.

Srest ćemo se opet s Tobom, jer si nismo rekli zbogom.

Tvoja mama

Prijatelji: Bojan, Marko, Tihomir i Mario

1. 2. 2007. – 1. 2. 2012.

Neka Ti dragi Bog bude nagrada za sve.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji: supruga Vesna, kći Silvija, sin Oliver, snaha Kristina i unučica Ema

Zahvale i sjećanja 53

31. siječnja 2012., br. 402

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom smrti naše drage

ANĐELE TOMEC rođ. KLIČEK preminule 24. 1. 2012. u 92. godini života.

U trenucima tuge izražavamo veliku zahvalnost osoblju Doma za starije u Varaždinu Zavojna 6, liječnicima i osoblju Odjela za zarazne bolesti OB Varaždin. Hvala rodbini, susjedima i svim dragim ljudima na sućuti i ispraćaju naše drage Anđele.

Obitelj Hrašćanec

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog sina, brata i šogora

TOME TURŠĆAKA preminulog 16. 1. 2012. u 57. godini života.

Zahvaljujemo rodbini, prijateljima i znancima koji su nam uputili riječi utjehe i sućuti, okitili mu odar cvijećem i svijećama te svojim prisustvom uveličali njegov ispraćaj na vječni počinak.

Ožalošćeni: mama Josipa, sestre Katarina i Josipa i brat Ivan s obiteljima

SJEĆANJE na drage nam

povodom smrti voljenog supruga, oca, brata, djeda, tasta i svekra

SLAVKA KOLIĆA preminulog 22. siječnja 2012. u 72. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima, djelatnicima HŽ Novi Marof, HŽ Varaždin, Poslovnog sustava Vindije d.d. na izrazima sućuti, položenim vijencima i svijećama te svima koji su ga ispratili na vječni počinak. Veliko hvala dr.

Krunoslavu Košćaku i sestrama OB Varaždin i dr. Cikač na brizi i razumijevanju.

Ožalošćeni: supruga Barbara, kćeri Suzana i Slavica, sin Damir, unuci Danijel, Pavao, Mario, Valerija, Dominik i Martina, zet Nevesin, snaha Ivanka i ostala tugujuća rodbina

†12. veljače 1994.

Godine prolaze, a sjećanja na vas ostaju.

Vaši najmiliji

Brigom sam Te htjela izliječiti i zato se nisam prestala brinuti.

Sada Te suzama želim vratiti i zato ne prestajem plakati.

Tešku smo bitku vodili, ali izgubili smo boj.

Ti si bio heroj, hvala Ti što si bio junak moj. *****

Zatvorila si svoje nježne oči, usnula si vječni san,

Neka Ti bude vječni mir uz naše molitve.

Tvoji najmiliji

ali u našim srcima živiš i noć i dan.

Hvala svima u čijim si mislima.

Misa za dragu nam Ružicu bit će 5. 2. 2012. u crkvi Dobrog pastira, u Varaždinu, u 8.00 sati Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

SJEĆANJE

JOSIPA MATVIJA

na

2. 2. 2011. – 2. 2. 2012.

PAVLA MIHOLIĆA † 1. 2. 2000. i sina

ŽELJKA MIHOLIĆA

JOSIPE KOKOTEC-LOVREK

*****

RUŽICU VARGA 8. 2. 2010. – 8. 2. 2012.

povodom smrti naše drage supruge, majke, bake i prabake

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE na voljenu mamu, baku i prabaku

Tvoja Barbara

Tvoji najmiliji

Ožalošćeni: suprug, sinovi, kći, snahe, unuci i praunuci

4. 2. 2010. – 4. 2. 2012.

Anđeli ne pripadaju Zemlji, već svijetu puno boljem i ljepšem

Tvoji Iva, Silvije i Stjepan

Živjet ćeš uvijek u našim srcima.

Najiskrenije zahvaljujemo na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima.

Veliko hvala djelatnicima OB Varaždin Odjela za nefrologiju i Centra za dijalizu, dr. Slavi Herceg-Buhin i vozačima Doma zdravlja Ivanec. Zahvaljujemo vlč. Martinu Mezeku na riječima oproštaja i molitve.

SNJEŽANU KRSNIK

mome

ZAHVALA

preminule 24. 1. 2012. u 81. godini života.

SJEĆANJE na dragu majku i suprugu

SLAVKU

PETRA

†28. siječnja 1996.

