RT_403_II

INTERVJU Jasmina Prokop Tomić: Građani neće snositi teret obrade bala!

Tjednik

Str. 6. - 7.

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatan primjerak

Broj 403 :: 7. veljače 2012. :: www.regionalni.com

DOZNAJEMO Podzemna garaža drugi najveći projekt u gradu, uz MBO

Natječaj za trg?

Investitor Crtorad s gradnjom garaže s 450 parkirnih mjesta pri samom je kraju Stranice 2. i 3.

ODRŽAN 19. SJAJNI BAL U VARAŽDINU PJEŠAČE PO ZIMI

Prste na rukama i nogama ne osjećaju, a lice i kosa ledeni Stranice 10. i 11.

Varaždinski bal i dalje je sjajan!

Stranice 28.-29.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Pomoć kuca na vrata…

P

omoć kuca na vrata naziv je humanitarne akcije koju će tijekom ove godine zajednički provoditi varaždinsko trgovačko poduzeće TP Varaždin, Zavod za socijalnu skrb i 7Plus Regionalni tjednik. Svaki mjesec TP Varaždin će dodijeliti paket prehrambenih, higijenskih i drugih potrepština obiteljima i pojedincima kojima je ovakva pomoć najpotrebnija. Odabir obitelji predložit će djelatnici Zavoda za socijalnu skrb Varaždin, koji su najbolje i detaljno upućeni u socijalnu problematiku na području Varaždinske županije, na čiji ćemo prijedlog mjesečno dodjeljivati pomoć onima kojima je ona doista više nego nužna. A takvih je, nažalost, u županiji doista mnogo. Dakle, uskoro, već ovog mjeseca, pomoć će pokucati na nečija vrata. nače, ovih dana kada zima pokazuje svoje pravo lice, kada hladnoća steže i zadaje brige mnogima, sve je više onih, poglavito bolesnih, starijih i nemoćnih osoba kojima je neophodna pomoć. Aktivisti Crvenog križa i drugih humanitarnih organizacija i udruga u ovim ekstremnim zimskim vremenskim uvjetima intenzivirali su svoje aktivnosti upravo kako bi pomogli onima koje je zima prikovala za krevet. No i svako od nas može tome dati svoj doprinos. Kako? Možda i u vašem susjedstvu, zgradi, ulici, kvartu, u vašoj blizini ima ljudi kojima je potrebna pomoć. Da im se iz obližnjeg dućana donesu osnovne živežne namirnice, lijekovi iz ljekarne, stave drva u peć ili nahrani kućni ljubimac… Pomognite takvima, jer dobro se dobrim uvijek vraća.

7. veljače 2012., br. 403

DOZNAJEMO Tvrtka Crtorad završava izgradnju podze

Kada ide javni n uređenje trga iz

I

Garaža s 450 mjesta uskoro će biti gotova

J Podzemna garaža u centru Varaždina drugi je najveći projekt u gradu, uz

tvornicu MBO. Investitor Crtorad s njezinom gradnjom pri samom je kraju. Čeka se još uređenje trga Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

PROMJENE U REGULACIJI PROMETA

Podzemna garaža na Kapucinskom trgu bit će dovršena u roku, no pitanje je hoće li biti otvorena u lipnju, kao što je predviđeno. Investitor radova, tvrtka Crtorad, sa svojim dijelom posla je pri samom kraju, rekao je Tomo Ježovita, direktor Crtorada.

Ulica Augusta Cesarca - dvosmjerna

Veliki projekt

!

Početak rada podzemne garaže donijet će sa sobom promjene okolnih cesta Kapucinskog trga. Kako bi se omogućio izlazak iz garaže, neke će ceste postati dvosmjerne. Za to je zadužena Županijska uprava za ceste. - Doći će do manjih promjena. Iz garaže će se moći izaći i krenuti lijevo u smjeru kazališta, a desno u smjeru autobusnog kolodvora – pojasnio je Tomislav Osonjački, direktor ŽUC-a. Dosad to nije bilo moguće jer je cesta bila jednosmjerna. Uz to, križanje kod Kapucinske crkve će se semaforizirati.

- Radovi će početi nakon provedbe postupka javne nabave te bi krenuli tijekom proljeća. Planirano je da traju oko 2 mjeseca – najavio je Osonjački.

Nakon 16 mjeseci kontinuiranog rada na njezinoj projekta vodili su brige o realizaciji, ova podzemna svemu. Tako će i stupovi, koji garaža rađena po najvišim su kritična točka u mnogim standardima uskoro javnim garažama, biti bi trebala biti na postavljeni tako da raj k raspolaganju ne postoji moguća v o d korisnicima. nost da vozač i ra e j n Ukoliko će oštete aute. ore v t o i i n e sve ići preOsim tehničkih viđ d e r p ma planu, ekata č ije araže anj ove jeaspzadovoljavado lipnja bi g p i l a su z građane trenje neophodno, e godin bale dočekati idealna rješenja dvije etaže s čak pronađena su i za 450 parkirnih mjesta izlaze iz garaže. Na na preko šest tisuća metara raspolaganju će tako biti tri kvadratnih. - Koristili smo stubišta i dva lifta. u izgradnji garaže iskustva Ono što je posebno izneeuropskih država i mogu reći nadilo jest i povezanost s da će ova koju će Varaždin bivšom robnom kućom VAMA dobiti biti među najboljima, koja se nalazi na samom trgu. a na njoj rade naiskusniji pro- - Pokretnom trakom podzejektanti – istaknuo je Ježovita. mna će garaža biti spojena Prilikom realizacije ovog sa VAMA-om te će se moći

nesmetano prolaziti – najavio je Tomislav Ježovita.

53 milijuna kuna Uz gradnju tvornice MBO, ova podzemna garaža drugi je po veličini projekt u gradu Varaždinu. Samo izvođenje radova koštalo je preko 53 milijuna kuna, čemu treba dodati i PDV. - Početna cijena bila je 46 milijuna kuna, no samo smo za pripremne radove, kao što su geoispitivanja i slično, morali izdvojiti sedam milijuna kuna – naglasio je Ježovita. O veličini projekta govori i velik broj kooperanata koji sudjeluju na projektu, a dnevno se znalo na gradilištu naći i do 50 radnika.

Osim toga, Crtorad je zadužen i za realizaciju prilazne signalizacije. Nakon toga,

njihov dio posla bit će gotov.

Na red bi trebali doći Grad Varaždin i Županijska uprava za ceste.

Uređenje trga Pod zemljom će građani tako imati najmodernije zdanje, no pitanje je kada će na red doći sam trg bez kojeg bi upitno bilo i vrijeme otvaranja garaže. - Koliko znam, još nije raspisan natječaj za izvođenje tih radova. Sve je to povezano jedno s drugim – istaknuo je Ježovita. Pitanje je kako će ljudi koristiti garažu ako trg neće biti sređen. Idealno bi tako bilo, da se i s uređenjem okoliša završi, ako ne već do lipnja, onda barem tijekom ljeta i prije Špancirfesta, no ovaj korak ovisi sada samo o Gradu Varaždinu.

Aktualno

7. veljače 2012., br. 403

emne garaže vrijedne 53 milijuna kuna

3

OTKRIVAMO Iz garaže ulaz u obnovljenu Vamu

natječaj za nad garaže?

Uskoro će izgledati drugačije?

Suvremeni trgovački prostor u staru Vamu Pokretnim stepenicama obnovljena, nekad popularna robna kuća bit će spojena s podzemnom garažom Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

TRG Natječaj za uređenje trga iznad garaže još nije raspisan

U planu i stakleni paviljon Rok za kraj radova se bliži, no ono što brine neke od odgovornih strana jest ovisnost jednih o drugima. Ukoliko jedna od strana zakasni, cijeli će projekt stajati tj. od otvaranja garaže neće biti ništa. Tako se postavilo pitanje hoće li Grad napraviti na vrijeme svoj dio posla s obzirom na to da natječaj još nije raspisan. Prema navodima iz Grada, brige nema. - Trenutno je u pripremi dokumentacija za javno nadmetanje.

Termin kada će natječaj biti objavljen još nije definiran,

ali se sve polako kompletira – odgovor je pristigao iz Grada. No ukoliko dođe do situacije da radovi ne budu gotovi, postoji riješenje. Ukoliko dođe do kašnjenja, ići će se u izmjenu Potvrde glavnog projekta kako bi se omogućilo otvaranje garaže – rečeno je.

Recesijski trg?

Naime, do ugovorenog roka Grad bi se trebao pobrinuti za izgled Kapucinskog trga iznad garaže. Za to je u proračunu za 2012. godinu

Trg iznad garaže - jedna od idejnih varijanti

osigurano gotovo 13 milijuna kuna.

Kada se kretalo u radove, planovi su bili veliki. U uređenje se planiralo uložiti i nekoliko desetaka milijuna kuna.

No nedostatak novca učinio je svoje. Prema najnovijim planovima, trg će većinom biti popločen dok će jedan dio biti u zelenilu. U planu su i klupe koje koje će se po potrebi moći spuštati na razinu trga, a predviđen je i stakleni paviljon za uslužne sadržaje.

Osim toga, postavljena će biti fontana i meteorološki stup.

Nova podzemna garaža potencirala je i obnovu stare robne kuće Vama, koja već dugo stoji prazna.

- Promjene u upravljanju društvom od strane vlasnika izvršene prošle godine imaju za cilj da se trgovački centar Vama u dogledno vrijeme u potpunosti stavi u funkciju – odgovorili su iz tvrtke Alpe-Adria Varaždin d.o.o u čijem se vlasništvu ona nalazi.

Građani tako mogu očekivati da će na ovome mjestu u samom centru grada dobiti suvremeni prostor.

Izlaz iz podzemne Podzemna garaža imat će prolaz kojim će biti spojena s Vamom. Pokretne stepenice povezivat će etažu podzemne i podrum Vame.

Bilo bi to nepotrebno kada nekadašnjem Varaždinskom magazinu ne bi dali novi izgled.

Nakon što su se unutra dućani masovno ugasili još prije nekoliko godina, početak izgradnje garaže istjerao je i posljednje. No veliki poslovni prostori koji se protežu na tri kata u centru grada mogli bi se bolje iskoristiti.

Za to bi trebala biti zadužena nova uprava koja bi ovu, funkcionalno i poslovn, devastiranu nekretninu trebala staviti ponovo u funkciju. - Već devet mjeseci u njoj se ne odvija nikakva djelatnost. Razlog tome je i izgradnja podzemne garaže zbog koje su naši zakupoprimci otkazali dugoročne

DUGA TRADICIJA

!

Robna kuća Vama 30 godina je simbol grada

NOVI CENTAR

!

Modernu Vamu građani bi mogli dobiti do kraja godine

80-ih godina - trgovački div Aleksandar Dragomanović, Radovan Nikšić i Edo Šmidihen, profesori zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta, autori su ove zgrade na Kapucinskom trgu koja je obilježila cijela desetljeća. Njezina je izgradnja počela 70-ih godina prošlog stoljeća, no već 1973. godine zaustavljena je zbog podzemnih voda. U potpunosti je dovršena bila 80-ih godina. Svi građani složili bi se da je svih tih godina, a i danas, jedan od simbola Varaždina.

Kako bi trebala izgledati nakon budućih zahvata, nije detaljno poznato, no može se očekivati moderno i funkcionalno zdanje, izmijenjeno iznutra i izvana.

ugovore o zakupu – pojasnili su.

Revitalizacija Kako kažu iz tvrtke AlpeAdria, na ovaj poziv rado su se odazvali i prihvatili ideju o revitalizaciji te spajanju prostora i garaže.

Iako detaljni planovi nisu poznati, građani mogu, prema najavama, očekivati moderan trgovački centar koji će svojim

r

ealizacija plana ovisi o mnogim čimbenicima izgledom ići pod ruku s ostalim centrima koji niču većinom na periferijama gradova. - Što se tiče planova vitalizacije, moram potvrditi da oni postoje, među-

tim njezina realizacija ovisi o mnogim čimbenicima. Stavljanje ove nekretnine u funkciju trgovačkog centra podrazumijeva njezinu cjelovitu obnovu, nakon koje bi Vama poprimila izgled dostojan svoje tradicijske i lokacijske vrijednosti. Smatram da centar Vama u ovakvom stanju treba otvoriti vrata samo građevinarima - rekao je Milenko Silov, direktor tvrtke.

Krajem mjeseca Iako su radovi u planu, kada bi se oni mogli očekivati, ne zna se još. Iz tvrtke Alpe-Adria kažu kako je zasad cilj ostvariti ovaj plan do kraja ove godine. Ovaj ambiciozan termin bio bi pun pogodak s obzirom na to da se cijeli trg treba staviti ponovo u funkciju ovo ljeto. No je li to realan vremenski rok, tek se treba procijeniti, poručuje Silov.

4

Aktualno

7. veljače 2012., br. 403

Sedam dana Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Tko koga proziva 31.1.

Mali ali ipak pozitivni pomaci u robnoj razmjeni koja je u izvoznom dijelu rasla za jedan posto, a tek nešto više pala u uvoznom dijelu, zasjenjeni sukobom hrvatskog predsjednika i njegovog prethodnika oko smisla predsjedničkog ureda, njegovih troškova i sl. No to je gotovo ništa u odnosu na upad policije u ured njemačkog predsjednika čijeg se bivšeg glasnogovornika sumnjiči za, pogađate, korupciju.

IMA I TOGA Habuš dao ostavku na mjesto predsjednika H

Habuševim postup nezadovoljni i u HN J Voditi stranku i biti u vlasti je teško ili gotovo nemoguće, objašnjava Habuš, dok njegovi kolege imaju i više obveza Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Od danas više nema isplate plaća bez uplate doprinosa, najavio na iznenađenje bankara Linić koji za veljaču najavljuje i početak rada na otkazima u javnim tvrtkama jer bez toga nema reformi. Istovremeno, Milanović obećava sindikalistima da otpuštanja u javnom sektoru - neće biti!? A strukturne reforme, fiskalna konsolidacija i maksimiziranje dobrobiti od pristupanja EU tri su najveća izazova za novu vladu, poručuju u Svjetskoj banci te upozoravaju da i kod rezanja treba biti oprezan.

Grad Varaždin ima puno problema koje treba rješavati, puno je posla i ujutro i popodne, tako da je vrlo teško usporedo voditi i stranku, rekao

2.2.

je u ponedjeljak varaždinski gradonačelnik Goran Habuš trudeći se objasniti zašto je dao ostavku na mjesto predsjednika varaždinskog HNS-a.

1.2.

Ferenčak je nevin, protiv njega se vodi politički proces, ustvrdio Čačić, ali ipak najavio da glavni stranački tajnik, koji ima nepravomoćnu presudu, neće u NO JANAF-a. No neće na burzu kao 27 milijuna žitelja EU, među kojima ima najviše mladih: u Španjolskoj i Grčkoj gotovo 50 posto!

3.2.

Prijeti nam grčki scenarij, a obećavate da neće biti otkaza, poručili premijeru poslodavci, a UHS kritizirao istup njegovog prvog zamjenika. Nakon što je prva ratificirala ugovor o pristupanju Hrvatske EU, Slovačka na udaru kritike jer se nije prihvatila protokola o češkom i irskom izuzeću određenih obveza.

4.2.

Europa okovana snijegom koji obilno pada i u - Dalmaciji. Gazprom tvrdi da ne mogu isporučiti više plina. Srećom, plin kupujemo i od susjeda koji su preko domaćih bankara sudjelovali u mutnoj prodaji - Plive.

5.2.

Usprkos nevremenu, neki prosvjeduju. Akcija STOP ACTA u nekoliko hrvatskih gradova. Ljut i SAD jer Rusija i Kina stavile veto na rezoluciju kojom se osuđuje krvavo gušenje prosvjeda u Siriji.

u

HNS-u zaključili da Habuš i nije najbolji kandidat za gradonačelnika 2013.

Najavili ostavke!?

Uz Habuša, ostavke na mjesta potpredsjednika varaždinskog HNS-a prošli su tjedan podnijeli Natalija Martinčević, zamjenica varaždinskoga gradonačelnika, te Vlado Vlašić, v. d. komunalnog pročelnika. Što je njih ponukalo na ostavke, osobno nisu objasnili, iako postoje tvrdnje da su na to bili prinuđeni kako bi se Habušev odlazak mogao prikazati u drukčijem svjetlu od onog koji on javno iznosi.

- Ostavke smo najavili prije izbora i one su nešto sasvim uobičajeno, barem u podružnici Varaždin koja ima 1400 članova. Voditi stranku, koja je živo tijelo, a usporedo biti u izvršnoj vlasti, vrlo je teško ili gotovo nemoguće. Uz to, stranka je i kontrola izvršne vla-

6.2.

Smjer je dobar, ali morate još rezati, poručuju nam iz MMF-a te nam predviđaju pad BDP-a. Umjesto pada ili barem zadržavanja, plaće lani rasle u Hrvatskim šumama gdje imaju more direktora, a nemaju čak ni sređenu evidenciju imovine.

IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

sti, a teško je kontrolirati vlast ukoliko je predsjednik stranke ujedno u vlasti - ustvrdio je osebujni Habuš.

Međutim, pogleda li se dvadesetogodišnja povijest varaždinskog HNS-a, samo jednom prilikom njegov osnivač i predsjednik Zlatko Horvat, koji je desetljećima bio zamjenik varaždinskoga gradonačelnika, dao je ostavku. Bilo je to 2008. kada je ušao u Hrvatski sabor, ali ostavku nije dao zbog prezauzetosti ili tome sličnog, već razlaza s Radimirom Čačićem.

Da u HNS-u uopće nije praksa da predsjednici daju ostavke, osobito ne nakon velike izborne pobjede kakvu je ostvario Habuš na prošlogodišnjim izvanrednim izborima, rječito govore i drugi slučajevi. Tako je najizgledniji kandidat za predsjednika HNS-a Varaždinske županije Predrag Štromar koji je ujedno i varaždinski župan.

Na novoj stranačkoj dužnosti naslijedit će Milorada Batinića koji je izabran za regionalnog predsjednika HNS-a, a uz to je ivanečki gradonačelnik te potpredsjednik Sabora!

Kobno soliranje Očigledno, ovi primjeri zorno pokazuju da nije toliko presudno koliko netko ima dužnosti, nego kakvi su njegovi kapaciteti, postupci i ponašanje. Naime, iako Habuš odbacuje „insinuacije i zakulisne igre“ da je na ostavku zapravo bio prisiljen unutar stranke gdje je sve više

Iako ističe da su pred njim nemali problemi, varaždinski gradonačelnik n

HABUŠ OBILAZI DVD-OVE I NE ODGOVAR

!

Iako ističe da su pred njim nemali problemi, varaždinski gradonačelnik našao je ovih dana vremena za obilazak dvaju DVD-a, a posjetio je i prihvatilište napuštenih životinja, dijelio je slikovnice učenicima… Vjerojatno i zbog tih obveza nismo iz Grada Varaždina uspjeli ni nakon četiri dana dobiti odgovore na slje-

deća pitanja: Gradonačelnik g.

Habuš najavio je na konferenciji za novinare da će potpisati ugovor o odvozu bala za tjedan ili dva. Međutim, u izjavi za Radio Varaždin ustvrdio je da će to učiniti tek nakon Gradskog vijeća. Što je od toga točno? Zašto je gradonačelnik eventualno odustao od potpisivanja ugovora bez Gradskog vijeća? Može li se

nezadovoljnih njegovim ispadima i načinom vođenja Grada Varaždina kod kojeg ključne odluke donosi samostalno, bez odgovarajućih konzultacija, ipak je to vrlo vjerojatno.

Jer, primjerice, kako drukčije protumačiti činjenicu da je još desetak dana najavljivao kako će za tjedan ili dva potpisati ugovor o izvozu 100 tisuća tona varaždinskog smeća, da bi svega koji dan kasnije najavio da će se o sudbini otpada ipak najprije odlučivati na Gradskom

vijeću?

To su, naime, zahtijevali nezavisni vijećnici, ali i narodnjaci koji su svjesni težine takve odluke, kako u financijskom, tako i svakom drugom pogledu. Štoviše, upravo zbog njegovih zadnjih postupaka i izjava vezanih uz vožnju u alkoholiziranom stanju, došlo se do zaključka da Goran Habuš i nije baš najbolji kandidat za gradonačelnika na lokalnim izborima 2013. Njegov odlazak s mjesta predsjednika HNS-a samo ide tome u prilog.

IZDVOJENO Nezavisni vijećnik Robert Podolnjak javno zatražio sazivanje Gradskog vijeća

“Bio sam uvjeren da će otpad u tvornicu za MBO” Nezavisni vijećnik prof. dr. Robert Podolnjak uputio je u srijedu javni poziv za saziv varaždinskoga Gradskog vijeća.

Podsjećajući kako se zaoštrila situacija između Grada Varaždina i tvrtke T7 VIS po pitanju pravne (ne)valjanosti ugovora o zbrinjavanju komunalnog otpada, a naročito nakon što je gradonačelnik uputio zahtjev za utvrđivanje ništetnosti predmetnog ugovora za što se i sam zalagao, Podolnjak je iznio neslaganje s Habuševim postupcima.

- Bio sam uvjerenja da će se postojeći akumulirani otpad zbrinjavati u novoizgrađenom postrojenju za MBO, koji sada ima sve dozvole, do pravomoćne sudske

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Tihana Drumev

Ivica Kruhoberec

tihana@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Sara Badžek

vmargetic@regionalni.com

sara@regionalni.com

Danica Pajtak dpajtak@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Denis Peričić Nevenka Suhić

odluke, a da će Grad, u slučaju da dobije pravni spor, imati pravo na odštetu od tvrtke T7 VIS. No, prema svemu sudeći, gradski otpad neće se zbrinjavati u MBO postrojenju ni pod kojim uvjetima, već na neki drugi način, ili na nekom drugom mjestu, a što sve nije poznato javnosti, a niti vijećnicima. - Kao gradski vijećnik iz Brezja, na kojem se navodno planira proširenje površine za dodatno zbrinjavanje bala, iznimno sam zabrinut jer to može imati nesagledive posljedice za zdravlje građana tog dijela grada, ali i šire. Poznato je da se zalažem za transparentnost djelovanja gradske vlasti, a naročito aktivne uloge Gradskog vijeća. Kada govorimo o

odgovornosti za gradsku politiku, ona nije samo i isključivo gradonačelnikova, već jednako tako i ne manje i Gradskog vijeća, jer ono donosi proračun i ono je prvenstveno odgovorno za financijsku stranu gradske politike - naglašava Podolnjak.

Sukladno tome, traži izvješće o pregovorima s tvrtkom T7 VIS o načinu financiranja MBO-a i obvezama građana s obzirom na proturječne informacije iznijete u medijima, odgovor na pitanje kako Grad planira zbrinjavati postojeći i novi otpad ukoliko se ni pod kojim uvjetima neće zbrinjavati u MBO postrojenju te sadržaj tužbe za ništetnost te tko će u postupku zastupati Grad Varaždin.

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Andrej Švoger

Vlatka Lešić

foto@regionalni.com

vlatka@regionalni.com

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

7. veljače 2012., br. 403

NS-a Varaždina

pcima NS-u!

IZDVOJENO Eko pustolovina Habuša

Propagira ekologiju, a smeće bi zakopao!

nalazi vremena i za obilazak DVD-ova

RA NA PITANJA sada znati gdje se namjeravaju izvoziti bale? Planira li Grad Varaždin zbrinjavanje komunalnog otpada uz pomoć tvrtke Univerzal u Brezju? Ukoliko je to točno, možete li pojasniti o čemu se radi? Je li gradonačelnik obavio razgovore s Ministarstvom zaštite okoliša glede sufinanciranja odvoza bala? Što je dogovoreno?

DREVEN PREUZIMA HNS Budući da tvrdi kako je teško obnašati odgovornu dužnost u izvršnoj vlasti te istovremeno biti i predsjednik stranke odnosno da je kontrola izvršne vlasti nemoguća ukoliko je u njoj čelnik stranke, Habuš je upitan očekuje li slijedom toga i ostavku prvog zamjenika premijera Radimira Čačića na mjestu predsjednika HNS-a.

- To morate pitati njega kratko je odgovorio Habuš te dodao da se na stranačke izbore ide i nakon parlamentarnih izbora.

Varaždinski HNS do stranačkih izbora u ožujku, a vjerojatno i nakon njih, vodit će Josip Dreven, županijski vijećnik iz Jalkovca, koji je rekao da su se u podružnici složili da je izvršna i politička vlast previše za jednu osobu.

- Stoga su odlučili da podnesu ostavke - rekao je Dreven te naglasio da bivši čelnici podružnice ostaju u njezinom predsjedništvu.

Nakon što je odobrio proširivanje ilegalnog deponija u Brezju, a uoči planiranog prebacivanja varaždinskog smeća u druge sredine koje osobno dogovara i zagovara, varaždinski je gradonačelnik Goran Habuš, usprkos svim obvezama, našao vremena da osnovnoškolcima podijeli slikovnice “Eko pustolovina” te djeci slikom i svojim riječima skrene pozornost na racionalno trošenje energije i važnost očuvanja okoliša, pa i - recikliranje!

Smjelost ili...?

Iznimna smjelost, koju varaždinski gradonačelnik otvoreno pokazuje na različitim područjima, okolnostima i prigodama gotovo od prvog dana vođenja Grada Varaždina, opet je došla do izražaja, i to ponovno na način koji je vjerojatno malo tko očekivao.

Naime, Regionalna energetska agencija odlučila je među učenicima četvrtih razreda škola gradova svojih osnivača podijeliti slikovnice “Eko pustolovina” kako bi ukazala na nužnost zaštite okoliša i koji su načini za to prihvatljivi, među kojima se navodi i recikliranje. To je, naravno, za svaku pohvalu. No prigodu da to učini u Varaždinu dobio je nitko drugi nego varaždinski gradonačelnik koji je tom prilikom - pozvao djecu da o toj važnoj temi razgovaraju zajedno s nastavnicima i roditeljima?!

Ovom podjelom eko slikovnica, a posebice pozivom na razgovore o očuvanju okoliša, varaždinski je gradonačelnik opet pokazao iznimnu smjelost, premda bi se vjerojatno i drukčije mogla nazvati njegova karakteristika koja sve češće dolazi do izražaja. Jer, podsjetimo, prije svega desetak dana upravo je Habuš najavio odvoz više od 100 tisuća tona bala s ilegalnog deponija u varaždinskom Brezju na područje druge općine ili grada gdje bi se trebalo - zakapati!

A svega nekoliko dana kasni-

je odobrio je i proširivanje ilegalnog deponija u Brezju gdje će se bale jedno vrijeme i dalje gomilati, iako je riječ o vodozaštitom području!

Istovremeno, usprkos ugovornim obvezama te riskirajući goleme ekonomske i ekološke štete za okoliš i građane, čini sve da ne počne zbrinjavanje smeća u suvremenoj tvornici za mehaničko-biološku obradu otpada u Brezju, pravdajući takvo ponašanje brigom za građane koje bezrazložno plaši enormnim poskupljenjima od 240 posto, odnosno “štiti” od “sumnjivih poslova”, dok mirno promatra kako bi (stranačke) kolege u fotelje državnih poduzeća, iako imaju „putra na glavi“, pa i (nepravomoćne) presude za gospodarski kriminal!?

Od hipokrizije do...

Raskorak između riječi i djela ljudi, a posebno političara, nije nova pojava. Štoviše, kod većine njih nikad neće ni nestati želja da se prikažu u javnosti boljim nego što jesu, odnosno istaknu vrline koje zapravo nemaju te razinu svijesti od koje su još poprilično udaljeni, što najbolje pokazuju svojim svakodnevnim

H

abuš učenicima dijelio slikovnice u kojima se navodi reciklaža otpada postupcima i djelima. Takvi postupci i nastojanja, međutim, ne bi trebali samo tako prolaziti u društvu ukoliko želi napraviti pozitivne iskorake, a kamoli dobivati potporu u bilo kojem obliku. Već samo mirno promatranje dvoličnosti vodećih ljudi nekog društva iz ovih ili onih, često osobnih interesa, najbolji je put do društvene dekadencije od koje pak do nazadovanja i propasti, kao što je uči povijest, ali i aktualna hrvatska te varaždinska svakodnevica, ne treba mnogo… (ikr)

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

7. veljače 2012., br. 403

OTVORENO Jasmina Prokop Tomić, članica uprave T7 VIS-a, odgovara na pitanja o

Građani neće snosit J Ako gradonačelnik smatra da je adekvatno rješenje zakopati otpad, zašto onda to ne učini u Brezju pet puta jeftinije?

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

teško mi je vjerovati da svjesno čini takvu štetu Gradu, jest da Jasmina Prokop Tomić, člani- njegova odluka dnevno stvara ca uprave T7 VIS-a, odgovarala minimalno 150.000 kuna šteta je na pitanja o odnosima izme- i troškova za Grad na ime neđu T7 VIS-a i Grada Varaždina poštivanja ugovornih obveza, a novinarima Večernjeg lista i što godišnje iznosi čak i preko 55 milijuna kuna. Apsurd je tim 7plus Regionalnog tjednika Gdje je nastao nesporazum veći što usporedo s time, građana relaciji Grad Varaždin - T7 ni još uvijek plaćaju baliranje i VIS, koji je u konačnici doveo ilegalno odlaganje otpada. To do toga da je gradonačelnik predstavlja nepotrebni trošak i podnio tužbu za utvrđivanje apsolutno nikakvo rješenje, a ništetnosti ugovora o zbrinja- što je najgore i dalje se bezobzirno krši zakon ugrožavanjem vanju otpada? okoliša i zdravlja ljudi suprotno rješenjima inspekcije.

Ugovori su na snazi Gradonačelnik vidi u izvozu Nesporazuma s naše strane nema, niti smatramo da bi ga otpada rješenje za zbrinjavatrebalo biti. Gradonačelnik nje 100.000 tona baliranog osobno smatra da ugovorena otpada jer je 2,5 puta jeftiniji obrada otpada u novoj MBO od ponude T7 VIS-a.

Ako je to istina, gospodin tvornici T7 VIS-a nije odgovarajuća, vodeći se samo njemu Habuš nije pronašao rješenje, već je ozbiljan ekološki poznatim i subjektivproblem povećao i nim kriterijima. No g o b z prebacio drugima, i tu, nažalost, ne ja n a v to mimo zakona i staje. Podnoto nepoš rnih stava struke. Nasi tužbu za o v ime građanima ugo p o niš tenj e š u b a H je natovario buugovora veza, u od b o duće troškove vr ijednog tet š a r a koji će kad tad 120 milijuna stv una k 0 0 doći na naplatu, k u n a , ko j u 150.0 no a tada će iznositi osobno potpidnev na stotine milijuna suje bez odvjetkuna. A ako smatra da nika, što nije praksa je adekvatno rješenje zakopati s obzirom na njegovu profesiju, i to bez prethodne odluke otpad, zašto onda to ne učini u Gradskog vijeća. Štoviše sasvim Brezju na istom mjestu? Pa to je suprotno odluci Gradskog vije- i pet put povoljnije, odnosno ća iz rujna 2011. godine čime je košta svega 0,1-0,2 kn po kg grubo prekoračio svoje ovlasti. otpada!

Ali ni to nije sve. Habuš smatra da samo njegovo podnošenje Kuna za kilogram tužbe protiv T7 VIS-a i Varkoma, Kada je bio zadnji sastanak bez obzira na argumente, od- predstavnika T7 VIS-a i Grada mah stavlja ugovor van snage. Varaždina vezan uz problemaTo je kao da kupite automobil tiku zbrinjavanja smeća? na kredit, nekoliko dana kasnije Posljednji sastanak smo odrodlučite da ga više ne želite, žali krajem prosinca. Tada tužite osobu koja vam ga je su zamjenici gradonačelnika prodala jer mislite da je ugovor posjetili MBO tvornicu, iskazali ništav i samim time mislite da oduševljenje postrojenjem i su sve vaše obveze prestale po- tvornicom te istaknuli svjesnost stojati. Međutim, svi znamo da obveza iz Ugovora, ali i formito baš nije tako, a to potvrđuju ranja novih cijena komunalnih i brojni renomirani odvjetnici, usluga. Naš zaključak nakon ali i neovisni pravni stručnjaci. tog sastanka je bio da nova Kad bi to tako bilo moguće, gradska vlast dobrim dijelom čitav svijet bi završio u kolapsu. razumije problematiku, kao i Kakve su posljedice takvog činjenicu da baliranje i odlaponašanja? ganje otpada, na ilegalnom Neoboriva je činjenica da odlagalištu koje se još i nalazi se g. Habuš, a time i Grad na vodozaštitnom području Varaždin, ne drži potpisanog nije nikakvo rješenje. Međutim, i apsolutno važećeg ugovora i nikakvih pomaka nakon toga ugovornih odredbi o zbrinjava- nije bilo. U posljednjih smo 45 nju komunalnog otpada, odno- dana, Gradu poslali nekoliko sno ne želi započeti s dovozom dopisa na više desetaka straniilegalno nagomilanog otpada ca s iscrpnom argumentacijom na obradu, iako se nalazi na vo- i određenim ustupcima, ali dozaštitnom području u širem do danas još nikakav službeni području vodocrpilišta Bartolo- odgovor nismo dobili. Umjesto vec s kojeg se varaždinski kraj toga, nude se druga, nezakonisnabdijeva vodom. Ono što g. ta, neekološka i moralno upitna Habuš nažalost ne shvaća, jer rješenja, i to usprkos činjenici

Jasmina Prokop Tomić: Od početka se nastojimo prilagoditi i konstantno nudimo rješenja da se problem konačno počne rješavati

Intervju tjedna

7. veljače 2012., br. 403

7

o odnosima između T7 VIS-a i Grada Varaždina, tvornici za MBO i rješenju zastoja

ti teret obrade bala da Varaždin u svom dvorištu ima idealno rješenje sukladno EU direktivi. I da apsurd bude veći - i ugovoreno.

I TO JE MOGUĆE

Nadoknada štete T7 VIS-u

Ponuda Ponudili ste i smanjenje unaprijed ugovorene cijene zbrinjavanja. Kako to?

Od početka se nastojimo prilagoditi i konstantno nudimo kvalitetna i konstruktivna rješenja da se problem konačno počne rješavati. Ugovorena cijena za količinu od 120.000

r

ačuni bi zbog MBO-a tek neznatno porasli, a ne nikako za 240 posto tona obrade otpada za Grad Varaždin je 1 kunu po kilogramu otpada. Svjesni smo da građani moraju minimalno podnijeti teret ovog problema, te smo stoga Gradu predložili takav model u kojem građani neće snositi teret plaćanja obrade 100.000 tona nagomilanog baliranog otpada već će na svojim računima plaćati isključivo obradu tekućeg novonastalog komunalnog otpada. Nakon što je Grad predložio da se količine otpada povećaju za oko 20%, T7 VIS je cijenu korigirao za 4%.

Time, kao i drugim ustupcima T7 VIS-a, računi domaćinstvima bi se tek neznatno povećali za oko tridesetak kuna, što je daleko niže od 240% povećanja koje javno iznosi g. Habuš. Uz to, predložili smo da se obrada već baliranog otpada plaća s beskamatnom odgodom na rok od pet do sedam godina što bi se jednim dijelom pokrivalo iz već odobrenih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sukladno ugovoru između Fonda i Grada kojim je Fond osigurao oko 40 milijuna kuna, drugim dijelom iz gradskog proračuna i sl. Sama bi pak

U tvornicu za MBO, prvu takve vrste u Hrvatskoj, T7 VIS uložio je 180 milijuna kuna

Zbrinjavanje u MBO-u diže cijenu za 30-ak kuna Koliko bi Varaždincima narasli računi, da se varaždinsko smeće počelo zbrinjavati u pogonu MBO T7 VIS-a?

Mi smo na molbu i zahtjev za potrebe Grada napravili dva izračuna. Jedan je onaj trenutni po kojem bi tročlana obitelj za otpad plaćala 39 kuna više nego što plaća sada. Međutim, naša je procjena da Grad odnosno Varkom imaju prostora za smanjenje cijena sakupljanja i odvoza otpada od domaćinstava do postrojenja MBO zbog blizine i pri čemu bi

obrada trajala znatno kraće – 3 godine. Međutim, g. Habušu sve to nije bilo dovoljno, sudeći po njegovim istupima u javnosti, budući da do danas, nažalost, nismo dobili nikakvo službeno očitovanje Grada na naše prijedloge, dapače stav Grada primorani smo iščitavati iz medija. S obzirom na to, a

u

T7 VIS-u ohrabreni su izjavama ministrice o poštovanju zakona posebice netočne navode oko prijedloga naših rješenja, javno i u cijelosti smo objavili u

IZDVOJENO Ugovor je kod USKOK-a

Istraga nema utjecaj Ugovor između Varkoma i T7 VIS-a predmet je interesa USKOK-a. Što to znači?

Predmetom istrage može danas biti bilo koji ozbiljni poduzetnički poduhvat u Hrvatskoj, poglavito ako vas neki zbog sebičnih interesa neistinito lažno prijave, kao što je to ovdje slučaj.

I T7 VIS-u je u interesu profesionalna istraga jer ona sve razjašnjava. U našem je zakonodavstvu vrlo jasno definirana presumcija nevinosti što znači da nitko nije kriv dok mu se pravomoćnom sudskom

presudom isto i ne dokaže.

Stoga istraga nema i ne može imati veze s konzumiranjem i rješavanjem obveza iz ugovora.

Ugovor za obradu otpada mora se poštovati (pacta sunt servanda) i konzumirati neovisno o istragama.

Građansko i trgovačko pravo u čijoj je nadležnosti i realizacija ugovora za obradu otpada odvojeno je od kaznenog koje definira istragu. Isto možete vidjeti na primjerima Ine ili Podravke i sl. Zar su ljudi zbog istrage prestali kupovati njihove proizvode?

to poskupljenje zapravo iznosilo 34 kune.

Iz ovog je i više nego vidljivo da drastičnih poskupljenja o kojima gradonačelnik priča za građane ne bi bilo. A problem bi bio riješen na najprihvatljiviji i ekološki najbolji mogući način. Grad Varaždin bi bio jedini grad u čitavoj jugoistočnoj Europi koji je napravio kvantni skok iz jednog sramotnog stanja u stanje apsolutne usklađenosti s EU normama, a za koje je i dat cilj Hrvatskoj da ih mora svugdje implementirati najkasnije do 2018.g.

medijima naš posljednji dopis upućen Gradu još početkom siječnja, s detaljnim rješenjima koja su tehnološki, financijski i ekološki adekvatna za sve ugovorne strane, kao i građane Varaždina.

Ministarstvo Je li vrijeme da se u spor uključiti netko treći, recimo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode?

Nažalost s novom se ministricom nismo imali još prilike sastati, ali ohrabreni smo njezinim izjavama u kojima inzistira na poštivanju zakona i poticanju reciklaže, a u kojem je pravcu upravo izgrađeno ovo postrojenje koje nije prosječno MBO postrojenje nego

upravo postrojenje okrenuto reciklaži. Stoga i nosi naziv Ekotime MBO R+. Baliranje otpada na ilegalnom odlagalištu suprotno rješenjima inspekcije i nepoštivanje ugovornih obveza izravno je kršenje zakona. Osim toga, naš MBO pogon trenutno je najmoderniji u Europi i potpuno je usklađen s europskim direktivama i smjernicama. S obzirom na njezinu stručnost i činjenicu da dobro poznaje europsku praksu zbrinjavanja otpada, sigurni smo da će ministrica Holy prepoznati naš projekt i dati nam potporu u njegovoj realizaciji. Uskoro ćemo i službeno pozvati predstavnike ministarstva da posjete postrojenje dok će ono biti s otpadom u potpunom radu.

Bude li u končanici sudska presuda o ništetnosti ugovora sklopljenog s Varkomom u korist T7 VIS-a, hoćete li tražili nadoknadu štete zbog nepoštivanja ugovora, odnosno neisporuke bala?

Nama je kao upravi tvrtke dužnost štiti imovinu i interese tvrtke, ali i imovinu naših sufinancijera.

Nama nije do nadoknade štete niti želimo ikoga oštetiti. Upravo zato i toliko unaprijed ukazujemo na iracionalne odluke koje za nekog mogu biti vrlo štetne i skupe i da se jednog dana svi prisjetimo da je upravo T7 VIS ukazivao na to. Gradonačelnik Habuš ne razumije da svojim postupanjem čak i pogoduje T7 VISu, jer će T7 VIS prije ili kasnije biti značajno obeštećen ako se ovo nastavi u iracionalnom pravcu u kojem je krenulo. Mi smo u ovaj projekt uložili više od 180 milijuna kuna, nekoliko godina svojeg rada i vremena, a produkt je novih 30-tak, a u skoroj budućnosti 100 radnih mjesta za Varaždince i potpuno riješen problem s otpadom. Naravno da ćemo od Grada tražiti nadoknadu štete, jer je pogon svakim danom gradonačelnikovog nepoštovanja ugovora u minusu od oko 150.000 kuna. To će u konačnici netko morati platiti, a to sigurno neće biti g.

Habuš, nego nažalost svi građani Varaždina.

55 milijuna kuna godišnje, odnosno dnevno 150.000 kuna, šteta je koja nastaje zbog nepoštovanja ugovora od strane Grada Varaždina

1 kunu po kilogramu ugovorio je za zbrinjavanje 120.000 tona otpada T7 VIS, koji je u tvornicu uložio – 180 milijuna kuna

39 kuna, a možda i manje, povećali bi se računi obitelji za zbrinjavanje novonastalog otpada, dok obradu bala ne bi plaćali

ASPURD Tvornica mora uvoziti otpad, dok se isti balira i ilegalno odlaže ili sprema za izvoz

T7 VIS umanjuje štetu, a Grad?

MBO tvornica u potpunosti je privatno financirana investicija vrijedna 180 milijuna kuna.

Riječ je o prvoj takvoj tvornici i postrojenju u Hrvatskoj i jedinoj tvornici koja može trajno obraditi i zbrinuti otpad na ekološki najprihvatljiviji način, a u skladu s regulativama EU i ciljevima hrvatskog zakonodavstva. Tvornice ovakvog profila postoje diljem Europe i usklađene su s europskim direktivama o zbrinjavanju otpada čiji je potpisnik i Hrvatska, kojoj je naloženo da po europskim standardima sanira i u potpunosti zatvori

sve svoje deponije do 2018.g. jer će u protivnom plaćati skupe penale, dok do 2014.g. mora udio odlaganja otpada smanjiti za čak 400.000 tona godišnje. Zbog svega toga interes za korištenje usluga pogona MBO-a je zaista velik jer problemi s odlaganjem i ilegalnim ili poluilegalnim zakopavanjem otpada je sve veći i veći. No, za sada nismo ni s kim ugovarali kapacitete jer su oni, sukladno ugovoru s Gradom i Varkomom, još uvijek više godina zauzeti.

Međutim, s obzirom da Varkom i Grad ne isporučuju

otpad u postrojenje, imamo problem: tvornica je u pokusnom radu, a nema materijala, odnosno otpada za rad.

Sukladno zakonu o obveznim odnosima, moramo se maksimalno truditi umanjivati štete, a što Grad Varaždin i Varkom ne čine ponašajući se kao da taj zakon uopće ne postoji.

Sad imamo apsurdnu situaciju da ćemo, ukoliko Habuš i Varkom nastave s ovakvim ponašanjem, morati najvjerojatnije obrađivati otpad od svuda, samo ne iz Varaždina zbog čijeg problema je i došlo do realizacije samog projekta.

Zamislite da zbog ove situacije kapacitete uistinu moramo popuniti otpadom izvan Varaždina, a da se varaždinski izvozi jer ga nam ne žele dati i time ispoštovati ugovor.

Mi smo poslovni ljudi i legalisti, nama je ugovor sveto pismo baš kao i zakon o obveznim odnosima, tako da nam je žao što aktualna politika nema poslovnog iskustva pa na ovu situaciju ne gleda na taj način. Politika se ponaša kao da se zakoni ne trebaju poštivati ili misli da ih može tumačiti kako njima odgovara u dnevnopolitičkim svrhama.

8

Oglasi

7. veljače 2012., br. 403

DOZNAJEMO Svjedočanstva klijenata poznatog bioenergetičara

Pomladila sam se za 20 godina Bioenergetičar Đuka Bajić s ordinacijom u Trakošćanskoj ulici 7 a u Varaždinu, član je Hrvatskog udruženja za prirodnu i energetsku duhovnu medicinu, jedinog instituta u našoj zemlji koji je ovlastilo Ministarstvo pravosuđa.

Za svoj rad Đuka je u SADu dobio najviša priznanja, posjeduje diplomu Fakulteta znanosti prirodne medicine na Floridi, međutim najveće pr iznanje svog 27 godina dugog rada vidi u tisućama zadovoljnih klijenata širom Europe kojima je pomogao u ozdravljenju i rješavanju različitih bolesti.

Svojom prirodnom bioenergijom te znanjem iz kiropraktike i akupresure već 27. godinu olakšava zdravstvene tegobe brojnim žiteljima Varaždinske županije koji već nakon nekoliko tretmana osjećaju vidljivo olakšanje uz bitne pomake u cijelom psihofizičkom stanju. Prenosimo iskustva dviju osoba čiji primjeri svjedoče o ozdravljenju zahvaljujući terapiji kod Đuke Bajića.

Sretnija - Nema gotovo niti jednog djela tijela koji me nije bolio, bila sam očajna! Glavobolja, poremećaj ravnoteže, teška blokada zbog okošta-

vanja vratne kralježnice i u njezinom lumbalnom djelu, diskus hernia - samo su dio zdravstvenih problema koje je imala Ljubica Fiškuš, tada 72-godišnjakinja iz Koprivnice.

- Takoreći četveronoške, dok me znoj oblijevao, došla sam na rubu snage u ordinaciju Đuke Bajića. A pogledajte me sada! Zadovoljna sam, sretna i nasmijana. Vratila mi se ravnoteža, koračam normalno, jednom riječju, osjećam se mlađa za 20 godina - ističe Ljubica. Đuka Bajić nam objašnjava da Ljubičino zdravstveno stanje nije bilo nimalo bezopasno. Kod ovakvih bolesti ne pomažu masaže ni fizikalna terapija. Sasvim suprotno, mogu prouzročiti još veće teškoće. Jedina pomoć i put trajnom ozdravljenju bila je primjena alternativne medicine odnosno bioenergije i akupresure. Treba naglasiti da primjena metoda kiropraktike nije dolazila u obzir jer bi se kod oboljele uslijed loma kraježnice mogao prouzročiti teški invaliditet te dovesti do trajne nepokretnosti. Đuka dodaje da ne zna bi li klasična medicina, bilo kod nas ili u SAD-u, mogla u opisanom primjeru pružiti adekvatan odgovor kakav je imala alter-

nativna medicina.

- Ne potcjenjujem klasičnu medicinu, tim prije što je u većini slučajeva nezamjenjiva i učinkovita, spašava i spasila je živote tisućama ljudi, primjerice kod posljedica nastalih uslijed prometnih nesreća.

Međutim, držim da je ozdravljenje bez primljene bioenergije u ovom konkretnom slučaju nestvarno i gotovo nemoguće - zaključio je Bajić.

ĐUKA BAJIĆ Ako želite da vam Đuka Bajić pomogne, obratite mu se s punim povjerenjem.

ADRESA

Ne liječi sve Mara Marković, 85-godišnja umirovljenica, iznijela je svoja iskustva. - Nakon prošogodišnjeg tretmana kod gospodina Đuke osjećala sam se potpuno preporođeno. Prije nego što sam počela s terapijama, imala sam velikih problema s nogama i rukama, nisam se mogla kretati i provodila sam vrijeme uglavnom ležeći u krevetu. Da i ne spominjem užasne bolove koje sam trpjela, zaista prava agonija. Također, imala sam problema i s mokrenjem. Posjetila sam više liječnika, međutim, ni od jednog nije bilo efikasne pomoći, tako da sam se, prema jednoj preporuci, na kraju obratila Đuki. Već nakon nekoliko tretmana, na koje me u početku dovodila unuka, mogla sam se samostalno kretati, doći bez pratnje i usput

Trakošćanska ulica 7 a, Varaždin.

RADNO VRIJEME obaviti kupovinu na tržnici što je za mene bilo pravo čudo.

I ove sam se godine ponovo odlučila na tretman iako se osjećam dobro, “mali servis” cijelog organizma dobro mi koristi - zadovoljno ističe Mara Marković.

Bioenergetičara Bajića preporučila bih svima koji imaju slične zdravstvene poteškoće, ali i drugima bez tih tegoba budući da bioenergijom svatko može napuniti baterije i s uspjehom se riješiti nagomi-

lanog stresa.

Bioenergetičar Đuka Bajić pomaže pri bolestima kralježnice i zglobova, kod išijasa, reume, cirkulacijskih smetnji, astme, bronhitisa, cista, dobroćudnih tumora, mioma, glavobolja, migrena, psihičkih smetnji, noćnog mokrenja djece i slično. Za teške bolesti kao što su leukemija, epilepsija, zloćudni tumori, rak, napominje oboljelima da se ne javljaju jer im, nažalost, neće moći pomoći.

od 9 do 12 i od 16 do 19, svakim danom osim subote i nedjelje.

TELEFON Sve informacije mogu se dobiti i na telefon 098/906-8107.

Oglas

7. veljače 2012., br. 403

9

Zbog različitih i uglavnom netočnih informacija koje su u posljednje vrijeme plasirane u javnost od strane gradonačelnika Varaždina Gorana Habuša, objavljujemo u cijelosti novi dopis upućen Gradu Varaždinu 30. siječnja 2012. godine, a kako bi javnost i nadalje bila transparentno i detaljno informirana.

GRAD VARAŽDIN Trg kralja Tomislava 1, Varaždin n/r Gradonačelnik Goran Habuš, dipl.ing.

Zamjenica gradonačelnika Natalija Martinčević, upr. iur.

Zamjenik gradonačelnika mr.sc. Vjeran Radelić v.d. Pročelnika Upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam i zaštitu okoline g. Vlado Vlašić

U Varaždinu, 30. siječnja, 2012.

Poštovani, Vezano na naše dosadašnje razgovore, a s obzirom da smo u medijima vidjeli da iznosite određene stavove u vezi s Ugovorom o interventnom odvozu i zbrinjavanju komunalnog otpada radi sanacije postojeće lokacije Brezje, a o kojima nas iako smo ugovorna strana navedenog ugovora, niste službeno informirali, obavještavamo Vas sljedeće: 1. Dana 02.12.2011. godine dostavili smo Vama i Varkomu dopis u kojem Vas obavještavamo da žurno krenete s isporukama komunalnog otpada na MBO postrojenje.

2. Dana 05.12.2011. godine poslali smo Vam dopis u kojem smo detaljno izložili naše prijedloge i obrazložili sve argumente za njih.

3. Dana 11.01.2012. godine poslali smo Vam dopis s vrlo detaljno razrađenim i konstruktivnim financijskim prijedlozima u kojima smo Vama kao Gradu, Varkom-u, a time i građanima pokušali napraviti određene ustupke, a koji su tehnološki, financijski i ekološki adekvatni za sve ugovorne strane kao i građane grada Varaždina.

4. Do današnjeg dana s Vaše strane nismo dobili nikakav pismeni odgovor ni kontra prijedlog.

5. S obzirom da u medijima ističete ugovorenu cijenu kao jedini problem za Vas, molimo Vas da nas pismeno obavijestite – koja cijena obrade komunalnog otpada u tvornici MBO u Brezju je za Vas prihvatljiva?

6. Prilikom izrade Vašeg prijedloga molimo Vas da uzmete u obzir neusporedivost cijena odlaganja otpada u zemlju na deponijama (npr. najbliža većinom legalna deponija u Totovcu oko 700kn/tona) i MBO obrade i trajnog zbrinjavanja otpada kao bezdeponijskog koncepta sukladno smjernicama Europske Unije i ciljevima hrvatskog zakonodavstva. Napominjemo da je cijena od 137 EUR-a / t uvećano za PDV, koja je određena Ugovorom o interventnom odvozu i zbrinjavanju komunalnog otpada radi sanacije postojeće lokacije Brezje određena sukladno procjenama stručnjaka s područja zaštite okoliša, društva APO d.o.o., da istu potvrđuje i studija Rambolla rađena za potrebe Varaždinske županije (naknada je iznosila 186 EUR-a / t uvećano za PDV, a uz dodatni uvjet da se sklapa na vrijeme od 30 godina!), kao i cijena MBO zbrinjavanja na više lokacija u Europi.

U očekivanju Vašeg promptnog odgovora, Srdačno Vas pozdravljamo, Za T7 VIS d.o.o. Članovi Uprave Jasmina Prokop Tomić, dipl.oec.

Ranko Vlahek, MBA Na znanje: 1. Varkom d.d., direktor Tomislav Kezelj, dipl.ing.stroj.

2. Varkom d.d., tehnički direktor Marijan Cesarec, dipl.ing.građ.

10 Život

7. veljače 2012., br. 403

ISTRAŽUJEMO Kako niske temperature podnose učenici

jeg emno čeka veći sni Zimska služba spr

Prste na rukama osjećaju, a lice i k

I rukavce rijeke Dra ve “okovao” led

još hladnije ovaj tjedan bit će “Ledeni” tjedan:

Oni prkose zimi: Mirjana, Drago i Božidar dok je vani još mrkla noć pješače nekoliko kilometara do autobusa kojim se voze u školu Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

I nekoliko centim etara snijega dov oljno za snježne rad osti

Četiri je sata ujutro. Dok većina njegovih kolega još mirno spava u toplom krevetu, 15-godišnji Drago Stočko iz Gornje Voće već je na nogama i sprema se za školu. Trenirka, traperice, tri majice, jakna, šal, kapa, rukavice obavezna su oprema bez koje zadnjih dana ne izlazi kroz vrata svog doma. Jer vani je ledeno, a pred njim su četiri kilometara hodanja do autobusa kojim se ujutro vozi u školu.

Visok snijeg, šuma...

Prvi snježni nalet “ohladio” i pse

- Kad nema snijega, idem sam, no kad zapadne snijeg, obično mama ili tata idu dio puta sa mnom da mi utabaju stazu. Živim gore, u bregima, pa mi treba vremena da se probijem do ceste, a jedan dio puta moram i kroz šumu. Krećem se, hodam, pa zaboravim

ZAKASNILI TEK JEDNOM

!

Snježni pokrivač nije stvarao probleme u prometu

Drago i Mirjana dosad su samo jedanput zakasnili u školu. Nitko im to nije zamjerio jer znaju da dio puta idu pješke.

NA CILJU

Pedagoginja ranije otvara vrata škole!

!

Zbog Božidara, Drage i Mirjane, ali i drugih učenika putnika koji u Ivanec dolaze ranije kako bi ujutro na vrijeme stigli na nastavu, Nadica Levanić, pedagoginja Srednje škole Ivanec, vrata škole otvara već u 6.15 sati.

- Kad stignu u Ivanec, neki od njih imaju još dosta vremena do početka nastave. Umjesto da vrijeme krate na autobusnom kolodvoru i smrzavaju se, pogotovo sada kada je vani ledeno, ovako svi oni mogu doći u školu gdje se prije početka nastave imaju vremena malo ugrijati i doći k sebi – rekla je Levanić.

Od 615 učenika Srednje škole Ivanec, njih 320 su učenici putnici.

Dolaze iz raznih krajeva, od Zalužja i Gornje Voće, odakle su Božidar, Mirjana i Drago, do Prigorca, Ivanečke Železnice, Dubravca, Vrbna, Višnjice, Cvetlina, Prebukovja, Ježovca, Zlogonja, Šaša, Kameničkog Podgorja, Žarovnice, Pleša, Novog Golubovca, Klenovnika, Pecea, Kaniže, Lančića...

koliko je hladno – ispričao je 15-godišnji učenik 1. d razreda Srednje škole Ivanec.

Kad nakon 45 minuta pješačenja stigne na autobus u Donjoj Voći, lice te prste na rukama i nogama - ne osjeća.

- Treba mi neko vrijeme da dođem k sebi, da se ugrijem, a često je autobus još hladan

MARLJIVI I DOBRI ĐACI

!

Unatoč dugom i napornom putu do škole, Mirjana, Drago i Božidar marljivo uče i dobri su učenici, ističu u školi.

jer to je prvi koji polazi ujutro - ispričao je Drago.

Prste na rukama i nogama ne osjećaju ni Božidar Fijačko i Mirjana Herceg kada ujutro pješke stignu do Višnjice iz pet kilometara udaljenog Zalužja gdje žive.

- Kosa mi se ledi dok hodam koliko je hladno, lice mi je

HODANJEM PROTIV ZIME

!

Drago je iz Gornje Voće, a Mirjana i Božidar iz Zalužja.

Do autobusa imaju 45 minuta hodanja.

Pješače i po ovoj zimi.

ledeno... Koliko god se toplo obukla, zima je – otkrila je Mirjana, učenica 1. p razreda Srednje škole Ivanec.

Iako se ona i Božidar, učenik 1. s razreda, dižu dva sata kasnije od Drage, čeka ih isto: 45 minuta hodanja do autobusa kojim se voze u školu, što po snijegu, ledenom vjetru

ĐACI PUTNICI I PJEŠACI

!

Od ukupno 615 učenika Srednje škole Ivanec, njih 320 su učenici putnici.

Mnogi od njih dio puta pješače do škole.

Život 11

7. veljače 2012., br. 403

i koji svaki dan pješače dio puta do škole?

DOZNAJEMO U Varaždinu zbrinuti beskućnici

i nogama ne kosa - ledeni VAL HLADNOĆE Hitna prezaposlena, bez problema s opskrbom

Pazite na starije i ne izlazite iz kuće ako baš ne morate!

Zbog vala hladnoće koji je pogodio Varaždinsku županiju, do ovog ponedjeljka nije bilo nikakvih većih problema u opskrbi potrošača plinom, vodom ni strujom. No zato je Hitna pomoć Varaždinske županije imala posla. Samo tijekom v ikenda pomoć u varaždinskoj ambulanti Hitne potražilo je 60 ljudi, uglavnom zbog respiratornih problema, a prošlog tjedna od ponedjeljka do petka njihovu pomoć zatražilo je preko 70 osoba.

Jedna osoba zatražila je pomoć zbog pothlađivanja. Kako doznajemo od dr. Tasjenke Frčko, voditeljice Hitne službe Varaždinske županije, radilo se o staroj, dementnoj osobi koja je odlutala. - Niske temperature su iznimno opasne za osobe treće životne dobi koje su dementne, a uz to su kod kuće same. Zbog moguć-

nosti da odlutaju po hladnoći, osobe koje se o njima brinu trebale bi ih provjeravati što je moguće češće – apelira dr.

Frčko, a na to poziva i ministar zdravlja koji savjetuje da ljudi, posebno starci i djece, ne izlaze po ekstremnoj hladnoći ako baš ne moraju!

Dosad nije bilo zahtjeva ni za obustavom nastave zbog zime u školama Varaždinske županije. Međutim, prati se stanje na terenu i vremenske prilike, pa će se s tim u skladu donijeti odluka o eventualnom prekidu nastave.

I ovaj tjedan bit će “ledeni”, a prema prognozama, temperature bi mogle biti još niže nego prošli tjedan. Nadamo se samo da se neće spustiti i na - 28 °C, najnižu temperaturu ikad izmjerenu u Varaždinu, koja je zabilježena 16. veljače 1956. godine. (ihr, vms)

Otkako je stisla zima, beskućnici cijeli dan na toplome

Beskućnici našli spas u cičoj zimi Naravno da je dobro što ovdje možemo biti cijeli dan jer one prve jesenske minuse provodili smo vani – rekla je jedna od triju žena trenutno smještenih u prenoćištu Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Sa zimom nema šale!

- Imamo si gdje skuhati kavu, oprati se. Ovdje je dosta toplo. U svakom slučaju bolje nego da smo na cesti, parku, po krčmama gdje smo inače provodili dane kad nismo mogli biti ovdje – rekao je jedan od “stanara” varaždinskog Prenoćišta za beskućnike koji je spas od niskih temperatura potražio u toj ustanovi.

Za prenoćište godišnje 200.000 kn Kako su zbrinuti beskućnici u ovim ekstremnim zimskim uvjetima, provjerili su u četvrtak zamjenik varaždinskoga gradonačelnika Vjeran Radelić i ravnatelj Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske županije Siniša Česi. Za rad prenoćišta koje se nalazi u dvorištu Zavoda u Nazorovoj ulici u Varaždinu, kojem je osnivač Grad Varaždin, u gradskoj blagajni ove je godine osigurano 200.000 kuna, a Grad je za beskućnike osigurao i prigodne poklon-pakete koje im je predao dogradonačelnik prilikom posjeta.

Toplo cijeli dan

Slušajte liječnike: ne izlazite van ako ne morate!

i gotovo sibirskoj hladnoći koja je pogodila i naš kraj nije nimalo lako.

”Ledeni” tjedan - Sad kad je ovako hladno najgore je jer znaš da slijedi isto na povratku iz škole. Međutim, ipak je zabavnije nego ujutro, kad idemo sami. Skupi se društvo, zezamo se i dok hodamo ne razmišljamo kak je zima – kažu Božidar, Drago i Mirjana. Nastava im završava u 14 sati, no dok dođu do kuće, već je 15,30 sati i polako se ponovno već spušta mrak.

Iako u njihovim mjestima ima učenika koji isto idu u školu, a i njihovi roditelji odlaze na posao, problem je što ne idu svi u isto vrijeme.

Svatko ima svoj raspored. Niti svi moraju krenuti u isto vri-

jeme, niti se svima odlasci od kuće poklapaju s autobusnim linijama.

- Budim se ujutro u četiri kad imam praksu, a to je ponedjeljkom, sr ijedom i četvrtkom. Ostale dane ipak

k

osa mi se ledi dok hodam koliko je hladno, kaže Mirjana iz Zalužja malo dulje spavam, a i dolazi autobus po nas, jer nas je više.

Samo po mene autobusu se ne isplati dolaziti – svjestan je Drago koji je znao što ga očekuje kada je upisivao srednju školu.

- Da sam krenuo za stola-

ra u Varaždin, mislim da bi bilo sve puno teže uskladiti – smatra Drago. Na svojoj koži to je isprobao Božidar, koji se u Srednjoj školi Ivanec školuje za strojobravara. On je krenuo u srednju školu u Varaždin, ali se prebacio u Ivanec. Ipak je lakše, kaže, uskladiti školski raspored s rasporedom autobusnih linija do Ivanca nego do Varaždina.

Božidara, Dragu i Mirjanu bolje vrijeme ne očekuje ni ovaj tjedan.

Ako neće netko od njihovih ukućana ili susjeda uskočiti i prevesti ih do autobusa, hrabro će se, kao uostalom i dosad, nositi s temperaturama u debelom minusu. Jer, kao što i sami kažu: “Što se mora, nije teško!” Pa bila to i sibirska zima.

Otkako je val hladnoće pogodio i Varaždin, ljudi bez doma mogu ostati cijeli dan u prenoćištu.

- Naravno da je dobro što ovdje možemo biti cijeli dan jer one prve jesenske minuse provodili smo vani.

Cijeli dan smo ovdje otkako su temperature niže od - 5 °C. Kad su bile, recimo, - 3 °C, ujutro posle osam morali smo van, na cestu - požalila se jedna od triju žena koje trenutno borave u prenoćištu.

Ona, ali i drugi “stanari” smatraju da bi bez obzira na temperature trebali imati mogućnost da i kroz dan budu tamo, pogotovo zato što su mnogi od njih bolesni, ali da im se osiguraju neki poslovi, kako bi mogli nešto i zaraditi. Jer, prema sadašnjim pravilima, zimi mogu u prenoćištu biti od 17 do 8, a ljeti od 20 do 8. Osim sada, kada je vani iznimno ledeno.

Nikola Dugandžić, voditelj prenoćišta, naglašava pak da situacija nije bila tako dramatična kao što tvrde korisnici.

- Nije istina da smo ih na - 3 °C tjerali van, znali su oni ovdje biti i kad su tem-

U prenoćištu mjesta ima za 20 osoba bez doma

perature bile iznad 0. Problem je što se često događaju neredi ako ih nitko ne kontrolira, jer sad nadzor imamo samo noću.

Naravno, da im se omogući cje-

o

tkako je stisla zima, beskućnici cijeli dan zbrinuti na toplom lodnevni boravak u prenoćištu trebalo bi izdvojiti i više novaca jer bi automatski troškovi bili viši - rekao je Dugandžić.

U prenoćištu je najviše ove zime bilo zbrinuto 18 beskućnika koje su različite životne okolnosti natjerale da potraže

utočište. Neki su ostali bez posla, drugi su zapali u dugove, neki su stalni korisnici već godinama, dok je nekima prenoćište privremeno rješenje... Bez obzira na razlog, svima njima je zajedničko to što trenutno nemaju kamo.

- Prenoćište je predviđeno za smještaj 14 ljudi, no ovdje ih je bilo i 18. Malo je gužva u spavaonicama, u sobama spava pet do šest ljudi, ali nikog ne ostavljamo na cesti – rekao je Ivan, koji noću pazi na red i mir u varaždinskom utočištu za ljude bez doma.

U prenoćoštu može boraviti najviše do 20 korisnika, a prethodnih godina udomilo je i beskućnike iz drugih županija.

12 Život

7. veljače 2012., br. 403

OTKRIVAMO U Austriji na skijaše pazio i djelatnik PU varaždinske

PROJEKT

Razmjena policajaca Pilot-projekt međunarodne policijske suradnje “Policija u odori”, danas poznat kao “Sigurna turistička sezona”, Ministarstvo unutarnjih poslova pokrenulo je 2006. godine. Tada su u Hrvatsku na temelju Memoranduma o razumijevanju između hrvatske i mađarske policije tijekom turističke sezone u PU zadarskoj radila četiri mađarska policajca.

Nosili su svoje uniforme, odlazili u ophodnje s hrvatskim kolegama, ali nisu nosili oružje niti imali policijske odore. Bili su odlično prihvaćeni, a suradnja se sa stranim policijama širila pa u Hrvatskoj borave policajci iz sve više zemalja - Austrije, Češke, Francuske, Mađarske, Poljske, Slovačke, Njemačke.

- Hrvatski policajci su 2008. godine ušli u program razmjene pomažući prilikom Europskog nogometnog prvenstva u Austriji i Švicarskoj, a kasnije su pružali pomoć i Mađarima kod „Formule 1“ i Nijemcima na Oktoberfestu iduće godine – navedeno je na web stranicama MUP-a.

Ove godine s Austrijancima je suradnja proširena na zimsku turističku sezonu, a iskusni pripadnici hrvatske Interventne policije po tamošnjim skijalištima patroliraju od 2. siječnja, a tako će biti sve do 29. veljače.

- Projekt hrvatske policije jedinstven je u Europi, a Interpol ga preporučuje svojim članicama, značajnim turističkim odredištima - ističu u MUP-u.

Varaždinskog policajca prozvali “alter Hase” J Elvir Šegović u Bad Kleinkirchheimu u sklopu projekta “Sigurna turistička sezona” Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Hrvati koji su se na zimovanje zaputili na austrijska skijališta u Nassfeldu i Bad Kleinkirchheimu sigurniji su od tur ista na drugim odredištima. O njima od početka godine brigu vode i hrvatski policajci. I dok je u Nassfeldu tijekom siječnja bio Elvis Sirovec iz PU koprivničko-križevačke, u Bad Kleinkirchheimu je radio Elvir Šegović iz PU varaždinske.

Iskusni lisac Varaždinca su na internetskim stranicama Pokrajinskog zapovjedništva policije Koruške nazvali “alter Hase”, u doslovnom prijevodu “sta- Dražen Vitez (u sredini) i Elvir Šegović (prvi zdesna) ri zec”, dok bismo mi u Hrvatskoj rekli “iskusni lisac”. suradnje između hrvatske i policajci iz - Elvir Šegović u policiji i austrijske policije u pro- druge smjene radi već 24 godine. Ima puno jektu “Sigurna tur istička vratiti u domeđunarodnog iskustva, jer sezona”. U Austriju je zbog movinu.

Iako su je već radio u Njetoga stigao još jemačkoj, Španjoldan Varaždinac, naši policajnaši ci u Austriji skoj i Engle bivši načelnik jci skoj. Rođen je PU varaždin- p r v e n s t v o polica u Njemačkoj ske Dražen radi toga da žu poma a pri V i tez , koj i bi patrolirali gdje je živio m i c d o d evete je danas v. skijalištima jan Austri mijevanju d. glavnog i p omagali godine pa u z a r dobro govor a v n a t e l j a pri sporazuspo tskim ri njemački – hrvatske po- mijevanju s s hrva ma hrvatskim piše koruška licije. turisti policija na svoZanimljivo je t u r is t i m a , Šegović i na utrkama Svjetskog skijaš kog kupa koje su pratili i naši navija jim web stranicama da Šegović, kao i Š e g o v i ć či u izvještaju s konferencije ostali njegovi kolege, se austr ijza novinare održane krajem u Austriji rade u hrvatskim skim kolegama pridružio i kupa za žene koje su u Bad su i zanimanje austrijskih siječnja. uniformama. Tako će biti sve u kontroli prometa. Imao Kleinkirchheimu održane 7. medija: Šegović je, primjerice, dao intervju za ORF Tada je u Klagenfurtu pred- do kraja veljače kada sezona je priliku raditi i za vrijeme i 8. siječnja.

Hrvatski policajci pobudili – Radio Koruška. stavljen nastavak uspješne skijanja završava pa će se utrka Svjetskog skijaškog

SKIJANJE Varaždincu Saši za sedam dana u Sloveniji dosta 200 eura

Ne idu oni koji misle da je luksuz!

Zimski sport sve je popularniji među Hrvatima, a najviše njih inozemstvo bira za odlazak na skijališta.

Ove zime nisu svi uskočili u pancerice. “ Ne, ne mogu si sada priuštiti skijanje” bio je odgovor koji je na našoj anketi odabralo 22 % čitatelja na našoj anketi. Taj se rezultat poklapa s trendom u Hrvatskoj.

Iako je kod nas izuzetno popularno otići na skijanje,

sve manje ljudi može si priuštiti dane na snijegu. Nije to zbog cijena na skijalištima, tvrde Varaždinci skijaši, nego zbog sve većih rupa u džepovima. I istraživanje GFK-a pokazalo je da samo 5 % Hrvata odlazi na skijanje te da su medijske priče o masovnom egzilu Hrvata u planine prenapuhane.

Razlog je što većina skijanje smatra luksuzom, a najskuplje je ono prvo (kad

treba unjamiti ili odjednom kupiti svu opremu). Varaždinac Saša skija već godinama

i

straživanje GFK-a pokazuje da samo 5 % Hrvata odlazi na skijanje i kaže – sve je stvar inteligentnog planiranja. - 200 eura je dosta za 7 dana u

Sloveniji.

Ako se skija, a ne hoda po kafićima i restoranima.

Smještaj se nađe za 10 do 15 eura, a ski karta onda dođe kao najskuplji dio – veli ovaj 29-godišnjak koji je zapravo – u manjini.

Slovenija je za sjevernjake još uvijek top destinacija, provjerili smo u agencijama, a hrvatskim se skijalištima mogu samo zadovoljiti klinci i početnici.

7. veljače 2012., br. 403

Javni bilježnik Bojana Štimac sa sjedištem u Varaždinu, Braće Radić 6, na temelju čl. 274.g. Ovršnog zakona, prema nalog prodavatelja, fiducijarnog vjerovnika i predlagatelja osiguranja Vaba d.d. banke Varaždin, oglašava

JAVNU DRAŽBU radi prodaje nekretnine 1. Predmet prodaje su nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Varaždinu, Zemljišnoknjižni odjel Varaždin, k.o. Nedeljanec, zk. ul. br. 1963, čkbr.

176/6 ORANICA NEDELJANEC 165 m2, čkbr. 176/9 ORANICA NEDELJANEC 279 m2, čkbr. 176/10 ORANICA NEDELJANEC 409 m2, čkbr. 176/11 PUT NEDELJANEC sa 110 m2, sveukupno 963 m2.

2. Na navedenim nekretnina uknjiženo je fiducijarno vlasništvo Vaba d.d. banke Varaždin, a koje je stečeno radi osiguranje novčane tražbine iz Ugovora o kreditu, koja je u cijelosti dospjela.

3. Nekretnina nije slobodna od osoba i stvari te se nalazi u posjedu protivnika osiguranja.

4. Vrijednost nekretnina je 35.984,44 EUR-a u protuvrijednosti kuna po srednjem tečaju HNB, te se na ovoj 1. (prvoj) dražbi iste ne mogu prodavati ispod 2/3 naprijed utvrđene vrijednosti nekretnine.

5. Javna dražba radi prodaje navedene nekretnine održati će se u prostorijama javnobilježničkog ureda Javnog bilježnika Bojane Štimac u Varaždin, Braće Radića 6, dana 15.03.2012.g. s početkom u 12,00 sati.

6. Pravo sudjelovanja na dražbi imaju sve pravne i fizičke osobe, koje najkasnije 2 (dva) dana prije održavanja dražbe uplate jamčevinu u iznosu od 10 % procijenjene vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Javnog bilježnika Bojane Štimac iz Varaždina, otvoren kod Vaba d.d. banke Varaždin, broj 2489004–1110002930, s naznakom „jamčevina za javnu dražbu“. Nadmetanju mogu pristupiti osobe koje predoče dokaz o uplati i svoju osobnu iskaznicu. Ako je ponuditelj pravna osoba, dražbi mogu prisustvovati osoba ovlaštena za zastupanje uz predočenje dokaza o istom.

7. U slučaju prodaje uplaćena jamčevina kupcu se uračunava u cijenu, a ostalima će se uplaćeni iznos bez kamata vratiti u roku od 3 (tri) dana od dana odražavanja dražbe. Ako kupac odustane od kupnje, jamčevina mu se ne vrača. Kupcem se utvrđuje sudionika u dražbi koji ponudi najvišu cijenu i to nakon što u roku od 10 (deset) minuta po stavljanju najpovoljnije ponude nitko od sudionika u dražbi ne ponudi višu cijenu.

8. Kupac je dužan sklopiti ugovor o kupoprodaji u roku od 8 (osam) dana od dana zaključenje ročišta za dražbu. Ako kupac u navedenom roku ne sklopi ugovor o kupoprodaji ili ako ne plati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana zaključenja kupoprodajnog ugovora, javni bilježnik će prodaju oglasiti nevažećom, a iz položene jamčevine će se namiriti troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između kupovnine postignute na prijašnjoj i novoj prodaji.

Kupac je dužan platiti kupovninu na isti navedeni račun javnog bilježnika iz točka 4. Ako kupac u roku od 8 (osam) dana ne pristupi zaključenju ugovora ili ne plati kupovninu u roku od 15 dana od dana zaključenja ugovora o kupoprodaji, smatrat će se da je odustao od kupnje.

9. Troškove sklapanja ugovora o kupoprodaji, troškove uknjižbe prava vlasništva u zemljišnim knjigama, porez na promet nekretnina kao i sve ostale troškove vezane za kupoprodaju nekretnine snosi kupac.

10. Nekretnine se prodaju po načelu „viđeno-kupljeno“, što isključuje sve daljnje prigovore kupca.

11. Sve obavijesti o nekretnini zainteresirani mogu dobiti u Vaba d.d. banci Varaždin, Aleja kralja Zvonimira 1, Varaždin, telefonski broj 042/659-412.

Oglasi 13

14 Čitatelji zovu

7. veljače 2012., br. 403

IMA I TOGA U stan došao bivši nevjenčani suprug, a ima zabranu približavanja

Prijavila bivšeg partnera pa je završila u pritvoru J M.F. (43) je ogorčena što su policajci pustili muškarca. Iz PU varaždinske navode da za zabranu približavanja nije određena obveza dovođenja osobe, nego samo izvještavanje Prekršajnog suda Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Policiju je pozvala zbog bivšeg partnera koji je došao u njezin stan iako ima zabranu približavanja, a na kraju je završila u Policijskoj postaji Varaždin.

Oprečne informacije To je sažetak onoga što se u subotu 21. siječnja u večernjim satima dogodilo M.F. (43), majki četvero djece iz Varaždina.

- Kako je moguće da su mene odveli u pritvor, a mojeg bivšeg nevjenčanog supruga, koji ima zabranu približavanja, pustili u – pita se M.F. u koja je ogoro p staj r je čena poa en je stupanjem odved galamila policije. a, “vikal jeđala Tvrdi da ri v i je te subote jce” navečer njepolica z in bivši ne vjenčani suprug ušao u stan, gdje je bilo i njegovo dvoje maloljetne I dok je M.F. nama rekla da ju je bivši napadao držeći nož u ruci, u PU varaždinskoj navode da je policajcima rekla da napada nije bilo djece.

- Napadao me držeći nož sam ljuta, jer su ga prvi put kako bi vidio njihovo dvoje đenja osobe i poduzimanje mila i vrijeđala policijske služu ruci. Prije nego je došla pustili. Priznajem da sam im u maloljetne djece. Navedena bilo kakvih mjera prema njoj, benike. - Budući da se oglušila policija, nož je stavio u džep, ljutnji rekla da su nesposobni je izjavila da tom prilikom nego izvješćivanje tijela koje na zahtjev policijskih službenia oni su ga našli smirenoga i ako ne mogu riješiti pijanog nije bilo vrijeđanja, fizičkog je odredilo mjeru opreza, u ka da prestane s narušavanjem povučenoga. Rekao im je da manijaka. Tada su mene odveli napada ili bilo kakvog drugog ovom konkretnom slučaju, javnog reda i mira, nego je i je došao zbog djece, a nisu u pritvor, a još mi rekli i da uznemiravanja od bivšeg ne- Prekršajni sud u Varaždinu - dalje vikala te se htjela udaljiti ga ispratili na udaljenost veću sam pijana. Alkotest je kasnije vjenčanog supruga – navodi pojašnjavaju. Navode da su s mjesta događaja, nad njom od 100 metara, nego ni 50 u policijskoj postaji pokazao se u odgovoru PU varaždinske sukladno tome u ponedjeljak su uporabljena sredstva primetara od stana. Policajci su 0,00 promila – navodi. koji potpisuje načelnik Rade 23. siječnja pisanim putem sile, nakon čega je oko 21.20 otišli, a on se vratio natrag i obavijestili nadležnu sutkinju sati dovedena u prostorije PU Sitar. počeo razbijati moj automobil Policija ističe da je po pi- o kršenju mjere opreza, kao i uprave varaždinske - navode.

Optužni prijedlog Protiv M.F. su zbog naruša– ispričala je M.F. Međutim, u PU varaždinskoj tanju izrečene mjere opreza o tome da je muškarac u stan Tada je ponovno pozvala po- ne potvrđuju navode M.F. – Na postupila sukladno zakonskim bivše partnerice došao da bi vanja javnog reda i mira te vrijeđanja policijskih službenika liciju. - Kada su policajci stigli, mjestu događaja je utvrđeno propisima. vidio djecu. on je već otišao. Rekli su mi da je do navedene došao A M.F. su u policijsku postaju Prekršajnom sudu u Varaždinu - Za mjeru opreza zakonski da ništa ne mogu učiniti. Bila njezin bivši nevjenčani suprug nije određena obveza dovo- odveli zato što je vikala, gala- podnijeli optužni prijedlog.

BURAN ODNOS Zbog narušenih odnosa između M.F. i njezinog bivšeg nevjenčanog supruga, PU varaždinska 21. siječnja nije prvi put pozvana na intervenciju.

M.F. s bivšim partnerom ima dvoje djece. Prema presudi Općinskog suda u Varaždinu iz prosinca 2006., otac ih ima pravo viđati svake druge nedjelje u mjesecu na adresi majke uz uvjet da na susrete dolazi trijezan.

Iako je ta presuda na snazi pet godina, M.F. nam je rekla da su sve odnose definitivno prekinuli tek u lipnju prošle godine.

Tri mjeseca nakon toga bivši partner ju je napao na radnome mjestu.

U STRAHU

Bivši ima - ključ - Bojim se za svoj život.

Bojim se hoće li se i kada bivši nevjenčani suprug ponovno pojaviti, a osjećam se potpuno nezaštićeno. Policajci su mi rekli da im javim ako ga vidim. Pa upravo se toga i bojim, što će biti ako ga ponovno vidim.

Moram se boriti sama, a ne znam kako – sa suzama u očima ispričala je M.F., koja je ustvrdila da se, nakon što je bivši partner ušao u njezin stan u subotu 21. siječnja, tri dana nije usudila izaći van.

Kako je bivši partner uspio ući u njezin stan?

- Još uvijek ima ključ od stana – odgovorila nam je M.F. Na naše pitanje zašto nije promijenila bravu, ispričala je da je pozvala bravara koji joj je rekao da bi trebala promijeniti cijela vrata. - Za to nisam imala novca – objasnila je.

IZDVOJENO Zabrana približavanja određenoj osobi je mjera opreza iz Prekršajnog zakona

Za kršenje zabrane - kazna do 10.000 kuna

Zabrana približavanja izrečena zbog obiteljskog nasilja

Zabrana pr ibližavanja određenoj osobi i zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s određenom o s o b o m , p ro p is a n a j e Prekršajnim zakonom. - U postupku za prekršaje propisane zakonom, nakon što je podnesen optužni prijedlog, sud može po službenoj dužnosti ili na prijedlog tužitelja obrazloženim rješenjem odrediti da se protiv okrivljenika primijeni jedna ili više mjera opreza ako je to potrebno radi osiguranja nazočnost i okr ivljenika u postupku, sprečavanja okrivljenika da čini nove prekršaje ili da spriječi ili

oteža dokazivanje u postupku – navedeno je u zakonu.

Ukupno je šest mjera opreza, a uz zabranu napuštanja boravišta ili zabranu posjećivanja određenog mjesta ili područja, primjerice, sud može izreći i zabranu pr ibližavanja određenoj osobi.

Bivšem nevjenčanom suprugu naše čitateljice M.F. Prekršajni sud u Varaždinu zabranu približavanja na udaljenosti bliže od 100 metara odredio je u rujnu prošle godine. Dogodilo se to nakon što je PU varaždinska protiv njega podni-

jela optužni prijedlog zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti nasilja u obitelji. Taj rujan je, naime, nasilje u obitelji na štetu bivše partnerice počinio na njezinom radnome mjestu.

Sutkinja tada nije odredila njegovo zadržavanje u pritvoru, nego je izrekla zabranu približavanja kako bi se “spriječilo okrivljenika da čini nove prekršaje na štetu M.F.” U rješenju je jasno navedeno i to da se u slučaju postupanja protivno mjeri opreza okrivljenik može kazniti novčanom kaznom do 10.000 kuna.

Čitatelji zovu 15

7. veljače 2012., br. 403

Koševi puni, a smeća svuda

Eko idila u Dravskoj park-šumi samo je iluzija

ISTRAŽUJEMO Smeće i dalje krasi Dravsku šumu unatoč brojnim apelima

Umjesto u kanti, pelene su čak i u Dravskoj šumi J Jedini način da Dravska park-šuma bude čista, jesu akcije čišćenja. Na neke građane očito se ne može utjecati Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Dravska park-šuma zaštićeno je prirodno područje, jedno od najomiljenijih mjesta građanima za provođenje slobodnog vremena, ali i odlagalište otpada, poznato je svima. Godinama se trude mnogi, no problem i dalje ostaje isti – smeće, posebice u sjevernom dijelu (prema popularnoj špici). Upravo zbog takvog nemara, taj bi se dio mogao zatvoriti.

Sizifov posao - Otišli smo u šetnju prije nekoliko dana i ponovo vidjeli smeće, umjesto u koševima, oko njih i po travi – komentirao je 41-godišnji Varaždinac.

Kako ističe, ovo nije prvi takav prizor. Unatoč ulaganju veli-

kih napora od strane mnogih Alenka Car, ravnateljica Javne udruga, institucija i pojedina- ustanove za upravljanje zaca, jedan od najljepših varaž- štićenim dijelovima prirode dinskih prirodnih područja i Varaždinske županije. dalje se uništava. Osim onih neosviještenih koji Zatvaranje puta odlažu čitave goGodinama provode mile krupnog velike akcije čišćenja, za e otpada, niapeliraju i na druvanj a ž r d š t a manje ge ustanove da se o o n e đ i ne odmažu uključe u održavanje v d e r p ni prolazni3 Dravske park-šume 6 d o ci koji, ukočistom, no rezultati više a n u k liko su kante nisu nikad dovoljno tisuće pune, bacaju dobri. U pojačanu brismeće pokraj. gu za šumu uključuje se i To ide toliko daleko Grad Varaždin. - Komunalno da se, osim sitnica poput redarstvo Grada Varaždina, papira, maramica i sličnog nadležna inspekcija te pootpada, pokraj kante mogu licija pokušavaju pronaći vidjeti i korištene pelene! počinitelje. Oni uglavnom - Počistili smo smeće, no za ostaju neotkriveni pa Grad tjedan dana ga je opet bilo smeće uklanja o svom trošku – ukazala je na taj problem uz povremene hvalevrijedne i nemar pojedinih građana organizirane grupe građana

ili udruga koje dobrovoljno čiste šumu – odgovor je iz Grada.

Velike količine smeća maknute su u čestim akcijama.

To nije rješenje budući da je nekoliko dana kasnije ponovo sve zatrpano smećem, slaže se većina.

- Treba educirati. Sada nam je u planu na dječjem igralištu postaviti informativni šesterokut tj. kućicu za djecu i kante u obliku medvjeda i žaba kako bismo djeci približili to i naučili i one najmlađe da se treba brinuti o prirodi – istakla je Car. U planu su i neki radikalni koraci. Već neko vr ijeme planira se postavljanje rampe kako bi se spriječila vožnja automobilima po nasipu. Iako je ta ideja nakon odobravanja došla do faze stagnacije, u

dogledno vrijeme ipak bi mogla dočekati svjetlo dana, a put uz nasip ostao bi rezerviran samo za šetače.

Uzaludni apeli Apelirali smo da se kante kontinuirano prazne i da se vodi briga o okolišu. Nemoguće je kontrolirati to - zaključila je Car. Problem nije čak niti u nečišćenju budući da je to regulirano, tvrde u Gradu. - Za čišćenje i održavanje zaduženi su Parkovi, a koševi i kante za otpad prazne se dva puta tjedno ljeti i jednom tjedno zimi s obzirom na to da nema puno šetača – odgovorili su. Nesavjesni građani i dalje se prema Dravskoj šumi odnose kao prema odlagalištu otpada, a osim čestih akcija čišćenja, izgleda da ne pomaže ništa.

ZAŠTIĆENO

Područje pod smećem Od 2001. godine Dravska šuma zaštićeno je područje. Na 87 hektara proteže se ovo najatraktivnije šumsko područje i izletište u Varaždinskoj županiji. Sustavni je dio nacionalne ekološke mreže, no građanima to, čini se, nije jasno. I dok se mnogi hvale sve izraženijom ekološkom svijesti, smeća u Dravskoj šumi i dalje ima na svakom koraku.

VELIKI JUBILEJ Ivan i Marija Serini iz Budislavca proslavili 65. godišnjicu braka

Danas se vole još više nego prije Ivan i Marija Serini iz Budislavca vjenčali su se davne 1947. godine u župnoj crkvi svetog Vida u Vidovcu. Veliki jubilej bračni par Serini proslavio je u krugu obitelji, uz puno ljubavi i suza koje su prolili supružnici - od radosti.

Nakon dugogodišnjeg zajedničkog života i punih 65 godina braka, ljubav Ivana i Marije nije prestala i danas se vole više nego prije. Od samog početka živjeli su sretno pomažući jedno dru-

gom od prvog dana i pravi su pokazatelj današnjim mladim bračnim parovima da ljubav s godinama ne prestaje.

s

upružnici Serini živjeli su sretno pomažući jedno drugom od prvog dana Došlo je vrijeme starosti.

Velika ljubav nastavit će se i poslije smr ti, ali njiho v i najbliži pr iželjkuju da to vrijeme ipak neće tako skoro doći te im žele još puno zajedničkih godina provedenih u ljubavi i zajednici s obitelji.

Ponosni na roditelje te djeda i baku, njihovi najbliži za-

hvaljuju im na svim lijepim trenucima koje su im poklonili u životu.

N ek a ž i ve još puno godina u zdravlju i ljubavi - od srca im žele sin Josip, snaha Draženka te unuci Dražen i Martina Serini. Čestitkama se pridružuju djed i baka Josip i Viktorija Plečko.

16 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti ČITATELJI PIŠU U njemačkom Essenu na 30. sajmu “zelenog sektora”

Sajam s više od 60.000 posjetitelja

Njemački grad Essen smješten u središtu Rurske oblasti već je 30. godinu sjedište IPM-a (Internationale Pflanzenmesse), sajma „zelenog sektora“. Vodeći je svjetski sajam za područja tehnike i tehnologije u proizvodnji ukrasnih sadnica, cvjećarstva, floristike, promocije i prodaje novosti vezanih uz ovo područje poljoprivrede. Sajam je podijeljen na specijalizirane paviljone.

Tako se u paviljonima označenim za biljni materijal mogu vidjeti lukovice, ukrasno grmlje i drveće, rezano cvijeće, lončanice, bonsai, sjemenski materijal, hidroponske kulture, sadni materijal, voće i povrće.

Iz područja tehnologije prezentirani su supstrati, proizvodne linije za rasadničarstvo i cvjećarstvo, razni kompjuterizirani

strojevi i staklenička oprema za grijanje, navodnjavanje, zasjenjivanje, drenažni sustav i, tehnologije zaštite bilja, tehnologije proizvodnje voća i povrća, razna vozila, hladnjače...

U florističkim paviljonima odvijale su se prezentacije novih trendova aranžiranja za 2012. godinu koje su izvodili mladi perspektivni floristi (Thomas Gröhbühl) uz bok prekaljenim i dobro poznatim floristima kao što su Gregor Lersch i Klaus Wagener. Tvrtke koje proizvode pomoćne materijale za aranžiranje, na štandovima su prikazivale svoje novitete i mogućnosti primjene. Mogle su se također vidjeti razne dekoracije od živog i suhog cvije-

ća, svijeće, časopisi, stručne knjige, ručno izrađene posude, kolekcije ukrasnih papira, programi i strojevi za ispisivanje traka i pakiranje lončanica. Kao i na svakom drugom sajmu, na cjelokupnom prostoru odvijala su se savjetovanja, prodaje i prezentacije vrtlarske opreme.

Iz godine u godinu ovaj je sajam sve veći i posjećeniji. Od 24. do 27. siječnja. svoje proizvode izložilo je preko 1.500 izlagača iz 46 zemalja za oko 60.000 posjetitelja iz cijelog svijeta. U Essenu se izlagačima i posjetiteljima pruža mogućnost za dobar posao, informiranost o novitetima i upoznavanje s novim trendovima nastupajuće sezone.

Blanka Pazman

Reci “ne” ovisnosti i napravi pravi potez!

U OŠ Ivana Rangera u Kamenici održana je krajem siječnja radionica pod nazivom Integracija školskog preventivnog programa u suradnji s Ružom Levačić kao predstavnikom PU varaždinske.

Uz učiteljicu biologije Andreju Jakopović, koja ju je osmislila, u radionici su sudjelovale ravnateljica škole Marija Rodek i stručna suradnica Nikolina Županić. Radionica je organizirana za učenike osmih razreda kao integracija znanja gradiva živčanog sustava i ovisnosti iz biologije te stručnog programa ŠPP-a koji je s njima do sada prošla stručna suradnica, a koji se odnosi na donošenje pravilnih odluka, naročito kad je riječ o sredstvima ovisnosti. Integracija se odnosila na program UNICEF-a Stop nasilju. (...) Radionica je idealan način rada na temama ovisnosti jer su učenici u njoj aktivno uključeni, aktivno iznose i formiraju ili mijenjaju svoje stavove. Za kraj riječi gospođe Ruže Levačić: „Reci ne i napravi pravi potez.“ Andreja Jakopović

U nedjelju program “Ljubav za sve”

Uvjerljiva pobjeda koalicije „HNS, SDP, HSU“ Na ovim izborima kandidirano je 500 kandidata koji su se našli na 69 lista.

Tako je najviše lista, 27, predala koalicija HNS-a, SDP-a i HSU-a, a s jednom listom manje pojavljuje se HDZ. Laburisti su na izbore izašli u 9 mjesnih odbora, HSS u dva, dok su prijavljene i 4 nezavisne liste.

Koalicija HNS-SDP- HSU ostvarila je apsolutnu većinu u 18 mjesnih odbora (Donje Makojišće I i II, Donje Presečno, Gornje Makojišće I, Gornje Podrute, Japače Polje, Jelenščak, Krč, Matušini, Možđenec, Oštr ice, Paka, Podrute,

OŠ KAMENICA

DJECA ZA VALENTINOVO

ODJECI Održani izbori u mjesnim odborima grada Novog Marofa

Građani grada Novog Marofa proteklog mjeseca dva puta su izlazili na birališta.

Tjedan dana nakon referenduma o pristupanju EU odlučivali su o članovima Vijeća mjesnih odbora kojih je 30 na području Novog Marofa. Od ukupno 11 553 registriranih birača, na ove izbore izašlo je 35,32 % birača, odnosno zabilježeno je 4080 važećih glasova.

Nevažećih listića bilo je 57. Najveći odaziv birača bio je u MO Gornje Makojišće III – 88, 24 %, a najmanji u MO Topličica – 19.07 %.

7. veljače 2012., br. 403

Presečno, Purgari, Sudovec, Topličica i Završje), HDZ u 6 mjesnih odbora (Gornje Makojišće II i III, Kamena Gorica, Ključ, Remetinec, Strmec), nezavisne liste u 2 mjesna odbora (Donje Makojišće III i Grana), Laburisti u 1 mjesnom odboru (Orehovec), dok u 3 mjesna odbora nitko nema apsolutnu većinu (Mađarevo, Novi Marof i Podevčevo).Koalicija HNS-SDPHSU osvojila je ukupno 104 mandata, HDZ 62, Laburisti 15, HSS 3, a nezavisni kandidati 18.

Davor Pejnović

ČITATELJI PIŠU O gradonačelnicima Varaždina i njihovim odlukama

U nedjelju 12. veljače u Koncertnoj dvorani HNK Varaždin s početkom u 16 sati Društvo Naša djeca priređuje program pod nazivom “Ljubav za sve – malene i velike”. U programu sudjeluju polaznici glazbene radionice sviranja gitare, pjevanja Mali slavuji, plesnih radionica, uz polaznike engleske radionice i predškole s ukupno 70-ak izvođača. Režiju potpisuje Damir Tomičić uz pomoć Barbare Liber. Ulaznice po cijeni od 15 kuna mogu se nabaviti na blagajni Društva Naša djeca Varaždin.

DND Varaždin

NAJAVA

Sastanak udruge “Arka” u četvrtak U četvrtak 9. veljače u prostorijama Druge gimnazije u Hallerovoj aleji u Varaždinu u 17 sati počet će sastanak Udruge Arka. Tijekom sastanka moći će se kupiti sjemenje povrtnih kultura iz eko-uzgoja te mjesečev sjetveni kalendar za 2012. godinu i priručnik Pripravci. Pozivaju se zainteresirani da dođu na razmjenu.

Udruga Arka

ISPRAVAK

Predsjednik udruge Posrećilo nam se s gradonačelnikom je Antun Sačić Quod licet Iovi non licet Bovi - ili kaj se Jovi šika nije za bika, tak bi se moglo slobodno opisati kak se nam, Varaždincima, posrečilo z gradonačelnikima. Prvo smo imali malo raskuštranog gradonačelnika koji je vlekel naprej i gda se činilo da stvari ne budu prešle. Trideset let se pripovedalo o novom placu, o sportskoj dvorani, o bazenima, o veleučilištu, o novim fabrikama i gda je vse zgledalo da bu, kak bi rekel Shakespeare, puno larme a za ništ, Ivek je vse to pomalem napravil. Nem nigdar pozabil kak su mu se smejali gda su Mikac i on počeli delati Slobodnu zonu, purgeri su, z gemištekom v ruki, pripovedali da od toga ništ, da bu tam samo ambrozija rasla. Morti je dečko i preteral, nebi se štel mešati, nek inštitucije sistema veliju, ak je Ferenčak nevin makar je zemlijšte kaj mu je Bandić dal za specijalnu školu prodal Konzumu za velke peneze, onda mi je Ivek bebica kaj se krivnje dotikavle.

Po strani to, jeno je ziher, a tak veliju i novinari kaj su pratili Iveka - taj nigdar ni ništ napravil da ni prešlo proceduru, na sednicama su vsi mogli vse reči, čak i preveč. Veliju ipak Uskoki da je Ivek

prešel meju v ovlastima, pa bumo vidli jesu morti uskoki skočili predi nek su rekli hop.

No onda su Iveka otpelali i dopelali Gorana, ruku na srce, taj ne bi bil gradonačelnik da ovoga nisu strpali v rešt. I gda mi se činilo da bu mesto raskuštranih došle zglađene i zbigecane odluke, skoram da bi im mogel kravatu zavezati mesto vrpce, naš je burgmešter Goran počel loviti, rekli bi njegovim lovačkim jezikom, i gda je lovostaj. Još si ni pošteno sel v stolec na Korzu več se napil i zabušil v jenu žensku, ali to je bila „nesmotrenost“. I tak bi to ljudski nekak opravdali, kad nam ne bi zgledalo da i inače v vsemu pela „nesmotreno“. Prvo je rekel da bu pregovaral z VIS-om, onda je odma, predi nek je VIS bilo kaj zucnul, objavil da bu vse ugovore raskinul, onda ih je pak zval na razgovore, onda je pital kolko buju spustili cijenu, onda su spustili pa je rekel da je premalo i da ide tužiti Varkom i VIS. Morti se pak nesmotreno nekam zabuši jerbo moreš se napiti pa vudriti z autom, ali voditi grad kak da si pijani pa ne zna jutro kaj nosi večer, to več ni šala.

Bilo kak bilo, još nisem čul v mladoj demokraciji našoj da je jen gradonačelnik zdrapal odluke bivšeg gradonačelnika i poglavarov, kak i nisem čul da je jen premijer poništil ugovore prethodečega premijera. Zamislite si, grad ima ugovore o posipanju ceste z soli ili pak o zimskoj službi ili pak o krpanju jami po cestama.

Ili Varkomovi kamioni voze smetje po vulicama, dojde drugi gradonačelnik i stira Varkomove i dopela druge kamione. Onda dojde drugi gradonačelnik i veli firmama – od zutra više ne solite, ne krpate i ne delate po cestama, ne pobirete više smetje, ja sem našel druge, dečki buju nekaj falejše napravili. Na to gospođa Martinčević, koju od milja već zovu Frau Cici-Mici, zanjiha z trepavicama, načubi se i kimne: Kaj, nema z menom cici-mici, vse mi zdraplemo kaj nam na put stane. A Radelić, zdignutoga guta, kak da je pojel veliku glavicu zelja, prisnaži: Mi mislimo ozbiljno.

Zbiljam čudno, ali vu našoj mladoj demokraciji je čudno ionak sinonim za apsurdno. Čitatelj (podaci poznati redakciji)

U tekstu “Novčana pomoć za Josipa Mrvčića” objavljenom u prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika pogrešno je navedeno ime predsjednika Udruge umirovljenika PU varaždinske.

Predsjednik udruge zove se Antun Sačić, a ne Antun Pokos.

Ispričavamo se gospodinu Sačiću i čitateljima.

Uredništvo

Poziv članovima Pozivaju se članovi Š.R.K. “Azzurro” Varaždin, na izbornu godišnju skupštinu koja će se održati 12. veljače sa početkom u 9 sati u restoranu Aquacity.

Upravni odbor Š.R.K. Azzurro

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Augusta Šenoe 10, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

Školstvo 17

7. veljače 2012., br. 403

SRAČINEC Radionice za djecu i mlade

Korisno “potrošite” subote!

Općina Sračinec, Odbor za prevenciju Općine Sračinec i Eduka cijsko-kom u n i kacijski centar, koji je 2009. godine osnovan u OŠ Novi Marof, organiziraju u Sračincu niz predavanja i radionica za djecu, mlade i roditelje s ciljem omogućavanja kvalitetnog i sadržajnog provođenja slobodnog vremena, posebice tijekom v ikenda.

Ovaj je projekt usmjeren na

prevenciju rizičnog ponašanja djece i mladih, ali će u radionicama i predavanjima sudjelovati i njihovi roditelji i staratelji.

Rad s djecom i mladima održavat će se svake zadnje subote u mjesecu u Domu kulture u Sračincu od 15 do 17 sati za djecu četvrtih razreda, a prva je već održana zadnje siječanjske subote. U isto vrijeme održavat će se i savjetovalište za mlade. Svi koji žele, mogu se još uvijek uključiti u ove aktivnosti.

USPJEH Ana Vitez i Mario Rušec odlaze na Međunarodni turnir iz fizike u Njemačku

Mladi fizičari i dalje “rasturaju” Na Državnom hr vatskom turniru mladih fizičara, koji je nedavno održan u Zagrebu, učenici iz Varaždinske županije, polaznici Centra izvrsnosti iz fizike, postigli su značajan uspjeh. Ana Vitez, učenica Prve gimnazije Varaždin, osvojila je četvrto mjesto, a učenik Mario Rušec iz Elektrostrojarske škole peto mjesto. Time su oni postali dio hrvatskog tima koji će se natjecati na Međunarodnom turniru iz fizike International Young Physicists’ Tournament (IYPT) u Njemačkoj u srpnju ove

godine. Učenicima je mentor bio Tomislav Horvat. Polaznici Centra izvrsnosti iz fizike već su sudjelovali na IYPT turnirima te bili vrlo uspješni. Učenici Elektrostrojarske škole Dino Halusek i Krunoslav Laljek su 2009. u Kini osvojili 3. mjesto. Godinu kasnije, učenica Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole, Anica Keretić u Austriji osvojila je također 3. mjesto, a brončanu medalju u Varaždin donijela je i učenica Druge gimnazije Varaždin Lara Vrbanec, iz Irana prošle godine.

Uz Anu Vitez, u Njemačku i Mario Rušec

DOZNAJEMO Srednjoškolsko obrazovanje širi se i na druge gradove u Varaždinskoj županiji

Nove srednje škole u Ludbregu i N. Marofu J Uz gimnazijske programe i ekonomiju, u novoj ludbreškoj školi možda i – brodogradnja Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

te programima na području ekonomije, poslovne Varaždinska županija do- administracije, trgovine, bit će dvije nove srednje strojarstva, brodogradnje, škole - u Ludbregu i Novom metalurgije, elektrotehnike i računalstva, grafičke tehMarofu.

Potvrdili su to u županij- nologije, audio-vizualnog skom Upravnom odjelu za oblikovanja i poljoprivrede. prosvjetu, kulturu i sport te U prvoj fazi za nastavu će objasnili kako su nove sred- se koristiti prostori OŠ Ludnje škole planirane novom breg, a Grad Ludbreg riješit mrežom osnovnih i srednjih će pitanje lokacije za novu škola na području Hrvatske srednju školu – izvijestili su koju je još u lipnju prošle iz županijskog Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu godine potvrdila Vlada. i sport iz kojeg je i krenula inicijativa o formiranju nove Samostalne škole Premda bi svoja vrata škole nakon analize koja budućim srednjoškolcima je napravljena u suradnji s nove srednje škole mogle Gradom Ludbregom.

Ludbreška srednja škola otvoriti kroz narednih četiri do pet godina, u oba grada trebala bi se nalaziti u blizini već traju aktivnosti koje su sadašnje osnovne škole, dosvojevrstan uvod u proces znali smo od Alena Sabola, formiranja novih srednjih pročelnika Upravnog odjela škola koje će raditi kao za- za društvene djelatnosti i opće poslove Grada Ludsebne ustanove.

U Novom Marofu već če- brega.

- Ministarstvo znanosti, tiri godine rade dislocirani obrazovanja i razredi varaždinske Prve spor ta pr igimnazije i Gospoa k š hvatilo d a r s ke š ko l e, a dbre u I je naš u Ludbregu se ja n d e r s projekt školuje već drue ć t i b srednje ga generacija škola tnije u škole disloc iranog a j o k o j a r azre da Pr ve ajvjer ini n će biti gimnazije, a bliz smješteod ove godine ne osnov na u blizii razred budućih e l ni osnovne p o ljo p r i v re dnih ško š kole, zb og tehničara/vr tlara sportske dvoraSrednje škole “Arboretum Opeka” iz Marčana u ne. U realizaciju ćemo vjerokojima je ukupno 50 -ak jatno krenuti kroz nekoliko godina, nakon što svoje srednjoškolaca.

- U srednjoj školi Ludbreg obrazovanje završi prva gepredviđeno je školovanje neracija srednjoškolaca koja u gimnazijskom programu se sada školuje u Ludbregu

Prva generacija vrtlara uvod u nastanak nove srednje škole u Ludbregu

U Varaždinskoj županiji 15 srednjih škola Na području Varaždinske županije trenutno je 15 srednjih škola. Uz Prvu i Drugu gimnaziju, tu su još i Medicinska škola, Gospodarska škola, Srednja strukovna škola, Elektrostrojarska škola, Strojarska i prometna škola, Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola, Glazbena škola, Srednja u dislociranim odjelima – najavio je pročelnik Sabol.

Smjerovi, s kojima se u Ludbregu krenulo početkom ove školske godine, koji su svojevrstan uvod u novu srednju školu, uvedeni su na temelju interesa djece s tog područja.

Interes ključan - I dalje će se osluškivati interesi djece i potrebe gospodarstva na tom području.

Prema tome će se uvoditi novi obrazovni programi, ali

škola Ivanec te Srednja škola “Arboretum Opeka” iz Marčana kojima je osnivač Varaždinska županija. Na području Varaždinske županije još radi Srednja škola u Maruševcu te tri privatne srednje škole - Prva privatna gimnazija, Privatna varaždinska gimnazija te Privatna srednja škola Varaždin.

i odrediti veličina potrebnog školskog prostora – najavili su iz županijskog Upravnog odjela.

Potvrdio je to i pročelnik Sabol.

- Srednja škola trebala bi imati oko 400 učenika.

Zasad interes postoji. Vidjet ćemo hoće li tako biti i kroz nekoliko godina. Sve u svemu, otvaranje samostalne srednje škole bit će dobro i za grad i za učenike koji se sada školuju u Varaždinu, Koprivnici i drugim grado-

vima – rekao je Sabol.

Tako će biti i u Novom Marofu. Srednjoškolsko obrazovanje, koje se sada odvija u prostorima OŠ Novi Marof, razvijat će se kao i u Ludbregu, ovisno o interesu učenika i gospodarstva.

U novoj novomarofskoj srednjoj školi trebale bi se, prema trenutnim planovima, uz učenike za gimnazijske programe i ekonomiju, obrazovati učenici za područja elektrotehnike, strojarstva i šumarstva.

PRATITI TRŽIŠTE

!

Srednjoškolsko obrazovanje u Novom Marofu i Ludbregu razvijat će se ovisno o interesima i potrebama gospodarstva.

KORIST ZA GRAD I ĐAKE

!

Otvaranje srednje škole u Ludbregu bit će dobro i za grad i za učenike koji se sada školuju u drugim gradovima.

18 Oglas

7. veljače 2012., br. 403

U Varaždinu počela s radom prva i jedina hrvatsk

U skladu s Euro

EKOTIME MBO R+

Prijedlog povoljan za građane T7 VIS ponudio je Gradu Varaždinu rješenja kojima bi se plaćanje nagomilanog baliranog otpada beskamatno prolongiralo na dulji niz od čak 7 godina

i koje uopće ne bi snosili građani. Time bi građanima c ijena u odnosu na nezakonito odlaganje porasla za svega 25 do 30 kn po domaćinstvu mje-

sečno, a grad Varaždin bi bio prvi grad u Hrvatskoj s organiziranim bezdeponijskim zbrinjavanjem otpada prema najmodernijim europskim načelima.

U pogledu zbr injavanja komunalnog otpada na ekološki prihvatljiv način, Hrvatska je ovih dana napravila veliki iskorak. U Brezju kraj Varaždina počela je s radom najmodernija tvornica za mehaničko-biološku obradu otpada u vlasništvu T7 VIS-a, EKOTIME MBO R+. Riječ je o prvoj hrvatskoj tvornici za obradu otpada mehaničkobiološkom metodom, koja glasi za jednu od ekološki najprihvaćenijih i najraširenijih metoda obrade otpada u Europi. Ova je tvornica za obradu otpada najmodernija u Hrvatskoj, ali prema mišljenju struke, i u cijeloj Europi.

Zbrinjavajući otpad po ovoj metodi, Hrvatska je prvi put stvorila mogućnost da se u potpunosti pridržava strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske te smjernica i direktiva Europske unije.

Recikliranje umjesto “zakopavanja” otpada

Biofilter, jamac sigurnosti zaštite okoliša

Posebnost T7 VIS-ove Ekotime MBO R+ tvornice u Brezju je orijentacija procesa obrade otpada na visoki stupanj izdvajanja vrijednih svojstava otpada za daljnju reciklažu, koja se danas sve više afirmira kao prihvatljiva metoda obrade otpada. Uz ovakvu

tehnologiju obrade komunalnog otpada u zaborav odlaze neekološki načini zbrinjavanja otpada poput “zakopavanja” otpada u zemlju.

Obrada otpada bez zagađenja Ekotime MBO R+ tvornica u Brezju posjeduje najmoderniju tehnologiju za potpunu i trajnu obradu otpada, što je pretpostavka da Hrvatska uspješno i u što kraćem roku napusti svoja odlagališta otpada (kao što su to primjerice učinile neke razvijene zemlje poput Švicarske još 2002., Austrije 2005. i Njemačke 2006. godine) i potpuno se prebaci na ekološku obradu otpada, koji u suvremenom gospodarstvu nije više smeće, već izuzetno korisna sirovina koja pravilnom preradom dobiva na vrijednosti. Na ovaj način otpad se ne ostavlja lokalnom stanovništvu i generacijama koje dolaze, već on postaje korisna sirovina.

Ekološka or ijentiranost Ekotime MBO R+ tvornice u Brezju očitava se u činjenici da se radi o hermetički potpuno zatvorenoj cjelini pod kontinuiranim podtlakom iz koje tijekom rada ne izlaze apsolutno nikakvi mir isi, dim niti bilo koja druga vrsta otpada koja bi smetala

okolnom stanovništvu. Iz tog razloga, lokalno stanovništvo neće osjetiti nikakve negativne posljedice rada tvornice.

U biološkom se dijelu postrojenja na ubrzan način simuliraju isključivo prirodni biološki procesi koji se događaju u razgradnji otpada, koristeći pritom proces ubrzane oksidacije bez ikakvih kemijskih ili drugih dodataka što jamči potpunu sigurnost za okoliš.

Ekotime MBO R+ tvornica tijekom rada u okoliš ne ispušta nikakve nusprodukte obrade otpada, jer tijekom procesa MB obrade, za razliku od ostalih oblika obrade otpada, eliminirano je bilo kakvo onečišćenje, a kao dodatna mjera predostrožnosti u varaždinskoj je tvornici izgrađen 2000 četvornih metara velik biofilter kroz koji se obrađuje sav zrak iz tvornice i koji je čak 30 posto više kapacitiran od standarda prikladnog za veličinu tvornice zbog garancije lokalnom stanovništvu da se nikakvi neugodni mirisi neće osjetiti niti par metara oko tvornice.

Tvornice ovakvog profila postoje diljem Europske unije i usklađene su s europskom direktivom o zbrinjavanju otpada čiji je potpisnik i Republika Hrvatska, kojoj je naloženo da po europskim

Oglas 19

7. veljače 2012., br. 403

ka MBO tvornica za obradu komunalnog otpada

opskom unijom

standardima sanira i u potpunosti zatvori sve svoje deponije najkasnije do 2018. godine.

Investicija od 180 milijuna kuna Ekotime MBO R+ tvornica u Brezju je u vlasništvu tvrtke T7 VIS, koja je u tvornicu investirala približno 180 milijuna kuna. Realizacija projekta započela je 2009. godine, četiri godine nakon što Grad Varaždin nije mogao pronaći adekvatno rješenje za sanaciju baliranog komunalnog otpada nakupljenog na ilegalnom odlagalištu na tuđem zemljištu u Brezju na vodozaštitnom području

Sanirati do 2018. godine!

Europska unija je naložila Republici Hrvatskoj da do 2018. godine sanira sva svoja odlagališta, nakon čega lokalne zajednice počinju plaćati skupe penale. Divlji deponiji, uključujući i ilegalni varaždinski s baliranim otpadom, građane bi mogli u budućnosti financijski puno koštati jer će sve kazne, a i dodatne troškove oko zbrinjavanja plaćati upravo oni.

i arheološkom lokalitetu.

U samoj izgradnji tvornice sudjelovali su renomirani europski i svjetski stručnjaci s velikim iskustvom te doprinijeli kvalitetnoj izgradnji i odabiru tehnologije, a što će se zasigurno i potvrditi u daljnjem radu tvornice.

Iako tvornica u Brezju zbog

nesuglasica s Gradom Varaždinom za sada ne obrađuje varaždinski otpad, koji je već sedam godina gorući ekološki problem toga grada, tvornica uspješno obrađuje komunalni otpad koji nije iz Varaždina dok se onaj varaždinski i dalje balira i ilegalno odlaže na trošak građana.

Neekološko postupanje

!

Građani Varaždina nepotrebno plaćaju dodatni trošak baliranja otpada oko 45 eura po toni koji se i dalje, suprotno nalazu inspekcije zaštite okoliša, ilegalno odlaže te zagađuje zemljište i podzemne vode na vodozaštitnoj lokaciji i predstavlja veliku opasnost od požara.

Grad Varaždin trenutno tra-

ži drugo rješenje za odlaganje otpada na deponijima drugih općina u Hrvatskoj što realno predstavlja trostruki trošak (baliranje, odvoz bala na drugi deponij, plaćanje deponiranja otpada i prebacivanje problema sanacije i monitoring deponija za narednih 30-ak godina drugima). Takvo neekološko postupanje u

Europi nije praksa. Ako nastavi s takvom „politikom“, osim što bi mogao ubrzo doći u ozbiljnu proračunsku krizu, Grad Varaždin dugoročno neće riješiti problem s otpadom već će ga samo prebaciti drugima, što je, u pogledu morala, ekologije i poštovanja smjernica Europske unije, najlošije moguće rješenje.

100.000 tona baliranog otpada na varaždinskom ilegalnom odlagalištu koji prijeti okolišu i zdravlju građana

20 Poslovni svijet

7. veljače 2012., br. 403

I TOGA IMA OPG Vrček iz Črnca ulaže 12,7 milijuna kuna

Poduzetnici na radionici za europske projekte Nakon prve radionice u sklopu projekta EU Compass organizirane radi pomoći poduzetnicima u pisanju sažetaka za prijavu projekata na natječaj iz programa IPA III c „Potpora povećanju konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva“, HGK Županijska komora Varaždin priredila je i drugu radionicu.

- Sudionici su predstavili sažetke projektnih prijedloga

koje su, uz pomoć stručnjaka za fondove EU, nadograđivali u skladu s prioritetima ovog natječaja za jačanje konkurentnosti na kojem poduzetnici mogu dobiti bespovratna sredstva u iznosu od 50 do 200 tisuća eura, veli Renata Papec, viša stručna suradnica u Županijskoj komori te najavljuje nove aktivnosti radi što boljeg iskorištavanja fondova EU.

JPP u Kanadi i Varaždinu U Zagrebu je održana konferencija „Javno-privatno partnerstvo – kanadsko iskustvo“ na kojoj je sudjelovao varaždinski župan Predrag Štromar.

- Uočio sam brojne sličnosti između kanadskog modela i onoga u Varaždinskoj županiji gdje je prema modelu javno-privatnog partnerstva obnovljena Županijska palača

te su izgrađena ili dograđena 32 školska objekta. Drago mi je da su naše znanje, iskustvo i ljudski kadrovi korisni te se nadam da će se ovakvi projekti uskoro implementirati na državnoj razini te osigurati novi investicijski zamah - rekao je Štromar dodavši da je JPP-om osigurano dodatnih 41.000 m2 u srednjim i osnovnim školama.

Što (je bilo) s Tilijom?

U prethodnom postupku radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka nad lepoglavskom tvrtkom Tilia, bivšim najvećim dioničarom propale Lepe, Trgovački sud pozvao je krajem prošle godine sve koji imaju pravni interes za provedbu stečaja da uplate predujam za pokriće troškova. U slučaju izostanka uplata, istodobno će se otvoriti i zatvoriti stečaj. Rok za uplatu predujma je osam dana, a prijedlog za otvaranje stečaja direktor Zvonimir Vresk podnio je još 18. prosinca 2009.!

Kežmanu potvrda HNB-a

Kežman vodi VABA-u

Savjet Hrvatske narodne banke potvrdio je Stanka Kežmana za novog predsjednika Uprave Vaba d.d. banke, a na osnovu prijedloga odluke Nadzornog odbora Vaba d.d. banke vezano uz imenovanje predsjednika Uprave. Naime, Nadzorni odbor Vaba d.d. banke Varaždin 1. prosinca 2011. godine donio je odluku o imenovanju Stanka Kežmana kandidatom za funkciju predsjednika Uprave banke na period od 3 godine.

OPG-u it vrat Vrček ARD-a z IP će se i o novca t 55 pos ložen u u koji je ktranu l bioe e Nova farma financirana HBOR-ovim kreditom te potpomognuta s 40 posto sredstava iz Operativnog programa za svinjogojstvo

Veća zarada od gnoja nego svinjskog mesa!

J U bioelektrani će se proizvesti 2,1 milijun kilovata, tako da od prodaje struje

očekuju prihod od 2,5 milijuna, dok se prodajom tovljenika zaradi puno manje Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Iako gradi suvremenu farmu za uzgoj i tov svinja, OPG Vrček ne očekuje toliku zaradu od svinjskog mesa, koliko od sporednog produkta: gnoja iz kojeg će dobivati plin i električnu energiju!

I plin i struja Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Vrček dovršava gradnju farme za uzgoj i tov svinja, vrijednu pet milijuna kuna, u Črncu kod Varaždina gdje već ima manje svinjogojstvo s 20 krmača. Nova farma, koja je financirana HBOR-ovim kreditom te potpomognuta s 40 posto sredstava iz Operativnog programa za svinjogojstvo, imat će kapacitet sto krmača i oko dvije tisuće tovljenika godišnje. Neposredno uz farmu, gradi i bioelektranu vrijednu 7,7 milijuna kuna iz koje će se dobivati plin i električna energija.

- Osnovno za gradnju bioelektrane je farma, budući da je

glavna sirovina gnojivo, koje fermentacijom postaje vrlo hranjivi humus. No koristit ćemo i kukuruznu te drugu silažu koju ćemo vjerojatno i otkupljivati.

Takve primjere vidjeli smo u Njemačkoj i Belgiji gdje seljaci žive dosta dobro i moderno jer su sve zaokružili u jednu cjelinu, počevši od proizvodnje hrane pa do proizvodnje energije i zbrinjavanja otpada, sukladno direktivama EU - naglašava Dalibor Vrček.

Još trafostanica i vod Budući da je riječ o zahtjevnim ulaganjima, OPG Vrček prijavio je svoj projekt na IPARD

uz pomoć Razvojne agencije Sjever (DAN).

- Bioelektrana u Črncu među prvim je takvim energetskim postrojenjima u Hrvatskoj koja su prošla na natječaju IPARD. Zahvaljujući tome, investitoru će se vratiti 55 posto iz tog programa EU, ali tek po dovršetku bioelektrane za koju mora prethodno sam osigurati sredstva - pojašnjava Biserka Zamostni iz DAN-a. U bioelektrani se godišnje planira proizvesti 2,1 milijun kilovata, tako da od prodaje struje OPG Vrček očekuje prihod od 2,5 milijuna kuna, dok zarada od prodaje tovljenika jako varira

ovisno o stanju na tržištu, ali će sigurno biti višestruko manja.

No konačnu računicu ipak će trebati pričekati jer još slijede završni dogovori s HEP-om, iako su MINGORP i HEP već dali dozvole. - Objekt, čija gradnja napreduje, ima građevinsku dozvolu, studiju utjecaja na okoliš, riješeno financiranje i potporu iz EU. - Ostaje nam dogovor oko trafostanice i dalekovoda do objekta te potpisivanje određenih ugovora - pojašnjava Vrček koji se nada da neće biti problema kod dovršetka investicije koja može biti primjer suvremenog poljoprivrednog gospodarstva u nas.

Preko Razvojne agencije Sjever stiglo 27 mil. kn Razvojna agencija Sjever do sada je prijavila 13 projekata iz programa IPARD ukupne vrijednosti 56,5 milijuna kuna koji je prihvatila IPARD agencija, a jedan je projekt u visokoj fazi pripreme za aplikaciju. Svi prijavljeni projekti su i prošli, tako da DAN ima najbolju prolaznost u Hrvatskoj.

Kroz projekte došlo se do značajnog iznosa. - Očekivani povrat koji će prijavitelji ostvariti iznosi više od 27 milijuna kuna, što je značajno rasterećenje za poduzetnike koji ulaze u investicije - ističe Miljenko Ernoić, predsjednik uprave DAN-a, koji ove godine planira prijaviti još šest novih projekata.

Prava odluka EU – poljoprivredna politika Č

Nina BEGIČEVIĆ REĐEP doc. dr. sc.

lanstvo Hrvatske u EU značit će slobodan pristup unutrašnjem tržištu s proizvođačima Europske unije. To znači da će se hrvatski poljoprivrednici morati natjecati s ostalim poljoprivrednim proizvođačima u Europskoj uniji.

Najveći problem bit će prilagodba hrvatskih poljoprivrednika uvjetima otvorenog tržišta Europske unije s 500 milijuna potrošača. Hrvatska je s EU uskladila svoje propise kojim se reguliraju proizvodnja, prerada i prodaja poljoprivrednih proizvoda. U Hrvatskoj će se ulaksom u EU primjenjivati sustav jedinstvenog plaćanja po gospodarstvu te poticaji više neće ovisiti o količini proizvodnje već o poštovanju poljoprivredne prakse i ekoloških uvjeta proizvodnje.

Kako bi poljoprivrednici ipak imali vremena za prilagodbu, ispregovarano je prijelazno razdoblje do 2018. godine u kojem će poljoprivrednici imati pravo na poticaje i u slučaju da se ne pridržavaju svih zadanih propisa. Dobra stvar je da će Hrvatskoj ulaskom u EU biti na raspolaganju sredstva za financiranje ruralnog razvoja, oko 10 milijuna eura godišnje za vinogradarstvo i 9,6 milijuna eura u desetogodišnjem razdoblju za minirane površine koje bi se tim novcem vratile u poljoprivredna zemljišta. Ulaskom u EU smanjit će se i polako nestajati postojeći državni poticaji za poljoprivrednike, oni će kvalitetnim projektima moći aplicirati za fondove EU, točnije za sredstva Europskog poljoprivrednog fonda

za regionalni razvoj (EAFRD) do kraja 2017.

Prijelazne mjere koje su donesene vezane su uz državne potpore za šećernu repu, djevičansko maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i krmače, a omogućit će isplaćivanje državnih potpora u prve tri godine nakon ulaska u EU. Što se tiče zaštite i registracije hrvatskih proizvoda, Hrvatskoj će biti omogućeno da u roku od 12 mjeseci nakon pristupanja EU registrira i zaštiti svoje autohtone proizvode, pa će tako biti zaštićeni tradicionalan hrvatski proizvod pekmez, koji nije još prisutan na tržištu EU, registrirano će biti i vino plavac, samoborski bermet, hrvatska loza, hrvatska travarica, hrvatski pelinkovac, hrvatska šljivovica te zadarski maraschino.

Poslovni svijet 21

7. veljače 2012., br. 403

DVOJBA Tko je kriv za gašenje proizvodnje u MTČ Tvornici rublja u stečaju

Konačni kraj zbog nemara stečajnog upravitelja?

J Od otvaranja stečaja u listopadu 2009. stečajni upravitelj bio je u MTČ Tvornici rublja oko 290 puta, odnosno oko 600 sati, dok je tvornica radila oko 4750 sati. Za to je dobio 670 tisuća kuna, tvrdi sindikat Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Bliži se konačni kraj proizvodnje u MTČ Tvornici rublja, čakovečkog poduzeća koje je više od dvije godine uspijevalo poslovati u stečaju. Od 280 zaposlenika koji su radili do pred kraj prošle godine, produljenje ugovora o radu nije tada dobilo njih stotinjak, a sada je njih devedesetak dobilo produljenje ugovora svega do 15. veljače.

rukama nemarnog stečajnog upravitelja po čijem smo nalogu, umjesto proizvodnje donjeg rublja, počeli čak pakirati vijke - upozorila je Sermek.

Gubitak i u stečaju

Stečajni upravitelj, kako je dodala, zanemarivao je proizvodnju, a nije napravljena ni analiza rada maloprodaje i veleprodaje u kojoj radi čak 64 zaposlenika. Usprkos tome, otvorena je trgovina u Splitu koja loše posluje. - Stečajni upravitelj trebao bi raditi saPogubni PIF-ovi - Riječ je o radnicima u pro- vjesno. Međutim, od otvaranja izvodnji, šivačicama i krojači- stečaja u listopadu 2009. godima, dok će prodaja i režijsko ne bio je u poduzeću oko 290 osoblje raditi još neko vrijeme, puta, i to u trajanju negdje oko možda mjesec ili dva dok se ne 600 sati, dok je tvornica radila prodaju zalihe. Tako sada ima- oko 4750 sati. Za to je na ime plaće dobio 670 tisuća kuna, mo omjer proizvodnih i rea tome treba dodati i žijskih radnika 1:1, a putne troškove. Toto ne vodi nikuda ci i v o l o p liko je isplaćeno ustvrdila je u Ča0 8 i rukovoditelju kovcu Jadranka d1 o o pravne službe.

Sermek, glav,it a k i n d i me podsjena povjerenira ovor To g u , ća na vrijeme ca sindikata i a m i č 5. PIF- ova kada šiva predsjednica e do 1 je za njihove Odbora vjerovvrijed če intelek tualne nika MTČ Tvornivelja poslove plaćano ce rublja u stečaju.

150 DEM po satu Zbog neplaćanja doupozorila je glavna poprinosa, stečaj nad jednim od devet poduzeća bivšeg vjerenica sindikata TOKG-a u poslovnog sustava MTČ-a po- MTČ Tvornici rublja kojoj je krenuli su sami radnici nakon otkazan ugovor o radu. Seršto je njih 400-tinjak zausta- mek je stoga najavila skoru vilo proizvodnju te počelo sjednicu Odbora vjerovnika štrajkati. - Nadali smo se da na kojoj će se razmotriti rad će se dogoditi nešto pozitiv- stečajnog upravitelja Zlatno, da ćemo uspjeti očuvati ka Koseca kojeg u Sindikatu radna mjesta, ali ni u stečaju TOKG-a samtraju neodgovornema kraja našoj agoniji. Sada nim i nestručnim, što navode smo došli na početak agonije i kao razlog da su se tijekom kada je poduzeće došlo u ruke stečajnog postupka stvorila PIF-ova zbog privatizacije na nova dugovanja prema državi hrvatski način, a sada je u i dobavljačima.

Radnici MTČ Tvornice rublja puno su očekivali od stečaja, ali to se pokazalo bespredmetnim

U ČAKOVCU NEMA PROSVJEDA

Šmitran: Ne žele se nikome zamjeriti Kultura prosvjedovanja kod međimurskih radnika nije dovoljno izražena, a postoji i tračak nade za nastavak rada, pa se ne žele nikome zamjeriti, rekao je Savo Šmitran, regionalni je sindikalni povjerenik TOKG-a upitan kako to da, za razliku od drugih sredina, nema prosvjeda u Čakovcu, a sve češće se zatvaraju pogoni.

- Sindikat je spreman za prosvjede, ali ne znamo gdje bismo prosvjedovali: pred institucijama ili vlasnicima tvrtki - dodao je Šmitran. Potpredsjednik Sindikata TOKG-a Nenad Leček napomenuo je da je sindikat pokušao organizirati prosvjed uoči Nove

godine, ali je odustao nakon što volje za to nisu pokazali zaposlenici kojima nisu produljeni ugovori o radu u MTČ Tvornici rublja.

- Početak kraja MTČ-a je u kuponskoj privatizaciji 2000. godine kada su u poduzeće ušli PIF-ovi. Tada je počela velika krađa koja je nastavljena u vrijeme kasnijih vlasnika koji opet žele doći natrag. Na to smo upozoravali državne institucije, ali uzalud. Rekli su da to nije naša briga i tako izigrali ljude koji su izgubili radna mjesta te postali problem države - ustvrdio je Leček naglasivši da je tekstilna industrija socijalni amortizer u Međimurju.

DOZNAJEMO Usprkos stečajnom postupku, 80-ak radnika MTČ Tvornice rublja nastavilo proizvodnju

Nijemci spašavaju MTČ Tvornicu rublja?

Osamdesetak od 250 zaposlenika MTČ Tvornice čarapa, koja je otišla u stečaj sredinom siječnja, ipak je vraćeno na posao, a uspiju li razgovori s njemačkim partnerom zainteresiranim za njegovu proizvodnju, radna mjesta očekuju i druge radnike koji su završili na burzi rada.

Vratio se optimizam Optimizam se vratio u pogone MTČ Tvornice čarapa, barem nakratko, i to kod dijela bivših zaposlenika koji su vraćeni na posao nakon stečaja otvorenog 11. siječnja na prijedlog Uprave poduzeća, čiji je račun u blokadi od

82 milijuna kuna više od pola godine.

Stižu Nijemci - Uključen je plin i struja, pa smo pozvali na posao pedesetak radnika kako bi završili nedovršenu narudžbu za njemačkog naručitelja. Riječ je o 100 tisuća pari čarapa za koje postoji sirovina, tako da smo zahvaljujući tome pokrenuli 25 posto kapaciteta - veli Želimir Uršulin, stečajni upravitelj čakovečkog poduzeća.

Usprkos neizvjesnoj budućnosti, Uršulin upozorava da gotovo svakodnevno stižu upiti za čarape. Štoviše, njemački partner koji je među

većim kupcima, zainteresiran je za kupnju poduzeća.

- Dolazak Nijemaca očekujemo idući tjedan, kada bi trebalo biti jasnije što točno žele i kakvi su njihovi pla-

!

ma koliko bile velike dubioze MTČ Tvornice čarapa, ima (tekstilnih) tvrtki i s većim gubicima, ali one ipak i dalje rade

novi - veli stečajni upravitelj MTČ Tvornice čarapa čije su nekretnine u cijelosti pod hi-

potekama ili u nekom drugom obliku založnog prava.

Dubioze, koje bi mogle bi i veće od dosad poznatih, glavna su prijetnja budućnosti jedinoj preostaloj tvrtki nekad poznatog poslovnog sustava MTČ-a, koji je u najbolja vremena zapošljavao gotovo pet tisuća radnika.

- Kakvo je točno stanje, bit će poznato 6. ožujka za kada je zakazano ispitno i izvještajno ročište na varaždinskom Trgovačkom sudu - najavljuje Uršulin.

Nakon izvještajnog ročišta trebalo bi biti jasnije kako je došlo do stečaja poduzeća koje su modernizirali bivši

vlasnici nakon što su ga preuzeli u vrlo teškom stanju. Kako bilo, poznato je da su dobri rezultati, koje je tvrtka ostvarivala nakon preuzimanja, ubrzo zasjenjeni otvorenim sukobima čelnika MTČ Tvornice čarapa s dijelom bivše vlasti zbog kupnje 33,7 posto dionica Čateksa na čije poslovanje nisu imali utjecaj, usprkos najvećem pojedinačnom paketu dionica. Taj je sukob možda bio i presudan za kraj čakovečkih čarapara. Naime, ma koliko bile velike dubioze MTČ Tvornice čarapa, sasvim sigurno ima (tekstilnih) tvrtki i s većim gubicima, ali one ipak i dalje rade.

S. ZHIFEI NA FOI-U

Kineske tvrtke će ulagati u Hrvatsku?

Gospodarska suradnja Hrvatske i Kine daleko zaostaje za prijateljskim političkim odnosima te predstavlja slabu kariku u ukupnim odnosima, naglasio je u četvrtak Shen Zhifei, kineski veleposlanik, prigodom posjete Varaždinu u sklopu koje je obišao tvornicu Vindija Vivis te na FOI-u održao predavanje „Iskoristiti priliku i zajedno stvoriti budućnost - pogled na odnose Kine i Hrvatske kao pristupajuće članice EU”.

Tr g o v i n s k a r a z m j e n a Kine i Hrvatske iznosila je 20 0 6. godine 1,162 milijarde dolara, od čega je hrvatski izvoz činio 17 milijuna. Četiri godine kasnije Hrvatska je izvezla robe u vrijednosti 38 milijuna, dok je iz Kine uvezeno robe za 1,44 milijarde. Međutim, prema kineskim podacima, u prvih devet mjeseci prošle godine hrvatski izvoz u Kinu rastao je 62 posto.

Jačanje gospodarske suradnje, kako je naglasio veleposlanik, očekuje se ulaskom Hrvatske u EU koja je najveći kineski trgovinski partner.

- Hrvatska je utjecajna zemlja jugoistočne Europe te ima idealne prirodne uvjete te društvenu i geopolitičku prednost. Uz to, uskoro bi trebala postati članica EU, što bi joj trebalo dati još više prednosti u privlačenju stranih ulaganja. Vjerujem da će i kineska poduzeća naći zanimanja za ulaganja u Hrvatsku. Hrvatska ima razloga da bude odredište kineskih poduzeća. Uvjeren sam u to i želim da u bliskoj budućnosti raste hrvatsko-kineska suradnja - istaknuo je kineski veleposlanik u Hrvatskoj.

- Kina želi ulagati u Hrvatsku, i to u velike projekte.

Jedan od glavnih razloga za to je skoro pristupanje Hrvatske EU, čime bi Kina računala i na veliko tržište njezinih članica. No da bi do toga došlo, nužno je ukloniti prepreke s naše strane, prije svega administrativne, kako na lokalnoj, tako i nacionalnoj razini – upozorava varaždinski župan Predrag Štromar te dodao da nedavna smjena vlasti na nacionalnoj razini otvara mogućnost bržeg i boljeg dogovaranja suradnje na nacionalnoj razini koja dosad nije bila zadovoljavajuća.

22 Crna kronika

7. veljače 2012., br. 403

DOZNAJEMO Tuži FOI radi diskriminacije zbog seksualne orijentacije

Izuzeće raspravnog suca

RAZBOJNIŠTVO

Oružjem u kladionicu Nad 32-godišnjom uposlenicom sportske kladionice u Kukuljevićevoj ulici u Varaždinu nepoznati je počinitelj u petak 3. veljače počinio razbojništvo.

Uz prijetnju oružjem, oko 16.45 sati zatražio je novac, a nakon što mu je zaposlenica predala iznos od nekoliko stotina kuna, razbojnik se udaljio u nepoznatom pravcu. Policijski službenici PU varaždinske nastavljaju rad na utvrđivanju svih okolnosti ovog kaznenog djela i pronalasku počinitelja.

NAŠA POSLA

Do novca tiskanjem!

Na ne baš briljantnu ideju došla je ekipa iz Donje Dubrave. Novac su odlučili - tiskati.

Pet novčanica po 20 0 kuna otisnuo je “genijalac” (37) iz Donje Dubrave na svom pisaču. Tih pet novčanica otkrila je policija, kao i još jednu od 500 kuna.

- Novčanice od 200 kuna 37-godišnjak je podijelio s 22- i 31-godišnjacima, također iz Donje Dubrave.

U Mađarskoj 31. siječnja muškarci su unovčili jednu novčanicu od 200 kuna, prilikom čega ih je uhitila mađarska policija i predala ih policijskim službenicima PU međimurske - javila je međimurska policija.

Pretragom doma i drugih prostorija koje koriste 22- i 31-godišnjak nije pronađeno ništa, dok je pretragom doma 37-godišnjaka pronađena jedna krivotvorena novčanica od 500 kuna. (td)

USPJEH

Uhićen kradljivac ovaca Policija je pronašla kradljivca ovaca koji je prije dva tjedna, točnije u noći s 22. na 23. siječnja, provalio u farmu ovaca u Svetom Đurđu.

Riječ je o 26-godišnjaku koji nije samo ukrao nekoliko ovaca, već je počinio puno veću štetu. - Otuđio je nekoliko ovaca, a tom je prilikom uznemirio ostale ovce zbog čega je pregaženo i usmrćeno nekoliko janjaca - izvijestili su iz PU varaždinske. (td)

IZDVOJENO

Zbog jednog jedinog incidenta, cijeli FOI, koji zapošljava 130 ljudi, proglašen je homofobnom institucijom, upozorio je prof. dr. Hunjak

Zbog toga jer je gay ili nema kvalifikacije?

J Ne znam koliko je stručnih radova tužitelj napisao, ali znam da je tvrdio da je

napisao jednu knjigu koju nije nitko vidio i koja ne postoji, ustvrdio je svjedok Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

da je doktorirao nešto ranije.

Objašnjavajući što je poduzeo u vezi navodnih verbalnih Je li zbog svoje seksual- primjedbi dvojice nastavnika na koje se nane orijentacije dr. sc. Dario knadno žaKrešić diskriminiran na iz lio Krešić Fakultetu organizacipreko je i informatike gdje viona e a j odvjetradi kao asistent, ili o k t i d nika, pak svoju seksualnu , se vi i j i n t orijentaciju pokušapeten t ili H u m o k njak va iskoristiti za nandida je napredovanje za koje rotuka , tvrdi p j glasio nema uvjete, dvojba l tužite ak da su je koja se nametnuHunj navodne la nakon svjedočenja izjave profeprof. dr. Tihomira Hunjaka sora izrečene prije u nastavku postupka na varaždinskom Općinskom sudu nego što se tužitelj deklarirao gdje je Krešić podigao tužbu o svojoj spolnoj orijentaciji, ali je neovisno o tome održao protiv FOI-ja. sastanak na fakultetskom vijeću da bi tužitelj poslove Pogrešna procjena - Prevario sam se u procjeni mogao obavljati u dobrom da je tužitelj dobar znanstve- okruženju.

- Smatram da sam izjavom nik. Naime, diplomirao je s 28 godina, a doktorirao s 38 o ukoravanju nanio štetu naili 39 godina, a njegov odnos stavnicima koji su se ispričali prema poslu i studentima ne tužitelju pismeno prije nego opravdavaju ocjenu kakvu su znali za njegovu spolnu sam mu dao - rekao je na po- orijentaciju. Tužitelj je pričetku svjedočenja bivši dekan hvatio ispriku i time je stvar FOI-ja. Krešić ga je ispravio bila završena. Nije točno da

sam tužitelju prijetio da će sve skupo platiti, već sam rekao da ćemo svi to skupo platiti, budući da sam podrazumijevao da će biti vođen postupak te posljedice koje iz toga proizlaze - ustvrdio je bivši dekan FOI-ja dodavši da je ponašanje tužitelja nekorektno jer zbog toga jednog jedinog incidenta cijela institucija, koja zapošljava 130 ljudi, proglašena je homofobnom.

A stručni radovi?

Hunjak je odbio navode da je prekršena procedura kod natječaja raspisanog od strane Sveučilišta, odnosno da nije dostavljena sva potrebna dokumentacija, a objasnio je da se radno mjesto prof. Brumnića popunjavalo sukladno nastavnom planu i programu kojim je utvrđeno da se nastavnik za predmete Mreže računala 1 i 2 bira s tehničkog, a ne društvenog područja.

- Ti su predmeti u tehničkom području već 30 godina, pa bi do diskriminacije došlo kada bi Fakultet raspisao natječaj u društvenom području

kako to želi Krešić - ustvrdio je bivši dekan.

Objasnivši da je motivacijsko pismo normalna stvar u upravljanju ljudskim resursima, Hunjak je ocijenio besmislenim prijedlog tužitelja da se u stručno povjerenstvo za izbor imenuje profesor sa sveučilišta gdje je doktorirao.

- Mogućnost subjektivnog djelovanja člana povjerenstva svedena je na minimum jer se izvješće povjerenstva temelji na egzaktno mjerljivim podacima. Glede tužitelja i njegovog protukandidata Schattena iz aviona se vidi tko je kompetentniji.

Ne znam koliko je stručnih radova tužitelj napisao, ali znam da je tvrdio da je napisao jednu knjigu koju nije nitko vidio i koja ne postoji ni u elektroničkom obliku prema odgovarajućim kriterijima naglasio je Hunjak dodavši da je Krešić kod njega izgubio vjerodostojnost jer više puta nije govorio istinu, tvrdeći primjerice da je na FOI došao iz Njemačke, a došao je iz Dubrovnika.

Uz tužitelja i njegovog punomoćnika, kao i punomoćnika i tajnice tuženika, suđenju su bili nazočni predstavnici Kontre i Iskoraka te zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Goran Selanec.

Potonji je podneskom zatražio izuzeće raspravnog suca navodeći da zahtjev sadrži dodatne razloge o kojima predsjednik suda do sada nije odlučivao. Tom zahtjevu pridružili su se tužitelj i predstavnici udruga Kontra i Iskorak.

Punomoćnici tužitelja usprotivili su se zahtjevu za izuzeće navodeći da tužitelj zloupotrebljava procesna ovlaštenja te postupak pretvara u lakrdiju, a sve što se događa predstavlja homofobiju od strane aktivno legitimirane stranke u postupku i ne doprinosi rješenju spora. Ukazali su kako je iz podneska evidentno da se jedan od razloga za izuzeće navodi usvajanje prijedloga za ponovnim saslušanjem Tihomira Hunjaka, dok Zakon o parničnom postupku dopušta strankama postupka, ukoliko dođe do promjene raspravnog suca, da zahtijevaju neposredno provođenje određenih dokaza.

Ocijenivši da se radi o zahtjevu usmjerenom na sprečavanju rada, sud je nastavio s ročištem, ali je zahtjev za izuzeće nakon ročišta uputio predsjedniku suda.

Sud odlučuje o izuzeću

DOZNAJEMO Krešimir Marodi, koji je po nepravomoćnoj presudi ubio Krunoslava Kontreca, ipak neće u zatvor

Zbog neubrojivosti počinitelj ide na liječenje Zbog ubojstva Krunoslava Kontreca, čije je leš pronađen zakopan u polju kod Donjeg Hrašćana nakon 15-mjesečne potrage, Krešimir Marodi bit će prisilno smješten u psihijatrijsku bolnicu na šest mjeseci, a možda i dulje.

Poricao ubojstvo Na varaždinskom Županijskom sudu završilo je suđenje Krešimiru Marodiju (38) iz

Domašinca kojeg je optužnica teretila za ubojstvo koje se dogodilo u srpnju 2010. godine, kao i nedozvoljeno držanje oružja. Tada je u sumrak ubijen Krunoslav Kontreca (39) iz Turčišća, i na mostu gdje su kasnije pronađene čahure i tragovi krvi. Međutim, ne i njegovo tijelo, koje je pronađeno tek nakon 15-mjesečne potrage, odnosno u listopadu prošle godine u polju kod Do-

njeg Hrašćana u Međimurskoj županiji.

Iako je okrivljeni poricao ubojstvo, sudsko vijeće na čelu s Ljiljanom Kolenko zaključilo je da je počinitelj upravo Marodi, i to na temelju automatske puške pronađene u njegovoj kući te drugih materijalnih dokaza.

Marodijevu obranu da je oružje koje je policija pronašla ispod njegovog kreveta po-

kupio s dvorišta kamo ga je netko bacio, sudsko vijeće nije prihvatilo.

I dalje u pritvoru Međutim, počinitelju nije izrečena kazna jer je vijeće zaključilo da je Kontreca usmrtio u neubrojivom stanju, točnije paranoidne šizofrenije od koje se nije liječio sve dok nije završio u pritvoru zbog sumnje da je počinio ubojstvo. Stoga mu

je, sukladno Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, određen prisilan smještaj u psihijatrijskoj ustanovi u trajanju od šest mjeseci.

Nakon proteka tog vremena liječnici će odlučiti hoće li na slobodu ili pak nastaviti s liječenjem. Zbog opasnosti po okolinu, koju je utvrdilo više vještaka, Marodi će do pravomoćnosti presude biti i dalje u pritvoru.

7. veljače 2012., br. 403

«Trgovački sud u Varaždinu, u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom VIZMATEX d.o.o. u stečaju iz Varaždina, Špinčićeva 84 o b j a v lj u j e:

V. JAVNU DRAŽBU ZA PRODAJU IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA VIZMATEX d.o.o. u stečaju I Predmet prodaje je nepokretna imovina stečajnog dužnika VIZMATEX d.o.o. u stečaju iz Varaždina, Špinčićeva 84 i to: - oranica Jalkovečki Lug sa 2663 m2, čk.br. 424/9, upisana u z.k.ul. 876 k.o. Jalkovec.

Početna cijena određena je u iznosu od 1.200.000,00 kn.

Na navedenoj nekretnini je upisano razlučno pravo u korist razlučnog vjerovnika Raiffeisenbank Austrija d.d. Zagreb, Petrinjska 59.

II Nekretnina iz točke I. ovog oglasa prodat će se za početnu cijenu od 1.200.000,00 kn.

III UVJETI PRODAJE: 1) Usmena javna dražba za prodaju naprijed navedene imovine održat će se dana 24. veljače 2012.g. u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, Braće Radića 2, soba 222/II s početkom u 13,00 sati.

2) Nekretnina se ne može prodati ispod početne cijene od 1.200.000,00 kn.

3) Poreze i pristojbe u vezi s prodajom plača kupac, kao i troškove uknjižbe.

4) Nekretnina će se prodati na usmenoj javnoj dražbi, a kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do zaključno 22. veljače 2012. godine uplatile jamčevinu od 10 % od utvrđene vrijednosti nekretnine na žiro račun Trgovačkog suda u Varaždinu broj 2390001-1300002754, otvoren kod Hrvatske poštanske banke d.d., model uplate 02, pozivom na broj 392010, opis plaćanja - jamčevina za dražbu „Vizmatex“d.o.o. u stečaju, a kupac je dužan potvrdu o uplati predočiti stečajnom sucu prije nego što se pristupi dražbi. Uplaćena jamčevina uračunava se u kupovninu.

5) Od polaganja jamčevine oslobođen je razlučni vjerovnik.

6) Pravo nadmetanja imaju sve fizičke i pravne osobe u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske.

7) Kupac je dužan položiti kupovninu u roku od 30 dana od donošenje rješenja o dosudi. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu smatrat će se da je odustao od kupnje, a položena jamčevina se zadržava. Iz položenog osiguranja namirit će se troškovi nove prodaje.

Ako bude više ponuditelja, sud će u rješenju o dosudi odrediti da će se nekretnina dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili, a ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u roku koji im je određen, u tom slučaju sud će donijeti posebno rješenje o dosudi svakom slijedećem kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnina dosudi, u kojem će odrediti rok za polaganje kupovnine. Sud će u tom rješenju najprije oglasiti nevažećom dosudu kupcu koji je ponudio višu cijenu.

8) Ročište za javnu dražbu održat će se i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj.

9) Nekretnina se prodaje po principu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca na nedostatke, pravne ili činjenične naravi.

10) Ponuditeljima čija ponuda ne bude prihvaćena, uplaćena jamčevina vratit će se odmah nakon zaključenja dražbe.

11) Nakon što kupac položi kupovninu i rješenje o dosudi postane pravomoćno, sud će zaključkom odrediti predaju nekretnine kupcu, odrediti upis prava vlasništva u korist kupca, te brisanje tereta na nekretnini.

12) Nekretnina koja je predmet prodaje, kao i procjena sudskog vještaka, može se razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na tel. 098 481 953, te izvršiti uvid na web. stranici Visokog trgovačkog suda i Hrvatske gospodarske komore.“

Oglasi 23

24 Urbana kultura

Art/media Hajde Da Zaboravimo N

ije čudno što izbori u HDZ-u privlače toliku pozornost. HDZ je preživio izborni poraz, a s obzirom na sve što je do sada preživio, živjet će vjerojatno – zauvijek. Ostaje druga politička snaga u zemlji, a nakon Denis PERIČIĆ samoubojstva njemr. sc. govih koalicijskih partnera i pravaša, ostaje jedina prava oporba i alternativa (n)ovoj vlasti. otovo sve svoje nedaće HDZ sada može sam riješiti. Čini se da će im afere sve manje štetiti. Izbor novog šefa zato će ići u smjeru: „Hajde Da Zaboravimo“ (ono što je bilo loše) i „Hajde Da Zapamtimo“ (ono što je bilo dobro). Tko u tome uspije, bit će novi predsjednik. Prerano je tvrditi, ali mislim da će se raditi o – predsjedniku. A ne o predsjednici.

DZ-ovo članstvo je heterogeno, šutljivo i ćudljivo. Zato za sada svi imaju šanse: Kosor, Karamarko, Milinović i Milošević, a nije isključena ni senzacija (Kujundžić, Prgomet). No, svi su oni bez karizme, a prethodni gazde su je imali. (Zapravo, nakon što su Tuđman i Gotovac umrli, Sanader pao, a Mesić se posvađao s razumom, Hrvatska uopće nema karizmatičnog političara.) ajni agent Karamarko, Tomislav Karamarko, lukav je i prihvatljiv javnosti, ali ne odlučuje javnost, nego samo njezin mali dio koji ima pravo stranačkoga glasa. On bi mogao povesti stranku u novo doba, ali ako je promijeni. A HDZ se teško mijenja. lavni je problem što se opet nisu kandidirali ljudi koji jasno simboliziraju HDZ: Šeks, Jarnjak i Hebrang. Ili oni koji vode igru na terenu: Kalmeta, Šuker, Čobi.

Stoga bi bilo najpoštenije da pobijedi onaj koji najbolje reprezentira ono što HDZ jest, sa svim prednostima i slabostima: Darko Milinović. ad je već nezamislivo da stranku preuzme onaj kojim bi članstvo bilo najzadovoljnije: dr. Tuđman. Miroslav Tuđman.

Ni on ne zna javno istupati, ali ima iste kvalifikacije kao Karamarko, Genscher, Bush, Putin…

G

H

T

G K

7. veljače 2012., br. 403

VATRA Frontmen Ivan Dečak o novom albumu, glazbi...

Ima li budnih?

J Ove subote na koncertu rasplesali varaždinsku publiku novim, ali i starim hitovima Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Vatra je ove subote Varaždinu predstavila svoj novi album.

Koncert je bio ugodno popunjen fanovima ovog rock benda, koji nije rijetko gost u našem gradu. Nastup nam se učinio idealnom prilikom da porazgovaramo s frontmenom Ivanom Dečakom.

Ljudski odnosi Prošle su 3 godine od “Sputnika” do “Ima li budnih?”.

Mnogi kritičari hvale album – da je puno zreliji od prethodnog, da ste napredovali u zvuku i tekstovima... Biste li se složili s njima?

Mislim kako je i naš prvi album “Između nas“ bio zreo u potpunosti, naravno, za godine koje smo imali dok smo radili na njemu (tad sam imao 18). I danas kada poslušam te materijale mogu reći kako je taj golobradi osamnaestogodišnjak u svojim tekstualnim i glazbenim umotvorinama bio i više nego zreo. Naravno, s vremenskim odmakom čovjek uviđa detalje koje bi danas drugačije brusio, ali bitno je da se svoga rada i s vremenskim odmakom od 13 godina, koliko je prošlo od objave našeg prvog albuma, ne stidim.

Zbog čega baš album nazvati

po “Ima li budnih?”

Mi smo taj slogan zamislili kao parolu uspavanim generacijama.

Svaki bend ima neku svoju tematiku, ono čime se najviše bave u svojim tekstovima. Koja je vaša?

Ne okupira me baš socijalna tematika, moje su teme odnosi među ljudima i preispitivanje sebe samoga, a to su neiscrpna vrela. Ipak na svakom albumu se dotaknem aktualnih tema u zemlji i svijetu, jer kao i svaki normalan čovjek, nisam imun na njih, pa tako na albumima Vatre možete čuti i pjesme kao što su Odbrojavanja, Mašine, Samo Bog zna, Ne vjeruj nikome….

Kad u medijima čujemo Vatra, čujemo i Ramirez, i obrnuto. Živcira li vas to?

Svojevremeno su nas provlačili skupno kroz medije, a dečki iz Ramireza i mi zapravo se i privatno puno družimo, slušamo sličnu glazbu, gledamo slične filmove, čitamo slične knjige, ali svatko ima svoje omiljene junake, koji se u konačnici ipak razlikuju. Slični smo koliko su slični Blur i Oasis ili Oasis i The Verve, onako na prvu pomisliš kako je riječ o istom bendu, ali ako zagrebeš ispod površine, otkriješ kako se zapravo radi o dva različita svemira.

LOŠA I ODLIČNA ISKUSTVA

Vlasnik im rekao da su preglasni Prvi put “Vatra” je u Varaždinu svirala prije 12 godina. - To nije bio koncert, to je bio pokušaj koncerta. Vlasnik kluba ili kafića, više se ne sjećam, prekinuo ga je nakon treće pjesme jer smo bili preglasni – prisjeća se Ivan. No drugi nastupi u Varaždinu ostali su mu u super sjećanju. - Do sada smo nastupali nekoliko puta na Špancirfestu i svaki put je sve bolje i bolje. Ekipa koja radi na festivalu stvarno je profesionalna i dovela je festival do svjetskih razmjera, ne znam jesu li ljudi u Varaždinu toga svjesni, ali Špancir je po mnogočemu jedan od boljih festivala u Europi, pa i šire – kaže Ivan.

REGIONAL BAND Ovaj petak koncert u klubu Sloboda

U Vinici s gostima iz Londona Prije nove serije koncerata u većim dvoranama Regional band će za uvertiru turneje održati ovaj petak koncert u klubu Sloboda u Varaždinu (u sklopu istoimenog stadiona).

I ovaj, kao i buduće nastupe, organizira Udruga Špigl. Koncert u klubu Sloboda bit će za Valentinovo pa je u povodu dana zaljubljenih i prilagođen program. Regional band će na-

stupiti u punom sastavu, a osim autorskih izvest će i vlastite obrade pjesama drugih autora. Domaćini u klubu Sloboda priredit će za zaljubljene parove iznenađenja. Rezervacija mjesta moguća je na telefon 098/232-031 ili na mail sloboda@mtnet.hr. Koncert počinje u 20.30 sati.

Već u petak 17. veljače Regional band će održati cjelovečernji

koncert u velikoj dvorani općine Vinica s početkom u 20 sati.

Cijena ulaznice je 20 kn, a moći će se kupiti na prodajnim mjestima u Vinici i na dan koncerta u dvorani. Gosti Regional ban-

da bit će “The Quiery Brothers” iz Londona. Dva brata, Irci, iz peteročlanog londonskog benda “Eoin Quiery and Burning Wheel” izvest će vlastite skladbe.

(Ne) filozofiraj Nek se smrzne S

Damijan Bermanec mag. phil. damijan.bermanec@gmail.com

vakodnevno slušamo morbidne i okrutne vijesti o novim žrtvama smrzavanja. I to ne iz nekih dalekih i neuređenih država, nekih žalosnih i zapostavljenih kutaka planete, nego iz same Europe. Zaista je zastrašujuće da Europa, koja se diči svojom progresivnošću, socijalnom osjetljivošću, humanošću, ljudskim pravima, dopušta da se neki njezini građani doslovno smrznu na ulicama kao kakvi neželjeni i odbačeni psi.

Zar se u toj bogatoj i slavnoj Europi u kojoj se šakom i kapom iz raznih fondova dijele milijuni eura za kojekakve stvari ne može naći novac da se spriječe smrznuta ljudska trupla? Nisu valjda neki europski građani toliko nevažni ili nedostojni u očima europske birokracije da ih treba prepustiti toj strašnoj sudbini? Čini se kao da

smo sada na jednom novom europskom raskršću. Ili će Europa postati društveni i politički prostor kojem je prvenstvena briga da upumpava milijarde eura u sofisticirane vojne sustave, naprednu svemirsku tehnologiju i nevjerojatno skupe akceleratore subatomskih čestica, a sve u ime bjesomučnog i beskonačnog razvoja, ili će pak umjesto toga konačno postati ono čime se formalno i prikazuje, jedan novi civilizacijski oblik koji se prije svega brine i svoje resurse troši u korist onih kojima su oni najpotrebniji, odnosno onih kojima su oni doslovce neophodni za goli život. Odabere li Europa ovo prvo, možda će ona i biti oaza visokih tehnologija i neviđenog komfora i uspješnosti, ali za koga? Za snalažljive, bogate, dobre porezne platiše, ali

što je s onima koji to zbog bilo kojeg razloga nisu ili ne mogu biti? Zato mora odabrati ovo drugo i postati istinski socijalno osjetljiv prostor humanosti i poštovanja ljudskih prava, od kojih bi prvo trebalo biti pravo koje će čovjeku omogućiti da ne mora dočekati bolnu i okrutnu smrt na ulici zbog toga što se nije najbolje snašao u svijetu koji ga okružuje. opet s druge strane ne treba uvijek očekivati da baš sve riješe službene institucije. Ako se netko smrzava na ulici, red je da bilo koji od europskih građana koji to vidi nešto učini. Isto tako ako netko gladuje. Pa nije valjda došlo vrijeme u kojem su ljudi toliko otupjeli na tuđu patnju i bol da ih više ni pitanja života i smrti drugih uopće ne uznemiruju.

A

IT-TECH-NET 25

7. veljače 2012., br. 403

HARDWARE Zbog poplava nestašica diskova

ASSASSINS Creed: Revelations krovovima Istanbula

Ubojiti deja vu Piše: SINIŠA SOVIĆ foto@regionalni.com

Assassins Creed: Revelations je pravi dokaz da se možemo zasititi dobrih stvari. Ovo je već treća godina za redom da dobivamo novi nastavak iz Assasins Creed serijala, no to ustvari nisu punokrvni nastavci već spin-off koji se nadovezuje na fenomenalni Assasins Cred II i malo manje fenomenalni Brotherhood. Za prave fanove serijala, vrlo je malo noviteta u Revelationsu.

Priča se nastavlja na preth o dn e i g re iz serijala. Desmond Miles, s čijim se ubojitim precima družimo iz nastavka u nastavak, u stvarnom životu je u komi, a u svojem umu zarobljen u Animusu.

Zapravo, stavljen je u si-

gurni dio Animusa, gdje mu Animusov bivši stanar kaže da svoj razum može povratiti jedino ako proživi sva sjećanja svojih predaka, nakon čega će ih Animus moći razdvojiti od njegovih vlastitih i na taj način mu defragmentirati mozak te ga vratiti iz kome. Uglavnom, Revelations nas opet stavlja u ulogu ubojitog Ezija, a u jednom dijelu igre i Altaira, pri čemu se jedan i drugi zapravo minimalno razlikuju. Nakon malo uvodnih peripetija, gdje Ezio saznaje da mora prikupiti pet ključeva da bi dospio u Altairovu knjižnicu, akcija se seli u Istanbul.

Teško da se može reći da je Revelations loša igra. Pre-

6/10

Novi Windowsi u listopadu?

Prema glasinama koje dolaze iz Microsoftovog odjela Windows Business Group, lansiranje Windowsa 8 moglo bi biti u listopadu. Naime, prema riječima Microsoftovih PR-ovaca, o konkretnom datumu lansiranja u kompaniji generalno ne govore. Vezano uz izdavanje konačne verzije Windowsa 8, iz Microsofta su potvrdili kako se drže trogodišnjeg vremenskog razmaka iz-

S.T.A.L.K.E.R. 2 ipak u izradi

Eagle Dynamics je najavio izradu DCS: P-51D Mustang kao sljedećeg izdanja njihovog letačkog serijala Digital Combat Simulator koju ljubitelji simulacija jako dobro poznaju. DCS: P-51D Mustang bi prema planu trebao biti dovršen do kraja ove godine, a prema riječima autora, radi se o prvom zrakoplovu serije Flying Legends, koja se fokusira na povijesne primjerke koji su svojedobno postavili nove standarde.

među lansiranja, tako da je listopad okvirno vrijeme kada bi se Osmica mogla pojaviti na tržištu. Nekoliko je proizvođača računala najavilo lansiranje uređaja s Windowsima 8 pred kraj godine. Fokus će biti na tabletima te ultrabookovima s ekranima osjetljivim na dodir.

HARDWARE

DCS najavio P-51D Mustang Capcom je napokon službeno potvrdio Resident Evil 6 i otkrio nešto više detalja o samoj igri. Šesti nastavak serijala opisan je kao mješavina četvrtog i petog nastavka, no radnja se ovaj put ne odvija u afričkom bespuću, već u modernom i urbanom okruženju kineskog velegrada. Resident Evil 6 trebao bi izaći 20. studenog i to na PlayStationu 3 i Xboxu 360. Nedugo zatim će izaći i na PC-u.

ku, potražnja za ukupnim kapacitetom čvrstih diskova koji se isporučuje raste na godišnjoj razini između 40 i 50 %, tako da dok broj isporučenih čvrstih diskova zadovolji potražnju, i dalje će postojati nedostatak isporučenog kapaciteta. Trenutno je, prema Seagateovim podacima, prosječni kapacitet čvrstih diskova koji se isporučuju 653 GB.

SOFTWARE

krasna grafika oduševljava kao i odlična arhitektura Istanbula u kojem se odvija glavnina radnje.

Borba je i dalje zadovoljavajuća, a većina single-player misija donosi solidnu količinu zabave.

Ali nakon par sati igre imamo onaj glupi osjećaj da smo sve to već odavno odigrali.

Skačemo po krovovima, pronalazimo pomoćnike, poboljšavamo oklop i oružje, obnavljamo grad itd. Multiplay je također vrlo malo napredovao od Brotherhooda.

Nadam se da je ekipa iz Ubisofta shvatila da Desmonda, Altaira i Ezija treba pustiti da odjašu u zasluženu mirovinu, a od sljedećeg Assassins Creeda očekujemo nešto potpuno drugačije i novo.

Jer bilo bi šteta da dodatno razvodne ovaj odličan serijal.

GAMING NEWS Potvrđen Resident Evil 6

Zbog poplava nestašica diskova U Seagateu očekuju kako će tijekom cijele kalendarske 2012. potražnja za čvrstim diskovima nadmašivati ponudu, no ističu kako vjeruju da će cijene ostati relativno stabilne. Glavonje u Seagateu vjeruju kako će nestašica kapaciteta biti izraženija od nestašice samih čvrstih diskova. Naime, u prosje-

GSC Game World se krajem prošle godine našao u ozbiljnim problemima.

To je ujedno utjecalo i na razvoj S.T.A.L.K.E.R.-a 2 koji je isprva bio otkazan, da bi potom GSC-ovci otkrili da je razvoj igre još uvijek u tijeku. Ipak, GSC Game World je putem Twittera objavio da ne mogu potvrditi datum izlaska S.T.A.L.K.E.R.-a 2, ali da je sigurno da se ove godine neće pojaviti na tržištu.

Alan Wake na PC-u Alan Wake će napokon stići i na najdražu nam platformu - PC. Nordic Games je potpisao ugovor za izdavanje Alana Wakea za računala, a osim što će paket sadržavati originalnu igru, dodani su The Signal i The Writer DLC-ovi. Alan Wake za PC je odgađan nekoliko puta, a izdavač je ovaj put odlučio iscijediti još malo love iz ovog starijeg naslova.

Nvidia požuruje generaciju Kepler Nvidia bi grafičke kartice generacije Kepler mogla predstaviti nešto ranije od planiranog ožujka ili travnja.

Svježe glasine navode da će kompanija GeForce GTX 680 predstaviti tijekom veljače. Za Nvidijinu odluku o pomicanju vremena predstavljanja nove generacije kartica najviše je zaslužan AMD, čiji se Radeoni HD 7970 već nalaze na tržištu i predstavljaju trenutno najsnažnije gra-

fičko rješenje za igrače i entuzijaste. O samom GeForceu GTX 680 za sada

nema detaljnijih informacija – performanse bi trebale biti u rangu Radeona HD 7970, 28-nanometarski GPU navodno radi na 780 MHz dok bi kartica trebala imati i 2 GB memorije.

26 Kulturni obzor

7. veljače 2012., br. 403

PREMIJERA “Oko pola 1” - predstava temeljena na sukobu

U D-duru

Zdravko Čolić u Areni Zagreb N

a međunarodni Dan žena, baš kao i prije tri godine, velika pjevačka zvijezda i miljenik ženskog dijela publike Zdravko Čolić ponovno nastupa u Areni Zagreb. eprikosnoveni šarmer nevjerojatnih glasovnih mogućnosti Darko RUŠEC i ime koje traje deprofesor gitare u setljećima, prvo je na Glazbenoj školi Varaždin što pomislimo kada se spomene Zdravko Čolić. Nemoguće je nabrojati sve hitove ovog glazbenika i sigurno bi njihovo preslušavanje trajalo danima. Svi znamo, ali baš od riječi do riječi, pjesme „Ti možeš sve, al’ jedno ne”, “Stanica Podlugovi“, “Produži dalje“ i pjesmu koju bi Čola mogao nazvati autobiografskom „Pjevam danju, pjevam noću“. Čolina pjesma “Ti si mi u krvi“ slovi kao evergreen i jedna od najboljih pjesama uopće nastalih na našim prostorima. vi koji su posjetili njegov koncert u zagrebačkoj Areni prije tri godine svjedoci su da je Čola pjevao tri sata, a publika ni nakon toga nije htjela napustiti dvoranu, već je tražila još. d sedamdesetih godina do danas Čola je jednako popularan. Jedini je čovjek s ovih prostora koji i dan danas na jednom mjestu može okupiti 100.000 ljudi. Uz Čolu zaboravljamo na sve granice, probleme i razlike - na njegovim koncertima svi smo jedno. ekstovi Čolinih pjesama himne su mnogih generacija. Uz Čolu baš svatko od nas nađe razloga da se smije, plače i da ljubi, ali i kada gubimo, Čola je tu, uvijek je i svugdje dobrodošao. vaki od koncerata u regiji ispunjen je do posljednjeg mjesta. - Pjevam većinom ljubavne i vesele pjesme.

Ljudi se na koncertu trebaju opustiti i slušati pjesme koje ih vesele ili koje ih emotivno vraćaju nekoj ljubavi, a ne da ih diraju u nekom nacionalnom ili patriotskom smislu. isam čovjek koji ulazi u nacionalne i političke vode. Ta moja neutralnost nije taktika, nego je dio moje osobnosti. Čovjek mora biti pametan i živjeti svoj život - izjavio je Zdravko pokušavajući objasniti nevjerojatnu popularnost u cijeloj regiji.

N

S

O T S

N

Aspekti i manifestacije sukoba u predstavi “Oko pola 1”

Inspiracija nađena u nasilju i oporbi J Trojac Ibrahimović, Kontrec, Dokleja natjerao je publiku na intenzivne emocije

Uskoro i 25. rođendan Pinkleca

Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Pojedinac koji se nalazi u sukobu sa samim sobom. Borba smještena unutar uma, a omeđena karakternim crtama protagonista priče. Upravo Romano Bogdan je to tema predstave “Oko pola 1” koja je premijerno izvedena prošli tjedan. Autori, je brojne reakcije. - Dojmovi a i likovi, igraju se apsurdom su stvarno bili raznoliki. Prije sukoba, uzimaju u obzir sve svega pozitivni, ali isto tako njegove komponente, ali u propitkujući. U nju je upleten središte zbivanja stavljaju velik dijapazon emocija i sve pojedinca. Pitanje vječnih je to natjeralo na intenzivne konflikata sa samim sobom, reakcije – rekao je Davor Dokojim se svatko “opterećuje” kleja, jedan od autora. tijekom cijelog života, izazvalo je očekivano veliko Borba individue zanimanje.

Predstava prati unutarnje - Bavimo se nadmetanjem. sukobe dvaju likova. Njih su Postavili smo dvije krajnosti odigrali Azra Ibrahimović jedne osobe. Cijeli taj i Bruno Kontrec. sukob događa se Na ovoj svakodnevu jednom umu noj situaciji, naovno n o p – pojasnila je pravili su izuzetje n a v i Azra Ibrahinu predstavu. rikaz p o m s mov ić. Uz Ono što svaki ati bi k e č o Brunu Konprod tkom pojedinac e č o p treca i Daživljava svako li g o o i m vora Doklemalo uspjeli su - najav ju, autorica staviti u formu i ožujka leja k je predstave. na taj način prenije Do Predstava, koja jeti publici. na drugačiji način Kako su autori istakli, prezentira sukobe unutar ideja je bila napraviti ekspeličnosti, izvedena je prošle riment. Iako su se spremali srijede na sceni Centra za za to dosta dugo, intenzivan kulturu u Čakovcu. rad trajao je otprilike mjeU četrdesetak minuta, ko- sec i pol. Iz toga se rodila liko je trajala, kod publike predstava koja je ispunila koja je popunila dvoranu do očekivanja. - U predstavi igra posljednjeg mjesta, izazvala samo dvoje glumaca i dosta

Kazališna družina Pinklec prije četiri godine profilirala se i postala kazalište za djecu i mlade. Od tada nije imala nikakvog doticaja s kazalištem “za odrasle”.

Ovom predstavom nakon dugo vremena napravili su mali izlet u kazalište za drugačiju publiku.

Upravo bi njenom po novnom izvedbom mogli proslaviti svoj 25. rođendan.

Pinkleci, naime, djeluju od davne 1987. godine kada ih je jednostavna, no skroz je efektna – rekao je Dokleja.

Naime, radi se o neverbalnoj predstavi koja u sebi ima elemente plesa i fizičkog teatra. Kroz sve to proteže se pitanje sukoba, njegovi aspekti i manifestacije. On se, u interpretaciji Azre i Borisa, objašnjava kao dio ljudske pr irode, a manifestira na

je osnovao Romano Bogdan, ujedno i ravnatelj kazališta.

U širokom spektru predstava koje obrađuju razne teme – od svakodnevice do bajki i mitoloških svjetova za one mlađe od 18 godina - ovaj put uspjeli su uspješno ubaciti i priču kojom su na razmišljanje potakli i odrasle. U svakom slučaju, složili su se mnogi, bilo bi dobro kada bi predstave za stariju publiku postale i praksa, a ne samo eksperiment. različite načine. Sudjelujući u njemu ispunjavamo našu prirodnu dužnost, ističu autori.

Ishoda su uvijek dva – pozitivan i negativan.

Izlet među odrasle Predstava “Oko pola jedan” nastala je kao suradnja Azre Ibrahimović, bivše članice Pinkleca, i sadašnje postave kazališne družine Pinklec, koja djeluje u sklopu Centra za kulturu Čakovec. Bila je to prilika da se Pinkleci ponovo okušaju u teatru za odrasle, s obzirom na to da je ova predstava postavljena na scenu za sve starije od 14.

Nažalost, premijerna predstava bila je izvedena na maloj sceni. No sv i koji nisu uspjeli pogledati kako to sukob izgleda u interpretaciji ovog autorskog trojca, zasigurno će imati još koju priliku.

- Vjerojatno ćemo predstavu ponovo igrati početkom ožujka, pošto je tada ujedno i godišnjica osnutka Pinkleca – najavio je Davor Dokleja.

Kulturni obzor 27

7. veljače 2012., br. 403

STAND UP COMEDY Dva engleska komičara i australska komičarka u Centru za kulturu

London zove Čakovec na smijeh Oni će nas nasmijavati

Komedija kakvu bi prakticirao Seinfeld da je rođen u Engleskoj dolazi u srijedu 8. veljače u Čakovec. Sigurni smo da će dva engleska ko-

mičara i australska komičarka osvojiti publiku sjeverne Hrvatske.

Svaki put kad se održava London Calling, bilo u Varaždinu ili u Čakovcu, puni dvorane do zadnjeg mjesta. Čini nam se da će opet tako biti.

Iz Velike Britanije stiže

Mark Felgate za kojeg kažu da ima jedinstvene talente te čudnovat smisao za humor kombiniran s trbuhozborstvom.

Osim šala na račun školskog života, čudnovatnosti cenzure i prestravljivanju pijanaca, Markov nastup uključuje igru glasovima, zvukovima i vokalnim akro-

bacijama. Još jedan Englez koji će nas nasmijavati je Kevin Shepherd za kojeg kažu da ima manijakalnu energiju. Žene su rijetke u standup vodama, ali kad ih ima, rasturaju. U Čakovec dolazi Australka s londonskom adresom Kim Hope. Karijeru komičarke započela je

1994., a svoje fore temelji na mudrim zaključcima i uočavanju smiješnih situacija.

Cijena ulaznica za London Calling je 40 kuna i možete ih kupiti u Centru za kulturu Čakovec i u TZ Grada Čakovca. London Calling organiziraju Libris komunikacije, ali i Udruga urbani ured te TZ Grada Čakovca.

ĝWR ĴLWDWL"

Povijest znana i neznana

U PRIPREMI Predstava koja će spojiti Norvešku i Miljenka Stančića

Živući Ibsen dolazi na varaždinske daske

J U projekt je uključen i Galerijski centar Varaždin koji se brine o ostavštini najvećeg varaždinskog slikara Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Ovog travnja u Varaždinu će prvi put biti izvedena predstava po tekstu najvećeg norveškog živućeg autora Jona Fossea. No ovaj projekt ide i dalje od varaždinskog Hrvatskog narodnog kazališta.

Uključuje i Galerijski centar Varaždin (GCV). Naime, kako tekst za daske “živućeg Ibsena” priprema mladi varaždinski redatelj Dario Harjaček, u tekstu je već povukao paralele s opusom najvećeg varaždinskog umjetnika Miljenka Stančića. Upravo GCV brine se o Stančićevom opusu, a 2012. godina je u kojoj se obilježava 35. godišnjica njegove smrti.

Put u Oslo Kako je cijeli ovaj kulturni projekt dogovaran s Veleposlanstvom Kraljevine Norveške, ravnateljici varaždinskog kazališta Jasni Jakovljević te ravnatelju GCV-a Ivanu Meseku organizirali su studijsko putovanje u Oslo. Kako je Jakovljević bila spriječena, Mesek je otišao sam.

- Ovo je samo početak suradnje, a Norveška je pozivom jasno naznačila varaždinsku

kulturnu scenu kao ozbiljnog partnera na ovom, ali i eventualnim budućim kulturnim projektima – kaže Mesek.

U Oslu se među ostalim dogovaralo, ispričao nam je Mesek, da bi i sam autor prisustvovao varaždinskoj izvedbi svog djela, no i da se prijevod otisne i Jon na hrvatski. osse F Naime – n je Fosseovih uvršte ivućih prijevoda 0 10 ž ima vrlo među ijalaca malo. gen Fosse je svijeta inače dobitnik niza norveških nagrada, Francuska ga je prozvala svo- U Oslu djeluje i muzej Henrika Ibsena, koji je posjetio Mesek jim vitezom (Ordre national du Merite), a britanski Daily Telegraph uvrstio ga je na listu 100 živućih genijalaca.

Ono što možemo očekivati Životni standardi Hrvatske i Norveške Galerijskog centra Varaždin surađuje na daskama je atmosfera gotovo su dijametralno suprotni, no već 7 godina, uz ideju da se zbirka trajmelankoličnih reminiscencija ima toga što bi njima bilo zanimljivo. no udomi upravo u Varaždinu. Na tom na djetinjstvo, dijalozi koji - Jedna od tih specifičnosti je zbirka tragu razgovarao sam s direktorima se gube u ispraznoj tišini i avangardne umjetnosti s područja biv- najznačajnijih muzeja i galerija suvrenorveški hladan interijer. še Jugoslavije kolekcionara Marinka mene umjetnosti u Oslu, a izgledna je Spojit će se s varaždinskim Sudeca, koja je nedavno prezentirana i suradnja na području festivala perforStančićevim sutonom. Dvije u znamenitom Kassak muzeju u Bu- mansa, koji već 11 godina organiziramo različite kulture, a toliko sličdimpešti, s kojim Grad Varaždin preko u Varaždinu – kaže Mesek. ne – u Varaždinu.

“Izvoz” performansa i avangarde

PLES Mladi plesači preokrenut će cijelo kraljevstvo naopačke

Mačak sa čarobnim čizmama

Prošle godine “Put oko svijeta”

Prema motivima poznate dječje bajke, Plesni studio Vindi je u okviru zimske završne produkcije pripremio novu predstavu. Priča je to o Mačku sa čarobnim čizmama (Jana Klarić) koji svojim smicalicama i izmišljenim grofom Karabasom (Iva Kovačić) preokrene cijelo kraljevstvo naopačke. Tu je i Princeza (Maja

Ipša), Kralj (Ivančica Plavec) i Kraljica (Jelena Hrupek) te prizori Rijeke, Polja, Šume, Dvorca i svega ostalog što jedno kraljevstvo mora imati.

Vjerni Dvorski sluge (Patricija Anthea-Dukarić i Anja Rafajec) prate cijelu svitu od plesa Kraljevskog cvijeća sve do završnog Ceremonijala gdje se otkriva konačna istina.

Vrlog Čarobnjaka (Tea Pintarić) koji se pretvara u Lava (Ana Fajfarić) i Miša (Karolina Begić) Mačak uspije podrediti svojim ciljevima, a cijelu šarenu sliku upotpunjuju Dvorske lude, Dvorjani, Patke i Zečevi.

Tu su i čarobni Cipelići, ludi provod u Gostioni te Vjetrenjače koje pokreću mlinove.

Koreografiju potpisuju Da-

vorka Čorko-Rodeš, Sanja Bošnjak, Nikolina Benko, Mihaela Novak i Tea Košić.

Kako su to mladi plesač i izveli, možete vidjeti u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu 11. veljače u 18.00 sati, 12. veljače u 11.00 sati, a 18. i 19. veljače u 18.00 sati.

Ulaznice se mogu nabaviti na blagajni kazališta.

Conn Iggulden, Imperator: Vrata Rima, Mozaik knjiga, Zagreb, studeni 2011.

Iako bih bio presretan da naši klinc i, umjesto svakojakog smeća, pročitaju ovu knjigu i tako nauče nešto o rimskoj povijesti, nisam oduševljen ov im prvim romanom iz serije o Juliju Cezaru. Pomalo mi već na živce idu autori koji pišu tako hladno, formalno zadovoljavajuće, ali bez ikakve želje za iskorakom, eksperimentom, pa makar i neuspjelim. Ta prevl ast konstrukc ije nad inspiracijom sve je primjetnija u novih bestselera i plod je ukalupljenih škola kreativnog pisanja. Šteta truda koji je u prijevod uložio Mate Maras, naš veliki prevoditelj S hakesp earea; pa nije to Shakespeareov „Julije Cezar“! To je jedna mala, razmjerno i simpatična knjiga koja lijepo ocrtava p ov ij e s t , ali n e p r u ž a mnogo više od toga.

William Dietrich, Krv Reicha, Hena Com, Zagreb, studeni 2011.

Onima koji ne znaju za Himmlerovu opsjednutost okultnim ovaj će roman možda djelovati nejasan i neuvjerljiv, ali nije takav.

Oni pak koje to zanima, bit će opčinjeni i navučeni na daljnja istraživanja. Glavna mu je vrijednost upravo autorovo veliko poznavanje Njemačke, SAD-a i Azije tridesetih godina prošlog stoljeća, a nac ist ička ekspedicija u Tibet odlično je dokument irana. Ne, nije to neko veliko djelo, romantični dijelovi priče pomalo su i banalni, ali sigurno se radi o jednoj od boljih „povijesnih misterija“ i intrigantnijih bestselera New York Timesa. Ipak, prijevod i lektura primjetno su ispod standarda, dočim je spec if ična temat ika z aht ijeval a i s tr u čno g redaktora.

'HQLV 3HULĴLIJ

28 Duplerica

7. veljače 2012., br. 403

TRADICIJA U varaždinskom Hrvatskom narodnom kazalištu održan 19. Sjaj

Na Sjajnom balu i najsk J Plesalo se do ranih jutarnjih sati Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Sjajan je Sjajni bal. U ovu rečenicu mogli bi se sažeti dojmovi gostiju ovogodišnjeg, 19. Sjajnog bala. Iako manji nego prijašnjih godina, broj svečanih toaleta koje su prodefilirale varaždinskim kazalištem ipak je bio velik i dovoljan da bal opravda svoje postojanje i dobar glas. Plesni podij Velike koncertne dvorane također je bio pun.

Povratak u prošlost Organizacija kojoj je teško bilo naći mane i već uigrani Bal protokol daju mu poseo i ban štih. Purgari, klinci okup DND-a s plesom mebrojne be nueta i prvi valcer već o s o e su klasika, no goste i t pozna ičkog i dalje oduševljava duh t i l o p prošlosti koji oni nose z i g o n sa sobom. Ono što je kultur iznenadilo jest i činjenica života da su ove godine, osim purgara, goste dočekali čelni ljudi Grada - gradonačelnik Goran Habuš te njegovi zamjenici Natalija Martinčević i Vjeran Radelić.

Osim svečanog otvorenja, pažnju je plijenila i najskuplja hrvatska haljina.

Riječ je o haljini s motivima lepoglavske čipke, dizajnera Borisa Pavline.

Upravo je on imao čast

predstaviti se na ovogodišnjem balu.

Uz bogat program, hranu i piće, gosti su se ostali zabavljati do kasnih noćnih sati.

Manje gostiju - Osjeća se da je manje gostiju, no bez obzira na to, jako sam zadovoljna i sve je ispalo odlično - komentirala je Ingeborg Jurić, predsjednica Hrvatsko-austrijske kulturne zajednice Varaždin i organizatorica bala. - Cijela organizacija traje godinu dana i krvavo se namučimo. S pripremama za sljedeći počinjemo uvijek na kraju aktualnog bala. Nakon što svi odu, sjednemo i krenemo s dogovorima - rekla je.

Prisjetila se i kako je bilo na početku, kada je ova tradicija bila tek u planu. - Nekad davno takvih balova je bilo i nekoliko godišnje. No u vrijeme komunizma balove se smatralo buržujskima te su oni zabranjeni - počela je priču.

Nakon duge pauze, prije 19 godina odlučila je, zajedno s Mirjanom Dučakijević, organizirati jedan takav bal. - Idemo organizirati bal, rekla sam.

Rekla je: “Zašto ne. Ali kakav?”.

“Pa sjajni”, odgovorila sam.

Tako je nastao Sjajni bal - rekla je Ingeborg te dodala u šali: Prve godine smo ljude na ulici za rukav vukle da dođu na bal, ali uspjelo nam je.

Danas bal okuplja brojne poznate osobe iz političkog i kulturnog života, i to ne samo iz Varaždina već i iz inozemstva.

Od samog početka večeri prisutne su

Duplerica 29

7. veljače 2012., br. 403

ni bal grada Varaždina koji je i ove godine okupio niz zaljubljenika u ples

kuplja hrvatska haljina

na ples tjerali Big Band Bad Gleichenberg iz Austrije te Varaždinski komorni orkestar.

A osim gostiju, na podiju su se našli vrhunski plesači iz hrvatskih, ali i europskih plesnih klubova.

Tombolom i javnim izvlačenjem dobitnika završio je program i ovog bala, nakon čega su gosti ostali otplesati još koji

ples i dogovoriti se za sljedeći, okrugli, 20. bal. S obzirom na uigran organizacijski tim i trud, ni on zasigurno neće odskakati od prethodnih. Svi bi se mogli složiti oko jedne stvari – mijenjaju se stranke i političari na vlasti te mnoge druge stvari, no vjerni posjetitelji Sjajnog bala svake godine su tu sa željom da se dobro naplešu.

N. Martinčević kao M. Monroe Sjajni bal Grada Varaždina jedna je od rijetkih prilika kada se Varaždinke i Varaždinci mogu zaista skockati i zasjati u punom sjaju.

Od raznih toaleta najupečatljivija je bila ona Natalije Martinčević koja je najvjerojatnije inspiraciju za balski styling pronašla u filmu “Muškarci više vole plavuše” s legendarnom Marilyn Monroe.

Inače, poznata haljina koju je Marilyn Monroe nosila za izvedbe pjesme “Dijamanti su djevojčini najbolji prijatelji”, prije dvije godine na holivudskoj aukciji prodana je za 313.000 dolara.

Gotovo sve što je legendarna Merlinka stavila na sebe s vremenom je dobilo kultni status i već godinama služi kao inspiracija za toalete na dodjelama Oscara i slično. (dap)

30 Putopis

7. veljače 2012., br. 403

Ima ih “ko Rusa”

PUTOPIS Hrvoje Ivančić posjetio je Vladivostok, ruski grad na granici s Kinom

Živa rusko-kineska granica PUTOVANJE

S Istoka na Zapad i obratno Opće je poznata činjenica da je populacija u Kini narasla preko svake mjere što je uzrokovalo novu, veliku seobu naroda koja se upravo događa i koja će se događati narednih nekoliko desetljeća. Dok Kinezi dolaze u pogranične gradove Vladivostok, Blagoveshchensk, Khabarovsk, nije rijetkost da Rusi poslom odu u Koreju ili u Japan. Denis Puškin iz Vladivostoka živi je primjer ove prakse. - Kažem ti, volim svoju zemlju!

Shvatio sam to dok sam godinu dana radio u Koreji. Tamo su ljudi kao roboti, samo rade, rade i rade. Previše je to za mene, ja volim da stvari idu lagano, opušteno. U Koreji sam odbrojavao dane do povratka, a na silasku s broda poljubio sam svoju, rusku zemlju - rekao je Denis.

Kineski restoran

J Posebnim sporazumima iz 19. st., Kina je ovo područje

prepustila Rusiji. Danas se čini da se Kinezi postupno naseljavaju Piše i snimio: HRVOJE IVANČIĆ

tru Vladivostoka svoj svakodnevni posao čuvara u restoranu - Ovaj grad više nije za mene, Kopjejka odrađivao je Juraj. prvom prilikom pakiram kofere On je, za razliku od Denisa, i odlazim u St. Petersburg! - izja- u potpunosti zadovoljan sa vio je Denis Puškin, stanovnik situacijom. Međutim, namirVladivostoka, glavnoga grada nice proizvedene u centralnoj Rusiji mnogo su skuplje kad ruskog Dalekog istoka. jednom stignu u daleki Vladivostok. Tako npr. većina soko”Kineski” Vladek Srž njegova nezadovoljstva va, grickalica i konzerviranih su odnedavno povećane takse proizvoda stoji za trećinu više. na uvoz automobila iz Japana - Ne kažem da ne bi moglo biti i Koreje, koje su promijenile bolje, ali odavde npr. možemo živote uvoznika poput Denisa. u kupovinu u Kinu ili u Japan.

Možemo na praznike u Tajland Oni svoju priliku sada ili Maleziju jer bliže nam traže drugdje, a je nego Europa - rekao na Zapadu. većin je Juraj.

No Vladivova i o k o s Veze sa susjednom stok nikaza ji o t s a Kinom osebujne su ko ne polic gricka iše nego dakako u slučaju trstaje pusti uv govine. Rusi u Kinu grad! U trećin lnoj mogu bez vize na pet njega se centra u dana. svakodnevRusiji no slijevaju potoci radnika Povijest i politika iz susjedne Kine i SjePosebnim sporazumima iz verne Koreje isto kao i stanov- 1858. i 1860. godine, Kina je nici bivših sovjetskih republika ovo područje prepustila Rusiji. iz srednje Azije. Vladek, kako Da službena kineska politika ga zovu od milja, za brojne komad zemlje na ruskom DaKineze zvuči kao obećana ze- lekom istoku smatra svojim, mlja. Realnost Vladivostoka je, dokazuju kineski udžbenici smatra Denis, takva da on malo povijesti. U njima stoji da je pomalo postaje kineski grad. druga strana 4300 km duge U isto vrijeme, u samom cen- rusko-kineske granice zapravo

DUNAVSKI BLUES

Hrvoje Ivančić autor je knjige „Dunavski blues“ koja govori o njegovom 2000 kilometara dugom putovanju na gumeKina. Danas se čini da Kinezi nom čamcu od Zagreba do Crnog mora. Ivančić je dojmove teritorij vraćaju postupnim s putovanja zabilježio u knjizi, i dobili smo priču o rijeci, o naseljavanjem. Bacimo npr. poljudima uz rijeku i o prijateljstvu. Knjigu možete nabavati u gled na grad Blagoveshchensk knjižarama diljem Hrvatske ili je naručiti direktno od Hrvoja uz pograničnu rijeku Amur, na e-mail hrvojeivancic@yahoo.com.

1500 kilometara zapadno od Vladivostoka. Ovdje je u samo tri godine izraslo nekoliko kineskih trgovačkih centara gdje radnici zapravo i žive. Lagana šetnja kineskom četvrti otkrit će vam sve detalje njihova dolaska u Rusiju.

Radi se o tome da, uoče li prodavači fotoaparat, postaju vrlo nemirni. Razlog tome njihov je ilegalni dolazak ili ilegalno Hrvoje Ivančić prebivanje iako kažu Autor putopisa da su došli na „buissines“ vizi. Da kineska trgovina smeta domaćim radnicima nije dvojbeno jer oni sada, poput gospođe Larise, vlasnice salona odjeće, imaju puno manje mušterija. Koliko je kineski građevinski lobi jak dokazuje najveća zgrada u Blagoveshchensku, hotel Asia, čiji je vlasnik Hua Fu, direktor građevinske firme. Kinezi dakle grade, prodaju tekstil i povrće dok Rusi u Kinu odlaze na jeftin provod i isto tako u šoping.

Jedan od brojnih kineskih prodavača

Spomenici u Vladivostoku

!

7. veljače 2012., br. 403

Dora Oštrek, članica Streličarskog kluba Grebengradski streličari otputovala je u Las Vegas na 11. seniorsko i 6. juniorsko SP u dvorani.

Sport sport@regionalni.com

Sport

!

Sport 31

Slavko Goluža, izbornik hrvatske rukometne reprezentacije, zadovoljan sportskom atmosferom obećao je da će “kauboje” dovesti u Varaždin

RUKOMET Opet kvalitetan rukomet u Varaždinu

Interes postoji Opet odgođena Skupština Skupština NK Varaždin ponvo nije održana, ovaj puta zbog nedostatka kvoruma, a problemi se gomilaju.

Klub je pod suspenzijom je Arbitražne komisije HNS-a i ne smije igrati prijateljske utakmice. Suspenzija je nastupila zbog financijskih dugova prema bivšim igračima Milanu Pavličiću i još troijci igrača. U svim ovim problemima klubu je bio isklju-

čen plin. Sada je Grad pristao platiti umjesto kluba energente, a novo je pitanje do kada će i to potrajati jer u vrijeme smanjenih sredstava za sport nekome ponovo treba uzeti. Riječ je o oko 520.000 kuna duga, a inače klubu treba oko 650.000 kuna godišnje za te namjene.

Na sportskom planu klub je ponovo napustilo nekoliko standardnih igrača.

Odbojkaši u “crvenom” Marko Kopljar, jedan od najtraženijih igrača RK Croatia osiguranje Zagreb, koji je nakon utakmice podijelio najviše autograma

J RK Croatia osiguranje Zagreb uvijek privuče velik broj gledatelja u Varaždinu Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

metnih utakmica premijer lige.

Svaki put kada u Varaždin dođe RK Croatia osiguranje Zagreb, tribine su solidno popunjene što znači da postoji interes za kvalitetnim rukometom. Tada nije problem niti kupiti ulaznicu. Prikazani rukomet opravdao je očekivanja, a televizijski prijenos dodatno je podigao Kvaliteta važnost ovog sportskog Nakon Europskog prdogađaja. Gosti iz venstva, ponajbolji Banja Luke pokahrvatski rukometaši a n e j l zali su vrlo dopreselili su se u Najav ica bar rukomet i Varaždin i branili km a t u i učinili u prvom boje klupskog v i t o r p poluvremenu nacionalnog u a g neizvjestan suprvaka. Iako je lur a t e M sret te je i poluvaraždinski predinu vrijeme ž a r završilo mijerligaš na nea V u njihovu kor ist zavidnom mjestu na 18:17. Ekipa Zagreba prvenstvenoj ljestvici, u nedjelju se pokazalo kako nije bila je ponešto oslabljena, nezamro interes za rukometom dostajali su Balić, Štrlek, Valčić, u Varaždinu. Na tribinama se Stepančić i Špiler, ali ukupna skupilo više od dvije tisuće kvaliteta ekipe i dužina klupe ljubitelja rukometa i unatoč lo- vratila je stvari na njihovo mješim vremenskim uvjetima zbog sto u drugom dijelu. Konačni kojih je odgođena većina ruko- rezultat 37:32 zadovoljio je Gradska sportska dvorana Varaždina bila je domaćin susreta 15. kola regionalne rukometne SEHA lige između RK Croatia osiguranje Zagreb i RK Borac M-tel Banja Luka.

gledatelje. Ponovo je posebno zanimljivo bilo “treće poluvrijeme” kada su mladi Varaždinci pohitali, kao i svaki put po autograme i fotografiranje za uspomenu sa svojim sportskim idolima, ovaj put posebno je bio tražen mladi Jakov Gojun.

- Varaždinski gledatelji bili su odlični i pomogli su nam da unatoč umoru i iscrpljenosti skupimo snage i ostvarimo važnu pobjedu. Nadam se da ćemo opet doći u Varaždin s reprezentacijom na kvalifikacijski turnir za Olimpijske

igre - izjavio je Gojun. Susret je pratio i hrvatski izbornik Slavko Goluža koji je pohvalio varaždinske gledatelje i također rekao kako se nada da će se početkom travnja u Varaždinu igrati kvalifikacijski turnir za odlazak u London. Dopredsjednik Hrvatskog rukometnog saveza Zoran Gobac također je bio zadovoljan viđenim i osim kvalifikacijskog turnira najavio i još jedno gostovanje RK Croatia osiguranje Zagreb u Varaždinu i to najvjerojatnije one protiv Metalurga 14. ožujka.

Ujediniti snage Zoran Gobac je održao i malu lekciju varaždinskim rukometnim dužnosnicima izjavivši kako mu je žao što u Varaždinu nema kvalitetnijeg rukometa. - U Vidovcu, samo nekoliko kilometara od ove dvorane, djeluje dobro organizirani

klub, ali na tako malom prostoru nemoguće je da djeluje više jakih klubova.

Moraju se rukometne snage u gradu ujediniti. Želja mi je da Varaždin opet bude središte rukometa i da ova dvorana ne zjapi prazna dodao je Gobac.

RUKOMET ŽRK Koka pobijedila Umag 29:23 u 15. kolu Prve HRL-a

Važna pobjeda mladih Varaždinki U 15. kolu 1. hrvatske rukometne lige za žene, rukometašice ŽRK Koka pobijedile su ekipu Umaga na njihovom terenu 29:23 (14:11), iako su broni susreti bili odgođeni zbog loših vremenskih uvjeta.

Nakon serije poraza, ovaj susret bio je vrlo važan za Varaždinke jer su igrale protiv izravnih suparnica na prvenstvenoj ljestvici. Tako su i ušle u susret i kontroli-

rale ga cijelo vrijeme.

Trener Nikola Škorić napokon može odahnuti jer s ovom pobjedom Varaždinke imaju 12 bodova i puno su mirnije na desetom mjestu prvenstvene ljestvice.

Osim toga, ekipa je potpuno zdrava, sve povrijeđene igračice vratile su se u trenažni proces i u nastavku prvenstva trebali bi doći bolji dane za mlade Varaždinke.

Riješeni su i problemi s mokrim parketom u Gradskoj sportskoj dvorani pa su zadovoljeni svi uvjeti za normalan trenažni proces i uspješan nastavak prvenstva.

U sljedećem kolu u Gradsku sportsku dvoranu dolazi nepobjediva Podravka, a zatim mlada ekipa Varaždinki putuje u Rijeku gdje će protiv ekipe Zameta tražiti nove bodove.

Odbojkaši OK Varaždin Volley izgubili su na gostovanju susret s OK Karlovac 3:1 (16:25, 25:22, 25:16, 25:23) u 16. kolu 1. A hrvatske odbojkaške lige.

Nakon ovog poraza Varaždinci i dalje ostaju u nezavidnoj situaciji, na posljednjem mjestu prvenstvene ljestvice. Sljedeća realna prilika za osvajanje bodova je već u sljedećem kolu kada u Varaždin dolazi pretposljednja ekipa prvenstva, ekipa Splita. Oni trenutno imaju samo jedan bod više od Varaždinaca i igrački su oslabljeni.

Najbolji sportaši u Ivancu Lucija Sever, članica Srednjoškolske ženske rukometne ekipe Ivanca, i Josip Jakop, član Trkačkog kluba Ivančica, najbolji su sportaši Ivanca u 2011. godini.

Najboljom muškom ekipom proglašena je ekipa NK Ivančica, a ženskom ekipa SŽRK Ivanec. Naslovom najboljih mladih sportaša u 2011. odsad se mogu pohvaliti Robert Štefičar (RK Ivančica) i Melanija Hrgarek (Karate klub).

Lucija Sever

32 Sport

7. veljače 2012., br. 403

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Novi zakon K

ako se već duže vrijeme raspravlja o sportu na lokalnoj razini, tako je sada ta rasprava podignuta i na državnu razinu. Kakvi će biti rezultati rasprave, to ćemo tek vidjeti, ali je u svakom slučaju dobro da se o ovih osam važnih tema i pitanja razgovara i diskutira. rvo i najbolnije pitanje je financiranje. Kreće se u izradu novih modela, a u kojem smjeru će se kretati, još uvijek nije do kraja jasno. Postoje indicije da će biti veće podjele između olimpijskih i neolimpijskih sportova, da će se financirati rad s mlađim uzrasnim kategorijama, a da će se seniori financirati selektivno. renut će se i u novu kategorizaciju, i za sportove, i za sportaše. Želja je da se preciznije definira i koja je uloga sporta u društvu. adna skupina ministarstva dobila je zadatak izraditi zakon o nadzoru i inspekciji u sportu, jer dosadašnji nered dojadio je svima. Definirat će se i odnos prema vrhunskim sportašima jednokratnim nagradama, ali i stalnim nagradama za vrhunske sportaše. adit će se na uspostavi tijesne suradnje Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta s Ministarstvom uprave radi što preciznijeg definiranja svih oblika udruživanja u sportu. adna skupina dobila je zadatak i što prije stvoriti i donijeti dugoročnu strategiju razvoja sporta na državom nivou koja nikada do sada nije donesena, a bez koje je nemoguće pristupiti izradi potpuno novog Zakona o sportu, što je konačni cilj. Napravit će se i detaljna evidencija uz detaljan opis stanja svih sportskih objekata u zemlji. ok su u tijeku rasprave o ovim temama, bilo bi dobro da u njima sudjeluju sportaši i sportski djelatnici s našeg područja, kako bi se čulo i njihovo mišljenje i prijedlozi rješenja. Na kraju to je i prilika da se isprave i svi oni propusti za koje se godinama govori da se ne mogu promijeniti.

P

K R R R

D

Hrvoje Kišasondi i Siniša Kovačić zajedničkim snagama u ringu, ali i u organizaciji velikih borilačkih priredbi

KICKBOXING Hrvoje Kišasondi predsjednik WKF-a za Balkan

Regionalna liga J Fight Club “Kovačić” Varaždin postaje središte kickboxing sporta u Hrvatskoj i

regiji pa se ubrzo očekuju nove borilačke priredbe te Svjetsko prvenstvo u lipnju Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Novo veliko priznanje stiglo je na adresu Fight Cluba “Kovačić”, Varaždin. Predsjednik kluba Hrvoje Kišasondi izabran je na sjednici World Kickboxing Federation, svjetske kickboxing federacije u Beču za predsjednika za područje Balkana.

Priznanje

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 08.02.2012.

- velika dvorana – odbojkaška utakmica OK Varaždin – OK Split s početkom u 16,00 sati 09.02.2012.

- kuglana – kuglačka utakmica KK Obrtnik 2011 – KK Dubravčan s početkom u 18,00 sati 10.02.2012.

- kuglana – kuglačka utakmica KK Željezničar – KK Ivančica s početkom u 18,00 sati 11.02.2012.

- velika dvorana – rukometna utakmica ŽRK Koka – ŽRK Podravka Vegeta s početkom u 16,00 sati – rukometna utakmica RK Varteks di Caprio – RK Kaštela Adriachem s početkom u 19,00 sati - kuglana – kuglačka utakmica KK Lepoglava – KK Zanatlija KRT s početkom u 18,00 sati 12.02.2012.

- mala dvorana – rukometni turnir RK Varteks di Caprio - RK Međimurje - RK Prelog - RK Ludbreg s početkom u 09,30 sati - kuglana – kuglačka utakmica KK Varteks – KK Željezničar KC s početkom u 15,00 sati

K i š as o n d i j e v e ć predsjednik za područje Balkan a z a Wo r l d Profess ional Kickbox ing Council federaciju, odnosno njezin profesionalni dio, a čelnic i WKF kickboxing federacije prepoznali su njegov rad u federaciji i klubu te su ga postavili na ovo prestižno mjesto. Uz ovo imenovanje postao je i član u skupštini WKF-a koja odlučuje o pitanjima kickboxing sporta

u okviru ove federacije u cijelom svijetu.

Njegov prvi korak je osnivanje regionalne lige, WKF Inter League, u kojoj bi se natjecale amaterske ekipe u borbama po pet boraca prema K-1 pravilima, zatim tu su seminari i edukacija trenera i sudaca te popularizacija kickboxinga na prostoru Hrvatske, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Austrije, Slovačke i Italije.

Ovom titulom Hr voje je postao prvi čovjek u Hr vatskoj s tako v a ž n o m titulom u s v ij e t u kickboxinga i pokazao da Fight Club “Kovačić” sa svojim podružnicama KBK 300 i Pit bull gym izrasta u ponajbolji borilački klub ne samo u Hrvatskoj već i u regiji.

U rskoj amate ter n WKF I jecale n e at Leagu pe s po pet ki bi se e ca po K-1 bora lima pravi

Kickboxing ima svoje gledatelje u Varaždinu

Treba i podsjetiti da je Siniša Kovačić jesenas u Hong Kongu izabran za predsjednika World Kickboxing Network za Hrvatsku, također velike svjetske kickboxing federacije. Prije Kovačića predsjednici WKN-a za Hrvatsku bili su Igor Ivošević i Branko Cikatić.

Osim toga Fight Club “Kovačić” predvođen Hrvojem Kišasondijem i Sinišom Kovačićem nakon organizacije dviju velikih borilačkih priredbi prošle godine, 4 Asa i finale Bigers Better kicboxing

priredbe, koju je izravno iz Varaždina prenosila svjetski poznata TV postaja Europsort, organiziraju u srpnju ove godine Svjetsko prvenstvo u kicboxingu u WKF federaciji.

U to vrijeme, od 16. do 21. srpnja, u Varaždinu bi se trebalo okupiti više od tisuću boraca iz svih krajeva svijeta i to bi trebala biti najmasovnija borilačka priredba ikad održana na ovim prostorima.

U planu su još i profesionalni mečevi članova kluba koji drže brojne titule.

TENIS jako dobru Zelić 2:0 (7:5, 7:5), pa je trenutno na 14. mjestu HTS-ove rang-liste za djevojčice do 12 godina. Finale je očekivano dobila Doris Ptiček 2:0 (6:0, 6:1). Turnir je bio visokog 3. ranga.

Na završnim rang-listama HTS-a za 2011. godinu u kategoriji djevojčica do 12 godina, Dorotea Vrbanec je na 7. mjestu, Doris PtiKukina Gradečak ček 14., Paula

U Zagrebu je odigran teniski turnir za mlađe uzrasne kategorije do 12 godina, a u finalu su se našle Doris Ptiček i Karla Kukina Gradečak iz TK Varteks.

Za Doris, koja je trenutno 2. na rang-listi HTS-a, u klubu su očekivali dobar rezultat, ali ih je ipak iznenadila Karla kada je u polufinalu dobila

Doris Ptiček i Karla

Šimunčić 16., Karla Kukina Gradiček 35., Ivana Pakrac 44.

Kod dječaka u istoj starosnoj kategoriji Hrvoje Puklavec je na 4. mjestu, Ivan Čepin 13., Matija Pantaler 41., Dino Poljak 42.

Kod djevojčica do 14 godina TK Varteks predstavlja Ena Kocijan na 27. mjestu, Dorotea Vrbanec 43., Doris Ptiček 48., Paula Šimunčić 52.

Kod dječaka Hrvoje Puklavec je na 23. mjestu, Ivan Čepin 47.

Sport 33

7. veljače 2012., br. 403

MAČEVANJE Kensei, Mačevalačko društvo Varaždin

Japanske tajne J Tajne mačevanja samuraja od sada se mogu naučiti i u našem gradu u sportskoj dvorani I.

osnovne škole Varaždin, svaki utorak od 18.30 sati Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Iz Mačevalačkog društva “Kensei” pozivaju sve zainteresirane da nauče tehnike borbe i kate s jednim i dva mača te taktiku borbe s jednim i više protivnika te kako se suočiti s vlastitim strahom i svladati ga, kako razvijati samodisciplinu, kako se nositi sa životnim poteškoćama, kako iz kaosa stvarati red, a iz nesklada harmoniju.

Sve su to i osnovni ciljevi novoosnovane varaždinske udruge mačevalaca.

Prezentacija Prošli utorak održana je prva javna prezentacija, a ovaj utorak krenula je nova grupa učenika ove zanimljive japanske borilačke vještine.

Mačevalačka udruga već broji više od 30 čl anova, a kao jedna od r ijetkih škola u Europi i jedina u ovom djelu Europe koja podučava japansko mačevanje, bilježi stalan rast broja članova, što iz varaždinskog kraja tako i iz okolice. Želja članova društva je uz otkrivanje tajni japanskog mačevanja utkati kodeks samuraja u svakodnevni život svih članova i polaznika škole ali i njihovih najbližih.

- Mi smo skupina entuzijasta koji istražuju velik prostor japanskog mačevanja, kenjutsu, u njegovoj borbenoj primjeni. Bavimo se razvojem vještine mačevanja s jednim i dva mača, koja nam je temelj za izgradnju duha i samodiscipline. Nastojimo se pridržavati kodeksa časti samuraja i koristiti taj kodeks i u životu - istaknuli su u novom varaždinskom društvu.

Iako škola korijene vuče iz Kenjutsua, specifičnost je mačevanje s jednim kao i s dva mača, po uzoru na Niten-ichi ryu školu pri čemu je važan element razvoj vlastitog, osobnog stila tradicionalne borbe.

Svi zainteresirani, stariji od 12 godina, mogu se pr idružit i treninzima svak i uto rak od 18.30 h u dvorani 1.

OŠ Varaždin, a za više informacija možete posjetiti i web stranice www.kensei. hr.

Osnivanjem Mačevalačkog društva Kensei Varaždin je obogatio svoju ponudu rekreacijskih sadržaja ali i obrambenih tehnika, za koje također postoji stalni interes.

alačko mačev Kensei o društv a starije z o sam od 12 a godin

Najbolje se uči od najboljih poznavatelja tradicionalnih vještina

Prezentacija Mačevalačkog društva Kensei za zainteresirane

KENSEI KODEKS Kenjutsu je vještina borbenog mačevanja koju su prakticirali samuraji feudalnog Japana. Sama riječ kenjutsu znači doslovno umjetnost mača. Članovi Mačevalačkog društva Kensei oplemenjuju svoje živote i život svoje zajednice primjenom samurajskih ideala i kodeksa časti u svojoj užoj i široj okolini.

Kodeks Mačevalačkog društva “Kensei”: 1. Štitim slabe i pomažem im da ojačaju, 2. Moj glas je glas istine i razuma u mraku, 3. Tražim ono najbolje u drugima i sebi, 4. Držim obećanja, 5. Svoje štićenike branim vlastitom čašću, 6. Nisam ničije vlasništvo i ne posjedujem nikoga, 7.

Ispravno djelovanje važnije mi je od mojih želja i strahova.

Dio članova varaždinskog društva ljubitelja japanske kulture

ATLETIKA Neke od donedavnih kadetkinja atletskog kluba SAK Varaždin, ove subote, 4. veljače, odmjerile su snage u novoj kategoriji, nastupivši na Državnom prvenstvu Hrvatske u dvorani za mlađe juniorke.

Treba spomenuti nastupe Mateje Jambrović i Vlatke Sekirnik, koje ne samo da su donedavno bile najbolje kadetkinje, već su se sada također dominantno okrunile zlatnim medaljama u svojim

popravila u finalu na 9:00 disciplinama.

Mateja Jambrović na- sekundi i za više od pola stupila je u utrci mlađih sekunde pomela konkujuniorki na 60 metara te renciju.

Valja spomenuti i nas prvim rezultatom kvalifikacija 7:90 u finalu stup mladog Josipa Cestatakođer pobijedila po- ra, koji je nakon ozljede pravivši svoj rezultat na nastupio u utrci mlađih prvenstvu i spustivši ga juniora na 60 metara i s na 7:87 sekundi te time rezultatom od 7:54 zauzeo odnijela zlato. Dok je Vlat- vrlo dobro 9. mjesto. ka Sekirnik također svoj prvi rezultat kvalifikacija na 60 Mateja Jambrović metara s preponama u vremenu 9:08

Ribolov Budimir ŠEBEČIĆ Totalni FM, marketing, budimir.maletajne@gmail.com.

Vremenske neprilike V

remenske prilike, odnosno neprilike, kako na ljude, bili oni ribiči ili ne, utječu i na ribe. Kako smo naveli u prošlom broju, najvažniji u toj priči je atmosferski tlak. No postoji još jako puno faktora koji utječu na uspješnost u ribolovu. Kad naučite te “cake”, vjerujte, kući ćete puno češće nego do sada donositi ulov vrijedan pažnje. Mala do umjerena oblačnost pozitivno utječe na uspjeh u ribolovu. Pri stabilnoj temperaturi, ribolov za oblačnog dana može biti vrlo dobar. Kiša, ako ne pada tlak, također je dobra za ribolov. Nove količine kisika koje ona donosi u vodu povećavaju aktivnost riba. Kratkotrajne tople kiše olujnog tipa također doprinose uspješnom ribolovu. Pred oluju i za vrijeme kiše, kad nema vjetra, pojačava se aktivnost štuke, a dobro se love šaran i klen.

Za vrijeme same nepogode, ulov se prekida. Ljeti, poslije kiše, ako se vrijeme nije mnogo promijenilo, sve vrste riba dobro “rade”. Što se tiče otvorenih voda (rijeke, veći potoci), ribolov će biti dobar ako je vrijeme neznatno oblačno s malo vjetra, ako su noći prohladne i tihe te ako se vjetar javlja poslije izlaska sunca, malo se pojačava u podne i prestaje navečer. Isto tako, dobro se lovi kad je noću vedro 22 - 24 sata te kad se ujutro u kotlinama i iznad vode pojavi magla koja nestane kad sunce izađe. Takvom vremenskom stanju odgovaraju i neki drugi znakovi: lastavice lete visoko, a šarani skaču iz vode samo rano ujutro. Inače, tijekom cijele godine ribolov će biti dobar ako je atmosferski tlak stabilan te se zadržava oko normale ili neznatno raste, ako su zore zlatne te ako su udaljeni predmeti u izmaglici. Ribolov će biti osrednji ako vedro vrijeme prelazi u nestabilno, ljeti s kišama, zimi sa snijegom, pri čemu atmosferski tlak pada, vjetar navečer ne prestaje i mijenja pravac, noću se pojačava, a poslije oluje postaje hladnije. Takvo vremensko stanje obilježeno je purpurnocrvenom zorom, jasnim svjetlucanjem zvijezda, dok lastavice lete nisko iznad zemlje. Ribe tada postaju ćudljive, ribolov je loš, posebno na šarana i deveriku. Ako baš želite u ribolov po takvom vremenu, češće mijenjajte mjesto ribolova, tražite zavjetrinu i koristite razne vrste mamaca. Možda sve ovo djeluje malo komplicirano, no nakon niza godina provedenih u ribolovu, promatrajući prirodu i uživajući u njoj, čovjek svašta nauči. I ako tako razmišljamo, bit će nam najvažnije provoditi puno vremena uz vodu, na kakvo vrijeme bilo. Pobjegnite od Facebooka i virtualne stvarnosti. Idite na ribičiju i pokisnite, prođite pješke kilometre uz vodu, jednostavno - uživajte u prirodi. Doći ćete kući normalniji, mirniji i napunjenih baterija. I, probajte usput nešto i uloviti (mislim na ribe)...

Knjigu Male tajne športskog ribolova možete naručiti na telefon 091 2002 083. Cijena knjige je 49,00 kuna plus poštarina.

Ml. juniorke šeste

Mlađe juniorke KK Varteks nastupile su na XXI. ekipnom prvenstvu Hrvatske za 2012. godinu. Zauzele su solidno 6. mjesto s rezultatom 1920

čunjeva.

Pojedinačno: Lucia Hojski 506, Ema Hofer 489, Marija Horvat 476, Mia Šestak 449, što je ukupno bilo 1920.

Planinarska škola Hrvatsko planinarsko društvo „MIV“ Varaždin organiziralo je planinarsku školu u koju se prijavilo tridesetak planinara. Škola je započela u srijedu 2.veljače predavanjem o povijesti i organizaciji planinarske aktivnosti u Hrvatskoj i svijetu.

Predavanje je održao tajnik Hrvatskog planinarskog saveza Darko Breljak poznat kao veliki organizator himalajskih ekspedicija. Program škole je opsežan i vrlo kvalitetan, tako da će sudionici u teorijskom i praktičnom dijelu, uz kvalitetan stručni kadar, tijekom tri mjeseca steći osnovna znanja potrebna u planinarenju i daljnje napredovanje u specijalističkim planinarskim djelatnostima. Predavanja se održavaju u prostoriji 4. mjesnog odbora u Trakošćanskoj 24 s početkom u 20.00 sati. Voditelj škole je Nikola Šebrek, predsjednik Visokogorske sekcije HPD MIV-a te vodič i član Gorske službe spašavanja.

34 Sport

7. veljače 2012., br. 403

NOGOMET

Boxmark i NK Varaždin NK Varaždin i Boxmark realizirali su projekat uređenja klupa i zaštitnih kabina za pričuvne igrače i prateće osoblje na utakmicama, kao i okolni prostor uz travnati rub igrališta.

Boxmark Leather sa sjedištem u Trnovcu Bartolovečkom, kao jedan od vodećih svjetskih proizvođača kože i proizvoda od kože, posebno kožnih navlaka za sjedala i kožnih dijelova interijera za osobna vozila, donirao je NK Varaždin sportska sjedala visoke kvalitete kakva se ugrađuju samo u sportske automobile renomiranih auto proizvođača. Boxmark se pobrinuo da zamjeni i dotrajale zaštitne kabine novim metalnim konstrukcijama sa pokrovom od polikarbonatnih ploča

Ekipa SPK Harmony i ove je godine nastupila u velikom broju, ali su ponovo ostvarili veliki uspjeh, a njihovi članovi pet puta su se penjali na postolje za pobjednike

SPORTSKI PLES Na Prvenstvu Hrvatske 10. godinu zaredom Harmony najbolji

Dva državna prvaka J Od 23 varaždinska plesna para dva su državni prvaci, dva viceprvaci, a jedan treći u državi Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

čime je, osim funkcionalnog dijela, zadovoljen i estetski dio i vizura same športske arene.

Tako je Boxmark svoje izvanredne vještine i znanja u razvoju i inovacijama od kože stavio i u funkciju športa, a ono što se može vidjeti na stadionu NK “ Varaždin “ svjedoči o vrlo vrijednoj donaciji kojoj se ne bi postidjeli i daleko veći hrvatski pa i europski klubovi.

Kako ističe i sam Predsjednik uprave Boxmarka Igor Greblički, ova donacija predstavlja dio strateškog marketinga i dokazuje svoju pripadnost varaždinskoj regiji, ali i društvenu osjetljivost.

plesnih parova u pojedinoj starosnoj kategoriji).

Pravi užitak i zadovoljstvo U Sportskoj dvorani u Bedekovčini održano je Prvenstvo bilo je pratiti natjecanja pleRepublike Hrvatske u standar- snih parova koji su svojim dnim plesovima. U konkurenciji elegantnim i temperamentnim 99 plesnih parova iz 36 klubova pokretima uz zvukove engleskog valcera, tanga, bečkog koji se natječu u Hrvatvalcera, slowfoxa i quskoj plesnoj ligi, ickstepa pokazivali plesač i Spor tIva koliko plesnog skog plesnog ki e s i R znanja i umijeća kluba “Hara g a r S je potrebno da mony” 10. n Vedra ali su se bi se došlo do godinu za ir c i f i l samog vrha u redom poa e v s k e ć ovome sportu. stali su najkoje P S u a n A sam vrh, na uspješniji žujk o u i t radost brojnih u državi. Iz održa oskvi Varaždinaca, u varaždinskog M u većini slučajeva bio plesnog kluba je rezerviran za plesače na državnom prvenHarmonyja koji su i ovaj put stvu nastupila su 23 plesna para raspoređena u sedam dominirali plesnim podijem. starosnih kategorija. Naslove državnih prvaka Harmonyjevci Dominacija su izborili u dvije kategorije, naPrvo mjesto i naslov državnih slove viceprvaka jednako tako prvaka tako su osvojili Iva Risek u dvije kategorije, a osvojili su i i Vedran Sraga u kategoriji jedno treće mjesto. Osim toga, mladeži i Ela Vuković i Kevin ostvaren je i izuzetno vrijedan Majcen u kategoriji starija mlaplasman još šest parova u fi- dež. Ovim ostvarenjem mladi nale (u finale ulazi 6 najboljih varaždinski plesni par Iva Risek

i Vedran Sraga automatski su se kvalificirali na Prvenstvo svijeta u standardnim plesovima koje će se već krajem mjeseca ožujka održati u ruskoj prijestolnici Moskvi, gdje prema svim ocjenama plesne struke mladi Varaždinci imaju realne šanse za ulazak u finale tog svjetskog događaja, dok će Ela i Kevin boje hrvatske braniti u mjesecu rujnu na Svjetskom prvenstvu u austrijskom Schladmingu.

Nadalje, drugo mjesto i naslov viceprvaka Hrvatske izborili su Adriana Mušanović i Mateo Krcić u kategoriji starija mladež i Tihana Vusić i Jurica Kavran u kategoriji mlađa mladež, dok su treću stepenicu pobjedničkog postolja dohvatili Beatrice Roginić i Domagoj Sertić u kategoriji mladeži.

Harmonyjevi plesni parovi koji su u brojnoj konkurenciji plesača još izborili ulazak u finale bili su: Emina Mušanović i Alen Lesjak – četvrti u kategoriji odrasli, Lucija Sabolek i Tin Sanjković – četvrti u kategoriji mladeži, Helena Vincek i Ivan Jarnec – četvrti u kategoriji

mlađa mladež, Petra Martinjak i Tihomir Ciglar – peti u kategoriji odrasli, Lea Švec-Dumbović i Matija Kunštek – peti u kategoriji starija mladež i Lora Lonić i Bruno Gale – šesti u kategoriji starija mladež.

Ovakva višegodišnja, točnije desetogodišnja dominacija jednog plesnog kluba do sada nije bila prisutna na našim

plesnim prostorima što samo potvrđuje izuzetnu kvalitetu rada u SPK “Harmony ”, ali isto tako i talent i zalaganje varaždinskih plesača.

Iva Risek i Vedran Sraga plasirali su se na SP u Moskvi

NOGOMET ŠNK Sloboda Marlex odigrala prijateljsku i pripremnu utakmicu protiv mađarskog KSE Csersztreg

ŠNK Sloboda u polarnim uvjetima

Nogomet i polarna hladnoća u mađarskoj pokrajini Zala

Niti val sibirske hladnoće koji je obuhvatio mađarsku regiju Zala nije spriječio da se u subotu u malome mjestu nedaleko slovensko-mađarske granice odigra prijateljski pripremni susret između mađarskog KSE Csersztreg i varaždinske Slobode-Marlex.

Na polarnoj hladnoći po tvrdom i smrznutom terenu bolje su se snašli gosti iz Varaždina.

Mlada momčad ŠNK Sloboda-Marlex je zahvaljujući tehničkoj potkovanosti svojih igrača dominirala tijekom cijelog susreta.

Napadači mađarskog četveroligaša KSE

Csersztreg nikako nisu mogli probiti čvrsti bedem Slobodine obrane, a vrlo raspoloženi vezni red Slobode predvođen

R

aspoloženi vezni red Slobode bio je nerješiva enigma za Mađare Hižakom i Sambolcem bio je nerješiva enigma za domaćine. Strijelci za Slobodu bili su Hižak i Roginić. Trener Varaždinaca

Drago Posavec i njegov pomoćnik Josip Piskač vidno raspoloženi nakon utakmice nisu krili zadovoljstvo igrom svoje momčadi. Nakon četri odigrane utakmice u ovom dijelu priprema sve ukazuje da će mlada momčad Slobode biti proljetni hit 1. ŽNL Varaždin. ŠNK SLOBODA-MARLEX: Mihalić, Vindiš, Kraš, Nježić, Stankovic Boj., Stanković Bor., Sambolec, Pomper, Hižak, Novaković, Hižak, Roginić (još su igrali: Kužir, Đokić, Budoš, Hrastić, Herceg D.). Trener: Drago Posavec.

Savjetnik 35

7. veljače 2012., br. 403

Veterinarska klinika

Hortikultura

Davorin LUKMAN

Franjo PAVETIĆ

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka Ovlašteni stalni sudski vještak za područje veterinarske medicine (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Sjećanje na izvrsnost S

amo dvadesetak kilometara od Varaždina, u Opeki, prije stotinjak godina izgrađena je sušara za sušenje češera crnogorice radi proizvodnje sjemenja, koje se plasiralo širom Europe i Balkana! Dio sjemenja koristio se za uzgoj bilja u vlastitim rasadnicima, koje se plasiralo pod etiketom izvrsnosti. I onda sedamdesetih godina postepeno se gasi unosna proizvodnja, da bi posljednjih dvadesetih godina sve stalo. ije to doživjela samo Opeka, doživjela je to proizvodnja sveg sjemenja u Hrvatskoj. Do 1990. iz Hrvatske se izvozilo 90 % raznovrsnog sjemenja konkurentne kvalitete i to velik dio proizveden na oranicama sjeverozapadne Hrvatske. Uvozilo se jedva 10 %. Slutite, danas je obrnuto. teta što nitko u svijetu ne kupuje sjeme ambrozije, imamo je previše, a pogotovo u strukturama vlasti koje su zakazale. vala onima koji su sačuvali, vjerujem, jedini primjer objekta sušare te vrste u Hrvatskoj!

N Š

H

Apolon među psima!

O

va pasmina pasa ima zanimljivu povijest! Iako se na grčkom novcu iz 36. godine prije Krista nalazi ugravirana slika psa koji je nalik današnjoj dogi, podrijetlo doge ide u potpuno drugom smjeru. ekada se za svakog velikog i snažnog psa u Engleskoj reklo „big dog“, što nije određivalo nikakvu specifičnu pasminu. Tako su nekada postojali različiti psi nazivani dogama – ulmerska doga, engleska doga, danska doga, velika doga…! Stoga je godine 1878. u Berlinu jedno sedmeročlano tijelo, koje su činili kinološki suci i uzgajivači, donijelo odluku o definiranju pasmine koju će službeno nazivati – njemačka doga. Dakle, njemačka doga nije podrijetlom iz Njemačke, već je u Njemačkoj donijeta odluka o formiranju te pasmine! Godine 1880. prvi put je izložen primjerak standarda njemačke doge.

Dakle, u krvi tog psa ima krvi buldoga, alana, goniča, goniča svinja, ali najviše engleskog mastifa i engleskih hrtova. ovom divovskom psu sjedinjeni su plemeniti izgled, elegancija i snaga, ali i živahnost, prijateljsko raspoloženje, a eventualnu agresivnost pokazat će samo u situacijama kada smatraju da je ugrožen gazda. Njemačka doga uzgaja se u tri varijante i pet različitih boja – kao žuta, crna i plava te tigrasta i harlekinska. Veličina ovisi o standardu. Tako su američki tipovi njemačkih doga krupniji i viši od europskih i nerijetko prelaze u grebenu metar visine, a težina može biti i iznad 80 kilo-

N

U

grama! o je pas koji treba izuzetno puno kretanja i vrlo uravnoteženu prehranu. Kasno dozrijevaju pa su odrasli tek u dobi iznad dvije godine. Nažalost, i kratkog su životnog vijeka, od samo 6 do 8 godina! To je zbog urođene sklonosti brzom slabljenju srčanog mišića pa je dilatacija srca i njegova dekompenzacija najčešći razlog uginuća! Da bi se produljio životni vijek, potrebno je već u 5. godini raditi kontrolne elektrokardiografske pretrage srca! Na taj način možemo lijekovima eventualno produžiti njihov životni vijek, koji ova predivna pasmina pasa zasigurno zaslužuje!

T

Eko oaza Vl. Božo LUKAČIĆ

Pravna strana

Informacije o rezidbi, sadnji, možete dobiti na: 042/717-605, 091/251-91-89 e-mail: eko-oaza1@gmail.com

Krešimir JELAKOVIĆ

Rezidba voćaka zimi U

vremenima kada svi “sve” znaju, dao bih vam nekoliko praktičnih savjeta u vezi rezidbe voćaka.

Savjeti se odnose na amaterske voćnjake, kod kojih su voćke cijepljene na srednje bujnu i jako bujnu podlogu, što znači da su voćke bujnije te zahtijevaju i jaču rezidbu. Ovisno o vrsti ili sorti voćke, rezidbom se smanjuje krošnja voćke od 50 do 70 %. ezidba ne znači skraćivanje grana, što obično ljudi kažu - da žele malo, patuljasto stablo voćke! Svaka osoba koja pristupa rezidbi mora obratiti pozornost na vrstu i starost voćke, raspored skeletnih grana i slično. Rezač prilikom rezidbe mora razlikovati rodne grančice od nerodnih. obro je znati da sve grančice koje su više vodoravnog položaja nose rodne pupove te se takve grančice moraju obnavljati svake tri do četiri godine. snovno je pravilo da se voćka reže od vrha prema dolje. Redukcija rezidbe cvjetnih pupova je različita, ovisno o vrsti voćke. akon rezidbe voćaka, treba sve veće rane premazati voskom kod jezgričavih voćaka, a kod koštičavih se premazuju sve rane - i velike, i male. akon svih ovih radova, završno je premazivanje ili bijeljenje stabla voćke do prvih primarnih grana. Bijeljenje se radi sredstvom koje je kombinacija vapna, soli i sumpora u prahu. Bijeljenjem ublažavamo zagrijavanje kore na deblu i smanjujemo aktivnost korjenovog sustava. oram napomenuti da bijeljenje voćaka na proljeće (obično ljudi bijele pred Uskrs) nema smisla.

R

D

O N N

M

mag. iur.

Europsko vijeće i Vijeće Europske unije Š S efovi država ili nacionalnih vlada država članica Europske unije zajedno s predsjednikom Europskog vijeća i predsjednikom Europske komisije sastaju se najmanje 2 puta svakih pola godine na konferenciji gdje utvrđuju opće političke smjernice i upute za djelovanje Europske unije. Takvi sastanci šefova država članica su na konferenciji u Parizu u prosincu 1974. dogovoreni kao redovni i otada se održavaju u obliku Europskog vijeća. akon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora u prosincu 2009., Europsko vijeće je dobilo oblik posebne institucije Europske unije na način da je dogovoreno da ima “nadnacionalnog” predsjednika.

Mandat predsjednika Europskog vijeća traje 2,5 godine na osnovi punog radnog vremena i zahtijeva odricanje od bilo kakvih dužnosti u nacionalnim vladama. Ponavljanje izbora moguće je jednom. soba imenovana za predsjednika trebala bi biti izvanredna ličnost, odabrana glasovanjem kvalificirane većine članova Europskog vijeća. Od 1. prosinca 2009., dužnost obnaša bivši belgijski premijer, ekonomist Herman Van Rompuy.

N

O

institucijom Europskog vijeća često se miješa Vijeće Europske unije, koje nema karakter europske institucije, ali ima bitnu ulogu kod donošenja zakona Europske unije.

Na sastancima Europskog vijeća, kako je gore spomenuto, sudjeluju šefovi država i vlada država članica, dok u Vijeću Europske unije sjede njihovi ministri. ve države članice šalju na sastanke Vijeća Europske unije po jednog predstavnika, u pravilu ministra resora nadležnog za pitanja koja se razmatraju, koji je ovlašten postupati s obvezujućim učinkom na svoje nacionalne vlade. Iz tog razloga, za razliku od, primjerice, članova Europskog vijeća i Europske komisije, predstavnici koji zasijedaju u Vijeću Europske unije stalno se mijenjaju ovisno o temama o kojima se na pojedinom sastanku vijeća raspravlja. redsjedništvo Vijeća Europske unije drži svaka država članica Europske unije na šest mjeseci (2012. g. Danska pa Cipar; 2013. g. Irska i Latvija itd.), a s obzirom na tako kratko 6-mjesečno predsjedavanje, radni program predsjedništva jedne države članice usklađuje se i s mišljenjima budućih dvaju predsjedništva.

S

P

36 Valentinovo

7. veljače 2012., br. 403

PROVJERILI SMO Zašto je Valentinovo dan zaljubljenih?

Dan posvećen ljubavi Bliži se Valentinovo, dan posvećen ljubavi. Početak obilježavanja današnjeg Dana zaljubljenih seže još u vrijeme staroga Rima, kada je car Klaudije zabranio svim vojnicima da se žene ili zaručuju jer je smatrao da se oženjeni ili zaručeni muškarci neće htjeti boriti u njegovim ratovima, već će radije ostajati kod kuće sa svojim obiteljima.

Dan za ljubav

prema 4. a, 1 nekim an kad je d veljače e počinju c se pti ud običaj otk ne itki pariti, , a ja čest m n i a r l koji su se htjeli ženiti. s a z izvo u To je trajalo tako dugo estitk je č u ij r dok ga vlasti nisu ulovile i najsta vo napisao es strpale u tamnicu, a to što je arl tino h n C e l a a d je V ol radio iza leđa caru, Valentivojvo pruzi dok i b k m s i u S je koštalo glave. Nakon franc i svojoj su eskoj. ki bog na njegove smrti narod ga je sk u Engl s Orlean atočeništvu id, starorim drži proglasio svecem, a 14. vez p ljače počelo se obilježavati bio u tinova i Ku ikazuje kako e s n r Valentinovo. je Vale i. Često se p e vjeruje da Riječ je o najpoznatijoj leljubav strijelu jer s odi svojom gendi o tome kako je nastalo g i o h p k a n lu Valentinovo, iako postoje i oga o m odm druge. Neki vjeruju da ovaj onaj k om strelico praznik potječe od nekih i. čarobn zaljub poganskih obreda, a prema

Svi su svećenici poštovali njegovu odluku, osim svećenika Valentina koji je potajno Prema vjenčavao vojnike kim

nekim vjerovanjima, Valen-

tinovo potječe iz doba srednjeg vijeka kada se vjerovalo da se ptice počinju pariti 14. veljače, otkud i običaj slanja valentinovskih čestitki.

Tradicija obilježavanja Valentinova razlikuje se od zemlje do zemlje. Tako su, primjerice, u Engleskoj prije sto godina imali običaj djecu oblačiti u odjeću velikih, a u Walesu su poklanjali drvene žlice kao simbol ljubav i.

Danas je Valentinovo dan posvećen izražavanju ljubavi, bilo voljenoj osobi ili dragom prijatelju, djetetu ili majci.

7. veljaÄ?e 2012., br. 403

Valentinovo 37

38 Vidokrug

7. veljače 2012., br. 403

UDRUGA SPAS Jedino utočište u Hrvatskoj koje ne uspavljuje napuštene pse

Mašu repom i umiljati su.

Hoće li ih netko udomiti?

J - Nijedan pas nije ovdje jer je zločest. Njih su napustili, izbacili na ulicu - kaže Danica Jurković iz Spasa

Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

POČETAK AKCIJE

Bolji uvjeti

Red, Nesi, Bul, Ari, Đipsi, Flora... čekaju novi dom. Po neke od njih nitko nikad neće doći i život će provesti u skloništu za napuštene životinje na Dravi – u Spasu. Badava im što pokušavaju biti prokleto umiljati i neodoljivo mahati repom svaki put kad im priđe neki potencijalni udomitelj.

Svaki od njih 250 koliko ih je trenutno u prihvatilištu sa sobom nosi svoju priču.

”Pravila” napuštanja - Nitko od tih pasa nije tu jer je zločest. Njih su napustili, izbacili. Ovih nekoliko oća godina koliko sam tu hladn o k već sam pr imijetila im teš jedni uzorak. U siječnju ljudi u j i r napuštaju pse jer ih ada, g imaju i Neki svoji dom nisu uspjeli naći niti 10 godina koliko su u utočištu na Dravi moraju cijepiti, nakon p ,a toga na ulicu se van druge kice de odluče psa prema životinjama. bacaju kujice koje tek - Teško je ne vezati se uz prepust it i trebaju dobiti štence, a ulici. Na jesen njih. Kako? Dođe vam životionda nam dolaze štenci na se ponovno psi pare nja sva slomljena, praktički na proljeće. Zbog tih nekih “prirodnih pojava” mogli bismo pa nam opet slijedi poznati rubu... Tih nekoliko tjedana imati mira u ljetnim mjeseci- ciklus – objašnjava Danica brinete se za njih dan i noć i, Da, udomite psa, ali imajte na umu da je on briga. - Na ma, ali ni tada nije mir. Iako Jurković. Ona je jedna od moram priznati, ima onih koji svakog udomljenog psa dolaze nam još tri nova. Ljudi naju posljednje dvije godine sve četiri zaposlenika Spasa, ve- su nam više dragi – objašnjačešće uzimaju štence, a imali smo slučajeva da ga donesu manje, za vrijeme godišnjih terinarski tehničar po struci, va Danica. natrag – jer im se ne sviđa ili ga drže na lancu, pa tvrde da odmora vlasnici jednostavno a oduvijek je gajila ljubav je agresivan – kaže Danica. Svakom udomitelju psa Spas daje

Prošli prosinac Grad Varaždin odlučio je poboljšati uvjete u Udruzi Spas, a prvi radovi koje su izveli Aquatehnika i Zagorje-tehnobeton su gotovi. - Uređeno je prijemno dvorište što nam je dosta bitno. Naime, ljudi se moraju osjećati sigurno ukoliko su došli udomiti psa. Osim toga, više nam se ne slijeva voda i psi neće više biti u blatu – objasnio je Dvorski. Veli – često su i kružile priče da je u Udruzi šinteraj i da je to sve mutno, a oni su se snalazili s onim s čim su mogli.

Ova akcija tek je prvi dio,

ŠTO UČINITI?

Udomiti i dovesti psa

Zima uz dekice

kilograma hrane” “Dnevno nam je potrebno i do 70

Radni dan u Spasu svodi se na hranjenje 250 pasa, čišćenje karantena, vođenje k veterinaru, ali i javljanje na telefone. Temperature koje su debelo ispod nule ovih dana nikako im ne pomažu.

- Imamo jedan grijani dio. U njemu su štenci, kujice pred okot, stariji i bolesni psi. Na sreću, nitko se još nije smrznuo. Imamo dekica i da ih utoplimo, ali uvijek bi nam dobro došlo još njih – kaže Danica.

U Spasu je svaka pomoć dobrodošla. Nije lako nahraniti toliko pasa. - Suhu

!

i ugovor. Postoji i procedura ukoliko nađete psa i želite ga odvesti u utočište. - Ljudi bi trebali nazvati 112 ili veterinarsku stanicu u Biškupcu. Mi u biti ne smijemo prihvatiti životinju koja nije zdrava i dovesti je među naše pse – kaže Dvorski.

hranu kombiniramo s hranom koju dobivamo od nekih poduzeća. Dnevno nam treba do 70 kila – kaže dopredsjednik Udruge Spas Martin Dvorski.

Nedostaje im i volontera kojih je trenutno aktivnih 5,6, a dobrodošli su svi koji to žele.

Spas je inače jedino utočište u Hrvatskoj koje ne uspavljuje životinje. - Kod nas su nažalost i psi stariji od 10 godina. S nama su od svojih prvih dana.

Tužno je da kroz svo to vrije-

me nisu našli novi dom. Ipak, mislimo da smo kroz godine puno napravili i za životinje i za ljude. Više nema toliko lutalica, a kroz godine smo uspjeli zbrinuti nekoliko tisuća pasa – objašnjava Dvorski.

Udomiti psa iz utočišta uvijek je bolji potez nego kupiti jednog. Sva čupava stvorenja iz Spasa spremna su za vas, cijepljeni su i čipirani. I najvažnije – željni su ljubavi i toplog doma i to će vam vratiti...

Martin Dvorski objasnio je gradonačelnik Goran Habuš, a njome bi se trebalo potaknuti ostale lokalne tvrtke da sudjeluju u sljedećim fazama. Inače, zakonska obveza svakog grada u Hrvatskoj je da ima sklonište za napuštene životinje. Udruga Spas godišnje od Grada dobiva 300.000 proračunskih kuna, a time financiraju plaće četvero zaposlenih. Sve ostalo što troše “nabavljaju” – kako znaju i umiju.

DLAKAVI PROROK Svizac prognozira nevjerojatno precizno. Čak 39 posto njegovih prognoza je točno

Svizac je rekao: čeka nas još šest tjedana zime!

Svizac Phil donio je loše vijesti za svoje dlakave kolege iz Spasa, ali i druge kojima zima nije omiljeno godišnje doba.

Naime, 2. veljače, na Sviščev dan, dugovječni svizac Phil stoti put je vidio svoju sjenu što znači da će zima potrajati još šest tjedana. Inače, svizac prognozira nevjerojatno precizno i tako je čak 39 posto njegovih prognoza točno.

Spomenimo da je Sviščev dan (Groundhog Day) praznik koji se slavi 2. veljače u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi.

Prema folkloru, ako je sunčano kada svizac izlazi iz svoje jazbine i svizac ugleda svoju sjenu, onda će se zima nastaviti i idućih šest tjedana. Ako je pak oblačno i svizac ne vidi svoju sjenu, proljeće će doći ranije.

Sviščev dan slavi se od 1887.

godine, a do sada je svoju sjenu svizac vidio 100 puta.

Najveća proslava održana je u Punxsutawneyu u Pennsylvaniji. Ova pučka tradicija veliku pozornost dobila je i nakon filma „Groundhog Day“ iz 1993. godine čija se radnja odvijala upravo u Punxsutawneyu. Radi se o legendarnoj romantičnoj komediji o egocentričnom meteorologu

koji je osuđen na to da stalno ponavlja jedan te isti dan.

Lokalci kažu kako je prije tog filma proslava Sviščevog dana bila nešto gdje se okupljalo tek nekoliko stotina ljudi. Danas, u Punxsutawney dolaze ljudi iz svih država SAD-a, ali i šire. Zbog toga je i proslava iz centra maloga grada premještena izvan grada na veću livadu. (dap)

Sviščev dan slavi se od 1887. godine

7. veljače 2012., br. 403

KITRO d.o.o.

Pavleka Miškina 53, 42000 Varaždin

NATJEČAJ: KUĆNI MAJSTOR -ODRŽAVAOC Ʉ NNNȦ ĮåþĒÿàĊė ıĨđĉåĤåĒĉå Ʉ ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ĒÑ ėáĤłÑĺÑĒĉı Ʉ ĨĊČėĒėĨĮ ĮÿđĨĊėđ ĤÑáı Ʉ ĺėŀÑàĊÑ áėŀĺėČÑ ĊÑĮåûėĤÿĉå VOZAČ Ʉ NNN Ʉ ġėłåČĉĒė ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė Ʉ ĺėŀÑàĊÑ áėŀĺėČÑ ĊÑĮåûėĤÿĉå SKLADIŠNI RADNIK Ʉ ɵ ÿŀĺĤĪÿĮåČĉÑ Ʉ NNN Ʉ ĨĊČėĒėĨĮ ĮÿđĨĊėđ ĤÑáı ČISTAČICA Ʉ ĨÑ ÿČÿ Üåŀ ĤÑáĒėû ÿĨĊıĨĮĺÑ Ʉ đĉåĨĮė ĤÑáÑ _ÑĤÑłáÿĒ Ʉ ĺėŀÑàĊÑ áėŀĺėČÑ Natječaj je otvoren do 22. 2. 2012. godine, a zamolbe sa životopisom poslati na gornju adresu ili na e-mail: kadrovska@tpvz.hr

Oglas 39

40 S raznih strana “BUDI SAM SVOJ PSIHOLOG”

Kako doživljavate zajednički rad?

Priredio Ivan Hiti, prof.

Zajednički rad zajednica je djelovanja, a svakodnev ica po tvrđuje da svaki čovjek, udružen s drugima, postaje smioniji i jač i. Pr istalice zajedničkog rada djeluju po načelu “udruženi smo jači”. Sretni su kad rade s drugima, a u tom su radu spremni mirno prijeći preko nečijeg hira ili ispada. Drugi, pak, bježe od zajedničkog rada jer u dobroj namjeri vjeruju da sve najbolje mogu postići ako rade sami.

Njima takav rad naprosto ne “leži”, a u pozadini su takvog stava nepovjerenje u druge i želja za isticanjem.

1. Susjed odlazi na jednomjesečni godišnji odmor i moli vas da mu povremeno zalijete cvijeće. Hoćete li pristati?

A) Jasno, hoću (3) B) Ne, previše traži (1) C) Da, ali samo za dobrog prijatelja (2) 2. Što mislite dok na televiziji promatrate grupna sportska natjecanja?

A) Sport pojedinaca jače ističe rezultat (1) B) U momčadi je svatko važan (3) C) Za mene su sve igre pune napetosti (2) 3. Što mislite o poslovici “Griješiti je ljudski”?

A) To je izgovor (1) B) Posve točno (2) C) Nužan ustupak u određenim prilikama (3) 4. Kartate prilično nespretno. Hoćete li se ispričati društvu?

A) Da, to je veselo (3) B) Možda (2) C) Radije ne (1) 5. Kroz prozor gledate trojicu muškaraca koji o nečemu raspravljaju uz pun stol crteža i papira. Kakav je vaš dojam o sceni?

A) Kreativna rasprava trojice ravnopravnih stručnjaka (3) B) Jedan od njih ima zadnju riječ (1) C) Ugodan kraj duge rasprave (2) 6. Koliko vam treba da nakon manje svađe od sugovornika zatražite pomirenje?

A) Pet-šest minuta (3) B) Najmanje jedan sat (2) C) Nikako manje od jednog dana (1) 7. Dok ležite bolesni u krevetu, tada ste....

A) Sretni ako vas nitko ne smeta (1) B) Nesnosni sami sebi (2) C) Zahvalni za svaku uslugu i naklonjenost (3) 8. Hvata li vas ponekad osjećaj da neki posao nećete uspjeti dovršiti?

A) Baš nikad (3) B) S vremena na vrijeme (2) C) Veoma često (1)

7. veljače 2012., br. 403

I TOGA IMA Amerikanci koji jedva čekaju da dođu u Varaždin

Pozdrav iz Kanzasa!

J Nedavno je na YouTubeu osvanuo filmić u kojem 20-ak Amerikanaca iz Kanzasa

poručuje kako se mole za Varaždin i Hrvatsku. Šalju nam pozdrave i dobre želje Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

- Bok svima, pozdravljamo vas iz Kanzasa. Moje ime je Harvard Townsed i posjetio sam Varaždin 2007. godine, bio sam ondje vrlo dugo, cijela 24 sata, i upoznao sam vas nekolicinu.

Volontiraju Šaljemo vam pozdrave iz Kanzasa, iz Sjedinjenih Država – početak je kratkog filmića koji je nedavno osvanuo n a Yo u t u b e u .

Snimilo ga je 20-ak Amednjih poslje dina rikanaca, go p r ip a d devet ćuju n i k a j s o p e gdje Kristove in crkve, Varažd iraju koja ima - Radili su volonn volo t podružniterski na besplatnim cu i u Varažtečajevima engleskog dinu. Većina ih jezika koje svake godine je Hrvatsku i Varažorganizira naša crkva – dodin posjetila nekoliko puta znajemo iz Kristove crkve u u posljednjih devet godina, Varaždinu. Kao posljedica a svi jedva čekaju da dođu odlične suradnje dvaju udaopet. ljenih crkava, Amerikanci

DO 10 BODOVA Daleko ste od zajedničkog rada. Po prirodi ste “solo-borac” i u biti vaše ćudi leži osobina da želite biti neovisni. Posvuda nastojite nastupati sami. Ne pada vam na pamet brinuti se da u zajedničkom radu ugađate ljudima s kojima biste nastupili. Kad nešto naumite, onda ste najsigurniji ako to radite sami jer se u sebe najbolje pouzdate. Vi ste pravedna i poštena osoba, no zajednički vam rad naprosto »ne leži«. Istine radi, vi naprosto ipak ne želite slast možebitne pobjede dijeliti s drugima, jer ste i tu čvrsti u stavu da se svatko najbolje iskazuje kad djeluje sam, bez drugih.

OD 11 DO 19 BODOVA Vi kao da imate dvije duše u tijelu. S jedne strane uživate djelovati zajednički i s drugima zajednički vući uže na istu stranu.

S druge strane, vrlo je široko polje na kojem želite djelovati sami, daleko od zajedničkog rada. To “malo sim, malo tam”, ili točnije te dvije faze vašeg odnosa u tom pogledu, izmjenjuju se kao neka vrsta vašeg biološkog ritma. Bilo bi dobro da nađete zajednički nazivnik tih različitosti.

20 I VIŠE BODOVA Volite zajednički raditi i ljudi koji s vama u tom radu sudjeluju, vole vas. Vama su suradnici u radu nužni kao zrak za disanje. Za samačke pothvate naprosto nemate smisla pa istinski uživate dok radost rada dijelite s drugima. Izbije li u radu neki konflikt, sve ćete učiniti da ga izgladite i da ohrabrite druge u prednost zajedničkog djelovanja. Vaše je geslo da je “podijeljena žalost pola žalosti, a podijeljena radost, dvostruka radost”.

www. vznightlife. com

osjećaju veliku privrženost prema varaždinskoj crkvi i gradu, a kako doznajemo, novi tim Amerikanaca stiže u Varaždin već u svibnju. Videočestitku ovi simpatični Kanzašani snimili su nedavno u jednoj večeri u Kanzasu koja

je cijela bila organizirana “u čast“ varaždinske crkve.

Obožavaju Varaždin!

Spomenimo i kako Kristova crkva u Varaždinu surađuje vrlo tijesno s nekolicinom sličnih crkava kako iz SAD-a, tako i iz Hrvatske. U Varaždinu su prisutni već 14 godina, a s Kanzasom ih je povezala suradnja preko tzv. “LST-a“ (Let’s Start Talking), neprofitne kršćanske organizacije koja šalje timove po cijelom svijetu, koji besplatno podučavaju ljude engleski jezik uz Bibliju. Kavan Rogness iz Kanzasa u Varaždinu je bio prošlo ljeto i to čak šest tjedana.

– Obožavam Varaždin.

Jako je ugodan grad i nedostaje mi! Ovaj video snimili smo kako bismo poslali poruku Varaždinu da još mislimo i molimo za njega, a bila je to i odlična prilika da podijelimo svoja sjećanja i uspomene na Varaždin.

Svima nam je ostao u tako lijepom sjećanju! – zaključio je Kavan.

Zdravlje 41

7. veljače 2012., br. 403

DOZNAJEMO Svjetski dan borbe protiv raka 4. veljače

Svaka je četvrta smrt zbog raka Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Od raka u Varaždinskoj županiji umire svaki četvrti stanovnik. Pokazuju to posljednji podaci za 2009. godinu kada je, prema Zdravstveno-statističkom ljetopisu Županijskog zavoda za javno zdravstvo, umrlo ukupno 2.280 stanovnika županije, od čega njih 570 od raka, 321 žene i 249 muškaraca.

CARLYSPRING.COM

J Zdrava prehrana i način života rizik od karcinoma smanjuju 30 posto

Zajedno možemo!

No svatko može utjecati na to da ne završi u crnoj statistici.

Ako jedete dovoljno voća i povrća, fizički ste aktivni, nemate kilograme viška, a istovremeno ne pušite i ne pijete alkolol, već ste za čak 30 posto smanjili rizik od raka. To je na Svjetski dan borbe protiv raka, koji se obilježava svake godine 4. veljače, poručila Svjetska zdravstvena organizacija.

- Tema Svjetskog dana borbe protiv raka u 2012. godini je „Zajedno je moguće“, jer svaka osoba, organizacija i zajednica pojedinačno mogu dati doprinos u borbi protiv raka kako bi se prijevremene smrti od raka smanjile za 25 posto do 2025. godine – prenose

SMANJI RIZIK JEDI VOĆE I POVRĆE KREĆI SE NE PUŠI I NE PIJ u Zavodu za javno zdravstvo „Andrija Štampar“.

U svijetu se svake godine kod više od 12 milijuna ljudi dijagnosticira rak, a 7,6 milijuna umire od bolesti.

Dan bolesnika: prigodno druženje u Bartolovcu U Varaždinskoj županiji 2007. kod žena najčešći rak dojke, kod muškaraca rak prostate

U 2008. godini rak je bio uzrok 13 posto svih smrti, a najčešće vrste bile su rak pluća, rak želuca, rak jetre, rak debelog crijeva i rak dojke. Koje vrste karcinoma su najčešće u Varaždinskoj županiji? U 2007. godini, navedeno je u Zdravstveno-statističkom ljetopisu, kod žena su najčešći bili rak dojke (21 posto), rak debelog crijeva (8,2 posto) i rak tijela maternice (8,0 posto).

Kod muškaraca najčešći je rak prostate (19 posto), a slijede rak bronha i pluća (18,1 posto) i rak želuca (7,4 posto). Crne statistike mogu se smanjiti, ali samo ako će svatko dati svoj doprinos, poručuju iz Svjetske zdravstvene organizacije.

AMERIČKO UDRUŽENJE ZA RAK

Zdravi u 4 koraka 1. Izbjegavati prekomjernu tjelesnu masu u bilo kojem životnom razdoblju. U slučaju debljine, treba poticati gubitak tjelesne mase - već i gubitak nekoliko kilograma ima utjecaj na zdravlje. Izbjegavati visokokaloričnu hranu i zaslađene napitke kao ključnu strategiju u održanju zdrave tjelesne mase.

2. Odrasle osobe trebaju se barem 150 minuta tjedno baviti umjerenom ili 75 minuta intenzivnom tjelesnom aktivnošću; kod djece bi to trebalo biti 1 sat tjelesne aktivnosti svaki dan, najmanje 3 dana u tjednu. Ograničiti sjedenje, izležavanje, gledanje TV-a.

3. Ograničiti unos mesnih prerađevina i crvenog mesa, jesti najmanje 2,5 šalice voća i povrća na dan, izabrati cjelovite žitarice umjesto rafiniranih ugljikohidrata.

4. Ograničiti konzumaciju alkoholnih pića: žene ne smiju uzimati više od jednog, a muškarci više od dva pića na dan.

Povodom Dana bolesnika, župni Caritas župe svetog Bartola u Bartolovcu poziva starije i bolesne osobe na prigodno druženje u subotu 11. veljače.

U 16 sati će u župnoj crkvi biti služena sveta misa, pod

kojom će zainteresirani imati priliku i za bolesničko pomazanje. Poslije mise slijedi druženje u Pastoralnom centru u Bartolovcu.

Iz župnog Caritasa pozivaju zainteresirane da se prijave kod župnika Petra Goluba.

Kirurgiji preko donacije posebna bušilica Kirurški odjel Županijske bolnice Čakovec od prošlog tjedna raspolaže opremom potrebnom pri operativnim zahvatima na koljenima, kukovima i drugim kostima. Posebnu bušilicu, koja s kompletnom opremom vrijedi 100.000 kuna, nabavili su zahvaljujući donaciji Perutnine Ptuj-Pipo Čakovec. - Za nas su potrošači uvijek na prvome mjestu. Ne samo kada za njih proizvodimo ukusne i kvalitetne proizvode, već i kada im je potrebna pomoć – istaknuo je Predrag Šegović, direktor Perutnine Ptuj–Pipo Čakovec.

Savjeti iz ordinacije Pravilno pranje ruku - zaštita od bolesti P

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

ravilnim pranjem ruku možemo spriječiti širenje različitih bolesti. Neki će ponoviti, a neki tek naučiti. Kako pravilno oprati ruke?

Ruke treba prati u toploj vodi jer topla voda bolje uništava uzročnike zaraze od hladne.

Sapun treba koristiti najmanje 10 do 15 sekundi. Ne zaboravite dobro oprati područja između prstiju, ispod noktiju i ispod nakita, jer se tu mikroorganizmi vrlo rado zadržavaju i skupljaju u velikom broju. Nakon ispiranja ruke treba dobro osušiti čistim ručnikom ili još bolje papirnatim. ri odabiru sapuna važno je da se dobro pjeni, jer mjehurići stvaraju negativan tlak koji izbacuje nakupljenu nečistoću i

P

mikroorganizme s kože. Nakon pranja sa sapuna treba isprati nečistoću i odložiti ga u čistu i suhu posudicu. Zato je praktičnije i higijenski ispravnije prati ruke tekućim sapunom. ikad se ne smiju miješati dvije ili više vrsta tekućeg sapuna u istoj posudi jer može doći do alergijske reakcije. Prije punjenja tekućeg sapuna u spremnik ostatke treba dobro isprati tekućom toplom vodom, pažljivo birajući mjesto na koje se odlaže raspršivač da se ne bi dodatno onečistio i zagadio novi tekući sapun kojim će se dalje prati ruke. Ako se ruke peru u javnim prostorijama, vodu treba zatvoriti papirnatim

N

ubrusom kojim ste prethodno brisali ruke. orate li često prati ruke, koristite blage neutralne sapune kako biste spriječili nastajanje pukotina na koži i ne zaboravite nanijeti zaštitnu kremu za ruke. Kada treba prati ruke? Uvijek prije jela i kuhanja, prije i poslije odlaska na WC, poslije čišćenja i spremanja u kući, poslije diranja životinja, uključujući i kućne ljubimce, poslije posjeta bolnici, zdravstvenoj ustanovi ili bolesnoj osobi, nakon ispuhivanja nosa, kašljanja ili kihanja, čim uđete u kuću nakon igranja, boravka u vrtu, parku, šetnje s psom, kupnje i slično. Ne kaže se uzalud da je čistoća pola zdravlja.

M

42 Zdravlje

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

Gljiva kombuša (Polyporus officinalis) T

erapeutska svojstva kombuše, zvane još i čajna gljiva, poznata su diljem svijeta, a neki je narodi upotrebljavaju već stoljećima. Ona se nesebično dijeli prijateljima i znancima kao zalog želje za zdravijim i kvalitetnijim životom. Nazivaju je još i indijska, burmanska, japanska, kineska, ruska gljiva (spužva), što samo dokazuje njenu široku rasprostranjenost.

Kombuša zapravo nije gljiva, preciznije rečeno, ona je debela mrena, klobuk na čaju, svijetlosivkaste boje ili smećkaste (ako je uzgojena na lipovome čaju). Ona iz čaja uzima biljne tvari, a sama izlučuje u njega ljekovite sastojke. To je sinergija zdravlja, koju bismo trebali iskoristiti. judi su oduvijek tragali za eliksirom života koji će im produljiti vitalnost i mladost, a priroda nam sve daje, samo se trebamo znati poslužiti. Kombušu dobivamo tako da zarežemo u stariju stabljiku šipka (divlje ruže) te uzmemo smolu što se iscijedila iz zarezotine i stavimo je u zaslađeni ruski čaj. Možemo je staviti i u čaj od listova borovnice, lijeske ili kupine, cvjetova kamilice ili u čaj od šipkovih bobica. Ako ste se odlučili za jedan od tih drugih čajeva, svakako mu dodajte malo ruskog čaja. romatične biljke poput matičnjaka, metvice, kadulje, nisu pogodne za kombušin čaj. Za uzgoj je najpogodnija staklenka širokog otvora. U jednu litru čaja stavimo tri do četiri žlice šećera. Staklenku pokrijemo samo gazom jer je kombuši potreban zrak.

Ako ste gljivu dobili od nekoga tko je već ima, stavite je na mlak, zaslađen čaj i ostavite stajati šest dana. Čaj je najukusniji peti dan (ugodnog je kiselkastog okusa). Čaj odlijemo u staklenku, dobro začepimo i spremimo na hladno, tamno mjesto, na temperaturu od 15 do 20 °C. Gljivu očistimo i isplahnemo u mlakoj vodi, pazeći da je ne stiskamo ili tlačimo. Zatim pripremamo novi čaj tako da mu dodamo sedam žlica staroga čaja i položimo na njega gljivu. Ako se gljiva spusti na dno, dodamo još jednu žlicu šećera. ombušin čaj ima široki spektar djelovanja na zdravlje. Blagotvorno utječe na srce i na zdravlje cjelokupnog organizma. Smanjuje krvni tlak, poboljšava krvotok i krvnu sliku, pomaže kod gnojnih potkožnih čireva, rana te tvrdokornih ekcema, čisti kožu, sprečava i zaustavlja ovapnjenje žila, utažuje žeđ, smanjuje želju za konzumirajem piva i vina, pospješuje apetit i regulira probavu (djeluje na crijevne i želučane upale), pomaže dijabetičarima, djeluje protiv nesanice (navečer se uzima jedna čaša kombušina čaja), liječi astmu i malariju. iječenje kombušinim čajem traje dva do tri mjeseca.

Kod lakših bolesti dovoljna je jedna čaša čaja na dan, a kod težih dvije do tri. On se pije natašte, a tijekom dana četvrt sata prije jela i to samo na gutljaje.

Prije konzumiranja, čaj malo podgrijte, a ako vam je prekiseo, malo ga razrijedite vodom.

7. veljače 2012., br. 403

OTKRIVAMO U županiji slab interes za cijepljenje pr

Lani cijepljene s J Za cjepivo, koje se sastoji od tri doze, treba izdvojiti nešto više od 3.000 kuna, skupo, ima i slučajeva da se majka i otac boje da bi cijepljenje moglo utjecati na

L

A

K

L

HPV je uzročnik raka vrata maternice, prenosi se uglavnom tijekom spolnog odnosa, ali nije isključen prijenos izravnim dodirom Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Europi i to kombinacijom učinkovitog tepivo e j c Odgovorno spolno stiranja i o n e r b ponašanje, redov ite uvođenjem e odo ebu j kontrole kod ginekonovih otr p u a i z loga PAPA testom, ali i tehno aka j o v e j cijepljenje protiv HPVlogija, kod d obi od 9 kao a, najbolji su način što d prevencije raka vrata žena u godina j e c ij e maternice. Isticano je pljenje do 26 to krajem siječnja u cijeloj protiv HPVHrvatskoj na 5. Danu mimoza, a. Kakav je inali i na prvom hrvatskom simteres za cijepljenje u poziju o prevenciji i liječenju Varaždinskoj županiji i koliko se početnog raka vrata maternice, djevojaka i žena na to odlučilo koji je u Zagrebu organizirao prošle godine?

European Cervical Cancer Asso- Interes za cijepljenje je ciation (ECCA). slab. Prošle godine cijepljene su samo tri djevojke, odnosno Potpuna informacija žene – doznali smo od dr.

Ta organizacija ističe da je Franciske Lančić, specijalistice rak vrata maternice jedini rak školske medicine i ravnateljice koji bi mogao biti eliminiran u Zavoda za javno zdravstvo Va-

raždinske županije.

Jedan od važnijih razloga tako malog broja cijepljenih jest činjenica da za cjepivo, koje se sastoji od tri doze, treba izdvojiti više od 3.000 kuna.

Visoki i niski rizik - Cjepivo nije na programu obaveznih cjepiva pa trošak snosi pojedinac. Nadamo se da će ući u obvezni program cijepljenja, kao što je izjavio ministar zdravlja na Danu mimoza u Zagrebu - navodi dr. Lančić .

No cijena nije jedini razlog.

- Kod nekih roditelja javlja se bojazan da bi to mogao biti okidač za raniji ulazak u spolne odnose, što je netočno.

Moje je duboko uvjerenje da je stručna i potpuna informacija preduvjet za donošenje stavova o odgovornom spolnom pona-

Dr. Franciska Lančić

šanja kao preduvjetu spolnog zdravlja i željenog roditeljstva.

Osobito je to važno za one mlade osobe koje iz različitih razloga unutar svoje obitelji ne dobiju pravu informaciju. Nažalost, i ponašanje nekih roditelja

Normalan život s...

Dijete i rani znakovi teškoća u razvoju Č

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

esto se puta u svojoj praksi srećem s roditeljima koji mi kažu: “Da smo barem prije znali na što obratiti pažnju”. Na koje od simptoma bi roditelji trebali obratiti pažnju te se javiti svom pedijatru ili stručnjaku edukacijsko-rehabilitacijskog profila kako bi dobili stručno mišljenje i pomoć? a temelju ranih znakova prepoznaju se rizična djeca, procjenjuju se te se prati njihov razvoj u cilju poboljšanja cjelokupnog funkcioniranja i prevencije daljnjih teškoća. Ako dijete ne reagira na glas bliske osobe te ako se ne odaziva na

N

svoje ime. Ako se ne boji nepoznatih osoba niti s navršenih godinu dana. Ako ne uspostavlja kontakt očima. Ako se često igra sam te ne pokazuje interes za igru s drugim osobama. Ako kasni u razvoju govora, ili koristi repetitivne fraze, ili samo ponavlja riječi koje čuje. ko se igra stalno na isti način ili ponavlja iste radnje (vrti se u krug, maše rukama, ljulja u nedogled...), ne zna koristiti jednostavne igračke, već ih samo reda, vrti ili promatra. Pokazuje pretjeran i opsesivan interes za pojedine predmete ili

A

radnje. Ne uočava potencijalnu opasnost i nije prisutan strah od opasnosti. eka od ovih ponašanja i aktivnosti mogu se javiti i kod djece bez teškoća u razvoju, ali ukoliko su ona jakog intenziteta i dužeg trajanja te utječu na razvoj djeteta da ono odskače od svojih vršnjaka, bilo bi dobro potražiti stručno mišljenje.

Ranim prepoznavanjem teškoća, ciljanim intervencijama te izradom individualiziranog programa za svako pojedino dijete može se mnogo učiniti za daljnji razvoj i napredovanje djeteta.

N

Zdravlje 43

7. veljače 2012., br. 403

rotiv HPV-a iako se ističe kao najbolja prevencija

samo 3 djevojke , jer nije na programu obaveznih cjepiva. I dok je za većinu roditelja to (pre) a to da njihove kćeri ranije uđu u spolne odnose!?

IZDVOJENO Rak vrata maternice

U županiji godišnje oboli više od 60 žena - Prema izvještajima Djelatnosti za zdravstvenu zaštitu žena (primarna zaštita) u 2010. godini prijavljene su 62 žene oboljele od raka vrata maternice, dok je u Hrvatskoj broj oboljelih žena iznosio 1.501. Godinu dana ranije u županiji je 71 žena bolovala od raka vrata maternice, a u Hrvatskoj njih 1.217 – izvijestila je dr.

Franciska Lančić, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije.

Koliko je žena umrlo zbog ove bolesti? – Stopa smrtnosti za 2010. godinu za Varaždinsku županiju iznosila je 6,32 na 100.000 žena, a za Hrvatsku 5,73 na 100.000 žena. U Varaždin-

ponekad ne može poslužiti kao model – ističe.

Uzročnik raka vrata maternice je humani papiloma virus (HPV), koji se uglavnom prenosi tijekom spolnog odnosa, ali nije isključen prijenos i izravnim dodirom.

- Postoji velik broj različitih tipova virusa koji su označeni brojevima. Klasificirani su u one visokog rizika, koji se povezuju s rakom vrata maternice, vanjskog spolovila, žena i muškaraca, te HPV-i niskog rizika, koji uzrokuju pojavu šiljastih kondiloma u spolnom području. To su dobroćudne ali jako neugodne promjene koje zahtijevaju liječenje. Najodgovorniji za rak vrata maternice su tipovi 16 i 18, a za šiljate kondilome 6 i 11 – pojašnjava dr. Lančić.

skoj županiji su 2009. godine od raka vrata maternice umrle četiri žene, a 114 žena je umrlo u Hrvatskoj - odgovara.

Dodaje da stopa incidencije (broj novootkrivenih žena oboljelih od raka vrata maternice) za 2009. godinu za županiju iznosi 13,7 na 10 0.0 0 0 žena, odnosno 16,0 na 100.000 žena u Hrvatskoj. - Važan podatak predstavlja i odnos incidencije (novootkrivenih) i umrlih. On je jednak za Varaždinsku županiju i Hrvatsku, iznosi 0,30. To znači da na 100 novootkrivenih žena oboljelih od raka vrata maternice njih 30 umire – navodi Franciska Lančić.

Dodaje da je cjepivo Gardasil četverovalentno i sadrži sva 4 navedena tipa, dok Cervarix sadrži samo 16 i 18, znači HPV visokog rizika. Cjepivo je odobreno za upotrebu kod djevojaka i žena u dobi od 9 do 26 godina, a cijepi se s tri doze, pri čemu je druga nakon mjesec dana, a treća nakon šest mjeseci.

- Preporuka je da se djevojke cijepe u vrijeme prije stupanja u spolne odnose. Ispitivanja pokazuju da je početak stupanja u spolne odnose u Hrvatskoj kod djevojaka 17 godina, a kod mladića godinu dana ranije. Kad se razmišlja o masovnom cijepljenju, preporuča se dob od 14 do 15 godina, a kod pojedinačnog cijepljenja bilo koja dob za koju je cjepivo registrirano – navodi liječnica.

GDJE SE CIJEPITI PROTIV HPV-a

?

Gdje se može obaviti cijepljenje protiv HPV-a?

- Ako roditelj želi cijepiti svoje dijete ili to želi punoljetna osoba, javlja se svojem školskom doktoru, ginekologu ili epidemiologu (Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije).

Liječnik će dati sve potrebne informacije o cjepivu – odgovara dr. Franciska Lančić, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije.

!

Cijena cjepiva za sve tri doze (druga doza nakon mjesec dana, treća nakon šest mjeseci) iznosi nešto više od 3.000 kuna. - Prije cijepljenja liječnik će procijeniti treba li napraviti PAPA test ako se radi o starijoj djevojci te dati upute o daljnjem ponašanju vezano uz zaštitu reproduktivnog zdravlja.

Roditelj ili punoljetna osoba potpisuju informirani pristanak i nakon toga slijedi cijepljenje – navodi dr. Lančić.

Život i socijalna skrb Beskućnici O

vih dana zanimanje javnosti za beskućnike poraslo je zbog visokih temperatura i tragičnog kraja mnogih od njih diljem svijeta. Tko su ti ljudi? Jesu li postali beskućnici zbog vlastite krivnje ili zbog nekih drugih teških životnih okolnosti? Pojedinačna sudbina svakog od njih je drugačija i specifična. Kao djeca, većina od nas čitala je bajku Djevojčica sa šibicama. a tužna priča svakako je vrlo poučna i za današnje vrijeme. Jesu li možda i danas neki od nas neosjetljivi na nesreću i siromaštvo drugih? Možda smo i mi u udobnosti svojeg doma i vlastitoj komociji postali bešćutni

T

kao ljudi iz Andersenove bajke. Jesmo li i mi u brigama i problemima vlastitog života zaboravili na činjenicu da su mnogi ljudi oko nas u puno težem položaju, da su bez prihoda, zaboravljeni i gladni, a neki i bez krova nad glavom? e zaboravimo da se to možda sutra može desiti i nama. Moramo se zapitati kakav je ovaj svijet koji ostavlja svoje sugrađane da se smrznu na cesti. Grad Varaždin je još jednom pokazao socijalnu osjetljivost prema onim najugroženijima. U varaždinskom utočištu za beskućnike oni mogu boraviti preko cijelog dana, tijekom ovih niskih tempera-

N

tura, a tijekom godina mnogi dobri ljudi i volonteri pokazali su da imaju veliko srce i nisu ih zaboravili. Iako su možda mnogi od njih odgovorni za situaciju u kojoj su se našli, ne smijemo ih zbog toga osuditi i uskratiti im pomoć i brigu. rošle godine u Gradu Varaždinu osnovana je i Udruga za pomoć beskućnicima „Novi put“. Udruga je sastavljena od stručnih radnika Grada, Zavoda i predstavnika beskućnika.

Cilj je pomoći im u pronalaženju zaposlenja, uključivanja u zajednicu te osmišljavanje projekata kojima bi se mogao poboljšati njihov svakodnevni život.

P

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, ravnatelj Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske županije

44 Ženski svijet

Cvjetni dom Sve smo bliže Europi S

vakim danom sve se više uvjeravamo kako zaista pripadamo europskoj kulturi, da imamo sve više zajedničkih običaja i navika pa tako usvajamo i neke nove tradicije. Oduvijek se kršćani u korizmi pripremaju za krštenje, ali danas se to radi i s mnogo više svjetovnih običaja, pa se tako krstitke dragim gostima najavljuju na vrijeme i to pozivnicama koje Leticija svojim izgledom mame i ZADRAVEC obećavaju dobru svetkoKukuljevićeva 17, Varaždin vinu koju bi zaista bilo 042/212-362 šteta propustiti. Kad letiziazadravec@gmail.com domaćin pozivnicom dočara osjećaj sreće i veselja, svatko će se rado pridružiti. A napose je sve više domaćina koji naročito žele zahvaliti na darivanju i posjeti svojim gostima pa za njih (kao i za vjenčanja) pripremamo konfete koje simbolično obilježavaju sam čin te uvijek drage goste podsjećaju na datum događaja. Taj lijep europski običaj već smo odavno prihvatili za vjenčanja, a sad je sve češći i kod krštenja. Želim vam što više svetkovina i da su što ljepše, Letizia

7. veljače 2012., br. 403

MODNI KAMELEON Film Singles i grungerska moda

Marte i baby doll J Grunge stil nastao je kao potpuno negiranje mode. Kasnije je postao moda,

odnosno svjetski trend, a danas je opet in, ali nešto pod imenom neo grunge

sofisticiraniji i

Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek Foto: IGOR KLIČEK

Rođena sam 1988. godine.

Iste godine izdana je kompilacija pod imenom “Sub Pop 200”, a riječ kojom se opisivala ta čudna nova punk rock metal buka bila je grunge. Grunge je postao puno više od “buke” i prerastao u globalni pop fenomen koji je obilježio devedesete. Lišen teatralnosti i sirovog zvuka, grunge je nastao u kišnom američkom gradu Seattleu daleko od blještavila i glamura Los Angelesa.

iskoristio je i redatelj Cameron Crowe za svoj film Singles.

Film je snimljen 1992. godine i govori o grupici mladih ljudi koji žive u istoj zgradi i osim Grunge kao revolt Grunge je bio revolt protiv iste adrese dijele i ljubavne mainstream rokenrol mašine- probleme. U centru zbivanja je rije, no početkom devedesetih 22-godišnja konobarica Janet je “eksplodirao” na MTV-u, a koja je preko ušiju zaljubljekarirane košulje, koje su bile na u glazbenika Cliffa (Matt glavni vizualni identitet lju- Dillon), koji je više fokusiran na uspjeh svog benda, a njidi koji su prezirali hov susjed Steve (Scott modu, preselitil s Cambell) se upušta u le su se i na t e n Ja vezu s Lindom (Kyra modne piste. je Sedgwick). Film ima 1992. godifilma iz n a r poprilično jednone dizajner li vje a n e v t stavnu radnju koja Marc Jacožens nge u r g govori o problebs lansirao svojim nima mima i nesigurnoje poznatu e ij r ko stima koje se javljaju g r u n g e ko prilikom sklapanja ljulekciju za brend bavnih veza, no postigao je Perry Ellis, a mediji su ga prozvali “grunge guru- ogroman uspjeh upravo zbog om” makar nikad nije ni bio u mjesta radnje i prikazivanje Seattleu. To je samo svjedočilo grunge scene. Film je prava popopularnosti grungea, koji slastica za sve grunge fanatike je ironično postao svjetski jer osim odličnog soundtracka mainstream. Seattle je bio cen- u filmovima se pojavljuju najtar svijeta, a njegovu bogatu veće face poput članova Pearl glazbenu i društvenu scenu Jama, Chrisa Cornella iz Soun-

Nela kao grungerica Janet iz filma

Singles

dgardena i benda Alice In Chains na čijem koncertu Steve upoznaje Lindu.

Iako je grunge stil nastao kao potpuno negiranje mode, kasnije je postao moda odnosno svjetski trend, a danas je opet in, ali nešto

sofisticiraniji i pod imenom neo grunge. Opet se nose marte, baby doll haljinice i razni šeširi baš kako je i furala Janet u filmu. Jako mi se sviđa njezin stil, koji je ženstven ali vjeran svojim grunge korijenima.

JESTE LI ZNALI: Prateći golemi uspjeh filma, Warner Bros. kompanija pokušala je pretvoriti Singles u televizijsku seriju što je Cameron Crowe odmah odbio. Ipak, kompanija je nastavila s idejom, preradila scenarij i likove i promijenila ime u Friends (Prijatelji). Tako je nastala jedna od najuspješnijih serija u povijesti televizije.

Redatelj Tim Burton pojavljuje se u cameo ulozi.

Cliffov bend zove se Citizen Dick, a članove su odglumili dečki iz Pearl Jama, koji se u vrijeme snimanja filma još zvao Mookie Blaylock.

Frizerski salon Kako do volumena bez tapiranja? frizura s volu- volumen (koji se stavlja Laganim trljanjem kose Svanavršena menom na jednosta- prije sušenja i oblikovanja i masiranjem vlasišta doi brz način i to bez kose) na tržištu postoji i bivamo efekt podignute Biserka Buhin Frizerski salon “Tina”, Štefanec 4, telefon: 099/195-6750

prethodnog tapiranja?

Iako mnogi u nevjerici misle kako je to nemoguće, postigao se i taj rezultat.

Nedavno su lansirani novi proizvodi za podizanje volumena kose. Osim vrlo poznatog spreja za

prah za podizanje volumena kose. Koristimo ga nakon feniranja kose. osu odijelimo i malu količinu praha lagano istresemo na vlasište kose, tamo gdje nam je volumen najpotrebniji.

K

kose. akođer se može koristiti za začešljavanje kose unatrag (ukoliko nosite rep). Važna je napomena da prah ne masti kosu, ne oštećuje vlasi i preporuča se za sve tipove kose.

T

Ženski svijet 45

7. veljače 2012., br. 403

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Snježana Pintarić, viša kustosica

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

Ožiljci - a što sad napraviti?

O

žiljci mogu za pacijenta predstavljati veliki kozmetički, ali i fizički problem, osobito ako se nalaze na vidljivim dijelovima tijela ili npr. iznad zglobova gdje znatno ograničavaju njihovu pokretljivost. Stoga se provode brojni postupci kojima se tretiraju nastali ožiljci. Veliki broj postupaka provodi se u dermatološkim ordinacijama i ne zahtijeva osobitu pripremu.

U iznimnim slučajevima, kao kod npr. ožiljaka od opeklina, potrebna je opća anestezija i hospitalizacija. alja zapamtiti da nijedan postupak ne može u potpunosti ukloniti pojedine ožiljke (npr. keloide) i kožu dovesti u stanje prije ozljeđivanja, no brojnim postupcima postojeći ožiljci mogu se znatno ublažiti ili čak i u potpunosti ukloniti. oji postupak je najprikladniji odlučit će liječnik! To ovisi o tipu ožiljka, njegovoj lokalizaciji, godinama starosti pacijenta… brzo nakon ozljeđivanja tkiva, npr. uslijed kirurškog zahvata, preporučuju se različiti lokalni pripravci koji ubrzavaju i poboljšavaju cijeljenje kože, smanjuju svrbež, zatezanje kože… ajčešći postupci koji se primjenjuju u dermatološkim ordinacijama u svrhu uklanjanja odnosno ublažavanja ožiljaka su dermoabrazija, kemijski pilinzi, krioterapija, laserski tretmani, injekcije kortikosteroida… ijamantna dermoabrazija označava postupak kojim se uz pomoć pravih dijamanata uklanja zadebljali i odumrli površinski sloj kože. Namijenjen je osobito za uklanjanje ožiljaka od akni, vodenih kozica i sl., ali i za uklanjanje plićih bora, pigmentacija, proširenih pora i pretjeranog mašćenja kože. Tijekom tretmana uklonjene mrtve stanice kože „usisavaju se“ uz pomoć podtlaka, koji istovremeno stimulira stanice fibroblasta na proizvodnju novih i kvalitetnih stanica kolagena. Znatno se ubrzava i mikrocirkulacija te obnova stanica, što sveukupno pridonosi ljepšoj i čišćoj koži bez nepravilnosti. Dakle, unutar jednog tretmana prisutno je dvostruko djelovanje. kemijski pilinzi koriste se u terapiji ožiljaka. Nešto više o načinu djelovanja i vrstama kemijskih pilinga u idućem broju Regionalnog tjednika.

V

Najromantičniji trenutak u životu Snježani Pintarić dogodio se jedno ljeto na Mljetu

Jutro nikako nije moje doba dana!

J Ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti za sebe kaže da je optimistična i

uporna, a u kuhinji više voli spremati jela od povrća i mesa nego peći kolače Piše: GORDANA IGREC

Ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti (MSU) u Zagrebu Snježana Pintarić, naše je gore list. Rođena je u Pregradi, gradiću u Hrvatskom zagorju. Njezini roditelji došli su u Pregradu za poslom tako da je osim lijepih uspomena na djetinjstvo i nekoliko prijateljica s kojima se sve do danas viđa, s Pregradom ne vežu dublje obiteljske veze.

Čitala bih cijelog Tolstoja od početka Vaš moto u životu?

Sve se može što se hoće!

Svaka prava žena nikad ne smije...

Pokleknuti pred muškim egoizmom.

Iz takta me može izbaciti...

Laži i neistine.

Iz kuće ne izlazim bez...

Ruža na usnama. Ne šminkam se puno,

smije, ali i koje filmove voli te s kojim bi glumcima najradije “pobjegla” na večeru.

Jutro započinjete sa...

Ah, to jutro...

Jako se teško budim i ne Pintar ić je po zanimanju profesorica povijesti volim jutro. Prije izlaska poumjetnosti, njemačkog je- pijem čaj, ako mi ga suprug skuha. zika i književnosti, a iz Kako bipov ijest i umjetnost i ma e n ste se stekla je i zvanje mama le b o r opisali gistr ice znanosti. e tog p ij c a u u tri riNakon završenog it s e k š i te fakulteta počela je vas ječi? o k iz tu O z je odmah raditi u u živo že izvući biljna, muzejskoj struc i mo e n e optimitako da danas ima h vaš osmije e stična, i stručno zvanje više c je d uporna. kustosice. Na mjestu Vaš uzor u ravnateljice MSU-a je od životu?

1998. godine, dakle, punih U ovim godinama teško 13 godina. Prije nego što je imenovana za ravnateljicu je imati uzore. Svatko od MSU-a, radila je pet godi- nas ima svoj jedan jedini, na u Gradskom uredu za specifični životni put.

Najromantičniji trenutak kulturu Grada Zagreba kao savjetnica za muzejsko-ga- u životu bio je...

Jedno ljeto na Mljetu. lerijsku djelatnost i zaštitu Što je najvažnije u vezi? spomenika. Za Male ženske Ljubav, međusobno uvarazgovore Pintarić je srdačno i bez zadrške otvorila žavanje i povjerenje. Što nikad ne biste mogli vrata svojeg ženskog svijeta i povjerila nam što je kao oprostiti?

Puno se toga može opromoto pokreće u životu, što svaka prava žena nikad ne stiti. Sva naša opraštanja

ali bez ruža ne izlazim!

Najdraži film? ”Noć” Michelangela Antonionija.

Knjiga koju biste još jednom rado pročitali?

Ima puno takvih knjiga, ali sad kad bih imala vremena, rado bih čitala cijelog Tolstoja od početka.

postaju relativna prema pričama žena koje su preživjele sve one strahote u Vukovaru ili izgubile svoje najbliže i kojima drugi drže prodike o potrebi oprosta. Što je za vas majčinstvo?

Apsolutno najljepše i najvažnije iskustvo u životu koje se ne može mjeriti ni s čim drugim. Nema tog problema i teške situacije u životu iz koje vas ne može izvući osmijeh vaše djece. Što je za vas uspjeh u životu?

Uspjeh je raditi ono što voliš, posao kojemu se veseliš iz dana u dan, iz godine u godinu, sve do mirovine.

Uspjeh je učiniti nešto dobro, nešto što ima vrijednost ne samo za tebe već i za tvoju okolinu i društvo u kojem živiš i radiš.

Harrison ili Klaus?

Kako provodite slobodno vrijeme? Čitam, odlazim u kino i kazalište, na izlete, planinarenje i igram badminton.

Koju glazbu slušate?

Volim operu, klasičnu

glazbu, ali ne idem na koncer te onoliko koliko bih htjela.

Volite li kuhati?

Volim kuhati i eksperimentirati, puno više jela od povrća i mesa nego kolače.

Koji odjevni stil njegujete?

Za posao mi je važno da imam neki kostim, haljinu ili odijelo tamnih boja i jednostavnih linija, a u slobodno vrijeme sam najviše u trapericama.

S kojim glumcem biste rado otišli na večeru?

Da ste me pitali pred koju godinu, bez razmišljanja bih odgovorila s Harrisonom Fordom. Danas baš i ne znam. Možda ipak s Klausom Mariom Brandauerom, fenomenalnim Mephistom i Brorom iz Moje Afrike!

Jeste li posjetili Varaždin i kako vas se dojmio?

Varaždin obožavam. Varaždin njeguje svoju baštinu i dovodi život u povijesnu jezgru, a to je po meni najbolji način promišljanja ovakvoga srednjoeuropskoga grada.

K U N D

I

46 Ženski svijet

7. veljače 2012., br. 403

PRAKTIČNI SAVJETI Što ženama nikad ne dati kao poklon?

Trudnoća

Pegla? Daj ohladi!

Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

J Na listi najgorih poklona su sve vrste kućanskih aparata, plaćeni mjesečni tečajevi

Dojenje i vježba

pilatesa ili teretane te raznorazni priručnici i knjige za podizanje samopouzdanja Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

V

ećina se žena poslije poroda brzo vraća na tjelesnu težinu prije trudnoće ili je čak smanjuje. Postavljaju si zahtjevne ciljeve i povećavaju intenzitet vježbanja. Dokazano je da kontinuirano smanjenje tjelesne težine poslije poroda (manje od 2 kilograma) nema nekog značajnog utjecaja na volumen i sastav mlijeka. Vježbe povećavaju kardiovaskularni kapacitet, ali same vježbe neće biti dovoljne za smanjenje tjelesne težine bez određenog režima prehrane poslije porođaja. Vježbanje bez ograničenog unosa kalorija neće smanjiti vašu tjelesnu težinu. periodu dojenja trebale biste pripaziti na prehranu kako bi zdravo mršavjele iz tjedna u tjedan, a da to ne utječe na rast djeteta. Vježbanje u vrijeme dojenja nije zabranjeno i treba ga provoditi umjerenim programom, uz dovoljno odmora. rije vježbanja trebale biste izvršiti podoj te ponovni podoj 30 minuta do sat vremena nakon vježbanja. Ako ste vježbale manjim intenzitetom, možete dojiti odmah nakon vježbanja, a ako je broj otkucaja srca veći od 120 u minuti, onda tek nakon 30 minuta. Za vrijeme vježbanja nosite grudnjak za dojilje koji će držati prsa u pravilnom položaju.

Tako ćete spriječiti nepotrebno istezanje punih dojki. livanje i vježbanje u vodi nije problem ako se nosi jednodijelni kostim koji zadržava temperaturu tijela. Bitno je da voda nije prehladna što može otežati otpuštanje mlijeka. roj ponavljanja vježbi istezanja i jačanja trebao bi biti najmanje 10 - 20 puta sa zadržavanjem krajnjih položaja do nekoliko sekundi uz normalno disanje ili kod težeg dijela vježbi uz izdisaj.

U P

1. Cvijeće govori

da ste se poklona

n sjetili u zadnji tre

Bliži se Valentinovo, za jedne umjetan i izmišljen blagdan za koji ne žele ni čuti, a za druge najromantičniji dan u godini. U ovom broju pozabavit ćemo se ovom drugom skupinom žena koje od svoje polovice ipak očekuju nekakav znak pažnje u vidu - poklona. Kako ne biste pogriješili u tome što darivati, evo što žene ne žele ni pod razno dobivati za poklone kako za Valentino-

sečni tečaj plaćen mje ni teretane, že pilatesa ili oko” u kao “šaka

P B

v o , tako ni za rođendan, obljetnice ni za bilo kakvu drugu prigodu.

2. Plaćeni mjeseč ni pilates govori

3. Jest čokolada i

Super, ali ne hvala

joj da je debela

baš i pravi jesu srčeka, ali ne

dar

Svaka žena je drugačija i ima svoju listu najgorih mogućih poklona. Ipak, izabrali smo tri uvjerljivo najgora koja već ina žena ni pod razno ne bi voljela vidjeti umotane u crveni papir sa “srčekima”.

Među tri uvjerljivo najgora poklona su - kućanski aparati. Pegle, aparati za kavu, mikrovalke, mikseri i ostala inače korisna pomagala, nisu dobar poklon iako već mjesecima slušate kako joj je to prvo na što će potrošiti novce. Istina, to je nešto što joj treba, ali je sigurno neće razveseliti kao poklon za

Valentinovo. Dakle, na poklanjanje kućanskih aparata odmah zaboravite, kao i na plaćanje mjesečnog tečaja joge, pilatesa, teretane ili nečeg sličnog.

Da, istina je da već tjednima slušate kako se “razgajbala” i mora početi sustavno vježbati i paziti što jede, ali plaćen mjesečni tečaj pilatesa ili teretane bit će joj kao šaka u oko. Takvim poklonom samo ćete poslati pogrešnu poruku odnosno njoj će takav poklon biti kao da ste joj direktno u lice rekli da je debela.

Na listi najgor ih poklona su i raznorazni pr iručnic i i je knjige za podizanje s a m o p o uzd a nja .

Bez obzira na to što vam je već nekoliko puta spomenula kako se njezina prijateljica preporodila nakon što je pročitala priručnik tipa “Deset koraka do potpune sreće”, bolje ni ne pomišljajte da joj tako nešto poklonite. Zar želite mjesecima poslije slušati pitanja svoje drage “Stvarno misliš da mi nekaj fali?”, “Misliš da bih to trebala popraviti?”.

Naravno da ne želite, zato nemojte napraviti grešku i kupiti joj takvo nešto.

Ako stvar mislite spasiti kakvim buketićem ili čokoladom, nećete baš najbolje proći. To je grupa poklona koje žene odmilja zovu “pokloni radi reda”. Drugim riječima, to su uobičajeni stvari koje ženi poručuju da ste se Valentinova sjetili u zadnji čas, minutu prije nego ste ušli u kuću ili stan.

JEDINSTVENI U POKLONU

4. Kućanski aparat i najgori mogući

Što onda pokloniti a da ne bude promašaj i potpuno krivo shvaćeno? Ako ste među onima koji drže do darivanja za Valentinovo, onda se i potrudite da vaš poklon bude originalan. Možete ga izraditi, možete ga stvoriti, možete ga izreći riječima... jer najbolje od svih poznajete svoju partnericu i znate što voli. Kažu da takvi darovi u sebi sadrže i komadić duše onoga tko ga poklanja. Ako je to istina, bacite se na posao i smislite svoj jedinstveni poklon za Valentinovo.

poklon

Željka SLATKI

Kozmetički savjeti

Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Mezoelektroporacijom efikasno hranimo kožu i uklanjamo bore

Z

a početak da vas podsjetim što je to mezoelektroporacija. To je metoda mezoterapije bez igala, koja se primjenjuje u kozmetičkim salonima. Prednost mezoelektroporacije je brzina tretmana, pa tako ako tretiramo područje oko očiju traje deset do petnaest minuta dok unosimo u kožu ionizirani

serum. Brzina transdermalne elektroporacije traje otprilike tri minute, a ostalo masiramo antiage kremom. Još kao prednost ističem blic efekt, tako da se već nakon desetak minuta ugodnog i neagresivnog tretmana vidi da su bore manje ili su potpuno nestale. Naravno, to ovisi o njihovoj dubini i općem stanju kože.

T

ijekom tretmana koristimo više vrsta ioniziranih seruma koje međusobno miješamo u šprici po točnoj militraži. Mora se točno poštovati koliko mililitra kojeg seruma miješamo.

Ovisno o problemu koji tretiramo - podočnjaci, celulit, bore i sitne borice, strije, akne itd.

Kada izmiješamo serum u špri-

ci, nanosimo ga na kožu koju smo pripremili ultrazvukom i pomoću aplikatora uređaja za mezoelektroporaciju unosimo u mezodermu, najdublji sloj kože. dlično je to što je taj tretman čudesan i vrlo sličan estetskoj medicini. Ovim tretmanom bez igle ne stvaramo rane te se sam tretman temelji

O

na elektroporaciji i elektroosmozi te služi za “dostavljanje” hrane duboko smještenim stanicama, za limfnu drenažu, s tim poboljšavamo metabolizam, cirkulaciju limfe i sve ono što sam već u tekstu navela. Za tretmane kao što su mezoterapija i estetska kirurgija uvijek ima vremena.

Ženski svijet 47

7. veljače 2012., br. 403

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Nemoguća misija?

K

S vrućim igricama ispod pokrivača ove zime neće vam biti hladno

DOZNAJEMO Igre ispod popluna i dekice

Sa seksom nema zime!

J Zamotani u tople dekice u ove hladne dane češće

“skočimo” jedan na drugog, otkrila nam je 25-godišnjakinja Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Najbolji način da se ugrijete u ove ledene dane je - seks!

Potvrdila je to 25-godišnja Varaždinka koja priznaje: otkako je vani zahladilo, češće se s par tnerom druži pod pokrivačem.

- Hladno je i ne izlazimo toliko van. Zamotani u dekice gledamo televiziju, jedemo kokice, pa onda i češće “skočimo” jedno na drugo – priznala je 25-godišnjakinja.

Snježna romantika Češćim igricama pod pokrivačem doprinosi i snježni ugođaj.

- Kad pogledaš kroz prozor i vidiš kako pada snijeg i sve je bijelo, nekako te obuzme osjećaj razdraganosti - tvrdi naša sugrađanka.

Osim što je seks dobar način za borbu protiv zime, dobar je i za zdravlje. On je učinkovit u

borbi protiv prehlade, uvjerava nas druga naša sugrađanka koja je uvjerena da su upravo vruće igrice pod pokrivačem zaslužne za to da joj više ne curi iz nosa.

- N a ko n v r u ć e kupke i seksa, drugi dan bila sam kao nova – otkrila je naša sugovornica.

Da doista ima ne!

Grijte se u dvoje čeg i u tome, potvrizlučuje veći broj dili su i znanstvenici.

Oni su dokazali da o s i m fagocita, stanica koje su u što kod ljudi stvara pozitivne našem tijelu “zadužene” za osjećaje, seks jača i imunološki uništavanje uzročnika bolesti, a tijekom orgazma njihov se sustav.

Nakon dugogodišnjih ekspe- broj čak i udvostruči. Dakle, rimenata i istraživanja, oni su što zaključiti nakon svega osim zaključili da seks ima pozitivne da - navalite na svog partnera!

Ako ste loše volje ili preučinke ne samo na psihu, nego i na imunološki sustav. Tijekom hlađeni, ništa vas ne košta da seksa se, tvrde znanstvenici, probate, zar ne?

Dokazano učinkovit način za borbu protiv jake zime je - seks

oji vatromet seksualnih orijentacija! A vele da je kriza. I da više nikom nije volja živjeti, a kamoli razmišljati o seksu. Sva domaća i svjetska kretanja, međutim, pokazuju da nije rulja impotentna nego osviještena. Pa zna gdje i kamo spada i o tome se javno izjašnjava. Kaj to nije O.K.? Ljudi se vole na ovaj ili na onaj način, ali svaki u svom paru. Mnogima je to teško shvatiti.

Uglavnom ih osuđuju, a samu pomisao o njihovom seksualnom opredjeljenju s gnušanjem odbacuju. Jedna moja frendica me uvjerava da uopće nema ništa protiv homića, lezbica, heterovaca ili ovih, najnovijih, aseksualaca, ali ju užasno smeta njihovo javno izjašnjavanje.- Kaj mene briga koje su oni orijentacije, s kim se i kak seksaju. I čemu te parade, prošecije, transparenti i sveukupna medijska buka oko nečega kaj bi trebalo biti isključivo njihova privatna i intimna stvar. Kao i vjera. Pa, ne budemo sad svi izašli na ulice i vikali tko smo, kaj smo i kakvi smo! A k tome još i tražili nekakva svoja prava – srdito komentira. m, lako je njoj ili nama to govoriti kad smo još uvijek u nekoj općeprihvaćenoj većini, ali kad bismo bili na njihovom mjestu, nisam sigurna da bismo isto razmišljali... U svakom slučaju, dobro je znati da uvijek postoje oaze, kao Belgija i Nizozemska, u kojima možeš bez straha i predrasuda uživati u svojoj spolnosti i seksualnoj orijentaciji. Što ne znači da nećemo i mi u tom sveukupnom previranju jednom postati svjetskiji i tolerantniji na različitosti, zar ne? Ali gdje će se skrasiti aseksualci? Oni koji tvrde da se dvoje može maziti, ljubiti i voljeti bez – seksa! Iako vjerujem da su oduvijek postojali, tek su se sad ohrabrili o tome javno progovoriti. Čak i pokazati kak to funkcionira u praksi! Kako god bilo, ja sam došla na svoje! I prije nego su se pojavili aseksualci, govorila sam da se može voljeti bez seksa! Svojem sam partneru znala reći da bih u njegovom zagrljaju mogla uživati cijeli dan, a da se ništa ne dogodi. To se sad potvrdilo. On bi se smijao i tvrdio da je to nemoguća misija! Privinuo bi me k sebi i rekao: – Pa tko bi uz takvog komada kao što si ti mogao - mirovati?!

H

48 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

7. veljače 2012., br. 403

stanovi u urbanoj vili, 62 – 140 m², visoka kvaliteta, podzemna garaža, visoki roh-bau ili ključ u ruke, mogućnost završnog uređenja po želji kupca. MENARS NEKRETNINE, www.menars.hr, 098/1644-483 ozn.141c PRODAJEM dvosoban stan 68 m² u Varaždinu, Zagrebačka ulica. Mob: 099/400-160 ozn.2057e 3-SOBNI stan, 76,3 m² u Ulici S. Vukovića, kompletno uređen.

Mob. 098/821-835 ozn.2060e

KUĆE „NEKRETNINE DOMINUS“ – Pružamo usluge posredovanja kod kupnje, prodaje, zakupa i najma nekretnina. www.nekretninedominus.hr, 098/494585, 095/9140-200 ozn.351c

PRODAJE se starija kuća sa dvorištem u blizini Banfice.

Upitati na tel. 641-057 ili mobitel 099/234-1284 ozn.2059e KUĆA prilika! Kuća u Vidovečkoj 80 m² i 400 dvorišta -66.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c LIJEPA kuća u V. Vidrića 150 m² kraj VI. OŠ, slijepa ulica ,mirni kvart - povoljno! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

– Breg, prekrasan pogled, 15..000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

m², 50 m do bolnice, okućnica 550 m², 198.000,00 €. Pod račun uzimam stan. Mob. 099/2710-988 ozn.403

HITNO se kupuje kuća u Varaždinu do 100.000 € za poznatog kupca! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

VRLO atraktivnu 1/2 kuće – 2 etaže po 65 m² stana + 2 garaže, prodajem/mijenjam za stan uz nadoplatu. Tel. 042/651-447 ozn.405

HITNO se kupuje vikend kuća ili starija kuća do 15.000 €!

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c

KATNICA u Knegincu G. prodaje se licitacijom na sudu. Mob. 099/798-3606 ozn.2658b

PRODAJEM kuću katnicu u Knegincu G., novouređenu. U dvorištu ima još 1 dvosobni i 1 jednosobni stan. Moguće razne kombinacije. Moguća moja doplata. Povoljno! Mob. 098/284-949 ozn.233c

KUĆU u Črncu, prodajemo. Tel. 652-962 ozn.447 STARU kuću sa gospodarskim zgradama i većom okućnicom oko 4 500 m² u Nedeljancu, povoljno prodajem. Mob. 098/414-128 ozn.451

STANOVI

AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama.

Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir.grabar@vz.t-com.hr ozn.335c

TROSOBNI prilika! Trosobni stan 74 m² u Braće Radića, novogradnja (odličan raspored)!

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c

KUĆA u Turčinu 102 m² sa prekrasnom okućnicom 55.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

PRODAJEM vikend kuću pogodnu za stanovanje, 900 m² dvorišta, struja, voda, papiri uredni, glavna cesta, blizu Vž, 26.000 €. Mob. 099/440-4442 ozn.394

PRILIKA tjedna! Dvosobni kompletno uređeni stan 54 m² (pvc,etažno) u Zrinskih i Frankopana - 45.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

VIKENDICA 40 m² Varaždin

KUĆA -Varaždin, katnica 330

JEDNOSOBNI stan 30 m² u

STARIJA kuća u Dvoršćakovoj 60 m², i 700 m² dvorišta (svi priključci)! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

Ruđera Boškovića -25.500 €!

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c ČETVEROSOBNI dvoetažni stan u novijoj zgradi u blizini Kauflanda 92 m² sa pripadajućom garažom (etažno)-povoljno! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c POVOLJNO! Jednosobni stan u Meštrovićevoj 37 m² -29.000 €!

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c SUPER prilika! Jednosobni veći u Ludbreškoj 46 m²-36.000 €!

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje dvosobni stan za poznatog kupca! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NAJJEFTINI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi su useljivi i etažirani, Kumičićeva (ŠTUK 1 i 2), 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m². Mogućnost korištenja subvencije od države. Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući. MDV CENTAR, tel. 330-868 ozn.63c SNIŽENO – novogradnja – centar grada, niskoenergetski

TROSOBNI stan, uređen, u centru grada, prodajem. Mob. 098/486-221 ozn.2060e DVOSOBNI stan, 60 m², na Banfici, Koprivnička ulica, 950 €/m². Mob. 091/254- 6930 ozn.2061e STAN na Banfici, Vukovarska 2, dvosobni, 65 m², prodajem.

Mob. 098/9871-409 ozn.446 JEDNOSOBNI stan, 35 m², prodajem ili iznajmljujem. Mob. 091/211-3787 ozn.457

ZEMLJIŠTA GRADILIŠTE 1120 m² u Božene Plazerriano -pogodno za gradnju obiteljske kuće i visokogradnju! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c GRADILIŠTE u B. Radić 750 m² - pogodno za gradnju kuće ili urbane vile! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem.

Mob. 091/352-0083, 091/2320350 ozn.2058e GRADILIŠTE u Sračincu, Varaždinska ulica, 5 €/m², prodajem.

Mob. 098/191-2363 ozn.396

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO 800 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359-404 ozn.54c IZNAJMLJUJE se poslovni prostor u Optujskoj 48, Varaždin.

Mob. 091/509-6601 ozn.252c IZNAJMLJUJEM poslovni prostor 60 i 140 m² u strogom centru Varaždina. Mob. 098/205-874 ozn.391 PRODAJEM bivšu Centroprometovu trgovinu 150 m² + 2 500 m² zemljišta u Iliji. Mob. 098/205-874 ozn.391 PRODAJA/najam stambenoposlovni prostori: 50, 50 + 100 m², Vžd, Tome Blažeka 3. Mob. 098/702-701 ozn.284c POSLOVNI prostor od 30 m² u centru varaždina, 2 prostori-

je, izlog, parking, iznajmljujem. Mob. 091/352-0083 ili 091/232-0350 ozn.2058e POSLOVNI prostor u Varaždinu, 60-110 m², zasebno centralno g., sanitarni čvor, telefon, Internet, alarm i parkiralište za više automobila, blizina centra. Mob. 091/213-8501 ozn.401 STARAČKI dom – Lunjkovec kod Ludbrega, max. uređen, 840 m², 20 soba + dvorište 800 m², 360.000,00 €. Mob. 098/482001 ozn.404 CAFFE bar u Varaždinu, blizina srednjih škola, prodajem. Mob. 098/801-591 ozn.461

NAJAM IZNAJMLJUJEM sobe u kući, blizina centra, pogodno za studente i terence. Flat Internet.

700 kn po sobi + režije. Mob. 091/350-8213 ozn.420 NENAMJEŠTEN dvosobni stan u zgradi, Ul. Zrinskih i Frankopana, za dugoročni najam.

Upitati: 098/683-666ozn.265c I Z N A J M L J UJ E M j e d n o s o ban stan u Trakošćanskoj, 1. kat, centralno ili mijenjam za veći. Tel:042/331-200, mob:098/9775-323 ozn.2c JEDNOIPOLSOBNI, namješteni stan od 52 m² u K. Filića, iznajmljujem. Mob. 099/3241-370 iza 13.00 h ozn.2661 JEDNOSOBNI stan u blizini željezničkog kolodvora, iznajmljujem. Sastoji se od kuhinje, sobe, sanitarni čvor, kupaona, veranda i parkirno mjesto.

Mob. 098/308-025 ozn.2062e IZNAJMLJUJEM 3 sobe za studente, novouređeno, kuhinja, kupatilo, blagovaona, centralno grijanje, posebni ulaz, 1.200 kn sa režijama po sobi, mogućnost interneta. Mob. 099/823-8495 ozn.464 DVOSOBNI, namješteni stan u kući, idealno za manju obitelj, povoljno iznajmljujem. Mob. 091/316-0584 ozn.455

POLJOPRIVREDNI STROJEVI SERVIS TRAKTORA „DARKO“ – Popravak svih vrsta traktora, freza, kosilica, agregata, dost. vozila. Varaždin, F. Seljana 3, tel. 234-044, mob. 091/2537964 ozn.434

VOZILA EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

7. veljače 2012., br. 403

edukacija, visoke provizije.

Mob. 099/6736-450 ozn.493a TRAŽE se osobe s iskustvom u prodaji, komercijali, trgovini ... za rekordnu biznis priliku, dodatnu zaradu.

Info: www.zaradabr1.ewebsite.com, 098/561-824 ozn.494a TREBATE ženu za čuvanje malog djeteta? Nazovite: 313-585, 091/570-4913 ozn.2662b

USLUGE PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing.

AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene!

Mob. 098/965-6624 ozn.361 CHEVROLET AVEO, 1.4 i, 5 vrata, srebrni, 1. vl, odličan, 3.750 €; Oltaimer P-204, ‘71. g., 1.999 €; skuteri 125 ccm i 50 ccm, novo i rabljeno, najpovoljnije. Moguće zamjene.

Mob. 091/143-7007 ozn.463 PRODAJE se Opel Kadet 1,6i, 1989.g., ispravan i uščuvan.

Upitati na tel: 091/591-7546 ozn.466 AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþ ĊıßÑ NG2 S8=ȩ ÑĊėĺåàĊÑ ɵɸȦ _ÑĤÑłáÿĒȩ SåČȹ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ėŀĒȩɴɼÝ

KAMIONET Iveco Turbodaily 3510, dupla kabina, 1998. g., reg. godinu dana, 1. vlasnik.

Mob. 098/9815-456 ozn.2653b DAEWOO LANOS 1.4 benzinac, 98. g., 2. vlasnik, plavi metalik, reg. godinu dana. Mob. 091/511-8122 ozn.440 PEUGEOT 307 20. HDI, 2003. g., reg. godinu dana, prodajem.

Mob. 098/902-4239 ozn.449

POSAO TRAŽI se pekar – majstor. Mob. 091/509-6601 ozn.252c VOZAČE sa C, E kategorijom i iskustvom u međunarodnom transportu tražimo. Transporti Krajan, ozbiljne ponude: 098/ 284-495 ozn.337c COCKTAIL BAR u centru Varaždina traži curu ili dečka sa radnim iskustvom spravljanja koktela. Mob. 095/902-5589 ozn.366c TRAŽIM osobu (student, nastavnik…) za pomoć pri učenju srednjoškolca (1. razred).

Tel. 042/230-653 od 17.00 h, 098/160-4490 ozn.425 OSOBE za direktnu prodaju novih automobila tražimo,

0J=_'PS Ȩ ġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦ ÿŀĤÑáÑ ÿ ÑáÑġĮÑÝÿĉÑ ĊĤėĺÑȦ ÿŀĤÑáÑ ĊĤėĺĒÿþ ĊıßÿÝÑ ÿ ĒÑáĨĮĤåĪĒÿÝÑȩ eÿáÑĤĨĊÿ ĤÑáėĺÿȦ ĊĺÑČÿĮåĮÑ ÿ áıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺėȦ ġėĺėČĉĒå ÝÿĉåĒå ıĨČıûÑ ȿ 0J=_ 0=_ ȩ SåČȩ ɳɷɳȹɶɼɸȿ ɺɵɵȦ ɳɼɻȹɺɷɷȿɼɻɳ ėŀĒȩɴÝ N 2=8 ĊıþÿĒĉÑ ȳ7ÑĉÑ 'ĒĮåĤÿĉåĤÿȫ ĒÑ Ēėĺėĉ ÑáĤåĨÿ Ɂ SĤû ÜÑĒÑ /åČÑàÿßÑ ɴɵȦ _ÑĤÑłáÿĒȦ ĻĻĻȩ đÑĉÑȿÿĒĮåĤÿĉåĤÿȩþĤ ėŀĒȩɶɻɸ

te raznih metalnih konstrukcija.

Mob. 098/227-024 ozn.48c VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove.

Mob. 095/8540-727 ozn.69c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284103, tel.714-322 ozn.134c

=S G2/'_ 8/ ėáĺėáĒÿþ Ýÿĉåĺÿ ĨÑ ġėĨåÜĒÿđ ĨĮĤėĉåđȧ ÑáÑġĮÑÝÿĉå ĊıġÑėĒÑ ĨÑ Ĩĺÿđ ĤÑáėĺÿđÑȧ ġėĨĮÑĺČĉÑĒĉå ĊåĤÑđÿàĊÿþ ġČėàÿÝÑȦ ĺėáėĺėáÑȪ7ėÜȩɳɼɻȹɺɻɶȿ ɳɹɳ ėŀĒȩɴɳɺÝ

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi.

Mob.099/500-4859 ozn.151c

8SJb ȿ 0 '/ # J g8'& _J S ɇáėáÑĮĒÿ ŀÿđĨĊÿ ġėġıĨĮ ɵɳ ˚ɉ 8ėĺėîåĤđȦ _ÑĤÑłáÿĒȢ V ġėĒıáÿ ÿ đėĮėĤÿ ŀÑ ėûĤÑáåȦ ıûĤÑáĒĉÑȦ ĨåĤĺÿĨÿȩ GĤåáĒėĨĮ ġČÑßÑĒĉÑ ȿ ÜåĨĊÑđÑĮĒÿ ĊĤåáÿĮÿȩSåČȩ ɳɷɵȹɶɸɴȿɸɴɴȦ ɳɼɸȹɼɹɼȿɴɵɸɴȦ ĻĻĻȩåĒĮĤĽȩþĤ ėŀĒȩɸÝ

FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi…

Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c

ODVOZ fekalija, otčepljivanje svih vrsta odvoda specijalnim strojevima, 0 – 24 h.

Mob.098/962-1694 ozn.340c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata.

INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200066, mob: 091/781-5790 ozn.

33c IZRADA ograda, nadstrešnica

Mali oglasi 49

STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c VODOVOD, centralno grijanje, kanalizacija, klimatizacija te ovlašteni servis plinskih trošila od 0 – 24 h. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123469 ozn.213c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. Mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c DIMNJACI inox za plin, tekuće i kruto gorivo; centralno g., vodovod, kanalizacija. Mob. 095/862-1230, 091/538-7376 ozn.342c SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob. 098/704-257ozn.353c KROVIŠTA: Izrada, sanacija, prekrivanje. Drvene kuće i nadstrešnice. Brzo, kvalitetno, uz garanciju. Mob. 098/426080, www.tesar-ceilinger.hr

ozn.362c SERVIS RAČUNALA – LAPTOPA, hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell, dolazimo na Vaš poziv.

Tel. 321-702, www.pcserviser. com ozn.365c IZVODIMO soboslikarsko-ličilačke radove, bojanje fasada, sve vrste knauf sistema.

Kvalitetno i povoljno. Mob. 098/478-900 ozn.276

MALI OGLASI već od 40 kuna

FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.2647b SOBOSLIKARSKO – fasaderski obrt: unutarnje i vanjsko bojanje; fasade – stiropor, vuna, knauf sistemi. Mob. 098/9254731 ozn.2654b PRIMAMO na smještaj stare i nemoćne, pokretne i nepokretne osobe, cijena 1.800,00 kn. Tel. 040/628-016, 091/576-

5692 ozn.441 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci.

Mob.098/927-9903, 095/9084793 ozn.454 IMATE ljubavnih, poslovnih ili zdravstvenih problema? Tarot Dora zna rješenje! Nazovite: 060/60 30 39 ozn.460

ŽIVOTINJE SVINJU za klanje oko 170 kg,

50 Mali oglasi/Zahvale i sjećanja prodajem. Tel. 690-535 ozn.378

OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere. Ne bacajte jer mi to plaćamo! Tel. 042/505-024, 099/7575-075 ozn.352c

ŠTENCI njemačkog ovčara, stari 2,5 mjeseca, vrhunskih roditelja, cijepljeni i očišćeni od parazita, spremni za preuzimanje. Mob. 091/902-3935, 095/829-4353 ozn.437

OSTALO

MALI OGLASI već od 40 kuna

OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva, grab, rezano i kalano na 25, 33, 38… cm , paleta/rinfuza, besplatna dostava. Grafoinvest d.o.o., mob. 098/226-301 ozn.347c NUMIZMATIČAR kupuje dukate, zlatnike, srebrnjake i stari kovani novac. Najviše cijene. Mob. 099/694-8716 ozn.448

DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/900-8646, 095/8212-456 ozn.290c

SIJENO u balama, kvalitetno, prošlogodišnje, vrlo povoljno, Donji Kneginec. Tel. 042/690888 ozn.313

DRVA bukva, grab, peć za centralno grijanje - 35 kw, sušilica rublja,cirkular 2,4 kw, ručni viljuškar! Tel. 042/370-108, 091/3867-307 ozn.311c

DRVA za ogrjev, I. klasa, bukva, grab i akacija, cjepanice, može i piljenje, poštena mjera, dostava. Mob. 098/446-443 ozn.345

PRODAJEM umjetničke slike (poznatih autora) i antikvitete (stolovi, stolci, svijećnjaci).

posljednji Sjećanja, i zahvale pozdravi

sa slikom

0 0 1 !! kuna!

već od

ZAHVALA

7. veljače 2012., br. 403

Mob. 099/7744-661 ozn.2651b

KREDITI VAŠI snovi i planovi za budućnost i dalje su tu, a za to Vam je naravno potreban novac? Naš je posao pronaći i ponuditi Vam najbolja financijska rješenja kako biste realizirali sve što ste zamislili uz najpovoljnije uvjete. Rješenja čak i za problematična zaduženja. ARGES d.o.o., Info: 042/210-008, mob: 099/244-5915, VIP: 091/3096760 ozn.286c NAJPOVOLJNIJI krediti za zaposlene i umirovljenike uz zatvaranje C.L. i blokada sa radnim stažom već od 6 mj. Za mirovine (i vanjske) krediti na trajni nalog! Pozajmice na platnu listu! Novo-mini pozajmice! Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c

EXTREMNO povoljni krediti 30.000 €/10 g. do 2/3 primanja! Bez HROK-a i C.L. umirovljenicima i zaposlenima u d.d.

Mob. 091/303-8054 ozn.176c DUŽNI ste? Nudimo kredite do

ODMAH saznajte i realizirajte sve mogućnosti svih vrsta kredita i pozajmica sa i bez HROK-a. Kr istina, 098/9370909, 091/1316-848 ozn.428 BRZA realizacija svih vrsta kredita. 10.000 € bez gledanja HROK-a. Pogodnosti za zaposlene u Boxmarku i umirovljenike do 80 g. Pozajmice odmah.

Mob. 099/528-3329, 091/5061660, Nada ozn.416 FENOMENALNI krediti do 2/3 do 30.000 €/10 g. Zatvaramo postojeća zaduženja i C. L. Umirovljenicima na čisti odrezak do 50.000 kn/48 h. Krediti na trajni nalog do 1/2 primanja do 125.000 kn/8 g. Gđa. Ivana, 095/885-9230, 091/908-0808 ozn.138c

30.000 €/10 g., 124.000 kn/8 g.

Pozajmice bez HROK-a, zatvaramo C. L. Mob. 091/8850-730 ozn.176c BRZA i diskretna realizacija kredita do 2/3 primanja 30.000 €. Pozajmice zaposleni i umirovljenici 25.000 kn/24 h. Mob.

SJEĆANJE

091/269-0048 ozn.176c KREDIT bez adm. zabrane do 1/2 plaće.Pozajmice-expres.

Mob.092/2929-106 ozn.159c POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike uz zalog zlata, srebra, računala, starina, čekova, na kartice, u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c ZAJMOVI na osnovu zaloga (zlata, dukata i dr.). Vrijednost založenog zlata utvrđujemo po garantirano najvišoj otkupnoj cijeni zlata u gradu. TR-AG, Vžd, K. Filića 39a, tel. 042/321701 ozn.284c KREDITI! Umirovljenici, zaposleni na određeno ili stalno!

Kreditne kartice! Bez ovjere poslodavca! Bez ustege na plaći! Mob. 091/916-9885 ozn.297c KREDITI do 124.000 kn do pola primanja, uključujući terenski.

Austrijski hipotekarni krediti.

Mob. 098/375-966, 091/5440151 ozn.364c

NAJPOVOLJNIJE do gotovine putem čekova, kreditnih kartica (Amex, Dieners, Master…) te sindikalnih-potrošačkih kredita. Isplata odmah. Mob. 098/987-0078, 091/386-0349 ozn.407 AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob. 099/4885559 ozn.423

POZNANSTVA POHOTNE kućanice pretvaraju vašu maštu u stvarnost! Nazovite od 0 do 24, 064/400-909 (tel/mob: 2,29 kn/3,52 kn) ozn.166c POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c MUŠKARAC 58 g., udovac, 177/85 traži ženu za druženje ili zajednički život. Mob. 098/1950-434 ozn.429

TUŽNO SJEĆANJE na

na neprežaljenog

BOŽIDARA KRANJČIĆA 10. II. 2006. - 10. II. 2012.

S tugom u srcima i dalje mislimo na Tebe.

Zauvijek tvoji supruga Ivanka te sinovi s obiteljima

RUŽICU FAJFAR 6. II. 1983. – 6. II. 2012.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Kći Ivana s obitelji

ZAHVALA SJEĆANJE

MILKA LIPOVEC

povodom prerane smrti dragog supruga, oca, djeda, brata, nećaka i šogora

povodom smrti našeg dragog i voljenog

10. 2. 1998. – 10. 2. 2012.

ŽELJKA PETKOVIĆA

MARTINA CVEKA

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

preminulog 31. 1. 2012. u 58. godini života.

preminulog 2. 2. 2012. u 77. godini.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima, kumovima, susjedima i svim dragim ljudima na izraženoj sućuti, riječima utjehe, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. Hvala dr. Željki Perčinlić, Udruzi žena Đurđica i vlč. Jadranku Benjaku na dostojanstvenom ispraćaju. Posebno zahvaljujemo djelatnicima FINA gotovinskih servisa d.o.o. Varaždin te djelatnicima u Upravi društva Termoplina d.d. Varaždin na izraženoj sućuti i potpori.

Ožalošćeni: supruga Ljubica, kći Draženka, sin Miljenko, snaha Alenka, zet Rado te unuci Karlo, Maja, Dalia i Teo

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na našu voljenu

LJERKU OBLAK 10. 2. 2011. - 10. 2. 2012.

Uvijek si u našim mislima i srcima.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima, djelatnicima Studija Breza na izrazima sućuti te svima koji su ga ispratili na vječni počinak. Veliko hvala osoblju Intenzivne njege Kirurgije OB Varaždin, gospođi Prgomet, Hrvatskoj vojsci i velečasnom Karlu Koračeviću na dirljivim riječima ispraćaja.

Počivaj u miru Božjem.

Supruga Spomenka, kći Senka, sinovi Zlatko sa Štefanijom, Marko, unuci Jelena, Emina, Dominik, Boa, Nea, Ian i ostala tugujuća rodbina

Tvoj Jurček i djeca s obiteljima *****

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

Dragi braco, obećajemo Ti uz pomoć dragog Boga, našom ljubavlju i radošću, da ćemo njegovati sretne trenutke i Tvoja mnoga brojna djela koja si učinio za svoju najbližu obitelj, prijatelje, a napose za nas.

Tvoji Vlado i Biserka

SJEĆANJE

LJERKA OBLAK 10. 2. 2011. – 10. 2. 2012.

Uvijek si u našim mislima i molitvama.

Danju i noću na Tebe ću misliti.

Ti ćeš mi biti ljubav vječna jer život je dar, a smrt želja, nada i duboka vjera u ponovni susret.

Dok mi živimo, u našim srcima živjet ćeš Ti. Tvoji najmiliji

Tvoji: mama, sestra, Toni i Igor

*****

Dragi Braco, neka Ti je vječna hvala i slava od sviju nas.

Laka Ti bila draga zemlja hrvatska.

SJEĆANJE TUŽNO SJEĆANJE

ŠTEFICA LUKINEC 6. 2. 2009. – 6. 2. 2012.

Zauvijek u našim srcima.

ZAHVALA

Djeca, unuci i praunuci

povodom smrti voljenog supruga, oca, djeda i pradjeda

OBAVIJEST O SMRTI

ANTUNA POSAVCA

Obavještavamo da je naša sestra, teta i šogorica

† 26. 1. 2012.

VLASTA DELIĆ rođena VENCHIARUTTI

Veliko hvala na riječima utjehe, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju dragog nam tate na vječni počinak rođacima, kumovima, susjedima, prijateljima i članovima DVD-a Vratno Gornje.

Hvala svećeniku Košiću na molitvama i riječima oproštaja od dragog nam tate.

S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomene na Tebe.

30. VII. 1970. – 5. II. 2002.

preminula 5. 2. 2012. u 66. godini života nakon teške i kratke bolesti.

Dragi, voljeni brate, prošlo je već deset dugih i tužnih godina otkada nismo zajedno, ali Ti si sa mnom u mojem srcu i mislima zauvijek.

Ispraćaj voljene pokojnice održat će se na Varaždinskom groblju dana 7. 2. 2012. u 13.30 sati, a misa zadušnica u Kapucinskoj crkvi u 14.30 sati.

Tvoja supruga i djeca s obiteljima

Tvoj jedini brat Zvonimir

MILJENKO BLAŽIĆ - MILEK

Ožalošćena obitelj

Zahvale i sjećanja 51

7. veljače 2012., br. 403

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na oca i supruga

MARICA LESKOVAR

dragoj mami

IVANA MATEČKA

11. 2. 2009. – 11. 2. 2012.

FRANCISKI KLIČEK

3. 2. 2005. – 3. 2. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

preminuloj 3. II. 2012. u 83. godini života.

Hodajte polako, tišinom prekrijte staze da mu san ne dirate jer naš tata spava.

Tvoji Igor, Goran, Patrik, Mislav i Nadica

Tvoji najmiliji

Sin Milan s obitelji

MARIJAN MURIĆ

povodom smrti našeg dragog i voljenog supruga, oca, svekra i djeda

Utihnulo je Tvoje srce, utihnuo je Tvoj glas, ali Ti ćeš uvijek biti tu između nas.

Tvoja braća

IVANA BENKA preminulog 30. 1. 2012. u 68. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, djelatnicima d.d. Varkom i svim dragim ljudima na riječima utjehe, položenim svijećama i cvijeću. Hvala vlč. Alojziju Pakracu na riječima oproštaja od dragog nam pokojnika.

Lako je obrisati suzu i zapaliti svijeću, al’ je teško iz srca izbrisati tugu vječnu.

Hvala Ti na svemu. Počivao u miru Božjem.

ANDRIJE KOČET preminulog 25. siječnja 2012. u 85. godini života.

Veliko hvala svim zaposlenicima Doma za starije osobe, zavojna 6 u Varaždinu, na pruženom trudu, njezi i pažnji. Zahvaljujemo velečasnom Josipu Jagarčecu, rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i djelatnicima Fizikalne terapije OB Varaždin koji su izrazili sućut, okitili odar cvijećem i svijećama te ispratili pokojnika na vječni počinak.

Dragi tata, Tvoja ljubav i dobrota ostat će u našim srcima i mislima.

Počivaj u miru Božjem.

Kći Štefica s obitelji

SJEĆANJE 12. 2. 2009. – 12. 2. 2012.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Kći Ljerka s obitelji

Lako je izbrisati suzu i zapaliti svijeću, al’ je teško izbrisati iz srca tugu vječnu.

na dragog i voljenog supruga, tatu i dedeka

STJEPANA MAŠIĆA

SJEĆANJE

10. 8. 2011. – 10. 2. 2012.

STANKO PLANTAK

Po dobroti ćemo Te pamtiti, s ljubavlju spominjati, a u srcu uvijek nositi.

Ožalošćeni: supruga Gabrijela, sin Robert i unuk Nikola

ZAHVALA

9. 2. 2007. – 9. 2. 2012.

Tvoja plemenitost i dobrota žive uvijek u nama.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na dragog brata, šogora i strica

ZVONKA SEDLARA

MARIJE HUZJAK rođ. VUK

7. 2. 2002. – 7. 2. 2012.

koja je preminula 28. 1. 2012. u 65. godini.

Hvala svima koji Te nisu zaboravili.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, kumovima, prijateljima i znancima na upućenim nam izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama uz njezin odar te prisustvu posljednjem ispraćaju na vječni počinak. Veliko hvala svim liječnicima i zdravstvenom osoblju na brizi tijekom njezine duge i teške bolesti. Posebno hvala doktorici Jasminki Tkalec. Zahvaljujemo vlč. Josipu Vidoviću na riječima utjehe i ispraćaja tijekom sahrane i svete mise zadušnice.

Ožalošćeni: suprug Mirko, sinovi Josip i Dubravko, braća Ivan i Stjepan s obitelji, šogorica Renata s obitelji te ostala tugujuća rodbina

Brat Zlatko s obitelji

SJEĆANJE na voljenog supruga, oca i djeda

MIRKA KERETIĆA 9. 2. 2011. – 9. 2. 2012.

Vječno ćeš živjeti i ostati u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

*****

POSLJEDNJI POZDRAV supruzi i mami

VJEKOSLAVA VALENT

ANA KRLEŽA 9. II. 2010. – 9. II. 2012.

Suprug Ivan, djeca Tanja, Tihomir i Goran s obiteljima

povodom smrti naše supruge, mame, sestre i šogorice

ZAHVALA

TUŽNO SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

Ožalošćeni: supruga Dorica, sinovi Dražen, Mladen, Zdravko, Dragutin, snahe Ljiljana, Nataša, Brankica, Sandra, unuci Jasmina, Renato, Aleksandra, Ivana, Dominik, Mihael, Monika, Lana i Kristijan

povodom smrti našeg dragog oca, tasta i djeda

Uvijek ćeš biti u našim mislima.

SJEĆANJE 8. 2. 2002. – 8. 2. 2012.

ZAHVALA

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

MARIJI

DAMIRA HOSNI

Neka Te čuvaju anđeli.

9. 2. 1995. – 9. 2. 2012.

Suprug Mirko, sinovi Josip i Dubravko Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na

SJEĆANJE

STANISLAVA JESENIČNIKA

na

POSLJEDNJI POZDRAV

4. 2. 2006. – 4. 2. 2012.

DAMIRA MRĐENOVIĆA

dragom bratu

Vrijeme prolazi, a Ti nam sve više nedostaješ.

7. II. 2008. – 7. II. 2012.

IVANU PERNARU

Tvoje Barbara i Alenka

Hvala svima koji Te se sjećaju i posjećuju Tvoj tihi dom.

Od brata Josipa, šogorice Danice, nećaka Miroslava s obitelji

SJEĆANJE SJEĆANJE

KRUNOSLAV HERCEG 10. 2. 2002. – 10. 2. 2012.

Uvijek ćeš biti u našem srcu i mislima.

6. 2. 2011. – 6. 2. 2012.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Tvoji najmiliji supruga Štefanija, kći Nadica, zet Franjo, unuci Iva i Jurica

ZAHVALA SJEĆANJE

MARIJANA KUŠENA

U našim Te srcima nosimo zauvijek.

koji je blago u Gospodinu preminuo u 77. godini života nakon kratke i teške bolesti.

SJEĆANJE

ALBERT PRIMORAC 7. 2. 2011. – 7. 2. 2012.

Uvijek u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

STJEPAN ČREPINKO 8. 2. 1980. – 8. 2. 2012.

Voljeni nikad ne umiru, jer ljubav i sjećanje na njih zauvijek u nama ostaju…

Tvoja supruga Barbara, djeca Marija, Štefica i Velimir s obiteljima

povodom smrti našeg dragog oca, djeda, pradjeda i svekra

10. 2. 2009. – 10. 2. 2012.

Tvoja obitelj

Majka Hermina i kćerke Aleta i Marina

VLADIMIR CVEK (JOKEC)

Sin Hrvoje s obitelji

PALJ KERHONI

Život nestane u trenu, ali ljubav i sjećanje ostaju zauvijek.

Iskreno zahvaljujemo rođacima, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima koji su nam izrazili sućut, odar okitili cvijećem i svijećama te ga ispratili na vječni počinak. Želimo izraziti veliko hvala gospodinu dr. Musulinu i gospođi dr. Maji Dokuzović na brizi i njezi našeg pokojnika. Hvala vatrogascima Trnovca, Udruzi Park Trnovec, gosp. vlč. Josipu Hadroviću na lijepim riječima utjehe.

Hvala svima. Počivao u miru.

Ožalošćeni: Marija, sin Branko, snaha Veronika, unuci Rajko, Aleksandra i Vedran, praunuk Teo

ZAHVALA U povodu smrti našeg dragog supruga i oca

ANTUNA MAJERA iskreno zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima i znancima koji su s nama podijelili našu bol i pružili nam utjehu. Veliko hvala gđi Miri Seketin na pažnji i požrtvovnosti proteklih godina, pateru Mirku na lijepim riječima tijekom ispraćaja i sv. mise te članovima zbora „Chorus Angelicus“ i ma. Anđelku Igrecu.

Tugujuća obitelj

52 Zahvale i sjećanja

7. veljače 2012., br. 403

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na

PAVAO HERCEG 6. 2. 1992. – 6. 2. 2012.

DRAGUTINA JERTECA 7. 2. 2009. – 7. 2. 2012.

Uvijek s nama.

Sin Darko s obitelji

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

na dragog djeda

na voljenog supruga, oca, svekra i djeda

TOMU MAŠIĆA

JURAJA (ĐURU) KRSNIKA

7. 2. 2011. - 7. 2. 2012.

4. II. 1989. – 4. II. 2012.

Ljubav prema Tebi sve je jača i nezaboravna.

Nosimo Te u mislima i srcima.

S ljubavlju i tugom čuvamo Te u našim srcima!

Tvoj unuk Darko s obitelji

Tvoja obitelj

ZAHVALA povodom prerane smrti našeg dragog sina, brata i strica

DAMIRA ZEMLJAKA preminulog 27. 1. 2012. u 32. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima, mladima iz Turčina, općine Kneginec i svim dragim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju voljenog Damira na vječni počinak. Hvala velečasnom Jadranku Benjaku na molitvi i lijepim riječima oproštaja.

Ožalošćeni roditelji, braća, seka, šogorica, šogor i nećaci

SJEĆANJE

SJEĆANJE

*****

TOMO MAŠIĆ

na dragu mamu i baku

POSLJEDNJI POZDRAV

7. 2. 2011. – 7. 2. 2012.

MARIJU PODSEČKI – CICU

našem dragom

Zauvijek si u našim mislima i molitvama.

9. 2. 2011. – 9. 2. 2012.

DAMIRU

Vrijeme prolazi, zaborav ne postoji, a sjećanje na Tebe nikad se neće izbrisati.

U kući tišina, za stolom praznina, u našim srcima tuga prevelika, ali Bog Te je htio gore.

Ti i dalje živiš u našim srcima i mislima zajedno sa svojim bracekom.

Vi ste naši anđeli koji molite za nas i čuvate nas.

Supruga i kći s obitelji

Rajka, Ana-Marija i Vlatko

SJEĆANJE na mog voljenog supruga

SJEĆANJE

DRAGUTINA ZAPLATIĆA

VINKO KUDUMIJA

12. 2. 2010. – 12. 2. 2012.

9. 2. 2007. – 9. 2. 2012.

Nedostaješ mi za sve što je bilo.

Nedostaješ mi za sve što će doći.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Moja bol za Tobom nikad neće proći.

Tvoji najmiliji

Supruga Josipa, sin Milenko i kći Elvira

SJEĆANJE SJEĆANJE

IVAN LJUBIĆ

na voljenog brata

9. 2. 2006. – 9. 2. 2012.

DRAGUTINA ZAPLATIĆA

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

12. 2. 2010. - 12. 2. 2012.

Supruga Štefica, djeca Tatjana i Željko s obiteljima

Ima neka moć u dobrim ljudima.

Oni su jaki i poslije smrti.

Tvoji najmiliji braća, sestre, šogor i šogorica

Neutješna mama *****

bratu

MATO BUHIN 3. 2. 1982. – 3. 2. 2012.

Eh, kad bih mogao dodirnuti zvijezde, bio bih Ti bliže.

Kad bih mogao spustiti nebo, bili bismo opet zajedno.

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

DRAGUTINA ZAPLATIĆA

Tvoji Sova i Darek *****

12. II. 2010. – 12. II. 2012.

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

Voljeni ne umiru nikada.

dragom bratu, šogoru i stricu

Tvoj brat Tomo s obitelji

na roditelje

SJEĆANJE

DAMIRU

BREGOVIĆ

na dragu baku

Tvoji najmiliji

DAMIRU Isuse, dođoh Ti reći, kako me u grlu guši, od isplakanih suza kako me boli u duši.

Dođoh Ti se tužit’ u suton ovog dana, jer me previše peče i boli ova rana.

Ali Tvoje rane i rane mojega Damira su bile daleko veće, a to je samo Tvoja majka znala, zato vam na tome hvala.

DAMIRU

na voljenog brata

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

voljenom sinu

SJEĆANJE

Godine prolaze, ali sjećanja ostaju.

TEREZIJU RUŠEC

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

Zauvijek žive po svojim djelima i dobroti srca.

7. II. 2007. – 7. II. 2012.

Tužni roditelji i braća

SLAVKA

BARBARU

† 29. 1. 1988.

† 9. 2. 2006.

Uvijek u našim srcima i molitvama.

Vaši najmiliji

Bog je vidio da si umoran, zagrlio Te i šapnuo: „Pođi sa mnom.“ Tvoja duša s anđelima spava, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti s nama.

Otišao si i nema Te više, uspomena na Tebe nikad se ne briše.

Tvoj brat Ivica, šogorica Ivana i nećaci Dominik i Patrik *****

Ponosni smo na Tebe, dobri naš

DAMIREK SJEĆANJE na našeg dragog supruga, poočima i djeda

VLADIMIRA PETRINIĆA 5. 2. 2011. – 5. 2. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja supruga Ivanka, djeca i unuci *****

U našim srcima živjet ćeš zauvijek.

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog supruga

VLADIMIRA HERKOVA 11. 2. 2011. – 11. 2. 2012.

Prošla je bolna i preduga godina dana, da Tebe nema među nama.

Tvoji pogledi više nas ne prate, bol i suze ne mogu da Te vrate.

Supruga Marija

Unuci Filip, Marko, Erik, Josip, Dina i Ana

TUŽNO SJEĆANJE

Što napisati za zadnje riječi kad tako ne osjećam, što misliti kad ne mogu prihvatiti da Te nema.

A bila sam uvjerena da je krenulo na bolje i da ćeš još dugo ostati s nama.

Zaista sam u to vjerovala… „Dođi iz plave boce se pojavi, bar jednu želju ispuni i dodaj ovom svijetu malo boje, o, čudo moje.“ Tvoji seka i šogi

BOLNO SJEĆANJE

na voljenog tatu, tasta i djeda

na našu voljenu

VLADIMIRA HERKOVA

ANDREJICU ČORKO

na voljenog

11. 2. 2011. – 11. 2. 2012.

7. 2. 1998. – 7. 2. 2012.

MARKA BADŽEKA

Sjećanje na Tebe bolno je, vrijeme koje prolazi tužno je,

Teško je svijet gledati, Tebe u njemu ne vidjeti,

SJEĆANJE

4. 2. 2011. – 4. 2. 2012.

Voljeni ne umiru dok žive oni koji ih vole.

Supruga Marija, sin Ivica, unuka Sara i snaha Ljiljana

život bez Tebe težak je, ali ljubav prema Tebi vječna je.

dozivati, a glasa tvoga ne čuti.

S ljubavlju i tugom

Tvoji: kći Manuela, zet Eduard, unuke Margareta, Sofija i Barbara

Tvoja mama, sin Ivan i brat Mario s obitelji

Zahvale i sjećanja 53

7. veljače 2012., br. 403

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

prijatelju

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, svekra i djeda

DAMIRU ZEMLJAKU Od Pikaca s obitelji

STJEPANA TEŽAKA preminulog 28. 1. 2012. godine u 73. godini života.

povodom smrti voljene

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, kumovima i susjedima, osobito susjedima Stanić na izraženoj nam sućuti, položenom cvijeću i svijećama uz njegov odar te ispraćaju dragog nam pokojnika. Posebno hvala kapelanu Nikolu Bukovčanu na lijepim i dirljivim riječima ispraćaja.

JOSIPE HOSNI

Ožalošćeni: supruga Ljubica, sinovi Davor i Mladen, snahe Anica i Božica, unuci Nikolina, Marko, Veronika i Ivica

ZAHVALA

preminule 28. 1. 2012. u 78. godini života.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i svim dragim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak.

Počivala u miru Božjem.

Ožalošćena obitelj i ostala tugujuća rodbina

*****

POSLJEDNJI POZDRAV Ponosna što sam Te imala, a neizrecivo tužna što sam Te izgubila.

Bol u srcu nikad neće prestati, praznina iz srca nikad neće nestati.

Supruga Ljubica *****

SJEĆANJE

VLADIMIR PITNER 9. 2. 2011. – 9. 2. 2012.

S tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe. Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

U svakom kutu Tvoja je sjena, ostat ćeš s nama za sva vremena.

Za dušu Tvoju tiho se molimo, duboko u srcu još Te jako volimo.

Sin Davor, snaha Anica, unuci Nikolina i Marko *****

Otišo je otac moj polako, kao da u šetnju nekud kreće.

Otišo je s mirisima jutra, da l’ je znao da se vratit’ neće.

10. 2. 2011. – 10. 2. 2012.

DRAGUTINA CMUKA preminulog 26. 1. 2012. u 66. godini života.

U trenucima tuge i boli izražavamo veliku zahvalnost obitelji Farc, cjelokupnoj rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima koji su bili uz nas, na izrazima sućuti, cvijeću, svijećama i molitvama kod ispraćaja dragog nam pokojnika na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo djelatnicima OŠ Gustav Krklec iz Maruševca te djelatnicima firme „MS“ iz Varaždina na riječima utjehe i pruženoj pomoći te našem velečasnom Martinu Mezaku na dostojanstvenom oproštaju i riječima utjehe.

Supruga Marica, kćeri Đurđica i Dragica, unuci Davor i Zoran te zet Josip

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom ujaku

Sin Mladen, snaha Božica, unuci Veronika i Ivica

DRAGUTINU CMUKU

na voljenog i nikad zaboravljenog

DARKA ABRAHAMA

ZAHVALA povodom iznenadne i prerane smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i tasta

Na svemu Ti veliko hvala. Čuvali Te anđeli.

SJEĆANJE

Tvoja nećakinja Nevenka s obitelji

na dragog

Ni tužna godina koja je prošla, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati nikad neće.

ZLATKA CAFUKA

Tvoji: mama, tata, sestra, šogor, Bruno i Karlo

5. II. 2009. – 5. II. 2012.

TUŽNO SJEĆANJE na brata

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

TUŽNO SJEĆANJE

MARIJA ŽAVRLJANA

Tvoji najmiliji

5. 2. 2011. - 5. 2. 2012.

na voljenog

Da Te bar mogu probuditi.

PREDRAGA JAGAČIĆA

Tvoja sestra

11. 2. 1995. – 11. 2. 2012.

SJEĆANJE

Po dobroti Te pamtimo, u molitvama s ljubavlju spominjemo i u srcu čuvamo.

8. 2. 1997. – 8. 2. 2012.

IVAN GAJSKI

Tvoja mama i brat s obitelji

Uvijek si u našim srcima.

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji supruga, sinovi, snahe i unuci

na dragu suprugu, majku i baku

***

Više ništa nije kao prije.

Tvoji Nenad, Lucija i Valentino

SJEĆANJE na supruga i oca

VILIMA BOSILJA – PIŠTU 6. II. 1992. – 6. II. 2012.

ZORU STOJANOVIĆ 9. 2. 2008. – 9. 2. 2012.

Vole Te i stalno misle na Tebe

Prošlo je dugih 20 godina, al’ zaborav vrijeme donijelo nije, još živiš u nama kao i prije.

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoji Dragutin, Branko i Gordana s obitelji

tati i djedu

SJEĆANJE

Od Dražene, Jana, Alexa, Ružice i Jocija

Supruga, djeca i unuci

DRAŽENU MRAZU TUŽNO SJEĆANJE na voljene

na dragog

BRANKA BOBEKA 5. II. 2006. – 5. II. 2012.

POSLJEDNJI POZDRAV

Vrijeme prolazi, a tuga i bol ne odlazi.

Tugujući: braća i sestre s obitelji

U SPOMEN

DRAŽENU MRAZU Od Deana, Ide i Vesne

† 2. 9. 1996.

SJEĆANJE

U povodu imendana misa zadušnica služit će se u varaždinskoj katedrali na blagdan Majke Božje Lurdske

JANKO SAMBOLEC

obitelj Jeremić-Šlibar

SJEĆANJE

NADA GJUD 7. 2. 2003. – 7. 2. 2012.

Hvala za sve što si nam dala.

Suprug Branko, sin Željko, snaha Valentina, unuke Martina i Petra

JELENU CIKAČ 10. 3. 2011. – 10. 3. 2012.

U mislima i srcima uvijek ste s nama.

Vaši najmiliji

MARIJA ŠLIBAR

u subotu 11. veljače u 9.00 sati.

S ljubavlju i poštovanjem

TOMU CIKAČA 9. 2. 2011. – 9. 2. 2012.

8. 2. 2005. – 8. 2. 2012.

Bol, suze i tuga za Tobom nikad neće prestati.

Uvijek ćeš biti voljen, nikad zaboravljen.

Tvoji supruga i djeca s obitelji

SJEĆANJE na dragog oca

IVANA GALEKOVIĆA 7. 2. 2002. - 7. 2. 2012.

Hvala svima što ga pamtite.

Tvoj sin i kći s obiteljima

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, brata i tasta

JOSIPA KOLARIĆA preminulog 30. siječnja 2012. u 86. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, prijateljima i znancima na upućenim nam izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama uz njegov odar te prisustvu posljednjem ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. Veliko hvala vlč. Miji Horvatu na dirljivim riječima kojima je otpratio dragog nam pokojnika.

Ožalošćeni: supruga Marija, kći Marta, unuk Saša, sestra Biserka, brat Rudolf, zet Branimir i ostala tugujuća rodbina

54 S raznih strana

7. veljače 2012., br. 403

Feljton Krešimir KOVAČ: Knjiga “Uspon Radimira Čačića 90-ih”

Dugovanja tečajni upravitelj, odnosno likvidator, Avraham Yaron se prema Ugovoru mogao nadati jedino naplati od Coninga. - Kao likvidator bio sam imenovan od strane Suda da brinem za interese vjerovnika, odnosno dobavljača materijala i ljude koji su tamo radili. DP Coning je, naime, napustio zemlju bez da je platio svoje dugove.

Vjerovnici su bili Lime and Stone Industries, Tambour i mnogi drugi. Bilo je ukupno stotinjak dobavljača i podizvođača koji su radili primjerice stolariju i slične poslove. I svi oni imali su ugovore s DP Coningom – priča Yaron koji tvrdi da u početku nije bilo većih problema. - DP Coning je bio kooperativan i zajedno smo odlučili na Sudu angažirati posebnu tvrtku da dođe i izvrši inspekciju što je učinjeno i kakva je ukupna situacija.

Bila je to strana privatna tvrtka koju je imenovao Sud i koja je uložila mnogo truda da izradi svoj nalaz. Međutim, tijekom njihove inspekcije menadžer Coninga je nestao – priča Avraham Yaron.

Tada su predstavnici Coninga doista napustili zemlju, ali se o tom odlasku nagađalo već i prije, u čemu Lovrenčić vidi način pritiska na Coning.

- Proturena je u tisak informacija da je direktor projekta iz Coninga pobjegao iz Izraela, dok je u isto vrijeme taj direktor bio u Izraelu i borio se da zaštiti interese Coninga i njegovih kooperanata.

To je valjda i smetalo Ben Yakar Gatu pa je zato i plasirao takvu vijest kako bi kod kooperanata smanjio pritisak na njega samoga. Usput rečeno, u to su vrijeme vlasnike Ben Yakar Gata čuvali tjelohranitelji, dok direktor projekta iz Coninga nije imao nikakvu zaštitu u stranoj zemlji. Kakvi su sve pritisci i prijetnje vršeni na Coningovog direktora projekta i njegovu obitelj u Izraelu najbolje govori činjenica da je isti direktor projekta po povratku u Zagreb završio nakon nekoliko dana u neuropsihijatrijskoj bolnici - rekao je Lovrenčić.

S

Agresivan ako bi se problem dugovanja riješio, Yaron je tražio sastanak s Čačićem, ali niti to više nije išlo lako. - Voditelj posebnog odjeljenja izraelskog Ministarstva pravosuđa išao je sa mnom na sastanak s Čačićem u Beč. Željeli smo se s njim naći u Izraelu, ali je Čačić rekao da neće doći jer se boji da će ga Sud u Izraelu zadržati i zabraniti mu izlazak iz zemlje. Dobavljači bi, naime, vjerojatno ishodovali sudsku odluku da ga se zadrži u Izraelu kako bi dao informacije što se dogodilo s poslovanjem Coninga jer je on glavni menadžer tvrtke koji upravlja novcem. Čačić bi bio zadržan tri do četiri mjeseca prije nego bi se mogao vratiti natrag – priča Yaron. U Beču, međutim, sastanak s Čačićem kreće u neočekivanom smjeru. - Otišli smo u Beč gdje smo se s Čačićem susreli u uredu tvrtke koja je dala novac DP Coningu kako bi došao u Izrael. Bila je to neka vrsta banke. Čačić je bio velika “faca” (engl. “fellow”, op. a) – vrlo visok, krupan, vrlo impresivan. io je agresivan i vrlo siguran u sebe. Za sve je krivio Ben Yakar Gat. Rekao sam mu da ako želi tužiti Ben Yakar Gat neka to slobodno učini, ali da postoje vjerovnici koji su opskrbljivali DP Coning i koji nisu dobili svoj novac. Rekao mi je kako bi oni trebali otići u Ben Yakar Gat. Mi smo pak odgovorili da to tako ne može ići. “Imate ugovore sa stotinjak ljudi i vi njima dugujete novac”, govorili smo. Čačić je ponavljao da neka odu u Ben Yakar Gat. “Dali su mi krivu cijenu u Izraelu”, tumačio je iako je provjerio cijene prije potpisivanja Ugovora. “Neka idu u Ben Yakar Gat, briga me za projekt”, govorio nam je Čačić – opisuje Yaron neuspješni susret u Beču. (nastavak u sljedećem broju)

K

B

Imaju troje djece, šestero unuka i jednog praunuka. Složna su obitelj

kakva se rijetko susreće

ZLATNI PIR Drugo „da“ Katarina i Stjepan Švoger rekli pred 90 članova obitelji

Prvo da rekli 60-ih.

Danas se vole i više Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

najuža rodbina.

Upoznali su se početkom davnih 60-ih godina prošlog stoljeća na jednoj od tadašnjih zabava. Otada su nerazdvojni, a u još jednu zajedničku godinu ušli su slaveći zlatni pir. Katarina i Stjepan Švoger obnov ili su pr ije nekoliko dana, 21. siječnja, svoje zavjete u crkvi i vjenčali se ponovo nakon pola stoljeća.

Velika obitelj Crkva sv. Marka na Vinici bila je prepuna, a zanimljivo je da ju je popuniti uspjela samo rodbina. Nakon što su se ponovo vjenčali, uslijedila je i prava zabava za obitelj uz tamburaše, koja je potrajala do ranih jutarnjih sati.

Poseban je broj članova obitelji koji su s njima obilježili veliki broj godina posvećenih jedno drugome. Naime, prisutno je bilo čak devedeset članova obitelji! Sve je to bila

Barem još toliko – Roditelji su nam uvijek govorili da ljubavi i složnosti među braćom mora biti, a isto tako i svi bratići i sestrične moraju se poznavati.

Zato i oni tako njeguju odnose sa svima njima – ispričao je njihov 28-godišnji sin Andrej.

No prisutno ih nije bilo toliko s amo iz ovo g p os eb nog razloga.

Takva obiteljska idila vlada kod njih konstantno. Stjepan i Katarina znaju držati obitelj na okupu te ih se oko pedeset okuplja barem jednom godišnje.

Prvi put pred oltarom su se našli 1962. godine. Srebrni su obavili, proslavili su sad i zlatni, a sudeći prema obitelji koja je dugovječna, dočekat će ih i dijamantni pir. U tome su uspjeli i njihov i roditelji koji su svi živjeli i preko 90 godina. Puno razumijevanja, složnosti i ljubav i ne postoji samo u njihovom braku.

Upravo sve to prenijeli su na djecu i unuke koji uvijek pomažu u svemu i drže se zajedno.

Osim troje djece, imaju već i šestero unučadi te čak i jednog praunuka koji će uskoro navršiti godinu dana. Svi su oni obilježili ovaj njihov veliki dan i pružili im još jedno lijepo obiteljsko iskustvo s kakvim se rijetko tko danas može pohvaliti.

Spojile ih šezdesete Bila je ovo prilika i za nostalgiju. Lijepo je bilo prisjetiti im se kako je sve to počelo. – Upoznali smo se na jednoj zabavi početkom šezdesetih. Nakon toga počeli smo izlaziti i eto...

Svih ovih 50 godina preživjeli smo u ljubavi i toleranciji, a sad ćemo vidjeti kako će biti sljedećih 50 – rekla je Katarina u šali. Vjenčali su se 20. siječnja, također na Vinici. Jedina je razlika bila što onda nije bilo čak ni asfalta i sve je bilo u blatu. Iako su se vremena otada promijenila, njihova bračna idila ostala je ista, uvjerili smo se u to.

zločesta

Vrtoglavica

Piše: RADAR

Nisu znali, nisu znali, koga su imenovali…

V

eli Ratko da ni imal pojma da su tajnika Haenesa Srećka Frenečakovog - Skijaša imenovali vu Nadzorni odbor Janafa. Čovek se klel da je tak, i osupnut je ostal kad je doznal da mu je pajdaš imenovan. Tam kam je imenovan.

Ni znal kaj bi rekel Zokiju kaj je ipak šef Vlade. Pa bi trebal znati ak vu nadzornom odboru vrle državne tvrtke, makar to i Janaf bila , sedi netko ko je jer

osuđen radi kriminala. Čim je to procurelo vu javnost i zdigla se medijska halabuka pa Srećko moral otići, a Haenes govna kusati. Kajti takve kadrovske majmunarije novoj vlasti ne trebaju.

Em su predi izborov morali liste menjati kajti se na njima našel i haenesov burgemajster Velkog Sela pri Dravi kaj voli piti i voziti, pa su ga morali s liste maknuti.

Ve budu i za Srećka novo mesto

morali iskati. Da mu se najde. Ali to više nebu vu državnim poduzećima kak mi se vidi. i ve bu i Zoki bolje gledal koga bu mu Ratko vu partijske kvote rival. I kakve vrle kadrove se posud zapošljaval.

Da pak nebu bilo, nismo znali, nismo znali, koga su podobnega vu političke sinekure imenovali.

S kriminalnim pedigreom ili bez njega. Nekima svejedno.

A

Vodič 55

7. veljače 2012., br. 403

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Okupan snijegom...

VREMENSKA PROGNOZA

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KAZALIŠTE Srijeda, 08.02., RUŽNI u 20 sati, Scena Zvonimir Rogoz Petak, 10. 02., LAMENTACIJE VALENTA ŽGANECA u 20 sati, Scena Zvonimir Rogoz Cabaret SINGERICA u 20 sati, Klub Europa Media Subota, 11. 02. Plesni studio Vindi MAČAK U ČIZMAMA u 18 sati, Velika scena Nedjelja, 12.02.

MAČAK U ČIZMAMA u 11 sati, Velika scena KONCERT DND-a u 16 sati, Velika koncertna dvorana Utorak, 14.02. VALENTINOVO U KAZALIŠTU u 20 sati, Klub Europa Media KNJIŽNICA Radno vrijeme Ponedjeljak - petak (7,30-19,30), Subota (7,30-13,00) Odjel za mlade, odjel strane literature i dojel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30-19,30) Četvrtak, petak (7,30-15,00), Subota (7,30-13,00) MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav - Galerija starih i novih majstora LJEPOTE GRAFIČKE UMJETNOSTI Izbor najvrjednijih grafika iz fundusa Galerije starih i novih majstora GMV-a, razgled do 1.03.

Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav - Svijet kukaca Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav - zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: Utorak-nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino 7.02.

CRNI SATI u 18 sati TAJNI ŽIVOT KUĆNIH POMOĆNICA u 20 sati 10.02. do 14.02.

PUTOVANJE U SREDIŠTE ZEMLJE 2:TAJANSTVENI OTOK u 18 sati ZA LJUBAV NEMA LIJEKA u 20 sati 12.02. ŠTRUMPFOVI u 16 sati Scena Srijeda, 8.02. LONDON CALLING COMEDY u 19:30 sati Četvrtak, 9.02. STILSKE VJEŽBE u 20 sati Izložbeni prostor MAGIČNI KRAKOW, otvoreno do 13.02.

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – LEDENO Čini se da će sljedećih sedam dana vrijeme biti vrlo hladno, onako pravo zimsko. Šalovi, kape, rukavice, drva za ogrijev i zimska hrana…Sve će nam to trebati. Zima će uzeti stvar u svoje ruke. Nakon paklenog vikenda kad je u Slavoniji, Dalmaciji i Lici palo jako puno snijega, danas je situacija bila malo bolja. Dalmatinci su zabilježili povijesni snijeg, a u Hercegovini, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji ponegdje je palo dva metra snijega i odsjeklo neka mjesta od ostatka svijeta. Kod nas je palo tek nekoliko centimetara, ali u noći i tijekom utorka dolazi još snijega. Ne previše, ali dovoljno za probleme u prometu.

Tijekom utorka ne krećite na put! Jutro bi u četvrtak moglo biti ledeno! Opet malo snijega može pasti u petak. U nedjelju i ponedjeljak sunčana razdoblja, ali i dalje vrlo hladno! Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 6.2.)

VJENČANI: Tatjana Hosni i Tihomir Sedlar

ROĐENI: DJEVOJČICE Chiara Korman, Klea Bedenik, Lucija i Josipa Dananić, Katja Katalenić, Mia Komes, Eva Kovačić Švetak, Lana Kreslin, Sara Denac, Lara Funjet

UMRLI: Josip Kolarić (86), Nevenka Bukovec (55), Željko Petković (57), Marija Geci (80), Antun Majer (66), Juraj Jug (81), Mohenski Andrija (64)

DJEČACI Ivan Ružić, Janko Šepić, Teo Petrić, Fran Samardžić, Andrija Novak, Tvrtko Pintarić, Fran Smoljanec, Tin Moharić, Tomo Vidaček, David Mrazović, Nikola Ljubić, Kristijan Peharda

HNK Varaždin

Koncert duhovne glazbe Antonio Tkalec Velika scena

!Udomite Jacky Jacky je kujica u tipu jack russell terijera stara 10 mjeseci. Malog je rasta, težine oko 8 kila i neće više rasti.

Veselog je karaktera, idealno društvo u ove hladne zimske dane.

Udruga Spas, 330 004.

56 Zadnja

7. veljače 2012., br. 403

DIJELIMO ULAZNICE

TU KRAJ NAS Priča koja je počela u ljeto 1981. i traje do danas...

Dolaze Opća opasnost i Brkovi

Dom na rubu grada

Opća opasnost i Brkovi dolaze u varaždinsku dvoranu Graberje, a Regionalni tjednik dijeli osam ulaznica za čitatelje! Budite brzi i maštoviti te ćete na ovaj koncert otići sasvim besplatno. Ova dva popularna benda u Varaždinu će zasvirati 18. veljače. Kako su rekli u najavi, prvi put nakon 1776. godine Varaždin će ponovo gorjeti.

Gromovi će pucati i izazvati požar koji će se proširiti po cijelom gradu, a osmorica čitatelja mogu se i sami u to uvjeriti. Na vama je samo da se uključite u nagradnu igru na našem portalu www. regionalni.com. Osam čitatelja će besplatno na koncert. Uz Opću opasnost i Brkove, nastupit će još i varaždinski Louder te Black Night. Cijena ulaznica je 40 kuna u pretprodaji, 50 na dan koncerta. Za studente, uz predočenje X-ice, cijena je 30 kuna.

J Prvi jelen i košuta kao “bebe” došli su na vodocrpilište. Napuštene u šumi našli su ih lovci Na samom rubu Varaždina, par kilometara od Korza, žive jeleni. Kad prol az imo pored groblja, znamo ih vidjeti kako u krdu pasu travu, trče po ogromnoj livadi i izvode one skokove po njima nazvane jelenjim. No kako se ta grupica plahih i lijepih životinja uopće našla na vodocrpilištu? Sve je počelo prije 31 godinu.

- U ljeto 1981., u kolovozu, lovci iz Margečana u šumi su našli malog je-

lena i košutu bez majke. Doveli su ih ovdje i othranili smo ih na flašicu i dudicu. Sjećam se, isprva su hodali za nama, a kad su stasali, ostali su pitomi i dalje nam prilazili – prisjeća se Stjepan, Lončar koji se za jelene brine od tog prvog dana. Danas na pedeset jutara ograđene livade ž iv i 26 jelena i košuta.

Svi oni potomci su upravo napuštenog para kojeg više nema, a svoj život žive baš kao i u prirodi.

Osim činjenice da znaju trčati za Varkomovim kamionom. -

!

Nina za Valentinovo

Ove subote, 11. veljače, Nina Badrić pjeva za sve zaljubljene. Upravo iz Čakovca kreće njezina turneja kojom će promovirati svoj novi album “NeBo”. Nini će podršku na valentinovskom koncertu dati Massimo, a povod za gosto-

vanje na njezinom koncertu je novi duet koji su snimili za njegov novi album.

Nina će na svom koncertu ugostiti i neke od mladih zvijezda iz showa Supertalent - Rebeccu Posavec i Nexus.

Koncert počinje u 20 sati.

KARIKATURA

Oni razumiju da sam ja nutra i da im nosim hranu – uz smiješak nam objašnjava Lončar, kojem je kroz godine briga za jelene postala velika ljubav. Hranu nose samo zimi – kukuruz i sol da ojačaju kad nema trave, a svaka košnja livada rezultira i čuvanjem sijena za mezimce vodocrpilišta. Lončarov nadređeni Tomica Božić s jelenima nije od prvog dana, ali, kaže, voli ih promatrati. - Zanimljivo je gledati kako se ponašaju. Na jesen, kad se pare, zna biti “napeto”, ali pravo veselje je kad se na proljeće pojavi novo lane. Uskoro će mužjaci izgubiti i ove rogove, a da bi im lakše otpali, trljaju se u drva. Zato smo im i “pošumili” jedan dio – kaže Božić.

U Vodocrpilištu nikada nisu imali problema sa svojim “kućnim ljubimcima”, a kad se krdo povećalo, stavili su im još jednu ogradu – da baš svoje rogove ne guraju posvuda. - Tu i tamo nam ljudi

OVE SUBOTE

Rotary bal

jave da nam se jelen šeće uz ogradu, ali to nisu naši. Šume i polja su blizu pa se tu i tamo nađe neki samotnjak koji bi se želio pridružiti krdu – veli Lončar. Ovi su poluurbani jeleni sigurni i od lovaca – nitko im se ne usudi približiti jer ih i danju i noću čuvaju Varkomovi čuvari. Još dugo će krdo dolaziti gledati vrtićka i školska djeca te slučajni prolaznici...

Dobrotvorni bal koji Rotary Club Varaždin već 19 godina organizira za Valentinovo održat će se 11. veljače u hotelu Turist. Nastupit će grupa Vizija, a organizirat će se i aukcija umjetnina. - Djela koja ćemo ponuditi na Rotary balu moći će se pogledati na izložbi koja će biti otvorena 6. veljače u Galeriji starih i novih majstora, pa pozivam sve zainteresirane da nam se pridruže na izložbi te da kupnjom vrijednih slika podrže naš dobrotvorni rad – rekao je predsjednik RCV-a Stjepan Talan, istaknuvši pritom kako će Klub i ove godine dio prikupljenih sredstava od aukcije namijeniti za rotarijansku akciju iskorjenjivanja dječje paralize – “END POLIO NOW”.

Rezervacije na recepciji hotela Turist ili na 042/395-395, a cijena ulaznice je 400 kuna.

crta: Željko Pilipović