RT_404

INTERVJU Stipe Božić, alpinist: Još jednu tragediju ne bih mogao podnijeti

Tjednik

Str. 6. - 7.

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatan primjerak

Broj 404 :: 14. veljače 2012. :: www.regionalni.com

SKANDALOZNO Novi šef komunala Grada Varaždina nije plaćao komunalnu naknadu

Vlašić neplatiša Zanimljivo je da je Vladi Vlašiću rješenje o ovrsi upućeno u Varaždinsku županiju Stranice 2. i 3.

UPRAVLJANJE ZGRADAMA

Sve više zgrada koje biraju GP Stanorad!

Stranica 23.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA ZATRPANA SNIJEGOM

Snježne radosti najviše za djecu

Stranice 30. i 35.

SLUČAJ OPG-A

Umirovljenici preko noći zapali u dugove i od 15.000 kuna!

Stranice 12. i 13.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Zakapanje razuma N

a predstojećoj sjednici Gradskog vijeća vijećnici će ponovno, po tko zna koji put, raspravljati i odlučivati o gradskom komunalnom otpadu. Ovaj put pod točkom „Prijedlog Odluke o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti odlaganja komunalnog otpada s područja grada Varaždina„. Predlagatelj, gradonačelnik Goran Habuš, otkrit će vijećnicima i javnosti na koji način i gdje će se zbrinjavati postojeći gradski balirani otpad, ali i onaj novonastali. To će morati objasniti i inspekciji zaštite okoliša koja je nedavno ponovno obavila očevid na ilegalnom deponiju u Brezju i dala rok od 8 dana Gradu da se očita kako će se riješiti bala koje ozbiljno zagađuju okoliš i podzemne vode. Inspekcija je inače još 2007. godine naložila gradu uklanjanje bala smeća iz Brezja, ali do danas to nije učinjeno.

Zašto je inspekcija u međuvremenu bila blagonaklona u izricanju kaznenih mjera prema odgovornima u gradskoj vlasti, nije poznato. Ne želim vjerovati da inspekcija zakone provodi selektivno odnosno da za neke oni vrijede više, a za druge kako već bude. I zato će s posebnim zanimanjem javnost pratiti kako će inspekcijske službe djelovati u slučaju zakapanja gradskog komunalnog otpada na nekom od deponija, što će vjerojatno Habuš predložiti gradskim vijećnicima. Unatoč činjenici da su na snazi pravovaljani ugovori o zbrinjavanju komunalnog otpada između Grada, Varkoma i T7 VIS-a u novoj tvornici MBO čemu je potporu dalo i Ministarstvo zaštite okoliša. Već je poznato da bi nepoštovanje tih ugovora od strane Grada moglo dovesti do bankrota Grada. Svoje će postupanje Habuš morati pojasniti i DORH-u odnosno USKOK-u jer je protiv njega Nino Lučić, nezavisni vijećnik upravo zbog mogućih šteta za grad, podnio kaznenu prijavu zbog zloupotrebe položaja i ovlasti. U međuvremenu stigla je i tužba tvrtke T7 VIS protiv Grada i Varkoma zbog nastalih šteta koje ta tvrtka ima u poslovanju jer Grad ne poštuje valjane ugovore i nije omogućio dopremu bala na obradu u novu tvornicu MBO, koja ima sve potrebne dozvole za rad. red vijećnicima Gradskog vijeća je zato velika odgovornost. Svi vjeruju da će ipak prevladati razum, a ne podaništvo stranačkoj hijerarhiji ili trgovini. To više jer već i osmoškolci znaju da je zakapanje otpada protuzakonito. I prošlo svršeno vrijeme. Ne samo u Europskoj uniji.

14. veljače 2012., br. 404

OTKRIVAMO Privremeni komunalni pročelnik Grada Va

Vlado Vlašić nije plaćao komunalnu naknadu godinama J Zbog neplaćenih 1.206 kuna 2002.

Bakulić je poslao rješenje o ovrsi u Varaždinsku županiju - 2009.!

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Vlado Vlašić, donedavni voditelj županijske jedinice za unutarnju reviziju te bivši vijećnik u Gradskom vijeću Grada Varaždina, nije plaćao komunalnu naknadu godinama! Usprkos tome, varaždinski gradonačelnik Goran Habuš imenovao ga je u prosincu prošle godine za v. d. pročelnika gradskog Upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam i zaštitu okoline, nakon što je dugogodišnji komunalni pročelnik Marijan Bakulić podnio ostavku zbog, kako je objasnio, zdravstvenih razloga.

Dug još od 20 02.

Da Vlašić dulje vrijeme nije uredno podmirivao račune komunalne naknade prema Gradu Varaždinu gdje je bio gradski vijećnik te član Odbora za komunalnu djelatnost, razvidno je iz dokumenta koji je u veljači 2009. godine uputio njegov prethodnik Marijan Bakulić.

d

ok je u dopisu dugovanje od 1.206 kuna, Vlašić govori o 923 kune Riječ je o dopisu kojim Bakulić obavještava Varaždinsku županiju da zbog Vlašićevog neplaćanja dostavlja rješenje o ovrsi komunalne naknade na iznos od 1.206 kuna, što govori da je na plaćanje računa “zaboravio” vjerojatno nekoliko mjeseci.

- Rješenje je prvotno dostavljeno u Trateks d.o.o. jer smo raspolagali podatkom da ovršenik radi u tom poduzeću.

Rješenje nam je vraćeno uz napomenu da ovršenik više nije zaposlen u poduzeću Trateks od 31. siječnja 2003. godine. U provedbenom postupku utvrđeno je da je ovršenik zaposlen u Varaždinskoj županiji. Molimo da u skladu

P

Vladu Vlašića varaždinski je gradonačelnik Goran Habuš imenovao za privremenog pročelnika

Aktualno

14. veljače 2012., br. 404

araždina nije uredno plaćao račune Gradu

3

DOZNAJEMO Inspekcija zaštite okoliša na odlagalištu u Brezju

Do četvrtka treba dostaviti rješenje za otpad u balama

Po kojim se (sve) kriterijima postaje pročelnik u Gradu Varaždinu, još uvijek je pitanje bez odgovora

s člankom 176. Ovršnog zakona, koji govori da kad ovršeniku prestane rad, rješenje o ovrsi djeluje i prema drugom poslodavcu i to od dana kad je tom poslodavcu dostavljeno rješenje o ovrsi na provedbu, izvršite pljenidbu tražbine zajedno s pripadajućom kamatom i troškovima postupka - piše Bakulić u dopisu uz koji prilaže i Rješenje o ovrsi komunalne naknade.

Srozavanje ugleda O čemu se radi, pojašnjenje smo tražili u Gradu Varaždinu, odnosno od Vlade Vlašića, v. d. pročelnika gradskog Upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam i zaštitu okoline.

- Točno je da nisam plaćao komunalnu naknadu, pa sam dobio ovrhu na iznos od 923,73 kn. Međutim, kako bi informacija bila potpuna, želim napomenuti da je za sve to

NAŠA POSLA

Novi pročelnici već poznati?!

Isti dan kada je u prosincu sjeo u stolac komunalnog pročelnika, Vlašić je najavio da tu ne misli ostati samo privremeno, nego da će se javiti na natječaj koji će se raspisati. Na natječaje za pročelnike još ćemo neko vrijeme morati pričekati jer promjene pročelnika gradskih upravnih odjela baš i ne idu kako je to priželjkivao novi gradonačelnik Goran Habuš. Naime, izuzev Bakulića, niti jedan drugi pročelnik nije se želio povući, iako se od njih, blago rečeno, to očekivalo.

Međutim, premda bi pročelnici trebali biti trajniji od gradskih čelnika, barem oni kvalitetniji, nova varaždinska gradska vlast odlučila se

za već poznati model „zaobilaženja“ slova zakona po tom pitanju. Riječ je, naravno, o reorganizaciji kakva je već viđena u Varaždinskoj županiji, a vjerojatno i još nekim sredinama.

Tako se upravo dovršavaju zadnje pripreme za reorganizaciju u Gradu Varaždinu, što i ne bi bilo loše, barem ne u nekim slučajevima, da se već u javnosti ne spominju imena budućih pročelnika, a da natječaj još nije ni - raspisan! I ne samo to, posebno je žalosno da među tim imenima nema niti jednog koji nije iz vladajuće koalicije, a osim te „reference“, druge je uglavnom teško uočiti. I to pred ulazak u EU.

Na ilegalno odlagalište u Brezju u srijedu je opet došla inspekcija zaštite okoliša.

- S obzirom na to da je Zakonom o otpadu odgovornost i obveza za provedbu gospodarenja komunalnim otpadom na gradovima i općinama, inspekcijski nadzor obavljen je s opunomoćenim predstavnicima Grada Varaždina i Varkoma. U tom je nadzoru utvrđeno da inspekcijsko rješenje nije izvršeno te da se i nove količine komunalnog otpada prikupljenog s

područja grada Varaždina, općine Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Vinica i Petrijanec baliraju i skladište na

t

raži se i plan aktivnosti glede novonastalog otpada

toj lokaciji - doznajemo u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.

Zbog takvog utvrđenja, inspektorica zaštite okoliša je zapisnikom o obavlje-

nom nadzoru predstavnicima Grada Varaždina i Varkom odredila da u roku od 8 dana od dana nadzora inspekciji dostave plan aktivnosti u vezi izvršenja inspekcijskog rješenja i uklanjanja baliranog otpada s lokacije Brezje s podacima o rokovima i odgovornim osobama za provedbu plana, kao i plan aktivnosti o postupanju s novonastalim otpadom na području grada Varaždina.

Ovisno o dostavljenim dokumentima, nastavit će se i inspekcijski postupak.

I TOGA IMA T7 VIS tuži Grad Varaždin i Varkom

Što će i kada sud odlučiti u vezi tužbe za isporuku baliranog i novonastalog otpada?

G

rad Varaždin bio je u financijskoj obvezi prema meni, tvrdi Vlašić vrijeme neplaćanja komunalne naknade Grad Varaždin bio u financijskoj obvezi prema meni, pa se naplata duga mogla riješiti i drugačije - ističe Vlašić koji vjerojatno ukazuje na to da Grad Varaždin nije isplaćivao naknade vijećnicima na vrijeme.

Odakle razlika u visini iznosa, nismo uspjeli razjasniti, ali smo zato dobili širi osvrt na kontekst našeg upita. Naime, u upitu, koji smo poslali nakon sms-a, naveli smo da je podatak o neplaćanju dobiven od „osobe koja je dobro upoznata s radom Grada Varaždina“.

- Naročito važnim i zanimljivim čini mi se podatak da je ta informacija stigla do vas s dvije godine zakašnjenja, i to u trenutku kad sam s pozicije privremenog pročelnika

Vlašić: Dužnost obavljam odgovorno i savjesno S obzirom na naše otkriće, pitali smo Vlašića misli li da je osoba za pročelnika.

- Svoju dužnost obavljam odgovorno i savjesno pa se nikako ne mogu složiti s procjenom da je kriterij za pročelnika prepoznavanje brojeva mobitela pošiljatelja anonimnih poruka te odgovaranje na njih kao što ste to vi očekivali, poručuje nam v. d. komunalnog pročelnika.

UO upozorio Vaš povjerljivi izvor podataka - „osobu koja je dobro upoznata s radom Grada Varaždina“ da dobiva plaću za to da radi svoj posao u skladu sa Zakonom i pravilima struke, a ne da bude „dobro informirana“ i kao takva pojedine informacije plasira u javnost. Taj je slučaj bio samo još jedan očit primjer neznanja, nestručnosti i neodgovornosti dotičnog službenika prema poslu za koji prima vrlo pristojnu plaću - upozorava Vlašić, premda čisto sumnjamo da zna odakle nam dopis koji objavljujemo.

Kako bilo, Vlašić naglašava da, osim ovog, ima još „primjera nanošenja štete i srozavanja ugleda Grada Varaždina i zaposlenika koji odgovorno i savjesno obavljaju svoj posao“.

- Zato vam preporučujem, cijeneći vaš novinarsko-istraživački duh, da se ubuduće javite na vrijeme, odnosno u trenutku kada dugovanja prerastu u značajnije iznose, mnogo veće od mog nekadašnjeg dugovanja - tvrdi Vlašić te nas poziva da provjerimo i te podatke, što ćemo i učiniti.

Promjene u Varaždinu, ali na gore Treba li javnost biti upoznata s prilikama u kojima su gradski pročelnici, ili je dovoljno znati imovinsko stanje gradonačelnika i zamjenika? Premda je zakon tu jasan i propisuje podnošenje imovinskih kartica samo za potonje dužnosnike, Vlašićev slučaj zorno ukazuje da to nije dovoljno.

Jer, slijedom tog slučaja, lako bi se moglo dogoditi da pročelnik za financije, primjerice, uskoro postane osoba koja ne plaća poreze. Kako spriječiti takve anomalije, izazov je za novu vlast koja je obećala promjene, koje zasada idu, barem po ovom pitanju - na gore.

Sudskim putem traži se - ispunjenje ugovora T7 VIS, sukladno ugovorima, predlaže sudu presudu o početku isporuke otpada, kako onog u balama, tako i tekućeg Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Da bi došla do komunalnog otpada za obradu u svojoj novoj tvornici za mehaničko-biološku obradu otpada, koja se nalazi svega nekoliko stotina metara od ilegalnog deponija, tvrtka T7 VIS podignula je protiv Grada Varaždin i njegovog komunalnog poduzeća Varkom tužbu radi ispunjenja ugovornih obveza!

Mogli biti pravi...

Umjesto da prvi u Hrvatskoj krene s mehaničko-biološkom obradom otpada, za što postoje svi tehnički i drugi preduvjeti otkada je izgrađena 180 milijuna kuna vrijedna tvornica u Brezju, Varaždin postaje poprište sve većih sukobljavanja gradskog čelništva s poslovodstvom T7 VIS-a, investitora u novu tvornicu koja je napravljena sukladno Ugovoru o interventnom odvozu i zbrinjavanju ko-

Habuš plan skriva i od vijećnika Više od 100 tisuća tona komunalnog otpada odloženog u Brezju, umjesto u obližnju tvornicu za MBO, varaždinski gradonačelnik namjerava odvoziti na odlagalište. Koje, pomno je čuvana tajna. O tome govori i to da za sjednicu Gradskog vijeća sazvanu za 20. veljače vijećnici još nisu dobili materijale u vezi točke Prijedlog Odluke o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti odlaganja komunalnog otpada s područja Varaždina. To je suprotno Pravilniku, pa bi točku trebalo skinuti s dnevnog reda, smatraju.

munalnog otpada sklopljenom krajem 2008. godine.

Vidjevši da druge ugovorne strane smatraju nevaljanim ugovor iz 2008. te ne žele ispo-

T

7 VIS odlučio se za tužbu radi ispunjenja ugovornih obveza jer se otpad ne želi isporučiti

ručivati komunalni otpad sukladno ugovoru, T7 VIS odlučio se za tužbu radi ispunjenja ugovornih obveza, nakon što je za

potrebe pokusnog rada otpad morao čak početi uvoziti iz drugih sredina. U tužbi se ukazuje da su T7 VIS i Varkom, uz ugovor iz 2008., 2009. sklopili i dodatak ugovora, a početkom 2010. godine i promemoriju dogovora oko interventne obrade otpada u Brezju. Sukladno tome, Grad Varaždin je u listopadu 2010. ugovorio i sufinanciranje tog posla od strane Fonda za zaštitu okoliša u visini od oko 40 milijuna kuna. Stoga T7 VIS, sukladno važećim ugovorima, predlaže sudu presudu o početku isporuke otpada, kako onog u balama, tako i novonastalog.

4

Aktualno

14. veljače 2012., br. 404

Sedam dana Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Plan 25 (posto) 7.2.

Imamo barem 100 tisuća neriješenih ovrha te 500 tisuća slučajeva gdje postoji rješenje o ovrsi, kao što su neisplaćene plaće, ali ovrha nije provedena. Usprkos tome, vladajući, pod utjecajem jakih odvjetnika koji na ovrhama zgrću desetke milijuna kuna – još dvoje treba li povjerenje dati javnim ovršiteljima. Čudi li stoga što Vandoren oštro kritizirao Vladu i traži ispunjenje preuzetih obveza?

RAZGOVOR S POVODOM Varaždinski odvjetnik Vlado Se

“Čak i kada je nešt nije istovremeno i

8.2.

Nemamo velike obveze i još uvijek možemo financirati deficit na financijskim tržištima, tvrdi Linić te dodaje da smo spremni provesti reforme i smanjiti troškove a istodobno se radi na povećanju investicija. Dok se mi pripremamo, Njemačka radi: njezin izvoz lani došao do 1060 milijardi eura.

9.2.

Poljoprivrednici, koji su bili spremni prosvjedovati, dobit će poticaje za prošlu godinu, obećao im prvi u Vladi koja radi ušteda planira ukinuti - tri praznika! Policija i DORH ipak istražuju splitske čelnike zbog toga što su ulice i trgovi zameteni snijegom.

10.2.

Nemojmo se zavaravati, povećanje PDV-a na 25 posto poskupit će ionako preskupe robe i usluge, tvrde sindikati te traže dizanje neoporezivog dijela plaće. Nezadovoljni i poduzetnici zbog poreza na dividendu i drugih poreznih mjera zbog kojih će u nas biti iznimno teško poslovati. I u štednjom pritisnutoj Grčkoj nezadovoljni, ali se nadaju da će radnici i dalje dobivati 13. i 14. plaću.

11.2.

U političke stranke, pokazuju istraživanja, imamo najmanje povjerenja,dok više vjerujemo bankarima nego - Katoličkoj crkvi.

Ništa čudno, kad su banke u nas i lani povećale dobit. I industriji je promet porastao, ali prerađivačka bilježi pad narudžbi.

12.2.

Grčka vlada i parlament odobrili plan štednje, ulicama prosvjedi. Grci su lani u prosjeku imali 2109 radnih sati, po čemu su drugi na svijetu, dok su Nijemci odradili 1419 sati, a Meksikanci rade više od Japanaca. I to nije sve: njemačke plaće trebale bi porasti, veli ministrica, dok se grčke – smanjuju. Dakle, važnije je što se radi i za što se troši.

13.2.

Gdje je najavljivano smanjivanje potrošnje od 5 milijardi kuna, pitaju u HUP-u nakon objave smanjenja proračuna za 3,4 milijarde. No, negdje se ipak najavljuju oštriji rezovi: višak u HŽ-u oko pet tisuća. Znaju li se plaće, kakve li će tek biti otpremnine?

IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Sevšek: Ako netko podnese tužbu za utvrđenje ništetnosti ugovora, sud nije ovlašten odlučivati o mogućim razlozima pobojnosti

J Sevšek: Ovakvi procesi nisu jednostavni i dugo traju, a ako se ugovor ne izvršava

za njegovog trajanja, šteta raste do neslućenih razmjera, baš kao i troškovi parnice Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Što je to zapravo ništetnost ugovora koja se često spominje nakon što je varaždinski gradonačelnik Goran Habuš podnio varaždinskom Trgovačkom sudu tužbu protiv Varkoma i T7 VIS-a? Kakve su posljedice ukoliko se ništetnost utvrdi, odnosno ne utvrdi? To su neka od pitanja koje smo postavili Vladi Sevšeku, varaždinskom odvjetniku.

Tri pretpostavke Pojmom ništetnosti označavamo jedan od dva zakonom priznata stupnja nevaljanosti nekog ugovora. Zakon propisuje tri pretpostavke ništetnosti pa je ništetan onaj ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva.

Pretpostavke ništetnosti jako je teško dokazati jer čak i kada je nešto nezakonito, nije istovremeno i ništetno.

Drugi stupanj nevaljanosti ugovora označava se pojmom pobojnosti koji implicira da ga je sklopila ograničeno

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Tihana Drumev

Ivica Kruhoberec

tihana@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Sara Badžek

vmargetic@regionalni.com

sara@regionalni.com

Danica Pajtak dpajtak@regionalni.com

Posljedica kaznenog postupka nije nevaljanost ugovora Ako je ugovor predmetom ispitivanja na USKOK-u, je li posljedica istrage odnosno kaznenog postupka to da se sklopljeni ugovor smatra, kako kaže varaždinski gradonačelnik, „van snage“?

Ne. Kao što podnošenje tužbe samo po sebi

poslovno sposobna strana, da je pri sklapanju takvog ugovora bilo nesklada između volje i njezina očitovanja u ugovoru te u pojedinačnim slučajevima kada sam zakon upućuje na pobojnost.

Razlika između ova dva stupnja nevaljanosti ugovora je velika: da bismo ustanovili radi li se o ništetnosti ugovora, potrebno je podnijeti tužbu sudu radi utvrđenja da je ugovor ništetan i samo ga sud može utvrditi ništetnim.

Kada bi se to i dogodilo, dakle, kada bi sudska odluka o utvrđenju ništetnosti ugovora postala pravomoćna, tada se takav ugovor uzima kao da nikada nije ni postojao, bio bi nepostojeći već od trenutka

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Denis Peričić Nevenka Suhić

ne znači da je ugovor prestao obvezivati, tako ni posljedica istrage odnosno kaznenog postupka nije nevaljanost nekog ugovora. Čak da su u sklapanju ugovora prekoračene ovlasti, ugovor i dalje obvezuje i nije mu posljedica ništetnost.

samog sklapanja.

Kod pobojnog ugovora tek se može zahtijevati da se ugovor poništi, dakle, ovdje

u

govorna strana koja poduzima sve da se ugovor ispuni, vjerujući da je valjan, mogla bi s uspjehom tražiti naknadu štete sud ne utvrđuje pobojnost nego konstitutivno poništava ugovor ili pojedine njegove uglavke, a učinci takve presude ne protežu se od trenutka sklapanja ugovora, nego od

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Andrej Švoger

Vlatka Lešić

foto@regionalni.com

vlatka@regionalni.com

trenutka kada odluka suda postane pravomoćna.

No postoji još cijeli niz suštinskih razlika, ali sumnjam da bi njihovo iznošenje bilo interesantno širem krugu čitatelja.

Ovdje je vrlo važno napomenuti da ako netko podnese tužbu za utvrđenje ništetnosti ugovora, sud nije ovlašten, u kontekstu takvog zahtjeva, odlučivati o mogućim razlozima pobojnosti tog pravnog posla. Isto tako, ako se podnese zahtjev za poništenje ugovora iz razloga pobojnosti, sud nije ovlašten donijeti presudu kojom će utvrditi ništetnost. Zato treba jako paziti kako će se postaviti tužbeni zahtjev, mora biti

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

14. veljače 2012., br. 404

evšek pojašnjava što je ništetnost ugovora

5

I TOGA IMA Nino Lučić prijavio Gorana Habuša

to nezakonito, - ništetno!”

IZDVOJENO Ugovor se ne stavlja izvan snage već tužbom za ništetnost

Tvrdnja o prestanku ugovora je netočna, ali i - opasna!

Gradonačelnik Habuš podnio je tužbu protiv vlastite tj. gradske tvrtke Varkom i društva T7 VIS radi utvrđivanja ništetnosti ugovora o interventnom odvozu i zbrinjavanju komunalnog otpada radi sanacije postojeće lokacije Brezje, izjavivši pri tome da od trenutka kada je ona podignuta, taj ugovor za Grad više ne postoji dok sud ne donese presudu o tome je li on ništetan. Je li tako?

Takva tvrdnja je apsolutno netočna, ali i opasna za Grad ako doista odražava uvjerenje gradonačelnika.

Podnošenje tužbe sa zahtjevom da sud utvrdi ništavost nekog ugovora samo znači da će sud provesti postupak kako bi utvrdio je li ugovor ništetan ili nije, ali do tre-

nutka dok sud ne donese odluku koja još mora postati i pravomoćna, ugovor je na snazi i obvezuje sve ugovorne strane pa i Grad.

Tek kada bi sud pravomoćno utvrdio da je ugovor ništetan, smatrao bi se nepostojećim od njegovog samog nastanka, a ne od podnošenja tužbe sudu.

A zašto je ta tvrdnja opasna?

Zato jer navodi na zaključak da je gradonačelnik odlučio da Grad ne ispunjava obveze preuzete ugovorom, a to bi za posljedicu moglo imati nadoknađivanje ogromne štete drugoj ugovornoj strani, ako sud utvrdi da ugovor nije ništetan.

Smije li netko visokopozicioniran poput gradona-

čelnika Varaždina izjaviti da je spreman preuzeti rizik za Grad koji bi mogao iznositi stotine milijuna kuna i da uopće ne dvoji da će biti presuđeno u korist Grada?

Nije li to ne samo prejudiciranje sudske odluke, nego i svojevrsni pritisak na sud?

Gradonačelnik je javna osoba i s te pozicije bi trebao paziti što iznosi u javnost jer bi se takve njegove izjave mogle uzeti kao pritisak.

No u konkretnom slučaju je i stranka u postupku, smatra da je u pravu, pa u tom svojstvu stranke može govoriti što hoće ili gotovo što hoće.

Dakako da će morati dokazivati da je u pravu, ali i snositi posljedice i kao javna osoba i kao stranka u postupku ako nije u pravu.

vrlo jasno vidljivo koju pravnu zaštitu tužitelj zahtijeva, ali ni pod tom pretpostavkom ne znači da će je i dobiti.

Budući da vas je angažirao T7 VIS, možete li navesti koji su konkretni razlozi da bi taj sporni ugovor između Grada, Varkoma i T7 VIS-a bio ništetan?

Ne želim konkretan ugovor komentirati javno, ali mogu odgovoriti načelno pa se sudionici ugovora mogu i sami pozicionirati: ništetan je ugovor ako ga je sklopila poslovno nesposobna osoba, ako pri njegovu sklapanju postoji nesklad između onoga što su ugovorne strane htjele i onoga što stvarno u ugovoru piše, dakle, u slučaju nekih mana volje, zatim ako je ugovorena činidba nemoguća, nedopuštena, neodređena ili neodrediva, ako je nedopuštena pobuda pri sklapanju ugovora i, vrlo rijetko, ako ugovor nije sklopljen u potrebnom obliku. Čini mi se da su ovi razlozi prilično jasni, možda da samo kažem jedan mogući primjer jednog elementa ništetnosti: kada bi se ugovorilo zbrinjavanje otpada mehaničko biološkom obradom što ima svoju cijenu, a druga ugo-

vorna strana ima na umu da će zapravo taj otpad negdje zakopati, što je jeftino (i opasno!). U ovom slučaju, na

vratiti drugoj sve ono što je primila temeljem takvog ugovora ili, ako to ne bi bilo moguće, ima se dati odgovarajuća novčana naknada i to prema cijenama u vrijeme donošenja prvostupanjske sudske odluke. Druga posljedica je odgovornost za štetu, kako stvarnu, tako i za izgubljenu dobit. Naime, ona ugovorna strana koja poduzima sve da se ugovor ispuni, vjerujući da je valjan, mogla bi sa uspjehom tražiti naknadu štete pri čemu se ovakav zahtjev ne temelji na povredi ugovora jer njega temeljem sudske odluke nema nego se šteta procjenjuje prema koristi koju bi ta ugovorna strana imala da je ugovor valjan.

A kakve bi bile posljedice ako sud odbije tužbeni zahtjev gradonačelnika?

Rekao bih – teške. Grad bi opet morao ispuniti sve ugovorne obveze, podmiriti svu nastalu, u međuvremenu nagomilanu štetu, ali i vrlo visoke troškove vođenja silnih parnica. Ovakvi procesi nisu jednostavni i dugo traju, a ako se ugovor ne izvršava za vrijeme njihova trajanja, šteta raste do neslućenih razmjera, baš kao i troškovi samog vođenja parnice.

u

slučaju ništetnosti svaka strana ima obvezu vratiti drugoj sve ono što je primila strani ugovornog partnera koji treba zbr inuti otpad postojala bi nedopuštena pobuda.

Teške posljedice Može li se ugovor utvrditi ništetnim zbog razloga nastalih nakon njegova sklapanja, na primjer, zbog nedostaka novca za njegovu realizaciju?

Ne. Ugovor jest ili nije ništetan iz razloga koji su postojali u vrijeme njegova sklapanja, a ti razlozi su vrlo jasno, čak bih rekao restriktivno određeni zakonom. Međutim, raspoloživ prostor nam ne dozvoljava da o razlozima ništetnosti šire raspravljamo.

Koje su posljedice ako sud utvrdi ugovor ništetnim?

Prva posljedica u slučaju ništetnosti jest da svaka ugovorna strana ima obvezu

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Augusta Šenoe 1o

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

Lučić: Bale nije moguće odvesti jer su još uvijek predmet važećeg ugovora s T7 VIS-om

“Na ruku T7 VIS-u ide gradonačelnik, a ne ja” Svojim tumačenjem prestanka valjanosti ugovora Habuš pogoduje T7 VIS-u kojem otvara prostor za tužbu, smatra Lučić Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Nije mi drago, niti ne uživam u tome što sam podnio kaznenu prijavu protiv varaždinskoga gradonačelnika Gorana Habuša. No nisam vidio drugi način na koji bih mogao ukazati i pokušati zaustaviti njegove iracionalne, štetne i nezakonite postupke koji mogu nanijeti velike štete Gradu Varaždinu, ako to već nisu.

Ukinuo kolegije Ističe to nezavisni vijećnik Nino Lučić koji je u četvrtak Općinskom državnom odvjetništvu prijavio Gorana Habuša za kazneno djelo zloupotrebe položaja i ovlasti zbog onemogućavanja zbrinjavanja akumuliranog komunalnog otpada sukladno važećem ugovoru te odlukama Gradskog vijeća, kao i podnošenjem tužbe za utvrđivanje ništetnosti ugovora. Budući da je riječ o službenoj osobi, prijavu će razmatrati USKOK. - Moja tužba je možda prva protiv Habuša, ali sigurno neće biti i zadnja.

Slučaj T7 VIS nije izoliran.

Dva mjeseca nije plaćena rata kredita za Gradsku tržnicu. Pitanje je što će biti s uređenjem Kapucinskog trga. Preuzete obveze se ne izvršavaju. A da javnost ne bi mogla vidjeti što zapravo radi, Habuš je ukinuo javne kolegije gradonačelnika.

Doduše, šalju se obavijesti medijima, ali o perifernim stvarima, kao što su protokolarni obilasci udruženjima. O bitnim stvarima – ni riječi. O njima odlučuje vrlo uzak krug ljudi koji se poziva na zaštitu javnog interesa, ali svoja fantomska rješenja skriva od te iste javnosti!? Čemu to, ako je nešto dobro i zakonito - pita Lučić Posebno zabrinjava, kako dodaje, zaobilaženje Gradskog vijeća i šutnja drugih tijela.

Tužba Habušu “teška” 9,8 milijuna?!

Habuš je predao USKOK-u kaznenu prijavu protiv Čehoka i ostalih. Na tome je gradio kampanju i došao je na vlast. Govorio je o šteti od 200 milijuna kuna. Međutim, takvo što nije mogao naći ni USKOK. Stoga je počeo uzimati pravdu u svoje ruke jer se tresu temelji njegovog uzleta. To je i glavni razlog što se ne postiže rješenje za otpad. Umjesto da se, primjerice, uključi medijator, podiže tužbu. Sama tužba za ništetnost realno je teška 120 milijuna kuna, a kod takvih sporova pravna radnja stoji 100 tisuća kuna. Međutim, gradonačelnik Habuš u tužbi navodi vrijednost spora 9,8 milijuna kuna. Uistinu bih volio znati odakle mu taj iznos. Odakle mu hrabrost da takvu tužbu osobno potpisuje? Gdje su ti njegovi pravni konzultanti kojima se ni imena ne znaju? Tko će odgovarati u slučaju krive postavke tužbe ili proceduralne greške, pita Lučić.

Širi prostor u Brezju - Gradsko vijeće, čiji bi predsjednik trebao prvi reagirati te pred javnost staviti donošenje važnih odluka, šuti i rijetko se sastaje. Sve to obilato koristi gradonačelnik koji iz osobnih razloga ne samo da marginalizira gradski parlament, već radi sasvim suprotno njegovim odlukama i zakonu. Tako se proširuje ilegalni deponij u Brezju, ali to ne zanima, primjerice, DORH kojeg više brine poledica u Splitu - upozorava nezavisni vijećnik.

Vjerojatno ohrabren indolentnošću drugih, kako napominje, Habuš najavljuje potpisivanje ugovora teškog desetke milijuna kuna o izvozu varaždinskog otpada, a bez da se o tome čuje riječ na Gradskom vijeću, a kamoli ozbiljno raspravlja i prije toga donesu odgovarajuće odluke.

- Fascinantna je lakoća kojom Habuš najavljuje samostalne odluke teške milijune kuna ili daje tumačenja poput onoga da od njegovog podizanja tužbe ugovori postaju - nevažeći?!

Ako bi bilo tako, neka bude dosljedan te odmah odstupi s mjesta gradonačelnika zbog moje kaznene prijave. Naravno, da mu to ne pada na pamet, već veli da mu moja prijava govori kako je u pravu. Povodom njegove prijave to isto bi mogao reći Čehok. Kako bilo, ova Habuševa nebuloza ima svoju je-

dinu svrhu da pokuša vijećnike uvjeriti kako je moguće negdje odvesti bale, iako je svakom jasno da to nije moguće jer su još uvijek predmet važećeg ugovora s T7 VIS-om.

Ova pravna nebuloza ima svoju jedinu svrhu da pokuša vijećnike uvjeriti kako je moguće negdje odvesti bale, iako je svakom jasno da to nije moguće jer su još uvijek predmet važećeg ugovora s T7 VIS-om.

Svojim osebujnim tumačenjem prestanka valjanosti ugovora Habuš zapravo pogoduje T7 VIS-u kojemu otvara prostor za tužbu za naknadu štete za nepoštovanje ugovora. S obzirom na to da je riječ o velikim iznosima, to otvara pitanje sudbine Grada Varaždina i to je glavni

d

va mjeseca nije plaćena rata kredita za tržnicu, a pitanje je što će biti s Kapucinskim trgom razlog zašto sam se odlučio na tužbu, a ne ništa drugo, posebice ne navodna zaštita interesa T7 VIS-a - pojašnjava Lučić te upozorava da bez obzira na pravnu sudbinu zaključenih ugovora oni luče određene pravne posljedice, svidjelo se to nekome ili ne.

6

Intervju tjedna

14. veljače 2012., br. 404

OTVORENO Alpinist, pisac, fotograf, snimatelj, redatelj, pročelnik HGSS

Još jednu tragediju ne J - Život je stalna borba s dobicima i

gubicima. Rijetki žive, ako takvih uopće ima, samo u sreći i blagostanju. Možda u tome i jest radost življenja – kaže Božić Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Rezultati ga svrstavaju u jednog od najuspješnijih hrvatskih i svjetskih alpinista. Popeo se na tri najviša vrha na svijetu, stajao je na najvišim vrhovima svih sedam kontinenata, spustio se i 1395 metara duboko pod zemlju u Lukinoj jami na Velebitu, bio je na Sjevernom polu... Svoja putovanja dokumentirao je kao fotograf, snimatelj, pisac i redatelj. Naravno, riječ je o Stipi Božiću, živućoj legendi i osobi koja je u životu doživjela stvari o kojima većina može samo sanjati. Nažalost, osim uspjeha, njegov život obilježile su i tragedije. Planina mu je uzela nekoliko kolega, a 3. lipnja 2007. godine u prometnoj nesreći poginuo mu je sin.

Unatoč svemu, Stipe Božić i dalje nas ugodno iznenađuje svojim pothvatima, voljom i vjerom u ljude i život. Spomenimo i da je Božić jedan od najboljih i najaktivnijih pripadnika Gorske službe spašavanja, volonterske organizacije čiji članovi bez ikakve naknade spašavaju unesrećene. Dobri prijatelji i poznanici opisuju ga kao jednog od naskromnijih ljudi koje poznaju...

Opasan sport Alpinizam je opasan sport i smrtne nesreće na takvim usponima, česte su. I sami ste doživjeli pogibiju svojih kolega. Kakav je osjećaj baviti se tako rizičnim sportom?

Smrt je naš stalni pratitelj i često sam joj bio vrlo blizu.

Ali smrt je i učiteljica koja govori kako uvijek treba biti na oprezu. Što čovjek nauči iz takvih momenata?

U našem sportu nije dovoljno doseći vrh, ostvariti cilj. Vrh je samo pola puta, a mnogo je opasnije silaženje s planine.

Mijenjaju li vas putovanja i na koji način?

Sa svakog se putovanja vraćam bogat iji za novu spoznaju. Nakon mnogih teškoća i opasnih situacija, silazak u dolinu i povratak kući me veseli, a problemi u svakodnevnom životu čine mi se kao mačji kašalj prema onome što sam u visokim planinama doživio.

Obitelji je teško Što kaže vaša obitelj, prijatelji...? Jesu li zabrinuti?

Obitelji je često i teže nego meni samome jer oni stalno

strepe što bi se moglo dogoditi, a istodobno su nemoćni bilo što uraditi.

Pokušavaju li vas ponekad odgovoriti od ekspedicija?

Bilo je pokušaja mog oca.

Sakrivao bi mi dijelove opreme i gojzerice misleći me time zaustaviti. Ali nije bilo koristi od toga, ja sam bio neumoljiv u svojoj želji da nekuda otputujem. Što vas tjera na planinu?

Znatiželja, želja za istraživanjem i igranjem. Možda je to i luckavost kakva nam u svijetu brojki sve više nedostaje.

U čemu je ljepota, koji su to trenuci zbog kojih se praktički isplati staviti život na kocku i osvajati vrhove?

Ljepota je prije svega u nama samima. Otkrivamo je, u ovom slučaju, s najnepristupačnijih mjesta na Zemlji.

Upravo teškoća dolaska na uzvišena mjesta i opasnost koja pri tome prijeti pojačava osjećaj nadnaravnog doživljaja.

Veliki gubici Prije nekoliko godina vi ste proživjeli zaista veliku tragediju kada vam je poginuo sin... Kako se s time nosite?

To je rana koja nikad ne zacijeli. Žalostan sam kad god o tome promislim, a to je svaki dan. Ujedno sam i radostan što sam živio s tako

s

mrt je naš stalni pratitelj, ali i učiteljica koja govori kako uvijek treba biti na oprezu plemenitom osobom.

U pr ve tr i ekspedicije poginulo je četvero vaših kolega alpinista, ali i vaših prijatelja. To su bili veliki šokovi za vas, ali ipak, kako ste i sami rekli – 50 posto alpinista neće umrijeti u svom krevetu. No je li moguće pomiriti se s tim?

Svaka me nesreća strašno pogodi i čini mi se da ne bih mogao preživjeti još jednu nesreću bliskog prijatelja. Ali spoznaja o našoj smrtnosti mi pomaže.

Mnoge i manje stvari u životu mogu slomiti. Odakle vi crpite snagu za dalje nakon takvih tragedija? Život je stalna borba s dobicima i gubicima. Rijetki žive, ako takvih uopće ima, samo u sreći i blagostanju. Možda u tome i jest radost življenja.

Dobri prijatelji i poznanici opisuju ga kao jednog od naskromnijih ljudi koje poznaju...

Intervju tjedna

14. veljače 2012., br. 404

7

S stanice Split Stipe Božić govori o svojim uspjesima, ali i strahovima

e bih mogao preživjeti Ima li nešto što biste još željeli napraviti, ekspedicija koju planirate...?

U svibnju s prijateljima idem na vrh gorja Atlas u Maroku, a u jesen ću pod Mount Everest s juga i sa sjevera.

Pokušali ste se popeti na Nanga Parbat, ali zbog vremenskih uvjeta uspon nije bio moguć. Planirate li možda opet okušati sreću?

Vjerojatno neću više na Nanga Parbat. Očito me ta planina neće i šalje mi upozorenja.

OSOBNO

Često ljenčarim pred TV-om

Bitan je put Što za vas predstavljaju planine?

Kad stanem ispred visoke planine, ona zaista u meni izaziva golemo strahopoštovanje i spoznaju o mojoj malenkosti u usporedbi s tom strašnom visinom i opasnostima koje gore vrebaju.

Kako se pripremate za ekspedicije?

Najbolja priprema za penjanje je penjanje. Pripremam se penjući se po našim

v

rh je samo pola puta, a mnogo je opasnije silaženje s planine primorskim planinama ili Alpama.

Koliko vam treba da isplanirate put, rutu?

Ponekad to traje, za zahtjevne himalajske vrhove, i po dvije godine, a ponekad mi je dovoljno svega mjesec dana da se odlučim i pripremim za neku lakšu ekspediciju.

Kako uspijevate financirati svoja putovanja?

Na sreću, najv iše zbog prirode mog posla, nikada nisam imao problema s novcem za ekspedicije. Uvijek

Nakon uspona na vrh Mount Everesta, pri silasku zatekla ih je noć koju su čudom preživjeli...

Možete li izdvojiti neke od najopasnijih situacija?

Možda sam u životno najopasnijoj situaciji bio upravo nakon uspona na vrh Mount Everesta kad nas je pri silasku zatekla noć.

Morali smo bivakirati ili zanoćiti na visini od 8.300 metara bez opreme za spavanje.

Noć je bila strašno hladna i pravo je čudo kako smo preživjeli. Sutradan, nakon pre-

su iza mene stajale TV ili novinske kuće za koje sam izvještavao ili snimao.

Kakva su vaša iskustva s lokalnim ljudima?

Ljudi su svugdje po svijetu za mene bili dobri i gostoljubivi. Gotovo da nisam imao ozbiljnije neprilike, dapače, stekao sam mnoge prijatelje širom svijeta.

Je li i to jedan dio čari putovanja – upoznavanje drugih kultura i običaja?

Uvijek kažem kako za mene nije jedini cilj uspon na vrh neke samotne planine nego i put koji do tog cilja vodi. Put po kojem se srećem s raznim ljudima, njihovim običajima i

življene noći, kad smo se dohvatili lakšeg terena, nespretno se spotaknuo i pao naš prijatelj Šerpa Ang Phu strmoglavivši se više od 2000 metara niže na ledenjak Rongbuk. Na mjestu je poginuo, a njegovi sunarodnjaci šerpe našli su ga nakon dva dana mrtvog.

kulturama.

Je li točno da vas je fascinirao budizam?

Budizam je zaista fascinantna religija koja me privlači.

Ali isto tako mnogo sam naučio o islamu koji također vrlo poštujem. Jednako tako, ja sam po mjestu rođenja katolik kršćanin i nemam potrebe za prelazak na neku drugu religiju.

Nedavno ste napisali kratak predgovor za knjigu „Dunavski blues“ Hrvoja Ivančića. Kako vam se dopalo to putovanje?

To je odličan putopis koji dokazuje da i bliža putovanja mogu biti jednako zanimljiva

i vrijedna kao i ona najdalja.

I veseli li vas na neki način to da ima onih koji nastavljaju sličnim stopama kao i vi?

Vrlo se veselim tuđ im uspjesima u sportu i poslu.

Za sve o čemu govorimo treba mnogo hrabrosti pa vas moram pitati za kraj - ima li nešto čega se vi u životu bojite?

Bojim se svega čega se inače i drugi ljudi plaše.

Gromova, potresa, brzih voda i nepoznatog. Držim da je strah vrlo koristan jer on ti govori kuda ne smiješ ići. Upozorava te. Samo nerazborit čovjek se ne plaši.

Je li svaki vaš dan uzbudljiv ili ima dana kada vam se ništa ne da i cijeli dan ste pred TV-om?

Nije mi svaki dan jednako uzbudljiv i često imam potrebu odmarati se, ljenčariti s prijateljima, čitati ili gledati TV. Čime se bavite u slobodno vrijeme? Ima li nešto što posebno volite?

Mnogo toga radim u slodnom vremenu: volim, jedriti, roniti, ribolov, fotografiju i kartanje.

Osim što ste osvajali vrhove, osvajali ste i jame – tako ste se spustili i u Lukinu jamu.

Kakvo je to bilo iskustvo?

U Lukinu jamu sam najviše išao radi snimanja dokumentarnog filma o našim speleolozima.

Bilo je vrlo uzbudljivo i naporno. Divio sam se svojim prijateljima speleolozima s kakvom lakoćom su oni savladavali te strašne i mračne dubine. Što je ljepše, penjati se ili spuštati?

Penjanje mi je mnogo bliže. Dok se penjem, gledam u modro nebo i svijet poda mnom i oko mene, dok u jamama vidim sam ono što svjetiljka može osvijetliti.

Tama i vlaga me ne privlače previše.

“

Sa svakog se putovanja vraćam bogatiji.

Nakon mnogih teškoća i opasnih situacija, silazak u dolinu i povratak kući me veseli, a problemi u svakodnevnom životu čine mi se kao mačji kašalj prema onome što sam u visokim planinama doživio.

“

Za mene nije jedini cilj uspon na vrh neke samotne planine, nego i put koji do tog cilja vodi. Put po kojem se srećem s raznim ljudima, njihovim običajima i kulturama i ljudima koji su svugdje po svijetu za mene bili dobri i gostoljubivi.

“

Bojim se svega čega se inače i drugi ljudi plaše. Gromova, potresa, brzih voda i nepoznatog. Držim da je strah vrlo koristan jer on ti govori kuda ne smiješ ići.

Upozorava te. Samo nerazborit čovjek se ne plaši.

KARIJERA Iako angažiran na brojnim poslovima i hobijima, u slobodno vrijeme radi kao član GSS-a

Ima i onih kojima je humanost važnija od novca Vjerojatno vas to svi pitaju, ali moramo i mi: odakle ljubav prema alpinizmu i koliko godina ste imali kada ste se upoznali s planinarenjem?

Alpinizmom sam se počeo baviti u srednjoj školi, nakon što sam završio Alpinističku školu u Planinarskom društvu Mosor. Zahvaljujući tadašnjim instruktorima, Nenadu Čuliću i Vinku Maroeviću, oduševio sam se idejom o usponima na najviše vrhove Alpa.

Osim alpinizma, vaš redov-

ni posao je na HTV-u. Kako je to zapravo počelo i volite li taj posao?

Planinarsko društvo Mosor je 1975. godine organiziralo ekspediciju u gorje Hindukush u dalekom Afganistanu.

Ja sam bio zadužen za snimanje filmskom kamerom jer sam se već ranije bavio amaterskim filmom. Uspjelo mi je tom pr ilikom tešku filmsku kameru iznijeti na 7492 metra visok vrh Noshaq, najviši u Afganistanu, i snimiti dokumentarni film za RTV Sarajevo. Kasnije sam, 1979.

godine, kameru iznio i na Mount Everest i snimio lijepe kadrove na najvišem vrhu svijeta. Nakon toga su me slovenski prijatelji redovito zvali na njihove himalajske ekspedicije. Povremeno sam snimao i za hrvatsku televiziju sve dok 1990. godine nisam počeo stalno raditi za HTV. Kako sebe doživljavate najviše – kao penjača, snimatelja ili pisca?

Po profesiji sam redatelj, snimatelj i pisac, a po hobiju penjač.

Član ste HGSS-a i sudjelovali ste u brojnim misijama spašavanja ljudi i imovine, o čemu ste snimili i serijal Nazovi 112. Što biste rekli o tom poslu i kolegama iz GSS-a?

Nezmjerno mi je drago što sam član takve zajednice koja je spremna u svako vrijeme, bilo gdje i bilo kome pomoći.

I to volonterski. To dokazuje da naše društvo ipak nije krenulo putem na kojem se samo nešto stječe nego ima i onih kojima je humanost važnija od novca.

Božić je jedan od najboljih i najaktivnijih pripadnika GSS-a

8

Aktualno

14. veljače 2012., br. 404

IZDVOJENO

INICIJATIVA T7 VIS predlaže obračun količine otpada po masi, a ne obujmu

Primjedbe Koprivnice na Piškornicu

Novim obračunom do nižih računa građana

Grad Koprivnica dao je primjedbe na Studiju utjecaja na okoliš Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica.

Utjecaj prometa, kako se uz ostalo navodi, nije dovoljno obrađen, nisu dani alternativni prometni pravci te će promet na predviđen način imati štetni utjecaj na ljude i okoliš. Cijene transporta ovise o cijeni naftnih derivata, teški kamioni koristit će najkraće prometne koridore da dođu do Piškornice i time će povećati zagađenja zraka štetnim emisijama te će se pojaviti zagađenje od buke.

Rokovi izgradnje Podravske brze ceste nisu točno utvrđeni, a i sama studija navodi da čak nisu niti definirane trase pristupnih putova.

Nositelj zahvata „Piškornica“ predlaže lokaciju za smještaj regionalnog centra na vodonosnom području na samom rubu III. zone šireg vodozaštitnog područja. U zoni vodonosnog područja, nizvodno od Piškornice nalaze se postojeća vodocrpilišta kojima se opskrbljuje pitkom vodom većina stanovnika Koprivničko-križevačke županije.

U pogledu količine otpada, ističe se da se ne može koristiti podatak kako će na Piškornici biti 2011. godine 151.802 t/god. Prema navedenim količinama otpada, Studija zapravo ne pretpostavlja gradnju pretovarnih

p

rocjena od 105 eur/t štura je i nedovoljno analizirana stanica. Procjena da će se u narednih 30 godina količine otpada s 137.789 t/g na 230.790 t u 2039. godini u suprotnosti su s ciljevima gospodarenja otpadom, a to su izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada, oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom. Pretpostavljene cijene zbrinjavanja neopasnog otpada su 763 kn/t (cca 105 eur/t). Procjena je štura i nedovoljno analizirana.

U zaključku se navodi da Studija nije dokazala da propisane mjere zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša daju garanciju da je planirani zahvat prihvatljiv za okoliš, tako da se smatra da bi eventualnom planiranom gradnjom Centra nastale trajne štetne posljedice na stanovnike i okoliš Podravine.

- Zahtjevi Grada Koprivnice nisu zadovoljeni te ne možemo prihvatiti eventualnu planiranu gradnju Centra, jer bi njome nastale trajne štetne posljedice na stanovnike i okoliš - zaključuje se.

J Ukoliko bi se uveo obračun po masi, prosječno samačko domaćinstvo mjesečno bi za zbrinjavanje u tvornici za MBO u Brezju plaćalo oko 15 kuna, dvočlano 30, tročlano 45, četveročlano 60 kuna...

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Obračun količine komunalnog otpada koji se odvozi iz varaždinskih domaćinstava i pravnih osoba na zbrinjavanje trebalo bi se, umjesto po obujmu kanti i kontejnera, što prije početi raditi u kilogramima, odnosno vaganjem, jer je to najpravednije, a dovelo bi i do pada troškova zbrinjavanja smeća kod većine korisnika.

Naglašavaju to u T7 VIS-u gdje su osmislili novi projekt za uvođenje sustava kakav već postoji u gradovima Europe.

Kao u Europi - U Europi ne postoji jedinstven način obračuna količina otpada koji odvoze komunalna poduzeća. Međutim, lako se složiti da je plaćanje po kilogramu najpravednije i društveno najprihvatljivije naglašavaju u T7 VIS-u.

Naime, kako pojašnjavaju, činjenica je da oni s manjim standardom uglavnom stvaraju manje količine otpada, dok s natprosječnim više troše te stvaraju više otpada.

- Sada svi plaćamo isto, po obujmu, odnosno kanti ili kontejnerima. Ne gleda se koliko tko ima otpada u kanti, pa ispada da oni siromašniji zapravo financiraju zbrinjavanje otpada bogatijih. Da tako ne bi bilo i dalje, Gradu Varaždinu i Varkomu predlažemo uvođenje novog sustava u kojem bi se obračun količine komunalnog otpada radio prema masi.

Ukoliko su za to zainteresirani te im kod toga treba pomoć u bilo kojem smislu, slobodno nam se mogu obratiti - ističu u T7 VIS-u.

Obračun količine komunalnog otpada po masi, kakav se već počeo uvoditi u Međimurskoj županiji, a za više europskih gradova odgovarajuće sustave razvija varaždinski Ekobit, zahtijeva nove kamione s vagama i određenu

Kamioni za odvoz komunalnog otpada s ugrađenim vagama mogu koštati i do 200 tisuća eura

doradu kanti za otpad. No zahvaljujući tim ulaganjima, korisnici kod predaje smeća dobivaju točnu masu smeća koje su predali na zbrinjavanje.

Računi većini - manji

koju je Varkom ugovorio s T7 VIS-om. Naime, cijena trajnog zbrinjavanja u novoj tvornici u Brezju iznosi 131 euro za tonu, odnosno oko kune za kilogram otpada. Ukoliko bi se uveo obračun po masi otpada, prosječno samačko domaćinstvo mjesečno bi za zbrinjavanje plaćalo oko 15 kuna, dvočlano oko 30, tročlano 45, četveročlano 60 kuna…

Što bi takav sustav polučio u Varaždinskoj županiji, odnosno gradu Varaždinu? Da bi se to vidjelo, trebalo bi znati količine otpada koje se stvaraju. Podaci Agencije za zaštitu okoliša govore da stanovnik Gdje su izračuni?