Neutješna majka Anka te brat Krunoslav s familijom

POSLJEDNJI POZDRAV

Damir i Slavica

FRANCISKU rođ. BOROVEC

4. II. 2010. – 4. II2. 2012.

Nad grobom Tvojim tiho se molim.

Suze teku, srce boli, duša pati, ali vrijeme neće da Te vrati.

od onog kojeg poznajemo.

Sad si doma. Na sigurnom. Bez boli.

Srest ćemo se opet u vječnosti.

Beskrajno Te volimo.

*****

Ugasilo se Tvoje srce, utihnuo Tvoj je glas, otišao prerano si od nas.

Tugu je teško skriti i nasmijan biti.

Dragi tata, spavaj mirnim snom.

HRMAN

TUŽNO SJEĆANJE

SNJEŽANA KRSNIK

ZAHVALA povodom smrti naše drage mame, bake, prabake, svekrve i punice

MARIJE MARTINEC preminule 24. siječnja u 89. godini života.

Veliko hvala svim rođacima, susjedima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te posljednjem ispraćaju na vječni počinak, djelatnicima Doma „Liber“ na nesebičnoj pomoći i riječima utjehe i djelatnicima kuhinje OB Varaždin.

† 8. 2. 1975.

Uvijek ste u našim mislima i molitvama.

Vaši najmiliji

SJEĆANJE na našu dragu i nezaboravnu

ZORICU CEROVEČKI 2. 2. 2003. – 2. 2. 2012.

Zauvijek si u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

Ožalošćena obitelj *****

Rastanak bio je težak s Tobom, jer nisi stigla reći zbogom.

Moje srce vječno će patiti za Tobom. Draga mama, zbogom.

SJEĆANJE na dragu majčicu i baku

ALOJZIJU VIDOVIĆ 1. 2. 2009. – 1. 2. 2012.

U našim srcima zauvijek voljena i nikad prežaljena.

Tvoja kći Đurđa, zet Boris, unuke i praunuci *****

Ljudi umiru tek kad ih zaborave, a Ti i Tvoja ljubav i dobrota zauvijek ćete ostati u našim srcima i mislima.

Tvoj sin Vlado, snaha Kristina, unuci i praunuci

ANTON MUMLEK Život dalje teče, al’ sjećanja na Tebe izbrisati neće.

Tvoji najmiliji

na najdražeg nećaka

dragoj baki

MLADENA STANČIĆA Već brojimo i godine, a TI kao da si s nama.

Otišla je naša baka, tiho, polako, kao što je živjela.

Za druge nesebična bila, za sebe tako malo tražila.

Na svemu Ti veliko hvala. Čuvali Te anđeli.

Zdenka Šimek *****

U SJEĆANJU na voljenog sina, brata i šogora

MLADENA STANČIĆA Vrijeme prolazi. Bol je ta koja ostaje.

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom prijatelju

SJEĆANJE

DAMIRU ZEMLJAKU

BOŽICU RUŠEC

Tvoji prijatelji: Repić, Duki, Vid, Alenka, Vlatka H., Darko Ć., Vela, Ines, Neno, Martina C., Saša C., Goran K., Željka K., Leon, Štefek, Martina M.

Tvoj Filip i Sandra

MARIJI MARTINEC

Tvoja snaha Anđela s djecom

† 27. 1. 2012.

…“ a još smo jučer kao jedno isti disali zrak istim žarom sretne trošili dane“…

U SJEĆANJU POSLJEDNJI POZDRAV

29. 1. 2010. – 29. 1. 2012.

MLADAČEM 3. 2. 2008. – 3. 2. 2012.

*****

Kćeri, sin, snaha i unuci

SJEĆANJE

U TUZI za našim

na

31. 1. 1992. – 31. 1. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

Anuška i Vinko, Davor i Mirjana *****

U SJEĆANJU na voljenog zeta i šogora

MLADENA STANČIĆA Nikad zaboravljen.

