RT_415_II

INTERVJU Zdenko Patafta, poduzetnik: “Nastavi li se negativna klima - selimo proizvodnju”

Tjednik

Str. 6. - 7.

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatan primjerak

Broj 415 :: 1. svibnja 2012. :: www.regionalni.com

DRAMA Varaždinka Višnja Petrić jedna od 30-ak prevarenih preko kreditnog ureda Verte

Uzet će joj stan?

Slučajeve financijskih prevara istražuje USKOK, no ovršni postupak ide kraju

Str. 2. i 3.

Čestitamo vam 1. svibnja, Praznik rada!

DOZNAJEMO

Umjesto da su u zatvoru, osuđenici na slobodi i rade za - opću dobrobit!

Stranica 8.

HUMANITARNI KONCERT

ATRAKCIJA NA STANČIĆEVOM TRGU U VARAŽDINU

KULTURA ČITANJA

“Samo jedna želja” za djecu oboljelu od malignih bolesti

Lampioni sa željama otišli u dalek svijet!

Novi mediji neće zamijeniti dobru knjigu!

Stranica 41.

Stranica 36.

Stranica 24.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Gdje ima volje, ima i načina…

1. svibnja 2012., br. 415

DRAMA Višnji Petrić iz Varaždina, žrtvi kreditnog ured

Stan će joj uzeti pod istragom U

E

vo nam i mjeseca svibnja godine Gospodnje 2012. Cijene rastu ili se najavljuje njihov rast, kao struje i plina, što govori da će problema biti sve više, a stari se još ne rješavaju. Za grad Varaždin i građane sigurno je najveći problem zbrinjavanje otpada. Ukupna količina baliranog komunalnog otpada u Brezju već je prešla jubilarnu težinu od 100 tisuća tona. Mnogi se zato u Varaždinu i okolici pitaju hoće li se i kada napokon naći rješenje za zbrinjavanje ove ekološke sramote Varaždina koja izravno zagađuje prirodu i okoliš. dolaskom ljetnog vremena i visokih temperatura, i smrad s deponija ponovno će se i još jače širiti varaždinskim krajem kao podsjetnik da su bale još uvijek tamo gdje su i bile godinama. Iako su predstavnici varaždinske gradske vlasti više puta najavljivali da će riješiti taj problem, to do sada nije učinjeno. Njihovi pokušaji da se balirani otpad koji godinama trune u Brezju odveze u Međimurje i Slavoniju, ili negdje drugdje, ostali su sanak pusti, što i ne čudi s obzirom na raspoloženje mještana Totovca, odnosno nedostatne kapacitete, tehničke i druge probleme. Nakon propasti ovih opcija, odnosno približavanja stajališta dviju strana, sve je jasnije da postoji još jedna, kvalitetna i prihvatljiva opcija: da se balirani komunalni otpad zbrine u najsuvremenijoj tvornici za mehaničko-biološku obradu otpada tvrtke T7 VIS, koja je udaljena svega 400 metara od hrpetine poslaganih bala. a bi otpad napokon završio u obradi u novoj tvornici MBO, koja ima sve potrebne dozvole, odgovarajuću odluku trebala bi donijeti gradska vlast. Međutim, ona i dalje ne govori kako misli riješiti problem, pa tako šuti i o novom prijedlogu T7 VIS-a. Podsjećam, T7 VIS je upravo radi postizanja kompromisnog rješenja ponudio Gradu niže cijene: 800 kuna za obradu tone baliranog otpada i 700 kuna za tonu novonastalog otpada, u idućih šest mjeseci. A danas se za zbrinjavanje otpada, odnosno zamatanje bala i drugo, plaća više od 700 kuna po toni! ijena, dakle, više ne bi trebala biti kamen spoticanja u donošenju konačne odluke od strane Grada, poglavito ako se zna da su građani Varaždina do sada platili ukupno 50 milijuna kuna za baliranje i privremeno skladištenje otpada na ilegalnom deponiju u Brezju. T7 VIS je sa svoje strane učinio sve i pokazao dobru volju da se ovaj gorući ekološki problem Varaždina riješi. Vrijeme je da tu volju pokaže i Grad jer samo ako ima volje, ima i načina, da se napokon ukloni ekološka bomba i riješi otpad u interesu građana. Građani Varaždina to s pravom očekuju.

S

D

C

Višnja Petrić sa spornim ugovorom: u uredu Vertea u Zagrebu isplatili su joj 10.000 kn, a na prevaru su ugovorili povrat 37.500 kn

J Slučajeve financijskih prevara istražuje USKOK, ali Višnji Petrić to ne pomaže.

Iako je prevarena za 25.500 kuna, njezin je stan korak do prodaje, jer se ovršni postupak na temelju zelenaškog ugovora uredno privodi kraju Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

- U strahu sam. Noću ne mogu spavati. Žrtva sam prevare, a sada bih mogla završiti na cesti – sa suzama u očima rekla nam je Višnja Petrić, jedna od najmanje 30-ak žrtava iz Varaždinske

Višnja Petrić

“

Blokirali su mi račun i nemam za kruh, a sada će me pretvoriti u beskućnika županije koje su uzele zajam preko varaždinskog ureda Međunarodnih konzultacija Verte.

Iako je prevarena, sada je korak do toga da ostane bez

Bez kune nakon 32 godine staža Bankovni račun Višnje Petrić još je uvijek blokiran, a 1.320 kuna naknade sa Zavoda za zapošljavanje, jedina svoja primanja, dobiva zahvaljujući tome što je otvorila poseban račun na Fini. Međutim, otplaćivati mora još tri kredita, dva koja je uzela da bi adaptirala stan, a trećim otplaćuje stan Gradu Varaždinu. Taj kredit, priznaje, ne uspijeva redovito podmirivati.

svojega stana od 50 četvornih metara u Varaždinu. Prošli tjedan varaždinski Općinski sud je u njezinoj jedinoj nekretnini zakazao provođenje građevinskog vještačenja radi procjene tržišne vrijednosti. Vještačenje je određeno u sklopu ovrhe koju je protiv 53-godišnje Višnje Petrić pokrenuo slovenski državljanin Marijan Koštomaj iz Celja.

- Živim sa sinom koji je nezaposlen. Kada platim dva kredita i režije, od 1.320 kuna naknade ne ostane mi ništa. Da nam ne pomažu brat i roditelji, sin i ja ne bismo imali što jesti - jadna je Višnja, koja se u teškoj situaciji našla nakon 32 godine radnog staža. Nakon operacije desne ruke, na kojoj su popucale tetive, više nije mogla raditi kao prodavačica i završila je na burzi.

Ovršni postupak je pokrenut na temelju ugovora o zajmu, koji je Varaždinka sa Slovencem potpisala 2008. godine u Zagrebu, i to sa zalogom stana kao osiguranjem vraćanja zajma. No prevarena je za čak 25.500 kuna.

Slovenski državljanin Kredit u iznosu od 12.000 kuna dogovorila je u varaždin-

skom uredu Vertea u Kranjčevićevoj ulici. U Zagrebu, gdje je prvi i zadnji put vidjela slovenskog državljanina, isplaćeno joj je 10.000 kuna. Međutim, umjesto ugovora na iznos od 12.000 kuna koji su joj pokazali, na potpis su joj dali ugovor na iznos od 37.500 kuna! Ona nije jedina koja je prevarena po takvom scenariju, o čemu smo u Regionalnom tjedniku pisali još

METODA U uredu pokazivali jedan ugovor, a na potpis dali drugi

Ljude varali po istom scenariju Zajedničko u gotovo svim slučajevima ugovaranja zajma preko varaždinskog ureda Međunarodnih konzultacija Verte je to što je građanima u uredu pokazan ugovor na jedan iznos, primjerice 12.000 kuna, a kod javnog bilježnika im je na potpis dan ugovor na daleko veći iznos,

primjerice 37.500 kuna. Sve su morali brzo potpisati, pa su neki tek kod kuće vidjeli na što su stavili svoj potpis. O tome smo u Regionalnom tjedniku pisali više puta 2010. godine. Novi problemi za zajmoprimce, ali i sudužnike te jamce počeli su kada se zakasni s plaćanjem jedne rate.

Tada je uslijedila blokada računa zajmoprimcima, sudužnicima ili jamcima, i to na temelju bjanko zadužnica, koje su korištene i na iznos od čak 500.000 kuna.

No neki od prevarenih rekli su nam da bjanko zadužnicu prije blokade bankovnog računa nisu vidjeli, a kamoli potpisali.

Aktualno

1. svibnja 2012., br. 415

da Verte, život pretvoren u noćnu moru

3

NAŠA POSLA Struja i plin poskupjeli čak za petinu

i prevaranti USKOK-a!?

IZNENADNI POZIV S PRIKRIVENOG BROJA

“Ponudili nagodbu i opet mi lagali”

!

zujući na svojem mobitelu Sudeći po pozivima koje je poziv s prikrivenog broja.

Višnja Petrić primila prije Varaždinka ističe da je vratidva tjedna, prevaranti su la 10.000 kuna, koliko joj je bili spremni “nagoditi se”. bilo isplaćeno, a kamate na Poziv je stigao 10-ak dana taj iznos, kaže, spremna je prije nego što je bilo zakazaplatiti samo ako se sudskom no vještačenje radi procjene odlukom ugovoreni iznos tržišne vrijednosti njezinog iznad 12.000 kuna proglasi stana u sklopu ovršnog poništetnim. Putem uplatnica stupka koji je protiv nje poje platila 16 rata ili ukupno krenuo slovenski državljanin, 8.500 kuna, pri čemu su na s kojim je prije četiri godine uplatnicama žigovi različitih potpisala ugovor o zajmu. tvrtki iako je, kaže, novac - Muška osoba koja se preduvijek donosila u varaždinski stavila kao Igor prvo je zvala ured Vertea. Čim je malo mojeg brata, a onda i mene.

Na uplatnicama - različiti žigovi zakasnila sa 17. ratom, preko Rekao je da mi je spreman tvrtke Usluge Axia blokiran iz vlastitog džepa posuditi joj je tekući račun s kojeg su novac kako bih mu na rate platila kamate. joj “skinuli” 1.500 kuna.

Nagovarao me da se sastanemo, ali sam mu re- Bila sam šokirana kada su mi u banci pokazali kla da na to pristajem samo ako će prisutan biti da su Usluge Axia moj račun blokirale na temelju moj odvjetnik. Na to je rekao da moj odvjetnik bjanko zadužnice, dokumenta koji nikad prije taj dan neće biti u uredu. Lagao je! Odmah sam nisam vidjela, a na kojem je bio moj potpis – provjerila tu informaciju. Moj odvjetnik je taj navodi Višnja. dan bio u Varaždinu – ispričala je Višnja poka-

Cijene struje i plina za domaćinstva i industriju u europskim zemljama od 2009. do 2011.

Struja kao i u Sloveniji gdje je plaća 7.400 kn!

Hrvatska prosječna plaća je 5.363 kune, odnosno 4.670 kod poduzetnika, a u Varaždinskoj županiji svega 3.570 kn Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Najnovija poskupljenja struje i plina za 20, odnosno 22 posto, koja su uoči 1. svibnja lakonski odobrena HEP-u i INA-i, rječito govore da vladajući, umjesto racionalizacija unutar monopolista i općenito u javnom sektoru, i dalje radije izlaz pronalaze u dodatnom opterećivanju građana koji zbog ispodprosječnih primanja ionako za energente razmjerno više izdvajaju nego u većini zemalja EU. To osobito dolazi do izražaja u siromašnijim sredinama, među koje nedvojbeno spada Varaždinska županija, sudeći po primanjima prosječnog zaposlenika.

Struje najviše HEP-u

Jedini prihod 53-godišnje Varaždinke je 1.320 kuna naknade sa Zavoda za zapošljavanje

2010. godine u nekoliko navrata. PU varaždinskoj i Državnom odvjetništvu tada je stiglo 30-ak prijava oštećenih osoba.

Iz PU varaždinske su sada izvijestili da istragu financijskih prevara preko ureda Vertea u Kranjčevićevoj i Zagrebačkoj ulici u Varaždinu vodi USKOK. Iz

!

o financijskim prevarama putem Verteovih ureda u Varaždinu pisali smo još 2010. godine

toga je jasno da oštećenih ima i u drugim dijelovima Hrvatske.

- Policijski službenici PU varaždinske i dalje, u nadležnosti

i po dinamici Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, provode opsežna kriminalistička istraživanja vezana uz taj slučaj – navedeno je u odgovoru koji potpisuje načelnik Rade Sitar.

Očajnički apel Za razliku od toga, iz Općinskog državnog odgovora na naš upit do kraja zaključenja ovoga broja odgovor nismo primili.

Višnju Petrić, koja danima živi u strahu, zanima samo jedno: hoće li zbog osoba koje su ju prevarile i koje su joj blokirale bankovni račun sada završiti na cesti.

Protiv njih je još 2010. godine na Općinskom sudu u Varaždinu podnijela tužbu radi ništetnosti ugovora o zajmu, koji je, navedeno je, bez sumnje

zelenaški ugovor.

- Nije održano niti jedno jedino ročište po mojoj tužbi, ali ovršni postupak se normalno odvija. Najgore od svega je to što sam 10.000 kuna preko Vertea uzela kako bih platila režije, jer sam u to vrijeme napokon uspjela adaptirati svoj stan. Stan još otplaćujem Gradu Varaždinu, a otplaćujem i kredit za adaptaciju stana. Prevarantima sam vratila tih 10.000 kuna, putem uplatnica 8.500 kuna, a 1.500 kuna su si uzeli nakon što su mi blokirali račun. U međuvremenu sam ostala bez posla. Nemam za kruh, a sada bih mogla postati i beskućnik – kroz suze kaže Višnja Petrić i šalje očajnički poziv u pomoć institucijama da zaštite nju, ali i sve druge koji bi se mogli naći u istoj situaciji.

Ne možemo kupovat i tamo po jednoj cijeni, a ovdje prodavati po drugoj, pa da bismo spriječili kolaps sustava, cijene su morale ići gore 20 posto, rekao je predsjednik Vlade Zoran Milanović objašnjavajući zašto su cijene struje i plina odjednom skočile za petinu.

Kako ovolika poskupljenja preživjeti, pojasnio je u subotu na varaždinskoj tržnici prvi potpredsjednik Radimir Čačič navodeći da to „u suštini nije jako komplicirano: smanjiti broj impulsa i malo manje pričati i 40 kuna ćemo imati za struju“?!

Zbog žestine i posljedica, najnoviji udar na standard građana ipak zahtijeva pomniju i nadasve ozbiljniju raščlambu koja je, očigledno, izostala od onih od kojih se očekivala. To, međutim, možda i nije slučajno s obzirom na neracionalnosti i nelogičnosti na području naše energetike koje traju godinama i niti jedna vlada tu nema volje išta promije-

Plina imamo, ali ga uvozimo!?

U odnosu na kupovnu moć, cijene energenata u Hrvatskoj među najvišima su u svijetu, upozorava dr. Molak te dodaje da za to nema razloga, osobito kada je u pitanju plin, da nisu sklopljeni loši ugovori s nekim potrošačima, kao i s Talijanima o izvozu našeg plina. Naime, temeljem dvojbenih ugovora, Talijani crpe plin iz Jadrana čije su količine tolike da bi skoro mogle nadomjestiti naš uvoz, a trošak vađenja plina iz mora je desetak puta niži nego što ga plaćaju naša kućanstva! Uz to, INA isporučuje oko 700 milijuna kubika plina HEP-u i oko 600 milijuna Petrokemiji po nižoj cijeni od uvozne, dok plin plaćaju skuplje ostala industrija i kućanstva koja sva potroše oko 800 milijuna.

niti. Na to godinama uporno upozorava dr. Branimir Molak, koji se energetikom bavi već gotovo četiri desetljeća.

- Obilježje rada HEP-a njegova je golema rasipnost. HEP je najveći potrošač električne energije u Hrvatskoj. Gubici električne energije u HEP-ovoj elektromreži, kao i samopotrošnja u elektranama, čak su veći nego potrošnja struje cjelokupne hrvatske industrije, a pojedinih, kišnih godina ti su gubici čak veći od ukupne proizvodnje struje svih termoelektrana - upozorava dr. Molak.

Gubici u prijenosu U prilog tvrdnji o golemom rasipanju struje unutar HEPa navodi službene podatke Ministarstva gospodarstva za 2003. kada je potrošeno 14

m

anje pričajte mobitelima i imat ćete 40 kuna za struju, veli Čačić milijardi kWh, od čega su same elektrane za proizvodnju struje potrošile 0,6 milijardi Kwh, dok se prilikom prijenosa i distribucije električne energije od elektrana do potrošača izgubilo dodatnih 2,543 milijarde kWh. - Tako ispada da je izgubljeno

ukupno 3,149 milijardi kWh, odnosno vrlo visokih 23,5 posto od ukupno proizvedene struje, dok su u zapadnoeuropskim zemljama gubici i samopotrošnja bili još prije dvadesetak godina između 7 i 8 posto električne energije predane potrošačima i to se još smanjuje. Kada bi tako bilo u Hrvatskoj, uštedjeli bismo 2 milijarde kWh, što je iznos gotovo jednak proizvodnji NE Krško. Treba reći da je cijela industrija u Hrvatskoj te godine potrošila svega 3,133 milijarde kWh, a sva kućanstva su potrošila 5,694 milijardi Kwh, što znači gubici su veći od polovine cjelokupne potrošnje električne energije u kućanstvima na kojima se prelama teret neracionalnosti - kaže dr. Molak, naglašavajući da tolike gubitke nije moguće nadoknaditi čak ni ako se iskoristi sav preostali hidropotencijal za proizvodnju električne energije koji iznosi oko 3 milijarde kWh. Višegodišnje prebacivanje tereta neracionalnosti HEP-a na potrošače dovelo je do toga da, nakon posljednjeg poskupljenja, hrvatska domaćinstva plaćaju struju kao i Francuska ili skoro kao u Sloveniji gdje je prosječna neto plaća 986 eura ili 7.400 kuna, dok je hrvatska prosječna plaća 5.363 kune, odnosno 4.670 kod poduzetnika, a u Varaždinskoj županiji - 3.570.

O mirovinama da i ne pričamo.

4

Aktualno

Sedam dana Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

40 ili 300 kuna?

24.4.

Europska komisija uputila Hrvatskoj četiri ključne kritike koje se odnose na imenovanje članova vlade u nadzorne odbore, Zakon o policiji, naknadu za mobilne operatere te odgađanje primjene Zakona o javnim ovršiteljima.

Moglo se još i više. Primjerice, za laganje USKOK-u nećete biti kažnjeni, veli Primorac koji ponovno upozorava na ovaj propust zakonodavca nastao nakon uvođenja državnoodvjetničkih umjesto sudskih istraga.

1. svibnja 2012., br. 415

I TOGA IMA Po otvorenosti javnosti, Grad Novi Marof na

U N. Marofu javna u Varaždinu tajni i

25.4.

Afera Fimi medija, čijim se akterima sudi u Zagrebu, stiže i u Varaždin.

Saslušani novinari više medija, pa i EPH kojem je također (pro)dan dio tvrtke Mea Media. Hoće li se ipak rasvijetliti kako se dolazilo do (su)vlasništva u (varaždinskim) medijima? A da bi vratila u svoje okrilje najveću argentinsku naftnu kompaniju YPE, koja je sva manje proizvodila, a istovremeno ostajala bez dobiti, Argentina nije trošila novce. Većinski udio jednostavno uzela Španjolcima. SAD, EU, MMF i slični zgražavaju se nad renacionalizacijom. Latinska Amerika oduševljena.

26.4.

Ogluši li se Zagreb na upozorenja, konačni izvještaj u listopadu bit će stroži, upozoravaju iz Bruxellesa nakon što su u Vladi ležerno primili kritike da, uz ostalo, nema sustava zaštite koji jamči da se neće otvoriti prostor korupciji ulaskom političara u nadzorne odbore. Udruga gradova traži od Vlade zaštitu od prevelike moći Čačićevog Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija koji bi odlučivao o investicijama i investitorima, a radove bi plaćali gradovi.

27.4.

Vlada diže cijene struje i plina za petinu, a da nije jasno ima li za tolika poskupljenja suglasnost HERA-e. Nakon što je otkriveno da je imala lažno uvjerenje da se protiv nje ne vodi istraga, smijenili ravnateljicu Fonda za zaštitu okoliša. Najavili izmjene zakona da bi se mogla objaviti imena dužnika državi, onemogućila isplata plaća bez plaćanja doprinosa, a direktorima tvrtki oduzeti osobna imovina u nekim slučajevima!

28.4.

Radim bez plaće, supruga je ratni invalid bez mirovine, a dijete bi na fakultet… piše Vladi jedan radnik. Nakon što je Čačić izračunao da će nam računi (za struju) biti veći 40 kuna, a Popijač 300 kuna jer ne zaboravlja plin, Grčić lijepo veli da je ogorčenje očekivano jer se HEP pokušava organizirati na račun građana.

29.4.

Suspenzija Schengena zbog straha od prosvjeda. Bit ću oštriji od Linića, tvrdi sinoć Milanović dodavši da se državu dosta potkradalo i tome treba stati na kraj.

30.4.

Na korak do stečaja i Vjesnik, kojem uistinu ne treba proračunski pomagati, ali mu ni odmagati. A upravo se to čini. No što je to u usporedbi sa svime što je ovih dana učinjeno, i to baš uoči 1. svibnja. Sindikati, međutim, pričaju, pričaju…

Dok su u Gradu Varaždinu tajni čak i plaćeni računi, Grad Novi Marof javno daje pregled dugovanja vijećnika i članova Savjeta

J Da tri najlošije plasirana grada iz Varaždinske županije, među kojima je i Varaždin,

još trebaju raditi na otvaranju prema javnosti, uvjerili smo se na nekoliko slučajeva Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Grad Novi Marof, koji je u istraživanju transparentnosti LOTUS-a najbolje plasirani grad iz sjeverozapadne Hrvatske, objavljuje dugovanja vijećnika i članova Savjeta gradonačelnika, odnosno njihovih tvrtki ili obrta, dok su u Gradu Varaždinu tajni čak i plaćeni računi članova izvršne vlasti, a o dugovanjima da se i ne govori!

Manji, ali otvoreniji Nevladina udruga GONG provela je u suradnji s Udrugom gradova istraživanje transparentnosti rada i otvorenosti tijela lokalne i regionalne samouprave u okviru projekta „Zajedno protiv korupcije“, financiranog putem IPA programa 2008. te uz sufinanci-

Ugovor s Optimariskom još uvijek nedostupan Sukladno Zakonu o pravu na pristup informacija, Gradu Varaždinu uputili smo više zahtjeva, i to uglavnom za preslikama dokumenata. Tako smo, uz ostalo, 10. travnja zatražili i presliku ugovora koji je Grad Varaždin sklopio 30. prosinca 2011.

Ugovor o poslovnoj suradnji s društvom za posredovanje u osiguranju i reosiguranje Optimarisk d.o.o. Varaždin. Riječ je u dokumentu

ranje Ureda za udruge Vlade RH i Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Tim istraživanjem obuhvaćeno je 127 gradova, 429 općina i 20 županija u kojima se gledala otvorenosti prema građanima, suradnja s organizacijama civilnog društva te funkcioniranja mjesne samouprave, odnosno područja koja su prepoznata kao ključna za daljnji razvoj

na temelju kojeg je gradonačelnik Goran Habuš mjesec kasnije zatražio od svih gradskih institucija i tvrtki da se osiguraju upravo uz posredovanje tog poduzeća. Iako je zakonom utvrđeni rok za odgovor 15 dana, još nikakav odgovor nije stigao iz Gradske vijećnice, ali se zato na temelju njega poslovi uredno dobivaju. Stoga bi odgovor(e) mogao potražiti (i) netko drugi…

epoglava je na 11. mjestu, Ivanec na 13. po otvorenosti

dobilo je nagrade GONG-a.

Među njim je i Grad Novi Marof, koji je zauzeo deveto mjesto, Čakovec je deseti zajedno s Osijekom, Lepoglava je na 11. mjestu, Ivanec na 13., Varaždin na 30., Ludbreg na 52., a Varaždinske Toplice na 141. mjestu.

gradova, općina i županija koji su u svom radu iskazali najvišu razinu transparentnosti rada,

Da tri najlošije plasirana grada iz Varaždinske županije

demokracije i sudjelovanje građana u političkom životu lokalnih zajednica. Petnaest

L

Imenovanja dužnika

PRIMJER Krapinsko-zagorska županija

I građani predlažu teme!

Među županijama, javnosti najotvorenija je Krapinsko-zagorska (7,75), a zatim Varaždinska (7,64) u čije je ime nagradu LOTUS preuzela zamjenica župana Blanka Glavica Ječmenica. Da je Krapinsko-zagorska županija uistinu najviše otvorena građanima, svjedoči i jedinstveni portal u nas – GRAĐANI PREDLAŽU,

koji je na adresi prijedlozi.kzz. hr. Tu građani mogu predlagati i savjetovati županijska tijela prijedlozima za koje se glasa. Sukladno praksi u Sloveniji i Estoniji, prijedlog s najviše glasova, na prijedlog županice, ulazi u dnevni red prve sljedeće županijske skupštine te se o njemu raspravlja i donosi konačan sud!

Aktualno

1. svibnja 2012., br. 415

9., a Grad Varaždin na 30. mjestu LOTUS-a

dugovanja, a plaćeni računi

Smije li gradonačelnik dogovarati aktivnosti suprotno odlukama i planovima?

IZDVOJENO Što (ni)je Habuš pisao čakovečkom gradonačelniku

Otpad u Totovec do Piškornice!?

Dok odgovor i na neke zahtjeve za pristup informacijama teško ili nikako ne stižu iz varaždinske Gradske vijećnice, drugi stižu i ranije nego što bi trebalo. Tako smo 5. travnja zatražili presliku dopune plana aktivnosti s razrađenim rokovima i financijskom konstrukcijom za uklanjanje bala u Brezju.

To je, naime, zatražila inspekcija koja je kao rok dostave dopune plana navela 14. travnja. Taj dokument, međutim, još nismo dobili jer nam je Grad Varaždin već

12. travnja poslao rješenje da dopuna plana još nije gotova, zbog čega smo ga ponovno zatražili.

Među dokumentima koje smo uspjeli dobiti nalaze se i neki koji otvaraju razne dvojbe oko aktualne gradske vlasti, pa tako i (ne)odgovornosti, i to ne samo političke prirode. Na to zorno ukazuje dopis varaždinskog gradonačelnika Gorana Habuša u kojem moli čakovečkog gradonačelnika Branka Šalomona za suglasnost radi prihvaćanja varaždinskog

još trebaju raditi na otvaranju prema javnosti, uvjerili smo se i mi na nekoliko slučajeva. Tako smo, primjerice, 17. veljače zatražili od Grada Varaždina pristup imenima svih koji duguju više od tisuću kuna s osnova komunalne naknade, kao i informaciju što je u vezi s time učinjeno. Zahtjev nam je odbijen jer, kako je objašnjeno, „Zakonom o zaštiti osobnih podataka propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim korisnicima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlaštene…“. S istim obrazloženjem odbijen nam je i zahtjev u kojem smo tražili presliku

uplatnice o podmirenju duga s osnova komunalne naknade Vlade Vlašića, tadašnjeg pr ivremenog komunalnog pročelnika koji je nakon krajnje dvojbenog javnog natječaja

i

ako zakoni vrijede za sve, neki ipak daju podatke o dugovima postao pročelnik.

Dok su u Gradu Varaždinu tajni čak i plaćeni računi, Grad Novi Marof javno daje pregled dugovanja vijećnika i članova Savjeta gradonačelnika, od-

otpada. To pismo, naime, poslano je još u siječnju

n

eki odgovori stižu i prije roka samo da se ne bi dostavili zatraženi dokumenti kada za „izvoz“ otpada nije bilo nikakvih službenih odluka. Dapače, vrijedile su i još uvijek vrijedi niz odluka i ugovora o zbrinjavanju u tvornici u Brezju, što se u pismu ne spominje ni riječju?!

nosno njihovih tvrtki ili obrta.

Do toga, međutim, zacijelo ne bi došlo da to nisu zatražili vijećnici novomarofskog HDZ-a koje je posebno zanimalo zašto je u Skupštinu Novokoma ušao dužnik Mario Košćak, odnosno treba li dužnicima isplaćivati vijećničke naknade i druga primanja iz javnih sredstava.

Nakon što je najavljeno ukidanje porezne tajne i objava imena dužnika prema državi, predsjednik Vlade Zoran Milanović ovih je dana naglasio da je došao kraj potkradanju države. Neki su to već počeli „preslikavati“ i na lokalnu razinu, dok drugi o tome još ni ne razmišljaju.

5

6

Intervju tjedna

1. svibnja 2012., br. 415

OTVORENO Zdenko Patafta, poznati varaždinski poduzetnik o stanj

Nastavi li se negativna kl J Varaždin kao grad i županiju moramo promatrati kroz tradicionalno obrtništvo, tekstilnu, drvnu i kožarsku industriju koja je zapošljavala najveći broj radnika u realnom sektoru proizvodnje Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Možete li na početku navesti svoj poslovni put? Što vam je činilo najveće zadovoljstvo tijekom vašeg rada? Što smatrate svojim najvećim uspjehom?

Kao mlad čovjek imao sam sreću relativno brzo dobiti posao u struci i to u industriji građevinskog materijala. Bio sam osoba zainteresirana i spremna za poslovne izazove, nove prozvode, njihov razvoj i primjenu na tržištu. Nakon IGM-a gdje sam radio u tehničkoj službi, bio sam direktor za investicije i razvoj u Prigorki, tada vodećem ciglarskom prozvođaču. U Golubovečke ugljenokope došao sam za direktora tada jednog dijela i bio aktivan u supstituiranju rudnika, odnosno uvođenju novih proizvoda i zadržavanju radnih mjesta. U sklopu supstitucije koja se provodila na razini čitave Hrvatske, uvođenje proizvodnje Schiedel dimnjaka u Golubovcu jedan je od mojih uspjeha. Odlazeći u Kemikaliju Velekem nakon dimnjaka, ponovno sam se vratio prvoj ljubavi - kemiji.

Početak privatizacije završavao je s mojih 8 godina u Velekemu i moja životna odluka bila je pokušati provesti sam svoju privatizaciju. Ostvaruje se moja želja kada zajedno sa sinom osnivam Patting kao obiteljsku tvrtku. Želja za razvojem i novim proizvodima ostvarila se kroz vlastitu proizvodnju ulja i maziva te i danas Patting uz INA-u predstavlja jedinog hrvatskog prozvođača te vrste proizvoda. Kroz proizvodnju ulja i maziva ostvarila se ideja supstituiranja, ovog puta zamjena uvoznih prozvoda hrvatskim proizvodima. Patting je svojim razvojem postao centar daljnjeg razvoja u nove

P

atting je svojim razvojem postao centar daljnjeg razvoja u nove djelatnosti

djelatnosti, a sve u cilju sigurnosti od rizika kriza pojedinih grana privrede ili djelatnosti.

Ta filozofija proizvod je mojih poslovnih puteva kroz Redland, Braas, Lafarge, Schiedel gdje sam bio na izvršnim funkcijama ili radio kao konzultant.

Sigurno je jedno, da neovisno o mojem iskustvu bez energije, znanja i upornosti mojeg sina, poslovni put Pattinga kao obiteljske tvrtke ne bi bio na sadašnjj razini, i zato Patting i T7 VIS, cjelokupni razvoj kroz saniranje i spašavanje tvrtki iz stečaja,

titor

njihovo restruktuiinves ati ranje i supstituiora zn ti kod m ranje proizvoda, s da jedino smatram mosve po biti siguran ori jim i našim naji v ja go većim uspjeulagan si, zakoni, u e i ć e p n o hom. r i t p se uvje li a Kako gledat i s t o i jenja te na aktualne no mi o t i b gospodarske am kroz s nje prilike u zemlji, a va lo s posebno Varaždino p skoj županiji i gradu Varaždinu? Ulaganja nema, nezaposlenih je sve više, kako to promijeniti?

Uvjeti napretka Najveći dio svojeg radnog vijeka bio sam u proizvodnji, znači gospodarstvenik, odnosno poduzetnik. Prije trideset godina kao uspješnog i poduzetnog mladog rukovodioca pratio me naziv tehno-menadžera.

Danas uspješne i poduzetne znamo često nazivati tajkunima. Mislim da već u samom poimanju poduzetništva postoje psihološke zapreke koje ga ograničavaju. U životu sam naučio da proizvodnja osigurava egzistenciju, da je pokretač napretka, zapošljavanja i standarda. Mi danas u Hrvatskoj moramo omogućiti uvjete za ulaganja u proizvodnju, što znači da je na politici i vlasti stvoriti takve uvjete koji će imati za cilj ne samo zaustaviti recesiju i stagnaciju nego svoju ekonomsku politiku usmjeriti na proizvodnju i radna mjesta.

Zakonske promjene, uvođenje financijske i porezne discipline uz najvjerojatnije potrebne korekcije cijena energenata, a sve to uz mjere štednje i restrikcije neće biti dovoljne bez restrukturiranja državne i lokalne uprave. Ne mogu shvatiti da radnik u prozvodnji može ostati bez posla, završiti na burzi, a da ti uvjeti ne vrijede za zaposlene u državnoj administraciji. Varaždin kao grad i županiju moramo promatrati kroz tradicionalno obrtništvo, tekstilnu, drvnu i kožarsku industriju koja je zapošljavala najveći broj radnika u realnom sektoru proizvodnje. Danas je teško govoriti o prošlosti i drastičnom smanjenju radnika u navedenim granama industrije, ali nestanak određene proizvodnje ili je uzrokovan promjenema na tržištu ili nedostatkom ideja i vizija kako opstati na tržištu. Pojednostavljeno, cilj restrukturiranja je u pravilu manji trošak s ciljem zadržavanja uspješnosti i u biti donosi gubitak radnih mjesta.

Imamo mi i pozitivnih primjera od kojih ću kao neke navesti Vindiju i Zagorje-Tehnobeton.

Oni su uz nove proizvode osva-

Zdenko Patafta iskusni je i poznati varaždinski poduzetnik

jali i nova tržišta. Kada govorimo o ulaganjima, na vlasti je da postavi pravila za ulagače. To znači da investitor mora znati sve pojedinosti kod ulaganja i biti siguran da se propisi, zakoni, ugovori i ostali uvjeti neće bitno mijenjati kroz samo poslovanje. U nogometu znamo da imamo dva poluvremena, koliko traju, što je najteža kazna i ostala pravila. Utakmica se igra po utvrđenim i stalnim pravilima. Isto tako određena i stalna pravila moraju uz određene pogodnosti koje stimuliraju ulaganja vrijediti i u gospodarstvu. Samo to može biti uvjet za nove investicije i radna mjesta. U tom smislu politička struktura mora prednjačiti u provođenju propisa, zakona i poštovanju ugovora i prvenstveno svojim primjerom jamčiti sigurnost svim postojećim i potencijalnim ulagačima i poduzetnicima. Nažalost, trenutno u Hrvatskoj imamo brojne primjere izuzetno selektivne primjene zakona i propisa koje umjesto na legalizmu počivaju na dnevnopolitičkim prilikama i interesima.

Vlada najavljuje da se plaće neće moći isplaćivati bez pla-

ćanja doprinosa. Vjerujete li da će tako i biti, pogotovo da će to vrijediti za sve subjekte?

Kroz svoj radni vijek čuo sam neke izreke,koje sam prihvatio kao aksiome u poslovanju, znači istine koje ne treba dokazivati. Jedna od njih glasi “Da je red, da je u redu red, da je red, da je u neredu nered, a da se samo iz nereda stvara red”.

Zato smatram da su te najave Vlade ispravne i potrebne, a kao što sam i ranije rekao, od vlasti se traži i očekuje da pravila u poslovanju buda stalna i ista za sve subjekte.

Iako ste otišli u mirovinu, i dalje ste aktivni kao prokurist T7 VIS-a. Što je razlog tog vašeg angažmana?

Poslovni partneri Rođen sam u Austriji, mama mi je Nijemica, a tata Hrvat. Državljaninom tadašnje Jugoslavije, odnosno danas Hrvatske, postao sam tek 1967. godine. U mladosti uz Varaždin i Hrvatsku odrastao sam i živio u Austriji i Njemačkoj. U Schiedelu sam obavljao određene poslove za 12 država i to prvenstveno zbog poznavanja različitih kultura i običaja, kao i sposobnosti

vođenja i prilagođavanja ljudima, kako gledajući generacijski tako i poslovnim okruženjima.

Uz iskustvo, ta moja, nazovimo je multikulturalna prednost, bila je i jedna od pogodnosti u razvoju Pattinga tako i ostalih tvrtki na tržištu, a razlog je i sada. Kroz sve moje radne godine upoznao sam veliki broj poslovnih partnera, stekao u njima prijatelje i danas je to moj kapital na usluzi našim tvrtkama. I sada me još često zovu prijatelji ili strani partneri tražeći moje mišljenje i ideje za zemlje gdje sam bio aktivan.

Kako gledate na poslovanje tvrtke, kako vani, tako i doma?

Rezultati prodaje ostvareni u T7 VIS-u za 2011. godinu imali su rast od 60 % u odnosu na prethodnu godinu, a promatrajući narudžbe i isporuke za prva četiri mjeseca ove godine, za očekivati je također trend rasta prodaje. Promatrajući to u količinama i kroz proizvod suncobran, dolazimo do brojke da će proizvodnja i prodaja suncobrana u 2012. godini biti čak 150.000 komada. Tvrtka se u svojoj strategiji proizvodnje i prodaje orijentirala na izvoz i shodno tome prilagodila u

potpunosti zahtjevima stranih zahtjevnih tržišta te danas izvozi u 40 zemalja svijeta. Stalna prisutnost na vodećim sajmovima svijeta, kontinuirani obilasci postojećih i potencijalnih kupaca važan su dio prodajne politike. Filozofija uspješnog izvoza bila je ponuditi kupcu najbolji proizvod uz najbolju cijenu. Stalna istraživanja tržišta, uvođenje novih prozvoda doprinijeli su da T7 VIS danas predstavlja vodećeg proizvođača promotekstilnih proizvoda u Europi. Jednako tako u dijelu pamučne proizvodnje ostvareni su zavidni rezultati u proizvodnji ugostiteljske opreme, koji su još vredniji, jer je i ovdje kod prodaje 80 % ostvarenje u izvozu. Sve to zajedno ne bi bilo moguće bez kvalitetnih ljudi u upravi i prodaji, ali i kvalificiranih, vrijednih ljudi u proizvodnji i ostalim pratećim službama. Velika je prednost tvrtke što je ostvaren zaokruženi ciklus proizvodnje od sirovine, tkanja, tiska, obrade do gotovog proizvoda, i time se uz sigurnost kvalitete ostvaruje i veća dodatna vrijednost. Nažalost, kao i svaku tvrtku koja djeluje uspješno u djelatnosti

Intervju tjedna

1. svibnja 2012., br. 415

7

ju u gospodarstvu, antipoduzetničkoj klimi, novoj tvornici MBO...

lima, selimo proizvodnju gdje se drugi proizvođači bore za preživljavanje, moramo biti svjesni da izazivamo moguću zavist, doživljavamo nepotrebne pritiske i probleme, trošimo energiju, vrijeme i novac na nepotrebne stvari umjesto da osmišljavamo nove proizvode, tehnologije, otvaramo nova tržišta i nova radna mjesta. Sve to postoji u strategiji tvrtke i nažalost čeka neka bolja vremena.

Pojednostavljeno, ako sada u sezoni zapošljavamo 800 radnika, slobodno možemo reći sa sigurnošću da bismo danas zapošljavali i preko 1.200 radnika. Zadovoljstvo doživljavamo i zato jer smo do sada pokrenuli i unaprijedili proizvodnju u tri tvrtke iz stečaja, čime se također rijetke tvrtke mogu

b

anke kreditno prate MBO projekt T7 VIS-a u Varaždinu pohvaliti.

Poslovanje tvrtke značajno opterećuje situacija tvornice za MBO, čiji je T7 VIS investitor. O kolikim je štetama riječ?

Kao i u privatnom životu, kada nešto gradimo, radimo svoj plan financiranja. Isto vrijedi i za izgradnju MBO-a.

Svaka investicija uz visinu potrebnih ulaganja ima planirane rokove izgradnje, planirane prihode i troškove. Kod formiranja cijene obrade otpada MBO tehnologijom bila je definirana cijena od 1 kune po kilogramu.

Ista je bila oko 30 % niža u odnosu na predviđenu cijenu spaljivanja po Ramboll studiji.

Cijene obrade Vezano na rokove i u ovom trenutku planirane izgradnje MBO postrojenja u Kaštijunu, Marišćini, Karlovcu i Piškornici, svugdje se navode okvirni rokovi izgradnje cca 5 godina.

Prema mojim spojznajama o MBO tvornicama koje rade u Europi cijene MBO obrade otpada primjerice u Sloveniji i Austriji iznose i do 1,5 kune po kilogramu obrađenog otpada.

Sigurno je, budući da banke kreditno prate MBO projekt T7

VIS-a u Varaždinu, i to prvenstveno po osnovi postojećih i važećih ugovora, njihove pravovaljanosti i opravdanosti da postoje i financijske obveze za nas kao investitora. Prije više od šest mjeseci trebala je početi prva isporuka otpada na obradu u MBO tvornicu i započeti s radom, odnosno početi ostvarivati prihode. Ako imate gotovu tvornicu i očekujete obradom otpada ostvarivati prihode, a njih nema ni do današnjeg dana, onda je reakcija uprave normalna kada tumači da Grad svjesno, promišljeno i namjerno nanosi štetu T7 VIS-u i svim njegovim zaposlenicima. Ako u planiranom poslovanju nemate prihode, a imate troškove, jasno je da poslujete u otežanim uvjetima i da sama činjenica da MBO nije u funkciju bitno opterećuje poslovanje svih ostalih tvrtki ili proizvodnih jedinica u sustavu. Izračuni pokazuju da visina direktne štete zbog nemogućnosti proizvodnje u MBO-u zaključno s ovim mjesecom premašuje vrtoglavih 20 milijuna kuna. No ne radi se ovdje samo o direktnoj šteti već postoji niz indirektnih šteta vezanih na poslovanje i likvidnost ostalih proizvodnih jedinica i tvrtki u našem sustavu čime se nanosi šteta svim našim zaposlenicima, ali i velikom dijelu naših poslovnih partnera poglavito onima koji su radili na samoj izgradnji MBO postrojenja. O ekološkim štetama da i ne govorim. Zbog svega toga postavlja se i pitanje kaznene odgovornosti pojedinaca koji svjesno i kontinuirano stvaraju spomenute štete.

