RT_406

INTERVJU Akademik prof. dr. sc. Vladimir Paar: Naše potomke ipak čeka ledeno doba!

Tjednik

Str. 6. - 7.

ISSN 1846-8969

Regionalni Bitka za klub!

Plus

Besplatan primjerak

Broj 406 :: 28. veljače 2012. :: www.regionalni.com

ISTRAŽUJEMO Burna događanja u varaždinskom nogometnom prvoligašu NK Varaždin

Predsjednik NK Varaždin Z. Horvat podnio ostavku, sazvane dvije skupštine, prijeti stečaj... Str. 2.-3.

ŠOKANTNO

ANKETA MEĐU VARAŽDINCIMA

U 21. stoljeću prodali zaručnicu za 10.000 kuna!

Većina spremna za veće cijene zbrinjavanja otpada!

Stranica 14.

Stranica 12.

POMOĆ TEKSTILCIMA

5 interventnih mjera oporavka Stranica 25.

VARAŽDINSKI PLANINARSKI POHOD OPASNA ŠKOLA

U OŠ Martijanec đacima prijeti azbestna prašina!

Stranica 18.

Lakše se penje uz pomoć “jebežljivca” Stranica 46.

NAGRADNA IGRA

Nagrađujemo za Dan žena!

Stranica 55.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Politički mešetari zaboravili na pravo N

a adresu predstojnice Ureda državne uprave u Varaždinu ovih je dana upućen dopis odvjetničkog ureda kojim se ukazuje na neustavnost i nezakonitost Odluke o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti odlaganja komunalnog otpada s područja grada Varaždina koja je donesena na sjednici Gradskog vijeća Varaždina. U dopisu se ističu brojni pravni i drugi argumenti te predlaže Uredu državne uprave da se odluka Gradskog vijeća obustavlja od primjene. Što će na to reći vijećnici koji su glasali za takvu odluku i poduprli gradonačelnika Habuša da umjesto u novoj tvornici MBO balirano smeće zbrinjava na način da ga odvozi i negdje zakapa, zapravo je sada nevažno.

Važno je da Ured državne uprave prema Zakonu o lokalnoj upravi i samoupravi obavlja i nadzor nad zakonitošću općih akata jedinica lokalne samouprave te je sukladno tome gradonačelnik Varaždina dužan svaki opći akt dostaviti upravo predstojniku Ureda državne uprave u županiji zajedno s izvatkom zapisnika koji se odnosi na postupak donošenja općeg akta propisan statutom ili poslovnikom u roku od 15 dana od donošenja akta.

Ukoliko Ured državne uprave usvoji predložene argumente i obustavi primjenu odluke Gradskog vijeća, što je s pravnog gledišta više nego izgledno, bit će to najbolja potvrda da su pravo i pravna država ipak iznad politike i političkog mešetarenja. A upravo je političkog mešetarenja i dalje u Varaždinu iznad mjere i dobrog ukusa. Bar kad je riječ o već spomenutom baliranom komunalnom ruglu grada Varaždina. No možda će takvog mešetarenja biti manje uskoro, jer početkom ožujka na sudu će se održati prvo ročište u povodu optužnog prijedloga inspekcije zaštite okoliša, koja je u siječnju 2010. godine obavila drugi kontrolni nadzor i ustanovila da gradska komunalna tvrtka Varkom nije izvršila inspekcijski nalog ni rješenje inspekcije iz 2007. i 2008. godine.

Podsjećam, inspekcija je već tada naložila Varkomu da ukloni uskladišteni komunalni otpad iz Brezja i prestane na toj lokaciji balirati otpad. Pravne bitke vodit će se i na drugim sudovima pa će ubuduće politički mešetari u lokalnoj vlasti Varaždina morati, kad je komunalni otpad u pitanju, ipak više voditi računa o ekologiji i pravu, a manje o kratkoročnim političkim, bolje rečeno politikantskim, ciljevima.

28. veljače 2012., br. 406

SUSPENZIJA NK Varaždin nije smio igrati prvenstvenu u

Bitka za Nogom Varaždin u zna

NK Varaždin zbog neriješenih dugova ostao je pod suspenzijom i nije odigrao prvenstvenu utakmicu protiv HNK Rijeka; ukoliko se dugov

J Tijekom posljednjih, možda i desetak godina, dugovi se samo povećavaju,

problemi se gomilaju, porezna uprava traži svoje, prihodi ne pokrivaju rashode Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Protekli je tjedan u varaždinskom nogometnom prvoligašu NK Varaždin bilo vrlo aktivno. Pritisnuti odlukom Disciplinske komisije HNS-a zbog nepodmirenih dugovanja trojici igrača i NK Čakovec, užurbano se radilo na odgodi tih potraživanja, kao i u mnogim slučajevima do sada, ali ovaj put nisu uspjeli.

Neuspjeh Tijekom posljednjih, možda i desetak godina, dugovi se samo povećavaju, problemi se gomilaju, Porezna uprava traži svoje, godišnji prihodi ne pokrivaju rashode. Uprave i zaposlenici kluba ostavljali su svojim nasljednicima sve više briga i sve manje prostora za

Put do oporavka dug je i neizvjestan Ukoliko su realna obećanja pretendenta na mjesto predsjednika NK Varaždina Borisa Solomuna, put do povratka na status stabilnog prvoligaša ipak je vrlo dug i neizvjestan. Potrebno je praktički klub posložiti od vrha do dna. Poznata nogometna škola već je osiromašena, prva ekipa daleko je od postave Varteksa kakvu je imao, a i u trenerskom kadru više nema imena koja garantiraju rezultat.

pronalaženje rješenja. Osim toga, u klub se uplela i politika, pa zatim privatni interesi nogometnih menadžera koji nisu gledali na interese kluba već na svoje privatne. Tako da posljednja uprava i zaposlenici NK Varaždin nisu jedini i glavni krivci za stanje u klubu, koje je došlo do te mjere da se

Trenutni položaj na prvenstvenoj ljestvici ne garantira ostanak u društvu najboljih, stoga dug je put nove uprave da od NK Varaždina napravi stari NK Varteks ili još bolje neki novi moderan nogometni klub koji ovakav grad i regija mogu održavati i financijski i sportski.

Ukoliko se nađe i neki sponzor sa strane, tim bolje. Druga mogućnost uvijek ostaje stečaj s preustrojem, pa ponovo krenuti od početka.

prvi put nije smjela odigrati prvenstvena utakmica. U klubu je bilo puno onih koji svojim znanjem i sposobnošću nisu mogli pomoći klubu iako su to možda i željeli. Trenutna situacija u kojoj je dosadašnji predsjednik kluba Zlatko Horvat podnio ostavku i očekuje se izvanredna skupština može

donijeti oporavak, ali i bespovratno gurnuti perjanicu varaždinskog sporta prema amaterizmu i prosječnosti.

Sportska infrastruktura koju posjeduje Varaždin bila bi dovoljna za puno veći grad pa bi njezino nekorištenje svakako štetno utjecalo na daljnji razvoj sporta u gradu.

NK ČAKOVEC Nismo jedini s kime se NK Varaždin nije dogovorio

Dugovanja su stara i do 4 godine

Nevjerica trenera B. Janžeka

Dušan Mikulaj, predsjednik NK Čakovec, rekao je kako mu je drago da NK Čakovec do sada nije spominjan u medijskim pričama o suspenziji NK Varaždin, ali da oni nisu od sada počeli tražiti svoja potraživanja, već da ta priča ima svoju povijest.

- Mi smo već mogli suspendirati NK Varaždin u posljednjoj utakmici jesenskog dijela protiv

Šibenika, ali smo odgodili do 5. prosinca. Međutim, ništa se nije dogodilo od tada. U međuvremenu su na red došla i potraživanja trojice spominjanih igrača. Što se tiče događaja ovih dana, još uvijek nije ništa dogovoreno niti s nama, a niti s igračima jer mi kontaktiramo njihove odvjetnike. Ovi slučajevi o kojima sada govorimo nisu od jučer, to su slu-

čajevi stari četiri, tri i dvije godine. Do sada smo im išli na ruku i odustajali, odgađali, ali ne mogu stalno raditi kontra kluba koji me izabrao. Mi se želimo dogovoriti s predstavnicima NK Varaždin, ali kako smo i mi u sličnoj situaciji, možemo pristati samo na to da se dvije trećine isplate sada, što iznosi oko 20.000 eura, a 10.000 kasnije - rekao je Mikulaj.

Aktualno

28. veljače 2012., br. 406

utakmicu s HNK Rijeka i prijeti mu stečaj

3

OČEKIVANO Horvat dao ostavku i najavio skupštinu

metni klub aku stečaja Press konferencija na kojoj je, sada bivši predsjednik NK Varaždin Zlatko Horvat, dao ostavku

Nemoralna odluka nogometnih vlasti Kap koja je prelila čašu bila je odluka žalbene komisije HNS-a zbog koje nismo igrali u petak protiv Rijeke Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

vi ne podmire do sljedećeg vikenda, klubu prijeti ispadanje iz lige i zato se razmišlja i o stečaju

TREĆI PUT Boris Solomun nudi rješenje za sve probleme

Aviokompanija u Varaždinu Uz stečaj i teško očekivano postizanje dogovora s vjerovnicima, NK Varaždin ima i treću mogućnost koja jamči ostanak kluba u prvom razredu natjecanja te nastavak poslovanja i razvoja. Tvrdi to Boris Solomun, kratkotrajni član IO NK Varaždin, koji je prije ostavke članovima Skupštine uputio prijedlog za sazivanje izvanredne sjednice koja bi se trebala održati 2. ožujka.

Solomun, naime, tvrdi da je pozitivan odgovor dalo više od trećine članova Skupštine, što je dovoljno za njezino održavanje. Uz Grad Varaždin koji ima četiri glasa, kako pojašnjava, potpise su dali Varaždinska županija (dva glasa), White

Stones (dva glasa) te Privredna banka Zagreb (pet glasova), dok Skupština ima ukupno 20 glasova (Zagrebačka banka dva i Croatia osiguranje pet).

Nogometni stadion svakako treba sačuvati, a da se o tome vjerojatno razmišlja je i odluka Grada da se brine oko njegova održavanja. Osim toga, tu je i nesretni kredit koji Grad godišnje stoji oko 1,5 milijuna i tako do 2020. godine. U slučaju stečaja Grad postaje najveći vjerovnik pa tako i u eventualnoj budućoj privatizaciji najveći vlasnik te bi se svakako trebali aktivno uključiti u sve načine rješavanja nastalog problema.

Odlazak Zlatka Horvata si-

gurno nije rješenje već samo otvara prostor za novu ekipu

S

olomunova skupština je sazvana za petak - Temeljem Statuta NK Varaždin, skupština će moći donositi odluke te razmotriti najavljenu mogućnost odlaska kluba u stečaj, a koja nije u opisu poslova članova Izvršnog odbora - veli Solomun te podsjeća da članovi IO-a i predsjednik Zlatko Horvat nisu

D

ugovi varaždinskog prvoligaša, prema procjenama, izose oko 30 milijuna kuna koja će trebati puno prostora za rad, za što će joj pak trebati i novi stručni ljudi na svim segmentima. Teško je

uspjeli skinuti suspenziju NK Varaždin, zbog čega utakmica s NK Rijeka nije odigrana.

- Na temelju iskustva iz poslovnog života mogu reći da stečaj za neprofitnu udrugu kao što je NK Varaždin, ali i vjerovnike te zainteresirane gospodarske subjekte i sve ostale poklonike sporta - može biti dugotrajan i vrlo bolan proces iz kojega će se klub godinama izvlačiti bez da možemo predvidjeti njegov ishod. Za razliku od toga, moja znanja, vještine i iskustva u poslovnom okruženju uvjeravaju me da postoji i jednostavnije rješenje - ističe Solomun koji tvrdi da može osigurati sponzorstvo vodeće europske aviokompanije.

za vjerovati da klub nije imao pravu službu marketinga, da su igrači odlazili bez odštete, da klub nije naplaćivao svoja potraživanja iz transfera, da igrači, treneri i zaposlenici po godinu dana nisu dobivali plaće, da se u momčad uvukla opasna hobotnica iz kladionice i odnijela neke od najvećih igračkih imena, ali to se sve događalo naočigled uprava.

Nije tako jednostavno godine nerada i krivog rada ispraviti i podmiriti dug od oko 30 milijuna preko noći.

Zlatko Horvat dao je, kako je naglasio prilikom jutrošnjeg susreta s novinarima, neopozivu ostavku na mjesto predsjednika NK Varaždin zbog izostanka podrške sponzora i navijača, a posebice odluke HNS-a.

Odlazak

Kraj jedne tužne priče Iako je podnio ostavku, Horvat je najavio da još ima ovlasti sazvati izvanrednu skupštinu kluba koju je najavio već za srijedu kako bi se što prije posložile prilike u NK Varaždinu.

- Iz kluba odlazim čistog obraza. Svojom ostavkom želim da se otvori prostor za nove ljude koji trebaju donijeti stvarne, a ne formalne promjene. Ne sumnjam da će se i to dogoditi i da će NK Varaždin igrati u subotu s Istrom jer poduzimamo sve da se ova tužna priča završi ovaj tjedan - naglasio je sada već bivši predsjednik NK Varaždin kojem često spominjani stečaj zasada ipak nije opcija.

- Otkada sam došao na čelo kluba 2009. godine, bili ste svjedoci borbe za njegovu stabilizaciju, kako kadrovsku, tako i financijsku. Bilo je puno starih problema, ali i novih. U toj borbi Izvršni odbor postao je sve usamljeniji.

No kap koja je prelila čašu bila je odluka žalbene komisije HNS-a zbog koje nismo igrali u petak protiv Rijeke. To je sramotna i nemoralna odluka, pravno neutemeljena - ustvrdio je Horvat Podsjetivši što je sve Varaždin učinio za I. HNL tijekom protekla dva deset- Delegat neodigrane utakmice Josip Neferović ljeća, Horvat se osvrnuo i na neispunjene obveze nema u dokumentima, za gurno ne bismo bili u ovakvoj koje su klub dovele pred njega ne postoji ugovor. situaciji. To je potpuno jasno. ispadanje.

Upravo zbog toga je odluka No nemojte me pitati zbog - Troškove smo smanjili, žalbene komisije nepravedna čega se to nije dogodilo. Dia u dvije i pol godii nezabilježena u povi- rektor i odvjetnik su u zadnjih ne uprava kluba jesti - ustvrdio je mjesec dana barem deset u pr ihodoval a puta bili kod Mamića, a i ja još Horvat. l o p je v iše od Horvata je prošle godine. Obećanja su dvije i ava je 30 miliju bila da će se riješiti. Zašto je razočaralo i pr na kuna, dine U la klubu ponašanje došlo do promjene, odgovora o g tako da NK Čakov- nemam. Nema odgovora ni iz ova smo mogli prihod 30 milijuna ca, ali i to HNS-a glede njihovog odnosa normalno što nisu sti- prema našem klubu koji je d više o i smanjila gli novci iz od prvih dana u I. HNL-u te funkcionia n u k r at i da s e je uskakao kada je trebalo Zagreba. ve nisu počeli riješiti određene probleme, troško vaditi dugovi iz dok se puno ozbiljnije stvari Želje prošlosti. Uslijedile - Da smo dobili toleriraju. Očigledno, počela su razne arbitraže. Oki- novac od Dinama koji nam je se trenirati strogoća na NK dač svega je imaginar- dužan više od milijun kuna, a Varaždinu. Zašto, uistinu ne no dugovanje Pavletića. za što smo dobivali obećanja znam niti mogu shvatiti i Tog navodnog dugovanja zadnjih nekoliko mjeseci, si- prihvatiti - naglasio je Horvat.

4

Aktualno

28. veljače 2012., br. 406

NAŠA POSLA Novi članovi nadzornih tijela varaždinskih g

Sedam dana

Upravna vijeća nova, a stara nisu razriješena!

Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Ususret 25 posto 21.2.

U siječnju rekord: 334.351 nezaposlenih, najviše od 2003. Dok tražimo put iz krize, Grcima banke i osiguravatelji oprostili 107 milijardi eura duga, a Islanđani izašli: bilježe solidan rast BDP-a, očekuju čak i suficit… I to nakon što su banke oprostile dugove domaćinstvima koji su bili veći od njihove imovine, Vrhovni sud ukinuo valutnu klauzulu…a premijeri i neki bankari se suočili s kaznenim prijavama!

22.2.

Znamo da pogodujemo neurednim dužnicima, ustvrdio je Linić nakon što je najavio opraštanje zateznih kamata ako se jednokratno plati dugovanje. Uvod je to u strožu disciplinu jer je nelikvidnost došla do 42 milijarde kuna. Spominje se i objava imena dužnika, a sve kako bi se izbjegla sudbina Grčke kojoj agencije snižuju rejting tik do bankrota.

J Prijatelji koji su izabrani u nadzorne odbore i slična tijela o tome šute, a trebala bi im to biti čast. To najbolje govori o novoj praksi u Varaždinu koja uglavnom služi za uhljebljivanje podobnih, rekao nam je čitatelj koji se čudi kako su se neki usudili prihvatiti nove dužnosti uz odgovornost i obveze koje one nose

23.2.

Sad smo u opasnoj zoni, sve ide u propast, priznaje Čačić prilikom predstavlja „spasonosni“ plana investicijskog ciklusa koji se oslanja na javne tvrtke. U njemu HDZ ne vidi niti jedan projekt, a ekonomisti tvrde da će podići javni dug na zabrinjavajućih 70 posto BDP-a.

24.2.

Većina u Saboru prihvatila proračun koji bi trebao pripomoći oporavku.

Dio mljekara koji prosvjeduju potpisao sporazum o cijeni, ali čini se ne i većina koja upozorava da od jedne litre njihovog mlijeka nastanu - četiri. Zbog koncesije nezadovoljan sindikat Zračne luke koji tvrdi da ćemo loše proći s Francuzima.

25.2.

Jedini mi je grijeh tuđi dug, neću zbog njega dati ostavku, hrabro poručila šefica porezne uprave koja je druge prozivala, a onda se otkrila da ima nekoliko ovrha. Da bi popravili prilike, Talijani prodaju otoke, Španjolci metro, Grci bi trebali gotovo sve osim Akropole, a mi ćemo CO i HPB – Britancima.

26.2.

Pavića, koje je prijateljevao sa Sanaderom, štiti Bajić, iako je upleten u slučaj Kamensko, dok Josipović hvali Bajića. Iznad njih trojice je još moćniji - Todorić, tvrdi Babić. Mljekari u Njemačkoj šute, ali ne i zaposleni u autoindustriji koje očekuju bonusi jer, kako objašnjava jedan poslodavac, rekordnu zaradu nije donio sveti Petar.

27.2.

Još dan i veća stopa PDV-a. Što će (sve) poskupjeti, vidjet ćemo, ali gorivo ide sigurno gore. Kako i ne bi kad zbog sankcija Siriji gubi INA, ali i država.

IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Rad uprave Varkoma nadzirat će (i) doktorica stomatologije, Gradske tržnice inženjerka koja je godinama nadzirala upravu propale tvrtke, Gradske stanove vlasnik tvrtke koja posluje s tom javnom ustanovom, institucije u kulturi i drugim područjima osobe nepoznatih referenci… To su samo neke od posljedica imenovanja članova nadzornih odbora, upravnih vijeća i savjeta tvrtki i ustanova u (su)vlasništvu Grada Varaždina, sporne prakse koju su uveli varaždinski HNS i SDP uz podršku HSLS-a, laburista i dijela nezavisnih vijećnika.

Fotelja za - ruku

stranke. Tako su mimo javnih natječaja mjesta u nadzornim i savjetodavnim tijelima dobili nezavisni vijećnici koji daju podršku aktualnoj izvršnoj vlasti, dok je svaka stranka odlučivala koga će imenovati u nadzorna i savjetodavna tijela.

Da stvar bude gora, kod odlučivanja tko će dobiti novu funkciju stranke nisu gledale (samo) stručnost, nego (uglavnom) socijalne prilike budućih nadzornika i savjetnika jer se nekima, primjerice, htjela „podebljati“ mirovina, drugi su dobili nove funkcije jer su u poslovnim ili rodbinskim vezama s utjecajnima u gradskoj vlasti, treći jer su miliji stranačkom čelništvu… Takva praksa, usput rečeno, vjerojatno je uzrok što među stotinjak državnih dužnosnika nema niti jednog iz našeg SDP-a!

Iako je javnost zatečena odlukom većine u varaždinskom Gradskom vijeću koja je na zadnjoj sjednici najprije stavila van snage „Odluku o načinu Skok unatrag provedbe javnog natječaja i No to nije sve. U brzini vladauvjetima za članove uprava, juća većina u Gradskom vijeću, upravnih, odnosno nadzornih kako doznajemo od nekih odbora trgovačkih društava u članova starih upravnih vijeća, kojima Grad Varaždin ima lakonski je imenovaudjele ili dionice“, a la nove članove d o k zat im imenovala nadzornih tijeja n a v šezdesetak osoba la i upravnih dluči o u nadzornom odvijeća, iako će u o k t , boru, upravna prethodno tijela a n r o vijeća i savjete razrijenadz su gledale nije tvrtki te ustanošila postoi n e k ć va u gradskom jeće! Zbog stran ost, ve (s u) v l a s n i š t v u , tog kršenja stručn ost takve odluke nisu propisa i stalojaln donijete preko noći. tuta pojedinih Naime, prije više od dva ustanova moglo bi mjeseca varaždinski HNS i se dogoditi da barem za jedan SDP dogovorili su jednosta- mjesec Grad mora dati naknavan ključ za podjelu mjesta de i starima i novima! u nadzornim tijelima: svi koji - Očigledno, radi se o volunčine vladajuću većinu dobivaju tarizmu kako bi se zadovoljili onoliko mjesta koliko svatko nečiji apetiti - veli Miljenko ima vijećnika, a ostatak mje- Vitković, kandidat za predsjedsta dijeli se između te dvije nika varaždinskog HDZ-a.

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Tihana Drumev

Ivica Kruhoberec

tihana@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Sara Badžek

vmargetic@regionalni.com

sara@regionalni.com

Danica Pajtak dpajtak@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Denis Peričić Nevenka Suhić

U brzini vladajuća većina u Gradskom vijeću, među kojima ima i istaknut

Njegov stranački kolega i gradski vijećnik Nenad Vidović podsjeća da su se donedavno morali zadovoljavati uvjeti na javnom natječaju za članove nadzornih tijela gradskih tvrtki i ustanova.

m

eđu stotinjak najviših državnih dužnosnika nema niti jednog iz našeg SDP-a!

- Ako ništa drugo, barem stručna spremna. No toga više nema. Sada su bitni drugi kriteriji, što ne bi smjelo jer to su ozbiljne stvari. To nije korak unatrag, nego skok unatrag smatra Vidović.

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Andrej Švoger

Vlatka Lešić

foto@regionalni.com

vlatka@regionalni.com

Budući da većina nije htjela skinuti s dnevnog reda tu, kako i točku o povjeravanju komunalnih poslova za koju također smatraju da nije bila pripremljena, vijećnici HDZ-a napustili su sjednicu Gradskog vijeća. No nije samo opozicija iznenađena imenovanjima.

- Prijatelji koji su izabrani u nadzorne odbore i slična tijela o tome šute, a trebala bi im to biti čast. To najbolje govori o novoj praksi u Varaždinu koja često služi za uhljebljivanje podobnih. Ako nije tako, zašto se svi redom ne odreknu naknada koje nisu zanemarive, pogotovo u trgovačkim društvima - rekao nam je čitatelj koji se čudi kako su se neki uopće usudili prihvatiti nove dužnosti uz odgovornost i obveze koje one nose.

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

28. veljače 2012., br. 406

gradskih tvrtki i ustanova mimo procedure

5

OTKRIVAMO V.d. pročelnika ne plaća samo naknadu

MILJENKO VITKOVIĆ

Imenovanja koja brinu U najmanju ruku nije dobra praksa da se kroz nadzorne odbore, upravna vijeća i slična tijela rješavaju stvari koje ne bi trebale, kao što je rješavanje nečijeg socijalnog statusa, a još više što su imenovanja u nekim slučajevima posljedica zahvalnosti za dizanje ruku, odnosno bezrezervnu podršku u Gradskom vijeću. A upravo smo toga svjedoci. To ne samo da nije dobro, nego je i nešto što i brine, upozorio je Miljenko Vitković, prvi javnosti poznati kandidat za predsjednika varaždinskog HDZ-a.

U svom radu, kako je istaknuo prilikom predstavljanja u četvrtak, dominantnom smatra poli-

tiku čistih ruku u kojoj će prioritet biti opći interes, a ne privatni.

- Držim neprihvatljivim sve one pojave koje su obilježile i našu stranku, a tiču se potencijalnih kriminalnih aktivnosti pojedinih naših članova, čiji uzroci kojih leže u neprimjerenim, često podaničkim i sluganskim odnosima, ali i osobnim interesima. Vjerujem da će taj tamni dio naše stranačke povijesti vrlo skoro zauvijek nestati sa scene - naglasio je kandidat za novog predsjednika varaždinskog HDZ-a te dodao da se radilo o pojedincima i pojedinim slučajevima, dok velika većina članova pošteno i savjesno doprinosi radu

stranke.

Među motivima za kandidaturu na unutarstranačkim izborima naveo je to što nova gradska vlast nije ispunila očekivanja u smislu zadovoljavanja potreba građana, već se stalno sukobljava, umjesto da nudi rješenja.

- Pukotine, koje već sada postoje u aktualnoj vlasti, dovode u sumnju koliko dugo i pod kojim će uvjetima izdržati čak i ovaj skraćeni mandat. I tu je ogroman prostor za HDZ koji u najmanju ruku vidim kao novu, relevantnu i ozbiljnu komponentu varaždinske političke scene na kojoj je sada i jedina organizirana oporba - naglasio je Vitković.

Hoće li Vlašićeva stvarna preokupacija biti rješavanje javnih (ne)prilika ili – osobnih?

Ovrha kod Vlašića jer nije plaćao parkiranje U tijeku ovršni postupak protiv Vlašićevih pokretnina, točnije automobila koji glasi na njegovu suprugu Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

tih stručnjaka za pravo, lakonski je imenovala nove članove upravnih vijeća, iako prethodno nije razriješila

IZDVOJENO Novo Upravno vijeće VELV-a još se uvijek nije sastalo

Prošlo 60 dana, a UV-a nema Grad Varaždin je još početkom godine postavio novo Upravno vijeće Varaždinskog veleučilišta, ali novo vijeće još nije našlo za shodno da se sastane, odnosno održi konstituirajuću sjednicu i donese plan rada.

Iako se predsjednika UV-a bira upravo na konstituirajućoj sjednici, gradonačelnik Goran Habuš nam je još prije mjesec dana rekao da je novi predsjednik Marin Vučić. No kada smo Vučića upitali koji će biti njegovi prvi potezi kao predsjednika UV-a, on

nije ni znao za svoju novu dužnost, već je tvrdio da je samo član UV-a.

- Netko je napravio gadan propust s tom informacijom – kaže Vučić. Budući da smo informaciju napismeno dobili od gradonačelnika Gorana Habuša, izgleda da je „gadan propust“ napravio upravo on.

Je li uistinu tako, vidjet će se nakon konstituirajuće sjednice za koju navodno nije propisan rok. Po Statutu VELV-a, mandat novoimenovanog Upravnog vijeća

traje do isteka mandata na koji je bio imenovano ranije

p

redsjednik se bira na UV-u, ali Habuš već tvrdi da je Vučić koji to - ne zna Upravno vijeće. To znači do proljeća 2013. godine. S obzirom na samo godinu dana mandata, u najmanju ruku je neodgovorno od novog UV-a da se još nije sastao i napravio plan rada. (dp)

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Augusta Šenoe 1o

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

Komunalna naknada nije jedino što (redovno) ne plaća privremeni pročelnik Upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam i zaštitu okoline Grada Varaždina Vlado Vlašić.

Naime, zbog neplaćanja parkiranja, na varaždinskom Opć inskom sudu vodi se ovršni postupak protiv Vlašićevih pokretnina, točnije automobila koji glasi na njegovu suprugu, a sve češće se spominju i porezna te druga dugovanja.

Iako se radio o ozbiljnim dvojbama, privremeni pročelnik nije bio pričljiv kod objašnjavanja koliko zapravo iznose njegova ukupna dugovanja, kako s osnova poreza koji su nastali dok je bio poduzetnik, tako i zbog neplaćanja komunalne naknade, ali i s drugih osnova. Primjerice, tijekom Vlašićevog bavljenja poduzetništvom nastala su dugovanja i prema Var teksu u vezi kojih su nam iz kompanije odgovorili da „podaci predstavljaju poslovnu tajnu utvrđenu zakonom i Statutom Društva“.

Kako bilo, nova saznanja

Pauk po vozilo Vlašićevih!?

Vidjela sam da pauk Crtorada dolazi do Vlašićevih, vjerojatno po vozilo, ali njega nije bilo, javila nam je stanovnica Kučana. Njezine navode pokušali smo provjeriti u Crtoradu, ali nismo dobili nikakve detalje o ovrsi. Stoga smo dojavu čitateljice provjerili na varaždinskom Općinskom sudu od kojeg očekujemo još neke podatke…

o dugovanjima otvaraju nova pitanja. Primjerice, potpuno je nejasno kako će dugovanja Varteksa s osnove komunalne

p

odaci bi razjasnili dvojbe, ali za njih nema - političke volje naknade, koja su lani prelazila tri milijuna kuna, naplatiti netko tko je osobno ili kao direktor poduzeća (bio) dužan istoj kompaniji? Ili kako će netko tko se pokazao kao loš poduzetnik voditi ključni upravni odjel u gradu Varaždinu koji ima najveći proračun, više od 70 milijuna kuna? Može li uopće netko tko je opterećen

V. Vlašić

(pre)velikim dugovanjima dati sve od sebe na novom poslu?

Hoće li njegova stvarna preokupacija biti rješavanje javnih (ne)prilika ili – osobnih?

Očigledno, sve više je dvojbi i pitanja vezanih uz Vlašića, ali i druge u Gradu Varaždinu, koje se mogu riješiti samo točnim podacima o njihovim ukupnim (ne)prilikama.

Međutim, krajnje je upitno ima li za to političke volje vladajuća koalicija HSN i SDP u Gradu Varaždinu na čelu s gradonačelnikom Goranom Habušem, budući da je ovih dana, mimo natječaja, imenovano čak pedesetak novih članova nadzornih odbora i upravnih vijeća o kojima se gotovo ništa ne zna.

I TOGA IMA Nove funkcije za narodnjake, ali ne i gradonačelnika

Štromar u HV i JANAF, Leverić HEP...

Varaždinski župan Predrag Štromar dobio je dvije nove funkcije. Na zatvorenom dijelu sjednice Vlade RH u četvrtak imenovan je u šesteročlano Upravno vijeće Hrvatskih voda.

Uz to, Glavnoj skupštini Jadranskog naftovoda d.d.

predložen je za jednog od članova NO -a. Vlada je isto tako Glavnoj skupštini društva Hrvatska elektroprivreda d.d. predložila Alena Leverića za jednog od čl anova Nadzornog odbora HEP-a, dok je Zlatko Koračević, usprkos kontro-

verzama, ušao u Upravu HEP-a. Među imenovanim nema članova SDP-a iz Varaždinske županije.

A ni varaždinskoga gradonačelnika Gorana Habuša kojemu stranka, doduše, daje (deklarativnu) podršku, ali ne i funkcije.

6

Intervju tjedna

28. veljače 2012., br. 406

OTVORENO Akademik prof. dr. sc. Vladimir Paar o klimatskim promjena

ZLATKO KALLE/VJESNIK.HR

Naše potomke ipak J U dalekoj budućnosti (vjerojatno za

više tisuća godina, a možda i ranije) dogodit će se ulazak u globalno ledeno doba (tzv. Milankovićevo ledeno doba) koje će predstavljati najveći izazov za opstanak čovječanstva!

Piše: GORDANA IGREC

Iako je očekivano da veljača osvane pod bijelim snježnim pokrivačem s temperaturama ispod nule, ipak je ova zima pokazala zube i iznenadila i one koji pamte i žešće zime od ovih hladnih dana koji su nam “zakucali na vrata”. Primjenom znanstvenih metoda fizike, kemije i geologije, sa sigurnošću se mnogo toga zna o kretanju klime na Zemlji tijekom posljednjih milijuna godina. A nasuprot tome, znanost nema mogućnost pouzdanog predviđanja budućeg tijeka klimatskih promjena.

Zašto stručnjaci koji rade za Međuvladin panel za klimatske promjene to uglavnom prešućuju? I time, prema mišljenju dijela znanstvenika, uzrokuju nerazumijevanja i nedoumice u javnosti. O svemu tome za Regionalni tjednik razgovor smo vodili s akademikom prof. dr. sc. Vladimirom Paarom.

Klimatske promjene Iako naši stariji sugrađani pamte i oštrije zime, ipak je ova zima mnoge zatekla nespremne. Što se, naime, događa s klimatskim promjenama?

Tijekom posljednjih milijun godina, na Zemlji se izmijenilo deset velikih ledenih doba i deset velikih globalnih zagrijavanja. Svako ledeno doba trajalo je od oko četrdeset tisuća godina do oko sto tisuća godina. Nakon svakog velikog ledenog doba slijedilo je globalno zagrijavanje i ulazak u doba velikog globalnog zagrijavanja koje se također naziva međuledeno doba.

p

rije oko dvanaest tisuća godina dolazi do naglog globalnog zagrijavanja Prema vama, kada je onda završilo predzadnje ledeno doba i što se nakon toga događalo?

Predzadnje ledeno doba završilo je prije 130 tisuća godina kada je nastalo veliko globalno zagrijavanje i Zemlja je ušla u doba velikog globalnog zagrijavanja. 2011. godine objavljeni su rezultati istraživanja da su ledenjaci na Grenlandu stabilniji nego što se dosad smatralo. U zadnjem dobu velikog globalnog zagrijavanja,

čitava

temperatura je bila za na i sjever ednje 5 Celzijevih stupnjeio sr va viša nego sada, velik d io je pod a razina mora 7 g eb Europ ojem vječno do 8 metara viša l s a l i nego danas. To ebelim ledom su b veliko toplo doba d a leda, a ena sjevern trajalo je dvadesev i r k tak tisuća godina i e pr mora završilo je prije 115 tisuća godina, kada je počelo veliko zahlađenje i ulazak u novo veliko ledeno doba, koje je potrajalo sve do prije petnaestak tisuća godina.

U svom najhladnijem razdoblju temperatura je, na primjer na Antarktiku, bila oko dvanaest stupnjeva niža nego danas.

No kako je tada izgledao reljef Europe, ali i današnje Hrvatske?

Tada je velik dio površine Europe bio pod debelim slojem vječnog leda, čitava sjeverna i velik dio srednje Europe; debelim slojem vječnog leda bila su prekrivena sjeverna mora. Tada je naš predak pračovjek mogao po vječnom ledu prohodati recimo od Alpa sve do Irske.

Razina mora tada je bila 140 metara niža nego danas, pa je, na primjer, današnji sjeverni Jadran bio kopno, a današnji otoci Krk, Cres, Lošinj bili su brda usred kopnenog krajolika.

Ipak, kada se nakon tog ledenog doba događa fenomen pojave mora i jezera?

Prije oko dvanaest tisuća godina dolazi do naglog globalnog zagrijavanja, temperatura raste i vječni led na europskom, američkom i azijskom kopnu se topi, kao i ledenjaci na sjevernim morima. Morska razina tada raste za 140 metara, izazivajući veliki potop blizu morskih i rječnih obala.

Nastaje doba velikog globalnog zagrijavanja, koje od tada traje već oko jedanaest tisuća godina. Čovječanstvo je već jedanaest tisuća godina u tom toplom dobu.

Novo ledeno doba Ali vi smatrate da nas tek očekuje novo ledeno doba.

Objasnite nam svoje stajalište.

I kao što je tijekom posljednjih milijun godina već deset puta nastupalo veliko ledeno doba, tako se znanstveno s velikom sigurnošću može očekivati da će i nakon ovog sadašnjeg doba velikog globalnog zagrijavanja nastupiti ponovno veliko ledeno doba.

Kada bi se ono, dakle, moglo dogoditi?

Kada će se to dogoditi, ne može se sa sigurnošću predvidjeti, uostalom, i svako od

Akademik prof. dr. sc. Vladimir Paar

prethodnih doba globalnog zagrijavanja imalo je različito trajanje. Najvjerojatnije je da će se to dogoditi tek nakon više od tisuću godina, možda i za više desetaka tisuća godina. Dakle, gotovo je sigurno da se u ovom našem stoljeću ne trebamo brinuti o velikom ledenom dobu. No uvjerljiva pouka koja nam iz toga slijedi jest da je klima na Zemlji jako promjenjiva zbog prirodnih

faktora. Kroz tu prizmu onda će i javnost dukčije gledati na sadašnju raspravu o opasnosti globalnog zagrijavanja zbog djelovanja čovjeka.

A što je uzrok tim izmjeničnim ciklusima velikih ledenih doba i doba velikih globalnih zagrijavanja?

Iako još ima dosta nepoznanica, nepobitno je da ulogu “pacemakera” tih ciklusa ima gravitacijska sila kojom na

Zemlju djeluju drugi planeti, ponajviše Jupiter, Venera i Mars. Znanstvene temelje za to otkriće dao je u prvoj polovici 20. stoljeća Milutin Milanković, i zato se obično zovu Milankovićevi ciklusi. No složeni fizikalni procesi koji se pritom zbivaju na Zemlji i pojačavaju djelovanje tog “pacemakera” još uvijek kriju mnogo znanstvenih nepoznanica. Činjenica je da se Zemlja

zadnjih tri milijuna godina postupno u prosjeku hladila, iako je ostajala u dobu velikog globalnog zagrijavanja.

Zašto?

Kao što smo gore opisali, taj globalni trend postupnog sporog hlađenja bio je isprekidan relativno toplim dobima globalnog zagrijavanja, od kojih je zadnje ovo sadašnje koje traje već 11 tisuća godina.

A velika ledena doba postupno

Intervju tjedna

28. veljače 2012., br. 406

7

ama, globalnom zatopljenju, ali i najavi dolaska “novog ledenog doba”

su postajala dugotrajnija i sa znatnim različitostima među njima.

Zašto?

To je još uvijek veliki znanstveni izazov. Dakako da te znanstvene nepoznanice otežavaju da se dođe do pouzdanih znanstvenih projekcija sljedećeg velikog ledenog doba.

No kolika je temperatura na Zemlji bila prije primjerice kojih 15 do 20 milijuna godina?

No još dalje u prošlost, prije dvadesetak milijuna godina, temperatura na Zemlji bila je 3 do 4 stupnja viša nego danas, a koncentracija ugljikovog dioksida dvostruko viša nego danas. Još dalje u prošlost bilo je razdoblja s deset puta većom koncentracijom ugljikovog dioksida nego danas.

Antarktik Kako je, primjerice, u tom slučaju izgledao Antarktik?

Antarktika prije tridesetak milijuna godina bila je bujni, zelenilom prekriven kontinent s koncentracijom ugljikovog dioksida (“stakleničkog plina”) pet puta većom nego danas.

A potom temperatura pada i Antarktik se pretvara u bijeli ledeni kontinent. Istraživanjem leda na Antarktiku otkriveno je da je temperatura pr ije 154 tisuće godina bila deset Celzijevih stupnjeva niža nego tijekom zadnjih tisuću godina. Što se potom dogodilo?

Potom je nastupilo globalno zagrijavanje tako da je prije 127 tisuća godina temperatura bila viša čak petnaest Celzijevih stupnjeva. Taj dramatičan prijelaz iz globalnog ledenog doba u globalno zagrijavanje popraćen je i znatnim porastom koncentracije “stakleničkog plina” ugljikovog dioksida. Prema teoriji “efekta staklenika” najprije se pomislilo da je taj porast ugljikovog dioksida imao za posljedicu porast temperature, sve dok nije otkriveno da je prvo rasla temperatura, a tek nekoliko stotina godina kasnije došlo je do porasta ugljikovog dioksida. A posljedica ne može

HTTP://WWW.ARCTICPROGRESS.COM

čeka ledeno doba?! nastati prije nego se pojavi uzrok, zar ne?

Ipak, javnost bi mogla pomisliti da je klima približno stalna tijekom doba globalnog zagrijavanja u kojemu je Zemlja već jedanaest tisuća godina?!

u

10. i 11. stoljeću vladalo je malo globalno zagrijavanje, led na Grenlandu i u Arktiku znatno se otopio, a Vikinzi su naselili Grenland I to je ključna zabluda. Jer i tijekom tog toplog razdoblja zbivaju se značajnije klimatske promjene (iako znatno manjeg intenziteta nego pri prijelazu između velikog ledenog doba i doba velikog globalnog zagrijavanja. No o njima je Međuvladin panel za klimatske promjene slabo izvještavao javnost. Unutar toga doba globalnog zagrijavanja pojavljuju se i razdoblja značajnijeg zahlađenja, koja se nazivaju mala ledena doba i razdoblja značajnijeg dodatnog zagrijavanja, koja se nazivaju mala globalna zagrijavanja.

Sučeljavanje oko klimatskih promjena U čemu je onda poanta sučeljavanja stavova znanstvenika i klimatologa?

Poanta sučeljavanja stavova oko klimatskih promjena je i u tome da bi po mišljenju niza znanstvenika najprije trebalo znanstveno objasniti velike klimatske promjene koje su se zbivale u prošlosti, a koje su dobro poznate. Koji

su to prirodni faktori uzrokovali? Na koji način? I u kojoj mjeri to uopće razumijemo?

Tek tada se može govoriti pozdano o dodatnom utjecaju čovjeka na klimu.”

Koji su to onda sve fizikalni faktori koji utječu na tako promjenjiv i ćudljiv hod klime na Zemlji?

Samo djelomično znamo

u današnjoj znanosti i zato ne možemo znanst veno sa sigurnošću predvidjeti sljedeći tijek zbivanja. No čini se da je vjerojatno da bi nailazeća promjena magnetskog polja Sunca i njenog utjecaja na kozmičke zrake iz svemira mogla izazvati zahlađenje kakvo se javlja u malom ledenom dobu.

desetkovalo poljoprivredu u Europi zbog čega je došlo do velikih ratova za hranu.

Kako se u tom kontekstu može predvidjeti daljnji tijek klimatskih promjena?

Daljnji tijek klimatskih promjena ne može se pouzdano predskazati. No poučeni klimatskim promjenama posljednjih milijun godina i djelomičnim poznavanjem fizike klimatskih promjena, možemo očekivati “skakutanje” klime, izmjena razdoblja malih ledenih doba i ulazak u globalno ledeno doba koje će predstavljati najveći izazov za opstanak čovječanstva.

Priprema li se, međutim, znanost za takav scenarij?

Znanost će sigurno i prije toga otkr iti nove, praktički neiscrpne i ekološki vrlo čiste izvore energije, što će omogućiti da se čovječanstvo uspješno sučeli s novim velikim ledenim dobom.

Kako znanstvenici repsektiraju ovakve činjenice?

Mnogi znanstvenici u svijetu smatraju da neki klimatolozi o tome ne vode dovoljno računa i da u svojim proračunima klime koriste takva pojednostavljenja da njihovi rezultati ne mogu biti pouzdani. Što najviše znanstvenici

zamjeraju klimatolozima u njihovu istraživanju i radu?

To se odnosi u prvom redu na prirodne faktore koji utječu na klimu kao što su promjene magnetskog djelovanja Sunca na kozmičke zrake, izvanredno brze čestice koje iz Svemira stalno bombardiraju Zemlju, na promjenu jakosti magnetskog polja Zemlje, na vulkane i potrese koji su nepredvidivi, na međudjelovanje vegetacije i klime, na međudjelovanja između atmosfere, oceana i kopnenih površina te na brojne druge periodične utjecaje zasad nepoznatog porijekla itd.

Klimatski procesi Koliko su, međutim, ona u prošlosti trajala?

Po jedno ili nekoliko desetljeća, pa sve do dva stoljeća, i bila su uzrokovana raznim prirodnim faktorima.

Navedite nekoliko primjera iz prošlosti.

Na primjer, u 10. i 11. stoljeću vladalo je malo globalno zagrijavanje, led na Grenlandu i u Arktiku znatno se otopio, Vikinzi su naselili Grenland i tamo se bavili poljoprivredom i stočarstvom te otvorenim morem bez ledenjaka plovili do obala Amerike. Da bi zatim nastupilo malo ledeno doba koje je uništilo vikinšku civilizaciju na Grenlandu i zbog hladnoće

ODGOVORNOST

Globalno zagrijavanje Što je, međutim, s globalnim zagrijavanjem? I koliko smo mi Zemljani odgovorni za ovaj fenomen?

Za cijelo globalno zagrijavanje u 20. stoljeću procijenjen je porast temperature na 0,7 °C i to se obično tumači kao dokaz ljudskog utjecaja zbog efekta staklenika povećavanjem koncentracije ugljikovog dioksida, pretežno nastalog korištenjem goriva, naročito nafte i ugljena.

Mnogi znanstvenici osporavaju taj zaključak!?

Da. I to zbog suviše jednostavnog matematičkofizikalnog modela korištenog u računu, i zbog toga što se slični porast može objasniti i na druge načine, djelovanjem prirodnih faktora. Takvi argumenti iznošeni su i ranije u dokumentima nekih vrhunskih znanstvenika, kao što su, na primjer, “Heidelberška deklaracija” i “Lajpciška deklaracija”. Ističe se i upozorenje Syukuro Manabea iz Princetona, koji je još oko 1960. godine napravio prve kompjutorske proračune efekta globalnog zagrijavanja.

A politika i problemi “globalnog zagrijavanja”?

Sy u ku r o M a n a b e o d tada upozorava da političari trebaju razumjeti da to nisu pouzdana znanstvena predviđanja, pa upozorenje vrhunskog američkog fizičara Freemana Dysona da su postojeći kompjutorski modeli na temelju kojih proizlaze rezultati o globalnom zagrijavanju nepouzdani, pa izvještaj velike grupe svjetsk ih znanstvenika koji je objavio Senat SAD-a itd.

IZDVOJENO Postoje li uopće ispravne i pouzdane informacije o opasnostima globalnog zagrijavanja?

Raskrinkani znanstvenici koji se bave predviđanjima No što je s ispravnom i pouzdanom informiranošću javnosti o ovakvim klimatskim scenarijima?

U medijima razvijenih zemalja čita se informacija da sedamsto vrhunskih znanstvenika potpisuje izvještaj za Senatski podkomitet u SAD-u da se ne slažu s katastrofičnim predviđanjima o opasnosti globalnog zagrijavanja zbog “efekta staklenika”.

Istodobno, skandali potre-

saju IPCC (Međuvladin panel za klimatske promjene), koji je glavni protagonist kampanje protiv globalnog zagrijavanja. “Procurili” su e-mailovi znanstvenika koji s jedne strane u svijet šalju pesimistične prognoze, a s druge strane, sad se vidi da i sami u njih sumnjaju.

Raskrinkana je “znanstvena” tvrdnja IPCC-a da će se ledenjaci na Himalaji otopiti za nekoliko desetljeća, jer se pokazalo da je to obična

“patka” koju je bez ikakvog argumenta proturio neki student koji je planinario po Himalaji, a stručnjaci IPCC-a proglasili kao znanstveno dokazanu istinu i ugurali u službene dokumente. Tu je i sumnjičenje zbog etički nedopuštenih intervencija u postupak objavljivanja “nepoćudnih” znanstvenih rezultata i znanstvenim časopisima. Mnogi znanstvenici u svijetu koji su kritični prema stavovima

Međuvladinog panela za klimatske promjene ističu da se argument da ljudska civilizacija izaziva klimatske promjene temelji na kompjutorskim računima u matematičko-fizikalnim modelima efekta staklenika (tzv. generalni cirkulacijski model), koji imaju svoje probleme. Ti su teorijski modeli vrlo složene matematičke simulac ije atmosferskih procesa, međutim, oni nisu bili u stanju da objasne

i opišu klimu i klimatske promjene u prošlim razdobljima, jer predstavljaju suviše pojednostavljenu simulaciju onoga što se danas smatra o klimatskim procesima.

Kako biste vi uopće definirali pojam “klima”?

Klima je izvanredno složena pojava, s mnogo isprepletenih faktora, tako da je znanost vrlo daleko od toga da bi mogla predv idjeti dugoročno kretanje klime.

Tu je niz još nerazjašnjenih faktora, kao na pr imjer međudjelovanje oceana i atmosfere, upijanje znatnog dijela ugljikovog dioksida u oceanima, kemijsko vezanje ugljikovog dioksida u oceanima u čvrste tvari i taloženje na morsko dno, međudjelovanje vegetacije i ugljikovog dioksida itd.

Napokon, mnogi od procesa koji određuju klimu nisu predvidivi, već u tzv. kaotičnom području.

8

Aktualno

28. veljače 2012., br. 406

OTKRIVAMO Koliko građani Varaždina danas pl

Za odlaganje otpada 106 € po toni, a prije DOZNAJEMO Rasprava na Prekršajnom sudu

Varkom na sudu, a što s Gradom?

Na varaždinskom Prekršajnom sudu u srijedu 1. ožujka održat će se rasprava u postupku protiv Varkoma zbog odlaganja otpada u Brezju u razdoblju od 22. siječnja 2010. do 7. srpnja 2011. godine, odnosno između drugog i trećeg kontrolnog inspekcijskog nadzora.

Prijava iz srpnja - Inspektorica je nadležnom Prekršajnom sudu u Varaždinu podnijela 28. srpnja 2011. godine optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka protiv pravne osobe Varkom d.d. radi privremenog uskladištenja komunalnog otpada na lokaciji Brezje koja nije mjesto za to određeno u skladu sa zakonom. Sud je optužni prijedlog prihvatio i rasprava je zakazana za 1. ožujka 2012. godine - doznajemo u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.

Optužni prijedlog je podnesen nedugo nakon što je početkom srpnja prošle godine inspektorica zaštite okoliša obavila treći kontrolni inspekcijski nadzor u Brezju. Sukladno odredbama Zakona o otpadu po kojemu je postupak otpočet i po kojem se treba završiti, Varkom je kaznila s 30 tisuća kuna - Navedenu mjeru moguće je izreći samo jedanput tijekom postupka izvršenja rješenja, što je inspektorica učinila 26. srpnja 2011. godine. Varkom d.d. je kaznu uplatio u proračun Grada Varaždina 8. kolovoza 2011. godine. Vrijedi napomenuti i to kako je Varkom d.d. izjavio žalbu na izrečenu kaznu koja je u drugostupanjskom postupku odbijena. Stranka je pokrenula upravni spor pred Upravnim sudom RH koji je u tijeku, doznajemo u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.

Inspek tor ica je izrekla samo jednu novčanu kaznu od 30.000 kuna kao upravnu mjeru prisilnog izvršenja rješenja. Veće kazne za kršenje Zakona o otpadu može izreći prekršajni, odnosno kazneni sud. Tako, primjerice, Prekršajni sud može izreći kaznu i do 700 tisuća kuna za pravnu osobu, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi i do 100 tisuća kuna. Štoviše, za-

konom je zapriječena i kazna zatvora od 60 dana!

Što se čeka?

Sudeć i po podacima iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode, ove srijede pred sudom će se naći samo Varkom, budući da je Grad Varaždin

i

ako se bale godinama odlažu na ilegalni deponij, dosad je izrečena tek kazna od 30.000 kuna

prošle godine „amnestiran“ za ilegalno odlaganje otpada u Brezju. Međutim, pitanje je hoće li tako biti i u skoroj budućnosti. Naime, u planovima koji su ovih dana iz Gradske vijećnice poslani u Upravu za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša i prirode jasno je navedeno da su odgovorne osobe za njihovo izvršenje i Grad Varaždin i Varkom.

Upravo zbog toga, kao i stanja na teretnu koje se nije nimalo poboljšalo u odnosu na srpanj prošle godine, opravdano je za očekivati da će inspekcija vrlo skoro prijaviti ne samo Varkom, nego i Grad Varaždin, odnosno odgovornu osobu.

Ne učini li to, bit će to jasan argument onima koji krivca za stanje u Brezju ne vide samo u već poznatim akterima, nego i samoj inspekciji koja je mlakim mjerama pripomogla da se problem zbrinjavanja varaždinskog otpada razvuče na godine, a zadnjih dana njegovo se rješenje dodatno odlaže i usložnjava spornom odlukom Gradskog vijeća kojom gotovo ništa nije utvrđeno od onog što je zatraženo nakon inspekcijskog nadzora. Štoviše, priznato je da Varkom nema uvjete i dozvole za obavljanje povjerene mu komunalne djelatnosti u dijelu obrađivanja otpada! Hoće li se i to mirno gledati kao što se mirno gledao odvoz otpada u Brezje? Ili će napokon postupati sukladno zakonima i tako izbjeći odgovornost na neprijavljivanje?

Premda manjkavi i nedorečeni, planovi koje je Grad Varaždin dostavio inspekciji za zaštitu okoliša sadrže vrijedne podatke

J Ako se daje 106 eura za tonu odlaganja otpada na ilegalni deponij, je li previše

za MBO dati 131 euro, odnosno 46 kuna po domaćinstvu, pitaju u T7 VIS-u Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Za obradu, baliranje i privremeno skladištenje otpada, odnosno njegovo zbrinjavanje, građani Varaždina već danas plaćaju 106 eura po toni, a dodaju li se i troškovi sakupljanja i odvoza otpada, ukupna cijena penje se na 187 eura po toni! Do ovih, na prvi mah nevjerojatnih cijena, dolazi se zahvaljujući nedorečenom planu aktivnost za postupanje komunalnim otpadom koje je Grad Varaždin dostavio Upravi za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Manjkavi planovi Naime, nakon što je inspekcija zaštite okoliša izašla na ilegalno odlagalište u Brezju 8. veljače, obvezala je Grad

Tvrtka T7 VIS: Što je skupo?

Ako građani plaćaju već sada 106 eura za tonu odlaganja otpada na ilegalni deponij, je li uistinu previše za mehaničko-biološku obradu dati 131 euro, odnosno prosječno po domaćinstvu 46 kuna (730 tona podije-

Varaždin i Varkom da u roku od osam dana dostave plan aktivnosti za rješavanje otpada u balama, kao i onog koji svakodnevno nastaje. Sukladno tome, Grad Varaždin dostavio je dokument od pet stranica u kojem se vrlo skromno i gotovo potpuno neodređeno opisuju njegova rješenja. Tako se glede rješavanja bala tek navodi da će potpisivanjem „ugovora o povjeravanju komunalne djelatnosti odlaganja komunalnog

ljeno na 15.814 domaćinstava), dok već sada plaćaju 35, pitaju u T7 VIS-u te nude model i za jeftinije skupljanje te odvoz otpada od sadašnjeg, pa da bi ukupno cijena za građane mogla biti i manja od sadašnje!

otpada s područja grada Varaždin u dijelu koji se odnosi na trajno odlaganje komunalnog otpada na postojeća odlagališta

p

lanovi koje je u Zagreb poslao Grad Varaždin su krajnje neodređeni s drugim jedinicama lokalne

samouprave na području Varaždinske ili drugih županija, Grad Varaždin u potpunosti ispuniti obveze…“. Iako se kao rok za odvoz otpada u još nepoznato odlagalište navodi 18 mjeseci, naglašava se da će dinamika realizacije plana ovisiti o „lokaciji postojećeg odlagališta na području Varaždinske ili drugih županija, organizaciji i vrsti transporta, kao i organizaciji rada na postojećem odlagalištu“. S obzirom na ovu nedore-

IZDVOJENO Nezavisni vijećnik Robert Podolnjak o pravnom sporu

Argumenti Grada nisu sjajni i bajni Da mnogi nisu uopće upoznati koliko se zapravo plaća zbrinjavanje otpada, govori i izlaganje nezavisnog vijećnika Roberta Podolnjaka na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća.

- Za mene i kao građanina EU najžalosnije je to da kad će nam doći gosti iz EU vidjet će ogromnu količinu bala, a vidjet

će i jedan vrlo moderan objekt.

Reći ćemo im da je to objekt za mehaničko-biološku obradu, ali da neće raditi. Čudit će se našem pravnom poretku koji je to sve skupa dozvolio, a mi ulazimo u EU. Zakon o otpadu loše regulira situaciju. Ne možete povjeriti posao duže od pet godina. I cijena je ogromna. Trebalo bi prije idu-

će sjednice vidjeti je li moguć bilo kakav kompromis da ta suvremena tvornica radi po cijeni koju će prihvatiti i gradonačelnik, cijeni koja može poslužiti kao temelj nekog posebnog ugovora da ne prepustimo sve pravnom sporu za koji argumenti Grada nisu sjajni i bajni - upozorio je Podolnjak govoreći o tužbi za ništetnost.

Aktualno

28. veljače 2012., br. 406

laćaju zbrinjavanje otpada u Brezju

9

NA LICU MJESTA Odlagalište Jerovec se sanira

a u Brezju sada evoz još 81!

PRENOSIMO Ministrica Mirela Holy o gospodarenju otpadom

O opciji odlaganja otpada na odlagališta - niti jedne riječi!

Ministrica zaštite okoliša i pr irode Mirela Holy u razgovoru za Večernji list osvrnula se (i) na gospodarenje otpadom.

- U stravičnom smo zaostatku zbog neselektivnog skupljanja otpada. Sada gubimo i do 90 posto. Najbolja je situacija na Krku i u Čakovcu, gdje se gubi 70 posto otpada, a u idealnoj situaciji bismo imali 60 posto iskorištenog otpada i 40 posto neiskorištenog koji bi išao u termičku obradu i tako se pretvarao u toplinsku ili električnu energiju - ustvrdila je Holy te najavila sankcije prema gradovima i općinama, ali i prema građanima koji ne budu provodili primarnu selekciju.

Istaknuvši da Jakuševac nije sanirano odlagalište jer se na njega i dalje dovozi otpad, ministrica je najavila da će se potpuno poštovati strategija gospodarenja otpadom koja podrazumijeva hijerarhiju postupanja s otpadom.

- Prvo je smanjenje nastanka otpada i veća odgovornost svih proizvođača, drugo je provođenje primarne selekcije odnosno selektivnog prikupljanja otpada na mjestu njegova nastanka, ne samo u kućanstvima nego i u gospodarstvu. Treće je obrada, uporaba i reciklaža selektivno skupljenog otpada. A tek četvrta i posljednja faza je termička obrada otpada naglasila je Holy te najavila

da će svatko plaćati onoliko koliko je smeća proizveo kako bi bio motiviran da ima što manje otpada.

Kapaciteti odlagališta na koji se odlaže tekući otpad bit će dovoljni za četiri godine

U Jerovec samo smeće s ivanečkog područja Kapaciteti odlagališta na koji se odlaže tekući otpad bit će dovoljni za iduće četiri godine, veli direktor Ivkoma Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Mirela Holy

U Jerovcu nedaleko od Ivanca počelo je zbrinjavanje otpada na odlagalištu na kojem su proteklih mjeseci izvođeni radovi radi njegovog osiguranja. Zahvaljujući tome, na prikladniji će se način zbrinuti oko 80 tisuća tona otpada koji je proteklih dvadesetak godina tu odložen i još se odlaže.

Godišnje 600 tona - Bilo je krajnje vrijeme da se nešto učini s otpadom koji je godinama pr ikupljan s područja bivše ivanečke općine.

Tu je danas šest općina i dva grada s kojih danas godišnje prikupimo 600 tona - veli Mladen Stanko, direktor ivanečkog komunalnog poduzeća Ivkom.

Prve aktivnosti radi sa-

Podaci o broju korisnika usluga Varkoma na području grada Varaždina, kao i devet općina

čenost i neizvjesnost, uistinu nevjerojatno zvuči rješenje za tekući otpad. ”Grad Varaždin će trajno odlaganje neiskoristivog dijela novonastalog komunalnog otpada realizirati na isti način kako je detaljno opisano u Planu aktivnosti za uklanjanje baliranog otpada”, jedino je što je Grad Varaždin uspio navesti glede rješenja za tekući otpad!

Bitni izračuni Bit će uistinu zanimljivo vidjeti kakav će stav o očigledno manjkavim planovima zauzeti inspekcija zaštite okoliša. Kako bilo, taj dokument sadrži i vrijedne podatke. Među njima izdvaja se podatak o prosječnoj ukupnoj mjesečnoj količini sakupljenog neiskoristivog ot-

pada na području Grada Varaždina koja iznosi oko 1.000 tona, od čega oko 730 otpada na domaćinstva. Naime, zna li se da na području grada Varaždina Varkom odvozi otpad iz 15.814 domaćinstava u kojima su gotovo 42 tisuće ljudi, mogu se lako izračunati troškovi sadašnjeg

g

rađani već godinama skupo plaćaju odlaganje otpada u Brezju gospodarenja otpadom, ali i budućeg.

Primjerice, pomnoži li se 42.000 s jediničnom cijenom obrade, baliranja i privremenog skladištenja (5,40 kuna) te jedi-

ničnom cijenom zbrinjavanja (1,92 kune), dobiva se iznos od 352.800 kuna mjesečno. Doda li se tom iznosu i fiksni dio cijene od 15 kuna po domaćinstvu, to je još 237.210 kuna. Dakle, ukupno za odlaganje otpada u Brezju Varkom mjesečno dobiva 590 tisuća kuna, odnosno po toni 808 kuna ili 106 eura! Ali to nije sve. Troškovi sakupljanja i odvoza po domaćinstvu odnosno kanti iznose 28,50 kuna, pa ispada da 15.814 domaćinstava mjesečno za to izdvoji 450 tisuća kuna, odnosno 616 kuna ili 81 euro po toni. Dakle, ukupno za skupljanje, prijevoz i odlaganje Varkom mjesečno dobiva nešto više od milijun kuna, odnosno 1425 kuna po toni (bez PDV-a), odnosno 187 eura!

s

anaciju financira Fond za zaštitu okoliša i Grad Ivanec nacije odlagališta u Jerovcu počele su još 2005. godine.

Stanko: Bilo je krajnje vrijeme da se nešto učini s otpadom

- Krenuli smo s izradom dokumentacije koja je dovršena 2009. godine kada smo objavili prvi natječaj za izvođača. Prvi natječaj smo poništili, a na ishod drugog žalila se Meteor Grupa zbog nekih manjih, proceduralnih greški. Stoga smo raspisali i treći na kojem je Meteor dao najnižu ponudu od sedam milijuna kuna bez PDV-a, prisjeća se Stanko.

Uređenje odlagališta financira Fond za zaštitu okoliša i Grad Ivanec.

- Stari otpad stavljamo na dio gdje neće biti donjeg brtvljenog sloja jer je svoje već odradilo. No taj dio će biti prekriven, zatravnjen te

će uokolo imati obodne kanale. Donji brtvljeni sloj imat će dio na koji ide novi otpad, a kada se popuni, također će se zatvoriti folijom i travom - veli voditelj projekta Dubravko Zdunić te dodaje da se na takav način saniraju sva odlagališta u Hrvatskoj.

Kapaciteti odlagališta na koji se odlaže tekući otpad, kako dodaje, bit će dovoljni za iduće četiri godine.

- Odlagalište je projektirano samo za otpad s područja bivše općine Ivanec i nikakav drugi, iako je upita bilo - veli Stanko, koji ističe da su u Ivkomu sretni što otpad konačno odlažu tako da ne utječe štetno na okoliš.

Cijena ovisi o udaljenosti korisnika od odlagališta

Mladen Stanko

U prvoj zoni Ivanca domaćinstva plaćaju 42 kune mjesečno za tjedni odvoz otpada.

Taj iznos je veći u sredinama koje su udaljenije od odlagališta, pa tako u Maruševcu plaćaju 50 kuna, a udaljenijoj Lepoglavi 52 kune.

- Kada se kroz četiri godine otvori Piškornica, ne vjerujem da će zbrinjavanje biti tako jeftino kao što je sada - upozorava Stanko.

Dubravko Zdunić

10 Aktualno

28. veljače 2012., br. 406

DOZNAJEMO Ured državne uprave morat će preispitati spornu odluk

Hoće li se odluka Grad obustavliti zbog nezak J Zakon o komunalnom gospodarstvu nigdje ne predviđa da se komunalna djelatnost može podijeliti tako da se dio povjerava

jednom subjektu (trgovačkom društvu), a drugi dio te iste komunalne djelatnosti drugom subjektu (jedinici samouprave)

Odluka o komunalnim djelatnostima Grada Varaždina nigdje ne predviđa da Grad Varaždin dio komunalne djelatnosti može povjeriti drugoj jedinici lokalne samouprave O (ne)zakonitosti i (ne)ustavnosti Odluke o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti odlaganja komunalnog otpada s područja grada Varaždina, koju je donijelo varaždinsko Gradsko vijeće, očitovat će se Ured državne uprave u Varaždinskoj županiji koji je nadležan za nadzor nad zakonitošću općih akata jedinica lokalne samouprave.

U spomenutoj odluci, kako upozorava odvjetnički ured u dopisu Uredu državne uprave, sporno je može li se trajno odlaganje komunalnog otpada povjeriti drugim jedinicama lokalne samouprave. Naime, Zakon o komunalnom gospodarstvu nigdje ne predviđa da se komunalna djelatnost može podijeliti tako da se dio povjerava jednom subjektu (trgovačkom društvu), a drugi dio te iste komunalne djelatnosti drugom subjektu (jedinici samouprave).

Nadalje, Odluka o komunalnim djelatnostima Grada Varaždina nigdje ne predviđa da Grad Varaždin dio komunalne djelatnosti može povjeriti drugoj jedinici lokalne samo-

uprave! Naime, Odlukom o komunalnim djelatnostima Grada Varaždina predviđeno je da komunalne djelatnosti na području grada Varaždina obavljaju trgovačka društva u djelomičnom, odnosno pretežitom vlasništvu Grada Varaždina, zatim pravne ili fizičke osobe na temelju ugovora o koncesiji, kao i pravne ili fizičke osobe na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova.

Odluka ”Odluka o komunalnim djelatnostima Grada Varaždina nigdje ne predviđa opciju da Grad Varaždin nije u mogućnosti samostalno obavljati komunalne djelatnosti te da će se dio jedne komunalne djelatnosti povjeriti drugoj jedinici lokalne samouprave!

Stoga je Odluka donijeta 20. veljače direktno suprotna Odluci o komunalnim djelatnostima Grada Varaždina koja jasno određuje koji su subjekti ovlašteni za obavljanje kojih komunalnih djelatnosti”, navodi se u dopisu.

Dakle, unatoč važećoj Odluci

o komunalnim djelatnostima nalnog otpada povjereno neGrada Varaždina, Odluci o po- poznatim jedinicama lokalne vjeravanju javnih ovlasti i Od- samouprave, nisu stavljene luci o skupljanju, skladištenju van snage Odluke kojima je ta ista djelatnost povjerena i obrađivanju komunalnog trgovačkom društvu otpada na području Varkom d.d. grada Varaždina orno p s Člankom 25. kojim je regulirali se e ž o Odluke o skuno postupanje je m je n a g a l pljanju, sklas komunalnim od trajno og otpada d i š t e n j u i otpadom na ln a n u obrađivanju m području grai kom drug da Varaždina, vjeriti lokalne k o m u n a l o p nog otpada varaždinsko cama na području Gradsko vijeće jedini ouprave grada Varaždije 20. veljače dosam na određeno je nijelo Odluku o poda trgovačko društvo vjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti odla- Varkom d.d. ima pravo na naganja otpada s područja grada knadu te se obveznici plaćanja Varaždina koja je dijametralno obvezuju pruženu komunalnu suprotna ranijim, još uvijek uslugu platiti trgovačkom važećim odlukama Gradskog društvu te je čl. 28. Odluke i vijeća. Na taj način stvara se detaljnije uređen način obrapravna nesigurnost. Istovre- čunavanja naknade.

Sukladno čl. 32. Odluke o meno ne mogu na snazi biti dva akta kojima je regulirana skupljanju, skladištenju i obrajedna te ista djelatnost i to na đivanju komunalnog otpada dva potpuno suprotna načina! na području grada Varaždina Iako je predmetnom Odlu- trgovačko društvo Varkom kom dio komunalne djelat- d.d. i proizvođači otpada su nosti odlaganja otpada, i to Ugovorima regulirali svoje trajno odlaganje otpada na obveze, a na sklopljene Ugopostojeća odlagališta komu- vore se primjenjuju Opći uvjeti

korištenja usluge skupljanja, skladištenja, obrađivanja i odlaganja komunalnog otpada trgovačkog društva Varkom d.d. (Službeni vjesnik Grada Varaždina br. 4/204). Postavlja se pitanje trebaju li proizvođači otpada poštovati sklopljene ugovore s Varkomom ili ne s obzirom na spornu Odluku Gradskog vijeća od 20. 2. 2012. godine?

Trebaju li sklopljene ugovore, s obzirom na to da je nepoznatoj jedinici lokalne samouprave povjeren tek dio komunalne djelatnosti odlaganja komunalnog otpada, djelomično izvršavati – ako da, u kojem dijelu?

Unatoč činjenici da rok za završetak pregovora nije decidirano određen (nije čak ni približno određen!), dio komunalne djelatnosti odlaganja komunalnog otpada je temeljem čl.3. Odluke od 20. 2.

2012. godine povjeren nepoznatom subjektu, pa je nejasno ukoliko Odluka stupi na snagu prije nego što gradonačelnik uspije okončati pregovore sa zainteresiranim jedinicama lokalne samouprave (ili zain-

teresiranih ne bude), tko će preuzeti obavljanje dijela komunalne djelatnosti odlaganja komunalnog otpada (trajnog odlaganja na postojeća odlagališta komunalnog otpada)?

Ne samo da rok za završetak pregovora nije određen, nego nije određena ni cijena trajnog odlaganja komunalnog otpada, a ni vrijeme potrebno za realizaciju obavljanja povjerenih poslova.

Nepoznato Dakle, jedino što jasno proizlazi iz sporne Odluke je da će, po njezinu stupanju na snagu, nepoznati subjekt preuzeti trajno odlaganje komunalnog otpada s područja grada Varaždina za nepoznatu cijenu te će u nepoznatom vremenskom periodu predmetni dio komunalne djelatnosti odlaganja komunalnog otpada i obavljati!

I ne samo to. Postoje više nego ozbiljni argumenti da je sporna odluka suprotna Zakonu o otpadu, Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada,

Aktualno 11

28. veljače 2012., br. 406

ku varaždinskoga Gradskog vijeća

REAGIRANJE Povodom izjava G. Habuša

dskog vijeća konitosti?

ZAKLJUČAK Gradsko vijeće grada Varaždina

Plan gospodarenja otpadom grada Varaždina Gradsko vijeće Varaždina donijelo je dana 30. 9. 2009. godine Zaključak o prihvaćanju plana gospodarenja otpadom grada Varaždina kojim je prihvaćen Plan gospodarenja otpadom grada Varaždina u kojem je predviđena mehaničko-biološka obrada otpada, a ne odlaganje otpada, te su podržane sve aktivnosti vezane uz Ugovor o interventnom odvozu i zbrinjavanju komunalnog otpada radi sanacije postojeće lokacije Brezje.

Plan gospodarenja otpadom nije stavljen van snage niti je izmijenjen! Na gradonačelniku je da izvršava odluke Gradskog vijeća, pa tako i

Plan gospodarenja otpadom, pa je predmetna Odluka suprotna već postojećem, važećem Planu.

Gradsko vijeće je na sjednici Gradskog vijeća 29. 12.

2011. godine donijelo Program zaštite okoliša za 2012. godinu s projekcijom za 2013. - 2014. godinu u kojem je predviđen i Pogon za obradu komunalnog otpada Brezje, a temeljem Ugovora o interventnom odvozu i zbrinjavanju komunalnog otpada radi sanacije postojeće lokacije Brezje. U Programu su predviđeni ciljevi provedbe planiranog zbrinjavanja i jasno je određena zakonska osnova za nju: Zakon o

Strategiji gospodarenja otpadom RH, Odluci o skupljanju, skladištenju i obrađivanju komunalnog otpada na području grada Varaždina, Planu gospodarenja otpadom grada Varaždina i drugim propisima.

Predmetnom Odlukom kojom se otvara mogućnost odlaganja neobrađenog otpada na postojeća odlagališta zasigurno se ne pridonosi očuvanju prirode i čovjekovog okoliša kao jednog od temeljnih vrednota ustavnog poretka RH. Štoviše, Grad Varaždin donošenjem predmetne Odluke postupa upravo suprotno Ustavom proklamiranoj dužnosti zaštite i unapređenja

raspoložive tehnologije i gospodarska provedivost.

Tek iznimno, u slučaju nesrazmjerno većih troškova oporabe otpada, moguće je njegovo zbrinjavanje na propisani način. Nesporno je da je mehaničko-biološka obrada otpada neusporedivo prihvatljivija metoda zbrinjavanja otpada za okoliš koja omogućava ponovno iskorištavanje vrijednih svojstava otpada, od odlaganja na odlagalište. Naravno da i cijena takve obrade premašuje cijenu odlaganja, međutim, nikako se ne može govoriti o nesrazmjerno većim troškovima! Zakon o otpadu, dakle, nedvojbeno ne određuje da se otpad zbrine na „gospodarski najprihvatljiviji način“, kako se to pogrešno navodi u obrazloženju prijedloga Odluke od 20. 2. 2012. godine.

Unatoč činjenici da je zaključen Ugovor o interventnom odvozu i zbrinjavanju komunalnog otpada radi sanacije postojeće lokacije Brezje između T7 VIS-a d.o.o., Varkoma i Grada Varaždina, kojom je ugovorena mehaničko biološka obrada otpada uz cijenu koja je daleko od nesrazmjerno veće od troškova odlaganja, Varkom i Grad Varaždin ne izvršavaju obveze iz sklopljenog ugovora, nego donose nezakonite odluke kojima, ukoliko bi došlo do provedbe, ugrožavaju okoliš, a ne da pridonose zaštiti i

n

e samo da rok za završetak pregovora nije određen, nego nije određena ni cijena trajnog odlaganja komunalnog otpada, a ni vrijeme potrebno za realizaciju obavljanja povjerenih poslova prirodnog okoliša.

Zakonom o otpadu propisano je da će se u ostvarivanju ciljeva gospodarenja otpadom uzimati u obzir najučinkovitije

otpadu.

Iz svega navedenog, evidentno je da je Odluka o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti odla-

p

lanom je predviđena mehaničko-biološka obrada otpada, a ne odlaganje otpada ganja komunalnog otpada s područja grada Varaždina od 20. 2. 2012. godine neustavna i nezakonita te je valja obustaviti od primjene.

unapređenju okoliša.

Nadalje, članak 6. Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada određeno je da je na odlagališta dozvoljeno samo odlaganje prethodno obrađenog otpada. Bez prethodne obrade moguće je odložiti samo inertni otpad ili drugi neopasni otpad kada njegova obrada nije tehnički izvediva ili ako njegova obrada ne smanjuje količinu ili svojstva otpada koji uzrokuju štetne utjecaje na okoliš ili ljudsko zdravlje ili se ne doprinosi smanjenju trajanja štetnog utjecaja na okoliš, osobito onečišćenju podzemnih i površinskih voda, tla i zraka, uključujući efekt stakleničkih plinova i smanjenju rizika za ljudsko zdravlje do kojega bi moglo doći uslijed odlaganja otpada i vijeka trajanja odlagališta.

Navedeni uvjeti za odlaganje otpada bez prethodne obrade nisu ispunjeni u konkretnom slučaju budući da se radi o komunalnom otpadu čija se vrijednosna svojstva mogu iskoristiti u materijalne i energetske svrhe te je moguće smanjiti količinu i volumen otpada, pa je predmetna Odluka suprotna Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada donesenom temeljem ovlaštenja iz čl. 33. Zakona o otpadu.

Sramotna izjava Gorana Habuša J Gradonačelniče, sramite se, jer svoje vlastite sugrađane i

poštene radnike, koji od svojih skromnih plaća također odvajaju i za vašu plaću, smatrate bezvrijednim beskičmenjacima Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Gradonačelnik Habuš je naš prosvjed sramotno i neprihvatljivo nazvao „težak oblik mobinga“, da ispadne kako smo svi mi, koji smo mirnim prosvjedom htjeli iskazati svoje nezadovoljstvo i strah zbog mogućeg gubitka svojih radnih mjesta, samo „lutke“ kojima upravlja netko „odozgo“.

Opravdan prosvjed Ističe se to u pismu koje su medijima uputile Marija Habajec, predstavnica radnika T7 VIS-a i VIS KG-a te članova sindikata, kao i Jadranka Kanižaj, predstavnica radnika i radničkog vijeća spomenutih poduzeća, povodom izjava koje je varaždinski gradonačelnik Goran Habuš dao u vezi prosvjeda zaposlenika ispred Gradske vijećnice. ”Izjava o mobingu je sramotna i daleka od prave istine te vrijeđa dignitet i ponos svakoga od poštenih

“

izjava o mobingu je sramotna i daleka od prave istine te vrijeđa dignitet i ponos svakoga od poštenih radnika koji se našao ispred Gradske vijećnice” radnika koji se našao ispred Gradske vijećnice. U prvom redu smo ljuti, jer je naš pokušaj da se izborimo za nešto što nam s pravom pripada ponovno ispolitiziran i to od strane gradonačelnika koji bi se trebao brinuti o sudbinama nas zaposlenih u

gradu Varaždinu, a ne bježati od nas kao od elementarne nepogode. Branili smo svoja uvjerenja i prava, stoga ne dopuštamo da nas itko, pa niti gradonačelnik ili pojedini gradski vijećnici, tretiraju na ovakav način”, navodi se u pismu.

Na prosvjedu je bilo, kako se dodaje, više od 250 radnika s vlastitim stavovima, uvjerenjima, ali i strahovima za sigurnije sutra.

Borba radnika ”Gradonačelniče, sramite se, jer svoje vlastite sugrađane i poštene radnike, koji od svojih skromnih plaća također odvajaju i za vašu plaću, smatrate bezvrijednim beskičmenjacima – i to u ovim vremenima kada se glas običnog malog čovjeka ne može čuti drugačije nego preko megafona i sa zviždaljkom na cesti. Ako gradonačelnika nije sram, nas radnike je sram da smo se našli na optuženičkoj klupi kao da tražimo nešto što nam ne pripada. I nemojte zaboraviti da su ovdje u pitanju naša radna mjesta, naši životi i sudbine naših obitelji, kruh za nas i našu djecu. Bunimo se, vičemo i

prosvjedujemo i radimo to s punim pravom jer ne prihvaćamo niti jednu političku opciju koja bi to nepravedno ugrozila. Zar gradonačelnik stvarno misli da nas netko treba natjerati da izađemo na ulice i borimo se za svoje obitelji”, pitaju predstavnice radnika i radničkog vijeća T7 VIS-a i VIS KG-a.

Na kraju pisma ističu da svima treba biti jasno da nisu marionete da bi se s njima manipuliralo. ”Nismo niti političari da bismo odlučivali za druge osim za sebe, ali nismo niti oni koji će šutke gledati kako drugi odlučuju o našim sudbinama. Stoga, prosvjed koji smo održali bio je naša, i samo naša radnička borba.

Ta borba ostat će naša osobna borba, jer nitko osim nas radnika – niti gospodin Habuš, niti gospoda vijećnici, pa niti prozvani gospodin Patafta, niti čelnici tvrtke T7 VIS – nisu, niti će biti, ugroženi na način na koji smo mi ugroženi”, naglašavaju predstavnice zaposlenika T7 VIS-a i VIS KG-a te dodaju da nikome ne žele da se nađe u njihovoj situaciji, ali se nadaju da oni koji ovo gledaju sa strane to shvaćaju.

12 Aktualno

28. veljače 2012., br. 406

OTKRIVAMO Anketa pokazala da Varaždinci žele da se što prije riješi pitanje bala

Varaždinci: Spremni smo na povećanje cijena J Anketu je proveo TIC na uzorku od 600 ispitanika. Njih 57,5 posto izjasnilo se da podržava povećanje računa, dok čak dvije trećine građana žale što Grad Varaždin ne koristi tvornicu za ekološku obradu komunalnog otpada Čak dvije trećine stanovnika Varaždina žale što Grad Varaždin ne koristi tvornicu za potpuno ekološku obradu komunalnog otpada po standardima Europske unije.

Pokazala je to anketa koju je na reprezentativnom uzorku od 600 ispitanika s područja grada Varaždina proveo TIC – Telefonsko-istraživački centar tvrtke Markot.

Ekološki osviješteni Čak 446 ispitanika ili njih 74,33 posto odgovorilo je da zna za tvornicu i da im je žao što je Grad Varaždin ne koristi.

Da im je svejedno koristi

li grad tvornicu za ekološku obradu otpada odgovorilo je svega 9,17 posto ispitanika, dok je samo njih 26 ili 4,33 posto odgovorilo da ih pitanje otpada u Varaždinu ne zanima.

Iz toga se može zaključiti da su Varaždinci itekako zainteresirani da se bale prestanu gomilati na južnom ulazu u grad. Još jasnije na to upućuju odgovori na pitanje o povećanjima računa za zbrinjavanje komunalnog otpada.

U vrijeme kada veliki broj ljudi jedva preživi od mjeseca do mjeseca, većina anketiranih se izjasnila da je spremna izdvaja-

ti više novca ako će komunalni baroknoga grada ekološki osviještena i da im nije otpad iz njihovih svejedno kako će se domaćinstava e š i v postupati sa smebiti zbrinut naj h i ćem. na ekološki etiran k n a Naime, na piprihvatljiv čnu i t i r k način. za om tanje bi li pod a p t držali inicijaTo č iju s o tivu za odvoz nije, od situac ornima drži v i zakopavanje 60 0 isi o ika odg n l e č 100.000 tona p i t anika a n o d a gr last baliranog otpanj i h 57,5 v u k s da iz Varaždina posto spregrad u druge općine u mno je za poHrvatskoj, samo je njih većanje računa, 16,67 posto odgovorilo podok se protiv izjasnilo tvrdno. njih 42,5 posto.

Za razliku od toga, više od Iz ankete se može zaključiti i to da je većina stanovnika polovice ispitanih, točnije

Istraživanje proveo TIC (Telefonsko istraživački centar) tvrtke Markot.tel. N:600. (broj ispitanika)

njih 51,83 posto, izjasnilo se protiv toga da se bale odvezu izvan njihovoga grada i negdje zakopaju.

Odgovornost Za trenutnu kritičnu situaciju s komunalnim otpadom u Varaždinu najviše ispitanika, njih 39,67 posto, odgovornima drži gradonačelnika i gradsku vlast.

Bivšu gradsku vlast odgovornima smatra 25,17 posto građana, a iza njih Vladu i Ministarstvo zaštite okoliša (11,67 posto).

Da je bivša Vlada kriva, smatra 9,83 posto anketiranih, dok

je njih 8,33 posto odgovorilo da smatra da je odgovorna T7 Grupa.

Od 600 ispitanika koji žive u Varaždinu, njih 9 ili svega 1,5 posto posto odgovorilo je da Varaždin nema kritičnu situaciju s otpadom.

EKOLOGIJA NAJVAŽNIJA

57,5

posto ispitanika spremno je za povećanje računa

Aktualno 13

28. veljače 2012., br. 406

PROPUSTI DJELATNIKA AGENCIJE

!

Na rješenjima u upisu u Upisnik OPG-a od studenoga 2010. pa negdje do svibnja 2011. godine nije navođeno da dokument treba biti dostavljen i u područni ured Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

!

Rješenja o upisu u Upisnik OPG-a su u HZMO poslana i s po 9 mjeseci zakašnjenja.

Umirovljenici su uredno primali pune mirovine iako su imali pravo na svega 20-ak posto. Posljedica je gomilanje duga.

Upisom u Upisnik OPG-a na umirovljenike na temelju profesionalne nesposobnosti počelo se gledati kao da su u radnom odnosu, jer je tako određeno Zakonom o mirovinskom osiguranju

ODJECI Nakon teksta u Regionalnom tjedniku javilo se 17 umirovljenika - dužnika

Najveći dug 22.000 kn!

J Umirovljenici na temelju profesionalne nesposobnosti za rad, koji su se upisali u Upisnik OPG-a nakon 1. studenoga 2010., zatražit će nazdor u područnim uredima Agencije za plaćanja Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Umirovljenici koji su postali dužnici zbog upisa obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) u Upisnik zatražit će od nadležnog ministarstva poljoprivrede nadzor u varaždinskom uredu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Naknada na burzi Najav ila je to kć i umirovljenika (podaci poznati redakciji), o čijem smo slučaju pisali prije dva tjedna.

Riječ je o umirovljeniku na temelju profesionalne nesposobnosti za rad.

On, kao i svi drugi koji primaju takvu mirovinu, a koji su se nakon 1. studenoga 2010. godine upisali

u Upisnik OPG-a, danas su osiguranje – izvijestila je kći dužni od oko 8.000 do čak umirovljenika.

Navodi da najveći dug 22.000 kuna! iznosi više od 3.000 - Nakon teksta u eura. - Riječ je o sluRegionalnom e š i v j a čaju koji nažalost tjedniku javilo n a k nije usamljen, nam se nedužni a u kada su se u očekivano pis u g Upisnik upisipuno ošteo zb a G OP vala po dva, tri ćenih ljudi, k i n s i Up člana obitelji njih 17. Svi čja u r d o - pojašnjava. su u mirovije s p ca Najveć i broj ni na temelju Ivan dužnika je s poprofesionalne dručja Ivanca, a po nesposobnosti za nekoliko ih je iz područja rad ili su pak bili prijavljeni na Zavodu za zapošlja- Novog Marofa, Ludbrega i vanje i primali naknadu do Varaždina. mirovine. I dok je umirovljenicima drastično smanjena Krive informacije mirovina, drugi su na burzi Svi oni su se u Upisnik zbog upisa u Upisnik ostali upisali nakon 1. studenog bez prava na naknadu. I 2010. godine. Toga dana je jedni i drugi dužni su Pore- na snagu stupio novi Zakon znoj upravi za doprinose za o mirovinskom osiguranju. mirovinsko i zdravstveno Prema njemu, u Upisnik su

se bez ikakvih posljedica mogli upisivati svi umirovljenici osim onih na temelju profesionalne nesposobnosti za rad.

Na njih se nakon upisa gledalo kao da su u radnom odnosu pa im je mirovina umanjena za čak oko 80 posto, a bili su dužni uplaćivati i doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

No u područnim uredima Agencije u Varaždinskoj županiji, gdje su se upisivali u Upisnik, o tome ih nitko nije informirao.

To, ističu, nije jedini i najveći propust.

- Na rješenjima o upisu sve do svibnja 2011. godine nisu navodili da će taj dokument biti dostavljen i u područni ured Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Zbog toga nitko

nije posumnjao da će upis u Upisnik imati bilo kakve posljedice na mirovine ili primanje naknade s burze - navodi.

A to nije sve.

- Rješenja o upisu su i s po devet mjeseci zakašnjenja slali u HZMO. Cijelo to vr ijeme umirovljenici su uredno primali mirovine sve dok iz HZMO-a nisu dobili obavijesti da po čak oko 80 posto mirovine moraju vratiti. Da su rješenja poslali, primjerice, s mjesec dana zakašnjenja, moj otac bi se odmah ispisao iz Upisnika i njegov dug HZMO-u bio bi 1.200 kuna, a ne 10.000 kuna – pojašnjava.

Upravo će zato svi od nadležnog ministarstva zatražiti zahtjev da se u područnoj službi Agencije za plaćanja u poljoprivredi obavi nadzor.

SLUČAJ OPG U BROJKAMA

1.

studenog 2010. godine na snagu je stupio novi Zakon o mirovinskom osiguranju. Njime određeno da se u Upisnik OPG-a bez iakvih posljedica mogu upisati svi umirovljenici osim onih na temelju profesionalne nesposobnosti za rad.

80

-ak posto je smanjena mirovina umirovljenicima na temelju profesionalne nesposobnosti za rad koji su se u Upisnik upisivali nakon 1. studenog 2010. godine.

100

-tinjak članaka Zakona o mirovinskom osiguranju nitko od umirovljenika nije čitao, a u područnim uredima Agencije za plaćanja u poljoprivredi nisu ih informirali o novim zakonskim odredbama.

DVOJBE Umirovljenici-dužnici sumnjaju u postupke djelatnika područnih ureda Agencije za plaćanja u poljoprivredi

Umirovljenike su namjerno pretvorili u dužnike?

U Agenciji odgovarali da posljedica na mirovine neće biti

Djelatnici područnih ureda Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u Varaždinskoj županiji su umirovljenike na temelju profesionalne nesposobnosti za rad “zadržavali” da se upišu u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG), navodi kći jednog od umirovljenika dužnika.

- Svih 17 ljudi koji su se javili kažu da su ih djelatnici navodili da se kasnije upišu u Upisnik. To mogu potvrditi i na primjeru svojega oca. On se u Upisnik prvi put pokušao upisati još u proljeće 2010. godine,

ali su mu djelatnice varaždinskog ureda Agencije govorile neka dođe kasnije. Na kraju se upisao 11. studenog 2010., nakon što je na snagu stupio novi Zakon o mirovinskom osiguranju. Da je to učinio samo dva tjedna ranije, ne bi danas imao dug od oko 13.000 kuna – ističe.

Osim toga, navodi da je većina ljudi djelatnike Agencije pitala hoće li biti kakvih posljedica po njihove mirovine i svi su redom dobivali odgovore da posljedica neće biti.

- Novi zakon je stupio na snagu 1. stude-

nog 2010. godine, a ljudi su takve odgovore dobili još u kolovozu 2011. godine.

U to su vrijeme zakonske odredbe na snazi bile već devet mjeseci - ogorčena je čitateljica.

Svih 17 dužnika ima gotovo identična iskustva. - S obzirom na to da svi navode isto, stječe se dojam da se ljude namjerno zavlačilo da se u Upisnik upišu nakon 1. studenoga 2010. Zašto, teško je reći, možda zato da se napuni državni proračun. Zvuči bedasto, ali sve upućuje na to - sumnja naša sugovornica.

14 Život CIJENA DJEVOJKE

!

Od 2.000 do 15.000 kuna, a ovisi o tome je li djevojka nevina

KAZNENO DJELO

28. veljače 2012., br. 406

ŠOKANTNO Očajni mladić romske nacionalnosti progovara

Prodali mu zaručnicu drugom za 10.000 kuna ILUSTRACIJA

J - Želim živjeti u društvu u kojem se takve stvari neće događati. Mi Romi Za trgovanje znamo što je to ljubav, i ljubav nije auto ljudima kazna od jedne do deset godina da se kupuje – ispričao je

!

zatvora

ŽELJKO BALOG:

“

Nismo trgovci bijelim robljem, oni sve izmišljaju jer se žele eksponirati.

RENATA SEVER:

“

Ima jako mnogo Roma koji razmišljaju drugačije od Željka Baloga, te javno osuđuju ovaj čin.

STATISTIČKI PODACI

103

slučaja trgovanja ljudima u Hrvatskoj od 2002. godine

NAJČEŠĆE ŽRTVE

!

Zbog seksualnog iskorištavanja žene i djeca se najbolje prodaju pa se na njima može zaraditi najviše novaca.

Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Priča poput one iz Siska gdje su roditelji 14-godišnjakinju prodali za konja ima i kod nas. Mlade Romkinje u Hrvatskoj još uvijek su žrtve ugovorenih prodaja.

Djevojke se prodaju za cijenu od 2.000 do 15.000 kuna, ovisno o tome jesu li djevice ili nisu i koliko imaju godina... Jednu takvu priču ispričao nam je mladić romske nacionalnosti koji se uskoro trebao oženiti, no tada su roditelji za mladu zatražili 10.000 kuna koje on nije imao.

priča. Objašnjava da cijenu djevojaka određuju roditelji, a na nju utječe je li djevojka nevina, kolika ima godina i drugo. Rekao je kako se prodaja žena po njegovim saznanjima događa gotovo svugdje gdje ima Roma.

Začarani krug

– Znam da se žene za brak prodaju u Međimurju, Varaždinu, Koprivnici... To je ono što znam. I možda je nekad toga bilo više, ali nerijetko se događa i danas – kaže. Što se događa s djevojkom s kojom se trebao oženiti – ne zna. – Ne možemo se vidjeti, ni čuti, ona je praktički zatvorena u toj Znam što je ljubav Roditelji su joj tada našli kući – kaže.

Policiji se slučaj ne usudi drugog mladića koji je mogao platiti „miraz“. - Želim prijaviti jer se boji za sigurživjeti u društvu u kojem nost sebe i svoje obitelji. se takve stvari više neće Policija s druge strane ne događati. Mi Romi znamo može intervenirati bez prijave i to je začarani krug. što je to ljubav, - Ako netko ima ikakvih i ljubav nije ć i d konkretnijih saznanja auto da se mla e s o takvim događanjikupuje – ako k i d r v k t ma, potrebno ih je priča naš bra a z e k dojaviti najbližoj sugovoj e o j v d o t o policijskoj postaji vornik ju g koja će poduzimati kojeg proda je gdje d g zakonom predviđeć e m o u sv a ne mjere – poručili zvati MirRom a m i su iz policije. Dobra visad. Kaže jest je da je iz začaranog kako on nije kruga ipak moguće pobjeći. imao novaca kupiti svoju odabranicu, ali da i je Tako je početkom prošle – zar je to normalno? – Pa godine jedna maloljetna ne želim je kupiti. Ona je Romkinja iz međimurskog osoba, a ne stvar – očajan Piškorovca pobjegla jer ju je. - Ima nas mlađih koji je otac želio prodati za gajse protivimo takvim „obi- bu piva. Ona je svoju priču čajima“, ali većina prodaju tada ispričala novinarima djevojaka i žena prihvaća. nakon čega je doživjela Da njezina obitelj sazna da veliku osudu svojih romskih sam ih prijavio, ne znam sunarodnjaka i sada više ne što bi mi napravili, a i cijelo želi javno pričati o tome što selo bi bilo protiv mene – je proživjela.

Vrlo je teško razlučiti prisilne od dobrovoljnih brakova i radi li se pritisak na djevojku

Željko Balog: Oni su sve izmislili!

Za komentar ovih slučajeva pitali smo i predsjednika Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije Željka Baloga, koji tvrdi da su ove i slične priče izmišljene!

– Ona se željela eksponirati i biti malo u centru pažnje i neoprostivo je uvrijedila roditelje izmislivši takvu laž – komentirao je slučaj djevojke iz Piškorovca.

- Što se tiče ovog mladića koji tvrdi da

su mu zaručnicu prodali, najvjerojatnije se dogodilo to da je ona otišla s drugim, pa je on sada povrijeđen i izmišlja takve priče – zaključio je Balog.

Da bi nešto od ovih slučajeva moglo biti istina, nije želio uzeti u obzir. Balog priznaje da maloljetničkih brakova među Romima ima. – Radi se o tome da mlade djevojke trče za starijima zbog novaca – smatra Balog.

IZDVOJENO Romi nerado iznose svoje običaje o sklapanju braka u javnost kako bi sačuvali svoj identitet

Protiv “običajnih” brakova trebaju se boriti Romkinje

Djecu, pripadnike manjine, treba odmalena pripremati za život

- Običajni brakovi se sklapaju najvećim dijelom uz dogovor roditelja budućih partnera, no pripadnici romske populacije nerado iznose ove običaje u javnost, nastojeći ih sačuvati od “javnosti” kao dio kulturnog identiteta – objasnila je Renata Sever iz čakovečkog Centra za socijalnu skrb. Kaže i kako je vrlo teško razlučiti dobrovoljne od prisilnih brakova. - Ne možemo govoriti o tome koliko je “dogovorenih

brakova” - što implicira neku vrstu prisila na mladi par, a koliko je “običajnih brakova” sklopljeno po volji mladog para. Isto tako je teško reći što je u stvari pritisak na, recimo, mladu djevojku - direktno nagovaranje na udaju ili proces rodne socijalizacije koji je svojim mehanizmima usmjerava i priprema na život jedino i isključivo kao suprugu i majku – objašnjava Sever. - Predstavnici romskih udruga i njihovi

politički predstavnici, naročito članice ženskih romskih udruge jasno se izjašnjavaju protiv sklapanja običajnih brakova maloljetnih osoba – ističe Sever koja smatra ima jako mnogo onih koji razmišljaju drugačije od Željka Baloga.

- Ženske udruge provode na nekim područjima i edukacije mladih djevojaka i žena i javno istupaju govoreći o ovoj temi. Naše je iskustvo da su predstavnici romskih udruga

s područja Međimurske županije osudili ovu pojavu, no dojma smo da nisu u stanju, osim represije, predložiti način da se ova pojava smanji ili potpuno nestane – rekla je Sever. Zaključila je kako su udruge žena Romkinja i njihove edukativne radionice jedan od najboljih medija za prenošenje znanja i osnaživanje žena, jer je prihvatiljivije čuti neke informacije i znanja od pripadnika vlastite kulture.

28. veljaÄ?e 2012., br. 406

Shopping preporuka 15

16 Shopping preporuka

28. veljaÄ?e 2012., br. 406

28. veljaÄ?e 2012., br. 406

Shopping preporuka 17

18 Život

28. veljače 2012., br. 406

OPASNOST Krovište Osnovne škole u Martijancu još uvijek prekrivaju stare salonitne ploče

U OŠ Martijanec đacima prijeti - azbestna prašina!

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Postavljanje novog krovišta je predviđeno u sklopu adaptacije i dogradnje školske zgrade. Kada će radovi početi, nije poznato

“Sigurnost i zdravlje djece u Osnovnoj školi Martijanec ugrožava azbestna prašina, jer je škola još uvijek prekrivena starim i dotrajalim salonitnim pločama koje su, prema važećim propisima, štetne i zabranjene za upotrebu u građevinarstvu pa ih treba što hitnije promijeniti.” Ustvrdio je to u reagiranju Franjo Golubić, bivši načelnik općine Martijanec koji je sada vijećnik u Općinskom vijeću.

Škola dotrajala Opasnost od azbestne prašine navodi kao jedan od argumenata zbog kojeg djeca iz naselja Poljanec od nove školske godine ne bi nema a trebala pohađati OŠ ja d Martijanec, kojoj su saznan itne pripali novom odn lukom o upisnom su salo ećene, š području, nego bi i ot ploče i bilo dalje trebali pohađašto b o ti OŠ Ludbreg.

No bez obzira na to opasn u koju će školu roditelji Osim škole u Martijancu, salonitne ploče i na krovištima OŠ Ludbreg i Druge gimnazije iz Poljanca upisati svoju djecu, ostaje činjenica da je - Tada smo propustili prvu Sonja Huzjak, Franjo Golubić, škola u Martijancu prekrivena priliku za modernizaciju škole, ravnateljica OŠ bivši načelnik salonitnim pločama. a gospodin Golubić je odbio i - Već se gotovo deset godina drugu priliku, kada je Varažborim da se te ploče uklone. dinska županija i za OŠ MartiVeć se 10 godina Načelnik ne Sve je počelo još 2003. godine janec ponudila rekonstrukciju borim za to da može biti kada je Franjo Golubić bio i dogradnju po JPP-u. Nažalost, odgovoran. Županija načelnik Općine Martijanec. nakon toga nije učinio ništa da se salonitne ploče Škola je tada sama platila se škola modernizira - ističe uklone s krovišta je na prijedlog izradu idejnog rješenja, a go- ravnateljica. škole. Međutim, bivši ravnateljice i Školskog dinu dana kasnije podržala nas je i Varaždinska županija.

Prioriteti i novac načelnik je odbio bilo vijeća trebala ukloniti Međutim, kada je Županija poGolubić, međutim, tvrdi da ploče i to novcem za nudila potpisivanje sporazuma on nije odgovoran. - Varaždin- što sufinancirati iz o financiranju projekta, bivši ska županija je, bez obzira na općinskog proračuna.” tekuće održavanje.” načelnik odbio ga je potpisa- adaptaciju ili dogradnju školti – navodi ravnateljica škole ske zgrade, trebala iz sredstava Sonja Huzjak. za tekuće održavanje maknuti biti uklonjene? - Postavljanje Dakle, salonitne ploče će biti Podsjeća da je to bilo prije ploče i postaviti novo krovište. novog krovišta je predviđeno u uklonjene čim počnu radovi. početka dogradnje i adaptacije A sve na prijedlog ravnateljice, sklopu adaptacije i dogradnje Kada će to biti, ovisi o novcu, škola u Varaždinskoj županiji odnosno Školskog odbora – školske zgrade za što je izrađe- ali je riječ o jednom od priopo modelu javno-privatnog odgovara Golubić. na cjelokupna dokumentacija riteta Županije – istaknula je partnerstva.

No kada će salonitne ploče i pribavljene su sve dozvole. Huzjak.

“

“

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

Djeca nisu u opasnosti!

- Prema našim informacijama, salonitne ploče postoje i na drugim školskim objektima, kao, primjerice, u osnovnoj školi Ludbreg i Drugoj gimnaziji u Varaždinu. Sve se naše škole dobro održavaju i redovito kontroliraju tako da djeca nisu ni u kakvoj opasnosti, jer nemamo saznanja da postoji bilo kakva oštećenost salonitnih ploča, a time i mogućnost eventualnog oslobađanja azbestne prašine, odnosno njezinog udisanja – istaknuli su u Varaždinskoj županiji u pisanom odgovoru. Dodaju da je, iako nema razloga za brigu oko sigurnosti i zdravlja djece, neupitno da bi i Županija bila mnogo sretnija kad bi se krovišta sanirala i zamijenila u što skorijem roku, no zbog financijskih ograničenja to nije moguće odraditi preko noći.

RADOVI Ne zna se hoće li rekonstrukcija i dogradnja Osnovne škole Martijanec početi ove godine

Županija: “Promjena salonitnih ploča bit će prioritet”

Nema razloga za brigu o zdravlju djece, kažu u Županiji

Varaždinska županija je osnivač OŠ Martijanec. Je li sukladno tome dužna promijeniti salonitne ploče na školskoj zgradi iz sredstava za tekuće održavanje, što tvrdi bivši načelnik općine Martijanec Franjo Golubić? - Sukladno operativnim planovima investicijskog održavanja, prilikom rekonstrukcija krovišta, mijenja se i pokrov, a tako će se postupiti i u slučaju škole u Martijancu – odgovaraju iz Varaždinske županije. Navode

da su upoznati s činjenicom da salonitne ploče prekrivaju kroviše OŠ Martijanec, ali i činjenicom da je taj problem već dvaput mogao biti riješen. - Škola je svojevremeno bila izradila idejno rješenje za rekonstrukciju škole, koje je godinu dana kasnije podržala i Varaždinska županija, a svojevremeno je Općini bila ponuđena i mogućnost rekonstrukcije i dogradnje škole po modelu JPP-a, no nažalost ništa od toga nije

bilo prihvaćeno pa ni realizirano - navode.

Dovršena je sva dokumentacija te su ishođene sve potrebne dozvole za adaptaciju i dogradnju OŠ Martijanec.

Kada bi mogli početi radovi te, ako neće početi ove godine, hoće li Županija financirati uklanjanje salonitnih ploča i postavljanje novog krovišta?

- Radovi bi, gledano po fazi pripremljenosti projekta, mogli početi odmah, ali trenutno se još uvijek traže izvori

financiranja ove investicije procijenjene vrijednosti od oko 17 milijuna kuna. Najvažnije je da je kompletna dokumentacija za dogradnju škole pribavljena te vjerujemo kako ćemo tijekom ove godine započeti s realizacijom projekta. U slučaju da tome ne bude tako, rekonstrukcija krovišta i mijenjanje salonitnih ploča predstavljat će prioritet u godišnjim programima održavanja naših školskih objekata – odgovorili su.

ARHIVA RT

J Škola je prekrivena dotrajalim pločama koje su štetne i zabranjene pa ih treba hitno promijeniti, ustvrdio je Golubić

Oglasi 19

28. veljače 2012., br. 406

OTKRIVAMO IANA ipak na hrvatskom tržištu

IANA ostaje u Varaždinu!

Iskoristite priliku: u trgovini IANA popust od 50 % na odjeću iz prošlih kolekcija

Talijanski dječji modni brend IANA prošle je godine doživio značajne promjene koje su rezultirale raskidom ugovora sa svim uvoznicima kako iz Hrvatske, tako i s ostalim zemljama, a budućnost IANA-e ostala je neizvjesna. No novi vlasnik brenda IANA sve je vlasnike autoriziranih trgovina pozvao u Italiju i upoznao ih da je njegov cilj daljnje razvijanje brenda, pomno praćenje potreba djece, podizanje kvalitete odjeće do savršenstva uz zadržavanje postojećeg nivoa cijena.

U tijeku je sklapanje novih ugovora, proizvodnja dječje odjeće se nastavlja i nova kolekcija za ljeto ponovo će biti dostupna širom svijeta, pa tako i ma-

lim Varaždincima! Trgovina IANA na Kapucinskom trgu 5 u Varaždinu nastavit će 10-godišnju tradiciju i za naše najmlađe i nadalje nuditi kvalitetnu, udobnu, modernu dječju odjeću za svaku priliku. Novost je što će trgovina iz autorizirane postati multibrand, što znači da će uz odjeću IANA, koja će biti primarna, nuditi i odjeću drugih domaćih i inozemnih proizvođača, igračke, dječju opremu.

Do dolaska ljetne kolekcije, IANA trgovina odobrava popust od 50 posto na odjeću iz prošlih kolekcija, a već je u prodaji i nova kolekcija drugih brendova. Širok asortiman kvalitetnih proizvoda, prihvatljivih cijena, namijenjen djeci

svih uzrasta zaista je razlog za posjet trgovini IANA na Kapucinskom trgu 5, gdje će vas osoblje s puno pažnje uslužiti i ispuniti vaše želje i očekivanja.

20 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti

28. veljače 2012., br. 406

POMOĆ OBITELJI LESKOVAR

Skupljeno 46.000 kn, a akcija se nastavlja U požaru koji je izbio 3. veljače, u potpunosti je uništena kuća obitelji Leskovar u Gornjem Ladanju. S obzirom na razmjere štete, načelnik općine Vinica obećao je pomoć iz proračuna Općine te pokrenuo inicijativu prikupljanja dobrovoljnih priloga mještana potrebnih za obnovu kuće. Do sada je prikupljeno 46.000 kuna i ta su sredstva deponirana na žiro-računu Općine. Mještani općine Vinica odazvali su se u velikom broju akciji prikupljanja pomoći. Stoga načelnik iskazuje zahvalnost svim domaćinstvima koja su dala svoj dobrovoljni prilog kao i svim volonterima koji su tijekom prošlog tjedna obišli naselja Gornje Ladanje, Marčan, Vinica i Donje Vratno. Sljedećih dana volonteri će obići i domaćinstva u naseljima Pešćenica Vinička, Goruševnjak i Vinicabreg, a svi mještani koji se nisu zatekli u kući prilikom obilaska volontera, ukoliko žele, mogu svoj dobrovoljni prilog dati u Općini Vinica.

Sva prikupljena sredstva su namjenska i utrošit će se na sanaciju kuće obitelji Leskovar isključivo prema specifikaciji i troškovniku potrebnih radova. Načelnik Marijan Kostanjevac je istaknuo da će Općina Vinica također u proračunu osigurati dio potrebnih financijskih sredstava, a također moli i potencijalne sponzore građevinskim materijalom potrebnim za obnovu kuće, da se jave na telefon Općine Vinica 042/722-233.

Općina Vinica

NAJAVA

NACIONAL.HR

Predavanje Željka Mavrovića

REAGIRANJE Bonus grupa o osobnim podacima sudionika nesreća

Osobne podatke ne zloupotrebljavamo! Čitajući tekst u 7Plus Regionalnom tjedniku moram priznati da sam sâm o sebi stvorio negativni dojam iako je to prilično teško. Naime, čovjek sam sebi najlakše oprašta. No idemo ispočetka pa ću si možda i oprostiti. Nije točno da se radi o zaštićenim podacima s obzirom na to da sudionici prometnih događaja prvo daju jedan drugome svoje podatke. Nakon toga ih daju u servisima kod popravka automobila pa potom kod osiguravatelja, pa kod liječnika, pa na policiji, pa svjedocima.

Nakon toga HUO (Hrvatski ured za osiguranje) preuzima podatke prometnih nesreća koji se pojavljuju u crnim kronikama, na portalima, pa slike prometnih nesreća osvanu na novinskim stranicama itd. Ako vam je posao organizacija naplate štete nastale u prometnom, onda je vaš posao istražiti sve moguće izvore, da biste detektirali svoje potencijalne klijente.

I sada bih uz respekt prema izvoru naveo “Tko kuca otvorit će se, tko traži naći će, tko pita odgovorit će se”. U pokušaju da riješimo još jedan nesporazum, netko je na kućnim vratima tek onda ako je pozvan od strane ostećenog. Pa bih ponovio “Nazvala sam da ih pitam o čemu je riječ, a za pola sata agent mi je bio u stanu.” Da točno, jer je gospođa to tražila. U prilogu dostavljam kopiju raspravnog zapisnika iz kaznenog postupka, gdje je gospođa pred sudom iskazivala to što je predmet njenog kasnijeg komentara.

Ja, doduše, ne mislim da ovo smijem, ali sam se usudio s obzirom da vidim u okviru

TV Dnevnika HRT-a snimke iz sudnice, gdje se sudi ljudima koji su tek optuženi, a prilično su daleko do pravomoćnosti. (...)

Ono što ću ovdje ponoviti je da se ispričavamo svima onima koji su se osjetili uznemirenim nakon našeg poziva, time da zahvaljujemo svim našim klijentima s područja varaždinske regije koji su nam ukazali povjerenje i nadam se da smo ukazano povjerenje opravdali. Posebno onima, a i njih nije mali broj koji dođu zahvaliti, jer smo ih upozorili da imaju pravo na naknadu štete, a da to nisu znali pa i onima koji su došli do nas nakon bezuspješnog traženja naknade štete i kojima smo uspjeli štetu nadoknaditi.

E sada nešto o odvjetnicima. Drago mi je što je gospodin Leo Andreis kao predsjednik Hrvatske odvjetničke komore podnio prijavu nadležnim tijelima u cilju zaštite odvjetničke profesije, a i zaštite građana.

Ono što mi je žao jest da je isti gospodin zaboravio reći da su prijave odbačene jer se ne radi o nikakvom nadripisarstvu, koje je, usput rečeno, izbačeno kao kazneno djelo iz zakona, već se radi o organizaciji naplate štete, odnosno marketingu koji kao rezultantu (u našem slučaju) angažira odvjetnika za zastupanje. Gospodinu Leu Anreisu bih skrenuo pažnju da se njegovi odvjetnici, ako možda ne zna, skrivaju iza pojedinih agencija koje su osobno registrirali za istu djelatnost kojom se i mi bavimo ili su povezani s nekim liječnicima ili s nekim policajcima.

Razlika je što mi kao agencija angažira-

mo odvjetnike, a usporedo odvjetnici iz Odvjetničke komore osnivaju agencije čak i pod svojim imenom iako vrlo često pod tuđim. Ono što ja mislim je da sve nas ocjenjuju naši klijenti ili naše stranke i sve do kada svoj posao radimo korektno i profesionalno, očekujemo da to možda smeta odvjetnike, ali se mi ne osjećamo ugroženim.

Novinski tekst koji je objavljen u svim segmentima je točan ako krećete iz pozicije da ste se željeli tajno sudariti i o tome želite šutjeti.

Isto tako je točan ako smatrate da se radi o zaštićenim osobnim podacima. Ja bih samo želio razjasniti da se vaši podaci nalaze u raznim oblicima na internetskim stranicama - telefonski brojevi, adrese, da se u pojedinim poduzećima nalaze liste imena i prezimena zaposlenika pa i njihova funkcija u poduzeću, da se bolovanja otvaraju i zatvaraju pod određenim šiframa te da je ostatak istraživanja u području poslovne tajne iako se možemo zajedno prisjetiti gospodina Orwella.

I za kraj, podatak do kojeg dolazimo, upotrebljavamo, a ne zloupotrebljavamo upozoravajući vas da imate neko pravo, a vaša odluka je da li ćete prihvatiti našu asistenciju ili ćete to učiniti sami. Osobno potpisujem ovaj tekst zato što smatram da posao naknade štete znamo raditi, da se trudimo biti bolji od konkurencije pa i bolji od odvjetnika. Bilo bi čudno da nikome ne smetamo.

Mihael Hribar

REAGIRANJE Vlasnik Doma Novi život o odnosima s Bonus grupom

U Domu oprema Bonus grupe U utorak 28. veljače u skupštinskoj dvorani Varaždinske županije, Franjevački trg 7/I, Varaždin, bit će održano predavanje o ekološkoj proizvodnji. Održat će ga Željko Mavrović, poljoprivredni poduzetnik u ekološkoj proizvodnji.

Udruga Arka

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Augusta Šenoe 10, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

U tekstu “Kako zaštićeni osobni podaci sudionika prometnih nesreća dolaze u krive ruke” objavljenom u prošlom broju Regionalnog tjednika spomenuli ste i Dom Novi život kojega sam ja, Boris Solomun, osnivač i vlasnik, ali u netočnom kontekstu.

Ne uzlazeći u meritum problema o kojem pišete između “Bonus osiguranja i njihovih klijenata”, o čemu ja ne znam apsolutno ništa, želim izvijestiti o tome kako je točno da sam prijatelj s vlasnikom Bonus grupe Mihaelom Hribarom dugi niz godina, a poslovne odnose tvrtki koje pojedinačno vodimo za sada držimo izvan okvira našeg prijateljstva.

Točno je isto tako i to da je donedavno Bonus grupa imala iznajmljen ured u varaž-

dinskom hotelu Turist kojega je gospodin Hribar iz njemu znanih razloga odlučio privremeno zatvoriti te nastaviti djelovanje iz svojeg središnjeg Ureda tvrtke u Zagrebu. Gospodin Mihael Hribar, inače po struci diplomirani pravnik s 40-godišnjim iskustvom, pri toj me odluci prijateljski zamolio da opremu iz zatvorenog ureda odloži u mojim poslovnim prostorima kako je ne bi vraćao u Zagreb te ponovno u Varaždin s mogućnošću, kad se za to stvore uvjeti, otvori svoj ured u Domu Novi život, što se za sada nije dogodilo.

Kako bi se ta mogućnost kroz vrijeme ostvarila, tvrtke Bonus grupa d.d. i Dom Novi život prethodno će potpisati Ugovor o iznajmljivanju prostora te će o tome

gospodin Hribar obavijestiti kroz pravnu proceduru Trgovački sud o otvaranju svoje podružnice kako bi formalno-pravno mogao iz novih prostora djelovati na tržištu.

Za sada ostaje samo činjenica kako je u mojim poslovnim prostorima odložena njegova informatička oprema i nitko od njegovih zaposlenika pa niti gospodin Prstec kojeg također u tekstu spominjete ne dolazi u Dom Novi život na posao, niti obavlja djelatnost ureda za osiguranje iz Doma Novi život. Sve činjenice koje sam iznio kroz ovaj demantij su pravno i utemeljene i u tom smislu su proturječne onom dijelu teksta u kojem spominjete Dom Novi život.

Boris Solomun

Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti 21

28. veljače 2012., br. 406

SLAVLJE U Strojarskoj i prometnoj školi školovanje završili obrađivači

Ispraćeni su zimski maturanti!

U Strojarskoj i prometnoj školi u Varaždinu održan je svečani ispraćaj maturanata za zanimanje obrađivač na numerički upravljanim alatnim strojevima. Radi se o redovitim maturantima čije je školovanje trajalo 3,5 godina pa, za razliku od ostalih maturanata, završne svjedodžbe dobivaju u zimskom roku po čemu su jedinstveni u cijeloj županiji.

Inače, obrađivači na numerički upravljanim alatnim strojevima rade na CNC strojevima (računalom kontrolirani strojevi) i klasičnim strojevima u proizvodnji strojnih dijelova i uređaja u industrijskim tvrtkama i obrtničkim radionicama te u pogonima za održavanje i remont strojeva i uređaja.

Uz to, podešavaju i pripremaju CNC strojeve za izvođenje zadanih operacija

te rješavaju različite problemske situacije upravljanja strojeva pri čemu koriste mjerne alate, naprave i pribore za CNC strojeve.

Također poznaju najnovije načine korištenja računala u proizvodnim procesima (CAD/CAM tehnologija) te se samostalno služe korisničkim programima za crtanje i programiranje CNC strojeva.

Ravnatelj škole Milan Žunar izrazio je nadu da će maturanti sa svojim znanjem

uspjeti pronaći posao u ovo teško vrijeme ekonomske krize.

Varaždinska županija

ČITATELJI PIŠU U Sračincu i Svibovcu zavladale male i velike maškare

Puno veselja na fašnički utorak

Na fašnički utorak veselo je bilo u Sračincu i Svibovcu. U jutarnjim satima održan je veseli “sastanak” u općinskoj zgradi, gdje su zamaskiranu djecu iz Dječjeg vrtića Bambi dočekali i počastili načelnik, zamjenik načelnika i djelatnici Općine.

Djeca su im uzvratila na najbolji način koji znaju - pjesmom i veseljem.

Poslijepodne je bilo rezervirano za Fašnik v Svibovcu - tradicionalni događaj koji se u ovom mjestu pored Drave održava već više od 100 godina. Ovdje su se pjesmom

i šaljivim igrokazima predstavila djeca iz vrtića Bambi i učenici područne škole iz Svibovca Podravskog.

Nakon njih došli su na red i oni stariji, iako se za neke od njih i ne bi moglo reći da su postali ozbiljni za svoje godine (barem ne na fašnik). Službeni dio “vjenčanja” bio je brzo gotov, a raspoloženu publiku zabavili su rimovani štikleci o aktualnostima (poštede nije bilo ni za načelnika i općinsku upravu) i mjesnim “herojima” koji su u prošloj godini nekim svojim “uspjehom” zaslužili ovu posebnu čast.

I ove godine uspješni organizatori fašnika bili su članovi Udruge za očuvanje starih običaja Črepičar i Mjesni odbor Svibovec Podravski.

Zvonimir Mikašek

ČITATELJI PIŠU U Domu svete Ane Fašnički ples s gostima iz Petrijanca

Mušketiri i junaci s umirovljenicima kojima se izrađuju ukrasni predmeti od različitih materijala, ručni radovi, nakit, slike, plakati i čestitke.

Radionice u Domu svete Ane vodi socijalna radnica Marina Kolmačić.

Na radionice se posebno rado odazivaju dugogodišnji korisnici i članovi kreativne grupe.

To su: Veronika Bogunović, Sonja Kustor, Stjepan Kerovec, Ana Uranić, Marija Krstin, Nada Špernjak i Anka Težak.

Dom sv. Ane

Na ovogodišnjem Fašničkom plesu u Domu svete Ane u Babincu nastupala je plesna grupa Kulturnoumjetničkog društva Petrijanec koju vodi Katarina Kostanjevec.

Gosti su bili maskirani u različite likove iz bajki, bilo je i akcijskih junaka te hrabrih mušketira koji su plesali i veselili se s korisnicima doma.

Nakon plesa djeci i roditeljima su podijeljena licitarska srca koja su izradili i ukrašavali korisnici doma.

Dva puta tjedno u domu se održavaju kreativne radionice na

Tim civilne zaštite općine Sračinec Prošle nedjelje održano je postrojavanje članova Tima civilne zaštite opće namjene općine Sračinec. Tim djeluje na području općine, a broji ukupno 25 članova.

Nakon uvodnog dijela u kojem je obavljena prozivka članova tima i uvodnih riječi načelnika Božidara Novoselca, predavanje o ulozi civilne zaštite i djelovanju u slučaju prirodnih katastrofa i nesreća koje prouzrokuje čovjek održao je Josip Hrženjak iz Područnog ureda za zaštitu i spašavanje. Istaknuo je kako

uvijek treba biti spreman za djelovanje u slučaju nesreće.

Općina Sračinec leži u blizini rijeke Drave i akumulacijskog jezera HE Varaždin što predstavlja potencijalnu opasnost od poplave, nalazi se na području koje može pogoditi potres do 7 stupnjeva po Merkaliju, kroz Sračinec prolazi vrlo frekventna državna cesta kojom se prevoze i opasni tereti, uvijek je prisutna opasnost od izbijanja požara, vremenskih neprilika i slično. (...)

Općina Sračinec još je 2010. godine donijela službeni akt pod nazivom “Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i velikih nesreća za područje Općine Sračinec”, a na snazi su i Plan civilne zaštite Općine Sračinec i Plan zaštite i spašavanja Općine Sračinec. Ovo su dokumenti u kojim su definirani postupci i njihovi nositelji u slučaju nesreće.

Općina Sračinec

VRTIĆ DJEČJI SVIJET

U Skoplju osvojili treće mjesto!

U listopadu 2 011 . D j e čj i likovni centar iz Skoplja “13. studeni ” po vodom Dana oslo b o đ enj a Skoplja organizirao je tradicionalnu dječju međunarodnu izložbu dječjih likovnih radova na temu „Flora i fauna – izvor života i ljepote“. Natječaj je bio namijenjen djeci od 4 do 18 godina starosti. Djeca Mila Mitrović, Patrik Kišićek, Noela Vukov i Rea Vegar pod vodstvom odgajateljice Dijane Ptiček izradili su likovni rad na temu „Ljepota prijateljstva“.

Tijekom izrade slike djeca su se upoznala s narodnim nošnjama, zastavama te glazbom Makedonije. S obzirom na to da je glazba podsjetila djecu na ples u kolu, pri čemu je najvažnije da se s prijateljem držiš za ruke, tako su i prikazali pojam prijateljstva – ruke koje nas spajaju i povezuju.

Za likovni rad djeca i Dječji vrtić „Dječji svijet“ nagrađeni su trećim mjestom, o čemu ih je izvijestilo Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Nakon izložbe radovi su pohranjeni u Dječjem likovnom centru iz Skoplja.

Dječji svijet

ČRNI MAČEK LUDBREŠKI

Gosti na karnevalu u Makedoniji Članovi udruge “Črni maček ludbreški”, njih osamnaest, tri su dana, do 24. do 26. veljače, boravili u Makedoniji, u Strumici.

Tamošnji karneval jedan je od najvećih u Europi s tradicijom od gotovo pet stoljeća! Toliko je upravo i stara pronađena replika maske koju je izrazito gostoljubivi domaćin poklonio našim “mačkima”. Prema riječima “doživotnog počasnog predsjednika” ludbreške udruge Stanka Žnidarića, cijela je Strumica (60.000 stanovnika, s okolicom 130.000) bila maskirana što je bilo zaista fascinantno.

Neven Jerbić/www.ludbreg.hr

TOPLIČKI TUREN

Ljepota za oko i dušu Da v Toplice dojdete, ali tu živite, lepo je videti novouređeni zvonik na crkvi svetoga Martina. Ljepoti takvoj doprinosi i otkucaj sata koji je proradio nakon više od 20-godišnjeg sna. Kakva je to ljepota za oko i dušu prolazniku i domaćem stanovniku!

Stari Topličanci bi rekli da je turen zrihtan kak mladenec, a vura se vrti i ob vuri i frtalki zvoni. Zato fala crkvenom vijeću i našem župniku Stjepanu Mostečaku kaj dečki delaju, al se ne fale i ne filozofiraju. Zaslužuju sve pohvale i župnik i vijeće, a za planirano unutrašnje uređenje crkve trebat će im novaca i sreće.

Krunoslav Janušić

Hvala za čišćenje!

Gospodinu Tomislavu Osonjačkom (ŽUC), Danijelu Mačeku i njegovim djelatnicima veliko hvala što su nam omogućili čišćenje lokalne ceste do županijske ceste u mjestu Belščaki.

Branka Županić

22 Život

28. veljače 2012., br. 406

DOZNAJEMO Sezonski poslovi (ni)su spas za nezaposlene

Prošle godine u Njemačkoj radilo 5.000 hrvatskih sezonaca

Nađite sezonski posao u Njemačkoj Dobra vijest za one koji bi za sezonskim poslom otišli u inozemstvo je to da mogu otići u Njemačku.

Naime, to je za sada jedina zemlja s kojom je Hrvatska uspjela urediti zakonski i pravni okvir o određenom sezonskom radu. Sezonskim radnicima se nude poslovi u sljedećim djelatnostima: poljoprivreda, ratarstvo, vrtlarstvo, vinogradarstvo, šumsko gospodarstvo, prerada voća i povrća, piljenje, struganje i impregnac ija dr veta, hotelijerstvo i ugostiteljstvo, područje zabave. U kalendarskoj godini radnici mogu sezonski raditi najdulje šest mjeseci. Izuzetak su sezonski radnici koji se zapošljavaju u zabavnoj djelatnosti i mogu raditi do devet mjeseci.

Sve zainteresirane osobe za sezonsko zapošljavanje u SR Njemačkoj popunjavaju obrazac prijavnice te takvu popunjenu prijavnicu dostavljaju ili svom savjetniku za zapošljavanje ili osobi koja je u Područnoj službi Varaždin

zadužena za zapošljavanje u inozemstvu. Obrazac se obvezno popunjava na njemačkom jeziku. tako popunjene prijavnice služe za predselekciju kandidata. Ukoliko kandidat odgovara postavljenim uvjetima, prijavnica se prosljeđuje u Središnji ured za zapošljavanje u

s

ezonski radnici u ugostiteljstvu i poljoprivredi u Njemačkoj mogu boraviti 6 mjeseci

inozemstvu, nakon čega poslodavac odlučuje kome će ponuditi ugovor. U finalnoj fazi ugovori iz Njemačke stižu u HZZ, te se osobno uručuju nositelju ugovora. Veleposlanstvo SR Njemačke temeljem tog ugovora izdaje ulaznu radnu vizu za SR Njemačku. Prema informacijama sa Zavoda, prošle godine u Njemačkoj je radilo oko 5.000 hrvatskih sezonaca.

Nove šanse za posao s ulaskom u EU

Ulaskom u EU hrvatski će se građani moći slobodno zaposliti u zemljama Unije bez posebnih odobrenja ili radnih dozvola, osim u onim zemljama koje odluče zadržati postojeća ograničenja u svojim nacionalnim pravima najduže u razdoblju od dvije, pet ili sedam godina od dana pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. - Iako će pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji hrvatski radnici biti izloženi većoj konkuren-

ciji na tržištu rada, jednako tako moći će konkurirati svojim znanjem i sposobnošću na tržištima drugih članica Unije – objasnila je Jasenka Hutinski te dodala kako mogućnosti zapošljavanja prvenstveno ovise o situaciji na nacionalnim tržištima rada te razvoju pojedinih gospodarstava. Mnogi mladi upravo odlazak u neku od zemalja Europske unije vide kao jedino rješenje za svoju nezaposlenost.

Najtraženija zanimanja su kuhar, konobar, pizza majstor i kuhinjski radnik

Malo Varaždinaca će raditi u sezoni J Iz Varaždinske županije lani tek 115 sezonskih radnika

Treba prihvaćati zaposlenja koja se nude

Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Marija Rajić (29) iz Varaždina dvije godine radila je u sezoni kao sportska animatorica. – Radilo se po cijele dane i nekima je možda i bilo naporno, ali može se zaista lijepo zaraditi i sve u svemu to je za mene bilo pozitivno iskustvo – kaže Marija.

Ona je jedna od rijetkih Varaždinaca i Varaždinki koji su odlazili raditi na more u sezoni jer, kako doznajemo u varaždinskom Zavodu za zapošljavanje, lani je u Varaždinskoj županiji regrutirano tek 115 sezonaca.

Jasenka Hutinski

djecu ili se brinu za starije članove obitelji – kaže Jasenka Hutinski.

Što se traži?

Ako ipak želite sezonski posao, sada je krajnje vrijeme da krenete u potragu.

Kako doznajemo, najtraženija Malobrojni “sezonci” zanimanja su kuhar, konoGodinu pr ije, odnosno bar, pizza majstor i kuhinjski 2010., iz Varaždinske žu- radnik.

Osim toga, traže se i turipanije u sezonu odlazi 117 radnika, a 20 09. godine stički animatori, radnici za tek 66 radnika. To znači da rad u poljoprivredi i drugo. tek jedan vrlo mali dio ne- sezonski poslovi najčešće se traže u Istri i Dalmazaposlenih žitelja ciji. tj. na hrvatskom Varaždinske žue n Jadranu u razdo panije (kojih, u blju od lipnja do usp u t b u d i rade r listopada. Važno rečeno, ima i je je napomenuti i oko 10.000) sezon rno sto to da su sezonske rješenje za o r p u s svoju nezatljivi mjese čne pl aće e r k o svih ovih zanimaposlenost nep nja, znatno veće od pronalazi u seprosječnih plaća za ta zoni. Pročelnica ista zanimanja. Svi poslovi varaždinske Područne službe HZ Z-a Jasenka su javno oglašeni na web Hutinski kaže kako je veliki stranicama HZZ-a, a uvjete problem prostorna nepo- prijave i natječaja određuje poslodavac. kretljivost građana.

Hutinski je istaknula i kako – Ima velik broj onih koji ne mogu otići negdje raditi osobe prijavljene u evidenciji jer, primjerice, imaju malu HZZ-a koje su zainteresirane

Iako se tek rijetki žitelji Varaždinske županije odlučuju na rad u sezoni, Jasenka Hutinski im savjetuje neka obavezno prihvaćaju zaposlenja koja se nude i na sezonskim poslovima na moru.

– To su poslovi gdje poslodavci uglavnom osiguravaju smještaj i hranu, što znači da radnik praktički nema nikakve troškove – kaže Hutinski.

Kaže kako mnogi nemaju povjerenja da će se poslodavac držati svojih obećanja, pa zato ne prihvaćaju posao.

- U slučaju problema tijekom sezonskog rada na moru, ako poslodavac ne ispunjava obaveze iz ugovora o radu, problem treba prijaviti Državnom inspektoratu prema mjestu rada poslodavca – poručila je Hutinski.

PREDNOSTI: 1. manji broj uvjeta koje je potrebno zadovoljiti da bi se apliciralo 2. mogućnost veće zarade u kraćem roku od uobičajenog 3. prikladniji za studente kojima predstavljaju dodatni izvor zarade.

4. mogućnost usavršavanja stranih jezika, pogotovo za radnike u turizmu 5. nova iskustva, znanja i vještine

NEDOSTACI: 1. kratkoročno rješenje za nezaposlenost 2. posao se najčešće obavlja izvan mjesta prebivališta 3. za posao u inozemstvu komplicirana je procedura prijave 4. velika konkurencija, a time i manja šansa za dobitak posla 5. prikladniji za mlađe ljude sa znanjem stranih jezika i informatički pismene

za sezonsko zapošljavanje na moru moraju to prijaviti svom savjetniku za zapošljavanje koji ih onda obavještava o slobodnim radnim mjestima.

Možemo zaključiti da iako

nisu trajno rješenje, sezonski poslovi bar na neko vrijeme smanjuju broj nezaposlenih te popravljaju sliku na evidenciji HZZ-a, ali i financijsku situaciju radnika koji se zaposle.

Školstvo 23

28. veljače 2012., br. 406

DOZNAJEMO Općina Bednja kažnjavat će neprimjerene oblike ponašanja srednjoškolaca

Ne učiš? Frentaš? Opijaš se? Plati prijevoz sam!

J Načelnik Mirko Bistrović najavljuje da bi takvi učenici mogli

ostati bez svog prava na subvencionirani prijevoz!

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

sastanku, a to nam je potvrdio nam je kako će biti potrošeni – ponovio je načelnik Bistrović i u razgovoru.

Iako je riječ tek o manjem dodavši kako je i sam odrastao Srednjoškolci putnici s područja općine Bednje koji bježe broju učenika problematič- u bednjanskom kraju, dobro nog ponašanja, načelnik zna što znači putovati i što s nastave, opijaju se, skiću i neBistrović kaže da znači biti mlad, ali treba imati dolično se ponašaju moopćinske vlasti granice. gli bi ubuduće ostati cilj Ističe da cilj nije kažnjavanje neće tolerirabez svog prava na je i n ti zloporabe učenika i njihovih roditelja, subvencionirani je, n a v ja već prevencija neprimjerenih društvenog prijevoz! Potvrkažn encija novca u koji oblika ponašanja. No kako će dio nam je to v e r p h već se ubraja i se to provoditi u praksi? načelnik općine jereni neprimjereMirko Bistrović, neprim ka no ponašakoji je o tome Ništa bez škola obli nje srednjošnedavno razgova- Mi smo već prošle godine anja š a n o p kolaca putnika. od srednjih škola koje polaze rao sa srednjoškol- Mjesečna au- naši učenici zatražili podatke cima u Bednji, Vrbnu tobusna karta po uče- o tome kakvi su učenici, odnoi Cvetlinu. niku košta 1.280 kuna. Roditelji sno izostaju li s nastave i jesu plaćaju 300 kuna, a ostatak li problematičnog ponašanja.

Visoki troškovi - Imamo 173 srednjoškolca iznosa podmiruju Općina i Isto ćemo napraviti i ove godiputnika i troškovi subvenci- Županija. U proračunu je ove ne, tako da će se sve to provooniranog prijevoza koje za godine za te namjene, ali i diti u suradnji sa srednjim škonjih iz proračuna osigurava sufinanciranje smještaja 24 lama i Vijećem za komunalnu Općina Bednja iznimno su učenika u domovima, osigura- prevenciju Općine Bednja, koje visoki. Budući da je riječ o no 450.000 kuna. To su novci je sve to i pokrenulo – rekao je novcu poreznih obveznika, poreznih obveznika i stalo načelnik Bistrović. općinski čelnici dužni su njime raspolagati odgovorno, pa se postavlja pitanje trebaju li i OPĆINA BEDNJA I WIRELLES dalje pravo na subvencionirani prijevoz imati pojedini Uz wirelles, bežičnu internetsku mrežu u Bednji, učenici koji bježe s nastave, Cvetlinu i Rinkovcu, od 1. ožujka besplatni internet skiću se i opijaju, kao i oni koji na raspolaganju imat će i korisnici s područja Vrbna, se neprimjereno ponašaju na najavljuje načelnik Marijan Bistrović. autobusima, na što se često Na sastanku sa srednjoškolcima potegnulo se i pižale putnici. Smatramo da tanje društvenog života mladih bednjanskoga kraja. nije opravdano sufinanciranje - Na mladima je da osmisle društveni život uz pomoć autobusne karte takvim učedviju udruga mladih koje djeluju na ovom području, nicima s obzirom na to da su “Bum” i “Bunt”. osim roditelja u sufinanciranje Općina je tu da im da potporu, ali ne i da osmisli prijevoza uključene i Općina i sadržaje kojim će se baviti u slobodno vrijeme – rekao Županija – poručio je načelnik je Bistrović.

Bistrović srednjoškolcima na

Načelnik kaže da zna što znači biti mlad, ali s novcima poreznih obveznika treba biti odgovoran

DOZNAJEMO Privatna varaždinska gimnazija s pravom javnosti Žiger domaćin učenicima iz pet zemalja

Romeo i Julija na multikulturalan način J Razlog dolaska u Varaždin je projekt Comenius u sklopu kojeg učenici pripremaju predstavu Romeo i Julija na engleskom U sklopu Comenius projekta, koji je započeo u listopadu 2011. godine i koji se financira

iz programa EU, od 21. do 25. veljače u Varaždinu su boravili učenici, partneri projekta iz čak pet zemalja: Turske, Grčke, Bugarske, Slovačke i Portugala. Njih 30-ak su s učenicima iz Privatne varaždinske gimnazije s pravom javnosti Žiger uvježbavali predstavu Romeo i Julija koja će, kao rezultat ovog projekta, biti izvedena u Grčkoj iduće godine u travnju, a što su napravili i kako su osmislili predstavu, pokazali su u petak na završnoj izvedbi u Podrumskoj sceni škole Žiger. Budući da je jedan od ciljeva projekta slobodna upotreba engleskog jezika u

svakodnevnoj komunikaciji, predstavu učenici pripremaju na engleskom jeziku.

Gosti oduševljeni Učenici iz Europe za vrijeme svog boravka u Varaždinu bili su smješteni u obiteljima učenika, što je također bilo dobra prilika za “vježbanje” komunikacije na engleskom, ali i prilika da gosti upoznaju način života, navike i običaje domaćina. Sudjelovali su i na nastavi iz predmeta povijest, matematika, informatika, engleski i filozofija te su bili oduševljeni visokom razinom stručnosti.

Slobodno vrijeme bilo je

pak rezervirano za upoznavanje ovog dijela Hrvatske, pa su između ostalog posjetili dvorac Lobor, Muzej krapinskih neandertalaca, dvorac Trakošćan, Lepoglavu, a posjetili su i Glazbenu školu Varaždin, gdje ih je oduševila kvaliteta glazbenog izraza učenika, te pogledali kazališnu predstavu “Enciklopedija izgubljenog vremana”.

Iduće okupljanje partnera Comenius projekta je u travnju u Ankari. Učenici Privatne varaždinske gimnazije Žiger već sad se vesele novom susretu jer znaju da Turska u kulturološkom i povijesnom smislu ima mnogo toga ponuditi!

24 Poslovni svijet GRAD VARAŽDIN

28. veljače 2012., br. 406

DOZNAJEMO Od malog i srednjeg poduzetništva Vlada RH puno očekuje

I TOGA IMA

Čemu žurna izmjena GUP-a?

Hrenić želi da BBS opet radi

Grad Varaždin kreće u hitnu promjenu prostornih planova, prvenstveno Generalnog urbanističkog plana.

Izmjene, koje su inicirali privremeni pročelnik za komunalni sustav, urbanizam i zaštitu okoline Vlado Vlašić te varaždinski gradonačelnik Goran Habuš, mogle bi se naći na dnevnom redu već na idućoj sjednici Gradskog vijeća, koja je najavljena za 7. ožujka. Budući da se radi o ključnom prostorno-planskom dokumentu, postavlja se pitanje čemu tolika žurba, tim više što nije ni izdaleka provedena primjerena javna rasprava kakvu zahtijeva tako ozbiljan posao, ali i određuju odgovarajući propisi.

Angažiran sam oko velikih tvrtki koje treba spašavati, poput BBS-a. Nadam se da ćemo uspjeti vratiti proizvodnju u Podrute jer je u pitanju 80 radnih mjesta, naglasio je gradonačelnik Hrenić.

Zadnjih godina, kako je dodao, dosta je toga napravljeno na pripremi terena za poduzetništvo: komunalno je opremljena poduzetnička zona od 18.000 kvadratnih metara te dvije velike zone. Jedna se nalazi u Možđencu, veličine 72.000 kvadrata, a druga zona “Oštričko gmanje” ima 54.000 kvadrata.

- To zemljište je interesantno investitorima, ali situacija u Hrvatskoj nije sjajna. Usprkos tome, već godinu dana u suradnji s Varaždinskom županijom i AZRA-om radimo na uistinu velikoj investiciji. Neće biti započeta ove godine, ali je dosta radnji već napravljeno. Radi se o nanolaboratoriju, odnosno tvornici poluvodiča koja bi pokrivala tržište jugoistočne Europe. Bitno je da je definirana njezina lokacija, a to je Novi Marof. Postali bi “silicijska dolina”. Naravno, dug je put do realizacije tvornice od 300 milijuna kuna.

Kandidiramo projekt prema EU fondovima, a nadamo se i pomoći Ministarstva gospodarstva jer Grad to ne može sam financirati - rekao je Hrenić napomenuvši da bi vlasnik projekta bio Grad Novi Marof.

Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta, govorio je okupljenima na trećim Danima poduzetnika Novog Marofa

Motor oporavka - mali i srednji poduzetnici J Već ove godine u Hrvatskoj planiramo više od 2 milijarde kuna investicija, a

najveći dio trebali bi realizirati mali i srednji poduzetnici, ustvrdio je ministar Maras Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

MIC Varaždin

Zanimanje za WP7 radionicu Za sve zainteresirane za Windows Phone 7, ali i mobilnu platformu općenito, varaždinski Microsoft Innovation Center je u suradnji i uz podršku Tehnološkog parka Varaždin te Fakulteta organizacije i informatike organizirao prvi javni Windows Phone 7 Developers Workshop u 2012. godini.

Bila je to jednodnevna, besplatna radionica na kojoj su se mogle saznati novosti o Windows Phone 7 platformi od stručnih predavača, kao i raditi na razvoju vlastitih aplikacija. Događaj je okupio 50 -ak sudionika, profesionalnih razvojnih inženjera, studenata lokalnih fakulteta i predstavnika lokalnih ISV i IT start-up tvrtki.

Treću godinu za redom održan je Dan poduzetnika grada Novog Marofa uz nazočnost gospodarstvenika, ali i predstavnika društvenog i javnog života ne samo s novomarofskog područja, nego i Varaždinske županije.

Proračun za oporavak Nakon što je gradonačelnik Darko Hrenić govorio o naporima koji se ulažu u pripremi terena i klime za poduzetništvo, nazočnima u Kulturnom centru Ivan Rabuzin obratio se ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.

- Želim poslati poruke za male i srednje poduzetnike koji bi u narednim godinama trebali biti motor oporavka gospodarstva u Hrvatskoj, pogotovo kada su u pitanju investicije.

Već ove godine u Hrvatskoj planiramo više od dvije milijarde kuna investicija, a najveći dio trebali bi realizirati mali i srednji poduzetnici. Dakle, pred tim segmentom gospo-

darstva veliki je zadatak koji bi trebao preokrenuti negativni trend koji je u Hrvatskoj na djelu zadnjih nekoliko godina, posebice otkad je recesija ušla u Hrvatsku - ustvrdio je Maras.

Kao početak oporavka gospodarstva Maras je naveo proračun koji je usvojen u Hrvatskom saboru protekli petak.

- Želim istaknuti što je Vlada napravila da bi institucije koje pomažu da se poduzetništvo razvija bilo uspješnije. Prvo što smo htjeli napraviti je konsolidirati javne financije da se preokrene trend javne potrošnje koja je zadnjih godina opterećivala Hrvatsku, a gdje se živjelo iznad mogućnosti.

Ovogodišnji deficit bit će nešto manji od 10 milijardi kuna, ali prvi put u našoj povijesti Vlada je predložila proračun koji je rashodovno manji od onoga koji je bio prethodne godine i to nominalno iznosi četiri milijarde kuna - rekao je Maras.

Rasterećenje za spas Usprkos „štedljivijem“ proračunu, ministar je istaknuo da je omogućen čitav niz mjera koje su usmjerene prema poduzetnicima radi stvaranja konkurentnijeg gospodarstva.

- Prije svega tu je rasterećenje dijela doprinosa na bruto plaću kroz smanjenje 2 posto zdravstvenog doprinosa. To

rasterećenje iznosi oko 2,5 milijarde kuna na godišnjoj razini. Zatim tu je ukidanje određenih parafiskalnih nameta ili dijela tih nameta, kao što su doprinosi za vode i šume te spomeničke rente, pa do mnogih stvari koje ćemo tek sada aplicirati kroz određena stimuliranja za nova zapošljavanja, kroz reinvestiranu dobit. Tako dolazimo do značajnog iznosa koji Vlada vraća u poduzetništvo na razini pet milijardi kuna godišnje. Očekujemo da će to dati rezultat, dijelom kroz povećanje konkurentnosti naših poduzeća, a dijelom kroz mogućnost za nove investicije za koje je novac osiguran - rekao je ministar Maras.

Porast nezaposlenosti Krajem siječnja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje – Područnoj službi Varaždin evidentirano je 10.647 nezaposlenih osoba, od čega je na novomarofskom području 1.136, što je porast nezaposlenih za 96 osoba, odnosno 9,2 %.

Prema podacima ispostave Novi Marof varaždinske Područne službe HZZ-a, Breznica ima 87 nezaposlenih, Breznički Hum 55, Ljubeščica 74, Visoko 63, Varaždinske Toplice 196 i Novi Marof 662 nezaposlene osobe.

Darko Hrenić

Prava odluka Zapošljavanje i socijalna politika u EU C

Nina BEGIČEVIĆ REĐEP doc. dr. sc.

ilj socijalne politike EU je postizanje jedinstvenog i pravednog pristupa socijalnim uslugama, promicanje sustava socijalne zaštite, podizanje obrazovne razine radne snage, postizanje visoke stope zaposlenosti uz posebnu brigu za skupine koje su manje zastupljene na tržištu rada, omogućavanje postizanja održivih i sigurnih prihoda te dostojnih uvjeta rada. Europski zakoni usmjereni su prema stvaranju istih mogućnosti za sve te načelu jednake plaće za jednak rad te zabranu diskriminacije. Poznato je da je u Hrvatskoj još uvijek situacija takva da na istoj menadžerskoj poziciji žene imaju manju

plaću od muškaraca. U skladu s europskom strategijom Europe 2020 i Nacionalnim planom za poticanje zapošljavanja 2011. 2012. kontinuirano će se raditi na povećanju zapošljavanja onih skupina koje su najviše pogođene dugotrajnom nezaposlenošću.

Hrvatska će pristupanjem u EU imati pristup puno većim sredstvima iz proračuna EU koji se odnose na poticanje zapošljavanja i djelokrug socijalne politike. Prema iskustvima zemalja članica EU, mogućnost jednostavnijeg zapošljavanja na tržištu rada EU, doprinijet će većem zapošljavanju hrvatskih građana. U 2010. godini započeo je i projekt

„Uključivanje učenika s teškoćama u obrazovanje za zapošljavanje“ u vrijednosti od 2,3 milijuna eura u okviru kojeg se nastoje poboljšati obrazovna postignuća učenika s teškoćama u skladu s njihovim potrebama, mogućnostima na tržištu rada i njihovom društvenom integracijom. Europska unija promiče i socijalnu odgovornost poduzeća na način da socijalni problemi i socijalni dijalog između poslodavca i zaposlenika postanu dio poslovnih strategija. U već spomenutom dokumentu Europe 2020 godine definirano je niz mjera i politika s ciljem postizanja socijalne kohezije.

Poslovni svijet 25

28. veljače 2012., br. 406

PRIMJER Zastupnica N. Martinčević o pomoći prerađivačkoj industriji

Pet interventnih mjera J Bez pomoći ove godne neke tvrtke neće preživjeti, ističe saborska zastupnica Natalija Martinčević Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

O mjerama kojima bi država trebala pomoći tekstilnom i drugim prerađivačkim sektorima u okviru saborske rasprave o proračunu govorila je Natalija Martinčević, jedina varaždinska saborska zastupnica te zamjenica varaždinskoga gradonačelnika.

Mljekari prosvjeduju (ne)opravdano

izravnih subvencija nisu realne, ali postoji niz interventnih mjera koje predlaže Ministarstvo gospodarstva za preživljavanje tekstilne industrije.

- Prva je smanjenje doprinosa i poreza na sve zaposlene u tekstilu i koži, a ne samo novozaposlene. Naime, ako netko poput Calzedonije izgradi tvornicu, djelomice su oslobođeni plaćanja poreza

Inicijativa u Saboru Martinčević, koja je izabrana u saborski Odbor za gospodarstvo i Odbor za međuparlamentarnu suradnju, ukazala je u četvrtak i u Varaždinu na mjere pomoći koje bi trebale zaživjeti u skoroj budućnosti.

- Ministarstvo gospodarstva je u suradnji s predsjednicima uprava tekstilnih tvrtki prvenstveno iz našeg okruženja pripremilo „Inicijativu očuvanja i osiguranja održivog razvoja sektora tekstilne, odjevne i kožne industrije“ s primjenom ključnih mjera na sektore prerade drva i proizvodnje namještaja. U tekstilu, koji je drugi zajedno s kožom u prerađivačkoj industriji te šesti po izvozu, radi 21.000 ljudi. Radi se o strateško važnim industrijama, ne samo kad je u pitanju Varteks ili VIS, tako da njihovo poslovanje treba očuvati - naglasila je Martinčević.

Budući da ulazimo u EU, kako je dodala, mogućnosti

u

tekstilu manji doprinosi, poticaji za izvoz, novi model C i doprinosa, dok tvrtke koje imaju zaposlene nemaju nikakve pogodnosti. Sve tekstilne tvrtke bi se oslobodile za 258 milijuna kuna, ali bi se izbjegnuli izravni troškovi, kao što su naknade za nezaposlene te trajni gubitak poreza i doprinosa nezaposlenih, zatim neizravni troškovi, poput sufinanciranja ponovnog zapošljavanja i smanjivanja osobne potrošnje - pojasnila je.

Varteks i VIS Druga mjera je poticanje pozitivnog neto izvoza koja ide, kako je istaknula, već s ovim proračunom.

- Treća mjera usmjerena je prema nelikvidnosti, a djelomice se veže na model C, koji nažalost nije zaživio. Ova mjera trebala bi stabilizirati

Natalija Martinčević

poslovanje, odnosno rasteretiti od dugova na način da se privremeno ili trajno preuzmu ili otkupe nekretnine, odnosno privremeno preuzmu ili dokapitaliziraju vlasnički udjeli u tvrtkama koje imaju poteškoće, a strateški su bitne i imaju šanse stabilizirati poslovanje. Dakle, to se ne odnosi na sve tvrtke, niti bi se išlo po svakojakim kriterijima, već samo za one tvrtke koje su zaista bitne i koje imaju mogućnost opstanka na tržištu. U našem okruženju to su svakako Varteks i VIS, ista-

KOŠĆEC I PATAFTA - O svim tim mjerama više puta sam razgovarala sa Zoranom Košćecom, a pokrenuti su razgovori i s Davorom Pataftom koji se želi intenzivno uključiti svojim prijedlozima radi unapređenja postojećih mjera. Naravno, ne brinemo se samo za radnike Varteksa i VIS-a, nego i druge. Ovo je ključno za nas na sjeverozapadu jer ako se ove godine aktivno ne pomogne, neke tvrtke neće preživjeti - upozorila je.

knula je Martinčević te navela i mjeru za osiguranje tekuće likvidnosti u vezi koje još treba razgovarati s HABOR-om, HAMAG-om i drugima.

Kao petu mjeru navela je poticanje na okupljanje u zajednice ponuditelja kod javnih nabava kako bi se postigao sinergijski učinak.

OTVORENO Savo Šmitran, povjerenik Sindikata TOKG-a, o isplati plaća

Jačanje financijske discipline neke u tekstilu vodi u - stečaj J Zbog isplate plaća i doprinosa moglo bi se zatvoriti više od 3.000 radnih mjesta Više od mjesec dana provest će na kolektivnom godišnjem odmoru radnici Tivara, dijela Varteksa d.d. u kojem se proizvodi tkanina. No manjak posla tek je jedan od problema s kojima se suočava dio domaće tekstilne industrije pred kojom je, kao i ostaloj posrnuloj industriji, veliki izazov: isplata plaća zajedno s doprinosima.

Tivar na kolektivnom - Zbog racionalizacije troškova u posebnom režimu rada, radnici Tivara su od 13. veljače na kolektivnom godišnjem odmoru, a nastavak rada predviđen je za 2. travnja, doznajemo u Varteksu izraslom upravo na Tivaru, koji je dugo vremena bio samostalno poduzeće u okviru poslovnog sustava varaždinske tekstilne industrije s proizvodnjom nadaleko poznatih tkanina, a danas je tek dio matične

tvrtke s pedesetak radnika.

Manjak posla, po svemu sudeći, prisilio je poslovodstvo Varteksa na čelu s direktorom Zoranom Košćecom da taj dio zaposlenika uputi na neplanirani odmor kako bi smanjio gubitke koje kompanija bilježi iz godine u godinu. Upravo zbog njih prošle godine je Glavna skupština donijela odluku o pojednostavljenom smanjenju temeljnog kapitala s 384 milijuna kuna na 96 milijuna kuna.

Međutim, i dalje se posluje s gubicima, iako ne tako velikim kao ranijih godina jer se bilježi rast prodaje, posebice u sektoru B2B, vidu prodaje vezanom uz područje korporativnog odijevanja i izradu odjeće za specijalne namjene. Zahvaljujući tome, Grupa Varteks je u devet mjeseci prošle godine poslovala s gubitkom od 37,5 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju

DVOJBA

2010. godine ostvaren gubitak od 45,6 milijuna kuna.

Zbog gubitaka Varteks teško ispunjava određene obveze, među kojima se svakako izdvaja plaćanje doprinosa. To je svakako najveći izazov koji je pred kompanijom otkada je ministar financija Slavko Linić najavio da se od idućeg mjeseca više neće moći isplaćivati plaće bez uplate poreza i doprinosa. Doduše, to zasada otvoreno ne govore u toj i sličnim kompanijama, ali itekako priznaju u Sindikatu tekstila, obuće, kože i gume, glavnom sindikatu koji djeluje u Varteksu.

- Kakve će to posljedice imati na naša trgovačka društva koja nisu likvidna pa ne mogu isplaćivati bruto plaću, ostaje vidjeti već 15. ožujka ove godine. No prema priznanju samog Linića, to bi moglo dovesti do vala novih stečajnih postupaka.

Bojim se da će njih biti u tekstilu na području sjeverozapadne Hrvatske jer tek manji dio tvrtki isplaćuje doprinose i poreze zajedno s plaćama, a veći dio tvrtki u sektoru tekstila i obućarstva kasni s uplatama poreza i doprinosa ili ima značajna dugovanja za koja je ipak uspjela dogovoriti otplatu - veli Savo Šmitran, regionalni povjerenik Sindikata TOKG-a.

Rješenje?

Ne nađe li se neko rješenje za takve tvrtke, jačanje financijske discipline uistinu bi moglo dovesti do stečajeva ili likvidacija.

- Za Međimursku županiju, primjerice, to bi značilo još oko 1.500 ljudi na burzi. Ista situacija je i u Varaždinskoj županiji, ako ne i teža. Tako je uostalom i u Hrvatskoj, i to ne samo u sektoru tekstila i obućarstva, nego je to gotovo svugdje u realnom

Savo Šmitran

sektoru, odnosno industriji. Još je bivša vlast donijela planove za pomoć gubitašima modelom C prema kojem bi država ušla u vlasničku strukturu na ime dugova ili bi se dugovanja kompenzirala nekretninama, ali te mjere nisu zaživjele. Nova vlast, točnije Čačić i Linić, najavljivala je također pomoć tradicionalnoj industriji, ali konkretnih rješenja ne vidimo, a ožujak je vrlo blizu, pa je pitanje što će događati - upozorava Šmitran.

Dok je u četvrtak policija privodila prosvjednike ispred Dukata, kod Vratna je otvoren novi punkt pa su počeli prosvjedovati proizvođači mlijeka.

Nezadovoljni ponudom od 2.30 kuna za litru mlijeka, dvadesetak traktora blokiralo je djelomice i tu prometnicu, kao i u Poljancu.

- Rješenje, nažalost, ne vidimo, osobito nakon istupa ministra poljoprivrede. Ne želi se uključiti u rješavanje problema pod izlikom da to ne dopuštaju propisi EU, što nije točno jer svaka država ima pravo intervenirati. Dok su političari nezainteresirani, drugi nam rade reda u zemlji.

Njih zanima profit, a ne posljedice. Kad će se namiriti, otići će, a ostat će samo ruševine - smatra Dombaj koji upozorava da se od 1,1 milijarde litara mlijeka, kolike su potrebe domaćeg tržišta, godišnje u Hrvatskoj proizvodilo 850, a sada 600 milijuna litara.

No ne dijele svi zabrinutost kao prosvjednici.

Tako neki upozoravaju da su mljekari još lani ostali bez 42 lipe dodatnog poticaja po litri mlijeka, pa nisu prosvjedovali jer im je još ostao poticaj od 50 lipa. Pobunili su se kada je Dukat najavio cijenu od 2,30 kuna, umjesto 2,60, koliko ispada po razvrgnutom sporazumu mljekara i mljekarni koji (je) u obzir uzima(o) tromjesečni prosjek cijene mlijeka u 27 članica zemalja EU. Ta je cijena, kao i tečaj eura, počeo rasti, pa tu treba tražiti razlog odustajanja od sporazuma koji je proizvođačima nametnula sama mljekarska industrija.

Zbog tržišnih viškova, potonja je uspjela s dijelom mljekara dogovoriti novi model izračuna cijene, i to prema prosjeku otkupnih cijena u pet zemalja EU. Među njima nema, primjerice, Belgije gdje se mlijeko otkupljuje po 2,25. No naši mljekari upozoravaju da su tamo i troškovi proizvodnje drugačiji…

Istina, kao i to da su za razvoj domaće poljoprivrede otišle stotine milijuna kuna iz proračuna, ali rezultati nisu (baš) vidljivi, osim u iznimnim slučajevima.

26 Crna kronika

28. veljače 2012., br. 406

I TOGA IMA Odbijen zahtjev Ž. Knapića za obnovom postupka

IZDVOJENO

Neke kupce ipak priveo USKOK! NAŠA POSLA

Upisao si 8 ocjena!

Da bi prošao godinu, student iz Varaždina krivotvorio je indeks upisavši ocjene iz čak osam predmeta.

Policijski službenici Policijske postaje Varaždin dovršili su kriminalističko istraživanje nad 20-godišnjakom zbog osnovane sumnje da je krivotvorio ispravu. Naime, kako se osnovano sumnja, 20-godišnji je student tijekom rujna vlastoručno upisao ocjene da bi stekao predviđena studentska prava. Ne samo da će ostati bez njih, nego će protiv njega biti podnijeta i kaznena prijava zamjeniku Općinskog državnog odvjetnika za mladež u Varaždinu.

Knapić je pod dvojbenim okolnostima ostao bez 432 tisuće kvadrata zemljišta na Šipanu koje je otkupljvao od vlasnika

Hoće li se rasvijetliti sporne kupoprodaje J Knapić zatražio obnovu kaznenog postupka na temelju izjava dvaju svjedoka, ali

MALI BUKOVEC

Utopio se bagerist U subotu oko 6.40 sati OKC PU varaždinske zaprimio je dojavu da je u mjestu Mali Bukovec došlo do prevrtanja radnog stroja.

Očevidom je utvrđeno da je u petak oko 19 sati na predjelu zvanom „Prudnice“, odnosno u prostoru privatne šljunčare u vlasništvu 58-godišnjaka preminuo 20 - godišnji zaposlenik prilikom prevrtanja radnog stroja.

Upravljajući bagerom po putu koji dijeli sjeverni i južni iskop došlo je do prevrtanja radnog stroja u zapadni dio iskopa te potonuća kabine u kojoj se nalazio. Obdukcijom je utvrđeno da je uzrok smrti utapljanje te su izuzeti uzorci krvi i urina radi vještačenja.

to nije bilo dovoljno za koprivničku Stalnu službu varaždinskog Županijskog suda Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Koprivnička Stalna služba Županijskog suda u Varaždinu odbacila je zahtjev Željka Knapića za obnovom kaznenog postupka vezanog uz spornu kupoprodaju 432.000 četvornih metara na otoku Šipanu za svega 1,2 milijuna kuna, odnosno manje od tri kune po kvadratu!

Sutkinji sporno, ali...

Atraktivno zemljište bilo je u vlasništvu poduzeća Knap-grad bivšeg atletičara Željka Knapića, ali je 2003. godine prešlo u vlasništvo varaždinskog poduzeća koje se bavilo „financijskim posredovanjem“, odnosno odobravalo je pozajmice. Budući da za svoje planove nije mogao dobiti bankarski kredit, a pritisak za vraćanje novca posuđenog za otkup zemljišta postojao je sve veći, Knapić je od tog poduzeća odlučio pozajmiti dva milijuna kuna.

No umjesto tog iznosa, dobio

je milijun kuna, dok druga polovica nikako nije stizala.

Zbog potonjeg, kako tvrdi, došao je u probleme koji su na kraju doveli do toga da je tvrtka od koje je posudio novac uzela nekretninu na Šipanu, i to pod dvojbenim okolnostima.

- Upravo zbog toga je zajmodavac, odnosno poduzeće za „financijsko posredovanje“, ubrzo preprodalo nekretnine na Šipanu tvrtki „Eurobenz“ iz Ploča. Pri tome je ugovorena cijena bila 1,2 milijuna kuna, dok je stvar-

no plaćeni iznos bio daleko veći. Vidjelo je to više osoba vlastitim očima - tvrdi Knapić koji je podnio kaznenu prijavu protiv sudionika sporne kupoprodaje, odnosno onih koju su je omogućili.

Premda je istražna sutkinja varaždinskog Županijskog suda 2007. godine otvorila istragu na temelju Knapićeve prijave, prijavljeni su podnijeli žalbu koju je prihvatilo vijeće varaždinskog Županijskog suda te odbilo istražni zahtjev Knapića.

Međutim, svih ovih godina

Knapić se nije mirio s takvim ishodom. Tako je svoj slučaj prijavljivao na više adresa, pa i USKOK-u. Međutim, bez uspjeha, a bolje sreće zasada nije ni sa zahtjevom za obnovu postupka uz koje je priložio pismene izjave dvaju svjedoka. Riječ je o osobama koje su bile upoznate o tome, kako tvrde, da će Knapić ostati bez vrijednih nekretnina na otoku Šipanu koje su u međuvremenu promijenile v iše vlasnika, a danas su opterećene iznosima od više stotina milijuna kuna!

Nekretnine na Šipanu, koje je kupio od varaždinske tvrke za financijsko posredovanje, Eurobenz je 2004. prodao tvrtki Šport Jadran-trade, koja je bila u vlasništvu iste osobe kao i Eurobenz, i to za iznos od 350 tisuća kuna. Taj je iznos dvojben jer vlasnik tvrtke uknjižuje na kupljenim nekretninama založno pravo od 10,5 milijuna eura, a svega dvije godine kasnije bile su opterećene sa založnim pravom od 15,3 milijuna eura. Naime, trećina nekretnina je 2005. godine postala i građevinsko zemljište!

Nakon što se uspjelo ishoditi da dobar dio nekretnina uđe u građevinsku zonu, zemljišta na lokalitetu zvanom Čemprijesi prodano je britanskom Jadran Groupu. Zatim je zemljište prešlo u vlasništvu tvrtke Čepljesi d.o.o. iz Dubrovnika, čiji pak je osnivač kompanija Jupiter Adria AG registrirana u švicarskom Luzernu. Međutim, jedan od dvojice direktora tvrtke Čepljesi je Oliver Beidenegl, koji je ujedno i osoba za kontakt u pločanskom – Eurobenzu! Beidenegl, kao i vlasnik Eurobenza Svetislav Gadža, uhićeni su u sklopu akcije Bankomat zajedno s direktorom HPB -a zbog sumnjivo odobrenih kredita...

“Izjave ne sadrže nove dokaze” - Izjava I.B. ne upućuje na zaključak da se radi o dokazu na temelju kojeg bi trebalo ponovno pokrenuti postupak. No ona je analizirana u obrazloženju rješenja kojim je odbijen istražni zahtjev oštećenika kao tužitelja pa se ne radi o nikakvom novom dokazu. Izjava S.B., koja je priložena uz zahtjev za obnovu postupka, nije nikakav novi dokaz koji bi trebao uvjeriti sud da

su se stekli uvjeti za ponovno pokretanje postupka, odnosno da je potrebno provesti istražni postupak protiv osumnjičenika I.Ž i B.Š. Ta izjava ne sadrži neke nove dokaze ili činjenice koje nisu razmatrane prilikom donošenja rješenja kojim je odbijen istražni zahtjev oštećenika kao tužitelja, navodi koprivnička Stalna služba Županijskog suda u Varaždinu.

Danas zemljište za gradnju

PROMET

U podne s 3 promila Pijani 57-godišnjak završio je na triježnjenju u policijskoj postaji u Varaždinu.

Oko podneva, kada su ga zaustavili policijski službenici, imao je skoro 3 promila alkohola u krvi, točnije 2,93. Policijski službenici zaustavili su ga u Ulici Zrinskih i Frankopana. S obzirom na to da je postojala sumnja da će nastaviti s činjenjem prekršaja, doveden je u Policijsku upravu gdje je zadržan do prestanka djelovanja alkohola.

DOZNAJEMO Knapić se žalio Vrhovnom sudu na rješenje koprivničke Stalne službe Županijskog suda

Jedan svjedok uopće dosad nije bio saslušan!

- Oštećeni moli i predlaže da Vrhovni sud Republike Hrvatske sve činjenice i okolnosti temeljito razmotri te da ocijeni koliko je nagovor osumnjičenih na fiducijarni prijenos nekretnine goleme vrijednosti bio neprijevaran ili prijevaran, tj. koliko je vjerojatno da je osumnjičeni iskreno želio osigurati svoju tražbinu iz zajma, a koliko je vjerojatno da je organizirao i proveo opstrukciju prodaje fiducijarno opterećene nekretnine zajedno s optuženicom. Naglašava to Željko Knapić u žalbi koju je uputio Vrhovnom sudu zbog odbijanja zahtjeva.

- Ako je prije ovih izjava svjedoka i moglo biti sumnje u prijevarnu namjeru i organiziranu realizaciju prijevare, dvije izjave otklanjaju tu sumnju. Ošte-

ćeni stoga moli i predlaže da se dopusti obnova postupka te da se u nastavku ili otkloni sumnja s osumnjičenih ili makar djelomično popravi nepopravljiva šteta koja je nanesena oštećeniku, stoji u žalbi Vrhovnom sudu. Novi dokazi, to jest dvije izjave dvojice važnih sudionika prijevarnog procesa itekako bacaju novo svjetlo na radnje osumnjičenih, radnje koje su samo prividno bile legalne i istinite u svom kontinuitetu. Da se i u formalnom, a ne samo u sadržajnom smislu uistinu radi o novim dokazima, vidljivo je već i po tome što svjedok S.B. do sada uopće nije saslušan, dok je svjedok I.B u tijeku postupka govorio o sasvim drugim okolnostima, upozorava se u žalbi.

Izjave dvojice svjedoka bacaju novo svjetlo na slučaj Šipan

28. veljače 2012., br. 406

GRAĐEVINAR & COMPANY “ D.O.O. VARAŽDIN ZAGREBAČKA 15

NATJEČAJ 1. VODITELJ STROJARSKIH RADOVA Ʉ ġėĮĤåÜÑĒ ɴ ÿŀĺĤĪÿėÝ Ʉ ĨĮĤıàĒÿ ÿĨġÿĮ Ʉ ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĨĮĤÑĒėû ĉåŀÿĊÑ ȿ åĒûČåĨĊÿȦ ĒĉåđÑàĊÿ Ʉ ŀĒÑĒĉå ĤÑáÑ Ĩ G Ʉ ĊÑĮåûėĤÿĉÑ Ʉ _NN Ʉ ɸȿɴɳ ûėáÿĒÑ ĤÑáĒėû ÿĨĊıĨĮĺÑ ĒÑ Įėđ ĤÑáĒėđ đĉåĨĮı 2. PLINOINSTALATER - MONTER PLINSKIH INSTALACIJA Ʉ ĺÿĪå ÿŀĺĤĪÿėÝÑ Ʉ ĊÑĮåûėĤÿĉÑ Ʉ NNN Ʉ ɸȿɴɳ ûėáÿĒÑ ĤÑáĒėû ÿĨĊıĨĮĺÑ ĒÑ Įėđ ĤÑáĒėđ đĉåĨĮı 3. MONTER INSTALACIJA GRIJANJA Ʉ ĺÿĪå ÿŀĺĤĪÿėÝÑ Ʉ ĊÑĮåûėĤÿĉÑ Ʉ NNN Ʉ ɸȿɴɳ ûėáÿĒÑ ĤÑáĒėû ÿĨĊıĨĮĺÑ ĒÑ Įėđ ĤÑáĒėđ đĉåĨĮı 4. VODOINSTALATER Ʉ ĺÿĪå ÿŀĺĤĪÿėÝÑ Ʉ ĊÑĮåûėĤÿĉÑ Ʉ NNN ɸȿɴɳ ûėáÿĒÑ ĤÑáĒėû ÿĨĊıĨĮĺÑ ĒÑ Įėđ ĤÑáĒėđ đĉåĨĮı g'_=S=G'N ' =0 e SJ g 8'& G= S 0 G=N2 S' 'N02/V '_= V G'N 8=7 = 2'0V 8 J NV

Oglasi 27

28 Urbana kultura

Art/media „Zlijao“ se i Josipović E

vo, „zlijao“ se i predsjednik Josipović. Učinio je to u izraelskom parlamentu, ne zato što se opet ispričavao zbog zločina nekog davnog režima (kao da taj režim ima veze s današnjom Hrvatskom), nego zato što Denis PERIČIĆ je hvalio modernu mr. sc.

Hrvatsku činjenicom da je „sin Titova partizana“ (kao da smo ga baš zbog toga birali). obro, htio je reći da je današnja Hrvatska antifašistička zemlja (kao da bi uopće ikako mogla biti fašistička). No, dokaze da je Hrvatska antifašistička zemlja sigurno ne treba tražiti u činjenici da su očevi Mesića i Josipovića bili Titovi partizani. ašto? Okrenimo stvar naopako. Zna se da je stric jednog SDP-ovog saborskog zastupnika odgovoran za smrt 53-oje ljudi na Daksi, među kojima je bio i svećenik Pero Perica, autor pjesme „Rajska Djevo, kraljice Hrvata“.

Zna se da je otac donedavne predsjednice Saveza antifašističkih boraca i antifašista skrivio smaknuće dr. Ljudevita Juraka, i to samo zato jer je Jurak utvrdio da Poljake u Katynu nisu poklali Nijemci nego Rusi. sad, ako je Hrvatska antifašistička zemlja zato jer su očevi njezinih predsjednika bili partizani, onda su SDP i SABA, po istoj Josipovićevoj logici – zločinačke organizacije! pa nisu, naravno. Dragom Bogu svejedno kakvi su nam bili tate i djedovi, bitno je kakvi smo mi. A glupost je glupost, pa čak i ako se izgovara u kurtoaznoj prilici i kad je izgovara jedan od najpametnijih Hrvata. . S. Izgubljenima u vremenu pridružio se kandidat za hadezeovskog šefa Drago Prgomet. Koji nije jedan od najpametnijih Hrvata. Kaže, „mati me odgojila da vjerujem u Boga, HDZ i Hajduk“. Bravo, mati, bravo, Drago! Baš mi je to drago. Prgometova mati treba biti šefica HDZ-a, a ne Drago. Ona je, očito, znala za HDZ i onda kada Drago još nije bio rođen i kada je Tuđman još uvijek bio (samo) aktivni – Titov partizan.

D Z

E E

P

Knjigu kolumni „Hrvatski san“ Denisa Peričića, uz poseban popust za čitatelje Regionalnog tjednika (80 kn, poštarina ili dostava uključena u cijenu) možete naručiti pozivom na broj 091/1509893 ili putem e-maila denis.pericic@vz.htnet.hr

28. veljače 2012., br. 406

NOVI ALBUM Zanimljiv mladi varaždinski bend Vlasta Popić

“Za očnjake” - album posvećen odrastanju J Novi album već možete legalno skinuti i preslušati. Svih 13 stvari je na hrvatskom Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

ju ih J e s t e ređu i li čuli za uspo titorom a e V l as tu Po p m i e s R e s ip pić? Ako je e Str Whit odgovor da, onda bi vas trebala razveseliti činjenica da su upravo prošli tjedan lansirali svoj prvi album “Za očnjake”. Ako niste, trebali biste ga skinuti. Ovaj varaždinski tročlani bend (Ivan Ščapec – gitara, bas, vokal; Tena Rak – bubnjevi, vokal i Dražen Hižak – gitara, bas) pravo je osvježenje na alternativnoj hrvatskoj sceni. Već dugo nismo imali takav bend, a u razgovoru s frontmenom Ivanom shvatili smo da su jednostavni i, najvažnije, svoji. Njih troje zajedno su već 5 godina. New wave punk noise alternativa ili, jednostavnije, punk rock Kako to već biva, povezali su se u srednjoj školi preko zajednič- ća verzija koju sam čuo. Dobar NEHUMANI DOMAĆI IZDAVAČI kih prijatelja i od tada rade ono dio misli da je Tena (bubnjarka) što im se da. Svi su trenutno u zapravo Vlasta i da se bend zove Uz studij i sviranje, ovaj trojac baš i nema puno vremeZagrebu, Ivan je student ruskog po njoj. Naravno, moj medijski na za drugo. Planiraju snimiti i svoj prvi spot, a sljedeća i engleskog, Dražen FER-ovac, a bojkot u tom pogledu samo dva mjeseca svaki vikend svirat će po Hrvatskoj, SloveTena buduća psihologinja. potiče nove teorije, a tako neka niji, Srbiji i Bosni. - Imamo izdavačku kuću SKC Kragui ostane – Ivan ostavlja otvorejevac i nemamo nikakvu namjeru nuditi se hrvatskim nim misterij o nazivu benda.

Pokvareni telefon izdavačima. Nude nehumane uvjete, a za tebe ne rade Zašto su pak nazvali svoj prvi O njihovom zanimljivom ništa. Mislim da je to u ovom obliku izgubilo smisao. imenu Vlasta Popić već dugo album “Za očnjake”, nije tajna.

Sam svoj majstor je jedino što funkcionira. A i, vjeruj kruže priče. Jedna od njih je da - Preko stiha jedne pjesme na mi, bez njih se može, itekako se može – objašnjava Ivan. se zovu po učiteljici iz osnovne albumu - „ne brini za očnjake“. škole. No to nije istina. - Zani- Ustvari, iz moje perspektive, to mljivo je kako funkcionira taj je posveta, album je adresiran Naravno, svatko neka to gleda pokvareni telefon. To je već tre- očnjacima. Priča o odrastanju. svojim očima… - objašnjava Ivan, koji je autor svih tekstova.

- Pišem o nemoći nad samim sobom, unutarnjim proživljavanjima... imam i ciklus o odnosu čovjeka i stroja. Nije da me ne zanima socijalna tematika, ali nisam nikad uspio napisati nešto što valja – iskren je Ivan.

Usporedbe koje su već pale među glazbenim kritičarima da Vlasta Popić vuče na srpski stavnije, ono što sviramo je Repetitor ili na White Stripese punk rock, najkompliciranije – ne smetaju ih. - Ako se već to je new wave punk noise pop mora uspoređivati onda super alternativa – kaže Ivan.

Njihov album možete skinuti da su to takvi dobri bendovi.

Istina je da je Repetitor do- s http://vlastapopic.bandcamp. sta utjecao na nas. Najjedno- com/.

Ivan, Dražen i Tena sviraju zajedno već 5 godina

(Ne) filozofiraj Simptom vremena K

Damijan Bermanec mag. phil. damijan.bermanec@gmail.com

ako zasad stvari stoje, izgleda da dnevni list Vjesnik nakon dugog perioda izlaženja ide u stečaj, a možda i likvidaciju. No čini mi se da u cijelom tom slučaju nije toliko važan sam Vjesnik koliko je važno to da njegova sudbina predstavlja zlokobni simptom ovog našeg vremena, ali još više, bojim se, onog vremena koje tek dolazi. Premda se Vjesniku uvijek nešto prigovaralo, prije svega to da se previše gura u njegovane i fine guzice onih na vlasti, to su ipak vrlo ozbiljne novine s pregršt raznolikog i kvalitetnog sadržaja. akve pak novine propadaju i propadat će s dolaskom vrlog novog doba u kojem će, ukoliko se ništa ne promijeni, zavladati listovi puni najžućeg žutila i

T

najcrnjeg crnila. Politički i društveni događaji u tim će listovima biti prisutni samo u svojoj estradiziranoj formi, nikog više neće zanimati ozbiljne analize takvih dosadnih stvari poput inflacije, promjene zakona o radu, padu ili rastu BDP-a... Umjesto toga prostor će okupirati razni bezveznjaci i pozeri, hrpe „poznatih i slavnih“, privatne jahte i bijesni automobili, novopečeni majstori lake zabave i prevaranti s igraćim kartama... Sve će postati površno, jeftino, kratko, a s posebnim će se oprezom brinuti da se ne bi kojim slučajem bilo čime zamaralo čitatelje. Ljude će se dan i noć šopati raznoraznim informacijskim smećem, sve do prezasićenja i povraćanja, a tada opet sve ispočetka. I ljudi će htjeti još, i mediji će im davati još, bit

će to pravi pokvareni krug općeljudskog duhovnog propadanja. Što učiniti? Prije svega svatko treba dobro proučiti novine koje kupuje i čita. Ako uvidi da su vrijedne i kvalitetne, neka samo s time nastavi, no nađe li da su beskorisna ili čak štetna gomila papira, neka ih baci u vatru i više nikada ne kupuje. Ukoliko se tako nešto ne učini, nove bi generacije na raspolaganju mogle imati još samo stupidizirane, nestručne i polupismene medije. Da, budućnost bi mogla biti baš takva! U Hrvatskoj se njen užasan lik zapravo već može i nazrijeti u onoj nakaradnoj i iznakaženoj hrpi papira koja izlazi baš svakog vražjeg dana te se naziva dnevnim novinama i u imenu nosi mjernu jedinicu vremena.

IT-TECH-NET 29

28. veljače 2012., br. 406

HARDWARE Procesori za ultrabookove

9/10 ALAN WAKE Konačno stigla prava verzija - ona za PC

Život na sjeveru Piše: SINIŠA SOVIĆ foto@regionalni.com

Alan Wake je prvotno najavljivan kao naslov koji bi trebao pomicati granice PC gaminga sve dok izdavač Microsoft nije odlučio da bi to mogla biti odlična ekskluziva za njihov Xbox 360. I tako su naši “piceki” ponovo ostali zakinuti zbog konzola. Srećom, ekipa iz Remedyja odlučila je ispraviti pogrešku i tako smo konačno, nakon godina natezanja, dobili Alana na omiljenoj nam platformi.

I sâm sam pr ije nekoliko godina zaigrao Alan Wakea na Xboxu 360 i tada me igra nije oduševila prvenstveno zbog tekstura niže rezolucije i nespretnih kontrola. Zato sam i PC verziji prišao s dosta skepticizma, što se pokazalo potpuno neopravdanim. Odlična grafika i unaprijeđeni svjetlosni efekti jednostavno vas uvuku u igru, a kontrole jasno pokazuju da je Alan Wake oduvijek bio igra rađena za PC. Ovo je potpuno linearna igra u kojoj priča ima glavnu ulogu.

Nakon kratkog tutoriala koji vas uči osnovama igre, priča vodi

Alana i njegovu ženu Alice u idiličan gradić Bright Falls. Alan je slavni pisac kojem već dvije godine nedostaje inspiracije, pa se nada da će mu godišnji odmor pomoći u njezinom pronalaženju. Međutim, Bright Falls je sve samo ne običan gradić, u što se Alan uvjerava nakon prvog zalaska sunca. Da ne kvarim gušt igranja, samo ću reći da je priča odlična.

Odlična je i atmosfera koja jako podsjeća na kultne serije Twin

Peaks i X Files. PC verzija dolazi s dva DLC paketa, The Signal i The Writer koji su više akcijski orijentirani.

Treba pohvaliti i odličnu mehaniku borbe. Za razliku od većine pucačina, ovdje vam je najbolji prijatelj baterijska svjetiljka pomoću koje tjerate sjene iz neprijatelja, a tek tada u akciju ulazi vatreno oružje kojim ubijate protivnike. Ako igrate na normalnoj težini, treba dobro paziti da se ne

razbacujete mecima i dodatnim baterijama. Umjesto bombi koristite flashbangove, baklje i signalne pištolje kojima tjerate mračne neprijatelje, a stvarate i odlične svjetlosne efekte.

Alan Wake je dokaz da se za dobre stvari isplati čekati.

Remedy je napravio odličan posao i u igru uklopio odličnu priču, atmosferu, dizajn nivoa i prvoklasnu igrivost. Obavezno odigrati!

GAMING NEWS Far Cry 3 Kako smo iz atraktivnog trailera saznali – Far Cry 3 u prodaju stiže 6. rujna.

Igra će nas staviti u ulogu Jasona Brodyja – isprva tek običnog turista koji s vremenom podliježe ludilu otoka na kojemu se nađe.

Jasonov cilj u igri bit će spašavanje svojih prijatelja od ludih bandi na mističnom tropskom otoku.

Wasteland 2

kova, s cijenom od oko 900 dolara, AMD tu vidi svoju priliku - kupcima namjerava ponuditi ultrabookove s cijenama od 600 - 800 dolara, koji bi performansama trebali konkurirati ili čak nadmašivati skuplje uređaje temeljene na Intelovim procesorima.

HARDWARE Smartphonei prodavaniji Smartphone kupuju svi, a računala samo oni koji moraju – podaci su Canalysa koji govore o 487,7 milijuna isporučenih smartphonea i „samo“ 414,6 milijuna isporučenih računala u prošloj godini. S tim da su se kao računala brojali i računalni tableti. Ukupno je to povećanje od 62,7 % u prodaji smartphonea u odnosu na 2010., a također je zabilježen i rast

prodaje softvera za njih, dok prodaja softvera za računala raste bitno manjim tempom. Iako je očita promjena fokusa s jedne tehnologije na drugu, ovo još uvijek ni izdaleka ne znači kraj stolnih i prijenosnih računala.

HARDWARE Angry Birds Space Izdavači Angry Birdsa, Rovio, najavili su sljedeću igru s ljutitim pticama u glavnoj ulozi. Finski studio tako je objavio kako je ptičicama dosta života na našem planetu, pa su odlučile malo svratiti do svemira. Naime,

Brian Fargo, producent originalnih Fallout igara, namjerava ponovno oživjeti spiritualnog prethodnika tog serijala – izometrijski RPG naslov zvan Wasteland.

Razvojni tim InXile Entertainment nedavno je otkupio prava na igru te od sljedećeg mjeseca planira krenuti u proizvodni proces.

AMD želi Intelu oteti dio tržišta za netbookove pomoću osjetno jeftinijih, a i dalje snažnih procesora. Šef AMD-a je izjavio da bi ultrabookovi trebali biti tanki i snažni, ali i da bi trebali biti dostupni svima. Kako će se ove godine pojaviti 70 - 75 novih modela ultraboo-

sljedeća igra zove se Angry Birds Space, a teaser site otkrio je kako stiže 22. ožujka. Inače, Angry Birds je do sada preuzet više od 700 milijuna puta, a nedavno je igra stigla i na Facebook.

Tactical Intervention

Nakon poprilično dugog razvojnog puta i bete koja traje gotovo dvije godine, Tactical Intervention je navodno spreman za izlazak i trebali bismo ga zaigrati već ovo proljeće. Riječ je o novom projektu Minha Lea, tvorca legendarnog Counter-Strikea kojeg ne treba posebno predstavljati s obzirom na to da je ovaj timski FPS bio uzor mnogim naslovima koji su slijedili nakon njega.

Nvidia Kepler Nvidijini čipovi Kepler na tržište će već u proljeće ove godine. Naime, čipovi su se već trebali pojaviti, ali zbog problema u proizvodnji, upitna je stvarna, fizička dostupnost čipova i u travnju, za kada su najavljene prve gejmerske kartice. Sve kartice bit će kompatibilne s PCI-E 3.0 standardom, ali izdanja će biti izvedbeno bitno različita. GTX 670 i GTX680 kao najsnažniju karticu

s jednim čipom, ugledat ćemo već u travnju, a duplu zvijer GTX690, nešto kasnije u trećem kvartalu.

Za drugi ili treći kvartal najavljuju se Titanium izdanja - GTX600Ti i GTX650Ti, otprilike upola slabije u odnosu na najsnažnije modele.

30 Kulturni obzor

U D-duru VKO i violinist Mario Korunić V

araždinski komorni orkestar danas nastavlja višegodišnju tradiciju komornog i orkestralnog muziciranja u Varaždinu. U nedjelju 26. veljače u koncertnoj dvorani HNK Varaždin održan je drugi koncert u ovoj sezoni, a tema koncerta bila su braća Darko RUŠEC Joseph i Johann Michael Haydn. profesor gitare u Glazbenoj školi Varaždin ost, violinist Mario Korunić, rođen je godine 1964. u glazbeničkoj obitelji u Zagrebu. Jutrima ga je budio zvuk Bachovih suita ili beskonačnih klavirskih ljestvica i etida iz dnevnog boravka, gdje se ponekad subotom navečer sastajao kvartet Tkalčić u kojem je njegov otac svirao violončelo. Prvi javni nastup imao je već u 8. godini života. Bogati glazbeni život Zagreba i kvalitetno glazbeno i opće obrazovanje, pridonijeli su profilu glazbenika koji je tijekom školovanja i studija održao mnogobrojne koncerte diljem Hrvatske i s velikim uspjehom sudjelovao u svim značajnim republičkim i međunarodnim natjecanjima mladih glazbenika. Godine 1981. počeo je studirati na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a dvije godine kasnije dobio stipendiju za studij na prestižnom Glazbenom konzervatoriju u Kijevu. U to je doba sudjelovao na Trećem međunarodnom violinističkom natjecanju Vaclav Huml u Zagrebu i bio prvi hrvatski finalist u povijesti natjecanja koje se održava svake četiri godine. Kasnija mnogobrojna usavršavanja kod značajnih violinskih pedagoga (Henrik Szeryng i Yfrah Neaman) mladom su glazbeniku otkrila raznovrsne tajne «glazbene kuhinje». Nakon što je tri godine djelovao kao koncertni majstor opernih orkestara u Zagrebu i u Mariboru, godine 1990. zajedno sa suprugom, pijanisticom Anom Šilovom (ujedno i njegovom čestom glazbenom suradnicom na recitalima) odlazi u München te u Münchenskom komornom orkestru preuzima mjesto vođe dionice drugih violina. Godine 1991. osvojio je nagradu na Međunarodnom violinističkom natjecanju Rodolfo Lipizer u Italiji. lazbenici predvođeni maestrom Korunićem izveli su djela Josepha i Johanna Michaeal Haydna, a glazbenicima se pridružio Pavao Mašić na čembalu. VKO je sa svojim gostom violinistom Mariom Korunićem oduševio brojnu okupljenu publiku oživjevši stvaralaštvo legendarnih majstora klasičnih formi braće Haydn.

28. veljače 2012., br. 406

DOZNAJEMO Varaždinska povijest prikazana deta

Varaždin – grad k obilježio 16. i 17.

J Povijesne knjige koje su napisali stručnjaci, no obrađene na način da će svakome

biti jednako zanimljive. Nude informacije o Varaždinu koje većina sigurno nije znala

G

G

Petrić i Čvrljak knjige predstavili u palači Herzer Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Pov ijest varaždinskoga kraja iz doba 16. i 17. stoljeća – tema je novih dviju knjiga koje su predstavljene varaždinskoj publici. Njih su autori predstavili protekli tjedan u dvorani palače Herzer. Dvije različite teme koje su obrađene imaju zajedničkih nekoliko stvari – velik broj godina njihovog objedinjavanja u jednu knjigu i činjenica da će biti zanimljive i širokim masama. Iako se možda na prvi pogled čini da su knjige namijenjene usko specijaliziranoj publici, autori se s time ne slažu. Kako se živjelo u Varaždinu u vrijeme kada je on bio najjači grad tog područja, zanimljivosti iz tog

vremena koje većina sigurno nije znala te kako su izgledali humanistički krugovi tog vremena, teme su interesantne širokim masama. - Knjiga je namijenjena svima koje zanimaju povijest i naši korijeni – složila su se obojica.

Najvažniji grad Ova knjiga nije stvar prijevoda drugih izdanja nego je napisana na temelju brojnih spisa i daje pregled tog vremena – rekao je Hrvoje Petrić, autor knjige Pogranična društva i okoliš, Varaždinski generalat i Križevačka županija u 17. stoljeću. O tome kako su ove povijesne cjeline, s obzirom na svoj položaj, utjecale na stvaranje tadašnjeg društva, podatke je po

arhivima diljem Hrvatske, ali mu je da prikupi podatke iz i Europe, Petrić prikupljao arhiva u Beču, Budimpešti, Grazu, Mariboru, ali i iz naših v iš e o d d e s e t lokalnih, a čak tri godine godina. - Bio i da napiše ovu knjigu. sam na k s n i d U knjizi je detaljnekoliko varaž isti no secirana povispecijaman u h a jest 17. stoljeća na lizacija radili, prostoru Varaždinte sam danju pisali skoga generalata mogao ima ć i o l n a j l Vojne krajine te to iskuup k o i e stare Kr iževačke stvo i knjig se županije. Riječ je o praksu području od Kutine do spojiti. Više Varaždina i od Đurđevca od deset godido Križevaca. - Proučavao na bavim se dodirom triju carstava (Habsbur- sam 17. stoljeće zato jer je to ška Monarhija, Osmansko veoma važan period kada se Carsto i Mletačka Republika) stvara ekonomski sustav čija i htio sam vidjeti kako se na je posljedica i današnji sunjihovim granicama stvaraju stav u kojem živimo – rekao društva – pojasnio je Petrić. je Petrić. U centru zbivanja Petnaestak godina trebalo nalazi se upravo Varaždin. -

PROMOCIJA Predstavljanje edicije Marijaterezijanski urbari Varaždinske žup

Kako je Marija Terezija uređivala odnose v Kako je Varaždinska županija bila uređena u vrijeme vladavine kraljice Marije Terezije?

Upravo na to pitanje odgovaraju prva dva sveska edicije Marijaterezijanski urbari Varaždinske županije 1774. - 1784. godine.

N a ko n v i š e g o d i š n j e g rada, Državni arhiv Varaždin objavljuje ova, prva dva

sveska, a predstavljeni će biti publici u četvrtak 1. ožujka u 19 sati u varaždinskoj palač i Herzer.

U knjigama su objavljeni spisi ondašnjeg urbarijalnog uređenja ondašnje

županije te spisi koji opisuju uvjete življenja u ono vrijeme te u kakvom su položaju bili podložnici u odnosu na vlasteline.

Prvi svezak je Uvodna

studija, a obuhvaća opći povijesni okvir marijaterezijanskog urbar ijalnog uređenja.

Uređeni odnosi Drugi svezak na 860 strana obuhvaća 96 sela te trgovišta Petrijanec i Topoliku, općinu Slobodnjaka te naselje Novaki. Urednica edicije i autorica Uvodne studije

Kulturni obzor 31

28. veljače 2012., br. 406

aljno i za široku publiku

KNJIGA “Pročitaj me” prvijenac Marka Marciuša

ĝWR ĴLWDWL"

Dvije strane politike

koji je . stoljeće JEDINSTVENO Iz europskih arhiva

Promocija ustanove gdje se čuva baština Riječ je o kvalitetnim i vrijednim knjigama iz kojih se može mnogo nauč it i – rekao je na predstavljanju knjiga Stjepan Čosić, ravnatelj H r v a t s k o g d ržavnog arhiva.

Recenzent je jedne od knjiga, a istaknuo je ovom prilikom i važnost arhiva u nastajanju ovakvih opsežnih djela, značajnih za našu povijest. - Arhiv je za nas vrijedna ustanova koja je prilično podcijenjena, a ovakva promocija prilika je da se istakne i ustanova gdje se ta baština čuva – dodao je Čosić.

Naime, obojica autora

Tada je to bio najvažniji grad, prema broju stanovnika i ekonomski. Bio je središte generalata i zato izuzetno jak - dodao je Petrić.

Najbolji humanisti Humanizam i humanisti renesansnoga Varaždina, druga je knjiga predstavljena ovom prilikom, autora Krešimira Čvrljaka. Ona donosi iscrpan prikaz kulturnih, literalnih i filozofskih gibanja u renesansnom Varaždinu i njegovoj široj okolici te ističe njegovu veliku važnost. - Drago mi je da knjigu predstavljam upravo ovdje u Varaždinu, koji mi je srž knjige. Knjiga obrađuje upravo predbarokni Varaždin.

Humanistički krug koji on

Knjigu je u gradskoj knjižnici predstavio autor

Imaginarni lik zavlada pričom služila su se brojnim arhivima kako bi došli do podataka koji nisu dosad objavljeni u knjigama.

Upravo je i to vrijednost ov ih pov ijesnih knjiga.

Informacije koje se nalaze u njima ne mogu se naći nigdje te su prava novost za ljubitelje povijesti.

okuplja, izuzetno je važan – pojasnio je.

Tri godine pisanja knjige rezultirale su detaljnim opisom varaždinskih humanističkih krugova. - Tada je bilo pomodno okupljati se

U

knjigama se nalaze dosad neobjavljeni podaci

u humanističkim klubovima.

Varaždinski klub imao je specifičnu karakteristiku. U njemu su se okupljali ljudi koji su radili te su preko dana bili zauzeti, a onda su noći koristili za pisanje knjiga – rekao je Čvrljak.

panije 1774. - 1784. godine

vlastelina i kmetova? je mr. sc. Vida Pavliček, arhivska savjetnica Državnog arhiva u Varaždinu. Pripremu prvog i drugog sveska omogućila je i Karmen Levanić svojim prevodilačkim radom. Kao priređivači su radili i Kristina Grabar te Ivana Posedi i Kruno Sudec.

Recenzenti ovog obimnog i složenog projekta su dr. sc.

Josip Kolanović, dr. sc Nata-

ša Štefanec i dr. sc. Mirela Altić-Slukan.

Urbarijalno uređenje provedeno je u vrijeme vladavine kraljice Marije Terezije.

Tim postupkom nastojali su se urediti odnosi između kmetova i vlastelina kako bi podložnike zaštitili od pretjeranog iskorištavanja, a državi osigurala redovne porezne prihode.

Knjiga je predstavljena i varaždinskoj književnoj publici, no interes je bio relativno slab Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Bogato iskustvo

Pročitaj me, književni Marko Marciuš rođen je prvijenac Marka Marciu1978. u Zagrebu. Objavša, predstavljen je nedavljivao u Vijencu (2004.), no varaždinskoj publici. časopisu Treći trg (2005.), Kroz razgovor s autorom reviji kratkih priča Urbai čitanje dijelova knjige ni vračevi (2005.), zbirci prisutni su se djelomično priča mladih autora Pet mogli upoznati s ovom autora traži naslov (2006.), konceptualnom zbrikom priča.

Imaginarni lik koji zavla- Émile Coué, renesansni kazada na kraju pričom glavna lišni glumac Angelo Beolko je radnja ovog djela koje i drugi. je sam autor okarakteriDružeći se s njima počinje zirao kao postmoderni- učiti zakonitosti svijeta u stičko. - Sve priče pove- kojem živi, a to su književni zuje jedan lik. To je Olaf postupci.

Tryggvasson. On je na Kako sve više savladava neki način lajtmotiv književnu teoriju, docijele zbirke - polazi na ideju i da u k r jasnio je Marpobijedi samog a M u c iuš. U jed pisca i zavlada š u i c r Ma nom trenutku knjigom tj. svoe j Olaf postaje jim ž ivotom. ovo svjestan da Na kraju mu to evni ž i j n k je imaginarna i uspije. c a n e j osoba. Kako - Ima tu i dosta prvi radnja prolazi, drugih elemenaon susreće likove ta koji se isprepliću. kao što su pjesnik Ahmed Motivi koji se pojavljuju su Faiz, francuski psiholog i grčka mitologija, vjera,

u zborniku Najbolje hrvatske priče – 2006. po izboru Miljenka Jergovića (2007.), Zarezu (2007.) te u književnom časopisu za znanstvenu fantastiku Ubiq (2010.).

“Pročitaj me” je njegova prva izdana knjiga. domaći mitovi i još mnogo toga - dodao je Marciuš.

Prazno Promocija knjige održana je na Odjelu za mlade varaždinske gradske knjižnice, u vili Bedeković. No unatoč tome što je bio petak uvečer, publike je bilo malo. Tek desetak osoba došlo je podržati ovog autora na njegovom varaždinskom gostovanju.

Osim autora, koji je odgovarao na sva pitanja vezana uz knjigu, u predstavljanju su sudjelovali i organizatori promocije - Udruga Katapult i Udruga mladih V.U.K, a ulomke iz knjige čitale su učenice Medicinske škole.

KAZALIŠTE Od nedjelje do nedjelje samo komedije

Počinju tjedni smijeha Ove nedjelje počinju Treći tjedni smijeha u varaždinskom kazalištu. Tjedni smijeha počinju gostujućom predstavom “Gola u kavezu” Kazališta “Moruzgva” u nedjelju 4. ožujka.

U ponedjeljak će Varaždinci imati priliku upoznati se s novom autorskom komedijom Ljubomira Kerekeša “ufuraj se i pukni” koja na specifičan način progovara o dva brata na životnoj prekretnici. Što

studirati i zašto, odluka pada na studij glume. Uz pomoć susjeda „supervizora“, Krunoslav i Zoki kreću u nemoguću misiju… U predstavi igraju mladi akademski glumci Zoran Pribičević i Jan Kerekeš te prvak drame

Karino Hromin Sturm, Politička Biblija 1, Katarina Zrinski, Varaždin, rujan 2010.

Nedavni veliki projekt varaždinskog nakladnika nije dosad privukao veću pozornost šire javnosti, što je zacijelo šteta, ali nadam se da je stručna javnost adekvatno reag ir al a. Iako pat i o d pretenc ioznog naslov a, „Politička Biblija“ pretendira biti upravo to – svojevrsna „sveta knjiga“ svih znanja o politici. Na 1514 stranica autor Karino Hromin Sturm, politolog, diplomat i osebujni mislilac, enciklopedijski je skupio podatke o političkim odnosima u 20. i 21. stoljeću, i to na temelju izvornih konvencija, ugovora i drugih dokumenata. Recenzenti su Zdravko Tomac i Anđelko Milardović, pa mislim da njihova stručnost predstavlja dovoljnu preporuku. Čekamo drugi dio.

zagrebačkog HNK, varaždinac Ljubomir Kerekeš.

Tijekom drugog tjedna bit će prikazane i predstave Debitanti, Skupština, Dimnjačar te Povratak ratnika.

Na blagajni kazališta već možete rezervirati i kupiti ulaznice po cijeni od 40 kuna.

Ratni zločini 3 – Sve o komunističkim zločinima u svijetu i Hrvatskoj, Večernji list, Zagreb, 19. veljače 2012.

Ovu bih knjižicu o komunist ičk im ratnim zločinima– naravno i druge iz iste serije – preporučio svakome da me nije zbunila neobično neprofesionalna obrada njene prve polovice.

Naime, poglavlja o sovjetskim masakrima obiluju iznimnim p o dac ima, ali i čudnim nedosljednostima. Očito se radi o nespretnom prijevodu neimenovanog izvornika, što su dva smrtna grijeha.

Tako je Lenin postao Lenjin, ali je Ordžonikidze ostao Ordzhonikidze, i slično. Drugi dio, o odmazdi nad Hrvatima 1945., pisali su, naravno, naši ljudi, ali ne znamo koji. Sve to pomalo baca sjenu na ovo izdanje. Nadam se da nova knjižica (na ilustraciji) ne pati od sličnih grešaka.

'HQLV 3HULĴLIJ

32 Duplerica

28. veljače 2012., br. 406

VRŠIČ Na velikim minusima i jakom vjetru naučili o sigurnom kretanju u gorju ka

U visokom gorju pod la

Stvarno ima puno snijega!

J Članovi Visokogorske sekcije MIV-a ponovo su pomakli svoje granice. Ono što se drugima čini nemogućim, oni obave bez muke Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Niži tlak, otežano disanje, visok snijeg za varaždinske planinare mačji je kašalj. To su ponovo dokazali penjanjem na slovenski Vršič, i to u pravim ekstremnim uvjetima! Ovih su dana, kada je Varaždin već uhvatilo proljetno ludilo, odlučili još malo uživati u zimi i naučiti kako se ponašati u opasnim uvjetima.

Ispod nule Na temperaturi od 18 stupnjeva ispod nule i vjetru od 30 km/h, osamnaest članova Visokogorske sekcije hrvatskog planinarskog društva MIV Varaždin sudjelovalo je u zimskom tečaju o sigurnom kretanju u visokom gorju i zaštiti od lavina. - To je vrlo važno jer kretanje u zimskim uvjetima donosi opasnosti te je važno da

Koliko još do vrha?

svi koji se bave planinarenjem budu educirani kako bi se mogli sigurno kretati. Nije nužno, no bilo bi dobro – naglasio je Nikola Šebrek, predsjednik Visokogorske sekcije.

Tečaj je održan u planinskom domu Gozd pod Vršičem te na samom Vršiču, a prošli su ga varaždinski planinari u suradnji s članovima planinarskog društva Maks Meško iz Ormoža.

U pravim zimskim uvjetima svi zajedno prošli su terenski dio obuke s praktičnim demonstracijama na terenu. Pod mentorstvom Klemena Volontara, jednog od poznatijih slovenskih alpinista, polaznici su se upoznali s opasnostima kod planiranja zimskih tura i mjerama za pomoć unesrećenima u lavinama.

Tako su na svom trodnevnom putovanju određivali snježne slojeve, njihovu tvrdoću,

Kad se male ruke slože...

procjenjivali rizik od lavina, ali isto tako i učili spašavati unesrećene – tražili ih lavinskim sondama, otkopavali ih...

Dobra “žrtva za vježbu” bio im je i pas Gorske službe spašavanja koji ih je pratio u njihovoj

pustolovini.

Stečeno znanje u spašavanju iz lavina na svu sreću nisu trebali primjenjivati u praksi.

Sretno su se vratili kući te su spremni za nove planinarske pohode i osvajanje vrhova.

Nije za podcijeniti...

Pohod na Vršič tek je jedan od planinarskih pothvata u nizu koje Visokogorska sekcija organizira i ostvaruje. Lokalni varaždinski vrhovi za njih su prošlost, a sada osvajaju visine od nekoliko tisuća metara. - Ima puno zahtjevnih vrhova koje smo prošli. Prvi izlet koji smo organizirali bio je Gran Paradiso na 4061 metara visine, najviši vrh Italije – rekao je Šebrek. Jedan od jačih izleta bio je i Grossglockner, najviši vrh Austrije na 3798 metara nadmorske visine.

Uspjeha jedino nisu imali pri pohodu na Monte Rosu. Iako su išli kada je zima već odavno prošla, loše vrijeme nije im dopustilo. - Nije to strašno, ali morate biti kondicijski spremni. Tlak je na tim visinama manji, disanje je otežano. Svaki vrh iznad četiri metra je jako težak uspon i nije za podcijeniti – rekao je Šebrek.

Duplerica 33

28. veljače 2012., br. 406

ada je pokriveno snijegom

TU KRAJ NAS “Banfičari” za fašnik plesali cijelu noć!

avinama Ajmo dečki!

Maske s iskustvom J

Održan je i izbor najljepše maske, a nabolja je bila Đurđa Meštrić

Piše: NEVENKA SUHIĆ

Da godine nisu važne, ponovo su potvrdili umirovljenici koji su na Valentinovo i fašnik feštali cijelu noć. Među takvima posebno su veseli bili članovi varaždinske VI. podružnice umirovljenika „Banfica“, koji su prošle subote u restoranu „Kod Jelene“ u Gornjoj Dubravi proslavili zajedno i Valentinovo i fašnik.

Ples srca

Vau, kak’ mi je zima!

Što je to iznad nas?

Na ovo se druženje odazvalo preko 70 banfičkih umirovljenika, koji su veseli i raspoloženi u Međimurje otputovali s dva autobusa, a predsjednica Podružnice gospođa Nevenka Tomšić rekla je: “Činjenica da smo feštali do ranih jutarnjih sati govori da su se naši umirovljenici odlično zabavljali i da su, usprkos godinama, u dobroj formi! Priredili smo bogati zabavni program uz „Ples srca“ u kojem su pobijedila tri bračna para, „Ples maškara“ gdje je nagrađeno pet najboljih maski, i bogatu tombolu, kao i obilježavanje dijamantne godišnjice braka naših najstarijih članova - 84-godišnje Elizabete i 88-godišnjeg Mirka Klopotana. Uz 65. godišnjicu njihovog skladnog i sretnog braka, zajednički smo uz čestitke i prigodni

poklon nazdravili njihovom prekrasnom jubileju, a oni su se hrabro odazvali pozivu na ples i - zaplesali na opću radost svih nas. Uz dobru večeru, glazbu, pjesmu i ples nismo ni primijetili kako nam je vrijeme brzo prošlo, pa je ovogodišnje naše prvo druženje završilo u tri ujutro!”

I „šefica“ financija gospođa Blaženka Turkalj bila je zadovoljna i s „proračunom“ Podružnice. - Trošimo u skladu s našim mogućnostima i do sada još ni jedanput nismo bili u minusu! A s obzirom na to da pazimo na svaku lipu i unaprijed planiramo troškove za svaki izlet i svako naše druženje, i ovu smo feštu bezbrižno odradili zadovoljno je prokomentirala B.Turkalj.

Druženje Gornjokneginečki umirovljenici, nakon prvog ovogodišnjeg izleta u Kloštar Podravski gdje su proslavili „Vincekovo“, drugo su druženje za sve one „iznad 60“ organizirali u Novoj Vesi nedaleko Varaždina. Više od 70 članova Udruge umirovljenika Gornji Kneginec prošli je tjedan uz Valentinovo i fašnik pr i-

premilo zajedničko druženje veseli program, prigodne nagrade i iznenađenja te glazbu i ples. Održan je i izbor najljepše maske, a u jakoj konkurenciji najbolja je bila gospođa Đurđa Meštrić koja je osvojila - besplatni sljedeći izlet. Ovo je bilo jedno od ljepših druženja, a gospodin Ivan Medved, predsjednik udruge je rekao: “Bilo je vrlo veselo, rasplesano i razigrano, a naši umirovljenici, i oni od 60 i oni iznad 80 godina, među kojima je svakako naša

članica Bernarda Vugrinec, zabavljali su se jednako dobro bez obzira na razlike u godinama!

Atmosfera je bila odlična kao što je i inače na našim druženjima. Uz svakotjedna druženja s našim umirovljenicima, redovito organiziramo i izlete tako da svaki mjesec imamo po jedan izlet. Na to su se naši umirovljenici već navikli i s veseljem čekaju svako novo druženje. A da se svi dobro slažemo, pokazala je i ova fašnička fešta na kojoj smo bili sve do pola noći!”

34 Oglasi

28. veljaÄ?e 2012., br. 406

!

28. veljače 2012., br. 406

Varaždinski košarkašI KK Vindija izgubili su u derbiju A2 košarkaške lige Sjever od prvoplasirane ekipe Međimurja 77:69, trener Varaždinaca Velimir Mudri

Sport sport@regionalni.com

Sport

“

Sport 35

Cilj AK Sloboda je u naredne četiri godine nastupiti na svim velikim natjecanjima i postići što više vrhunskih rezultata, predsjednik Ivan Domislović

ODBOJKA Serija važnih pobjeda za OK Varaždin Volley

Rezultati rada Rodeš 16. na FIS utrci Mladi varaždinski skijaš Istok Rodeš, član SK Varaždin, nastupio je u Italiji, u Pianncavallou na utrci za FIS bodove u Super G za juniorski uzrast.

U konkurenciji 132 mlada skijaša, Istok Rodeš završio je na 16. mjestu dok je drugi Hrvat Rije-

čanin Marko Abramović bio 92.

Utrku je pobijedio Talijan Rabanser ispred Slovaka Benedikta i Austrijanca Lintschingersa.

Istok Rodeš tako nastavlja sezonu zapaženim rezultatima i obećavajućim nastupima za hrvatsku reprezentaciju.

Izbori u Sport za sve

OK Varaždin Volley u nastavku sezone igra puno bolje o čemu svjedoče i pozitivni rezultati te pomak na prvenstvenoj ljestvici

J Mjeseci napornog rada trenera Tome Pauna i varaždinskih odbojkaša napokon su donijeli konkretne rezultate što će zasigurno povećati broj gledatelja Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Bloka, koje do sada nismo imali, a servis i napad su također bili OK Varaždin Volley ostvario dobri. Zadar nije bezopasna je dvije vrlo važne pobjede u ekipa, pogotovo kod kuće. Oni proteklom tjednu. U 19. kolu su pobijedili Opatiju i imali su pobijedio je ekipu MOK Rijeka, niz od šest ili sedam pobjeda.

Naša ekipa je puno a zatim je pobijedio i ekipu OK dobila povratkom Zadar na gostovanju 3:2.

U Teodora Hirša, Ov im dobr im re a koji je dodatzultatima popravio m ica no vratio je i svoj položaj na utakm om i prvenstvenoj ljeMurs može sigurnost i s mir u ekistvici 1. A hrvatske rom odbojkaške lige i Vukova o pu. Međun u p o t i m , z as i “pobjegao” s dna se sam iti g u r n o s ve na 12. mjesto ostab o d mogu pohvavivši iza sebe ekipe liti počevši od iz Šibenika i Splita. Mjekapetana Gorana seci napornog rada trenera Tome Pauna i varaždinskih Jošića, Antonija i Mateja Čičkoodbojkaša napokon su donijeli vića, Dražena Vinceka, Zdravka i konkretne rezultate u vidu Rajića i Tomislava Žganca koji se oporavio i, na primjer, bio jediprvenstvenih bodova. ni dizač u Zadru te se odlično nosio s tim pritiskom. Iskusni Mogućnosti - U ove dvije utakmice odlič- Kole Mihajlov uvijek uskače no smo reagirali, poštovali smo prema potrebi, a mladi Komes, dogovore s treninga - rekao Somođi, Cvrkalj te Crkvenčić je trener Varaždinaca Tomo spremni su da mogu uskočiti Paun. - Ostvarivali smo poene iz kada zatreba. Dizač Marko

David se ozlijedio pa na njega još ne možemo računati. U radu nam puno pomaže i fizioterapeut Hraščanec - dodao je Paun.

Nakon dva dobra rezultata i sve bolje igre, očekivanja ljubitelja odbojke polagano rastu. Na rasporedu je u srijedu gostovanje u Osijeku kod Murse, a za vikend u Varaždin dolazi ekipa Vukovara. - Obje ekipe su iz gornjeg dijela prvenstvene ljestvice. Podigli smo razinu igre i možda se imamo čemu nadati. Nažalost, u Osi-

jeku ćemo igrati bez kapetana Jošića, zbog poslovnih obveza.

Ekipa Murse izgubila je od Rijeke, a mi smo Rijeku pobijedili, u drugom dijelu prvenstva kao da nema pravila. Ekipe nisu uvijek kompletne, zbog drugih obveza igrača, ozljeda, bolesti, ali i odlazaka igrača. Mi ćemo dati sve od sebe i idemo iz utakmice u utakmicu, prvo Mursa, a zatim Vukovar. Igrat ćemo bez opterećenja, uživati u odbojci i tako možemo samo puno dobiti - zaključio je Paun.

Sve je više veselja i slavlja varaždinskih odbojkaša

KUNG FU U Varaždinu gostuje egzibicijski show svećenika Shaolina

Drevne tajne na Dravi U varaždinskoj Gradskoj sportskoj dvorani 8. ožujka bit će održan kung fu spektakl – qi tajna svećenika Shaolina.

- Sudjelovat će 14 kineskih svećenika, ponajboljih majstora iz hrama Shaolin predvođenih 75-godišnjim majstorom hrama. Oni će demonstrirati atraktivne drevne vježbe te će posjetiteljima pružiti uvid u

svoj tajnoviti život i mističnu moć Shaolin kung fu redovnika. Uz njih nastupit će i neki od ponajboljih mladih učenika iz hrama. Redovnici hrama kroz dugotrajne meditacije i vježbe razvijaju nevjerojatne fizičke sposobnosti, a uspjeli su proniknuti i u tajanstveni tijek energije u ljudskom tijelu – koju nazivaju qi, koja im

omogućava da u određenim situacijama ne osjećaju bol te izvode stvari koje su ostalima teško izvedive - rekao je upravitelj Arene Varaždin, Neven Buljan.

Show će početi u 19 sati, a ulaznice se po cijeni od 70 kuna mogu kupiti na www. eventim. hr te na prodajnim mjestima u sustavu Eventima.

Izborna godišnja skupština Saveza sportske rekreacije Sport za sve Varaždinske županije održat će se u srijedu 29. veljače s početkom u 18 sati u prostoru HEP ODS d.o.o.

Elektra Varaždin, Optujska 163.

Na dnevnom redu naći će se izvješća o radu Saveza u 2011. godini, zatim izbor predsjednika, članova Upravnog odbora, Nadzornog odbora i Stegovne komisije. Razgovarat će se o planu i programu Saveza za ovu godinu uz financijski plan. Na kraju će se dodijeliti i priznanja zaslužnim članovima i članicama Saveza.

Izniman uspjeh na kraju Košarkašice Vindi pobjedom nad ekipom Otočca 68:47 ostvarile su izniman sportski upsjeh. Tom pobjedom osvojile su treće mjesto u A2 košarkaškoj ligi Sjever za žene. - Ključ pobjede je bila dobra adaptacija na njihovu zonu, balans unutarnje i vanjske igre i što smo na njihovih 11 napadačkih skokova imali svojih 10. A kad protiv Otočca imaš takav balans u tom segmentu igre, napravio si dobar posao. - izjavio je trener ŽKK Vindi Dražen Cesar.

36 Sport

28. veljače 2012., br. 406

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Kriza kao izlaz K

rizna situacija, kao ova u kojoj se sada nalazi varaždinski nogometni prvoligaš, prilika je da se naprave korjenite, sistemske promjene u organiziranju, vrednovanju i radu ne samo kluba i nogometa već i kompletnog funkcioniranja varaždinskog sporta. Sama krizna situacija pokazatelj je da nešto ne funkcionira kako treba i to vrlo očito ne funkcionira kako treba već više godina. rganizacijski dio klubova, uprava, sada bi trebao biti prepušten menadžerima koji će znati upravljati, ali i financijski voditi klub. Prošlo je vrijeme i političkih funkcija u klubu, ali i funkcija po bivšim zaslugama. Osim toga, uskoro bi se mogla postavljati pitanja o odgovornosti. Naime, do sada u niti jednom klubu, po principu „vrana vrani oči ne vadi“ nitko nije pozivao npr. bivšu upravu na odgovornost za nesavjesno poslovanje i vođenje kluba iako su ostavljani gubici i brojni problemi zbog kojih su neki klubovi morali i u stečaj. Ovo je pak najspominjanija riječ ovih dana u sportu.

Međutim, stečaj s preustrojem sasvim je prihvatljiva opcija za pregrupiranje snaga i kretanje od početka, od zdravih temelja u izgradnju modernog sportskog kluba. ponzori i donatori u ovoj priči potpuno drugačije gledaju na sportsko društvo koje je postavljeno kao tvrtka od onih koje djeluju po netransparentno postavljenim pravilima uz veliku pomoć menadžera koji kroje klupsku politiku prema svojim privatnim interesima. Pitanje je snage i hrabrosti da se u određenoj sredini prekine sa starim navadama i da se okrene čistom sportskom biznisu. Isto tako prošlo je i vrijeme praznih obećanja, danas svako obećanje mora biti potkrijepljeno čvrstim dokazima i argumentima jer teško da će još jednom proći „prodavanje magle“.

O

S

U dvije utakmice tijekom proteklog tjedna rukometaši Varteks Di Caprija pokazali su dva sportska lica

RUKOMET RK Varteks Di Caprio protiv Buzeta pokazao što zna

Drugačiji pristup J RK Varteks Di Caprio utakmicu protiv RK Buzet vodio je s više golova razlike do 55.

minute kada gosti stižu na gol razlike, 25:24, ali “krojači” ipak uspijevaju pobijediti Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Prošlu srijedu RK Varteks Di Caprio uvjerljivo je izgubio od ekipe Splita 38:26 (20:12) da bi u subotu u susretu 19. kola Premijer lige pobijedili ekipu Buzeta 30:26 (15:9).

Trener “krojača” Vladimir Vujović zadovoljan je igrom protiv Buzeta, ali je istodobno svjestan mogućnosti svoje ekipe.

Pristup U jednom trenutku, devet golova razlike istopilo se iz jednostavnog razloga što smo mi 40 minuta igrali maestralno, bili smo daleko iznad

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 28.02.2012.

- kuglana – kuglačka utakmica KK Varteks – KK Koprivnica s početkom u 18,00 sati – kuglačka utakmica KK Varteks – KK Željezničar Čk s početkom u 20,00 sati 29.02.2012.

– kuglana – kuglačka utakmica KK Željezničar Vž – Željezničar Kc s početkom u 18,00 sati 01.03.2012.

– kuglana – kuglačka utakmica KK Cesta – KK Ivančica s početkom u 18,00 sati 03.03.2012.

– velika dvorana – rukometna utakmica RK Varteks di Caprio – RK Dubrava s početkom u 19,00 sati – kuglana – kuglačka utakmica KK Lepoglava – KK Slavonija s početkom u 18,00 sati 04.03.2012.

– velika i mala dvorana – Prvenstvo Hrvatske u streličarstvu s početkom u 08,00 sati

Potencijal u golmanu Ašaninu

svojih mogućnosti. Onog trenutka kada je ekipa Buzeta uhvatila ritam, oni su nam se rezultatski približili. Ovaj put su fanatična borba i htijenje donijeli prevagu. Pobjedu smo ipak više nego zaslužili.

Važan faktor u pobjedi bio je i sve bolji golman Matej Ašanin.

Onog trenutka kada sam preuzeo vodstvo Varteksa, Ašaninova forma išla je nizbrdo jer je počeo krvavo raditi i trenirati i spremati se za neke veće domete. Prošao je kvalitetan vremenski interval rada i on je pokazao konstantu od 15 do 20 obrana, što je impozantna brojka. Međutim, smatram da su njegove sposobnosti još veće. Što donosi sljedeće kolo?

Iskreno, želim se odmoriti jer sam maksimalno iscrpljen. Ovo je bila izuzetno teška utakmica, prava utakmica. Naime, ekipa Buzeta

SVETEC IGRAO BOLESTAN Na pitanje koga bi još izdvojio u ekipi, trener RK Varteks Di Caprio Vladimir Vujović odgovara: Nikola Svetec odigrao je utakmicu teško bolestan. Ima bronhitis i odmah je otišao u svlačionicu, pod tuš i ide kući u krevet. Jutros je bio kod liječnika i nije mu preporučeno da uopće igra. Sada će sigurno sedam dana odležati u krevetu tu bolest, ali dao je danas zbilja veliki obol. Međutim, mogu reći - kao i svi drugi igrači. Ne volim nikoga posebno isticati zato što je na primjer jedan Emerson Žnidarić neprimjetan, a bez njega ova obrana ne bi ni približno sličila ovome danas.

je šest ili sedam godina na okupu i imaju konstantu kvalitetne igre i prvoligaškog staža.

Nije bilo puno oscilacija na njihovim pozic ijama i u njihovim igrama tijekom tih godina i, jednostavno, bilo je izuzetno teško protiv njih. Sad se moramo dobro odmor iti pa ćemo onda analizirati što i kako dalje.

Kako biste usporedili dvije ovotjedne utakmice - onu sa Splitom i ovu s Buzetom?

n Golma n i Ašan e j u pokaz iki l e svoj v ijal c poten

Usporedba je vrlo jednostavna. U utakmicu s Buzetom ušli smo maksimalno. Pristup je bio neusporedivo drugačiji i da smo takav pristup imali u utakmici sa Splitom, ne kažem da bismo pobijedili, ali bi zasigurno tijek utakmice bio drugačiji. U utakmici s Umagom u jednom trenutku susreta u roku od deset minuta primili smo samo jedan gol i to iz sedmerca. Takvom obranom prisilili smo protivnika da puno griješi, a Ašanin je došao do izražaja. Njegove obrane su jednim dijelom njegova osobna kvaliteta, a drugim dijelom i kvalitetna igra u obrani.

JAHANJE nog 27. i 28. kolovoza na terenu kluba u Biškupcu. Sezona je za Klub bila vrlo uspješna, osvojena su dva naslova državnog prvaka, u kategoriji pony jahača i mladih jahača, 1. mjesto u Croatia cupu za pony jahače te 21 prvo, 10 drugih i 7 trećih mjesta na različitim turnirima. Ujedno na rang-listi dresurnih jahača klub ima tri jahača među Varaždin 95 prvih 10.

Klubu je

Na redovnoj godišnjoj skupštini Konjičkoga kluba Varaždin ‘95 prihvaćeno je financijsko izvješće i izvješće o radu Kluba za 2011. godinu.

Tijekom 2011. Klub je ukupno utrošio 80.000,00 kn, a većina financijskih sredstava utrošena je za potrebe organizacije Državnog prvenstva Hrvatske u dresurnom jahanju održa-

Uspješna godina KK

za postignute rezultate dodijeljeno priznanje “Sportski pothvat mjeseca” za mjesec kolovoz od strane ZSUGV-a, priznanje Hrvatskog konjičkog saveza na najbolju organizaciju dresurnog turnira i za uspješnu promociju konjičkog sporta. U 2012. klub ulazi s velikim planovima. Klub je i ove godine domaćin i organizator državnog prvenstva u dresurom jahanju koje će se održati 21. i 22. srpnja, pokreće se škola jahanja i daljnje uređivanje svojih objekata.

Sport 37

28. veljače 2012., br. 406

OBJEKTI Sportski objekti u Čakovcu pod posebnom tvrtkom

Modeli rješenja za sportske objekte J Miodrag Novosel iz čakovečke tvrtke Ekom, koja upravlja čakovečkim kapitalnim

sportskim objektima, magistrirao je na temu Model upravljanja sportskim objektima Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Dok se u Varaždinu vode polemike oko načina upravljanja sportskim objektima, u Čakovcu od 1996. godine funkcionira poduzeće koje upravlja svim kapitalnim objektima. Tvrtka Ekom upravlja nogometnim stadionom, bazenima, streljanom i gimnastičkim domom.

Po mjesnim odborima još je nekoliko sportskih terena kojima upravljaju klubovi ili samo mjesni odbori.

Miodrag Novosel uspješno vodi Ekom i čakovečke sportske objekte, a prošle je godine i magistrirao na temu Model upravljanja sportskim objektima u vlasništvu lokalnih jedinica, na Studiju za menadžment u sportu i turizmu, u Čakovcu.

Dobar primjer Bazeni su najsloženiji objekt i njima mora upravljati vrlo ozbiljna tvrtka - rekao je Novosel. - Grad je i dalje vlasnik, ali mi upravljamo kao trgovačko društ vo. Kod ustanove se javlja problem što je neprofitabilna i ne može raditi neke druge djelatnosti, a trgovačko društvo bez problema ima restoran ili nešto slično. Naš zadatak su u prvom redu javne potrebe u gradskom sportu, a zatim moramo financijski poslovati što bolje. Kod javnoprivatnog partnerstva javlja se problem što privatni partner želi što više izvući za sebe i nije ga briga što će kasnije biti s objektom. Mi našu dobit ulažemo natrag u sportske objekte.

Navedite neke konkretne uštede koje mogu nastati objedinjavanjem upravljanja nad svim objektima.

Objedinjavanjem kapitalnih sportskih objekata dolaze i

Budimir ŠEBEČIĆ Totalni FM, marketing, budimir.maletajne@gmail.com.

Proljeće na vratima I

zmeđu života i ribolova, ima puno sličnosti. Na primjer, u životu, kao i u ribolovu, najvažnije su male stvari. Kakve asocijacije imate na “male stvari”, prepuštam vama na maštu, no u ribolovu kad kažem “male stvari” mislim u prvom redu na udice. blik vrha udice može biti različit, npr. povijen prema vratu (tzv. papagajke) ili prema van, a može biti i paralelan s vratom, ali i pomaknut u lijevu ili desnu stranu. Važno je da vrh udice bude dovoljno dug, ali ne i previše - da se ne bi slomio. Najbolji oblik udice bez obzira na namjenu može se odrediti promatranjem linije prodiranja. Da bi prodiranje bilo što efikasnije, kut između linije prodiranja i linije povlačenja mora biti što manji. Kut uboda, ako je mali (previše savijen vrh prema vratu), povećava broj promašaja pri kontriranju te opterećuje vrh udice. eliki kut uboda je slab za kontriranje, riba vrlo lako spada s udice, a vrh udice se ispravlja ili puca. Bez obzira na oblik, vrh mora biti besprijekorno oštar, kao i kukica udice čija je funkcija zadržati ribu koja se trzajima pokušavao osloboditi udice. omenklatura udica još nije standardizirana. U pravilu, udice su označene brojevima od 1 (najveća) do 36 (najmanja).

Natjecatelji koriste i manje udice, ali to već spada u domenu “nanotehnologije”. Udice veće od broja 1 označavaju se s 1/0, 2/0, 3/0 itd. Veličina udice je određena veličinom ždrijela (razmak između vrata i vrha), s tim da određena odstupanja postoje čak i kod različitih tipova udica istog proizvođača. Na tržištu, osim jednokrakih, mogu se kupiti udice s dva, tri ili više krakova. Uglavnom ih upotrebljavamo u ribolovu na predatore i za postavljanje na varalice. U vezi s korištenjem i izborom udica poželjno je držati se nekih pravila. Naime, na izbor i korištenje udice u ribolovu utječu vrsta ribe koja se lovi, vrsta vode na kojoj se obavlja ribolov, konfiguracija dna, očekivana veličina ribe u ribolovu itd. Veličina mamca koji koristimo također bitno utječe na izbor udice. Tako npr. pijavicu ili glistu stavljamo na udicu s dužim vratom dok npr. za zrno graška ili kukuruz koristimo zaobljene udice s kraćim vratom. Ako lovimo u mirnoj vodi, koristit ćemo manje udice jer riba ima, za razliku od one u tekućoj vodi, dosta vremena ispitivati mamac. Isto vrijedi za ribolov zimi i u rano proljeće kad zbog slabije aktivnosti riba možemo koristiti manje udice. A to rano proljeće već kuca na vrata...

O

V

N

Sportskim objektima treba upravljati ozbiljna tvrtka koja će se znati postaviti na tržištu

brojne uštede. Mi imamo zaposlen jedan krug ljudi koji povremeno, kada su neke posebne aktivnosti, rade gdje trenutno najviše treba. Primjerice, jednim kombijem rješavamo sva čet ir i objek ta, jedno računovodstvo rješava sve objekte odjednom i sl. U svakom slučaju, ima rezona ovakav model.

Kako klubovi prolaze u tom tržišnom poslovanju sportskih objekata?

Klubovi za korištenje objekata, primjerice bazena, imaju socijalne cijene, a Grad dotira razliku. Sve ostalo je komercijalno, tako fitnes radi dok sve financijski odgovara. Drugo je radna teretana za klubove koja radi po drugom režimu.

Kako konkretno izgleda vaše poslovanje?

Naš restoran s bazena radi kateringe čak i u Sloveniju.

Ekom da od Gra obije d a c Čakov na kuna, u j i l i 3 m ivrijedi a pr 10 i 12 u izmeđ ijuna mil

Bazeni sami po sebi su gubitaši, ali mi ih drugim djelatnostima pokrijemo. Ekom od Grada dobije, na ime iznajmljivanja

od Freddyja Lemmerera i odmah je nametnuo svoj stil borbe koji Freddy nije mogao pratiti i početkom druge runde usljed Davorovih napada pada na pod i sudac prekida borbu. U borbi Tomislava Libera i Helmuta Brandstattera sve tri runde protekle su u odličnoj borbi koja je digla gledatelje na noge a pobjedio je Tomislav jednoglasnom sudačkom odlu1. kolo kom. Boris Vrbanec za protivnika

sportskih objekata od strane klubova, oko 3 milijuna kuna dok mi privrijedimo između 10 i 12 milijuna.

PRIMIJENITI ONO ŠTO JE DOBRO Kako je u drugim sredinama?

Kod nas su bili i sigurno dio preslikali iz Vinkovaca i Rijeke.

Nigdje nije idealno, ali treba vidjeti i primijeniti ono što je dobro. Prošle je godine i osnovana Udruga upravljača infrastrukturom sport i slobodno vrijeme. Praksa je pokazala da se s obzirom na složenost poslova treba objediniti upravljanje u specijaliziranu ustanovu ili tvrtku. Holding je u Zagrebu, ali on se pokazao kao preglomazan aparat u kojem se za dobivanje jedne odluke čeka mjesecima pa se često paralizira rad, a ovo je posao u kojem treba reagirati iz sata u sat.

Objedinjavanjem sportskih objekata dolaze i brojne uštede

KICKBOXING U Sračincu je održano prvo kolo internacionalne K1 lige WKF federacije. Ideja za osnivanje ove lige došla je iz Fight Cluba Kovačić Varaždin. U prvom kolu Hrvatska je ugostila Austriju, Bosna Mađarsku a Italija Slovačku.

U Sračincu u dvorani Osnovne škole, pred punom dvoranom članovi Fight Cluba Kovačić rezlutatom 5: 0 savladali su predstavnike Austrije. Davor Novak je od početka meča pokazao da je bolje pripremljeni borac

Ribolov

je imao Phillipa Schrockera, nakon tri runde Boris također pobjeđuje jednoglasnom sudačkom odlukom. Dominik Dolenc borio se protiv Geoega Riegera i nakon tri runde uzastopnog udaranja Dominik pobjeđuje. Jurica „Bullterier“ Škoranec nokautirao je Misina Rexhaja, u drugoj rundi, u žestokoj borbi.

internacionalne K1 lige

Knjigu Male tajne športskog ribolova možete naručiti na telefon 091 2002 083. Cijena knjige je 49,00 kuna plus poštarina.

Doping u odbojci

Odbojkaš Aleksej Makarov, na utakmici A lige za seniore OKM Centrometal – OK Varaždin Volley, odigranoj 19. siječnja 2012. godine, bio je pozitivan na zabranjenu tvar 4- metil2-hexanamin, piše na službenoj stranici Hrvatske odbojkaške udurge www.hou.hr. ”Testiranje je proveo Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping (HZTA), a analizu uzorka licenciran WADAin laboratorij iz austrijskog Seibersdorfa. Služba antidopinga HZTA je 14. veljače 2012. obavijestila Hrvatsku odbojkašku

udrugu i Alekseja Makarova o nepovoljnom laboratorijskom nalazu. Odbojkaš se pismenim putem očitovao HZTA-u i odrekao se analize B uzorka. HZTA je inicirao stegovni postupak.

Upravni odbor Hrvatske odbojkaške udruge donio je odluku da rezultat susreta OKM Centrometal - OK Varaždin Volley ostaje 3:1 zbog činjenice da igrač Aleksej Makarov nije utjecao na ishod utakmice, odnosno nije igrao. Do okončanja stegovnog postupka Alekseju Makarovu zabranjuju se nastupi za OKM Centrometal.”

Skupština kineziologa Redovna godišnja skupština Udruge kineziologa grada Varaždina i Varaždinske županije odtžat će se u petak 9. ožujka s početkom u 19 sati na stadionu SC Sloboda u Caffe baru Sloboda. Na dnevnom redu naći će se godišnje izvješće udruge za prošlu godinu te donošenje plana rada za ovu godinu. Također će se usvojiti novi Statut Udruge i izabrat će se novi dopredsjednik i član Upravnog odbora.

38 Putopis

28. veljače 2012., br. 406

PUTOPIS Zabočanin Hrvoje Ivančić posjetio je New Delhi, indijski grad u kojem SIROMAŠTVO Dok se većina turista u New Delhiju divi kolosalnim građevinama Mugalskog Carstva ili pak Domu parlamenta i širokim avenijama, vrlo ih malo primjećuje slamove u kojima živi oko 40 % stanovnika.

Bogati i siromašni žive u dva odvojena svemira, ne dotiču se i ne komuniciraju. Dubina podjele je sistem kasta koji još uvijek postoji i mnogi ga se pridržavaju. Gotovo je nemoguće preći iz niže u višu kastu.

Prema podacima UNHCRa, Indija ima najveći broj ulične djece. Njih oko 18 milijuna živi i radi na ulicama velikih gradova diljem zemlje. Samo u New Delhiju nalazi ih se između 100.000 i 500.000. Točan broj teško je odrediti jer djeca nigdje nisu registrirana, nemaju stalno boravište, nemaju obitelj niti dom.

Dodat ćemo na kraju da, prema podacima UN-a, svakih pet sekundi od gladi umre jedno dijete.

Pokušajte sad nabrojati do pet pa napišite što se dogodilo.

Indijska djeca ulice J Pojavili su se ljudi koji za tu djecu predstavljaju svjetlo na kraju tunela, a često i jedini spas No ipak pojavili su se ljudi koji za takvu djecu predstavljaju svjetlo na kraju tunela, a često i jedini spas.

Piše i snimio: HRVOJE IVANČIĆ

Krishna stiže u Bombay ne bi li zaradio 500 rupija i otplatio bratov motocikl. Zaposli se u cirkusu, ali uskoro ga napušta te u međuvremenu biva opljačkan. Kriminalac Chillum pronalazi mu posao prodavača čaja, ali mladi Krišna uskoro se spetlja s tzv. Babom - kriminalnim umom jednog dijela

Bombaya. Biva upleten u lanac prostitucije, kr ijumčarenja droge i prosjačenja na ulici.

Na kraju mu se učini da nikada neće izbjeći raljama surovog uličnog života.

Nesretni Krishna glavni je lik filma Salaam Bombay iz 1988. godine. Iako je lik izmišljen, na ulicama Indije stotine tisuća dječaka preživljava na sličan način.

kom vjerskom festivalu. Lutao je ulicama i opljačkao ga je pijani taksist. Nekoliko dana kasnije na ulici su ga pronašli ljudi iz udruge Salaam Balaak Trust.

Pružili su mu hranu i utočište.

Tek dvije godine poslije Salim Nada za djecu Praveen Nair, predsje- je pronašao roditelje koji su ga davajući u udruzi Salaam posjetili u centru udruge. Kad Balaak Trust, inicirao je ga je otac ponovo vidio, odluprogram udruge nakon čio je da Salim i dalje ostane u filma Salaam Bombay, koji udruzi jer će imati bolje moje režirala njegova kći Mira gućnosti obrazovanja. Želja mu Nair. U turističkoj zoni New je da postane filmski redatelj, Delhija nalazi se takav centar a dosad je već odnio nekoliko za djecu od 6 do 14 godina. nagrada na međunarodnim filmskim festivalima. Štićenik udruge Salim ovZa Salima se može reći dje je već deseda je imao sreće, no tak godina. S ji n iš prođete li ulicapet godina 12-god ani, ma New Delhija, izgubio se kom ajke, r a n primijetit ćete u gomili m je n š i djecu koja su dok je s - god amjerno 3 1 roditeljia s n dovima na ulici i rođec je d na. Pr imijet it ma bio u enim ćete 12-godišna veliodsječ li isprosila nje narkomane, i ne b ja 13-godišnje majrupi t e s e d ke kako prosjače više na nogostupu ili djecu s namjerno odsječenim udovima ne bi li isprosila deset rupija više. Zbog „uhodanog“ prosjačenja, neka djeca se naviknu na ritam ulice i teško ih je socijalizirati. Žive po kolodvo-

rima, parkovima ili ispod nadvožnjaka. Upadaju u nevolje, razbole se i umru ili ih jednostavno netko ubije.

Na ulici je lako primijetiti mališane s umjetno nacrtanim brkovima i bubnjevima koji glume cirkusante pokušavajući nešto isprositi. Oni ul aze u hotele, javne zgrade i vlakove. U jedan vlak ušao je i Wasim.

Udario je u bubanj, napravio kolut naprijed i dobio nešto novca. Na pitanje što to radi, odgovara da svake večeri odlazi u grad ne bi li zaradio.

Kaže da ima šest godina iako nije siguran. Mogli bismo reći da je mali biznismen, no je li nužno da dijete od šest godina preživljava proseći po vlakovima?

DUNAVSKI BLUES Hrvoje Ivančić autor je knjige „Dunavski blues“ koja govori o njegovom 2000 kilometara dugom putovanju na gumenom čamcu od Zagreba do Crnog mora. Ivančić je dojmove s putovanja zabilježio u knjizi, i dobili smo priču o rijeci, o ljudima uz rijeku i o prijateljstvu.

Knjigu možete nabavati u knjižarama diljem Hrvatske ili je naručiti direktno od Hrvoja na e-mail hrvojeivancic@yahoo.com.

Putopis 39

28. veljače 2012., br. 406

m mnoga djeca žive u bijedi, prepuštena sama sebi i (ne)milosti sugrađana Rijetki su oni koji zagrebu dublje i odlučuju stvari promijeniti na bolje. Michael Parker iz Sydneya jedan je od njih. Australac istraživačkog duha godinama je proučavao stanje ulične djece New Delhija. - Možda zvuči radikalno, ali mislim da se država ne brine o beskućnicima. Mislim da niti ne pokušava riješiti problem - govori o svojim stavovima Michael. - Vladina su sirotišta u lošem stanju i tamo za dijete nema budućnosti. Nevladinih je organizacija premalo da se brinu o svima - govor i Michael ispijajući jutarnju kavu i listajući najnoviji broj New Delhi Timesa. - Pogledaj npr.

Connaught Place - priča o mjestu u središnjem dijelu grada. - Tamo je puno skupih dućana, svjetskih brendova i skupih restorana, a samo sto metara dalje netko se budi na pločniku. Na Connaught Place možeš vidjeti samo srednju klasu kako troši novac i baš ih briga za njihove siromašne sugrađane - pomalo se razbjesni Michael.

bore se za očuvanje mladih života. Bore se da umjesto asfalta, prosjačenja i bolesti djeca imaju igračke, obrazovanje i obitelj. Broj udruga je malen u usporedbi s brojem djece, ali veliku ulogu igraju društvo i religija.

24 sata dnevno U New Delhiju je tako osnovana linija Childline, koja je otvorena 24 sata dnevno. Preko linije svatko može javiti da je susreo dijete kojem treba pomoć. Pored linije Childline na frontu pomoći djeluje i legendarni otac Ravi koji vodi organizaciju Antyodaya. - Pod krov primamo beskućnike, starije osobe i djecu. Mnogi su s nama već godinama i kreću u školu - priča otac Ravi. - U utočištu nije važna religija, kasta ili boja kože.

U svakom prosjaku vidimo Isusa i moramo mu pomoći

v

ladina su sirotišta u lošem stanju i tamo za dijete nema budućnosti

Ljudi pomažu - Ljudi koji žele raditi, imaju novac i mogu si priuštiti neke stvari, oni koji to ne žele, nemaju ništa - ljutito pak govori Deepak koji radi kao freelance turistički vodič. Na Indiju gleda kao na zemlju u kojoj svatko može uspjeti, osim djece s ulice. - Za njih nema spasa. Oni nemaju roditelje, nemaju mogućnost obrazovanja i osuđeni su na takav život - smatra. Iako je realnost na strani Deepakove izjave, svakodnevno je sve više onih koji pomažu, zbrinjavaju i

- kaže Ravi dok na vrata kuca beskućnik ovisan o heroinu, s razbijenom glavom, u kojoj su se nakotili crvi. Otac Ravi uhvati nesretnika pod ruku i odnese ga na stol, pregleda te pozove liječnike. - Ovakvi nam dolaze svaki dan. Nevjerojatno je koliko ih ima i uvijek dolaze sve mlađi i mlađi - otkriva. Sudbina unesrećenih je različita. Neki su pobjegli od kuće, nekima su roditelji umrli, a drugi su jednostavno rođeni na ulici, ispod nadvožnjaka. Rashid,

dvanaestogodišnjak, pobjegao je od kuće gdje je živio sa sestrom i njezinim mužem koji ga je tukao. Noćima je spavao na kolodvoru kada ga je napokon uočio otac Ravi. - Svaku večer pročešljavam kolodvore i autobusne

s

udbina unesrećenih je različita. Neki su pobjegli od kuće, nekima su roditelji umrli, a drugi su jednostavno rođeni na ulici, ispod nadvožnjaka stanice jer na tim mjestima se nalaze izgubljena djeca - o svakodnevnom radu govori Ravi. To je požrtvovni čovjek s malo riječi, ali s puno djela kojima daje jasnu poruku.

Njegov rad počinje kasno navečer oko 22 sata i traje do 4 ujutro. Drugim riječima, kad većina spava, otac Ravi se budi i kreće u potragu za izgubljenom djecom. On je smireni vegetarijanac pun ljubavi, a mnogoj djeci pravi je uzor.

- Trenutno se financiramo samo iz dobrovoljnih priloga.

Vlada nam pomaže jako malo - žali se on. Iako s oskudnim prihodima, utočište Antyodaya topli je dom unesrećenoj djeci. Uređen je posebni dio za djecu oboljelu od vodenih kozica, sređena je kuhinja s tri topla obroka dnevno, a pomažu i razni volonteri svih religija kojih u Indiji ima beskonačno mnogo.

U gradskoj vrevi malo tko obraća pažnju na izgubljenu djecu

Ipak osmijeh na licu

Ni odraslima nije lako - bore se za opstanak

New Delhi

Ljudi koji ne žele raditi - nemaju ništa, tvrde stanovnici New Delhija

40 Savjetnik

28. veljače 2012., br. 406

Veterinarska klinika

Hortikultura

Davorin LUKMAN

Franjo PAVETIĆ

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka Ovlašteni stalni sudski vještak za područje veterinarske medicine (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

BIO sjeme S

vi oni koji nisu imali prilike prisustvovati predavanju na temu bio sjeme u varaždinskoj županijskoj dvorani, kroz nekoliko sljedećih nastavaka u ovom savjetniku dobit će osnovne spoznaje o itekako važnom segmentu ekološke proizvodnje bilja. Zahvaljujući istraživanjima i spoznajama poštovanoga gospodina, prvog profesora sjemenarstva u Hrvatskoj s Katedre sjemenarstva na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, dr. sc. Ivana Kolaka, saznanja o bio sjemenju prvi put u Hrvatskoj prezentirana su široj javnosti upravo u Varaždinu. Redoviti čitatelji savjetnika Hortikultura sjećaju se da sam u isto doba prošle godine pisao o ponudi bio sjemenja u Europi te cijenama koje ono postiže. akon niza pripremnih radnji u cilju realizacije ciljanog predavanja i sâm sam bio iznenađen činjenicom koliko malo, zapravo ništa iz vlade države Hrvatske nije učinjeno u informiranju eko proizvođača i konzumenata o važnosti bio sjemenja u ekološkoj proizvodnji hrane.

Isto tako, nijedan pravni i poticajni korak nije ugrađen u pravilnik o bio sjemenju iako je u Europi zakonom regulirano da se ekološka proizvodnja temelji na bio sjemenju i samo kao takva može dobiti certifikat. O tome i niz drugih do sada nepoznatih detalja iz proizvodnje sjemenja bit će govora u narednim člancima.

N

Uređenje okoliša

Mišja groznica N

eki dan je u svim medijima objavljeno obolijevanje dvadesetak ljudi virusom mišje groznice. Radi se o bolesti čijeg uzročnika prenose šumski glodavci, svojom slinom, mokraćom i izmetom. Radi se o virusu iz skupine hanfa virusa. U ljudi se pojavi vrućica, i simptomi slični gripi, a moguća komplikacija jest oštećenje bubrega sa zakazivanjem njihovog rada. Postoji još jedna bolest slične problematike, čije uzročnike također prenose glodavci, a nazivamo je leptospiroza.

Nju spominjem jer je to bolest od koje oboljevaju ljudi, ali i psi. To je bolest protiv koje se psi cijepe u okviru zaštitnog cijepljenja protiv zaraznih bolesti. No, nažalost, sve je više vlasnika koji „šparaju“ na zdravstvenoj skrbi svog kućnog ljubimca pa odustaju od zaštitnog cijepljenja, koje je ujedno zaštita i protiv leptospiroze.

Vrlo važno je naglasiti da se radi o zoonozi tj. bolesti koja se prenosi i na ljude. Uzročnici su tzv. spirohete koje dobro preživljavaju na vodenim i vlažnim površinama, a rezervoari su štakori koji urinom ili krvlju mogu ugroziti ljude. Tako je bilo slučajeva i u našem gradu, da su se inficirali npr. ribiči odlazeći na Dravu. azni serotipovi leptospira imaju i različiti patogeninet prema nekoj životinjskoj vrsti pa će tako u pasa tzv. Leptospira icterohaemorrhagie uzrokovati najteže simptome, dok će ostali serotipovi uzrokovati blaže simptome ili će ih psi samo izlučivati u okolinu. rimarna zaraza psa nastaje izravnim kontaktom s urinom štakora, bolesnih pasa ili samo izlučivača tj. pasa koji ne pokazuju simptome bolesti. Specifično je za leptospire da ih nositelj može tjednima, mjesecima pa i duže izlučivati u okolinu. Moguća je i sekundarna infekcija kroz kontaminirano tlo, vegetaciju, pod, vodu

R P

itd. Leptospire su vrlo infektivne te je dovoljno za nastanak bolesti da vrlo mali broj uđe putem npr. očne spojnice u organizam. Drugi putevi infekcije su sluznice probavnog ili genitalnog aparata. U praksi susrećemo četiri klinička oblika bolesti. Prikriveni oblik bolesti najčešće se pojavljuje u pasa lutalica i mješanaca i to u 40 % populacije. Drugi je blagi atipični oblik s groznicom, slabošću i poremećajem općeg stanja bez žutice.

Treći je teški, akutni oblik koji se očituje oštećenjem krvnih žila, upalom bubrega, oštećenjem jetre, trombozom, krvarenjima i žuticom. Vrlo brzo će uslijediti septikemija i intoksikacija («trovanje krvi»). Taj oblik dovodi najčešće do uginuća u roku od 2 do 3 dana. Oni koji prežive najčešće imaju kronični oblik bolesti koji se očituje ireverzibilnim oštećenjem bubrega ili jetre, kao i zakazivanjem tih organa nakon nekog vremena. eterinarska ambulanta Dr. LUKMAN dijagnozu, osim klinički, postavlja i laboratorijski, prvenstveno pretragom urina, biokemijskim pretragama krvi te nalazom uzročnika. rognoza ovisi o težini bolesti te promjenama na bubrezima i jetri. Vrlo često potrebno je intenzivno stacionarno liječenje koje ne može biti jeftino te je bitno vlasnika upozoriti na sve detalje vezane uz bolest. Psi koji boluju od kroničnog oblika bolesti, moraju biti i na posebnoj dijetetskoj prehrani, što danas nije problem zbog velikog izbora ljekovite hrane i na našem tržištu. udući da je varaždinsko područje okruženo Dravom, Plitvicom, Bednjom te raznim potocima, velika je mogućnost infekcije leptospirama, stoga je neminovno naglasiti potrebu zaštitnog cijepljenja svake godine do najdublje starosti, a za lovačke pse i dva puta godišnje!

V P

B

Piše: Božo LUKAČIĆ

Rezidba vinograda

Pravna strana

N

akon opadanja lišća započinje zimsko mirovanje vegetacije, koje traje do proljeća. U našim krajevima, rezidba počinje sredinom veljače i traje do sredine ožujka.

Mirovanje vinove loze traje 120 - 180 dana. Sve životne funkcije u to vrijeme svedene su na minimum ili su potpuno prekinute. Nažalost, svake godine porast rezidbe vinove loze poslije berbe ili za lijepog vremena zimi u našoj je županiji sve veći! Takva rezidba negativno utječe na slabiju otpornost loze jer u toj fazi može djelovanjem enzima i niskih temperatura doći do prijelaza škroba u šećer čime se povećava sama otpornost na smrzavanje dijela rozgve, što u konačnosti znači i lakše održavanje uzgojnog oblika. U rozgvi nakon pada lišća nastaje negativni tlak, pa na prerezima može ulaziti voda u tkivo.

Time se znatno povećava opasnost od smrzavanja. Ranija rezidba negativno utječe na kvalitetu grožđa kao i na samu kvalitetu mošta odnosno vina. Glavni principi pravilne rezidbe vinove loze mogu biti dosta različiti ovisno o sortama vinove loze. Sorte kod kojih su pupovi na osnovi rodni, režu se u pravilu kratko npr. kraljevina, graševina, portogizac, burgundac sivi i dr. Sorte kod kojih rodni pupovi počinju 3 - 5 nodija od osnove, režu se na duge reznike i lucnjeve, npr. burgundac bijeli, traminac, rizling ranjski i dr. Sorte s velikim grozdovima režu se obično na kratko i srednje dugo rodno drvo. Formiranje uzgojnog oblika vrši se u prvih 3 - 5 godina, što znači da ne možemo kasnije puno utjecati na uzgojni oblik čokota, svako jače rezanje u kasnijim godinama oslabljuje čokot, narušava se uzgojni oblik, loza je manje otporna na bolesti, kvaliteta je slabija. U našim vinogradima najzastupljeniji su Guyotov uzgoj i dvokračni ili bordoški uzgoj.

Guyotov se primjenjuje većinom kao srednje visoki uzgoj, visina čokota iznosi 50 - 80 cm, rez rodnog drva svodi se na jedan reznik i jedan lucanj. Dvokračni uzgoj sastoji se od dvostrukog sistema Guyot, čokot se račva u dva kratka kraka, kod kojih svaki krak nosi jedan reznik i jedan lucanj.

Rezidba ovisi i o drugim čimbenicima, kao što su položaj, struktura tla, gnojidba, razmak između redova, razmak između čokota, obrada tla. Prilikom rezidbe ne smije se skidati stara kora s debla jer ona štiti jače zagrijavanje, koje može uzrokovati pucanje debla, zbog razlike dnevne i noćne temperature.

Informacije o rezidbi, sadnji, možete dobiti na: 042/717-605, 091/251-91-89, e-mail: eko-oaza1@gmail.com

Krešimir JELAKOVIĆ mag. iur.

Provođenje skraćenog stečaja

K

rajem prošle godine najavljeno je iz Ministarstva financija pokretanje stečajeva po skraćenom postupku za 30-ak tisuća trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj. ahtjev za pokretanje skraćenog stečajnog postupka može podnijeti Ministarstvo financija - Porezna uprava za svaku pravnu osobu u slučaju ispunjenja tri uvjeta. Prvi uvjet je da društvo nema zaposlenih. Drugi uvjet je blokada njegovog žiro-računa u razdoblju duljem od 60 dana, odnosno nesposobnost za plaćanje u razdoblju duljem od 60 dana. Treći uvjet je da nisu ispunjeni uvjeti za pokretanje drugog postupka radi brisanja iz sudskog registra.

Ti drugi postupci propisani su Zakonom o sudskom registru gdje je predviđeno da se po službenoj dužnosti iz registra brišu sve one pravne osobe koje tri godine uzastopno nisu FINA-i predali svoja godišnja financijska izvješća. skraćenom stečajnom postupku pribavljaju se podaci iz sudskog registra za trgovačko društvo te se od njegove uprave zahtijeva dostava prokaznog popisa o po-

Z

U

stojećoj imovini trgovačkog društva te ako ta imovina nije dovoljna niti za pokrivanje predvidivih troškova stečajnog postupka i ako u roku od četrdeset pet dana niti jedan vjerovnik društva ne predloži otvaranje redovnog stečajnoga postupka i ne uplati sredstva za pokriće troškova tog postupka, smatra se da je trgovačko društvo nesposobno za plaćanje. U tom slučaju trgovački sud po skraćenom postupku donosi rješenje o otvaranju i zatvaranju stečajnog postupka. Posljedica zatvaranja stečajnog postupka jest prestanak postojanja tog trgovačkog društva i njegovo brisanje iz Sudskog registra, a s druge strane nažalost i konačna potvrda njegovim vjerovnicima da ne mogu više očekivati naplatu svojih tražbina. ko se ne ispune uvjeti za istovremeno otvaranje i zaključenje skraćenog stečajnog postupka nad pravnom osobom, trgovački sud obustavlja skraćeni stečajni postupak i donosi rješenje o pokretanju prethodnog postupka tj. otvaranju redovnog stečajnog postupka.

A

Tu kraj nas 41

28. veljače 2012., br. 406

VATROGASCI U AKCIJI No nisu mačkama samo borovi i drveće omiljena lokacija za “pentranje”

Mačak spašen s 5-metarnog bora!

Mačka zaglavljena na pet metara visokom boru uspješno je spašena zahvaljujući intervenciji varaždinskih vatrogasaca. Ova v ijest o spasiteljima nečijeg kućnog ljubimca brzo se proširila Varaždinom, a najviše je razveselila ipak ljude koji su sinoć na nju naišli u svom dvorištu.

Mijaukao...

- Kada smo došli navečer kući, čuli smo mače kako mijauče negdje na boru. Bio je mrak, a naš se mačak penjao na bor (vjerojatno mu je pokušao pokazati kako se silazi). Mislili smo da će do

jutra sići, ali ujutro se s bora još uvijek čuo mijauk, ali sada već paničan i bolan - napisala je u pismu pristiglom u našu redakciju gospođa koja ju je zatekla na svom boru (podaci poznati redakciji).

Visoke ljestve nisu kod kuće imali, a nisu ni spretni toliko te su se odlučili nekome obratiti za pomoć. Nakon što je ova dobra Varaždinka nazvala GRIC, uputili su je na varaždinske vatrogasce. - Nije prošlo niti pet minuta, a gospodična iz GRIC-a je nazvala vatrogasce koji su se isto javili u roku od pet minuta i nakon kraćeg vremena stigli u pomoć te skinuli

mače s drveta - stoji u pismu.

Tako je priča o nesretnom mačetu na v isokom boru sretno završila, a varaždinski heroji odigrali su ponovo u

v

araždinski vatrogasci svakodnevno uspješno spašavaju mačke tome ključnu ulogu.

- Ovo nije ništa neuobičajeno za nas. Skoro svakodnevno susrećemo se sa situacijama da se mačke negdje popnu

te ih spašavamo - rekao je Ivica Labaš, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe. Tako su i ovaj put uzeli svu potrebnu opremu i krenuli u akciju. Nije to nama zahtjevno, ali mački je obično šok tako da imamo svu potrebnu opremu kako ne bi koga ogrebla - ispričao je Labaš te dodao: - Nekad se znaju onda i preplašiti te na kraju same skoče.

Ipak, manje-više uvijek sve prođe mirno, a tako je i ovaj put. - Troje nas je danas bilo tamo i nije bilo nikakvih problema. Bila je to dobra mačka - rekao nam je Davor Vrbanić, jedan od vatrogasaca koji su

se našli na mjestu događaja.

No nisu mačkama samo borovi i drveće omiljena lokacija za “pentranje”. Zna se dogoditi da zaglave i na stupovima ili krovovima. - To je sad nedavno bila malo teža akcija. Mačka se popela na krov koji je bio u dosta ruševnom stanju, a i s obzirom na to da je bio snijeg, bilo je malo teže. Ipak, sve je prošlo u najboljem redu - ispričao je Vrbanić.

Bez obzira, svim vlasnicima ovih čupavih kućnih ljubimaca to puno znači, a vatrogasci će uvijek biti na raspolaganju. (sb)

DOZNAJEMO Udruga Eko Drava očistila Dravsku šumu i odradila je zacrtano

Sitar: U šumi je bilo čak i šprica. Pravo leglo zaraze Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

otpad, za što su zadužene gradske institucije. - Sve to Udruga “Eko Drava” pri- govori o ekološkoj nebrizi mila se posla. 13 članova Grada. Mi smo to očistili, udruge otvorilo je sezonu či- no kontejner na kupalištu, šćenjem Dravske park šume koji je u nadležnosti Grada, i odradilo zacrtano. Čišće- nije pražnjen već godinama njem postavljenih oslikanih - rekao je Željko Sitar, predbačvi za zbrinjavanje otpada sjednik udruge. uz kanal i ispred gradskog kupališta i zbrinjavanjem ”Ovo nije eko Drava” skupljenog otpada akcija je - Zatekli smo loše stanje. uspješno privedena kraju.

To područje nije eko Drava.

Ovo nije prvi put da udru- Oslikali smo prije te bačve u ga provodi tadobroj namjeri da uz rekrekvu akciju. ativnu stazu šetači imaju o a s o p Posao su kamo baciti otpad. Iz i l i d a odradili toga se izrodilo da odr u s i bez poljudi od doma vode moć o p z m o ć i smeće - rekao je e b ili a m Varko Sitar. o rk a V vom I ovaj put naišli su ma ili s o , a v Parkova, na svašta, potužio se Parko šku o svom Sitar. - Naišli smo na tro trošku. Čistaklo, boce, pa čak i stili nisu jedišprice! Pravo leglo zaraze no dovezeni kućni - dodao je.

Ovo nije prvi put da Udruga “Eko Drava” provodi ovakvu akciju

I TOGA IMA Zbog snijega slobodno se parkira na mjestima za osobe s invaliditetom

Sustanari im moraju čistiti parkiralište - Kad padne snijeg, očito je dozvoljeno parkiranje na mjestima za invalide. Osim toga, tko bi trebao čistiti ta parkirališta? Pa neće si valjda invalidi odmetati snijeg. Ne znam više koga da zovem.

Zvala sam policiju, ali nisu ništa napravili – probleme koje je imala sa snježnim parkiranjem javila nam je čitateljica (podaci poznati redakciji). Iako se snijeg otopio i neće više padati, njezin problem mogao bi se opet ponoviti. Radi se o

parkiralištima u Zagrebačkoj 19 gdje se ne naplaćuje parking.

p

arkiranje na mjestima za osobe s invaliditetom kažnjava se sa 700 kn Varaždinska policija potvrdila nam je da su izašli na teren na poziv naše čitateljice te da su vidjeli da su na mjestima za osobe s invaliditetom parkirani

auti bez oznake za invalidnost.

- Službenici nisu sankcionirali nepropisno parkiranje jer je površina bila prekrivena snijegom i nisu mogli utvrditi nalaze li se 2 parkirna mjesta za osobe s invaliditetom ispred ili iza znaka – objasnila je policija. U normalnim uvjetima, objašnjavaju, parkiranje na mjestima za osobe s invaliditetom kažnjava se kao prekršaj sa 700 kuna, a može se pozvati i “pauk”. Osim policije, time se mogu baviti i prometni redari Grada. Što se

tiče čišćenja snijega oko zgrada, što uključuje i parking, očito je da osobe s invaliditetom ne mogu to obavljati. - Prema odredbama Odluke o komunalom redu, stanari zgrada dužni su s parkirališta ukloniti snijeg i led. Pretpostavlja se da osobe s posebnim potrebama nisu u mogućnosti postupiti po Odluci i u tom slučaju je obveza predstavnika stanara da organizira uklanjanje snijega i leda s takvih parkirališta – pojasnili su nam u Gradu Varaždinu.

42 Zlatno doba

Tko se boji vuka još...? Piše: NEVENKA SUHIĆ Upitna potrošačka košarica P

rema nekim je podacima Varaždin među najjeftinijim gradovima u Hrvatskoj, dok je najskuplja Pula. Prema takvom rangiranju, i potrošačka je košarica niža, jer Varaždinci za najnužnije potrepštine koje se inače koriste za izračun potrošačke košarice trebaju potrošiti manje novaca. Ta računica, prema riječima Marije P., umirovljenice iz Varaždina, ne drži vodu! – Možda jesu kod nas niži neki artikli, no drugi su čak i skuplji nego oni u Puli ili u Zagrebu. Ja si, primjerice, rijetko mogu priuštiti svježe kvalitetno povrće, a o voću da ne govorim. I voće i povrće na varaždinskoj su tržnici skuplji i od zagrebačke tržnice. Zato činjenica da skupe prehrambene proizvode rijetko kupujem ne znači da mi treba manje novaca za normalan i zdrav život! - kaže Marija. Nova poskupljenja koja su već izazvala drastično visoke cijene benzina i dizela, i zaposlenima i nezaposlenima potrošačku su košaricu smanjila do ruba egzistencijalnog minimuma. Zato oni koji mogu, mjesečni špeceraj, povrće i voće, kupuju u Ormožu, jer uštede u odnosu na naše troškove skoro polovicu novca. A što je s onima koji ne mogu...?

28. veljače 2012., br. 406

DOZNAJEMO Od 1. ožujka neoporezivi dio mirovine do 3.400 kuna

Većina umirovljenika bit će ipak u plusu?

J Slijedi usklađivanje mirovina s rastom plaća i s troškovima života; mirovine bi

mogle biti veće za 1 do 2 %, a isplata prve povećane mirovine očekuje se u travnju!

UDRUGA UMIROVLJENIKA V. TOPLICE

Za Dan žena u Gornju Dubravu!

!

Umirovljenici Varaždinskih Toplica pr ipremaju se za prvo ovogodišnje dr uženje. Kako nam j e rek a o p re d sjednik Ljubomir Svetec, Udruga umirovljenika će 9. ožujka u „Štefekovoj kleti“ u Gornjoj Dubravi za stotinjak svojih članova organizirati proslavu 8. ožujka - Međunarodnog dana žena. Bit će to ugodno

druženje uz glazbu i ples te prigodna iznenađenja članicama udruge, kojih je od ukupnog broja članova preko 70 posto. Udruga umirovljenika Varaždinske Toplice ima 300 članova, vrlo su aktivni u sportskim disciplinama, rado se druže i odlaze na izlete. Stoga su već u tijeku pripreme za izlet u Budimpeštu koji će se organizirati početkom travnja.

Mislim, dakle jesam

“

Mislim da bi inspektori trebali biti češće u kontroli jer se u trgovinama prečesto pojavljuje dvostruka cijena artikla – jedna je na polici, a druga, i to viša, na blagajni!“ ĐURĐA LISIČAK, VARAŽDIN

Piše: NEVENKA SUHIĆ

Pravo stanje - u travnju

Najnovije izmjene zakonskih odredbi koje se odnose na mirovine zbunile su i stare i nove umirovljenike. Naime, Na pitanje je li se u donošenju poreznih više. Osim toga, očekuje se i odmrzavanje iako su ovog mjeseca mirovine stopa vodilo računa o socijalnoj situaciji mirovina, što znači da će uslijediti usklaza siječanj stigle na vrijeme, hrvatskih građana, odnosno umirovljenika, đivanje mirovina s troškovima života i s kretanjem plaća, pa bi i iznosi mirovina, one su za veći broj umirovljeV. Lacković je rekao: nika ostale iste kao u prosincu ”Sudeći prema navedenim podacima, kako se procjenjuje, mogli porasti za 1 prošle godine, dok su drugima smatram da se vodilo o tome računa jer do 2 posto. Tako će s prvom uvećanom umanjene za određeni iznos uz to što umirovljenici s mirovinom ma- mirovinom vjerojatno za ožujak, koja će se kuna. Za umirovljenike kojima njom od 3400 kn ne plaćaju porez, oni ne isplatiti u travnju, umirovljenici konačno se mirovina kreće oko sedam i plaćaju ni doprinos za zdravstveno osigu- vidjeti pravo stanje stvari te što im donose više tisuća kuna, porezni odbiranje koji je jače opteretio umirovljenike nove izmjene zakonskih odredbi.”

Međutim, prema grubim računicama, tak iznosi oko 450 kuna i veći je s većim mirovinama. Također, do sada su u odnosu na dosadašnju. umirovljenici s mirovinom iznad 5.305 kn može se procijeniti da će najveći broj Nove odredbe plaćali doprinos za zdravstveno osiguranje umirovljenika ipak biti u plusu, dok će na Riječ je o prilično složenom po stopi od 3 posto, a sada se taj postotak gubitku biti oni s najvišim mirovinama, izračunu i zbog primjene tzv. plaća na iznos mirovine od 5.408 kuna na koji su kod nas još uvijek u manjem broju. starih zakonskih odredbi koje je Vlada J. Kosor donijela potkraj prošle godine s primjenom od Zakona o dodatku na miro- godini ostvarenja, s spomenu- neoporeziva. Na sve mirovine 1. 1. 2012. kao i zbog novine i promjena Zakona o tom zakonskom odredbom s iznad toga iznosa obračunavao vih odredbi Milamirovinskom osigura- mirovinom morao spojiti 1. si- se porez. Većina umirovljenika, novićeve vlade nju. Donijela ih je ječnja 2012.godine. A s obzirom dakle, plaćala je samo porez po ine v o r i m koje stupaju prošla Vlada, ta- na to da je postao njzin sastavni stopi od 12 % i to do iznosa od a n u k 0 kuna. Na mirovine iznad na snagu s 34 0 i, koreći na svom dio, oni kojima je mirovina s 3600 t o a d v i z 1. ožujka odlasku, s tim dodatkom prelazila 3.200 kuna, tog iznosa obračunavao se pore ad o e s porez od 25 %. Međutim, sad ove godina „višak“ su morali platiti poda se primjeneće ovine izn ne i dio njuju od 1. rez. Na taj su im način ukupna je situacija drugačija – mirovine r 0 i 0 4 m .

4 na su novog siječnja ove primanja bila umanjena, iako do 3400 kn neće se oporezivati, osa do načina godine. Po- će s povećanjem neoporezivog na mirovine iznad toga iznosa ga izn at se 12 o t oporesljedica toga dijela dohotka s 3.200 na 3.400 do 4.400 kn plaćat se 12 % poplać n a k z zivanja je da se taj, ina- kuna jedan dio njih opet dobiti reza, a na mirovine iznad toga pore iznosa opet će se primjenjivati dohotka, če neoporezivi nešto više.” posto porezna stopa od 25 posto. Kad odnosno miJasniji podaci dodatak na mirorovina. O toj smo Jasnija slika prijašnjeg i sadaš- je riječ o oporezivanju mirovivine uveden 2007. goproblematici razgovodine radi zaštite standarda njeg načina oporezivanja do- na, važna odluka Milanovićeve rali s Vladimirom Lackovićem, umirovljenika koji su mirovinu hotka, odnosno mirovine, može vlade je i ta da će od 1. ožujka predstojnikom HZMO-a – Po- ostvarili nakon 1. 1. 1999. i koji se dobiti na osnovu sljedećih obavezu plaćanja poreza imati dručne službe Varaždin, koji je u prosjeku iznosio između podataka koje nam je pojasnio i građani s prebivalištem u Hrnam je rekao: ”Koncem prošle 500 i 600 kuna, odnosno 4 do V. Lacković: ”Do sada je miro- vatskoj koji su svoju mirovinu godine došlo je do promjena 27 posto od mirovine ovisno o vina do visine od 3.200 kn bila zaradili u inozemstvu.”

Pomoć kuca na vrata 43

28. veljače 2012., br. 406

HUMANO U akciji “Pomoć kuca na vrata” tvrtka Magro darivala obitelj Hanjš

MAGRO POMAŽE

Obitelj Hanjš nije zadnja

Donacija tvrtke Magro deveteročlanoj obitelji Hanjš iz Jalkovca puno znači jer od jedne plaće i dječjeg doplatka ne živi se lako

Jedna plaća, njih devet J U obitelji Hanjš radi jedino otac Mirko. Najstarija kći ove deveteročlane obitelji - Mateja, po zanimanju pekarica, ne može pronaći posao te je na burzi, kao i majka Irena koja ima završenu osnovnu školu Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

nezaposlena i živi s roditeljima. Danijel, Danijela i Nikolina - Hvala puno – uglas su su školarci, a najmlađe članice rekle Natalija, Nikolina, Emi- obitelji su petogodišnja Nalija i Danijela Hanjš kada im talija i Emilija, koja će kroz desetak dana navršije Valentin Gran, direktor ti četiri godine. tvrtke Magro iz Sračinca, o Materijalne pokucao u petak na l osta prilike vrata i donio paket u u je mi u ovoj njihov dom u Jalkov0 0 1 cu. Hlače, čarape, čaniku o sam mnogov o n t brojnoj jakne, igračke samo akon š i obitelji su dio stvari koje će kuna n la autobus i z u z e tnjihovoj majci Ireni ti popla u kuhinju n o s u i ocu Mirku Hanjšu k s l o k š loše. Irebarem malo olakšati djeci na ima zaživot koji uz mnogo vršenu osnovdjece i s jednom plaćom nu školu, trenutno nije nimalo lak. je na burzi i bez posla. Najstarija kći Mateja šalje molbe, ali Doplatak i plaća Irena i Mirko imaju sedmero ne može naći posao. U obitelji djece. Najstariji je sin Slobo- Hanjš zaposlen je jedino otac dan, koji trenutno ne živi s Mirko.

- Živimo od 1.500 kuna dječobitelji. Kći Mateja po zanimanju je pekarica, no trenutno je jeg doplatka i 2.900 kuna,

koliko iznosi suprugova plaća. No i on je trenutno na bolovanju jer se ozlijedio i trenutno je kod liječnika. U tijeku je rješavanje pomoći za uzdržavanje koja će nam barem malo poboljšati dosta tešku situaciju - ispričala je majka Irena.

Skučeni prostor Jer, s 4.400 kuna mjesečno nije lako prehraniti ni obući ovu mnogočlanu obitelj u kojoj je troje školaraca.

- Evo, ostalo mi je u novčaniku 100 kuna od dječjeg doplatka nakon što sam poplatila školski autobus i školsku kuhinju te kupila najosnovnije.

Sram me je kak nam je teško, ali nemamo drugog izbora.

Kaj si moremo, si kupimo, nemamo drugog izbora - priznala je majka Irena.

Uz tešku materijalnu situa-

Idemo dalje!

U akciju “Pomoć kuca na vrata” u kojoj je dar ivana deveteročlana obitelj Hanjš iz Jalkovca, uključila se i tvrtka Magro iz Sračinca. Ova humanitarna akcija provodi se u suradnji sa Zavodom za socijalnu skrb ciju, deveteročlana obitelj iz Jalkovca živi u prilično skučenom prostoru s obzirom na mnogobrojnost djece. Obitelj živi u roditeljskoj kući oca Mirka Hanjša. Četvrtina kuća je u njegovom vlasništvu, a ostatak u vlasništvu dva brata i majke koja živi u istoj kući, ali u odvojenom domaćinstvu.

Otac Mirko i majka Irena na raspolaganju imaju tri sobe, kuhinju i kupaonicu, a griju

- U ovom paketu pripremili smo odjeću i druge stvari kako bismo vam barem malo olakšali dane koji dolaze, a pripremili smo i nešto slatko za najmlađe članove obitelji – rekao je Valentin Gran, direktor tvrtke Magro iz Sračinca prilikom predaje paketa obitelji Hanjš u Jalkovcu.

Tvrtka Magro posluje već 24 godine, a bavi se uvozom i distribucijom modnog nakita, ukrasa za kosu i torbi, a u tom segmentu razvili su vlastiti brend “Magro accessories”. Drugi segment poslovanja je baby program u sklopu kojeg se može pronaći sve za djecu, od odjeće do igračaka, a u ponudi imaju i vlastiti brend pod nazivom “Lana”. Zadnji segment poslovanja je donje rublje. Sve to može se pronać i u njihov im trgovinama u Varaždinu, Ivancu te dvije trgovine u Sračincu među kojima je i Dječji centar koji se prostire na preko 1000 kvadrata.

Deveteročlana obitelj iz Jalkovca nije prva kojoj je tvrtka Magro pomogla, a neće biti ni zadnja.

- Rado se uključujemo u ovakve akcije i pomažemo velikim obiteljima koje teško žive – rekao je direktor Gran.

Varaždinske županije čiji djelatnici provode odabir obitelji kojima se dodjeljuje pomoć.

Jednom mjesečno u ovoj humanitarnoj akciji najpotrebitije obitelji darivat će TP Varaždin te Magro iz Sračinca. se na ugljen i drva.

- Ova donacija tvrtke Magro dobro će nam doći i hvala vam što ste nas se sjetili. Odjeće za djecu nikad dosta. Smiješno mi je kad mi netko daje stvari za djecu, pa me pita hoće li biti preveliko. Što god dobijem, sve čuvam, pa ako neće biti dobro ove, bit će dobro iduće godine – rekla je majka Irena i zahvalila direktoru Magra Valentinu Granu na donaciji.

Zahvalna djeca

ODJECI Više od dva mjeseca nakon što smo pisali o obitelji Besak, ljudi se javljaju i pomažu nesretnoj obitelji

Posao će tražiti kada 4-godišnji sin krene u školu O teškoj životnoj situaciji u kojoj se našla osmeročlana obitelj Besak iz Kaštelanca pisali smo još krajem prošle godine, a dobri ljudi i dalje se javljaju i pomažu. Podsjetimo, osmeročlana obitelj Besak živi s oko 4.000 kuna mjesečno.

Kako je Anita nezaposlena, a suprugu Draženu nakon što poplati kredite od plaće ostane 1200 kuna, glavni prihod obi-

telji Besak je dječji doplatak.

Nakon što poplate režije, jedva im ostane za hranu, pa se zadužuju i za kruh i mlijeko. Naime, kako bi kupili samo 2 litre mlijeka i 2 kruha dnevno, što je za njih osmero često i premalo, treba im mjesečno čak 900 kuna! Nakon te priče brojni su naši sugrađani pomogli napuniti frižider osmeročlane obitelji Besak, a djeca su dobila

brojne poklone i igračke. I malom Nini ostvarila se želja pa je tako za svoj 4. rođendan dobio tortu. I to ne jednu ili dvije, već tri! – Telefon nam je zaista zvonio cijele dane i danas smo s nekima od tih ljudi postali i dobri prijatelji – ispričala nam je Anita Besak, koja nas je zvala jer još jednom želi zahvaliti svima koji su joj pomogli i koji joj dalje pomažu. Tako su joj

članovi Inner Wheel kluba Varaždin, na čelu s liječnicom Anom Juragom, pomogli u nabavi novog seta posuđa. – Moje suđe bilo je već staro i hrđavo, a sada zahvaljujući njima imam novo i od srca im zahvaljujem – rekla je Anita Besak. Na pitanje kada će početi tražiti posao, Anita odgovara: „Nažalost, tek kada moj 4-godišnji sin Nino krene u školu.“ (dap)

44 Vidokrug

28. veljače 2012., br. 406

ISTRAŽUJEMO Kamo odvesti i kako zbrinuti stare automobile u Varaždinskoj županiji

Nekada bijaše auto...

J Stari automobili mogu se predati u Centar za reciklažu (CE-ZA-R), koji ima prikupljanje i obradu takvih vozila, i u tvrtku Univerzal, koja je nositelj koncesije za

koncesiju za sakupljanje starih vozila

Pišu: IRENA HARAČI PINTARIĆ i SARA BADŽEK

“Imam starog mercedesa koji mi godinama stoji na dvorištu i želim ga se konačno riješiti. Što s njim? Ne mogu ga ostaviti na cesti, niti na smetlištu. Ima li tko iskustva i ideja, kamo s njim? Je li prava adresa autootpad?”

I do zarade - Ne, ne zbrinjavamo takva vozila. Bavimo se uvozom i prodajom rabljenih dijelova.

Od vozila uzimamo ono što je dobro, a ono što se ne može iskoristiti odvozimo u C.I.O.S.-ov Centar za reciklažu ili Univerzal – doznali smo od vlasnika autootpada nedaleko Varaždina.

Upravo su te dvije tvrtke, kako smo doznali, pravo rješenje za “krntije”. No dok Centar za reciklažu (CE-ZAR), kojem je vlasnik C.I.O.S., prikuplja i obrađuje stara vozila te je nositelj koncesije, tvrtki Univerzal dodijeljena je 2007. godine koncesija za obavljanje djelatnosti skupljanja otpadnih vozila na pet Po šumama i rijekama skoro uopće više ni nema olupina automobila. Sakupljači željeza sada sve to pokupe i iskoriste godina, dakle ne i obrade, pa oni sakupljena stara vozila registraciju – doznali smo od vozila gleda težina, dok se kilogramu (uključujući PDV), predaju obrađivaču.

Damira Kišičeka, regionalnog kod onih kojima nedostaju izvijestili su nas iz te tvrtke. dijelovi težina utvrđuje na A samo u prošloj godini, direktora CE-ZA-R-a.

Vlasnik vozila kod predaje vozila mora sa sobom imati knjižicu na području Varaždinske žuDa se Varaždincima isplati temelju vage – pojasnio je vozila i osobnu iskaznicu ili kupoprodajni ugovor. Oni koji Pauk”, pa otpad panije varaždinski CE-ZA-R je otpremiti “krntiju” u jedan Kišiček. su, primjerice, izgubili knjižicu vozila i ne mogu je nigdje A što sa starim ili neregistriRačunica je jednostavna: ranim automobilima koji su prikupio 1.900 starih vozila, takav centar, a ne ostaviti pronaći, prije nego dovezu svoj stari automobil moraju poodnosno čak 1.300.000 kilo- ga u šumi ili nekom divljem za stari auto težak 700 ki- ostavljeni na javnoj površini? zvati komunalnog redara koji će u tom slučaju napraviti zapisnik grama starih automobila! deponiju, potvrđuju i lograma, što je i prosječna Prvo možete očekivati da i izdati nalog za zbrinjavanje vozila. Nakon zaprimanja, vlasnik U prva dva mjesenaknade koje do- težina vozila, u CE-ZA-R-u vam na automobilu osvane vozila dobiva “Prateći list” za predano vozilo koji je dokaz da je ćete dobiti 910 kuna. ca ove godine u bivaju prilikom upozorenje komunalnog vozilo zbrinuo na zakonom predviđeni način. Sve informacije i k s n Naknade za stara vozila redara da će vozilo biti uklov ar ažd insko m predaje starog oko preuzimanja vozila možete dobiti na brojevima telefona araždi v isplaćuje i tvrtka Univerzal njeno u roku od tri dana, CE-ZA-R-u zavozila.

042/351-433 (CE-ZA-R) ili 042/241-555 (Univerzal). Besplatni A- R Z E C primljeno je i - Građani kao ovlašteni sakupljač ot- premda, kako doznajemo, priojevoz auto olupina možete prijaviti i na www.recikliranje.hr. ine d o g e obrađeno 150 predaju vo- padnih vozila. Prema Pra- često im glavobolju zadaju šle j o i o r d a p r voz il a, a na zila koja su vilniku o gospodarenju ot- automobili koje netko prijavi, io i ob obradu ih čeka c j e l o v i t a i padnih vozila, naknada za a koji imaju registracijsku i ako se na njega oglušite, vozila po sudskom vještaku prikup 0 starih još 50-ak. vozila kojima predaju otpadnog vozila na tablicu. U tom slučaju moraju automobil će završiti na de- i čuvamo ga toliko dugo dok 1.90 - Ljudi dovoze nedostaje mo- privremenom skladištu sa- tražiti od policijske uprave poniju Crtorada gdje su u mu troškovi čuvanja ne prizila o v stare automobile tor, guma ili neki kljupljača iznosi 0,40 kuna po u Zagrebu podatke o tome zadnjih 15 godina “čuvali” jeđu vrijednost. Nakon toga koji više nisu u vodrugi dio. Naknada kilogramu (uključujući PDV), je li vozilo registrirano ili čak 600 ostavljenih i starih vozilo prodamo ili predamo znom stanju ili jesu, ali ih kod nas iznosi 1,30 kuna odnosno naknada za predaju ne, na što odgovor čekaju automobila. tvrtki Univerzal - rekao je se više ne isplati popravljati, po kilogramu, s time da se otpadnog vozila na vlastitoj i po tri tjedna! Uglavnom, - Ako se nitko od vlasnika Tomo Ježovita, direktor tvrtodnosno nemaju novce za kod cjelovitih vozila u knjižici lokaciji iznosi 0,10 kuna po ako vas dočeka upozorenje ne pojavi, radi se procjena ke Crtorad.

DOBRO JE ZNATI!

!

OBRADA Od “krntija” nastaju sirovine koje se dalje koriste

Nakon obrade ni prašina Osim što ćete na svom starom “ljubimcu” nešto i zaraditi, predajom u tvrtku koja se bavi zbrinjavanjem i obradom otpadnih vozila možete biti sigurni da čuvate – prirodu. Možda je nekad vaš automobil bio limuzina, no nakon obrade od njega neće ostati ni prašina! Drugim riječima, od starog automobila će nakon cjelovite obrade nastati sekundarne sirovine koje koriste željezare, proizvođači plastike, guma... - Obrada starih vozila započinje isušivanjem, što znači da se iz njega izvadi sva tekućina: benzin, ulje, tekućina za stakla... Potom

se skidaju stakla s automobila, veliki plastični dijelovi i na kraju gume. Tako obrađeno vozilo preša se (balira) i potom odvozi u Zagreb na daljnju obradu na

“šreder”. Riječ je o postrojenju koje usitnjava vozilo, odnosno od njega nastaje sekundarna sirovina koja se dalje koristi u proizvodnji - objasnio je Kišiček.

Vidokrug 45 WWW.ZRINSKA-GARDA.HR

28. veljače 2012., br. 406

PLIVANJE Mladi plivači PK Barok na Regionalnom prvenstvu Hrvatske u Sisku

Čak 34 odličja za mlade Varaždince na natjecanju juniori, juniori, mlađi seniori i seniori.

Osvojeno je ukupno 34 odličja, od čega 9 zlatnih, 6 srebrnih i 19 brončanih.

Medalje su osvojili: Mlađi kadeti: Jan Ožeg (1 zlato, 1 srebro i 2 bronce) i Martina Štefinec (1 zlato i 1 srebro).

Mlađi juniori: Dario Štefinec (1 bronca) i Tea Kozulić (3 zlata, 1 srebro i 4 bronce).

Juniori: Gregor Stadaas (3 zlata, 3 bronce) i Luka Vido-

PK Barok protekli vikend nastupio je na Regionalnom prvenstvu Hrvatske u plivanju koje se održalo u Sisku.

Na natjecanju je nastupilo 393 natjecatelja iz 13 klubova. Natjecanje je održano u 4 dijela, a zabilježeno je ukupno 1905 startova.

PK Barok predstavljalo je 30 natjecatelja od kojih 14 plivača i 16 plivačica. Klub je nastupio u svim dobnim kategor ijama: početnic i, mlađi kadeti, kadeti, mlađi

vić (1 zlato, 2 srebra).

Mlađi seniori: Tihana Gazdek (1 srebro i 1 bronca) Ženske štafete: 4x200 slobodno (2 bronce) (Gazdek, Kozulić, Maja Berkopić, Stela Grobotek) 4x100 slobodno (3 bronce) (Kozulić, Berkopić, Grobotek, Ida Kveder) Muška štafeta: 4x100 slobodno (3 bronce) (Stadaas, Štefinec, Vidović, Martin Kocijan) Nadomak medalja ostali

su: Vanja Švogor, Nikolina Gudiček i Stela Grobotek, a zapažene rezultate ostvarili su: Lana Sokač, Lea Ćelić, Vlatka Gašparac, Maja Berkopić i Karlo Rajković.

Vrijedi istaknuti naše početnike kojima je ovo bilo jedno od prvih većih natjecanja, a to su: Mara Sokač, Petra Gašparac, Ana Ivanković i David Lazar.

Nastupili su još: Nikola Briški, Luka Cvetko, Hrvoje Smontara, Vanja Bosilj, Tin

Golubić, Lovro Ćelić, Mirta Vučetić i Dora Mihinjač.

Naš najstariji plivač Mario Vlahinja nije bio u Sisku zbog drugih obaveza. Luka Dedi i Klara Vresk nažalost nisu nastupili zbog bolesti.

Zasigurno bi sve troje doprinijelo ukupnom uspjehu kluba osvajanjem medalja u pojedinačnim trkama i štafetama.

Na natjecanju u Sisku sudilo je i dvoje sudaca iz Varaždina: Lea Kozulić i Zoran

Ćelić.

Treneri su zadovoljni natjecanjem, ovim putem bi pohvalili sve plivače za uzorno vladanje tijekom cijelog putovanja i naravno čestitali svima na odličnim rezultatima. Sljedeće natjecanje je za dva tjedna u Zagrebu (miting Sv. Patrik) gdje će nastupiti najmlađi, a odmah tjedan iza je državno prvenstvo Hrvatske za sve dobne kategorije u Splitu. PK Barok predstavljat će 2 plivačice i 4 plivača.

WWW.ZRINSKA-GARDA.HR

Alojzije Sobočanec novi predsjednik Zrinske garde U petak 24. veljače održana je 13. redovna, ujedno izborna sjednica Skupštine Udruge građana «Zrinska garda Čakovec», kojoj je bila nazočna polovica od 116 redovitih članova Udruge koji ispunjavaju statutarne obveze za sudjelovanje u radu Skupštine. Na sjednici su usvojene manje izmjene i dopune Statuta pa tako Predsjedništvo Udruge, koje ujedno čini i Stožer istoimene povijesne postrojbe koja djeluje u sklopu Udruge, umjesto dosadašnjih 9 broji 11 članova. Prihvaćena su

izvješća o radu Udruge i o financijskom poslovanju te Izvješće Nadzornog odbora za prošlu godinu, kao i predloženi program rada i financijski plan za 2012. godinu.

Aktivnosti Od aktivnosti u 2011. godini treba istaknuti čak 90 zapaženih nastupa povijesne postrojbe u Hrvatskoj i inozemstvu, snimanje dokumentarne emisije za Znanstvenoobrazovni program Hrvatske televizije, obilježavanje 10. obljetnice osnutka i djelovanja, pokretanje postupka

za proglašenje 30. travnja spomendanom na Zrinske i Frankopane što je Hrvatski sabor usvojio potkraj listopada, izdavanje zbornika radova sa znanstvenoga skupa o Zrinskima i Frankopanima koji je Udruga organizirala pretprošle godine, uređenje i opremanje prostorije Zrinske garde u palači Zrinskih u sklopu provedbe IPA programa prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska, nabavu kombi vozila, inicijativu za povezivanjem Grada Čakovca i Grada Sigeta što je rezultiralo potpisivanjem povelje o

prijateljstvu i suradnji između ovih dvaju gradova u rujnu prošle godine, te prisegu novih gardista i prijem novih članova Udruge.

Za predsjednika Udruge u idućem dvogodišnjem mandatu ponovno je izabran Alojzije Sobočanec, dipl. oec., za dopredsjednika mr. sc. Ivan Baksa, za predsjednika Skupštine Mihael Štebih, akad. kipar, za glavnog tajnika Bojan Kocijan, za zapovjednika povijesne postrojbe Ratimir Hrešč, a uz njih u Predsjedništvo su izabrani kuma zastave Ber-

narda Cecelja, predstavnici gardista blagajnik Renato Čuka, prof., i dozapovjednik Davor Bratković te Igor Camplin, Mladen Obadić i Dražen Berkopić, dok je nadzapovjedniku Alojziju Šestanu ova dužnost i dalje potvrđena.

Za predsjednicu Nadzornog odbora izabrana je Ivančica Somođi, dipl. ing., a za članove Ivan Erent i Anita Vidović, dok je za predsjednika Suda časti izabran dr. sc.

Stjepan Hranjec, a za članove Dragutin Trstoglavec i Zoran Vidović.

46 S raznih strana “BUDI SAM SVOJ PSIHOLOG”

Uspoređujete li se s drugima?

Priredio Ivan Hiti, prof.

Možete li biti uzor drugima i prihvaćate li da drugi budu uzor vama?

Da bi ljudi učili jedni od drugih, nužno je da svoja iskustva i znanja prenose drugima na jednostavan i pristupačan način, bez prisile i nametljivosti. Oni koji tako rade, obično su uzor drugima pa i onima koji tu osobinu priznaju samo samima sebi. No tko svoja znanja i iskustva želi zadržati samo za sebe, slab je posrednik među ljudima i loš primjer koji nikome ne može biti uzor korektnosti i poštenja.

1. Pogledajte sliku velegrada pa recite biste li rado stanovali u sličnom gradu?

A) Da, stanovao bih (1) B) Ovisi o nizu okolnosti (3) C) Ni u kojem slučaju, nipošto (5) 2. Pratite li na televiziji razna natjecanja u kvizovima znanja?

A) Da, redovito (4) B) Da, ako imam višak slobodnog vremena (3) C) Ne, to me ne zanima (1) 3. Što mislite o knjigama u kojima se na tzv. popularan način prikazuju znanstvena dostignuća?

A) Meni se čine veoma zanimljive (3) B) Često su pisane veoma površno (5) C) Radije čitam neki roman (1) 4. Bez prethodne najave na vrata vašeg podstanarskog stana pozvoni vlasnik, gazda koji vam ga je iznajmio.

Došao je pogledati stan. Što ćete učiniti?

A) Pustit ću ga unutra (1) B) Reći ću mu da dođe drugi put jer sad imam hitan posao (5) C) Ovisi o mom raspoloženju u tom trenutku (3) 5. Što vas u raspravama najviše smeta?

A) Ako se mlati prazna slama, a nitko ne nudi rješenje (1) B) Ako izlagači zaobilaze ono glavno (3) C) Ako nitko pomno ne sluša druge (5) 6. Kako komentirate podvig prvog turista u svemirskom prostoru, bogatog Amerikanca Dennisa Tita, da skupo plati i krene u riskantan ali i uspješan podvig, putovanje ruskim svemirskim brodom?

A) To samo on zna (1) B) Imao je novca i želio je slavu (3) C) To je prije svega hrabrost (5) 7. Što kažete o poslovici: “Svatko je kovač svoje sreće”?

A) Potpuno se slažem (5) B) To je samo djelomična istina (3) C) U pravilu to nije točno (1) DO 10 BODOVA Uspoređivanje s drugima ne zanima vas, a vi to i ne želite.

Niti želite biti ikome uzor, niti vas tuđi uzor zanima! Vas prije svega zanima što se događa u vama, iako to ne želite povezivati s događajima koji prolaze mimo vas. Tijekom vremena stekli ste određena iskustva, no ne vjerujete da bi ona drugima koristila. Vaše je geslo: neka svatko živi svoj život i neka se ne petlja u tuđi! Pokušajte se ipak uživjeti u tuđa razmišljanja, jer ćete štošta prihvatiti kao korisno iskustvo. Zar morate razbiti glavu o zid kako biste saznali da je zid tvrd?

28. veljače 2012., br. 406

POHOD Putem prvih varaždinskih planinara ucrtanim 29. 2. 1920.

Kad “jebežljivec” pomogne putem J Više od 150 planinara šetača, toplu subotu iskoristilo je za hodanje po

varaždinsko-topličkim bregima Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

I dok je topla subota izmamila većinu Varaždinaca na šetnju gradskim ulicama i dugoočekivano ispijanje kavica, jedna se poveća grupa njihovih sugrađana uputila u šetnju varaždinskim bregovima. “Tragom prvog izleta varaždinskih planinara” naziv je pohoda kojim je pohodovalo oko 150 planinara, zapravo šetača.

Oživljena ruta Sličnu rutu kojom se kretalo njih 150, svih generacija, prvi put su ucrtali zaljubljenici u prirodu i rekreaciju 29. veljače 1920. godine. Planinarsko društvo Ravna gora prije osam godina odlučilo je ponovno pokrenuti šetnju ovom laganom rutom. Je li prije 92 godine, kada su krenuli prvi varaždinski planinari, bilo gotovo 20 stupnjeva, ne možemo znati, ali ono što je i jednima i drugima sigurno zajedničko je ljubav prema svježem zraku i prirodi.

Ruta kojom su planinar i

Upoznavanje sa sortom “jebežljivec”

jučer prošli počela je na Varaždinbregu (kod Češljaša), a završila u Varaždinskim Toplicama.

Možda se nekima pješačenje dugo 13,5 kilometara čini dugim, no staza je stvarno lagana. Iako ide preko varaždinskih bregova, ima samo jedan strmi

Čaj su iskusniji začinili rakijom

OD 10 DO 20 BODOVA Uzdignut prijeteći prst ne volite vidjeti kod drugih, jer tako nešto ne želite prihvatiti ni kod sebe. Ipak, od vas se u prosjeku može štošta naučiti i tu drugima možete poslužiti kao uzor. Primjerice, spremni ste u raspravi ustrajno braniti svoje stajalište, a uvidite li da vam u tome netko razumno proturječi, spremni ste prihvatiti stajalište da vaš stav ne mora biti jedini ispravan i apsolutno točan. Težite biti objektivni.

Tu vašu osobinu okolina prihvaća i cijeni.

20 I VIŠE BODOVA Niste sveznalica niti se takvim predstavljate, no vaša su izlaganja razložna i postupci obazrivi, što okolina cijeni. Ako ste oduševljeni ili osvjedočeni u stav koji zastupate, onda ste oštri u raspravi i nikako vam nije jasno kako to drugi ne uviđaju koliko je istine u vašem izlaganju. Mjerite svaku riječ u raspravi i nastojite posredovati da drugi shvate zašto se za nešto borite. Sve to činite bez nametljivosti i želje za isticanjem ega. Jedino upozorenje: povedite malo više računa o osjetljivosti pojedinaca koji teško prihvaćaju svoj poraz.

.com www.vznightlife

uspon, a prošla su ga i mala djeca i oni stariji.

Naravno, do cilja je bilo i nekoliko mjesta za poćaskati i nešto – popiti. Već tradicionalno se u Lužecu dijelio planinarski čaj koji su “da se malo zagrije krvotok” iskusniji začinili rakijom. No bilo je i onih neslužbenih stajališta.

Nisu rijetki vlasnici klijeti koji su društva iz povorke pozvali Pozdrav drvenom čovjeku na gemišt. - Svježem zraku i rekreaciji ne šteti malo domaćeg hodanja i zastajkivanja bile špeka i kobasica s lukom, a prvi Varaždinske Toplice (neki su put smo se upoznali sa sortom razgledali i Zavičajni muzej) koja očito raste u topličkom te lovački dom gdje su sve vinogorju, a zove se “jebežlji- sudionike dočekali topli gulaš vec” – ispričao nam je jedan od i tamburaši. Nisu bili rijetki koji su još imali snage u nogama i sudionika vesele šetnje.

Cilj su nakon nekih 4 sata odlučili zaplesati.

28. veljaÄ?e 2012., br. 406

Oglasi 47

48 Zdravlje TJEDAN PSIHOLOGIJE Što je NLP?

Misli na dobro i dobro će ti biti!

Što je neurolingvističko programiranje (NLP) i kako ga iskoristiti u psihoterapiji? Bila je to tema predavanja održanog u palači Herzer u Varaždinu, što je bilo jedno od niza događanja u sklopu obilježavanja 5. tjedna psihologije od 20. do 26. veljače. Organizatori su bili Društvo psihologa Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije, a predavačica Mirta Fraisman Čobanov, certificirana trenerica NLP-a.

- Neurolingvističko programiranje je umijeće izvrsnosti. Riječ je o kombinaciji različitih psiholoških i komunikoloških tehnika koje nas uče kako da u svemu što radimo budemo izvrsni. NLP je razvijen u SAD-u 70-ih godina prošlog stoljeća, a od tada se uspješno primjenjuje u komunikacijama, u policiji i vojsci, u poduzeništvu, ali i psihoterapiji.

No pomoću NLP-a možemo i sami sebi pomoći, a možemo se riješiti i psihosomatskih bolesti kao što su alergije, glavobolje i drugo – objasnila je Fraisman Čobanov.

Od nje smo doznali da se u Hr-

vatskoj NLP aktivno primjenjuje posljednjih 10-ak godina, najčešće u biznisu i prodaji, a od ove godine u i medicini. - Edukaciju smo nedavno održali na KBC-u Rebro za specijaliste psihijatre pa NLP ulazi i u zdravstvene ustanove – navodi.

Da za NLP vlada zanimanje, vidjelo se i po popunjenoj dvorani u palači Herzer. Trenerica NLP-a je svima, pojednostavljeno rečeno, poručila da misle na dobre stvari, jer će im se dobre stvari i događati. jer kako će nam život izgledati, ovisi o tome na što se fokusiramo.

- NLP se ne bavi svjesnim umom, nego nesvjesnim, dakle umom koji nije logičan, nego intuitivan, koji ne razmišlja nego osjeća. Za razliku od svjesnog uma koji može primiti sedam informacija, nesvjesni um prima sve ostale informacije. Zdravi smo kada su svjesni i nesvjesni um u harmoniji – rekla je Fraisman Čobanov. A zašto su uspješni ljudi uspješni? - Zato jer nakon prvog neuspjeha nisu odustali, nego su puno puta pokušavali - poručila je.

28. veljače 2012., br. 406

DOZNAJEMO Na skupštini Društva ILCO Varaždin upoz

Čak 113 operacija zbog raka crijeva i Crohnove bolesti J Članovi Društva ILCO u bolnici, a potom i kod kuće, posjećuju pacijente

koji to žele. To je iznimno važno, jer psihološka pomoć za oboljele od raka nije organizirana, a nužna je

Invalidsko društvo ILCO Varaždin okuplja 100 članova, a u Križanićevoj 33 članovi dežuraju svaki utorak Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Čak 113 osoba je prošle godine u varaždinskoj Općoj bolnici bilo na operaciji tankog i debelog crijeva zbog karcinoma ili Crohnove bolesti. Nažalost, među njima su i dalje pacijenti kod kojih je karcinom otkriven u pood-

maklom stadiju, a u svakom takvom slučaju vrijeme preživljavanja poslije operacije je kratko.

Prihvatiti stvarnost Istaknuo je to Ivan Kovačić u srijedu na izbornoj skupštini Invalidskog društva ILCO Varaždin na kojoj je ponov-

no izabran za predsjednika.

Društvo ima 100 članova, a svi moraju koristiti stoma pomagala, jer im je najčešće zbog karcinoma dio crijeva smješten na prednju trbušnu stijenku.

- Pojavnost obolijevanja od raka debelog cr ijeva i dalje raste, a time i opravda-

nost osnivanja i djelovanja ILCO društva. Pacijenti već saznanjem da su oboljeli od karcinoma doživljavaju stres.

Operativnim zahvatom često se mora pribjeći izvođenju privremenog ili trajnog otvora za pražnjenje crijeva, što dodatno otežava psihološko stanje pacijenta. Po izlasku iz

Normalan život s...

Integracijom svih sustava do uspjeha S

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

enzorni sustavi počinju se formirati još i prije samog rođenja djeteta te svoj daljnji razvoj nastavljaju i dalje nakon rođenja. Naši senzorni sustavi su vestibularni (kretanje), proprioceptivni (mišići i zglobovi), taktilni (dodir), vizualni (vid), auditivni (sluh), olfaktorni (miris) i gustativni (okus). udući da se prije rođenja najprije razvijaju vestibularno i proprioceptivno osjetilo, to su temeljna osjetila za razvoj svih drugih vještina. Kako dijete raste i svladava razvojne vještine poput puzanja

B

i hodanja, vestibularni i proprioceptivni sustav se integriraju kako bi pomogli u razvoju držanja, ravnoteže, mišićnog tonusa… Od samog početka, integracija taktilnog i vizualnog sustava omogućava sisanje, jedenje te uspostavljanje emocionalne veze između majke i djeteta.

Sve složenije razvojne vještine, poput koordinacije oko-ruka (koja je iznimno važna za pisanje) ili vizualne percepcije (koja je između ostalog važna za čitanje) razvijaju se tek nakon što su integrirane prethodne i stvoreni dobri temelji za

njihov razvoj. Primjeri vestibularnih aktivnosti su: kotrljanje s jedne strane na drugu, vrtnja u stojećem položaju, trčanje, skakanje, preskakivanje, poligoni, štafetne prepreke, penjanje… Primjeri proprioceptivnih aktivnosti su: podizanje i prenošenje težih predmeta, guranje i povlačenje, napraviti „sendvič“ od jastuka, skakanje na trampolinu, istezanje gumene trake… jeci je potrebno omogućiti da nekoliko puta ponove ove aktivnosti kako bi povoljno djelovale na živčani sustav.

D

Zdravlje 49

28. veljače 2012., br. 406

zoreno na porast obolijevanja od raka debelog crijeva

(Pre)veliki broj bolesnika pomoć zatraži kada je karcinom u poodmaklom stadiju. Zbog toga je vrijeme preživljanja kratko

bolnice nastavlja se, prema sa stomom koji žele kontakte potrebi, liječenje kemotera- s društvom. Odemo kod njih, pijom ili zračenjem, što je do- kratko razgovaramo i podatni stres – naveo je Kovačić. nudimo posjet kod kuće po Psihološka rehabilitacija za izlasku iz bolnice – pojasnio je Kovačić. takve pacijente, nažaProšle godine su lost, nije organiziza posjetili 30 norana pa članovi a k vooperiranih, ILCO Društva, edni j s d e r p od kojih se njih koji su sami sve CO L I a v t osam učlanilo prošli, svoje druš e j o u društvo. Naiskustvo preovn n o p žalost, istovrenose oboljeliIvan n a r b meno je umrlo ma. Osobe koje iza ić njihov ih osam to žele posjećuju Kovač članova i još pet kod kuće nakon operiranih koji nisu operacije.

- Pojedinci često prihva- bili učlanjeni u društvo. Da bi ćaju novu stvarnost. Pravo- se smanjila smrtnost od raka vremenom informacijom i debelog crijeva, u Hrvatskoj rehabilitacijom brže se oslo- se provodi Nacionalni probađaju depresije, resocijali- gram ranog otkrivanja tog ziraju i vraćaju svojim ranijim karcinoma.

- Naše društvo podržava aktivnostima – napominje predsjednik društva ILCO ovaj program, jer je samo vođenjem brige o svojem Varaždin. zdravlju, prevencijom i ranim otkrivanjem bolesti moguće Umrlo 8 članova Sve novooperirane članove izlječenje bez operativnog zbog toga nastoje uključiti u zahvata – istaknuo je Kovačić.

Najavio je da će i ove godiILCO društvo kako bi i oni svoja iskustva prenosili drugima. ne organizirati akciju “Ruka nade za plavu vrpcu”, čiji je - Sukladno programu rada, tijekom 2011. godine dežurali cilj senzibilizirati javnost o smo u prostorima Društva u raku debelog crijeva i potaKrižanićevoj 33 svaki utorak knuti ljude da se jave liječniku od 9 do 11 sati. Poslije dežur- čim primijete bilo kakve prostva, glavnu sestru na Odjelu bleme sa stolicom ili probakirurgije varaždinske bolnice vom. Akcija će u Varaždinu pitamo ima li novih pacijenata biti održana 26. svibnja.

GOSTI IZ SRBIJE I SLOVENIJE

!

- Zahvaljujemo Varaždinskoj županiji, gradovima i općinama koji su prepoznali naš rad i iz svojih proračuna izdvajaju financijska sredstva za provedbu naših programa. Također, zahvaljujemo na pomoći svim donatorima i predavačima te distributerima ortopedskih pomagala – istaknuo je Ivan Kovačić na izbornoj skupštini društva ILCO. U Varaždin su na njihovu skupštinu stigli predstavnici ILCO društava iz Srbije, Slovenije i Republike Srpske, što jasno govori da suradnja i međusobna podrška oboljelih od karcinoma debelog crijeva i Crohnove bolesti ne poznaju granice.

IVAN KOVAČIĆ

“

Pacijenti već saznanjem da su oboljeli od karcinoma debelelog crijeva doživljavaju stres.

Operativnim zahvatom često se mora pribjeći izvođenju privremenog ili trajnog otvora za pražnjenje crijeva, što dodatno otežava psihološko stanje pacijenta. Po izlasku iz bolnice nastavlja se, prema potrebi, liječenje kemoterapijom ili zračenjem, što je opet dodatni stres.”

HRVATSKI DAN NEPUŠENJA

Svaka treća odrasla osoba je - pušač Hrvatski dan nepušenja – dan bez duhanskog dima obilježen je 22. veljače. - Jedan od najvećih javnozdravstvenih problema u svijetu vezan je za pušenje i njegove posljedice za ljudsko zdravlje i stanje okoliša. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) tu je ovisnost prepoznala kao bolest uklju č iv š i je u Međunarodnu klasif ikaciju bolesti pod šifrom F17.2 kao ovisnost o pušenju, a pod Z 72.0 pušenje kao navika.

Pušači su definirani kao ovisnici kada trebaju cigaretu bez obzira na situaciju, ovisni su isključivo o nikotinu i ne mogu prestati pušiti niti nakon spoznaje o štetnosti ove navike - navode u Zavodu

za javno zdravstvo Andrija Štampar.

Dodaju da se procjenjuje da će u 21. stoljeću od posljedica pušenja umrijeti jedna milijarda ljudi. U Hrvatskoj je svaka treća odrasla osoba pušač, a procjenjuje se da od bolesti vezanih uz pušenje godišnje umire oko 10 000 ljudi ili gotovo s vaka peta umrl a osoba. Najčešće bolesti koje su izravno povezane s pušenjem su kronična opstrukcijska plućna bolest (KOPB), rak pluća (dušnika, dišne cijevi i pluća), rak usne šupljine, grla, jednjaka, ishemična bolest srca, aneurizma (proširenje) aorte, rak mokraćnog mjehura, rak gušterače i cerebrovaskularni incidenti (moždani udar).

Život i socijalna skrb Što je socijalno poduzetništvo?

Z

a razliku od drugih vrsta poduzetništva, socijalno poduzetništvo nije primarno usmjereno ka stvaranju profita nego pomoći najsiromašnijima i najpotlačenijima u društvu. Prema Said Businees School, socijalno poduzetništvo možemo definirati kao profesionalan, inovativan i održiv pristup sustavnim promjenama koje nadilaze nedostatke tržišta i iskorištavaju dane mogućnosti. Socijalni poduzetnici ne traže slavu, bogatstvo ili moć nego jednostavno promjene u društvu. Primjer udruge „Dupinov san“ predstavlja jedan od čestih oblika socijalnog poduzetništva u Republici Hrvat-

skoj, ali i u svijetu. Radi se o nevladinoj i neprofitnoj organizaciji s ciljem ostvarivanja eko komunikacijskih projekata, akcija i edukativnih modela koji na pozitivan način ostvaruju senzibiliziranje javnosti prema očuvanju prirodne baštine jadranske regije. Upravo problemi iz područja ekologije često predstavljaju poseban interes socijalnih poduzetnika. Udruga svoje poslovanje financira iz različitih izvora. Državnim donacijama, subvencijama, sponzorstvima i vlastitim sredstvima. Njihov višegodišnji projekt „Podržimo boje Jadrana“ bavi se čišćenjem jadranskog podmorja te

akcijom pošumljavanja jadranske obale i otoka šumskim sadnicama. To navodim kao dobar primjer da možda potaknem poduzetnike i udruge s našeg područja da se uključe u slične projekte te da naprave nešto dobro i za kraj u kojem živimo, što otvara perspektive da se u njihov rad uključe trenutno mnogi nezaposleni ljudi.

U Hrvatskoj je danas registrirano preko 47.000 neprofitnih udruga. Nažalost, vrlo malo ih se bavi socijalnim poduzetništvom te o njihovoj boljoj aktivaciji ovisi i napredak ovog društva, osobito onih kojima je pomoć itekako potrebna.

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, ravnatelj Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske županije

50 Zdravlje

WORDPRESS.COM

Ljekovito bilje

28. veljače 2012., br. 406

Život ortoreksičara se vrti oko hrane i paranoičnog provjeravanja njezinog porijekla. Zanemaruju obitelj, prijatelje, društveni život

Piše: Mateja RATKOVIĆ

Ljekovito bilje za njegu lica (2)

ANOREKSIJA

S

vatko od nas želi izgledati lijepo, uredno i njegovano. Za ljepotu se kaže da dolazi „iznutra“, ali svaka naša vanjska pažnja i briga za naše tijelo podarit će nas dodatnim zadovoljstvom i samopouzdanjem.

Muče li vas dosadne dlačice na licu, isprobali ste već bezbroj metoda za njihovo uklanjanje, a rezultati vas ne zadovoljavaju?! Rješenje se gotovo uvijek nalazi u darovima „majke prirode“. Za uklanjanje neželjenih dlačica na licu izvrstan je oparak od pšeničnih mekinja i čička (pet žlica pšeničnih mekinja i dvije žlice listova čička kuhamo petnaest minuta u litri vode). Tim oparkom valja umivati lice nekoliko dana ili tjedana, sve dok dlačice ne otpadnu. Bore na licu problem su s kojim se svi suočavamo i kojeg se želimo riješiti ili ga barem djelomično ublažiti.

Svoje zdrave i potpuno prirodne anti-age preparate možete napraviti i u svojoj kućnoj radinosti, uz malo dobre volje. Od crvenog luka, pčelinjeg voska i meda načinite pripravak za masažu. Rastopite tri žlice pčelinjeg voska, zatim ga na blagoj vatri smiješajte sa sokom dviju glavica luka i dvije žlice meda. Pripravak odložite s vatre i miješajte sve dok se masa ne ohladi, a potom je spremite u posudicu, dobro zatvorite i spremite u hladnjak. Tom kremom protiv bora lagano masirajte mjesta s borama. Za otklanjanje bora oko očiju izvrsni su klinčići. Pet žlica klinčića oparite šalicom kipuće vode i odložite na deset minuta. U tom oparku namočite vatu i njome natrljavajte mjesta s borama. Prirodne maske ili oblozi za lice podarit će vas lijepim i zdravim izgledom, a uz to će vas i opustiti. Sok od trešnje ili mrkve također djeluje protiv stvaranja bora. Sok nanesite na kožu i pričekajte da se osuši na njoj. Možete pripremiti i oblog od cikorije.

Dvije žlice narezanih listova i korijena cikorije kuhajte deset minuta u pola litre vode i odložite na deset minuta. Oblog može biti mlačan ili hladan. Muče li vas podočnjaci, svaki dan natašte sažvačite nekoliko stabljika peršina. Za vanjsku njegu pripremite mast od divljeg sljeza. Smiješajte prah od cvjetova s malo vode u mast te je namažite na podočnjake i ostavite djelovati pola sata. Lice potom umijte čistom vodom.

Od srčenjače i timijana napravite kupelj ili obloge protiv podočnjaka. Žlicu mješavine tih biljaka prelijte s 250 ml kipuće vode. Kupelj treba biti mlaka. Gotovo sve žene vole imati njegovane obrve i trepavice.

Priroda je mislila na svaki segment ljudskog tijela.

Za rast trepavica i obrva, te potamnjenje, kuhajte u decilitru vode žlicu orahovih listova i žlicu ricinusova ulja 5 minuta. Pripravak ohladite, ali ne miješajte, te procijedite. Tim losionom mažite obrve i trepavice svaki drugi dan.

ORTOREKSIJA

Anoreksičari žele biti mršavi, a ortoreksičari jedu isključivo “zdravo” i “prirodno”.

POREMEĆAJI PREHRANE Češći anoreksija, bulimija, debljina, ali i...

Ortoreksija: zdrava hrana kao opsesija J Svjetski tjedan skretanja pažnje na poremećaje prehrane od 20. do 26. veljače Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Svaka treća djevojka i mladić u Hrvatskoj imaju jedan od poremećaja prehrane, pri čemu su najčešći anoreksija i bulimija. Od te dvije bolesti, koje teško narušavaju zdravlje, pati dva do tri posto mladih, pri čemu čak 90 posto djevojaka i 10 posto mladića.

Više pretilih S druge strane, u Hrvatskoj je sve više djece i mladih s prekomjernom tjelesnom težinom. Upozoravaju na to u Zavodu za javno zdravstvo “Andrija Štampar” povodom Svjetskog tjedna skretanja pažnje na poremećaje prehrane koji se obilježava od 20. do 26 veljače.

- Cilj je upozoriti javnost na loše prehrambene na-

vike školske djece te sve veću pojavnost pretilosti i poremećaja hranjenja, anoreksije i bulimije, kao i na potrebu podizanja svijesti o važnosti pravilne prehrane i održavanja pravilne tjelesne težine – ističu u Zavodu.

Ugroženo zdravlje Napominju da sve veći problem postaje i ortoreksija, opsesija zdravom hranom.

- Riječ je o novijem pojmu, za koji stručnjaci nisu jednoznačno utvrdili da se radi o poremećaju prehrane.

Većina nas poznaje pojam zdrave prehrane, ali što ako netko pretjera sa zdravom hranom? Ortoreksičari su patološki fiksirani na konzumaciju zdrave hrane, njihov koncept zdrave hrane toliko je ekstreman da to postaje

POREMEĆAJ 50.000 MLADIH! - Prema procjenama stručnjaka, oko 50.000 mladih u Hrvatskoj, učenika i studenata, pati od nekog oblika poremećaja prehrane. Najčešće se radi o anoreksiji ili bulimiji, poremećajima koji teško narušavaju zdravlje, najčešće mladih djevojaka (90 posto

opsesija – pojašnjavaju u Zavodu.

U praksi to znači da ortoreksičari zanemaruju članove obitelji, prijatelje i društveni život, jer se njihov život vrti oko hrane, opsesivnog provjeravanja njezinog porijekla, slaganja jelovnika.

Postaju toliko paranoični

oboljelih su žene), ostavljaju i trajne posljedice na organizam, a liječenje je dugotrajno i zahtjevno za čitavu obitelj – navode u Zavodu “Andrija Štampar”.

Upozoravaju da samo 30 posto onih s takvim poremećajima prehrane zatraže stručnu pomoć.

da izbjegavaju restorane, ali i ručkove i večere bilo gdje izvan svoga doma.

Za razliku od anoreksičara koji žele biti mršavi, ortoreksičari se žele osjećati zdravo i prirodno. Međutim, opsesija zdravom hranom, osim psihičkih problema, može uzrokovati i zdravstvene teškoće.

Savjeti iz ordinacije Intolerancija hrane: nepodnošenje nekih sastojaka (2) P

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

osebna pozornost u posljednje se vrijeme pridaje nepodnošljivosti ili intolerenciji na histamin kao sastojak hrane. Histamin je molekula koja se može unijeti hranom izvana, a nastaje i u našem organizmu pod utjecajem enzima histidindekarboksilaze, jednog od najvažnijih u metabolizmu bjelančevina. On sudjeluje u pregradnji jedne od osam esencijalnih aminokiselina, bazične aminokiseline histidin, koja ulazi u sastav većine proizvoda proteinskog sastava (meso, mlijeko, sirevi, riba, bjelanjak, mahunarke). istamin, metabolički produkt aminokiseline histidina, oslobađa se i u organizmu, a posebno velike količine oslobađaju se kod alergijskih reakcija (u tim slučajevima histamin

H

se oslobađa iz bazofilnih leukocita i pokreće simptome povezane s alergijom). Međutim, naš organizam uspješno se štiti od prisutnosti velikih količina histamina tako što ga brzo razgrađuje pomoću enzima diamino-oksidaze (DAO). Većina histamina sadržanog u prehrambenim namirnicama razgradi se već u probavnom traktu pod utjecajem DAO enzima, koji se normalno nalazi u velikim količinama. ad tijelo ne proizvodi dovoljno DAO enzima ili je inaktivan, višak histamina preko crijeva se resorbira u krv te izaziva reakcije slične alergijskim, koje su karakteristične za intoleranciju ili nepodnošljivost pojedinih tvari. Simptomi su različiti, od onih koji pogađaju probavni sustav,

K

poput bolova u želucu, proljeva, zatvora i nadutosti, do glavobolje i migrene. Ipak, najčešći su simptomi poput curenja nosa, svrbeža očiju te različitih vrsta i oblika osipa. Katkad se može javiti i mučnina, a vrlo često dolazi i do trenutačnog neobjašnjivog umora, koji prate pad krvnog tlaka, vrtoglavica i slabija sposobnost koncentracije. pomenuti simptomi mogu započeti nekoliko minuta ili pak nekoliko sati nakon konzumacije određene namirnice. Učestalost i jačina simptoma mogu varirati od dana do dana i od osobe do osobe. Ako prepoznajete pojedine simptome koji su navedeni, a javljaju vam se nakon konzumacije određene vrste hrane, možda imate nedostatak DAO enzima ili on nije dovoljno aktivan.

S

Zdravlje 51

28. veljače 2012., br. 406

NOVO Sve na jednom mjestu, u trgovini tvrtke Orto Rea

DAN RIJETKIH BOLESTI

Otvorenje nove trgovine ortopedskim pomagalima

Jači smo zajedno

OGLAS

J Otvorenje 1. ožujka u Jalkovcu, Braće Radića 52/b kada vas očekuje i vrijedan poklon iznenađenja te osiguran parking

Ove srijede 29. veljače je 5. godišnjica međunarodnog Dana rijetkih bolesti koja će u organizaciji Hrvatske udruge za rijetke bolesti biti obilježena i u Hrvatskoj.

- Stotine udruga pacijenata iz više od 50 zemalja širom svijeta organiziraju aktivnosti podizanja svijesti ujedinjene oko slogana “Rijetki, ali jači zajedno!“. Dan rijetkih bolesti istovremeno obilježavamo u 5 gradova, Križevcima, Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu kako bismo senzibilizirali javnost te ukazali na činjenicu da u Hrvatskoj još uvijek nisu prepoznati problemi s kojima se oboljeli i njihove obitelji susreću, počevši od dijagnostike pa do liječenja i rehabilitacije – ističu u Udruzi.

U srijedu u 13 sati na livadi ispred Šetališta Antuna Radića (preko puta Ministarstva zdravlja) organiziraju zajedničko fotografiranje pacijenata oboljelih od rijetkih bolesti i građana s

predstavnicima Ministarstva zdravlja.

Inače, rijetke bolesti se

U

cijelom svijetu pa i u Zagrebu 29. veljače zajedničko fotografiranje oboljelih

javljaju kod manje od pet pojedinaca na 10.000 stanovnika, a procjenjuje se da postoji između 6.000 i 8.000 različitih vrsta rijetkih bolesti u svijetu, radi čega se oboljeli susreću s mnogim medicinskim, socijalnim i psihološkim problemima.

Orto Rea d.o.o., Ulica braće Radića 52 b, Jalkovec, telefon 042/350-744, e-mail info@ortorea.hr

Varaždinska tvrtka Orto Rea ovaj četvrtak otvara svoja vrata za sve pacijente, korisnike ortopedskih pomagala i one koji žive zdrav život.

Naime, 1. ožujka otvorenje je nove trgovine ortopedskim pomagalima u Varaždinu, točnije u Jalkovcu na adresi Braće Radića 52/b.

bez obzira na to o kojem se području medicine ili zdravog načina života radilo, te neovisno o tome zatreba li nekome stručan savjet ili konkretna usluga, odnosno pomagalo – rekla nam je izvršna direktorica Silvija Drvarek.

Trgovina će u redovitoj ponudi sadržavati sve ono što predviđa pravilnik, dakle Bogata ponuda sve ono što pacijen- Procijenili smo da u ti imaju pravo varaždinskoj regiji a n ostvariti pui sv im okolnim tem doznamjestima koja dan o k a . – To gravitiraju naOr t a j n e r su stoma šem gradu netvo 0 o 2 e j u r pomaga dostaje jedna Rea da pusta la, pomaovakva trgoo p o t s g ala za vina ortopedi po n p dijabetes, skim pomaloku e j c a n inkontinengalima koja će man ciju, obloge moći reagirati na asorti za rane, pomospecifične zahtjeve ći kod hodanja (od pacijenata i korisnika,

RADNO VRIJEME TRGOVINE Radno vrijeme trgovine ortopedskim pomagalima tvrke Orto Rea bit će od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati. No ako se pokaže potreba za drugačijim radnim vremenom ili eventualno i za radom subotom, trgovina će se maksimalno prilagoditi zahtjevima kupaca.

klasičnih štaka pa sve do individualno konfiguriranih invalidskih kolica), ali i razne vrste ortoza, steznika, grudnjaka, vlasulja... Teško je čak i samo pobrojati sve ono što se nalazi u našoj ponudi bez da se nešto izostavi – objasnila je Silvija Drvarek.

Niz događanja U ovoj specijaliziranoj trgovini ortopedskim pomagalima s osmijehom na licu dočekat će vas stručan tim ljudi na čelu s Ivanom Bezak, višim fizioterapeutom, koja

će vrlo rado izaći u susret svakom, kako u dane otvorenja, tako i za vrijeme bilo kojeg posjeta ili poziva. - Upravo 1. ožujka, kada je predviđeno službeno otvaranje trgovine, sugrađanima i svima koji će nas posjetiti odlučili smo darovati 20 posto popusta na cjelokupni asortiman, kao i poklon iznenađenja za sve one koji se odluče za kupnju.

No bit će tu i neizostavno mjerenje šećera u krvi, mjerenje tlaka, savjeti za vježbe za kralježnicu, besplatna masaža... – najavljuje Ivana Bezak.

Estetska kirurgija Kožni fileri prvi izbor u borbi protiv bora V

eć davne 1893. godine Neubauer započinje s transplantacijom masti uzete s ruke da bi popunio defekte na licu. Razvoj nadomjeska mekog tkiva prolazi faze – silikon koji se dugo koristio zbog pojave čestih reakcija – granuloma, skoro se u potpunosti napušta, osobito nakon pronalaska filera – 1980. godine pojavile su se injekcije kolagena. potrebom hijaluronske kiseline od sredine devetesetih – restylana, te početkom 21. stoljeća uz pojave novijih preparata kao Juvederm dolazimo do današnjih mogućnosti nekirurškog oblikovanja lica.

Primjena kožnih filera naglo raste tako da je, prema podacima Američke akademije esteskih kirurga, 1.448.716 ljudi primilo hijaluronsku kiselinu u obliku

U

injekcija od plastičnih kirurga u 2007. godini. Unazad nekoliko godina, fileri hijaluronske kiseline postali su zlatni standard u popunjavanju bora lica, udubina na obrazima, vratu te povećanju usana. Kako svi težimo prirodnijim materijalima, odabir filera s HA nije čudan, budući da se hijaluronska kiselina inače nalazi u koži i ostalom mekom tkivu čovjeka. S obzirom na to da preparati postoje u više gustoća, imamo mogućnost odabira da one manje gustoće apliciramo u površne slojeve kože dok gušće stavljamo putem injekcija u dublje ili u potkožne slojeve popunjavajući udubine na obrazima. Prvi su izbor za popunjavanje usnica – što je i najčešći zahtjev mojih pacijentica u korekciji lica hijaluronskom kiselinom. Zbog svoje nealergijske

prirode ne zahtijevaju testiranje prije primjene i mogu se čuvati na sobnoj temperaturi. Prednost HA preparata je odmah vidljivo popunjavanje bora – najčešće se koriste za bore oko usana, duboku boru koja se proteže od nosa do usana te povećanje usnica. Kako se odmah vidi rezultat aplikacije injekcijom, u našoj praksi volim kada osoba kojoj se aplicira hijaluronska kiselina sama gleda proceduru i odlučuje želi li još dodatak preparata, naravno, uz našu sugestiju kolika bi količina bila najviše u skladu s licem osobe. I ono što se uvijek pita: koliko će trajati preparat? Odgovor je godinu dana! Sve informacije u vezi aplikacije hijaluronske kiseline možete postaviti na telefon Estetske polikinike Zgrebec 042/303-434 od 13 sati.

dr. Zdravko Zgrebec spec. opće, plastične, estetske i rekonstrukcijske kirurgije

52 Ženski svijet

Cvjetni dom Dolazi proljeće...

Svi smo u iščekivanju proljeća, ljepšeg vremena i toplijih dana.

Dok želimo da proljeće zavlada krajolikom, možemo njegov dašak unijeti u svoj dom.

Proljetnim cvatnicama kao što su jaglac, ciklama i zumbul dočarat ćete pravo buđenje prirode, a dojam će biti potpun ako u vazu doLeticija date i snop cica-maca.

ZADRAVEC No proljetno raspoloKukuljevićeva 17, Varaždin ženje možete 042/212-362 nagovijestiti već na letiziazadravec@gmail.com ulaznim vratima tako da ih ukrasite vjenčićem od cvijeća, pa će svakom posjetiocu biti jasno da dolazi u dom pun dobrog i vedrog raspoloženja u kojem se očekuju lijepi trenuci. Uživajte u nadolazećem proljeću.

Letizia

28. veljače 2012., br. 406

MODNI KAMELEON Rock stil 70-ih uz Anitu Pallenberg

Šeširi, krzno, perje J Anitin zaštitni znak su šeširi širokog oboda koje bi ukrašavala perjem Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek Foto: ANDREJ ŠVOGER

Moja draga prijateljica Adrijana pročitala je autobiografiju Keitha Richardsa i pritom mi skrenula pozornost na Anitu Pallenberg, ženu koja je imala veliki utjecaj na Rolling Stonese tijekom 60-ih i 70-ih godina i u ključnom trenutku doprinijela njihovoj popularnosti.

Anitina je uloga bila puno više od usputne groupie djevojke ili trenutne muze. Ona je utjecala na cjelokupni imidž, zvuk i glazbeni izričaj grupe, a njezin je autodestruktivni i divlji način života u jednom trenutku bio previše čak i za neuništivog Keitha Richardsa.

”Zli glamur” Anita Pallenberg rođena je 25. siječnja 1944. godine u Rimu kao drugo dijete talijanskog umjetnika i skladatelja i majke Nijemice koja je radila kao tajnica u Njemačkoj ambasadi u Rimu. Multikulturalno podrijetlo utjecalo je na njezin odgoj, pa je Anita od vrlo rane dobi tečno govorila čak četiri jezika. Anita je bila izuzetno inteligentna i načitana, ali i vrlo buntovna pa je čak dvaput bila izbačena iz škole. Studirala je medicinu, restauraciju i grafički dizajn, a živjela je u Rimu, Njemačkoj i New Yorku gdje se bavila glumom i manekenstvom i družila se s Andyjem Warholom. 1965. godine upoznala je Briana Jonesa koji je bio gitarist Rolling Stonesa, da bi ga nakon dvije godine veze ostavila zbog Keitha Richardsa. Brian se nikad nije oporavio od prekida s Anitom, a njegova smrt 1969. godine je i

dan danas nerazjašnjena.

Anita je imala veliki utjecaj na bend, a s Keithom je bila u vezi do 1980. godine. Zajedno imaju dvoje djece, a osim strasti za glazbom, dijelili su i ovisnost o heroinu koja ih je na kraju razdvojila.

Nakon uhićenja zbog posjedovanja droge, Kiethov odvjetnik im je savjetovao rastanak i rehabilitaciju. Anita se nakon toga dugo borila sa ovisnošću, ali je uspjela diplomirati modni dizajn i jedno vrijeme se bavila modom. I danas nakon dvije operacije kuka, borbe s porocima i hepat it isom C kao posljedicom konzumiranja droge Anita vodi prilično uzbudljiv život i živi na lokaciji između Londona i New Yorka.

U dobrom je odnosu sa Keithom, a često je vide ruku pod ruku s Marianne Faithfull i Kate Moss.

Anitin je stil imao veliki utjecaj na muškarce koji su padali kao muhe oko nje.

Brian Jones i ona su se često identično oblačili, a Stonese je navela na šminkanje i na teatralniji stil oblačenja i scenski pristup. Anitin zaštitni znak su definitivno šeširi, a najčešće su to bili šeširi širokog oboda i fedora šeširi koje bi ukrašavala perjem. Nosila je čupave i krznene bundice i mini haljine sa zanimljivim i upečatljivim nakitom. Više fotograf ija pogledajte na www.regionalni.com.

Osim šešira, Anita je nosila čupave bundice

Šeširi: Anitin zaštitni znak

JESTE LI ZNALI: Anita je bila glavna inspiracija za Tommy Hilfigerovu kolekciju iz 2011. godine. Marianne Faithful je prozvala njezin stil “zlim glamurom” (evil glamur) i zajedno su se pojavile u jednoj epizodi poznate komične engleske serije Absolutely Faboulous. Anita je pjevala prateće vokale na “Sympathy For The Devil”, pjesmi Rolling Stonesa iz 1969. godine. Anita je bila inspiracija za mnoge pjesme Rolling Stonesa, a najpoznatija od njih je “You Got The Silver”.

g doba Anita Pallenberg moderno

Frizerski salon Ugodite si ovo proljeće!

P

Melanija Galunić Frizerski salon Gloss Ive Režeka 4 a, Varaždin tel. 042/200-420

rekrasno vrijeme, malo dulji dani i toplije zrake sunca izmamile su nas van, konačno! Nakon duge i hladne zime i nakon kapa i šalova vjerujem da vam kosa ne izgleda baš zamamno i lijepo. Suha je od grijanog zraka, bez sjaja i vjerojatno s izrastom i izblijedjelom bojom, pa ne želite izaći na jednu od proljetnih terasa. Znači, pravo je vrijeme za “makeover”, barem što se tiče kose. S obzirom na to da se siječanjska depresija u novčanicima nastavlja i u veljači, mi mislimo na naše klijente, i na one koji će to tek postati! Ako vam se nova frizura, bojanje ili šišanje ne uklapa u ovomjesečni budžet, ne brinite se! Sve što trebate napraviti jest utipkati na svom računalu www.ugodi.si i tamo ćete

naći nešto za sebe, sigurno! Pripremili smo za vas puno pogodnosti i čekamo vas s novim idejama i trendovima za proljeće 2012. godine. Ugodimo si zajedno!

Ženski svijet 53

28. veljače 2012., br. 406

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Dramska umjetnica Urša Raukar prva cija o as cija din ž a na Var ići koji p li k Urši su ijek ostati v će zau mašna n e n ad tica! poslas

Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

Seboreični dermatitis S

Oduvijek htjela svirati u bendu!

J Urša za sebe kaže da je strastvena i nagla, svojom kuhinjom pokušava oživjeti

okuse svojeg djetinjstva i tvrdi: ljubomora nikad nije bila i nije dokaz ljubavi Dobila je nadimak Urša po vještici Uršuli Karapači iz priče o Vidonji, Dugonji i Trbonji jer je bila izuzetno živahno dijete koje se družilo samo s – dečkima. Taj nadimak joj je zamijenio ime i ostao do danas.

Riječ je o poznatoj dramskoj umjetnici Urši Raukar.

Kukuljevićeva loza Malo je poznato da Urša svoje korijene vuče upravo iz Varaždina iako je rođena Zagrepčanka.

- Moja baka je bila iz obitelji Kukuljević-Sakcinski, unuka Ivana pl. Kukuljevića-Sakcinskog. Do nacionalizacije 1946. godine imala je dvorac i imanje u Ivancu, pa još danas pamtim predivna ljeta u Klenovniku kod obitelji Njegač – prisjetila se Urša.

Provodila je Urša dosta vremena i u Varaždinu, osobito kad su počele Barokne večeri.

Njezina glazbena obitelj, otac Mladen, majka Stella i ujak Ladislav Šaban bili su izuzetno angažirani oko toga, tako da je s njima bila na mnogim koncertima. Iako je cijeli život bila okružena glazbom, Urša je otišla u glumačke vode. Prva uloga za vrijeme studija bila joj je uloga prostitutke u drami “Smrt Woody Allena” u režiji Zorana Vuletića, a kad je ušla u angažman u ZKM 1983. godine, prva uloga bila joj je uloga bake u Crvenkapici. I danas je stalna članica kazališta ZKM u

kojem se nada da će dočekati “penziju”. No nije samo gluma njezin život. Borila se ona s aktivistima protiv preoblikovanja Cvjetnog trga u Zagrebu, ali i za ime Trga žrtava fašizma.

Za Male ženske razgovore odškrinula je vrata svojeg ženskog svijeta i otkrila nam svoje uzore u životu, moto po čijem naputku kormilari kroz život, najdraže joj filmove i kako krati slobodno vrijeme.

Jutro započinjete sa...

Trebala bih počinjati s vježbanjem zbog kičme, ali već neko vrijeme sam se ulijenila.

Sutra ponovno krećem, hvala na ovom pitanju!

Kako biste se opisali u tri riječi?

Strastvena, nagla, pouzdan prijatelj. Što nikad ne biste mogli oprostiti?

Mislim da bih sve mogla oprostiti, ali ovisi o drugoj strani kako bi mi pristupila.

Osobno mi nije teško priznati pogrešku i ispričati se. Mislim

da je riječ “oprosti” doista čarobna i može učiniti čuda. Što je najvažnije u vezi?

Povjerenje i međusobno poštovanje.

Jeste li ljubomorni?

Ne, prezirem posesivnost, a ljubomora je posesivnost.

Duboko sam uvjerena da se ljubomorom ne može nikoga zadržati, dapače, samo će još brže otići od nas. Uostalom, ne vjerujem u veze u kojima se polaže pravo jednog na drugo.

Nikako ne vjerujem da je ljubomora dokaz ljubavi! Što je za vas majčinstvo?

Najveća stvar, moje najveće postignuće, ogromna odgovornost, neizmjerna radost. Moj život je dobio svoj puni smisao tek kad sam postala majkom.

Kako provodite slobodno vrijeme?

Ležim, čitam, kuham, radim zimnicu, kolače, vježbam kičmu, pijem kavu s prijateljicama...

Volite li kuhati?

Jako volim kuhati i mislim da

dosta dobro kuham. Volim raditi sve, i slatko i slano. Primjerice, čušpajz. To mi je oduvijek izazov da bude baš onako fino.

U tom mom kuhanju kao da nekako ponovno pokušavam pronaći i stvoriti okuse mog djetinjstva. I zato puno kuham džemove, radim zimnicu, kao što su to radile moja omica i moja mama.

Moj stil - udobnost Koji odjevni stil njegujete?

Nikada nisam uspjela pratiti modu. Htjela sam, ali nisam nikada uspjela. Oblačim ono u čemu se dobro osjećam i što mi se sviđa na meni, pa je tako i nastao neki moj stil koji ne znam kako bih nazvala osim udobnost. Što ste oduvijek željeli, a niste učinili?

Pjevati u nekom bendu.

Vaš i naš Varaždin?

Klipići će zauvijek ostati nenadmašna poslastica. Uvijek se rado vraćam u taj predivan grad mog djetinjstva.

Uspjeh je i ustajanje iz kreveta Vaš moto u životu?

Oscar Wilde: “Život je puno preozbiljan da bi ga se smjelo ozbiljno shvatiti”.

A uzor?

Moja majka. Bila mi je profesor klavira, fantastičan profesor, i sve što je baza mog današnjeg posla, to me moja mama naučila.

U isto vrijeme, predivna, topla, izuzetno inteligentna i obrazovana žena.

Iz takta me može izbaciti...

eboreični dermatitis odraslih učestala je kronična, upalna bolest kože, osobito lica.

On se češće javlja u muškaraca, nego u žena, osobito u mlađoj životnoj dobi. Tijekom zimskih mjeseci, nerijetko dolazi do pogoršanja.

Uzrokovan je pojačanim stvaranjem loja uslijed utjecaja nasljednih faktora, ali i brojnih drugih čimbenika. Vrlo važnu ulogu igraju hormoni (osobito spolni), kao i stanje tzv. vegetativnog živčanog sustava, odnosno izloženost stresu. No i vanjski nadražaji kože - primjena neodgovarajuće i preagresivne kozmetike te izloženost kože vrućini, znojenju, mrazu, hladnoći i vjetru - može postojeće stanje kože još više pogoršati. Tako promijenjena koža česta je meta gljivičnih odnosno bakterijskih infekcija. romjene su najčešće prisutne na području lica - i to uz nosna krila, u obrvama, na obrazima ili bradi te u vlasištu i uz njegov rub.

Na upaljenim mjestima koža je crvenkasto-ružičaste do živo crvene boje, na opip je gruba i sitno se ljušti. vlasištu su žarišta prekrivena bjelkastožućkastim, masnim ljuskama, a subjektivno je prisutan umjeren do znatan svrbež. U pojedinim slučajevima nabori iza ušiju kao i rubovi očnih kapaka mogu biti otečeni, crveni i grube površine. Kod muškaraca se seboreični dermatitis često javlja i na prsima odnosno leđima - između lopatica. Ta žarišta slično izgledaju kao i ona na licu i vrlo su osjetljiva na prisustvo znoja ili nečistoće. od promjena na licu savjetujemo kreme čije je djelovanje usmjereno na uništavanje mikroorganizama - prvenstveno gljiva, te poboljšanje stanja kože općenito. U terapiji seboreičnog dermatitisa vlasišta koristimo različite šampone, koji sadrže npr. ketokonazol, selen, katrane ili piritoin, a dodatno stanje kože poboljšavamo i odgovarajućim losionima. Ponekad su opisane promjene vrlo slične psorijazi ili nekim drugim bolestima kože, što zahtijeva i drugačiju terapiju, pa se savjetuje pregled dermatologa.

P

Moj život je dobio svoj puni smisao tek kad sam postala majkom, priznaje Urša Raukar

Piše: GORDANA IGREC

Dermatolog

Svašta. Ali najviše nepristojnost, taština, agresivnost, egoizam, laž.

Iz kuće ne izlazim bez...

Sunčanih naočala koje sam baš izgubila ovih dana i imam osjećaj kao da sam slijepa bez njih. Što je za vas uspjeh u životu? Često ne znamo prepoznati uspjeh. Uspjeh je katkad i to da se ustane iz kreveta na određeni, težak dan.

U

K

54 Ženski svijet

28. veljače 2012., br. 406

PRAKTIČNI SAVJETI Mala škola heklanja, koje je ponovno “in”

Trudnoća

Antistres “hekl”

Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Opterećenje izaziva bolove

J Nekad su žene heklale kako bi upotpunile svoju garderobu ili uljepšale prostor u

kojem žive, a danas je heklanje učinkovito i u borbi protiv stresa Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

B

olovi u vratu češći su kod žena nego kod muškaraca. Ako se bolovi javljaju ujutro, razlog može biti neudoban položaj kod spavanja. Bolovi koji se javljaju tijekom dana posljedica su nepravilnog držanja glave u odnosu na kralježnicu. trudnoći se pojačavaju bolovi u vratu zbog povećanja grudi. Pokretljivost vrata je tad većinom ograničena i bolna. Najčešće su praćeni glavoboljom, mučninom i povraćanjem. U tom slučaju obavezno se javite svom liječniku. ko su uzrok vaših bolova grudi, to ćete lako prevenirati nošenjem dobrog grudnjaka i vježbama koje bi trebali raditi svakodnevno.

Napeti mišići najlakše i najbrže će se opustiti masažom vrata i ramenog pojasa te blagim zagrijavanjem. Kad se mišići opuste, treba započeti s vježbama. Tako ćemo očuvati pokretljivost i mišićnu snagu. pterećena kralježnica i povećan trbuh utječu na ravnotežu i pravilan položaj kralježnice kod trudnice. Svi poslovi koji od vas zahtijevaju dugo sjedenje povijenih ramena utječu na slabu prokrvljenost središnjeg dijela mišića leđa. Zbog slabe prokrvljenosti postaju bolni, jer ne dobivaju dovoljno kisika. ko morate raditi u takvom položaju, važno je da svakih 30-45 minuta napravite stanku. Prošećite, napravite nekoliko vježbi za vrat, ramena i ruke, kako bi se mišići opustili i pojačala cirkulacija. Prilagođavanje tjelesnim promjenama u trudnoći zahtjeva usvajanje novog načina držanja u stojećem i sjedećem položaju. Najbolji način da se izbjegnu bolovi u trudnoći je da postignete dobro držanje i ojačane trbušne mišiće prije trudnoće.

U A

jenoj boji icom i konac u žel

e iglu s kuk Za heklanje trebat

O

Konac se namota oko prsta, a jedan dio ostavi slobod za heklanje an

A

čica Prvo se napravi om drugu omčicu

emo konac za kroz koju provuč

Može se heklati “ra vno”, kružno... ovi sno što želite napraviti

bacite na heklanje svakako provjerite odgovara li kukica na vrhu igle debljini konca.

Sigurno se sjećate svojih Konac mora biti takve debaka ili mama okruženih bljine da ga kukica dobro “uhvati”, ne smije biti ni klupcima rapretanak, ni predebeo znobojnog za za kukicu. konca kako je Nakon tog prvog vrijeme heklan gla s koraka, vrijeme je krate heba i e r t , m u va rh za pravi posao. kl anj e m . m na v Heklanje počinje Dok nekukico i dobra tako da najprije nakad žene onac k pravimo jednu omčinisu imale volja cu, pa kroz nju iglom puno izbora i provučemo konac i tako heklale su kako napravimo drugu omčicu, bi upotpunile svoju garderobu ili uljepšale pa opet treću omčicu... Nižu prostor u kojem žive, danas se omčice jedna za drugom je heklanje dobilo i jednu i tako nastaje lančić: temelj sasvim novu funkciju: po- za rad koji želimo napraviti. stalo je jedno od učinkovitih Primjerice, želite naheklati oružja u borbi protiv stresa! šal. Nakon što ste napravili lančić željene duljine, koji zapravo predstavlja širinu Omčice i “štapići” Osim što se kroz heklanje šala, morate započeti novi vaše misli koncentriraju na red. To ćete napraviti uz relativno jednostavne rad- pomoć “štapića”.

Oni nastaju tako da se u nje koje opuštaju tijelo, ova aktivnost ujedno oslobađa omčicu s lančića ubode igla negativne misli te opušta. i provuče konac. Pr itom Uz to, heklanjem nastaju možete uzeti namet, ali i ne konkretni predmeti koji, kod morate, a o tome ovisi hoonih koji su ih stvorili, stva- ćete li dobiti visoke ili niske raju osjećaj zadovoljstva, “štapiće”. I tako nižete štapić samopouzdanja i korisnosti. za štapićem, red za redom, S obzirom na ove blagodati dok ne dobijete šal željene heklanja za dušu i tijelo, duljine. No, ne morate hemalo ćemo se pozabaviti klati samo – ravno. Lančić se ovom aktivnošću i pokušati može spojiti u krug i daljnim heklanjem štapića nastaje objasniti kako se to radi. rad kružSve što nog oblika.

Umjesto štapića možete raditi i šuplje kockice, s ve ov is i o tome što želite naprav it i. Sve u svemu, kombiniranjem š tapića i kock ica mogu se dobit i vam u startu treba je igla raznorazne heklane stvari: s kukicom na vrhu, konac tabletići, stolnjaci, kape, za heklanje u željenoj boji majice, pa čak i doista jedini dobra volja. Prije nego se stven nakit!

Petra Kolak Đinđić

Kozmetički savjeti

Beauty centar Čarolija, Varaždin, Krešimira Filića 78, mobitel: 098/168-6705

Najveće tajne ljepote skrivene su u najvećim dubinama mora S

vaka koža ima drugačije potrebe, ovisno o starosnoj dobi, prehrani, klimatskim uvjetima, načinu njege, spolu... Danas klijentice ne samo da traže sigurne i djelotvorne proizvode, nego i proizvode koji djeluju na sva osjetila. ajveće tajne ljepote, skrivene su u najvećim dubinama mora.

Poznato je da je more izvor života, bogato morskim algama koje zbog velike koncentracije minerala

N

imaju i druga čarobna svojstva, a posebno sposobnost vlaženja i izuzetne regeneracije kože. Uz to se ovi ekstrakti izvađeni iz mora, kao osnovnog mjesta u kojemu se nalaze izvori života, izuzetno dobro slažu s kožom. ješenje za ljepotu je tretman mikroniziranim morskim algama nanesenim kao maska, koje osigurava pravi talasoterapijski tretman. Pažljivo nanesene, poput

R

toplog baršuna na koži, prirodna bogatstva minerala i vitamina otpuštaju se uz nježnu, pročišćujuću toplinu koja uklanja višak tekućine i stanični otpad. Ovaj profesionalni tretman sastoji se od rituala čišćenja kože, vraćanja koži energije morskom maglicom, masaže lica, vrata i dekoltea i tople maske od morskih algi u koju dodajem esencijalna ulja prema tipu kože. Koža koja se redovito njeguje morskim

mineralima otpornija je na utjecaje suvremenog načina života (stres, zagađenje). Ten postaje svježiji i blistav. Njegovana koža na taj način, kako vrijeme prolazi, ostaje sve otpornija, ljepša i mlađa. Tajna ljepote je u redovitoj njezi kojom zaustavljate proces starenja kože lica. Jednim tretmanom lice zablista, a redovitom njegom, barem 1 - 2 puta mjesečno, vaše lice ne poznaje godine!

Ženski svijet 55

28. veljače 2012., br. 406

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Erotske misli i primisli J

Od Pepeljuge možete naučiti to da vas ne treba biti sram priznati dečku da vam se sviđa, ali nemojte biti previše dostupni

DOZNAJEMO Likovi iz poznatih svjetskih bajki kao primjer

Kao Pepeljuga...

J Život nije bajka, ali iz poznatih svjetskih bajki može se dosta toga naučiti, pa čak i

kako se ponašati i postaviti u ljubavnim vezama Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Život nije bajka, definitivno.

No iz likova poznatih Disneyevih i bajki drugih poznatih svjetskih autora može se ponešto korisnog naučiti o ljubavi, ljubavnim vezama, odnosima među partnerima, piše portal cover.magazin, jer svaka bajka nosi neku pouku. Počnimo od poznate Pepeljuge, koja, prema pisanju tog portala nije uopće bila glupa.

Svaki ima svoje Život sa zločestom maćehom i polusestrama nije bio lak, no odabrala je pravi trenutak za bijeg od kuće i pokazivanje u javnosti. Od nje se može naučiti to da vas ne treba biti sram priznati dečku da vam se sviđa, ali, baš kao Pepeljuga, nemojte biti previše dostupni i ostavljati dojam da kraj telefona jedva čekate njegov poziv.

Snjeguljica je pak dokaz koliko ženama vrijedi muško prijateljstvo. U tome što je imala sedam muških prijatelja koji su joj pomagali i bili oslonac

u vremenu kad ju je zločesta maćeha protjerala od kuće, tajna je njezinog uspjeha, piše cover.magazin. Naravno, zbog vaše povezanosti s muškim prijateljima partner bi se mogao osjećati ugroženim, ali kada shvati kako su oni zaista samo prijatelji, prihvatit će ih i sprijateljiti se s njima.

Trnoružica je pak imala zanimljivu ljubavnu strategiju: usnula je, čekala da je probudi i u život vrati muškarac njezinih snova! Od Trnoružice možete naučiti to da se trebate prestati previše truditi oko ljubavi i partnera, već pustiti da se neke stvari događaju spontano i idu svojim tijekom. Ponekad, ali samo ponekad, dopustite mu da on bude heroj koji vas spašava od problema. Poznata bajka “Ljepotica i zvijer” dokaz je da nije sve u vanjskom izgledu, već se ljubav rađa iz onoga što je “unutra”. Jer, Ljepotici je zvijer bila draga, ali nije se mogla udati za njega jer je bio ružan. A poznati Aladin i njegova lijepa Jasmina? Iz ove bajke možete naučiti da prava ljubav ne

BUDITE ZANOSNI I GOVORITE TIJELOM Ne trebate biti brbljivi da biste osvojili njegovo srce, ali morate biti zanosni - to možete naučiti iz “Male sirene”.

Većina ljudi ne shvaća važnost govora tijela, ali činjenice pokazuju da ipak ljudi najviše obraćaju pažnju na neverbalni govor, način na koji nešto govorite, a tek malen broj na ono što govorite, piše cover.magazin.

poznaje predrasude, razum, ni slojne razlike! Slično je i u bajci “Dama i skitnica” i “Mačke iz visokog društva”. Svaki čovjek živi u svom osobnom svijetu, ali

bez obzira na to kakav taj svijet bio, svatko od nas zaslužuje ljubav. Dakle, nikad nemojte pomišljati da ste predobri za onog koji vam je srcu drag!

est da je trudnoća i iščekivanje rođenja djeteta velika stvar u životu dvoje ljudi, ali ovo s našom estradnom divom prevršilo je svaku mjeru. Kakva frka! Od vijesti da je trudna, da je u bolnici i u rodilištu, do šokantne dileme hoće li se poroditi prije, na vrijeme ili sa zakašnjenjem! A onda novi šokovi za naciju – te se mali Aco narodio te se nije narodio, a ako nije, kako će i kad ugledati svijet i da li će ga roditelji predstaviti znatiželjnoj javnosti?! Ko da je prijestolonasljednik Ujedinjenog Kraljevstva, a ne princ od Milanije! apeto je bilo i s pomirbom Gotovčevih, koji su nakon tučnjava, burnih razlaza, osveta i novih ljubavi, konačno shvatili da ne mogu jedno bez drugog i da treba opet započeti život iznova. Ako ne zbog njihove kćerkice, onda zbog - love. Na njihovoj financijskoj vagi jedna je strana došla do dna. Zato je ovo najpametnije, ali ne i bezbolnije rješenje. Cjelokupna reklama bila je samo šlag na ovu novopečenu tortu, dok se rulja zabavljala tračevima na tu temu. sjeni svega su ovozemaljski razvodi brakova i veza. Na sreću. O njima čujem tu i tamo, i to kad je sve već gotovo. Srela sam frendicu koju je ostavil frajer nakon četverogodišnje presretne veze! Jest da je to bio neuobičajeni spoj seksi mlade djevojke s tridesetak godina starijim tipom, ali kaj se tu ima reći kad ljubav ne pita? Pitali smo se sad, kad je sve gotovo, zakaj ju je ostavil zbog još mlađe cure od nje?! Taj tip, inače doktor, očito treba ići liječniku!

A dobro bi mu došlo i nekoliko psiho-seansa. Jer ak tak nastavi, mogel bi doći u špilšul, a to je već daleko problematičnija priča. Kad sve to gledam i slušam, mislim kako sam sretna jer sam daleko od takvih i sličnih problema. Živim za svaki novi dan i uživam u našim intimnim čarolijama. Jedva čekam i da zatopli, da zasja sunce i da se uz kavicu, sama ili s nekim kraj mene, prepustim erotskim mislima.

N

U

NAGRADNI KUPON Da biste osvojili jedan od triju poklon bonova u iznosu od 500 kuna, koji ćete moći potrošiti u frizerskom salonu Bellissima, salonu za vjenčanja Amore mio ili Beauty centru Čarolija, morate točno odgovoriti na postavljena pitanja, izrezati kupon te ga poslati poštom ili donijeti u Regionalni tjednik. Adresa je Ulica Augusta Šenoe 10, Varaždin. Izvlačenje dobitnika održat će se u Beauty centru Čarolija, Varaždin, Krešimira Filića 78, u ponedjeljak, 5. ožujka u 12 sati. Tko je najsretnija čitateljica, pročitajte u Regionalnom tjedniku 6. ožujka 2012.

Ne treba skakati na prvu loptu: važno je ono što netko ima u sebi

1) Koja tri brenda vjenčanica u svojoj ponudi nudi studio za vjenčanja Amore mio?

2) Na kojoj adresi se nalazi frizerski salon Belissima?

3) Koliko se tehnologija koristi u tretmanu mršavljenja na Thalgo iPulse aparatu?

VAŠI PODACI: Ime, prezime i adresa:

Telefon/mobitel:

56 Mali oglasi

KUĆE „NEKRETNINE DOMINUS“ Ɂ GĤıłÑđė ıĨČıûå ġėĨĤåáėȿ vanja kod kupnje, prodaje, zakupa i najma nekretnina. www.nekretninedominus. þĤȦ ɳɼɻȹɷɼɷȿɸɻɸȦ ɳɼɸȹɼɴɷɳȿ ɵɳɳ ėŀĒȩɶɸɴÝ SNIŽENO! Kuća – Optujska, s velikom okućnicom, pogodno za poslovnu djelatnost! Nekretnine Dominus, 095/9140-200 ozn.351c PRODAJE se starija kuća sa dvorištem u blizini Banfice. Upitati na tel. 641-057 ili mobitel 099/2341284 ozn.2076e SUPER prilike! Kuća u Varaždinu A. Wiserta 130 m², (pvc, termofasada, kompletno novouređena) povoljno! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c VI KEN D kuća! Vikendica na Varaždin Bregu 40 m² i 100 okućnice -15.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

KUĆA dvosobna 60 m² na Dugom Vrhu(struja, voda )- 15.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c POTRAŽUJE se kuća u blizini VI. OŠ do 150 000 € isplata odmah! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUPUJE se vikend kuća u bližoj okolici Varaždina s ravnom terenom za poznatog kupca! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c POTRAŽUJE se kuća u blizini IV. OŠ do 85.000 €, isplata odmah! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c M. KRLEŽE 130 m², I. Zajca 180 m², F. Stareja 130 m², Krapinska 120 m², Z. i Frankopana 80 m², D. Cesarića 150 m²… Venek nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c PRIZEMNICA 140 m² + gosp. zgrade 80 m², parcela ukupno 936 m², Jalkovec, svi priključci, 50.000 €. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c PRODAJEM kuću katnicu u Kne-

gincu G., novouređenu. U dvorištu ima još 1 dvosobni i 1 jednosobni stan. Moguće razne kombinacije.

Moguća moja doplata. Povoljno!

Mob. 098/284-949 ozn.233c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir.grabar@vz.t-com.hr ozn.335c PRODAJEM/iznajmljujem kuću, visoku prizemnicu (2 stana), useljivu, plin, telefon, struja, dvorište 455 m² + 2 gospodarske zgrade, u Jalkovcu , F. Bobića 32a.

Mob. 099/2503-150, 099/6904-269 ozn.662

nja, povoljno prodajem. Mob. 099/560-3322 ozn.724

cerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

KUPUJE se kuća do 120.000 kn, Općina Petrijanec, Sračinec. Mob. 099/796-5619 ozn.736

POTRAŽUJE se dvosobni stan, za poznatog kupca do 38.000 € ,isplata odmah! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

STANOVI ISPOD cijene! Dvosobni u Z. Frankopana (uređen,pvc etažno) 46.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c DVOSOBNI 66 m² u Vukovarskoj(etažno)- 45.000 €!

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c

KUPUJEMO za poznatog kupca kuću u blizini centra Varaždina (blizina prve ili šeste osnovne škole). Paurević nekretnine, 098/9706-575, 042 261-247 ozn.167c

PONUDA tjedna! Prodaje se novogradnja u B. Radić trosobni stan od 74 m² (odličan raspored)cijena povoljna! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

NOVIJA kuća sa 2 peterosobna stana, etažirano i posebni ulazi, podrum. Uzimam stan u gradu.

Cijena po dogovoru, V. Kolendara 8. Mob. 098/846-691 ozn.2696b

TROSOBNI novogradnja! Trosobni od 92 m² u urbanoj vili kraj bolnice sa velikom terasom i pripadajućom garažom i spremištem-vrlo povoljno! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c

VIKENDICU + vinograd na plantaži Vinica Breg u blizini vodotor-

28. veljače 2012., br. 406

ČETVEROSOBNI dvoetažni 92 m² u novijoj zgradi kraj Kauflanda! Lu-

POTRAŽUJE se garsonjera, za poznatog kupca isplata odmah! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c SUPILOVA 30 m², Ludbreška 43 m² - 39.000 €, R. Boškovića 45 m² -35.000 €, Z. i Frankopana 52 m² (trosobni)… Venek nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c SNIŽENO – novogradnja – centar grada, niskoenergetski stanovi u urbanoj vili, 62 – 140 m², visoka kvaliteta, podzemna garaža, visoki roh-bau ili ključ u ruke, mogućnost završnog uređenja po želji kupca. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c HITNO-super prilika! Novogradnja, stan u POS-u, 107 m², 1.037 €/m², 4,5-sobni. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483

ozn.141c 800 €/m², 45,81 m², 6. kat, lift, balkon, potpisano za etažno grijanje, Banfica. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c CENTAR grada – 91,20 m², 822 €/ m², etažno grijanje, svi priključci vlastiti, visoko prizemlje. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c PRODAJE se: trosobni stan, Grabanice, 55,8 m², 54.000 €; dvosobni stan, Supilova, 83 m², 98.000 €; garsonjera Jurkovićeva, 36,76 m², 41.000 €; stan Trg bana Jelačića, 93,3 m², 112.000 €; poslovni prostor u Coning centru u prizemlju, 18,85 m², 20.000 €. Mob. 098/1661177, Želimorski d.o.o. ozn.188c SNIŽENO! 2-sobni stan, 1. kat, B. Radić, namještaj + aparati sve novo, nova PVC! Nekretnine Dominus, 095/9140-200 ozn.351c PRODAJEM dvosoban stan 68 m² u Varaždinu, Zagrebačka ulica. Mob: 099/400-160 ozn.2074e DVOSOBNI stan, 60 m², na Banfici, Koprivnička ulica, 950 €/m². Mob. 091/254-6930 ozn.2077e

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete postati dio našeg uspješnog tima!

Za popunu slobodnog radnog mjesta u pogonu u Trnovcu tražimo:

SURADNIK U CARINSKOM ODJELU (m/ž) Radni zadaci uključuju: Ʉ ġėĨČėĺÿ ıĺėŀÑ ÿ ÿŀĺėŀÑ ĤėÜå Ʉ ĤÑá ı 8 SNȿĨıĨĮÑĺı Ʉ åĺÿáåĒÝÿĉÑ ėĮġĤåđå ÿ ġėĺĤÑĮÑ ĤėÜå ı NČėÜėáĒı ŀėĒı Ʉ ÑáđÿĒÿĨĮĤÑĮÿĺĒÿ ġėĨČėĺÿ ÿ ĨĮÑĮÿĨĮÿàĊÿ ġĤåûČåáÿ ŀÑ đĉåĨåàĒÑ ÿŀĺĉåĪßÑ Od kandidata očekujemo : Ʉ _NN ÿČÿ _PN ġĤėđåĮĒėû ÿČÿ åĊėĒėđĨĊėû ĨđĉåĤÑ Ʉ ġėČėłåĒ ÿĨġÿĮ ŀÑ ėĺČÑĪĮåĒėû ÝÑĤÿĒĨĊėû ŀÑĨĮıġĒÿĊÑ Ʉ đÿĒÿđÑČĒė ûėáÿĒÑ áÑĒÑ ĤåČåĺÑĒĮĒėû ĤÑáĒėû ÿĨĊıĨĮĺÑ ı ĮĺĤĮĊÑđÑ Ċėĉå posluju u međunarodnom okruženju Ʉ ÿĒîėĤđÑĮÿàĊı ġÿĨđåĒėĨĮ Ȧ ġĤåáĒėĨĮ ĉå ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ı N Gȿı Ʉ ĨÿĨĮåđÑĮÿàĒėĨĮȦ ÑĒÑČÿĮÿàĒėĨĮȦ ġĤÑĊĮÿàĒėĨĮȦ ĺÿĨėĊÑ ĤÑŀÿĒÑ ġĤėîåĨÿėĒÑČĒėĨĮÿȦ odgovornosti i dosljednosti u obavljanju posla, te dobro îıĒĊÝÿėĒÿĤÑĒĉå ı Įÿđı Ʉ ėĨėÜĒÑ åîÿĊÑĨĒėĨĮ Ʉ ÑĊĮÿĺĒė ŀĒÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ÿ åĒûČåĨĊėû ĉåŀÿĊÑ Molbu sa životopisom najkasnije 10 dana nakon objave oglasa dostaviti ĒÑ åȿđÑÿČȨ ġėĨÑėɝÜėļđÑĤĊȩÝėđȩ Nĺå áėáÑĮĒå ÿĒîėĤđÑÝÿĉå ĒÑ ÜĤėĉıȨ ĮåČȨ ɳɷɵȹɷɳɷȿɹɼɵ ÿČÿ ɳɷɵȹɷɳɷȿɹɼɷȩ

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

28. veljače 2012., br. 406

NAJJEFTINI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi su useljivi i etažirani, Kumičićeva (ŠTUK 1 i 2), 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m². Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući. MDV CENTAR, tel. 330-868 ozn.63c DVOSOBNI, 56 m², Aleja kralja Zvonimira 2/2, etažno g. i vlastita brojila, prodajem. Mob. 098/1602016 ozn.690 PRODAJEM/iznajmljujem garažu u Zrinski i Frankopana. Mob. 099/212-7242 ozn.2079e ADAPTIRANI troiposobni stan + podrum, ukupno 86 m², s dvorištem i parkiralištem, u centru, prodajem. Mob. 091/165-8415 ozn.728

ZEMLJIŠTA PRODAJE se gradilište 5 500 m², Črnec Biškupečki. Upitati na : 098/171-4027 ozn.579 GRADILIŠTE 626 m², Nedeljanec - Prekno, prodajem. Sva infrastruktura, cijena - dogovor. Mob. 099/833-4500 ozn.669 POLJOPRIVREDNO zemljište 5167 m² „Noviška“, kat. opć. Nedeljanec, prodajem. Cijena – dogovor. Mob. 099/833-4500 ozn.669 GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem.

Mob. 091/352-0083, 091/232-0350 ozn.2075e GRADILIŠTA u Hrašćici za poslovnu i privatnu gradnju kod POS naselja, prodajem. Mob. 099/853-0930 ozn.760 PRODAJEM gradilište u Jalkovcu, Nova ulica, 479 m², cca 22 m širina uz asfaltiranu cestu. Tel. 042/240400 ozn.96d ORANICE: Grahovišće preko benzinske u gaju, Petrijanec i krčevina blizu ribnjaka, prodajem. Mob. 099/796-5619 ozn.736

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO prodajno-skladišni prostor, 1100 m² ,potpuno opremljen, sa velikim parkiralištem na glavnoj cesti Varaždin – Maribor.

Mob. 098/268-315 ozn.63c SKLADIŠNI prostor 350 + 200 m² u Varaždinu, sa kancelarijama, pristup kamionima, iznajmljujem.

Mob. 098/1743-007 ozn.266c POSLOVNI prostor od 30 m² u centru Varaždina, 2 prostorije, izlog, parking, iznajmljujem. Mob. 091/352-0083 ili 091/232-0350 ozn.2075e IZNAJMLJUJEM prostor + poslovna suradnja za frizere i sl. u sklopu kozmetičkog salona. Tel. 042/231-

101 ozn.678

3.250 €; Audi A4, 1,8i, ‘97. g., crni, full, do reg. 1.999 €; Alfa 156 1.9 JTD, ‘02. g., reg.

1 g., full, 4.200 €; Opel astra GTC 1.4i, ‘07. g., full. 6.500 €; Oltaimer P-204, ‘71. g., 1.999 €; Gilera Runner 50 ccm, star 1 g., reg. , 2.100 €; skuter 125 ccm, novo i rabljeno, najpovoljnije. Moguće zamjene.

Mob. 091/143-7007 ozn.748

HALA 500 m² na parceli 1 800 m² u Jalkovcu, građevna dozvola, nema tereta. Ispod cijene prodajem. Mob. 091/526-7870 ozn.739 POSLOVNI prostor 21,18 m² u podrumu, lokal br. 23, Coning, Pavlinska 5, iznajmljujem. Tel. 042/232-772, 099/3530-876 ozn.721 CAFFE BAR „Life“ u Varaždinu, blizina srednjih škola, prodajem.

Mob. 098/801-591 ozn.740 CENTAR, dućan ulični 30 m² izlog i kancelarije 30 m², parking – frekventno mjesto, iznajmljujem.

Može i tiha djelatnost. Mob. 098/792-016 ozn.751 NAMJEŠTENI ugostiteljski objekt, pogodan i za druge namjene, u F. Račkog, Vž, iznajmljujem. Mob. 091/765-6266 ozn.753

NAJAM SOBU blizu centra Varaždina, Anina 15, povoljno iznajmljujem, uporaba kuhinje i kupaonice.

Mob. 098/734-522 ozn.673 KUĆU u Varaždinu, centralno g., iznajmljujem. Mob. 098/242-756 ozn.676 DVOSOBNI stan u centru, 1. kat, jugozapadna strana, iznajmljujem.

Tel. 040/363-747, 098/921-5732 poslije 15.00 h ozn.679 JEDNOSOBNI stan 35 m², namješten, R. Boškovića, iznajmljujem.

Prodajem: rakiju šljiva i kupina vino. Mob. 091/6232-226 ozn.688 IZNAJMLJUJE se jednosoban namješten stan. Mobitel 098/725-335 ozn.498a IZNAJMLJUJEM jednosoban stan u Trakošćanskoj, namješten. Tel: 042/331-200, mob: 098/977-5323 ozn.2c TROSOBAN stan u Varaždinu, M. Krleže 1a, iznajmljujem bračnom paru. Mob. 098/130-5332 ozn.2698b JEDNOSOBNI, polunamješteni stan u Ul. R. Boškovića 1b, iznajmljujem. Cijena 1.300 + režije. Mob. 099/8022-581 ozn.2700b JEDNOSOBNI stan 38 m², etažno grijanje, Slavenska 17, iznajmljujem. Tel. 042/313-249 ozn.2705b DVOSOBNI stan u centru Varaždina, iznajmljujem. Kompletno namješten, vlastita brojila, klima, ADSL. Mob. 091/1637-022 ozn.713 NOVOUREĐENI apartman za studente, sportaše i zaposlene u blizini Sveučilišnog kampusa, vlastita kupaona, kuhinja, parking,

Mali oglasi 57

u Ulici Z. Kunc, iznajmljujem. Mob. 098/139-1610 ozn.737 SOBU sa upotrebom kuhinje i kupaonice, iznajmljujem m/ž zaposlenima (samcima)/studentima.

Mob. 091/907-0528 ozn.742 IZANJMLJUJE se soba ženskoj osobi, učenici ili studentici. Tel. 042/330-747 ozn.745

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ Ñıtostakala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑjućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ozn.19c

PEUGEOT-206 prijeđenih samo 39 800 km. ABS, klima, 5 vrata, 2006.g – 4.950 €. Mob. 098/241-375 ozn.359c VW-PASSAT Limuzina, odlično stanje – 5.900 kn. Mob. 098/241375 ozn.359c VECTRU B 1.6 benz., 1996. g., reg. do V. mjeseca 2012., prodajem.

Mob. 091/518-4828 ozn.715 MERCEDES 310, sandučar, prodajem. Tel. 042/232-772, 099/3530876 ozn.721 ŠKODU FELICIA 1.3 LX, ‘00. g., reg.

2./2013., 135 000 km, od vlasnice, uščuvana, održavana, prodajem.

Mob. 091/927-4418 ozn.738 OPEL VECTRU 1,6 16V, 2005. g., 83 000 km, 1. vlasnik, očuvana, garažirana, prodajem. Mob. 098/284333 ozn.754

POSAO TRAŽE se djevojke za rad u Caffe Baru. Info: 095/527-0032 ozn.218c

EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379885, 098/390-644. ozn. 52c LADA NIVA, 2003. g., reg. 04/2012, bijela, vitlo, krovni nosač, kuka, gume – zimske i ljetne na felgama, 65 000 km, cijena 20.000 kn. Tel. 208-504 ozn.557 KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.639 ALFA ROMEO 156 1.9 JTD Distinctive, proizveden 2003., 1. registracija 2004., registriran 01./2013., 4.000 €. Mob. 095/9042509 ozn.667 CHEVROLET AVEO, 1.4 i, 2006. g., 5 vrata, srebrni, 1. vl, odličan,

MOZAIK KNJIGA d.o.o. zapošljava u stalni radni odnos 2 mlađe ženske osobe za rad na terenu.

Ponude slati: irena635@gmail. com, 099/3612-134 ozn.289c

KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c SåČȨɵɴɷȿɺɴɴȦ îÑļȩɵɳɳȿɺɴɶ Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c

VOZAČE sa C, E kategorijom i iskustvom u međunarodnom transportu tražimo. Transporti Krajan, ozbiljne ponude: 098/ 284-495 ozn.337c

ENTRY - AKCIJA GARA ŽNIH VRATA (dodatni zimski popust 20 %) Novoferm, Varaždin! U ponudi i motori za ograde, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

PODUZETNIK traži komunikativne osobe za honorarni posao.

Prednost: iskustvo u prodaji i marketingu. Uvjeti: najmanje SSS i automobil. Područje rada: Varaždinska, Međimurska i KoprivničkoKriževačka županija. Predbilježbe za razgovor na mobitel: 098/206520 od 16 do 19 sati ozn.2078e

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/5745542, www.graditeljstvokontura.hr ozn.153c

FIRMA sa dugogodišnjim radom u Njemačkoj traži građevinskog poslovođu sa znanjem njemačkog jezika i višegodišnjim iskustvom na njemačkim gradilištima.

Mob. 091/457-9033,01/484-6266 ozn.125f TRAŽIM dijete za čuvanje. Mob. 091/570 - 4913, 042/313- 585 ozn.2701b TRAŽIM bilo kakav posao osim konobarenja, Mob. 099/680-9079, 092/158-0279 ozn.732 CAFFE BAR – prima u stalni radni odnos mlađu žensku osobu. Mob. 098/284-218 ozn.755 CAFFE BAR Rubin, Varaždin, traži hitno djelatnice za rad. Mob. 091/123-3133 ozn.756

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c

OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c

SALON njemačkih kuhinja po narudžbi „Maja Inter ijer i“, Trg Bana Jelačića 12, Varaždin. www.maja-interijeri.hr, 098/199-1083 ozn.368c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje.

ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311434 ozn.7c B R AVA R I J A - M A Č E K : N ovo ! S p a vaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije.

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije

( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/ fax.: 042/200-066, mob: 091/7815790 ozn. 33c KERAMIČARSKI obrt Horvat izvodi keramičarske radove, kvalitetno i povoljno. Mob. 091/557-8649 ozn.39c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227-024 ozn.48c VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove. Mob. 095/8540-727 ozn.69c ADAPTACIJE i sve građevinske radove, novogradnja, zidanje, žbukanje, izolacije, glazure, betonaže, kanalizacije, tlakavci, rubnici sa i bez materijala. Mob. 091/5110682 ozn.81c TLAKAVCI postava rubnika, tlakavaca, kocki, kanalizacija, uređenje dvorišta i svi ostali građ. radovi sa i bez materijala. Mob. 091/5110682 ozn.81c MTK COLORI – adaptacija stanova, kuća, soboslikarski radovi, kompletna uređenja, alu i inox ograde.

Mob. 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI

58 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.099/500-4859 ozn.151c

– sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c

FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c

GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl.

Mob. 098/449-583 ozn.285c

STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, ogrjevno drvo, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci.

Mob. 095/906-3361, 092/289-2214 ozn.231c NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfalta, kanalizacija, ograda, rušenje građevnih objekata. Tel. 042/210-461, mob. 095/821-2456, 095/8212-456 ozn.290c STOLARIJA EXCLUSIVE – Izrada namještaja po mjeri: kuhinje, komode, spavače i dječje sobe te ostali namještaj po vašoj želji, Kučan Marof. Mob. 091/543-8985, www. stolarija-exclusive.hr ozn.292c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader.com, mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, stubišta, građevinska limarija, sve vrste materijala. Mob. 098/417-373 ozn.343c SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu.

Mob. 098/704-257ozn.353c ADAPTACIJA kupaonica (stanova i kuća), završni građevinski radovi: keramika, centralno, vodovod, glazure, knauf... Mob. 099/7080792 ozn.369c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja

DIMNJACI inox za plin, tekuće i kruto gorivo; centralno g., vodovod, kanalizacija. Mob. 095/862-1230, 091/538-7376 ozn.342c KROVIŠTA: Izrada, sanacija, prekrivanje. Drvene kuće i nadstrešnice.

Brzo, kvalitetno, uz garanciju. Mob. 098/426-080, www.tesar-ceilinger. hr ozn.362c SERVIS RAČUNALA – LAPTOPA, hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell, dolazimo na Vaš poziv. Tel. 321-702, www.pcserviser.com ozn.365c IZVODIMO soboslikarsko-ličilačke radove, bojanje fasada, sve vrste knauf sistema. Kvalitetno i povoljno.

Mob. 098/478-900 ozn.276 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/9084793 ozn.454 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji.

Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.526 GRAĐEVINSKI radovi: knauf, soboslikarstvo, ličenje fasada, toplinske fasade te ostale vrste građevinskih radova. Mob. 098/931-2260, 042/766-119 ozn.668 IZVODIMO sve vrste soboslikarskih radova, bojanje fasada, toplinske fasade, kamena vuna, knauf sistemi i postavljanje keramičkih pločica.

Mob. 097/821-171 ozn.677 TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade; stiropor i vuna, knauf sistemi.

Kvaliteta i pristupačne cijene. Mob. 098/1320-197 ozn.692 OBREZIVANJE voćki, vinograda, čempresa, ukrasnog grmlja, šišanje živice, rušenje, čišćenje terena.

Mob. 091/980-0694 ozn.714 FASADE - stiropor i vuna, farbanje i adaptacija starih fasada, knauf sistemi. Akcija! Mob. 099/5122-940 ozn.129f

OBREZUJEM voćke. Zainteresirani neka se jave na mob. 091/985-2734 ozn.2697b FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.2702b UREĐENJE i održavanje zelenih površina, čišćenje zapuštenih terena, šišanje živice, odvoz. Mon. 099/4127863 ozn.716 KERAMIČAR postavlja keramiku, kamen, laminat, mramor, klupčice, adaptacije stanova. Mob. 098/637097 ozn.747 UČITELJICA daje instrukcije za osnovnoškolske predmete i pomoć pri učenju. Povoljno! Mob. 098/1618204 ozn.750 ULJEPŠAJTE svoj dom/garsonjere na moru, nazovite malere s iskustvom, povoljne cijene. Mob. 099/799-5401 ozn.744 STUDENTICA daje instrukcije i pomoć pri učenju za osnovnu školu.

Mob. 098/998-9689, ujutro 8.00 – 12.00 h ozn.745

POLJOPRIVREDA ZADRUGA JALŽABET – AKCIJSKE CIJENE do kraja veljače: mineralno gnojivo – vreće 25/1 – NPK 15:15:15 – 106,00 kn, KAN 70,00 kn, UREA 95,00 kn, PLAVO ULJE – 47,00 kn, Nordox 250 gr – 46,00 kn i 1 kg – 155,00 kn, Cromusol 27,00 kn, Bordoška juha – 33,00 kn, NEORAM – 26,00 kn, Thiovit – 26,00 kn, KOSTOVIT 2/1 – 27,00 kn. Na sva sredstva za zaštitu bilja – 10 % popusta. SJEMENSKI KUKURUZ - osječki hibridi već od 230 do 262 kn, BC hibridi od 260 do 320 kn za vrećicu.

LOZNI CIJEPOVI – 11,20 kn.

VOĆNE SADNICE – povoljno.

Poljoprivredna zadruga „Jalžabet“, brojevi telefona prodavaonica: Jalžabet 647-344, Kelemen 647-270, Zbelava 207-254, Trnovec 683-040, Šemovec 657-135. Zajedno možemo bolje! ozn.45c

POLJOPRIVREDNI STROJEVI PRODAJEM željezni kukuružnjak, 4 m, cijena 500,00 kn. Mob. 091/3432370 ozn.636 TRAKTORSKU prikolicu 4T Tehno-

stroj trostrani kiper, dupli kotači, jedna osovina, povišene stranice, malo korištena, tanjurače 20 diskova, prodajem. Mob. 099/796-5619 ozn.736

ŽIVOTINJE SVINJE - više komada, 120 kg, 13 kn/ kg. U cijenu uključena obrada. Mob. 099/406-2642, Varaždin ozn.601 ODRASLE domaće zečeve za daljnji rasplod i mlade za uzgoj/tov, prodajem. Mob. 095/903-8509 ozn.694 SVINJU težine 180 kg, hranjenu domaćom hranom, prodajem. Tel. 690-535 ozn.705 USLUGA šišanja pasa u salonu „Šapice“, Braće Radića 20 (Mali plac).

Mob. 098/900-3700 ozn.710

OSTALO OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva, grab, rezano i kalano na 25, 33, 38… cm , paleta/rinfuza, besplatna dostava. Grafoinvest d.o.o., mob. 098/226-301 ozn.347c NUMIZMATIČAR kupuje zlatnike, dukate, srebrnjake, stari kovani novac, stara pisma, dopisnice i razglednice. Mob. 099/6948-716 ozn.725 ZBOG nedoličnog ponašanja ovim putem obavještavam javnost da prekidam sve veze sa svojim bratom Đurom Horvatom iz Varaždina kao i svojim nećacima. Zoran Fišer ozn.697 DRVA za ogrjev, I. klasa, bukva, grab i akacija, cjepanice, može i piljenje, poštena mjera, dostava, Sračinec.

Mob. 098/446-443 ozn.572 DRVA industrijska, kratko piljena, cjepanice -bukva, grab; odvoz manjih količina šute. Mob. 091/3407020 ozn.641 RABLJENI televizori 150-400 kn i DVD 100 kn. Mob. 098/137-4998 ozn.591 ARMATURNE mreže, željezo, sječenje i savijanje, vilice svih dimenzija, stupovi, serklaži. Prijevoz osiguran.

Mob. 098/489-021 ozn.360c DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/9008646, 095/8212-456 ozn.290c

28. veljače 2012., br. 406

OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere. Ne bacajte jer mi to plaćamo! Tel. 042/505-024, 099/7575-075 ozn.352c KUTNA klupa, bračni krevet, regal, ovalni stol, stolice, ugradbeni zamrzivač. Tel. 731-329, 092/307-8682 ozn.719 GROBNO mjesto na Varaždinskom groblju i flaksericu SOLO, prodajem.

Mob. 098/976-0049 ozn.723

KREDITI VAŠI snovi i planovi za budućnost i dalje su tu, a za to Vam je naravno potreban novac? Naš je posao pronaći i ponuditi Vam najbolja financijska rješenja kako biste realizirali sve što ste zamislili uz najpovoljnije uvjete. Rješenja čak i za problematična zaduženja. ARGES d.o.o., Info: 042/210-008, mob: 099/244-5915, VIP: 091/3096760 ozn.286c BRZA realizacija svih vrsta kredita. Posebne pogodnosti za zaposlene u Boxmarku i umirovljenike do 80 g. Pozajmice odmah! Nada, 099/528-3329, 091/506-1660 ozn.687 KREDITI uz zatvaranje problematičnih zaduženja, na trajni nalog i uz strana primanja.

Pozajmice – odmah! Mob. 091/472-4723, 097/737-8066 ozn.746 ODMAH saznajte i realizirajte sve mogućnosti svih vrsta kredita i pozajmica sa i bez HROK-a. Kr istina, 098/9370909, 091/1316-848 ozn.749 BRZA i diskretna realizacija kredita do 2/3 primanja 30.000 €. Pozajmice – umirovljenici i zaposleni 25.000 kn/24h. Mob. 091/2690-048 ozn.176c POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike uz zalog zlata, srebra, računala, starina, čekova, na kartice, u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c NAJPOVOLJNIJE do gotovine putem čekova, kreditnih kartica (Amex, Dieners, Master…) te sindikalnihpotrošačkih kredita. Isplata odmah.

Mob. 098/987-0078, 091/386-0349 ozn.407 KREDITI! Kreditne kartice! Zaposleni na određeno i stalno! Umirovljenici!

Bez ustege na plaći! Bez ovjere poslodavca! Mob. 091/916-9885 ozn.297c NOVO! Krediti do 1/2 primanja, reprog. post, zaduženja, zatvaranje blokada po tek. rač. I CL-a, ekspres pozajmice za zapos. i umirov. do 85 g. Mob. 097/7561-509 ozn.743 AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob. 099/488-5559 ozn.707 KREDITI, expresne pozajmice ili kupnja nekretnina bez izračuna kreditne sposobnosti ili stalnog zaposlenja. Mob. 091/2260-697, 098/9935-685 ozn.722 KREDIT bez adm. zabrane do 1/2 plaće. Pozajmice- expres. Mob. 092/2929-106 ozn.159c KREDITI za zaposlene i umirovljenike, zatvaramo C.L. i blokade. Umirovljenici do 80 g. Mob. 099/4000 - 613, 092/1474-203 ozn.741 KREDITI za zaposlene do polovice primanja i umirovljenike do 75 g. starosti, brzo i efikasno.

Tel. 042/505-031, 092/119-0041, 099/579-5712 ozn.741 KREDITI – novo! Zaposleni do 30.000 € bez jamaca, umirovljenici do 80 g., pozajmice odmah, zatvaranje postojećih i C.L. Mob. 091/907-0528 ozn.742

POZNANSTVA POHOTNE kućanice pretvaraju vašu maštu u stvarnost! Nazovite od 0 do 24, 064/400-909 (tel/mob: 2,29 kn/3,52 kn) ozn.166c POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822362, 099/516-6780 ozn.128c MUŠKARAC 39 g., u braku, traži žensku osobu za intimno druženje bez predrasuda. Mob. 092/149-8397 ozn.680

MALI OGLASI već od 40 kuna!

Zahvale i sjećanja 59

28. veljače 2012., br. 406

SJEĆANJE

ZAHVALA

ZAHVALA

MATIJA BUNIĆ

povodom smrti dragog supruga, tate, djeda i pradjeda

povodom smrti dragog oca, svekra, djeda i pradjeda

MIRKA MLINARIĆA

TOMISLAVA SKUPNJAKA

preminulog 24. 2. 2012. u 82. godini života.

preminulog 23. 2. 2012. u 81. godini života.

26. 2. 2011. – 26. 2. 2012.

Prošla je godina dana, a u našim srcima neizlječiva rana.

Otišao si bez pozdrava i bez riječi i nitko ovo ne može da izliječi.

U mislima uvijek, u srcima zauvijek.

Od djelatnika Koke Paniranog programa

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima, DVD-u Majerje, limenoj glazbi Petrijanec i svim dobrim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. Počivao u miru Božjem.

Ožalošćeni: supruga Mara, sin Marijan, snaha Marta, kći Ivka, zet Slavko i njihove obitelji

ZAHVALA povodom smrti naše drage mame i ome

BOŽICE ŠKUDAR – MAJE preminule 22. 2. 2012. u 89. godini života.

Veliku zahvalnost izražavamo našim rođacima Maji i Šimi Nekić, koji su i ovaj put kao i uvijek bili uz nas i pružili nam utjehu u teškim trenucima te braći i sestrama FSR SV. Felix – kapucini kao i svim prijateljima, susjedima i znancima koji su došli ispratiti našu mamu na vječni počinak. Osobito veliku zahvalnost iskazujemo ocima kapucinima fra Zvonimiru Boni Šagiju i fra Željku Cestaru na toplom ispraćaju te fra Josipu Vizjaku i časnoj sestri Leonidi na dirljivoj sv. misi zadušnici. Također zahvaljujemo sestrama Ustanove za zdravstvenu njegu Kancijan na pruženoj brizi i njezi tijekom mamine bolesti.

Obitelji Škudar, Popović i Podobnik

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima i svim ljudima na izraženoj nam sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju dragog nam pokojnika Tomislava na vječni počinak.

Ožalošćeni: sinovi Petar i Dragutin, snahe Jasminka i Ivanka te unuci i praunuci i ostala tugujuća rodbina

*****

ZADNJI POZDRAV

TUŽNO SJEĆANJE

DEDI

na

Tužni smo što smo Te izgubili, zato ćeš uvijek biti u našim mislima i molitvama.

BOŽIDARA ŠIMUNCA

Unuci i praunuci *****

Nakon Tebe ostala je praznina, na Tvom grobu sada je tišina.

ZADNJI POZDRAV

Tvoji: sestra, šogor i nećake

2. 3. 2011. - 2. 3. 2012.

STRIČEKU Od Vlade

SJEĆANJE ZAHVALA

na drage roditelje

povodom smrti našeg voljenog supruga, oca, djeda i pradjeda

HOFMAN

TOME KIŠIĆA ZAHVALA Prerano je i iznenada, shrvan teškom bolešću, umro 23. veljače u 62. godini, naš dragi suprug, otac, djed i zet

ZVONKO ŠAFRANEC Posljednji ispraćaj dragog Zvonka bio je uveličan prisustvom rodbine, prijatelja i susjeda te ovim putem zahvaljujemo svima koji su nam pružili utjehu u najtežim trenucima i njegovo posljednje počivalište ukrasili cvijećem i svijećama. Osobito zahvaljujemo stanarima zgrade Mali plac 1 b i radnicima Pekarnice Latica.

Na posljednjem putu počasnom stražom i svečanim protokolom dostojanstveno su ga ispratili i njegovi suborci iz Domovinskog rata na čemu im veliko hvala. *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

ZVONKU Od supruge, djece, unuka i brata

blago u Gospodinu preminulog 19. 2. 2012. godine nakon duge i teške bolesti u 84. godini života.

Veliko hvala rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima na izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju dragog nam Tome na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo strini Mici, DVD-u Strmec Podravski te veliko hvala velečasnom Ivanu Sakaču na riječima utjehe i molitve.

Ožalošćeni: supruga Mara, kćeri Jelena i Marta te zet Josip, unuci Dragec sa Savinom, Mario, Petricija s Igorom i Slavica te praunuci Elena, Lorena, David i Gabriel

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, brata i tasta

SLAVKA OSONJAČKOG preminulog 22. veljače 2012. u 85. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, kumovima, kolegama s posla i susjedima na upućenim nam izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama uz njegov odar te prisustvu posljednjem ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Veliko hvala župniku Miji Horvatu na lijepim riječima utjehe i dostojanstvenom ispraćaju.

Ožalošćeni: supruga Ana, kćeri Barbara-Radojka i Biserka, unuci Neven, Jasmin, Filip i Karlo, sestre Marica i Zlata, zetovi Stjepan i Boris

povodom prerane smrti voljene kćerke

*****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj

Rastanak je težak s Tobom, jer nam nisi rekla zbogom.

U očima suza, u srcima tama, uvijek ćeš biti tu s nama.

Brat Kristijan, šogorica Ines i nećak David *****

Kad bi ove ruže male za bol srca moga znale.

Pustile bi suzu koju da ublaže tugu moju.

Baka Kristina *****

Utihnulo je Tvoje srce, utihnuo je Tvoj glas, a Ti ćeš uvijek biti tu uz nas.

Teta Snježana, teček Vladimir, bratić Vedran i Vlatka s obitelji

SUPRUGU, TATI i TASTU

NINIKI Lako je obrisati suze i zapaliti svijeću, ali teško je iz srca obrisati tugu vječnu.

Tvoji najdraži Neven, Jasmin, Filip i Karlo

ZAHVALA

preminulog u 70. g. života.

Zahvaljujemo rođacima, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama. Veliko hvala prečasnom Košćaku i vlč. Ivanu Horvatu na riječima utjehe i dostojanstvenom ispraćaju.

Ožalošćeni: supruga Darinka, sinovi Dražen i Mladen, kći Đurđica, snahe Danijela i Štefica, zet Robert, unuci Jurica, Daniel, Jelena, Lucija i Petar *****

KRISTINI CAR

Hvala na svim darovima stvorenim s neizmjernim trudom, požrtvovnošću i ljubavlju za sve nas koji ostajemo.

Hvala Ti što si se ponosio s nama.

Sretni smo i ponosni što smo Te imali.

Meja, nedostaješ nam svima.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

ĐURE TRAKOŠTANCA

Najiskrenije zahvaljujem rodbini, prijateljima, susjedima i radnim kolegama Doma za starije i nemoćne osobe Zavojna 6 na riječima utjehe, izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak.

dragoj

SLAVEKU

MIRELA 26. 2. 2008. - 26. 2.2012.

KRISTINE CAR

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom dedi

SJEĆANJE

preminule 20. 2. 2012. u 29. godini.

dragom

*****

Vaši najmiliji

povodom smrti dragog supruga, tate, djeda, tasta i svekra

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

RUDOLFA 28. 2. 2011. - 28. 2. 2012

Mama, tata i ostala rodbina

*****

Tvoja Anka, Radojka i Štef, Biba i Boris

i

ZAHVALA

Mama Zvjezdana

SJEĆANJE

MILKU 23. 3. 2010. - 23. 3. 2012.

U srcu tuga, na grobu tišina, otišla si zauvijek, voljena Kristina.

Slomila Te tuga, jad, bol i gorčina.

Neka Te anđeli ponesu na svojim krilima.

Duša Ti u raju vječni mir i spokoj našla.

POSLJEDNJI POZDRAV dragom suprugu Gdo bu me tešil i gdo bu me zval i gdo bu za ljubav vu srcu mom znal, i ne bu već videl vu oku mom sjaj, popevka za ljubav, a suza za kraj.

Supruga Darinka *****

Utjehu je teško naći kad nam netko mnogo znači.

Ljubav naša nek te grije, anđeo nad Tobom bdije.

Kći Đurđica, zet Robert, unuci Petar i Lucija *****

Otišao si, a da nam rekao zbogom nisi.

Tamo gdje jesi čuvali te anđeli nebeski.

Sin Dražen, snaha Danijela, unuci Jurica i Daniel *****

Neće Te izbrisati vrijeme, ni sakriti tama, jer vječno ćeš živjeti s nama.

Sin Mladen, snaha Štefica i unuka Jelena s Tomislavom

TUŽNO SJEĆANJE na dragog

VIKTORA POCEDULIĆA

Tvoj tata

5. 3. 2001. – 5. 3. 2012.

*****

S ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Zahvaljujem svim dragim ljudima na dostojanstvenom ispraćaju voljene Kristine.

Tvoja obitelj Marije Pocedulić

60 Zahvale i sjećanja

28. veljače 2012., br. 406

SJEĆANJE

SJEĆANJE

SJEĆANJE

MARIJAN DOLENEC

MARIJA GUŽVINEC

na našeg dragog tatu, djeda i pradjeda

3. 3. 2011. – 3. 3. 2012.

24. 2. 2008. – 24. 2. 2012.

IVANA PRESEČKOG

Nedostaješ nam.

Zauvijek u našim srcima, molitvama i sjećanju.

1. III. 1992. – 1. III. 2012.

Supruga Ivana, djeca Sanja i Dorijan s obitelji

Tvoja obitelj

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoj sin s obitelji

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

BRANKO CINDRIĆ

na voljenog

ZAHVALA

27. 2. 1962. – 27. 2. 2012.

IVANA BUHINA

S ponosom čuvamo uspomenu na Tvoj plemeniti lik i dobrotu koja Te krasila.

povodom smrti naše drage supruge, majke, bake, sestre i šogorice

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomene na Tebe.

Hvala svima koji Te se sjećaju, a posebno članovima Sportskog ribolovnog kluba Varaždin na organizaciji natjecanja ribolovaca pod nazivom „Memorijal Branka Cindrića“.

Obitelj Cindrić

27. 2. 2010. – 27. 2. 2012.

Supruga i sinovi s obiteljima

SJEĆANJE

TOMO BREZOVEC SJEĆANJE

ANTUN HLEBEC 1. 3. 2002. – 1. 3. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem.

Obitelj Hlebec

27. II. 1976. – 27. II. 2012.

Ožalošćeni: djeca, snahe, zetovi s familijama i ostala rodbina

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami, baki i prabaki

JELICI KOVAČIĆ (LENI) ZAHVALA povodom smrti dragog nam supruga, oca, tasta, djeda i pradjeda

VJEKOSLAVA FOTEZA

† 15. 2. 2012.

Ožalošćeni supruga Barica, kći Ivka, zet Andrija, unuci Mario i Robert, praunuci Renato i Dario

ZAHVALA povodom smrti voljenog

ZVONIMIRA SRAGE preminulog 20. 2. 2012. nakon duge i teške bolesti u 67. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima i prijateljima koji su u ovim teškim trenucima neizrecive boli i tuge izrazili sućut i riječi utjehe, položili cvijeće i svijeće te ispratili dragog nam Zvonimira na vječni počinak. Našu veliku zahvalnost upućujemo bolničkom osoblju Infektološkog odjela Bolnice Varaždin, a osobito zahvaljujemo dr. Snježani Hunjadi Čelar na velikoj pomoći u najtežim trenucima za cijelu obitelj.

Ožalošćeni supruga Biserka, kći Snježana, sin Siniša, unuci Matija, Petar i Vedran te snaha Ksenija

Ožalošćeni: suprug Vid, kći Božena, sinovi Zlatko, Branko i Krešo, zet Dubravko, snahe Snježana i Smiljana, unuci Tanja, Nikola, Marko, Antonijo, Emily i Martin *****

Voljenoj

MAJCI

uz posljednje zbogom, još jednom Ti hvala.

Ožalošćeni: kćeri Đurđa i Maca, zet Andrija, unučad i praunučad

Kći Božena s obitelji *****

Voljenoj

BOLNO SJEĆANJE

VINKO ĐURINEC

SUPRUZI i BAKI

Mili naš sine, ništa na svijetu jače ne boli nego kad izgubiš koga neizmjerno voliš.

Tvoji pogledi više nas ne prate, bol i suze ne mogu da nam Te vrate.

U svakom kutu Tvoja je sjena, ostat ćeš s nama za sva vremena.

Tvoji najmiliji

Suprug Vid, Emily i Martin

1. 3. 2007. – 1. 3. 2012.

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na dragog oca, djeda i pradjeda

dragoj

VJEKOSLAVA LUKINCA 26. 2. 2005. – 26. 2. 2012.

MARICI OSTERMAN rođ. KVEŠTEK

S ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Uvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

Obitelji Lukinec i Bogović

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj

ZLATI PLIC rođenoj HABEK Nikada ne umiru voljeni i Ti ćeš vječno živjeti sa mnom.

Ljubavlju i poštovanjem čuvam uspomene na Tebe, najbolja ženo!

SJEĆANJE

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima koji su u ovim teškim trenucima neizrecive boli i tuge, usmeno ili pismeno izrazili sućut, riječi utjehe, položili cvijeće i svijeće te prisustvovali ispraćaju na vječni počinak. Našu zahvalnost upućujemo bolničkom osoblju Neurološkog odjela Bolnice Varaždin i odjelu Kliničkog šoka, a osobito dr. Ani Kocijan koja je bila uz nju u trenucima njezine teške bolesti. Iskreno hvala i kapelanu Igoru Radašiću na dirljivim riječima utjehe i nade te ispraćaju u vječni dom.

Zatvorila si svoje nježne oči, usnula si vječni san.

Moje srce vječno će patiti za Tobom.

Draga mama, zbogom.

S tugom u srcu opraštamo se od Tebe.

Za svu dobrotu, ljubav i pažnju koju si nam dala,

preminulog 16. veljače 2012. godine u 89. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima i znancima na izraženoj sućuti, cvijeću i svijećama te na dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak. Posebno hvala obitelji Srednoselec, DVD-u Klenovnik te velečasnom Drvoderiću na molitvi i lijepim riječima utjehe.

KATE ŠOKMAN rođ. DARABUŠ preminule 20. 2. 2012. u 72. godini života nakon kratke i teške bolesti.

Tvoj suprug Miroslav

dragom prijatelju

SJEĆANJE

ZVONKU SRAGI

na dragu baku

Od prijatelja Milorada s obitelji

ZLATU DRUŽINIĆ

Sin Mirko, snaha Biserka, unuci Marijeta, Ivana i Vinko, praunuka Nina

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog tate i djeda

MATIJE KLOPOTANA – MATEKA preminulog 20. 2. 2012. godine u 83. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i znancima na izraženoj sućuti, položenom cvijeću, svijećama i ispraćaju dragog nam Mateka na vječni počinak. Veliko hvala župniku Josipu Pavleku na dirljivim riječima utjehe i oproštaja.

Ožalošćena obitelj sin Boris, kći Vesna, snaha Ksenija, zet Josip, unuci Doris, Antonio, Sabina i Anita

28. 2. 2009. – 28. 2. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem.

ZAHVALA

Unuka Radmila s obitelji

povodom smrti dragog nam

ANDRIJE SAMBOLCA

ZAHVALA

iznenada preminulog 21. 2. 2012. u 73. godini života.

povodom smrti voljene majke, punice, bake i prabake

preminulog 16. 2. 2012. u 81. godini života.

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog oca, djeda i pradjeda

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na iskrenoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju našeg dragog pokojnika, ekipi Hitne medicinske pomoći Varaždin na čelu sa spec. opć. medicine dr. Goranom Gojkovićem, bratiću Slobodanu Sambolcu na pruženoj pomoći i kapelanu Igoru na molitvi i dirljivim riječima oproštaja.

Ožalošćeni sinovi Andrija i Ivan, kći Božica, snahe Marija i Dubravka, zet Antun, unuci i praunuci, braća i šogorice

JOSIPA BOBIĆA

MARIJE ŠUCEK preminule 19. 2. 2012. u 93. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i svim ljudima koji su bili s nama u teškim trenucima, pružili nam riječi utjehe te cvijećem i svijećama ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Tugujuća obitelj

Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju drage pokojnice na vječni počinak.

U svakom kutu Tvoja je sjena, ostat ćeš s nama za sva vremena.

Ožalošćeni: kćeri Dragica, Milka i Ana, zetovi Pavao, Ignac i Milan, unučad i praunučad

Supruga Antonija, kći Biserka, unuka Lana, unuk Marko i ostala tugujuća rodbina

Zahvale i sjećanja 61

28. veljače 2012., br. 406

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

ZAHVALA

na voljenog supruga

MARJAN NOVAK

povodom smrti naše drage majke, punice, bake i prabake

JURJA MAŠIĆA

28. 2. 2010. – 28. 2. 2012.

1. 3. 2002. – 1. 3. 2012.

Samo mi znamo koji Te volimo, koliko nam nedostaješ.

Prošlo je deset tužnih i nezaboravnih godina od rastanka s Tobom.

Lako Te bilo zavoljeti, a teško zaboraviti.

S kim podijeliti tugu i sreću? Samo Ti možemo zapaliti svijeću.

Srest ćemo se opet s Tobom, jer si nismo rekli zbogom.

Hvala svima koji Te se sjećaju i posjećuju Tvoj grob.

Supruga Antonija i sin Antonio

ZAHVALA

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, kumovima i susjedima na izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama te vlč. Ivici Horvatu na ispraćaju na vječni počinak.

povodom smrti dragog nam supruga i oca

Ožalošćeni: kći Štefica, zet Božidar, unuci Ivana, Martina, Mateja i Luka te praunuka Teja

BOŽIDARA SLUNJSKOG SJEĆANJE na voljenog supruga, oca, tasta, djeda i pradjeda

preminulog 16. 2. 2012. godine nakon kratke i teške bolesti u 65. godini.

29. 2. 2004. – 29. 2. 2012.

Od srca zahvaljujemo rodbini, prijateljima i znancima koji su nam uputili riječi utjehe i sućuti, okitili odar cvijećem i svojim prisustvom uveličali ispraćaj dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Počivao u miru Božjem.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Ožalošćena obitelj supruga Marija, sin Dalibor sa Sarom i kći Stefanie s Tinom

IVANA NOVOSELCA

Supruga Štefanija, kći Jadranka, sinovi Vladimir i Božidar s obiteljima

na

TEREZU LIBER

na voljene

*****

Rastanak je težak s Tobom, jer nam nisi rekla zbogom.

U očima suza, u srcu tama, uvijek ćeš biti s nama.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom prerane smrti našeg voljenog supruga i oca

JERONIMA BEDENIKOVIĆA – JERKA SJEĆANJE

SJEĆANJE

IFKE KNAPIĆ preminule 23. 2. 2012. u 67. godini života.

Tvoji najmiliji

25. 2. 2011. – 25. 2. 2012.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

preminulog 25. 2. 2012. u 52. godini života nakon kratke i teške bolesti.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima te obiteljima Crnković i Popović te djelatnicima „Ideal Commerca“ i „PMG PRODUKTA“ te znancima koji su nam u teškim i bolnim trenucima pružili riječi utjehe i sućuti. Veliko hvala kapelanu Nikoli Bukovčanu na riječima utjehe i dostojanstvenom ispraćaju.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE MIJU

JOSIPA

PETRA

28. 2. 2000. – 28. 2. 2012.

1998. – 2012.

1992. – 2012.

na

ĐURU FARKAŠA

CIKAČ

28. II. 2001. – 28. II. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem čuvam uspomene na vas.

Voljeni nikad ne umiru, jer si Ti u mom srcu!

Usamljena: supruga i mama

*****

Ponosni smo što smo Te imali, tužni što smo Te izgubili.

Ljubav u našim srcima neće prestati, a sjećanje na Tebe nikad neće nestati.

Ožalošćeni: supruga Verica, sin Mario, kćeri Petra i Maja

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

Tvoja supruga, djeca, unuci i praunuci

JERKU BEDENIKOVIĆU ZAHVALA

U SPOMEN

povodom smrti naše drage supruge, majke i sestre

dragom 28. 2. 2006. – 28. 2. 2012.

preminule 18. 2. 2012. u 65. godini života.

Godine prolaze, ali ostaju uspomene koje traju vječno.

Ožalošćena obitelj i ostala tugujuća rodbina *****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj

Goran, Ivana, Ksenija, Miroslav, Brigita, Blaženka, Zdenko, Damir, Franjo, Orek, Vlado i Slavko

IVANU NJEGAČU

ANE MOHARIĆ rođ. KOVAČEC

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i znancima na riječima utjehe, izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju drage pokojnice na vječni počinak.

Zahvaljujemo dr. Bojanu Marianiju i med. sestri Renati Odsjeka za gastroenterologiju, dr. Slavenu Pikiji i dr. Dubravki Dobec-Gorenak Odjela za neurologiju OB Varaždin, sestrama i dr. Mladenu Juragi Specijalne bolnice za kronične bolesti Novi Marof.

Počivala u miru Božjem.

Ponosni što smo Te imali, tužni što smo Te izgubili.

SJEĆANJE

Hvala svima koji Te nisu zaboravili.

na

Tvoje: Anica, Snježana i Dijana s obitelji

IVANA LJUBIĆA 18. II. 2002. – 18. II. 2012.

SJEĆANJE

Tvoja supruga, kći i sin s obiteljima

na voljenog

SLAVKA PEHARDU 2. 3. 2011. – 2. 3. 2012.

SJEĆANJE

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Katarina, kćeri Štefanija i Slavica s obiteljima

na tetu

MILKU ŠARGAČ rođ. FRIDELJ 26. 2. 1912. – 21. 2. 2012.

SUPRUZI

Hermina i Branko

S ljubavlju ću Te se sjećati i u srcu zauvijek nositi.

Suprug Stjepan

SJEĆANJE

*****

na supruga, oca i djeda

POSLJEDNJI POZDRAV

ANDRIJU MIKU

dragoj

26. II. 2008. – 26. II. 2012.

MAMI

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na drage roditelje

Tvoj lik i Tvoja dobrota ostat će sa mnom cijeloga života.

Kći Sanja *****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog i voljenog brata, šogora i ujaka

SESTRI

VLADIMIRA MAGIĆA

Braća Vlado i Ivan

preminulog 13. 2. 2012. godine u 60. godini života.

SJEĆANJE

PAVAO ŽITNJAK 28. 2. 2009. – 28. 2. 2012.

Tragovi naših sjećanja vode nas nebeskim stazama do Tebe.

U mislima s Tobom.

Supruga Ana, kćeri Nadica i Draženka, zetovi, unuci Boki, Bojana, Tena, Nika, Klara i praunuk Pavle

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, djelatnicima Zagrebačke banke, a posebna zahvala Domu za starije i nemoćne osobe „VIVO VITA“ u Trnovcu, svim djelatnicima i korisnicima te voditeljici Željki Ljubić na izraženoj sućuti, riječima utjehe, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Lako je obrisati suzu i zapaliti svijeću, al’ je teško iz srca izbrisati tugu vječnu.

Hvala Ti na svemu, počivao u miru Božjem.

Ožalošćeni: sestra Višnja, šogor Zvonko te nećaci Dunja, Bojan i Nenad s obitelji

JOSIPU PLANTAK 11. 12. 1979. – 11. 12. 2011.

i

LJUDEVITA PLANTAKA 28. 2. 1992. – 28. 2. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem.

Djeca s obiteljima

SJEĆANJE na voljenog

MIJU HORVATA 2. 3. 2011. – 2. 3. 2012.

Prošla je tužna godina otkako nisi s nama, a sjećanje na Tvoju dobrotu i plemenitost kojom si nas obasipao ne prestaje i vječno će ostati u nama.

Supruga i djeca s obiteljima

62 S raznih strana

Feljton Krešimir KOVAČ: Knjiga “Uspon Radimira Čačića 90-ih”

Propast Ben Yakar Gata

en Yakar Gat zapao je 2000. godine u teškoće.

Naposljetku je tvrtka prodana u kolovozu 2001. godine uglednoj izraelskoj poslovnoj obitelji Landau za svega milijun dolara, koliko bi koštao jedan luksuzniji stan u centru Tel Aviva. ovi vlasnik promijenio je ime u Hiram Gat. Međutim, tvrtka se nije uspjela oporaviti, pa je naposljetku nakon dvije godine otišla u stečaj. Hiram Gat je u tom trenutku opterećivao dug koji se kretao između 30 i 40 milijuna dolara. Israel Ben-Yakar, jedan od dvojice vlasnika bivšeg Ben Yakar Gata, ponovo se pojavio u biznisu početkom 2006. godine.

B

N

Privatizacija Coning holdinga

P

aralelno s burnim događajima u Izraelu, DP Coning u Hrvatskoj ulazi u burnu, čudnu pretvorbu punu obrata, nelogičnosti i sumnji. Odluku o pristupanju pretvorbi DP Coninga u dioničko društvo donio je radnički savjet 12. lipnja 1991. godine. oduzeće je procijenjeno na 6,7 milijuna njemačkih maraka na temelju podataka iz financijskih izvještaja sastavljenih sa stanjem na dan 30. lipnja 1991. godine. Kontrola Agencije za restrukturiranje i razvoj pokazala je da u procijenjenu vrijednost kapitala nije uključen hotel Trakošćan u Trakošćanu i hotel Art u Senju, koji sami ukupno vrijede 6,7 milijuna maraka. Zbog toga se, uz suglasnost Agencije, DP Coning podijelio na dva društvena poduzeća - Coning holding i Congamu - koja su samostalno krenula u pretvorbu. Za izradu programa pretvorbe DP Coninga imenovana je radna grupa kojoj je predsjednik bio Radimir Čačić, a članovi Nada Kozuli, Jelica Štefić, Mladen Cesar, Marija Brezovec i Dragutin Lovrenčić.

Osim Čačića, poznato ime ove radne grupe je Jelica Štefić koju je nekoliko godina kasnije varaždinski Županijski sud osudio na šest i pol godina zbog više kaznenih djela, od kojih je najpoznatija afera štedno-kreditne zadruge “Varaždinski cekin” u kojoj je 1.418 štediša oštećeno za 13,7 milijuna kuna. Drugo poznato ime je Marija Brezovec, buduća predsjednica Nadzornog odbora ivanečke tvrtke ITAS i HNS-ova gradonačelnica Ivanca, kojoj se trenutno sudi zbog zlouporabe položaja i ovlasti te zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju. Radnički savjet je 8. siječnja 1992. godine donio novu Odluku o pretvorbi poduzeća, a za obavljanje svih poslova oko pretvorbe zadužena je prijašnja komisija s Čačićem na čelu.

Osnivačka glavnica Coning holdinga iznosila bi tek 4,8 milijuna maraka. eđutim, Agencija dopisom Službi društvenog knjigovodstva traži reviziju. Sredinom 1992. godine revizija je gotova, iako nije obuhvatila procjene građevinskih objekata i opreme. Služba društvenog knjigovodstva procijenila je vrijednost poduzeća na 16,1 milijun maraka, odnosno više od tri puta u odnosu na procjenu koju je izradila radna grupa na čelu s Čačićem. Ipak, iako je prema nalazu Službe društvenog knjigovodstva procijenjena vrijednost trebala biti 16,1 milijun maraka, Agencija je u srpnju 1992. godine donijela rješenje o suglasnosti na pretvorbu, a procijenjena vrijednost iznosi samo 9,12 milijuna maraka. Izvješće o obavljenoj reviziji pretvorbe i privatizacije koje je Državni ured za reviziju objavio u travnju 2003. godine pronalazi kako je polazna veličina vrijednosti društvenog kapitala Coning holdinga smanjena za 2,99 milijuna maraka.

U procjenu vrijednosti poduzeća nije uključeno ni potraživanje za kratkoročna financijska ulaganja od 6,64 milijuna maraka, a što se odnosilo na pozajmice Elanu. Također nije jasno zašto Agencija za restrukturiranje i razvoj nije prihvatila procjenu od 16,11 milijuna maraka. - Iz dokumentacije nisu vidljivi razlozi radi kojih Agencija nije prihvatila spomenutu procjenu. Direktor Agencije u to doba bio je Zlatko Mateša - piše u Izvješću. (nastavak u sljedećem broju)

28. veljače 2012., br. 406

VICEVI Došao Zagorac doktoru: – Gospon doktor, moj je pimpek kak pes!

– Kako to mislite?, upita doktor.

– Ženi neće ništ, a susedu bi zdrapal!

Haso: “A je li ti lijepo?”

Mujo: “Pa i nije baš” Haso: “Kako bi bilo da uzmeš svoga?”

Spavali Mujo i Haso zajedno u krevetu. U neko doba noći probudi se Haso i pita Muju: “Šta to radiš bolan?”

Mujo: “Drkam zar ne vidiš?”

Izuzetno zgodna crnka, 21 godina, vitka, visoka, lijepog izgleda, inteligentna i vedra, stalno nasmijana, financijski dobro situirana, nema nikakvih predrasuda

i kompleksa, bez obaveza, trenutno nije u vezi, ima malo izraženije grudi, voli društvo, voli sve oblike kontakata i u tom pogledu nije izbirljiva, cijeni potpuno ot vorenost, diše punim plućima i voli intenzivan i maštovit kontakt, prodaje motokultivator od 5 kW, povoljno!

Ima li zainteresiranih?

Srela se dva tipa na nebu.

- Od čega si ti umro?

- Od zime! A ti?

- Od sreće.

- Kako od sreće?

- Došao ja doma i vidio svoju ženu golu u krevetu, pogledao u ormar, ispod kreveta, na balkon, nije bilo nikoga, i tako umro od sreće.

- E glupane, da si pogledao u frižider, sad bismo obojica bili živi.

TRADICIJA Najsimpatičniji par u nošnjama starim skoro 100 godina

Nošnja iz 1929.

P

M

Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Otišli smo tamo bez očekivanja, no bili smo svjesni ljepote maruševečke nošnje – složili su se Davorka i Zlatko, par koji je proglašen najsimpatičnijim parom Hrvatske u narodnoj nošnji na natjecanju u Novigradu Podravskom.

Iz 1926. god.

Poanta je uvijek očito ista – kako se osjećaš u onome što nosiš, tako će te i drugi prihvatiti, a oni narodnu nošnju svoga kraja obožavaju.

Puno se priča o njihovom

uspje hu, no izostaviti se ne smije ni vrijednost onog što su imali na sebi.

Najstariji dio nošnje datira iz davne 1926. godine. Iz svog ormara za KUD Klaruš, u kojem plešu i Davorka i Zlatko, izvukla ga je jedna od mještanki. Sve je to ručni rad u koji je utkano puno ljubavi prema mjestu Maruševcu.

- To je najstariji dio nošnje koji društvo posjeduje i koji je Davorka nosila, a glavnina nošnje bila je vjenčana nošnja iz 1952. godine – rekla nam je Ana Rehvald, predsjednica i

osnivačica KUD-a Klaruš.

Osim ovih originala, imaju i nošnje novijeg datuma koje također ručno rade mještanke.

Bogati – tradicijom - Svaka je nošnja unikat. Na konopljinom platnu žene izvezuju ružice. Iako je motiv lako prepoznatljiv, svaka je od njih drugačija – pojasnio je Zlatko.

Upravo tim su se nošnjama predstavili poznatim etnolozima koji su bili u žiriju, i to veoma uspješno.

No osim što su predstavili narodnu nošnju svojega kraja,

trebali su govoriti na svojem narječju. Kroz razgovor s Davorkom i Zlatkom postalo je jasno koliko je ova nagrada važna za njih, a vjerojatno i za cijeli Maruševec koji se doima kao mjesto koje još uvijek živi u nekim drugim vremenima. - Krajem 19. stoljeća prvi put se spominje naša nošnja.

Muškarci su ih nosili sve do kraja 2. svjetskog rata, a žene čak do kraja 1960-ih. No još ih i danas neke žene na veće blagdane obuku i idu u njima u crkvu – rekao je Zlatko te dodao: Upravo smo po tome posebni.

zločesta

Vrtoglavica

Piše: RADAR

Bankrot liga u džepu figa...

B

u stečaja, nemu stečaja, bu stečaja, nebu stečaja… Vu Karlovcu , Šibeniku i Vu Velkom Selu pri Dravi o tome se ve pak puno larma kajti je i picekima došlo do mozga da su domaće nogometne interesne zajednice v riti. Financijskoj. Nogometni klubi su dužni kaj Grčka, pa se oni kojima su dužni više ne daju zajebavati. Pa bu bankrot nogometna liga vu Hrvackoj imala mesto 16 morti 12 klubov za

tekme. Ak i tih 12 do kraja sezone opstane. Na životu. Bez bankrota.

Kome je sve dužni nogometni klub vu Velkom Selu pri Dravi ni murija ne zna. Veliju da su dugi vekši od 30 milijunov kuni a vu klupskoj blagajni je paučina. Ak opće još blagajne ima. Ali ima paučine i na tribinama. I pet i više direktorov vu klubu. I puno onih kaj se oko kluba moraju. Radi nečega. Kojima stečaj baš ni po volji. Kajti onda neju dobili

ono kaj misliju da bi trebali dobiti.

A ti se za klub držiju kaj pijani za plot. A takvima je do kluba zapraf stalo tulko puno da se čoveku mam prisere. Od tulke privrženosti. Radi koje bu klub dobil drugu, ili treću ligu kajti si drugo nije ni zaslužil.

A morti je i to bolše nek da klub živi vu oblakima i ponaša se kak cvilidreta na šekretu. V agoniji. A di je vu svemu tome nogomet, ni Bog dragi ne zna.

Vodič 63

28. veljače 2012., br. 406

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KAZALIŠTE Srijeda, 29.02., Scena Zvonimir Rogoz LJEPOTICA IZ LEENANEA u 20 sati Četvrtak, 01.03., Scena Zvonimir Rogoz RUŽNI u 20 sati Nedjelja, 04.03., Velika scena GOLA U KAVEZU u 18 I 20 sati Ponedjeljak, 05.03, Velika scena UFURAJ SE I PUKNI u 20 sati KNJIŽNICA Radno vrijeme Ponedjeljak - petak (7,30-19,30), Subota (7,30-13,00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30-19,30) Četvrtak, petak (7,30-15,00), Subota (7,30-13,00) MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav - Galerija starih i novih majstora LJEPOTE GRAFIČKE UMJETNOSTI Izbor najvrjednijih grafika iz fundusa Galerije starih i novih majstora GMV-a, razgled do 1.03.

ELEONORA APOSTOLOVA: Ljepota unikatnog tkanja, Salon palače Sermage, otvoreno za razgled do 4.03.

Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Zoran Stanko - Jedinstvena

VREMENSKA PROGNOZA

Palača Herzer 20 GODINA PUTUJEMO SVIJETOM: izložba poštanskih maraka, razgled do 11.03.

Stalni postav - Svijet kukaca Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav - zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: Utorak-nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino 28.02.

NA RUBU u 18 sati U ZEMLJI KRVI I MEDA u 20 sati Izložbeni prostor SMILJANA BREZOVEC MEŠTRIĆ: PROLAZNICI

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – PROLJEĆE JE BLIZU Danas dosta oblaka. Prvi dio dana bi trebao proći suho, ali popodne i navečer past će malo kiše. U srijedu u početku oblačnije, a zatim dolazi razvedravanje i zatopljenje pa bismo popodne mogli mjeriti ugodnih 13 ili 14 Celzijevaca. Čini se da bi još toplije moglo biti u drugoj polovici tjedna. Malo promjenjivija bi opet mogla biti subota. Uz više oblaka postojat će mala mogućnost za slabu kišu ili kratkotrajan pljusak. U ponedjeljak se čini južina i pad tlaka. Još će veći dio dana biti suho i toplo uz umjeren jugozapadni vjetar, porast temperature i lošiju biorpognozu. Do kraja dana oblaci i kiša. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 27.2.)

VJENČANI: Maja Minđek i Željko Danko, Dijana Namjesnik i Mario Huzjak, Marija Zadro i Mirko Jukić, Barbara Šenkiš i Marko Krobot, Maja Županjac i Josip Vincek, Antonija Mišak i Ivica Željezić, Valentina Jerešić i Ivan Žganec

UMRLI: Miljenko Kapustić (66), Kristina Car (28), Slavko Osonjački (84), Božica Škudar (88), Zvonko Šafranec (61), Zlata Habek - Plic (85), Gabrijel Vitez (71), Herman Grine (82), Ivan Gregurić (76), Kata Kušter (78), Terezija Lebar (82), Ljubica Kemiveš (74), Ivan Đurasek (71)

ROĐENI: DJEVOJČICE - Lota Babić, Ana - Maria Behin, Indy Marić, Franka Jurković, Lara Stanko, Iva Vrček, Sara Jakopović, Antonia Plantak, Tanja Skupnjak, Jana Hlapčić

DJEČACI - Vid Vuljanko, Filip Marić, Leonardo Ibrčić, Bruno Žigmund, Lovro Golubić, Matej Kropek, Martin Jarnec, Fran Kontrec, Antonio Plantak, Karlo Pivac, Emanuel Marković

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA Centar za kulturu Čakovec

GUDAČKI KVARTET RUCNER Četvrtak, 1.03. u 20 sati

!Frida vas treba Frida je kujica malog rasta, duge meke dlake i neodoljivog pogleda. Nježna i umiljata, pogodna za djecu i život u stanu. Frida traži dom gdje bi bila ravnopravan član obitelji, stoga lanac i boravak isključivo vani ne prihvaća.

Udruga Spas 330-004

64 Zadnja

28. veljače 2012., br. 406

PREDAVANJE

KONCERT Sagan i Insolitvs uz mlade snage Men’s Best Murder

Sviranjem do turneje J Nakon ne baš laganog zagrijavanja uz varaždinski metal, na red došao nešto laganiji Sagan Ove subote varaždinska alternativa okupila se u podrumu kazališta. Više od 250 ljudi došlo je slušati Insoltivs i Sagan, dva benda koja ne sviraju sličnu glazbu, no dijele iste članove. Naime Insolitvs (Petar Babić, Ivan Milković, Ivan Breslauer, Gordan Vrbanec) sviraju progressive metal dok Sagan (Siniša i Luka Sović, Petar Babić, Ivan Milković i Danko Žganec) sviraju ambiental rock. Prilično hrabro, Sagan nema vokala. No oni već imaju krug fanova, a uskoro će izdati i svoj pr v i album.

Sagan su na konc e r t u neki prvi

Udruga O-mega vas poziva na dvostruko predavanje! Janko Kralj i Filip Kobzinek studenti su arhitekture i urbanizma koji će vam pričati o svojem viđenju suvremenosti i povijesnoj jezgri grada Varaždina. Doznajte što misle o Hendrixu, umjetnosti i njezinoj funkciji, nekadašnjim Varaždincima i Charlie Chaplinu te upoznajte svoj grad iz nove i dosad nikad pokazane perspektive: zašto naš centar izgleda tako specifično? Predavanje će se održati u glavnom holu Prve gimnazije Varaždin u petak 2. ožujka u 20 sati, a ulaz je besplatan.

NAJAVA

put čuli.

- Nisam uopće znala što svira Sagan, a odlučila sam s društvom doći na koncert jer ovakvi koncerti nisu tako česta pojava u Varaždinu. Mogu reći da sam ugodno iznenađena i da Sagan doista zvuči svjetski. Ako krenu na europsku turneju, sigurna sam da će ih publika prepoznati – rekla nam je Varaždinka (28) koju smo zatekli na koncertu.

Večer su otvorili srednjoškolci, mlade metal snage Men’s Best Murder, nakon njih svirali su Insolitvus, a Sagan na kraju. Kao i uvijek, potrudili su se oko nastupa. Binu su ukrasili božićnim žaruljicama, a nisu izostali ni dimni efekti.

Dečki su uspjeli skupiti i nešto za turneju – prihod od upada koji je bio simboličnih 10 kuna namijenjen je upravo njihovom skorom obilasku europskih klubova.

Veliki koncert Ivice Pepelka u Lisinskom

!

Poznati varaždinski pjevač Ivica Pepelko održat će veliki godišnji koncert u koncertnoj dvorani Lisinski u Zagrebu u nedjelju 11. ožujka s početkom u 19 sati. Iako do koncerta ima još nekoliko dana, ulaznice za koncert jednostavno su planule. U prodaji ih je ostalo tek nekoliko te svi koji namjeravaju ići, neka požure! Osim svojih nadaleko

Hendrix i Varaždin

poznatih hitova, Pepelko će publici predstaviti i pjesme sa svojeg novog CD-a „Čuvajte nam uspomene“ u izdanju Croatia Recordsa. Na novom nosaču zvuka, koji će predstaviti 3. ožujka u Zagrebu u prodavaonici Croatia Recordsa u Bogovićevoj ulici točno u podne, nalazi se 13 novih Pepelkovih, uglavnom autorskih pjesama.

KARIKATURA

Lions rock night Lions klubovi Varaždin, Sveti Nikola i New Century Lions Club Millennium iz Varaždina, Lions klub Novi Marof, Lions klub Vinica te čakovečki Lions klub Zrinski zajednički organiziraju ove subote 3. ožujka u 19.30 sati u Hotelu Turist humanitarnu glazbenu večer “Lions rock night”. Za dobru zabavu i druženje pobrinut će se rokeri iz grupa Timeless, koji su varaždinskoj publici poznati kao članovi nekadašnjih varaždinskih grupa Crno bijeli i Dijamanti. Tijekom večeri održat će se bogata tombola čiji je ukupni prihod namijenjen udrugama slijepih i slabovidnih osoba Varaždinske i Međimurske županije. Ulaz je slobodan, a svoje mjesto možete rezervirati na broju telefona 042/395-395 (Hotel Turist).

crta: Željko Pilipović