Marija, Milan i Tomina

54 S raznih strana

31. siječnja 2012., br. 402

Feljton Krešimir KOVAČ: Knjiga “Uspon Radimira Čačića 90-ih”

Zbog novca? akođer se čini kako zaplijenjena oprema nije mnogo pomogla Izraelcima. Naime, u žalbi izraelskih tvrtki na presude hrvatskih sudova piše kako od zapljene mehanizacije nije bilo koristi jer se radilo uglavnom o mehanizaciji istočnoeuropskog porijekla za koju u Izraelu nije bilo ni servisa, a ni rezervnih dijelova, pa je zbog toga za Izraelce bila bez vrijednosti. eđutim, činjenica da Ben Yakar Gat nije pokretao nikakve daljnje postupke svjedoči da je ta tvrtka jedina izašla iz cijelog slučaja koliko-toliko neoštećena, što nije bio slučaj s 70-ak većih i manjih tvrtki koje su sudjelovale u gradnji.

T

M

Nezadovoljstvo ovrenčić je silno ljut na Ben Yakar Gat. - Kako je posao koji je odrađen sa Zagorjem bio izveden prvoklasno, naše gradilište služilo je kao ogledno za vladine institucije, kao i za mnoge investitore i izvođače: gotovo svakodnevno bi ih dovodio Ben Yakar Gat ili bi se najavljivali sami! Osim toga ugovor između izraelske Vlade i Ben Yakar Gata nije storniran. Vlada nije zabranila toj tvrtki da nastavi graditi i dovrši cijeli projekt do kraja, nego je samo javila da nema namjeru otkupiti preostala 404 stana, koje je Ben Yakar Gat mogao slobodno prodati na tržištu. To znači da je smanjenje projekta od strane Ben Yakar Gata bilo samovoljno grubo kršenje ugovora prema Coningu - ogorčen je Lovrenčić. Upitan zašto se nakon propale arbitraže nije išlo u sudski spor s Ben Yakar Gatom na Sudu u Izraelu, Lovrenčić odgovara da je u pitanju bio - novac. - Nakon toga upućeni smo na spor s Ben Yakar Gatom kod nadležnog trgovačkog suda u Izraelu, što u danim okolnostima nismo mogli financijski podnijeti. Naime, samo inicijalne sudske takse s obzirom na vrijednost spora, a koje je trebalo odmah avansirati, iznosile su preko 300.000 američkih dolara - rekao je Lovrenčić. ovrenčić optužuje Ben Yakar Gat za dugovanja nastala prema izraelskim tvrtkama.

- Ponašanje Ben Yakar Gata onemogućilo je Coning da podmiri svoja dugovanja prema dobavljačima i kooperantima, koji nisu krivi, te ni mi ni oni ne bi trebali trpjeti zbog reduciranja projekta, tim više što su se oprema i materijal u vlasništvu kooperanata našli na gradilištu u rukama Ben Yakar Gata, koji je to odbio platiti.

Nepostojanje diplomatskih odnosa, te posebno negativan stav Izraela prema Hrvatskoj u to vrijeme stavilo je Coning u posebno podređeni položaj u sporu sa snažnom investicionom grupacijom koja radi za izraelsku Vladu. Jedino što nam je preostalo bilo je pouzdati se u stečajnog upravitelja, u nadi da će braniti na jednaki način interese svih strana. Nažalost, to se nije dogodilo - zaključuje Lovrenčić. (nastavak u sljedećem broju)

L

L

Još bliži vama! zločesta

Vrtoglavica

Piše: RADAR

Vu epicentru na cestici V

eliju da su denes javne osobe vu epicentru. Si ih rado glediju, paziju kaj delaju , s kamerami blesičeju…To je denes normalno kajti se je baviti z drugima bolše nek baviti samim sobom. A još lepše ak ti poznati od sebe cirkusa delaju.

Zato se kak po žnori o političatima, onima na estradi, i van estrade, o biznismenima, susedima, i drugima puno pripoveda i piše, i na teveju ih puno ima. Kak reklami

za uloške i mobitele. Gledi se kak su oblečeni, koje torbice nosiju, kakve broše imaju, kulko pudera i žbuke druge vrste na facu devleju, koga jeb…, kulko hiži i avti imaju.

Kam god da pobegneju, vu koju god rupu da se skrijeju, pobeči, ni skriti se nemreju. I burgemajster Goran kaj ga pišeju Promil, zato kaj je pijani kak deva službeni avto vozil, i nesreću napravil, nemre ni danes od kupice pobeči. Tulko

je rad ima da je i fotelju vu parlamentu zgubil. I kaznu bu dobil.

Da mu se najde. Ali vinčeka se i dalje odreči neće. I piti ga hoće.

