RT_414

INTERVJU Prof. dr. sc. Ivica Rubelj: Produžava se maksimalni životni vijek

Str. 6. - 7.

Tjednik

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatan primjerak

Broj 414 :: 24. travnja 2012. :: www.regionalni.com

USPJEH Varaždinac Ivo Lovrenović, stopostotni invalid, prvi u svijetu:

Zaronio pod led!

Lovrenović (38) je hrvatski branitelj, a unatoč invaliditetu bavi se raznim sportovima

Stranica 8.

GOSPODARSTVO

Meteor-grupa ide u stečaj ili u likvidaciju?

Stranice 2.-3.

IZLOŽBA POVODOM OBLJETNICE

“Miljenko Stančić - 35 godina kasnije” u Galerijskom centru Stranice 26.-27.

DOZNAJEMO

AKCIJA “ZELENA ČISTKA “ U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

U Ludbregu viđeni čagljevi - građani su na oprezu

Volonteri su skupili devet tona otpada

Stranica 29.

Stranice 28.-29.

LUDBREŽANKA U MISIJI ŽIVOTA

Manuela Denžić zapovijedala vodom u Afganistanu Stranice 4.-5.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Prigodničarsko čišćenje S

vake godine 22. travnja u 157 država svijeta obilježava se Dan planeta Zemlje. I ove godine bila je to prigoda da se i u Hrvatskoj podsjetimo kako se zapravo odnosimo prema prirodi i okolišu. Organizirana je i velika nacionalna eko akcija Zelena čistka, kao sastavni dio globalne akcije „Očistimo svijet 2012.“, u koju su se uključili mnogi građani, od predstavnika Vlade do učenika osnovnih škola, članova ekoloških udruga i lovačkih društava, pa i do mališana u dječjim vrtićima. Svi su oni prionuli poslu i dali konkretni doprinos čišćenju okoliša i prirode od smeća. Samo na području Ivanca u eko akciju se uključilo gotovo tisuću djece i mještana te članova udruga koji su očistili više divljih odlagališta smeća u šumama, blizini potoka, naselja…

Desnu obalu rijeke Drave na području Cestice čistili su od smeća lovci iz LU Sveti Hubert, bačeni otpad uklanjali su mještani i u Dravskoj park šumi i drugim mjestima… akupljene su ponovno velike količine raznovrsnog smeća koje zagađuje šume, rijeke i potoke. Mnogi sudionici ovih hvalevrijednih eko akcija ogorčeni viđenim, pitali su kako stati na kraj onima koji se maćehinski neodgovorno odnose prema prirodi i okolišu i koji, najčešće pod krinkom noći, istovaruju različito smeće među kojima i opasni otpad, u šumske usjeke i druga mjesta stvarajući divlja odlagališta otpada, koja niču kao gljive poslije kiše. Njima će se očito morati ozbiljnije pozabaviti komunalno redarstvo, policija i drugi organi.

S

24. travnja 2012., br. 414

OTKRIVAMO Nestaje donedavno ugledna varaždinska

Meteor Grupa pred stečajem ili likvidacijom J Račun Meteor Grupe, prema podacima FINA-e, u blokadi je od sredine prosinca prošle godine za 32,7 milijuna kuna, od čega na ime poreza i doprinosa otpada gotovo 14 milijuna kuna. No protiveći se stečaju, direktor Paripović ističe da su dugovanja manja, kao i da će biti namirena u likvidaciji

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

za otvaranje stečajnog postupka nad Meteor Grupom čiji je Nakon što je početkom go- račun, prema podacima FINA-e, dine njezinih dvjestotinjak od u blokadi od 32,7 milijuna kuna tri stotine zaposlenika gotovo dulje od 60 dana. Iako Poreznoj neprimjetno završilo na Zavodu upravi, primjerice, duguje gotovo 14 milijuna kuna za zapošljavanje, vana ime poreza i doraždinska Meteor k a j n i prinosa, prijedGrupa pridružit stot k a p log za otvaranje će se nemalom ai broju gradiradnik posao stečaja dala je o l a ž zagrebačka teljskih tvrtr je zad ri tvrtke tvrtka KORNI s ki koje nisu i t potraživanjem uspjele o(p) u če u e n a od 614 tisuća stati u ova kriosnov či kuna na ime zna vremena. lja e v izvedenih građePropast je nemivinskih radova na novna, jedino zastambeno- poslovnom sada nije jasno hoće li prije toga biti otvoren stečajni objektu u Kninu. postupak ili će jedno od najvećih varaždinskih graditeljskih Četiri nove tvrtke tvrtki, koja je izgradila većinu Upozorivši da se radi o sporškolskih objekata po modelu noj tražbini u vezi koje se vodi javno-privatnog partnerstva parnični postupak, direktor u Varaždinskoj županiji, biti - Meteor Grupe Duško Paripolikvidirana. vić usprotivio se otvaranju stečaja, odnosno prijedlogu zagrebačke tvrtke da se ispita Dogovori oko duga Na varaždinskom Trgovač- financijsko-gospodarsko stakom sudu održano je ročište na nje poduzeća i njegov odnos s kojem se razmatrao prijedlog povezanim tvrtkama.

“METEOR GRUPA PROPALA ZBOG RECESIJE, A NAJVIŠE POSLOVA U TERMAMA TUHELJ” Obrazlažući zabranu raspolaganja imovinom Meteor Grupe, sutkinja je ukazala da iz iskaza direktora proizlazi da je u vrijeme blokade žiroračuna poduzeće poslovalo na način da se opterećivala i otuđivala njegova imovina, odnosno mijenjalo njegovo imovinsko stanje koje bi za vjerovnike moglo biti nepovoljno. Naime, kako je na sudu ustvrdio Paripović, Meteor Grupa poslovala je i tijekom blokade žiro-računa, i to kroz kompenzacije isključivo da bi se završila rekonstrukcija Termi Tuhelj i izgradio hotelski kompleks.

Da bi se platili radovi podizvođačima, ali i namirile obveze prema radnicima,

prodavana je i imovina, ali uz potvrdu i suglasnost banaka koje su upisane kao razlučni vjerovnici.

- U poslovne teškoće došli smo zbog recesije, a najviše upravo zbog projekta Termi Tuhelj gdje smo imali velike vantroškovničke radove koji nam nisu priznati, zbog čega smo zapali u probleme i gubitke, nakon čega nam je naplaćena i garancija od 12 milijuna kuna - rekao je Paripović govoreći o uzrocima propasti Meteor Grupe, poduzeća koje (je) ima(lo) 18 projekata sklopljenih po modelu javno-privatnog partnerstva, što je daleko najviše ne samo u Varaždinskoj županiji, nego i u Hrvatskoj.

Kao najpovoljniji ponuđač, Meteor Grupa dobila je, a nedavno i izgubila

Premda nije osporio da postoje stečajni razlozi s obzirom na to da su Meteor Grupu 15. prosinca prošle godine blokirale banke i Porezne

z

a 15 dana znat će se hoće li biti otvoren stečajni postupak nad Meteor Grupom

uprave, a zatim i dobavljači, Paripović je naglasio da su dugovanja manja te da se vode pregovori s poreznicima i najvećim vjerovnikom, Hypo Alpe Adria Bank, radi restrukturiranja poduzeća u vezi čega je i napravljen plan prema kojem će se tijekom postupka likvidacije namiriti vjerovnici. Sukladno tome, tijekom veljače osnovane su četiri nove tvrtke koje su nastavile poslovati sa sredstv ima za rad od Meteor Grupe, a preuzele su i obveze prema radnicima. Riječ je o

društvima s ograničenom odgovornošću Meteor Trgovina, Meteor Graditeljstvo, Meteor Proizvodnja i Meteor Grupa Privatno partnerstvo u kojima je ostalo raditi stotinjak od 311 zaposlenika Meteor Grupe koja ima potraživanja od 83 milijuna kuna te nekretnine čiju vrijednost nije naznačio. S obzirom na iznesene podatke, kao i uvida u račune tvrtke Korni i spis parničnog postupka, sutkinja varaždinskog Trgovačkog suda Jasna Lekić zaključila je da su ispunjeni uvjeti za ispitivanje gospodarsko-financijskog stanja Meteor Grupe, što će napraviti Marija Holetić koju je postavila za privremenu stečajnu upraviteljicu. U roku od 15 dana ona će ispitati i stečajne razloge, odnosno postoji li vjerojatnost tražbine predlagatelja stečaja te mogu li se troškovi stečaja pokriti imovinom Meteor Grupe s kojom tvrtka ne može više raspolagati bez njezine suglasnosti.

Aktualno

24. travnja 2012., br. 414

a graditeljska tvrtka s više od 300 radnika

3

DOZNAJEMO Novi prijedlog za zbrinjavanje otpada

DUŠKO PARIPOVIĆ

Vjerujem u nove projekte

Duško Paripović

Investicije u graditeljstvu su pale i do 80 posto, cijene nekretnina za više od 50 posto, cijena građenja 30 do 50 posto i u takvim okolnostima neki su se bolje, a neki lošije snašli, veli Paripović.

S obzirom na nelikvidnost, kako dodaje, dodatni problem za Meteor Grupu bio je velik broj projekata koje nisu mogli pratiti, odnosno završiti, zbog čega su dobili i penale. No negdje su bezrazložno maknuti s gradilišta ili im nisu priznati svi radovi.

- Sve to ćemo utužiti, ali to će potrajati godinama.

No nećemo sjediti prekriženih ruku i već smo tvrtku podijelili na četiri nove gospodarske cjeline sa stotinu zaposlenika. Nažalost, morali smo otpustiti dvjestotinjak, ali to je sudbina grane koja

je najviše pogođena krizom.

Rijetki shvaćaju da se ne mogu radnici plaćati i držati bez posla - veli Paripović dodavši da su obveze prema radnicima podmirene ili će biti nakon prodaje imovine, poput logističkog centra Calzedoniji, što treba još odobriti banka.

Direktor MG-a nada se da će se prilike u graditeljstvu promijeniti kada Vlada pokrene investicijski ciklus.

- Vjerujem u nove investicije i projekte i zapošljavanje. Imamo ljude, znanje i sredstva za rad te svoju priliku vidimo u projektima energetske učinkovitosti, kao i JPP-u. Da nije tako, ne bih ni pokretao nove tvrtke, već bih sve zatvorio - naglašava Paripović dodavši da bi investicije trebalo ubrzati.

Hoće li Grad Varaždin i T7 VIS napokon naći kompromisno rješenje za bale odložene u Brezju?

Pola godine 700 kn/t - ostalo pred vještake Alternativni prijedlog dat Gradu Varaždinu je da se vode postupci koji bi utvrdili ima li T7 VIS pravo za razliku u cijeni Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Grad Varaždin dobio je prošli tjedan novi prijedlog za hitno rješavanje ekološkog problema vezanog uz obradu varaždinskog komunalnog otpada, koji se sukladno važećim ugovorima treba obraditi u postrojenju za mehaničkobiološku obradu otpada u Brezju.

Na tragu Čačića

a posao izgradnje novog hotela s četiri zvjezdice u Termama Tuhelj koje vodi direktorica Ivana Kolar

IZDVOJENO Zašto je dobiven pa izgubljen posao u Termama Tuhelj

Paripović krivi nelikvidnost, a Kolar - previše gradilišta?!

Terme Tuhelj povjerile su Meteor Grupi gradnju novog hotela visoke kategorije, točnije s četiri zvjezdice. Hotel vrijedan 12 milijuna eura ima 126 dvokrevetnih soba i šest apar tmana, dv ije kongresne dvorane kapaciteta 450 osoba, vanjskim terasama, podzemnom garažom s 80 parkirnih mjesta…

Ovaj zahtjevan posao Meteor Grupa dobila je na javnom natječaju kao najpovoljnija, ali započetu izgradnju nije završila. Početkom prošlog mjeseca, kako je izvijestio portal Zagorje, otkazan je ugovor zbog kašnjenja radova i angažiran je novi izvođač.

Hotel je, naime, trebao biti

pripremljen za tehnički pregled do 31. siječnja.

- Nelikvidnost nas je uništila. Rokovi plaćanja po izvedenim radovima su 60 dana.

Time je tri mjeseca unaprijed

n

ovi hotel koji je trebala izgraditi Meteor Grupa vrijedan je 12 milijuna eura trebalo nabaviti robu i materijal, a tako dugo nitko nas nije htio čekati. Istina je da smo se malo zaletjeli i ušli u posao - rekao je za Zagorje Duško Par ipov ić, dodavši

da su završeni građevinski radovi u vrijednosti od oko 50 milijuna kuna, a preostali su unutrašnji radovi koje će obaviti drugi izvođač.

Naglašavajući da su se za Meteor Grupu odlučili u uvjerenju da imaju dobre reference, direktorica Terma Tuhelj Ivana Kolar dala je drukčije viđenje razlaza.

- Problem je u njihovoj neorganiziranosti. Uz naše, preuzeli su i poslove na još nekoliko gradilišta te tako zapali u probleme. S malo više truda i bolju organizaciju mogla se izbjeći ova neugodna situacija - ustvrdila je Kolar te najavila da će hotel biti dovršen u svibnju.

Radi postizanja kompromisnog rješenja, kako navodi T7 VIS u prijedlogu, Gradu Varaždinu ponuđena je obrada baliranog otpada po neto cijeni od 800 kuna za tonu, odnosno 700 kuna po toni novonastalog otpada, i to tijekom šest mjeseci.

- To je i na tragu ponude Grada Varaždina, a posebice izjava i sugestija gospodina Radimira Čačića, prvog potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i predsjednika Hrvatske narodne stranke, koja je na vlasti u Gradu Varaždinu navodi se u priopćenju T7 VIS-a te podsjeća na Čačićevu izjavu na VTV-u.

U novom prijedlogu koji je T7 VIS uputio Gradu Varaždinu također stoji da se za razliku do pune ugovorene cijene za obradu otpada u MBO postrojenju angažiraju stručni sudski vještaci koji bi provjerili opravdanosti ugovorene cijene. Uz to, Gradu Varaždinu T7 VIS nudi i alternativni prijedlog, a taj je da se za razliku u cijeni vode sudski postupci nakon čijeg bi se pravomoćnog okončanja utvrdilo ima li T7 VIS pravo na navedenu razliku u cijeni.

RIJEŠITI OTPAD U INTERESU GRAĐANA Kaznenim postupcima ne treba se baviti ni gradonačelnik ni župan. Njima neka se bave sudovi i policija, rekao je Radimir Čačić, prvi zamjenik predsjednika Vlade RH i ministar gospodarstva, govoreći na VTV-u o zbrinjavanju otpada.

Ističući da taj problem nije u njegovom resoru, Čačić je napomenuo da je kao građanin Varaždina dao neke sugestije.

- Mora se voditi računa o interesima građana, a to su da se taj problem riješi, da se ne gube radna mjesta i da cijena zbrinjavanja bude realna. Ne treba gledati tko nudi, bez obzira je li to Patafta ili netko drugi, treba prihvatiti, ako je realno - naglasio je predsjednik HNS-a na VTV-u.

- Prihvaćanjem kompromisnog prijedloga značajno bi se umanjila šteta svim ugovornim stranama koja dnevno iznosi i više od 200.000 kuna, izbjegli

i

z Grada Varaždina još nema očitovanja, što ne čudi kada gradski dužnosnici putuju na sve strane, pa i do Ugande

bi se daljnji nepotrebni troškovi baliranja otpada čiji teret financiranja još uvijek snose građani Varaždina, i to već punih sedam godina tijekom kojih plaćaju oko 570 kuna po toni, a izbjeglo bi se i daljnje dodatno zagađivanje okoliša te ugrožavanje zdravlja ljudi poručuju iz T7 VIS-a.

Putuju na sve strane S obzirom na to da je T7 VIS-u već uplaćen avans za dio obrade otpada s odlagališta u Brezju, kako se podsjeća, prema novom prijedlogu koji je upućen Gradu Varaždinu

postoji mogućnost da se navedeni avans odmah u cijelosti iskoristi na ime obrade otpada u razdoblju od šest mjeseci.

- Za obradu baliranog otpada već je prethodno ugovoreno sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u visini od 40 posto ugovorene cijene. S obzirom na to da su u Hrvatskoj sve dosadašnje sanacije starog otpada financirane djelomično iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a dijelom iz proračuna jedinice lokalne samouprave, nema razloga da se za isto opterećuju računi građana - upozoravaju u T7 VIS-u te ukazuju da su građani do sada platili više od 50 milijuna kuna za baliranje i privremeno skladištenje otpada.

Na najnoviji kompromisni prijedlog Grad Varaždin još se nije očitovao, kao što nije ni na prijedlog koji mu je poslan prije više od mjesec dana, što ne čudi kada gradski dužnosnici putuju na sve strane, od Njemačke pa sve do do Ugande, a više pažnje posvećuju, primjerice, novim vozilima, nego akutnim problemima.

4

Aktualno

Sedam dana Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Trpimo i šutimo 17.4.

Pozivam investitore da se ne jave na natječaj za Brijuni rivijeru, poručuje Jakovčić ogorčen lošim odnosom prema ulagačima koji na dozvole čekaju mjesecima, pa i godinama, a pravila im se mijenjaju i tijekom natječaja. To kao da je čuo MMF koji je drastično srezao procjene rasta Hrvatske u ovoj godini, i to na - 0,5 posto.

18.4.

Nisam maneken ni trgovac lažnim optimizmom, no pokušavamo promijeniti stvari, poručuje iz sabornice Milanović kojeg Lesar upozorava na niska primanja te rast cijena na malo, benzina, plina, vode, struje, vrtića... Nakon najava smanjivanja plaća i otpuštanja u javnom sektoru, na ulice izašli Slovenci kojima Janša veli da žive na Mjesecu.

24. travnja 2012., br. 414

HRABROST Ludbrežanka Manuela Denžić (28) treća

Misija života za mir u prašini Af J

Proteklih 6 mjeseci provela je u međunarodnoj misiji. Kući se vratila s og

Hrvatske snage zajedno s armenskim i njemačkim osiguravale su sjevernu bazu Marmal.

19.4.

Ako bude tako, nemam što tražiti u Vladi, veli Čačić povodom prognoze MMF-a te najavljuje putem JPP-a gradnju škola, sudova, kazališta, muzeja... Je li baš sve to nužno i odakle 15 milijardi, nije jasno. Isto tako nije jasno, ali će se također rasvijetliti dolazak Patrije u Hrvatsku s kojom se povezuje bivši predsjednik.

20.4.

U pritvoru završio i Fiolić, još jedan zastupnik HDZ-a, a na zagrebačkom Županijskom sudu prekinuto Optužno vijeće u vezi Čehoka i ostalih. Od svibnja poskupljuje struja za građane kako bi imali gdje raditi. Kada bi barem bilo tako. No, šutimo i trpimo.

21. 4

. Vidjet ćemo je li to bila greška, veli Milanović govoreći o imenovanju nove direktorice Fonda za zaštitu okoliša protiv koje je podignuta optužnica, ali Holy veli da će biti povučena te da stoji iza tog kadrovskog rješenja za koji preuzima odgovornost. Optimističan i Linić koji nam iz Washingtona najavljuje rast od 0,8 posto jer će se pokrenuti tvrtke u državnom vlasništvu.

22.4.

Želimo manje invalidskih mirovina, a ne produljiti radni vijek, pojašnjava Mrsić dodavši da je gotovo trećina umirovljenika u skromnijoj, invalidskoj mirovini. Zašto se ne prosvjeduje i štrajka, Slovencima je pokušao objasniti Josipović ističući da država koja nije socijalna nema mnogo smisla.

23.4.

Hrvatska je na pravom putu, barem što se tiče priprema za članstvo u EU, poručuje EK. Da nam ipak još treba puno napraviti, može se zaključiti iz reakcije zagrebačkog Županijskog suda koji „nedopustivim prejudiciranjem sudske odluke ocjenjuje izjavu ministrice Holy o tome da će se odbaciti kaznena prijava protiv nove ravnateljice Fonda za zaštitu okoliša, odnosno da optužnica neće biti potvrđena.

Hrvatski su vojnici u sklopu međunarodne misije surađivali s lokalnim stanovništvom Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Provela je pola godine u prašini Afganistana, zapovijedajući svojim “Gromovima”.

Mlada Ludbrežanka Manuela Denžić (28) jedna je od žena u Hrvatskoj vojsci pred kojom je

je bojna u čijem smo sastavu sudjelovali bila sastavljena od nas Hrvata te od operativnih snaga iz Armenije i Njemačke. S Nijemcima sam i najviše radila – ispričala nam je natporučSvi profesionalci Zapovijedala sam vodom od nica Denžić. Ludbrežanka je 42 pripadnika s kojima već 4 treća žena koja je zapovijedala godine radim u 2. vodom u 8 godina koliko je motoriziranoj boj- Hrvatska u Afganistanu. To što je žena u profesiji na noj “Gromovi”. Moj koju se još uvivod bio je u e jek gleda kao sklopu satikakv n na “tipično nije (nane e č i r p mušku” mjenski s a v u g ne smatra organimo a n i t nikakvom z ir an e i m e r p pri snage iju u p r e p r e c a u t i s kom – veli pješašpravu istanu – m i sm o tva) čija gan f A svi profesioje zadaća nalci. bila osigura- Uvjerena sam nje baze Marmal na sjeveru Afgani- da u dosadašnjem radu nisam stana, provođenje imala nikakvih prednosti, ali patrola te suradnja ni nedostataka zbog svojeg s lokalnim stanov- spola, svaku zadaću nastojim ništvom. Naravno, što kvalitetnije odraditi i na riječ je o međuna- taj način istaknuti se u radnoj rodnoj misiji pa sredini. Pozitivno je kada u rad-

sigurno impresivna vojna karijera, a prije nekoliko tjedana vratila se iz najvažnije misije u svojem životu.

noj sredini postoji određena doza konkurentnosti (posebice među spolovima), no mislim sam da je isto i u svakom drugom poslu – kaže.

Nema razlike Ipak, Manuela nije bila jedina žena koja je prošlih pola godine provela u ovoj zahtjevnoj misiji. U njenoj satniji bile su još tri cure, od kojih dvije dočasnice na zapovjednim dužnostima. To je na neki način i olakšalo stvari, bar što se spavaonica tiče. Suprotno onome što mislimo o služenju roka, vojnici ne spavaju u bunkerima. - Dvoje ili troje dijeli sobu, a mi cure bile smo zajedno. Iako zvuči malo čudno, kad ste na terenu zajedno 24 sata, 6 mjeseci nema razlike u spolu. Ali moram priznati da su se dečki uvijek trudili biti pristojni, možda malo više nego obično – objašnjava.

Netko tko je proveo s Manuelom bar 5 minuta van uniforme ne bi nikad rekao s čim se bavi.

Aktualno

24. travnja 2012., br. 414

Hrvatica koja je zapovijedala vodom

a Manuelu: fganistana gromnim iskustvom S PUŠKOM OD MALIH NOGU Manuelin prvi susret s puškom nije bio u kadetima ili u nekoj sportskoj streljani. - Niti se ne sjećam svog prvog susreta s oružjem. Tata se bavio lovom i otkako znam za sebe, bila sam blizu njegovih puški. Naoružanje nije nikad u našoj kući predstavljalo problem, jednostavno, odrasla sam s tim – objašnjava. Vrijeme je posvetila karijeri i nije udana.

Veli, u nekim slobodnim razgovorima baš ne priča o poslu. Slobodno vrijeme posvećujem obitelji, sportu i prijateljima, tako da često pričam o tome i izbjegnem temu posla. Kad do toga dođe, reakcije su različite, neki se odmah povuku, a neki nađu teme za razgovor o kojima s drugim curama vjerojatno ne bi mogli – sa smiješkom nam priča mlada Ludbrežanka.

2270 ŽENA U VOJSCI! Iako je natporučnica Manuela Denžić bila treća žena iz Hrvatske vojske koja je u 8 godina zapovijedala vodom, ona u Afganistanu nije bila jedina. Uz nju su u istoj satniji bile još tri djevojke. No, u MORH-u su nam objasnili da u sklopu svakog kontingenta Oružanih snaga Republike Hrvatske (OS RH) u mirovnoj misiji ISAF u Afganistanu sudjeluje u prosjeku od 10 do 20 žena. Broj žena u našoj vojsci puno je viši od očekivanog – njih je 13% tj. u Oružanim snagama djeluje 2270 pripadnica tj. djelatnih vojnih osoba. Varaždinci tj. stanovnici Varaždinske županije mogu biti ponosni i na broj naši sugrađana koji su do sada sudjelovali u mirovnoj misiji ISAF-a u Afganistanu. Od 2003. više od 130 pripadnika OS RH s varaždinskog područja otišlo je u misiju, od ukupno njih 3.000. - Svatko od pripadnika OS RH u mirovne misije u Afganistan odlazi isključivo doborovoljno – poručili su iz Ministarstva obrane. O tome hoće li smanjiti broj vojnika koje će slati u Afganistan, kako se u posljednje vrijeme govori u medijima, nisu ništa konkretno odgovorili.

- Broj pripadnika koji sudjeluju u međunarodnim mirovnim misijama, pa tako i operaciji ISAF, definira se odlukama Hrvatskog sabora. Trenutno je na snazi Odluka kojom je određeno da se u 2011. i 2012. u ISAF može uputiti do 350 hrvatskih vojnika – objasnili su.

Oni koji je poznaju još iz srednje škole ni ne čude se kad čuju gdje je završila – za nju će reći: “Zapravo me i ne čudi – uvijek je bila marljiva i spremna na svaki novi izazov”. Ni njezini roditelji, kako sama kaže, nisu bili iznenađeni kada je donijela odluku. Veli, ništa ih kod nje više ne može iznenaditi. A ideja o vojnoj karijeri javila se još u gimnazijskoj klupi.

Nakon Prve gimnazije htjela sam u SAD na vojni studij, no te godine Hrvatska nije nikog slala. Upisala sam Prometne znanosti i nakon godinu dana uključila se u MORH-ov projekt “Kadet”. Završila sam fakultet paralelno s Hrvatskim vojnim učilištem, ali i Časničku školu – objašnjava Manuela.

Posljednje 4 godine je pripadnica 2. motorizirane bojne Gromova, Gardijske motorizirane brigade HKoV-a, a puni čin joj je natporučnica i zamjenica zapovjednika satnije. Sigurni smo da je pred njom još puno vojnih uspjeha.

Manueli oružje nikad nije bilo strano

5

6

Intervju tjedna

24. travnja 2012., br. 414

OTVORENO Prof. dr. sc. Ivica Rubelj, voditelj Laboratorija za molekularn

Produžava se maks J Telomeri su strukture na krajevima naših kromosoma, dakle, kromosomi su stanične jedinice koje nose genetski materijal

Prof. dr. sc. Ivica Rubelj, voditelj Laboratorija za molekularnu staničnu biologiju IRB-a Piše: GORDANA IGREC

Ako ste od onih koji vjeruju kako im duljina života ovisi od duljine “crte života” na dlanu ili kakvom proroštvu “babe gatare”, znanstvena otkrića telomera sasvim sigurno će vas u to razuvjeriti. Štoviše, za tisuću kuna na Institutu “Ruđer Bošković” možete znanstvenom metodom provjere dužine telomera provjeriti koliko će dugo trajati vaš životni vijek!

A telomeri su za starenje najbitniji! Oni su završeci na kromosomima u obliku čvorića ili

m

jerenje telomera ne kaže koliko dugo ćemo živjeti, nego koji nam je potencijal za život petlje kako je to prvi na svijetu otkrio sveučilišni profesor s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, molekularni biolog u statusu višeg znanstvenog suradnika i voditelj Laboratorija za molekularnu staničnu biologiju na Institutu “Ruđer Bošković” prof. dr. sc.

Ivica Rubelj, koji je uvršten

prošle godine kao predavač na Harvardu uz sam bok dobitnika Nobelove nagrade za telomere 2009. godine.

Biologija Vi ste voditelj Laboratorija za eksperimentalnu kancerologiju?

Ne, taj je laboratorij ukinut prije nekoliko godina i formiran je ovaj sadašnji – Laboratorij za molekularnu i staničnu biologiju. Bavimo se mehanizmima kontrole staničnog rasta.

Zašto starimo?

Mi starimo zbog toga što naše tjelesne stanice imaju ograničen broj dioba! I onda ne mogu obnavljati tkiva koliko bismo to htjeli. Kad one izgube taj potencijal dioba, onda jednostavno ulaze u jednu fazu staničnog starenja i više svoju funkciju ne obavljaju normalno.

Kada se, međutim, to počne događati?

Kontinuirano. I najmlađe osobe imaju postotak starih stanica i taj postotak sve više i više raste. Dakle, mehanizmi koji kontroliraju normalan stanični rast tjeraju stanicu stariti. Ako se ti mehanizmi pokvare, onda idu u kancerogeno. Mi danas znamo točno kako nastane karcinom i možemo točno rekonstruirati taj put. Prije je

to bilo nepoznanica. Danas miješanje genetskog materiznamo da isti mehanizmi koji jala što u konačnici dovede do kontroliraju stanično starenje gubitka genetskog materijala u i uzrokuju starenje jesu oni stanici i one idu u divlji rast koji mehanizmi koji se pokvare kad mi znamo kao nestabilan genom i premaligno stanje. Ako stanica prijeđe u karcinom. Što je, međutim, s telome- se aktiviraju mehanizmi koji stabiliziraju telomere, ponovno rima?

Telomeri su u središtu tih zbi- onda dobijemo karcinom. vanja. Telomeri su strukture na krajevima naših kromosoma, Osobno otkriće dakle, kromosomi su stanične Što ste vi osobno otkrili kad jedinice koje nose genetski su posrijedi telomeri? materijal. Taj genetski materijal Ja se telomerima bavim doje pohranjen u obliku dugih sta dugo. I imamo priličan lančanih molekula DNK koje broj radova na tu temu. Mi se kao linearne duge strukture bavimo baš strukturom telomoraju završiti na neki način. mera. Jasno da su ta najvažnija One završavaju s posebnim otkrića na telomerima otkrili strukturama koje na kraju na- drugi. U prvom redu Elisabeth prave nešto kao mali Blackburn, koja je dobila čvor koji osigurava Nobelovu nagradu o m i r a čitav taj kromoza telomere, zatim St a g o som, čitavu tu njezini suradnizbog t lesne ci koji su radili nit genetskog je t še materijala. s njom u labošto na e imaju Zašto su, daratoriju, među nic a t j s o kle, telomeri njima svakako en br č i n a r tako bitni? valja spomenuti og ! dioba O ni su v ažni Jacka Sostaka koji zbog toga jer ako je otkrio i dokazao se poremete, izgube, da su telomeri zaštitne onda se naruši stabilnost kro- protektivne strukture u DNK i mosoma. Kromosomi se počnu oni su dobili Nobelovu nagradu odmah tako ponašati što se 2009. godine. Drugi istraživači međusobno rekombiniraju što su puno toga otkrili o telomerinije normalno i doživljavaju ma, a ja sam osobno prvi koji je pregradnje svakakve, znači predvidio strukturu telomera u

obliku petlje, ta struktura može ići u jednu vrstu rekombinacije kad se izgube telomerne strukture i dosta drugih stvari koje pokazuju da je to uzrok naglog staničnog starenja. To je sad specifično. Ali mi imamo barem 15-ak radova koji su objavljeni na temu telomera i telomeraze.

Svi govore o tome kako “izmjeriti telomere znači izmjeriti duljinu čovjekovog životnog vijeka”! No je li to točno?

To nije do kraja točno i novinari koji su to napisali to i znaju jer su bili kod mene na razgovoru i sudjelovali su na mojim predavanjima. Baš zbog toga da se izbjegnu stvari koje stvaraju konfuziju ja sam održao niz javnih predavanja gdje se to fino dalo objasniti. Dakle, mjerenje telomera ne kaže nam koliko dugo ćemo živjeti, nego nam kaže koji je naš potencijal za život! U statistici to se uvijek treba naglasiti. Dakle, to je statistički podatak. Ta statistika pokazuje da oni ljudi koji imaju duže telomere najčešeće žive najduže i zdraviji su! Dakle, duži telomeri ne znači samo dužinu života nego isto tako i vitalnost!

No može li se načinom života, prehranom, tjelesnom aktivnošću i slično utjecati na genetski uvjetovanu duljinu telomera? Dakle, duljinu živo-

ta pojedinca?!

Svakako da može! I trenutno su napravljene određene studije i to od vrhunskih znanstvenika od Elizabeth Blackburn, koja je pokazala da se određenim načinom života može utjecati na opće zdravlje. To je ono što se i otprije znalo. Međutim, utječe se i na aktivnost telomeraze u našim stanicama koje nose matične stanice pri čemu dolazi do sporijeg gubitka telomera - time se odmah produžava zdravlje i dugovječnost.

I konačno smo dobili odgovor na pitanje zašto ljudi koji su aktivniji fizički i oni koji žive zdravije i oni koji se hrane kvalitetnije žive duže.

Pa zašto?

To se direktno reflektira na ove genetičke strukture koje kontroliraju naše starenje i dugovječnost.

Možete li onda reći što je potrebno imati svakodnevno na tanjuru, kakvom tjelesnom aktivnošću se baviti i koliko stresan način života utječe na njegovu duljinu?

To što ste naveli sigurno da mogu u određenim crtama reći, zato što sam pročitao određenu literaturu. To me zanima, jasno, kao i svakog drugog. Ja sam te stvari počeo primjenjivati na sebi. Dakle, nastojim prošetati

Intervju tjedna

24. travnja 2012., br. 414

7

nu staničnu biologiju IRB-a, koji je prvi na svijetu otkrio oblik telomera

simalni vijek života svaki dan barem 20 minuta, pola sata, nastojim izbjegavati hranu koja nije zdrava, premasnu, punu kolesterola itd. I nastojim svaki dan konzumirati svježe voće i povrće, barem donekle. Tako da što se toga tiče, te stvari su u grubim crtama dobro poznate iako tu postoje određene specifičnosti. Što se tiče stresa, puno je studija koje se bave tom problematikom. Tu se radi o općeživotnom stresu koji čovjek ima, a koje su pod utjecajem njegove profesije, njegovih primanja, uvjeta u kojima živi i to su bitni faktori koji se statistički reflektiraju na duljinu života i na vitalnost.

I isto tako psihološki stres koji, dakle, nije direktno povezan s materijalnim i ambijentalnim zbivanjima. On je također jako bitan. I kod psihološkog stresa se pokazalo da se telomeri ubrzano skraćuju, ubrzano gube i isto tako stres koji se reflektira kroz posao, kroz prilike u kojima se čovjek nalazi, dakle, neke situacije bilo obiteljske bilo neke druge imaju utjecaja i na telomere! I te stvari su na neki način već dokazane ekperimentalne mjere.

Eliksir mladosti

H

rvatska bi trebala usvojiti trendove i ponašanje zapadnih zemalja koje vode brigu o populacijama A kako se onda u kontekstu vaših istraživanja i vaših prethodnika može vrednovati rad i otkriće “eliksira mladosti” dr.

Miroslava Radmana?

To sad ja ne bih komentirao.

Ja ću općenito reći da se tu radi o antioksidansima koji su poznati, dakle, svi nabrojani koje sam, dakle, vidio iz tiska, svi antioksidansi koji se tamo koriste su antioksidansi iz zelenog čaja, iz rajčice i grožđa.

Oni su poznati već dugo i oni

su među najstarijima. I oni su dobri, ali imaju svoje ograničenje. Slobodni radikali imaju samo jedan utjecaj na starenje i oni su modelirajući faktori!

Glavni faktoru su telomeri! I to je eksperimetalno dokazano!

Koliko je u tom kontekstu točna tvrdnja da se na “Ruđeru može za tisuću kuna doznati koliko ćete dugo živjeti”!?

Radi se o tome da za otprilike taj novac možete provjeriti svoje telomere, dužinu svojih telomera! Koji vam neće reći dužinu vašeg vijeka, ali će vam reći koji je vaš potencijal. Od te točke pa nadalje što se tiče dugovječnosti i starenja. Dakle, opet se tu radi o određenoj statistici i ne može svaka osoba dobiti konkretan svoj datum ili broj ili vrijeme duljine života.

Da se dobije pravo objašnjenje prije nego se da uzorak ja inzistiram na tome da svatko prisustvuje jednom mojem izlaganju na kojem se točno objasni na osnovu čega se misli da su telomeri bitni za dugovječnost i vitalnost, dakle, koji su to konkretni, ekperimetalni podaci koji to govore? I da čovjek točno postavi svoja pitanja u vezi telomera. Tek kad je u potpunosti upoznat s time onda on može lakše donijeti odluku želi li analizu telomera ili ne.

Imali ste američko znanstveno iskustvo. No kako biste ocijenili rad Instituta “Ruđer Bošković” u usporedbi s istim Institutima u Europi, pa i u SAD-u?

Ja sam se u Americi specijalizirao za starenje. Ondje sam proveo pet-šest godina. I u međuvremenu sam se tamo vraćao u svoj stari laboratorij jer smo napravili suradnju.

Uvjeti koje IRB ima su relativno dobri za naše prilike, ali oni su daleko ispod uvjeta koji vladaju u Zapadnoj Europi, a pogotovo u Americi. U Americi vladaju još bolji uvjeti nego u Europi i tamo se ulaže u znanost puno više.

Međutim, u svemu tome pojedinac mora naći neku svoju nišu i s tim financijskim sredstvima

Produžava se maksimalni vijek života Kakvo nam je onda stanje nacije po pitanju dugovječnosti u usporedbi s ostalim narodima Europe, pa i svijeta? Što se toga tiče, današnji moderan život utječe na produžetak životnog vijeka tako da se kontinuirano zadnjih 100 godina produžava maksimalni životni vijek populacije. Hrvati tu nisu iznimka. U Hrvatskoj se također produžuje kontinuirano

koje imamo, a one su uvijek refleksija financijske snage države. Dakle, SAD isto tako varira u svojem investiranju u znanost ovisno o tome kolika je snaga ekonomije. Tako je s Europom, a tako je i s Hrvatskom. Nažalost, hrvatska ekonomija nije dovoljno jaka.

Političke su odluke uvijek takve da nekako znanosti uvijek daju manje nego što bi se htjelo.

Valjda se ne može bolje. I to je naša startna pozicija. Zato, puno ljudi surađuje s vanjskim laboratorijima. Surađujemo i mi i u Europi i u Americi.

Koliko su, dakle, znanstvenici s IRB-a povezani sa svojim kolegama znanstvenicima u Europi i SAD-u?

prosječni maksimalni životni vijek. I mi smo tu relativno blizu prosjeku Europe. Mislim da smo možda malo ispod, ali ne puno! Inače, danas najduže živuća populacija su Japanke.

U Japanu je prosječni životni vijek za žene iznad 86 godina tako da su one najduža živuća populacija. I polako se životni vijek još uvijek produžava.

Tako da možemo očekivati da će u skoro vrijeme razvijene zemlje dosegnuti životnu dob

koja je prilično blizu 90-ima. I to je pogled u budućnost koji nas usmjerava da se ovim istraživanjima sa svih aspekata, od molekularnih do epidemioloških i društevnih, mora posvetiti veća pozornost! To se već dogodilo vani. Dakle, EU u ovome trenutku favorizira istraživanja starenja iz svih aspekata, dakle, starenja populacije, starenja društva.

Mislim da bi Hrvatska trebala krenuti tim smjerom!

Puno su povezani.

Ja ne znam niti jednog znanstvenika koji vodi s voj pro jekt, svoju grupu i laborato rij da nije povezan.

Uglavnom su ljudi povezani s više nego jednim laboratorijem i puno je interakcija s vanjskim laboratorijima. Najviše s laboratorijima u Europu, ali i u SADu. Tako da znanstvenici IRB-a i sam IRB nikako ne djeluje kao izolirani otok. Dapače, vrlo su otvoreni. Ima jako puno posjeta vanjskim laboratorijima na kraće ili na duže vrijeme. Tako da je taj priliv, miješanje ideja, vrlo intenzivan.

plaćeni. Mi to znamo zato jer nam je nizak standard. Sad, relativno gledajući, dobro je da znanstvenici mogu raditi ipak posao koji obavljaju. To se na neki način ipak odvija. Nije da mi nemamo znanosti. Ono što nama treba to je da se nama poboljšaju uvjeti i da se može bolje raditi. Međutim, situacija je takva kakva jest. Tako, da li bi moglo biti bolje? Ha, na damo se da bi! Vidjet ćemo što će biti sada u skorijoj budućnosti kad se priključimo EU. Zašto mladi znanstvenici odlaze u inozemstvo? Koliko je to iskustvo korisno za njihov daljnji rad?

Mladi znanstvenici odlaze dosta u inozemstvo i to je najintenziviniji period kad se ide van. Tako sam i ja isto išao van, kad sam bio na početku svoje znanstvene karijere. Posjećivao sam druge laboratorije i to je jako poželjno, i na IRB-u se to jako favorizira i traži. To je vrijeme kad čovjek širi svoje spoznaje i specijalizira se za kasniji nastavak svoje karijere. Prema tome: jako je važno posjećivati ne samo znanstvene laboratorije nego i skupove, izmjenjivati ideje, isto tako nuditi svoje ideje. I ta interakcija je za znanost posebno važna. Isto tako i zemlje EU i SAD-a, Japan, sve ove razvijenije države stimuliraju međusobnu znanstvenu suradnju i interakciju.

Znanstvenici Kakav je, prema vašem sudu, materijalni status znanstvenika u Hrvatskoj? Jesu li znanstvenici u nas za svoj rad potplaćeni?

Nažalost ne samo znanstvenici nego i sve druge profesije uključujući i radnike su pot-

OSOBNO

Radovi imaju vlastiti život Je li vaš rad na telomerima već u inozemstvu vrednovan ili primjećen? Što se toga tiče, radovi se objave i onda nekako kreću u svoj znanstveni život. Ja jesam donekle prepoznat i ljudi koji znaju moj rad sa mnom to i diskutiraju. Ja sam prošle godine bio izabran za predavača na Harvardu na simpoziju o telomerima koji organiziraju upravo ovi nobelovci i to je za telomere najviša instanca. Velika je čast biti selektiran za predavača, da tamo baš žele čuti ono što vi imate za reći. Što očekujete od svojih istraživanja? U kojem će se, dakle, smjeru ona dalje razvijati?

U svakom slučaju očekujem ono što i svi u ovom području: da vidimo kakve nam spoznaje strukture funkcije telomera mogu pomoći da razumijemo osnovne biološke procese - to je stanična dioba, stanični rast i ono na što se ti procesi odnose, a to je proces starenja, zatim nastanak karcinoma i kako se boriti protiv tih stvari. Dakle, telomeri su povezani ne samo sa starenjem i karcinogenima nego i s drugim nizom bolesti. Dakle, kako mi možemo utjecati na eliminaciju ili smanjenjen tih bolesti?

Kako možemo poboljšati zdravlje i produžiti zdrav život? Važnije je vrijeme zdravlja, nego vrijeme života!

IZDVOJENO Ako na vrijeme počnemo živjeti zdravo, možemo značajno odgoditi nastanak bolesti povezane sa starenjem

Od svih ljudi na svijetu - Japanke žive najduže Zašto baš Japanci odnosno Japanke žive njaduže? Je li posrijedi visok životni standard, kultura, tradicija ili povijesno naslijeđe?

U svakom slučaju radi se o kombinaciji svih tih stvari. Prije samo nekih 50 godina u odnosu na razvijene zapadne zemlje i SAD Japanci su živjeli kraće od tih populacija u tim zemljama. U međuvremnu oni su izbili na prvo mjesto. Prema tome: genetički potencijal koji su prije imali, u današnjem modernom društvu, s modernim načinom života, došao je do izražaja tako

da u toj kombinaciji sad oni imaju najduži životni vijek na razini populacije i za muškarce i za žene.

Imate li profesionalno nekih očekivanja od novog ministra za znanost, obrazovanje i sport Željka Jovanovića?

U ovom trenutku sada znanstveni projekti idu kako idu. I još nisu raspisani natječaji za nove projekte. To će se dogoditi unutar par mjeseci.

Ja se nadam da će ova problematika biti prepoznata ne samo zbog znanstvene važnosti koje ima u obliku znanstvenih implikacija i

spoznaje koja je važna za svaku znanstvenu činjenicu nego upravo zbog toga što nam telomeri daju uvid u trenutno stanje populacije i telomeri su za danas jedini pouzdan faktor za ubuduće! Znači, kako će se populacija ponašati ubuduće? Što se tiče dugovječnosti i vitalnosti, to je jako važno za planiranje državnih ekonomija. To znači za planiranje mirovinskog sustava, zdravstvenog osiguranja, uopće kretanja financija u starijoj populaciji. Tu je još važan faktor edukacija stanovništva, da se što

je moguće više izbjegne razvoj kroničnih bolesti i da se odgode zdravstvene tegobe koje su povezane sa starenjem, koje su posljedice starenja, a to je moguće. To je važno naglasiti - da je to moguće!

Kako je, međutim, moguće?

Ako na vr ijeme počnemo sa zdravim načinom života, onda mi značajno možemo odgoditi nastanak bolesti povezane sa starenjem.

Kad kažem značajno, to je nekoliko godina. Ali recimo pet-šest godina zdravog života je stvar koja je svakako važna pogotovo u onoj

životnoj dobi kad je lakše biti bolestan nego zdrav. Dakle, bolje je biti zdrav što duže nego - ne.

No može li se i u kojem vremenskom periodu kod nas doseći razina dužine života u Japanu?

To ne ovisi samo o Hrvatskoj i o tome što bismo mi mogli napraviti.

To ovisi i o backgroundu koji mi imamo. O genetičkom. Ali ono što Hrvatska može napraviti je da što prije usvoji trendove i ponašanje zapadnih zemalja koje jako vode brigu o svojim populacijama. To možemo!

8

Život

24. travnja 2012., br. 414

OTKRIVAMO Varaždinac Ivo Lovrenović sudjelovao u jedinstvenom pothvatu

Prvi stopostotni invalid pod ledom je Varaždinac!

J Ivo Lovrenović (38), koji je u kolicima od 1992. godine, već je nekoliko godina i državni prvak u bacanju diska i koplja, a igra i stolni tenis.

Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

bilo svejedno – ispričao nam je Ivo, koji je ipak skupio hrabrosti i otišao na ledeni zaron.

Ivo Lovrenov ić (38) je 1992. na ratištu dobio metak u kralježnicu, a 20 goRonio bi opet dina kasnije postao je prvi Kad je krenuo, nije bio čovjek na svijetu sa ni svjestan da će stopostotnim intako sudjelovati n o r a z validitetom koji u jedinstvenom i n e je zaronio pod poduhvatu. od led č p led! Iako se roNaime, po a v i r k o p njenjem bave s az n a nj i m a e s o a r i tek rijetki, a IAHD-a, radi aniz g r o e n od osoba s se o pr vom stve n a n z invalididetom svjetskom zau samo su tr i u ronu paraplegisvrhe Hrvatskoj završile čara pod led. Zaronilački tečaj, Ivo ron se organizirao Lovrenović nije imao prou znanstvene svrhe, a uz blema čak ni zaroniti pod Lovrenovića zaronilo je još 15 centimetara debeo lede- četvero kolega Slovenaca. ni pokrivač u slovenskom Prije zarona svim je ronioKočevju. cima izmjeren tlak, temperatura, puls, razina zasićenosti U znanstvene svrhe krvi kisikom te funkcije srca, - Kada me prijatelj nazvao kako bi se ustanovilo kako da idemo roniti, odmah sam ekstremni uvjeti utječu na pristao, jer ronioc nikada ne organizam osoba s ozljedaodbija poziv na ronjenje. No ma kralježnice.

- Prema prvim rezultatima kada mi je rekao da idemo roniti pod led, ipak mi nije koje smo dobili, otkriveno

je da ekstremno niske temperature nemaju nikakvog posebnog utjecaja na fizičko stanje osoba s invaliditetom – rekao je Lovrenović te dodao kako se detaljniji rezultati ipak još iščekuju.

Inače, skupinu ronioca cijelo vrijeme nadzirala liječnička, a voda u kojoj su ronili oko 20 minuta imala je 4 stupnja Celzija.

- Svi me pitaju je li mi bilo hladno i znam da zvuči nevjerojatno, ali ja nisam osjećao hladnoću. Da li je to bilo zbog uzbuđenja i adrenalina, ne znam, ali iskustvo ronjenja pod ledom mi je bilo prekrasno – oduševljen

O

tkriveno je da ekstremno niske temperature nemaju utjecaja na zdravlje osoba s invaliditetom

Kada ga je prijatelj pitao da li bi želio zaroniti pod led, nije mu bilo svejedno...

je Lovrenović koji kaže kako bi tako nešto ponovio opet.

Sport ga ispunjava Ivo se ronjenjem počeo baviti prije nešto malo više od tri godine. U početku mu je bilo teško jer nije imao adekvatnu opremu.

To ga nije spriječilo da nastav i s ronjenjem, a nakon što je saznao da se u Hrvatskoj nekolicina paraplegičara, u sklopu kluba Geronimo iz Zagreba, bavi ronjenjem i to samostalno, ubrzo se priključio tre-

ninzima na zagrebačkom bazenu Utrine.

Kaže kako ga bavljenje sportom ispunjava i daje životu smisao.

- Bilo kakav sport je dobar sport jer se čovjek kroz sport socijalizira, druži, osjeća se zdravije i na kraju krajeva – i korisno – kaže Lovrenović koji smatra da je ronjenje odličan sport za paraplegičare.

Ipak, zbog adrenalina i uzbuđenja, kaže kako hladnoću nije uopće osjećao

UPORNOST To što je u kolicima nije ga spriječilo da se intenzivno bavi raznim sportovima i postiže uspjehe

Prvak u bacanju diska i koplja, a igra i stolni tenis

Sport će uvijek biti ključan dio njegovog života

Ivo Lovrenović u kolicima je još od 1992. godine, što ga nije spriječilo da se intenzivno bavi raznim sportovima i postane između ostalog i državni prvak u bacanju diska i koplja u svojoj kategoriji. Tu titulu nosi već tri godine za redom, a jedino za čim žali je što se nije kvalificirao za Paraolimpijske igre prije četiri godine u Pekingu.

- Tada sam ispunio B normu potrebnu za odlazak u Peking i samo sam je trebao potvrditi. Jako sam to želio, ali imao sam strašnu tremu i na kraju nisam uspio – kaže nasmijani Lovrenović kojeg to nije obeshrabrilo jer, kako kaže, ima

još vremena i za to. Osim s bacanjem diska i koplja te nezaobilaznog ronjenja, Ivo odnedavno tri puta tjedno trenira i stolni tenis. Na pitanje kako to sve stiže

ž

ali što se nije kvalificirao za Paraolimpijske igre prije četiri godine u Pekingu i dakle mu energija, Ivo kaže kako ga takav način života trenutno jako veseli.

- Mogao bih biti kod kuće i jadikovati, ali ja sam odlučio baviti se sportom. Bavim

se s mnogo stvari koje mi oduzimaju i vremena i energije, ali trenutno mi to tako odgovara. Ako mi jednog dana postane prenaporno, jednostavno ću prestati – objasnio nam je Ivo. Ipak, dodao je kako ne vjeruje da će sport ikada prestati biti ključnim dijelom njegovog života, kao uostalom i Varaždin. Naime, iako Lovrenović nije rođeni Varaždinac taj mu je grad prirastao srcu i tu namjerava ostati. – To je za mene uistinu grad po mjeri čovjeka, tu imam brojne prijatelje i iako mi je u početku bilo krivo što neću živjeti u Zagrebu, sada sam sretan – rekao je.

24. travnja 2012., br. 414

Oglasi

9

10 Oglasi

24. travnja 2012., br. 414

Općina Trnovec Bartolovečki 11

24. travnja 2012., br. 414

TU KRAJ NAS Općina Trnovec Bartolovečki bogatim programom obilježila Dan općine

OGLAS

Trnovec Bartolovečki – samozatajni i uspješni J Bogatim kulturno-umjetničkim programom Općina Trnovec Bartolovečki proslavila je svoj dan.

Proslava je trajala cijeli vikend Već dugi niz godina općina Trnovec Bartolovečki može se pohvaliti da je jedna od najperspektivnijih općina u Hrvatskoj. Činjenica je to kojom se može podičiti, a istaknuta je i na svečanoj sjednici održanoj u petak.

Sjednica koju je obilježio i bogat kulturno - umjetnički program održala se povodom Dana općine Trnovec Bartolovečki.

Izuzetno mi je drago što smo se okupili povodom ovog dana. To je jedna od prilika da iskažemo privrženost zajednici, a vjerujem da su tu svi oni koji našu lokalnu zajednicu imaju u srcu – rekao je u govoru Stjepan Hren, načelnik općine Trnovec Bartolovečki. Osim njega to su istakli i svi ostali uvaženi gosti, a među kojima su se nalazili predstavnici Županije, drugih općina i članovi Općinskog vijeća.

Općinskog vijeća. Naime, unatoč teškom razdoblju u kojem cijela država jedva preživljava, Općina Trnovec Bartolovečki i dalje

je nastavila s brojnim investicijama koje mještanima osiguravaju bolje životne uvjete.

Bila je to prilika da se uzvanici prisjete samo nekih od njih. U posljednje vrijeme krenulo se s realizacijom kanalizacije koja bi do kraja godine u potpunosti trebala biti gotova, uređena su groblja u Bartolovcu i Šemovcu, puno se ulagalo i u Slobodnu zonu, Pozitivan razvoj Do sada smo imali 28 sjed- zdravstvenu zaštitu mještana nica na kojima smo donijeli te su izgrađene nova ambulanta i ljekarna. To su samo mnogo značajnih neki od projekata odluka koje su c e v o n koje je općina reimale pozitivTr i k č e alizirala. nog efekta ov Bartol je vrhu Unatoč teškoj na razvoj ekonomskoj Trnovca Baramom ih s u k situaciji, zanetolovečkog. hrvats o mar ili nisu ni I u ovim p a t s kulturne aktivteškim uvjemje ti nosti i vrijednosti tima kada ešnos j p s u trnovečkog kraja. pada standard i One se njeguju kako prihodi vodili smo bi i dalje bile prepoznate i računa o svima, ulagali u standard naše općine i inve- cijenjene u općini i šire.

Neke od njih bile su predstirali smo i dalje – istaknuo je i Tihomir Marčec, predsjednik stavljene i u sklopu svečane

Načelnik Hren najboljima uručio laptope

sjednice. Na štandovima postavljenim u dvorani osnovne škole izložene su posebnosti Trnovca, a simpatično su ih predstavljali mještani u narodnim nošnjama.

Samozatajna smo sredina i ne hvalimo se sa svime što radimo u zajednici i za zajednicu, ali zasigurno smo radili nešto realno što je u interesu mještana. To su sve koraci kojima svakom pojedinom mještanu pokušavamo pružiti onaj minimum koji mu treba kako bi normalno živio – rekao je načelnik Hren u svom govoru.

Neki od oglednih primjera da uistinu tako i djeluju jest uspješno korištenje vlastitih resursa, ustrajnost u javnim radovima kako bi mještanima kojima je teško pomogli da rade slično. Naime, samo u 2011. godini Općina je zaposlila na javnim radovima 41 nezaposlenu osobu s područja općine na realizaciji

Za najbolje učenike računala na poklon Uz sve projekte koji se u općini Trnovec Bartolovečki uspješno realiziraju, znatna sredstva izdvajaju se za obrazovanje. Preko dvadeset posto proračuna predviđeno je za tu svrhu, tj. preko tri milijuna kuna proračunskih sredstava.

Na školarce se nije zaboravilo ni ovom prilikom. Dvojici najboljih osnovnoškolaca općine uručeni su, prilikom svečane sjednice, vrijedni pokloni. Za odličan komunalne infrastrukture.

Time je u njihove obitelji, u današnjim otežanim uvjetima života, osiguran dotok novca te olakšan život. Upravo zbog svih tih razloga općina Trnovec Bartolovečki je najveća općina Varaždinske županije koja je od 1993. godine, kada je konstituirana, postala respektabilna sila. Podaci koji to potkrepljuju su i da je općina Trnovec Bartolovečki na tridesetom mjestu u Hrvatskoj, od

uspjeh u svim razredima osnovne škole dečki su dobili od Općine laptope. Pred uzvanicima im je poklone uručio sam načelnik te uputio želje da i dalje budu tako marljivi i iskoriste svoje potencijale što bolje. Korisni i vrijedni pokloni, ali i same riječi hvale koje su im upućene, zasigurno će im biti velika motivacija da svoje uspjehe nastave nizati i u srednjoj školi.

njih 556, po broju zaposlenih, a po dobiti na četrdesetom.

- To smo postigli radom, ali i razumijevanjem na koje nailazimo u državi i županiji – dodao je načelnik Hren.

Problem – proračun Iako se trudimo da budemo uspješni, imamo jedan problem. To je proračun koji je najmanji u županiji, što je nepravda. Enormna sredstva se crpe iz ovoga kraja na njegovu

štetu. To je nešto na čemu trebamo raditi – istaknuo je Hren te dodao – Imamo kontinuirani porast stanovništva, a paralelno s time rastu i troškovi.

No nada da će se i taj problem riješiti postoji. Pomoć u tome obećala je i predsjednica Županijske skupštine Dubravka Biberdžić. - Vjerujem da će se u proračunu uvijek naći i sredstava za ovu iznimno uspješnu općinu Varaždinske županije – rekla je u govoru.

KONCERTI Zabavni dio programa tijekom trodnevne proslave oduševio mještane

Tri dana glazbe, pjesme i plesa...

Povodom Dana općine zasvirali i tamburaši

Dane općine Trnovec Bartolovečki obilježile su u tri dana sve generacije. Od samog početka obilježavanja svečanom sjednicom brojna društva stala su na pozornicu.

Tijekom svečane sjednice nastupio je tako mješoviti zbor osnovne škole, tamburaši koji su prisutne

počastili pjesmom, mladi recitatori, ali i klinci i klinceze iz vrtića Bubamara iz Trnovca. Svi su, naravno, dobili zasluženi veliki pljesak publike.

Slavlje se nastavilo i sljedeći dan. Nakon svete mise za mještane općine Trnovec Bartolovečki zasvirao je Regional band. Nedjelja,

iako zadnji dan proslave, nije nimalo oskudijevao programom. Od rana jutra mještani su se mogli okušati u gađanju glinenih golubova. Koliko su spretni pokazali su u Lovačkom domu Žabnik. Proslava je završila kako je i počela – u narodnom štihu. U školskoj sportskoj dvorani, gdje je

sve i počelo, nastupio je Varaždinski tamburaški orkestar te Kulturno-umjetničko društvo “Mak” Trnovec.

U svakom slučaju, bilo je zabave za sve generacije. Čestitke su pristigle sa svih strana, a svi zasigurno jedva čekaju sljedeću godinu i Dane općine kako bi se ovako dobra fešta ponovila.

12 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti

24. travnja 2012., br. 414

SELO KORŠI

REAGIRANJE Direktor Agroludbrega o razlozima koji su doveli do sve težeg poslovanja

Što radi ŽUC?

Nije trebalo doći do stečaja u tvrtki

Mještani sela Korši u općini Breznica organizirali su se i obavili sječu granja i raslinja uz lokalnu cestu. Već više od dvije godine slanje uzastopnih molbi i dopisa Županijskoj upravi za ceste Varaždinske županije, PZC-u Varaždin te lokalnoj upravi nije urodilo plodom. Mještani sela Korši organizirali su se sami. Ovim putem pitamo se zbog čega plaćamo sve te službe te pozivamo ŽUC da obavi svoj dio posla.

Ivan

ŠKOLOVANJE

Zvanje vatrogasac Završnim ispitima i pokaznom vježbom u nedjelju 15. travnja u Radešiću je završeno školovanje za zvanje vatrogasac. Tečaj je završilo 22 polaznika iz društava VZO Breznčki Hum i Visoko.

Interes za školovanje pojednako su pokazali muški i ženski polaznici. Postignutim rezultatima teoretskog dijela i pokaznim praktičnim vještinama bili su zadovoljni svi, kako polaznici tako i predavač i i mentor i. Na postignutim rezultatima polaznicima je čestitao i novoizabrani dopredsjednik VZŽ varaždinske Nedeljko Vukalović i predsjednik VZO Breznički Hum Tomo Vuraić.

Ovim školovanjem vatrogasci su stekli potrebna znanja kako bi mogli biti kvalitetni operativci i sudjelovati u vatrogasnim intervencijama.

ISPRAVAK

Projekt VI. OŠ U tek stu p o d naslovom “Mini Stari grad”, koji je objavljen u prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika nenamjernom greškom navedeno je netočno prezime sugovornice i ime škole.

Umjesto „Kako nam je rekla učiteljica Aleksandra Reškić, varaždinska IV. osnovna škola među prvima se uključila u ovaj projekt“, trebalo je pisati: “Kako nam je rekla učiteljica Aleksandra Oreški, varaždinska VI. osnovna škola među prvima se uključila u ovaj projekt.“ Ispričavamo se Aleksandri Oreški i VI. osnovnoj školi.

Uredništvo

U prošlotjednom izdanju Regionalnog tjednika objavljen je tekst “Agroludbreg blokiran, imovine gotovo nema”. Iako su informacije u navedenom tekstu točne, nisu potpune te smatramo da javnost treba znati sve okolnosti koje su dovele do zahtjeva za stečajnim postupkom. Agroludbreg je kupljen nakon što je tadašnja vlast savjetovala da se transakcija obavi u najkraćem mogućem roku, kako bi što prije došlo do denacionalizacije.

Obitelj Drašković, koja ima većinsko vlasništvo nad tvrtkom, ušla je kao investitor s najboljom namjerom, a na svim je razinama, od lokalne vlasti, do državne, dočekana na noževe. Kad je

grof Drašković kupovao Agroludbreg da bi lakše došao do svog zemljišta, nije ni slutio da će time ući u povijest ljudske gluposti te da će plaćati zakupninu za svoje zemljište te da će mu matična domovina Hrvatska, u kojoj se rodio, 17 godina osporavati hrvatsko državljanstvo. Usprkos tome što su se više stoljeća zalagali za nacionalnu stvar i obilježili hrvatsku povijest te postali jedna od najslavniji hrvatskih obitelji u povijesti. Koji grad nema ulice Janka Draškovića, koliko je bilo samo banova i biskupa, slikara, pjesnika, a čak su dali i jednoga kardinala!

Grof Karl Drašković sin je bivšeg vlasnika, kojem je cijela imovina oduzeta tijekom Drugog svjetskog rata, tvrtki je dao kredit od 3,33 milijuna njemačkih maraka. Za razliku od banaka, on se odrekao kamata, no okolnosti su kroz godine dovele do toga da mu tvrtka kredit nije u mogućnosti vratiti.

Društvo se kreditno zadužilo kod većinskog vlasnika 2002. godine, a rok vraćanja kredita bio je 2005. godine.

Sredstva od kredita bila su namijenjena za ulaganje u obrtni kapital.

Međutim, odmah nakon plasmana utvrđuje se postojanje prikrivenih obaveza koje su najprije morale biti namirene tako da nije ostalo dovoljno sredstava za oživljavanje proizvodnje.

Kredit je bio osiguran hipotekarno

odnosno fiducijom nad cjelokupnom nepokretnom imovinom Društva.

Osim toga, grof Drašković spreman je podmiriti sve porezne obveze.

Kako je u navedenom tekstu i spomenuto, tvrtka se ponosi neprekidnim kontinuitetom poslovanja od 1869. godine, a primarna djelatnost nam je poljoprivreda. No poslovanje tvrtke Agroludbreg krenulo je nizbrdo nakon što se tom djelatnošću više nismo mogli baviti jer nam je oduzeto zemljište, koje su kasnije raspodijelili predstavnici lokalne vlasti međusobno te sa svojim prijateljima, rođacima, kumovima...

Važno je i napomenuti da je stečaj prijavio sam direktor društva i to odmah nakon što je društvu oduzeto i posljednjih 80 ha poljoprivrednog zemljišta u zakupu i podijeljeno po tadašnjem političkom, ali i zakonskom ključu.

To je zemljište također oteto obitelji Drašković nakon 2. svjetskog rata.

Nakon pretvorbe i privatizacije 1992. godine, Društvu je oduzeto - nacionalizirano - 455 ha poljoprivrednog zemljišta te se dalje obrađivalo temeljem ugovora o zakupu s Republikom Hrvatskom koju u upravljanju državnim zemljištem zastupaju jedinice lokalne samouprave.

Izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu od 1991. godine do danas privilegiraju se obiteljska poljoprivredna gospodarstva pa tako društvo, kao i većina sličnih u RH, postepeno ostaju bez potrebnih poljoprivrednih površina u zakupu. Desetogodišnji ugovori o zakupu iz 1995. godine otkazuju se 2006. godine iako je vrijedilo pravilo automatskog produživanja za daljnje 3 godine. Pokušaj da se ugovori o za-

kupu barem djelomično održe, završava sudskim sporom protiv RH u kojem smo s tužbenim zahtjevom odbijeni.

Istina je da smo kasnili s plaćanjem zakupa, ali postavlja se pitanje kako i u kojem roku plaćaju sadašnji zakupci. Uostalom, istovremeno je država kasnila s plaćanjem svojih obaveza.

U tekstu je također stavljen naglasak na to kako Agroludbreg ne posjeduje imovinu. To je istina, ali ta imovina nije rasprodana, kao u brojnim slučajevima u RH, nego je uložena u novu tvrtku i ostala je u Ludbregu.

S obzirom na to da je, kao što je već spomenuto, grof Drašković u upravljanje tvrtkom ušao s dobrom namjerom, prvenstveno iz razloga jer je želio unaprijediti kraj u kojem je godinama živio njegov otac, smatramo da su okolnosti koje su dovele do propasti tvrtke tužne. No u svakom zlu ima nešto dobro, kaže narodna poslovica. Tako je nedavno Upravni sud RH pravomoćno presudio da se grofu Draškoviću mora vratiti sva oduzeta imovina. Da se to dogodilo prije samo pet godina, Agroludbreg bi ostao živ, 100 ljudi imalo bi zaposlenje, unatoč svim drugim nedaćama koje su ga pratile.

I na kraju nije nevažno napomenuti da je Društvo namirilo sve svoje obaveze prema zaposlenicima uključujući i plaće, porezne obaveze i doprinose te jubilarne nagrade i otpremnine.

S obzirom na sve, obitelj Drašković neće odustati od namjere da i dalje ulaže napore u razvoj tog kraja, kroz ulaganja, a nadamo se da će se tim primjerom povoditi i predstavnici lokalne vlasti.

Ivan Domislović

REAGIRANJE Bivši predsjednik Nogometnog kluba Varaždin o tvrdnjama nasljednika

Moja najveća greška je Boris Solomun Odgovarati na neistine i gluposti koje je Boris Solomun još jednom iznio u medijima proteklog tjedna ispod su mog nivoa i dugo sam dvojio oglasiti se još jednom ili ostaviti sve po strani kako ne bi omogućio da se čovjek, koji to zasigurno ne zaslužuje, opet pojavljuje u medijima, što je i bio jedan od glavnih njegovih interesa u samom početku tobožnje brige za varaždinskog prvoligaša i njegovu misiju spašavanja kluba, a koji je upravo svojim katastrofalnim potezima gurnuo na sam rub likvidacije i prestanka postojanja.

No upravo zbog javnosti koja je proteklih pedesetak dana morala kroz medije slušati nebuloze Solomuna i njegova pusta i lažna obećanja bez pokrića, odlučio sam se na odgovor Solomunu, ne znam da li da koristim termin predsjednik NK Varaždina, budući da čovjek gotovo dva mjeseca nije bio u stanju provjeriti je li na Uredu državne uprave obavljena registracija njegova imenovanja.

Kada Solomun govori o mom navodnom nerazumijevanju pravomoćnih sudskih odluka i blokade Kluba od strane Porezne uprave, želio bih mu skrenuti pažnju na dvije stvari. Prva je da nikada nisam osporavao niti dug prema Poreznoj niti situaciju da Klub može ući u blokadu. Želio sam samo kao rođeni Varaždinac i doživotni navijač varaždinskog Kluba da ista pravila u Hrvatskoj vrijede za sve, a to znači da ako je NK Varaždin dužan sedam milijuna kuna, a neki klubovi u drugim dijelovima Hrvatske više desetaka, pa čak i stotinu milijuna kuna, da snose iste posljedice. A ne kako je to bio

slučaj da se nas blokira, a ostale ne. Sve moje izjave u tom smjeru išle su u smislu borbe za naš Klub, ali i za ovaj kraj gdje sam proveo cijeli svoj život, za razliku od Solomuna koji je u Klub i Varaždin navraćao turistički i odlučio gospodarstvenicima, političarima i navijačima dijeliti lekcije. Što se tiče slučaja Pavličić, kada znaš da si u pravu, a Klub je u pravu kada osporava njegova potraživanja, boriš se do kraja. Stoga i jesmo podnijeli žalbu CASA sudu u Ženevi koju si ti Solomun na svoju ruku odbacio, bez konzultacije s odvjetnicima ili bar da pogledaš spise, a gotovo 300 tisuća kuna klupskog novca (taksa za žalbu) obećao si Pavličiću i nisi ih isplatio. Što se tiče tvojih obećanja, a ne programa, kako sada navodiš, jer si došao u Klub tvrdeći da ćeš u dvadesetak dana donijeti 50 milijuna kuna, ona su bila čista laž i, što je još gore, obmanuo si cijelu javnost, skupštinare, a što je najžalosnije - navijače. Ako nikome drugome, trebao bi se barem njima ispričati i to ne preko Facebooka ili priopćenjem, nego osobno. Žalosno je i to što su Grad i Županija nakon svega bili spremni opet ti dati podršku pa čak i u trenutku kada ste zajedno željeli Klub odvesti u likvidaciju.

No što očekivati od čovjeka koji dolazi s obećanjima od 50 milijuna kuna i internacionalnom aviokompanijom, da bi samo nekoliko dana nakon toga zaposlenicima rekao da novaca nema i da ih neće biti te posuđivao novac od igrača, ili barem pokušao posuditi, te

od roditelja djece koja treniraju u Klubu.

Kada sam 2009. prihvatio funkciju predsjednika Kluba, situacija je bila gotovo jednako teška kao i danas. Plaće su kasnile, sponzora je bilo sve manje, dugovi iz prošlosti samo su stizali. No nisam nakon samo četrdesetak dana Klub doveo pred rub likvidacije, nisam odlazio u osamu kontemplirati o svojoj misiji, kao što si ti naveo na Facebooku te davao i povlačio ostavke. Ne, nisam to radio već sam s nekolicinom ljudi krenuo u borbu za naš Klub. I iako sam bio svjestan da će mi angažman u Klubu naštetiti i javno i privatno, nisam se na to obazirao. Borili smo se hrabro gotovo tri godine. I borba je trajala do tvog nasilnog ulaska u Klub lažnim obećanjima i obmanama. I ono što sada sebi najviše predbacujem, i

pr iznajem pred javnosti grešku, što smo ti ja i Izvršni odbor uopće dopustili da se približiš Klubu, jer posljedice tvog kratkog angažmana su katastrofalne.

Ono što je dobro u cijeloj priči da je tvoja „misija“ kratko trajala, a da će ljudi kojima je ovaj Klub istinski na srcu najvjerojatnije uspjeti izboriti natjecanje u drugoj ligi za razliku od tebe koji si do prije nekoliko dana radio na tome da Klub ode u likvidaciju.

I na kraju dragi Borise, i radi tebe i radi javnosti, obavještavam te da ovim završavamo bilo kakvu daljnju polemiku jer si svojim postupcima dokazao da o nogometu, ali i o uspješnom poslovanju i borbi sa stvarnim problemima, ne znaš dovoljno, a ja te jednostavno nemam vremena ni volje poučavati.

Zlatko Horvat

24. travnja 2012., br. 414

Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti 13

REAGIRANJE O pravilima za držanje kućnih ljubimaca u gradu Varaždinu

ISTRAŽIVALI “MATEŠIĆA PEĆ”

Varaždinu nužna igrališta za pse

Ivanečki speleolozi u špilji u Slunju

Javljam se ponukan tekstom objavljenom u 7Plus Regionalnom tjedniku od 3. travnja pod naslovom “Pravila se krše, no redari nikad nisu napisali kaznu”. U tekstu je dan kritički osvrt na neodgovorno ponašanje vlasnika pasa u gradu na koji je, smatram, potrebno baciti novo svjetlo.

U potpunosti se slažem s autoricom da su pravila za držanje kućnih ljubimaca jasna, kao i to da se ona svakodnevno krše, ali također držim da su pravila (naročito ona loša) tu da se krše. Naime, prema «Odluci o uvjetima i načinu držanju pasa i mačaka...» (Službeni vjesnik grada Varaždina br. 2/2010) vlasnici ne

smiju pustiti pse bez povoca na nijednoj javnoj površini ili ulici na području grada Varaždina! Budući da svog psa držim u stanu i nemam okućnicu, da svakodnevno ne kršim “Odluku”, moj pas ne bi znao što to znači potrčati. Slažem se s autoricom da neodgovornih vlasnika ima, pogotovo prilikom čišćenja psećeg izmeta, ali je nejasno što s njim kada se pokupi, jer ja često znam proći pola grada noseći “poklon” u ruci ne bi li naišao na koš za smeće, koji i ne bi smio koristiti u tu svrhu. Žalosno je što gradske vlasti, pa ni vaša autorica, ne poznaju za toleranciju i nemaju osjećaja, ni saznanja što je to urbani život.

Neke druge gradske sredine prepoznale su potrebe i stil života svojih građana, pa je tako, primjerice, Zagreb donio Pravilnik o kućnim ljubimcima kojim su određene površine za slobodno kretanje pasa, a da i ne govorim kako su ponegdje formirana ograđena igrališta za pse, gdje je ulaz dozvoljen samo psima i vlasnicima. Nadalje, pseća je socijalizacija bitan faktor u sprečavanju agresije i razvoju tolerancije kod pasa, pa će tako socijalizirani psi sigurno biti manja smetnja ljudima koji nemaju sklonosti prema njima.

Pišući ovaj mail na portalu Regionalnog tjednika sam pronašao još jedan zanimljiv članak pod naslovom “Psi koji su više od kućnih ljubimaca”, gdje su se pripadnici gradske vlasti ponosno slikali uz pse vodiče. Bilo bi ih zanimljivo pitati znaju li da su upravo oni i njihova Odluka kamen spoticanja u školovanju tih pasa. Ja sam, naime, socijalizirao psa vodiča slijepih svakodnevno kršeći “njihovu” Odluku ne bih li pružio psu najbolji mogući trening. U Regionalnom tjedniku često nailazim na članke vezane o problemima sa psima, što afirmativne, što negativne, što je dokaz da sukoba stavova očito ima.

Smatram da bi se problemi smanjili kada bi gradske vlasti reagirale i osigurale za slobodno kretanje pasa posebne javne površine svrsishodno opremljene ili neka jednostavno zabrane posjedovanje pasa.

Apeliram na vas da ukažete gradskim vlastima na postojeće probleme pasa u gradu i manjkavu «Odluku o uvjetima i načinu držanju pasa i mačaka...» te da bi rješavanje tih problema dovelo do zajedničkog zadovoljstva i ljubitelja pasa i onih koji to nisu.

Zvonimir Salkić

REAGIRANJE Park mladih u Varaždinu pun razbijenih boca i drugog smeća

Zabraniti alkohol na javnim mjestima Nedugo sam bio s djecom na rolanju na igralištu preko puta Mercatora. Nisam mogao vjerovati svojim očima kada sam vidio koliko ima razbijenih boca i koliko ima stakla te drugog smeća. Naravno, odmah sam se pokupio s djecom, jer zamislite što bi se moglo dogoditi da dijete padne.

Nije čudno što i drugi roditelji izbjegavaju ovo igralište.

Zašto ne donijeti zakon kakav ima Zagreb, da se kažnjavaju osobe s alkoholom na

javnim površinama (pogotovo maloljetnici).

Isto tako postoji i problem neodgovornih vlasnika pasa, čast iznimkama, koji ih puštaju obavljati nuždu na igralištima i slično. Mogu poslati svakodnevno veliki broj fotografija neodgovornih vlasnika pasa. Nažalost, i sâm sam imao neugodno iskustvo smrada na kćerinoj ruci koji nismo mogli isprati nekoliko dana, hvala Bogu da nije dobila nekakvu bolest.

Isto tako se pitam gdje su ti famozni komunalni redari koji bi morali rješavati takve probleme. Ove stvari me strašno smetaju, zbog zaštite ne samo moje djece, nego i sve druge.

Dičimo se da je Varaždin mali Beč, ali daleko smo od toga. Grad ne čini samo infrastruktura, nego većim dijelom stanovnici i njihovo ponašanje. Čitatelj (podaci poznati redakciji)

Članovi Speleološke udruge Kraševski zviri iz Ivanca Marko Hajduk, Valentina Kraš, Ilija Jurak i Ivan Putarek nedavno su posjetili špilju “Matešića peć” u Slunju. Topografski je snimljen i izrađen nacrt suhog dijela špilje (260 metara) te su izmjereni mikroklimatski parametri (temperatura tla, zraka i vode te relativna vlažnost zraka) uz fotodokumentaciju. Marko i Ivan su u sklopu istraživanja posjetili i vodeni dio špilje gdje je izmjerena temperatura vode uz fotodokumentaciju tog dijela špilje. Temperatura zraka i relativna vlažnost mjerena je Data logerima Hobo pro V 023. Dodajmo da izmjerena temperatura zraka iznosi 11,3 °C, tla 11 °C, vode 8 °C, a relativna vlažnost iznosi 98 posto.

Tomica Matišić

UMIROVLJENICI SRAČINEC - SVIBOVEC

Više od 100 članova i gostiju na skupštini Održana je redovna skupština Udruge umirovljenika Sračinec - Svibovec. Skupštini su prisustvovali zamjenik načelnika općine Sračinec Krunoslav Lukačić, župnik Siniša Dudašek, predsjednik Saveza udruga umirovljenika Varaždinske županije Ivan Šoltić, Stjepan Kozina, predstavnici Udruge umirovljenika Kneginec Gornji, udruge Petrijanec, Cestica i Trnovec Bartolovečki. Umirovljenike Sračinca i Svibovca Podravskog svojim su dolaskom počastile i predstavnice Udruge žena “Preslica” i Foruma žena, kao i DVD-a Svibovec Podravski te veterani DR-a predvođeni gospodinom Špacom. Skupštini se pridružio i bračni par Lukačić iz Dropkovca s kojim Udruga surađuje od 2002. godine.

Na početku izvještaj je podnio predsjednik udruge Stjepan Majcenović, a nakon njega o radu udruge, brizi za članove, socijalnoj skrbi i sportu govorila je Snežana Liber. Financijsko izvješće podnijela je Jelena Majcenović. Sva izvješća su prihvaćena. Skupštini Udruge umirovljenika prisustvovalo je 105 članova i gostiju, a nakon nje je upriličena zakuska i zabava uz živu glazbu koja je trajala do kasno u noć. Hvala svima koji su prisustvovali skupštini Udruge umirovljenika Sračinec - Svibovec, a posebno Općini Sračinec od koje umirovljenici uvijek imaju podršku i pomoć.

Snežana Liber

NAJAVA Dani otvorenih vrata wellness centra i slane sobe “Elements”

Predavanja i besplatne masaže!

Pozivam vas na Dane otvorenih vrata wellness centra & slane sobe “Elements” u Slavenskoj ulici 22 u Varaždinu, koju je otvorila udruga “Čista Pozitiva”. U četvrtak 26. travnja u 18 sati predavanje o ulozi aromaterapije u slanoj sobi, životu i ljepoti žene u svakodnevnoj ulozi majke, domaćice, supruge te objasniti njegu tijela na prirodan način održat će Blaženka Zvonar, certificirani aromaterapeut, i Paula Tomić Keresteny, vizažistica i vanjska suradnica za spa & wellness portal.

U petak 27. travnja u 18 sati o učinkovitosti slane sobe i o njezinom medicinskom stajalištu govorit će dr. med. Maja Horvat, a potom će o masažama te fizikalnim terapijama za bolnu kralježnicu, noge i mišiće govoriti Mario Kolić, savjetnik za relaksaciju, terapeut, trener joge i maser. U subotu 28. travnja u 17.30 sati predavanje ima Siniša Kirhner, bioterapeut i duhovni tragalac za mirom i ljepotom u čovjeku, a govorit će o bioterapijama u slanoj sobi, čišćenju i zaštiti aure, najaviti radionice Om

Healinga u gradu Varaždinu, koji jedini radi za to područje te će prezentirati svoj rad.

Predavanja i radionice su besplatne, ako želite, možete uplatiti nakon seminara radionice 10 do 20 kuna akontacije za prostor. Dođite jer vas očekuje pregršt novih informacija, prirodni čajevi te masaže i paketi u slanoj sobi za djecu i odrasle po promotivnim cijenama. Budući da je broj mjesta ograničen, molimo da se najavite na broj 097/797-41-86.

Mario Kolić

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Augusta Šenoe 10, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

14 Poslovni svijet

24. travnja 2012., br. 414

DOZNAJEMO Što gospodarstvenici traže za izlazak iz krize za daljnje očuvanje proizvodnje nužno restrukturirati Varteks, Bor i BBS, veli Cesarec GTF

Inženjerstvo okoliša - kreće Geotehnički fakultet ove akademske godine kreće s trogodišnjim preddiplomskim sveučilišnim studijem Inženjerstva okoliša.

- Studenti stječu znanja iz temeljnih prirodnih, tehničkih i informatičkih znanosti kao preduvjet za razumijevanje osnovnih principa inženjerstva okoliša - pojasnila je doc. dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić, predstojnica Zavoda za inženjerstvo okoliša Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

- Hrvatskoj je potrebno oko tisuću inženjera zaštite okoliša, a cilj fakulteta je zadovoljiti potrebe tržišta rada, posebno lokalnog, ali i pozicionirati se u vrh institucija koje se bave ovim područjem - rekao je dekan prof. dr. sc. Josip Mesec.

Fakultet priprema i diplomski sveučilišni program Inženjerstva okoliša čije se prihvaćanje očekuje iduće akademske godine. Sve ovo, kako je dodao župan Predrag Štromar, na tragu je projekta Sveučilišta Sjever.

OD 27. TRAVNJA

Novi Viking i Stihl centar U petak 27. travnja na čakovečkoj južnoj zaobilaznici pokraj benzinske crpke OMV, Međimurka BS otvara novi servis i prodajni centar za rezervne dijelove motornih i električnih uređaja Stihl i Viking. Sve kupce čekaju ugodna iznenađenja, mnogobrojne akcije i prezentacije. (SZ)

Hoće li se napokon poslušati gospodarstvenici koji pozivaju da se podupiru domaće tvrtke radi očuvanja proizvodnje i radnih mjesta

U susret domaćem, a ne - inozemnom J Kod nas je pravilo da se novcem iz lokalnog i državnog proračuna financira strana roba i usluge. Toga nema nigdje, upozorava čelnik Županijske komore Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Zadržavanje radnih mjesta, rješavanje nelikvidnost te poticanje proizvodnje i izvoza tri su ključne poluge za izlazak iz krize, naglasio je Čedomil Cesarec, predsjednik Županijske komore Varaždin, prigodom posjeta Gordana Marasa, ministra poduzetništva i obrta Varaždinskoj županiji.

- Najvažnije je da se tvrtke koje imaju problema, a to su u Varaždinskoj županiji prije svega Varteks, Bor i BBS, restrukturiraju da bi nastavile s proizvodnjom. Tvrtkama u poteškoćama treba specijalan tretman. Umjesto gašenja, treba ići prema revitalizaciji i obnovi, za što imamo sposobne menadžere, samo ih treba naći - upozorio je Cesarec.

Na zakonodavnom području, kako je dodao, gospodarstvenici od Vlade očekuju dodatnu pripremu za poslovanje pod zakonima EU, rješavanje viših carina u zemljama CEFTA-e koji će se javiti ulaskom u EU, zatim plaćanja osjetno viših doprino-

sa za građevinare koji odlaze u inozemstvo, kao i dorade Zakona o rokovima ispunjenja novčanih obveza te Zakona o javnim cestama.

Što je učinio Čačić - Javnu nabavu treba prilagoditi, i to je stav svih strukovnih grupa. Kod nas je pravilo da se novcem iz lokalnog i državnog proračuna financira strana roba i usluge. Toga nema nigdje u svijetu. Pokušajte, primjerice, Nijemcu prodati robu koja se kod njega proizvodi. Neće uzeti ni da mu je date zabadava, a kamoli da još dobijete natječaj.

To jednostavno ne ide. Stoga moramo stvarati milje ljudi koji su spremni braniti što je naše, a ne pod izlikom slobodnog poslovanja uništavati vlastite tvrtke i proizvodnju koja je kvalitetna - upozorio je Cesarec navodeći da meso vani vrijedi šest mjeseci, a kod nas godinu dana, pa se, umjesto uništavanja, nama prodaje i još uništava naša proizvodnja. Natječaja za velike infrastrukturne projekte, kako je naglasio, treba pr ilagoditi domaćim, a ne stranim tvrtkama, dok je sada često obrnuto. - Kad je lani na natječaju posao dobila strana

tvrtka, umjesto naše koja je bila bolja, poručeno je da se ne buni jer više neće dobiti niti jedan posao. To se ne bi smjelo događati. Ili da se traži iskustvo na infrastrukturnim poslovima i u zemljama EU jer koliko ga naših tvrtki ima? Uostalom, 2000. godine tako se govorilo i kod gradnje autocesta, pa je došao Čačić i umjesto stranih angažirane su naše tvrtke jer su sposobne. Zato smo danas osposobljeni u cestogradnji kao rijetko tko u EU - podsjetio je Cesarec te pozvao da se okrenimo k sebi te svojim snagama i mogućnostima.

IZDVOJENO

Više izvoze, a plaće manje gotovo 40 % Tko veli da nemamo izvoznog proizvoda? Jedna mala županija kao naša godišnje ima milijardu dolara izvoza, 2.000 tarifnih oznaka... Tvrdnje da nemamo proizvode samo su voda na mlin kreatora uvoza, rekao je Cesarec.

Iako na Varaždinsku županiju otpada dva posto površine Hrvatske, kako je dodao, lani je u prvih devet mjeseci imala 11,6 posto povećanje izvoza.

- Treći smo iza Grada Zagreba i Istarske županije.

Ove godine situacija se bitno mijenja jer u prva dva mjeseca bilježimo rast izvoza za 22,3 posto, a ako se preračunava u kune. To je 9,1 posto ukupnog izvoza RH i po tome izbijamo na drugo mjesto.

U prva dva mjeseca napravili smo 57 milijuna dolara pozitivne bilance.

Gotovo nema djelatnosti koja nema rast izvoza, upozorio je Cesarec, dodavši da su prihodi od prodaje u inozemstvu rasli za 21,7, a ukupni prihod veći je za 8,8 posto.

Posebno je izdvojio rast uvozne opreme za 53 posto, ali i na niske plaće.

- Prosječna neto plaća u RH je 5.387, a u gospodarstvu 4.600, dok je kod nas 3.500 kuna, a 3.200 kuna u našoj prerađivačkoj industriji na koju otpada gotovo polovica prihoda. Dakle, u nas su plaće skoro 40 posto manje u odnosu na državni prosjek, ali je zaposlenost veća - ustvrdio je.

Što će biti s varaždinskom carinarnicom?

Neću govoriti o korupciji jer o tome trebaju brigu voditi drugi. No niz je administrativnih problema, nerazumijevanja, a tome treba dodati i sporost i neučinkovitost lokalne administracije. U okolnostima čestih promjena, inspekcijske službe prvo bi trebale savjetovati, a onda ići s represijom. Najlakše je nekoga kazniti. Nužno je i uskladiti rad carine i MUP-a. Stalno se boriti može li se ovo ili ono. Sada se govori

i o ukidanju carinskog odjeljka u Ivancu, pa i carinarnice Varaždin, a mi smo po izvozu druga županija u RH. To nema smisla. Problem je i nedostupnost kapitala, odnosno cijena kapitala. Nužno je osigurati sredstva za financiranje EU projekta jer imamo primjera da poduzetnici dobiju IPARD, ali ih banke ne žele pratiti, pa propadnu milijuni kuna bespovratnih sredstava, upozorio je Cesarec.

Gordan Maras u HGK Varaždin

Prava odluka Načini rješavanja konflikata – nadmetanje i izbjegavanje K

Nina BEGIČEVIĆ REĐEP doc. dr. sc.

ada se nađemo u konfliktnoj situaciji, važno je znati na koji način pristupiti rješavanju konflikta i kako postići dobar ishod u rješavanju konfliktne situacije. Poznati ishodi konfliktnih situacija su ‘’win-win’’, ‘’winlose’’ i ‘’lose-lose’’. Kod ‘’win-win’’ situacije, konflikt je riješen na način da su obje strane zadovoljne. Kod ‘’win-lose’’ (‘’lose-win’’) situacije, samo je jedna strana zadovoljna načinom na koji se konflikt riješio. Kod ‘’lose-lose’’ situacije konflikt nije uopće riješen ili je riješen na takav način da niti jedna strana nije zadovoljna postignutim ciljem.

Kada govorimo o intergrupnom konfliktu

možemo navesti nekoliko tehnika rješavanja konflikata: nadmetanje, izbjegavanje, prilagođavanje, kompromis i suradnja. Kod nadmetanja jedna strana želi postići svoje ciljeve bez obzira na ciljeve druge strane, stavljajući međuljudske odnose i daljnju suradnju u drugi plan. Ishod ovakve situacije se opisuje kao ‘’win-lose’’. Ono što kod ove metode prosuđuje je snaga jedne strane. admetanje je dobar izbor kada treba donijeti odluku u kratkom periodu, kada je jedna strana potpuno sigurna da je u pravu ili kad ne postoji drugi izbor. Nadmetanje često nalazi svoju primjenu u odnosu

N

između nadređenog i podređenog u nekom poduzeću. Izbjegavanje je način rješavanja konflikata koji zapravo predstavlja bježanje i povlačenje iz konfliktnih situacija bez da se problem riješi. zbjegavanje konflikta je dobar izbor kada postoje važniji problemi koje treba riješiti tj. kada cilj nije toliko značajan, kada postoji mala šansa za ispunjenje osobnih interesa, kada je potrebno da se osobe koje su se našle u konfliktnoj situaciji malo ‘’ohlade’’, kad su potrebne nove informacije ili više vremena za pripremu ili kad postoje druge osobe koje bi lakše razriješile sukob.

I

PRIMJER Na stranim tržištima Zagorje-Tehnobeton nadoknadilo manjak posla

S inozemnih tržišta već gotovo četvrtina prihoda J Uz dosta muke i napora, prošle

smo godine imali više od milijardu kuna prihoda, naglašava Miroslav Bunić, predsjednik Uprave ZagorjeTehnobetona Uz znatne napore u velikoj smo mjeri i ostvarili naš plan, što nas veseli, posebice jer smo ušli u četvrtu, izuzetno kriznu godinu u gospodarstvu, naročito graditeljstvu, ističe to Miroslav Bunić, koji je odnedavno predsjednik tročlane Uprave Zagorje-Tehnobetona.

Vani - 222 mil. kn Uz dosta muke i napora, lani smo imali više od milijardu kuna prihoda, što je izuzetan uspjeh koji nas je zadržao u samom vrhu domaćega graditeljstva. Štoviše, prihod od 1,026 milijardi kuna manji je nego 2010. kada je bio oko 1,2 milijarde kuna, ali radi se o prihvatljivom padu koji nije dramatičan s obzirom na uvjete privređivanja koji su se bitno promijenili. Isto vrijedi i za neto dobit koja je iznosila 12 milijuna kuna dobiti, što je mršavo, ali na razini plana.

Doduše, i naši pojedini subjekti su negativno poslovali, kao što je to slučaj na Kosovu, ali zato bilježimo i dobre rezultate, kao u Srbiji.

Kako ste uspjeli izbjeći da konsolidirani pokazatelji ne budu dio crnih statistika koje prate domaće graditeljstvo?

Na vrijeme smo se odlučili za strategiju da manjak poslova zbog pada ulaganja u Hrvatskoj pokušamo što više nadomjestiti poslovima na stranim tržištima. Tako smo lani ostvarili značajan prihod u inozemstvu, gotovo 23 posto ili 222 milijuna kuna. Riječ je o prihodima iz pet zemalja u regiji, i to Makedoniji, Kosovu, Srbiji, BiH te Mađarskoj. Naše poslovanje u tim zemljama raste i očekujemo nastavak takvog trenda. Usporedbe

radi, 2010. godine, kada smo se tek pojavili na nekim od ovih tržišta, inozemni poslovi donijeli su nam prihod od 24,5 milijuna kuna, a već godinu dana kasnije taj prihod smo gotovo udeseterostručili. To je svakako dobar i ohrabrujući podatak za početak nastupa na regionalnom tržištu.

I TOGA IMA

Zapošljavali i lani, pa imaju 1.000 radnika Mnogi danas, nažalost, proživljavaju teške trenutke i situacije u vezi radnog statusa. U tom pogledu smo čvrsto na strani Vlade RH koja poručuje da ne treba olako otpuštati ljude. Budući da su nam najvažniji naši zaposlenici, od najniže rangiranih pa do Uprave, u skladu s tim se i ponašamo. Tako smo upravo ovih dana došli do tisuću zaposlenika, što je više nego prethodnih godina.

Od tog broja, 161 zaposlenik radi u inozemstvu.

Pozitivan trend u pogledu broja zaposlenih lani smo imali i u Hrvatskoj. U eri otpuštanja građevinskih radnika uspjeli smo zaposliti 57 osoba, dok nas je napustilo 49 radnika, najvećim dijelom zbog odlaska u mirovinu.

Više izvoze no uvoze Tu valja istaknuti nešto što me ugodno iznenadilo. Naime, u ovoj bitki za poslove u inozemstvu ostvarili smo samo od prodaje naših proizvoda napravljenih u Hrvatskoj, dakle onih koje smo izvezli, prihod od 112 milijuna kuna. Istovremeno, imali smo 92 milijuna kuna uvoza. Zahvaljujući tome, uspjeli smo ostvariti veći izvoz od uvoza, i to prvi put u povijesti Zagorje-Tehnobetona od kada ga vodim. U proteklih 18 godina, usput rečeno, ostvarili smo rast prihoda za 14 puta, odnosno 1400 posto, a i puno se investiralo.

Ostvariti pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu nije lako jer smo postali zemlja u kojoj se ne isplati ništa proizvoditi, čak ni betonsko željezo, pa ga zato uvozimo. Dakle, uz realizaciju ostvarenu preko poslovnih subjekata u zemljama regije, ostvarili smo i prihod od prodaje u inozemstvu. Potvrda je to politike da treba njegovati vlastitu proizvodnju, iako ima jako puno primjera gdje se gasi, a roba se samo naručuje izvana. No treba se boriti za proizvodnju i nadam se da će se u tom pogledu dogoditi promjene, naročito kod nekih javnih poduzeća koja bi trebala u granicama mogućeg preferirati domaću proizvodnju.

o

iz ke v r H ats orjea Z g je lani beton Tehno izvoda pro izvezlo dnosti od e u vrij mil.

112 Miroslav Bunić: Lani je Zagorje-Tehnobeton prvi put imalo veći izvoz nego uvoz otkada ga vodim

Stjepan Gluhaković

Sa strateškim partnerom do znanja i tržišta i za nas, naročito u pogledu ugovaranja novih poslova, održavanja likvidnosti te saniranja posljedica iznenadnih stečajeva subjekata u našem okruženju, veliki je izazov zadržati stabilno poslovanje. Tu se izuzetno bitnim pokazalo naše strateško partnerstvo s bavarskom tvrtkom Max Bögl, koje smo uspostavili prije dvije godine, dok je suradnja počela prije sedam ili osam godina. Ta suradnja već sada dolazi do izražaja, a u budućnosti bi trebala još i više. Doista je dobro što smo ušli u takvo partnerstvo, naročito sada kada smo prisutni i na regionalnom trži-

Povećanje broja zaposlenih nije veliko, ali danas je i uspjeh zadržati isti broj radnika, a posebice u građevinarstvu. Uz to, i dalje provodimo program stipendiranja učenika.

Sada imamo 62 stipendista za zanimanja zidar, tesar i armirač. Riječ je o deficitarnim zanimanjima, što zvuči apsurdno u vrijeme kada se govori o viškovima radnika. Međutim, smatramo da će kriza prije ili kasnije proći, a da je ljudski potencijal izuzetno bitan i da ga stoga treba očuvati.

Naime, nismo i nećemo baciti puške u kukuruz, bez obzira što i nama nije lako i to treba otvoreno reći. Borili smo se i borit ćemo se za svako radno mjesto, ali od svih zaposlenika očekujemo zalaganje primjereno okolnostima kojih moraju biti itekako svjesni.

Romano Perić

DOZNAJEMO Kod izlaska na strana tržišta od velikog značaja bilo je strateško partnerstvo

Da bismo u što većoj mjeri ostvarili planove, stalno se prilagođavamo uvjetima na tržištima koji se dramatično mijenjaju iz godine u godinu, naročito u građevinskom sektoru. Tako smo, uz ostalo, ovih dana osnovali tvrtku u Sloveniji koja je jedno od naših 16 subjekata uz, naravno, Zagorje-Tehnobeton. Vjerojatno će nas tržišna situacija natjerati da će naših tvrtki biti i u još nekim zemljama. No ne treba misliti da vani teče med i mlijeko.

Prilike ni tamo nisu jednostavne, pa je zato nužno davati najviše što je moguće.

U ova vremena, koja su uistinu jako teška

d zaposlenika očekujemo zalaganje u skladu s okolnostima

štu jer nam to osigurava niz pogodnost s obzirom na iskustva koje naš partner ima u organizacijskim modelima i međunarodnim projektima, i to ne samo u Europi, nego i drugim kontinentima.

Kod takvog poslovanja izuzetno je važan sustav praćenja projekata, budući da se oni nalaze u više zemalja, raznim poreznim i drugim uvjetima. Važna nam je i procjena tržišne situacije, gdje smo u početku imali određenih lutanja. Dakle, to je sada puno složenije poslovanje, ali kada imate partnera koji ima iskustvo i dijeli informacije nesebično, onda je

osvajanje novih tržišta vjerojatno brže i s manjim rizicima. Strateško partnerstvo s Max Böglom je stoga važno i presudno i dobro je da je do njega došlo kako zbog iskustva i znanja, tako i pomoći na novim tržištima. Stoga vjerujem da ćemo zajedno pronaći izlaz iz ove teške situacije i uspjeti uz snagu tri bitne poluge naše tvrtke, a to su sindikat i radničko vijeće, menadžment te vlasnici. Drago mi je da menadžment ima dobru komunikaciju sa sindikatom i radničkim vijećem, kao i da velika većina dioničara podržava ovakvu strategiju.

IZDVOJENO

Uprava od tri člana za izazove Izazovi s kojima se susreće hrvatsko gospodarstvo, a posebno graditeljstvo, traži stalne prilagodbe, naglašava Bunić.

Jedna od tih prilagodbi, kako doznajemo u Zagorje-Tehnobetonu, je i uvođenje tročlane uprave na čijem je čelu kao predsjednik mr.sc. Miroslav Bunić, dok su ostala dva člana Uprave Romano Perić i Stjepan Gluhaković, koji je izbor strateškog partnera Max Bögla, jedne od najvećih graditeljskih tvrtki u Europi.

OGLAS

Poslovni svijet 15

24. travnja 2012., br. 414

OGLAS

16 Općina Maruševec

24. travnja 2012., br. 414

DOZNAJEMO Proslava Dana općine Maruševec i Blagdana svetog Jurja

ULAGANJA

U Maruševcu uskoro nova radna mjesta!

Brojne aktivnosti

J U komunalno opremanje Poduzetničke zone Selnik uloženo 1,5 milijuna kuna

Proračun Općine Maruševec za 2011. godinu ostvaren je u iznosu od 8.582.000 kuna. Prošle i početkom ove godine u općini su se odvijale brojne aktivnosti. Uz dovršetak komunalnog opremanja Poduzetničke zone Selnik i nastavak gradnje kanalizacijske mreže, u suradnji s Varkomom rekonstruirana je vodovodna mreža u Maruševcu te produžena vodovodna mreža u Bikovcu i Donjem Ladanju, u što je uloženo ukupno 47.000 kuna. Rekonstruirana je i niskonaponska električna mreža u Ulici Gustava Krkleca u Donjem Ladanju, što je Općina sufinancirala sa 180.000 kuna.

U mjesnim odborima uređivali su se mjesni domovi, u što je uloženo 103.000 kuna, pri čemu je najviše uloženo u uređenje društvenog doma u Jurketincu i to 67.000 kuna. Izrađena je projektna dokumentacija i ishođena dozvola za gradnju društvenog doma u Novakima pa su već izgrađeni temelji, za što je osigurano 64.000 kuna. Dograđen je dio objekta prostorija i svlačionica NK “Rudar ‘47” (uloženo 122.000 kuna). Općinska komunalna tvrtka Markom je u svim MO-ima uređivala nerazvrstane ceste, odvodne jarke i propuste te javne površine, za što je izdvojeno 418.000 kuna.

godine opremljen je najveći dio komunalne infrastrukture, kanalizacija vrijedna 300 tisuća kuna, vodovodna mreža u koju je uloženo 117.000 kuna, a postavljena je trafostanica i preseljen dalekovod, za što je trebalo osigurati 867.000 kuna.

Važno je što je izgrađen i proVažna ulaganja Upravo dovršetak uređenja čistač otpadnih voda vrijedan ove zone, u kojoj je dovršena 284.000 kuna – rekao je Šagi.

No nisu to bila jedina ulagasva komunalna infrastruktura i predstoji samo uređenje nja. Na području općine nastavljena je izgradnja kolektora kaprometnice, načelnik općine nalizacijske mreže na Maruševec Ivan Šagi Koretinec navodi kao najvažljepši a dionici – Donje Ladanje, niju invest ic iju ec j d : r u što su Hrvatprošle godine. a cent cestu u ske vode uloIs t a k nu o j e a l i r to i u petak na otvo uloženo žile tri milijuna kuna. Radovi svečanoj sjedkoju je .000 mogu ići dalje, nici Općinskog 4 9 7 jer je ishođena vijeća, kojom je potvrda glavnog započela proslava kuna projekta za treću Dana općine Maruetapu izgradnje kanaševec i njihovog nebelizacijske mreže na dionici skog zaštitnika svetog Jurja.

- U Poduzetničku zonu Selnik Greda – Selnik – Jurketinec.

Uređen je i centar Maruševuloženo je 1,5 milijuna kuna, pri čemu je Ministarstvo gospo- ca, a načelnik Šagi u petak se darstva, rada i poduzetništva pobrinuo i za iznenađenje: napomoglo s milijun kuna. Prošle kon sjednice Općinskog vijeća U općini Maruševec ove bi godine trebala biti otvorena Poduzetnička zona Selnik, u kojoj će biti otvorena nova radna mjesta, jer su ulagači već iskazali zanimanje za gradnju manjih proizvodnih pogona.

Načelnik Ivan Šagi (u sredini) s dobitnicima nagrada i zahvalnnica Općine Maruševec

otvorena je cesta kraj zgrade Općine i crkve sv. Jurja, pri čemu je uređen i prilaz crkvi, kao i parkiralište.

- U rekonstrukciju i modernizaciju ceste uložili smo 794.000 kuna, a na to smo se odlučili prvenstveno zato što ovamo dolazi najveći broj mještana koji će se sada ugodnije osjećati. Upravo zato su vrpcu

prerezala djeca, članovi KUD-a Klaruš – ističe Šagi.

Na svečanoj sjednici je nagrada za životno djelo uručena vlč.

Martinu Mezaku, župniku župe Maruševec za navršenih 40 godina svećeništva i 30 godina uspješnog rada na dužnosti župnika župe Maruševec. Dr. sc.

Ireni Peharda dodijeljena je pak nagrada za doprinos ugledu i

promociji općine Maruševec u zemlji i svijetu. Zaposlenica MORH-a je na FOI-u doktorirala sa samo 32 godine, a bila je na dvije mirovne misije u Afganistanu. Nagrade za iznimna dostignuća primili su Nada Martinčević i Josip Vrbanec, a zahvalnice su uručene Zvonku Premužiću i Streljačkom klubu „Metalac“.

IZDVOJENO Potpore za najmlađe stanovnike i studente

Po 1.000 kuna za novorođenčad Za roditelje novorođenčadi s područja općine Maruševec u ponedjeljak je organiziran tradicionalan prijem, na kojem je načelnik općine Ivan Šagi svakom djetetu dodijelio po 1.000 kuna. - Posebno me vesele susreti s roditeljima i najmlađim stanovnicima općine. Jedino moram reći da smo se okupili u daleko manjem broju, stigli su ro-

ditelji 14 djece, a prijašnjih godina smo dodjeljivali po 30-ak jednokratnih pomoći – navodi Šagi. Općina sufinancira i boravak djece u vrtićima s po 535 kuna, a lani je izdvojeno ukupno 533.000 kuna. Za sufinanciranje troškova prijevoza srednjoškolaca iz proračuna se godišnje izdvaja 373.000 kuna, a za prijevoz učenika osnovnih

škola 137.000 kuna. Pola milijuna kuna godišnje se izdvaja za sufinanciranje JPP-a za dogradnju škola u Maruševcu i Druškovcu te dvorane. Lani je Općina započela s projektom stipendiranja svih redovnih studenata. - Sada stipendiramo ukupno 70 studenata, a za stipendije je u 2011. godini izdvojeno 124.000 kuna – ističe načelnik.

Potpore su dobili roditelji 14 novorođenčadi

PROSLAVA Programi uz Dan općine Maruševec nastavljaju se ovaj tjedan

“Dani folklora” u petak i subotu

Općina pomaže očuvati stari narodni običaj Jura Zeleni

Atraktivna povorka Jura Zeleni, održana u sklopu proslave Dana općine Maruševec, u nedjelju je obišla Maruševec, Čalinec, Koretinec i Ladanje Donje. Tamo je zapaljen krijes nakon čega su nastupili članovi KUD-a Klaruš, Kuburaška udruga Maruševec i Konjička udruga “Konj moj prijatelj”.

Ovaj stari narodni običaj njeguje KUD Klaruš, a u organizaciji su pomogli Općina i MO Donje Ladanje.

Na sam Blagdan sv. Jurja, u ponedjeljak 23. travnja, nakon svečane svete mise u organizaciji Općine Maruševec,

održano je druženje za mještane uz besplatne kobasice i živu glazbu.

Program obilježavanja Dana općine

n

a samo Jurjevo održano druženje uz besplatne kobasice i živu glazbu nastavlja se u petak 27. travnja. U 19.30 sati počinju dani folklora “Maruševec 2012”, koji završavaju u subotu 28.

travnja. Tada će biti održano i otvoreno prvenstvo streljačkog kupa Metalac u gađanju malokalibarskom puškom na streljani u Donjem Ladanju.

Ne manjka ni sportskih događaja.

Nakon što je u nedjelju odigran malonogometni kup, čiji je domaćin bio Malonogometni klub Duki, u srijedu 25. travnja bit će odigran Kup općine u velikom nogometu.

Snage će odmeriti županijski ligaši NK “Omladinca” i NK “Rudara 47”, a domaćin je Nogomentni klub “Omladinac” iz Jurketinca.

24. travnja 2012., br. 414

Oglas 17

18 Oglas

24. travnja 2012., br. 414

24. travnja 2012., br. 414

Oglas 19

20 Pomoć kuca na vrata

24. travnja 2012., br. 414

HUMANO Kitro donirao kućanske potrepštine obitelji Topolovec

Pokloni pristigli na adresu olakšat će im težak život...

J Trgovačko poduzeće Kitro ponovo se uključilo u akciju “Pomoć kuca na vrata”. Ovaj put su darivali

obitelj Topolovec iz okolice Novog Marofa i priredili im zadovoljstvo i neizmjernu radost Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Tako nešto nisam dugo doživjela. Hvala vam puno. Sretna sam što još postoje ljudi koji žele pomoći – zahvalila je gospođa Danijela Topolovec na donaciji poduzeća TP Varaždin koju joj je osobno uručila članica Uprave TP-a, gospođa Bernarda Kramar. Hrana, sredstva za čišćenje i još puno kućanskih potrepština našli su se u velikim paketima, a obitelji Topolovec puno će pomoći.

la Danije ini. o r i v je u m resije p Od de i već č e j se li ama n i d go

Svakodnevna borba Ova četveročlana obitelj samo je jedna u nizu kojoj je zbog teške financijske situacije stigla donacija u sklopu akcije “Pomoć kuca na vrata”.

Uistinu, prijeko im je potrebna. - Već smo 21 godinu u ovoj kući. Napravili smo to što smo mogli, ali dalje jednostavno više ne možemo. Nemoguće je izdvojiti još i za to. Ponekad, da nema tete Ane, ne bismo imali ni što za jesti – rekla je Danijela. Kuća u kojoj žive trošna je i mala. U tom skromnom domu nemaju čak ni perilicu rublja te Danijela, bez obzira na vrijeme, rublje pere ručno u dvorištu. - Problem je u tome što imamo malo stvari i onda često treba prati kako bismo imali što za obući – rekla je.

Bolest odmaže U dvije sobe i kuhinji žive Danijela sa suprugom i dva sina koji su oboje školarci.

Stariji sin je maturant Srednje strukovne škole, dok bi mlađi trebao na jesen poći u srednju školu. - Treba platiti maturalnu večer, odjeću, prijevoz, hranu... Srce mi se slama što je skoro nemoguće izdvojiti za to – rekla je Danijela.

Donaciju je obitelji uručila Bernarda Kramar, članica Uprave TP Kitro

Najteže joj je, kaže, kada sinovima ne može priuštiti sve ono što zaslužuju i što se za većinu stvari trebaju izboriti sami. - Puno stvari kupe sami od svoje zarade. Iako su školarci, znaju raditi preko ljeta kako bi zaradili i priuštili si nešto. Tužno je što već u tim godinama moraju raditi kako bi imali nešto – ispričala je.

Uz tešku materijalnu situaciju, pogodila ih je i bolest.

Danijela je već skoro dvije

godine u invalidskoj mirovini. Nakon 22 godine radnog staža, u mirovinu je morala otići zbog depresije. - Liječim se od depresije već dvanaest godina. Devet puta bila sam na liječenju i pijem tri vrste lijekova – ispričala je Danijela.

Trenutno je stabilno, no svako malo zadesi je neka bolest. Jedna bolest ode, druga dođe.

No svako si jutro ponovim: “Danijela, moraš se držati” – dodala je.

Uvijek ima dobrih ljudi Jedni su drugima velika potpora. - Jako su dobri i puno mi pomažu – pohvalila je Danijela sinove. Bez obiteljske složnosti bilo bi puno teže.

Osim toga, u teškim životnim trenucima puno znači pomoć susjeda i obitelji.

- Ima nekoliko susjeda koji nam pomažu kad god zatreba. Rijetki su, ali neizmjerno sam im zahvalna. Njihova pomoć puno nam znači – rekla je Danijela.

Nažalost, na pomoć roditelja ne može računati. I sami su u mirovini i nemaju novca. Ponekad uspiju izdvojiti nekoliko kuna kako bi pomogli, no to je rijetko.

Najteže je kada “iskrsnu” nenadani troškovi. - I kada platimo redovne troškove, malo ostane, a kada se jave neki drugi troškovi, nemoguće je pokriti se – priča Danijela. Upravo im zato i ova donacija mnogo znači.

VELIKODUŠNO Puni paketi artikala TP Kitro Varaždin i u domu obitelji Topolovec

“Uvijek nas potresu obitelji koje se bore za život” TP Kitro u akciju “Pomoć kuca na vrata” uključen je od samog početka. Potaknuti tužnim životnim pričama, kojih je sve više, odlučili su barem malo olakšati tim obiteljima svakodnevicu.

- Uvijek nas potresu priče obitelji koje žive s malim primanjima a nisu u mogućnosti svojoj djeci pružiti ono što imaju njihovi vršnjaci – rekla je Bernarda Kramar, članica Uprave TP-a Varaž-

din koja je ovoj četveročlanoj obitelji uručila poklone.

U velikim paketima bilo je svega, od hrane do sredstava za čišćenje. U svakom slučaju, sve ono što će obitelji Topolovec olakšati život.

- Kad osobno posjetimo te obitelji, taj nam je dojam još veći kada vidimo njihova nasmijana lica i pozitivnu atmosferu u domov ima, unatoč prilikama u kojima žive – dodala je Bernarda.

Upravo zato, svaki se put ispočetka vraća u domove varaždinskih obitelji kako bi izmamila osmijeh na njihova lica.

Jedna od najstarijih domać ih trgovačk ih kuća, koja posluje na području Varaždinske i Međimurske županije te ima brojne Kitro markete, uključila se u akciju “Pomoć kuca na vrata” jer je svjesna da u današnje vrijeme i mnogi koji rade

teško žive, a kamoli tek obitelji u kojima su supružnici nezaposleni. - TP Varaždin u svom je poslovanju uvijek imao sluha pomoći onima kojima je pomoć potrebna i to će raditi i dalje – istakla je Kramar.

Kontakt telefon obitelji Topolovec: 095 818 6683

24. travnja 2012., br. 414

Oglasi 21

22 Crna kronika

24. travnja 2012., br. 414

RAZBOJNIŠTVO

OTKRIVAMO Spriječena katastrofa zbog krađe plinske cijevi

Maskirani u kladionici

Umalo eksplodirale kuće u centru grada

Novo razbojništvo u poslovnici sportske kladionice u Kukuljevićevoj ulici u Varaždinu, drugo u dva mjeseca.

U subotu 21. travnja nepoznati je počinitelj u poslijepodnevnim satima uz prijetnju vatrenim oružjem otuđio iznos od nekoliko tisuća kuna od 34-godišnje zaposlenice. Policijski službenici tragaju za počiniteljem, izvijestili su iz PU varaždinske, dodavši da je razbojnik bio maskiran.

J Vatrogasci su u četvrtak dojurili kod “male pošte”, gdje su izmjerili visoke koncentracije plina. Ubrzo

I TOGA IMA

Trojica na policajce Dovršeno je kriminalističko istraživanje nad trojicom muškaraca starosti 31, 24 i 23 godine koji su u ponedjeljak 16. travnja napali dvojicu policajaca.

Nakon dojave da u ugostiteljskom objektu u Cestici nekoliko muškaraca napada osoblje, dvojica policajaca zatekla su iza 23 sata na parkiralištu objekta 22-godišnjaka i 23-godišnjaka u fizičkom obračunu. Uspjeli su ih razdvojiti, ali su ih tada napali 31-godišnjak koji je izašao iz objekta te 24-godišnjak koji je stajao u blizini, a nasrtaju se pridružio i 23-godišnjak. Policajci su ih uspjeli svladati te vezati 31-godišnjaka koji je prijetio i ubojstvom, dok su se ostala trojica dala u bijeg.

No kasnije su pronađeni te su privedeni državnom odvjetništvu.

su otkrili uzrok: u zapuštenoj kući u Miškininoj netko je iščupao dva metra plinske cijevi Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U centru Varaždina u četvrtak poslijepodne spriječena je eksplozija ogromnih razmjera. Stanari Kukuljevićeve i Miškinine ulice osjetili su miris plina koji se širio iz zapuštene kuće u Miškininoj ulici i to prijavili Centru 112.

Svi na nogama Članovi Javne vatrogasne postrojbe Grada Varaždina odmah su stigli na mjesto događaja, gdje su izmjerili visoke koncentracije plina zbog čega su alarmirali policiju, Termoplin i Elektru.

- Odmah smo zatražili da se isključi dovod plina, kao i električne energije, a od policije smo zatražili da zatvori promet u tom dijelu grada. Evakuirali smo stanare susjednih kuća, jer smo i u tim objektima izmjerili više koncentracije plina – kaže zapovjednik Ivica Labaš.

Članovi Javne vatrogasne postrojbe Grada Varaždina odmah su stigli na mjesto događaja

od svega je što je lopov ugrozio velik broj ljudi samo zato što se, po svemu sudeći, htio domoći ventila od mesinga.

Nema opasnosti - Iščupano je bilo oko dva Opasnost je bila velika, jer su koncentracije plina bile metra cijevi pa su djelatnici tolike da je u tim trenucima Termoplina morali prekopati i najmanje iskrenje moglo ulicu i nogostup ne bi li došli do mjesta gdje je cijev izazvati eksploziju prelomljena, a bilo koja bi “digla” u lopov je to ispod temelja zrak kuću u kojoj je istjecao grozio di, – navodi Labaš. u Ve ć o ko 21 plin, ali i sve roj lju okolne kuće. velik b o domoći sat opasnost je bila otklonjena.

Uzrok akcihti - Naši djelatnici denta je ubrjer se tila od n e su blindirali cizo otkriven: v ! ? a g n jev, čime je zatvou zapuštenoj mesi ren dovod plina i to kući u Miškiniispod zemlje. Sada je noj ulici netko je sve sigurno – kaže direktor iščupao plinsku cijev koja je bila zapečaćena! Najgore Termoplina Ivan Topolnjak.

(NE)BRIGA Slučaj krađe plinske cijevi i ventila u centru Varaždina otvara i pitanje brige vlasnika o nekretninama.

U spomenutom objektu, u kojem se nekada nalazila Centroprometova prodavaonica, česta su večernja okupljanja i pijančevanja, kažu susjedi. Na kući je razbijeno i staklo na prozoru. Da se vlasnici brinu o objektu, tih problema zasigurno ne bi bilo, a kamoli krađa plinske cijevi i ventila.

Policija je u četvrtak popodne blokirala promet

NAŠA POSLA Bivšu upraviteljicu Poljoprivredne zadruge Radovec-Vinica tereti se za zlouporabu položaja

Novac od prodaje kuće PZ-a za osobne dugove?

Suvlasnik Zagorskih šuma kao svjedok u postupku

Je li imovinu Poljoprivredne zadruge Radovec-Vinica bivša upraviteljica prodala kako bi podmirila (samo) svoje ili (i) dugove te propale zadruge poduzeću Zagorske šume i njegovom suvlasniku I. Ž., dvojbe su koje su se pojavile tijekom suđenja Štefaniji Gašparić na varaždinskom Županijskom sudu.

Nezaposlenu poljopr ivrednu tehničarku, majku 28-godišnjaka koji je također nezaposlen, državno odvjetništvo tereti da je u cilju da se osobno okoristi

prodala kuću PZ RadovecVinica u Marčanu za 75.000 eura koprivničkom ABM-u, od čega je 45.000 sjelo na račun suvlasnika Zagorskih šuma, 20.000 na račun tog poduzeća, a 10.000 na njezin osobni račun.

Nakon što se okrivljena izjasnila da se ne smatra krivom, kao i da će svoju obranu iznijeti na kraju dokaznog postupka, kao prvi svjedok saslušan je vlasnik koprivničkog ABM-a. Naglasio je da je ugovor sastavila odvjetnica PZ Radovec-Vinica, a potpisao ga je u

dobroj vjeri i nema saznanja o raspodjeli novca, budući da je račun platilo računovodstvo njegovog poduzeća koje ima 35 poljoprivrednih

Z

agorskim šumama 20.000 eura

ljekarni, od čega četiri u Varaždinskoj županiji.

Svjedok M. K., jedan od zadrugara PZ Radovec-Vinica, pojasnio je da je 2004. bivša upraviteljica zajedno s I. Ž. sumirala dug koji je

zadruga imala prema njemu i Zagorskim šumama, nakon čega je dio imovine zadruge stavljen pod hipoteku.

Naglasio je da se prodajom kuće ne osjeća oštećenim jer ništa nije ulagano u zadrugu koja je nastala iz PZ Zadrugar.

Kako je nastao (navodni) dug PZ Radovec-Vinica prema njemu i njegovom poduzeću, ali i druge sporne stvari, pojasnit će svjedok I. Ž. na idućoj raspravi, budući da na posljednju nije došao zbog, kako je objasnila njegova supruga, bolesti.

24. travnja 2012., br. 414

Oglas 23

24 Urbana kultura

Art/media Etnografija genocida N

ije problem kad glupani govore gluposti, jer time potvrđuju da su glupani. Problem je kad to učine pametni ljudi i „pametni“ mediji. osipović je krenuo čistiti smeće. Za razliku od premijera, ministara i Bandića, Denis PERIČIĆ za koje se vidjelo da mr. sc. su se znojili barem nešto dulje nego što su odgovarali novinarima, predsjednik je na smetlište došao u odijelu. Navukao gumene rukavice, malo se sagnuo i nasmiješio. emagogija. Kao kad je Tito polagao temeljce. Ili kao kad je Čobanković baš morao na rafting, pa se skoro utopio. A tko uopće traži da predsjednik čisti smeće? Ili profesor? Glazbenik? Plaćeni su da rade ono što im je posao. oš umoran od brcanja po smeću, sutradan je predsjednik u Jasenovcu izjavio da su „žrtve bili Srbi, Židovi, Romi, Bošnjaci, ali i Hrvati koji se nisu slagali s takvom politikom NDH“. Time je i Bošnjake proglasio žrtvama ustaškog genocida. Što nije moguće, jer Bošnjaci tada nisu ni sami sebe prepoznavali pod tim imenom.

Opredjeljivali su se kao Srbi ili, češće, Hrvati.

Stoga ih je ustaška vlast čak i slavila kao „cviće hrvatskog naroda“. Muslimani iz BIH dijelom su se borili na strani NDH, pa o nekom ustaškom genocidu nad njima nema ni zbora. staški zločini toliko su strašni da ih nije potrebno preuveličavati. Govoriti da se dogodilo nešto što se nije dogodilo – nije dobro. gle čuda! U svim izvješćima o predsjednikovom govoru Bošnjaci su izostavljeni.

Valjda se netko naknadno sjetio. Kao kad su Trockog brisali s fotografija sa Staljinom.

Ili Tuđmanu mijenjali „srećan“ u „sretan“.

Zgodno!

TV-ov Petar Šimunić potom nam je otkrio da su „etnografi“ nedvojbeno izračunali da je u Jasenovcu pobijeno 82.000 ljudi. Broj žrtava trebaju utvrditi stručnjaci: povjesničari i demografi. A ne etnografi, jer etnografi zapisuju stare predaje i opisuju narodne nošnje.

J

D J

U A H

Knjigu kolumni „Hrvatski san“ Denisa Peričića, uz poseban popust za čitatelje Regionalnog tjednika (80 kn, poštarina ili dostava uključena u cijenu) možete naručiti pozivom na broj 091/1509893 ili putem e-maila denis.pericic@vz.htnet.hr

24. travnja 2012., br. 414

KARIJERA Varaždinka Irma Dragičević u pohodu na estradu

Već sa 16 ostvarila je sve svoje snove J Obožava pjevati i to je jedino čime se želi baviti. Spletom okolnosti našla se u

studiju, a iza sebe ima već dvije predstavljene pjesme Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Sjajnog glasa i stasa Varaždinka Irma Dragičević tek je na početku estradne karijere, a već je osvojila srca publike.

Ono što je još više začudilo je to što joj je tek 16, a već sad vješto spaja ljubav prema glazbi s poslom. ”Iluzija” i “Pogled nade” dvije su pjesme kojima se u posljednje vrijeme predstavila publici. Nastupi su prošli odlično, a svi imaju samo riječi hvale. - Naišla sam samo na pozitivne kritike, što me jako iznenadilo i, naravno, jako mi je drago – rekla je Irma. Pozitivna kritika uvijek je dobar vjetar u leđa, iako bi ova srednjoškolka, s obzirom na talent, uspjela i bez toga.

Učenica Irma je učenica varaždinske Glazbene škole, a pjevanjem veliki Potencijali Irme Dragičević izuzetno su se bavi već duži vremenski period. Do ove samostalne pjevačke karijere došlo je suradnji s brojnim zviipak sasvim neočekivano. jezdama hrvatske estra- Pjevam od četvrte godine de, kao što su Colonia i i to je ono što me zanima Nina Badrić, uspjeh je i čime bih se uvijek htjela zagarantiran. baviti. No, ipak, do ovoga je došlo spontano. Bili smo Strano tržište negdje vani, ja sam pjevala i Za sve koji nisu uspjeli došao je Alen do mene i pi- čuti Irmine pjesme, riječ tao bi li se htjela time baviti. je o mješavini raznih Prošlo je par kava tako i sad glazbenih stilova u kosmo tu – priča Irma. Alen jima se i sama privatno Marović njezin je nal az i. - Moglo producent koji bi se re ć i da o r o k s u uspješno drži j e to u r b a - Iza Irme stoji i producent Alen i t i b o a konce u rukana gl azb a , b e r bi t ma i polaže ci, bacila se na posao u studimješav ina lbum a i v o t u nju velike pop rocka, hip ju. U tijeku je snimanje spota, go au , c a nade. - Poali i ostalih pjesama koje bi hopa, klupske n prvije i novi glazbe... Uglav- se trebale naći na njezinom tencijali su u s joj jako velinom, ima svega albumu prvijencu. Prema planu erti ki, samo što pomalo – pojasni- najavama, vani bi se mogao onc k ona toga nije ni naći već na ljeto. Osim toga, la je Irma. svjesna – kaže Alen.

Nakon što je prve u planu su i koncerti.

No, sudeći prema njegovoj - Prijavili smo se na nekoliko dvije stvari predstavila publi-

festivala, dogovorili gaže...

Planiramo koncerte na domaćem terenu, ali isto tako i širiti se na strano tržište – najavila je Irma te dodala – Kod nas je puno teže probiti se, posebno s takvom vrstom glazbe. Vani imaju više sluha za to.

(Ne) filozofiraj Tako piše na Wikipediji V

Damijan Bermanec mag. phil. damijan.bermanec@gmail.com

eć godinama svako malo vodim rasprave s raznim ljudima o fenomenu Wikipedije.

Većina njih me uvjerava da je Wikipedija nešto nadasve korisno i pozitivno. Meni se pak čini da ona ima određene fatalne mane zbog kojih je itekako problematičan izvor informacija. To je potvrdilo i nedavno istraživanje obavljeno u Americi. Iz njega se vidi da čak 60 posto tekstova na Wikipediji koji su bili obuhvaćeni istraživanjem sadrži pogrešne informacije. No ako se uzme u obzir što tu enciklopediju razlikuje od drugih enciklopedija, onda tako nešto i ne treba čuditi. Naime, to je zasad jedina enciklopedija u kojoj iza objavljenog teksta ne stoji netko sa svojim imenom i prezimenom, svojim ugledom

ili stručnim kvalifikacijama, odnosno nema nekoga tko bi u slučaju eventualnih netočnosti snosio bilo kakvu odgovornost. Pa to omogućuje doslovno bilo kome da po vlastitu nahođenju piše o bilo čemu. Osim toga, na Wikipediji nije potrebno ni da tekst bude gramatički i pravopisno točan. Dok druge enciklopedije imaju angažirane profesionalce koji se brinu za poštovanje pravopisnih i gramatičkih normi, pa i za stil i jasnoću, na Wikipediji o tome nema ni govora. Nema govora ni o nekom ozbiljnom i sustavnom provjeravanju onoga što se objavljuje. Za razliku od drugih enciklopedija koje imaju tim stručnjaka koji redovito provjeravaju sve što se u enciklopediji tvrdi, prikazuje i citira,

da bi bilo što kvalitetnije i vjerodostojnije, na Wikipediji kao posljednja instanca kontrole figurira neka anonimna grupa volontera za koju nitko zapravo ne zna ni tko je sačinjava, ni koje su njezine kvalifikacije. Tu je i razlika u uloženom trudu i vremenu. Dok u tekstove koje donose druge enciklopedije stručnjaci raznih područja ulažu mnogo truda i vremena, tekstovi na Wikipediji najčešće su napisani na brzinu i bez pretjerane upućenosti u samu stvar. Pa i jako površno i skicozno. Zbog svih tih razloga čini mi se da svatko ozbiljan treba izbjegavati Wikipediju kad god je to moguće, a koristiti je samo u slučaju kad nigdje drugdje naprosto nema traženih informacija – a i tada s oprezom.

IT-TECH-NET 25

24. travnja 2012., br. 414

HARDWARE

9/10

Gust zapis na HDD-u

MASS EFFECT 3 kraj odlične svemirske trilogije

Bespućima svemira Piše: SINIŠA SOVIĆ foto@regionalni.com

Mass Effect 3 je iznimno kompleksna RPG - TPS igra koja je zamišljena kao posljednje poglavlje priče o Commander Shepardu i njegovoj borbi s Reaperima. Rasa drevnih mašina priprema finalni napad, a ovaj put nije pošteđena niti sama Zemlja. Znajući da ljudi ne mogu sami dobiti ovaj rat, Shepard se za pomoć obraća vijeću, koje nažalost odlučuje da se svaka rasa mora pobrinuti sama za svoje dupe. A Shepard, tvrdoglav kao mazga, odlučuje stvar uzeti u svoje ruke i trpa kofere u svoju jurilicu Normandy SR-2, s ciljem da ujedini galaksiju i pokuša zajedničkim snagama pobijediti nadmoćnije Reapere.

BioWare je dosta promijenio gameplay od prvog nastavka koji je izašao 2007.

Originalna igra bila je akcijski orijentirana, ali s puno RPG elemenata.

Nažalost, kako je serijal postajao sve popularniji, u igru su ugrađivani novi akcijski elementi, a RPG dio je malo pao u drugi plan. Uvedene su i prilično zaglupljujuće mini igre poput skeniranja planeta, koje su na svu sreću svedene na minimum u zadnjem nastavku. Zato je zadržan odličan sistem donošenja važnih odluka (Paragon i Renegade) koje snažno utječu na vašu posadu i radnju općenito. Mass Effect 3 je u svim segmentima puno sličniji drugom dijelu nego izvorniku serijala.

Cijeli serijal ima odličnu atmosferu i na najbolji mogući način kreira svemir prepun drugih rasa, svemir za koji imate osjećaj da živi bez obzira na vas i vaše odluke.

U listopadu prošle godine proširile su se glasine kako je Alan Wake 2 već u razvoju i to za sljedeći Xbox. Još uvijek nema potvrde tih špekulacija, no sada definitivno znamo da Remedy radi na naslovu za sljedeću generaciju konzola. Naime, developer je objavio oglas za posao na Alan Wake community siteu, u kojem piše da “traže talente svjetske klase za rad na nenajavljenom projektu za sljedeću generaciju konzola”.

Mistborn: Birthright

Mistborn: Birthright naslov je novog RPG-a koji nam na jesen iduće godine planira dostaviti razvojni tim Little Orbit. Riječ je o prvom većem projektu ovog, odnosno o adaptaciji fantazijskog serijala Mistborn, autora Brandona Sandersona koji je između ostalog kreirao priču za Epicov Infinity Blade 2. Mistborn: Birthright pojavit će se na PC, Mac, X360 te PS3 platformama.

maksimum 30 - 60 TB po disku.

Singapurski su znanstvenici korištenjem druge, BPM metode (bit-patterned media), litografskim zapisom magnetskih ćelija već uspjeli dostići 3,3 Tb/in2, u demonstraciji naravno, jer je tehnologija znatno kompliciranija od HAMR-a.

GAMING Igre ispred videa Prema podacima Entertainment Retailers Association (ERA), pojava niza vrlo popularnih igraćih naslova tokom prošle godine dovela je do velikog porasta prodaje igara. Usprkos padu prodaje igara na fizičkim medijima, kupovina igara u digitalnom obliku pu-

Mass Effect 3 je grafički malo napredovao od svojeg prethodnika, ali to ne znači da je grafika loša.

PC verzija izgleda stvarno odlično, a jedina zamjerka ide povremeno problematičnom učitavanju tekstura.

Glasovna sinhronizacija je na visini zadatka za sve likove, a ono što i dalje oduševljava je odlična glazba koja savršeno prati radnju.

Jako je teško opisati sve segmente ove ogromne igre u tako malo redova, ali da moram opisati ovu igru u samo jednoj rečenici, to bi otprilike izgledalo ovako: Mass Effect 3 je odlična igra s vrhunskom pričom, odličnom grafikom i odličnom glazbom, a kao takva je pravi šlag na torti ove svemirske trilogije. Topla preporuka.

GAMING NEWS Remedy zapošljava

Klasična tehnologija mehaničkih diskova def inirana je maksimumom od jednog terabita po k vadratnom inču, a S eagate i znanstvenici u Singapuru već smišljaju rješenja i načine zaobilaska, koji će omogućiti zapise i do 3,3 terabita po kvadratnome inču. Seagate je najavio upotrebu HAMR tehnologije korištenja lasera kod zapisa, kojom će u prvoj generaciji omogućiti 6 TB 3,5-inčne i 2 TB 2,5-inčne diskove, uz budući teoretski

tem interneta osigurala je rast tržišta računalnih igara tijekom prošle godine u Velikoj Britaniji na 1,93 milijardi britanskih funti, što je znatno više od prodaje video naslova koji su ostvarili 1,8 milijardi funti, odnosno glazbe s ostvarenih 1,1 milijardi funti. Prema procjenama ERA-e, na računalne igre je otpalo 40,2 % udjela na cjelokupnom tržištu zabavnih sadržaja.

SOFTWARE World of Mercenaries World of Mercenaries novi je F2P naslov u nizu, ali jedan s prilično velikim ambicijama. Razvojni tim City Interactive obećava nam naslov izazovnog gameplaya, prekrasne grafike i fluidnih kontrola, distribuiran isključivo preko Steama. U fokusu igre bit će timski gameplay i prilagođavanje oružja po vlastitim preferencijama.

Kako developer i ističu, World of Mercenaries rade „FPS fanovi za FPS fanove i s FPS fanovima.

Cold Mercury Developer igara Syndicate te Chronicles of Riddick: Escape from Butcher Bay, Starbreeze, smanjuje svoj studio i prebacuje se na free-to-play model za svoj sljedeći naslov, imena Cold Mercury. Švedski studio također traži izdavača za P13, projekt koji je još u razvoju, a u čiji razvoj je uključen i švedski direktor filmova Josef Fares. Unatoč smanjenju broja ljudi u studiju, CEO Mikael Nermark izjavio je kako ne odstupaju od razvoja AAA igara.

Photoshop CS6 Novo izdanje poznatog programa za obradu fotografija ima novo sučelje i redizajnirane alate, bolje performanse, mogućnost kvalitetnijeg retuširanja dijelova fotografija u ovisnosti o ostatku slike te još pregršt drugih mogućnosti. Promjene se odnose

i na podržane platforme – na Windowsima je 32-bitna verzija s ograničenim mogućnostima dostupna za Windowse XP, dok je izdanje za Mac računala isključivo 64-bitno. Potonje znači da Photoshop CS6 neće moći koristiti vlasnici starijih Macova s 32-bitnim Intelovim procesorima, dok je uvjet za operacijski sustav minimalno Snow Leopard (OS X 10.6.8).

26 Kulturni obzor

24. travnja 2012., br. 414

OBLJETNICA Otvorena izložba “Miljenko Stančić – 35 go

U D-duru Varaždin i Ravensburg M

ješoviti zbor Glazbene škole u Varaždinu ponovno je gostovao u inozemstvu. Ovaj put radilo se o nastavku suradnje Varaždina i Ravensburga kao gradova partnera te našeg zbora i Simfonijskog orkestra Glazbene škole iz Ravensburga u sklopu međunarodne glazbene ra1. Ravensburger Darko RUŠEC dionice Classic Camp. Projekt se profesor gitare u financira iz fondova EU. Glazbenoj školi Varaždin a put se krenulo 9. travnja te sljedeći dan započelo sa zajedničkim probama za izvedbu djela suvremenog velškog skladatelja Karla Jenkinsa The Armed Man: A Mass For Peace. Koncert se održao 13. travnja u ravensburškoj Oberschwabenhalle. a gradove partnere to je bila prigoda za unapređenje suradnje, a za učenike i profesore vrijedno iskustvo zajedničkog muziciranja i druženja te ponovna prigoda za međunarodnu promidžbu naše škole, grada i Hrvatske.

Posljednja tri mjeseca bila su najzahtjevnije razdoblje u mojem dosadašnjem radu sa zborom Glazbene škole - izjavila je dirigentica zbora prof. Dada Ruža. Nakon što su uspješno izveli dva cjelovečernja koncerta u Londonu i Farnhamu, nisu mogli predahnuti jer ih je čekalo još stotinjak stranica zahtjevne partiture Jenkinsove Mise za mir koju su tri tjedna potom izvodili u Ravensburgu. Bio je to velik intelektualni i fizički napor, ali vrijedan svog uloženog truda. U Ravensburg je putovalo šezdesetero članova Mješovitog zbora Glazbene škole.

Osim prof. Dade Ruže, s njima je bila i stalna korepetitorica zbora prof. Vesna Leljak Petković, koja je surađivala na probama i sudjelovala u orkestru te prof. Miljenko Pohulek i nastavnica Lovorka Ivanković, koji su kao pratitelji bili vrlo dragocjeni. Od strane domaćina, Glazbene škole u Ravensburgu te njezinog ravnatelja i dirigenta projekta Haralda Hepnera, uživali su toplu dobrodošlicu i uzornu organizaciju. Na samom koncertu nastupili su u prvom dijelu s nekoliko skladbi a capella iz hrvatskog folklora, koje je publika vrlo srdačno primila. Potom je uslijedila izvedba Jenkinsove Mise za mir, koja je podarila zaista snažan doživljaj i izvođačima i publici koja je na kraju ustala na noge. Bili su počašćeni da su se u publici nalazila i oba gradonačelnika Ravensburga i Varaždina. aslužni za realizaciju ove suradnje su također gospodin Petar Čavlović iz Odjela za međunarodnu suradnju Grada Varaždina, koji je potaknuo ovaj vrijedan projekt i radio na njegovoj realizaciji, te ravnatelj Glazbene škole u Varaždinu prof. Moreno Vinceković, koji je međunarodnu suradnju prihvatio i podržao.

I desetljećima nak smrti još nadahnju

N

Z -

Z

Djela Miljenka Stančića “natjerala” Varaždince u Galerijski centar

J Preko dvadeset djela i dokumentarnih fotografija Miljenka Stančića izloženo je od s

centru. Time je Varaždin ponovo poručio – Stančić je uvijek s nama Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

je otvorena izložba “Miljenko Stančić – 35 godina poslije”.

U svibnju 1977. godine svijet Tom se izložbom obilježava 35 je ostao bez velikog slikara. No godina od smrti ovog velikana, a specijalno za nju sabez obzira na ta desetljeća kupljena su brojna koja su prošla od njea b njegova djela koja gove smrti, Miljenko izlož ed se skrivaju kod Stančić i dalje plijeni razgl a z je kolekc ionara, pažnju gdje god a do n e r o ali i varaždinse našao. Naravno, otv a k t e skog Gradskog svojim slikama koje po č muzeja.

- D io su obilježile cijeli ja n p r s slika je iz zbirke vremenski period.

Gradskog muzeja, One nikad ne stare i dio od obitelji Stančić uvijek su u modi, složio bi se s time vjerojatno svatko, te od nekoliko kolekcionara koji a posebice oni koji su se našli su rado ustupili djela iz svojih na otvorenju izložbe njegovih privatnih zbirki – rekao je Ivan Mesek, ravnatelj Galerijskog radova.

Preko dvadeset Stančićevih centra.

Sve to izloženo je na dva kata platna i dokumentarnih fotografija od subote stoje u Gale- galerijskog prostora koji postoji rijskom centru Varaždin gdje praktički samo kako bi držao

Stančića još uvijek među nama.

- U sklopu ove izložbe pokušali smo napraviti presjek njegova stvaralaštva i prezentirati slike koje publika još nije vidjela – nastavio je Mesek.

Radovi izloženi u prostoru zainteresirali su velik broj Va-

raždinki i Varaždinaca te im pružili uvid u Stančića kakvog možda dosad nisu doživjeli.

Upravo je ova izložba pružila pregled svih faza stvaralaštva ovog varaždinskog slikara, a za nju su odabrana upravo ona ključna djela koja su javnosti

JEDINSTVEN Umro je prerano, tek u 51. godini života, no njegove slike žive još uvijek

“...Varaždin mi je mjera i obrazac...” ...Slikam Varaždin onakav kakav on i jest: zeleni od ove naše panonske vlage i sivi od ove naše varaždinske prašine... Varaždin mi je mjera i obrazac... - govorio je Stančić o svojim djelima.

Bilo je to prije mnogo godina pošto je davne 1977. godine, početkom svibnja, u 51. godini života završio njegov stvaralački put. Da

nije umro tako rano, imao bi danas 86 godina, a javnost još više djela jednog od najvećih hrvatskih slikara kojem je Varaždin bio velika inspiracija.

Unikatan...

Pobornik individualizma, začetnik nadrealizma u hrvatskoj umjetnosti, Stančić je ostavio neizbrisiv trag.

Od najranijih djela – Portret prijatelja, Pejzaž, Mrtva priroda, koje je naslikao već u gimnazijskim danima, imao je jedinstveni stil. Publici i kritičarima “zapeo je za oko” već 1952. godine izložbom u Muzeju za umjetnost i obrt.

Od tada ga jedan dio likovne kritike smatra začetnikom nadrealističkog slikarstva u Hrvatskoj. Osim toga, Stan-

čić je objavljivao ilustracije u raznim hrvatskim časopisima, a iskazao se i kao scenograf.

Ipak, ono što ga je istaklo među masama jest snažan autobiografski i psihološki naboj koji se jasno razaznaje na njegovim slikama. Upravo je njegov osebujan stil ono što ostaje i za buduće generacije.

Kulturni obzor 27

24. travnja 2012., br. 414

odina kasnije”

kon uje...

IZLOŽBA Fotografije koje su zabilježile varaždinsku prošlost s 19. na 20. stoljeće

ĝWR ĴLWDWL"

Kuće kojih nema ili ih neće biti

Iz vrta

Odlazak – naziv je izložbe koja će biti otvorena u četvrtak 26. travnja, u Galeriji starih i novih majstora Gradskog muzeja Varaždin. Na trideset fotografija u boji iz dokumentacije Gradskog muzeja bit će prikazan niz kuća iz zadnje četvrtine 19. i prvih desetljeća 20. stoljeća kojih više nema ili ih uskoro neće biti. Iako te građevine nisu velika arhitektonska djela,

one su iskaz života ljudi našeg kraja i baština koja se ne smije prepustiti propadanju i zaboravu. Upravo zato ova izložba ima za cilj biti podsjetnik na te vrijednosti koje čovjek danas nedovoljno cijeni.

Izložbu organizira družba “Braća Hrvatskoga Zmaja” Stol Varaždin, a sve kako bi promicali svijest o hrvatskoj kulturnoj baštini. Izložba će biti otvorena u 19 sati.

SLIKARSTVO Život Josipa Borovca iz Žarovnice je slikarstvo

Na jedinstveni način J Selo i njegovi motivi su uvijek u modi, dokazao je svojim slikama Josip Borovec. Već više od trideset godina neiscrpna su mu inspiracija Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

subote u Galerijskom rijetko prezentirana.

Metamorfoze, Zeleni interijer i mnoga druga Stančićeva djela popunila su u subotu Galerijski centar. No zvijezda večeri bila je slika koja je došla čak iz Belgije. Nju je jedan od varaždinskih kolekcionara kupio nedavno. - Lijepo je da se sve više Stančićevih djela vraća u Varaždin – zaključio je Mesek.

Tako je fundus Stančićevih djela u rodnom gradu još bogatiji.

Pun pogodak Ovo je još jedna izložba u nizu koja Stančića drži uvijek među nama, ako je to uopće potrebno s obzirom na to koliko je cijenjen, a koje su održane u posljednje vrijeme. Sudeći prema ranijim reakcijama, i ovo je pun pogodak. - Prošle su godine njegovi radovi bili postavljeni i u Splitu. Neki od njih bili su iz fundusa koji je priređen za ovu priliku. Ta je izložba proglašena likovnim događajem godine – rekao je Mesek te dodao – Mi se trudimo i dalje svima ga prezentirati jer je uistinu jedinstven te od velikog značaja za naš grad. Da se njegova djela trebaju izuzetno cijeniti govori i sama činjenica da je upravo Varaždin među rijetkim gradovima koji imaju svog slikara. Pejzaži Varaždina prikazani Stančićevim stilom rijetkost su koju treba cijeniti i jedinstveni su. Upravo zato, od velikog je značenja i ova izložba, a trebalo bi ih biti još i više.

Već više od trideset godina njegovo ime postoji na likovnoj sceni. Od davne 1979. godine njegovi prikazi sela punili su galerije, postojali na aukcijama i bili traženi u Hrvatskoj i svijetu. U posljednjih nekoliko godina se pritajio i rijetko tko za njega zna. Riječ je o Josipu Borovcu, slikaru iz malog mjesta Žarovnice kraj Ivanca.

U maloj kući na “zagorskim bregima” krije se njegov atelje prepun slika. - Od osnovne škole bavim se slikarstvom. Tada me zanimala priroda i tome sam se posvećivao. Kasnije sam za motive počeo uzimati situacije iz seoskog života – ispričao je Borovec.

Upravo se to nalazi u njegovoj bogatoj zbirci. Seoski čovjek, događaji koji se vežu uz njega i kontrast sela i grada.

Upravo se slika koja prikazuje ta dva pola dojmila najvećeg broja ljudi, kaže.

Kultura sela Seoski običaji i poslovi njegov su neiscrpan izvor. U godinama kada rijetko tko posegne za kistom kako bi nas prisjetio na ta, ne tako davna vremena, Borovec se tome posvetio u potpunosti. Ono što krasi većinu njegovih slika posebnost je tjelesnih oblika te materijalna i duhovna kultura sela. - U posljednje vrijeme ponovo sam počeo puno slikati, a za sve sli-

Josip Borovec slikarstvom se bavi preko 30 godina

ke koje vidite inspiraciju crpim iz stvarnih događaja - rekao je Borovec. S obzirom na njegovu adresu, takve prizore ipak možda još nije teško naći. - Dosta ideja dobivam iz okoline gdje živim. U svakom slučaju, lijepo je živjeti i slikati na osami. Ovu sredinu ne bih mijenjao nikad – riječi su Borovca.

Strast Na aukcijama su njegove slike u bivšoj državi držale visoke cijene. Izložbe je imao diljem Europe, a posljednji je put izlagao prije petnaestak godina u Münchenu. Unatoč ljubavi prema kistu, slikarstvo mu je ipak bilo samo slobodna aktivnost. - Biti slikar je riskan-

Naučite slikati!

Ovih se dana obavljaju upisi devete generac ije polaznika škole klasičnog crtanja i slikanja koja će početi s radom krajem travnja.

Nastava će se održavati u prostorijama Edukacijskog centra Galerije Klarić pod stručnim likovnim vodstvom varaždinskog akademskog slikara Živka Skuhale koji polaznic ima omogućava

Joža Skok, Garestinski hortus verbi, Tonimir i Ogranak Matice hrvatske Varaždin, Varaždinske Toplice, siječanj 2012.

Ova knjiga zaslužuje i širi osvrt, no ovom prilikom tek radosno evidentiram njeno objavljivanje. Još j e d n a sj a j n a s u r a d n j a profesora Skoka i topličkoga „To n i m i r a“ r e zu l t i r a l a je sveobuhvatnom „varaždinskom književnom hres tomat ijom“ koja okuplja (Skokovim esejima) popraćene izabrane t e k s to v e v a r a ž d i n s k i h autora u cjelovitom rasponu od 16. do 21. stoljeća, od Ivanuša Pergošića do onog pisca koji mi ide na živce jer ga svaki dan gledam u ogledalu. Zastupljeni su kajkavski pioniri (Vramec, Habdelić), klasici (Milković, Krleža), povjesničari (Jagić, Šicel), m o d e r n i (Fi š e r, Korotaj) i najnoviji autori (Perić, Šinjori), ali i mnogi drugi, znani i manje znani…

Kak’ se nekad govorilo, za svaki regal!

ispravno i kvalitetno svladavanje crtačkih i slikarskih tehnika.

Pozivaju se zainteresirani za dodatne informacije da se jave u sjedište Galerije Klarić u Ulici Krešimira Filića 39 a svakodnevno od 9 do 12 i od 17 do 19 sati, subotom od 9 do 12 h. Informacije se mogu dobiti i na telefone 042/321-566 i 091/1400-160.

Snalažljiv i s drvetom Slike velikih formata koje krasi selo nisu njegova jedina preokupacija. U posljednje vrijeme često se igra i s drvetom.

Od njega radi zanimljive skulpture. Ipak, sve što izrezbari ostaje za njegovu privatnu zbirku. - Odlučio tno. Upravo zato se nisam nikad bavio njime profesionalno.

Radio sam druge poslove što mi je oduzimalo dosta vremena te sam smanjio vrijeme posvećeno slikanju. No sada kada sam u mirovini, ponovo sam se bacio na to – rekao je. Danas

sam okušati se u tome.

Napravio sam nekoliko raspela, no sve to radim isključivo za sebe – rekao je Borovec. Bez obzira na svrhu, dokazao je da je i u tome pravi majstor. Svaki lik uspije dovesti do stadija da izgleda kao stvaran. tako sve slobodno vrijeme posvećuje upravo tome. - Za jednu sliku treba mi otprilike nekoliko tjedana rada – rekao je. Unatoč tome u kolekciji ih čuva nekoliko desetaka, a kako vrijeme prolazi, bit će ih još i puno više.

Biserka Težački Kekić, Zbiljnost iza ogledala, To n i m i r, Va r a ž d i n s ke Toplice, ožujak 2012.

Biserka Težački Kekić samozatajna je pjesnikinja i z Va r a ž d i n a (to č n i j e , i z Tu r č i n a) , č i j i o p u s nije odviše poznat široj publici, ali je zato odavna prepoznata među hrvatskim kritičarima i književnim sladokusc ima (stoga je i s razlogom uvrštena i u Skokovu čitanku). Iako je raspon tema i motiva modernistički prepoznatljiv ( e m o c i o n a l n o egzistencijalistički, s bogatim zoološkim i botaničkim metaforama, u najboljoj tradiciji Vesne Parun), autorica i nadalje osvaja uporabom jezika, koji je spontano – postmodernistički. Ovo je možda i njezina najbolja k nj i g a , j e r p o n aj b o lj e ostvaruje poetske ambicije unatoč prozaičnom svijetu u kojemu ista nužno nastaje.

'HQLV 3HULĴLIJ

28 Duplerica

24. travnja 2012., br. 414

EKOLOGIJA U Zelenoj čistki volonteri su očistili Dravsku park šumu, područje uz plitvicu u B

Skupili gotovo 9 tona o

Najmlađi sudionici eko akcije u Varaždinskoj županiji bili su ivanečki mališani iz vrtića Ivančica koji su gradom prošetali omotani u raznobojne vreće za smeće i ugodno iznenadili sve prolaznike

J Diljem cijele Hrvatske, pa tako i u Varaždinskoj županiji, volonteri su povodom

Dana planeta Zemlje sudjelovali u akciji Zelena čistka – jedan dan za čisti okoliš Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Kad se male ruke slože, sve se može

je Zelena čistka sredila tri lokacije: od Biškupca do Plitvice; u park šumici iza gradskoga groblja i u Dravskoj park šumi.

- Ovo je strašno! Pa tu zaista ima svega. Od stare kade, šprica i prezervativa do građevinskog materijala, roleta i zavjesa.

Na tri lokacije Čovjek bi mogao i cijelu kuću Čistku je u Varaždinu organiopremiti na ovom smetlištu – zirala ekološka udruga Franjo u šali su komentirali volonteri Košćec. U udruzi smatraju kako koji su čistili područje uz Plitvi- uspjeh ove akcije pokazuje cu u Biškupcu. Iako kako su Varaždinci izuzetdobro raspoloženi no ekološki osviješteni u i puni elana, voljudi. Osim građana, inu d ž a r a lonteri su izračišćenju su sudjeloV lo uvale a v o l zili nadu kako sve tvrtke koje e j je sud di, u neće uskoro se brinu o otpadu u j l opet morati i o prirodi, brojne 318 0! udruge, čistiti. - Nadasve političke ncu 80 a v I mo se da kada stranke, predstavnici ovo počistimo neće lokalne uprave i Javne uskoro opet biti kako je i ustanove za upravljanje zaštibilo! – rekli su nam volonteri u ćenim prirodnim vrijednostima Biškupcu, jedni od ukupno njih Varaždinske županije, razne in30.000 koji su diljem Hrvatske stitucije i škole, mjesni odbori, sudjelovali u akciji Zelena čis- učenici i studenti. I općinska tka. Akcija čišćenja organizirala organizacija SDP-a Sveti Ilija se povodom Dana planeta provela je akciju čišćenja šuma Zemlje koji se obilježava svake od komunalnog otpada na godine 22. travnja. U Varaždinu području svoje općine. Desetak

prijatelja prirode skupilo je zamjetne količine raznog otpada koji je nagrđivao okoliš. Prema grubim podacima ukupno je sudjelovalo 318 osoba, od čega je najviše ljudi čistilo uz Dravu u Dravskoj park šumi. Na prostoru uz rijeku od Cirkovečke do Belih kipa čistili su lovci i ribiči koji su došli s traktorima.

9 tona smeća!

Nakon što su obrađeni svi podaci, utvrđeno je da su u subot-

Čistili su i HDZ-ovci!

I nekoliko desetaka članova varaždinskog HDZ-a tijekom subotnjeg pr ijepodneva skupljalo je smeće.

- Doprinos akciji čišćenja javnih površina od otpada obveza je svakog građanina, pa tako i članova naše stranke. Uostalom, u našem programu, uz doprinos gospodarskom razvoju, skrb

za čist okoliš i uređenost Varaždina zauzima jedno od važnijih mjesta. Zato ćemo naše članove i dalje motivirati da tijekom cijele godine provode niz akcija čišćenja okoliša - naglasio je prilikom subotnje akcije u Dravskoj šumi Vlatko Vuković, predsjednik Gradske organizacije varaždinskog HDZ-a.

Vlatko Vuković: Skrb za čist okoliš zauzima važno mjesto u našem programu

njoj Zelenoj čistki na području grada Varaždina volonteri skupili gotovo 9 tona smeća.

Točnije, radi se o nevjerojatnih 8.660 kilograma otpada. U tu količinu nije uključen bio otpad koji je tvrtka Univerzal utovarila i odvezla u svoju energanu, što znači da je otpada bilo još i više. Osim u Varaždinu, čistilo se u Ivancu, Lepoglavi, Ludbregu, Vinici, Novoj Vesi...

Za istaknuti je akcija u Ivancu u kojoj je sudjelovalo čak 800 volontera, a čistilo se na više od 60 lokacija! S tim brojkama ova akcija osvojila je titulu najveće, ali i najmlađe eko akcije u Varaždinskoj županiji. Naime, najmlađi sudionici akcije bili su ivanečki mališani iz Dječjeg vrtića Ivančica. Oni su omotani u plave vreće za smeće i s pametnim porukama prošetali protekli petak ulicama Ivanca i ugodno iznenadili prolaznike.

“Ne bacajte smeće po ulici”, “Poruku šaljemo svima: čuvajte Zemlju dok je ima” neke su od poruka koje su nosili na sebi.

Duplerica 29

24. travnja 2012., br. 414

Biškupcu, 60 lokacija u Ivancu...

DOZNAJEMO Čagalj doselio u naše krajeve, neki tvrde i vuk

otpada!

Vuk na ovom području nije viđen u posljednjih 50 godina, a malo je vjerojatno da je sada došao

Vuk u Ludbregu?!

J – Vukovi su zaštićena vrsta i moguće je da su njihova prirodna staništa popunjena, pa traže nova – komentirao je biolog Duje Lisičić Klinci i klinceze na sebi su nosili važne poruke

Ovakve akcije važne su i da bi se digla svijest o važnosti okoliša

Gotovo 9 tona otpada skupili su tijekom samo jednog jutra

Vrijedni volonteri imali su doslovno pune ruke posla

Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

šljenje dijeli i biologinja Ivana Selanec koja je pojasnila kako Nakon što su neki mediji vukovi trebaju za stanište mnoprenijeli informaciju kako su go veće komplekse šuma nego na području Ludbrega viđeni što im tu stoje na raspolaganju. čagalj i vuk, odmah smo krenuli provjeriti tu informaciju Malo vjerojatno jer bi to bilo zaista fascinantno – Vjerojatnije je da je netko otkriće! Naime, vuk na ovom čaglja zamijenio za vuka nego području nije viđen u posljed- da je vuk došao čak u Ludbreg, njih 50 godina, a ni čagalj nije iako i za to postoji mala mogućzabilježen kao divlja životinja nost – rekla je Selanec. Vuk naših krajeva. – Vukovi su zaštićena vrsta i moguće je da su njiPredsjednik Lovačkog hova prirodna staništa društva A. Novota pokazao popunjena, pa traže nova – koment irao nam je tragove čaglja je biolog Duje Lisičić.

Objasnio je kako je hijerarhija čopora kod vuka takva da čoporom vlada je najbliže našim krajevima par. viđen blizu Siska i u Samoborskom gorju, a inače su mu prirodna staništa Gorski kotar, Napustio je čopor?

- Ukoliko dođe do sukoba Lika, Kordun i Banija. – Ako bi u čoporu i netko želi preuzeti vuk širio stanište, bilo bi logičdominaciju, moguće je da bude no da ide prema sjeverozapadizbačen iz čopora i tada krene noj Hrvatskoj u područje lovišta lutati u potrazi za novim sta- gdje su srne i ostala divljač koju ništem. Moguće je da je takva lovi, a ne bi primjerice išao prejedinka vuka viđena u krajevi- ma Dalmaciji gdje takve divljači ma oko Ludbrega – kaže Lisičić, nema. Moguće je da ga privuče te dodaje kako je to ipak malo i miris stada ovaca ili koza kojih vjerojatno. Dodao je kako je ima sve više u sjeverozapadnoj čagalj s druge strane najvjero- Hrvatskoj, koje može namirisati jatnije zaista počeo naseljavati na nekoliko kilometara – objaludbreško područje. - Čagalj je snio je Lisičić. izuzetno mobilna životinja i u ludbreško je područje mogao doći iz Mađarske ili Slavonije – pojašnjava Lisičić. Kaže kako je i vuk u to područje mogao doći iz Gorskog kotara ili Like. – Vuk u jednom danu može prijeći 50 do 80 kilometara pa bi teoretski na području Ludbrega mogao biti za dva dana putovanja – rekao je te dodao kako ipak ne vjeruje da bi se vuk naselio na ovom području. Njegovo mi-

ČAGALJ - NOVA VRSTA Vukovi su navodno viđeni na području koje pokriva Lovačko društvo „Srnec“, ali predsjednik Lovačkog društva Antun Novota kaže kako samo jedan lovac misli da je vidio vuka. Ipak, sa stopostotnom sigurnošću može potvrditi da su se na području društva pojavili čagljevi, koji također nisu evidentirani kao divljač u lovnogospodarskoj osnovi. Inače, čagalj je jako sličan vuku, a s lisicom ga povezuje oportunistički način života.

Oportunizam ovoj vrsti omogućuje prilagodbu na različite tipove staništa i to je jedan od najvažnijih razloga široke rasprostranjenosti i relativno brzog širenja na nova područja.

30 Putopis

24. travnja 2012., br. 414

PUTOPIS Siniša Sović sa svojim je bendom putovao Europom zahvaljujući glazbenoj turneji (1)

Idemo nevoljama unatoč J Hostel smo pronašli bez problema, ali parking za naš dva i pol metra visok kombi – nikako. Preporuka lokalne policije:

ostavite ga ispred hostela i riskirajte kaznu od 10 do 15 eura (koja je manja od cijele noći u garaži) ultramodernog visećeg mosta “in the middle of nowhere” te, sa sat i pol zakašnjenja, konačno stigli u Sisak (sljedeći put isključiti opciju “obilazak”).

Dobro ugošćeni od sisačke ekipe kluba Skwhat, dijelili smo pozornicu sa šibenskim “Cult of Reborn”, koji su iduće jutro nastavili put Požege, a mi smo se – odspavavši svoju “rundu” na pozornici kluba – otisnuli do susjedne “dežele”!

Pravac Njemačka Prelazak granice bio je prilično bezbolan te smo uskoro stigli u Ljubljanu, u kompleks skvota Metelkova. Prvi put na turneji van granica Lijepe Naše, ali na dobro poznatom Piše: PETAR BABIĆ terenu nekih prijašnjih svirki, ugodno smo se smjestili u kluPetak je, pretposljednji dan bu Gromka te razgledali centar ožujka, i Varaždin diše svojim Ljubljane i pričekali ostale uobičajenim ritmom. Zadnji bendove – iz Ukrajine! Večer dan radnog tjedna, praznici je završila plesom u jednom pred vratima, a tiho i bez mno- od klubova unutar Metelkove, i spavanjem u backstageu kluba go pompe, s istog polazišta na vojnim ležajima. Ne kreću dva kombija žalimo se – krevet je natovarena glazorac v d krevet! benom opre e, jk a b Međutim, tu slimom i mladim iz 9.

1 u n jedi i tužna vijest entuzijastima e sagrađ poslužio – otpadaju dvije – Sagan, Inu, solitvs i Cold stoljeć inspiracija svirke! Koncert u Milanu je otkaS na p k re ć u o je i ka isneyev zan, dok je klubu put Europ e!

D a z u Ženevi isključena Dvije turneje, logo struja do daljnjega; različita odredišta tako da smo osim svirke i tisuće kilometara i od kuće i jedni od drugih, u Sloveniji imali i dodatnu zaželjeli smo si međusobno brigu – kamo dalje? Nakon sve najbolje i sretan put, i duljeg pregovaranja i surfanja dok je Cold Snap već dobrano internetom u obližnjem hograbio prema Beču, Insolitvs i stelu, odlučujemo krenuti put Sagan spakirali su se u kombi i Münchena!

Jutro nas je dočekalo nakrenuli na jug. tmureno i mokro, ali oprema i kombi ne pitaju za raspoPočela turneja Krenuli smo dakle na put tog loženje, pa dan počinjemo u petka popodne, a odredište je ranih 7 sati - utovarom. Nakon bilo Sisak. Uz najbolju namjeru toga – predivna vožnja kroz da testiramo novi GPS uređaj, slovenske i austrijske Alpe umjesto u Sisku završili smo (kombi smo dobili s novim na jednoj od tri skele preko ljetnim gumama, a u Alpama Save, vozili se po nasipu do snijeg do koljena!). Put nas je

odveo pokraj Salzburga, kroz Bavarsku do prve postaje taj dan – dvorac Neuschwanstein!

Dvorac iz bajke, sagrađen u 19. stoljeću, poslužio je i kao inspiracija za Disneyev logo, a mi smo ga zatekli u djelomičnoj obnovi i s hrpom turista oko sebe. Kratak obilazak, šetnja prekrasnom šumom, zadnji pogled na Alpe i pakiranje natrag u naš pokretni dom!

München smo prvi put vidjeli u sumrak istog dana te nas je iznenadio svojom arhitekturom. Dojam da smo u jednom od važnijih gradova Njemačke

potpuno je izostao – barem do ulaska u centar. Hostel smo pronašli bez problema, ali parking za naš dva i pol metra visok kombi – nikako. Preporuka lokalne policije: ostavite ga ispred hostela i riskirajte kaznu od 10 do 15 eura (koja je manja od cijele noći u garaži).

I tako i bi do jutra, kad se spremamo za turističke obilaske – logor Dachau i Allianz Arenu.

Dachau nas je ostavio svakog u svojim mislima, a Arena nas je malo podigla: obavili smo Bayern-shopping i vratili se u München, u krevet i na odmor za sljedeću etapu putovanja.

!

24. travnja 2012., br. 414

Željko Krajan, izbornik hrvatske Davis cup teniske reprezentacije, postao je novi trener Jelene Janković, trenutno 18. igračice svijeta

Sport sport@regionalni.com

Sport

!

Sport 31

Branko Ivanković, poznati varaždinski nogometni trener, prvi je kandidat za novog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije nakon EURA 2012

RUKOMET Održano najmasovnije natjecanje u Varaždinu

Slavlje Francuza Varaždinke u finalu!

Stolnotenisačice STK Varaždina ostvarile su doličan rezultat plasmanom u finale Superlige.

Nakon pobjede u Varaždinu od 4:2 Varaždinke su ekipu STK Tis pobijedile i u Zagrebu, ovaj puta rezultatom 4:3.

Ukupni rezultati su sljedeći: Steljić - Peter 0:3, Kupnić Poljak 0:3, Vugrinec - Novak 3:0, Steljić/Vugrinec - Poljak/

Petek 3:1, Steljić - Poljak 1:3, Vugrinec - Petek 3:1, Kupinić - Novak 2:3.

U finalu ih čeka HASTK Mladost Iskon, ekipa koja keroz prvenstcvo prošla bez poraza.

Prvi finalni susret igra su u subotu 28.travnja s početkom u 17:00 sati u Varaždinu, dok je uzvrat u istom terminu 2. svibnja u Zagrebu.

Memorijal S. Razlog

Mladi rukometaši i rukometašice iz Francuske osvojili su prvo mjesto u obje konkurencije i najavili nastavak dominacije

J Svjetsko školsko rukometno prvenstvo okupilo je oko tisuću mladih rukometaša u Rijeci na kraju su bili 7., a u posljednjem susretu pobijedili su ekipu Brazila 26:25.

Finalnim utakmie U k u p n i cama u Gradskoj čank v o k a Đ plasman sportskoj dvole i š r v a r u ko m e t a rani Varaždin su z na završeno je canje tu šica bio je e j t a n sljedeći: 1.

Svjetsko škols m mje sko prvenstvo deseto Riječani 2.Francuska, Brazil, 3. u r u ko m e t u .

Mađarska, U konkurenc idok su edmi 4. Danska, 5. ji srednjoškolki bili s Slovenija, 6. Turprvo mjesto pripalo ska, 7. Njemačka, je ekipi Francuske, koja 8. Austrija, 9. Češka, je u posljednjoj utakmici pobijedila ekipu Brazila 25:23 10. Hrvatska, 11. Švedska, 12.

(11:10). Njihovi vršnjaci pobi- Srbija, 13. Grčka, 14. Poljska, jedili su momčad Njemačke 15. Izrael, 16. Luksemburg, 17.

30:28 (14:15) i tako obje titule Nizozemska 18. Belgija, 19.

Bugarska. odlaze u Francusku.

Ukupni plasman kod rukometaša bio je sljedeći: 1. FranSredišta Predstavnici Hrvatske ostva- cuska, 2. Njemačka, 3. Austrija, rili su sljedeće rezultate: sred- 4. Mađarska, 5. Slovenija, 6. njoškolke iz đakovačke Gimna- Češka, 7. Hrvatska, 8. Brazil, zije na kraju su bile 10., a u 9. Izrael, 10. Bugarska, 11. posljednjem susretu izgubile su Švedska, 12. Turska, 13. Poljska, od ekipe Češke 17:16, srednjoš- 14. Nizozemska, 15. Srbija, 16. kolci iz Prve hrvatske gimnazije Luksemburg, 17. Grčka 18.

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Belgija, 19. Cipar.

Utakmice su se igrale u školskim dvoranama u Petrijancu, Ivancu, Knegincu te u Školskoj sportskoj dvorani Varaždin u Graberju, kao i u velikoj i maloj dvorani Gradske sportske dvorane Varaždin. Igranje rukometnih utakmica u školskim dvoranama unijelo je mnogo veselja u škole, a zasigurno je donijelo i povećanje interesa za rukomet i sport uopće.

Interes učenika, ali i roditelja bio je prilično velik, posebno u dvoranama izvan Varaždina što je doprinijelo da su škole osim

svoje redovne obrazovne i odgojne uloge potvrdile i status kulturnog i sportskog središta lokalne zajednice. Organizatori Svjetskog rukometnog prvenstva bili su ISF, međunarodna organizacija školskog sporta i Hrvatski školski sportski savez, dok su domaćini bili Varaždinska županija i Grad Varaždin.

Osim sportskog nadmetanja, organizirana su i razna druženja sudionika među kojima treba izdvojiti Susret nacija na kojem je svaka reprezentacija trebala predstaviti svoju zemlju.

Sportske dvorane u školama odlično su podržale sve natjecatelje

SAVATE PH u combat savateu za juniore i seniore u dvorani u Graberju

Borba za odlazak na EP U Varaždinu, u sportskoj dvorani u Graberju održano je prvenstvo države u combat savateu za juniore i seniore.

Nastupilo je oko 50 natjecatelja iz 10 klubova i Savate kluba Omega Varaždin. Slaven Ivić u kategoriji juniora do 70 kg, pokazao je da je on jedan od najboljih juniorskih savate boraca u Hrvatskoj i treneri

očekuju visoke plasmane na nadolazećim natjecanjima.

Do 56 kg Antonio Horvatić i dalje drži poziciju s koje ga ne mogu mlađi borci pobijediti.

Ksenija Bartolec od ove sezone nastupa u kategoriji +75 kg, a nove rezultate očekujemo na EP. Dok je Marija Petric izravno bez protivnice osigurala svoj status. Debitanti iz SK Omega

plasirali su se u finale koje će se oržati 12. svibnja u Knegincu.

Nikolina Jertec u kategoriji do 52 kg izborila je finale pobijedivši natjecateljicu iz Splita i odličnom borbom protiv Valentine Balažinec. Svakako najbolji u kategoriji +85 kg bio je Hrvoje Kišiček pobijedivši svjetskog prvaka u savateu Agrona Pretenija.

Kajak kanu klub Varteks u suradnji s Hrvatskim kajakaškim savezom, kao izvršni organizator, organizira 16. Memorijal Siniša Razlog koji će se održati 1. svibnja na rijeci Dravi s početkom u 11.00 sati. Natjecanje počinje spustom od trećeg mosta na kanalu HE Varaždin s ciljem kod mosta preko rijeke Drave. Očekuje se dolazak natjecatelja iz Slovenije i Bosne i Hercegovine, što uz nastup svih članova reprezentacije Hrvatske obećava odlično natjecanje. Uz članove kajakaških klubova iz KKK Varteks pozivaju i sve vlasnike turističkih kajaka i kanua da se pridruže na natjecanju, a prijaviti se mogu i na dan natjecanja kod prostorija kajakaškog doma do 9 sati.

PH u mini odbojci OK Varaždin Volley domaćin je Prvenstva Hrvatske u mini odbojci 28. i 29. travnja za najmlađe kadete i kadetkinje za natjecateljsku sezonu 2011./2012. godinu. U Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin okupit će se oko 300 mladih odbojkaša i odbojkašica iz oko 40 hrvatskih klubova. Bit će to prilika za novu promociju varaždinske odbojke i varaždinskog sporta uopće.

32 Sport

24. travnja 2012., br. 414

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Nove mogućnosti U

Varaždinu se u posljednje vrijeme odvija sve više sportskih manifestacija što je zasigurno jako dobro i garantira između ostalog i još veći interes mladih za sport. Koliko sport može donijeti ushićenja i motiviranosti pokazalo je Svjetsko školsko rukometno prvenstvo koje je u nekoliko škola unijelo duh pravog velikog natjecanja. Učenici su pronašli reprezentacije za koje su zdušno navijali, razmjenjivali adrese i možda će već sutra početi s treninzima rukometa ili nekog drugog sporta. Organizatori tih manifestacija trebaju znati koliki potencijal nosi svako takvo natjecanje. Ono osim ovog neprocjenjivog, što ostaje u mladim generacijama donosi i priliku za promociju lokalne sredine ali i određenu gospodarsku i financijsku dobit. Bilo bi dobro kada bi se takve manifestacije malo bolje promišljale u smislu marketinga, promocije pa da se o održavanju takvih velikih manifestacija zna unaprijed. Da čitav grad i županije tjednima prije već žive za tako nešto. Uvijek je vrlo poželjno da su u organizaciju uključe lokalni pružatelji usluga a ne da više korisiti imaju strane agencije i sl. Domaći pružatelji usluga već bi osmislili i pronašli načine i da kroz prigodne suvenire i slično ojačaju sam događaj. Najviše je u interesu lokalnom okružju da ta maniferstacija uspije pa je red da se njima omogući i da najviše sudjeluju u rapodjeli “kolača”. O takvim stvarima se još treba razmišljati kao i između ostalom o atraktivnijoj medijskoj prezentaciji i prijenosu utakmica i sportskih susreta. Kada je riječ o međunarodnom događaju za gledanje utakmica posebno bi bili zainteresirani oni izvan Hrvatske a to za sposobne i kreativne otvara puno novih mogućnosti.

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 23.04.2012.

- kuglana – kuglačka utakmica KK Obrtnik – KK Zanatlija Čk s početkom u 17,30 sati 24.04.2012.

- velika dvorana – nastup kineskog nacionalnog cirkusa pod nazivom „Put svile“ s početkom u 19,00 sati 25.04.2012.

- kuglana – kuglačka utakmica KK Željezničar – KK Elektra s početkom u 18,00 sati 27.04.2012.

- velika dvorana – rukometna utakmica RK Varteks di Caprio – RK Kaštela s početkom u 17,30 sati - rukometna utakmica ŽRK Koka – ŽRK Sinj s početkom u 19,30 sati - mala dvorana i kuglana – Sportske igre umirovljenika s početkom u 08,00 sati 28.04.2012.

- velika dvorana – kickbox meč Grand fight – K1 Interliga s početkom u 20,00 sati - mala dvorana – Završni turnir u mini odbojci s početkom u 08,00 sati 29.04.2012.

- velika i mala dvorana – Završni turnir u mini odbojci s početkom u 08,00 sati 28. – 29.04.2012.

- kuglana – Prvenstvo Hrvatske u kuglanju za veterane s početkom u 09,00 sati 30.04.2012.

- velika dvorana – košarkaški show Harlem Globetrotters s početkom u 19,00 sati

Veronika Posavec uživa u društvu s djedom i bakama, najmilijim navijačima, nakon utakmice u sportskoj dvorani OŠ Petrijanec

RUKOMET Veronika Posavec nastupila na SP-u za Austriju

Sportska obitelj J Rođena Varaždinka, živi s roditeljima i mlađim bratom u austrijskom Bregenzu i

pohađa sportsku gimnaziju u Dornbirnu te igra za ženski rukometni klub Dornbirn Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U sklopu Svjetskog školskog prvenstva u rukometu koje je održano u Varaždinskoj županiji i Varaždinu sudjelo vala je i ekipa Austrije koju su činile djevojke iz srednje škole iz Dornbirna pokraj Bregenza. U ekipi je nastupila i rođena Varaždinka Veronika Posavec.

također je iz sportske obitelji i bavila se aktivno kuglanjem te je bila i kadetska viceprvakinja svijeta.

Iz takve sportske obitelji nije teško pretpostaviti da je i Veronika odlična i perspektivna rukometašica.

- Pohađam drugi razred Druge sportske gimnazije Dornbirn i igram za ženski rukometni kub Dornbirn Schoren.

Natječemo se u prvoj austrijskoj ligi, a ja nastupan za selekcije do 19 i do 16 godina. Igram na pozicijama lijevi vanjski i desni vanjski. Ovdje smo nastupili sa školskom ekipom, ali sve moje kolegice igraju i u klubu Dornbirn Schoren - objasnila je Veronika.

Rukometne utakmice pratili su Veronikin djed i bake koji žive u Đurđevcu, pa su tako i oni mogli podržati unuku u

Otac ike Veron laden, ec, M Posav nogometaš e bivši j sa, a majka e t r Va k slava vrlo Vjeko ešna uspj ca či kugla

Talent Veronika je rođena u Varaždinu, ali se s četiri godine s roditeljima preselila u Austriju.

Veronikin otac, poznati nogometaš NK Varteks Mladen Posavec, prešao je u tamošnji nogometni klub Schwartz-Weiss Bregenz. Majka Vjekoslava

sportskoj karijeri. - Prekrasno je da se Svjetsko rukometno prvenstvo održalo ovdje da me moji mogu doći vidjeti kako igram - dodala je Veronika.

Veronikin otac Mladen sada je trener u nogometnom klubu Schwartz-Weiss Bregenz i završava trenersku akademiju, a mlađi brat krenuo je očevim stopama i trenira nogomet.

Međutim, zbog posla i obaveza nisu je mogli doći gledati u Varaždin, ali joj kod kuće

daju punu podršku u bavljenju rukometom.

Veronikini planovi vezani su trenutno uz rukomet, ali i što bolji uspjeh na maturi jer planira upisati pravo u Beču.

- Rukometom ću se sigurno nastaviti baviti. Kada odem na studij, najvjerojatnije ću prijeći u neki klub iz Beča jer bi bilo vrlo teško igrati za Dornbirn Schoren, a studirati u Beču - rekla je Veronika o svojim planovima za budućnost.

Veronika je bila jedna od ponajboljih igračica u ekipi

BEJZBOL Kako je bilo i planirano, prošlog vikenda sa svojom su sezonom započeli i najmlađi igrači koji djeluju u “Vindi Iso-

godine. No, kvaliteta i kontinuirani rad tijekom cijele godine u varaždinskoj školi bejzbola, pokazala se i ovaj puta pravilnom. Tako su u prvom susretu tijesno, tek u posljednjem napadu ispustili vodstvo protiv domaće ekipe Nade SSM 10:5, što je sigurno bilo pokazatelj neiskustva novih, mlađih igrača.

U sljedećoj mladih bejzbolaša utakmi-

Sport Školi Baseballa”, ekipa mladeži koja je na svoj prvi turnir sezone od njih ukupno sedam u sklopu Hrvatskog Prvenstva otišla u S p li t . Ek i pa mladeži aktualni je prvak Hrvatske iz 2011.

Solidan start

ci slavili su bez većih problema protiv zagrebačke Medvednice s 18:8 te u posljednjoj utakmici dana, za 3. mjesto svladali i ekipu Zagreba s 12:2. Trećim mjestom otvorili su sezonu, što je bolje nego prošle te se očekuje u nastavku da bi isti bili još i bolji. Sljedeći turnir će biti za tri tjedna u Karlovcu, kada će prvi put BK Vindija nastupiti s dvije ekipe, a priliku da prvi put zaigraju dobit će novoupisani igrači u “Vindi Iso-Sport Školu Baseballa”.

Sport 33

24. travnja 2012., br. 414

KUGLANJE Zdravko Hojski - 60 godina sportske karijere

Sve za kuglanje J Kao talentirani mladić, 1954. postaje član Kuglačkog kluba Tekstilac s kojim osvaja titulu

prvaka Hrvatske i bivše države što je bio početak bogate igračke, trenerske i sudačke karijere Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Jedan od najstarijih varaždinskih kuglača Zdravko Hojski obilježio je 60 godina aktivnog kuglanja. U svojoj sportskoj karijeri bavio se samo kuglanjem i to 1952. godine, kada je otvorena, tada nova i moderna, dvostazna kuglana Varteks.

Tri sportske generacije Hojski aktivne su u kuglanju - djed, dva sina i dvoje unuka

naslov prvaka najboljeg veterana Hrvatske, a prije je dva puta bio prvak Jugoslavije za osobe s tjelesnim oštećenjima.

Zat im 20 0 9. godine je bio viceprvak Hrvatske u starijim veteranima da bi godinu kasnije postao i prvak.

Svoju ljubav prema kuglanju Zdravko Hojski prenio je i na sinove Davora i Srećka te na unuka Luku i unuku Luciju. Svi oni danas kuglaju zahvaljujući entuzijazmu djeda Zdravka.

Paralelno uz aktivnu sportsku karijeru Hojski je bio i sudac i to punih 45 godina te trener s diplomom 35 godina.

Hojski danas igra za KK Cesta u 3. ligi u kojoj su u nedjelju odigrali posljednje ovosezonsko kolo. Međutim, on prepušta svoje mjesto mlađima, ali nastavit će trenirati i natjecati se u kategoriji starijih vetarana.

Ostaje termin ponedjeljkom u 20 sati, kada uvijek možete sresti Zdravka Hojskog u kuglani Gradske sportske dvorane Varaždin.

Svoju a prem ljubav Zdravko ju kuglan prenio je i i k ai s Hoj Davor ka e v o n i na s te na unu Srećka u i unuku Luk Luciju

UZORAN SPORTAŠ I SPORTSKI DJELATNIK Zdravko Hojski uvijek je bio uzoran sportaš i sportski djelatnik, a kasnije i trener i sudac. Također je veliki animator kuglanja i sporta uopće. U svojoj dugoj sportskoj karijeri primio je puno nagrada za svoj rad. Između ostalih zlatne plakete Hrvatskog kuglačkog saveza i Zajednice sportskih udruga grada Varaždina. U sjećanju ostaje i nagrada za najbolju sportsku momčad 1972. godine, koju su činili Đ.

Triplat, M. Vitković, A. Žunek, F. Njegač, F. Crnčec, D. Miškulin, V. Ritmanić, F. Kos, A. Pigac, I. Šebalj, N. Silić (predsjednik), I. Đuras (tajnik), M. Ipša, D. Horvat i Zdravko Hojski.

Zdravko Hojski prije prvog bacanja s unukom Lucijom

PLIVANJE U subotu 21.travnja održano je drugo po redu kolo Zagrebačke plivačke lige na kojem su nastupili i mladi varaždinski plivači okupljeni u Plivački klub Barok.

To je kontrolno natjecanje na početku ljetne sezone na kojem plivači imaju priliku provjeriti trenutnu formu i isplivati norme za Državno prvenstvo.

Na natjecanju su nastupili seniori, juniori i mlađi juniori.

Budimir ŠEBEČIĆ Totalni FM, marketing, budimir.maletajne@gmail.com.

“Govor” plovka E

vo čujem na radiju da je prije par dana poribljeno jezero Trakošćan. I to lijepim primjercima dunavskih šarana i amurom. Inače, na toj vodi je stvarno užitak loviti, bez obzira da li volite stacionirani ribolov na šarana, amura ili deveriku ili pak više (kao npr. ja) volite prohodati okolo cijelog jezera tražeći varalicama pastrvskog grgeča, štuku ili soma. A ako i ništa ne ulovite, uživajte u prekrasnoj prirodi i dvorcu Trakošćanu.

A ako ipak volite ribolov na šarana ili amura i to na plovak, trebate dobro poznavati “govor” plovka koji koristite. Plovak nam puno toga može reći, samo trebamo dobro promatrati što se s njim događa. ijelu priču možemo tumačiti na sljedeći način: ako na mirnoj vodi pecamo tako da je mamac s olovom na samom dnu, u slučaju da se plovak zanjiše, to znači da riba samo ispituje mamac, ali da ga nije uzela u usta. Ako pak plovak legne na vodu, to znači da je riba uzela mamac podižući ga s dna. Isto tako, naglo nestajanje plovka u dubinu znači da je riba uzela mamac i da ga guta u pokretu. U ribolovu na tekućim vodama kad riba napadne mamac, plovak ili krene uzvodno, ili ubrza nizvodno, ili ga riba potapa. Ako pak lovimo na mirnim vodama, s tim da se mamac nalazi u bilo kojem sloju vode osim na dnu, kad riba uzme mamac, plovak obično nestane u dubini.

Moguća je i situacija da plovak zadrhti i ponovo se umiri što znači da riba samo ispituje mamac ili je u prolazu dodirnula strunu. Ukoliko se plovak izdigne iznad površine i podrhtava, to znači da je riba uzela mamac i guta ga u mjestu. Isto znači i u slučaju kad se plovak izdigne i legne na vodu. Ako pak plovak kreće u stranu povećavajući pritom brzinu, riba je uzela mamac i guta ga u pokretu. nače, sjećam se kakve smo plovke koristili u “ona dobra stara vremena”. Osnovno je bilo pronaći guske i “nagovoriti” ih da nam poklone nekoliko pera koje smo mi klinci onda obojili u crveno (naravno, “posudili” smo od sestre ili mame lak za nokte) ogulili izolaciju s bakrene žice za struju, navukli na pero i evo plovka koji je nalovio riba i riba... da čovjek ne povjeruje (nije ribička priča časna riječ...). Takvih plovaka više nema. A riba?

Doma ih nema, znači – vrijeme je, ribiči, da krenemo na vodu!

C

Masovnost - Što se tiče masovnosti kuglanja u Varaždinu, velika je razlika između tih vremena i danas - prisjeća se Hojski. Sada nastupa 32 kuglača, a tada ih je bilo i više od 160 na prvenstvima. Bilo je 25 muških i 10 ženskih klubova, a sada je to palo na jedan ženski i četiri muška - dodao je sa sjetom Hojski.

Njegova karijera počela je u tadašnjem Tekstilcu, kao talentirani mladić 1954. postaje član seniorske ekipe u kojoj osvaja titulu prvaka Hr vatske i Jugoslavije.

Slijede godine brojnih odličnih rezultata iz kojih treba izdvojiti 1956. godinu i naslov viceprvaka Jugoslavije, 1963. godinu kada je Hojski srušio 503 čunja u 100 hitaca i postavio rekord kuglane u Zagrebu.

Tih godina tri puta zaredom bio je prvak Varaždina, prvak Zone, zatim je 1969. godine postao najbolji igrač na Prvenstvu Hrvatske, a 1972. godine KK Varteks, a u njemu i Zdravko Hojski, izabran je za najbolju sportsku ekipu Varaždina. Do kraja sedamdesetih godina prošlog stoljeća u natjecanju parova zauzima šesto, četvrto i sedmo mjesto na prvenstvima Hrvatske i Jugoslavije. Sportska karijera polagano odlazi i putem veteranskih natjecanja pa Hojski 2000. godine osvaja

Ribolov

Plivački klub Barok predstavljalo je osam najstarijih plivača i plivačica. Nastupili su: Mario Vlahinja, Gregor Stadaas, Luka Dedi, Tihana Gazdek, Tea Kozulić, Maja Berkopić, Stela Grobotek i Klara Vresk.

Tihana Gazdek isplivala je A normu za državno prvenstvo u disciplini 200

Traže se norme za PH

metara prsno. Ostali plivači pokazali su dobru formu, ali će svoju priliku za isplivavanje normi tražiti na sljedećim natjecanjima.

Sljedeći vikend, od 28.

do 29. travnja u Splitu se održava Prvenstvo Hrvatske za osobe s invaliditetom na kojem će nastupiti plivač PKI Baroka Karlo Rajković.

I

Knjigu Male tajne športskog ribolova možete naručiti na telefon 091 2002 083. Cijena knjige je 49,00 kuna plus poštarina.

Natjecanja gluhih

Natjecanja u sklopu Hrvatskog sportskog saveza gluhih u punom su tijeku. Održano je prvo državno prvenstvo u pikadu, koje je organizirao Varaždinski sportski savez gluhih. Na natjecanju je nastupilo osam ekipa, a Varaždinci su osvojili prvo mjesto. Za varaždinsku ekipu nastupili su: Dimitrije Kolarić, Vladimir Hanjš, Robert Šinko, Pero Telebar, Milan Lugarić i Irena Premužić. Zatim je održano državno prvenstvo u stolnom tenisu, također u Varaždinu u stolnoteniskoj dvorani STK Varaždin. Natje-

canje je trajalo dva dana u tri kategorije. Muška ekipa VSSG osvojila je treće mjesto, kao i Ivan Bašnec pojedinačno. Ela Minđek pojedinačno je bila četvrta, a u paru sa Zagrepčankom Hribar prva.

Muški par Bašnec/Šipuš bio je drugi dok je “miks” Bašnec i Riječanka Bačić bio treći, a Šipođ i Minđek četvrti. Još je održano državno prvenstvo u šahu, a domaćin je bio Sisak.

Varaždinska ekipa osvojila je peto mjesto, a nastupili su u sastavu: Drago Kosovec, Ivan Lipić, Stanko Vidović, Milan Lugarić i Igor Kolarić.

PH u savate assautu Šest mladih boraca iz Savate kluba Omega Varaždin uspješno se predstavilo na PH u savate assautu u Donjoj Stubici za juniore i seniore. Roko Škarica u kategoriji 85+ osvojio je 1. mjesto kao i Slaven Ivić u kategoriji do 70 kg, Robi Ptiček do 65 kg bio je drugi, Dino Ptiček do 70 kg treći, Martin Malez do 65 kg prvi.

34 Sport

24. travnja 2012., br. 414

NOGOMET Najefikasnije ekipe 2. Županijske nogometne lige Varaždin u sezoni 2011./2012.

K1 LIGA

Hrvatska R. Srpska U subotu 28. travnja u Areni Varaždin na rasporedu je novi borilački spektakl, 3. kolo internacionalne K1 lige u sklopu kojeg će domaćin, Fight Club Kovačić ugostiti ekipu iz Republike Srpske.

Za domaćine će nastupiti - Jurica Škoranec - do 67 kg, Davor Novak - do 70 kg, Tomislav Liber do 75 kg, Marko Orehovački - do 81 kg te Ivan Toma, + 91 kg. Borbe će se odvijati po K1 pravilima u tri runde.

U uvodnom dijelu borilačkog spektakla nastupit će Jasmin Škoranec, a protivnik će mu biti Vilson Kuči iz Čakovca.

U suradnji sa Savezom slobodne borbe bit će održana i dva meča po pravilima slobodne borbe (mma). U zadnjem će se meču večeri Mario Agatić boriti protiv Dejana Krneta iz Srbije.

Borit će se po K1 pravilima u tri runde po tri minute.

Grand fight zajednički organiziraju Max Bögl Tehnobeton i Fight Club “Kovač ić ” Varaždin.

Ulaznice se mogu kupiti na sljedećim prodajnim mjestima: Varaždin – Time out i trgovine Branka i Čakovec – Caffe bar Arcus te Radio 1.

Pioniri NK Vindija Donja Voća već četvrtu godinu zaredom drže čelnu poziciju u natjecanju pionira što sigurno dokazuje da se s mladima kvalitetno radi

Nove mlade snage J Izdvajaju se: NK Dinamo Babinec, juniori NK Čevo Podevčevo, pioniri NK Vindija Donja Voća Piše: INES BREŽNJAK

ova je ekipa svela svoje poraze koja je u Županijskoj nogometnoj ligi izuzetno dobra i broj remiziranih utakmica i jaka, uvijek nekana minimum. Sudeći po ko potisnuta od dosadašnjim rezultaekipe njihovih starijih tima, sve je očitije e j o k kolega seniora. da ćemo ovu ekipu u j a k e No juniori NK iduće sezone prava č d e j u Čeva svojom titi u 1. ŽNL-u. nja a c e j t a dobrom igrom Čak 12 pobjeda, n gu ove n a r sezone imajedan remi i niti jevišem ju na svojim utadan poraz rezultati kmicama zav idan su ovosezonske najbobroj navijača te su se lje juniorske ekipe. Ekipa juniora NK Čevo, Podevčevo, uspjeli istaknuti, pa čak i neka2. ŽNL Istok, ove je sezone već ko nametnuti seniorskoj ekipi u samom startu napala čel- istog kluba. Zasluge za svoje odlične ovo nu poziciju ljestvice Statistika sezonske reU 15 odigranih kola, zultate jednim s 12 pobjedijelom pripida, 2 remija suju treneru i jednim poSilviju Planrazom najbotaku, a drulja seniorska gim dijelom ekipa župas vojoj igr i nijske nogokoja je ove metne lige je godine zaNK D inamo, ista izuzetBabinec. S 52 no dobra. postignuta Kompletpogodka i 10 na ekipa primljenih, Die lig početka od č vrste namo uvjerljivo vom mjestu od pr na o ev vč obrane, preko sredine drži prvu pozicivo Pode Juniori NK Če i zadržala se na njoj. do napadača funkcionira bolje ju 2. Županijske nogometne lige Zapad. U od- Do sada su primili samo 11 nego kod velike većine seninosu na sve ostale seniorske golova, a zabili njih 65. Žalosna orskih ekipa. Njihova vodeća ekipe koje se natječu u 2. ŽNL-u, je činjenica da je juniorska liga, pozicija ove je godine izazvala Do završetka županijskih nogometnih liga dijele nas otprilike još dva mjeseca. O konačnim pobjednicima i prvacima ne možemo govoriti, jer svako sljedeće kolo može donijeti preokret. No da su se i ove sezone određene ekipe nametnule kao favoriti i kao najefikasnije ekipe u svojim ligama, činjenica je koja se ne može nikako osporiti. Rezultati i statistike rekli su svoje te se ističu tri momčadi.

USPJEŠAN RASPLET SEZONE Ne smijemo zaboraviti da se ovi rezultati odnose na proteklih 15 kola 2. ŽNL i 22 kola 1. ŽNL te da je pred nama još dosta kola 1. i 2. lige. Ništa nije sigurno, a najmanje rezultati u nogometu.

Ovim putem apeliramo na navijače i ljubitelje nogometa da se odazovu utakmicama i podrže svoje omiljene ekipe. No nemojte zaboraviti, županijske nogometne lige imaju i juniore i pionire te i oni kao i seniori trebaju podršku svojih navijača, a sudeći po dosad viđenome, ostat ćete ugodno iznenađeni njihovom dobrom igrom, vještinom i talentom. Svim ekipama želimo što uspješniji rasplet nogometne sezone 2011./2012.

laganu pomutnju u do tada već ustaljenom poretku ekipa.

Za juniore NK Čeva vodeća je pozicija veliko priznanje i veliko dostignuće koje su zaslužili dobrom igrom, uloženim trudom i velikim srcem. Njihove prijašnje sezone i ova sezona su jednostavno neusporedive te im na tome zaista od srca treba čestitati.

Dobro znani prvaci pionirskog 2. ŽNL-a Zapad je ekipa NK Vindija, Donja Voća. Ovim budućim nogometnim zvijezdama ovo nije prva, već četvrta sezona zaredom u kojoj se ne skidaju s čelne pozicije ljestvice. 13 pobjeda, jedan remi, niti jedan poraz te 89 datih i samo 9 primljenih golova statistika su ovih pionira u 15. odigranih kola 2. ŽNL-a. Za ovako dobre

rezultate zaslužno je puno provedenog slobodnog vremena s pionirima na igralištu i njihov trener Josip Kokot, kaže Uprava kluba NK Vindija.

S ovako dobrim i konstantnim rezultatima, ekipa pionira NK Vindija zaslužuje sve pohvale te im želimo da svoje znanje i vještine uskoro okušaju stepenicu više – u 1. ŽNL-u.

Od ostalih ekipa županijske nogometne lige, valja spomenuti i ekipu pionira NK Sloboda Tužno koji se natječu u 2. ŽNL-u Istok. Njihovi dosadašnji rezultati također su skoro pa savršena statistička slika, 13 pobjeda, niti jedan remi te jedan poraz.

Pod vodstvom trenera Dražena Flukseka i oni su već nekoliko sezona zaredom na samom vrhu ljestvice u svojoj ligi.

TAEKWONDO Varaždinci na jakom Dan-Gun Open turniru u Zagrebu

Sjajna dva srebra i tri bronce

Mladi natjecatelji TK Varaždin i trener Esad Garibović

U subotu 21.travnja u Zagrebu održan je 19. po redu međunarodni taekwondo turnir „Dan-Gun Open 2012“. Nastupilo je 600 natjecatelja iz Mađarske, Slovenije, Srbije, BiH, Italije i Hrvatske. Natjecanje se održalo u velikoj dvorani košarkaša Cedevite u „Sutinskim vrelima“.

Na turniru su nastupili i članovi Taekwondo kluba „Varaždin“ i to u mlađim kadetima Edi Perković -34 kg i Tara Nikolić u mlađim kadetkinjama -30 kg. Edi Perković je izgubio u prvom kolu, a Tara Nikolić je nakon dobivene

dvije borbe osvojila treće mjesto i tako ponovila uspjeh s prošlog taekwondo turnira.

U kadetima su nastupili Josip Skender -37 kg, Niko Jurčević -49 kg i Petar Kozina +65

N

iko Jurčević i Josip Skender bili su u finalu

kg. Petar Kozina je osvojio treće mjesto, a Niko Jurčević i Josip Skender došli su do

finala. U finalu su poraženi minimalnom razlikom pa su osvojili srebrna odličja. Enes Garibović nastupio je u juniorima -68 kg i osvojio treće mjesto.

Ovim izvrsnim rezultatima taekwondo klub „Varaždin“ polako ali sigurno zauzima svoje mjesto na taekwondo karti Hrvatske.

Glavni trener Taekwondo kluba „Varaždin“ Esad Garibović jako je zadovoljan nastupom svojih natjecatelja jer je velika konkurencija i brojnost na natjecanjima u ovom olimpijskom sportu.

Oglasi 35

24. travnja 2012., br. 414

OGLAS 1.) Za prikupljanje ponuda za izvođenje i financiranje radova nadogradnje zgrade u Ulici Stjepana Vukovića 3 u Varaždinu – dovršenja stanova, sve na čkbr. 2844/10, upisane u z.k.ul. 14856 k.o. Varaždin (u osnivanju), u naravi višestambena zgrada u Varaždinu, Stjepana Vukovića 3.

2.) Ponuđači su dužni u ponudi navesti rok završetka izvođenja radova, kao i uvjete izvođenja i financiranja radova.

3.) Pravo prijave na oglas imaju sve pravne osobe kao i trgovci pojedinci koji su uredno upisani u registar Trgovačkog suda na području Republike Hrvatske, odnosno u Obrtni registar nadležne Državne uprave, i koji su registrirani za obavljanje takove djelatnosti, uz priloženi dokaz o registraciji, kao i uz priložen dokaz o solventnosti (Bon 1 i Bon 2 – ne stariji od 15 dana).

4.) Ponuda se dostavlja na adresu: Zajednički odvjetnički ured Fosin Marijan i Božica Petak Vujec, Varaždin, Graberje 4/I. Rok za dostavu ponude je 8 dana računajući od dana objave oglasa.

5.) Gradilište se može razgledati na adresi Varaždin, Stjepana Vukovića 3, svaki dan uz prethodni usmeni telefonski dogovor sa predstavnikom stanara gospođom Hrman Ljubom na broj telefona 042/210 208.

6.) Podaci o projektnoj dokumentaciji, kao i uvid u projektnu dokumentaciju mogu se dobiti kod VEP d.o.o. ,V. Vežića 10, 42000 Varaždin, projektant Zadravec Vladimira, struč. spec. ing. građ. (telefon: 042/331 818).

7.) Informacije o pravnoj regulativi mogu se dobiti kod Zajedničkog odvjetničkog ureda Fosin Marijan i Božica Petak Vujec, Varaždin, Graberje 4/I, ili na telefon: 042/313 777) 8.) Izbor najpovoljnije ponude izvršit će se u roku od 15 dana računajući od dana isteka roka za dostavu ponuda.

O rezultatima izbora ponuda ponuđači će biti pismeno obaviješteni.

Davatelji oglasa zadržavaju si pravo prije izbora najpovoljnije ponude sa pojedinim ponuđačima obaviti razgovor o uvjetima ponude.

Isti si također zadržavaju pravo neprihvaćanja ni jedne ponude, ukoliko ista ne bi zadovoljavala njihovim uvjetima.

U Varaždinu, 20.04.2012.

Za suvlasnike stambene zgrade Zajednički odvjetnički ured Marijan Fosin i Božica Petak Vujec Graberje 4, 42000 Varaždin

ITC d.d. u stečaju Pavleka Miškine 59a 42000 Varaždin St-81/08 Varaždin, 19.04.2012.

OGLAS ZA PRODAJU Predmet prodaje: POKRETNINE Popisana i procijenjena pokretna imovina stečajnog dužnika ITC d.d. u stečaju iz Varaždina, P.Miškine 59a, prodavati će se neposrednom pogodbom.

Prodaja neposrednom pogodbom provest će se od 24.04.2012. do 30.04.2012. godine, u kojem vremenu zainteresirani kupci mogu dostaviti na gornju adresu zatvorene pisane ponude za kupnju pokretnina neposrednom pogodbom.

Pregled pokretnina može se izvršiti u sjedištu stečajnog dužnika P.Miškine 59a, Varaždin, svaki radni dan od 7-15 sati uz prethodnu najavu na telefon 042 350 883 ili mobitel broj 091 570 7442.

Detaljni popis pokretnina nalazi se na www.sudacka-mreza. hr/web-stecaj ili na www.vtsrh.hr u rubrici “web stečaj”.

Stečajni upravitelj : Marija Holetić, mob. 098/494 017

36 Zlatno doba

Tko se boji vuka još...? Piše: NEVENKA SUHIĆ Sigurno je – sigurno?

T

rebaju li roditelji bezrezervno vjerovati svojoj djeci, unucima, rođacima ili starateljima? To su vječite dileme o kojima se nerado otvoreno razgovara iako svakoga na svoj način opterećuju i muče.

Jer najviše se nedoumica uvijek javlja oko imovine i nasljeđa, kao i kada ga i kako podijeliti. Jedan je bračni par još puno prije nego što su otišli u mirovinu prodao svoj imetak – kuću u gradu i vikendicu s vinogradom i voćnjakom nedaleko Varaždina, kako bi pomogao svojoj djeci. - Od novca koji smo dobili prodajom ovih nekretnina suprug i ja, od jedne trećine kupili smo si mali stan u centru Varaždina, a ostatak smo dali sinu i kćeri kako bi si mogli srediti stambeno pitanje za sebe i svoju obitelj. Mislimo da smo dobro postupili, jer smo djeci pomogli sada, kad im je najpotrebnije - rekla je gospođa Terezija. akvih lijepih primjera je malo, jer su se nažalost mnogi opekli. Jedna je gospođa rekla kako je poslije smrti supruga cijelu kuću sudski prenijela na svog sina. Sin se oženio, došlo je do neslaganja i majku je doslovce istjerao iz kuće. Dok sudski postupak traje, ona je u 78. godini života podstanar. a osnovu brojnih sličnih loših iskustava nije ni čudo što roditelji vole svoju djecu, ali povjerenje je malo složenija priča. Zato, stariji ipak imaju pravo kad vele: “Sve u svoje vrijeme... jer sigurno je – sigurno!“

24. travnja 2012., br. 414

DOZNAJEMO Sindikalna podružnica bez novca, prostorija i članova

Nije sve tako crno!

J IZ SUH-a poručuju: “Nije sve tako crno! Sindikalna podružnica nije izbrisana iz registra i uz izbor novog rukovodstva, dobrim programom rada, financijskom pomoći i omasovljenjem članstva, može nastaviti, pa čak i uspješno raditi“

T

N

Hrvatski umirovljenici koji su svoje mirovine zaradili radom i uplatama doprinosa, po visini mirovina na dnu su i europske ljestvice

UDRUGA UMIROVLJENIKA G. Kneginec

Održana godišnja skupština udruge V iš e o d 20 0 čl an ov a Udruge umirovljenika općine Gornji Kneginec prošli se petak odazvalo na godišnju skupštinu udruge, koja je održana u restoranu „K Jeleni“ u Gornjoj Dubravi u Međimurju. Riječ je o izvještajnoj skupštini, na kojoj je u radnom dijelu sjednice, uz izvještaj o radu u proteklom razdoblju, donesen i program aktivnosti za naredno razdoblje.

Kako je rekao Ivan Medved, predsjednik udruge, u okviru f inancijskog izvješća bilo je riječi o teškoćama s kojima se susreću kneginečki umirovljenici, kako u pribavljanju novaca za rad udruge, tako i zbog neriješenih prostornih uvjeta za

svoje aktivnosti. Usprkos vrlo složenim uvjetima, udruga je uspjela realizirati najveći dio planiranih aktivnosti, u okviru kojih je i briga o socijalnim i egzistencijalnim pitanjima umirovljenika, posebice za starije, nemoćne i bolesne članove i sumještane.

Ova će problematika, kao i sportske te rekreacijske aktivnosti, zajednička druženja i izleti, među kojima su već tradicionalni oni pod nazivom „Svaki mjesec izlet jedan“ biti zastupljeni i u novom programu rada.

Drugi dio skupštine završio je već po tradiciji uz ručak, glazbu, ples i ugodno druženje kneginečkih umirovljenika.

Mislim, dakle jesam

“

Tko je, prema odredbama obiteljskog zakona, dužan djeci od 15 godina zabraniti kasne boravke u kafićima i noćne izlaske – roditelji ili policija?“

ZDRAVKO KAVURIĆ, VARAŽDIN

Piše: NEVENKA SUHIĆ

Varaždinski umirovljenici više nemaju svoju sindikalnu podružnicu, iako je, po članstvu malobrojna, ipak godinama postojala. Danas, još uvijek registrirana, postoji samo na papiru, bez svojih radnih prostorija, bez članova, ali i bez predsjednice kojoj je, kako tvrdi, prije gotovo pola godine istekao mandat. I nitko ne pita što će biti s varaždinskom sindikalnom podružnicom te treba li nastaviti radom u interesu umirovljenika, a niti umirovljenici pitaju tko će se boriti za njihova prava, ni tko će ih i kako štititi. Čini se da su potpuno indiferentni u usporedbi s umirovljenicima iz drugih gradova i krajeva Hrvatske koji sindikalnom aktivnošću kroz stotinu svojih sindikalnih podružnica ipak sudjeluju u kreiranju političke, gospodarske i socijalne klime na razini države, ali i lokalne zajednice.

Ova godina je - izborna godina Prema informaciji koju smo dobili u Savezu sindikata Hrvatske i od gospođe Zlate Toplak, varaždinska podružnica sindikata još se uvijek vodi u registru podružnica, što znači da postoji i da može nastaviti s radom. S obzirom na to da je 2012. godina izborna, potrebno je do lipnja pripremiti izbornu skupštinu i podnijeti izvještaj o dosadašnjem radu, izabrati radna tijela i predsjednika podružnice, kao i donijeti program rada. Vrlo je bitno poraditi na

rasta troškova života, koji je započeo već s povećanjem PDV-a, a osobito zbog sadašnjih i najavljenih povećanja sveukupnih troškova života – od stanovanja i komunalija do prijevoza i prehrane. To još više gura u bijedu oko 60 posto umirovljenika, sve one koji mjesečno dobiju manje od 2.000 kuna. Čak i Svjetska banka to smatra izuzetno kritičnom situacijom, a smanjivanjem socijalnih davanja, rizik od siromaštva starijih još više raste. A hrvatski umirovljenici koji su svoje mirovine zaradili Čuti glas!

U ovo bi se vrijeme, među- radom i uplatama doprinosa, po visini mirovina na dnu su tim, njihov glas trebao čuti, i europske ljestvice. pogotovo zato što i - Sindikat umipodaci Sindikata a c i n rovljenika u m i ro v l j e n i k a druž o p Hr vatske je Hrvatske upola i b e j zoravaju na to 96. dobrovoljna, 9 1 a nestranačka, n da se umirova osnov šno je humani t a rljenici nalaze e j na rubu zone i usp a na interesna j a r k do udruga civilnog siromaštva i da radila 4. društva hr vatod osamostalje0 0 2 skih umirovljenika nja Hrvatske nikad koja se sindikalnim nisu bili u težem položaju! Prema riječima Zlate oblicima djelovanja bori za Toplak, glavne tajnice ovog ostvarenje socijalnih, ekosindikata, razina siromaštva nomskih i građanskih prava nije se smanjila i sve više klizi umirovljenika i starijih osoba. prema dnu. Sindikat umirov- I u ratnim okolnostima, kao ljenika izražava bojazan zbog i poslijeratnom razdoblju, sve jačeg pada mirovina, i uspješno je predvodio i pridosve većeg, nekontroliranog nosio u ostvarivanju socijalne

omasovljenju članstva, ali i potražiti pomoć lokalne zajednice u rješavanju financijskih i prostornih uvjeta za nastavak rada, kao i uspostaviti suradnju s relevantnim institucijama.

A budući da je predsjednik sindikalne podružnice automatski uključen i u rukovodoća tijela Sindikata umirovljenika Hrvatske, zajedničkim će se angažmanom pokušati pronaći rješenja i pomoći da varaždinska podružnica ponovo nastavi sa svojom aktivnošću.

pravde i bio u prvim redovima borbe za ostvarivanje materijalnog i socijalnog položaja radnika i umirovljenika. To znači da Sindikat umirovljenika Hrvatske zadržava sindikalnu misiju i bori se za prava umirovljenih radnika sindikalnim metodama borbe: pregovorima, inicijativama, prosvjedima... A takva sindikalna misija ima smisla i može se ostvarivati samo ako u njoj sudjeluju i angažiraju se u njezinom provođenju svi umirovljenici - smatra Z. Toplak.

O tome smo razgovarali i s gospođom Marijom Lazar, koja je do novog izbora još uvijek predsjednica varaždinske Podružnice sindikata.

Ni novca, ni članova – Naša je podružnica bila osnovana 1996. i uspješno je radila do kraja 2004. godine.

Problemi su se počeli javljati kad nam je Grad ukinuo dotaciju jer sindikat umirovljenika bez financijskih sredstava, kao ni svojih radnih prostorija, nije mogao organizirati redovne aktivnosti. Došlo je do naglog opadanja broja članova, a sve inicijative da se nastavi s radom i opstane bile su uzaludne. Od desetak članova s kojima smo se povremeno sastajali u prostoriji koju smo

jedanput tjedno na dva sata u Kratkoj ulici u Varaždinu dobili na korištenje zajedno s još šest drugih organizacija, danas ih je tek sedam, osam, jer je dvoje u međuvremeno umrlo. A nedugo su nas i iz ove prostorije iselili, bez pitanja i obavijesti, također u zajedničku prostoriju, na sedmi kat varaždinskog Vodotornja. U takvim uvjetima, kad ne dobivamo ni lipe za osnovne potrebe, pa čak ni za kancelarijske poštanske, telefonske i slične troškove, zaista ne možemo dalje raditi.

Tim više što nemamo novaca ni od članarina, jer sindikalnu članarinu od 40 kuna plaća tek tih nekoliko članova i od nje se godišnje ne skupi ni 400 kuna!

Zbog svih tih okolnosti kao i zbog osobnih i obiteljskih zdravstvenih teškoća, dužnost predsjednice ne mogu dalje obnašati. O tome, kao i s cijelom situacijom oko rada podružnice i njenog opstanka obavijestila sam već i ranije središnjicu SUH-a u Zagrebu u želji da se što prije nađe adekvatno rješenje. Kako je ova godina izborna, vjerujem da će se nešto u tom smislu poduzeti, jer bi bila šteta da Varaždin i varaždinski umirovljenici ostanu bez svog sindikata - nada se M. Lazar.

S raznih strana 37

24. travnja 2012., br. 414

Cvjetni dom

“BUDI SAM SVOJ PSIHOLOG”

Vjenčanje pod vodom

Leticija ZADRAVEC Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com

Prošli sam vam tjedan pisala o tradicionalnim mjestima fotografiranja mladenaca i kako ćete ih lako vidjeti prošećete li subotom u poslijepodnevnim satima gradom, no ovaj su vikend jedni mladenci pobili tu tvrdnju i odlučili fotografirati se na potpuno neuobičajenom mjestu. Njihovo fotografiranje bilo je na bazenima pod vodom. Tako smo za ovo vjenčanje imali poseban cvjetni aranžman, u kojem je i voda bila dekoracija. Ovo je iskustvo bilo drugačije od svih drugih, no jednako lijepo kao i svako prijašnje, tako da ne bih htjela suditi o tome koje je bolje, ono tradicionalno fotografiranje ili neko novo neuobičaje-

no. No svako od njih je izvedivo i posebno i treba odgovarati ukusu mladenaca. U ovom vjenčanju smatram interesantnim aranžman vode i njezin efekt kod fotografiranja, no i samo značenje vode kao izvora života. Ta njezina simbolika je prikladna u ovom primjeru, jer je i vjenčanje početak nekog novog života, tj. poglavlja u životu.

Pa tako tu kombinaciju smatram izuzetno privlačnom. Svako je vjenčanje posebno i odraz karaktera svojih mladenaca, zato dragi moji uživajte u svom vjenčanju jer je ono odraz vas.

Lijep pozdrav, Letizia

KINESKI NACIONALNI CIRKUS 24 akrobata u predstavi „Put svile“

Neviđene akrobacije Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Zapanjujuća kombinacija akrobatike, borilačkih vještina i teatra čeka sve posjetitelje koji se u utorak 24. travnja zapute prema varaždinskoj Gradskoj sportskoj dvorani gdje gostuje Kineski Nacionalni Cirkus! Skupina od 24 akrobata u predstavi „Put svile“ pokazat će ono najbolje od tradicije kineskog cirkusa koja je stara nevjerojatnih 2000 godina. Akrobati kako bi postali članovi jedne takve trupe moraju vježbati i usavršavati se čak deset godina.

Tek nakon što usavrše osnove kung-fua, akrobatike, kazališta i baleta, spremni su za nastup pred svjetskom publikom koju uvijek iznova impresioniraju.

Osim vježbe tijela, mladi akrobati moraju trenirati i duh jer samo vježbom i duha i tijela ljudsko tijelo može postići maksimum svojih mogućnosti. Čuli smo to sve prošli tjedan na konferenciji za novinare u Zagrebu na kojoj su organizatori predstavili predstavu „Put svile“ koja u utorak 24. travnja gostuje u Varaždinu. Novinare su na konferenciji ugodno iznenadile i dvije mlade akrobatkinje koje su bez glazbe na

sredini prostorije svaka izvele svoju točku i sve prisutne oduševile nevjerojatnom snagom i koordinacijom pokreta.

Spontani pljesak novinara izazvala je 18-godišnja Kineskinja Dodo kada je izvela ono što bismo mi laički nazvali

I VLATKO STEFANOVSKI U PUTU SVILE

stoj na ustima. Organizatori ističu da su nam djevojke prezentirale tek djelić čudesnog svijeta kineskog cirkusa koji vas u utorak čeka u Gradskoj sportskoj dvorani.

Kineski nacionalni cirkus dolazi s fenomenalnom predstavom “Put svile - Akrobacije uz glazbu čovječanstva”. Ova predstava vodi publiku starim putem svile i kroz neviđene akrobacije nudi nove perspektive nepoznate kulture i tradicije Dalekog istoka. Predstava pokazuje fascinantne kulturne razlike, ali i povezanost među ljudima duž Puta svile kroz mješavinu čudesnih akrobacija, strasti i humora. Predstava vodi gledatelja na putovanje od Dalekog istoka do naših prostora, a u jednom trenutku čak koristi i glazbu Vlatka Stefanovskog! Predstava nudi novi pogled na tradicije Dalekog istoka, nastojeći ih što više približiti našem zapadnjačkom mentalitetu.

www. vznightlife. com

Stvarate li olako poznanstva?

Priredio Ivan Hiti, prof.

Previše povjerenja u druge često je glupost, ali zato je previše nepovjerenja – nesreća. Poznanstva su na neki način mjerilo povjerenja prema onome s kim se upoznajete! Tko s lakoćom stvara poznanstva, često ih s lakoćom i poništava, ali to nipošto ne znači da poznanstva treba izbjegavati, nego ih treba prihvatiti s mjerom i opravdanjem.

Književnik i povjesničar Pavao Ritter Vitezović (1652. - 1713.) piše: „Voće hitro ko dozrije, hitro opet zagnije!“ 1. Posjećujete li rado kazališta, koncerte i druge kulturne priredbe u društvu s poznatim ili samo s partnericom odnosno partnerom?

A) Najugodnije mi je kada sam samo u društvu supružnika 1 B) U većem društvu uvijek je ugodnije 3 C) Ovisi o društvu 2 2. Koliko ljudi poznajete koje možete nazvati telefonom kasno navečer, a da se oni zbog toga ne ljute?

A) Manje od tri 2 B) Jednog 1 C) Više od pet 3 3. Ulazite u restoran i ugledate na drugoj strani poznanika. Što ćete učiniti?

A) Domahnut ću mu prijateljski rukom 2 B) Kratko ću ga pozdraviti kimnuvši glavom 1 C) Prići ću mu i malo porazgovarati 3 4. Zanima li vas hobi osobe koju ste upoznali?

A) A, uglavnom ne 1 B) O, da, svakako 3 C) Možda ponekad 2 5. Prijatelj vam odlazi na duži boravak u daleko mjesto. Kako ćete s njime održavati kontakt?

A) Zvati ću ga telefonom, pisati mu povremeno i pisma 3 B) U određenim prigodama rado ću mu se javiti 2 C) Nastaviti ćemo druženje nakon što se vrati kući 1 6. Koji pojam povezujete s riječju »toranj«?

A) Zaštita 2 B) Zarobljeništvo 1 C) Lijep vidik 3 7. Na kraju radnog vremena prijatelj vas iz ureda spontano poziva na sjedaljku. Kako ćete to primiti?

A) Bit će mi to drago 3 B) Razmislit ću malo – zašto mi to nije ranije rekao 2 C) Takav »usputni« poziv ne bih primio 1 8. Čini li vam zadovoljstvo da na zamolbu susjeda nakratko pričuvate njihovo dvoje djece?

A) Da, rado bih to učinila 3 B) Ovisi o okolnostima 2 C) Dosad me nitko nije za tu uslugu zamolio 1 9. Događa li vam se da istovremeno obavljate nekoliko poslova?

A) Da 3 B) Ne 1 C) Često 2 DO 10 BODOVA Vi ste mirna i povučena osoba s dosta hobija, pa su i ti hobiji razlog što imate dosta načina da se sami sobom zabavljate. Vama ne smeta biti sam, družiti se sa samim sobom. Upravo zbog toga često izmičete pozivima i nagovorima za druženje, jer vam se druženje čini suvišnim.

Uzevši u cjelini, veoma ste izbirljivi pri odabiru prijatelja. Ako je netko vaš »tip« rado se s njim družite, a ako nije, tada druženje izbjegavate, posebice bilo kakvu toplinu prijateljstva. I još se čudite što je vaš krug znanaca, a prijatelja pogotovo, uzak, jako ograničen. Ruku na srce: vi izbjegavate poznanstva!

OD 11 DO 19 BODOVA Lako uspostavljate poznanstva s drugima, ali tu svoju osobinu baš ne koristite često. Za vas je karakteristično da birate formu druženja.

Veća društva za vas su zamorna i najradije ih izbjegavate, iako se ne može reći da ih se odričete. Ne volite vrevu oko sebe. Nije vam zabavno ni sudjelovanje u razgovoru na sjedaljkama. Imate krug prijatelja koje prihvaćate, ali ni u tom druženju ne pretjerujete. Vi znate uživati u samoći, i pri tome se ne dosađivati. Knjige brojite među najdraže prijatelje.

20 I VIŠE BODOVA Dok kažete »keks« vi nađete načina da uspostavite kontakt s nepoznatom osobom. To činite sa začuđujućom lakoćom bez obzira na »tipove« ljudi. To vama na jednostavan način ide od ruke. No to nipošto ne znači da su vam dragi svi ljudi s kojima se družite te da ste vi svima njima dragi. Vama je najvažnije voditi zanimljive razgovore i uopće biti u društvu. Druženje je vama važno već i zato što se u društvu s lakoćom snalazite u svakoj situaciji. No s istom lakoćom kojom uspostavljate kontakte, na isti način ih i brzo zaboravljate.

Završetak razgovora riječima: »Čut ćemo se telefonom« za vas najčešće znači »Do neviđenja!«

38 Savjetnik

24. travnja 2012., br. 414

Veterinarska klinika

Hortikultura

Davorin LUKMAN

Franjo PAVETIĆ

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka Ovlašteni stalni sudski vještak za područje veterinarske medicine (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Nedostaje spona!

M

uzej suvremene umjetnosti u Zagrebu zanimljiv je doživljaj, uvid u stvaralaštvo suvremenog čovjeka. Usredotočujem se u cjelokupni postav pojedinog autora, način izražaja, primjenu danas dostupnih materijala. Nastojim proniknuti poruku. Promatram uz eksponate i posjetitelje. Jedni zastaju, traže doživljaj, jedni prođu kraj većine izložaka kao i kroz svoj život, ne trudeći se dotaći univerzum postojanja. Provedeno vrijeme u galeriji me potakne da sumiram doživljaj, da razmišljam i dajem konačan odgovor sebi. Gdje smjestiti toliko raznolikih poruka, opomena, uspomena, nedokučivih ljubavi, mržnje svojstvene samo ljudima, prolaznosti, usamljenosti usprkos mnogoljudnosti, elektroničko-mehaničke ovisnosti, traženje nestale ljudskosti, pogažene ličnosti, iz masakrirane osobnosti, monumentalne bezličnosti, bez smislene agresivnosti na svakom koraku, političke brutalnosti neodvojive od vulgarnosti, masovne naivnosti. Na izlazu sam, zastanem, buka jurećih prometala svih vrsta, žurba, ljudi u utrci ka svojim zadanim ciljevima. Pogledam još jednom pročelje muzeja i pomislim kako nedostaje spona s najstarijom umjetnošću na svijetu: hortikulturom! Hortikultura prati čovjeka kao umjetnički izraz od stvaranja raja. Šteta što nije prepoznat u Zagrebu pri projektiranju MSU-a. Priroda kao materijal u izrazu.

Kreacija umjetnika Patricka Blanca govori u prilog mojoj konstataciji; apsolutno sigurno - nedostaje spona.

Upala sinusa N

ezaštićene mačke zaštitnim cijepljenjem vrlo često obolijevaju od virusnih infekcija dišnog trakta, a čak u 90 % slučajeva istovremeno budu zahvaćeni i sinusi! Komplikacije nastaju ukoliko se mace ne liječe prilikom takvih infekcija ili se pak liječe na neadekvatan način. Simptomi upale sinusa uvijek su prikriveni simptomima akutnog rinitisa tj. upale nosne sluznice te očiju. Dakle, primijetit ćemo obilan iscjedak iz nosa, šmrcanje, pokušavanje izbacivanja tog sadržaja, a zbog začepljenja nosnih otvora i odbijanje hrane. Temperatura je u pravilu visoka, dakle iznad 40 °C. Upalu sinusa nećemo ni zamijetiti, sve dok ne prijeđe u kroničan oblik. Tada zamjećujemo stalan gnojni iscjedak iz nosa, slijepljene nozdrve, poteškoće pri disanju, disanje na usta itd. Tada je situacija već komplicirana, jer uobičajene mjere terapije ne daju rezultate. Ono što je najbitnije jest pravovremeno postavljanje dijagnoze! Uobičajeni postupak jest rendgensko snimanje glave i time potvrđivanje sumnje. Nažalost, kod kroničnog gnojnog sinusitisa, jedino rješenje problema

treba tražiti u radikalnom kirurškom zahvatu, otvaranjem sinusa! Nakon provedenog operativnog zahvata, sinus se danima ispire potrebnim lijekovima, a nosni prohodi svakodnevno pod tlakom. Sinus ostaje otvoren do završetka procesa liječenja. Stoga je bitno da vlasnici shvate kompleksnost zahvata i vremensko trajanje. Prognoza jest posebice dubiozna, ukoliko je proces star već nekoliko mjeseci. akle, dragi mačkoljupci, kao prvo, cijepite svoje mace protiv zaraznih bolesti, jer je preventiva uvijek najjeftinija, a i „pola zdravlja“!

D

Uređenje okoliša

Pravna strana

Piše: Božo LUKAČIĆ

mag. iur.

Krešimir JELAKOVIĆ

Jorgovan naše mladosti

RTV pristojba

S

M

yringa vulgaris (jorgovan) je ukrasni grm ili drvo, čiji cvjetovi mirišu opojnim mirisom. S pravom ga možemo nazvati mirisom naše mladosti, jer se prije mogao naći u gotovu svakom vrtu ili dvorištu. Danas, iako nije toliko omiljen, miris njegovih cvjetova gotovo je nezamjenjiv. Ne bi se moglo reći što ga je potisnulo u drugi plan, no svaki pravi romantičar naći će mjesto u svom vrtu za ovaj lijepi ukrasni grm. Grm jorgovana može doseći visinu od 2 do 5 m. Pogodniji su za uzgoj u manjim vrtovima. Pogoduju im srednje teška propusna tla bogata humusom. Voli svijetlost, pa dobro uspijeva na osunčanom ili polusjenovitom mjestu. Mnogi mu zamjeraju kratko razdoblje cvatnje, no i tome se može doskočiti - uz jorgovan se posadi penjačica npr. Clematis, koji za svoj rast traži potporanj. U ovom slučaju potporanj može biti upravo grm jorgovana, kojem je krošnja 1,5 - 2 m povišena od tla. Uz jorgovan se može kombinirati ostalo bilje, perunike, lavanda i sl. Jorgovan kao i sve ostalo bilje traži gnojidbu na kraju, kao i na početku vegetacije. Osnovna gnojidba je jesenska. Iznad korijena nasipa se sloj vrtnoga komposta, koji će zadržati vlagu u tlu, a s vremenom će se pretvoriti u humus. Mineralna gnojidba izvrši se na proljeće, prije kretanja vegetacije. Nakon cvatnje, otklanjaju se ocvali cvjetovi, jer se na taj način pospješuje intenzivniji razvoj cvjetnih pupova za iduću godinu. Ne otklanjaju se samo ocvali cvjetovi, otklanjaju se i suhe grane, rez se obavlja pri samoj osnovi grane, njime treba osigurati dovoljno svjetlosti s unutarnje strane grma te omogućiti rast novih mladih izdanaka. Grm bi trebao imati između 6 i 12 osnovnih grana, rezličite debljine. Na našem tržištu dostupne su neke sorte koje se razlikuju po boji cvjetova i visini rasta.

Cvjetovi mogu biti ljubičaste, plave, crvene, bijele boje, mogu biti šareni, ljubičasto-bijeli itd. Uz pravilnu gnojidbu, orezivanje i odabirom sorte, ova neopravdano potisnuta biljka nagradit će vas bogatim cvatom.

Informacije o rezidbi, sadnji, možete dobiti na: 042/717-605, 091/251-91-89, e-mail: eko-oaza1@gmail.com

oram li platiti RTV pristojbu ako mi je televizor u kvaru? Zašto da plaćam RTV pretplatu ako gledam samo strane muzičke programe? Moram li pustiti inkasatora u kuću? To su neka od vječnih pitanja s kojima se susrećemo u Hrvatskoj u vezi plaćanja radio-televizijske pretplate sukladno Zakonu o HTV-u i Odluci o načinu kontrole plaćanja mjesečne pristojbe. očnimo od dobre vijesti.

Inkasatori nemaju pravo bez našeg pristanka ući u stan ili druge prostorije. Ustavom RH zajamčena je svima nepovredivost doma i jedino policija pod određenim okolnostima može ući u naš dom te izvršiti pretragu bez sudskog naloga ili naše suglasnosti. Međutim, treba biti svjestan da inkasatori pretplate mogu i s ulaznih vrata ili ponekad i neposrednim opažanjem izvana zaključiti ima li netko radijski ili televizijski prijamnik te o tome sastaviti zapisnik koji je će biti valjan čak i ako ga stanar odbije potpisati.

P

N

a pitanja mora li se plaćati RTV pretplata ako nam je prijamnik u kvaru ili ako uopće ne gledamo ili slušamo državne postaje i programe, odgovor je kratko da. Obveza plaćanja mjesečne pristojbe nastaje u roku od trideset dana od dana nabave prijamnika ili registracije motornog vozila s ugrađenim prijamnikom bez obzira koristi li se prijemnik ili ne i je li ispravan ili u kvaru. Ako je prijamnik trajno u kvaru, potrebno ga je odjaviti uz predočenje potvrde ovlaštenog servisa o karakteru kvara. Nisu dužni plaćati pristojbu jedino vrtići, osnovne i srednje škole, kao i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost za druge uređaje za prijam radijskog ili audiovizualnog programa (računala, prijenosni komunikacijski uređaji i sl.), koji služe isključivo u svrhu obavljanja te djelatnosti. Oslobođenje od plaćanja mjesečne pristojbe imaju i nakladnici radija i televizije za prijamnike koji im isključivo služe za kontrolu vlastitog emitiranog programa te pravne i fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost u smislu da za jedan prijamnik u ugostiteljskom objektu stječu pravo korištenja triju dodatnih prijamnika u istom objektu.

Zdravlje 39

24. travnja 2012., br. 414

DOZNAJEMO U Varaždinu glasovita primalja Ina May Gaskin

Tu je popularnija nego u Americi!

J Jedna od najpoznatijih primalja u svijetu upozorava da broj carskih rezova stalno raste, a žene nisu upoznate s mogućim rizicima Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

- Ovdje sam popularnija nego kod kuće! – rekla je u Varaždinu Ina May Gaskin, Amerikanka, jedna od najpoznatijih svjetskih primalja, prije predavanja o prirodnom porodu koje je u nedjelju održala u varaždinskoj bolnici.

Humaniji odnos U Hrvatskoj je gostovala prvi put na poziv Udruge Roda, a nakon što je dva dana boravila u Zagrebu, u nedjelju je stigla u barokni grad, gdje je njezino predavanje organizirala varaždinska podružnica Hrvatske udruge primalja.

- Imale smo sreću što je Udruga Roda pozvala Inu May Gaskin u Hrvatsku, gdje je htjela vidjeti i rodilište pa smo je pozvale u Varaždin, pri čemu Predavanje je organizirala varaždinska podružnica Hrvatske udruge primalja su nam pomogli i sponzori kojima zahvaljujem. Riječ je o izuzetnoj ženi od koje svaka primalja može puno naučiti.

Ina May Gaskin nema nikakvo formal- jezika, a nakon što sam na tom putovanju Zalaže se za humanizaciju pono medicinsko obrazovanje. U svakoj porodila prvo dijete shvatila sam da želim roda, a varaždinsko rodilište je biografiji nailazi se na podatak da se raditi kao primalja – rekla nam je s velikim u Hrvatskoj poznato upravo po primaljstvom počela baviti nakon što je osmijehom na licu. tome da je humanije od drugih Prije pet mjeseci švedski parlament do1970., dok je bila na putu, sasvim slučajno rodilišta – istaknula je Erika porodila jednu suputnicu. - Da, oba podat- dijelio joj je Nagradu za pravi životni put, Spirić, voditeljica projekata ka su točna! Ja sam profesorica engleskog alternativnu Nobelovu nagradu.

Hrvatske udruge primalja.

Ina May Gaskin ošje situacija ipak poroda, a ni o mogućim poslje- Pa zdravi razum nam govori tro kritizira američki u da to nije prirodno – navodi značajno dru- dicama - upozorava. zdravstveni sustav i, p o r Eu Kaže da im se „servira“ da poznata primalja. gačija i bolja. u kojem se, kao u i o No ona se ne zalaže za priU A m e r i c i je porod u bolnici, uz lijekove što javno ističe, pa tak puno su bolničke i različite operativne zahvate rodni porod pod svaku cijenu, ženama ne nudi j, o k s t a ustanove u bolji i sigurniji. Ona se, ističe, nego za to da se poštuju želje porod, nego – Hrv ou e, neg v l a s n i š t v u zalaže samo za „zdravi razum“. i potrebe rodilje. Međutim, operativni zaje bolj tiče May velikih kor- – Kada žena pred porod dođe ističe da je nužno da se svaku hvati. Stoga se , is SAD-u skin poracija, a ne u bolnicu, mora ići na brijanje, ženu informira o prednostima odlučno bori za Ga u društvenom na klistir, govore joj da ne smije i nedostacima svakog načina humanizaciju porovlasništvu, a zani- ništa jesti ni piti. Kada počnu poroda te da se kombinira najda i za porod bez nepomanje primalja umalo trudovi, ne smije se pomaknuti bolje iz moderne opstetricije trebnih lijekova i zahvata.

- Postotak carskih rezova u je izumrlo. Posljedica toga je sa stola, a svaki čas dolazi i s poštovanjem prema prirodi SAD-u je sve viši, a raste i u da žene ne dobivaju potpune odlazi zdravstveno osoblje, i tradicionalnom primaljskom Europi te u vašoj zemlji, gdje informacije o mogućnostima pregledavaju je ovako i onako. pristupu.

Bez medicinskog obrazovanja

JEDINSTVENI PROGRAM ZA MAME I BEBE Program vježbanja „mame&bebe&trudnice“ uspješno je pokrenut u Varaždinu. Ovaj jedinstveni program omogućuje majkama brže vraćanje tijela u stanje prije trudnoće, oblikovanje tijela, psihičko rasterećenje te smanjenje bolova u donjem djelu kralježnice. Djeca od njega imaju višestruku korist - prvenstveno uspostavljanje čvršće veze s majkom, povećanje otpornosti i izdržljivosti te stimulaciju u smislu ugodne glazbe i kretanja. To je istovremeno dobra vježba za snagu i oblikovanje vašeg tijela, a i zabava za dijete koje na taj način u različitim položajima stječe dragocjena iskustva.

Naš program vam omogućuje da vježbate zajedno sa svojom bebom. S obzirom na činjenicu da je mamama vrlo teško odvojiti vrijeme za sebe dok je beba još mala, ovaj je program idealan za sve mame. Žena koja se prije vrati u formu, puno će lakše i s manje muke voditi brigu o svojoj bebi, lakše će podnijeti neprospavane noći, vlastiti umor.

Pogodnosti tjelovježbe tijekom trudnoće su dokazane studijama da tjelovježbom podižete razinu serotonina u mozgu od kojeg se osjećate bolje i sretnije. Ako ste u formi, bit ćete jači i spremniji kada dođe vrijeme za porođaj.

Život i socijalna skrb Koliko mediji utječu na našu djecu N

aša svakodnevna stvarnost govori nam da naša djeca već od druge godine gledaju u prosjeku 2 - 3 sata dnevno televiziju, a ona malo veća provode previše vremena na računalu igrajući igrice preko interneta. Zaposlenost roditelja te materijalna teška situacija u kojoj se mnogi nalaze, ostavlja malo slobodnog vremena za igru i slobodne aktivnosti s djecom.

Djeca se i sama puno manje druže i igraju te je sve više pretile djece, jer se premalo kreću i svoje slobodno vrijeme provode pred televizijom i računalima. Televizija služi za relaksaciju i zabavu, putem nje djeca mogu upoznati vanjski svijet, odnose među ljudima, a da pritom ne napuštaju sigurnost kuće. Kao što može imati

pozitivni utjecaj na odgoj djece, televizija itekako može štetiti njihovom emocionalnom razvoju. Mi kao roditelji moramo osvijestiti sebe i što je moguće više uključiti djecu u razne sportske i kulturne aktivnosti. Budući da i sam imam malu djecu, uz njih sam odgledao mnogo raznih crtića, no u nekima od njih ima previše nasilja, agresivnosti, strašnih likova te se negativno odražavaju i na naše emocije, a možemo zamisliti kako djeluju na djecu. Nažalost, mnoga djeca više vremena provode s televizijom, nego sa svojim roditeljima i braćom ili sa svojim vršnjacima te s pravom možemo postaviti pitanje tko zapravo odgaja i formira našu djecu kao osobe. Ograničimo svojoj djeci

boravak pred televizorom i računalom. Pratimo kakve igrice naša djeca igraju i ako je moguće imajmo računalo u dnevnom boravku gdje možemo uvijek pratiti i nadzirati sadržaj koji naša djeca konzumiraju. Bitno je razgovarati s djecom i objasniti im zašto je neki sadržaj neprimjeren za njih. Ako imate primjerene uvjete, nabavite djetetu kućnog ljubimca i inzistirajte da vodi brigu o njemu. Tako ćete ga naučiti odgovornosti, prisiliti ga na kretanje, a on sam će biti znatno senzibiliziraniji za brigu o drugima te će kasnije lakše ispunjavati životne obaveze koje ga čekaju. Sve što sada ulažemo u vlastitu djecu bit će prvenstveno dobro za njihovu budućnost.

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, ravnatelj Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske županije

40 Zdravlje

24. travnja 2012., br. 414

OTKRIVAMO U Dječjem vrtiću Varaždin održana je če

Dijete smije biti J Cilj škole ljutnje Obiteljskog centra Varaždinske županije je prevencija agresivnog po u redu, a važno je kako ih usmjeravamo – ističe Franciska Kocijan, odgajateljica s dugo

POZIV DIJABETIČARIMA

U petak predavanje, u subotu skupština U grupi “Cvjetići” u Gortanovoj nema tučnjava: djecu se potiče da prepoznaju i ispolje emocije

ILUSTRACIJA

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Društvo za zaštitu od dijabetesa Varaždina ovaj tjedan organizira dva predavanja, ali i redovnu godišnju skupštinu Društva. U petak 27. travnja u 16 sati predavanje pod nazivom Prehrana i dijabetes – treći dio vodi prof. Karmen Kokot, dok će o dijabetičkom stopalu govoriti medicinska sestra Stanka Matijaško. Istoga dana, ali u 17.30 sati, preda-

vanje o istoj temi, prehrani i dijabetesu održava se za djecu i roditelje.

Redovna godišnja skupština Društva počet će u subotu 28. travnja u 10 sati u sindikalnoj dvorani Kirurgije Opće bolnice Varaždin.

- Pozivamo sve članove da nam se pridruže u što većem broju – ističe predsjednica Društva Antonija Brlek. (vms)

učiti i usvajati nova znanja. Žalosno dijete ne žudi za znanjem.

Kada su ljuti, 4-godišnjaci i To je glavni razlog zašto smo se 5-godišnjaci iz mlađe grupe u radu s djecom prvenstveno “Cvjetići” u Dječjem vrtiću Va- usmjerile na emocije. Djecu raždin to ne pokazuju tako što učimo da prepoznaju zašto su sretna, ali i zašto su ljuta, tužna, će udariti prijatelja. iznenađena. Važno je da dijete shvati ljutnju kao normalPrepoznati osjećaje nu emociju i da na U vrijeme kada se već o n nju ima pravo, u vrtićima odgajatelji ž va te ali da pritom sve teže nose s agree ij d a je d sivnošću, u grupi kao ne ugrož a ju n t lju va druge. U “Cvjetići” gotovo shvati u emociju, ovoj grupi se ne može vidjeti n l a m e r n gotovo da da djeca sukobe no pritom nema agrerješavaju fizičkim ali da žava sivnosti, jer ili verbalnim nasiugro su emocije ljem. Nije to slučajdruge “vani”. Dakle, pono: odgajateljice Frantičemo ih da emocije ciska Kocijan i Anica Flegar s djevojčicama i dječacima već prepoznaju i ispolje – objašnjadugo rade na prepoznavanju va nam Franciska Kocijan.

Ona je bila jedna od 12 poemocija.

- Ako je dijete sretno, htjet će laznica škole kontrole ljutnje

“Srdit – ljut” Obiteljskog centra Varaždinske županije, koju je osmislila i vodi Jasenka Barković, psihologinja. Riječ je bila o četvrtoj po redu školi kontrole ljutnje, koja je ovaj put održana u Dječjem vrtiću Varaždin, što je omogućila ravnateljica Jasenka Husnjak.

Na radionicama se, ističe Barković, posebno istaknula Franciska Kocijan, odgajateljica koja je i ranije prepoznala koliko je važno raditi s djecom na prepoznavanju emocija.

Tuga i tučnjava - Važno je da djeca nauče i to da nema negativnih i pozitivnih emocija. Sve emocije su u redu, a važno je kako ih usmjeravamo – napominje Franciska Kocijan.

Možda je dijete nekoga udarilo, pojašnjava, zato jer je tužno. - Problem je što tu emociju

nije ispoljilo pa je tuga na kraju “isplivala” van kroz agresivno ponašanje - objašnjava.

Kada je dijete ljuto, tete ga prvo potaknu da definira emociju, a potom da ispriča što mu se dogodilo. - Upravo je do toga najteže doći – kaže Franciska Kocijan. Roditelji griješe ako djetetu govore da ne smije biti ljuto. Isto tako, djetetu koje plače ne treba govoriti da odmah prestane ili ga, još gore, kazniti.

- Ako je dijete tužno, najvažnije je da ga zagrlimo i utješimo ili da poštujemo njegovu želju i ostavimo ga samog. S druge strane, kada je dijete sretno, trebamo ga saslušati, da nam ispriča koji je razlog njegove sreće – savjetuje. Jednostavnog recepta nema, ali ako uzmemo u obzir svaku emociju djeteta, na pravom smo putu prema prevenciji agresivnih ispada.

Normalan život s...

Kakve poruke šaljemo svojoj djeci

V

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

eć od najranije dobi djeca imaju izuzetno dobro razvijen osjećaj o tome što se zbiva oko njih, posebice što se događa s njihovim roditeljima i između njih. Često puta niti sami roditelji nisu toga svjesni te ne pridaju dovoljnu pažnju neverbalnim porukama koje šalju prema djetetu.

Primjerice, prilikom odlaska liječniku, čekanja dijagnoze ili neke druge situacije koju roditelj percipira kao stresnu za dijete, roditelj pokušava kontrolirati svoj strah i nervozu, međutim dijete je itekako svjesno

i osjeća taj roditeljev strah i nervozu, iako nije u mogućnosti to verbalizirati. a taj način dijete surađuje sa svojim roditeljem, prilagođava mu se i želi zadržati dobar odnos s njim. Suradnja za početak znači da dijete počinje „kopirati“ osjećaje i raspoloženja svojeg roditelja, koji je njemu najvažnija osoba u njegovom životu, te ih za razliku od odraslih ne pokušava sakriti, već ih izražava na sebi svojstven način. Tada neka djeca biraju ponašanja poput plača, vriskanja,

N

zbunjenosti, nemira… Važno je da roditelji postanu svjesni situacija i stvari koje u njima izazivaju strah i tjeskobu, a posebice onih koje se tiču i njihove djece. Važno je kakve poruke želimo poslati svojem djetetu, jesu li to strah i bojazan pred nekim situacijama ili nešto potpuno suprotno.

Osvještavanjem naših ponašanja možemo preuzeti djelotvorniju kontrolu nad samim sobom i izabrati poruke koje želimo poslati prema svojoj djeci, kako u svakodnevnim situacijama, tako i u onim stresnim.

Zdravlje 41

24. travnja 2012., br. 414

etvrta škola kontrole ljutnje “Srdit - ljut”

tužno i ljuto

onašanja. - Nema negativnih i pozitivnih emocija. Sve emocije su ogodišnjim iskustvom iz Dječjeg vrtića Varaždin - Gortanova PREVENCIJA AGRESIVNIH ISPADA

Škola kakvu svi trebamo Nakon Dječjeg vrtića Varaždin, Jasenka Barković iz Obiteljskog centra Varaždinske županije provodi školu kontrole ljutnje u Dječjem vrtiću Ludbreg.

Cilj je uvijek isti: prevencija agresivnog ponašanja. Škola se sastoji od pet uzastopnih radionica na kojima se, među ostalim, obrađuje što su to osnovni osjećaji, što je ljutnja, koje su koristi od ljutnje, kako se kontroli-

ra, ali i kako se razvija kroz dob, kako s djecom raditi na imenovanju, izražavanju i razumijevanju osjećaja ljutnje. Budući da su odgajatelji prvi uzori djeci nakon članova njihovih obitelji, važno je da oni sami dobro savladaju i neprekidno obnavljaju i proširuju ova znanja i vještine, kako bi ih od najranijeg uzrasta mogli prenijeti djeci – pojašnjava Jasenka Barković.

Iznimno zadovoljna nakon radionica bila je odgajateljica Franciska Kocijan iz DV Varaždin. - Bilo je to odlično iskustvo. Od psihologinje Jasenke Barković dobile smo “materijal” kako se nositi s vlastitim emocijama, jer na taj način lakše pomažemo drugima. No dobile smo i nova znanja kako pomoći djetetu da bude što radosnije. To je i najvažnije – istaknula je.

KADA SAM SRETAN? “Sretna sam kad mi mama za rođendan da jedan ili dva bomboneka.” (Neva) “Sretna sam dok me moj brat nosi.” (Ivona) “Sretan sam kad dobijem puno, puno poklona.” (Simon)

KADA SAM LJUT? “Ljut sam kad me neko ljuti ili hrva.” (Luka) “Ljuta sam dok me brat rasrdi.” (Vida) “Ljut sam samo kad me seka ogrebe.” (Karlo)

NARUČITE SE U Varaždinu protiv zloćudnog tumora kože

Besplatni pregledi madeža 8. svibnja na Dermatologiji Povodom obilježavanja Europskog dana borbe protiv melanoma, na Dermatologiji Opće bolnice Varaždin 8. svibnja bit će organizirani besplatni pregledi madeža.

Nije potrebna uputnica, nego se treba naručiti na brojeve telefona 042/393431 (sestra Kr ist ina) ili

Ljekovito bilje

042/393-596 (sestra Gordana).

U Varaždinskoj županiji se, slično kao i u Europi te ostalim dijelovima svijeta, bilježi veći broj novooboljelih osoba od melanoma, zloćudnog tumora kože.

Riječ je o karcinomu visoke zloćudnosti zbog ranih metastaza. Izlječenje je,

nažalost, moguće samo ako se bolest rano otkrije.

Ako ste pr imijet ili da imate madeže sumnjivog oblika ili su se pojavili novi, svakako se prijavite na besplatne preglede koji će se obavljati pomoću dermatoskopije, tehnike kojom se uočavaju sve sumnjive promjene na koži. (vms)

Piše: Mateja RATKOVIĆ

Vehni, vehni, fiolica

T

aj maleni ljupki cvijet – ljubica (Viola odorata) u brojnim je narodnim pjesmama metafora za djevojku. U Međimurju pjevaju „Vehni, vehni, fiolica, ne žalosti me...“ Nas „fiolica“ neće žalostiti, već će nas svojim ljekovitim svojstvima ugodno iznenaditi. Svojim se bijelim i ljubičastim cvatom te mirisom ističe među mnogobrojnim biljkama na livadi, ali i u svakom vrtu. Obje vrste; Viola odorata i pasja ljubica (Viola canina) posjeduju podjednaka ljekovita svojstva. Pasju ljubicu prepoznat ćemo po svijetloljubičastome cvatu bez mirisa. Mirisna ljubica cvate u ožujku i travnju i tada

sakupljamo cvjetove i listove koje naglo sušimo, a korijene iskopavamo u listopadu i studenome. Doktor Kneipp izuzetno je cijenio ljubicu kao lijek za organe respiratornog sustava; pomaže kod hripavca, iskašljavanja, bronhitisa, teškog disanja, tuberkuloze te upaljenog grla i glavobolje. Kod tih tegoba pijemo čaj od ljubice zaslađen samo medom. Taj čaj pročišćava i krv te djeluje protiv

kožnih bolesti (pijemo čaj i njime ispiremo kožu), liječi bolesne trepavice, smiruje živce pa je koristan kod histerije, hipohondrije, lupanja srca na živčanoj osnovi, kod osjećaja straha, nesanice. Kod upaljenih bubrega i mjehura pripremamo čaj od cijele biljke.

Muči li vas migrena, na čelo i zatiljak pritisnite listove ljubice. Ako vaše dijete boluje od šarlaha ili ospica, neka svaki sat popije žlicu čaja od ljubice.

42 Ženski svijet

24. travnja 2012., br. 414

MODNI KAMELEON Seks simbol svih vremena, Marilyn Monroe

Poput Merlinke J Činjenica da ja nisam platinasta plavuša nije me zaustavila, pa sam, ponukana

njezinom prošlosti, dopustila da malo i smeđokose Norme Jeane izađe na površinu Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek Foto: IGOR KLIČEK

Ovotjedni makeover je inspiriran besmrtnom Marilyn Monroe, glumicom, pjevačicom, seks simbolom, ultimativnom plavušom širokog osmijeha i besmrtnom ikonom. Ironija je da je njezin široki osmijeh baš poput njezine plave kose nažalost bio lažan jer je njezin život bio sve samo ne komedija koja ju je toliko proslavila.

Prirodna brineta

ne fotografije poznate plavuše.

Zahvaljujući tom izuzetno bliskom prijateljstvu, Green je uspio uhvatiti neke od najljepših fotografija Merlinke prikazujući njezinu toplu i dobru narav te izuzetnu karizmu i fotogeničnost. Milton je napravio bezbroj tematskih fotografija, a mene se posebice dojmila serija fotografija gdje Marilyn pozira kao lik Cherie iz filma Bus Stop. Marilyn je

Norma Jeane Mor tenson rodila se 1. lipnja 1926. u sirotištu okružne bolnice u Los Angelesu, a Marilyn Monroe se rodila 1946. kada je Norma Jeane odrezala svoju dugu smeđu kosu, izravnala je, obojila u plavo i krenula pokoriti Hollywood. To joj je i uspjelo jer je ostvarila mnoge uloge u raznim komedijama uglavnom glumeći priglupe plavušice.

Iako su uloge bile stereotipne, kritičari su hvalili njezin komičarski dar. Utjelovljei nje priglupe vrckamnog ste plavuše je bilo da ju i svojevrsno provjeru n bila y il kletstvo jer se r a je M da su Marilyn htjela rote te posvetiti ozbiljžrtva u e s braćom nijim ulogama i je afer y koštale dokazati se kao d Kenne ave prava glumica, no l g i publika i redatelji su je percipirali samo na taj način. Većinu svojeg života je bila nesretna - od ranog djetinjstva do misteriozne smrti koja nikad nije razjašnjena. Iako je glumica bolovala od depresije koja je možda vodila njezinom predoziranju barbituratima, mnogi vjeruju da je Marylin bila žrtva urote te da su je afere s braćom Kennedy koštale glave. Pravu istinu o njezinoj smrti možda nikad nećemo znati, ali ćemo zato znati pravu narav Marilyn Monroe i to zahvaljujući Miltonu H. Greenu, njezinom najboljem prijatelju i fotografu koji je poklonio svijetu mnogobroj-

Vaša Diva

obučena u zelenu bluzu koja naglašava njezinu porculansko bijelu put, crnu visoko rezanu suknju i mrežaste čarape. Činjenica da ja nisam platinasta plavuša poput Marilyn nije me zaustavila pa sam, ponukana njezinom prošlosti, dopustila da malo i smeđokose Norme Jeane izađe na površinu.

Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Sretne seksalice uz antibebi pilulice!

S

anjala sam da sam opet trudna. Preznojila sam se od straha i probudila prije nego se počelo daniti. Prava noćna mora! A u biti tužno. Jer sam se uvijek veselila tome i govorila da ću imati najmanje troje djece, a sad ne mogu čak ni u snu zamisliti da bih imala još jedno. Dvoje djece?! Pa gle kakva je situacija.

Izluđuje me ta sveopća neizvjesnost i obična egzistencijalna nesigurnost. I doslovce poludim kad mi vele da „nekak bude“ ili:“Kaj se bojiš, ne budu ti djeca ni gladna ni gola. Kaj bi onda rekle žene koje imaju desetero djece?

Po tvojem, ne bi ni svijeta bilo!“ a odite mi u krasan... s takvom filozofijom! Stvar je u tome da ja sama tak neću živjeti. Još manje hoću da tak žive moja djeca. Da budu sirotinja na jaslama socijale.

Taj film smo već gledali i još ga gledamo. Najjadnije je kad oni neki, tko zna gdje u glavi limitirani, muževi pobjedonosno izjavljuju da kane „napraviti“ nogometnu momčad.

I njihove se žene bez pogovora, ko kokoši, počučnu da ih kokot nagazi i – ode dalje.

A kad idu moliti socijalnu pomoć, već i za

M

peto i šesto, a kamoli za deveto, deseto ili petnaesto dijete, dobro uhljebljena babetina u kancelariji već im na vratima veli: “Opet si tu! Ko ti je kriv kaj o tome nisi prije mislila.

Kaj ste morali imati tolko djece? a bar danas ima brojnih mogućnosti zaštite od trudnoće...?“ Ali to je već druga priča o kojoj bi drugačije i bez licemjerja trebali razmišljati i Vlada i država, a pogotovo i Crkva i društvena zajednica. Uh, totalno sam se vužgala. Za sve je kriva telka i sve ove raspre o umjetno potpomognutoj

P

oplodnji, jajnim stanicama, zamecima, zamrzavanju, doniranju i čega tu sve još nema.

U toj zamršenoj situaciji ne snalaze se, čini mi se, ni oni stručni ni veleumni, a kamoli običan puk. A tek svećenstvo! I to još muško i staro. Prastaro. Kaj o svemu misle časne.

Kao žene koje jesu žene! Baš bi me zanimalo njihovo mišljenje, ali one uvijek šute, valjda, ne smiju o tome... i ostale, koje možemo uživati u daru plodnosti, znamo kako stvari stoje. I uz antibebi pilulice sretne smo seksalice!

M

Ženski svijet 43

24. travnja 2012., br. 414

OTKRIVAMO U Varaždinu najmoderniji anticelulitni tretmani

Dermatolog

Revolucija u borbi Moluske protiv celulita!

V

Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

J Dr. Sanja Petek Modrić u svojoj Dermatovenerološkoj ordinaciji primjenjuje

Borba protiv celulita više ne mora biti bolna. U Varaždinu se nude najnoviji anticelulitni tretmani koji su hit u svijetu: prirodni su i ugodni poput masaže, a rezultati su vidljivi odmah.

Svjetski trendovi Svjetske trendove prati dr.

Sanja Petek Modrić, liječnica koja u svojoj Specijalističkoj dermatovenerološkoj ordinaciji primjenjuje visokosofisticirane, holističke metode, kreme i serume koji vidljivo smanjuju izgled “narančine kore”, tanje i preoblikuju figuru.

Među njima je Svelte contour - koncept kavitacije, kojeg su nazvali revolucionarnim programom za redukciju celulita i masnih naslaga.

- Preparat sadrži kombinaciju biljaka i algi koje aktiviraju enzime za razgradnju suvišne masnoće u masnim stanicama kože. Glavni sastojak je betain koji ima visoki učinak u odmašćivanju pa razbija i raspršuje nakupljenu masnoću. Sastojci prodiru u masnu stanicu i razgrađuju tvrdokorne masnoće u lakorazgradive koje se izbacuju prirodnim putem preko jetre, ali bez opterećenja za jetru kao kod klasične kavitacije – pojašnjava dr. Petek Modrić.

A koji su učinci Body Formera – pasivne gimnastike? - Uz pomoć aparata za pasivnu gimnastiku tijela, koji putem električnih impulsa izaziva kontrakcije u mišićima, djeluje se na smanjenje celulita, pomaže kod mršavljenja te jača muskulaturu. Ujedno se na taj način snažno potiče i cirkulacija te limfna drenaža tretiranog područja. Body formerom može se djelovati i

na podizanje grudi i stražnjice – kaže liječnica.

U njezinoj ordinaciji nude i radijalnu endermoterapiju.

Riječ je o učinkovitoj metodi masaže koja se koristi u terapiji celulita, masnih naslaga, opuštene kože nakon mršavljenja ili poroda, kod strija, ožiljaka, bora. Nakon tretmana, koža je glatka, čvrsta i napeta. Učinkovita je i radiofrekvencija, metoda pomlađivanja kože bez primjena injekcije ili skalpela. - Tom metodom se i u sklopu anticelulitnih tretmana može učvrstiti i „zate- gnuti“ koža nogu, stražnjice, nema trbuha , bolova i te znana li čajno k e t o go smaca, ne modri uprotno: njiti os ili u uprav i su ugodni potpun a m t tre nosti poput ukloniti e masaž str ije ili ožiljci - doznajemo.

Prije anticelulitnih tretmana uvijek besplatne konzultacije

Konzultacije Dr. Sanja Petek Modrić upravo zbog velikog izbora različitih metoda, koje imaju i različito djelovanje na pojedine dijelove tijela, savjetuje konzultacije s liječnikom ili stručnim osobljem.

- U mojoj ordinaciji je obavezna praksa da se prije anticelulitnih tretmana obavljaju konzultacije, koje su besplatne.

U dogovoru s klijentom tada krećemo s individualnim programima. To znači da ovisno o stanju organizma kombiniramo različite metode, čime se postižu i najbolji rezultati – ističe dr. Petek Modrić.

KONTAKT Specijalistička dermatovenerološka ordinacija dr. Sanje Petek Modrić Ulica Frane Supila 50 (1. kat) Varaždin Radno vrijeme: Ponedjeljak – petak: 8 - 20 sati Subota: 8 - 13 sati Kontakt: 042/302-904

ZDRAVLJE Pravilna kombinacija anticelulitnih metoda djeluje i terapijski

Tretmani koji sprečavaju i osteoporozu!

Celulit se ne može ukloniti dijetama i izgladnjivanjem. Za njegovo uklanjanje

potrebna je kombina c ija med i cinsko-kozmetičkih tretmana s p r av i l n o m prehranom i odgovarajućom fizičkom ak t iv nošću, koju može zamijeniti pasivna gimnastika, ističe dr. Sanja Petek Modrić.

- Ciljanim i provjerenim tretmanima poput mezoterapije, radiofrekvencije, serumske kav itacije, radijalne endermoterapije, limfne drenaže i slično, koji su prilagođeni svakom posebno, možemo utjecati upravo na uzroke celulita: oslabljeno vezivo, lošu i oštećenu cirkulaciju (uzrok hladnih i „napetih“ bedara), višak nakupljenih masnoća, tekućine, ali i brojnih toksina – pojašnjava.

Pravilna kombinacija tre-

tmana ne djeluje samo u svrhu otklanjanja „ružnih jastučića“, nego i terapijski obećavajući rezultati vidljivi su i u svrhu sprečavanja pa čak i liječenja osteoporoze.

Dakle, rezultat tih tretmana je značajno smanjenje celulita i masnih stanica, ružičasta, sjajna i napeta koža te zdraviji organizam očišćen od toksina.

Zato ne čekajte, odlučite se i krenite, jer je upravo sada pravo vrijeme za početak borbe protiv celulita!

OGLAS

visokosofisticirane metode, koje su prirodne, ugodne i sigurne za zdravlje, a rezultati su – odmah vidljivi

irusna infekcija koju nazivamo Molluscum contagiosum ili skraćeno moluske, označava pojavu specifičnih bradavica, najčešće u dječjoj dobi. Istoimena infekcija kod odraslih osoba je rijetka, no može nastupiti u slučajevima pada općeg ili lokalnog imuniteta. irus moluski živi u površinskim slojevima kože, a djeca se njime zaraze direktnim kontaktom s oboljelom kožom ili preko zajedničke odjeće, posteljine, igrački... olukuglaste, bjelkaste ili ružičasto-žućkaste promjene najčešće su smještene na mjestima gdje je koža nježna i mekana (npr. na trbuhu) te na mjestima gdje je prisutno trljanje kože o kožu - na vratu, u pazusima, preponama i sl. Moluske mogu biti pojedinačne, no najčešće ih ima više, raspoređene u grupe. Često je prisutan i svrbež, pa ih djeca nehotice rane.

Uslijed toga, nastupi bakterijska upala praćena crvenilom, blagom oteklinom okolne kože, a ponekad su čak i bolne na dodir. Prilikom oštećenja površine, iz moluski izlazi žućkasta, „sirasta“ masa, prepuna virusa. terapijskom smislu najčešće provodimo tzv. ekskohleaciju ili struganje oštrom žlicom i pomrzavanje tekućim dušikom. o, s obzirom na to da moluske najčešće spontano nestanu i nakon više mjeseci terapija nije nužno potrebna! Njihovo spontano povlačenje može nastupiti i nakon upalne reakcije, nastale uslijed povrede.

V P

U N

44 Ženski svijet

24. travnja 2012., br. 414

Trudnoća

svoju jubav prvu l stvo ar - novin ije u n - ipak osti n u p t o p arila m zane

Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Baby blues P

ostporođajnu depresiju može izazvati niz bioloških, psiholoških i socijalnih razloga. Iscrpljenost je najčešće glavni uzrok depresije koja se javlja 2 - 5 dana nakon porođaja i traje nekoliko tjedana. To stanje se popularno zove baby blues i javlja se kod 80 - 90 % žena. lavne karakteristike su manjak energije, slabost, ranjivost, nagle promjene raspoloženja, plačljivosti, zbunjenost. noge žene osjećaju da je beba prevelika odgovornost za njih, oplakuju gubitak svoje slobode ili su uvjerene da ih nitko ne voli i ne može voljeti. aby blues će proći sam od sebe, potrebno je samo nekoliko dana odmora te velika podrška i pomoć okoline. eke se žene suočavaju s teškoćama otprilike četiri mjeseca nakon porođaja, kad izostane potpora koju su do tada primale. imptomi su ozbiljniji od baby bluesa. Osjećaj bespomoćnosti, iscrpljenost, bezvoljnost, neprestana želja za spavanjem, nedostatak energije i motivacije, plačljivost, poteškoće sa spavanjem.

Ako osjećate napetost u tijelu ili niste najbolje raspoloženi, vaše je disanje najvjerojatnije plitko. Duboko disanje opušta um i tijelo te pomaže da bolje spavate ako imate problema sa snom. e pokušavajte postići previše, postavite si realne ciljeve. Prihvatite ponuđenu pomoć. Svaki dan pronađite deset do dvadeset minuta za sebe. Hranite se uravnoteženo. Ne poričite svoje osjećaje te potražite pomoć ako vam je potrebna. puštanje ramena je vrlo bitno. Zamolite svog partnera da vam sprečava dizanje ramena dok udišete duboko. apamtite da nije sramotno potražiti pomoć.

G M B N S

N

O Z

Mladenka nije imala pretjerano neostvarivih snova - većinu stvari koje je željela napraviti, napravila je

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Mladenka Šarić, slastičarka

Upjeh je naći mir J Napustila je novinarske vode jer je željela više mira u životu i manje stresa, pa sada u

svojem obrtu Grdelin na miru priprema slastice Piše: GORDANA IGREC

Nakon što je 20 godina provela u novinarstvu kao diplomirana politologinja i čuvena kolumnistica te novinarka Večernjeg lista, Mladenka Šarić prije dvije godine je kompjutor i tipkovnicu zamijenila kuhačom, mikserom i slatkim sastojcima od kojih je odlučila pripremati autohtone dalmatinske torte.

Torte i kolači Ova rođena Zadranka u prostoru svoje kuće otvorila je mali obrt Grdelin za pripremu tradicionalnih dalmatinskih torti i kolača. No svoju prvu ljubav - novinarstvo - ipak nije u potpunosti zanemarila, pa je se tako može vidjeti na televiziji Z1 gdje vodi svoju političku emisiju, ili u listu Glas Slavonije gdje dva puta tjedno piše kolumne, kao i na portalu dalje.com. Mladenka kaže da se te dvije profesije ne mogu međusobno uspoređivati, a da je novinarske vode napustila jer je željela više mira u životu i manje stresa, a i bila je pomalo razočarana stanjem u novinar-

stvu. Za Male ženske razgovore Mladenka je rado odškrinula vrata svojeg ženskog svijeta u kojem osim za izradu torti ima mjesta i vremena i za dobre knjige i filmove, za šetnje sa psićem Lolom po obližnjim brežuljcima, za omiljene parfeme, za glazbu koja joj puni dušu....

Jutro započinjete sa...

Kavom. Crnom, gorkom kavom.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Pametna, lijepa i šarmantna.

Vaš uzor u životu?

Moja mama.

Iz takta me može izbaciti...

Uskogrudnost. Što je najvažnije u vezi?

Razumijevanje, poštovanje i ljubav.

Jeste li ljubomorni?

Pa ne.

Najdraži film?

Kum. Omiljeni parfem?

Mademoiselle od Chanela. Što je za vas uspjeh u životu?

Pronaći mir i biti stabilna osoba. Što ste oduvijek željeli, a niste učinili?

Nisam imala pretjerano neo-

stvarivih snova. Većinu stvari koje sam željela napraviti, napravila sam.

Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli?

Zdravlje za sve, blagostanje u Hrvatskoj i mir i zadovoljstvo.

Knjiga koju biste još jednom rado pročitali?

Anu Karenjinu.

Volite li kuhati?

Volim. Najviše volim za druge. I slanu i slatku spizu.

Omiljeno jelo?

Volim jesti. Volim i meso i ribu. Jako dobra mi je hobotnica u crnom vinu.

Kako provodite slobodno vrijeme? Šećem sa psom, čitam, družim se s prijateljima. Što vas najprije privuče kod muškarca?

Osjećaj da se na njega mogu osloniti.

Je li istina da iza svakog uspješnog muškarca stoji žena?

(Smijeh.) Recimo da jest.

Jeste li praznovjerni?

Uobičajeno. Kad vidim crnu mačku, u potajici malo pljucnem, a kad vidim dimnjačara, uhvatim se za gumb.

Beauty centar Čarolija, Varaždin, Krešimira Filića 78, mobitel: 098/168-6705

Najnovija tehnologija koja kombinira znanost s prirodom ene sa zrelom kožom, korisnice proizvoda protiv starenja koje su navikle na dobre rezultate, traže nježno sredstvo za uklanjanje šminke s očiju i usana i vodootporne šminke. Nježni skidač šminke za područje oko očiju također se preporučuje za žene koje nose kontaktne leće. Vidljivo je kako je područje oko očiju drugačije od ostatka lica, koža je na tom

području čak 5 puta tanja i vrlo je blizu sluznici pa je zbog toga vrlo osjetljiva. Upravo zbog tog razloga u skidačima šminke i kremama za područje oko očiju nalaze se posebno odabrani i odmjereni aktivni sastojci poput umirujuće kamilice koja uklanja i toksine, morski elementi u tragovima koji revitaliziraju, cvijet različka i ekstrakt zelenog čaja za blistave

Vaš moto u životu?

Budi prema drugima onakav kakav želiš da drugi budu prema tebi. I držim se i one da ono što nas ne ubije, to nas ojača! I nikad ne čini zlo drugome.

Svaka prava žena nikad ne smije...

Priznati koliko je novca potrošila za cipele i odjeću.

Iz kuće ne izlazim bez...

Osmijeha. Što nikad ne biste mogli oprostiti?

Pa, ne mogu zamisliti što ne bih mogla oprostiti, osim radikalnog nečeg: ubojstva, silovanja ili slično. Ipak, mislim, svi smo mi ljudi, svi radimo pogreške tako da ne mogu zamisliti što ne bih mogla oprostiti ili razumjeti. Ali to ne znači da bih mogla dalje nastaviti s tom osobom ako bih joj i oprostila.

Koju glazbu slušate?

Gl azbu koja mi puni dušu.

Petra Kolak Đinđić

Kozmetički savjeti Ž

GLAZBA ZA DUŠU

oči. Naravno da se krema za područje oko očiju odabire prema godinama i stanju kože, stoga te kreme upotpunjuju sastojci poput matrixila - peptida koji stimulira sintezu kolagena, pomažući na taj način pri smanjenju bora, njihove dubine i broja, te liftlinea - za trenutni učinak liftinga; ovaj protein pšenice tvori film na koži koji zateže površinu. Savjetujte se sa

svojom kozmetičarkom o odabiru kremice za područje oko očiju jer pravilna njega daje najbolje i najbrže rezultate. Svako jutro i navečer na savršeno očišćene oči ili usne, utapkajte svoj eliksir mladosti nježnim, kružnim pokretima. Područje oko očiju postaje čvršće, glatkije, zategnutije i pravilno navlaženo.

Ne zaboravite da su oči prvo što ljudi ugledaju na vama.

Ženski svijet 45

24. travnja 2012., br. 414

SLIM & FIT Dođite do željenog izgleda uz pomoć tima stručnjaka

J Garancija uspješnog mršavljenja i postizanja

Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329 Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Bazno ulje lješnjaka OGLAS

Novi oblik vašeg tijela pred ljeto! trajnog rezultata - multidisciplinarni pristup in, Varaždva o Vraz raj k 15 (po ld’sa) detaljna na o D 93, c M /200 -3 699 nutricioni2 4 0 : n stička anaTelefo l: 098/943- 6 liza i savjee mobit www. tovanje. ntar3. Izrada dfitce n a m individualnog li r s .h a s jelovnika - korame

Mršavjeti zdravo i sigurno uz potpunu kontrolu cijelog procesa od početka do kraja moguće je uz stručni tim Slim&Fit Centra- vlasnice i voditeljice, diplomiranog limfoterapeuta Barbare Rameša, magistrice medicinske biokemije Nataše Vuković – analitičarke prehrane, i

iskusnih kozmetičarki.

Garanciju uspješnog mršavljenja i postizanja trajnog rezultata osigurava multidisciplinaran pristup, odnosno korištenje najboljih iskustava našeg stručnog osoblja. Takav pristup uključuje sljedeće: 1. Inicijalne konzultacije radi utvrđivanja kompletnog fizičkog izgleda tijela, životnih navika, vrsta rekreacije, korelac ije dnevnih aktivnosti i prehr amb e nih navika.

2. Mikroskopska analiza krvi i procjena nutritivnog statusa,

rekcijskog i individualnog plana prehrane i suplementacije.

4.Odabir najučinkovitijih aparativno-preparativnih tretmana kako biste se u najkra em roku osjećali i izgledali božanstveno!

U borbi s viškom centimetara i celulitom danas najbrže rezultate daju UZV liposukcijakavitacija te radiovalovi. Kavitacijom se ciljano uklanjaju i najtvrdokornije masne naslage te oblikuje trbuh, stražnjica, bokovi, bedra, koljena i nadlaktice. Metoda je potpuno neinvazivna te daje vrlo brze i

vidljive rezultate.

Uz kavitaciju, izvrstan učinak imaju radiovalovi koji doslovce peglaju neravnine na koži, zatežu mlohavu i opuštenu kožu te obnavljaju naš prirodni kolagen. Radiovalovi imaju pozitivan i dugotrajan učinak na potkožno tkivo, koje traje još puno mjeseci nakon samog tretmana.

Napominjemo da se izrada individualnog programa radi na osnovi parametara za svaku osobu posebno i nije u standardnoj akcijskoj ponudi salona. Svi koji ugovore individualni paket od minimalno 25 tretmana za mršavljenje i oblikovanje u tjednu 23.

4. - 28. 4. dobivaju popust od 50 % na paket i usluge nutricionista te izradu jelovnika GRATIS!!!

Frizerski salon Savjeti za vjenčane frizure S

obzirom na to da je sezona vjenčanja već započela, odlučili smo vam pomoći s još nekoliko korisnih savjeta! Iako je vrijeme promjenjivo i još uvijek hladno, imajte na umu frizuru koja će se prilagoditi svim vremenskim uvjetima. Vrlo se lako može iza hladnog i kišnog oblaka pojaviti sunce i u trenu biti sparno i vruće! Naš prijedlog je sljedeći: iako se vratilo doba natapiranih i čvrstih frizura, punđi svih oblika i veličina, nekako se mlade najčešće odlučuju za kovrče. Trenutno je jako popularan “Lara” stil koji je vrlo jednostavan,

a možete ga upotpuniti ukrasom ili cvijetom.

Ako je haljina bogata, nemojte pretjerivati s nakitom i ukrasima. Na kraju jedna dobra stvar u vezi s kovrčama - vrlo se lako s par ukosnica pretvara u ležernu punđu ili u pomalo neurednu, razbarušenu, ali vrlo modernu pletenicu. dealno rješenje ako vam postane vruće ili za potrebe fotografiranja. Tako u jednoj večeri možete zabljesnuti u tri izdanja! apamtite, to je vaš dan i ugodite si na sve moguće načine. Sretno!

I Z

Melanija Galunić Frizerski salon Gloss Ive Režeka 4 a, Varaždin tel. 042/200-420

Aromaterapija

B

iljno ulje lješnjaka (Coryllus avellana) bogato je proteinima i nezasićenim masnim kiselinama, sadrži tiamin (vitamin B1), vitamin B6, kao i manje količine ostalih vitamina B, te vitamin E. Ulje lješnjaka se prvenstveno preporuča u dermalnom korištenju zbog svojeg izuzetnog djelovanja na kožu - brzo se upija i ne ostavlja masan trag na koži, djeluje adstringentno i potiče cirkulaciju. Ulje lješnjaka je prvi izbor kod njege masne i mješovite kože te problematične kože sklone aknama. Djeluje blago adstringentno, pa kožu tonizira i zateže i na taj način održava njenu elastičnost i čvrstoću. Zbog svojstva velikog upijanja, biljno ulje lješnjaka je ulje izbora kod svih terapeutskih mješavina kod kojih je bitno brzo prodiranje eteričnih ulja u organizam. Bilo da se radi o recepturi koja djeluje na gljivice na stopalima, ili o mješavini protiv bolova, lješnjak omogućava brzi učinak. Ulje lješnjaka učvršćuje kapilare, potiče regeneraciju stanica te pospješuje cirkulaciju. ješavinama pomno odabranih eteričnih ulja za pomoć kod proširenih vena i kapilara (npr. čempres, cedar, lavanda, smilje, kamilica) i biljnog ulja lješnjaka, možemo redovitim i ispravnim korištenjem već nakon tjedan dana osjetiti značajno poboljšanje u smislu smanjenja bolova i osjećaja težine u nogama.

Kao i kod proširenih vena, biljno ulje lješnjaka je iz istih razloga djelotvorno kod tretiranja strija, ožiljaka i celulita - velika i brza moć upijanja pogoduje djelovanju eteričnih ulja, dok i samo ulje potiče cirkulaciju i regeneraciju stanica. Isto tako, sadržaj vitamina E ubrzava proces zacjeljivanja kože.

M

46 Oglasi U stečajnom postupku nad MUNDUS d.d. u stečaju iz Varaždina, P. Miškine 59, koji postupak se vodi pred Trgovačkim sudom u Varaždinu pod brojem ST-124/11, temeljem odluke skupštine vjerovnika od 07. studenog 2011.godine, stečajni upravitelj oglašava

JAVNI NATJEČAJ za prodaju pokretne imovine stečajnog dužnika

24. travnja 2012., br. 414

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete odmah postati dio našeg uspješnog tima!

KITRO D.O.O. P. Miškine 53, 42000 VARAŽDIN Na temelju članka 27.stavak 4.Pravilnika o radu, predsjednik Uprave objavljuje

I. Predmet prodaje su sva pokretna materijalna imovina 1)Kancelarijski namještaj i informatička oprema po početnoj vrijednosti 81.230,00 kuna, 2) Strojevi i uređaji za izradu metalnog namještaja po početnoj vrijednosti 302,000,00 kuna, 3) Strojevi i uređaji za izradu tapeciranog namještaja po početnoj vrijednosti 166.000,00 kuna, 4) Strojevi i uređaji za prorez trupaca i rezane građe po početnoj vrijednosti 815.000,00 kuna, 5a) Strojevi i uređaju za ljuštenje, sušenje i prešanje furnira po početnoj vrijednosti 319.000,00 kuna, 5b) Strojevi i uređaji za proizvodnju stolaca po početnoj vrijednosti 594.000,00 kuna, Sva oprema, strojevi, uređaji i sitni inventar detaljno su navedeni u procijenjenoj vrijednosti materijalne imovine od 20.kolovoza 2011.godine. Materijalna imovina se ne može prodati po nižoj cijeni od početne .

U cijenu je uračunat Porez na dodanu vrijednost.

2) Prodaja će se izvršiti prikupljanjem pisanih ponuda.

3) Ponude se dostavljaju na adresu: Mundus d.d. u stečaju, Ured stečajnog upravitelja, Petra Zrinskog 3, 42230 Ludbreg, s naznakom „ponuda za natječaj-ne otvaraj“. Rok za dostavu je 14 dana od objave oglasa.

4) Pravo na podnošenje pisanih ponuda imaju sve domaće i strane pravne i fizičke osobe.

5) Natjecatelji u ponudi imaju navesti svoje ime i prezime, OIB te adresu, odnosno naziv i sjedište pravne osobe, MBS i OIB, proizvodnu cjelinu navedenu pod rednim brojevima za koju se ponuda odnosi, cijene te dokaz o uplaćenoj jamčevini u iznosu od 10 % početne cijene za dio za koji se podnosi ponuda. Uz ponudu treba priložiti ovjereni prijepis ili ovjerenu presliku osobne iskaznice odnosno izvoda iz sudskog registra i dokaz o uplati jamčevine te broj tekućeg odnosno žiro računa radi povrata jamčevine. Jamčevina se uplaćuje na žiro račun stečajnog dužnika broj 2489004 – 1131205915 kod VABA Banka d.d. Varaždin. Ponude bez dokaza o uplaćenoj jamčevini neće biti razmatrane, kao i ponude koje ne stignu u roku.

6) Prodaja se obavlja prema načelu „viđeno-kupljeno“, što isključuje sve naknadne prigovore kupaca u odnosu na pravne i materijalne nedostatke kupljenog te isključuje svaku materijalnu odgovornost prodavatelja.

7) Javno otvaranje ponuda održati će se dana 14. svibnja 2012.godine u 10,00 sati u poslovnim prostorijama prodavatelja Mundus d.d. u stečaju, Pavleka Miškine 59, Varaždin.

8) Najpovoljnijom ponudom smatra se ponuda s najvišom ponuđenom cijenom iznad procijenjene vrijednosti.

9) Kupac je dužan s prodavateljem sklopiti pisani ugovor o kupoprodaji u roku od osam (8) dana od obavijesti o izboru najpovoljnije ponude, te u daljnjem roku od trideset (30) dana platiti prodajnu cijenu. Kupcu se jamčevina uračunava u prodajnu cijenu, a ostalim natjecateljima ista se vraća bez kamata u roku od osam (8) dana od izbora najpovoljnije ponude. Ukoliko kupac ne zaključi ugovor o kupoprodaji ili ne uplati kupoprodajnu cijenu u ugovorenom roku, smatra se da je odustao od kupnje i gubi pravo na povrat jamčevine.

10) Ukoliko kupac koji je stavio najpovoljniju ponudu ne položi kupovinu u cijelosti u roku iz ovog oglasa, pokretnine će se prodati kupcima koji su položili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili.

11) Kupac snosi troškove sklapanja ugovora, porez, troškove prijenosa, pristojbe i sve druge eventualne troškove vezane za prodaju.

12) Prodavatelj zadržava pravo da ni s jednim od ponuđača ne zaključi kupoprodajni ugovor, ako je to u suprotnosti s interesima stečajnog dužnika.

13) Svi predmeti i elaborat o procijenjenoj vrijednosti materijalne imovine te ostala dokumentacija mogu se razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 091 201 00 01 od 8 – 14 sati.

NATJEČAJ

Tražimo osobu koja odmah može započeti s radom na ispod navedenom radnom mjestu:

za popunu radnih mjesta

STRUČNJAK ZA DORADU KOŽE (m/ž)

INTERNI KONTROLOR Od kandidata očekujemo : Ʉ NNNȦ _PN ÿČÿ _NN ĊåđÿĉĨĊėû ĨđĉåĤÑ Ʉ ġėłåČĉĒė ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ĒÑ ġėĨČėĺÿđÑ ı kožarskoj industriji, ali nije uvijet Ʉ ÑĊĮÿĺĒė ŀĒÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı ÿ pismu Ʉ ġĤåáĒėĨĮ ĉå ġėŀĒÑĺÑĒĉå ÿ åĒûČåĨĊėû ĉåŀÿĊÑ Ʉ ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ĒÑ ĤÑàıĒÑČı ɇ7N ėîîÿÝåɉ Ʉ ĨġĤåđĒėĨĮ ĒÑ ġėĺĤåđĒÿ ĤÑá ÿ ĪĊėČėĺÑĒĉå u pogonima izvan Republike Hrvatske Ʉ ĺÿĨėĊ ĨĮıġÑĒĉ ĨÑĺĉåĨĒėĨĮÿ ÿ ġĤåáÑĒėĨĮÿ ġėĨČı Ʉ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒėĨĮȦ ĊėđıĒÿĊÑĮÿĺĒėĨĮȦ ĮÿđĨĊÿ ĤÑá Ʉ ĨÿĨĮåđÑĮÿàĒėĨĮ ÿ ÑĒÑČÿĮÿàĒėĨĮ Novim članovima našeg tima nudimo : Ʉ ĨĮĤıàĒı ėÜıĊı ÿ ĨĮĤıàĒė ıĨÑĺĤĪÑĺÑĒĉåȦ te mogućnost napredovanja u karijeri Ʉ áėÜĤÑ ÿ ĤåáėĺÿĮÑ ġĤÿđÑĒĉÑ ÿ ĨĮÿđıČÑÝÿĉå Ʉ ĨĺåĨĮĤÑĒå ÿ ėáûėĺėĤĒå ŀÑáÑĮĊå ı međunarodnom i dinamičnom okruženju Ʉ ĒÑĉđėáåĤĒÿĉÑ ġėĨĮĤėĉåĒĉÑȦ ĤÑáĒå ġėĨĮėĤå ÿ opremu

KUĆNI TEHNIČAR (m/ž) Radni zadaci obuhvaćaju: Ʉ #ĤÑäåĺÿĒÑĤĨĮĺė ȿ ĺėäåĒĉå ÿ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒĉå investicijskih radova te poslova održavanja koje izvode vanjski izvođači ili radnici poduzeća Ʉ =ĤûÑĒÿŀÿĤÑĒĉå ÿ ĺėäåĒĉå ĮåþĒÿàĊėû ėáĤłÑĺÑĒĉÑ objekata u područjima: Ʉ 'ĒĨĮÑČÑÝÿĉÑ ûĤÿĉÑĒĉÑȦ þČÑäåĒĉÑ ÿ åČåĊĮĤėÿĒĨĮÑČÑÝÿĉÑ Ʉ _ėáėĺėáÑ ÿ ĊÑĒÑČÿŀÑÝÿĉå Ʉ =ĊėČÿĪÑ ÿ ŀåČåĒÿþ ġėĺĤĪÿĒÑ Ʉ NĮĤėĉåĺÑ ÿ ıĤåäÑĉÑ Ʉ GČÿĒÑ Ʉ _ÑĮĤėáėĉÑĺåȦ ġĤėĮıġėłÑĤĒÿþ ĨÿĨĮåđÑ Od kandidata očekujemo : Ʉ _PN ÿČÿ _NN åČåĊĮĤėĮåþĒÿàĊėû ĨđĉåĤÑ Ʉ ĺÿĪåûėáÿĪĒĉå ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ĒÑ ėáĤłÑĺÑĒĉı ÿȹÿČÿ izgradnji poslovnih objekata Ʉ ÑĊĮÿĺĒė ŀĒÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı ÿ pismu Ʉ ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ĒÑ ĤÑàıĒÑČı (MS office, AutoCAD) Ʉ ġĤåáĒėĨĮ ĉå ġėŀĒÑĺÑĒĉå ŀÑĪĮÿĮå ėĊėČÿĪÑ ġĤåđÑ normama ISO 14001 Ʉ ĺÿĨėĊ ĨĮıġÑĒĉ ĨÑĺĉåĨĒėĨĮÿ ÿ ġĤåáÑĒėĨĮÿ ġėĨČı Ʉ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒėĨĮȦ ĊėđıĒÿĊÑĮÿĺĒėĨĮȦ ĮÿđĨĊÿ ĤÑá Ʉ ĨÿĨĮåđÑĮÿàĒėĨĮ ÿ ÑĒÑČÿĮÿàĒėĨĮ Molbu s kratkim životopisom dostaviti na e-mail: posao@boxmark.com . Za dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na tel: 042/404-692 ili 042/404 -694.

Molbe koje su nepotpune ili ne zadovoljavaju uvjete natječaja nećemo razmatrati.

Uvjeti: ȿ _PNȦ NNNȦ ĊėĒėđÿĉÑȿ SĤûėĺÿĒÑ - poznavanje rada na računalu - poželjno radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima - vozačka dozvola “B”kategorije

KOMERCIJALIST Uvjeti: ȿ _PNȦ NNN - rad u uredu na poslovima nabave i prodaje - aktivno znanje rada n aračunalu - poželjno radno iskustvo - timski rad, komunikativnost - vozačka dozvola B kategorije

ADMINISTRATIVNA TAJNICA Uvjeti: - SSS - poznavanje rada na računalu - sklonost timskom radu - radno iskustvo poželjno, ali nije uvjet - vozačka dozvola “B” kategorije

PRODAVAČ Uvjeti: - vise izvršitelja - organiziranost, komunikativnost, timski rad - poznavanje rada na računalu - poželjno radno iskustvo - B kategorija - mjesto rada Varaždin i Ludbreg

KUHAR m/ž Uvjeti: - SSS po mogućnosti sa iskustvom - radno mjesto u Varaždinu - organiziranost, timski rad, komunikativnost - B kategorija Zamolbu sa životopisom dostaviti poštom ili osobno na adresu “ KITRO” d.o.o. Pavleka Miškine 53, 42000 Varaždin ili e-mail: kadrovska@ ĮġĺŀȩþĤ Ȧ Ĩ ĒÑŀĒÑĊėđ ȫe 8 S/ /ȯ Ȧ ı ĤėĊı od 8 dana od objave.

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

24. travnja 2012., br. 414

KUĆE KUPUJE se kuća za poznatog kupca do 350.000 €, blizina centra, isplata u gotovini. Wens nekretnine, 0 4 2 /20 0 - 055 , 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c KUĆA prilika! Kuća 160 m² i 1500 m² dvorišta (kompletno novouređena i namještena) u Knegincu Donjem- 81.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆA 200 m² i 500 dvorišta u Braće Slukan , blizina centra i VI. OŠ (mirni kvart)! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c POVOLJNO! Novogradnja kuća u Jalžabetu 100 m² namještena- 50.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c SUPER prilika! Kuća za odmor 160 m² na Haliću- samo 38.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRODAJU se dvije kuće u Josipa Pupačića, blizina POS- a, parcele ukupne površine 1500 m² - pogodno za gradnju! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRODAJE se kuća u centru Paga 100 m², -55.000 €! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje kuća do 350.000 € u Varaždinu za poznatog kupca ! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir.grabar@vz.t-com.hr ozn.335c SNIŽENO! Brezje, prizemnica, za manju adaptaciju, 100,00 m² + gradilište 500,00 m², cijena fiksna, 55.000 €. Nekretnine Dominus, 098/494-585 ozn.351c BANFICA! Kompletno adaptirana, lijepo namještena, 280,00 m² s velikom terasom i okućnicom, bez ulaganja! Nekretnine Dominus, 098/494-585 ozn.351c PRODAJEM kuću katnicu u Knegincu G., novouređenu. U dvorištu ima još 1 dvosobni i 1 jednosobni stan. Moguće razne kombinacije. Moguća moja doplata.

Povoljno! Mob. 098/284-949 ozn.233c PRODAJE se starija kuća sa dvorištem u blizini Banfice. Upitati na tel. 641-057 ili mobitel 099/234-1284 ozn.2119e KUĆU od 130 m², novija, uređena, sa svim priključcima, useljiva, prodajem, Svibovec Podravski. Tel. 042/717-029 ozn.1557 VIKENDICU i mali vinograd te 200 l bijelog vina, povoljno prodajem. Mob. 098/1348121 ozn.1549 PRODAJEM kućicu na Dravi + metalna šajka, preko puta sportske dvorane i zemljište u Svibovcu Podravskom, 2 500 m². Mob. 095/911-8081 ozn.1575 STARIJA kuća, 84 m², u Varaždinu, zajedničko dvorište 616 m², Fabijanska. Mob. 098/846-532 od 15.00 h ozn.1581

KRAŠEVA 120.000 €, Koprivnička (kod Kauflanda) 160.000 €, Z. Kunc 140.000 €, V. Novaka 160.000 €, Jalkovečka (kod POS-a) 135.000 €, M. Krleže 150.000 €, A. Kovačić 125.000 €, Petrinjska 135.000 €, Režekova ... www.paurevic-nekretnine. hr, 098/9706-575 ozn.167c KUĆA katnica, nedovršena, 3 etaže, podrum, balkoni, terasa, struja, voda, mirni kvart. Tel. 042/212-675 ozn.2845b PRODAJE se kuća Varaždin Breg – Halić, 140 m² + 1500 m² okućnice, 38.000 €. Mob. 095/8266-189 ozn.1621

STANOVI TROSOBNI prilika! Trosobni novi stan od 72 m² u B. Radić (ključ u ruke ) - povoljno ! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c DVOSOBNI prilika! Dvosobni na trgu Mali Plac 54 m² po 810 €/m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c GARSONJERA u Dravskim Vrtovima od 21,80 m²- namještena! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c JEDNOSOBNI u Dravskim Vrtovima 33,95 m² (namješten)! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c SUPER povoljno! Dvosobni 60 m² u Augusta Cesarca (strogi centar) (etažno lift)- povoljno! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje garsonjera ili jednosobni stan, za poznatog kupca! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUPUJE se manji dvosobnih stan za poznatog kupca do 37.000 €!! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO! Trosobni stan, kompletno uređen, blizina centra. 098/821-835 099/2653-107. ozn.2120e TROSOBNI stan, uređen, u zgradi u strogom centru grada. Upitati 098 486 221 ozn.2120e PRODAJE se stan 78 m², centar Režekova, pokraj autobusne, 1. kat, pogodno za advokaturu, salone i sl. Potrebna adaptacije, cijena 1.290 €/m² i garsonjera u Kozarčevoj, 4. kat, 26,5 m² po 1000 €/m².

Mob. 099/261-4000 ozn.36c GARSONJERA 26 m² na 4. katu, Kozarčeva, 1.000 €/m², nije fiksno. Mob. 099/2614000 ozn.36c ČETVEROSOBNI, centar! 92,50 m², namješten, 3. kat, 2 balkona, 119.000 €, Prešernova ulica. Nekretnine Dominus, 095/9140-200 ozn.351c DVOSOBNI, centar! 57,00 m², 1. kat i 2-sobni, 56,00 m², 2. kat, sve etažno! Nekretnine Dominus, 095/9140-200 ozn.351c PRODAJEMO trosoban stan u Zagrebu površine 68,85 m², nekorišten i uređen, stanu pripada parkirno mjesto, Jakuševac – Kamenarka ul. (mogućnost najma).

Mob. 099/2580-961 ozn.37c PRODAJEM dvosoban stan 68 m² u

Mali oglasi 47

Varaždinu, Zagrebačka ulica. Mob: 099/400-160 ozn.2118e NAJJEFTINIJI stanovi u gradu, klasična gradnja.

Stanovi su useljivi i etažirani, Kumičićeva (ŠTUK 1 i 2), 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m². Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući.

Upitati: 330-868 ozn.63c TROSOBAN stan, 76 m², na Banfici, Koprivnička 9, prodajem/mijenjam za manji. Tel. 042/231-944, 091/549-2801 ozn.1579 DVOSOBNI, 56 m², Aleja kralja Zvonimira 2/2, etažno g. i vlastita brojila, vlasništvo 1/1, prodajem. Mob. 098/160-2016 ozn.1596

GRABANICE, novogradnja, trosobni, neuseljeni stan 58 m² (bez hipoteke, čisto vlasništvo), 58.000 €. Wens nekretnine, 042/200- 055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c

MEŠTROVIĆEVA ulica (kod bolnice), jednosobni stan 39 m², I. kat, bez ulaganja, 35.000 €.

Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c

telefon, grijanje, WC - osigurano, poseban ulaz. Mob. 099/2580-961 ozn.37c HALU 500 m² sa industrijskim ulazom na parceli 1 800 m² u Jalkovcu, prodajem.

Mob. 091/526-7870 ozn.1604 1. SLANA SOBA u Vž kod male pošte traži novog vlasnika. Zainteresirani se mogu javiti na: 095/317-4444 ozn.1672

NAJAM IZNAJMLJUJEM 3 sobni stan u Ulici braće Radić 28, u Varaždinu. Informacije na tel: 098/379-194 ozn.2121e IZNAJMLJUJEM jednosoban stan u zgradi, centar, namješten. Tel: 042/331-200, mob: 098/9775-323 ozn.2c IZNAJMLJUJE se novi, kompletno namješteni, dvosobni stan od 50 m², do sada ne useljavan, s podzemnom garažom, u „Caringtonki“, u Al. kralja Zvonimira 11, u Varaždinu. Najamnina 300 €+ 30 € garaža. Mob. 098/246-655 ili 098/297-970 ozn.2830b

STAN 65m², II. kat, etažno grijanje, vodomjer, lift, 800 €/m², Vukovarska ulica. Wens nekretnine, 042/200-055, 091/3903175, 099/591-1709 ozn.378c

STAN u Jalkovečkoj 3 Vž i poslovni prostor u Optujskoj 48 Vž iznad Pekare Edi, iznajmljujemo. Mob. 091/509-6601 ozn.252c

TRAKOŠĆANSKA ulica, 55 m², III. kat, lođa, 40.000 €. Wens nekretnine, 0 4 2 /20 0 - 055 , 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c

JEDNOSOBAN, namješten stan u Trakošćanskoj ulici, iznajmljujem. Tel. 310-685 ozn.1574

TROSOBNI stan 63 m², I. kat (POS naselje, kod Medicinske škole). Wens nekretnine, 042/200- 055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c

DVOSOBAN stan, kat kuće, blizina centra, iznajmljujem. Tel. 350-604, 639-601, 098/395-188 ozn.1595

TRAŽIMO za poznatog kupca manji, dvosobni stan, prednost novija gradnja. Wens nekretnine, 042/200-055, 091/3903175, 099/591-1709 ozn.378c TROSOBNI stan 76 m², Banfica, izuzetno sređen, centralno, kalorimetar, pogled, deveti kat, dva lifta. Cijena 65.000 €. www.paurevic-nekretnine.hr , 098/9706575 ozn.167c TROIPOSOBNI stan, 86 m², sa podrumom, dvorištem i parkiralištem, u centru, prodajem. Mob. 091/165-8415 ozn.1646 LIJEPO uređen dvosoban stan u Trakošćanskoj ulici hitno prodajem. Mob. 091/2546964 ozn.1654

ZEMLJIŠTA PRODAJE se u industrijskoj zoni Kneginec građevinsko zemljište od cca 9000 m², a može i dodatna parcela. Upitati: 099/2614000 ozn.36c PRODAJEM zemlju uz Dravsku šumu sa malom drvenom kućicom – ograđeno je.

Mob. 091/1525-817 ozn.2841b

POSLOVNI PROSTORI PRODAJE se ili iznajmljuje poslovno- skladišna zgrada 320 m² sa 500 m² dvorišta u Zagorskoj, pogodno za razne vrste djelatnosti! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c IZNAJMLJUJE se skladišni cca 100 m2 i kancelarijski prostor u blizini sajma automobila. Cijena 3 €/m². Mob. 099/2614000 ozn.36c IZNAJMLJUJE se poslovni prostor 75 m² na top lokaciji u centru u Gundulićevoj! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c IZNAJMLJUJEMO 800 m² poslovnog prostora, u II gradskoj zoni, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama.

Informacije: 098/359-404 ozn.54c IZNAJMLJUJEMO poslovni prostor u Hallerovoj aleji 1, Varaždin, sastoji se od 5 uredskih prostorija ukupne površine 90 m², u prizemlju. Priključak vode, struJe,

SOBU blizu centra, Anina 15, jeftino iznajmljujem, uporaba kuhinje i kupaonice.

Mob. 098/734-522 ozn.1559

IZNAJMLJUJEMO komforni, namješten stan, 40 m², studentima/paru; rakiju šljivovicu i kup. vino, prodajem. Mob. 091/6232-226 ozn.1587

NAMJEŠTENI, jednosobni stan u privatnoj kući, poseban ulaz, 1.200 kn + režije, iznajmljujem. Mob. 091/945-3162 ozn.1600 DVOSOBAN stan, 57 m², namješten + garaža, u Tita Brezovačkog 3, iznajmljujem.

Mob. 098/309-718 ozn.1601 IZNAJMLJUJE se 2,5-soban stan u strogom centru Varaždina. Mob. 091/554-6879 ozn.1603 PRIMAM na stan u Harambašićevoj 4 radnika, prednost terenci, upotreba kuhinje i kupaonice. Mob. 092/121-6304 ozn.1611

jednom u dvosobnom stanu, u strogom centru. Mob. 099/8372-882 ozn.1625 JEDNOSOBNI stan na Banfici, IV. kat, lift, namješten, iznajmljujem. Mob. 098/791034 ozn.1631 MANJI dvosobni stan, centralno g., I. kat, vlastita sva brojila potrošnje, centar, iznajmljujem. Mob. 098/952-9749 ozn.1638 GARSONJERU u centru iznajmljujem djevojkama ili paru. Tel. 042/213-732 ozn.1640 DVOSOBNI, R. Boškovića, namješten, visoko prizemlje, kalorimetri, iznajmljujem.

Mob. 098/577-302 ozn.1645 IZNAJMLJUJE se trosobni stan u Zrinskih i Frankopana oko 70 m² (nedaleko hotela Turist). Mob. 099/856-5279 ozn.1668 IZNAJMLJUJEM dvije sobe u kući sa upotrebom kuhinje i kupaone, blizina centra.

Mob. 098/1772-035 ozn.1669 MLADA obitelj traži u najam manju kuću sa dvorištem na duže vrijeme. Mob. 095/8628-215 ozn.1673

APARTMANI POVOLJNO iznajmljujem dva apartmana u Pakoštanu. Tel. 042/331-248 ozn.1445

IZNAJMLJUJE se soba ženskoj osobi. Upitati: 042/330-747 ozn.1613

ROGOZNICA kod Šibenika dvo i trosobne apartmane iznajmljujem. Tel. 042/739-225, 098/966-2307, 098/928-9118 ozn.1524

IZNAJMLJUJEM veliku sobu, kuhinju i kupaonicu, sve namješteno, cijena 700 kn, blizina centra. Mob. 091/2944-635 ozn.1649

IZNAJMLJUJU se različiti tipovi- luksuzni apartmani u Sv.Filip Jakovu u predsezoni do 10.06. po 9 €/osoba. Mob. 099/2614000 ozn.36c

TROSOBNI, komforni stan, namješten, u Trakošćanskoj ulici, povoljno iznajmljujemo. Mob. 091/7900-790, 091/4744-123 ozn.2844b

PRODAJE se apartman od 50 m² u Biogradu na moru. Apartman se nalazi na prvom katu objekta koji se nalazi u apartmanskom naselju “KUMENAT”. Apartman se prodaje kompletno namješten vrlo kvalitetnim i usčuvanim namještajem i sa klima uređajem.. Apartmanu pripada ispred objekta jedno parkirno mjesto.

Udaljenost od plaže je cca 50 m. Kontakt: 098/9123-695 ozn.2124e

KUĆU 70 m², namještena, centralno plin, Zagrebačka, 1000 m od centra, povoljno iznajmljujem. Mob. 098/9871-450 ozn.2850b IZNAJMLJUJEM sobu studentu k još

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ Ñıtostakala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑjućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ozn.19c

PRODAJEMO razne modela i tipove rabljenih vozila. Mogućnosti plaćanja zamjena staro za novo, karticom (Master, American), auto krediti (RBA, ERSTE, PBZ) i leasing. Kredite i leasing rješavamo mi 098/379-885, 098/390-644. ozn.52c EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile.

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/9833-910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.1357 HONDA Stream 1.7 - 92 KW (5+2 sjedala, monovolumen) metalic, ful oprema.

Proizvodnja 2002/2003. Servisna knjižica.

Mob 098 866 638 ozn.2125e FORD FIESTA, 1996. g., registrirana, dobra, prodajem za 790 €. Mob. 098/734-522 ozn.1559 PRODAJEM vozilo marke Toyota Corolla, 1,3; 1991. god., prvi vlasnik, cijena 5.000 kn. Mob: 091/5363-041 ozn.2122e

48 Mali oglasi

ALFA 156 1.9 JTD, ‘02. g., reg. 1 g., full, 4.700 €; Fiat Punto 1,2i, ‘05. g., reg.

10/2012, max. oprema, 4.250 €; Fiat Palio 1,0i, 2002. g., 1. vlasnik, reg. 1 g., 2.150 €; Oltaimer P-204, ‘71. g., 1.550 €; skuter 50 ccm, kao nov, 4.100 kn. Mob. 091/1437007 ozn.1663 KIA PRIDE VAG , 2000. g., reg. 4./2013., ispravan, servisiran, prva boja, vlasnik.

Mob. 099/683-3423 ozn.1638 MB SPRINTER 212 D, dupla kabina, ‘99. g., 1. vlasnik, 160 000 km, reg.,moguća zamjena za zatvoreni kombi. Mob. 092/245-0068 ozn.1639 CITROEN JUMPER, 2004. g., reg. do 8./2012., odličan, kasko, 285 000 km, 6.350 €. Mob. 091/250-4765, 042/214616 ozn.1644 OLDTIMER KADETT B 1,1 cm, uređen, registriran, 22.000 kn. Pod račun Vespa do 10.000 kn, Fićo motor + getriba 500 kn. Mob. 098/267-858 ozn.1660 RENAULT TRAFIC, 1997. g., neregistriran, 4x4 pogon, sanduk 3 m. Mob. 098/267137 ozn.1664

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

CAFFE BAR „Rubin“ Varaždin, traži djelatnicu za rad. Prijava obvezna. Mob. 091/123-3133 ozn.1637 TRAŽIMO managera prodaje export – import, B kat., poznavanje rada na PC-u i engleskog u govoru i pismu. Mob. 098/351-635, 099/3147-501 ozn.1665

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c

POSAO PIZZERIA “TONI” u Novom Marofu traži pristojnu i komunikativnu djevojka za rad u ugodnom i pristojnom ambientu najstarije i najbolje pizzerie u gradu.

Odlična radna ekipa, stan, hrana, plaća od 3.000 do 5.000. Kontakt osoba Alen, 097/7123-133”ozn.20c PEKARA EDI traži pekare (ice) za stalni radni odnos. Mob. 091/509-6601 ozn.252c VOZAČE sa C, E kategorijom i iskustvom u međunarodnom transportu tražimo.

Transporti Krajan, ozbiljne ponude: 098/ 284-495 ozn.337c TRAŽIMO osobe za marketing računovodstvenih usluga. Mogućnost dobre zarade i stalnog zaposlenja. Mob. 098/267-616 ozn.386c SURADNIKE, komunikativne za širenje mreže europskih potrošača. Ozbiljne ponude na: 098/162-9880 ozn.1610 PRIMAM dijete na čuvanje. Mob. 091/1525-817 ozn.2841b OBAVLJALA bih poslove peglanja jedanput ili dvaput tjedno. Zvati na: 098/9623-696 ozn.2123e

KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c SALON KUHINJA “VARIA”. Rasprodaja kuhinja iz eksponata i do - 80%. Trg Bana Jelačića 12. www.varia-kuhinje.hr, 098/1991083 ozn.368c ENTRY - AKCIJA GARA ŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin! U ponudi krilni i klizni motori za ograde, ugradnja i servisi.

Prednost plaćanja - beskamatni krediti.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/5745542, www.graditeljstvokontura.hr ozn.153c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/9317570 ozn.184c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda specijalnim strojevima, odvoz fekalija , 0 – 24 h.

Mob.098/962-1694 ozn.370c „IVO-MONT“ knauf sistemi, uređenje potkrovlja, pregradnih zidova, spuštenih stropova. Brzo, kvalitetno i povoljno. Mob. 099/886-1818, ivankocis@net.hr ozn.1433 PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/9775323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA-MAČEK: Novo! Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije.

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI - Izložbeno prodajni salon Varaždin, G. Krkleca 1a (Mercator centar – prizemlje), tel/fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227024 ozn.48c VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja,

adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove. Mob. 095/8540-727 ozn.69c ADAPTACIJE i sve građevinske radove, novogradnja, zidanje, žbukanje, izolacije, glazure, betonaže, kanalizacije, tlakavci, rubnici sa i bez materijala. Mob. 091/5110682 ozn.81c TLAKAVCI postava rubnika, tlakavaca, kocki, kanalizacija, uređenje dvorišta i svi ostali građ. radovi sa i bez materijala.

Mob. 091/511-0682 ozn.81c MTK COLORI – izrada demit fasada, maleraj, kompletno uređenje objekata, knauf, keramika i izrada inox i alu ograda. Mob. 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c

24. travnja 2012., br. 414

živice, čišćenje terena, košnja, frezanje, odvoz. Mob. 099/412-7863 ozn.307c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader.com, mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c STOLARIJA EXCLUSIVE – Izrada namještaja po mjeri: kuhinje, komode, spavače i dječje sobe te ostali namještaj po vašoj želji, Kučan Marof. Mob. 091/543-8985, www. stolarija-exclusive.hr ozn.292c KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, stubišta, građevinska limarija, sve vrste materijala.

Mob. 098/417-373 ozn.343c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.098/284-922 ozn.205c

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.099/500-4859 ozn.151c

GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, izrada i sanacija krova, termofasade. Na izvedene radove dajemo garanciju.

Ninex, 098/414-128 ozn.303c

FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi…

Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c

DIMNJACI inox za plin, tekuće i kruto gorivo; centralno g., vodovod, kanalizacija. Mob. 095/862-1230, 091/538-7376 ozn.342c

VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c

SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob. 098/704-257ozn.353c

VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361, 092/289-2214 ozn.231c

SERVIS RAČUNALA – LAPTOPA, hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell, dolazimo na Vaš poziv. Tel. 321-702, www.pcserviser. com ozn.365c

GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl.

Mob. 098/449-583 ozn.285c

VODOINSTALATERSKE usluge – brzo, kvalitetno! Strojno otčepljivanje svih odvodnih instalacija, servis i adaptacija kupaonica. Mob. 098/9123-596, 042/494686 ozn.374c

GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c

AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistem i , n ove i n s t a l a c ij e , a d a p t a c ij e , popravci. Mob.098/927-9903, 095/9084793 ozn.1343

NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfalta, kanalizacija, ograda, rušenje građevnih objekata. Tel. 042/210-461, mob.

095/821-2456, 095/8212-456 ozn.290c

FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.1316

UREĐENJE, održavanje okoliša, izrada travnjaka, doprema i sadnja bilja, šišanje

FASADE-KNAUF: stiropor fasade, farbanje fasade, soboslikarsko ličilački radovi,

sve vreste knauf sistema. POVOLJNO! 098/931-2260 ozn.1305 ADAPTACIJA kupaonica (stanova i kuća), završni građevinski radovi: keramika, centralno, vodovod, glazure, knauf... Mob. 099/7080-792 ozn.369c IZVODIMO soboslikarsko-ličilačke radove, bojanje fasada, sve vrste knauf sistema.

Kvalitetno i povoljno. Mob. 098/478-900 ozn.1479 SOBOSLIKARSKI i ličilački radovi, povoljni cijenom uz popust za umirovljenike. Mob. 091/5402-681 ozn.110d KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.1524 BUŠENJE za vodu. Mogućnost ispumpavanja i spajanja na el. pumpu. Geo-Mucko, mob. 091/133-0187 ozn.2120e OBREZIVANJE čempresa, grmlja, živice, izrada i održavanje travnjaka, kamenjara, flaksanje i rušenje, odvoz. Mob: 091/9800694.ozn.15i NAJJEFTINIJE u gradu! Provjerite! Ograde svih vrsta i dimenzija, rukohvati, galenderi, prozori, vrata. Nazovite i ugodno se iznenadite. Mob. 098/170-3941 ozn.1629 KERAMIČAR postavlja pločice, kamen, laminat, glazure, hidroizolacije, adaptacije stanova. Mob. 098/637-097 ozn.1643 SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt „Pitur junior“ obavlja povoljno stiropor fasade, gletanje, bojanje, adaptacije. Ostavljamo čisto. Tel/fax: 645-076, 091/250-1040, www.piturjunior.com ozn.1648 KERAMIKA – novogradnja i adaptacije.

Brzo i kvalitetna postava. Mob. 091/8961397 ozn.1667

Mali oglasi/Zahvale i sjećanja 49

24. travnja 2012., br. 414

POLJOPRIVREDA UGOVARAMO otkup grožđa izabele ili vinograd u zakup. Mob. 098/322-464 ozn.1653

ŽIVOTINJE ŠIŠANJE pasa u salonu „Šapice“, B. Radića 20 (Mali plac). Mob. 098/900-3700 ozn.1505 PRODAJEM zečeve za rasplod (muške i ženke), te štene Hrvatskog ovčara, čistokrvnog, starog 2 i pol mjeseca. Mob. 091/731-6946, ozn.1571 PILIĆI za klanje, težine do 2,5 kg, cijena 12 kn/kg. Mob. 091/883-2094 ozn.1641 PRODAJU se odojci i svinje za klanje. Mob. 091/572-8811 ozn.1622 NJEMAČKI ovčari - Uzgajivačnica Vom haus Mischel prodaje štence sa rodovnikom i bez od odličnih roditelja. Mob. 091/799-3763 ozn.1623

OSTALO OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva, grab, rezano i kalano, paleta, rinfuza i metrica, besplatna dostava. Grafoinvest d.o.o., mob.098/226-301 ozn.347c OTKUP zlata i srebra „ORO“, B. Radića 31, Vžd: zlato – 14 kt do 165 kn/gr, 18 kt – do 200 kn/gr; srebro – 6 kn/gr. Mob. 098/377063 ozn.379c KUPUJEM zlatnike, srebrnjake, stari kovani novac, nakit, satove, pisma, dopisnice i razglednice, vojna odlikovanja i opremu i dr. Mob. 099/6948-716 ozn.379c ARMATURNE mreže, željezo, sječenje i savijanje, vilice svih dimenzija, stupovi, serklaži. Prijevoz osiguran. Mob. 098/489021 ozn.360c DRVA za ogrjev, I. klasa, bukva, grab i akacija, cjepanice, može i piljenje. Mob. 098/446-443 ozn.1481 PRODAJEM dvosjed star 2 g., poklanjam ležaj za jednu osobu. Tel. 042/232-869, 098/607-429 ozn.1560 GUME rabljene, ispravne, 205/55 R16.

Mob. 095/579-8995 ozn.1589 KOMPRESOR Atlas Copco – Tip LE 12, Kw 15, 500 l, ispravan + kabina, malo radnih h, 800 €. Mob. 091/526-7870 ozn.1604 VRLO povoljno prodajem regal. Upitati na: 091/600-9523 ozn.1608 KRUMPIR sjemenski i za ishranu stoke i svinja, moguća dostava. Mob. 099/3720765 ozn.1619 OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere. Ne bacajte jer mi to plaćamo! Tel. 042/505024, 099/8233-156 ozn.352c DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/900-8646, 095/8212456 ozn.290c PRODAJEM balkonska vrata sa prozorom i šalaporkama. Balkonska vrata – visina je 210 cm, širina 78 cm, a prozor visine 115 cm, a širine 180 cm. Upitati: 042/331-045 ili na adresi Otona Župančića 24, Varaždin ozn.2836b PRODAJEM ogrjevna drva, bukva, akacija, sa dostavom. Tel. 042/490-748, 095/8786008 ozn.1642 KUTNA klupa, stolice i kredenc, puno drvo ariš, povoljno. Mob. 091/250-4765, 042/214-616 ozn.1644 LOVAČKA puška Trap 12/70; uljni plamenik Wajshaft; cisterna 1500 l, prodajem. Mob. 098/286-165 ozn.1651 BETONSKO željezo, armaturne mreže, fert gredice, punioci, cigla, ostali građ. mat., dostava. Mob. 099/3502-647 ozn.1661

KREDITI TATA grupa d.o.o.

– Ovlaštena tvrtka za KREDITNO POSREDOVANJE – posredujemo za više banaka, višegodišnje iskustvo, ubrzavamo proces realizacije. Štedimo Vam vrijeme i novac. Novost!

Mogućnost bez HROK-a. Mob. 099/720-9907 ozn.350c IZVRSNO rješenje! Krediti do 30.000 €/10 g., zatvaramo C/L i ovrhe, pozajmice sa i

bez HROK-a. Gđa. Mirjana, 091/8850-730 ozn.176c

BRZA realizacija svih vrsta kredita. Posebne pogodnosti za zaposlene u Boxmarku i umirovljenike do 80 g. Pozajmice odmah! Nada, 099/528-3329, 091/506-1660 ozn.1591 ODMAH saznajte i realizirajte sve mogućnosti svih vrsta kredita i pozajmica sa i bez HROKa. Kristina, 098/937- 0909, 091/1316-848 ozn.1666 EKSPRES pozajmice za umirovljenike do 85 g. 25.000 kn/ isplata isti dan, krediti do 1/2 primanja 80.000 €, zatvaranje CL-a i blokada, krediti putem kreditnih kartica (Master, Diners…). Mob. 097/797-5934 ozn.1671

ZAHVALA

TUŽNO SJEĆANJE

povodom smrti voljenog

BOŽENU ŠOKOVIĆ

na voljenu 24. 4. 2011. - 24. 4. 2012.

MILANA HABUNEKA

Da mirno spavaš, i ptice se trude, pjevaju tiho da Te ne probude.

Anđeli dragi, mi vas molimo, čuvajte je, jako je volimo.

preminulog 19. 4. 2012. u 57. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima koji su bili uz nas u najtežim trenucima, izrazili sućut, odar okitili cvijećem i svijećama, dostojanstveno našeg dragog pokojnika ispratili na vječni počinak te nam na bilo koji način ublažili tugu i bol. Veliko hvala HV Republike Hrvatske, 104. brigadi HV Varaždin, obiteljima Kirić i Mrazović, djelatnicima „Gumiimpex-GRP“ d.d. Varaždin, djelatnicima OŠ „Vladimir Nazor“ Sveti Ilija, zboru „Sveta Margareta“, pjevačkom društvu „Arka“, glazbenom sastavu „Carevi“ te djelatnicima bolnice KBC – Rebro Zagreb.

Ožalošćeni: supruga Vesna, sin Mario sa Silvijom, kći Valentina s Rudolfom i ostala tugujuća rodbina

Suprug Stjepan, sin Slobodan i kći Radmila s obiteljima

SJEĆANJE

PETAR BENČEK 21. 4. 1995. – 21. 4. 2012.

Otišao si stazom bez povratka. U mom srcu ostala je rana jer Tebe više nema među nama.

Supruga Anica

ZAHVALA 30.000 € do pola plaće i mirovine; pozajmice odmah do 50.000 kn; zatvaranje, C. L., blokade; umirovljenici do 85 g. pozajmice i krediti; do 10.000 € d.o.o. i obrt ispod 10 zaposlenih. Mob. 099/865-3200 ozn.1671

preminule 11. 4. 2012. u 78. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo cijeloj rodbini, prijateljima, susjedima koji su bili uz nas, na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama te ispraćaju pokojnice na vječni počinak. Počivala u miru Božjem.

Ožalošćena obitelj

Obitelji Levatić i Liber

SJEĆANJE

ANA VINKO

i

MIKO 13. 5. 1975. – 13. 5. 2012.

24. 4. 2010. – 24. 4. 2012.

Uvijek u našim srcima, mislima, molitvama.

Uvijek si u našim mislima.

Sin Mato i kći Ljubica s obiteljima

VINKO BARBIR

SJEĆANJE

27. 4. 2010. – 27. 4. 2012.

DUBRAVKA PAJTAK

S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

5. 6. 1979. – 21. 4. 2005.

Vrijeme prolazi, ali uspomene ostaju.

Uvijek si u našim mislima.

Tvoja obitelj

Tata, mama i Danica

ŽELITE kupiti kuću, stan, novi automobil bez kreditne sposobnosti i stalnog zaposlenja, a ratu nula kuna!? Mob. 091/2260697, g. Marko ozn.375c

SJEĆANJE

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom već od

POZNANSTVA

MALI OGLASI već od 40 kuna!

VERONA 23. 4. 2011. - 23. 4. 2012.

TUŽNO SJEĆANJE

KREDIT bez AZ (Varteks, Konzum, Boxmark), rješenje za blokade rn, ovrha i C/L, pozajmice. Mob. 092/2929-106 ozn.159c

DEČKO 39 g. traži djevojku, ženu, 30.-40 g., Ivanec, Varaždin, ozbiljna veza. Mob.: 095/858-7060 ozn.14i

HOSNI

Jasna i Saša

KREDITI, kreditne kartice – nema ovjere i ustege na plaći, zaposleni – određeno i stalno. Mob. 091/4080-226 ozn.1616

VRUĆE,a jeftino! Od 0-24 sexy cure bi rado uživale sa vama! 064/400-909 (tel/ mob:2,33/3,58kn/min) ozn.166c

na drage roditelje

24. IV. 2008. – 24. IV. 2012. Čuvamo uspomenu na Tebe.

BRZO do kredita, kreditne kartice! Nema ovjere i ustege na plaći! Zaposleni na određeno i stalno! Mob. 098/446-600 ozn.297c

POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c

FRANJU

SJEĆANJE

IVANA LEVATIĆA

SVETA pričest! Sveta potvrda! Brzo do kredita ili gotovine! Nema ovjere i ustege na plaći! Mob. 091/916-9885 ozn.297c

GOTOVINSKI krediti do 10.000 €, realizacija u 48 h te ino. hipotekarni. Mob. 099/7906-381 ozn.510a

i

SJEĆANJE

KREDITI, pozajmice, kreditne kartice!

Zaposleni na određeno i stalno! Umirovljenici! Bez ovjere i bez ustege na plaći!

Mob. 091/916-9885 ozn.297c

EXPRES pozajmice u 24 h do 30.000 kn na osobnu iskaznicu te krediti u 48 h! Mob. 098/196-1966 ozn.510a

MARIJU

† 20. 4. 1992. † 10. 5. 2000.

U našim ste mislima i molitvama.

na brata i strica

AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob.

099/488-5559 ozn.1612

POZAJMICE u 24 h na ostatak primanja i krediti cca 6,90 %. Mob. 098/205-691 ozn.510a

DOMBAJ

Vaša obitelj

KREDIT, pozajmice putem kartica, banaka, ŠKZ-a, zatvaranje C.L., ovrha, umirovljenici do 85 g., bez jamaca do 30.000 €, kta 7,99 % – 13,50 %. Mob. 097/756-1509 ozn.1498

KREDITNO ovlaštena agencija! Odobravamo sve kredite i pozajmice uz kta 9% - 12%, pogodnosti – umirovljenici bez HROK-a, zat C.L. i ovrhe. Tel. 042/505-031, 092/119-0041, 099/400-0613 ozn.1647

na drage

ANKE NOVAK

POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike uz zalog zlata, srebra, računala, starina, čekova, na kartice, u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840, 095/4088-841 ozn.233c

ZAJMOVI na zalog pokretnina (predmeti od zlata i srebra, računala i drugo). KRAG d.o.o., K. Filića 39, tel. 042/321-701 ozn.2846b

SJEĆANJE

povodom smrti naše drage majke, bake i sestre

0!!

1u0 na! k

IVICA ŽGANJER Prošlo je šest mjeseci od Tvog tragičnog odlaska. Nisi zaboravljen, uvijek si u našim srcima i mislima. Počivaj u miru.

Tvoji djeda i baka Sokol

ZAHVALA povodom smrti voljenog

STANKA BREGOVIĆA – GIDIJANA 57 godina Najiskrenije zahvaljujemo: rodbini, kumovima, prijateljima, zaposlenicima Drvodjelca, liječnicima i osoblju Interne bolnice te posebno dr. Miljenki Čorko. Hvala i kapelanu Cujzeku na toplim riječima oproštaja i svima koji su ga ispratili na put vječnog mira.

U srcu tuga, na grobu tišina, u domu našem velika praznina.

Tvoji najmiliji: supruga Ljubica, kći Jadranka, sin Miroslav, zet Marijan i unuka Iva

SJEĆANJE

PETAR MIŠAK 23. 4. 2006. – 23. 4. 2012.

Zauvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

Tvoji najmiliji

50 Zahvale i sjećanja

24. travnja 2012., br. 414

ZAHVALA

VELIMIR HABRUN 1990. – 2012.

U dubokoj boli i tuzi zbog iznenadne i prerane smrti našeg dragog i voljenog sina, brata, unuka, ujaka i šogora Velimira Habruna, preminulog 14. 4. 2012. u 23. godini života, zahvaljujemo na svakom stisku ruke te na izrazima sućuti i riječima utjehe.

Dirnuti pažnjom dostojanstvenog ispraćaja najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima, obiteljima Sokol i Janečić, obitelji Tuđan, obitelji Darabuš Vlade i Davorina, Bojanu Fošnaru, dečkima iz Melinčekove, ekipi iz cafe bara „Slavuj“, MNK Foteks, MNK Novi Marof, MNK Alcohol Junajted, MNK Lukavčan ‘78, MNK Auto kuća Florijanić, NK Trnovec, NK Nedeljanec, NK Majerje, NK Podravac, NK Sračinec, NK Vratno, NK Orač, NK Bukovci (Slo), NK Strmec, NK Međimurje, školi nogometa Međimurje - Čakovec, generaciji NK Varteks 90. godište, generaciji NK Međimurje 89., 90., 91. godište, UŠR Višnjica, UŠR Cvetlin, Županijskom nogometnom savezu, HNS-u, Udruzi sudaca, sportskim prijateljima iz Dalmacije, OŠ Sračinec – generacija 2004., Rudarskoj školi Varaždin – generacija 2007., Plastimi, Kalniku, Metal-alu, Fotexu, Boxmarku, M.C.I. Sračinec, restoranu Ben, foto studiju Plavec, cvjećarni Orhideja i svima ostalima te vlč. Siniši Dudašeku na riječima iskrene sućuti i potpore.

Hvala svakom treneru i igraču koji je u njegovu igru, dribling i vic s loptom ugradio dio sebe.

Hvala svima.

Ožalošćeni: mama Ana, otac Andrija, sestra Anica, brat Damjan, nećakinja Hana, šogor Renato, baka Bara

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom bratu

VELIMIRU HABRUNU Uz ljubav koju ni smrt ne prekida, tugu koju ni vrijeme ne liječi, zauvijek ćeš ostati u mojem srcu i mislima. Pokaži im tamo gore sebe u svom pravom licu, Tvoj pozitivan stav, flegmatičnost, prijateljstvo, toplinu kojom zračiš, hodaj i dalje uspravno s nezaboravnim smiješkom na licu i znaj da si ostavio neizbrisiv trag kojim se može mnogo ljudi povoditi… I ako postoje oni drugi svjetovi, opet ćemo brate, ja i Ti, turnire osvajati.

U miru počivaj, s anđelima uživaj. Pazi na nas jer mi mislimo na Tebe svaki čas. Na drugi otišao si svijet i sigurno već promatraš nebeski let. Na mekom jastuku spavaš Ti, u našim srcima zauvijek ćeš živjeti. Gore na nebu Tvoj je dom, ali mi ćemo te zauvijek nositi u srcu svom.

Tvoji neutješni roditelji Ana i Andrija

voljenom ujaku

VELIMIRU HABRUNU Da mirno spavaš i ptice se trude, pjevaju tiho da Te ne probude. Anđeli dragi, ja vas molim, čuvajte ga, jako ga volim.

Tvoje ujino zlato Hana

***

***

voljenom susjedu

VELIMIRU HABRUNU

VELIMIRU HABRUNU

***

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

voljenom bratu i šogoru

voljenom sinu

Tvoja bakica Bara

Tvoj brat Damjan

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

mali, nemam Te više. Ostavio si baku svoju suze da briše.

Žalosni smo što smo Te prerano izgubili, ali ponosni što si bio dio nas i što smo Te imali. S tugom u srcu moramo živjeti, ali Tvoj dragi lik s nama će ostati. Nadamo se da si odigrao već koju utakmicu tamo gore… Snivaj nam, dragi Veljo, na krilima dobrih anđela…

Tvoja sister Anica i šogi Renato

***

POSLJEDNJI POZDRAV

VELIMIRU HABRUNU Teško nam je povjerovati i pomiriti se s činjenicom da više nisi s nama. Uvijek ćeš ostati u našim srcima, mislima i molitvama, a Tvoj iskreni osmijeh i Tvoja veselost nikad neće biti zaboravljeni. Hvala Ti što si dopustio da budemo dio Tvog života. Neka Te čuvaju anđeli.

Volimo Te! Tuđan Biserka, Dean, Danijel, Diana i Christian

***

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom susjedu

voljenom unuku

VELIMIRU HABRUNU

VELIMIRU HABRUNU

Znamo da nas čuješ, znamo da vidiš koliko nam nedostaješ. U nama ostavio si trag koji se neće nikad izbrisati. Neka Te čuvaju anđeli.

Otišao si, a da mi rekao zbogom nisi. Tamo gdje jesi čuvali Te anđeli nebeski. Anđele moj

Ožalošćeni: Dalibor Tuđan s obitelji

Zahvale i sjećanja 51

24. travnja 2012., br. 414

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

dragom

VELIMIRU HABRUNU (FENČU)

24. 4. 2011. – 24. 4. 2012.

IVKE ĐORĐEVIĆ

Tvoja djela i Tvoja snaga koju si nam dao i imao i dalje žive u nama.

Nikad zaboravljen i uvijek voljen.

Tvoj lik i Tvoja dobrota ostat će s nama cijeloga života.

Obitelj Vrabec

POSLJEDNJI POZDRAV

VELIMIRU HABRUNU – FENČU

preminule 15. 4. 2012. u 79. godini života Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, kumovima, susjedima, prijateljima i svim znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju drage nam pokojnice.

Hvala obitelji Cindrić i djelatnicima Glaža na izrazima sućuti, zboru Arka i velečasnom Kukavici. Počivala u miru.

Ožalošćene obitelji: Đorđević i Hižak

SJEĆANJE

MARIJAN FODER 28. 4. 2011. – 28. 4. 2012. dragom prijatelju

Tvoja djeca s familijom

ZAHVALA povodom smrti dragog nam tate, djeda, pradjeda, tasta

DRAGUTINA KUHARA

Od Uprave i igrača NK „Podravac“ iz Svibovca Podravskog

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

JOSIP KEFELJA

povodom smrti voljene majke, sestre, bake, prabake

Otišao si, a da nam rekao zbogom nisi.

Tamo gdje jesi čuvali Te anđeli nebeski.

preminulog 13. 4. 2012. u 85. godini.

Najiskrenije zahvaljujemo kumovima, rodbini, prijateljima, susjedima, djelatnicima hotela „Turist“ na izrazima sućuti i podrške, na položenom cvijeću i svijećama te na posljednjem ispraćaju.

Ožalošćeni: supruga, kćeri, zet, unuci

Tvoji najmiliji

VELIMIRU HABRUNU – FENČU S neba iz Tvog oka sjaje pobjede. U mislima si svakim novim golom, svakim novim bodom. Čuvali te anđeli.

TUŽNO SJEĆANJE na našeg dragog

Dejan i Martino

FRANJU KOLMAČIĆA

POSLJEDNJI POZDRAV našem dragom prijatelju i suigraču

ZAHVALA povodom smrti voljenog supruga, oca, djeda i pradjeda

21. 4. 2004. – 21. 4. 2012.

STJEPANA MAVRIČEKA

Ima nešto što nikad ne umire, a to je ljubav i sjećanje na Tebe.

preminulog 12. 4. 2012. u 94. godini života.

Tvoja supruga i djeca s obitelji

VELIMIRU HABRUNU – FENČU Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima, tvoju dobrotu i osmijeh nikad nećemo zaboraviti.

TUŽNO SJEĆANJE

PETAR ŠĆURIC

S ljubavlju i ponosom ćemo te spominjati. Hvala ti!

21. IV. 2006. – 21. IV. 2012.

Tvoji prijatelji i suigrači iz Malonogometne ekipe Eurotransporti Kostanjevec

Zauvijek u našim mislima i srcima.

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svim znancima na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika. Hvala djelatnicima Vodogradnje d.d. Varaždin te velečasnom na lijepim riječima oproštaja i molitve.

Ožalošćeni: supruga Vilma, sestra Slava, sin Josip, snaha Štefanija, unučad Andreja, Karolina i Nikica s obiteljima, praunučad Petra, Sebastijan, Iva, Izabela i Lucija

SJEĆANJE

TOMO HOSNI

dragom prijatelju

ZAHVALA

21. 4. 2008. – 21. 4. 2012.

VELIMIRU HABRUNU

povodom iznenadne i prerane smrti drage i voljene

U našim Te srcima nosimo zauvijek.

Dragi Fenč, uvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

ANICE VIDAČEK rođ. BELI

Vole te tvoji dečki iz Junajteda.

POSLJEDNJI POZDRAV dragom prijatelju

VELIMIRU HABRUNU – FENČU Ovo nije zbogom, ovo nije goodbye. Srest ćemo se opet kad dođemo k Tebi u raj!

Kći Đurđa s obitelji

preminule 14. 4. 2012. u 63. godini života.

Iskreno zahvaljujemo cijeloj rodbini, susjedima i prijateljima koji su nam pomogli u najtežim trenucima na izrazima sućuti i utjehe, položenom cvijeću i svijećama te na dostojanstvenom ispraćaju naše drage pokojnice na vječni počinak. Hvala djelatnicima Grada Varaždina te bivšim i sadašnjim zaposlenicima Stanoinga d.o.o. Počivaj u miru Božjem.

Ožalošćeni: majka Marija, kći Jasminka, zet Ivica, unuci Jurica i Luka

Prijatelji: Zok, Baf, Ludva, Markec, Jožek, Davor, Tomo, Sirek, Božo, Kulak, Jura i Peško

POSLJEDNJI POZDRAV

ANI VIDAČEK † 14. 4. 2012.

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoj lik i Tvoja dobrota ostat će s nama zauvijek.

nezaboravnom prijatelju

Dragica i Tomo

POSLJEDNJI POZDRAV našoj dragoj i dobroj šogorici, strini i ujni

ANI VIDAČEK rođ. BELI † 14. 4. 2012.

U našim mislima i srcima ostat ćeš zauvijek naš brižni anđeo.

Počivala u miru.

Tvoje šogorice, šogori, nećakinja i nećaci s obiteljima

SJEĆANJE

TOMO HOSNI 21. 4. 2008. – 21. 4. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Marija, sin Stjepan s obitelji

ZAHVALA povodom iznenadne smrti našeg dragog i voljenog supruga, oca, djeda, tasta, svekra

STJEPANA RUSAKA preminulog 15. 4. 2012. u 69. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima te obitelji Čagalj i Puljizević iz Dubrovnika na iskrenoj sućuti te položenim vijencima i svijećama. Veliko hvala dr. Hlišću i sestri Nevenki te dr. Grđan i osoblju Odjela nefrologije na ukazanoj pomoći. Hvala svećeniku Kukavici na riječima utjehe i molitvama.

Ožalošćeni: supruga Julijana, sinovi Siniša i Tomislav, kći Danijela, zet Dalibor, snaha Renata, unuci Vid i Mateja

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu, šogoru i stricu

VELIMIRU HABRUNU – FENČU

TUŽNO SJEĆANJE

STJEPANU RUSAKU

na drage

Brat Julijo s obitelji

† 15. 4. 2012.

A bio je najbolji… i neka tako ostane.

Odjel perforacija Boxmark

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

ZVONIMIR RAČKI

FRANJU KOSA

27. 4. 2000. – 27. 4. 2012.

24. 4. 2001. – 24. 4. 2012.

i

SLAVKA KOSA 3. 5. 1960. – 3. 5. 2012.

bratu, šogoru i stricu

Živjet ćeš vječno u našim mislima.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na vas. Čuvali vas anđeli.

STJEPANU RUSAKU

Tvoji najmiliji

Vaši najmiliji

Mladen, Marica i Davor

52 Zahvale i sjećanja

24. travnja 2012., br. 414

SJEĆANJE

ZAHVALA

na voljenog supruga, oca, svekra i djeda

DANIJELA NOVOSELA – DANEKA 23. 4. 2010. – 23. 4. 2012.

Kroz sjetne razgovore i tiha sjećanja, uspomena na Tebe i dalje jednako živi.

Tvoji najmiliji: supruga Zita, sin Darko, snaha Anica, unuke Ingrid i Tatjana s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE

23. 4. 2009. – 23. 4. 2012.

JELE VINCEKOVIĆ

Uvijek u našim mislima.

preminule u 91. godini života Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Veliko hvala DVD-u Družbinec i župniku Ivanu Sakaču na riječima oproštaja i molitvi.

Ožalošćeni: obitelji Vinceković, Kišić, Putarek i Kovačić

na voljenog sina 23. 4. 2001. – 23. 4. 2012.

SJEĆANJE

Dragi Bog k sebi Te uze, a meni ostaju bol i suze.

ZAHVALA povodom smrti naše drage mame, bake, prabake i svekrve

MARIJE PILOŠTA

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te na dostojanstvenom ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Veliko hvala velečasnom Petru Golubu na molitvi i lijepim riječima utjehe.

na voljene

Uvijek si u mojim mislima i molitvama.

Hvala svima koji Te se sjećaju.

MESEK

Tvoja mama

IVANA

Ožalošćeni: sin Ivan, snaha Štefica, unuk Zlatko i unuka Sanja s obiteljima

i

MARICU

MLADEN KOLARIĆ

† 21. 4. 2008. † 15. 7. 2009.

U srcu i molitvi uvijek s nama.

26. 4. 2010. – 26. 4. 2012.

Božidar i Trezika

Uvijek voljen, nikad zaboravljen.

Obitelj: Kolarić, Šmrček i Ričko

Sin Stjepan s djecom

preminule 8. 4. 2012. u 87. godini života.

JOSIPA VUSIĆA

SJEĆANJE

SJEĆANJE

FRANCA KOCIJAN

povodom smrti naše drage majke, svekrve, punice, bake i prabake

SJEĆANJE

*****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj prabaki Mariji Tvoj lik i Tvoja dobrota ostat će s nama cijelog života. Počivala u miru Božjem.

Tvoji praunuci: Petra, Dajana, Nina i Tin

STEVAN ZAKLAN – STEVO SJEĆANJE

26. 4. 2011. – 26. 4. 2012.

TUŽNO SJEĆANJE

Uvijek u mislima i srcima.

DRAGUTIN CEPANEC

Zahvalne obitelji Pokos Ladislava i obitelj Vujec

ISTER

SJEĆANJE

23. 4. 2002. – 23. 4. 2012.

Vrijeme zaborav donijelo nije, još živiš u nama kao i prije.

Tvoji najmiliji

na voljenog

GABRIJELA

STANKO

† 1. 5. 2007.

† 14. 4. 2008.

Ima nešto u dobrim ljudima. Oni su jaki i poslije smrti.

Ostave trag koji se ne može izbrisati.

Ostave bol koja se ne može preboljeti.

STJEPANA ŽOHARA Uz molitvu i lijepa sjećanja uvijek s nama.

MARTINA PINTARIĆA SJEĆANJE

na supruga i tatu

MIJU HERCEGA 25. 4. 2009. – 25. 4. 2012.

na dragu mamu

ELIZABETU LABAŠ 20. 4. 1994. – 20. 4. 2012.

S nama si u srcu i mislima.

Tvoja djeca

Tužni su dani, tužne su noći kad čekaš nekog tko neće doći. Čuvali te anđeli!

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV

MILICI BRLENIĆ rođ. DUGINA TUŽNO SJEĆANJE

preminula u 45. godini

na našu dragu

Oni koje volimo nikada ne umiru, žive u našim srcima, samo su daleko, daleko.

GORANU ŠPANIĆ 24. 4. 2003. – 24. 4. 2012.

Uvijek u našim mislima i srcima.

Tugujući: mama Katica, sestre Božica, Marica, Štefica, Ružica, šogori, nećaci, nećakinje i bliža obitelj s prijateljima

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

preminulog 14. 4. 2012. u 53. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima koji su nam u teškim trenucima boli i tuge usmeno ili pismeno izrazili sućut, položili cvijeće i svijeće te ga ispratili na vječni počinak. Veliku zahvalnost upućujemo dr. Dolovski i medicinskom timu na nesebičnoj pomoći. Veliko hvala doktorima, anesteziolozima i medicinskim sestrama Intenzivnog liječenja OB Varaždin. Hvala cvjećarnici Orhideja, TP-u Varaždin, SMIV-u Ivanec, ORION Horvatsko, DVD-u Klenovnik.

Iskreno hvala svećeniku Josipu Jagarčecu, koji ga je u duhu vjere ispratio na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga, djeca, unuk i brat s obitelji

ZAHVALA povodom smrti voljenog supruga, oca, djeda, pradjeda, svekra

MIRKA MUDROG SJEĆANJE

KREŠIMIR BREŠKI

na mamu, baku, prabaku, svekrvu i punicu

24. 4. 2000. – 24. 4. 2012.

ROZALIJU NOVAK

U našim srcima, mislima i molitvama, uvijek si Ti.

29. 4. 1981. – 29. 4. 2012.

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, brata i zeta

Tvoja Katica s obitelji

Obitelji Ister i Petrović

TUŽNO SJEĆANJE

ZAHVALA

26. 4. 2010. – 26. 4. 2012.

preminulog 16. 4. 2012. u 85. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, prijateljima i ostalim znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju dragog pokojnika na vječni počinak.

Ožalošćene obitelji Mudri i Vorel

Roditelji, supruga te sinovi Denis i Luka Tvoja obitelj

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenog sina

ZAHVALA

IVAN SAMBOLEC

DARIJA GAŠPARIĆA

povodom smrti našeg dragog

24. 4. 2009. – 24. 4. 2012.

30. 4. 1996. – 30. 4. 2012.

Zauvijek u našim srcima.

Srce nam steže tuga kad god se sjetimo Tebe.

Voljeni Dado, kada bismo mogli, život bismo dali za Tebe.

STJEPANA BRANJUGA preminulog 12. 4. 2012. u 62. godini života Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i svima koji su suosjećali s nama, okitili odar cvijećem i svijećama te ga ispratili na vječni počinak. Veliko hvala medicinskom osoblju Opće bolnice Varaždin – Odjel intenzivnog liječenja, na njezi i brizi, te gospodinu velečasnom Stjepanu Mostečaku iz župe Varaždinske Toplice na toplim riječima ispraćaja.

Ožalošćeni: supruga Josipa, sin Željko i ostala tugujuća rodbina

Supruga i djeca s obiteljima

Mama i tata *****

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na

na brata

SLAVICU SEKAČIĆ

DARIJA GAŠPARIĆA

26. 4. 2009. – 26. 4. 2012.

Hvala svima koji Te se sjećaju.

Zvijezde i nebo danas plaču za Tobom. U miru i tišini počivaj, mi bdijemo nad Tvojim grobom.

Tvoja obitelj

Brat Marko s obitelji

Zahvale i sjećanja 53

24. travnja 2012., br. 414

SJEĆANJE na drage roditelje

HABULAN MARIJU

i

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

JOSIP BREGOVIĆ

MARIJA BARAKA

28. 4. 1998. – 28. 4. 2012.

20. 4. 2010. – 20. 4. 2012.

Ni godine koje su prošle, ni život koji teče, sjećanje na Tebe nikad izbrisati neće.

Više Te nema, a tuga u našim srcima ostaje golema.

Tvoji roditelji i braća s obitelji

Kći Brigita, unuk Teofil

ANDRU

† 26. IV. 2002.

† 24. V. 1984.

TUŽNO SJEĆANJE

S ljubavlju vas čuvamo u srcima.

Vaša obitelj

SJEĆANJE

dragoj

MILIVOJA KRKLECA

BARICI ZAGOREC rođ. ŠEŠET

27. 4. 2011. – 27. 4. 2012.

preminuloj 17. 4. 2012. u 81. godini života.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj grob.

Draga naša, neće Te izbrisati vrijeme, ni skrivati tama.

Supruga Dragica, sin Mario, sin Damir, snaha Dubravka, unuci Marko i Filip

ANDRIJA ŠOKMAN

POSLJEDNJI POZDRAV

na dragog supruga, oca, svekra i djeda

24. 4. 2009. – 24. 4. 2012.

Zvijezda si koja nas prati i vječno ćeš živjeti s nama.

Tvoja obitelj

Samo oni koji su Te voljeli znaju koliko im nedostaješ.

SJEĆANJE

Tvoja obitelj

na

ZAHVALA

JURJA POMPERA 21. IV. 2009. – 21. IV. 2012.

ZAHVALA

Tvoj lik i Tvoja dobrota ostat će s nama cijeloga života.

povodom smrti voljene

Supruga Antonija i sinovi s obiteljima

KATE VUČKOVIĆ preminule 12. 4. 2012. u 80. godini života.

HUZJAK

Ožalošćeni: sin, snaha, unuci, sestra i ostala rodbina

MIRKO ZAHVALA

MARIJA

† 3. 1. 2006.

† 27. 4. 2008.

Sin Darko s obitelji

povodom iznenadne smrti našeg voljenog supruga, oca, svekra i djeda

STJEPANA SUŠECA

SJEĆANJE

preminulog 17. 4. 2012. godine u 77. godini života.

na prijatelja

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima koji su nam u teškim i bolnim trenucima pružili riječi utjehe i sućuti. Veliko hvala velečasnom Petru Golubu na lijepim riječima utjehe i molitve.

Ožalošćeni: supruga Milka, sinovi Ivan, Josip i Branko, snahe Suzana i Anica, unuci Lana, Dino, Erika i Maja.

IVANA JURIŠE preminulog 19. 4. 2012. u 59. godini života.

SJEĆANJE

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svima koji su nam izrazili sućut, odar okitili cvijećem i svijećama i ispratili na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo vlč. Martinu Mezeku na molitvi i lijepim oproštajnim riječima.

povodom iznenadne smrti našeg dragog sina, supruga i oca

GORANA CUPARA 25. 4. 2011. – 25. 4. 2012.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na iskrenoj sućuti, položenim vijencima i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju pokojnika na vječni počinak.

Hvala djelatnicima: Hrast-export Puklavec d.o.o., djelatnicima Lorenz shoe group d.o.o., prijateljima iz Drvozatexa, učenicima, razrednici 1. B1 Srednje poljoprivredne škole Ludbreg. Hvala DVD-u: Štefanec, Trnovec, Bartolovec, Šemovec i Zamlaka. Hvala velečasnom župe Bartolovec, Petru Golubu na dostojanstvenom ispraćaju i na riječima utjehe. Hvala svima. Počivao u miru.

Tugujući: majka Ljubica, supruga Anica, kći Mateja, sestra Katica s obitelji, tast i punica, šogor Petar s obitelji i ostala tugujuća rodbina *****

Kad utihne ova tuga i prestanu sve suze, proći će i rijeka mog života. Tad dočekaj me, dragi. Na drugoj obali da budemo zajedno u vječnosti i da nas nitko ne rastavi.

S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja supruga Anica

Prijatelji: Danijel, Nenad, Đola, Miško, Dražen

Nestao si kao rosa, poslije Tebe praznina mi osta, suze teku, ne mogu stati, rana na srcu nikad neće zarasti.

*****

Tvoja kći Mateja

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

voljenom suprugu

na voljenu majku, punicu i baku

STJEPANU SUŠECU Teška je istina da Te nema više, a sjećanje na Tebe nikad se ne briše.

Ožalošćena supruga Milka

*****

MARINU MARASOVIĆ

U vječnosti na zvjezdanoj cesti, jednom opet mi ćemo se sresti.

23. 4. 2006. – 23. 4. 2012.

Tvoja majka Ljubica i sestra Katica s obitelji

Bila si anđeo na zemlji, a sada si anđeo na nebu. Pusa od Tvojih najdražih.

Manuela i Marinela s obiteljima

*****

*****

U srcu je tuga, na grobu tišina, a u našim srcima velika praznina. Počivao u miru.

Tast i punica

POSLJEDNJI POZDRAV

*****

voljenom ocu, svekru i djedu

SJEĆANJE

STJEPANU SUŠECU

na dragog sina, brata i oca

Ivek, u srcima, mislima i molitvama čuvamo uspomenu na Tebe.

Neće Te izbrisati vrijeme, ni sakriti tama, jer vječno ćeš živjeti s nama.

STJEPANA SITARA

Obitelji Ozmec i Fajt

30. 4. 2011. – 30. 4. 2012.

Sin Josip, snaha Anica, unuke Maja i Erika *****

Majka Marija, brat Rade i sestra Nadica s obiteljima, kćeri Marija i Anica sa suprugom

voljenom djedu

SJEĆANJE

STJEPANU SUŠECU

na voljenog

Na svemu Ti veliko hvala. Čuvali Te anđeli…

S ljubavlju, Tvoje unuke Erika i Maja

POSLJEDNJI POZDRAV dragom šogoru i tečeku

POSLJEDNJI POZDRAV

STJEPANA CANJUGU 29. 4. 2011. – 29. 4. 2012.

IVANU JURIŠI Bog je tako htio, što si nas prerano ostavio.

Na nama je da Ti zahvalimo što si s nama bio.

Zauvijek u našem sjećanju. Šogor Petar s obitelji

Tvoja obitelj

SJEĆANJE POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE na dragog oca, djeda i svekra

ZVONKA RODEŠA 20. 4. 2008. – 20. 4. 2012.

Nije istina da vrijeme tugu briše, jer što više vremena prolazi, nedostaješ nam sve više.

ŠIPEK MARIJA

Tvoji Zvonko, Božica, Ivana i Tamara

i

MIJO

*****

U dubokoj boli javljamo svim rođacima, prijateljima i znancima žalosnu vijest da nam je naša draga

VERONIKA BUŽANIĆ umrla nakon kratke bolesti u 74. godini života.

Pogreb drage nam pokojnice bit će u utorak 24. 4. 2012. godine u 15.00 sati na groblju u Remetincu.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas.

Sve prolazi poput rijeke koja teče, uspomenu na Te ništa izbrisati neće.

Tugujući: suprug Stjepan, sin Josip, kćerka Barbara, snahe Marija i Mirjana, unuk Dalibor, unuke Tajana i Irena s Nikolom i Doris te ostala tugujuća rodbina.

Zahvalna djeca

Tvoja supruga Marija

Počivala u miru Božjem.

† 4. 4. 2011.

† 26. 4. 2008.

54 S raznih strana

24. travnja 2012., br. 414

Bio je to prvi nastup Regional banda u Pastoralnom centru

ČUDESNI VRTOVI Postani vrtlar

Rezerviraj gredicu!

Udruga za promicanje održivog načina življenja “Gredica” počela je primati predbilježbe za mjesto u gradskom vrtu. Vrt će biti smješten na Sajmištu u Biškupcu, a svoj komadić zemlje možete dobiti pod jednim uvjetom – primje-

nom organskih načela u vrtlarenju. Poziv za predbilježbu pošaljite na gredica. varazdin@gmail.com. Gradski vrtovi je zajednički projekt korisnika vrta, s ciljem razmjene znanja, a udruga će pružati dodatnu podršku u obliku edukacija i slično.

VICEVI Dođe mladić u dućan i kaže prodavačici plavuši: Molim vas tri kondoma.

A plavuša ga pita: Za ovdje ili za van?

Razgovara Fata s prijateljicom: - Fato, što je tvoj Mujo po zanimanju?

- Agronom muzičkog smjera.

- Pa što radi?

- Čuva ovce i svira frulu.

Ako je žena imenica, onda je ljubavnica zamjenica.

Pita sin oca: Tata, što je to impotencija?

Otac: Gledaj sine, kako bih ti to slikovito opisao? Evo, to ti je kao da kuhanim špagetima igraš pikado.

TRNOVEC BARTOLOVEČKI Regional band u Pastoralnom centru

Koncert za dušu...

Nastupom u Pastoralnom centru u Trnovcu Bartolovečkom u subotu, Regional band je nastavio seriju cjelovečernjih koncerata. Bio je to koncert za dušu, kako je nakon koncerta rekao trnovečki župnik vlč. Josip Hadrović. Možda i stoga jer su tijekom dvosatnog nastupa članovi benda izvodili vlastite skladbe i obrade pjesama drugih domaćih i stranih autora prilagođene

prostoru pastoralnog centra.

Bilo je novo koncertno iskustvo za Regional band č iji je sljedeć i koncert uskoro u kopr ivničkoj dvorani „Domoljub“, a potom u dvorani Graberje u Varaždinu. (rm)

Damir i Nena

Krešo na bubnjevima

Nakon odgovaranja, pita učenik profesora: Kako sam znao profesore?

Profesor: Ma za 10, evo 1 pišemo, 0 pamtimo

Željko, Danijel i Darko

Macho muškarac oženi ljepoticu i nakon vjenčanja objašnjava joj pravila: Dolazit ću kući kada hoću, i ako hoću, u koje vrijeme hoću i ne očekujem da se buniš.

Očekujem odličnu večeru na stolu, osim ako ti javim da ne dolazim na večeru. Odlazit ću u lov, u ribolov i na kartanje kada hoću sa svojim frendovima i da me nisi maltretirala zbog toga. To su moja pravila. Imaš li komentar? A ona će na to: Ne, sve mi to odgovara. Samo da znaš da će u ovoj kući svake večeri oko sedam biti seksa... Bilo da si ti doma ili ne!

IMPRESSUM

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek

LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović foto@regionalni.com Andrej Švoger foto@regionalni.com

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić iharaci@regionalni.com Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni. com NOVINARI Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni. com Tihana Drumev tihana@regionalni.com Sara Badžek sara@regionalni.com Danica Pajtak dpajtak@regionalni.com SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Denis Peričić Nevenka Suhić

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com Robert Marciuš roby@regionalni.com Vlatka Lešić vlatka@regionalni.com PRODAJA: Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni. com Tel. 042/290-778

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789 Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Augusta Šenoe 1o Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

IVANEC Poljodom Gospodarska 2

MMC KULT Bugarska hit-komedija o političarima i diplomaciji zemlje koja ulazi u EU

„Misija London“ stiže u Varaždin U MMC-u Kult, zahvaljujući potpori Grada Varaždina, ovaj će se vikend, točnije subotu i nedjelju s početkom u 19 sati, moći pogledati “Misija London”, najgledaniji bugarski film svih vremena, koji je na prošlogodišnjem Motovunskom filmskom festivalu osvojio Nepotkupljivu nagradu kao najbolji film na temu korupcije.

Riječ je o komediji o političarima i diplomaciji zemlje koja ulazi u Europsku uniju, a počinje onog trenutka kada bugarski diplomat u Londonu odluči da će na koncert po-

vodom prijema njegove zemlje u EU pod svaku cijenu dovesti britansku kraljicu - tu se otvara Pandorina kutija smiješnih situacija koje pokazuju koliko su tranzicijski diplomati kvarljiva roba.

- Redatelj Dmitar Mitovski snimio je film prema hit-romanu najpoznatijeg bugarskog književnika Aleka Popova, koji je i sam bio bugarski diplomat u Londonu. Govori o političkim devijacijama svojstvenim svim tranzicijskim zemljama: svijetu diplomata kojima je potkupljivost tek jedan u nizu političkih poroka u koje su ogrezli - veli Nikola Kristić, predsjednik Transparency International Hrvatske, koji je zajedno s Motovunskim filmskim festivalom pokrenuo projekt “Kinom po korupciji” u sklopu programa “Kulturom po korupciji”.

Vodič 55

24. travnja 2012., br. 414

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Filip Huzjak - Kasač

VREMENSKA PROGNOZA

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KAZALIŠTE Petak, 27.04., MIŠEVI I MAČKE NAGLAVAČKE u 11 sati, Velika scena Cabaret SINGERICA u 20 sati, Scena Zvonimir Rogoz Subota, 28.04., REGIONALNA DOMIJADA UČENIČKIH DOMOVA u 9 sati, Velika scena Nedjelja, 29.04.

TAMBURAŠKI ORKESTAR CENTRA TRADICIJSKE KULTURE u 18 sati, Velika koncertna dvorana UFURAJ SE I PUKNI u 20 sati, Velika scena Ponedjeljak, 30.04., UFURAJ SE I PUKNI u 20 sati, Velika scena KNJIŽNICA Mali veliki ljudi i Na valovima emocija, predstavljanje knjiga, 19.04. u 19 sati Radno vrijeme Ponedjeljak - petak (7,30-19,30), Subota (7,30-13,00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30-19,30) Četvrtak, petak (7,30-15,00), Subota (7,30-13,00) MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav - Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav - Svijet kukaca Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno GALERIJE Galerijski centar Varaždin “MILJENKO STANČIĆ – 35 GODINA POSLIJE”, za razgled do 2. 07.

Stalni postav - zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: Utorak-nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino 27.04.-1.05.

KUPILI SMO ZOO u 18 sati BATTLESHIP u 20 sati 29.04., MAČAK U ČIZMAMA u 16 sati Scena Utorak, 24.04., LONDON CALLING COMEDY u 19:30 Srijeda, 25.04., Jazz srijeda – SERGEJ ZORKO u 20 sati Četvrtak, 26.04., RUŽNI u 20 sati

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – KRATKI RUKAVI Prijepodne bi još trebalo biti suho, možda i uz malo sunca. Poslijepodne i navečer oblačnije uz mjestimičnu kišu ili pljuskove. Još uvijek toplo, ali do kraja dana bi s kišom trebalo osvježiti. U srijedu još uvijek nestabilno pa se uz više oblaka opet može očekivati mjestimična kiša ili pljuskovi. To će ipak biti puno rjeđa pojava pa će općenito sunca u srijedu biti više, a temperatura zraka neće doživjeti bitnu promjenu pa možemo reći da ostaje ugodno. Od četvrtka pa prema kraju tjedna čini se da nas čeka sve sunčanije i toplije vrijeme, ono pravo proljeće koje mnogi željno iščekuju. Temperatura zraka će iz dana u dan rasti (jutarnja sporije, a dnevna brže) pa bi za vikend dnevne vrijednosti mogle ići i preko 25 Celzijevih stupnjeva. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,49 KN/ min.iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 23.4.)

Vilma Vincek (86), Ivka Đorđević (79), Stjepan Rusak (69), Štefanija Kefelja (89), Vilim Kralj (76), Milan Habunek (56), Štefanija Stankus (67), Josip Kovačić (72)

UMRLI:

Snježana Gerić i Denis Đorđević, Ivana Janković i Vedran Schweiger Grabundžija, Ivana Mihalić i Đuro Bošnjak, Martina Lukinec i Ivan Bužanić, Martina Juhasz i Marko Hrgar, Marija Bendelja i Saša Novak, Mirjana Čikan i Ronald Petrović, Andreja Barulek i Krunoslav Vučkovečki, Iva Biškup i Silvio Žučko

VJENČANI:

ROĐENI: DJEVOJČICE: Kaja Lukaček, Vanesa Hrupek, Nika Dobrotić, Lucija Sokač, Marta Hutinski, Viktoria Meštrić, Teodora Novak, Lara Mavrinčić, Bura Meli Barlović, Indi Pavičić, Zara Perko, Aurelia Tešanić, Leonarda Cesar, Marina Pečić

DJEČACI Patrik Oršić, Jakov Pavlic, Petar Flis, Erik Sokač, Erald Iseni, Jan Šavor, Dominik Pisačić, Dino Cerovec, Ivan Car, Vito Kreš, Sebastian Vincek, Vinko Dolenec, Dominik Biškup, Lukas Dokleja, Mihael Fištrek, Nino Kranjčec

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA Galerija Zlati ajngel SKETCCHBOOK – izložba studenata Likovne akademije Zagreb Otvorenje u petak, 27.travnja u 20 sati

!Dalmatinerica

Ova ženka dalmatinera pronađena je u Kumičićevoj ulici u Varaždinu.

U dobrom je stanju pa molimo vlasnike da se jave u Udrugu Spas i vrate kujicu svojem domu.

U slučaju da se vlasnici ne jave, dalmatinerici tražimo novi dom.

Udruga Spas 330-004.

56 Zadnja

24. travnja 2012., br. 414

OTKRIVAMO Maruševec jedini u Hrvatskoj njeguje narodni običaj

Jura Zeleni Možete ga traž it i po cijeloj Hrvatskoj, ali Juru Zelenoga možete sresti jedan jedini dan u godini i to isključivo u maruševečkom kraju. U nedjelju je odjeven u zeleno granje obišao Maruševec, Čalinec, Koretinec i Ladanje Donje u pratnji vesele povorke. Cijelim putem orila se pjesma: “Kudik Jura hodi, tudik pole rodi.

Glejte ga, glejte, Juru Zelenoga! Prošel je prošel pisani Vuzem, došel je, došel Zeleni Juraj!”

Ovaj stari narodni običaj vezan je uz Blagdan svetog Jurja, sveca kojem je posvećena maruševečka župna crkva. Nije izumro zahvaljujući KUDu Klaruš koji jedini u Hrvatskoj uspješno nastavlja tradiciju Jure Zelenoga, pri čemu im podršku pruža Općina Maruševec, koja je, uz MO Donje Ladanje, pomogla organizirati ovogodišnju povorku.

Zeleni Juraj, kao što i narodna pjesma kaže, dolazi nakon Uskrsa ne bi li svima donio bogatu godinu. Kakav je bio ovaj narodni običaj, danas zaboravljen u drugim

!

krajevima?

- Na Jurjevo sela je u pratnji mladića obilazio Zeleni Jura, kojeg je predstavljao mladić obučen u zeleno granje mlade breze. Često je to bila čitava konstrukcija izrađena od vrbova granja u obliku koša preko kojeg je poslagano brezovo “kitje”.

U ruci je Zeleni Jura držao “veliku trnavku od šipka”, a u drugoj drveni mač.

Dvorišta su za taj dan bila okićena zelenilom, a posebno ograde i prilazi u dvorište i kuću. Na “lesu” se stavljalo trnje

I Varaždin slavi Svjetski dan plesa

Svjetski dan plesa, 29. travnja, ove će se godine obilježiti i u Varaždinu. Prigodno događanje Go out and dance počet će u nedjelju u 17 sati na Trgu Miljenka Stančića. U našem gradu će se, kao i u Zagrebu, Karlovcu, Puli i Zadru, u zrak pustiti po 30 balona koji će simbolizirati proslavu 30. godišnjice obilježavanja dana po-

svećenog plesu. Pročitat će se i poruke svjetski poznatog koreografa Sidi Larbi Cherkaouija te bivše hrvatske balerine Irene Milovan. Organizator manifestacije u Varaždinu su Dani suvremenog plesa, kao partner u mreži Nomad Dance Academy Hrvatska, a Svjetski dan plesa održava se pod pokroviteljstvom UNESCO-a.

“kako coprnice ne bi mogle dojti v hižu” – pojašnjavaju u KUD- u Klaruš.

Ako ste propustili Juru Zelenoga ove godine, ne brinite se, zahvaljujuć i „ K l a r u š u“ doći će u Maruševec i sljedeće godine pa svakako dođite! (vms)

KARIKATURA

NAJAVA

Iz Brazila u Varaždin!

Varaždin će ovaj tjedan biti bogatiji za troje mladih i izuzetno talentiranih glazbenika iz Brazila koji su sljedeće dvije godine svojeg života odlučili provesti upravo ovdje - u Hrvatskoj.

Odvažili su se plesne ulice Rio de Janeiroa zamijeniti baroknim ugođajem našeg grada i steći nove prijatelje i iskustva.

Njihov je dolazak u organizaciji Kršćanskih centara “Emanuel” i “Svjetlo svijeta” i odraz je dugogodišnje suradnje sa sličnim partnerskim udrugama diljem svijeta.

Brazilski glazbenici žele svojim pjesmama i bogatim svjedočanstvima osobne vjere u Isusa Krista, mladima Varaždina i drugih gradova u Hrvatskoj prenijeti poruku vjere i nade!

Svoje prvo predstavljanje imat će u nedjelju 22. travnja u 10 sati u prostorijama Kršćanskog centra “Emanuel” (Vilka Novaka 33, Varaždin).

U četvrtak 26. travnja Brazilci će u 19 sati nastupiti u Kulturnom centru u Novom Marofu, a u petak 27. travnja u 19 sati u prostorijama Kršćanskog centra “Svjetlo svijeta” (Trg slobode 2, Varaždin).

Nemojte propustiti jedinstvenu priliku čarobne brazilske glazbe i osobnog druženja s dragim egzotičnim gostima!

crta: Željko Pilipović