Zašto tvornica za MBO još nije počela s radom kada je otpada u Brezju sve više? Zašto inspekcija to dopušta?

Inspekcija zaštite okoliša još je 2007. godine izdala Varkomu rješenje o hitnom uklanjanju ilegalno nagomilanog otpada na lokaciji Brezje na vodozaštitnom području s obzirom na to da navedeni otpad značajno ugrožava okoliš i njegovo privremeno odlaganje na spomenutoj lokaciji nije u skladu s važećim zakonskim propisima.

Nakon 2007. godine uslijedio

Neshvatljivo je da ne žele MBO Zašto varaždinska gradska vlast ne odgovara na kompromisna rješenja koja stižu od strane T7 VIS-a?

Aktivnosti koje je sprovodio gradonačelnik počevši od prijedloga odvoza otpada na deponij u Totovec i Davor, kao i planovi za njegovo spaljivanje, upućuju i potvrđuju da od strane gradonačelnika i pročelnika komunala ne postoji velika volja, a niti interes da se gorući problem otpada u Brezju riješi na ugovoreni i ekološki ispravan način u MBO-u. Najvjerojatniji razlog za izbjegavanje kompromisnog rješenja po meni napisan je još prije dva mjeseca u jednim novinama gdje se navodi sukob u Varaždinu između Grada i T7 VIS-a kao poslovno-politička bitka koristeći pritom otpad, a čijim razlogom se ističe animozitet bivše gradske vlasti i sadašnje nove gradske vlasti. Teško mi je vjerovati da odgovornim osobama u Gradu nije u interesu riješiti problem otpada u Brezju te ne mogu povjerovati pričama u gradu da T7 VIS ne može dobiti ugovoreni otpad u MBO na obradu čak da ga i plati. U duši sam optimist i vjerujem u kompromise i razum. Istovremeno nema logike i potpuno je apsurdno i vjerujem svima neshvatljivo

je još niz inspekcijskih nadzora o čemu postoje zapisnici i rješenja, podignut je čak i optuži prijedlog, ali iz svega je razvidno da su u ovom slučaju institucije problemu pristupile selektivno i nisu pravodobno i u dovoljnoj mjeri kaznile pojedince za flagrantno kršenje zakona. Kao što sam već naveo, postavlja se pitanje kaznene odgovornosti pojedinaca poglavito u dijelu ugrožavanja okoliša i svjesnog nečinjenja svih potrebnih radnji da se spriječi daljnje onečišćenje okoliša posebice sada kad za to već pola godine postoje mo-

da pored najmodernije MBO tvornice u Europi, Varkom i dalje balira i nezakonito odlaže otpad što građani plaćaju približno kao i zbrinjavanje u MBO-u, onemogućuje se zapošljavanje novih radnika, a da to ne zabrinjava gradonačelnika i da on nikome za svoje samovoljne postupke ne odgovara. Očekujem da interesi svih zainteresiranih strana budu riješeni na zadovoljavajuć način, jer građani jednostavno ne mogu vjerovati da je MBO tvornica tik do bala otpada, a rješenje se odgađa već više od pola godine. Vjerujem i iskreno se nadam da to nije, kao što je u onim novinama napisano, gradonačelnikov kapric.

Vertikala vlasti zasada se koristi za kočenje, a ne za pokretanje investicije. Jeste

li to pokušali riješiti s medijacijom?

Dopisom našeg odvjetnika od 12. ožujka ove godine naslovljenog na gradonačelnika G. Habuša, kao jedan od mogućih rješenja konflikta vezano na ugovor o zbrinjavanju odnosno obradi otpada u našoj MBO tvornici u Brezju, predložili smo medijaciju kao mogući model prihvatljivog rješenja za obje strane. Medijaciju smo predložili smatrajući da dotadašnji razgovori nisu vodili mogućem rješenju konflikta. Razgovori su bili vođeni od strane Grada isključivo po metodi „uzmi ili ostavi“, a komunikacije postavljene „toplo-hladno“. Budući da je cijelo vrijeme bila tvrdnja od strane gradonačelnika da je samo cijena zbrinjavanja problem, smatrali smo me-

gućnosti obrade u modernom MBO postrojenju sagrađenom prema najstrožim europskim kriterijima u pogledu ekološki ispravnog načina gospodarenja otpadom.

dincu neovisno na sadašnje funkcije i obveze kao prvog potpredsjednika u hrvatskoj Vladi sigurno je stalo da se to riješi na zadovoljavajuć i jedini ispravan način. Poznavajući ga kao privrednika i čovjeka sa znanjem i razumom, vjerujem da će doprinijeti razrješenju varaždinskog ekološkog problema u Brezju na dobrobit svih strana. Na taj način postali bismo, uz titule barokni, najuređeniji, cvjetni i najekološkiji, grad koji je prvi riješio zbrinjavanje otpada u Hrvatskoj po vrlo strogim europskim kriterijima i koji je prvi u tom

Prijedlog Prvi potpredsjednik Vlade Čačić nedavno je na VTV-u iznio stajalište koje je slično prijedlogu T7 VIS-a, ali ipak se ništa ne događa. Zašto?

Upoznat sam sa stajalištem g. Čačića vezano uz zbrinjavanje varaždinskog otpada i uvjeren sam da je ono bilo izrečeno iskreno. I njemu kao Varaž-

dijaciju kao idealan model za rješavanje pitanje cijene.

Budući da je ekološki problem ilegalno nagomilanog otpada u Brezju i problem Grada, smatrali smo da će medijacijom, odnosno posredovanjem treće neutralne strane konflikti biti lakše riješeni i uz manje odricanja ako se u prvi plan stave interesi sukobljenih strana, a ne pitanje prava i moći. No nažalost odgovor na taj, kao i na brojne druge dopise i prijedloge rješenja upućene Gradu, ni dan danas nismo dobili, a problem ne samo da i dalje postoji, štoviše svakim se danom sve više povećava baš kao i negativne posljedice koje već sada poprimaju ogromne ekološke i ekonomske razmjere na štetu svih ugovornih strana, ali posebice i građana grada Varaždina.

pogledu i u praksi zaista zakoračio u Europu. Neumjesno bi bilo vezano uz argumente cijene zbrinjavanja otpada koristiti njegove izjave o povećanju cijena energenata i nju vezati na cijenu zbrinjavanja u MBO-u Brezje, iako ima logike. Pitanje ekološki ispravnog gospodarenja otpadom mora se riješiti zbog nas samih, čišćeg okoliša i zdravlja građana kao i svih budućih generacija kojima smo dužni osigurati čisću i ekološki sigurnu budućnost. Isto ne smije biti dovedeno u pitanje zbog neusuglašene politike i nesuglasica s lokalnom vlasti.

IZDVOJENO Za uspjeh u proizvodnji potrebno je biti korak ispred konkurencije te pronalaziti nova tržišta i proizvode

Sa zbrinjavanjem otpada bili smo korak ispred Najavljivano je preseljenje proizvodnje u slučaju nastavka opstruiranja početka rada. Koliko je to sada aktualno?

Već sam prije govorio da biste u proizvodnji bili uspješni, morate uvijek biti korak ispred konkurencije. Stalno pronalaziti nova tržišta i proizvode koje možete prodati i ostvariti zaradu. I u poslu sa zbrinjavanjem otpada bili smo korak ispred drugih.

Vjerojatno je i u tome bio problem da nismo bili shvaćeni, a danas i neprihvaćeni. Poduzetnik traži za proizvodnju povoljnu klimu - okruženje i uvjete. Promatrajući investiciju u MBO i zbrinjavanje otpada, nalazimo se u poziciji da smo uložili ogromna financijska sredstva, znanje i energiju te naš inovacijskoposlovni „know-how“, a da na samo nekoliko stotina metara imamo ugovorenu

sirovinu - otpad za zbrinuti, obraditi. Ali to nije dovoljno da bismo mogli počeli raditi, zapošljavati nove radnike, njih čak stotinjak u MBO-u, a znatno više na drugim projektima koji su zbog cijele ove situacije stavljeni na čekanje.

Nemogućnost za proizvodnju u MBO-u za nas su, a vjerujem i za ostale strane i domaće potencijalne ulagače, samo potvrda izuzetno nepovoljne investicijske i poduzetničke

klime i okruženja. Uzmemo li još k tome u obzir i probleme s administracijom i birokracijom s kojom smo se kao prvi pioniri, jer je ovo i prvi MBO u Hrvatskoj, susretali kroz investiciju, mislim da takvo opstruiranje početka rada nismo trebali niti smjeli doživjeti. Upravo svi ovi događaji i iskustvo koje smo proživjeli, zasigurno mogu biti motiv za razna poslovna razmišljanja i odluke u budućnosti. Strateš-

ki je T7 VIS planirao razvijati proizvodnje na području sjeverozapadne Hrvatske i Duge Rese. Izvozna strategija naše proizvodnje omogućava nam da smo i mi kao tvrtka poželjni ulagač u drugim zemljama, posebice uzevši u obzir našu specijalnost i uspješnost u tekstilnoj industriji. Kao Varaždinac ne bih želio da dođe do premještanja postojeće proizvodnje, a vjerujem da je i Gradu isto u interesu da

se ona zadrži ovdje što zbog opstanka i razvoja gospodarstva, što zbog radnika. No nastavi li se ovakva negativna klima vođena nekim sasvim iracionalnim stavovima i odlukama pojedinaca, zasigurno ćemo proizvodnju premjestiti na neku drugu lokaciju u Hrvatskoj ili u inozemstvo gdje ćemo kao poduzetnici spremni na ulaganje i razvoj biti znatno bolje shvaćeni i prihvaćeni.

8

Život

ŠTO JE PROBACIJA? Probacija je uvjetovana i nadzirana sloboda počinitelja kaznenog djela tijekom koje službenici probacije provode postupke usmjerene na smanjenje rizika ponovnog počinjenja kaznenog djela. Zakon o probaciji iz 2008. godine koji po uzoru na europsku praksu uvodi sustav izvršenja kazni za blaža kaznena djela izvan zatvora, odnosno na nadziranoj slobodi. Misija je probacije zaštiti javnost od recidivizma kroz resocijalizaciju i reintegraciju počinitelja kaznenog djela u društvo. Također, na taj način želi se smanjiti broj pritvorenika u zatvorskom sustavu.

1. svibnja 2012., br. 415

ZAŠTITNI NADZOR Usmjeren je na pomoć počinitelju, a posredno i njegovoj obitelji

„Bolje da sam na uvjetnoj nego u zatvoru“ Probacijski ured Varaždin obavlja i probacijske poslove vezane za izvršavanje zaštitnog nadzora uz uvjetnu osudu. Takva sankcija često se izriče počiniteljima kaznenih djela zapuštanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetnika te nasilničkog ponašanja u obitelji.

Za vrijeme trajanja zaštitnog nadzora, koji u pravilu traje koliko i uvjetna osuda, osuđenik se mora javljati probacijskom službeniku najmanje jednom svakih četrnaest dana.

Uz tu vrstu sankcije sudovi osuđenicima izriču zaštitne odnosno sigurnosne mjere te posebne obveze koje se

najčešće odnose na podvrgavanje liječenju ovisnosti.

I o provođenju zaštitnog nadzora probacijski ured redovito obavještava sud koji je izrekao sankciju te u

n

a uvjetnoj, osuđenici se moraju redovito javljati u Probacijski ured slučaju da se osuđenik ne pridržava postavljenih ciljeva sudu predlaže preispitivanje izvršavanja izrečene sankcije.

Osuđeniku N.N. (44) s područja Varaždinske županije izrečena je uvjetna osuda sa zaštitnim nadzorom u trajanju od tri godine te sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja. Osuđenik je izjavio da je zadovoljan što mu je izrečena uvjetna osuda jer nije morao ići na izdržavanje kazne zatvora, a zadovoljan je i načinom izvršavanja zaštitnog nadzora, za koji smatra da je koristan i usmjeren na pomoć počinitelju, a posredno i njegovoj obitelji.

Zaštitni nadzor izvršava se prema 355 osoba, a rad za opće dobro na slobodi prema 672 osobe u Hrvatskoj.

DOZNAJEMO U siječnju ove godine otvoren je Probacijski ured Varaždin koji obavlja probacijske poslove

Umjesto da su u zatvoru, oni rade za opće dobro J Novim kaznenim zakonom predviđeno je da će sud kaznu zatvora u trajanju do šest mjeseci zamijeniti radom za opće dobro, osim ako se time ne bi mogla ostvariti svrha kažnjavanja Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

M. M. (56) jedan je od osuđenika iz Međimurske županije koji kaznu umjesto u zatvoru izdržava radeći za opće dobro. Sud mu je izrekao 40 dana rada za opće dobro, a jedan dan rada za opće dobro podrazumijeva osam sati rada.

- Ponudili su mi na sudu da odaberem između izdržavanja kazne u zatvoru ili rada za opće dobro i bez puno razmišljanja odlučio sam se za ovo drugo – ispričao je. Kaže da se potvrdilo da je napravio dobar izbor.

Uštede i preodgoj - Na poslu su svi jako prijazni i dobri i zaista mi daju priliku da radim zbog čega mi vrijeme brže prolazi i osjećam se korisno – priča. Inače, požalio nam se kako već punih 20 godina ne može pronaći nikakav stalni posao, već živi „od fuša do fuša“. Nada se da bi ga možda mogli zaposliti u tvrtci u kojoj sada radi. Iako je svjestan da je to malo vjerojatno, sama želja za radom i savjesno izvršavanje obaveza pokazuju da se kod ovog osuđenika svrha izdržavanja kazne kroz rad za opće dobro ispunjava, odnosno da je osuđenik na dobrom putu da se resocijalizira i reintegrira natrag u društvo.

Manje zatvorenika Naravno, ako mu se i nakon izvršenja kazne pruži mogućnost za rad. Učinkovita resocijalizacija znači i manji broj ponavljanja kaznenih djela.

Voditeljica probacijskog ureda u Varaždinu Vesna Šumiga

Voditeljica probacijskog ureda u Varaždinu koji je tek nedavno počeo s radom, Vesna Šumiga, objasnila je kako je uz navedeno, osnovna svrha ovog ureda da se smanji pritisak na zatvore i kaznionice koji su prekapacitirani. Kako doznajemo, to bi donijelo na razini Hrvatske uštede od 106 milijuna kuna na godinu!

Naime, zatvor državu košta mnogo više od probacije, što bi značilo da je ovaj sustav puno jeftiniji za društvo nego postojeći. Izricanje zatvorskih kazni ubuduće bilo bi rezervirano samo za počinitelje kaznenih djela kojima je izrečena kazna zatvora dulja od šest mjeseci.

REZULTATI Zasad dobri, ali tek će se vidjeti

Osuđenik oduševio poslodavca - Osuđenici rade uglavnom pomoćne poslove uz nadzor poslodavca koji je dužan voditi evidenciju njihovih dolazaka na rad, a cilj nam je sklopiti što više ugovora s različitim pravnim osobama kako bismo svakom osuđeniku mogli ponuditi što primjereniju vrstu posla, vodeći računa i da udaljenost pravne osobe u kojoj će osuđenik izvršavati rad za opće dobro ne bude prevelika u odnosu na mjesto

njegova prebivališta ili boravišta – objašnjava voditeljica ureda te ističe da zasad svi osuđenici odgovorno obavljaju povjerene im poslove. Ipak, kaže kako će se pravi rezultati tek vidjeti, s obzirom na to da Probacijski ured Varaždin radi tek nekoliko mjeseci. Spomenimo i da je radnik s kojim smo razgovarali od poslodavca dobio izuzetno pozitivne ocjene.

- Osuđenik svojim kreativnim idejama pridonosi kvaliteti

odrađenog posla. Osuđenik je discipliniran i uredno izvršava svoje zadatke te se vrlo korektno odnosi prema ostalim zaposlenicima. Osuđenik je temeljem svojeg rada i međuljudskog odnosa s ostalim zaposlenicima tijekom radnog vremena ostvar io izrazitu naklonost od strane radnog kolektiva društva – stoji u izvješću dostavljenom nakon što je osuđenik odradio polovinu izrečene sankcije.

KAZNA

Ne radi li, ide u zatvor Osuđenik uvijek radi pod nadzorom poslodavca, a nakon pola izvršene sankcije te nakon njezina isteka, poslodavac je dužan Probacijskom uredu dostaviti izvješće o broju odrađenih sati rada za opće dobro te opisati odnos osuđenika prema radu.

Probacijski ured o tome obavještava sud koji je osuđeniku izrekao sankciju.

Voditeljica ureda objasnila je kako u slučaju da osuđenik ne dolazi raditi ili na drugi način pokušava izbjeći izvršavanje sankcije, Probacijski ured o svemu obavještava sud koji je izrekao sankciju te predlaže preispitivanje izvršavanja izrečene sankcije.

9

I TOGA IMA Usprkos padu prihoda i kreditima, Grad Novi Marof i dalje gradilište

VIZIJA

U investicije s javnim tvrtkama i državom

Novi Marof mala silicijska dolina?!

J U dvije godine dosta je napravljeno s javnim poduzećima i državom, što se vidi na području

cestogradnje, a vidjet će se još više, najavljuje Darko Hrenić gradonačelnik Novog Marofa Naravno da mi je drago prihoda, zbog čega prorašto je Novi Marof ušao čun iznosi između 14 i 15 među deset gradova naj- milijuna, veliki su problem otvorenijih javnosti. No i krediti.

- Imamo dva velika kreviše se bavim problemima dita, od kojih jedan iznosi kojih itekako ima, veli 18 milijuna kuna. mr. Darko Hrenić, Riječ je o kreditu gradonačelnik k a j n a m za Kulturni cenNovog Ma d o a n tar koji ćemo rofa koji je u prorač kuna iz otplaćivati do u istraživa. l i m 2021. godine. nju GONGu 5,5 n e j Lani i ove goa i Udruge man s .

9 0 a 20 gradova zaine n dine vraćamo d o g milijun kuna, a uzeo deveto dvije ,5 od iduće godine mjesto među 3 tri milijuna kuna svim gradovigodišnje. Drugi krema i općinama po dit, koji je dobiven 2008. otvorenosti javnosti. za asfaltiranje nerazvrstanih cesta, otplaćivat će se, Kreditne obveze - Uspjeli smo smanjiti taj nažalost, kroz cijeli moj manjak proračuna za dva mandat - veli Hrenić.

U takvim uvjetima, kako milijuna kuna, odnosno s 5,5 milijuna kuna, koliko dodaje, nije lako voditi je iznosio 2009., na 3,5 Grad.

- Iako su smanjeni prihomilijuna. Kod toga treba uzeti u obzir da smo i di, a obveze iste ili veće, mi, kao i drugi gradovi, uspijevamo balansirati. doživjeli značajan pad Plaćamo obveze i zasada prihoda ne samo uslijed ne prijeti nam blokada. No krize, nego i promjena u teško se živi jer moramo poreznoj politici. Naime, s štošta toga smanjiti. U te osnove prihodi su 2008. proračunu za 2012. srezali iznosili 14 milijuna kuna, smo sve moguće stavke, a a nakon toga 11 milijuna nećemo ići u gotovo nikakve samostalne kapitalne - upozorava Hrenić.

Uz osjetno smanjenje investicije, izuzev otku-

pa zemljišta za groblje u Remetincu, odnosno osiguranja novca za groblje koje treba Novom Marofu - ističe Hrenić.

Dobra suradnja To ipak ne znači da se u Novom Marofu neće graditi.

- S obzirom na stanje proračuna, projekte dogovaramo s javnim poduzećima i državom. U zadnje dvije godine dosta toga je napravljeno s javnim poduzećima. To se već vidi na području cestogradnje, a vidjet će se još i više. Nadalje, samo prošle godine HEP je napravio rekonstrukciju mreže uz Betterment koja je vrijedna više od milijun kuna.

Izgradio je i novu trafostanicu u Mađarevu, a ove godine bit će rekonstruirana mreža u sedam mjesnih odbora. Jako dobra suradnja je i s Varkomom, pa se nadamo da će ovih dana krenuti proširenje njihovog vodovoda i na Podrute koje su apsolutno u problemima.

Nakon toga ostaju nam još Oštrice i Ključ gdje je lokalni vodovod, čija bi

z

a fondove EU predložen projekt tvornice poluvodiča

Iako su smanjeni prihodi uspijevamo balansirati, ističe Hrenić

rekonstrukcija trebala početi iduće godine. Dobra suradnja je i s Termoplinom - naglašava grado-

načelnik koji upozorava da su u program JPP-a ušle škola u Oštricama i dvorana u Remetincu.

Otvorena proizvodna linija tvrtke Knauf Insulation

Novih 40 radnih mjesta Drago nam je što je Knauf Insulation otvorio novu liniju s 40-ak radnih mjesta.

Imamo dobru suradnju sa svim poslovnim subjektima i nastojimo ih podržavati kad je moguće.

Tako smo se dosta angažirali na ponovnom pokretanju rada BBS-a jer mještani Podruta nisu bili protiv rada

tvornice, nego spalionice koja se planirala. Želimo opet pokrenuti njezin rad jer to znači 80 radnih mjesta. I Vlada RH ima za to sluha. Ministarstvo gospodarstva dosta se aktiviralo da se napravi takav stečajni plan koji podrazumijeva proizvodnju, a ne prodaju koja je sada aktualna, a nitko se ne javlja za kupca.

DOZNAJEMO Koje se kapitalne investicije pripremaju na području Novog Marofa

Napokon istočna zaobilaznica oko N. Marofa - Ovih dana ide se u rekonstrukciju Črnog mosta, koji je crna točka u prometu prema Remetincu jer ima samo jednu traku. Za to će se ove i iduće godine utrošiti više od pet milijuna kuna, dok ćemo mi dati 100 tisuća - veli Hrenić.

- U Remetincu ćemo graditi nogostup radi sigurnosti djece. Za Novomarofčane je isto tako bitno da je ovih dana država proglasila novu županijsku cestu, koja danas postoji samo djelomice. Ide od županijske ceste u Remetincu do nove škole, a u budućnosti će ići prema Novom Marofu.

To je strateška stvar za Novi Marof jer

na našem području nema gradilišta i ne možemo se širiti, tako da ta cesta otvara gradilišta jer će se zapadna strana vjerojatno moći oformiti kao stambena zona.

Definicija županijske ceste nam je bitna jer na temelju toga možemo od ŽUC-a tražiti od izrade projektne dokumentacije i građevinske dozvole, pa do otkupa zemljišta i ostalog.

Treći, dugoročno najvažniji projekt koji sam i najavljivao promjenom vlasti, istočna je zaobilaznica oko Novog Marofa, što je želja stara dva desetljeća. Za to u Hrvatskim cestama sada ima sluha i ta je

Tri su zone na području Novog Marofa, koji ima tri puta manje doprinose nego Varaždin, a oslobađamo ih od komunalne naknade prve tri godine kako bismo privukli ulagače, upozorava Hrenić.

- Nedavno je objavljen natječaj za prodaju zemljišta u maloj poslovnoj zoni iza autobusnoga kolodvora.

Cijena za kvadrat je smanjena sa 160 na 120 kuna, ali u ovim vremenima ulagača ni po toj cijeni nema.

Bez obzira na to, imamo najavu i plaćen je komunalni doprinos za izgradnju hale Plastika Hajduk u toj zoni gdje smo prije dvije godine izgradili kompletnu infrastrukturu, od ceste do svih komunalija.

Prije godinu i pol dobili smo dvije velike parcele za nove zone od prosječno po 60 tisuća kvadrata.

prometnica ušla u plan građenja, tako da se kreće u ishođenje lokacijske dozvole, a njezin dovršetak je predviđen tijekom mandata ove Vlade. Počela bi u Presečnom, a završavala bi kod čvora autoceste, odnosno obrnuto. To je nužno jer gustoća prometa kroz Novi Marof nije pala izgradnjom autoceste, već je neznatno smanjena i sada iznosi 10 tisuća vozila dnevno, dok je ranije bilo 12 tisuća. Zaobilaznica će znatno utjecati i u gospodarskom smislu, jer će otvoriti mogućnost otvaranja velikih industrijskih zona - najavljuje novomarofski gradonačelnik.

Jedna je kod Knaufa, a druga u Možđencu gdje bismo željeli imati tvornicu poluvodiča, odnosno nano-laboratorij. Za tu je namjenu zona u Možđencu kandidirana ispred FER-a, IRB-a i nadležnog ministarstva, a u suradnji s Varaždinskom županijom pripremamo dokumentaciju za fondove EU. U slučaju da dobijemo za projekt 80 posto, u razgovoru s prvim potpredsjednikom Vlade imamo najavu da će Vlada poduzeti sve da se namakne ostatak jer to neće biti investicija vrijedna samo za Hrvatsku, nego i cijelu Jugoistočnu Europu s obzirom na to da takvih tvornica nema puno ni u svijetu. Pri tome valja znati da tvornica otvara mogućnost nicanja manjih, povezanih tvrtki na tom području koje bi postalo mala silicijska dolina - zaključuje Hrenić.

IZDVOJENO

Varteks je dobrodošao I danas željno čekamo da Varteks dođe u svoj pogon Levi’sa gdje je nekada radilo 700 ljudi. Tu ne trebaju ništa graditi. Hoće li se to dogoditi, ne znam jer zadnjih mjeseci nismo razgovarali. Varteks je tražio više zemljišta, a mi da u planu pokaže da je financijski jak za dogradnju ako inzistira na proširenju. Tu je potrebno izmijeniti prostorni plan, a nakon toga bi slijedio i javni natječaj na koji su svi pozvani i ne garantira nikome ništa.

OGLAS

Novi Marof

1. svibnja 2012., br. 415

10 Pomoć kuca na vrata

1. svibnja 2012., br. 415

HUMANO KB Sračinec donio poklone šesteročlanoj obitelji Božice Cepanec

Pokloni su razveselili cijelu obitelj, a posebno najmlađe J Obitelj Božice Cepanec živi u uistinu teškim uvjetima. U trošnoj jednosobnoj kući živi ih šestero.

Tešku situaciju olakšao im je donacijom KB Sračinec Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Jedini prihod im je socijalna naknada i dječji doplatak.

Kupiti djeci voće ili čokoladice, za njih je luksuz. Njihov dom je trošna kućica navrh brijega, a Božica, Mihaela, Nikola, Josip, Magdalena i Lucija spavaju u jednoj sobi.

Upravo je ovoj siromašnoj obitelji pomoć pokucala na vrata, a pokloni koji su se našli u paketima razveselili su članove obitelji. - U ovim teškim uvjetima u kojima se nalazimo sve je dobrodošlo.

Hvala vam puno – zahvalila je Božica ovotjednim donatorima, poduzeću KB Sračinec. Donirali su uistinu svašta – od školskog pribora, bilježnica, torbi do kućanskih potrepština i suđa. - Uvijek sam željela kupiti ovakvu tavu, ali nikad ne možeš izdvojiti za tako nešto – rekla je Božica koju je razveselila tava od titana. Najmlađa kći, Lucija, oduševljena je bila svojom novom lutkom koju je prigrlila od samog početka.

Teški uvjeti Obitelj Božice Cepanec iz malog zaseoka Conar i uistinu je pogodila teška životna situacija koja nikako da se smiri. U maloj trošnoj kući živi s petero djece koji su redom školarci. Najstarija kći, koja živi s njom, je maturantica. Srednjoškolka je i druga kći, dok su sinovi Nikola i Josip osnovnoškolci.

Donedavno je njih šestero spavalo i živjelo u samo jednoj prostoriji. - Ne možete zamisliti kako je to izgledalo.

Spavali smo u toj gužvi, a kad se ručalo svatko se snašao za neko mjesto i jeo iz tanjura

U obnoj jednos kući j trošno čak h i i živ o šester

Telefon obitelji Cepanec: 042/749-580 KB Sračinec razveselio je obitelj poklonima

koji je držao u krilu – ispričala je Božica. Sada je situacija ipak malo lakša. Uz pomoć dobrih ljudi uspjeli su dograditi kuću. Iako ona još nije ni približno za život, barem starije kćeri imaju svoju sobu.

No, osim toga, sve je ostalo tek gola cigla. Problem im je i kupaonica koju bi željeli konačno imati. No sve to košta i ne mogu si priuštiti takav trošak. - Nedostaju nam tuš, pipe, lavabo – krenula je nabrajati Božica. Nada se kako

će se naći još dobrih ljudi koji mogu “uskočiti” i omogućiti da nakon nekoliko godina konačno imaju i to.

Veliki troškovi Božica se za svoju šesteročlanu obitelj brine skromnim novčanim priljevima. Čini se nemogućim prehraniti djecu i živjeti od socijalne pomoći i dječjih doplataka, no ipak joj nekako uspijeva, kaže. Prvo platim režije, a onda na red dolaze ostale stvari.

Nije lako, u svakom slučaju.

Treba dati djeci za školu i treba ih nahraniti – rekla je. Uz sve to, svaku kunu treba štedjeti i za nenadane izdatke. Naime, ona hrani krave, kokoši, ovce, brine se za zemlju. Sve to pomaže joj jer onda manje troši na hranu. - Ne bih inače mogla toliko novca izdvajati za hranu koliko nam je potrebno. Ovako imamo mlijeko, jaja, ponekad mesa – priča Božica.

Složnost - najvažnija Teško je, toga su svjesni svi, no ipak se drže zajedno. U svim poslovima Božici pomažu djeca, a zbog toga je neizmjerno sretna.

- Svi su jako dobri. Pomažu u svim poslovima. Nije im problem raditi i to me jako veseli – rekla je. Osim što pomažu mami, kako u kući, tako i vani, ne zanemaruju

ni školu. Zadaće redovito pišu i trude se oko ocjena.

Svaki dan redovito, svatko u svom smjeru, odlaze u školu. - Dečki idu u osnovnu školu u Beletinec. Imaju nekih 25 minuta pješačenja, a znaju i prečice. Curama je malo kompliciranije budući da su u srednjoj – rekla je Božica.

VELIKODUŠNOST Bogat asortiman obiteljskog poduzeća KB Sračinec od sada i kod obitelji Božice Cepanec

“I dalje želimo pomagati ljudima u teškim situacijama” Obiteljsko poduzeće KB Sračinec, u vlasništvu obitelji Križanec, ponovo je pokazalo koliko je velikodušno. U akciju “Pomoć kuca na vrata” uključili su se nedavno, a ovom donacijom nastavljaju i dalje u istom tonu.

Brojni pokloni - Drago nam je kada možemo pomoći. Ovim ljudima uistinu je potrebna ljudska dobrota kako bi im

teška životna situacija bila barem malo lakša. Nažalost, nismo donirali prehrambene namirnice jer nam to nije u asortimanu, ali zato smo poklonili druge korisne stvari – rekla je Sanja Kokot, kći Tihomira i Blanke Križanec, vlasnika poduzeća.

Upravo je ona uručila obitelji pakete u kojima se nalaze brojne stvari – posuđe, knjige, torbe, servisi za jelo, igračke i još mnogo korisnih stvari za domaćinstvo.

KB Srač inec obiteljsko je poduzeće koje postoji više od dvadeset godina.

Jedan je od najvećih uvoznika robe široke potrošnje, igračaka, posuđa i poklon artikala na području sjeverozapadne Hrvatske, s dugogodišnjom tradicijom.

Osnovna djelatnost poduzeća jest uvoz i veleprodaja igračaka i igara svih vrsta, posuđa od raznih materijala, svih kućnih potrepština, svjetiljki, slika, ogledala, no

sve važnije mjesto u asortimanu zauzima i vlastita proizvodnja. Tako u suradnji s drugim kooperantima i zapošljavanjem novih djelatnika proizvode i originalne poklon artikle ručne izrade.

KB Sračinec smješten je u industrijskoj zoni u Sračincu. Na toj lokaciji nalazi se, osim izložbenog salona za veleprodajne kupce i skladišnog prostora i maloprodajni prostor na 1000 m2 s asortimanom robe iz

vlastitog uvoza i vlastite proizvodnje.

Puno iz asortimana od petka se nalazi, na veliko oduševljenje članova, i kod obitelji Božice Cepanec. No zadovoljstvo je bilo obostrano. Sretni su i vlasnici KB -a Sračinec što mogu pomoći. - I dalje želimo pomagati obiteljima i pojedincima u teškim situacijama te se nadamo da ćemo se vidjeti opet – rekla je Sanja na kraju druženja.

Općina Vinica 11 OGLAS

1. svibnja 2012., br. 415

Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća načelnik Marijan Kostanjevac svima je zahvalio na dobroj suradnji, razumijevanju i pomoći, a posebno bivšoj Vladi, ministarstvima i državnim tvrtkama

DOZNAJEMO Općina Vinica obilježila Dan općine i Blagdan sv. Marka evanđelista

Teška ali uspješna godina!

J Po 5.000 kuna novčane pomoći primilo je 12 najuspješnijih studenata: Julija Siročić, Anja Zorko, Nikolina Ivačić, Ivana

Roškarić, Jasmina Tot, Marina Daljavec, Nikolina Lazar, Ivan Mikac, Janja Štimec, Mihaela Kukec, Barbara Kasun i Nikola Rodeš skom proračunu lani ostvareno svega 4,5 milijuna kuna prihoda, ali su projekte i programe Opć ine Vinica podržali bivša Vlada, ministarstva i državne tvrtke pa je u razvoj svih naselja općine uloženo još pet milijuna kuna. Kostanjevac je svima zahvalio na izuzetno dobroj suradnji, razumijevanju i pomoći, a posebno bivšoj Plemenita gesta Vladi, ministarstvima i Svjestan sam da državnim tvrtkama. je kriza učinila : ik načeln Zahvalu je uputio svoje, da novca nema, ali važna što i svim tvrtkama i ustanovama iz i nv e s t i c i j e ja kao koje su u ulagan zacija više Varaždinske žuali panije s kojima interesu svije kan biti je Općina dobro ju, a pritom smiju e n surađivala. prvenstveno ana odgađ - Hvala i svima mislim na kaostalima koji su tanalizaciju, više ne kođer nesebično uskabi smjele biti odgađane – istaknuo je načelnik kali u svakojakim prilikama i općine Vinica Marijan Kosta- neprilikama. Žiteljima zahvanjevac na svečanoj sjednici ljujem na sugestijama i konOpćinskog vijeća održanoj struktivnim prijedlozima, ali povodom proslave Dana i kritikama. Svima čestitam opće i Blagdana nebeskog Dan općine i Blagdan svetog zaštitnika Marka evanđelista. Marka evanđelista – rekao je.

Najuspješnijim studentima Naveo je da je u općin- Iza nas je godina krize i izuzetno lošeg punjenja proračuna, najteža godina u mojih deset godina rada kao načelnika općine Vinica.

Nažalost, izostale su velike kapitalne investicije, koje su bile planirane i za koje imamo svu dokumentaciju i dozvole.

LAUREATI

Nastupili tamburaši, folkloraši, puhački orkestar i zbor OŠ Vinica

s područja općine uručeno je po 5.000 kuna novčane nagrade. Nagrade su primili Julija Siročić, Anja Zorko, Nikolina Ivačić, Ivana Roškarić, Jasmina Tot, Marina Daljavec, Nikolina Lazar, Ivan Mikac, Janja Štimec, Mihaela Kukec, Barbara Kasun i Nikola Rodeš.

- Javno zahvaljujem dr.

Marku Galekoviću iz Poliklinike Galeković i Božidaru Šipeku iz tvrtke Tomo d.o.o., što su dodijelili po jednu studentsku nagradu. Volio bih da njihovu lijepu i plemenitu gestu prepoznaju i drugi te se uključe u darivanje najboljih viničkih studenata. Od

srca vam hvala – istaknuo je načelnik.

No za tri studentske nagrade zaslužan je Marijan Kostanjevac, jer se odrekao dijela svoje plaće u korist studenata. Zahvaljujući njemu i sponzorima, ove je godine novčane nagrade dobilo 12 studenata.

Z aslužnim pojedinc ima, udrugama i tvrtki prošli su tjedan na svečanoj sjednici Općinskog vijeća uručena javna priznanja Općine Vinica. Povelju Općine Vinica primili su dr. Željko Vojnović, dr. Ružica Kostanjevec i prof. Ljerka Biankini. Plaketa Općine Vinica uručena je Vjekoslavu Đurmanu, a pohvale Hrvatskom zavičajnom društvu viničkoga kraja i Puhačkom orkestru Hrvatskog zavičajnog društva viničkoga kraja. Zahvala je dodijeljena tvrtki Tondach iz Bedekovčine. Laureatima je čestitao načelnik Marijan Kostanjevac i zahvalio im na promicanju Vinice i viničkoga kraja.

IZDVOJENO Nezadovoljan odnosom Varaždinske županije, Marijan Kostanjevac zatražio pomoć premijera Milanovića

“Općinu Vinica politički se diskriminira”

Marijan Kostanjevac

- Prema Općini Vinica i dalje se vodi nepotrebna politička diskriminacija – istaknuo je načelnik općine Vinica Marijan Kostanjevac na svečanoj sjednici povodom Dana općine misleći pritom na Varaždinsku županiju.

Naveo je da je ponosan na sve što je u općini učinjeno, na sve dobre ljude, pa i na sebe, jer sve što je napravljeno bilo je u interesu svih mještana. - Ne znam bi li tko bio sretniji od mene da se još više napravilo, no ti isti ne

poštuju i dalje ni Općinu ni mene kao načelnika. Zbog toga sam se pismenim putem obratio novom premijeru Zoranu Milanoviću – rekao je Kostanjevac.

Napomenuo je da u Varaždinskoj županiji uvijek govore kako nema novca i kako je teško.

- Zbog toga se s opravdanjem postavlja pitanje tko financira provođenje raznoraznih anketa, tko nepotrebno maltretira ljude u vremenu krize i sve veće nezaposlenosti. Također želim javno

naglasiti, ne znam po koji put, kako nije istina da se skupa ne može raditi, što se meni uporno želi prišiti. Naprotiv, može se itekako surađivati i mora se, ali po načelima međusobnog uvažavanja i tolerancije, a ne bahato i arogantno. Ili pak uvesti besplatni prijevoz ili JPP, pobrati trenutne simpatije glasača pa onda podviti rep i sve natovariti nekom drugom, u ovom slučaju općini i roditeljima, pod već spomenutom izlikom da nova-

ca nema. Upravo zbog takvog ponašanja, suradnja možda trenutno izostaje, ali ipak postoji.

Međutim, treba biti puno jača i bolja, jer niti sam ja kao načelnik općina, niti je župan županija – naveo je Kostanjevac.

Istaknuo je da Općina i on kao načelnik od nove Vlade očekuju da podrži sve njihove projekte i to prema prioritetima, od kanalizacije preko sanacije kurije Patačić, revitalizacije Arboretuma Opeka pa do nastavka moder-

nizacije i sanacije nerazvrstanih cesta, kao i svih ostalih planova važnih za općinu.

- Poštovani gospodine Pavlekoviću, zamjeniče župana, isto očekujem i od vas i od Županije na čelu sa županom kako bismo na sljedećoj svečanoj sjednici Općinskog vijeća povodom Dana općine doista mogli iznijeti sve odrađene, ali i pripremljene aktivnosti u interesu Općine, svih žitelja, ali i Županije – zaključio je.

12 Oglasi

1. svibnja 2012., br. 415

1. svibnja 2012., br. 415

Oglasi 13

14 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti

1. svibnja 2012., br. 415

KUČAN DONJI

REAGIRANJE Boris Solomun opovrgava prošlotjedne navode Zlatka Horvata

Roditelji i djeca u prometu

Zlatko, posudio sam svoj novac!

U subotu 21. 4. u Kučanu Donjem, SDP mjesnog ogranka Kučani – Zbelava u suorganizaciji i svesrdnoj pomoći Autoškole „Petrovečki“, organiziralo je pilot-projekt natjecanja osnovnoškolske djece u spretnosti vožnje bicikla. Nakon održanog „treninga“, na postavljenoj stazi, gdje se bodovala spretnost, pridržavanje prometnih znakova i vrijeme prolaza staze, dvadesetak učesnika, djeca od šest do četrnaest godina, u pravom sportskom nadmetanju borila su se za zlatnu, srebrnu i brončanu medalju u dvije kategorije, za niže i više razrede. Tako je u kategoriji za niže razrede zlatnu medalju osvojio Leon Špoljar, srebrnu Dino Jurković a brončanu Mišel Vinković. U kategoriji viših razreda zlatnu medalju osvojio je Borna Petrovečki, srebrnu Ivan Fot, dok je brončanu osvojila Ivana Barukčić.

Nakon netjecanja Boris Perovečki, mag. ing. prometa i vlasnik autoškole „Petrovečki“, održao je izrazito zanimljivo i nadasve edukativno predavanje za roditelje i djecu na temu Roditelji i sigurnost djece u prometu. S obzirom na iskazani interes te namjeru da se roditeljima omogući spoznaja kako da djeci osobno i savjetima pomognemo u što sigurnijem sudjelovanju u prometu, Boris Petrovečki najavio je seriju predavanja, naravno i natjecanje djece u spretnosti vožnje, što bi trebao postati redovni događaj gdje će se nove i nove generacije učiti, i kroz natjecanja stjecati nova znanja i vještine. Naravno, javnost će o tome biti pravodobno upoznata.

Bio sam uvjeren da više neću morati reagirati, gubiti svoje vrijeme i medijski odgovarati bivšem gradonačelniku, dogradonačelniku i saborskom zastupniku, ali i predsjedniku Izvršnog vijeća Skupštine općina prije devedesetih u Gradu Varaždinu, no hoću. Istina je dokaziva i samo je jedna. Nije točno da sam posuđivao novac od roditelja nekih igrača ako je riječ o 50.000 kuna koje smo uplatili na ime duga prema NK Čakovcu za naknadu razvoja i treniranja braće Škvorc.

Taj novac je posuđivao i dogovarao s roditeljima direktor kluba kojega si ti Zlatko doveo u Klub. Nisam imao ništa protiv, ali nisam se niti petljao u taj posao Zlatka Ivankovića osim što sam jasno rekao da se ja nikada, ali nikada, ne bih zaduživao da nemam jasnog izvora odakle ću vratiti novac. Premda Ivanković nije imao jasnu viziju, a nema je niti danas, odakle će doista tih 50.000 kuna vratiti, on ih je ipak posudio. Toga dana uslijed ucjene izvan dogovorene nagodbe Dušan Mikolaj je tražio dodatnih 25.000 kuna. Direktor Ivanković me izvijestio da vratim autobus natrag u Varaždin s puta prema Puli, jer suspenzija neće biti skinuta s njihove strane ako im se taj iznos još ne uplati. Moja odluka je

tada bila pošto-poto odigrati utakmicu s Istrom, jer ako je ne odigramo, a zbog toga što ti nisi omogućio susret s Rijekom u prvom kolu, NK Varaždin ispada tamo gdje si ga ti Zlatko odveo.