Kajti mu paše. Pa je ovih dana pak vu epicentru na cestici bil. Vu sitne vure i vinčeko pil. I ni poznato ko ga je posli vozil. Nekam. Ili je on vozil nekoga. Nekam. Murije na cesti vu te sitne vure ni videti bilo.

A ni promet na cesti ni bil gusti.

Bogu fala.

Vodič 55

31. siječnja 2012., br. 402

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KINO Utorak, 31.01., VELIKA KRAĐA NEBODERA u 19 sati 1.-7. 02.

TRI MUŠKETIRA u 19 sati KAZALIŠTE Srijeda, 01.02., RUŽNI u 20 sati, Scena Zvonimir Rogoz Petak, 03. 02., SJAJNI BAL u 20 sati, Velika koncertna dvorana KNJIŽNICA Radno vrijeme Ponedjeljak - petak (7,30-19,30), Subota (7,30-13,00) Odjel za mlade, odjel strane literature i dojel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30-19,30) Četvrtak, petak (7,30-15,00), Subota (7,30-13,00) MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav - Galerija starih i novih majstora LJEPOTE GRAFIČKE UMJETNOSTI Izbor najvrjednijih grafika iz fundusa Galerije starih i novih majstora GMV-a, razgled do 1.03.

Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav - Svijet kukaca Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Samac na rubu

VREMENSKA PROGNOZA

GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav - zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: Utorak-nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino 31.01.

IGRA POBJEDNIKA u 18 sati SLAVA KURVI u 20 sati Scena Srijeda, 1.02. OKO POLA JEDAN u 20 sati Četvrtak, 2.02. PROFESIONALAC u 20 sati Izložbeni prostor MAGIČNI KRAKOW, otvorenje 19. 01. u 19 sati, otvoreno do 13.02.

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – JAKA ZIMA Sve je izglednije da ćemo početkom veljače imati prave zimske temperature zraka. Sa sjevera i sjeveroistoka i dalje će dolaziti sve više hladnoće. To ćemo osjetiti po umjerenom i hladnom sjevernom vjetru, ali i po padu temperature zraka. Ciklona s oborinama neće se previše zabijati u ledeni kopneni zrak, ona će radije birati morski put. To znači da bi u našem području oborina bilo malo ili nimalo, ovisi o putanji ciklone. Ostaje vrlo hladno i vjetrovito s temperaturom po cijele dane u minusu. Vjerojatno ćemo pokoju pahulju vidjeti već u četvrtak navečer, a snježne oborine mogle bi biti češće tijekom petka kad se i na području naše županije može očekivati stvaranje snježnog pokrivača.

Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min iz fiksnih te 4,70 KN/min iz mobilnih mreža. (Prognozu izradila udruga Crometeo 30. 1.)

VJENČANI:

ROĐENI:

Danijela Levatić i Robert Fišli, Petra Pozder i Ljubomir Koren, Ljiljana Filipašić i Alan Halić

DJEVOJČICE

UMRLI: Marija Martinec (88), Dražen Mraz (48), Angela Tomec Kliček (91), Josipa Hosni (78), Marija Vrbanić (71), Milan Jagnić (72)

Anja Tomašić, Laura Posavec, Tena i Lena Vuglač, Julija Horvat, Marija - Helena Bistrović, Nika Bužić, Hana Šamec, Vida Čop, Klara Švogor, Lucija Sambolec, Tena Keglević, Lucija Margetić, Doris Filipašić, Mia Skupnjak, Lara Vidak

DJEČACI Dino Kovač, Toma Sadibašić, Patrik Črnila, Emanuel Mekota, Teo Valdec, Adrian Beli, Maksim Labaš, Dino Kaniški, Leon Kapitan, Tin Mesek, Denis Varga, Fran Vidaček, Teo Šafarek, Fran Krofak

31.01. u 18 sati

IGRA POBJEDNIKA Centar za kulturu Čakovec

! Blacky te traži

Blacky je štene u tipu labradora starosti oko 3,5 mjeseci, crne sjajne dlake. Bit će srednjeg rasta te je idealan za obitelj s djecom zbog svog poznatog labradorskog karaktera. Za Blackyja tražimo dobar i odgovoran dom.

Udruga Spas 330-004

56 Zadnja

31. siječnja 2012., br. 402

TU KRAJ NAS Tristotinjak članova Planinarskog društva MIV slavilo

TRGOVINE BRANKA

Kad gojzerice zaplešu

Kupnjom do hotela Trakošćan

J Planinari Planinarskog društva MIV uzeli pauzu od obilaženja planina i zabavljali se cijelu noć sinu vrhova. Osim toga, ponovo su imali zvijezde večeri. Ovaj put to su bili Lepoglavski pušleki sa svojim humor ističnim skečevima.

Planinarsko društvo MIV broji više od sedamsto članova. Aktivno je 50 0 osoba. Sv i imaju zajednički cilj – stalno nešto osvojiti, u njihovom slučaju neku novu planinu. Putuje se če-

Tristotinjak članova Planinarskog društ va MIV slavilo je u subotu u hotelu Turist na 25. Planinarskoj noći uz ples, razne igre i puno smijeha. – Ustvari je ovo 27. godina, ali dva puta se nismo okupljali,

kada je umro predsjednik Tuđman i jednom u vrijeme rata – rekao je Milan Turkalj iz MIV-a. Okupljanje je počelo oko sedam sati, a nakon što su se svi najeli, krenula je prava zabava.

Naravno, sve je

bilo u planinarskom stilu.

Tako su se neki okušali i u igri spretnosti koja se nije činila nimalo lakom.

Natjecatelji su dobili desetak slika s prošlogodišnjih izleta i morali su ih složiti po redu s obzirom na vi-

KARIKATURA sto, a samo prošle godine bili su na 19 izleta. Sljedeće je u planu Pohorje, da planinari povrate malo snage nakon večere u Turistu.

Druženje je bila prilika

Sjajni bal ovaj petak!

!

Po 19. put se u varaždinskoj Koncertnoj dvorani, ovaj petak, održava Sjajni bal. Uz Big Band Bad Gleichenberg i solisticu Ulrike Tropper za glazbu će se pobrinuti Varaždinski komorni orkestar, a kroz cijeli program okupljene će voditi Dražen Siriščević i Silvija Buzcolich.

Bal nije bal bez plesa, a uz

okupljene zaplesat će i profesionalci iz Harmonyja, iz Mađarske, ali i Menuetići.

Za hranu pripremljenu po tradicionalnim varaždinskim receptima i onima bečkog hotela Imperial pobrinut će se kuhari Turista. Ulaznice još uvijek možete kupiti na blagajni HNK, po cijeni od 300 i 450 kuna.

NAJAVA

Međimurski fašnik!

Maškare već dugo vladaju nekim hrvatskim gradovima.

Zamaskirane povorke uskoro dolaze i u naše susjedstvo Međimurje na Međimurski fašnik.

Od nadolazećeg vikenda tako će i u našim krajevima vladati sasvim drugačiji običaji, ljudi i odjevne kombinacije.

Svi oni nestrpljivi koji kostime za maškare već čuvaju u ormarima mogu svoj “outfit” nabaciti već sljedeće subote.

Fašnik će se tada slaviti u Selnici. Nakon toga na red dolazi Zasadbreg, 11. veljače, Čakovec (17., 18. i 19. veljače), Domašinec (18. 2.), Belica (18. 2.), Nedelišće (18. 2.), Mala Subotica (19. 2.), Prelog (19. 2.) te Novo selo na Dravi (21. 2.).

da se planinari prisjete pokojeg izleta. Za razliku od većine, Milan Turkalj ima puno planina “u nogama”.

Planinari već 52 godine, a u tom stažu najteži mu je ipak bio slovenski Jalovec.

– To je bilo najnapornije.

Strmo je, prekriveno snijegom i jako je teško bilo doći gore – prisjetio se.

Osim vrha koji mu je zadao dosta muke, prisjetio se i najvišeg koji je osvojio, i to u Maroku. (sb)

Kupnjom robe u vrijednosti većoj od 150 kuna u trgovinama „BRANKA“, kupci ostvaruju pravo na sudjelovanje u nagradnoj igri koju je ova varaždinska trgovačka kuća priredila povodom skorog Valentinova.

- Nagrada za najsretnijeg kupca je vikend paket za dvije osobe s neograničenim korištenjem wellness & spa centra u novootvorenome hotelu Trakoščan.

Stoga doživite pravi duh romantike u prekrasnom ambijentu i super ponudi, poručuju iz Branke te napominju da nagradna igra traje do 11. veljače kada će biti i izvlačenje u hipermarketu Branka.

crta: Željko Pilipović