RT:407

INTERVJU Prof. dr. sc. Josip Paladino: Ulaskom u EU iz zemlje će otići mladi kadar!

Tjednik

Str. 6. - 7.

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatan primjerak

Broj 407 :: 6. ožujka 2012. :: www.regionalni.com

AKTUALNO U pet dana dva teško ozlijeđena i dva mrtva u eksplozijama u Varaždinu

Dvije tragedije Tko je odgovoran za propuste koji su doveli do eksplozije plina i raznijeli kuću? Stranice 4. , 5. i 24.

USPJEH KSENIJE VRBANIĆ

Prva haljina koja je “vidjela” Oscara u L.A.-u Stra

USPJEH IZUMITELJA STANKA BEZEKA

Izum koji više nitko i nikada ne može ukrasti Stranica 13.

NOVO PRIJAMNO MJESTO

POČEO TJEDAN SMIJEHA U HNK VARAŽDIN

Zahvale, sjećanja i male oglase sada predajte i u Ivancu

“Ufuraj se i pukni” i nasmij se do suza

Stranica 57.

Stranice 30. - 35.

NAGRADNA IGRA

I dalje vas nagrađujemo!

Stranica 55.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Pomoć kuca na vrata - pun pogodak

H

umanitarna akcija „Pomoć kuca na vrata“, koju je Regionalni tjednik pokrenuo zajedno s tvrtkom TP Varaždin i varaždinskim Centrom za socijalnu skrb, već se u svojem startu potvrdila kao pun pogodak. Štoviše, odaziv i odjeci ove akcije premašuju sva naša očekivanja iako smo znali da u ova teška vremena ima ljudi dobre volje i tvrtki koje žele i hoće pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija. A takvih je osoba, obitelji, djece, staraca, treba li to uopće isticati, doista veliki broj na području Varaždinske županije. Već ste zapazili, drage čitateljice i poštovani čitatelji, da akcija „Pomoć kuca na vrata“ ide iz tjedna u tjedan iako smo je prvotno mislili provoditi jednom mjesečno. o čim smo krenuli, dobili smo upite od naših poslovnih partnera i tvrtki mogu li se priključiti ovoj humanitarnoj akciji. Zašto ne, dapače. I eto, akciji su se već priključile tvrtke Magro iz Sračinca, Orto Rea iz Jalkovca, TP varaždin, KB Sračinec, Falcon Trade, RIA Kučan, Tisak, Obi centar i druge o kojima ćemo vas podrobnije obavijestiti uskoro. o u cijeloj toj priči najvažnije je, ponavljam, da pomoć dobiju oni kojima je takva pomoć više nego neophodna, koji boluju od teških bolesti ili žive u izuzetno teškim stambenim i drugim uvjetima, obitelji s više djece skromnih materijalnih primanja i ostali koje dolazak ekipe „Pomoć kuca na vrata“ uvijek veoma obraduje. Njihove iskrene riječi zahvale za dodijeljenu im pomoć, osmijesi na dječjim licima, pa i pokoja suza, svima nama koji provodimo ovu humanitarnu akciju najbolji su poticaj da ustrajemo i ubuduće u ovom našem humanitarnom poslanju.

6. ožujka 2012., br. 407

I TOGA IMA Predstavnici Grada Varaždina i T7 VIS-a približili s

Nastavljaju se pr o cijeni obrade o J Grad Čakovec ponudio je Gradu Varaždinu prihvat tekućeg otpada po cijeni od 700

cijeni od 560 kuna po toni, otkrio varaždinski gradonačelnik

N

N

Odlagalište smeća u Totovcu gdje bi mogao završiti i tekući komunalni otpad grada Varaždina te bilješka sa sastanka u MZOPUG gdje je uka Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Grad Varaždin i T7 VIS, nakon mjeseci u kojima nije bilo nikakvog pomaka, približili su u ponedjeljak stavove oko ugovora u vezi kupnje zemljišta za POS gradnju, varaždinskog aerodroma te obrade komunalnog otpada u novoj tvornici za mehaničko-biološku obradu u Brezju, tako da razlike koje su preostale nisu nepremostive, ako će za to biti volje, prvenstveno od strane Grada Varaždina. Izostane li volje za pregovore koji bi se trebali nastaviti u utorak, ali i narednih dana, ionako složeni spor vrlo vjerojatno će se dodatno usložiti, što bi moglo imati vrlo teške posljedice.

Aerodrom Nakon što je T7 VIS uputio nekoliko dopisa u Grad Varaždin s prijedlozima na koje tjednima nije dobio odgovore, predstavnicima tvrtke stigao je u petak poziv iz varaždinske Gradske vijećnice na sastanak koji je zakazan već za ovaj ponedjeljak, 5. ožujka. Time je varaždinski gradonačelnik Goran Habuš ispunio obećanje o nastavku pregovora koje je dao na sjednici Gradskog vijeća

Glede zbrinjavanja baliranog održanoj 20. veljače.

Nakon što je održan među- otpada u Brezju, Grad Varaždin stranački sastanak te su u T7 traži novi ugovor u kojem bi VIS-u potvrdili da će se odazva- cijena obrade i trajnog zbriti pozivu, Grad Varaždin je u njavanja bila 700 kuna za tonu petak kasno popodne dostavio bale, a cijeli posao morao bi i novi dopis sa svojim rješenjem biti završen za 18 mjeseci.

- Predstavnici T7 VIS-a iznijeli otvorenih pitanja. U njemu se tako izričito traži da se među- su zašto im naš prijedlog nije sobni odnosi riješe raskidom prihvatljiv, ali i svoje nove svih ugovora i dodataka koji se prijedloge u vezi kojih smo odnose na kupnju zemljišta na zatražili da nam ih dostave Banfici i Ulici Vilka Novaka, kao u pisanom obliku do utorka i ugovori vezani uz varaždinski prijepodne. Sutra ujutro ćemo aerodrom te zbrinjavanje otpa- ponovno sjesti, ustvrdio je varaždinski gradonačelnik da u Brezju.

Goran Habuš napominjući M e đu t im , z a da će se morati donijeti razliku od sličGrad odluka u najkraćem nog dopisa una k 0 0 7 roku jer više nema od prije bi u u d a r tri mjese0 vremena. a ob z 2 S I V Jedino oko čega ca, ovaj , a T7 put Grad Brezju cijenu uz su se dvije strane u ž složile, kako je doVaraždin i ku dao Habuš, %n raskid je predlaže ne a razli z r o p s ugovora u vezi aerosamo raskid, droma uz obeštećenje već i sklapanje T7 VIS-a za realna ulaganja n ov ih u g ovo r a .

Tako bi, primjerice, umjesto koje će se procijeniti.

- Cijenu od 70 0 kuna za ugovorene cijene za zemljišta na Banfici i Ulici V. Novaka, mehaničko-biološku obradu Grad bio spreman platiti 100 otpada u balama postavili smo eura za četvorni metar koje jer imamo dvije ponude na smatra realnom tržišnom ci- temelju kojih možemo početi jenom, dok bi kod aerodroma raditi za 15-ak dana. Naime, bio spreman razmotriti povrat Grad Čakovec nam je ponudio prihvat tekućeg otpada po uloženog novca.

cijeni od 700 kuna, a općina Davor može preuzeti sve bale po cijeni od 560 kuna po toni.

A T7 VIS ima cijenu od 1020 kuna, no vidjet ćemo kako će ići pregovori - pojasnio je Habuš.

T7 VIS: Za niže račune Iz Grada Varaždina naknadno su poslali obavijest u kojoj uz ostalo stoji da je tehnologija koju nudi Čakovec djelomični MBO. Upravo oko zbrinjavanja otpada očitovao se ispred Gradske vijećnice pravni zastupnik T7 VIS-a Miroslav Rendić.

- T7 VIS je u više navrata, pa tako i danas, dao konstruktivne prijedloge, prvenstveno želeći da građanima krajnji račun za zbrinjavanje otpada bude što niži, kao i da se razriješe svi odnosi između Grada Varaždina i tvrtke. U tom smislu, sukladno dogovoru, uputit ćemo pismeno prijedlog koji bi Grad Varaždin trebao razmotriti. Prijedlog T7 VIS-a je da se cijena smanji za 20 posto, a oko ostatka do ugovorene cijene eventualno bi se vodio sudski postupak.

Naime, ugovori koji postoje su obvezujući, nisu raskinuti niti ništetni tako dugo dok ih sud ne proglasi takvima. Stoga ovaj ustupak koji bi T7 VIS napravio prvenstveno ide za tim da se

Aktualno

6. ožujka 2012., br. 407

3

stavove oko otvorenih pitanja

regovori otpada kuna, a Općina Davor prihvat bala po

Hoće li prostori T7 VIS-a u Varaždinu biti ispražnjeni do sredine godine?

DOZNAJEMO T7 VIS održao izvanrednu skupštinu u ponedjeljak

Ukoliko Grad ne prestane kršiti ugovore – preseljenje!

J Umjesto dodatnog zapošljavanja i otvaranja 500 radnih mjesta tijekom 2012., prijete otkazi za 500-tinjak zaposlenika zbog toga što se ne poštuju ugovori Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

azano na manjak kapaciteta odlagališta u Općini Davor

Postrojenje za mehaničku obradu otpada na odlagalištu u Totovcu

postigne sporazum, odnosno kompromis koji bi trebao dovesti do kraj spora te nižih računa za građane - rekao je Rendić.

Ukoliko je objema stranama uistinu interes građana, ali i Grada Varaždina te T7 VIS-a, onda je za nadati se da će se pregovori nastaviti idućih dana kako bi se premostile razlike koje sada nisu ni izdaleka tako velike kao u prosincu kada je Grad tražio samo raskid svih ugovora i ništa više. Sada su dati konstruktivniji prijedlozi za koje su, nažalost, trebala proći gotovo tri mjeseca. Doduše, čulo se i da bi bale mogle u

Davoru, iako tamo nema kapaciteta, što je i utvrđeno na ranijem sastanku u Ministarstvu.

Međutim, premda se obrada otpada u tvornici u Brezju te odlaganje u Davoru ili Totovcu ne mogu uspoređivati, Grad ističe cijenu od 560, odnosno 700 kuna, a T7 VIS svega stotinjak kuna više s mogućnošću sporenja za razliku. Stoga ukoliko u Gradu Varaždinu misle da uistinu imaju čvrste argumente za cijenu od 700 kuna za MBO, koliko košta puko odlaganje, zašto onda ne bi prihvatili prijedlog o sudskom postupku za spornu razliku?

Ukoliko Grad Varaždin odmah ne prekine flagrantno kršiti ugovorne obveze prema tvrtki kćeri i društvu T7 VIS te se ne počne odnositi na moderan način prema važećim ugovorima i lokalnom poduzetniku, odnosno ako nastavi neizvršavanje važećih ugovora, Uprava T7 VIS-a ovlaštena je da do 30. lipnja zatvori i iseli proizvodnju i proizvodni pogon u Varaždinu na drugu lokaciju gdje su uvjeti te odnosi s lokalnom zajednicom puno bolji.

Ova odluka donijeta je na izvanrednoj skupštini T7 VIS-a koja je sazvana u ponedjeljak navečer.

- T7 VIS, umjesto da dodatno zaposli i otvori 500 radnih mjesta tijekom 2012. te postane varaždinska tvrtka s oko 1000 radnih mjesta sukladno projektu razvoja, bit će prisiljen zatvoriti postojećih 450 radnih mjesta u Varaždinu. T7 Grupa je u 2012. i 2013. trebala uplatiti u gradski proračun redovnim radom raznih davanja oko

Tužba teška 37 milijuna

Kamo će suvremeni tkalački strojevi?

četiri milijuna kuna ako bi u Varaždinu nastavila proizvodnju

T

7 VIS neće pristati ni na kakve ucjene gradonačelnika Habuša

i razvoj. Dosad je uplaćivano u gradski proračun godišnje više od 1,5 milijuna kuna, dok izdvajanja za plaće radnicima za proizvodnju u Varaždinu na

Odštetni zahtjev - do milijarde!

Ukoliko Grad Varaždin neće poštovati važeće ugovore, bit će odgovoran za izravne i neizravne štete, sukladno Zakonu o obveznim odnosima, upozoravaju u T7 VIS-u.

- Ako bi Grad Varaždin svojim predmetnim djelovanjem uništio T7 VIS, čija je ukupna bilanca veća od 700 milijuna kuna, to bi rezultiralo odštenim zahtjevom koji bi se mogao kretati između 700 milijuna pa čak do milijarde kuna, zajedno sa zateznim kamatama zbog višegodišnjeg trajanja sudskog spora - naglašavaju u T7 VIS-u.

To je iznos, kako dodaju, veći od cjelokupne imovine koju imaju Grad Varaždin, Varkom i Javna ustanova Gradski stanovi.

godišnjoj razini iznose bruto 30 milijuna kuna, stoji u obavijesti iz T7 VIS-a.

Odnos Grada Varaždina prema T7 VIS-u kao lokalnom poduzetniku, kako se naglašava, nije primjeren.

- T7 VIS neće pristati ni na kakve ucjene gradonačelnika Habuša, nego će sve svoje interese i interese banaka i vjerovnika zasititi na drugi način i sudskim putem. Pri tome bi posljedice za proračun Grada Varaždina mogle biti dramatične zbog nadoknada visokih šteta koje nadilaze ukupnu imovinu Grada Varaždina i tvrtke Varkom te Javne ustanove Gradski stanovi - upozorava se iz T7 VIS-a.

Za utorak je sazvana i skupština tvrtke Patting d.o.o. s istom tematikom i davanjem suglasnosti upravi za pokretanjem zatvaranje i preseljenja proizvodnje iz Varaždina do 30. rujna ove godine, odnosno pokretanje procesa raskidanja 35 ugovora o radu ako Grad Varaždin odmah ne prekine flagrantno kršiti ugovorne obveze.

Trgovački sud u Varaždinu za 22. ožujka sazvao je ročište povodom tužbe Prvog faktora i T7 VIS-a protiv Grada Varaždina i Javne ustanove Gradski stanovi.

U tužbi Prvi faktor i T7 VIS traže isplatu 33 milijuna kuna plus zatezne kamate te sve sudske troškove, odnosno oko 37 milijuna kuna, temeljem ugovora o kupoprodaji zemljišta u Ulici V. Novaka.

- Ne shvaćamo iracionalnost gradskog čelništva koje Grad Varaždin vodi u propast - naglašavaju u T7 VIS-u.

IZDVOJENO

Gdje su JUGS i Varkom?

U T7 VIS-u zbunjeni su činjenicom da na sastanku održanom u ponedjeljak, koji je sniman, nije bio prisutan baš nitko ispred JU Gradski stanovi te tvrtke Varkom, tim više što su zapravo oni ključni partneri i potpisnici ugovora.

Isto tako, zbunjeni su time što Grad Varaždin nije znao objasniti na temelju čega je došao do svoje ponude od 100 eura za zemljišta.

4

Aktualno

6. ožujka 2012., br. 407

Sedam dana Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Preko granice?

28.2.

Mljekari nezadovoljni nižom cijenom mlijeka koju nudi prerađivačka industrija oslobodili ceste, ali nisu odustali od svojih nastojanja: spor se seli na sud. A Srbija ide prema EU. Vijeće za opće poslove EU preporučilo Europskom vijeću da odobri status kandidata za Srbiju.

OTKRIVAMO Eksplozija kuće, u kojoj su dvije žene tešk

Istraga traje: tko je za dvije eksplozije

29.2.

Vlada može minimalno utjecati na cijenu goriva, tvrdi Čačić dan uoči rasta PDV-a na 25 posto, iako oko polovice cijene goriva ide državi. BDP pao 0,2 posto. Hoćemo li uspjeti izbjeći sudbinu Grčke gdje vlada sada reže i minimalne plaće za čak 22 posto?

1.3. S

kuplji plin, struja, (nekima) voda … Povećanje PDV-a bilo je nužno, tvrdi Linić, ali i dodaje da je to tek prva od mjera koje Vlada poduzima kako bi došlo do zaokreta u našem gospodarstvu. Ostale čekamo. Kao i zaokret prema ulaganjima jer nas američki veleposlanik upozorava da je naš stav prema stranim ulagačima neprijateljski.

2.3. P

odižu se optužnice, najavljuje Ostojić, zbog pretvorbenog kriminala.

Novog šefa HAC-a proziva se jer je svojedobno varaždinski Ekol dobio novac za sadnice koje nitko nije vidio. Čudi li stoga da hrvatski rejting, kako javlja BBC, krajem prošle godine došao na samo jedan korak od “smeća”?

3.3. N

emamo dovoljno vrhunskih menadžera koji bi vodili tvrtke, lakonski će Opačić dok tisuće mladih s diplomama odlaze van, a oni koji ostaju nisu - podobni. U Siriji se vladajući režim oštro obračunava s prosvjednicima i tako dodatno trese ionako nestabilnu regiju u čijem širem okruženje SAD ne isključuje vojni angažman.

4.3. T

eško je očekivati isplatu plaća kad nema posla, objašnjava Čačić te dodaje da je najvažniji cilj zaposliti Hrvatsku u ogromnom investicijskom planu. Pokazao je to neki dan i u praksi: sredio je energente za Pripuzovu tvrtku. Putin opet dobiva izbore u Rusiji, iako prigovora ne manjka, a oporba se pribojava obračuna.

5.3. O

d 50 milijardi poreznog duga pola više nije naplativo, priznaje Linić te dodaje kako će se od polovice toga naplatiti polovica, a preostalo će biti za očuvanje radnih mjesta.

Najavljuje i provjere onih koji su bez prihoda došli do dionica te ogromnog broja kvadrata zemljišta.

IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

U obiteljskoj kući, koja se sada urušava, stvorila se eksplozivna smjesa zemnog plina i zraka. Eksplodiralo je kada je 43-godišnjakinja u p

J U obiteljskoj kući u Ulici Vilka Novaka prva eksplozija dogodila se 1. veljače. - Ispitujemo

koje dovodimo u vezu. Ispitujemo i je li došlo do propusta i tko je za njih odgovoran – reka Pišu: SARA BADŽEK, VESNA MARGETIĆSLATKI i TIHANA DRUMEV

rana iskrom električne sklopke za uključivanje rasvjete u poU potpunosti uništena kuća drumskom dijelu kuće – naveli u Ulici Vilka Novaka 66, koja se su u priopćenju.

Sklopku u podrumu aktipolako urušava, teško ozlijeđene Renata Martinčević (43) virala je 43-godišnja Renata i njezina majka Đurđa Medved Martinčević, koja je i najteže (69) - posljedice su strašne stradala te je na liječenju u eksplozije koja je prošli tjedan Zagrebu.

Ozlijeđene su i 69-godišnja šokirala Varaždin, ali i cijelu Đurđa Medved, dok je njezina Hrvatsku. unuka pretrpjela ogroman šok. Eksplozija je bila toliko Puno pitanja jaka da su oštećene I dok obiteljima Medjoš tri kuće u Ulici ved i Martinčević ja i z o l Vilka Novaka, pomaže veliki broj p ks e na prozorima ljudi da stanu na aka j o k i l su popuca noge, sve glasnije to tećene la stakla, a je se postavljaju su oš vi a d oštećeni su i pitanja: je li se is e ć u k 3 svi automotragedija mogla li i b o m bili koji su bili izbjeći i tko je za auto parkirani uo nju odgovoran? o uokol kolo.

Dan nakon eksplozije iz PU varaždinske izvijestili su da je kuća odlePolicija štura tjela u zrak zbog eksplozivne Međutim, nije to bila prva smjese zemnog plina i zraka. eksplozija u toj kući. U podru- Eksplozivna smjesa je aktivi- mu je “grunulo” i 1. veljače, a

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Tihana Drumev

Ivica Kruhoberec

tihana@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Sara Badžek

vmargetic@regionalni.com

sara@regionalni.com

Danica Pajtak dpajtak@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Denis Peričić Nevenka Suhić

tada je teže ozlijeđen 48-godišnji sin Đurđe Medved, koji je još uvijek na liječenju. Filip Martinčević, njegov nećak, sumnja da policija u veljači nije poduzela sve što je mogla.

- Tada su stigla dva policajca i zaključila da je do eksplozije došlo zbog miješanja smjese plinova i nekoliko kanti s bojom. No nisu nazvali Termoplin da se to provjeri, a provjerio sam, inače ih zovu. Tek sada, kad smo ostali bez svega i kad je moja mama u komi, napokon su intervenirali – rekao je ogorčeni Filip.

Da Termoplin nije bio obaviješten, potvrdio je i direktor Ivan Topolnjak. - Nikada nas nitko nije pozvao da obavimo kontrolu plinskih instalacija i trošila u Ulici Vilka Novaka – jasan je bio Topolnjak.

Iz PU varaždinske pak u pisanom odgovoru ne navode koji je uzrok prve eksplozije.

- Policija je i o tom prvom događaju izvijestila varaždinsko

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Andrej Švoger

Vlatka Lešić

foto@regionalni.com

vlatka@regionalni.com

FILIP MARTINČEVIĆ

“

Nakon prve eksplozije dva policajca su zaključila da je do toga došlo zbog miješanja smjese plinova i nekoliko kanti s bojom. Nisu nazvali Termoplin da se to provjeri, a provjerio sam, inače ih zovu.”

Državno odvjetništvo. Cijeli je slučaj prebačen njima – kratko je rekla glasnogovornica varaždinske policije Marina Kolarić u ponedjeljak.

No možda će sve vrlo brzo biti jasnije. Naime, u Državnom odvjetništvu doznajemo da

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

6. ožujka 2012., br. 407

ko ozlijeđene, možda se mogla spriječiti

5

VAŽNO Što u slučaju istjecanja plina?

e odgovoran e u Varaždinu “SAMO JE UPALILA SVJETLO...”

U eksploziji je najteže stradala 43-godišnja Renata Martinčević.

Sa 60 posto opečenim tijelom odmah je nakon eksplozije, nakon što su je liječnici u Varaždinu reanimirali, prevezena u bolnicu u Zagreb. - Jedino što je moja mama učinila bilo je paljenje svjetla u podrumu. Nakon toga sve se urušilo – kaže sin Filip Martinčević.

U slučaju sumnje na istjecanje plina ne smije se aktivirati nikakva električna sklopka ili prekidač

Osjećate smrad plina?

Isključite čak i telefon Kraj plinske peći i bojlera ne smiju se držati lakozapaljivi materijali, ni veće količine bilo kojeg materijala Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Eksplozija u Ulici Vilka Novaka u Varaždinu, u kojoj je obiteljska kuća odletjela u zrak, otvorila je pitanje brinemo li se dovoljno o plinskim instalacijama i trošilima. I ne samo to: znamo li uopće što treba učiniti ako posumnjamo da istječe plin?

Ne pali struju

podrumu upalila struju

Prema Pravilniku o distribuciji plina, svaki distributer je dužan plinu dodati karakterističan miris, što se stručno zove odorizacija. To čini i Termoplin, koji prirodnim plinom u Varaždinskoj

o uzroke obiju eksplozija, ao je Darko Galić IVAN TOPOLNJAK

“

d

istributeri, pa tako i Termoplin, zbog sigurnosti plinu dodaju specifičan miris

Nikada nas nitko nije pozvao da obavimo kontrolu plinskih instalacija i trošila u kući u Ulici Vilka Novaka.

Prošli tjedan na dan eksplozije mjerenja su pokazala da ispred kuće nije došlo do istjecanja plina.”

županiji opskrbljuje više od 27.000 domaćinstava i 2.000 pravnih osoba.

- Dodavanje mirisa je jedna od mjera sigurnosti.

Naime, time plin dobiva specifičan miris, što znači

bi istraga uskoro mogla biti gotova.

- Ispitujemo uzroke i jedne i druge eksplozije, je li došlo do propusta i tko je za njih odgovoran. Dovodimo u vezu i jedan i drugi događaj – rekao je glasnogovornik Darko Galić.

malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Augusta Šenoe 1o

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

Prošlotjedna eskplozija u Varaždinu treća je takvih razmjera u posljednjih 40 godina u Varaždinskoj županiji. - Dvije eksplozije zabilježene su 80-ih godina prošlog stoljeća. Jedna se dogodila u Ulici braće Radića u Varaždinu, a uzrok su bili radovi na cesti. Druga se dogodila u Ludbregu kod osoba koje su se bavile akumulatorima. Do eksplozije je došlo nakon što se kiselina prelijala preko plinskih instalacija – ispričao je Ivan Topolnjak.

Upozorava da ljudi u kućama i podrumima drže razne zapaljive i eksplozivne materijale. Ali ne samo to. - Nije rijedak slučaj da u kanalizaciji završe i različite eksplozivne i otpadne tvari, što potvrđuju provedena ispitivanja plinske mreže - upozorava.

da kod nekontroliranog istjecanja ima neugodan miris – pojašnjava direktor Termoplina Ivan Topolnjak.

No znate li što se smije, a što se ne smije nikako učiniti u slučaju da osjetite upozoravajući miris plina?

- Ne palite šibicu, upaljač ili bateriju, nemojte aktivirati nikakvu električnu sklopku ili prekidač, izvlačiti ili uključivati bilo kakvu električnu utičnicu, spriječite aktiviranje svih automatskih električnih uređaja, kao i telefona – savjet je iz brošure “Sigurna i učinkovita uporaba prirodnog plina u vašem domu” osječkog HEP – Plina, koji je dostupan na internetu.

Isto tako, odmah treba ugasiti sve plamenove i otvoriti sve prozore i vrata, a istovremeno

zatvoriti plinsku slavinu ispred plinomjera.

Opseg zraka No osim istjecanja plina, prava opasnost može biti običan lak kraj plinske peći. - U prostorije u kojima su postavljeni plinski aparati ne treba unositi ni male količine lakozapaljivih tvari, jer se može stvoriti eksplozivna smjesa isparene tekućine ili stvorene prašine – ističu u brošuri.

No upozoravaju da opasno može biti i ako kraj plinskih aparata skladištimo veću količinu bilo kakvih materijala.

- To smanjuje opseg zraka u prostoriji pa će plinski aparati raditi kao da su ugrađeni u prostoriju nedovoljnog opsega - pojašnjavaju.

IZDVOJENO Vlasnikova odgovornost je sve iza plinomjera

Servis trošila svake godine!

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA:

Treća havarija u 40 godina

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

Direktor Termoplina Ivan Topolnjak ističe da ta tvrtka posebnu pozornost posvećuje redovitoj kontroli i ispitivanju plinske mreže, koju provode češće od minimalnih zahtjeva struke.

Kad su u pitanju plinske instalacije i trošila, o njima

su brigu dužni voditi vlasnici.

Pravilnikom je određeno da su isključiva odgovornost vlasnika, odnosno korisnika plina svi cjevovodi i ostali dijelovi plinske instalacije koji su postavljeni iza plinomjera.

Topolnjak upozorava da građani ne pridaju dovoljnu

pažnju plinskim trošilima.

- Peći za centralno i bojlere vlasnici bi morali dati servisirati. Bilo bi dobro da instalacije i trošila ovlaštena stručna osoba prekontrolira svake godine, a najmanje svake druge godine - savjetuje direktor Termoplina.

6

Intervju tjedna

6. ožujka 2012., br. 407

OTVORENO Prof. dr. sc. Josip Paladino, predstojnik Klinike za neurok

Ulaskom u EU iz zemlj J Ne spadam u spore kirurge i vrlo brzo operiram, a tu brzinu dobivate ispravnim odlukama, a ne brzim reakcijama vaših prstiju i mišića, jer vjerojatno bržu reakciju od nas ima čimpanza, ali ona ne bi mogla donositi odluke Piše: GORDANA IGREC

Liječnici na specijalizacijama zasigurno nisu ravnodušni na to u kojim će klinikama obavljati svoj specijalistički staž. U slučaju svih onih koji specijaliziraju neurokirurgiju, Klinika za neurokirurgiju Kliničkog bolničkog centra na Rebru u Zagrebu prije pet je godina dobila Certifikat za izvrsnost u edukaciji na svojem medicinskom području i uvrštena je u mrežu 24. europskog edukacijskog centra.

Stoga je danas Klinika ne samo atraktivno mjesto za izobrazbu i stjecanje vještina nego je i humana, pristupačna i stručna radna „družina“, na čijem je čelu prof. dr. sc. Josip Paladino, redoviti profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Certifikat Kada je Klinika za neurokirurgiju dobila certifikat izvrsnosti za edukaciju u neurokirurgiji?

Neurologija i neurokirurgija dvije su kliničke discipline koje se međusobno nadopunjuju. Tu su naravno bazične znanosti, a prije svega neuroanatomija, neuroradiologija, dio rendgenske znanosti koji je posvećen središnjem živčanom sustavu i u sklopu patologije neuropatologija. Sve to su, usudio bih se reći, u našim hrvatskim okvirima, probrani i valjani Centri izvrsnosti u tim strukama i tu svi zajedno sudjelujemo u rješavanju problema sa središnjim živčanim sustavom. Neurokirurgija je operativni dio toga rada, neurologija je dijagnostički, temeljni dio, a patologija nam donosi histološke dijagnoze bolesti koje liječimo.

Naša klinika je prije četiri godine, nakon dvogodišnjeg razdoblja kušnje, dobila status Centra izvrsnosti za edukaciju u neurokirurgiji jer je specijalizirano povjerenstvo Europskog udruženja neurokirurga i Europske komisije medicinskih specijalista procijenilo vrijednost našeg rada. Te dvije institucije nakon testiranja aplikacije i provjera valjanosti upućuju Povjerenstvo koje obavlja inspekciju i temeljem njihova mišljenja dodjeljuje se certifikat. U tom trenutku bili smo 24. centar u Europi koji je dobio takvu akreditaciju.

Mi se stvarno trudimo oko naših specijalizanata, koji ovdje provode jedno razdoblje izobrazbe. Oni pri tome imaju program koji se umnogome razlikuje od ostalih programa koji se provode u drugim ustanova-

ma. Mi, naime, promišljamo poput trenera u atletici: gledamo ciljanu ravninu pred sobom i ne zanima nas nitko u susjednim stazama. Trčimo najbrže koliko možemo i mjerimo vrijeme na cilju. Trudimo se tako specijalizantima pružiti najkvalitetniu ji mogući program našoj o te smo želim i poklinici avati ž stigli izobra lje odreb naj o ge đene kirur kr iter ineuro lji je i kvaem z litete; zato smo dobili rečeno priznanje Europskog centra izvrsnosti za edukaciju.

Po kojim se kriterijima takvi certifikati dodjeljuju?

Morate imati sve čimbenike koji se smatraju važnima u neurokirurškom radu da biste ih mogli predočiti mladim kolegama koji uče struku. To uključuje sve moguće dijagnostičke postupke koji se provode na rendgenu i ultrazvuku: snimanje krvnih žila, kompjutorizirana tomografija, magnetna rezonanca, naravno uz kontinuitet mogućnosti angažiranja neuroradiološkog tima u svim suvremenim pretragama i intervencijama.

Istodobno u Klinici neprekidno liječimo velik broj bolesnika iz

u

n

aši liječnici uopće nisu dostatno plaćeni za golemu razinu rada i angažmana koji posvećuju bolesnicima svih neurokirurških područja, odnosno bolesnika s tumorima, bolesnika sa žilnim bolestima, bolesne djece, u čijoj obradi sudjeluju specijalizanti pa tako mogu učiti. U ustanovama gdje imaju dva ili tri slučaja u godinu dana nema prilike naučiti sve vrste operacije i postupaka, a u neurokirurgiji se, kao i svim kirurškim disciplinama, znanja stječu u praksi u manualnoj proceduri i tehnologiji rada.

Bez takvog iskustva nema znanja! I zato je među glavnim preduvjetima da ustanova ima opsežan program poslova u koje su uključene sve prije nabrojane suradne struke: neuroradiologija, neuropatologija,

Prof. dr. sc. Josip Paladino

laboratorijski sustav koji može dijagnosticirati metaboličke i upalne bolesti središnjeg živčanog sustava, ali isto tako i knjižnicu koja je dostupna 24 sata internetske veze, aplikacije na bazi podataka. Posebice je važna i organizacija rada sa specijalizantima. Stoga u našoj Klinici oni godišnje imaju minimalno četiri kolokvija iz pojedinih područja struke i svaki se specijalizant mora pripremiti za polaganje pred komisijom, u kojoj su redovito po dva ili tri profesora.

Kolokviji iz pojedinih područja neurokirurgije raspoređeni su stupanj po stupanj i tek kada specijalizant svlada komplet

kolokvija, ima pravo prijaviti se na ispit. Domećem da u Klinici imamo četiri profesora, uskoro još jednog docenta te dva primarijusa, što je visoka razina skupine iskusnih neurokirurga koji sudjeluju u edukaciji. Oni dva puta mjesečno održavaju posebna predavanja za specijalizante o pojedinim zanimljivim temama.

Specijalizacije Specijalizanti pak u našoj Klinici tri puta tjedno održavaju izlaganja u sklopu literarnih sastanaka te prezentiraju zanimljive teme i tekstove iz recentne literature. Pri tome odabrane članke moraju pročitati i

prikazati. Time stječu i iskustvo za pedagoško djelovanje i nastupanje na javnim skupovima.

Zatim moraju dati komentar o izloženom štivu i odgovarati na pitanja. Time se osim rutine u prezentaciji stječe i znanje u struci. Posebnim postupkom i kompjutorski vođenom bazom podataka o operacijama svaki od njih mora upisati operacije na kojima je sudjelovao tako da se u svakom trenutku može provjeriti u kojoj je operaciji asistirao, koliko puta je radio i koliko je puta vidio neki zahvat. Jedino takvim pristupom moguće je postići dobru edukaciju ljudi, jer u našoj klinici želimo izobražavati najbolje neurokirurge u

zemlji! Trudim se i uvjeren sam da imamo i odgovarajuće rezultate. Nekolicina danas vodećih neurokirurga stasala je u našoj klinici. To su primjerice prof. dr. sc. Krešimir Rotim, predstojnik Klinike za neurokirurgiju KBC-a „Sestre milosrdnice“ i predsjednik Hrvatskoga neurokirurškog društva, predstojnik Neurokirurškog odjela u KB Dubrava, prof. dr. sc. Darko Chudy, zatim prof. dr. sc. Ivan Hećimović, predstojnik Klinike u KBC Osijek, koji je kod nas proveo najveći dio svoje specijalizacije.

A od Varaždinaca?

Itekako. Imamo dr. sc. Gorana Mraka koji je upravo u postupku izbora za docenta, izvanred-

Intervju tjedna

6. ožujka 2012., br. 407

7

kirurgiju KBC Rebro u Zagrebu, o Certifikatu izvrsnosti za edukaciju

je će otići mladi kadar no je nadaren i sposoban mladi neurokirurg te se nadamo da će umnogome pridonijeti struci.

Tamo imamo mladog kolegu Nenada Kudelića koji je specijalizirao u KBC „Sestre milosrdnice“, ali se vratio u Varaždin pa sada njih dvojica organizirano obavljaju neurokiruršku djelatnost. Kolega Kudelić istodobno održava i nastavu u Školi za medicinske sestre. Što, međutim, taj certifikat znači za Neurokiruršku kliniku u Zagrebu, ali i vama osobno?

Meni je to priznanje i osjećaj zadovoljstva da nije bio uzaludan trud i utrošeno vrijeme te da nisam promašio cilj kojem sam se posvetio.

Našoj Klinici je to činjenični znak povjerenja europske strukovne zajednice da dobro i ispravno radimo. Znači, neurokirurzi koji su svoj program edukacije proveli u zagrebačkoj Klinici za neurokirurgiju KBC na Rebru imaju pretpostavku da će biti prihvaćeni u svakoj ustanovi diljem Europe.

Akreditacija Klinici znači priznanje njezine opće kvalitete, ozbiljnosti i temeljitosti rada te svih onih postupaka koji se moraju provoditi da bi ta kvaliteta bila očita. Primjer je postupak interne kontrole, odnosno revizije svakog pojedinog neuspjeha ili negativnog događanja u bolesnika, pa i analize obdukcijskih patoloških nalaza. To je znak da je Klinika dosegla razinu ozbiljnosti i kvalitete u svojem poslu.

Certifikat napose puno znači mladim neurokirurzima koji su specijalizirali u našoj ustanovi jer svatko od njih ima godišnje po 300 do 400 operacija iza sebe, pa tako šest godina. Tako ste dobili ljude koji već imaju temeljito iskustvo onog časa kad su dobili specijalističku diplomu. U većini ostalih neurokirurških ustanova nažalost takva iskustva ne mogu steći niti u deset godina.

Odakle sve pacijenti dolaze na liječenje u vašu kliniku?

Tradicionalno je KBC Zagreb kirurška bolnica u koju su se od 1942. godine, kada je bolnica otvorena, do danas slijevali ljudi iz cijele bivše Jugoslavije i ta je tradicija opstala do danas. Cijeni se da samo 34 do 35

posto bolesnika u našoj Klinici čine građani grada Zagreba, a sve su ostalo ljudi izvan Zagrebačke županije i to iz cijele Hrvatske, od Istre i Dalmacije do Hercegovine. Približno 16 posto bolesnika dolazi također iz susjednih država - iz BiH, Srbije, Slovenije, Makedonije, što govori o regionalnom značaju.

A to jest naš cilj, da na tržištu

OSOBNO

Operirati valja znanjem

p

rosječno liječenje u našoj Klinici, govorim o našoj struci, košta oko 5.000 kn zdravstvene ponude budemo prisutni u što širem opsegu.

Konkurirati pak možemo jedino kvalitetom, dobrim radom, cijenom. Jedan neuspjeh može srušiti godine rada i truda na tom planu akreditacije kvalitete. Zato se moramo truditi i posvećivati svakom pojedinom bolesniku.

Za pacijente Što pacijent može dobiti u vašoj klinici, a da je to vrhunske kvalitete?

Trudimo se da bolesnik ovdje dobije pomoć kakvu može dobiti u splitskoj, osječkoj, riječkoj ili zadarskoj bolnici, ali da je ta ovdje bolja nego drugdje.

Znači li to bolje, brže, bezbolnije, preciznije, primjenom bolje tehnologije, suvremenijih tehnoloških dostignuća, s više iskustva i ljudi koji će to napraviti? Naša je vizija otprilike da poduzmemo sve ono što može načiniti i netko drugi, ali da to bude još bolje. Ako vas operira kirurg koji je obavio tisuću takvih operacija, zasigurno je znatno veća i mogućnost da će vaša operacija uspjeti, nego ako vas operira kolega koji ima 200 takvih operacija iza sebe.

To je onaj nemjerljivi dio koji mi pružamo pacijentu i zato nam mnogi bolesnici dolaze, jer imaju povjerenje da će zbog velikog broja bolesnika, a time i iskustva koje imamo, naši neurokirurški zahvati biti uspješniji.

S kojim bolestima se najviše susrećete u Klinici za neurokirurgiju?

Postoji horizontalna poveznica struka Koliko ste interdisciplinarni?

Suradnja s našim neurolozima je izvanredna i povezani smo poput nokta i prsta u šaci jer jedni bez drugih gotovo da ne možemo postojati. Nadovezujemo se na dijagnostiku koju obavljaju kolege neurolozi, a pomažu nam potom u postoperacijskom liječenju bolesnika. Primjerice, epileptološki timovi prof. dr. sc.

Sanje Hajnšek prigodom liječenja tvrdokornih epilepsija

zajedno s nama u operacijskoj dvorani postavljaju elektrode na površinu mozga kojima se mjere električni potencijali.

Naš neuroradiolog prof. dr. sc.

Marko Radoš, primjerice, na svakom indikacijskom sastanku zajedno s nama razmatra različite mogućnosti liječenja neke aneurizme ili krvožilne malformacije.

Takva horizontalna povezanost naših struka je conditio sinequanon i bez nje uopće ne bismo mogli postojati. Stoga

smo inicirali i čekamo da se ta zamisao ostvari, nadamo se vrlo brzo, o osnutku interdisciplinarnog Centra za kliničke neuroznanosti u KBC-u koji bi objedinio sve dijagnostičke i terapijske struke koje se bave središnjim živčanim sustavom.

Takav će centar, nadam se, unaprijediti učinkovitost na područjima rane kvalitetne dijagnostike pojedinih bolesti te razmjenu promišljanja i ostvariti bazu za još uspješniji rad s bolesnicima.

Mi obavljamo kompletan program neurokirurgije i nismo specijalizirani. U Europi je općenito malo ustanova koje su se posvetile užem dijelu neurokirurškog posla, jer neurokirurgija je slojevita i skupa struka do te mjere da se ne isplati posvetiti se samo nekim njezinim segmentima. Stoga mi pokrivamo cijeli raspon djelatnosti: od dječje patologije i razvojnih poremećaja do bolesti kralješnične moždine i mozga, od krvožilnih bolesti do razvojnih anomalija i tumora, sve ono što utječe ili što zahvaća središnji živčani sustav. Znači: mozak i kralješničnu moždinu.

Koliko je iza vas operacija?

Ne znam točno, ali sam primjerice prošle godine obavio

oko 450 neurokirurških zahvata. U Klinici radim od 1978. godine, pa pokušajte izračunati.

To mi nikad nije bilo važno.

Važno je samo do da znam raditi ono što mogu napraviti.

Događa li se, međutim, nešto novo na području neurokirurgije?

Kako da ne! Uvijek. Danas je to svakako primjena novih nadogradnji postojećih tehnoloških razina u smislu da se razvijaju novi sustavi za dijagnostiku i operacijski instrumentarij za minuciozne poštedne zahvate.

No to su samo poboljšanja već postojećih tehnologija. ono što mi očekujemo u budućnosti jesu implementacija nov ih sustava tzv. nanotehnologije, mikroaparature kojima bismo

se mogli služiti u pristupu vrlo kompleksnim i teško dostupnim mozgovnim područjima. Naravno, očekujemo i unapređenje naših spoznaja na razini boljeg poznavanja genske strukture i modaliteta liječenja sada teško liječenih zloćudnih tumora.

U sklopu razvoja tehnoloških poboljšanja, očekujemo primjenu novih tehnologija, odnosno informatičkih sustava u neurokirurgiji. Mi smo inače tehnološki vrlo ovisna struka. Mozak je vrlo kompliciran i zahtjevan organ, pa smo Bogu zahvalni kad se ponudi neki novi uređaj koji olakšava pacijentu i pomaže kirurgu. Stoga smo vrlo otvoreni prema primjeni svega što je najnovije u medicini.

Zašto ste vi odabrali upravo neurokirurgiju?

Već u Zavodu za anatomiju gdje sam godinama radio kao student, de monstrator i asistent do 1978. godine, zavolio sam „središnji živčani sustav“.

To mi je bilo intrigantno područje jer je to i danas terra incognita u mnogim stvarima uz previše neodgovorenih pitanja. Dapače, i dan-danas sve više otvaram takva pitanja. Nikad nisam požalio i opet bih to isto odabrao.

Koje odlike trebaju krasiti vrsnog neurokirurga?

Staloženost, hrabrost, samokritičnost, razuman odnos napram svojih mogućnosti i izazova, a iznad svega racionalnost da se u neurokirurgiji ne operira prstima. Operirati valja znanjem i ispravnim promišljanjem, prosudbom i odlukama. Tu se zapravo prelamaju stvari, donose se krucijalne odluke koje određuju i rezultat, pa i brzinu operacije. Ne spadam u spore kirurge i vrlo brzo operiram, a ponavljam: tu brzinu dobivate ispravnim odlukama, a ne brzim reakcijama prstiju i mišića, jer vjerojatno bržu reakciju od nas ima čimpanza, ali ona ne bi mogla donositi odluke. Tako sam vam pokušao reći što je moja vizija. No prije svega čovjek koji obavlja određeni posao mora biti sretan što ga radi i mora se naći u njemu.

Ako ga radi preko volje ili za plaću, ne može biti dobar! To je tzv. motivacijska komponenta o kojoj bi trebalo voditi računa kada se govori o tome što bi trebao biti idealan kirurg.

A ljubav prema Hajduku?

To je pitanje posebna tema. Ja sam Splićanin i volim Hajduk. Hajduk živi vječno!

IZDVOJENO U Münchenu obavljaju približno jednak broj operacija, a imaju zaposleno 50 % više liječnika

Razina medicinske skrbi u Hrvatskoj je vrlo dobra Pati li Klinika za neurokirurgiju od sindroma nedostatka liječničkog kadra?

Objektivno, naši kolege u Münchenu obavljaju približno jednak broj operacija, a imaju zaposleno gotovo 50 posto više liječnika. Domećem da naši liječnici uopće nisu dostatno plaćeni za golemu razinu rada i angažmana koji posvećuju bolesnicima. Stoga mislim

da je, napose radi budućnosti struke, važno poticati mlade ljude na daljnje usavršavanje, makar njihov interes nije prevelik, jer su gotovo sve struke izvanredno teške.

Jeste li kao liječnik takvog ugleda zadovoljni zdravstvenim uslugama u Hrvatskoj?

Pitanje je što želite procijeniti. Ako gledate to na kompleksu konvoj kao zbroj

brodova koji plove brzinom kao najsporiji brod u konvoju, reći ćete da je sustav dobar onoliko koliko je dobar njegov najlošiji dio.

No istodobno imate fantastičnih prodora gdje u izoliranim otočnim sredinama mladi liječnici angažirajući telemedicinu i dostupne resurse postižu izvanredne rezultate u razini zaštite ljudi koji su im povjere-

ni. Teško je stoga odlučiti što je pravi kriterij za procjenu odgovara na vaše pitanje. Smatram, međutim, da je današnja razina medicinske skrbi koju naš zdravstveni sustav pruža svojem stanovništvu vrlo dobra unatoč oskudnim raspoloživim sredstvima.

Prosječno liječenje jednog bolesnika u našoj Klinici, podatke imam za našu struku,

košta oko pet tisuća kuna!

Kako će se, prema vašem sudu, odraziti na fluktuaciju naših liječnika i medicinskih sestara ulazak Hrvatske u EP? Smatram da, nažalost, postoji mogućnost vidnog odljeva vrlo kvalitetnih mladih ljudi iz medicinskih struka bilo da su to liječnici, medicinske sestre, radiološki tehničari ili druge zdravstvene struke. U nas je

izobrazba tih ljudi kvalitetna te su spremni i sposobni natjecati se za posao bilo gdje u europskim zemljama.

Uvjeren sam pak da naše Ministarstvo zdravlja već osmišljava stimulacijske mjere i poticajne postupke kako bi te ljude ovdje zadržalo, povećalo interes za struku i kompenziralo manjak kadrova u zdravstvu koji već postoji.

8

Aktualno

6. ožujka 2012., br. 407

DOZNAJEMO Pokrenuta inicijativa za izdvajanje Poljanca i

OTKRIVAMO Niz promjena u županiji

Bilo je svega: cijepanja, pripajanja pa i grešaka!

Poljanec p Martija

naselja u pojedinoj općini.

- Zbog ovih razloga, koji su bili prisutni i u ostalim

Z

akon se 27 puta mijenjao, a sada je na snazi onaj iz 2006. godine

TREBA LI SE POLJANEC IZDVOJITI IZ

županijama, za napomenuti je da se Zakon 27 puta mijenjao, dopunjavao, donosio se novi ili su izvršeni ispravci. Sada je na snazi Zakon iz 2006. godine otkrivaju u Varaždinskoj županiji.

NEDOSTACI

PANORAMIO.COM

- Varaždinska županija je od prvog područnog ustrojstva 1992. godine, temeljeno na Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, imala 27 jedinica lokalne samouprave.

Danas ima 28 jedinica i to 6 gradova i 22 općine, a područje je doživjelo niz promjena – izvijestili su iz Varaždinske županije.

Promjene su bile posljedica promjena izvan županije i unutar područja gradova i općina, novih razgraničenja, formiranja novih općina ili naselja, ali i zakonskih grešaka u evidentiranju

UMENTI NOVI DOK platiti troće morati i n ča n a lj Po e dokušak izmjen menata.

EZ VEĆI PRIR raPrirez u G u g re b d du Lu u a , o st o je 8 p rtijanec 5 općini Ma posto.

Marijan Horvat aktualni načelnik Martijanca

Fotez Breg i Gornja Voća bili su krivo evidentirani

SVE IZMJENE TERITORIJA OD JEDNE OPĆINE NASTALE DVIJE 1. Mali Bukovec i Veliki Bukovec: od nekadašnje općine Mali Bukovec formirane su dvije općine.

PROMJENE IZVAN ŽUPANIJE 1. Segovina: naselje je 1997. pripalo gradu Ludbregu. Do tada je pripadalo općini Rasinja u Koprivničko-križevačkoj županiji.

2. Sudovec: naselje je 1997. pripalo gradu Novom Marofu. Do tada je pripadalo općini Sveti Petar Orehovec u Koprivničkokriževačkoj županiji.

3. Ljubelj Kalnički: naselje je 1994. pripalo općini Ljubeščica.

Do tada je pripadalo općini Sveti Petar Orehovec u Koprivničko-križevačkoj županiji.

PROMJENE UNUTAR GRADA I OPĆINA 1. Viletinec: naselje 1999. pripalo gradu Lepoglavi. Do tada je pripadalo općini Bednja.

2. Sveti Josip: novo naselje formirano 1999. nakon izdvajanja dijela naselja Viletinec. Ostalo je u općini Bednja.

3. Zelendvor: novo naselje formirano izdvajanjem dijela naselja Petrijanec. Ostalo je u općini Petrijanec.

PROMJENE ZBOG GREŠAKA 1. Donje Vratno: naselje u prvom Zakonu o područjima bilo evidentirano samo u općini Vinica, sada je jedan dio evidentiran i u općini Petrijanec gdje i pripada te mu je i promijenjen naziv, umjesto Vratna Donjeg u Donje Vratno.

2. Fotez Breg i Gornja Voća: naselja koja su u prvom Zakonu evidentirana u općini Klenovnik, sada su evidentirana u općini Donja Voća, kojoj i pripadaju.

Izvor: Varaždinska županija

“

Apsolutno sam protiv izdvajanja Poljanca iz općine Martijanec.”

PRE Vrtić u G U Ludbr bili d

J Je li inicijativa stvarna želja mještana Poljanca ili plod političkih igara? Dvije oštro suprotstavljene strane na to pitanje daju potpuno različite odgovore. Tko je u pravu, odlučuju isključivo mještani Poljanca Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Mještanima Poljanca uskoro će biti postavljeno jednostavno pitanje: “Podržavate li prijedlog za izdvajanje naselja Poljanec iz sastava Općine Martijanec i pripajanje Gradu Ludbregu?”.

Pljušte optužbe Vijeće Mjesnog odbora tog naselja donijelo je odluku o pokretanju inicijative za izdvajanje tog naselja sa 700-tinjak stanovnika, što je podržao Zbor građana naselja Poljanec krajem veljače.

Neposredni povod za takvu inicijativu bila je odluka o promjeni upisnog područja Osnovne škole Martijanec.

Od nove školske godine toj školi pripadaju i djeca iz Poljanca, koja su dosad spadala pod Osnovnu školu Ludbreg.

No je li ova inicijativa stvarna želja mještana Poljanca ili samo plod političkih igara?

Dvije oštro suprotstavljene strane na to pitanje daju potpuno različite odgovore.

O inicijativi za izdvajanje ovog naselja javnost je prvi izvijestio Franjo Golubić, bivši načelnik Općine Martijanec, sada općinski vijećnik HSS-a.

- Odluka o izmjeni upisnog područja bila je kap koja je prelila čašu mještana Poljanca. Donesena je bez da se o tome obavijestilo Poljančane i članove Općin-

skog vijeća. No to nije jedini razlog. Aktualno vodstvo Općine Martijanec nejednako tretira mjesne odbore, a

o

dluka o izmjeni upisnog područja bila je kap koja je prelila čašu mještana novac se ne dodijeljuje po potrebama, nego po podobnosti. Mislili su da ćemo o svemu tome šutjeti, ali su se prevarili. Stoga podržavam inicijativu mještana Poljanca za izdvajanjem iz Općine – navodi Golubić.

Aktualni načelnik Marijan Horvat (HNS), koji je protiv

izdvajanja, demantira njegove navode.

- Inicijativa za promjenu upisnog područja OŠ Martijanec pokrenuta je još u lipnju 2009. godine, prije nego sam preuzeo dužnost načelnika. Gospodin Golubić je prešutio da i sada neka djeca iz Poljanca idu u školu u Martijanec. Konačno, ne vidim u čemu je problem ako roditelj po vlastitoj želji može upisati svoje dijete i u Ludbreg i u Martijanec, pri čemu u oba slučaja ima osigurani besplatni autobusni prijevoz – ističe Horvat.

Tko radi razdor?

Navodi da se kao načelnik svim silama trudi da Općina normalno funkcionira nakon

IZDVOJENO Postupak izdvajanja naselja nije nimalo jednostavan

Konačna odluka donosi se u Saboru Izdvajanje naselja iz jedne jedinice lokalne samouprave i pripajanje drugoj nije nimalo jednostavno. Da bi postupak izdvajanja naselja uopće bio pokrenut, inicijativu mora podržati jedna trećina birača iz Poljanca. S obzirom na to da to naselje ima oko 700 stanovnika, pokretači moraju prikupiti oko 230 potpisa.

- Nakon što se o inicijativi pozitivno izjasni najmanje jedna trećina upisanih birača, Vijeće MO-a Poljanec će o inicijativi zatražiti pisano očitovanje Grada Ludbrega, Općinskog vijeća Općine Martijanec i Skupštine Varaždinske županije – izvijestio je Marijan Horvatić, član Vijeća MO-a.

Nakon očitovanja Općinskog vijeća Martijanca, Grada Ludbrega i Županijske skupštine, mišljenje mora dati i Vlada Republike Hrvatske.

Na kraju odluku o izdvajanju donose zastupnici u Saboru budući da se radi toga mora mijenjati Zakon o područjima županija, gradova i općina u RH.

Aktualno

6. ožujka 2012., br. 407

iz općine Martijanec i pripajanje Ludbregu

protiv anca

9

OŠ MARTIJANEC Promjena upisnog područja

Razlog izmjena: isti broj djece po razredu

Z MARTIJANCA?

EDNOSTI JEFTINIJI VRTIĆ u Ludbregu je jeftiniji, jer Grad daje više subvencije.

J Izmjenu mreže škola predlaže osnivač, u ovom slučaju

KULTURNI SADRŽAJI

Županija, izrađuje nadležno ministarstvo, a donosi Vlada

Roditelji djecu mogu upisati u školu u koju žele, ističe ravnateljica Sonja Huzjak

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

regu bi kulturni sadržaji dostupni po povoljnijim uvjetima.

Franjo Golubić

“

bivši načelnik Martijanca

Apsolutno podržavam izdvajanje Poljanca iz općine Martijanec.”

DVOJBE

“Za” i “protiv” inicijative

!

- Ne možeš selo fizički premjestiti, nego svaki čovjek ide tamo kamo hoće – ističe načelnik općine Marijan Horvat.

Kaže da se općina formira kao cjelina. - Ljudi iz Poljanca dolaze u crkvu u Martijanec, neki na željezničku stanicu idu u Martijanec, neki u Ludbreg, neka djeca polaze OŠ Ludbreg, neka OŠ Martijanec. Dakle, ljudi sami odlučuju bez obzira na to kojoj jedinici lokalne samouprave pripadali. Odluka o izdvajanju donijela bi niz troškova, za Općinu, za Grad Ludbreg, kao i za same mještane Poljanca. Primjerice, i Općina i Grad bi morali mijenjati svoje prostorne planove, a mještani dokumente. Osim toga, Martijanec ima prirez 5 posto, a Ludbreg 8

što ju je preuzeo o Golubića, a tvrdi da je inicijativa o izdvajanju Poljanca isključivo politički motivirana. - Već je unesen razdor među ljude, a još je gore to što se u političke svrhe koriste djeca. To je odurno, gnjusno i najgore moguće u politici – ustvrdio je Horvat.

Slično navodi i predsjednik Vijeća MO-a Poljanec Renato Jagić. On je protiv izdvajanja, a osobno nije prisustvovao sjednici Vijeća MO-a, a ni Zboru građana prilikom glasovanja o inicijativi.

- I sjednica i Zbor građana sazvani su meni iza leđa.

Moram otvoreno reći da se ovdje radi samo o tome da gospodin Golubić zajedno s istomišljenicima iz Poljanca

posto – navodi Horvat.

Za razliku od njega, Franjo Golubić ističe da su mještani Poljanca bili nezadovoljni još 90-ih godina prošlog stoljeća prilikom formiranja općina i gradova.

- I tada sam obnašao dužnost načelnika pa mogu reći da Poljančani nisu bili zadovoljni što je njihovo naselje pripalo općini Martijanec, a nalaze se neposredno uz grad Ludbreg – kaže Golubić.

Kao prednosti pripajanja gradu Ludbregu navodi činjenicu da ta jedinica lokalne samouprave s većim iznosom sufinancira boravak djece u vrtićima, a taj grad nudi i različite kulturne sadržaje koji bi Poljančanima postali pristupačniji.

koristi ovu inicijativu za političku promidžbu uoči sljedećih lokalnih izbora. Cijelo selo ne može predstavljati 70 ljudi. Isto tako, Golubić raznoraznim optužbama zapravo pokušava prikriti

p

ovod za inicijativu za izdvajanje je odluka da djeca iz Poljanca idu u školu u Martijanec sve ono što se događalo za vrijeme njegovog mandata. Samo jedna od spornih stvari je to što su nestali zapisnici iz svih 10 mjesnih odbora – ustvrdio je Jagić.

Suprotno tome, član Vijeća MO-a Poljanec Marijan Horvatić, koji je predsjedavao Zborom građana, ističe da nezadovoljstvo mještana Poljanca nema nikakvu političku pozadinu.

- Nezadovoljstvo je prije svega potaknuto nepromišljenom i brzopletom promjenom upisnog područja za školsku djecu iz Poljanca, a bez pribavljanja prethodnog mišljenja mještana Poljanca. Stoga svatko tko je u tome sudjelovao, treba preuzeti svoj dio odgovornosti i predložiti ispravljanje učinjene nepravde – ističe.

Tko je u pravu? Jedini koji mogu odlučiti o tome, kao i o izdvajanju iz Martijanca, mještani su Poljanca.

Prema odluci resornog ministarstva, Varaždinske županije i Ureda državne uprave, od nove školske godine upisno područje OŠ Martijanec obuhvaća i učenike 1. razreda naselja Poljanec. Bivši načelnik Martijanca Franjo Golubić tvrdi da je ta odluka donesena u tajnosti i suprotno zakonu.

NOVO UPISNO PODRUČJE Ujednačavanje broja učenika po razredima je u siječnju 2010. zatražilo ministarstvo, navodi ravnateljica.

15

učenika u prosjeku sjedi u razredima u OŠ Martijanec, a više od 20 u OŠ Ludbreg. Promjenom upisnog područja obje škole bi imale podjednaki broj učenika.

4,5

kilometara je udaljenost do OŠ Ludbreg i do OŠ Martijanec. Prijevoz je besplatan do obje škole.

još u siječnju 2010. godine, dakle prije dvije godine, zaRavnateljica OŠ Martija- tražilo resorno ministarstvo, nec Sonja Huzjak, među- a odluka je donesena lani. tim, pojašnjava da odluka Naime, u našoj školi u razrenije donesena ni u kakvoj du je po 15-ak učenika, a u OŠ Ludbreg više od 20. tajnosti. - IzmjePromjenom upisnog nu mreže škou područja obje škole la predlaže u j l imale bi podjednaki osnivač, u nase o broj učenika u raovom sluec p n a j l o čaju VaP pet zredima s obzirom e j i j i c na to da je po geraždinska a gener 10 neraciji iz Poljanca županija, o d do 10 učenika izrađuje a – pet pojašnjava. nadležno učenik ministarstvo, a donosi Vlada. GlavNema prisile ni razlog izmjene Mreže Napominje, međutim, da škola bilo je ujednačavanje roditelje iz Poljanca nitko ne broja učenika po razredima prisiljava da svoju djecu u 1. sukladno Državnom peda- razred upišu u OŠ Martijanec. goškom standardu. To je - Oni svoje dijete mogu upi-

Bez tajni

sati u OŠ Ludbreg, a jedino što trebaju jest podnijeti zahtjev koji će im sigurno biti odobren. Riječ je o prijelaznom razdoblju tako da će djeca imati besplatan prijevoz do obje škole, jer je udaljenost u oba slučaja 4,5 kilometara – ističe ravnateljica.

No Golubić navodi da će tako biti samo privremeno, a uz to, primjerice, roditelji koji žele da im i drugo dijete pohađa OŠ Ludbreg, sada moraju nositi zahtjev u tu školu, što dosad nije bio slučaj. Upozorava i da odluka donosi niz problema za roditelje: razdvajanje djece u dvije škole, ali i različito vrijeme odlaska i dolaska djece u školu i iz škole, različito buđenje djece zbog različitog vremena polaska autobusa...

OPĆINSKO VIJEĆE Politički odnosi iznimno složeni i burni

HNS s HDZ-om, SDP uz HSS! Kad su u pitanju politički odnosi, u Općinskom vijeću Općine Martijanec je iznimno složeno i burno. Načelnik Marijan Horvat je iz HNS-a, a u Općinskom vijeću u većini slučajeva nema većinu.

U Vijeću od ukupno 13 vijećnika HNS, HSS i SDP imaju po tri vijećnika, HDZ ima dva, HSU jednog, a tu je i jedan nezavisni vijećnik. Međutim, Kukuriku koalicija u Martijancu ne postoji: SDP-ovi vijećni-

ci su uz HSS-ove, a HNS-ovi i HSU-ov uz HDZ-ove. “Jezičac na vagi” je nezavisni vijećnik koji je u Općinsko vijeće ušao kao HNS-ovac. Međutim, isključen je iz te stranke, nakon čega, što bi se i očekivalo, podršku daje vijećnicima HSS-a i SDP-a. Zahvaljujući tome, upravo šest vijećnika te dvije stranke uglavnom imaju “tijesnu” većinu, dok je šest vijećnika iz HNS-a, HDZ-a i HSU-a u oporbi.

10 Život

6. ožujka 2012., br. 407

Vatrogasci spašavaju i svinje u požaru, mačke na visokom drveću, ali i labudove u smrznutoj vodi

DOZNAJEMO Vatrogasci su spremni na sve - od trčanja za mačkama do opasnih eksplozija

Spašavaju mačke, ali i zaleđene labudove!

J Izlažu se opasnostima i vatrenim stihijama. No u opisu posla nalaze im se i zaista neobične akcije u kojima su životinje glavni akteri

Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Sa šmrkom ili s ljestvama – vatrogasci koji skidaju mačke s drveća postali su glavna tema u posljednje vrijeme i jedna od najneobičnijih intervencija kojoj se svi čude. I dok se mnogi samo nasmiju na spomen takvih čudnih akcija, neki se slažu s time kako su varaždinski “vatreni dečki” pravi heroji koji svaki posao obave do kraja – od trčanja za mačkama do hvatanja u koštac s opasnim eksplozijama.

Imamo dosta tih neobičnih akcija, a mačke su uvijek glavni akteri jer su nestašne. Ljudi se čude tome i smiju, no vlasnici su vezani na svoje kućne ljubimce i nikada nismo odbili to.

Nama je to dio posla i odradimo ga kao i sve drugo – rekao je Ivica Labaš, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe.

Osvrnuo se na nedavno spašavanje mačke s bora u centru Varaždina i sličnoj akciji u Splitu kada su se splitski vatrogasci poslužili drugačijim trikom – s nekoliko metara visine skinuli je šmrkom! - Bila je to čudna intervencija. Digli su sve službe na noge, a na kraju je šmrkom bacili dolje. Neshvatljivo mi je to – dodao je. Zato varaždinski kolege s obavljanjem takvih poslova nemaju problema.

Kolači u zahvalu Desetak puta godišnje – prosjek je izlazaka na intervenciju kako bi se spašavali kućni ljubimci. I tome, isto kao i teškim situacijama, pristupe profesionalno s punom opremom.

Trošak je velik, ukoliko akcija kratko traje - oko tisuću kuna, no nekoga time usreće. - Zna se desiti da vlasnici na kraju nose poklone, pisma, kolače... Jedna

je od vlasnica u ranim jutarnjim satima vatrogascima koji su joj spasili mačku donijela friško ispečene kolače – ispričao nam je jednu od anegdota Labaš.

Na popisu intervencija koje se baš ne mogu dovesti u vezu s gašenjem požara nalazi se i spašavanje drugih životinja – od zaleđenih labudova do svinja u vatri.

- Imali smo i akciju spašavanja labudova koji su se našli u zaleđenom jezeru budući da imamo specijalnu opremu za te uvjete. Isto tako spašavamo i sve životinje koje se nalaze u vatri, od krava do pilića. Znalo se desiti da smo čak i košnice s pčelama spašavali od vatre – rekao je Labaš.

Osim mačaka, s drveta su spašavali i ljude. Jedne takve situacije od prije dvadesetak godina prisjetio se Labaš. Spašavali smo čovjeka koji se

Izvlačenje unesrećenih je najteže Akcije u kojima ljestvama spašavaju mačke za vatrogasce su samo rutina koju zasjene puno stresnije intervencije. Zvuči banalno, no posljedice su dugoročne. - Sve te se to dotiče i nakupe se stresne situacije.

Sam poziv na uzbunu često zna biti stresan jer ne znaš što te čeka – rekao je Labaš.

Vjerojatno većini najteže pada izvlačenje unesrećenih nakon prometnih nepopeo na topolu. Sve snage su onda izašle na teren.

Nije lako Lako je smijati se banalnim akcijama, no na listi poslova koje 55 varaždinskih vatrogasaca obavlja svakodenvno

sreća. - Prometne nesreće su najstresnije. Teško ozlijeđene i priklještene osobe izvlačimo iz automobila i nije to lako. Znalo se desiti da poznaješ tu osobu koju spašavaš – dodao je Labaš.

Gledati takve prizore nije nimalo lako. Osim toga, tu je i izvlačenje utopljenika, za što su također osposobljeni. - Treba se znati nositi s time – zaključio je Labaš. nalaze se i opasni zadaci. - Najteže je kada se radi o opasnim tvarima, otrovima, kemikalijama... Svemu što je nepoznato.

Ne znaš u tim situacijama kako zaštititi ljude, ne postoji rutina i postoji, naravno, strah od nepoznatog – pojasnio je

I. Labaš, zapovjednik JVP-a

Labaš. U takvim situacijama, koje se na sreću događaju rijetko, susreću se s velikim opasnostima. No sve to oni naprave bez problema. Uvijek u sjeni rješavaju sve probleme, ne hvale se svojim podvizima i brinu se o životima građana.

DOZNAJEMO Ljudska okrutnost nema kraja. Osim otrovima, kućne ljubimce ubijaju i puškama

Zračnom puškom ubili mačku. Neće saznati tko...

Ljudska okrutnost nema kraja - naučila je to na teži način i jedna ogorčena čitateljica (podaci poznati redakciji).

Proteklog tjedna nepoznata joj je osoba ubila mačku. Moj mačak, ljubimac star 1,5 godina, uginuo je u subotu od posljedica rane iz zračne puške - požalila se čitateljica u pismu. Počinitelj je, naravno, nepoznat. Nesreća se dogodila najvjerojatnije u utorak. Iako

ga je vlasnica liječila, pomoći mu nije bilo. Tako su priče o okrutnom ubijanju nečijih kućnih ljubimaca dobile epilog.

- U mjestu u kojem stanujem nema mačaka lutalica. Većina susjeda ima pse ili mačke, tako da je svaka životinja “nečija” napisala je u pismu te dodala: “Svjesna sam svoje odgovornosti da moram kontrolirati kuda se kreću moje životinje, što je dosta teško s mačkama,

no isto tako i da postoje ljudi koji ih mrze i gaje čak patološke osjećaje.” No, trebaju li se zaista vlasnici životinja osjećati krivima? - Iskreno, ne zanima me tko je pucao iz zračne puške na mojeg mačka, da li je ta osoba to učinila iz zabave ili su toj osobi mačke učinile nešto loše.

Samo želim skrenuti pažnju na to da je patnja životinje stvarna i da iza svakog ljubimca postoji vlasnik koji voli svog ljubimca

i pati kad mu se nešto dogodi - napisala je čitateljica u svom pismu.

Nažalost, apeli ogorčenih vlasnika su česti, a problem ostaje isti. Osim što je popularno trovanje na koje su se žalili brojni vlasnici iz samog centra Varaždina, ima onih koji posežu za puškama. Krivci uvijek na kraju ostanu nekažnjeni i nitko im, izgleda, ne može stati na kraj.

Život 11

6. ožujka 2012., br. 407

USPJEH Prvu hrvatsku haljinu za Hollywood dizajnirala Ksenija Vrbanić

Iz Međimurja za Oscara J Trebalo joj je 27 godina rada da dođe do oskarovske haljine

DOBAR PAR Glazbena diva i Međimurka

I Josipa Lisac uživa u suradnji sa Ksenijom

Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

ja zaboravim. Kombinira vrlo stare modele s novima, prerađuje ih i slično, pa često i mene iznenadi – kaže Ksenija. - Kada kreiram za nju, poštujem njezine želje, ali pokušavam to pr ilagoditi mogućnostima i, naravno, ubacujem neke

Za dizajnericu Kseniju Vrbanić iz Čakovca prošli je mjesec bio jedan od najuzbudljivijih u njezinoj 27-godišnjoj karijeri.

Naime, poznata scenografkinja Harry Pottera, Nothing Hilla i brojnih drugih blockbustera, Stephanie McMillan, nosila je kreaciju iz aktualne XD Xenia design kolekcije na nedavno održanim BAFTA nagradama i, još važnije – na Oscaru! Za tu prigodu joj je kreirana posebna haljina u kojoj se ova svjetski poznata scenografkinja prošetala crvenim tepihom.

k

ada izađe nova kolekcija, Josipa prva bira modele koji joj se sviđaju svoje intervencije – ispričala je. Kada pak izađe nova kolekcija, Josipa prva bira modele koji joj se sviđaju kako bi ih mogla kupiti i prije nego što su u trgovini. - Ona je baš kao veliki „buyer“– kaže Ksenija.

Najvažnija je haljina!

- Jako nam je žao što ipak njezin film nije odnio pobjedu, pa da vidimo našu haljinu na

www.josipalisac.com

- To je izuzetno talentirana i nadarena osoba. Meni je uvijek suradnja s njom izrazito uzbudljiva i uživam u tome. Osobno mislim da je ona danas najveći modni dizajner u Hrvatskoj – rekla je glazbena diva Josipa Lisac o Kseniji Vrbanić u jednom intervjuu kada su je pitali tko je zadužen za njezin osebujni stil. Inače, Josipa je poznata po svojoj ekstravagantnoj odjeći kojom uvijek oduševljava.

Manje je poznato to da je kreatorica te odjeće već godinama upravo Ksenija Vrbanić, čiju odjeću Josipa nosi kako na sceni, tako i privatno. - Kreirati za Josipu je zahtjevno, ali ona je vrlo inventivna pa i sama često slaže jedinstvene kombinacije od starih modela koje

k

ada poznati nose njihovu odjeću, to je jako dobra referenca glavnoj oskarovskoj pozornici.

E, to bi bilo nešto! – rekla nam je Ksenija Vrbanić. Ipak, iako nije bila na glavnoj pozornici, velika je stvar imati prvu hrvatsku haljinu na ovoj prestižnoj dodjeli nagrada, gdje su upravo toalete poznatih u prvom planu.

- To je zaista veliki uspjeh i jako dobra referenca za dizajnera. Trebalo je 27 godina rada da dođem do svoje prve oskarovske haljine – kaže Ksenija koja se sada sa svojim suradnicima zna našaliti i reći: „Napokon smo uspjeli!“.

Bila je oduševljena - Kreirati za Josipu je zahtjevno - kaže Ksenija

- Zovu me brojni predstavnici medija od svugdje, jedino iz Međimurja nitko – kroz smijeh kaže ova simpatična dizajne-

Ksenija Vrbanić i oskarovska haljina

rica.

Inače, Stephanie je novu kolekciju vidjela na sajmu PURE u Londonu i bila je oduševljena. Što se tiče haljine, ona je na dodjeli Oscara mislila imati isti dizajn kao i na BAFTA nagradama, samo drugu boju, no Ksenija Vrbanić nije željela pristati na to te joj je rekla kako će joj napraviti nešto

posebno. Pa ipak je to crveni tepih nagrade Oscar! - Nisam bila uopće svjesna kakva je ona faca jer kad nam je to rekao buyer kod kojeg ona i inače već dugo kupuje XD, mislila sam - jedna od mnogih... Ali kad smo u Londonu shvatili da svi znaju za nju i što je sve radila, bilo mi je jako drago što smo dio toga – zadovoljna

je Ksenija. I tako se zahvaljujući Stephanie McMillan prvi put u povijesti oskarovskim crvenim tepihom prošetala i haljina s hrvatskim potpisom.

MODNI SVIJET Okrutan je prema svima i traži maksimalan angažman

Uspješan dizajn: onaj koji se prodaje U svijetu mode uspjeh se mjeri brojem prodanih komada odjeće. Tako barem misli dizajnerica Ksenija Vrbanić koja smatra da odjeća u prvom redu treba biti funkcionalna i nosiva. – Jedini dobar dizajn je onaj koji se prodaje, a sve ostalo može ići u galeriju slika – kaže Ksenija koju nikakva kritika ne može pogoditi. Jer, kako kaže, ona

je sama sebi najveći kritičar.

– Nisam nikada u Hrvatskoj doživjela neke strašne kritike, ali znalo nam se desiti da ne prodamo iz kolekcije niti jedan jedini komad. E, to je najveća kritika! – smatra Ksenija te dodaje kako treba i to doživjeti. – Možda bi kritika i bilo, ali tu se nitko ne želi nikome zamjer iti – smatra. Objaš-

njava kako joj je svaka nova kolekcija novi početak. – Dva puta godišnje idem apsolutno ispočetka i zato mi se čini kao da živim u stalnom stresu i pod adrenalinskim šokovima. Kako radimo kolekcije za godinu unaprijed, ponekad niti ne znam koja je godina. Sve mi se izmiješa – ispričala je Ksenija.

No za odmor mjesta nema jer

modni svijet traži maksimalan angažman, kreativnost i inspiraciju koje nikada ne smije ponestati. – Treba znati stalno plesati i održavati ravnotežu na nekakvoj žici s koje ćeš ili pasti ili poletjeti – opisala je Ksenija.

– Modni svijet je okrutan, okrutan prema svima i treba biti otporan na kritike i samo ići dalje – zaključila je Ksenija.

Odjeća mora biti funkcionalna i nosiva

12 Život

6. ožujka 2012., br. 407

OTKRIVAMO Dosjetljivi smanjili račune, a nisu prešli na etažno

GRAD

Kome će pomoći i kako?

S obzirom na to da je varaždinski gradonačelnik Goran Habuš najavio da će Grad subvencionirati kamate na kredite za uvođenje etažnog grijanja u stanove u zgradama koje se griju putem kotlovnica, pokušali smo doznati o kojim mjerama će biti riječ. No na upit, koji smo u Grad poslali još prije dva tjedna, do ponedjeljka nismo dobili nikakav odgovor.

Pitali smo u kojem postotku bi Grad sufinancirao kamate na kredite te mogu li na sufinanciranje računati svi građani koji prelaze na etažno grijanje ili će biti određeni kriteriji kao što su socijalni status, mjesečna primanja i slično. Zanimalo nas je i priprema li Grad Varaždin još koju mjeru kojom bi građanima koji se griju putem kotlovnica olakšao prelazak na etažno grijanje.

No zamolili smo da nam u Gradu odgovore i na to što će biti s građanima koji su već prešli na etažno grijanje i sami sve platili, hoće li se i njima nekako pomoći.

Isto tako, pitali smo što je s građanima u privatnim kućama koji su sami kupili potrebne uređaje i opremu za grijanje, a zastarjeli su i nužno ih je zamijeniti novima, ili tek žele uvesti grijanje na plin, razmatra li Grad mogućnost da i njima na neki način pomogne.

Nadamo se da ćemo odgovore dobiti i objaviti ih u jednom od sljedećih brojeva našeg tjednika.

Plombirao radijatore i uštedio 1.000 kuna!

J Zahtjev za privremeno isključenje grijanja dao još u rujnu, a grijao se na struju Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Ova sezona grijanja je pri kraju. No u velikom broju stambenih a zgrada koje se Ušted griju putem 00 0 .

1 d o kotlovnica ou m naveliko na sa čun u k traju pr iu. Ra preme za siječnj ju 500 novu sezonu za stru a gr ijanja, do kun koje žele prijeći na etažno grijanje i na taj način smanjiti svoje račune.

Pomozi sam sebi Vlasnici stanova pr itom čekaju hoće li im u pomoć priskočiti Grad Varaždin buduć i da je gradonačelnik Goran Habuš nedavno najavio mogućnost subvencioniranja kamata na kredite podignute za uvođenje etažnog grijanja iz gradskog proračuna.

No više informacija o tome, kao i o eventualnim drugim mjerama, iz Grada Varaždina do ponedjeljka nismo uspjeli dobiti.

I dok se konkretna odluka još čeka, doznajemo da su vlasnici nekih stanova koji se griju putem kotlovnica uspjeli za čak dvije trećine smanjiti račune za grijanje, a nisu prešli na etažno grijanje. Kako?

- Još u rujnu prošle godine, prije početka sezone grijanja, odlučio sam privremeno isključiti grijanje u svojem stanu. Čuo sam za takve primjere pa sam se i ja obratio Grijanju, odnosnu Termoplinu radi plombiranja radijatora. Dao sam zahtjev, stigli su djelatnici Termoplina i zatvorili ventile na radijatorima za 15-ak mi-

Koliko je stanara plombiralo radijatore? - Uobičajeni broj – šturo su odgovorili iz Grijanja

Kako privremeno isključiti grijanje?

Je li ove sezone grijanja u tvrtku Grijanje Varaždin stigao veći broj zahtjeva vlasnika stanova za plombiranje radijatora? Na to pitanje iz Grijanja smo dobili šturi odgovor.

- Primili smo uobičajen broj zahtjeva za privremeno isključenje grijanja u stanovima – naveo je direktor Tomislav Benčić u pisanom odgovoru. nuta – navodi vlasnik stana iz Varaždina (podaci poznati redakciji).

Kaže da se na privremeno isključenje grijanja odlučio isključivo zbog smanjenja računa. - U siječnju prošle, prije poskupljenja toplinske energije, račun za grijanje premašio je 1.000 kuna. Nisam želio plaćati još više račune. Sada sam se grijao putem uljnog radijatora na struju, a

Koji je to “uobičajeni broj”, Benčić nije naveo. Ništa opširniji odgovor nismo dobili ni na pitanja što je potrošač dužan učiniti da bi mu se plombirao radijator te je li to moguće u svim zgradama. Zahtjev predaje predstavnik stanara za pojedinog kupca ili kupac uz suglasnost predstavnika stanara – kratko je odgovorio Benčić.

za siječanj ove godine, koji je doista bio jako hladan, račun za električnu energiju bio je 500 kuna. S obzirom na to da čujem da su moji susjedi, koji žive u stanu jednake veličine, Grijanju morali platiti i po 1.500 kuna, ja sam uštedio samo za jedan mjesec 1.000 kuna – ispričao je Varaždinac.

Napominje da Grijanju Varaždin i dalje svaki mjesec plaća za održavanje sustava,

tzv. trošak snage, koji svi vlasnici stanova plaćaju 12 mjeseci u godini, bez obzira grijali se ili ne.

Sad kompliciraju?

Otkriva da on nije jedini koji je plombirao radijatore. - I moja susjeda se na to odučila, a zahtjev je dala u siječnju. No njoj su već počeli komplicirati.

U Grijanju Varaždin su tražili od nje da donese suglasnost

Tomislav Benčić

predstavnika vlasnika stanova u zgradi i još nekakve dokumente. Na kraju je ipak uspjela – ispričao nam je.

Njegova susjeda, kao i on, sljedeći će mjesec ili u svibnju zatražiti da im se ponovno uključe radijatori. A u novoj sezoni grijanja možda više neće ponavljati isti postupak, jer će njihova zgrada tada možda uspjeti prijeći na etažno grijanje.

PRIMJER Čitateljica navodi da su mali računi mogući i uz grijanje putem kotlovnica

77 kvadrata, a račun – 300 kuna!

Za potrošnju i pripremu tople vode dodatne 84 kune

- Odnedavno živim u novom stanu u Ulici Miroslava Krleže 1/a u Varaždinu, gdje se grijemo preko kotlovnica.

S obzirom na brojne priče u medijima o abnormalno velikim računima za grijanje i toplu vodu u stanovima koji se griju na taj način, naravno, i mi smo strepili od velikih računa – navodi čitateljica (podaci poznati redakciji).

Međutim, ističe da je nji-

hovo veliko ali ugodno iznenađenje račun za grijanje za siječanj ove godine iznosio 304 kune i još dodatne 84 kune za potrošnju i pripremu tople vode, što je sveukupno 388 kuna. Doista mali račun, jer je riječ o stanu od 77 četvornih metara.

- Moram spomenuti i to da moja kolegica koja živi u stanu od 80 četvornih metara, a ima etažno centralno grijanje, je

za siječanj imala račun od čak 690 kuna! Pa sad, kako je to moguće? - pita se.

No u stanu u koji se uselila ugrađeni su razdjelnici. - Pri useljenju u stan, najmodavci su nas uputili u tehnologiju funkcioniranja razdjelnika.

Objasnili su nam da plin, odnosno grijanje trebamo gasiti na samom razdjelniku, a ne da gasimo radijatore. Rekli su nam da, ako ćemo samo

ugasiti radijatore, topla će voda i dalje cirkulirati stanom po cijevima i naš razdjelnik će očitavati potrošnju. Ako pak isključimo toplu vodu na razdjelniku, zaista ćemo ugasiti grijanje – navodi čiteljica.

Savjeta su se strogo pridržavali. - Grijanje smo gasili svaki put kada smo izlazili iz stana, a ako nije bilo prehladno, gasili smo i po noći. I to se najbolje vidi – na računu! - zaključila je.

Život 13

6. ožujka 2012., br. 407

IZUMI

1.

2.

3.

4.

Pneumatski zasun Regulator tlaka bez pomoćne energije Regulator diferencijalnog tlaka Cijevni turbulator protoka

- Ovo je moj proizvod i moj izum i nadam se da ću ga uspjeti nekako unovčiti, barem da se počne vraćati što sam uložio - kaže Bezek

DOZNAJEMO Izum Varaždinca Stanka Bezeka dobio međunarodnu zaštitu i patent

Koristio ga i mađarski MOL J Nekada je želio prodati patent za cijevni turbulator, no sada o tome više niti ne razmišlja Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

i prodaja proizvoda jer bi proces patentiranja mogao biti prekinut – priča Bezek koji je 2. rujna prošle godine dobio i međunarodni patent za „cijevni turbulator“.

Varaždinski izumitelj Stanko Bezek (67) prije nekoliko godina izumio je „cijevni turbulator protoka“, a prije nekoliko mjeseci za taj je Jako jednostavno izum dobio i međuIdeju za izum Benarodni patent. – zek je dobio kada a n Procedura nije je 20 09. imao u t i komplicirana, problema s zašt a ali dugo trapuštanjem tor a l u b r je i skupa je jedne tu ada ut e rad s o d – objašnjave r m o e l e ke j Bezek šio oko Bezek koji je tr an e. Pro do sada na zapotro eura blem je bilo štitu ovog doupravo sku35.000 maćeg hrvatskog pljanje nečistoprozvoda potrošio ća u cjevovodima oko 35.000 eura. – Teško i Bezek kaže da bi mu je izdržati financijski sada tada jedan ovakav „cijevjoš i više jer u procesu pa- ni turbulator“ jako dobro tentiranja uopće nije do- došao. – Tada sam počeo zvoljena komercijalizacija razmišljati o uređaju koji

bi mogao pomoći čišćenju nečistoća u cijevima – otkrio je Bezek. A sigurno se pitate: „Što je to uopće cijevni turbulator?“ Pa, evo, odgovor je sljedeći. Cijevni turbulator za protok vode, pare, zraka i agresivnih medija služi za “tjeranje” taloga i nečistoća koji se hvataju za stijenke cjevovoda te se talože u upravljačkim regulacijskim armaturama.

- U pr incipu je to jako jednostavan uređaj. Sve je to stvar fizike - kaže Bezek te dodaje kako takvog proizvoda, s takvim osobinama, nema na tržištu. Istaknuo je i kako je njegov izum korišten na naftnim poljima mađarskog MOL-a, a sada nakon što ga je patentirao, tek slijede pravi pregovori sa zainteresiranim tvrtkama.

Izum koji nitko ne može ukrasti

Brojne nagrade za izum

Treba to unovčiti - Ovo je moj proizvod i moj izum i nadam se da ću ga uspjeti nekako unovčiti, barem da se počne vraćati što sam uložio – kaže Bezek koji je nekada čak razmišljao o prodaji ovog patenta.

- Bilo je vrijeme kada sam mislio da bih prodao turbulator, no sada više uopće ne

Do sada je Stanko Bezek izradio oko 100 cijevnih turbulatora od različitih materijala i različitih veličina. – Sve ovisi o željama kupca i za što će se turbulator koristiti – objašnjava Bezek. Inače, turbulator se može izraditi od čelika, plastike i drugih, skupljih materijala. Zanimljivo je da dizajn nije proporcionalan veličini, odnosno za

svaku se veličinu moraju posebno dizajnirati prolazi za zrak. – Zato mi ga nitko ne može ukrasti – kroz smijeh je ispričao Bezek koji je za svoj izum dobio i brojne nagrade. U svibnju 2009. godine osvojio je srebrno odličje na Svjetskom salonu inovacija u Ženevi. Iste je godine dobio i Zlatnu kunu HGK, kao i oznaku “Izvorno hrvatsko”.

razmišljam o tome jer vidim da ima potencijala – kaže Bezek. Ipak, žao mu je što se domaći proizvodi ipak više ne cijene.

- Ljudi misle da je sve što je proizvedeno vani, pogotovo u Njemačkoj, odmah i kvalitenije, no to nije tako - kaže Bezek, koji ima mnogo ideja i za druge izume, no kaže

kako trenutno za to nema novaca. Inače, njegovo najsvježije inovacijsko rješenje je regulator diferencijalnog tlaka bez pomoćne energije, za koji je također dobio nagradu. Svakako mu želimo sreću u daljnjem radu s porukom da će ljudi s vremenom početi cijeniti i domaću proizvodnju.

ASTRONOMIJA U Lepoglavi osnovano Astronomsko društvo Lepoglava

Promatraju Jupiter, Veneru, Mars...

U Lepoglavi je krajem prošle godine osnovana nova udruga pod nazivom Astronomsko društvo Lepoglava. Društvo okuplja skupinu entuzijasta kojima je cilj približiti svijet astronomije širokom puku.

Iako Društvo trenutno broji tek nekolicinu članova, Lepoglava je njime dobila još jedan jedinstveni društveni sadržaj.

Društvo sada već neko vrijeme

provodi javna astronomska promatranja teleskopima, koja se održavaju na različitim lokalitetima kao i predavanja o astronomiji. Tako je posljednje predavanje Astronomskog društva okupilo dvadesetak zaljubljenika u astronomiju koji su od predsjednika društva Kristijana Šameca slušali o vrstama teleskopa. Prisutni su u teorijskom dijelu subotnje

večeri slušali kako teleskopi prikupljaju svjetlo i stvaraju sliku, a moglo se čuti par riječi i o opremi koja je uz teleskope nužna za potpuni doživljaj kao što su okulari, filtri, dijagonalna zrcala i montaže. Osim što su slušali, prisutni su mogli baciti i pogled kroz teleskop na zanimljivo zimsko nebo na kojem su promatrali Orionove maglice. Gledali su Jupiter,

Mjesec, fazu Venere, galaksiju Andromedu, a na kraju su probali i Mars, ali pošto je bio prenisko, nisu uspjeli vidjeti nikakve detalje na njemu. No bez obzira na to, ova predavanja i promatranje zvijezda u Lepoglavi pun su pogodak. Sljedeće druženje zakazano je za mjesec dana, a organizatori i ovaj put očekuju mnoštvo zaljubljenika u astronomiju.

Orionove maglice na zimskom nebu

14 Čitatelji zovu

6. ožujka 2012., br. 407

Mogu li se za obnovu zgrade dobiti novci iz EU? - pitaju se supružnici Borović

ISTRAŽUJEMO Postoji li mogućnost obnova stambenih zgrada novcem iz Europe?

Može s novcem iz EU, ali...

J Postoji EU fond iz kojeg bi se mogla financirati obnova stambene zgrade u sklopu programa energetske učinkovitosti.

Problem je što se za natječaj mogu kandidirati samo pravne osobe Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Ne zna jug kak’ je na sjeveru! – zaključili su supružnici Borović koji već trideset godina žive u stanu na drugom katu zgrade koja se nalazi u Krležinoj ulici u Varaždinu. Njihov stan nalazi se sa sjeverne strane zgrade i zadnjih desetak godina imaju problema s vlagom.

Ne možemo sami - Sobe smo izolirali, ali u penziji smo, sada više ne možemo financirati veće zahvate u stanu, a ni s vlagom više ne možemo. Slično je i u drugim stanovima sa sjeverne strane. Sad nas opet čeka ličenje kuhinje, ali to nije rješenje.

Nakon 30 godina ova zgrada jednostavno vapi za obnovom - ustvrdili su.

Trenutno je situacija takva da ne znaju što će biti s njihovom pričuvom koju su godinama uplaćivali upravitelju zgrade

Stanoingu, a koja bi se trebala nari bi pak dugoročno mogli i koristiti za takve zahvate. No uštedjeti i do 50 % energije njihovo pitanje glasi: mogu li potrebne za grijanje, navodi se takvi zahvati na zgradama NOVA TV. Da je obnova zgrada mofinancirati iz fondova EU? guća uz pomoć europskih Da je to moguće pofondova, potvrdili su i u tvrđuje prilog Varaždinskoj županiji.

N OVA T V m - Ako uprav itelj o zgradi proble e zgrade predloži u u Rijeci što s e j aj svom planu upravk o j a natječ ljanja zgradom i se obna taj prijaviti projekt energetnavlja gu o e l m k a e n ske učinkovitosti u zahvae, d b o s o smislu nove, enerljujući fizičke ari, nego getski učinkovite sredstan ne fasade, stolarije, terstvima iz v a r p mo i hidroizolacije kroEurope. samo višta, zgrada, odnosno Odluč i li upravitelj se može kandidirati zgrada obnoviti fasadu, a pri tome ne misliti na natječaj koji raspisuje Fond samo na estetiku, već i na za zaštitu okoliša i energetsku poboljšanje energetske učin- učinkovitost ili na fondove EU kovitosti, Europa je to spremna – izvijestili su nas iz županije. nagraditi bespovratnim sredstvima. Takve su fasade nešto Suglasnost stanara skuplje, ali upravo se na razliku Navode kako postoji EU u cijeni od nekih 15 % odnose program Inteligentna energija i ta bespovratna sredstva. Sta- u Europi (IEE) koji je usmjeren

Što se financira iz projekta IEE? EU programom Inteligentna energija u Europi (IEE), koji je usmjeren na razvoj netehnoloških akcija na području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, sufinanciraju se aktivnosti, uz ostalo, i u području Integrirane aktivnosti: poticanje ulaganja u energetiku na lokalnoj razini, energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije u zgradama, na razvoj netehnoloških akcija na području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Međutim, problem je što se na taj natječaj ne mogu prijaviti fizičke osobe, dakle stanari, nego samo pravne: ustanove, jedinice regionalne i lokalne uprave, privatne tvrtke, lokalne i regionalne agencije za energiju, udruge, pa čak i mali te srednji poduzetnici uz uvjet da iz tih sredstava neće ostvariti profit.

Iako zgrada sama po sebi

edukacija na području inteligentne energije. Iz proračuna programa moći će se sufinancirati maksimalno 75 % ukupnih prihvatljivih troškova projekta. Podnositelji zahtjeva moraju imati stabilne i dostatne izvore prihoda kako bi kontinuirano obavljali aktivnosti tijekom razdoblja u kojem se postupak provodi i sudjelovali u njegovu financiranju.

nije ništa od gore navedenog, postoji mogućnost.

- Budući da se fizičke osobe ne mogu prijaviti za financiranje, nego samo pravne, vlasnici stanova moraju imati neku pravnu osobu koja će ih prijaviti u njihovo ime. Oni bi trebali pregovarati s lokalnim vlastima, izravno ili preko tijela zaduženog za održavanje objekata, npr. Stanoing – objasnili su u Varaždinskoj županiji.

No, prije svega toga, vlasnici stanova trebali bi pokazati da

postoji potreba za tim projektom, a predstavnici zgrade trebali bi dobiti potpise od vlasnika koji pokazuju svoju potporu projektu, što u praksi možda i neće biti lako. Ipak, dugoročno gledano, 50 posto uštede na energiji za grijanje, kao što će imati stanari riječke zgrade nakon obnove, nije zanemarivo. Koliko bi to značilo stanarima varaždinske zgrade s početka priče, koja ionako slovi kao “zgrada skupa za život”?

NAJAVE U investicijskom ciklusu do 2015. u planu i provedba projekata energetske učinkovitosti s naglaskom na zgrade

Ne samo EU novac, nego i državni?

Za obnove zgrada moguća i pomoć države

Prvi potpredsjednik Vlade, ministar gospodarstva i bivši varaždinski župan Radimir Čačić, govoreći o investicijskom ciklusu, do 2015. godine predvidio je i provedbu projekta energetske učinkovitosti, u kojem poseban naglasak stavlja na uštede energije u zgradarstvu.

Upravo je u zgradama potencijal za povećanje energetske učinkovitosti

prisutan u svim sektorima potrošnje. Čačićev prioritet je energetska obnova postojećih zgrada i stambenih prostora. Prema pisanju Slobodne Dalmacije, u zgradama se troši oko 40 posto ukupne potrošnje energije, pri čemu čak 80 posto zgrada gubi čak 60 posto energije.

Gubici energije kroz vanjske zidove mogli bi se smanjiti od 50 do čak 94

posto kada bi objekti bili kvalitetno izolirani. Te investicije često su previsoke za građane, a država bi im mogla pomoći subvencioniranjem kamata i povoljnim kreditima.

Razmatra se i mogućnost subvencioniranja takvih projekata preko Fonda za zaštitu okoliša, a postoji i mogućnost natječaja gradova i županija za rekonstrukcije postojećih objekata.

6. o탑ujka 2012., br. 407

Oglas 15

16 Čitatelji zovu

6. ožujka 2012., br. 407

DOZNAJEMO Čitateljici je već dosta okupljanja mladih u kući u kojoj nitko ne živi

Ne mare ili im nitko ne može stati na kraj?

J Mladi se okupljaju i puše već od ranog jutra, prije nastave, ali i nakon škole - upozorila je naša čitateljica Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- U kući u kojoj nitko ne živi, koja se nalazi nedaleko varaždinske IV. osnovne škole Varaždin, okupljaju se neki od učenika iz te škole. Okupljaju se i puše već od ranog jutra, neposredno prije nastave, kao i nakon škole, oko 12, 13 sati - požalila se čitateljica (podaci poznati redakciji) kojoj je već dosta toga, pa je nazvala našu redakciju.

i stati na kraj. Međutim, nije istina da ne želimo vidjeti što se događa – poručila je ravnateljica te gradske osnovne škole Jasmina Dvorski.

Navodi da su u vezi okupljanja učenika u toj kući već nekoliko puta obavijestili policiju i komunalne redare i zatražili da se intervenira.

OLAKO PREKO PROBLEMA Čitateljica koja je nazvala redakciju kaže da su građani zvali i školu i policiju kako bi tome stali na kraj, ali kao da nikoga nije briga što se događa. Smatra da nije red da se samo prelazi preko takvog ponašanja mladih.

Napravili sve

- Zamolili smo i kvartovske policajce da češće obilaze tu lokaciju kako se mladi ne bi tamo okupljali i stvarali Gledaju, a ne vide?

Prema njezinim riječima, nerede. Posljednji put policiji riječ je o kući koja se nalazi u smo se obratili prije nekoliko Ulici Ivana Belostenca u kojoj mjeseci. U školi smo već u nitko ne živi, a okupljanja nekoliko navrata slali i oglasne djece i mladih u njoj traje već knjige u kojima smo učenike molili da pripaze na svoje pogodinama. našanje na putu od kuće - O tome smo obado škole i obratno, vijestili školu i nije a i na roditeljskim policiju kako bi a ne d a n i sastancima smo tome stali na ist ti je d i v govorili o tome kraj, ali kao želimo gađa – i molili roditelje da nikoga do nije briga što što se a navode da razgovaraju gav sa svojom djese događa. opovr teljica IV. com, kao i na saČini mi se da a n v a r tovima razrednika. se olako preOŠ S obzirom na to da lazi preko svega navedena ulica i “kuća” toga. Pa među njima ne pr ipadaju pod prostor su djeca koja idu u peti, šesti razred osnovne škole! Svako škole, naša ustanova nema jutro pored te kuće prolaze drugih mogućnosti utjecanja i nastavnici iz IV. OŠ i sve to na zbivanja na tome mjestu i gledaju, ali kao da ne vide – na navedena događanja. Naša ogorčena je naša čitateljica škola će i dalje kontinuirano koja smatra da nije red da se upozoravati i na ovo, kao i samo prelazi preko takvog na sva druga eventualna neponašanja mladih zbog kojih željena ponašanja učenika, u već dugo vremena nemaju školi i izvan nje – zaključila je ravnateljica IV. osnovne škole mira u svojem kvartu.

U IV. osnovnoj školi Varaždin Dvorski koja je potvrdila da kažu da dobro znaju o oku- je problem okupljanja mladih pljanjima mladih u toj kući i u toj kući prisutan već duže ne okreću leđa tom problemu. vrijeme.

- Ipak, najgore je pred sam - Razumijem i mogu shvatiti stanare našeg kvarta da im je završetak školske godine, već dosta svega i drago mi je kada se tamo okupljaju i sredšto su se požalili jer će se ta- njoškolci – doznajemo od kvom ponašanju sada možda ravnateljice Dvorski.

ŠKOLA SVE NAPRAVILA Škola je o svemu obavijestila policiju, komunalne redare, slali smo oglasne knjige, o tome razgovarali na roditeljskim sastancima, kao i na satovima razrednika. Drugih mogućnosti utjecanja na zbivanja na tome mjestu škola nema, ističe ravnateljica IV. OŠ.

PU VARAŽDINSKA Bez postupanja po dojavama o kažnjivim ponašanjima djece na toj lokaciji koju obilazi policajac

Mladi nedoličnog ponašanja dosad nisu zatečeni!

- Provjerama kroz naše evidencije utvrdili smo da dosad nismo postupali po dojavama o kažnjivim ponašanjima djece i maloljetnika na toj lokaciji.

Također je utvrđeno da dojave o takvom ponašanju nije zaprimio ni kontakt policajac raspoređen za postupanje u tom dijelu grada, koji i inače s obzirom na ranije informacije i

kontakte koje je ostvario s ravnateljem škole, obilazi

p

rimijetite li nedolična ponašanja mladih, nazovite 192 predmetnu lokaciju, no dosad tamo nije zatekao mla-

de u činjenju nedopuštenog ponašanja – izvijestili su nas u odgovorima na naš upit iz Policijske uprave varaždinske.

Nadalje, iz PU varaždinske navode kako su o navodima čitateljice koja je zbog okupljanja mladih nazvala redakciju Regionalnog tjednika, obavljeni i razgovori s građanima koji žive u susjedstvu, a koji također

dosad nisu imali potrebe o takvim događajima obavijestiti policiju.

- Pozivamo cijenjenu čitateljicu, ali i ostale građane da ukoliko primijete nedolična ponašanja mladih na takvim ili sličnim mjestima, da nam odmah dojave na 192 – na naš upit poručuju iz PU varaždinske u odgovorima koje potpisuje načelnik Rade Sitar.

6. ožujka 2012., br. 407

Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti 17

REAGIRANJE O skupom vrtiću, institucijama i agentima Bonus grupe

PČELARSKO DRUŠTVO VARAŽDIN

Za vrtić pola “minimalca”, a agenti od nas prave kretene!

Novi predsjednik Marin Šagi

Prvo se tiče cijene varaždinskih javnih vrtića koja je bar 200 kuna viša od druge najskuplje u Hrvatskoj i 400 kuna viša od cijene koju većina plaća u Zagrebu. Pitanje bi trebalo biti upućeno varaždinskoj gradskoj upravi, jer navodno rad vrtića spada pod njihovu brigu. Naime, cijena za prvo dijete je 700 kuna, a za drugo dodatnih 400, što iznosi 1.100 kuna, što za roditelje koji zarađuju minimalac od 2.200 kuna iznosi pola plaće. Znači da nemaju svi iste osnovne mogućnosti za rast i razvoj. A s druge strane šparanje na djeci može se očitovati iz dva zaposlena psihologa na nekih 800 djece koja pohađaju vrtiće na varaždinskom području. Zanima me, po mišljenju gradske uprave, kuda to vodi.

Druga stvar se tiče kontrole učinkovitosti državnih institucija, u ovom slučaju konkretno Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske županije. Ne kažem da nitko ne obavlja svoj posao korektno, ali osobe s kojima mi trenutno imamo posla već više od dvadeset dana ne mogu tj. ne stignu rješiti “problem” od nekih par stranica.

Prilično mi je jasna njihova situacija, manjak ljudi, zabrana zapošljavanja, ali ovo izgleda kao da ne žele raditi više

od potrebnog minimuma ili čekaju neki poticaj specifičan za Hrvatsku u obliku, recimo, plave koverte.

I sad još samo komentar za gospodina Mihaela Hribara iz Bonus grupe o osobnim podacima sudionika nesreće. To sve što je napisano od njegove strane kao opravdanje o pristupnosti podacima, po mojem mišljenju, može prodavati javnosti koja nije do sada sudjelovala u nesreći. Na osobnom primjeru znam da su agencije imale moj broj nekih 3 dana

poslije nesreće, a s obzirom na to da sam ja sudjelovao kao biciklist, moje podatke nije dobio nitko osim policije. Zato me do sada zanimalo otkud im moj osobni broj mobitela koji nije prijavljen u telefonske imenike. Tada nisam na to reagirao, ali sada ne mogu prijeći preko njegovog osvrta. Meni osobno je situacija prilično jasna, a kad je već tako, onda bi agencije mogle bar šutjeti i raditi i dalje na način na koji su do sada radile, bez da nas javno prave kretenima.

Predrag Makaj

NAJAVA U Ludbregu 7. ožujka kolokvij uz 100. rođendan Marije Winter

Ljubitelji povijesti ludbreškoga kraja U srijedu 7. ožujka održat će se kolokvij povodom 100. rođendana Marije Winter.

O Mariji Winter tom će prigodom govoriti prof. dr. sc. Dragutin Feletar, dr. sc. Hrvoje Petrić, Milivoj Dretar prof., i mr. sc. Branko Dijanošić. Predavanje će se održati u Gradskoj vijećnici s početkom u 19 sati.

Organizator predavanja je Pučko otvoreno učilište „Dragutin Novak.“ Marija Winter rođena je 5. ožujka 1912. godine u šumi Černoglavec kod Ludbrega.

Osnovnu i građansku školu završila je u Ludbregu nakon čega odlazi u privatnu žensku učiteljsku školu s pravom javnosti pri Zavodu Svetog Josipa u Sarajevu. Diplomu je stekla 1935. godine i odlazi u časne sestre Družbe „Kćeri Božje ljubavi“ kao sestra Ma-

rijana. Radila je kao učiteljica pripravnica, u Sarajevu je položila i državni stručni ispit.

U vrijeme Drugog svjetskog rata surađivala je s hrvatskim antifašističkim pokretom te 1942. godine napušta redovničku zajednicu.

Vraća se u Ludbreg i sklanja se pred ratnim zbivanjima u roditeljskoj kući u Ludbregu.

Marija Winter više od trideset godina radila je kao učiteljica u nekoliko škola.

Nakon škola u Tuzli, Sarajevu i Breški, prva učiteljska služba po povratku u Podravinu bila joj je u Legradu. Ostala je zapamćena kao savjesna učiteljica, stručna i veoma sposobna. A pokazala se i kao vrlo aktivna izvan škole.

U mirovinu je otišla 1967. godine kada je započela intenzivniji rad na proučavanju

povijesti ludbreškoga kraja. Godinu dana kasnije primljena je za članicu Matice hrvatske. Marija Winter 1967. i 1968. godine gotovo svu građu koju je prikupila objavila je na Radio Ludbregu, a tijekom 80-ih proširena istraživanja prikazala je i u Ludbreškom listu. Svi njezini tekstovi povijesno su dokumentirani i objektivni, stručni, a opet pristupačni najširem čitateljstvu. Marija Winter umrla je 1989. godine. Iza nje je u rukopisu ostalo građe o povijesnom pregledu Ludbrega i okolice, povijesti naselja Ludbreške Podravine, poznatim stanovnicima Ludbreške Podravine, povijesti crkve i kršćanstva... Bila je nesumnjivo jedan od najvećih zaljubljenika u svoj zavičaj.

Iva Havaić/ludbreg.hr

DV VARAŽDIN - ALEJA

“Leptirići” izradili otiske maraka marke premazali su akrilnim bojama te na to stavili papir i prstićima pritisnuli papir te dobili otisak. Otiske maraka izrađene u muzeju izložili su u muzeju, u vrtiću i u izlogu pošte. Izložba je otvorena do 11. ožujka te u radno vrijeme muzeja možete s djecom izraditi svoj otisak poštanske marke.

Dječji vrtić Aleja

Polaznici grupe Leptirići Dječjeg vrtića Varaždin, Aleja kralja Zvonimira, posjetili su izložbu „20 godina putujemo svijetom“ u Gradskom muzeju Varaždin. Na dječjoj radionici u muzeju uz tete Ljiljanu Čurčiju i Karmen Jalšovec izradili su otiske maraka.

Voštanim bojama bojali su papir na reljefnoj podlozi poštanske marke i dobili otisak marke.

Na drugom stoliću reljef poštanske

Drugi Zimski kup DVD-a Leskovec DVD Leskovec je u subotu 25. veljače organizirao vatrogasno natjecanje u spajanju usisnog voda. Ovo je drugo izdanje tog tipa natjecanja koje nosi naziv Zimski Kup DVD-a Leskovec. Na natjecanju je sudjelovolo ukupno 26 ekipa iz Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Virovitičkopodravske, Zagrebačke, Međimurske i

Krapinsko-zagorske županije, a isto se odvijalo u četiri kategorije. U kategoriji žene A nastupile su 3 natjecateljske ekipe.

Najbolji rezultat ostvarila je ekipa DVD-a Veliki Otok, dok je u kategoriji žene B nastupio samo DVD Bedekovčina. U kategoriji muški B nastupile su ukupno 4 natjecateljske ekipe, a najbolji u toj kategoriji

bio je DVD Vrtlinovec. Prijelazni pehar za sveukupno najbolji rezultat osvojio je DVD Novoselec 1 u najmasovnijoj muškoj A kategoriji gdje je nastupilo ukupno 18 natjecateljskih ekipa. Zahvaljujem svim sudionicima natjecanja koji su uveličali naš II. Zimski kup.

Dejan Denžić

Na redovnoj skupštini Pčelarskog društva Varaždin, koja je održana 4. ožujka, prisustvovala su 92 redovna člana. Oni su jednoglasno prihvatili Izvještaj o radu Društva u 2011. godini, gdje se iz 18 točaka, koje su opisivale brojne projekte Društva, mogla vidjeti izrazita aktivnost Društva i njegovih radnih tijela u protekloj godini. Za novog predsjednika PD Varaždin izabran je dosadašnji blagajnik Marin Šagi. Za nove članove Upravnog odbora jednoglasno su izabrani Goran Danko, Barbara Kefelja, Josip Kefelja, Vinko Pošta, Ivan Premur, Stjepan Seketin, Vladimir Šobak i Silvestar Špiranec. Za članove Nadzornog odbora jednoglasno su izabrani dosadašnji predsjednik PD Varaždin Vedran Starčević te Željko Kralj i Stjepan Šobak.

Jednoglasno su prihvaćeni Plan rada i prijedlog Plana financiranja za ovu godinu, koje je iznio novi predsjednik.

Donesena je i odluka o visini članarine za 2012. godinu koja iznosi 325 kuna, od čega se 225 kuna uplaćuje Hrvatskom pčelarskom savezu, a 100 kuna PD-u Varaždin.

PD Varaždin

RASKRŠĆE STEPINČEVA - CESARČEVA

Nepropisno parkiran, a nitko ga ne vidi?!

N a k raj u Stepinčeve ulice u Varaždinu nalaze se strelice za prestrojavanje vozila koja prelaze u Aninu ulici i skreću lijevo u Cesarčevu ulicu.

Na strelici koja usmjerava vozila za Aninu ulicu već više od godinu dana redovno je parkirano vozilo karavan (...). Zbog toga vozila koja bi se trebala prestrojiti desno jednostavno to ne mogu pa čine prekršaj, onemogućavaju skretanje ulijevo drugim vozilima i izlažu se opasnostima.

Ono što je najinteresantnije jest hrabrost vlasnika karavana, a i policije koja ga ne vidi kroz prozore svojeg operativnog centra.

Isto ga ne vide ni “pauk” ni prometna policija. Čitatelj (podaci poznati redakciji)

ISPRAVAK

Nije se žalio Meteor, nego GT-TRADE U tekstu objavljenom u prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika navedeno je da se na ishod natječaja za izvođenje radova na sanaciji odlagališta u Jerovcu žalila grupa Meteor, što nije točno. Žalila se tvrtka GT-TRADE Split. Ivkom d.d. zbrinjava otpad iz četiri općine i dva grada, dok je u tekstu navedeno da zbrinjavamo otpad iz šest općina i dva grada.

Cijene zbrinjavanja otpada koje ste naveli odnose se na stambene zgrade u Ivancu, koje iznose 42 kune, dok su cijene za domaćinstva 48 kuna (odvoz četri puta mjesečno). U Maruševcu je cijena 50 kuna za stambene zgrade, a za domaćinstva 59 kuna s odvozom dva puta mjesečno. S obzirom na to da ste naveli i grad Lepoglavu, reći ćemo da je cijena zbrinjavanja otpada iz stambenih zgrada 52 kune (odvoz 4 puta mjesečno), dok za domaćinstva ta cijena iznosi 65 kuna mjesečno uz dinamiku odvoza četiri puta na mjesec.

Mladen Stanko, direktor Ivkoma

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Augusta Šenoe 10, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

18 Zlatno doba

Tko se boji vuka još...? Piše: NEVENKA SUHIĆ Dobro je dok nije gore?

U

sprkos svim nevoljama koje prate umirovljenike, oni ne posustaju. Smisao života pronalaze u malim stvarima i radostima.

Troše onoliko koliko imaju. Obilazeći akcijske prodaje i vodeći računa o razlikama u cijeni artikala, još i štede. Umirovljenik Josip H. Iz Varaždina tvrdi da na taj način uštedi do 300 kuna mjesečno, što izgleda malo, ali dobro dođe za neke sitnice koje si hoće priuštiti. Može se uštedjeti i na hrani pa većina umirovljenika kroz tjedan kuha „čušpajze“ s komadićem mesa, dok je tek nedjeljom i na blagdane bogatiji ručak. Mnogi odlaze na druženja i izlete koje podružnice i udruge umirovljenika za njih organiziraju po cijeni od najviše 100 kuna, što je vrlo povoljno.

Jednom riječju, žive skromnije od drugih, ali sigurno mirnije i zdravije. Iako se s takvom životnom filozofijom mlađe generacije teško mire, jer su odrastali u boljim uvjetima i žele znatno viši standard od današnjeg, od iskustva i mudrosti starijih generacija, štošta bi mogli naučiti. Gospođa Ivanka B. rekla je da mladi ne znaju što znači biti gladan, dobivati kruh na „točkice“ ili u prošloj državi živjeti s redukcijama struje, voziti se autom u parne i neparne dane, čekati u redovima za benzin na benzinskoj crpki. - Teško je, ali dobro je dok nije gore - zaključila je I. B.

6. ožujka 2012., br. 407

DOŽIVJETI STOTU Terezija Šemiga iz Varaždinbrega!

Terezijina tajna za dugi život: kretanje J Kao Varteksova radnica Terezija je čak 20 godina svaki dan propješačila do posla i

natrag 14 kilometara! I danas tvrdi da je za dug život važno kretanje, ali i masna hrana Piše: NEVENKA SUHIĆ

Terezija je rođena 28. veljače 1912. godine u Doljanu, na Mali Vrh otišla je „v zamuž“ i tu je ostala sve do danas. Iako je život nije mazio, jer je uz osmero djece i uz kućanske i gospodarske poslove svaki dan punih 20 godina pješačila 14 kilometara na posao u Varteksovu tkaonicu, ona se ne žali.

Samo sliježući ramenima, kratko veli: „Ah, bilo je sikak i sakak.

Teško, jako teško. Ali, fala Bogu da je bilo zdravlja. Zdravlje je od svega najvažnije, jer dok si zdrav, moreš delati se...“ Svoj mir baka Trezika našla je uz svoje dvije kćeri, unuke, praunuke i šukununuke od kojih je većinu čuvala svih ovih godina. Djeca su njezina radost, a kći Marija Janović s kojom živi u zajedničkom kućanstvu s cijelom njezinom obitelji, ponosno je rekla da mama još čuva i svog praunuka, četverogodišnjeg Ivana.

“100 let je prešlo kak ništ!”

Prabakina ljubav

Dan žena u Vratišincu

!

Članovi IV. podružnice umirovljenika u četvrtak će u restoranu „Royal“ u Vratišincu proslaviti 8. ožujka - Međunarodni dan žena. Prema riječima predsjednika Viktora Drčeca, uz članove ove, prisustvovat će i umirovljenici II. udruge Varaždin, Udruge iz Gornjeg Kneginca, kao i iz Udruge Pribislavec u Međi-

murju. Ovo će druženje po broju sudionika biti jedno od do sada najbrojnijih, a uz bogatu večeru, glazbu i ples umirovljenici će se dobro zabaviti. U četvrtak je polazak iz Varaždina u 16.30 sati, a prijave se primaju još sutra (u srijedu) od 9 do 10 sati u prostorijama IV. podružnice umirovljenika u Trakošćanskoj ulici u Varaždinu.

Mislim, dakle jesam

“

Mislim da bi za ove ogromne utaje poreza konačno trebalo provesti temeljitu istragu u matičnoj kući i u svim poreznim upravama jer se radi o korupciji i kriminalu!“ DANIJEL PREŠNJAK, IVANEC

- Mali Ivan je sin od moje kćeri, a tu radost i tu ljubav između bake i praunuka naprosto je nemoguće opisati! Ona jedva čeka da se Ivan vrati iz vrtića, a Ivan čeka da se zagrle, da ga čuva u naručju, ali i da sjedne s njim na tepih kako bi se zajedno igrali kockicama. I dok se naša baka zbog slabog vida i još slabijeg sluha s nama teže sporazumije-

T

erezija Šemiga ima sedmero unuka, desetero praunuka i jednog šukununuka!

va, malog Ivana ona i vidi i čuje i s njim razgovara bez problema! Čak mu i pjeva! - smiju se Marija i njezina kći Mirjana, Ivanova mama.

Druga Terezijina kći Nada Magić, koja također sa svojom obitelji živi na Malom Vrhu, samo nekoliko kuća dalje od nje, rekla je: “Sve pohvale našoj mami!

Sve je delala sama, skuhala nam ručak, čuvala djecu od svih nas

dok smo bili na poslu, tako da smo došli na gotovo i nismo se trebali ni o čemu brinuti. Zbilja je bila jako dobra i kao mama i kao osoba.”

Ipak, u tako dugom i osebujnom životu, kako su nam ispričale Marija i Nada, događalo se puno lijepih, ali i vrlo tužnih stvari. Najteže joj je bilo kad su joj zbog bolesti, još kao mala dječica, umrla četiri sina, ali i kad joj je zbog zloćudne bolesti davne 1947. godine odstranjena dojka. Kad je imala 60 godina umro joj je suprug, a od četiri, umrle su joj i dvije kćeri.

No usprkos obiteljskim tragedijama, svojom se životnom filozofijom, vedrim pogledom na život i s puno teškog rada, uspjela othrvati sudbini i pobijediti je. Doživjela je stotu!

Baka Trezika, kako je od milja zovu i praunuci, svojim je tek primjetnim osmijehom odavala da zna da je u središtu pozorno-

sti i da joj to godi.

Vidjelo se to i na obiteljskoj proslavi rođendana, a naročito je bila vesela i ponosna kad su joj s prekrasnim buketom cvijeća i darovima stoti rođendan došli čestitati članovi Udruge umirovljenika Gornjeg Kneginca s predsjednikom Ivanom Medvedom, koji je i inače svake godine redovito posjećuju.

Baka Trezika je, naime, najstariji član i ove udruge, a u udrugu je učlanjena i cijela njezina obitelj!

Kad smo je na kraju pitali kako se osjeća na 100. rođendan, kratko je odgovorila: „Dobro!“ A na pitanje kako joj je uspjelo da u stotoj još izgleda tako dobro, zdravo i vitalno, pogledala je na svoju djecu, nasmijala se i rekla: “Dobru njegu sam imala! Znate da ne bi tak izgledala da mi nisu deca dobra. A i zeti! Imam samo dva zeta, ali su mi jako dobri.“

HUMOR Zaredale su i šale na njezin račun. Na jednu je dogodovštinu podsjetila kći Nada, a ispričala ju je susjeda Đurđa i do suza nasmijala sve prisutne. - Moja mama Marija Turković imala je 102 godine kad je umrla. A s gospođom Terezijom se odnekad poznavala, jer su bile kolegice još iz župe Sv. Ilija, a na Mali Vrh su došle kao snahe. Jedanput, ne tako davno, dok sam se šetala s mamom, srele smo se s gospođom Trezikom.

Zastale smo, pozdravile se, a moja joj mama, koja je bila pet godina starija od nje, veli: “Joj, Treza, kak si se ti jako postarala!”. A ona joj odgovori: “Ah, kaj buš, Mara, lijeta su ti tu...”

- ispričala je susjeda.

Pinokijevci u posjetu Domu umirovljenika Djeca iz varaždinskog Dječjeg vrtića “Pinokio” posjetila su Dom umirovljenika na Banfici povodom Valentinova i prošlih maškara.

Naime, budući da u gradu Varaždinu više ne postoji nikakvo javno karnevalsko događanje, odšetali su se malo dalje od središnjeg gradskog trga kako bi ma-

lom priredbom razveselili štićenike Doma.

Prije posjete djeca su s odgajateljima razgovarala o Domu umirovljenika.

- Tamo žive ljudi koji su prestali radit, pa tako moja prabaka živi u domu - rekla je Dorotea. - Tam su oni koji nemaju novce pa moraju ići tam da zarade penzi-

ju - dodao je Leo Max. - U domu žive najstariji ljudi kojima treba štap, a neki leže na krevetu. To je velika kuća, ja sam već išel posjetit svojeg dedu - prisjetio se Niko. - Naša mama tam radi i pomaže ljudima - dodala je Karla.

- Moja baka živi u staračkom domu, tamo ljudi

ručaju, spavaju, gledaju televiziju malo, malo pričaju, malo hodaju i baš im je dobro - ustvrdio je Vito.

Je li baš sve tako kako su mislili, mališani su se imali prilike neposredno uvjeriti u Domu umirovljenika čije je štićenike razveselio njihov posjet, a posebno priredba koju su za njih izveli.

Pomoć kuca na vrata 19

6. ožujka 2012., br. 407

HUMANO Kitro ovaj put razveselio osmeročlanu obitelj Habek iz Hrašćice

AKCIJA

Svaki tjedan pomoć Osmeročlana obitelj Melite i Mladena Habeka iz Hraščice primila je s veseljem paket od gđe. Bernarde Kramar i firme TP Varaždin u sklopu akcije “Pomoć kuca na vrata”, zajedničke humanitarne akcije trgovačkog poduzeća TP Varaždin, Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske županije i 7Plus Regionalnog tjednika. Od početka akcije nije prošlo ni mjesec dana, a poučeni dobrom gestom Kitroa iz Varaždina, uključivati se počelo sve više

Donacija tvrtke Kitro osmeročlanoj obitelji Habek puno znači

Teško je bez pomoći...

J Šestero djece od osnovne do srednje škole odgajaju Melita i Mladen Habek. Sve bi bilo lakše kada bi primali barem dvije plaće. Ovako novca nema, a često bez pomoći ne bi uspjeli Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

novo je tako pokucala na prava vrata, a obitelj Habek sretna je što je red došao na njih.

U malom stanu majka Melita i otac Mladen odgajaju šestero djece, sve redom školarce od prvog razreda osnovne škole do prvog srednje.

Osmeročlana obitelj iz Hraščice poklon-pakete poduzeća TP Kitro jedva je dočekala. - Ovo nam puno znači, hvala vam – zahvalila je Melita Habek gospođi Bernardi Kramar, članici Uprave trgovačkog poduzeća TP Varaždin na pakeSkromni i sretni tima koje donira Osam članova preživovo poduzeće. ljava mjesečno s oko a n a l S obz irom tri tisuće kuna. Radi eroč m s O k na tešku fisamo otac Mladen Habe lj e t i nanc ijsku dok je majka već ob oi n m o r situac iju nezaživi sk ri tisuće godinama u kojoj se poslena. Ipak, sviot obitelj Hajetlu točku toga sa sam rimanja bek nalazi, v idi u tome što kuna p ečno svaka im može što više biti jes m pomoć dobro kod kuće s djecom. dođe, pa tako i Najmlađi sada idu u prvi prehrambene namirnirazred tako da je dobro da ce kojih za osam članova nikad sam još s njima dok ne porastu nije previše. Pomoć u sklopu ak- još malo – rekla je. U skromnom cije “Pomoć kuca na vrata” po- dvosobnom stanu s roditeljima

tako još žive 17-godišnja kći Melani, učenica prvog razreda srednje škole, osmaš Manuel, Matija koji ide u peti razred osnovne škole, Mihael koji ide u drugi razred te blizanci Marino i Mladen, koji su prvaši.

Spletom okolnosti postali su još jedna obitelj koja se u ovim teškim vremenima našla na popisu korisnika Zavoda za socijalnu skrb. Iako im Zavod kao korisnicima plaća režije, a pravo imaju i na dječji doplatak, život je ipak težak. Visoke cijene i velik broj članova obitelji, na koji većina nije navikla, njima su svakodnevica s kojom se često teško nositi. Svaka kuna puno znači, a s obzirom na to da im se na popisu troškova nalazi i kredit koji treba otplaćivati, situacija je još teža.

Ipak, za pokoju lizaljku uvijek se nađe, iako djeca shvaćaju i kada nema novca. - Vesele se

svakom poklonu, ali kad se nema, shvaćaju to. No uvijek nađemo načina da im barem lizaljke kupimo – dodala je

Melita. Isto tako razveselila su ih i ova tri velika paketa od Kitroa koje su odmah raspakirali i zavirili u njih.

poduzeća.

Prilikom pokretanja akcije u planu je bilo da Kitro svaki mjesec dodijeli paket prehrambenih, higijenskih i drugih potrepština obiteljima i pojedincima kojima je ovakva pomoć potrebna i koja će im pomoći da prebrode teške životne i financijske okolnosti koje su ih snašle.

Unatoč prvobitnom planu, i sve većem interesu da se pomogne što većem broju obitelji, akcija se provodila dosad svaki tjedan. O odabiru obitelji kojima se tijekom humanitarne akcije “Pomoć kuca na vrata” dodjeljuju paketi s prehrambenim i drugim prijeko potrebnim potrepštinama odlučuje Zavod za socijalnu skrb koji svakodnevno radi s obiteljima i najbolje zna kome je pomoć doista potrebna. Na taj način omogućava se da pomoć zaista pokuca na vrata onih kojima je ona najpotrebnija.

U ovim teškim vremenima lijepo je pomoći onima koji nemaju, a organizatorima akcije drago je što su time barem malo nekome uljepšali tmurnu svakodnevicu.

Osmijeh nam je najveća hvala Priče o obiteljima koje nemaju novca da djeci osiguraju normalan život, potresu svakog. Upravo je zbog toga i Kitro odlučilo nešto poduzeti i uključiti se u pokretanje ove akcije koja svaki tjedan izmami nekome osmijeh na lice. Nekima možda simbolični, ovim obiteljima paketi koje poklanja Kitro znače mnogo. Oni nekad nemaju hrane poput drugih obitelji, a slatkiši koji se nalaze u njima kod djece

izazovu pravu euforiju. - Ove obitelji bore se iz dana u dan da bi svojoj djeci osigurale normalan život, unatoč teškim ekonomskim prilikama. Lijepo je vidjeti njihova nasmijana lica i pozitivnu atmosferu nakon što prime poklone, unatoč prilikama u kojima žive – rekla je Bernarda Kramar.

Upravo ona svaki put osobno obiteljima pakira i dostavlja pakete te zakuca na njihova vrata. Tako je i danas. - Ovo je

poklon od srca i vjerujemo da smo vas barem jedan tjedan oslobodili od kupnje namirnica – rekla je obitelji Habek. Također, pomogla je najmlađim članovima obitelji raspakirati pakete i slatkiše.

Jedna od najstarijih domaćih trgovačkih kuća, koja posluje na području Varaždinske i Međimurske županije te ima brojne Kitro markete, uključila se u akciju “Pomoć kuca na vrata” jer je svjesna da u

današnje vrijeme i mnogi koji rade teško žive, a kamoli tek obitelji u kojima su supružnici nezaposleni. - TP Varaždin u svom poslovanju uvijek ima sluha pomoći onima kojima je pomoć potrebna i to će raditi i dalje – istakla je Kramar.

To nije prvi put da TP Varaždin pomaže potrebitima. U suradnji s Caritasom, Zakladom solidarnosti i župnim uredima darivali su u jednoj akciji 76 siromašnih obitelji.

20 Školstvo

6. ožujka 2012., br. 407

DOZNAJEMO Učenici OŠ Martijanec obilježili su Paraolimpijski školski dan

Na jedan dan: kako je biti u koži osoba s invaliditetom?

J Na radionicama su učenici zaigrali stolni tenis sa Zoranom

Križancem, ali na njegov način - iz stolice. Priliku su imali i za intervju Helene Dretar Karić. Spremno je odgovarala na pitanja Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

no je da se učenike senzibilizira o tome, pošto i mi kao škola imamo po razrednim Kakav je osjećaj biti slijep odjelima osobe s ili nepokretan i baviti invaliditetom se sportom iskusili i j i n – rekla je Sosu učenici Osnovne pješ s u j a N nja Huzjak, škole Martijanec. u j o r b ravnateljiKroz radionice po u s a j ca škole. održane u sporto k e c dje im N o u č e skoj dvorani škole v o a n aće nicima pokušali su hodaobuhv ramom ove škole ti sa štakama, pog o r p to čak i nije vezima na očima, potrebno. ali i zaigrati stolni - Nikad nismo tenis s paraolimpijcima imali nikakvih proHelenom Dretar Karić i Zorablema u školi i upoznati su nom Križancom.

Iako još mali, prihvatili su to jako dobro s tim – potvrdila je iskustvo s ozbiljnošću. - Nije i učiteljica Anita Krušec. teško, ali je drugačije – zaključile su učenice nakon odigrane Naučiti kako partije. Teže je bilo dečkima Osim što su imali priliku zahodati na štakama, priznali igrati stolni tenis sa Zoranom su neki, no dodali su kako kao ravnose na taj način mogu barem pravni igradjelomično naći u koži osoba či, u jednoj s invaliditetom i vidjeti kako od učionica izgleda njihova svakodnevica. organiziran Na taj su način osnovnoš- je bio i inkolci Martijanca obilježili Pa- ter vju. Na raolimpijski školski dan, dan pitanja im je na koji se provode osmišljene odgovarala aktivnosti organizirane s ci- p a r a o l i m ljem da se učenike educira o pijka Helena paraolimpijskim sportovima Dretar Ka i pitanjima invalidnosti. - Prvi rić. - Klince put naša škola obilježava taj zanima sve. dan što je jako korisno. Pohval- Zanima ih i

život mene kao osobe, na koji način provodimo svakodnevne aktivnosti – rekla je Helena. Isto tako, drago joj je da im može približiti način života kojim drugi žive. - Isto tako približavamo im način na koji mi treniramo te da postoji razlika, ali kada se želi nešto, nema razlike – dodala je Helena. Nepokretna je ostala nakon što je stradala u nesreći kao pješakinja, a najsvjetliji je primjer upornosti.

- Cijeli život bavim se sportom. Prije nesreće trenirala sam rukomet. Odricanja je bilo onda, a ima ga i sad – rekla je. Zbog te upornosti jedna je od rijetkih osoba koje ovo ljeto putuju u London na Olimpijske igre.

Upoznati djecu sa stvarnošću Ovo nije prvi put da se provodi ovakva akcija. Preko Hrvatskog paraolimpijskog odbora ovaj se dan obilježava na državnoj razini, a drugi put u školama Varaždinske županije. Pohvalno je da je Hrvatska najuspješnija zemlja na svijetu po broju djece koja su obuhvaćena programom. - Mi kao članovi sudjelujemo u tom programu. Dosad se nismo susretali

ni sa kakvim predrasudama, a djeca su jako susretljiva. Možda se malo u početku srame prići, ali s vremenom se opuste – rekao je Zoran.

Nakon škole u Martijancu na red dolazi Novi Marof, a organizatorima i paraolimpijcima u druženju pomažu i volonteri s varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike.

Kako je živjeti u mraku?

NATJECANJA Održana su županijska natjecanja po školama, snage odmjerili mladi fizičari i “Englezi”

Karlo Videc najbolji fizičar, Željka Perić prva u engleskom Karlo Videc iz Osnovne škole Ivana Kukuljevića Sakcinskog iz Ivanca pobjednik je županijskog natjecanja iz fizike, kojem je prošli tjedan domaćin bila varaždinska I. osnovna škola.

Da su učenici ove ivanečke osnovne škole uistinu dobri fizičari, dokazuju i osvojeno 2. i 3. mjesto koje je pripalo Antoniji Peček, odnosno Anabeli Ljubić, također učenicama ivanečke osnovne škole. Mentor učenicima bio je Damir Švelec.

Na županijskom natjecanju iz

fizike natjecatelji su morali pokazati svoje teorijsko znanje, ali su rješavali i praktične zadatke. Snage je odmjerilo ukupno 33 mladih fizičara iz 17 osnovnih škola Varaždinske županije.

OŠ Antuna i Ivana Kukuljevića iz Varaždinskih Toplica bila je pak domaćin županijskog natjecanja iz engleskog jezika, na kojem je prvo mjesto osvojila Željka Perić, učenica VI. OŠ Varaždin, kojoj je mentorica bila Andreja Remar Vidrač. Drugo

mjesto podijelili su Mar tin Sabljak, učenik II. OŠ Varaždin kojem je mentor bil a Dubravka Pavlić i Ema Tretinjak, učenica OŠ Ludbreg kojoj je mentorica bila Klaudija Varga.

Treće mjesto na županijskom natjecanju iz engleskog jezika među osnovnoškolcima osvojila je Lucija

Jalžabetić, učenica OŠ Breznički Hum, kojoj je mentorica bila Marija Zrinka Sokač.

Školstvo 21

6. ožujka 2012., br. 407

Prije samih upisa, koji se u osnovnim školama provode tijekom svibnja i lipnja, budući prvašići već jesu ili će tek obaviti informativne razgovore u školama i sistematske preglede kod liječnika

ISTRAŽUJEMO Kako izgleda i što sve treba za upis u prve razrede osnovnih škola?

Sve o upisima u prvi razred J Neke škole, primjerice II. OŠ, već su obavile prve razgovore s budućim prvašićima, dok druge to tek čeka. U V. OŠ upisi u prve razrede počinju u drugoj polovici ožujka te će roditelji od škole dobiti obavijest sa zakazanim terminom za razgovor Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

prvašićima, u varaždinskoj V. OŠ upisi u prvi razred učenika U koju školu spada moje di- počinju u drugoj polovici jete, gdje to mogu provjeriti? ožujka.

- Od Službe za društvene Mogu li dijete upisati u drugu djelatnosti županijskog Ureda školu? Kada moramo doći u državne uprave dobili smo školu na prvi razgovor i hoće li me škola o tome obavije- popise učenika, školskih obveznika koji prestiti? Što ako je dijete boi ma upisnom lesno i ne može doći u stručn i području zakazanom terminu? ic spadaju u Gdje mogu saznati suradn na našu škokada smo na redu ama l o k š u za sistematski? ivnom m lu i imat a m r Od čega se sastoji info jeteto mo ih 66. razgovor, što je oru s d govo Iako je to v o g z a previše sve potrebno za r ju i nje za predsistematski? Nakon utvrđu znanje d e r viđena dva što sve to obavimo, p razredna odješto je sljedeće – upis? la, i ove ćemo goKako ćemo znat i kada dine, kao i dosad, “višak” treba doći na upis? učenika rješavati u dogovoru s drugim gradskim školama.

Pismene obavijesti Ovo je samo dio pitanja ko- Uglavnom, svaki roditelj čije jima su ovih dana zaokupljeni dijete spada u našu školu roditelji čiji će mališani ove dobit će na kućnu adresu jeseni krenuti u prve razrede pisani poziv za razgovor u školi s točnim terminom. Ako jedne od osnovnih škola u Varaždinskoj županiji. Dok su slučajno ne mogu doći na neke osnovne škole već oba- zakazani razgovor, roditelji vile prvi korak prema upisu, a nas slobodno mogu nazvati i ugovorit ćemo novi – rekao je to su informativni razgovor i v. d. ravnatelja V. OŠ Vladimir testiranje sa svojim budućim

Cikač.

Upisi i u svibnju Osim kratkog informativnog razgovora koji obavlja stručni suradnik u školi, najčešće pedagog, utvrđuje se i djetetovo predznanje.

- Primjerice, provjerava se djetetovo snalaženje u vremenu i prostoru (jučer-danas-sutra; lijevo-desno, gore-dolje) te prepoznavanje likova i njihove veličine. Roditelji će odmah na razgovoru doznati kada i gdje mogu obaviti sistematski pregled s djetetom.

Kod nas taj pregled obavlja dr. Božica Mikulić u Domu zdravlja – doznali smo od v. d. ravnatelja Cikača.

U slučaju da roditeljima ne odgovara termin za sistematski pregled, odnosno pregled kojim se utvrđuje psihofizičko stanje djeteta, o tome mora obavijestiti školu te će mu se u dogovoru sa stručnim povjerenstvom dodijeliti drugi.

- Roditelji na taj pregled moraju donijeti karton, odnosno knjižicu od pedijatra iz kojeg se vidi djetetov razvoj od rođenja do polaska u školu, te

cjepni kalendar. Sam pregled sastoji se od fizičkog pregleda djeteta, ispituje se motorički, socijalni i emocionalni razvoj, ponašanje djeteta za vrijeme pregleda, a potrebno je napraviti i laboratorijski nalaz krvi, te docijepljivanje. Također, potrebno je donijeti i potvrdu stomatologa o zdravlju zubi.

Pregled otpr ilike traje 45 minuta. Nakon toga stručno povjerenstvo izdaje rješenje je li dijete sposobno za školu ili je potrebno obaviti još neke dodatne testove ili pretrage i to se dostavlja u Ured državne uprave i u škole najkasnije do 15. lipnja - doznali smo od dr. Tanje Obelić Babok, specijalista školske medicine Djelatnosti za preventivnu školsku i sveučilišnu medicinu županijskog Zavoda za javno zdravstvo. Nakon toga slijede upisi u prve razrede.

- Upisi su obično tijekom svibnja, odnosno lipnja. Nakon što zaprimimo rješenja da su djeca sposobna za školu, ponovno roditeljima šaljemo poziv s informacijom kada trebaju doći na upis u prvi razred - rekao je v. d. ravnatelja Cikač.

PROVJERILI SMO Tko su školski obveznici u školskoj godini 2012./2013. godini

Dijete može i prijevremeno u školu, ali...

U prvi razred osnovne škole u školskoj godini 2012./2013. na području Varaždinske županije upisuju se djeca koja do 1. travnja 2012. godine imaju navršenih šest godina života, i to djeca rođena od 1. travnja 2005. godine do

31. ožujka 2006. godine, kao i djeca kojoj je prošle školske godine odgođen upis ili iz drugih razloga nisu upisana u osnovnu školu, a školski su obveznici.

Iznimno, u prvi razred osnovne škole može se

upisati dijete koje do 31. ožujka 2012. godine nema navršenih šest godina života. U tom slučaju roditelj podnosi Službi za društvene djelatnosti Ureda državne uprave u Varaždinskoj županiji, odnosno Ispostavama

Ureda u Ivancu, Ludbregu i Novom Marofu, zahtjev za prijevremeni upis u prvi razred osnovne škole, koja na prijedlog Stručnog povjerenstva za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta donosi rješenje.

Gdje mogu provjeriti u koju školu spada moj prvašić?

Odgovor na ovo pitanje možete saznati iz Službenog vjesnika Grada Varaždina br. 1/2010. u kojem je objavljen Prijedlog mreže osnovnih škola za područje grada Varaždina, a do čega možete doći i putem interneta. Mrežom osnovnih škola za područje grada Varaždina utvrđena su upisna područja za svih sedam osnovnih škola kojima je osnivač grad Varaždin, pri čemu se uz svaku školu nalazi popis ulica koje pripadaju njezinom upisnom području.

Želim dijete upisati u drugu školu. Što moram učiniti?

Roditelj može upisati dijete u školu koju želi, ali samo uz uvjet da u željenoj školi ima dovoljno mjesta. Upisom djece iz drugih upisnih područja ne smije se narušiti optimalan ustroj škole i ne smije se onemogućiti upis djeci koja pripadaju upisnom području te škole. Ima li dovoljno mjesta, roditelj može provjeriti u školi u koju želi da ide njegovo dijete. Ako ima dovoljno mjesta, roditelj će dobiti termin za razgovor te je dužan o tome obavijestiti školu u koju njegovo dijete “spada”.

Još ne znam kad moramo na informativni razgovor, a čujem da su neke škole već to obavile. Jesu li nas zaboravili?

Prvi korak do upisa u prve razrede osnovnih škola je informativni razgovor i testiranje budućeg prvašića u školi sa stručnim suradnicima, obično pedagozima ili psiholozima, a kada škole to organiziraju ovisi o svakoj pojedinoj školi. Neke su škole to već obavile, kao primjerice II. OŠ, dok neke to tek čeka, primjerice V. OŠ, gdje će razgovori početi u drugoj polovici ožujka. Ako još niste primili poziv sa zakazanim terminom za razgovor, dobit ćete ga uskoro.

22 Poslovni svijet

6. ožujka 2012., br. 407

DOZNAJEMO Siniša Košćak preuzeo je vođenje poduzeća Cesta Varaždin

I TOGA IMA

Od Očure do Bleda i Lausanne GRAD VARAŽDIN

Sufinanciranje Centra za šume Varaždinski gradonačelnik Goran Habuš potpisao je s ravnateljicom dr. Dijanom Vuletić ugovor o sufinanciranju rada Centra za urbane i privatne šume u Varaždinu, koji radi u sklopu Hrvatskog šumarskog instituta.

Rad Centra sufinancirat će Grad Ivanec, Koprivničkokr iževačka i Varaždinska županija te Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije.

Prilikom potpisivanja ugovora varaždinski je gradonačelnik, koji je radio u Šumarskom institutu, istaknuo važnost djelovanja takve institucije u Varaždinu i široj regiji za analizu stanja i gospodarenje šumskim resursima.

PODRAVKA

Povećane osnovne plaće Nakon što je Zvonimir Mršić izabran za predsjednika Uprave Podravke, potpisan je sporazum o povećanju osnovne plaće zaposlenika Grupe Podravka.

Ovaj sporazum, kao dodatak postojećem Kolektivnom ugovoru potpisali su Grupa Podravka kao poslodavac sa svim pripadajućim društvima i sindikati koji djeluju u Grupi Podravka.

Sukladno sporazumu, osnovna plaća za sva društva potpisnike kolektivnog ugovora za Grupu Podravka iznosit će 1.860 kn, što predstavlja rast od 2,2 posto u odnosu na ranije te će se prvi put obračunavati s plaćom za veljaču 2012. godine.

k Košća o najavi ih v o n razvoj da, o v proiz irenje no š d o nos e Ceste u pon d U sklopu poslovnog sustava Ceste danas radi ukupno 420 zaposlenika, od čega u matičnom poduzeću 307

Cesta na regionalno tržište ide s Colasom J Situacija u tvrtki je dobra, restrukturiranje je provedeno zbog manjeg obujma posla u odnosu na godine prije krize, rekao je Košćak, koji u Cestu dolazi iz Holcima Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Siniša Košćak, dosadašnji direktor tvrtki Holcim agregati te Holcim transportni beton, novi je predsjednik Uprave Ceste Varaždin, jedne od vodećih tvrtki u hrvatskoj niskogradnji koja posluje u sastavu grupacije Colas.

Tri tvrtke kćeri - Situacija u tvrtki je dobra, restrukturiranje je provedeno zbog manjeg obujma posla u odnosu na godine prije krize.

U sklopu poslovnog sustava Ceste danas radi ukupno 420 zaposlenika, od čega u matičnom poduzeću 307, a ostali u tvrtkama kćerima Cesti minerali, Alan Commerce te Cesti Ptuj - istaknuo je u srijedu Košćak na konferenciji za novinare koju je povodom prelaska u novu sredinu priredio Holcim u hotelu Turist.

U Holcimu je Košćak bio od 2006. godine nakon što je kamenolom Očura, gdje je tada radio, kupila ta međunarodna

korporacija koja posluje u 70-ak zemalja te zapošljava 80.000 zaposlenika.

- Proteklih šest godina ostavilo je veliki trag na mene jer sam puno naučio zahvaljujući međunarodnom iskustvu, školovanju i angažmanu. Dolaskom Holcima u Hrvatsku, odnosno njegovom kupnjom Očure, dobila je i šira zajednica jer su postavljeni novi standardi u iskorištavanju minerala.

Do tada su kamenolomi u nas bili samo iskorištavani, a Holcim je pokazao da se mogu istovremeno i revitalizirati upozorio je Košćak te dodao da je na prostoru kamenoloma Očura Holcim zasađeno više

od 15 tisuća sadnica drveća, čime je postao prvi sanirani kamenolom koji će se obnovljen vratiti Hrvatskim šumama.

Kamen i u lijekovima!

Dolaskom krize, kako je napomenuo predsjednik Uprave Holcim Hrvatska Mario Grassl, građevinski sektor se najviše našao na udaru, pa se krenulo sa širenjem poslova.

- Krenuli smo s proizvodnjom industrijskog, a ne samo tehničkog kamena. Tako kamen iz Očure danas, primjerice, sadrži staklena ambalaža, kamena vuna pa i zubna pasta, boje, kozmetika te lijekovi - otkrio je Košćak te posebno istaknuo

dobru suradnju s lokalnom zajednicom. Govoreći o prelasku u Cestu Varaždin, Košćak je najavio širenje ponude, pri čemu će se koristiti znanja zaposlenika te međunarodno znanje grupe Colas. Kao jedan od zadataka najavio je razvoj novih proizvoda koji će se bazirati na postojećim prirodnim resursima te novim tehnologijama za reciklažu građevinskog materijala. Da bi se zaposlili svi resursi u trenutku nedostatka građevinskih investicija, najavio je izlazak Ceste Varaždin na regionalna tržišta u sinergiji s ostalim članicama Colas grupe koja posluje u 50-ak zemalja.

Siniša Košćak je diplomirani inženjer rudarstva, koji je stekao dvadeset godina iskustva u kamenolomu u Očuri, najprije u tvrtki IGM Lepoglava, a nakon kupnje kamenoloma od veljače 2006., i u Holcimu.

Tijekom rada u Holcimu završio je MBA u poslovnoj školi u Bledu te edukacije o menadžmentu i vodstvu u švicarskoj poslovnoj školi IMD u Lausanni. U Holcimu je bio direktor segmenta agregata i transportnih betona, odnosno predsjednik Uprave u dvije istoimene tvrtke, Holcim mineralni agregati, jedne sa sjedištem u Lepoglavi, druge u Nedešćini.

Holcim Hrvatska je dio Holcim Grupe, jednog od vodećih dobavljača cementa i agregata (drobljeni kamen, pijesak i šljunak), odnosno transpor tnog betona i asfalta te usluga.

Holcim Grupa zapošljava više od 80.000 radnika u više od 70 zemalja svijeta, temeljeći svoje cjelokupno poslovanje na načelima održivog razvoja. Holcim je međunarodna, uspješna tvrtka.

- Sposobni smo odrediti jasan fokus u svim našim segmentima te smo na taj način sadašnjim i potencijalnim kupcima pouzdan partner i u teškim vremenima - naglašava Grassl, predsjednik Uprave Holcim Hrvatska.

Jedna od vodećih tvrtki u niskogradnji Cesta Varaždin d.d. jedna je od vodećih tvrtki u hrvatskoj niskogradnji.

Od utemeljenja 1962. godine pa do danas, kad je u sastavu svjetske grupacije Colas, Cesta je na stalnom putu razvoja. Specijaliziravši se za izgradnju, rekonstrukciju i

održavanje autocesta, državnih, županijskih i lokalnih prometnica te prometnih površina u sklopu industrijskih, trgovačkih, sportskih, rekreacijskih i turističkih objekata, varaždinska Cesta je do danas zadržala poziciju jednog od lidera hrvatske niskogradnje.

Siniša Košćak

Prava odluka Fondovi raspoloživi Hrvatskoj u EU K

Nina BEGIČEVIĆ REĐEP doc. dr. sc.

ao kandidatkinja za članstvo u EU, Hrvatska je na raspolaganju imala pretpristupne fondove iz kojih je na temelju kvalitetno pripremljenih i pozitivno evaluiranih projekata mogla koristiti sredstva. Pretpristupni fondovi su CARDS (262 milijuna eura), Phare (146 milijuna eura), ISPA (59 milijuna eura), SAPARD (25 milijuna eura) i IPA (748,4 milijuna eura). Oni su namijenjeni jačanju institucionalnih kapaciteta radi bolje integracije u EU te bolje pripreme za korištenje strukturnih fondova izradom strateških dokumenata, osiguravanjem administrativnih kapaciteta, utvrđivanjem statističkih regija prema Eurostatu i drugo. Iz pretpristupnih fondova financirani su mnogi veliki

projekti u Hrvatskoj, najviše na području vodoopskrbe, gospodarenja otpadom i prometa. Sustav vodoopskrbe s pročišćavanjem otpadnih voda financiran je u Karlovcu, Drnišu, Slavonskom Brodu, Kninu. U Šibensko-kninskoj, Istarskoj i Primorskogoranskoj županiji financirani su županijski centri za gospodarenje otpadom, a u području prometa financiran je projekt obnove pruge Vinkovci-Tovarnik. Kohezijski fondovi koji će Hrvatskoj biti na raspolaganju ulaskom u EU mnogo su veći od pretpristupnih fondova. Trećina proračuna EU (347,41 milijarda eura) od 2007-2013 namijenjena je provedbi kohezijske politike s ciljem ublažavanja razlika u stupnju gospodarskog i društvenog

razvoja unutar EU. Fondovi namijenjeni provedbi kohezijske politike su Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond.

Fondovi se raspoređuju prema tri osnovna cilja: smanjivanje razlika u razvijenosti regija, poticanje regionalne konkurentnosti i zapošljavanja te europska teritorijalna suradnja – prekogranična i transregionalna. Najviše sredstava, oko 80 % odlazi na prvi cilj - smanjivanje razlika u regionalnoj razvijenosti. Tako će Hrvati iz kohezijskih fondova moći sufinancirati svoje kvalitetno pripremljene projekte iz područja prometa, zaštite okoliša, energetike, obrazovanja, istraživanja, socijalne uključenosti i poduzetništva.

Poslovni svijet 23

6. ožujka 2012., br. 407

NAŠA POSLA Nova imenovanja nadzornih tijela gradskih tvrtki i institucija

Većini u Gradskom vijeću najmiliji - politički kriterij J Slijedi predlaganje članova

Nadzornog odobra Parkova, čiji dioničar više nije M. Ptiček, koji je prodao sve svoje dionice gu, HUCNO i učlanili smo je u europsku asocijaciju ECODA. Sporna praksa izbora i ime- Odabir članova nadzornih odnovanja u tvrtkama i institu- bora uređen je nacionalnim cijama u (su)vlasništvu Grada zakonima, ali i međunarodnim Varaždina nastavljaju se, sudeći standardima te kodeksima korpo dnevnom redu sjednice porativnog upravljanja. Samo varaždinskog Gradskog vijeća biranje članova nadzornih sazvane za 7. ožujka. Budu- odbora uvijek je u nadležnosti ći da je na sjednici u veljači vlasnika koji svoju volju izraizabrano šezdesetak „nadzor- žavaju na skupštini dioničara.

Svjetska praksa sugerira nika“ i „savjetnika“, da se u članstvo odčiji će prethodnici i v o n bora uključuju tzv. biti razriješeni čla h i neovisni članovi, objavom odorn z d a n koji nisu vlasničluke u “Služoraju m a r obiteljski niti benom vjeodbo ni tvrtki, ki, poslovno povesniku Grada l a j Varaždina”, biti lo olitičkim zani s poduzećem kako bi bili potovaj put bi via ne p kama puno samostalni jećnici trebali n a r t s u onim poslov ima popuniti samo koji obuhvaćaju nadzor Nadzo r ni o db o r izvršnih direktora (uprave) Parkova u čijoj vlasničkoj strukturi više nema Miljenka veli Cingula.

Ptičeka, koji je svoje dionice uspio prodati Denisu Fuduriću, Što osim lojalnosti? direktoru investicijske kuće Ima li što dobrog u praksi Interfinance, jednom od za- aktualne vlasti, a što je loše u četnika brokerskih poslova na političkom postavljanju ljudi? tržištu kapitala u nas!

- U našoj praksi dobro je to što vlasnik nastoji u odbore postaviti ljude od povjerenja.

Habušev obrat Da bi vladajuća koalicija Ako je vlasnik država, i ona ima HNS-a, HSLS-a, HSU-a, HL-a i to pravo, a stranačka je pripadSDP-a potpomognuta nekim nost svakako znak lojalnosti. nezavisnim vijećnicima mogla Loše je ukoliko to ostaje jedini postavljati svoje ljude, tijekom kriterij za izbor, a ne uzima se u zadnjeg Gradskog vijeća s 19 obzir znanje niti poštenje. Osim glasova stavila je van snage toga, članovi nadzornih odbora dotadašnju odluku o potrebi moraju biti lojalni poduzeću, raspisivanja javnih natječaja, i a ne vlasnicima, što znači da to na prijedlog gradonačelnika se odluke donose u interesu Gorana Habuša koji u njima ne poduzeća, a ne i interesu polividi jamstvo da će se doći do primjerenih ljudi!? A dva mjeadzorni odbori seca ranije, kada je obrazlagao zašto je nužno dopuniti sad već presudni su za bivšu odluku o natječajima, uspjeh i rad direktora ustvrdio je da nadzorna tijela „moraju imati stručnjake koji jer biraju upravu djelotvorno mogu nadzirati poslovanje društva kao što su pravnici, računovodstveni i tičke stranke koja je postavila financijski stručnjaci, stručnjaci člana nadzornog odbora. Vrlo iz područja kojim se društvo je zanimljiv sudski spor koji je bavi“! Takvim stručnjacima u tijeku, a u kojem se sudi zbog sada nema ni traga jer su ih za- zapošljavanja čovjeka koji je mijenili podobni. Je li uobičaje- primao plaću, a nije dolazio no političko postavljanje člano- na posao u tvrtku već je radio va nadzornih odbora i upravnih na poslovima jedne stranke. vijeća kako se to sada radi u nas Ocjenjuje se šteta nanesena kako na lokalnoj, tako i nacio- društvu, tj. poduzeću, što znači nalnoj razini, zapitali smo prof. da vlasnik nema pravo koristiti dr. Marijana Cingulu, profesora vlasničku moć da bi izvlačio na zagrebačkom Ekonomskom korist za sebe, a na štetu drušfakultetu. tva. Svjetska je praksa u tome - Ne poznajem detaljno svjet- neumoljiva: niti pojedinačni sku praksu, no znam da u niti institucionalni vlasnici europskim zemljama postoje ne smiju djelovati na štetu nacionalne udruge članova poduzeća. Poduzeće je pravna nadzornih odbora koje vode osoba, pa ima svoje interese: brigu o edukaciji i certificiranju prije svega kontinuitet djelosadašnjih i budućih članova. I vanja i ostvarivanje profita, a mi smo osnovali takvu udru- uz to i ostvarivanje interesa

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

n

IZDVOJENO Smanjuje se broj upravnih tijela Grada Varaždina

Umjesto osam, šest upravnih odjela Na sjednici Gradskog vijeća naći će se i prijedlog odluke o ustrojstvu upravnih tijela Grada Varaždina. Iako ni za tu točku medijima nisu poslani materijali ni tri dana prije sjednice, kao što je to slučaj i kod točke koja se odnosi na izbore i imenovanja, teško je s potpunom sigurnošću reći kako će ubuduće izgledati ustroj varaždinske gradske uprave čija se reorganizacija priprema gotovo od izbora novog gradskog čelništva.

Međutim, vrlo je izgledno

da će ubuduće biti manje upravnih tijela nego što je sada, odnosno šest ili sedam,

r

azmišlja se o tome da Vlašić preuzme vođenje - Varkoma dok sada postoji tajništvo Grada Varaždina te osam upravnih odjela. Ova racionalizacija bila bi za svaku pohvalu da istovremeno nije dogovoren i politički

ključ za popunjavanje mjesta pročelnika, budući da preustrojem (neki) sadašnji pročelnici ostaju bez posla.

Naime, HNS i SDP načelno su dogovorili da će budući pročelnici uglavnom biti iz njihovih stranaka, pa ostaje vidjeti kako će se to provesti usprkos obvezi raspisivanja natječaja. Iako bi se drukčije očekivalo, za mjesto komunalnog pročelnika možda se neće javiti privremeni pročelnik jer se razmišlja da preuzme vođenje - Varkoma.

Ni varaždinski HNK, ni Koncertni ured Varaždin nisu pošteđeni prakse političkog imenovanja

svih stejkholdera: vlasnika, zaposlenika, države i lokalne zajednice, kupaca i dobavljača te prirodnog okružja. U pravno uređenoj državi, interesi vlasnika nikako ne bi mogli ugroziti interese ostalih dionika. Ako član nadzornog odbora djeluje u interesu stranke koja ga je postavila, to je isto kao da vlasnik dućana ili banke uzima novac iz blagajne - veli Cingula.

Je li bilo razloga krenuti s praksom postavljanja članova nadzornih odbora i sličnih tijela kod kojih u prvi plan, ako ne i isključivo, dolazi stranačka pripadnost?

A znanje i poštenje?

- Uvijek se može izraziti nezadovoljstvo radom članova nadzornih odbora, naročito kad poduzeća ostvaruju slabije poslovne rezultate pa se stječe dojam da je nadzor nad radom izvršnih direktora bio nedostatan. Edukacija članova i njihovo certificiranje upravo su i pokrenuti s namjerom da se rad članova nadzornih odbora poboljša. Isključivanje ministara i visokih dužnosnika iz odbora također je provedeno

s uvjerenjem da oni ne mogu objektivno i kvalitetno obnašati takvu dužnost, zbog ostalih obveza i mogućeg konflikta interesa. Bojim se da je promjena prakse, u ovom trenutku, isključivo posljedica promjene političkih snaga. Nove stranke na vlasti svakako imaju pravo promijeniti članove nadzornih odbora, no one istovremeno imaju i odgovornost za njihov rad kao i za uspjeh poduzeća koja nadziru. Ukoliko pripadnost vladajućoj stranci bude jedini kriterij za članstvo u odborima, onda će svakako nedostajati ljudi koji imaju dovoljno znanja i poštenja za obavljanje tih poslova. Tvrdi se da nadzorna i slična tijela i nisu tako bitna pa može skoro svatko u njih. Je li tako?

- Može se reći da poduzeća također nisu bitna jer nedavna hrvatska povijest pokazuje nesmiljenu devastaciju brojnih poduzeća. Također, može se reći da gospodarstvo također nije bitno jer se svaki minus još uvijek može pokriti novim zaduživanjem. Ja ne mislim tako. Nadzorni su odbori presudni za uspjeh i rad izvršnih

direktora jer nadzorni odbori postavljaju upravu i nadziru njezin rad. U nadzorne odbore moraju ući prije svega ljudi s vizijom koji mogu oblikovati strategiju razvoja poduzeća, jer to je primarna zadaća odbora.

Taj posao imaju pravo i dužnost obavljati vlasnici koji su stekli i izgradili poduzeće. Vodeći stranački dužnosnici teško mogu istovremeno voditi stranku, državu, lokalnu zajednicu i još nekoliko poduzeća. Zatim, u članstvo odbora moraju ući ljudi koji poznaju poslovne procese i dužnosti njihova nadziranja kako bi stalno provjeravali donosi li uprava odluke u interesu poduzeća ili ne. To je velika odgovornost jer se čak i uz najbolju volju da se radi u interesu društva mogu dogoditi propusti i pogreške koje je vrlo teško ispraviti. Uostalom, uvijek možemo pitati većinske vlasnike velikih i uspješnih poduzeća bi li oni bilo kome povjerili nadzor nad radom izvršnih direktora. Naša praksa pokazuje da su odgovorni vlasnici ili sami članovi uprave ili sami u nadzornom odboru, zaključuje Cingula.

DOZNAJEMO

MABA se ove godine pripaja PBZ-u Nakon dugogodišnje uspješne poslovne sur a d nj e i p r i p a d n o s t i PBZ Grupi, Međimurska banka i Privredna banka Zagreb zajednički su pokrenule aktivnosti pripajanja Međimurske banke Privrednoj banci Zagreb (PBZ). Planirani datum pripajanja je 30. studenog 2012. godine.

- Ovime želimo dodatno osnažiti poziciju i značaj PBZ Grupe u Međimurskoj županiji, a time omogućiti i znatna daljnja ulaganja u nove bankarske proiz vode i usluge, kako bismo postali još učinkovitiji, konkurentniji i kvalitetniji u pružanju usluga klijentima. Vjerujemo da će pripajanje većoj i snažnijoj banci sa širokom paletom proizvoda i usluga imati pozitivan učinak na cjelokupno poslovanje s klijentima i širu lokalnu zajednicu u kojoj poslujemo, naglašavaju u PBZ-u koji ima oko 1,6 milijuna klijenata te najrazgranatiju mrežu podružnica i poslovnica u zemlji s više od 200 poslovnica u pet regija te oko 600 bankomata.

Međimurska banka posluje na regionalnom tržištu sjeverne Hrvatske (Međimurska i Varaždinska županija) i s mrežom od 16 poslovnica najprofitabilnija je regionalna banka srednje veličine u zemlji. U 2011. godini Međimurska banka je nakon oporezivanja ostvarila dobit od 32,5 milijuna kuna, na kraju godine ukupna aktiva iznosila je 2,83 milijarde kuna, a stopa adekvatnosti kapitala 20,10 % (propisana min. stopa je 12 %). - Iako je Međimurska banka kao dugogodišnja članica PBZ Grupe vrlo uspješna regionalna banka prepoznatljivog lokalnog brenda, na vrijeme smo predv idjeli tržišne potrebe za daljnjom modernizacijom poslovanja koje svakim danom sve više nadilazi granice regionalnog karaktera, kao i pojačane potrebe za tehnološkim i regulatornim usklađenjem, koje podrazumijevaju i znatna dodatna ulaganja - vele u PBZ-u, drugoj po veličini banci u Hrvatskoj, koja ima 100 % udjela u temeljnom kapitalu Međimurske banke, koja je članica PBZ Grupe od 2000. godine.

24 Crna kronika

6. ožujka 2012., br. 407

DOZNAJEMO Prije detonacije Mladen Č. (55) susjedu rekao: “Idem na groblje”

Tragedija: ručnom bombom raznio je sebe i suprugu J - Imali su problema, no nismo mislili da će ovako završiti - komentirali su u nedjelju susjedi Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Sunčano nedjeljno popodne nije prošlo mirno u susjedstvu u Križanićevoj ulici. Eksplozija ručne bombe koja je odjeknula oko 15 sati u nedjelju na broju 22 na mjestu je usmrtila supružnike - Mladena Č. (55) i Mirjanu Č. (51). Policija je dojavu o detonaciji primila tek sat vremena nakon nesretnog događaja, a šokirani susjedi cijelo su popodne proveli pred svojim kućama.

Problemi s alkoholom - Čuli smo da je Mladen stavio bombu između sebe i supruge i da se raznio. Imao je problema s alkoholom, bio je na ratištu, no koliko znam nije zbog toga primao nikakve novce, radio je neko vrijeme kao kuhar, ali oboje su dulje bili nezaposleni. Znali smo

da im je teško, pomagali smo im... ali ne mogu vjerovati da se sve zajedno nikako drugačije nije moglo riješiti - o nesretnom je događaju rekao susjed Alojz Tuđan.

Još se istražuje Supružnici nisu bili vlasnici kuće u kojoj su živjeli posljednjih 10 godina. Prema pričanju susjeda, dohranjivali su umirovljenika, koji je prije mjesec dana preminuo. Susjed Tuđan kaže da mu se čini da je tada situacija postala još gora. - Nije lijepo za reći, ali baš prije mjesec dana Mladen je počeo više piti – objasnio je. Čini se da je prije nego što se odlučio na ovaj očajnički čin, Mladen odlučio poslati poziv upomoć. - Rekao je jednom drugom susjedu da ide na groblje. Nitko ga nije ozbiljno shvatio - objašnjava

cija obduk ati az će pok ružnici susjed V l adimir sup jesu li pod Kraljić. bili Radi li se o samojem ubojstvu ili samoutjeca la ubojstvu i ubojstvu, h o alk o policija još uvijek istražuje. - Nastavljamo rad na utvrđivanju svih okolnosti ovog događaja – rekla nam je glasnogovornica varaždinske policije Marina Kolarić. Nije nam mogla potvrditi je li Mladen Ć. doista bio u ratu kako kažu njegovi susjedi ili je li bolovao od PTSP-a, kao ni je li ručna bomba kojom je odlučio okončati život nešto što čuva iz ratnih dana. - Mogu samo reći da ručna bomba nije nešto što bi se u bilo kojem slučaju moglo legalno posjedovati – objašnjava glasnogovornica. Naložena je obdukcija koja će pokazati jesu li Mladen i Mirjana bili pod utjecajem alkohola.

Policija nije mogla ništa drugo učiniti nego proglasiti smrt

“Sve je bilo kao inače” Prvi susjedi nisu zamijetili ništa čudno u Mladenovom ponašanju. - Još u subotu je sve bilo u redu. Išla sam od njega posuditi nešto za odštopavanje cijevi.

Sve je bilo kao i inače – ispričala nam je prva susjeda. Do dolaska policije nije

bila ni svjesna da se u kući pored njezine dogodila takva tragedija. - Oko 15 sati čula sam da je nešto “dunulo”. Mislila sam da su se auti tresnuli. Izašla sam van, ali nije bilo ničeg. Ne znam tko je pozvao policiju – dodala je sustanarka.

I TOGA IMA Optuženi za ilegalno skladištenje bala u Brezju oštro uzvratili na ročištu

Zašto ne zabrane skladištenje bala?

J Kezelj: Da nam zabrane, onda bi trebali riješiti bale, a grad bi bio zatrpan smećem Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Bila su četiri inspekcijska nadzora i nijedan nije zabranio skladištenje otpada u Brezju.

To je propust ministarstva.

Znali su da mi to ne možemo riješiti sami.

Zašto nam ne zabrane skladištenje? Jer bi onda to oni trebali riješiti, a Varaždin bi bio zatrpan smećem, ustvrdio je na varaždinskom Prekršajnom sudu Tomislav Kezelj, direktor varaždinskog komunalnog poduzeća Varkom.

I kazna zatvora!

Odjel inspekcijskog nadzora zaštite okoliša pri Upravi za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva podnio je varaždinskom Prekršajnom sudu 28. srpnja prošle godine optužni prijedlog protiv Varkoma te Kezelja kao odgovorne osobe u pravnoj osobi zbog toga što je na lokaciju u Brezju uskladišteno 14.708 tona baliranog komunalnog otpada između drugog i trećeg kontrolnog nalaza inspekcije, odnosno 22. siječnja 2010. godine i 7. srpnja prošle godine.

Naime, provedbom inspekcijskog postupka utvrđeno je da nadzirani prostor u Brezju nije lokacija koja je određena za odlaganje otpada u skladu sa Zakonom o otpadu.

Nakon simbolične kazne 2007. godine, inspekcija se lani odlučila na podnošenje optužnog prijedloga zbog kršenja Zakona o otpadu kojim je za ovu vrstu teškog prekršaja zapriječena novčana kazna od 300.000 do 700.000 za pravnu osobu te 50.000 do 100.000 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi, odnosno alternativno do 60 dana zatvora!

Iznoseći obranu pred sutkinjom Karmelom Sotošek varaždinskog Prekršajnog suda predstavnik Varkoma Marijan Cesarec podsjetio je kako je Varaždin ostao bez mogućnosti legalnog odlaganja otpada 2005. godine kada je zatvoren deponij u Knegincu. Tada je Grad Varaždin, kao većinski vlasnik Varkoma, naložio svom komunalnom poduzeću da osmisli privremene varijante postupanja s otpadom budući da se očekivao skori početak rada regionalnog centra za gospodarenje otpadom.

Poljana nije prošla - Za legalan deponij najprije je bila određena Poljana Biškupečka. Varkom je napravio sve potrebne radnje i studije te je zatražio lokacijsku dozvolu.

Međutim, Grad Varaždin nije omogućio nastavak postupka za dobivanje lokacijske dozvole zbog, navodno, prigovora građana i Koke, odnosno štetnog

Što je zanimalo Ministarstvo?

utjecaja na psihu pilića - ustvrdio je Cesarec te dodao da je neslavno završilo i nastojanje da se otpad odlaže na Motičnjaku.

Tako je preostala samo lokacija u Brezju gdje je instalirana oprema te se krenulo s privremenim odlaganjem.

Kao Napulj?

- Međutim, lokacijska dozvola nije izdana jer se Grad Varaždin, koji još nema odgovarajuće rješenje, predomislio te je to zemljište dao poduzeću Biotehnološki park na 90 godina.

Stoga za nastalu situaciju krivicu ne može snositi Varkom,

z

a nastalu situaciju krivicu ne može snositi Varkom, već Grad i inspekcija već Grad i inspekcija zaštite okoliša, koja je već nakon prvog nadzora trebala zabraniti korištenje lokacije u Brezju jer je to bila njezina zakonska obaveza - ustvrdio je Cesarec.

Direktor Varkoma naglasio je da je lokaciju odredio Grad Varaždin, koji im je i naložio da riješe problem smeća.

- Zakonska je obveza Grada odrediti lokaciju i cijenu i mi tu ništa ne možemo. No, iako to dobro zna, nadležno ministarstvo ne poduzima ništa prema

Dok stoji nova tvornica za MBO, gomila se smeće koje bi i - izvozili

Gradu, već uporno dolazi k nama. Stoga molim Ministarstvo da postupi prema zakonu.

Bila su četiri inspekcijska nadzora i nijedan nije zabranio skladištenje otpada u Brezju.

To je propust Ministarstva. Znali su da mi to ne možemo riješiti sami. Zašto nam ne zabrane

skladištenje? Jer bi onda to oni trebali riješiti, a Varaždin bi bio zatrpan smećem. Da Varkom danas prestane odvoziti smeće, dogodio bi se Napulj, a ako budemo kažnjeni, Napulj će se i dogoditi - ustvrdio je direktor Varkoma, koji je sutkinji dao opsežnu dokumentaciju.

Suđenju je bio nazočan i predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i prirode, koji je uputio dva pitanja.

Tako ga je prvo zanimalo obavlja li Varkom komunalnu djelatnost sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu, odnosno obavlja li prema njemu prijevoz i skladištenje otpada, kao i ispostavlja li za to račune građana?

Isto tako zanimalo ga je je li optuženima poznato da lokacija u Brezju ne zadovoljava uvjete i nema dozvolu kao građevina za obradu i skladištenje otpada? Oba odgovora bila su potvrdna.

Napulj: (Za)što se dogodilo i što se još događa Problemi zbog smeća kulminirali su u Napulju 2008. kada su na ulicama bile tisuće tona otpada jer su obližnji deponiji bili zatvoreni, prenatrpani ili za odlaganje tone tražili 260 eura! Napulj, gdje su važna mjesta dobivali „nečiji“, a ne sposobni, nije zbog toga imao ljude koji bi doskočili problemu nastalom zbog kronične opstrukcije rada centara za reciklažu otpada, odnosno gradnje spalionice.

U to je bila upletena Camorra, koja je smeće

čak bacala u more ili ilegalno spaljivala!

Talijanska vlada, pod pritiskom EU, morala se uključiti: optuženo je 28 osoba, uglavnom oni zaduženi za otpad, ali i političari, a poseban vladin povjerenik dogovara odlaganje u drugim sredinama. No građani se bune, kao na Sardiniji. Stoga je Vlada bila prisiljena izvesti napuljski otpad u Njemačku na spaljivanje i za to je plaćala 200 eura po toni, a odnedavno smeće izvozi u - Nizozemsku.

6. ožujka 2012., br. 407

U stečajnom postupku nad MUNDUS d.d. u stečaju iz Varaždina, P. Miškine 59, koji postupak se vodi pred Trgovačkim sudom u Varaždinu pod brojem ST-124/11, temeljem odluke skupštine vjerovnika od 07. studenog 2011.godine, stečajni upravitelj oglašava

JAVNI NATJEČAJ za prodaju pokretne imovine stečajnog dužnika I. Predmet prodaje su sva pokretna materijalna imovina 1) Kancelarijski namještaj i informatička oprema po početnoj vrijednosti 94.535,00 kuna, 2) Strojevi i uređaji za pružanje usluga održavanja osnovnih i transportnih sredstava po početnoj vrijednosti 184.695,00 kuna, 3) Strojevi i uređaji za izradu metalnog namještaja po početnoj vrijednosti 352.485,00 kuna, 4) Strojevi i uređaji za izradu tapeciranog namještaja po početnoj vrijednosti 194.740,00 kuna, 5) Strojevi i uređaji za prorez trupaca i rezane građe po početnoj vrijednosti 949.860,00 kuna, 6a) Strojevi i uređaju za ljuštenje, sušenje i prešanje furnira po početnoj vrijednosti 392.048,00 kuna.

6b) Strojevi i uređaji za proizvodnju stolaca po početnoj vrijednosti 699.866,00 kuna, Sva oprema, strojevi, uređaji i sitni inventar detaljno su navedeni u procijenjenoj vrijednosti materijalne imovine od 20.kolovoza 2011.godine. Materijalna imovina se ne može prodati po nižoj cijeni od početne .

U cijenu je uračunat Porez na dodanu vrijednost.

3) Prodaja će se izvršiti prikupljanjem pisanih ponuda.

4) Ponude se dostavljaju na adresu: Mundus d.d. u stečaju, Ured stečajnog upravitelja, Petra Zrinskog 3, 42230 Ludbreg, s naznakom „ponuda za natječaj-ne otvaraj“. Rok za dostavu je 14 dana od objave oglasa.

5) Pravo na podnošenje pisanih ponuda imaju sve domaće i strane pravne i fizičke osobe.

6) Natjecatelji u ponudi imaju navesti svoje ime i prezime, OIB te adresu, odnosno naziv i sjedište pravne osobe, MBS i OIB, proizvodnu cjelinu navedenu pod rednim brojevima za koju se ponuda odnosi, cijene te dokaz o uplaćenoj jamčevini u iznosu od 10 % početne cijene za dio za koji se podnosi ponuda. Uz ponudu treba priložiti ovjereni prijepis ili ovjerenu presliku osobne iskaznice odnosno izvoda iz sudskog registra i dokaz o uplati jamčevine te broj tekućeg odnosno žiro računa radi povrata jamčevine.

Jamčevina se uplaćuje na žiro račun stečajnog dužnika broj 2489004 – 1131205915 kod VABA Banka d.d. Varaždin. Ponude bez dokaza o uplaćenoj jamčevini neće biti razmatrane, kao i ponude koje ne stignu u roku.

7) Prodaja se obavlja prema načelu „viđeno-kupljeno“, što isključuje sve naknadne prigovore kupaca u odnosu na pravne i materijalne nedostatke kupljenog te isključuje svaku materijalnu odgovornost prodavatelja.

8) Javno otvaranje ponuda održati će se dana 22. ožujka 2012.godine u 10,00 sati u poslovnim prostorijama prodavatelja Mundus d.d. u stečaju, Pavleka Miškine 59, Varaždin.

9) Najpovoljnijom ponudom smatra se ponuda s najvišom ponuđenom cijenom iznad procijenjene vrijednosti.

10) Kupac je dužan s prodavateljem sklopiti pisani ugovor o kupoprodaji u roku od osam (8) dana od obavijesti o izboru najpovoljnije ponude, te u daljnjem roku od trideset (30) dana platiti prodajnu cijenu. Kupcu se jamčevina uračunava u prodajnu cijenu, a ostalim natjecateljima ista se vraća bez kamata u roku od osam (8) dana od izbora najpovoljnije ponude. Ukoliko kupac ne zaključi ugovor o kupoprodaji ili ne uplati kupoprodajnu cijenu u ugovorenom roku, smatra se da je odustao od kupnje i gubi pravo na povrat jamčevine.

11) Ukoliko kupac koji je stavio najpovoljniju ponudu ne položi kupovinu u cijelosti u roku iz ovog oglasa, pokretnine će se prodati kupcima koji su položili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili.

12) Kupac snosi troškove sklapanja ugovora, porez, troškove prijenosa, pristojbe i sve druge eventualne troškove vezane za prodaju.

13) Prodavatelj zadržava pravo da ni s jednim od ponuđača ne zaključi kupoprodajni ugovor, ako je to u suprotnosti s interesima stečajnog dužnika.

14) Svi predmeti i elaborat o procijenjenoj vrijednosti materijalne imovine te ostala dokumentacija mogu se razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 091 201 00 01 od 8 – 14 sati.

Oglasi 25

26 Urbana kultura

Art/media Majka svih bitaka K

ažu, nije bitno tko će biti šef lokalnog HDZ-a. Je, vraga.

HDZ je k’o Rusija: kad je i na koljenima, prevelik je da biste ga zanemarili. A kad-tad (opet) uskrsne. a ŽO bori se Vladimir Kurečić, vječni načelnik Petrijanca: Denis PERIČIĆ ima kredibilitet i mr. sc. rezultate, no i teret svojedobne dužnosti u središnjici. Ustobočio mu se Krešimir Čop, istinski veteran stranke s britkim ratnim stažem i neupitnom potporom starih i mladih, kome na put može stati samo vlastita – beskompromisnost. a GO bore se trojica. Vlatka Vukovića (29) znam otkada je bio dijete, ali sada je to pravi buldožer, bučni političar bez rukavica i figa v žepu, uvjeren u svoju misiju provođenja stranke u 22. stoljeće. No, što se nudi? Tek mu predstoji iznošenje programa. laden Greguraš (33) je autentični „dark horse“ utrke. Zapamćen kao „heroj“ DC-a i HSP-a, ipak je počeo i nastavlja u HDZu. Unatoč mladosti, ima nešto u njegovu intelektualnom profilu i instinktivnoj političkoj mudrosti. Može predstavljati iznenađenje. skusni Miljenko Vitković (53) istupio je snažno. Jak igrač, može okupiti gospodarstvenike, sive eminencije, branitelje, „starež“, pa čak i Vukovićevu Mladež, a i buduće birače (izvan stranke). Ponešto suzdržan u nastupu, ali kotira visoko. Mora poraditi na imidžu. Jer će mu to dugoročno ponajviše trebati. No, nijedan od trojice nije baš manekenski tip, ali zadnji „lep k’o greh“ bio je Sanader, pa je ostao više „greh“ nego „lep“. Ima još jedan takav, Boris Tadić, ali on neće u HDZ. Što će HDZ-u Tadić kad ima – Miloševića. alu na stranu: utrka za šefa varaždinskog HDZ-a postavit će se kao pitanje svih pitanja: taj se, kad-tad, mora nametnuti kao novi i izgledni gradonačelnik. Jer ovi iz nove vlasti, kako su krenuli, sami će sebe urušiti, a oni iz bivše, s rijetkim i zasluženim iznimkama, neće se ponovno roditi.

Z

Z

M I

6. ožujka 2012., br. 407

BLUES Varaždinci Brna i Šus oduševili Amerikance i Memphis

Smiješan Poštar kojeg ugrize pas J S International Blues Challengea vratili su se s dokumentarcem od dva sata koji su

u utorak pokazali Varaždincima Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Damir Branilović – Brna i Zlatko Tomašković – Šus prvi su Varaždinci koji su predstavljali hrvatski blues na jednom od tj. irali najprestižnijih naodsv d blues” tjecanja, Internatioo s g j e Blu “Ka nal Blues Challengeu tever (IBC) u Memphisu, prije Wha mjesec dana. Brna i Šus nisu osvojili nagradu, no pošteno su “prašili”, napunili se entuzijazmom i dojmovima, a vratili su se i s dokumentarcem.

Ozbiljni bluzeri - Nismo išli s nikakvim očekivanjima, a dogodile su nam se stvarno samo odlične stvari.

Prije IBC-a svirali smo na Fedex International Showcaseu s još 17 neameričkih bendova.

Tamo smo upoznali i voditelja festivala Jaya Silmana, koji je naprosto oduševljen Hrvatskom i Hrvatima. Bili smo u čudu kad je progovorio hrvatski, a ta njegova ljubav prema nama počela je prilikom njegovog posjeta Zagrebu – ispričao nam je Šus.

Naši bluzeri, kako su i obećali, otpjevali su i “Kajgod

Ljudi ih zaustavljali na cesti i željeli se slikati s njima

blues” na hrvatskom (Whatever blues prevedeno na engleski), a njihovi su tekstovi na engleskom izazvali salve smijeha. - Amerikanci su dosta ozbiljni, pogotovo kad se radi o bluesu. Zato je naša stvar Postman (poštar) o gradskom poštaru kojeg pas ugrize za guzicu njima bila jako smiješna. Nama sasvim obične stvari njima nisu očito toliko obične – kaže Brna.

Obojica tvrde da su se u Memphisu osjećali kao zvijez-

Š

Knjigu kolumni „Hrvatski san“ Denisa Peričića, uz poseban popust za čitatelje Regionalnog tjednika (80 kn, poštarina ili dostava uključena u cijenu) možete naručiti pozivom na broj 091/1509893 ili putem e-maila denis.pericic@vz.htnet.hr

Obojica su hodali Memphisom

SAVJET KOLEGAMA GLAZBENICIMA Brna i Šus nemaju zasad namjeru snimiti neki spot, ali puni su planova. Kako su rekli, namjeravaju raditi na podizanju blues kulture u Varaždinu, ali i dalje svirati kao i dosad. Posjet Memphisu ostat će im u odličnom sjećanju, a svim bendovima preporučuju da se sljedeće godine prijave na Croatian Blues Challenge kako bi osvojili sudjelovanju na IBC-u. - Ima puno mladih bendova koji bi trebali iskusiti tako nešto. Osim toga, ne mora to biti baš tradicionalni blues. Prije 2 godine u Memphisu je nastupao Ivan Vragolovich – objašnjavaju Brna i Šus. de. Ne samo zbog toga jer su ih dobro ugostili već i stoga što su ih ljudi zaustavljali i željeli se slikati s njima. Osim toga, tijekom njihovog puta pratila ih je kamera.

- Prošle godine Boris Hrepić – Hrepa stigao je do polufinala na IBC-u, a ove godine išao je samo snimati - festival, nas, ali i zagrebački Four For Blues.

Snimljeno je 10 sati materijala, a nastala je prva radna verzija dokumentarca od dva sata koje smo odlučili podijeliti s Varaždincima projekcijom u Rogozu – veli Šus.

(Ne) filozofiraj Michael Moore kao novi superheroj P

Damijan Bermanec mag. phil. damijan.bermanec@gmail.com

rimijetio sam da iz tjedna u tjedan HTV prikazuje filmove svjetski poznatog dokumentarista Michaela Moora. U njima se doduše ne mogu vidjeti neke velike filozofske misli, ni neke pomne sociološke, politološke ili ekonomske analize, ali se može vidjeti snažno izražen ispravan stav prema društvenim problemima koji ide za tim da se nešto doista učini na poboljšanju života onih ljudi koji žive na najnižim društvenim granama. oore svoju ostrašćenu borbu za potlačene i obespravljene vrlo često vodi na karikaturalan način po kojem ispada da su svi bogati i uspješni ljudi najcrnji đavolji okot, a svi lošestojeći pojedinci pravi primjer anđeoske čistoće i nevinosti. To je, dakako,

M

daleko od istine. No ono što Moore ispravno detektira i što uopće nije daleko od istine jest spoznaja o tome da se u društvu vodi neka vrsta ekonomske borbe u kojoj interesi superbogatih i njihovih multinacionalnih kompanija nisu identični s interesima većine (tzv. običnih) ljudi. a je to doista tako vidi se svugdje u svijetu gdje se bogatstvo pobratimilo s politikom. Tamo se začinje plutokracija kojoj je glavna misao vodilja ukidati poreze, namete i regulativu koja smeta superbogatima u njihovoj namjeri da postanu još bogatiji. A takve mjere idu direktno na štetu većine, a posebice najteže sirotinje. Jer ako država porezima i nametima ne uzima od onih koji imaju previše

D

kako bi dala onima koji nemaju dovoljno, onda ne može biti govora o bilo kakvoj socijalnoj pravdi ili osjetljivosti, ili uopće o državi koja se brine za sve svoje građane. er tko će platiti liječenje onima koji ga nikako ne mogu sami platiti? Tko će školovati inteligentne i nadarene klince kojima roditelji to jednostavno ne mogu priuštiti? Tko će spriječiti da oni koji su ostali bez posla i bilo kakvih prihoda doslovno crknu na cesti!? Pa valjda bi to trebala učiniti država! Ali odakle joj novac? Pa trebao bi se namaknuti prije svega od onih koji imaju višak i biti preusmjeren prema onima koji nemaju ni za ono za što elementarna humanost nalaže da bi svakako trebali imati.

J

IT-TECH-NET 27

6. ožujka 2012., br. 407

7/10

JAGGED Allance: Back in Action remake odlične strategije

Plaćenici bez mozga Piše: SINIŠA SOVIĆ foto@regionalni.com

Jagged Alliance: Back in Action je next-gen remake odlične strategije Jagged Allance 2 iz 1999. godine. U ovoj igri kontrolirate malu skupinu plaćenika koji se suprotstavljaju jakim snagama Queen Deidranne, nemilosrdne diktatorice male države Arulco. S obzirom na to da se tu radi o dosta realističnoj igri, dovoljno je par metaka da vaši momci popadaju kao zrele kruške na jesenjem povjetarcu.

Kroz igru vaš je zadatak polako osloboditi Arulco, izvršavati sporedne misije za dodatnu lovu, regrutirati

nove plaćenike, naoružati ih sukladno njihovim mogućnostima te na kraju dostaviti pušlek visibaba Deidranni. Ovo zadnje slobodno zaboravite.:) Najveća novost u odnosu na prethodnika je da igra više nije na poteze nego se borba odvija u realnom vremenu.

Ovo je jako razljutilo fanove serijala, ali moram priznati da ova odluka uopće nije bila loša.

Razmještanje plaćenika sada se odvija puno brže, a kada dođe do borbe, jednostavnim pritiskanjem razmaknice ulazimo u “Command Mod” gdje možemo isplanirati svaki detalj, sinkronizirati pucnjeve svojih plaćenika te im narediti u koji dio tijela neprijatelja da gađaju.

Ono što kod ove igre užasno iritira je loša umjetna inteligencija vaših boraca. Dečki i

cure su sposobni snajperom pogoditi protivnika na drugom kraju mape, ali kad se treba popeti ljestvama na krov zgrade, imate ozbiljan problem. Još je bolje gledati kako vašu ekipu zasipaju mecima s neposredne blizine, a pametni snajperist šapuće: “Neprijatelj u blizini...”.

Igra je dosta teška pa se stoga pripremite na česta učitavanja starih pozicija. Grafika i zvuk su za današnje standarde sasvim prosječni, ali to pravim stratezima ionako nije previše bitno. Sve mane ove igre vrlo je lako zaboraviti kad dođe do prave akcije, a sati prolaze kao minute. Svi ljubitelji strategija bi ovaj naslov svakako trebali isprobati, a oni koji su željni brze akcije neka ovaj naslov zaobiđu i riješe se nepotrebnih frustracija.

GAMING NEWS World of Warplanes Prateći uspjeh free-to-play igre World of Tanks, Wargaming trenutno razvija potpuno novi naslov baziran na sličnoj ideji - besplatna ratna igra sličnog koncepta, ali s avionima.

World of Warplanes stavlja nas u ulogu pilota za vrijeme WWII. Igra je trenutno u fazi beta testiranja, a ostali će je moći zaigrati krajem godine.

Battlefield 3

Kinect na PC-u

Microsoft je službeno izdao Kinect za Windowse zajedno s odgovarajućim paketom alata za razvoj aplikacija. U Microsoftu ističu kako već brojne tvrtke razvijaju rješenja temeljena na Kinectu, uključujući American Express, Mattel, Telefonicu i Toyotu, no za sada nema konkret-

nih informacija o kakvim je projektima riječ. Kinect će početno biti dostupan u SAD-u i 11 drugih zemalja.

Službena cijena u SAD-u je 249 dolara, a Microsoft je najavio i posebnu verziju Kinecta namijenjenu obrazovnim ustanovama koja će se prodavati po cijeni od 149 dolara.

SOFTWARE Metro Firefox Iz Mozille su najavili lansiranje Metro izdanja Firefoxa za korištenje na Windowsima 8. Prva konceptna verzija predstavljena će biti na proljeće, a alpha i beta verzije najavljene su za drugu polovicu godine. Metro Firefox će, kao i ostale Metro aplika-

cije, iskorištavati pune dimenzije ekrana, a također, koristit će i ugrađene funkcionalnosti Windowsa 8 za komunikaciju s ostalim aplikacijama. Microsoft će s Windowsima 8 isporučivati Internet Explorer 10 u Metro i klasičnom desktop izdanju.

HARDWARE Borderlands 2 Gearbox i 2K Games potvrdili su službeni datum izlaska iščekivanog Borderlandsa 2. Igra bi u SAD-u trebala izaći 18., a u ostatku svijeta 21. rujna ove godine. Gearboxovci ujedno poručuju da u Borderlandsu 2 možemo očekivati nekih 870 bazilijuna oružja.

Frustrirani tehničkim problemima koji gnjave mnoge igrače Battlefielda 3 diljem svijeta, članovi jednog od najvećih Battlefield portala naziva Battlefieldo najavili su kompletan prekid svih Battlefield aktivnosti na 24 sata ukoliko EA ne najavi i detaljno opiše iduću veliku nadogradnju Battlefielda 3 do 2. ožujka.

HARDWARE

Novi Medal of Honor

Medal of Honor: Warfighter bi se trebao približiti svima koji traže brži i jednostavniji, klasični tip pucačine.

Izrade se prihvatio Danger Close studio, koji će izraditi kampanju i nastaviti priču prethodnika, a mrežni dio igre će također biti izveden unutar studija. Udarni element igre je upotreba Frostbite 2.0 enginea, istog koji pogoni Battlefield 3.

Kasni Ivy Bridge Intel će odgoditi masovne isporuke procesora Ivy Bridge. Razlog ne leži u problemima s proizvodnjom već je stvar ekonomske prirode. Proizvođači prijenosnika i Intel još uvijek imaju velike zalihe Sandy Bridge procesora i računala, tako da bi odgoda isporuka čipova Ivy Bridge trebala kompanijama dati više vremena za čišćenje

postojećih zaliha proizvoda.

Predstavljanje čipova Ivy Bridge i dalje je zakazano za početak travnja, kada će biti dostupne i manje količine procesora, no Intel će s isporukom većih količina čipova krenuti tek poslije lipnja ove godine.

28 Kulturni obzor

U D-duru

6. ožujka 2012., br. 407

NOVO Knjiga Marijaterezijanski urbari 1774. - 1784.

Koncert učenika U

utorak 28. veljače održan je koncert višestruko nagrađivanih učenika Glazbene škole u Varaždinu u suradnji s Varaždinskim komornim orkestrom.

Ova suradnja traje već tri sezone, a dogovorena su za sada po dva koncerta na godinu od kojih se jedan održava krajem veljače u Darko RUŠEC obično velikoj koncertnoj dvoprofesor gitare u rani glazbene škole, dok Glazbenoj školi Varaždin je drugi koncert u sklopu Varaždinskih baroknih večeri. Za ovaj koncert vladalo je poprilično zanimanje javnosti iako bi mu se po mom skromnom mišljenju mogao dati i veći i širi publicitet. oncert je započeo stavkom Rondo iz II. koncerta u B-duru op. 19 L. van Beethovena. Izvođač je bio David Vuković - klavir, nastavnica Lea Šantek. Sljedeća solistica je bila Helena Hubak - sopran, koja je izvela iz Božićnog oratorija J.S. Bacha „Bereite dich Zion“. Nastavnica ove mlade perspektivne pjevačice je Valentina Geci. Uslijedio je I. stavak Allegretto iz Koncerta br. 2 D-dur Hob. VII br. 4 Josepha Haydna. Solistica na violončelu bila je Doris Nikolić, nastavnik Darij Milković. ajmlađa pijanistica Lana-Lucija Horvatić, koja je izazvala buru oduševljenja, izvela je II. i III. stavak iz Koncerta u C-duru I. Berkoviča. Pripremila ju je nastavnica Ivana Godec Vinceković. Andrea Vadjon - flauta izvela je četiri stavka iz Suite antique Johna Ruttera. Nastavnica Vlatka Horvatić, koja ju je pripremila, znalački je izabrala program koji se svidio publici. even Boltek, koji pohađa nastavu iz klavira kod Ivane Godec Vinceković, izveo je I. stavak iz Koncerta u B-duru J. Ch. Bacha. Uslijedila je poznata arija Habanera iz opere Carmen G. Bizeta, a nastupila je mezzosopranistica Gabrijela Deglin, nastavu pohađa kod nastavnice Doroteje Ilčić.

Matej Ilčić - violončelo, koji uči kod Darija Milkovića, izveo je Elegiju Rudolfa Matza.

Mia Mihalić - klavir, koja uči kod nastavnice Leje Šantek, izvela je stavak Allegro iz Koncerta u A-duru W.A. Mozarta. Mladi perspektivni bariton Jurica Jurasić Kapun, koji uči solo pjevanje kod Blanke Tkalčić, izveo je ariju Papagena iz opere Čarobna frula W. A. Mozarta. Benjamin Jagec - klarinet, koga podučava nastavnik Andrej Skender, izveo je Concertino za klarinet i orkestar u Es-duru C. M. von Webera. osljednja točka ovog izuzetnog koncerta bio je I. stavak iz koncerta br. 2 za klavir i orkestar D. Šostakoviča. Solistica na klaviru bila je Monika Zlatarek, a pripremila ju je nastavnica Ivana Godec Vinceković. Monika je ovaj zahtjevni stavak odsvirala zavidnom tehnikom i natprosječnom muzikalnošću.

Meni je bio užitak prisustvovati ovom koncertu jer je program bio stilski šaroliko koncipiran, a đaci su pokazali natprosječne (s obzirom na dob) interpretatorske sposobnosti praćeni profesionalcima iz Varaždinskog komornog orkestra. Ovo što sam vidio i čuo uvjerilo me da je ova regija bila i ostala planetarno rasadište talenata. Čestitam svim učenicima, njihovim profesorima i glazbenicima iz VKO-a.

K

N

N

P

Vida Pavliček, urednica edicije i autorica Uvodne studije

O ravnopravnosti u doba Marije Terezije J Kako se živjelo u vrijeme vladavine Marije Terezije u 2.700 domaćinstava Varaždinske županije, opisuju spisi iz arhiva. Ovom edicijom prvi su put dostupni javnosti Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Urbari iz vremena vladavine Marije Terezije, značajni za život kmetova u Varaždinskoj županiji, konačno su objavljeni i dostupni ljubiteljima povijesti. Riječ je o spisima koji su u varaždinskom arhivu bili skriveni stoljećima, a kojima su u 18. stoljeću bila regulirana davanja i odgovornosti kmetova u Varaždinskoj županiji.

Nakon dugotrajnih pretraživanja arhiva i rada na njima objavljeni su u sklopu edicije Marijaterezijanski urbari Varaždinske županije 1774.

- 1784., a prva dva sveska edicije predstavljena su varaždinskoj publici protekli tjedan u palači Herzer. Riječ je o knjigama Uvodna studija i Donopoljski kotar 1774. - 1784.

- Radi se o tipiziranim dokumentima kmetskih odgovornosti na temelju kojih se odlučivalo o pravednijim davanjima kmetova vladarima – pojasnila je Karmen Levanić, arhivistica Dr-

“Kaj” uz latinski jezik u urbarima Druga predstavljena knjiga, Donjopoljski kotar 1774. - 1784., također je izazvala veliki interes. U njoj su na 860 stranica objavljeni izvornici za 96 sela, trgovišta Petrijanec i Topliku (današnje Varaždinske Toplice) te Općinu slobodnjaka Varaždinske tvrđe i naselje Novaki. Velik broj obuhvaćenih spisa daje ediciji još veću vrijednost. - Jako je velika histriografska vrijednost ovog djela. Dosad je to razdožavnog arhiva u Varaždinu koja je prevodila spise s obzirom na to da su oni u originalu bili na latinskom i starom kajkavskom jeziku.

Vrijedni dokumenti Spisi urbarijalnog uređenja za područje ondašnje Varaždinske županije bili su sastavljeni za pojedina mjesta, sela i trgovišta, a donosili su opise uvjeta življenja, popise podložnika i njihovih zemljišta te davanja na koja su bili obvezni.

Riječ je o periodu vladavine

blje povijesti bilo loše obrađeno, a sada imamo velik broj podataka koji će poslužiti mnogima i u budućnosti – rekla je Vida Pavliček. Naime, oni omogućuju različita istraživanja, od feudalnih odnosa do onih jezičnih s obzirom na to da se u spisima javlja kajkavsko narječje onog doba.

Objavljeni izvornici pohranjeni su, osim u varaždinskom, u drugim arhivima Hrvatske i Europe.

Marije Terezije i mjerama koje Tako će oni ostati i za buduće je provodila na području cijele generacije. - Oni su obuhvaćeHabsburške monarhije, pa ni po vremenu i kotarevima u tako i u našoj županiji. Njima jednu smislenu cjelinu. Time smo napravili značajan se podložnike pokušavalo pomak u pripremi zaštititi od pretjeraarhivskog gradinog iskorištavanja, st o n d e va, ali također a is tov re m e n o vrij e j pružili širodržavi osigurati urbara vo koj publici i redovne poreO . a k i l stručnjac izne pr ihode. ve d a s ma uv id u - Ovim knjigae do j l b o d raz dio pov ijema uspjeli smo e š o l o l sti – rekla je zaokružiti tu poje bi o Vida. Kao arvijesnu situaciju. rađen b o hivska savjetniObuhvatili smo čak ca Državnog arhiva oko 2700 seoskih dou Varaždinu prilikom maćinstava te njihovu situaciju prije i poslije provedbe svog rada naišla je na ove spise te inicirala njihovo “komurbara.

Također smo dali homagge pletiranje” u ediciju. - Sve je ljudima koji su dosad bili be- započela Vida kada je radila sa zimeni te se za njih nije znalo sudskim spisima iz 19. stoljeća, ni da postoje – pojasnila je kada je ukinuto kmetstvo.

Vida Pavliček, urednica edicije Tako je naišla i na urbare, a i autorica Uvodne studije u nastala je i ova ideja – rekla je kojoj su u cijelosti obuhvaćene Levanić. Predstavljene knjige pojedine knjige koje slijede. – Uvodna studija i DonjopoljPočetna zamisao bila je da se ski kotar 1774. - 1784. već se svi ti pohranjeni dokumenti nalaze na policma knjižara, a sačuvaju u obliku koji će dati u skoroj budućnosti tamo će potpuni pregled i smislenu pri- se naći i ostale knjige edicije ču o tom razdoblju povijesti. koje su u pripremi.

Kulturni obzor 29

6. ožujka 2012., br. 407

VARAŽDINSKI TRENUCI Fotografije povezuje tanka crvena linija

Artistica se drži za nos, a u kugli je odraz vijećnice

ĝWR ĴLWDWL"

Novi stari nobelovac

J - Imam sreću da su ti trenuci nastali namjenskim ili

češće slučajnim događajima ispred objektiva - kaže autor Teodor Goričanec Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

je poveznica, a asocira na zastavu grada Varaždina – Ukoliko krenete vratiti objašnjava autor. Veli, na knjigu u odjel knjižnice na svakoj fotografiji su ljudi jer Banfici, uzmite malo vreme- grad nije grad bez ljudi, a na i razgledajte izložbu foto- svaka mu je gotovo jednako grafija. Radi se o “Varaždin- draga. - Lakše mi je izdvojiti skim trenucima” ulovljenim one provokatvnije npr. onu koja prikazuje artisticu objektivom Teodora sa staklenom kuGoričanca. Kako i n i glom, a u kugli sam autor kaže, d ž a r a V odraz Gradske on ima sreću n a b e vijećnice, dok da su ti treje pos pun u drugoj ruci nuci nastali pre , d a r g ar t is t ic a prnamjenskim i se j o k a ili češće otiv m z i u spontanim jaj mijen sat “ok idanjem” a t fotoaparata. sa u - Imam ž ivotnu sreću za otvaranjem događaja ispred objektiva i to na meni svojstven spontani i nenametljivi način pokušavajući biti u događaju gotovo neprimjetan.

Možda je na mene utjecao i Domovinski rat gdje je bilo vrlo bitno tako se ponašati iza kamere – veli Goričanec.

Crta je zastava Sve fotograf ije koje su izložene nastale su prije gotovo 10 godina, od 2003. do 2006. godine, a zajednička im je crvena linija koja se provlači kroz svaku od njih.

- Ta crvena linija zapravo

Teo Goričanec

stima drži nos… poruka je jasna, a sve to se dogodilo pred 7, 8 godina.

To je ono što me veseli u mojim fotografijama – kaže Goričanec.

Stalna potraga Gor ičancu je Varaždin stalna inspiracija. - Varaždin je poseban grad, prepun motiva koji se iz sata u sat mijenjaju sa svojim sjenama. Jutarnji i večernji topli kadrovi, dan i noć… nikada dosta i nikada zadovoljan.

Uv ijek sam u potrazi za kvalitetnijim rakursom – otkriva.

Autor je jedan od “stare garde” fotografa, iako nije star tj. on je jedan od onih koji se fotografijom bavio

prije digitalnog doba, kad to sve još nije bilo tako jednostavno. Iako nam nije želio otkriti što razlikuje dobrog od lošeg fotografa, malo je nostalgičan za vremenima bez photoshopa.

Samuel Beckett, Molloy; Malone umire, Šareni dućan, Koprivnica, rujan i listopad 2011.

S p oznavanjem opus a Samuela Becketta u nas do punog izražaja dolazi nedostatnost, točnije parcijalnost kako u edukaciji, tako i u objavi književnih klasika. Ukoliko, recimo, svi znaju za Joyceova „Uliksa“, utoliko malo tko zna za njegovo„Finneganovo bdijenje“, a radikalan primjer upravo je Samuel Beckett, čija je drama „U očekivanju Godota“ neizbježan začin najordinarnije komunikacije (pa čak i sportskih komentara), dok upravo oni koji spremno posežu za lektirnim rekvizitarijem nikad nisu čuli za Beckettove romane „Molloy“, „Malone umire“ i „Neimeniv“. „Ja sam u sobi svoje majke.

Sada u njoj živim. Ne znam kako sam u nju dospio.“ Tako počinje prvi roman trilogije, a do njenog kraja jedva da će se išta više dogoditi. Prolazit

Stara vremena - Kaže se da onaj tko nije osjetio miris razvijača neće nikad biti… Digitalizacija je u svakom slučaju pridonijela mnogo bržem i jeftinijem prijenosu fotografije. Današnja kvaliteta digitalne fotografije polako nadmašuje film kao medij.

Tu govorim isključ ivo o profesionalnim fotoaparatima srednjeg i velikog formata gdje rezolucije dosežu i više od 80 milijuna piksela.

To nas veseli, a i ponekada i plaši jer je napredak toliko brz da je teško ili gotovo nemoguće imati sve pod kontrolom. U analognoj fotografiji smo imali više vremena posvetiti se samoj fotografiji.

Postojao je proces koji je imao svoj slijed. I takav slijed se nije mogao preskočiti.

Bili smo uzbuđeni od samog klika fotoaparata pa do onog krajnjeg - izrade fotografije. Moram priznati da mi je to vrijeme bilo zaista vrijeme prave fotografije.

Eto, to nedostaje mladim fotografima, a photoshop je učinio svoje – zaključuje Goričanec.

NATJEČAJ Muzej anđela traži priče o anđelima, duhovnosti, intuiciji, dobroti, ljubavi...

Traže se kratke priče o anđelima

Priče inspirirane anđelima

Ako imate u rukavu priču o anđelima, uz to još neobjavljenu - mogli biste osvojiti rad Željka Prsteca. Muzej anđela objavio je natječaj za kratku priču. Uvjeti natječaja su sljedeći: tekst mora biti izvoran i neobjavljen, ne smije biti dulji od tri kartice, mogu sudjelovati svi, bez obzira pišu li hrvatskim standardnim jezikom ili dijalektom, a autori se natječu isključivo s jednim radom o temi koja govori o

Varaždinu kao gradu anđela, o gradu u kojem anđeli spavaju, o duhovnosti, važnosti intuicije, dobrote, ljubavi, vrednovanju nematerijalnih vrijednosti, bajkovitosti anđela i sl.

Kamo poslati?

Rad, potpisan šifrom, treba poslati poštom na CD-u i ispisan na papiru, na adresu Muzej anđela, 42 000 Varaždin, Ul. S. S. Kranjčevića

14, s naznakom “Natječaj za kratku priču” U posebnoj omotnici treba poslati osobne podatke (adresu, broj telefona, e-mail, kratku biografiju s godinom rođenja) i šifru.

Rok za predaju rada je 1. srpnja 2012. Radove će odabrati prosudbeno povjerenstvo koje čine: Božica Jelušić, književnica; Jadranka Pintarić, urednica i kritičarka; Nada Bogojević, pjesnikinja

i predsjednica Književnog društva Varaždin. Odabrani radovi bit će objavljeni na web stranicama Muzeja anđela i poslije u tiskanom izdanju.

Dodijelit će se tri ravnopravne nagrade - radovi Željka Prsteca i bit će dodijeljene u Muzeju anđela u Varaždinu, na svečanosti u povodu Dana anđela čuvara (2. listopada), kad će autori i čitati odabrane radove.

ćemo kroz nečija mučna sjećanja, nesigurni čak i u to čija su to sjećanja i radi li se o jednom ili znatno više likova.

No, upravo se u tome sastoji Beckettova genijalnost. Kako njegov sadistički nedopadljiv tekst, nalik nekom automatskom, psihotičnom diktatu, odmiče, postupno se sve više udaljuje od očajnički očekivanoga središta i sve se više gubi u slijepim ulicama, odajući mučan dojam entropijskoga svijeta i pretvarajući se tako u svojevrsnog proznog Godota, u kojemu upravo luđački i uzaludno tražimo i čekamo vlastitog – sebe.

Zato objava prvih dvaju i najava skore objave trećeg dijela Beckettove trilogije, u prijevodu Gordane V. Popović i i z d a n j u ko p r i v n i č ko g Šarenog dućana, predstavlja gotovo epohalni događaj za cjelokupnu hrvatsku kulturu.

'HQLV 3HULĴLIJ

30 Duplerica

6. ožujka 2012., br. 407

OTAC I SIN Ljubo i Jan Kerekeš zajedno postavili i novu predstavu inspiriranu studijem

Dijele isti put: ljubav pre glumi, glazbi, Varaždinu JEDAN ROKER, DRUGI METALAC Mlađi Kerekeš još od srednjoškolskih dana ima svoj metal bend.

Cold Snap iza sebe ima dva albuma, brdo spotova, nekoliko nagrada, a trenutno se spremaju na veću europsku turneju te su korak do toga da osvoje nastup na najvećem metal festivalu – Wackenu. Nije slučajno da je Jan otišao u alternativu i da nije postao šlager pjevač. Njegov otac ne libi se reći da je utjecao na njega, a vrlo rado se prisjeća 70ih kada je u Varaždinu pokretao gitarijade sa svojim bendom Autoput.

- Nažalost, ja sam za razliku od mog sina 1982. morao izabrati – gluma ili glazba. Drago mi je da su se vremena promijenila i da nitko ni ne pomišlja pred Jana staviti taj izbor – veli Ljubo.

Naglašava, zanimljivo je da je do sada životni put njegova sina gotovo identičan njegovom.

J - Drago mi je da su moja djeca naslijedila tu moju sentimentalnu notu odanosti prema Varaždinu - kaže Ljubo Kerekeš Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Dijele ljubav prema glumi, prema glazbi, prema Varaždinu i prema ribičiji. Jedan ima malo više “utakmica u nogama”. To je onaj stariji – Ljubomir Kerekeš.

Njegov sin Jan već odavno je krenuo njegovim stopama, a ovaj ponedjeljak varaždinska publika na 3. Tjednu smijeha prva je imala priliku vidjeti predstavu koju su zajedno radili.

Zajedno na daskama

Otac i sin

Komediju “Ufuraj se i pukni” ne samo da su zajedno radili već je ona inspirirana studiranjem Jana i njegovog prijatelja i kolege s akademije Zorana Pribičevića. - Pratio sam dečke od prvog dana njihova studiranja, njihovu energiju i pozitivu. Na papir sam ove zime stavio ono o čemu smo dugo maštali – kaže Ljubo. - Zoki i ja smo na Akademiji stalno razgovarali kako je glupo toliko se pripremati za ispit, od kojih je svaki na neki način autorsko djelo, i nakon polaganja pred komi-

sijom zauvijek ga zaboraviti.

Na neki način, predstava je i o tome – dodaje Jan.

Mišljenje oca Ovo nije prva predstava u kojoj otac i sin zajedno glume, već su dijelili pozornicu u Brezi (varaždinskog HNK), ali i u Mislibolesniku ili Hipokondrijakušu Histriona. Ljubo Kerekeš, na neki je način, poznatiji po nastupima u komedijama (i kazališnim i filmskim), no sam za sebe kaže da se ne voli trpati u ladice.

- Nikad se nisam svrstavao i svakom poslu jednako pristupam. No, moram priznati, komedija je moj ispušni ventil.

L

jubu Kerekeša istinski boli što je propao NK Varteks - do toga je doveo ljudski primitivizam

U ovo crno vrijeme kazalište mora služiti publici, a ljudima treba smijeh – kaže Ljubo.

Jan se kao i njegov otac ne želi opredijeliti za komediju ili tragediju. - Svakoj ulozi se jednako daješ, postaješ netko drugi i bitno je da postoji ravnoteža – objašnjava.

Iako je Jan već nakupio iskustva i raspolaže s diplomom, još uvijek se najviše voli konzultirati – s tatom. - Koliko god imam vlastiti stav, pitam ga za mišljenje jer mi je do njega najviše stalo. Jedna od mojih odluka koju nije podržao je bila da prihvatim glav-

nu ulogu u Revizoru na Dubrovačkim ljetnim igrama – kaže Jan.

Milijuni kilometara - Bio sam zabrinut, onako roditeljski. Jan tada nije završio Akademiju, snimao je album s Cold Snapom i prihvatiti glavnu ulogu na Dubrovačkim ljetnim igrama nije mi se činilo pametno... no moj sin pokazao je da ima muda – ponosan je otac.

Jan je za tu ulogu, inače,

Svijet financija Kultura stanovanja Sport 31

Kultura stanovanja

6. ožujka 2012., br. 407

Mjesečni prilog Regionalnog tjednika

DONOSIMO Trend report sa sajma namještaja IMM Köln 2012, jednog od najvećih

U trendu je i dalje drvo J Trendovi su ostavili priličnu slobodu u odabiru stila, boja i materijala te tako ostali dosljedni ideji koju promiču, a to je mogućnost

kreiranja prostora prema individualnim potrebama MONIKA GALOVIĆ, dipl. ing. arh. www.interijerNET.hr

Veliki svjetski sajmovi vezani uz uređenje i opremanje interijera, poput sajma „IMM Köln 2012“ u Njemačkoj, postavljaju aktualne trendove i izlažu nove filozofije u stvaranju koncepcije modernog stanovanja. Imm cologne je održan krajem siječnja pod sloganom „Kreiraj. Opremi. Živi.“

A najizbor je...

Kakvi su trendovi? Drvo je i dalje u trendu, a apsolutni hit je prirodni izgled drva.

Najčešće se koristi izbijeljeni, svijetli hrast, čija je povr-

šina pomalo hrapava. Ako nazvati „must have“!

Tkanine imaju značajnu se koriste druge vrste drva, trendovi prefer iraju one ulogu, a trendovski motivi su prvenstveno kasvjetlijih boja, eventualrirani i prugasti. no šatirane tamnim e n i Cvjetni se po i svjetlim nijann tka javljuju samo sama. Uz drvo, aju m i kao pr irodni u, a u detaljima. g o l u O s im to ga, materijal najnu znača ski motivi popularni su mještaja, omiv o d n i pr intev i u ljena dekoratre irani i krupnom mjec ija postaju su kar sti a g r ilu . O v ak ve jelenji rogovi u pru tkanine su osoprirodnom ili stibito preporučljive liziranom izdanju. za tapecirani namještaj Ako ne možete nabaviti jelenje, poslužit će rogovi dječjih i mladenačkih soba.

Sjedeće garniture moraju drugih životinja. Ovaj detalj je toliko prisutan u prostoru zadovoljiti ulogu sjedenja da ga s pravom možemo i ležanja – opuštanja pa su

redovito većih dimenzija ili s dodacima koji ih pretvaraju u ugodan ležaj. Modularnost im omogućava različite načine slaganja u prostoru.

Uz njih se postavljaju čupavi ili kožni tepisi te oni koji izgledaju pomalo „isprano“ i staro.

Zidne obloge su popularne. Različite vrste kamena i tapeta su i dalje u modi, ali apsolutni hit su obloge s 3D efektom, koje zidovima daju novu dimenziju. Ove obloge se mogu postavljati u svim prostorima – od ulaza do spavaće sobe ili kupaonice, a efekti se pojačavaju rasvjetom. Velika rasvjetna tijela

su i dalje trend, kao i LED rasvjeta u namještaju.

Trendovi su ostavili priličnu slobodu u odabiru stila, boja i materijala te tako ostali dosljedni ideji koju promiču, a to je mogućnost kreiranja prostora prema individualnim potrebama.

Ovo je svakako najveća vrijednost novih trendova!

Inače IMM Köln je jedan od najvećih svjetskih sajmova namještaja: 11 izložbenih hala prostire se na površini od 250.000 četvornih metara, sudjelovalo je 1.200 izlagača iz cijelog svijeta, a posjetilo ga je 115.000 ljudi iz 118 zemalja.

IZDVOJENO

Omiljene boje su...

Omiljene boje su i dalje bijela, u mat i sjajnoj verziji, siva – u svim nijansama, zagasito smeđa – od nijansi bijele kave do tamnijih, plava – pogotovo u petrolej nijansi te ljubičasta, a prilično smjelo se pojavljuju nijanse ružičaste, narančaste i zelene, koje stvaraju jake naglaske svojom prisutnošću. Moderne su izvedbe u sjajnim i mat verzijama.

32 Kultura stanovanja

6. o탑ujka 2012., br. 407

6. o탑ujka 2012., br. 407

Kultura stanovanja 33

34 Oglasi

6. ožujka 2012., br. 407

DOZNAJEMO Bioenergetičar Đuka Bajić pomaže Varaždincima

Dobra iskustva su najbolja reklama Bioenergetičar kojeg svrstavaju među najpoznatije u regiji - Đuka Bajić - na raspolaganju je sugrađanima iz Varaždina koje muče zdravstvene tegobe. Đuka Bajić bavi se bioenergijom već više od 27 godina, u međuvremenu je završio studij na Fakultetu prirodne medicine u Floridi, odakle se vratio s diplomom i certifikatom priznatim u čitavom svijetu. Đuka je dosad pomogao mnogobrojnim bolesnicima iz čitave Hrvatske. Podsjetimo na nekoliko objavljenih svjedočanstava o Đukinom načinu liječenja i postignutim rezultatima na varaždinskom području.

Zlatne ruke Na licu Marije Ivanović pravo je zadovoljstvo i osmijeh od kojeg se ne odvaja.

Razlog tome je što joj je Đuka pomogao u liječenju mnogobrojnih bolesti. - Dok sam bila djevojka, imala sam bolesnu jetru i pokojna me majka vodila kod bioenergetičara Zdenka Dumančića, koji me spasio. Prije toga bila sam u bolnici u Zagrebu, ali liječnici mi nisu mogli pomoći. Od tada vjerujem u bioenergiju - počela je priču Marija.

- Za Đuku Bajića saznala sam od kumova kojima je pomogao bioenergijom. S 44 godine invalidska komisija me poslala u mirovinu zbog mojih bolesti koje su me godinama mučile. Sve me je boljelo, ne znam od čega sve ne. Kičma mi je bila presavijena tako da sam bila pognuta kao da sam na leđima imala kamen od sto kilograma.

Noću ustajem jednom Noćima nisam spavala na krevetu, nego klečeći pored kreveta jer mi je taj položaj najbolje odgovarao. Molila sam Boga da umrem, da se već jednom smirim od teških bolova. Boljele su me ruke, ramena i noge, a uz to sam imala i tešku glavobolju. Đuka mi je rekao da je sve to od kralježnice. Imala sam bubrežne kamence.

Ne znam što bih vam rekla, hvala Đukinoj majci koja ga je rodila i njegovim zlatnim rukama. Za sve zahvaljujem dragom Bogu i njegovoj milosti i Đukinoj neizmjernoj i velikoj pomoći. Bila sam na pregledu i sada je sve u redu. Jednom riječju, sad sam sretna žena zahvaljujući Đuki - poručuje Marija.

Najstariji pacijent Đuke Bajića kojega smo zatekli

bio je Franjo F., poljoprivrednik iz Zbelave, rođen 1927. godine. Vjerojatno kao posljedicu svog posla, imao je problema s kukovima.

Lijevi kuk fizički mu je oštećen, a problema je imao i s desnim. Osjećao je i bolove u kralježnici i desnoj nozi.

Išijas, reuma...

- Zbog problema s kralježnicom imao sam i poteškoća s mokrenjem. Tijekom noći ustajao sam svakih sat vremena. Sada, nakon terapije, moram svega jednom - dvaput, što je za moje godine normalno - opisuje Franjo.

Kaže kako još osjeća neke probleme s lijevim kukom, ali da je to gotovo nemoguće zaliječiti zbog oštećenja kuka.

- Jako sam zadovoljan Đukom, pomogao je najviše koliko je u njegovoj moći, puno mi je bolje - zaključio je svoju priču Franjo.

Svoju bogomdanu sposobnost i znanje Đuka koristi za liječenje niza bolesti - problema s kralježnicom, išijasa, reume, multiple skleroze, moždanog udara, bolova u zglobovima, psihičkih smetnji, astme, bronhitisa, noćnog mokrenja kod djece... Đuka Bajić ne prima oboljele od raka, leukemije i paralize.

ĐUKA BAJIĆ Ako želite da vam Đuka Bajić pomogne, obratite mu se s punim povjerenjem.

ADRESA Trakošćanska ulica 7 a, Varaždin.

RADNO VRIJEME od 9 do 12 i od 16 do 19, svakim danom osim subote i nedjelje.

TELEFON Sve informacije mogu se dobiti i na telefon 098/906-8107.

Duplerica 35

6. ožujka 2012., br. 407

na Akademiji

ema ...

BESPLATNO NA PREDSTAVU

!

Kerekesh teatar odlučio je pokloniti svoju predstavu šestorim Varaždincima.

Svi koji želite besplatno na njihovu novu predstavu “Ufuraj se i pukni” 19. ožujka, potražite upute na www. regionalni.com. Dijelimo tri puta po dvije karte.

JAN KEREKEŠ: “Koliko god da imam svoj stav i samostalno donosim odluke, bitno mi je mišljenje mog oca”

Š: LJUBO KEREKE “Moj sin, suprotno mom savjetu, prihvatio je ulogu u Revizoru. Pokazao je da ima muda.” dobio nagradu hrvatskog glumišta.

Veliki radnici Obojica su, sudeći po angažmanima, veliki radnici.

Vele – nemaju baš nešto vremena s obzirom na to da su izabrali profesionalni život u Zagrebu. Ali i jednog i drugog vuče ljubav prema Varaždinu.

- Milijune kilometara sam prošao na toj relaciji. Siguran sam da će i moj sin napamet znati svaki centimetar tog autoputa. Ono što mi je drago je da su moja djeca, i Jan i Ema, naslijedili tu sentimentalnu notu odanosti prema Varaždinu, njegovom ambijentu i pritom mislim na Korzo, Dućansku, Graberje, Dravu... - o svom gradu priča Kerekeš.

Ono što ga posebno boli, priznaje, je i propast NK Varteksa. - Istinski me to boli, ali to ne želim pokazati. Mogu samo reći da je do toga svega doveo dugogodišnji ljudski primitivizam – veli Ljubo.

Na Dravu koju voli, u zadnje vrijeme ne stigne – ni sam ni s Janom. - Dogovaramo neki lov na tune u svibnju kod Zadra, pa nas to drži – zaključuje Jan.

IZDVOJENO O glumcima i zaradi

Posao bez granica S kojim porno glumcem ili glumcima biste željeli surađivati i tko je do sada ostavio na vas najbolji dojam?

Najbolje mi je bilo do sada snimati s najjačim porno glumcem i redateljem Roccom Siffredijem, to je bilo ujedno i moje prvo snimanje kada sam ušla u porno svijet, on je zaista profesionalac, zna što voli i to radi iz dubine duše kao što se i vidi.

Naravno, tu postoje još mnogi glumci koji su također veoma dobri u svojem poslu. Trenutno dogovaramo neka snimanja s Davidom Perryjem i Ianom Scottom.

Planirate li sami režirati porno film?

Imamo nekoliko planova i projekata na kojima radimo za naše tržište. O detaljima ne mogu zasad, još je prerano.

Gostovali ste na mnogim sajmovima porno industrije u svijetu, koji je po vašem mišljenju najbolji?

Svugdje gdje sam do sada bila, bilo je dobro organizirano, posebno bih istaknula Eros4U u Zagrebu, gdje su došle mnoge žene i parovi, naravno i pojedinci, tu sam primijetila da mi Hrvati i nismo toliko zatvoreni i konzervativni te da volimo takve manifestacije.

U kojim ste sve porno filmovima do sada „glumili“?

Mnogo je tu filmova, trenutno brojim njih 38, nisu još svi izašli, ponekad to i traje nekoliko mjeseci - to sve ovisi o poslovnoj politici producenta i distributera. Neki su snimani

samo za web, a neki samo za dvd i o tome ovisi gdje će biti dostupni na europskom tržištu.

Može li se dobro živjeti od tog posla? Kako je ta djelatnost regulirana i je li uopće regulirana u Hrvatskoj?

Da, naravno, može se živjeti, no na to utječu mnogi parametri počevši od spremnosti na tip seksa te na putovanja i javno eksponiranje - sve to utječe, naravno, na naknadu. U Hrvatskoj imamo istu regulaciju u toj

“

Mislim da se s ulaskom Hrvatske u EU tu neće ništa promijeniti. U tom poslu već sada granice država kao da i ne postoje.” djelatnosti kao i vani u Europi, jedino što kod nas nema tako razvijene erotske industrije.

Hoće li ulaskom Hrvatske u EU doći do razvoja porno industrije kod nas?

Mislim da se s ulaskom Hrvatske u EU tu neće ništa promijeniti. U tom poslu već sada granice država kao da i ne postoje.

Do koje godine se planirate baviti tim poslom?

To za sada još ne znam, ali svakako dok više ne budem pred kamerama, budem iza njih jer u toj industriji postoje mnoge prateće djelatnosti.

EKSKLUZIVNO Razgovor s prvom hrvatskom porno divom Alexom Wild

Glumica kao kraljica J Dok više ne budem pred kamerama, budem iza njih jer u toj industriji postoje mnoge prateće djelatnosti Piše: ŽELJKO PAVLEK urednik@regionalni.com

Ukratko se predstavite čitateljima.

Zovem se Alexandra V. Moje umjetničko ime je Alexa Wild.

Imam 23 god. Dolazim iz okolice Zagreba. Završila sam školu za prehrambenog tehničara, ali zaposlila se kao tajnica u jednoj firmi.

Kada ste prepoznali svoj talent za bavljenje poslovima porno industrije?

Iskreno, nekakav talent je oduvijek postojao, godinama smo bili swingeri pa nam seksualna otvorenost nije strani pojam. Što je bilo presudno za to?

Smatram da većina ljudi konzumira filmove za odrasle, naravno među njima smo i ja i moj suprug, i tako smo zajedno odlučili. Oduvijek sam bila otvorena za mnoge stvari i nije me nikad brinulo kako će moja okolina reagirati, jer sam uvijek imala čvrst stav prema sebi. Što su rekli vaši najbliži kad su saznali da se bavite tim poslom?

Od gotovo samog početka

moji i suprugovi roditelji znali Kao i većina cura u nas, oko su što radim, naravno, trebalo 17 godina počela sam sa sekje nekoliko vremena da to u sualnim iskustvima. potpunosti prihvate, i to je Što je za vas seks? Užitak? posao koji netko radi, međuPosao? tim, mnogo cura radi seks za Seks je za mene oduvijek bio novac - razlika je u tome da užitak i uvijek će biti, volim to i ja snimam i eksponiram svoja uživam u potpunosti, naravno, djela te nemam što skrivati. ovo što radim je posao, ali da Udani ste, podržava ne bih uživala u njemu, ne bi li suprug vaše to bilo to. u bavljenje Jeste li ikada imali o porno binegativnih iskustava n or p znisom? ili bili seksualno zloiji r t s u d in Naravijeli stavljani? c e d a ir no, udana Nisam nikada bila glumc loški test seksualno s am i s a zlostavko e a n i n g suprugom ljana. Do sada nisam 3 tjed a k a v s sam u veoimala neka neugodna ma stabilnoj iskustva. U ovom poslu vezi. Za mnoge su svi profesionalci i svaku to vjerovatno nije uobiglumicu tretiraju gotovo kao čajeno, ali on je od samog pokraljicu, jako su pažljivi i na sve četka uz mene, podržava me u načine žele da se žena osjeća svemu, a i ponekad me prati ugodno i sigurno u svakom na mojim snimanjima što mi trenutku. izuzetno mnogo znači, volimo U kojim porno scenama se i imamo mnogo povjerenja smatrate da ste najbolji? jedno u drugo što je veoma Volim sve u seksu, a pogobitno. Svoj zadnji film, koji je tovo mi se sviđa analni seks, izašao pred mjesec dana, sniznam se opustiti pri tome i mala sam sa suprugom. osjećam posebno zadovoljOd koje ste godine seksustvo, što i producenti vide pa alno aktivni? žele mnogo raditi sa mnom.

Mnogi smatraju bavljenje porno poslovima rizičnim.

Poduzimaju li se mjere zaštite od aidsa i drugih mogućih bolesti? Koliko se prevenciji pridaje u tom poslu važnost u svijetu, a koliko u Hrvatskoj? Žalosno je što mnogi misle da je bavljenje porno poslovima rizično, iskreno, za mene je rizičnije imati seks s nekom nepoznatom osobom nakon izlaska itd. ne misleći na neke bolesti, a još ponajmanje na bilo kakvu zaštitu.

U porno industriji glumice kao i glumci rade cijeli ginekološki test svaka 3 tjedna.

Bez testa nema snimanja.

Tu se poduzimaju zakonski propisane mjere od zaštite od aidsa, klamidije, gonoreje, hepatitisa, sifilisa, genitalnog herpesa, candide, trihomonijaze, gardnerele. Tako da mogu reći, u porno industriji što se tiče takvih bolesti, glumice i glumci naravno da spadaju u rizičnu grupu, no zahvaljujući obveznim kontrolama i visokom standardu higijene, nije nijedan slučaj zaraze HIV-om u posljednih 30 godina zabilježen u Europi. Mi u Hrvatskoj

imamo iste standarde koji su i u Europi propisani.

Jeste li odbili određene porno ponude iz Hrvatske iz svijeta i zašto?

Da, naravno, odbila sam neka snimanja, što je normalno, ali ne zato što to ne bih htjela raditi, većinom je razlog taj što sam već taj datum bila bukirana za drugi posao. Znam i dobivati kojekakve nemoralne ponude, no za mene postoje određene granice koje ne prelazim - tu bih rado spomenula tvz. escort koji ne radim jer smatram da je to legalna prostitucija.

Postoji li hrvatska porno industrija?

U Hrvatskoj imamo porno industriju, iako je veći dio distribucija, ali imamo i produkcije, na primjer Zauder-fim, koji je najveći distributer dvd filmića u Hrvatskoj, ali ima i vlastitu produkciju, za koju sam i ja snimala prvi hrvatski porno film “Alexa Wild i prijatelji“ i posljednji novi hrvatski film „Alexa i Max Wild, prvi hrvatski porno par“ u kojem je moj suprug prvi put pred kamerama snimao sa mnom.

36 Putopis

6. ožujka 2012., br. 407

PUTOPIS Darko Štefić posjetio je dvije živopisne zemlje na Dalekom istoku - m SAN U SOJENICI Budući da smo htjeli doživjeti i malo prirode, u jednoj agenciji uplatili smo 3 dana trekinga po Nacionalnom parku Don Ithanon. U njemu se nalazi i najveći vrh Tajlanda (2565 m). Prvo smo posjetili farmu slonova, a sljedećih 5 h je uslijedilo penjanje po krovu Tajlanda. Putem smo vidjeli samo majmune i termite. Inače ima i opasnih zmija i tarantula.

Tamošnje stanovništvo već je djelomično imuno na te ugrize i zna se liječiti prirodnim ljekovima.

Naše odredište je bilo selo naroda Karen koji živi u tim planinama. Spavali smo u tzv. sojenicama, bez struje, kanalizacije, no uz svijeće.

S obzirom na to da tamo rijetko ljudi dolaze, bili smo atrakcija za tamošnju djecu. Navečer su nam se pridružila i otpjevala pjesmice, bilo je neobično i dirljivo.

Nakon tri dana prirode, zaželjeli smo se asfalta i hrane koja ne sadrži rižu i piletinu, pa krenusmo iz Chiang Maia za Bangkok, odakle smo otputovali za Kambodžu.

Azijska avantura J Hrana je posebna priča. U Tajlandu sam smršavio 3 kilograma u 20-ak dana Na putu iz Pazina u Zagreb naletjeh na autostopera. Vani je padala kiša, ružno vrijeme.

Stao sam mu i nisam pogriješio jer upoznah čovjeka koji je živio u Tajlandu i Kambodži i proputovao cijeli taj dio Azije. Nakon godinu dana ga odlučim zvati jer sam pročitao divnu knjigu o tim krajevima i želio bih da mi bude neka vrsta vodiča. On je to objeručke prihvatio.

U roku od 20-ak dana kupili smo karte, nabavili vizu za Taj-

land i krenuli u avanturu.

Tajland U Bangkok smo sletjeli nakon skoro 24 h. S -2 na +30 °C, odmah me moja reuma prošla od topline i promjene klime. Bio sam u dosta velikih gradova, no mislim da je ovo najveći u koji sam kročio. Zamislite grad u trokutu između Zagreba, Bjelovara i Varaždina, i da na toj površni živi 11 milijuna ljudi.

S naprtnjačama smo se uputili upoznati dio Bangkoka zvan

Khaosan road gdje se nalazi osjetiti čari poznate tajlandske mnoštvo malih hotela. Smještaj masaže. Dvije simpatične djese kreće 30 - 120 kn, ovisno vojke su nas odvele u stan u o tome želite li sobu s venti- kojem je dijete plakalo, baka latorom ili klimom, s jednim je nešto kuhala, a u jednoj krevetom ili dva. Nasobici su se nalazile dvije večer se taj dio strunjače na kojoj se u grada pretvara obavljaju masaže. Kau k o k u pokretne trsnije smo shvatili da Bang no govine, ulice su to sasvim norpu a m i se praktički ševa malni uvjeti. Bitno o k a , zatvaraju jer smeća nigdje ijedada suse privređuje su pune promušterije nema davača hrane, zadovoljne, cijena je bižuter ije, a samo 40 kn. Prvo smo masaže se nude grad upoznavali taksisvakih 50 m. I mi jem, no uskoro smo shvatili da smo odlučili je autobusom daleko jeftinije.

Zagađeni grad U gradu je velika zagađenost, smeća ima svugdje, a koševa za smeće nigdje. Ljudi nose zaštitne maske preko lica. No grad, kao i cijeli Tajland, je zapravo vrlo bogat. Izvoze se najviše toyote i cijela je država puna tih vozila. Tajland je pun kvalitetnih autocesta, bogatih šoping centara. U jednom smo pronašli klizalište, a u drugom smo se kupali na krovu zgrade.

Hrane jednostavno ima svugdje. Sve je na bazi riže; slatko ili ljuto. Piletine i ribljih plodova ima najviše.

Svinjetinu, govedinu, slaninu, salamu, kruh i mlijeko ćete teže naći jer su skupi proizvodi. Nakon 20-ak dana u tim krajevima ja sam smršavio 3 kg, a prijatelj koji je prije živio dvije godine, smršavio je 17 kg.

Putopis 37

6. ožujka 2012., br. 407

oderan no zagušen Tajland, i Kambodžu, državu gdje crvi služe kao grickalice Za Kambodžu je isto potrebna viza, koja se najjeftinije vadi na granici. Sprijateljih se tamo s Amerikankom i jednim parom Engleza, jeftinije je putovati u grupi, pa smo tako unajmili taksi koji nas je odveo u Siam Reap. U Kambodži je glavna platežna valuta američki dolar, njihov riel je druga valuta i manje se koristi.

Kambodža Tajland je jeftin za naše pojmove, a Kambodža je duplo jeftinija od Tajlanda.

To je najsiromašnija zemlja koju znam, higijena je na dosta niskom stupnju, no to ne smeta masi turista da posjeti svjetsko čudo Angkor Wat koje se nalazi u Siam Reapu, gradu od nekih 100.000 ljudi. Prosječna starost kambodžanskog stanovništva je 30-ak godina. Masovne egzekucije stanovništva koje je izvršio Pol Pol, vođa crvenih Kmera, između 1975. i 1979., prorijedile su stanovništvo. Procjenjuje se da je pobijeno 1,7 milijuna ljudi, petina tadašnjeg stanovništva, više-manje intelektualci i učitelji pa je stoga veliki problem u Kambodži edukacija stanovništva. U biti u tih nekoliko dana shvatih da državom vladaju dolar, strani kapital, Japanci, Korejci, Francuzi i Amerikanci. Oni i obnavljaju državu, osobito se to vidi na Agkor Watu, gdje Korejci obnavljaju hramove. To je najveći vjerski grad ikad napravljen. Otkrili su ga Francuzi krajem 19. st.

U njemu živi 2000 Kambodžana. Hramovi su mješavina hinduističkog i budističkog utjecaja i oko njih se nalaze jezera. Oko hramova se nalaze i mini šoping centri i opet obilje hrane.

Phnom Penh Sam dolazak u glavni grad bio je ujedno i mala avantura. Cesta od Poipeta (granič-

nog prijelaza) pa do Angkor Wata je prilično dobra, no cesta do Phnom Penha je prilično problematična, još se gradi. Autobus je bio u redu (obavezna klima i TV).

Odmoriti se u biti ne možeš jer vozač cijelo vrijeme trubi, a autobus se trese od neadekvatne ceste. Vožnja je trajala nekih 5 h. Na jednoj postaji gdje je restoran (naravno, sve je na otvorenom) kao slatkiši nude se kukci, škorpioni, crvi. I baš je jedan Kmer to kupio svom djetetu, onako kao što mi kupujemo kestenje, u papirnatom smotuljku. Šišanje možete obaviti i na ulici kao i ostale obrtničke usluge.

cesta do Phnom Penha je problematična, još je u fazi izgradnje Glavni grad Kambodže Phnom Penh ima milijun ljudi.

Tu se već po prometu osjeća utjecaj Vijetnama, ceste su jednostavno zakrčene, ne zna se kud tko vozi, zapravo je pravi adrenalin to probati, ja jesam na biciklu. Gradom prolazi velika rijeka Mekong i uz nju je uređeno lijepo šetalište. Tu je i francuska četvrt. Kambodža je bila 50-ak godina francuska kolonija.

Puno je slobode, svi nešto rade i nitko nije gladan, riže ima i to je najvažnije. Ljudi se ne svađaju, budizam ne zna za to, samo se smješkaju kada im je neugodno. To bi bio rezime mog shvaćanja načina života u tim krajevima.

S povratkom u Hrvatsku samo neka ograničenja i zabrane. Globalizacija tek treba pokucati na njihova vrata, još ne znaju kako im je lijepo!

38 Oglasi

6. ožujka 2012., br. 407

OBAVIJEST Izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, koji stupa na snagu 1. ožujka 2012. godine, PDV se povećava s 23 na 25 posto.

HEP Operator distribucijskog sustava će, u skladu s propisima, novu stopu PDV-a primjenjivati na potrošnju od 1. ožujka 2012.

Kupci koji žele, mogu sami očitati i dostaviti stanje brojila na besplatni telefon za kupce 0800-0555 ili na telefon distribucijskog područja (ELEKTRE) broj 042-371-100, poslati na telefax broj 042-213-368 ili osobno donijeti na šaltere informacija i reklamacija.

Očitanje možete dostaviti i putem internetske stranice: (www.hep.hr) /Dostava očitanja/.

Očitanja za razgraničenje obračuna poreza mogu se dostavljati do 10. ožujka 2012. godine.

HEP Operator distribucijskog sustava

RESTORAN SANTA MARIA & CATERING HALLO KLOPA raspisuje

NATJEČAJ za popunu radnog mjesta

1 KUHAR (PIZZA-MAJSTOR) m/ž 1 POMOĆNI KUHAR m/ž Molbu sa životopisom najkasnije 15 dana nakon objave oglasa dostaviti na e-mail: santa.maria@vz.t-com.hr ili na adresu Optujska 51, Varaždin. Sve dodatne informacije na tel.: 091/330-0200; 091/330-0100.

Sukladno čl. 78. Sudskog poslovnika, te Zakonu o sudovima i Zakonu o pravu na pristup informacijama, Trgovački sud u Varaždinu, daje slijedeću

OBAVIJEST O POKRETANJU POSTUPKA BRISANJA IZ SUDSKOG REGISTRA SUBJEKATA UPISA KOJI TRI GODINE PO REDU NISU POSTUPILI PO ZAKONSKOJ OBVEZI DA OBJAVE SVOJA GODIŠNJA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA Temeljem čl. 70. st. 3. Zakona o sudskom registru, na Trgovačkom sudu u Varaždinu, pokrenuti su postupci brisanja iz sudskog registra onih trgovačkih društava koja nisu tri godine po redu postupila po zakonskoj obvezi objave godišnjih financijskih izvješća s propisanom dokumentacijom, kada je zakonom propisana obveza njihove objave.

Rješenja kojima su pokrenuti postupci brisanja iz sudskog registra se temeljem čl. 70. st. 4. i 8. Zakona o sudskom registru javno objavljuju na web stranici na kojoj se nalazi sudski registar, tako da se ta rješenja neće dostavljati trgovačkim društvima niti njihovim zakonskim zastupnicima, a niti se objavljuju u Narodnim novinama. Objava nakane za brisanje društva iz sudskog registra ima učinak dostave priopćenja registarskog suda subjektu upisa.

Pozivamo stoga, članove i zakonske zastupnike trgovačkih društava sa sjedištima na području Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije da prate objave skupnih rješenja o pokretanju postupka brisanja na web stranici Ministarstva pravosuđa, www.pravosudje.hr - na način da se na toj početnoj stranici odabere pretraživanje sudskog registra, pa potom pretraživanje objava, odnosno izravno se sudskom registru pristupa preko adrese: https://sudreg. pravosudje.hr .

Ukoliko zakonski zastupnici ili osobe koje imaju opravdani interes da se određeno trgovačko društvo ne briše iz sudskog registra, mogu u roku od 30 dana od dana objave na web stranici sudskog registra podnijeti Trgovačkom sudu u Varaždinu prigovor protiv rješenja kojim je pokrenut postupak brisanja.

Trgovački sud u Varaždinu

Štedno kreditna zadruga VARAŽDINSKI CEKIN u „stečaju“ Varaždin, Uska 2, na temelju Zaključka o prodaji, Trgovačkog suda u Varaždinu od 15.12.2011.g., temeljem članka 164. Stavak 3. Stečajnog zakona (Narodne novine broj: 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06 – dalje: SZ-a), radi prodaje nekretnina, dana 01. veljače 2012. godine, objavljuje

OGLAS O PRODAJI X. JAVNA DRAŽBA 1. Određuje se deseta javna dražba za prodaju nekretnina: a) -čkbr.2385/11 oranica u Otoku sa 750 čhv upisana u z.k.ul. broj 1348 k.o. Radovec, u vlasništvu stečajnog dužnika u cijelosti.

Nekretnina je dijelom unutar građevinskog područja 87,00 m od ruba ceste, a dijelom izvan građevinskog područja prema prostornom planu Općine Cestica.

Početna cijena za nekretninu pod a) iznosi 39.000,00 kuna. b) -čkbr 1465/2 Zgrada u A.Šenoe 1 ukupne površine od 2294 m2 /dvije zgrade u A.Šenoe od 1538 m2 i dvorište u A.Šenoe od 756 m2 / 48.ETAŽA : 1/1 1.ETAŽA XLVIII se nalazi na 1. katu i sastoji se od prodajnog prostora s 35,9 m2 i sanitarnog čvora s 2.1 m2, ukupne površine 38 m2 sve upisano u z.k.ul broj 12441, poduložak 48, etažno vlasništvo, k.o.Varaždin u osnivanju.

Početna cijena za nekretninu pod b) iznosi 250.000,00 kuna.

Na ovoj desetoj javnoj dražbi nekretnine se ne mogu prodati ispod početne cijene.

2. Ročište za javnu dražbu održati će se u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu dana 22. ožujka 2012. godine u 08.30 sati, soba broj 232/II kat.

3. Pravo sudjelovanja na dražbi imaju samo one pravne i fizičke osobe koje su prethodno dale osiguranje u vidu plaćene jamčevine i originalni dokaz o osiguranju dostavile na sudski spis pozivom na broj St-7/99 najkasnije dva dana prije ročišta za javnu dražbu. Osiguranje se uplaćuje u iznosu od 10% od utvrđene početne vrijednosti, za svaku nekretninu pod 1a) i 1b), na žiro-račun Trgovačkog suda u Varaždinu broj: 2390001-1300002754 s naznakom „jamčevina St-7/99“.

Kupcu nekretnine jamčevina se uračunava u kupoprodajnu cijenu, a ostalima se vraća odmah nakon zaključenja dražbe /čl.94.stavak 4.Ovršnog zakona/.

4. Kupac nekretnine je dužan položiti kupovninu u roku od 30 dana od donošenja rješenja o dosudi nekretnine.

Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu, smatrat će se da je odustao od kupnje, a položena jamčevina se zadržava. Iz položene jamčevine namiriti će se troškovi nove prodaje /članak 100.stavak 1.,2., i 3. Ovršnog zakona/.

Ako bude više ponuditelja, sud će u rješenju o dosudi odrediti da će se nekretnina dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili. U tom će slučaju sud donijeti posebno rješenje o dosudi svakom slijedećem kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnina dosudi, u kojem će odrediti rok za polaganje kupovnine. Sud će u tom rješenju najprije oglasiti nevažećom dosudu kupcu koji je ponudio višu cijenu /čl.98.stavak 6 Ovršnog zakona/ 5. Nakon što kupac položi kupovninu i rješenje o dosudi postane pravomoćno, sud će zaključkom o prodaji nekretnine kupcu, ukoliko to nije određeno rješenjem o dosudi, odrediti upis prava vlasništva u korist kupca i brisanje tereta na nekretnini.

6. Porez na promet nekretnina, kao i sve troškove vezane za kupnju nekretnine snosi kupac.

7. Ročište za javnu dražbu održat će se i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj /članak 95.stavak 1.Ovršnog zakona/ 8. Nekretnine se prodaju u viđenom stanju po načelu „viđeno-kupljeno“ i u skladu s postojećim upisom u zemljišne knjige, što isključuje sve naknadne prigovore kupca na nedostatke pravne ili činjenične naravi.

9. Nekretnine koje su predmet prodaje mogu se razgledati svakog radnog dana od 08-14 sati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj: 098/494-017.

!

6. ožujka 2012., br. 407

Hrvoje Kišasondi kandididrao Hrvatsku za Europski kup 2013. i Svjetski kup 2014. godine na kickboxing skupštini po WKF federaciji

Sport sport@regionalni.com

Sport

“

Sport 39

Ima u životu stvari koje možeš podnositi i onih koje ne možeš podnositi, kao odluka Disciplinske komisije NHS-a, Z. Horvat ex predsjednik NK Varaždin

NOGOMET Boris Solomun novi predsjednik NK Varaždin

(Ne)povjerenje Zamalo do pobjede Rukometaši RK Varteks Di Caprio nisu uspjeli pobijediti ekipu zagrebačke Dubrave, u 21. kolu Premijer lige.

Konačni rezultat 32:34 i poluvremena 11:12 dovoljno govori da je utakmica bila izjednačena, ali da su rukometaši Dubrave za toliko ipak bili bolji i odnijeli vrijedne

bodove iz Gradske sportske dvorane Varaždin. “Krojači” ostaju na pretposljednjem, 12. mjestu, a sljedeći vikend putuju u Bjelovar gdje ih dočekuje istoimena ekipa koja se nalazi tri mjesta više na prvenstvenoj ljestvici i s 10 bodova više na svom bodovnom kontu.

Bod s Vukovarom

Na skupštini NK Varaždin novi predsjednik Boris Solomun dobio je jednogalsnu potporu okupljenih skupštinara

J Ambiciozni plan oporavka NK Varaždin naišao je na kritike zbog nerealnosti Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

sjednika NK Varaždina jer je također član skupštine NK Protekli tjedan u varaž- Varteksa. Međutim, sve bi to dinskom prvoligašu bio je bio samo naš folklor da nije jedan od najturbulentnijih puno ozbiljnijeg problema, u cijeloj povijesti. Održana a to je suspenzija i dugovi.

Boris Solomun je predje jedna od dvije najavljene skupštine i izabran je novi stavio svoj program rada u predsjednik. Od 39 glasova kojem je najavio sveukupnu bilo je prisutno 26 i oni su modernizac iju kluba od tr ansp arentno g jednoglasno izabrali Boriposlovanja, sa Solomuna za novog aj t š e sanacije dupredsjednika. j sm gova, do taša e m o vođenja Prijepor nog a z nezavisne Kontroverze su Dom u e n ć revizorske počele već tada emo n i e j jer članovi skupu kuće i do tari e s j o u n pokrentaštine, pripadnici odjek jima nja postuW h i te Sto n e s a , medi paka ako je nisu mogli pr isubilo nezakonistvovati skupštini jer tosti, organiziranja su članovi skupštine novoosnovanog NK Varteksa, službe za marketing, otvaa sve najvjerojatnije kao ranja restorana, gradnjesvojevrsna odmazda jer na sjeverne tribine, uređenja prošloj skupštini, za koju cijelog stadiona i travnjaka nije bilo kvoruma, nisu htjeli koji bi trebao imati grijaprisustvovati. Nakon toga nje, solarni sustav, fitnes, oni uzvraćaju udarac i onda wellness, sportsku radio i tvrde da niti Solomun nije tv postaju, sportski tjednik, legalno izabran za pred- školu stranih jezika i dr. Ovaj

Novi život nogometaša Ime varaždinskog nog o m e t n o g p r vo li g a š a također još nije promijenjeno iako je to sadašnji predsjednik Solomun najavljivao prilikom svoje kandidature. U međuvremenu dio nogometaša ostao je bez smještaja pa im je Solomun ponudio smještaj u svoj Dom za starije i nemoćne Novi ambiciozni plan već se u prvi mah kritičarima učinio nerealnim i tu je doživio drugi val kritika, a obećanog velikog sponzora još nema.

Međutim, najvažniji zadatak proteklog tjedna bilo je skidanje suspenzije HNS-a kako bi se mogla igrati utakmica s Istrom. Taj zadatak je obavio, doslovno 5 minuta do 12, ali samo djelomično.

Priznat je dug Pavličiću i isplaćena mu je prva rata, a ostatak treba biti riješen ovih dana jer je suspenzija

život u Cestici. Ta nesvakidašnja ponuda ponovo je zanimljivo odjeknula u javnosti pa je to bila vijest za udarne informativne emisije nacionalnih televizijskih postaja.

Osim ovih usputnih poteškoća Druga liga je realnost, i prije poraza od Istre, a u poslovnom hitno treba generalni sponzor. ponovo stupila na snagu.

Isplaćen je i dio NK Čakovec, ali i njima je potrebno uskoro platiti ostatak. Nervoza oko rješavanja financijske dubioze doživjela je vrhunac kada se saznalo da je novac navodno tražen i od roditelja polaznika Škole nogometa i od samih nogometaša. Problem je tim veći što će najvjerojatnije i drugi vjerovnici uskoro zakucati na vrata NK Varaždina jer je ukupni dug i dalje oko 30 milijuna.

ATLETIKA Hrvatska atletska liga Sjever postaje međunarodno natjecanje

Varaždin domaćin četiriju kola Na sastanku predstavnika Hrvatske atletske lige sjever dogovoreno je da će natjecanja HALS-a biti međunarodnog karaktera.

Sastanku je prisustvovao i predsjednik HALS-a Zvonko Iveković, a novine u natjecanju HALS-a dio su promjena koje je najavila nova Uprava Atletskog kluba Sloboda, pod vodstvom predsjednika

Ivana Domislovića. Od šest kola HALS natjecanja, četiri se svake godine održavaju u Varaždinu, jedno je u Zagrebu te jedno u Čakovcu.

- Ovo je veliki iskorak i početak realizacije najavljenih planova AK Sloboda.

HALS natjecanja održavaju se dva dana, tako da će drugi dan biti otvoreno natjecanje međunarodnoga karaktera,

Odbojkaši OK Varaždin Volley izgubili su susret 22. kola 1. A hrvatske odbojkaške lige od ekipe Vukovara 3:2.

Gosti su dobili prvi set 25:21, zatim je izjednačio Varaždin 25:15, ponovo gosti imaju prednost 25:20 i u četvrtom setu vraćaju se domaćini 25:18, u odlučujućem petom setu ponestalo je koncentracije i Vukovarci odnose pobjedu i dva boda, a jedan bod ostaje Varaždincima. Na prvenstvenoj ljestvici Varaždin je predzadnji, na 13. mjestu sa 16 bodova, a ispred njega su Šibenik i Daruvar s po 19 bodova. U srijedu Varaždin gostuje u Opatiji na odgođenoj utakmici 18. kola, a za vikend u Varaždin dolazi ekipa Zagreba.

odnosno osim naših, doći će i atletičari iz Mađarske i Slovenije. Taj projekt sam nazvao radno „sport across the border“ i to je doprinos atletike prekograničnoj suradnji i boljem razumijevanju među narodima pa ima i širu dimenziju od sportske – rekao je Domislović. Prvo kolo HALS natjecanja održat će se 28. i 29. travnja.

Pravi županijski derbi Iako se u lokalnom derbiju u Ivancu „na papiru“ očekivala lagana pobjeda Vidovec Biosa, gledatelji su mogli uživati u 60 minuta iznimno uzbudljive utakmice, gdje je Vidovec Bios pobijedio tek s jednim golom razlike 24:23, a zapravo je Ivančica bila bliža pobjedi. - Bilo je znatno teže nego što smo očekivali, a očito je najveći problem bio u glavama.

Mislili smo da smo utakmicu pobijedili već u ponedjeljak – istaknuo je trener Vidovec Biosa Saša Kuček.

40 Sport

6. ožujka 2012., br. 407

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Nogometne špekulacije P

riče oko NK Varaždin ovih su dana dosegle vrhunac kada je bilo u pitanju odigravanje utakmice s Istrom. Kako je odlazak u Drugu ligu gotovo sigurna stvar, postavlja se pitanje zašto se toliko skupo plaća za ostanak u prvoj ligi ovih još nekoliko mjeseci. Stečajem s preustrojem također bi se otišlo u drugu ligu, ali bi se pitanje oko financija ipak jeftinije riješilo. Postoje razne špekulacije koje idu tako daleko da se priča kako je bivši predsjednik iz kluba otišao vrlo elegantno predavši klub u teškom, gotovo bezizlaznom stanju novom predsjedniku samo zato da domaći ljudi ne bi bili ti koji će proglasiti stečaj, što se izjednačava s krajem.

Druge špekulacije idu u smjeru politike. Bivši predsjednik je i bivši član sada vladajuće stranke, koje se odrekao. Tako da mu je izostala pomoć politike, kojoj više nije miljenik. Novi predsjednik, pak više obećava nego što izvršava, a cijena ostanka i način skupljanja novca više je nego zabrinjavajuć.

No situacija je ionako teška, pa se nije za čuditi, ali ozbiljan je problem što su se obećavali sponzori u vidu europske aviokompanije ili banke, a sada ih se više niti ne spominje.

“Greške u koracima” ili panično rješavanje goruće situacije, više nije bitno, sada se ipak očekuje vidjeti pravac koji vodi do nekog realnog rješenja. Nerealna obećanja najmanje su što treba u ovom trenutku jer NK Varaždin je ipak sportska institucija čije posrtanje osjećaju u svim nogometnim klubovima ovog područja, ali i u varaždinskom sportu uopće.

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 08.03.2012.

– velika dvorana – nastup Shaolin kung-fu svećenika pod nazivom „QI tajna“ s početkom u 19,00 sati 09.03.2012.

– kuglana – kuglačka utakmica KK MIV – KK Graničar Picok s početkom u 18,00 sati – kuglačka utakmica KK Ivančica – KK Elektra Kž s početkom u 20,00 sati 10.03.2012.

– velika dvorana – rukometna utakmica ŽRK Koka – ŽRK Dalmatinka s početkom u 17,00 sati – mala dvorana – rukometni turnir mlađih kadeta RK Varteks di Caprio – RK Međimurje – RK Prelog – RK Ludbreg s početkom u 09,30 sati– odbojkaška utakmica OK Varaždin 2 – OK Kaštela 2 s početkom u 15,00 sati – odbojkaška utakmica OK Varaždin – OK Koprivnica s početkom u 19,00 sati – kuglana – kuglačka utakmica KK Varteks – KK Koprivnica s početkom u 15,00 sati 11.03.2012.

– velika dvorana – rukometna utakmica RK Croatia osiguranje Zagreb – RK Metalurg s početkom u 15,30 sati – rukometna utakmica RK Varteks di Caprio – RK Zamet s početkom u 17,00 sati – mala dvorana – rukometni turnir kadeta RK Varteks di Caprio – RK Zadar – RK Međimurje – RK Trilj s početkom u 10,00 sati – odbojkaška utakmica OK Varaždin 2 – OK Totovec 2 s početkom u 17,30 sati – kuglana – kuglačka utakmica KK Varteks – KK Prosvjetar s početkom u 15,00 sati

Okupljanje streličara u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin na Dvoranskom prvenstvu Hrvatske sve je popularnije

STRELIČARSTVO Dvoransko prvenstvo Hrvatske u Varaždinu

Točno u središte J U samoj završnici u Varaždinu, u organizaciji streličara “Cekina” nastupilo je 130

streličarki i streličara koji su ispucali kvalifikacijsku normu za sudjelovanje Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

40 GODINA S LUKOM U RUKAMA

Varaždinska dvorana na Dravi bila je ovu nedjelju centar streličarstva. Naime, nakon odrađene dvoranske sezone koja je počela u studenome prošle godine i održanih osam turnira, došlo je vrijeme da se na dvoranskom Prvenstvu Hrvatske ogledaju oni najbolji koji su ispunili normu za sudjelovanje. U samoj završnici našlo se 130 streličarski i streličara koji su ispucali kvalifikacijsku normu.

Zanimljivo je bilo vidjeti na postolju Zlatka Glavanovića, legendarnog streličara koji je luk uzeo u ruke 1972. godine. Ovaj put osvojio je srebrnu medalju u konkurenciji veterana u standardnom luku. Bio je to njegov 467. turnir u bogatoj karijeri, a Glavir, kako ga zovu prijatelji, ponosno brani boje SK Dubrava iz Zagreba.

Uvijek nasmijani bradonja nosi na leđima 77,5 godina, ali još uvijek sa sportskim žarom dolazi na natjecanja i širi oko sebe pozitivno ozračje i osvaja medalje.

Organizacija Streličari “Cekina” pokazali su se još jednom kao dobri organizatori zahtjevnog natjecanja koje je trajalo šest sati.

U kadetskoj konkurenciji streličarki u složenom luku naslov prvakinje Hrvatske osvojila je Dora Oštrek (Grebengradski streličari), druga je Tamara Brlek (Grofovi konjski), dok je treće mjesto pripalo Vanji Potrkač (Glina).

Kod kadeta najbolji je bio Domagoj Buden (Agram), srebro je osvojio Bruno Žic (Maura

Kal), a broncu Deni Babok (Grofovi Konjski).

Velika borba bila je u seniorskoj konkurenciji gdje je u finalu Domagoj Bodlaj (ZGSK) rezultatom 6:2 pobijed i o I v a na Mustapića (Brinje), a bronca je otišla Vladimiru Razumu (Tomislav). Dodajmo da je od domaćih streličara Tomislav Mlinarić završio na 10. mjestu, Alen Ružić na 11., Mario Strelec bio je 15., a Stjepan

Gašparić 16.

Naslov najbolje streličarke u 2011. godini ponijela je Ivana Buden (Agram), druga je Andrea Čižmek (PSK Zagreb), treće mjesto osvojila je Dubravka Kiđemet (Bjelovar).

U olimpijskoj disciplini (zakrivljeni luk) Viktorija Sukser (PSK Zagreb) bila je najbolja seniorka, srebro je otišlo Ani Zorman (Cekin), a bronca Sabrini Muller (Zadar). Dragana Dogančić (Cekin) završila je na 5. mjestu.

Kod seniora svoju dominaci-

U varaždinskoj sportskoj dvorani uz Dravu 8. će ožujka biti održan kung fu spektakl – Qi tajna svećenika Shaolina.

14 kineskih svećenika, ponajboljih majstora iz hrama Shaolin predvođenih 75- godišnjim majstorom hrama demonstrirat će drevne vježbe od kojih zastaje dah, te posjetiteljima pružiti uvid u njihov

tajnoviti život i mističnu moć Shaolin kung fu redovnika.

Uz njih nastupit će i neki od ponajboljih mladih učenika iz hrama. Redovnici hrama kroz dugotrajne meditacije i vježbe razvijaju nevjerojatne fizičke sposobnosti, a uspjeli su proniknuti i u tajanstveni tijek energije u ljudskom tijelu – koju nazivaju Qi, a koja im omogućava da u određenim situacijama ne osjećaju bol, te izvode stvari koje su ostalima – teško

Ana n o Z rma u a srebrn om ijsk olimp u luk

ju potvrdio je Krešimir Štrukelj (Katarina Zrinska), srebro je osvojio Robert Šandorka (Rijeka), a broncu Dorjan Močinić (Rijeka).

Zanimljive su borbe bile u veteranskoj konkurenciji u tradicionalnom luku gdje je naslov prvaka pripao Zlatku Zubov iću (Grebengradski streličari), Radivoj Miladinović (Cekin) bio je drugi, a Nenad Slukić (Cekin) treći. Zlatnu medalju kod veteranki osvojila je Jasminka Porobija(Cekin).

Dodajmo da su u standardu Varaždinci osvojili dvije bronce, Goran Gojković kod seniora, a Vjekoslav Rutić kod veterana.

KUNG FU

Svećenici iz Shaolina

izvedive, rekao je upravitelj Arene Varaždin, Neven Buljan na prijepodnevnoj konferenciji za novinare održanoj u hotelu Turist najavljujući ovaj show.

Razbijanje betonskih ploča, štapova i željeznih šipki, hodanje po noževima te bušenje pravog stakla iglom, samo je dio onoga što će svećenici iz Shaolina demonstrirati gledateljima u Areni Varaždin, otkrio je Buljan dodavši da će i publika imati prilike sudjelovati u samom showu.

Sport 41

6. ožujka 2012., br. 407

RUKOMET U Varaždinu održana završnica ISF kupa za SŠ

Na SP Riječani i Đakovčanke

J Hrvatski predstavnici iz Prve riječke hrvatske gimnazije i Gimnazije A. G. Matoš iz Đakova Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U Školsko-sportskoj dvorani Varaždin u Graberju održana je završnica kupa ISF-a, Međunarodne školske sportske federacije u rukometu za učenike i učenice srednjih škola.

Provjera Bilo je to ujedno i izlučno natjecanje za Svjetsko školsko rukometno prvenstvo kojem će Varaždin i Varaždinska županija biti domaćin od 14. do 22. travnja ove godine.

Pobjednici kod rukometaša dolaze iz Prve riječke hrvatske gimnazije, a kod djevojaka iz Gimnazije A. G. Matoša iz Đakova. Riječani su najprije u poluzavršnici svladali Športsku gimnaziju iz Zagreba da bi u finalu bili bolji od Srednje strukovne škole B. J. Trogiranina s uvjerljivih 38:19 (20:7). Gimnazijalke iz Đakova u polufinalu su nadigrale vršnjakinje iz Srednje škole Dugo selo te u finalu s 24:18 (7:10) pobijedile Srednju strukovnu školu B.J. Jelačića iz Sinja.

Natjecanju je prisustvovao Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović koji je u društvu predsjednika Hrvatskog školskog sportskog saveza Nikole Perkovića predao pobjednički pehar najboljoj momčadi.

Pehare pobjedničkoj ekipi predali su izbornik ženske reprezentacije Vladimir Canjuga i reprezentativka Marta Žderić. Natjecanju su nazočili i varaždinski župan

Pobjednici, gimazijalci iz Rijeke, bili su bolji od vršnjaka iz Zagreba i Trogira

Predrag Štomar te zamjenik gradonačelnika Varaždina Vjeran Radelić.

Svjetsko školsko rukometno prvenstvo okupit će u travnju u Varaždinu i županiji više od 25 muških i isto toliko ženskih s r e d nj o š ko l skih ekipa, a p re ds t av nic i Hrvatske bit će gimnazijalci iz Rijeke i gimnazijalke iz Đakova.

Iz Hrvatskog školskog sportskog saveza stižu pohvale za organizaciju finala ISF kupa u rukometu za srednje škole dok iz sportskog kruga postavljaju pitanje gdje su mladi rukometaši iz Varaždina i Varaždinske županije jer se u obje konkurencije nisu uspjeli plasirati u finale, a podsjećamo da su mladi rukometaši iz Ivanca predstavljali Hrvatsku na prošlom Svjetskom prvenstvu u Portugalu.

lja postav o m se sa je su e gd pitanj kometaši ru mladi metašice o k u r i ždina iz Vara

BUDUĆI REPREZENTATIVCI - Školski sport je izuzetno važan i mi u Ministarstvu upravo inzistiramo na tome da se stvore preduvjeti da se što više učenika bavi sportom, a da iz te masovnosti u konačnici dobijemo i vrhunske sportaše - izjavio je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović nakon dodjele pehara najboljim rukometašima i rukometašicama srednjih škola. - Ovo što se održalo u Varaždinu je sjajan primjer organizacije Školskog sportskog saveza u dijelu rukometa.

Budući da ovdje očekujemo ubrzo i Svjetsko rukometno prvenstvo mislim da Varaždin pokazuje da je spreman u organizacijskom smislu, a ja sam uvjeren da će od ovih djevojaka i mladića biti i potencijalni hrvatski rukometni reprezentativci - dodao je Jovanović.

Ribolov Budimir ŠEBEČIĆ Totalni FM, marketing, budimir.maletajne@gmail.com.

Rajska batina D

a je “batina iz raja izašla “, to je već poznato. No otkuda su došli ribički štapovi, e to je već drugo pitanje. Za prve udice koje je pračovjek koristio za ribolov zna se da su bile od kamena (“Kremenko sistem”) te izrađene od kosti i drveta. A štapovi? Pa, vjerojatno, su to bile grane drveta, bambus i sl. Na zidovima špilja postoje slike scena ribolova naših davnih predaka na kojima ribič - pračovjek lovi ribu kopljem, lukom i strijelom te – štapom.

Znači, još iz davnih dana kada su Zemljom lutali dinosauri, ribički štap je bio vrlo bitan dio ribolovnog pribora. Funkcija ribičkog štapa je postavljanje mamca na željeno mjesto, kontrola kretanja živog mamca ili varalice te kontriranje i zamaranje ribe. Inače, tri su osnovne karakteristike prema kojima ocjenjujemo kvalitetu ribolovnog štapa. To su čvrstina, težina i savitljivost. Pri tom treba reći da univerzalni štap - štap za lov svih vrsta riba ne postoji zbog velikog broja metoda koje koristimo u ribolovu. Zbog toga je u kolekciji štapova potrebno imati bar četiri do pet vrsta za određenu namjenu. Vrlo dobre karakteristike imao bi štap iz jednog komada zbog jednolikog savijanja pod opterećenjem. Naime, svaki nastavak štapa prekida idealnu krivulju savijanja tako da svako mjesto spajanja nastavaka štapa postaje slaba točka zbog koncentracije sila koje na tim mjestima najviše opterećuju štap.

Danas se izrađuju višedjelni štapovi bez ikakvih nastavaka za spajanje dijelova štapa i to tako da vršni dio ima na dnu proširenje koje nasjeda na vrh donjeg dijela štapa. Obično su izrađeni od dva ili tri dijela. Takvi štapovi savijaju se kao da su iz jednog komada.

Teleskopski štapovi sastoje se iz više komada koji se izvlače jedan iz drugoga, od drške prema vrhu. Ovisno o dužini i konstrukciji imaju 4 - 6 nastavaka, s tim da se provodnici postavljaju na vrh svakog nastavka. Vodilice strune izrađuju se od raznih materijala.

Metalne vodilice koje su se u pravilu stavljale na štapove prije nekih desetak godina su najslabije kvalitete zbog male tvrdoće i velike toplinske vodljivosti, pa s vremenom struna trenjem oštećuje vodilice. Naravno da će oštećene vodilice oštetiti strunu. A oštećena struna znači izgubljeni ulov. Zbog toga se u pravilu danas vodilice izrađuju od bijelog porculana, aluminij oksida, silicij karbida te titan nitrida. Boj ne bije svijetlo oružje nego srce u junaka, kaže stara poslovica. No, ipak, uz “junačko srce”, kvalitetan ribički štap je jedan od osnovnih uvjeta za uspješan ribolov.

Knjigu Male tajne športskog ribolova možete naručiti na telefon 091 2002 083. Cijena knjige je 49,00 kuna plus poštarina.

Mladi gimnastičari Održano je Poludržavno natjecanje iz gimnastike za učenike i učenice osnovnih škola, natjecanje se održalo u OŠ Sračinec.

U ženskoj konkurenciji - djevojčice - natjecale su se ekipe predstavnici Međimurske i Varaždinske županije.

Koprivničko-križevačka i Virovitičko-podravska županija nisu imale predstavnika na natjecanju.

Pobjedu je odnijela ekipa OŠ Šenkovec, a ekipa OŠ Sračinec osvojila je drugo mjesto.

Ekipa OŠ Šenkovec plasirala se

na državno prvenstvo RH, šk. god. 2011./2012.

U muškoj konkurenciji - dječaci - natjecale su se ekipe predstavnici Međimurske i Varaždinske županije.

Koprivničko-križevačka i Virovitičko-podravska županija nisu imale predstavnika na natjecanju.

Pobjedu je odnijela ekipa OŠ Jalžabet, a ekipa OŠ Selnica osvojila je drugo mjesto.

Ekipa OŠ Jalžabet plasirala se na državno prvenstvo RH, šk. god.

2011./2012.

Pobjednice, gimnazijalke iz Đakova, iznenadile su sve

REKREACIJA Povodom Dana spor tske rekreacije Hrvatske, u Zagrebu je u organizaciji Hrvatskog saveza sportske rekreacije – Sport za sve održana proslava na kojoj su se okupili predstavnici većine društava koja njeguju sportsku rekreaciju, a dodijeljene su i nagrade zaslužnim članicama za prošlu, 2011. godinu.

Među laureatima iz cijele Hrvatske našle su se i dvije sportsko-rekreativne udruge iz Varaždinske županije

te su tako godišnje nagrade primili Društvo za sportsku rekreaciju Lančić-Knapić i Udruga sportske rekreacije Stažnjevec.

DŠR Lančić-Knapić nagrađeno je Plaketom za postignute rezultate i raznovrsnost sportsko-rekreacijskog programa u 2011. godini, a u ime društva primio ju je predsjednik Vinko Harjač.

UŠR Stažnjevec Harjač nagrađeno je godiš njom meda -

ljom za razvoj sportske rekreacije Mirko Relac za 2011. godinu, a u ime udruge primio ju je predsjednik, Nikola Sedlar.

Iz obje udruge poručuju kako će u ovoj godini nastaviti još bolje i kvalitetnije s radom na popularizaciji rekreativnog bavljenja sportom.

i Sedlar s nagradama

Dva natječaja HOO-a Iz Zajednice sportskih udruga grada Varaždina obavještavaju sve sportske udruge i klubove da su otvoreni novi natječaji HOO-a.

Konkurirati mogu sve udruge Zajednice sportskih udruga grada Varaždina. Dva natječaja koja su otvorena zovu se Od sportske škole do olimpijskih igara i Aktivna zajednica. Poziv na natječaj, pravila natječaja i obrasce kojim se sportska udruga zajedno u suradnji sa ZSUGV-om kandidira prema HOO-u možete naći na Sportskoj društvenoj mreži www.sport-varazdin.com. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na 091/2742-666.

42 Sport

6. ožujka 2012., br. 407

PROMOCIJA Prijenosi uživo putem interneta za nekomercijalne sportove

KROS

AK Sloboda treći na PH Na ekipnom prventsvu Hrvatske u krosu, koje se održalo u nedjelju u Vinkovcima, varaždinski su atletičari iz AK Sloboda osvojili treće mjesto. Mlađi juniori Bernard Gavez, Antonio Jalšić i Andrej Međeal trčali su na 4000 metara, a u ukupnom ekipnom poretku bili su iz ekipa Agram iz Zagreba te Križevci iz Križevaca.

Prema riječima njihovog trenera i pedsjednika kluba Ivana Domislovića, rezultat je bio bolji od očekivanja jer je riječ o trkačima koji se ne pripemaju za kroseve.

-Dugi niz godina Varaždina nije imao predstavnike na srednjim prugama – rekao je Ivan Domislović.

Predstavnici AK Sloboda sudjelovali su i na Otvorenom prvenstvu Međimurja u atletici u dvorani.

Osim varaždinskih, nastupili su limači i kadeti iz klubova Nedelišće iz Nedelišća,Međimurje iz Čakovca, te ekipa domaćina iz Murskog Središća.

U disciplinama kao što su 30 m prepone, 30 m, skok u dalj iz mjesta, bacanje loptice u cilj, te štafete sa raznim zaprekama, boje atletskog kluba Sloboda branili su limači Petar Ciglar, Andreas Jozepović, Tin Kirić, Rene Kelemen, Ivor Skoko, limačice Mihaela Habunek, Klara Martinez, te mlađe kadetkinje Tihana Gužvinec, Petra Čavec, Ema Zgurić, Sara Kirić.

Natjecanje je bilo više revijalnog karaktera, a cilj je bio da se najmlađi privikavaju na natjecanja te razmjenjuju iskustva s atletičaima drugih klubova.

Odbojkaška utakmica 1. A Hrvatske odbojkaške lige između OK Varaždin Volley i MOK Rijeka prenošen je uživo putem interneta, a prijenos je gledan širom svijeta

Budućnost je počela J Video prijenos mogu se plasirati na web stranice kluba, ali i na druge partnerske web sajtove, na

društvene mreže, npr. facebook, a i na sve portale posjećenih medija Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Ljubitelji manje popularnih sportova i liga u posljednje vrijeme sve više se okreću internetu i tamo pronalaze prijenose utakmica i nastupa svojih klubova i sportaša.

Efikasnost Isto tako nastale su tvrtke koje se bave steamingom,

Direktor Karlo Dževerlija

prijenosom uživo putem inter- lu, a prenosili smo i hokej na neta a jedna od najpoznatijih je travi. Postoji tehnologija i ljudi a povezujemo se s upravama Streaming.hr.

- Streaming.hr je bio službeni klubova i krećemo u novo partner LEN-a za streaming područje. Ideja je osigurati s kompletnog vaterpolskog prostor za sponzore tih nekoEuropskog prvenstva u Eind- mercijalnih sportova. Prenosili hovenu (od 16.1. do 29.1.). Dio smo iz varaždinske Gradske sportske dvorane odbojkašku naseg portfolia vidljiv je utkamicu OK Varaždin i na http://www.

– MOK Rijeka, sve tehyoutube.com/ sni a l g o ničke predispozicije u s e r/ S t r e a r o t postoje te se namingHr. pros , u damo nastavku - rekao nos e j i r p suradnje. - dodao je Karu na a j i c k Dževerlija. lo Džeproje imanje je Video prijenos verlija n s , mogu se plasiradirektor platno DVD ti na web stranice Streana kluba, ali i na druge ming.hr partnerske web sajtove, inače bivš i na društvene mreže, npr. s t u d e nt v a r aždinskog FOI-a. - Radimo facebook, a i na sve portale poprijenose simpozija i bilo sjećenih medija npr. vecernji.hr, kakvih a pokrenuli smo i jutarnji.hr, net.hr, ili regionalni. projekt prijenosa “malih” com, sport-varazdin.com i sl.

Na ovaj način sportski dogasportova jer je internet njihov medij. Projekt je u đaji bili bi dograđeni dimenzipionirskoj fazi, ozbiljnije jom modernosti, te bi na dodasmo pristupili odbojci, ali tan, suvremen i vrlo efikasan i tenisu, košarci, vaterpo- način došli do bolje medijske

NAGRAĐENE INOVACIJE Svojim budućim klijentima i partnerima Streaming.hr nude suradnju kroz prijenose uživo, ujedno i kroz video-projekcije na platna, video snimanje, telekonferencije i dr. Njihova specijalnost su video produkcija i streaming-prijenosi skupova, koncerata, pressica, kongresa, predavanja, seminara, konferencija, sporta (polufinale HNK Cibalija - Varteks), okruglih stolova, modnih i zabavnih događaja, čak i prijenosi iz zraka. Gledanje streaminga može ići, po izboru: ili uz naplatu gledanja (pay per view) ili besplatno.Dobitnici su nagrade zanajbolji startup projekt 2011, srebrnog odličja na INOVA 2011, a i izabrani su u TOP 4 usluge u hrvatskom poslovnom turizmu.

promocije i izvan same lokacije.

Sama poruka emitirana s događaja bi efikasno, uz nevelike troškove otišla vrlo daleko u cijelu Hrvatsku, regiju, pa i svijet jer nema geografskih ograničenja. Osim streaminga uživo na web stranice, klijenti ujedno dobivaju i ove opcije: oglasni prostor u prijenosu (emitiranje video-poruka sponzora, partnera, vlastitih oglasa kluba), projekcije istog video signala na platna i plazme na lokaciji, snimanje kompletnog video zapisa koji ostaje za klupsku ar-

hivu, live intervjui sa značajnim ljudima na događanju, obradu i montažu najzanimljivih detalja i upload na YouTube, video zapis nakon prijenosa ostaje na serveru; time je dostupan i onima koji zakasne na početak streaminga, naše nastojanje da streaming s natjecanja postavimo na neki od velikih HR portala s kojima smo u odnosu ili pak poznatih europskih i svjetskih npr. Laola1.tv na kojima se emitiraju utakmice 1. A Hrvatske odbojkaške lige koje organizira Streaming.hr.

INICIJATIVA U sport-caffe-muzej Sloboda uz SC Sloboda nastaje varaždinski sportski muzej

Podsjećanje na bogatu tradiciju

Sport-caffe-muzej Sloboda jedinstveno je uređen prostor

U nastojanju da se oplemeni ponuda najposjećenijeg okupljališta varaždinskih sportaša – sportskog centra „Sloboda“, u prostoru bivšeg restorana „Ban“ otvoren je prije godinu dana sport-caffe-muzej Sloboda. Radi se o jedinstveno uređenom prostoru, koji je do epiteta sport-muzej došao zahvaljujući izloženim fotografijama i dokumentima iz bogate športske povijesti nogometnog igrališta, koji se na današnjem mjestu nalazi već punih 90. godina. Toliko je godina, naime, prošlo od dana kada je na prostoru tadašnjih Opatičkih livada 1920. godine za potrebe V.Š.K (Varaždinskog športskog kluba) napravljeno nogometno igralište.

Na SC Sloboda su tijekom njegove bogate povijesti trenirale i igrale mnogobrojne varaždinske momčadi i ekipe u raznim

R

ealizaciju projekta sport . caffe - muzej Sloboda pokrenula je MS komunikacije sportovima zastupajući boje: V.Š.K.-a, NK Drave, RŠK Slobode, V.Š.D-a, H.Š.K Zagorac, KK Varaždin, itd. Sportski centar Sloboda je kroz svoju bogatu povijest često znao biti poprište velikih sportskih i kulturnih

manifestacija od kojih su najznačajnije bile: YUPEA (Juniorsko prvenstvo Europe u atletici, 1989. godine), Vatrogasna olimpijada 2005. godine te Susret hrvatske katoličke mladeži 2008. godine, kada se na stadionu Slobode okupilo preko 22.000 mladih vjernika iz cijele Hrvatske.

On je u proteklih godinu dana svog djelovanja postao prepoznatljiv kao omiljeno mjesto održavanja raznih druženja, okruglih stolova i press konferencija sportaša. Realizaciju projekta sport-caffe-muzeja Sloboda pokrenula je sportska - marketinška agencija MS komunikacije, a njegov značaj prepoznala je ZŠUG Varaždina te Grad Varaždin.

Sport 43

6. ožujka 2012., br. 407

PLIVANJE Škola plivanja i PK Minerva V. Toplice rade s djecom s teškoćama

Mladi vodeni lavovi iz Varaždinskih Toplica J Plivači s invaliditetom teškoćama u razvoju postižu zavidne rezultate. Tako su na prošlogodišnjem prvenstvu šest medalja osvojili članovi Škole plivanja PK Minerva iz Varaždinskih Toplica

Varaždinci u Međugorju

Polaznici Škole plivanja s trenericom Smirnom Turkalj sigurni su u bazenu

Dječaci Škole nogometa Varaždin, stariji pioniri godište 98., osvajači su jakog međunarodnog nogometnog turnira koji se održao u Međugorju. U konkurenciji desetak momčadi iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Makedonije varaždinski su dječaci u finalu bili bolji od vršnjaka Hajduka boljim izvođenjem jedanaesteraca nakon što je u regularnom dijelu susret završio 0:0. Na put do finala pobijedili su u skupini Solin, Slaven Belupo i Marsoniu dok su u polufinalu bili bolji od favorizirane momčadi Dinama, također nakon izvođenja udaraca s bijele točke. Veliki uspjeh varaždinske Škole nogometa upotpunili su mlađi pioniri, godište 99., koji su na istom turniru u svojoj kategoriji osvojili odlično treće mjesto pobjedom nad Zadrom

natjecanjima u zemlji i iznozemstvu, pod vo ds t vo m trenerice Smirne Tur kalj , voditeljice za obuku plivanja po Haliwick metodi, a uz veliku pomoć mladog to pličkog sportaša Martina Bešenića.

Potrebno je istaknut i da je Klementina Svetec osvojila tri zlata, Vida Žagar zlato i srebro te Ana Erić srebro na prošlogodišnjem državnom natjecanju za osobe s invaliditetom održanom u Rijeci, u organizaciji HPSOI-a.

U tijeku su pripreme za natjecanja u Zagrebu krajem ožujka, registracija plivača HPS i HPSOI, te redovni treninzi i obuka neplivača.

3:1. Da su varaždinski dječaci godište 98., bez konkurencije u Hrvatskoj i šire, govori i podatak da su najbolji igrač, strijelac i golman turnira iz redova Varaždinaca. Tomislav Rogar najbolji je igrač i strijelac, dok je najbolji čuvar mreže Marko Galoši. Starije pionire na turniru vodio je njihov trener Damir Lacko, dok su mlađi pioniri, godište 99., treće mjesto osvojili pod trenerskom palicom Roberta Težačkog. Na sjajnom uspjehu varaždinskih nogometaša čestitali su već i predstavnici Rome, koji su posebno zadovoljni rezultatom, budući da je varaždinska Škola nogometa od ove sezone filijala velike i moćne FC Rome.

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

počinje s radom i sekcija koja radi s tim osobama.

Potrebno je istaknuti da Kultura plivanja i sporta u Varaždinski Toplicama ima se u Školi plivanja ne dijele dugu tradiciju, a Škola pliva- po grupama zdrave od osonja počela je s radom 2004. ba s nekim poteškoćama ili na inicijativu vijećnika Dječ- bolestima.

Jedina razlika je što jeg gradskog vijeća. u obuci neplivača U osoba s invalidiRezultati i l o k tetom sudjeluPrijedlog Š ju roditelji ili za osnivanje i PK a j n a pliv Škole plivase n e k a d r u g a i d a r va odrasla osoba nja iznijeli su Miner liwick kao asistent. mali vijećnici a H o p Tre n e r i c a na pr imanju i Smirna Turkalj kod gradonametod se uključuje u rad čelnika u Dječplivačkih kampova jem tjednu te je za djecu s invaliditetom, odmah dogovoren sastanak s ravnateljem Specijalne te prolazi kroz razne faze bolnice za medicinsku reha- za rad u obuci neplivača osoba s invaliditetom bilitaciju, koja je vlasnik bazena.

Zahvaljujuć i razumijevanju dužnosnika grada i bolnice te entuz ijazmu volontera, a posebice predsjednice DND-a u Varaždinskim Toplicama se prvi put počinje organizirano obavljat i obuka neplivača.

Prvi treneri su bili Saša Kožić i Smirna Turkalj. U tu prvu Školu pli- te nakon obuke vanja upisano je pedesetak dobiva međunarodno pritopličke djece. Uskoro se znanje voditelja aktivnosti pokazala potreba za osniva- obuke neplivača po Haliwick njem plivačkoga kluba. Kako metodi. U rad tih kampova djeca i roditelji prepoznaju uključuje djecu i odrasle koji znanje plivanja kao nužnost, su danas plivači u PK Minernajzdraviji sport te pozitivne va ili u nekom od drugih učinke plivanja kod djece s klubova.

Istovremeno plivači popoteškoćama u razvoju i kod osoba s invaliditetom, uskoro stižu zavidne rezultate na

NOGOMET

POHVALE NA RAD IZ ZELINE U radu Škole plivanja i PK Minerva sudjeluju i članovi Udruge Srce iz Sv. Ivana Zeline. Njihova predsjednica Đurđa Penava posebno naglašava koliko je plivanje učinkovito kod osoba s invaliditetom. - Najbolji pozitivan primjer pokazao se kod članova Udruge Srce iz Svetog Ivana Zeline, koji su tijekom prošlih godina pohađali redovito Školu plivanja i PK Minervu, plivački klub za osobe s invaliditetom. Trenerica s adekvatnom edukacijom za obuku neplivača osoba s invaliditetom Smirna Turkalj nadzirala je naše članove Udruge kako bi za vrijeme boravka u Varaždinskim Toplicama spojili ugodno s korisnim. Mi smo, unatoč tome što nam je svaka lipa potrebna za izgradnju Centra podrške u Svetom Ivanu Zelini, iznašli sredstva da naši korisnici sudjeluju u ovom programu u Varaždinskim Toplicama - dodala je Đurđa Penava.

Igra sunce, vjetar, kiša koju djeca rado igraju u bazenu

KARATE Međunarodni Virovitica Open 2012 okupio 742 natjecatelja iz 74 kluba iz sedam država regije

Kanjir i Garibović među zlatnima

Eugen Kanjir i Enes Garibović sa zlatnim medaljama u Virovitici

U subotu 3. ožujka 2012. u dvorani tehničke škole u Virovitici održan je 10. po redu karate fest „ Virovitica Open 2012“.

Nastupilo je 742 natjecatelja iz 74 kluba i 7 država: Hrvatska, Mađarska, Srbija, Crna Gora, BiH, Slovenija i Austrija. Za karate klub „Varaždin“ nastupili su: Lovro Rozman, Mislav Mlinarec, Tara Nikolić, Jelena Puzak, Elma Garibović, Josip Skender, Enes Garibović, Robert Fejzulahu, Eugen Kanjir i Ela Poljak.

Lovro Rozman nastupio je u kategoriji mlađi učenici +32 kg i nakon jedne izgubljene i jedne dobivene borbe osvojio

izvrsno treće mjesto. Mislav Mlinarec nastupio je u kategoriji učenici -42 kg i nakon jedne izgubljene i dvije dobivene borbe osvojio treće mjesto. Tara Nikolić nastupila je u kategoriji učenice -32 kg i nažalost je izgubila za treće mjesto.

Jelena Puzak nastupila je u kategoriji učenice -40 kg i oprostila se od natjecanja u prvome kolu. Elma Garibović nastupila je u kategoriji kadetkinje -54 kg i izgubila u drugome kolu. Josip Skender nastupio je u kategoriji mlađi kadeti -36 kg i osvojio drugo mjesto predavši finale nakon ranije dobivene ozljede.

Enes Garibović nastupio je u kategoriji kadeti -70 kg i nakon tri dobivene borbe osvojio prvo mjesto. Robert Fejzulahu nastupio je u kategoriji kadeti +70 kg i osvojio drugo mjesto. Eugen Kanjir nastupio je u kategoriji juniori -68kg i nakon četiri dobivene borbe osvojio prvo mjesto. Ela Poljak nastupila je u kategoriji juniorke -53 kg i osvojila drugo mjesto.

Sljedeći turnir na kojem će boje Varaždina braniti članovi karate kluba „Varaždin“ bit će „Sarajevo Open“ koji će se održati 24.03.2012. u Sarajevu.

44 Savjetnik

6. ožujka 2012., br. 407

Veterinarska klinika

Hortikultura

Davorin LUKMAN

Franjo PAVETIĆ

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka Ovlašteni stalni sudski vještak za područje veterinarske medicine (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Put u budućnost N

a savjetovanju o ekološkoj proizvodnji, uočen je velik broj mladih među kojima i učenici osnovnih i srednjih škola. Dalekovidni prisutni uzvanici izražavali su vidno zadovoljstvo zbog te činjenice. Naravno, našli su se i začuđeni koji nisu odoljeli upitati kako to da je toliko djece prisutno. Odgovor je logičan: „Da bismo mogli ubirati zdrave plodove, moramo zasijati zdravo sjeme“. da je ključ po tom pitanju u rukama mladih, iz niza pozitivnih primjera učenika osnovnih i srednjih škola diljem Hrvatske izdvajam učenike osnovne škole Valentin Klarin u Preku na otoku Ugljanu. Oni su jedini proizvođači sjemenja i mladih sadnica buhača u Hrvatskoj - insekticidne biljke neophodne u proizvodnji zdrave hrane. Inače, da bi slika bila potpuna, kažimo da sadnice buhača u Hrvatsku pristižu iz Austrije. Čovjek zdravog razuma ne bi se čudio kad bi bila riječ o simbolu Alpa, prelijepoj biljci runolistu (Edelweiss), ali kad je riječ o autohtonoj biljci Dalmacije, onda je to van svakog razuma. Ili možda nije jer se radi o samo Hrvatima podobnoj logici. Stoljećima se u vrtovima Vatikana ta iznimno insekticidna biljka koristi u zaštiti bilja od insekata sa 100 % naznakom da se radi o najučinkovitijem buhaču iz Dalmacije. Treba li nam veća reklama u svijetu? Reklama ne, ali pamet da!

A

Uređenje okoliša

Epilepsija E

pilepsija ili padavica je bolest koju je zapravo nemoguće definirati jednom rečenicom, a u literaturi postoje i različite definicije. Onaj tko je jednom vidio nečiji napad padavice, taj će tu sliku pamtiti do kraja života. Nažalost, i psi i mačke mogu bolovati od padavice, a njihov broj je znatno veći nego što se misli. ao prvo, treba razlikovati veliku padavicu, kod koje nastaju grčevi cijelog tijela uz gubitak svijesti, haluciniranje, slinjenje, nekontroliranu nuždu, od male padavice, koja je djelomična i vezana najčešće uz tumor na mozgu, traumu ili infekciju moždanih ovojnica. eliku padavicu, koja je češća, prepoznat ćemo po munjevitom padu životinje na stranu, grčevitim stezanjem mišićja, zatim istezanjem, životinja u ležećem položaju pokreće noge kao da trči, pokreće čeljust kao da žvače, slini, a zjenice su potpuno otvorene, kao da u strahu nešto vidi. akle, simptomi su vrlo specifični pa vlasnik može i sam zaključiti da se radi o pravoj padavici. koliko dođe do prestanka disanja, nastupit će plavljenje jezika i sluznice usne šupljine. Ovi svi simptomi traju ukupno nekoliko minuta, no za vlasnika koji to vidi, izgleda kao „cijela vječnost“. lasnici vrlo često prije napada znaju primijetiti da je pas nemiran, izuzetno aktivan ili se negdje zavlači ili skriva tj. pokazuje promijenjeno ponašanje. etom prije napada padavice, psi u pravilu traže blizinu vlasnika, a neubičajeno ponašanje bit će još izraženije. Sam napad traje 2 - 5 minuta. Nakon napada pas samostalno ustaje, gleda još uvijek u

K

V

D U V N

strahu, tetura, a promijenjeno ponašanje može potrajati još nekoliko minuta, a rjeđe i dulje. od male ili fokalne padavice, pojavljuje se grčenje samo pojedinih grupa mišićja, npr. jedne noge ili samo leđa, no prisutne su i promjene u ponašanju te halucinacije. Vrlo često mačke love nepostojeću muhu, grizu vlastiti rep, trče bez cilja ili gledaju u strahu u nešto što ne postoji. koliko se pojavi epileptični napad, životinje treba ostaviti na miru, tj. pustiti da napad prođe, dakle ne odmah u vrijeme napada juriti k veterinaru! Pregled životinje treba obaviti isključivo specijalist za male životinje, kako bi se ustvrdio razlog padavice.

Tzv. primarna, koja nastaje kao posljedica abnormalnih električnih ispražnjavanja u mozgu pojavljuje se prvi put u dobi od 1 do 4 godine, a najčešće u pudla, gubičara i koker španijela. ekundarne epilepsije mogu nastati zbog raznoraznih razloga, kao što su tumor i traume mozga, upale moždanih ovojnica, ali i metaboličke smetnje, trovanja, nedostatak vitamina B1 itd. Posebno je bitno isključiti situacije koje su nalik na veliku padavicu, kao npr. neki problemi sa srcem, nedostatak glukoze, kalcija itd. od terapije je izuzetno bitno razlučiti radi li se o primarnoj ili sekundarnoj padavici. Stoga je bitno da posjetite specijalista, u ambulanti koja je opremljena za tu vrstu dijagnostike. erapija primarne padavice je u pravilu moguća, no može biti dugotrajna ili čak trajna te je stoga razumijevanje problema i kooperativnost vlasnika od izuzetne važnosti.

K

U

S

K T

Piše: Božo LUKAČIĆ

Gnojidba voćnjaka i vinograda U

voćnjacima i vinogradima, zadnjih 30 godina u tlo se sve više unose umjetna gnojiva, naročito gnojiva s većim sadržajem dušika. Ustanovljeno je u voćarstvu i vinogradarstvu da se višak dušika nalazi i u plodovima, što nepovoljno utječe na proizvodnju vina i ostalih voćnih prerađevina. ravilna gnojidba voćnjaka i vinograda morala bi sadržavati kombinaciju organskog gnojiva (stajni gnoj) i mineralnog gnojiva. mjerenom gnojidbom utječemo na smanjenje napada bolesti i štetnika kao što su npr. crveni voćni pauk i ostali insekti. ntenzivnom ishranom, vegetacija je bujna, napad bolesti i štetnika je veći te je i broj tretiranja (špricanja) veći. sim smanjenja broja tretiranja, vrlo je važno posvetiti veliku pažnju izboru fungicida i insekticida. snovna gnojidba voćnjaka i vinograda izvodi se nakon berbe i završetka vegetacije. esenskom obradom tlo se duboko razrahli i deponiraju se na dubinu od 30 do 60 cm organska, fosforna i kalijeva gnojiva. ruge i treće godine u tlo prilikom jesenske obrade unašaju se samo fosforna i kalijeva gnojiva. rajem zime, kada tlo počinje odmrzavati, u tlo se unosi dušično gnojivo (KAN). a proljeće nakon završene rezidbe vinograda, tlo između redova se kultivira (freza) tako da površina ostane ravna. ultiviranje se mora izvršiti prije bubrenja pupova. ažno je znati da grozdovi ili plodovi na voćkama troše vrlo malo mineralnih hranjiva, veći dio hranjiva odpada na lišće, rozgvu, grane i korjen. skorištenje hranjiva ovisi o načinu primjene odnosno o načinu unosa u tlo.

P U I O O J D K N K V I

Informacije o rezidbi, sadnji, možete dobiti na: 042/717-605, 091/251-91-89, e-mail: eko-oaza1@gmail.com

Vatrogasci savjetuju Zbog igranja s vatrom možete u zatvor O

d 621 požara na području Varaždinske županije protekle godine, 450 intervencija vatrogasnih postrojbi odnosilo se na gašenje požara raslinja odnosno požara na otvorenom prostoru. Često su ti požari rezultirali velikom materijalnom štetom, a često strada i velik broj osoba. Naime, svakih osam dana u prosjeku jedna osoba pogine od požara, a svaki je treći dan jedna ozlijeđena.

Većina tih tragedija mogla bi se izbjeći kada bi građani bili oprezniji, upozorava Vatrogasna zajednica Varaždinske županije. onovo dolazi proljeće i sezona spaljivanja korova te se upozorava građane da se ne igraju s vatrom. Novčane kazne predviđene za to su velike i iznose od 500 do 2.000 kuna ukoliko se spaljivanje ne provodi kontrolirano i na propisan način. vjeti i način spaljivanja biljnog i drugog gorivog otpada na otvorenom prostoru

P

U

regulirani su županijskom Odlukom. U njoj se naglašava kako građani, prije nego krenu u akciju spaljivanja, trebaju obavijestiti o tome vatrogasne postrojbe odnosno dobrovoljna vatrogasna društva. sim toga potrebno je prije početka spaljivanja površinu na kojoj se vrši spaljivanje izolirati od ostalih površina. Osobe koje krenu u akciju spaljivanja uz vatru trebaju biti neprekidno i ne ju ostavljati bez nadzora.

Također je zabranjeno spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom zavrijeme vjetra i noću, nedjjeljom i državnim blagdanom. koliko se situacija počne nekontrolirano razvijati treba odmah nazvati vatrogasnu službu na broj 193. ko usred spaljivanja nastane požar koji je opasan za

O

U A

ljudske živote ili izazove veliku materijalnu štetu novčane kazne izuzetno su visoke, a moguća je čak i zatvorska kazna.

Ukoliko građani izazovu požar iz nehaja, prema zakonu, prijeti im novčana kazna od 10 do 50 tisuća kuna, a za namjerno izazivanje požara kazna od 100 tisuća do milijun kuna ili zatvor od 30 do 60 dana.

S raznih strana 45

6. ožujka 2012., br. 407

Cvjetni dom

“BUDI SAM SVOJ PSIHOLOG”

Karanfil ili klinčić za Karanfil je cvijet koji je češće od bilo kojeg drugog bio žrtvom modnih mušica; u nekim je razdobljima bio omiljen, a u nekima izrazito zanemaren. U socijalističkim državama crveni karanfil bio je cvijet radničkog staleža i revolucije, kao i simbol 8. marta, Dana žena, i njihove ravnopravnosti, no karanfil je bio i simbol francuskih rojali-

Leticija ZADRAVEC Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com

sta - neprijatelja revolucije.

Njegovo grčko ime je Dianthos - znači “božanski cvijet”. Karanfil ili klinčić jezično je povezan sa začinom klinčićem koji pak podsjeća na klinove kojima je Krist bio pribijen na križ, pa je

8. mart tako karanfil Kristov cvijet često prisutan u podnožju renesansnih raspela. Simbolizira ljubav, milost i milosrđe pa se u srednjem vijeku uvriježio kao simbol vjenčanja i naklonosti. Zbog svega toga ne zaboravite svojim dragim pokloniti bar jedan karanfil ma kakve on boje bio... Voli vas LETIZIA

OTKRIVAMO Preminula voditeljica Helga Vlahović-Brnović voljela Sjajni bal

Rado u Varaždin J Uvijek sam bila sretna kad sam u Varaždinu radila Sjajni bal – izjavila je

svojedobno poznata voditeljica u razgovoru za Regionalni tjednik Piše: GORDANA IGREC

Otišla je Helga-Vlahović-Brnović, legendarna voditeljica HRT-a. Uz jednako tako legendarnog Olivera Mlakara, Helga Vlahović-Brnobić udarila je temelje HRT-a, postala i bila preko 40 godina omiljeno lice TV ekrana.

Prava Austro-Ugarka Poznata TV voditeljica, koja je porijeklom prava AustroUgarka (otac joj je iz Zagorja, majka iz Beča) bila je godinama prisutna i u Varaždinu. Iako je mnogi pamte po tome što je uz Dražena Siriščevića od 2004. do 2008. vodila varaždinski Sjajni bal, tek mali broj Varaždinaca sjeća se kako je Helga od 1964. do 1968. godine na varaždinskom Korzu vodila na četiri svjetska jezika “Aero piknik” koji je obuhvaćao i modne revije međunarodne reputacije uz pratnju orkestra Stjepana Mihaljinca.

- Uvijek sam bila sretna kad sam u Varaždinu radila Sjajni bal. Vraćanje u tradiciju je

kao vraćanje u neka vremena spavanja na pernatom jastuku, kako bismo mogli bolje napuniti vlastite baterije. To je recept da čovjek lakše preživi svakodnevicu! - izjavila je svojedobno poznata voditeljica za Regionalni tjednik. Varaždincima nije ostala “dužna” kada je pohvala bila posrijedi.

- Varaždin je presladak grad.

U ovoj eri megapolisa Varaždin je po mjeri čovjeka. On u meni izaziva nostalgiju. Jako mi je lijepo doći u Varaždin – govorila je.

Ingeborg Jurić, predsjednica Hrvatsko-austrijske kulturne zajednice, koja ju je dobro poznavala, rekla je da se za Sjajni bal Helga Vlahović-Brnobić studiozno i vrlo profesionalno pripremala. Jednako studiozno pripremala se i za prijenos Novogodišnjeg bala u Beču, koji je vodila 15 godina. Kako bi se pripremila, znala je “proštudirati” i do 30-ak knjiga iz povijesti glazbe kako bi besprijekorno odradila novogodišnji koncert iz Beča. Iako je ove godine odlučila prestati prenositi

Sjajni bal vodila od 2004. godine

Novogodišnji koncert, velika njezina želja, koja je, nažalost, ostala neostvarena, bila je da se i ona kao gost jednom pridruži svečanoj sviti gostiju u Musikverainu u Beču i odsluša koncert samo za “svoju dušu”.

Manje je poznato da je poznata voditeljica za svoje zasluge za promicanje austrijske kulture odlikovana 2008. godine zlatnim odličjem Republike Austrije od austrijskog predsjednika Heinza Fishera.

Kakvo je vaše umijeće življenja?

Priredio Ivan Hiti, prof.

Nije isto gledati na život uvijek sa strahom za sutrašnjicu ili započet posao, ili realno procijeniti svoje mogućnosti uz obilnu potporu optimizma i pozitivne energije.

Istom poslu ili problemu neki unaprijed prilaze opterećeni i napeti, dok ga drugi dočekuju začuđujuće opušteni. Naći pravu mjeru u doživljavanju sutrašnjice, prije svega znači imati unutarnji psihički mir i razumno poimanje stvarnosti te znati što se može od onoga što se želi. Sve su to parametri odnosa prema umijeću življenja.

1. Na nagradnom ste natječaju dobili putovanje s mogućnošću izbora. Što ćete izabrati?

A) Odmor na moru ili u gorju (3) B) Sudjelovanje u ekspediciji ili avanturističkom putovanju (5) C) Najviše bih volio dobiti novac u vrijednosti nagrade (1) 2. Upravo prije polaska na duže putovanje vlakom, na vašoj se trasi zbila željeznička nesreća s mnogo mrtvih i ozlijeđenih.

Kako ćete reagirati?

A) Putovat ću kao da se ništa nije dogodilo (6) B) Krenut ću na put zrakoplovom (1) C) Vjerojatno ću krenuti na put vlakom, ali dan kasnije (3) 3. Što mislite o slikanju kao opuštanju u slobodno vrijeme?

A) Mislim da je to zgodno za opuštanje (5) B) To je dosadno i jednolično (0) C) Za to treba strpljenja i nešto talenta (3) 4. Za rođendan ste na dar dobili komad odjeće koja je u modnom smislu davno otpisana. Što ćete s time učiniti?

A) Stavit ću tu starudiju u ormar i tamo je zaboraviti (1) B) Nosit ću taj komad odjeće u nekoj neobičnoj prigodi (3) C) Tu i tamo ću to nositi i zabavljati se u pogledima drugih (5) 5. Pred vama su dvije fotografije: na jednoj je mlada majka u igri s djetetom, a na drugoj domaćin koji »klofa« tepih.

Koji vam je fotografski motiv privlačniji?

A) Majka s djetetom (4) B) Domaćin s tepihom (3) C) Ne znam (1) 6. Sunčan je proljetni dan. Na jednoj klupi u parku leži gradski skitnica i spava. Što mislite o njemu?

A) Barem ne plaća stanarinu i režije (4) B) Lijen je raditi (0) C) Na svoj način uživa u životu (2) 7. Koju biste poslovicu najprije prihvatili?

A) Živim da bih radio (1) B) Radim da bih živio (3) C) Rad može pričiniti puno zadovoljstva (5) 8. »Za to nemam vremena«! Kako često upotrebljavate tu izreku?

A) Ponekad, jer ne mogu istog trena raditi dva posla (3) B) Tako rečeno nikad (5) C) Iskreno, uvijek sam u gužvi s vremenom (0) OD 5 DO 15 BODOVA Živite u vječitoj napetosti. Za vas je življenje neka vrsta zadatka koji se mora obaviti prema unaprijed utvrđenim kalupima. Sami sebi ne dopuštate dovoljno prostora i vremena za opuštanje. Čak i u trenucima odmaranja sami sebe opterećujete tjeskobom zadataka koje sami sebi namećete.

Nemojte od muhe praviti slona, već uz malo više optimizma pokušajte uhvatiti više filozofije o umijeću življenja.

OD 16 DO 25 BODOVA Prihvaćate umijeće življenja jer stvari koje trebate riješiti ne ostavljate da se nagomilaju, već ih rješavate po nekom redoslijedu i bez opterećenja žurbom i živčanošću. No ako ste opterećeni nekim stresom ili ste ljutiti, tada vam ta unutarnja napetost poremeti umijeće življenja i vi taj dobar smisao tad naprosto izgubite. Pokušajte ta dva osjećaja razdvojiti, jer vam to može lako uspjeti.

.com www.vznightlife

OD 25 DO 39 BODOVA Vi ste sretna osoba jer ste pravi umjetnik u filozofiji umijeća življenja. S lakoćom i opuštenošću prilazite problemima i zadaćama svakodnevnog života, bez obzira na težinu zadaće. Dakako, ni vama ne ide sve glatko, i vama se dogodi »loš dan«, ali ste u prednosti zato što brzo nalazite načina da teškoće prevladate i da sve stvari smjestite na njihovo mjesto.

46 Vidokrug

6. ožujka 2012., br. 407

USPON

Na tepui Roraimu Bernardu i Siniši te ostatku grupe trebala su tri dana da stignu do vrha.

- Pejzaž se mijenjao od travnatih nizina ispresijecanih potocima i manjim rijekama, redovite i česte izmjene magle, kiše i jakog sunca. Svakih nekoliko sati magla bi se malo raščistila i udaljena Roraima nakratko bi se otkrila – otkriva Siniša.

S velikim su se rijekama susreli već prvi dan, a

Apokaliptični prikazi

EKSKLUZIVNO Avanturist Siniša Glogoški samo za Regionalni tjednik iz Gvajane (1)

“Dečki, odakle ste?”

J Julia kopačima zlata i dijamanata prodaje odjeću, a njezin bivši muž Rose Vao preprodaje benzin Piše: SINIŠA GLOGOŠKI

njihov prelazak je prava avantura. Skidaju se gojzerice i hlače, skače se s kamena na kamen, a neumorni puri-puri tada izlaze na pravu gozbu.

- Sitne su to muhe koje žive u pijesku. U početku su to bile samo dosadne mušice koje vole malo gricnuti i ostaviti krvavu točkicu. Reakcija se javlja nekoliko dana kasnije i u usporedbi s ubodom komarca ove su mušice prava pošast – kaže Siniša.

U baznom su logoru uz topli plamen vatre slušali priče o Makanaimi,

Stvoritelju, postanku, legende i mitove o velikoj Roraimi, živoj svetosti koju, kao i svaku planinu, treba poštovati.

- Posljednji uspon bio je dug i naporan. Posljednja zrna snage trošimo penjući se po crnim kamenim gromadama na samom vrhu tepuia.

Osmijeh se nakon dugog grčevitog uspona ponovno vratio na lice – otkiva varaždinski pustolov.

- “Imam malariju”, rekla mi je Julia držeći se za trbuh na jednom od autobusnih stajališta na putu za Lethem. Uobičajeno je to tamo gdje radi, tamo gdje ćemo Bernard i ja biti za nekoliko tjedana – piše varaždinski avanturist i pustolov Siniša Glogoški iz Gvajane u koju se krajem siječnja uputio sa svojim prijateljem Bernardom u istraživanje domorodačkih plemena i 250-metarskog vodopada Kaiteur.

Put droge i oružja Nakon njegovog prvog javljanja za Regionalni tjednik odmah po dolasku u Gvajanu, Siniša je odlučio ponovno s našim čitateljima podijeliti sve što je dosad proživio i što ga još čeka u njegovoj 45-dnevnoj gvajanskoj avanturi. Dvadesettrogodišnju Juliu, majku troje djece, Siniša i Bernard sreli su nakon što su se pozdravili s Georgetownom i krenuli na dug put do juga Gvajane, grada Lethema na granici s Brazilom.

- Da bismo došli do Roraime, trebamo se voziti kroz Brazil, ući u Venezuelu i popeti se na taj 2.700 metara visok te-

pui. Julia nam olakšava stvar pozivajući nas u Boa Vistu na nekoliko dana. Prihvaćamo poziv na jednu noć i, nakon par sati čekanja na gvajanskobrazilskoj granici, njezin bivši muž vozi nas u Brazil - piše Glogoški.

Njihove su priče krasne i tužne. Julia radi u Mahdii gdje kopačima zlata i dijamanata prodaje odjeću koju kupuje u Brazilu i Venezueli. Svakih nekoliko tjedana vozi se goredolje, provodi sate u ludom busu na onoj užasnoj, blatnjavoj, rupama bogatoj cesti. Ponovno je dobila malariju. Iako lijekovi postoje, te se ozbiljne posljedice rijetko javljaju, mučnina, glavobolja, vrtoglavica i povišena temperatura samo otežavaju redovita putovanja.

- Jutro je brzo došlo. Budući da nam je odredište isto, Julia i njezin bivši muž Rose Vao voze nas do Venezuele. Rose Vao svaki dan vozi svoj istrošeni bijeli auto do Sante Elene u Venezueli. Tamo puni svoj prošireni rezervoar i vraća se u Brazil gdje ostatak benzina preprodaje. Čudio sam se kako mu se to isplati kad svaki dan mora voziti četiri sata u jednom smjeru, no objasnio je kako je razlika u cijeni benzina toliko velika da se itekako isplati – navodi varaždinski pustolov.

Očekivali su iznimno stroge kontrole budući da su to ipak najveće rute krijumčarenja oružja i droge, no dočekala su ih tek pitanja tko su i odakle dolaze.

Nakon Roraime – domoroci!

- Nakon što smo se popeli na tepui Roraimu, dva dana smo istraživali kristalne kvarcne doline, kupali se u malim jezerima, odlazili od jednog ruba do drugog gledati sivi bezdan. Spavali smo u takozvanim hotelima, malenim spiljama u velikoj stijeni. Jutarnji pogled na cijelu dolinu nikada neću zaboraviti iako su ga oblaci uz jak vjetar često skrivali. Crni labirint

Najviše ih je začudilo što Rose Vao ni Julia nisu štambiljali putovnice.

- Nisu nam dokumenti sređeni, a da jesu, ne bi bilo mjesta za štambilje. Ovako platimo nešto svakoj kontroli i nitko ništa ne pita. Tako ovdje sve funkcionira – objasnili su Julie i Rose Vao.

Ne bez vodiča Nakon što su im zahvalili na prijevozu, ugodnom društvu i gostoprimstvu, Siniša i Ber-

oduševio me i volio bih se po njemu danima gubiti, istražiti svaki kamen, šupljinu, kristal kvarca, svaku lokvu, rijetku biljku i sitnu crnu žabu... Roraimu smo ostavili iza sebe u oblaku kiše i magle, vratili se u Santa Elenu. U mislima smo već na drugoj etapi putovanja: rijeke savane i susret s domorodačkim plemenima. Jedva čekam!

- otkriva Siniša Glogoški.

nard krenuli su u podnožje tepuia Roraime. Da bi došli do početne točke uspona sela Paraytepui, u nedostatku financija odlučili su pješačiti. Noć se brzo počela spuštati, a sela nigdje na vidiku. Na sreću, jedno jedino vozilo koje je taj dan prošlo zaustavilo se i dvojica “lokalaca” odbacila su dvojicu naših avanturista do sela. ”Ne smijete ići bez vodiča”, uvjeravao nas je čuvar parka.

Nakon višesatne prepirke, došla je grupa turista u koju smo

se pokušali ubaciti. “Dečki, odakle ste vi?”, pitao je ženski glas na hrvatskom. Bernard i ja prasnuli smo u smijeh. Nije valjda da smo na Hrvate naletjeli ovako daleko od kuće!

Boris i Nusa veliki su putnici i s njihovim se putešestvijama ne možemo mjeriti. Dijelili smo iskustva i doživljaje s putovanja laganim korakom napredujući prema prvom usponu. Vodič Markus, Gvajanac iz ameridianskog plemena, prihvatio nas je besplatno u grupu.

Vidokrug 47

6. ožujka 2012., br. 407

ISTRAŽUJEMO Što znači biti izviđač i kakav je interes djece i mladih?

Povratak prirodi Dok se u Splitu čeka u redu za izviđače, u Varaždinu je broj izviđača već godinama podjednak.

Nema dovoljno educiranih izviđačkih voditelja – ističe Pavić iz Odreda izviđača Sirius

ZAŠTO BITI IZVIĐAČ?

1. Kroz ekološke, kulturne, sportske i druge sadržaje mladi se odgajaju i educiraju te tako odvlače od droge, alkohola...

2. Učenje praktičnih

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

vještina i snalaženje u izvanrednim situacijama koje može koristiti u svakodnevnom životu.

Obećanjem poletaraca, odnosnom davanjem izviđačkog zavjeta varaždinski Odred izviđača Sirius nedavno je dobio nove članove. Datim obećanjem izviđači su stekli pravo nošenja izviđačke uniforme i marame te tako postali punopravni članovi izviđačke udruge te svjetskog skautskog pokreta.

3. Od malih nogu razvija se ekološka svijest kroz različite akcije čime potiču i druge da više vode brigu o svijetu oko nas.

U 161 zemlji Jeste li znali da su izviđači dio najbrojnije organizacije za djecu i mlade koja broji čak 30 milijuna članova u čak 161 zemlji svijeta? Biti izviđač iznimno je popularno u Americi, ali i nama bližim,

4. Izviđači kroz svoje aktivnosti promiču mir, toleranciju, razumijevanje i međusobnu suradnju među ljudima.

i

zviđači su dio najbrojnije organizacije za djecu i mlade koja okuplja 30 milijuna ljudi u svijetu

susjednim zemljama u kojima je sve više mladih koji žele Kroz mnoge projekte i akcije izviđači od malih nogu uče čuvati prirodu nositi izviđačku uniformu i maramu te se pridržavati broj educiranih izviđačkih temeljnih načela izviđačvoditelja. kog pokreta. Nažalost, u - Sama edukacija je dugoHrvatskoj to baš i nije tako. trajan i skup proces. Članu Savez izviđača Hrvatske koji se upiše u izviđačku okuplja oko 4.000 članova organizaciju s primjerice 10 raspoređenih u 60-ak izvigodina treba minimalno od đačkih udruga. Varaždinski sedam do osam godina kako Odred izviđača Sirius već bi se educirao za samostalgodinama okuplja 60-ak no vođenje grupe izviđača članova te je prema broju – rekao je Pavić. prosječno velika izviđačka Svi znaju o kome se radi udruga. Čuvari prirode kada vide plave košulje i marame - Popularnost svake aktivA biti izviđač je, između nosti, pa tako i izviđačkog ostalog, i kor isno. Kroz u prostoru, a istovremeno pokreta, ovisi o samim sa- Osnovni cilj izviđačkog različite programe, sadr- upoznaju znamenitosti grada. držajima koje ta aktivnost žaje i akcije u području Da su izviđači i pravi čuvari pokreta je kroz različite aktivne vješti ične prakt Stječu se brojne nudi. Možemo reći da u ekologije, kulture, sporta prirode i razvijaju svijest o nosti doprinositi cjelovitom današnje vrijeme ponovno i drugih područja djeca i važnosti njezine zaštite od razvoju mladih. Smatramo postaje popularno biti izvi- približno isti broj prijavljene mladi uče stvari koje će im malih nogu dokazuje niz da je u interesu svih nas da se đač, pa tako neke izviđačke djece – komentirao je Marjan koristiti u svakodnevnom ekoloških akcija, pa osim što djeca bave raznim sportskim, udruge, primjerice iz Splita, Pavić, predsjednik Odreda životu i iznenadnim situaci- su dosad već puno puta čistili ekološkim, kulturnim i drušimaju liste čekanja za upis. izviđača Sirius današnje za- jama. Jedna od najpoznatijih Dravsku park-šumu od smeća, tvenim aktivnostima te tako Kod nas u Varaždinu to ipak nimanje djece i mladih za i najmasovnijih akcija ovog kroz projekt “Šume i izvori ne podlegnu zlu suvremenog nije slučaj jer radimo samo ovim pokretom. Ističe kako varaždinskog odreda je akcija naši prijatelji” pobrinuli su se društva, drogi i alkoholu – na nekim osnovnim škola- je glavno ograničenje poveća- “Ulicama Varaždina” kroz za uređenje nekoliko izvora zaključuje Pavić, predsjednik ma gdje konstantno imamo nju broja članova nedovoljan koju mladi “čeliče” snalaženje pitke vode.

Odreda izviđača Sirius.

POVIJEST IZVIĐAŠTVA Iako je izviđački, odnosno skautski pokret u Hrvatskoj postojao čak od 1914., ugasio se početkom Drugog svjetskog rata.

U VARAŽDINU OD 1953.

Izviđači se ponovno okupljaju 50-ih godina prošlog stoljeća.

U Varaždinu 1953. osnovana je 1. družina izviđača “IVBUZ” Varaždin.

OSVRT Brojne akcije varaždinskog Odreda izviđača Sirius u 2011.

Od Grebengrada do Pule Uspješni na izviđačkim orijentacijskim natjecanjima

Miroslav Komes dobitnik je odlikovanja “Zlatni znak Odreda”, a Željko Uremović “Srebrni znak Odreda” za izuzetan doprinos u djelovanju Odreda izviđača Sirius.

Odlikovanja su dobitnicima uručena na godišnjoj skupštini Odreda izviđača Sirius, na kojoj su dodijeljena i priznanja članovima za pridržavanje

temeljnih principa skautizma tijekom prošle godine, koja je bila ispunjena brojnim akcijama i projektima.

Uz zimovanje na Grebengradu i morsko logorovanje u Puli, izviđači su bili na izletima na Ravnoj gori, Ham-Pokojcu, Čakovcu, Ivančici, a sudjelovali su u ekološkoj akciji čišćenja dravskog parka. Uspješno je

organizirana i provedena već tradicionalna akcija “Ulicama Varaždina” koja je pokrenuta prije 14 godina i koja je lani okupila 500 izviđača iz 20 izviđačkih odreda te su izviđači Odreda Sirius sudjelovali u donošenju Betlehemskog svjetla u varaždinsku katedralu. “Siriusovci” su sudjelovali i u projektu “Održivi smo” i

traženju trigonometrijskih to-

d

jeca najranije mogu postati izviđači sa 7 godina čaka po Kalniku, a sudjelovali su na više izviđačkih orijentacijskih i sportskih natjecanja.

48 Zdravlje PREDAVANJE NA BANFICI

O samopregledu dojki na Dan žena U četvrtak 8. ožujka, na Dan žena, na varaždinskoj Banfici bit će održano predavanje na temu “Samopregled dojke”, koje organiziraju Udruga umirovljenika 6. mjesnog odbora, članovi Crvenog križa 6. MO-a i patronažna sestra Županijskog doma zdravlja Anica Kolenko. O samopregledu dojke govorit će članice Kluba žena operiranih na dojku – Mammae klub. Predavanje počinje u 9 sati u novim prostorima 6. MO-a u Dravskoj 7 b, a ulaz je besplatan.

Na istom mjestu, u prosto-

r ima MO -a svaki prvi četvrtak u mjesecu zainteresirani građani od 8 do 10 sati mogu doći dati izmjeriti šećer u krvi i krvni tlak, što obavlja patronažna sestra Anica Kolenko. Ona vodi i Grupu za potporu dojenju, koja se sastaje također svakog prvog četvrtka u mjesecu od 11 do 13 sati. (vms)

6. ožujka 2012., br. 407

DOZNAJEMO U Varaždinskoj županiji u posljednjih de

Mišje groznice u Varaždinskoj županiji nema J U Zavodu za javno zdravstvo Varaždinske županije su u pripravnosti, jer

nije isključeno da se virus proširi na naše područje

TREĆI MJESNI ODBOR VARAŽDIN

Mjerenja krvnoga tlaka i šećera

U 3. mjesnom odboru u Varaždinu zainteresirani će svaki mjesec moći provjeriti u kakvom su zdravstvenom stanju. Svaki prvi utorak u mjesecu od 8 do 10 sati u prostorijama Mjesnog odbora u Zagrebačkoj 17 mogu dati izmjeriti krvni tlak i šećer u krvi.

Sljedeći besplatni pregledi bit će u utorak 6. ožujka, a osim što će doznati jesu li im tlak i šećer u granicama normale, građani će od stručnih osoba moći dobiti zdravstve-

ne savjete vezane uz to, ali i druge bolesti.

- Akciju u 3. mjesnom odboru provodimo zahvaljujući Josipi Kožul i Andreji Suhodolčan, patronažnim sestrama.

Prvu smo akciju proveli 7. veljače, a tako će biti svaki prvi utorak u mjesecu. Besplatni pregledi, prema dogovoru, trajat će do 5. lipnja kada započinje ljetna stanka - rekao je Dražen Vincek, predsjednik Vijeća 3. MO -a Varaždin. (vms)

Dr. Aleraj: Mišja groznica je bolest s vrućicom, oštećenjem rada bubrega, koji puta krvarenjima i drugim smetnjama Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U Varaždinskoj županiji do ponedjeljka nije bilo niti jednog slučaja obolijevanja od mišje groznice. No u Zavodu za javno zdravstvo Varaždinske županije su u pripravnosti budući da nije isključeno da se ova virusna bolest, koja može

biti vrlo teška, proširi i na naše područje.

Virusna bolest - U posljednjih 10 godina u Varaždinskoj županiji samo je jedna osoba oboljela od mišje groznice. Bilo je to prošle godine, a radilo se o izoliranom slučaju – navela je dr. Katica

Čusek Adamić, voditeljica Higijensko- epidemiološke službe Županijskog zavoda.

Da mogućnost pojave mišje groznice na našem području ipak nije isključena, potvrđuje i činjenica da je u susjednoj Koprivničko-križevačkoj županiji prošli tjedan potvrđen prvi slučaj bolesti. Najviše

oboljelih je na području Zagrebačke županije, točnije bolest se javila kod ljudi koji borave na Sljemenu i u podsljemenskim zagrebačkim naseljima. No u koprivničkom Zavodu navode da oboljeli s njihovog područja nije povezan sa slučajevima na zagrebačkom području.

Normalan život s...

Uspjeh djeteta od iznimne je važnosti za napredak S

vi mi želimo da naša djeca budu uspješna, ali kako definirati uspjeh? Na ovo pitanje postoji mnogo odgovora, a broj se povećava ako se radi o djetetu s posebnim potrebama. ada roditelji definiraju uspjeh svog djeteta, važno je da se on odnosi na stvari koje su važne vašem djetetu. Ako je vama važna neka stvar, trudit ćete se da budete uspješni u puno većoj mjeri, nego ako vam ta stvar nije važna. Isto vrijedi i za vaše dijete. Važno je da prioritete postavljate zajedno s vašim djetetom te da ste sigurni

K

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

da je i njemu važno isto što i vama, da mu ne namećete svoje ideale i svoje prioritete.

Sreća je također uspjeh. Koliko vam je važna sreća vašeg djeteta? Ako je dijete sretno, dobro se osjeća u vlastitoj koži, nasmijano je i veselo većinu vremena, vjerojatno i ono osjeća uspjeh u nekim područjima, koja ga potiču da se tako osjeća, jer uspjeh nas čini sretnima. Dakle, uspjeh je u očima svih nas različit, ovisno od kojih uvjerenja polazimo.

Roditelji uvijek imaju pomalo idealiziranu sliku vlastitog djeteta te im se često zna dogoditi da zbog toga propuste male sitne

napretke kod djeteta koji su vidljivi iz dana u dan ako se s djetetom radi. Primarni cilj je napredak, a ne savršenstvo. Svaki dan pružite djetetu priliku da bude uspješno, ukoliko ono samo teže pronalazi prilike u kojima bi se moglo iskazati, pronađite ih vi za njega. Razradite zadatak na nekoliko manjih djelova te ga pohvalite već i za ostvarenje najmanjeg dijela tog zadatka. Mali uspjeh ubrzo se može pretvoriti u veliki ukoliko bodrimo dijete, jačamo njegovo samopoštovanje, pružamo mu podršku i dajemo mu mogućnost za uspjeh.

Zdravlje 49

6. ožujka 2012., br. 407

set godina zabilježen jedan slučaj mišje groznice KAKO SE ZAŠTITITI?

Koristite maske i rukavice

!

prilikom boravka u prirodi čuvati hranu, piće i osobne stvari od glodavaca - ne ostavljati ostatke hrane kako ne biste privukli glodavce, već ih pravilno ukloniti na za to predviđena mjesta - ne piti vodu iz neuređenih šumskih izvora ili lokvica, jer se vjerojatno njima koriste i glodavci - ne sjediti i ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihove rupe - spriječiti ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte, a ako je potrebno, provesti deratizaciju u zgradama i njihovoj neposrednoj blizini - prilikom čišćenja prostora u kojima su uočeni glodavci ili njihovi tragovi, kao i objekata koji nisu korišteni duže vrijeme, dobro je koristiti zaštitne maske koje prekrivaju nos i usta i zaštitne gumene rukavice (ako je moguće, čišćenje obaviti vlažnom krpom kako bi se spriječilo podizanje prašine; nakon obavljenog posla dobro oprati ruke tekućom vodom i sapunom); očišćene površine i deratizirane prostore dobro je dezinficirati nekim od klornih preparata ili uobičajenim sredstvima za dezinfekciju.

Izvor: Zavod za javno zdravstvo “Andrija Štampar”

Mišja groznica se u Hrvat- dr. Borislav Aleraj, specijalist skoj javlja svake godine, a epidemiolog iz Hrvatskog najviše oboljelih, gotovo 400, zavoda za javno zdravstvo.

Dodaje da ljudi češće obobilo je 2002. godine. O kakvoj lijevaju u godinama velike bolesti je riječ? brojnosti malih glo- To je virusna bolest davaca, tzv. “miškoju uzrokuju razlibolest j jim godinama”. čiti tipovi hantao v irusa. Rezerrvatsk a, - Broj bolesnih H u n ljudi tako je u voar virusa su prisut mali glodavci, stalno boljelih, velikom dijelu odraz zbivanja miševi, volueo najviš ilo 2002. među život iharice, štakori b , njama – pojaši slično. Čovjek 40 0 e njava. se inficira kada godin Zato je najbolje dođe u neposrebiti oprezan, a posebdan ili posredan kontakt s inficiranim glodavcima no se to odnosi na ljude koji i njihovim izlučevinama – često borave u šumi ili se bave navode u Zavodu za javno poljoprivredom.

- Prilikom obavljanja poslozdravstvo “Andrija Štampar”. va u ostavama, drvarnicama, stajama i slično, pozornost Mišje godine Ljudi se mogu zaraziti udi- treba obratiti na pranje ruku sanjem prašine onečišće- nakon posla, a prije jela, pune izlučevinama zaraženih šenja ili diranja oka i slično. šumskih životinja ili unosom Pr i eventualnom čišćenju uzročnika u usta putem one- takvih prostorija treba nastočišćenih ruku, hrane i pića. jati izbjeći stvaranje prašine Bolesnik, međutim, nije izvor (mokro čišćenje, oprezno čišćenje), jer tlo i predmeti zaraze za druge ljude.

- Mišja groznica je bolest s mogu biti onečišćeni izluvrućicom, oštećenjem rada čevinama malih glodavaca bubrega, koji puta krvare- koje sadrže viruse uzročnike njima te drugim smetnjama, bolesti i mogu se udahnuti ili koji puta veoma teškima, uz nepažnjom unijeti u sluznice potrebu bolničkog liječenja. ili usta. Također, vrijedi upoBolest je kod nas stalno pri- zoriti da se hrana čuva od sutna različitom učestalošću pristupa glodavaca – upozood godine do godine - navodi rili su u Ministarstvu zdravlja.

NAJČEŠĆI SIMPTOMI U POČETKU BOLESTI: - nagla pojava vrućice (do 40 °C) - zimica - jaka glavobolja - smetnje mokrenja (u početku bolesti smanjeno mokrenje) - bolovi u trbuhu i leđima - mučnina - smetnje vida - ponekad crvenilo lica i vrata - upala i crvenilo očiju - osip

U KASNIJEM STADIJU MOGU SE JAVITI: - snižen krvni tlak - povećana propusnost krvnih žila - akutno zatajenje bubrega - poremećaj elektrolita - akutni šok

OPORAVAK: Do potpunog oporavka dolazi nakon nekoliko tjedana ili mjeseci.

Izvor: Zavod za javno zdravstvo Andrija Štampar

Život i socijalna skrb Udruga udomitelja „Zipka“ Varaždin K

ao primjer dobre prakse, u ovom članku bih posebno istaknuo Udrugu udomitelja „Zipka“, koja djeluje na području grada Varaždina. Ova udruga već nekoliko godina kontinuirano promiče medijsku kampanju u kojoj upoznaje širu javnost s radom u udomiteljskim obiteljima. edovito održavaju emisije na lokalnim radiopostajama, izdaju brošure i biltene, a svake godine na trgovima u gradskim središtima županije osobno, zajedno sa djelatnicima Zavoda i područnih centara, informiraju građane o

R

ovom plemenitom pozivu. U nedavnom razgovoru s predsjednicom udruge dogovorena je intenzivnija suradnja sa Zavodom za socijalnu skrb, u smislu organiziranja radionica za udomljenu djecu te za same udomitelje kako bi još unaprijedili rad na tom području. ovoj godini planira se i otvaranje stambene zajednice gdje bi mogli smjestiti desetak djece koja se nakon izlaska iz udomiteljskih obitelji nemaju kamo vratiti te im i dalje treba pružiti potporu do zaposlenja i osamostaljivanja. Osim redovnih aktivnosti, udruga u

U

suradnji sa sponzorima organizira i izlete za svoju udomljenu djecu, a također u suradnji s udomiteljima i nadležnim ministarstvom svake godine organizira se i ljetovanje u Novom Vinodolskom. ngažman i požrtvovnost ovih ljudi koji svoje slobodno vrijeme daju za dobrobit drugih, a osobito djece smještene u njihovim obiteljima, premalo se javno pohvaljuje te smatram da je svaka pohvala i podrška od lokalne zajednice i nadležnih institucija vrlo važna kako bi im dala dodatnu motivaciju za njihov rad.

A

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, ravnatelj Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske županije

50 Zdravlje

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

Biljke u borbi protiv bolesti grla i ždrijela K

ada nas uhvati i najsitnija prehlada, postanemo nervozni i nezadovoljni. Nitko ne voli biti bolestan, zato s malo discipline i redovitom upotrebom ljekovitih pripravaka, načinjenih u vlastitoj kućnoj radinosti, možemo spriječiti, smanjiti ili čak otkloniti mnogobrojne bolesti. Čajevi i drugi pripravci od ljekovitih biljaka imaju prednost pred kemijskim sredstvima, jer obično ne izazivaju nuspojave, a pridonose boljem stanju cjelokupnog organizma jer pročišćavaju krv, sprečavaju i ublažuju upale, pomažu izmjeni tvari, održavaju normalnu tjelesnu temperaturu, izlučuju toksine i okrepljuju naše tijelo i duh, stoga ne budite lijeni svakodnevno konzumirati neki prirodan čaj.

Bolesti grla, ždrijela i jednjaka mogu ponekad biti dugotrajne i iscrpljujuće. Muči li vas angina, možete si pomoći konzumiranjem čaja od sljeza (dvije žlice korijena kuhajte petnaest minuta u litri vode, a potom čaj grgljajte više puta tijekom dana), čajnom mješavinom kadulje i sljeza (dvije žlice sljezovih listova i korijena te dvije žlice kadulje kuhajte pet minuta u litri vode). Kopriva je također pravi lijek za liječenje angine (četiri žlice svježih listova i cvjetova velike koprive prelijte litrom kipuće vode i pijte čaj tri puta dnevno). Za grgljanje možete i u litri vode pet minuta kuhati dva lista kupusa. Kupus je svoja ljekovita svojstva pokazao u liječenju mnogobrojnih bolesti, kako eksternom tako i internom primjenom. oku od kupusa dodajte jednaku količinu meda ili šećera, skuhajte, ohladite i njime grgljajte u usnoj šupljini. Pripravak će svakako ublažiti tegobe kod upale krajnika i ždrijela. Ako niste pobornik kupusa, možete upotrijebiti i sok od mrkve kojem ste dodali malo meda i sok od limuna. Kod promuklosti, izvrsna je kupina (četiri žlice listova, izdanaka, cvjetova ili korijena ili mješavinu svih četiriju biljaka prelijte kipućom vodom i upotrebljavajte za grgljanje), peršin (žličicu svježe istisnuta soka iz peteljki i listova peršina umiješajte u šalicu vrućeg mlijeka i pijte na gutljaje).

Kod upale grla, jednjaka i dušnika upotrebljavajte stolisnik (žlicu biljke zakuhajte u pola litre vode, odložite na pet minuta i pijte tri puta na dan). Pripravci s vinom također pokazuju blagotvorno djelovanje na zdravlje. Žlicu sljeza, rusomače i kadulje kuhajte pet minuta u litri crvenoga vina i upotrebljavajte za grgljanje.

Također vam može pomoći i maslac (komadiće maslaca uvaljajte u šećer i rastopite u ustima), a oblozi od krumpira smanjit će bol. Dva do tri srednje velika krumpira, svježe kuhana, stavite u vunenu čarapu ili krpu, malo ih zgnječite i stavite oko vrata. Oblog držite tako dugo dok je topao. Svakako imajte na umu da je za potpuno ozdravljenje i opću prevenciju od bolesti važno odreći se i nekih loših životnih navika.

S

6. ožujka 2012., br. 407

DOZNAJEMO Projekti Udruge za intervenciju Varaždinske županije

Djeci s teškoćama asistenti i u vrtićima J Osim osobnih asistenata u vrtićima, u planu i logopedski i edukacijsko-

rehabilitacijski tretmani za djecu u dobi od 0 do 8 godina. No treba osigurati novac Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

I dok djeca s različitim teškoćama u razvoju redovnu nastavu u varaždinskim osnovnim školama pohađaju i zahvaljujući pomoći i podršci osobnih asistenata, u vr tićima nije tako. No Udruga za ranu intervenciju Varaždinske županije to želi promijeniti.

Traju edukacije - Trenutno u suradnji s Varaždinskom županijom i Centrom za odgoj i obrazovanje „Tomislav Špoljar“ provodimo projekt “Specifičnosti u razvoju djece s teškoćama”, u sklopu kojeg smo pripremili sedam edukacija namijenjenih prvenstveno odgajateljima. Putem edukacija će steći uvid u specifičnosti u razvoju djece s teškoćama u razvoju, u njihove potencijale, a i u to kako razviti suradnički odnos s njihovim roditeljima. No planiramo još jedan projekt, kojim bi djeci s teškoćama u razvoju boravak u vrtićima omogućili uz osobne asistente - ističu iz Udruge.

Cilj Udruge za ranu intervenciju je uključiti djecu i obitelji u sve segmente životne zajednice

pokušat će ostvariti na čelu s novoizabranim predsjednikom, mr. Zlatkom Bukvićem, profesorom rehabilitatorom koji je poslijediplomski studij dječje i adolescentne psihijatrije završio na Medicinskom fakultetu u Usavršavanje Zagrebu, a doktorski Osim toga, žele osistudij nastavlja na gurati novac i za novi Učiteljskom faprovedbu prok kultetu. grama “Rani edni j s d e r p Nova potinter ventni r. m e g programi ”, Udru kvić, a p r e d s j e d nica je pak u sklopu Bu Zlatko sjednica Emili Kuhar, kojeg bi se d e profesor ica provodili potpr Kuhar logopedinja i indiv idualni Emili polaznica poslilogopedsk i i jediplomskog speedukacijsko - rec ijalističkog studija habilitacijski tretmani za djecu s teškoćama u rane intervencije na Edurazvoju u dobi od 0 do 8 kacijsko-rehabilitacijskom fakultetu. godina.

No i ostali članovi Udruge, Nove projekte i programe

TKO MOŽE BITI ČLAN UDRUGE? - Udruga za ranu intervenciju Varaždinske županije nastala je kao izraz želje da postane organizacija koja okuplja subjekte rane intervencije, a to su prijevremeno rođena djeca, djeca s intrauterinim zastojem rasta, djeca s perinatalnim oštećenjem mozga, djeca s različitim nasljednim i stečenim bolestima (sindromima), djeca s povećanim rizikom za nastanak u dobi od 0 do osme godine života, kao i da okuplja njihove roditelje – pojašnjavaju u udruzi.

Njihovi temeljni ciljevi su prevencija teškoća kod djece s teškoćama u razvoju, odnosno njihovo ograničavanje na najmanju moguću mjeru, senzibilizacija društvene zajednice prema djeci i njihovim obiteljima te njihovo potpuno uključivanje u sve segmente životne zajednice.

koji su različitih profesija, sustavno se usavršavaju u svojem području interesa, kao i za provođenje različitih terapijskih postupaka kao što su ABA, terapija senzoričkom integracijom, Floor Time, Son-Rise, oral-

no motorička stimulacija, i brojni drugi.

- Putem donacija u 2012. planiramo nabaviti opremu i educirati barem dvoje stručnjaka iz Udruge za primjenu neurofeedback metode – najavljuju.

Savjeti iz ordinacije Kisik – tamna strana toliko potrebnog elementa (1) M

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

ožete li zamisliti život na zemlji bez kisika?

Teško. Ipak, taj toliko potreban element skriva i svoju tamnu stranu kojoj suvremena znanost pridaje sve veći značaj. Kod aerobnih organizama, kakav je i čovjek, kisik se na kraju respiratornog lanca u mitohondrijima pretvara u vodu. Poznato je da su mitohondriji tvornice energije u našim stanicama bez kojih ne bi bio moguć metabolizam. Međutim, sastavni dio našega metabolizma je i tvorba tzv. slobodnih radikala. To je zajednički naziv za bilo koju tvar sposobnu za samostalno postojanje, ali koja sadrži jedan ili više nesparenih elektrona. Radikali su stoga izrazito reaktivni kemijski oblici budući da se nespareni elektroni nastoje spariti tvoreći stabilne elektronske veze.

J

edan od najštetnijih iz ove skupine kemijskih oblika je superoksid radikal (O2-) za kojeg se često koristi i naziv reaktivni oblik kisika, a koji svojim štetnim djelovanjem izaziva oksidacijska oštećenja stanica i tkiva. Njegovo stvaranje u mitohondrijskom respiratornom lancu događa se kontinuirano tijekom aerobnog metabolizma (potreban kisik), tako da je ustanovljeno da 1 - 2% od ukupnog broja elektrona koji prolaze respiratornim lancem nikad ne stigne do kraja nego stvaraju superoksid radikal. Osim u mitohodrijima, ovaj radikal može nastati i kao posljedica djelovanja imunološkog sistema organizma, preciznije leukocita koji u okružju mikroorganizama ili nekih drugih patogena započinju proizvodnju velikog

broja superoksida. Postoje, naravno, i vanjski izvori ovog štetnog radikala od kojih su najvažniji dim cigarete i zagađivači iz okoliša. z superoksid radikal, po svojoj se reaktivnosti i štetnosti izdvaja i hidroksi radikal (OHř). To je najreaktivniji radikal kisika u kemiji. Napada sve biološke molekule čim dođe u kontakt s njima (lipide, proteine, DNA). Razarajući građevne elemente DNA, izaziva mutacije čije nakupljanje u organizmu, prema nekim znanstvenim teorijama, uzrokuje mnoga degenerativna oboljenja (srčana oboljenja, rak, Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest). Postoji i teorija prema kojoj je proces starenja upravo posljedica djelovanja slobodnih radikala.

U

Zdravlje 51

6. ožujka 2012., br. 407

IZAZOV U VARAŽDINU

Smršavite i osvojite novčanu nagradu!

Donacija tvrtke Boxmark vrijedna je 50.000 kuna, na čemu im je zahvalio zamjenik ravnatelja dr. Grgurović

HUMANO Dvije vrijedne i važne donacije Općoj bolnici Varaždin

Za najteže bolesnike na Intenzivnoj i Onkologiji

Udruga Škola zdravog života iz Varaždina organizira program mršavljenja pod nazivom „Weight loss challenge“. Trajat će 12 tjedana, a osim edukacije o prehrani, svaki tjedan predviđeno je i vaganje, kao i mjerenja obujma struka i bokova.

Za razliku od drugih programa mršavljenja, ovaj se razlikuje po tome što svaki tjedan konkurirate za nagradu, a na kraju možete osvojiti i novčanu nagradu. Koliko će iznositi, ovisi o tome koliko će biti polaznika.

- Kotizacija iznosi 190 kuna i ide u fond nagrada.

Svaki tjedan najbolji polaznik dobiva mali poklon za daljnji poticaj, a na kraju najbolji polaznik dobiva 50 posto nagradnog fonda –

pojašnjavaju u udruzi.

Osim zbog nagrade, zbog čega se još javiti na „Weight loss challenge“? – Javite se da biste poboljšali opće stanje vašeg organizma, da biste se osje ćali sigurni u sebe i izgle d a l i dobro ili jo š bolje, te da biste popravili kvalitetu života – poručuju Anita Kociper-Siber, wellness savjetnica i voditeljica programa, dr. Tatjana Cikač i Marijana Berket.

Prijave se primaju do 7. ožujka na brojeve telefona 042/212-289 (Anita KociperSiber), 091/722-1242 (dr.

Tatjana Cikač) i 098/784-053 (Marijana Berket). (vms)

J Boxmark je donirao tri transportna monitora za praćenje vitalnih funkcija pacijenata, kao i lampu za manje kirurške zahtjeve Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Odjel za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje Opće bolnice Varaždin od prošlog tjedna raspolaže s tri nova transportna monitora pomoću kojih kvalitetnije prate vitalne funkcije kod najtežih bolesnika.

Osma donacija Uređaji, kao i posebna lampa za manje kirurške zahvate vrijedni su 50.000 kuna, a donirala ih je tvrtka Boxmark.

- To su uređaji pomoću kojih se prate funkcije kod najtežih bolesnika smještenih na našem odjelu, kao i kod bolesnika nakon operacija koji su smješteni na drugim odjelima - pojasnila je dr. Renata Krobot, voditeljica Odjela. Dva monitora su za odrasle, a jedan za djecu.

- Medicinskom osoblju ovi će aparati uvelike olakšati posao, a pozitivna su stvar i za naše

pacijente - rekao je dr. Denis Grgurović, zamjenik ravnatelja bolnice te zahvalio na donaciji.

Tvrtki Boxmark je to bilo osmi put da pomaže donacijom vrijednom 50.000 kuna ili više.

- Koliko je sveukupno donirano, nikad nismo zbrajali. Uvijek dajemo koliko možemo - rekao je Igor Greblički, predsjednik Uprave Boxmarka.

Lakše uz TV

Pacijente Onkologije je Rotary club Varaždin-Jug razveselio TV-om

A Odsjeku hematologije, onkologije i kliničke imunologije, gdje se također liječe teško bolesni pacijenti, Rotary club Varaždin-Jug donirao je televizor. Iako je riječ o razmjerno maloj donaciji, poklon je itekako razveselio djelatnike Odjela, a osobito pacijente.

- To je uistinu lijep poklon za naš Odjel koji ima 20 bolesničkih kreveta. Pacijenti koji su pokretni sada će imati dodatni razlog za okupljanje i druženje.

Stariji pacijenti vole pogledati vijesti, serije, a nedjeljom mise.

Nedostatak dobrog televizora osobito se osjeća u vrijeme blagdana. Nekima su, doduše, znali nositi televizor od kuće, ali to sada više neće biti potrebno jer sada ovdje imaju veliki „prozor u svijet“ koji barem djelomice dočarava obiteljsku atmosferu - naglasila je dr. Miljenka Čorko, voditeljica Odsjeka za hematologiju, onkologiju

i kliničku imunologiju, dodavši da svaka donacija u današnje vrijeme doista puno znači.

Sredstva za donaciju su pribavljena, istaknula je predsjednica RC Varaždin-Jug Nataša Cikač, zahvaljujući humanitarnoj akciji Vrganijada koju su članovi kluba prošle godine drugi put priredili na varaždinskoj tržnici.

Svima koji su se odazvali akciji i tako im pomogli najljepše je zahvalila.

Estetska kirurgija Neagresivnom radiofrekvencijom protiv bora na licu i vratu

P

rošli put sam pisao o tretmanu bora filerima - hijaluronskom kiselinom i botoksom. Često se u svakodnevnom poslu susrećem s pitanjem postoji li nešto manje agresivno - bez kirurgije i bez aplikacije injekcijama.

Odgovor je radiofrekvencija: metoda koja koristi radiovalove za zagrijavanje kolagena u koži i potkožju. o se postiže specijalno oblikovanom sondom koja koristi tehnologiju 4.0 MHz radiovalova za zagrijavanje dubljeg sloja kože bez oštećenja površnog. Zagrijavanje koje prouzrokuju radiovalovi prouzrokuje

T

stezanje i produkciju novoga kolagena, koji je neophodan za elasticitet kože. Ta metoda je prvensteno za odstranjenje ili smanjenje nježnih do srednjih bora lica i vrata dajući licu i vratu ponovo svježinu. rednost je da nije potrebna nikakva anestezija kada se sondom zagrijavaju pojedini dijelovi lica. Ne ostavlja traga na licu osim blagog crvenila koje nestaje za svega nekoliko sati. Tretman neki moji pacijenti opisuju kao toplu masažu lica. Tretman se ponavlja još dva puta u razmaku od dva do tri tjedna, a u tom vremenskom razdoblju vide se i najbolji

P

rezultati. Nakon tretmana pacijenti ne trebaju sredstva za hlađenje kože te se mogu odmah vratiti svakodnevnom poslu. Kako ne bi bilo zabune, radiofrekventna metoda negdje se naziva radiage, termage ili Pelleve skin system. našoj poliklinici koristimo termage već godinu dana s dobrim rezultatima koji se često očituju već nakon jednog tretmana.

Više informacija možete dobiti u Poliklinici za estetsku kirurgiju i dijagnostiku dojke Zgrebec, koja se nalazi u Trnovečkoj ulici 1 u Varaždinu, ili na broju telefona 042/303-434 (nakon 13 sati).

U

dr. Zdravko Zgrebec spec. opće, plastične, estetske i rekonstrukcijske kirurgije

52 Ženski svijet

Naša

6. ožujka 2012., br. 407

modna kameleonka Nela kao Crvenkapica

MODNI KAMELEON Inspiracija u poznatoj dječjoj bajci

Crvenkapica J Priča o Crvenkapici može se interpretirati na različite načine,

a lik Crvenkapice može poslužiti i kao modna inspiracija Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek Foto: IGOR KLIČEK

Bajke su nam obilježile djetinjstvo, odgajale nas kroz igru i maštu, a danas nam je ostala uspomena na privučenu stolicu uz radio koji po bezbroj koji put vrti već izlizanu kasetu najdraže nam pripovijetke. Promatrajući svijet iz malo drugačije perspektive, bajke nam se čine trivijalnima, ali one su mnogo više od Disneyeve pričice za djecu s predvidljivo uljepšanim krajem.

Razne simbolike

A gdje je vuk?

Tradicija usmene predaje i “priča za laku noć” seže u daleku prošlost, a simbolika koja se krije iza njih uči moralnim vrijednostima od malih nogu.

Jedna od meni najzanimljivijih bajki je priča o djevojčici s upečatljivim modnim dodatkom i strašnom vuku. Crvenkapica je doživjela različite verzije, no priča vuče korijene još od

13. stoljeća i vjeruje se da je priči prezentiran u obliku nastala u Francuskoj. Prvi put slatkorječivog stranca, priča je objavljena 1697. godine u o Crvenkapici može se interprezbirci priča francuskog pisca tirati na različite nač ine.

Charlesa Perraulta. Svoju su Antropolozi verziju napisala i slavna braća Gr imm u 19. poznatog stoljeću, koja je bila inspiracija za znatno drugačija od la Gaultiera Jeana Pau 0 8.

0 ranih srednjovjekovnih 2 ju ci k le verzija. Srednjovjekovnjegovu ko ne odgojne metode su uključivale pričanje poprilično krvavih i mrači folkloristi tumače priču kroz nih priča pa bi tako vuk redo- smjenu godišnjih doba i da vito pojeo i baku i Crvenkapicu, crvena kapuljača simbolizira a nerijetko bi i Crvenkapici Sunce koje je pojeo mrak (vuk), servirao bakine ostatke te ju a otvaranje trbuha predstavlja (nesvjesno) naveo na kanibali- zoru odnosno buđenje prirode zam (brrrr). U nekim verzijama i dolazak proljeća nakon duge priče Crvenkapica bi se izvukla i mračne zime. Priča također iz nevolje zahvaljujući vlastitoj simbolizira odrastanje i sazrijesnalažljivosti i domišljatosti, a u vanje mlade žene koja napušta kasnijim verzijama pojavljuje se svoj dom i susreće se sa stranlik lovca (Luke) koji ubija vuka cem i kroz čin otvaranja trbuha i raspara mu trbuh te oslobađa rađa se kao odrasla osoba. No Crvenkapicu. Iako je glavna kako se vremena mijenjaju, vuk poruka priče da se ne smije postoji još samo u pričama jer vjerovati strancima, koji je u se danas nalazi na listi ugro-

t ko još?

ženih životinja, a glavni uzrok smrtnosti vukova u 88 % slučajeva je čovjek. Pa se boji vuka

JESTE LI ZNALI: Priča o Crvenkapici inspirirala je i poznatog francuskog dizajnera Jeana Paula Gaultiera za njegovu pret-a-porter kolekciju iz 2008. godine. Gaultierova vizija Crvenkapice kao neustrašive modne ratnice okrunjene (u ovom slučaju lisičjim) krznom podigla je mnogo prašine i izazvala burne reakcije udruga za zaštitu životinja.

Frizerski salon U borbu protiv tvrdoglavih sijedih vlasi!

N S Biserka Buhin Frizerski salon “Tina”, Štefanec 4, telefon: 099/195-6750

ajprije, definirajmo što je preuranjeno. Sijede vlasi koje se pojavljuju u dvadesetoj i tridesetoj godini vašeg života nisu preuranjene. To je sasvim normalno i za očekivati je pokoju sijedu vlas. o većina ljudi dobiva sijede vlasi prije nego što dođe do četrdesete godine.

Smatra se da imate preura-

N

njene sijede ako vam je prije četrdesete više od polovice vlasi sijedo. Za preuranjene sijede vlasi glavni krivac je genetika i nema načina kojim se može zastaviti ovaj proces.

Ako imate preuranjene sijede vlasi, to ne znači da starite brže od bilo koga drugog i ne znači da je vaša mladost prohujala, nego samo da

kosa gubi pigmentaciju ranije nego što biste željeli. ijede vlasi su zaista tvrdoglave. Ako su odlučile biti sijede, teško da ih možete nadmudriti. Za to okrivite njihovu teksturu. Sijeda kosa je vrlo otporna. Preporuka je da kosu obojite u nijansu što sličniju sijedoj kako bi se izrast što manje primjećivao.

Ženski svijet 53

6. ožujka 2012., br. 407

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Dunja Mazzocco Drvar, meteorologinja

Opraštam, ali ne zaboravljam J Poznata meteorologinja za sebe kaže da je

a uspjeh joj je što svaki mjesec uspije poplatiti sve

užasno osjetljiva, račune

Piše: GORDANA IGREC

Kako je ova zima pokazala svoje pravo lice, u “veljačiprevrtači” sugovornicu za naše Male ženske razgovore nismo trebali daleko tražiti.

Dovoljno je bilo malo “protresti” po Hidrometeorološkom zavodu gdje je meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar zaposlena.

Jutro uz šuljanje Rođena Zagrepčanka po zanimanju je meteorolog prognostičar, a u Hidrometeorološkom zavodu počela je raditi 2000. godine. Mnogi je znaju i s malih ekrana gdje mnogima pomaže u donošenju važne odluke: kako se sutra obući? Samo za naše Male ženske razgovore poznata meteorologinja otkrila je da bi ovo ljeto trebalo biti malo toplije od prosjeka te će početi pr ije kalendarskog roka. Osim prognoze, progovorila je o sebi, svojoj majčinskoj ulozi, najdražim filmovima i glumcima i svemu što radi.

Jutro započinjete sa... Šuljanjem. Ustajem rano i šuljam se iz kreveta da ne probudim malenu koja je negdje u noći dotapkala u bračni krevet. Nakon toga miješam nesicu i uživam u jutarnjem miru. To je najbolji Spremite se, ove godine ljeto nam dolazi ranije, najavljuje Mazzocco Drvar početak dana.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Nesigurna, ali uporna. I Na televiziji nikad ne propuštam...

Vaš moto u životu? osjetljiva. Užasno osjetljiva.

Poirota.

Ili prijeđi rijeku ili teci rijekom. (Enes Jeste li ljubomorni?

Svaka prava žena nikad ne smije...

Kišević) Jesam. I čudim se (možda Doći u poziciju da sve može sama. Prava Iz takta me može izbaciti... malo i divim) ljudima koji Kad me netko ne sluša. Kritizira, optužuje, žena mora barem malo ovisiti o muškarcu. nisu.

Knjiga koju biste rado još jednom prokrivi, a ne želi saslušati moju stranu priče. Što je najvažnije u vezi? čitali?

Iz kuće ne izlazim bez...

Razgovor. ”Momo”, Michael Ende. Najdraža knjiga Odjeće. Čiste kose i malo maskare.

Najromantičniji trenutak iz djetinjstva. Pitam se kako bih je doživjela Što ste po horoskopu? u životu bio je... danas.

Ribica. Zlatna!

Najromantičnija stvar na svijetu su izlasci sunca. Svi zalasci zajedno ne mogu se mjeriti s jednim jedinim tram da uopće nemam smisla Pa, vjerojatno predvidljivo, više i više. izlaskom sunca. Što je za vas uspjeh u za to. Srećom, sestrična mi “Sedam”. Pa “Francuski poŠto nikad ne biste mogli je dizajnerica i izvrsna šve- ljubac”. Lijek za loše raspo- životu? oprostiti? Što svaki mjesec uspijem lja i najviše se volim loženje.

Da netko učini S kojim glumcem biste platiti sve račune. prepustiti njoj u i ij nešto nažao rado otišli na večeru? Što ste oduvijek željeli, a ruke. antičn mome djetePatr ick D emps ey! B ez niste učinili?

Najdraži najrom i sunca, tu. Sve drugo konkurenc ije. I meni je Otići u Portugal. Kad smo film? sc su izla i zajedno opraštam, R e c i m o McDreamy totalno “Dreamy”. tek prohodali, moj sadašnji c s a l iako ne zariti “ N o i s e s I s Reneom Medvešekom, ali muž me pozvao na nekoliko svi za se mje boravljam. o f f ” ( i l i , redateljem, ne glumcem. Mi- dana u Lisabon, a ja nisam mogu im e n i n d Volite li kumogla otići. Igrom slučaja, kako je ista slim da je zaista sjajan. im je ca n d je s hati? još je nekoliko puta tamo bio pr iča u kasun m o k s Volim. Ali još bez mene i svaki se put vratio zalištu KomeLijek protiv raka izla više volim prati oduševljen. dija prevedena Što je za vas majčinstvo? suđe koje moj kreaDa ulovite zlatnu ribicu, “Ne možeš biti tako Majčinstvo je kada voljeno tivni muž ostavlja za sobom gola, bez sardina”). Briljan- malo stvorenje 24 sata na koje tri želje biste poželjeli? dok on kuha.

Lijek protiv raka. Pa dugo tna komedija o životu na dan iz tebe izvlači zadnje Koji odjevni stil njegujete? daskama. Pa onda klasik atome snage, a ti ga svake dugo ništa. Pa tekući koji ne Nemam stil. Zapravo, sma- “Nazovi M radi ubojstva”. minute svakoga sata voliš sve ide u minus.

Po horoskopu sam ribica. I to – zlatna!

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

Ah, ti prištići!

T

ijekom jesensko-zimskog perioda dolazi do pogoršanja jedne od najučestalijih bolesti kože – akni. Prisutne su u mladenačkoj dobi (od 11. do 15. godine), nešto više kod dječaka nego djevojčica, no nije rijetko da od akni boluju i 20 i 30-godišnjaci. ahvaćena su “masnija“ područja kože, osobito lice, gornji dio vrata (ispod brade), ramena, ponekad i cijela leđa, područje dekoltea i nadlaktica. rlo važnu ulogu u razvoju akni imaju nasljeđe masne kože, utjecaj spolnih hormona (prvenstveno muških), prisutnost bakterija na koži, način života (nepravilna prehrana, ispostavljenost stresu, pušenju), nepravilna njega kože, uporaba neprimjerene dekorativne kozmetike... Uslijed udruženog djelovanja većeg broja čimbenika, lojnice počinju pojačano lučiti loj. Nastupa suženje izvodnih kanala te formiranje mitesera ili komedona.

Miteseri predstavljaju neupalni oblik akni, ali nužno vode do upalne faze tj. do formiranja prištića ili akni. Ovisno o dubini, položaju i trajanju upale, na tim mjestima se povećava mogućnost za razvoj ožiljaka. toga je izuzetno važno pravovremeno i primjereno liječenje, kojim prvenstveno nastojimo spriječiti posljedice, a to su – ožiljci! Naime, svi oblici akni zahtijevaju liječenje, no ono mora biti prilagođeno svakom posebno.

Za kućnu uporabu savjetujemo preparate s aktivnim tvarima, koje će svojim djelovanjem “topiti” mitesere i smanjiti upalu, a neke će istovremeno utjecati i na ublažavanje ožiljaka. U određenim slučajevima nužna je i sistemska terapija. Vrlo važno je redovito i stručno (nikako vlastoručno!) mehaničko čišćenje komedona, često i uz pomoć novih tehnika poput hidrodermabrazije (bezbolno uklanjanje mitesera uz pomoć ultrazvučnog “mlaza”). azvile su se i druge, nove tehnologije, kojima možemo brzo i bezbolno smiriti upalne procese: npr. pilinzi, “plavo svjetlo” i slično, a već razvijene nepravilnosti kože odnosno ožiljke možemo znatno ublažiti ili čak u potpunosti ukloniti kemijskim pilinzima, mikrodermoabrazijom (npr. “dijamantima”), laserima ili ih ispuniti hijaluronskom kiselinom. Što ranije započnemo s liječenjem, bolji i brži bit će rezultati!

Z V

S

R

54 Ženski svijet

6. ožujka 2012., br. 407

PRAKTIČNI SAVJETI Napravite sami mekani, lagani nakit

Trudnoća

Pletene ogrlice

Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Spriječite inkontinenciju

J Ukoliko znate heklati, dijapazon ogrlica koje možete napraviti još se više proširuje -

samo treba imati mašte i šarenu vunu odnosno pamučni konac Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ www.facebook.com/isidora.hr

Sigurno ste se pitali što napraviti od ostataka vune ili konca koji ostanu nakon pletenja ili kukičanja. Od njih možete napraviti lagani proljetni nakit tj. ogrlice.

Ako niste vješti u pletenju ili heklanju, sigurno znate plesti obične pletenice, a vunu odnosno konac možete vrlo povoljno nabaviti u trgovinama pozamanterijom.

S

vaka žena je barem jedanput u životu čula za Kegelove vježbe. Sigurno ste se naslušale raznih savjeta i preporuka što i kako raditi u trudnoći, tako da su i Kegelove vježbe vjerojatno bile predmet vaših rasprava. Vjerujem da se i veći broj vas zapitao što su to Kegelove vježbe i zašto biste ih trebale raditi. To su zapravo vrlo jednostavne vježbe koje bi trebala naučiti svaka žena, bila ona trudna ili ne. ako se tijekom trudnoće događaju brojne promjene, moguće je i slabljenje mišića zdjeličnog dna.

Kako vaša maternica raste, mišići koji drže maternicu i mokraćni mjehur izloženi su sve većem naporu.

Uslijed tih napora moguća je pojava nekontroliranog ispuštanja mokraće ili inkontinencije. Problem je što se inkontinencija može nastaviti i nakon trudnoće jer su ti isti mišići bili maksimalno istegnuti prilikom izgona bebe. ravilnim vježbanjem u tijeku trudnoće i nakon poroda možete učvrstiti ove mišiće. Eto, drage moje, ovdje nastupaju Kegelove vježbe koje je osmislio dr.

Arthur Kegel i već ih davne 1940. godine preporučio svojim pacijenticama. Prije nego što počnete vježbati, tijekom mokrenja pokušajte zaustaviti srednji mlaz urina. Ako ste ovo uspjele bez nekog napora, vaši mišići su u dobrom stanju. Ako to ne možete izvesti, pokušajte ovu vježbu. Stegnite mišiće zdjelice kao da želite zadržati mokraću, zadržite i brojite do pet, polako popuštajte stezanje i opustite se. Kad se malo uvježbate, radite dnevno 3 - 4 serije po 25 ponavljanja.

Velika prednost ovih vježbi je da ih možete izvoditi bilo gdje. Vježbe će spriječiti ili ublažiti inkontinenciju u trudnoći i nakon poroda te učvrstiti mišiće koji će poboljšati vaše seksualne odnose nakon poroda. Pa sljedeći put kada se nađete u dugom redu na blagajni, skratite dosadu ovim vježbama.

K

tite pletenicu stite kvačicom i ple Vunene niti pričvr

P

Heklanjem naprav ite lančić

dugačak 2 - 3 me tra

lanjem... lica napravljena hek Ovako izgleda ogr

...a ovo su ogrlice

od vunenih pleten ica

njih metalne stiskače koje možete kupiti u svakom dućanu hobby opreme. Ti stiskači na vrhu imaju kukice i kroz njih provucite špagicu željene dužine, ovisno o tome koliko dugačku ogrlicu želite. Špagicu spojite čvorićem i ogrlica je gotova.

Ako kombinirate vunene niti različitih boja, dobit ćete osobito zanimljivu ogrlicu.

Heklana ogrlica

Drugu ogrlicu možete napraviti kukičaPletenica d njem. Ukoliko ste Preporučujemo o k u prošlom broju da uzmete vunu e n a l k e h vedr ih boja, e 7Plus Regionalt e ž o m n o g tj e d n i k a k a ko b i v a š e ogrlice ti niti naučili osnove ogrlice bile venja e ij m kukičanja, ovaj sele - prave protih i č li z a r će postupak biti ljetne. Ponudit mačji kašalj za vas, ćemo vam izradu boja jer cijelo vrijeme radvaju modela. Z a dite samo lančić. Čak i ako prvi model odrežite 21 vunenu nit duljine oko 70 cm. ne znate kukičati, od nekog Pri vrhu snop povežite kon- tko zna u 5 minuta možete cem i napravite mu 3 čvora naučiti taj osnovni postupak kako biste dobro pričvrstili koji će vam biti dovoljan za nit i, a zat im v išak vune izradu ove ogrlice. Dakle, odrežite. Vunu kvačicom naheklajte jako dugačak pričvrstite za debeli karton lančić - koliko vam se da, kako biste lakše pleli (slika naš ima oko 2,5 metara. Što 1). Zatim kup vune razdije- je lančić dulji, to će ogrlica lite na tri dijela - u svakom biti bogatija. Nakon što ste neka bude 7 niti. Ispletite gotovi s heklanjem, naprapletenicu, a kad dođete do vite čvorić, a zatim početni kraja, opet koncem pričvr- i krajnji dio lančića spojite stite niti i napravite 3 čvora. također čvorićem. Sada ste dobili jeOdrežite višak dan ogrom a n p rsten koji presavijte nekoliko p u t a na n a č i n kako pres av ijate gumicu za kosu.

Dobit ć e t e ustvar i nekoli ko lanč ića koje vune pri dnu. Krajeve, na vrhu omotajte jednim budući da su rascvjetani, koncem kako biste spriječili omotajte komadićem selo- razdvajanje lančića. I vaša je tejpa, a zatim zalijepite na ogrlica gotova.

Željka SLATKI

Kozmetički savjeti

Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Stiže proljeće, ali oprezno: vjetar isušuje kožu!

K

ao i sva godišnja doba, proljeće nam također donosi probleme za našu kožu.

Više vremena provodimo na svježem zraku što je vrlo zdravo za cijeli organizam, ali kožu lica treba dobro zaštititi od vanjskih utjecaja. ad kažem vanjskih utjecaja, prvenstveno mislim na proljetni vjetar koji

K

itekako može biti agresivan za kožu u smislu da je jako isušuje. Mi to isušivanje primijetimo tek kada nas lice zateže ili peče od suhoće.

Koži je potrebno osigurati dovoljno vlage koja je štiti i obnavlja te nanijeti dodatni sloj kreme pri izlasku. Upravo je sada bitno kako njegujete svoju kožu,

spriječite nastanak bora i usporite starenje koje je između ostalog uzrokovano nedovoljnom hidratacijom.

U kakvom je stanju vaša koža i nedostaje li joj vitamina, minerala, kolagena ili nekih drugih važnih sastojaka, možete osjetiti po suhoći kože, njezinoj opuštenosti ili zategnutosti, boji kože te,

nažalost, pojavi sitnih bora. jegu lica možete upotpuniti vitaminskim tretmanima u kozmetičkom salonu jer su oni puno jači, koncentriraniji i prodiru u dublje slojeve kože. Stručna osoba može točno vidjeti koji problem muči vašu kožu, tj. što joj nedostaje i dati savjet čime da upotpunite

N

svakodnevnu njegu kože.

Samo bih napomenula da je već sada vrijeme da počnete koristiti kreme sa zaštitnim faktorom. One štite od sunca, daju koži vlažnost i štite je od starenja. Ako stavljate puder-kremu, nanesite je ispod pudera jer se brzo upija i odlična je podloga za make up.

Ženski svijet 55

6. ožujka 2012., br. 407

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Filozofija žene Č

Sreću čitateljicama donijele su Katarina Horvat, Petra Kolak Đinđić i Marija Čurila

DOZNAJEMO Završena nagradna igra povodom Dana žena

Najsretnije Anđela, Josipa i Barbara!

J Izvlačenjem dobitnica u ponedjeljak 5. ožujka završena je nagradna igra koju je

organizirao Regionalni tjednik u suradnji s frizerskim salonom Bellissima, beauty centrom Čarolija i studijom za vjenčanja Amore Mio

esto se pitam bih li trebala biti sretna što sam žena ili bi bilo bolje da se takvim razmišljanjem uopće ne opterećujem? Pa ipak i usprkos svemu, ja se dobro osjećam u svojoj koži i čak mislim da sam sretnija od mnogih. Za razliku od mene,moja frendica brije u potpuno kontra smjeru. Ona smatra da nema sretnih žena, da su one igračke za svijet muškaraca i da su na svim razinama potčinjene i omalovažavane. I bilo bi bolje, veli, kad muški uopće ne bi postojali, jer bi tada do pravog izražaja došle sve njihove vrijednosti i sloboda. Iako se s takvim stavovima nikako ne mogu složiti jer su to krajnosti koje više govore o njoj i problemima s kojima se bori nego o ženama uopće, u nekim stvarima je u pravu.

I u 21. stoljeću prema ženama se u mnogim sredinama odnose kao da smo u 19. stoljeću. Na radnom mjestu ne smiju biti pametnije, uspješnije i bolje od svojih muških kolega ili šefova, pa kao nagradu za izvrsnost ne mogu imati ni viši položaj ni bolju plaću. U privatnim firmama ne smiju biti na bolovanju, a pogotovo ne na porodnom dopustu, moraju biti podanički poslušne kako ne bi ostale bez posla, čak pod cijenu da moraju raditi i teže poslove od muškaraca. U obitelji moraju biti skrušene, poslušne, vjerne, a svojim izgledom nikako ne smiju privlačiti tuđe poglede, a kamoli muškarce pobuđivati na pohotu i seks!

Ali njihovi muževi koji se kunu kako im je obitelj svetinja u kojoj ženu poštuju iznad svega, svoje seksualne maštarije ostvaruju izvan obitelji i svoje kuće. Ali to je vlastiti izbor svake žene koja se, ako hoće uvijek može izboriti.

Tu joj sigurno neće pomoći Dan žena, a niti cvijet koji će im darovati neki šef, kolega s posla ili njezin muž. I to forme radi! O značaju tog međunarodnog praznika ionako ne razmišljaju, a pitanje je znaju li uopće suštinu njegova obilježavanja. Kao i filozofiju – žene.

NAGRADNA IGRA Nagrađuje vas tvrtka MAGRO iz Sračinca Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Čitateljica Anđelina Ćaleta dobila je poklon-bon od 500 kuna studija za vjenčanja Amore Mio, Josipa Flis iz Marčana poklon-bon od 500 kuna koji može iskoristiti u frizerskom salonu Bellissima, a Barbara Kukan poklon-bon u iznosu od 500 kuna u beauty centru Čarolija.

Vrijedne nagrade - Stvarno ste me razveselili.

Istina, ja se baš i ne planiram više udavati, ali moja kći bi sada doista mogla – otkrila je Anđela Ćaleta iz Varaždina

kada je doznala da je upravo ona osvojila vrijedan bon od 500 kuna u salonu za vjenčanja Amore mio. Ona, kao i ostale dobitnice, moraju se samo javiti u salon za vjenčanja Amore mio, odnosno frizerski salon Belissima te beauty centar Čaroliju, kako bi realizirale svoje nagrade.

Izvlačenje dobitnica održano je u ponedjeljak 5. ožujka u prostorima beauty centra Čarolija, a trima čitateljicama sreću su donijele Katarina Horvat, vlasnica salona za vjenčanja Amore mio, Marija Čurila, vlasnica frizerskog salon Bellissima te Petra Kolak

Aromaterapija

Đinđić, vlasnica beauty cen- Nagradna igra je organizirana u povodu 8. ožujtra “Čarolija”, koje su ka, Dana žena, i izvukle “sretne kunlo k o p trajala je dva pone” s točnim e v tjedna. Brojne o d govor ima. bono u Time je zavrbile s lina su čitateljice, o d ali i čitatelji, šena velika e ce Anđ slali kupone nagradna igra tatelji , Josipa i č s odgovorima koju je orgaĆaleta rbara ili ih osobno n iz i r a o a B i Flis donosili u reRegidakciju Regionalonalni Kukan nog tjednika ne tjednik bi li osvojili jedan u suradod triju vrijednih nji s fripoklon-bonova u zerskim salonom Bellissima, beauty iznosu od 500 kuna. Najcentrom Čarolija i studijom sretnijim čitateljicama čeza vjenčanja Amore Mio. stitamo!

Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329

Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Djelovanje ulja crnog kima na alergije (3) A

lergije predstavljaju neprimjerenu i prekomjernu reakciju našeg obrambenog sustava na različite, inače neškodljive čimbenike iz okoline. Antigeni su tvari koje organizam prepoznaje kao strane i potencijalno štetne, pa protiv njih stvara protutijela. To je koristan mehanizam obrane od štetnih čimbenika iz okoline, kao što su različite bakterije, virusi i sl. No ako organizam prepozna, na primjer, bezopasnu pelud cvijeća kao veliku opasnost, tada započne jaku i bezrazložnu imunološku reakciju – tako nastaju alergije. Ulje crnog kima daje odlične rezultate kod alergičara.

Njegova dugoročna upotreba dovodi do znatnog smanjenja simptoma. U jednoj od alergoloških studija tretirao se alergijski rinitis, bronhijalna astma i neurodermitis s kapsulama ulja crnog kima, u količini 40 - 80 mg/kg/dan (otprilike 40 kapi, tri puta na dan nakon obroka). Zabilježen je rezultat da je subjektivni osjećaj alergije smanjen kod svih ispitanika. Zbog svojeg kemijskog sastava, koji uključuje i nezasićene masne kiseline, ulje crnog kima pokazuje povoljan učinak i na astmu (zbog djelovanja omega-3 kiseline), te na atopijski dermatitis (zbog omega-6 kiseline).

T

retman kod alergija najbolje je započeti nekoliko mjeseci prije perioda visoke koncentracije peluda u zraku (koje počinje u ožujku ili travnju), kako bi se tijelo uspjelo pripremiti, a tretman bi trebao trajati do kasne jeseni. Tijekom zime možete napraviti pauzu, ali opet trebate početi s terapijom najkasnije u veljači. Također se ne smije zaboraviti na unos ulja kroz kožu, tj. dermalnu aplikaciju putem masaže. Do sada su zabilježeni slučajevi alergičara s izrazito teškim simptomima koji su se nakon nekoliko godina terapije skoro u potpunosti riješili svih simptoma alergije.

Budete li sretne ruke, možete osvojiti vrijednu nagradu tvrtke MAGRO iz Sračinca! MAGRO d.o.o. je privatno poduzeće koje radi od 16. travnja 1988. godine i bavi se uvozom i distribucijom ženskog i dječjeg modnog nakita, ženskih i dječjih ukrasa za kosu te dječjih i ženskih marama, kapa, šešira i šalova. U tom segmentu tvrtka MAGRO razvila je i svoj brend MAGRO ACCESSORIES, zbog čega je roba ovog poduzeća prepoznatljiva u Hrvatskoj, pa i šire. Asortiman MAGRO ACCESSORIES možete pronaći u trgovinama Emina shop (Varaždinska ulica 222) i Dječji centar Magro (Ulica 8. svibnja bb) u Sračincu te u Magro shopu u Varaždinu (Mali plac). Sve informacije o asortimanu možete pronaći i preko Facebooka www.facebook. com/magroaccessories Ne zaboravite, detalji su ono čime dajemo pečat svojem modnom stilu.

Kako biste osvojili vrijednu nagradu, poklon-paket Magro accessories, morate točno odgovoriti na postavljena pitanja, izrezati ovaj kupon te ga poslati poštom ili donijeti u redakciju Regionalnog tjednika, koja se nalazi u Ulici Augusta Šenoe 10 u Varaždinu. Izvlačenje dobitnika bit će u ponedjeljak 12. ožujka. Tko je bio najsretniji, pročitajte u idućem broju Regionalnog tjednika.

1) Koji će rođendan poduzeće MAGRO uskoro slaviti?

2) Na kojoj adresi se nalazi DJEČJI CENTAR MAGRO u Sračincu?

VAŠI PODACI: Ime, prezime i adresa:

Telefon/mobitel:

56 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

6. ožujka 2012., br. 407

JEDNOSOBNI prilika! Jednosobni 46 m² u Ludbreškoj - 34.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c POVOLJNO! Jednosobni stan u Meštrovićevoj 37 m² - 30.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje dvosobni stan za poznatog kupca do 40.000 €, isplata u gotovini ! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c DVA stana u kući s okućnicom (72,00 m² + 67,00 m²) na Dugom Vrhu. Svakom stanu pripada i garaža. Nekretnine Dominus, 098/494-585 ozn.351c 1-SOBNI stan u suterenu, 38 m², renoviran, sve novo! Može i zamjena za manji stan uz doplatu! Nekretnine Dominus, 095/9140200 ozn.351c

KUĆE „NEKRETNINE DOMINUS“ – Pružamo usluge posredovanja kod kupnje, prodaje, zakupa i najma nekretnina. www.nekretninedominus. hr, 098/494-585, 095/9140200 ozn.351c

SNIŽENO! Kuća – Optujska, s velikom okućnicom, pogodno za poslovnu djelatnost! Nekretnine Dominus, 095/9140-200 ozn.351c KUĆA katnica na Banfici, u Varaždinu, 280,00 m², potpuno adaptirana, vrlo lijepo namještena, s velikom terasom i okućnicom! Nekretnine Dominus, 095/9140-200 ozn.351c KUĆA u Luke Botića 150 m² kraj VI. OŠ, s lijepim dvorištem i garažom - 94.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆA u Zinke Kunc (blizina VI. OŠ) od 190 m² , poluetažna sa prekrasnim dvorištem! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE prilike! Novouređena u A. Wiserta (ključ u ruke-fasada, krovište, tlakavci, stolarija) od 140 m², mogućnost dva stanapovoljno! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c VIKEND kuća manja 40 m² Varaždin – Breg (pogled na Varaždin) 15.000 € ! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje kuća u Varaždinu kod VI. OŠ za poznatog kupca! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje kuća kod IV. OŠ za poznatog kupca! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c PRODAJE SE : kuća, visoka prizemnica, Trenkova ulica, 140.000 €; kuća katnica, M. Laginje, 95.000 €; kuća prizemnica, V. Novaka, 62.000 €; kuća katnica, R. Horvata, 80.000 €; novogradnja, katnica, D. Kneginec, 180.000 €; kuća katnica, G.

Kneginec, 72.000 €; kuća novogradnja, Svibovec Podravski,58.000 €; kuća, Selnik, 60.000 €; vikend kuća, Leštakovec, 40.000 €; zemljište, Halić, 15.000 €. Želimorski d.o.o., mob. 098/1661-177 ozn.188c PRODAJE se starija kuća sa dvorištem u blizini Banfice. Upitati na tel. 641-057 ili mobitel 099/234-1284 ozn.2082e AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir. grabar@vz.t-com.hr ozn.335c PRODAJEM kuću katnicu u Knegincu G., novouređenu. U dvorištu ima još 1 dvosobni i 1 jednosobni stan. Moguće razne kombinacije. Moguća moja doplata.

Povoljno! Mob. 098/284-949 ozn.233c PRODAJEM/iznajmljujem kuću, visoku prizemnicu (2 stana), useljivu, plin, telefon, struja, dvorište 455 m² + 2 gospodarske zgrade, u Jalkovcu , F. Bobića 32a. Mob. 099/2503-150, 099/6904-269 ozn.662 KUPUJEM stariju kuću do 20.000 € ili gradilište do 10.000 €, okolica Sračinca. Mob. 099/823-4459 ozn.768 KUĆU u Varaždinu, Zagrebačka ulica, 250 m² stambeno poslovnog prostora, prodajem. Tel. 240-997 ozn.782 KUĆU u Vž, T. Ujevića 22, parcela 605 m², 2 etažna stana, odvojeni ulazi, prizemlje 82 m², I kat 103 m², podrum 52 m². Neposredna blizina VI. OŠ i vrtića, useljivo. Mob. 098/254-581 ozn.850 KUĆA za rušenje u Petrijancu, 1173 m² okućnice, atraktivno mjesto, 100 m od crkve, 2 prilaza, 27.000 €. Mob. 099/6929042 ozn.862

NAJJEFTINI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi su useljivi i etažirani, Kumičićeva (ŠTUK 1 i 2), 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m². Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući. MDV CENTAR, tel. 330-868 ozn.63c ISPOD cijene – 720 €/m², 45,65 m², balkon, lift, etažno grijanje, 01.04., spremište, čisti papiri. MEN-ARS NEKRETNINE, www.menars.hr, 098/1644-483 ozn.141c GARAŽU u Kačićevoj 7, prodajem. Mob. 099/215-4757 ozn.802 JEDNOSOBNI 38 m², Kozarčeva, garsonjera 21,80 m², Dravska, + dvosobni, trosobni i četverosobni i još preko 100 nekretnina! TEL/FAX: 042/321-071, 098/284-692, www.acd-premier.hr, ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn. 126c STAN - novogradnja, blizu centra, etažno, klima, vrlo povoljno prodajem. Mob. 098/408-8832 ozn.233c PRODAJEM dvosoban stan 68 m² u Varaždinu, Zagrebačka ulica. Mob: 099/400-160 ozn.2080e DVOSOBNI stan, 60 m², na Banfici, Koprivnička ulica, 950 €/m². Mob. 091/254-6930 ozn.2083e DVOSOBNI stan u Braće Radića, 57 m², adaptiran, vlastita brojila. Mob. 099/1965614 ozn.811

ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem. Mob. 091/352-0083, 091/232-0350 ozn.2081e GRAĐEVINSKO zemljište u Črncu, 3 000 m², 15 €/m². Pod račun može auto i razne kombinacije. Mob. 098/414-128 ozn.303c

STANOVI PRILIKA! Novogradnja dvosobni 51 m² u M. Laginje (etažno,vodomjer)- visoki rohbau ili ključ u ruke(pogodno i za p.prostor)! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c SUPER prilika! Novogradnja - veći troipolsobni 93 m² u Rangerovoj- sa spremištem i garažom-mogućnost kupnje roh - bau i kjuč u ruke-povoljno! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c TROSOBNI prilika! Novi trosobni stan 78 m² u Braće Radića I kat (ključ u ruke) (etažno,vodomjer) i vlastiti parking!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRILIKA tjedna! Dvoipolsobni stan 67 m² u Vukovarskoj(etažno)46.000 €! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c

PRODAJE se zemljište u Seketinu, 4 400 m², u vikend zoni. Mob. 098/464-615, Robert ozn.854 PRODAJEM zemljišta: Ivanec – Gmajne, građ. zemljište 980 m², 10.000 €, tel. 782577; Lepoglava – zaobilaznica 460 m², prema Budimu, 2.200 €, mob. 091/2330210 ozn.839 UZIMAM u zakup poljoprivredno zemljište.

Može i manje površine. Mob. 098/322464 ozn.843

POSLOVNI PROSTORI POSLOVNI prostor u centru Varaždina, iznajmljujem. Pogodno za urede. Mogućnost većih i manjih cjelina. Mob. 098/267653 ozn.130c POSLOVNI prostor 30 m² u Zbelavi, pogodan za trgovinu, parkiralište, iznajmljujem.

Tel. 641-786 ozn.855 POSLOVNI prostor od 30 m² u centru Varaždina, 2 prostorije, izlog, parking, iznajmljujem. Mob. 091/352-0083 ili 091/232-0350 ozn.2081e

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

6. ožujka 2012., br. 407

Mali oglasi 57

Mob. 098/517-707 ozn.859

POSAO VOZAČE sa C, E kategorijom i iskustvom u međunarodnom transportu tražimo. Transporti Krajan, ozbiljne ponude: 098/ 284495 ozn.337c T RAŽ I s e ko n o b a r s a iskustvom u centru grada. Mob. 095/902-5589 ozn.366c POSLOVNI prostor, Pavlinska 5 u Coningu, etaža 23, lokal 23, iznajmljujem. Tel. 042/232-772, 099/3530-876 ozn.838

NAJAM SOBU blizu centra Varaždina, Anina 15, povoljno iznajmljujem, uporaba kuhinje i kupaonice. Mob. 098/734-522 ozn.766 NAMJEŠTENI stan 46 m² u privatnoj kući, iznajmljujem jednoj ili dvjema osobama.

Tel. 042/350-703, 091/974-1461 ozn.804 ZAPOSLENI par traži dvoipolsobni/trosobni stan u najam na duže vrijeme. Mob. 099/211-6040 ozn.817 IZNAJMLJUJEM jednosobni stan na Banfici, Dravska 5, etažno, 200 € + režije. Mob. 091/2462-410 ozn.2084e IZNAJMLJUJE se jednosoban namješten stan. Mobitel: 098/725-335 ozn.499a DVOSOBNI, namješteni stan u Kućanu Gornjem, povoljno iznajmljujem. Mob. 091/517-8602 ozn.2716b JEDNOSOBNI, polunamješteni stan u Ul. R. Boškovića 1b, iznajmljujem. Mob. 099/8022-581 ozn.2714b NOVOUREĐENI apartman za studente, sportaše i zaposlene u blizini Sveučilišnog kampusa, vlastita kupaona, kuhinja, parking, u Ulici Z. Kunc, iznajmljujem. Mob. 098/139-1610 ozn.849 GARAŽU u blizini centra, u Varaždinu, iznajmljujem,. Mob. 091/580-1425, 098/591-538 ozn.867

TRAŽE SE osobe medicinske struke za honorarni posao. Može i umirovljenici. Uvjeti: komunikativnost i automobil. Predbilježba za razgovor na mobitel 098/206-520 od 16 do 20 sati. ozn.2085e TRAŽIM dijete za čuvanje. Mob. 091/5704913, 042/313-585 ozn.2723b ZA SEZONSKI posao na moru (Rab) tražimo: mlađu djevojku s poznavanjem njemačkog jezika za posao servirke ili pomoćne konobarice i pomoćnu kuharicu. skapul.i.a@inet.hr, www.lopar-apartmens. com, 099/819-9311, 098/442-723 ozn.500a PRIMA se u radni odnos građevinski tehničar, zidar i tesar. Upitati: 098/414128 ozn.303c TRAŽIM WEB dizajnera koji radi za proviziju, neka ponese fotografski aparat. Samo do 14 h, vikendom ne. Mob. 098/4910565 ozn.852 CAFFE BAR prima u stalni radni odnos mlađu žensku osobu. Mob. 095/503-6125 ozn.860

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ Ñıtostakala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑjućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ozn.19c

EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile.

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.639

OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c SALON kuhinja „Maja Interijeri“,rasprodaja eksponata do -70%, Trg Bana Jelačića 12,Varaždin. www.maja-interijeri.hr, 098/1991083 ozn. 368c ENTRY - AKCIJA GARA ŽNIH VRATA (dodatni zimski popust 20 %) Novoferm, Varaždin! U ponudi i motori za ograde, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/5745542, www.graditeljstvokontura.hr ozn.153c

FIAT TEMPRA 1,6 S, ‘1996. g., 3.000 kn i mašinu s getribom 1,4 za Fiat, prodajem.

Mob. 091/591-7580 ozn.779

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda specijalnim strojevima, odvoz fekalija , 0 – 24 h.

Mob.098/962-1694 ozn.370c

CHEVROLET AVEO, 1.4 i, 2006. g., 5 vrata, srebrni, 1. vl, odličan, 2.999 €; Audi A4, 1,8i, ‘97. g., crni, full, do reg. 1.999 €; Alfa 156 1.9 JTD, ‘02. g., reg. 1 g., full, 4.200 €; Opel Astra GTC 1.4i, ‘07. g., full. 6.700 €; Oltaimer P-204, ‘71. g., 1.999 €; Gilera Runner 50 ccm, star 1 g., reg. , 2.100 €; skuter 125 ccm, novo i rabljeno, najpovoljnije. Moguće zamjene. Mob. 091/143-7007 ozn.858

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/9317570 ozn.184c

RENAULT-CLIO, 5 vrata, ABS, klima, super stanje – 3.950 €. Mob. 098/241-375 ozn.359c RENAULT-MEGANE, srebrni, ABS, klima, 4xel.stakla, odlično stanje – 2.450 €. Mob. 098/241-375 ozn.359c PEUGEOT-PARTNER 2007. g., 28 000 km, registriran do 2/2013, baro prikolica. Mob. 091/517-6404 ozn.131f FIAT GRANDE Punto 1.4, 2006. g., prva vlasnica, sa opremom, cijena 5.250 €. Mob. 091/548-4537 ozn.836 OPEL ASTRA 1.4i, ‘95. g., pet vrata, metalic boja, reg. 8./2012. g., cijena 14.000 kn.

PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno.

Tel. 042/331-200, 098/9775323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje.

ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA-MAČEK: Novo!

Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde

i krovne konstrukcije. Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mult-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI - Izložbeno prodajni salon Varaždin, G. Krkleca 1a (Mercator centar – prizemlje), tel/fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c KERAMIČARSKI obrt Horvat izvodi keramičarske radove, kvalitetno i povoljno. Mob. 091/557-8649 ozn.39c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227-024 ozn.48c VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove. Mob. 095/8540-727 ozn.69c ADAPTACIJE i sve građevinske radove, novogradnja, zidanje, žbukanje, izolacije, glazure, betonaže, kanalizacije, tlakavci, rubnici sa i bez materijala. Mob. 091/5110682 ozn.81c TLAKAVCI postava rubnika, tlakavaca, kocki, kanalizacija, uređenje dvorišta i svi ostali građ. radovi sa i bez materijala. Mob. 091/511-0682 ozn.81c MTK COLORI – adaptacija stanova, kuća, soboslikarski radovi, kompletna uređenja, alu i inox ograde. Mob. 095/907-8011 ozn.118c

GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfalta, kanalizacija, ograda, rušenje građevnih objekata. Tel. 042/210-461, mob.

095/821-2456, 095/8212-456 ozn.290c GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, izrada i sanacija krova, termofasade.

Na izvedene radove dajemo garanciju.

Ninex, 098/414-128 ozn.303c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader.com, mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c DIMNJACI inox za plin, tekuće i kruto gorivo; centralno g., vodovod, kanalizacija. Mob. 095/862-1230, 091/538-7376 ozn.342c KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, stubišta, građevinska limarija, sve vrste materijala.

Mob. 098/417-373 ozn.343c SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob. 098/704-257ozn.353c SERVIS RAČUNALA – LAPTOPA, hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell, dolazimo na Vaš poziv. Tel. 321-702, www.pcserviser. com ozn.365c

UČITELJ daje instrukcije za osnovnoškolske predmete i pomoć pri učenju. Povoljno!

Mob. 098/669-853 ozn.816 INTERNET, aparati na kovanice, novi touch video jukebox zidni, malih dimenzija i ostale zabavne aparate postavljamo u ugostiteljske objekte. Mob. 098/680-835 ozn.822 FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.831 OBREZIVANJE voćki, vinograda, čempresa, ukrasnog grmlja, šišanje živice, rušenje, čišćenje terena. Mob. 091/980-0694 ozn.865 TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade; stiropor i vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne cijene. Mob. 098/1320-197 ozn.132f

ADAPTACIJA kupaonica (stanova i kuća), završni građevinski radovi: keramika, centralno, vodovod, glazure, knauf... Mob. 099/7080-792 ozn.369c

POSTAVLJANJE keramike i svi manji zidarski radovi, kvalitetno i povoljno. Mob. 098/894-753 ozn.2715b

IZRADA stepeništa, futer štokova, ulazna vrata, stolovi, namještaj po mjeri. Mob. 098/952-5210, 092/254-1538 ozn.371c

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.099/500-4859 ozn.151c

VOĆARI-VINOGRADARI: profesionalna rezidba, sadnja, cijepljenje, stručni savjeti te postavljanje plantaža na mrežu. Mob. 098/935-8038 ozn.2712b

KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.526

OBREZUJEM voćke. Zainteresirani neka se jave na broj mobitela: 091/985-2734 ozn.829

FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi…

Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c

GRAĐEVINSKI radovi: knauf, soboslikarstvo, ličenje fasada, toplinske fasade te ostale vrste građevinskih radova. Mob. 098/931-2260, 042/766-119 ozn.668

GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c

STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.098/284-922 ozn.205c VODOVOD, centralno grijanje, kanalizacija, klimatizacija te ovlašteni servis plinskih trošila od 0 – 24 h. INSTALACIJE MARTIMONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361, 092/2892214 ozn.231c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449583 ozn.285c

IZVODIMO sve vrste soboslikarskih radova, bojanje fasada, toplinske fasade, kamena vuna, knauf sistemi i postavljanje keramičkih pločica. Mob. 097/821-171 ozn.677 VRŠIM soboslikarske - ličilačke radove i postavljam laminat, povoljno. Mob. 095/512-1533 ozn.773 KERAMIČARSKI OBRT Toplek postavlja pločice te vrši adaptacije kupaona. Mob. 098/473-421 ozn.777 NAJJEFTINIJE u gradu! Provjerite! Ograde svih vrsta i dimenzija, rukohvati, galenderi, prozori, vrata. Nazovite i ugodno se iznenadite. Mob. 098/170-3941 ozn.812

AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci.

Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.847 PARKETI i LAMINATI: postavljanje, brušenje i lakiranje starih i novih parketa, stepenica i štokova. Mob. 098/9066-889 ozn.863

POLJOPRIVREDA

ZADRUGA JALŽABET – AKCIJSKE CIJENE: mineralno gnojivo – vreće 25/1 – NPK 15:15:15 – 110,00 kn, KAN 72,60 kn, UREA 98,50 kn – popust 2 % za gotovinu.

PLAVO ULJE – 47,76 kn, Noráėļ ɵɸɳ ûĤ Ɂ ɷɹȦɺɷ ĊĒ ÿ ɴ Ċû – 157,52 kn, Cromusol 27,43 kn, Bordoška juha – 33,53 kn, NEORAM – 26,42 kn, Thiovit – 26,42 kn, KOSTOVIT 2/1 – 27,44 kn. Na sva sredstva za zaštitu bilja – 10 % popusta.

SJEMENSKI KUKURUZ - osječki hibridi već od 233,75 do 266 kn, BC hibridi od 264,23 do 325,20 kn za vrećicu.

LOZNI CIJEPOVI – 11,38 kn.

VOĆNE SADNICE – povoljno.

Poljoprivredna zadruga „Jalžabet“, brojevi telefona prodavaonica – predbroj (042): Jalžabet 647-344, Kelemen 647-270, Zbelava 207-254, Trnovec 683-040, Šemovec 657-135. Zajedno možemo bolje! ozn.45c

POLJOPRIVREDNI STROJEVI SERVIS traktora „Darko“ Tomo Vinković, 19 KS s kabinom, ‘84. g.; kosilice, freze,

58 Mali oglasi/Zahvale i sjećanja flaksericu profi, prodajem. Mob. 091/2537964, 234-044 ozn.851

ŽIVOTINJE USLUGA šišanja pasa u salonu „Šapice“, Braće Radića 20 (Mali plac). Mob. 098/9003700 ozn.825 POKLANJAM dugodlakog psa mješanca, cijepljenog, čipiranog, niskog rasta, voli djecu i ljude. Tel. 042/231-745 ozn.852 POKLANJAM dva mlada psića (štenca), malog rasta. Mob. 091/585-1926 ozn.866

OSTALO OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva, grab, rezano i kalano na 25, 33, 38… cm , paleta/rinfuza, besplatna dostava. Grafoinvest d.o.o., mob. 098/226-301 ozn.347c KUPUJEM zlatnike, srebrnjake, stari kovani novac i nakit, stara pisma, dopisnice i razglednice, stara vojna odlikovanja, oznake i ostalu vojnu opremu, stare satove te ostale stare stvari. Mob. 099/6948-716 ozn.857 KUPUJEM zlato i srebro najviše cijene 14kt do 165 kn, 18kt - do 205 kn, 22kt - do 255 kn i 24kt - do 285 kn, srebro do 7 kn za gram.

Zajamčena diskrecija i profesionalnost!

Dolazim odmah i plaćam gotovinom! Mob. 091/1308-162 ozn.857 DRVA za ogrjev, I. klasa, bukva, grab i akacija, cjepanice, može i piljenje, poštena mjera, dostava, Sračinec. Mob. 098/446443 ozn.572 ARMATURNE mreže, željezo, sječenje i savijanje, vilice svih dimenzija, stupovi, serklaži. Prijevoz osiguran. Mob. 098/489021 ozn.360c FILTER za vino s 12 ploča 20x20, novi, prodajem ili mijenjam za mlin za granje.

Mob. 091/568-3406 ozn.763 PLINSKI plamenik Weishaupt, prodajem.

Tel. 042/261-031 ozn.769 TV- LCD-plazme te laptopi po super povoljnim cijenama. www.TES-SHOP.hr, 098/723-160 ozn.813

KREDITI uz zatvaranje problematičnih zaduženja, na trajni nalog i uz strana primanja.

Pozajmice – odmah! Mob. 091/472-4723, 097/737-8066 ozn.746 BRZA realizacija svih vrsta kredita. Posebne pogodnosti za zaposlene u Boxmarku i umirovljenike do 80 g. Pozajmice odmah! Nada, 099/528-3329, 091/506-1660 ozn.799

TATA grupa d.o.o.

– Ovlaštena tvrtka za KREDITNO POSREDOVANJE – posredujemo za više banaka, višegodišnje iskustvo, ubrzavamo proces realizacije. Štedimo Vam vrijeme i novac. Novost! Mogućnost bez HROK-a. Mob. 099/720-9907 ozn.350c ozn.159c

KREDITI NE NUDIMO VAM KULE U OBLACIMA! Realno prezentiramo mogućnosti i ponude kreditnih linija iza kojih stoje renomirane HR banke i njihovo povjerenje da ih zastupamo na bankovnom tržištu bez dodatnih i nepotrebnih troškova! Tel. 042/210-008, 099/244-5915 ozn.286c

BRZI ZAJMOVI do 1400 kn, isplata odmah bez ovjera i dodatne papirologije! Mob. 092/2639044 ozn.286c ODMAH saznajte i realizirajte sve mogućnosti svih vrsta kredita i pozajmica sa i bez HROK-a. Krediti za zaposlene na određeno! Za umirovljenike do 80 g. Kristina, 098/937-0909, 091/1316-848 ozn.854 KREDIT bez adm. zabrane do 1/2 plaće.

Pozajmice-expres. Mob.092/2929-106

VLADIMIRA ŠANJEKA preminulog 25. 2. 2012. u 77. godini života.

9. 3. 2011. - 9. 3. 2012.

Duboko potreseni smrću ovim putem najiskrenije zahvaljujemo svima koji su bili uz nas, koji su nam izrazili sućut, njegov odar okitili cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili pokojnika na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo braći, rodbini, susjedima i prijateljima.

Ne postoji zaborav već samo sjećanje na Tvoju plemenitost i dobrotu.

Ožalošćeni: supruga Ana, kćeri Mirjana i Ružica, sin Darko, zetovi Pavao i Joža, snaha Sanja, unuci i praunuci

SJEĆANJE

IVAN PETEK

Supruga i kćeri s obitelji

*****

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE

SLAVKO KOVAČIĆ 11. III. 1996. – 11. III. 2012.

Vrijeme zaborav donijelo nije, još živiš u nama kao i prije.

voljenom suprugu

VLADIMIRU ŠANJEKU Otišao si, a da mi rekao zbogom nisi.

Tamo gdje jesi, čuvali Te anđeli nebeski.

Ožalošćena supruga Ana *****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom tati, tastu, djedu i pradjedu

VLADIMIRU ŠANJEKU Sve bi dali da si tu, barem jedan tren da vječnost bude…

FENOMENALNI krediti do 200.000 kn uz zatvaranje CL, blokada i ovrha za zaposlene i umirovljenike! Gđa. Ivana – 091/908-0808 ozn.176c

Ožalošćeni: kći Mira, zet Pavao te unuci i praunuci *****

DUŽNI ste? Nudimo kredite do 30.000 €/10 g., 124.000 kn/8 g. Pozajmice bez HROK-a, zatvaramo C. L. Mob. 091/8850730 ozn.176c

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom tati, tastu i djedu

VLADIMIRU ŠANJEKU

POVOLJNI krediti do 30.000 € do 2/3 plaće na 10 g. bez HROK-a i C.L. za umirovljenike i d.d. firme. Mob. 091/303-8054 ozn.176c

Rastanak je težak s Tobom, jer nam nisi rekao zbogom.

U očima suza, u srcima tama, uvijek ćeš biti s nama.

KREDITI! Kreditne kartice! Zaposleni na određeno i stalno! Umirovljenici! Bez ustege na plaći! Bez ovjere poslodavca!

Mob. 091/916-9885 ozn.297c

Ožalošćeni: kći Ružica, zet Joža, unuci Linda, Danijel i Josefin

NOVO! Krediti do 1/2 primanja, reprog. post, zaduženja, zatvaranje blokada po tek. rač. I CL-a, ekspres pozajmice za zapos. i umirov. do 85 g. Mob. 097/7561509 ozn.800

NAJPOVOLJNIJE do gotovine putem čekova, kreditnih kartica (Amex, Dieners, Master…) te sindikalnih-potrošačkih kredita. Isplata odmah. Mob. 098/987-0078, 091/386-0349 ozn.813

INDUSTRIJSKA drva, debela, pogodno za centralno. Mob. 095/516-5493, 729-006 ozn.834

13. 3. 2010. - 13. 3. 2012.

Ugasilo se Tvoje srce, utihnuo Tvoj je glas, otišao prerano si od nas.

POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike uz zalog zlata, srebra, računala, starina, čekova, na kartice, u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c

DRVA za ogrjev, I. klasa, bukva, grab i akacija, cjepanice, može i piljenje, poštena mjera, dostava, Sračinec. Mob. 098/446443 ozn.848

DRVA industrijska, kratko piljena, cjepanice -bukva, grab; odvoz manjih količina šute.

Mob. 091/3407-020 ozn.824

ZAHVALA povodom smrti voljenog supruga, oca, djeda i pradjeda

Tvoji najmiliji

POZAJMICE za umirovljenike do 85 g./20.000 kn/24 h realizacija. Krediti do 1/2 primanja putem trajnog naloga, reprogram postojećih zaduženja i zatvaranje C.L. Mob. 097/797-5934 ozn.800

BRAČNI par brinuo bi se o osobi ili osobama u zamjenu za nekretnine. Mob. 098/539-946 ozn. 2727b

SJEĆANJE

JOSIP CRKVENČIĆ

Tvoja supruga i kćeri s obiteljima

OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere. Ne bacajte jer mi to plaćamo! Tel. 042/505-024, 099/7575-075 ozn.352c

DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/900-8646, 095/8212-456 ozn.290c

6. ožujka 2012., br. 407

*****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom tati, svekru i djedu

VLADIMIRU ŠANJEKU Teška je istina da Te nema više, a sjećanje na tebe nikad se ne briše.

Ožalošćeni: sin Darko, snaha Sanja te unuci Mario i David

ZAHVALA

KRATKOROČNE pozajmice dajem na osnovu garancije! Mob. 098/164-2831 ozn. 814

povodom smrti našeg dragog oca, tasta, djeda i pradjeda

AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob.

099/488-5559 ozn.818

preminulog 29.2. 2012. u 79. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

KREDITI, expresne pozajmice ili kupnja nekretnina bez izračuna kreditne sposobnosti ili stalnog zaposlenja. Mob. 091/2260-697, 098/9935-685 ozn.837 EXPRES pozajmice! Umirovljenici na 3 i 6 g. do 85 g. Krediti na ostatak primanja (Boxmark). Mob. 092/119-0041, 042/505031 ozn.853 KREDITI bez adm. zabrane do 1/2 plaće.

Expres pozajmice za umirovljenike. Mob. 099/4000-613, 092/1474-203 ozn.853 VIŠE vrsta pozajmica u 24 h! Do 20.000 kn na osobnu iskaznicu! Mob. 098/1961-966 ozn.501a

POZNANSTVA POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822-362, 099/5166780 ozn.128c MUŠKARAC 49 g., Varaždin, traži žensku osobu od 20 – 40 g. za druženje uz novčanu nagradu, diskrecija zajamčena. Mob. 099/6877-491 ozn.814 POHOTNE kućanice, mazne djevojčice, sexi bake i domine čekaju upravo tebe! Tel: 064/400-909 (tel/mob: 2,33kn/3,58 kn/ min) ozn.166c

MALI OGLASI već od 40 kuna

IVANA CIKAĆA

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima na izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama te prisustvu ispraćaja na vječni počinak. Našu zahvalnost upućujemo dr. Maji Dokuzović, sestri Mariji te patronažnoj sestri Kristini na velikoj pomoći u najtežim trenucima za cijelu obitelj.

Ožalošćeni: kćeri Vesna, Snježana i Blaženka, zetovi Ivan, Đuro i Duško, unuci i praunuci

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu

IVANU CIKAĆU Od sestre Milice i šogora Stjepana

SJEĆANJE

već od

0 0 1 kuna!!!

TOMO KOPREK 7. 3. 2007. – 7. 3. 2012.

Po dobroti Te pamtimo, s ljubavlju spominjemo, u srcima čuvamo.

Sin Velimir s obitelji

SJEĆANJE

IVAN CVRTNJAK 13. 3. 2010. - 10. 3. 2012.

Dvije godine nisi s nama, ali Tvoje veliko srce kuca u svima nama.

Brat i sestre

Zahvale i sjećanja 59

6. ožujka 2012., br. 407

SJEĆANJE

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

DRAGA VUGRINEC

na dragu mamu, baku i prabaku

BOŽENU ŽIGMUND

7. 3. 2008. – 7. 3. 2012.

na drage roditelje

7. 3. 2011. – 7. 3. 2012.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te nosimo u srcu svom.

Tvoji najmiliji

Dražen, Jasna, Matija i Tea

VLADIMIRA BOROVIĆA

i

KATICU BOROVIĆ

7. 3. 2011. – 7. 3. 2012.

SJEĆANJE

8. 3. 2009. – 8. 3. 2012.

SJEĆANJE

Uvijek u našim srcima i mislima.

MARIJAN NOVAK

Vaši najmiliji

9. 3. 2008. – 9. 3. 2012.

DRAGICA ŠANTEK

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

8. III. 1993. – 8. III. 2012.

SJEĆANJE

Ponosni smo što smo Te imali, tužni što smo Te izgubili.

Tvoji najmiliji

ZORKA LEVATIĆ

Ljubav u našim srcima neće prestati, a sjećanje na Tebe nikada neće nestati.

4. III. 2010. – 4. III. 2012.

SJEĆANJE

IVAN VRAGOVIĆ

Tvoji najmiliji

Tvoj sin Dragutin s obitelji

5. III. 2003. – 5. III. 2012.

Godine prolaze, a ostaju uspomene koje traju vječno.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

STJEPAN ŽMUK

Tvoja obitelj

na dragog supruga, tatu i djeda

8. 3. 2010. – 8. 3. 2012.

JOSIPA LONČARA

Otišao si putem s kojeg povratka nema, ostala je samo tuga i praznina.

12. III. 2007. – 12. III. 2011.

SJEĆANJE

Mama i sestra s obitelji

U tišini vječnog mira uvijek Te prate naše molitve. Hvala svima koji ga nisu zaboravili.

TOMO HORVAT – ŽEMLJIĆ

Supruga i djeca s obiteljima

Hvala svima koji posjećuju Tvoj vječni dom.

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

na brata, šogora i strica

SJEĆANJE

STJEPANA ŽMUKA

DRAGUTIN ŽELJEŽNJAK

8. 3. 2010. – 8. 3. 2012.

I dalje si s nama u našem sjećanju.

Brat Nikola s obitelji

3. 3. 2005. – 3. 3. 2012.

SJEĆANJE

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

FRANJU HORVATA

Tvoji najmiliji

na 11. 3. 1999. – 11. 3. 2012.

S ponosom čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE

Tvoja obitelj

STJEPAN ŽMUK

SJEĆANJE

8. 3. 2010. – 8. 3. 2012.

na dragog i voljenog sina, brata, supruga i oca

SJEĆANJE

MIROSLAVA ŠEGOVIĆA

na voljenu suprugu, majku i baku

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Brat Ivan s obitelji

9. III. 2009. – 9. III. 2012. Živiš s nama u svakom djeliću prostora i vremena, u našim mislima i srcima, a opet nam beskrajno nedostaješ.

SJEĆANJE

STJEPAN ŽMUK – ETO 8. 3. 2010. – 8. 3. 2012.

povodom smrti dragog supruga i šogora

na moje drage roditelje

DRAGUTINA ŽUPANIĆA

SJEĆANJE

preminulog 2. ožujka 2012. godine u 80. godini života.

POSAVEC

ANDRIJA SEDLAR 6. 3. 2007. – 6. 3. 2012.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE na roditelje

STJEPANA HERCIGONJU

JOSIPA

i

JOSIPU – FINU

Zauvijek u mojim mislima i u mom srcu.

Spomenka

30. 6. 2005. – 30. 6. 2012.

Po dobroti vas pamtimo i u srcima zauvijek čuvamo.

Vaše kćeri Nevenka, Dragica i Ana, zetovi, unuci i praunuci te brat Tomo

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima i znancima na izraženoj sućuti i na dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga Ljubica, sestra Jozefina, šogor Nikola, nećak Nenad i nećak Zoran s obitelji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

MATIJA MUMLEK

na našeg supruga, oca, tasta i djeda

13. 3. 2011. – 13. 3. 2012.

ZORU HERCIGONJA

Suprug, kći i sin s obiteljima

ZAHVALA TUŽNO SJEĆANJE

Brat Petar s obitelji

Godine prolaze, utjehe nema, ostala nam samo bolna uspomena.

MILICU NOVAK 9. 3. 2009. – 9. 3. 2012.

Tvoja obitelj

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

3. 3. 2007. – 3. 3. 2012.

6. 3. 2004. – 6. 3. 2012.

VIDA STANČIĆA

Godina je prošla, utjehe nema, ostala je samo bolna uspomena.

3. 3. 2011. – 3. 3. 2012.

Supruga Marta

Nitko ne umire dok živi uspomena na njega.

*****

Voljenom tati

Supruga Gabrijela, djeca Ksenija i Bruno, zet Josip, snaha Davorka, unuci Mateja, Dijana i Andrej

MATIJI MUMLEKU Ti živiš u našim srcima.

Kćeri Milena i Draženka s obitelji

ZAHVALA povodom smrti naše drage mame, bake, prabake, punice i tete

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na dragog supruga, oca i djeda

na voljenog

IVANA SALAJA

STJEPANA JURIŠAKA

2. 3. 2007. – 2. 3. 2012.

Dolazi još jedno proljeće i sve će opet da miriše, a Tebe nema i nema Te više…

Tvoji supruga Štefica, kćeri Ljiljana i Mirjana s obiteljima

3. 3. 2011. – 3. 3. 2012.

MATIJE DRUŽIJANIĆ 1921. – 2012.

ne prestaje i vječno će ostati s nama.

S velikom tugom opraštamo se od Tebe. Veliko hvala osoblju Doma za starije i nemoćne Vž, Zavojna 6 na velikoj brizi i pomoći kao i liječnicima i osoblju Bolnice Klenovnik. Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima i prijateljima koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas.

Supruga Ljubica te sinovi Mario i Dejan obiteljima

Tugujuća obitelj

Prošla je tužna godina otkako nisi s nama, a sjećanje na Tvoju dobrotu kojom si nas obasipao

60 Zahvale i sjećanja

6. ožujka 2012., br. 407

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

na našu nezaboravnu mamu

MILOJKU TODOREVIĆ

ANGELA CIKAČ

6. III. 2006. – 6. III. 2012.

7. 3. 2011. – 7. 3. 2012.

S ljubavlju i tugom.

Tvoji najmiliji

Tvoja djeca s obiteljima

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, brata i tasta

BORIS ŠILEC

DARKO SLATKI

9. III. 1984. – 9. III. 2012.

8. III. 1997. – 8. III. 2012.

povodom smrti voljenog

Vaši najmiliji

GABRIJELA VITEZA preminulog 22. 2. 2012. u 72. godini.

SLAVKA OSONJAČKOG preminulog 22. veljače 2012. u 85. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, kumovima, kolegama s posla i susjedima na upućenim nam izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama uz njegov odar te prisustvu posljednjem ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Veliko hvala župniku Miji Horvatu na lijepim riječima utjehe i dostojanstvenom ispraćaju.

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu suprugu, majku i punicu

MARJANU NOVOSEL 4. 3. 2009. – 4. 3. 2012.

Nije Te izbrisalo vrijeme, niti sakrila tama, vječno ćeš živjeti u nama.

povodom smrti voljene supruge, majke, bake, svekrve i šogorice

SJEĆANJE

IVAN KOBEŠĆAK

POSLJEDNJI POZDRAV

Hvala na svim darovima stvorenim s neizmjernim trudom, požrtvovnošću i ljubavlju za sve nas koji ostajemo.

Ožalošćeni: supruga Štefica, kći Sašenka, zet Zvonimir, unuci Valentina i Ladislav

ZAHVALA

*****

SUPRUGU, TATI i TASTU

Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i znancima na riječima utjehe i sućuti, položenim vijencima i svijećama.

Veliko hvala osoblju Bolnice N. Marof, velečasnome Žmegaču, predsjednici zgrade i stanarima Ludbreške 1 b, djelatnicima ZZJZ Varaždinske županije i djelatnicima Varkoma.

Suprug Pavao, sin Dubravko, kći Dunja i zet Tomislav

Ožalošćeni: supruga Ana, kćeri Barbara-Radojka i Biserka, unuci Neven, Jasmin, Filip i Karlo, sestre Marica i Zlata, zetovi Stjepan i Boris

dragom

ZAHVALA

Prolaze godine, prolazi sve, ali sjećanje na vas zauvijek ostaje. Živite u našim mislima i srcima.

KATE KUŠTER

veljača 2004. - veljača 2012.

Ima nešto što nikad ne umire, a to su ljubav, poštovanje i sjećanje na Tebe.

Tvoj sin Damir, snaha Gordana, unuci Filip i Petar

Tvoja Anka, Radojka i Štef, Biba i Boris

SJEĆANJE

*****

VIKTOR HORBEC

POSLJEDNJI POZDRAV

1. 3. 2002. – 1. 3. 2012.

dragom dedi

SLAVEKU

Ponosni što smo Te imali, žalosni što smo Te izgubili.

Hvala Ti što si se ponosio s nama.

Sretni smo i ponosni što smo Te imali.

Tvoji najmiliji

preminule 23. 2. 2012. u 78. godini života.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju drage Kate na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo liječnicima i osoblju OB Varaždin, djelatnicima Dječjeg vrtića Varaždin, gospođi Blaženki Beli i osoblju Doma za stare i nemoćne osobe te vlč. Mirku Kemivešu, svećenicima župe kapucina i sestrama uršulinkama na riječima utjehe i molitve.

Počivala u miru Božjem.

Ožalošćena obitelj i ostala tugujuća rodbina

ZAHVALA

Tvoji najdraži Neven, Jasmin, Filip i Karlo

povodom smrti dragog nam supruga, sina, oca i djeda

SJEĆANJE na našu dragu mamu

POSLJEDNJI POZDRAV dragom prijatelju

S ljubavlju, ponosom i tugom.

Katica, Maca i sestra Pepica s obiteljima

Od prijatelja Milorada s obitelji

BOLNO SJEĆANJE na dragu kćerku

SJEĆANJE

TATJANU MANDOVIĆ

ANKA SIMIĆ

magistru farmacije 5. 3. 2000. – 5. 3. 2012.

4. 3. 2010. – 4. 3. 2012.

Suprug Simo, kći Ivančica, zet Aleksandar, unuci Ana, Marija i Borivoj, zet Mario i praunuka Lara

preminulog 23. 2. 2012. godine nakon kratke i teške bolesti u 59. godini života.

6. 3. 2000. – 6. 3. 2012.

ZVONKU SRAGI

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

NIKOLE ČVRKA

TEREZIJU POTOČNJAK

Dirnuti brojnim izrazima sućuti zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima koji su nam uputili riječi utjehe i sućuti te bili uz nas kod ispraćaja dragog Nikole. Posebno zahvaljujemo ravnateljici OŠ Šemovec gđi Kremenić na dirljivim i nadahnutim riječima oproštaja. Hvala i svim djelatnicima OŠ Šemovec, vlč. Petru Golubu, medicinskom osoblju Bolnice Klenovnik i ambulante Šemovec te DVD-u Štefanec, Šemovec, Zamlaka, Bartolovec i Trnovec.

Ožalošćena obitelj supruga Ruža, majka Anka, sin Stjepan s obitelji i kći Nikolina s obitelji

Tvoj zadnji pogled koji si nama uputila bio je oproštaj sa životom.

SJEĆANJE

Tvoji mama i tata

ANGELA ŠUMIGA

Hvala svima koji zastaju kod Tvog groba.

10. 3. 1999. – 10. 3. 2012.

S tugom i ponosom čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE

DANIJEL DIDAČ

SJEĆANJE

Sve prolazi poput rijeke koja teče, uspomenu na Te ništa izbrisati neće.

Supruga Marija, sin Ivan, kći Štefica s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoja obitelj

na drage

7. 3. 2010. – 7. 3. 2012.

ANTUNA PINTARIĆA 4. III. 2003. – 4. III. 2012.

i

MARIJU PINTARIĆ 8. III. 2011. – 8. III. 2012.

TUŽNO SJEĆANJE

Ne brišu vas godine, ni skriva tama, zvijezda koja vas prati vječno živi s vama.

na roditelje

Sin Ivan, snaha Ana, unuke Snježana s Marijanom, Mirjana s Josipom, Božica s Ivicom, praunuke Ines, Ana i Lana

BREŠKI

BRANKA PEČAR rođ. IVANUŠIĆ 8. 3. 2010. – 8. 3. 2012.

Tvoj lik i Tvoja dobrota, ostat će s nama cijeloga života.

Tvoji: Rajka i Slavek s djecom

ZAHVALA

ALOJZIJU

povodom smrti dragog nam

5. 3. 1999. – 5. 3. 2012.

IVANA ĐURASEKA TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

DRAŽENA NOVOSELA 5. 3. 2011. – 5. 3. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Mama i brat s obitelji

preminulog 24. 2. 2012. u 72. godini.

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, susjedima i svim ljudima koji su bili s nama u najtežem nam trenutku.

Zahvaljujemo svima koji su položili vijence i svijeće te ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Tugujuća obitelj supruga Nevenka i sin s obitelji

i

ANTUNA 10. 4. 2011. – 2012.

Zauvijek u našim srcima, mislima, molitvama i sjećanjima.

Vaši najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

ZVONKO POFUK (BONAC) 7. III. 2001. – 7. III. 2012.

Ono što živi u duši, ne umire nit’ kad se sruši.

Supruga s obitelji

Zahvale i sjećanja 61

6. ožujka 2012., br. 407

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

SJEĆANJE

MIRKO HENČIĆ

na dragog tatu i djeda

na našu dragu

7. 3. 2011. – 7. 3. 2012.

VLADIMIRA HORVATA

ŠTEFANIJU TOMIŠA

Prošla je tužna godina otkako nisi s nama, a sjećanje na Tvoju dobrotu vječno će ostati u nama.

Od sestara

4. 3. 2002. – 4. 3. 2012.

4. 3. 2010. – 4. 3. 2012.

Vrijeme prolazi, tugu ne briše, a sjećanje na Tebe zauvijek ostaje.

Sjećanje na Tebe bolno je, vrijeme koje prolazi tužno je.

Tvoji Vlatka i Romeo s obiteljima

Uvijek si u našim srcima i mislima.

Tvoji suprug Stjepan i djeca s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

na drage roditelje

na voljenog

MIRKA DREVENA 2005. – 2012.

ŠINCEK JOSIPA

Jedini moj, sedam neprospavanih noći, sedam suza past će na moj dlan.

i

MIRU

30. XI. 2007. – 30. XI. 2012.

4. III. 2008. – 4. III. 2012.

U mislima i sjećanjima.

Kći Nevenka s obitelji

Dragi Bože, podaj mu spokojan i miran san.

Sa mnom si u svakoj molitvi i tuzi.

Tako je već sedam dugih godina.

SJEĆANJE na voljenog

ANTUNA TENKA 11. 3. 2008. – 11. 3. 2012.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

Supruga Antonija i sin Mladen s obitelji

Supruga Marija i Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na supruga, oca i djeda

SJEĆANJE

ZAHVALA

FRANJO BAČAN

povodom smrti naše drage mame, sestre, bake i prabake

5. 3. 2010. – 5. 3. 2012.

ZAHVALA

9. 3. 2010. – 9. 3. 2012.

Tvoji najmiliji

TEREZIJE LEBAR

Nakon Tebe ostala je praznina, na Tvom grobu ostala je tišina.

Supruga Štefa, kći Štefanija, sin Mijo i unuk Bojan

DRAGUTINA BERNIKA

blago u Gospodinu preminule u 83. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima iz Zr. i Frankopana 3, prijateljima i svim dobrim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak.

Tugujuće obitelji Lebar, Slunjski, Natkemper i Vojnović

TUŽNO SJEĆANJE na dragog

FRANJU KRANJČIĆA 9. 3. 1999. – 9. 3. 2012.

Nedostaješ nam.

povodom smrti voljene supruge, majke, punice, svekrve, bake i prabake

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

SLAVICE KRAČUN

SJEĆANJE

STJEPANA LEBARA

na dragog

8. 3. 1999. – 8. 3. 2012.

preminule 27. 2. 2012. u 78. godini života, nakon duge i teške bolesti.

STANKA VINCEKOVIĆA

S velikim poštovanjem i ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

4. 3. 2004. – 4. 3. 2012.

Utjehu Bog pruža, svakom tko se Njemu klanja, jednom opet srest ćemo se, o tome nam duša sanja.

Supruga i djeca s obitelji

Tvoji najmiliji

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju drage nam Slavice na vječni počinak.

Posebno hvala dr. Slunjskom, dr. Košćaku i sestrama Internog odjela OB Varaždin, obiteljskom liječniku dr. Velimiru Đurasu i njegovoj sestri Kristini te vlč. Martinu Mezaku na molitvi i lijepim riječima utjehe.

Ožalošćeni: suprug Ivan, kćeri Marija i Dragica, sin Zdravko, zetovi Zlatko i Stjepan, snaha Jadranka, unučad, praunučad i ostala tugujuća rodbina *****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na dragog prijatelja

IVANA SLUNJSKOG

ZAHVALA

1. 3. 2010. - 1. 3. 2012.

povodom smrti voljenog tate i djeda

Ne postoji zaborav, ni utjeha.

Bol ne prolazi kao što prolaze godine.

Vječno ćeš živjeti u našim srcima jer voljeni nikad ne umiru.

EKIPA Z VULICE Tamara, Dejan, Igor, Nikola, Marko, Antonio

SUPRUZI SJEĆANJE

Slavica, nisam Ti dospio reći sve što si mi u životu dala.

Sada je već kasno, ali mislim da si znala.

ĐURO JURAŠIĆ

Tvoj suprug Ivan

15. III. 2002. – 15.2012.

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

Prošlo je tužnih 10 godina, ali u srcima i mislima Ti živiš uvijek s nama.

voljenoj

Supruga Gabrijela i djeca

Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i znancima na izraženoj sućuti i i položenom cvijeću, svijećama i ispraćaju pokojnika na vječni počinak. Veliko hvala kapelanu Nikoli Bukovčanu na dirljivim riječima utjehe i oproštaja.

Ožalošćeni: sin Franjo, snaha Božica, unuci Tihomir i Siniša

POSLJEDNJI POZDRAV dragom tati, djedu i pradjedu

IVANU ROŽIĆU

SLAVICI KRAČUN

† 27. 2. 2012.

Kći Marija, zet Stjepan, unučad Ivica i Marica, praunučad Lea, Marko i Elena

SJEĆANJE

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

TEREZIJA VEČERIĆ

Kći Marija, zet Slobodan, unuci Damir i Martina, praunuci

2. 3. 2008. – 2. 3. 2012.

IN MEMORIAM

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

prof. dr. sc.

Suprug Ivan, sin Danijel i kći Ljiljana s obiteljima

ZAHVALA povodom smrti drage nam

ALEKSANDAR BUĐANOVAC 8. 3. 2009. – 8. 3. 2012.

SJEĆANJE

MARIJE KOLAR

na drage roditelje

preminule 27. 2. 2012. u 83. godini života.

Uvijek si s nama.

Tvoja obitelj

HERCEG SJEĆANJE na voljenog

DRAGICU

LOVRU ZAGORCA

7. 3. 2011. – 7. 3. 2012.

7. 3. 2007. – 7. 3. 2012.

IVANA ROŽIĆA preminulog 27. 2. 2012. godine nakon duge i teške bolesti u 84. godini života.

i

MILIVOJA 13. 4. 1983. – 13. 4. 2012.

Hvala svima koji Te se sjećaju.

„Krist jednom stade na žalu tražeć ljude za velika djela…“

Tvoji najmiliji

Vaši najmiliji

U dubokoj boli najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, djelatnicima Gospodarske škole Varaždin i svima ostalima na izraženoj sućuti, položenim vijencima, svijećama i ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Veliko hvala osoblju Obiteljskog doma „Levanić“ i Centra za socijalnu skrb Varaždin za smještaj i brizi za vrijeme boravka u ovom domu.

Veliko hvala i velečasnom Martinu Mezaku na dirljivim riječima oproštaja i molitve za pokoj vječni drage pokojnice.

Ožalošćeni: sin Ivan, snaha Branka, unuka Jelena s obitelji i unuk Vladimir

62 S raznih strana

Feljton Krešimir KOVAČ: Knjiga “Uspon Radimira Čačića 90-ih”

Dionice kupljene pa zamijenjene rivatizacija je krenula i već prvim upisnim krugom su zaposleni i ranije zaposleni upisali svih 18,248 dionica. Hrvatski fond za privatizaciju je tako 20. kolovoza 1992. godine zaključio ugovore na obročnu otplatu od pet godina.

Utvrđeno je da dioničar ne može raspolagati svojom dionicom prije potpune otplate. Sve se plaćalo putem “privatne blagajne” koja se vodila u Coning holdingu. Međutim, tijekom ljeta 1992. godine 28 dioničara i šest članova njihovih obitelji uplatili su u privatnu blagajnu iznos od 16.200 maraka namijenjen podmirenju troškova putovanja u Izrael. Budući da se za plaćanje puta teretio Coning u Izraelu, taj novac je iskorišten za plaćanje prvog obroka. U istu blagajnu uplaćen je i iznos od 12,2 tisuća američkih dolara koji je Coning holding otkupio od Varaždinske banke, a koji je bio namijenjen dnevnicama zaposlenika koji su putovali u Izrael. Slično se događa i kasnije - Coning holding je na različite načine plaćao dionice u ime i za račun dioničara, a ta sredstva navodno su vraćena mjesečnim obustavama od plaća zaposlenika i njihovim osobnim uplatama. oning holding je 2.478 dionica upisao kao vlastite dionice. Službeno objašnjenje iz Coning holdinga bilo je da dioničari nisu bili u mogućnosti izvršavati obveze otplate dionica.

Već tijekom srpnja 1993. godine uplaćen je iznos od 3,5 milijuna maraka. eđutim, gotovo cijeli taj iznos plaćen je starom deviznom štednjom dobivenom od poduzeća Condelta. Sredstva potrebna za kupnju stare devizne štednje Condelta je dobila zajmovima od društva Coning inženjering koji je bio u vlasništvu Coning holdinga i koji je svoju imovinu tada stekao upravo od Coning holdinga. Direktor Holdinga i Inženjeringa bio je Čačić, dok je direktor Condelte bio Lovrenčić, obojica članovi komisije zadužene za provođenje pretvorbe. Condelta je tada zaključila ugovore s dioničarima Coning holdinga te odobrila zajmove ukupne vrijednosti 2,9 milijuna maraka za otplatu dionica. ako bi platila dionice, Condelta je kupila staru deviznu štednju u iznosu od 3,4 milijuna maraka, koju je prenijela Fondu za privatizaciju.

P

6. ožujka 2012., br. 407

VICEVI Zašto je kalkulator najbolji čovjekov prijatelj?

Zato što na njega uvijek možeš računati.

Što kaže Bruce Willis kad uđe u trgovinu kompjuterima?

Daj hard.

Idu dva robota ulicom, jedan će drugome: - Čuo sam da ti se roditelji rastavljaju!

Zašto se za jezike kaže da su “materinji”?

Zato što očevi rijetko dolaze do riječi.

Što kaže žena Billu Gatesu poslije prve bračne noći?

Sad znam zašto ti se kompanija zove Microsoft.

Zašto su baterije bolje od muškaraca? Zato što imaju najmanje jednu pozitivnu stranu.

Koja je razlika između policajca i vlaka?

Vlak ima drugi razred.

inteligentni, ali to još uvijek nitko nije dokazao.

Chuck Norris zna odgovor na ženino pitanje gdje si bio. Što je to: - Ima 8 ruku i IQ od 60? Četiri muškarca gledaju prijenos utakmice.

Jedna žena u suzama uđe u policijsku stanicu i žali se dežurnom policajcu: - Moj muž je izašao kupiti grašak i još se nije vratio.

- Pa napravite prženi krumpir.

- Zašto su muškarci kao dupini? Zato što se priča da su

Kako rade gluhi ginekolozi? Čitaju s usana.

CENTAR ZA KULTURU Kvartet Rucner oduševio publiku

Koncert u Čakovcu za pamćenje...

C

M

K

Današnji Coning ondelta, poduzeće s temeljnim kapitalom od samo 114 njemačkih maraka, osnovano je samo dva mjeseca prije odobrenja zajmova dioničarima Coning holdinga. Condelta je ovisno poduzeće društva Coning alfa. Osnivači Alfe su 24 ulagača koji su ujedno i dioničari Coning holdinga te kasnije i dioničari u društvima kćerima. Osnivački ulog Coning alfe sastojao se od dionica koje su ulagači posjedovali u Condelti i četiri tvrtke kćeri Holdinga. asnijom propašću Coning holdinga u stečaj je otišao najveći dio nekadašnjeg DP Coninga.

Današnji Coning d.d. je zapravo Condelta osnovana 1993. godine sa spomenutim kapitalom od 114 njemačkih maraka. Naposljetku je za otplatu Coning holdinga ukupno Fondu uplaćeno 4,68 milijuna maraka, iako je procijenjena vrijednost poduzeća 16,1 milijun maraka. Vlasnici dionica Coning holdinga u srpnju 1993. godine mogli su se podijeliti u pet dijelova, od kojih 25 većih dioničara posjeduje dvije petine, ostali brojni mali dioničari isto toliko, a petinu vlastitih dionica posjeduje Holding. Međutim, tada slijedi intenzivni proces otkupa i zamjene s dioničarima, pa je Coning holding stekao 98,9 posto vlastitih dionica.

Dioničari su zauzvrat dobili dionice tvrtki kćeri Coning holdinga. (nastavak u sljedećem broju)

C

K

Piše: ŽELJKO PAVLEK urednik@regionalni.com

Nakon gostovanja u Kini, Izraelu, Australiji i drugdje po svijetu, poznati hrvatski Gudački kvartet Rucner održao je koncert u Centru za kulturu u Čakovcu.

I kažimo odmah, počastio publiku vrhunskim izvedbama skladbi domaćih i stranih autora.

Osim bračnog para Snježane (violončelo) i Dragana Rucnera (viola) briljirale su violinistice Ivana Penić Defar (nova članica kvarteta) i Ana Paula Knapić Franković.

Koncert je započeo izvedbom skladbi za gudački kvartet Josipa Mihovila Stratika i Josepha Haydna.

Bila je to više nego dobra uvertira za izvedbu skladbe

Popevka i čardaš koju je, inspiriran međimurskim pjesmama, Emil Cosetto napisao upravo za obitelj Rucner.

Ne treba posebno isticati da je publika ovu izvedbu nagradila velikim aplauzom.

U nastavku programa slijede vrhunska izvedba skladbi „Folklorne kasacije“ Miroslava Miletića i „Američki“ Antonina Dvořáka.

Za kraj programa Gudački kvartet Rucner izvodi prave glazbene poslastice, skladbe „Ars Diaboli“ Ive Josipovića i „Mala slavonska rapsodija“ Tomislava Uhlika koje su autori napisali isključivo za ovaj gudački kvartet. Na kraju pohvale čakovečkom Centru za kulturu za ovo glazbeno gostovanje i doživljaj.

zločesta

Vrtoglavica

Piše: RADAR

Nogometni život vu staračkomu domu K

ak god da okreneš, vu Velkom Selu pri Dravi ne ide bez cirkusa. Kajti cirkusantov ima kulko ti volja. Se posud. A vu nogometu ko šodra. Ve kad je Zlatek Jegulja otišel z kluba kaj grca vu dugovima, došel je za šefa neki novi, kaj nema veza s nogometnim HNS-om, a ima veze s partijskim HNS-om. Taj se bu odma hitil na glavu, kak je rekel. Ili je morti već opal na glavu, kaj ni rekel. Pa laprda o svemu i

svačemu, a najmanje o nogometu.

Taj bu igrače kaj bi nogomet igrali za klub smestil vu starački dom.

Vu pograničnom području. Kajti vu njegovom staračkom domu, vu pograničnom području, ima mesta. No to ni jedini kapitalni potez za spas kluba kaj je suspendiran i zadnji na tablici bankrot lige.

Novi precednik veli da bu klubu kaj je pred stečajem vrnul ime firme kaj je pred stečajem. A ima

i dugoročne planove. Postavil bu bankomat, prodaval bu hrenovke na tribinama i imal restoran brze hrane na stadionu tak da bu deset gledatelja, ak ih tulko dojde na utakmice, imalo utisak da imaju kaj jesti. Pa im nebu dosadno dok nogomet glediju. Posebno ak budu jeli hrenovke kaj pucaju. A i igračima bu lakše, kajti budu mesto sendviča od perizera, mogli imati topli obrok. Vu staračkomu domu.

Vodič 63

6. ožujka 2012., br. 407

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Tomislav Turčin - Ogledalo prirode

VREMENSKA PROGNOZA

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – NEMA VEĆIH PROMJENA Ovog tjedna ne trebamo se bojati nekih većih vremenskih nepogoda. Upravo suprotno, vrijeme će biti uglavnom mirno, ali oblačnije i malo hladnije. Iako će nam prvih nekoliko dana ovog tjedna donijeti nižu temperaturu, nema straha od nekog velikog zimskog udara. Ponegdje je sredinom tjedna moguć slab mraz, a malo slabih oborina može biti oko četvrtka ili petka. Sunčanije i opet toplije vrijeme moglo bi se vratiti prema kraju tjedna, a opširniju prognozu možete saznati pozivom na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,49 KN/min.iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 5.3.)

VJENČANI: Kristina Vidović i Ivica Markač, Iva Skuhala i Miroslav Petrić, Sanja Soldat i Danko Sajko, Jasmina Markulin i Nikola Šebrek

UMRLI: Franciska Ciglar (74), Bibijana Marčetić (84), Matija Družijanić (91), Antun Capek (90), Brigita Dodig Divjak (73), Josip Bregović (79), Vjekoslava Dijanešić Gregurić (90), Županić Dragutin (81), Ljudevit Bajer (78), Slavica Ožvatić (68), Ljubica Jovanović (89)

ROĐENI: DJEVOJČICE - Korina Prelec, Valeria Hiržin, Patricija Hojsak, Vita Goričanec, Lenna Holega, Ana Mešnjak, Iva Božić, Sara Tkalec, Patricija Herceg, Julija Detelj, Hana Breški, Zara Mikulić, Rebeka Jeremić, Dora Črnila

DJEČACI - Julian Erik Cupek, Jakov Hrebak, Šimun Vincelj, Emanuel Funda, Emil Kefelja, Jan Kahvežić, Noah Elias Bučovnik, Luka Vađunec, Dominik Aračić, Gabriel Fumić, Josip Vučić, Vinko Viljevac, Dominik Knezić, Jan Keglec, Valentino Hadrović, Marko Nedeljkov, Jan Križanec, Patrik Meštrić, Ruben Stolnik

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KAZALIŠTE Utorak, 6.03., DEBITANTI u 20 sati, Velika scena Srijeda, 7.03., UFURAJ SE I PUKNI u 20 sati, Velika scena Četvrtak, 8.03., UFURAJ SE I PUKNI u 20 sati, Velika scena Petak, 9.03., POVRATAK RATNIKA u 20 sati, Velika scena Subota, 10.03., SKUPŠTINA u 20 sati, Velika scena Nedjelja, 11.03., DIMNJAČAR u 20 sati, Velika scena KNJIŽNICA Radno vrijeme Ponedjeljak - petak (7,30-19,30), Subota (7,30-13,00) Odjel za mlade, odjel strane literature i dojel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30-19,30) Četvrtak, petak (7,30-15,00), Subota (7,30-13,00) MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav - Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer 20 GODINA PUTUJEMO SVIJETOM: izložba poštanskih maraka, razgled do 11.03.

Stalni postav - Svijet kukaca Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav - zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: Utorak-nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino 6. 3. UNDERWORLD: BUĐENJE 3D u 18 sati NEKA BOLJI POBIJEDI u 20 sati 9. 3. JOHN CARTER u 18 sati MARTOVSKE IDE u 20 sati 11. 3. SAMMY NA PUTU OKO SVIJETA u 16 sati.

11. 3. - 13. 3. JOHN CARTER u 18 sati MARTOVSKE IDE u 20 sati Scena Četvrtak, 8. 3. Glumačka družina Histrion: MJEHUR OD SAPUNICE u 21:30 sati Subota, 10. 3. 25 GODINA KAZALIŠNE DRUŽINE PINKLEC Dramski studio DADA – VORŽIŠEK u 11 sati Kazališna družina Pinklec – A TKO SI TI? U 16 i 18 sati KLUPICA u 20:30 sati Izložbeni prostor Smiljana Brezovec Meštrić: PROLAZNICI, otvoreno za razgled do 8. 3.

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA Centar za kulturu Čakovec, izložbeni prostor 25 godina Kazališne družine Pinklec – Izložba FRAGMENTI Otvorenje: subota, 10.03. u 19:30 sati

!Zeus traži dom Zeus je mužjak star jednu godinu u tipu setera.

Srednjeg je rasta, duge, meke crne dlake.

Zeus vrlo brzo uči te je dobroćudan i privržen što ga čini idealnim obiteljskim psom.

Udruga Spas 330 004

64 Zadnja

6. ožujka 2012., br. 407

TAJNA SHAOLINA

DOZNAJEMO Zanimljiva izložba lutaka i goblena u Sračincu

Lutke stare 100 godina

Kung fu svećenici Na sam Dan žena, 8. ožujka, u Arenu Varaždin stiže kung fu atrakcija “QI tajna svećenika Shaolina”. 14 kineskih svećenika, ponajboljih majstora iz hrama Shaolin, predvođeni 75-godišnjim majstorom hrama, demonstrirat će drevne vježbe od kojih zastaje dah. Legendarni i tajnoviti hram Shaolin, smješten u kineskoj pokrajini Henan osnovan je prije više od 1500 godina na temeljnim učenjima zen budizma, koja posebno njeguju jedinstvo duha i tijela. Redovnici hrama kroz dugotrajne meditacije i vježbe razvijaju nevjerojatne fizičke sposobnosti.

Početak je u 19 sati, a ulaznice se po cijeni od 70 kuna mogu kupiti u sustavu Eventima te na sljedećim prodajnim mjestima: Varaždin: Cafe bar Time Out, Rock Art Caffe, Cafe bar Felix, Caffe bar Ritz te Suvenirnica Varaždinskih vijesti; Čakovec: Caffe bar Arcus i Radio 1 i Palovec: Domino bar.

KAZALIŠTE Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Strast Nadice Posavec su lutke i stare igračke. Skuplja ih godinama i danas se može pohvaliti zavidnom kolekcijom od nekoliko stotina primjeraka, među kojima su i lutke koje bude interes kolekcionara, jer su stare više od stotinu godina.

Zahvaljujući Udruzi “Preslica”, dio kolekcije gospođe Nadice mogao se razgledati danas u podrumu općinske zgrade u Sračincu, gdje je

!

otvorena izložba lutaka i goblena.

- Nadica Posavec je radila u inozemstvu, pa je imala mogućnosti kroz godine prikupiti stotine lutaka i starih igračaka. Svi ovi predmeti za nju imaju veliku sentimentalnu vrijednost, jer se iza svakog krije priča osobe kojoj su pripadali - otkrivaju iz Općine Sračinec.

Zanimljiv je bio i drugi dio izložbe: Biserka Kovačić predstavila se Wiehlerovim goblenima, koji se izrađuju od davnina, ali su zbog viso-

Humanitarni koncert u Sračincu 17. ožujka

Vrijeme je da osigurate ulaznicu za veliki humanitarni koncert koji će se u okviru akcije „Pomognimo Božici i Željku – Odvedimo ih na more“ održati 17. ožujka u Društvenom domu u Sračincu (početak u 18 sati).

Božica i Željko, štićenici Doma Lekić, slijepe su osobe s posebnim potrebama, koje se ne mogu kretati bez

pratnje volontera. Cilj akcije je prikupljanje sredstava za ljetni boravak Božice i Željka u kampu prilagođenom slijepim osobama u Istri.

Nastupaju Žiga Međimurski, Regional band, Gordana i David Kocijan te VIS Putnici. Ulaznice po cijeni od 50 kuna mogu se kupiti pozivom na broj telefona 091/250-3497.

ke cijene bili dostupni samo imućnijima. Za izradu je potrebno iznimno strpljenje i puno vremena, jer je riječ o goblenima koji se ne rade pomoću šablone, nego na “prazno” platno, što izradu čini još zahtjevnijom.

Posjetitelji nisu krili oduševljenje izložbom koja je oživjela uspomene na prošla vremena. Podrum općinske zgrade bio je premali za brojne posjetitelje, čime je potvrđen interes za još jedno događanje u organizaciji Udruge “Preslica” koja na

KARIKATURA

taj način doprinosi očuvanju tradicije i oživljavanju

izrade svih vrsta rukotvorina i tradicijskih predmeta.

Tjedan smijeha Tjedan smijeha počeo je ove nedjelje predstavom Gola u kavezu, a u ponedjeljak je pretpremijera predstave “Ufuraj se i pukni” Ljube Kerekeša do kraja napunila gledalište. Danas, u utorak, odigrat će se Debitanti, u srijedu i četvrtak ponovno je na programu Ufuraj se i pukni, a u petak možete pogledati Povratak ratnika.

U subotu i nedjelju, odigrat će se još dvije predstave Ljubomira Kerekeša - Skupština i Dimnjačar.

Sve predstave počinju u 20 sati, u varaždinskom kazalištu, a cijena ulaznice je 40 kuna.

crta: Željko Pilipović