Varaždinske županije godišnje Troškovima zbr injavanja stvara 203 kilograma otpada, treba dodati i cijenu skupljanja odnosno pola kilo i odvoza. To je sada 30 kuna. grama dnevno, Čak i s tim iznosom, zai n dok u Međihvaljujući obračunu o murskoj još po masi, mnogima s nižim i manje. bi r a čuni mogli m i Zna li se životn danas biti manji ili otko l i č i n a p r ilike je dnak i rdom otpada sadašnjim, usprstanda za smeće ju po osobi, kos tome što bi se plaća ao i oni jednostavsmeće zbrinjavalo isto k g no je izrau novoj tvornici, a više čunati troškone ostavljalo na ilegalve zbrinjavanja nom deponiju u Brezju ili koje bi plaćali granekom sličnom odlagalištu. đani, barem kada je u pitanju Štoviše, ako se uzme u obzir mehaničko-biološka obrada model rješenja za otpad u

Navodno je riječ o jeftinijem, kvalitetnijem i legalnom. Ako je tako, zašto to skriva? I to što otkriva – izvoz otpada u balama za 500 kuna po toni - ne isključuje da bi dio tih troškova morali pokrivati građani. O prihvatljivosti s ekološkog stajališta takvog rješenja da i

T

Čakom radi na novom sustavu

balama, koji je T7 VIS uputio Gradu Varaždinu, troškove njihovog zbrinjavanja uopće ne bi plaćali građani, već Fond, gradski proračun…

No, usprkos ovoj računici, koja pokazuje da uz novi obračun otpada za većinu uopće ne bi došlo do povećanja računa za smeće ukoliko bi se vozilo u tvornicu za MBO, a posebice ne ogromnog, varaždinski gradonačelnik i dalje plaši s povećanjem od 200 i više posto te zagovara drukčiji model.

7 VIS nudi za bale model bez izravnog plaćanja građana, ali ne i gradonačelnik ne govorimo, kao i zakonskoj utemeljenosti s obzirom na to da je riječ o poslu koji je predmet važećeg ugovora.

Nasuprot tome, T7 VIS nudi za bale model bez izravnog sufinanciranja građana, a za tekući otpad vaganje koje bi mnogima smanjilo račune ili barem ne bi povećalo. Pa tko onda zapravo štiti standard građana i njihove interese?

DOZNAJEMO U Ministarstvu zaštite okoliša i prirode o RCGO Piškornica

Beskamatni zajam za otkup zemljišta

Ministrica Holy stala iza projekta RCGO Piškornica

U Ministarstvu zaštite okoliša i prirode u petak je održan radni sastanak osnivača TD Piškornica s ministricom Mirelom Holy i njenim pomoćnikom Davorom Škrlecom te ravnateljicom Uprave za EU Mirom Medić, koja vodi strukturne fondove.

Mladen Jozinović, savjetnik Uprave TD Piškornica, pre-

zentirao je aktualno stanje projekta s naglaskom na probleme s kojima se susreću u njegovoj realizaciji.

Na sastanku je dobivena suglasnost MZOIP-a za nastavak realizacije projekta te izdavanje Rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša. Dogovoreno je i stopostotno financiranje

izrade projektne dokumentacije te beskamatni zajam za otkup zemljišta. Jozinović je istaknuo kako su pozitivni rezultati sastanka još jedan dokaz da projekt RCGO Piškornica nema alternative te kako nema nikakvih sumnji u nastavak njegove realizacije uz podršku Ministarstva i Fonda.

14. veljaÄ?e 2012., br. 404

Oglasi

9

10 Život

14. veljače 2012., br. 404

ISTRAŽUJEMO Ukidanje spomeničkih renti u gradskoj jezgri - je li moguće?

Godišnje i nekoliko tisuća kuna, a novca je sve manje J U nekoliko navrata, spomenička renta u Varaždinu se

snižavala. Unatoč tome, jedan je od razloga zašto nestaju brojni poslovni prostori u centru grada. No postoji nada da se smanji Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Varaždinska jezgra, ne tako davno, bila je popunjena.

Iz godine u godinu sve više obrta, nekad smještenih u njoj, briše svoje tragove. Zbog visokih troškova, teško je i preostaloj manjini. Ono što dodatno pogađa novčanike stanara jezgre je spomenička renta. Već se godinama pokušava na to utjecati, a još se jedan prijedlog o njezinom ukidanju ili smanjenju od ove godine nalazi u Gradu Varaždinu.

Minusi i zatvaranja Unatoč činjenici da se kroz godine smanjivala, mnogima ostaje i dalje previsoka. - Godišnje plaćamo nekoliko tisuća kuna, što je jako puno za nas, a nemamo nikakve koristi od toga – potužili su se neki varaždinski zlatari. Na cjeniku spomeničke rente njihov je biznis među najskupljima.

Po metru kvadratnom mjesečno jedini plaćaju 5 kuna.

Tih pet kuna snižena je tarifa koja je na snagu stupila s 1. listopadom 2010. godine. Više od njih plaćaju banke, mjenjačnice, kladionice, osiguravajuća društva, odvjetnički uredi i još neke djelatnosti.

Njih smještenost u centru košta sedam kuna.

Zbog trenutne situacije i svega lošeg što se zbiva, i to je

velik namet. Bilo koje oslobođenje od plaćanja, pomoglo bi. Na kraju, kada se skupe ti dugovi, dođe do toga da se obrti zatvaraju – rekao je Josip Košutić, predsjednik Ceha trgovaca Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin, ujedno i vlasnik poslovnog prostora u samom centru grada.

U što se ulaže?

Iako se ne čini mnogo, svota koju godišnje izdvoje za plaćanje spomeničke rente iznosi i nekoliko tisuća kuna.

Za manji prostor od kojih 50 kvadrata godišnje se treba izdvojiti, ukoliko ste zlatar, oko tri tisuće kuna.

Uzevši u obzir činjenicu da u posljednjih nekoliko godina sve više obrta zatvara vrata i da takva davanja ponekad odigraju presudnu ulogu, Udruženje obrtnika ponovo je poslalo u Grad prijedlog vezan uz plaćanje spomeničkih renti. U prijedlogu je, između ostalog, da se one ukinu.

Iako takvi prijedlozi nisu rijetkost već samo način da se obrtnici izbore za manja davanja, hoće li biti išta od toga, još se ne zna. - Grad Varaždin razmatra mogućnost promjene cijena spomeničke rente u 2012. godini – odgovor je koji je pristigao iz Grada. Koji će biti način regulacije cijena i hoće li ih uopće biti, ostaje još neko vrijeme nepoznanica.

Spomenička renta trebala bi se koristiti za izgradnju i održavanje pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara u povijesnoj jezgri Grada Varaždina, kao i spomenika kulture u Gradu Varaždinu izvan povijesne jezgre. Prema nekim podacima, u pr ijašnjim g o d inama jem Plaćan nici navo dno novča se u prorente a račun od zne i z se pra tisuća toga sliko jevalo i nekoli iše trpe skoro tri Najv milijuna kuna. brti. kuna. Uvemali o dena je prije nekoliko godina kako bi se taj novac prikupljen od nje iskoristio za održavanje zgrada u gradskoj jezgri. Unatoč tome, neki se ne slažu s time da je uistinu tako. - Razlog zbog čega je to bilo izmišljeno jest da se uređuju zgrade, no nismo to doživjeli. Sve je to izgubilo svoju svrhu prije nego je i počelo. Kada ste zadnji put vidjeli da se nešto u gradskoj jezgri obnovilo? – komentirao je Košutić.

Kako ističu neki obrtnici, renta se uredno plaća, ali vidljivih rezultata nema. - Promet je pao i teško je to izdržati. I dosad je bilo loše, a moguće je da će dalje biti i još gore – zaključio je Košutić.

Popularna Dućanska ulica, no dućana je sve manje

Urari oslobođeni plaćanja U prednosti su se, barem što se tiče plaćanja spomeničke rente, našli jedino urari.

Zbog toga što su u deficitu, od plaćanja su oslobođeni. - Puno nam to znači, no i tako je teško i jedva se snalazimo – rekao je jedan varaždinski urar koji svoju radionicu u centru ima od davnih 60-ih godina prošlog stoljeća.

Osim toga, ne mora plaćati ni najam s obzirom na to da se nalazi u svojem prostoru. U

svakom slučaju, troškovi su mu manji nego ostalim korisnicima ili vlasnicima poslovnih prostora, no unatoč tome boji se za egzistenciju. Odgovoriti na pitanje kako će preživjeti mnogi drugi ostaje tako, ukoliko se ne poduzmu neke mjere, još teže. S obzirom na situaciju u kojoj je burza najčešći ishod, svaka kuna može biti presudna kako bi vlasnici poslovnih prostora i obrta zadržali posao.

DO 2010.

GODINE

2011.

GODINA

NAJVIŠE CIJENE

spomeničke su snižene ! Cijene ! Cijene ! Najviše rente bile su u za tridesetak plaćaju banke, rasponu od 3 do 10 kuna

posto. Iznose od 1 do 7 kuna.

mjenjačnice, kladionice i slično.

OŽIVLJAVANJE Mjere kojima bi se smanjili nameti - pozitivne za obrtnike koji su smješteni u jezgri

Broj obrtnika do 2011. godine kontinuirano pada Posebno teško je obrtnicima. S obzirom na broj obrta koji se gase iz godine u godinu, mnogi smatraju kako bi svaka “prišparana” kuna značila mnogo. Upravo se zato u mnogim hrvatskim gradovima vodi borba za bilo kakvo smanjenje cijena, bilo da se radi o visini najamnina ili ukidaju renti.

Upravo bi se na taj način

neki mogli naći barem na

u

kidanje renti moglo bi pomoći gradskoj jezgri da ponovo počne živjeti

nuli, a ne u minusu.

Prema podacima do 2010. godine, u Hrvatskoj je u

dvije godine broj obrta pao sa 103 tisuće na 88 tisuća.

Situacija je alarmantna i u Varaždinskoj županiji.

2009. godine bilo ih je 3 180, a 2010. godine njihov broj pao je na 3 034. Kakva je situacija bila u protekloj godini, nije poznato. Loše bi moglo biti i u budućnosti, misle neki. - Puno je stvari koje negativno utječu na to.

Izgleda da su male, ali kada se sve zbroji, dešava se da su na kraju mjeseca brojni obrti primorani staviti ključ u bravu. Promet je svima pao i teško je to izdržati – komentirao je Košutić.

Upravo bi zato ukidanje spomeničkih renti mogao biti jedan od koraka koji bi pomogli gradskoj jezgri da ponovo počne živjeti.

Oglasi 11

14. veljače 2012., br. 404

GRADONAČELNIK HABUŠ SUPROTNO ZAKONU I VAŽEĆIM UGOVORIMA NE DOZVOLJAVA (!) VARKOMU DA KRENE S ISPORUKAMA OTPADA U NOVU, 180 MILIJUNA KUNA VRIJEDNU TVORNICU MBO S CILJEM OBRADE ILEGALNO BALIRANOG OTPADA SUKLADNO PRIJAŠNJIM ODLUKAMA GRADA I GRADSKOG VIJEĆA. ZAŠTO?

ŠTO KAŽE GORAN HABUŠ?

ISTINA JE SLJEDEĆA:

Štiti interese građana.

To je politička parola. NE ŠTITI INTERESE GRAĐANA. Upravo suprotno. I dalje ILEGALNO BALIRA i stvara dnevne troškove baliranja veće od 15.000 kn plus štetu od 150.000,00 kn zbog stajanja tvornice MBO. DODATNO UGROŽAVA OKOLIŠ OTPADOM ilegalnim deponiranjem. Odgađanjem rješavanja problema riskira akcidentne situacije i mogući utjecaj na zdravlje građana Varaždina koji žive blizu ilegalnog deponija. RISKIRA ŠTETOM za Grad i građane od 300 do 400 milijuna kuna zbog nepoštovanja ugovora. NE POŠTUJE RJEŠENJA INSPEKCIJA ZAŠTITE OKOLIŠA.

Da krene MBO, porast cijene bio bi 250 %.

Rast cijena po domaćinstvu može biti svega oko 30 kuna (49 %) odnosno oko 10 kuna po osobi. U slučaju uvođenja obračuna po masi, cijena ne bi porasla nego bi za većinu građana i pala za 10 - 20 % što je više nego prihvatljivo. Neusporedivo je i nije isto utvrđivati porast cijene između ilegalnog privremenog skladištenja i trajne obrade i oporabe otpada te nestajanja svih problema otpada u gradu Varaždinu.

T7 VIS je stavio pred sebe zid (misli na komunikaciju).

T7 VIS ponudio desetak pisanih prijedloga i opcija - poslana 3 dopisa, s ukupno 40 stranica teksta obrazloženja. NA NIJEDAN DOPIS GRAD UNAZAD 100 DANA NOVE VLASTI NIJE DAO PISANI ODGOVOR NITI KONTRAPRIJEDLOG. Predstavnici Grada Varaždina na sastancima su bili nepripremljeni.

Ugovori nisu na snazi od trenutka kad ja podnesem tužbu, što sam i učinio.

Po svim pravnim tumačenjima i pravnim stručnjacima, UGOVORI SU NA SNAZI dok ih eventualno sud ne stavi izvan snage svojom pravomoćnom presudom. Da je DORH smatrao osnovanim i zakonitim, on bi ugovore stavio izvan snage.

Ugovori su predmet interesa DORH-a.

Istrage ili bilo kakav interes DORH-a nemaju nikakve veze s obvezom izvršavanja ugovora.

PRESUMCIJA NEVINOSTI u Hrvatskoj je jasno definirana. Različite tvrtke bile su predmet interesa DORH-a u puno većim slučajevima, ali se u potpunosti izvršavaju svi ugovori (Podravka, INA, Hrvatska poštanska banka, Hrvatske auto ceste...). Zar su ljudi prestali kupovati proizvode INA-e ili Podravke?

Grad je oštećen tim ugovorima za 200 milijuna kuna.

Grad uopće nije oštećen, već bi mogao biti oštećen i postupcima gospodina Habuša zbog neizvršavanja važećih ugovora. Štoviše, naknada štete T7 VIS-u u iznosima preko 300 mil. kn značila bi bankrot Grada.

Troškovi oporabe u MBO-u su nesrazmjerno veći od odlaganja i zakopavanja u zemlju i zato ja predlažem odlaganje i zakopavanje otpada.

Habuš miješa kruške i jabuke, jer NE RAZUMIJE POSTUPAK I RAZLIKE OPORABE OTPADA I ZAKOPAVANJA U ZEMLJU. Ugovorena cijena je na razini oporabe sličnog otpada u EU i nije nesrazmjerno veća, štoviše, čak ju je građanima moguće i smanjiti uvođenjem pravednijeg obračuna po masi.

Naše je rješenje u skladu sa Zakonom.

ZAKOPAVANJE OTPADA PROTIVNO JE DIREKTIVAMA I CILJEVIMA EU, SMJERNICAMA HRVATSKOG ZAKONODAVSTVA I HIJERARHIJI ISPRAVNOGA GOSPODARENJA OTPADOM. Osim toga, u zakonu se smatra praksom iz prošlosti koja žurno mora stati. Grad Varaždin je uvijek bio primjer razvoja i pokretač novih modernih trendova. Ovim prijedlogom zakopavanja otpada bio bi i postaje loš primjer. Stručna zajednica apsolutno je protiv takvih prijedloga.

Nije bilo javnog natječaja.

Grad i Varkom utvrdili su način sklapanja ugovora sukladno Zakonu o javnoj nabavi i žurnosti postupka obrade otpada.

Pravni stručnjaci nas savjetuju.

Koji? Neka ih suoči s drugim renomiranim pravnim stručnjacima koji ukazuju T7 VIS-u na apsolutno važeće i obvezujuće ugovore. NEKA SUOČI NEZAVISNE STRUČNJAKE.

Spreman sam preuzeti sve rizike gubitka spora.

Na koji način? VLASTITOM IMOVINOM ILI IMOVINOM GRADA I GRAĐANA?

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirat će njegovo rješenje.

Fond je već potpisao ugovor s Gradom u kojem će doznačiti Gradu oko 40 milijuna kuna. Ta sredstva isključivo su predviđena za to da način obrade otpada bude MBO tehnologija. Zakopavanjem otpada Grad Varaždin gubi 40 milijuna kuna.

T7 VIS je sam preuzeo rizik izgradnje MBO-a.

T7 VIS je na osnovu VAŽEĆEG UGOVORA krenuo u projekt i izgradio MBO tvornicu.

Piškornica je naše rješenje koje će biti gotovo za 3 godine.

T7 VIS ima ugovor samo za ograničenu količinu od 120.000 tona na rok od 3 do 4 godine do otvaranja Piškornice odnosno centra za gospodarenje otpadom. T7 VIS podržava razvoj projekta u Piškornici. Struka prepoznaje da se projekti međusobno ne smetaju, štoviše, da se mogu nadopunjavati. T7 VIS svojim iskustvom i znanjem može pomoći u izgradnji Piškornice.

Brinem se za 48.000 građana, a ne za 400 radnika T7 VIS-a.

I proizvodnja VIS-a je stvarala i razvijala grad Varaždin od 1929. godine i godišnje plaća u gradski proračun značajna sredstva. Isto tako se ne radi samo o 400 radnika T7 VIS-a nego o preko 2000 ljudi čije su obitelji povezane direkno ili indirektno s poslovanjem T7 VIS-a.

Da se uistinu brine o građanima, od samog početka bi se drugačije odnosio.

Svugdje treba spasiti i brinuti se za svako radno mjesto, a kamoli za varaždinsku tvrtku koja uspješno posluje i veliki je izvoznik (u 40 zemalja svijeta). Habuš bi u MBO tvornici mogao otvoriti dodatnih 100 radnih mjesta i time hraniti 100 obitelji. Ovako bi svih 2000 moglo postati upitno!

Vodio sam više puta pregovore.

Habuš niti jednim svojim postupkom nije pokazao volju za stvarnim rješenjem ovog problema. To se ne može nazivati pregovorima.

Nudim kompromisno rješenje.

Ne nudi nikakva rješenja, a kamoli kompromisna, i podiže tužbe bez najave.

Nudi odlaganje/zakopavanje otpada.

MBO kao rješenje za 21. stoljeće poistovjećuje s prošlošću zakopavanja u zemlju suprotno direktivama i trendovima EU.

12 Život

14. veljače 2012., br. 404

ISTRAŽUJEMO Umirovljenici se upisivali u Upisnik obit

Imao mirovinu od Preko noći dugov PREDAVANJE U CESTICI

Poljoprivreda i primjena propisa Europske unije Stručnjaci Hrvatske poljoprivredne komore priredili su krajem siječnja za poljoprivrednike s područja općine Cestica predavanje o višestrukoj sukladnosti u poljoprivredi, koja se odnose na ostvarivanje prava dobivanja poticaja koji su vezani uz provođenje postojećih uredbi Europske unije i hrvatskih propisa s područja zaštite prirode i okoliša te zaštite zdravlja ljudi i životinja u poljoprivrednoj proizvodnji s ciljem promicanja održive poljoprivrede. Predavanje na kojem je prisustvovalo stotinjak poljoprivrednika, članova

n

ajavljene kontrole: tko neće primjenjivati standarde, izgubit će poticaje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava održali su Mara Bogov i ć , v iš i s tr u čni s a vjetnik te Jelena Stipetić i Zita Ciler.

Naglašeno je da se od 18 zakonskih propisa, vezanih uz održivu proiz vodnju, u 2012. godini primjenjuje osam standarda, a ostale će trebati ispuniti do 2014. godine.

Primjena standarda u poljoprivrednoj proizvodnji će biti kontrolirana, a za sve

one koji izbjegnu primjenu standarda poticaji će biti umanjeni ili posve ukinuti.

Skrenuta je pozornost na potrebu dosljednog vođenja evidencije upotrebe zaštitnih sredstava u zaštiti bilja za svaku kulturu i katastarsku česticu-njivu, a od traženih podataka u tabele je potrebno unijeti 12 podataka, od početka tretiranja do berbe, prerade i skladištenja poljoprivrednog proizvoda.

Zaštitna sredstva trebaju se čuvati u originalnoj ambalaži, posebno fungicidi, insekticidi i herbicidi, te u izdvojenom prostoru u koji nije dostupan ulaz djece i domaćih životinja, a kod primjene zaštitnih sredstava potrebno je poštovati upute primjene i zaštite voda te tretiranja provoditi u najpovoljnijim vremenskim uvjetima.

Sudionicima predavanja ukazano je i na potrebu poštivanja propisa na deponiranje i čuvanje stajskog gnoja i gnojnice za što je potrebno izgraditi nepropusne spremnike kapaciteta za šestomjesečno skl ad iš tenje koji sprječavaju istjecanje u zemlju ili isparavanje u atmosferu, a kod izvoženja i gnojenja, uz mjere zaštite vodocrpilišta i izvora pitke vode, potrebno je poštivati preporuka vezanih uz smanjenje gubitka dušika ispiranjem i isparavanjem. (www.cestica.hr)

To što nisu pročitali novi zakon i nisu bili upoznati s njihovim odredbama, ne oslobađa ih dugovanja. No pitaju se zašto ih nitko

J Riječ je o umirovljenicima na temelju profesionalne nesposobnosti za rad, kojima je

ih se i za doprinose za mirovinsko i zdravstveno Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Je li ovo moguće? To pitanje tisuću puta postavili su si umirovljenici na temelju profesionalne nesposobnosti za rad koji su se nakon 1. studenoga 2010. godine upisali u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG).

Slovo zakona Nikada ranije nisu od države dobili nikakve poticaje ili potpore. Njihova mirovina je mala, država je reklamirala potpore i odlučili su se upisati u Upisnik OPG-a ne bi li dobili pravo na kupnju koje litre plavog dizela ili dobili koju kunu poticaja.

Danas se osjećaju kao da su upali u zamku: zbog upisa u Upisnik preko noći su postali dužni po 15-ak tisuća kuna! To su iznosi koje moraju vratiti Hrvatskom zavodu za miro-

vinsko osiguranje i Poreznoj upravi.

I dok su u ostalim dijelovima Hrvatske to sporadični slučajevi, u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji je, prema procjenama, najmanje 50 takvih “dužnika”.

No kako su umirovljenici postali dužnici? Na snagu je 1. studenog 2010. stupio novi Zakon o mirovinskom osiguranju prema kojem su se bez ikakvih posljedica u Upisnik mogli upisati svi umirovljenici - poljoprivrednici. Izuzetak su oni koji mirovinu dobivaju na temelju profesionalne nesposobnosti za rad. Zakon je odredio da se njima “za vrijeme zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti” mirovinski faktor s 0,8 smanjuje na 0,5 ili 0,666.

A upisom u Upisnik OPG-a počelo ih se gledati kao da su u radnom odnosu pa ne

OŠTEĆENI UMIROVLJENIK

“

KRENIMO ZAJEDNO

!

Osjećam se prevareno i osramoćeno. Pitao sam, ali su mi rekli da upis neće utjecati na moju mirovinu.

Moram vraćati dug iako od države nisam dobio nikakve potpore ili poticaje.”

Sve koji imaju slične probleme zbog upisa u Upisnik obiteljskih gospodarstava, čitatelj poziva da mu se jave na broj 097/757-6087 kako bi zajedničkim snagama pokušali nešto riješiti.

samo da im je drastično smanjena mirovina, nego su bili dužni uplaćivati doprinose za zdravstveno i mirovinsko Poreznoj upravi.

To što nisu pročitali novi zakon i nisu bili upoznati s

njihovim odredbama, ne oslobađa ih dugovanja. No pitaju se zašto ih nitko od državnih službenika nije obavijestio o moguć im posljedicama upisa u Upisnik. Čak ni nakon izričitog pitanja o mogućim

Život 13

14. veljače 2012., br. 404

teljskih gospodarstava i “upali” u zamku

Agencija: HZMO odbio našu inicijativu

d 1.400 kuna. vanje 15.000!

ILUSTRACIJA

- Na inicijativu Agencije za plaćanja, Ministarstvo poljoprivrede je uputilo prijedlog HZMO-u da se poljoprivrednici koji su upisom u Upisnik izgubili određena prava vezana za mirovinsko osiguranje zbog neinformiranosti, retroaktivno ispisuju iz Upisnika, odnosno da im se poništi upis u Upisnik. HZMO nije prihvatio navedenu inicijativu s obrazloženjem da nepoznavanje pravnih propisa nikoga ne ispričava od primjene zakona – odgovorili su iz Agencije.

Dodaju da je na temelju zajedničke odluke

Agencije, Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i HZMO-a izdan je informativni letak o obvezama s naslova mirovinskog osiguranja te o pravima i obvezama nezaposlenih osoba koje nastupaju upisom u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. - Letak se uručuje osobama prilikom upisa u Upisnik u prostorijama regionalnih ureda Agencije za plaćanja – navode. Čitatelj se, međutim, žali da u varaždinskom uredu Agencije službenici nisu dijelili letke.

SRAMOTA Propust područnog ureda Agencije

Ured Agencije za plaćanja u poljoprivredi nalazi se u Vrazovoj 4 u Varaždinu

Rješenje u HZMO putovalo 8 mjeseci Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

od službenika nije obavijestio o mogućim posljedicama, čak ni nakon izričitog pitanja

e upisom u Upisnik OPG-a drastično smanjena mirovina, a tereti O tome nije razmišljao do posljedicama na mirovinu.

Među njima je čitatelj iz srpnja 2011. godine. Tada je, okolice Varaždina (podaci čak osam mjeseci kasnije, iz poznati redakciji). On je OPG područnog ureda HZMO-a upisao samo 10 dana nakon stigao poziv koji ga je šokirao. što je na snagu stupio novi zakon. Na to ga je nagovorila Šok za šokom supruga da bi ostvarili pravo - Tada sam doznao da je na kupovinu plavog dizela i moja mirovina s 1.400 kuna tako lakše obrađivali smanjena na 200-tinjak svoja dva hektara kuna. I ne samo : a n je zemljišta. to: dobio sam proc j o k s - U varaždinrješenje prema ždin skom uredu kojem HZMOu Vara urskoj Agenc ije za Međim jmanje u moram vrai plaćanja u titi oko 10.000 iji na župan takvih poljoprivredi, kuna preplaćek a ribarstvu i rune mirovine. A 50 va ralnom razvoju iz Porezne upraslučaje službenicu sam ve je stiglo rjepitao hoće li to utješenje prema kojem cati na moju mirovinu, na sam i njima dužan gotovo 1.400 kuna mjesečno koje 3.000 kuna za doprinose za dobivam na temelju profesi- mirov insko i zdravstveno onalne nesposobnosti za rad. osiguranje. Osjećao sam se Službenica mi je odgovorila izigrano i prevareno. Nisam negativno - navodi. koristio baš nikakva prava na

temelju upisa u Upisnik OPGa, a preko noći sam postao čovjek s 13.000 kuna duga – ispričao nam je.

On je, nažalost, samo jedan od umirovljenika iz Varaždinske i Međimurske županije s ogromnim dugom. Svi se osjećaju prevareno i toliko osramoćeno da nitko o svojem slučaju ne želi javno govoriti pod svojim imenom i prezimenom.

- Nikakva prava nisam koristio, a dobio sam dugovanja koja nikako ne mogu namiriti. Svi priznaju da se radi o velikom problemu, no nitko ne zna ponuditi ni približno rješenje, većinom uz izgovor da za rješenje nemaju instrumenata – jadan je.

Sve koji imaju slične probleme poziva da mu se jave na broj 097/757-6087 kako bi zajedničkim snagama pokušali nešto riješiti.

- Kad sam djelatnice varaždinskog ureda Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju upitao zašto o posljedicama na svoju mirovinu nisam bio obaviješten kod upisa u Upisnik OPG-a, dobio sam arogantan odgovor da one nisu znale i da zašto se nisam informirao sa strane. No kako, kada nisam ništa posumnjao.

Pa da je na rješenju pisalo da će biti dostavljeno i u HZMO, sigurno bih odmah reagirao. Ali na rješenju ništa nije pisalo – ogorčen je čitatelj.

Doista, na rješenju se

ne navodi da će biti dostavljeno HZMO-u. A i nije bilo. Čak osam mjeseci trebalo je da obavijest iz Vrazove, iz područnog ureda Agencije, doputuje u Kolodvorsku ulicu u Varaždinu, u područni ured Zavoda za mirovinsko. Svih tih mjeseci čitatelj je uredno dobivao svojih 1.400 kuna mirovine ne sluteći da mu od toga pripada svega 200-tinjak kuna.

- Istoga dana kada sam dobio obavijest iz HZMO-a ispisao sam se iz Upisnika OPG-a.

Da su obavijest poslali na vrijeme, bio bih dužan vratiti kojih tisuću kuna preplaćene mirovine. Oni su čekali mjesecima, dok se moj dug nije popeo na 10.000 kuna – ogorčen je.

Da je riječ o velikom propustu zaposlenika područnog ureda Agencije, može se zaključiti iz odgovora koji smo dobili iz sjedišta u Zagrebu.

- Sukladno dostavnoj naredbi sadržanoj na Rješenju o upisu u Upisnik poljopr ivrednih gospodarstava, Agencija dostavlja rješenja istovremeno korisniku i Područnoj službi HZMO-a, prema mjestu prebivališta nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva – naveli su u Agenciji.

Dakle, na rješenju je morala bila dostavna naredba prema kojoj je dokument odmah trebao stići u HZMO. Oštećene zanima tko će napokon za to odgovarati.

MIROVINSKO Područni ured mora poštovati Zakon

Profesionalno nesposobni mogu obavljati drugi posao S problemima umirovljenika u invalidskim mirovinama na temelju profesionalne nesposobnosti za rad, upoznat je Vladimir Lacković, predstojnik varaždinske podružnice HZMO-a. - Kod mene su bili građani koji su se požalili na problem. Nažalost, mi u područnoj službi ne možemo im pomoći s obzirom na to da u cjelokupnom postupku njihovog uključivanja u OPG nismo ni sudjelovali. Uključeni smo tek nakon proteka određenog vremena, odnosno kad

su provedene prijave u osiguranje na temelju čega su stekli svojstvo osiguranika.

Naša je dužnost poštovati i striktno provoditi zakon – kaže Lacković.

Zašto su Zakonom o mirov inskom osiguranju u posebnu kategoriju ušli baš korisnici invalidske mirovine na temelju profesionalne nesposobnosti za rad? - Ako je riječ o profesionalnoj nesposobnosti, to znači da je kod osobe još preostao dio radne sposobnosti i to najviše do 50 posto raču-

najući na zdravog čovjeka iste profesije i obrazovanja.

Za razliku od toga, ako je riječ o općoj nesposobnosti, osoba je trajno nesposobna za bilo kakav posao i takvoj je osobi osnovno i glavno zanimanje umirovljenik, dok je osoba umirovljena zbog profesionalne nesposobnosti sposobna za neki drugi lakši posao pa i posao u poljoprivredi za koji se odlučila ulaskom u OPG, te joj je osnovno i glavno zanimanje poljoprivrednik – pojašnjava Lacković.

14 Život

14. veljače 2012., br. 404

Alenka Car

SUDBINA

Ovisi o državi Arboretum Opeka posjećuje oko 5000 posjetitelja godišnje, po nekima i mnogo više. Na pitanje zašto se napokon ne uvede naplata ulaznica u Opeku, Alenka Car kaže kako bi im to bilo preteško organizirati. – Ukoliko netko zatraži, možemo organizirati stručno vođenje, što i radimo za grupe školaraca i slično – kaže. Istaknula je kako bi svakako što prije Arboretum i dvorac trebalo staviti u funkciju. – No za to treba novaca, a mi se s obzirom na to da nismo vlasnik ne možemo kandidirati na pretpristupne fondove EU – kaže Car. To znači da sudbina dvorca ovisi o državi i državnim institucijama.

U svijetu je normalno da se takva zdanja obnavljaju i koriste za muzeje, restorane i slično. Kod nas godinama propadaju i predstavljaju čak i opasnost zbog urušavanja

ISTRAŽUJEMO Mnogi uključeni u održavanje, ali Opeka svejedno propada

Opeku može spasiti samo Europska unija?

DONACIJA

J – Tragično je to što se događa. O našem Arboretumu uče na Oxfordu i Cambridgeu, a mi ga puštamo da propada – rekao je načelnik općine Vinica Marijan Kostanjevac

Kupit će kosilicu

Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Kositi 25 hektara parka Opeka, od sada će biti lakše. Naime, VABA banka donirala je potrebna sredstva Javnoj ustanovi, kojoj će, nakon dugo vremena, konačno biti kupljen uređaj za košnju trave. Inicijativa je počela prošle godine dobrotvornom aukcijom likovnih djela na kojoj je prikupljeno 30.000 kuna.

Donacijom u iznosu od 20.000 kuna VABA banke omogućena je kupnja malog traktora s pr iključkom, koji će olakšati provođenje aktivnosti održavanja i uređenja ovog vrijednog lokaliteta i kulturne baštine Republike Hrvatske.

Tadašnji ravnatelj Šumarskog instituta Jastrebarsko Miroslav Benko, tada Iako je 2006. godine spekje rekao kako takularno najavljena obnoa v a ž za uređenje va dvorca i Arboretuma dr k i dvorca Opeka, od toga, kako lasn v e j i Opeka znamo, nije bilo ništa. a m u t e r o biti Podsjetimo, u dvorac no neće Arb , a k e t e š k o se trebao smjestiti a Op o d o b iti regionalni ured Eu- dvorc sam novac iz ropskog šumarskog inpravlja m u pretpristustituta (EFI). Na temelju dvorce pnih fondova pretpostavke da će ured EU. No izgleda biti smješten u dvorac Opeka, Ministarstvo kulture izradilo je d a je bilo jer od 2007. godine u Arboretumu se ništa nije projekt „Vinica-Marčan”. promijenilo na bolje. Pokušali smo dobiti i odgovor od ŠuPropali projekt Vrijednost ovog ambicioznog marskog instituta što je bilo na projekta bila je 90 milijuna kraju s „velikim“ projektom, ali kuna i njime su osim Arbore- do zaključenja broja nitko se tuma i dvorca Opeka trebali nije oglasio. Drugi nisu željeli biti obuhvaćeni i kurija Patačić komentirati. U vrijeme kada i kurija Mattachich-Dolansky. traju te političke igre, ArboreKako to često biva u Lijepoj tum i dalje propada. Čelnici općine Vinica i JavNašoj, veliki planovi propadaju, a zajedno s njima propadaju ne ustanove za upravljanje naša kulturna i prirodna dobra. zaštićenim dijelovima prirode

Varaždinske županije ističu kako nemaju dovoljno novaca za kompletnu revitalizaciju Arboretuma, a skromna sredstva s kojima raspolažu dovoljna su samo za osnovno održavanje.

No tko je nadležan?

Konfuzni podaci – Mi kao institucija nismo nadležni za upravljanje zaštićenim područjima, već je to posao vlasnika, u ovom slučaju države. Upravljanje je u našoj nadležnosti u smislu zaštite i promicanja, a ne u smislu košnje trave. Ovo što radimo je čisto na dobrovoljnoj osnovi – rekla je ravnateljica Javne ustanove Alenka Car. Istaknula je kako svih ovih godina (osim prošle) država, odnosno Ministarstvo, nisu izdvojili niti kune za održavanje parka, već se to financiralo isključivo iz proračuna Varaždinske županije.

Načelnik općine kaže kako je Ministarstvo ipak dalo sredstva.

- Na inicijativu Općine Vinica, 2007. godine Ministarstvo kulture izdvojilo je 150.000 kuna. Tim novcem kupili smo flakserice i počeli raditi na uređenju Arboretuma u suradnji s Javnom ustanovom – objasnio je načelnik općine Vinica Marijan Kostanjevac. Nejasno je zašto ravnateljica Javne ustanove tvrdi da su se svi radovi financirali iz proračuna Varaždinske županije, s obzirom na to da Kostanjevac kaže kako Ministarstvo kulture pomaže otada s 30.000 kuna godišnje te da je prošla godina bila prva u kojoj nisu odobrili sredstva.

Osim Ministarstva kulture, u održavanje Opeke uključilo se i Ministarstvo turizma koje je prije dvije godine sa 100.000 kuna financiralo uređenje Arboretuma. U interesu svih nas bilo bi vjerojatno da sve institucije počnu zaista surađivati i da Arboretum Opeka napokon zaživi i zasja u punom sjaju

onako kako bi trebao i kako je normalno u svijetu, gdje se takva zdanja obnavljaju i koriste za muzeje, restorane itd.

– Tragično je to što se događa s ovim draguljem, ne samo Vinice, već cijele zemlje pa i šire.

O našem Arboretumu uče na Oxfordu i Cambridgeu, a mi ga puštamo da propada – rekao je Kostanjevac.

Marijan Kostanjevac

TROŠAK ILI POTREBA Iako su studiju već radili prije nekoliko godina, prošle su godine počeli raditi drugu

U proračunu nema dovoljno novca za obnovu dvorca

Dva krila u potpunosti uništena, dva bez krovova i stropova

Dvorac Opeka zaštićeno je kulturno dobro prve kategorije. Studije o obnovi dvorca izrađene prije nekoliko godina potvrdile su da je unatoč ruševnom izgledu dvorac statički dovoljno čvrst da se može očuvati i vratiti prvobitni oblik. No Ministarstvo kulture prošle je godine počelo izrađivati novu studiju. - Tijekom 2011. godine započela su restauratorska

istraživanja na zgradi samog dvorca što je prvi korak za izradu projekta njegove cjelovite obnove – objasnili su nam u Ministarstvu kulture. Zanimljivo je da kada Ministarstvo napokon i izradi studiju o obnovi dvorca, to ne znači da se odmah ide i u njegovu obnovu. Naime, potrebna su velika sredstva za obnovu koja očito nisu predviđena u kriznom proračunu.

Zato se njegova obnova planira kandidirati za financiranje iz Strukturnih fondova Europske unije. Samo se nadamo da neće opet i ovaj projekt obnove propasti, kao i onaj iz 2007. godine.

Podsjetimo, sustavno propadanje dvorca Opeka počinje 1968. godine kada se iz dvorca iseljava Đački dom i počinje naglo propadanje dvorca prouzročeno neprovjetravanjem,

prodorom vlage te vandalskim ponašanjem. Nikakva čuvarska služba nije bila postavljena, pa je dvorac bio prepušten sam sebi. Danas je dvorac napušten već više od tri desetljeća te je u jako lošem stanju. Dva krila u potpunosti su se urušila, a stoje samo vanjski zidovi. Preostala dva krila imaju krovove, ali su bez stolarije i s djelomično urušenim stropovima.

Život 15

14. veljače 2012., br. 404

DOZNAJEMO Zaposlenici T7 VIS-a i VIS KG-a upozorili Grad Varaždin na štetne posljedice

Kočenje rada tvornice za MBO ugrožava čak 500 radnih mjesta J Nakon što je u petak primio pismo

zaposlenika, varaždinski gradonačelnik primio je predstavnike, ali bez pomaka Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Mi, radnici, koji pošteno radimo i svojim radom omogućujemo kruh nama i našim obiteljima, želimo upozoriti da kočenje rada MBO tvornice u Brezju, koje je tvrtka u kojoj radimo izgradila prema ugovoru s Gradom i Varkomom, za sobom povlači brojne negativne posljedice za nas zaposlenike koji bi spas uskoro mogli početi tražiti na Zavodu za zapošljavanje.

većinom ljudi srednje životne dobi. No ovdje u pitanju nismo samo mi zaposleni, već i naše obitelji koje nažalost velikim dijelom ovise o nama i našim plaćama - navodi se u pismu koje je potpisalo više od 200 zaposlenika.

Preko leđa radnika

Zaposlenici T7 VIS-a i VIS KG-a našli su se u neizvjesnoj i vrlo nezavidnoj situaciji zbog aktualne situacije i sukoba varaždinskoga gradonačelnika s poslovodstvom T7 VIS-a i VIS KG-a oko (ne)izvršavanja Ugrožene i obitelji Navodi se to u otvorenom obveza iz ugovora o zbrinjapismu koje su varaždinskom vanju varaždinskog smeća u g r a d o na če l n i ku G o r a n u novoj tvornici vrijednoj 180 milijuna kuna. Tu se Habušu i njegovim zatrebalo otvor iti mjenicima Nataliji i t i n novih stotinjak Martinčević i Vjei t i radnih mjesta. ranu Radeliću rivi n k o Međutim, uime zaposlešli sm a n i n nika T7 VIS-a i duž kog upravo zbog č i t li o sukoba, VIS KG-a upued p se usr na, ističe izglednije je t ile predstavu č a r da će se već nice sindikata i ob mu postojeća zaradničkog vijeća e u pis s tvoriti.

Marija Habijanec - Ono najgore za i Jadranka Kanižaj. nas što nam se može Tim povodom u Gradskoj vijećnici primio ih je u petak dogoditi, a imamo informacivaraždinski gradonačelnik, ali je da će tako i biti, je da poslodavac preseli proizvodnju u bez novinara.

- Izražavamo veliku zabrinu- drugi grad, a da mi ostanemo tost da Grad Varaždin svojim bez svojih radnih mjesta zbog potezima i inzistiranju na buduće udaljene lokacije sukobu s poslodavcem, koji u tvornice. Zato apeliramo da sezoni zapošljava preko 500 razmotrite situaciju u kojoj ljudi, najozbiljnije ugrožava smo se nepravedno našli te egzistenciju svih zaposlenika. je riješite na dobrobit svih Zar u ova krizna vremena koja strana. Niti krivi, niti dužni su sama po sebi dovoljno teš- našli smo se usred političkih ka i mučna da sad još i osta- obračuna te Vas molimo da se nemo bez posla? Ukoliko, ne čim hitnije riješi ova situacija daj Bože, dođe do toga, naći kako se ne bi po tko zna koji ćemo se na rubu egzistencije put ona prelamala preko leđa bez realne mogućnosti za nedužnih radnika - ističe se daljnje zapošljavanje, jer smo u pismu.

GORAN HABUŠ:

Moram štititi interese svih 48 tisuća stanovnika grada Razumijem bojazan radnika VIS-a da će ostati bez svojih radnih mjesta, no mislim da je prilično nepromišljen potez njihovog poslodavca ući u investiciju koja je kratkoga daha i ukoliko vam ne uspije ugroziti poslovanje svih ostalih tvrtki iz grupacije koje dobro posluju, poručio je gradonačelnik Goran Habuš nakon prijema predstavnica zaposlenika T7 VIS-a i VIS KG-a.

One su, kako je dodao, bile iznenađene onim što su čule.

- Nakon što za dvije-tri godine proradi Centar za gospodarenje otpadom „Piškornica“, prema državnoj strategiji gospodare-

nja otpadom, sav otpad iz čitave sjeverozapadne Hrvatske morat će se zbrinjavati isključivo tamo - ustvrdio je Habuš te naglasio da nije problem u njemu osobno ili predstavnicima Grada Varaždina, već je „zid s druge strane“. Već smo tri puta vodili pregovore s čelnicima T7 Grupe i pokušavali naći obostrano prihvatljivo rješenje, no nismo naišli na spremnost da se iznađe kvalitetno, kompromisno rješenje. Kao gradonačelnik, moram štititi interese svih 48 tisuća stanovnika ovoga grada, svjestan da je interes zajednice iznad interesa pojedinca - veli Habuš.

Predstavnice zaposlenika T7 VIS-a i VIS KG-a te radničkog vijeća i sindikata Jadranka Kanižaj, Marija Habijanec i Ljiljana Perić

IZDVOJENO Zaposlenici upozorili gradonačelnika na posljedice

“Zbog sebe riskirate našu sudbinu” - Osuđujemo bilo kakav oblik politiziranja oko sudbina zaposlenika, a posebice odbijamo podržati stavove gradonačelnika Gorana Habuša koji je odnos između Grada Varaždina i T7 VISa izgleda pretvorio u svoj vlastiti osvetnički pohod protiv tvrtke T7 VIS i njenih, ničim krivih, zaposlenika.

Inzistirajući na „svojoj pravici”, propagirajući političke stavove iznad socijalnih stradat će naša radna mjesta.

Gradonačelniče Habuš, zar ne shvaćate da zbog svog političkog stava i interesa riskirate sudbine poštenih

radnika? Pogledajte koliko smo mi u posljednjih desetak godina iz svojih skromnih i teško zarađenih bruto plaća

i

z skromnih plaća izdvajamo za gradski proračun i za vaše plaće uplatili u gradski proračun, a od kojeg i Vi živite i dobivate svoje plaće. Dodatno i naša tvrtka u kojoj radimo i u kojoj se svaka kuna zaradila je sve obaveze izvršavala i

prema gradskom i prema državnom proračunu. Znate i upoznati ste da to nije slučaj sa svim firmama. Zar to znači da nas koji smo se odgovorno ponašali i od kojih živite želite uništiti - pitaju zaposlenici koji se boje da će zbog sukoba između gradonačelnika i poslodavca izgubiti radna mjesta, navodi se u pismu.

NAŠA POSLA U T7 VIS-u i VIS KG-u imaju narudžbe, ali strahuju za posao zbog - politike

Habuša ne zanima sudbina radnika Vrtjeli smo se u krug gotovo cijela dva sata jer jednostavno se nije moglo konstruktivno razgovarati s gradonačelnikom, veli Jadranka Kanižaj, predstavnica radnika i Radničkog vijeća, govoreći o susretu u varaždinskoj Gradskoj vijećnici.

Habuš: Bez dozvole!?

Iako je zajedno s Marijom Habijanec i Ljiljanom Perić upozoravala kako nepoštovanje ugovora koje je preuzeo Grad Varaždin ugrožava njihova radna mjesta i još 500-ti-

njak zaposlenika, što povlači i druge probleme, Habuš nije pokazao za to razumijevanja.

- Narudžba imamo puno, ali se bojimo za radna mjesta zbog postupaka Grada Varaždina. No gradonačelnika apsolutno nije zanimala naša sudbina, već je isticao kako se brine za sve građane Varaždina. Tako ispada da mi nismo među njima - veli Kanižaj, dodavši da predstavnice T7 VIS-a i VIS KG-a nisu shvatile na koji se to način Habuš brine za druge tako da ugrožava njihovu egzistenciju.

Tijekom susreta s gradonačelnikom, kako dodaje, osobito ih je iznenadila njegova tvrdnja da je rok trajanja tvornice za MBO svega četiri godine. - Naglasile smo da u to jednostavno ne vjerujemo, kao i da tvornica nema dozvolu, kako je ustvrdio. Iznenadilo nas je i kada je ustvrdio da nije primio dopis u kojem T7 VIS traži od Grada Varaždina da navede koja je to cijena prihvatljiva, pa smo mu predali kopiju tog dopisa - pojašnjava Kanižaj dodavši da je Habuš ustvrdio kako ne želi vidjeti

tvornicu za MBO jer ne želi biti impresioniran?!

Idu u Sabor Predstavnike radnika iznenadio je i prijedlog rješenja odnosa između Grada Varaždina i T7 VIS-a. - Gradonačelnik je rekao da ukoliko T7 VIS odustane od ugovora u vezi Banfice I., Banfice II., V. Novaka i aerodroma, onda bi povukao tužbu za ništetnost te bi tvornica za MBO mogla raditi četiri godine s nulom - otkriva Kanižaj koja najavljuje i susret sa saborskim zastupnicima.

16 Čitatelji zovu

14. veljače 2012., br. 404

ISTRAŽUJEMO Ukoliko kupite sumnjiv proizvod, zovite sanitarnu inspekciju!

Našao komad plastike u salami, pa mu je oduzeli J - Oni mu se neće više nikada javiti, a najvjerojatnije će poricati da takav proizvod uopće postoji. Potrošač će ostati kratkih rukava – ispričala je Vesna Kovačić Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

SNIMIO ČITATELJ!

Čitatelj iz Ludbrega (podaci poznati redakciji) pronašao je komad žute plastike u salami jedne velike varaždinske tvrtke. Nakon što je rekao da s pričom ide u novine ljudi iz te tvrtke otišli su do njega sa košarom svojih proizvoda i oduzeli mu spornu salamu te mu rekli da će je poslati na daljnju analizu. Vesna Kovačić iz Udruge za zaštitu prava potrošača kaže kako je s predajom salame potrošač zapravo napravio kardinalnu grešku, jer sada ne postoje nikakvi dokazi o spornom proizvodu.

Sporna salama sa žutom plastikom

Pozvali ga u pogon - Oni mu se neće više nikada javiti, a najvjerojatnije će poricati da takav proizvod uopće postoji. Predstavnici te tvrtke su napravili pametan potez i uništili su dokaze, a potrošač će ostati kratkih rukava – ispričala je Kovačić.

!

potrošač će zbog toga jer je djelovao na svoju ruku ostati “kratkih rukava”

Čitatelj tvrdi kako su ga gospoda iz navedene tvrtke (koju nećemo navoditi baš iz razloga jer je čitatelj u tijeku pisanja ovog članka ostao bez glavnog dokaza!) uvjeravala da je takva greška u njihovom proizvodnom pogonu nemoguća te su mu kao prilog tome navodili brojne argumente pune stručnih i kompliciranih termina. Pozvali su ga i da u dođe u njihove pogone promatrati tijek proizvodnje spornih salama, što je ovaj

Djeca posebno vole jesti raznorazne salame i sendviče (ilustracija)

odbio.

Što sa salamom?

Inače, u upitu koji smo poslali proizvođaču pitali smo da li je moguće da u nekom trenutku proizvodnog procesa u salami završio komadić plastike, te da li su već imali sličnih pritužbi na proizvode.

Na ova pitanja nismo dobili konkretni odgovor. Pokušavali smo doznati i zašto su zaposlenici uzeli spornu salamu, kao i što će s njom

raditi. Ta su pitanja ostala bez odgovora. - Stroga kontrola procesa proizvodnje koja se provodi u svim segmentima zaokruženog proizvodnog ciklusa (naše tvrtke) osigurava visoku kvalitetu i ispravnost finalnih proizvoda, koju potvrđuju i certifikati poput ISO 9001, IFS, BRC, HACCP i HALAL. Sama tehnologija proizvodnje u skladu je s najvišim svjetskim standardima pa je tako u linijskom procesu tehnološke pripreme i punje-

nja kobasica onemogućen prolaz stranih predmeta u proizvod. K tomu, na dnevnoj bazi provode se laboratorijske analize i tehnološke kontrole organoleptičkih svojstava svakog punjenja sirovine, kao i gotovog proizvoda. Upravo je sustavno ulaganje u sofisticiranu tehnologiju i edukaciju zaposlenika svrstalo (našu tvrtku) među tvrtke čiji su proizvodi izvrsno prihvaćeni na najzahtjevnijim inozemnim tržištima – kratko su priopćili.

Napraviti zapisnik Vesna Kovačić iz Udruge za zaštitu prava potrošača kaže kako zna za mnogo takvih slučajeva.

- Ovaj gospodin koji je pronašao plastiku u salami slučaj je trebao prijaviti sanitarnoj inspekciji, a ne zvati proizvođača.

Sanitarna inspekcija zatim bi pokrenula istragu

i odlučila na koji način treba dalje postupati - kaže Kovačić. Upozorila je i kako ako se već odlučio predati spornu salamu, da je trebalo napraviti potpisani zapisnik sa fotografiranim proizvodom. No, ništa od toga u ovom slučaju nije napravljeno.

DOZNAJEMO Ako se utvrdi da su prava potrošača povrijeđena, inspektori mogu poduzeti mjere

Kupili ste nešto čemu je istekao rok? Sami ste si krivi

Pri kupnji uvijek trebamo biti izrazito oprezni

- U trgovini sam kupila nekoliko komada vrhnja za kuhanje koje je bilo na akciji da bi, kada sam došla doma, vidjela da im je istekao rok trajanja. Što da učinim? – pita se jedna Varaždinka. Odgovor na njezino pitanje potražili smo kod Vesne Kovačić iz Udruge za zaštitu prava potrošača. Kovačić kaže kako je u ovom slučaju odgovornost na kupcu. – Istina je da proizvodi s isteknutim rokom trajanja nemaju što raditi na

policama, ali može se dogoditi.

Zato kupac treba biti oprezan i uvijek provjeriti – kaže Kovačić.

Osim toga, treba dobro čitati deklaracije i općenito biti oprezan kod kupnje. – Kada kupujete neki proizvod, zaista dobro razmislite je li vrijedan tih novaca, da li vam uopće treba i koliko je kvalitetan – poručila je Kovačić. Pažnju bi trebalo obratiti i na to je li ista cijena istaknuta na polici, kao i ona koju su vam obračunali na

kasi. Pravilo je da ukoliko se te

t

rgovac je dužan proizvod prodati po cijeni istaknutoj na polici cijene ne podudaraju, trgovac je dužan proizvod prodati po cijeni istaknutoj na polici. - Ukoliko trgovac to odbija, možete ga

prijaviti Državnom inspektoratu.

Ako se utvrdi da su prava potrošača povrijeđena, inspektori mogu poduzeti određene mjere, poput privremene zabrane prodaje proizvoda i pružanja usluga do otklanjanja utvrđenih nepravilnosti i drugo. Istodobno, inspektor ima ovlast zbog utvrđenih povreda propisa podnijeti optužni prijedlog mjerodavnom prekršajnom sudu ili donijeti prekršajni nalog. (dap)

Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti 17

14. veljače 2012., br. 404

DOZNAJEMO U OŠ Martijanec sastanak za roditelje iz Poljanca

U OŠ Martijanec i djeca iz Poljanca Upisno područje OŠ Martijanec po odluci Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Varaždinske županije i Ureda državne uprave od sljedeće školske godine obuhvaća i učenike 1. razreda mjesta Poljanec.

Zbog toga je u OŠ Martijanec 8. veljače održan sastanak kojem je prisustvovalo 12 roditelja, ravnateljica OŠ Sonja Huzjak i načelnik Općine Martijanec Marijan Horvat. S obzirom na to da se radi o roditeljima kojima OŠ Martijanec nije poznat, ravnateljica je roditeljima predstavila aktivnosti, projekte i rezultate škole. Prisutni roditelji izrazili su iznenađenje i pohvale načinu rada te rezultatima koje škola ostvaruje s obzirom na teške uvjete u kojima rade učenici i učitelji.

Najveće zamjerke roditelji imaju na to što škola još uvijek radi u dvije smjene, kao jedna od malobrojnih u Varaždinskoj županiji. Roditelji smatraju da se ta situacija već trebala riješiti dogradnjom škole kako bi učenici OŠ Martijanec imali iste uvjete za rad kao i učenici ostalih škola u županiji. Postavilo se i pitanje izgradnje dječjeg vrtića koji se godinama obećavao.

Načelnik Općine Martijanec naveo je da je tragedija što bivše vodstvo Općine nije prepoznalo važnost obrazovanja djece pa nije ni imalo sluha za potrebe djece i mladih na području čitave općine pa se škola nije dogradila kada i velika većina drugih u Varaždinskoj županiji. - To čini nepopravljivu štetu za sve generacije koje su se u međuvremenu školovale ili se školuju. No situacija se sada mijenja.

Napravljen je projekt za dogradnju OŠ Martijanec i ishođene su sve dozvole, a slična je situacija i s dječjim vrtićem, za koji je projekt također gotov i ishođene su sve dozvole. Projekt izgradnje dječjeg vrtića i Kulturno-informativnog centra poslan je na natječaj Ministarstva za regionalni razvoj i europske fondove. Čeka se odluka Ministarstva - rekao je načelnik Horvat.

Roditelji su iznijeli nekoliko problema s kojima se susreću promjenom upisnog područja: dio njihove djece već polazi OŠ Ludbreg pa im je nelogično da sada razdvajaju djecu, a postavljeno je i pitanje prijevoza učenika.

Ravnateljica je objasnila da je pitanje pri-

jevoza riješeno, jer s promjenom upisnog područja postoji obaveza prijevoznika da uvede liniju, bez obzira na broj učenika koji će se prevoziti. Projekcija je već napravljena i održan je sastanak s predstavnicima AP-a Varaždin. Učenici razredne nastave imat će pravo na besplatan prijevoz, a polaznicima predškole će, kao i svim ostalim učenicima, troškove u iznosu od 50 posto sufinancirati Općina.

Na kraju, roditelji su još jednom upoznati sa svojim zakonskim mogućnostima, odnosno s mogućnosti da podnesu pismeni zahtjev OŠ Ludbreg s obrazloženjem i eventualnom pratećom dokumentacijom te, ako to ne remeti organizaciju rada i ne uzrokuje povećanje broja razrednih odjela, Ured državne uprave može im odobriti upis u školu koja nije njihovo upisno područje. Na roditelje je apelirano da nas obavijeste o svojoj odluci kako bismo znali koliko učenika imamo za upis za 1. razred i predškolu te kako bismo mogli planirati svoju organizaciju rada.

Ravnateljica OŠ Martijanec Sonja Huzjak

ČITATELJI PIŠU Memorijalni turnir nogometnih veterana “Mijo Šmic – Čile”

U čast legendi NK Sračinec Tr i s u bote zaredom u prostorijama sp o r t ske dvorane OŠ Sračin e c o d ržavao se turnir nogometaša veterana, podijeljenih u 6 ekipa - pet ekipa iz naselja Sračinec te 1 ekipa iz naselja Svibovec Podravski. Svake subote odigrano je 5 susreta tako da je svaka ekipa igrala sa svakim sudionikom. Uz 70 aktivno uključenih nogometaša, sve utakmice pratio je i velik broj zainteresiranih gledatelja. Turnir je posvećen prošle godine preminuloj legendi Nogometnog kluba Sračinec Miji

Šmicu, bolje poznatim pod nadimkom Čile.

Uz nadahnute nazive imena ekipa, vladala je i dobra atmosfera druženja sudionika i posjetitelja te je odlučeno da turnir postane tradicionalan. Konačni redoslijed plasmana 1. Memorijalnog turnira Mijo Šmic – Čile bio je: 1. ekipa “Petkom u 7”, 2. ekipa “Jet-set”, 3. ekipa “Playboys”, 4. ekipa “Črljenka”, 5. ekipa “Podravac” i 6.

ekipa „Tate-Mate“.

Svi sudionici ovog turnira zahvaljuju ravnateljici OŠ Sračinec Lidiji Valec na razumijevanju i ustupanju školske sportske dvorane za ovu namjenu. Završno druženje svih sudionika i posjetitelja održano je u velikoj dvorani Doma kulture u Sračincu, a za hranu i piće pobrinuli su se sami sudionici turniri.

Zvonimir Mikašek

Varaždinski pjesnici u Ptuju

U nedjelju 5. veljače u Narodnom domu Ptuj varaždinski pjesnici zajedno sa slovenskim pjesnicima sudjelovali su u mati-

neji Smeh ni greh, koja se održava već treću godinu u vrijeme pokladnih dana. Prisutnima je dobrodošlicu zaželio potpredsjednik

Saveza kulturnih društava Ptuj Franc Lačen, a svim sudionicima programa riječi zahvale uputila je Nataša Petrovič, predsjednica istoga Društva. U ime Varaždinskog književnog društva na gostoljubivosti domaćina zahvalila je predsjednica Nada Rukav Bogojević. Uz slovenske autore Ceciliju Bernjak, Ivu Bana, Mirka Jaušovca, Matildu Simonič, Melitu Vidovič te Katarinu Zadravec, koji su ujedno i članovi Literarnog kluba Ptuj, svoj doprinos ovoj zanimljivoj pjesničkoj manifestaciji dali su i članovi Varaždinskog književnog društva Zlata Bogović, Ivanka Kunić, Ružica Marušić-Vasilić, Tugomir Orak, Barica Pahić Grobenski, Dragutin Pakšec, Nada Rukav Bogojević, Tomislav Ribić i Davorin Žitnik.

Program je protekao u duhovitom i šaljivom tonu, s puno smijeha i dobrog raspoloženja publike. Nakon matineje pjesnici su posjetili Knjižnicu Ivana Potrča Ptuj, a ugodno druženje završilo je pozivom slovenskih pjesnika u Varaždin.

Mirko Varga i Ružica Marušić-Vasilić

APEL NAČELNIKA VINICE

Pomozimo obitelji čiju je kuću uništio požar

Na obiteljskoj kući Tome Leskovara u Gospodarskoj ulici u Gornjem Ladanju u noći s 2. na 3. veljače izbio je požar, koji je prouzročio veliku materijalnu štetu. U kući se ne može boraviti. Načelnik Općine Vinica Marijan Kostanjevac je zbog toga pokrenuo inicijativu za prikupljanje sredstava pomoći za obitelj Leskovar. - Pozivam sve mještane da se svojim dobrovoljnim prilogom uključe u ovu akciju - apelira načelnik Kostanjevac i ističe da će se u akciju uključiti i Općina Vinica.

Kobne noći požar je izbio jedan sat i 43 minute iza ponoći, a na intervenciju su brzo stigli članovi DVD-a Vinica. Vatra je zahvatila krovište i unutrašnjost kuće obitelji Leskovar. Gašenje požara odvijalo se u iznimno teškim uvjetima, na - 12 stupnjeva.

Hidranti su bili smrznuti pa su u pomoć pozvani i vatrogasci DVD-a Maruševec, koji su dopremili oko 5.000 litara vode u autocisterni. Zahvaljujući tome požar je ubrzo stavljen pod nadzor. No obitelj Leskovar ostala je bez doma, jer je vatra uništila gotovo sav namještaj i aparate.

Općina Vinica

HUMANITARNI KONCERT

“Nek živi ljubav” za Ludbreško sunce U POU-u Dragutin Novak održan je humanitarni koncert „Nek živi ljubav.“ Koncert je organirala Udruga „Ludbreško sunce“ u suradnji s KUD-om „Juraj Lončarić“ iz Hrženice. Koncertu su nazočili zamjenik ludbreškoga gradonačelnika Božidar Hajsok i potpredsjednica ludbreškoga Gradskog vijeća Vera Jadanić. Članovi KUD-a „Juraj Lončarić“ predstavili su se u dva dijela, najprije su na mandolinama zasvirali stariji članovi Društva, dok su u završnom dijelu na mandolinama i tamburama svirali mlađi članovi. Orkestrom je dirigirao Dragutin Koren. Gost večeri bio je Mirko Švenda Žiga, koji je za publiku osim glazbenog pripremio i zanimljiv komični nastup.

Humanitarni koncert održan je s ciljem prikupljanja novčanih sredstava kako bi se što prije završila financijska konstrukcija kuće Sunčev sjaj te za daljnji nastavak skrbi o učenicima koji polaze Srednju školu „Arboretum Opeka,“ odjeljenje Ludbreg.

Srednjoškolci praktičnu nastavu obavljaju u Kući Sunca. Udruga „Ludbreško sunce“ brine se i o njihovom svakodnevnom prijevozu u školu i povratku kućama te im osigurava obroke.

Iva Havaić, www.ludbreg.hr

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Augusta Šenoe 10, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

18 Zlatno doba

Tko se boji vuka još...? Piše: NEVENKA SUHIĆ Lakše se diše P

rošla je prva neizvjesnost vezana uz nove vladine mjere, jer mirovine su stigle na vrijeme! I nisu umanjene kao što su prognozirale zloguke sove. S obzirom na to da je umirovljenicima socijalna sigurnost na prvome mjestu, za nekoliko poena poraslo je i njihovo povjerenje u ministra Linića i Vladu. Kad se tome dodaju i porezne olakšice, najava nulte stope PDV-a na kruh, mlijeko i lijekove, kao i nekoliko međustopa na dječje potrepštine i edukaciju, onda se makar i oprezno vraća optimizam u ljude. ogotovo naše sjeverozapadnjake, koje uz sve nedaće nisu prestrašili čak ni visoki snježni zapusi ni ledeno niske temperaure, za razliku od splitskih južnjaka koji su kolabirali zbog 15 centimetara snijega i pišljiva minus 3 stupnja Celzijeva! trebalo se samo primiti lopate i posla, što je na svoj način prokomentirala i 80-godišnja starica koja je odsječena od svijeta u zagorskom gorju sama odmetala snijeg krčeći put do svoje potleušice: “Ak si sama ne pomognem, ni Bog mi nebu pomogel!”. a žalost i s ovom se snježnom neverom pokazalo da svi ne misle tako...

P

A

N

II. UDRUGA UMIROVLJENIKA VARAŽDIN

Međunarodni dan žena - na prvi izlet Usprkos skromnim financijskim mogućnostima, varaždinska II. udruga umirovljenika u program rada za ovu godinu uvrstila je aktivnosti vezane uz zdravstvenu i socijalnu zaštitu svojih članova te sport i rekreaciju, druženje i zabavu.

Udruga broji 115 članova, a prema riječima predsjednice Katarine Vincek, došli su i novi članovi, koji su kao i ostali dobili potrošačke kartice za ostvarivanje popusta od 5

odnosno 10 posto pri kupnji u prodavaonicama „TP“ i „Pipo“.

U udruzi se svake prve srijede u mjesecu organizira mjerenje krvnog tlaka te šećera u krvi, kao i predavanja o zdravlju. Od sportskih aktivnosti zastupljeni su pikado, šah i kuglanje, čiji se treninzi održavaju svaki tjedan. U pripremi je i nekoliko izleta, a s prvim će se proslaviti Međunarodni dan žena - 8. ožujka.

Mislim, dakle jesam

“

Smeta me što Varaždin nema svoje gradsko kino, ali ni veliku slastičarnicu u centru kao što ju je nekad imao!“

ZLATICA VUGRINEC, VARAŽDIN

14. veljače 2012., br. 404

OPREZ Umirovljenici „padaju“ na masažere, relaks-fotelje...

Naivnost građana skupo se plaća!

J V. Kovačić: „Kojekakvi manipulanti koji „plešu“ na rubu zakona, lažima, obmanama i

pričicama navode ljude da ulaze u ugovorne obaveze iz kojih se ne mogu izvući!“ Piše: NEVENKA SUHIĆ

Dok su ranijih godina u trendu bili „Forwerk“ usisivači, inoks posuđe, plastična kuhinjska galanterija te deke i pokrivači od čiste runske vune, danas se kroz ambulantnu prodaju, kućne ili grupne prezentacije, kao i prodaje na neviđeno putem telefona, nude svakojaka medicinska pomagala za poboljšanje zdravlja. Njihove se cijene kreću od najniže - 99 kuna, pa sve do 15.000 kuna za koje se umirovljenici, željni brzog ozdravljenja, ugovorno zadužuju i na nekoliko godina bez da su se prethodno informirali o prodajnoj tvrtki, proizvođaču i kvaliteti kupljenog proizvoda. Problemi nastanu kad vide da su prevareni, a za pomoć se jave varaždinskoj Udruzi za zaštitu potrošača i to uglavnom prekasno, kad su već svi rokovi za davanje prigovora, pokretanje žalbenog postupka ili odštetnog zahtjeva prošli. Međutim, začuđuje to što usprkos brojnim i uzastopnim upozorenjima pomaka na bolje nema.

Prevare

Nekvalitetan proizvod iz Kine, upakiran u kutije koje nisu identične dostavljenim artiklima

POLICIJA SAVJETUJE:

!

Prekidajte takve telefonske pozive!

Ovakvi su primjeri poznati policiji što nam je potvrdio i Rade Sitar, načelnik PU varaždinske. - Mi smo već u više navrata skretali pozornost građanima kako je kupovina, odnosno plaćanje troškova dostave za osvojene nagrade i poklone od raznih ponuditelja putem telefona ili pred kućnim pragom stvar osobne i slobodne odluke. PU varaždinska zaprimila je prijave građana za više poduzeća koja se bave

- Mi nažalost živimo u neoliberalnom društvenom poretku u kojem je dozvoljeno sve što striktno zakonom nije zabranjeno. I svi ti kojekakvi manipulanti koji „plešu“ na rubu zakona, svojim lažima, obmanama i pričicima navode ljude da potpišu zaključnice ili ugovore kojima stupaju u ugovorni odnos iz kojeg se više ne mogu izvući. Ulaze čak trebala činiti, međutim, u takve, za mene besusrećući se dnevno smislene odnose, i n l je s tom problemada nepozna trod je t t i ko m , v i d i m tom prodajlon-se dini k o p da kod nas to nom agentu , je n a t a l nije tako i da u kojeg su bep ćanje a l p t tom segmenp oz v a l i u je uvje Osijeka do tu naša država kuću daju d o u e s ne štiti građabroj svojeg dostav dina u izno ne - rekla nam tekućeg raaraž 9 V ,9 4 je predsjednica čuna pa čak od 10 Udruge Vesna Koi PIN, kako bi kuna vačić. on umjesto njih Ovih dana nekoliko je u banci obavio sve potrebne transakcije u vezi naših sugrađanki telefonski plaćanja proizvoda koji su obaviješteno da su „slučajnim“ od njega kupili. Sudeći pre- odabirom osvojile poklon ma ovim i brojnim drugim vrijedan 850 kuna koji se saprimjerima, usudila bih se stoji od magnetnog steznika reći da smo mi najlakovjerniji za kralježnicu, za koljena i i najlakomisleniji narod na za ručne zglobove. Trodjelni ovome svijetu, jer uopće ne poklon-set je beplatan, jedini razmišljamo svojom glavom, je uvjet plaćanje dostave od nego slijepo vjerujemo svemu Osijeka do Varaždina u iznosu što nam se kaže bez da smo od 104,99 kuna. Kako nam je uopće svjesni što potpisujemo jedna od njih rekla, razveselila i koje su posljedice tog našeg se poklonu prvo zbog medičina. Osim toga, živimo u uvje- cinskih i zdravstvenih razloga, renju da će nas država zaštititi, a drugo zbog toga što do sada što bi svaka država i vlast nije imala sreću osvojiti neku,

ovakvim djelatnostima, no s obzirom na slobodnu odluku o kupnji, eventualna kaznena odgovornost utvrđuje se za svaki pojedinačni konkretni slučaj.

Ukoliko se osobe koje kupe ili plate troškove dostave za takve proizvode smatraju prevarenima u smislu kvalitete odnosno karakteristika proizvoda, navedeno mogu prijaviti nadležnoj područnoj jedinici Državnog inspektorata. Međutim, ponovo skrećemo pozornost

a pogotovo tako vrijednu nagradu. Pristala je na plaćanje troškova dostave iako su joj se učinili previsokima. Kad je poklon stigao, bila je neugodno iznenađena nekvalitetnim i neupotrebljivim proizvodima (bez magneta!) uvezenim iz Kine, upakiranim u kutije sa slikom i markom proizvoda, koji nisu identični dostavljenim artiklima. Iako se ne radi o značajnijem novčanom gubitku, naša je čitateljica uvrijeđena i razočarana ovim krajnje nekorektnim i neprofesionalnim postupkom osobe ili tvrtke čije ime prilikom telefonskog razgovora nije zabilježila. Svima poručuje da ne budu naivni kao ona i da ne nasjedaju na takve nepoznate pozive, a još manje na neprovjerene poklone.

Kako nam je rekla gospođa Kovačić, ovo nije usamljen slučaj i iako našoj sugrađanki ovaj proizvod neće ni štetiti, a ni koristiti, tvrtka koja ga je darovala kao poklon nije smje-

građanima da ne nasjedaju na takve ponude i ne kupuju bilo kakve predmete na taj način.

Kod ovakvih se kupnji obično radi o predmetima male ili gotovo nikakve vrijednosti, a nagrade koje navodno osvajaju nikad nisu onakve kakvima se nude. Savjetujemo građanima da prekidaju ovakve telefonske pozive i zahtijevaju da ih se više ne naziva i ne nudi bilo kakav “vrijedan predmet ili nagrada” - naglasio je Sitar.

la zaračunati dostavu. Bilo bi poslovno korektnije da onda, ako su već toliko dobrohotni, uz poklon nagrađenoj uruče i cvijet! Ali gotovo identična podvala dogodila se u našem gradu potkraj prošle godine uoči božićnih i novogodišnjih blagdana, kad su „sretnim dobitnicima“, uz 99,99 kuna troškova dostave, poklanjali igračkicu masažer koju su zbog neupotrebljivosti nagrađeni bacili u smeće!

“

- Sve to ukazuje da opreza nikad nije dosta! Iako mi je žao ljudi, pogotovo starijih osoba koje ipak zbog svog životnog iskustva ne bi smjele biti naivne i neodgovorne prema sebi i svojem zdravlju.

A ako već ulete u probleme, onda što prije i u zakonskom roku trebaju potražiti savjet i stručnu pomoć kako bi se zaštitili od neželjenih posljedica - upozorila je Kovačić.

Pomoć kuca na vrata 19

14. veljače 2012., br. 404

HUMANO U akciji “Pomoć kuca na vrata” Kitro Varaždin darivao obitelj Horvat

AKCIJA

Pomoć jednom mjesečno

Donaciju obitelji Horvat predala članica Uprave TP-a Bernarda Kramar

Uz nas niste sami J Davor i Biserka imaju četvero malodobne djece. Nezaposleni su i žive od socijalne pomoći. Dom im se

sastoji od dvije trošne sobice, kuhinje i kupaonice, a sad su ostali i bez drva Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

supružnici Davor i Biserka su nezaposleni i trenutno žive - Hvala vam od srca – dir- od socijalne pomoći.

- Živimo od 2.300 kuna nuti su bili supružnici Davor dječjeg doplatka i 1.600 i Biserka Horvat, roditekuna porodiljne nalji četvero djece, knade koju prima kada im je člano, š a r b moja supruga nica Uprave , o k e j i l za šestomjetrgovačulje, m mo su sečnog sina kog po sa e n e a l Emanuela, duzeća P pe T e j a od ZavoTP Va naci o d e o ć i d da za sociraždin koja n i d e ž B e r akš j a l n u s k r b l Vara i ć o p r imam o i narda ji pom Kramar obitel jeti mjesec naknadu od v i ž 860 kuna mjeu petak pre sečno. S tim pripokucala na manjima teško je vrata i donijela obitelji priuštiti i ono pakete s hranom i najosnovnije, pogotovo higijenskim potrepštinama. kada su troje od naše četveProdaje na sajmištu ro djece školarci – rekao je Brašno, šećer, ulje, mlijeko Davor Horvat, koji ima zavri pelene samo su dio namir- šenih šest razreda osnovne nica koje će ovoj šestero- škole i ne može naći posao članoj obitelji pomoći da već četiri godine.

- Nekad sam radio u Parlakše preživi ovaj mjesec. Jer

Tri školarca i šestomjesečna beba Troje od četvero djece obitelji Horvat su školarci. Najstarija je 14-godišnja kći Valentina, koja ide u Centar Tomislav Špoljar, kao i njezina 9-godišnja sestra Jasmina. U prvi razred V. OŠ škole ove je godine krenula i 7-godišnja Kristina.

- Rekli su nam da će i ona morati u Centar Tomislav Špoljar – rekla je majka kovima. Bilo je lakše kad sam bio zaposlen i dobivao plaću, međutim, sada uz to što ne mogu pronaći posao, još imam zdravstvenih problema. Nešto novaca obitelji priskrbim tako što nešto prodam na sajmištu na Banfici. Snalazimo se i preživljavamo iz mjeseca u mjesec - ispričao je.

Uz to što mjesečno jedva spajaju kraj s krajem te je za majku Biserku nekad teško djeci skuhati ručak jer nema od čega, problem je što

Biserka.

Najmlađi član obitelji je šestomjesečni Emanuel. Obitelj se nalazi u stalnom tretmanu Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske županije i ostvaruju pravo na pomoć za uzdržavanje, a Zavod im pomaže i tako što im plaća troškove za struju i vodu.

ova varaždinska obitelj živi u uvjetima koje prosječan čovjek teško može zamisliti.

Dom obitelji Horvat sastoji se od malene kuhinje i dvije sobe koje su uredili u prizemlju trošne kućice koja se nalazi u varaždinskom naselju Teksas. Sobe su neožbukane, podovi goli i hladni, a uz taj se prostor nalazi trošna kupaonica s kojom, kažu supružnici, imaju problema i u koju se u ovo zimsko vrijeme ni oni najhrabriji ne bi usudili ući.

- Ja se često bojim ići na zahod, a kamoli djeca, koja su još mala. Dok se kupamo moramo upaliti grijalicu da se svi ne razbolimo – ispričala je Biserka. Njezin suprug kaže da prvi kat kuće samo da se ne sruši, a krov prokišnjava.

- Nemamo novaca da si nešto popravimo ili uredimo kako bismo bolje živjeli.

Nemamo izbora. Živ imo najbolje što možemo, a sad smo još, uz sve to, ostali i bez drva – požalio se Davor.

Šesteročlana obitelj Davora i Biserke Horvat iz Varaždina pr va je obitelj kojoj je pomoć pokucala na vrata u zajedničkoj humanitarnoj akciji trgovačkog poduzeća TP Varaždin, Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske županije i 7Plus Regionalnog tjednika, koja je počela ovaj tjedan.

Svaki mjesec TP Varaždin će dodijeliti paket prehrambenih, higijenskih i drugih potrepština obiteljima i pojedincima kojima je ovakva pomoć potrebna i koja će im pomoći da prebrode teške životne i financijske okolnosti koje su ih snašle.

Odabir obitelji kojima će se tijekom trajanja h u m a n i t a r n e a kc i j e “Pomoć kuca na vrata” dodijeliti paketi s prehrambe nim i drugim prijeko potrebnim potrepštinama predložit će djelatnici županijskog Zavoda, koji svakodnevno rade s obiteljima i najbolje znaju kome je pomoć doista potrebna, ali i kako bi se omogućilo da pomoć doista dođe u prave ruke.

Na njihov prijedlog i u suradnji s TP Varaždin, mjesečno će se pomoć dodjeljivati onima kojima je ona doista više nego nužna.

Fali i odjeća za Emanuela

“Donacija dokaz da u svojoj nevolji niste sami”

Bernarda Kramar

- U ovim paketima nalaze se osnovne namirnice koje će vam pomoći da, barem neko vrijeme, lakše prebrodite tešku situaciju u kojoj ste se našli, a pripremili smo i nešto slatko za najmlađe članove obitelji.

Ova donacija je dokaz da u svojoj nevolji niste sami i budite sigurni da ćemo ponovno doći - rekla je Bernarda Kramar, članica Uprave TP Varaždin koja je

u petak predala donaciju TP-a Varaždin šesteročlanoj obitelji Horvat iz Varaždina.

Jedna od najstarijih domać ih trgovačk ih kuća, koja posluje na području Varaždinske i Medimurske županije te ima brojne Kitro markete, uključila se u akciju “Pomoć kuca na vrata” jer je svjesna da u današnje vrijeme i mnogi koji rade teško žive, a kamoli tek obitelji u kojima su supružnici

nezaposleni.

- TP Varaždin u svom poslovanju uvijek je imao sluha pomoći onima kojima je pomoć potrebna i to će raditi i dalje – rekla je Kramar.

To nije prvi put da TP Varaždin pomaže potrebitima.

Prošle godine su u suradnji s Caritasom, Zakladom solidarnosti grada Varaždina i župnim uredima u Gradskoj vijećnici darivali 76 siromašnih obitelji.

U trošnoj kući s kupaonicom trenutno najviše problema

20 Školstvo

14. veljače 2012., br. 404

Glumačka družina “Videki”: “Šprehaju” i glume kao veliki, pa se nadaju se da će u travnju ipak vidjeti Aachen!

DOZNAJEMO Upitan odlazak na Međunarodni kazališni festival učenika iz OŠ Vidovec

I glazbom do Aachena J Dramska družina “Videki” zasad ima 7.000 od potrebnih 25.200 kuna, a kako bi učenicima pomogao da ipak odu na festival u Aachen, humanitarni koncert će ovaj petak održati Antonio Tkalec Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

a dobili smo još 1.000 kuna donacije. Međutim, to nije ni Još je neizvjesno hoće li trećina potrebnog novca po“Videki”, dramska družina trebnog za Aachen. Boravak i put u taj njemački grad po Osnovne škole Vidovec, otići učeniku košta 1.680 na Međunarodni kazakuna, odnosno lišni festival u njenastup za 15 učenika, mačkom Aachenu. ” a koliko bi ih Poziv je stigao, “Videk nu iš lo u Nj e no problem je e h c a A u mačku, po što nemaju doe j a j i c trebno nam voljno novca za romo e i p je 25.20 0 put i četverodnij a p u ž kuna. Da usnevni boravak u ke pijemo skupiti i tom gradu u kojem Hrvats polovicu potrebće se od 23. do 27. nog novca, bili bismo travnja okupiti i drugi zadovoljni, jer dio troškova mladi glumci iz Europe. podmirili bi i roditelji, kao što je to bilo prije dvije godine, Još 18.200 kuna - Tražili smo sponzore na sve kada smo prvi put sudjelovali strane, ali bez uspjeha. Do- na ovom festivalu – doznali sad smo uspjeli skupiti 7.000 smo od učiteljice njemačkog kuna, pri čemu nam je Općina jezika OŠ Vidovec Leje Lesar Vidovec osigurala 6.000 kuna, Dolenc, koja u toj školi s uče-

nicima radi časopis Max, jedini školski časopis u Hrvatskoj koji izdaju učenici na njemačkom jeziku, a njihova je škola postala poznata i po Teaterspieleu na kojem djeca glume na njemačkom jeziku, koji će se ove godine održati deveti put.

- Svi ti projekti na kojima godinama radimo i naša gostovanja u inozemstvu učinili su puno i na promociji, ne samo vidovečkog kraja, već cijele Varaždinske županije, pa i Hrvatske. U pomoć nam je priskočio i Antonio Tkalec, koji će održati veliki humanitarni koncert čiji je prihod namijenjen za naš put – doznajemo od Lesar Dolenc.

Koncert 26-godišnjeg pjevača i skladatelja duhovne glazbe iz Nedeljanca, koji se u ovogodišnjem Supertalentu plasirao u finale, održat će se ovaj

petak, 17. veljače, u sportskoj dvorani OŠ Vidovec u 19 sati.

- Kad su me nazvali, uopće nisam razmišljao o tome hoću li ili ne održati koncert. Uskladili smo termin i to je bilo to. I sâm sam nekad išao u tu školu i kad sam sanjao o glazbenoj karijeri, uvijek sam mislio kako bi bilo lijepo imati koncert u školskoj dvorani. Evo, sada će se to ostvariti. Preostaje mi jedino da pozovem sve da dođu u petak na duhovni rock koncert, na kojem će ne samo mladi, već svi naraštaji pronaći nešto za sebe – rekao je Tkalec.

Tijekom ovog tjedna škola će uputiti i službeni zahtjev Varaždinskoj županiji za pomoć za put na njemački festival, koja je uvijek dosad OŠ Vidovec podržavala u brojnim projektima, doznajemo od ravnatelja škole Predraga Mašića.

KAKO DO ULAZNICA? Ulaznice po cijeni od 20 kuna za humanitarni koncert Antonija Tkaleca, čiji je prihod namijenjen za pomoć učenicima dramske skupine “Videki” za sudjelovanje na međunarodnom festivalu u Aachenu, u pretprodaji su od prošlog četvrtka. Mogu se kupiti u tajništvima škola Vidovec i Tužno, Općini Vidovec, vidovečkom caffe baru “Šenjug”, varaždinskom Rock art caffeu i Palatinu te caffe baru “Kitris” u Nedeljancu. Želite li pomoći mladim Vidovčanima, sve informacije možete dobiti od njihove učiteljice Leje Lesar Dolenc na broju telefona 091/8866-485.

ŽUPANIJSKA PODRŠKA Varaždinska županija financira brojne projekte iznad standarda. Također, financijski podržava razne aktivnosti i projekte, poput učeničkih zadruga, programa tehničke kulture, za čiju je namjenu u proračunu osigurano 600.000 kuna.

DOZNAJEMO Dodijeljene godišnje stipendije Rotary Cluba Varaždin-Jug darovitim studentima

Stipendije Meić, Cvrtnjaku i Ježoviti

Odluku o stipendiji Mihaelu, Oskaru i Vidi uručila Nataša Cikač

Vida Meić, Mihael Cvrtnjak i Oskar Ježovita dobitnici su stipendija koje od ove studentske godine RC Varaždin-Jug dodjeljuje studentima.

- Nakon višekratnog razmatranja prijava na naš natječaj za stipendije koji smo objavili na internetskoj stranici našeg kluba te javnom glasilu, odlučili smo se za troje uspješnih studenata. Odluku nije bilo lako donijeti jer je konkurencija bila velika - naglašava Nataša Cikač, predsjednica RC Varaždin-Jug. Prvi stipendisti najmlađeg od tri varaž-

dinska Rotary kluba bit će Vida Meić, studentica Likovne kulture zagrebačke

o

vo troje studenata primit će stipendiju u iznosu od 500 kuna mjesečno Akademije likovnih umjetnosti, Oskar Ježovita, student zagrebačkog Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije te

Mihael Cvrtnjak, student na čakovečkom odsjeku Učiteljskog fakulteta. Tijekom trajanja studentske godine, ovo troje studenata primit će stipendiju u iznosu od 500 kuna mjesečno.

- Zahvaljujem svim sponzorima prošlogodišnjeg humanitarnog festivala vina na kojem su prikupljena sredstva za stipendije, kao i svima koji su se javili na natječaj - ističe predsjednica RC Varaždin-Jug, koja napominje da studenti nemaju nikakve obveze prema klubu, ali se nada da će i dalje redovito polagati ispite.

Školstvo 21

14. veljače 2012., br. 404

DOZNAJEMO Varaždinski studenti do 2016. godine u novom domu i menzi

Za 260 kreveta bori se čak nekoliko tisuća studenata J Nova studentska menza, paviljoni doma i kampus u staroj vojnoj pekari. Prema najavama dekana FOI-ja i varaždinskoga gradonačelnika, uskoro ćemo postati pravi studentski grad Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Varaždinski studenti do rujna 2013. godine dobit će kod sadašnjeg Studentskog doma novu menzu s minimalno 300 sjedećih mjesta. Do 2016. izgradit će se novi kampus i novi paviljoni Studentskog doma. Najave ovaj put postaju stvarnost.

Uskoro i kampus?

- U Varaždinu postoji evidentan problem studentskog standarda. Jedini smo sveučilišni grad u Hrvatskoj koji nema adekvatnu studentsku kuhinju - naglasio je dekan Fakulteta organizacije i informatike Vjeran Strahonja.

Upravo zato što se varaždinski studenti hrane po restoranima koji nisu prvobitno bili predviđeni za to, kreće se u investiciju vrijednu oko 10 milijuna kuna. To je cijena koja ne uključuje opremu za kuhinju. Izgradnju će financirati Sveučilište u Zagrebu, a organizaciju rada i dio opreme preuzet će Studentski centar Varaždin.

F

akultet organizacije i informatike preselit će se u novi prostor Nakon što se do ljeta završi projektna dokumentacija, kako je predviđeno, krajem ove godine ili početkom sljedeće trebali bi početi radovi.

Menza će vrata otvoriti, ako će sve ići prema planu, početkom akademske godine 2013./2014. Tisuće studenata

varaždinskih fakulteta moći će jesti u boljim prostorima i imati uvjete kakve imaju i njihovi kolege iz Zagreba.

Osim o menzi, čija je realizacija detaljno dogovorena, priče je bilo i o dugoočekivanom studentskom kampusu na prostorima bivše vojne pekare. Gotov bi mogao biti do akademske godine 2015./2016. Osim novih prostorija FOI-ja, tamo će se navodno, na 15 tisuća metara kvadratnih, nalaziti i knjižnica, kafić, informacijsko-dokumentacijski centar i sve što bi na takvom mjestu prema nekim standardima trebalo postojati.

Iako je donedavno potencijalna lokacija bila i ribnjak (kod Arene), prema posljednjim planovima to je propalo.

- U ovom trenutku vojna pekara je realna ideja za razliku od ribnjaka gdje se u samom startu javljaju brojni problemi koji bi otežali izgradnju – naglasio je Strahonja.

Nemaju gdje spavati Predavanja u staroj Glazbenoj školi za studente FOI-ja ukoliko se plan realizira, više neće biti.

Prednosti ove lokacije su brojne, naglasio je Strahonja. Kampus će biti blizu Studentskog doma i budućeg studentskog restorana. Ovi projekti mogli bi pozitivno utjecati na FOI i u pogledu kvalitetnije nastave. - Novi prostori podrazumijevaju i otvaranje novih radnih mjesta i bolje uvjete - rekao je Strahonja te naglasio kako je FOI jedan od najboljih fakulteta Zagrebačkog sveučilišta te jedini čija je diploma bez nostrifikacije prihvaćena u ino-

Zgrada Pekare

SVAKO MALO NOVI PLANOVI. OD REALIZACIJE NIŠTA

!

Ovo nije prvo poglavlje priče o studentskom kampusu. Projektne dokumentacije za njega pripremale su se u nekoliko navrata u posljednjim godinama, svaki put za drugu lokaciju.

- Smatram da je vojarna idealna za studentski kampus - govorio je prije nekoliko godina bivši gradonačelnik Ivan Čehok.

Riječi je tada bilo o vojarni u Optujskoj ulici. Nakon što je iz nje otišlo šestotinjak vojnika, počelo se govoriti o njezinom potencijalu. No planovi su propali.

zemstvu. Time bi se kvaliteta studiranja dodatno povećala.

Novi kampus značit će za sveučilište i nova mjesta za spavanje. - Sad imamo 260 ležajeva, a samo na FOI-ju tri tisuće studenata, što je ispod kriterija. Bez smještaja ne možemo primati studente -

Nije to bila jedina “izrada projekata” za studentski kampus u posljednjih nekoliko godina. Još 2007. godine nastavljala se dotadašnja uspješna suradnja u projektu izgradnje kampusa između Grada i FOI-ja.

Niknuti je tada kampus trebao i na lokaciji nekadašnje Glazbene škole gdje Fakultet organizacije i informatike i danas ima dio u kojem se održavaju predavanja.

U konačnici, bit će to najmanje treći put da se kreće u njegovu realizaciju. Kroz nekoliko godina vidjet će se je li istinit izraz “treća sreća”.

naglasio je Strahonja. Upravo zato, gradit će se i novi paviljoni za smještaj studenata.

Smješteni će biti također na mjestu sadašnjeg Studentskog doma. Time bi navala na sobe u domu bila barem malo ublažena. Dosad je do soba u domu bilo praktički

ZAKLJUČAK Studentima bivša vojna pekara. Upitno gdje će se smjestiti Centar za mlade

Mladi u atomskim skloništima?

Prostor bivše vojne pekare, ne tako davno, planirao se iskoristiti za Centar za mlade.

Kako sad stvari stoje, od toga neće biti ništa, a mladi bi se u budućnosti mogli okupljati u varaždinskim skloništima, jedna je od ideja. - Tražimo druge mogućnosti i lokacije. Zasad je i ovo jedna od ideja. Inicijativu sam prepustio mladima. Neka kažu što žele i prilagodit ćemo se - najavio je potencijalni novi prostor varaždinski gradonačelnik Goran Habuš.

Grad Varaždin u svom podzemlju ima 14 atomskih skloništa. O njima je preuzeo

brigu prije nekoliko godina, a u planu je bila tada njihova sanacija te da se na korištenje daju udrugama i poduzetnicima. No ništa od toga nije se dogodilo. Nedavno su ih, prema riječima gradonačelnika, obišli i mladi. Hoće li to biti ujedno i konačno rješenje problema Centra za mlade, ipak se ne zna.

O Centru za mlade u Varaždinu govori se već desetak godina. Prva varijanta je bila da se mladi smjeste u Zagrebačku ulicu, na prostor današnjeg Tehnološkog parka. Uređeno je tada bilo sve, ključevi su

se našli u rukama mladih, no priča je na tome stala.

Prazna obećanja Nakon toga na red je došla bivša vojna pekara u Ulici P. Miškine. 2008. godine nju je Ministarstvo unutarnjih poslova poklonilo Gradu Varaždinu. Činilo se da će to biti sretan završetak priče o Centru za mlade, no tek su tada nastale komplikacije. Prostor je tamo dobio Centar kreativne industrije dok je ostalo stavljeno na čekanje.

To je dovelo do brojnih nesuglasica između udruga mladih

i Grada iz čega se rodila prava borba između gradskih struktura vlasti i udruga.

Prije nešto manje od godinu dana bivši gradonačelnik Ivan Čehok obišao je prostor. Četiri mjeseca kasnije najavljen je kraj realizacije prve faze u kojoj bi se uredio dio prostora, a unutra bi raditi počeo disco klub za mlade.

Raspisan je čak i natječaj za udruge. No i taj put sve je stalo a vojna pekara na kraju će ipak pripasti FOI-ju i studentima.

Gdje će svoje mjesto u gradu naći mladi, ostalo je tako i dalje nepoznato.

nemoguće doći s obzirom na to da fakulteti u Varaždinu sveukupno broje preko četiri tisuće studenata.

Smještaj je, osim za studente iz drugih gradova, važan i za studente Varaždinske županije. - Problem je i javni prijevoz. Oni studenti koji žive na rubnim dijelovima županije zadnje autobuse imaju popodne. Odvojeni su tako od svega, a i oni su zaslužili da se maknu od doma i žive studentskim životom kao i njihovi kolege – dodao je Strahonja.

STUDENTSKI GRAD Dosad su se hranili u neadekvatnim restoranima – u budućnosti prava menza s 300 mjesta Do doma su mogli doći pravi sretnici – od 2016. više mjesta za spavanje u novim paviljonima doma za sve studente Novi kampus imat će i nove, veće predavaonice, suvremenu opremu, knjižnicu za studente, kafić i sve potrebno za kvalitetno studiranje

22 Poslovni svijet Njemačko odličje za mr. Slobodana Mikca

Mikac i dr. Fischer

14. veljače 2012., br. 404

I TOGA IMA Stečajni upravitelj MTČ Tvornice rublja uzvratio

Predsjednik SR Njemačke Christian Wulff odlikovao je mr. Slobodana Mikca jednim od najviših njemačkih državnih odličja za strane državljane – Križem za zasluge Reda za zasluge SR Njemačke. Mikac, kojem je odličje predao veleposlanik dr. Fischer, odlikovan je za istaknuto djelovanje na izgradnji i učvršćivanju njemačkohrvatskih odnosa, a osobito gospodarske suradnje u varaždinskoj regiji.

Za poslovanje u EU U prostorima tvrtke Knauf Insulation održana je prva ovogodišnja sjednica Gospodarskog vijeća HGK Varaždin. Govoreći o planu rada za ovu godinu, predsjednik HGK Varaždin Čedomil Cesarec naglasio je da će prioritet biti što bolja priprema za ulazak na tržišta zemalja EU. - Našim gospodarstvenicima ponudit ćemo što više informacija vezanih uz poslovanje u EU, od toga kako poslovati na tom tržištu do poslovnih kon-

takata te propisa i pravilnika EU - rekao je Cesarec. Komora će nastaviti i s aktivnostima na poboljšanju poduzetničke i investicijske klime te na internacionalizaciji poslovanja, a pružat će pomoć kroz stručnospecijalističko usavršavanje te obuku članica za korištenje fondova EU. Nastavit će se i aktivnosti u okviru regionalnih inicijativa, a podržat će i predstavljanje tvrtki na važnim sajmovima u inozemstvu.

Stečajni upravitelj Zlatko Kosec prozvao čelnike Sindikata tekstila, obuće, kože i galanterije zbog slučaja MTČ Tvornice rublja

Kroz račune sindikata 87, šteta 30 mil. kn?!

J Ovi podaci pokazuju tko je i kako kupio vrhnje, ustvrdio je to Zlatko Kosec, stečajni

upravitelj u MTČ Tvornici rublja, kojeg su čelnici Sindikata TOKG-a prozvali zbog rada Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Diplome za EU Compass Stotinjak polaznika radionice za izradu projektnog prijedloga za prijavu na otvoreni natječaj IPA IIIC – Jačanje regionalne konkurentnosti, primilo je diplome koje su im uručili predsjednik HGK-Županijske gospodarske komore Varaždin Čedomil Cesarec i zamjenica župana Blanka Glavica Ječmenica. Rok prijave koncepta projekata na ovaj natječaj produžen je do 9. ožujka.

II. izložba bučinog ulja Najkasnije do 20. veljače primaju se prijave za ocjenjivanje bučinog ulja u sklopu II. izložbe bučinog ulja sjeverne Hrvatske koju zajedno organiziraju Varaždinska, Međimurska i Krapinsko-zagorska županija. Prijavnicu, koja se nalazi na internetskim stranicama Varaždinske županije, treba poslati faksom na 040/374-177 ili na adresu: MEĐIMURSKA ŽUPANIJA, Upravni odjel za poljoprivredu i turizam, Ruđera Boškovića 2, 40000 Čakovec. Uzorci će se prikupljati 29. veljače u zgradi Međimurske županije.

Na dva sindikalna računa nezakonito je cesijama tijekom pet godina preusmjereno 86,7 milijuna kuna, a takvim je poslovanjem Ministarstvo financija oštećeno za oko 30 milijuna kuna! Ovi podaci pokazuju tko je i kako kupio vrhnje, ustvrdio je to Zlatko Kosec, stečajni upravitelj u MTČ Tvornici rublja, odgovarajući na prozivanja od strane čelnika Sindikata TOKG-a koji smatraju da je upravo on odgovoran za sve lošije stanje u tom čakovečkom poduzeću koje je već 27 mjeseci u stečaju.

Članica NO od 2005.

- Državno odvjetništvo je još prije dvije godine dobilo prijavu zbog ovakvog poslovanja u MTČ Tvornici rublja, ali što je sve plaćano na takav način, tek treba utvrditi. Dokumentacija postoji. No mogu navesti da je sindikalna povjerenica Jadranka Sermek ovakvim zaobilaznim putem isplatila sebi 134 tisuće kuna za rad u Nadzornom odboru MTČ Tvornice u kojem je bila od svibnja 2005. do studenog 2008., a na ime plaća od 2004. do 2008. godine isplatila si je 255 tisuća kuna

te još 13 tisuća za prijevoz na posao - naglasio je Kosec, koji dio krivnje za propast nekada uglednog tekstilnog poduzeća vidi i u sindikalnom čelništvu.

Dok je Sermek bila članica NO-a, kako je dodao, sudjelovala je u smjenjivanju direktora, ali se nije sukobila s vlasnicima koje je zdušno podržavala, iako je poduzeće poslovalo više od tisuću dana s blokadom računa većom od 50 milijuna kuna.

- Naravno da je za to bila i nagrađena, odnosno prvo se izborila za sebe jer je odmah dobila svoju kancelariju, a nakon određenog vremena udvostručena joj je plaća šivačice koja je porasla na 5.600 kuna neto. A koliko se trudila na poslu nakon otvaranja stečaja, razdoblja u kojem je primila na

ime plaće 236 tisuća kuna bruto te još 38 tisuća kuna putnih i naknada, govori evidencija njezinih odlazaka za radnog vremena - ustvrdio je Kosec te odbacio navode o visokim troškovima tijekom stečaja.

Poguban lohn posao MTČ Tvornica rublja, kako je podsjetio, otišla je u stečaj u listopadu 2009. na prijedlog zaposlenika kojima nisu uplaćivani doprinosi. To je i razlog što od 80 milijuna kuna priznatih tražbina polovica otpada na potraživanja države.

- Iz mjeseca u mjesec nakon otvaranja stečaja postajalo je jasno da tvrdnje o dobrim poslovima baš i ne stoje. Za MTČ Tvornicu rublja najisplativije je prodavati vlastite robne marke

MTČ i Enigma, još je donekle prihvatljiv lohn za inozemne kupce od kojih su ostala tek dva, dok su najgore plaćeni lohn poslovi za strana tržišta u kojima su posrednici domaće tvrtke koji su i doveli tvrtku u probleme. Za te tvrtke često se radilo i iza mojih leđa. Ti poslovi stvaraju samo gubitak, ali ih najviše zagovaraju Melita Matjačić i Jadranka Sermek, koje su željele osnovati tvrtku koja bi radila u prostorima MTČa. Molili su me za posudbu 20 tisuća kuna za osnivački ulog, što sam i obećao, ali osnivanje nove tvrtke nije se više spominjalo na skupu radnika održanom 27. prosinca - otkrio je Kosec napomenuvši da se protivio lohn poslovima koji su i u stečaju stvarali gubitke.

Zašto primjedbi nije bilo 27 mjeseci?

Stečajni je upravitelj ustvrdio da Sermek, koja je i predsjednica Odbora vjerovnika, sjednicu nije sazvala 16 mjeseci, a kada je to učinila, napravila je zbrku i pomutnju među vjerovnicima.

- Nasuprot tome, primjedbe na moj rad nije bilo 27 mjeseci, a javile su se tek kada je prestao ugovor o radu Sermek i kćeri potpredsjednika Sindikata TOKG-a, i to 38 dana nakon što su svi zaposlenici

obaviješteni o daljem tijeku stečajnog postupka, pa i neproduljivanju ugovora. Sa zadnjim danom siječnja ugovor o radu prestao je Jadranki Sermek i Martini Leček, kćeri potpredsjednika Sindikata TOGK-a - istaknuo je Kosec te za 23. veljače najavio drugu dražbu za nekretnine i pokretnine poduzeća čija je vrijednost procijenjena na 37 milijuna kuna.

Prava odluka Kakvi će biti porezi kad Hrvatska uđe u EU? F

Nina BEGIČEVIĆ REĐEP doc. dr. sc.

iskalni i porezni sustav zemalja članica Europske unije stvar je odluka države članice. Europska unija ne zahtijeva usklađivanje svih vrsta poreza unutar EU, tako da svaka država, time i Hrvatska, može zadržati vlastiti porezni sustav i uvoditi nove porezne oblike, ali u skladu s europskim propisima. Usklađivanje s EU propisima je potrebno na području neizravnih poreza (PDV-a) te trošarina na sljedeće proizvode: energente, duhanske proizvode i alkoholna pića. Primjerice, standardna stopa PDV-a u Europskoj uniji ne smije biti niža od 15 %. Pregovarački zahtjevi Hrvatske koji su prihvaćeni u pregovaračkom postupku omogućili su Hrvatskoj prijelazno razdoblje za

oslobođenje od plaćanja PDV-a na građevinsko zemljište koje traje do 31. prosinca 2014. godine.

Nakon tog datuma po pravilima EU plaćat će se PDV na građevinska zemljišta. Drugo izuzeće odnosi se na prag ulaska u sustav PDV-a. Hrvatska je osigurala izuzeće kojim joj je omogućeno da visina praga za ulazak u kategoriju obveznika plaćanja PDV-a iznosi 35.000 eura što znači da fizičke i pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost te koje ostvaruju godišnji prihod manji od 35.000 eura neće biti obveznici plaćanja PDVa. U okviru pregovora dogovoreno je i oslobođenje od PDV-a za međunarodni prijevoz putnika (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i riječni).

S obzirom na to da takva nulta stopa PDV-a nije u skladu s propisima EU, Hrvatska će je moći zadržati samo u prijelaznom razdoblju do pristupanja u EU. Što se tiče cigareta, dogovoreno je prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2017. godine u kojem se neće primjenjivati visoka razina oporezivanja koja je pravilo u Europskoj uniji. Hrvatska je bila dužna razviti i sustav ePorezna namijenjen poreznim obveznicima koji omogućuje izvršavanje poreznih obveza putem interneta, a do datuma pristupanja EU mora uspostaviti i sustav razmjene informacija o PDV-u koji omogućava da se među državama članicama razmjenjuju podaci o PDV-u putem informatičke mreže.

Poslovni svijet 23

14. veljače 2012., br. 404

SUSRET Andrej Gregorec, direktor GP Stanorad i upravitelj zgrada

Suvlasnici odabiru banku i imaju uvid u pričuvu!

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Zovem upravitelja zgrade radi uvida u stanje pričuve, ali nitko ne diže slušalicu. Što da radim, upitao nas je predsjednik jedne zgrade u Ludbregu koji je vrlo brzo zaključio da mu još preostaje pisanim putem zatražiti informaciju…

Premda upravljanje zgradama nije u nas novina, budući da je uvedeno prije 15 godina, još uvijek se javljaju problemi poput spomenutog. O tome, ali i o stvarima, razgovarali smo s Andrejem Gregorcem, direktorom čakovečkog GP Stanorad, koje iz godine u godinu povećava broj stambenih zgrada kojima upravlja.

Suvlasnici odlučuju - Stanorad je među prvima u Hrvatskoj započeo s pružanjem usluga upravljačkih djelatnosti i danas imamo oko pet tisuća stanova pod upravljanjem. Rezultat je to dobrog rada odnosno niza mogućnosti koje pružamo kod, primjerice, otvaranja računa pričuve zgrade. Oni se, naime, otvaraju u poslovnoj

o

d 5000 stanova kojima upravlja Stanorad, već 1500 je u Varaždinu banci prema izboru suvlasnika, a uvid u stanje računa predstavnik suvlasnika može imati u svakom trenutku putem internetskog bankarstva, dok se mjesečni elektronski izvodi dostavljaju svim zainteresiranim suvlasnicima - ističe Gregorec napominjući da je za izbora banke potrebna natpolovična većina, kao i kod otkaza upra-

s računa adi e ne r pričuv v promet aka se nik vlaštenja bez o vnika a predst nika suvlas

vitelju, dok za prodaju zajedničkih prostora moraju se izjasniti svi suvlasnici.

Novac iz pričuve, kako dodaje, isključivo se drži na računu banke po izboru gdje se i oročava na kraća razdoblja kako ne bi izgubio vrijednost.

- Naravno, ima slučajeva kada pričuva nije dovoljna za pokriće troškova većih zahvata na zgradama. Tada suvlasnici uzimaju kredit koji uglavnom otplaćuju kroz povećanu pričuvu. Tako su suvlasnici jedne zgrade radi sanacije krovišta sada uzeli 600 tisuća kuna kredita po stopi od 6,9 do 7,25 posto.

Nakon otplate kredita, pričuva se može smanjiti - pojašnjava direktor čakovečkog GP Stanorada koji je često jamac za kredit suvlasnicima stambenih zgrada.

Ništa od posla bez suglasnosti

Andrej Gregorec

Ako treba, tri mjeseca i bez naknade Stanorad ima tim od 11 djelatnika koji čine inženjeri građevinarstva, ekonomista i drugih struka, a tu je više dugogodišnjih vanjskih suradnika pravne i informatičke struke s područja upravljanja zgradama. U planu je povećanje za jednog do dva djelatnika, nakon čega će trojica raditi na području Varaždina.

- U Varaždinu su problem stariji objekti u središtu s malo stanara, a potrebe za uređivanjem su velike.

Isto tako događa nam se da preuzmemo upravljene, a na računu nema novaca.

Stoga znamo prva tri mjeseca raditi bez naknade dok se ne prikupe neka sredstva kojima najprije plaćamo zaostatke - veli Gregorec.

DOZNAJEMO Stanorad je zaključio da nije dobro da upravitelj ima i tvrtku za održavanje

Upravitelj ne može dobro nadzirati svoje servisere

Uzimamo najmanje tri ponude - ističe direktor GP Stanorada

Uz pomoć Stanorada uvedeno je etažno grijanje u svim čakovečkim zgradama još 2002. godine i od tada više nema kotlovnica u Čakovcu.

- Sada se na tome radi i u Varaždinu. Međutim, činjenica je da se u Njemačkoj itekako koriste kotlovnice jer je to povoljnije, dok je kod nas dvostruko skuplje. Razloga za to je više. Uz ostalo, kotlovnice su u lošem stanju, a zbog loših instalacija, stolarije i fasada, veliki su gubici. Ima i primjera da neki ne plaćaju, pa to onda moraju platiti drugi. Bilo je poteškoća kod uvođenja etažnog grijanja zbog dimnjaka, ali sve je to rješivo - kaže Gregorec.

DOZNAJEMO

I u Varaždinu Od tog ukupnog broja stanova kojima upravlja, Stanorad u Varaždinu ima 1.500, a lani je počeo sa 120 stanova.

- Od siječnja prošle godine imamo varaždinsku podružnicu sa stalnim dežurstvom i prostorima za sastanke i primanje stranaka u Ulici R. Boškovića 14 b. Upravljanje podrazumijeva kompletno financijsko vođenje, tehničke usluge i pravnu podršku prema zakonu... Ukoliko se suvlasnici odluče nama povjeriti upravljanje stambenom zgradom, naša tehnička služba na licu mjesta radi zapisnik o preuzimanju zgrade, otvara poseban žiro-račun zgrade s kojeg se ne radi baš nikakav promet bez ovlaštenja predstavnika suvlasnika - naglašava Gregorec.

Etažno grijanje riješili - 2002.

OGLAS

J Novac iz pričuve isključivo se drži na računu banke po izboru gdje se i oročava na kraća razdoblja

PRIMJER

Iako su problemi s upravljanjem pričuvom danas vrlo izraženi, oni nisu ni izdaleka jedini. Za kvalitetno upravljanje stambenih zgrada, kako upozorava Gregorec, jedan od osnovnih uvjeta je izbjegavanje sukoba interesa koji su i u ovom području pogubni. - Problemi se javljaju ukoliko ste upravitelj i investitor u zgradu, odnosno njezin održavatelj. U našoj praksi to se pokazalo lošim. Naime, upravitelj mora nadzirati izvođača i održavatelja stambene zgrade, a kako je to moguće ukoliko objekt gradi ili popravlja ista tvrtka u vlasništvu upravitelja?

Ili, ukoliko ste izgradili zgradu i postali njezin upravitelj, kao što je sve češći slučaj u Zagrebu gdje mnogo izvođača ujedno postaju upravitelji

zgrada, kako suvlasnicima zgrade možete pošteno reći je li nešto dobro izgrađeno ili nije, odnosno može li se popraviti unutar jamstvenog roka ili ne - upozorava Gregorec. I GP Stanorad je na početku imao dio vlastite operative, poput vodoinstalatera, ali mu je ubrzo sugerirano da otvori obrt i da do poslova dolazi davanjem ponuda, a ne više izravno jer se to nije pokazalo dobrim. - Imamo neke tvrtke i obrtnike koje preferiramo i oni su dežurni. Za veće poslove, međutim, prikupljamo ponude i tu nikoga ne preferiramo. Najmanje uzimamo tri ponude, a moguće je i više - veli direktor čakovečkog GP Stanorada dodavši da konačnog odabira nema bez suglasnosti predstavnika suvlasnika.

Visina stambene pričuve utvrđuje se na osnovi stvarnih troškova i potreba stambene zgrade, a prema odluci suvlasnika, naglašavaju u Stanoradu.

Redoviti troškovi održavanja zgrade (naknade, zajednički troškovi struje, vode, osiguranja zgrade, kao i redoviti servisi uređaja kao što su dizala) plaćaju se prema utvrđenom programu rada koji je odobrio suvlasnik. Za sve ostale radove pribavljaju se minimalno tri ponude i prema odabiru suvlasnika ugovaraju se s odabranim ponuđačem. Mimo ove procedure nema ugovaranja poslova.

I TOGA IMA

Rade sukladno kodeksu HGK Najavljuje se novi zakon vezan uz stanovanje, koji bi zamijenio sadašnji zakon o upravljanju zgradama. O tome se raspravlja u udruzi Upravitelj čiji članovi su upravitelji 500 tisuća stanova u Hrvatskoj. Gregorec je član Upravnog odbora Udruge Upravitelj na čijim je seminarima stalni predavač Damir Kontrec, sudac Vrhovnog suda RH. - Zakon dopušta da sami upravljate zgradom, ali to zna biti problem kada mora ići ovrha zbog neplaćanja.

Pri HGK smo napravili kodeks koji propisuje visinu naknade. Neki nude i manje, ali to nije realno - veli Gregorec.

24 Crna kronika

14. veljače 2012., br. 404

ISTRAŽUJEMO Je li učenik petog razreda II. osnovne škole Varaždin nogom izudarao učiteljicu?

Škola prijavila nasilje deset dana od događaja?! Što se točno dogodilo prije 15-ak dana u II. OŠ? Je li učenik petog razreda doista nogom udario učiteljicu engleskog jezika, te je, kad je pala, još jednom udario dok je ležala na podu kako su izvijestili neki mediji? Prošli tjedan o tom incidentu ravnatelj te varaždinske škole nije želio ništa reći.

- Sve što vam mogu reći je da

to što ste pročitali nije prava istina – rekao je ravnatelj II. OŠ Ernest Habek.

Prema našim izvorima, u II. OŠ sukobila su se dva učenika koje je učiteljica pokušala smiriti i u toj situaciji učiteljica je “zaradila” udarac u nogu. Nije bilo nikakvog namjernog napada na učiteljicu ili cipelarenja, a jedan od učenika koji su se “pohvatali”

već otprije je poznat po nasilnom ponašanju.

U PU varaždinskoj su nam potvrdili da su obavijest o događaju zaprimili 9. veljače, 10-ak dana nakon što se on dogodio te će se poduzeti sve potrebne radnje kao i inače u takvim slučajevima.

O ovom slučaju, koji je inače prvi takav prijavljen u ovoj godini, obaviješten je i Zavod za socijal-

nu skrb Varaždin iz kojeg su izvijestili da su obavezni čuvati profesionalnu tajnu te nam u skladu s tim ne mogu ništa više reći o samom događaju. Na kraju svega ostaje samo pitanje: zašto je škola slučaj prijavila nadležnim institucijama čak deset dana nakon što se on dogodio, a ne odmah, kao što bi trebalo biti u takvim situacijama?

Učiteljica je, prema našim izvorima, pokušala smiriti dva učenika

DOZNAJEMO Načelnik PU varaždinske Rade Sitar na godišnjoj konferenciji

NAŠA POSLA

Dječaci okrali župni dvor Za provalu u župni dvor na ludbreškom području, kao i druga kaznena djela povezana s tim drskim činom, odgovorna je skupina maloljetnika koje je policija prijavila za tešku krađu.

Više vreća s novcem koje su nestale iz župnog dvora na ludbreškom području u noći s 26. na 27. prosinca, ukrala su dvojica maloljetnika, otkrila je varaždinska policija. Novac od milodara, do kojeg su došli nakon provale u župni dvor, 14-godišnjak i 15-godišnjak međusobno su podijelili, a zatim potrošili.

Kod provale, kako osnovano sumnja policija, pomagao im je i treći maloljetnik, 16-godišnjak, koji im je davao savjete o ulasku u zgradu župnog dvora, dok je 15-godišnjak počinio djelo prikrivanja.

Naime, u svojoj sobi na adresi prebivanja skrivao je novac za koji je znao da su ga dvojica provalnika ukrala u župnom dvoru, a za to je dobio dio ukradenog novca.

Vjerojatno ohrabreni kra-

n

akon što su ukrali vreće novca s milodarima, ukrali i novac iz sefa đom novca skupljenog kod milodara, kako je izvijestila policija, 14-godišnjak i 15-godišnjak su između 23. do 26. siječnja otuđili i novac iz sefa kancelarije istog župnog dvora. I u ovom slučaju savjetima o načinu ulaska pomagao im je 16-godišnjak.

Ukupna materijalna šteta počinjena ovim kaznenim djelima procjenjuje se na nekoliko desetaka tisuća kuna.

Još se istražuju sumnje u gospodarski kriminal J Gospodarski kriminal i korupcija i dalje su prisutni. U Varaždinu se nastavljaju istrage o predmetima koje obrađuje i USKOK, rekao je Sitar te dodao kako se mogu očekivati novi osumnjičenici Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

USKOK u Varaždinu još nije završio s poslom! To se može zaključiti iz odgovora koji je Rade Sitar, načelnik PU varaždinske, dao na godišnjoj konferenciji na kojoj su predstavljeni pokazatelji stanja sigurnosti u 2011.

Manje poginulih Prošle je godine bilo četiri posto manje prometnih nesreća, dok je broj nesreća s poginulim osobama pao za 27 posto, a broj nesreća s ozlijeđenim

p

rošle godine bilo je manje poginulih na prometnicama, a ubojstava nije bilo

osobama za devet posto. Manje je i smrtno stradalih osoba u prometnim nesrećama. Lani je život u prometu izgubilo 13 osoba, a 2010. godine 16.

Međutim, povećan je broj teže ozlijeđenih osoba za 19 posto.

U odnosu na 2010., kada su počinjena 2.453 kaznena djela (bez kaznenih djela prometa 2.397), prošle godine broj kaznenih djela pao je za šest posto, odnosno na 2.295 kaznenih djela (bez kaznenih djela

prometa 2.233). Zabilježeno je 1.326 kaznenih djela iz domene općeg kriminaliteta, što je za 6 posto manje nego 2010. kada je počinjeno 1.405 takvih djela.

Razriješenost kaznenih djela općeg kriminaliteta manja je za 5 posto. Lani je prijavljeno ukupno 440 kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta, dok ih je 2010. prijavljeno 545.

Pao je broj slučajeva zlouporaba položaja ili ovlasti, prijevara u gospodarskom poslovanju te krivotvorenja službenih isprava.

Međutim, udvostručen je broj slučajeva zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, kao i pronevjera. Počinjena materijalna šteta od 96 milijuna kuna, a najveći dio, 87 milijuna, odnosi se na gospodarski kriminal.

Nova uhićenja?

Za počinjena kaznena djela gospodarskog kriminaliteta prijavljeno je 167 osoba, što je za 20 posto više nego 2010.. Više je bilo i kaznenih djela vezanih uz korupciju, čak 163, dok ih je 2010. bilo 16, 2009. 48, a 2008. godine pet.

- Gospodarski kriminal i korupcija i dalje su prisutni. U Varaždinu se nastavljaju istrage u predmetima koje obrađuje i USKOK - rekao je Sitar te dodao kako se mogu očekivati novi osumnjičenici.

Neki od pokazatelja stanja sigurnosti u Varaždinskoj županiji tijekom prošle godine

PRIZNANJE Ravnateljstvo policije nagradilo kriminaliste

Nagrade za uloženi trud

Nagrađeni policijski službenici krim policije PU varaždinske

Skupina kriminalista PU varaždinske nagrađena je za uloženi trud tijekom prošle godine.

Odlukom Povjerenstva Ravnateljstva policije od 14. prosinca 2011. godine, sukladno odredbama Pravilnika o nagradama i priznanjima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, dodijeljena je prigodna nagrada za skupinu policijskih službenika Odjela kriminali-

stičke policije Policijske uprave varaždinske, kao zahvala za

r

azrješili 300-tinjak kaz. djela vezanih uz protupravno stjecanje invalidskih mirovina uloženi rad tijekom prošle godi-

ne te posebno za razrješavanje tristotinjak raznih kaznenih djela vezanih uz protupravno stjecanje prava na invalidske mirovine, izvijestili su iz PU varaždinske. Odluku Povjerenstva Ravnateljstva policije nagrađenim je policijskim službenicima svečano uručio načelnik PU varaždinske Rade Sitar na Kolegiju načelnika varaždinske Policijske uprave održanom u siječnju.

14. veljače 2012., br. 404

INDUSTRIJA GRAĐEVNOG MATERIJALA, IGM d.d. u stečaju LEPOGLAVA, Hrvatskih pavlina 41, na temelju Zaključka o prodaji, Trgovačkog suda u Varaždinu od 24. siječnja 2012.g. temeljem odredbe čl.164. st.4. Stečajnog zakona i odgovarajuću primjenu pravila o ovrsi na nekretnini, radi prodaje nekretnine objavljuje

OGLAS O PRODAJI V. JAVNA DRAŽBA I Određuje se peta usmena javna dražba za prodaju nekretnine: -čkbr. 3011 Industrijsko dvorište od 2604 m2 i poslovne zgrade od 962 m2 u ukupnom iznosu od 3566 m2 i čkbr. 3012 Parkiralište Borje od 547 m2 u sveukupnom iznosu od 4113 m2, sve upisano u z.k.ul. 1987 k.o. Lepoglava.

Početna cijena nekretnine iznosi 1.500.000,00 kn.

II Usmena javna dražba za prodaju nekretnine održat će se u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, Braće Radića 2, dana 01. ožujka 2012. godine u 13,00 sati, soba broj 223/II. III Imovina se na ovoj dražbi ne može prodati ispod utvrđene početne cijene.

IV Nekretnina će se prodati na usmenoj javnoj dražbi, a kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do zaključno 28. veljače 2012.g. uplatile jamčevinu od 10% od utvrđene početne vrijednosti nekretnine na žiro-račun stečajnog dužnika IGM d.d. u stečaju broj: 2392007-1100063524, kod Međimurske banke d.d. Čakovec, s naznakom „jamčevina“,a kupac je dužan potvrdu o uplati predočiti sudu prije nego što se pristupi dražbi.

Kupcu nekretnine jamčevina se uračunava u kupoprodajnu cijenu, a ostalima se vraća odmah nakon zaključenja dražbe /čl.94.stavak 4.Ovršnog zakona/.

V Od polaganja jamčevine oslobođeni su razlučni vjerovnici.

VI Kupac nekretnine je dužan položiti kupovninu u roku od 30 dana od donošenja rješenja o dosudi nekretnine.

Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu, smatrat će se da je odustao od kupnje, a položena jamčevina se zadržava. Iz položene jamčevine namiriti će se troškovi nove prodaje /članak 100.stavak 1.,2., i 3. Ovršnog zakona/.

Ako bude više ponuditelja, sud će u rješenju o dosudi odrediti da će se nekretnina dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili. U tom će slučaju sud donijeti posebno rješenje o dosudi svakom slijedećem kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnina dosudi, u kojem će odrediti rok za polaganje kupovnine. Sud će u tom rješenju najprije oglasiti nevažećom dosudu kupcu koji je ponudio višu cijenu /čl.98.stavak 6 Ovršnog zakona/ VII Nakon što kupac položi kupovninu i rješenje o dosudi postane pravomoćno, sud će zaključkom o prodaji nekretnine kupcu, ukoliko to nije određeno rješenjem o dosudi, odrediti upis prava vlasništva u korist kupca i brisanje tereta na nekretnini.

VIII Porez na promet nekretnina, kao i sve troškove vezane za kupnju nekretnine snosi kupac.

IX Ročište za javnu dražbu održat će se i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj /članak 95.stavak 1.Ovršnog zakona/ X Na nekretnini je upisano razlučno pravo u korist Croatia osiguranja d.d. Zagreb, Kuhn Hrvatska d.o.o.

Zagreb i Ministarstvo financija, Područni ured Varaždin.

XI Nekretnine se prodaju u viđenom stanju po načelu „viđeno-kupljeno“ i u skladu s postojećim upisom u zemljišne knjige, što isključuje sve naknadne prigovore kupca na nedostatke pravne ili činjenične naravi.

XII Nekretnine koje su predmet prodaje mogu se razgledati svakog radnog dana od 08-14 sati na adresi stečajnog dužnika u Lepoglavi, Ulica hrvatskih pavlina 41, uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj: 098/494-017.

XIII Oglas će biti objavljen u tjedniku „Regionalni tjednik“, na www.sudacka-mreza.hr/stecaj ili na www.vtsrh.hr u rubrici “web stečaj” te na web stranici HGK.

Oglasi 25

26 Urbana kultura

Art/media Maškirne uniforme K

ažu mi neki nek’ ne pišem o izborima u HDZ-u, nego o lokalnim temama. Pa tu se nema što pisati. Posve je svejedno je li, na primjer, šef lokalnog HNS-a Habuš ili netko drugi. Jasno je tko je šef.

Denis PERIČIĆ asno je tko je šef mr. sc. i u SDP-u. Žali se Mirela Holy, zvana Unholy, da je njeno ministarstvo okoliša opet zadnja rupa na svirali. Pa što se nije izborila za više love, kao što se izborila za mjesto ministrice? o, Mirela ipak ima dovoljno love da okoliš zaštiti od vlastitog izgleda.

Dumao sam dugo kako dami fino izreći da izgleda čudno. A onda shvatih da nije nepristojno dati jednu čisto modističku procjenu. Nije si kriv koji nema oko, nogu ili ruku, ali onaj tko od sebe pravi krampusa, e taj si je sam kriv. Njezin look jadan je provincijalni ostatak darkerske pomodarije otprije 30-ak godina i nema nikakve veze s novim trendovima koje simbolizira Larssonova heroina Liz Salander. Kao ni s javnom dužnošću koju Unholy obavlja. li dobro, zgledala kak zgledala, Mirela je barem digla glas, pa će možda i ona uskoro otići, baš kao i Ferdelji. Šef je uvijek šef, a niži političari su – potrošni. Expendables, kao što bi rekao veliki mislilac Sly Stallone. irela barem ima kamo otići. Može uvijek otići na riječki karneval. Onu skupu i besmislenu Obersnelovu i Linićevu manifestaciju. Dječju paradu morali su otkazati. Da klinci ne otkližu u more. Pa da se Jadran ne napuči malim batmanima i barbikama. Dobro da Riječani nisu zvali vojsku da se maskira umjesto njih. Da paradira u tzv. maškirnim uniformama.

Kao što su vojnici čistili pločnike umjesto Splićana. Da frajle mogu na rivu. Dok su Dalmatinci, slabi i nemoćni, igrali picigin u ledenoj vodi. rebalo bi nama poslati vojnike kad zaprži na plus 35. Da nam mašu lepezama.

I razvoze nas na Aquacity. I donose pive.

Na Kerumov račun.

14. veljače 2012., br. 404

REGIONAL BAND Ovaj petak cjelovečernji koncert u Vinici

Gosti iz Londona

J

N

A

M

T

S nastupa Regional banda u Kulturnom centru Ivan Rabuzin u Novom Marofu U petak 17. veljače Regional band će održati cjelovečernji koncert u velikoj dvorani općine Vinica s početkom u 20 sati.

Band će izvoditi u prvom dijelu programa vlastite skladbe, a u nastavku koncerta obrade pjesama Azre, Dylana i drugih autora. Tijekom koncerta bit će snimani kadrovi za video spot pjesme Uz prugu Regional banda. Ta i druge

pjesme mogu se čut i na web stranici Regional banda www.regional-band.com i YouTubeu.

Cijena ulaznice za koncert je 20 kn, a moći će se kupiti na prodajnim mjestima u Vinici i na dan koncerta u dvorani.

Točnije u Caffe i disco baru “Castle” u Vinici, trgovinama “Caki” i “Kišićek” u Vinici; i zabavnom centru“Dolce vita” na Vratnu.

Gosti Regio nal banda bit će “The Quiery Brothers” iz Londona.

Dva brata, Irci, iz peteročlanog londonskog benda “Eoin Quiery and Burning Wheel” izvest će vlastite skladbe.

The Quiery Brothers iz Londona

COLD SNAP Novi spot varaždinskih metalaca

Snimano u HNK Varaždin J Nakon Genocide, snimit će spot za Epizodu osjećaja i Friend Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Još jedna stvar varaždinskih metalaca dobila je svoju videopriču. “Genocide”, spot u kojem se pjeva “ne možeš zaustaviti moj protest” snimana je tijekom siječnja u varaždinskom kazalištu.

To je osmi po redu spot Cold Snapa, a radila ga je već dobro uhodana ekipa (direktor fotografije - Mario Mlakar,

montaža i postprodukcija SmartCube productions (Igor Raguž i Vedran Tomac), svjetlo i atmosfera - Nikola Sučević, Tamara Dugandžija, Ante Knežević, make up - Ema Kerekeš, dok scenarij i režiju potpisuje frontmen grupe Jan Kerekeš).

Spot možete pogledati i na stranicama Regionalnog tjednika www.regionalni.com te na YouTubeu.

- Spremamo još dva nova

spota s albuma Perfection iz 2010. Početkom travnja izaći će spot za stvar “Epizoda osjećaja”, a mislili smo lansirati spot za stvar “Friend” – kaže frontmen Jan Kerekeš.

Bitka za Wacken Što se tiče koncerata, pred Cold Snapom je jedan od najvažnijih koncerata. Sljedeće subote mogli bi osvojiti nastup na najvećem svjetskom

metal festivalu – Wackenu.

- Ako uspijemo, nastup na Wackenu bit će pred najviše ljudi ikad. Dosad smo nastupili samo na slovenskom Metalcampu što nije za odbaciti, ali nije Wacken – kaže Jan. Zapravo, radi se o natjecanju metal bendova. Cold Snap je odabran među 6 iz cijele Hrvatske, a žiri će u Boogaloou odlučiti hoće li to biti oni ili netko drugi.

(Ne) filozofiraj Živjeli neradni dani!

O

Damijan Bermanec mag. phil. damijan.bermanec@gmail.com

vih je dana pred svekoliku hrvatsku javnost pušten najnoviji probni balon, onaj o navodnom ukidanju čak tri neradna dana. I nisu ti neradni dani (dva praznika i jedan blagdan) sami po sebi nešto naročito važni (većina naših ljudi ionako ne zna što se obilježava ili slavi), no ono što jest važno je što, odnosno tko se iza toga krije. Premda sve na prvi pogled može izgledati potpuno bezazleno, u pozadini se zapravo nalazi uspješna propagandna mašinerija Hrvatske udruge poslodavaca koja već godinama uvjerava hrvatsku javnost, ali i one na političkim položajima, da su naši radnici krajnje neproduktivni i da bi po tom pitanju trebalo smjesta nešto učiniti. Podliježući tom pritisku, neki su pojedinci iz samog političkog vrha očito nau-

mili podići produktivnost cjelokupnog društva upravo tako da ukinu neke neradne dane. adi se zapravo o tome da će se tim putem, primjerice, u jednom tjednu ili mjesecu proizvesti više roba i pružiti više usluga što će se pozitivno odraziti kako na džepove poslodavaca tako i na državni proračun.

No gdje je u tom računu obični radnik koji umjesto da uživa blagodati neradnog dana mora crnčiti u korist poslodavca i države? Pa neće valjda netko biti toliko bezobrazno smion pa nas uvjeravati da će radnici radije taj dan raditi nego ostati kod kuće, i to za istu plaću?

Naime, svima je jasno da je kriza, da treba pokrenuti gospodarstvo, da treba iskoristiti potencijale, da treba marljivo raditi, da sad nije vrijeme za nepotrebno oko-

R

lišanje... Ali ako je kriza, nije kraj svijeta! Ne trebamo u ime krize potpuno obespraviti hrvatsko radništvo, koje je ionako u vrlo lošem položaju u odnosu na poslodavce. Naime, iako ga državni birokrati i bezobrazni kapitalisti često promatraju samo kao broj, ili kao sredstvo, radnik je ljudsko biće! Da, i on je čovjek!

A smisao postojanja bilo kojeg čovjeka ne može biti u tome da zadovolji zahtjeve drugih ili da posluži kao sredstvo za tuđe ciljeve. I država bi to trebala stalno imati na umu, otarasiti se pogubnih pritisaka HUP-a i brinuti se za sve svoje ljude. Pa ona u konačnici i postoji da bi štitila interese svakog svog građanina, a ne samo onih bogatih i moćnih! Nek se stoga otrijezni i dođe k sebi – još nije prekasno.

IT-TECH-NET 27

14. veljače 2012., br. 404

TO THE MOON Najljepša priča koja je ikad ispričana

Noćno nebo

Piše: SINIŠA SOVIĆ foto@regionalni.com

Između hrpe komercijalnog smeća koje nam svakodnevno serviraju, ponekad se nađe pravi dragulj. Ja sam taj dragulj otkrio uz pomoć našeg čitatelja Stjepana koji mi je skrenuo pozornost na “To the Moon”, prekrasnu igru nezavisne izdavačke kuće Freebird games . O va igra nema vrhunsku akciju kakve imaju visokobudžetni first-person naslov i, nema grafiku na kojoj će se raditi benchmarkovi novih grafičkih kartica, dapače igra izgleda kao japanski RPG naslovi s početka 90-ih godina. Pa što onda ima ova igra? Ima prekrasnu priču koja će pogoditi svakoga direktno u srce. Bez iznimke.

Pokušajte zamsliti da je vašem životu došao kraj.

Ležite na samrtnoj postelji. Pokušajte se sjetiti svih radosti, strahova, uspona, padova, žaljenja... Toliko ste toga još željeli napraviti, ali bili ste sputani obavezama, poslovima, bolestima, financijskim problemima i sad na kraju vašeg vremena ostaje žaljenje. Ali kako bi bilo da sada, na samrtnoj postelji,

postoji mogućnost da ponovo proživite svoj život i u sjećanjima promijenite sve za čime ste žalili? U ovoj igri je to moguće. Starac Johnny u nesvjesnom stanju broji posljednje sate svojega života. Kako bi mogao umrijeti sretan, želju mu pokušava ispuniti doktorski duo metodom izmjene nje gov ih sjećanja.

No to nije tek rutinska operacija - starac zna da mu je želja otići na mjesec, ali razlog te želje nije mu poznat.

Doktorski par stoga mora analizirati njegov život u retrospektivi te naći rješenje za traženu želju prije nego starac izdahne po posljednji put. Priča je prepuna neočekivanih zaokreta i uspjeva preplašiti, nasmijati, rastužiti i natjerati na razmišljanje.

Ono što igri daje posebnu atmosferu je prekrasna glazba koja se najviše sastoji od klavirskih dionica i odlično prati radnju. Da je glazba stvarno odlična svjedoči podatak da se ovaj sountrack odlično prodaje zasebno.

To the Moon je stvarno unikatna igra. Igra se može završiti za nekih

9/10

prodan je u osam milijuna primjeraka. Dodatno, u posljednjih godinu dana prodano je još deset milijuna Kinecta.

Prema Guinessovoj knjizi rekorda, upravo je Kinect najbrže prodavani uređaj u segmentu potrošačke elektronike. Iz Microsofta su poručili kako imaju gotovo 40 milijuna korisnika usluge Xbox Live.

Sony ima nove brze SD memorijske kartice u svojoj ponudi.

Kompanija je proširila liniju modelima kompatibilnim s UHS sučeljem. Primarna namjena memorijskih kartica su DSLR fotoaparati s mogućnošću brzog okidanja u kontinuiranom načinu snimanja te u onima koji mogu snimati video u punoj HD rezoluciji. Kartice će biti dostupne s kapacitetima od 8, 16 i 32 GB s

brzinama čitanja podataka do 94 MB/s. Brzine zapisivanja na dva kapacitetnija modela idu do 45 MB/s, dok je na 8-gigabajtnoj kartici maksimalna brzina čitanja 22 MB/s. Isporuke na američko tržište kreću tijekom ožujka, s početnom cijenom od 45 dolara.

HARDWARE Nova civilizacija za AOE

Fall of the Samurai Microsoft je jučer službeno objavio da njihov besplatni simulator leta Microsoft Flight dolazi 29. veljače. Flight vas smješta u Big Island na Havajima i nudi nekoliko besplatnih misija te drugih aktivnosti u kojima možete sudjelovati. Iako će igra biti besplatna, Microsoft će zarađivati od naplate dodatnog sadržaja poput novih aviona i lokacija.

Prema Microsoftovoj objavi, dosad je u svijetu prodano preko 66 milijuna primjeraka konzole Xbox 360.

Samo ove jeseni prodano je 10 milijuna primjeraka konzole.

Također, zabilježena je i dobra prodaja dodatka konzoli za upravljanje pokretom. Microsoftov Kinect u razdoblju od studenog 2010. do siječnja 2011.

Nove SD kartice iz Sonyja

GAMING NEWS

Iz Sege stiže službena potvrda datuma izlaska nove ekspanzije za Total War: Shogun 2. Brojnim japanskim klanovima Shoguna 2 će se tako od 23. ožujka pridružiti 6 novih klanova koji će se sukobiti s nekim zapadnim silama kao što su Sjedinjene Države, Francuska i Velika Britanija. Ekspanziju Fall of the Samurai čini i nova kampanja sa svježim provincijama u sjevernim područjima Japana, ali i potpuno nove tehnologije.

Odlična prodaja Xboxa360

HARDWARE

4 do 5 sati, ali okus koji ostaje je ono zbog čega se isplati završiti ovu prekrasnu avanturu. Danima nakon prelaska osjećat ćete se bolje, a ako to nije vrijedno 11,99 $, koliko treba izdvojiti za igru, onda ne znam što jest.

Microsoft Flight

HARDWARE

Iz Microsofta nam uskoro stiže nova ekspanzija za free-to-play RTS Age of Empires Online. Radi se o civilizaciji Kelta, koja bi se trebala pridružiti Grcima i Egipćanima, koji su već dostupni u igri. Naravno, uz nove jedinice dolazi i nova oprema, questovi, građevine poput rudnika zlata i drugi dodatni sadržaji.

Kasni Metro: Last Light Nastavak vrlo dobrog FPSa iz 2010. godine, Metroa 2033, podnaziva Last Light, prema prvom se planu trebao pojaviti krajem ove godine, no potreba za dodatnim vremenom za razvoj igre natjerala je THQ da ga odgodi do iduće godine. Prema posljednjem rasporedu izlazaka, Metro: Last Light na tržište će stići u četvrtom kvartalu fiskalne 2013. godine.

Bolja prodaja Apple tableta iPad U zadnjem kvartalu prošle godine Apple je prodao čak 15,4 milijuna iPadova.

Time je Apple nadmašio i prodaju HP-ovih računala, koji ih je prodao 14,7 milijuna, Lenovo je prodao 12,9, a Dell 11,6 milijuna. Ovo je prvi put da je Apple nadmašio HP kako po prodaji računala tako i po prihodima, čime postaje vodeći proizvođač računala.

Apple je ujedno prodao i 5,2 milijuna Macova, dakle ukupno je prodao više od 20 mlijuna “kompjuterolikih” uređaja. Apple se ne boji ni jeftinijih tableta poput Kindleovog Firea - navode kako će se protiv takve konkurencije boriti tako da će suludo raditi na inovacijama na iPadu.

28 Kulturni obzor

U D-duru

14. veljače 2012., br. 404

PROMOCIJA Kuharica “Blagovati na tragu klasika”

Napustila nas je Whitney!

W

hitney Houston, slavna američka pjevačica, u subotu 11. veljače pronađena je mrtva u hotelskoj sobi na Beverly Hillsu. hitney je rođena 1963. godine u New Jerseyu. Još kao mala djevojčica pjevala je u crkvenom Darko RUŠEC zboru. Planetarno popularna postaje u profesor gitare u Glazbenoj školi Varaždin drugoj polovini osamdesetih. Njezin prvi album “Whitney Houston” izlazi 1985. U osamdesetima nastaju nezaboravni hitovi poput “I Wanna dance with somebody”, “I am your baby tonight”, “You give good love”... Godine 1992. snima film s Kevinom Costnerom “Bodyguard”.

Pjesma “I will always love you” koja se nalazi i na soundtracku Tjelohranitelja postiže inzniman uspjeh.

Tako proslavljena Whitney nastavlja uzlaznom putanjom kroz devedesete, snima nekoliko filmova, izdaje gospel album... Naglo profesionalno, ali i zdravstveno propadanje Houston je doživjela u turbulentnom braku s pjevačem Bobbyjem Brownom, kojeg su njezini obožavatelji krivili za ovisnost o narkoticima koju je pjevačica razvila. U braku s Brownom dobila je kćer Bobbi Kristinu, koja također ima problema s ovisnošću. Od kontroverznog pjevača Houston se razvela 2007. godine, uz brojne međusobne optužbe o nasilju i uživanju u drogi i alkoholu koje su punile medijski prostor. eživotno tijelo glazbenice otkrili su vatrogasci i osoblje hotela koji su se prvi našli na mjestu događaja.

U sobi u kojoj je umrla popularna pjevačica nije pronađena droga, ali je bilo lijekova koje je uzimala na recept. jezini su se obožavatelji okupili ispred hotela držeći svijeće i pjevajući njezine pjesme, među kojima i najveći hit “I Will Always Love You”. ijekom svoje karijere Houston je prodala više od 140 milijuna albuma čime se nalazi uz bok ostalih najprodavanijih svjetskih glazbenika. Često je nazivana i Glasom („The Voice’) zbog vrlo snažnog i osebujnog vokala kojim je osvojila publiku diljem globusa.

W

B

N T

Irena Lukšić autorica je kuharice s elementima najvećih književnih klasika

Zašto ne jesti kao književni junaci?

J Ljubitelji književnosti dobili su kuharicu Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

jezik koji je sastavljen od hrane. Često kažemo primjerice Blagovati na tragu klasika da je neki tekst sočan, pjesma jedinstvena je kuharica au- slatka ili djelo nije dovoljno torice Irene Lukšić. Teško se saftno – dodala je.

Potaknuta povezanošću može zaključiti je li to knjiga za kuhinju ili može stajati u redu kuhinje i jezika, na koju većina s književnim klasicima. Iz tiska ne obraća pozornost, uspjela je izašla nedavno i novost je na je napisati knjigu koja je u policama knjižara. Protekli je Hrvatskoj uistinu novost. Iako tjedan predstavljena varaždin- je u drugim zemljama kuhinja iz knjiga itekako popularna, skoj publici u restorakod nas bi trebala postati nu Palatin. Osim tek sad, nakon što ova napisanih rece: o t a lj interesantna kuharipata, prisutni Domiš ecept ca dođe na police u su ih mogli ki r a v s i c z U domove. i isprobati ulom i e s pošto su alaze jima Osim hrane koja n o k u je obilježila živote nekoliko ika iz klas hrana književnih junaka, njih već se u knjizi se nalaze isprobali kunalazi recepti iz “autoričinih hari restorana. snova”, kako je rekla, a Ti se recepti naisto tako i tuđi. Sveukupno, laze u književnim djelima. Jeli su ih junaci brojnih tu je tristotinjak specijaliteta, romana – pojasnila je autorica. a među njima sedamdesetak Ideja je došla od povezanosti njih iz književnih klasika. Uz jezika i hrane. - Potaknuo me svaki recept nalaze se i ulomci iz obuhvaćenih knjiga te se uz kuhanje svatko može uživjeti i u poneku priču.

30 GODINA

ČITANJA Trebalo mi je 30 godina čitanja i jedna godina pisanja – odgovorila je autorica na pitanje koliko je vremena trebalo da nastane četiristotinjak stranica ove neobične kuharice.

Time je ujedno i zaokružila opus biblioteke Na tragu klasika, čija je urednica.

Kolika je vrijednost te biblioteke govori i činjenica da je za nju dobila četiri nagrade Kiklop. Hranu i pića iz djela objavljenih u sklopu nje savršeno je zaokružila i prostrla na stol svakog čitatelja.

Ratafija i burek Junak romana Mahnite noći Davida Gilmoura sredovječni je profesor francuske književnosti Dar ius Halloway, miran, tih i pomalo dosadan.

Opsjednut Emmom koja ga je ostavila, poročan i nezadovoljan. Redovito bi se “drhtureći spustio na ulicu i brzo prehodao blok i pol do boulangerie, gdje bi kupio večeru. Čak i tad bio je stvor navike. Dva jaja, kriška šunke, petit kruh i kutija Gitanesa”. Recept je u ovoj kuharici, a pripremajući ga, svatko će uskočiti u kožu junaka.

No osim jela, u njoj se nalaze i pića. Neka od njih na polica-

Kuharice su dobili i gosti

Kuharica - siguran hit!

Irena Lukšić rođena je 1953. godine u Dugoj Resi.

Diplomirala je i doktorirala na Filozofskom fakultetu. Piše prozu, eseje, drame, filmske scenarije, stručne i znanstvene radove te prevodi s ruskog.

Proza joj je prevedena na ma trgovina ne mogu se više naći. Jedno od njih je ratafija.

Votka, zaslađena ili slatka, kojoj su se dodavali razni ekstrakti, pila se u drugoj polovici 18. stoljeća i u 19. stoljeću te u romanu Francuska oporuka.

Ovo je tek uvod u bogatu književnu kuharicu koja se slobodno može shvatiti kao nastavak tih knjiga tj. nastavak lektire, kako je naglašeno. U svakom slučaju, svakom jelu iz književnih djela autorica daje veliku važnost i na taj način pruža mogućnost da se, osim u knjigama, ona nađu i na našim stolovima. - Aleksandar Solženjicin je u gulagu jeo juhe koje ne zvuče nimalo primamljivo.

No zašto mi ne bismo isprobali danas kakav je okus imala ta juha? - rekla je autorica. No nažalost, hrana ruskih gulaga

brojne jezike i zastupljena u antologijama. Urednica je biblioteke Književna smotra i Na tragu klasika.

Dosad je napisala preko 30 djela. Najnovije djelo, Blagovati na tragu klasika, zaintrigiralo je publiku i zasigurno će postati hit. nije se našla u kuharici.

Na promociji knjige našla se i Ana Ugarković, vjerojatno jedna od najpoznatijih hrvatskih kuharica. Ovoj književnoj kuharici dala je samo pohvale.

- Sama ideja me oduševila.

Uvijek su me privlačili proživljeni recepti. I sama sam puno inspiracije dobivala upravo iz toga. Ovi recepti koji se nalaze u knjizi također su jako primamljivi, a ova podloga dodatno sve začini – rekla je.

Osim nje, promociju su obilježili i varaždinski glumci koji su premijerom predstave “Stoliću prostri se”, uz pratnju varaždinskog pijanista Petra Eldana uveli u ovu književnu kuhinju. Tekst je napisala autorica predstavljene kuharice, a ostvarena je pod redateljskom palicom Dubravka Torjanca.

Kulturni obzor 29

14. veljače 2012., br. 404

LONDON CALLING Pet komičara do suza nasmijalo više od 500 ljudi

ĝWR ĴLWDWL"

Inspiracija = idiotizam

Sjajno izdanje!

- Fascinantna je hrvatska publika. Nisam očekivao da baš ništa neću morati setu zbog razlika u jeziku, no Hrvati bolje razumiju neke fore od Britanaca - kaže Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Zašto je Tony Cetinski najfer glazbenik u Hrvatskoj, zbog čega ne uspijevaju detoksikacijske dijete i koje prijevozno sredstvo bi trebali “voziti” tipovi koji nose roze majice?

Odgovore na sva ova pitanja mogli ste dobiti prošle srijede navečer u Čakovcu. Po drugi put dvorana Centra za kulturu bila je prepuna, a nije ni mali broj Varaždinaca koji su “potegnuli” do susjednoga grada ne bi li uživali u večeri stand-up komedije.

Odlična glumica Kako to već ide kod ovakvih showova – nastupaju minimalno 4 komičara, a jedan je uvijek domaćin (host) koji ih sve povezuje. Njegova uloga je, između ostalog, da u prvom redu izabere nekoliko ljudi i ismijava ih tijekom cijelog showa. Tako se Kevin Shepherd “okomio” na Čakovčanina koji se bavi izradom naljepnica (Stickerman) i na metalca koji sluša Slayer.

Prvi put je London calling u naše krajeve doveo i jednu komičarku, Australku s londonskom adresom Kim Hope.

Kim je odlična glumica i to, naravno, uključuje u svoj nastup, a upečatljiva je bila imitacija njezinog psa za kojeg tvrdi da je bio toliko uzbuđen kad je išao u šetnju da od uzbuđenja nije mogao šetati.

Domagojev kamen - Angus je stvarno bio takav.

Nažalost, više ga nema, ali ga se prisjećam u nastupima – rekla nam je Kim. Kaže, istina je da nema puno žena u njezinoj branši, ali misli da je to zbog načina života. - Teško je imati obitelj i biti stalno na putu.

Zato je moj veliki plus što nikad nisam htjela imati djecu – dodala je. Veli – i prednost je što je okružena muškim kolegama – nose joj prtljagu i stalno plaćaju cugu.

Otprilike isti broj godina kao i Kim na sceni je i Mark Felgate. Njegov adut je – trbuhozborstvo. - Lud sam za hobijima odmalena. Teta mi je s 9 godina kupila knjigu o trbuhozborstvu i to je to. Osim toga, kao klinac bavio sam se i mađioničarskim trikovima.

Već s 11 obučen u šljokičasto bijelo odijelo nastupao sam po rođendanima. Nasmijavati

Frizer me uvijek pita: Samo vrhove? Ne, sredinu mi odreži

Domagoj je već 4 godine profesionalni komičar

mijenjati u Mark

ljude – bilo mi je Punk suđeno – kaže + folk = Mark. Inspiraciju lako nalazi. - Ja Polk sam idiot. Odbijam odrasti i zato proizvodim te glupe zvukove i glasove – objašnjava.

Kim, Mark i Kevin totalno su različiti, a o hrvatskoj publici dijele mišljenje – zapanjeni su time koliko dobro prihvaćamo fore na stranom jeziku.

No ovaj put predstavile su se i hrvatske snage – Andreja Andraši i Domagoj Pintarić.

Domagoj nas je nasmijao do suza svojom forom o osvježivaču zraka u obliku kamena, a Andreja se okomila na muškarce koji nose rozo te ih osudila na jahanje jednoroga Mark je trbuhozborac od svoje 9. godine do kraja života.

Nije lako, ali može Na se od ovog živjeti.

Imam nastupe detoks dijeti po cijeloj regiji, moraš jesti samo a nekoliko puta travu. sam pokušao na slovenskom i engleskom – kaže nam Domagoj.

Ako ste propustili ovaj nastup stand- up ko mičara, samo vam možemo poručiti jedno – nemojte propustiti sljedeći.

Kim je glumica, no ne misli da svi komičari moraju znati glumiti

PREMIJERA Long Bannana - dirljiva priča o sukobu gradonačelnika s plemenom

Prvi hrvatski gay vestern za Valentinovo Da, to je moguće. Snimljen je prvi hrvatski gay vestern. Long Bannana, najnoviji uradak varaždinske Udruge Trash, već je dobio epitet hrvatskog Brokeback mountaina, a njegova premijera bit će ni više ni manje - na Valentinovo. U utorak 14. veljače ovu dirljivu priču u kojoj se isprepliću ljubavne i političke sudbine plemena Bukkake, zlog gradonačelnika i njegove ljubavnice Emily

te trapera Ducka Norrisa, moći ćete vidjeti na stvarno velikom platnu.

Varaždinski trash film prikazat će se u Cinestaru. Inače, film je tijekom cijele prošle godine sniman na pet lokacija s filmskom ekipom koju je činilo 30 glumaca. Većina materijala snimljena je u okolici Varaždina, no ključne scene odigrane su u eko selu Žumberak gdje su Željko Milovanović i njegovi suradnici izgradili

mali grad u vestern stilu u kojem, osim rustikalnih kućica, turisti mogu vidjeti i pravi američki saloon. Glavne uloge tumače dugogodišnji članovi Udruge Trash s iskustvom glume u nekoliko trash blockbustera kao što su „Overpunishment“ i „Sun Tzu“, a kao posebna gošća glavnu žensku negativku tumači poznata manekenka i voditeljica emisije „Svjetla Hollywooda“ Branka Prišlić.

Projekcija je u 18 sati.

Ignac Kristijanović, Ezopuševe basne pohorvačene, Priredio: Joža Skok, Tonimir i Ogranak Matice hrvatske Varaždin, Va r a ž d i n s k e To p l i c e – Varaždin, 2012.

O domaćim djelima ovdje se rijetko piše, a rijetko je i cijela rubrika posvećena jednoj knjizi. Kad se takvo što dogodi, znači da je riječ o svojevrsnoj senzaciji. A da sve bude još ljepše, ta je senzacija g o tovo u p o tp u n o s t i – varaždinski proizvod.

Uz Lovrenč ića i str ica mu Mikloušića, Ignac Kristijanović jedan je od „posljednjih Mohikanaca“ starije kajkavske književnosti.

Ustrajući na kajkavštini i nakon ilirske pobjede, 1843. je objavio knjigu „Ezopuševe basne pohorvačene“ te iste u listu „Danica zagrebečka“ nastavio tiskati sve do 1850. godine. U nakladi Tonimira i varaždinske Matice i u obradi prof. dr. Jože Skoka, suvremeni čitatelj sada može prvi put uživati u tom važnom djelu.

A kakvo je to izdanje!

Velik i format, t vrde korice; na svakoj stranici pretisak originalne, njena

transkripcija na suvremeni pravopis, pa kajkavski rječnik te ilustracije, velikim dijelom u boji, prikupljene iz svjetske baštine, a na kraju opsežni Skokov pogovor s potrebnim podacima. Suvremena izdanja kajkavskih klasika nisu česta, a znaju patiti od slabe opreme, pa i od brojnih, čak i amaterskih propusta u obradi teksta, kao što je pisanje velikih slova tamo gdje im u današnje doba nema mjesta. Skoku se takvo što ne može dogoditi. „Ezopuš“ je već sada veliki kandidat za knjigu godine, barem u svom žanrovskom odnosno stručnom okviru. Ni cijena od 140 kuna neće biti prepreka za prave bibliofile.

Idealno za stručnjake i laike, za velike i male.

'HQLV 3HULĴLIJ

30 Duplerica

14. veljače 2012., br. 404

ZIMSKE RADOSTI Protekli je tjedan Varaždin bio u znaku snijega i izrazito n

Nema problema, nismo Da

Snježnom pokrivaču ipak su se najviše veselili klinci koji su protekli vikend okupirali Stari grad. Tate i mame s djecom, a i oni nešto stariji, nedjeljno su popodne proveli sanjkajući

J Snježni pokrivač Varaždince nije omeo u svakodnevnim aktivnostima, zimska služba je čistila ceste, a najmlađi su se sanjkali na Starom gradu!

Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

- Snijeg? Nema problema, pa nismo mi Dalmatinci – u šali su komentirali Varaždinci paniku koja je ovih dana tresla Hrvatsku zbog snijega.

U Varaždinu nikakvih problema nije bilo, vjerojatno zato jer su sve službe odrađivale svoj posao. Osim toga, u trgovinama je bilo dovoljno lopata, a bilo je dovoljno i onih koji su „lopatali snijeg“ pa nije bilo neprohodnih površina.

Pod kontrolom

nam je ravnatelj Županijske uprave za ceste Tomislav Osonjački. Inače, u proračunu Županijske uprave za ceste Varaždinske županije za rad zimske službe osigurano je 10 milijuna kuna. U komunalnom redarstvu kažu kako su se građani zaista primili posla i čistili snijeg.

Podijelili smo oko 70 upozorenja za neočišćeni snijeg, ali u principu ljudi zaista čiste.

Ogledni je pr imjer Ulica Zrinskih i Frankopana 13 gdje su tako počistili da sam jednostavno ostao „paf“.

Naše službe su isto čistile preko vikenda tako da smo normalno krenuli u radni tjedan – re- kao je Robert Briški iz gradskog Odjela za komunal.

Dodao j e k a ko j e 2009. godine napadalo 107

centimetara snijega, pa je vikend okupirali Stari grad. isto prošlo sve bez proble- Tate i mame s djecom, a i oni nešto stariji, nedjeljma. – Naravno da se može, no su popodne samo treba delati! – za. proveli sanjključio je Briški. Inače, 2009 kajući. u Varaždinu, ali i e – Sup er drugim kontinengodin je je! Uoptalnim gradovialo d a p a n će nije ma Dalmatinci i tara e m i t snijeg ovih dana 7 cen to z ima – 0 s i 1 e j rekao zaista su glavna a, pa tema, što se mnosnijeg sve bez n a m j e o l 6 - godišgim Varaždincima proš ma n j i N i n o činilo malo pretjeproble koji je na rano. sanjkanje došao s roditeljima i bratom. ViIzvanredno stanje - Ako kod nas ovo ljeto djelo se da su neki roditelji temperatura prođe 30 stup- u sanjkanju uživali i više od njeva, zatvaramo škole, ne svoje djece. – Nisam baš bila idemo na posao i progla- oduševljena idejom da poslišavamo izvanredno stanje! je nedjeljnog ručka idemo – komentirali su neki u šali. na snijeg, ali uživam pa se A debelom snježnom po- s klincima borim za sanjke krivaču ipak su se najviše – rekla je mama Irena (37) i veselili klinci koji su protekli odsanjkala s bedema.

Tko kaže da ti za sanjkanje trebaju sanjke?

- Do sada smo potrošili oko 1200 tona soli, a zaliha još imamo dovoljno. Oko 20 ekipa na terenu je cijelo vrijeme kako pada snijeg i sve ceste u županiji (oko 1000 kilometara ceste) su čiste i prohodne – rekao

Oni malo stariji izvodili su egzibicije na Korzu

Zimska služba danonoćno je čistila ceste. Iz ŽUC-a izvijestili da su potrošili oko 1200 tona soli, no imaju dovoljno zaliha

Svijet financija Kultura stanovanja Sport 31

Kultura stanovanja

14. veljače 2012., br. 404

Mjesečni prilog Regionalnog tjednika

OTKRIVAMO Kojim dekoracijama možete dati završni šarm svojem domu ULOGA SOBE

Jelenji rogovi opet su hit!

J Detalje treba odabrati pažljivo kako bi se željeni dojam naglasio, a ne ugušio pogrešnim odabirom ili viškom predmeta. Osim standardnih predmeta koje možete kupiti, napravite sami nešto posebno

ZELENILO

Izuzetan ukras Zelenilo u svakom domu predstavlja izuzetan ukras, no kao dekoracija je preporučljivo za one koji će mu se s pažnjom posvetiti.

Iako traži određenu brigu, zelenilo svojom prisutnošću na poseban način ispunjava

prostor. Nije ga preporučljivo smještati u dječje ili spavaće sobe, tj. općenito u prostore namijenjene spavanju. Većih ili manjih dimenzija, naći će svoje mjesto u svakom domu i unijeti dašak žive prirode u njega.

SUHO CVIJEĆE

Oduvijek popularno Aranžmani od suhog cvijeća oduvijek su bili popularni, a u modernim izvedbama, uz dekorativne lončanice postaju pravi ukras prostora. Osim manjih aranžmana, u trendu su oni većih dimenzija za

koje je potrebno osigurati kompletan kutak prostora.

Dnevni boravak ili blagovaonica, prava su mjesta za dekoracije suhim biljem i cvijećem, ali vrlo dobro će se uklopiti i u spavaću sobu ili ulazni prostor doma.

OGLEDALA

Povećavaju prostor Svi koji su godinama čuvali svoje trofeje i bili pomalo neshvaćeni, doći će na svoje: rogovi se mogu postaviti u svim prostorijama MONIKA GALOVIĆ, dipl. ing. arh. www.interijerNET.hr

Dekoracije su izuzetno važne pri uređenju doma, jer daju završni šarm i konačan identitet prostoru. S obzirom na to da najčešće nisu fiksni elementi, povremenim promjenama dekoracija možete mijenjati ugođaj svojeg doma.

Slike i lampe Ako niste ispunili sve želje pri odabiru namještaja, dekoracijama možete uspješno upotpuniti dojam i sliku prostora učiniti bliskijom svojim željama. Dekoracije daju snažan „pečat“ interijeru, a često mu određuju

i stilsku pripadnost. Detalje treba odabrati pažljivo kako bi se željeni dojam naglasio, a ne ugušio pogrešnim odabirom ili viškom predmeta.

Najčešći dekorativni predmeti su umjetničke slike i skulpture. Slike treba postaviti skladno u odnosu na površinu zida na koju se smještaju kao i u odnosu na visoke elemente namještaja u prostoru. Velike umjetničke slike, koje dominiraju svojom individualnom postavom na zidu, izgledaju vrlo moćno u prostoru kao i skulpture većih dimenzija, smještene slobodno u prostor. Umjetnička djela u službi dekoracija doma nepo-

u moderne minimalističke grešiv su odabir. načine uređenja.

Izuzetno ička n t je Efektne dekoracije trendovska um žbi lu s prostora postižu se d e ko r a c ija u djela e doma stojećim lampama, prostora acij su jelenji dekor rešiv su koje ga ukrašavaju svojim dizajnom i rogov i kao p ne og bir svjetlošću koju raspri rogovi ostada o šuju u prostor. Velika lih ž i vot inja rasvjetna tijela su jako u prirodnom ili popularna posljednjih godina, stiliziranom obliku!

Konačno će svi oni koji su pa je stoga lampa većih dimengodinama čuvali svoje trofeje zija obavezan element dnevnih i bili pomalo neshvaćeni doći boravaka, blagovaonica i ostana svoje i s ponosom ih izložiti. lih soba. Dizajn i stil lampe Rogovi se mogu postaviti u može biti neovisan o ostatku svim prostorijama i uklopiti namještaja, a pogotovo kada sa svim stilovima uređenja. Uz se lampa tretira kao ukrasni rustikalni, idealno se uklapaju predmet, a ne samo svjetlosni.

Odlični dekorativni predmeti su ogledala, koja svojim prisustvom mogu optički povećati prostor ili ga dodatno osvijetliti refleksijom.

Veća ili manja ogledala atraktivnih okvira mogu

stajati samostalno na istaknutim zidovima, iznad komoda ili biti integrirana s namještajem.

Ogledalo može biti sastavljeno od manjih komada i tako doista postati ukras, a ne predmet za ogledanje.

DJEČJE SOBE

Ploča za crtanje Efektan način dekoriranja dječjih soba je stvaranje „dekorativnog zida“ – tj. mjesta gdje će djeca izlagati vlastite radove i tako odrediti identitet svoje sobe. Dio zida možete

obložiti tako da postane ploča za crtanje na kojoj će se svakodnevno stvarati nove kreacije i ukrasi. Ovaj maštovit način dekoriranja rado će prihvatiti svako dijete!

32 Kultura stanovanja

14. veljače 2012., br. 404

Kupci su često u dvojbi što odabrati - laminat ili parket. U OBI-ju će vam rado objasniti koje su prednosti i nedostaci ovih dviju vrsta podnih obloga

DOZNAJEMO Od 6. do 26. veljače Tjedni laminata i parketa u OBI trgovinama

U OBI-ju Tjedni laminata i parketa uz popust i do 70% J Stručni djelatnici pomoći će vam pri odabiru te savjetovati koje boje, dizajn i materijal najviše odgovaraju vašem prostoru Želite staviti laminat na podove u jednoobiteljskoj ili višeobiteljskoj kući? U domaćinstvu s jednom ili više osoba? Koja vrsta poda odgovara vašem prostoru? Dođite u OBI, jer će vam njihovi stručni djelatnici pomoći pri odabiru te savjetovati koje boje, koji dizajn i koji materijal najviše odgovara vašem prostoru.

Ne propustite Za odlazak u OBI imate i dodatni razlog: u svim njihovim trgovinama od 6. do 26. veljače traju Tjedni laminata i parketa. Kvalitetni laminati, parketi i paneli sniženi su i do 70 posto!

Doista senzacionalna ponuda koja se ne smije propustiti.

No o čemu treba voditi računa prilikom kupovine? - Kod kupovine obavezno vodite računa o klasi laminata, izolaciji buke od koraka i zvučnoj izolaciji prostorije. Norma EN

13 329 klasificira laminatne sprečava klizanje. Nedostaci podove s obzirom na njihova su što nije primjeren za vlažne različita svojstva kvalitete u prostorije, nije pogodan za „preporučljive klase otporno- brušenje – doznajemo.

Parketni podovi su pak visti“ - savjetuju u OBI-ju. šeslojne podne obloge s Kupci su često u dvojbi površinom izrađešto odabrati - laminom od furnira od nat ili parket. U vodite pravog drveta.

OBI-ju će rado o a n u č a r - Prednosti su objasniti koje ta, a n i m što su primjesu prednosti lasi la uke od k reni za podno i nedostac i iji b c a l j o o iz grijanje, odbiov ih dv iju vučn z i a k jaju prljavštinu vrsta podnih kora laciji te su higijenski, obloga. izo ije nakon dužeg - L aminatni r o t s o pr trošenja postoji podovi su višemogućnost brušenja. slojne podne obloge.

Jedini nedostatak je što nisu Dostupni su u različitim strukturama i uzorcima po- primjereni za vlažne prostovršine. Prije svega potrebno rije. Uz veliki izbor različitih je naglasiti izrazito otporne vrsta drveta u različitim sortispecijalne završne slojeve, ranjima u OBI-ju možete birati koje laminatne podove čine između uljne impregnacije i otpornima na grebanje. Pred- brtvljenja lakom - navode.

Požurite u OBI, jer Tjedni nosti su što je laminat primjeren za podno grijanje, teško laminata i parketa traju do zapaljiv, otporan na udarce i 26. veljače!

SAMO U OBI TRGOVINAMA!

!

Od 6. do 26. veljače u svim OBI trgovinama traju Tjedni laminata i parketa.

Dođite i iskoristite senzacionalnu ponudu kvalitetnih laminata, parketa i panela sniženu i do 70 posto.

Uz stručni savjet njihovog kompetentnog osoblja, odaberite za svoj dom najbolji deal i najbolju kvalitetu i učinite ga solomaherskim rajem.

Samo u OBI trgovinama! Ponuda vrijedi do isteka zaliha.

SOLOMAHERI

Unajmite prikolicu Solomaheri sami obavljaju prijevoz, ali im je njihovo osobno vozilo ponekad premalo za obavljenu kupovinu u OBI trgovinama. Rješenje je jednostavno: za transport robe kupljene u OBI-ju do vašeg doma unajmite prikolicu tijekom jednog dana uz minimalnu kauciju.

Kada solomaheri svojom kupnjom žele realizirati svoje ideje, može se dogoditi da njihovo vlastito vozilo bude premalo za transport velikih proizvoda. U OBI trgovinama im izlaze u susret kako bi kupljene proizvode sigurno dopremili do svojega doma.

Uz minimalnu naknadu, unajmiti možete i njihovo transportno vozilo, pri čemu korisnici OBI Bonus Card kartice plaćaju pola cijene. Ponuda vrijedi tijekom radnog vremena trgovine i odnosi se isključivo na proizvode kupljene u OBI trgovinama.

14. veljaÄ?e 2012., br. 404

Kultura stanovanja 33

34 Kultura stanovanja

14. veljaÄ?e 2012., br. 404

Duplerica 35

14. veljače 2012., br. 404

niskih temperatura

PLES Predstava koju je otplesalo 200 malih i mladih

almatinci

Mačak u čizmama, ali na plesni način Temperatura se prošli tjedan spuštala i do - 18 stupnjeva

NIŠTA IH NE MOŽE IZNENADITI

Biciklisti jašu po snijegu

!

Pojava varaždinskog biciklista koji se vozi po svim vremenskim uvjetima nije ništa novo. Poznat je biciklistički kišni pokret koji se sastoji od držanja kišobrana u jednoj i manevriranja upravljača u drugoj ruci. Osim po kiši, biciklisti voze i po snijegu. Ne moraju imati zimske gume, a nismo sigurni ni da li dolaze brže od pješaka na odredište jer ne postižu velike brzine. Osim toga, mogu svako malo pasti s bicikla što je posebno opasno ako se voze prometnim cestama poput Optujske.

Međutim, njihova je vožnja - po zakonu. - Nema nikakvog zakona ili propisa koji bi im zabranio da se voze po snijegu - rekla nam je glasnogovornica varaždinske policije Marina Kolarić. (td)

Nema nikakvog zakona koji bi branio vožnju po snijegu

J Priča o mačku koji s grofom naopačke preokrene cijelo kraljevstvo Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

koju smo za vikend vidjeli u varaždinskom kazalištu.

Njima pomažu Dvorski sluge koji prate cijelu svitu od plesa Kraljevskog cvijeća do završnog ceremonijala gdje se otkriva istina. Čarobnjak se pretvara u Lava i Miša, a Mačak uspijeva ostvariti svoje ciljeve.

Ove zime iz radionice plesnog studija Vindi izašla je još jedna bajka. Ovaj put mali i mladi plesači i plesačice obradili su priču o Mačku sa čarobnim čizmama.

Mačak svojim smicalicama i izmišljenim grofom Karabasom preokrene cijelo kraljevstvo naopačke. GlavUz pomoć slugu nu ulogu Mačka otplesala Zanimljivo je da su ovu je Jana Klarić, djevojka koja plesnu predstavu u Vindiji više od 10 godina pleše u pripremali 4 mjeseca, a ovom varaždinskom svaka grupa koja a plesnom studiju. je sudjelovala u sv a j Os tale gl avne “Mačku” sama grafi o e r uloge podijelije uz pomoć o k a v a l le su djevojke voditelja nag z i iz njezine najpravila svoju , uz a n a š i star ije grupe mal ć koreograf io m o (Karabas je Iva ju. Tako smo ”p “malu telja Kovačić, Princeprije predstai d o v za Maja Ipša, Kralj ve naletjeli na Ivančica Plavec, Kragrupu 9-godišnjaljica Jelena Hrupek). kinja koje su nam No likovi, kako ih zovu, gotovo u isti glas rekle: Mi samo su jedan dio pr iče smo Cipelići!

- Same smo radile sekvence, a voditeljica nam je složila koreografiju – ispričala nam je Nensi (10). Sve “cipelićke” oduševljene su svojim kostimom, a jedna od njih objasnila nam je kako voli p les . - K renul a sam sa 6 godina i počela plesati, a išla budem dok god budem htjela – objasnila nam je

svoju situaciju Ena (9).

Njihov dio trajao je nekoliko minuta, a nisi bile ni najmlađe. - Najmlađi su naši Zečevi i Dvorske lude – predškolci, a najstariji naši “likovi” od 18 godina. No između ima svih uzrasta – rekla je Davorka Čorko-Rodeš, koja zajedno sa Sanjom Bošnjak, Nikolinom Benko, Mihaelom Novak i Teom Košić potpisuje koreografiju. - Uvijek zimi obradimo jednu aktualnu bajku. Prošle godine to je bio Put oko svijeta – dodala je Rodeš.

36 Oglas

14. veljače 2012., br. 404

U Varaždinu počela s radom prva i jedina hrvatsk

U skladu s Euro

EKOTIME MBO R+

Prijedlog povoljan za građane T7 VIS ponudio je Gradu Varaždinu rješenja kojima bi se plaćanje nagomilanog baliranog otpada beskamatno prolongiralo na dulji niz od čak 7 godina

i koje uopće ne bi snosili građani. Time bi građanima c ijena u odnosu na nezakonito odlaganje porasla za svega 25 do 30 kn po domaćinstvu mje-

sečno, a grad Varaždin bi bio prvi grad u Hrvatskoj s organiziranim bezdeponijskim zbrinjavanjem otpada prema najmodernijim europskim načelima.

U pogledu zbr injavanja komunalnog otpada na ekološki prihvatljiv način, Hrvatska je ovih dana napravila veliki iskorak. U Brezju kraj Varaždina počela je s radom najmodernija tvornica za mehaničko-biološku obradu otpada u vlasništvu T7 VIS-a, EKOTIME MBO R+. Riječ je o prvoj hrvatskoj tvornici za obradu otpada mehaničkobiološkom metodom, koja glasi za jednu od ekološki najprihvaćenijih i najraširenijih metoda obrade otpada u Europi. Ova je tvornica za obradu otpada najmodernija u Hrvatskoj, ali prema mišljenju struke, i u cijeloj Europi.

Zbrinjavajući otpad po ovoj metodi, Hrvatska je prvi put stvorila mogućnost da se u potpunosti pridržava strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske te smjernica i direktiva Europske unije.

Recikliranje umjesto “zakopavanja” otpada

Biofilter, jamac sigurnosti zaštite okoliša

Posebnost T7 VIS-ove Ekotime MBO R+ tvornice u Brezju je orijentacija procesa obrade otpada na visoki stupanj izdvajanja vrijednih svojstava otpada za daljnju reciklažu, koja se danas sve više afirmira kao prihvatljiva metoda obrade otpada. Uz ovakvu

tehnologiju obrade komunalnog otpada u zaborav odlaze neekološki načini zbrinjavanja otpada poput “zakopavanja” otpada u zemlju.

Obrada otpada bez zagađenja Ekotime MBO R+ tvornica u Brezju posjeduje najmoderniju tehnologiju za potpunu i trajnu obradu otpada, što je pretpostavka da Hrvatska uspješno i u što kraćem roku napusti svoja odlagališta otpada (kao što su to primjerice učinile neke razvijene zemlje poput Švicarske još 2002., Austrije 2005. i Njemačke 2006. godine) i potpuno se prebaci na ekološku obradu otpada, koji u suvremenom gospodarstvu nije više smeće, već izuzetno korisna sirovina koja pravilnom preradom dobiva na vrijednosti. Na ovaj način otpad se ne ostavlja lokalnom stanovništvu i generacijama koje dolaze, već on postaje korisna sirovina.

Ekološka or ijentiranost Ekotime MBO R+ tvornice u Brezju očitava se u činjenici da se radi o hermetički potpuno zatvorenoj cjelini pod kontinuiranim podtlakom iz koje tijekom rada ne izlaze apsolutno nikakvi mir isi, dim niti bilo koja druga vrsta otpada koja bi smetala

okolnom stanovništvu. Iz tog razloga, lokalno stanovništvo neće osjetiti nikakve negativne posljedice rada tvornice.

U biološkom se dijelu postrojenja na ubrzan način simuliraju isključivo prirodni biološki procesi koji se događaju u razgradnji otpada, koristeći pritom proces ubrzane oksidacije bez ikakvih kemijskih ili drugih dodataka što jamči potpunu sigurnost za okoliš.

Ekotime MBO R+ tvornica tijekom rada u okoliš ne ispušta nikakve nusprodukte obrade otpada, jer tijekom procesa MB obrade, za razliku od ostalih oblika obrade otpada, eliminirano je bilo kakvo onečišćenje, a kao dodatna mjera predostrožnosti u varaždinskoj je tvornici izgrađen 2000 četvornih metara velik biofilter kroz koji se obrađuje sav zrak iz tvornice i koji je čak 30 posto više kapacitiran od standarda prikladnog za veličinu tvornice zbog garancije lokalnom stanovništvu da se nikakvi neugodni mirisi neće osjetiti niti par metara oko tvornice.

Tvornice ovakvog profila postoje diljem Europske unije i usklađene su s europskom direktivom o zbrinjavanju otpada čiji je potpisnik i Republika Hrvatska, kojoj je naloženo da po europskim

Oglas 37

14. veljače 2012., br. 404

ka MBO tvornica za obradu komunalnog otpada

opskom unijom

standardima sanira i u potpunosti zatvori sve svoje deponije najkasnije do 2018. godine.

Investicija od 180 milijuna kuna Ekotime MBO R+ tvornica u Brezju je u vlasništvu tvrtke T7 VIS, koja je u tvornicu investirala približno 180 milijuna kuna. Realizacija projekta započela je 2009. godine, četiri godine nakon što Grad Varaždin nije mogao pronaći adekvatno rješenje za sanaciju baliranog komunalnog otpada nakupljenog na ilegalnom odlagalištu na tuđem zemljištu u Brezju na vodozaštitnom području

Sanirati do 2018. godine!

Europska unija je naložila Republici Hrvatskoj da do 2018. godine sanira i u potpunosti zatvori sva svoja odlagališta, nakon čega lokalne zajednice počinju plaćati skupe penale. Divlji deponiji, uključujući i ilegalni varaždinski s baliranim otpadom, građane bi mogli u budućnosti financijski puno koštati jer će sve kazne, a i dodatne troškove oko zbrinjavanja plaćati upravo oni.

i arheološkom lokalitetu.

U samoj izgradnji tvornice sudjelovali su renomirani europski i svjetski stručnjaci s velikim iskustvom te doprinijeli kvalitetnoj izgradnji i odabiru tehnologije, a što će se zasigurno i potvrditi u daljnjem radu tvornice.

Iako tvornica u Brezju zbog

nesuglasica s Gradom Varaždinom za sada ne obrađuje varaždinski otpad, koji je već sedam godina gorući ekološki problem toga grada, tvornica uspješno obrađuje komunalni otpad koji nije iz Varaždina dok se onaj varaždinski i dalje balira i ilegalno odlaže na trošak građana.

Neekološko postupanje

!

Građani Varaždina nepotrebno plaćaju dodatni trošak baliranja otpada oko 45 eura po toni koji se i dalje, suprotno nalazu inspekcije zaštite okoliša, ilegalno odlaže te zagađuje zemljište i podzemne vode na vodozaštitnoj lokaciji i predstavlja veliku opasnost od požara.

Grad Varaždin trenutno tra-

ži drugo rješenje za odlaganje otpada na deponijima drugih općina u Hrvatskoj što realno predstavlja trostruki trošak (baliranje, odvoz bala na drugi deponij, plaćanje deponiranja otpada i prebacivanje problema sanacije i monitoring deponija za narednih 30-ak godina drugima). Takvo neekološko postupanje u

Europi nije praksa. Ako nastavi s takvom „politikom“, osim što bi mogao ubrzo doći u ozbiljnu proračunsku krizu, Grad Varaždin dugoročno neće riješiti problem s otpadom već će ga samo prebaciti drugima, što je, u pogledu morala, ekologije i poštovanja smjernica Europske unije, najlošije moguće rješenje.

100.000 tona baliranog otpada na varaždinskom ilegalnom odlagalištu koji prijeti okolišu i zdravlju građana

38 Putopis

14. veljače 2012., br. 404

KATMANDU Većina stranaca u Katmanduu posjećuje mjesta koja su upravo za njih rezervirana.

To su noćni barovi, restorani, klubovi. No osim ovoga Katmandu ima i svoje drugo, lokalno lice. Postoje u gradu mjesta gdje se okupljaju samo domaći stanovnici i ta mjesta dočaravaju pravo srce grada. To su većinom straćare od svega nekoliko kvadratnih metara, sa zemljanim podom, u kojima se pije rižino vino (3 kn) i jedu se jednostavna jela poput samose (prženo tijesto punjeno krumpirom) ili momo (mesne okruglice u tijestu kuhane na pari). Iako se polumračne prostorije u prvu ruku doimaju pomalo strašno, u njima se sastaju cijele obitelji i stari prijatelji, a atmosfera je krajnje gostoljubiva. U svakom slučaju vrijedi upoznati sva lica ovog drevnog grada.

Energičan grad

PUTOPIS Hrvoje Ivančić posjetio je Katmandu, glavni i najveći grad države Nepal

Između tradicije i modernog J Razlike između bogatih i siromašnih ovdje su ogromne, ali

stanovnici Katmandua zadržali su šarm i dozu ponosa Piše i snimio: HRVOJE IVANČIĆ

od njih nalaze se gosti što samo potvrđuje tur ističku Prvi susret s Katmanduom opredjeljenost zemlje. Stranmože izazvati preoptere- cima najnapučeniji dio grada ćenje senzora jer mirisi, četvrt je Thamel u kojoj se začini i buka ulice prejaki često kaže da je turizam nova su za prosječnog europskog državna religija. Za oko 100 kuna moguće je dobiti sobu posjetitelja. Uske uličice s bez mrlje na zidu, s drvenim, izrezbareklima-uređajem i nim balkonima za svim mogućim iznad sićušnih 0 0 1 o k o potrgovina, trće tehničkim u g o magalima pogovi kojima kuna m i sobu put televizora dominiraju it hinduistički je dob lje na i telefona. Moja r je solucija bila ili budistički m bez dakako najjefhramovi, preu d i z tinija jer nije mi natrpane tržnismetalo malo prašine ce voća i povrća te i zajednički wc. Većina kulkonstantna cirkulacija ljudi, stranaca, vozila, bi- turnih spomenika Katmandua cikl-rikši. S druge strane, upravo je religijske prirode. ovdje su betonske zgrade Ovdje se utjecaji hinduizma i modernog doba, smog budizma miješaju tako da je i prašina, jumbo plakati ponekad teško prepoznati o Coca Cole i turisti koji za kojoj se od te dvije trasobom povlače neizbježne dicije radi. U oko će vam zasigurno zapeprosjake. ti poneki od sadua odnosno sveU Nepalu Glavni i najveći grad Ne- tih ljudi koji zepala centar je kulturnog, mljom hodaju gospodarskog i noćnog života zemlje. Smješten na 1400 metara nadmorske visine u udolini ispred moćnih Himalaja u jednu se ruku učini kao skulptura netaknuta još od srednjeg vijeka dok s druge strane zrači modernim životom. Razlike između bogatih i siromašnih ovdje su ogromne, ali stanovnici Katmandua zadržali su šarm i dozu ponosa pa je šetnja ulicama sigurnija nego u većini europskih gradova. Šećući ulicama Katmandua nisam mogao ne primijetiti stotine i stotine pansiona, hotela i privatnih smještaja. U svakom

bez imovine i dijele blagoslov, a mnogi žive u dubokoj meditaciji. Da biste osjetili samo srce Katmandua, najbolje mjesto za istraživanje je njegova povijesna jezgra i centralni trg Durbar. Ime Durbar na nepalskom znači “palača”. Ovdje se nalazi Kasthamandap ili kuća od drva po kojoj je Katmandu dobio ime. Zgrada je, prema legendi, izgrađena iz samo jednog drveta, a sigurno je da u njoj nema niti jednog metalnog dijela.

Iako se centar Katmandua doima kao veliki otvoreni muzej, on nikako nije lišen životne energije koja struju gradom.

Podno hramova stanovnici trguju, nadvikuju se, dogovaraju nove poslove.

U podnožju hrama hinduističkog boga Šive okupljaju se prodavači povrća, a povremeno i ulični brijači dok u blizini, pored hrama Maju Deval vozači bicikl-rikši čekaju svoje mušterije.

DUNAVSKI BLUES Hrvoje Ivančić autor je knjige „Dunavski blues“ koja govori o njegovom 2000 kilometara dugom putovanju na gumenom čamcu od Zagreba do Crnog mora. Ivančić je dojmove s putovanja zabilježio u knjizi, i dobili smo priču o rijeci, o ljudima uz rijeku i o prijateljstvu. Knjigu možete nabavati u knjižarama diljem Hrvatske ili je naručiti direktno od Hrvoja na e-mail hrvojeivancic@yahoo.com.

Objed na otvorenom

Školarci na odmoru

!

14. veljače 2012., br. 404

Varaždinski karate trener Esad Garibović, kao izbornik hrvatske karate reprezentacije, vodio je mlade sportaše na EP u Baku, u Azerbajdžan

Sport sport@regionalni.com

Sport

!

Sport 39

Varaždinac Željko Krajan, kao izbornik hrvatske Davis Cup reprezentacije, zabilježio je prvu pobjedu i to nad reprezentacijom Japana 3:2

USPJEH Brončana medalja streličarki na SP-u u Las Vegasu

Dora Oštrek precizna i u Americi Juniorska državna reprezentacija u kojoj su Dora Oštrek iz Grebengradskih streličara, Novi Marof, zatim Tamara Brlek iz Streličarskog kluba Grofovi Konjski, Konjšćina, i Maja Orlić, članica Frankopanskih strjeličara iz Ogulina, osvojila je brončanu medalju na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u streličarstvu koje se održalo u Las Vegasu.

Tri kruga bile su slabije od

Ruskinja koje su pobjedom otišle u borbu za zlatom i na kraju ga osvojile, dok su protiv Meksikanki bile vrlo uvjerljive i pobijedile s prednošću od 22 kruga (224:202).

Tako je ova ekipa predvođena izbornikom Damirom Kolarekom iz Varaždina potvrdila broncu koju je osvojila prošle godine na Europskom pr venst vu u Poljskoj. (pd)

Medalje za Gavez i Dudek

NOGOMET Redovna godišnja skupština ŽNS Varaždin

Novi sustav liga

Skupštini ŽNS Varaždin u ime HNS-a prisustvovao je Zdravko Mamić, koji je pohvalio rad skupštinara

J 1. ŽNL Varaždin u sezoni 2012./13. brojit će 16, a jedinstvena 2. liga 14 klubova natjecanje u višem stupnju, a klubovi ŽNS Varaždin ispadnu iz više lige, iz 1. ŽNL Varaždin Na redovnoj izvještajnoj ispast će toliko klubova koliko skupštini Županijskog nogo- je potrebno da liga broji 16 metnog saveza Varaždina pri- članova. Inače, 1. ŽNL Varažhvaćen je novi sustav natjecanja din popunili bi prvaci 2. ŽNL istok, 2. ŽNL zapad i prvak NS za sezonu 2012./13.

Ludbreg.

Sukladno broju klubova koji Pioniri Od sada će 1. županijska ispadaju iz 1. ŽNL-a Varaždin formirat će se jedinstvenogometna liga Varaždin ni 2. ŽNL Varaždin. imati 16 klubova koji o U nju će tako će igrati 30 kola u ravk d Z ući po sedam sezoni. Postojat će ć prvoplasiraMami ko jedinstveni 2. ŽNL a k nih ekipa iz Varaždin s 14 klue j o a rek sadašnjih 2. bova koji će igrati m a z a j i ŽNL istok i 2.

26 kola. U rangu entuz pasiti ŽNL zapad.

2. ŽNL-a Varaždin es ž o m Ostale ekipe bit će 1. liga Noet bit će članice 3. gometnog središta nogom ŽNL-a i 2. lige NS Ludbreg koja će brojati Ludbreg, gdje će adetakođer 14 klubova. Oformljen je i 3. ŽNL Varaždin te 2. kvatno biti i niži uvjeti koje liga NS Ludbreg u kojima će broj moraju zadovoljiti klubovi.

Došlo je i do promjena u ekipa ovisiti o plasmanu u ovoj sezoni u 2. ŽNL-u istok i zapad. natjecanju mlađih uzrasnih Ako ove godine tri prvoplasi- kategorija. U juniorskoj konrane ekipe ne steknu uvjete za kurenciji novi sustav već je na

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

snazi, a pioniri su podijeljeni u šest teritorijalnih skupina, četiri na teritoriju ŽNS Varaždin i dvije na teritoriju NS Ludbreg.

Pobjednici skupina razigravat će za prvaka. Članove skupštine u ime HNS-a pozdravio je Zdravko Mamić, koji je rekao da ga je skupština ŽNS Varaždin podsjetila na mladost i skromnost.

Rekao je da samo entuzijazam može spasiti nogomet te da je

do sada najviše puta bio baš u Varaždinskoj županiji gdje ima i najviše prijatelja. Pozvao je da se pomogne NK Varaždin da ostane u 1. HNL-u. - Varaždin si ne smije dozvoliti da duže vremena ostane bez predstavnika u najvišem natjecanju, jedna sezona za restruktur iranje nije strašno, ali duže ne bi bilo dobro - dodao je Mamić uz pohvalu vodstvu ŽNS-a Varaždin na dosadašnjem radu.

M. Bunić dopredsjednik Skupština ŽNS-a Varaždin isto tako nije prihvatila žalbe kažnjenih sportskih djelatnika Mladena Henenca i Slavka Stolnika, kao ni nogometaša Štefana Kočiša i Sebastijana Novaka.

Donesene su izmjene statuta, usklađen je s pravnim aktima HNS-a od kojih treba izdvojiti da za sazivanje izvanredne skupštine sada trebaju potpisi najmanje

polovice članova skupštine te da mora proći najmanje šest mjesec od redovne.

U Izvršnom odboru ŽNS-a Varaždin više nisu Branko Janžek i Darko Geci, zbog nemogućnosti dolazaka na sastanke, a novi članovi, kojih sada može biti do 15, su Zlatko Horvat, Vitomir Namjesnik i Miroslav Bunić, koji je ujedno i dopredsjednik.

Atletičari AK Varaždin iz Beča su se vratili s čak dvije medalje. Riječ je o dvoranskom prvenstvu Hrvatske, koje se ovog vikenda u Beču održalo u sklopu međunarodnog gala mitinga. Bernard Gavez je kao mlađi junior bio drugi na 800 metara sa 1:59,87, dok je također juniorka, Kristina Dudek nakon otrčanih 400 metara na cilj stigla treća s vremenom

56,86.

Nastupli su još i Dražen Hudoletnjak na 400 m, koji je na cilj stigao četvrti s vremenom 51,36. Marija Hižman bila je peta u utrci na 400 metara, a na stazi od 60 metara natjecala se i mlada Mateja Jambrović.

Atletski klub Varaždin u petak će održati godišnju skupštinu, a doći će i do nekih promjena u vodstvu kluba.

Ipak prejaka Podravka Ni najveći optimisti nisu očekivali da će varaždinska Koka pobijediti Podravku, pa je tako poraz od 23:46 prihvaćen kao nešto normalno.

Prvo poluvrijeme završeno je 14:26 nakon kojeg se očekivalo da će Koka popraviti rezultat, međutim, to se nije dogodilo.

Gošće iz Koprivnice igrale su skoro jednako dobro i učinkovito i s prvom i s drugom postavom. Varaždinke će nove bodove morati potražiti u susretima s ekipama koje su na njihovom nivou. U sljedećem kolu Koka gostuje u rijeci kod ekipe šestoplasiranog Zameta.

40 Sport

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Novo vrednovanje P

onovo je vrijeme promjena u sportu kada se preispituju sva polazišta za vrednovanje i finaciranje sporta kako na nacionalnonom nivou tako i na lokalnom. Ponovo se razgovara kako zaštiti najmlađe sportaše, odnosno koji model financiranja izabrati da bi se zaštitio opstanak mlađih uzrasnih kategorija. Prijedloga ima raznih od oni da lokalna zajednica preuzme financiranje prostora, trenera, i natjecanja, jer su izračuni troškova za pojedini sport vrlo jednostavni, te da se financira izravno strogo namjenski. Seniorski pogon tako ne bi mogao koristiti sredstva namijenjena mladima i klupski menadžment morao bi pokazati svoju sposobnost u pronalaženju sponzora i donatora.

Lokalna zajednica putem zajednica sportskih udruga ili zaklada mogla bi potpomagati i taj segment klubova ukoliko se pokaže da za njega ima interesa. ljedeće područje o kojem se sve više govori je organiziranje velikih sportskih događanja u gradu kao turistički proizvod ali i kao motivacija mladima za bavljenje sportom. Potreban je određeni menadžment koji bi bio potpora klubovima i savezima koji bi se uključili u takve projekte. sim toga potrebno je pojačati manifestacije obilježavanje primjerice Hrvatskog olimpijskog dana, i sličnih dana jer ukoliko pogledamo malo u prošlost možemo vidjeti kako su to koristili naši klubovi kako bi se promovirali i što bolje predstavili javnosti. Na kraju tu je još i bilježenje događanja i očuvanje tradicije. Jedna od aktivnosti koja je skoro zamrla je i izdavaštvo na području varaždinskog sporta i proučavanje povijesnog razvoja sporta na ovom području.

To su u svakom slučaju područja o kojima bi se dalo razgovarati i napraviti pomak.

S

O

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR

14. veljače 2012., br. 404

STRELJAŠTVO, Tanja Perec, juniorska prvakinja Euro

Na redu su prve J Uspješna sportašica i odlična studentica s trenerom Josipom Plečkom priprema

natjecanja i nada se da će obećana moderna streljana uskoro ipak biti dovršena te Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

jek juniorka, izborila sam se za ulazak u seniorsku Tanja Perec, članica Stre- reprezentaciju. Tako da ću ljačkog kluba Varaždin, proš- na Europskom prvenstvu u le je godine osvojila naslov Finskoj od 15. do 20. veljače juniorske prvakinje Europe pokušati uloviti jednu od u disciplini zračna puška 10 četiri posljednje kvote. To metara. Za taj, ali i druge ne znači da moram biti na uspješne rezultate i repre- prva četiri mjesta jer ide po zentativne nastupe izabrana plasmanu, a ne po rezultatu. je u Varaždinu za sportašicu Već 29 Europljanki ima kvotu godine. Međutim, pred njom pa može ispasti pa budem 33. su tek sada veliki izazovi ako svih ovih 29 bude ispred među kojima je najveći pla- mene, a ja kao 33. mogu sman na Olimpijske igre i to uzeti kvotu i plasirati se na Olimpijske igre u Londonu. već uskoro.

Tako da sada nije toliko bitan niti rezultat već plasman, jer Kvota Podsjetimo se rezultata iz ove natjecateljice koje su već osvojile pravo nastupa ne prošle godine.

Mani je najvažnije bilo Eu- ulaze u kvotu.

Kako teku pripreme? ropsko prvenstvo za juniore Pripreme teku dobro, ja koje se održalo u Bresci u Italiji, početkom ožujka prošle sam zadovoljna. Rezultati su godine. Bila su tu i dva velika još uvijek kako su bili i prije.

Svjetska kupa na kojima sam Bilo je tu i tamo nešto slabijih mečeva, ali to smo odmah pokušala uzeti kvotu poslije riješili i sada je za Olimpijske igre, sve u redu. Pripremeđutim, nije Od me smo radili i bilo sreće. do .

5 1 u Čakovcu na Pr v i je bio e č a j l e njihovoj novoj u svibnju u 20. v redu streljani. U Sjedinjenim po s a r a reprezentaciji Američkim n o k s su još Snježana DržavaEurop u e j Pejčić iz riječma, u Fort stvo prven oj ke Lokomotive, Benningu k brončana s Olimu Tek s asu, a Fins pijskih igara u Pedr ug i je bio u kingu, i Sandra Vitez iz Münchenu u lipnju. U Njemačkoj sam bila deveta i Dalmacijacementa iz Solina. tu mi je 0,1 pobjegla kvota.

Osim ovih najvećih bilo je Raspored još mnogo važnih međunaOsim OI, što je još na rasrodnih natjecanja u Italiji i poredu od natjecanja ove Njemačkoj. Prošle godine godine? sam također i postavila novi Ove godine još imamo prjuniorski rekord Hrvatske i venstva Hrvatske - juniorsko izjednačila seniorski. i seniorsko, jer sam još cijelu Najveći izazov za svakog ovu godinu juniorka, te polusportaša su Olimpijske igre. finale i finale Kupa Hrvatske.

Kakvi su izgledi za plasman Zatim kreće malokalibarska u London? sezona u travnju. Ove godiŠto se tiče kvalifikacija ne je također i Europsko za Olimpijske igre, još prvenstvo i sva domaća imam jednu šansu, a natjecanja od izbornih to je na Europskom do lige i dr. prvenstvu. Iako sam Gdje se inače održapo godinama još uvivaju treninzi?

Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 15.02.2012.

- velika dvorana – odbojkaška utakmica OK Varaždin – OK Split s početkom u 16,00 sati 16.02.2012.

- kuglana – kuglačka utakmica KK Cesta – KK Zabok s početkom u 18,00 sati 17.02.2012.

- kuglana – kuglačka utakmica KK Ivančica – KK Obrtnik Or s početkom u 18,00 sati 19.02.2012.

- velika dvorana – odbojkaška utakmica OK Varaždin – MOK Rijeka s početkom u 17,00 sati

Tanja je treći put zaredom proglašena sportašicom godine

Tanja Perec i njezin trener Josip Plečko

SLOBODNO VRIJEME Kako je organizirano slobodno vrijeme? Što se tiče slobodnog vremena, ne stignem puno jer sam redovita na faksu i dok obavim trening ne ostaje mi vremena za hobije i slično. Prva sam godina faksa, upisala sam u Čakovcu menadžment turizma i sporta.

Dosta je obaveza, osim treninga tu su i natjecanja s putovanjima. Tri dana je bio München, sada u Finskoj ću ostati pet dana, ne ostaje mi puno vremena za bilo što drugo, a pogotovo ne neki drugi sport. Sva natjecanja u Hrvatskoj su također po dva, tri dana. Puno me nema.

Treniram većinom na streljani u Varaždinu, jedino kada su bile pripreme s reprezentacijom, onda je sve bilo organizirano u Čakovcu. Tamo smo svi zajedno odrađivali treninge i neke specifične zadatke. Ostatak vremena provodim u Varaždinu u matičnoj streljani Streljačkog društva Varaždin. Jedini pomak na streljani je to što sada imam grijanje pa ne moram više imati grijalicu uz sebe kao prošle zime. U ostalom pomaka baš i nema. Pucam još uvijek istom puškom, s istom opremom - i zračna i malokalibarska. Zračna puška je oko tri godine stara, a oprema je oko dvije godine i još uvijek je sve kao novo.

Mene odlično služi za sada.

Možda ćemo razmišljati o nečem novom nakon Olimpijade, tako da sada ne radimo promjene.

Kakav je odnos s Hrvatskim streljačkim savezom?

Hrvatski streljački savez ove mi je godine dodijelio priznanje za osvajanje naslova juniorske prvakinje Europe i ispravili su grešku iz prošle godine kada sam trebala dobiti priznanje za

treće mjesto na Europskoj ligi mladih a nisam, pa su mi ga uručili ove godine. Tako da sam sada dobila dva priznanja. Trener je urgirao prošle godine i sada je ispravljena nepravda. Hrvatski streljački savez mi omogućuje sva međunarodna natjecanja na koja idem u sklopu reprezentacije i plaćaju nam sve, od smje-

M

etak za malokalibarsku je oko 2 kune po komadu, a za jedan dan priprema treba oko 150 metaka štaja, hrane, prijevoza i dr. S te strane mi uvelike pomažu.

Također tu pomaže i Hrvatski olimpijski odbor kada su u pitanju kvalifikacije za Olimpijske igre. Također sam u A programu HOO sufinanciranja mladih sportaša, pa dobijem pomoć za pripreme, opremu i čak za objekte. Ali to je sve na temelju ostvarenih rezultata. Za B program znači da trebam biti do oko osmog mjesta, a medalja je

Sport 41

14. veljače 2012., br. 404

Ribolov

ope i trostruka sportašica godine grada Varaždina

Olimpijske igre se u skromnim uvjetima nedovršene varaždinske streljane za velika svjetska da će se ubuduće pripremati kao i njezine suparnice na svjetskim natjecanjima siguran A program, koji je opet financijski nešto jači.

Kako se klub financira? Što se tiče financiranja od strane Grada, u tri godine su prepolovili dotaciju klubu.

Tako da smo od 100.000 došli na 50.000 kuna, a u međuvremenu je sve poskupjelo.

Međutim, sada prijete da će nam skinuti još deset posto.

Tu je i stipendija koja je sada prve kategorije pa još ne znam koliko će iznosti, a do sada je druga bila oko 1.000 kuna na što se snizila s 1.700 prije tri godine.

Streljana Varaždinska streljana još uvijek nije dovršena.

Nedovršena streljana i smanjenje prihoda od njezinog iznajmljivanja utječu i na klub. Klub je imao uvijek zalihu od 5.000 do 10.000 eura, zbog putovanja, zbog kvarova na opremi, a sada toga više nema. Isto tako ako treba kupiti drugu pušku. Servis puške nam sada u Münchenu naprave zabadava otkad sam europska prvakinja, ali ako treba promijeniti neki dio, onda se mora platiti.

Koliki su troškovi pripreme za neko veće natjecanje?

Kada se pripremam za neko veće natjecanje pa i više, treniram onda dva tjedna prije samog natjecanja - pucam 70 do 80 metaka dnevno, pa čak i preko 100 metaka.

Vrlo brzo ode kutijica od 500 metaka. Uzeli smo nešto više, oko 7.000 metaka, pa je bilo i povoljnije, ali račun je stigao na 450 eura. To su samo dijabole, a metak za malokalibarsku je oko 2 kune po komadu, 1.000 komada za oko 200 eura stiže iz Engleske jer moramo naručiti testiranu municiju.

Kada smo vježbali s tom skupljom i testiranom municijom, onda je bio i bolji rezultat u Osijeku. Za vrijeme treninga s malokalibarskom puškom trošimo još i više municije dnevno jer se puca trostav i potrebno je minimalno 40 metaka po stavu.

Trebalo bi pucati 50 po svakom stavu, što je 150 metaka po treningu pa pomnožimo to s danima priprema pa s kunama ili eurima.

Kada počinje sezona natjecanja u malokalibarskom oružju?

Ciklus priprema za malokalibarsku traje od travnja, a Europsko prvenstvo je u kolovozu i još se u rujnu zna organizirati neko natjecanje.

Krajem rujna ponovo kreću natjecanja u zračnom oružju, s tim da zračna natjecanja traju do lipnja tako da se preklapaju tri do četiri mjeseca.

Nema pauze.

Budimir ŠEBEČIĆ Totalni FM, marketing, budimir.maletajne@gmail.com.

Veljača “prevrtača” O

va veljača za sada nije “prevrtača”, kako su to nekada znali ljudi reći. Ne, ova veljača je prava, kakva i treba biti. Polarne temperature koje smrzavaju rijeke, jezera, pa čak i more, ledolomci na Dravi i Dunavu, zamrznuta sol na obali mora, orkanska bura koja na obalu izbacuje kapitalne primjerke arbuna, orada, gofova, pa ljudi u “ribolov” idu s kantama i vrećama.

Biblijsko-kataklizmični prizori kakve ja ne pamtim.

Doduše, lovio sam nekad ribe na Dravi i ispod leda, ali sad me ništa ne bi natjeralo na slične avanture. No bilo kako bilo, i ova zima će proći. A na proljeće, pravac Drava, Aquacity ili jezero Trakošćan. No do tada još malo teorije o utjecaju vremenskih prilika na ribolov.

S obzirom na depresivno stanje, bilo da pogledate na termometar, bilo u novčanik, nastavljamo u istom tonu dajući odgovor na pitanje kada ne ići u ribolov, odnosno kakvo vrijeme je loše za ribolov. Iskustvo je pokzalo da će ribolov biti loš ili djelomično uspješan ako atmosferski tlak naglo pada te ako vjetar naglo mijenja smjer i jačinu te puše i noću s juga, istoka ili jugoistoka. Isto tako, ako je temperatura ista i danju i noću. Znakovi koji odgovaraju ovakvom vremenskom stanju su sljedeći: dim iz dimljaka se spušta na zemlju, vrane dosadno grakću, galebovi ne plutaju po vodi, šaran često iskače iz vode tijekom dana. Ribolov će biti gotovo jednak nuli ako atmosferski tlak nastavlja padati ili ostaje vrlo nizak, ako je vjetar slab i postojan (naročito ako puše sa sjeveroistoka, istoka ili jugoistoka) ili je vrlo jak, ako je oblačnost niska i postojana s ujednačenom sivom bojom, ako kiša ili snijeg padaju ravno, s malim prekidima. ato, ribiči, malo strpljenja. Brusite udice, čistite role, uživajte uz peć ili kamin (može i vruće radijatore).

Još malo pa će i proljeće...

Z

Knjigu Male tajne športskog ribolova možete naručiti na telefon 091 2002 083. Cijena knjige je 49,00 kuna plus poštarina.

Bronca za Levatića

Tanja s velikim optimizmom očekuje Europsko prvenstvo na kojem treba izboriti nastup na OI

OBRAZOVANJE Studij menadžmenta u turizmu i sportu u Čakovcu

Odlična i na fakultetu Škola nije ostala po strani?

Fakultet je ono što sam željela, još sam puno prije sanjala da ovako nešto studiram. Drago mi je što mi se to ostvarilo. Imala sam drugu kategoriju sportaša po kategorizaciji Hrvatskog olimpijskog odbora kada sam upisivala, pa sam se mogla izravno upisati. To mi je puno olašalo i polaganje državne mature jer nije bilo presinga ni stresa. Tako sam se u to vrijeme mogla više koncentrirati na Europsko prvenstvo i tako sam i mogla postati juniorskom prvakinjom. Moji vršnjaci su učili za maturu, a ja sam bila te sreće da nisam morala toliko učiti jer je upis na faks bio već osiguran. Međutim, ja sam ipak učila i završila maturu s vrlo dobrim što je meni bilo

super, a sva četiri razreda sam ionako završila s odličnim. Znanja sam imala pa mi

p

rimjena računala u poslovnoj praksi, ekonomska matematika te osnove ekonomije najdraži kolegiji niti nije bio toliki problem ta matura. Lakše i sigurnije sam pristupala polaganju. Što bi se moglo izdvojiti na fakultetu?

Svi predmeti su opravdali moja očekivanja osim jednog. To su osnove trgovačkog prava. Meni teško pada štreberaj pa mi je zato i taj kolegij teško pao; i profesor zahtijeva princip “sjedi i

uči”, a nije niti predmet koji se može s razumijevanjem naučiti. Nešto se i može, ali to su stručni termini s kojima nikad nisam bila na “ti”; da su bili, vjerojatno bih završila na pravu. Od ostalih predmeta izdvojila bih primjenu računala u poslovnoj praksi što mi je bilo zanimljivo, radili smo puno seminara, prezentacija i tako da se može dosta naučiti. Imala sam i ekonomsku matematiku, a kako mi logika i matematika idu i voljela sam matematiku još od malih nogu, nije mi to bio problem. Osnove ekonomije je isto stvarno zanimljiv predmet, što se nisam nadala u početku. Uopće mi nije bio problem učiti. Tu je još i engleski jezik, a to također volim odavno, pa mi nije bilo teško. Zadovoljna sam i nisam mogla bolje odabrati.

Plivački klub Varaždinske Toplice sudjelovao je na Međunarodnom plivačkom mitingu u organizaciji PK Radenci u sklopu lječilišnog centra Radenci u Sloveniji na zatvorenom bazenu veličine 25 m. Sudjelovalo je 90 natjecatelja iz 10 slovenskih klubova. Posebno treba istaknuti Matiju Levatića, koji je osvojio brončanu medalju na 100 prsno. Ove godine, hrvatska zastava istaknuta je zbog PK Varaždinske Toplice, a prošle godine zbog PK Čakovca. Klupske, ali i boje Hrvatske, branile su četiri plivačice i četiri plivača koji su nastupili u pojedinačnoj konkurenciji, a i u štafetnim utrkama. Ekipa iz Varaždinskih Toplica bila je najmlađa, a većini plivača ovo je bilo prvo međunarodno natjecanje.

Važna skupština

U petak, 17. veljače održat će se redovna radna i izborna Skupština Sportskog atletskog kluba “Varaždin”.

Nakon izvješća o prošlogodišnjim aktivnostima, održat će se izborna Skupština te će varaždinski atletski klub dobiti novo vodstvo, a dogodit će se još neke

velike promjene u klubu.

Tom će se prigodom dodijeliti priznanja najboljim atletičarima ali i svim zaslužnim članovima kluba.

Skupština će započeti u 17,00 sati u Caffe baru Sloboda na SC Sloboda, a nakon službenog dijela organiziran je domjenak.

42 Sport

14. veljače 2012., br. 404

BOWLING Svečano otvorena Kuglana Stadium Bowling u Lumini centru

KICKBOXING

Pintarić i Plantak Članovi Kickboxing kluba Pit bull gym Sračinec nastupili su na Kickboxing turniru u Vukovaru. Najbolje rezultate ostvarili su mlađi kadeti Tino Pintarić, koji je osvojio drugo mjesto u kategoriji kick-light, i Leon Plantak, koji je osvojio prvo mjesto također u kategoriji kick-light. U tijeku su upisi u školu Kickboxinga u Sračincu koju vodi trostruki prvak svijeta Siniša Kovačić. Upisi za djecu su u ponedjeljak, srijedu i petak od 17.30 sati u Sportskom centru Sračinec.

RUKOMET

RK Zamet za sada prejak Rukometaši Vidovec Biosa nisu se uspjeli plasirati u četvrtfinale Hrvatskog rukometnog kupa, na domaćem parketu.

Premijerligaš RK Zamet iz Rijeke pokazao se prejakim protivnikom, vodili su tijekom susreta sa čak 15 golova razlike, a Vidovec Bios je na kraju uspio samo ublažiti poraz.

- Prvo poluvrijeme bilo je neshvatljivo loše, čini mi se da su dečki izgorjeli u želji. U nastavku smo pokazali kako možemo i znamo igrati, no nije bilo dovoljno - izjavio je nakon susreta s Riječanima Saša Kuček, tener Vidovec Biosa.

Vidovec nastavlja natjecanje u 1. HRL gdje se pobjedom nad Moslavinom još više približio ulasku u Premijer ligu.

Bowling je sport, ali i rekreacija za sve uzraste pa se ljubitelji kuglanja nadaju da će se povećati broj ljubitelja ovih sportova

Bowling i zabava do jutarnjih sati J Svi koji vole kuglanje doći će na svoje zahvaljujući novoj kuglani Stadium Bowling u Lumini centru Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Brojni poklonici bowlinga, kojih je svakim danom sve više, napokon su došli na svoje i u sjeverozapadnoj regiji, i to zahvaljujući kuglani Stadium Bowling otvorenoj u Lumini centru.

I državni prvak Partyju otvorenja, koji je održan u petak, odazvalo se mnogo posjetitelja i uglednika, među ostalim i dogradonačelnik Vjeran Radelić, načelnik općine Gornji Kneginec Goran Kaniški, načelnik Varaždinskih Toplica Dragutin Kranjčec te Mišo Mrkonjić, prvak Hrvatske u

bowlingu već dvije godine za da će Stadium kuglana postati glavno mjesto zabave i redom. rekreakcije u gradu.

U kratkom goz u Nakon što je Mišo voru dobrodoše Mrkonjić bac io lice Andreas uraš b m a t “pr vu kuglu”, Marambos, svoje vještine jedan od i DJ-a je n e oprobali su i vlasnika đ iznena evojka varaždinski doStadium j d i gradonačelnik kuglane, r veče ktričnoj Radelić, kao i e l e na načelnik općine i n i l vio Gornji Kneginec Kaniški te ostali gosti koji su se mogli ogledati i u biljaru te ostalim zabavnim igrama.

Već 30 godina

gostima je, između ostalog, rekao kako mu je jako drago što su ih građani Varaždina i okolice tako toplo prihvatili te da stoga vjeruje

Za zabavni dio zaduženi su bili Tamburaški sastav Mejaši, DJ Ewan iz Našica te iznenađenje večeri - djevojka na električnoj violini. Zabava je potrajala do ranih jutarnjih sati.

Uz veliki party na početku vikenda, kuglana Stadium Action

PAZITE NA PRSTE! Cilj bowlinga je da zakotrljamo bowling kuglu po stazi, izvadimo palac i ostale prste s namjerom da kuglom oborimo 10 čunjeva koji stoje na drugom kraju staze. Čunjevi su postavljeni u obliku trokuta, sa jednim čunjem u prvom redu, gledano prema igraču, dva u drugom, tri u trećem i četiri u zadnjem redu. Igra je sastavljena iz 10 okvira ili dana ili Frames. U svakom od prvih devet okvira – Frame, igrač može dvaput baciti kuglu da bi oborio 10 čunjeva. U desetom okviru – Frame, igrač može baciti kuglu najviše triput. Igrač koji obori najviše čunjeva i time dosegne najviši rezultat, pobjednik je igre.

Place, kao idealna destinacija za cijelu obitelj, nastavila je sa zanimljivim programom i u subotu. Naime, trudeći se prirediti zabavu za sve generacije i uveseliti svaki obiteljski izlazak, od 15 sati najmlađi su posjetitelji mogli uživati u oslikavanju lica i odličnim provodom uz Disney maskote.

Stadium Bowling dio je grčke FRN grupacije koja djeluje već

više od 30 godina, a uz zabavne sadržaje poput Stadium Bowling kuglana, vlasnik je i Stadium hotela, Stadium zabavnih centara te ugostiteljskih sadržaja. Suradnjom renomirane tvrtke Stadium Bowling i Centra Lumini, te nedavno otvorenog Cinestar multipleks kina, Varaždin i okolicu očekuju još bogatiji zabavni sadržaji i vrhunski provod za sve generacije.

SPORT ZA SVE Društvo za sportsku rekreaciju organizirao stolnoteniski turnir otvorenog karaktera i turnir u kartanju

Više od 60 rekreativaca u Ivancu

Dragutin, Vedran i Dino kući su se vratili s peharima

Povodom Dana sportske rekreacije u Hrvatskoj, DSR Salinovec organizirao je stolnoteniski turnir otvorenoga karaktera i turnir u kartanju bele. Turnir u stolnom tenisu održao se u dvorani Područne škole Tin Ujević u Salinovcu s početkom u 16 sati. Odazvalo se ukupno 25 sudionika iz Salinovca, Ivanečke Železnice, Ivanečkog Vrhovca, Stažnjevca, Gačica, Ivanca, LančićKnapića, Bedenca, Klenovnika, Žarovnice, Lepoglave, Varaždina i Zagreba. Natjecanje je završilo u 21 sat. Svi sudionici bili su razvrstani u 8 skupina iz kojih je ukupno

16 najboljih razigravalo za plasman prema kup sistemu. Treće mjesto osvojio je Dragutin Posenjak iz Žarovnice, drugo

D

SR Salinovec obilježilo Dan sportske rekreacije turnirima i druženjem mjesto pripalo je Vedranu Cerovčecu iz Klenovnika, dok je najbolji pojedinac bio Dino Hranj, također iz Klenovnika. Turnir

u kartanju bele održao se u staroj školi u Salinovcu s početkom u 16 sati. Odazvalo se 20 parova odnosno 40 kartaša iz Salinovca, Gačica, Stažnjevca, Ivanečkog Vrhovca, Ivanečkog Naselja, Ponikvi, Ivanca, LančičKnapića i Druškovca. Natjecanje je završilo u 21.30 sati. Kartalo se po kup sistemu na ispadanje. Treće mjesto osvojili su Stjepan Hudoletnjak i Vladimir Miklošić iz DŠR Salinovec, drugo mjesto pripalo je Copaku i Vizjaku iz Gačica dok su najbolji kartaši bili Stjepan Četrtek i Vladimir Roginek iz DŠR Salinovec.

Vidokrug 43

14. veljače 2012., br. 404

TU KRAJ NAS U Bartolovcu rekordno visok snjegović

Valent ima 4 metra Snjegović Valent visok je preko 4 metra i stanuje u Bartolovcu. Zajedničkim snagama napravila ga je obitelj Magić. - Bila je to dedina ideja. Zajedno sa sinom Karlom i zetom Sašom napravio je to za svoje unuke – ispričala je Nikolina Magić Lilek koja nas je pozvala da vidimo novog stanara smještenog u blizini njihovog doma.

Gospodin Stjepan, autor ovog divovskog snjegovića, uistinu se potrudio. Za ovu

USUSRET 48. Međimurski fašnik

Neće u zaborav!

Nakon što je prošli tjedan proslavila svoj 48. rođendan, u Turističkoj zajednici Grada Čakovca nema predaha jer ovaj vikend na čakovečkim ulicama održava se već tradicionalni 48. Međimurski fašnik, najveća fašnička veselica u ovom dijelu Hrvatske. Programi su već započeli, a “udarni” fašnički vikend počinje u petak, no najveselije će biti tri dana vikenda. U petak 17. veljače u 19 sati počinje svjetovni fašnik, dan kasnije u 10 sati počinje dječji fašnik, a središnji događaj bit će u nedjelju 19. veljače kada će

se u Čakovcu održati tradicijski fašnik. Pred tisućama posjetitelja predstavit će se tradicijske maske: Pikači, Lafre, Čaplje i ostale autohtone maske cijelog Međimurja, ali i gosti iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske. Bez ovog događaja mnoge od maski i fašničkih običaja pale bi u zaborav.

Nakon predstavljanja na pozornici i rastjerivanja zime, koja je u punom jeku, na glavnom trgu spalit će se Fašnik optužen za sve zlo protekle godine, a sudionici i posjetitelji nastavit će zabavu pod fašničkim šatorom.

ČITANJEM DO ZVIJEZDA

Vole i lektiru, no krimići su im bolji

Učenici osnovne škole Trnovec najbolji su čitatelji Varaždinske županije. Kao takvi iskazali su se na natjecanju iz čitanja!

Nakon školskih natjecanja, na 2. osnovnoj školi okupili su se mnogi osnovci te se natjecali u knjiškom znanju na županijskom nivou.

Trideset učenika iz deset škola pokazalo je koliko je zapamtilo “gradivo” iz knjiga Balkanska mafija, Zagonetno pismo, Petlja i Krađa u galeriji. Riječ je, naravno, o krimićima.

Cure više čitaju Svaka škola imala je svoju ekipu sastavljena od tri člana. Najbolje je prošao trnovečki trojac - Leo Vugrinec, Klara Makšan i Lucija Ivec.

Sa 138 bodova ostavili su

iza sebe ostale ekipe. - Sretni smo jako zbog rezultata.

Nije bilo jako teško, ali za neka pitanja nismo znali na koju se knjigu odnose - ispričao je Leo. Bez obzira na lošije rezultate, sretne su i cure iz Martijanca. - Malo jesmo razočarane, ali ništa strašno.

Neki nisu ni do toga došli – rekle su.

Regionalno Nakon dobro obavljenog županijskog natjecanja, 16. ožujka u prostorijama varaždinskog DND-a održat će se i regionalno natjecanje.

Na njemu će sudjelovati po 2 prvoplasirane ekipe iz 4 županije sjeverne Hrvatske: Međimurske, Koprivničkokriževačke, Bjelovarsko-bilogorske i Varaždinske.

snježnu kreaciju trebalo mu je skoro cijelo radno vrijeme.

Naime, radili su ga od 10 ujutro do 17 sati tj. punih sedam sati! Naravno, potrebni su bili i brojni rekviziti, pa čak i ljestve.

Visoki Valent ima i svog malog prijatelja, 10 centimetara visokog snjegovića. Iako jedva zamjetan kraj Valenta, daje ovoj obitelji i svim susjedima pravi zimski ugođaj kakav rijetko tko ima.

Ponosni vlasnici nadaju

se samo jednom – neka ova zima potraje još barem malo kako se ovaj jedinstveni snjegović ne bi pretvorio u lokvu.

Zajednička izrada snjegov ića mogla bi im postati tradicija. Naime, rekordno visok snjegović osvanuo je kod obitelji Magić i 2010. godine. Tada je bio visok 3 metra. Sudeći prema tome, već sljedeće zime mogao bi nas dočekati i još viši, a gospodin Stjepan postat će prava legenda.

44 Savjetnik

14. veljače 2012., br. 404

Veterinarska klinika

Hortikultura

Davorin LUKMAN

Franjo PAVETIĆ

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka Ovlašteni stalni sudski vještak za područje veterinarske medicine (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

U trendu

Legg-Calvé-Perthesova bolest

Č

itam u katalogu: vaza s visokim stalkom pogodna za vjenčanja i druge svečane prigode, u prazninu stalka vaze može se nasuti pijesak ili plastične kuglice raznih boja, želatina u koju se mogu staviti plastični cvjetovi, po želji stranke ukrasiti mašnama itd., a može i svježe cvijeće. Pomislih ma otkud to, pa jesu li vaze doista i za svježe cvijeće?! Okrećem stranice dalje, tražim možda ima u ponudi te renomirane tvrtke (tako se reklamira u svojem katalogu) kristalnih tanjura u kojima se poslužuju plastične jabuke, plastične banane, plastične kruške, plastično grožđe, a valjda može i pravo prirodno jestivo voće. Pa neka izvoli ko voli.

U tom katalogu, kako bi sve bilo u trendu, nedostaju plastični mladenac i mladenka iz sexy shopa! e treba osuđivati one koji nude i prodaju robu koju narod traži. Spretni poduzetnici nude upravo ono što narod traži! U ludilu prenaglašenih superlativa, dominacije primitivizma, tradicionalan te kulturan izbor smatra se potrošenim. ajbolja ilustracija svega ovoga je sudbina kolegice visoke hortikulturne naobrazbe i njezine tek otvorene cvjećarnice u centru jednoga grada. U novootvorenom cvjetnom salonu predivna atmosfera prelijepih instalacija, ni jednog jedinog plastičnog cvijeta. vratih nakon nekoliko mjeseci, a kad tamo hrpetine kričavih boja umjetnog cvijeća, listova nestvarnih boja, svjetlucavih grančica. Čim me ugledala kako zurim u tu hrpu bezdušne patvorine, prozbori ne čekajući moj komentar: „Propala bih da toga nemam!

Mrzim ga iz dna duše, ali ne mogu si pomoći! Ljudi ga kupuju za sve prigode više nego svježe cvijeće.„

N N S

Bolesni kuk

Zdravi kuk

N

erijetko je da se neka bolest naziva po nekom znanstveniku ili stručnjaku, no rijetkost je da bolest nosi naziv njih trojice! Legg-Calve-Perthesova bolest je zapravo tzv. avaskularna nekroza glave bedrene kosti! Što to znači?! U doba rasta i razvoja glavice bedrene kosti, dolazi do poremećaja u prehrani glavice krvlju i posljedično glavica počinje „odumirati“. Nastane nekroza s opsežnom displazijom tj. degenerativnim promjenama u kuku. Razlog nastajanja bolesti do sada nije dokazan, no postoji definirana predispozicija. Prvenstveno se dijagnosticira u patuljastih pasmina pasa, a u pojedinih linija učestalost može biti i do 20 %. Iako su opisane i obostrane nekroze, do sada sam u svojoj praksi dijagnosticirao četiri puta samo jednostranu. bog defekta u izgledu glavice bedrene kosti, psu je nemoguće koristiti kuk, pokreti su izuzetno bolni, a posljedično nastaje koksartroza s potpunim kolapsom

Z

strukture kuka. Pas ili samo povremeno vrlo nestabilno opterećuje bolesnu nogu ili je drži u zraku i hoda po preostale tri. Posljedično nastaje atrofija butnog mišićja.

Promjene započinju u prosjeku u 5. mjesecu života te kod svakog šepanja stražnjih ekstremiteta manjih pasmina pasa treba pomisliti i na ovu bolest. Kada je bolest klinički manifestna, promjene su najčešće već vrlo opsežne.

Bolest se dijagnosticira najjednostavnije rendgenskom pretragom. edina mogućnost terapije je tzv. resekcija glavice bedrene kosti tj. njezino operativno odstranjivanje. Operaciju treba izvesti čim ranije, prije nego degenerativan proces zahvati cijelu zglobnu čašicu. Konzervativna terapija analgeticima nažalost ne daje rezultata. Nažalost, posljednji slučaj pacijenta koji je bio liječen u jednoj klinici zbog problema s kralježnicom, nije prepoznat kao ova bolest te je i za operativni zahvat bilo prekasno.

J

Uređenje okoliša

Pravna strana

Piše: Božo LUKAČIĆ

mag. iur.

Rezidba voćaka (2) U

prvom dijelu rezidbe voćaka opisao sam općenito praktični dio rezidbe. U ovom dijelu dajem nekoliko savjeta onim čitateljima koji kažu da im voćke rode svake druge godine ili im uopće ne rode. Dat ću vam primjer jednog poznatog poduzetnika iz Varaždina, koji voćnjak ima iza kuće. K dotičnom gospodinu došao sam porezati voćke. Kad sam stigao do njega, rekao mi je da sam već šesti rezač koji dolazi rezati njegove voćke. No prije nego je gospodin došao, ja sam već prošetao po voćnjaku i bio sam jako razočaran viđenim. Morao sam mu reći da ove godine, što se plodova jabuka tiče, neće biti ništa, na što se on revoltirano pitao zašto sam onda uopće došao rezati voćke ako neće biti plodova. Naime, budući da u voćnjaku nema ni jedne rodne grančice, kao ni jednog rodnog pupa, a rodni pupovi su dvogodišnji, ja ovom rezidbom mogu samo formirati skelet voćke, a ljetnom rezidbom isforsirati voćku da izbaci rodne pupove za sljedeću sezonu. Na kraju, dogovorili smo suradnju.

Kombinacijom zimske i ljetne rezidbe, voćke su dobile svoj uzgojni oblik, stvarale su se ljetnom rezidbom rodne grančice na kojima su se stvarali rodni pupovi. Voćke su redovito donosile plodove svake godine. Rezidba voćaka na bujnoj podlozi kao u ovom slučaju, vrlo je delikatna.

Svi rezači prije mene rezali su vrhove primarnih grana, što se ne smije jer se takvom rezidbom vegetacija s donjih grana seli na vrh, a u te je grane kolanje sokova najjače, pa oduzimaju hranu svim granama ispod te se donje grane i grančice koje su nosači rodnih pupova nisu mogle razviti na normalan način. Voćke koje rode svake druge godine su obično stare - jedne godine hrana odlazi na rod, a druge godine na stvaranje rodnih grančica i rodnih pupova, pa ljudi znaju reći: “Ovo je dobra starinska jabuka, ali rodi svake druge godine”.

Informacije o rezidbi, sadnji, možete dobiti na: 042/717-605, 091/251-91-89, e-mail: eko-oaza1@gmail.com

Krešimir JELAKOVIĆ

Obračunsko plaćanje u blokadi P Š oduzetnici često svoje obveze i potraživanja naplaćuju putem obračunskog plaćanja, tj. zatvaraju međusobne novčane obveze bez uporabe novca. Obračunsko plaćanje najčešće se provodi na temelju izjave o kompenzaciji, ugovora o cesiji, asignaciji ili preuzimanju duga. ukladno čl.14 Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, poduzetnik ne smije obavljati obračunska plaćanja ako je njegov račun u banci blokiran. Onaj poduzetnik koji unatoč postojećoj blokadi računa obavi obračunsko plaćanje, plati obveze gotovim novcem ili gotov novac koji je primio u obavljanju svoje djelatnosti ne položi na račun, čini prekršaj za koji navedeni Zakon predviđa novčanu kaznu od 50.000 do 500.000,00 kn, a za odgovornu osobu u poduzetniku 10.000,00 do 50.000,00 kn. sim toga, takvim plaćanjem za vrijeme blokade računa poduzetnik se u određenim okolnostima može smatrati odgovornim i za počinjenje nekoliko kaznenih djela, i to kazneno djelo pogodovanja vjerovnika, kazneno djelo zloporabe ovlasti u gospodar-

S

O

skom poslovanju i kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju. to se tiče odgovornosti poduzetnika koji je zaključio ugovor o obračunskom plaćanju s poduzetnikom koji je u blokadi, za njega nije predviđena nikakva prekršajna sankcija, niti je on dužan provjeravati ima li druga strana blokiran račun. Isto tako nije predviđena ništavnost takvog «zabranjenog» ugovora o obračunskom plaćanju i na prvi pogled čini se da je jedino takav ugovor problematičan za poduzetnika u blokadi. eđutim, druga je stvar kada poduzetnik koji zna za postojeću blokadu računa svog dužnika svejedno s njim sklopi «zabranjeni» ugovor o obračunskom plaćanju s namjerom da svoja potraživanja naplati prije nego to uspiju drugi dužnikovi vjerovnici, a koji bi se prema redoslijedu naplate s blokiranog računa inače morali namiriti prije. U tom slučaju i taj poduzetnik bi se pod određenim okolnostima mogao izložiti kaznenoj odgovornosti i to osobito za poticanje ili pomaganje kod počinjenja kaznenog djela pogodovanja vjerovnika.

M

Oglas 45

14. veljače 2012., br. 404

Povodom predstojeće 23. sjednice Gradskog vijeća Grada Varaždina koja će se održati dana 20.02.2012. godine i činjenice da je jedna od točaka dnevnog reda “Prijedlog Odluke o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti odlaganja komunalnog otpada s područja Grada Varaždina”, a što je od strane Grada Varaždina u potpunoj suprotnosti sa svim prethodno donešenim i važećim aktima, odlukama, planovima i ugovorima o obveznoj mehaničko-biološkoj obradi otpada te izdvajanju svih vrijednih svojstava otpada namijenjenih reciklaži ili energetskoj oporabi, T7 VIS kao ugovorna strana koja je izgradila 180 milijuna kuna vrijedno postrojenje i ispoštovala sve ugovorne obveze objavljuje u cijelosti dopis upućen svim Gradskim vijećnicima Grada Varaždina kako bi oni, ali i javnost, bili transparentno i detaljno informirani o problemu koji može biti na veliku štetu građanima i Gradu Varaždinu.

VIJEĆNICIMA GRADSKOG VIJEĆA GRADA VARAŽDINA U Varaždinu, 13.02.2012.

PREDMET: Poziv na posjet tvornici EKOTIME MBO R+ i osvrt na aktualno stanje provedbe Ugovora o interventnom odvozu i zbrinjavanju komunalnog otpada radi sanacije postojeće lokacije Brezje Poštovani, S obzirom na važnost realizacije Ugovora o interventnom odvozu i zbrinjavanju komunalnog otpada radi sanacije postojeće lokacije Brezje te rada MBO postrojenja ovim putem Vas pozivamo da posjetite tvornicu EKOTIME MBO R+ kako bi se na licu mjesta upoznali sa svim prednostima MBO postrojenja i mogućnostima žurne obrade.

Od ponedjeljka 13.02.2012. do subote 18.02.2012. možete nas posjetiti u tvornici EKOTIME MBO R+ u bilo koje vrijeme uz prethodni poziv na mobitel broj 091/352-0026.

Uz to nudimo Vam mogućnost organizirane posjete i prijevoza po dogovoru.

Nadamo se da ćete naći vremena i iskoristiti ovu mogućnost s obzirom na aktualna događanja, a posebice sjednicu Gradskog vijeća zakazanu na dan 20.02.2012. na kojoj je jedna od točaka „Prijedlog Odluke o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti odlaganja komunalnog otpada s područja Grada Varaždina“.

S tim u vezi slobodni smo Vam ukazati na činjenicu da postoji čitav niz važećih akata i dokumentacije od strane Grada Varaždina i ugovornih strana, na osnovu kojih je realizirana izgradnja MBO postrojenja te Vam ističemo samo neke od bitnih, dolje navedenih, važećih dokumenata: 1. Gradsko poglavarstvo grada Varaždina donijelo je 18.09.2008. godine Zaključak o upućivanju na stručnu -javnu raspravu nadležnim institucijama i trgovačkim društvima prijedloga Plana gospodarenja otpadom Grada Varaždina izrađenog od društva APO d.o.o. Zagreb.

2. Gradsko poglavarstvo grada Varaždina donijelo je 4.12.2008. godine Zaključak kojim se prihvaća ponuda društva APO d.o.o.za izradu dokumentacije o načinu obrade dokumentacije, oporabe i konačnog zbrinjavanja komunalnog otpada s područja Grada Varaždina.

3. Gradsko poglavarstvo grada Varaždina donijelo je 4.12.2008. godine Zaključak o potrebi interventne sanacije stanja na postojećem privremenom odlagalištu komunalnog otpada u Brezju

4. Gradsko poglavarstvo grada Varaždina donijelo je 18.12.2008. godine Zaključak o prihvaćanju prijedloga načina interventne obrade i zbrinjavanja komunalnog otpada s područja grada Varaždina izrađenog od strane trgovačkog društva APO d.o.o. usluge zaštite okoliša Zagreb 5. Varkom d.d. Varaždin i T7 VIS d.o.o. sklopili su 24.12.2008. godine Ugovor o interventnom odvozu i zbrinjavanju komunalnog otpada radi sanacije postojeće lokacije Brezje 6. Varkom d.d. Varaždin, T7 VIS d.o.o. Varaždin i Grad Varaždin sklopili su 12.05.2009. godine I Dodatak ugovoru o interventnom odvozu i zbrinjavanju komunalnog otpada radi sanacije postojeće lokacije Brezje 7. Gradsko v ijeće grada Varaždina donijelo je 30.09.2009. godine Zaključak o prihvaćanju Plana gospodarenja otpadom Grada Varaždina kojim se prihvaća Plan gospodarenja otpadom Grada Varaždina definiranom MBO tehnologijom, a ne odlaganjem i kojim se podržavaju sve provedene aktivnosti vezane uz hitno i interventno zbrinjavanje gradskog komunalnog otpada i uspostavu MBO tehnologije na lokaciji Brezje II 8. Varkom d.d. Varaždin, T7 VIS d.o.o. Varaždin i Grad Varaždin sklopili su 17.03.2010. godine Promemoriju dogovora u svezi Ugovora o interventnom odvozu i zbrinjavanju komunalnog otpada radi sanacije postojeće lokacije Brezje 9. Gradsko v ijeće grada Varaždina donijelo je 15.09.2011. godine Zaključak o neprihvaćanju Prijedloga zaključka o pokretanju postupka utvrđivanja pravne valjanosti Ugovora o interventnom odvozu i zbrinjavanju komunalnog otpada radi sanacije postojeće lokacije Brezje i Dodatka I. tom Ugovoru. Osim toga istim zaključkom gradsko vijeće Grada Varaždina zadužilo je sve nositelje izvršne vlasti u Gradu Varaždinu, resorne Upravne odjele gradske uprave i djelatnike da učine sve da se u potpunosti spriječi svaka moguća šteta ili ekološki incident na lokaciji odlagališta bala komunalnog otpada u Brezju, kao i da poduzmu sve radnje i postupke za njihovu hitnu sanaciju. Posebice, istim Zaključkom, Gradsko vijeće Grada Varaždina upozorava na svoj Zaključak od 30.09.2009.

godine kojim podržava sve radnje i postupke vezane uz hitno i interventno zbrinjavanje gradskog komunalnog otpada i uspostavu sustava za mehaničko-biološku obradu komunalnog otpada (MBO) u Brezju, o čemu je potrebno redovito i potpuno izvještavati Gradsko vijeće Grada Varaždina.

Osim gore navedenog, obavještavamo Vas da je T7 VIS d.o.o. Varaždin dopisom od 25.10.2011. godine uputio poziv Varkomu d.d. za isporuku početnih količina baliranog i novonastalog komunalnog otpada kao i da je obavijestio Varkom i Grad Varaždin dopisima od 5.12.2011., 11.01.2012. i 30.01.2012. o potrebi hitne isporuke komunalnog otpada i izvršavanju ugovornih obaveza od strane Varkoma i Grada Varaždina. Navedene dopise dostavljamo u prilogu s obzirom da smatramo da Vi kao gradski vijećnik o sadržaju istih u ovom slučaju, posebice morate biti upoznati. Ujedno Vas informiramo da na iste do danas nismo dobili nikakav službeni odgovor niti kontra prijedlog od strane Grada Varaždina.

Također, osobito smatramo važnim naglasiti i činjenicu da aktualna gradska vlast neistinito nastoji prikazati postotak povećanja cijene u računima za komunalne usluge prema građanima, kao opravdanje da se otpad usprkos važećim ugovorima ne obrađuje u tvornici MBO.

Naime, gradska vlast tvrdi da će se računi za komunalne usluge prema građanima povećati za 200-300 % što jednostavno nije točno i predstavlja iskrivljenu sliku i manipulaciju radi opravdanja ne-obrađivanja otpada u MBO tvornici.

Posebno naglašavamo da smo gradskoj vlasti, u dopisima koje smo naveli, uputili više prijedloga i detaljnih izračuna povećanja cijena prema krajnjim korisnicima – građanima i da bi to povećanje iznosilo u konačnom računu za komunalne usluge eventualno nekoliko desetaka kuna što je daleko manji postotak povećanja cijene nego se to nastoji prikazati.

PRIJEDLOG - VARKOM/GRAD VARAŽDIN od dana 16.11.2011. (mjesečni iznos računa za građane) RAZDOBLJE OBRADE BALIRANOG OTPADA - 5 GODINA (istovremeno obrada novonastalog otpada)

PRIJEDLOG - T7 VIS od dana 11.01.2012. (mjesečni iznos računa za građane) RAZDOBLJE OBRADE BALIRANOG OTPADA - 3 GODINE (istovremeno obrada novonastalog otpada) * detaljno objašnjenje cijene skupljanja i odvoza možete pronaći u dopisu od 11.01.2012.

Stoga Vam na navedene dijelove dopisa skrećemo osobitu pozornost, iako su isti više puta i javno objavljeni, sve kako biste stekli uvid u točno i istinito stanje stvari.

S obzirom na gore izneseno, ukazujemo Vama, kao gradskom vijećniku, da je točka 6 dnevnog reda predstojeće, 23. sjednice Gradskog vijeća: „Prijedlog Odluke o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti odlaganja komunalnog otpada s područja Grada Varaždina“ u potpunoj suprotnosti sa svim važećim dosadašnjim odlukama i zaključcima Gradskog vijeća ili poglavarstva te važećim ugovorima i cjelokupnoj ugovornoj dokumentaciji.

Također napominjemo da su sve dosadašnje odluke, akti i ugovori u skladu sa Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, Zakonom o otpadu, Zakonom o zaštiti okoliša, Programima zaštite okoliša te svim ciljevima i načelima hrvatskog zakonodavstva kao i svih direktiva

EU o obradi, oporabi i zbrinjavanju otpada.

Apsurdno je i suprotno zakonu pokretati donošenje odluke o povjeravanju posla koji je već ugovoren i predmet je važećeg Ugovora između Grada Varaždina, Varkoma i T7 VIS-a. Štoviše, sveobuhvatnim odlukama o ovako važnim pitanjima potrebno je, za dobrobit građana, da prethode javne diskusije, da se pozovu vrsni stručnjaci i organiziraju stručne rasprave kako bi stručna zajednica, a sukladno načelima Zakona o otpadu dala svoj sud. Ovakve se odluke ne mogu i ne smiju donositi ishitreno, protivno važećim prethodnim odlukama i važećim ugovorima.

Smatramo da o svemu navedenom morate biti upoznati, posebice iz razloga jer se radi o investiciji vrijednoj otprilike 180 milijuna kuna, a koja je realizirana na osnovu važećih ugovora i odluka i gdje se štete povećavaju

dnevno i za više od 150.000,00 kuna. U slučaju sudskog spora Grad Varaždin i Varkom d.d. morat će nadoknaditi štetu T7 VIS-u na procijenjenoj razini 300.000.000,00 do 400.000.000,00 kuna.

Nadamo se da ćete iskoristiti priliku i posjetiti nas na EKOTIME MBO R+ tvornici te isto tako da će Vam ovaj dopis i dokumentacija u prilogu pomoći u objektivnoj percepciji u sudjelovanju u raspravi na predstojećoj sjednici Gradskog vijeća i donošenju odluke u korist građana Grada Varaždina.

Za T7 VIS d.o.o. Članovi Uprave Jasmina Prokop Tomić, dipl.oec.

Ranko Vlahek, MBA

46 S raznih strana “BUDI SAM SVOJ PSIHOLOG”

Jeste li čvrsti u svome mišljenju?

Priredio Ivan Hiti, prof.

Tko često mijenja mišljenje, taj zapravo i ne misli, a prije svega nije siguran u sebe. Ostati nepokolebljiv i čvrst u obrani svoga mišljenja, znači znati misliti i razumjeti sebe i druge oko sebe. U rijetkim situacijama kad naiđe na prepreku, čovjek koji čvrsto stoji iza svoga mišljenja, radije će zrelo razmisliti o nepredviđenoj prepreci i smjelo korigirati mišljenje, nego besmisleno i uzaludno udarati glavom o zid braneći pogrešku.

Glupan pak ne stoji iza svoga mišljenja jer ga, zapravo, i nema.

1. Pogledajte Picassovu sliku iz 1929. godine »Gola žena u ružičastoj fotelji« pa spontano i kratko iznesite stav o slici.

A) To je uvreda umjetnosti (3) B) O ukusima ne treba razgovarati (2) C) Umjetnost slavnog Picassa iz njegove nadrealističke epohe (1) 2. Vozite se zasniježenom cestom i nailazite na vozača čiji je auto pokraj ceste »zaglavio« u snijegu. Što ćete učiniti?

A) Pogurat ću ga da izađe na cestu. Svakome se to može dogoditi (1) B) Nepažjiv je to vozač, ali ću mu pomoći (2) C) Pravit ću se da nisam ništa vidio (3) 3. Kako razmišljate o vremenu svoga školovanja?

A) Jednom ovako, drugi put onako. Miješani osjećaji (3) B) Svjesno čeznem za tim vremenom (5) C) Radostan sam što je prošlo (1) 4. U kojoj se prilici osjećate »nesigurno, trulo«?

A) Kad traje nevrijeme (1) B) Kad me šef iznenada pozove na razgovor (5) C) Dok ispunjavam porezni formular (3) 5. Prijatelji »vikendaški planinari « nagovorili su vas da s njima krenete na manji planinski uspon. Već nakon dva sata hoda umorili ste se i stojite pred odlukom: odustati od daljnjega uspona ili zamoliti društvo za duži odmor. Što ćete učiniti?

A) Ići ću do kraja makar uz velik napor (1) B) Proklet ću prijatelja koji me najviše nagovarao da krenem, i odustati (3) C) Oprezno ću zamoliti da zbog mene učine mali odmor (2) 6. Biste li pristali da, uz vrlo dobru plaću, dvije godine provedete na poslu u području krajnjeg sjevera, gdje se zimi temperatura kreće oko minus 35?

A) Ne (2) B) Sve ovisi o uvjetima smještaja, vrsti posla i visini plaće (3) C) Da, ali pod uvjetom da odustanem ako ne bude onako kako sam potpisao (5) 7. Ako biste bili u poziciji izabrati umjetničku sliku za svoj stan, koji biste motiv najradije izabrali?

A) Ribarski brod na uzburkanom moru (1) B) Ženski akt (5) C) Apstraktnu sliku s mnoštvom razigranih boja (3) 8. Ruku na srce: možete li sebi predstaviti odluku da sami, dakle ne u skupini ili s nekim u društvu, obiđete svijet?

A) Da, mogu (1) B) Ne znam (3) C) Ne mogu (5) DO 10 BODOVA Čvrsto stojite iza svoga mišljenja. Ne zamjerate drugima ako se ne slažu s vašim mišljenjem, ali ste spremni zamjeriti im kad se ne slažu sa svojim mišljenjem. Kad jednom nešto odlučite, tada ne odstupate od odluke čak ni kad se u vama razvije opravdana sumnja da ste možda donijeli krivu odluku. Naprosto vas je sram mijenjati mišljenje. Vama se ne događa da vam jezik trči prije misli. No, priznajte, ta vaša beskompromisna ustrajnost u zadržavanju svoga mišljenja ne donosi vam uvijek radost. Ali to vama čak i ne smeta.

OD 11 DO 20 BODOVA Nipošto niste osoba koja rado mijenja mišljenje. Spremno stojite iza svog mišljenja čak i kad pretpostavljate da ćete tim stavom nekog »nagaziti«. No prednost vam je što u ustrajnosti na svome mišljenju imate granicu koju ste sami postavili, i to dosta jasno. Sudarite li se sa zidom, nećete ga ići glavom razbijati, već ste spremni, čim ste sigurni da je neprelazan, zastati i priznati da ste igrali na krivu kartu. Također ste spremni prihvatiti tuđe opravdane i logične protuargumente pa već donesenu odluku modificirati ili od nje posve odustati. Tako nešto, doduše, nerado činite, ali katkad vam se i to dogodi.

21 I VIŠE BODOVA Niste sigurni što je uzrok vaše spremnosti da u svakom trenu, čim se pojavi prava, makar i beznačajna prepreka, promijenite mišljenje. Ne pada vam to teško, jer nikad niste ni sigurni da ste donijeli pravu odluku. Mijenjate mišljenje ne samo da biste sačuvali živce, već i zato što vam se to čini jednostavnije od branjenja. Skloni ste nekome »otići po svoje mišljenje« koje u pravilu nekritički prihvaćate. Baš zbog brzopletosti katkad doživljavate i neugodne opaske iz okoline. Zbilja vam ne bi smetalo više postojanosti. Pokušajte i uvjerit ćete se da se ta osobina također može »naučiti«.

14. veljače 2012., br. 404

VALENTINOVO Dan zaljubljenih proslavili i varaždinski samci

Gospođa Barbara je Naj Valentina J Udruga samaca Varaždinske županije okuplja preko 50 članova. Svake nedjelje

imaju zajednička druženja, a ovaj put imali su i povod - slavili su Valentinovo!

Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Sedam gospođa natjecalo se protekli vikend za jednu originalnu titulu - Naj Valentina. Prvo mjesto i lentu odnijela je gospođa Barbara.

Tako su Valentinovo proslavili članovi Udruge samaca Varaždinske županije. - Iako Valentinovo ne slavimo zbog financijske situacije, na ovaj način ga ipak skromno obilježavamo – rekao je Izidor Furjan, sadašnji predsjednik udruge.

Kao i svake nedjelje, okupili su se ponovo na plesnjaku u Hotelu Turist, no ovim simpatičnim izborom razbili su monotoniju. Osim gostiju koji su se ukrasili srcima, dijelili su se i prigodni valentinovski pokloni – bomboni, srca i ljubavne poruke.

Lijepo se zabavljaju Da postoji, brojni građani vjerojatno niti ne znaju, no Udruga samaca djeluje već

Prošlogodišnja Naj Valentina uručila lentu gospođi Barbari

17 godina! Osnovana je 1995. godine i od tada nekoliko desetaka varaždinskih samaca zajedno provodi vrijeme družeć i se na nedjeljnim plesnjacima, izletima i drugim događanjima. - Ljudi se tu malo oslobode i uljepša im se vrijeme. Neki steknu prijatelje, a ima i onih koji su

ovdje našli životne partnere – riječi su Furjana. Naime, udruga ima i svoje počasne goste – bračni par čija je ljubav nastala upravo u udruzi.

12 godina sam član Udruge samaca. Kada dođemo ovdje, više nismo sami. Tu se stječu nova prijateljstva, a neki se čak i zaljube – složila se i gos-

pođa Barbara, ovogodišnja Naj Valentina.

Udruga samaca trenutno okuplja 56 članova. Jednog člana dobili su i na prošlotjednom nedjeljnom okupljanju.

Većina je njih u trećoj životnoj dobi, a druženja uz ples i šalu odličan su način da provode slobodno vrijeme.

KONCERT Antonio Tkalec duhovnom glazbom popunio kazalište

Duhovne pjesme pravi hit Duhovna glazba Antonija Tkaleca, pravi je hit. Na njegovom koncertu održanom u varaždinskom kazalištu sve je bilo popunjeno do posljednjeg mjesta.

Ovaj varaždinski kantautor i pjevač duhovne glazbe sve je osvojio nakon što je stao na pozornicu Supertalenta i probio se do finala.

Koncertom u Varaždinu, to je samo potvrdio.

- Svidjela mi se sama ideja ovog koncerta, budući da je humanitarni. Sada su dojmovi još nedefinirani no, u svakom slučaju, bilo je predivno - rekao je Tkalec.

Cilj ovog koncerta bio je poticanje Varaždina-

www. vznightlife. com

ca da svoje slobodno vrijeme poklone pojedincima koji trebaju njihovu pomoć. Organizator je bio Grad Varaždin, a dio je projekta “City volunteers” koji Varaždin provodi od prošle godine.

Tkalec je koncert održao s glazbenicima koji su ga pratili na Supertalentu - Ivanom Mikulićem, Nikolom Mikulićem, Nevenom Putarekom i Tihomirom Kosecom. Ova suradnja nastavit će se i dalje. - Ovo nam je bio prvi zajednički koncert i otvorio je suradnju za dalje. Imamo u petak humanitarni koncert u Vidovcu, a početkom ili sredinom ožujka trebao bi izaći i novi album - rekao je Tkalec.

14. veljače 2012., br. 404

Oglasi 47

SUVLASNICI ZGRADE TRAKOŠĆANSKA 24, U VARAŽDINU TRAŽIMO

IZVODITELJE

radova na rekonstrukciji centralnoga grijanja.

Molimo sve zainteresirane izvođače da preuzmu natječajnu dokumentaciju u roku od 7 dana od objave u 7Plus Regionalnom tjedniku.

Dokumenti se mogu podići kod predstavnika suvlasnika zgrade u Trakošćanskoj 24, kod gospodina Marijana Pavlica.

Telefon: 200-160.

48 Zdravlje ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE MARIN PISKAČ, dr.med.dent.

Maruševec bb , MARUŠEVEC 42243 Obavještavamo sve zainteresirane korisnike stomatoloških usluga da novootvorena ordinacija dentalne medicine prima pacijente na upis u registar korisnika usluga ordinacije.

Ordinacija se nalazi u prostorijama zdravstvene stanice Maruševec (polukat).

Ordinacija radi svakim danom od 8.00 do 16.00 sati i prema dogovoru.

E- mail: marinpiskac@gmail.com Kontakt tel. : 098/761-963

HUMANO

roditelja nedostaje financijskih sredstava. New Century Lions Club Varaždin Millennium stoga je ove godine svoj tradicionalni, četvrti po redu humanitarni maskenbal odlučio organizirati upravo za potrebe Udruge za autizam “Pogled” i njihov projekt terapijskog penjanja.

Ulaznice za humanitarni maskenbal po cijeni od 100 kuna mogu se kupiti u Maraschino baru i Turističkoj agenciji “Lily tours”, a donaciju možete uplatiti i na žiro-račun New Century Lions Cluba Varaždin Millennium otvoren kod Privredne banke d.d. 2340009-1110148610 s naznakom “Terapijsko penjanje“.

ZA DJECU ROĐENU BEZ POLA SRCA

Festival srca u Čakovcu Simon je prekrasan trogodišnjak koji sa starijim bratom Leonom, mamom Natalijom i tatom Mihaelom živi u Donjoj Voći. Dječak je baš poput svojih vršnjaka, ali s jednom velikom razlikom: rođen je bez pola srca. Jedan je od više od 10.000 djece u Hrvatskoj s bolestima srca.

Svima njima posvećen je “Festival srca” koji završava 14. veljače, na samo Valentinovo.

Tom akcijom organizator, Udruga “Veliko srce malom srcu” prvi put u Hrvatskoj obilježava Svjetski tjedan prirođenih srčanih bolesti u djece. Želite li podržati Simona

OTKRIVAMO Koje su najčešće zarazne bolesti 2011.?

Zarazne bolesti odnijele 3 života J Kobne bolesti bile su tuberkuloza, meningokokna sepsa i hripavac

S maskama na licu pomognite autistima Ove subote, 18. veljače, s početkom u 20 sati u Maraschino baru u Varaždinu održat će se veliki humanitarni maskenbal New Century Lions Cluba Varaždin Millennium čiji prihod je namijenjen za rad Udruge za autizam “Pogled” iz Nedelišća.

Potrebe djece i odraslih s poremećajima iz spektra autizma su specifične i zahtijevaju financijska sredstva koja nažalost nisu osigurana kroz redovitu zdravstvenu zaštitu. Budući da su djeca preplavljena zahtjevnim terapijama tijekom tjedna, članovi ove udruge trude se osmisliti zanimljive terapije, a među njima je i terapijsko penjanje za koje, nažalost, većini

14. veljače 2012., br. 404

i svu drugu djecu, u utorak dođite u Čakovec, gdje će od 12 do 18 sati na glavnom gradskom trgu biti postavljen štand na kojem ćete moći doznati više o djeci sa srčanom greškom i njihovim potrebama. U sklopu akcije, Natalija Vočanec je sa svojim sinovima i suprugom prošli tjedan gostovala u HRT-ovoj emisiji “Misija zajedno”. Ponosna je što je tijekom emisije prikupljeno 140.000 kuna, što je tek dio novca potrebnog za kupnju važnih medicinskih uređaja za KBC Zagreb – Rebro. Podržati ih možete i vi pozivom na 060/9095, čime darujete 6,15 kuna. (vms)

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Od zaraznih bolesti prošle je godine u Varaždinskoj županiji umrlo troje ljudi.

Prema izvješću Županijskog zavoda za javno zdravstvo, lani su prijavljena ukupno 6.162 obolijevanja od zaraznih bolesti, pri čemu se više od polovice slučajeva odnosi na gripu. Ona, međutim, nije bila kobna.

- Imali smo tri smrtna slučaja zbog zaraznih bolesti, od tuberkuloze, hripavca i meningokokne sepse. Godinu dana ranije, 2010., nije bilo niti jednog smr tnog slučaja od zarazne bolesti, ali smo 20 09. imali dvije smrtne prijave i to zbog tuberkuloze – navodi dr. Katica Čusek Adamić, voditeljica Higijensko-epidemiološke djelatnosti Zavoda.

U Varaždinskoj županiji godišnje 50-ak ljudi oboli od TBC-a, a meningokokna sepsa, čiji je uzročnik bakterija meningokok, daleko je rjeđa. - Svake godine na prostoru županije imamo 3 do 5 slučajeva meningokokne bolesti. Važno je naglasiti da se menin-

NAJČEŠĆE BOLESTI GRIPA 3.592 ENTEROKOLITIS 977 VODENE KOZICE 518 gokokna bolest lani nije javljala češće nego inače te broj teških slučajeva pa i smrtnih ishoda nije veći nego proteklih godina – ističe dr. Čusek Adamić.

Od 6.162 prijavljena slučaja zaraznih bolesti, u više od 50 posto slučajeva radilo se o gripi

Za razliku od toga, hripavac je bolest koja se iznimno rijetko pojavljuje. Uzrokuje ju bakterija Bordetella pertussis, a karakteriziraju je jaki napadaji kašlja s iskašljajem.

Protiv hripavca obavezno je cijepljenje u dječjoj dobi.

Osoba koja je zbog te bolesti lani umrla nije bila cijepljena, jer je zbog drugih bolesti to bilo kontraindicirano. Trenutno aktualnu gripu, koja je uvjerljivo najčešća zarazna bolest u županiji, lani su preboljele 3.592 osobe. Druga najčešća zarazna bolest s 977 oboljelih je enterokolitis, odnosno crijevne zarazne bolesti virusne i nepoznate etiologije, a slijede vodene kozice s 518 oboljelih.

SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI

Jedan slučaj sifilisa U Varaždinskoj županiji prošle godine je zabilježen i jedan slučaj sifilisa, spolno prenosive bolesti koja je iznimno rijetka. To potvrđuje i podatak da je prije toga zadnji put prijavljen 2008. godine. Sve spolno prenosive bolesti prijavljene su u malom broju, navodi dr. Katica Čusek Adamić.

Među njima najčešća je klamidijaza. Ta bolest često ne uzrokuje izrazite zdravstvene teškoće, ali može uzrokovati i neplodnost ako se ne liječi.

Dr. Katica Čusek Adamić

Normalan život s...

Stanovanje uz podršku kao alternativa domovima K

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

ada govorimo o pravima osoba s intelektualnim teškoćama, ne smijemo zaboraviti da je pravo na život u zajednici jedno od temeljnih ljudskih prava. Stanovanje uz podršku predstavlja suvremenu alternativu centrima i domovima u kojima su osobe s intelektualnim teškoćama često puta segregirane te im nije omogućena inkluzija u društvo i lokalnu zajednicu. Osobe s intelektualnim teškoćama imaju pravo na izbor, imaju pravo birati te biti upoznate s različitim opcijama koje postoje te da sukladno tome one donose odluke. Ponekad im je potrebna podrška i dodatna pojašnjenja,

kako bi s razumijevanjem donijeli odluke, ali i prihvatili njihove posljedice. Stanovanje uz podršku znači da nekoliko osoba s intelektualnim teškoćama samostalno živi zajedno u stanu ili kući te samostalno odlučuju kako će urediti svoje prostorije, što će pripremati za ručak, što će obući ili što će raditi u svoje slobodno vrijeme sukladno svojim afinitetima. Također ovakav oblik stanovanja omogućava osobama s intelektualnim teškoćama da preuzimaju odgovornost i obaveze opet sukladno svojim sposobnostima i potrebama.

Podršku na putu što većem osamostaljivanju pružaju im stručnjaci, koji prosuđuju, zajedno

s osobama s intelektualnim teškoćama, koja razina podrške je potrebna svakoj pojedinoj osobi. Cilj stanovanja uz podršku je povećati kvalitetu života osoba s intelektualnim teškoćama, uključiti ih u njihovu socijalnu sredinu, omogućiti im da se upoznaju sa svojim pravima, ali i obavezama te poticati sve njihove sposobnosti i mogućnosti. Ovakav način stanovanja omogućava destigmatizaciju osoba s intelektualnim teškoćama, doprinosi ostalim članovima zajednice da se upoznaju s njima te da vide da osobe s intelektualnim teškoćama mogu biti jednako dobri susjedi, kolege, prijatelji….

Zdravlje 49

14. veljače 2012., br. 404

u sedam oj itn dana H vljeno i r p ja službi mrtnih i 35 s va slučaje Kronični srčani i plućni bolesnici, dijabetičari i osobe koje se liječe zbog povišenoga krvnoga tlaka moraju izbjegavati hladnoću

DOZNAJEMO U tjedan dana Hitna služba imala čak 721 intervenciju

Infarkti usred čišćenja snijega J Najviše intervencija zbog srčanih i moždanih udara, dok lomova nije bilo puno Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Čak 721 intervenciju na terenu i u ambulantama imale su u samo tjedan dana ekipe Hitne službe Varaždinske županije. Koliko je posla bilo, jasno govori podatak da su od 6. do 13. veljače timovi u ispostavama u Varaždinu, Novom Marofu, Ludbregu i Ivancu u prosjeku obavili više od 100 intervencija u 24 sata!

Uhobolje i proljevi - Na terenu smo u najvećem broju slučajeva intervenirali zbog kardiovaskularnih bolesti, među kojima je zabilježen veći broj srčanih i moždanih udara. Za razliku od toga, intervencija zbog lomova ruku i nogu nije bilo u značajnijem

broju, dok slučajeva pothlađivanja nije bilo – navodi dr. Tasjenka Frčko, voditeljica Hitne službe Varaždinske županije.

Za mnoge je kobno bilo čišćenje snijega. Na temperaturama koje su se spuštale na oko – 10 stupnjeva Celzijevih, fizički napor uzrokovao je teške zdravstvene probleme.

- Kronični srčani i plućni bolesnici, dijabetičari i osobe koje se liječe zbog povišenog krvnog tlaka moraju izbjegavati izlazak na hladnoću, a posebno fizički napor kao što je čišćenje snijega – upozorava dr. Frčko.

Ogroman pritisak na Hitnu pomoć posljednjih tjedan dana bio je i tijekom noćnih sati. Najviše pacijenata, njih čak 185, pomoć je zatražilo u

Došli do svih pacijenata Unatoč tome što je tijekom cijelog vikenda padao snijeg, Hitna pomoć uspjela se svojim vozilima probiti do svih pacijenata kojima je bila nužna liječnička pomoć. – Do pacijenata bez većih problema dolazili su i naši timovi iz ispoambulanti Hitne u Varaždinu, a slijedi ambulanta u Ivancu kamo je stigao 131 pacijent.

- Noću su se pacijenti uglavnom javljali zbog prehlada, uhobolja, proljeva i povraćanja. Gledamo li dob, u polovici slučajeva radilo se o djeci – navodi liječnica.

Inače, u Varaždinskoj župa-

stave u Ivancu, koji rade na najnepristupačnijem terenu. Moram reći da su sve službe, a to su policija, vatrogasci, Gorska služba spašavanja i Hitna pomoć, bile međusobno stalno u kontaktu i u pripravnosti – ističe dr. Tasjenka Frčko. niji timovi Hitne pomoći na teren izlaze i zbog mrtvozorstva, dakle kada ih pozovu radi osobe koja je preminula.

U posljednjih tjedan dana imali su čak 35 dojava o umrlim osobama. Najviše smrtnih slučajeva, čak 21, bilo je na području Varaždina i šire okolice.

Život i socijalna skrb Komunikacija na poslu i stres U

ovim vremenima globalne krize ljudi su više nego ikad izloženi stresu. Što je posao zahtjevniji i složeniji, ljudi su nervozniji, što može dovesti do lošije komunikacije i međuljudskih odnosa unutar kolektiva. soba koja je dugotrajno izložena stresu, a ne dobiva odgovarajuću psihološku pomoć, ili samostalno ne radi na smanjivanju stresa, kroz određeni vremenski period manje je učinkovita na poslu, češće pobolijeva i ima sve više problema u svakodnevnoj komunikaciji s ljudima koji je okružuju. Stres može izazvati i šef koji

O

je neosjetljiv na osobne probleme svojih zaposlenika i koji komunicira sa svojim zaposlenicima isključivo s pozicije „moći“.

Poboljšanje radne učinkovitosti i kvalitete rada na poslu možemo očekivati jedino kada podupiremo razvijanje pozitivne atmosfere i adekvatne komunikacije. To ne znači da se mora tolerirati neučinkovitost i nerad, nego upravo suprotno. ružajući zaposlenicima radionice s ciljem ublažavanja stresa i jačanjem njihovih unutarnjih snaga, možemo im pomoći da budu zadovoljniji samim sobom te ćemo u konačnici postići i bolji poslov-

P

ni rezultat i prema klijentima s kojima radimo. Ako smo u stanju postići psihičku ravnotežu u svojem organizmu, zračit ćemo pozitivno te ćemo i mi djelovati na ljude oko sebe na isti način. ažalost, isto tako ako smo pod dugotrajnim stresom, nećemo moći jasno vidjeti rješenje problema jer smo previše zaokupljeni sobom. Uvođenje grupa podrške i timske supervizije u kolektiv možemo riješiti dio problema, a na individualnom planom je bitna uravnotežena prehrana, redoviti san i bavljenje fizičkim aktivnostima.

N

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, ravnatelj Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske županije

50 Zdravlje

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

Jabučni ocat N

e kaže uzalud stara izreka da jedna jabuka svaki dan tjera liječnika iz kuće van. Jabučni je ocat najpoznatiji produkt jabuka, a kao i jabuke upotrebljava se u ljekovite svrhe jer je važno sredstvo za sprečavanje i liječenje mnogih bolesti. Kao lijek upotrebljavao se od najstarijih vremena. Starim Grcima jabučni ocat bio je eliksir zdravlja. U njemu su namakali ružine latice i koristili ga kao oblog protiv opeklina. U starih Rimljana mješavina jabučnog octa i vode bila je omiljeno, osvježavajuće, energetsko piće.

Osim kalija, u jabučnome octu ima i minerala: fluora, fosfora, kalcija, klora, magnezija, natrija, sumpora, željeza i silicija. U liječenju svih bolesti prirodnim putem potrebno je mnogo strpljenja i upornosti. Uz to, potrebno je promijeniti i neke loše životne navike, jer ne postoje nikakvi čudotvorni napici i kapsule koji bi nas mogli riješiti svih naših tegoba preko noći, ako ne uložimo i dobru volju. Jabučni se ocat (razrijeđen ili nerazrijeđen) upotrebljava kao ljekoviti napitak, sredstvo za izmivanje, ispiranje i umivanje, masažu, natrljavanje, kao kupelj (u vodu dodajemo 25 dcl jabučnog octa), za obloge i ovoje ili se još upotrebljava kao para. Ako ga upotrebljavamo kao paru, tada uzimamo pola litre jabučnog octa i pola litre vode.

Njegova se ljekovitost dokazala u liječenju artritisa, upale zglobova (triput dnevno pijemo 2 - 5 žličica jabučnog octa u čaši vode), debljine (dvije žličice octa u čaši vode, triput na dan kroz dva mjeseca), glavobolje i naročito migrene. U liječenju migrene pijemo svaki dan dvije žličice octa u čaši vode ili udišemo paru.

Muči li nas krastavost ili lišajevi, bolesna mjesta navlažimo četiri puta dnevno, kod lišajeva i više puta te još jednom prije spavanja. Ocat ima antiseptičko djelovanje. Problem može nestati već u roku od dva do četiri dana. Kod opeklina na koži možemo si pomoći tako da ih polijemo nerazrijeđenim octom, a zatim namažemo medom. Kod pojasnog herpesa kožu s mjehurastim osipom namačemo nerazrijeđenim octom četiri puta dnevno i tri puta kroz noć. Kod problema s proširenim venama, ujutro i navečer, bolesna mjesta trljamo nerazrijeđenim jabučnim octom, a istodobno i pijemo ocat (dvije žličice na dan u čaši vode). Muči li nas nesanica, pomiješamo jednaki broj žličica meda i octa te prije spavanja uzmemo dvije žličice te mješavine. Jabučni ocat izvrstan je i za ispiranje usta i pranje zubi.

14. veljače 2012., br. 404

DOZNAJEMO Ludbreški Klub multiple skleroze

Terapije i vježba, naše su zdravlje!

J Uz vježbanje i masaže, sastavni dio fizikalne terapije je elektroterapija koja

smanjuje bolove i ultrazvuk po Seltzeru, kojim se stimulira limfa Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Održati mobilnost i psihofizičko stanje među najvažnijim su ciljevima oboljelih od multiple skleroze, bolesti središnjeg živčanog sustava. Kako bi to postigle, članice Kluba multiple skleroze Ludbreg već dvije godine razvijaju projekt fizikalne terapije i medicinske gimnastike zahvaljujući financijskoj pomoći Grada Ludbrega.

Nema lijeka za MS! Dok se medicinska gimnastika provodi u školsko-sportskoj dvorani ludbreške osnovne škole, na terapije dolaze u Salon za masažu Aromamedia, koji se nalazi u sklopu Doma zdravlja Ludbreg.

- Nažalost, multipla skleroza je progresivna i neizlječiva bolest te jedino što nam pomaže da je barem privremeno Ludbreški klub ima osam članova, no oboljelih je puno više zaustavimo u napredovanju su skupi lijekovi i redovita od Danice Gerić, voditeljifizikalna terapija. Na prijeko ce Kluba multiple skleroze potrebnu fizikalnu terapiju Ludbreg. sukladno važećim pravilniUz masaže, njihove se teraUz Gradsko poglavarstvo Grada Ludbrega, koje već nekocima HZZO-a imamo pravo pije sastoje od elektroterapija liko godina iz gradskog proračuna izdvaja sredstva kako samo jednom godišnje, i to koje im smanjuju bolove i ulbi članice ludbreškog Kluba MS-a mogle razvijati projekt stacionarno u trazvuka po Seltzeru, kojim se fizikalne terapije i medicinske gimnastike, na čemu su izraSpecijalnoj stimulira limfna drenaža. zito zahvalne, u financiranje njihovih projekata uključila se i š a n bolnici za - Svi ti tretmani omoi Općina Martijanec. Projekte provode u Salonu za masažu i m e l b medigućavaju nam bolju poAromamedia u sklopu Doma zdravlja Ludbreg, dok na mesu pro svaki c insku kretljivost, mobilnost i dicinsku gimnastiku odlaze u sportsku dvoranu u fitness & i n t rehabirad svih mišića te ono fiziocentar “Inpuls”. prisu e n litaciju najvažnije, održavanje an, a d Varažpsihofizičkog stanja. m jedno dinske Nakon terapija bolje - Mnogi su se jednostavno boljitak njih, već i njihovih e j n š To p l i c e , se osjećamo – rekla je prepustili svojoj sudbini, a obitelji – naglasila je Gerić. odi g što na našu voditeljica ludbreškog klu- ako nisu članovi našega kluba, Zbog svega toga važno je žalost nije doba koji je sastavni dio Društva nemaju ni pravo pohađati gi- postojanje i rad ludbreškoga voljno. Jer naši su problemi multiple skleroze Varaždinske mnastiku, ni fizikalne terapije. kluba kroz koji svi oboljeli na prisutni svaki dan, a ne jed- županije.

Stoga pozivam sve oboljele od vrijeme mogli dobiti potrebne nom godišnje na dva ili tri Klub iz Ludbrega ima osam multiple skleroze s područja informacije vezane uz multitjedna. Stoga su projekti koje članica od kojih su četiri teško općine Ludbreg i Martijanec plu sklerozu, bolest za koju provodimo uz financijsku pokretne, a jedna nepokretna da se učlane u naše društvo unatoč mnogim studijama pomoć Grada Ludbrega od osoba. Međutim, puno je više ili u klub te uključe u naš rad i broju oboljelih koji stalno velike važnosti – doznali smo oboljelih. i projekte, jer to nije samo za raste, lijek još nije pronađen.

Podrška Ludbrega i Martijanca

Savjeti iz ordinacije Masne kiseline – zašto ih trebamo M

asne kiseline nalaze se u membranama svih stanica našeg organizma, a kod fetusa čine 60 posto ukupne suhe tvari moždane mase, od čega su polovica omega-6 masne kiseline, a drugu polovicu čine omega-3 masne kiseline. asne kiseline izgrađuju membrane naših stanica, štite zdravlje srca i krvnih žila, sudjeluju u razvoju i rastu mozga i vida, utječu na kognitivne sposobnosti (pažnja, mišljenje, pamćenje, učenje...), vokabular (bogatstvo našeg rječnika), inteligenciju… Omega-3 masne kiseline su alfa-linolenska (ALA), eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA) kiselina. Zaslužuju posebnu pozornost u planiranju prehrane, a očito je da su iznimno važan

M

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

čimbenik u ukupnoj kvaliteti prehrane uopće, a posebno u prehrani trudnica, dojilja i djece. eke od novijih znanstvenih studija pokazuju da dovoljan unos DHA osigurava pravilan razvoj kognitivnih funkcija djeteta, smanjuje rizik od preranog poroda i postporođajne depresije. U zadnjem tromjesečju trudnoće, pa sve do pete godine života, za rast mozga i razvoj kognitivnih sposobnosti u prehrani izuzetno je važno posvetiti veću pozornost određenim nutrijentima, među koje svrstavamo DHA (dokozaheksaenska kiselina) i omega-6 arahidonsku kiselinu (AA). osebnu pozornost treba posvetiti DHA omega-3 masnoj kiselini, jer je iznimno važna

N

P

za razvoj centralnoga živčanog sustava i vida u fetusa. Kako fetus ovisi o hrani koju uzima majka, preporuka je da prehrana trudnica bude bogata tom važnom supstancijom. Namirnice bogate tom omega-3 masnom kiselinom su: skuša, sardine, haringa, losos, inćun, tuna, ulje jetre bakalara, škampi, rakovi, kamenice. anašnja prehrana sve je manje uravnotežena te se od malih nogu hranimo sve manjkavije, ugrožavajući tako zdravlje. Jedna od neravnoteža odnosi se na omega masne kiseline, koje su za ljudski organizam esencijalne. Njihov preporučeni dnevni unos iznosi: za omega-3 od 0,6 do 1,2 posto, a za omega-6 od 5 do 10 posto ukupnoga kalorijskog unosa.

D

Zdravlje 51

14. veljače 2012., br. 404

Prava pacijenata PRAVO NA SUODLUČIVANJE I PRAVO NA OBAVIJEŠTENOST Pacijent mora biti upoznat sa svim prednostima i svim rizicima pretraga i zahvata te mogućim poteškoćama ako od predloženih pregleda i zahvata odustane.

PRAVO NA PRIHVAĆANJE ODNOSNO ODBIJANJE POSTUPAKA ILI ZAHVATA Pacijent ima pravo odbiti bilo kakvu intervenciju ili terapijski postupak, osim ako bi nepoduzimanje takvog zahvata bilo opasno po život ili izazvalo trajna oštećenja zdravlja.

PRAVO NA POVJERLJIVOST

Svjetski dan bolesnika je 1992. godine utemeljio papa Ivan Pavao II. da ljude potakne da se brinu o oboljelima i njeguju ih

Podaci se mogu davati samo onima koje je pacijent za to ovlastio. Pod povjerljivim podacima podrazumijeva se ne samo dijagnoza i zdravstveno stanje, nego i boravak u zdravstvenoj ustanovi.

DOZNAJEMO Svjetski dan bolesnika obilježava se 11. veljače

Prava bolesnih J U Hrvatskoj se prava pacijenata vrlo često krše, ističu u Udruzi za promicanje

prava pacijenata kao i na odgovor, stoga nam se obratite s punim povjerenjem na broj 042/390-532 Bolesni imaju pravo na – pozivaju bolesnike.

U Hrvatskoj udruzi za prosve potrebne zdravstvene usluge. Imaju pravo znati micanje prava pacijenata od čega boluju i imaju pravo upozoravaju da se ljudska sudjelovati u odlukama o prava korisnika zdravstvevlastitom zdravlju i slobod- nih usluga krše vrlo često, no birati između različitih ali iskustva onih koji su to odlučili prijaviti nisu dobra. postupaka i zahvata.

- Tijekom 14 godina rada nebroGluhe institucije h jeno smo Podsjetili su na to a str puta izvičlanov i Povjerena t a n e jestili i stva za zaštitu pacij “ e d z upozorili pacijenata Varažma d o „ d o nadleždinske županije dan, v a r p ne instiprošli tjedan uoči je o e tucije i o Svjetskog dana botvrd ozbiljnim lesnika, koji se pouzi r d u u kaznenim sljednjih 20 godina djelima. obilježava 11. veljače.

Strah od ra- Svatko od nas iskusio zličitih vrsta “odje što znači biti pacijent, a mnogi ne znaju koja prava mazde” koji navode osobe imaju kao bolesni. Ako misli- koje su ta djela prijavile te da su prekršena vaša pra- Savjetovalištu za pacijente, va, imate pravo na pritužbu, jest vrlo opravdan. Naime, Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

čak i kada smo im pomogli da pr ijave navedena kaznena djela, nije bilo učinkovite procedure niti volje institucija da takve pritužbe provjere, a kamoli riješe ističu u udruzi na svojim web stranicama povodom Dana bolesnika.

Krivotvoreni potpisi Neizdavanje računa za naplaćene zdravstvene usluge i nepravovaljano dobivene pisane pristanke na operativne zahvate navode kao djela koja se u Hrvatskoj uopće ne sankc ioniraju.

“

Upozoravaju i na slučajeve kliničkih ispitivanja lijeka u Splitu i Zagrebu koji su se provodili bez pristanka osobe, uz krivotvoreni potpis.

- Iskustva u radu Savjetovališta za pacijente te evidentiranje svih poziva pacijenata tijekom 5 godina nisu institucijama dali poticaj da nešto i poduzmu – žale se u udruzi.

Sv im bolesnicima obećavaju da će ustrajati u uspostavi učinkovite zaštite njihovih ljudskih prava i to uspostavom neovisnih zastupnika prava pacijenata.

Ako mislite da su prekršena vaša prava, imate pravo na pritužbu, kao i na odgovor, stoga nam se obratite s punim povjerenjem na broj 042/390-532.“

POVJERENSTVO ZA ZAŠTITU PACIJENATA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

PRAVO NA PRIVATNOST Pri liječenju, a naročito prilikom pružanja osobne njege, pacijent ima pravo na uvjete koji osiguravaju privatnost.

PRAVO NA PRITUŽBU Pacijent se zbog povrede svojih prava može obratiti zdravstvenoj inspekciji koja je ovlaštena poduzimati razne mjere pa čak podnositi i prekršajne i kaznene prijave.

MINISTAR ZDRAVLJA

Zdravi, pružite potporu i pomoć bolesnima Nama je svaki dan Dan bolesnika, istaknuo je ministar zdravlja Ranko Ostojić prošli tjedan povodom Svjetskog dana bolesnika.

- Bolnice uv ijek imaju „dane otvorenih vrata“, a dodao bih - i noći. Tom trudu se klanjam, a bolesnima i njihovim obiteljima želim da kroz ovo životno iskustvo prođu snažniji i da ih ono, kao i druge teške situaciju u životu, oplemeni i ojača – naveo je. Istaknuo je da je iznimno važno da se svi senzibiliziramo za potrebe

bolesnika, jer je očuvanje dostojanstva bolesnog čovjeka važno kao i medicinska pomoć. - Zato apeliramo na zdrave građane da u okviru svojih mogućnosti, moralnom i svakom drugom potporom budu na pomoći svojim bolesnim sugrađanima, a svim zdravstvenim i nezdravstvenim radnicima, udrugama pac ijenata te volonterima uključenim u skrb o bolesnima izražavamo zahvalnost na njihovom predanom radu i trudu – zaključio je.

IZDVOJENO U Međimurju raste broj oboljelih od raka, Zavod za javno zdravstvo poziva novooboljele

Podršku i pomoć dobit ćete u klubovima oboljelih Koliko je potpora bolesniku važna, najbolje znaju osobe koje su i same iskusile što znači suočiti se s dijagnozom maligne bolesti, ali i s različitim situacijama prilikom liječenja i rehabilitacije. Istaknuli su to u petak čelni ljudi Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije.

Na Svjetski dan bolesnika odlučili su osobe koje su doznale da boluju od raka i članove njihovih obitelji pozvati da se priključe jednom od klubova oboljelih od raka koji djeluju u sklopu Županijske lige protiv raka Čakovec.

Na to su ih potaknuli podaci o sve ve-

ćem broju oboljelih od karcinoma.

- Incidencija raka u Hrvatskoj i u Međimurskoj županiji je u porastu. Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske, 2009. godine dijagnosticirano je 576 novih slučajeva raka kod osoba s prebivalištem u Međimurskoj županiji, što je više nego 2008. godine kada je rak bio dijagnosticiran kod 544 osobe – priopćili su.

U sklopu Županijske lige protiv raka Čakovec djeluju četiri kluba: ILCO društvo Čakovec, Klub oboljelih od raka prostate, Klub žena oboljelih od raka dojke “Nova Nada” i Klub larin-

gektomirani. Trenutno imaju oko 130 članova.

- Željeli bismo što veći broj osoba motivirati na aktivno uključivanje u klubove u kojima putem uzajamne pomoći mogu dobiti psihološku potporu osoba u sličnoj situaciji i sa sličnim iskustvima – istaknuli su.

U klubovima, pojašnjavaju, oboljeli mogu dobiti i potporu zdravstvenih djelatnika, informacije o mogućnostima ostvarivanja svojih prava iz zdravstvene i socijalne zaštite.

Organiziraju se i edukativna predavanja te neformalna druženja.

52 Ženski svijet

14. veljače 2012., br. 404

Cvjetni dom Tjedan zaljubljenih Ovaj tjedan izuzetno je prigodno biti zaljubljen. Iako to neobično zvuči, jasno vam je, jer u ovom tjednu je Dan zaljubljenih, a potkraj tjedna je najveći sajam vjenčanja u Hrvatskoj, a održava se u Zagrebu. Budući da mi posebno držimo do ljubavi te cijenimo i poštujemo taj osjećaj, Leticija pripremili smo za vas ZADRAVEC mnoštvo zaljubljenih Kukuljevićeva 17, Varaždin ruža za Valentinovo 042/212-362 u našim dućanima i letiziazadravec@gmail.com sajamske popuste koje će dobiti mladenci na našem štandu na Sajmu vjenčanja. Tako ovim putem obavještavamo drage mladence da dođu na sajam, posjete nas na štandu te uzmu letak s popustom za svoje vjenčanje. Svojim izlaganjem i natjecanjem s konkurencijom mi ustvari iskazujemo ljubav i brigu za vas. Budite upoznati sa svime što vam se nudi i s cijenama po kojima to možete dobiti.

Vidimo se, Letizia

seksepil ašni dječački šarm i pritajeni Nela kao Anna Karina: nest

MODNI KAMELEON Glumica Anna Karina kao inspiracija

Gamine djevojka J Anna je bila prava gamine djevojka: oličenje nestašnog dječačkog šarma,

inteligencije i pritajenog seksepila. Njezin stil bio je spoj klasičnog i nestašnog Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek Foto: IGOR KLIČEK

debija, a upravo ona za sapun Palmolive zapela je za oko Jean Luc Godardu. Tako je započela filmska i ljubavna veza. S Godar- Sve što vam je podom je snimila osam filmova i trebno je pištolj i djeil f i proslavila francuski “novi val”. vojka - rekao je kultni nos le il v a Uspješna suradfrancuski redatelj Alph rnu c u n nja na filmu nije Jean Luc Godard miv a t s o n m jed obećavala sreću sleći pritom na fors bijeli na pr ivatnom mulu za filmsku mahaljinu om od planu, pa je njigiju. U ovom slučaju ratnik v o hov turbulentni ta djevojka je Anna ipke č brak i zajednički Karina koja je svojom život bio obilježen karizmom, inteligencijom i svađama. Rastava pojavom obilježila francusku la. Okuje uslijedila 1967. kinematografiju 60-ih, odno- š a l a s e godine, a Anna je u manesno francuski “novi val”. započela romansu kenst vu s još jednim franNesretna Hanne Karin i nosila cuskim velikanom, No mnogo prije suradnje revije za pjevačem Sergem s Godardom i svjetske slave, v e l i k a Gainsbourgom s Anna Karina je prošla dalek put. i m e n a kojim je prvo raRođena je 1940. godine u Dan- p o p u t zvila profesionalni P ierrea skoj u Kopenhagenu kao Hanne odnos. Veza takoKarin Blarke Bayer i imala je pri- Cardina đer nije potrajala, lično nesretno djetinjstvo. Otac i C o c o pa je glumica naje napustio obitelj dok je Anna C hanel stavila svoju karibila tek beba, a majka ju je zbog k o j a jeru u Hollywooneimaštine morala dati udomi- j o j j e Prava gamine djevojka: crna du koja je prošla ti. Anna je u Danskoj započela s a v j e - haljina s bijelim ovratnikom neslavno. Sedamsvoju karijeru nastupajući u ca- toval a tih je surađivala baretu i glumeći u reklamama. da promijeni ime želi li uspjeti d e s e Bila je predana plesu i studirala kao glumica. Snimila je mnoge s mnogim velikim europskim slikarstvo. U Pariz je stigla 1958. reklame prije svog filmskog redateljima poput Viscontija i godine bez prebijene pare i ne poznavajući ni jezik ni ljude, ali sreća u joj se uskoro osmjehnumu

JESTE LI ZNALI: Anna Karina tečno govori pet jezika: francuski, danski, engleski, švedski i talijanski.

Dizajner Jason Wu je dizajnirao kolekciju za Target inspiriranu Annom Kar inom i francuskim “novim valom”.

Rivetta, a i sama se okušala u režiji. Osim režije okušala se u pjevanju, napisala četiri romana, a trenutno je u svom petom braku i još je prilično aktivna u javnom životu.

Anna Karina je bila prava gamine djevojka: oličenje nestašnog dječačkog šarma, inteligencije i pritajenog seksepila, a to se odražavalo i na njezinom stilu odijevanja koji je upravo taj spoj klasičnog i nestašnog.

Ja sam se inspirirala njezinim kultnim lookom iz filma Alphaville gdje nosi jednostavnu crnu haljinu s bijelim ovratnikom od čipke. Više fotografija možete pogledati na www.regionalni. com.

Frizerski salon Ni muške frizure nisu što su nekad bile!

N

Melanija Galunić Frizerski salon Gloss Ive Režeka 4 a, Varaždin tel. 042/200-420

akon toliko savjeta za nas žene, vrijeme je da u mjesecu ljubavi odvojimo malo vremena i za naše jače polovice. Muška frizura više nije jednostavna, kratka i praktična. Vrijeme običnih, nepromjenjivih frizura za muškarce, davno je iza nas. Međunarodni dizajneri na svojim modnim revijama u Parizu, Milanu i New Yorku pokazali su mnoge ideje za nove muške imidže za ovu sezonu, uključujući i frizure. Pomnije smo ih proučili da vam možemo objasniti kako te frizure možete oblikovati kod kuće. Duga kosa na vrhu glave ponovno je u modi. Za razliku od verzije iz 60-ih godina prošlog stoljeća, ovaj stil sad ima više strukture i manje je precizan. Površinska kosa treba

biti dovoljno duga ako želite imati frizuru britanskog modnog dizajnera Burberryja Prorsuma. Šiške prekrivaju cijelo čelo sve do obrva. Možete ošišati kraće kosu sa strane i na vratu. Šiške i površinska kosa počešljane su prema naprijed okruglom četkom tijekom sušenja kose. Nanesite malu količinu voska za kosu ili kreme na vršcima prstiju i prstima počešljajte kosu prema licu. a kraju oblikujte neke pramenove kose prstima kako bi kosa dobila više strukture. ame, ako se vaš dragi ne snalazi s izradom frizure, počastite ga ovo Valentinovo tretmanom u salonu.

Vjerujte, sigurno ćete i vi imati koristi od toga. Sretno Valentinovo!

N D

Ženski svijet 53

14. veljače 2012., br. 404

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Adinda Dulčić, ravnateljica SUVAG-a

Još uvijek mogu otići na Tibet!

J Kroz život ide s motom: sve se može kad se hoće, misli da nikad ne bi mogla oprostiti

izdaju, a sa svojim dizanim tijestom vjerojatno bi oduševila Roberta Redforda Piše: GORDANA IGREC

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

Kemijski pilinzi S

pilinzima uz pomoć voćnih kiselina susrećemo se na svakom koraku, desetke, pa i stotine godina.

To nije čudno, jer se od davnina težilo lijepoj, zdravoj i mladenačkoj koži. Naime, već je Kleopatra koristila njihov izrazit utjecaj na kožu, kupajući se u mlijeku!

Neko vrijeme izgubili su na popularnosti zbog iritacija koje su izazivali na površini kože. o danas to više nije tako! Danas su kemijski pilinzi postali vrlo sofisticirani. Na površini izazivaju minimalne iritacije, dok iznutra potiču vrlo snažnu obnovu i remodeliranje kože. Riječ je o velikoj obitelji prirodnih kiselina, koje se dobivaju iz voća, šećerne trske ili mlijeka. S obzirom na građu, razlikujemo tzv. AHA i BHA voćne kiseline, a njihove pozitivne učinke na koži uočavamo i nekoliko tjedana nakon posljednjeg tretmana. Značajno je da neke od njih, npr. mandeličnu kiselinu, možemo upotrebljavati i tijekom ljetnih mjeseci! ajpoznatije i najčešće upotrebljavane su glikolna, mliječna i piruvična kiselina, a nešto manje poznata je mandelična kiselina. Općenito, AHA kiseline otpuštaju veze koje spajaju mrtve stanice površinskog sloja kože i na taj način stvaraju prostor za tvorbu novih, mladih stanica; dok istovremeno potiču tvorbu novih i kvalitetnih kolagenih i elastičnih vlakana u dubini. Neke kiseline, osobito piruvična, pokazuju i izrazito antibakterijsko djelovanje. poraba spomenutih kiselina u niskim koncentracijama pridonosi svježijem izgledu kože, dok u višim koncentracijama, koje se upotrebljavaju u liječničkim ordinacijama, čak i dublje bore postaju znatno pliće, a uklanjaju se upalne i neupalne promjene kod akni, ublažuju se ožiljci, keratoze te izbjeljuju pigmentacije i mrlje. eđu tzv. BHA kiseline spada salicilna kiselina.

Ona se dobiva iz iste kiseline kao i npr. lijek aspirin, pa pokazuje i sličan, protuupalni učinak.

Vrlo se dobro otapa u mastima; pa je često prisutna u preparatima namijenjenim masnoj, aknastoj koži.

S lakoćom otapa komedone i smanjuje upalu, pa se stoga često kombinira i s AHA kiselinama u profesionalnim tretmanima, sa svrhom uklanjanja mitesera, upala i ožiljaka. Stoga, ako imate slične probleme ili jednostavno želite osvježiti i uljepšati kožu, sada je idealno vrijeme za tretmane voćnim kiselinama!

N

Poliklinika SUVAG je zdravstvena ustanova, ali i središnji svjetski centar za razvoj i pr imjenu verbotonalne metode te je tijekom svojeg pedesetogodišnjeg rada za svoje djelovanje dobila brojne nagrade i priznanja.

Utemeljitelj poliklinike je danas pokojni akademik Petar Guberina, koji je ujedno bio i dobitnik mnogih odlikovanja i nositelj dvaju ordena Legije časti Republike Francuske. Od 2004. godine na čelu Poliklinike SUVAG je docentica dr. edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti iz područja dječje i adolescentne psihijatrije, prof. defektolog i logoped Adinda Dulčić.

N

U

Trenutak - vječnost Adinda je rođena u Rijeci, a u Zagrebu je završila studij i još kao studentica maštala da se zaposli u SUVAG-u, gdje se zaposlila davne 1974. godine i u kojoj je provela cijeli svoj radni vijek. Svoj posao, kako je kazala, “doživljava kao poziv, a ne kao radnu obavezu”. Pored toga prof. Dulčić predavač je na Edukacijskorehabilitacijskom fakultetu, Filozofskom fakultetu i Hrvatskim studijima. Za svoj Rođena Riječanka Dulčić tvrdi: radim izvrsne varaždinske klipiće! rad prof. Dulčić dobitnica je brojnih priznanja i zahvale iz zemlje i inozemstva. Za Male ženske razgovre Adinda Osmijeha i optimistične misli.

Svaka prava žena nikad ne smije... je odškrinula vrata svojeg Koji odjevni stil njegujete?

Zapustiti sebe: voleći sebe, voljet će i ženskog svijeta i odlučno Romantičan. druge. progovorila o svijetu u koVaš uzor u životu?

Knjiga koju biste još jednom rado pročitali? jem caruje romantika, a u Snažne, uspješne žene duhom ispred ”Rat i mir”. kojem uvijek ima mjesta i za svoga vremena, humane i nesebične, kao Na televiziji nikad ne propuštam... dobru knjigu ili film. što je bila Marija Jurić Zagorka, Florence Dnevnik.

Jutro započinjete sa...

Nightingale.

Iz takta me može izbaciti...

Pogledom kroz prozor sa Iz kuće ne izlazim bez...

Nepravda. zadovoljstvom što je osvanuo dan baš takav kakav jest.

Kako biste se opisali u Sreća, radost, ali i najveća sklad želja, mogućnosti i poKada me meni najljeptri riječi? stignuća na svim planovima. ši dječak u osnovnoj ško- odgovornost.

Marljiva, organizirana, Koju glazbu slušate?

Volite li kuhati? li poljubio - bonaca, pedantna…

Frederic Chopin, Wolfgang Obožavam kuhati, volim zalazak sunca, o Vaš moto u žiuplovljavanje Amadeus Mozart, Tom Wa- eksper imentirati pr iprejutr m votu? brodicom u its, Leonard Cohen, Oliver mom egzotičnih jela, ali i inje započ om Sve se može lučicu pre- Dragojev ić, dalmat inske naših, tradicionalnih, autohd le g kad se hoće. tonih, pogotovo iz istarske l i j e p o g klape. po a s Jeste li ljuŠto nikad ne biste mogli kuhinje. mjesta, ozor r p z je o kr što bomorni?

Uživam i u svom uspješl j u b a v oprostiti? stvom Ma nisam.

Izdaju. Iako se trudim nom dizanom tijestu. Radim i mir u dovolj dan baš a z Ili bar ne bih uistinu izvanredne varaždinmeni i oko oprostiti sve. uo osvan kakav željela biti. ske klipiće. I naravno, volim mene... v a k a t Je li ist ina kad se gosti dive mojim Trenutak za Volim kad se dive t s je da iza svakog vječnost.

S kojim glumcem biste kulinarskim uratcima. uspješnog muškarDa ulovite zlatnu ribicu, Što je najvažni- rado otišli na večeru? ca stoji žena? koje tri želje biste poželjeli? je u vezi?

S Robertom Redfordom.

Mislim da to nije uvjet, ali Zdravlje, sreću i mir.

Povjerenje, ljubav, odaŠto je za vas uspjeh u ako se dogodi – super. Što ste oduvijek željeli, a nost, radost za onog koga životu?

Najromantičniji trenutak volim.

Poslovno, roditeljsko i niste učinili? u životu bio je... Što je za vas majčinstvo?

Put na Tibet. osobno samoostvarenje,

Nikud bez osmijeha i uvijek puna optimizma

M

54 Ženski svijet

14. veljače 2012., br. 404

PRAKTIČNI SAVJETI Valentinovo uz relaksirajući tretman

Trudnoća

Svijet opuštanja

Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

J Putujući kroz četiri svjetske luke pročistit ćete i nahraniti tijelo, smiriti napetost i

Problemi sa žgaravicom

stres te postati “nova” osoba Piše: PETRA KOLAK ĐINĐIĆ Beauty centar Čarolija Petra Krešimira 8, Varaždin kontakt: 098/168-6705

luke. U ovoj zemlji vječnosti ženska božica Kleopatra kupala se u mlijeku. Ova kupka je izvor relaksacije nakon koje koža ostaje kremasto meka. Bila je Valentinovo je poseban poznata kao kupka koja dan za sve zaljublježenama daje fascine i sigurno svi poput nantnu privlačnost želite razveseanja v o t i snagu neodoljiliti svoje vou p e k od lu ve zavodljivosti. ljene nekim , m e r i mo Ova kupka je bila čarobnim irisi m , e k sama esenc ija poklonom. do lu ešaju se luksuza.

Dan zaljuje mij vima o b Sljedeća luka je bljenih je tst a g o b s – indijska. Indija je najromantiča r o m zemlja ayurverde i niji dan u godiovdje ćete započeti puni za sve djevojke tovanje prema vitalnoj relaki žene jer se slavi ljubav. Priuštite svojoj voljenoj saciji. Ritual masaže oslobađa nezaboravno Valentinovo uz energetska središta u kojima Indocean Spa Ritual, a ako ne se skuplja živčana napetost. baš uz dan zaljubljenih, tada Qi-balzam obogaćen je esensvoju “bolju polovicu” možete cijalnim uljima svetog drveća razveseliti u bilo kojoj drugoj (cedar, sandalovo drvo i pačuli) i cjelokupna opuštajuća snaga i prigodi. toplina mirisnog drveća Indije pridružena je preciznoj tehnici Od luke do luke Poput putovanja morem, od ove masaže.

Putovanje u svijetu opuštaluke do luke, mirisi i boje se miješaju s bogatstvima mora. nja završava u Kini, odnosno Dobrobit i ljepota su ujedinjeni. kineskoj luci, gdje se ljepota i Ovaj iznenađujući ritual vodi opuštanje pokazuju kao na povas prema otkriću nove vrste zornici. Tijela i lica se pudraju opuštanja. Indoceane tretman i boje u satensku bijelu boju. sastoji se od četiri koraka, Božanstvena svilena maska za odnosno putovanja kroz četiri umatanje i Sublime krema za tijelo klize po koži poput svilesvjetske luke.

Prva je mediteranska luka ne plahte. Ulje iz pahuljice riže obnavlja mekokoja započinje započinje ću kože, a blagi eksfolijacimiris pojačava jom tijela, relaksirajuću ritualom snagu tretmarođenim na na. Koža poMediteranu staje prekraiz najč išće sno blistava i tradicije navjerojatno rimskih kupbaršunasta. ki. Qi- maBez mnogo r ine, svet i razmišljanja, cvijet lotusa, ako želite smeđi šećer, savršen i sol i esencije nezaboraiz Mediteravan poklon na spajaju se za voljenu u ovoj raskošosobu, prenoj eksfolijaciji za pročišćavanje tijela. Nakon divnim relaksirajućim rituaovog bogatog i hranjivog pilin- lom, ne možete pogriješiti. ga i njegove kremaste mekoće, Za nezaboravno Valentinovo, priuštite tijelu mirise Meditekoža ostaje baršunasto meka.

Nakon Mediterana, putujete rana, revitalizaciju energije i do Egipta, odnosno egipatske baršunastu kožu.

M

učnina i iscrpljenost polako prestaju kako ulazite u drugo tromjesečje trudnoće. Vraća vam se energija i sve više osjećate pokrete svojeg djeteta. Sigurno da takvi osjećaji vraćaju sjaj i osmijeh na vaše lice. Iako su mučnine iza vas i prilagodili ste se na trudnoću, mogli biste osjetiti smetnje kao što je žgaravica. ko 80 % trudnica pati od žgaravice ili osjećaja žarenja u prsnom košu i grudima. Ovakve smetnje javljaju se zbog povećane elastičnosti trbušnih mišića. Zbog povećane elastičnosti onemogućeno je čvrsto zatvaranje sfinktera na ulazu u želudac, pa se želučani sokovi podižu u jednjak. Često se događa da se žgaravica povećava kako se trudnoća bliži kraju. Simptomi karakteristični za žgaravicu su: osjećaj žarenja u grlu, mučnina, neugodan okus u ustima. rema kineskoj medicini, želudac se između 7 i 9 sati poslijepodne treba odmarati. Trudnicama se savjetuje da se u tom periodu odmaraju i ne jedu kako bi izbjegle ili ublažile žgaravicu.

Preporuča se da oko 18 h pojedete laganu večeru i uzmete nekoliko zalogaja prije spavanja. Lagani obroci će vam osigurati bolji san. Pomozite sami sebi i ublažite smetnje pritiskom na akupresurne točke. Stavite prste na točku koja se nalazi između pupka i donjeg dijela prsne kosti. Pritišćite je pet do deset minuta u intervalima od deset sekundi. aravno, bilo bi poželjno da kroz dan umjesto 1 - 2 obilna obroka jedete više manjih. Nosite komotnu odjeću i izbjegavajte nagle pokrete. Dok jedete, ograničite unos tekućine u organizam.

Spavajte s nekoliko jastuka tako da vam gornji dio tijela bude lagano povišen. Slušajte svoje tijelo i ne pretjerujte s lijekovima koji se prodaju bez recepta. U slučaju da ovakve smetnje potraju, ne budite tvrdoglavi, posjetite liječnika.

O

baršunasta i luka: koža postaje 1. Mediteranska

meka

P

2. Egipatska luka:

izvor relaksacije i meke kože

N

ovanje 3. Indijska luka: put

ksaciji prema vitalnoj rela

4. Kineska luka: sat enska bijela boja kože

Petra Kolak Đinđić

Kozmetički savjeti

Beauty centar Čarolija, Varaždin, Krešimira Filića 78, mobitel: 098/168-6705

Rezultati: mlađa i puno ljepša koža!

I

ako ljepota ne poznaje godine, vrijeme ostavlja neželjene tragove. Opuštanje kože, celulit, nakupljanje vode i suhoća kože su problemi s kojima se suočavaju žene zrelije dobi.

Najviše takvih problema javlja se baš zimi, kad smo većinom u zatvorenom prostoru, gdje smo izloženi izrazito suhom zraku koji čini našu kožu dehidriranom i na taj način koža

prerano stari. ao rješenje stiže prvi kompletni anti-age tretman za njegu kože tijela koji ima peterostruko djelovanje protiv svih znakova starenja i odgovara zahtjevima zrele kože.

Anti-age djelovanje: prirodni hormoni alga kontinuirano stimuliraju prirodne funkcije (prevencija propadanja hijaluronske kiseline).

K

1.

2.

Učvšćenje: serelisin aktivira sintezu proteina laminia i epiderma se veže na dermu najčvršći mogući naćin. Koža je elastičnija i čvršća.

Oblikovanje: kompleks od koncentrata zelene kave i yerbe mate aktivira lipolizu, a kompleks koj se bazira na koncentratu lotusa stimulira proizvodnju enzima koji mogu prazniti adipocite i sprečavati

3.

njihovo širenje.

Drenaža: tkivo se drenira uz pomoć Pro Sveltyja koji potiče hormon koji je generiran od masnih stanica i koji omogućava bolju cirkulaciju.

Hidratacija: algomega i shea maslc daju efikasne rezultate, koža je dubinski nahranjena i elastičnija. ezultati: mlađa i puno ljepša koža!

4.

5.

R

Ženski svijet 55

14. veljače 2012., br. 404

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Sveti Valentin i ljubav!

L

jubav je Božji dar. I uzalud sve bogatstvo ovoga svijeta onome tko u sebi ne nosi ljubav, ne osjeća je, ne može je primiti a ni nikome dati. Ali ako je ljubav uistinu Božji dar, onda je čovjeku, biću, kojem je Bog udahnuo život, on sigurno udahnuo i ljubav.

Kako onda možemo govoriti da u nama nema ljubavi? Ja ne vjerujem da ne postoji čovjek bez ljubavi. rije bih rekla da svi mi u sebi nosimo ljubav, samo je pitanje da li je znamo prepoznati, osjetiti, prihvatiti, davati i uzimati. Kao i – koju ljubav?! Jer, ljubav je, izgovorena kao riječ ili kao imenica, samo jedna. A kad je počinjemo otkrivati i raskrivati, njenoj ljepoti i različitost nema kraja... to, sada se zbog Valentinova govori o - mjesecu ljubavi. Što znači da nije samo jedan dan, nego da je cijela veljača rezervirana za ljubav! Gle, ipak se kreće!

Za dvanaest godina, ljubavi bi mogla biti posvećena i jedna cijela godina. Zamisli, svih dvanaest mjeseci! Samo za ljubav! Sveti Valentin ima zbilja čudesne moći. kaj s onima koji u ljubavi uživaju ne samo svakog dana, nego svakog trenutka. Kojima se ljubav smješi kad spavaju, sanjaju, kad se bude. To su sretni ljudi jer znaju slušati govor tijela. I ne samo svog nego i onog drugog, koji je pokraj njih ili im dolazi ususret. Osjete tu iskonsku toplinu, drhtaj, zanos i poruku koju šalje. Sreća je i u trenutku odluke, za koju nisu potrebne riječi.

Tek, možda, jedan pogled koji nagovještava da želimo isto. Ljubav! itanje je samo hoćemo li prihvatiti ljubav ili ćemo se ljubavi prestrašiti? I sama sam se našla u sličnoj klopci kad sam ustuknula pred prevelikom ljubavi. Kao da ljubav može biti prevelika... Ona može biti samo veća i veća. I moja je sreća što sam to drugi put shvatila!

P

Spontane romantične večere da, ali za Valentinovo - ni u ludilu!

ISTRAŽUJEMO Što Varaždinke misle o obilježavanju Valentinova?

Slatko i pretjerano E J Ne slavim Valentinovo jer mi ne treba netko reći kad je dan kad moram nešto kupiti

ili pokazati nježnost. Takve stvari trebaju biti spontane – rekla je 28-godišnjakinja Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Što je za vas Valentinovo?

Jeste li među onima koje će na Dan zaljubljenih

uživati u romantici i poklonima ili onima koji bi taj dan najradije preskočili zbog silnih srčeka i ružica koje će vrebati iza svakog ugla?

Jedan je krivac Valentinovo se danas slavi kao dan zaljubljenih. Tradicionalno na taj dan zaljubljeni jedni drugima pr iređuju iznenađenja, kupuju poklone i pišu čestitke, premda se Valentinovo smatra i danom ljubavi i poštovanja prema dragim osobama. Za sve te ceremonije krivac je rimski biskup Valentin, koji je, prema legendi, potajno vjenčavao mlade parove u vrijeme

kada je rimski car Klaudije II. vojnicima zabranio da se žene. Valentina je rad u tajnosti koštao glave, a tek kasnije se dan njegove pogibije,

14. veljače, počeo obilježavati kao praznik zaljubljenih.

Bez obzira na njegovu žr-

tvu, z a naše sugrađank e Valent inovo b a š i nije neki posebni dan, niti njemu pridaju posebnu pozornost.

Riječ je, tvrde, o previše isforsiranom i iskomercijaliziranom danu, a što to znači, najbolje potvrđuje rečenica

Aromaterapija

koju je rekla jedna naša sugrađanka: “Znači, mo-

ni njezina kolegica.

- Kaj da samu sebe izvedem van? - našali-

la se i jednostavno u dv ije riječi žeobjamo s e snila tući cijelu godinu, što je za nju ali za Valentinovo se Dan zaljubljenih bez volimo jer su mi tak obzira na to što je trenutno rekli da mora biti?!”.

- Naravno da ne slavim Va- “single”: isforsirana romanlentinovo. Kao prvo, nemam tika.

- Ljepše su mi stvari koje naviku obilježavati takve se među dvoje ljudi u dane jer mislim da mi vezi događaju bez ne treba netko reći o nekog povoda i kad je dan kad ožem m bez obzira na moram nešto cijelu i ć u t dan u godini kupiti svom se za li a , u – ustvrdila dragom i godin ovo se je. pokazati mu n i t n Vale Da je Vanježnost. u mi s r je Mislim da olimo a mora l e n t i n o v o v slatko ali prebi to trebalo kli d tak re iti?! tjerano smatra biti spontano, b 36- godišnjakibez obzira na nja koja poručuje to koji bio dan u da su njoj i njezinom godini – rekla je 28-gosuprugu svi dani u godini – dišnjakinja.

Valentinovo neće obilježiti Valentinovo.

Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329

Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Ulje crnoga kima podiže imunitet (2) I

munitet je prirodna sposobnost organizma da prepozna strane tvari koje ga ugrožavaju i da se od njih zaštiti. U štetne tvari za organizam ubrajamo različite bakterije, viruse i parazite. Imunološki sustav ima ulogu da prepoznaje, neutralizira, uništava i odstranjuje te tvari u procesima koji se nazivaju imunološke reakcije. Ako naš imunološki sustav dobro funkcionira, nećemo oboljeti usprkos napadu različitih uzročnika, a isto tako nećemo imati alergijske reakcije, iako smo izloženi alergenima. Stoga možemo reći da zdrav imunološki sustav čini osnovni preduvjet za

zdravlje čovjeka i kvalitetniji život. Ako je oslabljena aktivnost imunološkog sustava, podložniji smo različitim infekcijama, dok njegova hiperaktivnost znači predispoziciju za alergije i tzv. autoimune bolesti (organizam reagira na vlastito tkivo). Dosadašnja ispitivanja ulja crnog kima pokazala su da se njegovo djelovanje ne ograničava na pojedine organe, već da ono obuhvaća cjelokupni organizam preko imunološkog sustava. Ulje crnoga kima je imunomodulator, ono regulira funkcije imunološkog sustava – jedan od načina je da stimulira rast limfocita T i B. Oslabljeni

imunitet možemo prepoznati po sljedećim simptomima: česte infekcije i upale, slabost, iscrpljenost i umor, gubitak težine, česte glavobolje. Kod navedenih simptoma, ulje se može koristiti nanoseći na tijelo u kombinaciji s drugim baznim i eteričnim uljima ili uz prethodnu konzultaciju s aromaterapeutom može se koristiti 2 - 3 puta na dan nakon jela po jednu malu žličicu ili ga umiješajte u malo meda. Za prevenciju, tj. kao priprema organizma za potencijalno iscrpljujuće razdoblje (na primjer, prije sezone gripe), dovoljno je uzimati 20 kapi nakon jela, tri puta na dan.

A

P

56 Mali oglasi KUĆE „NEKRETNINE DOMINUS“ – Pružamo usluge posredovanja kod kupnje, prodaje, zakupa i najma nekretnina. www.nekretninedominus. hr, 098/494-585, 095/9140200 ozn.351c TRAŽIMO (kupujemo) za poznatog kupca 5 kuća u Varaždinu: prednost naselja oko Jalkovečke, Radićeve, Križanićeve, Ratimira Hercega (Težakova, Ivanečka), Petrinjske… Paurević nekretnine, 098/9706-575, 042/261-247 ozn.167c PRODAJE se starija kuća sa dvorištem u blizini Banfice. Upitati na tel.

641-057 ili mobitel 099/234-1284 ozn.2063e KUĆA prilika! Kuća u Braće Radića 80 m² i 350 dvorišta - 66.000 €!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c LIJEPA kuća u V. Vidrića 150 m² kraj VI OŠ, slijepa ulica, mirni kvart - 95.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆA 100 m² u Plitvičkoj (Brezje) sa 1000 m² dvorišta! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆA u Turčinu 102 m² sa prekrasnom okućnicom - 53.000 €!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c EXLUZIVNA prilika! Stara kurija uređena u autohtonom stilu od 150 m² i 3000 m² okućnice, 5 km od Varaždina! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

VIKENDICA 40 m² Varaždin Breg - prekrasan pogled -15..000 €!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje kuća u Varaždinu do 120.000 € za poznatog kupca!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje vikend kuća ili starija kuća do 15.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c HITNO! Obiteljska kuća od 200 m², svi priključci, toplinska fasada, PVC, građena 1981., uredna dokumentacija, 82.000 €. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir.grabar@vz.t-com.hr ozn.335c KUĆA, Kelemen (80 m²) + gosp. objekti (300 m²) + okućnica (1200 m²), 30.500 €. Mob. 095/904-5915 ozn.469 PRODAJEM kuću katnicu u Knegincu G., novouređenu. U dvorištu ima još 1 dvosobni i 1 jednosobni stan.

Moguće razne kombinacije. Moguća moja doplata. Povoljno! Mob. 098/284-949 ozn.233c OBITELJSKU kuću na parceli 979 m² u Varaždinu (Mirka Bogovića), prodajem. Mob. 091/558-3151, 098/932-7156 ozn.480 KUĆA - visoka prizemnica, dva stana. Može stan do 40.000 € + nadoplata. Tel. 200-861 ozn.2670b

STANOVI TROSOBNI prilika! Trosobni stan 74 m² u Braće Radića, novogradnja

(odličan raspored)! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRILIKA tjedna! Jednosobni 46 m² u Ludbreškoj -35.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c JEDNOSOB N I pr ilika! Jednos o b n i s t a n 3 0 m ² u Ru đ e ra Boškovića -25.500 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c POVOLJNO! Četverosobni novouređeni stan na Trgu Mali Plac 89 m²- 74000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c POVOLJNO! Jednosobni stan u Meštrovićevoj 37 m² -29.000 €!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c ČETVEROSOBNI od 150 m² lijepo uređen u Uskoj ulici (centar)! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c SUPER prilika! Dvosobni u Prešernovoj 56 m2 uređen(centar grada)!!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c DVOSOBNI 67 m² u Vukovarskoj(etažno) - 47.000 €!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje dvosobni stan za poznatog kupca! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NAJJEFTINI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi su useljivi i etažirani, Kumičićeva (ŠTUK 1 i 2), 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m². Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući. MDV CENTAR, tel. 330-868 ozn.63c

14. veljače 2012., br. 404

JEDNOSOBNI: 30 m² - 28.000 €, 29 m² - 27.000 €, 43 m² - 40.000 €, 45 m² - 36.000 €. Venek nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

od 703 m², prodajem.

Mob. 091/352-0083, 091/232-0350 ozn.2064e

NOVOGRADNJA: V. Međerala 88 m² i 53 m², A. K. Zvonimira/T. Ujevića 58 m², Dravska 68,5 m², Supilova 45 m². Venek nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

GRADILIŠTE u Đure Arnolda 750 m² (mirni kvart) - pogodno za gradnju! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c

HITNO-super prilika! Novogradnja, stan u POS-u, 107 m², 1.037 €/m², 4,5-sobni. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c CENTAR grada – 838 €/m², 85,90 m², 3-soban, potpisano za etažno grijanje, Trakošćanska, 4. kat. MENARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c 800 €/m², 45,81 m², 6. kat, lift, balkon, potpisano za etažno grijanje, Banfica. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c CENTAR grada – 91,20 m², 822 €/ m², etažno grijanje, svi priključci vlastiti, visoko prizemlje. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c

666 ozn.265c GRADILIŠTA u Hrašćici za poslovnu i privatnu gradnju kod POS naselja, prodajem. Mob. 099/853-0930 ozn.541 PRODAJE se zemljište u Seketinu, 4 400 m², u vikend zoni. Mob. 098/464-615, Robert ozn.537

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO prodajno-skladišni prostor, 1100 m² ,potpuno opremljen, sa velikim parkiralištem na glavnoj cesti Varaždin – Maribor.

Mob. 098/268-315 ozn.63c PRODAJEMO uhodani kafić u centru Varaždina i 3 x 80 m² poslovna prostora blizu centra. Paurević nekretnine, 098/9706-575, 042/261247 ozn.167c

HITNO!!! Prilika za kupnju dobre nekretnine!! 3,5-sobni u blizini centra (I. OŠ), dva balkona, nova PVC-stolarija, etažno centralno grijanje (male režije)!!! Cijena stana se dogovara s vlasnikom. www.nekretninedominus.hr, 095/9140-200 ozn.351c

PRODAJA/najam stambeno-poslovni prostori: 50, 50 + 100 m², Vžd, Tome Blažeka 3. Mob. 098/702-701 ozn.284c

DVOSOBAN stan (centar) , blizina II. OŠ i Hotela Turist na 1. katu, www. nekretninedominus.hr, 095/9140200 ozn.351c

CENTAR Vžd., ulični dućan, 30 m²; kancelarije 30 m², ulaz iz dvorišta i parking, iznajmljujem. Mob. 098/792-016 ozn.546

PRODAJEM dvosoban stan 68 m² u Varaždinu, Zagrebačka ulica. Mob: 099/400-160 ozn.2063e

TRAŽIM manji uredski prostor u centru grada. Mob. 098/1749-367 ozn.530

3-SOBNI stan, 76,3 m² u Ulici S. Vukovića, kompletno uređen. Mob. 098/821-835 ozn.2066e TROSOBNI stan, uređen, u centru grada, prodajem. Mob. 098/486-221 ozn.2066e DVOSOBNI stan, 60 m², na Banfici, Koprivnička ulica, 950 €/m². Mob. 091/254-6930 ozn.2067e GARAŽU u centru grada, prodajem.

Mob, 099/215-4757 ozn.499 JEDNOSOBNI stan, 43,45 m², u Varaždinu, Vukovarska 1a, na prvom katu, prodajem. Etažno grijanje i brojilo za vodu. Tel. 042/230-905 ozn.2667b

ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu

POSLOVNI prostor od 30 m² u centru Varaždina, 2 prostorije, izlog, parking, iznajmljujem. Mob. 091/3520083 ili 091/232-0350 ozn.2064e

NAJAM JEDNOSOBAN, polunamješten stan u Zrinskih i Frankopana 12, iznajmljujem. Mob. 091/892-6264 ozn.510 DVOSOBNI (64 m²), namješten stan u zgradi na Banfici, iznajmljujem.

Tel. 042/330-516, 099/598-5383 ozn.511 JEDNOSOBNI, polunamješten stan u zgradi, Banfica, iznajmljujem ženskoj osobi/bračnom paru. Tel. 261-867 ozn.515 IZNAJMLJUJE se soba ženskoj osobi, učenici ili studentici. Upitati: 042/330-747 ozn.545 NENAMJEŠTEN, dvosobni stan u zgradi, Ul. Zrinskih i Frankopana, za dugoročni najam. Upitati: 098/683-

IZNAJMJLJUJEM jednosoban stan u zgradi, Trakošćanska, centralno grijanje, namješten. Tel: 042/331200, 098/ 9775-323 ozn.2c IZNAJMLJUJEM ili prodajem jednosobni stan, 38, 5 m². Tel. 042/313249, 095/518-7334 ozn.2665b JEDNOSOBNI stan u Ul. R. Boškovića 1b, iznajmljujem. Cijena 1.300 kn + režije. Mob. 099/8022-581 ozn.2666b JEDNOSOBNI, namješten stan u zgradi, blizina centra, iznajmljujem.

Tel. 310-685 ozn.2681b

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ Ñıtostakala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ozn.19c

EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile.

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/9833910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila.

Tel. 098/241-161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c OPEL-ASTRA 1,4 Classic (F) od 1. vlasnika, 5 vrata (reg.do 11/2012.)

Model 2002. - kao nov. 22.800 kn.

Mob. 098/241-375 ozn. 359c CITROEN-SAXO 5 vrata, bordo met., reg.do 10/2012. – 15.500 kn. Mob. 098/241-375 ozn. 359c RENAULT-KANGOO 1,2 (putnički - 5

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

14. veljače 2012., br. 404

sjedala) Model 2004. - novi model - 26.900 kn. Mob. 098/241-375 ozn. 359c

POSAO VOZAČE sa C, E kategorijom i iskustvom u međunarodnom transportu tražimo. Transporti Krajan, ozbiljne ponude: 098/ 284-495 ozn.337c OZBILJAN, vrijedan i pošten NKV radnik, 25 g., B kategorija, traži honorarni/stalni posao. Hitno! Mob. 091/188-1162, 683-666 TRAŽIMO žensku osobu za čuvanje djeteta. Poslati sms s fiksnim br. tel.: 091/564-0351 ozn.495a ZEPTER INTERNATIONAL d.o.o. za rad na području županije, traži 4 savjetnika u prodaji i 2 voditelja prodaje. Mob. 091/892-4790 ili na e-mail: s.breznjak@gmail.com ozn.496a BISTRO&PIZZERIJA traži djevojke za rad. Informacije na mob. 095/9115102 ozn.218c TREBATE ženu za čuvanje malog djeteta? Nazovite: 313-585, 091/5704913 ozn.2672b TRAŽIM posao čišćenja (peglanja) privatnih i /ili poslovnih prostora.

Mob. 091/768-7246 ozn.527 TRAŽIMO ženu (30-40 g.) za rad u Njemačkoj, bez obaveza, čišćenje kuće, lokala i pomoć u kuhinji. Mob. 098/130-2044 ozn.543

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c ENTRY - AKCIJA GARA ŽNIH VRATA (dodatni zimski popust 20 %) Novoferm, Varaždin! U ponudi i motori za ograde, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c

ozn.340c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje.

ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/9615016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c

STOLARIJA EXCLUSIVE – Izrada namještaja po mjeri: kuhinje, komode, spavače i dječje sobe te ostali namještaj po vašoj želji, Kučan Marof. Mob. 091/543-8985, www. stolarija-exclusive.hr ozn.292c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno.

Mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, stubišta, građevinska limarija, sve vrste materijala. Mob. 098/417-373 ozn.343c SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu.

Mob. 098/704-257ozn.353c

VODOINSTALATERSKE USLUGE Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove.

Mob. 095/8540-727 ozn.69c

KROVIŠTA: Izrada, sanacija, prekrivanje. Drvene kuće i nadstrešnice.

Brzo, kvalitetno, uz garanciju. Mob. 098/426-080, www.tesar-ceilinger. hr ozn.362c

KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c MTK COLORI – adaptacija stanova, kuća, soboslikarski radovi, kompletna uređenja, alu i inox ograde. Mob. 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova.

ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.099/500-4859 ozn.151c

SALON njemačkih kuhinja po narudžbi „Maja Inter ijer i“ Trg bana Jelačića 12, Varaždin, www.maja-interijeri.hr, 098/199-1083 ozn.368c

FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c

ODVOZ fekalija, otčepljivanje svih vrsta odvoda specijalnim strojevima, 0 – 24 h. Mob.098/962-1694

GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl.

Mob. 098/449-583 ozn.285c

IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227-024 ozn.48c

SERVIS plinskih trošila (bojleri, peć) perilica rublja – suđa, hladnjaka, ledenica, ugostiteljske opreme… Mob. 098/315-269 ozn.104c

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c

GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c

STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c

SERVIS RAČUNALA – LAPTOPA, hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell, dolazimo na Vaš poziv. Tel. 321-702, www.pcserviser.com ozn.365c IZVODIMO soboslikarsko-ličilačke radove, bojanje fasada, sve vrste knauf sistema. Kvalitetno i povoljno.

Mob. 098/478-900 ozn.276 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/9084793 ozn.454 NUDIMO pomoć za starije osobe.

Upitati na mob: 098/906-8858 ozn.475 TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade; stiropor i vuna, knauf sistemi.

Kvaliteta i pristupačne cijene. Mob. 098/1320-197 ozn.120f FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistemi, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.2675b SOBOSLIKARSKO-fasaderski obrt.: unutarnje i vanjsko bojanje fasade, stiropor, vuna, knauf sistemi. Mob. 098/9254-731 ozn.2676b KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji.

Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.526

Mob. 098/446-443 ozn.345 DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice,

OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva, grab, rezano i kalano na 25, 33, 38… cm , paleta/rinfuza, besplatna dostava. Grafoinvest d.o.o., mob. 098/226-301 ozn.347c NUMIZMATIČAR kupuje zlatnike, dukate, srebrnjake, stari kovani novac, stara pisma, dopisnice i razglednice. Mob. 099/6948-716 ozn.540 dostava. Tel. 042/210-461, 095/9008646, 095/8212-456 ozn.290c KUKURUZ, prodajem. Upitati: 091/501-7936 ozn.504 OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere. Ne bacajte jer mi to plaćamo! Tel. 042/505-024, 099/7575-075 ozn.352c

POLJOPRIVREDA ZADRUGA JALŽABET – AKCIJSKE CIJENE do kraja veljače: mineralno gnojivo – vreće 25/1 – NPK 15:15:15 – 106,00 kn, KAN 70,00 kn, UREA 95,00 kn, PLAVO ULJE – 47,00 kn, Nordox 250 gr – 46,00 kn i 1 kg – 155,00 kn, Cromusol 27,00 kn, Bordoška juha – 33,00 kn, NEORAM – 26,00 kn, Thiovit – 26,00 kn, KOSTOVIT 2/1 – 27,00 kn. Na sva sredstva za zaštitu bilja – 10 % popusta.

Prodajemo LOZNE CIJEPOVE i VOĆNE SADNICE – popusti na veće količine. Poljoprivredna zadruga „Jalžabet“, brojevi telefona prodavaonica: Jalžabet 647-344, Kelemen 647-270, Zbelava 207-254, Trnovec 683040, Šemovec 657-135. Zajedno možemo bolje! ozn.45c

KREDITI VAŠI snovi i planovi za budućnost i dalje su tu, a za to Vam je naravno potreban novac? Naš je posao pronaći i ponuditi Vam najbolja financijska rješenja kako biste realizirali sve što ste zamislili uz najpovoljnije uvjete. Rješenja čak i za problematična zaduženja. ARGES d.o.o., Info: 042/210-008, mob: 099/244-5915, VIP: 091/3096760 ozn.286c BRZA realizacija svih vrsta kredita. Posebne pogodnosti za zaposlene u Boxmarku i umirovljenike do 80 g. Pozajmice odmah! Nada, 099/528-3329, 091/506-1660 ozn.505 KREDITI s licencom! Zatvaramosve! Hipotekarni do 200.000 €! Zaposleni i umirovljenici – izvanredne pogodnosti! C/L nije prepreka! Mob. 097/7378066 ozn.535

OSTALO DRVA za ogrjev, I. klasa, bukva, grab i akacija, cjepanice, može i piljenje, poštena mjera, dostava.

Mali oglasi 57

DUŽNI ste? Nudimo kredite do 30.000 €/10 g., 124.000 kn/8 g.

Pozajmice bez HROK-a, zatvaramo C. L. Mob. 091/8850-730 ozn.176c

BRZA i diskretna realizacija kredita do 2/3 primanja 30.000 €. Pozajmice zaposleni i umirovljenici 25.000 kn/24 h. Mob. 091/269-0048 ozn.176c

NAJPOVOLJNIJE do gotovine putem čekova, kreditnih kartica (Amex, Dieners, Master…) te sindikalnihpotrošačkih kredita. Isplata odmah.

Mob. 098/987-0078, 091/386-0349 ozn.407

ODMAH saznajte i realizirajte sve mogućnosti svih vrsta kredita i pozajmica sa i bez HROK-a. Kr istina, 098/9370909, 091/1316-848 ozn.537

KREDITI na ostatak plaće do 50.000 kn. Pozajmice na 6 g. bez HROK-a.

Umirovljenički do 80 g. starosti.

Mob. 098/987-8670, 092/119-0041, 042/505-031 ozn.491

POVOLJNI krediti do 30.000 € do 2/3 plaće na 10 g. bez HROK-a i C.L. za umirovljenike i d.d. firme. Mob. 091/303-8054 ozn.176c KREDIT bez adm .zabrane do 1/2 plaće. Pozajmice-expres. Tel. 092/2929-106 ozn.159c POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike uz zalog zlata, srebra, računala, starina, čekova, na kartice, u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c ZAJMOVI na osnovu zaloga (zlata, dukata i dr.). Vrijednost založenog zlata utvrđujemo po garantirano najvišoj otkupnoj cijeni zlata u gradu. TR-AG, Vžd, K. Filića 39a, tel.

042/321-701 ozn.284c KREDITI! Kreditne kartice! Zaposleni na određeno i stalno! Umirovljenici!

Bez ustege na plaći! Bez ovjere poslodavca! Mob. 091/916-9885 ozn.297c KREDITI do 124.000 kn do pola primanja, uključujući terenski.

Austrijski hipotekarni krediti.

Mob. 098/375-966, 091/5440-151 ozn.364c NOVO! Krediti sa licencom do 30.000 € bez jamaca do1/2 plaće.

Reprogram postojećih zaduženja, zatvaranje blokada i C. L. Pozajmice do 50.000 kn u 24 sata. Pogodnost umirovljenici sa čistim odreskom i mirovinom od 1.000 kn bez dobnih ograničenja. Krediti na strane mirovine. Mob. 099/809-1333 ozn.367c

BANKOVNI krediti do 1/2 plaće.

Pozajmice za umirovljenike 10.000 €/24 h. Zatvaranje ovrha i C. L. Mob. 099/4000-613, 092/147-4203 ozn.491 AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob. 099/488-5559 ozn.516 KREDITI: umirovljenici, zaposlenici, zatvaranje postojećih, dobivanje novih do 25.000 €, u kratkom roku.

Mob. 091/907-0528 ozn.544 POZAJMICE u 24 h, 20.000 kn na osobnu iskaznicu. Mob. 098/1961966 ozn.497a NOVAC na ruke bez jamaca i HROK-a u 24 h. Mob. 099/504-1150 ozn.497a

POZNANSTVA POHOTNE kućanice pretvaraju vašu maštu u stvarnost! Nazovite od 0 do 24, 064/400-909 (tel/mob: 2,29 kn/3,52 kn) ozn.166c POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822362, 099/516-6780 ozn.128c

MALI OGLASI već od 40 kuna

58 Zahvale i sjećanja

14. veljače 2012., br. 404

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

na

NIKOLA GRABAR

BISERKU KLIČEK

17. 2. 2009. – 17. 2. 2012.

na drage roditelje

U svakom kutu Tvoja je sjena, ostat ćeš s nama za sva vremena.

Za dušu Tvoju tiho se molimo,

VUKELIĆ

17. 2. 2009. – 17. 2. 2012.

Uvijek si u našim mislima i srcima.

Mama i sestra s obitelji

duboko u srcu još Te uvijek volimo.

Tvoja mama Božica, sestra Anita, šogor Igor, nećakinja Tara i nećak Ivano

SJEĆANJE

KRUNOSLAVA

i

ŠTEFANIJU

29. 2. 1992. – 29. 2. 2012.

14. 2. 2011. – 14. 2. 2012.

Vaši najmiliji

na

BISERKU KLIČEK

POSLJEDNJI POZDRAV

17. II. 2009. – 17. II. 2012.

voljenoj majci, baki, prabaki i punici

Suprug Zlatko s obitelji

FRANCISKI KLIČEK preminuloj 3. II. 2012. u 82. godini.

Zatvorila si svoje nježne oči, usnula si vječni san.

Moje srce vječno će patiti za Tobom, draga mama, zbogom.

SJEĆANJE na roditelje

Tvoja kći Marija, zet Ivan, unuci i praunuci

CANJUGA SJEĆANJE

ALOJZIJU

FRANJU

na našu dragu

† 13. II. 2002.

† 4. III. 1991.

IVKU ŽEDAK

Bog zna koliko smo vas voljeli.

Zauvijek u našim molitvama.

17. II. 2011. – 17. II. 2012.

Voljeni nikad ne umiru zato i Ti još živiš s nama.

Kći Micika s obitelji

Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom prerane smrti našeg voljenog supruga, oca, tasta i djeda

ZDRAVKA VRČEKA preminulog 4. 2. 2012. u 60. godini života nakon kratke i teške bolesti.

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima boli i tuge zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i znancima koji su nam u teškim i bolnim trenucima pružili riječi utjehe i sućuti. Veliko hvala djelatnicima Gospodarske škole, cvjećarnici „Orhideja“ i kapelanu Igoru. Posebno hvala Branku Leskovaru na dirljivim, oproštajnim riječima, Marijanu Kuharu te organizaciji SDP Sračinec i Varaždin.

Ožalošćeni: supruga Ivanka, kćeri Dijana i Sunčica, zetovi Ivica i Miroslav, unuci Emil, Lana i Matija *****

POSLJEDNJI POZDRAV ZAHVALA

voljenom suprugu

povodom iznenadne smrti naše voljene

SJEĆANJE

ANICE HORVAT

BARBARU LONČAR rođ. EVAČIĆ

na voljenu

10. 2. 2005. – 10. 2. 2012.

preminule 4. 2. 2012. u 73. godini života.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Najiskrenije zavaljujemo svim dragim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak.

Počivala u miru Božjem.

Tvoji najmiliji

*****

TUŽNO SJEĆANJE

dragom

na dragu i voljenu

TATI, TASTU i DEDI

KATARINU KERETIĆ rođ. LONČARIĆ Zauvijek zajedno u mislima i srcima.

Lako Te je bilo voljeti, teško i preteško izgubiti, a još teže biti bez Tebe i živjeti.

Tvoji najmiliji

Kći Dijana, zet Ivica, unuci Emil i Lana

14. 2. 2003. – 14. 2. 2012.

na voljenog supruga

JOSIPA ŽUGECA 16. II. 2009. – 16. II. 2012.

*****

S ponosom i tugom ostaje uspomena na Tebe.

POSLJEDNJI POZDRAV

Ožalošćena supruga Vera Žugec

SJEĆANJE

dragom

STJEPAN SKUPNJAK

TATI, TASTU i DEDI

10. 2. 2010. – 10. 2. 2012.

SJEĆANJE na dragu i voljenu majku

U tišini vječnog doma neka Te prate naše molitve.

Otišao si, tata, prerano od nas, teško je više ne čuti Ti glas.

S ljubavlju i tugom

Tvoja obitelj

Kći Sunčica, zet Miroslav i unuk Matija

SLAVU VUDRAG

*****

15. 2. 2009. – 15. 2. 2012.

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

Tamo negdje među zvijezdama Tvoja duša spi, al’ sjećanje na Tebe u našim srcima živi.

dragom

DEDI

Tvoja djeca Ivan, Marija, Josip

Deda, dedice, tko će nas sad voditi u šetnjice?

Tko će nam pričati pričice i ispunjavati naše željice.

NJEGOVEC SJEĆANJE

MIJO MATEČKO 12. 2. 1995. – 12. 2. 2012.

Uvijek si u našim srcima i mislima.

Tvoja Ivanka

POSLJEDNJI POZDRAV

Ožalošćeni: sin Branko, snaha Gordana, unuke Marina i Mirta

TUŽNO SJEĆANJE

ZDRAVKU Bio si mi podrška, utjeha, ljubav, ostaje mi samo bol, suze i tuga.

Bol u srcu nikad neće prestati, praznina u duši nikad neće nestati, a suze za Tobom nikad neće presušiti.

Unuci Emil, Lana i Matija

VELIMIR

MARKO

† 24. 11. 2009.

† 11. 2. 1998.

Zauvijek ćete živjeti u našim mislima i srcima.

Vaša obitelj

Supruga i sin Zlatko

*****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom šogoru i tečeku

ZDRAVKU VRČEKU Od obitelji Bubek i Višić

SJEĆANJE

IVAN VUGRINEC

ZAHVALA

14. II. 2002. – 14. II. 2012.

SJEĆANJE

povodom smrti naše drage i voljene majke, bake, sestre, šogorice, tete i prijateljice

Godine teku kao tiha rijeka, a sjećanje na Tebe ostat će dovijeka.

na voljenog

ĐURĐICE MEDVEDEC rođ. BAJS

Dražen, Jasna, Matija

preminule iznenada dana 4. II. 2012. godine u 74. godini života.

Iskreno zahvaljujemo hitnom medicinskom osoblju, susjedima, rodbini, prijateljima i svim dobrim ljudima koji su bili uz nas u teškim trenucima oproštaja, izrazili nam sućut i odar okitili cvijećem.

Ožalošćeni: kćeri Zdenka i Branka, sestra Ruža, zet Dražen, unuci, šogori, šogorice i ostala tugujuća rodbina

SJEĆANJE

DARKA ZEMBERA (LERU) 16. 2. 2010. - 16. 2. 2012.

Moje nebo, ali bez vedrine Moje sunce bez topline

Uvijek si u našim srcima i mislima.

Moje ptice sve tužno šute Moje ruže povenute, Sjajne kapi nad Tvojim grobom To su, ljubavi, suze moje za Tobom.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj grob.

Supruga Marija, sinovi Siniša i Saša

Supruga Mira i Mate

MARIJAN PRGOMET 11. 2. 2009. – 11. 2. 2012.

Zahvale i sjećanja 59

14. veljače 2012., br. 404

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE na naše drage

7. 12. 1930. - 19. 2. 2006.

Kad najdraži ode, samo tuga ostaje i ljubav ne prestaje.

Tvoji najmiliji

VLADIMIRA KUČARA

ZAHVALA

MARKO PIŽETA

i

IVKU VRČEK

14. 2. 2004. – 14. 2. 2012.

1. 3. 2007. – 1. 3. 2012.

SJEĆANJE

Uvijek ste u našim srcima i molitvama.

na voljenog

Vaše obitelji: Kučar, Vrček i Matić

STJEPANA BORŠĆAKA 14. 2. 1994. – 14. 2. 2012.

S ljubavlju

SJEĆANJE na voljenog

Robert, Jasminka, David, Paula i Lovro

16. 2. 2009. – 16. 2. 2012.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

preminulog 6. veljače 2012. godine u 69. godini života.

POSLJEDNJI POZDRAV † 6. 2. 2012.

Neka naše molitve budu hvala za Tvoju ljubav i dobrotu.

Tvoji: sestra Anđela, šogor Josip, nećakinja Alenka s obitelji

SJEĆANJE

U trenucima tuge i boli izražavamo veliku zahvalnost svima koji su bili uz nas, stisnuli nam ruku, tješili, izrazili sućut, položili cvijeće i ispratili našeg Ratka u vječnost, svima koji će pamtiti i čuvati uspomenu na njega. Hvala djelatnicima Elektre Varaždin i grupi penzionera HGK – Županijske komore Varaždin. Posebnu zahvalnost dugujemo gospođi Jasminki Suhovržnik Kolenko, dr. med, te gospođi Ladislavi Ružđak, koja je požrtvovno pomagala u posljednjim danima života.

Ožalošćena obitelj

STJEPAN GRADELJ 16. 2. 2005. – 16. 2. 2012.

Sve odlazi kao tiha rijeka, uspomena na Tebe traje dovijeka.

Supruga i djeca s obiteljima

ZAHVALA povodom smrti drage nam sestre, šogorice, tete i sestrične

VLASTE DELIĆ rođ. VENCHIARUTTI preminule 5. veljače 2012. u 66. godini života.

SJEĆANJE na dragu mamu

ANĐELU RISEK 18. 2. 2011. – 18. 2. 2012.

Uvijek ćeš biti voljena i nikad zaboravljena.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Iskreno zahvaljujemo rodbini i prijateljima na izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak.

Posebno zahvaljujemo familijama Posavec, Ivančin, Colnarić i Valentini te susjedima Ulice Luja Adamića. Zahvaljujemo predivnom osoblju Odjela za Neurološke bolesti Opće bolnice Varaždin.

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, brata i svekra

RATIMIRA HERCEGA ANICI BELI

BOŽICE SUDŽUKOVIĆ iznenada preminule 7. veljače 2012. u 53. godini život nakon kratke i teške bolesti.

Ožalošćeni: suprug Budimir i sinovi Nikola i Aleksandar

JOSIPA ROGA S ljubavlju

povodom prerane smrti drage supruge i majke

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima i susjedima na upućenim nam izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama uz njen odar te prisustvu posljednjem ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Zahvaljujemo na brizi i humanitarnosti dr.

Ivani Kudelić-Kos, liječnicima i medicinskom osoblju Opće bolnice Varaždin i Bolnice za plućne bolesti Klenovnik.

Ožalošćeni: brat Zdenko, šogorica Zdenka, sestrična Lila, nećakinje Janja i Mirta, Lovro i ostala tugujuća rodbina

Tvoje kćeri: Štefanija, Marija i Dragica s obiteljima

„Nema rastanka.

Nema smrti.

Ako osluškujem vjetar, čujem tvoj glas.

Ako u smrt gledam, Čujem tvoju pjesmu.

Volim te.“ Budimir *****

POSLJEDNJI POZDRAV …Kad bismo ti mogli darovati makar Mali trenutak života i radosti, Da tvoje srce ponovno zakuca, Da nas blago pogledaju tvoje oči, Da sve bude kao prije…

Hvala ti za svu ljubav koju si nam pružila!

Nikola i Aleksandar

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj

BOBI Ostat ćeš zauvijek u našim srcima i mislima.

Obitelj Posavec

SJEĆANJE na dragog tatu, svekra i djeda

VLADIMIRA HERKOVA

SJEĆANJE SJEĆANJE

MARIJAN PONGRAČIĆ

na

13. 2. 2007. - 13. 2. 2012.

JOSIPA HEGEDUŠA 14. 2. 1998. - 14. 2. 2012.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Čuvamo uspomenu na Tebe.

Obitelj Pongračić i Fothergill

Tvoji: supruga Marija, kćeri Dragica i Božica s obitelji

SJEĆANJE

11. 2. 2011. – 11. 2. 2012.

Vrijeme prolazi, a tuga i bol ne odlazi.

Tvoji: sin Robert, snaha Dubravka, unuci Robert i Matej

SJEĆANJE

MIRKO FAJT

VLADO BENČIĆ

POSLJEDNJI POZDRAV

15. 2. 2008. – 15. 2. 2012.

14. 2. 2009. – 14. 2. 2012.

dragom

Četiri godine što Te crna zemlja krije, srce naše zaboravilo Te nije.

Bog je vidio da si umoran, zagrlio Te i šapnuo: „Pođi sa mnom.“

DAMIRU ZEMLJAKU

Tvoji najmiliji

Prolaze dani, a Tebe nema…

Tvoj glas, Tvoj pogled, Tvoja prisutnost donosili su radost i mir.

SJEĆANJE

Bio si nestašan, plah, dobar i drag.

Uzalud čekamo Tvoj poznati hod, glas i miris Tvoga „čika“!

Koga zagrliti kao kuma, prijatelja i brata kao Tebe?

Bog Te pozvao da u njegovom domu uživaš vječnu radost koja Ti je uskraćena na zemlji preranom smrću.

Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima, veći nego ikada, anđele naš.

Tvoji: teta, tetak, sestrična Betty i Ivana, baka Milka

na voljene

Supruga Terezija, kćeri, zetovi i unuke

POSLJEDNJI POZDRAV dragom i voljenom suprugu

FRANJU STANKA

ŠTEFANIJU PUŠKADIJA

10. 2. 2011. – 10. 2. 2012.

11. 2. 2011. – 11. 2. 2012.

Po dobroti vas pamtimo, s ljubavlju spominjemo i u srcima zauvijek čuvamo.

SJEĆANJE

Tvoja duša s anđelima spava, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti s nama.

Otišao si i nema Te više, uspomena na Tebe nikad se ne briše.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

MILANU JAGNIĆU † 28. 1. 2012. u 73. godini života.

Od supruge Zlate i ostale tugujuće rodbine

Vaši najmiliji

na roditelje

TUŽNO SJEĆANJE

HERCEG KRUNOSLAVA

i

TUŽNO SJEĆANJE

BARBARU

2002. – 2012.

2006. – 2012.

Godine prolaze, a sjećanja na vas ostaju.

Kći Melita s obitelji

MIRKO OREŠKI 15. 2. 2002. – 15. 2. 2012.

Supruga Franciska, kćeri Vesna i Jasminka s obiteljima

na zauvijek našu

ANU VUGRINEC 14. 2. 2002. – 14. 2. 2012.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji: Gabrijel, Verica, Gordana i Kristina

60 Zahvale i sjećanja

14. veljače 2012., br. 404

ZAHVALA

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

povodom smrti nakon duge i teške bolesti naše drage supruge i majke

na našu dragu

IVANKA NOVOSEL rođ. KOBAL

VIKTORIJU-SLAVKU LESKOVAR

AGATE KOZULIĆ rođ. GRUDIČEK

15. II. 1999. – 15. II. 2012.

preminule 8. 2. 2012. u 73. godini života.

Godine prolaze, ali sjećanja na Tebe ne blijede. Uvijek si u našim mislima.

najiskrenije zahvaljujemo obitelji Kočet, rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima koji su u ovim teškim trenucima neizrecive boli i tuge usmeno ili pismeno izrazili sućut i riječi utjehe, položili cvijeće i svijeće te je ispratili na vječni počinak.

Našu zahvalnost upućujemo bolničkom osoblju Kardiološkog odjela Bolnice Varaždin. Iskreno hvala svećeniku Tomici na dirljivim riječima utjehe i nade te ispraćaju drage nam pokojnice u vječni dom.

Ožalošćeni suprug Slavko i sin Milorad

12. 2. 2011. – 12. 2. 2012.

Uvijek ćemo Te pamtiti, molitvom pratiti i s ljubavlju čuvati uspomenu na Tebe.

Tvoji: mama i braća

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE TUŽNO SJEĆANJE na

ZLATKA NOVAKA 19. 2. 2010. – 19. 2. 2012.

IVAN DREVEN 17. 2. 2009. – 17. 2. 2012.

Uvijek si bio naš ponos, naša nada i oslonac kroz život.

Uvijek u srcu voljen i nikada zaboravljen.

Tvoji najmiliji

Tvoja kći Petra i unuk Matija

ZAHVALA povodom smrti drage mame

AGATE KOZULIĆ preminule 8. 2. 2012. u 73. godini života.

Veliko hvala dr. Hren-Obranić i sestri Verici na stalnoj i nesebičnoj brizi. Iskreno zahvaljujem rodbini, susjedima, prijateljima i djelatnicima Geotehne na izraženoj sućuti i posljednjem ispraćaju drage mame na vječni počinak.

SJEĆANJE na sina, oca i brata

MILANA BOŽIĆA 14. 2. 1992. – 14. 2. 2012.

S ljubavlju i tugom čuvamo Te u našim mislima i našim srcima.

Hvala svima koji Te se sjećaju.

Kći Ivana, roditelji i brat s obitelji

16. 2. 2002. – 16. 2. 2012.

Ožalošćena supruga Viktorija

na

AGATI KOZULIĆ rođ. GRUDIČEK 15. 1. 1939. – 8. 2. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem čuvam uspomenu na Tebe.

Suprug August

Uvijek ćeš biti u našim srcima, mislima i molitvama.

Tvoja Zdenka sa suprugom Mijom i šogorica Anđela *****

Zauvijek ćeš biti u našim mislima i srcima.

Božidar i Jelena s obiteljima

na dragu mamu i baku

JOSIPU KEČKAN 15. 2. 2011. – 15. 2. 2012.

Tvoji sinovi Vjekoslav i Toni s obitelji

NIVES FLAJŠMAN – RATKAJ

ZAHVALA

30. 1. 1978. – 30.1. 2012.

U dubokoj boli i tuzi zbog iznenadne i prerane smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i svekra

Jedina moja kćeri, sa mnom si u svakoj mojoj radosti i tuzi, u svakoj mojoj molitvi i suzi.

I tako već sedam dugih godina…

Tvoja mama *****

Sjajiš među zvjezdicama, sjajiš u mom srcu…

Tvoj brat Miha *****

Samo oni koji Te vole znaju koliko im nedostaješ. Štef

SJEĆANJE

NIVES FLAJŠMAN - RATKAJ

dragom suprugu

U kući tišina, za stolom praznina, a u mom srcu tuga prevelika, ali Bog Te je uzeo k sebi, a Ti i dalje živiš u srcu mom.

Neka Te na Tvom putu čuvaju anđeli, dok se ponovno ne sretnemo.

Voli Te Tvoja ženica *****

POSLJEDNJI POZDRAV

na našu voljenu

sjećanje na njen rođendan 16. 12. 2005. – 16. 2. 2012.

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

IVANU SJEĆANJE

Sjećanje na Tebe bolno je, vrijeme koje prolazi tužno je.

TUŽNO SJEĆANJE

preminulog 5. 2. 2012. u 89. godini života.

MARIJU MIHALINEC

SJEĆANJE

dragoj ujni i šogorici

IVANA BILIĆ-ERIĆA Najiskrenije zahvaljujem rodbini, kumovima, susjedima i svim prijateljima i dragim ljudima koji su bili uz nas. Posebno zahvaljujem gospođi Dragici Kamenar, koja mu je nesebično pomagala i nastojala uljepšati njegove posljednje dane. Hvala svima na izrazima sućuti, položenim vijencima i cvijeću te ispraćaju voljenog nam Ivana.

Tvoj sin Milorad i suprug Slavko

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA povodom smrti dragog supruga, brata, strica i ujaka

DRAGUTINA ŠANTEKA preminulog 8. 2. 2012. u 54. godini života

zahvaljujemo na svakom zagrljaju i stisku ruke te izrazima sućuti i podršci. Dirnuti pažnjom dostojanstvenog ispraćaja najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, kumovima, prijateljima i znancima. Zahvaljujemo djelatnicima „MOD-DIZ OBUĆA“, Opće bolnice Varaždin - Odjel neurologija, Vindije te velečasnom Nikoli Bukovčanu.

Ožalošćeni: supruga Nadica, sinovi Mario i Dejan, snahe Ivana i Martina i unuka Eva *****

POSLJEDNJI POZDRAV „Lako Te bilo zavoljeti, a teško zaboraviti.

S kim podijeliti tugu i sreću?

Samo Ti možemo zapaliti svijeću.

Srest ćemo se opet s Tobom, jer si nismo rekli zbogom.“

mojem jedinom kumu

IVANU Što napisati za kraj?

Bog je vidio da si umoran, zagrlio Te i šapnuo: „Pođi sa mnom“.

Tvoja duša s anđelima i Tvojim najmilijima spava, dok nas ima živjet ćeš s nama i u našim srcima.

Snivaj slatko u miru Božjem.

Samo Tvoja kuma, Donata i Nikica Fulir *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom stričeku

IVANU Bio si nam predobar. Nikad Te nećemo zaboraviti.

Neka Te čuvaju anđeli!

Tvoji Dado, Vesna, Viktorija i Matek

SJEĆANJE na

MIRKA CIGLARA

16. 2. 2005. – 16. 2. 2012.

Supruga Nadica, sinovi Mario i Dejan, snahe Ivana i Martina

14. 2. 1997. – 14. 2. 2012.

Ima nešto što nikad ne umire, a to su ljubav i sjećanje na Tebe.

*****

Ni vrijeme Te ne može oteti zaboravu.

DRAGOM DJEDU

Svekrva Đurđa, svekar Antun, šogor Antun, šogorica Martina, šogor Dalibor, nećak Ivano

Zašto snovi ne postanu java, moj deda Drago sada mirno spava.

Svjetlost vječna uvijek nek’ mu svijetli, vječno ću ga voljeti.

SJEĆANJE

Tvoj mišek Eva

na prijateljicu

NIVES FLAJŠMAN-RATKAJ 16. 2. 2005. – 16. 2. 2012.

Ništa nije isto, sve se mijenja, samo Tvoj trag u našim srcima ostaje nedirnut,

Obitelj

U SPOMEN na mog dragog supruga

PETRA ŠALAMUNA POSLJEDNJI POZDRAV

13. 2. 2011. – 13. 2. 2012.

dragom bratu, šogoru i stricu

Idi putem ljubavi i negdje se smjesti, ja ću istim putem pa ćemo se sresti.

DRAGUTINU ŠANTEKU – MIMI

Tvoja Kati

prisutnost snažna, uspomena neizbrisiva i nada da ćemo se jednom ponovo sresti.

Život nestane u trenu, ali ljubav i sjećanje ostaje zauvijek.

Izgubili smo Te kad je život mogao biti lijep, a dani sretniji.

Sanja i Marek s obiteljima

Od brata Vladimira s obitelji

Sin Krešo s obitelji

*****

Zahvale i sjećanja 61

14. veljače 2012., br. 404

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom smrti dragog nam

povodom smrti voljenog

ZAHVALA povodom prerane smrti naše voljene majke, bake i punice

JOSIPA KAPLJIĆA

VERE GARAFOLIĆ

preminulog 4. 2. 2012. u 86. godini života.

preminule 6. veljače 2012. u 61. godini.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima, znancima, djelatnicima „Autobusni promet“ i „MS“ na svakom zagrljaju i stisku ruke te izrazima sućuti i podrške, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju. *****

Hvala Ti što si uvijek kad smo Te trebali bila tu.

Zauvijek ćeš ostati u našim mislima i srcima.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i svim ljudima koji su bili s nama u teškim trenucima, pružili nam riječi utjehe te cvijećem i svijećama ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Tugujuća obitelj

JOSIPA BOROVIĆA koji je preminuo 4. 2. 2012 u 75. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima na izraženoj nam sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju dragog nam pokojnika Josipa na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga Danica, kći Jasminka, sin Damir, zet Teufik, snaha Jasenka, unuci Denis, Darko, Marko i Danijela

*****

U svakom kutu Tvoja je sjena, ostat ćeš s nama za sva vremena.

SJEĆANJE

Sin Josip, snaha Tatjana, unuci Igor, Leonard i Zoran s obitelji

na voljenog supruga, oca, tasta, djeda i pradjeda

Kćeri Renata i Elizabeta, unuci Vilim i Antonio, zetovi Ivica i Zdenko

JOSIPA TRSTENJAKA 12. 2. 2011. – 12. 2. 2012.

ZAHVALA POSLJEDNJI POZDRAV

povodom smrti našeg voljenog supruga, oca, djeda, pradjeda i tasta

a mi Te čuvamo u sjećanju do ponovnog susreta.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

JOSIPA VALJKA

Tvoji najmiliji

dragoj mami i punici

MARIJI MIŠAK † 10. 2. 2012.

Od kćeri Marije i zeta Vinka

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj baki i prabaki

MARIJI MIŠAK

blago u Gospodinu preminulog 8. 2. 2012. nakon duge i teške bolesti u 82. godini života.

Veliko hvala rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima na izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju dragog nam Josipa na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo dr. Slunjskom i osoblju Intenzivne njege, dr. Bogadiju i osoblju Nefrološkog odjela, dr. Ani Šumiga Perković i svim doktorima koji su ga liječili. Veliko hvala župniku Miji Horvatu na riječima utjehe i dostojanstvenom ispraćaju.

† 10. 2. 2012.

*****

Od unuka Marija sa suprugom Tajanom i praunučadi

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

JOSIPU VALJKU Ponosni smo što smo Te imali, tužni smo što smo Te izgubili.

Ljubav u našim srcima neće prestati, a sjećanje na Tebe nikad neće nestati.

SJEĆANJE

Vaši najmiliji

Tvoji najmiliji

ZAHVALA U dubokoj boli i tuzi zbog iznenadne, prerane smrti našeg dragog supruga, oca, zeta, šogora, strica, tetka i ujaka

IVANA ŠESTANJA preminulog 9. 2. 2012. u 61. godini života,

ZAHVALA

Ožalošćeni: supruga Gabrijela, sin Danijel, punica Rozalija, braća Franjo, Božo i Rok, sestre Anđela i Marija, šogori, šogorice, nećaci, nećakinje i ostala tugujuća rodbina

† 10. 2. 2009.

Godine prolaze, a sjećanja na vas ostaju.

18. 2. 2004. – 18. 2. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

povodom smrti naše drage mame, bake, prabake, sestre, punice i šogorice

ŠTEFICA NOVOSEL

† 1. 1. 1985.

SJEĆANJE

DRAGUTIN SIMON

zahvaljujemo na svakom zagrljaju i stisku ruke te izrazima sućuti i podršci. Dirnuti pažnjom dostojanstvenog ispraćaja najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, kumovima, prijateljima i znancima na položenom cvijeću, vijencima i svijećama, a posebno velečasnome Tomislavu Dodleku na dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika.

Tugujući supruga Dragica, kći Jasenka sa Stjepanom, unuka Natalija s Liborom, praunuci Elena i Vito

STJEPAN NOVOSEL

Ti mirno spavaš u naručju anđela,

ZLATE MIHALIĆ preminule 5. 2. 2012. u 81. godini života.

SJEĆANJE na

IVANKU MELNJAK rođ. BIŠKUP 21. II. 1994. – 21. II. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem.

Od obitelji Melnjak

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svim dobrim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak.

Počivala u miru Božjem.

Ožalošćeni: sin Stjepan, kćeri Marija i Štefica, unuci Goran, Zoran, Martina i Ivica, praunuci Mateo i Jan, sestre Marija i Ana, šogor Rudolf, zet Ivica i ostala tugujuća rodbina

ZAHVALA

*****

povodom smrti voljenog supruga, oca, djeda i svekra

POSLJEDNJI POZDRAV

JOSIPA BREŠKOG

ZLATI MIHALIĆ

preminulog 7. veljače 2012. u 80. godini života.

Tvoji pogledi više nas ne prate, bol i suze ne mogu da nam Te vrate.

U svakom kutu Tvoja je sjena, ostat ćeš s nama za sva vremena

Hvala susjedima, kumovima, rođacima, prijateljima i znancima na upućenim izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te prisustvu na posljednjem ispraćaju. Također zahvaljujemo osoblju Odjela intenzivne njege kardioloških bolesnika na trudu i pruženoj pomoći.

dragoj baki

Tvoji: Martina i Ivica

Ožalošćeni: supruga Terezija, sinovi Ivan, Vjekoslav i Zvonko, unuci Igor s Anitom, Kristina s Nikolom, Nikolina s Nikolom, Goran, Ines i Janja, snahe Slavica, Božena i Katarina

IVAN MIHALIĆ

SJEĆANJE

Ni godine što prolaze, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

SJEĆANJE 7. 2. 2007. – 7. 2. 2012.

Tvoja obitelj

na roditelje

SJEĆANJE

HOFMAN VJEKOSLAVA

i

† 15. 1. 1999.

ANKA ŽEŽELIĆ ANU †15. 2. 2011.

Uvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

Vaši najmiliji

19. 2. 2000. - 19. 2. 2012.

Nad grobom tvojim tišina je nijema, a Tebe više nema.

Kći Verica s obitelji, unuka Ljiljana i praunuk Marin

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom već od

1 0 0 kuna! !!

62 S raznih strana

14. veljače 2012., br. 404

Feljton Krešimir KOVAČ: Knjiga “Uspon Radimira Čačića 90-ih”

Odbio Izraelce ikvidacijski postupak je, bez obzira na nesuradnju Coninga, išao dalje. Nakon nekoliko mjeseci, pomoću podrške vjerovnika, sud u Beershevi izdao je odluku o trajnoj likvidaciji, pa je za sulikvidatora Avrahamu Yaronu bio imenovan odvjetnik Doron Tishman. U postupku likvidacije utvrđivane su samo obveze Coninga u Izraelu jer aktive nije bilo. - Željeli smo vidjeti što možemo učiniti kako bismo osigurali barem dio dugovanja vjerovnicima, pa smo počeli razgovore sa svim uključenim stranama – priča Tishman. Dvojica likvidatora su ispitali potraživanja na temelju poslovnih knjiga DP Coninga. Pri tome im je posebno bio važan popis potraživanja koje je sastavio i predao upravitelj Coninga u Izraelu Ljubenko Ristović prema kojemu su popisu potraživanja raznih dobavljača iznosila 19,6 milijuna šekela. aposljetku su Yaron i Tishman utvrdili nesumnjiva potraživanja izraelskih tvrtki u iznosu od 13,8 milijuna šekela. Ročište na Kotarskom sudu u Beershevi je održano 26. ožujka 1996. godine, ali bez predstavnika Coninga kome su, prema informacijama Izraelaca, poziv i dokumentacija uručeni 4. ožujka. Na tom ročištu sud je donio presudu protiv DP Coninga i službenog stečajnog upravitelja kojima se nalaže da isplate iznos od 13,7 milijuna šekela. Nakon roka od 45 dana za izjavljivanje žalbe, presuda je postala pravomoćna.

Naime, sudovi u Izraelu ne izdaju posvjedočenja o pravomoćnosti svojih odluka i strankama ih ne dostavljaju ako su one bile prisutne izricanju odluke ili su o tom ročištu bili obaviješteni. - Coning se nije nikada pojavio na izraelskom sudu niti dao ikakav odgovor. Sud je donio presudu koja na priloženoj listi utvrđuje dug Coninga prema vjerovnicima – objašnjava Tishman. Kada su vidjeli da drukčije ne može, likvidatori DP Coning su odlučili barem pokušati nagoditi se s Čačićem. eđutim, niti to nije uspjelo. - Nakon nekoliko godina, kad smo vidjeli da procedura ne ide onako kako smo mislili da bi trebala, pokušali smo dogovoriti sastanak s Čačićem u Zagrebu kako bismo se pokušali nagoditi. Međutim, Čačić nas je potpuno odbio. I ovog puta je uporno krivio Ben Yakar Gat. Rekli smo mu neka tuži Ben Yakar Gat, ali da mi zastupamo vjerovnike i da nema nikakve sumnje da je DP Coning njima ostao dužan, kao i da cijeli slučaj također ima loš efekt na ugled Hrvatske u izraelskom poslovnom svijetu. Našli smo se i s dužnosnicima u hrvatskoj Vladi, pa i s jednom zamjenicom ministra. Donijeli smo sa sobom pisma izraelskog Ministarstva pravosuđa i Ministarstva vanjskih poslova. Međutim, ništa nije pomoglo – priča Tishman koji se zajedno s Yaronom iz Zagreba vratio praznih ruku.

L

N

M

Članice Udruge žena Ključ zaslužne za očuvanje ovog starog običaja

ključanskoga kraja

DOZNAJEMO Udruga žena Ključ običaj čehanja perja spašava od zaborava

Čehanjem do muža J Čehanje perja bilo je vrlo važan društveni događaj. Došli su i slobodni

dečki, pa su mlade djevojke mogle birati koga će uzeti za muža Piše i snimio: DAVOR PEJNOVIĆ

Vani pada snijeg. Hladno je. U subotnju večer u Domu kulture u Ključu okupio se veliki broj posjetitelja. Ovaj put Udruga žena Ključ organizirala je zanimljivo druženje namijenjeno prije svega mladima. “Čehanje perja” bilo je zadnje prije desetak godina u Ključu. Nekad je to bio stari običaj na kojem su se okupljali stari i mladi u dugim zimskim noćima.

- Naše članice vrlo dobro se sjećaju toga jer su i same sudjelovale, a sada smo htjele taj zanimljivi običaj podijeliti s našim sumještanima - doznajemo od Majde Trubelja, predsjednice udruge.

Coprnice i svečkari Malo su dečki iz sastava “Ključani” odsvirali za dobru atmosferu, a onda je počelo. Naravno, onima mlađima trebalo je objasniti o čemu

vodenjacima, pokojnim rođaOsim mladih dečkof, došli bi i se radi. cima i o životu. Starejše žene - Došel nam je i tef den. Pri- starejši, oženjeni, koji su rado bi pak čehale mlado kokošje, lika za saku pucu, al bormeš i plesali s pucami. U trenutku puransko ili guskino perje. dečka. Šteta kaj je čehatva tak gda bi jen od starejših rekel Od njega su se delale tuhice i retko. Vi starejši znate o čemu da sledi vulenka (djevojke koje vanjkuši zamuš. Čehatva vam se radi, a vama mladima vu su za udaju biraju partnera za je posel gde se odjeljuje bumo rekli kaj mefki del od krutog je to. V denišje dela perja. Tef mefki vreme si dečki del još i den denes iščeju puce na se koristi za punjenje sikakve načine, vanjkušov i poplona. ali nije negda Šteta kaj je čehatva tak bilo. Mladi denes tak retka - prisu s e m o r a li čaju starije žene koje ženiti čim prije se vrlo dobro sjećaju kaj ne bi steri ovog običaja. dečko ili puca Uzele su one perostali i time veje u ruke, a najmlađi, liku sramotu fa“Jagodice” iz novomamiliji napravili.

Da čehatva ne prođe u tišini, pobrinuli su se “Klj Najti si pucu učani” rofskog dječjeg vrtića, izveli su svoje recitanije mogel bilo cije, brojalice, pjesmu i da i bilo gde, već na točno ples), puce bi zoples uz pomoć svojih teta Mirodređene datume ili prilike. brale dečka s kojim su štele jane i Darinke. Onda su opet Čehatva je bila prava prilika plesati. I to bi unda bila primalo zasvirali “Ključani” i tako za to. Tef bi den puce najavile lika za nje. No, na takvim se se došlo do kraja službenog dečkima i pozvale ih da im večerima nije samo plesalo, dijela, a na stol su došli šunka se pridruže te da se uz ples neg su se pripovedale priče i sir, štrukli i zdigani kolači. i mužikaše druže i upoznaju. o svečkar ima, vješticama,

Odlazak tom sudskom odlukom, koja nije nikad osporavana niti je na nju uložena žalba, otišli smo u Hrvatsku tamošnjim odvjetnicima Nikši Jančiću i Danilu Gregoviću. Obratili smo se i Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske. Žao mi je što to moram reći, ali je cijeli taj postupak propao.

Postupak je prošao sve instance ali, doista ne razumijem zašto, odluka izraelskog suda nikad u Hrvatskoj nije priznata. Rečeno nam je da je jedan od razloga i činjenica da se DP Coning restrukturirao i osnovao nekoliko drugih poduzeća. Inzistirali smo na tome da nakon restrukturiranja nova poduzeća preuzimaju sve obaveze. Nemoguće bi bilo na takav način jednostavno se riješiti svih obaveza. Međutim, na naše žaljenje, Sud u Hrvatskoj nije uvažio naš zahtjev. Takav zahtjev bi trebalo biti prihvaćen u svim zakonskim postupcima koji uvažavaju pravosudne sustave drugih zemalja – smatra Tishman. (Nastavak u sljedećem broju.)

S

zločesta

Vrtoglavica

Piše: RADAR

Nekima ni Bog pomoći ne more…

T

aman kad sam mislil da gorše vlasti od one vu Velkom Selu pri Dravi ne more biti, vidim da ipak more biti. Vu Splitu na primer. Tam je ve isto jako sklisko.

Baš po zimski. Pa ljudi kak kruške curiju po ledu na vulicama i trgima. Veliju da ih je već više od 600 završilo na traumi vu bolnici kajti su strgali noge, ruke… Ali Kerumisimusa Velikog, burgemajstera splitskoga za to je briga kak za

lanjski sneg. On i seka mu, kaj je na čelu splitskoga parlamanta, objasnili su naciji zakaj? Ti kaj su se polomili na splitskim vulicama praf zapraf nisu iz Splita nek došljaki. Od nekud. Još je seka, a ne braco, rekla proročansko – biblijsko - zimsku poruku za javnost , da se svi kaj ve hodiju vu Split moraju čuvati , ili točno: Čuvaj se i čuvat ću te. Kad sam to čul mam sam se i ja zmislil na božje reči:

Blago siromašnima duhom, njihovo je kraljevstvo nebesko. Zato pomozi im Bože kad ne znaju kaj delaju. A velepametne izjave kaj ih kak po žnori daju braco i seka iz Splita ziher budu uvrštene vu antologiju trash hrvacke političke misli. Na lokalnoj razini. Ali koga više briga za njihova larmanja.

Simona i Ante su pak skupa. Pa braco i seka više za naciju nisu tak važni. Privremeno.

Vodič 63

14. veljače 2012., br. 404

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Duša Varaždina

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KAZALIŠTE Utorak, 14.02., VALENTINOVO U KAZALIŠTU u 20 sati, Klub Europa Media Srijeda, 15.02., LJEPOTICA IZ LEENANEA u 20 sati, Scena Zvonimir Rogoz Četvrtak, 16.02., RUŽNI u 20 sati, Scena Zvonimir Rogoz Petak, 17.02., KOMEDIJA O LONCU u 19:30 sati, Velika scena Subota, 18.02. i Nedjelja, 19.02., MAČAK U ČIZMAMA u 18 sati, Velika scena Ponedjeljak, 20.02. ŽUPANIJSKO NATJECANJE LIDRANO u 10 i 16 sati FAŠNIČKI KONCERT Glazbene škole u 19 sati, Velika koncertna dvorana KNJIŽNICA Radno vrijeme Ponedjeljak - petak (7,30-19,30), Subota (7,30-13,00) Odjel za mlade, odjel strane literature i dojel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30-19,30) Četvrtak, petak (7,30-15,00), Subota (7,30-13,00) MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav - Galerija starih i novih majstora LJEPOTE GRAFIČKE UMJETNOSTI Izbor najvrjednijih grafika iz fundusa Galerije starih i novih majstora GMV-a, razgled do 1.03.

Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav - Svijet kukaca Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav - zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: Utorak-nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

ČAKOVEC

VREMENSKA PROGNOZA

CENTAR ZA KULTURU Kino 14.02.

PUTOVANJE U SREDIŠTE ZEMLJE 2:TAJANSTVENI OTOK u 18 sati ZA LJUBAV NEMA LIJEKA u 20 sati 17.-21.02.

KRONIKE u 18 sati PARADA u 20 sati 19.02. ŠTRUMPFOVI u 16 sati Scena Srijeda, 15.02. FUTURE JAZZ ČAKOVEC – jazz srijeda u 20 sati Četvrtak, 16.02. TAMBURAŠKI ORKESTAR HRT-a u 20 sati

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA ELEONORA APOSTOLOVA: Ljepota unikatnog tkanja – tapiserije Salon palače Sermage Otvorenje 16. veljače u 19 sati

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – MANJE HLADNO Nakon snježnog vikenda dolazi nam smirivanje vremena. Temperatura zraka ujutro ostaje vrlo niska, ali dnevna će polako rasti pa ćemo ovog tjedna ipak zakoračiti u laganu pozitivu. Malo oborina može biti u srijedu krajem dana i ponovno na samom početku sljedećeg tjedna. Zima će malo popustiti sljedećih dana. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555555 uz cijenu poziva od 3,43 kn/min iz fiksnih te 4,70 kn/min iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 13.2.)

Rožić i Siniša Kunštek, Sanja VJENČANI: Marina Kusić i Marko Podobnik, Kristina Varga i Janko Štrlek

UMRLI: Ana Horvat (72), Stjepan Franjčić (90), Ivan Bilić-Erić (87), Vlasta Delić Venchiarutti (65), Đurđica Medvedec Bajs (74), Ratimir Herceg (68), Josip Meder (80), Ana Beli Hrman (66), Josip Valjak (81), Agata Kozulić (73), Jana Težak (77), Vera Garafolić (61), Josip Bančić (71), Eleonora Tovernić (91), Josip Breški (79), Ivan Šestanj (60), Slavko Mikac (69), Slava Blaguški (91), Božica Sudžuković (53), Josip Sačić (85), Josipa Težak (80), Slavica Grabar (92)

ROĐENI: DJEVOJČICE Sara Ris, Mateja Rabuzin, Doris Stanišić, Zara Štefanić, Lenna Petričević, Marija Plavec Marković, Lana Pernar, Tena Črnila, Dora Hrupek, Katarina Dragičević, Lea Rudec

DJEČACI David Crnko, Mateo Stanko, Jakov Gričar, Emerik Andrašek, Ivan i Luka Liber, Jakov Petrić, Mateo Piljak, Roko Benjak, Sven Božić, Sven Mrkalj, David Kračun, Maks Ergarac, Erik Novak, Mihael Tkalčec

!Dođite po Rinu

Rina je kujica u tipu jazavčara stara 10 mjeseci. Malog je rasta i takvog će ostati.

Umiljata je i nije zahtjevna te je idealna za stan.

Dođite po Rinu!

Udruga Spas 330-004

64 Zadnja

14. veljače 2012., br. 404

OVE SUBOTE

USPJEH Izložba fotografija fotoreportera Regionalnog tjednika

Zagorje u Stuttgartu J Andrej Švoger prevalio je 2200 kilometara da bi Njemačkoj pokazao život u Hrvatskoj - Vikendima sjedam u auto i krećem put zagorskih brega. Satima znam hodati, bilo ljeto ili zima, i fotografirati ljude toga kraja. Na tim zabačenim područjima vrijeme kao da je stalo. Mladi ljudi odavno su se odselili i ostali su samo starci i pokoja obitelj – ispričao nam je nastanak svojih fotografija Andrej Švoger. Protagonisti njegovih fotopriča mnoge su hrvatske emigrante u Njemačkoj vratili u djetinjstvo.

Naime, Andrej je u subotu svoje fotografije izložio u galeriji Centra hrvatske nastave u Baden-Wirttenbergu, tik uz Mercedesov muzej.

- Mnogi koji su došli pogledati izložbu prisjetili su se nečeg iz djetinjstva, iz prošlosti. Nerijetki su bili i oni koje je nečiji portret podsjetio na nekog davno izgubljenog rođaka.

Sve u svemu, reakcije su bile pozitivne – kaže Andrej.

Izložba koju je još u srpnju postav io u palači Sermage nosi naziv “Moja opažanja”, a u centru svega je Andrejeva baka. - Baka je bila prva koju sam snimio i ona zaslužuje biti na prvome mjestu – objašnjava.

Andrej je izložbu postavio uz pomoć prijateljice Mateje Kocijan koja radi u Stuttgar-

!

KARIKATURA tu d o k su mu glavni oslonac na dugom, snijegom zametenom putu do Njemačke i natrag bili Roland i Robert Brodar.

- Ne smijem zaboraviti da sve ne bi bilo moguće bez

Australci oduševljeni snježnim Varaždinom!

Peter i Sophie Norton-Smith iz Australije zatekli su se u Varaždinu usred zime kakvu još nisu vidjeli! - Prekrasan je grad, prepun povijesti, a poseban ugođaj daje snijeg kojeg u Australiji nemamo – smatraju Peter i Sophie. Australski bračni par odlučio je ostaviti svoje poslove na godinu dana i krenuti

u svijet. Otišli su u Južnoafričku Republiku te krenuli autom prema Londonu. Nakon što su prošli Afriku i Bliski istok, stigli su naposljetku u Europu te u Hrvatskoj osim obale odlučili pogledati Zagreb i Varaždin, gdje su ih dočekali Varaždinci Davorka i Krešimir Kovač koje su upoznali ovo ljeto u Ugandi.

potpore Regionalnog tjednika, Varaždinske županije i Općine Vinica – veli Andrej.

I dalje slobodne vikende provodi u potrazi za novim licima... (td)

BAL ROTARY KLUBA

Balom do 50.000 kuna!

Na 19. dobrotvornom balu, koji je u subotu održan u hotelu Turist i koji je okupio 200-ak uzvanika, članovi Rotary Cluba Varaždin prikupili su gotovo 50.000 kuna, koje će i ove godine namijeniti za socijalne programe Kluba te za fond Nagrade za izvrsnost.

Predsjednik RC Varaždin je na balu uručio i povelje za poseban doprinos radu Kluba, a primili su ih Boris Kos iz Kos Transporta Varaždin i Franjo Beser iz Grafičara, dok je povelju počasnog člana primio Franjo Turek, predsjednik Uprave MIV-a. Članu Uprave RC Varaždin Miroslavu Buniću, direktoru tvrtke Zagorje – Tehnobeton uručeno je visoko odličje Rotary Internationala – Paul Harris Fellow. Središnje događanje bila je aukcija slika na kojoj je ponuđeno osam radova naših poznatih likovnih umjetnika.(ihr)

Opća opasnost i Brkovi Opća opasnost i Brkovi dolaze u varaždinsku dvoranu Graberje, a Regionalni tjednik dijeli osam ulaznica za čitatelje! Budite brzi i maštoviti te ćete na ovaj koncert otići sasvim besplatno.

Nagradna igra traje do četvrtka.

Ova dva popularna benda u Varaždinu će zasvirati ove subote. Kako su rekli u najavi, prvi put nakon 1776. godine Varaždin će ponovo gorjeti. Gromovi će pucati i izazvati požar koji će se proširiti po cijelom gradu, a osmero čitatelja mogu se i sami u to uvjeriti.

Na vama je samo da se uključite u nagradnu igru na našem portalu www. regionalni.com. Uz Opću opasnost i Brkove, nastupit će još i varaždinski Louder te Black Night.

Cijena ulaznica je 40 kuna u pretprodaji, 50 na dan koncerta. Za studente, uz predočenje X-ice, cijena je 30 kuna. Karte možete kupiti u varaždinskom Koncertnom uredu.

crta: Željko Pilipović