Dakle, svi u autobusu su slušali transakciju koju sam izveo i u narednih pola sata sa svog računa uplatio NK Čakovcu iznos od 25.000 kuna, a ta transakcija je i evidentirana kroz moj račun te uplatnice u Čakovcu. (...)

Moram reći da je istina da mi je dolazio jedan roditelj, čiji sin trenira u Klubu i točno je da sam tražio novac, ali kao donaciju za Klub uz potpisivanje Ugovora o sponzorstvu, kao što je istina i to da nisam htio prihvatiti prijedlog oca i njegovo “čašćenje”, kako je on to nazvao.

Ja ti Zlatko tak ne delam! Točno je i to da je otac drugog igrača uplatio noćenje u Sinju, ali na prijedlog samog igrača, ne na moj prijedlog, a tu činjenicu su slušali svi igrači na našem sastanku, treneri i Zlatko Ivanković. Da nije bilo tog dobrog djela na čemu sam se iskreno u ime Kluba i zahvalio, na odigravanje utakmicu u Splitu išli bi isti dan ujutro i isti se dan vratili bez troškova noćenja i prehrane u hotelu.

Jednako tako, Milanu Pavličiću je isto jutro u subotu 3. ožujka u Osijeku uplaće-

no 100.000 kuna mojeg novca Zlatko te za istu transakciju postoje vjerodostojni dokumenti. Jednako tako nekoliko igrača NK Varaždina od mog dolaska u Klub do unatrag nekoliko dana je boravilo potpuno besplatno (noćenje i prehrana) u mojem Domu. Posljednji igrač Mate Purić otišao je nakon moje ostavke iako je mogao ostati bez ograničenja, jer sam dečka procijenio odgovornim, vrlo pristojnim i nadasve ozbiljnim, korektnim.

Dakle, moja ulaganja u Klub u posljednjih pedesetak dana iznosila su više od 150.000 kuna. Ponovit ću ti još jednom, aviokompanija o kojoj je bilo riječ nije imala namjeru podmirivati dugovanja koje ste ti i prethodnici činili godinama.

Takvih bedaka na kugli zemaljskoj više nema. Moja zadaća je bila konsolidirati klub, stvoriti zdrave temelje za njihova ulaganja počevši od nule.

Program rada koji sam iznio pred članove skupštine bio je program rada, ne obećanja, nego program po kojem ću raditi u mandatu predsjednika Kluba.

Kada bi i bilo kako si ti sebi protumačio i pisao medijima, pitam se da sam i donio vreću novca od 50 milijuna kuna pred tvoje pajdaše, koliko bi minuta taj novac izdržao na stolu?

Boris Solomun

ČITATELJI PIŠU U općini Sračinec pokloni za najmlađe stanovnike VRTIĆ PINOKIO

Veseli proljetni dani Mališani Dječjeg vrtića Pinokio su proljepšanje vremena iskoristili za sadnju cvijeća u dvorištu vrtića. Kroz ove vesele aktivnosti djeca vole učiti o rastu i razvoju biljaka, a ujedno stječu radne navike.

Vrtić Pinokio

KLUB ZA STARIJE OSOBE

„Veselimo se životu“ U Klubu za starije osobe Varaždin pri Domu za starije i nemoćne osobe Varaždin već se devetu godinu svaki zadnji utorak u mjesecu u 17 sati odvijaju glazbeno-pjesničko-plesne večeri uz prigodne i raznolike programe. Zadnjih nekoliko mjeseci u Klubu su se održavali izuzetno zanimljivi programi. Dana 27. ožujka u Klubu je održana radionica na temu „Komunikacija među nama“ koju je vodila prof. logoped, defektolog i suropedagog Gordana Cvrtila, koja je došla iz Udruge DADO iz Zagreba – udruge za pomoć u prevladavanju poteškoća u komunikaciji kod djece i odraslih. U utorak 24. travnja u prostorijama Kluba program su održali pjevači - članovi Kluba i folklorna grupa s plesom polke. Gosti večeri su bili Barica Pahić i Nada Rukav Bogojević, članice Varaždinskog književnog društva. Klub za starije osobe Varaždin njeguje suradnju i prijateljstvo s drugim klubovima i kulturno-umjetničkim društvima. Jedna od značajnijih suradnji je s Društvom upokojencev Vrbje i Kulturnim društvom Vrbje, kamo će 2. lipnja u posjet otputovati varaždinski klubaši. Također je izuzetna suradnja s KUD-om Kustošija iz Zagreba koji će doći 19. svibnja u varaždinski Klub, a Varaždinci će susret uzvratiti na jesen.

Jelena Šamarija

Po 1.000 kuna za petnaest beba U petak je u zgradi Općine Sračinec održana mala svečanost na kojoj su podijeljeni pokloni najmlađim stanovnicima općine - novorođenoj djeci. Općinski načelnik Božidar Novoselec primio je i ugostio roditelje, bake i djedove 15 djece koja su se rodila od početka godine do sada. Uručeni su im novčani pokloni Općine u iznosu od 1.000 kuna i cvijeće.

Općina Sračinec ponosna je na pozitivan omjer novorođenih i umrlih po čemu je najbolja u županiji i peta u državi. Prošle godine novorođenih je bilo oko 70, a ove godine se očekuje sličan broj. Načelnik Novoselec je istaknuo kako broj novorođenih veseli, ali s druge strane postavlja nove izazove pred općinsku upravu. Prije

svega se to odnosi na smještaj djece u vrtić koji je premali i neadekvatan, a zbog velikog broja djece u pitanje se dovodi i jednosmjenska nastava u Osnovnoj školi Srač inec. Upravo radi toga u Općini se intenzivno radi na pripremi izgradnje novog velikog objekta dječjeg vrtića te dogradnji škole.

Zvonimir Mikašek

ČITATELJI PIŠU Varaždinski i međimurski farmaceuti na stručnom skupu u Bolu

Na edukaciji 40-ak farmaceuta

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Augusta Šenoe 10, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

Od 19. travnja do 21. travnja u Bolu na otoku Braču pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja održan je VI. Sabor farmaceutskih tehničara. Tema stručnog skupa “Uloga i odgovornost

farmaceutskog tehničara u susretu s trudnicom“ odabrana je kao posljedica potrebe da im stručnjaci prenesu znanje iz ovog područja i time pomognu u ostvarivanju njihove kvalitetne usluge

prema pacijenticama. Oko 600 sudionika imalo je prilike iskoristiti znanje vrhunskih stručnjaka s područja medicine i farmacije, a farmaceutske tvrtke su se potrudile promotivnim programom predstaviti svoje proizvode i nova saznanja o njima. Hrvatsko društvo farmaceutskih tehničara djeluje kao stručna i neprofitna udruga u kojoj se svi poslovi obavljaju potpuno volonterski i ove godine slave šezdeset godina postojanja.

Okupljaju više od tisuću članova, a rad društva organiziran je kroz podružnice. Na ovom događaju je bilo 40-ak farmaceutskih tehničara iz Varaždinske i Međimurske županije koji su se doma vratili bogatiji za nove, korisne i kvalitetne informacije koje mogu primijeniti u svom svakidašnjem radu. Stvorena su i obnovljena mnoga prijateljstva, a zahvale upućuju poslodavcima što su im omogućili odlazak na Brač.

Anita Kučan

1. svibnja 2012., br. 415

Oglasi 15

16 Oglasi

1. svibnja 2012., br. 415

PROJEKT Knauf Insulation dobio vrijednu nagradu

“GREENOVATION” u Novi Marof!

U organizaciji Saveza za energetiku Zagreba i HGK - Europske poduzetničke mreže Hr vatske, a pod generalnim pokroviteljstvom Banco Popolare Croatia, dodijeljene su prve hrvatske nagrade za razvoj zelenog gospodarstva “GREENOVATION” u deset kategorija.

- Hrvatska mala i srednje velika poduzeća aktivno rade na razvoju usluga, proizvoda i tehnologija u području zelenog gospodarstva te time pridonose svojoj konkurentnosti, ali i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva u cijelosti - rekao je Tomislav Marjanović, predsjednik Saveza za energetiku Zagreba i direktor nagrade “GREENOVATION”.

Za projekt “Knauf Insulation mineralna vuna s Ecose® Technology” novomarofsko poduzeće Knauf

Insulation dobilo je nagradu “GREENOVATION”. Kao dobitnik nagrade “GREENOVATION” u kategoriji najboljeg domaćeg proizvoda zelen o g gosp o darstva, Knauf Insulation je ostvar i o pravo kor i štenja i ist icanja

oznake “GREEN MARK SIGN OF EXCELLENCE”

u trajanju od pet godina, obilježja održive usluge, proizvoda i tehnologije.

Tvornica u Novom Marofu, koja radi u sklopu jednog od najvećeg proizvođača izolacije u svijetu Knauf Insulation, posluje već više od 30 godina i lider je na hrvatskom tržištu materijala za toplinsku, zvučnu i protupožarnu izolaciju u graditeljstvu, industriji i brodogradnji.

1. svibnja 2012., br. 415

Oglas 17

18 Poslovni svijet

1. svibnja 2012., br. 415

I TOGA IMA Varaždinski brodograditelj pronašao ulagače s obala Baltika

Novi krediti i subvencije za postojeće

IZDVOJENO

Ruski ulagači u V. Toplicama!?

U Austrijskoj gospodarskoj komori u Beču održan je Hrvatski gospodarski dan na kojem su sudionici iz naše zemlje predstavili svoje proizvodne mogućnosti, ojačali postojeće partnerske odnose te ukazali na nove mogućnosti za investicije. Među četiristotinjak sudionika bili su i predstavnici Vlade, Varaždinske županije i vodećih tvrtki iz Varaždinske županije, kao što su Vindija, Energy plus i MIV. Župan Predrag Štromar sastao se s austrijskim ministrom poljopr ivrede, šumarstva, okoliša i vodnog gospodarstva Nikolausom Berlakovichem te s predstavnicima ruskih investitora koji su najavili posjet Varaždinskim Toplicama kako bi na licu mjesta provjerili mogućnosti ulaganja u medicinski turizam, točnije u projekt novog Hotela Jupiter te obnovu Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju.

NAŠA POSLA

Varaždin gubi mjesto u HŽ-u Unutar HŽ-Infrastrukture sprema se nova organizacija, a na štetu Prometne sekcije Varaždin, upo zorava HDZ Varaždinske županije. HDZ podržava inicijativu sindikata o novom ustroju na pet regionalnih jedinica gdje bi Varaždin bio središte sjeverne regije. U prilog tome navodi se tradicija željezničkog pr ijevoza dulja od 150 godina, prijevoz oko 18 % ukupnog broja otpremljenih putnika te povećanje za prvo tromjesečje ove godine teretnog prijevoza za oko 20 posto. Stoga HDZ poziva zastupnike, posebno iz HNS-a, da zaštite interese Varaždina.

DOZNAJEMO

Iz iznajmljenog prostora Adriatic Workboats seli se u halu na zemljištu od 7.000 kvadrata nedaleko od Varaždina

Estonci uložili u gradnju brodova J Nezadovoljan ranijim poslovnim okruženjem, Damir Kralj odlučio je potražiti ulagače u malo brodogradilište radnih brodova i pronašao ih je u Baltic Workboatsu Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Ovo je naš najnoviji brod, i to za Mljet, jedan od najljepših kutaka Jadrana, ističe s ponosom Damir Kralj, direktor Adr iatic Workboatsa, brodogradilišta koje su otvorili Estonci, i to ne uz jadransku obalu, već u - Varaždinu.

Prednosti aluminija Dok je velika većina naših brodogradilišta u problemima i traže dobrog gospodara, malo varaždinsko brodogradilište uspjelo ga je prije godinu dana naći u - Estoniji. Da je odabir ulagača bio dobar, potvrđuje sedam isporučenih radnih brodova, odnosno plovila za radne namjene duljine do 12 metara za čiju je izgradnju jedino specijalizirano i licencirano u Hrvatskoj u kategoriji malih brodogradilišta.

- Uz brod za Mljet, šest smo isporučili carini. Naši brodovi su sve traženiji zbog osobina. Čitav zapadni svijet prešao je s radnim brodovima na oplemenjenom aluminiju koji uvozimo

iz Njemačke i Norveške. Naime, laganiji su u odnosu na one od poliestera koji je 40 posto teži. Kad imate lakše plovilo, to znači da s istim motorom postižete veće brzine ili pak trebate manji motor koji manje košta, manje troši goriva i ima jeftinije dijelove. Uz to, poliester ima ograničen vijek trajanja, dok aluminijske američka obalna straža koristi 35 godina - pojašnjava direktor Adriatic Workboats.

Iako je vrstan financijaš s dugogodišnjim bankarskim iskustvom, Kralj se zadnjih godina jednako uspješno snašao i u maloj brodogradnji. Radio je za nekoliko brodograditeljskih tvrtki za koje je dogovorio niz

Suradnja za tri dana - U četiri godine dobio sam na natječajima tri broda za hrvatsku policiju koja su napravljena u Hrvatskoj, dok se dva broda od 15 i 28 metara još grade u Baltic Workboats.

Tome treba dodati i dvadeset brodova za rumunjsku policiju, zatim šest za carinu, a dobili smo i gradnju brodova za obalnu stražu u Bangladešu doznajemo od Kralja koji veli da je prosječna cijena broda oko 350 tisuća eura.

Ocijenivši da nije primjereno nagrađen za poslovne uspjehe

u poduzećima u kojima je radio, krajem 2010. godine odlučio je potražiti stranog ulagača s kojim bi pokrenuo malo brodogradilište.

- Potencijalne ulagače tražio sam na internetu. Našao sam ih u Estoniji i poslao sam im svoju poslovnu zamisao, odnosno dopis elektroničkom poštom, a odgovor od njih dobio sam za svega tri dana.

Zapravo, odmah je u Zagreb na pregovore došao šef prodaje Baltic Workboats, koji je do sada izgradio 120 aluminijskih brodova, što nam osigurava know-how - veli direktor Adriatic Workboatsa, koji upošljava dvadesetak ljudi i nekoliko kooperanata.

Proizvođači pod - Ministarstvo kulture?!

Ovako kako nam je danas u Hrvatskoj krenulo, moglo bi se dogoditi da će proizvođači doći pod ingerenciju Ministarstva kulture kao zaštićena vrsta. Hrvatska brodogradnja nije se u globalu na vrijeme prilagođavala. Uvjeti poslovanja pri tome nisu bili odlučujući, budući da Uljanik do-

SUPERNOVA

Vodeća šoping lokacija u Varaždinskoj županiji Uoči međunarodnog sajma CroTour, koji će se održati od 9. do 12. svibnja na Zagrebačkom velesajmu, GfK proveo je istraživanje NAJBOLJE u HRVATSKOJ. projekt pokrenut prošle godine s ciljem otkrivanja i upoznavanja upravo onoga što je najbolje u Hrvatskoj.

U Varaždinskoj županiji, prema glasovima građana, vodeća lokacija u kategoriji šopinga je varaždinska Supernova, koja je već izabrana i u TOP 5 najinovativnijih trgovačkih objekata u okviru srednjoistočne i jugoistočne Europe (CEE i SEE: Across Award).

poslova, a među pionirima je brodogradnje od aluminija u Hrvatskoj.

U Gradu Varaždinu predstavljena je kreditna linija s fondom od 15 milijuna kuna i kamatom od 3,70 posto. Namijenjena je obrtima, trgovačkim društvima, zadrugama i OPG-ima koji su 10 0 posto u vlasništvu državljana RH, sjedište imaju i ulažu na području grada Varaždina, odnosno zadržavaju broj radnih mjesta ili otvaraju nova, posluju u skladu sa zakonodavstvom o sigurnosti te zaštiti zdravlja i okoliša te nemaju dug prema Gradu Varaždinu. Iznos kredita je od 50 tisuća do 1,5 milijuna kuna, a rok otplate ovisi o namjeni i vrsti ulaganja: za nove investicije je od tri do šest godina, s počekom do godine, a za trajna obrtna sredstva rok otplate je od 18 do 36 mjeseci.

Uz to, s 200 tisuća kuna iz proračuna Grada Varaždina će se subvencionirati 2 posto na postojeće poduzetničke komercijalne kredite u svim bankama 12 mjeseci, uz mogućnost produljenja. Korisnici kredita mogu biti obrti, trgovačka društva, zadruge i OPG, a kriteriji su da poduzetnik ima sjedište u Varaždinu, da ulaže na području grada, da je iznos kredita od 500 tisuća do 4 milijuna kuna, da je podignut radi ulaganja u dugotrajnu imovinu (isključena osobna vozila) te da poduzetnik otplaćuje kredit u tolerantnom roku ili s malim zakašnjenjem.

Park šuma i jezero Trakošćan vodeća je u kategoriji prirode, dvorac Trakošćan u kategoriji povijesti, a hotel Trakošćan u kategoriju smještaja.

Paragliding na Ravnoj gori vodeći je u kategoriji sporta, Ivan Rabuzin na prvom je mjestu u kategoriji osoba, a u kategoriji događanja vodeći je - Špancirfest.

Restoran Zlatne Gorice proglašen je najboljim u kategoriji restorani, lounge & coctail bar Mea Culpa u kategoriji zabava, dok su u kategoriji proizvoda prvo mjesto zauzeli varaždinski klipiči.

bro posluje, za razliku od ostalih. Isto tako po posao se sigurno ne dolazi kod vas, nego po njega treba ići u svijet. Ne treba samo gledati u državu i tražiti pomoć, već se treba truditi. Ako sam ja mogao ugovoriti tridesetak brodova, ne vidim zašto to ne bi mogli drugi.

Grad Varaždin subvencionira

Poslovni svijet 19

1. svibnja 2012., br. 415

NAŠA POSLA Još jedno varaždinsko graditeljsko poduzeće u vrlo teškoj situaciji

S više od stotinu radnika Zakmardy spao na - dva!

J Stečaj prijeti tvrtki Zakmardy čiji

je račun u blokadi 148 dana za iznos nešto veći od 28 milijuna kuna Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Više od stotinu zaposlenika ostalo je bez radnih mjesta u posrnulom Zakmardyju, graditeljskom poduzeću u suvlasništvu Eduarda Brumena, koji je zbog zloporabe položaja i ovlasti u Stanoingu, upravitelju 500-tinjak zgrada i vodećem investitoru u stanogradnji u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, pritvoren u veljači.

Pavlic protiv stečaja Zbog nemogućnosti naplate potraživanja od 14 milijuna kuna za radove na objektu Dilatacija I koji su ugovoreni još 2007., Zagorje-Tehnobeton je podnijelo prijedlog za pokretanje stečaja nad tvrtkom Zakmardy čiji je račun 148 dana u blokadi za iznos nešto veći od 28 milijuna kuna. No predlagatelj stečaja ne nalazi se među vjerovnicima koji su blokirali račun Zakmardyja u kojem je danas dvoje zaposlenika, dok je u najbolja vremena imao više od stotinu.

Usprkos tome, Denis Pavlic, direktor Zakmardyja od veljače ove godine, protivi se otvaranju stečaja.

- Tražbina predlagatelja je sporna jer nije dokazana, pa predlažem vještačenje, a glede upisa založnih prava banaka i Porezne uprave na imovinu, naglašavam da je to učinjeno u vrijeme kada je poduzeće još normalno poslovalo. Zakmardy i danas ima imovinu čija je vrijednost veća od dva milijuna eura te nenaplaćenih potraživanja među kojima i prema Zagorje-Tehnobetonu - ustvrdio je Pavlic na varaždinskom Trgovačkom sudu naglašavajući

da još uvijek nije napravio primopredaju dokumentacije s prethodnom direktoricom poduzeća Zakmardy.

Dužnik, kako je objašnjeno, od predlagatelja potražuje sedam milijuna kuna s osnova štete i kršenja ugovora o građenju iz 2007. godine, a u vezi toga je pokrenut i odgovarajući postupak. No Pavlic nije osporio blokadu računa Zakmardyja do koje je dobrim dijelom došlo jer su banke poslale na naplatu zadužnice koje su služile kao osiguranje kredita odobrenih Stanoingu.

S tim u vezi je rečeno da je izgledno da će se blokada riješiti kroz dva mjeseca s obzirom na pregovore Stanoinga, banaka i vjerovnika.

ročne kratko ze obve ose ća izn a, e z u d po un ijuna k 48 mil ročne još o a dug ,2 3

Tko kome (ne) duguje Ustrajući na prijedlogu za otvaranje stečaja, punomoćnik Zagorje-Tehnobetona naglasio je da je tražbinu učinio vjerojatnom budući da ima građevinske situacije ovjerene od dužnika, a njegova potraživanja s osnova navodne štete ne bi smjela utjecati na odluku o otvaranju stečaja, tim više što je o njima obaviješten tek na dan pritvaranja Brumena, predsjednika nadzornog odbora Zakmardyja te vlasnika polovice udjela u tvrtki.

Da postoje razlozi za otvaranje stečaja nad Zakmardyjem, odnosno da nije izgledan nastavak njegovog poslovanja, ustvrdila je i privremena stečajna upraviteljica naglašavajući da su kratkoročne obveze tvrtke 48 milijuna kuna, a dugoročne 3,2 milijuna. Hoće li stečaj biti otvoren ili prijedlog za to odbačen, sud će odlučiti u zakonskom roku.

Dugogodišnji partneri razišli se zbog dugova vezanih uz gradnju Varaždinskog trgovačkog centra (VTC)

IZDVOJENO Sporovi oko izgradnje najviše građevine u Varaždinu

Sporna kašnjenja i štete

Denis Pavlic

Predlagatelj, kako tvrde u Zakmardyju, još uvijek nije završio radove, odnosno nije izdao okončanu situaciju.

- Kasni se 23 mjeseca na dilataciji I – VTC. Zbog kašnjenja Zakmardy je pretrpio štetu od oko 21 milijun kuna za koji je teretio ZTB, dok je Zakmardy dužan ZTB-u oko pet milijuna kuna u radovima i nekretninama - tvrdi

te dodaje da je ZTB dužan Zakmardiju oko 13 milijuna s osnova šteta.

Punomoćnik ZTB-a ustvrdio je da je učinio vjerojatnom i nespornom svoju tražbinu, dok je sud izdao privremenu mjeru kojom je zabranio naplatu osiguranja posla iz 2010., koje je poslano na naplatu 2012., točnije na dan uhićenja Brumena.

I TOGA IMA

Za plaće prodaju imovinu Holcim mineralni agregati “Očura” povećali su plaće za troškove inflacije, doznajemo od Mladena Zemljića, regionalnog povjerenika Sindikata graditeljstva, koji dodaje da su dobre prilike i u Kamningu iz Ljubeščice, a većih primjedbi nema ni na poštovanje kolektivnog ugovora u Zagorje-Tehnobetonu gdje su isplaćene i uskrsnice.

- U graditeljstvu nije dobro jer nema posla, zbog čega je Cesta Varaždin već ranije spala sa 700 na 300 zaposlenika, Hidroing sa 190 na 120, a Meteor Grupa je otpustila 200-tinjak. Takvu situaciju koriste investitori koji traže sve niže cijene, što se na kraju obija o leđa radnika koji dobivaju niske plaće, a zatim i otkaze - veli Zemljić, dodavši da potonje naročito to dolazi do izražaja u tvrtkama koje su kooperanti.

Da bi u nedostatku posla došli do novca za plaće, kako dodaje, graditeljske tvrtke su prisiljene prodavati imovinu.

- Preostala dugovanja prema radnicima, Meteor Grupa obvezala se podmiriti do kraja lipnja, a Coning do kraja svibnja.

Tada bi zaposlenicima trebale stići plaće za veljaču, ožujak i travanj, dok su u ožujku dobili za studeni, prosinac i siječanj.

Isplate plaća u Coningu ovise o prodaji njegovog trajektnog pristaništa na Rabu, površine 20 tisuća četvornih metara, kao i ishoda spora koji je pokrenut protiv Ministarstva vanjskih poslova za obavljene radove - pojašnjava Zemljić, koji upozorava da bi u ovakvim okolnostima dodatne probleme mogao donijeti propis o zabrani isplata plaća bez plaćanja doprinosa i poreza, ukoliko se kod toga ne bi išlo selektivno, odnosno gledalo tko ne plaća dulje razdoblje.

Prava odluka Tko su to lobisti?

L

Nina BEGIČEVIĆ REĐEP doc. dr. sc.

obisti su ljudi koji više od 20 posto svojeg radnog vremena provode tako da nastoje utjecati na donositelje važnih strateških odluka. Lobisti svoje usluge naplaćuju, pa samo oni koji imaju novac mogu angažirati lobiste. Primjerice, nevladine organizacije i građanske udruge nemaju novca za lobističku agenciju koja bi promicala njihove interese. Prema tome, lobiste danas angažiraju ponajviše velike kompanije koje si to mogu priuštiti i države koje žele postići određene ciljeve, primjerice lobiranje za ulazak Hrvatske u EU. Svatko tko se profesionalno bavi lobiranjem, trebao bi svoj rad registrirati i objaviti podatke o tome na kojem projektu radi, tko ga financira i koliko će novca biti

izdvojeno za lobiranje. Prvi najveći centar lobista na svijetu je Washington, dok je drugi najveći Bruxelles s otprilike 20 tisuća akreditiranih lobista i nizom specijaliziranih lobističkih agencija. Lobisti su često bivši dužnosnici. Nakon bavljenja politikom većina dužnosnika odlučuje se za nastavak karijere u ulozi lobista. Nevladine udruge skreću pozornost na problem ovakvog pristupa i traže da se svaki dužnosnik, nakon što prestane obnašati svoju političku funkciju, barem tri godine suzdrži od preuzimanja posla koji ima veze s lobiranjem.

Naime, kad visokopozicionirani političar, nakon što završi obavljanje svoje dužnosti, otvori svoj konzultantski ured, zasigurno će dobro naplatiti sve

svoje usluge i veze koje je stekao na bivšoj poziciji.

Sjedinjene Države napravile su najviše u zakonskoj regulativi i transparentnosti lobiranja. Čak su i osudile jednog od svojih najboljih lobista, Jacka Abramoffa, na 6 godina zatvora. Bio je optužen za korupciju i ilegalno dogovaranje poslova, utaju poreza, podmićivanje dužnosnika, pranje novca te potkradanje klijenata. U Europi je situacija puno lošija, europska regulativa lobističkog posla je takva da lobisti ne moraju otkriti ni financije kojima raspolažu ni koliko su plaćeni za svoj posao, a ne moraju navesti ni što ni za koga rade te to otvara mogućnost korupcije, koja je danas veliki problem u Hrvatskoj, ali i u svijetu.

20 Prometna kultura

Danijel Posavec struč. spec. crim. dposavec@mup.hr, www.petrovecki.hr

STRUČNI SURADNIK AUTOŠKOLE

Agresija u prometu A

gresijom u prometu direktno ugrožavamo vlastito zdravlje, ali i zdravlje, živote i imovinu drugih osoba u prometu. Agresivni vozači najčešće ne poštuju prometne propise o poštovanju optimalnih brzina kretanja vozila, pretjecanju i obilaženju kolona vozila, oduzimanju prednosti prolaza pješacima i vozačima drugih vozila i sl. Takvi vozači u pravilu su pod stresom, a njihovo vrijeme reagiranja u prometu radi izbjegavanja iznenadne opasnosti na cesti drastično je smanjeno. gresivna vožnja objašnjava se kao vožnja na način kojim se pokazuje krajnja ravnodušnost, nemarnost i odsutnost osnovnog obzira prema drugima, koja se u cestovnom prometu manifestira na vrlo očit i opasan način te može dovesti do konflikata i teških posljedica. Anonimnost koju vozači osjećaju unutar vozila omogućuje im da oslobode instinktivne nagone za afirmacijom te pretječu druga vozila samo da bi bili na čelu kolone, a to je posebno uočljivo kod mladih vozača koji to vrlo često čine pod pritiskom svojih, također mladih suputnika. Također i mnogi stariji i iskusniji vozači reagiraju tako da to drugi sudionici doživljavaju kao agresivno ponašanje, iako iza toga ne stoji prava agresija. Tu spadaju oni koji zapravo nikad ne nauče voziti, ali i oni kojima se potkrade pogreška iz svakodnevnih razumljivih razloga, jer za volanom ne sjede bezgrešni anđeli, niti programirani kompjutori, već samo ljudi čijem biću pristoji da se ponekad „zabune“, da im misli skrenu, da budu nepažljivi ili nespretni. Istraživanja su pokazala da je ponašanje za volanom koje je doživljeno kao agresivno, zastupljeno kod muškaraca s 9%, a kod žena s 3%. Zbog toga treba konstatirati da se vrlo rašireno mišljenje kako cestovni promet karakterizira agresivnost pokazalo kao predrasuda jer ipak samo manjina postupa baš agresivno, a i prividno agresivno ponašanje nije tako često kako se to misli, ali valja dodati da takva ponašanja privlače veliku pozornost i nanose veliku štetu odnosima u prometu. Zbog svega navedenog, prioritet postupanja policijskih službenika PU varaždinske u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama je sankcioniranje agresivnih vozača u prometu i to poglavito onih koji drastičnije krše prometne propise o ograničenju brzine kretanja vozila, nepropisno pretjecanje vozila, oduzimanje prednosti prolaska pješacima i drugim vozilima.

Ovom prilikom pozivamo građane da u slučajevima obijesnog kršenja propisa o brzini kretanja vozila (noćne utrke na cestama i sl.) o tome obavijeste policiju na broj 192.

A

Prometna kultura Piše: BORIS PETROVEČKI, mag. ing. prometa, stručni voditelj i predavač

Vozača koji agresivnom vožnjom izazove prometnu nesreću u kojoj je druga osoba teško ozlijeđena može se kazniti kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina, a ako je nesrećom izazvana smrt jedne ili više osoba, vozača se može kazniti kaznom zatvora od 3 do 10 godina.

Često tijekom razgovora čujemo, a ner ijetko i sami tvrdimo, da našim vozačima nedostaje prometne kulture.

Nažalost, kod velikog broja Autoškola vozača u RH to pitanja Vaša cijenjena je uistinu tako. na e uj ek oč Nepoštovanje ki.hr, prednosti proinfo@petrovec r, tel: laska (najčešće i.h ck ve ro et .p www pješaka, bicikli4 24 3042/23 sta), prometnih znakova, pravila i propisa, netolerancija i neuvažavanje drugih u prometu poprima zabrinjavajuće razmjere. Usporedimo SANKCIJE ZA DRASTIČNA KRŠENJA PROPISA BRZINE KRETANJA VOZILA: li ponašanje naših vozača s U NASELJU - više od 50 km/h od dopuštene – 3 000 do ponašanjem vozača koji dolaze - prekoračenje brzine za više od 20 do 30 7000 kuna, 3 negativna prekršajna boda i iz zemalja EU, razlika je evidenkm/h - 1000 kuna i 1 negativan prekršajni bod zaštitna mjera oduzimanja vozačke dozvole tna. U njihovom ponašanju, u - više od 30 do 50 km/h u trajanju od 12 mjeseci - 2000 kuna i 2 negativna prekršajna boda - više od 50 km/h od dopuštene – 5000 - 15 000 kuna ili kazna zatvora do 60 dana, 3 negativna prekršajna boda i zaštitna mjera oduzimanja vozačke dozvole u trajanju od 12 mjeseci VAN NASELJA - prekoračenje brzine za više od 30 do 50 km/h - 1000 kuna

Boris Petrovečki, mag. ing.

pravilu, nema agresije, poštuju prometna pravila i propise i uvažavaju druge sudionike prometa. Zašto je tome tako?

Zašto naši vozači psuju druge sudionike prometa, verbalno i fizički su agresivni, nemaju nimalo razumijevanja za one koji su sekundu sporiji nego što bi trebali biti, ili su malo manje vješti, ili su, ne daj Bože, slučajno nešto pogriješili u prometu? Zašto parkiraju na zelenim površinama, pred ulazima, na mjestima rezerviranim za osobe s invaliditetom? Jesu li ih tome učili u autoškoli? Sigurno nisu! Svi su oni u autoškoli

naučili kako se treba ponašati u prometu, svi su naučili pravila i propise – što su i dokazali položivši vozački ispit. Zašto se onda tako i ne ponašaju?

Velik dio problema leži u odgoju. U RH sustavno se ne provodi gotovo nikakav prometni odgoj. Prometni odgoj bi, kao i svaki drugi odgoj, trebao početi u najranijem djetinjstvu i biti implementiran u sve odgojnoobrazovne institucije počevši od vrtića, zatim osnovne škole, srednje škole, pa i fakultete.

Kad bi kod djece u vrtiću počeli razvijati pozitivne stavove o prometu, kad bi to nastavili kroz čitavu osnovnu školu, čitavu srednju školu i onda, na kraju srednje škole, kad većina tih osoba postaje vozač, da to u autoškoli i na ispitu dobije

NEPROPISNO PRETJECANJE I OBILAŽENJE KOLONE VOZILA - novčana kazna 3000 kuna, 2 negativna prekršajna boda i oduzimanje vozačke dozvole na 3 mjeseca ODUZIMANJE PREDNOSTI PROLASKA NA CRVENO SVJETLO - novčana kazna 2000 do 5000 kuna, 2 negativna boda i oduzimanje vozačke na 3 mjeseca

formalni oblik, razina prometne kulture naših vozača bila bi sasvim drugačija. Nažalost, sve se to zna i poznato je. Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa je već 2006. zacrtao uvođenje prometnog odgoja u sve odgojno-obrazovne institucije, međutim, šest godina nakon toga to je još uvijek, nažalost, utopija!

Osnove bontona Razmislite o svojem ponašanju tijekom vožnje. Poštujete li propise, izbjegavate li rizične situacije, vozite li oprezno, reagirate li pravodobno i predviđate li postupke drugih?

Izbjegavate li opasnosti, prilagođavate li brzinu i položaj svojeg vozila prema drugim vozilima, poštujete li druge?

Nije dovoljno poštovati zakon i prometna pravila, treba se i kulturno ponašati. Ako vozite bolji i jači automobil ili imate viši društveni položaj, ne znači da imate veća prava u prometu.

Zatvoreni u svome svijetu, obično cijenimo strpljenje onih iza nas, a preziremo strpljenje vozača ispred nas.

U prometu svi imamo ista prava i obveze. Pratite promet i izbjegavajte sve što vam odvlači pozornost: svađu, glasnu muziku, cigarete, radio, mobitel…

Nije pristojno tijekom vožnje prijetiti rukama i grimasama drugim vozačima ili im se rugati. Osim što izgledate smiješno, gubite sigurnost u vožnji. Lijepo je zahvaliti znakom ruke za svaki potez kojim vas netko propusti u prometu.

Riječ psihijatra Agresivna vožnja ili vozačka agresija A

Mr. sc. Nenad Horvat, dr. med., psihijatar

STRUČNI SURADNIK AUTOŠKOLE

gresivnost, agresija, agresivno ponašanje... sve su to teški psihološki i psihijatrijski pojmovi koje nije lako definirati. Ipak, svima je jasno o čemu se radi: nasilništvo, hostilnost, nametanje svoje volje, napadanje i neprijateljstvo glavne su sastojnice agresivnosti. Svatko od nas zna barem nekoga iz svoje okoline koji je agresivan tip i s kojim se nije za šaliti. On – ili ona – sve će okrenuti na svađu, na sukob, na konflikt. Takvi ljudi nisu baš simpatični i s njima ne volimo imati

posla. Međutim, ima situacija kad ne možemo birati – na njih naletimo ili smo na njihovo prisustvo osuđeni ovime ili onime. to se događa kad takva osoba sjedne za upravljač? Ona vozi agresivno: nasilno, bezobzirno, samovoljno i uz mnogo riskiranja.

Kako to izgleda na cesti? Uglavnom kao kršenje svih mogućih propisa: jurcanje, naglo kočenje, “nabijanje” u zadnji kraj vozila ispred sebe, oduzimanje prednosti, pretjecanje preko

Š

pune linije, prolazak kroz crveno, korištenje trube kad treba i kad ne treba... O gestikulacijama, vitlanju šakom, pokazivanju “prostog” prsta, psovkama, pljuvanju i sličnom ne trebamo ni govoriti. A najjači su oni likovi koji izlaze iz automobila pa se deru, prijete, otvaraju tvoj auto i pozivaju te na obračun – a ako nemaš sreće, izvuku te na cestu i prebiju. Čemu služi takva vožnja? Očigledno ne samo tome da se od točke A dođe do točke B. Tu je vozaču zanimljivije

dokazivanje, uzbuđivanje, natjecanje, šokiranje drugih, nametanje svoje volje, zastrašivanje, “ispucavanje”. . ako s takvim vozačima na kraj? Na žalost, njih se ne da ni educirati niti liječiti. Za njih su najbolji – na žalost i jedini – lijek policajci i suci.

Nama ostalima je najbolje da ih se klonimo kad god i koliko god možemo. Ako smo pažljivi i kulturni vozači, lako ćemo uočiti tko je manijak za volanom. Nipošto ne smijemo prihvatiti njihov nastup i njihov način!

K

TATTLETEEN.COM

Iz policije...

1. svibnja 2012., br. 415

Crna kronika 21

1. svibnja 2012., br. 415

IZDVOJENO

Kiosci na meti maloljetnika

Dječji vrtić Vjeverica izgrađen je 1997. godine, odnosno posljednji je na području grada Čakovca, što upućuje na zaključak da se nisu poštovala pravila građevinske struke

I TOGA IMA Četvero djece je lakše ozlijeđeno u čakovečkom dječjem vrtiću

U vrtiću Vjeverica pala žbuka sa stropa J Troje djece zadobilo je ogrebotine, dok je po jedno dijete

došla hitna pomoć pošto je ozlijedilo glavu. Roditelji su u panici dolazili u vrtić misleći da je došlo do urušavanja stropa Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Četvero djece ozlijeđeno je prilikom pada žbuke sa stropa u dječjem vrtiću Vjeverica u Čakovcu. Vijest se brzo proširila prošli utorak nakon obavijesti iz PU međimurske, a među roditeljima nastala je prava panika.

Šok roditeljima - U 10 sati urušila se žbuka sa stropa. Na sreću, djeca nisu jako ozlijeđena. Troje njih zadobilo je ogrebotine, dok je po jedno dijete došla hitna pomoć pošto je ozlijedilo glavu. No već nakon pregleda i to se dijete vratilo u vrtić - rekla je Sonja Kuhanec, ravnateljica čakovečkog Gradskog vrtića u sklopu kojeg je i dječji vrtić Vjeverica.

Ravnateljica Kuhanec bila

je u šoku te u početku nije mogla ni pričati, a panika je zavladala i među roditeljima koji su požurili po djecu.

- Roditelji su dolazili uplakani. Netko je napisao da je pao strop, a ne žbuka, pa je nastala prava panika - pojasnila je ravnateljica čakovečkog Dječjeg vrtića Kuhanec. Djeca su ipak sve to prihvatila na sebi svojstven način, a nazočnost policije koja je bila u vrtiću cijelo vrijeme među njima je izazvala priličnu znatiželju.

Ne zna se zašto - Bili su tu stričeki policajci - čulo se na hodniku vrtića djecu kako prepričavaju mamama neopterećeni onime što se dogodilo.

Oko dva metra kvadratnih žbuke palo je iz nepoznatog razloga, nakon čega je na

stropu ostalo oštećenje promjera tri metra. To čudi jer je riječ o Gradskom vrtiću koji je posljednji izgrađen, pa bi krivca trebalo vjerojatno tražiti u izvođačima. Ili je ovo bila slučajnost?

- Zatvorili smo cijeli donji kat i sad čekamo da ispitaju zašto se to desilo - rekla je ravnateljica te dodala kako joj nije jasno kako se to moglo dogoditi.

- To je zadnji izgrađeni vrtić, nismo imali nikakvih problema, nije bilo vlage - dodala je ravnateljica.

Dok se ne sazna uzrok ove nesreće, donji dio vrtića bit će zatvoren, a djeca će biti premještena u druge odjele i vrtiće.

- Najvažnija nam je sigurnost djece - naglasila je Kuhanec.

IZDVOJENO Čakovečki gradonačelnik

U vrtiće se ulaže sve prema mogućnostima Iako službena istraga, a zatim i rezultati tek slijede, već samim pogledom na strop može se zaključiti da pri izgradnji vrtića Vjeverica nisu poštovana sva pravila struke, rekli su na konferenciji za novinare gradski čelnici i čelnici Dječjeg vrtića Čakovec, a izvijestile su Međimurske novine.

Izrazivši žaljenje zbog nemilog događaja, čakovečki gradonačelnik Branko Šalamon istaknuo je da on nije mogao biti predvidiv.

- U sve vrtićke objekte u vlasništvu Grada Čakovca ulaže se maksimalno, prema financijskim mogućnostima - istaknuo je gradonačelnik Šalamon. Usporedo s istupom gradskih čelnika, Vjevericu su posjetili građevinski stručnja-

ci od kojih se očekuje da utvrde točan uzrok pada žbuke.

Prema riječima gradonačelnika Šalamona, mogući uzrok pada žbuke je vlaga, odnosno kondenzacija, ali i činjenica da je pri izgradnji stropa u jedan sloj stavljen najlon koji je onemogućio kvalitetno prianjanje žbuke. Vrtić je sagrađen 1997. godine, a izvođač radova bila je zanatska zadruga Međimurje. Šalamon je ujedno priznao kako Grad nema novaca za sanaciju štete pa će se morati ići u minus.

Zbog pada žbuke od četvrtka je privremeno razmješteno 170 djece, koliko polazi Vjevericu, u druge vrtiće. Koliko dugo će djeca biti razmještena u druge vrtiće, zasad nije poznato.

DOZNAJEMO Otvorena istraga protiv bivše zaposlenice više osiguravajućih društava

Osiguravajuće društvo oštetila za 103 tisuće kn?

Zbog osnovane sumnje da je kao zastupnica u osiguranju pronevjerila 103 tisuće kuna, otvorena je istraga protiv A. C., bivše zastupnice više osiguravajućih društava koja su imala predstavništvo u Varaždinu.

Varaždinka, rođena 1972. godine, radila je od 1. siječnja 2007. godine pa do 31.

srpnja 2007. godine kao zastupnica u osiguranju temeljem ugovora o radu sklopljenog s tvrtkom PREMISUS Zagreb, a od 1. kolovoza 2007. godine do 23. travnja 2010. godine kao zastupnica osiguravajućeg društva Osiguranje Zagreb, odnosno kasnije BASLER OSIGURANJE ZAGREB, s mjestom rada u Varaždinu. Uz

to, od 1. studenog 2007. godine radila je i kao voditeljica Poslovnice Varaždin u Međimurskoj osiguravateljskoj podružnici.

U okviru svih tih poslova osumnjičena je bila ovlaštena za sklapanje ugovora o osiguranju i naplaćivanje premija osiguranja. U nakani pribavljanja veće nepripadne materijalne dobiti, kako sumnja

državno odvjetnštvo, novac u iznosu od 103.160 kuna, primljen od zastupnika i ugovaratelja osiguranja na ime premija, nije uplatila na blagajni osiguravajućeg društva niti položila na žiro-račun, već ga je zadržala za sebe, čime se okoristila za navedeni iznos, za koji je i oštetila BASLER OSIGURANJE ZAGREB d.d.

Još nisu ni punoljetni, a već su krenuli u pljačke. Petorica mladića iz Varaždina, od kojih najmlađi ima tek 14 godina, pokušali su provaliti u dućan u Ulici Ruđera Boškovića na Banfici. U pohod su krenuli u utorak u večernjim satima, a Boškovićeva im je bila tek prva stanica.

Zbog aktiviranja alarma pobjegli su, no sljedeća stanica bila im je kiosk u Cankarevoj ulici. Opljačkati nisu uspjeli ni kiosk budući da su ih dočekali zaštitari. Više uspjeha imali su u Meštrovićevoj ulici gdje su uspjeli provaliti u kiosk. Pritom su ukrali nekoliko kutija cigareta.

Protiv njih će se podnijeti kaznena prijava.

PROMET

Prevrnula se cisterna Vjerojatno uslijed neprilagođene brzine, cisterna s kalciniranom s o d o m s l e tj e l a j e u srijedu nakon 17 sati s nadvožnjaka na ulazu na autocestu A 4 kod Varaždina gdje se zatim i prevrnula.

U prevrnutoj cisterni ostao je zarobljen ozlijeđeni vozač, pa je uslijedila akcija njegovog spašavanja koja je zbog strmine nadvožnjaka potrajala više od sat vremena. U akciju spašavanja, zbog koje je promet bio otežan jer se odvijao naizmjenično, sudjelovali su pripadnici varaždinske Javne vatrogasne postrojbe, djelatnici Hrvatskih autocesta i liječnici Hitne pomoći.

NAŠA POSLA

Obračun štapom U Pribislavcu je došlo do brutalne tučnjave u kojoj je jedan muškarac teško stradao. Iz nepoznatih razloga 45-godišnjak i 34-godišnjak potukli su se već oko 10 sati.

Tučnjava je kulminirala posezanjem za željeznom šipkom. Naime, 45-godišnjak je njome izudarao mlađeg muškarca po glavi koji je svom suparniku vratio drvenim štapom. Stariji muškarac lakše je ozlijeđen, dok je mlađi zadobio teške ozljede.

Protiv 45-godišnjaka će se podnijeti kaznena prijava.

22 Urbana kultura

Art/media Čestitka „glupog desničara“ U

Jutarnjem listu srpski pisac Vladimir Arsenijević trijumfalno javlja da su kanadski znanstvenici dokazali da su desničari gluplji od drugih ljudi. Osobno poznajem Vladu Arsenijevića, cijenim ga kao velikog borca protiv Denis PERIČIĆ srbijanskih zala, ali mr. sc. čini mi se da je već previše uzrujan svim mogućim četničarenjima da bi bio u stanju racionalno analizirati ovu vijest. aime, znanost je već svašta dokazala, na primjer da dinosauruse nije uništio asteroid, pa se to nedavno odjednom promijenilo, i nikom ništ’. vi valjda znamo da su desničari koji kolju dječicu samo zato jer su srpska, židovska ili hrvatska onoliko glupi koliko su i zli – a stravično su zli. No, što je onda s ljevicom?

Naime, u istom broju istog lista čitamo sjećanja partizanke Tonke Petričević, koja je kao zatočenica u Auschwitzu dočekala ruske osloboditelje, i koja kaže: „Čekali smo te Ruse ko ozeblo sunce, a onda smo ugledale pijane, prljave i bešćutne vojnike koji su čak silovali neke izgladnjele i očajne logorašice koje su ih dočekivale i mahale crvenim krpama koje su pronašle“. e znam, doista, kako je moguće da toliki ljudi skloni lijevim političkim idejama, a koji su od Bleiburga do Kambodže mučki smaknuli oko 100 milijuna ljudi, budu baš toliko pametniji od desno orijentiranih zločinaca. e mogu shvatiti nikoga čija opčinjenost bilo kakvom ideologijom poprima razmjere zločina ili razmjere isključivosti. Ne vidim razliku u pametima onog našeg političara koji se klanja Paveliću i onog našeg umjetnika koji tvrdi da su svi vjernici kreteni. toga vam, kao „glupi desničar“, čestitam Praznik rada sa željom da se prisjetimo svih žrtava u Chicagu 1. svibnja 1886. godine.

Bile su to žrtve gluposti i zla, kao i Staljinove ili Hitlerove žrtve. Jer glupost nije ni lijeva niti desna. Ona je samo glupa, a prečesto i zla.

N S

N N S

1. svibnja 2012., br. 415

GLAZBA Unless - ova neobična kombinacija pravo je osvježenje

Kreativni i drugačiji J Okupili su se krajem prošle godine, a već imaju cijeli niz autorskih pjesama.

Gušt im je naći se i stvarati Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Spajaju naizgled nespojivo, no u njihovoj izvedbi sve zajedno zvuči odlično. Riječ je o bendu Unless koji je krenuo u osvajanje varaždinske glazbene scene. Iako potpuno različiti, dečki zajedno odlično funkcioniraju i zvuče. Dokaz tome su i nove pjesme koje su većinu već osvojile i pravo su osvježenje.

Zoran Skok, Nikola Drožđek, Goran Patrčević, Nenad Bakliža i Zoran Pavlinić iza sebe imaju veliko glazbeno iskustvo, a krajem prošle godine krenuli su zajedno u glazbene vode. Iz njihovih glava i instrumenata svako malo dolaze novi ostvaraji, sve, naravno, njihovi autorski. Obrade ih, kažu, ne zanimaju. Furaju svoj film i u njemu se dobro osjećaju.

- Dosad smo snimili live snimkih pjesama e radionice izašlo je već nekoliko autors ku od tri stvari koje se mogu Iz njihov čuti na našoj Facebook strani- samo su neke od njih. Kojem kod nas kojim se vodimo, a ci. Osim toga radimo na glazbenom pravcu se mogu svaka pjesma je drugačija. još dosta stvari i pripisati, teško je reći, no Imamo totalno različite ukuimamo puno mješav ina su svega se i svatko daje malo svojeg a r b o d m a te r i j a l a – hard rocka, har- štiha – njihov je recept. a j i m za dalje – dcorea, heavy meke e j , a ispr ičao tala... U svakom Ispušni ventil bam o r p e je Nikola a njihova Nekoliko puta tjedno nan i sv slučaju, a j i z n Drožđek. različitost uspjela laze se kako bi se opustili a te bez je rezultirati inte- i napravili nešto novo. Sve B a c k i n nem o m i d days, Rise resantnom kom- to rade prvenstveno zbog to ra ska your hands, binacijom. - Nema gušta. - Dobra je kemija na priti Stick together univerzalnog pravila probama, nema tenzija i

sve to radimo bez pritiska.

Uživamo u tome što radimo – slažu se svi u tome. Bez opterećenja misle i nastaviti, jer je to prije svega ono što vole i što ih opušta.

Na probe uvijek dolaze s novim idejama tako da se od njih može još puno očekivati, a ono što bi većina htjela jest uskoro dočekati njihov koncert. Nadamo se da će to biti uskoro.

KONCERT Jazz atrakcija odlična opcija za kraj tjedna i one koji vole zvuk saksofona

Nowakowski trio zasvirat će za Varaždince Za sve ljubitelje jazza podrumska scena varaždinskog kazališta bit će u nedjelju pravi izbor za izlazak.

Na pozornicu će stati poznati poljski glazbenici okupljeni pod imenom Nowa-

Knjigu kolumni „Hrvatski san“ Denisa Peričića, uz poseban popust za čitatelje Regionalnog tjednika (80 kn, poštarina ili dostava uključena u cijenu) možete naručiti pozivom na broj 091/1509893 ili putem e-maila denis.pericic@vz.htnet.hr

kowski trio i zabavljati Varaždinke i Varaždince od 21 sata.

Trio okuplja tri iskusna muzičara – saksofonista Marcina Nowakowskog, gitarista Marcina Kukielu te pijanista Marcina Urbana.

Marcin Nowakowski izuzetno je talentiran i iskusan saksofonist koji je od strane novinara proglašen “europ-

skim ambasadorom smooth jazza”. Iza njega stoji pozamašan broj albuma snimljenih s poznatim glazbenicima te još više nagrada. Uspješni su i njegovi kolege iz trija, a kako zvuče zajedno, možete čuti 6. svibnja. Koncert je organiziran u suradnji s Veleposlanstvom Republike Poljske.

(Ne) filozofiraj U bolji život S

a svih strana danas slušamo o kvaliteti života i podizanju kvalitete života. No ne trebamo samo strpljivo čekati da netko drugi u tom pogledu učini nešto za nas (neka vlast ili organizacija), nego možemo mnogo toga i sami učiniti. Na kvalitetu našeg života, naime, utječe i ono što gledamo, slušamo, jedemo, pijemo... ako, primjerice, ako svoj život ispunimo gledanjem priglupog i beskorisnog televizijskog programa, to sasvim sigurno neće pozitivno djelovati na kvalitetu našeg života. Silne sapunice, idiotski američki filmovi i stupidne emisije o poznatima i slavnima koje se mogu naći na televizijskim kanalima, siguran su put u pogoršanje kvalitete naših života.

T

Damijan Bermanec mag. phil. damijan.bermanec@gmail.com

T

u je i glazba, odnosno ono što se danas tim imenom naziva, a prečesto je tek buka ili jednoličan praznoglav ritam. To je glazba bez estetskih ili bilo kakvih drugih vrijednosti. Slušajući takve stvari, sasvim sigurno nećemo pomoći kvaliteti vlastita života. u su i razgovori o trivijalnim temama koje svakodnevno vodimo s našim prijateljima i znancima. Dok mi s njima, primjerice, nadahnuto blebećemo o poznatima i slavnima, kvaliteta našeg života opada. Mi zbog takvih razgovora duhovno nazadujemo, postajemo površni, infantilni, jadni... e treba zaboraviti ni plitkoumnu literaturu kakvom se mi danas hranimo. Čitaju se glupe

T

N

knjige i još gluplji novinski članci. Čitajući ih pretvaramo se u potpune kretene, a biti kreteniziran – to sasvim sigurno nije dobro za kvalitetu života. ije bolje ni kad pogledamo što zapravo jedemo i pijemo. Uglavnom se prežderavamo nezdravom hranom, (pre)slatkim i (pre)slanim smećem, stvarima koje ni jedna druga životinja ne želi ni primirisati, a kamoli konzumirati. valiteta naših života je, dakle, velikim dijelom i u našim rukama. Ne možemo očekivati da ćemo gledajući, slušajući, jedući i pijući nekvalitetne stvari voditi kvalitetan život. Treba se braniti od smeća koliko god je to moguće (a ono doista vreba sa svih strana) i okružiti se onim vrijednim, dobrim i zdravim koje je jedini put u bolji i ljepši život.

N K

Oglasi 23

1. svibnja 2012., br. 415

«Trgovački sud u Varaždinu, u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom VIZMATEX d.o.o. u stečaju iz Varaždina, Špinčićeva 84 objavljuje:

VIII. JAVNU DRAŽBU ZA PRODAJU IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA VIZMATEX d.o.o. u stečaju I Predmet prodaje je nepokretna imovina stečajnog dužnika VIZMATEX d.o.o. u stečaju iz Varaždina, Špinčićeva 84 i to: - oranica Jalkovečki Lug sa 2663 m2, čk.br. 424/9, upisana u z.k.ul. 876 k.o. Jalkovec.

Početna cijena određena je u iznosu od 614.400,00 kn.

Na navedenoj nekretnini je upisano razlučno pravo u korist razlučnog vjerovnika Raiffeisenbank Austrija d.d. Zagreb, Petrinjska 59.

II Nekretnina iz točke I. ovog oglasa prodat će se za početnu cijenu od 614.400,00 kn.

III UVJETI PRODAJE: 1) Usmena javna dražba za prodaju naprijed navedene imovine održat će se dana 14. svibnja 2012.g. u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, Braće Radića 2, soba 222/II s početkom u 10,00 sati.

2) Nekretnina se ne može prodati ispod određene, početne cijene od 614.400,00 kn.

3) Poreze i pristojbe u vezi s prodajom plaća kupac, kao i troškove uknjižbe.

4) Nekretnina će se prodati na usmenoj javnoj dražbi, a kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do zaključno 11. svibnja 2012. godine uplatile jamčevinu od 10 % od utvrđene, početne cijene nekretnine na žiro račun Trgovačkog suda u Varaždinu broj 2390001-1300002754, otvoren kod Hrvatske poštanske banke d.d., model uplate 02, pozivom na broj 392010, opis plaćanja - jamčevina za dražbu „Vizmatex“d.o.o. u stečaju, a kupac je dužan potvrdu o uplati predočiti stečajnom sucu prije nego što se pristupi dražbi. Uplaćena jamčevina uračunava se u kupovninu.

5) Od polaganja jamčevine oslobođen je razlučni vjerovnik.

6) Pravo nadmetanja imaju sve fizičke i pravne osobe u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske.

7) Kupac je dužan položiti kupovninu u roku od 30 dana od donošenje rješenja o dosudi. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu smatrat će se da je odustao od kupnje, a položena jamčevina se zadržava. Iz položenog osiguranja namirit će se troškovi nove prodaje.

Ako bude više ponuditelja, sud će u rješenju o dosudi odrediti da će se nekretnina dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili, a ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u roku koji im je određen, u tom slučaju sud će donijeti posebno rješenje o dosudi svakom slijedećem kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnina dosudi, u kojem će odrediti rok za polaganje kupovnine. Sud će u tom rješenju najprije oglasiti nevažećom dosudu kupcu koji je ponudio višu cijenu.

8) Ročište za javnu dražbu održati će se i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj.

9) Nekretnina se prodaje po principu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca na nedostatke, pravne ili činjenične naravi.

10) Ponuditeljima čija ponuda ne bude prihvaćena, uplaćena jamčevina vratiti će se odmah nakon zaključenja dražbe.

11) Nakon što kupac položi kupovninu i rješenje o dosudi postane pravomoćno, sud će zaključkom odrediti predaju nekretnine kupcu, odrediti upis prava vlasništva u korist kupca, te brisanje tereta na nekretnini.

12) Nekretnina koja je predmet prodaje, kao i procjena sudskog vještaka, može se razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na tel. 098 481 953, te izvršiti uvid na web. stranici Visokog trgovačkog suda i Hrvatske gospodarske komore.“

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete postati dio našeg uspješnog tima!

Za popunu slobodnog radnog mjesta u pogonu u Trnovcu Bartolovečkom tražimo:

SURADNIKA U CARINSKOM ODJELU (m/ž) Radni zadaci uključuju: Ʉ ġėĨČėĺÿ ıĺėŀÑ ÿ ÿŀĺėŀÑ ĤėÜå Ʉ ĤÑá ı 8 SNȿĨıĨĮÑĺı Ʉ åĺÿáåĒÝÿĉÑ ėĮġĤåđå ÿ ġėĺĤÑĮÑ ĤėÜå ı NČėÜėáĒı ŀėĒı Ʉ ÑáđÿĒÿĨĮĤÑĮÿĺĒÿ ġėĨČėĺÿ ÿ ĨĮÑĮÿĨĮÿàĊÿ ġĤåûČåáÿ ŀÑ đĉåĨåàĒÑ ÿŀĺĉåĪßÑ Od kandidata očekujemo : Ʉ _NN ÿČÿ _PN ġĤėđåĮĒėû ÿČÿ åĊėĒėđĨĊėû ĨđĉåĤÑ Ʉ ġėČėłåĒ ÿĨġÿĮ ŀÑ ėĺČÑĪĮåĒėû ÝÑĤÿĒĨĊėû ŀÑĨĮıġĒÿĊÑ Ʉ đÿĒÿđÑČĒė ûėáÿĒÑ áÑĒÑ ĤåČåĺÑĒĮĒėû ĤÑáĒėû ÿĨĊıĨĮĺÑ ı ĮĺĤĮĊÑđÑ Ċėĉå posluju u međunarodnom okruženju Ʉ ÿĒîėĤđÑĮÿàĊı ġÿĨđåĒėĨĮ Ȧ ġĤåáĒėĨĮ ĉå ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ı N Gȿı Ʉ ĨÿĨĮåđÑĮÿàĒėĨĮȦ ÑĒÑČÿĮÿàĒėĨĮȦ ġĤÑĊĮÿàĒėĨĮȦ ĺÿĨėĊÑ ĤÑŀÿĒÑ ġĤėîåĨÿėĒÑČĒėĨĮÿȦ odgovornosti i dosljednosti u obavljanju posla, te dobro funkcioniranje u timu Ʉ ėĨėÜĒÑ åîÿĊÑĨĒėĨĮ Ʉ ÑĊĮÿĺĒė ŀĒÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ÿ åĒûČåĨĊėû ĉåŀÿĊÑ Molbe koje su nepotpune ili ne zadovoljavaju uvjete nećemo razmatrati.

Molbu sa životopisom najkasnije 10 dana nakon objave oglasa dostaviti na e-mail: posao@boxmark.com. Sve dodatne informacije na broju: tel: 042/404-692 ili 042/404-694.

24 Kulturni obzor

1. svibnja 2012., br. 415

DOZNAJEMO Novi mediji ne mogu zamijeniti knjigu

U D-duru Majstorska interpretacija Č

etvrti koncert Varaždinskog komornog orkestra ove sezone održan je u nedjelju 22. travnja pod motom VKO i mladi umjetnici: Dunja Bontek, violina, Marco Graziani, gostujući koncertni majstor, i Filip Merčep, ksilofon. Program koncerta počeo je Koncertom op. 6 br. 4 u aDarko RUŠEC grosso molu HWV 322 Georga profesor gitare u Friedrich Händela.

Glazbenoj školi Varaždin slijedio je Koncert za violinu i orkestar u E- duru BWV 1042 Johanna Sebastiana Bacha. olistica na violini bila je Dunja Bontek (Koprivnica, 1988.) Diplomirala je violinu 2008. godine u razredu Maje Dešpalj-Begović na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Trenutačno je na poslijediplomskom studiju Sveučilišta za glazbu i dramske umjetnosti u Grazu. Tijekom školovanja osvojila je mnoge nagrade i priznanja. Članica je Varaždinskog komornog orkestra i Komornog orkestra Metropolitan iz Beča, a honorarno surađuje s Hrvatskim baroknim ansamblom, Zadarskim komornim orkestrom i Zagrebačkim solistima. Također je koncertna majstorica novoosnovanog Gudačkog orkestra Hrvatske glazbene mladeži. Od listopada 2010. bila je zamjenica vođe drugih violina u Simfonijskom orkestru HRT-a, a od ožujka 2012. zamjenica je koncertnog majstora Zagrebačke filharmonije. Mlada umjetnica svirala je na violini koju je izradio ugledni hrvatski graditelj gudačkih instrumenata Ivan Zanjko. z bogatog opusa Borisa Papandopula glazbenici su izveli Koncert za ksilofon i gudače. Solist na ksilofonu bio je udaraljkaš Filip Merčep (Zagreb, 1991.), student druge godine udaraljki na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (prof. Ivana Bilić i Igor Lešnik). Filip je najmlađi dobitnik Porina u povijesti te nagrade i uz Moniku Leskovar jedini hrvatski glazbenik koji je svirao u finalu Eurovizijskog natjecanja mladih glazbenika Europe. obitnik je stipendije Grada Samobora za mlade, nadarene glazbenike, a ovo mu je bio prvi nastup s VKO-om. osljednje djelo večernjeg koncerta bilo je Serenada za gudače u Es-duru op. 6 češkog skladatelja i violinista Josefa Suka. lazbenici su oduševili brojnu okupljenu publiku dobrim odabirom programa, izvrsnim mladim solistima i visokom kvalitetom izvedbe te time ponovno potvrdili da je i Varaždin uvršten među europske gradove u kojima se njeguje glazbena kultura na visokom nivou.

U

S

I

D P G

Osim razgledavanja knjižnice čitatelji uživali u večeri poezije

Članova je sve više, ima čak Slovenaca!

J Varaždinska knjižnica obilježila je Noć knjiga. Bila je to jedinstvena prilika da se čitatelji “ušuljaju” u skrivene prostorije pune knjiga koje su inače nedostupne Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Preko 230 t isuća knjiga smješteno je u prostorijama Gradske knjižnice Metel Ožegović. Nove, stare, latinične ili ćirilične... Sve su ih imali prilike razgledati ljubitelji knjiga.

Naime, povodom Noći knjige i varaždinska je knjižnica širom otvorila svoja vrata i ponudila varaždinskim “knjiškim moljcima” pravu poslasticu - upoznavanje prostorija koje im inače

340

tisuća knjiga posuđeno je u knjižnici prošle godine nisu dostupne.

- Muzeji imaju svoju noć, pa eto tako imamo i mi svoju.

Vrata knjižnice svima su otvorena, a razgledati se mogu sve zbirke koje se nalaze ovdje - od zavičajne zbirke, Milkovićeve, Krležine... - rekao je Mario Šoštarić, ravnatelj knjižnice.

Sva ona skrivena mjesta o kojima su postojale samo priče

Knjige na slobodi Možda najzanimljiviji dio programa je projekt BookCrossing. Iza ovog naziva krije se nesvakidašnja akcija čiji je cilj razvijanje i populariziranje kulture čitanja.

Puna škrinja knjiga, obilježenih posebnim naljepnicama, bila je na raspolaganju i pretpostavke, barem za čitalačku publiku, postala su sad stvarna i dostupna. Cijelo jedno carstvo knjiga krije se u podrumu i na katu prostora knjižnice u kazalištu, a to je tek dio zbirke koju knjižnica posjeduje. Smještene po tematskim područjima protežu se do plafona, a prolazi među policama toliko su uski da se jedva može proći.

U knjižnici ima mnogo knjiga, ali još je više čitatelja, zaključak je razgovora s ravnateljem.

Time su oni mitovi o sve manjoj čitalačkoj publici i prevladavanju drugih medija razbijeni, barem u Varaždinu. - 2007. godine posuđena je 291 tisuća knjiga, a 2011. godine njih

Noć knjige dokaz je da čitanje nije stvar prošlosti

u knjižnici. Sve te knjige može uzeti bilo tko na čitanje. Nakon što ih pročitaju, mogu ih proslijediti nekom drugom ili ostaviti na bilo kojem javnom mjestu.

Knjiga će tako cirkulirati i doprijeti do velikog broja potencijalnih čitatelja.

340 tisuća. To je velik pomak u svakom slučaju. Ljudi se sve više okreću knjižnicama pošto je kupnja knjiga preskupa - pojasnio je Šoštarić.

Samo tjedno varaždinskom gradskom knjižnicom prođe od 600 do 800 korisnika, a mjesečno otprilike 2.500. Za sve te čitatelje brine se nekoliko knjižničara, no nije im teško. - Svima se čini da je to jednostavno i da ovdje ništa ne radimo, no nije to lak posao.

Treba puno hodati, misliti...

Fizički je naporno - ispričala je jedna od knjižničarki.

U tolikom mnoštvu polica čini se nemogućim snaći se, no varaždinskim knjižničarima to je već rutina. - Sve je stvar prilagodbe. U početku je teško, no sve je dobro raspoređeno i lako je snaći se - dodala je naša sugovornica.

Vjernih čitatelja sve je više. Za to je zaslužan i širok spektar literature koju varaždinska knjižnica ima. - Godišnje kupimo otprilike deset tisuća knjiga. U posljednje četiri godine, koliko sam ravnatelj, obogatili smo fundus s oko 40 tisuća knjiga.

Kupujemo sve, od stručnih knjiga do beletristike i trudimo se biti u korak s potrebama čita-

telja - rekao je Šoštarić.

Upravo iz tog razloga, varaždinska gradska knjižnica može se pohvaliti sve većim brojem članova koji nisu “domaći”. Sve je češća situacija da se u knjižnicu upisuju pojedinci iz Zagreba, Maribora, Ptuja...

Problem prostora Trenutno imamo na raspolaganju 1.800 kvadrata. Knjige ispunjavaju svaki kutak tog prostora, a resursa imamo možda za još dvije do tri godine - rekao je Šoštarić. Upravo zato nadaju se da će se kroz četiri do pet godina ostvariti planovi prema kojima bi knjižnica bila preseljena u nove prostore.

Kapaciteta će tada biti, ali na žalost čitatelja, šarm prostorija zasigurno neće biti isti.

Dok se ovi planovi ne ostvare, snalaziti se moraju na razne načine. Police se nadograđuju, knjige se u podrumu čuvaju po posebnim propisanim standardima kako se ne bi uništile, a uskočilo im je i Ministarstvo. Od ministarstva smo dobili 30 tisuća kuna u 2012. godini za police - pojasnio je Šoštarić. No osim toga očekuju i financijska sredstva koja će se iskoristiti za obnovu književne građe.

Kulturni obzor 25

1. svibnja 2012., br. 415

IZLOŽBA Pravi način da kuće koje propadaju zadržimo u sjećanju

Nitko za njih ne mari...

ĝWR ĴLWDWL"

Nove senzacije

J Izložba “Odlazak” otvorena je u

palači Sermage. Njome su obuhvaćene fotografije seoskih kuća koje kontinuirano propadaju ili ih više niti nema Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

zaustaviti. Ljudi nemaju tu svijest - istaknuo je.

Naime, u kućama koje su Propadanje i nestajanje kuća koje su dio naše povije- obuhvaćene izložbom većisti sastavni je dio vremena. nom žive stari ljudi ili su one No pozitivno je da još postoje pak napuštene. Generacijaljudi koji ih cijene i pokuša- ma koje dolaze cilj će biti da se one sruše prije nego da vaju ostaviti u sjećanju. ih očuvaju. Zaštititi Upravo se to može ih skoro je nemoreć i za organiju a d a guće. Upravo je zatore izložbe Prop , e ij r “Odlazak” koja ci, ku ske zato ova izložba r o v d odličan način je otvorena u o ale se četvrtak u Gano i m tome se da se varaždinleriji starih i O kuće. rine novih majstora ne b u palači Sermanitko ge.

Ivanečka Železnica, Bednja, Meljan, Oštrice... Sve su to neka od sela županije koja kriju prave seoske kuće s kraja 19. i početka 20. stoljeća. U svojim šetnjama fotografirao ih je Miroslav Klemm, dugogodišnji voditelj Kulturnoposka publika prisjeti vijesnog odjela Gradskog kako se nekad živjelo i da im muzeja u Varaždinu. Neke od to ostane u sjećanju. njih još odolijevaju vremenu, dok zbirka čuva i one kojih Probuditi javnost više nema. - Fotografije su Izložba je način da se apesnimljene u posljednjih pet- lira na javnost. Samo tako naest godina. U svakom selu možda netko shvati koji je bilo ih je oko tri do četiri. No njihov značaj. Njome je obunekih od njih koje su ovdje hvaćeno tridesetak radnih prikazane više nema, a druge fotografija. Sve one nalaze su u fazi urušavanja - rekao se u dokumentaciji Gradskog je Klemm. muzeja Varaždin. I sam naziv izložbe je simbolički. On govori o toj žalosnoj sudbini Nema povratka Propadaju gradovi, dvorci graditeljskog nasljeđa koje i kurije. To je ono što svi propada na svim stranama.

Većina obuhvaćenih fotoimaju svakodnevno priliku vidjeti. No nestaju i mali grafija svjedok je vremena s preostali oblic i ruralnog početka 20. stoljeća. Prema graditeljstva, seoske kuće mišljenju Klemma, njihova koje krase naš kraj, a sve se vrijednost nije ništa manja manje cijene. Upravo je to od velikih građevina kao što onaj skoro neprimjetan dio su Arena u Puli, varaždinski urušavanja starih struktura, Stari grad i druge. Sve su a s njime se narušava i veliko to dijelovi naše povijesti i narodno bogatstvo. Povratka bogatstva koje treba čuvati.

Izložba je otvorena za ranema, složio se i Klemm. - To je proces koji ne možemo zgled do 6. svibnja.

Jo Nesbø, Šišmiš, Znanje, Zagreb, travanj 2012.

U n a to č o s c i l a c i j a m a između pojedinih romana, i dalje sam oduševljen Nesbøm. Nisam jedini – uz Martina, Folletta i Larssona, ovaj je Norvežanin već godinu i nešto najčitaniji autor u Hrvata. Upravo nam je stigao prijevod „Šišmiša“, koji je napisan još 1997. godine i zapravo je prvi iz serije o inspektoru Holeu, što će nam napokon p o p u n i t i n e ke r u p e u slijedu dosad objavljenih prijevoda romana „Cr vendać“, „Nemeza“, „Đavo lja z v ij ezd a“ i „Spasitelj“, od kojih su prvi i posljednji remekdjela. Između „Šišmiša“ i „Crvendaća“ zagrebačko Znanje dužno nam je još i prijevod „Žohara“, a potom, nadam se, i najnovijih triju romana – „Snjegovića“, „Leoparda“ i „Fantoma“.

Tek rijetki shvaćaju vrijednost seoskih kuća

Fotografije je Klemm snimio u posljednjih petnaest godina

Izložba govori o žalosnoj sudbini graditeljskog nasljeđa

USPJEH Slike varaždinskog slikara Dražena Pavlovića na Times Squareu - zauzet će reklamne panoe

Dio jednog od najvećih umjetničkih projekata

Dražen Pavlović

Slike poznatog varaždinskog slikara Dražena Pavlovića bit će dijelom jednog od najvećih svjetskih umjetničkih projekata. “Art Takes Time Square” naziv je izložbe u kojoj će sudjelovati svojim portfeljom od devet slika zajedno s drugim svjetskim umjetnicima.

- Agencija Artists Wanted organizator je ove, jedne od najvećih svjetskih izložbi. U sklopu ovog projekta zakupili su reklamne panoe na Time Squareu i na njima će se pri-

kazivati djela umjetnika koji uspiju ući u izbor. Bit će to ovo ljeto - rekao je Pavlović.

Za ovu izložbu dobio je specijalan poziv da se uključi, a velik broj kolektorskih glasova koji su mu omogućili ovu izložbu ugodno su ga iznenadili. - Svima nam je bitno da naša djela budu prikazana.

Sretan sam i ponosan na to što mogu biti dijelom događaja koji okuplja tako velik dio likovnog svijeta - rekao je Pavlović.

Broj umjetnika koji će sudjelovati u ovom prestižnom događaju nije poznat, a isto tako ni ima li još domaćih umjetnika koji su uspjeli probiti put do New Yorka. Zasad je jedino Pavlović taj koji će predstaviti kako sebe tako i Varaždin na ovom velikom događaju.

Samostalna izložba Cijeli projekt ima nekoliko stepenica. Osim “zauzimanja” reklamnih panoa iznimno velikih dimenzija, jedan od

sudionika imat će posebnu čast da samostalno izlaže u New Yorku. O tome će, osim broja glasova prikupljenih preko društvenih mreža, odlučivati i žiri koji se sastoji od poznatih kustosa i likovnih kritičara. Imati tamo samostalnu izložbu želja je i Pavloviću. - Velika mi je želja imati izložbu tamo. Znam da je to jako teško, ali bilo je teško, pa i skoro nemoguće i ovo, ali sam ipak uspio - optimističan je Pavlović.

Vadim Zeland, Apokrifni transurfing, Planetopija, Zagreb, listopad 2011.

Mjesecima se već, na prekide, probijam kroz ovo znamenito djelo, a upućeniji pr ijatelji me savjetuju da konzultiram prethodne autorove naslove. No, nema dvojbe da je riječ o krajnje intrigantnoj seriji. Teško je čak i ukratko izraziti što je to transurfing. Jedna od autorovih definicija g l a s i: „t r a n s f o r m a c i j a potencijalno moguće var ijante u stvarnost“.

Nije to obični self-help, nije niti banalna mistika, nego ozbiljni priručnik za upravljanje sviješću.

Knjiga je to kojom ćete biti ili oduševljeni ili ćete je odbaciti. (Ja još nisam odlučio!) Treba znati: „Ni autor ni nakl adnik ne preuzimaju odgovornost za bilo kakvu zdravstvenu tegobu nastalu tijekom primjene savjeta iz ove knjige“.

'HQLV 3HULĴLIJ

26 Duplerica

1. svibnja 2012., br. 415

TU KRAJ NAS I Varaždin je slav

Plesati k

J Prizor puštanja balona oduševio je sve pri zaplesali i obilježili Svjetski dan plesa zaista p

DOZNAJEMO Kineski nacionalni cirkus oduševio Varaždince

To je umjetnost J Umjesto bogate scenografije i kičastih kostima, u prvom su planu akrobati i njihove nevjerojatne tjelesne vještine Mladi varaždinski glazbenici obilježili su Svjetski dan plesa i dali podršk

varaždinskoj dvorani otkrili da akrobacije mogu biti – iznimna umjetnost. PozorSvi koji su očekivali blješta- nica u varaždinskoj dvorani nije slučajno bila mala: vilo i spektakl koje kineski cirkus ima nude zapadi v o n a l tradiciju staru č njački cirkusi, g o k dva tisućljeća, a s vjerojatno su Kine g u prvom planu o bili iznenan l a n o oduvijek su bili đeni kada j naci jo o v s su prošli kusa u status upravo akrobati r i c i njihove izvedtjedan st iimaju be. Nastupali su gli u Gradzemlji ijezda v z ispr va u malim sku sportsku čajanama, gdje nije dvoranu u Vabilo mjesta za spektaraždinu pogledati kularne točke. Danas člapredstavu “Put svile” Kineskog nacionalnog cirkusa. novi Kineskog nacionalnog U dvorani je bila postavlje- cirkusa u svojoj zemlji imaju na mala i jednostavna pozor- status zvijezda, a da bi uopnica bez ikakvih dodataka, će mogli nastupati, moraju izuzev svjetlosnih efekata. No početi vježbati nakon šeste skupina od 24 akrobata je iz godine i usavršavati se sve točke u točku ostavljala bez do 16. godine. U Varaždinu daha svojim izvedbama, koje su nam otvorili nove perspeksu spoj akrobatskih vještina, tive i donijeli nam djelić stare tradicije Dalekog istoka. baleta i kung-fua.

Umjesto bogate scen o g r a f ij e i k ičast ih kostima, u k i n e s ko m cirkusu u prvom su planu akrobati i njihove nevjerojatne tjelesne vještine.

Primjerice, jedna od izvođačica svoju je točku izvela držeći se jednom rukom za konstrukciju visoku osam metara sastavljenu od stolica!

U toj i drugim izvedbama uživali su svi koji su u Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Malog Jašu oduševilo je puštanje bijelih balona u nebo Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Brojnim šetačima, ali i onima koji su sjedili na nekoj od terasa na omiljenom “Stančiću” nedjeljno poslijepodne uljepšao je prizor od 50-ak bijelih balona puštenih u nebo. Balone su u

zrak puštali dečki i cure iz popularnih varaždinskih bendova Cold Snap, Sagan i Condor Skye, a u akciji im se pridružio i gitarist Žanamari Lalić Jura Geci.

Rokeri uz plesače Na taj su način mladi va-

NAJPOŠTENIJI DOK PLEŠU - Vjerujem da ples može biti jedan od najpoštenijih oblika izražavanja, koji trebamo njegovati, jer dok ljudi plešu, bez obzira na to radi li se o baletu, o hip-hop borbama, eksperimentalnoj izvedbi suvremenog plesa, ili jednostavno o plesu u diskoteci, oni se prepuštaju i rijetko se pojavljuje laž i nošenje maski. Ljudi se stalno odražavaju jedni u drugima, ali kada plešu ono što možda odražavaju ponajviše jest trenutak poštenja - dio je poruke Sidija Larbija Cherkaouija, koju je u nedjelju pročitao Jan Kerekeš.

Svijet financija Kultura stanovanja Sport 27

Kultura stanovanja

1. svibnja 2012., br. 415

Mjesečni prilog Regionalnog tjednika

VAŽNI DETALJI

Naljepnice i posteljina

eliti balo dij ne bi tre a spolovima. m boje pre djetetu da e it t Dopus abere d o o sam

Da bi se postigao ugođaj prozračnosti, dječju sobu nemojte opteretiti velikim brojem komada namještaja ili masivnim namještajem

IDEJE Proljetni motivi su savršeni za uređenje sobe vašeg mališana

Proljeće u dječjoj sobi MONIKA GALOVIĆ, dipl. ing. arh. www.interijerNET.hr

Šarenilo, razigrane lepršave forme, cvjetni motivi, prozračnost i vedrina, pravi su proljetni motivi, savršeni za uređenje dječje sobe, koja sama po sebi mora biti poput proljeća.

Kombinacija boja Dječjoj razigranosti treba udovoljiti temperamentnom sobom, koja će u bilo kojem trenutku zadovoljiti potrebu za

igrom, učenjem ili odmorom.

Proljetne boje poput nježno zelene, plave, ružičaste, ljubičaste, žute, crvene ili narančaste primijenite na frontama ormara, kreveta ili zidova.

Boju uskladite sa spolom i senzibilnošću djeteta, a ako dvoje djece dijeli istu sobu, možete kombinirati njihove omiljene boje.

Zelena, plava i žuta boja često ukrašavaju dječačke sobe, dok su nježnije boje poput

ružičaste, nježno ljubičaste, crvene ili narančaste češći odabir za djevojčice. U dječjoj dobi ne bi trebalo dijeliti boje prema spolovima već dopustiti djetetu da odabere boju u kojoj se najbolje osjeća. Motivi ružičaste uz plavu ili zelenu mogu biti odlična kombinacija za dječake, kao što zelena ili plava uz kombinaciju nježno ljubičaste, ružičaste ili narančaste mogu postati vrlo ženstvene.

Podnu površinu jednostavno

ćete osvježiti i oživjeti spretnim odabirom tepiha, koji može biti jednobojan ili šaren, pravilnog geometrijskog, ovalnog ili organskog oblika.

Sunce i svjetlo!

Soba prepuna sunca i svjetla, kako bi mališani dobili dojam pravog proljetnog užitka, imperativ je u uređenju dječje sobe. Dovoljnu količinu sunčeve svjetlosti osigurat će prozračne, lagane zavjese, koje će

istovremeno dekorirati sobu.

Da biste izbjegli monotoniju, odaberite fine zavjese u vedrim proljetnim bojama. Osim jednobojnih kombinacija, u dječje sobe se idealno uklapaju zavjese s različitim uzorcima: većim ili manjim, biljnim ili životinjskim. Na jednobojnu zavjesu mališani mogu vješati kupljene ili ručno izrađene leptiriće, pčelice, cvjetiće i sve ostalo što može proizvesti dječja mašta.

Zidne naljepnice su idealan način za brzo unošenje promjena kao i proljetno osvježenje dječje sobe.

Ovisno o spolu i uzrastu djeteta, postavite zidnu naljepnicu koja neće oštetiti zid te se može jednostavno ukloniti kada je dijete odluči zamijeniti novom. Sam odabir zidne naljepnice prepustite djetetu. U zanosu proljetne inspiracije, uz naljepnice omiljenih likova iz crtića i filmova, postavite i one s cvjetnim ili biljnim motivima, koji će na poseban način uljepšati ugođaj dječje sobe. Idealno mjesto za postavljanje zidne naljepnice je iznad kreveta ili radnog stola.

Posteljina na dječjem krevetu je vrlo dominantan detalj sobe. Ukoliko su proljetno šarenilo i razigrani motivi već zauzeli svoje pozicije na zavjesama, tepisima ili zidnim naljepnicama, odaberite jednobojnu posteljinu ili šarenu sa sitnijim uzorkom. Ukoliko su ostali elementi jednobojni, možete se razigrati s odabirom posteljine jakih boja i naglašenih uzoraka.

Posteljinu odaberite zajedno sa svojim djetetom.

O p ć i p ro lj e t n i u g o đ aj dječje sobe pojačat će detalji poput snopa proljetnog cvijeća, razigranih jastučića na krevetu ili podu, otkačenih vreća za sjedenje i igru, koje s e j e d n o s t av n o p o m i ču u željeni kutak sobe.

NOVO Novi servis, veleprodaja rezervnim dijelovima i prodajni centar motornih i el. uređaja STIHL i VIKING Međimurke BS

Trgovina i servis na jednome mjestu

Uz glazbu, popuste i prigodna iznenađenja za kupce, u Kalničkoj ulici 67 u Čakovcu (južna obilaznica pokraj benzinske crpke OMV) u petak je svoja vrata otvorio novi servis, veleprodaja rezervnim dijelovima i prodajni centar motornih i el. uređaja STIHL i VIKING

Međimurke BS.

Vodeći u regiji U atraktivno uređenom prostoru na novoj lokaciji koja je otvorena svakodnevno od 7 do 15 sati, a subotom od 7 do 12 sati, na jednom mjestu kupcima su na raspolaganju

prodajno-izložbeni salon i ovlašteni servis za motorne i električne uređaje. Riječ je o najvećem centru za veleprodaju rezervnih dijelova renomiranih svjetskih proizvođača STIHL, VIKING, BCS, MIO, MTD, BRIGSS, HONDA, SOLO, GARDENA, HOMELITE, DOLMAR, ALPINA, PARTNER, LOMBARDINI, JONSERED, KAWASAKI, BOSCH, SKIL, ENDRESS, PERLES-ISKRA, MAKITA, HILTI, METABO, HITACHI, DEWALT, AEG, FEIN, BLACK&DECKER, ABAC I NUAIR. Međimurka BS je među vodećim trgovinama u Hrvatskoj u segmentu prodaje svih vrsta alata i svega ostalog potrebnog za vaš dom, ali i po ovlaštenim servisima renomiranih svjetskih proizvođača. Na tržištu je prisutna već 20 godina

i u tom razdoblju svoje poslovanje proširila je i na gradove Varaždin, Ludbreg i Prelog. Otvorenjem novog servisa i prodajnog centra za rezervne dijelove motornih i električnih uređaja STIHL i VIKING u Kalničkoj ulici 67 u Čakovcu, tvrtka Međimurka BS proširila je svonovi je poslovanje i ponudu. Zanalazi centar hvaljujući šij lničko rokoj paleti e u Ka s a n alata i opre7 (juž me za dom, ulici 6 a r da proizvoda, cinica g obilaz jena i usluga, ca) Čakov ova međimurska tvrtka sa sigurnošću postaje vodeći distributer alata i opreme u regiji.

OGLAS

28 Kultura stanovanja

1. svibnja 2012., br. 415

DOZNAJEMO “Večer za kupce” s aukcijom 10 top proizvoda u trgovini OBI u Varaždinu

Brojni Varaždinci iskoristili priliku i sudjelovali u jedinstvenoj aukciji u sklopu koje su se mogli nadmetati za 10 ponuđenih proizvoda

OBI ostvaruje snove!

J Aukcija je napravljena za naše kupce, a njome smo željeli

napraviti nešto čega dosad nije bilo u Hrvatskoj - rekao je Saša Jovicki, regionalni voditelj prodaje OBI trgovine Rezač pločica, električna kosilica, “profi” set za roštiljanje, Elektroluxov usisavač, čak i kuhinja dio su od ukupno 10 top proizvoda za koje su se Varaždinci nadmetali – u aukciji! Riječ je o jedinstvenom događaju koji je u utorak održan u trgovini OBI u Varaždinu u sklopu “Večeri za kupce”, jedinstvenog događaja koji se u baroknom gradu pokazao kao pun pogodak i nešto što bi češće trebalo organizirati.

Tko nudi više?

Potvrđuje to interes građana koji su u utorak u večernjim satima došli u trgovinu OBI koja se nalazi u sklopu varaždinskog Shopping parka Supernova.

Mnogi su željeli iskoristiti pri-

liku i proizvode, čije regularne nju za ponuđene proizvode, a cijene iznose od 800 do čak oni koji nisu uspjeli “izlicitirati” 1.500 kuna, mogli su kupiti i željeno, polog je vraćen na završetku aukcije. Početna po dvostruko nižim cijena svih proizvoda cijenama za koje o i b bila je 100 kuna, su se “izborili” koju su sudionici lic itac ijom sam o tijekom aukcije kroz aukciići d n a m , ju! ilice mogli “podizaspre s o k e ti” za 20 kuna.

Da bi cijen Da je OBI-jeuopće supune pio sam je s u va aukcija doidjelovali i 0 i al a 66 z i t a sta bila odlična dobili prilir i t i c i l iz prilika da se po ku ponuditi kuna povoljnijoj cijeni cijenu za željedođe do željenog ni proizvod, kupci proizvoda, pokazalo se su se morali prethodno prijaviti za aukciju uz polog već na prvom proizvodu ponuod 100 kuna. Svaki sudionik đenom na aukciji: setu za roštipotom je dobio svoj registra- ljanje čija je cijena 799 kuna.

B o r b a za ovaj roštilj bila cijski broj koji mu je omogućio sudjelovanje u javnom licitira- j e

Tko nudi više? - glavno pitanje tijekom licitacije

Moderator Kristijan Petrović

Od početka isti broj zaposlenih Vodeći prodajni centar za gradnju i dom OBI u Hrvatskoj je prisutan od 2007. godine, a u Varaždinu već drugu godinu.

- Asortiman proizoda OBI trgovine u Varaždinu varira od 35.000 do 40.000 artikala različite vrste, a od prvog dana imamo zaposleno 52 ljudi. Broj djelat-

velika, a u samoj završnici vodio se pravi dvoboj između dvoje kupaca - licitatora. Na kraju je sretan vlasnik roštilja postao poznati varaždinski radijski voditelj Saša Grabarić, koji ga je kupio za 520 kuna i tako prišparao gotovo 300 kuna! Ništa manje uzbudljive i dramatične nisu bile licitacije za ostalih devet proizvoda ponuđenih na aukciji. Za svaki proizvod vodila se borba, cijene podizale za 20 kuna, a “Večer za kupce” u OBI trgovini u Varaždinu oduševila je ne samo sudionike aukcije, koju je vodio moderator Kristijan Petrović, nego i one koji su pratili što se događa.

- Prijavio sam se na aukciju zbog stola, no nisam mogao

nika držimo konstantnim – istaknuo je Saša Jovicki, regionalni voditelj prodaje OBI trgovine.

U trgovinama OBI kupac i zaposlenik su u središtu. Filozofija ovog vodećeg prodajnog centra je ispuniti želje kupaca, a zaposlenike educirati i ulagati u njihov razvoj.

propustiti ovu jedinstvenu priliku da kupim akuodvijač i to po dvostruko nižoj cijeni – zadovoljan je bio Roman Slivar iz Maruševca koji i inače sve potrebno za dom kupuje isključivo u OBI trgovini. - Ponuda je odlična, cijene su prihvatljive, a za svaku drugu kupnju u OBI-ju dobijem neku pogodnost kroz popust i slično – rekao je Slivar.

Želimo čuti kupce!

Da se ovakve aukcije s atraktivnom ponudom u OBI trgovini u kojoj stalno kupuje održavaju češće, ništa protiv ne bi imao Dimitrije Kolarić iz Varaždina, koji se u aukciji izborio za električnu kosilicu. - Bio sam spreman ići do pune cijene kosilice, ali uspio sam je izlicitirati za 660 kuna. Zadovoljan sam jer mislim da sam povoljno kupio dobru kosilicu – rekao je sretan kupac.

Uz aukciju i manju zakusku, tijekom “Večeri za kupce” posjetitelji su imali priliku razgovarati s OBI menagementom te im iznijeti svoje prijedloge.

- Dva su glavna razloga zbog kojih smo ovdje u Varaždinu.

Prvi je aukcija namijenjena našim kupcima kojom smo željeli napraviti nešto čega dosad nije bilo u Hrvatskoj. Nadamo se da će ovakvih večeri ubuduće biti još više. Drugi razlog je što smo preuredili kompletni odjel laminata i parketa, tako da smo htjeli pokazati novi drvni asortiman našim kupcima te čuti što oni o tome misle. Također smo pripremili i katalog laminata i parketa za još veći izbor – rekao je Saša Jovicki, regionalni voditelj prodaje OBI trgovine.

Nakon što su Varaždinci probili led, “Večer za kupce” održana je u Sisku i Slavonskom Brodu.

Kupci imali priliku razgovarati s OBI-jevim menagementom

1. svibnja 2012., br. 415

Kultura stanovanja 29

30 Kultura stanovanja

1. svibnja 2012., br. 415

AQUANOM Od mašte do realizacije izravnim pristupom kupcu

Toliko dobrih razloga zašto izraditi namještaj po mjeri!

S čežnjom gledate komade namještaja u salonima, ali ne odgovara vam dimenzija ili boja? Ili je možda preskup zato jer ima „potpis”?

Pripadate li onima koji žive između zidova nepravilnog oblika koji su još tome loše sazidani?

Smeta vam plinsko brojilo, dimnjak je na baš nezgodnom mjestu, klupčica je postavljena malo prenisko, a ona utičnica...?

Ukoliko ste na jedno od ovih pitanja odgovorili potvrdno, tada je rješenje vaših problema izrada namještaja po mjeri. Ako je povjerite osobi ili obrtu s dovoljno znanja i iskustva, rezultati mogu biti odlični, a namještaj će dobiti „potpis“, i to vaš.

Inovacije Danas se na tržištu nalazi zavidan izbor materijala za izradu namještaja, ali i drugih noviteta poput ladica i podiznih sustava na električno pokretanje, koji su dostupni

slične „sitnice“, ne brinite.

Tvr tka Aquanom, koja izrađuje namještaj po mjeri, nudi palete s bojama u nekoliko stotina dekora, razne furnire, a također i velik izbor rasvjete, r u čk i, r a dnih ploha, sudopera te aparata za kuhinju - tzv. bijele tehnike…

Odabravši izradu po mjeri dobivate, ustvari, unikatan namještaj.

avši odabr izradu Noviteti eri po mj tvari, Novost u izras u , e di namještaja, t dobiva katan što nudi i tvrtka i n u Aquanom, je aplitaj ciranje raznih moamješ n i tiva na staklo, čime

skoro svakoj manjoj radionici.

Izrada po mjer i sa so bom donosi neposredniji pristup kupcu te tako specifični zahtjevi koji su neizvedivi velikim salonima najednom dolaze na dohvat ruke.

Ukoliko ste se našli u situaciji da vam sve na namještaju odgovara, osim boje ili neke

možete osloboditi maštovitost i životnom prostoru dati osobni pečat. Klizna vrata na ugradbenim ormarima, vrata na kuhinjskim i kupaonskim elementima, dječje sobe itd. sada možete ukrasiti aplikacijama po želji...

Duplerica 31

1. svibnja 2012., br. 415

vio Svjetski dan plesa

roz život

risutne, a posebno najmlađe koji su i prigodno

TU KRAJ NAS “Varaždin pleše”u varaždinskom HNK ku nadolazećim Danima suvremenog plesa

Ples i samo – ples J Ovo je treća godina organizacije ove plesne manifestacije Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Mia je rasplesala Varaždince

raždinski glazbenici obilježili Svjetski dan plesa koji se obilježava 29. travnja i ujedno dali podršku nadolazećim Danima suvremenog plesa u Varaždinu.

- Došli smo jer smatram da treba poticati takva događanja u Varaždinu - prokomentirao je mladi glumac i frontman Cold Snapa Jan Kerekeš. Jan je osim moralne podrške obilježavanju ovog dana pridonio i svojim glumačkim talentom.

Naime, prije simboličnog Jan Kerekeš puštanja balona u zrak, pročitao je poruke vezane uz ples. U cijelom je svijetu proči- Trgu Miljenka Stančića puštala tana poruka poznatog nizozem- poznata varaždinska DJ-ica Mia sko-marokanskog koreografa Horvat koja uvijek raspleše i Sidija Larbija Cherkaouija, a u staro i mlado. Organizator ove Zagrebu, Karlovcu, Puli, Zadru manifestacije pod imenom Go i Varaždinu izrečena je i poruka out and dance bili su Dani subivše hrvatske balerine i balet- vremenog plesa, festival koji će ne pedagoginje Irene Milovan. se održati od 14. do 16. lipnja Hrvatska poruka povodom tri- u Varaždinu. desetog Međunarodnog dana Svjetski dan plesa slavi se plesa – 29. travnja 2012. glasi: već 30 godina na inicijativu ”Ples je život. Plešimo, ple- UNESCO-a. Osnovna ideja je šimo, plešimo, za spas duše i podsjećanje da je ples umjettijela!” nički oblik izražavanja koji prevladava sve političke, kulturne i etičke prepreke. U Varaždinu Prekrasan prizor Prizor puštanja balona odu- je obilježen u suradnji Dana suševio je sve prisutne, a posebno vremenog plesa i Nomad Dance najmlađe koji su i zaplesali Academy, regionalne mreže i obilježili Svjetski dan plesa partnera fokusiranih na jačanje zaista prigodno. Mališani su se i razvijanje suvremene plesne gibali uz ritmove koje im je na scene i izvedbenih umjetnosti.

Čak 180 plesača i plesačica iz varaždinskih plesnih klubova, te gosti iz Čakovca, Zagreba i Koprivnice sudjelovali su na velikom plesnom spektaklu «Varaždin pleše» koji je održan u varaždinskom kazalištu u organizaciji Udruge Plesno-manekenskog studija Lena.

Najbolje dosad Cilj ove manifestacije, koja je ove godine održana treći put, a povod je Svjetski dan plesa, je povezivanje plesnih organizacija različitih stilova i vrsta te promicanje plesa.

- Mogu sa zadovoljstvom

istaknuti kako nam je ovo bila i zahtjevnim koreografijanajbolja godina otkako organi- ma. Za to su se pobrinuli ziramo manifestaciju «Varaž- plesači Društva Naša djeca din pleše» - sa zadovoljstvom Varaždin, Plesnog studija «Jump» iz Koprivnice je ustvrdila Lena Radanoi mnogi drugi, a pović, predsjednica sebno oduševljenje Udruge Plesnona izazvao je nastup manekenskog dinu ž a r a V Superstudija Lena “ mic finalista o t A plesna koji je osno” pleše ctory i talenta: skupina Nexus van u svrhu fa i Atomic dance promicanja i dance us Nex factory. Program razvoja plesne su upotpunile i kulture u Varažmodne revije koje su dinskoj županiji.

Svi ljubitelji plesne umjetno- nosili modeli Modne sti doista su u varaždinskom udruge Dora, a u glazHNK imali priliku uživati u benom dijelu programa različitim vrstama plesa, a ovo- nastupila je sve poznagodišnja manifestacija ostat tija Varaždinka Irma će zapamćena po kvalitetnim Dragičević.

32 Putopis

1. svibnja 2012., br. 415

PUTOPIS Članovi benda Sagan putovali su Europom zahvaljujući glazbenoj turneji (2) o Ov ći re ću o samom! n jed

Doba r jutar!

Hole Hotler!

Oooh, Michelle...

Trg iz popularne serije “Allo, ‘Allo!”

Doživjeti francuski šarm J Teškom mukom smo se i nakon dva dana provedena u Metzu odvojili; umalo smo dogovorili i svirku u lokalnom klubu –

tražili su da ostanemo još jedan dan, što nam je nažalost bilo nemoguće Piše: PETAR BABIĆ

Sljedeća etapa na našoj turneji bila je put u francuski Metz.

Grad koji nitko od nas nije čak ni “guglao” prije polaska te je do kraja turneje ostalo hit pitanje: “No, jesi pogledal kolko Metz ima stanovnika?”. Grad od kojeg nismo znali što očekivati.

No prije nego nas je Metz potpuno oborio s nogu, francuska carinska služba nas je “oborila” s autoputa, priuštila nam lingvističku avanturu i lijepi pretres kombija – navodno u potrazi za eventualnim duhanskim ili alkoholnim proizvodima “u tranzitu”. Ostavili smo ih razočarane.

Oduševljeni Metzom Metz nas je, dakle, uhvatio potpuno nespremne, i oduševio nas. Od atmosfere primorskog gradića, preko Trga Ivane Orleanske koji kao da je izrezan iz kulisa serija ‘Allo ‘Allo, katedrale koja oduzima dah; sve u Metzu bilo je nekako šarmantno ili nevjerojatno, na onaj tipično francuski način.

Teškom mukom smo se i nakon dva dana provedena u Metzu odvojili, umalo smo dogovorili i svirku u lokalnom klubu – tram a d r žili su da ostanemo još jedan Amste dan, što nam je nažalost nas je o bilo nemoguće. nu k e z e Naime, čekao nas je zab sta i i r u t put na sljedeću svirku brojem jatnom – Mechelen, Belgija. A o nevjer tinom putem smo prošli kroz Lukv a semburg, koji nas je ostavio lj pr š začuđujuće ravnodušnima, zatim šume u Ardenima kroz koje su se rasplamsale priče i rasprave o Drugom svjetskom ratu, da bismo naletjeli na Bastogne, gradić koji je obilježio pobjedu saveznika u zadnjoj nacističkoj ofenzivi 1945. Neizbježno slikanje uz američki tenk i džip koji se ponosno kočopere na glavnom gradskom trgu, i krećemo dalje, prema nama potpuno nepoznatom

Mechelenu. Zamjećujemo da se Belgijanci intenzivno bave stočarstvom te da svoje farme – kao uostalom i Nijemci i Francuzi – najradije napajaju solarnim kolektorima.

Mechelen je gradić točno na pola puta od Bruxellesa do Antwerpena. Sam centar izgleda kao bajka načinjena od lego kockica, a suvenirnice su prepune glavnih belgijskih izvoznih proizvoda – piva i čokolade! Vlasnik kluba Panique d’O prekrasno nas je ugostio, nahranio i napojio, i nakon par dana turizma odlučili smo pokazati tko smo, odakle smo i što znamo – i pokazali smo!

Izmijenivši kontakte s ostalim glazbenicima te večeri, popivši još par pića “dobrodošlice” s gazdom, zaspali smo u koncertnom prostoru relativno rano, da prikupimo energiju za sljedeću stanicu.

Zovu ga Venecijom Sjeverne Europe. Grad s milijun bicikala i malo manje kanala, glavni grad Nizozemske, Amsterdam nas je zabezeknuo brojem turista i nevjerojatnom prljavštinom.

Zadržali smo se dovoljno da razgledamo centar grada, provirimo u Crvenu četvrt, fotkamo se i krenemo dalje, do obližnjeg Amersfoorta.

!

1. svibnja 2012., br. 415

Varaždinski gimnastičar Vinko Kirinić osvojio je treće mjesto, unatioč padu na juniorskom turniru u sportskoj gimnastici u Osijeku

Sport sport@regionalni.com

Sport

!

Sport 33

Najveće iznenađenje 24. kola 1. ŽNL Varaždin je remi, do tada vodećeg Novog Marofa i varaždinske Slobode trenera Drage Posavca

ODBOJKA PH u mini odbojci prvi put održano u Varaždinu

Odbojkaška fešta Uskoro Interliga Prošli vikend bio je ponovno uspješan za BK Vindija, čije su ekipe u dva dana odigrale tri utakmice u kategoriji kadeta i seniora te ostvarili dvije pobjede i jedan poraz.

Vikend su otvorili kadeti, koji su u gostima kod karlovačke Olimpije, predvođeni odličnim bacačem, Aleksandrom

Kruhekom, došli do visoke pobjede od 11:1 te su i dalje na prvome mjestu na tablici.

Seniori su odradili i posljednje dvije utakmice u sklopu hrvatskog prvenstva 2011/2012 A lige, prvu su izgubili 17:2 da bi drugu pobijedili 14:11 čime su zauzeli četvrtu poziciju i nastup u Interligi.

PH u low kicku

Prve tri ekipe u kategoriji mlađih kadeta koje su na državnom prvenstvu održanom u Varaždinu osvojili medalje i pehare

J Protekli vikend u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin okupilo se oko 250 mladih

Kickboxing klub “Mladost” Varaždin i Hrvatski kickboxing savez organiziraju u subotu 5. svibnja Prvenstvo Hrvatske u kickboxingu, disciplina low kick, za seniore i juniore. Kvalifikacije će se održavati u dvorani Graberje i Balonu 2, od 10 sati ujutro. Finalne borbe održat će se od 20 sati u dvorani Graberje i ove borbe bit će otvorene za gledatelje pa iz kluba pozivaju sve ljubitelje borilačkih sportova. Ulazak u dvoranu Graberje bit će od 19 sati.

Očekuje se ukupno oko 150 natjecatelja. Pokrovitelj natjecanja je Grad Varaždin.

odbojkaša na Prvenstvu Hrvatske u mini odbojci za natjecateljsku sezonu 2011./12.

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

me mjestu. U konkurenciji dječaka prvo mjesto pripalo OK Varaždin Volley je je OK Trnje Zagreb, drugi su protekli vikend bio doma- bili OK Croatia Zagreb dok je treće mjesto pripalo ćin prvenstva Hrvatske u ekipi domaćina mini odbojci. U maloj OK Varaždin dvorani Gradske ađi l m j a Volley. spor tske dvo N K O i t Na prrane Varažkade y e l l venstvu din okupilo o V n i d su sudjese oko 25 0 Varaž reći dok lovale najmlađih t u s i l i b još ekipe kadeta iz 23 lađe m j a n OK Grobhrvatska odsu je ničan, OK bojkaška kludetkin a k Dubrava, OK ba, koji su se šeste Belišće, ŽOK dva dana družili Rijeka, HAOK i natjecali.

Mladost, OK Marina Kaštela, OK Melia hotels Organizacija Nakon brojnih utakmica Umag, OK Medveščak, ŽOK u konkurenciji djevojčica, Vrbovec, OK Zagreb, OK prvo mjesto osvojila je ekipa Fažana, ŠO Super cure, ŽOK ŽOK Osijek, druge su bile Trogir, OK Đakovo.

Osim natjecanja, ovakva mlade odbojkašice iz OK Nebo Zaprešić, dok je treće okupljanja imaju za cilj i mjesto pripalo OK Brčko. upoznavanje mladih sporVaraždinske odbojkašice pr- taša i njihovo međusobno venstvo su završile na šesto- upoznavanje i druženje što

je ostvareno i u Varaždinu.

Nakon slabije seniorske sezone u OK Varaždin Volley nastavlja se s radom u mlađim uzrasnim kategorijama.

Do kraja sezone ostala su još natjecanja u kadetskom i juniorskom uzrastu. Trener OK Varaždin Volley Tomo Paun tako će se dodatno angaži-

rati u radu s mladima kako bi se i ubuduće prva ekipa mogla popunjavati igračima iz Odbojkaške akademije.

Prema posljednjim, još uvijek neslužbenim informacijama, OK Varaždin Volley trebao bi ostati u prvoligaškom društvu i sljedeću sezonu.

Gradska sportska dvorane Varaždin bila je dva dana prepuna

KAJAK I KANU Slovenski pokal za kadete i mlađe juniore na Savinji

Mia Fadiga treća mlađa juniorka Članovi Kajak kanu kluba Varteks nastupili su u subotu na natjecanju za Slovenski pokal u slalomu za kadete i mlađe juniore koje se održalo na stazi dužine 150 m s 18 vrata na rijeci Savinji u Celju. Na natjecanju su nastupile 132 posade iz Slovenije i Hrvatske.

U kategoriji kajaka jednosjeda najbolji rezultat ostvarila

je Mia Fadiga kod mlađih juniorki osvajanjem trećeg mjesta, dok su kod mlađih juniora Dav id Rožmar ić i Antonio Hiržin zauzeli osmo i deveto mjesto. U konkurenciji kadeta Matija Fadiga se plasirao na sedamnaesto mjesto.

Ovo natjecanje dobra je najava za 16. Memorijal Siniša Razlog u kajak kanu

spustu koji će se održati na rijeci Dravi. Staza na kojoj će kajakaši i kanuisti odmjeriti svoju snagu je dužine 3,5 km, a nalazi se na kanalu HE Varaždin s ciljem kod kolnog mosta na rijeci Dravi u Varaždinu. Iz KKK Varteks pozivaju sve vlasnike turističkih kajaka i kanua da se pridruže na natjecanju.

Važne pobjede Varaždinski muški i ženski prvoligaški rukomet protekli je vikend slavio. RK Varteks Di Caprio pobijedio je ekipu RK Marina Kaštela 37:34 (20:21) u 5. kolu Lige za ostanak Premijer lige i time dokazao kvalitetu te da mu je mjesto u društvu najboljih.

Rukometašice ŽRK Koka pobijedile su ekipu Sinja 26:23 (11:12) u utakmici 24. kola 1. hrvatske rukometne lige za žene i učvrstile su se na 9. mjestu prvenstvene ljestvice.

34 Sport

U zaleđu Damir IVANČIĆ

1. svibnja 2012., br. 415

SPORTSKI PLES Iva Risek i Vedran Sraga laureati mjeseca ožujka

Najbolji hrvatski rezultat na SP-u Varaždin je grad koji izuzetno cijeni poznavanje plesnih vještina. Zahvaljujući Sportsko plesnom klubu Harmony, koji u našem gradu djeluje od 1998. godine, bogatoj varaždinskoj plesnoj tradiciji udahnut je jedan novi moderniji štih.

Zahvaljujuć i voditeljima SPK Harmony - Milki i Ismetu

urednik sportske rubrike

Više natjecanja T

ek kada se nađete u dvorani i u središtu natjecanja mlađih uzrasnih kategorija možete osjetiti vrijednost tog naoko beznačajnog “natjecanja za klince”. Entuzijazam, posvećenost svom zadatku u tom trenutku, izljevi snažnih emocija, velika volja i drugo postaju oživotvorenje priča o potrebi da svaki prvoligaški klub ima sve uzrasne kategorije i da je to budućnost sporta. predjeljenje državne ali i lokalne samouprave da snažno podržava i financira bavljanje sportom mlađih uzrasnih kategorija na tom mjestu postaje razumljiva i očekivana.

Tako da u svakom slučaju treba pronaći mogućnosti da se poveća pažnja prema podmlatku, koji će već sutra nositi i naš vrhunski sport.

Isto tako, svaka sportska sredina trebala bi osigurati uvjete za što više natjecanja najmlađih sportaša jer njima ona znače mnogo više nego što to misle “odrasli”. Višetruka korist od usmjeravanja mladih prema sportu nije samo u odvlačenju s “ulice” već i u druženju sa svojim vršnjacima koji imaju slične intetrese i time ih dodatno ojačavamo u namjeri da se i dalje bave sportom, zatim u socijalizaciji, prihvaćanju poraza i trenutnih neuspjeha kao sastavnog dijela sporta ali i poticaja da već na sljedećem natjecanju pokažu još bolju igru i postignu još bolji rezultat. avanje suporta takvim natjecanjima i inicijativama za još više sličnih okupljanja mladih sportaša, trebala bi biti obveza u klubovima te ostalim “ozbiljnim” strukturama društva jer se time gradi optimizam bolje budućnosti.

Čamdžiću, odgojene su čitave plejade vrhunskih plesača.

Najtrofejniji izdanak “varaždinske škole plesa“ su Iva Risek i Vedran Sraga. Taj mladi plesni par u Moskvi je 24. ožujka predstavljao Hrvatsku i Hrvatski sportski plesni savez na Prvenstvu svijeta u standardnim plesovima za kategoriju mla-

dež. Plasirali su se u polufinale, da bi se na kraju bili izvrsn1 12. na svijetu što ujedno najbolji hrvatski rezultat u 20. godina djelovanja HSPS. ZSUG-a taj je uspjeh znala prepoznati te je odlučila da laureti Sportskog pothvata mjeseca ožujka 2012. godine budu Iva Risek i Vedran Sraga.

O

D

Izbornik kadetske karate reprezentacije vodio je pet kadeta u pet težinskih kategorija koji su izborili dva finala

KARATE KK Varaždin ugostio žensku reprezentaciju Hrvatske

Vrhunski uvjeti!

J Izbornik Dragutin Galina zadovoljan je uvjetima za treninge i gostoprimstvom Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin, tako da smo je imali na raspolaganju 24 sata dnevno. Uvjeti su stvarno odlični, a Esad Gar ibov ić nam je osigurao vrhunske u vjete. Z a hvaljujemo na lijepom gostoprimstvu - dodao je Galina.

Na pr ipremama su bile Matea Ratković do 50 kg, KK Student Zagreb, Jelena Kova-

Članica karate reprezentacije Hrvatske odradila je završne pripreme u Varaždinu za odlazak na Europsko pr venst vo na španjolske Terife od 10. do 13. svibnja, a domaćin im je bio KK Varaždin.

čević do 55 kg KK No Kachi Rijeka, Ivana Bebek do 61 kg KK RI Croatia Rijeka, Ivona Tumbić do 6 8 kg KK Volovsko Opat ija, Ana – Marija Čelan + 68 kg KK Student Zagreb, te Azra Seleš KK Opatija i Maša Martinović KK Hercegov ina Zagreb.

Nakon završnih priprema u Varaždinu, članice reprezen-

Za nje osvaja je l meda će at v i odluč morat i e nijans oklopiti p e s će stvari n z a r e

Prognoze Izbornik Dragutin Galina vrlo je zadovoljan uvjetima.

- Smješteni smo u Studentskom domu, a hranimo se u hotelu Turist koji ima odličnu kuhinju. Dvoranu za treninge osigurao nam je KK Varaždin

tacije nastavljaju s radom u klubovima još tjedan dana i zatim se ponovo okupljaju i putuju u Španjolsku.

- Do kojih ćemo rezultata stići na Europskom prvenstvu, vrlo je teško prognozirati - oprezno je izjavio izbornik Dragutin Galina.

- Sve djevojke su spremne i u dobroj formi, ali tako dolaze svi. Odlučivat će nijanse i moraju se poklopiti razne stvari da bi se stiglo do medalje. No naša očekivanja su ipak da ćemo osvojiti barem jednu do dvije medalje, a možda i više. Nadamo se da neće biti manje - najavio je Galina.

ŠKOLA RUKOMETA GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 05.05.2012.

- velika dvorana – koncert zabavne glazbe Oliver Dragojević i Hari Rončević s početkom u 20,00 sati 06.05.2012.

- mala dvorana – odbojkaška utakmica OK Varaždin – OK Ivanić Grad – žene s početkom u 11,00 sat

do 2006. na Ljetnu školu rukometa od 15. lipnja do 31. kolovoza. Školu će i ove godine posjetiti Blaženko Lacković - rekao je predsjednik kluba Hrvoje Jembrih.

U klubu je u pogonu više od 90 djece, a cilj je povećati broj do 130 i biti najjača rukometna škola u regiji. Uvjeti za rad su im odličnajmlađima ni u TTS centru, a sponzorski ih prate Splitska

RK Varaždin s generacijom 2000./01. plasirao se u završnicu Regije koja će se održati 13. svibnja u Varaždinu.

- Kontinuirano radimo i s godištem 2002./03. te pozivamo sve zainteresirane godišta od 2000.

RK Varaždin radi i s

banka i Jesen usluge d.o.o.

Dobro surađuju s Damirom Premužićem iz ŽRK Koka te nastavljaju i s treniranjem djevojčica. - Mnogi su prepoznali naš rad s mladima i da smo pokrenuli nešto novo za varaždinski sport od uhodanih rutina te da se može raditi drugačije i da to ima prosperiteta - naglasio je Jembr ih i dodao kako će se još više okrenuti s radom s vrtićkim uzrastom i 1. i 2. razred osnovne škole.

Sport 35

1. svibnja 2012., br. 415

IZBORI Goran Vučetić i dalje predsjednik ZSUGV-a

Ribolov

Kontinuitet rada Off road ribičija Budimir ŠEBEČIĆ

Totalni FM, marketing, budimir.maletajne@gmail.com.

J Zajednica se također okreće drugim izvorima financiranja, tako se kandidira

na projekte Hrvatskog olimpijskog odbora i na europske fondove Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Goran Vučetić ostaje na čelu Zajednice sportskih udruga grada Varaždina u naredne četiri godine.

Na izbornoj skupštini Zajednice sportskih udruga grada Varaždina održan je novi saziv članova Skupštine, od kojih je prisustvovalo 29, uz to da je jedan član imao pravovaljanu punomoć, od ukupno 30.

Tajnim glasovanjem sa 17 glasova izabran je Goran Vučetić, dosadašnji predsjednik, dok je protukandidat Miljenko Rožmar ić imao potporu 12 članova Skupštine.

Članovi novog IO su Runac, Smernjak, Crnković, Tači, Šobak, Banek, Vukotić i Vojnović, te Vučetić

razdoblju izboriti za više ljudi koji će raditi za sport i to sport mladih. Treba nam i još jedan čovjek u Zajednici. Što se tiče financija novac će klubovi i udruge morati osiguravati osim iz proračuna i sami, ali i iz ostalih izvora. Prije su se svi oslanjali samo na proračun. Zajednica se također okreće drugim izvorima financiranja, tako kandidiramo projek te na HOO i na EU fondove. Krećemo u izradu čet verogodišnjeg plana razvoja sporta pa ćete dobiti pismo u kojem ćemo vas pozvati da doprinesete izradi tog dokumenta. Osnovna baza za budućnost sporta je svakako ulaganje u mlade, kvalitetne trenere uz održavanje sportskih objekata - rekao je između ostalog Vučetić.

Na kraju sjednice u članstvo Zajednice sportskih udruga grada Varaždina primljeni su Fight club Kovačić i Savate klub Varaždin.

Treba ti ori se izb ljudi za više raditi koji će ort za sp h mladi

NASTAVITI RAD NA PROMICANJU SPORTA - Potrebno je nastaviti rad na promicanju sporta i sportske kulture koji smo započeli s akcijama Sportskog uzora, Sportskog poduhvata mjeseca te našim jedinstvenim projektom internetskog portala Sportska društvena mreža - najavio je Vučetić.

- Pored toga želimo ustrojiti „burzu“ sportskih programa i ideja te oformiti jedinstvenu listu investicijskih potreba u sportu, koje ćemo, nakon što se utvrde, predstavljati pred javnošću te zastupati njihovu realizaciju pred gradskim tijelima. Smatram da je to jedini pravi put za razvoj i napredak sporta u lokalnoj sredini te očekujem da ću zajedno s novim izvršnim odborom na izbornoj skupštini dobiti podršku za provedbu ovih programa.

Ujedno ovim putem želim zahvaliti svim članicama ZSUGV-a na podršci u protekle četiri godine mandata te posebno zahvaliti članovima Izvršnog odbora koji su zahvaljujući svojoj upornosti i odlučnosti omogućili ostvarenje vizije koju smo imali na početku rada - dodao je Vučetić.

Izborna Skupština održana je u gradskoj Vijećnici

ŠKOLSKI SPORT Sportski događaj godine u OŠ Sračinec bio je natjecanje Lino višebojac, u kojem su sudjelovali gotovo svi učenici škole. U odabiru učenika i učenica koji su predstavljali svoj razred u zabavnim sportskim igrama poput gađanja slobodnih bacanja u koš, pucanje rukometnih sedmeraca, povlačenje užeta i slično, svi su dali svoj dio. Kada se održalo finalno natjecanje, svi ostali su postali navijači, izradili su se navijački

rošli put planirali smo ribičiju na jezeru Trakošćan. S obzirom na to kako izgleda cesta od Varaždina do Trakošćana, ako krenemo danas, možda stignemo za vikend. Klasičan off road, Camel Trophy na naš način. No treba se raspitati oko alternativnih puteva. Bilo kako bilo, da se mi vratimo na ribički pribor. Uz ribolovne štapove, role (ili kako smo to nekad zvali: špulice) predstavljaju najdugoročniju investiciju. Iako su cijene pribora drastično pale, pa tako rolu možete kupiti i za 150,00 kuna koliko je sve do nedavno bila cijena malo bolje varalice, moj vam je savjet da za rolu izdvojite malo više novaca. U osnovi postoje dvije vrste rola: multiplikatori i stacionarne (standardne) role. Multiplikatori se koriste za ribolov umjetnim mušicama u ribolovu na salmonidne vrste (pastrva, lipljan) te za teški morski ribolov (npr. na barakude, morske pse i sl.). Za ribolov na našim slatkovodnim vodama koristimo stacionarne ili standardne role. Osnovni dijelovi standardne role su kućište, vodilica strune, ručica, sigurnosna kočnica, prijenosni mehanizam, valjčić te kotur. ehanizam za raspoređivanje strune je preklopnik na obrtnoj glavi role koji namata strunu oko kotura. Da bi se struna raspoređivala i po visini kotura, u kućištu postoji i mehanizam koji osovinu kotura i sam kotur okreće naprijed - nazad. Kočnica za proklizavanje ima funkciju ispuštanja (proklizavanja) strune s kotura za vrijeme zamaranja ribe. Kočnica može biti smještena na zadnjoj strani kućišta što je puno bolje i praktičnije, ili na vrhu kotura. Materijal od kojeg se izrađuju pojedini dijelovi role je vrlo bitan za kvalitetu role. Kotur treba biti izrađen od tvrdog materijala, najbolje od grafitno-kompozitnih materijala, nikako od obične plastike, te mora čvrsto stajati na osovini bez imalo pomicanja lijevo - desno od osovine. Vrlo važan dio role nalazi se na preklopniku. To je valjčić. Ukoliko je izrađen od nekvalitetnog materijala, vremenom struna na njemu učini usjek koji oštećuje strunu. Zbog toga valjčić treba često podmazivati i provjeravati okreće li se. Najbolji materijali za izradu valjčića su karbid-volfram, čelik obložen teflonom te aluminij oksid. Role kod kojih se valjčić uopće ne okreće, već je fiksiran, nije preporučljivo upotrebljavati.

M

Jasna situacija U novi Izvršni odbor izabrani su: Runac, Smernjak, Crnković, Tači, Šobak, Banek, Vukotić i Vojnović. U Nadzorni odbor su ušli Ž.

Kušter, M. Šipoš, I. Ivezić; a u Etičko povjerenstvo V. Vujec, I. Vujec i C. Zorman.

Predstavnik Z ajednice sportskih udruga grada Varaždina u Skupštini Saveza sportova Varaždinske županije je D. Premužić.

G o r a n Vu č e t i ć u svom obraćanju skupšt inar ima zahvalio je bivšim članovima Izvršnog odbora na radu u ukupno 47 sjednica IO-a.

- U protekle četiri godine doveli smo Zajednicu u jasnu situaciju. Teškoća je bilo, a dobar dio klubova je u financijskim teškoćama.

Pokazao se dobar potez što nismo bili jamci klubovima koji su podizali kredite jer bismo sada i mi bili u financijskim teškoćama. Dokazali smo da je sport nešto pozitivno. Pozivam sve da sudjeluju u radu Zajednice sportskih udruga grada Varaždina i izvan termina skupštine. Treba se u narednom

P

transparenti i naučile su se pjevati navijačke pjesme. Lino višebojac imao je i svoje pobjednike koji će nastupiti u finalu, a to su Marija Paljak i Dino Kuhar.

Oni će zajedno s učenicima iz ostalih škola u kojima se održalo ovo natjecanje braniti boje Sračinca i Varaždinske županije. U finale su pozvali i Marija Paljak i navijače,

ali i gimnastičku grupu škole. Svoj doprinos organizaciji dali su i nastavnici TZK Damir Fotak i Dejan Mašić te ravnateljica Lidija Valec. Učenike su razveselili i gosti, poznati nogometaši: Marijan i Ante Mrmić i Bojan Vručina.

Dino Kuhar iz OŠ Sračinec

Knjigu Male tajne športskog ribolova možete naručiti na telefon 091 2002 083. Cijena knjige je 49,00 kuna plus poštarina.

Još jedna prilika

Na kvalifikacijskom turniru za nastup na OI nastupio je i varaždinski hrvač Tonimir Sokol, član HK Vindija. U kineskom Taiyuanu Sokol je u kategoriji do 66 kg najprije pobijedio europskog prvaka Slovaka Levaija da bi izgubio u četvrtfinalu od Ukrajinca Temirova. U repasažu Sokol ponovo prolazi prvo kolo, ali na kraju ga Mađar Kozak

zaustavlja do vize za London.

Na turniru je nastup na OI izborio Nenad Žugaj, tako da će zajedno s bratom Nevenom u Londonu zastupati hrvatsko hrvanje. Na turniru u Kini nastupili su još Ivan Lizatović i Dominik Etlinger. Za one najupornije ostaje još jedna prilika za odlazak u London, a to je kvalifikacijski turnir u Helsinkiju od 4. do 6. svibnja.

Kneginčani u finalu Na eliminacijskim borbama Prvenstva Hrvatske za juniore, seniore i seniorke u combat savateu, odlične rezultate postigli su članovi SK Omega Gym, Kneginec. Prvo mjesto u kategoriji seniorke do 65 kg osvojila je Štefica Bubnjarić, a u seniorskoj konkurenciji do 60 kg prvi je bio Predrag Šimunec ispred klupskog kolege Nemanje Kajgunića. Do 75 kg prvi je bio Anton Viličić, do 56 kg Filip Šinko je bio drugi.

U finale su se plasirali: kod seniora do 85 kg Silvio Horvat, a kod seniorki do 52 kg Valentina Balažinec.

36 S raznih strana

1. svibnja 2012., br. 415

“BUDI SAM SVOJ PSIHOLOG”

Odlučujete li se lako na opraštanje?

Priredio Ivan Hiti, prof.

Opraštanje je stabljika mudrosti koja raste na korijenju razumijevanja.

Ipak, valja voditi računa da je oprostiti svima isto tako pogrešno kao i ne oprostiti nikome! Čovjek koji previše oprašta onome koji griješi, nepravedan je prema onome koji ne griješi. Ljudi su svakome potrebni, a to saznanje pokazuje da se ne može živjeti bez opraštanja. No, u svemu treba imati mjeru 1. Na nekom skupu prisutni zviždukom i povicima nastoje upozoriti govornika da se ne slažu s onim što on predlaže. Budući da se i vi ne slažete s izlaganjem govornika, hoćete li se pridružiti glasovima prosvjeda ili ćete se naći u grupi onih koji govorniku opraštaju?

A) Bit ću u grupi onih koji govorniku opraštaju (3) B) U svakom slučaju neću reagirati otprve, nego prije odluke dobro razmisliti (2) C) Vikat ću i zviždati protiv govornikova izlaganja (1) 2. O čemu raspravljaju ove tri dame sa slike?

A) O dijetama za mršavljenje (2) B) Ogovaraju neku svoju poznanicu (1) C) Uživaju u druženju (3) 3. Prijatelj vam je zaboravio vratiti posuđenih pedeset kuna. Kako na to reagirate?

A) Podsjetit ću ga na dug (2) B) Prešutjet ću, ali mu više nikad neću ništa posuditi (1) C) Zaboravit ću na taj dug (3) 4. Vidjeli ste kako se netko drsko probio u “rep” i stao pred vas.

Hoćete li ga na to upozoriti?

A) Odmah ću ga upozoriti (1) B) Možda ću ga upozoriti (2) C) Ni u kom slučaju ga neću upozoravati (3) 5. Pred vama je fotografija na kojoj se vidi kako učitelj pokazuje djeci, prvašićima, slike raznih životinja. Što biste rekli dok promatrate tu fotografiju?

A) Lijep je taj učiteljski poziv (3) B) Za taj posao ne bih imao strpljenja (1) C) Tvrd posao dobre plodove donosi (2) 6. Što vam spontano pada na um dok mislite na svoju majku?

A) Brižljivost (2) B) Strogost (1) C) Popustljivost (3) 7. Događa li vam se da nešto zaboravite?

A) Nažalost često (3) B) Na sreću, rijetko (1) C) Katkada ipak (2) 8. Pripremali ste neku specijalnu pitu za goste. I dogodio se peh - zagorjela je. I što sada?

A) Servirat ću pitu kakva jest (2) B) U trgovini ću kupiti neki nadomjestak (1) C) Upozorit ću goste što mi se dogodilo (3) DO 10 BODOVA Niste osoba koja trči da se ispriča. Naprotiv. U komuniciranju s ljudima iz svoje okolice pokazujete dosta suzdržanosti s težnjom da ne izazovete sukob. To činite zato što poznajete svoju narav, jer ako i nakon svega počne sukob znate da će iz vas gotovo potpuno izvan kontrole prokuljati bijes. U sukobu postajete osoba koja želi drugoj strani ne samo reći »sve što joj pripada«, nego ćete taj sukob dugo pamtiti. Čak vam dugo vremena i ne pada na um nekakva isprika.

11 DO 19 BODOVA Vi ste osoba »sredine«. Ne događa vam se da otprve sve opraštate drugima, ali prigodom objašnjavanja s drugom osobom ili drugim osobama, nastupate otvoreno i razumno nastojeći saznati stvarni uzrok eventualnog nesporazuma. U toj situaciji najčešće vam uspijeva razjasniti temelj nesporazuma i stvari mirno izgladiti, jer takav ishod zaista iskreno i želite. Budete li u poziciji da se trebate ispričati ni to vam neće biti teško.

20 I VIŠE BODOVA Vi »patite« od silnih isprika! Spremni ste ispričati se odmah svakome čak i onda kada takvu brzinu isprike druga strana mož- da i ne zaslužuje. Vama u mislima i na ustima stalno lebdi potreba za isprikom, pa se čini da kao dežurni krivac jedva čekate da se nekome možete obratiti riječima isprike. To samo znači da svoj stav nekritički podcjenjujete i da ste spremni drugome se ispričati čak i onda kada osobno vjerujete da ta osoba tu vašu ispriku i ne očekuje. Dobro je i pohvalno ne biti zlopamtilo i naći riječi isprike tamo gdje je to opravdano, ali je štetno pretjerivanje u tom smislu.

Ako isprikom formalno potisnete svoju ljutnju, ona često izbije na drugom mjestu i možda i u nezgodnije vrijeme

DOZNAJEMO Akcijom puštanja lampiona prikupili novce za Spas

Osvijetlili su grad Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

tajnica udruge Involvo koja je s udrugama sudionicima Čista Brojni Varaždinci okupili su pozitiva, Mudrost i Umijeće se protekle subote navečer na življenja, organizirala ovaj doTrgu Miljenka Stančića kako bi gađaj. Dodala je kako su zbog zapaljene kineske lampione manjka lampiona organizirali i pustili u nebo. Na lampione mogućnost da građani pišu žemnogi su napisali svoje skrive- lje na lampione četiriju udruga organizatora besplatno. - Tako ne želje... da su ti lampioni otputovali u nebo puni želja - kazala je Ponestalo lampiona Nažalost, nisu svi koji su htjeli Lana i zahvalila svima koji su se odazvali ovoj akciji u kojoj je uspjeli pustiti svoju želju u prikupljeno 717 kuna nebo, jer je broj lampiza Udrugu Spas. ona bio ograničen. i r o t - Osim toga akOrganizatori nisu iza organ ovo cija je organiziočekivali ovakav a d rana povodom interes kod Vae l že jednog sasvim raždinaca pa su anje đ a g o d običnog dana osigurali samo e 50 lampiona. postan lno k a k o b i s m o kao stanovnici - Iznenadio nas iona tradic Zemlje ukrasili je veliki interes planet na kojem građana. Nismo ni živimo, zaželjeli svim sanjali da bi se toliko ljudi uopće željelo uključiti, a njenim stanovnicima mir i budući da su troškovi nabavke, ljubav te poslali vlastite želje poštarine i carinjenja za 50 u nebo - poručili su iz udruge lampiona bili dosta visoki, za Involvo i izrazili želju da ovo prvi put smo mislili da je to do- događanje postane tradicija u voljno - rekla nam Lana Škvorc, gradu Varaždinu.

www. vznightlife. com

1. svibnja 2012., br. 415

Oglasi 37

38 Vidokrug

1. svibnja 2012., br. 415

INICIJATIVA Udruga Gredica u suradnji s Gradom Varaždinom u Biškupcu osnovala gradski vrt

Varaždinci žele vrtlariti!

J Nakon što smo u prošlom broju objavili poziv za predbilježbe za vlastitu gredicu u novoosnovanom Gradskom

vrtu u Biškupcu, Varaždinci su doslovno navalili na vrt!

Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Varaždinci žele vrtlariti i sami uzgajati zdravu i organsku hranu. Dokaz tome je velik broj prijava pristiglih u Udrugu Gredica nakon što smo u prošlom broju objavili poziv za predbilježbe za vlastitu gredicu u novoosnovanom Gradskom vrtu u Biškupcu. Zemljište za vrt u sklopu Sajmišta u Biškupcu, kojim upravlja Gradska tržnica, već je gotovo popunjeno, a broj budućih vrtlara iznenadio je i osnivače gradskog vrta.

godina na čemu smo izrazito zahvalni. To pokazuje da je gradska vlast prepoznala vrijednost i društvenu korist od našeg projekta – rekla je Rusalka dodavši kako su sve preorane gredice već gotovo popunjene.

Zdrava zajednica

- U gradskom vrtu ostalo je još zemlje, ali one koja nije preorana – objasnila je i dodala kako svejedno poziva ljude da se jave i za taj dio zemlje u čudesnom vrtu, kako ga od milja zove.

- Trebati će malo više muke da se to poštiha, ali to je jedinstvena prilika za imati Organski vrtovi - Zaista nismo očekivali svoj organski vrt – kaže.

Građani se mogu javiti toliko prijava već u prvom Rusalki Majer, predsjedtjednu, ali to nas venici Udruge “Grediseli i daje garanjoš ca”, telefonom na ciju da će ovaj o n 0 92 /236 - 81- 02 projekt zais a k e nij ili putem eleksta zaživjeti i t a r i v troničke pošte onako kako rezer dić a z gredica.varaztreba – koma o k j o din@gmail. sv ment irala u e j l com. Gradsk i je predsjedzem m vrt posjetio je u nica Udruge no čudes ponedjeljak 30.

Gredica Ruvrtu travnja i gradonasalka Majer. čelnik Goran Habuš.

Objasnila je - U ova krizna vremena kako je za sada podijeljeno 40-ak parcela od 50 če- projekti poput ovoga su više tvornih metara na kojima će nego dobrodošli. Dio resursa budući vrtlari uzgajati voće, koje kao zajednica imamo povrće, začine po isključivo na raspolaganju stajali bi neiskorišteni, a ovako će biti organskim načelima.

- Grad Varaždin ustupio ostvaren cijeli niz koristi. No nam je ovo zemljište na pet vjerujem da ovakvi projekti

Budući vrtlari prionuli su poslu i uređenju gredica

imaju svoje opravdanje i kada ne predstavljaju samo egzistenc ijalnu potrebu.

Ovdje je, naime, riječ i o izgradnji zdrave zajednice, i o obnavljanju odnosa prema prirodi, i o poticanju samoodgovornosti... - rekao je gradonačelnik Goran Habuš, prigodno odmah posadivši i nekoliko “flanci”.

Najmlađi vrtlar je devetogodišnji Jan Gradski vrt u Biškupcu otvoren je svim zainteresiranim građanima, bez obzira na primanja, dob, spol i iskustvo u vrtlarenju. Ono što je bitno, poručuju iz Udruge “Gredica”, je samo dobra volja i spremnost na suradnju. - Mogu doći oni koji znaju mnogo, ali i oni koji znaju malo ili uopće ne znaju kako se to radi. Gradski

vrtovi je zajednički projekt korisnika vrta, s ciljem razmjene znanja, a udruga će pružati dodatnu podršku u obliku edukacija i slično... - kažu u Udruzi. Najmlađi vrtlar 9-godišnji Jan kaže kako jedva čeka da počne s majkom uzgajati vlastito povrće.

– Super mi je što ćemo imati vrt jer mi u gradu baš jako fali priroda – zaključio je.

USPJEH Varaždinska tržnica prva u Hrvatskoj dobila certifikat seljačke tržnice

Kako bi kupci znali da je domaće Varaždinska Gradska tržnica prva je tržnica u Hrvatskoj koja je dobila certifikat seljačke tržnice, a taj bi certifikat uskoro trebalo dobiti još osam tržnica na području Hrvatske. Certifikat tržnici svečano je dodijelio prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir

Čačić, u subotu 28. travnja u Varaždinu. Ujedno je podijelio certifikate proizvođačima. Čak 74 proizvođača dobilo je potvrdu za domaće porijeklo proizvoda, zbog čega su bili izuzetno zadovoljni.

- Sada i oni koji me ne poznaju mogu vidjeti da im

prodajem domaći proizvod jer imam certifikat - komentirala je Milka Marović iz Šenkovca.

Naime, prodavači certificiranih OPG-a označeni su žutim majicama i zelenim pregačama s logom certifikata, a prodajna mjesta s logom certifikata pa kupci mogu

birati između proizvoda za koje postoji garancija da su proizvedeni na označenim OPG-ima i ostalih proizvoda.

Direktor varaždinske tržnice Predrag Ciglar rekao je kako cilj ovog projekta upravo zaštita malih poljoprivrednih gospodarstava od nelojalne konkurencije. (dap)

TU KRAJ NAS Turistička ponuda grada Varaždina obogaćena je programom “Priče varaždinskih dvorišta”

Dvorišta otvaraju svoja vrata turistima i Varaždincima U gradu Varaždinu započelo je proljetno otvaranje dvorišta. Prvo dvorište, od ukupno tri, koliko će ih biti otvoreno do ljeta, otvoreno je u Kranjčevićevoj ulici na broju 8. Dvorište je u vlasništvu Martina Kamenića, zaljubljenika u starine i člana Oldtimer kluba, koji je u velikom dijelu sam uredio ovo dvorište.

- Često putujem po ra znoraznim sajmovima gdje

pronalazim i kupujem stvari pogodne za uređenje ovog dvorišta – rekao je Kamenić na otvorenju. Objasnio je kako je ideju za pretvaranje dvorišta u ovakvu starinsku oazu dobio kada je shvatio da želi prijatelje ugostiti na nekom lijepom mjestu. Sada to što je stvorio želi podijeliti i s ostalim Varaždincima i brojnim turistima koji dolaze u Varaždin. Objasnio je kako će

dvorište biti otvoreno tijekom vikenda, ali i tijekom tjedna, uz prethodnu najavu.

Uređenje dvorišta inicirala je Turistička zajednica grada Varaždina u suradnji s vlasnicima, kroz atraktivne i kvalitetne sadržaje kako bi obogatila turističku ponudu.

- Ovo dvorište kroz stotinu detalja, stare fotografije, uporabne predmete i sitnice iz svakodnevnog života priča

o nekim prošlim vremenima kada je vrijeme sporije teklo, a ljudi su se družili i okupljali upravo u ovakvim dvorištima – istaknula je na otvorenju ovog jedinstvenog dvorišta direktorica Turističke zajednice grada Varaždina Branka Tropp. Dodala je kako dvorišta čuvaju prošlost svojih stanara, sudbine stanara i neispričane priče, anegdote i tajne i zato su nam toliko zanimljiva.

1. svibnja 2012., br. 415

Oglasi 39

40 Savjetnik

1. svibnja 2012., br. 415

Veterinarska klinika

Hortikultura

Davorin LUKMAN

Franjo PAVETIĆ

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka Ovlašteni stalni sudski vještak za područje veterinarske medicine (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Primjerom do mudrosti „

Kad ljudski um dosegne vrhunac, tijelo počinje venuti“ - pouka ljudske stvarnosti?

Susresti osobu u dubokoj jeseni života koju unuka autom doveze u kupnju nekoliko cvjetova za balkon te poštovati životnim iskustvom stečene mudrosti, doprinos je osobnoj pouci. ledajući njezino radovanje u trenutku odabiranja nekoliko raznobojnih sadnica cvijeća za svoj balkon, gdje se u godinama njezine vitalnosti šepurilo na desetke vrsta raznobojnog cvijeća, na radost i ponos obitelji, čovjek mora, ma koliko bio nezainteresiran, nazrijeti upućenu poruku, bez ijedne jedine riječi, unuci koja je dovezla svoju baku. Poruke uokvirene primjerom, bile dobrohotne ili nedolične, dopiru dublje od lavine riječi. Njezina životom izgrađena mudrost poučila je da se ljubav prema toplom domu gradi primjerom. Mada za nekog beznačajne sitnice kao što je cvijet u lepršavoj kosi domaćice, cvijet u vazi njezinog doma, cvijet na balkonu, prozoru ili vrtu, govore uvijek iznova, vjekovnu, nikad dovoljno nagrađenu sposobnost domaćice u neumornom pletenju svih bezbrojnih niti u cjelinu toplog doma. idite li negdje na prozoru, balkonu ili stepeništu i samo nekoliko cvjetova, zastanite pogledom, odgonetnite poruku, možda vam cvijeće govori da ste na nekoga od onih koji su vas voljeli zaboravili, ne mogu više sami shrvani životom otići kupiti ili zasaditi samo nekoliko cvjetova s kojima bi još jedno ljeto boravili na balkonu ili vrtu i popričali u trenucima sjete. amo nekoliko kupljenih cvjetova, iskreno podarenih, nečije srce će radosno zaigrati! A darovatelju?

Još jedno zadovoljstvo učinjenim i pouka ka životnoj mudrosti. Život je najčešće putanja koja nezavisno od ljudskih planova u jednom trenutku sve logično posloži.

G

V S

Paradontoza P

aradontoza ili parodontalna bolest opći je pojam koji označava bilo koju bolest karakterističnu za tkiva koja podupiru zub. Dakle, bilo da se radi o bolesti zubnog mesa, cementa, parodontalnih ligamenata ili alveolarne kosti. U pasa i mačaka parodontalna bolest u pravilu nastaje zbog stvaranja zubnoga kamenca, tj. neodržavanja higijene usne šupljine. Posljedično nastaje upala zubnog mesa, njegovo odizanje od baze zuba te stvaranje parodontalnih džepova.

U njima se nakuplja hrana te se situacija samo pogoršava.

Posljedično mogu nastati i gnojne upale te apscesi. Specifično u mačaka, često susrećemo virusni stomatitis, odnosno upalu kompletne usne šupljine, koja će također dovesti do istih posljedica. eka hrana ili premale granule, koje onda životinje samo gutaju, a ne grizu, pogodovat će nastanku zubnog plaka, odnosno zubnog kamenca. Također postoji skolonost nekih pasmina pasa tom problemu. Prvenstveno mislim na pekinezere, pudle, shi-tzue, maltezere ili duge pasmine tog tipa. Kod njih se kontrola i zdravstveno održavanje usne šupljine treba započeti znatno ranije, dakle već u dobi od 2 do 3 godine. pala zubnog mesa ima tendenciju prodiranja u korijene zuba te resorpciju kosti čeljusti i u konačnici ispadanje zubi. Preventiva je u ovom slučaju najbitnija! To znači redovitu kontrolu usne šupljine te preventivno davanje poslastica za čišćenje zubi ili glodanje velikih svinjskih ili goveđih kostiju, koje će imati istu svrhu. Sa stomatološkim čišćenjem zubnog kamenca treba započeti čim za to postoji indikacija te zahvat ponavljati prema potrebi jedanput do dva puta godišnje!

Zahvat čišćenja kamenaca i poliranja zubi obavlja se obavezno u sedaciji. Prvenstveno zbog bolnosti zahvata, a i naši pacijenti nisu kooperativni i ne žele usta sami držati otvorena! Sredstvo za smirenje koje mi koristimo je potpuno bezazleno, a postoji i mogućnost buđenja odmah

M U

po završetku zahvata! Stoga nema mjesta za bilo kakvu bojazan vlasnika! akođer treba spomenuti i upale zubnog mesa, odnosno usne šupljine iz drugih razloga. Kao prvo to su neadekvatna prehrana i nedostatak vitamina. Zatim različiti razlozi pada imuniteta životinje, trovanja, autoimune bolesti, uremija zbog zakazivanja funkcije bubrega, šećerna bolest itd. To su sve razlozi zašto sa svojim ljubimcem treba odlaziti specijalistu, koji će svojim znanjem potvrditi stvaran razlog problema.

T

Uređenje okoliša

Pravna strana

Piše: Božo LUKAČIĆ

mag. iur.

Voda u vrtu B

ilo da se odlučite za dinamičnu fontanu ili spokojno jezerce, voda će u vaš vrt unijeti novi život, pokret i zvuk. Bez obzira na površinu i stil vašeg vrta, uvijek postoji način da se oplemeni vodenim elementom. Nekoliko je razloga za izgradnju jezerca sa slapom ili fontanom u vrtu. Kao prvo, oživi se okoliš, zvuk rominjanja ili žuborenja potaknut će vas na opuštanje, nadalje, bit ćete iznenađeni vrstama i brojnošću ptica i kukaca koje će voda privući. Prije same izrade jezerca, morate se odlučiti za oblik ili stil koji će se uklopiti u postojeći vrt ili park. Vodene površine nepravilnog oblika izgledaju prirodno stapajući se sa svojom okolinom, može im se dodati staza okolo ili močvarni rub s močvarnim biljem, kao što su perunike, zlatica, ligularija, astilbe, hosta itd. Više ćete uživati u jezeru ako je u blizini kuće, stoga ga locirajte na mjestu koje je dostupno pogledu cijele godine. Pri odabiru mjesta važno je da se oborinske vode ne slijevaju u jezero, umjetna gnojiva ili organske tvari mogu zagaditi jezero i nepovoljno utjecati na biljni i životinjski svijet. Broj ribica treba ograničiti, pravilo kaže da jedna srednje velika riba treba jedan četvorni metarpovršine vode.Tako će imati dovoljno kisika preko zime kad se površina jezerca zaledi. Najbolji položaj je polusjenovito mjesto, sunce daje toplinu za život vodenih biljaka, a sjena sprečava naglo zagrijavanje površine, što pospješuje stvaranje algi. Veliko i duboko jezero bogatije je kisikom, a zagrijavanje površine vode je usporeno. Danas su dostupni na tržištu različiti filteri i pumpe, koji filtriraju vodu te sprečavaju zamućenje vode. Uz jezerce obično se formira povišena gredica ili kamenjar. Iz kamenjara se voda preko kaskada uz žuborenje spušta natrag u jezero. Kombinacijom sadnje trajnica i niske crnogorice u kamenjar, kao i močvarnog bilja okolo jezerca, glavni dio vrta je dobio kvalitetnije uređenje. Prilikom sadnje pazite na visinu biljaka, da se ne zaklanjaju međusobno. One višeg rasta sade se prema sredini, a nižeg rasta prema rubovima kamenjara ili jezerca.

Informacije o rezidbi, sadnji, možete dobiti na: 042/717-605, 091/251-91-89, e-mail: eko-oaza1@gmail.com

Krešimir JELAKOVIĆ

Porezni jamci N

a sjednici Vlade RH dana 27. travnja 2012. usvojen je prijedlog izmjena Općeg poreznog zakona koji osim dugo najavljivane mogućnosti objave popisa poreznih dužnika, zatim mogućnosti naplate potraživanja države s preuzimanjem dužnikove imovine, uvodi i tzv. institut proboja pravne osobnosti koji konkretno znači da članovi uprava, izvršni direktori i vlasnici trgovačkih društava postaju porezni jamci koji će svojom privatnom imovinom odgovarati za sve porezne obveze trgovačkih društava. abranjeno ponašanje vlasnika trgovačkog društva koje može dovesti do toga da on odgovara svojom privatnom imovinom za obveze društva nije neka velika novost i već odavno je propisana kao mogućnost u članku 10. Zakona o trgovačkim društvima, međutim prijedlogom izmjena Općeg poreznog zakona propisano je da su za utvrđivanje zlouporabe upravljačkih i vlasničkih prava na štetu poreznog tijela obavezni provoditi redovni upravni postupak naplate poreznih dugovanja, a ne kao do sada postupak pred trgovačkim sudom koji je pružao viši nivo pravne zaštite. izmjenama Zakona propisano je da članovi uprave i izvršni direktori društva kapitala

Z

U

odgovaraju kao porezni jamci ako pri vođenju poslova društva zloupotrebljavaju svoje ovlasti što ima za posljedicu nemogućnost ispunjenja obveza iz porezno-dužničkog odnosa i oštećenje poreznog tijela. Radnjama kojima se oštećuje porezno tijelo osobito se smatraju: preusmjeravanje novčanih tokova na druge pravne ili fizičke osobe radi izbjegavanja plaćanja poreznih obveza, korištenje društva radi postizanja ciljeva koje ne bi mogao sam postići, a koji su zabranjeni, umanjenje ili otuđenje imovine društva ako je to za posljedicu imalo nemogućnost plaćanja obveza iz porezno-dužničkog odnosa. Što se tiče odgovornosti članova dioničkog društva i društva s ograničenom odgovornošću propisano je da onaj tko zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkog društva ne odgovara za obveze društva ne može se pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze i to naročito u slučaju ako koristi društvo za to da bi postigao cilj koji mu je inače zabranjen, ako koristi društvo da bi oštetio vjerovnike, ako protivno zakonu upravlja imovinom društva kao da je to njegova imovina, ako u svoju korist ili korist neke druge osobe umanji imovinu društva, iako je znao ili morao znati da ono neće moći pomiriti svoje obveze.

Zdravlje 41

1. svibnja 2012., br. 415

HUMANO Oni imaju samo jednu želju - a ta je da ozdrave

Koncert za djecu koja boluju od raka J “Samo jedna želja” tradicionalni

je humanitarni koncert koji organizira u dvorani Graberje 27. svibnja Prva hrvatska udruga roditelja djece oboljele od onkoloških bolesti.

Prikupljena financijska sredstva koriste se za pomoć roditeljima i oboljeloj djeci.

Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Oni vjerojatno imaju samo jednu želju, a ta je da ozdrave. Pedesetak djece godišnje nađe se u sa bolnici umjesto na oličnih b m i s dječjem igralištu a pošto su oboljeli 30 kun oći o od najtežih oblika p e m možet snoj malignih bolesti. bole Kako bi im barem malo ol ak š al a tu djeci tešku situaciju, Prva hrvatska udruga roditelja djece oboljele od onkoloških bolesti ponovo organizira humanitarni koncert. Na taj način prikuplja se novac za pomoć roditeljima i oboljeloj djeci.

PREVENCIJA MELANOMA

Pregledi madeža cijelu godinu s uputnicom!

Humano 27. svibnja za bolesnu će djecu na pozornicu u varaždinskoj dvorani Graberje stati brojni poznati glazbenici - Gordana Ivanjek, Nenad Kumrić-Čarli, Kvartet Varaždin, Kavaliri, Lucerne, Ivan Brezni i Violine Zagorja, Nikolina Fišter, Regional band, Ivica Pepelko te mnogi drugi. Ovaj koncert pod nazivom “Samo

I. Pepelko, predsjednik Udruge

Da roditelji mogu biti s djecom Prva hrvatska udruga roditelja djece oboljelih od malignih bolesti postoji od davne 1989. godine.

Ona se brine o smještaju, edukativnoj, psihološkoj i drugoj pomoći roditeljima i djeci koja su oboljela od najtežih oblika malignih bolesti. Svi oni liječe se na odjelu KBC Rebro. Na njemu se nalaze tako i djeca iz Varaždinske županije. Desetak djece iz Varaždinske županije jedna želja” postao je već tradicija, a svake se godine nađe velik broj dobrih ljudi koji tim simboličnim iznosom za ulaznicu pomažu onima kojima je to potrebno.

Prošle godine na koncertu se okupilo preko dvadeset tisuća građana. - Obično se odazove dosta ljudi. To nam je jako drago. Cijena ulaznice je simbolična, a njezinom kupnjom svatko čini dobro djelo – rekao je pjevač Ivica

također se nalazi na tom odjelu – istaknuo je Pepelko.

Liječenje traje i po nekoliko godina, a brojnim obiteljima teško je to također i financijski izdržati. Upravo zato, kako bi pomogla, postoji ova udruga. Svoju djelatnost financira kao neprofitna udruga raznim oblicima donacija, aukcijama slika i sličnim manifestacijama. Jedna od njih je i ovaj koncert.

Pepelko, ujedno i predsjednik udruge. Ulaznice će se, naime, prodavati ponovo po cijeni od trideset kuna.

Za djecu Novčana sredstva koja će biti prikupljena ovim koncertom iskoristit će se kako bi se na razne načine pomoglo djeci koja se nažalost nalaze na Onkološkom odjelu KBC Rebro u Zagrebu. - Pokušavamo naći sredstva i za smještaj

roditelja koji si tako nešto ne mogu priuštiti, a trebaju biti uz svoju djecu – dodao je Pepelko. Naime, u zagrebačkoj Gajevoj ulici postoji i prostor za roditelje i djecu koja se liječe. U toj kući može prebivati istovremeno oko pet obitelji. Upravo kako bi se uspjele financirati njihove potrebe, održat će se i ovaj koncert u Varaždinu, ali i Krapini i Zagrebu.

Koncert počinje u 19 sati.

Na Dermatologiji varaždinske bolnice popunjeni su svi termini za besplatne preglede madeža koji će biti obavljani 8. svibnja na Europski dan borbe protiv melanoma. Za preglede je vladao veliki interes: termini su bili popunjeni već u utorak u 14 sati, dan nakon što smo informaciju objavili na našem portalu, odnosno isti dan kada je najava objavljena u tiskanom izdanju Regionalnog tjednika.

- Akciju besplatnih pregleda madeža organiziramo kako bismo građane na Europski dan borbe protiv melanoma, koji se obilježava 8. svibnja,

potaknuli da tijekom cijele godine vode brigu o svojem zdravlju. Preglede madeža na našem odjelu obavljamo tijekom cijele godine pa se svi mogu naručiti. I ti pregledi su besplatni uz uputnicu HZZO-a – navodi dr. Jasna Meštrović s Dermatologije.

S obzirom na to da će 8. svibnja pregledi madeža biti obavljani popodne, a pregled dermatoskopom traje pola sata, termin je taj dan dobilo 16 pacijenata koji su se prvi naručili. Ostali se mogu naručiti u drugim terminima, a jedino sa sobom trebaju donijeti uputnicu. (vms)

42 Zdravlje

1. svibnja 2012., br. 415

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

Dobričica (Glechoma hederacea)

T

a malena biljka ljubičastih cvjetova s razlogom je dobila svoje ime jer sadrži obilje ljekovitih tvari. Raste uz plotove, po zidovima, uz živice, na močvarnim pašnjacima, travnjacima, neobrađenim zemljištima. Sakupljamo je od ožujka do lipnja kada je u punom cvatu i to cijelu biljku, ali možemo i odvojiti cvjetove od listova te je sušimo na propuhu u tankom sloju uz često miješanje. Čaj od dobričice djeluje na organe respiratornog sustava, liječi pluća, katar ždrijela i bronhijalnu astmu. O tome koliko je dobričica, kao što joj i samo ime govori, dobra za tu skupinu bolesti, svjedoči činjenica da su potrebne svega dvije šalice tog čaja na dan. Taj čaj liječi i upaljene mokraćne organe, pospješuje izmjenu tvari, blagotvorno djeluje i na nervni sustav jer olakšava teškoće izazvane histerijom, ublažava crijevne i želučane tegobe. sim čaja, kod tegoba s plućima preporuča se dobričicu skuhati u mlijeku i popiti je prije spavanja. Kuhano vino uz dodatak dobričice odstranjuje crijevne nametnike, pospješuje mjesečnicu, liječi žuticu i išijas, pomaže kod upaljenih desni. Za rane koje teško zacjeljuju neka vam ne bude teško pripremiti mast od dobričice. Protiv različitih bolova na bolno mjesto položite cijelu biljku, a njome možete i tretirati mjesta na koži zahvaćena celulitom. Želite li na prirodan način očistiti tijelo od toksina, pripremite juhu od mladih izdanaka dobričice, tratinčice, koprive, breze, grbice i stolisnika ili dobričicu jednostavno dodajte proljetnim salatama od vrtne krasuljice, dragušca, tratinčice i koprive i uživajte u zdravlju!

O

Problemi i uspjesi s dojenjem samo su jedna od tema: mame međusobno razmjenjuju iskustva i druže se

POSJETILI SMO Grupa za potporu dojenja na Banfici u Varaždinu

Najljepše iskustvo!

J Patronažna sestra Anica Kolenko vodi grupu koja se sastaje 3. svibnja, kao i

uvijek – prvi četvrtak u mjesecu u 11 sati Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U prostorijama 6. mjesnog odbora Banfica u Varaždinu najveselije je prvi četvrtak u mjesecu. Tako će biti i ovaj tjedan kada se tamo ponovno sastaju mame i njihove bebe, članice Grupe za potporu dojenja koju vodi Anica Kolenko, patronažna sestra Doma zdravlja Varaždinske županije. Mi smo ih posjetili na prošlomjesečnom susretu.

Upornost važna - Dojenje je najljepše iskustvo. „Štreberski“ sam tip: prvo sam se dobro informirala, a onda je i u praksi bilo lakše – kratko i jasno nam je objasnila 34-godišnja Željka Brlek-Margetić, majka dviju djevojčica, koju smo prošli mjesec sreli u društvu mlađe kćeri, sada tromjesečne Lucije.

Dok ona nije imala problema s dojenjem, Gordana Kukina-Balun doista se žrtvovala za svoju Rominu, sada staru pet mjeseci.

Djevojčici je nakon poroda dijagnosticirana hipotireoza, sma-

MAMA ŽELJKA

“

„Štreberski“ sam tip. Dobro sam se informirala, a onda je u praksi bilo lakše!”

njeni rad štitnjače. – Romina je bila sitna i dojenje nije uspijevalo pa sam se mjesec i pol dana izdajala. Nakon toga je počela primati terapiju i dobivati na težini. No sljedećih mjesec i pol je htjela primiti samo jednu sisu pa sam se i dalje izdajala. Nakon toga s dojenjem više nije bilo problema – ispričala je uporna Gordana.

Korisni savjeti No problemi i uspjesi s dojenjem samo su jedna od tema: mame sestru Anicu pitaju sve što ih zanima o njezi i razvoju njihovih beba, a ujedno međusobno razmjenjuju iskustva i druže se, baš kao i njihove

Na Banfici se sklapaju i prva prijateljstva!

bebe. Jedini dječak među djevojčicama, kojeg smo na Banfici zatekli prošli mjesec, bio je sada 5-mjesečni Tadej, prvo dijete Jelene Stambolec.

- Prvi put sam se odvažila voziti Tadeja u automobilu pa smo prvi put stigli ovamo. Već sam dobila puno korisnih savjeta.

Primjerice, moja dvojba je bila da li Tadeju dati dudu ili ne, ali i druge mame su mi rekle da

je to u redu. Dudu brzo baci, a smiri ga. Ne može stalno biti na dojci – rekla nam je Jelena.

Uz njih, tamo su bile i Martina Želježić sa svojom Emom (8 mjeseci) i Ela Božović s Lunom (5,5 mjeseci). Sve mame koje im se žele pridružiti, to mogu učiniti ovog četvrtka 3. svibnja od 11 sati, ali i prvog četvrtka u lipnju u isto vrijeme. Šesti MO se nalazi u Dravskoj 7b.

Radiološka ordinacija Suvremeni radiološki dijagnostički uređaji (1)

C

Predrag RABUZIN, dr. med. spec. radiolog predrag.rabuzin@ordinacija.in

ilj ove kolumne je u nekoliko sljedećih nastavaka upoznati cijenjeno pučanstvo sa suvremenim dijagnostičkim uređajima koji su danas nezamjenjivi u rutinskoj medicinskoj praksi. pće je poznata činjenica da su pacijenti slabo upoznati s medicinskom dijagnostikom te nerijetko puta ne znaju što ih prilikom određenog pregleda očekuje, koliko će on trajati, a da ni ne spominjem činjenicu

O

kako većina niti ne zna na kakav je pregled upućena niti o kakvoj je vrsti aparata riječ. Sve ovo gore navedeno samo zbunjuje, a kao krajnji rezultat je nezadovoljan i nepovjerljiv korisnik, odnosno pacijent. reška leži zasigurno u činjenici kako informiranje pacijenata nije pratilo ekstremnu ekspanziju medicinske tehnologije, a napose radiološke dijagnostičke aparature. Do pred 20-ak godina magnetska rezonanca

G

bila je bauk, pa čak i u medicinskome miljeu isključivo rezervirana samo za kliničke bolničke centre dok je danas zbog unaprijeđenog softvera opravdano dostupna širokim narodnim masama. mnogim medicinskim segmentima etablirala se kao neizostavna i nezaobilazna radiološka dijagnostička metoda bez koje, možemo zasigurno reći, moderna medicina ne bi bila moguća.

U

Zdravlje 43

1. svibnja 2012., br. 415

NAJAVA Projekt „Prvi put roditelj“ od četvrtka 3. svibnja

Počinje peta škola za buduće roditelje Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Koliko iznosi rodiljna naknada prvih šest mjeseci od rođenja djeteta, a koliko do prve godine djetetova života?

Kako se što bolje pripremiti za porod?

THOMAS VAN ARDENNE

J Školu organizira Obiteljski centar Varaždinske županije u suradnji s udrugom „Benso“

Veliki interes To su samo dva od brojnih pitanja na koje buduće majke i očevi odgovor mogu dobiti u školi za roditelje „Prvi put roditelj“, koja ć e u O b i te l j škola 0 skom centru traje 1 a Varaždinske , a n a d županije potje biti ć e četi ovaj tjeic e radion m od 17 dan, u četvrko tak 3. svibnja. četvrt 9 sati Škola, koja je o d 1 namijenjena ženama i muškarcima koji se prvi put susreću s uloPohađanje škole je besplatno, a s polaznicima će raditi i ginekolog te pedijatar gom roditelja, bit će održana peti put, a ovaj put u suradnji ŠTO VAS OČEKUJE? Obiteljskog centra s udrugom „Benso“ iz Varaždina.

Budući roditelji koji žele pohađati školu „Prvi put Zanimanje za školu je veliko, Ʉ Komunikacija među roditelj“ mogu se prijaviti na telefon Obiteljskog cendoznajemo od voditeljice propartnerima za vrijeme tra 042/303-075 do formiranja grupe.

Broj mjesta je jekta Jasenke Barković. trudnoće i komunikaograničen, jer se rad odvija u maloj grupi roditeljskih - Projekt provodimo pocija s djetetom za vrijeparova kako bi se i putem vježbi mogle poraditi različite novno, ne samo zbog dobrih me trudnoće teme – navodi voditeljica Jasenka Barković. ocjena naših dosadašnjih Ʉ Komunikacija s djepolaznika, nego i zato što tetom i kako se može stalno primamo upite kada će se obrađivati teme vezane uz kacija može utjecati na razvoj utjecati na razvoj djepočeti novi ciklus radionica. različite aspekte roditeljstva. djeteta. Moći će saznati više teta Sada mogu sa zadovoljstvom Osim stručnih djelatnika Cen- o samom porodu, o podršci Ʉ Trudnoća i porod - pronajaviti da će škola početi u tra, s polaznicima će raditi i partnera za vrijeme poroda, o mjene u tijelu majke i četvrtak u 17 sati. „Prvi put vanjski suradnici, specijalist poslijeporođajnoj depresiji, o razvoj djeteta za vrijeroditelj“ provodit će se u ginekolog, specijalist pedija- razvoju djeteta u prvoj godini, me trudnoće prostorijama našeg centra u tar i psiholog. kako tjelesnog, tako i govorɄ Podrška oca za vrijeme Poljani Biškupečkoj, u Varažporoda i poslijeporo– Radionice su namijenjene no-jezičnog pa sve do polaska dinskoj ulici bb, četvrtkom od budućim roditeljima, bilo da u jaslice i kako odvajanje učiniđajna depresija 17 do 19 sati – rekla je Jasenka su u očekivanju djeteta, bilo ti što bezbolnijim – pojašnjava Ʉ Razvoj djeteta u prvoj Barković. godini života da samo razmišljaju o tome, voditeljica projekta.

Dodaje da će isto tako biti Ʉ Govorno-jezični razvoj a žele nešto više saznati o komunikaciji, kako partner- obrađeni i pravni aspekti djeteta u prvoj godini Razvoj djeteta života Škola traje 10 tjedana, pri skoj, tako i o komunikaciji s roditeljstva, kao i novine veɄ Priprema za jaslice čemu će svaki tjedan biti odr- djetetom za vrijeme trudnoće zane uz ostvarivanje prava žan jedan susret na kojem će i nakon nje, te kako komuni- na rodiljni i porodiljni dopust.

Kako se prijaviti?

DAN SIGURNOSTI NA RADU

Na radnom mjestu umrlo 38 radnika Na radnom mjestu treba spriječiti obolijevanje radnika i ozljede na radu. I ove godine je to bila glavna poruka Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, koji Međunarodna organizacija rada (ILO) obilježava 28. travnja od 2003. godine.

Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u našoj zemlji je 2010. godine na radnom mjestu ozlijeđen 15.791 radnik, što je 19,3 posto manje u odnosu na godinu dana ranije.

No broj smrtno stradalih nije manji: u Hrvatskoj je 2010. na radnom mjestu život izgubilo 35 radnika, a na putu na posao ili s posla smrtno su stradala tri radnika. I 2009. godine na radnom mjesto umrlo je 38 osoba. Najrizičnije je raditi u građevinarstvu,

djelatnosti u kojoj je 2010. godine smrtno stradalo 15 radnika, čak 39,5 posto od ukupnog broja preminulih. Slijede poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo te prerađivačka industrija.

Poslove zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu jpočetkom prošle godine preuzeo je HZZO, u čijim ispostavama se prijavljuje ozljeda na radu ili profesionalna bolest. Koja prava imate u slučaju da se ozlijedite na radnom mjestu i koju dokumentaciju treba prikupiti, saznati možete na www.hzzo-net.hr, klikom na „Zaštita zdravlja na radu“. (vms)

Život i socijalna skrb Koliko se brinemo o starima i nemoćnima?

D

ruštvo u cjelini premalo pažnje posvećuje starima i nemoćnima. Od male mirovine koju mnogi primaju, teško preživljavaju bez pomoći svoje obitelji. Nažalost, mnoga djeca prepuštaju svoje roditelje da se sami snalaze, zbog čega mnogi padaju u očaj i beznađe te osim materijalne oskudice pate i emocionalno jer su često puta osamljeni i napušteni od svojih najbližih. kod nas je sve više ljudi upravo iz te skupine.

Neki od njih su malo sretniji pa kad dođu u situaciju da im zbog bolesti i starosti treba pomoć, imaju djecu na koju se mogu osloniti te u svojoj kući mogu biti zbrinuti na odgovarajući način.

Doba u kojem živimo, zauzetost svakodnevnim poslovima, briga o vlastitoj djeci, često nam

I

ostavlja sve manje vremena za brigu o roditeljima te često ne zato što bi ljudi to htjeli, nego zato što su prisiljeni moraju pronalaziti neka druga rješenja kako bi zbrinuli svoje roditelje. Ima i starijih ljudi koji se nisu ženili, nemaju vlastite djece niti nekog drugog tko bi vodio brigu o njima. eki od njih sklapaju ugovore o doživotnom uzdržavanju s raznim osobama te prepisuju cjelokupnu imovinu na neku osobu u zamjenu za uzdržavanje i brigu. Tu nažalost postoje mnogi loši primjeri koji su vidljivi iz prakse, kada se iskorištava tuđa bolest i starost kako bi se ishodila materijalna korist, a da se zauzvrat ne vodi briga na odgovarajući način. Stoga bi trebalo voditi računa da se ugovor sklapa s osobom od povje-

N

renja, netko koga poznajemo dugi niz godina, i da se prije sklapanja ugovora posavjetujemo sa socijalnim radnikom u Centru za socijalnu skrb ili s odvjetnikom kako bi nas ugovor zaštitio, a ne ostavio na milost i nemilost osobi s kojom je sklopljen ugovor. Ukoliko se skrb ne može ostvariti kod kuće ili u vlastitoj obitelji, alternativno rješenje, koje je uvijek manje kvalitetno, je smještaj u dom umirovljenika ili obiteljske domove, no svakako je bolje biti smješten u adekvatnoj udomiteljskoj obitelji iako mnogi ljudi zaziru od takvog smještaja. Za sve potrebne informacije glede eventualnog smještavanja možete se obratiti u nadležne Centre za socijalnu skrb i, ne zaboravimo, jednom ćemo svi biti stari i nemoćni.

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, ravnatelj Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske županije

44 Ženski svijet

1. svibnja 2012., br. 415

S haljinom crvene bo je kraljica ve čeri

za u Pop prince esetih d m sa o u stil

Mala crna ha ljina obavezna u ženskom or maru

frak jne u Požel s kojom je i haljin - više e j n a m

u stilu Na maturalnoj ce ži bo grčke

SAVJETUJEMO Što odjenuti i kako zablistati na jedinoj i neponovljivoj maturalnoj večeri?

Kraljica maturalne večeri J Cvjetnim uzorkom pokažite svoju ženstvenost, haljinom u stilu osamdesetih pretvorite

se u pop princezu, a s crnom haljinom ne možete pogriješiti Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek

Trenutno su sve “šnajderice” u gradu zatrpane poslom, a šivaće mašine rade punom parom jer su svibanj i lipanj rezervirani za maturantice koje žele zabljesnuti na jednoj od važnijih noći u svom životu.

Što odabrati?

Vjerujem da su mnoge djevojke već mjesecima unaprijed odabrale svoje haljine i pomno isplanirale svaki detalj. Ako pak još ne znate što odjenuti, odabrali smo za vas šest vrućih modnih trendova ove sezone.

1. Mala crna haljina je obavezan komad u

ormaru svake žene i odabir s kojim ne možete pogriješiti.

Ovaj model nije klasična mala crna haljina jer ima zanimljiv odmak u dizajnu poput posebno pozicioniranog m a ter ijal a ko j i dramatično pada s ramena.

Poželjno kombinirati uz lude pete u jarkim bojama.

2. Maksi haljina je najzahvalniji i najgla-

S malom crnom haljinom nikad se ne može pogriješiti

murozniji model, a ukoliko color blocking, pa je to najbolji idete u stilu grčke božice, ne za- način kako koordinirati modne boravite podići kosu i staviti dodatke. Uz haljinu zelene zanimljive naušnice u boje predlažem pismo zlatnoj ili srebrnoj torbicu plave boje ako kombinaciji. i nakit u zlatnoj znate e n š jo 3. Cvjetni uzovarijanti. te e ć j o v rak je veliki hit u kak ljesnuti, 5 . Os amde ove sezone i sasete su se opet i zab vršeni odabir vratile u modu, kreacij dajte što le g ukoliko želite a u ovoj slatkoj po Nela haljini je u naglasiti svoće se svaka t vje a s ju ženstvenost djevojka osjećati liček K i pokazati romanpoput pop princeze. tičnu stranu. Uz ovaNo nemojte pretjerivati kvu kombinaciju najljepše i neka šljokice ostanu samo na će pristajati lagane kovrče haljini, a make up neka bude i nježni make up. neutralan.

4. Asimetrija je ključna 6. U haljini jarko crvene boje ove sezone pa su tzv. frak nijedna cura ne prolazi nehaljine jedne od najpo- zapaženo, a ovaj model ima željnijih komada. Ovaj zanimljivo nabrani materijal model zanimljivog koji laska figuri i oprašta sitne kroja u trendi ze- nepravilnosti. Uz crvenu haljinu lenoj boji je pra- najbolje pristaje crveni ruž, a vi primjer kako ukoliko se bojite razmazivanja, je manje - više. samo nanesite crvenu olovku Već svaka ptica po cijelim usnama, pa će tako na grani zna za duže trajati.

Vaša Diva

Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Ni nekakav, ni nikakav seks!

U

prvi sam tren pomislila da sanjam, ali kako sam se budila, do mene je dopirala neka sentiš mjuza s radija. Još sam tako snena opušteno ležala na njegovim grudima dok mi je, obgrlivši me rukama, tik uz moj obraz pjevušio tiho „Tebe ne bi mijenjao“... Takve njegove male budalaštine uvijek me raspolože. Često me nasmiju do suza. Čak sam i sretna kaj ima filing za glazbu. Koja fora - moj frajer zna pjevati!

Uzbuđuje me svojim glasom, kao i rukama koje nježno prelaze mojim tijelom, diraju

Romantične i ženstvene na večeri života

me, grle i miluju. Prepuštam se osjećajima i uživam pri samoj pomisli na to što će se na kraju dogoditi... I dogodilo se. oram priznati da mi je dan dobro počeo. Nema ti ljepšeg kad se osjećaš voljenom, zadovoljnom i sretnom. U stvari, sve su to sitnice, male stvari koje ti život čine ljepšim. I ne treba se toga stidjeti niti se nad njima snebivati. „Ti padaš na jeftine emocije! Cetinski?!“ – s gražanjem mi je prigovorila frendica, kad smo razgovarale o tome. Jer, zapaliti se na takvu „običnu“

M

mjuzu, to je valjda ispod svakog nivoa. Tko kaže da se u nekom posebnom ili ludom trenutku ne bih mogla ljubiti uz Mozarta, Verdija ili našeg Papandopula. Ili bi me u trans bacio, recimo, onaj simpa Coce... Nije tu, draga moja, jedino bitna muzika, nego cijeli spektar osjetilnih faktora i pozitivne vibre. Ali, ona i mnogi njoj slični, to ne mogu ni osjetiti ni dokučiti, a kamoli nešto lijepo doživjeti. edno sam poslijepodne s kolegicama dugo uz kavu razgovarala o sličnim

J

temama. Rekle su mi da sam sretna „što sam takva“ i „što to mogu“, jer njima je i od same pomisli na seks - muka! Naime, tip s kojim već duže vrijeme živi, opterećen je seksom. On seks doživljava kao bračnu obavezu, koju prosto rečeno on „mora odraditi“. I to svaku večer... „Kad treba ići na spavanje, ja se doslovce skamenim“ – rekla je. „A moj se muž s menom seksa samo kad je nacvrckani. Odvratno. Bazdi ko bačva, ali kaj? Bolje nekakav, nego nikakav seks...“ – priznala je druga frendica.

Ženski svijet 45

1. svibnja 2012., br. 415

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Leonora Surian, glumica i inovatorica

Moj moto: Ja to mogu, ja to hoću!

J Oči i osmijeh je prvo što ova atraktivna plavuša primijeti na muškarcima, nikad ne bi

mogla oprostiti prevaru, gušt joj je eksperimentirati u kuhinji, a odlično se osjeća u čipki Piše: GORDANA IGREC

Brojne odigrane predstave na daskama koje život znače u matičnom kazalištu u Rijeci, TV novele “Sve će biti dobro”, “Vila Marija” i “Dolina sunca”, knjiga o plavušama “Vic je što sam plava – najbolji vicevi o plavušama”, srebrna nagrada za inovaciju “nosač za prijenosno računalo” u Moskvi...

Iza svega pobrojanog krije se ime dramske umjetnice Leonore Surian iz Rijeke.

Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

Proljetni osip dlanova Č

esto u prijelaznim i toplim razdobljima godine kao što su proljeće i ljeto dolazi do razvoja sitnih potkožnih mjehurića na koži dlanova. Najčešće započinju na postraničnim dijelovima prstiju ruku (ponekad i stopala), no s vremenom mogu preplaviti kožu gotovo cijelih stopala i dlanova. Mjehurići mogu biti veličine zrna prosa do zrna bibera ili čak i graška. Često su praćeni svrbežom i naknadnom pojavom suhe, ljuskaste kože. Govorimo o tzv. dishidrotičnom dermatitisu. ako promijenjena koža ne može u potpunosti pratiti savijanje prstiju, pa na tim mjestima puca uz razvoj sitnih ranica. Ponekad može nastupiti i naknadna bakterijska infekcija, odnosno gnojenje oboljelih područja. zroci mogu biti brojni: takve promjene češće se pojavljuju kod osoba sklonim atopijskom dermatitisu, mogu biti posljedica kontaktne alergijske reakcije, sistemske alergijske reakcije (npr. na neke lijekove) ili se javiti kao tzv. id reakcija - alergijska reakcija na neko upalno žarište (npr. na gljivičnu infekciju kože). ijekom pregleda potrebno je isključiti poseban oblik psorijaze dlanova i stopala, alergijsku kontaktnu reakciju ili npr. gljivičnu infekciju kože, koje mogu izgledati vrlo slično. U slučaju da je doista riječ o dishidrotičnom dermatitisu, u liječenju primjenjujemo različite lokalne lijekove (ovisno o izgledu promjena), prema potrebi sistemske antibiotike te vršimo toaletu mjehura (odstranjenje pokrova mjehura). Važna je i njega ruku, a osobito zaštita od brojnih vanjskih, nadražujućih tvari, koje će osnovnu bolest još više pogoršati.

T

U T

Rakija i zimnica Atraktivna plavuša djetinjstvo je provela u Milanu i u gradiću blizu Venecije, Mogliano Veneto, gdje joj roditelji i danas žive. Leonora je studirala glumu nekoliko godina u Bologni, a Nacionalnu akademiju dramskih umjetnosti Silvio D’Amico završila je u Rimu. Njezina prva uloga u riječkom HNK bila je u predstavi “Filumena Marturano”, u režiji Jagoša Markovića. Bila je to uloga Dijane tijekom koje je imala priliku i pjevati i plesati. Planovi u budućnosti ovoj atraktivnoj plavuši vezani su uz njezinu matičnu kuću, a također bi voljela da do jeseni bude gotov i njezin novi CD. Za Male ženske razgovore s iskrenom srdačnošću i nesvakidašnjom vedrinom glumica Leonora Surian odškrinula je vrata svojeg ženskog sv ijeta u kojem uz radne obaveze ima mjesta za spravljanje zimnice i rakije, izradu krpenih lutaka, dobre filmove i niz sitnica koje njezin ženski svijet čine osebujnim.

Jutro započinjete sa...

Jedan od hobija ove atraktivne glumice je i - obrađivanje drva! Šetnjom moje maltezerice Kim, koja me vjerno prati već samim sobom.

“Divan život ” s Jamesom 14 godina.

Stewartom.

Vaš moto u životu?

Kako biste se opisali u tri S kojim glumcem biste ”Ja to mogu, ja to hoću!” riječi? rado otišli na večeru?

Volite li kuhati?

Vedra, tvrdoglava, poziRobertom Benigniem.

Znam vrlo dobro kuhati, tivna. pogotovo eksperimentirati, Što je najvažnije u vezi? ali ne volim baš provoditi Idemo u - Egipat!

Imati puno zajedničkih vrijeme u kuhinji. Više volim Koju glazbu slušate? interesa, smijati se, popripremati zimnice, Slušam svakakvu glazbu, štovati se... marmelade i raki- od klasične, opere, jazz, više Jeste li ljuboje, nego večere. rock... Ovisi o tome kako sam morni?

Koji odjevni raspoložena. volim i Ne. stil njegujeKako provodite slobodno at m e r p pri Što vas prvo te? vrijeme? , e ic p r i v u č e ko d Imam puno hobija. Volim zimn rakije Volim ro muškarca? mant i č n e i crtati, restaurirati, obrađivati ade i l e m r Oči i osmijeh. ž e n s t v e n e drvo, koji puta radim krpene ma ečere var Što nikad ne ijante, le- lutkice... Ovisi o inspiraciji. nego v biste mogli opropršave haljinice, Knjiga koju biste još jedstiti? čipku, korzete, vi- nom rado pročitali?

Prevaru, bilo od partnesoke pete, šešire... ”Sofijin svijet”. ra ili prijatelja...

Najdraži film?

Da ulovite zlatnu ribicu, Što je za vas uspjeh u Kada sam bila dijete “Mary koje tri želje biste poželjeli? životu?

Poppins”! Znala sam ga cijeZdravlje, zdravlje, zdravlje!

Biti sretan i zadovoljan log napamet, sve uloge! Sada Za drugo ću se probati potru-

Dermatolog

NIGDJE BEZ MOBITELA Svaka prava žena nikad ne smije...

Podignuti glas ili biti prosta.

Vaš uzor u životu?

Moj otac.

Iz takta me može izbaciti...

Nepravda i nepoštovanje.

Iz kuće ne izlazim bez...

Mobitela.

Omiljeno jelo?

Ono nezdravo! Pizza...

diti sama... Što ste oduvijek željeli, a niste učinili?

Ići u Egipat.

46 Ženski svijet

1. svibnja 2012., br. 415

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Neprocjenjivo disanje

Nakon što ih obojite, makarone stavite da se suše

Tko bi rekao da je od tijesta?

Makarone možete i zalijepiti na filc

Vrlo elegantno i šik

Č

esto svjedočimo kako ljudi uzimaju zdravo za gotovo stvari koje im dolaze prirodno.

Problemi nastaju kada nestane ono o čemu do jučer nismo previše razmišljali i shvatimo koliko nam je to važno. to, zapitajte se koliko često razmišljate o disanju, a od neprocjenjive nam je važnosti.

Vjerojatno o tome počinjete razmišljati tek kada nastupe neki zdravstveni problemi ili kod povećane tjelesne aktivnosti kada pokušavate doći do zraka. Žene postaju svjesnije svog disanja u trudnoći i koliko je bitno pravilno disanje.

Možda ovo zvuči smiješno kada se koristi izraz pravilno disanje jer se podrazumijeva da svaki čovjek zna disati. Već u ranoj fazi trudnoće, pluća i dijafragma se počinju stezati kako bi se maternica mogla širiti. Disanje postaje pliće, pa se mogu pojaviti respiratorni problemi. Razvija se i veća sklonost infekcijama dišnog sustava, čemu pridonosi i loša prehrana puna aditiva. ronađite neki mirni kutak i uzmite malo vremena za sebe i duboko udahnite. Dišite…

Fokusiranje na disanje je zapravo prvi korak meditacije. Jednostavno zatvorite oči i napravite nekoliko dubokih udaha na usta ili nos, kako vam više odgovara. Kada osjetite da se polako opuštate, počnite polako izdisati na usta, a udisati na nos. Fokusirajte se na pokrete svog trbuha dok udišete i izdišete, izvodite duboko trbušno disanje. a biste sporije izdisali, formirajte zubima prepreku za izlaz zraka. Na taj način ćete stvarati šum prilikom izdisaja i bolje se koncentrirati na samo disanje. Napravite pet do sedam dubokih udaha trbušnog disanja, pa pauzu normalnog plućnog disanja, pa ponovite. Nemojte se razočarati ako vam se teško fokusirati da vam misli ne lutaju. To su normalne reakcije mozga na nagle promjene tempa. Potrebno je neko vrijeme da se prilagodite i opustite. Duboko udahnite…

E

P

D

PRAKTIČNI SAVJETI Jestivi nakit za veselo proljeće

Šareni makaroni J Izraditi ogrlice od tjestenine bit će prava zabava za djecu, ali i za odrasle Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com

kako biste kroz njega mogli provući trakicu. Dakle, bit U ovoj smo rubrici, koja će vam potrebne i trakice čitateljima nudi ideje za pra- odnosno špage - možete upokitčne radove, dosad u neko- trijebiti fine satenske trake koje prodaju trgovine liko navrata pisali o pozamanterijom, handmade nakitu. ne l i r k a ili pak posebne Ta je tema neakše jl a špage za izradu presušna, ideje n boje i t i ogrlica koje se uvijek naviru, s o n a n je mogu nabavia i nakita kao oju k m o ti u dućanima da nikad nije pužvic hodno s specijaliziradosta. Stoga pret e t s nim za hobije. ovaj put donoili navlaž Opskrbite se i simo ideju kako m o d akrilnim bojama, možete iskoristiti vo spužvicom i novinduže dane i s djecom skim papirom ili krpom se zabaviti u izradi ogrlica koju ćete položiti na stol jer od tjestenine. će ova aktivnost inače ostaviti traga na namještaju.

Makaroni Postupak je sasvim jednoZa ovu igru bit će vam potrebna vrećica makarona ili stavan. Uzmite makarone i slične tjestenine poput “puži- obojite ih akrilnim bojama. ća”. Poželjno je da je tjestenina Najjednostavnije je nanošenje što veća odnosno da ima oblik pomoću spužvice (poslužit će cijevi sa što većim otvorom i ona za pranje suđa). Spužvu

Kozmetički savjeti

malo navlažite vodom, na nju lim da se osuše. Nanižite na stavite malo boje te tapkanjem trakicu, kojoj zavežete čvor i bojajte makarone. Akrilne spremni ste za izlazak! Tako se boje br zo suše. jednostavno.

P o s to j i j o š jedan način bojanja, lakši, pogotovo ako želite jednobojnu ogrlicu. U plastičnu vrećicu stav ite žlič icu alkohola i n e ko l i ko kapi boje za hranu. Ubacite makarone u vrećicu, zatvorite je i zatim protresite kako bi se obo jale. Zat im iz v a d i te i Ogrlici možete dodati i privjesak stav ite na

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Koža sve pamti, s njegom počnite pravovremeno!

S vaki put kada se pogledamo u ogledalo i uočimo novu boru, pitamo se kako bismo ih se riješili. Problem potječe još iz dana kada ste imali dvadeset ili trideset godina i niste koristili adekvatnu njegu za svoju kožu. oža sve pamti, iako odmah ne pokazuje. Postoje razne kreme, serumi, maske, pilinzi koji su određeni koji tip kože ih može koristiti i s koliko godina je preporučeno da ih koristimo. Kreme koristimo obavezno, i dnevnu i noćnu

K

svakodnevno, a piling i masku jednom tjedno. Kako bi nam sve to bilo što učinkovitije, prvo radimo piling, nakon što ga isperemo vodom stavljamo masku i nakon toga odgovarajući serum, pa kremu. I neki dekorativni preparati također mogu loše djelovati na kožu. Oni bi također trebali biti za odgovarajući tip kože kako ne bi radili na koži osjećaj nelagode i zatezanja. sto tako, nepravilnim odabirom pudera možemo samo još više istaknuti svoje bore. Zato koristite puder koji vam pruža

I

osjećaj ugode i hidratizira. Bila ona normalna, suha, mješovita ili masna, svim tipovima kože nužna je hidratacija, pa je stoga svakodnevno vlaženje bitno za zdravlje i ljepotu ne samo sada nego i za izgled vaše kože za nekoliko godina. Kada primijetite da vaša koža pokazuje znakove umora, suhoće ili gubi tonus bez obzira na to što joj pružate adekvatnu njegu, to je znak da je došlo vrijeme za profesionalnu njegu i da upotreba različitih kozmetičkih preparata kod kuće nije dovoljna.

Ženski svijet 47

1. svibnja 2012., br. 415

Estetska kirurgija

PROVJERILI SMO Kako zasjati u punom sjaju za svečane prigode?

Sam svoj stilist J Prvi korak je odabir haljine, pa pođite od toga što želite, kakav model i boju. Pritom

odaberite onu koja će najbolje naglasiti najbolje na vama Piše: IVANA NOVOSEL inovosel@regionalni.com

model, koju boju.

Naravno, odaberite Kako zasjati u punom sjaju onu koja će najbolje i u situacijama koje baš ne naglasiti najbolje na možemo nazvati svakodnev- vama.

2. Odabrati cipenima? Odlazak na svadbu, maturalna večer, promocije le, sandale i nakit Potom slijedi odaili neke druge slične prigode često su noćna mora čak i bir odgovarajućih dobrim poznavateljicama cipela ili sandala i i ljubiteljicama mode i do- nakita. Upravo s nakitom najviše valja brog izgleda. biti oprezan imajući na umu da je manje Naglasiti kvalitete više ili obrnuto, što Biti sama sebi stilist zaopet ovisi o datak je koji rijetko a haljini. koja mlada dama krun 3 . može obav it i je a g sve Srebez da naprai ć ju ara v i kardinalodgov a koji se dr ui kt ee nu grešku. z , p u No čak ni make t pobrinula i nokte u ta spoznaja ovaj p irela Nene smije nas M mojte obeshrabr iti. ić Magd nikako Svoje umije će p re sko č i t i šminkanja, na monezaobilaznu delu Karmen Špiranec, pedikuru i manikuradijskoj voditeljici, ru, dok je posjet demonstrirala je solar iju već ugledna varažodavno out. dinska vizažistica 4. Ne Mirela Magdić, zabosuradnica varavite raždinskog frizuHNK, dok ju ru je ovjekovječ io poznat i varaždinsk i f o t o r e p o rter Krešimir G e c i iz v a r a ž d i n s ko g foto studija Gettzy.

1. Odabrati haljinu Svjesne toga, s više ili manje optimizma krećemo u akciju, ko j a ć e s e n a kraju pretvoriti u pravu zabavu.

Prvi zadatak je odabrati odgovarajuću toaletu - najčešće haljinu. Najvažnije je prvo donijeti odluku što želite, kakav

išući o estetskoj korekciji lica polako smo došli do donje polovice lica. Znate li što je tvz. gummy smile?

To je naziv kada se kod osmijeha vide gingiva (zubno tkivo) iznad gornjeg reda zuba (sjekutića). Tu će nam pomoći botoks. ožemo ga aplicirati kod kratke gornje usne u gornji pol nazolabijalne brazde. Radi se o dominantnoj bori, brazdi koja ide od nosnica prema ustima, dok se kod dugačke gornje usne injekcije toxina apliciraju visoko u gornju usnu. ale bore iznad gornje usne te tik ispod donje usne tretiraju se malim dozama botoksa u projekciji bora. U našoj poliklinici najbolja su iskustva s kombinacijom botoksa i hijaluronske kiseline. S toxinom reduciramo mišićnu snagu, pa će se smanjiti mimične bore, dok se dublje bore pune resorptibilnim ili permentnim filerom. ažno je da nakon pažljivog pregleda lica odaberemo odgovarajući tertman. Nema strogih pravila što odabrati, ima pravila što se i gdje se ne smije aplicirati. aravno da i donji dijelovi lica podliježu kirurškom tretmanu. Višak kože nemoguće je korigirati filerima. Taj segment je i dalje ostao u domeni kirurgije.

Izbor je kompletni facelift ili mid facelift tretman koji je moguće učiniti u lokalnoj anesteziji, što ima svojih prednosti. ez u predjelu prednjeg i stražnjeg dijela uške jedva je vidljiv, no postoperativni tijek traje od sedam do deset dana i neizbježno nosi sa sobom krvne podljeve i zavoje. No kad oni nestanu, promjena je velika, kao i zadovoljstvo pacijenta. iše informacija možete dobiti u Poliklinici ZGREBEC za estetsku kirurgiju i dijagnostiku dojke u Trnovečkoj ulici 1 u Varaždinu ili na broju telefona 042/303-434 (nakon 13 sati). U poliklinici Zgrebec tjedan je popusta tretmana filerima, pa iskoristite ovu jedinstvenu priliku.

M M V N R

V

Nakon toga, ono što će zaokružiti vaš cjelokupni izgled je odgovarajuća frizura, koja opet ovisi o kvaliteti i dužini kose, ali svakako i osobnom stilu.

5. Sve zaokružuje make up Kruna svega je odgovarajući make up. Upravo to može biti od presudne važnosti. Nije nevažno hoćete li izgledati kao da ste se

šminkali u mraku ili je netko špahtlom nanio na vas sve što je našao u vašoj kozmetičkoj torbici, ili ćete zasjati kao holivudska zvijezda.

U rukama pravog majstora, ovo potonje nije nemoguće.

Pravi majstor šminke naglasit će sve vaše kvalitete, a u drugi plan staviti eventualne nedostatke što, ruku na srce, u egzibiciji “uradi sam” i nije baš zanemariv zadatak - složit ćete se i same!

Biti plavuša i dalje je u trendu P A M

Tjedan popusta tretmana filerima!

P

Frizerski salon osljednjih nekoliko godina svijet su preplavili vicevi o plavušama. Pa ipak, trend bojenja kose u plavo i biti plavuša ne posustaje. Svima znana Merlinka poharala je svijet svojom prepoznatljivom plavom frizurom i otada ludilo zvano “plava kosa” nije ni prestalo. nogi kažu kako su crnke ili brinete privlačnije od

dr. Zdravko Zgrebec spec. opće, plastične, estetske i rekonstrukcijske kirurgije

plavuša, no zapravo svi znamo koliku moć ima plava kosa.

Kad je u privlačenju pozornosti riječ, nitko je ne može nadmašiti. Preporučuje se da prema svom tipu kože izaberete tople ili hladne tonove plave boje. No onaj tko odluči imati plavu kosu, mora biti svjestan da će njezino održavanje biti zahtjevnije. Budući da je kosa svijetla, na njoj se vide i naj-

manja oštećenja, stoga i njega mora biti intenzivnija. ko pak niste ljubiteljica plavuša i ne namjeravate to postati, uvijek možete pričati viceve na njihov račun: Pita jedna plavuša drugu: kaj misliš, kak se pravilno veli, Irak ili Iran?” ili “Zašto su vicevi o plavušama tako kratki? - Zato da bi ih ostali mogli razumjeti.”

Biserka Buhin Frizerski salon “Tina”, Štefanec 4, telefon: 099/195-6750

48 Mali oglasi KUĆE Pro’STAN nekretnine Agencija za posredovanje u prometu nekretnina.

Usluge posredovanja, kupnje, prodaje, zamjene, najma i zakupa sve do uknjižbe, www.prostan.finesaconceptus.hr, prostan.nekretnine@ finesa-conceptus.hr, 042/492-966 ozn.387c

KUPUJE se kuća za poznatog kupca u blizini centra do 400.000 €, isplata u gotovini.

Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c

PRODAJE se stara kuća u strogom centru grada. Mob. 098/914-6495 ozn.1633 KUĆA prilika! Kuća useljiva 160 m² i 400 dvorišta u M. Vidović , kraj POS naselja i VI. OŠ, mirni kvart- 100.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c PRODAJE se kuća na početku Jalkovečke 100 m² i 600 m² dvorišta-85.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c EXLUZIVNA ponuda! Stara vila u Bogovićevoj od 130 m² i 950 m² dvorišta, blizina željezničkog kolodvora! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRODAJE se kuća na Haliću od 120 m² 38.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c ISPOD cijene! Etaža kuće 85 m², (trosobni stan kompletno uređen) , s dvorištem, terasom i garažom -44.000 €4 u blizini VI. OŠ! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje kuća novograd-

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

1. svibnja 2012., br. 415

nja do 350.000 € u Varaždinu ! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

0197, 042/668-064 ozn.1762 2-SOBNI 51 m², 3. kat, Slavenska 11, etažno c., struja, plin, nova kupaonica, 46.000 €.

Mob. 098/358-7569 ozn.1771

POVOLJNO!!! Uređena kuća od 90 m², sa garažom, na parceli od 468 m2, svi priključci. Blizina centra. Venek nekretnine, 042/301234, 091/301-2335 ozn.72c PRODAJEM kuću katnicu u Knegincu G., novouređenu. U dvorištu ima još 1 dvosobni i 1 jednosobni stan. Moguće razne kombinacije. Moguća moja doplata. Povoljno! Mob. 098/284949 ozn.233c KUĆA, Kelemen,, 80 m² + okućnica 1200 m² + gospodarski objekti 300 m², 28.000 €. Mob. 095/9045915 ozn.1676

KUĆA u Varaždinu, Trenkova, odmah useljiva, 100 m², garaža, 120.000 €. www.paurevic-nekretnine.hr , 098 9706-575 ozn.167c

AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir. grabar@vz.t-com.hr ozn.335c

TRAŽIMO kuću do 120.000 € u Varaždinu za poznatog kupca. Paurević nekretnine, 042/261-247, 098/9706-575 ozn.167c

SUPER prilika! Dvosobni u Zrinskih Frankopana 44 m²-38.000 € (visoki roh-bau)! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c

PRODAJE se kuća Varaždin Breg – Halić, 140 m² + 1500 m² okućnice, 38.000 €. Tel. 666-169, 095/8266189 ozn.2863b

JEDNOSOBNI! Dvosobni uređeni u Harmbašićevoj 44 m² -37.000 €! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c

KUĆA katnica, nedovršena, 3 etaže, podrum, balkoni, terasa, struja, voda, mirni kvart. Tel. 042/212-675 ozn.2860b

DVOSOBNI prilika! Dvosobni na trgu Mali Plac 60 m²-47.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

VISOKA prizemnica sa dva odvojena stana, blizu centra, cijena fiksna 125.000 €. Tel. 200-861 ozn.2868b

HITNO se kupuje garsonjera ili jednosobni stan, za poznatog kupca! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

PRODAJE se starija kuća sa dvorištem u blizini Banfice. Upitati na tel. 641-057 ili mobitel 099/2341284 ozn.2122e PRODAJEM kuću katnicu, širi centar Vž, 146 m² stambeni prostor, okućnica 450 m². Mogućnost za 2 odvojena stana, cijena - dogovor.

Mob. 091/350-8213 ozn.1711 STARIJU kuću u Varaždinu, Optujska, velika okućnica 1000 m², prodajem. Mob. 099/216-2706 ozn.160c KUĆU u B. Radića blizu bolnice, katnica; podrum, prizemlje, kat – 300 m², uređeno dvorište – 600 m², 198.000 €. Mob. 098/482-001 ozn.1722 POVOLJNO u Knegincu! Prodaje se kuća, 3 sobe, kuhinja, kupaona, 1400 m² okućnice, u centru Kneginca, useljivo. Cijena na upit.

Mogućnost kreditiranja. Mob. 099/517-9982 ozn.388c PRILIKA! Prodaje se kuća u Ivancu, 150 m², visoki roh-bau, dvorište 564 m², PVC stolarija, priključci.

Odlična, mirna lokacija. Cijena na upit. Mogućnost kreditiranja.

Mob. 099/517-9982 ozn.388c MANJU kuću, svi priključci, Kneginec G., Toplička 126, 800 m² dvorišta, cijena – dogovor. Tel. 690-144 ozn.1725 PRODAJA kuća, Varaždin : Pihlerova 220.000 €, D. Cesarića 230.000 €, Režekova 190.000 €, M. Krleže 150.000 €, A. Kovačić 125.000 €, V. Novaka 160.000 €, Kraševa 120.000 €, Koprivnička 160.000 €, Petrinjska ... www.paurevicnekretnine.hr , 098 9706-575 ozn.167c

NOVIJA kuća, etažirana, posebni ulazi, potkrovlje 124 m², prizemlje 184 m². Uzimam stan u gradu. Mob. 098/846-691 ozn.1766 KUĆU u Varaždinu, poluetažna, 2 komforna stana, garaža, podrum i gos. objekat, prodajem radi selidbe. Mob. 095/525-9666 ozn.1768

STANOVI NOVOGRADNJA prilika! Trosobni novi stan od 74 m² u B. Radić (ključ u ruke )-povoljno!

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje manji dvosobnih stan do 40.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784- 4868, 099/404-8241 ozn.62c MANJI dvosobni! Novogradnja dvosobni 36,50 m² križanje A.k.Zvonimira i T. Ujevića! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NAJPOVOLJNIJE! Jednosobni stan 30 m² u Kućanu Donjem -17.000 €! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c POVOLJNO! Garsonjera u Z. Fran-

kopana 25 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

J ED N O S O B N I s t an 4 0 m ², etažno gr ijanje, vodomjer, lođa, Jalkovečka (početak ulice, kod autobusne stanice).

Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c DVOSOBNI stan 51 m², etažno grijanje, vodomjer, Slavenska ulica. Wens nekretnine, 042/200- 055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c POS naselje (kod Medicinske škole), trosobni stanovi 63 m² i 77 m². Wens nekretnine, 042/200- 055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c ZAGREBAČKA: jednosobni 33 m², jednoipolsobni 46 m², dvosobni: 58 m², 63 m², 66 m², trosobni 79 m². Wens nekretnine, 042/200- 055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c B. RADIĆA, dvosobni 53 m² i 58 m², trosobni 84 m², četverosobni 110 m². Wens nekretnine, 042/200- 055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c

VUKOVIĆEVA ulica, novogradnja, trosobni stanovi 58 m² i 72 m² s pripadajućim parkirnim mjestima u podzemnoj garaži.

Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c PRODAJEMO trosoban stan u Zagrebu površine 68,85 m², nekorišten i uređen, stanu pripada parkirno mjesto, Jakuševac – Kamenarka ul. (mogućnost najma).

Mob. 099/2580-961 ozn.37c JEDNOSOBNI: Dravska, 22 m², B. Radića 37 m², Slavenska 37 m², Ludbreška 44 m²- uređen, namješten, (etaž. gr) … Venek nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c R. HERCEGA 52 m²- 42.000 €, Trakošćanska 48 m²- 39.000 €, B. Radića 52 m²- 50.000 €, Ludbreška 61 m² (etažno.gr.)… Venek nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c PRODAJEM dvosoban stan 68 m² u Varaždinu, Zagrebačka ulica.

Mob: 099/400-160 ozn.2121 NAJJEFTINIJI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi su useljivi i etažirani, Kumičićeva (ŠTUK 1 i 2), 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m². Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući. Upitati: 330-868 ozn.63c PRILIKA! Povoljno se prodaje stan u Varaždinu, prizemlje 66,1 m². U dobrom stanju, odmah useljiv. Cijena na upit. Mogućnost kreditiranja. Mob. 099/517-9982 ozn.388c DVOSOBNI stan 50 m² u Varaždinu, Kozarčeva, mijenjam za manji ili dajem u najam. Mob: 092/2160741 ozn.16i TROSOBNI sređeni stan 76 m² na Banfici, kalorimetar, pogled, 850 €/m², www.paurevic-nekretnine. hr , 098/9706-575 ozn.167c POVOLJNO prodajem 3-sobni stan, 76 m², Banfica, protuprovalna vrata, klima, parket. Mob. 099/6212-435 ozn.1742 JEDNOSOBNI stan, 43,85 m², Ludbreška 3/III, Banfica, zasebna brojila, prodajem. Mob. 098/979-

2-SOBNI 65 m², 4. kat, Zagrebačka 73, svi priključci i grijanje etažno.

Mob. 098/358-7569 ozn.1771

ZEMLJIŠTA ZEMLJIŠTE 4.500 m² na Malom Vrhu- 8.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUPUJU se parcela od 1000 m² na više, u blizini VI. osnovne škole (mogućnost kupnje dvije susjedne parcele sa postojećim kućama). Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRODAJE se zemljište u Hrašćici, 4058 m². Upitati: 098/1609-505 ozn.1709

POSLOVNI PROSTORI PRILIKA! Prodaje se poslovni prostor 150 m² uz glavnu cestu u Braće Radić, pogodno za razne djelatnosti! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c IZNAJMLJUJE se poslovni prostor 75 m² na top lokaciji u centru u Gundulićevoj! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c IZNAJMLJUJEMO 800 m² poslovnog prostora, u II gradskoj zoni, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359-404 ozn.54c IZNAJMLJUJEMO poslovni prostor u Hallerovoj aleji 1, Varaždin, sastoji se od 5 uredskih prostorija ukupne površine 90 m², u prizemlju. Priključak vode, struJe, telefon, grijanje, WC - osigurano, poseban ulaz. Mob. 099/2580961 ozn.37c PIZZERIU u Varaždinu, iznajmljujem. Mob. 098/285-441 ozn.1740 VARAŽDIN, centar, ulični poslovni prostor (dućan) 30 m² - frekventna ulica. Mob. 098/792-016 ozn.2865b IZNAJMLJUJE se 50 m² poslovnog prostora za trgovinu auto dijelovima ili nešto drugo. Mob. 098/9702-263 ozn.142c

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

1. svibnja 2012., br. 415

Mali oglasi 49

đene apartmane. Tel/ fax: 021/774-117, www. apartmani_bozica.com, 098/928-8620 ozn.511a LJETOVANJE – Sv. Filip i Jakov, garsonijera, jednosobni, dvosobni.

Mob. 098/971-9397, 098/646-005 ozn.1723

1. SLANA SOBA u Vž kod male pošte traži novog vlasnika. Zainteresirani se mogu javiti na: 095/317-4444 ozn.1784 PRODAJE se caffe bar u Varaždinu, u funkciji, u blizini srednjih škola.

Mob. 098/801-591 ozn.1780 UGOSTITELJSKI objekt u centru Salinovca, potpuno namješten i opremljen za rad, iznajmljujem.

Mob. 091/515-5026 ozn.1781

NAJAM IZNAJMLJUJEM sobe u kući, blizina centra, pogodno za studente i terence. Flat Internet. 700 kn po sobi + režije. Mob. 091/350-8213 ozn.1711 IZNAJMLJUJE se kuća u Vinici i stan u Vratnu Donjem. Tel. 722193, 098/962-0497 ozn.1701 DVOSOBAN stan u centru grada, iznajmljujem. Mob. 098/715-393 ozn.1706 IZNAJMLJUJEM dvije jednokrevetne sobe u blizini bolnice.

Mob. 098/945-1802, tel. 212-271 ozn.1721 DVOSOBNI stan u privatnoj kući, namješten, poseban ulaz, iznajmljujem. Tel. 331-854 ozn.1724 DVOSOBNI, R. Boškovića, namješten, visoko prizemlje, kalorimetri, iznajmljujem. Mob. 098/577-302 ozn.1749 NAMJEŠTENI, jednosobni stan u privatnoj kući, poseban ulaz, 1.200 kn + režije, iznajmljujem.

Mob. 091/945-3162 ozn.1764 JEDNOSOBNI stan na Banfici, IV. kat, lift, namješten, iznajmljujem.

Mob. 098/791-034 ozn.1770 STAN 50 m², namješten, etažno grijanje, Varaždin, iznajmljujem.

Mob. 091/595-3722 ozn.2862b TROSOBNI, komforni stan, namješten u Trakošćanskoj ulici, povoljno iznajmljujemo. Mob. 091/7900-790, 091/4744-123 ozn.2856b IZNAJMLJUJEMO dvosobni stan 58 m², Ulica hrvatskih branitelja 6a. Stan je uređen i djelomično namješten. Mob. 091/937-9895 ozn.2861b DVOSOBNI stan, namješten, prizemlje, blizina bolnice, 1.500,00 kn + režije, iznajmljujem. Mob. 091/577-2922 ozn.2853b IZNAJMLJUEJM garsonijeru u centru za dvije osobe ili paru. Tel. 042/213-732 ozn.1779 IZNAJMLJUJE se dvosobni stan, POS naselje. Upitati na: 095/5679226 ozn.1782

APARTMANI APARTMANI more! Super cijene - prodaju se apartmani novogradnja od 60 m², blizina Zadra i Šibenika, odlična lokacija!

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c

HVAR, mjesto Vrboska, povoljno iznajmljujemo novoizgra-

IZNAJMLJUJE se apartman u Selcu za 4 osobe. Mob. 095/548-6842 ozn.1739 ROGOZNICA kod Šibenika dvo i tro-sobne apartmane iznajmljujem. Tel. 042/739-225, 098/9662307, 098/928-9118 ozn.1765

ozn.1754

VOZILA

TEHNIKA

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ Ñıtostakala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑjućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ozn.19c

www.zeppelin.hr

EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/9833-910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.1785 FIAT PUNTO 1,2i, ‘05. g., reg.

10/2012, max. oprema, 4.250 €; Fiat Palio 1,0 i, 2002. g., 1. vlasnik, reg. 1 g., 2.450 €; gumeni čamac 3,4 m, 10 KS, odličan, 11.000 kn; Oltaimer P-204, ‘71. g., 1.550 €; skuter 50 ccm, kao nov, 3.700 kn.

Mob. 091/143-7007 ozn.1663 OPEL VECTRA 1,6i 75 KS CDX, 2 zračna jastuka, ABS, centralno daljinsko, servo volan, sačuvana.

Mob. 097/9004-207 ozn.1763

POSAO VOZAČE sa C, E kategorijom i iskustvom u međunarodnom transportu tražimo. Transporti Krajan, ozbiljne ponude: 098/ 284-495 ozn.337c TRAŽIM odgovornu radnicu, nepušača, za održavanje 9 apartmana, Pag (čišćenje, briga o posteljini..). Stan i hrana osigurani.

Mob. 098/277-733 ozn.389c TRAŽIMO osobu za njegu starije osobe. Mob. 098/274-799 ozn.1769 PRIMAMO u radni odnos medicinsku sestru i njegovateljicu za stalno. Mob. 091/576-5692 ozn.1773 BISTO&PIZZERIA traži kuhara ili kuharicu te djevojke za rad za šankom. Mob. 095/911-5102 ozn.218c TRAŽIM prodajne predstavnike za Koprivničku, Varaždinsku i Međimursku županiju. Stalni radni odnos. Mob. 092/138-3762 ozn.289c

POLJOPRIVREDNI STROJEVI STARIJI traktor Zetor ili IMT-533 ili 539 i okretač sjena s kosom, kupujem. Mob. 092/111-5233

Ʉ 2 Ɂ 2 S_ Ʉ GČÑŀđå Ʉ ıĮė ĤÑáÿė Ʉ 0ėđġĉıĮåĤÿ Ʉ "ėĮė ÑġÑĤÑĮÿ Ʉ 7ıŀÿàĊå ČÿĒÿĉå ÿĮáȩ Već 20 godina NAJJEFTINIJI! Zagorska 13, Varaždin Tel.042/232-695 ozn.6c

RABLJENI televizori 150-400 kn, DVD 100 kn i monitor, očuvano.

Mob. 098/137-4998 ozn.1713 NAJPOVOLJNIJE cijene LCD – LED TV, LAPTOOPI već od 1.898,00 kn, Trgovina TES-SHOP (www.akcijska-ponuda.net), mob. 098/723160 ozn.512a OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere.

Ne bacajte jer mi to plaćamo!

Tel. 042/505-024, 099/8233-156 ozn.352c

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c ENTRY - AKCIJA GARA ŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin! U ponudi krilni i klizni motori za ograde, ugradnja i servisi.

Prednost plaćanja - beskamatni krediti.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA-MAČEK: Novo! Spava-

će kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije.

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI - Izložbeno prodajni salon Varaždin, G. Krkleca 1a (Mercator centar – prizemlje), tel/fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c

termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612512 ozn.203c

IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija.

Mob. 098/227-024 ozn.48c

PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c

VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove. Mob. 095/8540-727 ozn.69c

VODOVOD, centralno grijanje, kanalizacija, klimatizacija te ovlašteni servis plinskih trošila od 0 – 24 h. INSTALACIJE MARTIMONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c

MTK COLORI – izrada demit fasada, maleraj, kompletno uređenje objekata, knauf, keramika i izrada inox i alu ograda. Mob. 095/9078011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.099/500-4859 ozn.151c

VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361, 092/289-2214 ozn.231c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c

FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792286, tel.714-521 ozn.174c

UREĐENJE, održavanje okoliša, izrada travnjaka, doprema i sadnja bilja, šišanje živice, čišćenje terena, košnja, frezanje, odvoz.

Mob. 099/412-7863 ozn.307c

STROJNA žbuka, strojne glazure i

SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasa-

derski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader.com, mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c DIMNJACI inox za plin, tekuće i kruto gorivo; centralno g., vodovod, kanalizacija. Mob. 095/8621230, 091/538-7376 ozn.342c SELI DB E, pr ijevoz i skladištenje robe obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob. 098/704-257ozn.353c SERVIS RAČUNALA – LAPTOPA, hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell, dolazimo na Vaš poziv. Tel. 321-702, www.pcserviser.com ozn.365c

50 Mali oglasi „IVO-MONT“ knauf sistemi, uređenje potkrovlja, pregradnih zidova, spuštenih stropova.

Brzo, kvalitetno i povoljno. Mob. 099/886-1818, ivankocis@net.hr ozn.1433 IZVODIMO soboslikarsko-ličilačke radove, bojanje fasada, sve vrste knauf sistema. Kvalitetno i povoljno. Mob. 098/478-900 ozn.1479 SOBOSLIKARSKI i ličilački radovi, povoljni cijenom uz popust za umirovljenike. Mob. 091/5402681 ozn.110d IZRADA svih vrsta fasada, strojno žbukanje, sitni popravci. Mob. 095/535-8573 ozn.1682 FASADE-KNAUF: stiropor fasade, farbanje fasade, soboslikarsko ličilački radovi, sve vreste knauf sistema. POVOLJNO! 098/9312260 ozn.1686 BUŠENJE za vodu. Mogućnost ispumpavanja i spajanja na el. pumpu. Geo-Mucko, mob.

091/133-0187 ozn.2123e ZABIJAMO cijevi za vrtne pumpe (5/4”) sa montažom pumpe, u Varaždinu i okolici. Mob. 091/3326024 ozn.1733 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.1765 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.1756 KERAMIČAR postavlja pločice, kamen, laminat, hidroizolacije.

Adaptacije kuća. Mob. 098/637097 ozn.1757 MATEMATIKA, fizika i kemija za maturante i matematika za studente. Tel. 240-093 ozn.1776

ŽIVOTINJE ŠIŠANJE pasa u salonu „Šapice“, B. Radića 20 (Mali plac). Mob. 098/900-3700 ozn.1505 PRODAJEM odojke. Tel. 712-404 ozn.1679 SVINJU od 120 – 125 kg, prodajem. Tel. 647-128 ozn.1727 PRODAJEM više komada svinja težine od 90-140 kg. Mogućnost klanja. Tel. 042/714-810 ozn.1738 PILIĆI za klanje, težine do 2,5 kg, cijena 12 kn/kg. Mob. 091/8832094 ozn.1760 PRODAJEM svinje od 100 – 115 kg.

Tel. 711-744 ozn.2859b

OSTALO OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva, grab, rezano i kalano, paleta, rinfuza i metrica, besplatna dostava. Grafoinvest d.o.o., mob.098/226-301 ozn.347c OTKUP zlata i srebra „ORO“, B. Radića 31, Vžd: zlato – 14 kt do 165 kn/gr, 18 kt – do 200 kn/gr; srebro – 6 kn/gr. Mob. 098/377063 ozn.379c KUPUJEM zlatnike, srebrnjake, stari kovani novac, nakit, satove, pisma, dopisnice i razglednice, vojna odlikovanja i opremu i dr.

Mob. 099/6948-716 ozn.379c ARMATURNE mreže, željezo, sječenje i savijanje, vilice svih dimenzija, stupovi, serklaži. Prijevoz osiguran. Mob. 098/489-021

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

ozn.360c DRVA za ogrjev, I. klasa, bukva, grab i akacija, cjepanice, može i piljenje. Mob. 098/446-443 ozn.1481 POVOLJNO prodajem Ceragem aparat za toplinsko tretiranje i masažu kralježnice. Tel. 042/212058 ozn.1692 USTUPAM 3 grobna mjesta (slijepa grobnica) na starom djelu groblja, odmah na ulazu s bolničke strane. Mob. 091/163-3538 ozn.1708 KLET i zemljište, novu perilicu, mašinu za šivanje, prodajem.

Mob. 098/972-6274 ozn.1720 PRODAJEM auto prikolicu, atestiranu; kupujem svinju od 80-100 kg. Mob. 098/1347-516 ozn.1736 STARINSKA preša za grožđe iz 1911 g., očuvana, nikad izložena vremenskim uvjetima. Mob. 098/908-8434 ozn.2855b USTUPAM dupla grobna mjesta + nadgrobne ploče, stari dio groblja u Vž, povoljno. Tel. 042/230606 ozn.1755 KUPUJEM kukuruz 462 tvrdunac. Ponude na: 091/166-2675, 099/759-1144 ozn.1748 SJEMENSKE koštice golice, slama u balama, ulična metalna vrata.

Tel. 042/683-541 ozn.1759 PRODAJEM novi francuski ležaj.

Upitati poslije 19 sati: 042/313449 ozn.1767 ELEKTROMOTOR 4 kV, 1400 okretaja, novi, njemački (Varaždin) Mob. 095/5259-666 ozn.1768 PRODAJEM ogrjevna drva, bukva, grab, hrast. Prijevoz besplatan.

Tel. 042/490-748, 095/878-6008 ozn.1778 PRODAJEM kukuružnjak, staru ciglu i stari crijep. Mob. 095/8262763 ozn.1783

KREDITI TATA grupa d.o.o.

– Ovlaštena tvrtka za KREDITNO POSREDOVANJE – posredujemo za više banaka, višegodišnje iskustvo, ubrzavamo proces realizacije. Štedimo Vam vrijeme i novac. Novost!

Mogućnost bez HROK-a. Mob. 099/720-9907 ozn.350c BRZO do gotovine putem American, Diners, Master kartica (do 60 rata) i čekova! Mob. 091/110-5024 ozn.1787 BRZA realizacija svih vrsta kredita. Posebne pogodnosti za zaposlene u Boxmarku i umirovljenike do 80 g. Pozajmice odmah! Nada, 099/528-3329, 091/506-1660 ozn.1695 ODMAH saznajte i realizirajte sve mogućnosti svih vrsta kredita i pozajmica sa i bez HROKa. Kristina, 098/937- 0909, 091/1316-848 ozn.1788 KREDITI, pozajmice, kreditne kartice! Zaposleni na određeno i stalno! Umirovljenici! Bez ovjere i bez ustege na plaći! Mob. 091/916-9885 ozn.297c FENOMENALNI krediti do 200.000 kn uz zatvaranje CL, blokada i ovrha za zaposlene i umirovljenike! Gđa. Ivana – 091/908-0808 ozn.176c POVOLJNI krediti do 30.000 € do

1. svibnja 2012., br. 415

2/3 plaće na 10 g. bez HROK-a i C.L. za umirovljenike i d.d. firme.

Mob. 091/303-8054 ozn.176c IZVRSNO rješenje! Krediti do 30.000 €/10 g., zatvaramo C/L i ovrhe, pozajmice sa i bez HROKa. Gđa. Mirjana, 091/8850-730 ozn.176c KREDITI do 200.000 kn, zatvaranje blokade i C. L. Mob. 091/226-0697 ozn.176c POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike uz zalog zlata, srebra, računala, starina, čekova, na kartice, u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840, 095/4088-841 ozn.233c KREDITI putem banaka do 30.000 € bez jamaca, pozajmice putem ŠKZ-a ili kreditna kartica, umirovljenici do 80 g. kta od 7,99 % do 13,50 %. MOb. 097/7561-509 ozn.1718 BRZO do kredita, kreditne kartice!

Nema ovjere i ustege na plaći!

Zaposleni na određeno i stalno!

Mob. 098/446-600 ozn.297c NAJPOVOLJNIJE do gotovine putem svih kreditnih kartica (Amex, Master, Maestro, Diners, Visa) do 60 rata. Isplata odmah.

Mob. 098/987-0078, 091/3860349 ozn.512a AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob.

099/488-5559 ozn.1737 SVETA pričest! Sveta potvrda!

Brzo do kredita ili gotovine!

Nema ovjere i ustege na plaći!

Mob. 091/916-9885 ozn.297c KREDITI, kreditne kartice – nema ovjere i ustege na plaći, zaposleni – određeno i stalno. Mob. 091/4080-226 ozn.1744 BIZNIS prilika, dodatna zarada idealna za iskusne u prodaji, komercijali, trgovini, marketingu, poduzetništvu! Info: www.zaradabr1.ewebsite.com , 098/561824 ozn.513a ŽELITE kupiti kuću, stan, novi au-

tomobil bez kreditne sposobnosti i stalnog zaposlenja, a ratu nula kuna!? Mob. 091/2260-697, g.

Marko ozn.375c KREDIT bez AZ (Varteks, Konzum, Boxmark), rješenje za blokade rn, ovrha i C/L, pozajmice. Mob. 092/2929-106 ozn.159c ZAJMOVI KR-AG – Iznosi zajma prema vrijednosti založenih predmeta ili prava (predmeti od zlata, dionice i drugo). Tel. 042/321-701 ozn.2864b POZAJMICE na plaću, nekretninu bez HROK-a i C.L. Zatvaramo sve vrste kredita. Mob. 091/110-5024 ozn.1787

POZNANSTVA POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c DEČKO 41 g., samac, traži žensku osobu za ozbiljnu vezu. SMS: 099/823-8204 ozn.1712

MALI OGLASI već od 40 kuna

Vlasnici – suvlasnici više stambenog objekta (zgrade) na adresi Stjepana Vukovića 4, Varaždin, putem predstavnika vlasnika – suvlasnika, te Odbora za rekonstrukciju grijanja i pripremu potrošne tople vode, putem

OGLASA br. 01/2012 pozivaju sve zainteresirane, ovlaštene, pravne i fizičke osobe da svoje ponude za izradu projektnog rješenja vezano na rekonstrukciju grijanja i pripremu potrošne tople vode za navedenu zgradu, mogu dostaviti na adresu Stjepana Vukovića 4, Varaždin, u poštanski sandučić zgrade ili na adresu Predstavnika vlasnika – suvlasnika s oznakom „ne otvaraj, za oglas broj 01/2012)“ u roku od osam (8) dana po prvoj objavi ovog oglasa u lokalnom javnom glasilu.

Projektne uvjete koje treba sadržavati ponuda, zainteresirani sudionici mogu podići kod Predstavnika zgrade ili kod bilo kojeg člana Odbora zgrade uz predočenje pravovaljane registracije ili preslike registracije i to dva (2) dana nakon objave ovog oglasa u lokalnim javnim glasilima.

Projektni uvjeti će sadržavati sve elemente koje je potrebno u ponudi navesti kao i dokaze o mogućnosti ispunjenja istih, a temeljem integralnog rješenja navedenog zahvata na navedenom objektu, zgradi, prema uvjetima koje je zainteresirana strana podigla.

Za predstavnika zgrade: Danko Mravlinčić Za Odbor zgrade: Renata Ciglar Mladen Hirš Martin Keretić

Zahvale i sjećanja 51

1. svibnja 2012., br. 415

TUŽNO SJEĆANJE

ZAHVALA

POSLJEDNJI POZDRAV

na voljene

u povodu smrti naše drage

ŠTEFANIJI KEFELJA rođ. MEKOTA

KUČKO

blago u Gospodinu preminule 21. 4. 2012. godine u 74. godini života.

VERONIKE BUŽANIĆ

FRANJO

IVICA

1. 5. 2011. – 1. 5. 2012.

2. 7. 2006. – 1. 5. 2012.

Otišli ste na put s kojeg povratka nema, a nama je ostala samo bolna uspomena. Sjećamo vas se s ljubavlju.

Obitelji Kučko, Seretinek i Blažunaj

SJEĆANJE

ELIZABETA DOBRINIĆ 2. 5. 2002. – 2. 5. 2012.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima i znancima koji su došli ispratiti našu dragu na vječni počinak i pomogli nam u najtežim trenucima na izrazima sućuti i utjehe, položenom cvijeću i svijećama. Zahvaljujemo vlč. Josipu Pavleku na riječima kršćanske utjehe pri posljednjem ispraćaju, vlč. mag. Marku Šmucu iz Beletinca, poduzeću Benjak iz Remetinca, NK Čevo iz Podevčeva, svim osobama koje su nosile križeve i lijes do vječnog počinka.

Puno je suza palo, kad je Tvoje srce stalo, al’ jednog dana susrest ćemo se s Tobom, jer nam nisi rekla zbogom.

Ožalošćeni: suprug, kći, sin, snahe, unučad i ostala rodbina.

Uvijek si u našim mislima.

TUŽNO SJEĆANJE

Sin s obitelji

na

MARIJANA FODERA SJEĆANJE

28. 4. 2011. – 28. 4. 2012.

MARIJAN TENKO

Puno je suza iz oka palo, kad je Tvoje srce stalo, a bol i tuga još su veći,

4. 5. 2009. – 4. 5. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe! Počivao u miru!

jer zadnje zbogom nisi mogao reći. Na grobu tišina, a u domu velika praznina.

Tvoji: supruga, obitelji Šoković i Topolovec

Supruga Ana i Tvoji najmiliji

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom

Najljepše godine djetinjstva provela sam s Tobom.

Hvala Ti za sve.

Tvoja Kornelija *****

Moja draga mama

ŠTEFANIJA STANKUS rođ. MEKOTA preselila se s ovog svijeta, nakon duge bolesti, 20. travnja 2012. u 68. godini života.

Veliko hvala dr. Marijeti Vučemilo na nesebičnoj pomoći i razumijevanju tijekom njezine duge bolesti. Zahvaljujem na brizi i pažnji gđi Željki Ljubić, osoblju i prijateljima Obiteljskog doma „Vivo Vita“ s kojima je moja mama zadovoljno provela posljednje godine svojeg života. Zahvaljujem gđi Vesni Ramušćak na strpljenju, pažnji i cvijeću. Hvala kolektivu OŠ Kneginec Gornji, roditeljima i učenicima 2. a i 6. a. razreda na izrazima sućuti i položenom cvijeću. Iskreno zahvaljujem rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima iz Aleje kralja Zvonimira 4, te svima koji su prisustvovali posljednjem ispraćaju.

Tugujuća kćerka Kornelija s obitelji

ZAHVALA

voljenoj mami

povodom smrti dragog supruga, oca, svekra, djeda i pradjeda

† 25. 4. 2012.

JOSIPA ŠTEFANCA

Čuvali Te anđeli.

preminulog 26. 4. 2012. u 84. godini.

Sinovi Srećko i Krunoslav s obiteljima

Najtoplije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima, prijateljima, a posebno hvala obiteljima Grilek i Kanjir, radnicima Ciglane „Cerje Tužno“ koji su nam pomogli u najtežim trenucima, izrazili sućut i dostojanstveno našeg dragog pokojnika ispratili na vječni počinak. Veliko hvala djelatnicima Opće bolnice Klenovnik.

Zahvaljujemo velečasnom Martinu Mezaku na ispraćaju dragog nam pokojnika. Veliko hvala svima. Počivao u miru Božjem.

TUŽNO SJEĆANJE

Supruga Štefanija, sin Zvonimir, snaha Nevenka te unuci Mario i Kristijan s obitelji.

SVIBEN i

DANICA

† 30. IV. 1992.

† 10. IX. 2004.

SJEĆANJE na dragu mamu

Otišli ste stazom s koje povratka nema, ostala su sjećanja kao uspomena.

MARIJU HORVAT

Vaši najmiliji.

3. 5. 2008. – 3. 5. 2012.

već od

100 kuna!!!

koja je sklopila oči i usnula vječni san 17. travnja 2012. u 89. godini života.

POSLJEDNJI POZDRAV

VERI DRAGIŠIĆ

JOSIP

najdražoj teti

Ostala si zauvijek u našim srcima.

Tvoje kćeri: Ljubica, Marija, Anđelka i Nada s obiteljima

SJEĆANJE

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, svekrve, bake i prabake

TOT BRANKO

DORICA

4. 10. 2006. – 4. 10. 2012.

1. 5. 2005. – 1. 5. 2012.

Kad dođe taj dan, tuga srce stegne, iz oka suza kane, u mislima sjetimo se na najljepše dane.

Kćerke Štefica i Đurđica s obitelji

VERE DRAGIŠIĆ Najiskrenije zahvaljujemo svim dragim ljudima koji su za vrijeme bolesti bili uz nju, a i sada u najtežim trenucima podijelili bol s nama i zauvijek se oprostili od „tete Vere“. Hvala vam na izrazima sućuti pismeno ili usmeno, na položenom cvijeću i svijećama, na toplom stisku ruke i na vašoj prisutnosti.

Obitelj Dragišić

ZAHVALA u povodu smrti našeg dragog

7 Plus i n l a n o i g e R Tjednik

JOSIPA ŠTRIGE Dirnuti pažnjom dostojanstvenog ispraćaja najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima, znancima, zlatnim dečkima i prijateljima „KOKE“ Varaždin, kolegicama i prijateljima „Varteksa“, „Auto Ivec“, „Auto Vuradin“, pogrebnom poduzeću Benjak iz Remetinca, braniteljima Republike Hrvatske, doktoru Bogadiju i medicinskim sestrama iz Varaždina, doktoru Vukšiću i medicinskim sestrama iz Novog Marofa. Veliko hvala vlč. Stjepanu iz Ljubeščice na dirljivim riječima utjehe i molitve.

Vječno Ti pjevali anđeli!

Ožalošćeni: supruga Ivanka, sinovi Tomislav i Stjepan, snahe Ivana i Andreja, unuci Tea, Tin, Leon i Karlo, brat Ivan s obitelji, sestra Marina s obitelji, šogori i šogorice s obitelji.

SJEĆANJE na

SAVU LALIĆA 30. 4. 1992. – 30. 4. 2012.

S ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe!

Supruga, sin i kći s obiteljima

SJEĆANJE

ANTUN ŠTEFIĆ 28. 4. 2011. – 28. 4. 2012.

Uvijek si u našim mislima i srcima.

Supruga Vera, sin Zdravko, snaha Jasna, unuke Zvonka i Gordana

52 Zahvale i sjećanja

1. svibnja 2012., br. 415

SJEĆANJE

SJEĆANJE

NEVENKA ŠARIĆ 3. 5. 2009. – 3. 5. 2012.

na voljenu

2. 5. 2005. – 2. 5. 2012.

DORU MARTINEC

Prolazi vrijeme, ostaje tuga i sjećanje na Tebe.

Suprug Zoran, sin Igor s obitelji, kći Maja, mama Ana

TUŽNO SJEĆANJE

VILKO SVETEC

Tvoji najmiliji

2. 5. 2010. – 2. 5. 2012.

Zauvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

SJEĆANJE na drage roditelje

PAVAO DOMINIS – AKI

SJEĆANJE

† 2. 5. 2010.

NEDELJKO SEVER

Nedostaješ nam!

PRAHIĆ

Tvoji Slađana i Ante

FRANJO

FRANCISKA

† 1. V. 1982.

† 28. VIII. 2010.

Mama i sestra s obitelji

SJEĆANJE

Uvijek u našim srcima i mislima.

ANA VINCEK

Kćeri Ljubica, Biserka i Verica s obiteljima

29. 4. 2010. – 29. 4. 2012.

S tugom i ljubavlju.

SJEĆANJE

Andreja i Dražen

2. 5. 1998. – 2. 5. 2012.

SJEĆANJE

Prošlo je tužnih 14 godina otkako nisi s nama. Dok nad Tvojim grobom tiho molimo, u srcu Te puno volimo.

na dragog brata

DRAGUTINA RANOGAJCA 4. 5. 2002. – 4. 5. 2012.

Supruga Barica, sin Mirko, sestre Katarina, Anđela i Jagoda

Uvijek voljen, nikad zaboravljen.

Tvoja braća i sestra s obiteljima

SJEĆANJE

FRANJE MIKIĆA

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i svim dragim ljudima koji su bili s nama u teškim trenucima, pružili nam riječi utjehe te molitvom ispratili dragog nam pokojnika.

Zahvaljujemo dr. Nives Topolnjak, đakonu Ivanu Munđeru na dostojanstvenom ispraćaju te našem svećeniku Izidoru Fereku.

Ožalošćeni: supruga Barbara, sin Josip, kćeri Ana i Veronika, snaha Danica, unuci Kristina, Mario, Borko i Martin s obiteljima. *****

na drage roditelje

SJEĆANJE

BARICA LAKUŠ rođena KUZMINSKI 26. IV. 1996. – 26. IV. 2012.

KANIŠKI

Hvala svima koji Te se sjećaju.

i

ANTONIJU

† 6. 5. 2002.

Brat Drago, sestra Marija s obitelji

† 8. 7. 2007.

dragom suprugu i tati S ljubavlju ćemo Te se sjećati, a u srcima zauvijek nositi. Misli će naše zauvijek biti s Tobom.

Supruga Barbara i kći Veronika *****

dragom tati

Vaš sin Marijan s obitelji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na

U boriku kraj svakog bora, Tvoja je sjena, ostat ćeš s nama za sva vremena.

VLADIMIRA VUJASINOVIĆA

Kći Ana s djecom

27. 4. 2006. – 27. 4. 2012.

na našeg dragog

Uvijek ćemo Te se sjećati i moliti za Tvoj vječni mir.

IVANA TORLAKA

Supruga, sinovi i kćeri s obiteljima

30. IV. 2008. – 30. IV. 2012.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

*****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom tati, djedu i pradjedu S tugom u srcu opraštamo se od Tebe.

Za svu pažnju, ljubav i dobrotu još jednom Ti hvala.

Uvijek ćeš biti u našim srcima.

Sin Josip i snaha Danica s obitelji

na voljene

SJEĆANJE i

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

Po dobroti vas pamtimo, s ljubavlju spominjemo.

na voljenog sina

ZAHVALA povodom smrti dragog nam supruga, oca, djeda i pradjeda

preminulog 20. 4. 2012. godine u 90. godini života.

DRAGUTIN KOMES

DRAGUTINA

1. V. 2004. – 1. V. 2012. Što se duboko u srcu čuva, ni smrt ne može oteti.

suprugu

SJEĆANJE

JOSIP PREPELIĆ 29. IV. 2005. – 29. IV. 2012.

JOSIPA BENKA

IVANKU KUČINIĆ BENKO

Voljeni i nikad zaboravljeni.

Vaši najmiliji

IVANA OBRLJANA hrvatskog branitelja 2. V. 1995. – 2. V. 2012.

ZLATU OBRLJAN 12. V. 2009. – 12. V. 2012.

Tužan je i prazan naš dom bez vas. Sjećanja na vas nikad se izbrisati neće. Duboku bol i prazninu ostavili ste u nama.

Otac i suprug Emilijan, nećaci i unuci Ivan, Jurica i Helena, šogorica i snaha Natalija i tetica Nada.

SJEĆANJE na

BOŽENU KOCIJAN 5. 5. 2000. – 5. 5. 2012.

S ljubavlju, poštovanjem i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Visoko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te nosimo u srcu svom.

Tvoja djeca, sestre i brat s obitelji

SJEĆANJE na

GABRIJELA LONČARIĆA 1. 5. 2008. – 1. 5. 2012.

Uvijek u mislima i u srcu.

Tvoja obitelj

Suprug Stjepan s djecom

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenog

prof. TOMISLAVA MERLIĆA

ZAHVALA

1. 5. 1991. – 1. 5. 2012.

U mislima na Tebe.

povodom smrti drage supruge, majke, bake, svekrve i punice

Supruga Olgica, kćerke Vesna i Rajka s obiteljima

DRAGICE VALEC

MARIJAN ĐURINEC 27. 4. 2010. – 27. 4. 2012.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom…

Tvoja žena i djeca s obitelji

iznenada preminule 23. travnja 2012. godine.

SJEĆANJE

LJUBOMIR TOMAŠIĆ 30. 4. 2006. – 30. 4. 2012.

U našim si mislima i srcu.

Supruga i sinovi s obiteljima

Iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima na izrečenoj sućuti, položenim vijencima i svijećama te ispraćaju pokojnice na vječni počinak. Zahvaljujemo i ekipi Hitne medicinske pomoći pod vodstvom dr. Čuseka. Hvala velečasnom iz župe sv. Nikola na riječima utjehe. Vječno počivala u miru Božjem.

Ožalošćeni: suprug, djeca, unučad, snaha i zet.

SJEĆANJE

STJEPAN GABERŠEK 4. 5. 1992. – 4. 5. 2012.

Ni godine koje su prošle, ni vrijeme koje teče, ljubav i sjećanje na Tebe nikad izbrisati neće!

Supruga Verica i kćerke s obiteljima

Zahvale i sjećanja 53

1. svibnja 2012., br. 415

ZAHVALA

IN MEMORIAM

povodom iznenadne smrti našeg dragog sina, supruga, oca, brata, djeda, tasta i šogora

RUDOLF VARGA

SJEĆANJE na dragu kolegicu

ANKU HUSNJAK 2011. – 2012.

Ostala su samo lijepa sjećanja.

Počivala u miru.

Tvoje kolegice s posla

SJEĆANJE na voljenog supruga

STJEPANA MEDVEDECA † 11. 12. 2011.

IVANA SAMBOLECA – BAJE preminulog 21. 4. 2012. u 48. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na iskrenoj sućuti, položenim vijencima i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju pokojnika na vječni počinak. Hvala Općini Petrijanec i Mjesnom odboru Majerje, NK Majerju, DVD-u Majerje, ŽNS-u Varaždin, Univerzalu i Gumiimpexu te vlč. Ivanu Sakaču na dostojanstvenom ispraćaju i na riječima utjehe.

Ožalošćeni: majka, supruga, kćeri, unuka, zetovi i sestra s obitelji *****

I Bog je dao srce Ti od zlata.

Fališ nam…

POSLJEDNJI POZDRAV

Supruga Štefanija i Tvoji najdraži

voljenom sinu, suprugu, ocu, djedu i tastu

29. 4. 1997. – 29. 4. 2012.

Uvijek voljen, nikad zaboravljen.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga i oca

SENADA HAMZIĆA preminulog 24. 4. 2012. u 46. godini života.

29. 4. 2007. – 29. 4. 2012.

Majka Marija, supruga Anica, kćeri Ivana, Jelena i Mateja, unuka Lara, zetovi Srećko i Zlatko

Najiskrenije zahvaljujemo cijeloj rodbini, susjedima i prijateljima koji su nam u teškim trenucima boli i tuge usmeno ili pismeno izrazili sućut, položili cvijeće i svijeće te ga ispratili na vječni počinak. Hvala Upravi i zaposlenicima Varteks Tivara, učenicima i razrednicama 4. B Druge gimnazije Varaždin i 8. B II. osnovne škole Varaždin. Veliko hvala dr. Knapić i sesti Verici te dr. Vojnoviću i medicinskom osoblju Onkološkog odjela OB Varaždin na ukazanoj pomoći. Počivao u miru.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

*****

Tugujući: supruga Nada i sinovi Edo i Dominik

POSLJEDNJI POZDRAV

*****

Tvoji najmiliji

dragom bratu

PRERANO OTIŠLOM ANĐELU

IVANU SAMBOLECU

U vječnosti na zvjezdanoj cesti, jednom opet mi ćemo se sresti.

IVANU SAMBOLECU SJEĆANJE

IVKA MIŠAK

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, svekra, nećaka

Nestao si kao rosa, poslije Tebe praznina nam osta. Suze teku, ne mogu stati, rana na srcu nikad neće zarasti.

Nek molitve moje Te prate, kad bol i suze ne mogu da Te vrate.

*****

*****

Tvoja djela i Tvoja snaga koju si imao i dalje žive u nama.

Nikad zaboravljen i uvijek voljen.

POSLJEDNJI POZDRAV

MATE LONČARA

dragom prijatelju

preminulog 19. travnja 2012. u 66. godini života, nakon duge i teške bolesti.

IVANU SAMBOLECU – BAJI

Najiskrenije zahvaljujemo dr. Berislavu Mažuranu i osoblju Bolnice Sveti Duh Zagreb, osoblju Bolnice Klenovnik, dr. Mirjani Grandić-Vitasović, osoblju Doma Lekić, velečasnom Martinu Mezeku te crkvenom zboru Jalžabet. Hvala cvjećarnici Lotos, djelatnicima tvrtki Marlex d.o.o. i Rauš d.o.o. te djelatnicima OŠ “Gustav Krklec” Maruševec. Hvala svim rođacima, prijateljima, susjedima i poznanicima. Veliko hvala svima koji su nam u ovim teškim i bolnim trenucima pružili riječi utjehe i sućuti, položili cvijeće i svijeće te ga ispratili na vječni počinak.

Supruga Jelica, sin Marijan, kćeri Mirjana i Đurđica, snaha Marijana, unuci Iva, Mihael i Martin, ujna Eva

Od prijatelja Grge

IVANU SAMBOLECU – BAJI

*****

Tvoj lik i Tvoja dobrota ostat će s nama cijelog života.

Brat Milan s obitelji

Ne stoj pokraj mojega groba i nemoj tugovati. Ja nisam tamo, ne bih u njemu mogao spavati. Ne stoj pokraj mojega groba i nemoj plakati. Ja nisam tamo, ja ne mogu umrijeti.

Sestra Jasna, Dražen, Daria i Monika

Na svemu Ti hvala.

Uprava i igrači NK Majerje

TUŽNO SJEĆANJE Na voljenog sina i brata

MILANA POVIJAČA

SJEĆANJE

7. svibnja 1987. – 7. svibnja 2012.

LOVRO HOSNI

I tog dana srušio se svijet… uvenuo je jedan dragi cvijet.

2. 5. 2008. – 2. 5. 2012.

ĐURĐICA BOŽIĆ rođ. BRDAR

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Uvijek si u našim molitvama.

Sestra Sandra s obitelji

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE † 2. 5. 2010. – 2. 5. 2012.

Majka Štefica

Sestra Božica s obitelji

Tvoji najmiliji.

I tog jutra su jecale vode za jednom dušom koja prerano ode. Sjaj svijeća i molitve naše neka Te prate… kad ne mogu da Te vrate.

Tugujući roditelji i sestra

Sin Mario, snaha Olgica *****

Godine prolaze, umirem od sjete. Još za Tobom čeznem, ko za majkom dijete.

Suprug Slavko

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ANDRIJA ČRNILA

SJEĆANJE

6. 5. 2006. – 6. 5. 2012.

FRANJO GOLUB

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima, mislima i molitvama, a Tvoj osmijeh, veselost i dobrotu nikad nećemo zaboraviti. Neka Te čuvaju anđeli nebeski.

S ljubavlju koju smrt ne prekida, s tugom koju vrijeme ne liječi.

2. 5. 2011. – 2. 5. 2012.

Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji

JOSIP KLANEČEK POSLJEDNJI POZDRAV

5. V. 2006. – 5. V. 2012.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

STJEPANU SUŠECU

PETAR SAČIĆ SJEĆANJE

STJEPAN JARNEC

voljenom suprugu i ocu

3. 5. 2011. – 3. 5. 2012.

Tvoj lik i Tvoja dobrota ostat će s nama cijeloga života.

Supruga Milka i sin Branko

Supruga i djeca s obitelji

6. 5. 2008. – 6. 5. 2012.

Zauvijek u našim srcima i sjećanju.

Tvoji najmiliji

IN MEMORIAM ZAHVALA povodom smrti našeg supruga, oca, svekra, tasta, djeda i pradjeda

SJEĆANJE

IVANA CAFUKA

na naše najdraže

preminulog 21. 4. 2012. u 84. godini života.

supruga

DAMIR BUSIJA 4. V. 2011. – 4. V. 2012.

Uvijek si u mom srcu i mislima, sine moj voljeni.

Tvoja neutješna majka

BARBARA GARAFOLIĆ

S bolom i zahvalnošću zauvijek u našim srcima i molitvama.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima koji su nam u teškim trenucima boli i tuge priskočili u pomoć, usmeno ili pismeno izrazili sućut, položili vijence i svijeće te ga ispratili na vječni počinak. Iskreno hvala velečasnom Nikoli Bukovčanu, koji ga je u duhu vjere ispratio na vječno počivalište.

Supruga i djeca

Ožalošćena obitelj

Od sina Damira s obitelji

STANISLAVA GOLUBIĆA roditelje

AGATU I ĐURU VUKOVIĆ

SJEĆANJE

30. 4. 2011. – 30. 4. 2012.

54 S raznih strana

1. svibnja 2012., br. 415

NAPOKON Sunce izmamilo...

Varaždinke u proljetnim kombinacijama

Subotnja špica i prekrasno sunčano vrijeme (malo i presunčano) izmamili su van brojne Varaždince i Varaždinke, koje su napokon imale priliku gradom

se “prošpancirati” u svojim proljetno-ljetnim odjevnim kombinacijama. Veseli i cvjetni uzorci u kombinaciji sa žutim biciklom - pun su pogodak!

VICEVI Žena ulazi u kuhinju i zatiče muža kako stoji s mlatilicom za muhe u ruci. ‘Što to radiš?’

‘Lovim muhe.’

‘I? Jesi li ubio koju?’

‘Da, tri mužjaka i dvije ženke.’

‘Ma, kako znaš koje su koje?’

‘Tri su bile na konzervi od piva, a dvije na telefonu.’

Mujo polaže ispit iz protupožarne zaštite. Član komisije mu postavlja pitanje: ‘Koje korake treba napraviti u slučaju iznenadnog požara?’

‘Jako velike i vrlo brze!’

Otišao Mujo na službeni put i za to vrijeme ga Fata varala. Svaki put kad ga je prevarila ubacila je zrno graha u kartonsku kutiju koju je držala ispod kreveta.

Kad se Mujo vratio s puta nađe tu kutiju, a u njoj tri zrna graha i 20 maraka. Pita on nju: ‘Fato, što ti je ovo?’

‘Pa eto, svaki put kad sam te prevarila, ja sam ubacila zrno graha.’

‘Broji Mujo i kaže: ‘Pa dobro, samo tri? A što je ovih 20 maraka?’

‘Pa svaki put kad se nakupila kila, ja sam prodala!’

ATRAKCIJA Harlem Globettrotersi osvojili varaždinsku Arenu

Spektakl godine Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Širom svijeta poznata sportska atrakcija Harlem Globetrotters stigla je i u Varaždin.

Ljubitelji košarke, ali i atraktivnih akrobatskih poteza došli su na svoje. Nakon Splita i Zagreba u njihovom nastupu uživali su i Varaždinci.

Akrobacije Harlem Globetrottersi su već 80 godina izuzetna atrakcija i posebno su traženi na brojnim događanjima te nije bilo lako dogovoriti njihov nastup u Varaždinu. Tako je time dodatno porastao interes za ovaj nastup.

Spektakl koji je nasmijao, ali i ostavio “bez daha” sve generacije ljubitelja sportskih vještina

Idu Francuz, Talijan i Haso i pričaju o seksu, kad ugledaju kozu privezanu za plot.

‘Joj, što nije Brigitte Bardot’, zavapi Francuz.

‘Joj, što nije Monica Bellucci’, požali se Talijan.

‘Joj, što nije mrak’, završi tužno Haso.

IMPRESSUM

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek

LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović foto@regionalni.com Andrej Švoger foto@regionalni.com

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić iharaci@regionalni.com Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni. com NOVINARI Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni. com Tihana Drumev tihana@regionalni.com Sara Badžek sara@regionalni.com Danica Pajtak dpajtak@regionalni.com SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Denis Peričić Nevenka Suhić

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com Robert Marciuš roby@regionalni.com Vlatka Lešić vlatka@regionalni.com PRODAJA: Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni. com Tel. 042/290-778

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789 Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Augusta Šenoe 1o Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

IVANEC Poljodom Gospodarska 2

koji su u ponedjeljak navečer pohodili Gradsku spor tsku dvoranu Varaždin, zasigurno nije posljednji takve vrste jer je pokazao da varaždinski gledatelji znaju nagraditi prave umjetnike sporta. Dodatnu notu cijeloj dvosatnoj pripredbi dala je otkačena košarkaška ekipa, koja posjeduje izuzetne košarkaške sposobnosti, ali i poznati američki način shvaćanja showbuisnessa tako da nitko nije mogao nezadovoljan napustiti dvoranu. Prikazana atraktivna igra bila je začinjena zabavnom komunikacijom s publikom što je posebno oduševilo mlađe posjetitelje.

Košarkaški cirkus u kojem je bilo mnoštvo atraktivnih poteza, zakucavanja, dodavanja, driblinga, viceva i svih mogućih dosjetki stvorio je opuštenu i zabavnu atmosferu kakvu samo oni mogu postići.

Na kraju treba podsjetiti da ovi košarkaški čarobnjaci nose ime po Harlemu, kultnom dijelu New Yorka koji nastanjuju pretežno Afroamerikanci.

Promovirajući i ravnopravnost i toleranciju među rasama, godišnje odigraju oko 200 utakmica, a među brojnim slavnim osobama pred kojima su igrali izdvaja se papa Ivan Pavao II.

DOZNAJEMO U vrtiću “Varaždin” u Koprivničkoj roditelji s djecom na “Proljetnoj svečanosti”

Sadili cvijeće, oslikavali teglice...

Oslikavanje glinenih teglica, izrada pješčane slike i sadnja cvjetne gredice bile su samo neke od aktivnosti kojima su se mališani sa svojim roditeljima i tetama bavili u četvrtak popodne u Gradskom vrtiću “Varaždin” u Koprivničkoj ulici na Banfici. Razlog? Druženje djece s njihovim roditeljima na “Proljetnoj svečanosti”.

Da je ovaj događaj bio pun pogodak, potvrdio je odaziv. Dvorište ovog najvećeg

gradskog vrtića koji polazi 160 mališana bilo je prepuno razigrane djece koja su uživala u društvu svojih roditelja, a kojima su dobrodošlicu poželjeli priredbom.

- Super su ovakva druženja i definitivno bi ih trebalo organizirati češće – rekao je Ivan Hendija, otac trogodišnje Ivon koji je rado došao na druženje.

S odazivom je bila zadovoljna i ravnateljica vrtića “Varaždin” Jasenka Husnjak.

-Roditelji se uvijek rado odazovu ovakvim aktivnostima i to nam je jako drago jer dobrog odgoja nema bez suradnje djece i roditelja – naglasila je ravnateljica.

A osim međusobnog druženja, ovakvi događaji prilika su da se roditelji pobliže upoznaju s tetama koje svakodnev-

no vode brigu o njihovoj djeci dok oni rade i aktivnostima koje se organiziraju u vrtiću.

Vodič 55

1. svibnja 2012., br. 415

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KAZALIŠTE Srijeda, 2.05. i četvrtak, 3.05., 3. DANI PREDSŠKOLSKOG ODGOJA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE u 17:30 Četvrtak, 3.05., VARAŽDINSKI HORTUS VERDI – predstavljanje knjige u 19 sati, Klub Europa media Petak, 4.05., RUŽNI u 20 sati, Scena Zvonimir Rogoz Ponedjeljak, 7.05., KAZALIŠNI STUDIO MLADIH u 20 sati, Velika scena KNJIŽNICA Radno vrijeme Ponedjeljak - petak (7,30-19,30), Subota (7,30-13,00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30-19,30) Četvrtak, petak (7,30-15,00), Subota (7,30-13,00) MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav - Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav - Svijet kukaca Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Dunja Habek - Refleksija

VREMENSKA PROGNOZA

GALERIJE Galerijski centar Varaždin “MILJENKO STANČIĆ – 35 GODINA POSLIJE”, za razgled do 2. 07.

Stalni postav - zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: Utorak-nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Zlati ajngel SKETCCHBOOK – izložba studenata Likovne akademije Zagreb, razgled do 13.05.

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino 1.05. i 2.05.

KUPILI SMO ZOO u 18 sati BATTLESHIP u 20 sati 4.05. do 9.05.

OSVETNICi u 17 i 20 sati 6.05. AUTI 2 u 16 sati Scena Četvrtak, 3.05., BIG BAND ČAKOVEC u 20 sati

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – I DALJE TOPLO U utorak, na Praznik rada, nastavit će se vrlo toplo vrijeme. Praktički ljetne temperature. Prevladavat će sunčano uz slab do umjeren vjetar južnih smjerova. Bit će to idealno vrijeme za boravak u prirodi, ali uz napomenu da se malo pripazite najjačeg sunca u razdoblju između 11 i 16 sati.

Bolje se držati hladovine ili adekvatno zaštititi kožu, osobito maloj djeci i osobama svjetlije puti.

Kasno popodne je moguć pljusak. Načelno možemo reći da u nastavku tjedna nema ni većeg zahlađenja ni veće kiše. Svi će ovi pljuskovi zapravo biti prilično lokalni i skromni, nema one prave kiše. Ostat ćemo u laganijoj odjeći jer temperatura ne bi trebala ići ispod 20 Celzijevih stupnjeva. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555555 uz cijenu poziva od 3,49 KN/min.iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 30.4.)

UMRLI:

ROĐENI:

Dragica Valec (82), Boris Lukavečki (71), Senad Hamzić (45), Vera Dragišić (91)

DJEVOJČICE: Marija Bartolec, Marcela Brckan, Nea Novoselec, Vida Ljubek, Lara Cuković, Tea Dubovečak, Liv Kolarić, Lea Plantak, Aida Borovec, Katja Lacković, Dora Šlehan, Leona Punek, Dora Korotaj, Laura Grđan, Ida Jelušić, Mia Martinčević, Dorotea Buden, Laura Fekereš, Sara Fekić, Tena Kušter

VJENČANI: Andreja Frntić i Nikola Jošić, Petra Kašun i Krešimir Košorog, Ankica Budić i Zoran Lovrić, Iva Bakšaj i Mario Milković, Vesna Novosel i Zoran Trtinjak, Janja Dolgoš i Tomislav Zrinski, Marina Glavaš i Marinko Žganec

DJEČACI: Tin Kupčić, Karlo Gazdek, Franjo Pavetić, Mihael Pahić, Marko Ribić, Ivano Matijašec, Jakov Marinčić, Erik Sušec, Mateo Pintarić, Jan Stanković, Petar Lesar, David Žerajić, Roko Bacinger, Karlo Dragiček, Niko Kuhar

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA Scena Zvonimir Rogoz NOWAKOWSKI TRIO Nedjelja, 6.05. u 21 sat

!Prelijepa Bela

Bela je štene staro 5mjeseci.

Veceg je rasta i još uvijek jako razigrana.

Neka se vlasnici jave u Udrugu, u protivnom tražimo joj novi dom.

Bela bi bila predivan dodatak nekoj obitelji s djecom.

Udruga Spas 330-004.

56 Zadnja

1. svibnja 2012., br. 415

PADOBRANSTVO Najhrabriji se odlučili u subotu za skok padobranom

Sigurniji od prelaska ceste Skok s nekoliko tisuća metara visine, adrenalina “ko u priči” i zasigurno neponovljiv osjećaj. Tako je bilo u subotu na varaždinskom aerodromu.

Sezona skokova s padobranom time je otvorena, a ove godine doselila se u Varaždin. Na ruku je padobrancima išlo čak i vrijeme.

Petnaestak osoba skoč ilo je ovom p r ilikom padobranom, neki sami dok su neki skočili u tandemu. U svakom slučaju, plijenili su veliku pažnju.

Oni koji nemaju dovoljno hrabrosti skočiti, došli su samo kako bi promatrali hrabre padobrance. Neki su zbog toga došli čak iz Koprivnice.

Time je sezona skokova tek otvorena, a Varaždin će i dalje biti domaćin onima željnim adrenalina. Organizirator je Padobranski sportski klub Slobodni pad. - Današnjim skokovima otvorili smo cijelu sezonu skakanja.

Ove godine odlučili smo se za Varaždin, kako bi se i tu proširilo padobranstvo kao slobodna aktivnost.

Tu smo svak i v ikend i svi nam se mogu javiti –

!

rekao je Darko Tupek, predsjednik kluba.

Iako bi većina pomislila da se rijetki odlučuju za ovakav vid z abave, Tup e k kaže kako je interes izuzetno velik. - Interes je i ovaj put bio izrazito velik, a konstantno raste jer ga polako otkrivamo svima.

Za sve one koji se ipak ne mogu l ako ohrabriti, Tupek poručuje: skok iz aviona padobranom sigurniji je od prelaska ceste preko zebre! - Padobranstvo je siguran sport. Posjedujemo vrhunsku opremu, instruktore i sigurnije je nego hodanje po zebri. A oni koji se s vremenom ipak ohrabre, mogu računati na to da je doživljaj jedinstven i stvara ovisnost. - To je fenomenalan doživljaj.

Teško je skočiti prvi put, možda je strašna i sama ta pomisao kada trebate to učiniti, no kada jednom skočite, željet ćete ponovo – poručili su iz kluba. (sb)

Spasili unesrećenog i uspješno ugasili požar

Članovi Dobrovoljnih vatrogasnih društava Donje Vratno, Donje Ladanje i Vinica spremni su na gašenje vatre u svakoj prilici!

Pokazali su to na nedavno održanoj vježbi na kojoj su se hrabro uhvatili ukoštac s vatrenom stihijom, koju

su brzo i bez problema uspješno savladali. No hrabri vatrogasci iz Donjeg Vratna, Donjeg Ladanja i Vinice nisu samo pokazali da znaju s vatrom, već su uspješno demonstrirali i spašavanje unesrećenog iz požara.

NAJAVA

Dođite na radionice!

Do kraja ovog tjedna otvorena je izložba radova polaznika vrtića Dječji svijet u Entomološkom muzeju u Varaždinu.

Osim polaznika vrtića Dječji svijet iz Varaždina, radove za izložbu priredili su mališani iz vrtića Dječji svijet iz Petrijanca i Beretinca uz pomoć odgajateljica Jelene Kežić, Sanje Križanec, Natalije Perić i pedagoginje Ljubimke Hajdin. Ujedno se pozivaju

roditelji da iskoriste priliku te sa svojom djecom ovog četvrtka, 3. svibnja, od 16 do 18 sati i petka, 4. svibnja, od 15.30 do 17 sati dođu na organizirane radionice za djecu i roditelje. Za radionice, koje su besplatne, nije se potrebno predbilježiti, nego samo doći u predviđenim terminima.

ARENA VARAŽDIN

Dragojević i Rončević Još samo nekoliko dana ostalo je do velikog glazbenog događaja koji će razveseliti brojne romantičare iz Varaždinske i susjednih županija, koncerta Olivera Dragojevića i Harija Rončevića. Dvojica poznatih glazbenika trebala bi biti garancija za još jedanu glazbenu poslasticu u Varaždinu. - Tko želi čuti glazbu i doživjeti glazbu malo drugačije, neka svakako dođe na koncert – poručili su Dragojević i Rončević najavljujući svoj koncert u Varaždinu. Koncert počinje ove subote u 20 sati u varaždinskoj Areni.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović