rt_409

INTERVJU Psihologinja Tanja Prekodravac otkriva kako se najlakše pomiriti s otkazom

Tjednik

Str. 6. - 7.

ISSN 1846-8969

Regionalni Gdje su novci?

Plus

Besplatan primjerak

Broj 409 :: 20. ožujka 2012. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO Gradski bazeni Varaždin za poreze i doprinose duguju 2,2 milijuna kuna

Porezna dugovanja posljedica su isplata za koje se još uvijek ne zna gdje su završile Stranica 2. - 3.

STIŽE POMOĆ I. MATIJAŠECU

Ponudili mu 7 invalidskih kolica Stranica 10.

NAPOKON I U VARAŽDINU

Trgovina u kojoj roba nije skuplja od 3o kuna!

Stranica 10.

ZBOR GRAĐANA U TOTOVCU

9. THEATRESPIELE U VARAŽDINSKOM HNK

Neće ni Čakom odlagati, ako će Varkom voziti!

“Šprehaju” i glume kao pravi glumci

Stranica 4.- 5.

Stranice 26.- 31.

NAGRADNA IGRA

I dalje vas nagrađujemo!

Stranica 47.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Čitatelji darovali invalidska kolica G

ospodine uredniče, kakva su ovo vremena došla kad osoba koja je pretrpjela teški moždani udar i kojoj su potom amputirali nogu ne može od HZZO- a dobiti invalidska kolica? Čak da su i takvoj odluci HZZO-a kumovali određeni birokratsko-liječnički ili neki drugi propusti za ostvarivanje prava na ortopedska i druga pomagala pacijenta, to je doista neshvatljivo i sramotno - piše mi to, među ostalim, čitateljica I.M. iz Varaždina. Slične stavove, ali i kritike na adresu HZZO-a izrazila je i nekolicina drugih čitatelja nakon napisa u prošlom broju Regionalnog tjednika o teško bolesnom Ivanu Matijašecu iz Ladanja Donjeg. On, podsjećam, nakon moždanog udara, četiri operacije i amputacije noge, više ne može ni sjesti bez tuđe pomoći, a kamoli sam hodati. No te nepobitne činjenice HZZO-u nisu bile dovoljne za izdavanje invalidskih kolica. Ali ste zato nakon napisa u Regionalnom tjedniku vi, poštovani čitatelji, odlučili pomoći. Točnije, čitatelji, koji žele ostati anonimni, odlučili su gotovo nepokretnom Ivanu pokloniti invalidska kolica. obri ljudi pomažu i obitelji Medved čija je kuća nedavno gotovo do temelja uništena u eksploziji plina u Ulici Vilka Novaka u Varaždinu. Pohvalno je da je Grad Varaždin osigurao smještaj u gradskom stanu za članove obitelji i dodijelio im skromnu novčanu pomoć. vo ljeto u jedinom kampu za slijepe osobe u Hrvatskoj, u Istri, moći će boraviti slijepi Božica Oroz i Željko Banfić, inače korisnici Doma Lekić. Novac za njihov boravak u Premanturi prikupljen je na humanitarnom koncertu u Sračincu.

Ponovno zahvaljujući ljudima dobre volje i glazbenicima koji su održali humanitarni koncert. Raduje nas da smo pomogli i ovoj humanitarnoj akciji.

20. ožujka 2012., br. 409

OTKRIVAMO Što je utvrđeno u izvanrednom poreznom nadzo

Država za poreze i doprinose traži 2,2 milijuna kuna J Sporne isplate preko krivotvorenih studentskih ugovora glavni su razlog poraznog nadzora Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Premda još traje istraga protiv odgovornih osoba u varaždinskim Gradskim bazenima, već se s velikom sigurnošću može govoriti o teškim posljedicama nezakonitih radnji u toj javnoj ustanovi. Naime, sudeći po rezultatu izvanrednog poreznog nadzora obračunavanja, evidentiranja, prijavljivanja te plaćanja poreza i drugih javnih davanja koji je obavio varaždinski Područni ured Porezne uprave RH, Javna ustanova Gradski bazeni Varaždin trebat će platiti oko 2,2 milijuna kuna što na ime neplaćenih obveza, a što na ime kamata!

D

Plaćani, a nisu radili Sporne isplate preko ugovora o djelu koji su Gradski bazeni počeli sklapati 2007. godine s više desetaka studenata uglavnom za obuku neplivača glavni su razlog poraznog poreznog nadzora za tu ustanovu, ali i Grad

O

n

ekim studentima bez osnove uplaćivano gotovo 50 tisuća kuna godišnje

Novac iz varaždinskih Gradskih bazena stizao je brojnim studentima, ali samo nekima opravdano

Varaždin.

Do završetka nadzora porezni obveznik nije predočio nijedan dokument iz kojeg bi se nedvojbeno moglo zaključiti da su navedeni studenti u kontroliranom razdoblju obavljali poslove iz ugovora, odnosno da su bili i fizički prisutni u poslovnim prostorima, stoji u poreznom nalazu gdje se također navodi da je u PU varaždinskoj tijekom obavijesnih razgovora sa studentima utvrđeno da nisu radili nikakav posao na bazenima, a godišnje im je isplaćivano i do 50 tisuća kuna!

Prema rekapitulaciji utvrđenih obveza, dopr inosa, poreza i prireza po isplatama

Aktualno

20. ožujka 2012., br. 409

oru u Javnoj ustanovi Gradski bazeni Varaždin

3

NAŠA POSLA Grad Varaždin raspisao natječaje za 3 pročelnika

I nakon natječaja ostaju – „privremeni“ pročelnici?

Milijunske obveze Gradskih bazena prema državi, po svemu sudeći, podmirit će iz gradske blagajne

studentima u 2007. kada je njih 15 primilo ukupno 229 tisuća kuna, Gradski bazeni trebaju platiti samo na ime poreza na dohodak od drugog dohotka i prireza 87 tisuća kuna, odnosno s kamatama 138 tisuća kuna. Uz to, neobračunati i nenaplaćeni doprinosi iznose 138 tisuća kuna, a pripadajuće kamate 81 tisuću kuna. Godinu dana kasnije 22 studenta primila su ukupno 269 tisuća kuna, zbog čega će Gradski bazeni sada trebati platiti porez na dohodak i prirez od 100 tisuća kuna te još 44 tisuće za kamate, kao i 162 tisuće kuna za doprinose na koji su utvrđene kamate od 71 tisuće.

Što s obvezama?

Krivotvorenje studentskih ugovora nastavilo se i 2009., zatim 2010. te sve do sredine prošle godine, tako da obveze Gradskih bazena prema državi

d

ubioze u radu Gradskih bazena trebali bi podmiriti oni koji su ih i stvorili samo zbog toga iznose ukupno više od 1,5 milijuna kuna!

Budući da se iz gradskog proračuna obilato pomaže poslovanje JU Gradski bazeni Varaždin, može se zaključiti da će se iz gradske blagajne (neizravno) platiti i milijunske obveze prema državi novcem svih onih koji je pune. No kada bi se uistinu štitili građani od (nepotrebnih) troškova, što često ističe gradska vlast, svakako bi ove obveze, ali i stotine tisuća kuna izvučenih iz Gradskih bazena za još nepoznatu svrhu, trebali podmiriti oni koji su ih stvorili i svojim (ne) radom ih omogućili, a ne svi građani. Međutim, za to treba imati prije svega (političke) volje, a veliko je pitanje ima li je koalicija na vlasti u Gradu Varaždinu.

kadrovske promjene. To, naravno, ne bi još bilo moguće da dio dosadašnjih pročelnika nije dragovoljno otišao, što im je honorirano novim radnim mjestima u gradskoj upravi s gotovo istim koeficijentima kakve su imali do sada. Nekima ta mogućnost, međutim, nije niti će biti pružena, pa će posao morati potražiti izvan Gradske vijećnice…

Da bi popunili upražnjena pročelnička mjesta, koja su već popunjena „privreme-

nim“, Grad Varaždin raspisao je natječaje za tri pročelnika.

Novi pročelnici, sudeći po uvjetima, bit će magistar ili stručni specijalist građevinske, arhitektonske, informatičke, pravne ili ekonomske struke s najmanje pet godina radnog iskustva na rukovodećim poslovima. Uvjet stručnog znanja (stupanj obrazovanja) ispunjavaju i osobe koje su prema prijašnjim propisima stekle visoku stručnu spremu navedenih struka.

IZDVOJENO

Što (ni)je radila Josipa Šipek u Varaždinskim bazenima Poreznim nadzorom, između ostalog, obuhvaćeni su i ugovori o djelu koje su Gradski bazeni sklopili u ukupnom iznosu od 85 tisuća kuna. Temeljem ugovora sklopljenog s Josipom Šipek u listopadu 2006., odnosno aneksa ugovora iz siječnja i srpnja 2007., proknjiženi troškovi dohotka, poreza i doprinosa u 2007. iznose 55.775 kuna. Sudeći po tim dokumentima, Šipek je najprije mjesečno dobivala 3.000 kuna, a zatim 2.500 kuna za nadzor poslovanja poduzeća Varaždinski bazeni d.o.o., odnosno restorana bazena u kojem je pomagala kod sastavljanja dnevnih ponuda toplih obroka, normativa i inventura, a širila je i informacije o kvaliteti restorana te njegove reference.

Poreznici su ukazali da JU Gradski bazeni Varaždin nije utvrdio kako će spomenute naknade potraživati od Varaždinskih bazena, ali i ne samo to. Na zahtjev inspektora do završetka nadzora odgovorne osobe poreznog obveznika nisu predočile nijedan dokument iz kojih bi se nedvojbeno moglo utvrđivati i zaključiti da je Josipa Šipek izvršila ugovorene usluge, stoji u nalazu. Gradsku vijećnicu, a odnedavno i predsjednicu Nadzornog odbora Gradskih bazena, iznenadile su potonje tvrdnje.

- Restoran Gradskih bazena nije dobro radio nekad, kao ni danas. Ima više ljudi nego restoran hotela u kojem sam godinama radila.

Stoga sam na poziv zamjenika gradonačelnika Zlatka Horvata angažirana da se

razmjerno dobro, pogotovo ako se zna da su sredstva iz gradskog proračuna za rad Gradskih bazena Varaždina smanjena s desetak na 8,3 milijuna kuna. Jedino i dalje imamo problema s restoranom gdje imamo previše ljudi. Napravio sam projekt kako

DVOJBA Širi li i tko smrad u gradu Varaždinu

T7 VIS angažirao čak detektivsku agenciju

Josipa Šipek

to promijeni. Za sve što sam radila napravila sam izvješća u računalu i uistinu mi nije jasno zašto ona nisu predočena poreznicima - ističe Šipek koju čudi da je nitko prije nije kontaktirao.

Njezina izvješća, kako po-

z

a sve što sam radila, napravila sam izvješća koja su trebala biti predočena

Umjesto da se bavi zapošljavanjem, uprava T7 VIS-a odgovara na insinuacije

J Nisu pronađene nepravilnosti u stotinjak inspekcijskih

nadzora, navode u T7 VIS-u odgovarajući na dopis iz II. MO-a jašnjava, sadržavala su niz tabela i izračuna, tako da odbacuje sve sumnje oko svog angažmana.

- Radila sam, uz ostalo, normative, što je vrlo opsežan posao za koji bi netko uzeo znatne iznose, a ja nisam niti lipe. Radila sam i po deset sati dnevno. Trudila sam se da za sva događanja koja sponzorira Grad Varaždin, kao što su VBV, hrana stiže iz kuhinje Gradskih bazena, a ne iz privatnih ugostiteljskih objekata. Zahvaljujući tome, poslovna 2007. za Gradske bazene je završila pozitivno - veli Šipek te dodaje da je svoj angažman prekinula kada je shvatila da neke stvari ne štimaju.

Putar: Porezni dugovi idu na 36 mjeseci S poreznicima je postignut dogovor i ide se na obročnu otplatu dugova na 36 mjeseci, doznajemo od Mladena Putara, ravnatelja varaždinskih Gradskih bazena, koji dodaje da će se to riješiti sukladno posljednjim izmjenama propisa. - Lanjsko poslovanje bilo je

Grad Varaždin raspisao je javni natječaj za imenovanje na neodređeno vrijeme tri pročelnika, i to Upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam i zaštitu okoline, Upravnog odjela za gospodarstvo, turizam i međunarodnu suradnju te Upravnog odjela za financije i proračun.

Iako je s dnevnog reda nedavne sjednice varaždinskog Gradskog vijeća varaždinski gradonačelnik Goran Habuš skinuo preustroj upravnih odjela, već su počele glavne

poboljšati ukupno poslovanje koje ću vrlo skoro predstaviti gradonačelniku, pa ako dobijem potporu, vjerujem da će i restoran dobro raditi - otkriva Putar koji je s bivšom ravnateljicom dogovorio sporazumni raskid radnog odnosa te će je odjaviti ovih dana.

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Uprava T7 VIS-a oštro je reagirala na sumnje koje je Dubravko Vrdoljak, predsjednik II. mjesnog odbora, iznio u dopisu poduzeću i Gradu Varaždinu u vezi rada pogona u Svilarskoj ulici.

I danju i noću!?

- Upoznati smo da T7 Grupa ima dozvole za zbrinjavanje i spaljivanje otpadnih ulja, kao i da je jedna od tvrtki unutar T7 Grupe kupila zagrebačko postrojenje PUTO – spalionicu opasnog otpada... Iz navedenih razloga, kao i nedavnih zbivanja u sličnom pogonu u Dugoj Resi, s opravdanom sumnjom postavljamo pitanje spaljuje li se na adekvatan i siguran način, gdje se deponiraju filtri, kako emisije plinova ne bi ugrožavale sigurnost i zdravlje građana, osobito djece - navodi u dopisu Vrdoljak koji tvrdi da mu se građani žale na „neugodne mir ise zbog kojih ni danju ni noću ne mogu otvarati prozore već dulje vrijeme, a posebno za ljetnih vrućina“.

“Neistine i zlonamjernost” - Detektivski izvidi provodit će se radi provjere istinitosti navoda neimenovanih osoba u vezi s radnim procesima koji se odvijaju u tvorničkom krugu naše tvrtke. Naime, budući da se u dopisu ne navode konkretni podaci, osim neistinitih i zlonamjernih konstrukcija, angažman takve agencije samo može pridonijeti objektivnom i stručnom valoriziranju navoda, što smo i dužni činiti kao odgovorna i ekološki osviještena tvrtka - ističu u T7 VIS-u te najavljuju mjere u slučaju utvrđivanja kaznenog djela širenja lažnih i uznemirujućih glasina.

Prilikom energetske oporabe ulja, kako u odgovoru navode u T7 VIS-u, ne dolazi ni do kakve pojave štetnih utjecaja na okoliš, pa ni neugodnih mirisa.

p

otpisnik dopisa nedavno imenovan u NO Varkoma kao član HNS-a - To je nebrojeno puta potvrdila i struka. Unatrag 18 mjeseci tvrtka je imala više od 150 različitih inspekcijskih nadzora po različitim lažnim prijavama.

Nikad nisu pronađene nepravilnosti, dok je jedan slučaj pozitivno riješen na Upravnom

sudu - ističu u T7 VIS-u.

Umjesto da se bavi zapošljavanjem novih 100 do 200 radnika, kako se upozorava u odgovoru, Uprava T7 VIS-a mora se baviti dokazivanjem nečega što je u skladu sa zakonom.

- Stoga naslućujemo da je riječ isključivo o manipulaciji i pritiscima na T7 VIS, a sve zato jer se rješava velika problematika varaždinskih bala koje su ekološka prijetnja - navode u T7 VIS-u te ukazuju da je potpisnik dopisa nedavno imenovan u NO Varkoma kao član HNS-a.

Kako bi zaštitio interese tvrtke i zaposlenika, ali i građana, T7 VIS najavljuje sankcije za lažno uznemiravanje javnosti, zbog čega je već angažirao i privatnu detektivsku agenciju!

4

Aktualno

Sedam dana Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Obećanja 13.3.

Ništa od javnih ovršitelja, čije je uvođenje podupirala i EU radi sređivanja ovrha. Zašto? Iza ministrovih nevještih izmotavanja krije se zapravo to da se neki utjecajni boje za svoje prihode, a oni koji ih slušaju, boje se reda. U našem predstavničkom tijelu sjede neki od najglupljih i najpametnijih ljudi u našoj zemlji. Tvrdi Boehner, predsjednik američkog Kongresa. A mogao bi i Šprem. I Milanović.

14.3.

Cijena plina skočit će, kako se najavljuje, za 35 posto. No ne svima istim ritmom, ali i ovisno o površini prostora.

To bi trebala biti utjeha dok umjesto plaća raste broj nezaposlenih, pa je tako na obljetnici mature u Đakovu cijeli razred bez posla!? No misli se i na potonje. Po zaposlenom radniku porezne olakšice od 5.000 do 10.000 eura godišnje. U Srbiji. I treba li se čuditi što je već stiglo 500 talijanskih kompanija?

15.3.

Dioki je privatna tvrtka gospodina Ježića i ne razumijem zašto mene pitate, odbrusio prvi potpredsjednik na upit o sudbini Diokija čiji radnici štrajkaju zbog neisplate plaća. Dodaje da ga nitko ništa nije pitao kada su se kupovali blindirani automobili i dijelile desetine milijuna kuna. Je li to na tragu ili suprotno upozorenjima Instituta za javne financije da državne potpore u nas uvelike odlaze za pomoć sektorima u problemima i poduzećima koja nemaju izglede na tržištu, a ne kroz horizontalne programe svim (uspješnim) tvrtkama, kakva je praksa u EU?

16. 3.

Teško ćemo ostvariti planirani rast od 0,8 posto, priznaje prvi potpredsjednik koji, međutim, ne gubi vjeru u veliki investicijski ciklus od 1,6 milijardi eura, i to uglavnom zahvaljujući – javnim poduzećima. Samo oprezno: EU suspendirala 495 milijuna eura iz fondova za Mađarsku zbog proračunskog deficita koji je kod nekih zemalja, istine radi, i veći. Ali njih ne pritišću strane korporacije i banke kojima Orban nije baš najomiljeniji.

17. 3.

Plaćanje PDV-a tek po naplati računa i kontrola subvencija samo su neke od novina koje najavljuje Linić čija zamisao o isplati plaća samo zajedno s doprinosima još čeka provedbu. Dok se to dogodi, skupina naši odabranih političara već će biti u Europskom parlamentu gdje će za pojavljivanje dobivati i po 300 eura dnevnice.

Naravno, i putne troškove. I plaću. Još da se služe jezicima, koliko bi to koštalo?

18.3.

Ako ne dođe do pravne akcije ministarstva, izaći ćemo traktorima na ulice, prijete žitelji Jakuševca prosvjedujući u strahu od eksplozije i drugih opasnosti s istoimenog odlagališta. Za ekološke zločine treba međunarodni sud, poručuje bivši ruski predsjednik Gorbačov, dok aktualni hrvatski Josipović odbacuje sumnje oko ZAMP-a, a Njemačka dobila novog predsjednika jer se raniji „odsklizao“ zbog (kreditnog) odnosa s prijateljem.

19.3.

Gorivo ide iznad 11 kuna, odobrilo Ministarstvo gospodarstva. Josipović očekuje reakciju Vlade. A kako se reagira kada se želi, pokazuje Italija: zbog suradnje s mafijom, uhićeno 60 osoba, među kojima su i mnogi dužnosnici, porezni suci, sveučilišni profesor, odvjetnik…

20. ožujka 2012., br. 409

DOZNAJEMO Što je odlučeno i poručeno na zboru građa

Neće ni Čakom odlagati, počne li Varkom voziti!

J Ako treba, budemo i legli, upozorili su u subotu na zboru građana čakovečkog gradonačelnika Branka Šalamona mještani Totovca koji su se jednoglasno i uz pljesak izjasnili protiv prihvata varaždinskog otpada na odlagalište kraj njihovog mjesta Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Sve i svašta bude ako Varkomovi kamioni krenu preko dravskog mosta. Dopelali bumo traktore, pa ne bu ni Čakom dovozio smeće u Totovec. Ako treba, budemo i legli, upozorili su u subotu na zboru građana čakovečkog gradonačelnika Branka Šalamona mještani Totovca. U društvenom domu tog čakovečkog mjesnog odbora, koji je bio ispunjen gotovo do posljednjeg mjesta, svi su se jednoglasno i uz pljesak izjasnili protiv prihvata varaždinskog otpada na odlagalište kraj njihovog mjesta.

Oboljeli svaki drugi?

Upitavši zašto Varaždin i njegov gradonačelnik na svoj ponos sam ne riješi svoje smeće, mještani Totovca podsjetili su da je njihov deponij najprije bio samo za Čakovec.

- Onda je smeće počeo dovoziti Prekokom, zatim Murkom i tko zna tko još, pa se reklo da će deponij biti samo za područje Međimurja. No neki ni tu ne bi stali. Jer, onog trenutka kada bude počeo dovoziti smetje

r

ačune ste si napunili, a mi smo dobili samo brdo smetja, ustvrdio je mještanin Varkom, velim vam da tu ne bude kraj. A svaka druga kuća ima nekoga oboljelog od karcinoma - ustvrdila je mještanka te upozorila na kemijske procese na odlagalištu s kojeg se širi smrad mulja koji se dovozi s pročistača. Čule su se i zamjerke čelništvu Čakovca i Čakoma što se slikaju samo s one strane brijega smeća koja je prekrivena zemljom, ali ne i s njegove druge strane gdje je smeće na otvorenom i gdje ima puno ptica koje čine štetu na usjevima. Totovec, kako se čulo na zboru, sve to

trpi 40 godina, pa ih je zanimalo treba li proći stoljeće dok se odlagalište ne zatvori.

Nemaju koristi - Trudimo se, ali ima još stvari koje treba poboljšavati. No nećemo zauvijek imati odlagalište. Odlaganje je zastarjela metoda i propisi se mijenjaju.

Postoje rokovi zbog EU. Odlagališta će se zatvoriti, a ostat će pretovarna stanica - naglasila je Snježana Tkalčec Avirović, direktorica Čakoma, koju su Totovčani upozorili na javno obećanje da se neće raditi ništa iza njihovih leđa, odnosno da će na kraju biti presudne samo njihove želje.

Ističući da se duboko nada da

o

tpad neće ni biti stavljen na dnevni red, najavio je Šalamon će se odlagalište sa svim odloženim otpadom moći sanirati, Šalamon je upozorio da za to treba vremena i truda. Avirović je dodala da bi na prihvatu smeća mogli zaraditi, na što su je mještani uz povike pitali tko bi to zapravo mogao zaraditi jer koristi oni nikakve nemaju.

- Reći ću vam jedinu istinu o odlagalištu. Lagali su, lažu i lagali budu. Našu dolinu su zagadili, račune ste si napunili, a mi smo dobili samo brdo smetja - ustvrdio je mještanin Totovca koji, za razliku od neki susjednih sredina, nema ni uređene biciklističko-pješačke staze, a

Premda je ozračje na trenutke bilo napeto, zbor građana u Totovcu prot

kamoli kanalizaciju.

- Ove tvrdnje popraćene su pljeskom nazočnih, pa se oglasio gradonačelnik.

Šalamon: Ne lažem!

- Ne lažem i nikada nisam lagao. Ponosim se kvalitetom zbrinjavanja otpada u Čakovcu koja je bitno veća nego u Varaždinu. Nisam donio odluku o prihvatu smeća, već sam samo pokrenuo postupak da raspravimo što nam je činiti.

MO Totovec je već raspravljao i zaključio da to nije dobro. I ja se s tim slažem - ustvrdio je Šalamon, ali i dodao da će se konačna odluka donijeti na Gradskom vijeću početkom pe-

tog mjeseca ili krajem četvrtog mjeseca. Jedna od mještanki podsjetila je da se na zboru nikada nije dala suglasnost za prihvat azbestnog otpada, ali se ipak zbrinjava u Totovcu. Bojim se da će isto tako odluka proći na Gradskom vijeću i smeće će nam početi dolaziti iz Varaždina. To će biti žalosno i jadno. Zašto to uopće ide na vijeće ako smo protiv toga- zapitala je. Vidno uzrujan oglasio se gradonačelnik. - Mislite da odluke donosimo poskrivećki?

Svi ste pljeskom potvrdili da nećete smeće. E pa ta točka neće ni biti stavljena na dnevni red - najavio je Šalamon te dobio veliki pljesak Totovčana.

Horvat: Ovo je ponižavajuće i za Totovec i Međimurje Kad se prije pet godina isto htjelo dovoziti otpad, župan Perhoč je rekao da “nema tih para” da bi Varaždin u Čakovec vozio smetje”, podsjetio je okupljene Milan Horvat, predsjednik MO Totovec. - Nama, Međimurcima, dosta je ove

agonije koja traje dva tjedna.

Imamo svog smeća i smetlišta dosta. Najmanja smo županija i najgušće naseljeni njezin dio, ali nam se ipak gura tuđe smeće. No još nije stiglo i ne daj Bože da bude došlo. Stojim iza vas građana. Mjesni odbor je

donio odluku protiv smeća jer volimo i Međimurje i Totovec.

Ovo je ponižavajuće i za Totovec i Međimurje. Bila bi javna uvreda kada bi iz Varaždina stizalo smetje u Međimurje poručio je Horvat čije su riječi popraćene pljeskom.

Aktualno

20. ožujka 2012., br. 409

ana u Totovcu u vezi varaždinskog otpada

5

DOZNAJEMO HDZ Čakovec protiv uvoza otpada

BRANKO ŠALAMON

Otpad na 3 do 6 mjeseci?!

Grad Čakovec je dobio službeni upit od Grada Varaždina može li mu se pomoći da se tekući otpad odlaže u Totovcu tri do šest

Branko Šalamon

mjeseci, rekao je čakovečki gradonačelnik Branko Šalamon na početku uvodnog izlaganja, nakon čega su mu okupljeni dobacili da to „ne neće ići“, odnosno da „nema teorije“.

- Hoćete da odmah zaključimo da ne može i da odemo doma - upozorio je Šalamon na početku zbora, nakon čega su se okupljeni primirili.

Upozorivši da Grad Čakovec još nije službeno odgovorio hoće li ili neće pr ihvatiti varaždinski otpad, Šalamon je ukazao da je G r a d Va r a ž d i n samo upoznat s

cijenom odlaganja koliko bi mogla biti.

- Zakaj ste im uopće dali ponudu - zapitao je jedan od mještana.

- Zato jer smeće u Varaždinu smeta Čakovcu i Totovcu isto kao i njima ili malo manje - ustvrdio je Šalamon, nakon čega se okupljeni začudili i nasmijali, iako je gradonačelnik upozor io na smrad s varaždinskog pročistača.

Varaždin, kako je dodao, ima čudan odnos prema privatnom investitoru koji je napravio tvornicu.

- Naša ponuda poslužila je Varaždinu da s privatnim investitorom stupi u raspravu o cijeni zbrinjavanja koja je spuštena na našu. Mislim da smo učinili dobro djelo zaključio je Šalamon.

I međimurski mediji izvještavaju o mogućem dovozu otpada na Totovec (na slici)

„Umjesto investicija - varaždinsko smeće“ J Od zone Kneginec ima neusporedivo više koristi nego od deponiranja tuđeg smeća, naglasio je Makovec Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Tražimo da se odmah prekinu za grad Čakovec dugoročno štetni pregovori o dopremi varaždinskog smeća u Totovec, a oni koji su ih režirali, da se pozovu na odgovornost. Građane i sve udruge za zaštitu okoliša pozivamo da se sada jave i zauzmu svoj stav o tako kriminalno štetnoj namjeri jer je ekološka opasnost od takve rabote nemjerljivo veća od mnogih propusta na koje su te udruge inače opravdano ukazivale.

Prenatrpan?

tekao je bez incidenata

U Totovcu se nisu ustručavali baš sve pitati gradonačelnika

I TOGA IMA Totovec prima otpad, ali koristi nema gotovo nikakve

I dalje je bez kanalizacije, uređenih staza, pa čak i zebri!

Iako se trebalo raspravljati samo o (ne)prihvaćanju varaždinskog otpada, dobar dio zbora građana bavio se aktualnim stanjem na odlagalištu. Tako je učiteljica iz Totovca, koja je naglasila da upravo na primjeru tog odlagališta uči djecu o zagađenju okoliša, upitala gradonačelnika koliko se smatra za to odgovornim.

- Učiteljice, zar vi ne proizvodite otpad? Otpad treba dobro sanirati, a ja se ponosim sanacijom odlagališta Totovec za koji je napravljeno više zadnjih deset godina nego prije.

Vjetar je raznašao vrećice dok ja nisam došao - upozorio je Šalamon, nakon čega se prolomio smijeh okupljenih.

- Samo se smijete, ali sjetite se kako je nekada bilo.

Ima li razlike, ide li na bolje - zapitao je Šalamon

n

aša zemlja dobra je za smetje, ali nije za kanalizaciju okupljene te otkrio da na podračunu Totovca ima pet milijuna kuna koje je on izvukao, a ne gospoda iz HDZ-a.

Na istup gradonačelnika čule su se podijeljene reakcije: neki su priznali da je bolje, drugi da je gore jer ima puno više smeća, a da se vrećice i sada raznašaju.

Učiteljica je upozorila da

treba u obzir uzeti i zdravstveno stanje, posebice obolijevanja od karcinoma.

- Želimo neovisno provjeru kvalitete zraka i tla. Za to imamo novce, ako ne za kanalizaciju - dodala je.

Upozorivši da samo treba otići do deponija gdje su svi podaci o kvaliteti zraka i vode koja se dnevno prati, Šalamon je ustvrdio da nije moguće urediti biciklističko-pješačke staze, ceste i zebre kroz Totovec prije kanalizacije koju je Ivanovec dobio zbog potpore države jer ima drukčiji sastav tla.

- Naša zemlja dobra je za smetje, ali nije za kanalizaciju - čudili su se okupljeni koji se nisu mirili s time da nema dovoljno novaca za pročistač.

Naglasio je to Aleksandar Makovec, bivši čakovečki gradonačelnik te član Gradskog odbora čakovečkog HDZ-a, govoreći u četvrtak o planu da se varaždinski otpad dovozi na deponij u Totovcu.

- Trenutačno nas ne zanima što se u Varaždinu vidi štetno i nedopustivo voluntarističko nasilničko ponašanje kojim se stopiraju već ranije utvrđene i donesene odluke i šalje vrlo odbijajuća poruka svim potencijalnim investitorima.

To je problem grada Varaždina i u njega se uopće ne kanimo miješati - naglasio je Makovec.

Međutim, kako je dodao bivši čakovečki gradonačelnik, to što vlast u gradu Varaždinu namjerava sa sličnom vladajućom koali-

A zakonske obveze?

Jesu li učinjene sve zakonom predviđene radnje za mogući uvoz otpada, upitali su čelnici čakovečkog HDZ-a te ukazali da bi zbog većih količina bilo nužno izmijeniti i dopuniti projektno-tehničke dokumentacije za Totovec, izraditi idejnoizvedbeni projekt korištenja

kapaciteta odlagališta, dati zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš zahvata proširenja odlagališta, izmijeniti i dopuniti lokacijsku dozvolu... Čak i da je to učinjeno, dovoz bi bio suprotan postojećim planovima oba grada te ugovorima i aktima.

G

je on već sada 20 metara iznad okoliša, da predstavlja trajnu ekološku opasnost jer leži na podzemnim vodama te da će ga trebati potpuno eliminirati - ako ne mi, onda naša djeca i unuci - upozorio je Makovec te naglasio da tisuće tona smeća iz Varaždina sigurno neće olakšati i pojeftiniti potonji posao.

- Grad Čakovec uvlači u problem koji nije njegov i u kojem on nepovratno troši svoj, ionako ograničeni resurs – deponij smeća. Deponij je potrošiv resurs s ograničenim vijekom trajanja i nije prćija poduzeća Čakom. Građani Čakovca godinama kroz cijenu odvoza smeća plaćaju i uređenje deponija zato da bi on što duže trajao za potrebe grada, a ne zato da bi ga zatrpali tuđim smećem.

Deponij je pretrpan, a zatvoren je trebao biti još 2010. godine.

Od tada mu se manevrima i dokupima zemljišta život produžava, ali ostaje činjenica da

Bivši čakovečki gradonačelnik podsjetio je da je deponij grada Varaždina do pred nekoliko godina bio u Gornjem Knegincu.

- Ta je općina odbila dalje deponirati tuđe smeće i okrenula se poduzetništvu te na isti teren dovela industriju. Od toga ima neusporedivo više koristi nego od deponiranja tuđeg smeća. Grad Čakovec pak nam umjesto industrije dovodi tisuće tona tuđeg smeća za deponiranje koji neće otvoriti niti jedno radno mjesto, što je izjavio Avirović - ustvrdio je Makovec.

cijom u Čakovcu sklopiti sporazum o zbrinjavanju otpada grada Varaždina na deponiju u Totovcu itekako se tiče Čakovčana i Međimuraca.

rad Čakovec uvlači u problem koji nije njegov

Uzor Kneginec

DVOJBA Može li privremeno odlaganje postati - trajno?

„Privremeni“ deponij – već 40 godina Nepojmljivo je, kako je upozorio Makovec, da Grad Čakovec uopće preuzima obavezu zbrinjavanja otpada od drugoga grada jer se Grad Čakovec takvom djelatnosti uopće ne bav i - zato je i osnovao svoje komunalno poduzeće, jednako kao i Grad Varaždin svoje.

Umjesto da preuzima smeće iz grada Varaždina,

Grad Čakovec je trebao učiniti obratno - dogovoriti preradu svog smeća i onog s deponija u Totovcu u tvornici za MBO te na taj način smanjiti pritisak na deponij u Totovcu. Njegovi mještani već više od 40 godina žive s „privremenim” deponijem, koji se stalno proširuje, umjesto da se ugasi. Štoviše, sada se želi preuzimati i varaždinski otpad. U

pokušaju opravdanja ovakve zločinački štetne operacije govori se da će sve skupa trajati šest mjeseci. Iskustvo nam govori da „privremeno” rješenje u gradu Varaždinu traje već 6 - 8 godina ili više.

Tako će biti i nadalje, jer je pitanje više godina kada će zaživjeti regionalni deponij u Piškornici kod Koprivnice upozorio je Makovec.

6

Intervju tjedna

20. ožujka 2012., br. 409

OTVORENO Tanja Prekodravac, psihologinja i stručna savjetnica za edukaciju i

FOTO CVETKOVIC

Kako se najlakše p J Psihološke posljedice

nezaposlenosti najveće su za ljude srednjih godina. One će biti to teže što je privrženost zaposlenju veća Piše: GORDANA IGREC

U Hr vatskoj je trenutno 342.019 osoba na Zavodu za zapošljavanje. Ekonomski stručnjaci u Hrvatskoj predviđaju da bi iduće godine broj nezaposlenih mogao doseći brojku od 450 tisuća osoba! Čak i onaj mali broj zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika neprekidno je u strahu za svoje radno mjesto. O svim problemima s kojima se suočavaju zaposleni koji trpe od stresa te oni koji se nose s gubitkom radnog mjesta razgovarali smo s psihologinjom, stručnom savjetnicom za edukaciju i razvoj ljudskih potencijala iz tvrtke Selectio d.o.o. iz Zagreba Tanjom Prekodravac.

Stres na poslu Onaj mali broj zaposlenih u Hrvatskoj sve češće govori da ima stres na poslu. Zašto dolazi do stresa na poslu?

Na početku trebamo reći da je stresor ili izvor stresa objektivan događaj za koji osoba procjenjuje da pred nju postavlja zahtjeve kojima ne možemo udovoljiti (osjećaj da ne upravlja situacijom), a za koji smatra da može poremetiti (izmijeniti) uobičajeni, svakodnevni tijek njezinog života.

Znači, velik dio u efektu stresa na osobu predstavlja percepcija situacije same osobe. Veličina

p

ostoji “dobar stres” (eustress) koji je “sol života” i distress (negativan stres) i intenzitet samog stresa ne moraju biti ključni za doživljaj i posljedice stresa.

Kako se stres općenito definira?

Pojam stresa prvi je tridesetih godina 20. stoljeća uveo kanadski liječnik mađarskog porijekla Hans Selye koji je stres definirao kao “sumu ukupnog trošenja organizma tijekom njegova životnog vijeka”.

Selye je čvrsto vjerovao da postoji “dobar stres” (eustress) koji je “sol života” i distress (negativan stres). Stres se danas definira kao nespecifični odgovor organizma na zahtjeve koji nadilaze njegove mogućnosti.

Nije li riječ više o pomodnosti nego o stvarnom fenomenu?

Povećana prisutnost oboljenja i simptoma koji su povezani sa stresom nažalost govori o tome da nije riječ o pomodnosti: kardiovaskularne bolesti,

bolesti imunološkog šna pogre a sustava, astma, diad jabetes, probavne je slik osoba smetnje, čir na žee l os na lucu, kožne bolenezap ima višak sti (psorijaza), glanužno g vremena vobolje i migrene, no slobod ba nekako depresija, bolesti re t ji o štitnjače i dr. k liti osmis No koja su zanimanja osobito stresna?

Prema istraživanju Europske agencije za sigurnost na radu i zaštitu zdravlja, stres na radnome mjestu prisutan je kod gotovo svakog trećeg zaposlenika Europske unije.

Prema prikupljenim podacima, u EU stresom na poslu obuhvaćeno je 28 % zaposlenika, od toga više žena od muškaraca.

U stresna zanimanja spadaju razminirači, vatrogasci, piloti, kontrolori leta, djelatnici hitne pomoći, kirurzi, novinari, menadžeri, policajci, brokeri. Osobito su stresna zanimanja koja uključuju veliku odgovornost (za druge ljude ili materijalne vrijednosti), stalni vremenski pritisak ili neposredni rad s ljudima. Kako će podnijeti razinu stresa, ovisi ipak prvenstveno o osobi i njezinim mehanizmima suočavanja sa stresom.

Podliježu li žene na poslu više stresu od muškaraca?

Zaposlene žene 40 % svog vremena provode u istodobnom obavljanju različitih poslova. Studija tvrdi da žene 48 sati tjedno provode u multitaskingu, za razliku od muškaraca koje istodobno rade dva ili više poslova 39 sati tjedno. Kapacitet za istovremeno obavljanje više poslova može olakšati obavljanje posla.

Borba sa stresom Kako se boriti protiv stresa?

Ako se možete prepoznati u simptomima stresa i/ili uvjetima u kojima radite, vrijeme je da nešto učinite za sebe - ako nećete vi sami, tko će? Početak brige za sebe počinje sviješću o odgovornosti za vlastito mentalno i fizičko zdravlje - “samo sam ja odgovoran/odgovorna za sebe i moram se pobrinuti za sebe”.

Drugi korak je da prepoznamo stresogene okolnosti, da opažamo razine stresa i posljedica i odaberemo prikladan način suočavanja: mijenjanje stresora, izbjegavanje stresnih situacija i prihvaćanje stresne situacije.

Je li poželjno “posao nositi doma”?

Nastojte posao i vr ijeme organizirati tako da posao ne nosite doma, čuvajte svoje

Tanja Prekodravac, psihologinja i stručna savjetnica za edukaciju i razvoj ljudskih potencijala iz tvrtke Selectio d.o.o. iz Zagreba

privatno vrijeme i vrijeme za obitelj što je važan dio brige za svoje mentalno zdravlje i zdravlje obitelji.

Ukoliko vam je pak privatno vrijeme jedini način da ne budete pod stresom zbog kratkih rokova i količine obaveza, nastojte da to bude iznimno rijetko. Ako idete na posao i vraćate se s posla po mraku, promislite jeste li postali radoholičar i jeste li u riziku za sagorijevanje na poslu.

No što je s osobama koje su dobile otkaz?

I u ovoj situaciiji ljudi se međusobno razlikuju u svojim reakcijama i mehanizmima suo-

čavanja sa stresom. Kod manjeg dijela osoba doći će do pojave simptoma tuge, gubitka i žalovanja te depresivnih simptoma i pada samopouzdanja.

Osoba će lakše podnijeti otkaz ukoliko tvrtka bivšim zaposlenicima omogući neki program zbrinjavanja koji uključuje edukaciju za traženje posla, neki vid materijalne podrške i sl. Ukoliko to nije slučaj, osoba će se naći u potpuno tržišnoj situaciji.

Kako se nositi s gubitkom posla? Što predlažete kao psiholog?

Prvo, važno je ovakvu situaciju ne shvatiti kao katastro-

falnu iako ona za sobom može povući niz posljedica. Kao što smo spomenuli, zadržavanje pozitivne perspektive važno je za čuvanje mentalnog zdravlja. Kada govorimo o čuvanju pozitivne perspektive, mislimo pri tome na odgovorno i realno ponašanje. Ovakva perspektiva pomoći će osobi da se sačuva od manjka energije i proaktivnosti što sa sobom donese negativna perspektiva, a upravo je proaktivnost i pozitivna energija potrebna za uspješno traženje novog posla.

Kako, naime, osmisliti višak slobodnog vremena s kojim se nezaposleni suočava?

Pogrešna je slika da nezaposlena osoba nužno ima višak slobodnog vremena koji treba nekako osmisliti. U periodu nezaposlenosti razlikuju se vrste obaveza i organizacija dana. Za žene to znači nastavak kompletne brige za obitelj. Ono što dio osoba nakon prestanka radnog nosa primijeti je promjena u režimu vremena, dakle, u uobičajenom ritmu dana koji osoba ima kada je u radnom odnosu, a to je ritam buđenja, osobne higijene, putovanje na posao, radno vrijeme, povratak kući... Kada osoba ne radi, velik dio osobne organiziranosti ovisi o njezinoj discipliniranosti,

Intervju tjedna

20. ožujka 2012., br. 409

7

razvoj ljudskih potencijala iz tvrtke Selectio d.o.o. iz Zagreba o nezaposlenosti

organiziranosti i upornosti. Za smanjenje i prevenciju stresa općenito je važno osvijestiti važnost organizacije vremena, određivanja ciljeva i odabir prioriteta.

Rješenja Mogu li se hobiji nezaposlenog pretvoriti na kraju krajeva i u posao od kojeg on može zajedno s cijelom obitelji dostojanstveno živjeti?

Jednostavno rečeno, da. Na hobije treba gledati kao na pokazatelje još jednog dijela talenata i mogućnosti koje osoba posjeduje (resurse). U svakom slučaju, pri razmatranju o pokretanju hobija u privatni posao, svakako treba proanalizirati njihovu isplativost po principu SWOT analize.

Je li poželjno svoju sudbinu staviti u ruke Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, pa obijati pragove Zavoda ili se sam trgnuti i smisliti nešto?

Staviti svoju sudbinu samo u nečije ruke nije dovoljno sigurna opcija. Stoga se naoružajte svim potrebnim informacijama i proaktivno tražite rješenje situacije, odnosno posao. Informirajte prijatelje, poznanike, ciljano se i ozbiljno posvetite traženju posla na job portalima te radite na sebi. Ovo je jedini kvalitetan način za nošenje sa stresom ovog tipa.

Ako malodušje dulje traje, je li potrebno potražiti stručnu pomoć?

Svakako potražite pomoć stručne osobe. Preventiva je u svakom slučaju bolja od kurative. Svaka osoba treba voditi računa o svojem psihofizičkom zdravlju, a osobu koja je ostala bez posla treba podržati okolina (obitelj, rođaci, prijatelji) u periodu nezaposlenosti te sama mora biti usmjerena na brigu o sebi.

No što je sa strahovima s kojima se svatko suočava zbog mogućnosti gubitka i nesigurnosti radnog mjesta?

Doživotna sigurnost posla postoji još za malo pozicija i zaposlenika tvrtki. Situacija na tržištu rada i ekonomska situacija smanjene sigurnosti suko-

ILUSTRACIJA

pomiriti s otkazom bljava se s jednom od temeljnih ljudskih psiholoških potreba, a to je potreba za sigurnošću.

U ovakvoj situaciji aktiviraju se isti mehanizmi koji se aktiviraju u stresnim situacijama - kada nešto percipiramo kao prijetnju ili opasnost, tijelo reagira subjektivnim osjećajem

k

od žena su zabilježene teže psihološke posljedice. Uzrok ne leži u biološkim predispozicijama nego u različitim situacijama koje muškarce i žene zadese nakon gubitka posla stresa popraćeno mnogobrojnim biokemijskim reakcijama u tijelu.

Reagirajući na stres, osoba prolazi kroz faze: u početku će puni energije odgovori osobe na stres vjerojatno biti pozitivni i učinkoviti. Nakon nekog vremena počet će osjećati umor.

Može se osjećati anksiozno, frustrirano i žalosno. Počinje opadati kvaliteta rada. Ako se visoka razina stresa nastavi, sve češće će se pojavljivati osjećaj neuspjeha i nekompetentnosti.

Također, osobi se može učiniti da je previše iskorištavaju na poslu ili kod kuće. U tom slučaju počet će se udaljavati od svog posla ili čak razmišljati o promjeni zaposlenja. Ako se stresna situacija i dalje produžava, može pasti u depresiju, doživjeti živčani slom ili dobiti neku od bolesti vezanih uz dugotrajni stres (psihosomatske bolesti, ali i sve druge bolesti se brže razvijaju u slučaju stresnih situacija).

Stav da je čovjek nemoćan pred stresom i da se mora pomiriti s činjenicom da opterećenja s kojima se suočava štete njegovu zdravlju je opasan stav protiv kojeg se treba boriti. Određena količina napetosti i stresa je

Kako razgovarati s djecom o otkazu? Što s djecom? Kako pristupiti djeci i objasniti im da ste ostali bez posla i što to znači za dotadašnji obiteljski standard?

Djeci treba govoriti istinu.

Iz roditeljske reakcije i cjelokupnog ponašanja u situaciji kada je jedan od roditelja ostao bez posla, dijete uči načine suočavanja sa stresom u toj konkretnoj situaciji, kako se nositi s takvom preprekom. U razgovoru s djetetom, iznesite mu ključne

informacije, nemojte ga zasuti i/ili opteretiti s previše informacija koje neće razumjeti ili neće znati što s njima učiniti (ovisno je, naravno, i o dobi djeteta). Uz iznošenje manje ugodnog dijela informacije, istaknite djetetu i ono što mu može dati osjećaj sigurnosti kako biste ga učili da uočava pozitivne stvari u neugodnim životnim situacijama te kako biste mu sačuvali osjećaj sigurnosti i osjećaj kontrole nad situacijom. Također, jasno

informirajte dijete o tome da će materijalne mogućnosti obitelji u narednom periodu biti manje te kako će se to odraziti na njega. Česta je dvojba roditelja je li ovakva informacija narušavanje mirnoće dječjeg odrastanja.

Roditelji jesu u velikoj mjeri kreatori dječjeg djetinjstva i mogu “dozirati” informacije i način kako će ih predstaviti svojoj djeci koje, no opasno je kreirati djeci nerealnu sliku stvarnosti.

korisna, proizvodi snagu (prva faza), ali intenzivan i dugotrajan stres dovodi do bolesti i mnogobrojnih neodgovarajućih stanja i reakcija što se očituju u svim područjima života. Već u drugoj fazi, kad se pojave prvi negativni znakovi, valja se zapitati o učinkovitosti vlastitih reakcija i započeti borbu protiv stresa kako ne bismo ni došli do 3. i 4. faze jer se iz njih mnogo teže izvući. Prvi korak u borbi protiv stresa je prepoznavanje

njegovih posljedica: negativnih stanja i reakcija, tj. simptoma.

Kako se, međutim tijelo nosi sa stresom?

Naše tijelo urođeno posjeduje mehanizme suočavanja sa stresom. Mehanizmi suočavanja su različite strategije koje primjenjujemo u namjeri smanjivanja napetosti: samokontrola, humor, vikanje, psovanje, plakanje, hvalisanje, razgovaranje o problemu, razmišljanje o problemu i namjerno trošenje

energije i svatko od nas ih posjeduje u različitoj kombinaciji i mjeri. Kad se ove strategije koriste na pretjerani način, kao kad osoba govori previše, kad joj sve postaje smiješno, kad se često nekontrolirano ponaša ili kad djeluje nemirno i nepredvidivo, tada te strategije gube svoj status mehanizma suočavanja i postaju simptomi koji upućuju na određeni stupanj pomanjkanja kontrole i prijeteću neravnotežu.

ALARMANTNO

Agresija Kako snažiti duh u tim rubnim situacijama života i ne predati se? Vaši savjeti?

Ključno je osvijestiti način svog razmišljanja. Njegovati pozitivnost, kontrolirati negativnost i razvijati naučeni optimizam. Koja je prva reakcija u promatranju neke situacije - je li to viđenje prepreka ili mogućnosti za rješenje problema, jako govori o mentalnom setu osobe iz kojeg funkcionira. Kada kod uhvaite sebe ili prijatelje da vam objašnjavaju s puno truda da nešto ne može, a ne kako nešto može, tada ste u negativnom setu i vrijeme je za promjenu.

Ako se pojavi agresija ili sklonost da se zaviri u čašicu, koliko je to znak za uzbunu? I kako to izbjeći?

Agresivnost i sklonost ka alkoholu mogu se pojaviti, no nije pravilo. Ako se pojavi kod vašeg partnera, reagirajte, nemojte podržati ili tolerirati i sugerirajte pomoć stručnjaka. Ako se pojavi kod vas, obratite se stručnjaku. Sklonost ka pijenju alkohola može značiti prikrivanje straha, depresije i napetosti što može prerasti u ozbiljan problem, puno veći nego privremena nezaposlenost koja je potaknula pijenje alkohola. Osim toga, djeca tako uče neadekvatan način suočavanja sa stresom.

Kako prihvatiti činjenicu da sve to može biti privremeno i progutati ponos ako se baš treba stati i u red za pučku kuhinju? Kada su u situaciji da se nalaze pred velikim gubicima ili su suočeni s dubokim promjenama u svom životu, ljudi su skloni i lakše ih prihvaćaju kada tome pridodaju neki smisao ili značenje.

Tako i stati u red za pučku kuhinju.

IZDVOJENO Gubitak zaposlenja nalazi se u gornjoj četvrtini skale visoko stresnih životnih događaja

Bitno: vještine se mogu razvijati tijekom cijelog života Kako ljudi prihvaćaju činjenicu da se nakon 20, 30 godina radnog staža da bi dobili novi posao moraju preškolovati? Što to za njih znači?

Može se pojaviti nekoliko vrsta prepreka: situacijske prepreke - životne prilike pojedinca u određenom razdoblju (nedostatak vremena, obiteljske ili društvene obveze),

institucijske prepreke - neprikladnost uvjeta učenja što ih osigurava organizacija u kojoj se provodi obrazovanje (neprimjereni program, neodgovarajuće metode, vrijeme održavanja), osobne prepreke i psihološki otpori - negativna percepcija sebe kao polaznika (loše mišljenje o svojim sposobnostima, precjenjivanje sposobnosti drugih osoba).

Osobne prepreke, upoređivanje s drugima i psihološki otpori najveća su barijera.

Ono što je važno isticati u takvim okolnostima jeste da se vještine mogu razvijati tijekom cijelog života uz različite metode učenja neovisno o životnoj dobi, a da je cjeloživotno učenje imperativ kako bi osoba stalno kao zaposlenik bila konkurentna na tržištu

radne snage.

Koliko obitelj može biti

v

iše vrsta prepreka je pred ljudima koji izgube posao nakon 20 godina podrška, a koliko može i odmoći?

i jedno je od deset najtraumatičnijih životnih iskustava. Socijalna podrška u tim trenucima umanjuje doživljaj stresa i smanjuje rizik fizičkih i psihičkih bolesti kao posljedice nezaposlenosti. Socijalna podrška pozitivno utječe na zdravlje i prilagodbu pojedinca, a osobe koji žive u braku ili imaju prijatelje i članove obitelji koji im pružaju mate-

rijalnu i psihološku podršku boljeg su zdravlja nego ljudi s manje kontakata i podrške.

Osim obitelji, značajan izvor podrške su prijatelji, susjedi, bliži ili dalji rođaci. No ukoliko članovi obitelji počinju vršiti pritisak na nezaposlenog člana koji nema (veliku) mogućnost utjecanja na svoje zaposlenje, tada obitelj može postati faktor destabilizacije.

8

Aktualno

20. ožujka 2012., br. 409

IZBORI U veljači počeli unutarstranački izbori u HDZ-u na kojima će se birati stranački čelnici

Na čelu gradskog HDZ-a Vuković ili Vitković?

J U utrci za mjesto čelnog čovjeka HDZ-a ostala su dva kandidata, jer je Greguraš ispao iz utrke Unutarstranački izbor i u HDZ-u, kao i u drugim strankama, izazivaju sve veću pažnju javnosti. No prije biranja stranačkih čelnika na nacionalnoj

razini, izbori se moraju prvo održati u temeljnim ograncima. Tako su u HDZ-u još u veljači počeli unutarstranački izbori na kojima će se do 5.

svibnja birati stranački čelnici koji će 20. svibnja na 15. Općem saboru stranke izabrati stranačko vodstvo. Iako su kandidaturu za predsjednika

Vlatko Vuković 1. Koja je vaša vizija razvoja stranke u gradu Varaždinu?

U sljedećem razdoblju Hrvatsku demokratsku zajednicu u gradu Varaždinu vidim kao snažnijeg aktera na političkoj sceni grada. Spojem mladosti i iskustva, unijet ćemo nova znanja i dodatni impuls u radu Hrvatske demokratske zajednice na dobrobit ne samo naših birača, već svih građana Varaždina.

Hrvatska demokratska zajednica, do lokalnih izbora, mora biti glasan korektiv trenutnoj gradskoj vlasti koja se pokazala bezidejnom u rješavanju ključnih pitanja od važnosti za naše građane.

Naša je zadaća pružiti nove ideje i nova rješenja u zastupanju građana koji su nas i birali.

2. Kako ocjenjujete trenutnu političku situaciju u gradu Varaždinu?

S pozicije mladog političara, koji politiku shvaća kao služenje građanima, često se iznenadim lakoćom kojom neke stranke i neki g r a ds k i v i jećnici pretpostavljaju osobni interes javnom.

Hrvatska demokratska zajednica jedina je oporbena stranka koja svojim prijedlozima i argumentima može raspravljati u gradskom vijeću i dosljedno zastupati svoja stajališ t a.

O d poje-

dinih gradskih vijećnika nikad ne znate što sutra može donijeti. Često imamo priliku vidjeti posve kontradiktorne stavove istog vijećnika ili stranke. Smatram da to nije dobro i šteti konstruktivnoj raspravi, a posebno građanima na koje se i odnose odluke Grada i Gradskog vijeća.

3. Koji bi bili vaši prvi potezi kao čelnog čovjeka gradskog HDZ-a?

S novim vodstvom stranka dobiva nov i zamah i nov i polet. Odmah krećemo s radom i pripremama za lokalne izbore. Moramo imati jasno artikulirane ideje i stavove o svim gradskim pitanjima i naš se glas mora snažnije čuti - to je naša odgovornost i obveza prema našim biračima. Stoga ću odmah nakon konstituirajuće sjednice Gradskog odbora predložiti osnivanje stručnih odbora za svako područje od gradskog interesa. To će biti moj prvi potez.

4. Kako ocjenjujete novu gradsku vlast i njezine poteze?

Smatram da nova gradska vlast nije dorasla vođenju Grada. Prošlo je već šest mjeseci, a nismo vidjeli niti jedan konkretan potez koji bi se mogao ocijeniti uspješnim i na dobrobit građana. Jedino čime su se do sada bavili jest kadroviranje i postavljanje podobnih osoba, dakako s obaveznom članskom iskaznicom, na razne pozicije. U mnogim pitanjima od javnog interesa, gradska vlast jednostavno nema ideje niti rješenja koja mogu ponuditi. Grad tapka na mjestu, unatoč brojnim prijedlozima koji dolaze, a o kojima gradska vlast, vjerojatno zbog svoje nesigurnosti, ne želi raspravljati. Veliki političari i ozbiljna vlast zna slušati i prepoznati dobre prijedloge pa čak i kada dolaze s oporbene strane.

varaždinskog Gradskog odbora HDZ-a istaknula 3 kandidata, do sada su u utrci ostala samo dva. Radi se o Vlatku Vukoviću i Miljenku Vitkoviću, dok je

Mladen Greguraš iako je predstavio svoju kandidaturu, na kraju ipak ispao iz utrke. Vlatku Vukoviću i Miljenku Vitkoviću postavili smo pet istih pitanja,

a koji će od dvojice kandidata imati prilike najavljeno sprovesti u djelo, znat će se nakon izborne skupštine HDZ-a koja će se održati 23. ožujka.

Miljenko Vitković 1. Koja je vaša vizija razvoja stranke u gradu Varaždinu?

Viziju razvoja HDZ-a u Varaždinu temeljim na sinergiji svog dugogodišnjeg političkog i profesionalnog rada, poznavanju funkcioniranja lokalne uprave i samouprave te znanju, poletu, ambiciji i potpori mladih ljudi u stranci. Opći interes smatram dominantnom odrednicom rada, kao i politiku čistih ruku. Mandat koji je pred nama obilježit će ulazak u EU, kao i odgovoran odnos prema izazovima tog novog vremena.

Kao moderna, konzervativna, demokršćanska stranka treba okupiti sve one istomišljenike koji u svom predznaku imaju ta obilježja, a koji su iz ovih ili onih razloga pali na margine politike u Gradu.

2. Kako ocjenjujete trenutnu političku situaciju u gradu Varaždinu?

Trenutnu političku situaciju u Gradu Varaždinu ocjenjujem povoljnom jedino za HDZ koji može u dogledno vr ijeme samo profitirati, na ruševinama neodlučne, nekompetentne i razjedinjene aktualne vlasti, opterećene brojnim političkim nestabilnim partnerima (nezavisni vijećnici, prebjezi i sl.).

3. Koji bi bili vaši prvi potezi kao čelnog čovjeka gradskog HDZ-a?

Odmah ćemo započeti s pripremama za predstojeće izbore za tijela lokalne uprave i samouprave 2013. godine, tako da jamčim da će se varaždinski HDZ vrlo odgovorno i kompetentno uključiti u utakmicu za upravljanje Gradom, s razine Gradskog vijeća, kao i gradonačelnika, sa svojim kandidatom.

Bude li takva odluka stranačkih tijela, osobno sam voljan ući u kampanju za novog gradonačelnika. Posebnu pažnju ćemo, moj tim i ja,

posvetiti članstvu, pokretanju rada ogranaka u kojima trenutno taj rad nije zadovoljavajuć.

Gotovo 1200 članova HDZ-a u gradu Varaždinu predstavlja perspektivnu političku snagu i zavređuje punu pažnju.

4. Kako ocjenjujete novu gradsku vlast i njezine poteze?

Kao jedan od aktualnih čelnika HDZ-a u Gradu Varaždinu, stranke koja je sada u Gradu u oporbi, sigurno da sadašnjoj aktualnoj vlast i ne bih dao pozitivnu ocjenu.

Ali ne bih je dao niti kao građanin,

koji od vlasti očekuje da rješava probleme i svojim radom doprinosi napretku lokalne zajednice. Sjetimo se kako je današnja šutljiva vlast ne tako davno bila bučna oporba! Ukratko, vlast mora biti odlučna u donošenju odluka, rješavati probleme, zakonito, stručnoodgovorno i učinkovito. A od povučenih poteza pada mi na pamet samo smjena članova upravnih vijeća i nadzornih odbora. Odlučni potez za zadovoljenje osobnih i koalicijskih interesa. A problematika zbrinjavanja otpada, POS izgradnje, studentskog standarda, tek sramežljivo viri ispod tepiha. No konačni će sud opet donijeti ipak građani.

DOZNAJEMO Kadrovsko preslagivanje u varaždinskom HNS-u završava u utorak na izbornoj skupštini podružnice

Dreven predsjednik, Godinić i Zrinski Berger potpredsjednici?

Josip Dreven

Iako je u subotu većinom glasova na 11. izbornom saboru HNS-a za predsjednika stranke opet izabran dosadašnji predsjednik Radimir Čačić, a za potpredsjednike stranke Vesna Pusić i Ivan Vrdoljak, izbori za čelništvo varaždinske podružnice HNS-a tek će se održati ovaj utorak, 20.

ožujka.

Izbori unutar 16 ogranaka HNS-a koji djeluju na području grada Varaždina, koji su započeli nakon iznenadne ostavke čelnika podružnice u veljači, privedeni su kraju.

Gotovo 1400 varaždinskih narodnjaka izabralo je čelništva ogranaka te delegate koji će u

utorak izabrati prvog čovjeka

s

amo je predsjedništvo podružnice predložilo kandidate 30 sati prije izbora varaždinskog HNS -a, dva

potpredsjednika, četrnaest članova predsjedništva te delegate za HNS na županijskoj razini i članove Sabora HNS-a.

Kandidate za predsjednika te ostale funkcije u podružnici može dati postojeće predsjedništvo, četiri ogranka ili četvrtina članova skupštine.

Tu mogućnost do ponedjeljka

u podne iskoristilo je samo postojeće predsjedništvo koje je za predsjednika podružnice kandidiralo Josipa Drevena, koji obnaša dužnost predsjednika podružnice nakon ostavke Gorana Habuša. Za potpredsjednike podružnice kandidirani su Jelena Zrinski Berger i Branko Godinić. (ikr)

20. o탑ujka 2012., br. 409

Oglasi

9

10 Život

20. ožujka 2012., br. 409

ODJECI Pomoć nakon teksta u RT-u

DOZNAJEMO U Varaždinu se otvara Mali dućan rabljene odjeće

Više od second handa HZZO ne da kolica, ljudi nude sedam!

Ivan Matijašec pretrpio je težak moždani udar, a potom mu je amputirana lijeva noga. Unatoč tome, HZZO mu je odbio izdati invalidska kolica, o čemu smo pisali u posljednjem broju Regionalnog tjednika, nakon čega telefon obitelji Matijašec nije prestajao zvoniti. Zvali su iz Ludbrega, Varaždina, Čakovca, Koprivnice... U samo tjedan dana obitelji su dobri ljudi ponudili čak sedam invalidskih kolica! Nisam to očekivala, stvarno sam u šoku i veliko hvala svima, hvala Regionalnom tjedniku i novinarki koja je pisala o nama. Ovo nam zaista puno znači – ispričala je vidno dirnuta Angela Matijašec. Inače, obitelj Matijašec nova je kolica dobila odmah isti dan kako je izašao posljednji broj Regionalnog tjednika. – Kada sam pročitala tekst, odmah sam pomislila kako će kolica, koja nama ne trebaju, dobro doći i razveseliti obitelj Matijašec – rekla nam je donatorica iz Varaždina koja je obitelji odvezla kolica u Ladanje

Gornje, a odlučila je ostati anonimna. Inače, prije samo deset mjeseci Ivan Matijašec bio je samostalna osoba, stalno u pokretu i među ljudima. Danas je gotovo 24 sata prikovan za krevet. Bez pomoći drugih ljudi ne može ustati iz kreveta, ne može dugo samostalno sjediti, čak ni jesti. U svibnju prošle godine doživio je teški moždani

udar, nakon kojeg mu je “oduzeta” lijeva strana tijela, a zbog tromboze i gangrene izgubio je lijevu nogu. Iz HZZO-vog područnog ureda u Varaždinu stiglo je rješenje u kojem je odbijen zahtjev za invalidska kolica. Skromna Angela Matijašec kaže kako sada možda više neće inzistirati na invalidskim kolicima od HZZO-a kada imaju ova. – Ova procedura i na kraju odbijenica od HZZO-a mi je bila veliki stres i šok i ne znam imam li živaca to sve opet proći – kaže Angela.

t

elefon obitelji Matijašec cijeli tjedan nije prestajao zvoniti

No iako nova donirana kolica jesu mnogo kvalitetnija i bolja od onih koje je obitelj Matijašec koristila do sada, činjenica je da se invalidska kolica uvijek rade po mjeri, kako korisniku ne bi stradala kralježnica te nastali drugi zdravstveni proble-

mi. Zato, iako hvalevrijedan čin, donirana kolica samo su pr ivremeno rješenje za obitelj Matijašec, koja do zaključenja broja nije dobila nikakav odgovor od HZZO-a na žalbu koju su uložili. Osim toga, odgovor čekaju i od Povjerenstva za zaštitu pacijenata Varaždinske županije, od kojih je Angela zatražila da preispitaju odluku HZZO-a.

Prije odlaska u dućan odjeća se pere, glača i pomno prepravlja

J Ideja vodilja je pomoć u rješavanju problema tekstilnog otpada

Najskuplji artikl ne prelazi 30 kuna

Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Varaždin će s prvim danom proljeća biti bogatiji za jedan potpuno drugač iji dućan rabljene odjeće ili popularnije – second hand shop. Na adresi Ivana Kukuljevića 28 tako će 21. ožujka biti otvoren Mali dućan Humana Nova, čija je ideja vodilja pomoć u rješavanju problema tekstilnog otpada, kojeg se u Hrvatskoj godišnje proizvede oko 135.000 tona!

Danijela Zoraja

nijela Zoraja (35) iz socijalne zadruge.

Objasnila je kako odjeću sortiraju, recikliraju i koriste na nekoliko različitih načina, a iskoristi se sve. Istrošena i zamrljana odjeća postaje industrijske krpe za brisanje.

Iskoristi se sve Najveći izvor tekstilnog Gumbi, zatvarači i slično se otpada su kućanstva. Smatra skidaju i ponovno upotrebljavaju, dok se neupotrebljiv se da je prosječan vijek tekstil prosljeđuje tvrtkatrajanja odjevnih ma za reciklažu. S tom predmeta oko i, b m u g idejom oduševili su t r i g o d i n e, i č a r se i Varaždinci. nakon čega atva e z - Uvijek smo do se ta odjeća os n č i l s i baca. vno sada staru odjeću o n o p donirali u Caritas – Mi prei skida ebljava ili slično, no poko z a d r u upotr deranu odjeću smo ge Humana bacali jer nismo znali Nova želimo što bi s njom. Ova ideja tu odjeću recio potpunoj reciklaži odjeće klirati, u potpunosti iskoristiti i na taj način čuvati mi je odlična i definitivno ću prirodne resurse – rekla je Da- od sada tamo odnositi staru

- Čista i cjelovita odjeća prosljeđuje se na daljnju prodaju po pristupačnim cijenama u Male dućane u Čakovcu i Varaždinu. Čista i djelomično cjelovita odjeća proslijedit će se u šivaonicu na doradu, dok će se poderana odjeća upotrijebiti u proizvodnji novih proizvoda - patchwork pokrivača, torbica... – objasnila je Danijela postupak s odjećom. Dodala je kako im je cilj u budućnosti imati sve odjeću – kaže Tihana (28) iz Varaždina.

Danijela smatra da su ljudi u Čakovcu, gdje je nedavno otvoren prvi Mali dućan, već do sada dobro prihvatili ovaj projekt.

– Dolaze nam ljudi svih generacija i profila – kaže

više i više svojih autorskih proizvoda. - Imamo u planu suradnju i s nekim dizajnerima, poput Ane Golubić Brozović koja radi popularne torbice Baggiz. Naravno, nikada naši proizvodi neće imati previsoku cijenu jer to bi poništilo osnovnu ideju – da trebaju biti dostupni svima – objašnjava Danijela. Inače, najskuplji artikl u Malom dućanu nikada ne prelazi cijenu od 30 kuna.

Danijela te se nada da će tako biti i u Varaždinu. Svoju odličnu ekološko-socijalnu ideju planiraju prezentirati i na brojnim sajmovima i festivalima diljem Hrvatske, a bude li pozitivan odaziv, Mali dućani će uskoro niknuti u Zagrebu i Koprivnici.

Sličan projekt u Čakovcu već je dosta dobro prihvaćen

MISIJA Pomoći kroz pružanje prilike za rad

Poboljšati kvalitetu života Bolje raditi nego doma sjediti

Osim što je ekološki osviještena, socijalna zadruga Humana Nova potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih društveno isključenih osoba.

Jedna od njih je 40-godišnja Vesna Posedi kojoj je utvrđena profesionalna nesposobnost

za rad.

- Jako sam zadovoljna i sretna.

Nije naporno, a opet nešto radim i vrijeme mi brže prođe nego da samo doma sjedim – kaže Vesna koju smo zatekli u punjenju koverti. Osim toga, Vesna šiva, sortira i obavlja

druge poslove koje može.

- Kroz pružanje prilike za rad želimo pomoći socijalno isključenim osobama i njihovim obiteljima te unaprijediti njihovo samopouzdanje i kvalitetu života – objasnila je Danijela Zoraja (35) iz zadruge.

Oglas 11

20. ožujka 2012., br. 409

KONTRAPRIJEDLOG T7 VIS-A KOJI JE PRESTAO VAŽITI 15. 3. 2012. JER GRAD NIJE U ROKU, PA NI NAKON NJEGA, POSLAO SLUŽBENI ODGOVOR ZAJEDNIČKI ODVJETNIČKI URED JOSIP KOZJAK i MIROSLAV RENDIĆ Franjevački trg 11, Varaždin Varaždin: 05. 03. 2012. g.

Oznaka: MR GRAD VARAŽDIN Trg kralja Tomislava 1 42 000 Varaždin n/r g. Gorana Habuša, gradonačelnika n/r gđe. Natalije Martinčević, zamjenice gradonačelnika n/r g. Vjerana Radelića, zamjenika gradonačelnika n/r. g. Josipa Heheta, predsjednika Gradskog vijeća Poštovani, ovim putem obraćam Vam se kao punomoćnik trgovačkog društva T7 VIS d.o.o., te društva Winair d.o.o. oba sa sjedištem u Varaždinu, a vezano uz prijedlog Grada Varaždina iznesen u dopisu od 02.03.2012. godine, kao i zaključcima iznesenim na zajedničkom sastanku održanom dana 05.03.2012. g. u prostorijama Grada Varaždina.

Uvodno napominjem da formalno-pravno nema niti jednog razloga da se cjelokupni poslovni odnosi između Grada Varaždina i T7 Vis-a, te Grada i Winair-a, nužno rješavaju u cjelini kako Vi inzistirate, jer navedeni pravni poslovi nisu ni u kakvoj međusobnoj pravnoj svezi, a niti su povezano niti uvjetno nastajali.

Ipak, u interesu postizanja međusobnog kompromisa, moja stranka pristaje da se o navedenim odnosima može razgovarati u cjelini, no za takvo razmatranje nužno je adekvatno sagledati argumentaciju obiju ugovornih strana.

Prijedlozi i argumentacija moje stranke po pojedinim pitanjima su slijedeći: 1. OBRADA KOMUNALNOG OTPADA U POSTROJENJU MBO U BREZJU Prije svega ističemo da bi za reguliranje nove pravne situacije vezane uz osnovni Ugovor o MBO obradi otpada, njegovog dodatka i promemorije bilo potrebno sklopiti aneks tog Ugovora. Naime, Vaš prijedlog da se postojeći Ugovor prvo raskine, a zatim da se sklopi novi ugovor pod drugačijim uvjetima, nužno podrazumijeva provođenje postupka javne nabave s obzirom da bi se tada radilo o novom pravnom poslu.

Isto se odnosi i na pravne odnose vezane uz zemljište u ulici Vilka Novaka i lokaciju Banfica.

Neovisno o gore iznesenom, T7 Vis d.o.o. u cilju rješavanja međusobnih odnosa po pitanju obrade otpada MBO tehnologijom, predlaže da se postojeća cijena od 137 eur/t uvećano za pripadajući PDV snizi za 20 % tako da nova predložena cijena bude 109,6 eur/t uvećano za PDV. Za razliku cijene između 109,6 eur/t i 137 eur/t uvećanu za PDV, vodili bi se sudski postupci, nakon čijeg pravomoćnog okončanja bi se utvrdilo da li moja stranka ima pravo na navedenu razliku u cijeni.

Nadalje, moja stranka prihvaća predloženi rok obrade komunalnog otpada od 18 mjeseci za sanaciju otpada na lokaciji Brezje uz obvezu Grada da svojim postupcima ni na koji način ne sprječava rad tvornice te da u cijelosti ispuni svoje Ugovorom preuzete obveze (infrastrukturne obveze-Ugovor s HEP-om).

Vezano uz navedeno, prijedlog T7 Vis-a je da građani plaćaju samo obradu i konačni odvoz novonastalog otpada, dok bi se obrada baliranog otpada financirala dijelom iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša u visini od 40 %, a dijelom iz gradskog i općinskih proračuna. U tom slučaju Varkom d.d. bi PDV vratio kao pretporez i tada za obradu baliranog otpada ne bi bilo troška PDV-a, što podrazumijeva da je predložena cijena od 109,6 eur/t cjelovita.

U svakom slučaju predlažemo da se, u cilju umanjenja štete za obje ugovorne strane, te što hitnije konačne obrade otpada, dogovori privremena konačna obrada otpada u periodu od tri mjeseca po gore predloženoj cijeni od 109,6 eur/t, kako bi se s tehnološke strane vidjele mogućnosti eventualnih ušteda u obradi, čime bi moja stranka eventualno

bila u mogućnosti ponuditi Vam daljnje ustupke u pogledu cijene konačne obrade otpada.

S obzirom da je mojoj stranci već uplaćen avans za dio obrade otpada u visini od cca. 9 mil. kuna, ista predlaže, ukoliko smatrate to oportunim, da se navedeni avans odmah u cijelosti iskoristi na ime obrade otpada te u tom periodu ne bi nastali nikakvi dodatni troškovi za građane, a imalo bi se razumno vrijeme za dogovor oko preostale problematike.

Ovim putem nudimo Vam na razmatranje i ideju da se sakupljanje i odvoz otpada za građane plaća po količini (masi) proizvedenog otpada tj. da se otpad prilikom sakupljanja važe i da se njegova konačna obrada plaća po prikupljenoj težini. Naime, nije pravedno da svako domaćinstvo plaća sakupljanje i odvoz otpada u paušalu, neovisno o količini proizvedenog otpada. S obzirom da materijalno siromašniji dio građanstva producira višestruko manju količinu otpada, za iste bi čak došlo do smanjenja ukupnog računa za sakupljanje i odvoz otpada , odnosno isti ne bi porasli zbog konačne obrade otpade otpada MBO tehnologijom, a došlo bi do pravednijeg načina plaćanja konačne obrade otpada, o čemu Vam možemo prezentirati precizne kalkulacije. Prema analizama za većinu građana bi pala cijena sakupljanja i odvoza otpada.

Osim navedenog, a vezano uz samu cijenu napominjemo da bi cijena konačne obrade otpada mogla pasti ako bi se povećale količine otpada koji bi se konačno obrađivao (okvirna računica od cca 130 eur/t na 5 godina, 120 eur/t na 10 godina i 110 eur/t na 30 godina).

O realnosti sadašnje, ugovorene cijene govori i podatak da je za projekt „Piškornice“ potvrđena cijena od 105 eur/t uz 50 % bespovratnih novaca iz fondova EU i uz vremenski period na 30 godina s količinama od 3 mil. tona. Za projekt „Kašljun“ u Istri potvrđena cijena je 108 eur/t uz 50 % bespovratnih novaca iz fondova EU uz period na 30 g. s količinama od 2 mil. tona, i naposljetku primjer cijene jedine tvornice MBO u ovoj regiji u Sloveniji u Celju gdje je cijena konačne obrade 106 eur/t na 30 g uz više od 50 % bespovratnih sredstava iz EU. Ujedno skrećemo pozornost i na cijenu obrade prema studiji Rambolla gdje je ista iskazana u iznosu od 186 eur/t.

Stoga smatramo da je u ovom trenutku ponuđena privremena cijena od 109,6 eur/t donja granica prema kojoj bi tvornica mogla raditi, a da ne stvara gubitke i da može kreditorima vraćati anuitete po kreditima.

Naime, kao što Vam je izloženo na sastanku, financijeri navedene tvornice su Europska investicijska banka i ostale komercijalne banke koje u takvim financijski zahtjevnim i velikim projektima neposredno i svakodnevno kontroliraju financijske parametre rada tvornice, kako ista ne bi generirala gubitke i dovela u pitanje povrat uloženog novca.

Stoga navedene institucije ne dozvoljavaju da tvornica radi s gubitkom, iako će to biti upitno i na predloženoj cijeni po kojoj će se jedva vraćati anuiteti kredita bankama, o čemu Vam možemo prezentirati precizne podatke.

Smatramo potrebnim istaknuti i činjenicu da se cijene odlaganja otpada i zakopavanja istog u zemlju, ni na koji način ne mogu uspoređivati sa konačnim MBO obradama i oporabom otpada, a koju nalažu europske direktive i osnovna načela Zakona o otpadu i Zakona o okolišu.

Prije donošenja bilo kakve konačne odluke predlažemo Vam da u svakom slučaju pokrenete stručnu javnu raspravu koja je bila i pokrenuta kada se donosio važeći plan gospodarenja otpadom za Grad Varaždin, a kojeg je usvojilo Gradsko vijeće 2009 godine i gdje je definiranja konačna obrada otpada mehaničko-biološkom tehnologijom.

S obzirom na sve izloženo, a kako je gore već rečeno, predlažemo da se u cilju umanjenja štete za obje ugovorne strane, te što hitnije konačne obrade otpada, dogovori privremena obrada otpada u periodu od tri mjeseca po predloženoj cijeni od 109,6 eur/t, kako bi se s tehnološke strane vidjele opcije eventualnih ušteda u obradi, čime bi moja stranka eventualno bila u mogućnosti ponuditi Vam daljnje ustupke u pogledu cijene konačne obrade otpada, a kako bi se kroz navedeni razuman period pronašlo adekvatno rješenje i za ostala pitanja i odnose koje želite riješiti s mojom strankom.

2. UGOVORI ZA ZEMLJIŠTE U ULICI VILKA NOVAKA Vezano uz navedenu problematiku, vjerujem da Vam je poznato da je važeća cijena za zemljište u Ulici Vilka Novaka za plaćanje odmah po sklapanju ugovora, ugovorena u iznosu od 129,00 EUR/m2.

Na zajedničkom sastanku prezentirali smo Vam niz dokumenata, prvenstveno kupoprodajnih ugovora, iz kojih je vidljivo da je cijena koju je Grad plaćao na navedenoj lokaciji dostizala iznos od 146,00 EUR/m2, da su vještački nalazi pokazali vrijednost zemljišta na navedenoj lokaciji od 142 EUR/ m2 za plaćanje odmah, a 167 EUR/m2 za odgođeno plaćanje. Također, prezentiran Vam je i podatak o kupoprodaji lokacije udaljene nekoliko stotina metara za 250 eur/m2, kao i ponuda Varaždinske biskupije u iznosu od 129 EUR/m2 po Vašem javnom natječaju za prodaju dijela zemljišta na toj lokaciji uz istočnu zaobilaznicu.

Stoga smatramo da je ugovorena kupoprodajna cijena realna.

Ipak, radi pronalaženja kompromisnog rješenja moja stranka Vam je voljna ponuditi cijenu od 119 eur/m2 za plaćanje odmah.

Ujedno napominjemo da rješavanje navedenog pitanja nužno zahtijeva i angažiranje društva Prvi Faktor d.o.o. koji je vjerovnik prve dvije ugovorene rate plaćanja.

Skrećemo Vam pozornost i na činjenicu da je u tijeku sudski postupak pred Trgovačkim sudom u Varaždinu radi isplate cjelokupnog dospjelog iznosa za navedenu kupoprodaju u glavničnom iznosu od cca 33. mil. kuna i da su već dospjele zakonske zatezne kamate u navedenom sporu dosegle iznos od cca. 500.00,00 EUR o čemu smo Vam predali obračun, a od čega se na potraživanje T7 Vis-a odnosi iznos od 270.000,00 EUR, a Prvog Faktora cca 230.000,00 EUR. U cilju rješavanja međusobnih odnosa i postizanja dogovora, moja stranka je spremna otpisati potraživanje navedenih zakonskih zateznih kamata, dok predlaže da se sa društvom Prvi Faktor d.o.o. organizira zajednički sastanak kako bi se što hitnije pokušalo ishoditi smanjenje ili otpis dijela kamata koje se odnose na navedeno društvo. U tom pogledu moja stranka se obvezuje maksimalno založiti, koliko je u njihovoj moći, da bi se sa društvom Prvi Faktor postigao razuman sporazum.

Napominjemo i da su dosadašnji troškovi vođenja predmetnog sudskog postupka već dosegli iznos od cca. 500.000,00 kn i da se nepotrebno povećavaju, tim više što je sudska rasprava u navedenom predmetu zakazana za dan 22.03.2012. godine. U cilju postizanja dogovora moja stranka je voljna snositi i svoje dosadašnje sudske i odvjetničke troškove.

U navedenom sudskom postupku zakonske zatezne kamate dosežu iznos od cca. 2.000,00 EUR dnevno i iste u konačnici nepotrebno poskupljuju zemljište u ovom trenutku za 17 EUR/m2 odnosno mjesečno 2 EUR/m2.

Moja stranka naglašava i da je u mogućnosti ukloniti smetnju trenutne nemogućnosti raspolaganja manjim dijelom zemljištem u slučaju da se prihvati izneseni prijedlog. S druge strane Vam ukazujemo da ste na većini zemljišta već upisani kao vlasnici bez ikakvih tereta i bez obzira što do današnjeg dana s te osnove nije ništa plaćeno.

Zaključno smatramo da je predložena cijena od 119 eur/m2 za plaćanje odmah razumna cijena s time da moja stranka predlaže, ako smatrate potrebnim, da se navedena cijena provjeri i angažiranjem neovisnih sudskih vještaka. Uz prihvaćanje navedene cijene moja stranka bi otpisala cjelokupno potraživanje zakonske zatezne kamate do danas, od cca 270.000,00 EUR te svoje troškove vođenja predmetnog sudskog postupka, uz obvezu da pokuša posredovati kod Prvog Faktora radi pronalaženja razumnog rješenja na ime potraživanja navedenog društva.

3. UGOVORI ZA ZEMLJIŠTE NA LOKACIJI BANFICA Vezano uz problematiku navedene lokacije, moja stranka Vam je također priložila niz kupoprodajnih ugovora, kao i rješenje porezne uprave koja potvrđuju opravdanost ugovorene cijene (primjerice Grad je prije sklapanja predmetnih ugovora platio fizičkoj osobi g. Malogorskom iznos od 110,00 eur/m2 uz plaćanje odmah po sklapanju ugovora i to za susjednu neokrupnjenu nepravilnu građevinsku parcelu). S obzirom da je zemljište moje stranke pravilne građevinske forme i okrupnjeno,

uz mogućnost gradnje 6-8 etaža, a imajući u vidu i relevantne procjene građevinskih vještaka, smatramo da je ugovorena kupoprodajna cijena realna.

Napominjemo da porezna uprava kao relevantnim uzima kupoprodajnu cijenu u iznosu od 140 eur/ m2 i to za neposrednu lokaciju gdje je dozvoljena gradnja 2 etaže, te da je isto u neposrednoj blizini trgovački centar „Špar“ kupio veliko zemljište za 2-3 etaže po 300 eur/m2. Osim toga, priložili smo Vam i značajni broj drugih ugovora o kupoprodaji nekretnina za iste namjene iz kojih je vidljivo da se za slična zemljišta cijene kreću od 160-175 eur za plaćanje odmah, odnosno za vrijedne lokacije čak i preko 250 eur/m2.

Ipak, u cilju pronalaženja kompromisa moja stranka je voljna spustiti cijenu za neplaćeni dio zemljišta na iznos od 134 eur/m2 uz obvezu plaćanja iste odmah po sklapanju aneksa postojećem kupoprodajnom ugovoru. T7 Vis pristaje i na način djelomičnog plaćanja kompenzacijom, tj. zamjenom sa nekom nekretninom u vlasništvu Grada (primjerice „bivše kino Dom“, zgrada pored Gimnazije ili stanovi u Vilka Novaka i sl.) u kojem slučaju bi cijena bila 143 eur/m2.

Također, suglasni smo i da se radi dodatne procjene angažira i neovisni sudski vještak.

4. ZAJEDNIČKI PROJEKT RAZVOJA AERODROMA GRADA VARAŽDINA Društvo Winair d.o.o. je suglasno na sporazumni raskid ugovora sklopljenog sa Gradom, uz povrat uloženih sredstava i plaćanje svih troškova oko cjelokupnog ulaganja, u roku od 30 dana od dana raskida ugovora, s time da se procjena ulaganja napravi po neovisnom stručnom vještaku ili više njih (financijskom i građevinskom) i revizorima, u roku od 30 dana od dana postignutog sporazuma.

S obzirom na sve izneseno, smatramo da su izloženi prijedlozi konstruktivni i usmjereni na kompromisno rješavanje međusobnih odnosa. Posebno napominjemo da su svi sklopljeni ugovori sa Gradom pravovaljani i obvezujući te stvaraju prava i obveze za ugovorene strane.

Budući da rješavanje odnosa navedenih pod točkama 2-4 zahtijeva određeno vrijeme i potrebne analize, smatramo nužnim da tvornica MBO što hitnije počne s privremenim radom na tri mjeseca, uz uvjete iznesenu pod točkom 1, a kako bi se u tom periodu na zadovoljavajući način pokušalo pronaći rješenje za sva otvorena pitanja.

Ovdje napominjemo i da u najmanju ruku nije poslovno korektno očekivati od Vaše strane postizanje konačnog dogovora u roku od par dana, budući da ste nam svoj prijedlog uputili tek u petak dana 02.03.2012. godine u kasnim poslijepodnevnim satima, na koji smo se morali očitovati već u ponedjeljak dana 05.03.2012. godine ujutro, s time da je u međuvremenu bio vikend. Naime, uobičajeno je da se drugoj ugovornoj strani daju razumni vremenski rokovi za očitovanje i razmatranje ponude.

Stoga imamo dojam da je Vaša ponuda po principu „uzmi ili ostavi“ što svakako nije u duhu otvorenog i razumnog pregovaranja.

S obzirom na navedeno očekujemo od Vas da nam na upućeni prijedlog date konstruktivan odgovor i da ozbiljno pristupimo rješavanju odnosa opisanih pod točkom 2-4, dok za točku 1, kako je istaknuto, smatramo nužnim da se odmah, doslovce od sutrašnjeg dana, krene sa privremenom konačnom obradom otpada od tri mjeseca i isporukama u MBO postrojenje, kako bi se svim ugovornim stranama umanjila šteta i omogućio razuman period za konstruktivno rješavanje ostalih otvorenih pitanja.

Molimo Vas da nas odmah po primitku ovog dopisa obavijestite o terminu današnjeg zajedničkog sastanka radi nastavka pregovora i pronalaženja zajedničkog rješenja, a imajući u vidu izneseno na jučerašnjem sastanku da će navedena problematika biti tema rasprave na sjednici Gradskog vijeća zakazanoj za dan 07.03.2012. g. u 9,00 sati.

U očekivanju Vašeg hitnog odgovora, S osobitim poštovanjem, Za T7 VIS d.o.o. i Winair d.o.o. punomoćnik: Miroslav Rendić, odvjetnik Na znanje: gradskim vijećnicima Grada Varaždina

12 Život

20. ožujka 2012., br. 409

TU KRAJ NAS Drago i Draga Schmidlehner spašavanjem židovskog dječaka stavili su život na kocku

Pravednici među narodima – nisu se nikad ničeg bojali J Bili su i hrabriji od vojnika. Drugi svjetski rat za njih je bio prilika da pomognu i to ne bilo kome. Spasili su Židove

od logora, za što su i sami mogli tamo završiti Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

ner, Ivici Schmidlehneru.

Dan Flesch bio je tada petogodišnji dječak koji nije mogao ni naslutiti u kojem će smjeru otići njegov život, a i život njegove sestre Dine. 1941. godina i početak rata zauvijek je promijenio njihove živote. Roditelji dječaka saznali su da su na popisu Židova koje će odvesti u logor. Nema točnih podataka što se dogodilo taj dan, ali znamo da su roditelji Sjeli u auto i otišli Riječ je o odličju koje dodje- lijepo obukli djecu i izveli ljuje država Izrael nežidovskim ih pred kuću. Danu pojedincima koji su spasili Žido- su rekli da pričuva lje rodite ve od holokausta, a ovaj bračni malu sestru dok u l e v par dobio ga je posthumno jer se ne vrate, sjeli od i ecu j je spasio dječaka Dana Flescha u auto i otišli. Nid a , r nakon što su mu roditelji odve- kad se više nisu logo bine te sud ri vratili - priča o deni u logor. d o u s - Ovdje se ne radi konkretno o ovoj tužnoj priči hrab spasili žani ratu. Radi se o životu i hrabrosti sa sretnim zavre r i spašavanju svijeta od moral- šetkom ispričana Ludb nog uništenja. Žao mi je što je je pred gostima u ovo učinjeno tek sad, nakon Ludbregu gdje je dodišto ti ljudi umrli, no nikad nije jeljeno odličje.

Nakon rastanka s roditeljima kasno reći hvala - rekao je izraelski veleposlanik Yossi Amrani koji su ubijeni kasnije u Staroj prilikom dodjele odličja prane- Gradišci i Jasenovcu, Dana su ćaku bračnog para Schmidleh- kao siroče uzeli Drago i Draga iz Selnika kod Ludbrega.

Bračni par u četrdesetima Odličje u ime bračnog para Schmidlehner primio je njihov pranećak Ivica Schmidlehner pružio mu je pravi dom, a Dan se uklopio u sredinu iako je znao da je Židov.

Nakon rata po Dana i njegovu sestru došao je ujak te ga je poslao u židovsko sirotište u Beogradu. Emigrirao je 1949. godine u - Obitelji koje su spašavale dio ludbreške povijesti. No Židovima bilo ograničeno Izrael u sklopu programa Židove, naš su ponos. Poseb- početak rata izbrisao je ta kretanje, a kazne su, osim omladinskog useljavanja no je teško bilo u Selniku. vremena. U njemu su unište- za njih, postojale i za ostale. i odgojen je u kibucima.

Trebalo je imati hrabrosti uči- ne cijele židovske obitelji što Koga bi otkrili da skriva ŽiSa svojim spasiocima niti tako nešto, a tim činom je skoro 200 pojedinaca, a dove, išao bi također u logor Dan nije imao nikakvih svakodnevno su svoj život ubijeno je i trinaestero djece. – rekao je profesor Milivoj kontakata do 1990. gostavljali na kocku jer je ovdje Oni koji su odlučili riskirati Dretar koji se tematikom dine kada je došao sa bilo to posebno rizično izve- živote kako bi ih spasili, bili ludbreških Židova bavi dugi suprugom u Selnik te sti - rekao je gradonačelnik su rijetki. - Rizik je bio jako niz godina. U Ludbregu je sa svojom spasiteljicom velik. Postojale su odredbe, bilo nekoliko takvih slučaLudbrega, Marijan Krobot. ostao u kontaktu sve do Naime, Židovi su važan naravno, prema kojima je jeva, a obitelj Schmidlehner njezine smrti.

Drago i Draga Schmidlehner Izložili su pogibelji svoje živote kako bi spasili mlade živote od sablasti 2. svjetskog rata. Tim se činom može dičiti tek stotinjak osoba u Hrvatskoj, a Drago i Draga Schmidlehner iz Ludbrega su među njima. Za ovaj su hrabri čin dobili odličje Pravednika među narodima.

PRIZNANJE Čast je primiti ovo odličje koje dodjeljuje država Izrael

Odličje primio pranećak Schmidlehnera

JOŠ 2 ODLIČJA? Dosad je stotinjak pojedinaca iz Hrvatske dobilo odličje Pravednika među narodima, oko tisuću u svijetu. U Ludbregu je ovo prvi takav slučaj, no uskoro bi ih moglo biti još. - Moguća su još dva slučaja. Ti ljudi su još živi i spremni su ispričati svoje priče – najavio je Dretar. No, za nove pravednike čekati bi se moglo tri do četiri godine, koliko može potrajati cijela procedura.

O tome tko je zaslužio ovo najviše odličje koje se dodjeljuje nežidovskim pojedincima odlučuje pak izraelski vrhovni sud.

jedna je od njih. - Još otkad sam bio mali, slušao sam priče prabake i baka o tome.

Oni su bili divni ljudi koji su spasili nevino dijete iz čiste dobrote. Zato sam sretan što mogu u njihovo ime primiti ovo odličje - rekao je pranećak Ivica koji je u ime svojih predaka primio ovo važno odličje.

ZNAČAJ Židovska zajednica bila je važan dio povijesti grada Ludbrega prije rata

Dio gospodarskog i društvenog života

Mali Dan i Dina Flesch, arhiva USHMM-a

Ludbreška židovska zajednica prije je rata bila velika i značajna za ovaj grad. - Židovska zajednica bila je važna za gopodarstvo i društveni život Ludbrega. Nažalost, holokaust je sve to promijenio. Uništene su cijele obitelji – ističe i Milivoj Dretar. Židovi su u ludbreški kraj počeli dolaziti početkom 19. stoljeća, no nisu se odmah etablirali u lokalne zajednice.

Razlog tome je bila je vjera pa su posebno manja seoska naselja teže prihvaćala doseljenike. Osim toga, velik problem predstavljalo je ne-

poznavanje hrvatskog jezika što je otežavalo komunikaciju.

Tek su mlađe generacije, rođene u ludbreškom kraju, sa-

P

oslije rata vratilo se natrag tek desetak Židova vršeno svladale hrvatski jezik.

S vremenom su se neke obitelji udomaćile u pojedinom naselju te su polako ulazile u lokalno društvo. To je ovisilo i o samim Židovima: konzervativne obitelji odbijale su su-

višan kontakt sa nežidovskim svijetom, dok su liberalniji Židovi brzo sklapali prijateljstva s domaćim kršćanskim obiteljima. U 20. stoljeću su se već potpuno uklopili u lokalnu zajednicu – pojasnio je Dretar.

S vremenom je nastala i njihova općina, a osigurano je i normalno funkcioniranje vjerskog života. S vremenom su se Židovi uklopili u društveni život Ludbrega i to na takvom stupnju da praktički nije postojala neka društvena udruga u kojoj nije bila članstva židovskog porijekla.

Pomoć kuca na vrata 13

20. ožujka 2012., br. 409

HUMANO Shopping Park SUPERNOVA i OBI razveselili obitelj Horvat

SUPERNOVA

Uvijek rado u humanitarnim akcijama

Šesteročlanu obitelj Horvat posjetili su djelatnici vodećeg prodajnog centra za gradnju i dom OBI koji se nalazi u sklopu Shopping Parka SUPERNOVA Varaždin

Pomagat ćemo i dalje

Šesteročlana obitelj Horvat bila je prva obitelj kojoj je pomoć zakucala na vrata u sklopu akcije “Pomoć kuca na vrata”, koja se provodi u suradnji Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske županije, Regionalnog tjednika i varaždinskih tvrtki koje se, potaknute tužnim životnim pričama, uključuju sve više. Od ovog tjedna tu je i Shopping Park SUPERNOVA Varaždin, koji se uključio u akciju zajedno s trgovinama koje se nalaze u sklopu istog.

- Poznato je kako Shopping Park SUPERNOVA Varaždin od početka svojeg 3-godišnjeg postojanja rado participira u humanitarnim akcijama. Dobrotvorni ćemo karakter našeg djelovanja i dalje podržavati, o čemu

J OBI je obitelji Horvat poklonio ulazna vrata i pakete s hranom, čime im je barem malo

olakšana teška životna situacija Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

No osim ulaznih vrata koja su samo dio namještaja koji Nova ulazna vrata i poklon- je potreban ovoj obitelji, u paketi s prehrambenim proi- paketu je bilo i osnovnih prezvodima razveselili su šeste- hrambenih proizvoda. Hrana, slatkiši i ostale ročlanu obitelj Horvat šarene sitnice iz Varaždina. Ovoj osim razveselile su obitelji pomoć je nih v o n s najviše one zakucala na vrata o h i n najml a đ e. na početku akcije mbe a r h e lj r p Osmijesi “Pomoć kuca na obite , a c i n vrata”, a njihova namir obila je od s lica Va lentine, iznimno teška td a Horva Jasmine i životna situacija i ulazn ja I B O Kristine, nisu potaknula je i druvrata se skidali. Ove ge donatore da se školarke odmah uključe. su se pr ilikom posjeta i raspričale. Sve tri idu Nemaju što jesti Ovaj put, s punim rukama, u školu. 7-godišnja Kristina na vrata su im zakucali djelat- prvi je razred V. OŠ, 9-godišnici vodećeg prodajnog centra nja Jasmina je drugi razred za gradnju i dom OBI, koji Centra “Tomislav Špoljar”, dok se nalazi u okviru Shopping 14-godišnja Valentina pohađa Parka SUPERNOVA Varaždin. sedmi razred također Centra - Hvala puno! Ovo nam zaista “Tomislav Špoljar”. Najmlađi mnogo znači – rekao je 47-go- član obitelji Emanuel ima tek dišnji Davor te primio poklon. nekoliko mjeseci.

Šesteročlana obitelj nalazi se u iznimno teškoj situaciji. - Eto, već danima pripremam za jelo samo krumpir. Dosta nam ga je, no drugo si, nažalost, ne možemo priuštiti – ispričala nam je 37-godišnja Biserka.

Posla nema

kućici s 2.300 kuna dječjeg doplatka i 1.600 kuna porodiljne naknade za Emanuela. Od Zavoda za socijalnu skrb primaju naknadu od 860 kuna. S tim primanjima teško je priuštiti si i ono najosnovnije, a naročito kada su troje od njih školarci.

Posao, kažu, ne mogu naći.

- Davor je radio u Parkovima i tada je bilo lakše. No sada smo oboje nezaposleni i treba znati preživljavati – rekla je Biserka. S obzirom na tešku životnu situaciju, svaka im pomoć dobro dođe. Pomoći im mogu svi, a javiti se mogu na broj 091/432-0016.

Osim toga, veliki problem predstavlja im i kuća koja je u potpuno ruševnom stanju.

- Sad kad dođu kiše, bit će posebno teško. Krov nam prokišnjava i mogao bi se srušiti. Popraviti ga ne možemo jer da i samo malo uložim u popravke, ne bismo imali ni za jelo – požalio se Davor. - Često se bojim koristiti sanitarni čvor, a kamoli djeca, koja su još mala. Dok se kupamo, moramo upaliti grijalicu da se svi ne razbolimo – ispričala nam je i Biserka o uvjetima u kojima žive.

Ovaj bračni par s četvero djece preživljava u trošnoj

možete više pročitati na www.supernova.hr – izjavila je voditeljica Patricija Tkalčec, mag. edu. kroat. i german. U narednim će tjednima tako i ostali zakupnici Shopping Parka SUPERNOVA kucati na vrata i uveseljavati siromašne obitelji.

Akcija “Pomoć kuca na vrata” traje već nekoliko tjedana, a sudeći prema dobroj volji brojnih ljudi, ona će se nastaviti i dalje. Obitelji koje tom prilikom dobivaju pakete predlaže Zavod za socijalnu skrb. Iznimka je bila obitelj Horvat čija je sudbina potresla mnoge, pa je ovo već drugi put da su dobili pomoć.

POMOĆ Vodeći lanac trgovina OBI često pomaže socijalno ugroženim obiteljima te su se rado uključili u ovu akciju

“Želimo pomoći obiteljima kojima je teško” Ovo je samo jedna od brojnih humanitarnih akcija u kojima je vodeći lanac za uređenje doma, trgovina OBI sudjelovao i u kojima će sudjelovati.

Pomoć je ovaj put na vrata zakucala s vodećim prodajnim centrom za gradnju i dom OBI i Shopping Parkom

SUPERNOVA Varaždin, koji su se uključili u akciju.

– Na inicijativu Shopping Parka SUPERNOVA Varaždin uključili smo se u ovu akciju jer i sami želimo pomoći ljudima kojima je teško. Ovo nije prvi put da sudjelujemo u humanitarnim akcijama i sretni smo što možemo neko-

me izmamiti osmijeh na lice.

o

vo je samo jedna od humanitarnih akcija u kojima OBI sudjeluje Ovoj je obitelji uistinu teško,

žive u strašnim uvjetima i željeli smo im barem malo olakšati životnu situaciju.

Primarni cilj nam je pomagati obiteljima s više djece, stoga kroz naš projekt OBI Anđeli i ove godine nastavljamo pružati pomoć onima kojima je najpotrebnija. – rekla je Irena Krobot iz OBI-ja.

14 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti

20. ožujka 2012., br. 409

DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE

REAGIRANJE Načelnik općine Martijanec o navodima bivšeg načelnika

Veselo na Dan žena

Napadačka kampanja za izbore

U Domu za starije i nemoćne osobe Varaždin, Zavojna 6, organizirana je proslava 8. marta, Međunarodnog dana žena, namijenjena svim ženama, korisnicama i djelatnicama. Muški korisnici su uz malu pomoć ženskoga glasa pripremili program za Dan žena. Program je vodio korisnik Doma Ivan Mikulinjak. Uvodnu riječ kao i čestitku za Dan žena prenijela je ravnateljica doma Vesna Vidović Oreški.

Program je došao pratiti velik broj korisnika, kao i djelatnika doma, a sve je iznenadio gradonačelnik Goran Habuš s lijepom gestom darivanja cvijeća. I na ovaj dan domom se orila pjesma i stihovi koje su muškarci priredili za žene. Uživali smo uz lijepe melodije domskog zbora i benda, Folklorna grupa nas nije zaboravila, kao ni plesna grupa Najbolje godine. Posebno su nas dotakli stihovi naših domskih pjesnika Ivice Jembriha, Stjepana Graša, ali i recitacije varaždinskog glumca Rudija Posavca. Kao šećer na kraju, djelatnik doma Goran Banfić je sa svojom izvedbom “Vjeruj u ljubav” iznenadio i zasigurno osvojio najveći pljesak publike!

Jelena Šamarija

POHVALA

Nasmijani prodavači na usluzi kupcima Kada idete u kupovinu u Varaždinu, u trgovinama nas u najvećem broju slučajeva dočekuju neljubazni prodavači s namrgođenim licima. Zato sam bila itekako iznenađena kada sam ušla u trgovinu Pevec, tvrtku čiji su radnici svašta prošli. Izuzetna ljubaznost i osmijeh na licu – to je prvo što sam uočila kada sam stigla u njihovu trgovinu u Varaždinu.

Prodavač Nikica Breški i njegov poslovođa Krešimir Beli su na potpunoj usluzi kupcu, ništa im nije teško i maksimalno su mi izašli u susret. Daju sve od sebe tako da i najzahtjevniji kupci izađu iz trgovine zadovoljni.

To me se toliko dojmilo da sam odlučila javno pohvaliti radnike Peveca, jer toliki trud zaslužuje barem malu pohvalu u novinama.

S.M. (podaci poznati redakciji)

Iako nisam sklon vođenju polemike preko javnih medija, a posebno ne s općinskim vijećnikom ili vijećnicima koji su svečano prisegnuli da će raditi za dobrobit općine Martijanec, a svojim djelima rade potpuno suprotno, moram ovaj put reagirati na pisanje bivšeg načelnika općine Martijanec, a sada vijećnika općinskog vijeća gospodina Franje Golubića u članku pod nazivom “Zakonska prava djece pogažena”.

Naime, zbog nepobitnih činjenica koje tvore istinu, a koju i tako svi mještani naše općine znaju, moram navesti da ja osobno nikad nisam vršio nikakve dogovore, pregovore ili slične radnje oko nove mreže osnovnih škola već je ta inicijativa odrađena prije mog dolaska na mjesto načelnika. Međutim, isto tako smatram normalnim i poželjnim, a prije svega neophodnim da djeca s područja općine Martijanec imaju u svojem osnovnoškolskom obrazovanju iste standarde kao što ih imaju djeca koja polaze ostale susjedne osnovne škole, pri čemu prije svega mislim na mogućnost jednosmjenske nastave.

Upravo je na tom segmentu gospodin Golubić sa svojim tadašnjim, a govorimo o vremenu od prije šest do sedam godina,

a i sadašnjim istovjetnim suradnicima pokazao totalno nerazumijevanje za projekt nadogradnje osnovne škole kao pretpostavke stvaranja mogućnosti jednosmjenske nastave i svih pozitivnih učinaka i prednosti obrazovanja u takvom obliku odbijajući inicijativu Varaždinske županije koja je bila nositelj projekta. (...) Prije 6 do 7 godina gospodin Golubić je koristio svoj autoritet općinskog načelnika da sruši projekt nadogradnje škole i uvođenje jednosmjenske nastave u Martijancu, a danas svoj “autoritet” općinskog vijećnika koristi da bi roditelje iz Poljanca nagovarao na upis djece u OŠ Ludbreg, jer OŠ Martijanec nema jednosmjensku nastavu.

Ipak, trebamo istaći prave i osnovne razloge zbog kojih se vodi ova napadačka kampanja uoči skorašnjih lokalnih izbora.

Naime, gospodinu Golubiću teško pada činjenica da sam u ovom kratkom vremenu otkako sam načelnik općine zajedno sa suradnicima, prije svega institucijama i ljudima, kako s područja tako i izvan područja općine Martijanec, uspio pripremiti Općinu za milijunska ulaganja, a najvećim dijelom u obrazovanju, što je temeljni kapital za razvoj neke zajednice. Za

razliku od prethodnika koji su 16 godina upravljali općinom, a sada je žele rasformirati vodeći se maksimom “Poslije mene potop”, koji su odbili dogradnju OŠ, moji suradnici i ja, zajedno s ravnateljicom škole, intenzivno se zalažemo za dogradnju osnovne škole i uvođenje jednosmjenske nastave te gradnju drugih obrazovnih i odgojnih institucija. Najavom Vlade RH da je izgradnja ovih projekata, uz razvoj energetike, najviši prioritet, jasno je da će se ovi naši projekti realizirati. Vidite, mi smo ljudi koji imamo viziju i znanje kako voditi ovu općinu na svim poljima života te smo izvršili potpuni zaokret u odnosu na situaciju koja je na području općine Martijanec vladala 16 godina.

Mislim da sam u ovih nekoliko rečenica uspio demaskirati događaje i izreći bit svih ovih događanja na području općine Martijanec. No život ide dalje, ljudi će ionako sami odlučiti što je najbolje za njihovu djecu, u čemu ih potpuno podržavam te će vrijeme pokazati tko je i koliko učinio za ljude i kraj u kojem živi, odnosno u cjelini za razvoj i ljepši život u svom zavičaju.

Načelnik Marijan Horvat

ČITATELJI PIŠU Nezaposlena 27-godišnja diplomirana ekonomistica očajna

Ne mogu raditi ni kao čistačica Ne znam kako da započnem ovo svoje pismo jada i očaja. Ja sam nezaposlena 27-godišnjakinja, po struci diplomirana ekonomistica. Visoko sam obrazovana osoba, ali u Republici Hrvatskoj ne mogu pronaći posao i to je kruta stvarnost s kojom se suočavam svaki dan.

U početku su me odbijali jer nisam imala potrebno radno iskustvo ili nisam znala dobro govoriti engleski jezik jer sam u školi 12 godina učila njemački ili posve nešto treće. Sada imam godinu dana radnog iskustva koje sam stekla kroz „stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa“ i naučila engleski jezik u govoru i pismu te položila državni stručni ispit i opet ne mogu naći posao, jer sada svi traže 2 godine radnog iskustva. Narav-

no, nemam rođaka „na poziciji“. Počinjem se pitati što nije u redu sa mnom, jesam li toliko glupa ili jadna da ne mogu dobiti toliko željeni posao.

Javljam se na sve natječaje od čistačice, šivačice, prodavačice po cijeloj Lijepoj Našoj. Svaka odbijenica i negativni odgovor na moje prijave za posao bacaju me u sve dublju depresiju i ogorčenost. Kako da stanem pred oči svojih roditelja i kažem im da opet uzalud trošim njihov novac, automobil i benzin. Platili su mi skupo školovanje od svojih radničkih plaća, odricali se svega da bi meni jednog dana bilo bolje nego što je njima.

Svaki se dan suočavam s praznim novčanikom i sramom kada moram moliti svoje roditelje i dečka za novac za moje

nužne osobne potrepštine. U ovom očaju, spremna sam otići raditi i izvan granica lijepe naše Hrvatske, ali ni za to nemam sredstava jer i to košta.

Ova naša Vlada govori kako trebaju visoko obrazovane i mlade ljude, da je na njima budućnost. A mi mladi (slobodna sam reći „mi“ jer nas ima puno u ovakvoj situaciji) ne možemo pronaći posao. I živimo sa svojim roditeljima, ne osnivamo vlastite obitelji jer se ne usudimo, nemamo uvjeta i bojimo se budućnosti. Moja nada u bolje sutra svaki je dan sve manja i manja. Ali ipak se nadam. Nadam se da ću jednog dana dobiti toliko željeni posao, da neću biti „prosjak“ kao što sam sada.

Nezaposlena (podaci poznati redakciji)

VIDOVEC

Humanitarna maškarada I ove godine se održala već tradicionalna 8. fašnička povorka u organizaciji Caffe bara „Janica“. Povorka koja je prošla kroz općinu Vidovec specifična je po tome što dio priloga daje u humanitarne svrhe. Uvijek pomažemo, pa tako i ove godine.

Skupili smo 1.200 kuna za udrugu Vidik i 1.500 kuna za Damira Meljnjaka. Službenog programa fašnika nemamo, nego plešemo, zafrkavamo se i družimo, kako to već maškare rade. Uz ples i pjesmu jedne smo godine uspjeli skupiti čak 16.000 kuna za humanitarne svrhe.

Božidar Petric

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Augusta Šenoe 10, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

PRIMJER Dani japanske kulture u Drugoj gimnaziji Varaždin

Promocija japanske kulture U okviru Dana japanske kulture, koji su u Drugoj gimnaziji Varaždin održavani od 5. do 9. ožujka, osnovano je i Hrvatskojapansko društvo prijateljstva Varaždin.

Društvo okuplja 20-ak članova, prvenstveno mladih ljudi, iz Varaždina i Varaždinske županije. Budući da na području grada Varaždina već djeluje nekoliko grupa ljudi koji izučavaju japanski jezik ili tradicionalne japanske borilačke vještine, pokazalo se potrebnim da se okupe kako bi zajednički promovirale tradiciju i kulturu Japana na našim prostorima.

Cilj Društva je prvenstveno okupljanje svih zainteresiranih koji se bave bilo kojim vidom djelatnosti na razvijanju i njegovanju svestrane suradnje između građana Hrvatske i Japana.

Među mnogobrojnim djelatnostima koje je Društvo zacrtalo svojim Statutom, ističu se doprinos boljem uzajamnom upoznavanju povijesti i suvremenog života Japana te doprinos unapređivanju znanstvenih, prosvjetnih, kulturnih, sportskih i gospodarstvenih veza naših građana i građana Japana.

Društvo će se u okviru svojih mogućnosti

zalagati da se predstave kulturna dostignuća građana Japana u Hrvatskoj, ali i da se naša kulturna dostignuća predstave u Japanu. Hrvatsko-japansko društvo prijateljstva Varaždin ima punu podršku Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva u Zagrebu i njezinog voditelja gospodina Andrije Kara-

filipovića. Na osnivačkoj skupštini 9. ožujka za predsjednicu Društva je izabrana Sanja Željeznjak, predavačica japanskog jezika u Školi stranih jezika Šimunić u Varaždinu.

Potpredsjednici Društva su Emil Nađ i Denis Pleić, dok je za tajnicu Društva izabrana Lara Zadravec.

Školstvo 15

20. ožujka 2012., br. 409

ISTRAŽUJEMO Što škole poduzimaju kako bi zaštitile učenike od nasilnika?

Stop nasilju. Kako?

J Problem je što problematični učenici često ne prihvaćaju ponuđenu pomoć, a roditelji nemaju potreban Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Što škole poduzimaju kako bi svoje učenike zaštitile od nasilnika? To pitanje postavila je čitateljica (podaci poznati redakciji) nakon što je njezinog sina, učenika šestog razreda varaždinske IV. OŠ na putu iz škole zaskočio učenik sedmog razreda te ga, prema njezinim riječima, iz čista mira i bez povoda, udario nogom u testise.

Ne žele pomoć Navedeni događaj dogodio se prije tjedan dana kod IV. OŠ. Prema riječima naše čitateljice, sin je nakon udarca pao na tlo, a djevojke koje su se našle u blizini pomogle su mu da ustane te ga odvele u školu.

- Moje dijete žrtva je brutalnog i huliganskog napada učenika sedmog razreda. S obzirom na težinu ozljede i namjere s kojim je takva ozljeda nanesena, bili smo primorani za njega zatražiti liječničku pomoć te je nakon događaja zadržan kod kuće.

Međutim, boji se ponovno ići

ILUSTRACIJA

autoritet kojim bi utjecali na svoju djecu da prihvate ponuđenu pomoć – upozorava ravnateljica Dvorski na nastavu. U školi govore da će sve biti u redu, ali koji su načini da škola zaštiti njega, ali i sve ostale učenike od takvih nasilnika? Jer neka naš i djeca nemaju sreću razovn b o da budu rođena u e n bogatim obiteljima sustav grame ro čiji su roditelji vip a đ e i soko pozicionirani predv e za učenik n z ili obnašaju posao e g obav ematično koji njihovu djecu probl šanja štiti kao huligane i pona pruža im na taj način mogućnost da ozljeđuju ostalu djecu – ogorčena je majka napadnutog učenika.

Iz IV. OŠ poručuju da su nakon događaja poduzeli sve što se i inače čini u takvim slučajevima i u okvirima svojih zakonskih mogućnosti bez obzira čiji sin ili kći bili u Novi slučaj vršnjačkog nasilja: učenika šestog razreda IV. OŠ prije tjedan dana udario učenik 7. razreda pitanju. S oba učenika razgovarala je ravnateljica te škole uvijek reagirati na nasilje o za mentalno zdravlje, Zavoda kako naš obrazovni sustav ne Jasmina Dvorski te pedagogi- kojem ima saznanja, a ne pre- za socijalnu skrb, Obitelj- predviđa programe koji bi nja, u školu su odmah pozvani laziti preko njega. Učenicima skog centra. Problem je što bili obavezni za učenike koji njihovi roditelji, a škola je o koji iskazuju neprihvatljiva ti učenici često ne prihvaćaju iskazuju ovakvu vrstu teškoća. svemu obavijestila Zavod za ponašanja škola nudi pomoć ponuđenu pomoć škole, a ro- Rješavanje ovakvih problesocijalnu skrb Varaždinske u vidu razgovora s razredni- ditelji često nemaju potreban ma i sprečavanje nasilja ovisi županije i PU varaždinsku, što cima, predmetnim učiteljima autoritet kojim bi utjecali na u velikoj mjeri o raspoložesu nam i oni potvrdili. No kako i stručnim suradnicima, a svoju djecu da prihvate po- nosti za suradnju učenika i zaštititi učenike od nasilnika? pomoć im se nudi i izvan škole nuđenu pomoć – upozorava njihovih roditelja – izvijestila - Osnovno načelo škole je putem, primjerice Ambulante ravnateljica Dvorski te dodaje je ravnateljica IV. OŠ.

PROMOCIJA

Diploma za Europu!

U varaždinskom kazalištu u petak su uručene diplome prvostupnicima prvog zajedničkog preddiplomskog studija “Ekonomika poduzetništva” koji zajedno izvode varaždinski Fakultet organizacije i informatike i Ekonomski fakultet iz Zagreba. Svoje diplome dobilo je ukupno 130 studenata koji su završetkom ovog preddiplomskog studija stekli ključne kompetencije potrebne za uspješan razvoj i vođenje vlastitog poduzetničkog pothvata i povećanje konkurentske prednosti poduzeća u kojem su zaposleni.

Ovaj smjer pokrenut je s obzirom na saznanja da u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske nedostaju obrazovani, iskusni, etični vođe i poduzetnici te razvijena poduzetnička kultura premda je taj dio Hrvatske poznat po poslovnim zonama, industrijskoj i obrtničkoj tradiciji.

Diplome studija ekonomike poduzetništva su priznate svugdje u Europi bez potrebne dodatne nostrifikacije. Razlog tome je to što je tijekom prošle godine FOI uspješno prošao proces reakreditacije studijskih programa, ali i proces vanjskog vrednovanja kvalitete i time je stekao status akreditirane institucije čiji su programi priznati u svim zemljama unutar granica EU.

16 Eko zemlja

20. ožujka 2012., br. 409

DOZNAJEMO Kemijski pesticidi zagađuju zrak i vodu, osiromašuju tlo, a dospijevaju i u hranu

Kontrola nikakva: godina dana i ispitano 10 uzoraka J Institucije tvrde da je hrana sigurna (1 - 2 % uzoraka ima višak pesticida), a godišnje ih se u cijeloj zemlji testira 800 Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

VOĆE I POVRĆE

Kemijski pesticidi su otrov. Štite biljku od napada štetnih organizama i poljoprivredniku čuvaju prinos. Svaki proizvođač točno zna koliko tog otrova može upotrijebiti i koliko mu je dopušteno. No što se događa kada se godinama koriste velike količine tog istog otrova?

Najčišći i najzagađeniji NAJZAGAĐENIJI: 1) jabuke 2) celer 3) jagode 4) breskve 5) špinat

Narušena ravnoteža - Tlo postaje siromašno i da bi i dalje ostajalo plodno, moraju se koristiti velike količine umjetnog mineralnog gnojiva, zagađuju se podzemne vode, a narušava se i ravnoteža eko sustava. Ako proizvođač stal-

p

roizvođači pod pritiskom otkupljivača moraju imati visoke prinose i koriste velike količine pesticida

Poljoprivrednici su prisiljeni proizvoditi savršeni proizovod, no ako je jabuka lijepa, ne znači da je i zdrava

no koristi pesticid protiv nekog štetnog insekta, taj insekt postaje još otporniji – kaže stručna savjetnica za zaštitu bilja u varaždinskoj Javnoj poljoprivrednoj savjetodavnoj službi Gordana Lovrec.

Proizvođači su, tvrdi, prisiljeni koristiti velike količine pesticida jer im tržište nameće visoke standarde.

- Ukoliko se netko bavi konvencionalnom proizvodnjom, znači da proizvodi velike količine. Da bi se udovoljilo zahtjevi-

ma današnjih kupaca, proizvod mora izgledati savršeno. To znači da npr. jabuka ne smije imati nikakvo oštećenje – a to opet znači veliku količ inu pestic i d a .

Lijepa jabuka nije jednako što i zdrava jabuka – pojašnjava.

Situacija je posebno zabrinjavajuća u varaždinskom prstenu gdje proizvođači dugi niz godina rade za velike otkupljivače i pod pritiskom niske cijene ne mogu dozvoliti niski prinos.

NAJČIŠĆI U takvim situacijama, tvrdi hranu (HAH) te Hrvatskom zaLovrec, iako se zna da se mora vodu za javno zdravstvo (HZZJZ) poštovati pravilnik koji propi- uvjeravaju nas da se nemamo zbog čega brinuti. Iz HAH-a suje koliko se maksimalno su nam poručili da se pesticida smije prisvake godine utvrdi mjenjivati, često će š e jč a mali postotak voća se pretjeruje. n e n e j l o i povrća s preveNa taj nač in v nedoz ine likom količinom otrovi dolač i kol pesticida – od ze i u voće i a povrće koje sticid u 1 do 2 posto te e p da se oni tada na kraju – jeaju se demo. Kontrootkriv ama povlače s tržišta. č Takav postotak pole postoje, no naran kazao je monitoring nisu dovoljne, a proveden 2008. i 2009., pesticidi na ljudski potvrdili su i u Ministarstvu organizam djeluju štetno – mnogi su kancerogeni, utječu poljoprivrede, a kažu – time na hormonalni status, neplod- uopće ne odudaramo od zemalja Europske unije. nost i deformaciju fetusa.

No zapravo taj se postotak dobiva na relativno malom Isto kao i u EU I u Ministarstvu poljoprivre- uzorku. Naime, kroz cijelu de, kao i Hrvatskoj agenciji za godinu na analizu u laboratorij

HZZJZ-a pristigne 800 uzoraka – od čega sve nije dio monitoringa. Da malo bolje to predočimo – tijekom jedne godine iz naše županije analizirano je samo 10 proizvoda i očito da su neki bili uvozni. - Tijekom 2011. iz Varaždinske županije dostavljeno je na analizu oko 10 proizvoda (banane, mandarine, šljive, paprika, bundevine koštice, kisela repa i zelje, ocat), koji su svi odgovarali propisima – kaže voditeljica Odsjeka za pesticide mr. sc. Dubravka Kipčić. Dodaje – najčešće nedozvoljene količine pesticida nalaze se u narančama.

Pranje i guljenje voća i povrća učinkovito je kad se radi o pesticidima koji djeluju kontaktno, ali ne i kod onih koji prožimaju cijeli plod – objašnjava Kipčić.

1) luk 2) kukuruz 3) ananas 4) avokado 5) šparoge Izvor: EWG’s Shopper’s Guide to Pesticides in Produce 2011.

U POVOJIMA U Varaždinskoj županiji sramotno malo proizvođača koji se bave ekološkom proizvodnjom

Ekološki uzgoj, najzdravije rješenje za tlo i ljude

OPG Drožđek već 4 godine bavi se ekološkom proizvodnjom

Ono čemu se polako sve više okreću razvijene zemlje je – ekološka proizvodnja. - Ne samo da su takvi proizvodi zdraviji za ljude, nego i za cijeli sustav. Zemlja se ne zagađuje umjetnim gnojivom, pazi se na suživot biljaka, a zaštita biljaka odrađuje se sredstvima koja nisu puno skuplja. Potrebno je jedino malo više znanja – kaže Lovrec.

No čini se da je eko-proizvodnja kod nas još u povojima i daleko od razvijene

Austrije. Pogotovo u Varaždinskoj županiji gdje je registrirano svega 9 eko proizvođača, dok ih je u Međimurju oko 30, a u Krapinsko-zagorskoj županiji 40. U cijeloj Hrvatskoj ih je 750. To je malo s obzirom na činjenicu da je 2009. u Hrvatsku uvezeno 50 milijuna kuna eko proizvoda.

- Ljude vjerojatno muče konkretna pitanja – npr. što koristiti protiv krumpirove zlatice – rekao je prošli tjedan Marin Fucijaš iz Prve ekološke

stanice u Zagrebu na predavanju u Županijskoj palači. U na-

i

nteres tržišta postoji - u 2009. uvezeno je eko proizvoda u vrijednosti od 50 milijuna kuna šoj županiji zasad se proizvodi eko lavanda i matičnjak, a već 4 godine eko OPG drži i Leon Drožđek. - Teško je, ali uspije-

vamo. Najveći nasad su nam kupine koje plasiramo na tzv. kućnom pragu te prerađujemo u vino i džem – rekao nam je Drožđek. Većina okupljenih na predavanju tek razmišlja o eko proizvodnji, a među njima je i Mirjana Lazar. - Sa suprugom smo zasadili voćnjak jabuka prije dvije godine. Mislimo da ćemo se s eko proizvodnjom lakše probiti na tržište - objašnjava. Sve u svemu, eko proizvodnja kod nas još je u povojima, a poticaji postoje.

Oglasi 17

20. ožujka 2012., br. 409

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA PODRUČNI URED VARAŽDIN objavljuje

JAVNU PRODAJU sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I Dječja odjeća vel. 0 - 16, kolica, kinderbet, madrac 40.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 26. 3. 2012. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C - SKLADIŠTE TVRTKE „INTEREUROPA“.

II Strojevi i alati za strojnu obradu 220.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 26. 3. 2012. S POČETKOM U 12.30 SATI U LJUBEŠČICI, ZAGREBAČKA 72 (SKLADIŠNI PROSTOR).

III Strojevi i alati razni za proizvodnju i 500.000,00 kn limarske radove JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 26. 3. 2012. S POČETKOM U 13.30 SATI U BREZNICI 221 (SKLADIŠNI PROSTOR). i

PONOVLJENU JAVNU PRODAJU sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I Osobni automobil „Ford Fiesta“ 1.4, 1996. g.

7.000,00 kn Teretni automobil „Mercedes Vito“ 110 D, 1999. g.

40.000,00 kn Osobno vozilo „Opel Astra“ 2.0 DI 16 V, 1998. g.

35.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 26. 3. 2012. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C - SKLADIŠTE TVRTKE „INTEREUROPA“.

II Oprema i alati razni za proizvodnju 40.000,00 kn metalnih konstrukcija JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 26. 3. 2012. S POČETKOM U 11.30 SATI U OŠTRICAMA 130 (SKLADIŠNI PROSTOR).

III Ugostiteljska oprema razna 125.787,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 26. 3. 2012. S POČETKOM U 14.00 SATI U VARAŽDINU, FRANJEVAČKI TRG 1.

IV Ofset stroj „Kiki Bus B₂“, 70 x 50 120.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 27. 3. 2012. S POČETKOM U 11.00 SATI U KUČAN MAROFU, LJ. GAJA 2 A. V Posteljina – 9 kompleta 4.500,00 kn Set posuđa - 16-dijelni - „Swiss Diamond“- 3 kompleta 1.800,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 26. 3. 2012. S POČETKOM U 09.30 SATI U IVANCU, Đ. ARNOLDA 11 (POREZNA UPRAVA).

Sukladno članku 151. stavku 4. i 5. Općeg poreznog zakona (“Narodne novine” broj 147/08), pokretnine se prodaju po najvišoj ponuđenoj cijeni koja na prvoj javnoj prodaji ne smije biti niža od dvije trećine njihove vrijednosti od vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina, a na drugoj javnoj prodaji ne smije biti niža od polovine vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina.

Prodaja će se održati usmenim javnim nadmetanjem po načelu viđeno-kupljeno te se naknadne reklamacije u pogledu kvalitete neće uvažiti.

Pokretnine oglašene za prodaju mogu se razgledati 1 sat prije početka nadmetanja.

Postoji mogućnost pojedinačne kupnje.

MAX BÖGL TEHNOBETON d.o.o., Ankice Opolski 2, Varaždin, OIB: 94845755265, raspisuje

NATJEČAJ za prihvat ponuda davanja u zakup vanjskih teniskih terena u sklopu Gradske sportske dvorane Varaždin, Šetalište Franje Tuđmana 1, 42 000 Varaždin.

Predmetni tereni (3 u nizu) imaju zemljanu podlogu i infrastrukturne priključke za balon. Namjena sportsko – rekreacijski sadržaj.

Ponude poslati poštom najkasnije do 09.04.2012.

18 Poslovni svijet DOZNAJEMO Novine u radu HZZ-a

20. ožujka 2012., br. 409

I TOGA IMA Varaždinska poduzetnica širi svoje poslovanje u Donjoj Stubici

Strože kazne, ali i nove pogodnosti Novim izmjenama zakona od ožujka postrožene su kazne za one koji „varaju“ burzu i rade na crno, no isto tako postoje mnoge pozitivne mjere koje bi nezaposlenima trebale pomoći.

Kazne - šest mjeseci Neistiniti podaci burzi rada ili “rad na crno”, prema novom zakonu, mogli bi prekršitelje prilično koštati. Naime, sankcije za te osobe od početka ožujka su pooštrene, tako da se na burzu neće moći prijaviti sljedećih nekoliko mjeseci. Šest mjeseci – predviđena je zabrana prijave na Hrvatski zavod za zapošljavanje prema novom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

Njome će biti sankcionirani svi koji prilikom prijave na HZZ daju neistinite podatke. Šest mjeseci također i za osobe koje obavljaju posao bez ugovora na temelju kojeg rade, a prijavljuju se na burzu.

Ukoliko budu uhvaćeni, kazna im je, umjesto nekadašnja tri mjeseca zabrane, također šest mjeseci. Cilj zakonodavca bio je smanjenje rada “na crno” s kojim se bore mnogi. Nekima će izmjene ovog zakona i koristiti. Riječ je o onima koji su uključeni u neki program obrazovanja HZZ-a. U vrijeme

kada su na obrazovanju, novčanu naknadu s burze dobivat će i dalje.

- Ukoliko se uključe u program obrazovanja, pojedinci će i dalje dobivati novčanu naknadu, a prije se ona ukidala. Ako se dogodi da im baš u vrijeme obrazovanja ta naknada istekne, imaju pravu na novčanu pomoć do kraja obrazovanja – pojašnjava Blaženka Rogina iz HZZ-a Varaždin. Bolji uvjeti bit će i za nezaposlene koji krenu na obrazovanje, a nisu dobivali novčanu pomoć. Odsad će dobivati naknadu od 1.125 kuna.

Osobe koje za daljnje zapošljavanje trebaju položiti stručni ispit, ovim su zakonom također u boljoj poziciji. Naime, stručno osposobljavanje plaća im burza u iznosu od 1.600 kuna. Imaju godine staža, nemaju godine za mirovinu i ostale su - nezaposlene.

Izmjenom Zakona riješen je i ovaj problem na koji su se žalile mnoge žene. Neusklađenost za ostalim zakonima sada bi trebala biti riješena.

- Žene koje su ostale nezaposlene, a imaju godine staža, sada će primati novčanu naknadu sve do mirovine, pojašnjava Rogina te upozorava da žene koje ispunjavaju ove uvjete podnesu zahtjev za produženje prava na naknadu.

Nakon obrazovanja na - burzu

Od 10.902 nezaposlena čak trećina mladih!

Broj nezaposlenih u Varaždinskoj županiji i dalje raste - to potvrđuju i podaci varaždinskog Područnog ureda HZZ-a za veljaču. Na burzi su bile čak 10.902 osobe, od toga 934 nove!

Pad broja nezaposlenih sredinom prošle godine bio je kratkotrajan, dok su se u zimskim mjesecima brojke ne samo vratile na staro, nego su iz mjeseca u mjesec sve gore.

- Za 2,4 posto porastao je

broj nezaposlenih u odnosu na siječanj, a za 1,4 posto u odnosu na siječanj prošle godine - veli Jasenka Hutinski, pročelnica varaždinskog HZZ-a, koji u petak organizira Sajam poslova.

Nakon starijih od 45 godina, najviše je nezaposlenih mladih do 30 kojih je 3.493 te čine 32 posto nezaposlenih.

Da stvar bude gora, kako upozorava Hutinski, njihov broj raste iz mjeseca u mjesec. (sb)

U Jezerčicama četiri nova bazena za rekreativce, djecu i neplivače te isto toliko novih sauni od kojih su dvije finske panoramskog tipa

U proširenje Termi uloženo 30 mil. kuna J Ovo je značajan objekt za naš grad, ne samo zbog zapošljavanja, nego i razvitak prema turizmu, naglasio je gradonačelnik Donje Stubice, a s time se složio i župan Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Konkurentnost je ključ uspjeha hrvatskog turizma, a nje nema bez investicija kao što je ova u Donjoj Stubici, naglasio je ministar turizma Veljko Ostojić otvarajući 30 milijuna kuna vrijedno ulaganje u novi vodeni park i wellness zonu u Termama Jezerčica u vlasništvu varaždinske poduzetnice Dubravke Lekić.

Novih 2.800 kvadrata Gradnju novog bazenskog kompleksa i nadogradnju wellness centra površine 2.800 kvadratnih metara u Donjoj Stubici poduprla je Hypo Alpe Adria Bank kreditom od 20,5 milijuna kuna, pri čemu kamatu za pet milijuna kuna subvencioniraju Krapinsko-zagorska županija, MINGORP te Grad Donja Stubica.

- Ovo je značajan objekt za naš grad, ne samo zbog zapošljavanja, nego i naš razvitak prema turizmu - naglasio je gradonačelnik Donje Stubice

Juraj Srebačić zahvalivši na ulaganju, a toj zahvali pridružio se i župan Krapinsko-zagorske županije Siniša Hajdaš Dončić.

Rast broja noćenja Ističući da je turizam integralni proizvod mora i kopna, ministar Ostojić najavio je vrlo skoro programe za financiranje razvoja i inovacija u turističkom sektoru vrijedne milijardu kuna.

Okupljenima se obratila i Martina Kovačić, direktorica hotela Termi Jezerčica, koji raspolaže s 45 soba te ima 50ak zaposlenika.

Usprkos malim kapaciteta, zadnjih godina hotel i Terme bilježe rast dolazaka posjetitelja i noćenja, pa je tako u prošloj godini ostvaren rast broja noćenja za čak 66 posto, odnosno sa 7.947 na 13.162 noćenja.

- Zbog malog kapaciteta wellness i spa zone, do izgradnje novih sauna, prostora za odmor, bazena i ostalih atrakcija nismo bili dovoljno prepoznati kao wellness destinacija. No sada, uz nove sadržaje i nivo usluge, možemo ponuditi vrhunski proizvod i korisnicima wellnessa, tako da neće biti problem ostvariti planiranu

Lekić, Ostojić i H. Dončić

popunjenost od 80 posto, tim više što se okrećemo i obiteljima - naglasila je direktorica hotela Terme Jezerčica, čiji će se novoizgrađeni bazenski kompleks za javnost otvoriti kroz desetak dana.

Novo ulaganje u Terme Jezerčica ujesen Iza investicije u srcu Hrvatskog zagorja stoji varaždinska poduzetnica Dubravka Lekić koja je najavila vrlo skoro nova ulaganja.

- Novim objektom spojit će se postojeći hotel i kongresni centar tako da će se dobiti topla veza između hotela i kongresnog centra. Interpolacija s kojom krećemo u jesen 2012. godine izvest će se na način

da u budućnosti bude pogodna dogradnja hotelskih soba koje će biti na nivou četiri zvjezdice - naglasila je Lekić. Terme Jezerčica, koje su počele prije šest godina graditi široku ponudu na samom izvoru ljekovite termalne vode temperature 38 °C, danas su jedna od poduzeća odnosno ustanova u vlasništvu varaždinske poduzetnice u kojima radi više od 300 djelatnika.

Namještaj po mjeri iz Interijera Slatki u TC Mercator (G. Krkleca 1/a)

Do kraja ožujka popust 25 posto!

Oduvijek je namještaj bio samo oličenje prostora u kojem boravimo, kao i osoba koje oko njega borave.

Nekad je to bio namještaj od masivnog, teškog, hrastovog drva. No kako se vrijeme mijenja, tako se i masivni namještaj «topi» i prelazi u lagane materijale poput iverice ili medijapana, koje dolaze u mnoštvu različitih nijansi, kako boja tako i struktura.

U «moru» mogućnosti i savjeta oko uređenja vla-

stitog boravišnog prostora, često se možemo pogubiti i doći u situaciju kada niti sami ne znamo kako dalje.

No, na svu sreću, postoje saloni namještaja gdje će se sve nedoumice otkloniti i gdje će problemi oko uređenja prostora nestati te se pretvoriti u igru koju ćete prihvatiti sa zadovoljstvom.

Vaš borav išni prostor pretvorit ćemo u vaš dom iz snova. Sve što je za to potrebno je da posjetite naš novootvoreni prodajno-

izložbeni salon namještaja.

U širokoj paleti proizvoda nudimo moderne i prvenstveno kvalitetne proizvode po vašim idejama. Izrađujemo sav pločasti namještaj od kojeg izdvajamo kuhinje, ugradbene stjene, ugradbene ormare, dječje i spavaće sobe kao i regale i kupaonski program.

Spremni smo opremiti bilo koji vaš prostor, bio to stan, kuća, ured ili apartman. U ponudi imamo i kuhinjske aparate od pozna-

tih renomiranih marki po akcijskim cijenama. Ponudit ćemo najbolje rješenje za vaš prostor te ga prikazati idejnom 3D skicom, a sve ćemo besplatno izmjeriti, dostaviti i montirati u rekordom roku od čak 20 dana!

Na vama je samo da nas posjetite na novoj lokaciji, u Ulici Gustava Krkleca 1/a, TC Mercator. I da ne zaboravimo: do kraja ožujka dajemo popust od 25 % na drvene elemente, koje možete platiti gotovinski ili potro-

šačkim kreditom do čak 60 rata! Stoga dođite i uvjerite se, a brigu oko uređenja ostavite nama, Interijerima

Slatki (interijeri.slatki@ gmail.com, namjestaj.s@ gmail.com, 091/781-5790, 042/200-066).

Poslovni svijet 19

20. ožujka 2012., br. 409

DOZNAJEMO Interes za najam MTČ-a u stečaju i MTČ Tvornice čarapa u stečaju

T7 VIS oživljava dva MTČ-a?

J U slučaju prihvaćanja ponude koja veže proizvodnju s D. Resom, T7 VIS zaposlio bi u Čakovcu između 150 i 250 radnika je 2000. godine uspješno preuzeta kompletna tekstilIzmeđu 150 i 250 radnika na proizvodnja VIS tkanine propalih tvrtki MTČ i MTČ iz stečaja, a kasnije i proizvodnja VIS kišobranarTvornice čarapa moglo bi ne i galanterije, uskoro početi raditi tako da te dvije ako stečajni uprau i tvrtke danas vitelji, odnosno s e R j zajedno, vjerovnici ovih Dugo izvodi ro sinergijski poduzeća, prip S I V T7 predstavhvate ponuza u n i v de za najam siro iju ljaju jed r t s u d nog od proizvodnih nu in najznačajpogona sa tekstil mučnu a p nijih europstrojevima za skih proizvoproizvodnju koji pređu đača tehničkog im je dostavio T7 tekstila i promotivVIS, odnosno T7 Indunih tekstilnih proizvoda koji strija pamuka Duga Resa. proizvode izvozi u više od 40 zemalja Europe i svijeta, Značajna iskustva U pismima namjere ukazu- naglašava se.

Uz to, kako se dodaje, je se da su društva povezana s proizvodnjom VIS-a koji prije dvije godine pripojena ima gotovo stogodišnju tra- je i proizvodnja Pamučne diciju u proizvodnji tekstila industrije Duga Resa u kojoj je, nakon osmogodišnje i tekstilnih proizvoda.

- Današnji menadžment stečajne agonije, krenula tvrtke ima značajno iskustvo proizvodnja. u uspješnom restrukturiranju te pokretanju proizvodVertikalna integracija nje i poslovanja tekstilnih Nakon značajnih investikompanija iz stečaja. Tako cija u proizvodnju, danas

STANOING

Direktor Denis Pavlic

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

U MTČ-u u skoro vrijeme T7 VIS zaposlio bi između 50 i 150 radnika, a MTČ Tvornici čarapa 80 do 150

su proizvodi proizvodne jedinice Duga Resa prisutni na tržištima Velike Britanije, Njemačke, Švicarske, Austrije, Nizozemske i drugih zemalja, navodi se u pismu.

U cjelokupnoj tekstilnoj proizvodnji kroz povezana društva T7 VIS zapošljava i više od 700 ljudi u sezoni.

- Uz značajno iskustvo u tekstilnoj branši te poslovni i prodajni know how, smatramo da je značajno da

u Dugoj Resi proizvodimo osnovnu sirovinu za tekstilnu proizvodnju, a to je pamučna pređa. Zahvaljujući toj mogućoj vertikalnoj integraciji s proizvodnjom sirovina iz Duge Rese, u pogonu MTČ d.d. spremni smo zaposliti, ovisno o potrebama i razvoju poslovanja, 50 do ukupno 150 radnika u vrlo skoro vrijeme - navode u T7 VIS-u.

U MTČ Tvornici čarapa

postoji mogućnost zapošljavanja svih 80-ak trenutno zaposlenih radnika s mogućnošću daljnjeg zapošljavanja do ukupno 150 radnika.

Osim mogućeg najma proizvodnih pogona i strojeva dviju tvrtki na minimalno godinu dana, T7 VIS u pismima namjere iskazuje i interes za eventualnu kupnju dijela ili cijelog proizvodnog pogona, ako će do toga doći tijekom stečajnog postupka.

Umjesto Eduarda Brumena, koji je u pritvoru već više od mjesec dana, odnosno nedavno imenovane privremene upraviteljice Sanje Mihalić, Stanoing vodi Denis Pavlic, direktor Zakmardyja i donedavni direktor B&P Consultinga.

Pavlica, koji je za direktora izabran u četvrtak na skupštini Stanoinga većinom glasova koje ima Brumen, čeka težak zadatak stabilizacije poslovanja poduzeća. U tom je cilju Pavlic kao ovlaštena osoba još krajem veljače održao sastanak s predstavnicima banaka i poslovnih partnera na kojem su dogovorene aktivnosti koje bi trebale rezultirati reprogramiranjem dospjelih kreditnih obveza Stanoinga i novim plasmanima, sve radi ubrzavanja deblokade žiro-računa najvećeg održavatelja stanova sjeverozapadne Hrvatske.

20 Crna kronika PROMET

Poginuo motociklist Na državnoj cesti između naselja Palovec i Donji Pustakovec u subotu oko 16.10 sati dogodila se prometna nesreća u kojoj je smrtno stradao motociklist.

Upravljajući motociklom čakovečkih registracijskih oznaka, 33-godišnjak iz Male Subotice pretjecao je u blagom zavoju osobni automobil prometnom trakom namijenjenom za promet vozila iz suprotnog smjera, pri čemu je motociklom udario u osobni automobil kojim je upravljala 28-godišnjakinja iz Hodošana.

Nakon udara vozač motocikla i osobni automobil sletjeli su izvan kolnika, pri čemu je motociklist smrtno stradao, dok je vozačica teško ozlijeđena zadržana na liječenju u Županijsku bolnicu Čakovec.

Dva dana prije ove kobne nesreće u Međimurju u PU varaždinskoj održan je radni sastanak predstavnika Odjela policije i policijskih postaja PU varaždinske s predstavnicima svih jedanaest moto udruga s područja varaždinske županije na kojem su dogovorene zajedničke aktivnosti radi njihove zaštite u prometu.

- Lani je u prometu smrtno stradalo 86 sudionika na motociklu i mopedu, što je za 23 posto više u odnosu na godinu ranije - upozorio je Danijel Posavec, voditelj Pododsjeka za sigurnost cestovnog prometa, dodavši da je u protekloj godini na području Varaždinske županije smrtno stradao samo jedan motorist, a bilježi se smanjenje po svim kategorijama prometnih nesreća i stradavanja.

20. ožujka 2012., br. 409

I TOGA IMA Bivši policajac bavio se svodništvom i – preprodajom vozila

Djevojke slao na „rad“ u Španjolsku Zbog međunarodne prostitucije, zlouporabe opojnih droga te zlouporaba položaja i ovlasti, sedam hrvatskih državljana, od kojih je četvero od prošlog tjedna u varaždinskom istražnom zatvoru, kazneno je prijavljeno u operativnoj akciji CATALUNIJA koju su zajedno proveli Odjel krim-policije PU međimurske,

PUSKOK, USKOK te Mobilna jedinica za provedbu nadzora državne granice.

U srpnju prošle godine, kako je u srijedu rečeno u MUP-u RH, započeti su policijski izvidi u vezi s međunarodnom prostitucijom nakon što je španjolska policija zatekla više osoba u prostituciji. Riječ je bila o djevojkama iz jugoi-

stočne Europe, među kojima su neke bile iz Zagreba i Međimurja, u koje je iz Barcelone, kako je utvrđeno, prebačeno i pola kilograma kokaina.

Tijekom krim-istraživanja, detektirane su osobe koje su vrbovale djevojke u Međimurju, Koprivnici i Zagrebu.

Djevojke su zrakoplovima prebacivane u Španjolsku da bi se

bavile uličnom prostitucijom u Lloret de Maru te Pineda de Maru. Usluge su naplaćivale od 20 do 100 eura, od čega su bile obvezne organizatorima dati oko 70 %. Ukoliko se nisu željele prostituirati, bile su izložene maltretiranju i fizičkom nasilju.

Istražujući ovaj slučaj međunarodne prostitucije, policija

je otkrila i službenika prometne policije PU međimurske te upravnog referenta koji su jednom od okrivljenika odavali podatke iz MUP-ovog sustava o automobilima i njihovim vlasnicima. Naime, kad nije vrbovao djevojke za „angažman“ u Lloret de Maru, jedan od okrivljenika, bivši policajac, preprodavao je vozila.

DOZNAJEMO Na meti kradljivaca željezo, bakar, aluminij i sve što se da preprodati

Pokradu 800.000 kuna

J - Najveći problem su krađe s groblja jer se ne prijavljuju na vrijeme - kažu u međimurskoj policiji Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

U TJEDAN DANA PRIJAVLJENO:

kradljivac usudio provaliti u trafostanicu u Murskom Središću i pokrasti bakrene vodove.

Prošli četvrtak ukradena je u Daruvaru iz parka “Kupačica” Antuna Augustinčića, umjetničko djelo iz 1927.

Dio prijavljen Kip nije ukraden da bi se Samo prošle godine u Mepreprodao na nekom crnom đimurskoj županiji pokradeno tržištu umjetnina nego da bi je 800.000 kuna takvog “plise prodao na crnom tr- ž i š t u jena” dok bi u Varaždinskoj sekundarnih županiji vrijednost pokrasirov ina. denog ove godine mogla di u j l Naime, doseći 600.000 kuna. Iz e s izlijan je varaždinske Policijske no u d u bronuprave izvijestili su nas gra o u j o v ci, a s ili da je u siječnju i veljači d a r a z teži 200 ukradeno 100.000 kuna da bi liko kilograželjeza i sličnog, ali da o k ne ma. Za je to samo dio onog što njega bi se vlasnici prijavljuju. kuna moglo dobiti - Zapravo najveći problem 5.200 kuna jer je su nam krađe mesinga s grokilogram bronce oko 26 kuna. blja te bakrenih žljebova zato Krađa željeza, bakra, bron- jer se ne prijavljuju na vrijeme ce, aluminija, mjeda da bi – poručuju iz međimurske se preprodalo negdje kao policije. sekundarna sirov ina, nije Kakav je profil onih koji ništa novo. Gotovo svaki dan skidaju sve do čega stignu – ni netko ostane bez ograde, bez međimurska ni varaždinska žljeba, a rijetkost nije ni krađa policija nije htjela komenšahtova s prometnica kao tirati. - Možemo vam samo ni krađa željezničkih pruga. reći da riješimo 30 % krađa – Početkom mjeseca jedan se poručili su međimurski plavci.

Sve ukradeno nalazi svoj put kako se može preprodati

1) 14. ožujka, 11.30, Križanićeva (Vž) - provaljeno u dvorište i ukradeno nekoliko stotina kilograma željeza - kradljivci nađeni u petak 2) 10. - 13. ožujka, Kotoriba - nestale 2 tone željeznih profila 3) 2. - 13. ožujka, Čakovec - ukradene 132 armaturne mreže 4) 7. - 14. ožujka, G. Kuršanec - ukradeno 10 m bakrenih žljebova

“Muljanja” kod otkupljivača - ima Svjetska burza diktira cijene sirovina. Tako se trenutno za kilogram bakra može dobiti 35 kuna, za mesing 20, olovo je 5 kuna, a kilogram željeza je 1,5 kuna. - To diktira svjetska burza. Što da vam kažem... u ovom poslu sam nekoliko godina i svačeg sam se nagledao. Ima ljudi koji su u takvoj teškoj situaciji da nose svoju ogradu da bi dobili nešto kuna. A da ima ukradenog – ima. Mi poštujemo proceduru, od svakog uzimamo osobnu iskaznicu. Kome se da natezati po sudu za par kuna ukradenog željeza? – rekao nam je jedan od vlasnika poduzeća koje se

bavi otkupom sekundarnih sirovina u našoj županiji. Prošlih godina u njegovom kraju viđao je “nelojalnu konkurenciju” – kamione iz Bjelovara i Križevaca koji su ispod cijene otkupljivali po romskom naselju, ali veli – više ih nema. U našoj županiji, potvrdila je policija, ilegalnih mreža otkupljivača metala (i sličnog) nema dok u Međimurju kažu: “Bilo je muljanja”. - Baš smo u veljači podigli kaznene prijave protiv tvrtke koja je legalno otkupljivala sekundarne sirovine, ali krivotvorili su otkupne blokove – veli glasnogovornik PU međimurske Gosarić.

Oglasi 21

20. ožujka 2012., br. 409

DOZNAJEMO Naše tvrtke imaju malo sluha za izvornu hrvatsku kvalitetu

Od inovacije do komercijalizacije: problemi i poteškoće Tvrtka ESB Beneing uspješno posluje već 20 godina i unatoč turbulentnom i izrazito teškom razdoblju uspjela je opstati, na što su njezini vlasnici Nevenka Varga-Bezek i Stanko Bezek izrazito ponosni.

- Temelj našeg uspjeha je bračno-poslovni odnos, bez kojeg tvrtka ne bi uspjela opstati – objasnila je Nevenka Varga-Bezek.

Put do inovacija Tvrtka ESB Beneing počela je u svom poslovanju s predstavništvima stranih, njemačkih tvrtki i to za Hrvatsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, a sve vezano uz mjernu i regulacijsku tehniku u većim i manjim postrojenjima. Osim toga, bavili su se praćenjem rada postrojenja, rezervnim dijelovima, servisom i ugradnjom.

Stanko Bezek bavio se tehničkim dijelom, dok je tvrtku vodila Nevenka Varga-Bezek, koja je nakon 15 godina zajedničkog rada došla na ideju da i njihova tvrtka započne proizvodnju proizvoda iz zastupljenog programa. Stanko Bezek je osmislio regulator kao poboljšani

proizvod, a nakon toga došli su inovacijski proizvodi. Nevenka Varga-Bezek tada je uzela hipotekarni kredit i novac odlučila uložiti u svojeg supruga i poslovnog partnera Stanka Bezeka koji je izrađivao inovacije.

Kad je izradi inovacija došao kraj, trebalo je raditi i na zaštiti patenta, što je zahtijevalo daljnje financiranje, a uza sve to napraviti prototipove, koji se rade u tvrtki ESB Beneing i sve to tvrtka mora financirati.

U posljednje tri godine Nevenka Bezek-Varga odrekla se 21 netto plaće kako bi financijski poduprla proizvodnju inovacija u tvrtki, ali još čeka da se taj trud isplati.

Kaže kako nažalost, izvorna hrvatska kvaliteta nije prepoznata na našem tržištu.

- Neki naši proizvodi već su ugrađeni u HEP-u, KBC-u Rebro, Gavriloviću, ali i u tvrtkama u inozemstvu – kaže Nevenka Varga-Bezek te dodaje kako je osobno žalosti što naše tvrtke imaju malo sluha za nešto vlastito i izvorno već će radije kupiti i nekvalitetan proizvod samo ako je jeftiniji. Također, ističe kako se kod nas radije kupuju proizvodi iz uvoza.

Pregovori s Plivom Ono što je sada prioritet za tvrtku ESB Beneing je predstavljanje tvrtke u Plivi, s cjelokupnim proizvodnim programom. - Vjerujem u uspješno predstavljanje naše tvrtke i naših proizvoda u Plivi. To

nam je izuzetno važno i stoga što Pliva kreće u izgradnju novih tvornica i vjerujemo da nas kvaliteta naših proizvoda i inovacija čini potencijalnim partnerom Plivi u tome – kaže Nevenka Varga-Bezek.

22 Urbana kultura

Art/media Hrvatske više nema?!

N

e, neće Hrvatska nestati zato što će je proždrijeti EU. Hrvatske više neće biti ako se u njoj ne ostvari najširi društveni konsenzus oko nekih bitnih pitanja. zmimo za primjer divljenje jednog dnevnog lista nad BraDenis PERIČIĆ nimirom Glavašem. mr. sc.

Te novine, liberalnoga i intelektualnog profila, nad svakim se Glavaševim projektom i dalje prilično neprikriveno dive, baš kako su se nekoć divile Sanaderu i baš kako su se europski papci tijekom zadnjih stotinjak godina divili šarmerima bez pokrića i mužima čvrste ruke.

Ali nije to problem samo tih novina (i mnogih drugih medija), to je problem jasne pozicije koju bi sporne osobe i pojave trebale imati u hrvatskom društvu, ali je – nemaju. reba li, dakle, na Glavaša gledati kao na ratnog zločinca ili oko toga još postoje sumnje? Može li Sanader uveseljavati publiku na javnom kulturnom događaju? Može, ali kako mi to trebamo doživljavati? Može li Glavaš, osuđen na našem sudu, biti podjednako prihvatljiv kao i Gotovina, dvojbeno osuđen na tuđem sudu? Može li Glavaševa stranka imati puni legitimitet? Može li njihov zastupnik Drmić još ikoga zastupati ako se zna da je uvjetno osuđen za pokušaj podmićivanja sudaca? Možemo li zbog saborskih mirovina osuđivati Kajina i Koračevića, a zaboravljati na Sanadera i Čehoka? Što je sa SDP-ovcem Jurjevićem koji prodaje socijalnu pravdu iako je bio Kerumov partner? A Kerum sam po sebi? „Drajveri“ Čačić i Habuš? Brigadirka Kosor?

Ratnik, pučist i ministar Kotromanović? Bandić? Pašalić? Mesić? aravno da je svatko nevin dok mu se ne dokaže suprotno. No, ne radi se ovdje čak ni o čudnim zakonima koji omogućavaju čudne situacije. Radi se o tome da hrvatsko društvo mora odrediti oko spornih, dvojbenih i suspektnih osoba i njihovoj vjerodostojnosti u javnom životu. Ako se to ne ostvari, e tada – Hrvatske više neće biti!

U

T

N

Knjigu kolumni „Hrvatski san“ Denisa Peričića, uz poseban popust za čitatelje Regionalnog tjednika (80 kn, poštarina ili dostava uključena u cijenu) možete naručiti pozivom na broj 091/1509893 ili putem e-maila denis.pericic@vz.htnet.hr

20. ožujka 2012., br. 409

VAFI Nova nagrada uz Ured pravobraniteljice i UNICEF-a

Za crtić koji najviše promiče dječja prava J Završila je i selekcija. Od 183 filma prijavljena iz 25 zemalja svijeta, njih 86 završilo je u službenom programu Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Prošli tjedan odabrani su crtići koje ćemo gledati na 3.

Internacionalnom festivalu animiranog filma djece i mladih Varaždin - VAFI-ju.

Nova nagrada Od 183 prijavljena filma pristigla iz 25 zemalja svijeta, njih 86 završilo je u službenoj konkurenciji. Od toga 25 u kategoriji MINI (do 10 godina), 36 u kategoriji MIDI (11 - 14 godina) i 25 u kategoriji MAXI (15 - 18). Žiri, na čijem je čelu jedna od pionirki japanske animacije Sayoko Kinoshito, a uz nju umjetnički direktor Zagreb filma Simon Bogojević Narath i predsjednik beogradskog Medijskog edukativnog centra Miomir Rajčević, odlu-

čit će koji će mali i mladi kreativci dobiti našeg “Oscara” - statuu VAFI. Velika novost je i PLAVI VAFI. To će biti posebna statua koja će se dodjeljivati malim i mladim animatorima za film koji najviše promovira dječja prava. Dodijelit će ga Maja Flego iz Ureda pravobraniteljice za djecu te Gordana Dojčinović iz UNICEF-a Hrvatska.

Kreće akcija

Ove godine festival prati humanitarna akcija „Spasi me“ posvećena jedinom azilu u Hrvatskoj koji ne eutanizira pse, varaždinskom „Spasu“.

Akcija kreće za nekoliko dana, 19. ožujka, u hipermarketu Branka u Optujskoj ulici u Varaždinu. Svi koji žele donirati hranu za napuštene ljubimce, mogu to učiniti u Branki do 12. travnja.

Za trajanja festivala, za koji se upad ne naplaćuje, u palači Herzer i u Multimedijalnom centru Kult imat ćemo posebna mjesta na kojima ćete moći dati svoj prilog. te radionice pra k ije uv l va Festi

Prošle godine ekipa animatora iz Tajvana odlično se zabavljala

Crtići, radionice, Jambrošić Crtići, radionice, šminkanje i mali koncert. Tako će ove godine u subotu 7. travnja početi treći VAFI. U prijepodnevnim satima u Cinestaru u programu „Best of VAFI 2“ vidjet ćemo najbolje crtiće s prošlogodišnjeg festivala, a za one koji ne mogu bez crtanja, pripremljene su 2 radionice.

U prvoj „Napiši svoje ime“ posvećenoj zemlji partneru Japanu, mališane će japanskom pismu podučavati Sanja Željeznjak i Iva Tkalec dok će u drugoj crtati mačke i pse što je vezano uz ovogodišnju humanitarnu akciju „Spasi me“.

Svi koji žele moći će iz Luminija izaći i našminkani jer će ih oslikavati poznate varaždinske vizažistice Diyala (Didi make up) i Mirela Magdić. Prava glazbena poslastica sigurno će biti i kratak nastup Bojana Jambrošića, međimurske pop zvijezde omiljene među klincima.

KONCERT Francuski Karpatt nastupio na poziv varaždinskog Francuskog kluba

Francuski glazbenici oduševili ‘šosnjom’ Francuzi stvarno znaju napraviti dobar koncert. U to su se uvjerili svi koji su ove nedjelje u Klubu Rogoz došli slušati Karpatt, pariški trojac koji svira nešto između šansone, rocka i popa. “Šteta da ne znamo više francuskog”, sigurno je prolazilo kroz glavu većine okupljenih u publici jer tekstovi Karpatta izgledali su

više nego zabavno. No ovi su glazbenici, iako su došli na poziv varaždinskog Francuskog kluba, bili svjesni da su došli među publiku koja ih neće razumjeti i dosta su se trudili - gdje su mogli ubacivali su hrvatske riječi u pjesme pa su oduševili i one koji od francuskog znaju samo nekoliko riječi poput “merci” i “croissant”.

Pravi urnebes bio je i kad su prije pjesme “Soulève ta jupe” (podigni suknju) publiku pitali kako se “jupe” kaže na hrvatskom. Odgovori su bili “suknja” i “šos” pa je na kraju otpjevano “Soulève ta šosnja”.

Francuski klub opet je pogodio s izborom benda. Danas, u utorak 20. ožujka, nastavit će s obilježavanjem Dana fran-

kofonije. Naime, od 17 do 20 sati bit će održana radionica tradicijskog veza perlica u Galerijskom centru Varaždin koju će voditi umjetnica prestižne Škole umjetničkog veza haute couture Lesage Elisabeth Roulleau. Možete se javiti još danas prijepodne na broj 092/286-1507 ako želite sudjelovati, a kotizacija je 100 kuna.

(Ne) filozofiraj Sve je moguće?

U

Damijan Bermanec mag. phil. damijan.bermanec@gmail.com

posljednje se vrijeme povećava dugotrajna napetost u pogledu „Iranske krize“ pa se možda čini da su baš sve opcije otvorene i da je baš sve moguće.

No nije tako, neke su stvari (o kojima se doduše dosta spekulira) ipak nerealne ili pretjerane. Prva od njih je eventualni američki preventivni napad. Nakon posljednjeg sastanka Netanyahu-Obama rasplinute su sve tlapnje o tome. Ako želi vojnu intervenciju u Iranu, Izrael će to morati učiniti vlastitim snagama.

Amerikanci im mogu logistički ili obavještajno asistirati, ali neće učiniti ništa više od toga. sim toga, potpuno je neuvjerljivo strahovanje od neke američke okupacije Irana. I to ne zato što je Amerikancima dojadilo ubijati islamsku sirotinju

O

i demolirati bliskoistočne gradove, nego zato što to više ne mogu financirati. Okupacije, a osobito one dugotrajne, izuzetno su skupe, pa novac za njih nemaju više ni supersile. Iran, naime, ima 78 milijuna stanovnika i nekoliko je puta veći od Iraka. A tko danas takvu zemlju može držati pod kontrolom, tko ima toliko ljudstvo, logistiku, tehniku, volju, i na kraju krajeva tolika financijska sredstva? ako napetosti rastu, neki su se pretjerano zaneseni komentatori ove krize istrčavali s izjavama o mogućem izraelskom nuklearnom napadu na Iran.

To je, dakako, potpuna ludost. Kad bi Izraelci doista učinili nešto toliko nečovječno i barbarsko, cijeli bi se svijet okrenuo protiv njih, a oni to vrlo dobro znaju,

K

pa to na sreću ne dolazi u obzir. eđu komentatorima sve je više prisutno i strahovanje pred reakcijama Kine i Rusije u slučaju novih vojnih sukoba na Bliskom istoku, a to ide toliko daleko da se spominje čak i mogućnost vojne intervencije neke od ovih dviju sila. No to izgleda pretjerano. Premda se njihova retorika sve više zaoštrava, vjerojatnost da se one upuste u konkretne vojne akcije čini se nepostojećom. Osim toga svima je jasno da Kina i Rusija ni po čemu nisu prirodni saveznici Irana. Njihove su veze s njim samo interesne, a ono što ih u ovim vremenima najčvršće povezuje je zajednički projekt kontriranja američke predominacije na prostoru Bliskog istoka.

M

20. o탑ujka 2012., br. 409

Oglasi 23

24 Kulturni obzor

20. ožujka 2012., br. 409

RAZGOVOR Egipatski umjetnik Karim Nagi dolazi u Varaždin

U D-duru ZZ quartet u Čakovcu U

dvorani Centra za kulturu Čakovec u petak 16. ožujka nastupao je ZZ quartet koji čine četiri iskusna i popularna glazbenika u čiji su jazz izričaj ukomponirani mnogi glazbeni stilovi.

Uz Hrvata Ratka Divjaka na bubnjevima i Makedonca Martina Gjakonovskog na kontrabasu, Darko RUŠEC u kvartetu svira i dvojac profesor gitare u po kojem je kvartet ZZ i Glazbenoj školi Varaždin dobio ime. adi se o Talijanu Simoneu Zanchiniju i Zagrepčaninu Ratku Zjači. Zanchini je jedan od najpoznatijih jazz harmonikaša koji na inovativan način kombinira akustično i električno sviranje harmonike. Ratko Zjača je jazz gitarist koji gradi vlastiti stil i zvuk, a osim toga Zjača je predavač na mnogim poznatim jazz akademijama. anchini interpretira, u osobnom stilu, dvojicu od najvažnijih živućih harmonikaša: Arta Van Dammea i Franka Maroccoa, uvijek poštujući karakterističan zvuk koji zajedno proizvode harmonika i vibrafon. artin Gjakonovski rođen je u Skoplju u Makedoniji u obitelji jazz glazbenika.

Njegov je otac bio osnivač i dirigent makedonskog Jazz Radio Big Banda, a njegova je majka jazz pjevačica. Njegova je ulaznica za međunarodnu jazz scenu bila jazz radionica s Coltraneovim kontrabasistom Reggiem Workmanom u Grožnjanu. Studirao je jazz bas na Muzičkoj akademiji u Kölnu. On je jedan od najzaposlenijih i najsvestranijih basista u Njemačkoj. lazbenici su uvjerljivo predstavili album The way we talk, sastavljen od Zanchinijevih i Zjačinih skladbi i objavljen za glasovitu njemačku kuću IN+OUTRECORDS. kladbe su to zahtjevnih aranžmana, pune neobičnih obrata i sviračkih intencija koje traže pozorna slušatelja, glazbe za koju i sam Zanchini kaže da nije baš mainstream, već je doista iskorak u nova istraživanja. osjetioci koncerta su svakako mogli uživati u izuzetnim i nadahnutim interpretacijama kompleksnih meditativno-filozofskih glazbenih studija punih boja, ritma i inventivno čarobne melodike.

R

Z

M

G S

P

Približiti arapsku kulturu...

J - Zapadnjaci miješaju orijentalni i trbušni ples i zato potpuno krivo misle da je to samo za žene kaže Karim Po drugi put u varaždinskom kazalištu, Varaždinke, zaljubljenice u svi orijentalni ples, održat će i koje s ple ov u za Or ient Ar t ms Show koji izvodi na organizira rce, no muška dionice predsjeda nica udru moje r žene ge Jasminka dolaze Pomper - Yasmina. Poseban gost orijentalne večeri bit će Egipćanin iz SAD-a Karim Nagi – bubnjar, DJ i plesač folklornih arapskih plesova.

Karim iza sebe ima bogatu Karim svira većinu tradicionalnih instrumenata, no najpoznatiji je po bubnjevima karijeru – podučavao je na glazbenoj akademiji u državi New England, a osim tradicionalnih plesova poput tahtib Nastup Karima Nagija bit će središnji dio postane tradicija u gradu Varaždinu. plesa sa štapom i tradicionalvečeri oriijentalnog plesa koji će se održati Ples je kao estetski kapital oduvijek bio nih egipatskih instrumenata, 30. travnja u varaždinskom kazalištu. Svoje dio kulturnih priredbi. Stoga se Udruga on tradicionalne zvukove spaja znanje pokazat će djevojke i žene iz Udru- OrientArt trudi promovirati bliskoistočnu s urbanim. Kako bi umjetnika ge OrientArt, Udruge Izis, ali i plesačice kulturu, kako u Hrvatskoj, tako i u regiji – koji je nepoznat varaždinskoj iz mariborske Plesne delavnice Zahir te kaže Jasmina. Ulaznice za show koji će se publici približila, s njim je poplesna skupina Susan’s Circus iz Zagreba. održati 30. travnja s početkom u 20 sati razgovarala Jasminka Pomper.

Kako OrientArt show organiziraju po drugi možete već nabaviti na blagajni kazališta, Orijentalni ples promoviput, želja je, navodi predsjednica udruge a nakon showa održat će se i afterparty u rate svirajući i nastupajući Jasminka Pomper, da ta plesna predstava Rogozu uz bend Kronika. po cijelom svijetu. Koliko je tradicionalna glazba napredovala, s obzirom na to da se radim s autentičnošću i odgo- Na nastupima uživo sviram naroda, to bi im pomoglo sve miješa s modernim? bubnjeve koje kombinram s DJ da cijene umjetnost i ljudski vornošću.

Ne upotrebljavam termin orisetom, a i plešem. duh. Vjerujem da ples i glazba jentalni nego – arapska glazba Postoje li razlike u shvaća- privlače ljude iz cijelog svijeta Pažljivo s etnom i arapski ples. Orijent može Danas je sve popularniji nju arapske i bliskoistočne k arapskoj kulturi. Umjetnička biti zbunjujuć termin jer su etno – tradicijska glazba po- kulture? privlačnost pomoći će da se Azija i Daleki istok također dio vezana sa suvremenim. Je li Ples i glazba mnogo govo- uravnoteže strahovi uzrokoOrijenta, ali njihova je tradicija vaš projekt DJ Turbo Tabla re o arapskoj kulturi. Mnogi vani nestabilnom političkom potpuno drugačija. Studirao također – etno? ljudi izvan arapskog svijeta situacijom. sam arapske klasične pjesme Što mislite, zašto još uvijek To je jedan od mojih proje- razmišljaju samo o negativi folklorne plesove. Stoga, kata pokrenut prije 13 godina nim političkim i trenutnim re- u zapadnom svijetu postoje kada odlučim stvarati glazbu u kojem spajam moje osjećaje volucionarnim događajima predrasude o činjenici da ili izvodim neki fusion ples ili i organsku energiju akustične na Bliskom istoku. Ali da su orijentalne plesove mogu nešto potpuno suvremeno, to glazbe u elektronskom svijetu. osjetili muziku i ples arapskog izvoditi i muškarci? Europljani smatraju orijentalni ples isključivo ženskim, a većina učitelja su – muškarci.

Ljudi na zapadu koriste zbunjujuće termine kao što su orijentalni ples i trbušni ples, razumljivo je da Zapadnjaci ne znaju istinu. Istina je sljedeća: postoji puno muških folklornih plesova iz arapskog svijeta. U Varaždinu ću izvesti egipatski tahtib ples s palicama i libanonski dabke. Plesat ću i ples mistične sufijske tradicije s velikim sagat činelama. Svi plesovi koje izvodim su za muškarce.

Ipak, na tečajevima i radionicama podučavam tehnike koje mogu upotrebljavati žene.

Osim što se bavi tradicionalnom glazbom i plesovima, on svoje znanje spaja sa suvremenim

Uz Karima nastupaju i naše plesačice

Kulturni obzor 25

20. ožujka 2012., br. 409

IZLOŽBA Jedinstveni radovi Nikole Majnarića Bača (1975 - 2004) u palači Sermage

ĝWR ĴLWDWL"

Teror i – sloboda

Život sačuvan u – stripu J Bač je doslovce izgorio poput meteora, ostavivši iza sebe trag čiji „mračni sjaj“ ne jenja Piše: DENIS PERIČIĆ

Doista, teško je vjerovati da je prošlo već osam godina otkako nas je napustio Nikola Majnarić Bač. Ne napunivši ni 29. godinu, Bač je doslovce izgorio poput meteora, ostavivši iza sebe trag čiji „mračni sjaj“ ne jenja: stripove, crteže i kolaže, na koje nas je podsjetila izložba otvorena u četvrtak 15. ožujka u palači Sermage Gradskoga muzeja Varaždin.

Bač se bavio dizajnom za tekstil i odjeću (na čemu je i diplomirao), dizajnom plakata, scenografijom, oslikavanjem svile i pletiva, performansima, ilustracijom… ali prva njegova i najveća ljubav nedvojbeno je bila strip.

Poetika crnog Str ipovska poet ika ra zvidna je u svim aspektima Majnarićeva stvaralaštva.

Za svoje je stripove rekao: „crtat ću ih dok sam živ, pa čak i ako ih više nitko neće čitati“. Tada, 90-ih, postojala je znatno veća opasnost da

stripove uskoro uistinu više nitko neće čitati, nego da Bač neće duže poživjeti. Rat je uništio tržište, a bavljenje stripom u Hrvatskoj postalo je svojevrsni vapaj za normalnim životom, izražavan daleko od šire javnosti, u krajnje alternativnom mediju fanzina. Nije stoga čudno što tadašnji stripovi nisu žanrovski, komercijalni, nego artistički, na tragu poetike Novog kvadrata iz razdoblja glazbenoga novog vala i medijske liberalizacije časopisa „Polet“. No, u tom su razdoblju i novi val i „Polet“ već bili tek predmet nostalgije, a neka bolja vremena, s bogatim mogućnostima tiskovnog i on-line publiciranja, teško zamisliva.

Majnarićevi stripovi iskazuju nekoliko poetoloških uporišta: bitnički karikaturizam Roberta Crumba, noireovsku atmosferu Abulija i Berneta, razvedeni crtež Krešimira Zimonića (čiju je radionicu polazio) i Ninoslava Kunca te neokubistički pristup na tragu Magde Dulčić i još

jednog prerano preminulog varaždinskog artista, Zvonka Todorovskog.

Mračna stvarnost logično se pretočila u mračni grafizam; ipak, iz tog neveselog ruha uvijek izvire Bačeva neobična duhovitost i gotovo djetinja zaigranost.

Snaga talenta Bačevo stvaralaštvo može se opisati jednom riječju: talent. Jasno je da se ne radi o „magnum opusu“ (uostalom, Moebius je bio i ostao – samo jedan). Bačevi stripovi i drugi radovi samo su naznake potenc ijalno snažnog opusa, lijepa i bolna svjedočanstva još jednog nadarenog emotivca, ni prvog ni zadnjeg kojega su samljela ždrijela i urbisa i orbisa.

Stoga se valja nadati da je točno što u katalogu piše Darko Macan: „Umjetnici ne stvaraju kako bi svrnuli pažnju na svoj život već žive kako bi stvorili nešto jedinstveno, nešto po čemu ćemo ih pamtiti“. Ako je tako, onda je Bačev život – spašen.

PROMOCIJA General pukovnik Ante Gotovina pred Varaždincima u Gradskoj knjižnici

Dokumentaristički zapis jednog vremena Dokumenti i fotografije jednog vremena, vezani uz jednu od značajnijih osoba novije povijesti Hrvatske – Antu Gotovinu, predstavljeni su čitateljskoj publici u Gradskoj knjižnici Metel Ožegović. Riječ je o knjizi “General pukovnik Ante Gotovina” autora Mladena Pavkovića, poznatog novinara i publicista.

- Knjiga je to koju sam priredio tako da ne bude roman nego dokumentaristički zapis. Kroz nju se može vidjeti tko je, što i na koji način govorio o njemu,

vide se presude i brojni drugi podaci – rekao je Pavković.

Nakon otprilike pola godine prikupljanja podataka, nastalo je ovo djelo koje, prema mišljenju autora, ima dobru svrhu – da se ne zaborave Domovinski rat i njegovi junaci. - O Gotovini se jedino govorilo kada je uhićen i kada se čekala presuda. No smatram kako se trebalo govoriti cijelo vrijeme. Tada su ga se svi odricali, a isti ti ljudi kasnije su se pravili kao da se ništa od toga nije dogodilo i da su uvijek bili

uz njega – pojasnio je Pavković.

Interes – velik Dvorana knjižnice bila je puna, no prema mišljenju autora, u našim krajevima interes je puno manji. - Dosad smo imali promocije diljem Hrvatske. Dobio sam dojam kako se u ovim krajevima okupi manje ljudi, a u mjestima koja su bila zahvaćena ratom dolazile su stotine ljudi.

O knjizi je, osim autora, govorio i Mirko Martinjak, predsjednik Udruge 7. gardijske brigade “PUME”.

Guido Knopp, Hitlerovi zločinci – Pogubitelji i izvršitelji, Profil, Zagreb, veljača 2011.

Nakon „Hitlerovih ratnika“ i „Hitlerovih pomoćnika“, Profil nam pruža i treću knjigu iz kapitalnog niza velikog povjesničara Guida Knoppa. U šest eseja o Eichmannu, Schirachu, Bormannu, Ribbentropu, Freisleru i Mengeleu, Knopp nam pruža već zajamčeno fascinantne portrete neobičnih tipova koji se međusobno razlikuju gotovo u svemu, osim u jednomu: bili su Hitlerovi zločinci.

Knoppov pristup nije samo genijalno sintetički i krajnje edukativan; njegovi eseji su, na osobit način, i vrhunska književna djela. Na žalost, hrvatsko izdanje pati od strašnog raskoraka između urednika, prevoditeljice, lektorice i korektorice, što je nedopustivo za nakladnika takvog – profila!

Jonathan Franzen, Sloboda, VBZ, Zagreb, 2011.

U četvrtak će u Zagrebu gostovati Jonathan Franzen, i nije se teško slož it i s procjenama da je riječ o najznačajnijem svjetskom piscu koji je posjetio Hrvatsku u posljednjih desetak godina. Štoviše, ako izuzmemo radni boravak Jamesa Joycea u Puli, dodao bih da je to najvažniji književni posjet Hrvatskoj još otkako se 1929. godine George Bernard Shaw oduševljavao Dubrovnikom!

Organizator, VBZ, već nas je dobro opskrbio prijevodima Franzenovih djela, među kojima se ist iču romani „Korekcije“ i „Sloboda“.

Provjerite zašto Franzena drže „američkim Tolstojem“!

Ili, zašto je još 2006. godine gostovao u „Simpsonima“, dajuć i glas vlast itoj – animiranoj verziji!

'HQLV 3HULĴLIJ

26 Duplerica

20. ožujka 2012., br. 409

KAZALIŠTE Theatrespiele prvi put nakon devet godina u Hrvatskom narodnom

Njemački jezik, kompliciran

osim što , sami m u gl e arije i cen pišu s tno sve apsolu sami rade

Znanjem i kreativnošću koje su pokazali na nastupima u subotu i nedjelju uspjeli su oduševiti sve gledatelje

Njemačke riječi izvlačim kao iz rukava

Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Brojni školarci ovaj su vikend proveli pričajući i glumeći na njemačkom jeziku. Naime, u varaždinskom kazalištu održan je deveti po redu Theatrespiele.

Sve predstave koje su se u ova dva dana mogle pogledati bile su, naravno, samo na tom jeziku.

- Radi se o dramskim igrama na njemačkom jeziku, a sve s ciljem popularizacije njemačkog jezika. Na početku smo samo mi bili u tome, a sada se omasovilo - rekla je Lea Lesar Dolenc, profesorica OŠ Vidovec i idejna začetnica. Upravo zato preselili su se ove godine na veliku pozornicu i daske kazališta. Čak 16 skupina pokazalo je svoje znanje iz njemačkog ovaj put. 15 grupa bilo je domaćih, a jedna grupa došla je čak iz inozemstva. I dok se neki preplaše na sam spomen njemačkog jezika, ovi klinci i klinceze izvlače njemačke riječi “iz rukava”. Znanjem i kreativnošću koje su pokazali na nastupima u subotu i nedjelju

uspjeli su oduševiti sve gledatelje. No osim što glume u predstavama, oni sami pišu scenarije i, uz malu pomoć profesora, apsolutno sve rade sami! - Glumimo, sami pišemo tekstove, radimo koreografije...

Pomažu nam i učitelji koji nas inspiriraju - rekla je učenica Marija Majhen iz dramske grupe koja dolazi iz Cestice.

Za ovogodišnji Theatrespiele njezina je grupa imala predstavu o ljubavi. No, što je ljubav, nisu saznali. - Nismo došli ni do kakvog odgovora - rekla je Marija. Na pitanje kakva je ljubav na njemačkom, odgovor je bio kratak. - Komplicirana, kao i na hrvatskom - rekla je u šali.

Obožavaju ga Njemački nije više popularan kao nekad. Sve ga manje učenika uči te je vrijednost ove manifestacije još veća. Svi okupljeni u dramskim grupama na njemačkom jeziku ipak ga obožavaju. - Volim njemački.

Volim govoriti njemački i zato sudjelujem u ovome - rekao nam je Franjo Papec, učenik OŠ Vidovec i član dramske grupe Videki.

I dok ovaj jezik drugi smatraju kompliciranim i

teškim, ovi učenici i njihove profesorice slažu se u jednom lagan je. - Izgleda komplicirano, no nama je lagan - složili su se učenici. - Učim ga od malih nogu. Uz televiziju sam ga puno naučio, a onda i u školi - dodao je Franjo. Upravo je to i cilj ovih predstava - popularizacija jezika koji većina smatra preteškim. - Mislim da je to promocija jezika koji smatraju svi malo težim, a i ne uči se više koliko se nekad učio. Zato se mi učitelji trudimo da se to popularizira složili su se profesori oko svrhe ovih dramskih igara. - Pišemo sve i radimo sami. Djeca su jako maštovita i sudjeluju u svemu - rekla je voditeljica jedne od grupa.

Devet godina održavanja učinile su svoje. Theatrespiele, osim što su se preselile na daske varaždinskog HNK, postale su i međunarodne. Osim domaćih osnovnoškolskih grupa, bilo je i gostiju iz drugih zemalja. Održavanje devetih Theaterspiele pomogli su Dunavsko-švapska kulturna zaklada njemačke savezne države Baden-Wür ttemberg i predsjednik njihove uprave senator Hans Beerstecher koji je sa svojim suradnicima i nazočio predstavama, Austrijski kultur ni fo r um, Općina Vidovec i Varaždinska županija.

Ne znamo zašto drugi smatraju njemački kompliciranim i teškim - on je, ustvari, lagan!

Svijet financija Kultura stanovanja Sport 27

Kultura stanovanja

20. ožujka 2012., br. 409

Mjesečni prilog Regionalnog tjednika Iz certifikata energetske učinkovitosti vidi se koliko je zgrada energetski učinkovita.

ENERGETSKI CERTIFIKATI

!

S 2. ožujka ove godine energetske certifikate dobilo je 1177 objekata u Hrvatskoj.

FOND

Obnova fasada I Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkov itost poticao je na projekte povećanja toplinske zaštite kod postojećih poslovnih zgrada i zgrada javne namjene za projekte održive gradnje.

- Za 124 projekta održive gradnje odobrena su sred-

!

Od tog broja 620 objekata je stambene namjene, a 557 nestambene, od čega su 502 objekta javne namjene.

!

U Varaždinu bi energetske certifikate trebala dobiti 21 zgrada javne namjene.

Za rekonstrukciju po načelu energetske učinkovitosti prijavljena 21 zgrada javne namjene

DOZNAJEMO Sredstva iz EU (zasad) samo za obnovu poslovnih i javnih zgrada

Obnovom do ušteda

stva Fonda u iznosu od 60,8 milijuna kuna. Realizirana su 44 projekta, za koje je isplaćeno 37,4 milijuna kuna, a u tijeku je realizacija 80 projekata. Prošle godine Fond je započeo i s poticanjem obnove fasada i zamjene vanjske stolarije na stambenim objektima u vlasništvu fizičkih osoba, ali u suradnji s jedinicama lokalne samouprave – izvijestila nas je Lidija Tošić, glasnogovornica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

J Dosadašnji projekti EU bili su uglavnom namijenjeni poboljšanju sustava javne uprave, a u javnosti često spominjana

stambena zgrada u Rijeci pospješila je svoju energetsku učinkovitost - kreditom poslovne banke Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Muzej starih i novih majstora, Kula stražarnica, Gradski vrtić Varaždin u Biškupcu tri su od ukupno 21 objekta javne namjene na području Varaždina koji bi kroz godinu dana mogao dobiti certifikat energetske učinkovitosti, potvrdu kojom se jasno vidi koliko je zgrada energetski učinkovita.

Novac iz UNDP-a - Dosad smo snimili stanje u 21 javnoj zgradi na području Varaždina koju smo prijavili na natječaj Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja za rekonstrukciju javnih zgrada po načelu energetske učinkovi-

tosti. U narednom periodu sve te zgrade morat će mjesečno voditi evidenciju potrošnje struje, vode i plina kako bi se utvrdilo koliko se energije gubi, a kada se to utvrdi, pristupit će se sanaciji što će se dijelom financirati i novcem iz Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Koliko će novaca biti potrebno, još se ne zna. To ćemo tek vidjeti – doznali smo od Antuna Mišanovića, stručnog suradnika za zaštitu okoliša varaždinskog Upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam i zaštitu okoline.

Iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, koje je zakonski uredilo područje energetske učinkovitosti, poručuju da će ove godine krenuti s

projektima rekonstrukcije 400 od ukupno 11.000 postojećih objekata u vlasništvu jedinica lokalne i regionalne uprave i države po načelu energetske učinkovitosti.

- Povećanjem energetske učinkovitosti u zgradi povećava se standard življenja, smanjuju se troškovi režija, što je, dugoročno gledano, financijsko isplativo. Smanjenjem upotrebe energije smanjuju se i negativni učinci na okoliš jer su u sektorima poljoprivrede, prometa i energetike najveći pritisci na okoliš – izvijestili su iz Ministarstva.

Putem kredita?

No što je sa stambenim zgradama, može li se i njihova

obnova po načelu energetske panije izvijestili kako postoji učinkovitosti financirati iz fon- mogućnost da se novci za te nadova EU? To pitanje postavili su mjene dobiju iz programa Intesupružnici Borović iz Varaždina, ligentna energija u Europi (IEE), problem je što se na taj koji već 30 godina natječaj ne mogu prižive na drugom m je n javiti fizičke osobe, katu zgrade u a poveć tske već samo pravne.

Krležinoj ulici e g r ene Potvrdili su to i u Varaždinu. u i t s o t Njihov stan, inkovi ćava se u Ministarstvu č u graditeljstva i kako smo pove ve ć pis ali zgradi d življenja, prostornog urer đenja. u Regionalstanda njuju se - Politika konom tjedma s a ja i ž jom bi se građani niku, nalazi vi re o k š o r financijski stimuse sa sjeverne t lirali za provođenje strane zgrade i već projekata energetske učingodinama imaju problema s vlagom te upozoravaju da kovitosti tiče se više sektora i njihova zgrada stara 30 godina nadležnosti. Dosadašnji projekti EU bili su uglavnom navapi za obnovom.

Iako su iz Varaždinske žu- mijenjeni institucijama i uspo-

stavljanju i poboljšanju sustava javne uprave, a u javnosti često spominjana stambena zgrada u Rijeci pospješila je svoju energetsku učinkovitost kreditom poslovne banke. I banke u Hrvatskoj nude posebne programe za energetsku učinkovitost kojima se predviđaju financijske olakšice koje se ostvaruju uz pomoć Europske investicijske banke – izvijestili su iz Ministarstva. Antun Mišanović iz gradskog Upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam i zaštitu okoline očekuje da će se konačnim ulaskom Hrvatske u EU to primijeniti te će financiranje projekata energetske učinkovitosti, kojima je glavni cilj “šparanje” energije, moći sudjelovati i fizičke osobe.

28 Kultura stanovanja

20. o탑ujka 2012., br. 409

20. o탑ujka 2012., br. 409

Kultura stanovanja 29

30 Kultura stanovanja

20. o탑ujka 2012., br. 409

Duplerica 31

20. ožujka 2012., br. 409

m kazalištu u Varaždinu!

KREATIVNO Radionica Plesno kazalište obilježila vikend

na ljubav

Sami pišu scenarije za svoje predstave...

Naučili su kako se ponašati na sceni, oslobodili se i imali stvarno poseban vikend

Zbog plesa i glume neki čak iz Požege Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

...glume bez imalo treme na svjetlima pozornice...

...a sami rade i maštovitu scenografiju

Tri nezaboravna dana puna zabave i učenja ostala su iza polaznika radionice Plesno kazalište koja se održavala u varaždinskom kazalištu. Jedan od najperspektivnijih mladih njemačkih glumaca Till Frühwald uveo je pojedince svih generacija u osnove glumačkih tehnika i uputio ih u smjeru scene.

- Na Plesnom kazalištu bilo je odlično i rado bih to ponovila. Naučila sam fokusirati se na sebe i svoje osjećaje, ali i zapažati detalje na drugima i njihove reakcije – komentar je jedne od polaznica tečaja Anje Rafajec koja se bavi suvremenim plesom.

No nije samo polaznicima ovo bilo izuzetno pozitivno iskustvo. - Voditi ovu radionicu bilo mi je novo iskustvo i ugodno sam iznenađen. Sve su to mladi, perspektivni ljudi koji su se odlično snašli u ovome.

Svatko od njih ponudio je nešto drugačije i bilo je zanimljivo vidjeti kako reagiraju u situacijama - rekao je Till. S obzirom na veliki interes, radionice je održavao čak u dva termina dnevno. Tridesetak polaznika imalo je priliku također kreirati svoje likove, predstaviti ih pred ostalim sudionicima, ali i otvoriti se kroz razgovore i razne vježbe.

Naučili smo kako se ponašati na sceni, oslobodili se i imali stvarno poseban vikend - komentar je Nikoline, polaznice.

No iako su se svi na jednome mjestu našli iz različitih razloga, svi se slažu oko jednog - šteta što radionica nije trajala duže.

Čak iz Požege Radionica očito nije popularna samo među Varaždinkama i Varaždincima. Neki su došli čak iz Požege kako bi sudjelovali! Saznao sam za radionicu preko Facebooka. S obzirom na to da se bavim plesom već godinama, odlučio sam spakirati kofere i doći - rekao je 16-godišnji Luka Švajda koji je proveo sate u autobusu samo da sudjeluje u radionici. Žao mu nije jer je ovo jedna od boljih radionica u kojima je sudjelovao, kaže. - Ovo iskustvo mi je korisno budući da se i u budućnosti namjeravam baviti plesom i glumom. Osim toga, Till je bio super voditelj.

Posvetio nam se u potpunosti i puno sam od njega naučio - rekao je Luka te dodao: - Vraćam se i sljedeći put. Radionica ima puno potencijala.

Naučila sam fokusirati se na sebe i svoje osjećaje

Za sve

Dobri glumci od nas rastu...

Od osnovnoškolaca do odraslih, od onih koji se bave plesom i glumom do onih koji su na radionicu došli iz znatiželje radionica je okupila sve profile ljudi. - Došla sam na radionicu iz znatiželje i oduševila me.

Puno se moglo naučiti u ta tri dana, a bilo je i zabavno. Svi smo se kroz nju upoznali bolje i odlično funkcionirali zajedno.

Tridesetak polaznika imalo je priliku kreirati svoje likove i predstaviti ih pred ostalim sudionicima

32 Putopis

20. ožujka 2012., br. 409

PUTOPIS Hrvoje Ivančić posjetio je zabačene dijelove Pakistana u kojima žive Kalaši DUNAVSKI BLUES Hrvoje Ivančić autor je knjige „Dunavski blues“ koja govori o njegovom 2000 kilometara dugom putovanju na gumenom čamcu od Zagreba do Crnog mora. Ivančić je dojmove s putovanja zabilježio u knjizi, i dobili smo priču o rijeci, o ljudima uz rijeku i o prijateljstvu. Knjigu možete nabavati u knjižarama diljem Hrvatske ili je naručiti direktno od Hrvoja na e-mail hrvojeivancic@ yahoo.com.

vratit čaje će obi vanja, i r b o ez poput narodne e mušk h, i stari nošnje ljenih av zabor la ritua

“Izgubljeno” pleme J Iako na prvi pogled izgleda kao diskriminacija što žene pripadaju sferi nečistoga, to u pravilu nije tako. Žene imaju slobodu u odabiru životnog partnera Piše: HRVOJE IVANČIĆ

Ishpada, Ishpada - začule su se riječi pozdrava dok su uzvanici ulazili u prostoriju.

Vrata su se zatvorila, svi su posjedali na pod i sastanak je mogao početi. Među značajnim Kalašima našle su se i dvije žene, što govori o ozbiljnosti situacije. Tu su dakako i stariji, vrlo poštovan sloj društva čiji se savjet uvijek sluša, te obrazovaniji pojedinci. Sve u svemu 20 ljudi.

- Mnogi kažu da je pravo čudo što smo se održali, ali

ako stvari krenu današnjim smjerom, nećemo još dugo - započinje sastanak Imran, nastavljajući ozbiljnim tonom. - Našoj se djeci svakodnevno u školama govori da se preobrate, ljudi sve manje cijene vlastite vijednosti i mislim da se gubimo - opominje nazočne Imran.

Ovakve rasprave Kalaši, najmanja religijska manjina u Pakistanu, koja broji samo 3500 pripadnika, vode jednom mjesečno, a c ilj im je očuvanje identiteta.

Raspravljaju o teškoćama i napretku zajednice. Jedan

od problema je što ih muslimani nazivaju nevjernicima, a to je u potpunosti kriva definicija jer Kalaši vjeruju u boga kojeg zovu Khodai ili Dzeao – Stvoritelj koji je prisutan svugdje. U slučaju prirodnih nepogoda ili bolesti, Bogu se prinose žrtve najčešće u obliku životinje. Žrtvovanje se organizira u hramovima na otvorenom.

Međutim, najv iše žr tava prinosi se za vrijeme festivala u svako godišnje doba.

Sve ceremonije obogaćene su pjesmom i višednevnim plesom. Tada, a pogotovo

za vrijeme zimskih festivala, pije se domaće vino. Vinova loza raste preko cijele doline te se penje i na najviša stabla.

Vjerska načela Dualizam “čisto” i “nečisto” bit je njihove religije.

To se odnosi na mjesta, djela, ljude i objekte. Visoki pašnjaci pripadaju svijetu čistog i dostupni su samo muškarcima, a žene su nečiste i njima pripadaju polja i vrtovi. Za vrijeme mjesečnice i tijekom poroda žene su obavezne boraviti u posebnoj kući. Prije izlaska trebaju se pročistiti izvorskom vodom ili krvlju životinje.

Djeca također pripadaju nečistom dok ne dođe vrijeme inicijacije. Oko 7. godine dječaci odlaze na visoke pašnjake, izgovaraju im se tajne molitve te se time pročišćavaju.

U dobi od oko 13 godina dječaci ulaze u svijet odraslih vrlo sličnim ritualom. Kao i sve, tako i obiteljske kuće imaju zone. Ognjište i prostor iza ognjišta pripadaju sferi čistoga, stoga je ženama zabranjen pristup.

Do tamo mogu samo ispruženom rukom.

(Nastavak u sljedećem broju)

Oglasi 33

20. ožujka 2012., br. 409

INDUSTRIJA GRAĐEVNOG MATERIJALA, IGM d.d. u stečaju LEPOGLAVA, Hrvatskih pavlina 41, na temelju Zaključka o prodaji, Trgovačkog suda u Varaždinu od 01. ožujka 2012.g. temeljem odredbe čl.164. st.4. Stečajnog zakona i odgovarajuću primjenu pravila o ovrsi na nekretnini, radi prodaje nekretnine objavljuje

OGLAS O PRODAJI VI. JAVNA DRAŽBA I Određuje se šesta usmena javna dražba za prodaju nekretnine: -čkbr. 3011 Industrijsko dvorište od 2604 m2 i poslovne zgrade od 962 m2 u ukupnom iznosu od 3566 m2 i čkbr. 3012 Parkiralište Borje od 547 m2 u sveukupnom iznosu od 4113 m2, sve upisano u z.k.ul. 1987 k.o. Lepoglava.

Početna cijena nekretnine iznosi 1.200.000,00 kn.

II Usmena javna dražba za prodaju nekretnine održat će se u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, Braće Radića 2, dana 05. travnja 2012. godine u 13,00 sati, soba broj 223/II. III Imovina se na ovoj dražbi ne može prodati ispod utvrđene početne cijene.

IV Nekretnina će se prodati na usmenoj javnoj dražbi, a kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do zaključno 02. travnja 2012.g. uplatile jamčevinu od 10% od utvrđene početne vrijednosti nekretnine na žiro-račun stečajnog dužnika IGM d.d. u stečaju broj: 2392007-1100063524, kod Međimurske banke d.d. Čakovec, s naznakom „jamčevina“,a kupac je dužan potvrdu o uplati predočiti sudu prije nego što se pristupi dražbi.

Kupcu nekretnine jamčevina se uračunava u kupoprodajnu cijenu, a ostalima se vraća odmah nakon zaključenja dražbe /čl.94.stavak 4.Ovršnog zakona/.

PRIVATNA SREDNJA ŠKOLA VARAŽDIN Varaždin, Matka Laginje 6 ~ tel. (042) 260 423 , 260 609 www.pssv.hr ~ pssv@pssv.hr

obavlja upis polaznika u programe osposobljavanja za obavljanje poslova - rukovatelja robom - prodavača , - samostalnog knjigovođe , - poslovne tajnice / tajnika , - poslužitelja jela i pića , - priprematelja jednostavnih jela i slastica , - priprematelja bureka i pizza , - cvjećara – aranžera , - u graditeljstvu (zidar, tesar, armirač, betonirac, soboslikar, keramičar, izolater...) , - rukovatelja rudarskog / građevinskog stroja (bager, utovarivač, grejder, valjak, viličar, dizalice, demper, buldozer ... ) , - ložača centralnog grijanja , - dimnjačara , - rukovatelja eksplozivnim tvarima ;

VI Kupac nekretnine je dužan položiti kupovninu u roku od 30 dana od donošenja rješenja o dosudi nekretnine.

Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu, smatrat će se da je odustao od kupnje, a položena jamčevina se zadržava. Iz položene jamčevine namiriti će se troškovi nove prodaje /članak 100.stavak 1.,2., i 3. Ovršnog zakona/.

Ako bude više ponuditelja, sud će u rješenju o dosudi odrediti da će se nekretnina dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili. U tom će slučaju sud donijeti posebno rješenje o dosudi svakom sljedećem kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnina dosudi, u kojem će odrediti rok za polaganje kupovnine. Sud će u tom rješenju najprije oglasiti nevažećom dosudu kupcu koji je ponudio višu cijenu /čl.98.stavak 6 Ovršnog zakona/ VII Nakon što kupac položi kupovninu i rješenje o dosudi postane pravomoćno, sud će zaključkom o prodaji nekretnine kupcu, ukoliko to nije određeno rješenjem o dosudi, odrediti upis prava vlasništva u korist kupca i brisanje tereta na nekretnini.

VIII Porez na promet nekretnina, kao i sve troškove vezane za kupnju nekretnine snosi kupac.

IX Ročište za javnu dražbu održat će se i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj /članak 95.stavak 1.Ovršnog zakona/ X Na nekretnini je upisano razlučno pravo u korist Croatia osiguranja d.d. Zagreb, Kuhn Hrvatska d.o.o. Zagreb i Ministarstvo financija, Područni ured Varaždin.

XI Nekretnine se prodaju u viđenom stanju po načelu „viđeno-kupljeno“ i u skladu s postojećim upisom u zemljišne knjige, što isključuje sve naknadne prigovore kupca na nedostatke pravne ili činjenične naravi.

XII Nekretnine koje su predmet prodaje mogu se razgledati svakog radnog dana od 08-14 sati na adresi stečajnog dužnika u Lepoglavi, Ulica hrvatskih pavlina 41, uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj: 098/494-017.

XIII Oglas će biti objavljen u tjedniku „Regionalni tjednik“, na www.sudacka-mreza.hr/stecaj ili na www.vtsrh.hr u rubrici “web stečaj” te na web stranici HGK.

dipl. SOCIJALNI RADNIK - VODITELJ SLUŽBE na neodređeno radno vrijeme, s punim radnim vremenom.

Potrebno radno iskustvo: 3-5 godina rada u struci.

Plaća prema dogovoru.

Pisane ponude slati poštom na adresu: Dom za odrasle osobe Bistričak, Jalžabet, Varaždinska 84.

OIB: 44373552179, tel.647595, fax. 647509 e-mail: dom-bistricak@vt.htnet.hr

kao i u programe pripreme radi polaganja obrtničkih majstorskih ispita i ispita osposobljenosti. ***** Upis polaznika u naredne obrazovne skupine je moguć do kraja ožujka, a sve informacije o nastavi se mogu dobiti telefonom ili osobno u tajništvu škole svakog radnog dana - prijepodne od 9 do 12 sati ili poslijepodne od 16 do 18 sati.

NATJEČAJ za stručno radno mjesto

STRUČNOG SURADNIKA (m/ž) u poduzeću Eko-monitoring iz Varaždina Prima se u stalni radni odnos na neodređeno vrijeme:

V Od polaganja jamčevine oslobođeni su razlučni vjerovnici.

Traži se

1. VSS – dipl.ing. kemije ili kemijske tehnologije 2. VSS – dipl.ing. sigurnosti Opis poslova: rad u uredu i na terenu na poslovima vezani uz zaštitu na radu, zaštitu okoliša i ispitivanje stabilnih instalacija za dojavu gašenje požara.

Uvjeti: 1. pet godina radnog iskustva 2. položen stručni ispit za stručnjaka zaštite na radu 3. položen stručni ispit za ispitivanje stabilnih instalacija za dojavu i gašenje požara 4. informatička pismenost 5. vozačka dozvola B kategorije Uz prijavu za natječaj potrebno je priložiti: životopis, odgovarajuću diplomu i preporuke ukoliko su dostupne. Prijave na natječaj za stručna radna mjesta primaju se do 21. ožujka 2012. godine na mail adresu posao@eko-monitoring.hr ili poštom na adresu: Eko-monitoring d.o.o., Kućanska 15, 42 000 Varaždin S naznakom „Za natječaj - posao“

REPUBLIKA HRVATSKA Varaždinska županija OPĆINA VINICA NAČELNIK Vinica, 15. ožujka 2012.

Na temelju članka 10.stavak 2. Odluke o nagradama najuspješnijim studentima (Klasa: 003- 05/12- 01/1, Urbroj: 2186/011-01-12-1, od 14.ožujka 2012.godine) , načelnik Općine Vinica raspisuje

NATJEČAJ

za dodjelu nagrada najuspješnijim studentima I. Predmet natječaja : Dodjela nagrada najuspješnijim studentima s prebivwalištem na području Općine Vinica, prema kriterijima iz Odluke o nagradama najuspješnijim studentima koja se može preuzeti na www.vinica.hr II. Povodom Dana Općine, Općina Vinica dodijelit će 7 nagrada u iznosu od 5.000,00 kn najuspješnijim redovnim studentima III. Kandidati trebaju zadovoljiti slijedeće uvjete : - da su državljani RH - da imaju prebivalište na području Općine Vinica u trajanju najmanje 5 godina - da im je prosjek ocjena svih položenih ispita tekućeg studija, uključujući prethodno završene razine studija, iznad 3,499 - da nemaju zaostajanja tijekom studija IV Uz prijavu koja se dobiva u Jedinstvenom upravnom odijelu Općine Vinica ili preuzima na www.vinica.hr kandidati su dužni dostaviti slijedeću dokumentaciju : a) presliku važeće putovnice ili domovnice b) presliku važeće osobne iskaznice ili potvrdu nadležne PU Varaždinske o duljini prebivališta na području Općine c) potvrdu visokog učilišta o upisu u tekuću akademsku godinu u statusu redovitog studenta iz koje je vidljiva vrsta studija (sveučilišni ili stručni), trajanje studija (broj semestara) i godina upisa prvog semestra d) ovjereni prijepis ocjena svih godina tekućeg studija, a studenti diplomskih studija i ovjerenim prijepisom ocjena prethodno završene razine studija e) studenti na studijima u inozemstvu dokumente pod c) i d) dostavljaju i prevedene na hrvatski jezik i ovjerene kod sudskog tumača.

V Prijave s potrebnom dokumentacijom dostavljaju se u Jedinstveni upravni odjel Općine Vinica, Marčan, Vinička 5, zaključno do 30. ožujka 2012. godine Načelnik Općine Vinica Marijan Kostanjevac

34 Savjetnik

20. ožujka 2012., br. 409

Veterinarska klinika

Hortikultura

Davorin LUKMAN

Franjo PAVETIĆ

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka Ovlašteni stalni sudski vještak za područje veterinarske medicine (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Izbjegavanje nesreća P

V

ri korištenju kemije u svojem vrtu, potrebno je pomno planiranje vrta. Što to znači? Znači sprečavanje mogućih trajnih posljedica trovanja konzumenata namirnica!

U nastavku članka bit će govora o klasičnom primjeru nepromišljene sadnje i uzgoja bilja u vlastitom vrtu što je uzrokovalo trovanje domaćina kobnim posljedicama. ođen tradicijom sadnje jagoda ispod voćaka u svojem vrtu, domaćin nije ni slutio koja će ga nesreća zbog toga zadesiti. Jedno proljeće, baš u vrijeme dozrijevanja jagoda što su bile uzgajane u povećoj gredici ispod voćaka, domaćin je vršio zaštitu istih voćaka prskanjem. Pritom je koristio insekticid iznimne toksičnosti po sve žive organizme, dokazane nerazgradivosti – kako u prirodi, tako i u ljudskom organizmu, za koji je znanstveno dokazano da djeluje kancerogeno (na debelo crijevo). Pri prskanju je koristio sve mjere zaštite: masku, rukavice, radno odijelo.

Nakon prskanja se oprao te nastavio neke druge poslove oko vrta. Na kraju dana sjetio se da bi mogao nabrati nešto zrelih jagoda i odnijeti ukućanima. Berući jagode ispod voćaka nije odolio da ih ne kuša nakon što ih je “oprao” vodom. To je bila sreća u nesreći jer je trujući sebe spasio svoju obitelj! eć putem iz vrta osjetio je mučninu, znojenje i drhtavicu cijelog organizma. Ukućani ga hitno prebaciše u bolnicu, a usput su saznali da se zapravo otrovao jagodama kojima je želio sve njih obradovati. appy enda nema. Domaćin je trajno završio u krevetu s neizlječivim poremećajem kompletnog živčanog sustava organizma = čovjek biljka! Ne zavaravajte se mišlju da je trebalo pričekati karencu. U jagodama je nemoguća primjena niza pesticida bez opasnosti po zdravlje ljudi!

Usljedećem nastavku, na što sve treba paziti u vrtu.

V

H

Uređenje okoliša

Upala bubrega kod mačaka J

este li znali da su organi mokraćnog trakta u mačke statistički najčešće oboljeli organi? Iako su kronične, tzv. intersticijske upale, vezane uz stariju dob kod mačaka, infekcije mogu nastupiti u svakoj dobi. Spol je također bitan, jer tzv. mačji urološki sindrom, kao najčešći poremećaj, nastupa kod mužjaka. Vrsta hrane kod mačaka je od velike važnosti, jer današnja prehrana mačaka suhom hranom uvelike pogoduje problemima u području mokraćnog trakta. toga je pristup vodi i mogućnost redovitog obavljanja male nužde od izuzetne važnosti. Od presudnog je značaja je li upala bubrega akutnog ili kroničnog tijeka. Kod akutnog, mačka će pokazivati bezvoljnost, prestati jesti, skrivati se, puno spavati, biti bezvoljna, imati povišenu temperaturu.

Kroničan oblik nastaje postupno, a primjećujemo slabiji apetit, promijenjen izgled krzna, koje će biti suho, bez sjaja i neuredno. Mačke gube na težini pa djeluju neuhranjeno. Vlasnik će primijetiti i pojačanu žeđ te mokrenje. Kao prvo, potrebno je načiniti internistički pregled, kako bismo ustvrdili opće stanje pacijenta. Pipanjem u području trbuha možemo napipati jače osjetljive ili bolne bubrege, koji mogu biti povećani, deformirani, ali i smanjeni. Osim općeg pregleda, potrebno je obvezno

S

Ruža kraljica cvijeća N

I

R

D

R N

Informacije o rezidbi, sadnji, možete dobiti na: 042/717-605, 091/251-91-89, e-mail: eko-oaza1@gmail.com

U

Pravna strana

Piše: Božo LUKAČIĆ

a drevnoj Kreti 1600 godina pr. Kr. ruže su bile naslikane po zidovima palača, a tisuću godina kasnije u Egiptu prikazivane su na grobnicama. Grci su možda među prvima ozbiljno shvatili i dali potrebnu pažnju ružama. Ruže su imale dobru zagovornicu. Grčka pjesnikinja Sapfa nazvala je ružu kraljicom cvijeća. Također su imale i dobroga stručnog savjetnika Teofrata, koji je pisao da ružama treba ukloniti staro drvo da bi bolje cvjetale, da reznice bolje rastu od klijanaca te da uspjeh u prvom redu ovisi o položaju za sadnju i vrsti tla. ako su ih Grci prvi uzgajali u vrtovima i cvjetnim loncima diljem zemlje, u njih su se prvi zaljubili Rimljani. Oni su spavali na laticama, njima su prekrivali podove. Koristili su ih i za hranu, vino, mirise i lijekove. Nakon pada Rima, ostali su samo najotporniji varijeti. Ružičnjaci u Kini već su postojali kad je zapadna civilizacija tek nastajala, a ružini mirisi i latice koristili su se za osobno ukrašavanje i zaštitu od zlih duhova. Britanske vrtne ruže postojale su u 16. st., a najpoznatije u to vrijeme bile su crvena i bijela ruža. Ruže s ostalih kontinetata u Europu su masovno počele dolaziti u 18. st. uže djelimo u sedam skupina: hibridne čajavke - mogu se nabaviti u obliku grma ili kao stablašica, floribunda - skupina nenadmašna po bojama, patio - ruže niskog rasta do 50 cm, minijaturne ruže - za kamenjare i obrube, ne narastu više od 40 cm, pokrivači tla - sade se između grmova ili za prekrivanje obronka, penjačice - dva tipa, penjačice i puzavice, te grmolike ruže - otpornije na hladnoću i jednostavne za uzgoj. anas je u prodaji više od tisuću varijeteta. Gotovo se svi uzgajaju zbog ljepote ili mirisa cvjetova, ali ima i varijeteta koji su glasoviti zbog ukrasnih šipaka, živopisnih listova ili čak zbog prekrasnih trnova. uže mogu narasti od 10 cm ili se uzdizati do 10 m visine.

Zaista nije lako odabrati pravu. ajbolje je vrijeme za sadnju ruža od listopada do kraja ožujka. Kontejnirane sadnice ruža mogu se saditi cijelu vegetacijsku godinu. Također je važno i stanje tla, koje ne bi trebalo biti smrznuto niti previše mokro.

načiniti pretragu mokraće. Mi to radimo na način, da pacijenti dobiju injekciju diuretika i ostanu u stacionaru dok se spontano ne pomokre.

Tada načinimo kemijsku pretragu mokraće te nakon centrifugiranja i pretragu sedimenta. Na taj način dobijemo kompletan nalaz, na osnov i kojeg možemo zaključiti o razlogu upale, terapiji te prognozi. dijagnostici su nezaobilazni i ultrazvučni pregled te rendgenološki. Ukoliko je opće stanje vrlo zabrinjavajuće, potrebno je načiniti i pretrage krvi, kako bismo odredili ozbiljnost upale, isključili eventualno septično stanje ili zakazivanje funkcije bubrega. Kod oba tipa upale, neminovna je antibiotska terapija, koju provodimo minimalno tjedan dana, a po potrebi i duže.

Bitna je i terapija analgeticima, elektrolitima, po potrebi rehidracija pacijenta, a u kroničnih bolesnika i posebna prehrana. Potrebno je isključiti sve razloge koji su doveli do upalnog procesa i spriječiti njihovo ponavljanje.

Krešimir JELAKOVIĆ mag. iur.

Poštar uvijek zvoni dvaput rekršajni zakon sadrži mehanizme uredno pozvan. koji onemogućavaju «popularno» P ko uredno pozvani okrivljenik ne izbjegavanje primanja poziva koje okriv- Adođe na sud, a svoj izostanak ne ljeniku upućuje sud ili upravno tijelo (npr. carinska ili porezna uprava) koje vodi prekršajni postupak. ozivanje se obavlja putem pošte osobnom dostavom zatvorenoga pisanog poziva, gdje poštar uvijek zvoni samo dvaput, a nakon toga, ako tako odluči sud, pozivanje prisilno obavlja policija. ada se prvi put okrivljenik ne zatekne na poznatoj adresi, poštar traži informacije kad i na kojem mjestu može zateći okrivljenika i ostavlja mu kod zatečenih punoljetnih članova domaćinstva pisanu obavijest da radi primanja poziva bude u određeni dan i sat u svom stanu. Ako poštar ne zatekne u stanu nikakve punoljetne članove domaćinstva, tu obavijest može predati i predstavniku stanara ili susjedu, ako oni na to pristanu. drugom pokušaju dostave, poštar više dostavu poziva nije dužan izvršiti osobno okrivljeniku već je može predati bilo kojoj od gore navedenih osoba i time se smatra da je okrivljenik

P

K

U

opravda, ili ako se nije mogla obaviti uredna dostava poziva a iz okolnosti pokušane dostave očito proizlazi da okrivljenik izbjegava primiti poziv ili odazvati se na uredno primljeni poziv, sud je ovlašten izdati dovedbeni nalog.

Ako sud ocijeni da postoje uvjeti za vođenje postupka i donošenje presude i bez ispitivanja okrivljenika, dovedbeni nalog se ne mora izdati. ovedbeni nalog izvršava policija. Policajac osobno predaje nalog okrivljeniku i poziva ga da pođe s njim. Ako okrivljenik to odbije, policija ga dovodi prisilno. rotiv vojnih osoba, pripadnika policije i pripadnika pravosudne policije u pravilu se neće izdavati dovedbeni nalog, već će se zatražiti od njihova zapovjedništva odnosno ustanove da ih dovede.

Međutim, ako je to nužno s obzirom na posebne okolnosti slučaja, i te se osobe dovode na sud prema opisanim pravilima o dovođenju.

D P

“

20. ožujka 2012., br. 409

Izvještajna skupština Zajednice sportskih udruga grada Varaždina održat će se 27. ožujka u 18 sati u hotelu Turist, predsjednik Goran Vučetić

Sport sport@regionalni.com

Sport

!

Sport 35

Tonimir Sokol, hrvač HK Vindija osvojio je 16. mjesto na pojedinačnom Europskom prvenstvu održanom u Beogradu u kategoriji do 60 kg

OLIMPIZAM Manifestacija Ususret olimpijadi i paraolimpijadi

Početak međunarodne suradnje Manifestacija “Varaždin u susret olimpijadi i paraolimpijadi London 2012” koju su organizirali Grad Varaždin, Veleposlanstvo Velike Britanije u RH i Zajednica sportskih udruga Grada Varaždina uz pomoć Hrvatskog paraolimpijskog odbora i Stolnoteniskog kluba osoba s invaliditetom

Varaždin održana je pred punim tribinama varaždinskih osnovnoškolaca.

Sudionike događaja pozdravili su između ostalih Chris Hodge, otpravnik poslova Veleposlanstva Velike Britanije u Hrvatskoj i Ratko Kovačić, predsjednik Hrvatskog paraolimpijskog odbora.

Učenic ima varaždinsk ih osnovnih škola predstavljeni su hrvatski paraolimpijci. Učenici su se natjecali u zabavnim štafetnim igrama. Grad Varaždin i Veleposlanstvo Velike Britanije nastavit će suradnju pa se već najavljuje i pomoć pri organiziranju Dječje olimpijade u svibnju ove godine.

HRVANJE Prvenstvo Hrvatske za mlađe dječake u Graberju

Velika konkurencija

Sudačka nadoknada Nogometaši NK Varaždina odigrali su 2:2 u Splitu protiv istoimenog prvoligaša.

Rezultat bi bio sasvim dobar da Varaždinci nisu vodili 2:0 do samoga kraja utakmice, a zatim, slično kao i u prošlom kolu, ispustili pobjedu. Ovaj tjedan u klubu je nastavljeno turbulentno razdoblje.

Vraćen je dug NK Čakovec, radi se na financijskoj konso-

lidaciji, ali su nestali trofeji iz prostorija kluba. Osim toga, Varaždincima je oduzet bod zbog neigranja utakmice s Rijekom, a dojučerašnji najbolji igrač Varaždinaca Davor Vugrinec zaigrao je za Slaven Belupo i već postigao gol. NK Varaždin i dalje je posljednji na prvenstvenoj ljestvici s osam bodova, a predzadnji je Karlovac s 15.

Derbi Varaždincima Rukometaši RK Varteks Di Caprija i RK Međimurje odigrali su derbi začelja Premijer lige i uvijek zanimljiv susjedski derbi, u 25. prvenstvenom kolu. Pobijedila je ekipa RK Varteks Di Caprio pod trenerskom palicom Vladimira Vujovića 37:27 (15:16).

Na kraju pobjeda izgleda uvjerljiva, ali se utakmica i rezultat dugo “lomio”. Prvo poluvrijeme tako je pripalo gostima iz Čakovca, ali je u drugom dijelu Varteks pokazao svoje mogućnosti i utakmica je krenula u drugom smjeru.

Počinju prijenosi uživo Mladi hrvači iz 21 hrvatskog hrvačkog kluba odmjerili su svoje snage na parteru u Školsko-sportskoj dvorani u Graberju

J Sljedeći vikend 2. kvalifikacijski turnir 1. HHL i Prvenstvo Hrvatske za starije dječake Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Sesvetskog Kraljevca dok je treće mjesto zauzela ekipa iz Na Prvenstvu Hrvatske u Siska s 29,5 bodova.

Pojedinačni plasman vahrvanju grčko-rimskim stilom za mlađe dječake sudjelovalo raždinski mladih hrvača bio je sljedeći: Marko Ratkoje 180 dječaka iz 21 kluba. Dović 33 kg 3. mjesto, maćin natjecanja bio je B r u n o D a n j ko HK Vindija iz kojeg se Petar 40 kg bez planatjecalo 14 dječau c a n smana, Karlo ka pod vodstvom u R Cirkvenčić 40 trenera Andr ije iji do r o g e Barića i Petra Zoje kg 3. mjesto, kat o i j o v os Izidor Ljubek reca.

75 kg vo 40 kg bez plar p smana, Leon Prvak HK Vindija ekipno mjesto Meštr ić 49 kg 2. mjesto, Danijel je zauzeo 2. mjesto s Belavić 49 kg 3. mjesto, 31 bodom. Prvo mjesto također s 31 bodom, ali s više Marko Đigunović 49 kg 5. mjeprvih mjesta zauzela je ekipa sto, Sebastian Petrač 54 kg bez

plasmana, Fabijan Blaži 59 kg bez plasmana, Murković Kruno 59 kg bez plasmana, Petar Ljubek 59 kg 3. mjesto, Marin Mumlek 59 kg bez plasmana, Vinko Smodek 75 kg 3. mjesto i Petar Runac 75 kg 1. mjesto.

Natjecanja mlađih uzrasnih kategorija nastavljaju se Prvenstvom Hrvatske za starije dječake, do 15 godina starosti, u nedjelju 25. ožujka s početkom u 10 sati u dvorani u Graberju.

Kreću s prve pozicije U subotu 24. ožujka s početkom u 10 sati u Školsko sportskoj dvorani u Graberju održat će se 2. turnir 1.

Hrvatske hrvačke lige. Za ulazak u Ligu za prvaka, u kojoj ima mjesta za samo četiri kluba, svoje mjesto traže Lika, Gavrilović, Se-

svete, Gospić i Vindija. U 1. turniru najbolju poziciju drži Vindija. - Teško je prognozirati rezultat, ali svakako očekujem da ćemo ući u Ligu za prvaka, a nadam se da ćemo zadržati i prvu poziciju - izjavio je trener HK Vindija Pero Panić.

STRELIČARSTVO U Varaždinu održan seminar za trenere streličarstva

Dvanaest novih trenera U Varaždinu je održan FITA coaches level 1 seminar za trenere streličarstva. Zahvaljujući ugledu koji varaždinski streličarski klub Cekin ima unutar Hrvatskog streličarskog saveza, gradu Varaždinu je pripala čast da bude domaćin održavanja FITA coaches level 1 seminara za trenere streličarstva.

U varaždinskom sport-caf-

fe-muzeju Sloboda na istoimenom stadionu održan je dvodnevni seminar za stjecanje certifikata za osposobljavanje trenera u streličarstvu FITA level 1. Na netom završenom seminaru prisustvovalo je dvanaest streličara, budućih trenera streličarstva koji su u Varaždin pristigli iz svih krajeva Hrvatske. Seminar je uspješno kroz

praktičan i teoretski dio vodio predavač Damir Kolarek, uvaženi i u svijetu priznati trener i predavač. Organizator seminara u Varaždinu bio je Hrvatski streličarski savez. Seminar je posjetio te budućim trenerima poželio uspjeh u stjecanju novih saznanja predsjednik Hrvatskog streličarskog saveza Zlatko Zubović.

Damir Kolarek

Nakon pobjede na Splitom i porazom od Šibenika varaždinske odbojkaše očekuje još gostovanje u Sisku u srijedu i posljednje kolo u nedjelju 25. ožujka protiv Centrometala iz Črečana s početkom u 18 sati. Za taj susret iz OK Varaždin Volley priprepamaju malo iznenađenje, utakmica će se uživo prenositi putem interneta na http://sport-streaming.tv/?p=1, popularne http://www.laola1.tv te Sportske društvene mreže www. sport-varazdin.com.

36 Sport

20. ožujka 2012., br. 409

TAEKWONDO Feniks Budo Sport Kup okupio 570 natjecatelja iz regije

U zaleđu

Treće mjesto za Taru Nikolić U Varaždinu je postao popularan još jedan olimpijski sport, a riječ je o taekwondou. Članovi TK Varaždin nastupili su na 6. međunarodnom taekwondo turniru „Feniks Budo Sport Kup“. Nastupilo je 570 natjecatelja iz 50-ak klubova Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Slovačke.

Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Nove tehnologije N

ove tehnologije omogućuju da i tzv. mali sportovi dobiju dovoljno medijske pažnje. Tako se u proteklih nešto više od mjesec dana dio utakmica 1. A hrvatske odbojkaške lige prenosi uživo putem interneta. Takve prijenose preuzimaju i drugi besplatni online live streaming servisi koji se sve više gledaju i kod nas. Tako je npr. stolni tenis vrlo čest u besplatnim internet prijenosima, kod nas su ostvarivani prijenosi vaterpola, hokeja na travi, tenisa, košarke za mlađe uzrasne kategorije i dr.

Ponekad ovakve prijenose preuzimaju i postojeće TV kuće, jer nemaju troškova organizacije prijenosa, već samo preuzimaju signal pa se dobiva još više medijskog prostora. Osim toga, tijekom prijenosa klubovi mogu zahvaliti postojećim sponzorima, ali i pribaviti nove koji će im pomoći u organiziranju prijenosa. Reklame mogu biti unutar prijenosa, kao kratki reklamni film ili kao baneri. Na samom sportskom borilištu također mogu biti postavljene reklame koje će se vidjeti tijekom prijenosa. Za one kreativne otvaraju se i druge mogućnosti reklamiranja i prikupljanja sredstava za klub. Svima koji pomažu klubu moguće je zatim umnožiti snimku prijenosa kojom će dokumentirati događaj kojem su bili sponzori. Za one koji si daju više truda moguće je iz snimke izabrati tzv. highlights, najbolje trenutke susreta i zatim ponovo pustiti u internet na YouTube. Takvim angažmanom klubovi i sportske udruge mogu ući u područje koje nije zanimljivo “velikim” sportovima, koji prodaju prava prijenosa, ali koji im može puno pomoći u afirmaciji i popularizaciji.

Ovakvi poslovi zahtijevaju i nova znanja i nove organizacijske strategije.

Za TK Varaždin nastupili su Enes Garibović i Josip Skender koji su izgubili su u prvom kolu, a Tara Nikolić je s dvije pobjede i jednim porazom zauzela treće mjesto. Glavni trener TK Varaždin Esad Garibović je jako zadovoljan nastupom na turniru: „Mi smo mladi klub

i novi olimpijski sport u Varaždinu pa osvojena medalja na ovako jakom turniru predstavlja uspjeh. Imamo odlične uvjete za trening taekwondoa u novoj dvorani na Dravi, pa se nadamo još boljem rezultatu i nastupu još naših natjecatelja na idućim turnirima.

Jedan od autora Zlatne knjige hrvatskog kajakaštva na divljim vodama Božidar Pažur naglasio je kako je knjiga napisana i za mlade

PROMOCIJA Zlatna knjiga hrvatskog kajakaštva na divljim vodama

Putokaz mladima J Knjiga, uz povijesnu, ima i praktičnu komponentu, kako se vesla u kajaku Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 21.03.2012.

– velika dvorana – rukometna utakmica RK Varteks di Caprio – RK Kaštela s početkom u 19,00 sati 22.03.2012.

– kuglana – kuglačka utakmica KK Obrtnik 2011 – Elektra Kž s početkom u 18,00 sati 23.03.2012.

– glavni hol – humanitarni turnir u badmintonu za parove s početkom u 16,00 sati – kuglana – kuglačka utakmica KK MIV – KK Željezničar s početkom u 18,00 sati – kuglačka utakmica KK Ivančica – KK Zanatlija s početkom u 20,00 sati 24.03.2012.

– velika dvorana – koncert pod nazivom „Klape u Areni Varaždin“ s početkom u 20,00 sati – kuglana – kuglačka utakmica KK Varteks – KK Obrtnik Ng – žene s početkom u 15,00 sati 25.03.2012.

– velika dvorana – odbojkaška utakmica OK Varaždin – OK Centrometal s početkom u 18,00 sati – mala dvorana – odbojkaška utakmica OK Varaždin – OK Gorica – žene s početkom u 11,00 sati – kuglana – kuglačka utakmica KK Varteks – KK Željezničar Vž s početkom u 15,00 sati

Kajak kanu klub Varteks u suradnji s Gradom Varaždinom, Zajednicom sportskih udruga grada Varaždina i Kanu klubom Končar iz Zagreba organizirao je promociju vrlo vrijednog izdanja - Zlatne knjige hrvatskog kajakaštva na divljim vodama u sport-caffe-muzeju „Sloboda“ na SC Sloboda.

Povijest Jedan od koautora knjige, Božidar Pažur, naglasio je kako su ovu knjigu iskoristili da daju povijesni pregled kajakaštva na divljim vodama kod nas, ali

i malu školu kajakaštva.

- Knjiga je uz povijesnu dobila i praktičnu komponentu, kako se vesla u kajaku. Onda smo još išli i na prikupljanje povijesnog materijala pomoću kojeg smo opisali i ulogu klubova koji su nosioci k aja k aš t v a na divljim vodama u Hrvatskoj. Nažalost, imamo premalo klubova na divljim vodama, a s druge strane imamo vrhunske rezultate.

Od prve zlatne medalje Tomislava Crnkovića na Soči 90-ih

godina, pa redom do Emila Milihrama. To je fantastičan trezultat malog sporta, o kojem se malo priča, a skromno su se vrhunski rezultati donašali u riznicu zlatnih medalja hrvatskog sporta. Od knjige dr.

Webera i osnovama kajakaštva izdane još 50 -ih godina prošlog stoljeća nismo više imali ozbiljniju literaturu. Drago mi je da su u knjizi i životopisi svih važnijih kajakaša i da to ostane kao uspomena - dodao je Pažur.

no vrijed a z djelo i e f o tr jn ort sp “mali”

Mario Šobak, predsjednik KKK Varteks, podsjetio je kako svake godine klub pokušava što više mladih uključiti u ovaj sport. - Ova knjiga je još jedna stvar koju im možemo staviti u ruku i pokazati koliku ovaj sport ima tradiciju. Ovo nije sport koji je nepoznat u Hrvatskoj, koji nema tradicije ili rezultata. Možda mladi lakše shvate da imaju perspektivu u ovom sportu i da sve nije u profesionalizmu. Svakom mladom sportašu preporučam da pročita ovu knjigu, ima je i u Gradskoj knjižnici u Varaždinu, i nije problem doći do nje - zaključio je Šobak.

ATLETIKA i kvalitetne treninge. Svi zainteresirani mogu se javiti u klub i s nama početi trenirati – rekao je Marinko Šipoš, glavni trener AK Sloboda.

Tako mališani iz dječjih vrtića i učenici od prvog do trećeg razreda imaju treninge utorkom i četvrtkom između 16.30 i 17.30 sati, trenira ih Željko Zgurić, a zainteSloboda resirani mu se mogu javiti na b r o j 0 91 /5 4 1-

U sklopu aktivnosti atletskog kluba Sloboda Varaždin, djeluje i Škola atletike.

No namjera im je, kažu, tu školu još više popularizirati, a najmlađim uzrastima omogućiti što kvalitetnije treninge.

- Sv i trener i su nam školovani tako da djeca imaju profesionalne

Škola atletike AK

4319.

Za učenike od četvrtog do sedmog razreda treninzi se održavaju utorkom, četvrtkom i petkom 17.30 - 18.30 te 18.30 - 19.30. Njih trenira Nenad Pavliček, a njegov je kontakt 091/9061303.

Učenicima osmog razreda treninzi se održavaju utorkom, srijedom i petkom u vremenu od 16.30 do 17.30. Trenira ih Marija Hižman, a njezin je kontakt 099/402-5224.

Sport 37

20. ožujka 2012., br. 409

PARAGLAJDERI Pobjednik državnog prvenstva mladi Nikola Kuzmić

Ribolov

Adrenalinski skok J Ekipno su pobjednici PJK Zagreb, drugi su Parafreek, također iz Zagreba, a treći Kolibri iz

Cvetlina koji su domaćini sljedećeg natjecanja Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Protekli vikend na sjevernoj strani Medvednice, u općini Gornja Bistra, održano je 10. državno prvenstvo Hrvatske u preciznom slijetanju parajedrilicom. Na natjecanju su sudjelovala 44 natjecatelja iz desetak klubova.

Iznenađenje Organizatori natjecanja, Parajedriličarski klub Zagreb, odlično su pripremili teren i vodili natjecanje.

Premda vremenska p r o g n oz a nije davala razloga za veliki optimizam, odletjelo se svih planiranih pet serija letova. Subota je bila više vjetrovita, dok je nedjelja na iznenađenje svih bila gotovo bez vjetra, vjerojatno najviše na iznenađenje meteorologa koji su prognozirali jak sjeverni vjetar, kažu parajedriličari.

Državno prvenstvo, više nego uvjerljivo, osvojio je 18-godišnji Nikola Kuzmić iz Kluba Let, Ivanec, dok je u ženskoj konkurenciji naslov državne prvakinje

osvojila odlična Jelena Kantoci iz kluba LK Parafreek, Zagreb.

Drugo mjesto pojedinačno kod muških osvojio je Mladen Mihin iz Cvetlinskih kolibrija, a treće Radoslav Osterman iz PJK Zagreb.

Od ljepšeg spola srebrna je bila Ivana Kusanović iz PJK Zagreb, a brončana Martina Hohnjec iz zagrebačkog Parafreeka.

Ekipno su pobjednici PJK Zagreb, drugi su Parafreek, također iz Zagreba, a treći Kolibri iz Cvetlina.

Sljedeće natjecanje let i se na Ravnoj gori kod Trakošćana 14. i 15. travnja, a domać ini su Cvetlinsk i kolibri.

Svi koji nisu mogli biti na ovom natjecanju mogu vidjeti fotografije na https://picasaweb.google. com/100496649631522749740/ B is t r aTe k m a D r z a n o2 0 1 2 # 5 7 19 0 8 2 5 2 2 6 3 8 3 2 0 1 4 6 i https://picasaweb.google.com/ pjkzagreb/BistraOpen2012#, a Videoklip na: http://vimeo. com/38322285. Svi koji su zainteresirani za ovaj sport, pozvani su na Ravnu goru.

Budimir ŠEBEČIĆ Totalni FM, marketing, budimir.maletajne@gmail.com.

Ribolovna struna Š

tap i udica su osnovni dijelovi ribičkog pribora. Štap s kojim idete u ribolov može biti i iz “prošlog stoljeća”. Udice kakve-takve, dobre su. No da bi sve funkcioniralo kako treba, s jednim dijelom pribora ne smije biti greške. Radi se, naravno, o ribolovnoj struni, možda i najosjetljivijem dijelu ribolovnog pribora. Veliki broj ribiča kupuje strune prema ključu “što jeftinije, to bolje”. Bolje je da se odreknu jedne runde pića ili cigareta nego da “šparaju “ na struni. To ne znači da treba kupiti strunu koju ćete plaćati na rate, ali pedesetak kuna za 200 m strune je isplativa investicija. Dobra struna mora biti dovoljno jaka, elastična i otporna na kidanje na čvoru. Jačina strune mjeri se nosivošću u kilogramima, a označava težinu koju struna može izdržati pri ravnomjernom opterećenju. ežina ribe u vodi ne predstavlja ni trećinu stvarne težine ribe dok preostali otpor koji struna trpi otpada na trzaje ribe. Uz pravilno zamaranje moguće je izvući ribu čija težina nekoliko puta premašuje deklariranu nosivost strune, jer ribu zamaramo oslanjajući se pritom i na savitljivost štapa te na kočnicu na roli kojom reguliramo proklizavanje strune. Ukoliko lovimo kvalitetnim štapom i rolom na vodi bez puno prepreka, ne moramo koristiti debele strune. Umjesto krutih, puno bolje je koristiti meke strune koje omogućavaju daleko zabacivanje mamca, otporne su na manje trzaje, ne uvrću se i omogućavaju brzo kontriranje. oja strune je također važna, pogotovo u ribolovu na oprezne ribe (npr. na šarana). Tako boju strune treba prilagoditi mjestu gdje lovimo. U bistrim akumulacijskim jezerima ili šljunčarama gdje je voda plavozelene boje koristimo svijetlozelene strune, dok npr. u ribolovu na pješčanom dnu koristimo strunu svijetlosive boje. Pojedine firme proizvode strune namijenjene ribolovu na određene vrste riba, posebno za ribolov na šarana, smuđa, soma i pastrve itd. ravu revoluciju na području problematike struna izazvala je proizvodnja takozvanih upredenih struna čija je nosivost nekoliko puta veća od običnih struna, no o njima u sljedećem broju.

T

će sljede e je anj natjec oj gori n na Rav košćana a r T ja, kod . travn u 5 1 i .

14 aćini s a dom linski Cvet ri kolib

B

Posebno adrenalinsko iskustvo je sam slobodno letjeti

P

Knjigu Male tajne športskog ribolova možete naručiti na telefon 091 2002 083. Cijena knjige je 49,00 kuna plus poštarina.

Najbolji letači zaslužili su medalje, a već se spremaju za uzvrat

Odlična Kaja Sabol

RUKOMET U Ludbregu održan rukometni turnir za mlade rukometaše

Pun pogodak za “Mladog rukometaša” U organizaciji Udruge “Mladi rukometaš” iz Ludbrega održan je rukometni turnir za dječake rođene 2002. i mlađe u novoj ludbreškoj sportskoj dvorani.

Igrale su četiri ekipe - RK Mladi rukometaš – Ludbreg, RK Ludbreg Mljekara Bohnec, RK Prelog, RK Trnovec i RK Varaždin. Na kraju su najbolji bili mla-

di ludbreški rukometaši, drugi RK Varaždin, treći RK Trnovec, a četvrti RK Prelog. U ime organizatora, predsjednik Udruge “Mladi rukometaš” Darko Struški zadovoljan je održanim turnirom kao još jednim doprinosom udruge za poboljšanje uvjeta za bavljenje rukometom mladih Ludbrežana.

Miting sv. Patrika najveće je plivačko natjecanje za mlađe dobne skupine održano u Zagrebu.U konkurenciji 83 najveće nade hrvatskog plivanja, mlada Varaždinka Kaja Sabol, odlična učenica 4. c razreda 6. osnovne škole koja već šestu godinu trenira u čakovečkom plivačkom klubu pod vodstvom trenera Gorana Kolarića, osvojila je odlično 3. mjesto u ukupnom poretku, a Kaja je svojim plasmanom i osvojenim peharom dokazala da je jedna od najboljih i najsvestranijih plivačica mlađih uzrasta u Hrvatskoj.

38 Vidokrug

20. ožujka 2012., br. 409

Sve je nekako čudno krenulo taj dan i to što smo zaglavili u dubokom blatu nije me posebno iznenadilo. Tri sata kasnije izvukao nas je kamion

EKSKLUZIVNO Varaždinac Siniša Glogoški samo za Regionalni tjednik iz Gvajane (3)

Put do vodopada Kaietur J Na putu do vodopada u džungli su nam pomogli kopači zlata. Malim drvenim čamcem koji su nam dali plovili smo uzvodno prema vodopadu...

Piše: SINIŠA GLOGOŠKI

Mali autobus za Mahdiu kasnio je više od dva sata s polaskom. Pravilo je ovdje da se čeka s kretanjem dok se sva mjesta ne popune. Iako predviđen za maksimalno 15 putnika, prebrojao sam nas 25 vozeći se na poznatoj rupama bogatoj blatnjavoj cesti. Sve je nekako čudno krenulo taj dan i to što smo zaglavili u dubokom blatu nije me posebno iznenadilo. Tri s at a k asnij e izvukao nas je kamion te smo s mrakom stigli u Mahdiju – oazu kopača dijamanata i zlata, preprodavača droge i mnogih kupleraja; pravi Divlji zapad duboko usred džungle. Iduće jutro zaputili smo se do rijeke

Potaro odakle, koliko sam prethodno saznao, moramo platiti tri vožnje čamcem kako bismo došli blizu slapa Kaieteur.

Nije turistička ruta Prva dionica prošla je po planu. Nastavili smo dalje uzvodno rijekom Potaro do kraja prve dionice koja završava nizom brzaca i manjih vodopada. Jako mi je žao, ali idući čamac dolazi tek za 5 dana – pristojno i zabrinuto nam je objašnjavala gospođa. Nije ovo uobičajena turistička ruta jer velika većina posjetitelja avionom odlazi do vrha slapa. Bernard i ja bili smo itekako svjesni ove situacije i unaprijed smo

isplanirali da ćemo ako sve propadne, uz rijeku korak po korak probijati se kroz gustu džunglu budući da nemam vremena za čekanje. - Nipošto vam to ne savjetujem – zabrinuto je ponavljala gospođa. - Prije nekoliko godina, mnogi su išli pješke i postojao je nekakav put budući da je u blizini bilo puno kopača zlata, no danas je tamo samo jedna mala skupina i oni koriste čamac. Oni su jučer bili ovdje i da sam znala, mogla sam vam pomoći – ponavljala je pokušavajući se sjetiti nekog drugog načina samo da izbjegnemo pješačenje.

Džungla ili plivanje?

- Znate, nije problem udaljenost, slap je tek pola dana normalnog hoda odavde. Problem je u dubokim potocima koji presijecaju put uz rijeku.

Tako da, ako biste pratili rijeku, morali biste svako malo skretati duboko u džunglu kako biste

Kopači zlata dali čamac

Kopači su nam rekli kako imaju jedan drveni čamac našli mjesto na kojem potok koji bi nam mogli posudimožete prijeći. Naravno, sve ti da dođemo do idućeg to možete izbjeći tako da ih kampa gdje opet možemo preplivate, no vidim da imate pitati da nas netko odbaci puno prtljage i znam da vam do slapa. Osmijeh se vratio to nije opcija. Osim tih potoka, na lice, nada je postojala. rijeka jako puno zavija i morali Iduće jutro došli smo po biste znati kad je treba slijediti, čamac i prizor koji smo zaa kad presijecati, inače ćete tekli bio je smiješan i tužan. danima hodati. Još jedan veliOd drvenog čamca vidjela ki problem je probijanje kroz džunglu. Kako tim putem nitko nije godinama prolazio, nećete ga ni primijetiti u gustoj vegetaciji. Morate se da čuvati oštre trave, izrazito je opasna – nismo ac, nizala je opasnosti ili čam koje nas čekaju nabav ismo i uputila nas do išli b roz prvog obližnjeg k pješice lu! kopačkog kampa g da tamo pitamo za džun savjet i dodatne smjernice. - Sretno momci, molit ću se za vas. Sretno! – zahvalili smo dragoj gospođi i krenuli prema kampu. Čamac do kojeg nije bilo lako doći

se samo tanka istrošena špaga privezana za obližnje drvo. Zajedničkim snagama uspjeli smo ga djelomično izvaditi, pa izbacivati vodu, pa opet malo izgurati na obalu pa još dugo izbacivati vodu i čistiti ga od algi i blata. Ispostavilo se da je struja jača nego što se čini i cijeli dan smo veslali tih par zavoja do idućeg kampa.

IZDVOJENO Biti kopačem zlata težak je i opasan posao, no kopači ne skrivaju tajne zanata i nude nam obuku...

Tišina i neizvjesnost džungle jednostavno zovu natrag

Ovdje kiša pada više od deset puta dnevno

Dolazimo do drugog kampa. Pijesak se pumpa na vrh jedne drvene konstrukcije i prolazi kroz veliko sito nakon čega pada na obični crni tepison. Taj se tepison ispire od pijeska i među sitnim prorezima nakuplja se zlato. Drukčije sam sve to zamišljao, no i ova slika mi se sviđa. Pokazali su mi kako se radi i već su mi ponudili posao. - Dobiti ćeš dva pennyweigtha po unci koju skupimo, a nekad

u tjedan dana skupimo i pet do deset unci – rekli su mi.

Nije ni čudo da je toliko ljudi otišlo iz škole i zaputilo se u potragu za zlatom. Biti kopačem zlata težak je i opasan posao. Svakodnevno ispiranje i pumpanje pijeska bez obzira na vremenske uvjete, a ovdje kiša pada više od deset puta dnevno. Zašto se onda vraćaju ovdje kad su, kako sami kažu, ovo smatrali tek privremenom opcijom dok

ne skupe dovoljno i osiguraju si bolje uvjete. - Privlačna je ta neizvjesnost, no najviše od svega privlačna je ova džungla. Čuješ li to, čuješ li tu tišinu? – objašnjavao je jedan od kopača koliko voli kišna jutra i naporne radne sate, kupanje u rijekama i potocima, glasan pjev ptica i veliku udaljenost od svih problema današnjeg civiliziranog društva. Znao sam o čemu priča. Zato i jesam

ovdje. Zato se i sam vraćam na put. Bila to suha sirijska pustinja, oštra sibirska zima ili vlažna tropska kišna šuma, vraćam se iznova kako bih čuo tu prekrasnu tišinu. Noć se spustila i misli su već bile na sutrašnjem danu. Sutra krećemo dalje i nakon još jedne vožnje čamcem čeka nas višednevno pješačenje do podnožja slapa. Još ga nisam vidio. Još ga nisam čuo.

Još je daleko...

S raznih stana 39

20. ožujka 2012., br. 409

Cvjetni dom

“BUDI SAM SVOJ PSIHOLOG”

Kako se snalazite u neočekivanoj situaciji?

Za Uskrs vam želim procvat!

Već smo počeli uživati u proljeću, a sve nam je bliže i Uskrs, najveći blagdan kršćanstva. Dan kada je uskrsnuo Isus, dan kada slavimo život. Zato nemojte čekati, nego se već sada okružite svim simbolima novog života - jajima, pilićima, zekanima i različitim tek procvalim granjem.

Dozvolite si da sva ta nova energija uđe i u vaš dom te da se prenese i na vas. Sami budite svjedokom novog buđenja. Zaželimo pritom da su mrtva i hladna vremena iza nas, a neka nova i vedrija pred nama.

Letizia

Leticija ZADRAVEC Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com

Priredio Ivan Hiti, prof.

DOZNAJEMO Pomažu učenicima u ispravljanju jedinica

Bravo, nemaš više 1!

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

U varaždinskoj III. OŠ pohvalnice ne dobivaju samo odlični učenici, već i oni koji isprave negativne ocjene koje su imali na kraju prvog polugodišta!

Prva “runda” pohvalnica već je uručena svima koji su ispravili negativne ocjene, a s onima koje to još čeka i dalje rade Marta Barbir, Rahela Bernik, Sara Vrbanec, Marina Koprek, Robert Gregorić, Karlo Plantak, Andrea Kolarić i Marko Đigunović.

I za projekt “Veliko srce Varaždina”

Proširili projekt Riječ je o članovima Dječjeg Forumaši i voditeljica Vanja Bojanić foruma koji djeluje na III. OŠ, a u radu s učenicima koji su na polugodištu imali jedinice imalo iz matematike i geogra- malo modificirali i proširili na pomaže im i pridruženi fije. S učenicima uglavnom način da smo uveli pohvalnice član Sebastijan Viradimo na satov ima za sve koji isprave negativne e daček. Svi oni od razrednika, a među ocjene. Ovakva podrška i ponajviš e veljače, uz posobom smo se po- ticaj od strane forumaša važni aj k i n e č u moć voditeljice, ce dijelili tko kome su za one koji su negativno i n i d e j inače socijalne - otkrili su ocijenjeni i koji se osjećaju imalo atike i pomaže bespomoćno, ne znaju odakle p e d a g o g i nj e forumaši. m e t a m te škole Vanje Socijalna peda- krenuti, što učiniti kako bi iz je i f a r g Bojanić, provode goginja Vanja Boja- ispravili jedinicu. Mi smo tu da geo projekt “Pomoć u nić ističe kako je riječ im pomognemo, da ih potakneučenju”. - Kroz ovaj o projektu koji se provodi mo da vide da nisu sami – rekla projekt odlučili smo pomoći u svim osnovnim školama u su- je Bojanić. No forumaši III. OŠ svima koji su imali jedince da ih radnji s varaždinskim Društvom ne pomažu samo učenicima s negativnim ocjenama, nego i isprave, a najviše ih je na prvom Naša djeca. polugodištu negativne ocjene - Mi smo samo taj projekt svim svojim školskim kolega-

.com www.vznightlife

Uz projekt “Pomoć u učenju”, Dječji forum III. OŠ uključio se u projekt varaždinskog Društva Naša djeca “Veliko srce Varaždina” kojem je cilj istaknuti pozitivne primjere ili djela učenika, koja bi trebala biti primjer kako bi se svi trebali ponašati. Narednih mjeseci forumaši će poticati u školi da se govori o djeci koja se svojim ponašanjem ili djelima ističu te će ih prijaviti za nagradu “Veliko srce Varaždina”, koja će se dodijeliti na Dan međusobnog pomaganja 26. listopada. ma. Tako su školske hodnike ukrasili uputama i savjetima za efikasnije učenje, a sve u cilju da učenici zauzmu pozitivan stav prema učenju i postignu što bolji uspjeh. No da bi saznali kako dobro pisati zadaće ili testove, učenici III. OŠ moraju se malo igrati. Kod ulaza u školu, na oglasnoj ploči, učenicima su ostavljene poruke gdje što mogu pronaći u školi. Primjerice, žele li pročitati savjete u vezi domaće zadaće, učenici ih moraju potražiti između - kuhinje i blagovaonice!

Ljudi različito reagiraju u nepredviđenoj situaciji koja obično dolazi iznenada, kao grom iz vedra neba.

Jedni se brzo snalaze i rasuđuju logično, a drugi reagiraju brzopleto i bezglavo, najčešće reakcijama koje su daleko od logike. Sposobnost brzog snalaženja u iznenadnim zbivanjima pravo je blago ljudske osobnosti.

1. Pogledajte ovu sliku uličnih pjevača u gradu, koji pjesmom i glazbom zarađuju novac, pa o toj sceni spontano izrecite svoj komentar.

A) To su “uličari” kojima nije stalo do osobnog ugleda (1) B) Vedri ljudi, puni optimizma (3) C) Na pošten način zarađuju novac (2) 2. Kakav utisak na vas ostavljaju ogromni kotači ovog rudničkog kamiona?

A) Divim se snazi tog ogromnog stroja (3) B) Glomazni kotači djeluju zastrašujuće (1) C) Veliki kotači, veliki učinak (2) 3. Događa li se da vam tek poslije neke rasprave padnu na pamet prave riječi kojih se tada niste dosjetili?

A) Da, to mi se često događa (1) B) Ne, nikada (3) C) Ponekad (2) 4. Napravite li popis stvari koje trebate kupiti u trgovini?

A) Ne, ja to pamtim (3) B) Da, naravno (1) C) Samo kada idem u veliku kupnju (2) 5. Iznenada su vam na nekom skupu ili u većem društvu predložili da održite neki govor. Kako ćete reagirati?

A) To ću odbiti (1) B) Pristat ću, ali zaista nerado (2) C) Nema razloga da ponudu odbijem (3) 6. Kao vozač prvi put ste se našli u kaosu prigradskog prometa velegrada. Kakva je vaša reakcija?

A) “Preživjet” ću taj kaos uz dobru glazbu (3) B) To me čini jako nervoznim (1) C) Ostajem uglavnom ravnodušan (2) 7. Na parkiralištu je netko svojim vozilom zablokirao vaše. Što ćete učiniti?

A) Neću uživati u takvoj situaciji, ali ću mirno sačekati vozača (2) B) Pokušat ću se nekim vozačkim manevrima “izvući” s automobilom (3) C) Pobjesnit ću. Trubit ću. Zvati policiju (1) 8. Spremate se na duži službeni put. Koliko vam treba vremena da spakirate stvari za put?

A) Jedna noć (2) B) Dva sata (3) C) Cijeli dan (1) 9. Kako vi sami ocjenjujete svoju spremnost na rizik?

A) Normalnom (2) B) Velikom (3) C) Malom (1) DO 10 BODOVA Spontanost nije vaša jaka strana. Ravnajući se po devizi da je “red pola života”, vi gubite suviše vremena u pripremama da sve bude vrhunski organizirano. Želite da sve bude perfektno, čak i tamo gdje je to nemoguće, pa se čini da od velike svijesti padate u nesvijest. Kada pred vas izbije nešto što niste očekivali, obuzima vas prava panika i tada reagirate zbunjeno. Pokušajte se u takvim situacijama smiriti i sačekati dok prođe prvi val uzbuđenja, pa onda učinite prvi korak. Vidjet ćete da je to moguće.

11 DO 19 BODOVA Da biste donijeli neki zaključak, vama treba dosta mozganja čak i onda kada je svaki trenutak važan. Naprosto se plašite brzih zaključaka u strahu da ne pogriješite, što vas navodi da stvari stavljate na vagu. Ta vaša kolebljivost, to vaše odugovlačenje sa zaključcima, bilo na poslu ili u kući, često vas košta promašene šanse. Događa vam se da u nekim veoma kritičnim situacijama brzo reagirate koristeći se improvizacijama, što posebice vrijedi u slučaju kada ste »dotjerani do zida«. Bilo bi dobro da odatle izvučete šire zaključke.

20 I VIŠE BODOVA Bravo! Vi ste osoba s izraženim talentom za brzu reakciju, pa i improvizaciju. Bježite, čak i u neočekivanim situacijama, od dosadna planiranja, jer je vaša aktivnost u radu i razmišljanju jako naglašena i njome naprosto iznenađujete svoje prijatelje i znance. Nove i zbunjujuće situacije dočekujete normalno, kao nešto što se jednom mora dogoditi, i istog trena pokušavate sagledati rješenje, često i improvizirano, ali i tad pazite da izbjegnete bilo kakvu nesmotrenost. Ljudi iz vaše okoline zapažaju i cijene tu vašu kvalitetu.

40 Zdravlje

20. ožujka 2012., br. 409

NAJAVA

Predavanje “Prehrana i DOZNAJEMO Ministar zdravlja najavio je dva ul dijabetes” u Varaždinu ožujka u istim prostorima u 10.30 sati održati edukaciju o prehrani za djecu dijabetičare i njihove roditelje, doznajemo od Antonije Brlek, predsjednica varaždinskog Društva za zaštitu od dijabetesa. Osim fizičke aktivnosti, upravo je prehrana za oboljele od dijabetesa jako važna. Predavanja koja organizira varaždinsko Društvo održavaju se jednom mjesečno i besplatna su za sve zainteresirane.

NAJAVA

O “Znanosti o dahu” Kako dahom podići svoj nivo energije, poboljšati zdravlje, koncentraciju i povećati osjećaj zadovoljstva, pitanja su na koja odgovore možete doznati na predavanju “Znanost o dahu” koje u Varaždinu organizira udruga Umijeće življenja. Predavanje će biti održano u petak 23. ožujka

u 18.30 sati u Centru za odgoj i obrazovanje “Tomislav Špoljar”. Prisutni će moći naučiti tehnike disanja i saznati više o meditaciji, što je korisno za sve koji žele savladati stres, uravnotežiti emocije i povećati svoj psihofizički potencijal.

Predavanje je otvoreno za sve i besplatno je. (sb)

Kirurgija po JPP-u, a novi odjel Marofu

J U Specijalnoj bolnici Novi Marof do srpnja će biti dovršen novi odjel za

palijativnu skrb s 28 kreveta. - Starijim osobama koje su na liječenju treba dati dignitet koji im pripada – istaknuo je Ostojić DAVOR PEJNOVIĆ

Varaždinsko Društvo za zaštitu od dijabetesa nastavlja s ciklusom predavanja “Prehrana i dijabetes”. Predavanje o prehrani odraslih osoba koje boluju od dijabetesa održat će Karmen Kokot, dipl. ing. prehrambene tehnologije s Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole Varaždin u srijedu 21. ožujka u 17 sati u sindikalnoj dvorani Opće bolnice Varaždin (podrum Kirurgije), dok će u subotu 24.

3. memorijalni turnir “Dragan Radmanović” Tri su godine prošle od smrti Dragana Radmanovića, osnivača i dugogodišnjeg tajnika Društva distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida grada Varaždina. U sjećanje na svojeg istaknutog člana Društvo je treću godinu zaredom organiziralo memorijalni turnir u beli “Dragan Radmanović”. Natjecao se 21 par iz društava domaćina i gosti iz Udruge invalida Koprivničko-križevačke županije, Udruga tjelesnih invalida ILO iz Ivanca,

Udruga tjelesnih invalida iz Ludbrega, Udruga invalida Donja Stubica, Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida Čakovec i HVIDRA Varaždin. Prvo mjesto osvojili su Mirko Jagušić i Ivo Gašparić iz Koprivničkokriževačke županije, drugo i treće mjesto pr ipalo je domaćinima, parovima u sastavu Božidar Glavica i Dado Topolovec te Renata Pocedulić i Ljubomir Benjak, a četvrti su Branko Đuras i Marica Đuras iz Ivanca. (vms)

Pišu: VESNA MARGETIĆ-SLATKI, DAVOR PEJNOVIĆ

Dogradnja zgrade Kirurgije i izgradnja objedinjenog hitnog prijema Opće bolnice Varaždin počet će definitivno ove godine i to najvjerojatnije po modelu javno-privatnog partnerstva. Najavio je to ministar zdravlja prof. dr. sc.

Rajko Ostojić u petak nakon sastanka s varaždinskim županom Predragom Štromarom i ravnateljima zdravstvenih ustanova iz županije.

Skrb za umiruće No to neće biti jedina velika investicija u zdravstvu u Varaždinskoj županiji. Za 20-ak dana u Specijalnoj bolnici za kronične bolesti u Novom Marofu počet će uređenje novog odjela za palijativnu skrb. novi Imat će kapacitet e n r a 28 kreveta, koji minist puno, od će biti ugovoreni a v a ć e s HZZO-om, kao ob ćava i postojećih 37 ali obe tno kreveta za palijae r k tivnu skrb – najakon vio je Ostojić.

Novi odjel bit će uređen u bolničkom paviljonu koji je u stanju visoki roh-bau.

Ostojić: U novomarofskoj bolnici bolje, ali ipak deprimirajuće

Ulaganje će s 2,5 milijuna kuna financirati Ministarstvo zdravlja, dok će Varaždinska županija sudjelovati s 1,6 milijuna kuna. Natječaj je novomarofska bolnica raspisala u ponedjeljak, a ministar je najavio da će novi odjel biti otvoren već u srpnju.

- Situacija u bolnici je zamjetno napredovala u posljednje vrijeme, ali je na “starom odjelu” ipak deprimirajuće. Starijim osobama koje su na liječenju treba dati dignitet koji im pripada i učinit ćemo sve potrebne korake da to ostvarimo – istaknuo je Ostojić.

Sada je jasno da će se uređenjem odjela s novim krevetima za bolesnike kojima službena medicina više ne može pomoći, bolnica u Novom Marofu pretvoriti u jednu od centralnih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj za palijativnu skrb. Oko 80 posto njihovih pacijenata je nepokretno, a među njima je veliki broj onih kojima je ostalo svega nekoliko tjedana ili mjeseci života. Skrb o takvim pacijentima očito će biti poboljšana, jer je novi ministar dan prije dolaska u

Normalan život s...

Svjetski dan osoba s Downovim sindromom S

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

vjetski dan osoba s Downovim sindromom obilježava se 21. ožujka svake godine. Cilj obilježavanja ovog dana je poticanje razumijevanja, pružanje podrške, jednakih prava i bolje kvalitete života za sve osobe s ovim sindromom. Kod osoba s Downovim sindromom dolazi do trisomnije 21. kromosona, što znači da se tijekom diobe spolnih stanica 21. kromosom kopira tri puta, stoga je i 21. 3. simbolično odabran kao datum obilježavanja ovog međunarodnog dana.

Statistike govore da se jedno od 650 novorođene djece rađa s ovim sindromom. Downow sindrom može se javiti u svim obiteljima, svim rasama, bez obzira na socioekonomski status obitelji ili zdravlje roditelja. ostoje razna obilježja ovog sindroma te se ona razlikuju od osobe do osobe. Kod osoba s Downovim sindromom prisutno je i sniženo intelektualno funkcioniranje, koje opet ovisi od osobe do osobe. Vrlo je važno da rehabilitacijski i terapijski programi

P

započnu što ranije kako bi se omogućilo osobi da iskoristi maksimum svojih potencijala i prevladava teškoće u što većoj mjeri. Suradnja roditelja i terapeuta od izmimne je važnosti za nepredak djeteta. Danas se značajno poboljšala kvaliteta i raznolikost usluga i tretmana koje pomažu obiteljima i osobi u podizanju kvalitete njihova života, produžuje se životni vijek odraslih osoba s Downovim sindromom te im se omogućuje da žive samostalno i ispunjeno.

Zdravlje 41

20. ožujka 2012., br. 409

ARHIVA RT

laganja u zdravstvu u Varaždinskoj županiji

Detalji o financiranju dogradnje zgrade Kirurgije te izgradnje hitnog prijema trebali bi biti poznati za dva do tri tjedna

Varaždin i Novi Marof ustvrdio da su centri za palijativnu skrb hrvatska neminovnost, a “njega u kući i kućna bolnica naša budućnost”.

Obećava konkretno Kad je u pitanju dogradnja zgrade Kirurgije i izgradnja hitnog prijema Opće bolnice Varaždin, daleko “teža” investicija, slijedi vjerojatno zadnji krug razgovora. - Za dva do tri tjedna ćemo župan Štromar i ja zajedno sjesti u Ministarstvu zdravlja i precizirati pitanja vezana uz financiranje i izgradnju – naveo je Ostojić. Župan Štromar je bio zadovoljan. - Ministar ne obećava puno, ali ono što obećava je konkretno i jasno, a ne obmanjujuće – rekao je.

Iz toga se moglo zaključiti da i župan vjeruje da bi najveće ulaganje u zdravstvu u županiji napokon moglo postati stvarnost. Dosad je potpisano niz ugovora i aneksa, od kojih zadnji lani uoči parlamentarnih izbora. No očito je da to neće biti posljednji, jer ako će se u izgradnju ići zajedno s privatnim partnerom, krenut će izrada novog ugovora s novim modelom financiranja.

NEMA DVOJBI

POHVALA Stanovnicima Varaždinske županije ministar zdravlja Rajko Ostojić je dao veliku pohvalu. - Vi imate najveće srce u Hrvatskoj. Varaždinska županija je prva po broju transplantiranih organa, što je dokaz altruizma – rekao je.

Služba za eksplantacije varaždinske Opće bolnice je najuspješnija takva služba u županijskim bolnicama u Hrvatskoj.

U 2010. godini učinili su 12 multiorganskih eksplantacija.

Magnetska Varaždinu!

!

Ministar je otklonio dvojbe hoće li novi uređaj za magnetsku rezonancu dobiti varaždinska ili čakovečka bolnica.

- Riječ je o dvije bolnice na udaljenosti od svega 15 kilometara. Čakovečka bolnica ima ugovoreno 95 pacijenata za magnetsku rezonancu mjesečno. S druge strane, varaždinska bolnica ima cijeli niz vrhunskih odjela, među kojima su urologija, kao i abdominalna krirugija koja je poznata po izvanrednom radu. Tako da će novi uređaj za magnetsku rezonancu definitivno dobiti varaždinska bolnica – najavio je Ostojić, ali je rekao da aparat ipak neće stići do kraja ove godine, što su čelni ljudi varaždinske bolnice, Županije, ali i pacijenti priželjkivali.

Uz to je istaknuo da će se na nekoliko odjela varaždinske bolnice, ali i na nekim odjelima triju specijalnih bolnica (zdravstvenih ustanova u Novom Marofu, Klenovniku i Varaždinskim Toplicama) provesti radovi iz programa energetske učinkovitosti, što bi trebalo smanjiti troškove za energiju, a istovremeno poboljšati kvalitetu zdravstvene skrbi.

NOVAC ZA NOVI ODJEL

PALIJATIVNA SKRB

2,5

!

VARAŽDINSKA KIRURGIJA

?

Centri za Za dogradnju milijuna kuna palijativnu skrb su Kirurgije dosad dat će Ministarstvo, a hrvatska neminovnost, potpisano niz 1,6 milijuna Županija ugovora. Sada izgleda za novi odjel u Novom ustvrdio je ministar Rajko Ostojić. slijedi novi.

Marofu

DAN OSOBA S DOWNOVIM SINDROMOM

U srijedu o integraciji djece u vrtiće i škole Na Međunarodni dan osoba s Downovim sindromom u sr ijedu 21. ožujka u Katoličkom domu u Č akovcu u 18 sati bit će održano pred av a nj e p o d nazivom “Integracija djece sa sindromom Down u vrtiće i škole”. Organizira ga Udruga za sindrom Down Međimurske županije u suradnji s Društvom Naša djeca. - Djeca s Downov im sindromom trebaju i imaju pravo živjeti i biti u svojoj obitelji, ići u vrtić i školu sa svojim vršnjacima, zabavljati se i družiti sa svojim vršnjacima, zapošljavati se i stvarati prijateljstva – ističe tajnica Udruge Arabela Novak-Đura u priopćenju.

Prema podacima HZJZ-a, u Hrvatskoj živi 1.526 osoba s Downov im sindromom,

među kojima je oko 60 posto djece i mladih od 0 do 19 godina. Udruga za sindrom Down Međimurske županije osnovana je u ožujku 2004. godine, a okupljaju i organiziraju roditelje djece s Downovim sindromom i sve druge osobe koje mogu i žele pridonijeti podizanju kvalitete njihova života. - Vizija udruge je stvoriti okruženje u kojem će osobe s Downovim sindromom imati jednaka prava i položaj kao i svi drugi ljudi, što će im omogućiti pun i bogat život – navodi Arabela Novak-Đura. (vms)

Život i socijalna skrb Nasilje u adolescentskim vezama D

onedavno u Republici Hrvatskoj problem nasilja u adolescentskim vezama nije bio predmetom društvenih istraživanja. Tek 2004. godine Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje o nasilju u adolescentskim vezama proveo je istraživanje na 1014 učenica i učenika iz trećeg i četvrtog razreda 42 srednje škole na području 21 županije. ezultati su bili poražavajući. Više od dvije trećine (70 %) doživjelo je neki oblik nasilja u vezi. Čak 53 % mladih ljudi koji su i sami bili žrtve nasilja također su bili nasilni prema partneru/

R

partnerici. S tim u vezi u Zavodu za socijalnu skrb u Varaždinskoj županiji održana je edukacija i radionice koje su bile namijenjene adolescentima, učenicima srednjih škola koji su smješteni u udomiteljskim obiteljima. ijekom edukacija i radionica koje su vodile Biljana Crnčević, mag. psihologije, i Marina Rogina, dipl. soc. radnica, adolescenti su naučili o pravima i obavezama u vezi, kao i činjenicama i oblicima nasilnog ponašanja u vezama. O svemu su učili aktivno, odnosno na način da su najprije oni sami iznijeli svoja mišljenja,

T

a zatim se kroz raspravu s voditeljima objašnjavala istinitost ili neistinitost uvjerenja, prava i činjenica u vezama.

Također su pripremljeni i edukativni materijali koje su adolescenti mogli nositi sa sobom i na taj način podijeliti sa svojim prijateljima naučeno. planu i radu Zavoda za socijalnu skrb osim navedene teme u budućnosti planiramo organizirati i druge radionice u cilju sprečavanja neprihvatljivog ponašanja djece i mladeži, kao i edukativnih programa namijenjenih roditeljskoj populaciji.

U

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, ravnatelj Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske županije

42 Zdravlje

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

20. ožujka 2012., br. 409

NAJAVA Ove subote, 24. ožujka, humanitarna akcija Dan narcisa

Svi na Dan narcisa!

J Dan narcisa u Varaždinu na tri lokacije: Franjevačkom trgu, Trgu slobode te

na Banfici ispred Konzuma od 9 do 13 sati. U isto vrijeme akcije se provode u Varaždinskim Toplicama ispred robne kuće te u Lepoglavi na Trgu kralja Tomislava Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Lincura (Gentiana lutea) I

mate li svoj mali kutak zemlje blizu kuće, zasadite u njemu lincuru. Doktor Kneipp napisao je: „Imaš li i najmanji vrt, posadi u njemu lincuru, kadulju i pelin!“ Njegov je savjet svakako opravdan jer je lincura, u narodu poznata još kao i encijan, žuta sirištarka, vladislavka, gorčica, jedan od najboljih lijekova za želudac i njegove različite tegobe (jača želudac, pospješuje apetit i probavu, potiče lijeni želudac, ublažava crijevne grčeve, otklanja slabost, nadutost u želucu, napade nesvjestice). Poznato je da su lincuru kao lijek koristili i Iliri. Lincura je planinska, višegodišnja biljka svijetložutih cvjetova koja izraste u visinu i do jednog metra. U svijetu je zaštićena, ali je možete kupiti u biljnoj ljekarni ili zasaditi u svojem vrtu jer i u njemu dobro uspijeva. Korijenje lincure iskopavamo ujesen ili u rano proljeće. Korijenje valja razrezati po dužini i objesiti ga na niti u prozračnoj prostoriji. Svježe korijenje lincure izvrsno je za pripremanje tinkture. Muče li vas želučane tegobe, uzimajte dnevno po dvadeset do trideset kapi tinkture ili iscjedine, razrijeđene u pet velikih žlica vode. Ta tinktura potiče izlučivanje žuči. Iako posjeduje iznimna ljekovita svojstva, lincura nije za svakoga te s njezinom upotrebom treba biti oprezan. Lincura se ne preporučuje ljudima koji imaju problema s visokim krvnim tlakom, pojačanim lučenjem želučane kiseline, aktivnim čirom na želucu i dvanaesniku te trudnicama na početku trudnoće.

Ako spadate u skupinu ljudi izrazito osjetljiva želuca, pripremite čajnu mješavinu od anisa, kamilice, kima, komorača i matičnjaka, umjesto lincure. Muče li vas problemi s jetrom, možete pripremiti prah lincure s vinom, ali ga smijete upotrebljavati pod uvjetom da nemate povišenu tjelesnu temperaturu. On djeluje na pročišćavanje jetre i želuca. Prah lincure s vinom ili toplim uvarkom također djeluje i na istjerivanje crijevnih nametnika kao što su gliste, potiče mokrenje te regulira i pospješuje mjesečnicu. Lincurine pripravke uzimamo uvijek barem jedan sat prije jela.

Varaždin će se i ove godine uključiti u humanitarnu akciju Dan narcisa, koja će se održati u 43 grada Hrvatske.

Ovu akciju, u kojoj se prodajom narcisa skuplja novac za prevenciju i rano otkrivanje raka dojke, već 13. godinu zaredom u baroknom gradu organizira Udruga žena operiranih na na dojku - Mammae klub.

žena, a potom i oporavak – rekla je Hrašćanec.

Nažalost, po pitanju psihološke podrške operiranim ženama u Varaždinskoj županiji nema nikakvih pozitivnih pomaka. Upravno suprotno, čini se da se po tom pitanju otišlo i nekoliko godina unatrag.

Ne traže pomoć

- Nekad smo mi članice Mammae kluba odlazile operiranim ženama u bolnicu, no unatrag godinu dana Korak unatrag - Akcija će se kao i prošle toga više nema. Problem je godine u Varaždinu održati što danas operirane žene na Franjevačkom trgu, Trgu već treći dan puštaju kući, slobode te na Banfici ispred a to nam je jednostavno Konzuma od 9 do 13 sati. U prekratak period za odlaisto to vrijeme akcije će se zak k ženama u bolnicu jer održavati i u Varaždinskim prvih dana nakon operacije Toplicama ispred robne one vrijeme najviše vole kuće, te u Lepoglavi na Trgu provoditi s najbližima, što kralja Tomislava (ispred am- je i nekako normalno. Čibulante) – doznali smo od njenica jest da djelatnici na Marije Hrašćanec, predsjed- odjelu gdje leži operirana nice varaždinskog Mammae žena imaju naše brošure i letke, gdje su dostupni kluba.

Ove godine Danom nar- i kontakt i naše Udruge. cisa želi se skrenuti pozor- Međutim, žene nas slabo nost na potrebu donošenja zovu i traže savjete ili više informacija nakon openacionalnog programa za racije – doznajemo liječenje raka dojke od predsjednice u specijaliziranim cilj: varaždinskog centrima, u kojiti u n e r sk Mammae ma bi žene imaa n t s le multidiscipliorno anja kluba. z o p S to g a j e narni pristup otvar otvaranje liječenju. trebu a za o p r spec ijalizi- U takv im centa m ranih cencentrima žena o karcin tara za liječebi imala na jednje raka dojke nom mjestu, znači u kojima bi žene, od same dijagnostike, uz pomoć stručnjaka s onkologije, rehabilitacije, fizikalne terapije do psiho- različitih područja, dobile i loške pomoći za nju i cijelu psihološku pomoć, od velike njezinu obitelj. Prema mo- važnosti i za žene iz cijele jim saznanjima, na Rebru Varaždinske županije. Želise to već uspješno provodi te li poduprijeti otvaranje gdje o liječenju žene obo- ovakvih centara, priliku da ljele od raka dojke odlučuje pomognete imate već ove cijeli tim: radiolog, citolog, subote - kupite narcise i tako kirurg, onkolog, psihijatar i sudjelujte u zajedničkoj borfizioterapeut. Takvo nešto je bi protiv opake bolesti od nužno za uspješno liječenje koje danas obolijevaju žene.

Prikupljeni novac za prevenciju i rano otkrivanje raka dojke

Otvaranje centara za rak dojke u kojima bi žene, uz pomoć stručnjaka s različitih područja, dobile i psihološku pomoć, od velike važnosti i za stanovnice cijele MARIJA HRAŠĆANEC Varaždinske županije.

“

DAN NARCISA PRVI PUT 1999.

Dan narcisa je humanitarna akcija u kojoj kroz prodaju narcisa prikupljaju sredstva namijenjena prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke. Ova manifestacija održava se pod zajedničkim sloganom u svim gradovima Hrvatske koji imaju klubove žena liječenih i operiranih na dojci.

Varaždinska Udruga žena oboljelih na dojku prvi put je u akciji sudjelovala 1999. godine i od tada se Dan narcisa kontinuirano provodi svake godine.

Savjeti iz ordinacije Krvarenje iz debelog crijeva (1) K

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

od velikog broja bolesti probavnog sustava krvarenje je okultno, nevidljivo našem oku.

Gubitak do 100 ml krvi dnevno nije zamjetan, pa je često tek slabokrvnost simptom zbog kojeg se bolesnik obraća liječniku. Upravo zbog te spoznaje, kao i statistički znatnog porasta učestalosti novotvorina u probavnom sustavu, otkrivanje mikroskopskog krvarenja vrijedna je pretraga kojom možemo izdvojiti osobe koje treba detaljno pregledati. Iako se zna da je 80 posto pozitivnih nalaza posljedica bolesti jednjaka, želuca ili dvanaesnika, kod osobe bez simptoma ipak se najprije indicira pregled debelog crijeva. repoznatljivo krvarenje iz debelog crijeva (hematokezija), spontano ili sa stolicom, jedan

P

je od deset simptoma zbog kojih treba potražiti liječničku pomoć. U većini slučajeva količina krvi je oskudna i krvarenje limitirajuće, rijetko obilno i životno ugrožavajuće. očni podaci o učestalosti hematokezije nisu poznati jer se velik broj pacijenata zbog tog simptoma ne javlja liječniku. Jedno istraživanje u SAD-u pokazalo je da je 24 posto ispitanih bolesnika u godini koja je prethodila studiji opazilo krv u stolici. azlozi pojave hematokezije su brojni. Među najčešće se ubrajaju analne bolesti, hemoroidi (proširene vene na samom kraju debelog crijeva) te analne ragade i fisure (mala napuknuća sluznice nastala mehaničkom silom).

T

R

N

o i cijeli niz drugih bolesti debelog crijeva izaziva vidljivo krvarenje. Najčešći razlog su divertikuli debelog crijeva, mala, vrećasta proširenja crijeva, obično smještena unutar posljednjih 50 cm, te krvožilne malformacije, češće među starijim muškarcima. Te bolesti nisu praćene bolovima u trbuhu, ali ako se krvarenje javi, uz bolove u trbuhu i promijenjen ritam stolice treba misliti na upalne bolesti crijeva (infektivne i neinfektivne - ulcerozni kolitis i Crohnova bolest) te promjene koje nastaju zbog ateroskleroze arterija koje hrane crijevo - tzv. ishemični kolitis. Ipak, hematokezija u pravilu asocira na novotvorine u debelom crijevu, bilo dobroćudne (adenomi, polipi) ili zloćudne (karcinom).

Zdravlje 43

20. ožujka 2012., br. 409

Ako su pravilno postavljene, autosjedalice smanjuju rizik pogibije djeteta do 70 posto, a od ozbiljne ozljede više od 90 posto

SIGURNOST DJECE U Varaždinu u nedjelju pregled autosjedalica

Pravilno postavljena autosjedalica je važna J Udruga Roda akciju organizira 25. ožujka od 10 do 13 sati u Gospodarskoj ulici na parkiralištu kod BauMaxa Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

većina sudara gdje ima stradalih, čak 70 posto, događa se na Autosjedalice smanjuju rizik cestama unutar naselja, na putu pogibije djeteta do 70 posto, do vrtića, škole, trgovine... - naa rizik od ozbiljne ozljede za vode u Udruzi Roda.

Da bi smanjili ozljede i smrtčak više od 90 posto. Ističu to iz Udruge Roda, ali ujedno no stradavanje djece u proupozoravaju da to vrijedi samo metu, volonteri Udruge Roda u slučaju kada se autosjedalice već sedam godina organiziraju akcije besplatnih pregleda pravilno koriste. autosjedalica i to u sklopu njihovog programa “Sigurno Teške ozljede u autosjedalici”. Akciju će Međutim, podaci o provesti i u Varaždinu korištenju autosjeo u nedjelju 25. ožujka dalica su poražam sa od 10 do 13 sati na vajući: u svoje o d 0 1 parkiralištu Bauautomobile o t Maxa u Gospopravilno ih 0 pos ca 2 darskoj ulici. postavlja ali d e j s o - Pregled prsamo 10 do aut o n l i venstveno služi 20 posto rorav p o da bi roditelji moditelja! Još su ljen gli provjeriti jesu li gori podaci o postav pravilno postavili austradavanju djece tosjedalicu u svoje vozilo i u nesrećama.

- Na hrvatskim cestama svaki smještaju li pravilno svoje dijete dan strada troje djece, a svaka u nju. Da bi savjeti o pravilnoj dva dana barem jedno pogine upotrebi autosjedalica bili što ili zadobije teške ozljede. Velika učinkovitiji, molimo vozače

koji dolaze na pregled da, ako je to moguće, sa sobom donesu upute proizvođača sjedalice te da svakako dovedu i svoje dijete – poziva Damjanka Terstenjak, voditeljica Rode za sjevernu Hrvatsku.

Poziv i trudnicama Dodaje da će, osim samog pregleda, Rodini savjetnici i savjetnice za autosjedalice roditeljima i ostalim vozačima i vozačicama dijeliti savjete i informacije o važnosti i pravilnom korištenju autosjedalica te odgovarati na sva pitanja.

Pozivaju i sve trudnice s njihovim partnerima ako im treba savjet kako da odaberu prve autosjedalice.

Inače, u sedam godina djelovanja, udruga je organizirala više od 150 besplatnih pregleda na kojima su njezini posebno educirani volonteri i volonterke pregledali i osigurali sigurniju vožnju djeci u više od 2.600 autosjedalica.

ZAKON NALAŽE MLAĐI OD PET GODINA

!

Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, koji je na snagu stupio u lipnju 2008. godine, djeca mlađa od pet godina moraju biti vezana u autosjedalici.

MLAĐI OD 12 GODINA

!

Djeca mlađa od 12 godina moraju biti vezana pojasom vozila uz pomoć posebnog postolja.

Estetska kirurgija “Ništa me više ne vuče prema dolje, osjećam kao da mogu letjeti” G

igantomastija je prepoznatljiv izraz koji skriva u sebi više problema. Težina same dojke je najčešće osnovni problem dok je estetski na drugome mjestu. Gigantomastija često nastupa već u pubertetu i pojavljuje se češće u istoj obitelji, uvjetovana je nasljedno. Trudnoća je sljedeći uzrok velikom povećanju dojki, no moguće je da se dogodi i obrnuto. svojoj dosadašnjoj praksi primijetio sam da se žene koje dolaze s takvim problemima najčešće tuže, osobito kad su mlađe, na nemogućnost nalaženja adekvatnog grudnjaka i, općenito, na problem pronalaženja odjeće. Sve to stvara psihičke probleme, osobito ako je to doba puberteta i neposredno iza njega. S godinama,

U

ortostatičke se tegobe kao problem probijaju na prvo mjesto. Bolovi u leđima, loše držanje, česte upalne promjene u submamarnoj brazdi (mjesto gdje dojka u donjem polu završava na grudnom košu)... Prvi problemi počinju na satu tjelesnog u školi, zbog kojih se takve osobe povlače u sebe. z svega navedenog može se zaključiti da s operativnim zahvatom redukcije dojke ne treba čekati predugo kako psihički problemi i deformacija tijela uslijed težine dojke ne bi postali teži. Sam operativni zahvat vrši se u općoj anesteziji i traje tri do četri sata. U estetskoj kirurgiji dojke to je zahtjevniji operativni zahvat od povećanja silikonskim protezama. Ima više vrsta operativnih zahvata kod redukcione

I

plastike dojke. Razlikuju se u položaju i veličini operativnog ožiljka kao i u mogućnosti sačuvanja bradavica - areola kompleksa. Bilo koja metoda da se izabere, u oko 50 % operiranih pacijentica je moguće dojenje. Osobno se često susrećem s problemom hipertrofije dojke. Do sada najveća redukcija koju sam učinio je bilo odstranjenje 2.500 grama žljezdanog tkiva dojke sa svake strane. Znate što žene kažu nakon operacije? “Ništa me više ne vuče prema dolje, osjećam kao da mogu letjeti”. ve informacije u vezi estetske kirurgije dojke možete dobiti osobno u Poliklinici Zgrebec, koja se nalazi u Trnovečkoj ulici 1 u Varaždinu, ili na broju telefona 042/303-434 nakon 13 sati.

S

dr. Zdravko Zgrebec spec. opće, plastične, estetske i rekonstrukcijske kirurgije

44 Ženski svijet

20. ožujka 2012., br. 409

MODNI KAMELEON Engleska kantautorica Kate Bush kao inspiracija

Katein boemski stil J Katein boemski stil sastoji se od sanjivih lelujavih haljina koje su joj omogućivale

nesmetano kretanje po pozornici, a bila je sklona i nošenju uskih trikoa i tajica Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek Foto: IGOR KLIČEK

koristeći mimiku lica i ekspresivne pokrete tijela.

Današnji look je inspiriran Glazbeni talent jednom od najuspješnijih glazKate Bush je rođena 30. srpnja benica današnjice, engleskom 1958. godine u Kentu u Velikoj kantautoricom Kate Bush. Kate Britaniji u umjetničkoj je prava pionirka na području obitelji. Odmalena glazbe, a njezin utjecaj može se je pokazivala vevidjeti na mnogim ženskim (a liki i muškim) glazbeizvođačima ni talent, današnjia gotovo ce među sama je koj ima su nau č il a Florensvirati ce We l c h , k l a v i r.

Lily Allen, Također Pj Har vey je svirai Allison la violiGoldfrapp. nu i od Također je 11. gobil a jedna Osebujna Kate Bush dine od prvih pis al a glazbenica svoje pjesme. Sa 16 godina je koja je inkorporirala zahtjevne poslala svoje demo snimke s plesne elemente u svoj nastup, preko 50 kompozicija raznim

diskografskim kućama koje nisu mnogim poznatim glazbeniciimale sluha za njezin specifičan ma, snimila brojne duete, gluglas. Ima glasovni raspon od mila, pa čak i režirala. Objavila šest oktava. je devet albuma, od kojih su Katein talent ipak tri postigli prvo mjesto prepoznaje Dana br itanskoj top ljela o v vid Gilmore iz ljestvici albuma. je Pink Floyda Kate Bush je ti s a ir t n koji je prerime a od prvog pojave p im s d k a e poručuje ljivanja postala m nim ko gl azbenoj modna ikona. otkače šavati svoju kući EMI Voljela je eka l u g k a č n a i za koji Kate sperimentirati ples u n z o i uskoro pots otkačenim kograc figuru pisuje ugovor. madima i naglašaS 19 godina debivati svoju gracioznu tira albumom Kick Inplesačku figuru (na raside, a singl Wuthering Heights dost mnogih muških fanova). s tog albuma postaje internaci- Katein boemski stil sastoji se onalni hit. To je bio i povijesni od sanjivih lelujavih haljina koje trenutak jer je Kate bila prva su joj omogućivale nesmetano ženska izvođačica s autorskom kretanje po pozornici, a bila je pjesmom koja je bila broj jedan sklona i nošenju uskih trikoa i u Velikoj Britaniji. Kate uskoro tajica. Nosila je vrlo naglašeni snima i drugi album Lionheart, make up koji je dodatno isticao a nedugo nakon toga osniva njezinu pomalo komičnu eki vlastitu izdavačku kuću. Pje- spresiju lica. Njezin zaštitni znak vačica je bila aktivna i nizala je definitivno gusta i kovrčava uspjehe kroz 90-e, surađivala s crvena kosa!

Vaša Diva

Sanjive lelujave haljine za nesmetano kretanje

Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Slatke seksualne zvijeri!

E

vo, konačno sam dočekala proljeće! Čudim se sama sebi otkud mi toliko radosti.

Ponašam se kao klinka koja prvi put vidi visibabu. Valjda su to hormoni. Hormoni sreće!

Totalno sam nabrijana za neke promjene.

Osjećam da se nešto događa ili će se dogoditi, a ako sam se zeznula, onda budem sama nešto poduzela da svu tu bujicu dopamina, serotonina, endorfina i svih drugih koji se isprepliću, kolaju mojim tijelom i izluđuju me u pozitivnom smislu, iskoristim za pravu stvar! Promatram frajere oko sebe. Ponašaju

se kao da se ništa ne događa. Kao da im je svejedno koje je godišnje doba. Izgledaju kao da se još nisu oprostili od zime! Očito ih ne muče hormoni. Jer oni su, kad je riječ o tome, jednostavna bića. Kod njih ili bolje reći kod većine njih, testosteron rješava sve! A kad ih razbudi, pretvaraju se u slatke seksualne zvijeri. Tu ih čekam! Jedan frend u totalnom je bedu. Kad čuje spiku o hormonima, sreći, seksu, libidu i orgazmičkim euforijama, u komi je. Najradije bi iskočil iz vlastite kože.

Njemu se, tvrdi, sve to srušilo s brakom,

ženom, djecom, klimavom egzistencijom, preopterećenošću poslovnim obavezama, nezadovoljstvom, strahom, depresijom.

Mrak! U kojem ne vidi svjetlo na kraju tunela. - Kaj dramiš’! Reci, kad si se zadnji put pošteno poševil?! - lupi ga pitanjem ravno u čelo tip do mene. Bio je to za njega pravi šok nakon kojeg je priznal da o seksu više ne razmišlja ni u ludilu! Za našu škvadru, kakva jesmo, to je bilo dovoljno da ga se dočepamo i natjeramo da napokon progovori kaj ga muči! I mic, po mic, stvari su kroz takvu spiku

krenule u posve drugom smjeru. Na kraju se ispostavilo da je seks bilo jedino poglavlje u njegovom životu koje nije štimalo! Ali ne zbog djece, posla i novca, nego zbog toga što si ni on ni žena nisu znali ukrasti vrijeme samo za sebe! I zamisli. Sutradan se na poslu nije pojavil ni on, ni kolega iz susjedne sobe, a ni frendica koja ga je jučer cijelo vrijeme uvjeravala da bez seksa nema života. Svi su si uzeli slobodan dan. A to nije bez vraga.

Prijatelji, prava spika, testosteroni i proljeće uistinu mogu učiniti čuda!

Ženski svijet 45

20. ožujka 2012., br. 409

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Larisa Lipovac Navojec, koreografkinja

S Navojcem želim uvijek na večeru!

J Poznatoj plesačici i koreografkinji uzor je njezin muž koji je intelektualno nadopunjuje

i usmjerava te tvrdi da nije ljubomorna, što ne može shvatiti njezin ljubomorni muž Piše: GORDANA IGREC

Kao mlada djevojka, Larisa Lipovac Navojec bila je višenisam ih struka prvakinja Hrvatske odn v t žr a m makar u ritmičkoj sportskoj gi, ja mnastici i sudjelovala je kretan ok me se na svjetskim prvenstvid , volim da me se ma, da bi je životni put , odveo na studij plesa u snima omijeni New York gdje je i diploalo pr m mirala. Kao diplomirana plesačica, koreografkinja i pedagoginja, Larisa se s ciljem da nešto promijeni na bolje u svijetu plesa u Hrvatskoj vratila, ali ne u svoj rodni grad Rijeku, nego u Zagreb gdje je 2000. godine registrirala plesni studio Tala.

Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

Gljivična infekcija G

ljivična infekcija stopala, tzv. “atletsko stopalo”, vrlo je česta infekcija stopala, koju zaradi svatko barem jednom tijekom života. Češće se pojavljuje kod mlađih osoba kao i kod odraslih muškaraca, a nešto rjeđe kod žena i manje djece. zročnici su vrste gljiva, koje izuzetno dobro rastu i razmnožavaju se na površini ljudske kože, osobito na stopalima. ovjek se najčešće zarazi hodajući bos (u zajedničkim svlačionicama, sportskim dvoranama, bazenima, po zemlji i sl.). Osobito im pogoduju topla i vlažna stopala, u tijesnim čarapama ili cipelama od umjetnih materijala odnosno kada koža ostaje vlažna nakon kupanja, plivanja ili vježbanja. romjene na koži stopala očituju se kao crvenilo, mjehurići, ljuštenje pa čak i pucanje kože. Vrlo često je prisutan i izrazit svrbež kože. I između pojedinih prstiju stopala vidi se crvenilo, ljuskanje i pucanje kože. Nakon kože, gljivične infekcije često zahvate i nokte. Oni postaju zadebljani, deformirani i bolni.

No s obzirom na to da slične promjene na koži pa i noktima mogu biti posljedica i nekih drugih bolesti (npr. psorijaze, alergijskog dermatitisa i sl.), savjetuje se pregled kod dermatologa. n će uz pomoć uzorka uzetog s površine kože moći utvrditi je li doista riječ o gljivičnoj infekciji te s obzirom na to savjetovati odgovarajuću terapiju.

Ona u većini slučajeva podrazumijeva primjenu krema na oboljelim područjima, a u iznimnim slučajevima (osobito ako su zahvaćeni i nokti) i uzimanje tableta.

Od preventivnih mjera važno je sušenje kože nakon kupanja, plivanja i sl. Također je preporučljivo nošenje zračne i ne pretijesne obuće od prirodnih materijala, pamučnih čarapa koje dobro upijaju vlagu...

U Č P

O

Bočica, pa kava Iza profesionalne plesačice danas je više od 60 predstava za koje je radila koreografiju. Larisa Lipovac Navojec odškrinula je vrata svojeg ženskog svijeta u kojem su na prvom mjestu mali Grgur i njegov tata Goran Navojec. Što ju je privuklo na njezinom suprugu, što je najlakše izbaci iz takta i koja je tajna dobre veze, pročitajmo zajedno u Malim ženskim razgovorima.

Jutro započinjete sa...

Bilo je s kavom dok se Grgur nije rodio. Sad započinjem s bočicom i maženjem, a kava, tuširanje i sve ostalo što ide uz to dolazi kasnije.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Temp eramentna, dos ta iskrena osoba, što me ponekad dovodi u problematične situacije, i - jako uporna.

Vaš uzor u životu?

Moj uzor i su def intivno moj muž koji me jako, jako intelektualno nadopunjuje i nekako me usmjerava. I uvijek je bila moja majka koja je tu jednostavno od malena. Što je najvažnije u vezi?

Povjerenje i tolerancija.

Najromantičniji trenutak u životu bio je...

Ima ih više, ali izdvojila bih jedan: kada me muž na moj 30. rođendan odveo da vozim avion! To mi je bila moja velika želja, pa mi je taj događaj upamćen kao nešto posebno. Što vas je privuklo vašem suprugu?

Nepredvidiv duh i duhovitost. Vrlo je zabavna osoba i to mi je nešto posebno. Mislim da svakodnevni život treba biti zabavan.

Jeste li ljubomorni?

Nisam ljubomorna osoba i to je možda nešto što moj muž u početku nije mogao razumjeti, jer je on dosta ljubomoran.

Dermatolog

Iskrena sam, zbog čega ponekad imam problema - priznaje supruga Gorana Navojca

Nerviraju me muljatori i lažljivci Svaka prava žena nikad ne smije...

Ne smije se prepustiti životnoj depresiji.

Svaka prava žena mora biti lukava, mora napraviti strategiju, jer se od žene očekuje da radi na nekoliko frontova i tu moramo dobro balansirati. Moramo lukavo to sprovoditi.

Iz takta me može izbaciti...

Kad me netko mulja i laže, to me užasno nervira.

Iz kuće ne izlazim bez... Što nikad ne biste mogli oprostiti?

Nisam baš tip koji ne oprašta. To je u svakom slučaju: za razmisliti. Ne bih mogla oprostiti da netko nešto loše napravi mojoj majci, mojem mužu ili mojem djetetu. Iako, ja smatram da čovjek uvijek može oprostiti. Jer ako ne oprostiš, onda uvijek vučeš neke vagone kroz život. Bolje je to riješiti, pa si slobodan.

Kako provodite slobodno vrijeme?

Uglavnom kod kuće ili na izletu, s mužem i djetetom.

To me najviše opušta i to je

Bez moje male torbice u kojoj je sve, od labela do nekih mojih uspomena koje čuvam u novčaniku.

Vaš moto u životu?

Nekako ne gazim preko ljudi, da iskreno pristupam privatnom i profesionalnom životu i da jasno definiram svoje ciljeve.

Najdraži film?

“Crvene cipelice” i “Flasch dance”. To su filmovi mojeg djetinjstva.

moje vrijeme.

Volite li kuhati?

Volim kuhati, ali kuhinju isto tako znam prepustiti svojoj boljoj polovici. Ja više kuham laganiju hranu, a kad treba nešto ozbiljinije, to ipak prepustim Goranu.

Odmor na jedrilici S kojim glumcem biste rado otišli na večeru?

S mojim mužem! Jer ne uspijevamo baš u ovim obavezama ići na večeru. S Goranom Navojcem uvijek.

Koji odjevni stil njegujete?

Sportski. Nisam žrtva mod-

nih kretanja, makar volim dok me se snima da me se možda malo promijeni. Ali najugodnije se osjećam u sportskom stilu.

Koju glazbu slušate?

Ovisno o projektima koje radim. Trenutno se bavim eksperimentalnom glazbom. To su uvijek neki mladi autori koji traže nove oblike izražavanja. Što ste oduvijek željeli učiniti, a niste?

Možda jednu stvar koju već dugo nisam učinila: jako volim jedriti, pa se nadam da ćemo ove godine, obiteljski, napokon otići na jedrenje.

Frizerski salon Biserka Buhin Frizerski salon “Tina”, Štefanec 4, telefon: 099/195-6750

Senzualne, elegantne i romantične - kovrče!

P O

rirodno kovrčava kosa nije čest tip kose, mnogo je češća ravna ili valovita kosa. Upravo zato neke žene muku muče te ne mogu izaći na kraj s kovrčama. na zahtijeva više brige i njege od ostalih tipova kose. No ako ste pomislili kako bi lijepo bilo imati ravnu kosu te je nakovrčati po želji, razmislite ponovno. Danas postoje raznovrsni preparati koji vam mogu pomoći u izradi frizure. Novije linije proizvoda od šampona, njege te završnog stylinga za kovrče ne lijepe kosu već joj daju postojeći meki željeni oblik i sjaj. to se frizura i dužine kose tiče, pred vama je velik izbor. Razmišljate li o šiškama, obavezno se savjetujte s frizerom. Duga kovrčava kosa mnogima je omiljena, kako ženama tako i muškarcima, ona je senzualna, elegantna i romantična. Kovrčava kosa prema mnogima je najljepša. Prirodne kovrče nešto su posebno.

Š

46 Ženski svijet KARLA OUTLET Ponovno u Varaždinu

Cipele i torbice za svaku ženu

Ljubiteljice cipela i torbica ovog tjedna imaju razlog za uživanje! Karla outlet ponovno dolazi u Varaždin s velikim izborom proljetne i ljetne kolekcije cipela i torbica po povoljnim cijenama.

Karla outlet ponovno će se smjestiti u varaždinskom Hotelu Is tr a u Kukuljevićevoj 6 gdje će Varaždinke moći kupiti cipele i torbice od srijede 21. ožujka do nedjelje 25. ožujka. U srijedu je Karla outlet

otvoren od 14 do 18 sati, od četvrtka do subote od 10 do 18 sati, a u nedjelju od 10 do 14 sati.

Karla trgov ine imaju doista širok izbor obuće i torbica poznatih brendova kao što Fabi, Loriblu, Giancarlo Paoli, Coccinelle, Abro, Furla, UGG, Marc by Marc Jacobs... Ponudu možete pogledati i na njihovim internetskim stranicama www.karla.hr, a imate li bilo kakvih želja i pitanja, informacije možete zatražiti putem e-maila karla@karla.hr.

20. ožujka 2012., br. 409

PRAKTIČNI SAVJETI Napravite unikatni nakit od mase za modeliranje

Moj šareni svijet J Uzmite komad glinamola ili fimo mase, među rukama oblikujte loptice i probušite ih kroz sredinu čačkalicom. Nakon sušenja, nanižite ih na žinju, gumicu, špagu...

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

avi oblici amola veseli skakut Od fimo mase i glin

DOVE FASHION.HR Bambi by Zigman

Šareni dječji svijet Željno iščekivana dječja pret-a-porter kolekcija Bambi by Zigman oduševila je prisutne na završenom Dove Fashion.hr-u.

Dječja dizajnerska linija za Bambi plod je suradnje svestranog riječkog dizajnera i domaće tvornice obuće i odjeće za djecu koja je nastala u sklopu projekta Fashion.hr-a.

Juraj Zigman nastavio je u prepoznatljivom stilu vladati šarenim odjevnim komadima za najmlađe.

Njegov potpis izrazito je tipičan i svi koji prate domaću modnu branšu znaju što očekivati od definitivno najopuštenijeg autora naše dizajnerske scene.

Baš poput karaktera kao što je Zigman, tako je i kolekcija za klinceze otišla u sferu totalne zabave koja sada već traje pune dvije sezone. Uzorci na haljinicama, volani, neočekivani

Vesela žuto-zelenonarančasta ogrlica za proljetne dane

izanih na špagu ica od cvjetića nan Crno-crvena narukv

modni d o daci i preslatke djevojčice zagrijale su publiku za nastavak večeri i nova modna uzbuđenja. Ukoliko volite vidjeti svoje djevojčice u zagasitim nijansama smeđe, ljubičaste i sive, prava adresa je – Bambi!

Kod izrade oblika vodite računa da su rupe dovoljno velike za vezicu

Kozmetički savjeti

čačkalicom možete izrezbariti raznorazne oblike ili uzeti “Imam doma dva paketa drugu boju, pomiješati s glinamola. Voljela bih s njim prvom i napraviti šarenu kunešto napraviti, ali zadnji glicu. Možete napraviti tanak dugački “lančić”, odnoput sam s masom za sno zmiju koju ćete modeliranje radila o omotati oko prve u nižim razrediak e t kuglice, možete ma osnovne želi se ne ti s kor is t i t i ne škole i ni a lj koliko tankih čeg se više zabav blika, o “lančića” rane sjećam. m je n o boja zličitih boja, K a ko n a ti fim e z u praviti neolje je ene boje ispreplitati ih b međusobno i što lijepo?” želj masu glinamol tako formirati Ako ste se i o g e oblike koji ne vi pronašle u n moraju biti samo ovoj rečenici, ne kuglice, nego i valjušbrinite se. U ovom broju pokušat ćemo vam na ci, stošci, trokuti... Oni željni jednostavan način objasniti izazova neka uzmu f imo kako uz malo mašte i truda masu u dvije boje, primjenapraviti od glinamola ili rice, crnu i bijelu. Od svake fimo mase nakit ili figurice mase uzmite popola i čašom razvaljajte masu po površini koje će vas razveseliti. gdje radite, ali svaku zasebno. Kao da valjate tijesto za Zmije i rolade Od spomenutih masa za kolače. Kada ih razvaljate modeliranje možete doista na željenu debljinu (jedna napraviti super stvar, od ogr- može biti deblja, druga tanja lica, naušnica, narukvica, do ili mogu biti iste debljine) šarenih krava koje će vam vi- stavite jednu na drugu i jedsjeti sa stropa i biti veselje za nostavno od njih napravite vaše najmlađe. No prije nego roladu koju potom režete na se uhvatite modeliranja, mo- komadiće željene debljine. ramo prvo razriješiti jednu Svaka od njih je figurica u stvar: što uzeti, glinamol ili kojoj ćete probušiti rupu. U fimo masu? Oba materijala ovom slučaju bolje je koristisu slična i lako se s njima ti nešto tanje od čačkalice, oblikuju figure. No ako se primjerice deblju iglu. Tako ne želite zabavljati s dodat- oblikovane dije- love poslož ite na nim bopladanj janjem i ostavinapravte da se ljenih suše ili oblika, na zram ož da ku ili ih je bolje lagano uzeti ispef i m o c ite u m a s u pećželj en e nici. boje.

Nakon I od što su se stvrdglinamola i od fimo mase najjed- nuli ili ohladili, možete ih nostavije je raditi kuglice. nanizati na žinju, gumicu, Postupak je sljedeći: uzmite špagu i oblikovati nakit po komad mater ijala, među želji... Ne zaboravite, još dok rukama oblikujte lopticu radite dijelove, razmišljajte koju probušite kroz sredinu na što ćete ih nanizati kako običnom čačkalicom. Na vam se ne bi dogodilo da je tako oblikovanim kuglicama rupa preuska!

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Kavitacija - liposukcija bez skalpela K

avitacija je jedna od najnovijih metoda tretiranja celulita i masnih naslaga. Ta je metoda bezbolna, neinvazivna i ciljano usmjerena na one dijelove tijela gdje imamo najviše masnoća.To su stražnjica, trbuh, bokovi, unutarnji dio koljena... Postoje dvije vrste kavitacija s ultrazvukom, ali za taj tretman su mnogi bili ograničeni jer ga nisu smjeli koristiti ljudi s povišenim masnoćama u krvi.. Skeyndor kavitacija

sa serumima je tretman dostupan svima jer prilikom tretiranja masnog tkiva nije opterećena jetra, a celulit se tretira serumom i masažom bez štetnih posljedica za vaše zdravlje. ao glavni sastojak koji se nalazi u serumu je betain koji ima djelovanje odmašćivanja, razbijanja i raspršivanja nakupljene masnoće.

Kombinacija biljaka i algi aktivira enzime i razgradnju suvišne masnoće. Tretman traje sat i trideset

K

minuta, a vidljivo se celulit smanjuje već nakon prvog tretmana. Kako bi rezultati potrajali, radi se šest tretmana i to svaki tjedan jedan. Već kod prvog tretmana gube se i prvi centimetri i upravo se zbog toga kavitacija naziva još i liposukcija bez skalpela. Tretman je vrlo ugodan i radi se bez ikakvog zagrijavanja u termo deci tako da ga mogu koristiti i osobe sklone pucanju kapilara i proširenim venama.

Ženski svijet 47

20. ožujka 2012., br. 409

Jesen donosi smirivanje i partnera na kojeg se žena može osloniti

OTKRIVAMO Svako godišnje doba nosi specifičnosti, pa i muškarce

Sezonski dečki J S obzirom na to da je proljeće vrijeme buđenja, bude se i žene koje su otvorenije i

spremnije na nešto zabavno, novo, drugačije... U takvom duhu izabrat će i partnera Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Utječe li godišnje doba na to kakvog ćemo partnera izabrati? Iako za to ne postoje nikakvi znanstveni dokazi, naša 25-godišnja sugrađanka tvrdi da godišnje doba

žene n u jese rce ka š u traže m govorni, d o koji su zanimljivi, ni, savjes i vjerni ali

može utjecati na to kakvog će frajera žena odabrati.

Proljeće samo što nije stiglo.

Duži dani, više sunca i toplo vrijeme utječu na to da smo više vani, a osim toga, imamo i više energije. Sve se nekako lakše obavlja kad je vani sunčano!

”Proljetni” tip S obzirom na to da je proljeće vrijeme buđenja, bude se i žene koje više vremena provode vani i koje su, nakon zimskog razdoblja, otvorenije i spremnije na nešto zabavno, novo, drugačije...

U takvom duhu izabrat će i takvog partnera: vrckastog, razigranog s puno neobičnih ideja s kojim će rado, ako zatreba, i na Mars. Ženama u proljeće nije važno hoće li im partner biti vjeran i ide li njihova veza u pravom smjeru. Žena se sa

NAJBOLJE JE PROLJEĆE? I stalne veze “dišu” u skladu s godišnjim dobima! U proljeće se partneri toliko ne svađaju, imaju vremena jedni za druge i vole se kao da je prvi put. Bude se i njihove uspavale zimske strasti, pa je poletno i ispod njihovog poplona. U ljeti se odmaraju od proljeća i “troše” na brzaka, a na jesen se pripremaju za dugu, hladnu zimu.

Namrgođeni jedni na drugog ponovno se vraćaju uobičajenoj rutini i pripremaju na zatišje. Povremeno će biti bure pod njihovim pokrivačem, koja će ponovno pojačati kad stigne – proljeće.

svojim “proljetnim frajerom” želi samo i jedino – dobro zabavljati.

Vjernost nije ni nešto o čemu će žene razmišljati nakon što prođe vrijeme buđenja. Kad “udare” vrućine i započnu godišnji odmori, sve o čemu će razmišljati je zabava, zabava i još više – zabave!

Dok se “drma” s koktelom u ruci u nekom klubu kraj plaže, jedino što ženu zanima je još jedan koktel i netko koga se sutra neće ni sjećati.

Nakon ludih ljetnih zabava i neprospavanih noći, nastupa jesen, vrijeme smirivanja. To je razdoblje kada je i ženama

dosta svega. Ne žele više lijepe i zabavne šupljoglavce, već stabilnijeg partnera s kojim će se dobro osjećati i na kojeg će se moći osloniti. Ispijanje kava na toplom jesenskom suncu, šetnja kroz park dok lišće šušti pod nogama, odlasci u kino... Žene u jesen traže muškarce koji su odgovorni, savjesni, zanimljivi, ali i vjerni. U jesen ženama postaje važno pitanje “vodi li ova veza nekud?”. Jer ako vodi, tada su velike šanse da s partnerom dočeka i zimsko razdoblje. Zima je vrijeme mirovanja, pa ženama nekako odgovara netko tko će biti uz njih kad se vrate kući.

ZAVRŠENA NAGRADNA IGRA: MAGRO I REGIONALNI TJEDNIK

Poklon-paket Kseniji Cajzek!

Ksenija Cajzek iz Varaždina dobitnica je ovotjednog poklon-paketa MAGRO accessories. Izvlačenje kupona održano je u ponedjeljak 19. ožujka, a sretna dobitnica po nagradu može doći u Regionalni tjednik u Šenoinoj ulici 10 u Varaždinu (kod placa) tijekom tjedna od 8 do 16 sati.

Izvlačenjem dobitnice poklon-paketa MAGRO accessories završila je nagradna igra u kojoj je čitatelje Regionalnog tjednika nagrađivala tvrtka MAGRO iz Sračinca koja posluje od 1988. godine. Sve informacije o asortimanu možete pronaći i preko Facebooka www.facebook.com/magroaccessories i ne zaboravite, detalji su ono čime dajemo pečat svom modnom stilu.

NAGRADNA IGRA Osvojite poklon-bon Slim & Fit centra!

Slim & Fit centar, koji se nalazi u Vrazovoj ulici 15 u Varaždinu (iznad Saxa), pravo je mjesto za sve koji sebi žele podariti novi izgled, “počastiti” se tretmanom lica, opustiti se uz masažu ili se žele riješiti viška kilograma. Jedna od terapija koja omogućuje brzo i učinkovito preoblikovanje tijela je kavitacija.

U Slim & Fit centru dostupne su dvije vrste kavitacije: ultrazvučna kavitacija i serumska kavitacija Skeyndor (neinvazivna).

Slim & Fit centar u naredna dva broja nagrađuje čitateljice Regionalnog tjednika. Sve što trebate učiniti je odgovoriti točno na postavljena pitanja te kupon tijekom tjedna dostaviti u redakciju Regionalnog tjednika u Ulici Augusta Šenoe 10 u Varaždinu. Najsretnije čitateljice očekuje vrijedan poklon: poklon-bon Slim & Fit centra u iznosu od 300 kuna. Izvlačenje prve dobitnice održat će se 26. ožujka 2012. godine, a tko je osvojio vrijedan poklon bon pročitajte u novom broju Regionalnog tjednika.

1. Koja je adresa Slim & Fit Centra?

2. Kakve vrste tretmana kavitacije pružamo u centru?

VAŠI PODACI: Ime, prezime i adresa: Telefon/mobitel:

48 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

POVOLJNA prilika!!!

Kuća visoka prizemnica od 120 m², sa garažom, na parceli od 400 m², u mirnom dijelu grada. Venek nekretnine, 042/301-234, 091/3012335 ozn.72c KRAPINSKA ul. 120 m² 85.000 €, Z. i Frankopana 95.000 €, M. Krleže 125.000 €, Fabijanska kuća na parceli od 1 229 m². Venek nekretnine, 042/301-234, 091/3012335 ozn.72c

KUĆE „NEKRETNINE DOMINUS“ – Pružamo usluge posredovanja kod kupnje, prodaje, zakupa i najma nekretnina. www.nekretninedominus. hr, 098/494-585, 095/9140200 ozn.351c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir. grabar@vz.t-com.hr ozn.335c MANJA kuća u V. Vidrića, 100 m² (novouređena), blizina VI. OŠ, sa prekrasnim zimskim vrtom i dvorištem!-96.000 €!

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c LUXUZNA kuća 150 m² u Rangerovoj, blizina bolnice, sa nutarnjim bazenom - 160 000 €!

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c LIJEPA kuća od 160 m² u Knegincu Donjem (kompletno uređena i namještena) sa prekrasnim dvorištem - 83.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c RENOVIRANA kuća, 102 m², u Turčinu, blizina Varaždina,(dva odvojena stana) i 700 m² dvorišta - 52.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c ETAŽA kuće u I. G. Kovačića, 65 m² (dvoipolsobni stan uređen) - 42.000 € ili zamjena za garsonjeru uz doplatu!! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje kuća u Varaždinu za poznatog kupca do 150.000 €-isplata odmah!

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO – 45.000 €, kuća u Jalkovcu, 100 m², gospodarske zgrade, 940 m² okućnice, svi priključci, vlasništvo 1/1, tereta nema. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c

PRODAJEM kuću katnicu u Knegincu G., novouređenu. U dvorištu ima još 1 dvosobni i 1 jednosobni stan.

Moguće razne kombinacije.

Moguća moja doplata. Povoljno! Mob. 098/284-949 ozn.233c KUĆA katnica, nedovršena, 3 etaže, balkoni, struja, voda, mirni kvart. Tel. 042/212-675 ozn.2752b KUĆA katnica u Knegincu Gornjem prodaje se 29. ožujka javnom dražbom. Mob. 099/798-3606 ozn.2750b PRODAJE se starija kuća sa dvorištem u blizini Banfice. Upitati na tel. 641-057 ili mobitel 099/234-1284 ozn.2094e KUĆA, Kelemen (80 m²) + gosp. objekti (300 m²) + okućnica (1200 m²), 30.500 €. Mob. 095/904-5915, 647-128 ozn.995 TRAŽIMO kuću u Varaždinu, blizina centra do 180.000 € .www.paurevic-nekretnine.hr, 042 261-247 ozn.167c PRODAJEMO kuću u Varaždinu, Koprivnička (kod Kauflanda) te u B. Plazzeriano (u nizu). www. paurevic-nekretnine.hr, 098 9706-575 ozn.167c KUĆA u Toplićici kod Novog Marofa - 19.500 €. Mob. 098/837681 ozn.20c KUPUJEM kuću čvrste građe na mirnom mjestu u Maruševcu/ užoj okolici. Mob. 095/5150432, 095/5055-442 ozn.1096 NOVIJA kuća, etažirana, posebni ulazi, potkrovlje 124 m², prizemlje 184 m². Uzimam stan u gradu. Mob. 098/846-691 ozn.1100

STANOVI PRILIKA tjedna! Trosobni 76 m² u B. Radića (prizemlje) - mogućnost poslovnog prostora 900 €/m²! Mob. 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NAJPOVOLJN IJE! Trosobni u Preloškoj, 65 m², uređen, 48.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRILIKA! Jednosobni u Trakošćanskoj 31 m² -kompletno uređen! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NOVOGRADNJA dvosobni!

Dvosobni novi stan, 46 m², u blizini Braće Radića (prizemnopogodno i za p.prostor)! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c SUPER prilika! Trosobni novogradnja, 74 m², u Braće Radića, I. kat (etažno,parking)! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c GARSONJERA ! Garsonjera u Zrinskih i Frankopana 25 m² !

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c TROSOBNI ! Trosobni u Zag re b a č koj 7 6 m ² , ko m pletno uređeni(nova kuhinja)-(etažno,pvc)! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c DVOSOBNI u B. Radić od 54 m²48.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se potražuje više dvosobnih stanova za kupnju za poznate kupce - isplata odmah!

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje garsonjera ili jednosobni stan za poznatog kupca- isplata odmah! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c SNIŽENO – novogradnja – centar grada, niskoenergetski stanovi u urbanoj vili, 62 – 140 m², visoka kvaliteta, podzemna garaža, visoki roh-bau ili ključ u ruke, mogućnost završnog uređenja po želji kupca. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c

KUĆA za rušenje u Petrijancu, 1173 m² okućnice, atraktivno mjesto, 100 m od crkve, 2 prilaza, 27.000 €. Mob. 099/6929042 ozn.1120

NOVOGRADNJA: Međeralova ulica: 3-sobni 88,20 m² i 53,60 m² , A. K. Zvonimaira/ T. Ujevića 2-sobni 1350 €/m²… Venek nekretnine, 042/301-234, 091/3012335 ozn.72c

PRODAJE SE : kuća, visoka prizemnica, Jalkovečka ulica, 85.000 €; kuća katnica, M. Laginje, 95.000 €; kuća prizemnica, V. Novaka, 62.000 €; kuća katnica, R. Horvata, 80.000 €; poslovni prostor, M. Krleže, 140.000 €. Želimorski d.o.o., mob. 098/1661-177 ozn.188c

POVOLJNO: 45 m², Ludbreška ul., uređen namješten, novo etaž. gr., R. Boškovića 46 m² , Kozarčeva 38 m², Trakošćanska 30 m²… Venek nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c HARAMBAŠIĆEVA 45,35 m², Za-

grebačka 69 m² uređen + nova kuhinja gratis, S. Vukovića 71 m² sa garažom u priz., B. Radića 52 m²… Venek nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c STAN - novogradnja, blizu centra, etažno, klima, vrlo povoljno prodajem. Mob. 098/408-8832 ozn.233c JEDNOSOBNI stan, 43,45 m², u Varaždinu, Vukovarska 1a, na prvom katu, jug, etažno grijanje i brojilo za vodu. Tel. 042/230905 ozn.2747b PRODAJEM dvosoban stan 68 m² u Varaždinu, Zagrebačka ulica. Mob: 099/400-160 ozn.2093e JEDNOSOBNI stan od 46 m² u Zagrebačkoj 13, prodajem.

Mob. 098/395-014 ozn.1029 NAJJEFTINJI stanovi u gradu, klasična gradnja, useljivi i etažirani, Kumičićeva (ŠTUK 1 i 2), 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m². Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući. Upitati: 330-868 ozn.63c DVOSOBNI stan, 64 m², prizemni niz, šupa, podrum, svi priključci, Optujska, povoljno prodajem. Mob. 098/185-8524 ozn.1075 DVOSOBNI stan, 68 m², Zagrebačka 17, prodajem. Mob. 098/446-873, 098/967-3336 ozn.1110

ZEMLJIŠTA PRODAJE se vikend zemljište u Beretincu i Križancu (rate, kompenzacija). Mobitel: 092/1709479.ozn.2i AGENCIJA GRABAR - Kupujemo građevinsko zemljište u blizini Varaždina 3 000-6 000 m². Prodajemo industrijsko zemljište u Brezju od 2 912 m², 12 €/m².

Hitno! tihomir.grabar@vz.tcom.hr, 098/267-070 ozn.335c GRADILIŠTE 1 450 m³, cijena 30 €/m³, pristup po širini i dužini; kupujem svinje 50-60 kg, 4 komada. Mob. 099/784-8702 ozn.1041 GRAĐEVINSKO zemljište u Gojancu, 820 m², asfalt, svi pr iključci u blizini. Mob. 098/942-0862 ozn.1042 PRODAJE se zemljište u Seketinu, 4 400 m², u vikend zoni.

Mob. 098/464- 615, Robert ozn.1108 PRODAJEMO gradilište u samom centru Varaždina, 1 000 m², cijena 230 €/m² . www.paurevic-nekretnine.hr, 098/9706575 ozn.167c PRODAJEM zemljište od 2 850 m² i 1650 m² pogodno za vikendicu. Mob. 091/5494-363 ozn.1099

POSLOVNI PROSTORI

20. ožujka 2012., br. 409

POSLOVNI prostor u centru Varaždina, iznajmljujem.

Pogodno za urede.

Mogućnost većih i manjih cjelina.

Mob. 098/267-653 ozn.130c POSLOVNI prostor 150 m² s vlastitim parkiralištem i skladišni prostor 250 m², iznajmljujem. Mob. 098/555-518 ozn.922 IZNAJMLJUJEMO prodajno-skladišni prostor, 1100 m², potpuno opremljen, sa velikim parkiralištem na glavnoj cesti Varaždin – Maribor. Mob. 098/268-315 ozn.63c PRODAJEMO kafić u centru Varaždina, te 3% 80 m² poslovna prostora u M. Krleže. www.paurevic-nekretnine.hr, 098/9706-575 ozn.167c POSLOVNI prostor cca 40 m² na Franjevačkom trgu 11, iznajmljujem. Mob. 091/536-6750 ozn.1093

NAJAM SOBU blizu centra Varaždina, Anina 15, povoljno iznajmljujem, uporaba kuhinje i kupaonice. Mob. 098/734-522 ozn.999 JEDNOSOBNI uređen stan u strogom centru grada, iznajmljujem. Mob. 098/1951-678 ozn.2756b IZNAJMLJUJEM na dulje razdoblje polunamješten, dvosoban stan, II. kat, etažno grijanje, novo uređen, Ulica Zrinskih i Frankopana, vrlo povoljno.

Mob. 091/579-7760 ozn.1007 IZNAJMLJUJEM veliku sobu, kuhinju i kupaonicu, sve namješteno, cijena 700 kn, blizina centra. Mob. 091/2944- 635 ozn.1045 IZNAJMLJUJEM jednosoban stan u Trakošćanskoj, 1.kat, namješten. Tel: 042/331-200, mob: 098/9775-323 ozn.2c NOVOUREĐENI apartman za studente, sportaše i zaposlene u blizini Sveučilišnog kampusa, vlastita kupaona, kuhinja, parking, u Ulici Z. Kunc, iznajmljujem. Mob. 098/139-1610 ozn.1085 IZNAJMLJUJEM dvosobni stan u Zagrebačkoj ulici. Mob. 098/349-838 ozn.1092 DVOSOBNI, B. Radića, 56 m², 1. kat, namješten, 1.800,00 kn + režije. Mob. 098/577-302 ozn.1097 DVOSOBNI, Trakošćanska, 63 m², 5. kat (bez lifta), namješten, vodomjer, 1.500 kn + režije.

Mob. 098/577-302 ozn.1097 POVOLJNO iznajmljujem 2-sobni stan u dvorištu, paru ili studentima. Mob. 099/704-4393 ozn.1101

IZNAJMLJUJE se stan studenticama, Varaždin. Mob. 091/5933113 ozn.252c

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ Ñıtostakala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑjućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ozn.19c

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c PEUGEOT 206, 1.4, 2001. g., druga vlasnica, reg. 22.10.2012., komplet zim. guma sa felgama.

Mob. 098/714-146 ozn.1061 FIAT BARICHETA cabriolet, dvosjed u odličnom stanu, prodajem. Mob. 091/179-1233 ozn.1064 KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene!

Mob. 098/965-6624 ozn.1118 AUDI A4, 1,8i, ‘97. g., crni, full, do reg. 1.650 €; Alfa 156 1.9 JTD, ‘02. g., reg. 1 g., full, 4.700 €; Opel Astra GTC 1.4i, ‘07. g., full.

6.400 €; Škoda Fabija 1.2i, ‘04. g., reg. 1 g., 1. vlasnik, odlična, 3.150 €, Oltaimer P-204, ‘71. g., 1.550 €. Mob. 091/143-7007 ozn.1119 VW PASSAT limuzina 7.900 kuna ! Registriran do 03/2013.!

Odlično očuvan! Mob. 098/241375 ozn.359c VECTRA 1,6i 6V, XII./1997., ful oprema, odlična, 1. vlasnik; betonski stupovi, 2 prskalice leđne Stihl SG-17, pumpa za pretakanje, 3 PVC kace 1 000 l i 500 l. Mob. 098/267-930, 042/260-127 ozn.1067 OPEL KADETT 1,6i, 1990. god. reg. 5./2012., prodajem. Upita-

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

20. ožujka 2012., br. 409

Mali oglasi 49

knauf sistemi. Mob.099/5004859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi…

Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c

ti: 091/5012-845 ozn.1080 KAMIONČIĆ Peugeot Boxer, dupla kabina, sanduk, prvi vlasnik, 2005. g. Mob. 098/9815-456 ozn.377c OPEL ASTRA 1.4i, ‘95. g., pet vrata, metalic boja, reg. 8./2012. g.. Mob. 098/517-707 ozn.1112

POSAO VOZAČE sa C, E kategorijom i iskustvom u međunarodnom transportu tražimo. Transporti Krajan, ozbiljne ponude: 098/ 284-495 ozn.337c TRAŽIM dijete za čuvanje. Mob. 091/570-4913, 042/313-585 ozn.51b NEZAPOSLENI ste! Tražite posao! Želite raditi i zaraditi? Mob. 099/681-3056 ozn.376c MLAĐU, mušku osobu sa iskustvom u proizvodnji PVC stolarije, tražim. Mob. 095/9080-731 ozn.65c TRAŽIMO pouzdanu osobu za čuvanje jednogodišnjeg djeteta. Mob. 098/715-393 ozn.1026 KONTURA d.o.o. traži KV tesare i KV zidare. Ponude na: 091/523-6679 ozn.153c NJEGOVATELJICA traži stalni ili povremeni posao u struci. Mob. 098/9629-526 ozn.1052 ATELIER keramike za rad kod kuće traži pouzdanu i ozbiljnu žensku osobu 40 – 50 g. bez obaveza, isključivo iz Varaždina.

Potreban prostor za rad kod kuće i po mogućnosti automobil. Mob. 098/975-3637, 8.00 h – 14.00 h ozn.1098 HITNO tražimo šivačicu isključivo sa iskustvom na određeno.

Može i mlađa penzionerka.

Mob. 091/4777-441 ozn.1105 GRAĐEVINSKA tvrtka traži majstore za izradu stiropor fasada i strojnu žbuku. Mob. 098/764694 ozn.139c TRAŽI se studentica ili profesorica hrvatskog jezika za instrukcije. Mob. 091/593-3113 ozn.252c CAFFE BAR prima u stalni radni odnos mlađu žensku osobu za rad na šanku i ispomoć kroz vikend. Mob. 098/284-218 ozn.1111

TRAŽI se ženska osoba za čuvanje djece u našem stanu. Mob. 098/1831461 ozn.1115 TRAŽE se radnici sa iskustvom za izradu stiropor fasada. Informacije na: 099/688-9541 ozn.1117

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c SALON NJEMAČKIH kuhinja po narudžbi „Maja Interijeri“,Trg B a n a J e l a č i ć a 1 2 ,V a r a ž din. www.maja-interijeri.hr, 098/1991083 ozn.368c ENTRY - AKCIJA GARA ŽNIH VRATA (dodatni zimski popust 20 %) Novoferm, Varaždin! U ponudi i motori za ograde, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/5745542, www.graditeljstvokontura.hr ozn.153c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda specijalnim strojevima, odvoz fekalija , 0 – 24 h.

Mob.098/962-1694 ozn.370c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno:

tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311434 ozn.7c BRAVARIJA-MAČEK: Novo! Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije. Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI - Izložbeno prodajni salon Varaždin, G. Krkleca 1a (Mercator centar – prizemlje), tel/fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c KERAMIČARSKI obrt Horvat izvodi keramičarske radove, kvalitetno i povoljno. Mob. 091/557-8649 ozn.39c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija.

Mob. 098/227-024 ozn.48c VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija.

Garancija na sve radove. Mob. 095/8540-727 ozn.69c ADAPTACIJE i sve građevinske radove, novogradnja, zidanje, žbukanje, izolacije, glazure, betonaže, kanalizacije, tlakavci, rubnici sa i bez materijala. Mob. 091/511-0682 ozn.81c TLAKAVCI postava rubnika, tlakavaca, kocki, kanalizacija, uređenje dvorišta i svi ostali građ. radovi sa i bez materijala.

Mob. 091/511-0682 ozn.81c MTK COLORI – izrada demit fasada, maleraj, kompletno uređenje objekata, knauf, keramika i izrada inox i alu ograda.

Mob. 095/907-8011 ozn.118c USLUGE vođenja knjigovodstva za firme, obrte i sl. daje diplomirani ekonomist. Mob. 098/863-700 ozn.125c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna),

VODOVOD, centralno grijanje, kanalizacija, klimatizacija te ovlašteni servis plinskih trošila od 0 – 24 h. INSTALACIJE MARTIMONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361, 092/289-2214 ozn.231c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfalta, kanalizacija, ograda, rušenje građevnih objekata. Tel. 042/210-461, mob. 095/821-2456, 095/8212456 ozn.290c STOLARIJA EXCLUSIVE – Izrada namještaja po mjeri: kuhinje, komode, spavače i dječje sobe te ostali namještaj po vašoj želji, Kučan Marof. Mob. 091/5438985, www.stolarija-exclusive. hr ozn.292c NADGROBNI spomenici: obnova, čišćenje, izrada slova. „Mario“ Varaždin, tel. 042/211-085, 098/790-533 ozn.301c GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, izrada i sanacija krova, termofasade.

Na izvedene radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c UREĐENJE, održavanje okoliša, izrada travnjaka, čišćenje terena, šišanje živice, košnja, odvoz.

Mob. 099/412-7863 ozn.307c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader.com, mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c DIMNJACI inox za plin, tekuće i kruto gorivo; centralno g., vodovod, kanalizacija. Mob. 095/862-1230, 091/538-7376 ozn.342c KROVIŠTA, nadstrešnice, sjeni-

ce, stubišta, građevinska limarija, sve vrste materijala. Mob. 098/417-373 ozn.343c SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob. 098/704-257ozn.353c SERVIS RAČUNALA – LAPTOPA, hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell, dolazimo na Vaš poziv. Tel. 321-702, www.pcserviser.com ozn.365c ADAPTACIJA kupaonica (stanova i kuća), završni građevinski radovi: keramika, centralno, vodovod, glazure, knauf... Mob. 099/7080-792 ozn.369c KNJIGOVODSTVENI servis vodi poslovne knjige već od 100 kn mjesečno. Tel. 042/711-485 ozn.373c FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.831 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739225, 098/966-2307 ozn.842 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/9084793 ozn.847 KERAMIČARSKI OBRT Toplek postavlja pločice te vrši adaptacije kupaona. Mob. 098/473421 ozn.913 GRAĐEVINSKI radovi: knauf, soboslikarstvo, ličenje fasada, toplinske fasade te ostale vrste građevinskih radova. Mob. 098/931-2260, 042/766-119 ozn.944 IZVODIMO soboslikarsko-ličilačke radove, bojanje fasada, sve vrste knauf sistema. Kvalitetno i povoljno. Mob. 098/478900 ozn.987 AKCIJA! Stiropor fasada: 5 cm debljine – 145 kn/m², 8 cm – 160 kn/m², 10 cm – 170 kn/m².

Višegodišnje iskustvo. Mob.

099/693-6938 ozn.2755b KUĆNI majstor: sitni kućanski popravci, montaže, demontaže u Vašem domu. Poziv: 091/3181-056 ozn.2748b PRESNIMAVANJE Vaši obiteljskih kazeta na DVD. Mob. 092/3004-996 ozn.1001 DOSTAVA plinski boca, 1 boca 18,00 kn, druga boca 50 % jeftinije. Mob. 091/796-0467, 095/551-2982 ozn.1040 NAJJEFTINIJE u gradu! Provjerite! Ograde svih vrsta i dimenzija, rukohvati, galenderi, prozori, vrata. Nazovite i ugodno se iznenadite. Mob. 098/170-3941 ozn.1079 TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade; stiropor i vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne cijene. Mob. 098/1320-197 ozn.133f FASADE, toplinske izolacije, najjeftinije u vašem gradu, stiropor i kamena vuna, knauf sistemi, Kvaliteta i dugogodišnje radno iskustvo. Mob. 099/5122-940 ozn.134f SOBOSLIKARSKI, ličilački radovi, povoljno i jeftino radim.

Umirovljenicima popust. Mob. 091/540-2681 ozn.102d OBREZIVANJE voćki, vinograda, čempresa, grmlja, živice, uređenje i održavanje travnjaka, rušenje, odvoz. Mob. 091/9800694 ozn.1087 OBREZUJEM voćke uz priloženu potvrdu voćarskog ispita. Mob. 091/985-2734 ozn.1116

POLJOPRIVREDNI STROJEVI KOMBAJN za krumpir Grimme i sortirač krumpira, prodajem.

Tel. 042/744-597 ozn.996

ŽIVOTINJE PRODAJU se utovljeni pilići živi po 12 kn/kg i očišćeni po 20 kn/ kg. Upitati kod Vinko Cerjan, Biljevec 76 ili na tel. 729-581 i 098/284 807 ozn.83c PILIĆI za klanje, živi ili očišćeni, uz moguću dostavu.

50 Mali oglasi/Zahvale i sjećanja

20. ožujka 2012., br. 409

DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/900-8646, 095/8212-456 ozn.290c ORAHOV trupac promjera 50 cm i dužine 200 cm. Mob. 091/528-6708 ozn.1051

Tel. 042/657-173, 042/505-097 ozn.1050

PRODAJE se kvalitetan rabljeni uredski namještaj. Hitno i povoljno! Upitati na: 042/407-550 ozn.2095e

PRODAJEM čistokrvne štence njemačkog ovčara, stare dva i pol mjeseca, bez rodovnice.

Mob. 099/7886-719 ozn.101d

DRVA za ogrjev, I. klasa, bukva, grab i akacija, cjepanice, može i piljenje, poštena mjera, dostava, Sračinec. Mob. 098/446-443 ozn.848

USLUGA šišanja pasa u salonu „Šapice“, B. Radića 20 (Mali plac). Mob. 098/900-3700 ozn.1084

DRVA za ogrjev – bukva, grab, agacija. Mob. 099/4165-658 ozn.982

OSTALO

PRODAJEM: metalna vrata 265x135 i 210x120, drvene prozore 80x120, 100x120, 120x120, balkonska vrata 90x200, prikolicu za frezu. Mob. 098/977-3052 ozn.1002

OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva, grab, rezano i kalano, paleta, rinfuza i metrica, besplatna dostava. Grafoinvest d.o.o., mob.

098/226-301 ozn.347c

TULUMANIJA u Petrijancu!

Organiziramo rođendane, tulume, razne zabavne igre, karaoke, ples…u popodnevnim satima. Uvjerite se sami i dogovorite Vaš tulum!

Informacije: 098/1636-137 ozn.372c

PERILICA suđa Candy CD 675 S, 5 programa pranja, kao nova.

Mob. 099/684-2323 ozn.1008 PRODAJEM štednjak na plinsku bocu (4 plamenika za kuhanje + pećnica); plinsku bocu s brenerom i mesarsku pilu. Tel. 042/311-576, 098/9023-149 ozn.1017

ARMATURNE mreže, željezo, sječenje i savijanje, vilice svih dimenzija, stupovi, serklaži. Prijevoz osiguran. Mob. 098/489021 ozn.360c

INVALIDSKA kolica sa jastukom, skoro nova, prodajem. Upitati na: 042/209-690 ozn.1025

OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere. Ne bacajte jer mi to plaćamo! Tel. 042/505-024, 099/7575-075 ozn.352c VRLO povoljno se prodaje drveni prozor s balkonskim vratima.

Tel. 042/231-646 ozn.2096e DRVA industrijska, kratko piljena, cjepanice -bukva, grab; odvoz manjih količina šute.

Mob. 091/3407-020 ozn.1074 USTUPAM uz naknadu grobnicu (slijepu) sa 3 grobna mjesta, stari dio groblja kod glavnog ulaza. Mob. 091/163-3538 ozn.1102 PRODAJE se stajski gnoj, moguća dostava auto prikolicom, Varaždin. Mob. 099/694-7344 ozn.1107

KREDITI NE NUDIMO VAM KULE U OBLACIMA! Realno prezentiramo mogućnosti i ponude kreditnih linija iza kojih stoje renomirane HR banke i njihovo povjerenje da ih zastupamo na bankovnom tržištu bez dodatnih i nepotrebnih troškova! Tel. 042/210-008, 099/244-5915 ozn.286c

BRZA realizacija svih vrsta kredita. Posebne pogodnosti za zaposlene u Boxmarku i umirovljenike do 80 g. Pozajmice odmah! Nada, 099/528-3329, 091/506-1660 ozn.1023 NAJPOVOLJNIJI krediti za zaposlene i umirovljenike uz zatvaranje C.L. i blokada sa radnim stažom već od 6 mj. Za mirovine (i vanjske) krediti na trajni nalog! Pozajmice na platnu listu! Novo-mini pozajmice! Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c

TATA grupa d.o.o.

– Ovlaštena tvrtka za KREDITNO POSREDOVANJE – posredujemo za više banaka, višegodišnje iskustvo, ubrzavamo proces realizacije. Štedimo Vam vrijeme i novac. Novost! Mogućnost bez HROK-a. Mob. 099/720-9907 ozn.350c ODMAH saznajte i realizirajte sve mogućnosti svih vrsta kredita i pozajmica sa i bez HROK-a. Krediti za zaposlene na određeno! Za umirovljenike do 80 g. Kristina, 098/937-0909, 091/1316-848 ozn.1108 BRZO do gotovine putem American, Diners, Master kartica (do 60 rata) i čekova! Mob. 091/110-5024 ozn.1117

POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike uz zalog zlata, srebra, računala, starina, čekova, na kartice, u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c FENOMENALNI krediti do

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale sa slikom već od 100 kuna!!!

SJEĆANJE

ZAHVALA

na voljenu nećakinju

Umoran i shrvan teškom bolešću preminuo je 12. 3. 2012. u 68. godini života naš dragi suprug, otac, djed, tast, brat, šogor, stric, tetak i ujak

BOŽICU HORVATIĆ rođ. BREGOVIĆ 25. 3. 2011. – 25. 3. 2012.

Ni godina koja je prošla, ni vrijeme koje teče, sjećanje na Tebe izbrisati nikad neće.

Teta Božena i tetak Marijan

SJEĆANJE

ANA SINČIĆ 18. 3. 2011. – 18. 3. 2012.

Daleko na nebu Tvoj je dom, a mi Te nosimo u srcu svom. Za dušu Tvoju tiho se molimo, još uvijek Te volimo.

Tvoj brat Josip s obiteljima

MIJO HABEK Dirnuti brojnim izrazima sućuti, pažnjom i pomoći u teškim trenucima boli i tuge, najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, kumici, prijateljima, susjedima, posebno obitelji Golubić i gospodinu Tomeku Caru na svesrdnoj pomoći u svim danima njegove bolesti kao i svim dobrim ljudima koji su nam usmeno i pismeno izrazili sućut i položili cvijeće i svijeće uz njegov odar te ga ispratili na vječni počinak. Velika hvala dr. Đurđi Hren-Obranić na hitnoj intervenciji i podršci u tim danima. Našu zahvalnost upućujemo osoblju Interne i Onkologije kao i osoblju za kirurške bolesti Opće bolnice Varaždin. Posebno hvala osoblju Novi Marof iz Odsjeka II. Iskreno hvala i velečasnom Tomislavu Dodleku na riječima utjehe i nade, te ispraćaju u vječni dom.

200.000 kn uz zatvaranje CL, blokada i ovrha za zaposlene i umirovljenike! Gđa. Ivana – 091/908-0808 ozn.176c DUŽNI ste? Nudimo kredite do 30.000 €/10 g., 124.000 kn/8 g.

Pozajmice bez HROK-a, zatvaramo C. L. Mob. 091/8850-730 ozn.176c POVOLJNI krediti do 30.000 € do 2/3 plaće na 10 g. bez HROK-a i C.L. za umirovljenike i d.d. firme. Mob. 091/303-8054 ozn.176c BRZA i diskretna realizacija kredita do 2/3 primanja 30.000 €. Pozajmice – umirovljenici i zaposleni 25.000 kn/24h. Mob. 091/2690-048 ozn.176c BRZI ZAJMOVI do 1400 kn, isplata odmah bez ovjera i dodatne papirologije! Mob. 092/2639044 ozn.286c NAJPOVOLJNIJE do gotovine putem čekova, kreditnih kartica (Amex, Dieners, Master…) te sindikalnih-potrošačkih kredita.

Isplata odmah. Mob. 098/9870078, 091/386-0349 ozn.813 KREDITI! Bez jamaca! Brza i jednostavna realizacija! Za zaposlene do 1/2 primanja! Ino i domaći umirovljenici do 80 g.

Mob. 099/681-3056, 091/5414868 ozn.376c AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob. 099/488-5559 ozn.1059 KREDIT na trajni nalog do 1/2 plaće.Pozajmice - do 80 g. Mob. 092/2929-106 ozn.159c

ZAPOSLENI na određeno i stalno! Umirovljenici! Krediti!

Kreditne kartice bez ovjere poslodavca! Bez ustege na plaći!

Mob. 091/916-9885 ozn.297c RJEŠAVAMO sve vrste kredita i pozajmice za zaposlene i umirovljenike do 85. god., 30.000 kn/24 h. Nazovite s povjerenjem. Imamo rješenje za Vas. Gđa. Damira, 091/644-0025, 097/725-1102 ozn.1090 KRATKOROČNE pozajmice dajem na osnovu garancije! Mob. 098/164-2831 ozn. 1091 EXPRES pozajmice! Umirovljenici na 3 i 6 g. do 85 g. Krediti na ostatak primanja (Boxmark).

Mob. 092/119-0041, 042/505031 ozn.1106 KREDITI bez adm. zabrane do 1/2 plaće. Expres pozajmice za umirovljenike. Mob. 099/4000613, 092/1474-203 ozn.1106 ŽELITE kupiti kuću, stan, novi automobil bez kreditne sposobnosti, a ratu nula kuna!?

Mob. 091/2260-697, g. Marko ozn.375c

POZNANSTVA POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822-362, 099/516- 6780 ozn.128c POHOTNE kućanice, mazne djevojčice, sexi bake i domine čekaju upravo tebe!

Tel: 064/400-909 (tel/mob: 2,33kn/3,58 kn/min) ozn.166c MUŠKARAC 49 g., Varaždin, traži žensku osobu od 20 – 40 g. za druženje uz novčanu nagradu, diskrecija zajamčena. Mob. 099/6877-491 ozn.1091

ZAHVALA povodom smrti dragog nam supruga, oca i djeda

FRANJE ŠINJORIJA koji je preminuo 9. 3. 2012. godine u 73. godini života nakon teške bolesti.

Veliko hvala obitelji, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama. Zahvaljujemo brižnim liječnicima i sestrama I. odsjeka Bolnice za kronične bolesti Novi Marof koji su nam nesebično pomagali u ovim teškim trenucima njegove bolesti, a posebno hvala našem svećeniku vlč. Stjepanu Mostečaku na riječima utjehe i dostojanstvenom ispraćaju pokojnika. Najiskrenije zahvaljujemo DVD-u Varaždinske Toplice i Lovačkom društvu „Vepar“ Ljubeščica. *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom nam pokojniku

FRANJI ŠINJORIJU Počivao u miru Božjem.

Ožalošćeni: supruga Marija, sin Džoni, snaha Sonja, kći Blanka, zet Albert te unuci Ena, Sebastijan i Dona

*****

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na drage i nezaboravljene roditelje, baku i djeda

dragom

MIJI Od supruge Fanike, djece Dejana i Anđelke, unuke Silvije, unuka Luke i zeta Slobodana

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, svekrve i bake

EVICE LANTA SJEĆANJE

Počivali u miru Božjem.

15. 9. 1982. – 12. 3. 2012.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima, velečasnom župniku Ivanu Žmegaču i braći franjevcima te kolegama HŽ-a na ispraćaju, pomoći i položenim vijencima naše drage pokojnice.

Obitelj Stjepana Jambriška

Tvoji mama, brat, nećaci i šogor

Ožalošćeni: sin Zlatko, snaha Božena, unuci Vedran, Blaženka, Jerko, Ivan i Luka

na voljenu i neprežaljenu kćerkicu

JAMBRIŠKO TEREZIJU

preminule 15. 3. 2012. u 93. godini, nakon kratke i teške bolesti.

i

JOSIPA

NATALIJU HABEK

Zahvale i sjećanja 51

20. ožujka 2012., br. 409

TUŽNO SJEĆANJE

MILKA BELI rođ. TOMAŠKOVIĆ 8. 3. 2006. – 8. 3. 2012.

Uvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

SJEĆANJE 24. 3. 2002. – 24. 3. 2012.

HABRKA Ima nešto što nikad ne umire, a to su ljubav, poštovanje i sjećanje na Tebe.

Tvoji najmiliji

Uvijek si u našim mislima i srcima.

Tvoja obitelj

IVANKA

i

ĐURO

13. 11. 1939. – 7. 3. 2007.

22. 3. 1940. – 30. 12. 2009.

Čuvamo uspomenu na vas.

STANKO BROZD 19. 3. 2008. – 19. 3. 2012.

SJEĆANJE

JOSIP FRANJČIĆ

Vaši najmiliji

SJEĆANJE

ŠTEFICA SEVER 20. 3. 2010. – 20. 3. 2012.

SJEĆANJE

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

Tvoj suprug Pavao, sin i kćerke s obiteljima

SJEĆANJE na našeg voljenog supruga, oca i brata

SJEĆANJE na voljenog

JANKA PASKU

ing. ROBERTA KLJUIĆA

GAŠPAR MELNJAK

IVANA MELNJAK

29. 4. 1980. – 29. 4. 2012.

17. 3. 2009. – 17. 3. 2012.

25. 3. 2007. – 25. 3. 2012.

Kći Antonija s obitelji

S ljubavlju i poštovanjem.

Tvoja obitelj

Dragi moj Robica, dragi naš tata, prošla je duga i teška godina, godina puna suza, boli i tuge.

Znaj da svima nedostaješ, fali nam Tvoj osmijeh na licu, Tvoje riječi utjehe, savjeti i skromnost.

Otišao si na put, put bez povratka s prvim vjesnicima proljeća, u najljepšim godinama života, u najljepše godišnje doba.

Ni zbogom si nismo stigli reći. Tvoja suza boli govorila je koliko Ti je stalo do sviju nas.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

SJEĆANJE SJEĆANJE

MIODRAG BRKUŠANIN 21. 3. 2011. – 21. 3. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem.

Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji: supruga Biserka, sin Marijan s Jelenom, kćerke Tamara, Anita s Vedranom, sestra Ana, brat Miro, punica Draga i Božica te obitelj Cingesar *****

MOJEM ROBICI Dugi su dani, još duže noći, kada ćeš jednom već kući doći.

Tvoja neutješna Biba *****

Bobo, vrati se doma.

Sin Stjepan s obitelji

JOSIP ĐUNĐEK 24. 3. 2011. – 24. 3. 2012.

Prošla je bolna godina dana, u srcu je ostala rana. Na grobu Tvom tišina, a u domu našem velika praznina.

Tvoje kćeri s obiteljima

SJEĆANJE na voljenog

STANKA PLANTAKA 21. 3. 2004. – 21. 3. 2012.

U tišini vječnog doma prate Te naše misli i molitve.

ZAHVALA U SPOMEN

IVAN MUŽEK 25. 3. 2011. – 25. 3. 2012.

Zauvijek u našim srcima.

SJEĆANJE

Tvoj mali Andrej

našoj voljenoj teti

KATA MUŽEK 16. 3. 2011. – 16. 3. 2012.

Tvoji kći Milena, zet Boris, unuci Dajana, Tea, Paula, Manuel i Emili

povodom smrti našeg dragog oca, djeda, tasta i pradjeda

BARBARI VUKALOVIĆ rođ. PEZIĆ

CVJETKA VITEZA

SJEĆANJE

23. 3. 2002. – 23. 3. 2012.

preminulog 17. 3. 2012. godine u 98. godini života.

IVAN GOLUBAR

Zauvijek u našim mislima i srcima.

Obitelj Konopljak

SJEĆANJE

BRANKO GUŽVINEC 22. 3. 2010. – 22. 3. 2012.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima koji su bili uz nas na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama te molitvama kod ispraćaja dragog nam pokojnika na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo Vatrogasnom društvu iz Kneginca Donjeg na pruženoj sućuti i ispraćaju.

Veliko hvala vlč. župniku Jadranku Benjaku na lijepim riječima utjehe i dostojanstvenom ispraćaju.

Ožalošćeni: sin Stanko, kćeri Marija i Nadica, snaha Nadica, zet Vilim, unuka Mirjana s obitelji i unuka Lidija

Život dalje teče, al’ sjećanje na Tebe izbrisati neće.

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV našem dragom

BOROTU PETANJEKU - DIDI U mislima uvijek s nama.

Sestra Božica, Simon i Karolina

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE

13. 3. 2009. – 13. 3. 2012.

Obitelji Pavlina, Petanjek i Habek

voljenom djedu i pradjedu

ANA OREŠKI

CVJETKU VITEZU

POSLJEDNJI POZDRAV

26. 3. 2009. – 26. 3. 2012.

Hvala svima koji Te se sjećaju.

Ponosni smo što smo Tvoji.

Zauvijek ćemo u srcima nositi Tvoj plemeniti lik.

BOROTU PETANJEKU

Tvoji najmiliji

Gordana, Mirjana i Darko

dragom ocu i djedu

„Što se duboko u srcu čuva ni smrt ne može oteti.“ Mislav, Tamara, Anica, Ivica i Tara

SJEĆANJE

DARKO CIKAČ 26. 3. 2002. – 26. 3. 2012.

Sjećanje na Tebe dio je našeg života u kojem nam beskrajno nedostaješ.

Tvoje: Božica, Maja i Sandra

SJEĆANJE

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

IVAN MIKO 21. 3. 1982. – 21. 3. 2012.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

STJEPAN KOLAR

MIROSLAV MUMLEK

24. 3. 1992. – 24. 3. 2012.

21. 3. 1993. – 21. 3. 2012.

S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na Tebe.

Ne brišu Te godine, ni skriva tama, vječno živiš tu među nama.

Tvoji najmiliji

Tvoji roditelji, brat Nikola, sestra Sanja s obitelji

dragom bratu i ujaku

BOROTU PETANJEKU Lata, Branimir i Fikret

BOROT PETANJEK 1953. – 2012.

Još uvijek u nevjerici, boli i tuzi pozdravljamo Te, dragi naš Borot, ponosni i sretni što smo bili Tvoji prijatelji.

Marina, Milka, Darinka, Zoran, Snježana i Milan

52 Zahvale i sjećanja

20. ožujka 2012., br. 409

SJEĆANJE

SJEĆANJE

DAVORIN TURKOVIĆ

na voljenog

na

23. 3. 2011. – 23. 3. 2012.

IVANA DVORŠĆAKA

DRAGUTINA KAPEŠA

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Mama, sestra i brat s obiteljima

SJEĆANJE

24. 3. 2002. – 24. 3. 2012.

20. 3. 2007. – 20. 3. 2012.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

S poštovanjem i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Marica i kći s obitelji

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE SJEĆANJE

na

SJEĆANJE

LJUBICU JERTEC

na

na

20. 3. 2010. – 20. 3. 2012.

BORISA TEŽAČKOG

MARIJANA VITKOVIĆA

Sin Darko s obitelji

17. 3. 1999. – 17. 3. 2012.

21. 3. 2011. – 21. 3. 2012.

S ljubavlju, ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

Tvoja obitelj

MARIJA IVANČEK 22. 3. 2011. – 22. 3. 2012.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

Dolazi divno proljeće, ali bez Tebe je kao tužna jesen.

FRANJO SITAR 20. 3. 2008. – 20. 3. 2012.

Suprug, kći, unuk i zet

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE

Tvoji: supruga, sin, kći, snahe, zet, unuci i praunuci

ALAN ŠESTAK 25. 3. 2008. – 25. 3. 2012.

FOTAK STANKO

i

MARIJA

24. 12. 1970. – 24. 12. 2012.

Vrijeme kraj nas prolazi kao vlakovi u daljini, ali sjećanje na Tebe ne blijedi poput dima lokomotiva.

SJEĆANJE

IVAN JURINJAK 20. 3. 2006. – 20. 3. 2012.

SINDIKAT STROJOVOĐA HRVATSKE – podružnica Varaždin

Zauvijek ćeš biti u našem sjećanju.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

20. 3. 2010. – 20. 3. 2012.

Sve odlazi kao tiha rijeka, uspomena na vas traje dovijeka.

Sin Vlado s obitelji

SJEĆANJE

EDO ZAPLATIĆ 20. 3. 2010. – 20. 3. 2012.

ALAN ŠESTAK 25. 3. 2008. – 25. 3. 2012.

TUŽNO SJEĆANJE

Ni godine koje su prošle, ni vrijeme koje teče, ljubav i sjećanje na Tebe nikad izbrisati neće!”

MARIJA BOSILJ 24. III. 2005. – 24. III. 2012.

U tišini vječnog doma prate Te naše molitve i ljubav.

Tvoji najdraži

Obitelji Bosilj i Hlapčić

Tiho mu šapnite nebeski anđeli da ga volimo.

Supruga Ivanka, kćerke Evelin i Milena s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE na

GOLUBA RAJKOVIĆA

TUŽNO SJEĆANJE na

VLADIMIRA ŠKARICU

SJEĆANJE

23. 3. 2010. – 23. 3. 2012.

na sina i brata

Dvije godine nisi s nama, ali Tvoje veliko srce kuca u svima nama.

23. 3. 2009. – 23. 3. 2012.

JOSIPA BORŠĆAKA

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

U molitvi s Tobom.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

21. III. 2008. – 21. III. 2012.

Tvoji: supruga Ana, kći Marica, zet Franjo, unuci Martin i Vedran, sestra Stana i šogor Dragan

Ni godine što prolaze, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

Supruga

Tvoji: mama Ana, tata Ivan i sestra Ljiljana s obitelji

*****

TUŽNO SJEĆANJE

Uvijek u našim mislima.

Počivaj u miru Božjem.

na voljenog supruga i oca

SJEĆANJE

Sin Tihomir s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

VLADIMIRA JURINJAKA – PELEA

na

22. 3. 2010. – 22. 3. 2012.

DRAGICU VALENT rođ. DREVEN

Nije Te izbrisalo vrijeme, niti sakrila tama, vječno ćeš živjeti u nama.

23. 3. 2011. – 23. 3. 2012.

ŽELJKA FLAJŠEK

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

19. 3. 2008. – 19. 3. 2012.

Supruga Danica, kćeri Petra i Suzana

Obitelj Kolarić

…Željana, godine prolaze, a tuga za Tobom ostaje. Teško je nositi križ trpljenja kad Tebe s nama više nema.

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog sina

TUŽNO SJEĆANJE

U srcima našim uvijek Ti prebivaš, a molitve i nada susreta u vječnosti s nama živi. Čuvali Te anđeli.

na voljenog supruga i dragog tatu

22. 3. 2010. – 22. 3. 2012.

JURJA ŠTURLIĆA

Godine prolaze, utjehe nema, ostala nam samo bolna uspomena.

Mama Milica i brat Ivica

23. 3. 2006. – 23. 3. 2012.

Sjećanje na Tebe dio je našeg života, u kojem ćeš nam uvijek nedostajati.

SJEĆANJE

VLADIMIRA JURINJAKA

Tvoja Janica i Dado

ŠTEFANIJA LESKOVAR

Majka Štefica i otac Stjepan *****

TUŽNO SJEĆANJE

20. 3. 2007. – 20. 3. 2012.

na voljenog brata

U tišini vječnog doma prate Te naše misli i molitve.

VLADIMIRA JURINJAKA

IN MEMORIAM

22. 3. 2010. – 22. 3. 2012.

Tvoj lik i Tvoja dobrota, ostat će s nama cijeloga života.

Tvoja obitelj

Sestra Božena s obitelji

KUZMINSKI

SJEĆANJE na našu dragu mamu

KATARINU VAJDIĆ 18. 3. 2010. – 18. 3. 2012.

SJEĆANJE

MIJO 27. 9. 1924. – 10. 1. 1991.

BARICA 26. 10. 1925. – 23. 3. 2011.

FRANJO KOCIJAN 17. 3. 2001. – 17. 3. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

S ljubavlju i velikim poštovanjem čuvamo uspomenu na vas.

Hvala svima koji Te se sjećaju i posjećuju Tvoj tihi dom.

Kćeri Dragica i Vera s obiteljima

Kćerke Dragica i Verica s obiteljima

Sin Ivan s obitelji

Zahvale i sjećanja 53

20. ožujka 2012., br. 409

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

STJEPAN BRATKO

na roditelje

19. 3. 2001. – 19. 3. 2012.

MIHALINEC

Puštam suzu, tu malu kap koja se pretvara u slap, jer Tebe već godinama nema.

FRANJU

i

Supruga Justina, Denis, Koraljka, Beba, Emilio, Maja, Nino, Jurja, Tin, Roza, Iris te brat Ivica s obitelji

JOSIPU

19. 3. 2006. – 19. 3. 2012.

22. 3. 2011. – 22. 3. 2012.

U mislima i sjećanjima.

Sin Franjo s obitelji, kći Verica s obitelji, unuci i praunuci

TUŽNO SJEĆANJE na dragog supruga i oca

STJEPANA GORSKOG, dipl. oec.

ZAHVALA

22. 3. 2010. – 22. 3. 2012.

povodom smrti našeg supruga, oca, djeda i pradjeda

STJEPAN TUČIĆ

IVANA MAGIĆA

24. 3. 2011. - 24. 3. 2012.

preminulog 12. 3. 2012. u 79. godini života.

Godina dana, na srcu rana na ranu Duša mi puna Tebe ostala samo to još imam ja i ono isto ZAŠTO? Tvoja supruga Nevenka i svi koji Te vole *****

U SPOMEN

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima, dr. Tkalec, svećenicima Josipu Vidoviću i velečasnome Ivanu Bajsu i svim ljudima koji su bili s nama u teškim trenucima, pružili nam riječi utjehe te cvijećem i svijećama ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Prošla je godina druga, a još jedno proljeće u našem vrtu dolazi bez Tebe.

I dok pamtimo naš sretan život pun lijepih sjećanja na Tebe, Tvoju dobrotu i brižnost, guši nas stvarnost, tuga i bol, krik praznine u tišini, naviru uspomene i suze, a ostaje ljubav i vjera.

Nisi više s nama, ali živiš u nama zauvijek.

Tvoji Dragica i Dejan

Ožalošćeni: supruga Ljubica, sin, snahe, unuci i praunuci

na voljenog brata

STJEPANA TUČIĆA Ima nešto što nikad ne umire, a to su ljubav, poštovanje i sjećanje na TEBE.

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

dragoj mami i baki

povodom iznenadne smrti našeg dragog supruga, oca i djeda

MARICI KUKAN † 8. 3. 2012.

FRANJE TKALČECA

Za vsaku dobru reč kaj reči si mi znala, za vsaki pogled Tvoj za svaki smeh Tvoj, FALA.

preminulog 15. 3. 2012. u 64. godini života.

Tvoje sestre Božica, Marija i Štefica s obitelji

(D. Domjanić)

SJEĆANJE

ZORA MARINAC rođ. OŽEG

Ožalošćeni: sin Franjo, unuka Biba te unuci Darko, Darinka i Mladen s obiteljima

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima na iskrenoj sućuti, položenim vijencima i svijećama.

Ožalošćeni: supruga Milka, djeca Hermina i Dino, unuk Silvio

3. 3. 2009. – 3. 3. 2012.

RADOJKA OŽEG 15. 3. 2008. – 15. 3. 2012.

SJEĆANJE

BRANKO MARINAC

na roditelje

18. 3. 2008. – 18. 3. 2012.

POSLJEDNJI POZDRAV dragom prijatelju

FRANJI TKALČECU

PAVAO FERINAC 8. 4. 1988. – 8. 4. 2012.

MARKAČ

Od obitelji Topić

Obitelji Ferinac i Marinac

JOSIPU

ANTUNA

† 20. 3. 2011.

27. 5. 1985.

ZAHVALA

Uvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

povodom smrti voljene majke, punice, bake i prabake

Vaša djeca s obitelji

TEREZE ŽNIDARIĆ

na naše drage

SJEĆANJE

preminule 12. 3. 2012. godine u 85. godini života nakon duge i teške bolesti.

na voljenog supruga, oca, tasta, svekra, djeda i pradjeda

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te na dostojanstvenom ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Veliko hvala vlč. Igoru na molitvi i lijepim riječima utjehe.

Ožalošćeni: kći Marija, zet Ivo, unuk i unuka s obitelji

SJEĆANJE

STJEPANA SPEVANA 20. 3. 2010. – 20. 3. 2012.

IVANU KUKOLJA

STJEPANA KUKOLJU

† 14. 3. 2005.

† 27. 3. 2009.

U tišini vječnog mira neka vas prate naše misli i molitve.

Vaši najmiliji

Otišao si stazom kojom se ne vraća…

Nek’ s anđelima Tvoja duša spi, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti. Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoji najmiliji

16. 3. 2011. – 16. 3. 2012.

Ne vidimo Ti osmijeh, ne čujemo Ti glas, ali znamo da si tu, s nama. S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tvoj plemeniti lik.

dragoj mami, baki i prabaki

TEREZIJI ŽNIDARIĆ SJEĆANJE

Hvala Ti što si se ponosila s nama.

Sretni smo i ponosni što smo Te imali.

Tvoji: kći Jelena, zet Franjo, unuci i praunuci

SJEĆANJE

VLADIMIR MLAKAR

Majka Slavica, braća Miro, Ružica i Verica s obiteljima

DOMBAJ ZAHVALA

POSLJEDNJI POZDRAV mami i baki

TEREZIJI ŽNIDARIĆ Od srca Ti hvala za sve što si učinila za nas.

IVAN

IVICA

† 2003.

† 2008.

Godine prolaze, tuga ostaje.

Josipa, Ana, Ida, Elizabeta

Sin s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE SJEĆANJE

na

TOMO ŠIPEK

ROLANDA ŠTORGA

21. 3. 2005. – 21. 3. 2012.

18. 3. 2007. - 18. 3. 2012

Uvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

S ljubavlju i ponosom uvijek si u našim mislima i molitvama.

Obitelji Šipek i Sraga

Mama Jelica, brat i sestra s obitelji

povodom smrti naše drage majke, bake i prabake

AGATE KRANJČEC preminule 13. 3. 2012. nakon kratke i teške bolesti u 76. godini života.

Duboko dirnuti pažnjom i suosjećanjem od srca zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svima koji su svojim prisustvom dostojanstveno ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Veliko hvala velečasnom Jadranku Benjaku na dirljivima riječima oproštaja i pjevačkom zboru crkve sv. Marije Magdalene, Gornji Kneginec.

Ožalošćeni: kćeri Spomenka i Ljiljana, zetovi Izidor i Kruno, unuci Goran, Dražen, Davor i Vladimira, praunuci Dominik i Luka

54 S raznih strana

20. ožujka 2012., br. 409

BEZ VLASNIKA Trebaju sterilizaciju!

Mačići su poludivlji i najčešće ugibaju

VICEVI Kaže zet punici: - Vi tako dobro izgledate. Bili biste idealan model za nekog kineskog slikara.

Punica, sva ushićena, upita: - A zašto baš kineskog? - Pa, oni vole slikati zmajeve.

Zašto Chuck Norris nije izgubio nevinost? Chuck Norris nikad ne gubi.

Zašto su baterije bolje od muškaraca? Zato što imaju najmanje jednu pozitivnu stranu. Što je to: Ima 8 ruku i IQ od 60? Četiri muškarca gledaju prijenos utakmice.

Kakva je razlika između psa čuvara i njegovog gazde?

Nikakva. Ni jedan ni drugi ne diraju domaćicu, a susjedu bi rastrgali!

Kako se zove roda koja živi na stupu javne rasvjete?

Elektroda!

Zašto plavuša baca sijeno na pješački prijelaz? Hrani zebru!

Zašto plavuša nosi gaćice? Da joj griju gležnjeve.

Chuck Norris je iz jabuke iscijedio sok od naranče.

TU KRAJ NAS Simpatični glodavac nastanio i Bednju kod V. Toplica

Dabar prvi put u Čurilovcu!

Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Dabrovi, simpatični riječni glodavci, šire se varaždinskim rijekama. Svoj dom našli su i uz rijeku Bednju i to pokraj Varaždinskih Toplica, gdje dosad nisu viđeni. Prilikom šetnje, dabrove tragove uočio je naš čitatelj Marijan Golubić iz Čurilovca.

- Cijeli život živim tu, ali nikad nisam vidio ništa slično. Prilikom šetnje uočio sam izglodana drva i odmah posumnjao na dabra - ispričao nam je Marijan.

I doista, fotografija drva koju nam je poslao baš liči na dabrovo djelo, kao i grane savijene uz rijeke. Marijan je i sam, da se uvjeri, nađeno usporedio sa slikama na internetu. Upozorio sam i lokalno lovačko društvo, da znaju da imaju novu životinju na koju moraju računati. Nije da su mi vjerovali, ali uvjeren sam da uskoro hoće - zaključio je Marijan.

Proširili se Bednjom

IMPRESSUM

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek

LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović foto@regionalni.com Andrej Švoger foto@regionalni.com

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić iharaci@regionalni.com Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni. com NOVINARI Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni. com Tihana Drumev tihana@regionalni.com Sara Badžek sara@regionalni.com Danica Pajtak dpajtak@regionalni.com SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Denis Peričić Nevenka Suhić

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com Robert Marciuš roby@regionalni.com Vlatka Lešić vlatka@regionalni.com PRODAJA: Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni. com Tel. 042/290-778

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789 Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Augusta Šenoe 1o Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

IVANEC Poljodom Gospodarska 2

Naš čitatelj nije u krivu. - Ako je drvo oglodano kod rijeke i ako su grane savijene, to ne može biti ništa drugo nego djelo dabra – rekao nam je prof. dr. Marijan Grubešić sa

Šumarskog fakulteta, koji se već godinama bavi naseljavanjem dabrova u Hrvatsku. Kaže, na Bednji, ali na područjima oko Ivanca, Lepoglave i Novog Marofa, ovi glodavci već dulje žive. - Baš smo nedavno imali hvatanje jedne obitelji dabrova kod Mađareva. Previše su se približili kućama pa smo ih vratili u njihovo prirodno stanište – objašnjava Grubešić. Prirodna staništa su ono što je bitno za ove životinje koje obitavaju uz vodu i to uz čiste tokove. - Konkretno, problem s Bednjom je taj što je većina rijeke pretvorena u kanale – dodaje profesor.

Inače, dabar je zaštićena vrsta i lov na simpatičnog glodavca koji je aktivan noću zabranjen je cijele godine. Kazna za ubijenu životinju je 40.000 kuna.

ILUSTRACIJA

Bijela maca je sudska maca, nekontrolirano se razmnožanema vlasnika niti će ga ikad vaju. U udruzi Spas spremni imati. Nekoliko puta se već su se pozabaviti s tim proomacila, a njezini su mačići, blemom jer, kako i s t i č u , zaštita prepušteni životina milost nja nije i nemilost n i š t a ceste, zavrmanje šili bolesni, važna poludivlji i od svih najčešće drugih su uginuli. proBijelu macu no , zirana blesterili članovi Bijela sudska maca je ma s Udruge ona je samo jedna ko j i Spas uz ma se naša zajednica pomoć zaposlenika suda ipak su svakodnevno susreće.

Udruga Spas zamolila je za uspjeli uloviti i odvesti na sterilizaciju. No to je samo pomoć. - Stari tepisi, deke, primjer kako bi se trebalo tre- plahte, ručnici, krevetnine tirati te tzv. slobodnoživuće sve nam treba. U posljednje mačke. U posljednje vrijeme, vrijeme susrećemo se s neističu, od građana dobivaju dostatkom hrane za životinje sve više poziva ljudi koji traže pa je i svaka takva donacija i mole pomoć da bi se mačke više nego dobrodošla. U nekako udomile. Te mačke slučaju da imate nešto od se nalaze tu pokraj nas, žive navedenog, molimo vas da u našem susjedstvu, pokraj nam donaciju dostavite na zgrada, garaža, u gradskim lokaciju skloništa Mali Predvorištima. One su korisne logi (kod Kinološkog društva jer čiste teren od štetočina na Dravi). Puno vam hvala i glodavaca, ali istovremeno poručuju iz Spasa.

Najviše dabrova ima uz Muru Dabrovi su iz Hrvatske nestali krajem 19. stoljeća. Autohtona vrsta istrijebljena je uglavnom zbog dabrove masti kojoj su se pripisivala ljekovita svojstva, ali i krzna. Tek 1996. pokrenut je projekt “Dabar u Hrvatskoj” kojem je cilj – vraćanje životinje. - Projekt je i više nego uspio. Sada je pred nama zadatak kako održati populaciju – kaže prof. Grubešić.

U Varaždinskoj županiji dabrovi su se nastanili po starim rukavcima Drave do Ormoža, gdje su našli svoj put prema Sloveniji i Austriji, a osim uz Bednju, ima ih i uz Plitvicu.

Ipak, veli Grubešić, najgušće su naseljeni uz Muru – tamo im najviše odgovara. - Postoji i teorija da je selo Hodošan dobilo ime po dabrovima- na mađarskom “hod” znači dabar.

zločesta

Vrtoglavica

Piše: RADAR

Ples oko štange V

u Italiji, kaj je već dugo vu EU, na lokalnim izborima za gradonačelnike, kandidirale su se čak četiri porno dive. Se jena lepša od druge.

Kaj već znaju i vu Vatikanu. Puce imaju kaj pokazati, spreda i straga, gor i dol, kak god da ih okreneš. A više nisu vu cvetu mladosti. Ali koga to briga. Birači vu Tarantu, Monzi i drugde po Italiji i onak veliju da je stareše vino bolše od mladoga bučkuriša. A Luana Borgia, Amanddha

Fox, Milly D Abbraccio i jako poznata Cicciolina (tak ih pišeju) mogle bi i mrtvace zdiči na glasanje. Pa impotentnoj konkurenciji ni lako.

Puce imaju i programe. Konkretne.

I znaju plesati oko štange. Fiksirane.

Cicciolina ima i političkoga iskustva kajti je bila zastupnica vu talijanskomu parlamentu. Amandha je obećala svojim biračima da bu dva put na leto vu Tarantu organizirala sejem seksa. Kaj ide puno bolše od

stočnoga sejma. Pri nami. Pa bu tak pomogla gospodarskomu razvoju.

Si morete zamisliti da seksi sejem vu svoj program postavi neki od kandidatov za burgemajstere vu Hrvackoj? To ne bi išlo ni vu kreativnom ludilu. Čak i vu napušenoj varijanti. Kajti bi se mam na noge digli inkvizitori mentalne higijene.

Na lokalnoj i nacionalnoj razini.

Kaj jebeju jen put na leto. Ak bumo pretjerivali.

Vodič 55

20. ožujka 2012., br. 409

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KAZALIŠTE Utorak, 20.03. i Nedjelja 25.03., UFURAJ SE I PUKNI u 20 sati, Velika scena Srijeda, 21.03. u 19,30 i četvrtak, 22.03. u 10 sati, KOMEDIJA O LONCU u 17 sati, Velika scena Petak, 23.03., BEDNJANSKA SVADBA KUD u 19,30 sati, Velika scena KNJIŽNICA Izložba fotografija Tea Goričanca ogranak Banfica, razgled do 1. travnja Radno vrijeme Ponedjeljak - petak (7,30-19,30), Subota (7,30-13,00) Odjel za mlade, odjel strane literature i dojel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30-19,30) Četvrtak, petak (7,30-15,00), Subota (7,30-13,00) MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav - Galerija starih i novih Majstora Nikola Majnarić – Bač: Izložba bez naslova.

Crteži i stripovi Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav - Svijet kukaca Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Daniel Hrženjak

VREMENSKA PROGNOZA

GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav - zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: Utorak-nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno KONCERTI 23.03. Jazz koncert „Kajtebriga trio“ Klub Z. Rogoz u 21 sat

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino 20.03.

ZAVJET LJUBAVI u 18 sati NASLJEDNICI u 20 sati 22.03.

NOĆNI BRODOVI u 20 sati 23.03. do 27.03.

WINX KLUB: Čarobna avantura u 18 sati PUT RATA u 20 sati

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – LIJEPO VRIJEME Već smo u proteklim danima osjetili proljetnu temperaturu, ali službeni početak proljeća tek je ovog tjedna, u utorak.

Ove godine proljeće počinje 20. ožujka u 6 sati i 14 minuta. Proljetna obilježja obično uključuju i sunce i kišu, a baš početkom tjedna vrijeme će biti malo promjenjivije, možda padne i koja kišna kap, ali od srijede nam se vraća sunce.

Ovog tjedna na vidiku nemamo pravu kišu.

Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,49 KN/min.iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 19.3.)

UMRLI:

ROĐENI:

Mijo Habek (67), Ruža Sbüll Malogorski (86), Ana Prstec (65), Miroslava Filipašić (72), Branka Karažinec (83), Borislava Drvar (76), Evica Lanta (92), Franjo Tkalčec (63)

DJEVOJČICE: Kiara Cesarec, Nina Kremenić, Mila Gal, Mateja Valjak, Mia Petrić, Tea Novoselec

DJEČACI: Luka Bečeheli, Luka Kramar,

VJENČANI: Ana-Marija Vugrinec i Zdravko Bezek, Ivana Čolak i Mladen Mrvelj

Leon Merkaš, Romeo Levatić, Filip Kovačić, Leon Kovač, Mateo Kobovačić, Petar Kolar, Henrik Hrženjak, Filip Sutlar, Lovro Ribarić, Filip Arariček, Karlo Crkvenčić, Gabriel Krog, Luka Tomašek

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA 22.03. u 19,30 sati Hrvoje Pintarić & Tamara Jurkić Sviben Velika koncertna dvorana HNK Varaždin

!Pero vas treba Pero je mužjak u tipu terijera star 2 godine. Srednjeg je rasta, težine oko 15 kila. Mirne je naravi, nije zahtjevan, što ga čini idealnim za boravak i u stanu.

Karakterno je vrlo umiljat i drag, zbog svoje blage naravi ponekad i ugrožen od drugih pasa. U azilu se nalazi dulje vrijeme i ovom prilikom Peri tražimo vlasnika koji bi mu se smilovao i pružio mu dom kakav zaslužuje!

Udruga Spas 330-004

56 Zadnja

20. ožujka 2012., br. 409

HUMANITARNI KONCERT „Pomozimo Božici i Željku – odvedimo ih na more“

Regional band i Putnici Dirljiv je, uistinu, po cjelokupnome ozračju bio humanitarni koncert „Pomozimo Božici i Željku – odvedimo ih na more“, koji je u subotu 17. ožujka održan u Društvenom domu u Sračincu. No i glazbena kvaliteta bila je visoka, za što su zaslužni naš Regional band i VIS Putnici. Božica Oroz i Željko Banfić, štićenici Doma Lekić, slijepe su osobe s

Svi su bili om p i nastu dirnut Banfića Željka hvalio za koji je vnom o duh om pjesm

!

posebnim potrebama, koje se ne mogu kretati bez pratnje volontera. Cilj akcije bilo je prikupljanje sredstava za ljetni boravak Božice i Željka u jedinom kampu prilagođenom slijepim osobama, u Premanturi u Istri.

Koncert je otvorio Regionalni band. Nena, Željko, Darko, Damir, Krešo, Danijel i Robi nastupili su dan nakon televizijske premijere svog videospota „Uz prugu“, a njihove autentične autorske pjesme i inventivne obrade hrvatskih i stranih pop-rock

Kristu. Suza u oku načelnika općine Sračinec Božidara Novoselca rekla je sve, kao i njegova najava dodatne potpore ovoj hvalevrijednoj

akciji! I dalje su dobrodošli dobrovoljni prilozi, koji se mogu uplatiti na broj računa Božice Oroz 3238735532 (Zaba) (dp)

Klasika i jazz Ovaj tjedan možete otići na čak dva koncerta, ako ne računamo klapske večeri. U četvrtak, 22.

3., u 19.30 u Velikoj koncertnoj dvorani varaždinskog HNK Varaždince očekuje malo klasike i to u kombinaciji rog i klavir. Hrvoje Pintarić, prvi hornist Dubrovačkog simfonijskog orkestra, zajedno s pijanisticom Tamarom Jurkić Sviben održat će cjelovečernji koncert. Pripremili su djela Mozarta, Stahuljka, Prohaske, Rote, Drakulića, Ploga i Respighija.

Samo dan kasnije u klubu Rogoz s početkom u 21 sat nastupit će Kaj te briga trio koji čine Gordan Perši (sax, klarinet), Aleksandar Vešić (bas), Petar Eldan (klavir), a pjeva Hana Hegedušić. Ulaz je besplatan.

ARENA

Klapska večer U Areni Varaždin, ove subote, 24. ožujka, u 20 sati – glazbena poslastica. Stiže nam 5 trenutno najpoznatijih klapa sa svojim gostima – Tomislav Bralić i klapa Intrade, klape Maslina, Sveti Juraj – HRM, Cambi i Kapanel, a kao gosti - Vinko Coce i Lidija Bačić. Klapska glazba ne prestaje nas oduševljavati. Kad pomislimo da će biti teško napisati veći klapski hit ili napraviti veći koncert klapa, uvijek se pojavi pjesma koja će nas oduševiti.

Publika to osjeti i zato su ovi koncerti toliko uspješni. Cijena ulaznica: parter 90 kuna, tribina 80 kuna, VIP parter 150 kuna.

Možete ih osim Eventima kupiti i u Varaždin – Time out, Rock Art Caffe, Caffe bar Ritz i Barfly; Ivanec - Ivana, Novi Marof - Prestige, Ludbreg - Jura.

Snimio čitatelj: kako to rade “čuvari zakona”?

POLICIJSKA (NE) KULTURA PARKIRANJA - Jednostavno sam vam morao poslati ove fotografije - javio nam je čitatelj B.M.. Jučer prijepodne u 11 sati poslikao je policijski kombi u Cankarevoj ulici za koji kaže - pola sata bio je parkiran na način za koji se kažnjavaju obični građani.

klasika naišle su na veliko odobravanje publike.

Podjednaki užitak prisutnima je pružio i VIS Putnici.

Popularniji u našem iseljeništvu nego u matici zemlji, publiku su oduševili sintezom duhovne glazbe i hrvatskog etno „štiha“.

Svi posjetitelji i sudionici bili su posebno ganuti završnim istupom Željka Banfića, koji je u svoje i Božičino ime svima zahvalio vlastitom izvedbom duhovne pjesme posvećene Isusu

DVA KONCERTA

- Vozilo je bilo neprimjereno parkirano minimalno 30 minuta. Htio bih skrenuti pozornost, da vozače za takvo parkiranje kažnjavaju novčanom kaznom, a oni su iznad zakona i nitko im nažalost ne može ništa - piše naš čitatelj.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović