RT_410

INTERVJU Prof. dr. sc. Ivan Malčić: Najteže je kad se dijete rodi s pola srca

Str. 6. - 7.

Tjednik

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatan primjerak

Broj 410 :: 27. ožujka 2012. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO Gradske institucije i tvrtke morale uzeti posrednika u osiguranju

Čemu posrednik?

Je li Uprava Grada Varaždina išla na ruku Vlašićevom poduzeću Optimarisk?

Str. 2.-3.

NAGRADNA IGRA

I dalje vas nagrađujemo!

Stranica 47.

EKSKLUZIVNO IZ GVAJANE

Kroz džunglu, paukove i smrtonosne zmije do vodopada Kaieteur Stranica 28. i 29.

KNJIGA VLADIMIRA NÖTHIGA

USPJEŠNA AKCIJA ČIŠĆENJA BELSKOG DOLA

Varaždin ovakvu knjigu o Varaždinu još nije imao!

Najmlađi sudionik star tek šest godina!

Stranica 39.

Stranica 28.

GDJE SU MLADI DOKTORI?

Više od polovice obiteljskih doktora starije od 50 godina!

Stranica 43.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Pragmatični političari međimurski

27. ožujka 2012., br. 410

NAŠA POSLA Niz varaždinskih gradskih institucija i tvrt

Je li Uprava Grada na ruku poduzeću

G

radonačelnik Čakovca Branko Šalamon nedvosmisleno je prije nekoliko dana odbio mogućnost da se varaždinski otpad doprema na odlagalište smeća u Totovcu. Iskusnog međimurskog političara na takvu su odluku ponukali i bura negodovanja i prosvjedi mještana Totovca, ali i šire međimurske javnosti. Odmah se oglasio i čakovečki HDZ, čiji su predstavnici podsjetili međimursku javnost da Grad Varaždin ima obvezujuće ugovore za zbrinjavanje baliranog komunalnog otpada s tvrtkom T7 VIS, koja je u Brezju izgradila najsuvremeniju tvornicu za mehaničko-biološku obradu otpada. Time je mogućnost zbrinjavanja varaždinskog otpada na totovečkom odlagalištu ostala sanak pusti varaždinskoga gradonačelnika Gorana Habuša, koji očito zaboravlja principijelnost međimurskih političara.

Još prije nekoliko godina, podsjećam, oni su odbacili mogućnost da se varaždinski otpad dovozi i zbrinjava u Međimurju. oliko su međimurski političari pragmatični, pokazuje i brzi odgovor Ivana Perhoča, međimurskog župana, na dopis tvrtke T7 industrija pamuka d.o.o. iz Duge Rese koja je iskazala interes za najam proizvodnih pogona MTČ-a i MTČ tvornice čarapa u stečaju. Županu je trebalo svega dan, dva za odgovor u kojem je jasno napisano: “Međimurska županija pozdravlja i podržava svako ulaganje na našem području pogotovo u tekstilnu industriju ako ono ima za posljedicu očuvanje ove gospodarske grane, zadržavanje postojećih radnih mjesta te novo zapošljavanje. Na taj način podržavam vašu inicijativu.” Perhoč je još na kraju dopisa istakao da će se osobno založiti, poštujući važeće propise i zakone, da se tvrtka T7 industrija pamuka d.o.o. oslobodi od plaćanja komunalnog doprinosa koji je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, odnosno Grada Čakovca. Kratko, jasno i za svaku pohvalu.

K

Koliko je gradskih institucija i njihovih čelnih osoba osigurano uz posredništvo Optimariska u ovoj godini?

J Upravu Optimariska čine mr. sc. Damir Vlašić i Leo Šunjić, MBA, koji su ujedno i

posrednici u osiguranju u tom varaždinskom poduzeću za posredovanje u osiguranju Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Skrbeći se marom dobrog gospodara, Grad Varaždin i ove je godine nastavio s praksom osiguranja imovine institucija i tvrtki u gradskom (su)vlasništvu, odnosno njihovih čelnih osoba i odgovornosti kod osiguravajućih društava. Međutim, za razliku od prethodnih godina, sada to ne radi toliko izravno, koliko preko tvrtke Optimarisk čiji upravu čine, sudeći po podacima s internetskih stranica društva, mr. sc.

Damir Vlašić i Leo Šunjić, MBA, koji su ujedno i posrednici u osiguranju u tom varaždinskom poduzeću za posredovanje u osiguranju.

Otvorili im vrata Posrednik ili broker u osiguranju je savjetnik ili konzultant za

Povijest društva za posredovanje Optimarisk Optimarisk, društvo za posredovanje u osiguranju, osnovali su 2005. godine SOFT-CON te Leo Šunjić i Dražen Pavličević. Odlukom članova društva od 14. prosinca 2007. godine stavljena je izvan snage Izjava o osnivanju d.o.o.-a, i to zbog promjene članova društva i imenovanja još jednog člana Uprave te promjene svih ostalih odredbi, pa je sastavljen novi društveni ugovor. Ugovorom o prijenosu dijela poslovnog udjela koji je solemniziran 14. prosinca 2007.

osiguranje imovine i osoba koja razumije potrebe i djelatnost klijenta, pomaže mu u upravljanju rizicima te posreduje pri sklapanju ugovora o osiguranju. Tako, uz ostalo, analizira tržište i odabire najpovoljnijeg osiguratelja te revidira postojeće ugovore o osiguranju i usklađujemo ih sa stvarnim

godine, osnivač društva Damir Vlašić prenio je dio svog poslovnog udjela u iznosu od 60.000 kuna na novog člana društva Dragu Vlašića.

Tako je navedenim prijenosom Drago Vlašić postao novi član društva te imatelj jednog poslovnog udjela u iznosu od 60.000 kuna, što čini 30 posto temeljnog kapitala, dok je Damir Vlašić ostao imatelj poslovnog udjela u iznosu od 140.000 kuna, što čini 70 posto temeljnog kapitala, stoji u Sudskom registru.

potrebama. Svoje usluge defi-

p

rovizije brokerima kreću se između 10 i 20 posto nirane zakonom posrednik u osiguranju pruža klijentima bez

naknade budući da ima pravo na uobičajene provizije koje mu odobravaju osiguravajuća društva temeljem posebnih ugovora. Te provizije kreću se uglavnom između 10 i 20 posto, što govori da je riječ o unosnom poslu, pogotovo ako kod klijenata koji mogu izravno ili neizravno utjecati na sklapa-

NAŠA POSLA Dogovor vladajućih stranaka oko pročelnika

Vlašić, Ivanković i Zrinski Berger?

Vlado Vlašić - pročelnik?

U subotu je završio natječaj za izbor pročelnika triju upravnih odjela grada Varaždina koji je trajao svega osam dana, a objavljen je samo u Narodnim novinama.

Usprkos tome, kandidata nije manjkalo. Međutim, to ne znači da treba očekivati iznenađenja, odnosno odmak od već poznate

prakse prema kojoj se do mjesta pročelnika dolazi (dobrim) dijelom i zbog političke podrške, odnosno nakon dogovora između vladajućih stranaka.

Naime, Vlado Vlašić, kao što se i najavljivalo, ima najviše izgleda da bude izabran za pročelnika Upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam i

zaštitu okoline Grada Varaždina, dok Jelena Zrinski Berger za pročelnicu Upravnog odjela za gospodarstvo, turizam i međunarodnu suradnju. Uz ovo dvoje iz HNS-a, najviše izgleda za pročelnicu Upravnog odjela za financije i proračun Grada Varaždina ima Mirela Ivanković iz SDP-a.

Aktualno

27. ožujka 2012., br. 410

tki moralo uzeti posrednika u osiguranju

3

OTKRIVAMO I dalje istraga u Bazenima

Varaždina išla Optimarisk?

IZDVOJENO Iz Grada Varaždina ne stižu odgovori na zahtjeve

Treba li pokretati sporove za informacije?

Iz Grada Varaždina nismo dobili odgovor ni na jedan upit o angažmanu Optimarsika. Barem ne do ponedjeljka. Ostane li tako, bit će to samo nastavak prakse koju je uvela nova gradska vlast, koja istovremeno lakonski tvrdi da je morala povećati broj zaposlenih upravo zbog - čestih upita?!

Traženi odgovori iz Grada Varaždina teško ili nikako stižu ne samo na naše upite koji se odnose na aktualna događanja i postupke, nego i na zahtjeve koje upućujemo u Gradsku vijećnicu sukladno Zakonu o pravu na pristup na informacije.

Zapravo, odgovor i se uvijek dobivaju, ali u po-

sljednje vrijeme češće stižu rješenja o odbijanju zahtjeva. Takvo rješenje primili smo, primjerice, već na zahtjev za presliku dokaza/uplatnice o podmirenju duga s osnova komunalne naknade Vlade Vlaića iz Kučana. Kako se navodi u obrazloženju, „tijela javne vlasti uskratit će pristup informaciji ako je klasificirana stupnjem tajnosti sukladno zakonu i/ ili općem aktu donesenom na temelju zakona kojim se propisuje tajnost podataka ili je zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka“.

Na isti način je obrazložen i naš zahtjev za uvid u popis dužnika koji za komunalnu

naknadu duguju više od tisuću kuna...

Međutim, posebno iznenađuje odbijanje zahtjeva za zapisnik sa sastanka održanog u Gradskoj vijećnici 5. ožujka između predstavnika Grada Varaždina i T7 VIS-a, koji smo zatražili zbog oprečnih tvrdnji koje su se čule nakon njegovog završetka. Zapisnik nam je uskraćen zbog sumnje da bi njegovo objavljivanje „onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne“. Je li baš tako, bit će poznato nakon naše žalbe, odnosno odgovarajućeg upravnog spora.

Iz varaždinskih Gradskih bazena nije nestajao samo novac, nego i stotine kilograma ribe!?

U prijavi samo porezi, ali ne i sudbina novca Policijsko kriminalističko istraživanje nije obavljeno temeljito, ili je to učinjeno, ali je izostala odgovarajuća prijava Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Zbog neutvrđenih činjenica, varaždinsko državno odvjetništvo još uvijek provodi istragu u vezi događanja u Gradskim bazenima Varaždin. Budući da je policija dovršila kriminalističko istraživanje u studenom prošle godine, nastavak istrage od strane državnih odvjetnika upućuje na zaključak da svoj posao nije dobro obavio netko u policiji koga nije zanimalo gdje je završio novac izvučen iz te javne ustanove preko krivotvorenih ugovora!

“Pola novca nisam ni vidjela” Na Gradskim bazenima radila sam kao apsolvent kineziologije obuku neplivača 2007., a ne 2011. godine. Pola novca koji se navodi u tablici uz moje ime nisam ni vidjela. Upozorava to u reakciji na porezni nalaz objavljen u prošlom broju Petra Mašić, koja opovrgava da je zadržavala bilo kakav postotak iznosa iz ugovora.

O potonjem smo pitali i druge, ali svi su uglavnom odgovarali da su o tome izjave dali nadležnim institucijama od kojih očekuju da one odrade svoj posao, kao što nam je odgovorila Martina Gerbus.

Nejednaki postupci

Kome smeta objava zapisnika sa sastanka u Gradskoj vijećnici 5. ožujka?

nje više ugovora o osiguranju.

Upravo je potonje slučaj kod Grada Varaždina koji je (su) osnivač ili dioničar u dvadesetak institucija i poduzeća, pa je jasno da angažman od strane varaždinske gradske uprave otvara mnoga vrata te osigurava nemali prihod posrednicima pri osiguranju, iako ne (izravno) iz gradske blagajne.

Gdje su odgovori?

Imajući sve to na umu, varaždinskoj gradskoj uprav i uputili smo nekoliko pitanja u vezi angažmana Optimeriska kao posrednika u osiguranju.

Kao prvo, pitali smo je li Grad Varaždin raspisao natječaj za odabir brokera za osiguranje, odnosno na koji je način i kada Optimarisk dobio posredništvo u osiguranju niza gradskih insti-

tucija i tvrtki, odnosno njihovih čelnih ljudi. Nadalje, zanimalo nas je koliko je gradskih institucija i njihovih čelnih osoba osigurano uz posredništvo Optimariska u ovoj godini, a koliko je u prošloj godini, te ukupna vrijednost osiguranja prošle i ove godine. Na kraju, zamolili smo pojašnjenje zašto se uopće

V

araždin može zaboraviti sponzorstva od osiguravajućih društava išlo na masovno osiguranje putem posrednika, odnosno koji je bio cilj te je li postignut i može li se to potkrijepiti brojčanim pokazateljima.

Iako se na prvi pogled može činiti da Grad Varaždin, odnosno njegove tvrtke i institucije ne gube ništa angažiranjem posrednika u osiguranju s obzirom na to da ih ne plaća klijent, to ipak nije tako. Naime, zahvaljujući izravno sklopljenim ugovorima u osiguranju, osiguravajuća su društva ranijih godina sponzorirala gradska sportska i kulturna događanja na račun neisplaćene provizije.

Sada na to Grad Varaždin može lijepo zaboraviti. To, naravno, ne bi bio problem ukoliko su postignuti bolji uvjeti osiguranja zahvaljujući Optimarisku.

Međutim, što ako su iznosi osiguranja ostali isti ili približno isti, kao što su „gradski“ klijenti? To otvara novo pitanje: je li se Optimarisku pogodovalo i zašto?

Kaznena prijava koja je dostavljena varaždinskom Županijskom državnom odvjetništvu 15. studenog najbolji je dokaz da policijsko kriminalističko istraživanje nije obavljeno temeljito ili je to učinjeno, ali je izostala odgovarajuća prijava. Naime, kako su tom prigodom izvijestili iz PU varaždinske, bivša je ravnateljica prijavljena zbog osnovane sumnje da je „od početka 2007. do sredine lipnja 2011. propustila evidentirati, obračunati, prijaviti i platiti porezna davanja i doprinose prema fondovima u iznosu od oko 1.606.000 kuna, čime je za navedeni iznos oštetila državni proračun“. Uz bivšu ravnateljicu - koja je odmah po izbijanju afere dala izvanredni otkaz jednoj djelatnici, dok će njoj radni odnos prestati tek ovih dana na temelju sporazuma (?!) - prijavljeno je i troje zaposlenika javne ustanove jer su joj pribavljanjem fiktivnih ugovora o djelu pomagali u izvršenju kaznenog djela. Uz njih, zbog osnovane sumnje

Objava poreznog nalaza u Gradskim bazenima izazvala reakcije

da je propustio evidentirati, obračunati, prijaviti i platiti porezna davanja i doprinose 2007. u iznosu od oko 102.500 kuna prijavljena je i odgovorna osoba restorana iz kojeg je u jednom danu otišlo na stotine kilograma ribe!

j

e li izvučeni novac odlazio za klub, stranku i plaćanje privatnog kredita?

Dakle, sudeći već po prijavi koja uopće nije obuhvatila krivotvoritelje desetka ugovora, policiji je sporno tek neplaćanje poreznih davanja i doprinosa na iznose iz krivotvorenih ugovora, ali i ne i ključno pitanje: gdje je završio novac koji su studenti navod-

no vraćali nakon zadržavanja postotka? Treba li stoga čuditi što je slučaj Gradskih bazena jedina varaždinska afera u kojoj nije bilo duljeg zadržavanja odgovornih, odnosno izricanja pritvora koji je, primjerice, ovih dana bivšem direktoru Stanoinga Eduardu Brumenu i njegovom sinu produljen za čak dva mjeseca zbog potrebe ispitivanja velikog broja svjedoka?!

Prijava u vezi slučaja Gradskih bazena očigledno se zadržala samo na onome što su utvrdili poreznici, ali ne je li novac izvučen preko krivotvorenih ugovora odlazio, kako se tvrdi, za potrebe kluba, stranke i plaćanje kreditnih obveza jedne visokopozicionirane osobe.

Krije li se upravo u potonjem i razlog manjkave prijave, dvojba je koju bi trebalo rasvijetliti varaždinsko pravosuđe, kada već to nije ili ne želi policija.

4

Aktualno

Sedam dana Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Sve dam samo da…

20.3.

To određuju veliki svjetski igrači, naš utjecaj je vrlo mali, radi se o lipama, a ne o kunama, tvrdi Čačić povodom novog rasta cijena goriva od koje polovica ide u - državni proračun. Budući da psihološka granica za reakciju Vlade iznosi, kao veli, 12 ili 15 ili 74 kune, prije bi se mogla dogoditi intervencija SAD-a u Iranu, iako Obama njegovim stanovnicima poručuje da nema razloga za međusobno neprijateljstvo.

27. ožujka 2012., br. 410

DOZNAJEMO Dok u Međimurju ne žele varaždinski otpa

Vijeće bi bale, ali nemaju kapacitet i tehničke uvjete J Općinsko vijeće

Općine Davor uvozilo bi barem dio bala, iako su čelnici nedavno tvrdili nešto sasvim drugo

21.3.

Radnici Jadrankamena išamarali direktora kad su ga vidjeli u tvrtkinom luksuznom vozilu za koje je tvrdio da ga je uzela leasing kuća. Ocrnjivanje poduzetnika je najgori karcinom društva, upozorava prvi potpredsjednik, a njegov navodni nasljednik Vrdoljak tvrdi da će osobno uklanjati prepreke na koje nailaze investitori. Što prije kod nas.

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

22. 3.

Iduće godine još teže ćemo živjeti, život u Hrvatskoj dodatno će poskupjeti, poručuje Čačić dok Vlada najavljuje programe za poticanje poduzetništva te (opet) ustrojava agenciju koja bi trebala pomoći investitorima. Da bi došli do novca, Britanci odlaze u Kinu koju bi rado vidjeli kako ulaže u njihovu cestovnu infrastrukturu.

Odlagalište Baćanska u općini Davor na kojoj bi neki rado vidjeli otpad iz Varaždina, bez obzira na sve

Varaždinski otpad, točnije bale, mogao bi se ipak barem djelomice pokušati izvoziti u općinu Davor u Brodskoposavskoj županiji, iako su tamošnji općinski čelnici to donedavno odlučno opovrgavali.

Rezultat je to, s jedne strane, nesklonosti Međimuraca da njihov Totovec praktički postane regionalno odlagalište, kao i principijelnosti čakovečkoga gradonačelnika Branka Šalamona, a s druge strane sasvim drugačijeg ozračja i ponašanja u općini Davor, barem što se tiče tamošnjih političara.

Šalamon uz građane

23. 3.

Brodogradilišta konačno pred raspletom: Kraljevica u stečaj, 460 ljudi na burzu, Brodosplit će DIV-u, a sudbina ostalih tek će se vidjeti. Blizu smo 350.000 nezaposlenih.

Dosegnuli smo dno, idemo prema gore, optimističan je danas Čačić.

Premda je varaždinsko Gradsko vijeće prihvatilo odluku prema kojoj se oko tisuću tona otpada trebalo svaki mjesec dovoziti na odlagalište Totovec u Međimurju, to se ipak neće dogoditi.

- S obzirom na to da su mještani Totovca na zboru građana rekli jasno “ne” ideji

24.3.

Tek nakon konzultacija s Europskom komisijom, Vlada će odlučiti o imenovanjima političara u nadzorne odbore. No, HAC bez natječaja imenovao pet direktora sektora tvrtke, ali i tajnicu, vozača… Među njima navodno je opet kartaški prijatelj, ali sada Linićev. Što bi tek bilo da nismo na pragu EU?

u

voz otpada iz Varaždina neće biti na Gradskom vijeću Čakovca, veli Šalamon da se otpad s područja grada Varaždina zbrinjava na deponiju u tome mjestu, ta tema uopće se neće ni naći na sjednici Gradskog vijeća - rekao je protekli utorak čakovečki gradonačelnik Branko

25.3.

Zbog rastrošnosti, lopovluka i neodgovornosti prije svega političara ostajemo gotovo bez svega.

Sada nudimo dionice Petrokemije, CO, HPB-a…. Rusiji. SAD nam nije ukinuo vize zbog ilegalnih putovnica za koje se godinama znalo gdje nastaju, ali ništa se nije poduzimalo.

26.3.

Pala popularnost Josipoviću, HNS-u, HDZ-u… Unutar svoje stranke Čačić je rekordno nepopularan, iako je nedavno postao opet predsjednik HNS-a. Svaki drugi građanin misli da idemo u krivom smjeru. Strani znanstvenici pak ističu da smo, u usporedbi s ranijim vremenima, bogatiji i zdraviji nego ikad!

Kako u bocu od litre uliti četiri, pita se u Posavskoj Hrvatskoj načelnik Davora Đuro Anđelković

S odlagališta Rosulja u - Davor

Aktualno

27. ožujka 2012., br. 410

ad, Općina Davor ipak razmatra uvoz bala

5

IZDVOJENO Novi prijedlog T7 VIS-a za rješenje spora s Gradom

Ustrojimo komisiju stručnjaka iz - EU!

U Brezju se i dalje nižu bale s otpadom, usprkos inspekcijskim rješenjima i obližnjoj tvornici za MBO

Šalamon u emisiju Parlafon Radio Čakovca, a prenijele su Međimurske novine.

Važnija od gospodarskog elementa, kako je dodao čakovečki gradonačelnik, volja je mještana i zaštita okoliša.

Time je Šalamon samo ponovio svoj stav koji je prvi put izrekao pretprošle subote na zboru građana u Totovcu.

- Ponosim se kvalitetom zbrinjavanja otpada u Čakovcu koja je bitno veća nego u Varaždinu. Nisam donio odluku o prihvatu smeća, već sam samo pokrenuo postupak da raspravimo što nam je činiti.

Mjesni odbor Totovec je već

n

emamo o čemu razgovarati jer smo dobrim dijelom popunili deponij, govorio Anđelković raspravljao i zaključio da to nije dobro. I ja se s tim slažem - ustvrdio je Šalamon, što su svi okupljeni mještani Totovca pozdravili pljeskom.

Davor „u igri“ Dok su međimurski političari odustali od uvoza varaždinskog smeća zbog protivljenja građana, odnosno procjene da je moguća zarada na prihvatu varaždinskog smeća neprimjerena u odnosu na trajne posljedice za okoliš i stanovništvo, sasvim suprotno je raspoloženje među vijećnicima Općine Davor u Brodsko-posavskoj županiji.

Naime, općinsko čelništvo i većina u Općinskom vijeću, koju ima HDZ, sklono je tome da se na odlagalište Baćanska uveze (dio) „starog“ varaždinskog otpada koji već prelazi količine od 100 tisuća

MILAN HORVAT

uliti četiri litre vode - ustvrdio je Anđelković u tjedniku Posavska Hrvatska podsjećajući da je pregovore o prihvatu varaždinskog smeća vodio i s prethodnim varaždinskim gradonačelnikom Ivanom Čehokom kada još nije bilo većih količina otpada na odlagalištu Baćanska.

“Ma kakvi pritisci!”

Naime, uglavnom sredstvima Fonda za zaštitu okoliša na odlagalištu Baćanska izgrađene su dvije kasete za prihvat komunalnog otpada ukupne zapremnine oko 65 tisuća kubnih metara, a još prije tri godine u Brezju je bilo – 75 tisuća tona otpada u balama!

Uz to, spomenuti kapacitet Baćanske valja umanjiti za otpad koji je tu odlagan zadnje tri godine iz Davora i susjednih općina, ali i udaljenijih sredina poput Hrvatske Kostajnice.

Budući da je time kapacitet Baćanske osjetno smanjen, a istovremeno je količina varaždinskog otpada koji se odlaže u predgrađu Brezje porasla na više od 100 tisuća tona, otvoreno je pitanje koliko bi se bala uopće moglo odložiti u općinu Davor.

Osim kapaciteta odlagališta Baćanska, još je otvoreno i pitanje cijene odlaganja, što je i razlog zašto varaždinsko Gradsko vijeće uopće nije raspravljalo o izvozu otpada u Brodsko-posavsku županiju. Općina Davor također bi trebala riješiti tehničke uvjete za prihvat baliranog otpada, a Grad Varaždin pitanje transporta, i to vjerojatno željeznicom. O svemu tome trebalo bi biti riječi, ako je najavljeno, i na zboru građana u Općini Davor, pa je pitanje kako će na kraju završiti ideja o izvozu varaždinskog smeća u Slavoniju, ima li se na umu što se dogodilo u Međimurju…

Ma kakvi pristisci! Nama je dosta našeg smeća na odlagalištu koje je svega 500-tinjak metara od našeg naselja, ističe Milan Horvat, predsjednik Mjesnog odbora Totovec. - Ljudi se boje za sebe i okoliš i to je glavni razlog zbog čega se digao na noge cijeli dravski bazen, počevši od Kuršanca. Tko bi i kako mogao na sve njih utjecati? Drago nam je što su iza nas stali i čakovečki gradonačelnik i naš župan, tako da je za nas uvoz varaždinskog otpada završena priča, iako znamo da neki ne bi htjeli da je tako. Obećavali su nam svašta ako bismo prihvatili otpad iz Varaždina, ali nas to ne zanima - veli predsjednik MO Totovec.

tona. To se vidjelo na sjednici Općinskog vijeća održanoj 19. ožujka, iako je desetak dana ranije općinski načelnik Đuro Anđelković tvrdio nešto sasvim drugo.

- Mi smo otpadom već dobrim dijelom popunili deponij tako da se tu više nema o čemu razgovarati. A varaždinski gradonačelnik i Gradsko vijeće rekli su da za njih u obzir dolazi samo cjelovito rješenje svih nagomilanih bala pa vas pitam kako u bocu od litre

Zbog naknada su završili na - sudu!

Stoga je zaključeno da će se sav otpad odvesti u općinu Davor.

Za to je Fond za zaštitu okoliša odobrio devet milijuna kuna, a Hrvatska Kostajnica je dala još 2,3.

Međutim, to su bila nedostatna sredstva za sanaciju. Naime, nakon nekog vremena cijeli je posao, koji se trebao obaviti

nice za MBO, koja ima sve potrebne dozvole, što se može provjeriti i u Agenciji za zaštitu okoliša, i dalje teži tome da otpad negdje zakopa, što je u suprotnosti sa svim normama zaštite okoliša, načelima hijerarhije ispravnoga gospodarenja otpadom te smjernicama i direktivama EU u pogledu zbrinjavanja otpada, naglašavaju.

U T7 VIS-u posebno se čude tvrdnji varaždinskoga gradonačelnika da Gradu Varaždinu „još uvijek nije dostavljen pisani prijedlog

T7 VIS-u.

Spor pred arbitražu Iako je od tada prošlo više od dva tjedna, kako ističu u tvrtki, Grad Varaždin nije odgovorio na službenu pismenu ponudu kojoj je rok važenja prošao.

- Grad je obećao da će dostaviti svoj kontraprijedlog, s kojim kasni više od deset dana. Tako imamo situaciju da T7 VIS promptno i u izuzetno kratkim rokovima od po jedan ili dva dana šalje Gradu kontraprijedloge i opetovano nudi kompro-

A kapaciteti?

OTKRIVAMO Kako je završio izvoz kostajničkog otpada u Davor

Radovi na sanaciji divljeg odlagališta smeća u Rosuljama pokraj Hrvatske Kostajnice počeli su prije dvije godine.

Više od 20.000 tona, odnosno oko 50 tisuća kubika otpada, najprije se namjeravalo samo malo premjestiti, ali se od toga odustalo zbog Une koja se često izlijevala na ilegalno odlagalište.

Neutemeljene su i podcjenjivačke tvrdnje prema međimurskim političarima i svim Međimurcima da smo mi odgovorni za to što varaždinski otpad neće u Međimurje, ističu u T7 VISu odgovarajući na prozivke varaždinskoga gradonačelnika Gorana Habuša nakon što je čakovečki gradonačelnik Branko Šalamon odbacio mogućnost da će se varaždinski otpad odlagati na odlagalištu kraj Totovca.

- Mještanima Totovca, ali i drugima u Međimurju, dobro je poznato da su se

kamionima, završio na sudu jer je postalo sporno tko je trebao platiti naknade za odlaganje kostajničkog otpada u Baćansku: općina Davor ili grad Hrvatska Kostajnica, čiji je gradonačelnik zbog izvoza otpada u druge sredine najavljivao veće cijene zbrinjavanja otpada za čak 42 posto!

Tko je naredio postavljanje reflektora oko bala i koliko je plaćeno za taj dvojbeni posao?

vodeći međimurski političari usprotivili dovozu varaždinskog otpada još prije nekoliko godina. Na to je ov ih dana ukazao Milan Horvat, predsjednik MO Totovec, podsjećajući na davnu izjavu župana Perhoča, bivšeg direktora Čakoma, da „nema tih para da bi Varaždin u Čakovec vozil smetje“. Dakle, ovdje se radi o kontinuitetu kada je pitanje odbijanje prihvata varaždinskog otpada, a ne nikakvom presedanu, pogotovo ne takvom koji bi bio posljedica nekakvih pritisaka. Isto vrijedi i za građane Totovca koji se, kako se jasno vidjelo na njihovom zboru, teško mire s time što je kraj njih njihov otpad, pa kako onda može bilo tko razuman očekivati da će prihvatiti još tisuće tona tuđeg - upozoravaju u T7 VIS-u te dodaju da je stavu Međimuraca vjerojatno pridonio i istup čakovečkog HDZ-a koji je ukazao da Grad Varaždin ima obvezujuće i važeće ugovore s MBO tvornicom u Brezju.

Šute oko prijedloga Stoga je istup gradonačelnika Habuša, kako ističu, samo još jedan dokaz da u gospodarenju otpadom postoje veliko neznanje i improvizacije, koje mogu prouzročiti velike ekološke i ekonomske štete.

- Nelogično je da Grad Varaždin pored važećih ugovora i suvremene tvor-

za zbrinjavanje bala po prihvatljivoj cijeni od 700 kuna po toni, kako je to izjavio punomoćnik tvrtke“.

- Naš kompromisni prijedlog, kao što su izvijestili mediji, poslan je u pismenom obliku odmah nakon sastanka predstavnika Grada Varaždina i T7 VIS-a koji je održan 5. ožujka. Naš je punomoćnik, podsjećamo, na sjednici Gradskog vijeća

u

T7 VIS-u čude se paušalnim ocjenama Habuša, kao i postavljanju reflektora oko bala koje treba zbrinuti

rekao da je T7 VIS spreman 2 - 3 mjeseca početi obrađivati otpad po cijeni od 700 kn po toni, dok bi se pregovori dalje odvijali, a sve kako se otpad ne bi i dalje nepotrebno balirao na teret građana koji samo za baliranje plaćaju oko 550 kn po toni. Gospodin Rendić je također rekao da bi se za razliku do pune ugovorene cijene od oko 1.000 kn po toni vodio sudski postupak.

Predstavnici Grada odbili su taj prijedlog tijekom sjednice Gradskog vijeća pod izlikom da ga žele na pismeno, iako su dan ranije primili na papiru naš kompromisni prijedlog, tvrde u

misna rješenja, dok Grad istovremeno nije u stanju to isto činiti po čak nekoliko tjedana. Umjesto da se konačno pismeno dostavi taj kontraprijedlog, sada se odašilju nove prijetnje upozoravaju u T7 VIS-u gdje se posebno čude Habuševim paušalnim navodima o „ucjenama, pritiscima i prijetnjama građanima“, kao i postavljanju reflektora koji osvjetljavaju bale u Brezju.

Zbog takvog ponašanja Grada Varaždina, u T7 VISu se pitaju želi li se uistinu kompromisno rješenje ili se „samo kupuje vrijeme za ucjenjivanje i opstrukciju, čime svjesno stvara ogromne štete kako tvrtki i njezinim zaposlenicima, tako i značajne štete okolišu i svim građanima grada Varaždina“.

- Moguće optimalno rješenje je da se oformi višečlana komisija stručnjaka za zaštitu okoliša iz EU s ciljem utvrđivanja jesu li tehnologija i cijena odgovarajuće. Stoga poručujemo gradonačelniku i njegovim suradnicima da ukoliko uistinu žele riješiti ovu alarmantnu situaciju s otpadom u Varaždinu, sjednu s nama za stol i zaista predano rade na pronalasku kompro misnog rješenja. Mi smo spremni na dnevnoj bazi raditi s njima na tome sve dok se rješenje ne pronađe, ali pravo pitanje je jesu li to i oni spremni - ističu u T7 VIS-u.

6

Intervju tjedna

27. ožujka 2012., br. 410

OTVORENO Prof. dr. sc. Ivan Malčić, predstojnik Klinike za pedijatriju

Najteže je kad se dij J 90 posto djece sa srčanom greškom

doživi odraslu dob. To je eksponencijalni porast koji je nastao zbog iznenadnog razvoja pedijatrijske kardiologije, kardijalne kirurgije odnosno mogućnosti dobrog i ranog dijagnosticiranja i liječenja svih mogućih srčanih grešaka Piše: GORDANA IGREC

Cijeli protekli mjesec bio je posvećen djeci koja su rođena sa srčanom greškom.

U Hrvatskoj se godišnje rađa više od 400 djece s prirođenom srčanom greškom. I dok je još prije 30-ak godina mogućnost da takvo dijete doživi odraslu dob bila minimalna, danas 90 posto djece s prirođenim srčanim greškama doživi odraslu dob.

Hrabra djeca Oko malog hrabrog pacijenata kakav je dječak iz Voće iz Varaždinske županije u prvom redu skrbe njegovi liječnici, ali pri tome pomaže i udruga “Veliko srce malom srcu” koja sudjeluje u prikupljanju materijalnih sredstava za medicinske uređaje neophodne za liječenje malih pacijenata. “Veliko srce malom srcu” je neprofitna, humanitarna udruga liječnika, zdravstvenog osoblja i roditelja djece s prirođenim srčanim greškama i drugim srčanim bolestima.

Osnovana je 1994. godine u Zagrebu, kao takva je jedna od najstarijih u Hrvatskoj.

Osnovni su ciljevi udruge: razvijanje svijesti o potrebi ranog utvrđivanja srčanih grešaka, potpora njihovom pravodobnom i pravilnom liječenju, prikupljanje sredstava za neophodne uređaje, pomagala i lijekove, pružanje psihološke pomoći

u

zroci su najvećim dijelom u genetici.

Svaka skupina grešaka počinje s genetikom roditeljima djece sa srčanim bolestima i greškama... Kad govorimo o djeci s prirođenim srčanim greškama, vr ijedi istaknuti kako se njihovo stanje ne može izliječiti, već samo palijativnim metodama (ser ijom operacija), lijekovima i stalnim nadzorom dovesti do stanja u kojem mogu tek dijelom živjeti poput zdrave djece. U udruzi djecu s kardiološkim problemima doživljavaju kao male ratnike, koji prolaze veliku borbu za život te su od svog rođenja (a i prije njega) uistinu djeca s posebnim potrebama. Od 1. listopada

2002. do 1. listopada 2007. godine u Hrvatskoj je rođeno 205.917 djece, od čega je 1480 djece imalo prirođenu srčanu grešku (7,2 promila).

Najčešće postavljena dijagnoza je VSD - ventrikularni septumski defekt (34,6%), a ona je jedna od ukupno 13 najtežih dječjih srčanih dijagnoza. Na kardiokirurško liječenje upućeno je 430 djece. Na njima je učinjeno 556 operacija, od čega 202 u Hrvatskoj, ostatak u inozemstvu. Ukupni mortalitet nakon kardiokiruškog liječenja iznosi 5 %. Od svih srčanih grešaka, najteži i najozbiljniji oblik je u sindrom hipoplastičnog lijevog atskoj a v r H s r c a (H L H S) , ađ išnje r stanje u kojem e god 00 djece s dijete nema lid4 više o đenom jevu klijetku.

Jednostavno s priro om govoreći, HLHS srčan m djeca imaju pola greško srca. Na sindrom hipoplastičnog lijevog srca otpada 2,3% djece od ukupnog broja s prirođenih srčanim greškama, a u pravilu je povezan s još nekoliko teških dijagnoza.

Godišnje se više od milijun djece u svijetu rađa s prirođenom srčanom greškom, njih 100.000. neće doživjeti 1. rođendan, a 1000 će umrijeti prije odrasle dobi.

U Republici Hrvatskoj postoji Referentni centar pedijatrijske kardiologije u Klinici za pedijatriju KBC-a Zagreb, čiji je voditelj prof. dr. Ivan Malčić, ujedno predstojnik Klinike i predsjednik naše udruge Veliko srce malom srcu.

Greške na srcu Tim pedijatrijskih kardiologa, ali i kirurga te liječnika u intenzivnom odjelu, svakodnevno radi na dijagnosticiranju i otklanjanju dječjih srčanih grešaka. No bez obzira na dobre stručnjake, bez odgovarajućih sredstva za rad, učinak svih njihovih napora se smanjuje. S predsjednikom Udruge veliko srce malom srcu i predstojnikom Klinike za pedijatriju prof. dr. sc. Ivanom Malčićem za Regionalni tjednik razgovarali smo o načinu liječenja djece s grješkom na srcu, uzrocima ove bolesti, šansama za izliječenje i kvaliteti zdravstvene usluge koju

takvi mali pacijenti zajedno sa svojim roditeljima dobivaju u Klinici za pedijatriju KBC-a Rebro u Zagrebu.

Koliko se djece s greškom na srcu godišnje rađa u Hrvatskoj?

Osam promila djece, odnosno osam djece na tisuću poroda. Prema nekim podacima, taj broj je puno veći, jer se zapravo broj djece rođene sa srčanom greškom određuje po kriterijima. A kriteriji za epidemiološka istraživanja su takvi da se neke greške koje se naknadno jave ne ubrajaju u epidemiološke studije. Zato bi se,

kad se sve to skupa zbroji moglo reći da se na svakih sto djece rađa jedno dijete sa srčanom greškom. To znači da se takve djece u Hrvatskoj rađa oko 400 i iznad tog broja godišnje.

O kakvim je točno oboljenjima riječ?

Najčešće je riječ o morfološkim promjenama na srcu, znači o nedostatku dijela srca, nedostatku zaliska, insuficijencijama, stenozama, odnosno suženjima, proširenjima, greškama s defektima u pregrađivanju srca.

A najčešće su pak te greške kompleksne, znači ima više

grešaka istovremeno.

Najteži slučajevi Koja su od svih navedenih oboljenja najteža?

Najteža su stanja kada dijete ima samo pola srca.

Dakle, kad nema lijeve strane ili desne strane srca ili kad ima nepravilan položaj velikih krvnih žila, kad one izlaze iz krivih mjesta, dakle, imamo transpoziciju i sl. Ali tih grešaka ima puno pa ih je teško ovako jednostavno opisati, jer je pedijatrijska kardiologija jedina struka čije dijagnoze ne stanu u Međunarodnu klasifikaciju

bolesti, u onu Plavu knjigu gdje se klasificiraju sve bolesti. Tako da pedijatrijski kardiolozi na razini Europe i Amerike, dakle globalno, imaju poseban kodeks šifri za srčane greške. Dakle, ima ih jako puno.

Kada se, međutim, može utvrditi da dijete ima grešku na srcu? Još tijekom trudnoće kod majke ili nakon poroda?

Moguće je utvrditi za vrijeme trudnoće ako imate razvijenu fetalnu kardiološku službu. Mi u Hrvatskoj na sreću imamo. Dakle, ako trudnica dođe na pregled,

Intervju tjedna

27. ožujka 2012., br. 410

7

u KBC-a Rebro u Zagrebu, o djeci koja su rođena s greškom na srcu

jete rodi s pola srca onda se može srčana greška eventualno naći. Jedino već u dobi od 18 tjedana nadalje i to s vrlo visokim stupnjem senzitivnosti odnosno točnosti. Naravno da točna dijagnoza ovisi o iskustvu pretraživača, ali i o tome dođe li uopće žena s bolesnim djetetom ili ne na pregled, jer za fetalnu kardiološku ambulatnu se kaže da ona funkcionira kao takva ako se godišnje pregleda oko 300 žena. Mi u našoj fetalno-kardiološkoj ambulanti pregledamo oko 600 žena, a u Hrvatskoj ima blizu 45 tisuća trudnoća.

Prema tome, ne mogu se sve pregledati. Ako ginekolog nasluti da nije sve u redu sa srcem, onda se većina takvih grešaka (trudnoća) odmah upućuje nama na pregled.

Je li, međutim, medicina otkrila koji su uzroci pojave grešaka na srcu kod djece?

Medicina je velikim dijelom otkrila uzroke. Uzroci su najvećim dijelom u genetici.

Svaka skupina grešaka počinje s genetikom. To se počelo tako smatrati još od 1986. godine kad je napravljena tzv. klasifikacija po Clarku po kojoj postoji šest skupina grešaka s istovjetnom etiopatogenezom, a različitim stupnjem ekspresije. Svaka od njih ima svoju etiopatogenezu u genetici. Tako da se smatra da preko 95 posto srčanih grešaka nastaje zbog poremećaja u genetičkom razvoju srčanih struktura ili zbog poremećaja koji remete sintezu srčanih struktura uslijed mutacija različitih čimbenika koji utječu na formiranje srca. Ta se genetika očituje kroz povećanje ili smanjenje broja kromosoma, kroz delecije odnosno nedostatke dijela kromosoma ili zbog mutacija. Tek manji dio grešaka nastaje zbog egzogenih utjecaja, dakle, zbog utjecaja okoline za razliku od nekadašnjeg, ranijeg mišljenja, kada se mislilo da veći dio grešaka nastaje zbog utjecaja ionizantnog zračenja, lijekova ili infekcija. Danas se misli da

tek pet posto grešaka nastaje utjecajem tih čimbenika izvana, među njima su najčešći lijekovi protiv epilepsije i nedostatak nekih vitamina, npr. folne kiseline. Vrlo mali broj uzroka grešaka nastaje zbog vanjskih utjecaja, a najveći broj nastaje zbog unutarnjih uzroka odnosno

D

onirati financijska sredstva za potrebne medicinske aparate za Kliniku pedijatrije KBC-a Rebro u Zagrebu možete na račun Udruge veliko srce malom srcu: 23600001101574313 genetičkih čimbenika.

Liječenje Kolika je danas mogućnost preživljavanja kod takve djece?

Danas je ona vrlo velika.

Samo unazad 30 godina tek 10 posto djece je doživjelo odraslu dob odnosno prešlo je iz djetinjstva u odraslu dob sa srčanim bolestima.

Danas preko 90 posto djece doživljava odraslu dob!

To je eksponencijalni porast koji je zapravo nastao zbog iznenadnog razvoja pedijatrijske kardiologije, kardijalne kirurgije odnosno mogućnost i dobrog dijagnosticiranja, ranog dijagnosticiranja i liječenja svih mogućih srčanih grešaka, jer je današnji stav u medicini da se svaka prirodna srčana greška može liječiti! Dakle, preživljava većina djece! I u našim uvjetima, prema našim istraživanjima umire četiri do pet posto djece s teškim srčanim greškama.

Kada se, međutim, ustanovi da dijete ima srčanu grešku što medicinari prvo poduzimaju?

Prvo moraju napraviti dobru dijagnozu da vide što trebaju napraviti. Ima gre-

Psihologa nema dovoljno za svu djecu No imaju li roditelji djece s greškom na srcu i stručnu, psihološku pomoć?

Imaju odnos koji se time bavi, mi nastojimo davati što bolje informacije i razjašnjenja roditeljima. U tijeku je organizacija, odnosno postupak osposobljavanja psiholoških službi koje mogu

šaka koje godinama ne treba dirati, ima grešaka koje cijeli život ne treba dirati, a ima grešaka koje morate odmah iz rodilišta voziti na intenzivnu njegu na neonatologiju u inkubator na respirator i u labolatorij za kateterizaciju odnosno na operacijski stol.

Dakle, ovisi o tome o čemu je riječ.

Koliko je medicina uznapredovala kada je riječ o tretiranju ovakvih bolesti?

Jako. Upravo na toj razini je najviše uznapredovala i to na više načina. Prvi način jest dobra dijagnostika i rana dijagnostika, drugi način je dobra organizacija posla, treći način je timski rad bez kojeg se ne može napredovati, a onda tek tehnologija koja to sve skupa onda omogućava.

I naravno, teoretsko znanje koje mora pratiti tu dinamiku da bi se moglo postići to što smo zapravo i mi postigli: da se većina prirođenih srčanih grešaka može liječiti od najranije dobi, pa nekad čak i intrauterino.

Kako biste u usporedbi sa zdravstvenim standardima europskih usluga ocijenili usluge na svojem pedijatrijskom odjelu?

Ja bih rekao da mi ne zaostajemo puno za drugima što se tiče transporta djece, to je neobično važno iz razloga da ne dođe do oštećenja središnjeg živčanog sustava odnosno nedostatka kisika u središnjem živčanom sustavu. To je na najvišoj mogućoj razini organizirano, tako da mi danas vrlo rijetko gubimo dijete u transportu. Isto tako prihvat djece u neonatolo-

tako velik broj djece prihvatiti. Jer je njihov broj sve veći i veći. I, naravno, to je sada problem koji treba riješiti sa psiholozima kojih nema dovoljno, treba riješiti s organizacijom udruga roditelja bolesne djece i to različtih skupina, zatim imamo udrugu “Veliko srce

malom srcu” koja također u tome sudjeluje, zatim imamo također samopomoć roditelja, dakle, trudimo se na sve moguće načine. Iako je nagli razvoj te struke razlogom da to još nije razvijeno na razini koju želimo. Mi, naravno, moramo u to uložiti još mnogo truda!

Prof. dr. sc. Ivan Malčić

giju je na najvišoj mogućoj razini, koja se nimalo ne razlikuje od najrazvijenije zapadne medicine. Dijagnostika nam je bez samohvale ekscelentna, znamo prepoznati sva događanja u srcu i postupiti prema njima shodno smjernicama iz struke. Ali imamo još uvijek problema s liječenjem te djece u kardiokirurškom smislu zbog toga jer su neke od tih grešaka rijetke i one se i drugdje u svijetu operiraju u specijaliziranim centrima. Tako da zasad velik broj djece šaljemo u specijalizirane centre, a mislim da će se to i produžiti

ne zbog nesposobnosti ili nedovoljne razvijenosti naše kardiokirugije, nego zbog takve prirode posla valja je promatrati s više aspekata.

Zašto ste baš odabrali pedijatriju?

Ne znam točno. Ja sam želio biti liječnik i bilo mi je svejedno što ću raditi u medicini, jer svugdje je medicina - medicina, jer da sam epidemiolog, rendgenolog, kardiokirurg ili ginekolog, isto bih tako bio zadovoljan svojom strukom. Ovo je bila sudbina u kojoj sam onda morao zaorati te brazde i još ih danas s užitkom orem!

IZDVOJENO

Pedijatrijska kardiologija Postoje li neke naznake da bi moglo doći još do kvalitetnijeg pomaka u pedijatrijskoj kardiokirurgiji?

Razina za koju smo sada osposobljeni je vrhunska. Potrebno je postupno i sustavno ići na teže greške, potrebno je stalno učiti i znanja i vještine. To ovisi o ljudima, njihovoj upornosti i motivima, a onda i o sustavu koji se dosad nije osvrtao na naše poteškoće na adekvatan način, pa je ljudima, pojedincima, liječnicima nekada teško, pa čak i fizički teško, a kamoli psihološki. Mislim da je potrebno više raditi na prevenciji, dakle na sprečavanju nastanka grešaka na razinama za koje znamo što im je uzrok. I u tehnološkom smislu riječi, postigli smo maksimum ako računamo da se dijete koje se operira u inozemstvu zapravo operira na pravome mjestu, a možda ćemo jednog dana moći tu djecu operirati i ovdje, ali još ne znamo kada će to biti.

Gdje se, dakle, takva djeca operiraju u inozemstvu?

Najčešće se operiraju u Deutsches Herzzentrumu u Münchenu - to je prvi centar u Njemačkoj koji je i naš edukacijski centar, a poslije toga se operiraju u Linzu u Austriji. Ali ih ponekad šaljemo, ovisno o prilikama i okolnostima odnosno o vrsti greške i stručnim kontaktima, i u neke druge ustanove kao što je Deutsches Herzzentrum Berlin ili možda pokoje dijete iz Primorja u Italiju.

IZDVOJENO Mala djeca ne razumiju što se s njima događa, dok veća djeca ipak uspijevaju prihvatiti svoje stanje

Mali, hrabri pacijenti dolaze k nama iz cijele Hrvatske Kako se ti mali junaci nose sa svojom bolešću?

Mala djeca ne razumiju što se s njima događa. Veća djeca prihvaćaju svoje stanje i mislim da se većini te djece kvaliteta života ne razlikuje od druge zdrave djece. Ta djeca su kao i druga djeca.

Mi ne radimo velike razlike.

Međutim, oni su ipak sku-

pina koja predstavlja javnozdravstveni problem zbog toga jer je za budućnost potrebna njihova profesionalna orijentacija i spremamo se i za pojam koji se zove GUCH patients (grown up congenital heart). To su djeca koja prolaze iz dječje u odraslu dob. Njihov broj je sve veći. Što vi preporučate od

načina prehrane, načina života, izbora zanimanja i sl. djeci sa srčanom greškom koja prelaze u odraslu dob?

Ovisi o tome kako se dijete osjeća. Ako dijete ima kvalitetu života jednaku kvaliteti života druge djece, onda nema nikakve razlike u pristupu. Ako dijete ima drugačiju razinu života, onda se

postupa prema tome. Tako da je to teško odgovoriti jednoznačno.

Odakle vam na odjel dolaze hrabri, mali pacijenti?

Dolaze iz cijele Hrvatske.

Mi smo referentni centar za dječju kardiologiju i dolaze i iz nekih drugih država kao što su Bosna i Hercegovina.

Udruga veliko srce malom

srcu prikupljala je financijska sredstva za medicinske uređaje za vaš odjel. Koji vam uređaji još nedostaju?

Nama svašta nedostaje. Mi smo do sada na osnovi djelovanja udruge “Veliko srce malom srcu” kupili ultrazvuk i to suvremen i dobar ultrazvuk. Time smo se zapravo oslobodili od anksioznosti

da taj stožerni uređaj nemamo dobar, ali mi nemamo laboratorij za kateterizaciju, što nam je nasušna potreba, a sada bismo svakako trebali imati, kao i ergospirometriju i neke druge uređaje koje je lakše kupiti. Dakle, od velikih uređaja nemamo ergospirometriju, kateterizaciju i nismo imali ultrazvuk.

8

Politika

27. ožujka 2012., br. 410

DOZNAJEMO Vlatko Vuković novi je predsjednik varaždinskog HDZ-a

Vukoviću 104, Vitkoviću 51 glas Vlatko Vuković, donedavni tajnik varaždinskog HDZ-a i gradski vijećnik, novi je predsjednik HDZ-a Varaždina, odlučila je velika većina izaslanika na izbornoj skupštini gradske organizacije te stranke održanoj u petak. Od ukupno 155 glasova, Vuković je dobio 104, dok je njegov

protukandidat Miljenko Vitković dobio 51 glas.

Od 32 kandidata za Gradski odbor, izabrano je šesnaest. Čine ga dr. Anđelko Koprek, dr. Jurica Frenčina, dr. Ivan Herman, Laura Musliu, Tomislav Kezelj, Slavko Behin, Ilija Ivezić, Zlatko Mehun, Otilija Cvetko, Dražen Bogović,

Zdravko Golub, Marko Podobnik, Damir Laljek, Branko Družinić, Matija Fuček i Saša Crnčić. Uz njih, izabrani su i izaslanici za izbornu skupštinu na županijskoj razini.

- Snaga članstva, veća prepoznatljivost te snažan glas u gradskim tijelima tri su ključna stupa na kojima će

se temeljiti rad varaždinskog HDZ-a - najavio je novoizabrani predsjednik varaždinskog HDZ-a, koji je zahvalio dosadašnjem predsjedniku dr. Ivanu Hermanu na radu i trudu.

HDZ, kako je istaknuo Vuković, s novim vodstvom i zamahom odmah kreće u pripreme za lokalne izbore.

Vuković: Članstvo, prepoznatljivost te snažan glas

DOZNAJEMO Lepoglavski gradonačelnik novi je saborski zastupnik

I TOGA IMA

Martinčević: Varteks na izdisaju!

Kada Varteks, koji je na izdisaju, dođe s prijedlogom, tada se od vas očekuje da date konstruktivne prijedloge rješenja, ukoliko njihovo nije zadovoljavajuće, odnosno da te i takve zahtjeve riješite u najbržem mogućem roku.

Ustvrdila je to Natalija Martinčević u Hrvatskom saboru tijekom rasprave o godišnjem izvješću Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja koja bi, po njoj, trebala imati savjetodavnu ulogu u pomoći gospodarstvu, a ne (samo) ulogu policajaca koja se vidi u „tvrdom i rigidnom ponašanju prema gospodarstvenicima“. To je potkrijepila podatkom da je utjecaj krize na poslovanje Agenciji trebala dokazivati tvrtka kojoj je 2009. pao promet za 28 posto te izvozi 40 posto proizvodnje, a sada se „bori za opstanak i za sudbinu nekoliko tisuća radnika“.

- Sve što radimo, radimo za hrvatsko gospodarstvo. Vjerojatno nitko ne bi htio da za dvije godine, primjerice Varteks, mora vratiti potpore uz zateznu kamatu jer je Europska komisija tako procijenila. Ne radimo protiv bilo kojeg poduzetnika i nismo nerazumni, radimo u njihovu korist, i to dugoročnu korist, ne trenutnu korist neke uprave ili vlasnika – poručila je jedinoj varaždinskoj saborskoj zastupnici ravnateljica Agencije Olgica Spevec.

Škvarić treći zastupnik iz Ivanca i Lepoglave!

J Radna mjesta su ključna za razvoj svake lokalne zajednice i na tome ću se maksimalno angažirati, najavljuje Škvarić Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

što treba napraviti u gospodarstvu - ističe Škvarić, koji je Radna mjesta su ključna za prvi Lepoglavčanin koji je ušao razvoj lokalne zajednice, bilo u Hrvatski sabor nakon dvadegrada ili općine, i na tome ću se setak godina. Četiri godine, maksimalno angažirati i na no- kako dodaje, bio je predsjednik voj dužnosti, najavljuje Marijan lepoglavskoga Gradskog vijeća, Škvarić, lepoglavski gradona- tako da poznaje i rad predstavčelnik, koji je od četvrtka novi ničkih tijela, a već sedam gozastupnik u Hrvatskom saboru. dina prvi je čovjek Lepoglave.

- Sve što ću raditi, dakle, Naime, nakon što je Anđelko Toplovec ušao u Upravu temeljit će se na vlastitom Narodnih novina, njega je u iskustvu koje sam stekao bilo Hrvatskom saboru zamijenio radeći u gospodarstvu, bilo Škvarić koji je bio jedanaesti na u lokalnoj samoupravi. Biti listi Kukuriku koalicije u trećoj saborski zastupnik za mene prije svega znači biti servis svih izbornoj jedinici. građana. Toga ću se pridržavati kod donošenja odluka koje bi Vlastita iskustva trebale biti dobre za sve na - To je potvrda mog rada području treće izbori angažmana ne samo ne jedinice, a time u HNS-u, nego i kao tvor a z i Grad Lepoglavu. gradonačelnika, ta š i d e r s Tako ću, zajedno ali i gospodariz e v a l s potpredsjednistvenika. Naime, Lepog ti na kom Batinićem, imam 18 godina i t s e inzistirati da se iskustva i rada premj riju što prije realizira u gospodarstvu. rife e p brza spojna cesta Kao diplomirani između Varaždina i inženjer drvne induKrapine kako Lepoglava strije radio sam u Lepi, i to kao šef proizvodnje i na dru- i Ivanec ne bi bili slijepo crijevo gim odgovornim funkcijama. - najavljuje Škvarić.

Lepoglava ima najveći zatvor Dakle, itekako mi je poznato

Škvarić: Što prije realizirati brzu spojnu cestu između Varaždina i Krapine

u Hrvatskoj.

- Zalagat ću se da se zatvor iz gradskog središta premjesti na periferiju gdje se mogu napraviti novi kapaciteti, odnosno bolji uvjeti za rad. Tako bi dobili svi: i država, i mi, i to ne samo zbog premještanja zatvora, nego i mogućeg novog zapošljavanja - ističe novi zastupnik u Hrvatskom saboru, već treći s ivanečko-lepoglavskog područja.

Uzor i većim gradovima Ne treba ukidati gradove i općine jer postojeći zakoni omogućuju racionalno ponašanje. Tako se gradovi i općine mogu udružiti svugdje gdje vide zajedničke interese. Lepoglava i Bednja primjerice imaju zajedničkog komunalnog

redara kojeg podjednako plaćaju, odnosno po pola radnog vremena. Lepoglava ima i dobra iskustva s fondovima EU, budući da je već realizirala šest projekata. Stoga možemo biti uzor i većim gradovima, veli Škvarić.

NAŠA POSLA Izbori za čelništvo varaždinskog HNS-a protekli bez protukandidata

J. Dreven novi predsjednik varaždinskog HNS-a

Godinić, Dreven i Zrinski Berger

Inženjer prometa i županijski vijećnik Josip Dreven, dosadašnji privremeni predsjednik, novi je predsjednik varaždinske gradske podružnice HNS-a, dok su njegovi zamjenici Jelena Zrinski Berger, magistrica znanosti i zamjenica direktora AZRA-e, te Branko Godinić, inženjer radiologije i gradski vijećnik. Rezultat je to izbora za čelništvo varaždinskog HNS-a koji su protekli - bez protukandidata.

Govoreć i nakon izborne skupštine o programu djelovanja, istaknuli su da podržavaju trenutnu gradsku vlast i njihove poteze, ali i da glasove neće dobivati kao drugi.

- Kvalitetnim radom rješavat ćemo probleme. Za početak ćemo pokušati povećati broj članova. Dok HDZ i SDP glasove dobivaju po inerciji, mi ćemo to učiniti ulaganjem truda i upornošću. Trenutno imamo 1.500 članova, a željeli bismo taj broj

povećati barem za osam posto.

Posebno ćemo se fokusirati na mlade. Pred nama je velik posao da ostvarimo sve što je bilo zacrtano petogodišnjim planom koji smo si zadali i da u tu svrhu dobijemo većinu u Gradskom vijeću - rekao je Dreven. Među planovima koji su zacrtani, kako je najavio Godinić, nalazi se izgradnja nove gradske knjižnice koja bi trebala biti smještena kod stare glazbene škole. (sb)

27. o탑ujka 2012., br. 410

Oglas

9

10 Oglasi

27. o탑ujka 2012., br. 410

27. o탑ujka 2012., br. 410

Oglasi 11

12 Čitatelji zovu

27. ožujka 2012., br. 410

NAŠA POSLA Najstarija radiopostaja u Varaždinskoj županiji opet se mora seliti

HRAŠČICA

Odakle vlaga u potkrovlju?

Već pet godina Sandreja Pintarić, majka dvoje djece, vodi borbu s vlagom na plafonima i zidovima potkrovnog stana u Vinkovačkoj 7, jednoj od dvije zgrade s gradskim stanovima u Hraščici.

- U stanu, koji smo dobili na korištenje, šest smo godina. Samo prvu godinu je bilo dobro, a zatim su u zimskim mjesecima počeli problemi.

Pogledajte samo na što liče kuhinja i kupaonica.

Provjetravanje i ličenje nije rješenje – ljutito nam je pokazivala čitateljica koja više i ne pamti koliko se puta obratila JU Gradski stanovi, investitoru i upravitelju zgrade, kojem je zbog vlage prestala plaćati najam.

Ravnatelj JU Gradski stanovi Vladimir Kukec veli da je dobro upoznat s pritužbama stanara.

- Baš kao što gospođa vodi rat s vlagom, mi se dopisujemo s izvođačem, Zagorje-Tehnobetonom, i projektantom zgrada Coning inženjeringom od kojih godinama tražimo da uklone nedostatke i propuste - veli Kukec.

U Zagorje-Tehnobetonu tvrde pak da su u jamstvenom roku otklonili sve za što su bili odgovorni.

- Štoviše, u vrijeme garantnog roka izvođeni su i radovi ne samo na našim nedostacima, već smo na ime korektne i dobre suradnje s investitorom uklanjali posljedice loše izvedbe drugih izvođača iz faze eksploatacije objekta – tvrde te ističu da su radovi na izgradnji objekta izvedeni prema projektnoj dokumentaciji, građevinskoj fizici i pravilima struke.

- Po isteku garantnog roka više nismo u mogućnosti otklanjati nedostatke koji nisu naša obaveza, a bez da to netko plati, poručuju iz Zagorje-Tehnobetona te ističu da njihova obaveza nije održavanje objekta.

Na potonje upozorava i projektant, Coning inženjering, gdje ukazuju i na nužnost pravilnog korištenja stanova s obzirom na to da je u prostorijama izmjerena vlaga između u 80 i 90 posto, dok je podnošljivo - 60 posto.

Radio Varaždin u Titanicu, iako stanari prosvjeduju?

J Da bi zadržao dopisništvo HRT-a,

Grad Varaždin će iseliti Radio Varaždin, i to u POS zgradu čiji stanari - negoduju Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Stanar i zgrade u varaždinskom POS-ovom naselju u Ulici hrvatskih branitelja, popularno zvanoj „Titanic“, i dalje se ne mire s planovima po kojima bi im prvi susjed trebao biti Radio Varaždin, usprkos mišljenjima koja su se mogla čuti na sjednici varaždinskoga Gradskog vijeća, kao i pojašnjenjima dobivenim na zboru stanara protekli vikend.

HRT i dalje u milosti - Da bi se zadržalo dopisništvo HRT-a u Varaždinu, još je ranija gradska vlast započela razgovore o uvjetima ostanka. U nastavku razgovora dogovorili smo da će se privremeno smjestiti u našu zgradu koju danas koristi Radio Varaždin, dok će trajno rješenje biti njihov smještaj u objekt koji HRT gradi uz KTC rekao je gradonačelnik Goran Habuš odgovarajući na upit nezavisnog vijećnika Marka Pižete o tome kako se došlo na zamisao o preseljenju Radija Varaždin baš u „Titanic“.

Budući da je Radio Varaždin uložio nemali novac za uređenje svojih sadašnjih prostora, kako je dodao gradonačelnik, Grad Varaždin pr iznat će ta ulaganja prije nego što napusti objekt koji je nekada koristilo Društvo Naša djeca.

- Radio Varaždin u većinskom je vlasništvu Termoplina koji ima više od 80 posto dionica radiopostaje, a Termoplin je u većinskom vlasništvu Grada Varaždina, što govori da je na određeni način zapravo naš. Stoga smo odlučili

: za Radio Habuš Varaždin je o i pronaći Rad kom s novu n i u već štvu adresu.

Problevlasni a, što mi poplin Termo da je stoje, č a čuju se zn i pr igovor i naš zbog antene na vrhu zgrade, ali uvjeravam vas da će se to riješiti. Isto tako ne stoje ni prigovori da će u zgradi biti prometnije zbog dolaska Radija Varaždin jer ona ima radno vrijeme - ustvrdio je Habuš dodavši da ima još radiopostaja koje su smještene u zgradama.

Kukec uz Habuša Istup gradonačelnika podržao je i Vladimir Kukec, ravnatelj JU Gradski stanovi.

- Nema straha da će promet hodnicima i liftom biti veći.

Uostalom, veći je bio kada je u tom ulazu radio bioenergetičar. Antena bi bila iznad stana na petom katu u koji će doći Radio Varaždin. Stan nije prodan stanaru, tako da može biti prodan. Dakle, nema problema za Radio Varaždin.

Samo se svi moramo držati propisa - upozorio je Kukec.

Odgovori koje su dali Habuš i Kukec nisu zadovoljili vlasnike stanova u Titanicu, sudeći po onome što se moglo čuti na zboru stanara koji je održan u subotu u podzemnoj garaži Titanica, na koji je pozvan i novinar Regionalnog tjednika, što se nekima toliko nije svidjelo da su čak iznijeli optužbe da se radi o - špijunaži?!

Tko je odlučio da Radio Varaždin mora doći baš na vrh zgrade u POS naselju, popularni Titanic?

DVOJBA Može li POS-ov stan biti prodan za poslovne namjene

Prijetnje tužbom protiv JUGS-a - Prema Zakonu o POS-u, država sufinancira kupnju stana za stjecanje prve nekretnine koju prvi vlasnik ne smije prodavati deset godina. Dakle, POS-ov stan ne prodaje se radi osiguranja poslovnog prostora, već samo za rješavanje stambenog pitanja, što znači da će se u startu kršiti zakon, pa bi trebali podići zajedničku tužbu protiv onog tko će prodati stan, a to je u našem slučaju ujedno upravitelj zgrade - upozorila je jedna od stanarki koju je zanimalo

zašto radiopostaja dolazi u njihovu zgradu, i to baš peti kat, kada su prazni poslovni prostori u prizemlju gdje bi

m

oguće je da će zbog svega doći i do promjene upravitelja zgrade se radio mogao smjestiti.

Međutim, odgovora nije bilo jer zboru stanara nije bi nazočan nitko iz JU Gradski

stanovi koji je upravitelj zgrade Titanic.

Budući da bi JU Gradski stanovi trebao zbog sporne prodaje stana Radiju Varaždinu podići tužbu protiv samog sebe, kako je dodala stanarka, to je otvorilo novu dvojbu: treba li zgrada ići na primjenu upravitelja, usprkos tome što je dio nazočnih na početku zbora stanara isticao da je JU Gradski stanovi u vlasništvu Grada Varaždina, odnosno na gradskom proračunu, što im ulijeva sigurnost.

DOZNAJEMO Upozorenja na zboru stanara POS-ove zgrade u vezi s dolaskom Radija Varaždin

Bojazan od prometa, zračenja, troškova...

Radio Varaždin još samo neko vrijeme u Preradovićevoj ulici

Tridesetak nazočnih na zboru stanara Titanica u subotu informirano je na početku da ne treba nikakva suglasnost stanara za preinaku stana iz stambene u poslovnu namjenu, izuzev ukoliko se građevinskim zahvatima zadire u zajedničke dijelove.

- Napravila je panika, iako ništa još nije potpisano. Više ne skupljamo suglasnost, ali dolazimo. Naša je namjera da za 1.040 eura po kvadratu kupimo stan od Grada Varaždina, a on od JU Gradski stanovi.

Sukladno zakonu o POS-u, stan je moguće prodati bilo kome, ukoliko nije prodan unutar šest mjeseci. Budući da smo

naišli na veliki otpor, plakate i anonimna pisma, odustali smo od antene na krovu. Međutim, ići će na naš balkon, a druga antena ići će na zgradu

p

uno toga se već dogodilo bez da nas je itko išta pitao Termoplina, našeg najvećeg vlasnika - objasnila je Kristina Androlić, direktorica Radija Varaždin, pitajući što stanarima zapravo smeta. Najava dolaska radiopostaje u zgradu neovisno o njihovom stavu u najmanju je

ruku začudila vlasnike stanova koji su iznosili bojazan od antene, povećanih troškova održavanja zajedničkih prostora i uređaja te prometa. Naglasili su također da se puno toga već dogodilo u zgradi, a da ih nitko ništa nije pitao te da im je toga dosta, pogotovo što su neki stanari zbog otpora dolasku radija izloženi prijetnjama iz Gradske vijećnice. Čulo se i niz upita. Tako je postavljeno pitanje bi li netko kupio stan za stanovanje kraj poslovnog prostora, na što je direktorica odgovorila potvrdno, a nije imala ništa protiv ispitivanja zračenja male antene, ukoliko troškove plate stanari.

27. o탑ujka 2012., br. 410

Oglasi 13

14 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti OPĆINA VINICA

Umirovljenicima 100 kuna uoči Uskrsa Uoči Uskrsa Općina Vinica će isplatiti jednokratne potpore umirovljenicima. Načelnik općine donio je odluku prema kojoj pravo na jednokratnu potporu u iznosu od 100 kuna mogu ostvariti umirovljenici s prebivalištem na području općine Vinica čija je ukupna mirovina niža od 1.750,00 kn. Isplata potpora umirovljenicima obavljat će se u prostorijama Općine Vinica od 2. do 5. travnja od 11 do 14.30 sati. Za isplatu je potrebno predočiti osobnu iskaznicu te posljednji odrezak od mirovine ili bankovni izvadak, odnosno potvrdu banke ako se radi o inozemnoj mirovini.

Općina Vinica

UDVDR G. KNEGINEC

Četvrti izborni sabor

27. ožujka 2012., br. 410

DOZNAJEMO Općina Vinica želi spriječiti iseljavanje mladih sumještana

Povlastice za mlade obitelji iz Vinice U sklopu provedbe mjera za poticanje demografske obnove te sprečavanja iseljavanja s područja općine Vinica, načelnik općine donio je Odluku o potporama o stambenom zbrinjavanju mladih obitelji.

Mlade obitelji s prebivalištem na području općine koje izgradnjom obiteljske kuće prvi put rješavaju svoje stambeno pitanje temeljem ove Odluke ostvarit će pravo na povrat dijela uplaćenog vodnog doprinosa i to na način da za vodni doprinos visine do 5.000 kuna ostvaruju pravo na povrat 50 posto iznosa, a za vodni doprinos u visini od 5.001 do 10.000 kuna ostvaruju pravo na povrat 30 posto uplaćenog iznosa.

Pravo na naknadu dijela troška vodnog doprinosa ostvaruje se na temelju zahtjeva uz koji se prilaže sljedeća dokumentacija: preslik rješenja o visini vodnog doprinosa, preslik dokaza o uplati vodnog doprinosa, potvrda kojom se dokazuje da investitor nema u svojem vlasništvu odgovarajuću nekretninu, pogodnu za stanovanje.

Na prijedlog načelnika, Općinsko vijeće donijelo je i Odluku o izmj en a ma i do punama komunalnog doprinosa odredb a m a koje su također utvrđene određene povlastice mladim obiteljima. Naime, na temelju posebnog zahtjeva u postupku izdavanja rješenja o visini komunalnog doprinosa, mlade se obitelji izgradnjom

obiteljske kuće, kojom rješavaju svoje stambeno pitanje, oslobađaju 50 posto komunalnog doprinosa.

Općina Vinica

POMOĆ Općina Gornji Kneginec i ove će godine isplaćivati novčane pomoći

Za opremu za bebe po 1.000 kn Šezdesetak članova Udruge dragovoljaca i veterana DR-a te mnogi gosti, branitelji iz Pakraca, Lipika, Varaždina, Sračinca, Trnovca, Vinice, Petrijanca, Jalševca i Goričana, predstavnici DVD-a i udruga s područja općine te predstavnika Općine sudjelovalo je 17. ožujka na četvrtom izbornom saboru udruge. Predstavljene su mnoge aktivnosti iz 2011. godine koje su zbog recesije bile skromnije, a izabrano je novo vodstvo. U Središnji odbor izabrani su predsjednik Boris Ocvirek, dopredsjednici Darko Skupnjak i Ivica Martinez, tajnik Mladen Sinković, blagajnik, te članovi Marijan Cepanec, Vjekoslav Keretić, Slavko Vertuš i August Rak. (...) Novi predsjednik je najavio da će jedna od glavnih zadaća sljedeće godine biti izgradnja spomenika za poginule i umrle hrvatske branitelje s područja općine.

UDVDR Gornji Kneginec

NAKON PADA ZBOG LEDA

Molim očevice iz Šenoine da se jave Zbog neočišćenog nogostupa u Ulici Augusta Šenoe 6 u Varaždinu, 16. veljače sam pala zbog poledice i teško se ozlijedila. Dogodilo se to između 8.30 i 9 sati, a u pomoć su mi priskočili očevici moga pada.

Ovim putem im zahvaljujem te ih ujedno molim da mi se jave kao očevici pada zbog kojeg još uvijek trpim zdravstvene posljedice. Molim da mi se jave na broj mobitela 098/446-009.

Cvetka Šafarić

ZAHVALA

Hvala Inner Wheel Clubu i mami Ružici Zahvaljujemo članicama Inner Wheel Cluba Varaždin koje su nam dosad puno puta pomogle na različite načine kako bismo lakše prebrodili tešku situaciju u kojoj se našla naša obitelj. Puno hvala i mojoj majci Ružici, kod koje je sad trenutno smještena naša bolesna Kristina i koja nam je u svemu velika potpora i podrška. Mnogi su nam pomogli kako bismo dogradili još jednu prostoriju u kući u kojoj živimo i u koju smo se preselili. Štefica Botković

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Augusta Šenoe 10, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

Općina Gornji Kneginec i ove će godine rodiljama s područja općine redovito isplaćivati jednokratne novčane pomoći za opremu novorođenčeta, i to na temelju podnesenog zahtjeva roditelja. U utorak 20. ožujka načelnik općine Goran Kaniški uručio je u općinskim prostorijama 21 jednokratnu novčanu naknadu u iznosu od 1.000 kuna rodiljama s područja općine. Načelnik je okupljene

upoznao s činjenicom da je općina Gornji Kneginec jedna od rijetkih koja ima pozitivni natalitet, što zasigurno ne ovisi o jednokratnim novčanim pomoćima koje se mogu smatrati simboličnom gestom Općine, nego o činjenici da kneginečka općina ima dva općinska vrtića, razvijeno osnovno školstvo te mogućnost pronalaska zaposlenja u Poduzetničkoj zoni, što su mnogi mladi

prepoznali i upravo u općini Gornji Kneginec pronalaze dom za zasnivanje svojih obitelji. Za ostvarivanje prava na jednokratnu pomoć potrebno je podići zahtjev u prostorijama Općine ili ga potražiti na internetskim stranicama općine www.kneginec.hr, popuniti i priložiti potrebnu dokumentaciju te dostaviti u prostorije Općine.

Općina Gornji Kneginec

ČITATELJI PIŠU Župni križni put župe Uskrsnuća Isusova Kučan Marof

Pješačilo 200-tinjak župljana U župi Uskrsnuća Isusova u Kučan Marofu u nedjelju 18. ožujka održan je župni križni put za djecu i mlade te sve ostale koji su se željeli pridružiti. Križni je put započeo uvodnom molitvom i prvom postajom u župnoj crkvi te se nastavio svim mjestima župe.

Postaje su bile kapele, pilovi i raspela župe Kučan Marof.

Ovaj se župni križni put održao prvi put i to po uzoru na biskupijski križni put mladih. U jednodnevnom poslijepodnevnom hodu i 10-kilometarskom putu, sudionici su razmišljali o Isusovom križnom putu i muci koju je On podnio za

naše spasenje i tako se, i na ovaj način, pripremili za najveći kršćanski blagdan – Uskrs. Križnom se putu odazvalo

dvjestotinjak mještana različite dobi: od osnovnoškolaca preko radničke mladeži, srednje dobi pa sve do umirovljenika. Uz pjesmu i molitvu, vrijeme je brzo prošlo te je malo tko mislio na bolove i žuljeve. Svojom žrtvom, sudionici su pokazali da se ne boje žrtve i napora te da su spremni pomoći drugome iako je hod nekima bio težak i naporan. Križni je put završio svetom misom u župnoj crkvi u Kučan Marofu, koju je predvodio vlč. Karlo Koračević.

Radujemo se susretu i sljedeće godine kada očekujemo još veći odaziv.

Ivica Sedlar

Umjesto zahvale lažne optužbe Ravnateljica OŠ Martijanec Sonja Huzjak je u 7Plus Regionalnom tjedniku broj 406 u članku vezanom uz dogradnju i investicijsko održavanje OŠ Martijanec ustvrdila da sam ja kao bivši načelnik općine Martijanec odbio bilo što financirati iz općinskog proračuna, vezano uz investicijsko održavanje OŠ Martijanec, što nije istinito te stoga ravnateljica lažno optužuje bivšeg načelnika. Osobno sam s ravnateljicom OŠ Martijanec potpisao 2009. godine ugovor o donaciji 400.000 kuna za financiranje izrade projektne dokumentacije za dogradnju OŠ Martijanec za jednosmjenski rad.

Također je Općinsko vijeće donijelo odluku da će Općina sudjelovati u sufinanciranju investicije s 5 posto njezine vrijednosti, a

osobno sam sudjelovao u izradi i usaglašavanju idejnog rješenja za dogradnju škole s nadležnim ministarstvom. Iako je Varaždinska županija u drugim školama sudjelovala u financiranju ili sufinanciranju izrade projektne dokumentacije, bivša općinska vlast željela je svojom donacijom ubrzati postupak dogradnje jer smo bili svjesni da zbog zaduženosti Županija neće biti u stanju financirati izradu dokumentacije. (...) Što se tiče navoda da sam kao bivši načelnik odbio 2004. potpisati sporazum o sufinanciranju projekta za rekonstrukciju OŠ Martijanec, na temelju samo izrađenog idejnog projekta, to je najobičnija kleveta i laž jer za takav sporazum dosada nisam čuo niti sam ga ikada dobio na uvid. Stoga

pozivam ravnateljicu i odgovorne osobe u Varaždinskoj županiji da prijedlog sporazuma s troškovnikom i pravovaljanom dokumentacijom dostave na uvid Općinskom vijeću na razmatranje. Tvrdnja Varaždinske županije da se sve škole dobro investicijski održavaju nije istinita, jer se za tu namjenu u proračunu izdvaja premalo sredstava.

Naime, veći dio decentraliziranih sredstava Županija koristi za plaćanje obveza za dogradnju škola po principu JPP-a. Tu tvrdnju najbolje potvrđuje i nemogućnost osiguranja sredstava za rekonstrukciju školske kuhinje u OŠ Martijanec koja ne ispunjava osnovne sanitarno-higijenske uvjete za rad prema propisima.

Franjo Golubić

Pomoć kuca na vrata 15

27. ožujka 2012., br. 410

HUMANO Shopping Park SUPERNOVA Varaždin i C&A darivali obitelj Cerovečki

SUPERNOVA i dalje pomaže J C&A darivao osmeročlanu obitelj iz Imbriovca i barem malo pomogao supružnicima Boženi i Ivici da prebrode

financijske i životne probleme koji ih trenutno zaokupljaju SUPERNOVA

Ponovno u humanitarnom projektu

Obitelj Cerovečki posjetile su zamjenica voditeljice C&A Ivana Đebrić i Center Manager Shopping Parka SUPERNOVA Varaždin Patricija Tkalčec, mag. edu. kroat. i german.

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Dugo smo se mučili, nikad ni od koga ništa nismo tražili, a sada kada vidim sve što smo dobili... Jednostavno nemam riječi. Hvala vam od sveg srca – sa suzama u očima rekla je Božena Cerovečki, majka šestero djece iz Imbriovca nedaleko od Varaždina. Ovoj skromnoj obitelji u petak su na vrata njihove obiteljske kuće pokucale voditeljica Shopping Parka SUPERNOVA Varaždin Patricija Tkalčec, mag. edu. kroat. i german., te zamjenica voditeljice trgovine C&A Ivana Đebrić s vrećicama prepunim mnogobrojnih odjevnih artikala.

Nemaju ni osnovno Nema sumnje da će svatko iz ove velike obitelji u ukupno 11 poklon paketa s odjećom,

koji su stigli u njihov dom u sam za rad. Živimo od suprusklopu akcije “Pomoć kuca gove plaće i dječjeg doplatka na vrata”, pronaći nešto za koji primamo za djecu, ali sebe - od najmlađeg Patrika, problem je što imamo i ratu koji će uskoro navršiti četiri kredita, pa nam za život ostaje jako malo. Više godine, do najstanemamo, nego r ije 17- godišnje u j a imamo, a tu su Ivane. Nešto za nem i n još i djeca. Njih sebe sigurno no j l o v o d četvero su škosu pronašli i enje r i m d larci. Stvarno majka Božena a po z h i ne znam kako, i otac Iv ica, novn s o ali uspijevamo koji jedini u ih n t o v i živjeti – skroovoj osmerož a mno je priznala članoj obitelji oškov r t Božena. radi kao radnik u Uz financijske projednoj varaždinskoj prehrambenoj tvrtki i od čije bleme, obitelj Cerovečk i plaće skromna obitelj Cero- muku muči i sa skučenim večki preživljava iz mjeseca stambenim prilikama. Iako u mjesec. Kad se sve zbroji, djeca spavaju na katu obinemaju dovoljno ni za pod- teljske kuće koji nije sređen mirenje osnovnih životnih i gdje su Ivica i Božena koliko-toliko uredili prostor da troškova.

- Zbog zdravstvenih poteš- mogu barem spavati, cijela koća ne radim, nesposobna obitelj tijekom dana boravi

Mama, pitaj za kopačke - Kad je Dominik čuo da dolazite, rekao mi je “Mama, hoću li dobiti kopačke?” – ispričala je majka Božena i otkrila kako njezin sin, učenik osmog razreda, jako voli i igra nogomet.

Od njegove majke smo doznali da nosi broj 42, pa imate li kopačke viška, možete ih pokloniti mladom u kuhinji koja se nalazi u prizemlju, a uz koju se nalazi malena soba koja je ovoj obitelji doslovno sve.

- Ovdje jedemo, djeca se igraju, gledaju televiziju, pišu zadaće... Nemamo novaca da si uredimo prostor na katu, a sad nam se još pokvarila i peć koju smo dobili od Caritasa – potužila se Božena jedva

nogometašu.

Uz Dominika, supružnici Božena i Ivica imaju još petero djece. Uz najmlađeg Patrika i najstariju Ivanu, koja je trenutno nezaposlena i traži posao, tu su još Anica i Josip, učenici šestog razreda, te Nikolina, koja je prošle godine krenula u prvi razred osnovne škole. susprežući suze.

S obzirom na teške životne uvjete, ovoj osmeročlanoj obitelji svaka pomoć je dobrodošla. Imate li peć na drva ili plin, građevni materijal ili im na bilo koji drugi način želite pomoći, možete nazvati njihov broj telefona 042/647372. Ova skromna obitelj bit će vam neizmjerno zahvalna.

Nakon što je prošlog tjedna vodeći lanac trgovina za gradnju i dom OBI darivao šesteročlanu obitelj Horvat iz Varaždina, ovog tjedna u akciju “Pomoć kuca na vrata” uključila se i jedna od najvažnijih tvrtki u području maloprodaje odjećom, trgovina C&A koja se također nalazi u sklopu Shopping Parka SUPERNOVA. - Izuzetna mi je čast i zadovoljstvo što se u humanitarnu akciju “Pomoć kuca na vrata” uključio naš cijenjeni zakupnik, jedan od vodećih europskih lanaca trgovina odjećom C&A, koji u svojih više od 1.400 poslovnica u čak 20 europskih zemalja zapošljava kontingent od ca.

36.000 djelatnika. Već je poznato kako Shopping Park SUPERNOVA Varaždin od početka svojeg 3-godišnjeg izuzetno uspješnog poslovanja rado sudjeluje u humanitarnim akcijama, a dobrotvorni karakter svog djelovanja i dalje će podržavati, o čemu možete više pročitati na WWW. SUPERNOVA.HR – izjavila je voditeljica Shopping Parka SUPERNOVA Patricija Tkalčec, mag. edu. kroat. i german.

No, to nije kraj humanitarnim akcijama. U narednih nekoliko tjedana će i ostali zakupnici Shopping Parka SUPERNOVA pokucati na vrata potrebitima i svojim poklonima izmamiti im osmijehe na lica. Humanitarna akcija “Pomoć kuca na vrata”, koju provodi Regionalni tjednik u suradnji s Zavodom za socijalni rad Varaždinske županije, a u koju se uključuje sve više tvrtki, sa SUPERNOVOM ide dalje.

POMOĆ U humanitarnu akciju “Pomoć kuca na vrata” uključio se C&A, jedno od vodećih europskih modnih poduzeća

“Uvijek rado pomažemo najpotrebitijima” - Evo, pripremili smo vam doista raznovrstan asortiman: pidžame, čarape, majice, traperice, jakne za proljeće, zimu... Mislim da će svatko od članova vaše velike obitelji u svemu ovome što smo vam donijeli pronaći nešto za sebe – rekla je Ivana Đebrić, zamjenica

voditeljice trgovine C&A u petak prilikom predaje donacije obitelji Cerovečki iz Imbriovca.

Pomoć koju je dobila ova osmeročlana obitelj samo je jedna od brojnih humanitarnih akcija u kojoj je sudjelovala jedna od najvažnijih tvrtki u području malo-

prodaje odjećom C&A, čija se trgovina nalazi u sklopu Shopping Parka SUPERNOVA Varaždin.

- Na inicijativu Shopping Parka SUPERNOVA Varaždin naša tvrtka rado se uključila u humanitarnu akciju “Pomoć kuca na vrata” u kojoj se daruju obitelji koje

žive u teškim materijalnim i stambenim prilikama. Humanitarno djelovanje dio je našeg poslovanja, tako da svake godine C&A pomaže udruzi ili mnogočlanoj obitelji kojoj je pomoć najpotrebnija – izjavila je voditeljica trgovine C&A Varaždin Maja Grđan.

16 Zlatno doba

Čujemo li zvono na uzbunu?

T

ek kad se dogodi tragedija kao što je bila nedavna u Križanićevoj ulici, u kojoj je zbog niza nesretnih životnih okolnosti bračni par Mirjana i Mladen Č. odlučio oduzeti si život na najbrutalniji način, pitamo se jesmo li kao susjedi, kao ljudi ili kao društvo - zakazali? Tvrdim da jesmo! Jer se nismo potrudili prepoznati očajnički vapaj za pomoć koji je to dvoje bespomoćnih sugrađana posljednji put pokušalo uputiti svojim najbližim susjedima kad su se od njih čak došli i oprostiti. I to samo s jednom jedinom, tako običnom i nepatetičnom rečenicom: “Mi idemo na groblje...“ Kobno u toj cijeloj priči je to što ih u tom kritičnom trenutku nitko nije razumio, niti shvatio ozbiljno samo zato što su u zadnje vrijeme oboje “više pili“.“ Kao da onaj koji „više pije“ nije čovjek i ne treba mu pomoći? Sve je, međutim, puno kompleksnije, jer se tragedije ne događaju samo onima koji su utjehu potražili u piću, nego i mnogima koji se ne znaju ili ne mogu nositi s brodolomom vlastitog života. A svima njima u takvim teškim situacijama treba tako malo. Treba im netko tko će ih primijetiti i čuti, sjesti s njima i porazgovarati, ali i uvjeriti ih da nisu sami. Da su uz njih oni koji im žele i mogu pomoći! Ljudi bez predrasuda koji ne zatvaraju oči pred tuđom nevoljom.

UDRUGA UMIROVLJENIKA PU VARAŽDINSKE

Godišnja skupština

U petak 2. ožujka održana je godišnja skupština Udruge umirovljenika Policijske uprave varaždinske. Na skupštini je prihvaćen Izvještaj o radu za 2011. , kao i Program aktivnosti za ovu godinu. Predsjednik Udruge Antun Sačić tom je prilikom izvijestio nazočne članove i goste, među kojima i umirovljene kolege iz Mađarske, o aktivnostima vezanim uz poboljšanje statusa članova udruge te zaštitu prava umirovljenika. Kako je tom prilikom istaknuo, uz navedene aktivnosti, udruga skrbi i o socijalnim potrebama svojih članova, pa je tako tijekom 2011. izdvojeno preko pet tisuća kuna za pomoć bolesnim i nemoćnim članovima udruge. Posebno je istaknuo donaciju za Miroslava Mrvčića, sina umirovljenog policijskog službenika Petra Mr včića.

Miroslav od svoje 15. godine boluje od sarkoma potkoljenice lijeve noge te mu je zbog

napredovanja bolesti nogu bilo nužno amputirati. Kako terapija u liječenju ove bolesti uključuje lijekove koje moraju nabavljati iz inozemstva i sami plaćati, ova je pomoć obitelji više nego dobrodošla. Kako je istaknuo predsjednik Sačić, u udruzi se nadaju da će ova donacija potaknuti i druge institucije da pomognu obitelji Mrvčić. Isto tako, udruga je protekle godine organizirala i niz sportskih susreta i druženja za svoje članove, a također je bila i domaćin sportskih susreta s umirovljenicima iz Mađarske i Udruge umirovljenika Policijske uprave međimurske. Što se tiče planova za 2012. , za istaknuti je izlet u Nacionalni park „Mljet“ i Nacionalni park „Krka“, tijekom svibnja. Također će se održati županijske i međužupanijske sportske igre na kojima Udruga sudjeluje s četiri ekipe – šah, kuglanje, streljaštvo – zračna puška i pikado – žene.

Mislim, dakle jesam

“

Zanima me je li rad privatnih agencija koje odobravaju „nevjerojatno brze i povoljne kredite“ u skladu sa zakonom, pogotovo u kontekstu lihvarenja i zelenašenja koje im se često pripisuje?“

JOSIP MARTINČEVIĆ, VARAŽDIN

KONFLIKTI Razlozi: hrkanje, telefoniranje, gledanje TV-a...

Cimeri se svađaju J R. Pahić: Konflikt nastaje kad dođe do neslaganja najmanje dviju osoba koje

teže nekom cilju, pri čemu jedna od njih procjenjuje da ne može na željeni način zadovoljiti neke svoje potrebe Piše: NEVENKA SUHIĆ

„Imam užasnu cimericu! većina Zločestu, kata konfli sekantnu i svadljivu, među a koja se poicim bolesn riješiti naša kao e s da je ona može strano vlasnica o b o a n sobe. Smeoljstvo ta je čak i kad zadov se pomaknem u svom krevetu jer joj ide na živce i šuškanje posteljine. Onda viče na mene i vrijeđa me, a ne želi razumjeti da se moram okretati jer me jako boli kralježnica i ne mogu stalno ležati u jednom položaju. Zbog takvih svađa još mi je i gore. Ja jednostavno s tom ženom više ne mogu biti u sobi...“ – izjadala se 76-godišnja umirovljenica koja je zbog razumljivih razloga htjela ostati anonimna kao i korisnik jednog doma umirovljenika čiji cimer nepodnošljivo hrče, a ima i problema s alkoholom, o čemu je rekao: “Njegovo bi hrkanje i konja probudilo, jer ne samo da toliko glasno hrče, nego se i u hrkanju guši, a kad Razgovarali smo i s Vesnom Vidović Oreški, sobe, uređenje balkona, vrijeme korištenja kuga probudim, onda je agresiravnateljicom Doma za starije i nemoćne paonice, održavanje higijene, nestanak stvari, van, psuje, prijeti, baca uokolo osobe Varaždin, koja je istaknula: “U našem uznemiravanje putem telefona, druženje s predmete s noćnog ormarića. domu, kao i u ostalim ustanovama takvog drugim osobama, posjeti, ljubomora i slično.

Ujutro se pravi kao da se ničeg tipa, neminovno dolazi i do konfliktnih situ- Konflikti su uglavnom verbalni, a vrlo rijetko ne sjeća i veli mi da sam to sve acija. U dom dolaze zrele i izgrađene osobe, imamo i fizičke konflikte. Tada obavezno ja sanjal ili izmislil...“. koje imaju cijeli život iza sebe, različito životno izričemo mjeru opomene pred otkaz.

U Domu postoje i pravilnici, a prije dolaska iskustvo, stavove, navike i razloge smještaja.

S rasponom godina i uza sve prisutne razne u dom svaka osoba mora proći Komisiju za Problemi bolesti i oštećenja, rijetko mogu biti samokri- prijem i otpust korisnika, na kojoj se utvrđuje A gospođa Marija u sobi je s tični. Drugim riječima, kod konflikata uvijek sposobnost boravka u stambenom dijelu kao mlađom cimericom, što ju je, misle da je kriva ona druga strana, a često i i ostale specifičnosti vezane uz svaku osobu. kako je rekla, u početku veseliUprava Doma, odnosno zaposlenici. Tako su Ponekad uspijevamo spojiti srodne duše, polo, jer je mislila da će joj biti zapovodi svađa često naizgled smiješni i beza- nekad ne. Poduzimamo sve kako bi konflikata bavnije. No ta zabava prešla je u zleni kao što su glasnoća TV-a, prozračivanje bilo sve manje.” drugu krajnost: “Moja cimerica po cijele dane visi na mobitelu, u sobu joj stalno dolaze neki prijatelji s kojima onda na večer cimerice ne slažu? Koji su razlo- sigurno odgovaraju rizičnim je zapravo problem. Jedna od izlazi i vraća se tek u kasnim zi konflikata, kako ih spriječiti faktorima za nastanak konflik- mogućnosti je premještanje u noćnim satima. Tada počinje i rješavati, ali i pomoći ljudima tnih događaja. No bez obzira na drugu sobu, u jednokrevetnu tuširanje, nahodavanje, pa u koji zbog svojih bolesti, osob- sve navedeno, u našoj ustanovi rjeđe jer ih nažalost nema nih problema i preokupacija ili konflikti su vrlo rijetki, a kada dovoljno, a ukoliko to nije monaprosto zato što su po prirodi se jave i evidentiraju, njihov guće, pokušava se pacijentima konfliktne osobe, da nađu smi- intenzitet traje vrlo kratko i koji su u razmirici osvijestiti sao života i suživota u maloj kontrolirano. Značajna je uloga njihovo ponašanje, ukazati na pri tome u dobroj prevenciji, posljedice takvog ponašanja te sobi „dva sa dva“?

U Specijalnoj bolnici za medi- u smislu pokušaja smještaja pokušati pronaći ili predložiti cinsku rehabilitaciju Varaždin- bolesnika u sobe na način da primjerenije rješenje.

Ako se radi o kršenju kućnih ske Toplice razgovarali smo s se u obzir uzmu prije opisane psihologom Renatom Pahićem: različitosti i sličnosti. Zbog čega pravila bolnice, bolesnika se o ”U našoj bolnici liječe se se cimeri svađaju? Naječešće tome obavještava, uz zahtjev bolesnici koji boluju od vrlo zbog onoga što su i naveli, a to poštovanja pravila. Liječnik i širokog spektra bolesti, pri su hrkanje, stalna lamentiranja psiholog su pri tome u stalnoj čemu je neka zajednička značaj- na mobitelu što drugog cimera suradnji, a pogotovo kada interka da imaju određenih manjih smeta, gledanje TV-a do dugo vencije na odjelu nisu dovoljno ili većih motoričkih teškoća. u noć, stalne posjete što cimer efikasne. Tada se pacijent u Vesna Vidović-Oreški Nerijetko se radi o bolesnicima ne odobrava, nepoštovanje pravilu upućuje psihologu te se krevetu dugi noćni razgovori koji imaju dodatne somatske ili kućnog reda kao, primjerice, najčešće kroz nekoliko susreta kasni dolasci u sobu i paljenje pokušava iznaći rješenje. Kada na mobitel, hohotanje i slično. psihičke simptome ili bolesti.

Radi se također o vrlo he- svjetla, ali i iznošenje oprečnih su razlog razmirica različitosti Uglavnom, horor!“ Dakako da su to izdvojeni pri- terogenoj populaciji bolesni- stavova s kojima se cimer ne u stavovima, nastoji se pobuditi mjeri, koji nikako ne znače da ka gledajući njihovu dobnu, slaže ponekad zbog velike ra- empatija i razumijevanje kod nema lijepih primjera u kojima obrazovnu, intelektualnu, in- zlike u godinama, što je rijetko pacijenata. Naša iskustva gose cimeri u bolesničkim, hotel- teresnu, socijalnu, ekonomsku jer to pokušavamo riješiti prije vore da se na ovaj način većina skim ili sobama u domovima pa čak i vjersku i kulturološku smještaja. Što s konfliktima? U konflikata među bolesnicima umirovljenika ne samo lijepo pripadnost. Njihove životne, intervenciji liječnika ili psiholo- može pravovremeno, primjereslažu, nego su razvili prijatelj- higijenske ili neke druge na- ga pokušava se nezadovoljnog no i efikasno umanjiti ili riješiti vike često su prilično različite, pacijenta najprije umiriti i sa- na obostrano zadovoljstvo stva gotovo za cijeli život.

No što učiniti kad se cimeri ili pa navedeni čimbenici sasvim slušati kako bi utvrdili u čemu objasnio je prof. Pahić.

Kako spojiti srodne duše?

ILUSTRACIJA

Tko se boji vuka još...? Piše: NEVENKA SUHIĆ

27. ožujka 2012., br. 410

Školstvo 17

27. ožujka 2012., br. 410

DOZNAJEMO Novomarofčani kroz akciju “Mali dar za veliku stvar” pokazali da imaju veliko srce

NATJECANJA

Prikupljeno 85 kutija odjeće i 15 kutija hrane

Rasturaju matematiku!

Udruga “Mladi za Marof” i Lions Club Novi Marof” u suradnji s mjesnim odborima grada Novog Marofa organizirali su humanitarnu akciju pod nazivom “Mali dar za veliku stvar“. Čak 85 kutija odjeće i 15 kutija hrane rezultat je iznimno uspješne humanitarne akcije koju su zajedničkim snagama u subotu organizi-

rale ove dvije novomarofske udruge u kojoj je sudjelovalo pedesetak volontera.

- Cilj akcije bio je prikupiti odjeću za djecu i odrasle, igračke, školski pribor te prehrambene namirnice s dužim rokom trajanja, a sve prikupljeno namijenjeno je socijalno ugroženim obiteljima s područja Novog Marofa te potrebitim

ustanovama iz Varaždina (Prihvatilište za beskućnike, Dom za žrtve obiteljskog nasilja “Utočište Sv. Nikola” i Centar za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar” doznajemo od predsjednika Udruge “Mladi za Marof” Tomislava Kosovca.

Stvari su prikupljane u Novom Marofu, u Kulturnom centru Ivan Rabuzin, te u 15

mjesnih odbora, a namirnice su prikupljane ispred novomarofskih trgovina.

- Naši sugrađani su još jednom pokazali da znaju prepoznati humanitarne akcije te su, čak i kada im je najteže, spremni pomoći onima kojima je ta pomoć najpotrebnija - ističu sudionici ove humanitarne akcije.

Davor Pejnović

24

Hrana i odjeća za potrebite

DOZNAJEMO Pobjednici vjeronaučne olimpijade kod biskupa Mrzljaka

Ne treba biti najbolji J I Ivica Kostelić je priželjkivao Veliki,

KRAJ KAMPANJE

Znam u koju ću ići školu!

Predstavljanjem u Drugoj gimnaziji Varaždin završena je kampanja “Odaberi svoju školu” kojoj je cilj pomoći osmašima u odabiru budućeg zanimanja. Tijekom ovogodišnje kampanje, koja je počela 13. ožujka, u OŠ Ludbreg više od 3.000 učenika potražilo je podatke i informacije o upisima i mogućnostima koje nude sve srednje škole na području Varaždinske županije. (ihr)

pa Mali globus, no na kraju se dogodio peh. Nije važno jesi li na natjecanju prvi, treći ili zadnji – poručio je biskup Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

željom da pobijede. Vidjeli ste kako je ove godine bilo s Ivicom Kostelićem koji je priželjkivao Veliki, pa Mali globus, no na kraju se dogodio peh. Nije važno jesi li na natjecanju prvi, treći ili zadnji. Važno je svojim sudjelovanjem bez obzira na uspjeh pokazati se kao dobar član svoje župe, škole, biskupije. Kao kršćani trebali bismo se natjecati ne u znanju, već u dobroti i ljubavi – poručio je pobjedničkim ekipama iz OŠ Trnovec i Prve Velike želje varaždinske gimnaRiječ je o ekipama zije varaždinkoje su bile najv a b u j l ski biskup b o lje na V je a t o koji budno ronaučnoj i dobr jne prat i do olimpijadi el m e i t t gađanja Varaždinske s u s o n d biskupije, vrije šle v e z a n a e k s n uz odgoj čija je tema kršća dobro do i obrazobil a “grko je bi o k m vanje u katolici”, a s svako p r e d š ko l č ijim se člavu t š u r d skim, osnovnovima, njihonoškolskim i v im mentor ima srednjoškolskim i ravnateljima škola ustanovama u biskupiji, na već tradic ionalnom susretu u četvrtak susreo s posebnim naglaskom na varaždinski biskup mons. školski vjeronauk.

- Uloga vjeronauka u škoJosip Mrzljak.

- Važno je sudjelovati, a lama nije samo obrazovna, ne pobijediti, makar danas već i odgojna. Kroz njega mnogi na natjecanja idu sa unosimo u život ljubav i

matematičara iz Varaždinske županije pozvana su na državno natjecanje iz matematike, šestero više nego prošle godine. To je porast broja natjecatelja u odnosu na prošlu godinu za 33 posto - izračunao je Branko Topić, voditelj Centra izvrsnosti za matematiku Varaždinske županije.

Na državno natjecanje pozvano je ukupno 106 najboljih iz cijele Hrvatske, a 14 od njih polaznici su županijskog Centra izvrsnosti za matematiku. (ihr)

- Čeka nas jaka konkurencija, idemo među lavove – priznali su Marta, Domagoj, David i Monika, članovi ekipe Osnovne škole Trnovec, koja će, uz ekipu Prve varaždinske gimnazije, predstavljati Varaždinsku biskupiju na državnom natjecanju iz vjeronauka, koja je u ponedjeljak počela u Križevcima.

OŠ LUDBREG

U projektu “Šafran”

Žute kape s logom olimpijade dobili svi, a na glavu ju je rado stavio i varaždinski biskup

dobrotu, koje su temeljne kršćanske vrijednosti koje bi dobro došle svakom društvu. Za njih se isplati natjecati i ići dalje – poručio je mons. Mrzljak.

Osim riječi ohrabrenja i želje za uspješnim nastupom u Križevcima, učenike, njihove mentore i ravnatelje varaždinski biskup razveselio je i prigodnim poklonima. Uz paketiće u kojima su bili svijeća, ikona svetaca te biskupova čestitka, prisutne

TKO JE U KRIŽEVCIMA? Članovi ekipe OŠ Trnovec, koja Varaždinsku biskupiju predstavlja u Križevcima, su Marta Ptiček, Domagoj Obadić, David Cesar i Monika Domiter, a vodi je mentorica vjeroučiteljica Ljiljana Mišak. Ekipa Prve gimnazije Varaždin u Križevcima će se natjecati u sastavu Marko Domiter, Valentina Filipašić, Diana Kosec i Andreja Žiher pod vodstvom mentora, vjeroučitelja Krunoslava Bureka. su razveselile i prigodne žute šilterice s logom olimpijade. Jednu je, na veliko

Ovih dana ispred ludbreške osnovne škole niknuli su žuti šafrani koji su posađeni u obliku Davidove zvijezde.

Dio je to međunarodnog projekta “Šafran” u koji su ove školske godine uključeni učenici osmih razreda OŠ Ludbreg. Projekt je povezan s temom holokausta i stradanjem židovske djece u II. svjetskom ratu, a žuti šafrani odabrani su jer podsjećaju na žute Davidove zvijezde koje su Židovi morali nositi. (ihr)

oduševljenje okupljenih, spremno isprobao i sam varaždinski biskup.

DOZNAJEMO Prva grupa učenika topličke škole položila DSD-I ispit i pokazala da zna njemački

NATALITET

Potvrdili su da “šprehaju” kao veliki!

Potpore rodiljama

Svoje znanje učenici su pokazali i “na pismeno”

Prva grupa učenika OŠ Antuna i Ivana Kukuljevića iz Varaždinskih Toplica položila je DSD-I ispit na stupnju A2 prema europskim referencama te tako svladala sve korake za postizanje njemačke jezične diplome.

Rezultat je to projekta “Grundschulinitiative” koji je prije četiri godine pokrenut u topličkoj osnovnoj školi, kroz koji se učenici od petog do osmog razreda pripremaju za polaganje

njemačke jezične diplome na prvom stupnju A2. Ti učenici su tijekom četiri godine slušali jedan sat dodatne nastave njemačkog jezika sa svojom učiteljicom Marom Malenica.

- Dio učenika naše škole, koji su sada osmi razred, nedavno je polagao ispit koji organizira njemački središnji ured za školstvo u inozemstvu sa sjedištem u Kölnu. Učenici su sa zanimanjem i velikim interesom

sudjelovali u različitim aktivnostima, novim načinima učenja te su ujedno i savladavali jezične zakonitosti – izvijestila je Mirna Perec, učiteljica hrvatskog jezika.

Ispit se sastojao od dva dijela, pismenog, koji je održan krajem veljače, i usmenog, gdje su učenici s Christianom Vilmarom početkom ožujka razgovarali o temi koju su pripremili, ali i o svakodnevnim temama. (ihr)

I ove godine Općina Gornji Kneginec osigurala je roditeljima s područja općine jednokratne pomoći namijenjene za opremu novorođenčeta, na temelju podnesenih zahtjeva roditelja. Ukupno 21 potporu, svaku u iznosu od 1.000 kuna, majkama je u utorak uručio načelnik općine Goran Kaniški. Zanimljivo je da nekad najbogatija općina ima već godinama pozitivni natalitet. (ihr)

18 Poslovni svijet

27. ožujka 2012., br. 410

DOZNAJEMO Počasni konzul Hrvatske u Kazahstanu boravio u Varaždinu

Kazahstan planira gradnju stotinu bolnica i škola TRGOVAČKI SUD

Zadrugari, oprez!

Najkasnije do 31. ožujka ove godine sve postojeće zadruge moraju se uskladiti s novim Zakonom o zadrugama koji je stupio na snagu zadnji dan ožujka prošle godine. Ukoliko to ne učine, bit će brisane iz sudskog registra.

- Zakonodavac je, uz ostalo, uveo zabranu takmičenja sa zadrugom, što znači da članovi zadruge ne mogu samostalno obavljati djelatnost koja ulazi u djelatnost zadruge. Ne mogu proizvoditi iste proizvode, davati iste usluge, niti osnivati trgovačka društva koja konkuriraju zadruzi – doznajemo od sutkinje Jasne Lekić, glasnogovornice varaždinskog Trgovačkog suda.

Zadrugu može osnovati, kako napominje, najmanje sedam osnivača koji su poslovno sposobni, bilo da su fizičke ili pravne osobe. Član zadruge može biti samo osoba koja sudjeluje u radu i drugim aktivnostima zadruge.

- Zakonodavac je točno propisao tijela zadruge i njihove ovlasti, što čini imovinu zadruge kao i vrste zadruga – veli Lekić.

Zadruga za svoje obveze odgovara svom svojom imovinom te ne odgovara za obveze svojih članova, ali ni član zadruge ne odgovara za obveze zadruge, izuzev kod zloupotreba članstva u zadruzi.

J Vjerujem da će biti više interesa za hrvatska poduzeća, ali i ulaganja u Hrvatsku, ako će se napraviti

pravilni koraci, kao što je ukidanje vize za naše turiste, rekao je Dauletovič Israilov Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Vjerujem da ćemo u budućnosti biti sposobni za izlazak na udaljenija tržišta kao što je Kazahstan, i to uz potporu HBOR-a s kojim imamo intenzivne kontakte jer su naše aktivnosti u susjednim nam državama ocijenjene dosta visokom ocjenom, a naročito naša ulaganja na području Kosova koja su ocijenjena izuzetno rizičnim, ali se nadamo da će u budućnosti rezultirati velikim efektima.

Širenje u regiji Naglasio je to u četvrtak Miroslav Bunić, generalni direktor Zagorje-Tehnobetona, prilikom posjete Yerkina Dauletoviča Israilova, počasnoga konzula Republike Hrvatske u Republici Kazahstanu, sjedištu varaždinske graditeljske tvrtke koja je s 950 zaposlenih i godišnjim prihodom od oko Počasni konzul Hrvatske u Kazahstanu prilikom obilaska Zagorje-Tehnobetona u pratnji domaćina 150 milijuna eura prihoda izbila u sam vrh domaćih gra- je Albanije, najavio je geneditelja, izuzme li se Dalekovod ralni direktor varaždinskoga koji nije tipično graditeljsko građevinskog poduzeća.

Yerkin Dauletovič Israilov, počasni konzul nju 2007. godine posjetilo kazahstansku poduzeće.

Republike Hrvatske u Republici Kazahstanu, oblast Karagandu. Tom prilikom potpisan je - Zagorje-Tehnobeton je Prisutni u EU posjetio je i tvrtku Solvis, kao i Varaždinsku sporazum o suradnji i povezivanju Varaždintvrtka sa 65 godina tradicije.

Zagorje-Tehnobeton, kako županiju čije je izaslanstvo na čelu s tadaš- ske županije i oblasti Karagande, ali bitnih Naša djelatnost je uglavnom je dodao Bunić, izvodi šironjim županom Radimirom Čačičem u siječ- pomaka u tom smislu nije bilo. visokogradnja, iako smo pri- ku lepezu građev ina, kao sutni i u niskogradnji. Izvo- što su škole, bolnice, hoteli, dimo objekte do potpune trgovački centri, proizvodni iz Austrije i Njemačke. Tako kao i ukupnom hrvatskom zahstanu s kvalitetom gradnje f u n kc i o n a l n o s t i . i sportski objekti. Prisutno sudjelujemo u izgradnji velike gospodarstvu, trebaju opti- hrvatskih tvrtki, a iskustva s graditeljskim tvrtkama zeTrenutno oko je na svim pravcima Audijeve tvornice u Mađar- mizam i podrška. četvrtine Predstavnik Zagorje-Teh- malja iz našeg neposrednog domaćih autocesta skoj, a u Srbiji smo upravo gorjea Z prihoda g d j e u g l a v n o m završili veliki projekt. Imamo nobetona, kako je otkr io okruženja, kako što su Uzbebeton ostvarujeizvodi inženjerske v iše od stotinu inženjera generalni direktor, već je bio kistan i Kirgistan, vjerujem da Tehno je u mo izvan objekte, a tome svih struka. Varaždin i cijela u Kazahstanu radi dogovora će biti više interesa za hrvatjelu d u s e k Hrvatske. treba pribrojiti regija ima veliku tradiciju u oko izgradnje tvornice cen- ska poduzeća, ali i ulaganja veli i j n d a Tr e n u tsve češće rekon- graditeljstvu koju njegujemo, trifugiranih stupova, ali to u Hrvatsku, ako će se napraizgr nice strukcije r o v t no smo zračnih tako i da školujemo temeljna je bilo još u vrijeme kada je viti pravilni koraci, kao što je e v e j i prisutni oj luka, budući da građevinska zanimanja. Tu u Hrvatskoj bilo puno posla. ukidanje vize za naše turiste Aud k s r a đ ili gradimo - Vlada Kazahstana planira - rekao je Dauletovič Israilov, su varaždinski gra- dobro surađujemo s Varažu Ma u Mađarskoj, đevinari obnavljali dinskom županijom, s kojom svake godine graditi stotinu koji je ukazao i na mogućnost Srbiji, Kosovu, aerodrom u Splitu, Zadru smo se dokazali i u javno-pri- bolnica i škola. Iza nas je pad dolaska kazahstanskih inveMakedoniji i BiH. Odi Dubrovniku, a bit će angaži- vatnom partnerstvu po kojem gospodarskih aktivnosti, tako stitora o čemu će biti govora nedavno smo prisutni i u rani i u zračnoj luci Zagreb. smo realizirali više uspješnih da naše oblasti grade i tisuće na kazahstansko-hrvatskom Sloveniji, a plan nam je svoje - Imamo domaće i strane projekata - naglasio je Bunić kvadrata stanova za srednju forumu koji će se održati u aktivnosti proširiti na područ- ulagače. Najviše su to ulagači dodavši da građevinarstvu, klasu. Upoznati smo u Ka- svibnju.

Sporazum o suradnji još 2007., ali...

DOZNAJEMO U Gudovcu protekli vikend održan jubilarni, 15. proljetni Bjelovarski sajam

Unatoč recesiji izlagača više nego ikad

Na Bjelovarskom sajmu brojni gosti

- Čast mi je što mogu otvoriti ovu sajamsku priredbu, najveću takvu u Hrvatskoj. Po značaju i kvaliteti, ova sajamska priredba je nešto što je prepoznato i što treba vidjeti – rekao je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina na otvorenju jubilarne 15. sajamske priredbe na kojoj je ove godine bilo 380 izlagača, 20 više nego prošle godine, a na sajmu je izlagalo i 50 izlagača iz 10 stranih

zemalja. Iako su organizatori očekivali smanjenje broja izlagača zbog recesije, to se nije dogodilo.

- Izlagači su ocijenili da je ovaj sajam mjesto na kome zaista treba biti. Ovo je europski sajam na kojem nije riječ isključivo o direktnoj prodaji, već su izlagači svjesni da je riječ o sajmu na kojem se treba predstaviti, a poslovi će se sklopiti na temelju predstavljenog

– rekao je Zlatko Salaj, direktor Bjelovarskog sajma d.o.o. zadovoljan što je s godinama sajam postao velika manifestacija. - Od malog sajma repromaterijalom za proljetnu sjetvu izrastao je u međunarodnu manifestaciju koja je iz godine u godinu sve veća, a izlagača je iz godine u godinu sve više.

Sljedeće godine očekujemo i izlagače iz Francuske – najavio je direktor Salaj.

Zagorje-Tehnobeton 19 OGLAS

27. ožujka 2012., br. 410

Dosad najveći projekt Zagorje-Tehnobetona u Srbiji, trgovačko-zabavni centar Kragujevac PLAZA, prostire se na površini od 60.000 kvadratnih metara

USPJEH Zagorje-Tehnobeton izgradilo najmoderniji shopping & entertainment centar u Srbiji

Kragujevac Plaza za 14 mjeseci J Zagorje-Tehnobeton posao dobilo

PLAZA GROUP

u oštroj domaćoj konkurenciji na prigodnoj svečanosti Sagiv Dosad najveći projekt Meger, direktor “Plaza Zagorje-Tehnobecentara” u Srbiji. tona u Srbiji, okaz d - Imali smo sreće trgovačko-zada je raditi s kvalitetnim bavni centar a k s n i d izvođačem Kragujevac varaž a tvrtka kao što je radova ZagorPLAZA, koji vinsk je-Tehobeton. Bez je svečagrađe oznata u njih zapravo ne bino otvoren prep iji smo mogli postići u utorak na reg ovaj uspjeh. Odradili površini od su odličan posao, mi smo 60.000 kvadratnih jako zadovoljni i ne sumnjam metara, samo je jedan od poslova koji pokazuju da da je ovo tek početak duge i je ta varaždinska graditeljska uspješne poslovne suradnje tvrtka prepoznata ne samo rekao je Meger te dodao kako na domaćem tržištu, nego i bi uvijek preporučio projektni tim varaždinskoga građevinu regiji. skog poduzeća s kojim su suradnju počeli upravo u Srbiji, Kao svemirski brod Kragujevac PLAZA, najmoder- odnosno Kragujevcu.

Uspostava suradnje s mađarniji i zasad prvi takav centar na prostoru bivše Jugoslavije ma- sko-izraelskim investitorom u đarsko-izraelskog investitora, Srbiji za Zagorje-Tehnobeton je investicija je vrijedna više od 60 tim veći uspjeh ako se uzme u milijuna eura. Ima 110 prodaj- obzir da je do nje došlo u oštroj nih objekata s poznatim svjet- konkurenciji domaćih tvrtki.

- Kada biramo glavnog izvoskim i domaćim brendovima, zatim hipermarket, multipleks đača radova, radimo vrlo strokino sa šest dvorana i ukupno gu i temeljitu selekciju. Iako 1.100 mjesta, kuglanu, dječju se na natječaj javilo nekoliko igraonicu i mnoge druge kul- vodećih tvrtki iz Srbije, nakon što se na natječaj javilo turno-zabavne sadržaje.

- Otvorenjem ovog objekta Zagorje-Tehnobeton, odlučili grad je dobio moderan trgo- smo posjetiti neke njihove vački centar koji izgleda kao objekte u Hrvatskoj. Ostali smo svemirski brod, tako da Kragu- impresionirani i vidjeli smo da jevac više ne nalikuje na mjesto su sposobni napraviti baš ono koje su nazivali dolinom gladi, što mi tražimo - rekao je Meger već je to sada grad budućnosti - objašnjavajući odabir. naglasio je Veroljub Stevanović, gradonačelnik Kragujevca, koji nije skrivao oduševljenje.

Oštra konkurencija Za izgradnju impresivnog zdanja Zagorje-Tehnobetonu je kao glavnom izvođaču trebalo 14 mjeseci. Da bez kvalitetnih i pouzdanih izvođača radova, koji su u roku izgradili ovaj kvalitetan i u Srbiji jedinstven objekt, ne bi uspjeli tako brzo upriličiti otvorenje, ukazao je

Jedinstveni objekt

U vrhu svjetskih investitora

Gradonačelnik Kragujevca Veroljub Stevanović nije skrivao oduševljenje

110 prodajnih objekata s poznatim svjetskim i domaćim brendovima

PRIHODI Četvrtina dolazi sa stranih tržišta

Poslovi vrijedni 20 milijuna eura - Danas gradimo u Srbiji, Mađarskoj, Kosovu, Makedoniji, odnedavno smo prisutni i u Sloveniji, a nadamo se da ćemo biti i u Austriji. Pravovremenim izlaskom na strana tržišta uspjeli smo u najvećoj mjeri nadoknaditi pad realizacije na domaćem tržištu. Riječ je o poslovima koji danas čine oko četvrtine naših prihoda, od čega najveći dio otpada upravo na projekte

u Srbiji čija je ukupna vrijednost lani iznosila oko 20 milijuna eura. Tako smo lani izgradili trgovački centar u Mladenovcu, sada je predan u Kragujevcu, a u tijeku je još pet projekata: hotelskoposlovni centar u Novom Beogradu, Pharmas centar u Zrenjaninu, VIP centar u Kragujevcu te niz projekata energetske učinkovitosti za Vladu Srbije - doznajemo od Romana Perića.

Sagiv Meger i Romano Perić

Izraelska „Plaza Centers Group” već petnaestak godina stoji iza uspješnih projekata u Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj, Rumunjskoj, Litvi, Grčkoj, Bugarskoj, Indiji i Srbiji.

Do sada su izgradili 33 šoping i zabavnih centara u srednjoistočnoj Europi, od kojih su 26 prodali akumulirajući ukupnu dobit od 1,16 milijardi eura.

- Plaza Centers Group u vrhu je svjetskih investitora u šoping i zabavne centre, stoga je za nas posao u Kragujevcu veliki uspjeh, pogotovo što je dobiven u jakoj konkurenciji - ističe Romano Perić, koji je u ZagorjeTehnobetonu zadužen za poslove na istočnim tržištima.

Izgradnja trgovačkog centra treće generacije kao što je Kragujevac PLAZA za 14 mjeseci, kako dodaje, nije samo uspjeh tog varaždinskog graditeljskog poduzeća, nego i hrvatskog.

- Zagorje-Tehnobeton je kao grupa pravovremeno donijelo stratešku odluku o izlasku na strana tržišta, posebice zemlje u regiji. Tu nam je tržište Srbije svakako na prvome mjestu jer očekujemo da će se u tom dijelu jugoistočne Europe događati građevinska ekspanzija kakve smo bili svjedoci nekada u Hrvatskoj, a možda i veće - naglašava Perić.

20 Poslovni svijet I TOGA IMA

27. ožujka 2012., br. 410

BIŠKUPEC Mjesta ima za 1500 novih stanova, vrtić, školu i trg

Pevec izlazi iz stečaja Za manje od dvije godine, po prijedlogu stečajnog upravitelja da se izrade stečajni planovi, a nakon utvrđivanja tražbina, na skupštinama vjerovnika za Pevec d.o.o u stečaju 15. srpnja 2010., a za Pevec Zagreb d.o.o. u stečaju 19. svibnja 2010., donesena je Odluka o izradi stečajnog plana za oba društva.

Stečajna sutkinja Trgovačkog suda u Bjelovaru donijela je rješenje o potvrdi stečajnog plana koje je pravomoćno od 12. ožujka 2012. U roku od 60 dana od pravomoćnosti rješenja osnovat će se Pevec dioničko društvo sa 750 dioničara i 900 zaposlenih radnika, čime je stečaj Pevec d.o.o. u stečaju i Pevec Zagreb d.o.o. u stečaju završen. Isplata na račune vjerovnika prvog višeg isplatnog reda 1.373 za Pevec Zagreb i 688 za Pevec Bjelovar otpremnine i plaća koje im nisu isplaćene, prva od četiri rate trebala bi biti isplaćena u roku, najkasnije 15 dana od donošenja rješenja. Uspješnost stečaja s preustrojem je tim veća što je realiziran u vrlo kratkom roku, zalaganjem stečajnih upravitelja, a dobra suradnja s vjerovnicima rezultat je opstanka prvog hrvatskog trgovačkog lanca koji danas uspješno posluje.

TURISTIČKA ZAJEDNICA

Novi izleti i web Turistička zajednica redizajnirala je svoj web, a u nju je ukopila v ideoprezentaciju varaždinske gastronomije. Pokrenuli su i Facebook kampanju Volim Varaždin. Svi koji će “lajkati” stranicu u svakom će trenutku moći dobiti vaučer za 30% popusta u Angelusu, Aquacityju, Domenicu, Palatinu, restoranu hotela Turist, restoranu hotela Varaždin, Verglecu i Zvonimiru.

Turistička zajednica pripremila je i novi tiskani promotivni materijal koji obrađuje izlete u okolici Varaždina. Uzevši u obzir sugestije hotelijera i potrebu za produljenjem boravka gostiju, osmišljeni su itinereri za četiri izleta u okolici Varaždina.

Grad Varaždin u 3 godine dao je više od milijun kuna, platit će i postupak urbane komasacije

APSURD

Zašto ih ignoriraju?

Grad Varaždin u posljednje tri godine “ukucao je” u novi kvart Grlice-Rakitje više od milijun kuna. Tek sad slijedi urbana komasacija, za koju smo prošli tjedan u Gradskoj vijećnici čuli da je jedna od većih u Hrvatskoj i da je u interesu države te da će sredstva za

“

očito je naš trud i novac uložen u komasaciju nevažan” Polja bi trebala postati kvart koji bi se trebao razvijati sljedećih 20 godina

Plan: novi kvart za 4.500 Varaždinaca

nju namaknuti Grad. Pitanje je kad će biti gotova.

Zanimljiv slučaj događa se u neposrednom susjedstvu Grlica. Naime, u Biškupcu je već provedena jedna urbana komasacija – polja su postala građevinsko zemljište sa 74 gradilišta.

Vlasnici su sami u posljednjih 17 godina napravili sve što njihovim susjedima plaća Grad. Još 2005. dogovorili su da će se odreći

J Kad će se prve kuće graditi, ne zna se. - Ovo je dio grada koji će se razvijati sljedećih 20 godina - kaže gradonačelnik Goran Habuš Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

strane trebao umjesto livada i polja postati mjesto za život.

Varaždin dobiva novi kvart. Planom je određeno gdje bi trebale biti graU Biškupcu, u dijelu poznađevne čestice tom kao Grlice-Rakitje, e b ž te njihov pomjesta ima za 1500 nou rit p ju ložaj, oblik vih stanova i za 4500 n d a r g stanovnika. Ne baš na iz i i veličina, l a , e l ko ali i gdje bi mali kvart detaljno je nove š široke se trebale planiran, a ostavljeno e r p postav iti je mjesta za zelene i na prometnice, površine, školu i vrtić. ceste o n e g l ave i No čini se da će do tresporedne te gdje nutka kad će ova ideja na će se nalaziti parkipapiru zaživjeti, proći još neko vrijeme. U Gradskoj vijećnici rališta.

Trenutno je na tom području prošle srijede gradonačelnik Goran Habuš te arhitekt iz 151 obiteljska kuća, 68 čestica Urbanističkog zavoda Grada s mješovitom namjenom i 1 Zagreba Zoran Hebar predsta- dječja ustanova. Planom je vili su detaljan plan uređenja predviđena izgradnja još 493 (DPU), koji je nakon provedene kuće, 14 zgrada za stanovanje, 21 zgrada za stanovanje javne rasprave i prihvaćen. i mješovitu namjenu te vrtić i škola – objasnio je Hebar.

Ulice i parkirališta Tako bi prostor od 73,26 Pojasnio je – zgrade ne smiju hektara između Sajmišne, imati više od 6 stanova, a plaUlice Ljube Babića sa zapad- nom su definirani nestambeni ne te Zagrebačke s istočne sadržaji poput ureda, trgovina

i ambulanti kao uvjeti za uređenje zelenih površina.

Kako je provedena i javna rasprava, svi nisu bili zadovoljni izrađenim planom. - Bilo je prigovora zbog izgradnje škole – tipa “što će nam još jedna škola kad u blizini imamo novoizgrađenu”, ali ljudima smo brzo objasnili da bi s novim kvartom potreba za novim učionicama bila velika. Također, ljudi su od nas tražili da smanjimo ceste, da su preširoke.

Uvjerili smo ih da ako su ceste glavni putevi da moraju imati biciklističke i pješačke staze kao i drvorede. Da će i njima biti ljepše ako će uz ceste biti zelenilo – kaže Hebar.

Slijedi komasacija Plan, koji je Grad koštao 848.000 kuna (plus PDV) te izmjene i dopune GUP-a vrijednosti od 102.000 kuna, tek su početak. Slijedi postupak urbane komasacije tj. raspodjela postojećeg poljoprivrednog

zemljišta na građevinsko. Prema zakonu, svatko od vlasnika trebao bi dobiti građevinsko zemljište blizu onog gdje je bilo njegovo poljoprivredno.

Ukoliko svi neće biti zadovoljni, mogu se žaliti drugostupanjskom sudu. Urbana komasacija je proces koji traje i više od godinu dana, a vlasnici dobivaju na vrijednosti zemljišta zbog prenamjene iz poljoprivrednog u građevinsko.

Troškove postupka komasacije i geodetskih radova također će platiti Grad Varaždin, a kako su nam javili iz Grada - troškovi još nisu poznati. Sredstva će, budući da je komasacija u interesu Republike Hrvatske, pokušati pribaviti iz državnog proračuna ili EU fondova.

- Realizacija projekta ovisi i o interesu građana za gradnjom.

Osnovni preduvjet je da do gradilišta postoji cesta. Vidjet ćemo kako će tko biti zainteresiran – rekao je gradonačelnik Goran Habuš.

Vlasnici još čekaju zemljišta za gradske ceste.

Naravno – cestu trebaju da bi mogli početi graditi na svom građevinskom zemljištu. - Već 7 godina čekamo tu cestu. Bivša vlast nam govori da za to nema novaca, sadašnja nam govori da nema novaca... Očito je naš trud i novac uložen u komasaciju nevažan – komentira jedna od vlasnica parcela Gordana Lach u nadi da će doći gradska vlast koja će biti razboritija.

Prava odluka Kako će Hrvatska odlučivati u institucijama EU? U

Nina BEGIČEVIĆ REĐEP doc. dr. sc.

laskom u EU, Hrvatska će dobiti pravo i na svoje predstavnike u Vijeću, Europskoj komisiji i Europskom parlamentu. Europsko vijeće čine šefovi država ili vlada država članica zajedno s njegovim predsjednikom i predsjednikom Europske komisije. Europsko vijeće nije isto što i Vijeće Europske unije koje je krovna zakonodavna institucija Unije i koja se sastaje u različitim resornim oblicima ovisno o predmetu rasprave i donosi odluke.

Hrvatska će, kad postane članicom EU, dobiti 7 glasova u Europskom vijeću i Vijeću Europske unije. U Europskoj komisiji imat će jednog člana kao i ostale članice Europske unije. U

Europskom parlamentu, u sadašnjem sazivu Hrvatska ima 12 zastupničkih mjesta. Ako postane punopravnom članicom u razdoblju kraćem od 6 mjeseci do sljedećih izbora za parlament, imat će mogućnost da pošalje 12 zastupnika iz Hrvatskog sabora u parlament.

To će biti privremeno rješenje, jer će se broj zastupnika u parlamentu povećati sa sadašnjih 736 na 754, a odluku o broju zastupnika po državama članicama donijet će Europsko vijeće. U ostalim institucijama EU, Hrvatska će imati predstavnike na Sudu Europske unije, jednog suca u Sudu i jednog u Općem sudu. U Općem vijeću Europske središnje banke guver-

ner HNB-a imat će svoje mjesto. Hrvatska će imati i 9 mjesta u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te odboru regija. Hrvatski jezik će biti priznat kao službeni i radni jezik institucija Unije. ao što se može vidjeti iz broja odbora i članova odbora, birokracija u EU je velika, a za veliku birokraciju troše se veliki novci.

Odobrena sredstva Hrvatskoj za razdoblje 1. 7. – 31. 12. 2013. namijenjena pokrivanju troškova prevođenja na hrvatski jezik unutar institucija EU i plaća hrvatskih državljana zaposlenih u institucijama EU iznose 22 milijuna eura.

K

Poslovni svijet 21

27. ožujka 2012., br. 410

DOZNAJEMO Gradski stanovi i Grad Varaždin tuženi za 34 milijuna kuna

T7 VIS

Svi dokazni prijedlozi JUGS-a i Grada odbijeni

Što je nuđeno Gradu

J Istraga USKOK-a otvorena je 9. lipnja, odnosno nakon dospijeća, tako da tuženici nemaju osnove

pozivati se na nju, upozorio je Marko Porobija, punomoćnik Prvog faktora i T7 VIS-a Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

U sporu u kojem Prvi faktor i T7 VIS traže gotovo 34 milijuna kuna od JU Gradski stanovi i Grada Varaždina zbog neplaćanja zemljišta u u Ulici Vilka Novaka, -u a tuženici nastoK S U OK c je protutužbom e k je Ku ao umanjiti spomek n nuti kupoprodaja sasluš i prije ni iznos za 12,4 k milijuna kuna, svjedo ge završena je glavna istra rasprava tijekom koje su odbijeni svi dokazni prijedlozi tuženika.

Sporazum je (ne)jasan JU Gradski stanovi i Grad Varaždin, kako je na varaždinskom Trgovačkom sudu ustvrdio punomoćnik njihovih tužitelja, došli su u zakašnjenje s plaćanjem za zemljište koje su uz istočnu zaobilaznicu kupili za potrebe POS izgradnje od T7 VIS-a koji je kasnije cesijom prenio dio potraživanja Prvom faktoru.

- Ugovorom je jasno propisano pod kojim uvjetima tražbina dospijeva u cijelosti na naplatu. Prva rata, prema aneksu ugovora, trebala je biti uplaćena do 1. lipnja prošle godine, a kako to nije učinjeno, poslana je opomena u predviđenom roku od 30 dana. Budući da prva rata nije uplaćena ni osam dana nakon opomene, sukladno ugovoru, na naplatu je došao cjelokupni iznos.

Istraga USKOK-a otvorena je 9. lipnja, odnosno prije dospijeća, tako da tuženici nemaju osnove pozivati se na nju, upozorio je Marko Porobija, punomoćnik Prvog faktora i T7 VIS-a, koji je protutužbu JUGS-a i Grada Varaždina ocijenio paušalnom te predložio njezino odbacivanje.

Naglašavajući da JUGS i Grad Varaždin smatraju da nisu došli u zakašnjenje, njihov punomoćnik Mirko Ramušćak takav

Prvi faktor i T7 VIS tužbom traže cjelokupnu tražbinu, a JUGS i Grad Varaždin manju cijenu jer smatraju da nije bilo zakašnjenja

je stav obrazlagao sadržajem Sporazuma o kupoprodaji nekretnina.

- Neke odredbe u njemu su nedovoljno jasne, a budući da ga je sastavljao tužitelj, treba ga tumačiti na njegovu štetu.

Stoga smatramo da je krajnji rok za plaćanje bio 15. srpnja i platili bi da nisu nastupile izvanredne okolnosti. Naime, pokrenut je postupak protiv čelnih ljudi Grada Varaždin i JUGS-a tijekom kojeg je USKOK oduzeo svu relevantnu dokumentaciju. To je spriječilo ispunjavanje obveza - ustvrdio je Ramušćak.

Od kada je istraga?

Uz odbijanje tužbe protiv JUGS-a i Grada Varaždina, njihov punomoćnik predložio je usvajanje protutužbe za umanjenje kupoprodajne cijene za 30 posto, odnosno 12,4 milijuna kuna, i to zbog privremene mjere zagrebačkog Županijskog suda kojom je obuhvaćeno oko polovice zemljišta u Ulici V. Novaka. U vezi vrijednosti

zemljišta koje nije obuhvaćeno privremenom mjerom predložio je vještačenje stručnjaka urbane arhitekture, dok je u vezi kronologije postupanja USKOK-a predložio saslušavanje Vladimira Kukeca, ravnatelja JUGS-a, koji je u USKOK-u saslušan kao svjedok 5. svibnja prošle godine.

- Nisu nam poznate istražne radnje u svibnju. Stoga se u ovom trenutku protivimo dokaznim prijedlozima jer je ključno utvrditi je li došlo do zakašnjenja ili nije. Naime, ukoliko nije došlo do zakašnjenja, onda vještačenje stvara nepotrebne troškove i pridonosi odugovlačenju postupka - ustvrdio je Porobija te naglasio da je u sastavljanju Sporazuma sudjelovala i druga strana, točnije Kukec, pa njegove odredbe treba tumačiti onako kako i glase.

Razmatrajući kada su nastupile moguće izvanredne okolnosti koje bi mogle utjecati na ispunjenje obveza iz ugovora, sutkinja Marija Levanić-Škrebić ustvrdila je da bi to moglo biti

oduzimanje dokumentacije, ali se to dogodilo kasnije, sudeći po odgovoru koji su dali JUGS i Grad Varaždin na tužbu Prvog faktora i T7 VIS-a.

Odluka u travnju - U Sporazumu je nedvojbeno da na naplatu dolazi cjelokupna tražbina ukoliko se ne poštuje rok - ustvrdila je Levanić-Škrebić te raspravu prekinula na petnaestak minuta kako bi zauzela stav kada je dospijela prva rata.

Budući da se sutkinja nije složila s tumačenjem kako je dospijeće bilo 15. srpnja, već ranije, punomoćnik Prvog faktora i T7 VIS-a je u nastavku

d

a je JUGS platio, upisao bi se prije zabrane raspolaganja

rasprave ustvrdio da na obveze JUGS-a i Grada Varaždina ne bi smjele utjecati sve redovne i izvanredne okolnosti koje su se dogodile nakon datuma

dospijeća.

- Da je ugovor ispunjen kako je utvrđeno, tada ne bi mogle utjecati nikakve izvanredne okolnosti. Naime, da je JUGS podmirio svoje obveze, upisao bi se vlasnikom prije upisa zabrane raspolaganja. To što se vodi istraga oko nekih odredbi Sporazuma ne može utjecati na ispunjenje ugovora zbog ustavne presumpcije nevinosti, odnosno sve dok se pravomoćno na utvrdi krivnja - naglasio je Porobija te predložio prihvaćanje tužbe u cijelosti, odnosno odbijanje protutužbe.

Punomoćnik JUGS-a i Grada Varaždina ostao je pri stajalištu da se Sporazum može tumačiti na razne načine te da je dospijeće prve rate bilo 15. srpnja, kao i da bi trebalo saslušati ravnatelja Kukeca. Međutim, sutkinja je odbila daljnje dokazne prijedloge s obrazloženjem da sve relevantne činjenice proizlaze iz dokumentacije u spisu te nije potrebno daljnje odugovlačenje postupka. Objava presude je 5. travnja.

IZDVOJENO Ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak o POS-u u tjedniku Lider

POS u Varaždinu - realna je potreba Kako planirate oživjeti posrnuli građevinski sektor i gotovo zamrlo tržište trgovine nekretninama?

Projektima energetske učinkovitosti, poticane stanogradnje te POS plusom koji se može vezati i uz već sagrađene nekretnine. Kako bismo, pak, osigurali njihovu realizaciju, pratit ćemo velike kapitalne investicije. Radimo na tome da kao ministarstvo budemo logistički spremni kako

bismo mogli primjereno pratiti te investicije. Ne može se dozvola za neki kapitalni projekt “žvakati” mjesecima, nego se mora rješavati na dnevnoj ili na tjednoj razini. Sve će to oživjeti naš sektor.

Najavili ste gradnju još tisuću stanova unatoč brojnim dosad sagrađenim, a neprodanim stanovima.

Zagreb, Varaždin, Rijeka, Koprivnica i Dubrovnik u partner-

stvu s lokalnom samoupravom - to su realne potrebe. Pogrešno je mišljenje da ne treba graditi nove stanove kad ima i starih.

Naime, u uvjetima kad je cijena kvadrata ustvari vrlo skupa, država može ići s jeftinijim stanovima. Ako ima cjenovno pristupačnih stanova na tržištu, mi ćemo ih kupovati putem POS plusa, inače gradimo sami. Subvencioniranje kamata je jedna od opcija.

POS ide dalje, najavljuje ministar Vrdoljak u tjedniku Lider

U kompromisnom prijedlogu koji je T7 VIS uputio Gradu Varaždinu početkom mjeseca, na koji nije dobio nikakav odgovor, ističe se da je ugovorena kupoprodajna cijena od 129 eur/m2 za zemljište u Ulici Vilka Novaka - realna.

- Prezentirali smo vam niz dokumenata, prvenstveno kupoprodajnih ugovora, iz kojih je vidljivo da je cijena koju je Grad plaćao na navedenoj lokaciji dostizala iznos od 146 eur/m2, da su vještački nalazi pokazali vrijednost zemljišta od 142 eur/ m2 za plaćanje odmah, a 167 eur/m2 za odgođeno plaćanje. Također, prezentiran je i podatak o kupoprodaji lokacije udaljene nekoliko stotina metara za 250 eur/m2, kao i ponuda Varaždinske biskupije u iznosu od 129 eur/m2 po vašem javnom natječaju za prodaju dijela zemljišta na toj lokaciji uz istočnu zaobilaznicu, navodi se u prijedlogu.

Ipak, za plaćanje odmah, T7 VIS bio je spreman prihvatiti 119 eur/m2, kao i da se ta cijena provjeri angažiranjem sudskih vještaka. Štoviše, radi postizanja kompromisa, T7 VIS nudio je i otpis svojih kamata koje već iznose nekoliko stotina tisuća eura s obzirom na to da dnevno rastu za oko dvije tisuće eura, a otpisao bi i svoje troškove vođenja predmetnog sudskog postupka na varaždinskom Trgovačkom sudu koji su već dosegli oko 500.000 kuna. No sve to nije bilo dovoljno Gradu Varaždinu koji čak nije ni odgovorio na ovaj kompromisni prijedlog.

I TOGA IMA

Vlasnici – bez plaćanja!

- Moja stranka naglašava i da je u mogućnosti ukloniti smetnju trenutne nemogućnosti raspolaganja manjim dijelom zemljišta u slučaju da se prihvati izneseni prijedlog.

S druge strane vam ukazujemo na to da ste na većini zemljišta već upisani kao vlasnici bez ikakvih tereta i bez obzira na to što do današnjeg dana s te osnove nije ništa plaćeno - naglašava se u kompromisnom prijedlogu koji je punomoćnik T7 VIS-a uputio Gradu Varaždinu početkom ožujka, a nije primio nikakav odgovor.

22 Crna kronika

27. ožujka 2012., br. 410

NOVOGRADNJA - GRAD Kraju ide spor za neplaćene račune za radove na Tehnološkom parku

Htjeli se nagoditi za milijun kuna, a tužba odbačena J - Nije bilo nikakvog ugovora, nije proveden postupak javne nabave, ni službeni nadzor, a tadašnji gradonačelnik Horvat htio se nagoditi - istaknula je dogradonačelnica Martinčević Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Grad Varaždin uspješno pivodi kraju spor koji na varaždinskom Općinskom sudu vodi s građevinskom tvrtkom Novogradnja. Tužba vrijedna više od milijun kuna, kolika je bila vrijednost radova koje je Novogradnja navodno izvodila na zgradi Tehnološkog parka i za koju je tužila Grad Varaždin, odbijena je na varaždinskom Općinskom sudu.

Tužba je odbijena jer, kako

p

ožar, za koji nitko nikad nije odgovarao, uništio je dvije prostorije od svega 35 kvadrata je na konferenciji za novinare u ponedjeljak u Gradskoj vijećnici naglasila dogradona-

čelnica Natalija Martinčević, Novogradnja nije imala nikakav dokument koji bi dokazivao izvedene radove – nije bilo nikakvog ugovora, nije proveden postupak javne nabave, ali ni nikakav nadzor.

Sporni radovi, prema tvrdnjama Novogradnje, izvodili su se tijekom 2007. godine, nakon što je krovište zgrade Tehnološkog parka stradalo u požaru u prosincu 2006. Spor je pokrenut prošle godine, a kako smo saznali od dogradonačelnice Martinčević, bivša se gradska vlast s Novogradnjom o svemu htjela nagoditi. - Prvi radni dan na stolu me dočekala nagodba s Novogradnjom koju je potpisao tadašnji gradonačelnik Zlatko Horvat. U toj nagodbi vrijednost radova procijenjena je na 835.000 kuna s kamatama. Tako nešto bez detaljnije istrage nisam htjela potpisati – kaže Martinčević.

Vrlo brzo Grad je promijenio odvjetnika, Mar tinčev ić je

Požar u prosincu 2006. uništio je dvije prostorije, a Novogradnja je dobila posao bez natječaja

inzistirala da svjedoči na sudu – i spor je, iako je presuda još nepravomoćna – dobiven, čuli smo u Gradskoj vijećnici.

- Zanimljivo je da je vrijednost radova bila tako visoka, a u tom požaru stradale su dvije prostorije veličine 35

ODGOVOR T7 VIS-a II. MJESNOM ODBORU

kvadrata. U tom je razdoblju Novogradnja izvodila radove na obnovi pročelja vrijedne 196.000 kuna koji su uredno plaćeni. Za požar koji je očito netko izazvao, nikad nije nađen krivac i nije pokrenuta neka konkretnija istraga – istaknula

je Martinčević.

Kaže, nije baš jasno zašto je u ovom slučaju Grad htio oštetiti sam sebe. - Svakodnevno se iz ormara pojavi nekakav kostur i dnevno nalazimo takve priče.

Rješavamo jedno po jedno – rekla je dogradonačelnica.

II MJESNI ODBOR Trg Petra Svačića 2 42000 Varaždin

DRUGA STRANA

Skandalozna Martinčević!

Skandalozno je da zamjenica gradonačelnika Natalija Martničević javno komentira tijek postupka koji ne samo da nije završen, već nema ni prvostupanjske presude, nego samo objave, upozorava punomoćnik Novogradnje te ističe da se radi o očiglednom pritisku Grada Varaždina na pravosuđe koje još nije donijelo pravorijek. S obzirom na to da prilikom objave nije dano objašnjenje za odbijanje tužbe, punomoćnik Novogradnje bio je spreman tek ukazati da je više svjedoka, pa čak i punomoćnik Grada Varaždina priznao da su obavljeni radovi na zgradi Tehnološkog parka, a jedino je sporna njihova visina, tako da ga čude izjave da Grad Varaždin neće ništa platiti. (ikr)

Varaždin, 23.03.2012. godine Na pažnju: Predsjednik, g. Dubravko Vrdoljak

Predmet: Očitovanje na Zahtjev (dopis) zaprimljen dana 08.03.2012. g.

Poštovani, Dana 08.03.2012. godine naše društvo je zaprimilo Zahtjev (dopis) II Mjesnog odbora Varaždin u kojem se navodi, u bitnome, da se građani već dulje vrijeme žale na neugodne i oštre mirise koji se šire iz tvornice grupe T7 VIS d.o.o., da se noću i danju ne mogu otvarati prozori, jer da je miris toliko neugodan da ne dozvoljava normalan boravak, kako u stanu, tako ni na dvorištu, a osobito da je upitan u takvim uvjetima noćni odmor. U Zahtjevu za očitovanjem nadalje navodite „da spaljivanja rade u noći sa subote na nedjelju, što je posebno neugodno u vrijeme ljetnih vrućina.“ Također navodite da ste upoznati kako T7 Grupa ima dozvole za zbrinjavanje i spaljivanje raznih otpadnih ulja, te da je jedna od tvrtki unutar T7 Grupe kupila zagrebačko postrojenje PUTO – spalionicu opasnog otpada za koje navodite „znamo kako je završila“ (Jutarnji list, datum objave 08.11.2007. 09:18 – postrojenje PUTO je za 2 milijuna kuna prodano varaždinskoj tvrtki Ekotim – energija koja, doznajemo, namjerava dijelove iskoristiti za gradnju spalionice otpada).

Potom navodite da iz navedenih razloga i nedavnih zbivanja u sličnom pogonu u Dugoj Resi postavljate pitanje sa opravdanom sumnjom da li se to spaljivanje vrši na adekvatan i siguran način, da li postoje razne zaštite, filtri, kamo se filtri deponiraju i sl., a kako emisija plinova koji izlaze kroz dimnjake ne bi ugrožavala sigurnost i zdravlje građana, a osobito djece.

Spominjete da su građani u nekoliko navrata reagirali i zvali službu 112 tražeći odgovor o čemu se radi.

Ovim putem očitujemo se na Vaše navode kako slijedi.

Postupanje društva T7 VIS d.o.o. u cijelosti je u skladu sa svim izdanim i važećim dozvolama i rješenjima nadležnih tijela, te sukladno svim pozitivnim i relevantnim propisima Republike Hrvatske koji uređuju predmetno pravno područje.

Područje i problematika gospodarenja otpadom je vrlo zahtjevno i specifično područje koje zahtijeva kako stručno i tehničko, tako i pravno poznavanje, te stoga nije tako jednostavno određeno i uređeno kao što ste Vi to pokušali prikazati u svojem dopisu.

Naime, na nekoliko mjesta spominjete pojam spaljivanja otpadnih ulja, te društvo T7 VIS d.o.o. prikazujete kao spalionicu opasnog otpada, no pojam spaljivanja otpada i pojam spalionice otpada definitivno nisu pojmovi koji se primjenjuju u odnosu na društvo T7 VIS d.o.o., odnosno na bilo koje društvo članicu T7 Grupe.

Potrebno je razlikovati pojmove spaljivanja, suspaljivanja i energetske oporabe otpada, kao i pojmove opasnog otpada od neopasnog otpada, odnosno od pojedinih vrsta otpadnih ulja koja se uopće ne tretiraju kao otpad.

Dakle, društvo T7 VIS d.o.o., kao ni jedno društvo članica T7 Grupe, ne predstavlja spalionicu otpada, niti spaljuje opasan otpad.

Stoga je važno je naglasiti da T7 VIS koristi tehnologiju i pogonsko gorivo koji su prihvaćeni i dozvoljeni u svim zemljama EU već dugi niz godina. Upravo europska praksa visokorazvijenih zemalja Europe i svijeta pokazuje da je zbrinjavanje rabljenih ulja kroz njihovu energetsku oporabu upravo jedini ekološki ispravan način njihova zbrinjavanja.

Dakle, riječ je o korištenju rabljenih ulja za energetsku oporabu, a koja kao takva predstavljaju NEOPASAN otpad sukladno zakonu i upravo ta činjenica predstavlja ključnu distinkciju između rabljenih ulja i nekih drugih opasnih tekućina.

Energetskom oporabom rabljenih ulja T7 VIS djeluje društveno odgovorno i ekološki ispravno i osviješteno, jer štedi ograničene izvore energije, ali i štiti okoliš i sudjeluje u njegovom očuvanju.

U protivnom, rabljena motorna ulja završila bi bačena u okoliš i na taj način onečistila vode i tlo.

Ovako, ta se ulja pretvaraju u važan energent koji

se energetskom oporabom maksimalno iskorištava i pritom štedi druge energetske resurse!

Ne smije se dozvoliti da se, kao što je to nekad bilo poznato u Varaždinu, otpadna ulja izlijevaju u kanalizaciju, jer su tako nepropisno bačena završavala u varaždinskom akumulacijskom jezeru te napravila velike štete na biološkom pročištaču otpadnih voda.

Za ilustraciju, svaki vlasnik automobila u Hrvatskoj prosječno proizvede 4 do 5 litara rabljenog ulja godišnje. Samo jedna litra takvog ulja bačena u okoliš može zagaditi čak milijun litara vode.

Stoga je upravo energetska oporaba rabljenih ulja jedini ispravan način njihovog zbrinjavanja potpuno siguran za okoliš i zdravlje ljudi. Prilikom njihove energetske oporabe ne dolazi ni do kakve pojave štetnih utjecaja na okoliš ili zdravlje ljudi kao niti do bilo kakve pojave neugodnih mirisa, a što je nebrojeno puta potvrdila i struka.

S obzirom da navodi koje iznosite nisu potkrijepljeni nijednim relevantnim dokazom, već se temelje na insinuacijama i navodima iz novinskih članaka, angažirali smo privatnu detektivsku agenciju upravo s ciljem utvrđivanja točnog činjeničnog stanja od strane stručne i nepristrane pravne osobe, u skladu sa Zakonom o privatnim detektivima, temeljem Ugovora o obavljanju detektivskih poslova i posebne punomoći.

Detektivski izvidi provodit će se u smislu provjere istinitosti navoda neimenovanih osoba u svezi radnih procesa koji se odvijaju u tvorničkom krugu naše tvrtke. S obzirom da u dopisu dostavljenom s Vaše strane ne navodite konkretne podatke, angažman takve agencije samo može pridonijeti objektivnom i stručnom valoriziranju tih navoda, a što je prvenstveno u interesu građana koje u dopisu spominjete kao i svekolike javnosti. U tom smislu ljubazno Vas molimo za suradnju s osobama iz navedene agencije kako biste omogućili provođenje same istrage.

Važno je naglasiti da će detektivska istraga biti javna i transparentna, a o ishodu iste promptno

ćemo izvještavati javnost, te u slučaju utvrđivanja naših eventualnih nepravilnosti spremni smo snositi sankcije. Isto tako, u slučaju utvrđenog kaznenog djela širenja lažnih i uznemirujućih glasina ili bilo kojeg drugog protuzakonitog ponašanja zbog kojeg bi naša tvrtka trpjela štetu, poduzet ćemo zakonom predviđene mjere i radnje sa svrhom zaštite interesa tvrtke i njezinih zaposlenika, te ćemo i o tome također biti slobodni izvijestiti javnost.

Kao legalisti, uz sve druge zakonom predviđene mogućnosti odlučili smo se i za ovu, s jedinom svrhom rasvjetljavanja potpune istine, što smo i dužni činiti, poglavito radi građana grada Varaždina kao odgovorna i ekološki osviještena tvrtka.

Ovim putem Vas također informiramo da smo, kako bismo građane osigurali od bilo kakvih štetnih utjecaja, kao društveno odgovorna tvrtka, naručili smo milijun kuna vrijedan uređaj za kontinuirano mjerenje emisija plinova. Iako tvrtka nije obvezna ulagati u takvu opremu, jer energetski oporabljuje neopasni otpad, a što će i dokazati kroz upravne postupke koji se vode na sudu protiv rješenja inspekcije, ipak želi izaći u susret građanima te kontinuiranim mjerenjem zraka na transparentan način omogućiti im život u maksimalno kontroliranom i čistom okolišu.

Stoga se ovim putem očitujemo na Vaš Zahtjev (dopis) na način da ističemo kako je postupanje društva T7 VIS d.o.o., odnosno članica T7 Grupe u skladu s izdanim dozvolama i rješenjima nadležnih tijela, te sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske.

Također, pozivamo Vas da nas posjetite u krugu tvornice te da Vam detaljno obrazložimo predmetnu problematiku kako biste se na licu mjesta uvjerili da je energetska oporaba rabljenih ulja potpuno sigurna za život i zdravlje ljudi te nema štetnih utjecaja za okoliš.

Za T7 VIS d.o.o.: Jasmina Prokop Tomić, dipl. oec. članica Uprave

Oglas 23

27. ožujka 2012., br. 410

UPOZORENJE T7 VIS-a GRADU VARAŽDINU GRAD VARAŽDIN Trg kralja Tomislava 1, Varaždin n/r Gradonačelnik Goran Habuš, dipl.ing.

Zamjenica gradonačelnika Natalija Martinčević, upr. iur.

Zamjenik gradonačelnika mr.sc. Vjeran Radelić Predsjednik Gradskog vijeća Grada Varaždina g. Josip Hehet Vijećnici Grada Varaždina

Na znanje: VARKOM d.d.

Trg bana Jelačića 15, Varaždin Direktor Tomislav Kezelj, dipl.ing. stroj.

Tehnički direktor Marijan Cesarec, dipl. ing.građ.

JAVNA USTANOVA „GRADSKI STANOVI“ Trg slobode 12/1, Varaždin Ravnatelj Vladimir Kukec, dipl.ing.građ.

Varaždin, 06.03.2012.

Poštovani,

Upoznati ste da s našom tvrtkom posjedujete više važećih ugovora te među njima i najznačajniji Ugovor o interventnom odvozu i zbrinjavanju komunalnog otpada radi sanacije postojeće lokacije Brezje.

S obzirom da svojim postupanjem flagrantno kršite izvršavanje ugovornih obveza iz važećih ugovora, te tim činom nanosite velike štete društvu T7 VIS obavještavamo Vas da će iznosi šteta, ukoliko se Vaše postupanje neće promijeniti, biti više stotina milijuna kuna što ćete biti u obvezi nadoknaditi sukladno važećoj zakonskoj regulativi.

Ujedno Vas obavještavamo da posjedujete ugovore s našom tvrtkom čija djelatnost nije samo predmet važećih ugovora, nego i druge djelatnosti i poslovi na koje u značajnoj mjeri utječe kršenje ugovora, odnosno neizvršavanje ugovornih obveza s Vaše strane.

Ukupna imovina i bilanca društva T7 VIS iznosi preko 700 milijuna kuna što možete provjeriti u javnim financijskim izvještajima. Svojim neshvatljivim i iracionalnim postupanjem, s obzirom na veliki udio i utjecaj predmetnih ugovora u našoj bilanci društva, mogli biste cijeli sustav povezanih poduzeća odvesti u insolventnost, a za što ćete isključivo Vi snositi svu odgovornost.

T7 VIS je u proteklom periodu poštivao sve ugovorne obveze u rokovima za koje je on bio odgovoran i koje nisu bile povezane s izvršavanjem prethodnih obveza od strane Grada Varaždina ili njegovih poduzeća koja su bitne ugovorne strane. Grad Varaždin je, ne samo sada nego i prije u proteklom razdoblju, nedvojbeno svojim postupanjem u više navrata kršio izvršavanje ključnih ugovornih obveza zajedno sa svojim poduzećima koja su bitne ugovorne strane.

T7 VIS je, sukladno važećim ugovorima s Vama i očekivanoj realizaciji, sklapao druge nove ugovore s drugim poslovnim subjektima prema kojima je sada u obvezi izvršavanja ugovornih obveza, a prisiljen je i onemogućen na izvršavanje tih ugovora zbog Vašeg neizvršavanja ugovornih obveza prema nama.

Sukladno članku 346. Zakona o obveznim odnosima, ako ćete nastaviti sa flagrantnim neizvršavanjem ugovornih obveza morat ćete nadoknaditi cjelokupnu štetu i direktnu i indirektnu, koju ćete svojim postupanjem prouzročiti.

Osim toga, željeli bismo Vas informirati da u sustavu povezanih poduzeća direktno i indirektno radi oko 1000 ljudi te da, sukladno projektima razvoja o kojima je informirano i Ministarstvo gospodarstva dopisom od 15.02.2012. godine i sastankom dana 01.03.2012. godine, tvrtka treba krenuti u daljnji razvoj i investicije i otvoriti dodatnih 1000 radnih mjesta čime bi sustav ukupno zapošljavao oko 2000 radnika.

Plaćanje raznih davanja prema državnom i lokalnom proračunu sustava povezanih poduzeća, kao i iznosi bruto plaća za zaposlene u 2012. godini i 2013. godini, bilo bi preko 100 milijuna kuna.

Osim toga, dopisom smo o istom informirali i predsjednika Josipovića, premijera Milanovića, ministricu Holy, Europsku komisiju u Zagrebu, Hrvatsku udrugu poslodavaca i druge relevantne institucije.

U cjelokupnim investicijama tijekom 2010. godine i 2011. godine u iznosu preko 200 milijuna kuna, koje smo realizirali u razdoblju krize kao i u vrijeme izgradnje nove tvornice za mehaničko-biološku obradu otpada, maksimalno smo se trudili angažirati lokalna poduzeća koja su preko istih dobila značajnu zaposlenost kada je na tržištu zbog krize bilo malo poslova. Na tim investicijama je bilo uključeno više od 1000 radnika od mnogih izvođača na različitim fazama izgradnje.

Veći dio tih radova je plaćen, dok se manji dio trebao sukladno financijskom planu plaćati iz priljeva koji su prema ugovornim obvezama trebali biti izvršeni od strane Grada, Varkom-a i JUGS-a. Zbog Vašeg neizvršavanja ugovornih obveza, na indirektan način utječete i na stabilnost poslovanja i velikog broja tvrtki koje s nama posluju ili koje su povezane s izgradnjom tvornice za MBO i koje zapošljavaju preko 1000, ako ne i više radnika, što Vam u svakom slučaju predlažemo da provjerite i za što bi također mogli snositi odgovornost.

Opće je poznata u ekonomiji umreženost i povezanost različitih gospodarskih subjekata i kako jedne investicije i razvoj pojedinih tvrtki i grana pokreću cijeli niz drugih djelatnosti, tvrtki i zapošljavanje, pa tako i punjenje državnih i lokalnih proračuna. Isto tako se prilikom negativnih trendova događa i negativni takozvani „domino efekt“ koji i Vi sada sa svojim iracionalnim postupanjem možete prouzročiti.

Mi ne želimo utjecati na donošenje Vaših odluka već Vam samo želimo ukazati na moguće posljedice koje se prema našem mišljenju mogu spriječiti, a ako se iste ne spriječe stvorit će se nepotrebna šteta.

U projektu izgradnje MBO ukazali smo Vam da sudjeluje u financiranju i Europska investicijska banka kao i druge inozemne banke. U svim projektima sudjeluju sve renomirane banke (Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Erste i Steiermarkische banka, Hypo banka, Splitska banka i dr.) koje s čuđenjem percipiraju flagrantno kršenje ugovornih obveza od strane Grada Varaždina i njegovih tvrtki. Želimo Vam navesti samo neke od T7 VIS izvođača na investicijama ili dobavljača koji će indirektno trpjeti štetu.

Pretpostavljamo da će Vam se u narednih par dana i oni očitati jer smo ih bili prisiljeni upoznati s flagrantnim kršenjem izvršavanja ugovornih obveza od strane Grada Varaždina, Varkom-a i JUGS-a, s obzirom na povezanost i značaj njihove sadašnje suradnje s T7 VIS-om i povezanim tvrtkama, kao i na nove investicije i razvoj koji se očekuje, a gdje isti poslovni subjekti vide svoj interes.

Srdačan pozdrav, T7 VIS d.o.o. Članovi Uprave Jasmina Prokop Tomić, dipl.oec

Ranko Vlahek, MBA

DOMAĆI DOBAVLJAČI 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.

66.

67.

68.

69.

70.

71.

72.

73.

74.

75.

76.

77.

78.

79.

80.

81.

82.

83.

84.

85.

86.

87.

88.

89.

90.

91.

92.

93.

94.

95.

96.

97.

DOBAVLJAČ:

Mjesto

ZAGORJE TEHNOBETON LADIĆ - WERNER d.o.o.-IZVODITELJ DATA d.o.o. VARAŽDIN ELEKTROCENTAR PETEK d.o.o.

CESTA VARAŽDIN GRAĐEVINAR&COMPANY d.o.o.

POROBIJA-ŠPOLJARIĆ ODVJ.DRUŠTVO GOLUBOVEČKI KAMENOLOMI d.o.o.

KOLARIĆ TRGOVINA MARUŠEVEC MARLEX d.o.o. VARAŽDIN PRIVREDNA BANKA ZAGREB HEP - ELEKTRA VARAŽDIN ZAGORJE TEHNOBETON-POD.-GUŽVINEC COTRA D.O.O. VARAŽDIN PRODUKT d.o.o.

V.M.Z. d.o.o.

ROVOKOP d.o.o.

VODOGRADNJA VARAŽDIN D.D. PHOENIX SECURITY d.o.o.

CROATIA TRADE d.o.o.

IZOLATERSKI I LIM.OBRT GUŽVINEC CROATIA OSIGURANJE VARAŽDIN STP SERVIS TRGOVINA PROMET d.o.o ALLIANZ ZAGREB D.D. ELEKTRO GOLUB RHEA d.o.o.

KAESER KOMPRESSOREN PROKON d.o.o.

HANŽEK D.O.O. ZAGREBŠPED TEHNIX d.o.o.

GUMIIMPEX-GRP d.d.

PBZ-NEKRETNINE D.O.O. OGRADNI SISTEMI BAKSA d.o.o.

MEĐIMURKA BS d.o.o. ČAKOVEC PLIN PARA GRIJANJE ANDREJA SAIU SPLITSKA BANKA ORBAN D.O.O. KOPITEHNA d.o.o.

VEKTRA d.o.o.

KOS TRANSPORTI VARAŽDIN TRGOGRAD d.o.o.

ZIT VARAŽDIN - 2484008-1102242941 ČAKOVECSTAN d.o.o.

SIKA d.o.o.

SAMOBORKA SAMOBOR PREVENTA D.O.O. AUTOPRIJEVOZNIK SAJKO TOMISLAV ZAGR JADRANSKO OSIGURANJE KOPRIVNICA PATAFTA I SINOVI VATROBRAN D.O.O. LEPEN D.O.O. BROODING DOO VARAŽDIN MIV VARAŽDIN ROLAND TRANSPORT ACT PLAVEC d.o.o. VARAŽDIN VELEKEM ZAGREB TRANSADRIA RIJEKA HRVATSKI RESTAURATORSKI ZAVOD JEKLOTEHNA-TING GRATIT d.o.o.

TEPIH CENTAR ZAGREB VODOPIJA DOO VARAŽDIN VAREKO d.o.o.

METEOR GRUPA d.o.o.

REMONT d.o.o.

DEGA D.O.O.VARAŽDIN IPZ UNIPROJEKT TERRA d.o.o.

VELEBIT PROMET d.o.o.

FRIGO & CO d.o.o.

CEMEX BETON d.o.o.

MDV PLUS D.O.O. SUDSKI TUMAČ - HUSNJAK PAVLEK OPTIMA TELEKOM ZAGREB SIGMA SIGURNOST d.o.o.

COPY CENTAR HABULAN VARAžDIN ČAKALO d.o.o.

MAGRAD D.O.O. S-GRAFIKA VARAŽDIN Hilko d.o.o.

BAUMAX DOO ZAGREB ŠILEC D.O.O. FIONA d.o.o.

KERO-BENZ D.O.O. GIM D.O.O. Toi Toi d.o.o.

AUTOPRIJEVOZNIK ZDENKO MARENČIĆ HIDROING VARAŽDIN INFO M RAČUNALA VIZOR D.O.O. VARAŽDIN GRADUS d.o.o.

KGK D.O.O. METAL-ANĐELKO BUKAL JAGIĆ OBRT ZA TERMOTEHNIČKE INSTALA INTERIJERI HORVAT HAJDUK INTERIJERI d.o.o.

DODATNIH STOTINJAK MANJIH DOBAVLJAČA

VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN Ivanić-Grad VARAŽDIN Varaždin VARAŽDIN NOVI GOLUBOVEC MARUŠEVEC VARAŽDIN RAČKOGA 6 VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VRBANIĆEVA 50 Zagreb Ludbreg VARAŽDIN ZAGREB VARAŽDIN RADOVAN VARAŽDIN ZAGREB ZAGREB KLENOVNIK ZAGREB ZAGREB VARAŽDIN VARAŽDIN ZAGREB DONJI KRALJEVEC VARAŽDIN ZAGREB ČAKOVEC ČAKOVEC TURČIN SPLIT ČAKOVEC VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN VARAŽDIN ČAKOVEC ZAGREB SAMOBOR VARAŽDIN ZAGREB KOPRIVNICA ČAKOVEC NOVI MAROF PODTUREN VARAŽDIN VARAŽDIN ČAKOVEC VARAŽDIN ZAGREB RIJEKA ZAGREB NOVI MAROF VIRJE VARAŽDIN Varaždin VARAŽDIN KAŠTEL SUĆURAC VARAŽDIN ZAGREB DUGO SELO VARAŽDIN KAŠTEL SUĆURAC VARAŽDIN VARAŽDIN ZAGREB ZAGREB VARAžDIN NEDELIŠĆE ŽAKANJE VARAŽDIN Čakovec ZAGREB LUDBREG VARAŽDIN TURČIN VARAŽDIN ZAGREB VARAŽDIN VARAŽDIN PETRIJANEC VARAŽDIN VARAŽDIN BARILOVIĆ VARAŽDIN LUDBREG TURČIN ZAGREB

24 Urbana kultura

Pimpek u potiljak!

K

ažu da sam preozbiljan u zadnje vrijeme, ali kako se ismijavati iz – „neismijivih“ stvari?! e moramo u Siriju, gdje Asad već više od godinu dana kolje kršćane i druge, dok onaj pimpek Obama, nakon idiotskih Denis PERIČIĆ revolucija u Libiji i mr. sc.

Egiptu, skreće pozornost sa Sirije na „evo, sad će Izrael nalupat Iran“ ili „sad će Clooney pokazat zube Sudancima“. Idemo u susjedstvo, u Bjelorusiju. Tamo su dvojica dobila metak u potiljak. I sve po zakonu. Pravomoćno. Tamo već 20-ak godina stoluje kreten Lukašenko, i boli Obamu i Putina i Barrosa pimpek što je on tamo, jer da ga nema, izmislili bi ga. demo još bliže. Moldavija će kemijski kastrirati pedofile. Razumijem ljutnju Moldavaca koji su si dozvolili da im zapadni i istočni pimpeki dolaze gurat’ sebe u malu djecu. Jako bih bio ljut da sam na njihovom mjestu. Na sebe.

Sebe bih kastrirao. A ne one kojima sam to dozvolio. O čemu bi mogli porazmisliti i Bibinjci. a, dobro, i Moldavija je daleko. Ali idemo još bliže. U Češkoj doniješe zakon po kojem nemaš pravo na liječenje ako ne piješ lijekove koje ti je doktor prepisao. U nekakvoj stručnoj literaturi to se zove apsolutistički teror države i korporacija. Žderi otrov ili crkni, gade! demo najbliže. U Njemačkoj predložili test po kojem se trudnici može reći nosi li dijete s Downovim sindromom. Ima li trudnica pravo pobaciti takvo dijete? A što mislite – naravno da ima! Prije nego donesete ikakav sud o tome, zapitajte se mislite li da su osobe s Downovim sindromom manje vrijedne od onih koje ga nemaju? znajte da je pitanje dana kada će trudnicama reći: „Eh, ovaj neće biti visok, lijep, pametan, prodoran i snalažljiv, bit će samo prosječan“.

Nemate se što pitati, jer da je takva „znanost“ uznapredovala prije 60, 40 ili 20 godina, ni nas ne bi bilo. ostojali bi samo Čačić i Sanader.

N

I

M I I

P

Knjigu kolumni „Hrvatski san“ Denisa Peričića, uz poseban popust za čitatelje Regionalnog tjednika (80 kn, poštarina ili dostava uključena u cijenu) možete naručiti pozivom na broj 091/1509893 ili putem e-maila denis.pericic@vz.htnet.hr

KONCERTI U PODROOMU Elitni čakovečki klub pun dobre glazbe

Zack Dust oduševio Nekadašnji član Voodoo Lizzardsa, mladi varaždinski kantautor Zack Dust, nastupio je u novootvorenom čakovečkom Music clubu Podroom.

U pravoj klupskoj atmosferi čakovečka publika uživala je u odličnoj svirci ovog mladog, talentiranog i perspektivnog glazbenika.

Zack Dust svoju glazbu opisuje kao spoj delta bluesa te roots, country i western glazbe. Taj spoj Amerikanci vole nazivati i americana jer je riječ o stilovima koji su nastali pretežno na jugu Sjedinjenih Američkih Država. Njegovi uzori su Willie Nelson, Kris Kristofferson i Merle Haggard.

Zackov talent zapazili su i u SAD-u te je svoj odličan baladni debi album „Other side of ocean“ snimio s producentom Robijem Banerjijem u Los Angelesu. Distribuciju je preuzela američka izdavačka kuća „Lone Star Music“ s kojom ugovore imaju i vrhunski country glazbenici današnjice popust Willie Nelsona, Ryana Binghama i Waylona Jenningsa. Na američkom tržištu njegov debi album zabilježio je odlične rezultate.

Svirao je, između ostalog, i u kultnim klubovima kao što su Rainbow, Whiskey A-Go-Go, Roxy Music i Viper, klubovima u kojima su svoje karijere počinjali i Doors, Johnny Cash, Kinks i Motley Crue.

Music club Podroom, u pravoj klupskoj atmosferi, pružio

PHOTO: PODROOM

Art/media

27. ožujka 2012., br. 410

je Međimurcima glazbeni užitak i vratio Čakovcu klupsku scenu kakva je nekad bila.

Samo u tjedan dana ovaj čakovečki klub organizirao je odlične koncerte od Belfast Fooda, Komedije, ZZ Quarteta;

Fusion Five do acoustic night sa Zackom Dustom.

Music club Podroom predstavlja uvod u drugačiju scenu grada Čakovca te će svojim programom srijedom, petkom i subotom nastojati oživjeti

čakovečku klupsku scenu. Kvalitetni domaći autori/bendovi, glazba uživo, blues, jazz, rock, country, rockabilly, funk, soul, swing, reggae, soul, pa sve do lounge, house, d’n’b samo su dio glazbenog programa. (mr)

Regional band u petak u Čakovcu Nakon promocije novog video-spota za pjesmu „ Uz prugu“ i nastupa na humanitarnom koncertu u Domu kulture u Sračincu, varaždinski Regional band nastavlja koncertnu turneju. U petak 30. ožujka održat će cjelovečernji koncert u elitnom čakovečkom klubu Podroom.

Početak koncerta je u 21 sata. Nakon čakovečkom slijedi samostalni koncert u dvorani „Domoljub“ u Koprivnici. (mr)

TURNEJA Cold Snapov pohod od Beča do Dublina i koncert s Dead by April

Varaždinski metalci osvajaju Europu Cold Snap kreće u nove pobjede i to osvajajući velike gradove i poznate klubove diljem Europe. Dečki se spremaju na veliku turneju koja počinje ove nedjelje. 30. ožujka, prva postaja Cold Snapa je Beč, a u sljedećih 17 dana, Cold Snap će ljudi vidjeti i itekako čuti u Dublinu, Londonu, Ravensburgu, Kölnu, Ingolstadtu, Oberndorfu, Münchenu, Innsbrucku,

Novoj Gorici i Hartbergu gdje će im kao predgrupe ukupno svirati više od 15 lokalnih bendova. Na turneji, Cold Snap će imati priliku svirati na poznatom metal festivalu Easter Cross Festival u Njemačkoj, koji se tradicionalno održava svake godine na sam Uskrs.

Još jedna velika prilika pružena je Cold Snapu, kada ih je njemačka booking agencija

pozvala kao goste na dva rasprodana nastupa s poznatim švedskim metal bendom Dead by April koji je svoj posljednji album objavio za Universal Music Group, a ove godine bend Dead By April svirat će na najvećim metal festivalima na svijetu. Nakon prijeđenih 7000 km, Cold Snap se vraća u

Hrvatsku i očekuje ih još koncerata.

(Ne) filozofiraj Ingrid u akciji C

Damijan Bermanec mag. phil. damijan.bermanec@gmail.com

ijela ova situacija oko (ne)poznavanja engleskog jezika naše istaknute saborske zastupnice i bivše ministrice Ingrid Antičević-Marinović samo pokazuje da su sve one ostrašćene predizborne najave članova Kukuriku koalicije o sposobnima koji će doći umjesto podobnih bile puka magla i obmana. No opet s druge strane uopće očekivati da bi nakon nekih izbora na ključne političke pozicije mogli zasjesti isključivo sposobni, a ne podobni, potpuno je naivno i iluzorno. Najbolje što se realno može očekivati i dogoditi je da na te pozicije dođu najsposobniji od onih podobnih. Je li onda zastupnica Antičević-Marinović barem jedna od najboljih od onih

koji su podobni? Pa zar je moguće da za poziciju promatrača u Europskom parlamentu vladajuća koalicija ne može naći nikog prikladnijeg i sposobnijeg od ove gospođe? Ma naravno da može, ali to ne čini zato što želi na ovu izuzetno dobro plaćenu i ne pretjerano zahtjevnu poziciju uhljebiti zaslužnu stranačku članicu. tom smislu nova Vlada nije donijela novi modus operandi nego samo perpetuira stare i iskušane načine kadroviranja u hrvatskoj politici.

Time dakako direktno šteti vlastitoj zemlji jer u svijet šalje ljude koji tamo neće biti sposobni ni komunicirati, a kamoli nešto učiniti za hrvatske interese. I ne samo za hrvatske interese, nego

U

ni za šire europske interese. Takvi će ljudi, nije pretjerano reći, na svojim pozicijama biti potpuno beskorisni. animljivo je da nakon što je cijela ta stvar oko ove naše zaslužne zastupnice prezentirana premijeru, on je preko svega prešao kao preko potpuno bezvezne i irelevantne teme. Ma naravno da to nije najvažnija stvar u Hrvatskoj (posebno ne u ovim sumornim i tegobnim vremenima), no takvo kadroviranje je jednostavno nepotrebna blamaža - blamaža pred oporbom, blamaža pred građanima, blamaža pred Europom! Još nije kasno, ako ima nešto pameti, da se stvar popravi.

Z

Oglasi 25

27. ožujka 2012., br. 410

USTANOVA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH ZA POSLOVE ZAŠTITE OSOBA I IMOVINE DEFENSOR – VARAŽDIN UPISUJE POLAZNIKE U PROGRAME OSPOSOBLJAVANJA ZA

Ʉ e PS'S J ȿ ɴɳɳ N S' Ʉ V_ J ȿ ɷɳ N S' Dokumenti potrebni za upis: - Odobrenje MUP-a (Zahtjev Z-2) - potvrda o zdravstvenoj sposobnosti - svjedodžba o završenoj srednjoj školi - domovnica Stručno osposobljavanje provode stručni specijalisti sa dugogodišnjim stažom na policijskim poslovima G2 8'J 8' G= S 0 8 NS _ ɴɳȩɳɷȩɵɳɴɵȩ Informacije na telefon 042 310 054, mobitel 098 135 28 19 u vremenu od 8,00 do 13,00 i 16,00 do 18,00 sati.

26 Kulturni obzor

27. ožujka 2012., br. 410

LUTKARSTVO Izložba “Tragom lutke” otvorila svijet mašte

U D-duru

T. Jurkić Sviben i Hrvoje Pintarić U

četvrtak 22. ožujka u velikoj koncertnoj dvorani HNK Varaždin održan je koncert u organizaciji Koncertnog ureda Varaždin, a nastupili su Hrvoje Pintarić - rog i Tamara Jurkić Sviben - klavir. rvoje Pintarić diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 1995. godine u klasi prof. Stjepana Mateića.

Za vrijeme studija postaje član Simfonijskog puhačkog orkestra Hrvatske vojske. Od profesor gitare u 1997. do 2004. prvi je hornist Glazbenoj školi Varaždin Dubrovačkog simfonijskog orkestra, a od 2004. godine živi i radi u Zagrebu kao stalni član orkestra Opere HNK. Intenzivno se bavi i komornom glazbom, sudjeluje na renomiranim brass festivalima te kontinuirano vodi i koncertira u Hrvatskoj i inozemstvu sa sastavom „Brass kvintet“. amara Jurkić Sviben (1973.) je hrvatska pijanistica rodom iz Pule. Diplomirala je klavir u klasi akademika Jurice Muraia na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 1995. godine. Stekla je akademski naslov magistrice umjetnosti u klasi prof. Vladimira Krpana. Glazbeni stilovi koje Tamara najradije izvodi je repertoar kraja 19. i početka 20. stoljeća. Ljubav ove šarmantne umjetnice prema hrvatskoj glazbenoj baštini usmjerava njezin daljnji interes ka istraživanju hrvatskih skladatelja židovskog podrijetla te njihovu doprinosu hrvatskoj kulturi i glazbenoj baštini. oncert je započeo Notturnom za klavir o. Respighia. Uslijedila je skladba za rog i klavir Castel del Monte Nina Rote. Sljedeća točka programa bila je nostalgična skladba za klavir Uspomene - Jedan dan iz života za klavir op.5 Jurja Stahuljka. ublika je imala priliku prisustvovati praizvedbi Suite za rog i klavir uglednog hrvatskog kontrabasista, kompozitora i dirigenta Miljenka Prohaske. lazbenici su izveli i Koncertni rondo u Es-duru KV371 za rog i klavir W. A. Mozarta. Pijanistica Tamara Jurkić Sviben izvela je skladbu Drive za klavir Sanje Drakulić. Posljednja skladba službenog dijela programa bile su Tri minijature za rog i klavir uglednog američkog trubača i kompozitora Antonyja Ploga. lazbenici su uistinu pripremili program pomno izabranih skladbi i izveli ih na visokom tehničkom i interpretatorskom nivou kao što i dolikuje glazbenicima međunarodne reputacije. Toplo preporučam svima ako imaju prilike prisustvovati komornom muziciranju pijanistice Tamare Jurkić Sviben i rogista Hrvoja Pintarića da učine taj napor i dođu na koncert. Žalosna je činjenica što je koncert bio gratis, a publike vrlo malen broj kao da je recesija uzrokovala i kolektivnu depresiju pa su građani izgubili volju za umjetnošću.

H

Darko RUŠEC

T

K

P G G

Kazališne, morbidne, filmske - lutke za sve J Izložba obuhvaća radove 9 autora.

Svaki od njih pruža drugačiji pogled Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Lutke za filmove ili lutkarske predstave, lutke za odrasle.

U svakom slučaju, lutke koje nemaju granica i uloge su im bezbrojne. Sve one imaju novi dom u varaždinskoj palači Herzer. Naime, protekli je tjedan otvorena zanimljiva izložba devetero autora pod nazivom “ Tragom lutke”, a upravo je lutka glavni protagonist koji je plijenio pažnju.

Prateći trag lutke, autori, ali i posjetitelji, mogli su za-

ključiti jedno - mogućnosti su joj beskrajne i zadovoljava sve ukuse.

Morbidne lutke Lutka sama po sebi sugerira određeni prostor.

To su kazališne pozornice i trgovine dječjim igračkama. No ima onih “izgubljenih” koje nas uvode u druge svjetove.

Stvar je samo u interpretaciji.

- Dolutao sam u sekc iju za lutkarstvo. Moje lutke su stvorene za film. Jedna je samo mahala zastavicom, dok je druga čak imala i tekst

Različitih veličina Većina je njih malih dimenzija. No prostoru su poseban šarm dale divovske ptice obješene o strop.

Autorica im je Margareta Peršić, većini vjerojatno poznata s prošlogodišnjeg Špancirfesta. Pjesnik, mornar, usamljena žena i golubica koja šalje pismo Vučedolskom golubu lutke su nastale u njezinoj mašti,

- ispričao je jedan od izlagača, David Peroš Bonnot. Njegove lutke, pravi minijaturni vojnici, stvorene su isključivo za film.

- Izložene lutke radio sam za film 2006. godine. One nisu

z

a izradu jedne lutke i dva tjedna.

Sve ovisi i o pripremi pretjerano stilizirane budući da je film bio zamišljen kao američka B produkcija. No najnovije su ipak malo zanimljivije - pojasnio je Peroš Bonnot. One su se tako, umjesto u dječjoj igri, proslavile u animiranom filmu “Soldat”.

Puno truda Izostale nisu ni lutke za odrasle. Varaždinska autorica Željka Kozulić ima sasvim drugačiji i originalan smisao za lutkarstvo. Svoje je lutke nazvala pomalo morbidnima.

- Primjerice, imam jednu lutku s kolicima, a u kolicima vuče svoje noge - rekla je. Na izložbi su izložena njezina četiri rada.

Njima je željela pratiti samu temu, kaže. - S obzirom na to da sam se željela držati naziva, ovdje se nalaze lutke od nedovršenih do onih potpunih.

Htjela sam time pokazati kako

a potaknute jednom mišlju vodiljom. - Postoje ljudi koji nas privuku, no pristojnost i strah sputavaju nas da zapodjenemo razgovor s njima - rekla je.

No osim njih, u radionici ove zagrebačke autorice nastaju i lutke stvorene za lutkarske predstave. Neke od njih također se nalaze na ovoj izložbi.

lutka nastaje.

Postoji cijeli spektar materijala od kojih su izložene lutke rađene, od stiropora do plastelina. Bez obzira na materijal za kojim posegnete, izraditi lutku nije jednostavno. - Dva tjedna treba mi za jednu lutku.

Poseban izazov su mi ruke i glava - rekla je Željka.

No to ovisi i o inspiraciji. Ima zezancije s izradom, no isto tako sve ovisi o pripremi.

Zna se desiti da ako imate jako razrađenu ideju, lutku je teže napraviti budući da treba ispasti točno tako - rekao je David.

Kulturni obzor 27

27. ožujka 2012., br. 410

SUVREMENA UMJETNOST 20 umjetnika defragmentira svoju osobnost

Jakovi na glečeru i vatra za bosansku svinjokolju

ĝWR ĴLWDWL"

Ludost i mudrost

J - Kako alat za defragmentiranje diska spaja računalo, tako umjetnici koriste medije za umjetničku cjelinu objašnjava autorica izložbe Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Nasred galerije nalazi se nekoliko klada drva... Na zidovima vise slike koje osvajaju prostor, na nekim platnima su ispisane riječi, a na dva ekrana gledamo radove umjetnika koji nisu skulptura ili slika. Ne radi se o klasičnoj izložbi. U čakovečkom Centru za kulturu nedavno je otvorena izložba “Defragmentiranje osobnosti” u kojoj sudjeluje 20 umjetnika, većinom iz sjeverne Hrvatske.

Njihove ideje okupila je i rasporedila akademska slikarica i video umjetnica, predsjednica Hrvatskog društva likovnih umjetnika Međimurje Smiljana Šafarić.

tim crno-bijelim računalnim grafikama – a jedino crveno je jabuka. - Uvijek me mučilo što je Eva kriva za to što je ljudski rod izgnan iz raja, a muški rod nije. Zato u ovom radu žena ima muški odraz u ogledalo i obrnuto. To je priča o cjelovitosti – objašnjava.

Rad van rada

Njezin rad visi na zidu, kao i onaj čakovečke umjetnice Kristine Horvat Balažinović.

Ali ni njezine slike nisu “klasične” – one se šire izvan svojih okvira i propituju pojam slike.

Zanimljiva je i instalacija kipara iz Pušćina Stjepana Jerkovića “Cicaljka” – nekoliko drveta i grana. - Vraća se tradiciji.

Složio je drva kako se postavljaju prilikom Iz računala svinjokolje u BoNije bilo lako puno sni, otkuda je i koordinirati 20 je on - objašnjava umjetnika ije n v a t s Šafarić. pr ipreme su jedno ti mrtvu Među videtrajale go a v a k oradovima dinu dana. presli du nego nalazi se i jeOsnovna ideja priro emeni dan nastao na dolazi iz vresuvr i t i b Himalaji. Jelena mena u kojem nik umjet Dabić spojila je živimo, vremena strast prema alpiniztehnologije. Kao pomu sa svojom umjetničlazište za multimedijalni projekt uzet je pojam “defra- kom stranom. - Fascinantno je gmentiranje” iz računarstva. da je ona na ledenjaku imala Alat za defragmentiranje dis- potrebu crtati, ona u ledeka spaja pojedine dijelove u njaku crta jakove. To je tako logičke cjeline. Tako je pred s umjetnicima. Ukoliko nešto umjetnike stavljen izazov da ne radimo, potiskujemo svoj na vlastiti način različitim umjetnički nagon – nesretni medijima – slikom, videom, smo – kaže Šafarić.

Za stav ljudi koji suvremenu fotografijom, grafikom, skulpturom, instalacijom, zvukom umjetnost nerijetko popljuju i per formanceom stvaraju kao nekakve bezvezarije kaže umjetničku cjelinu – objašnjava – to je ljudska lijenost. - Veći je izazov preispitivati, biti kreatiautorica izložbe.

Osim kao autorica izložbe, van nego preslikavati nekakvu Smiljana Šafarić u njoj sudje- mrtvu prirodu. Prošli smo sve luje svojim radom “Anima i te faze i tehnike na Akademiji Animus”, nastalim još za vri- – zaključuje umjetnica.

Izložbu možete razgledati do jeme studiranja u Wurzburgu.

Ona je i muškarac i žena na 10. travnja.

Autorica izložbe Smiljana Šafarić uz svoj rad

Na himalajskom glečeru nacrtani su jakovi - ali i snimani

Slike koje izlaze iz svojih okvira i propituju prostor

FOTOGRAFIJA Najbolji Vurušićev Motovun i Severova crno-bijela fotografija

Ivanečki fotografi osvajaju nagrade

Motovun u lokvi Darka Vurušića

Roy Jacobsen, Spaljeni grad čuda, Sysprint, Zagreb, prosinac 2011.

Skandinavska književna kuhinja donosi nam još izvrsne proze. No, ne radi se o trileru: roman Norvežanina Roya Jacobsena ima puno v iše veze s Grassov im „Limenim bubnjem“ nego s Nesbøm ili Larssonom.

Kroz perspektivu lokalnog morozofa, „mudre lude“, čitamo fascinantnu priču o (u nas slabo poznatome) ruskofinskome „zimskom ratu“, u kojemu je agresor Staljin do te mjere slomio zube da su mu Finci potom zajedno s Nijemc ima opsjedali Lenjingrad. Na samom početku obični vas kreten uvjeri da ima puno vrednijih stvari od vašeg „pišljivog života“ i da je strah posve nepotreban osjećaj. Slika „bijelog pakla“ u kojemu se miješaju mračne obmane i kristalno jasne istine.

Članovi Ivanečkog fotokluba Oto pobjednici su dvaju najvećih fotografskih natječaja koji su se održavali nedavno u Hrvatskoj. Na natječaju Pearls of Croatia Darko Vurušić je ukupni pobjednik natječaja s fotografijom „Motovun u lokvi“, a osvojio je 2. mjesto u kategoriji prirodne ljepote fotografijom „Dvorac u jezeru“.

Na natječaju Olympusa s temom „Ritam života“ pobjedu je odnio Domagoj Sever svojom crnobijelom fotograf ijom.

Ivanečk i fotoklub O to djeluje od 2009. godine; nazvan prema Otokaru Hrazdiri, međunarodnom majstoru fotografije koji je 1932. održao prvu izložbu umjetničkih fotografija u Ivancu.

Nagrađena fotka Domagoja Severa

Lydie Salvayre, Otkrivanje, Sysprint, Zagreb, studeni 2011.

Još jedan biser iz majstorske uredničke radionice Marinka Košćeca.

Roman Lydie Salvayre je posebno iznenađenje. Od spisateljica često očekujemo neku „žensku“ prozu, ali već dugo nis am naiš ao na nešto ovako „muško“! „Otkrivanje“ je napisano u tradiciji podivljalih francuskih mizantropa iz opusa Houellebecqa i Beigbedera, ali autor ica svakako pruža nešto novo: već prvih nekoliko stranica pruža br iljantnu studiju propasti braka kakve se ne bi postidjeli ni najveći skandalisti. Nisam č itao četiri autoričina kasnija, u nas prethodno prevedena romana, ali „Otkrivanje“ je izvrsna preporuka i za njih.

Dvije knjige iz ove rubrike spadaju u moja najljepša nedavna književna iskustva.

'HQLV 3HULĴLIJ

28 Duplerica

27. ožujka 2012., br. 410

DOZNAJEMO Sedmorica varaždinskih GSS-ovaca na zimski

Izvući i iz ledene p J Vježbe i druženje važni kako bi se pripadnici GSS-a

upoznali i izgradili odnos povjerenja Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Zahtjevan uspon uz stijenu samo za najhrabrije

450 metara strmog uspona po snijegu nije problem

Biti pr ipadnikom Gorske službe spašavanja znači sve svoje slobodno vrijeme, ali i novac, ulagati u usavršavanje, opremanje i učenje. – Imamo vježbe nekoliko puta godišnje i za neke to znači da će čitav godišnji odmor po-

trošiti za to – kaže Mario Musulin (25), jedan od sedmorice pripadnika varaždinske stanice GSS-a, koji su protekli tjedan proveli na zimskim vježbama u Francuskoj.

Penjanje i spašavanje – U principu sve financiramo sami, ali stanicapomaže

na rava li vas takvim i se neka osoid v a m ba dovježba e najbolje b ro n a m o visini od đa što k a r e s leži pa podjela nekoliko stot ina ana spont slova metara, po onda je važ-

koliko može – kaže Mario. On je s kolegama u francuskom Chamonixu vježbao spašavanje iz ledenih pukotina, izrađivanje sidrišta u ledu, sistem izlačenja iz glečera...

Osim toga takve su vježbe i međusobno druženje važni kako bi se pripadnici GSS-a upoznali i sprijateljili. – Kada sudjelujte u akcijama i život vam ovisi o tome osigu-

Goran Gal, Alan Rinkovec, Mario Musulin i Ivan Vitez na 3900 metara

no da tu osobu poznajete i imate povjerenja u nju – ispričao je Mario. Dodaje kako se osim toga na takvim vježbama vidi što kome najbolje leži pa se rađa spontana podjela poslova i zaduženja. – Naravno, svi moramo znati skijati, penjati se, ali svatko je u nečemu najbolji – kaže Mario. Inače u Chamonixu, on je zajedno s još trojicom kolega ispenjao Kulvuar Y dužine 450 metara s izlazom na visinu od 3900 metara. – Zapravo, uspon nije bio tako težak kako smo mislili jer se led otopio pa smo se u principu penjali po snijegu, što nije bilo tako zahtjevno – objašnjava. No otapanje snijega nosi druge opasnosti.

– Kada smo prolazili preko glečera Argentiere, prvi u koloni propao je u pukotinu koja se skrivala ispod sloja snijega. No takve stvari se očekuju kada se

EKSKLUZIVNO Avanturist Siniša Glogoški za Regionalni tjednik o svojih 45 dana u Gv

Najveći problem su nam – zm Piše: SINIŠA GLOGOŠKI

Do vodopada Kaieteur probijali su se kroz džunglu

Oprez na maksimumu Gvajana je zemlja s prefiksom naj u životinjskom svijetu. Tako je ovdje osim gigantske anakonde, prisutna opasna zmija bushmaster. Na spomen njenog imena lokalci napeto klimaju glavama govoreći da s tim nema šale. Zmija je to koja može narasti do tri metra i jedna od rijetkih koja zadaje nekoliko uboda s velikom količinom otrova.

Nas zmije nas nisu plašile sve dok u jednom trenutku nisam vidio Bernarda ispred

sebe kako stavlja ruku na kamen ne primijetivši veliki smotuljak nekoliko centimetara dalje. Taj smotuljak bila je spomenuta zmija.

Kad je Bernard mirno prošao zvao sam ga da se vrati da je pogledamo. Svijetlosmeđa s tamnim i svijetlim prugama, zatvorenih očiju i uzdignute glave u položaju za napad. Da ju je slučajno dotaknuo, vrijeme igranja po džungli naglo bi završilo i zato nam je oprez stalno na maksimumu.

Šarene nas papige prelijeću dok se na jurećem čamcu približavamo Tukeitu, mjestu odakle se kreće prema vrhu vodopada Kaieteur.

Pozdravljamo se s čuvarima nacionalnog parka i lažemo da ćemo par dana istraživati šumu kraj rijeke. Istina je da idemo prema podnožju vodopada, tamo gdje se bez iskusnih vodiča i dozvole parka - ne smije. S prvim dnevnim svjetlom pakiramo stvari i krećemo uz rijeku Potaro. Već nakon sat vremena prva jaka kiša nas lovi i vadimo ceradu te se nespretno skrivamo kako se ne bismo potpuno smočili. Ubrzo shvaćam koliko je to ovdje besmisleno.

Ionako smo potpuno mokri od silne vlage i znoja, a kiša pada svakih sat vremena.

i čestih lijana, gustog korijenja i golemih debala. Kraj toliko vode nije ni čudo da sve raste kao ludo. Bez mačete ovdje se nema smisla kretati. Ona oštra trava (razor grass) koju su nam svi spominjali najmanji je problem.

Krpelji, zmije...

Tlo prekriveno lišćem nerijetko skriva velike nevidljive rupe, lažna dna pa svako malo propadamo do pasa i

j

edini način da ujutro ne oblačimo mokre majice je da ih nosimo dok spavamo Vodopad Kaieteur nazirao se u daljini

Kiša stalno pada Mokra odjeća se preko noći nikako ne može osušiti, a jedini način da ujutro ne oblačimo hladne mokre majice jest da ih nosimo dok spavamo.

S vremenom smo se jednostavno pomirili da ovdje nema smisla sušiti odjeću niti ruksake jer je apsolutno sve mokro. Od lišća na granama, lišća pod nogama, dugačkih

strpljivo se izvlačimo. Strpljenje nam ipak najviše izazivaju lijane koje povezane s krošnjama drveća i korijenjem na tlu predstavljaju vrlo opasne prepreke. Osim što ih je teško prerezati, često se zaplićemo i padamo, a svakim zaplitanjem i treskanjem lijana na sebe rušimo trule grane s visine. Nekad su te grane veće od nas i danas se već

nekoliko puta desilo da nas je zamalo odnijelo niz padinu, ravno u divlju rijeku Potaro.

- Ova šuma nije dizajnirana za čovjeka! – ponavljao je Bernard ovih dana boreći se s lijanama i rupama po tko zna koji put. Kišu smo već zaboravili jer veći problemi se stalno javljaju. Nisu problem konstantni pauci koje

Duplerica 29

27. ožujka 2012., br. 410

im vježbama u Chamonixu

pukotine ne Vježba izvlačenja iz lede

pukotine na glečeru

prelazi preko glečera zato se svi uvijek povezujemo i hodamo u koloni. Kada je dečko koji je hodao prvi propao u pukotinu duboku 30 metara,

mi smo se refleksno svaki bacili na svoju stranu i izvukli ga van – kaže Mario naglašava kako je ovo uobičajena situacija za alpiniste.

Različitih zanimanja Pripadnici GSS-a bave se različitim zanimanjima, a povezuje ih ljubav prema alpinizmu, prirodi, speleologiji... Među pripadnicima varaždinske stanice tako imamo studente, pr ivatne poduzetnike, prodavače osiguranja, nezaposlene... – Vjerojatno nam je zajedničko

to da zaista volimo izazove, penjanje i prirodu i još zbog toga možemo pomoći drugima. Ovi starLjudi ponekad ne kažu niti hvala, ali nitko ti ne može oduzeti osjećaj da si učinio pravu stvar – zaključio je Mario koji je lani sudjelovao u 15 akcija spašavanja.

U ekološkoj akciji čišćenja izvorišta sudjelovalo 40-ak srednjoškolaca i njihovih profesora te predstavnici nekolicine lokalnih tvrtki

AKCIJA Belski dol očišćen od otpada povodom Svjetskog dana voda

Najmlađi sudionik akcije 6-godišnjak Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Oko 1.500 kilograma otpada uklonjeno je s područja izvorišta Belski dol u subotnjoj ekološkoj akciji.

Vrijednih četrdesetak učenika varaždinskih srednjih škola, njihovi profesori te predstavnici T7 VIS-a i nekolicine lokalnih gospodarskih subjekata zaslužni su za ovo veliko “proljetno čišćenje”. Navukli su rukavice, uzeli vreće za smeće i primili se posla. Prostor su detaljno “pročešljali” i uklonili zaista velike količine otpada.

vajani (4)

mije!

Obrada otpada Ovo nam je terenska nastava, ali isto tako ovo radimo kako bismo očuvali čisti okoliš. Stvarno nije lijepo kada je priroda onečišćena i ovom akcijom želimo dati svoj doprinos – rekla je učenica Ivana Erzei. Trasu dugu oko četiri kilometra čistili su, podijeljeni u tri grupe, od 9 sati ujutro pa sve

do podneva. Bilo je uistinu svega, od boca i limenki do starih madraca, deka, ali i biološkog otpada. Pronašli smo čak i vreće u kojima su strvine – rekla je profesorica Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole Varaždin, Petra Novak Mlinarić.

No osim što su marljive ruke pokupile otpad, on će biti i adekvatno obrađen.

- Kompletan otpad koji je prikupljen bit će obrađen u tvornici za mehaničkobiološku obradu otpada – Ekotime R+ tvrtke T7 VIS. Bit će to prema najboljim ekološkim standardima, a otpad tako neće završiti negdje zakopan i dalje onečišćavati prirodu – rekla je Jasmina Prokop Tomić, članica Uprave T7 VIS -a te dodala kako će tvrtka i dalje sudjelovati u zelenim akcijama.

- Neovisno o politici, ovim primjerom želimo pokazati da građani Varaždina i okolice mogu živjeti u čistom okolišu bez posljedica za

me crno-narančaste stonoge, male narančaste pčele, česti obadi i velike tigrasto-zelene muhe, krpelji, puri puri, pa čak niti dosadni malarični komarci raznih boja, tigrasti, prozirni, sivi, plavi, crni ili smeđi. Problem je ono što ne vidimo, ono što se najbolje sakrije u toj gustoj tamnozelenoj vegetaciji - zmije...

svoje zdravlje te ukazati svima onima koji bacaju otpad u prirodu da ipak dvaput razmisle prije negoli to učine, jer svi negativni učinci takvog ponašanja odrazit će se ako ne na njima onda zasigurno na njihovoj djeci, a to vjerujem nitko ne želi dodala je Prokop Tomić.

Iako je posla bilo puno, nikome to nije predstavljalo problem. Uz smijeh i puno pozitivne energije obavili su posao. Složili su se svi – ekoloških akcija treba biti još i više, a da priroda bude čista, trebaju se brinuti sve generacije. Pohvalno je zato da se mladi naraštaji uključuju, a pravi primjer bio je i mali Vid. Iako mu je tek šest

POKROVITELJI AKCIJE Babić d.o.o.

Bistro Z3, Završje DATA d.o.o.

EKOS Holding d.o.o.

FI-MAN d.o.o.

Lacković Travel d.o.o.

Pilana Mario Vincek T7 VIS d.o.o.

Vindija d.d.

Policijska postaja Novi Marof godina, s rekvizitima se primio posla i pomogao starijima.

IZVORIŠTE MORA BITI ČISTO

i, a što smo mu se više približavali, uspon je postajao sve teži i teži...

skupljam po licu i kosi, ni oni veličine šake, ni mršavi niti oni bodljikavi maleni.

Na sve sam to već navikao.

Nisu problem niti mravi sitni žuti, niti oni veliki crni, pa niti oni s crveno-crnim glavama, niti izrazito brzi „army“ niti „bullet“ mravi čiji ugriz je nešto čega se lokalci prilično boje. Nisu problem niti gole-

Otpad ide na obradu u novu tvornicu MBO, tvrtke T7 VIS-a

dišnji Vid čiste šumu Jasmina Prokop Tomić i 6-go

Održana akcija imala je i povod – Svjetski dan voda.

Bilo je prigodno da se taj dan obilježi upravo čišćenjem izvorišta, s obzirom na to da se vodom s njega poboljšava kvaliteta vode u varaždinskom vodovodu.

Upravo na ovaj način pokušava se održati da izvor bude mikrobiološki čist. S obzirom na količine otpada koje nesavjesni građani tamo odlažu, za održavanje Belskog dola čistim potrebno je više truda, a bez takvih akcija otpad bi se samo gomilao.

30 Putopis

27. ožujka 2012., br. 410

PUTOPIS Hrvoje Ivančić posjetio je zabačene dijelove Pakistana u kojima žive Kalaši (2) DUNAVSKI BLUES Hrvoje Ivančić autor je knjige „Dunavski blues“ koja govori o njegovom 2000 kilometara dugom putovanju na gumenom čamcu od Zagreba do Crnog mora. Ivančić je dojmove s putovanja zabilježio u knjizi, i dobili smo priču o rijeci, o ljudima uz rijeku i o prijateljstvu. Knjigu možete nabavati u knjižarama diljem Hrvatske ili je naručiti direktno od Hrvoja na e-mail hrvojeivancic@ yahoo.com.

Aleksandrovi potomci J Mnogi Pakistanci u doline dolaze samo kako bi pili vino i zadirkivali djevojke

budući da je to u njihovim sredinama nemoguće Piše: HRVOJE IVANČIĆ

Žene iz plemena Kalaši u pravilu smiju jesti samo meso ženki životinja, a muškarci jedu meso mužjaka. Ravnoteža se ne smije poremetiti.

Muškarci koji su predodređeni za prinošenje žrtve odlaze do svetog izvora, peru ruke i do žrtvovanja ne smiju dotaknuti ni najmanju stvar. Ruke drže u zraku. Jedan od njih počne mijesiti brašno i peći posvećeni kruh, a drugi uzima oštri bodež za žrtvovanje. Sam čin ubijanja vrlo je brz i za životinju bezbolan. Zatim jedan od muškaraca prste ugura u tijelo mrtvog jarca i krvlju poprska svježe odrezanu granu. Na pitanje što bi se dogodilo da žena pristupi oltaru, Sheralan odgovara da bi se planine srušile i nastale bi velike poplave.

Demokracija u dolini Kalaši imaju svoje demokratske uzuse. Sve odluke donose odrasli muškarci, a savjet sta-

rijih najviše se cijeni. Vrlo se cijene i riječi plemenskih žena te ih se često sasluša. Iako na prvi pogled izgleda kao diskriminacija što žene u potpunosti pripadaju sferi nečistoga, to u pravilu nije tako. Muškarci ponosno govore o svojim ženama. Žene imaju potpunu slobodu u odabiru životnog partnera, a ako partnerom nisu zadovoljne, slobodne su pronaći ljubavnika.

Novi muž tada treba platiti dvostruku svotu koju je ženinoj obitelji platio bivši. Žene najv iše borave u poljima.

Muškarci samo siju, dok se žene “kao majke brinu o usjevima”, objašnjava Imran. Na polju pronalazimo Imranovu sestru, koja je vezivala velike snopove kukuruza.

- Ništa ne bih promijenila u svojem položaju. Vrlo sam zadovoljna i nemam nikakvih problema, jedino... da sam išla u školu, ne bih trebala tako teško raditi - malo se po-

žalila visoka i jaka Kalašanka.

U jednom trenutku ispružila je ruku i u šali pokazala na muslimane: “Oni su problem, njih treba promijeniti”.

Danas u mnogim selima triju dolina živi i stanovništvo muslimanske vjeroispovijesti.

To je najlakše uočiti po ženama, jer muslimanke su često omotane glave, a Kalašanke nose živim bojama ukrašenu narodnu nošnju i mnogo su slobodnije u svakodnevnoj komunikaciji. Problemi često nastaju zbog poziva na preobraćenje.

- Ponekad s džamije pozivaju nevjernike da se preobrate - žale se stariji. Takav ritam stvara pritisak na Kalaše i na njihovu kulturu. Preobraćenja su velik problem jer biti Kalaš isključivo znači biti pripadnik vjere Kalaša. Kad se netko preobrati na islam, taj tren prestaje biti Kalaš iako govori istim jezikom.

Mali jaz među religijama postoji, ali na svakodnevnoj bazi primjećujem zagrljene prijatelje Kalaše i muslimane kako razgovaraju, šale se i poštuju jedni druge.

Vjeruje se da narod iz triju dolina korijene vuče od Aleksandrova generala Shalak Shaha od Tsiama kojem je na upravljanje dato područje gdje danas žive Kalaši. Čvrsti dokazi o potomstvu Aleksandra Velikog ne postoje, ali kako Imran kaže, barem im Grci pomažu ako ništa drugo. I doista, Grci su prije desetak go-

Žene u pravilu smiju jesti samo meso ženki životinja, a muškarci meso mužjaka dina pokrenuli akciju s ciljem očuvanja kulture i običaja.

Obnovili su neke hramove i sakupili narodno blago, ali ipak postoje male zamjerke na njihovo djelovanje. Mnogim oltarima promijenjen je prvobitni oblik, a natpisi na obnovljenim zgradama su i na grčkom jeziku.

Ne žele cirkus Danas je zajednica u fazi tranzicije. Gradnjom puteva doline se otvaraju svijetu i sve je veći priljev turista, ali turizam je često izvan kontrole lokalnog stanovništva, što vodi do frustracije.

Posjetitelji su dobrodošli ako poštuju običaje i kulturu i ako ne zalaze u zabranjena područja. Međutim, mnogi strahuju da se njihov način života ne pretvori u cirkus u kojem će ih posjetitelji gledati kao životinje u zoološkom vrtu.

Mnogi Pakistanci npr. u doline dolaze samo kako bi pili vino i zadirkivali djevojke budući da je to u njihovim sredinama nemoguće. Tada često dolazi i do fizičkih sukoba s lokalnim stanovništvom. Pored turizma najveća prijetnja je sječa šuma koju potenciraju vanjski koncesionari. Prekomjerna sječa svake godine

dovodi do erozije tla i do velikih poplava.

Krenu li stvari tim smjerom, doline će se jednostavno urušiti.

Svi spomenuti problemi bili su tema sastanka eminentnijih Kalaša. Tamo je odlučeno da će sami upravljati vlastitim dobrima i zaustaviti sječu šume, da industrija turizma mora pripasti njima te da će vratiti stare običaje.

Složili su se da se obiđu kućanstva svih Kalaša i da im se prenese ta vijest. Odlučeno je da će vratiti običaje poput obrezivanja, muške narodne nošnje i starih, zaboravljenih rituala. Iako je kotač povijesti teško, gotovo i nemoguće zaustaviti, za ove ljude to znači opstanak. Ne opstanak u genetskom smislu, nego opstanak bogate i šarene kulture stare stoljećima.

27. o탑ujka 2012., br. 410

Oglasi 31

32 Savjetnik

27. ožujka 2012., br. 410

Veterinarska klinika

Hortikultura

Davorin LUKMAN

Franjo PAVETIĆ

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka Ovlašteni stalni sudski vještak za područje veterinarske medicine (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Ipak se kreće

Začep mokraćne cijevi

N

Z

a nedavnom predavanju o ekološkoj proizvodnji te certifikatima za bio proizvođače, u organizaciji Varaždinske županije, mogao se čuti uz ostalo i jedan značajan zaključak: u Hrvatskoj nema certificiranog bio sjemenja jer ga ni u Europi nema dovoljno!!! to predavanja na temu o proizvodnji bio sjemenja, održanog dva tjedna prije također u organizaciji Varaždinske županije, zagrebačkog Agronomskog fakulteta, Ministarstva poljoprivrede i tvrtke Pavetić d.o.o., koje potvrđuje da se prate svjetska zbivanja na području poljoprivrede u nas. U oba predavanja moglo se čuti da proizvodnja sjemenja u Hrvatskoj ima perspektive. ahvaljujući predavanju o bio sjemenju, upravo u Varaždinu, u Ministarstvu poljoprivrede započelo se s donošenjem pravilnika o proizvodnji sjemenja u skladu sa zakonima EU. Treba tome pridodati i posebno naglasiti da će u povijesti proizvodnje bio sjemenja upravo Varaždin biti zabilježen kao kolijevka inicijative u organizaciji i poticanju proizvodnje bio sjemenja.

Baš u Varaždinu u županijskoj dvorani je pokrenuta inicijativa formiranja krovne udruge na nivou Hrvatske čije ustoličenje uskoro slijedi, nakon čega su otvorena vrata svim mogućim investicijskim subjektima da ideje pretvore u biznis. ritom mislim na buduće proizvođače sjemenja, investitore, a posebno na one koji su uvozom sjemenja iz Europe i svijeta u Hrvatsku ostvarili profit, da sada to čine još bolje, ali u obrnutom smjeru! najvažnija činjenica je da proizvodnju sjemenja mogu iznjedriti doista dovoljno obrazovani i zaljubljeni u tako osjetno zahtjevnu proizvodnju kao što je proizvodnja sjemenja. Značajno je da proizvodnja sjemenja, kao i svi drugi zahtjevni poslovi, ima i svoju cijenu.

E Z

P I

ačep mokraćne cijevi u mačaka relativno je česta pa- se okreće prema spolnom udu i liže ga, a njegova boja tologija. FUS ili feline urinary syndrome je izraz koji u će tamniti prema plavoj. Moguća je i nekroza njegovog hrvatskom prijevodu zapravo označava patološki proces vrha. Da bismo spriječili ono najgore, potrebno je u što kraćem roku začepa mokraćne cijevi organskim upalnim otpadom! O kateterom pročemu se zapravo radi?! U mačaka, biti čep i omoza razliku od pasa gdje su mokraćgućiti mokreni kamenci najčešći razlog, češće nje. Životinju susrećemo začep mokraćne cijevi j e p o tr e b n o otpadnim materijalom mokraćnih rehidr itrat i, putova. Uzroci koji mogu tome s ta b i liz i ra t i pogodovati su različiti. Najčešće cirkulaciju i se navode promjene pH mokraće, naravno nakoncentrirani urin, elektrolitni činiti analizu poremećaj, anatomski razlozi, hraurina te prenjenje suhom hranom, nedovoljan trage krvi, pristup vodi itd. No jedan od glavnih kako bismo razloga je upala mokraćnog mjehuisključili ili ra ili mokraćnih putova. Mačori su potvrdili ureznatno skloniji tom problemu od raćnoj cijevi Ugrađeni kateter u mok miju i zakaziženki, zbog duge i uske mokraćne vanje funkcije bubrega. To mogu samo specijalicijevi. Upalni organski materijal koji nalazimo u pravilu je povezan i s nastajanjem stičke veterinarske ambulante opremljene potrebnim struvitnih kristala. Za razliku od pasa, ovdje je začep u laboratorijem, ali i specijalističkim kadrom, koji može vrlo kratkom vremenu potpun, a posljedice mogu biti rješavati i najteže situacije. Kako spriječiti ovakvu situvrlo drastične pa čak i opasne po život životinje. Naime, aciju? Budući da su razlogom upale mokraćnih puteva zbog začepa mokraćne cijevi, dolazi do povrata mokraće najčešće spolni odnosi, preporučamo kastraciju mačaka iz mokraćnog mjehura u mokraćovode te u bubrege. i mačora koji se ne koriste za rasplod, a imaju slobodno Posljedično će nastati akutna uremija s teškim pore- kretanje. Ukoliko hranite mačke suhom hranom, ona mećajem općeg zdravstvenog stanja. Ukoliko reakcija mora biti provjerenih proizvođača, a najbolja će biti vlasnika nije brza, situacija može već u nekoliko sati biti ona koja regulira pH mokraće i sprečava nastajanje kobna za životinju! Što će vlasnik primijetiti?! Kao prvo struvitnih kristala. Uvijek mora biti dovoljno vode na nemir životinje, stalno pokušavanje uriniranja, često i raspolaganju, kao i omogućeno mokrenje po potrebi, uz bolne urlike. Ukoliko je mokrenje još moguće, to će a najstrože je zabranjena soljena hrana ili dodavanje biti samo u vidu nekoliko kapi uz primjesu krvi. Životinja mirodija hrani u obliku vegete ili sličnih dodataka!

Uređenje okoliša

Pravna strana

Piše: Božo LUKAČIĆ

mag. iur.

Magnolija - kraljica proljeća (1) S N

vima već dobro poznati grmovi magnolija svako proljeće plijene poglede raskošnom cvatnjom. jezino bogatstvo cvata i boja dominira vrtovima u proljeće. Iako njezina cvatnja traje prilično kratko, a ono što ostaje nije pretjerano atraktivno, mnogi jednostavno ne mogu odoljeti barem jednom primjerku te biljke u vrtu.

Krupni cvjetovi dolaze u bijeloj, krem, žutoj, ružičastoj i ljubičastoj boji. odu magnolija pripadaju brojne vrste. Razlikuju se rastom tako da dolaze u rasponu od velikih stabala do malih grmova. Mogu biti listopadne, zimzelene ili poluzimzelene.

Iako se ponekad hirovito ponašaju i traže posebnu pažnju, svi uzgojni napori isplatit će se pri pogledu na rascvjetanu krošnju. . liliflora je gusti listopadni grm tamnih listova i grimiznobijelih cvjetova u svibnju. Naraste oko 3 m u visinu, pa je prikladna za sadnju u manjim vrtovima. M. liliflora nigra odlikuje se kompaktnom krošnjom i tamnogrimiznim cvjetovima koji se pojavljuju od travnja do lipnja. Dobro podnosi proljetne mrazeve, počinje cvasti u mlađoj dobi od ostalih vrsta, zbog čega je u samom vrhu popularnosti.

Sadi se u lagano kiselo do neutralno tlo dobre ocjeditosti na sunčanom do polusjenovitom mjestu. Naraste do 3 m u visinu i do 2,5 m u širinu. . stelata je zvjezdasta magnolija idealna za male vrtove. Jedna je od popularnih vrsta magnolije, okruglog grmastog rasta, kojoj treba dosta godina da izraste preko 3 m visine s promjerom krošnje do 4 m. isto bijeli i mirisavi zvjezdasti cvjetovi pojavljuju se od ožujka do travnja; prije nego što se pojave listovi, cvjetovi pokriju grm na nekoliko tjedana. Idealan položaj za sadnju je onaj na kojem ujutro vlada sjena, a sunce se pojavljuje kasnije tijekom dana.

R

M

M Č

Informacije o rezidbi, sadnji, možete dobiti na: 042/717-605, 091/251-91-89, e-mail: eko-oaza1@gmail.com

Krešimir JELAKOVIĆ

Novi zakon o otpadu inistarstvo zaštite okoliša i prirode no je iz Ministarstva i to da će prema najavilo je, kako izvještava HINA, novom zakonu naplata odvoza otpada M da će se do kraja mjeseca predstaviti biti prema težini ili prema volumenu te Prijedlog novog Zakona o otpadu, na kojem se radi u Ministarstvu, te da će nakon njegove objave krenuti i javna rasprava o njegovom sadržaju. ao razloge donošenja novog zakona ministrica Mirela Holy navela je da se postupanje s otpadom mora uskladiti s novom Okvirnom direktivom o otpadu Europske unije, po kojoj se do 2015. godine mora uvesti selektivno prikupljanje otpada, a do 2020. se 50 posto tako prikupljenog otpada mora obraditi. elektivno prikupljanje komunalnog otpada znači da moraju biti posebno izdvojeni papir, staklo, tekstil, metal i plastika. sim komunalnog otpada, selektivno će se morati prikupljati i biootpad, građevinski otpad, medicinski otpad i druge vrste posebnih kategorija otpada, a Ministarstvo će jedinicama lokalne samouprave dati o tome naputke. Kako će separirati otpad, jedinice lokalne samouprave će same odlučiti. Najavlje-

K S

O

da se planiraju uvesti i stroge sankcije za one koji ne ispune zakonske obveze. avodi se i da je ministrica Holy rekla da je namjera novog zakona postići smanjenje nastanka otpada i povećanje iskorištavanja otpada kao sirovine tako da što manje otpada ostane za zadnju fazu - spaljivanje i odlaganje. vezi naknade za PET ambalažu ministrica Holy za sada nije dala precizan odgovor na pitanje hoće li povratna naknada ostati i, ako će ostati, u kojim okvirima. Najavljeno je da će ubrzo nakon donošenja novog Zakona o otpadu biti doneseni i novi pravilnici, među njima i o ambalažnom otpadu te da će se postojeći sustav zbrinjavanja ambalažnog otpada svakako promijeniti. roizvođači će i dalje uplaćivati naknadu prema načelu “onečišćivač, odnosno korisnik okoliša plaća”, ali će ona biti manja kako bi se rasteretilo gospodarstvo i bit će razmotrena struktura naknade na ambalažni otpad.

N U

P

!

27. ožujka 2012., br. 410

13. izvještajna skupština Zajednice sportskih udruga grada Varaždina održat će se 27. ožujka s početkom u 18 sati u hotelu Turist

Sport sport@regionalni.com

Sport

!

Sport 33

Mia Radotić iz BD „Sloga“ pobijedila je na utrci 3. nagrade Dobrepolja u Republici Sloveniji u kategoriji žene elite na 82 kilometra.

ODBOJKA OK Varaždin Volley izgubio od OKM Centrometal 3:2

Upitan ostanak među najboljima O db ojkaš i O K Var aždin Volley izgubili su susret protiv OKM Centrometala 3:2 i tako na kraju prvog dijela prvenstva 1. A HOL završili na predzadnjem mjestu. Susret je izravno prenošem putem internet streaminga na laola1.tv

i sport-varazdin.com. Prvih šest momčadi nastavlja natjecanje u play offu i pridružuju im se HAOK Mladost i OK Mladost Marina Kaštela, koji su do sada igrali Interligu. Prema za sada važećim pravilima lige, društvo najboljih napušta-

ju dvije posljednjeplasirane momčadi. Međutim, ukoliko iz nižeg ranga natjecanja nema financijski i igrački spremnih ekipa za natjecanje u elitnom rangu, otvorena je mogućnost ostanka. Više će se znati nakon završetka play offa.

NOGOMET Poraz od 4:0 povećao tenzije u

klubu

Bod Slobodi Počela su natjecanja u županisjkim nogometnim ligama.

U 19. kolu 1. ŽNL odigrali su Sloboda - Rudar 47 1:1, Orač - Zadrugar 0:7, Struga-Rovokop - Trnje 1:1, Bednja - Zelengaj 1:3, Udarnik 32 - Polet (C) 1:2, Novi Marof - Plitvica 2:1, Dubravka - Sračinec 1:1, Mladost (Š) - Jalžabet 3:0. Na

prvenstvenoj ljestvici vodi Dubravka s 46 bodova ispred Novog Marofa s 43 boda. Na začelju je i dalje varaždinska Sloboda s 9 osvojenih bodova, a ispred njih nalazi se ekipa Trnja s dva boda više. Protekli vikend počela su natjecanja i u 2. ŽNL te u Nogometnom središtu Ludbreg.

Odlična forma

Ravno do dna Među mladim varaždinskim nogometašima bilo je i onih koji su bez respekta igrali protiv zagrebačkih zvijezda

J Suspenzija je ponovo na snazi i opet treba naći novac za vraćanje dugova Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

nimljivih detalja iz tih susreta, protekli vikend bio je više oproštaj nego nada. o Pred oko 2.500 glePonov datelja dominirali su su zagrebački nae t u vijači i Dinamovi n pokre čaju s nogometaši. e

Varaždinski nogometni zaljubljenici ne mogu vjerovati da će Varaždin o st u s ko r o v j e priče trojem rojatno ostati Smjene preus bez prvoligašPasionirani klakih nogometnih dioničari čak su rekli događanja. Susret s da sv ima odgovara Dinamom, koji je prije bio neriješeno na poluvremenu praznik nogometa u gradu, pa pobjeda Dinama jer je samo čak su i reflektori pušteni u koeficijent na pobjedu bio pogon neposredno prije pr- premali. No na stranu te priče, venstvene utakmice sa Zagrep- u varaždinskim ljubiteljima čanima, a ako bismo išli dalje nogometa još je tinjala nada u povijest, našlo bi se još za- da će se dogoditi sportsko

čudo. Međutim, osim slabih rezultata niti u Upravi kluba više nije mirno.

U kuloarima se sve glasnije govori o nesuglasicama koje su došle do te mjere da se prijeti međusobnim smjenama i otkazima. Protekli tjedan nije održan sastanak Izvršnog odbora, a značajno je da na njemu nisu bili predstavnici Grada i Županije.

Možda i oni polagano mijenjaju mišljenje o načinu izlaska iz krize varaždinskog prvoligaša. Stečaj s preustrojem ponovo je tema broj jedan, jer bi u tom slučaju klub sljedeće sezone nastavio natjecanje iz 2. lige, a akko još jednom ne

SPORTSKI POTHVAT MJESECA Atletičari AK Sloboda

Devet medalja u veljači Atletičarke i atletičari AK Sloboda iz Varaždina već duži niz godina spadaju u red najorganiziranijih i najuspješnijih varaždinskih sportskih kolektiva. U kontinuitet njihove dugogodišnje uspješnosti, koja je uzgred slijed kvalitetne selekcije, mogli smo se uvjeriti i tijekom veljače ove godine.

Tijekom veljače, atletičarke

i atletičari AK Sloboda su na Dvoranskom prvenstvu Hrvatske osvojili devet medalja.

Medalje zlatnog sjaja osvojile su Mateja Jambrović i Vlatka Sekirnik na Dvoranskom prvenstvu Hrvatske za mlađe juniorke, te Mateja Jambrović i Dora Paska na Dvoranskom prvenstvu Hrvatske za starije juniorke. Medalje srebrnog

sjaja osvojili su Ivan Novko na Dvoranskom pr venstvu Hrvatske za mlađe kadete i kadetkinje i Bernard Gavez na Dvoranskom prvenstvu za seniorke i seniore, koje je održano u Beču. Brončanu medalju osvojila je Vlatka Sekirnik, mlađa juniorka na Dvoranskom prvenstvu Hrvatske za starije juniorke, te Kristina Dudek.

odigraju prvenstvenu utakmicu, mogli bi završiti u najnižem rangu s NK Varteks. Sve su glasnije i pritužbe na rad nove Uprave koja ne dovodi obećane sponzore, a svaki tjedan posuđuju se sredstva za otplate dijela potraživanja za koja su već utuženi. Suspenzija je opet na snazi i ponovo i ovaj tjedan treba skupiti novac, ne za plaće igrača već za bivše dugove i kamate. Pitanje je samo do kada.

Kritika nisu pošteđeni niti u Školi nogometa, koja je do sada slovila kao najzdraviji dio kluba i garancija budućnosti.

Samim time dolaze još teži dani za varaždinski nogomet.

Hrvatske paraolimpijke u stolnom tenisu - Varaždinka Helena Dretar Karić ekipno s Anđelom Mužinić - pobijedile su na turniru u talijanskom Lignanu. Pobjeda je tim veća jer su nakon 3. mjesta na EP pobijedile i europske prvakinje. U tijeku su intenzivne pripreme za sudjelovanje na paraolimpijadi u Londonu. Ovaj tunrir dobro je došao jer su na njemu nastupile sve europske i azijske reprezentacije koje će se u Londonu boriti za medalje. Helena je ostvarila dobar rezultat i u pojedinačnoj konkurenciji dospjevši do četvrtfinala. Tomislav Špalj i Zoran Križanec natjecanje su završili na visokom 5. mjestu. Do Londona još su dva turnira, najprije onaj u Laškom u Sloveniji, a zatim u Bratislavi u Češkoj.

“Tvrđi” Karlovčani Varaždinski rukometaši ostali su “kratkih rukava” na gostovanju u Karlovcu u 26. kolu Premijer lige.

Igrači RK Varteks Di Caprio nisu se lako predali, ali nikako nisu mogli preokrenuti utakmicu.

Prvo poluvrijeme završeno u korist Karlovca 16:12, da bi konačni rezultat bio 30:28. Utakmicu je izravno prenosila Sportska televizija.

34 Sport

U zaleđu

27. ožujka 2012., br. 410

BEJZBOL Splićani uvjerljivo pobijedili podmlađeni sastav Varaždinaca

Igrači iz domaće škole

Damir IVANČIĆ

Prošli vikend nastavljena je sezona 2011./2012. za seniore, zaostalim utakmicama jesenskog dijela, koje su bilo odgođene za proljeće zbog lošeg vremena. Upravo ovim utakmicama protiv splitske ekipe Nada SSM koja je trenutno na drugom dijelu ljestvica A lige, nakon

urednik sportske rubrike

Dobro upravljanje U

moru loših vijesti o stanju u sportu, evo i jedne dobre, koja može djelomično poslužiti i kao orijentir za pojedine sportske kolektive.

Upravljanje sportskim kolektivom zahtijeva brojna znanja, a to je prepoznao i olimpijski pokret, ali i EU. rvatski olimpijski odbor u suradnji s Uredom Europskih olimpijskih odbora pri Europskoj uniji, EOC EU Office te dvanaest drugih partnera provodi od 1. veljače 2012. niz aktivnosti u okviru projekta „Sport 4 Good Governance“ ili kraće S4GG. On okuplja sportske organizacije, sveučilišta i sportska tijela iz cijele Europe. Cilj projekta je promicanje i uspostava programa rada za dobro upravljanje u sportu. A sada ono najvažnije: S4GG jedan je od rijetkih projekata kojem je Europska komisija dala potporu. rojektne aktivnosti trajat će do 30. lipnja 2013., a bavit će se osnovnim i općim principima dobrog upravljanja u olimpijskom i sportskom pokretu u skladu s preporukama XIII. Olimpijskog kongresa u Kopenhagenu te Etičkim kodeksom Međunarodnog olimpijskog odbora.

S4GG osmišljen je kako bi omogućio širenje dobre upravljačke prakse i razmjenu znanja na tom području. Jedan od rezultata projekta bit će i praktični vodič za sportske organizacije o unapređenju dobrog upravljanja u svome poslovanju. ainteresirani za sudjelovanje u projektu ili za ispunjavanje upitnika naći će dodatne informacije na www.s4gg.eu. Stranica je vrlo jasno koncipirana s ugrađenom Google translation podrškom, pa niti neznanje nekog od stranih jezika nije prepreka.

zimskog dijela seniori BK “Vindija” započeli su ovaj dio sezone. Rezultat je bio kakav su manje-više predviđali iz vodstva kluba, nakon što je prošle jeseni odlučeno da se uvedu kompletno novi igrači u seniorski sastav, proizašli iz vlastite “Vindi Iso-Sport Škole Baseballa”, te su Splićani

uvjerljivo svladali domaće igrače 13:1, 15:0.

Nove utakmice se nastavljaju već sljedeći tjedan, a situacija neće biti nimalo lakša jer će im protivnik biti isti, ali u gostima u Splitu.

Prošli vikend bio je vezan i na godišnji upis novih članova u Vindi Iso-Sport Školu.

H

P

Z

Mlade Varaždinke hrabro su nastupile u Trstu u nekoliko disciplina i sve oduševile te osvojile više zapaženih mjesta

CHEERLEADING Bravo i Jazzon na Millenium kupu u Italiji

Jazzdance u Trstu J Između 500 natjecatelja iz brojnih europskih zemalja posebnu nagradu za

najmlađeg natjecatelja dobila je mlada varaždinska cheerleadersica Nika Šobak Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 26.03.2012.

– velika dvorana – rukometna utakmica RK Varteks di Caprio – RK Gola s početkom u 20,30 sati 29.03.2012.

– kuglana – kuglačka utakmica KK Cesta – KK Dubravčan s početkom u 18,00 sati 30.03.2012.

– kuglana – kuglačka utakmica KK Ivančica – KK Varteks s početkom u 18,00 sati 31.03.2012.

– velika dvorana – rukometna utakmica ŽRK Koka – ŽRK Orijent Presoflex s početkom u 17,00 sati 01.04.2012.

– mala dvorana – rukometni turnir kadeta RK Varteks di Caprio – RK Međimurje – RK Zadar – RK Trilj s početkom u 10,00 sati – kuglana – kuglačka utakmica KK Varteks – KK Željezničar Čk s početkom u 15,00 sati

Plesni vikend u Trstu ispunio je očekivanja mladih varaždinskih cheerleadersica kluba Bravo i jazzdance sastava Jazzon plesnog studija Tanja.

Bravo candies Na tradicionalnom Millenium kupu, turniru u cheerleadingu i cheerdanceu na kojem nastupaju ekipe iz Italije, Austrije, Slovenije i

Hrvatske, cheerleadersice su osvojile dva pr va, tr i druga, dva četvrta i peto mjesto u različ itim kategorijama dok su jazzdance s astav Jazzon plesnog studija Ta nja os voj ile zapaženo drugo mjesto.

Najveć i uspjeh je pr vo mjesto juniorskog group stunta u sastavu: Andreja Jelić, Laura Kelemen, Mirta Ko l a r i ć , L o r a Lacković i Klara Markotić te drugo mjesto standardno dobrih kadetkinja „Bravo candies“.

Vrijedno je zabilježiti da je između 500 natjecatelja poseb-

50 natjecateljica, a najbrojnije su ponovo bile članice Savate kluba Omega iz Varaždina, što pokazuje da

je savate sport najrazvijeniji u Varaždinu, a i počeci razvoja ovog sporta vezani su uz Varaždin. Lukrecija Kefelja - 60 kg, 2. mjesto, kadetkinja, Antonia Sokolić - 40 kg, 2. mj., kadetkinja, Josipa Petric - 50 kg, 3. mj., kadetkinja, Monika Turščak, 60 kg, 3. mj., kadetkinja, Lidija Ileković - 60

Dva tri prva, dva e t druga jedno ai četvrt jesto peto m

nu nagradu za najmlađeg natjecatelja dobila mlada varaždinska cheerleadersica Nika Šobak.

I ovaj put se pokazalo da su Varaždinci pravi ambasadori svoga grada i domovine kako i pjesma kaže: „Ja sem Varaždinec, domovine sin“.

Ali ovaj put, s obzirom na to da je u Trst putovalo 50 mladih Varaždinki, pjesma glasi: „Ja sem Varaždinka, domovine kći“, kaže u šali voditelj Vlado Ščapec.

SAVATE Prvenstvo Hrvatske u savate assaut diciplini održano je u Desiniću u sportskoj dvorani. Nastupilo je

Zlatna ekipa SK Omega

kg, 2. mj., kadetkinja, Ana Percač - 56 kg, 3. mj., kadetkinja, Tena Štefanec - 56 kg, 3. mj., juniorka.

Kristina Sokolić - 56 kg, 1. mj., juniorka, Nikolina Jertec - 52 kg, 3. mj., seniorka, Marija Petric - 56 kg, 1. mj., seniorka. Nisu nastupile Patricija Kefelja, Nina Šantek i Irena Žunec. Članice SK Omega vodio je trener Emer ik Večerić.

Sport 35

27. ožujka 2012., br. 410

HRVANJE U Graberju održan 2. kvalifikacijski turnir 1. HHL

Varaždinci prvi J U oba turnira hrvači Vindije osvojili su najviše bodova, najprije u Zagrebu 22,5, a zatim u

Varaždinu 25,5 bodova i sigurno su se plasirali u završnicu prvenstva - Ligu za prvaka Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Nakon 1. kvalifikacijskog turnira 1. hrvatske hrvačke lige održanog u Zagrebu 28. siječnja, protekli vikend u Varaždinu je održan 2. turnir.

Kvaliteta U Varaždin je stiglo pet ekipa, koje su imale šanse za ulazak u Ligu za prvaka, u kojoj ima mjesta za samo četiri momčadi. Prednost su imale Vindija (22,5 bodova), Sesvete (22 boda), Gavrilović (18,5 bodova) i Lika (14 bodova).

U Varaždinu je nastupilo ukupno 90 natjecatelja iz 14 hrvatskih klubova, koji su se natjecali na tri strunjače u Školsko-sportskoj dvorani u Graberju.

Nakon zanimljivih i često

Ribolov Budimir ŠEBEČIĆ Totalni FM, marketing, budimir.maletajne@gmail.com.

Klasične strune D

a je pravu malu revoluciju u ribolovu izazvala proizvodnja upredenih struna, to je poznato. Ja ne volim nikakve revolucije, pa ni u ribolovu. Bečka, klasična škola u svakoj prilici, pa i u ribolovu.

No kako tehnologija u svemu, pa i u ribolovu, ide dalje, novosti ili bolje rečeno novotarije, možete prihvatiti ili ne. Bilo kako bilo, upredene strune su već godinama na policama ribičkih trgovina.

Pojava ovih struna u svakom slučaju utjecala je i na ribičku filozofiju odnosno pristup ribolovu i način ribolova. Naime, poznato je pravilo da se na tanju strunu ulovi više riba. Posebno se to odnosi na oprezne ribe poput šarana i smuđa koji “ne vole” debele strune.

U ribolovu na ove vrste upotreba tanjih struna povećava šanse da riba zagrize ponuđeni joj mamac. Upredene su strune vrlo jake i otporne na habanje, unatoč tome što su vrlo mekane. Jako ih je teško prerezati čak i škarama. Ta činjenica omogućava nam da ih možemo upotrijebiti kao predvez u lovu na predatore (smuđ, štuka) umjesto klasičnih metalnih predveza. Postavljena ribica-mamac prirodnije se ponaša što je izuzetno važno i kao takva predstavlja bolji mamac.Loveći na Vranskom jezeru kod Biograda, uvjerio sam se da je većeg šarana moguće izvući jedino upotrebom upredenih struna. Naime, šaran, čim uzme mamac, krene strelovito u trsku i zaplete strunu. Upotrebom jakog štapa (težine bacanja oko 200 grama), snažne role i upredenih struna moguće je to spriječiti. o kako sve ima svoje lice i naličje, uz nesumnjive prednosti, upredene strune su u praksi pokazale i neke nedostatke. U prvom redu to se odnosi na nemogućnost kvalitetnog vezanja udica jer je struna dosta klizava. Osim toga, prilikom ribolova često dolazi do zaplitanja strune, pogotovo struna manjih promjera. Iako veća nosivost upredenih struna u odnosu na klasične donosi određene prednosti, ipak može izazvati i velike poteškoće u slučaju ako nam varalica ili udica zapnu za panj ili drugu prepreku u vodi. Pokidati strunu gotovo je nemoguće, što znači da je moramo prerezati i tako ostati bez više desetaka metara strune. S obzirom na cijenu upredenih struna, a i mogućnost da se to dogodi i nekoliko puta tijekom ribolova, uzevši u obzir i ostale nedostatke ovih struna, mnogi ribolovci vratit će se upotrebi klasičnih struna. Klasika je klasika...

N

na ilišta U Školsko-sportskoj dvorani u Graberju natjecanja su se odvijala na tri strunjače tri bor su se mogle nimljive nepredvidivih s 10,5, Istarski borac s 8,5, tegoriji do 66 kg, 1. mjesto i za mečeva i čestih zatim Lokomotiva i PIK Vr- Hogača u kategoriji do 96 vidjet edvidljive intervencija li- bovec s po 7, Sesvete 6,5, kg i 2. mjesto D. Šokmana u r p ječnika, ponovo Sesvetski Kraljevac 3,5, Za- kategoriji do 120 kg. i ne e b r bo Tako će u Ligi za prvaka je najuspješnija greb 3, Poreč i Sisak po 1,5 i bila momčad Vindije s osvojenih 25,5 bodova, slijedi Gavrilović s 25, Gospić s 24,5, Lika sa 17,5 te Hrvatski dragovoljac

Slatina bez osvojenog boda.

Od pojedinačnih rezultata treba izdvojiti 1. mjesto Frankola u kategoriji do 55 kg, 2. mjesto Sokola u ka-

nastupiti Vindija, Gavrilović, Gospić i Lika. Prošlogodišnji prvaci, ekipa Like, prošla je ponajviše zahvaljujući lošim rezultatima hrvača Sesveta.

Knjigu Male tajne športskog ribolova možete naručiti na telefon 091 2002 083. Cijena knjige je 49,00 kuna plus poštarina.

36 Sport

27. ožujka 2012., br. 410

MALI NOGOMET Završena malonogometna sezona u ŽNS Varaždin

RIBOLOV

Vrijedni ribiči Iz ŠRK Varaždin obavještavaju da su 20. ožujka poribili Dravu s 250 kg smuđa, jednogodišnjaka, veličine 250 - 300 g i s 200 kg ribničarskog šarana, veličine oko 1 kg. Smuđem su poribili stari tok rijeke Drave od Strmca do Zamlake, kanal HE Varaždin, kanal HE Čakovec, Ormoško jezero, Varaždinsko jezero, šljunčaru Crna mlaka i rijeku Plitvicu, uz upotrebu čamaca, a na druge dijelove riba se odvezla direktno kamionom. Šaranom su poribili šljunčaru Crna mlaka. Na šljunčari je zabranjen ribolov do 29. ožujka. Poribljavanju je prisustvovalo i na tome radilo 15 članova kluba, a sve je rađeno prema potvrđenom Planu gospodarenja za 2012. godinu i uz nadzor ribarskog inspektora MPRIRR-a.

SPORTSKI PLES

Četiri medalje U nedjelju, 18. ožujka u Zagrebu, u Sportskoj dvorani “Dražen Petrović”, popularnoj Ciboni, održano je Prvenstvo Republike Hrvatske u latinoameričkim plesovima. U brojnoj konkurenciji plesnih parova iz 32 plesna kluba iz Hrvatske plesači Sportskog plesnog kluba “Harmony” ostvarili su rezultate razmjerne renomeu vodećeg plesnog kluba u Hrvatskoj – osvojen je jedan naslov državnih prvaka, jedan naslov viceprvaka Hrvatske, dva treća mjesta, te plasman još pet parova u finale (u finale ulazi 6 najboljih plesnih parova u pojedinoj starosnoj kategoriji).

ŽMNK Trnje pobjednik je prve sezone varaždinske Ženske županijske malonogometne lige, koja je već u ovoj sezoni ostala zapažena u nogometnoj javnosti

Sve PU varaždinskoj J Malonogometaši MNK PU varaždinska pobjednici su prvenstva i Kupa, Alen Herceg je najbolji

strijelac, a Danijel Posavec najbolji vratar tako da su varaždinski policajci ove sezone uzeli obje “krune” Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

MNK PU varaždinska s primlje- gometni klub Trnje iz Trnovca.

Maja Hip, iz ŽMNK Cestica nih samo 46 pogodaka.

2005, postigla je najviDodijeljene su i Malonogometna sezona u še golova u sezoni, Županijskoj nogometnoj ligi Va- nagrade za naju i čak 21, i pripala raždin, završena je. Svečanost mlađe, tako je sezon j o v joj je prigodna proglašenja najboljih održana u konkurenciji r p L-a N M statua. Najje u Ivancu na posljednjoj ovo- U8 nagradu za g o k s a n že ekip bolja vratarka sezonskoj utakmici Kupa izme- pr vo mjes to e j a l i d sezone bila je đu ekipa MNK PU varaždinske dobila ekipa pobije Trnje iz Sanja Šolt ić i MNK Jerovec. U ovom susretu NK Dubravka K N M Ž iz ŽMNK Trnje, finala Kupa pobijedila je ekipa iz Turčina, a u vca o n r T koja je primila PU varaždinske rezultatom konkurenciji U10 samo 21 gol. ekipa NK Varaždin.

9:6 (3:1).

Pehar za pobjedu u Ove godine odigrakupu dobila je ekipa MNK na je prvi put i Županijska Svečanost Prema protokolu, najprije su malonogometna liga za žene. PU varaždinska kao i prijelazni pehar te zlatne podijeljene nagrade iz prven- Najbolja ekipa u ovoj konkumedalje. stva i to prvoplasiranoj ekipi U ŽMNL ove se MNK PU varaždinska, sezone natjecalo koja je tako osvajač osam klubova - PU dvostruke “krune”. varaždinska, JeStatua za najboljeg rovec, Črešnjevo, igrača natjecateljske Visoko, Ludbreg, 2011./12. po izboru F o te x- P a l a t i n , svih klubova pripala Ljubeščica i Acaje Saši Kranjčecu, MNK demy.

Jerovec. Za postignutih U ŽŽMNL ove čak 59 golova statua za sezone nastunajboljeg strijelca pripilo je pet klupala je Alenu Hercegu, an bova - Trnje, MNK PU varaždinska. , strijelac i golm Najbolji igrač Lepoglava, PoNajbolji vratar postao je dravina 02, Cestica 20 05 i Danijel Posavec, također renciji bila je Ženski malono- Mladost (VT). iz pobjedničke momčadi

PU varaždinska

Pobjednici u U10 NK Varaždin

RAGBI Juniori RK Knegingrad pripremaju se za osvajanje prvenstva i organiziranje finala

Ostaju samo najjači ragbijaši

Mladi ragbijaši iz Kneginca

RK Knegingrad polaže sve nade u svoje juniore koji ove sezone jurišaju na naslov prvaka Hrvatske. Slično kao i u drugim sportskim kolektivima, u teškim su financijskim problemima pa ove sezone neće organizirati rad u mlađim uzrasnim kategorijama iako zainteresiranih postoji.

Treniraju na terenu NK Zagorac, a podrška iz Saveza je tri puta mjesečno dolazak trenera Zvonimira Grašića iz Zagreba. Sredstava imamo samo za juniore, tako

da Škola ragbija trenutno ne radi - rekao je predsjednik i trener u klubu Mario

P

lan je da se finale juniorskog prvenstva Hrvatske održi na SC Sloboda Sabolić. - Ova ekipa na okupu je četvrtu godinu i bili su doprvaci u U15 i nadamo

se da ćemo kroz natjecanje u regiji Sjever proći u finale, a onda bismo organizirali na SC Sloboda završnicu prvenstva Hrvatske za juniore - dodao je Sabolić. Klub je trenutno bez sponzora te putovanja na gostovanja financiraju roditelji i članovi Uprave kluba.

Hrvatski ragbijaški savez im je priskočio u pomoć pa od pet susreta četiri igraju kod kuće, a samo jedan gostuju i to već u prvom kolu 31. ožujka sa zagrebačkom Lokomotivom.

27. o탑ujka 2012., br. 410

Oglasi 37

38 S raznih strana

27. ožujka 2012., br. 410

Cvjetni dom Uskrs

Leticija ZADRAVEC Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com

Svi znamo da su procvjetale krošnje i lijepo obojana i ukrašena jaja simboli Uskrsa. Svake godine tražimo nove boje i ukrase da što ljepše dekoriramo svoje uskršnje aranžmane i domove povodom Uskrsa. A mi, kao što uvijek radimo i isprobavamo, tako smo i ove godine iskreirali nešto novo i drugačije, a opet u skladu sa uskršnjim simbolima. Umjesto rascvjetanih krošanja drveta i obojenih jaja, naše krošnje drveća sačinjene su od jaja. Pa smo tako dobili uskršnja drvca. Te krošnje izgledaju kuglasto te kao takve odaju osjećaj modernosti i jednostavnosti, a opet ukrašenosti. To je jedna od naših niti vodilja u ukrašavanju svega (vjenčanja, poslovnih prostora, stanova, poklona, vaza...), jer samo takvo izgleda profinjeno i lijepo.

Stoga dođite pogledati cijeli naš uskršnji aranžman, vesele ili pak neke nježne boje, naša nova moderna drvca i sve ostalo što vam nudimo.

Lijep pozdrav, Letizia

TRADICIJA Bednjanska svadba iz 19. stoljeća prikazana Varaždincima

Puno truda, no isplati se Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

su bili mirazi, vidjeli su Varaždinci protekli petak.

Kakve su običaje nekoliko U varaždinskom kazalištu stoljeća njegovali prikazana je, naime, stanovnici Bed“Bednjanska svadI nje i okolice? ba”. ima s a n a Kako je izgleČlanovi d a c dalo njihovo jedina ove KUD-a “Franjo o p vjenčanje, je Sert” iz Bedguju li bilo važno iz nje uistinu su oji nje ene k kakve je obitese potrudili i adb v s lji mlada, kakvi pružili autene običaj tičan prikaz svadbenih običaja koji su obilje žili Bednju Prikaz Bednjanske svadbe Varaždinci imaju rijetko kad vidjeti u 19. i 20. stoljeću. Iako svih mladi – rekao je Mirko Bi- je Bistrović. generacija, članovi strović, član KUD-a. I dok oni su se odlično užiuživaju u tom zadatku, publika Puno truda vjeli u svoje uloge i svaki put ispočetka uživa u Dokumentarni prikaz Bedvratili se u prošlost njihovim nastupima jer rijetko njanske svadbe nije jedini način te pokazali koliima priliku vidjeti da stanovnici na koji Bednjanci čuvaju svoju ko truda ulažu u nekog mjesta gaje toliku ljubav prošlost od zaborava. Primjer njegovanje običaprema svojoj prošlosti. toga je i bednjanski govor koji ja bednjanskoga Predstava “Bednjanska svad- su svi prilike imali čuti i prilikom kraja. ba” postavljena je još 1980. prikaza svadbe. Kako ga ne bi - Za takav nastup godine pod vodstvom Josipa zaboravili, mještani bednjanski potrebno je uložiGenca. Od tada ju je društvo uče već od osnovne škole. - Bedti puno truda, no izvelo preko devedeset puta i nja poduzima sve korake da naš isplati se pošto na time pokazalo širokoj publici govor postane nematerijalno taj način čuvamo značajke i karakter stanovnika dobro. Zato imamo i učenje neke naše običaBednje i okolice. No osim u bednjanskog kao aktivnost za je od zaborava.

Hrvatskoj, nastupe su imali i u svu školsku djecu – rekao je Posebno nas ipak susjednim zemljama. - Snimali Bistrović. Osim toga, planira se i raduje što se sve smo čak i videozapis u autoh- izrada rječnika koji bi sadržavao Bez “bendaša” ništa... više uključuju i tonoj bednjanskoj kući – rekao čak 23 tisuće riječi!

.com www.vznightlife

Vidokrug 39

27. ožujka 2012., br. 410

Podjela odličja, 1916.

„Juriš naše junačke varaždinske pukovnije“, 1848.

EKSKLUZIVNO „Austro-ugarska vojska u Varaždinu (1868. – 1918.)“ dr. Vladimira Nöthiga

Varaždin ovakvu knjigu o Varaždinu još nije imao!

J Veličanstveno je kako je pasionirani

„Perkova kasarna“

kolekcionar i povjesničar „amater“, inače umirovljeni liječnik, obradio dosad slabo poznato razdoblje stolovanja monarhijske vojske u Varaždinu Piše: DENIS PERIČIĆ denis.pericic@vz.htnet.hr

Veličanstveno je to što je povjesničar „amater“ – „mlad“ 85 godina i s nimalo amaterskim referencama – učinio sazdavši knjigu „Austro-ugarska vojska u Varaždinu (1868. – 1918.)“.

Kolekcionarski pristup Takvu knjigu Varaždin dugo nije vidio: prema svim parametrima (stručnost, inovativnost, grafička i tehnička obrada, kvaliteta reprodukcija i tiska), nova knjiga dr. Vladimira Nöthiga zacijelo je jedna od najvažnijih i najboljih knjiga o povijesti našega grada. Osim što je u njega uložio godine predanoga rada, ovo divot-izdanje dr. Nöthig je u vlastitoj nakladi u potpunosti – sam isfinancirao.

Umirovljeni neuropsihijatar i neurolog već se prethodno iskazao dvjema knjigama u

„Varaždinci prelaze Drinu“, 1914.

kojima je svoju kolekcionarsku strast pretočio u zanimljive studije. Obje su privukle pozornost javnosti, no tek u ovoj novoj knjizi dr. Nöthig do kraja spaja svoj kolekcionarski pristup s vrhunskom znanstvenom obradom, ali i s krajnje prijemčivim, popularnim stilom pisanja, ostvarujući sveobuhvatno izdanje koje predstavlja prvi cjeloviti i, vjerojatno, ultimativni prikaz zadane naslovne teme.

A tema je do sada bila čak i znanstvenoj zajednici slabo istražena, a široj javnosti stoga jedva jedvice poznata. Šteta što je bilo tako, ali sreća što tako više – nije. Nöthigov tekst, naime, na temelju oko 200 reprodukcija originalnih dokumenata, pisama, razglednica, fotografija, medalja, insignija i drugih memorabilija, razvija usporednu, znanstveno ute-

Posebno poglavlje knjige dr. Nöthiga posvećeno je vojarnama u Varaždinu.

Svi oni koji su se kao djeca čudili zašto su se one kuće u Vrazovoj ulici nazivale Perkovom kasarnom, ovdje će dobiti rješenje davnih enigmi, ali i začudno saznanje da ta kasarna uopće nije bila nazvana po svom zapovjedniku Dragutinu Perku, nego Dr. Vladimir Nöthig

Naslovnica knjige

meljenu priču o monarhijskoj vojsci u Varaždinu, ali i o Varaždinu kao važnom vojnom i svakom drugom središtu ponajveće europske sile 19. i 20. stoljeća.

Nema tu nekih „velikih“ otkrića – ali ima tisuće „malih“.

Jeste li, primjerice, znali da je Varaždinska pješačka regimenta osnovana još 1538. godine? Da je bataljun Varaždinsko-đurđevačke graničarske pukovnije 1848. godine na juriš osvojio Sonu u Italiji? Da je 1892. godine ustrojena 39. pukovnija poljskog topništva sa

zapovjedništvom u Varaždinu?

Da je 1883. godine u Varaždin preseljeno zapovjedništvo 5. ulanske pukovnije, nazvane po ruskom caru Nikolaju II. Romanovu, koji je 1918. godine smaknut u lenjinskoj revoluciji?

Jeste li čuli za varaždinske pučko ustaške postrojbe? Znate li da naziv ustaša ili ustaški datira davno prije Pavelića i da je tek s uspostavom njegova režima zadobio negativan prizvuk?!

Ljudska svjedočanstva O svemu tome, kao i o mnogobrojnim drugim prezani-

Posada torpiljarke „Warasdiner, 1916.

po nekom sasvim drugom Perku!

A mladež iz Studentskog doma imat će prilike razmotriti svoje boravište iz sasvim druge perspektive, istražujući tragove prvotne namjene tog objekta, koji je još od 1898. godine imao funkciju vojarne, kojoj je namjeni služio petorim vlastima tijekom stotinjak godina!

mljivim detaljima, Nöthigova knjiga pruža pravo vrelo sistematiziranih podataka. Nema tu nikakve nostalgije, nema čak niti vrijednosnih sudova: ništa od toga nije potrebno.

Potrebne su samo usustavljene informacije, sažete na jednome mjestu u kronološkom i smislenom prikazu.

Ipak, posebnost ove knjige je raskošna dokumentacija, temeljena na izvorištima iz autorove vlastite zbirke. Iako je znanstveno neutralna, njezina prava vrijednost upravo je u dopisnicama, fotografijama i

drugim ilustrativnim materijalima, od kojih mnogi nose pečat osobnih kontakata običnih ljudi – unovačenih vojnika i njihovih obitelji. Iz još čitljivih rukopisa pred nama se ukazuju duše ljudi koji su bili naši preci, a koji su, nesretni, gubili živote u nekim dalekim bitkama, misleći da je to njihova dužnost, ili misleći možda i sasvim suprotno, samo što to ne možemo znati, jer Nöthigova knjiga pruža i prekrasna svjedočanstva o – vojnoj cenzuri…

Bilo kako bilo – ovakve knjige nije bilo. A niti će je biti. Točka.

Naljepnica, 1871.

Plesni red časničkog bala, 1905.

40 Zdravlje JAVNE POVRŠINE U VARAŽDINU

27. ožujka 2012., br. 410

DOZNAJEMO Na Dan socijalnih radnika u Varaždinu up

Nemoguće: biti J Iako bi trebali osigurati samo trećinu bruto plaće, poslodavci iz Varaždinske župa

ZEROPROJECT.ORG

su javni radovi koji traju samo 6 mjeseci i Zaštitna radionica koja jedva preživljava Sedmu godinu angažirana Udruga branitelja liječenih od PTSP-a

Ambroziju će opet čistiti branitelji Čelni ljudi Grada Varaždina i Udruge hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a Varaždinske županije prošli su tjedan potpisali ugovor o radovima na uništavanju ambrozije i drugih alergenih biljaka s onih javnih površina u gradskom vlasništvu koje nisu obuhvaćene redovnim održavanjem nit i sanac ijom ko rovišta. Gradonačelnik Goran Habuš je naglasio da se akcija provodi već sedam godina i da ima humanitarni karakter, jer

kao uspješna rehabilitacija pridonosi socijalizaciji branitelja liječenih od PTSP-a. U proračunu je predviđeno 80 tisuća kuna, a očekuje se da će tijekom trajanja akcije od 1. lipnja do 30. rujna biti očišćeno oko 350 tisuća četvornih metara zemljišta. U ime Udruge hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a ugovor je potpisao predsjednik Željko Trtinjak, koji je prenio izuzetno pozitivna iskustva branitelja koji su za Grad obavljali ovaj koristan posao. (td)

Svaki deseti stanovnik je socijalno isključen, a među njima je najviše nezaposlenih, starih ljudi i osoba s invaliditetom Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Niti jedan poslodavac iz Varaždinske županije nije odlučio zaposliti osobu s invaliditetom unatoč tome što bi Zavod za zapošljavanje snosio čak 75 posto bruto plaće.

Riječ je o najstimulativnijem programu među njih ukupno 13 iz nacionalnog programa za poticanje zapošljavanja, koji se provodi od prošle godine, ali unatoč tome nije pobudio nikakvo zanimanje poslodavaca.

Socijalno isključeni To je samo jedan od razloga zbog kojeg je velika većina osoba s invaliditetom danas

socijalno isključena. Na to osoba koje su dugo nezaje upozoreno na okruglom poslene. Zbog toga gube stolu “Socijalni rad i borba razna prava, ali i socijalne protiv socijalne isključeno- kontakte. Problem je što se sami teško mogu sti” održanom 20. izvući iz takve siožujka, na sam koliko tuacije. U ranjive Međunarodni i č skupine spa dan s o c ijal im zna bio daju i osobe s nih radnika. : do o a s o p invaliditetom Organizirala u pa ć a l p te starije i nega je Udruprvu klonio moćne osobe. ga socijalnih u po ž u r j Prema podar a dnika Va lno socija i c ima iz 20 0 6. raždinske žuc i n d a godine oko 10 panije kao prvu r posto stanovnika od niza aktivnosti u Hrvatske bilo je socijalsklopu Tjedna socijalnih no isključeno, a uz to još radnika.

- Problem socijalne isklju- njih 5 posto je bilo u riziku čenosti uvijek se veže uz od socijalne isključenosti. gubitak posla, posebno kod Danas je problem daleko

veći zbog ekonomske krize i porasta broja nezaposlenih – upozorila je Antonija Maltar, predsjednica udruge.

Na kraju veljače broj nezaposlenih se u Varaždinskoj županiji popeo na 10.902 osobe, a među njima su već godinama i osobe s invaliditetom. Nažalost, zaposliti se mogu jedino putem javnih radova i u Zaštitnoj radionici pri Srednjoj strukovnoj školi Varaždin.

- Zaštitna radionica je u velikim problemima, jer se ne utječe dovoljno na to da dobiva poslove. Još uvijek radi samo zahvaljujući ogromnom trudu ravnatelja škole – istaknula je Blaženka Paj-

DOZNAJEMO Poljoprivredni redar kreće u kontrolu svih poljoprivrednih zemljišta u Varaždinu

Zbog ambrozije kažnjeni s 15.000 kn

Lani 449 prekršajnih postupaka

Ako neće održavati poljoprivredne površine na području Varaždina, vlasnicima i ovlaštenicima prijeti kazna u iznosu od 500 do čak 50.000 kuna.

Poljoprivredni redar Grada Varaždina započet će s obilaskom svih poljoprivrednih površina, pri čemu će posebno kontrolirati jesu li obrasla u korov i višegodišnje raslinje, najavili su prošli tjedan iz Grada Varaždina.

Vlasnike i ovlaštenike poljopr ivrednog zemljišta upozoravaju da su zemljišta dužni održavati na način da budu spremna za poljoprivrednu proizvodnju sukladnom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu i Odluci o

agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina.

- Poljoprivredni redar će postupati

p

oljoprivredni redar će nesavjesne kažnjavati odmah sukladno ovlastima, što uključuje i izricanje kazni za neprovođenje propisanih mjera, na temelju Prekršajnog zakona. To znači da će se vlasnici i ovlaštenici odmah kažnjavati u skraće-

nom prekršajnom postupku – priopćili su iz Grada.

Da vlasnici poljoprivrednog zemljišta ova upozorenja moraju shvatiti ozbiljno, potvrđuje podatak da je tijekom prošle godine gradsko poljoprivredno redarstvo zbog neodržavanja privatnih površina pokrenulo 449 upravnih postupaka. Na temelju toga je očišćeno i uređeno oko 1.500 hektara poljoprivrednih površina u gradu Varaždinu.

Zbog nebrige za uređenje zemljišta, lani su izrečene četiri kazne u ukupnom iznosu od 40.000 kuna. Najviša kazna bila je 15.000 kuna.

Zdravlje 41

27. ožujka 2012., br. 410

pozoreno na niz problema osoba s invaliditetom

i invalid i raditi anije od lani nisu zaposlili niti jednu osobu s invaliditetom. Jedina šansa za posao

IZDVOJENO Županijska udruga socijalnih radnika organizirala niz događaja

Socijalni problemi sve veći, a odgovora na njih - niotkuda!

Akcijski tjedan socijalnog rada je zahvaljujući Udruzi socijalnih radnika Varaždinske županije obilježen i u našoj županiji. Cilj je bio poslati poruku o ozbiljnosti socijalnih problema koji su uslijedili nakon ekonomske krize.

- Odlučili smo organizirati više aktivnosti i time se priključiti Globalnom programu koji uključuje akcije socijalnih radnika kojima se u cijelom svijetu ukazuje na niz problema na koje društvo zasad nema adekvatan odgovor. Situa-

tlar, rukovoditeljica Odjela posredovanja varaždinskog Zavoda za zapošljavanje.

Kad su u pitanju javni radovi, problem je što je riječ o sezonskim poslovima koji traju šest mjeseci. - Koliko osobama s invaliditetom znači dobiti posao, dovoljno govori primjer mlađeg čovjeka koji je prvi posao dobio putem javnih radova.

Kada je dobio prvu plaću, bio je toliko sretan da je svojoj socijalnoj radnici kupio ružu – ispričala je Pajtlar.

Liste čekanja N o z ap o š ljav anje nij e jedina teškoća. - Veliki je problem pronaći smještaj za osobu koja je zbog traume, povrede ili prometne nesreće od radno aktivne i samostalne osobe iznenada postala osoba s

cija u Hrvatskoj je također sve teža, a akcijski tjedan je prilika da struka pokaže svoju zainteresiranost za aktualna socijalna pitanja te da ponudi i predloži rješenja – naveli su.

Predsjednica Udruge Antonija Maltar istaknula je da se zalažu za to da ljudsko dostojanstvo i pravda postanu temelj društva naspram gospodarskog rasta i profita na račun malog čovjeka.

Nakon okruglog stola prošli utorak, na kojem su upozorili na sve veći broj socijalno isključenih osoba,

teškim invaliditetom. Liste čekanja su duge i za tako stradale smještaj je gotovo nemoguće naći odmah po izlasku iz rehabilitacijske ustanove. Značajan problem je nedostatak bilo kakvog vaninstitucionalnog oblika skrbi o osobama s najvišim stupnjem invaliditeta. A ljudi srednje životne dobi, koji u mladosti završe u ustanovi, nemaju šanse da nađu posao. Samo zahvaljujući udrugama invalida korisnici ustanove u kojoj radim sudjeluju u aktivnostima izvan doma i mogu nekamo otići – navela je socijalna radnica Alica Gotal.

Uz osobe s invaliditetom, socijalno isključene su i stare i nemoćne osobe. Socijalni radnici suočavaju se s velikim teškoćama kada trebaju osigurati odgovarajući skrb

Udruga je organizirala još niz događanja. U Ivancu je održano druženje osoba s invaliditetom, njihovih obitelji i socijalnih radnika

u

druga okuplja više od 80 socijalnih radnika iz županije s gradonačelnikom i direktorima javnih ustanova i poduzeća. U Novom Marofu organiziran je okrugli stol “Suradnja socijalnog rada i organizacija civilnog društva u lokalnoj zajedni-

TEŠKO DO SMJEŠTAJA

!

Gotovo je nemoguće pronaći smještaj osobi koja je zbog traume, povrede ili prometne nesreće postala osoba s teškim invaliditetom.

Liste čekanja su (pre) dugačke. za stare ljude koji žele ostati živjeti u vlastitim kućama.

Na niz problema upozoravaju i vlasnici obiteljskih domova. Teme koje su socijalni radnici otvorili na “svoj” dan iznimno su važne za cijelo

ci”, a u Domu za psihički bolesne osobe Bistr ičak održano je predavanje s ciljem senzibiliziranja javnosti u pristupu osobama s psihičkim bolestima. Tjedan je završio u ponedjeljak susretom socijalnih radnika i predstavnika udruga udomitelja i kor isnika s čelnicima Županije i Grada Varaždina na Franjevačkom trgu u Varaždinu.

Udruga socijalnih radnika Varaždinske županije osnovana je 2002. godine, a okuplja više od 80 socijalnih radnika.

BRAVO ZA UDRUGE

!

Samo zahvaljujući udrugama invalida, osobe s invaliditetom smještene u domovima socijalne skrbi mogu nekamo otići i sudjelovati u aktivnostima izvan ustanova. društvo u kojem živi sve više osoba s invaliditetom i osoba treće životne dobi.

Ostaje nadati se da će probleme prepoznati državne i lokalne vlasti te ih u suradnji sa strukom početi i rješavati.

PRIJAVITE SE

Joga za umirovljenike Centar za zdravlje i dobrobit čovjeka “Namaste” poziva sve umirovljenike i one koji su na pragu umirovljenja da se pridruže programu Joga za treću životnu dob putem kojeg će na potpuno prirodan način unaprijediti svoje zdravlje i živjeti vitalnu starost. - Pr ilagođen joga program povoljno djeluje na sve zglobove i kralježnicu, srce i krvožilni sustav, cirkulaciju, probavu, hormonalni i živčani sustav, otklanja umor i depresiju - ističu u Centru. Satovi se provode u dvije grupe, ponedjeljkom i srijedom od 8.30 do 10 sati te utorkom

i četvrtkom od 8.30 do 10 sati u sportskoj dvorani Studentskog doma u Varaždinu na adresi J. Merlića b.b. Praktične satove provodi Želimir Bengeri, a medicinski prati dr. Ivica Škvorc. Iz Centra mole da svoj dolazak najavite na broj telefona 098/922-5282 ili 313-344.

Darivanje krvi za članove Hvidre HVIDRA Varaždinske županije poziva svoje članove da se odazovu akciji dobrovoljnog darivanja krvi koja će biti održana u petak 30. ožujka od 9 do 12 sati na Odjelu za transfuzijsku medicinu varaždinske bolnice.

Život i socijalna skrb Male kreativne socijalizacijske skupine K

ako se u posljednje vrijeme često govori o problemima u ponašanju osnovnoškolske djece te sve više o izraženim poremećajima u ponašanju u vidu nasilja, slabijeg uspjeha u školi i izostanaka, u planu Zavoda za socijalnu skrb u Varaždinskoj županiji je da u suradnji sa školama na području Varaždinske županije organizira preventivni program „malih kreativnih socijalizacijskih skupina“ u koju bi bili uključeni djelatnici Centra za socijalnu skrb Varaždin te djelatnici škole u koju djeca polaze. Dosadašnja iskustva u provođenju takvih programa dala su iznimne rezultate, kako u smanji-

vanju poremećaja u ponašanju, tako i u dizanju svijesti o potrebi osobne promjene kod djece i njihovih roditelja koja su bila uključena u takav program. Na području Centra za socijalnu skrb Novi Marof takav program se provodi od 2006. godine i to u nekoliko škola te je od početne četiri grupe sada trenutno aktivno osam grupa podrške. Program se sastoji od različitih interakcijskih igara za međusobno upoznavanje djece, za razvoj bazične sigurnosti i pozitivne slike o samom sebi. Kako program polazi od pretpostavke da je za uspješnu provedbu ciljeva potreban kontinuirani

rad sa svim sudionicima socijalizacijskog procesa, rad se paralelno uz grupe djece provodi i s njihovim roditeljima. Susret s roditeljima održava se zasebno od djece te im se nudi sadržaj kako bi mogli bolje shvatiti potrebe svog djeteta, poboljšati svoj međusobni odnos te ostvariti bolju i kvalitetniju komunikaciju u obitelji. Grupe roditelja vodi isti par koji vodi i njihovu djecu. Rad s djecom započinje u pravilu u nižim razredima osnovne škole, kada se kroz igru i pravilno vođenje najviše može pomoći pri prevladavanju prvih poremećaja u ponašanju.

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, ravnatelj Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske županije

42 Zdravlje

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

Preslica (Equisetum arvense) - ljekoviti korov

P

oljsku preslicu susrećemo kao dosadan korov bez mirisa. Svojim izgledom podsjeća na mali bor, konjski rep, malu metlu. Raste na močvarnim tlima, pjeskovitim livadama, poljima, neobrađenim zemljištima. Cvate u svibnju i lipnju, a sabire se u ožujku i travnju, prije nego što truske dozru. U ljekovite svrhe sabiremo zelene stabljike preslice. Preslica sadrži mnogobrojne aktivne tvari: kalij, kalcij, natrij, sumpor, tanin, vitamin C, silicijevu kiselinu (čak 16 posto). Stabljike treba sušiti u zračnoj i sjenovitoj prostoriji. Iako preslica ima velikih pozitivnih učinaka na zdravlje, zbog svoje jakosti, s njom treba biti oprezan. e smijemo je konzumirati u prevelikoj koncentraciji i ne predugo. Njezina je djelotvornost bila poznata još u starom vijeku. Preslica je najbolji lijek za plućne bolesti (bronhitis, krvarenje iz pluća, tuberkulozu). Čaj od preslice pročišćava krv, liječi upaljene bubrege, mjehur i grčeve u njemu ako se zaustavlja mokraća, otapa kamence i pijesak u mjehuru i bubrezima, liječi bubrežne čašice, odstranjuje bjelančevine iz mokraće. aj protiv mokraćnih kamenaca pripremate tako da uzmete veliku žlicu mješavine preslice i borovičinih bobica u jednakom omjeru i malo pelina te sve zajedno kuhate pet minuta u 250 ml vode. Ostavite stajati 15 minuta, a potom čaj procijedite i popijte odmah jednu šalicu, a drugu na gutljaje tijekom dana. Kad se kamenci spuštaju kroz mokraćovod, načinite sjedeću, vruću kupelj s malo suhe i malo svježe preslice, koja će smiriti jaku bol. aj od preslice pomaže i kod šarlaha, povećanih krajnika, slabokrvnosti, nervoze, upale porebrice. Želite li na prirodan način pomoći svojem slabašnom djetetu, zdrobite suhu preslicu u prah i zakuhajte je u mlijeku.

Ona će ojačati organizam i pospješiti stvaranje krvi. Pijenje čaja od preslice te ispiranje njime, blagotvorno djeluje i na kožu jer pospješuje zacjeljivanje rana i kostiju, prokrvljenost, pomaže kod ozeblina, razjedina na listovima i otvorenim nogama, hemoroida (smiruje svrbež), naborane i mlohave kože. Onima kojima je preslica kao čaj preoštra, neka pripreme čajnu mješavinu od preslice, podbjela, lipovog cvijeta, trpuca, bazgovih bobica i timijana. Tu mješavinu poparite, ostavite stajati 15 minuta i procijedite. Kroz dan pijte dvije do tri šalice tog čaja zaslađenog kestenovim medom.

N

Č

Č

27. ožujka 2012., br. 410

OTKRIVAMO Čak 60 posto obiteljskih doktora starije od 50 godina

Mladih doktora nema.

Tko će nas liječiti?

J Hitno prikupiti podatke o studentima medicinskih fakulteta iz Varaždinske

županije i pozvati ih na razgovor, predložili su članovi Savjeta za zdravlje Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Ako se brzo ne reagira, za 10-ak godina bi veliki broj pacijenata iz Varaždinske županije mogao ostati bez obiteljskog liječnika.

Motivirati mlade Članovi Savjeta za zdravlje Varaždinske županije u srijedu su upozorili da je gotovo 60 posto obiteljskih liječnika starije od 50 godina.

- Starosna struktura liječnika obiteljske medicine ukazuje na očiti problem nedostatka mladih kadrova. Trideset posto obiteljskih liječnika starije je od 55 godina, a 28 posto ih je u dobi od 50 do 55 godina – navela je dr. Mirjana Kolarek Karakaš, predsjednica Savjeta.

S problemom manjka liječnika, napominje, suočavaju se u svim dijelovima Hrvatske, a U mirovinu je nakon više od 30 godina rada nedavno otišla dr. Mirjana Korman-Platiša iz Petrijanca ništa drugačije nije ni u Varaždinskoj županiji. - Liječnici panije kako bismo vidjeli njinam stalno odlaze, prije sve- hove ambicije te eventualno ga iz primarne u sekundarnu mogućnosti da ih se motivira Prioritetna područja u zaštiti zdravlja stanovnika Varaždinmedicinu, jer bolnice stalno da rade na području županije ske županije do 2013. godine su prevencija kardiovaskulartraže nove specijaliste. Naj- – pojasnila je predsjednica nih bolesti, zaštita duševnog zdravlja mladih i prevencija gora je činjenica da iz bolnice Savjeta. ovisnosti, zdravstveno ispravna voda za piće, prevencija i specijalisti odlaze u druge rano otkrivanje karcinoma debelog crijeva te prevencija i zdravstvene ustanove, u veće Idu u privatnike rano otkrivanje karcinoma dojke, navela je predsjednica centre i klinike, konkretno u Kad je u pitanju dobivanje Savjeta za zdravlje dr. Mirjana Kolarek Karakaš. Članovi Zagreb, ponajviše zbog veće specijalizacija iz obiteljske Savjeta raspravljali su i o mogućnosti imenovanja posebne mogućnosti napredovanja medic ine, mladi liječnic i Radne grupe za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, koje u struci – navela je dr. mogu je dobiti u Domu su vodeći uzrok smrtnosti. U županiji je od srčanožilnih Kolarek Karakaš. zdravlja Varaždinske bolesti 2010. godine umrla 1.151 osoba. Inače, predstavnici i Članovi Savjeta županije.

No por o Županije su izvijestili da je za preventivne programe u žudokt za zdravlje stosljednja tak va e panijskom proračunu za ovu godinu osigurano 5.000 kuna. arn ga su predlospecijalizacija iz prim ene tv žili da se što je Domu zdravzdravs dlaze prije prikupe S obzirom na to da je u lja odobrena - Uskoro ćemo izgubiti pet o e t i t š podaci o broprije dvije go- timova pa će u sklopu Doma Domu zdravlja ostalo raditi za a iz , u c i n ju studenata dine, doznali zdravlja ostati svega nekoliko svega nekoliko timova priu bol e - u m e d ic insk ih smo od ravna- timova obiteljske medicine. marne zdravstvene zaštite, bolnic e fakulteta iz telja Ivana Crnko- Nažalost, stalno se ponavlja Crnković upozorava i na to klinik Varaždinske žuvića. On upozorava situacija da mi školujemo da je sve teže organizirati panije. - Studente da se i ta ustanova specijaliste, koji po završetku preventivne zdravstvene probismo pozvali na razgovor s suočava s odlaskom timova edukacije odlaze u bolnice grame i pružanje zdravstvene predstavnicima zdravstvenih obiteljske medicine u konce- ili u privatnike – ustvrdio je zaštite tijekom v ikenda i institucija i Varaždinske žu- sionare. blagdana.

Crnković.

SRČANOŽILNE BOLESTI - PRIORITET

Savjeti iz ordinacije Krvarenje iz debelog crijeva (2) K

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

rvarenje iz debelog crijeva (hematokezija), spontano ili sa stolicom, jedan je od deset simptoma zbog kojih treba potražiti liječničku pomoć, naveli smo u prošlom broju. Hematokezija u pravilu asocira na novotvorine u debelom crijevu, dok su mnogo rjeđi uzroci hematokezije radijacijski kolitis, koji nastaje nakon radioterapije, zatim oštećenja sluznice (ulkusi) kao posljedica uzimanja velikih količina antireumatika te Meckelov divertikul (prirođena anomalija smještena u završnom dijelu tankoga crijeva, koja sadrži različite vrste tkiva, među ostalim i želučanu sluznicu koja može krvariti) itd. nformacije o učestalosti krvarenja, količini i ritmu pojavnosti svakako su pomoć pri postavljanju radne dijagnoze, no bez dodatnih pretraga niti jedna

I

dijagnoza se ne može isključiti. ad pacijent dolazi na pregled zbog hematokezije, liječnik treba najprije procijeniti njegovu ugroženost. Ako je krvarenje obilno i ugrožava život, obrada i liječenje moraju se provesti u bolnici, a u svim ostalim slučajevima pretrage se obavljaju ambulantno. Nakon kliničkog pregleda treba provjeriti neke osnovne laboratorijske nalaze (krvna slika, željezo, po potrebi analiza stolice), a zatim pregledati debelo crijevo. Taj redoslijed mora se poštovati čak i kad se pri pregledu dijagnosticira bolest analnog područja i to zbog mogućnosti postojanja istodobne bolesti debelog crijeva. Pogrešno je postaviti dijagnozu hemoroidalne bolesti i ne indicirati daljnje pretrage, jer prema statistikama svaki drugi odrasli čovjek

K

ima proširene vene završnog crijeva, a pripisujući krvarenje samo toj bolesti, može se ozbiljno ugroziti bolesnikovo zdravlje. olonoskopija je zlatni standard u dijagnostici bolesti debelog crijeva. Što se pretraga ranije indicira nakon pojave hematokezije, veće su mogućnosti otkrivanja mjesta krvarenja, a pretraga ujedno ima terapijske mogućnosti. ektoskopija, pregled zadnjih dvadesetak centimetara debelog crijeva, je nedostatna i može koristiti samo u kontrolne svrhe, u slučaju sigurno dijagnosticirane rektalne i/ili analne bolesti. Rjeđe se u dijagnostičke svrhe koriste scintigrafija, angiografija, pa u ekstremnim slučajevima i kirurška eksploracija (kirurško traženje mjesta krvarenja).

K

R

Zdravlje 43

27. ožujka 2012., br. 410

Na štandu na Franjevačkom trgu u Varaždinu bilo je puno posla za članice Mammae kluba

DAN NARCISA Akcija održana u Međimurju i Varaždinskoj županiji

Protiv raka dojke J Čakovečka bolnica uskoro će dobiti “pištolje” za citološku punkciju dojki i igle za

core biopsiju te visokorezolutne monitore za što se novac prikupljao na Dan narcisa Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Kroz dva do tri tjedna Županijska bolnica Čakovec trebala bi dobiti posebne “pištolje” za citološku punkciju dojki i igli za core biopsiju te visokorezolutne monitore za dijagnostiku bolesti dojke. Potvrdila nam je to Renata Kutnjak Kiš, tajnica Županijske lige protiv raka Čakovec u sklopu koje djeluje čakovečki Klub žena oboljelih od raka dojke “Nova nada”.

Dovoljno novca Dio novaca potreban za ove vrijedne aparate osigurat će se iz prihoda koje su članice “Nove nade” prikupile na ovogodišnjoj humanitarnoj akciji “Dan narcisa” održanoj u subotu u Čakovcu. Novac za ove vrijedne aparate prikupljao se još tijekom prošlogodišnje akcije “Dan narcisa” u Međimurskoj županiji te kroz humanitarnu akciju Zajedno protiv raka 2011., tako da sada ima dovoljno novaca za njihovu kupnju.

To nije prvi put da su vrijedni uređaji važni za dijagnostiku i liječenje žena oboljelih od raka

dojke osigurani i novcem koji se skuplja u okviru Dana narcisa. U dosadašnjim akcijama, kroz tu humanitarnu akciju u Međimurju kupljen je aparat za limfnu drenažu koji je važan u rehabilitaciji žena operiranih od raka dojke, ultrazvučni aparat (100.000 kuna donirala je Županijska liga) važan za rano otkrivanje, digitalne fosforne kasete za mamografsko snimanje dojki te infuzijska pumpa za aplikaciju kemoterapije. Svi spomenuti uređaji donirani su Županijskoj bolnici Čakovec, pa će sigurno i nova donacija biti od velike važnosti za dijagnosticiranje i liječenje žena od

u

2009. rak dojke bio je registriran u 53 žene, a 2010. od te bolesti u Međimurju umrlo je 26 žena ove opake bolesti. Učestalost raka dojke raste svuda u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, a u Međimurskoj zauzima vrh ljestvice

POSEBNI CENTRI ZA LIJEČENJE RAKA

!

Humanitarna akcija “Dan narcisa” održana je u cijeloj Hrvatskoj.

U Varaždinskoj županiji, gdje ovu akciju već 13. godinu zaredom organizira Udruga žena operiranih na dojku – Mammae klub, Dan narcisa održan je u Varaždinu, Lepoglavi i Varaždinskim Toplicama. U susjednoj, Međumurskoj županiji, narcise su se prodavale u Čakovcu, Murskom Središću i Prelogu te nekoliko međimurskih mjesta, a u ovoj humanitarnoj akciji sudjeluje Klub “Nova nada” iz Čakovca. Održavanjem Dana narcisa Mammae klub i Nova nada pridružuju se akciji svih klubova Hrvatske i hrvatskog foruma Europa Donna u ovoj zajedničkoj borbi protiv raka dojke. Naglasak ovogodišnje akcije Dana narcisa je potreba donošenja nacionalnog programa liječenja raka dojke u specijaliziranim centrima s multidisciplinarnim pristupom.

po učestalosti i smrtnosti od zloćudnih tumora kod žena.

Prema zadnjim podacima, u Hrvatskoj je 2009. godine bilo registrirano 2.390 oboljelih žena, dok su 2010. godine od raka dojke u Hrvatskoj umrle 983 žene. U Međimurskoj županiji rak dojke je najčešći rak u žena. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, u 2009. godini rak dojke bio je registriran u 53 žene, a 2010. godine od raka dojke u Međimurju umrlo je 26 žena.

Prema podac ima koji su

objavljeni u Regionalnom tjedniku krajem prošle godine, tijekom 2010. godine rak dojke otkriven je kod 85 žena iz Varaždinske županije. Od tog broja kod 54 žene rak je otkriven u ranoj fazi, pa se može zaključiti da su žene danas ipak svjesnije važnosti odlaska na preventivne preglede dojki. Međutim, zabrinjavajuće je što ta bolest pogađa sve više mladih žena, upozoreno je na predavanju koje je održano u sklopu Dana prevencije karcinoma u Varaždinskoj županiji početkom prosinca prošle godine.

DOZNAJEMO Prvi dan proljeća u Hrvatskoj je posvećen migreni, neugodnom i teškom sindromu

Preko 400.000 Hrvata pati od migrene

Čak 60 posto oboljelih ne traži pomoć liječnika

U Hrvatskoj više od 400.000 ljudi boluje od migrene, ali se većina ne liječi primjerenom terapijom, istaknuli su u Zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” povodom Hrvatskog dana migrene koji se 21. ožujka obilježava od 2004. godine.

- Oko 60 posto osoba koje pate od migrene nikada ne konzultira svog liječnika, vjerojatno zato što vjeruju da se ništa ne može učiniti. Ne postoji testiranje za migrene i nitko ne zna njihov točan uzrok iako se misli da se pojavljuje zbog preosjetljivosti moždanog debla.

No čini se da na njihovu pojavu utjecaj imaju geni pa i neki neurološki poreme-

ćaji – navela je Marija Škes iz Centra za promicanje zdravlja Zavoda. Migrena je sindrom koji je obilježen različitim neurološkim i neneurološkim manifestacijama, navodi. - Migrene obično traju između četiri sata i tri dana, a najčešće pogađaju samo jednu stranu glave i često se bol karakterizira kao tupa ili pulsirajuća. Glavobolja može biti popraćena mučninom, osjetljivošću na svjetlo ili zvuk i neurološkim problemima, kao što su poteškoće u fokusiranju ili govoru.

Kada se javlja s poremećajima vida kao što su ili treperenje svjetla, poznata je kao migrena s aurom - pojašnjava.

Ističe da se dijagnoza ne može po-

stavljati isključujući druge bolesti, jer migrena može biti udružena s drugim bolestima. - Da bi se postavila točna dijagnoza, potrebno je diferencirati sve pojedine faze migrene; triger faktore, prodromalnu fazu, auru, fazu glavobolje i fazu koja slijedi nakon glavobolje, kao i pojedine simptome migrene - navodi.

Ako imate sklonost glavoboljama, a uz to preskačete obroke, stalno ste pod stresom ili loše spavate, možete pogoršati stanje. - Uzrok je obično stres, a lijekovi protiv bolova vjerojatno neće pomoći.

Umjesto toga, treba pokušati smanjiti razinu stresa, možda kroz tehnike opuštanja, jogu i meditaciju – savjetuje.

44 Ženski svijet

27. ožujka 2012., br. 410

MODNI KAMELEON Annie Hall (Diane Keaton) kao inspiracija

Žena na muški način J Annie Hall look sastoji se od odjeće inspirirane muškom garderobom poput prsluka, hlača povišenog struka i blejzera, košulja i kravata Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek Foto: IGOR KLIČEK

- Pustite je na miru. Neka nosi što želi. Ona je genij - uvjeravao je Woody Allen kostimografkinju Ruth Morley prilikom snimanja jedne od najljepših filmskih romansi ikad. A genij koji je zadavao tolike glavobolje bila je Diane Keaton na setu filma Annie Hall.

Annie Hall look Nije tajna da je lik Annie zasnovan na Keatonici. Tako je i glumica, osim svoje osobnosti, u lik utkala i svoj eklektični i za to vrijeme prilično neobičan stil odijevanja. Morley je bila prilično skeptična prema “muškom” stilu odijevanja glavne glumice koji je izgledao kao da je poharačila dečkov ormar koji je u to vrijeme bio ni manje ni više nego Woody Allen. U mnogo slučajeva život oponaša umjet-

nost i obrnuto, pa je možda baš upravo zbog te autentičnosti Annie Hall i Allenov najbolji f ilm. Ova “nervozna” romansa snimljena je 1977. godine i bila je velika prek re t n i c a u karijeri Woodyja Allena. Allen je u film unio dozu ozbiljnosti, no i veliki dio svoje osobnosti pa su kr it ič ar i nazivali ovaj f ilm uv id u Allenov ljubavni i seksualni

ONA JE GENIJ - TVRDIO JE W. ALLEN

JESTE LI ZNALI: Hall je pravo prezime glumice Diane Keaton, no česta je zabluda da joj je Annie bio nadimak. Glumica je priznala da lik Annie Hall ima mnoge njezine karakteristike, ali je i naglasila da je film bio rađen prema scenariju i Annie nikad nije bio njezin nadimak.

Woody Allen je u svojoj karijeri osvojio četiri Oscara, a jedan od tih je bio i za Annie Hall. Međutim, ovaj filmaš je poznat po svojem bojkotiranju Oscara. Upravo u Annie Hall Woody citira slavnog Groucha Marxa “Nikad ne bih htio pripadati klubu koji bi htio mene za člana.”

život. Alvy Singer (Woody Allen) je neurotičan Njujorčanin ž i d ov sko g podrijetl a kojeg od ranog djetinjstva muče egzistencijalni i psihički problemi.

Negdje između s v o j i h odlazaka psihijatru, psihoanalize i posla kao pisca komedija Alvy nalazi vremena za svoj ljubavni život.

Nakon dva propala braka upoznaje vrckavu i naivnu Annie Hall s kojom se upušta u vezu.

Slobodoumna Annie je čista suprotnost neunakon rotičnom Allenu, a karakterne razlike filma odni koje su ih isprva eniji m skoj ž a r privlačile postanajt n e ak u ž nu i razlog kraju dodat bi bila je njihove veze. o r garde vata Androgeni stil kra odijevanja Diane Keaton je krajem 70-ih izazvao pravo modno ludilo, a najtraženiji modni dodatak u ženskoj garderobi je bila kravata.

Annie Hall look sastoji se od odjeće inspirirane muškom garderobom poput prsluka, hlača pov išenog struka i blejzera, košulja i kravata.

V iš e foto gr af ija modne kameleonke pogledajte na ata blejzer, bijela košulja i krav w w w.regionalni. hlače povišenog struka, a na ženski način: prsluk, erob gard ka muš com. ična Klas

Vaša Diva

Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Cajger i budilice u – postelji!

T

aman kad sam pomislila kako mi je nekako krenulo u najbitnijim sferama mog života, a ono novi udarac na moj osobni integritet!

Mijenjanje vremena, satnice, ure, pomicanje kazaljki za jedan sat unaprijed, buđenje po direktivi. I blesavi savjeti da vuru moram naštimavati u 2 sata u noći! Da bi ono kaj je cijelu zimu bilo „dva“ sad postalo „3“. Trebaju nam samo još vojničke trumbente ili fanfare da nam obznane da je redovno ustajanje u 6, a ne u 7 sati ujutro, kako bismo u 8 bili na radnom mjestu! Ako ga imamo...

N

ajbolji je štos da su jadni starci ko zombiji bauljali noću, da ne bi zaboravili ili zakasnili naštimati svoje vekerice onak kak im je naređeno u zadnjim TV vijestima! Ko da se to nije moglo sve porihtati i navečer prije čorke?! Ali mi smo odgovorna i poslušna rulja, sitnog zuba kak je to zgodno rekel netko iz naše bližnje povijesti, što nije kriv taj dotični koji nas je s njima usporedil, nego naš „hap-tak“ austrougarski poslušni mentalitet. No još više od svega me smeta stalno zastrašivanje doktora i anketa o psihosomat-

skim posljedicama napada na opće biološko funkcioniranje ljudskih i životinjskih vrsta.

Pogotovo naše, čovjekolike vrste, kojima je uz sve pizdarije koje nas gnjetu, jasno rečeno da ovakve drastične promjene životnog ritma dovode do promjena u krvožilnom sustavu, do opasnosti od infarkta, duševnog uznemiravanja, depresija i, što je najbitnije od svega, do prestanka – seksa! a svim ovim bih se još mogla složiti, ali da se zbog vure i okretanja cajgera ne bi mogli seksati, to je totalna nebuloza. Možda

S

je za one koji su i do sada zbog njima dobro znanih „unutarnjih ili vanjskih faktora“ trokirali u vlastitom krevetu, poruka iz javnog zdravstva još jedan dobrodošao izgovor. Za mene na tom planu nema ama baš nikakavih promjena! Jer nas dvoje smo se, umjesto na zidnoj uri, s njegovim impresivnim cajgerom i mojom izazovnom budiličicom i u to vrijeme strastveno „igrali“ pod poplunom... Kao i ovog jutra, kad me, doduše sat ranije nego inače, iznenadio - „zornicom“! Obožavam iznenađenja, makar i s cajgerima.

Ženski svijet 45

27. ožujka 2012., br. 410

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

Medicinska pedikura I

Ana Karić: Mogu reći da sam bila jako sretna u životu

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Ana Karić, dramska umjetnica

Ne znam što znači biti prava žena!

J Poznata glumica tvrdi da nije ljubomorna, ne zna što znači biti romantična, radi ono

što treba raditi, pa će tako i skuhati ručak Piše: GORDANA IGREC

“Svi smo mi bile nekad netko i nešto. Sada smo svi isti.

I tako... život prođe. Koga briga” udarna je to rečenica glavne junakinje Helene u filmu Noćni brodovi redatelja Igora Mirkovića koju igra u svojem zadnjem, nadamo se ne i posljednjem filmu, dramska umjetnica Ana Karić.

Ulje i banana Poznata glumica rođena je u Perušiću, ali cijeli život provela je u Zagrebu gdje je i diplomirala na Akademiji dramskih umjetnosti. Debitirala je u filmu Ante Babaje “Carevo novo ruho” u ulozi raskošne pučke ljepotice, a iza nje je niz predstava i više je od deset snimljenih filmova te brojne nagrade. Njezina otmjena senzualnost ostaje bez obzira glumi li gradske žene, seljanke ljubavnice ili majke.

Za Male ženske razgovore samozatajna diva hrvatskoga glumišta odmjereno, ali zato ništa manje spontano govori o svojem ženskom svijetu u kojem je uvijek prepoznatljiva po svojem stilu odijevanja, unučici s kojom provodi najviše vremena, o motu u životu koji pokušava doseći....

Jutro započinjete sa... Žlicom maslinovog ulja natašte i jednom bananom, a onda kava.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Jednostavnost, odanost, povjerenje, ljubav.

Svaka prava žena nikad ne smije...

Uopće ne znam što znači biti prava žena.

Vaš uzor u životu?

Nemam uzora u životu. Obožavala sam svoju majku, ali ne

Dnevnik i tenis pod obavezno Na televiziji nikad ne propuštam...

Vrlo rijetko propuštam Dnevnik. Dok mi je sin bio u diplomaciji izvan granica naše zemlje, onda sam znala upaliti televizor misleći: “Bože, možda ga nekad vidim.” I to mi je nekako ostalo. Tako da ujutro upalim u 10 sati televizor i vidim prve vijesti, makar on više nije u diplomaciji. No nikada ne propuštam niti jedan teniski turnir.

Iz takta me može izbaciti...

Teško me se može izbaciti iz takta. Ja se obično onda povučem i sama sa sobom

mati zdrava stopala važno je svakom čovjeku! Na njima počiva težina cijelog našeg tijela, pa stoga bilo kakva neugodnost koja se javi na stopalima može ometati svakodnevni život. Probleme često uzrokuju neudobne cipele, iskrivljeno hodanje ili naprosto suha, ljuštenju sklona koža. Kod mlađih, najveće probleme uzrokuje nezdrava, pretijesna i neudobna obuća, dok kod nešto starijih, suha koža i ortopedske deformacije koje se razvijaju kroz godine. U oba slučaja i prekomjerna težina ili neke druge bolesti organizma (poput šećerne bolesti), mogu prouzrokovati dodatne neugodnosti. Najčešći problemi s kojima se susrećemo na koži stopala su, osim gljivičnih oboljenja (vidi članak u prošlom broju), odebljanja kože koja nastaju na mjestima pritiska, poznata pod imenom “natisci” ili stručno - kalusi. Uzrokuju neugodne, tupe bolove prilikom hodanja, pa pacijente često tjeraju na iskrivljeni hod. Uz njih često nastaju i „kurje oči“ ili tzv. klavusi. Riječ je o tvrdim, rožnatim, pomalo duguljastim tvorbama, čiji je središnji, tvrdi vrh u obliku trna izrazito bolan na dodir ili pritisak obuće. Ne manje česti su i urasli nokti, osobito nokti palčeva. Najčešće nastaju kao posljedica nepravilnog rezanja i oblikovanja noktiju ili pak zadebljanja i deformacije noktiju uslijed povrede ili neke bolesti. O suhim, ljuskavim i popucanim petama da i ne govorimo! Svi ti problemi stvaraju izrazite neugodnosti i bol prilikom hodanja! Osim toga, brojna su stanja koja zahtijevaju usku suradnju stručne osobe koja provodi tretmane medicinske pedikure i liječnika - dermatologa.

Vrlo često potrebna je i paralelna terapija, koja uključuje lijekove, ali i tretmane medicinske pedikure, kojima se uklanjaju odebljala koža, „kurje oči“, tretiraju odebljali i deformirani nokti, urasli i “krivo oblikovani” nokti…

nekako se smirim. Nisam konfliktna, ne reagiram nikada. To jednostavno nije u mojoj prirodi, da reagiram na nešto neugodno, nego se jednostavno povučem iz te situacije ili od tih ljudi.

Iz kuće ne izlazim bez...

Ah... Bez crnih naočala, osobne karte i cigareta.

Najdraži film?

Mogla bih “Praznik u Rimu” gledati 100 puta, isto tako i “Neki to vole vruće” kao i “Mostove okruga Madison”.

mogu reći da mi je bila uzor. radiš, obično i dolazi. I to je to. Što nikad ne biste mogli I što sam starija, sve više sličnosti nalazim s njom i to me oprostiti?

Od prve bih rekla da mogu veseli, jer je bila stvarno sjajna sve oprostiti, jer sam osim osobnost. svega i vjernik i nekako mi je Jeste li ljubomorni?

Ne znam. Rekla bih da nisam. to i prirodno stanje da opraštam. A sad kad me tako Ali vjerojatno kao i svi koji pitate, kad ste me put malo jesam. a n zatekli: ne dao Što je najvažnije h i Bog da netko u vezi? ru b e č e v nešto nažao Sve je važno u lintom C s o učini mojoj vezi. Prvenstverad m, o d o unuci ili no i osnovno o w t s e a v E dj e c i. N e je: ljubav! jego n m a v Najromantičoboža i njega kao znam b ih li to mogla niji trenutak u e filmov žisera oprostiti. Naživotu bio je... e r dam se da bih.

Ne znam što znaAli isto se tako či biti romantična. nadam da se to neće Ako se rođenje sinova može nazvati romantičnim, dogoditi, tako da neću biti ali ja ne mislim, onda su mi to u prilici da moram opraštati nešto što bi me tako strašno recimo najsretniji trenuci. Što je za vas uspjeh u ži- pogodilo. A sve što bi me strašno pogodilo vezano je više uz votu?

Biti sretan, imati duševni mir, moje nego uz mene. Što ste oduvijek željeli, a imati neku ravnotežu, imati pravi odnos s ljudima koje niste učinili?

Nikad nisam ništa željela! volim, raditi posao koji volim, sva se predati poslu, a rezultati Željela sam biti glumica, žesu nekad ovakvi, nekad onakvi. ljela sam puno raditi i to mi Nikad nisam gradila karijeru i se dogodilo. Željela sam baš uvijek sam tako djeci govori- sinove i rodila sam ih, željela la: da misle što rade, a ne na sam unuka ili unuku, i to sam rezultat. Rezultat ako dobro dobila... Željela sam da mi

djeca postanu dobri ljudi što jesu, da rade posao koji vole, dakle, mogu reći da sam bila jako sretna u životu.

Volim tišinu S kojim glumcima biste rado otišli na večeru?

S Clintom East woodom.

Obožavam njegove filmove i njega kao režisera. S njime bih rado pročavrljala.

Volite li kuhati?

Kuham. Jasno da kuham. I to odradim. Nisam samo osoba koja radi ono što voli, radim sve što treba raditi. Kad mi je muž bio živ, onda mi nije bilo teško. Sad mi je malo glupo da svaki dan nešto sebi kuham.

Pošto ja nisam gurman i nije mi to problem što jedem, onda ja nešto skuham, pa tri dana imam ili zamrznem. Jedan dan u tjednu si uzmem za kuhanje i onda sve to poslažem u frizer, onda svaku večer nešto izvučem i opet sam mirna tjedan dana.

Koju glazbu slušate?

U zadnje vrijeme slušam malo glazbe. Jako volim tišinu.

Treba mi tišina. Jako mi odgovara tišina. Puno radim i jako sam rijetko kod kuće. Rijetko palim televizor i kod kuće mi paše tišina.

Frizerski salon Melanija Galunić Frizerski salon Gloss Ive Režeka 4 a, Varaždin tel. 042/200-420

Kosu hranite iznutra!

U

zadnjih nekoliko tjedana, otkako je zatoplilo, primijetili smo da nam kosa pojačano ispada. Nema razloga za brigu, to je očekivano za ovo doba godine! Taman kad vam se čini da se kosa lijepo obnovila od zadnjeg ispadanja, sad ponovno sve ispočetka. Kosa se obnavlja dvaput godišnje, obično ujesen i proljeće. Zbog toga neke vlasi ispadaju te se zamjenjuju novom, mladom kosom. Razni preparati poput šampona, tonika itd. mogu pomoći i ubrzati malo proces obnavljanja, ali ne treba očekivati čuda. Vjerujem da ste 100 puta čuli kako kožu treba osim izvana hraniti i iznutra. Isto je i s kosom. Dolaskom lijepog i toplog vremena veselimo se svem onom šarenom voću i povrću koje nam nedostaje zimi. Iskoristite sve, jedite svježe voće i povrće od kojeg možete napraviti prave proljetne poslastice, razne shakeove s dodatkom jogurta, žitarica i ulja. sim što će vam koža i kosa blistati, izgledat ćete fit i biti spremni za proljetne fizičke aktivnosti. Na kraju, ne zaboravite na vodu. Puno vode najbolje će hidratizirati kožu i kosu, vratiti je u ravnotežu nakon duge zime. Ako želite još koji stručan savjet ili je već vrijeme za posjet frizeru, čekamo vas na dobro poznatoj adresi!

O

46 Ženski svijet

27. ožujka 2012., br. 410

PRAKTIČNI SAVJETI Na zid stavite sličice koje vas nadahnjuju

Inspiracijski zid J Tijekom rada, bit će vam dovoljan jedan pogled na zid da prikupite nove ideje za

svoje kreativno stvaralaštvo!

Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com

spiracijski zid.

Najjednostavnije je rješeAko ste kreativna osoba nje sve te sličice zalijepiti za koja se voli umjetnički izra- zid tako što ćete sa stražnje žavati - bilo profesionalno strane postaviti komadiće ili iz hobija - onda zasigurno selotejpa, no ako nemate imate svoj radni kutak. Ako selotejp koji ne ostavlja trag, nemate, stvorite ga. Bit će uzmite u obzir da će vam, nakon što sliku skinete sa dovoljan mali stol pozida, na njemu ostati kraj prozora koji mrlje. Stoga je bolja će postati vaša oljeće r P opcija postaviti kreativna oaza. o n l a e veliku plutenu Uredite ga je id a z e tako da vam rijem vaše ploču i na nju pov moću pribadača sve bude na anje možete zabadati dohvat ruke, uređiv tivne a e razne sličice, koje opskrbite se kr kasnije lako možete p l as t i č n i m i l i oaze skinuti i staviti nove. kartonskim kutijaUmjesto plutene ploče, ma u kojima ćete držati alate i materijal potreban za možete upotrijebiti i komad rad, stare staklenke pretvori- stiropora ili pak drvenu date u držače olovaka, kistova sku. Ili pokušajte iskoristiti i/ili škara, a u bočice od vode stari okvir za slike. Bojom za ubacite pokoji cvijet da vas drvo obojite ga u svoju omiljenu boju i s unutrašnje straoraspoloži. ne rama pričvrstite nekoliko žica. Za te žice kasnije poZid za inspiraciju Za trenutke kada ste bez moću kvačica možete vješati inspiracije ili kada je malo svoj inspiracijski materijal. pozaspala, bit će vam potreb- Također, upotrijebite police no nešto što će vas potaknuti ako ih imate i tada ćete na na stvaranje. Tijekom godina njih moći postaviti ne samo skupili ste vjerojatno mnoge sličice nego i razne figurice, sličice koje su postale i drage vaze ili pak prirodu - češere, uspomene - razglednice, cvijeće, kamenčiće - ovisno čestitke, fotografije ili pak o tome što vas inspirira i isječci iz novina i časopisa. kakvim materijalom raspolaTu će se možda naći i kakav žete. Postoji još opcija. Jedna prešani cvijet, paunovo pero, od njih je da na zid zabijete ambalaža neke odlično diza- čavliće i povežete ih konopcem o koji, jnirane također čokopomoću lade... kvačica, Inspimožete raciovjesija je t i s l i ke . “osobPro lj e će n a je idealst var ” no vrijei stoga me da se skupipoigrate te s a v prikumateripljanjem jal koji mater ivas vejala i seli i na uređivakoji je dovoljno bac it i njem svojeg zida nadahnuća pogled kako biste osvježili - tijekom rada, bit će vam domozak. Time ukrasite zid voljan jedan pogled na njega iznad svojeg radnog stola da prikupite nove ideje za koji će tako postati vaš - in- svoje kreativno stvaralaštvo!

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Trudnoća i kilogrami N

e očajavajte! Jedna od najuočljivijih transformacija tijekom trudnoće je porast tjelesne težine. Pretilost otprije trudnoće može biti izvor komplikacija tijekom trudnoće ili poroda.

Debljamo se kada uzimamo više energije nego što možemo potrošiti u jednom danu. ko imate problema s prekomjernom tjelesnom težinom, trudnoća nije vrijeme da provodite kure mršavljenja. Važno je da tijekom trudnoće nema daljnjeg debljanja. U trudnoći se nakon trećeg mjeseca javlja pojačani tek.

Razlog je pojačano lučenje inzulina. Trudnica treba dnevno oko 200 kalorija više negoli je uzimala prije trudnoće. Naravno, ako nastavi s istim aktivnostima kao i prije trudnoće. isu potrebni nikakvi posebni jelovnici ili lijekovi, samo smanjenje unosa dodatnih kalorija. Posljednjih šest mjeseci ne biste smjeli dobiti više od 500 grama na tjedan, znači ne više od dva kilograma mjesečno. Prekomjerni porast tjelesne težine više od 15 do 17 kilograma povezan je s pojavom brojnih komplikacija, među kojima su prijevremeni porod, pojava povišenog krvnog tlaka, prekomjerni rast djeteta itd. Spriječite zdravstvene probleme koji se mogu pojaviti i pokrenite svoje tijelo. rije nego počnete vježbati, vrlo je važno da se zagrijete. Razgibajte velike zglobove.

Aerobne vježbe će ubrzati rad srca i jačati vaše mišiće. Nakon aerobnih vježbi jačajte gornji dio tijela npr. vježbama za prsne mišiće i radite ženske sklekove. To će vam olakšati sagibanje i podizanje. Nakon toga se trebate ohladiti.

Istegnite mišiće koje ste koristili pri vježbanju.

Na kraju opustite cijelo tijelo. Optimalan prirast težine je 10 do 15 kilograma što možete postići samo reguliranjem prehrane i tjelesnom aktivnošću. Ako je potrebno, posavjetujte se s liječnikom.

vite Okviru za slike sta

šati sličice žice o koje ćete vje

A

Zabijte dva čavlića i povežite ih špagom

N

P

, iskoristite je...

Ako imate policu

...ili jednostavno zalijepite slike na zid

Petra Kolak Đinđić

Kozmetički savjeti

Beauty centar Čarolija, Varaždin, Krešimira Filića 78, mobitel: 098/168-6705

Pripremite tijelo za sunce u nekoliko koraka D

olaskom toplijih i sve sunčanijih dana, počinjemo nositi laganiju odjeću, što znači da počinjemo i otkrivati neke dijelove tijela kao što su dekolte, ruke, noge... ripremite svoje tijelo za prve zrake sunca u samo nekoliko koraka. Za početak preporučujem piling tijela kojim nježno skidamo odumrle stanice, dugim masažnim pokretima potičemo cirkulaciju, a

P

koža postaje čista, svježa i spremna za sljedeći korak. Za dugotrajno glatku i nježnu kožu na rukama i nogama, preporučujem profesionalnu depilaciju tijela voskom jednom mjesečno u kozmetičkom salonu, gdje se nakon depilacije koža tretira posebnim uljem za dezinfekciju, umirenje i hidrataciju kože. Kako bi se dlačice prorijedile, koristi se poseban Thalgo koncentrat na bazi

morskih alga, esencijalnh ulja limuna, lavande i kamilice. Koncentrat protiv urastanja i za sporiji rast dlačica umasirava se na dan depilacije te se sljedećih tri dana nastavlja koristiti kod kuće. Dvadeset i osam dana kasnije, ponavljamo postupak. Sljedeći korak je njega kože hidratantnom emulzijom bogatom vitaminom E, satinastim suhim uljem koje se raspršuje po tijelu i

odmah upija ili određenim aroma uljima, ovisno o tipu i stanju kože.

Redovitom njegom, vaša koža bit će hidratizirana, glatka i nježna na dodir. Ne dozvolite da vaše ruke otkrivaju vaše godine, stoga koristite pomlađujuću Thalgo kremu za ruke koja regenerira, umiruje i briše znakove starenja. živajte u prvim proljetnim danima potpuno spremni i opušteni!

U

Ženski svijet 47

27. ožujka 2012., br. 410

Muškarci smatraju da su žene mnogo gracioznije dok hodaju u visokim potpeticama. Patike su za muškarce nužno zlo

ISTRAŽUJEMO Zašto muškarci (ne) vole “život na visokoj nozi”?

Seksi u štiklama J Cipele ili čizme visokih potpetica muškarcima su seksi, a nemaju ništa protiv haljina

ako su do pola bedara Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Štikle nisu samo ženska opsesija, vole ih i muškarci.

No dok ih žene vole nositi, isprobavati i uživati u pogledu na svoje izdužene noge, muškarci uživaju u pogledu na ženu i njezino senzualno gibanje tijela dok samouvjereno korača kroz grad u cipelama ili čizmama vrtoglavo visokih potpetica.

Štikle? O da...

- Definitivno mi je ljepše vidjeti zgodnu ženu u štiklama nego u starkama. Još ako ima lepršavu haljinu... Takav prizor definitivno mi može pop r a v it i dan – tvrdi 29- godišnji Varaždinac.

Da naš sugovornik nije

iznimka, potvrđuje i istraživanje koje je proveo časopis Men’s Health. Prema njemu, čak 75 posto muškaraca misli da bi žene trebale nositi haljine i suknje češće nego ostale odjevne predmete.

Slično je i po pitanju visokih potpetica.

U tom istraživanju čak 65 posto muškaraca izjasnilo se da voli kad njihove partnerice nose visoke potpetice, dok ih je samo 20 posto reklo da im ne smet aj u ravne c ip ele ili p at ike.

Muškarc i, jednos tav -

Aromaterapija

HLAČE OBIČNE, TUNIKE KO VREĆE Dok uživaju u pogledu na žene u haljinama i visokim potpeticama, muškarcima su među omraženijim ženskim odjevnim predmetima hlače, tunike i tajice.

- Tunika na ženama izgleda kao da su obukle vreću – tvrdi naš 29-godišnji sugovornik.

Hlače su im obične osim uskih traperica u kombinaciji sa štiklama, a što se tiče boja, zanimljivo je da ne vole šarenu odjeću ili onu koja po sebi ima raznorazne uzorke. Takva odjeća odvlači im pozornost od same žene.

no, smatraju da su žene naši sugrađani podijeljeni, prema istraživanju Men’s mnogo gracioznije dok hoHealtha 100 posto daju u visokim potpemuškaraca voli ticama. Međutim, odna g z žene u haljinisu svi muškarci u a n e ž isti, pa tako ni a nama. Za njih m a l k i t je vrlo žens v i m m u š k a riš haljini i totalno stveno i seksi c ima v isoke m e ž vidjeti haljipotpetice nisu o m iti dan n u n a ž e n i nešto posebno. oprav p bez obzira na - Št ikle su mi to koliko imala tak-tak. Nisu mi baš godina. No da ne nešto posebno. Ovisi bi bilo zabune, radi se o prilici u kojoj ih žena nosi – smatra 28-godišnji o kratkim haljinama. Tek četvrtina ispitanika izjasnila Varaždinac.

Dok su po pitanju štikli se da voli duge haljine.

Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329

Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Crni kim pomoć kod kolesterola i dijabetesa G lavni razlog ljekovitosti crnoga kima je u sadržaju nezasićenih masnih kiselina, koje vraćaju ravnotežu i sprečavaju upalne procese u krvnim žilama.

Kod povišenog kolesterola preporuča se uključiti i ostale ljekovite biljke koje povoljno djeluju na organizam na različite načine.

Ulja koja se obavezno koriste tijekom cijelog tretmana i duži period nakon toga, jesu ona s

nezasićenim masnim kiselinama.

Ulje crnoga kima sadrži oko 24 % jednostruko nezasićenih i 58 % višestruko nezasićenih masnih kiselina. narodnoj se medicini biljno ulje crnoga kima koristi i kod dijabetesa. Utvrđeno je da povećava izlučivanje inzulina iz beta-stanica gušterače te bi se iz tog razloga moglo koristiti u tretmanu dijabetesa i dijabetičke

U

osteopenije (gubitka koštanih minerala). Uzimanje ulja crnoga kima uz prethodno savjetovanje s doktorom opće prakse i aromaterapeutom (otprilike 2 žličice tri puta na dan) znatno smanjuje koncentraciju glukoze i masnoće u krvi. aravno, preporučuje se korištenje ulja i u masaži uz kombinaciju s drugim baznim i eteričnim uljima.

N

NAGRADNA IGRA Sretna dobitnica je Ivana Molnar!

Ivana Molnar iz Vukovarske 36 iz Sračinca dobitnica je poklon-bona u iznosu od 300 kuna Slim & Fit centra, koji se nalazi u Vrazovoj ulici 15 u Varaždinu (iznad Saxa). Sretna dobitnica treba se javiti u varaždinski Slim & Fit centar i iskoristiti vrijednu nagradu. Varaždinski centar ljepote i zdravlja pravo je mjesto za sve koji sebi žele podariti novi izgled, “počastiti” se tretmanom lica, opustiti se uz masažu ili se žele riješiti viška kilograma. U Slim & Fit centru možete oblikovati tijelo najnovijim metodama pomoću aparata i preparativnim metodama za mršavljenje i uklanjanje celulita. Od tretmana koje nudi Slim & Fit centar je lifting lica i tijela (radiofrekvencija), kavitacija (ultrazvučna i serumska), nekirurška liposukcija – detoksikacija te aromaterapija. Sve informacije o tretmanima možete dobiti i na broju telefona 042/200-393. Igrajte s nama i dalje. Sve što trebate učiniti je odgovoriti točno na postavljena pitanja te kupon dostaviti u redakciju Regionalnog tjednika u Ulici Augusta Šenoe 10 u Varaždinu. Najsretniju čitateljicu očekuje vrijedan poklon: VIP kartica za godišnji popust!

PITANJA ZA NAGRADNU IGRU: 1. Koja je adresa Slim & Fit centra?

2. Kakve vrste tretmana kavitacije pružamo u centru?

VAŠI PODACI:

Ime, prezime i adresa: Telefon/mobitel:

48 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

KUĆE

na nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

„NEKRETNINE DOMINUS“ – Pružamo usluge posredovanja kod kupnje, prodaje, zakupa i najma nekretnina. www.nekretninedominus. hr, 098/494-585, 095/9140200 ozn.351c

HITNO se kupuje novija kuća u Varaždinu za poznatog kupca do 1800.000 €-isplata odmah! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

KUĆE: B. Radića 65.000 €, Biškupečka 70.000 €, Đ. Kuhara, Dravska, Anina…Wens nekretnine, 042/200-055, 091/3903175, 099/591-1709 ozn.378c KUĆA 140 m² u Ferde Livadića, blizina VI. OŠ, 350 m² dvorišta!

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c LIJEPA novija kuća 160 m² u Hrašćici i 700 m² dvorišta (kompletno namještena)! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆA 100 m²- u Zagrebačkoj novouređena (termofasad, krovište, namještena) - 79.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆA kompletno adaptirana 102 m² u Turčinu sa 700 m² dvorišta - 49.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRILIKA tjedna! Luxuzna kuća 250 m² na ulazu u Varaždin, 3 500 m² okućnice - pogodno za starački dom i dr. djelatnosti!

Mob. 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c HITNO se kupuje vikend kuća u blizini Varaždina, sa ravnim terenom i priključcima! Lucer-

POVOLJNO!!! Kuća visoka prizemnica od 120 m², sa garažom, na parceli od 400 m², u mirnom dijelu grada. Venek nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir. grabar@vz.t-com.hr ozn.335c KUĆA u Toplićici kod Novog Marofa - 19.500 €. Mob. 098/837-681 ozn.20c PRODAJEM kuću katnicu u Knegincu G., novouređenu. U dvorištu ima još 1 dvosobni i 1 jednosobni stan. Moguće razne kombinacije. Moguća moja doplata. Povoljno! Mob. 098/284949 ozn.233c PRODAJE se starija kuća sa dvorištem u blizini Banfice. Upitati na tel. 641-057 ili mobitel 099/2341284 ozn.2098e KUĆU 81 m² na okućnici 553 m² u Ulici Zrinskih i Frankopana kod rotora, prodajem. Mob. 098/9484076 ozn.1159 PRODAJA kuća Varaždin: Z. Kunc 140.000 €, Jalkovečka (početak) 135.000 €, V. Novaka 160.000 €, Petrinjska 135.000 €, Koprivnička 165.000 €, Dravska 180.000 €, Trenkova, Trakošćanska ... www.paurevic-nekretnine.hr , 098/9706-575 ozn.167c

PRODAJE se stara kuća, okućnica 815 m²,oranica 493 m², Ivanečko naselje. Telefon: 781-863 ozn.4i KUĆA 110 m² na parceli od 510 m² kod VI. OŠ, useljiva. Mob. 099/676-3654 ozn.2776b VARAŽDIN BREG, imanje 13 500 m², kuća 200 m², vinograd, voćnjak, šuma. Mob. 098/446-333 ozn.2774b KUĆA katnica , nedovršena, 3 etaže, balkoni, struja, voda, mirni kvart. Tel. 042/212-675 ozn.2769b

STANOVI NOVOGRADNJA: V. Međerala 53 m² i 89 m², T. Ujevića 59 m², M. Krleže 73 m², Supilova 79 m², K. Filića 91 m². Wens nekretnine, 042/200-055, 091/3903175, 099/591-1709 ozn.378c JEDNOSOBNI stan 32 m², I. kat, etažno grijanje, Zrinskih i Frankopana. Wens nekretnine, 042/200- 055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c JEDNOSOBNI stan 39 m², etažno grijanje, 34.500 €, Slavenska ulica. Wens nekretnine, 042/200- 055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c JEDNOSOBNI stan 31 m², novouređen, bez ulaganja 28.000 €, Banfica. Wens nekretnine, 042/200- 055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c ZAGREBAČKA ulica: jednoipolsobni stan 46 m², dvosobni 58 m² - 870 €/m², dvosobni 63 m². Wens nekretnine, 042/200055, 091/390-3175, 099/5911709 ozn.378c

B. RADIĆA: trosobni stan 84 m², etažno grijanje, četverosobni stan, 111 m² - 850 €/m².

Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c SUPER prilika novogradnja! Novogradnja-prekrasan trosobni stan 72 m² u Braće Radića ,(odličan raspored)-povoljno! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c NAJPOVOLJNIJE! Trosobni u Preloškoj 65 m²- novouređen - 47.000 €! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c PRILIKA! Dvosobni u Trakošćanskoj 49 m² -kompletno uređen 42.500 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c DVOSOBNI ! Dvosobni stan 54 m² na trgu Mali Plac - 850 €/m² (nije fiksno)! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c JEDNOSOBNI 37 m² u Meštrovićevoj- 30.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se potražuje više dvosobnih stanova za kupnju za poznate kupce - isplata odmah ! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje garsonjera ili jednosobni stan za poznatog kupca- isplata odmah! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRODAJE se: trosobni stan, Grabanice, 55,8 m², 54.000 €; dvosobni stan, Supilova, 83 m², 98.000 €; garsonjera Jurkovićeva, 36,76 m², 41.000 €; stan Trg bana Jelačića, 93,3 m², 98.000 €. Mob. 098/1661177, Želimorski d.o.o. ozn.188c NOVOGRADNJA: Međeralova ulica: 3-sobni 88,20 m² i 53,60 m², A. K. Zvonimira/ T. Ujevića 2-sobni 1350 €/m²… Venek nekretnine, 042/301-234, 091/3012335 ozn.72c POVOLJNO: 45 m², Ludbreška ul., uređen namješten, novo etaž. gr., R. Boškovića 46 m² , Kozarčeva 38 m², Trakošćanska 30 m²…

Venek nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c NAJPOVOLJNIJE! Trosobni, Banfica, 75 m², III. kat, 59.200,00 €.

MEN-ARS NEKRETNINE, 098/562366, dinko@men-ars.hr, www. men-ars.hr ozn.141c PRODAJE se jednosoban stan u Varaždinskim Toplicama. Mob. 098/957-9218 ozn.502a PRODAJEM dvosoban stan 68 m² u Varaždinu, Zagrebačka ulica.

Mob: 099/400-160 ozn.2097e DVOSOBNI, 56 m², Aleja kralja Zvonimira 2/2, etažno g. i vlastita brojila, vlasništvo 1/1, prodajem.

Mob. 098/160-2016 ozn.1144 NAJJEFTINIJI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi su useljivi i etažirani, Kumičićeva (ŠTUK 1 i 2), 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m².

Mogućnost korištenja subvencije od države. Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući. Upitati: 330-868, MDV-CENTAR ozn.63c DVOSOBNI stan, 68 m², Zagrebačka 17, prodajem. Mob. 098/446873, 098/967-3336 ozn.1233 TROIPOSOBNI stan ( 86 m²) sa

27. ožujka 2012., br. 410

podrumom, garažom i dvorištem u centru, prodajem.

Mob. 091/1658-415 ozn.1215 DVOSOBNI stan s galerijom u urbanoj vili u Varaždinu. Blizu centra, svi priključci, vlastiti parking.

Mob. 098/486-292 ozn.1232 DVOSOBNI stan, 48 m², Vž, Slavenska, novo centralno etažno grijanje. Mob. 091/3587-569 ozn.1237 DVOSOBNI stan, 68 m², Vž, Zagrebačka, sve etažno struja, voda, plin. Mob. 091/3587-569 ozn.1237 STAN na Banfici, Vukovarska 2, dvosobni, 65 m², prodajem. Mob. 098/9871-409 ozn.1239

ZEMLJIŠTA POLJOPRIVREDNO zemljište – oranicu u Bartolovcu oko 600 m² kod vodocrpilišta, prodajem.

Tel. 042/657-080, 095/515-8209 ozn.1124 PRODAJEM gradilišta u Hrašćici blizu POS naselja, lokacijska dozvola,povoljno prodajem.

Mob. 098/1784-600 ozn.1169 PRODAJEMO gradilište u centru Varaždina, 1000 m², cijena 220 €/ m² . www.paurevic-nekretnine.hr , 098/9706-575 ozn.167c UZIMAM u zakup poljoprivredno zemljište. Može i manje površine.

Mob. 098/322-464 ozn.1214 PRODAJE se zemljište u Seketinu, 4 400 m², u vikend zoni. Mob. 098/464-615, Robert ozn.1241 PRODAJE se vinograd pogodan za vikendicu i vikendica s voćnjakom u Črešnjevu. Tel. 042/731-477 ozn.1773b PRODAJEM zemlje u Klenovniku i Audi 80 1800-i, registriran. Tel. 261-328, 091/783-5034 ozn.1244

POSLOVNI PROSTORI POSLOVNI prostor u centru Varaždina, iznajmljujem. Pogodno za urede. Mogućnost većih i manjih cjelina. Mob. 098/267-653 ozn.130c POSLOVNI prostor 150 m² s vlastitim parkiralištem i skladišni prostor 250 m², iznajmljujem.

Mob. 098/555-518 ozn.922

JEDNOSOBNI, nenamješteni stan u zgradi u Meštrovićevoj ulici, nasuprot glavnog ulaza u bolnicu, iznajmljujem. Mob. 091/253-8588 ozn.1187 JEDNOSOBNI stan u zgradi na Banfici, Koprivnička 3, iznajmljujem. Mob. 091/253-8588 ozn.1187 ZAPOSLENI par traži dvoipolsobni/trosobni stan u najam na duže vrijeme, prednost POS naselje.

Mob. 099/211-6040 ozn.1200 DVOIPOLSOBNI novouređeni namješten stan (56 m²) u centru (VŽ, Vrazova 6, 4. kat) dugoročno iznajmljujem. Mob. 098/683-569 ozn.504a IZNAJMLJUJEM novi, moderno namješteni dvosobni stanu u Varaždinu, Aleja kralja Zvonimira 11. Tel 098/ 297-970 ozn.2101e IZNAJMLJUJEM garsonjeru u centru za dvije osobe. Tel. 042/213732 ozn.2777b IZNAJMLJUJEM veliku sobu, kuhinju i kupaonicu, sve namješteno, cijena 700 kn, blizina centra. Mob. 091/2944-635 ozn.1223 DVOSOBNI stan na Banfici iznajmljujem od 1. 4. Mob. 091/5363041 ozn.1205 SOBU s upotrebom kuhinje i kupaonice iznajmljujem muškoj osobi. Ulaz poseban. Tel. 042/232235, 098/992-1479 ozn.1208 IZNAJMLJUJEM novo uređeni stan u blizini želj. kolodvora, kuhinja, soba, kupaona, veranda, vlastiti parking. Mob. 098/308-025 ozn.2102e TRSOSOBNI stan oko 70 m² u Zrinskih i Frankopana, nedaleko hotela Turist, iznajmljujem. Mob. 091/110-9684 ozn.1238 DVOSOBNI: 56 m², 1. kat, B. Radića 1.800 kn + režije i u Trakošćanskoj 1.500 kn + režije. Mob. 098/577-302 ozn.1240

POLJOPRIVREDNI STROJEVI

IZNAJMLJUJE se atraktivan poslovni prostor u Varaždinu, 21,18 m², sa spremištem u galeriji, galerija iznad lokala 23 u podrumu, poslovni centar Coning.

Tel. 042/232-772, 099/3530-876 ozn.1127

SERVIS TRAKTORA „DARKO“ – Popravak svih vrsta traktora, freza, kosilica, agregata, dost. vozila.

Varaždin, F. Seljana 3, tel. 234044, mob. 091/253-7964 ozn.1194

PRODAJEMO kafić u centru Vž., te 3 poslovna prostora po 80 m² u stambeno poslovnoj zgradi . www.paurevic-nekretnine.hr, 098/9706-575 ozn.167c

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ Ñıtostakala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑjućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ozn.19c

DUĆAN ulični 30 m², centar, iza kancelarije 30 m², može i druga djelatnost, parking, prometna ulica. Mob. 098/792-016 ozn.1224

NAJAM POVOLJNO iznajmljujem 3-sobni, novouređeni stan u centru, ozbiljnim studentima ili paru. Mob. 099/3147-501 ozn.1139 MANJI, dvosobni stan u Frana Supila 50 B iznajmljujem bračnom paru/studenticama. Mob. 091/314-0060 ozn.1165

VOZILA

EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile. TEHNOMETAL&CO. Mob.092/134-6266 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - na-

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

27. ožujka 2012., br. 410

Mali oglasi 49

TRAŽIM dijete za čuvanje. Mob. 091/570- 4913, 042/313-585 ozn.2768b HITNO tražim bilo kakav posao pomoćnog radnika sa prijavom, B-kat. Imam 26 g. Samo moralne ponude! Mob. 091/241-4266 ozn.1210

jam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379885, 098/390-644. ozn. 52c KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.1118 AUDI A4, 1,8i, ‘97. g., crni, full, do reg. 1.550 €; Alfa 156 1.9 JTD, ‘02. g., reg. 1 g., full, 4.700 €; Opel Astra GTC 1.4i, ‘07. g., full. 6.100 €; Škoda Fabija 1.2i, ‘04. g., reg.

1 g., 1. vlasnik, odlična, 3.150 €, Fiat Palio 1,0i, 2002. g., 1. vlasnik, reg. 1 g., 2.550 €; Oltaimer P-204, ‘71. g., 1.550 €; skuter 50 ccm, kao nov, 4.100 kn. Mob. 091/143-7007 ozn.1236 MERCEDES 310, sandučar, odlično stanje, prodajem. Tel. 042/232772, 099/3530-876 ozn.1127 VECTRA 1,6i 6V, XII./1997., ful oprema, odlična, 1. vlasnik; betonski stupovi, hidraulična preša 350 l. Tel. 042/260-127 ozn.1217 TERETNO vozilo Iveco 3,5 t, 11/08, 29 000 km, registriran 11/12, 7 sjedala, kiper. Mob. 091/250-3497 ozn.2771b FIAT TIPO 1,4, 1993. g., registriran 2./2013., u odličnom stanju; tanjurače 20 diskova, zob i kukuruz.

Mob. 091/573-6658 ozn.1190 TOYOTU COROLA, ‘91. g., prvi vlasnik, registrirana, 5.000 kn, prodajem. Mob. 091/5363-041 ozn.1205 KUPUJEM osobni auto karavan, monovolumen i sl. (dizel ili plin) isključivo od 1. vlasnika, sačuvan sa servisnom knjigom, starosti 5-10 g. ovisno o kilometraži i sačuvanosti. Od opreme obavezna klima. Ozbiljne i realne ponude: 098/165-5377 ozn.1206

POSAO GRAĐEVINSKA tvrtka traži majstore za izradu stiropor fasada i strojnu žbuku. Mob. 098/764-694 ozn.139c TRAŽIM prodajne predstavnike za Koprivničku, Varaždinsku i Međimursku županiju. Stalni radni odnos. Mob. 091/572-6508, zvati do 8.00 do 13.00. ozn.289c MEĐUNARODNA TVRTKA traži menađere za honorarni posao u prodaji i marketingu. Uvjeti: komunikativnost i automobil.

Mobitel 098/206-520 od 16 do 20 sati. ozn.2100e ANA KRAŠ Boutique traži konstruktor - tehnolog (koji poznaje proizvodnju ženske odječe ) i krojač-šivača , prednost imaju osobe s iskustvom, nudimo stimulativna primanja ,mogućnost učenja, molbe sa životopisom molimo slati na Studio za dizajn Ak, Ivana Kukuljevića 42, Varaždin ozn.145c

CAFFE BAR traži žensko osoblje za rad na šanku kroz vikend. Mob. 098/284-218 ozn.1231

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c ENTRY - AKCIJA GARA ŽNIH VRATA (dodatni zimski popust 20 %) Novoferm, Varaždin! U ponudi i motori za ograde, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c ZIDARSKI OBRT obavlja sve vrste građevinskih radova, rušenje starih objekata, iskop temelja, dvorišta sa navozom i izgradnja ograda, postava tlakavca i rubnjaka. Mogućnost kompenzacija radova. Mob. 099/783-4739, 095/820-3249 ozn.1213

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/5745542, www.graditeljstvokontura.hr ozn.153c

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda specijalnim strojevima, odvoz fekalija , 0 – 24 h. Mob.098/9621694 ozn.370c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA-MAČEK: Novo! Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije.

Mob.098/961-5016 ozn.14c

BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI - Izložbeno prodajni salon Varaždin, G. Krkleca 1a (Mercator centar – prizemlje), tel/fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija.

Mob. 098/227-024 ozn.48c VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove. Mob. 095/8540-727 ozn.69c ADAPTACIJE i sve građevinske radove, novogradnja, zidanje, žbukanje, izolacije, glazure, betonaže, kanalizacije, tlakavci, rubnici sa i bez materijala. Mob. 091/511-0682 ozn.81c TLAKAVCI postava rubnika, tlakavaca, kocki, kanalizacija, uređenje dvorišta i svi ostali građ. radovi sa i bez materijala. Mob. 091/5110682 ozn.81c MTK COLORI – izrada demit fasada, maleraj, kompletno uređenje objekata, knauf, keramika i izrada inox i alu ograda. Mob. 095/9078011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792286, tel.714-521 ozn.174c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni

popravci. Mob. 095/906-3361, 092/289-2214 ozn.231c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfalta, kanalizacija, ograda, rušenje građevnih objekata. Tel. 042/210-461, mob.

095/821-2456, 095/8212-456 ozn.290c STOLARIJA EXCLUSIVE – Izrada namještaja po mjeri: kuhinje, komode, spavače i dječje sobe te ostali namještaj po vašoj želji, Kučan Marof. Mob. 091/5438985, www.stolarija-exclusive. hr ozn.292c GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, izrada i sanacija krova, termofasade. Na izvedene radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c UREĐENJE, održavanje okoliša, izrada travnjaka, doprema i sadnja bilja, šišanje živice, čišćenje terena, košnja, frezanje, odvoz.

Mob. 099/412-7863 ozn.307c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader.com, mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c DIMNJACI inox za plin, tekuće i kruto gorivo; centralno g., vodovod, kanalizacija. Mob. 095/8621230, 091/538-7376 ozn.342c

KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, stubišta, građevinska limarija, sve vrste materijala. Mob. 098/417373 ozn.343c

IZVODIMO soboslikarsko-ličilačke radove, bojanje fasada, sve vrste knauf sistema. Kvalitetno i povoljno. Mob. 098/478-900 ozn.987

SELI DB E, pr ijevoz i skladištenje robe obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob. 098/704-257ozn.353c

KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.1031

SERVIS RAČUNALA – LAPTOPA, hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell, dolazimo na Vaš poziv. Tel. 321-702, www.pcserviser.com ozn.365c ADAPTACIJA kupaonica (stanova i kuća), završni građevinski radovi: keramika, centralno, vodovod, glazure, knauf... Mob. 099/7080792 ozn.369c

SOBOSLIKARSKI, ličilački radovi, povoljno i jeftino radim. Umirovljenicima popust. Mob. 091/5402681 ozn.102d UČITELJICA daje instrukcije osnovnoškolcima (hrvatski jezik, matematika, fizika, engleski jezik).

Mob. 099/695-9605 ozn.1174

KNJIGOVODSTVENI servis vodi poslovne knjige već od 100 kn mjesečno. Tel. 042/711-485 ozn.373c

NOVI dom za starije osobe - Lunjkovec kod Ludbrega, prima na stalni boravak starije i nemoćne osobe, cijena već od 2.500 kn.

Mob. 098/989-5664 ozn.1180

FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje.

Mob. 099/672-6574 ozn.831

BUŠENJE za vodu. Mogućnost ispumpavanja i spajanja na el. pumpu. Geo-Mucko, mob.

091/133-0187 ozn.2099e

AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.847

TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade; stiropor i vuna, knauf sistemi.

Kvaliteta i pristupačne cijene.

Mob. 098/1320-197 ozn.1197f

GRAĐEVINSKI radovi: knauf, soboslikarstvo, ličenje fasada, toplinske fasade te ostale vrste građevinskih radova. Mob. 098/931-2260, 042/766-119 ozn.944

OBREZIVANJE voćki, vinograda, čempresa, grmlja, živice, uređenje i održavanje travnjaka, rušenje, odvoz. Mob. 091/980-0694 ozn.1216 KERAMIKA – novogradnja i adaptacije. Brzo i kvalitetna postava.

50 Mali oglasi/Zahvale i sjećanja ZAHVALJUJEM poštenoj gđi. Mariji Pocedulić iz Kučan Marofa na pronađenom i vraćenom novčaniku s novcem i osobnim ispravama.

Gosp. Gradečak ozn.1140 ARMATURNE mreže, željezo, sječenje i savijanje, vilice svih dimenzija, stupovi, serklaži. Prijevoz osiguran. Mob. 098/489-021 ozn.360c JEFTINO: dva uredska stola plus kožna fotelja i daktilo stolica, okrugli stol od ratana, 3 televizora, električni bicikl. Tel. 350-072, 091/517-6577 ozn.1135 Mob. 091/896-1397 ozn.1243 AKCIJA! Stiropor fasada: 5 cm debljine – 145 kn/m², 8 cm – 160 kn/m², 10 cm – 170 kn/m². Višegodišnje iskustvo. Mob. 099/6936938 ozn.2767b

ŽIVOTINJE USLUGA šišanja pasa u salonu „Šapice“, B. Radića 20 (Mali plac).

Mob. 098/900-3700 ozn.1084 PILIĆI živi 12 kn, očišćeni 19 kn. Može zamjena za kukuruz.

Bartolovec, Varaždinska 81, tel.

657-172, 098/651-089 ozn.1147 SVINJA za klanje oko 150 kg, kukuruz u zrnu te sjemenske koštice golice. Tel. 683-541 ozn.1149 PRODAJEM čistokrvne štence njemačkog ovčara (2 ženke) stare 2,5 mj. Mob. 099/7886-719 ozn.103d PRODAJU se pilići očišćeni 19 kn/kg i domaće patke 35 kn/kg.

Moguća dostava. Tel. 683-241, Trnovec, Dravska 107 ozn.1212

OSTALO OTKUP zlata i srebra „ORO“, B. Radića 31, Vžd: zlato – 14 kt do 165 kn/gr, 18 kt – do 220 kn/gr; srebro – 8 kn/gr. Mob. 098/377063 ozn.379c KUPUJEM zlatnike, srebrnjake, stari kovani novac, nakit, satove, pisma, dopisnice i razglednice, vojna odlikovanja i opremu i dr.

Mob. 099/6948-716 ozn.379c OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva, grab, rezano i kalano, paleta, rinfuza i metrica, besplatna dostava. Grafoinvest d.o.o., mob.

098/226-301 ozn.347c

PRODAJU se Wiehlerovi gobleni, originalne sheme, platno i konac.

Tel. 042/203-602 ozn.1137 STARIJU osobu u doživotnu skrb prima obitelj u svoju kuću ili po dogovoru. Mob. 098/620-232 ozn.1138 PERILICA suđa Candy CD 675 S, 5 programa pranja, kao nova i kuhinja po elementima. Mob. 099/684-2323 ozn.1008 RABLJENI televizori 150-400 kn i DVD 100 kn. Mob. 098/137-4998 ozn.1161 LCD - TV - Plazme te laptoopi po super povoljnim cijenama, www. akcijska-ponuda.net već od 1.898,00 kn, Tel.098/723-160 ozn.503a OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere.

Ne bacajte jer mi to plaćamo!

Tel. 042/505-024, 099/8233-156 ozn.352c DRVA za ogrjev, I. klasa, bukva, grab i akacija, cjepanice, može i piljenje. Mob. 098/446-443 ozn.1220 DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210461, 095/900-8646, 095/8212-456 ozn.290c PRODAJE se garaža u Trakošćanskoj, štand 3m metalni, ostatak igračaka. Mob. 098/968-4318 ozn.2766b BRAČNI krevet, kutna klupa, regal, okruglo-ovalni stol sa stolicama. Tel. 731-329, 092/307-8682

27. ožujka 2012., br. 410

ozn.1199

095/4088-840 ozn.233c

KUTNA klupa, stol, 3 stolice i kredenc puno drvo ariš, malo rabljeno i vrlo povoljno. Mopb.

091/250- 4765, 042/350- 471 ozn.1221

BRZI ZAJMOVI do 1400 kn, isplata odmah bez ovjera i dodatne papirologije! Mob. 092/263-9044 ozn.286c

BETONSKO željezo, armaturne mreže, fert gredice, punioci, cigla, ostali građ. mat., dostava. Mob. 099/3502-647 ozn.1235 VINO cijep, moguća degustacija, laku auto prikolicu, prodajem.

Mob. 098/9313-091 ozn.1242

MALI OGLASI već od 40 kuna

NOVO! Krediti do 1/2 primanja, reprog. post, zaduženja, zatvaranje blokada po tek. rač.

I CL-a, ekspres pozajmice za zapos. i umirov. do 85 g. Mob. 097/7561-509 ozn.938 BRZA realizacija svih vrsta kredita. Posebne pogodnosti za zaposlene u Boxmarku i umirovljenike do 80 g. Pozajmice odmah! Nada, 099/528-3329, 091/506-1660 ozn.1164 NAJPOVOLJNIJI krediti za zaposlene i umirovljenike uz zatvaranje C.L. i blokada sa radnim stažom već od 6 mj. Za mirovine (i vanjske) krediti na trajni nalog! Pozajmice na platnu listu! Novo-mini pozajmice! Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c ODMAH saznajte i realizirajte sve mogućnosti svih vrsta kredita i pozajmica sa i bez HROK-a. Krediti za zaposlene na određeno! Za umirovljenike do 80 g. Kristina, 098/937-0909, 091/1316-848 ozn.1241 TATA grupa d.o.o.

– Ovlaštena tvrtka za KREDITNO POSREDOVANJE – posredujemo za više banaka, višegodišnje iskustvo, ubrzavamo proces realizacije. Štedimo Vam vrijeme i novac. Novost!

Mogućnost bez HROK-a. Mob. 099/720-9907 ozn.350c

FENOMENALNI krediti do 200.000 kn uz zatvaranje CL, blokada i ovrha za zaposlene i umirovljenike! Gđa. Ivana – 091/908-0808 ozn.176c DUŽNI ste? Nudimo kredite do 30.000 €/10 g., 124.000 kn/8 g.

Pozajmice bez HROK-a, zatvaramo C. L. Mob. 091/8850-730 ozn.176c

Duboko potreseni smrću ovim putem najiskrenije zahvaljujemo svima koji su bili uz nas, koji su nam izrazili sućut, njegov odar okitili cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili pokojnika na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo braći, rodbini, susjedima i prijateljima.

*****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom tati, svekru i djedu

STANKU JURINCU Rastanak je težak s Tobom, jer nam nisi rekao zbogom.

U očima suza, u srcima tama, uvijek ćeš biti s nama.

Ožalošćeni: sin, kći, snaha i unuci

POVOLJNI krediti do 30.000 € do 2/3 plaće na 10 g. bez HROK-a i C.L. za umirovljenike i d.d. firme.

Mob. 091/303-8054 ozn.176c

SJEĆANJE

NAJPOVOLJNIJE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Dieners, Master…) te sindikalnih-potrošačkih kredita. Isplata odmah. Mob. 098/987-0078, 091/386-0349 ozn.813

ŠOKMAN

ZAPOSLENI na određeno i stalno!

Umirovljenici! Krediti! Kreditne kartice bez ovjere poslodavca! Bez ustege na plaći! Mob. 091/916-9885 ozn.297c AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob.

099/488-5559 ozn.1176 EXPRES pozajmice! Umirovljenici na 3 i 6 g. do 85 g. Krediti na ostatak primanja (Boxmark).

Mob. 092/119-0041, 042/505-031 ozn.1228 KREDITI bez adm. zabrane do 1/2 plaće. Expres pozajmice za umirovljenike. Mob. 099/4000-613, 092/1474-203 ozn.1228 KREDIT bez ad.zabrane, zatvaranje ovrha, blokada, pozajmice.

Mob. 092/2929-106 ozn.159c KREDITI bez obustave na plaću za zaposlene, može i penzioneri.

Mob. 098/162-9880 ozn.1226

POZNANSTVA POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike uz zalog zlata, srebra, računala, starina, čekova, na kartice, u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob.

STANKA JURINCA preminulog 21. 3. 2012. u 63. godini života.

Ožalošćeni: sin Danijel, kći Gordana, snaha Natalija, unuci Tea, Tomica, Fran i Doris

KREDITI NE NUDIMO VAM KULE U OBLACIMA! Realno prezentiramo mogućnosti i ponude kreditnih linija iza kojih stoje renomirane HR banke i njihovo povjerenje da ih zastupamo na bankovnom tržištu bez dodatnih i nepotrebnih troškova! Tel. 042/210-008, 099/244-5915 ozn.286c

ZAHVALA povodom smrti voljenog

ASTROLINIJA NERA sa dugogodišnjim iskustvom na novom broju 064/630-639! Astrologija, tarot, rune, Feng Shui, savjeti, gledanje u kristalnu kuglu.

Skidanje uroka, nagaza, crne magije. Najave za prijem kod vidovnjakinje na: 042/203-985 ozn.1185 POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822-362, 099/5166780 ozn.128c POHOTNE kućanice, mazne djevojčice, sexi bake i domine čekaju upravo tebe! Tel: 064/400-909 (tel/mob: 2,33kn/3,58 kn/min) ozn.166c DEČKO, 39 g. traži djevojku , ženu 30-40 g., Ivanec, Varaždin za brak. Broj mobitela: 095/858-7060 ozn.3i

na roditelje

MAGDU

i

IVANA

† 28. III. 2011.

† 11. VIII. 1990.

Uvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

Vaša djeca s obiteljima

SJEĆANJE

BARBARA POZDER 24. III. 2000. – 24. III. 2012.

S poštovanjem i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji: sin, kći, snaha i zet

TUŽNO SJEĆANJE na baku

BARBARU POZDER 24. III. 2000. – 24. III. 2012. Život dalje teče, al’ sjećanje na Tebe izbrisati neće.

Tvoji: unuci i praunuci

SJEĆANJE na

MARIJANA LESKOVARA 28. 3. 1993. - 28. 3. 2012.

S poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom već od

0 0 1 kuna!!!

Zahvale i sjećanja 51

27. ožujka 2012., br. 410

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

TUŽNO SJEĆANJE

dragom ocu i djedu

dragom suprugu, ocu, djedu i pradjedu

na voljenu suprugu, mamu i baku

BOROTU PETANJEKU

JOSIPU KOLARU

31. 3. 2009. – 31. 3. 2012.

preminulom 19. 3. 2012. u 79. godini života nakon duge i teške bolesti.

Suprug Ivan, kći Alenka i sin Mladen s obiteljima

„Što se duboko u srcu čuva, ni smrt ne može oteti.“ Mislav, Tamara, Anita, Goethe Ivica i Tara

Zauvijek u našim srcima.

Počivaj u miru Božjem.

Ožalošćeni: supruga Barbara, sin Josip, kći Katica, snaha Barica, zet Reinhold, unuci Danijel i Markus s obitelji, Dominik i Kristina, praunuka Alisa te ostala tugujuća rodbina

*****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu i ujaku

AGATU MAVREK

SJEĆANJE

ŠTEFANIJA NIKOLAC 31. 3. 2010. – 31. 3. 2012.

Uspomena na Tebe ostaje.

BOROTU PETANJEKU

ZAHVALA

Iata, Branimir i Fikret

Tvoji najmiliji

povodom smrti naše drage majke, svekrve i bake

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

preminule 21. 3. 2012. nakon kratke i teške bolesti.

BORISLAVI DRVAR

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, znancima i susjedima na toplim riječima utjehe i podrške te na posljednjem ispraćaju, na položenim vijencima i svijećama.

ZGREBEC ADAM

MARIJE VIDOVIĆ rođ. ŠALAMON

i

ROZALIJA

† 26. 3. 1992.

† 11. 1. 2004.

dragoj sestri i šogorici † 16. 3. 2012.

Ostat ćeš zauvijek s nama.

Zdenka i Viktor

Sin Zvonimir, snaha Marija, unuke Martina i Petra i obitelji Posavec *****

SJEĆANJE

Godine teku kao rijeka, a sjećanja na vas ostat će dovijeka.

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj supruzi

Sanja i Jasenka s obiteljima

27. 3. 2005. – 27. 3. 2012.

MARIJI VIDOVIĆ rođ. ŠALAMON

Zauvijek u mislima s nama.

Otišla si i ostavila me u dubokoj boli i spoznaji da Te više nema.

Moje misli i suze bile su Ti na ispraćaju. Hvala za sve.

SJEĆANJE na dragu mamu, baku, prabaku, svekrvu i punicu

MILKU KUDELNJAK 30. 3. 2010. – 30. 3. 2012.

Tvoji najmiliji

STJEPAN BREZOVEC Hvala svima koji ga nisu zaboravili i posjećuju njegov tihi dom.

povodom smrti dragog nam supruga, oca, djeda i pradjeda preminulog u 83. godini života nakon duge i teške bolesti

ĐURO GRADIŠKI

Ožalošćeni: braća, sestre i ostala rodbina

VLADI IGRECU Tvoje šogorice Štefica, Ljubica i obitelj Videc

ZAHVALA

SJEĆANJE

dragom šogoru

U mislima uvijek s nama.

Sin Roman s obitelji

Suprug Stjepan Vidović

23. III. 1972. – 23. III. 2012.

POSLJEDNJI POZDRAV

ANTUN MOHENSKI

SJEĆANJE na

Veliko hvala kumovima, rodbini i susjedima na položenom cvijeću i svijećama. Hvala vikaru Igoru na dirljivim riječima oproštaja od dragog nam pokojnika.

Tugujući: supruga Kata, sinovi Josip i Ivan, snaha, unuci i praunuci, brat i šogorica

EVU HRASTOVEC 2. 4. 2011. – 2. 4. 2012.

SJEĆANJE na

VJEKOSLAVA FRNTIĆA

Zauvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

ZAHVALA

Tvoja obitelj

povodom smrti naše drage majke, svekrve i bake

31. 3. 2006. – 31. 3. 2012.

Zauvijek ćeš biti u našem sjećanju i molitvama.

Tvoja obitelj

BRANKE KARAŽINEC SJEĆANJE

MILIVOJ ŠPUR 28. 3. 1992. – 28. 3. 2012.

Previše smo izgubili da bismo utjehu tražili u vremenu.

SJEĆANJE

S ljubavlju sestra Milena s obitelji

na

preminule 14. 3. 2012. u 84. godini nakon kratke bolesti.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svima koji su svojim prisustvom ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak.

Ožalošćeni: sin Krunoslav, snaha Marina, unuci Lana i Viktor

ANKU LACKO ožujak 2006. – ožujak 2012.

SJEĆANJE

Ni godine što prolaze, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

MILJENKO GORUP

Tvoja sestra Slavica s obitelji

Život dalje teče, al’ sjećanje na Tebe, sine, izbrisati neće.

1. 4. 2006. – 1. 4. 2012.

Mama, tata, djed, nećaci i šogorica

SJEĆANJE na dragog i neprežaljenog

MIRKA HUTINSKOG

SJEĆANJE

29. 3. 2011. – 29. 3. 2012.

VERA SKUPNJAK

Prošla je tužna godina otkako nisi s nama,

28. 3. 2011. – 28. 3. 2012.

a sjećanje na Tvoju dobrotu i plemenitost vječno će ostati u nama. Zauvijek u našim srcima.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

Jasminka, Tihomir, Tihana i Sandra

Supruga Ana, sinovi Dragutin, Marijan i Josip, snahe i unuci

TUŽNO SJEĆANJE

GORDAN

SJEĆANJE

na voljenog tateka

na obitelj

IVANA VIDOVIĆA

JASNA

KATARINA

30. 3. 2011. – 30. 3. 2012.

† 14. IX. 2001.

† 29. III. 2007.

Ovaj dan je tužan spomen na rastanak s Tobom,

BRANKO

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog oca, djeda, pradjeda i brata

STJEPANA MAKŠANA preminulog 24. 3. 2012. godine u 91. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, kumovima i susjedima na upućenim izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama uz njegov odar kao i prisustvu posljednjem ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. Hvala župniku Josipu Hadroviću na dostojanstvenom ispraćaju i lijepim riječima utjehe.

Ožalošćeni: kćeri Nadica i Božica, unuci s obitelji Dejan, Mario, Nenad i Nataša, praunuci Marko, Petra, Nikola, Karlo i Zvonimir, braća s obitelji i ostala rodbina *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

OCU, DJEDU i PRADJEDU

Hvala svima koji posjećuju vaš tihi dom.

sjećanje na Tebe je dio naših života u kojem uvijek nedostaješ.

Hvala Ti na Tvojoj dobroti koju si nam pružao nesebično tijekom cijelog svog života.

Ponosni smo što smo Te imali i zauvijek ćeš ostati dio našeg života.

Brat Ivan i sestra Gabrijela s obiteljima

Tvoja djeca Božena, Natalija i Željko, snaha Gordana i unuci

Tvoja obitelj

† 9. VI. 1999.

† 4. VI. 2000.

ĆEP

52 Zahvale i sjećanja

27. ožujka 2012., br. 410

SJEĆANJE

SJEĆANJE

JOSIP KUHAR

MATIJA PREPELIĆ, svećenik IVAN HANZI JEREMIĆ

27. 3. 2002. – 27. 3. 2012.

Nema Te, ali kao da si još uvijek uz nas!

Obitelj

SJEĆANJE

SJEĆANJE

† 30. 3. 2007.

† 31. 3. 2007.

Obitelj Jeremić

Supruga i sinovi

Misa zadušnica bit će u subotu 31. ožujka u 18 sati u katedrali.

SJEĆANJE

RUŽA TEŽAK

MARIJA BEDENIK

26. III. 2007. – 26. III. 2012.

24. 3. 2010. – 24. 3. 2012.

S poštovanjem i tugom uvijek s Tobom.

Tvoj lik, Tvoja ljubav i dobrota ostat će s nama cijeloga života.

Suprug i sinovi

Tvoja djeca s obitelji

MILAN BLAŽI 26. III. 2011. – 26. III. 2012.

U srcu je tuga, na grobu tišina, a u našem domu velika praznina.

Tvoji: supruga Ljubica, sin Stjepan, snaha Nadica, unuci Jurica i Petra

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, bake i prabake

ANE MIHALIĆ SJEĆANJE

SJEĆANJE

VILIM KURTANJEK

voljenom suprugu

28. 3. 2003. – 28. 3. 2012.

STJEPANU BARULEKU

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Hvala Ti za sve divne trenutke.

Tvoji najmiliji

Supruga Francika

9. 3. 2009. – 9. 3. 2012.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na mamu, baku, punicu i prabaku

BRANIMIR TKALEC

ŠTEFU DANKO

29. 3. 2011. – 29. 3. 2012.

26. 3. 2011. – 26. 3. 2012.

Život dalje teče, al’ sjećanje na Tebe izbrisati neće.

Tamo na nebu Tvoj je dom, a mi Te čuvamo i nosimo u srcu svom.

SJEĆANJE

JOSIP KOKOT

25. 3. 1992. – 25. 3. 2012.

30. 3. 2001. – 30. 3. 2012.

Zauvijek u našim srcima.

Supruga, kći i sin s obitelji

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE SJEĆANJE

IVKU KUPINIĆ 1. IV. 2007 – 1. IV. 2012.

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog i voljenog supruga, oca, tasta, djeda i pradjeda

preminulog 18. 3. 2012. u 72. godini života nakon teške bolesti.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima i prijateljima na iskrenoj sućuti i položenim vijencima i svijećama. Veliko hvala dr. med. Sandri Toplak i sestri Božici, kao i liječnicima i osoblju Bolnice Klenovnik i dr. Kolariću. Zahvaljujemo zboru Antuna Padovanskog Tužno, velečasnima iz Svetog Ilije na riječima utjehe i molitve.

Ožalošćeni: supruga Barica, kćeri Mirjana i Sandra, zetovi Stjepan i Boris, unuka Sabina i Doris, praunuci Sebastijan i Dajana

DRAGA CESAR

*****

25. III. 2000. – 25. III. 2012.

POSLJEDNJI POZDRAV

Uvijek si u našim mislima.

Sin, snaha i ostala obitelj

Tvoj lik i Tvoja dobrota ostat će s nama cijelog života.

Tvoji najmiliji

Ožalošćeni: kći Rozalija, sin Pavao, snaha Mirjana, unuka Marija s obitelji, unuk Jurica s Matejom, unuka Jelena s obitelji i ostala tugujuća rodbina

VLADIMIRA IGRECA SJEĆANJE

na mamu, baku i punicu

Zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na riječima utjehe, cvijeću i svijećama, Općini Petrijanec, KUD-u Petrijanec i crkvenom zboru Nova Ves. Veliko hvala našem župniku Ivanu Sakaču na lijepim riječima oproštaja.

Tvoji najmiliji

Kći Mira s obitelji

TOMO KUČAR

preminule 16. 3. 2012. nakon duge i teške bolesti u 86. godini života.

SJEĆANJE

voljenom suprugu

VLADIMIRU IGRECU Otišao si, a da mi rekao zbogom nisi.

Tamo gdje jesi, čuvali Te anđeli nebeski.

Ožalošćena supruga Barica *****

TUŽNO SJEĆANJE

ANTUN FAJFARIĆ

POSLJEDNJI POZDRAV

28. 3. 2007. – 28. 3. 2012.

voljenom tati, tastu i djedu

na voljenog supruga, oca, djeda, tasta i svekra

ALEKSANDRA ŠMICA

VLADIMIRU IGRECU Tvoji najmiliji

28. 3. 1992. – 28. 3. 2012.

Rastanak je težak s Tobom, jer nam nisi rekao zbogom.

U očima suza, u srcima tama, uvijek ćeš biti s nama.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te nosimo u srcu svom.

SJEĆANJE

Tvoji: supruga i djeca s obitelji

ANTUN MOHENSKI

TUŽNO SJEĆANJE

Teške su suze, još teže su boli, kad ostaneš bez onoga kojeg najviše voliš.

VLADIMIRU IGRECU

na našu dragu sestru i tetu

Tvoji najmiliji

Hvala na svim darovima stvorenim s neizmjernim trudom, požrtvovnošću i ljubavlju za sve nas koji ostajemo.

Ožalošćeni: kći Sandra, zet Boris i unuka Doris

27. 3. 2005. – 27. 3. 2012.

MILKU VUKOVIĆ

Brat Drago sa suprugom i nećakinja s obitelji

ZAHVALA povodom iznenadne smrti voljenog supruga, oca i djeda

voljenom tati i tastu

Ožalošćeni: kći Mirjana, zet Stjepan

26. 3. 2011. – 26. 3. 2012. Živiš u svakom našem osmijehu i tuzi, u svakoj našoj molitvi i suzi.

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

TUŽNO SJEĆANJE

*****

na voljenog

POSLJEDNJI POZDRAV

JOSIPA KRIŽANCA

dragom djedu

27. 3. 2011. – 27. 3. 2012.

VLADIMIRU IGRECU

Lako je obrisati suze i zapaliti svijeću, al’ teško je izbrisati tugu vječnu.

Ugaslo je Tvoje srce, utihnuo Tvoj je glas, otišao prerano si od nas.

U srcu tuga, na grobu tišina, a u domu velika praznina.

Unuka Sabina s Goranom, praunuci Sebastijan i Dajana

Tvoji najmiliji

RUDOLFA BUŽANIĆA preminulog 16. 3. 2012. u 76. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, kumovima, susjedima, prijateljima i svim znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. Hvala vlč. Marku Šmucu na dirljivim riječima oproštaja i molitve.

Počivao u miru Božjem.

Ožalošćeni: supruga Ivanka, sinovi Josip i Stjepan, snaha Ana, unuci Valentina, Stipe, Andrea, Ana Maria i ostala tugujuća rodbina

TUŽNO SJEĆANJE TUŽNO SJEĆANJE

na voljenog supruga i tatu

na našeg dragog

IVANA BROZDA

FRANJU REMARA – DUŠANA

29. III. 2004. – 29. III. 2012.

30. 3. 2011. – 30. 3. 2012.

Sjećanje na Tebe bolno je, vrijeme koje prolazi tužno je.

Uvijek si u našim srcima i mislima.

Tvoja supruga Anđela i kćeri s obiteljima

Postojiš i traješ kroz najljepše uspomene.

Nema Te više, a tu si…

U našim si mislima i srcima.

S ljubavlju i ponosom na Tebe, supruga Marija, Mario i Dario

Zahvale i sjećanja 53

27. ožujka 2012., br. 410

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

na drage roditelje i brata

VESNA DOBROTIĆ rođ. ŠARDI

Duboko dirnuti pažnjom, suosjećanjem i dostojanstvenim ispraćajem naše kćeri, majke, sestre, tete i šogorice

28. 3. 1997. – 28. 3. 2012.

STOLNIK

S poštovanjem i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na našu voljenu majčicu

JOSIPA † 16. 1. 2005.

MARIJU † 28. 3. 2005.

LJUBICU BENKO

vlć. VLADIMIRA † 5. 11. 2004.

28. III. 2008. – 28. III. 2012.

S tugom, ponosom i pijetetom čuvamo uspomenu na vas.

Snivaj mirno majko, nisi sama, Tvoja djeca u molitvama su s Tobom svakog dana.

Vaša obitelj

Tvoja kći Ana s djecom

SJEĆANJE SJEĆANJE

na voljenu suprugu i majku

VERA SKUPNJAK

VESNU ZBODULJA

28. 3. 2011. – 28. 3. 2012.

31. III. 2009. – 31. III. 2012.

Nemoj mama brinuti za nas, počivaj u zasluženom miru, rekla si sve što trebamo znati, Tvoje riječi nikad ne umiru…

Suprug Ivan te sinovi Robert i Mario

SJEĆANJE

Sin Stanko, snaha Dušanka, unuci Ivica i Tamara

VLADIMIR KERETIĆ

LIDIJE PLAVEC BUTKOVIĆ VIŠI KUSTOS Želimo zahvaliti našim rođacima i prijateljima koji su se u ovom najtežem trenutku našli uz nas. Posebno zahvaljujemo velečasnom Najmanu iz župe sv. Nikola i velečasnom Valentu Posavcu iz župe Vinica, časnim sestrama uršulinkama, franjevačkom sv. redu i franjevcima, Galerijskom centru Varaždin, gospodinu Ivanu Meseku na dirljivim riječima oproštaja, Gradu Varaždinu, Varaždinskoj županiji, Upravnom odjelu za kulturu, sport i tehničku kulturu Grada Varaždina, djelatnicima Gradskog muzeja Varaždin, Gradskom muzeju Čakovec, Općini Vinica, prijateljima i prijateljicama Inerwheel cluba Varaždin, prijateljima Rotary cluba Varaždin, Udruženju obrtnika Varaždin, učenicima 4. L razreda i svima koji su je ispratili na put vječnog mira i počinka.

Svima od srca hvala.

Ožalošćeni: roditelji Višnja i Viktor, kći Gabriela, sestra Ksenija, šogor Boris, nećaci Velimir, Damjan i Ivana

30. III. 2007. – 30. III. 2012.

SJEĆANJE

S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

na naše drage

SJEĆANJE

Supruga, sinovi, kći, snahe i unuci

JOSIPA CMUK (PEPICA) 28. 3. 2010. – 28. 3. 2012.

SJEĆANJE

EVICA TOPOLOVEC

U tišini vječnog doma prate Te naše misli i molitve.

Hvala svima koji Te se sjećaju.

29. 3. 2011. – 29. 3. 2012.

Obitelji Cmuk, Sakač i Martinčević

Prošla je bolna godina dana, u srcu je ostala rana.

Na grobu Tvom tišina, a u domu našem velika praznina.

Suprug Marko, kćerke, snaha i ostala tugujuća rodbina

AUGUST VITEZ

BOŽICA HANJŠ

JELENA VITEZ

3. 3. 2003. – 3. 3. 2012. 29. 3. 1991. – 29. 3. 2012. 22. 6. 2010. – 22. 6. 2012.

SJEĆANJE

Godine prolaze, ali vječita tuga zauvijek je ostala u našim srcima.

IVAN LIBER 26. 3. 2010. – 26. 3. 2012.

Ivan s obitelji

U našim mislima i srcima.

SJEĆANJE na voljenu mamu i baku

ZAHVALA

MARIJU BOBEK

povodom smrti našeg voljenog oca, djeda, tasta i svekra

26. 3. 2010. – 26. 3. 2012.

Tvoja kći s familijom

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

STJEPANA KOROTAJA 27. 3. 2011. – 27. 3. 2012.

U svojim mislima i molitvama čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Marija i djeca s obiteljima

Đurđica s obitelji

SJEĆANJE

FRANJE VRBANIĆA

na drage roditelje

preminulog 16. 3. 2012. u 78. godini života.

Zahvaljujemo rođacima, prijateljima, susjedima i svim znancima na izrazima sućuti, pruženoj utjehi, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. Hvala Zagrebačkoj banci d.d. Zagreb, Combis d.o.o. Zagreb, Poreznoj upravi Varaždin te Internom odjelu Opće bolnice Varaždin. Zahvaljujemo braći kapucinima i vlč. Bogadiju na ispraćaju i dirljivim riječima oproštaja.

Ožalošćeni: kći Nedjeljka, sin Damir, snaha Lidija, zet Josip, unuci Petra, Filip, Maja i Luka

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na našu dragu mamu i baku

JURAJ KIHAS

MUŽEK KATU

i

16. 3. 2011. – 16. 3. 2012.

IVANA 25. 3. 2011. – 25. 3. 2012.

Godina koja je prošla i vrijeme koje teče, ljubav i sjećanje na vas izbrisati nikad neće.

Kći Ana s obitelji

SJEĆANJE

VERONIKU PLANTAK

1. 4. 2011. – 1. 4. 2012.

JOSIP FEGEŠ

30. 3. 2002. – 30. 3. 2012.

Uvijek u našim mislima.

25. 3. 2002. – 25. 3. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Magdalena, sin Stanko s obitelji, unuci i praunuci

Tvoji najmiliji

Sin Martin s obitelji

SJEĆANJE

MARKO POTOČNJAK

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na

na supruga, oca, djeda i pradjeda

ŠTEFANIJU KIRIN

25. 3. 2010. – 25. 3. 2012.

29. 3. 2002. – 29. 3. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

Obitelj

ĐURU PETRIŠIĆA 22. 3. 2007. – 22. 3. 2012.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE SJEĆANJE

SJEĆANJE

na našu dragu

MARIJA TENKO

NADU PREMUŽIĆ

27. 3. 2011. – 27. 3. 2012.

27. 3. 2009. – 27. 3. 2012.

Jedino što nikad umrijeti neće su naše misli i ljubav prema Tebi.

Zauvijek u našim srcima.

Tvoji najmiliji

Tvoj suprug Stanko, sin Davor i kći Biserka s obiteljima

na voljenog

IVANA HERCEGA † 29. 3. 2006.

S puno ljubavi i poštovanja čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji: supruga Anđela, sin Vladimir, kći Ljiljana s obiteljima

54 S raznih strana DOŠLO JE PROLJEĆE

Za kavu na terasama čekalo se – u redu!

27. ožujka 2012., br. 410

Gotovi radovi polaznica nakon trosatne poduke

KREATIVNO Slavna vezilja Elisabeth Roulleau održala radionicu Toplo i sunčano subotnje prijepodne izmamilo je mnoge Varaždinke i Varaždince u šetnju, a mnogi su jutro odlučili provesti sunčajući se i ispijajući kavu na jednoj od mnogih gradskih terasa.

Ugostitelji su prvu pravu proljetnu subotu dočekali spremno, a na slobodno mjesto za stolom mnogi su

morali – čekati u redu. Sudeći po gužvama na gradskim terasama, ugostitelji imaju razloga biti zadovoljni, kao i Varaždinci koji su se jutros sa zadovoljstvom grijali na ugodnih 20 Celzijevaca.

Kako su građani iskoristili prvu pravu proljetnu subotu zabilježio je fotoreporter Regionalnog tjednika Andrej Švoger.

VICEVI Kaže učiteljica đacima: - Tko od vas za sebe smatra da je glup, neka ustane.

Svi sjede, nitko ne ustaje. Poslije dužeg vremena, ustaje Perica. Učiteljica sva zapanjena ne može vjerovati da on za sebe smatra da je glup, pa ga upita: - Štaaaa!? Ti sebe smatraš glupim???

A Perica odgovori: -Ma ne, nego mi bilo žao da sami stojite!

Pita učiteljica u školi tko zna brojati od 7 do 10. Ivica diže ruku i povika: “Ja znam, ja znam” i učiteljica mu kaže: “Ajde reci ti Ivice”. I počne Ivica: - 7, 8, 9, 10.

Pa ga upita učiteljica: - Dobro, Ivice, a znaš li kako ide dalje?

A Ivica će: - Kako da ne! Dečko, baba, kralj i as!

IMPRESSUM

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek

LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović foto@regionalni.com Andrej Švoger foto@regionalni.com

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić iharaci@regionalni.com Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni. com NOVINARI Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni. com Tihana Drumev tihana@regionalni.com Sara Badžek sara@regionalni.com Danica Pajtak dpajtak@regionalni.com SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Denis Peričić Nevenka Suhić

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com Robert Marciuš roby@regionalni.com Vlatka Lešić vlatka@regionalni.com PRODAJA: Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni. com Tel. 042/290-778

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789 Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Augusta Šenoe 1o Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

IVANEC Poljodom Gospodarska 2

Houte couture vez Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com

nijednog!).

- Ako ne možete konac uvesti Nova iskustva u iglu, namočite ga slinom, - Imala sam tremu kako no taj dio kasnije obavezno će biti ovdje jer sam prvi odrežite jer ako radite houte put u Hrvatskoj. Svaki put couture (visoku modu), oni ne kad negdje dolazim predažele vaše forenzičke dokaze! - vati, imam osjećaj kao da duhovito je objasnila Elisabeth prvi put držim radionicu, Roulleau Varažno u Varaždinu je bilo jako dinkama koje dobro - rekla nam je Elisae v S su se prošli beth sasvim zadovoljna e utorak odrađenim poslom. su s e okupile No iako sasvim skroznic a l o p u GaleElisabeth ima dnom mna, je u r ijskom sav autoritet u polju e složil zenje centru vezenja.

U svojoj kau iglu - ve Elisabeth pokazuje kako uvesti konac Varaždin rijeri profesionalne ! a t š u op dak jer se na radionivezilje imala je prilici luksuznog ke raditi za najpoznatije osobno isporučiti - ispričala okupilo više od 20 učenica - od vezenja perlicama. svjetske modne kuće poput nam je jedan od zanimljivih početnica do onih koje su već prošle put minucioznog Naime, u organizaciji varaž- Hermèsa, za koji je vezla na detalja iz svojeg posla. dinskoga Francuskoga kluba, koži, svili, kašmiru i vuni. TaA kako bi došla do zvanja ručnog rada, bilo kroz vez, slavna francuska vezilja pre- kođer, radila je vez za kolekcije profesionalne vezilje, Elisa- goblene ili lepoglavsku čipku...

- Prvi put učim vezenje. Nije nosila je u trosatnoj radionici modnih kuća Dior, Chanel i beth Roulleau je pekla zanat dio svojeg znanja zainteresira- Azzaro. Lijepo zvuči i lijepo na prestižnoj pariškoj školi teško jer Elisabeth pažljivo nim djevojkama i gopođama je, no raditi visoku modu, nije Lesage. Tajne vezenja učila je i objašnjava i sve se shvati - rekla (muškog polaznika nije bilo uvijek lako. - Za jednu kinesku od najbolje francuske stručnja- nam je učenica Ivana (18). Sve d iz ajn er icu kinje za tradicionalni vez gđe su se polaznice složile u jednom - vezenje opušta! radila sam su- Le Vaillant.

Svaka od polaznica dobila knju za koju Znanje dalje prenosi u svomi je bilo po- jem rodnom gradu Lyonu i je okrugli drveni okvir, komad trebno 16 sati ostatku Francuske, gdje podu- svile, iglu, konce i perlice - i neprekidnog čava tehnike vezenja u modnim igra je mogla započeti. Ubrzo rada. Spavati i strukovnim školama, a radio- su nastajali cvjetići raznih boja sam otišla u 5 nice održava i diljem Europe i dame su na kraju ponosno ujutro da bih i svijeta. Saznali smo da je kući odnijele svoje svjetlucave samo 3 sata nakon Hrvatske čeka nekoliko rukotvorine s nadom da će kasnije usta- europskih destinacija, a zatim Elisabeth Roulleau još kojiput la jer je ha- putuje za Pakistan. Radionica posjetiti naš grad i nadograditi Elisabethin raskošan vez ljinu trebalo u Varaždinu bila je pun pogo- njihovo znanje.

zločesta

Vrtoglavica

Piše: RADAR

Smeče koje niko neče….

D

ošlo je i proleće, godine Gospodnje 2012. A smeće zamotano vu folijama i dalje stoji tam gdi trune već letama. Vu Brezju.

Na sliku i sramotu Velkog Sela pri Dravi. Denes tu sramotu saki kaj vu selo ide more i po noči lepo videti. Kajti smetlišče, selsko, ilegalno, ve i javnu rasvetu ima.

Kaj i terapijski značaj blesiče za one kojima mrak na oči opadne.

Od smrada. Dok blizu trulih bala

hodiju. Ti ve imaju svetlo. Kak je krenulo još budu med smetje i reflektore deli. Tak da burgemajster, kaj ga pišeju Goran Promil ne imal zamračen pogled. Prema balama. Nek jasnu sliku. Prema balama. I po noči. Pa bu morti manje mantral kam da otpela i zakopa tulki otpad. Kajti ovo smeče fakat niko neče. Ni vu Totovcu, ni Jerovcu, ni Davoru, ni vu Tunguziji… Mađimurci su

mu, kak pametni ljudi, lepo rekli nek se ne zajebava i nek smeče otpela vu fabriku MBO kaj mu vu Brezju, pred nosom zgotovljena stoji. Slavonci pak, ni vu ludilu, za tuđi balirani smrdljivi drlog mesta nemaju. Kajti i onak svojega prek glave imaju. A i tam bi se seljačka buna zdigla, dok bi prva bala stigla. Pa niko praf zapraf reskirati neče. Dok Goran, se posud, uzalud, trži smeče.

Vodič 55

27. ožujka 2012., br. 410

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KAZALIŠTE Utorak, 27.03. VOLIM NJOFRU u 20 sati, Scena Zvonimir Rogoz Četvrtak, 29.03., Glazbene svečanosti djece i mladeži Varaždinske županije od 8-21 sati, Velika scena Subota, 31.03., Državno natjecanje učenika i studenata glazbe i plesa, 8-22 sata, Velika scena KNJIŽNICA Izložba fotografija Tea Goričanca ogranak Banfica, razgled do 1. travnja Radno vrijeme Ponedjeljak - petak (7,30-19,30), Subota (7,30-13,00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30-19,30) Četvrtak, petak (7,30-15,00), Subota (7,30-13,00) MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav - Galerija starih i novih majstora Nikola Majnarić – Bač: Izložba bez naslova. Crteži i stripovi Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Tragom lutke, otvoreno za razgled do 6.travnja Stalni postav - Svijet kukaca Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Darinka Rajh

VREMENSKA PROGNOZA

GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav - zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: Utorak-nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino 27.03.WINX KLUB: Čarobna avantura u 18 sati PUT RATA u 20 sati 30.03. do 3.04.

MUPPETI u 18 sati SNJEGULJICA u 20 sati Scena

Četvrtak, 29.03., PROLAZI SVE gostovanje Gavelle, u 20 sati Subota, 31.03., A TKO SI TI, u 16 sati

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – SUHO VREMENSKA SLIKA: Suša se nastavlja i sve više zabrinjava mnoge poljoprivrednike. Ni ovog tjedna na vidiku nemamo pravu kišu, nešto kiše moglo bi pasti tek krajem tjedna, ali je zbog dalekog perioda ova prognoza još uvijek nepouzdana. Radilo bi se o prodoru hladnijeg zraka sa sjevera pa kiše vjerojatno neće biti puno. Do subote sunce i toplina.

I jutro i dan će od nedjelje biti hladniji. No prema zadnjim pokazateljima, već od ponedjeljka se očekuje stabilizacija i razvedravanje.

Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555555 uz cijenu poziva od 3,49 KN/min.iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 26.3.)

UMRLI:

ROĐENI:

Marija Bručić (74), Marija Kobal (78), Vrbanić Franjo (77), Franjo Vukalović (92), Katarina Galjevski (84), Kruno Korotaj (52), Marija Vidović (79), Mate Sekulić (76), Dubravko Vidlanović (43), Ivančica Planinc (60), Jovan Arbutina (78)

DJEVOJČICE: Kaja Vupora, Maria Icer, Mateja Hor-

VJENČANI: Lila Herceg i Ranko Nenadić, Dijana Perši i Nikica Seidl

vat, Elena Bačak, Lara i Sara Pongračić, Lorena Kračić, Paula Domunkoš, Lucija Kišiček, Petra Žmegač, Zara Bartolec, Lana Horvat, Rebeka Harambašić, Marta Šantek, Lorena Habek, Dora Friščić, Erin Radujković

DJEČACI: Ivan Hudika, Teo Ištvan, Lovro Bermanec, Marin Skupnjak, Denis Botižar, Niko Huđek, Jakov Zovkić, Gabriel Skupnjak, Tomislav Križanec, Adam Janovšek, Domagoj Levanić, Simon Jakobović, Benjamin Novačić, Zvonimir Žunko, Leon Košćak, Mateo Šantek, Ivan Juranko

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA HNK Varaždin

ORIENT ART SHOW Velika scena u 20 sati

!Mala Maxine

Maxine je kujica stara 4 mjeseca u tipu jazavčara.

Divne je, nježne naravi, velika je mazilica i dobrica.

Malog je rasta te će takvog i ostati. Maxine traži ljude koji će je maziti i paziti i tretirati kao ravnopravnog člana obitelji.

Može stan ili kuća s dobro ograđenim dvorištem s time da ima pristup u kuću.

Udruga Spas 330-004

56 Zadnja

27. ožujka 2012., br. 410

NAJAVA

KLAPE U ARENI Nezaboravni spektakl koji će se još dugo pamtiti

Publika na nogama J Na spektakl u Arenu doputovali iz Mađarske, Slovenije, Austrije... a došli bi i opet!

Do posljednjeg mjesta ispunjena dvorana i u dalmat inskom st ilu uređe na pozornica samo su dio atmosfere koja je obilježila subotnju večer u Areni Varaždin. Zvijezde hrvatske klapske pjesme: Tomislav Bralić i klapa Intrade, klape Maslina, Sveti Juraj – HRM, Cambi i Kapanel, a kao gosti - Vinko Coce, Lidija Bačić i Ivana Radovniković pružili su doista Varaždinu događaj koji će se još dugo pamtiti. Čak tri sata posjetitelji su uživali u izvedbama najboljih hrvatskih klapa, za što nekim ljubiteljima ove vrste glazbe nije bio problem doći iz Mađarske, Slovenije, Austrije pa čak i Slovačke. ”Najteži kampanel”, kako sam za sebe kaže, Vinko Coce, izazvao je pravu euforiju otpjevavši pjesme “Ribari”, “Vilo moja”, “Mirno spavaj”. Dolazak klape Intrade i Tomislava Bralića zagrijao je atmosferu do vrhunca i podigao na

!

noge i onaj mali dio publike koja je još sjedila.

Za kraj, svi su izvođači zajedno s publikom otpjevali pjesmu “Konobo moja”, dok nas je organizator počastio i prikazom starih splitskih plesova u izvedbi folklorno - gl azbenog ansambla.

Najvažnije od svega je da je spektaklom prezadovoljna bila i publika.

- Bilo je fantastično – oduševljeni su bili bila Melita i Mirko iz Varaždina nakon trosatnog spek takl a. S obzirom na to da su svi sugovornici rekli da bi ponovo došli na ovakav spektakl, ostaje nam samo da još jednom pohvalimo organizatore i pričekamo neki novi susret s klapskom pje smom. (in)

Orijent u Varaždinu

Ovaj petak navečer trebali bi rezervirati svi ljubitelji orijenta i trbušnog plesa. U varaždinskom HNK u 20 sati počinje drugi po redu Orient Art Show. Uz varaždinske plesačice iz Udruge OrientArt te Izis nastupit će i gošće iz Slovenije te Zagreba, a poseban gost

je egipatski umjetnik Karim Nagi. On izvodi tradicionalne egipatske plesove te svira na tradicionalnim instrumentima. Ulaznice za show možete kupiti na blagajni kazališta po cijeni od 40 kuna, a nakon showa održat će se i after party u Rogozu uz bend Kronika.

Blagoslov motora Ove subote, 31. ožujka, u Petrijancu će se održati 8. međunarodni blagoslov motora, na kojem se očekuje više od tisuću motorista iz Hrvatske i susjednih zemalja. Tradicionalni blagoslov, kojim službeno započinje ovogodišnja motoristička sezona, organizira Moto klub Sjeverozapad.

- Okupljanje motorista bit će oko 13 sati na prostoru Lovačkog društva “Fazan” kod trgovačkog centra Supernova na ulazu u grad Varaždin. Oko 15 sati motoristi će se odvesti na blagoslov u crkvu svetog Petra i Pavla u Petrijancu, nakon čega će se odvesti natrag do “Fazana” gdje se nastavlja fešta. Za motoriste smo pripremili besplatan grah i gemište, bit će i rock svirke, a organizirat ćemo i moto-igre – doznali smo od Tomislava Važanića, dopredsjednika MK Sjeverozapad.

UDRUGA SPAS

Donirajte hranu - U zadnje vrijeme znatno se smanjio broj donatora, kroz zimu smo zalihe hrane potrošili, a napuštenih životinja je sve više. Bili smo jednostavno primorani organizirati ovu humanitarnu akciju – rekao je Martin Dvorski, dopredsjednik Udruge Spas u subotu na Franjevačkom trgu. Ovom akcijom članovi ove udruge prikupljali su novce za kupnju hrane za napuštene životinje smještene u skloništu na Dravi gdje se trenutno nalazi 250 pasa koji bi rado pronašli novi dom. Svaka donacija, posebno paketi suhe hrane za pse i mačke te pijesak za mačke, više je nego dobrodošla, poručuju članovi Udruge Spas. Niste li svoj prilog stigli dati u subotu, hranu možete donirati u hipermarketu Branka u sklopu festivala VAFI (do 12. 4.), ali i doći osobno u sklonište kod Kinološkog društva na Dravi. (ihr)

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović