RT_426

INTERVJU Mladen Iličković, novinar HTV-a i ravnatelj Zaklade za energetsku neovisnost

Tjednik

Str. 6. - 7.

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatan primjerak

Broj 426 :: 17. srpnja 2012. :: www.regionalni.com

I TOGA IMA Inspekcija zaštite okoliša ponovno dopustila odvoz otpada u Brezje

Apsurdi inspekcije Zbog odlaganja otpada u Brezju inspekcija prijavila Varkom koji je kažnjen sa 100.000 kuna

Str. 4.- 5.

GRAD VARAŽDIN

Nepodobni lete iz odbora i upravnih vijeća Stranica 2.

VARTEKS

Zatvara se robna kuća i otvara nova trgovina Stranica 3.

OPĆA BOLNICA VARAŽDIN

Državi upravljačka prava ili - stečaj?

Stranica 26.

VARAŽDINSKE UČENICE MEĐU NAJBOLJIMA

KAROLINA I MARCOS

Briljirale na maturi

Okrunili svoju ljubav s teniskih terena...

Stranica 10.

Stranica 20.-21.

2

Aktualno

Uvodnik Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Što (ne) vidi inspektorica N

ova odgoda zabrane odlaganja komunalnog otpada u Brezju zapravo nije iznenađenje, uzme li se u obzir sve što se dosada događalo u vezi varaždinske sage o smeću, a posebice način rada nadležnih službi. Hrvatska bi možda već ranije bila članica EU, a standard njezinih građana bio bi drugačiji od sadašnjeg, da su, između ostalog, njezine državne službe radile minulih godina kako valja. Prvenstveno se to odnosi na one zadužene za nadgledanje poštivanja zakona među kakve se ubraja i inspekcija za zaštitu okoliša koja ima i uistinu osebujan pristup ilegalnom odlaganju otpada u Brezju.. iša inspektorica zaštite okoliša Miljenka Kliček prve dvije godine mirno je promatrala kako se u Brezje dovozi otpad, iako za to nisu osigurani uvjeti.

Vjerojatno shvativši da će od slatkorječivih političara najavljeno privremeno odlaganje zapravo postati trajno, 2007. ipak je izdala rješenje u kojem je, uz simboličnu kaznu, zaprijetila odvoz bala, ali o trošku Varkoma i Grad Varaždina. No, prošao je zadani rok od tri mjeseca, a zatim su prošle i godine, a bale se nisu micale, već su se gomilale, ali od inspektorice nije se više čuo ni glas. A onda je prošle godine po prvi put odlučila prijaviti odgovorne. Ali ne sve. Samo Varkom i njegovog direktora, kao da su oni ključni za ovaj slučaj, a ne Grad Varaždin. Umjesto da sudu napokon prijavi i Grad Varaždin, nakon izlaska na teren početkom ove godine inspektorica nije prijavila baš nikoga, kao da ne vidi već stotinjak tisuća tona bala. kada su se mnogi već pitali čemu uopće služi inspekcija zaštite okoliša, zadnjeg dana svibnja dogodio se obrat: odlaganje na ilegalnu deponiju napokon je zabranjeno! Međutim, nakratko, jer je već kroz nekoliko dana zabrana prolongirana za mjesec dana, a prošlog tjedna za još dva. Iako je dva dana ranije varaždinski Prekršajni sud izrekao kazne Varkomu i direktoru zbog odlaganja otpada u Brezje upravo na temelju njezine prijave, viša inspektorica u srijedu je ocijenila da su ostvareni uvjeti za produženje odgode izvršenja rješenja temeljem Varkomovog obrazloženja o dosad poduzetim aktivnostima na zbrinjavanju novonastalog komunalnog otpada na području grada Varaždina?! e li moguće da je za novo prolongiranje zabrane bila dovoljna tek objava namjere o raspisivanju koncesije? Čini se da je tako jer uistinu je teško vidjeti bilo što drugo što je u međuvremenu napravljeno. No, što li će biti ukoliko taj postupka, koji je u međuvremenu zaustavljen zbog žalbe, ne završi ni za 60 dana, a što je itekako moguće? Hoće li uslijediti nova odgoda za narednih 90 dana jer se viša inspektorica slaže da bi prestankom ilegalnog odlaganja otpada u Brezju nastala, kako tvrdi Varkom, teško popravljiva šteta za građane Varaždina? sprkos tvornici za MBO u Brezju, čini se da je uistinu sve moguće i da nema kraja ovakvom neprincipijelnom i nerazboritom ponašanju inspekcije, gradske vlasti i onih koji je podupiru. Međutim, ipak se neće tako moći još dugo. Ako se slučaj ne riješi prije, već dogodine bi trebali biti u EU u kojoj se već drakonski kažnjava i zabranjuje odlaganje neobrađenog otpada na legalne deponije, a o slučajevima ilegalnog odlaganja da se i ne govori.

V

I

J

U

17. srpnja 2012., br. 426

OTKRIVAMO Upravni sud RH poništio rješenje Varaždi

Pročelnici nisu bili razriješeni prema zakonu J Varaždinska županija nije sudu dala dokaz o prethodnoj konzultaciji s radničkim vijećem, odnosno sindikatom, glede donošenja odluke važne za položaj radnika, odnosno odluka o razrješenju tadašnjih pročelnika koji su zamijenjeni podobnijima Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Visoki upravni sud RH, gotovo tri godine nakon pokretanja upravnih postupaka, poništio je jedno od rješenja Varaždinske županije kojima su 2009. godine s radnog mjesta razriješeni tadašnji pročelnici. Iako se ishod ostalih postupka još očekuje, već donijeta presuda ide u prilog onima koju su tvrdili da se u reorganizaciju upravnih odjela ide ishitreno prvenstveno zbog političkih, a manje stručnih razloga.

Politički progon Nakon donošenja Zakona o službenicima i namještenicima te Zakona o plaćama i Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta, Skupština Varaždinske župa-

t

o je klasičan politički progon nezabilježen u povijesti varaždinske samouprave, tvrdi je Čehok

nije u srpnju 2010. donijela Odluku o upravnim tijelima temeljem koje su reorganizirana županijska upravna tijela.

Umjesto deset upravnih odjela, ustrojeno je osam. Uslijed toga

bez dotadašnjih radnih mjesta ostali su Darinka Hajduk Vučić, dr. Nevenka Krklec, Silvija Ladić, Dubravka Kanoti, Marijan Kostanjevac i još troje službenika

n

akon solidnih otpremnina, Hajduk Vučić i Kanoti zaposlene u Gradu Varaždinu od kojih je dobar dio najavio pokretanje upravnih sporova u uvjerenju da prilikom njihovog razrješenja nije poštivan zakon.

- Iz dokumenta o reorganizacije županijske uprave vidljivo je da su sve osobe koje su proglašene viškom ili su im ukinuta radna mjesta ili iz HDZ-a ili s moje nezavisne gradske liste, kao što je slučaj s Kanoti i Hajduk-Vučić. To je klasičan politički progon kakav nije zabilježen u povijesti varaždinske samouprave, nešto što apsolutno odstupa od mojih načela, ustvrdio je tom prilikom tadašnji varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok koji je u Grad Varaždin ubrzo zaposlio Darinku Hajduk Vučić te Dubravku Kanoti.

I otpremnine i posao S obzirom da su vrlo brzo našale ne samo nova radna

Prilikom reorganizacije upravnih odjela Varaždinske županije nije se po

mjesta u gradskom Upravnom odjelu za kulturu, nego i da su prilikom odlaska iz Varaždinske županije dobile više nego solidne otpremnine, Kanoti i Hajduk-Vučić nisu pokrenule, odnosno ustrajale u upravnom postupku. No neki su to ipak učinili i na kraju - uspjeli.

- Protiv Varaždinske županije su tijekom 2009. godine pokrenuta dva upravna spora od strane tadašnjih pročelnika.

U jednom slučaju je izrečena

presuda, dok u drugom slučaju još uvijek nije presuđeno. Sud je donio presudu kojom poništava rješenje o razrješenju s radnog mjesta pročelnice usred preustroja upravnih tijela Varaždinske županije. Kao razlog navodi nepostojanje dokaza prethodne konzultacije poslodavca s radničkim vijećem, odnosno Sindikatom glede donošenja odluke važne za položaj radnika, doznajemo u Varaždinskoj županiji.

NAŠA POSLA Varaždinsko Gradsko vijeće hitno se sastaje najkasnije do 25. srpnja

Nepodobni “ lete“ iz nadzornih odbora Do kraja ovog mjeseca, najvjerojatnije 23. Ili 24. srpnja, održat će se sjednica varaždinskog Gradskog vijeća. Glavni razlog žurnog ljetnog okupljanja u Gradskoj vijećnici nije rebalans gradskog proračuna, iako bi se to moglo zaključiti zbog njegovog najavljenog smanjenja za čak petinu.

Razlog nije ni loše stanje u varaždinskom gospodarstvu kojem nedostaju investicije, kao ni problematika zbrinjavanja otpada, iako iz tjedna u tjedan građani strepe hoće li kante biti ispražnjene ili neće… Iz okupljanja

vijećnika u jeku godišnjih odmora nove su kadrovske promjene. One uistinu ne mogu čekati. Naime, iz upravnih vijeća i nadzornih odbora bit će maknuti svi koji su nedavno izbačeni iz SDP-a, pa makar ta odluka bila nepravomoćna. Razlog za žurbu izvanredna je skupština dioničkog društva Varkom koja je zakazana za 25. srpnja. Na njoj će se naći će se samo jedna točka dnevnog reda – imenovanje članova Nadzornog odbora. Prema pozivu objavljenom u Narodnim novinama predlaže se imenovanje osam članova

među kojima je i Srećko Kolenko, jedan od rijetkih stručnih osoba koja godinama radi u gradskom komunalnom odjelu.

Usprkos tome, Kolenko neće ući u Nadzorni odbor Varkom jer je nedavno isključen iz SDP-a. Njemu, kao i sličnima, zamjene će se morati naći na sjednici Gradskog vijeća prije izvanredne skupštine Varkoma gdje će glavnu riječ imati varaždinski gradonačelnik Goran Habuš ili njegov opunomoćenik, budući da Grad Varaždin ima 51 posto dionica Varkoma.

Aktualno

17. srpnja 2012., br. 426

inske županije o razrješenju pročelnice

3

VARTEKS Smanjuje se broj zaposlenih za još 97

SLUČAJ ERNOIĆ

Hoće li tražiti naknadu štete?

Miljenko Ernoić

Upravni sud presudom je poništio rješenje o razrješenju s radnog mjesta pročelnice, no bez ikakvih posljedica po nas.

Dakle, bez ikakvih uputa za daljnje postupanje ili nadoknadu štete, tvrde u Varaždinskoj županiji.

Naime, kako pojašnjavaju, sud nije imao osnovu za odlučivanje o bilo kakvoj naknadi štete te ju nije ni odredio jer je izostanak konzultacije sa sindikatom bio jedini razlog uvažavanja tužbe, a ostali prigovori tužiteljice nisu ocjenjeni osnovanima.

- Ovakva presuda koje se odnosi na grešku proceduralne naravi nije neuobičajena budući da ih većina ide u smjeru maksimalne zaštite radnika pa je ona

na neki način i preporuka poslodavcima glede budućeg postupka kod donošenje odluka koje se tiču položaja radnika, napominju u Varaždinskoj županiji.

Međutim, Upravni sud je naveo da seu drugom postupku može zatražiti naknada štete.

Ona bi mogla biti posebno velika u slučaju Miljenka Ernoića, nekadašnjeg pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i lovno gospodarstvo Varaždinske županije.

Nakon što je razriješen s mjesta pročelnika, ostao je bez posla, ali se ipak uspio zaposliti u Razvojnoj agenciji Sjever koju vodi zadnjih godina.

Zatvara se još jedan, reprezetativni poslovni prostor u središtu Varaždina

City centar se zatvara, a radnici se zbrinjavaju J U Planu poslovnog i financijskog restrukturiranja je i

prodaja dijela nekretinaa te zatvaranje neprofitnih dijelova Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Varteks zatvara i svoju varaždinsku robnu kuću, odnosno City centar Varaždin na Franjevačkom trgu, neposredno uz Korzo. Što će biti s tim reprezentativnim prostorom, odnosno kuda ide Varteks, pitali smo najveću domaću tekstilnu i modnu industriju.

Nova trgovina

oštivao zakon, utvrdio je Visoki upravni sud RH

VGI Grad Varaždin ne zavrjeđuje biti grad slučaj

„Vlast nema nikakvih ideja, osim postavljanja kadrova“ Varaždin, jedan od najstarijih gradova kontinentalne Hrvatske, grad bogate i slavne prošlosti, grad poduzatništva, kulture, liberalnih ideja, marljivih i pametnih ljudi postao je gotovo preko noći od grada primjera - grad slučaj, upozorava Jasmina Novak, predsjednica Varaždinske građanske inicijative (VGI).

- Zašto je to tako? Zar su se građani odjednom promijenili, zar se je promijenilo okruženje, dogodila revolucija ili neka elementarna nepogoda?

Da, dogodila se elementarna nepogoda nove vlasti, koja nema nikakvih vizija, osim čuvanja vlastitih pozicija, nikakvih ideja, osim ispunjavanja kadrovskih križaljki, nikakve odgovornosti, osim za vlastite interese, drži Novak.

Gradska vlast, kako dodaje, uspješna je samo u upornom nerješavanju svih problema

d

ogodila se elementarna nepogoda nove vlasti koji tište građane. - Vjerojatno smatraju da ako ništa ne rade, neće ni pogriješiti, neznajući da i u Bibliji piše da je i propust grijeh, grijeh strukture, koja je jedno obećala, drugo misli, a ne čini ništa, iako za puno manje rada primaju puno veća plaće od radnika Varteksa, Boxmarka, Calzedonije... Onaj tko radi i griješi. Tko je ogriješio o zakon mora i odgovarati.

Svakako. Ali što je s onima koji su dobili povjerenje i mandat

da rade, a ne rade ništa?

Hoće li će i oni odgovarati, pita Novak. Predsjednica VGI smatra da političari i političke stranke, ma koje boje bile, nisu sposobne efikasno, odgovorno i pošteno upravljati Varaždinom.

- Neki stalno idu po svoje mišljenje u Zagreb, neki ga uopće nemaju, a većina ih smatra da su učlanjenjem u stranku ostvarili dovoljno, pa tako imamo primjer „montera“ centralnog grijanja u Upravnom vijeću Koncertnog ureda, što je svakako vrlo časno zanimanje, ali otvara se pitanje stvarne kompetencije, upozorava Novak koja poziva Varaždinke i Varaždince da od “grada slučaja naprave grad za primjer zbog vlastite savjesti i pokoljenja koja dolaze“.

- Integralnim planom poslovnog i financijskog restrukturiranja, kojeg smo u više navrata predstavili, definirana je, uz ostalo, i prodaja pojedinih nekretnina, među kojima je i City centar Varaždin. Što se tiče tržišnog usmjerenja kompanije, strategija modnih robnih marki ima uporište u razvoju i jačanju vlastitih Varteks i Di Caprio s ciljem učvršćivanja liderske pozicije u poslovnom odijevanju te kroz Levi’s u „streetwear-u“, odgovorili su nam iz Varteksa.

Međutim, najavljuju da će već idućeg mjeseca u Varaždinu prezentirati novi „format“ dućana „Varteks i više“. - Varaždin će, nakon Zagreba, Splita i Zadra, također dobiti ekskluzivno prodajno mjesto koje će kupcima pružiti novi doživ-

Sindikalna povjerenica - šuti Nakon što je u medije procurio podatak kako se u Varteksu priprema novi val otpuštanja, konkretnije da se sprema plan zbrinjavanja za 40-ak radnika Tivara, detaljnije informacije pokušali smo od dobiti od sindikalne povjerenice i predsjednice sindikata Varteksa, Melite Kliček. Gospođa Kliček rekla nam je kako ne može o tome pričati preko telefona te predložila sastanak. Nakon toga nam se nije više javljala na telefon. (dap)

ljaj kupovine na varaždinskom Korzu. U kolovozu, uz otvorenje

o

tpuštanja neizbježna, ukoliko država ne promijeni pristup prema tekstilnoj industriji tog prodajnog mjesta, planiramo i prezentaciju novog projekta, odnosno vida prodaje čiji „pilot“ ćemo provesti upravo u Varaždinu, ističu u Varteksu.

I dalje bez mjera Uz prodaju dijela nekretnina, Integralnim planom poslovnog i financijskog restrukturiranja obuhvaća i zatvaranje neprofitabilnih dijelova sustava, što podrazumijeva i najavljeno smanjenje broja zaposlenih.

- U ovom trenutku provodimo plan zbrinjavanja 97 djelatnika

od kojih je 36 iz Tivara, a 61 iz maloprodaje te administrativnog dijela sustava. Uvažavajući važnost primarne proizvodnje, interno smo poduzeli sve s ciljem njezinog očuvanja, što ćemo činiti i dalje. Međutim, za stabilizaciju stanja u tekstilnom sektoru općenito, neophodna je primjena industrijskih politika i mjera od strane države, koje su nažalost u potpunosti izostale, naglašavaju u čelništvu kompanije.

U Varteksu upozoravaju da će smanjivanje broja zaposlenih u tekstilu biti, nažalost, neizbježna i u budućnosti, ukoliko država konačno ne promijeni pristup prema tekstilnoj industriji, koja je još uvijek drugi najveći poslodavac u prerađivačkoj industriji te treći najveći izvoznik sa značajnim pozitivnim izvoznim neto efektom i velikim potencijalom zapošljavanja radne snage koja se teže zapošljava, kao što su žene iznad 45 godina.

SINDIKAT SSSH i HUS o lošem stanju realnog sektora

Ne isključuju prosvjede i štrajk Radna mjesta se gube svakodnevno, i to većinom u industriji, pa smo tako došli do toga da u građevinskom sektoru radi čak 29.000 ljudi manje nego u javnoj upravi, što ne čudi kada imamo 576 jedinica lokalne samouprave, gotovo jednako kao 13 puta veća Engleska.

Upozorili su to Ozren Matijašević i Mladen Novosel, čelnici HUS-a i SSSH, koji su u Varaždinu najavili udruživanje

u snažnu sindikalnu središnjicu u realnom sektoru.

- Umjesto da se bavi racionalizacijom troška ondje gdje treba, da država PDV dobiva tek po naplati, Vlada vodi pregovore sa sindikatima javnih službi i to tako da joj propagandna mašinerija toliko pomaže da bi je se sramio i Goebels, ustvrdio je Matijašević koji za postizanje sindikalnih ciljeva nije isključio prosvjede, pa i generalni štrajk.(dap)

O. Matijašević i M. Novosel

4

Aktualno

17. srpnja 2012., br. 426

APSURD Inspekcija zaštite okoliša dopustila odvoz kom

Sedam dana Piše: Ivica KRUHOBEREC

UTORAK Ništa od većih trošarina na goriva.

Nafta nije pojeftinila, kao što je priželjkivao Linić koji se već izborio za promjenu lanjske odluke bivše vlade o smanjenju trošarina. Očito je da i nama treba vremena, veli Linić priznajući loše rezultate u prvih šest mjeseci koji bi se mogli nastaviti jer HNB ne najavljuje rast u 2012., već pad BDP-a za 1,6 posto.

Varkom kažnjen sa zbog odlaganja sm

SRIJEDA Vlada treba promijeniti odnos prema medijima, novinarima i javnosti te odustati od komunikacije s medijima putem PR agencija, stav je HND-a, GONG-a i TIH-a koji upozoravaju da angažman Zinke Bardić i Ankice Mamić vodi u sukob interesa. Ne prihvaćamo tezu da ova država i njezina ekonomija ovise o jednome čovjeku u Vladi; osim što je takva teza nerealna, ona je i vrlo opasna, zaključuju.

ČETVRTAK Milanović poručuje da se ne odustaje od velikih investicija koje se baš ne vide, za razliku od političkih kadrovskih križaljki. U Srbiji se, međutim, Ministarstvo rudarstva i energetike smiješi njegovoj imenjakinji Zorani Milanović koja iza sebe ima više akademskih radova na temu energetike nego vjerojatno svi ustoličeni čelnici naših energetskih tvrtki.

PETAK Sabor donio Zakon o pomognutoj oplodnji, unatoč negodovanju dijela javnosti. Burno i u Španjolskoj, ali zbog rezanja plaća i božićnice, kao i dizanja PDV za tri posto, odnosno s 18 na 21 posto. Na ulicama Madrida deseci tisuća Španjolaca. Što li bi bilo kada bi PDV porastao na 25 posto, kao što je u nas te još samo u Danskoj i Norveškoj.

SUBOTA Moram biti iskren i reći investitorima iz SAD-a da je tu ulagačka klima loša, jasno i otvoreno, kao i uvijek, veli američki veleposlanik koji upozorava na kašnjenja, komplikacije i birokratsku kompleksnost. Možda svjestan i toga Čačić dogovara gradnju hidroelektrane ne u Hrvatskoj, već u Republici Srpskoj s predsjednik tamošnje vlade.

NEDJELJA Tijekom vikenda preko granica prošlo više od milijun putnika, pa se očekuje najbolja turistička sezona.

Upravo usred sezone Zadrani spremaju ustanak zbog smeća. Dok jedni traže zatvaranje postojećeg smetlišta jer im je u blizini dvorišta te traže izgradnju Centra za gospodarenje otpadom, mještani dijela Ravnih kotara tome se protive.

PONEDJELJAK

Da se ukloni sav otpad iz Brezja, inspekcija zaštite okoliša zatražila je još 2007. godine

J Optužni prijedlog protiv Varkoma i direktora Tomislava Kezelja Prekršajnom

sudu podnijela je inspekcija zaštite okoliša. Nakon što su spor dobili, odnosno prijavljenima su izrečene kazne, Varkomu su dali „blagoslov“ da i dalje krši zakon Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI i IVICA KRUHOBEREC

Varaždinsko smeće će se na ilegalnom odlagalištu u Brezju balirati još 60 dana.

Tako je odlučila viša inspektorica zaštite okoliša koja je prošli tjedan ponovno odgodila izvršenje svojeg rješenja iz svibnja kojim je zabranila bilo kakvo gospodarenje otpadom na toj lokaciji.

Tko riskira…

U četvrtak prijepodne u Varaždinu se još čekala njezina odluka. Na Korzu, pred Županijskom palačom i drugim zgradama u središtu Va-

raždina stajale su kante pune komunalnog otpada. Kamioni Varkoma nisu stigli po smeće, jer toga jutra u tvrtki još nisu bili primili nikakav „papir“ na kojem bi pisalo što im je činiti.

Bez pisanog dokumenta, nisu željeli riskirati: samo tri dana ranije, u ponedjeljak, na Prekršajnom sudu u Varaždinu Varkom i direktor Tomislav Kezelj su nepravomoćnom presudom proglašeni krivima upravo zbog odlaganja otpada na nelegalnoj lokaciji u Brezju. Optužni prijedlog protiv njih je prošle godine podnijela inspekcija zaštite okoliša, a sutkinja Karmela Sotošek je utvrdila da su pre-

kršili Zakon o otpadu. Varkom je kaznila sa 100.000 kuna, a Kezelja kao odgovornu osobu u toj tvrtki sa 16.667 kuna.

s

ud: bitnu ulogu u ilegalnom deponiranju u Brezju ima i Grad Varaždin

Unatoč tome što su dobili sudski spor, u inspekciji zaštite okoliša svoju su zabranu o gospodarenju otpadom u Brezju drugi puta povukli, ovaj put s odgodom od dva mjeseca. U Gradu Varaždinu tvrde da je to zbog toga što

inspekcija “cijeni dosadašnji napredak u rješavanju problema ”, iako nije baš jasno u čemu se taj napredak ogleda.

Kako bilo, dogodio se još jedan presedan u „sagi o smeću“: tvrtki i direktoru koje je sud nepravomoćno proglasio krivima, inspekcija je dala „blagoslov“ da i dalje krše zakon iako su ih zbog toga upravo oni dali na sud!

Olakotne okolonsti Da se otpad u Brezju odlaže suprotno zakonu, jer skladište nije zatvoreno ni natkriveno, niti je podna površina nepropusna i otporna na djelovanje otpada, inspekcija zaštite oko-

DVOJBA Smije li varaždinsko smeće biti kraj Drave, Aquacityja i vodocrpilišta?

Prekinuti pregovori Vlade i sindikata javnih službi oko Temeljnog kolektivnog ugovora. Čelnici četiriju sindikata javnih službi odbili potpisati dodatak TKU-a jer se ne jamči retroaktivna isplata prava kojih bi se sada trebali odreći. Osmero vukovarskih SDP-ovaca prijavilo je USKOK-u svoje šefove još 2008., ali bez rezultata.

IZJAVA TJEDNA

“

Ova vlast daje ljudima mogućnost samooprašivanja, a to nije uobičajena pojava.”

Dr. Ante Ćorušić, o prijedlogu novog Zakona o MPO

Motičnjak dvojben ne samo zbog troškova Varkom će na ilegalno odlagalište u Brezju komunalni otpad moći dovoziti sve dok će mu to dopuštati inspekcija, tj. najmanje iduća dva mjeseca.

Međutim, pitanje je hoće li za to vrijeme uspjeti doći do koncesionara koji bi komunalni otpad odvozio s Motičnjaka gdje bi ga trebao preuzimati od Varkoma. Takav plan dvojben je ne samo iz ekonomskog i pravnog, već i eko razloga.

Naime, riječ je o lokaciji koja se nalazi blizu r ijeke Drave, Aquacityja, ali i vo-

docrpilišta. Osim toga, nalazi se i na području Regionalnog parka Mura – Drava. Je li za pretovarnu stanicu potrebno ishoditi kakvu dokumentaciju, odnosno je li na lokaciju kao što je Motičnjak dopušteno dovoziti i pretovarivati otpad?

- Prema Prostornom planu Varaždinske županije, lokacija Motičnjak je predviđena za određene aktivnosti gospodarenja otpadom, a uvjete pod kojima se te aktivnosti trebaju provesti uređuju se, osim prostornim planom, i

sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, čija je provedba u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja – šturo je odgovorila glasnogovornica Ministarstva zaštite okoliša i prirode Marina Halužan.

Inače, Motičnjak je u prostorne planove unesen kao lokacija za gospodarenje otpadom u vrijeme kada je varaždinski župan bio Radimir Čačić. Na toj lokaciji je tada namjeravao izgraditi vrlo skupu spalionicu otpada.

Mjesto za smeće na Motičnjaku

Aktualno

17. srpnja 2012., br. 426

munalnog otpada u Brezje još 60 dana, a…

5

T7 VIS Je li MZOIP talac interesa R. Čačića?

a 100.000 kuna meća u Brezju!

IZDVOJENO Grad Varaždin već zaustavio izbor koncesionara

Kako će se i kada riješiti problem smeća u Brezju?

Tijekom suđenja na Prekršajnom sudu direktor Varkoma Tomislav Kezelj posebno je naglasio da je Grad Varaždin odredio Brezje kao lokaciju za odlaganje komunalnog otpada te naložio Varkomu da tu riješi problem smeća.

- Zakonska je obveza gradova da odrediti lokaciju i cijenu i mi tu ništa ne možemo. No iako to dobro zna, nadležno ministarstvo ne poduzima ništa prema Gradu Varaždinu, nego uporno dolazi k nama.

Stoga molim ministarstvo da postupi prema zakonu. Bila su četiri inspekcijska nadzora i nijedan nije zabranio skladištenje otpada u Brezju. To je propust ministarstva. Znali su da mi to ne možemo riješiti

sami. Zašto nam ne zabrane skladištenje? Jer bi onda to oni trebali riješiti, a Varaždin bi bio zatrpan smećem. Da Varkom prestane odvoziti smeće, dogodio bi se Napulj, a

i

ako je očekivao žalbu, Habuš ide putem kojemu se ne vidi kraj niti cijena ako budemo kažnjeni, to će se i dogoditi - ustvrdio je Kezelj.

Njegove r iječi imale su odjeka, ali tek u svibnju ove godine. Tada je inspekcija zaštite okoliša, nakon skoro osam godina ilegalnog odlaganja bala u Brezju, zabranila

svako gospodarenje otpadom na toj lokaciji. Nakon toga je Ministarstvo odlučilo bale zbrinuti izvozom u inozemstvo, naravno, o trošku Varkoma i Grada Varaždina koji ga žele prebaciti na građane. No taj je pokušaj propao i najavljen je novi. S druge strane, inspekcija zaštite okoliša je prošli tjedan drugi put odgodila zatvaranje odlagališta u Brezju, čime je Grad Varaždin „kupio“ vrijeme. No, vjerojatno ni 60 dana neće biti dovoljno za odabir koncesionara jer je postupak obustavljen nakon žalbe koju je gradonačelnik Habuš očekivao, a ipak je krenuo tim putem kojem se sad ne vidi ni kraj niti cijena.

Dovezi li se na ilegalnu deponiju samo miješani komunalni otpad?

Dvostruka mjerila za ilegalne radnje u Brezju Umjesto da štiti okoliš kako mu i sam naziv nalaže, MZOIP pomaže u njegovom daljnjeg ugrožavanju Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Iako je Prekršajni sud potvrdio da je odlaganje otpada u Brezju ilegalno, to nije zasmetalo Ministarstvu zaštite okoliša i prirode (MZOIP) na čelu s novim ministrom Mihaelom Zmajlovićem, da Varkomu i Gradu Varaždinu, po drugi put za redom, ponovno odgodi zabranu odlaganja otpada na tom ilegalnom deponiju koji niti dan danas nema nikakve dozvole niti uvjete za rad, upozoravaju u T7 VIS-u iz kojeg su time povodom u petak poslali priopćenje.

„EU to neće odobravati“ Zbog političkih i osobnih interesa Habuša, njegovih stranačkih kolega iz HNS-a, a poglavito njihovog šefa Radimira Čačića, otpad se usprkos valjanim i obvezujućim ugovorima ne odvozi na obradu u modernu tvornicu, već se uporno traže nezakonita, neekološka i sasvim suluda rješenja, naglašavaju u T7 VIS-u.

- Nažalost, nadležne inspekcijske službe i ministarstvo, umjesto da provode zakone i štite okoliš, one potpomažu kršenje zakona i ugrožavanje okoliša. Bi li isto postupile i da se radi o nekoj privatnoj tvrtki? Ovakvi prvi potezi novog ministra zaštite okoliša Mihaela Zmajlovića pokazuju da nije spreman pod svaku cijenu štititi okoliš i ustrajati da se poštuju zakoni, ali je očigledno spreman raditi po napucima Čačića pa i pod cijenu da kompromitira i osramoti ministarstvo. Pitamo se što će na sve to reći EU čija ćemo članica uskoro postati? Imajući u vidu vrlo stroge kriterije EU, poglavito u pogledu zaštite okoliša, sigurni smo da neće odobravati ovakvo neodgovorno ponašanje ministarstava, nadležnih službi i svih osoba odgovornih za ovu situaciju, zaključuju u T7 VIS-u.

Potpuni apsurd

Kante pune smeća u četvrtak prijepodne u samom središtu Varaždina

liša upozorila je još 3. srpnja 2007. Tada su naložili da se smeće ukloni do 30. rujna.

- Ukoliko ne postupi po ovom rješenju u zadanom roku, stranka će se prisiliti na izvršenje prisilnom novčanom kaznom u iznosu od 30 tisuća kuna – piše u pet godina starom rješenju Ministarstva.

Varkom je tih 30.000 kuna uplatio u gradski proračun.

Međutim, nakon plaćanja kazne, otpad se i dalje odvozio na ilegalnu deponiju na kojoj je lani inspekcija zatekla već 97.021 balu otpada. Vjerojatno su se upravo zbog toga prošle godine i odlučili na podnošenje optužnog prijedloga zbog kršenja Zakona o otpadu. Za tu vrstu teškog prekršaja zapriječena je novčana kazna od 300.000 do

700.000 za pravnu te 50.000 do 100.000 kuna za odgovornu osobu, odnosno alternativno do 60 dana zatvora.

Iz n o s e ć i o b r a n u u i m e Varkoma, Marijan Cesarec podsjetio je kako je Varaždin ostao bez mogućnosti legalnog odlaganja otpada 2005. godine kada je zatvoren deponij u Knegincu. Tada se počelo s odlaganjem u Brezju.

Za to lokacijska dozvola nikad nije izdana jer Grad Varaždin nije poduzeo što je trebao.

– Zbog toga za nastalu situaciju krivicu ne može snositi Varkom, nego Grad i inspekcija zaštite okoliša, koja je već nakon prvog nadzora trebala zabraniti korištenje lokacije u Brezju, jer je to bila njena zakonska obaveza - ustvrdio je Cesarec na sudu.

S time se djelomice složila i sutkinja Prekršajnog suda pa nije izrekla maksimalne kazne. Glavni razlog ublaživanju kazni, kako je naglasila, bilo je to što okrivljeni nisu jedini odgovorni s obzirom da bitnu ulogu u ilegalnom deponiranju otpada u Brezju ima i Grad Varaždin. Nadalje, Varkom je prezentirao ispitivanja kakvoće podzemnih voda prema kojima u Brezju nije došlo do bitnog odstupanja u odnosu na stanje prije početka odlaganja, a uz to vodi i preciznu evidenciju odloženog otpada.

Dakle, Varkom je ipak kažnjen, inspekcija je drugi put odgodila rješenje, a Grad pokušava naći koncesionara za odlaganje, iako mu je „pod nosom“ tvornica za mehaničko-biološku obradu otpada.

U T7 VIS-u smatraju da je ovom odlukom MZOIP-a sitaucija oko otpada dovedena do “potpunog apsurda koji vrijeđa zdrav razum i svaku pravnu stečevinu Republike Hrvatske”, budući da je optužni prijedlog, na temelju kojeg je prekršajni sud donio presudu,podigla sama Uprava za inspekcijske poslove MZOIP-a u srpnju 2011. godine.

- Kako Inspekcija MZOIPa uopće smije Varkomu i Gradu Varaždinu dozvoliti odlaganje otpada u Brezju, odnosno dozvoliti da i dalje rade nešto protiv čega je sama Inspekcija podnijela optužni prijedlog i za što na temelju sudske presude Varkom i odgovorne osobe snose odgovornost i posljedice? Kako inspekcija zaštite okoliša može svjesno produljiti potpuno nezakonit rad koji u najvećoj mogućoj mjeri ugrožava okoliš i živote i zdravlje građana Varaždina, pitaju u T7 VIS-u.

Posebno ukazju da je inspekcija 31. svibnja ove godine, nakon punih sedam godina, konačno zabranila

nezakonit rad Varkoma i Grada Varaždina, ali je već 11. lipnja na mjesec dana odgodila izvršenje rješenja.

Jer je Čačić tražio?

- Ta je odluka o odgodi uslijedila odmah nakon sastanka održanog u Ministarstvu gospodarstva na kojem je intervenirao sam Radimir Čačić, iako za to nema ingerencije.

Inspekcija je pritom zanemarila činjenicu da je u srpnju 2011.g. i sama već bila podigla optužni prijedlog protiv gradske komunalne tvrtke Varkom i di-

g

rađani će i ovog ljeta trpjeti smrad s ilegalne deponije u Brezju rektora Tomislava Kezelja zbog ilegalnog odlaganja otpada u Brezju. Zašto je Inspekcija zaštite okoliša najprije zabranila nezakonit rad, a zatim ipak odgodila zabranu – vele u T7 VIS-u pitajući je li na sastanku to tražio Radimir Čačić.

Još apsurdnijom smatraju odluka Inspekcije MZOIP-a da

na 60 dana ponovno dozvoli odlaganje otpada na ilegalnom deponiju, budući da je uslijedila nakon presude da je deponiranje otpada na tom deponiju ilegalno.

- Time je MZOIP postupio kontradiktorno, pokazujući da ima dvostruka mjerila te da podupire nezakonite radnje.

Umjesto da štiti okoliš kako mu i sam naziv nalaže, ono pomaže u njegovom daljnjeg ugrožavanju. Tih 60 dana tijekom najvećih ljetnih vrućina, građani, koji su udaljeni svega 500-tinjak metara od ilegalnog deponija, sedmu godinu za redom će morati trpjeti nesnosan smrad i bojati se zaraza koje šire glodavci nastanjeni na deponiju te velikih opasnosti od požara i trovanja vodom zbog zagađenog tla i podzemnih voda, dok se samo 400 metara od ilegalne deponije u Brezju nalazi potpuno dovršena prva hrvatska tvornica za mehaničko-biološku obradu otpada, najmodernija u Europi, sa svim potrebnim dozvolama, izgrađena upravo da trajno riješi problem tog istog nagomilanog varaždinskog otpada, upozoravaju u T7 VIS-u.

6

Intervju tjedna

17. srpnja 2012., br. 426

OTVORENO Mladen Iličković, novinar HTV-a i ravnatelj Zaklade za energ

Eko problemi - dokaz ne J Za veći udio OIE potrebno je imati

i neovisnu tvrtku za prijenos energije, prodavača energije koji energiju ne kupuje tri godine unaprijed poput HEP-a te naravno političare koji stoje iza takvih promjena jer vide dalje od svojih mandata, odnosno rade za javni interes, a ne za bliske građevinske tvrtke Piše: GORDANA IGREC

O aktualnoj energetskoj situaciji u Hrvatskoj, kao i o ekološkim (ne)prilikama u našoj zemlji, ali i o situaciji u hrvatskom novinarstvu razgovarali smo s Mladenom Iličkovićem, urednikom HTV-ove emisije Eko-zona i ravnateljem Zaklade za energetsku neovisnost Hrvatske, koji je prošle godine za svoj rad dobio najviše priznanje struke Green Marth – Sign of Exellence.

Sporne elektrane Je li energetska situacija u Hrvatskoj uistinu katastrofalna?

Stručnjaci poput doc.dr. Ljubomira Majdandžića iz Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju godinama upozoravaju da ovisimo o uvozu energije.

S druge strane oni koji su u prošloj Vladi branili energetsku sliku često su odgovarali da Hrvatska ima probleme tijekom noći kad želi izvesti svoju energiju iz hidrocentrala i u manjoj mjeri vjetroelektrana jer je tada jeftina tj. nema tolike potrošnje i nitko ne treba. U vrhuncu potrošnje oko podne struja je skupa i tada je ipak uvozimo. Još kad se poklopi da je na tržištu nema dovoljno jer, primjerice, loša hidrološka godina ne utječe samo na hidroelektrane, već i smanjenu proizvodnju nuklearki koje je teško hladiti – Francuska je uvozila prošlog ljeta energiju iz Velike Britanije - cijena je te struje viša od proizvodne cijene naših interventnih elektrana na mazut i jako blizu cijene energije iz solarnih elektrana koju uporno stigmatiziraju kao preskupu.

Gdje je rješenje?

Postoje razlike kako se taj

k

akva nam je perspektiva ka sveučilišni profesor specijaliziran za energetiku mora otići iz Vlade

problem želi riješiti. Gradnja termoelektrana na ugljen nudi se kao rješenje zato jer je to izvor energije za koji se tvrdi da će trajati više od 100 godina. No nitko ne odgovara na pitanje kolika će zaista biti cijena struje

iz elektrane koja će plaćati i penale na svoje emisije staklenički plinova koje će emitirati niti koji će strani investitor u to ući kao partner. Dakako da će banke HEP-u dati kredit jer znaju da za to jamči država, ali pravu cijenu kasnijih šteta platit ćemo vi i ja kroz svoje račune za struju. Niti nitko ne odgovara na pitanje koliko stoje zbrinjavanje šljake koja usput rečeno nije na pravi način zbrinuta ni iz Plomina 1.

Ne odgovara se ni na pitanje o zdravstvenim posljedicama njezina rada jer termoelektrane globalno najviše ispuštaju živu u zrak. Nitko ne odgovara ni na pitanje je li zaista energetska neovisnost ako uvozimo 100 posto ugljena potrebnog za proizvodnju energije ili je neovisnost koristiti svoje resurse kao što su vjetar i Sunce na obali ili šumska biomasa na kontinentu s kojeg izvozimo 600 tisuća tona jeftinog neobrađenog drva?

Istina, neke zapadne zemlje planiraju gradnju novih termocentrala jer imaju i svojeg ugljena, ali tu postoje velike razlike. Prije svega to su visokoindustrijalizirane zemlje s velikim potrebama za energijom i s malo Sunca. Usprkos tome, jasno ukazuju na dugoročno ne računaju na takve izvore. Tako sam od profesora Henrika Lunda iz Danske, zemlje koja želi potpuno prijeći na OIE, doznao da investitorima u elektrane na fosilna goriva otvoreno poručuju da grade, ali da budu svjesni da će te elektrane u narednim godinama raditi sve manje i samo kao potpora sustavu koji sve više koristi zelenu energiju.

Poticati OIE No, obnovljivi izvori energije (OIE) nisu jeftini.

Naravno, OIE su skupi i trebaju poticaje, ali oni i zapošljavaju. U Njemačkoj podjednaki je broj zaposlenih u toj industriji i u automobilskoj. Uostalom, kakvi sve poticaji postoje, od onih za proizvodnju hrane, do stanogradnje i brodogradnje pa ih ne propitujemo. Za veći udio OIE potrebno je imati i neovisnu tvrtku za prijenos energije koja je zainteresirana ulagati u mrežu jer živi od transporta, prodavača energije koji energiju ne kupuje tri godine unaprijed poput HEP-a te naravno političare koji stoje iza takvih promjena jer vide dalje od svojih mandata, odnosno rade za javni interes, a ne za

Mladen Iličković, novinar HTV-a i ravnatelj Zaklade za energetsku neovisnost Hrvatske

Intervju tjedna

17. srpnja 2012., br. 426

7

getsku neovisnost Hrvatske govori o energetskoj politici i zaštiti okoliša

esposobnosti političara bliske građevinske tvrtke. I na kraju kakva je energetska situacija i budućnost kod nas kad jedan sveučilišni profesor specijaliziran za energetiku mora otići iz Vlade? Što Vlada nudi kao strategiju energetskog razvitka?

O tomu dolaze iz Vlade oprečne izjave. Za vrijeme dok je ministrica zaštite okoliša bila Mirela Holy iz tog sam ministarstva čuo da moramo mijenjati Strategiju energetskog razvitka, a time i novi Zakon o OIE, jer dosadašnja povezuje rast BDP-a s porastom potrošnje energije te predviđa premali udio OIE. Naime, zemlje poput Danske 30 godina imaju rast BDP-a uz mali ili nikakav porast potrošnje jer 50 posto svoje struje dobivaju od otpadne topline kod grijanja. Nasuprot tome, iz Ministarstva gospodarstva tvrde da Strategiju ne treba mijenjati nego samo provesti. Čega bi se Hrvatska treba pridržavati u svojim projektima i planovima?

Zaštita zdravlja ljudi, prostora i prirode uz primjenu zelene energije sa strogim uštedama energije na svim razinama i kaznama za one koji misle da su to aktivistički hirovi. Trebamo ulagati u poticaje energetskih ušteda ali to bi značilo smanjenje dobiti energetskim monopolistima INI i HEP-u a oni pune proračun od kojeg žive i s kojim gospodare oni kojih se to uopće ne dotiče.

No, da biste štedjeli morate imati novca za ulaganje u uštede. Nigdje u svijetu to ne ide bez poticaja države. I tu se onda vidi koliko ste kao političar zaista želite promjene. Recimo da možete smanjiti ili ukinuti porez za materijale za takve uštede ili možete kratkovidno misliti kako je to gubitak za proračun. I zahvaljujući uštedama Danska i Njemačka misle da će svoje energetske potrebe moći podmirivati od 2050. Godine.

IZDVOJENO

Mršavo, nestručno…

Obnovljivi izvori energije rješenje su za energetsku budućnost svake zemlje Europske unije

Autore studija utjecaja na okoliš treba birati MZOIP Je su li studije o elektranama Plomin i Ombla, koje je naručilo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, bile napravljene iz “kućanske radinosti”?

Nije lako naći revizore u maloj zemlji poput Hrvatske koji nisu povezani s projektima i koji žele pošteno raditi posao. Oni koji su

Jesmo li mi toliko siromašniji i gluplji da taj cilj ne možemo ili ne želimo postaviti recimo 10 godina kasnije?Trebamo se zalagati za naše energetske izvore te da naša industrija proizvodi opremu za energetske projekte, odnosno pobjedu javnog interesa nad provizijama političara koji guraju strane mešetare i njihovu opremu za nepotrebno velike projekte

radili procjene studija su zakonski odabrani pa ne vidim zašto sumnjati u njihove rezultate. Nadam se da će se provesti najavljene promjene prema kojima izrađivače studija utjecaja na okoliš birati ministarstvo, a ne investitor, kao u dosadašnjem sustavu, jer to jednostavno nije vjerodostojno.

Tu se vrti ogroman novac pa da ću dati jedan primjer i anegdotu. Projekt bioplinare u Slavoniji koji traje već tri godine čeka jedan dokument iz HEP-a

E

U za male projekte, ali oni ne trpe velike provizije jer onda nisu isplativi

Utjecaj kapitala Koliko je za razvoj našeg energetskog sustava poguban nezdravi utjecaj politike i kapitala?

Preporuka je EU: proizvoditi decentralizirano u manjim energetskim projektima i iz svojih energetskih izvora. No mali projekti ne trpe velike provizije jer onda nisu isplativi.

godinu i pol, a drugi sličan dobio je sve dozvole za nekoliko mjeseci. U čemu je razlika?

Ovaj drugi projektira tvrtka povezana s jednim ministrom.

Anegdota je vezana uz jednog londonskog bankara koji mi je objasnio čime se bavi: „Odobravam kredite za projekte koji imaju ili jamstvo države ili su

nositelji tog projekta državne tvrtke, što se opet svodi na to da država stoji iza njih. Među bankama postoji samo jedna razlika: postoje one koje samo mešetare poput JP Morgana, koji je dao grčkim željeznicama kredit uz pretpostavku da će 10 puta povećati broj putnika jer je za to jamčila država, i one banke koje ipak i posuđuju i mešetare. No u oba slučaja novac vraćaju građani bez obzira na to koliko je projekt isplativ.“ Ova anegdota objašnjava zašto Europska banka za obnovu i razvoj ipak posuđuje novce za Omblu premda je dobila upozorenje da je projekt visokorizičan. I zašto bi onda bilo paranoično pomisliti da se tu zapravo radi o zaradi građevinara i banke na grbači građana, a možda i o vodi za golf na Srđu?

Kako ocjenjujete izjavu ministra Čačića da „Ombla i Plomin moraju početi raditi punim plućima, a da su sve ostalo priče iz dječjeg vrtića”?

Kao novinar ne ocjenjujem rad Vlade nego pitam o tomu ljude koji su stručniji od mene. A osobno ministre procjenjujem prema uspjesima ili neuspjesima, onim stručnim ili poslovnim prije mandata i brojkama koje ostave nakon sebe. Dosad sve je to mršavo, nervozno, usiljeno i nestručno.

Zašto je kod nas, kako je to izjavila donedavna ministrica za zaštitu okoliša Holly “ ministarstvo zaštite okoliša 17. prase“?

Vladina iskaznica ministrice Holy je imala broj 17. zadnji broj od svih.

Premijer je pokazao da mu je Čačić važniji i nakon njezina odlaska sugerirao kako to ministarstvo ne smije usporavati projekte a novi ministar na svojemu predstavljanju nije imao mišljenje nego je zamolio svojeg šefa da kaže svoje.

U Saboru rijetko tko želi, a bojim i zna bilo što reći o nekom ekološkom pitanju, dok je u akademskoj zajednici ima onih koji znaju o čemu pričaju ali su često uključeni u projekte koje financira država i ne žele ostati bez kruha. Tako je stručnjak i vlasnik tvrtke koji je prozvao ministarstvo za lažne podatke o azbestu na Vranjicu prije par godina ostao bez 75 posto posla sljedeće godine.

17 je redni broj Ministarstva zaštite okoliša i prirode, čime je na kraju svih ministarstava, zbog čega ga je Holy označila kao “17. prase”

915 kuna po toni, kako se predviđa, stajalo bi spaljivanje otpada u Zagrebu, bez troškova zbrinjavanja šljake i pepela

2050. godina je do koje Njemačka i Danaska planiraju same podmirivati potrebe za energijom

I TOGA IMA Zaklada za energetski neovisnu RH

ZAŠTITA OKOLIŠA Gradovi i općine uglavnom ne čine ništa u vezi otpada

Za više manjih izvora

Varaždinski slučaj - velika sramota

Zaklada za energetski neovisnu Hrvatske promovira energetsku neovisnost Republike Hrvatske i veću primjenu OIE. Usto zalažemo se za demokratizaciju proizvodnje energije na koju imaju pravo svi. Dakle što više malih elektrana u vlasništvu građana čijom se proizvodnjom dobit zadržava u zemlji. Organizirali smo donacijsku večeru na kojoj smo Zakladu Energetski neovisna zemlja predstavili javnosti.

Uspjeli smo u nekoliko mjeseci preko sponzora podijeliti 100 LED žarulja, 3 toplinska solarna kolektora i paletu izolacijskog materijala. O našim smo nastojanjima upoznali sve županije, sve gradove i sve

općine u Hrvatskoj te smo organizirali izradu jednog od tih kolektora u Srednjoj tehničkoj školi Ruđer Bošković. Uspostavili smo kontakte sa sličnim zakladama u inozemstvu i tvrtkama koje opskrbljuju svoje korisnike samo sa „zelenom energijom“. Obavijestili smo medije o otvaranju najveće solarne elektrane Petrokov u Zagrebu, a sad želimo podignuti web stranicu i skupiti novac za solarnu elektranu u Karlovcu iz čije bi se dobiti financirali slični projekti, po mogućnosti bar jedan u svakoj županiji. Sve je to možda malo i simbolično ali pozivamo sve koji to mogu da pomognu jer ćemo jednog dana biti ponosni zajedno…

Bale - predmet ismijavanja

Gradovi uglavnom ne čine ništa, a do kraja sljedeće godine prema preuzetim EU obvezama trebalo bi razdvojiti 40 tisuća tona biootpada samo u Zagrebu. Čakovec, Krk i Crikvenica su odlikaši u pogledu zbrinjavanja otpada.

Split godinama pada razred, a Zagreb je učenik koji spaljuje imenik jer lijeni glupan misli da nema kopija ocjena.

I rješenje vidi u spalionici otpada koja bi, prema postojećim studijama, uz zanemarivu energiju, proizvodila 90 tisuća tona neupotrebljive šljake godišnje, milijun tona štetnih plinova, filtre pepela koji su opasni otpad pa ga i Austrijanci deponiraju u Nje-

mačkoj, zatim nove dugove ionako prezadužene lokalne samouprave i dizanje cijene zbrinjavanja tone otpada s 500 na 915 kuna po toni, i to ne računajući zbrinjavanje šljake i pepela.

Je ste li upoznati sa “slučajem odlaganja i gospodarenja otpadom u Varaždinu”?

To jedna velika sramota te kako nerješavanje ekoloških problema može biti nepobitan dokaz nesposobnosti i korumpiranosti političara.

Zamislite da su te bale završile u Kninu kako se jedno vrijeme najavljivalo. Netko bi masno zaradio na prijevozu, kao što će se zaraditi na najavljenoj sanaciji bala.

Opet na grbač i građana.

Javno-privatno partnerstvo zapravo je ulaganje novca građana u rizične projekte iz kojih lopovi izvlače novac uz nikakav rizik i to sve u blagoslov političara. Jeste li ikada pomislili da netko namjerno bira loša rješenja jer se prilikom rješavanja posljedica tih loših odluka ponovo plaćaju provizije?

Zašto smo tako “nonšalantni” kad je priroda oko nas posrijedi?

Zato jer je čovjek kvarljiva roba i zbog jednokratnosti i krhkosti svoje egzistencije zna biti prokleto sebičan i okrutan ako mu to drugi dopuste.

8

Oglas

17. srpnja 2012., br. 426

T7 VIS zatražio mišljenje Pravnog fakulteta zbog nepoštivanja ugovora vezanih uz zemljište u Ulici V. Novaka i zbrinjavanje otpada

Za neispunjenje ugovorne obveze i kaznena odgovornost!

Zbog nepoštivanja ugovora vezanih uz zemljište u Ulici V. Novaka i zbrinjavanje otpada, T7 VIS zatražio od Pravnog fakulteta u Zagrebu pravno mišljenje u pogledu značenja, djelovanja i pravnih posljedica načela „pacta sunt sevanda“ u hrvatskom ugovornom pravu. Pravno mišljenje su uime PF-a dali prof. dr. sc. Mihajlo Dika i prof. dr. sc. Marko Baretić.

1. Općenito Načelo „pacta sunt servanda” jedno je od temeljnih, ali ujedno i jedno od najstarijih načela ugovornog pa općenito i obveznog prava. U doslovnom prijevodu, „pacta sunt servanda” znači: dogovori se moraju ispunjavati. Načelo je stvoreno još u rimskom pravu gdje je bilo utemeljeno na vjeri, odnosno povjerenju (fides) koje je zahtijevalo od svakog pojedinca da se drži svoje riječi.

U rimskom pravu to je načelo bilo gotovo beziznimno; zadana riječ, dogovor, pacta morali su se poštovati u svakom slučaju i u svakom pogledu. U tom smislu, u rimskom je pravu mogućnost jednostranog odustanka od sklopljenog ugovora u pravilu bila isključena.

Tijekom 19. stoljeća, pored dominantno moralnog značenja, načelo »pacta sunt servanda“ dobiva i svoje komercijalno, odnosno trgovačko značenje. Razvojem industrije, a time i trgovine, načelo “pacta sunt servanda” postaje značajno sredstvo jačanja poslovne discipline, a time i pravne sigurnosti te vladavine prava. Kako bi se zaštitili opravdani interesi sudionika obveznopravnih (ugovornih) i općenito poslovnih odnosa, bilo je potrebno osigurati da sklopljeni ugovori budu poštovani i po potrebi prisilno provedeni od strane javne vlasti. Zbog toga načelo „pacta sunt servanda” postaje jedno od temeljnih, gotovo „svetih” pravila tržišnoga gospodarstva. Tijekom 19. stoljeća također dolazi do afirmacije ideje slobode i samoopredjeljenja pojedinca. Na području privatnoga prava, ta sloboda samoodređenja pojedinca afirmira se kao sloboda ugovaranja koja, s jedne strane omogućava svakom pravnom subjektu da samostalno i slobodno odluči hoće li, kada i s kime ući u ugovorni (poslovni) odnos te mu, s druge strane, dopušta da u suradnji sa svojim poslovnim, a time i ugovornim partnerom definira sadržaj njihovog ugovornog odnosa. U tom smislu, ugovor je temeljno sredstvo ostvarivanja privatnih interesa. Ideja slobode i samoopredjeljenja pojedinca polazila je od spoznaje da su ljudi, ne samo slobodna, već isto tako odgovorna i moralna bića koja stoga moraju odgovarati za svoje postupke, a time i za svoje slobodnom voljom preuzete obveze. Zbog toga načelo „pacta sunt servanda“ odnosno obveza ispunjenja ugovora i ugovorna sloboda predstavljaju dvije strane iste medalje. S jedne strane pravnim subjektima daje se sloboda ugovaranja kako bi mogli samostalno odlučivati kada će, s kime, s kojim sadržajem i pod kojim uvjetima ući u ugovorni odnos, omogućavajući im time da ostvaruju svoje prihvatne interese, dok im se s druge strane nameće obveza ispunjenja preuzetih obveza, kako bi se zaštitilo opravdane interese ostalih sudionika u pravnom prometu, a time i omogućilo uredno odvijanje tržišnih odnosa.

Tu povezanost ugovorne slobode i obveze ispunjenja ugovora te značenje tih dvaju elemenata ugovornoga prava u tržišnom gospodarstvu rječito je opisao Sir George Jessel MR u predmetu Printing and Numerical Registerring Company v. Smpson još 1875. godine, kojom je prilikom izjavio: „Ako postoji nešto što zahtjeva svaki pravni poredak onda je to da punoljetan i poslovno sposoban čovjek ima potpunu slobodu ugovaran/a te da njegovi ugovori, jednom kada budu sklopljeni slobodno i dobrovoljno, budu sveti i provedivi od strane sudova“.

U suvremenim društvima, poglavito onima koja počivaju na ideji tržišnih sloboda i tržišnog gospodarstva, pravilo „pacta sunt servanda” uzdignuto jc na razinu jednog od temeljnih načela ugovornog, odnosno općenito obveznog prava. Ipak, za razliku od vremena rimskoga prava, kada je to načelo bilo gotovo beziznimno, suvremeni pravni poreci predviđaju određene mehanizme kojima se omogućava da jedna od ugovornih strana odustane od svojih ugovorom preuzetih obveza. Ipak, kako bi se osigurala pravna sigurnost i predvidivost, zakonom su izrijekom predviđeni slučajevi u kojima je dopušteno to jednostrano odustajanje od preuzetih obveza.

2. Načelo „pacta sunt servanda” u hrvatskom pravu U pogledu načela „pacta sunt servanda” naš je pravni poredak, na istoj ravni kao i ostali suvremeni obveznopravni, odnosno građanskopravni poreci. Zakon o obveznim odnosima (dalje: ZOO) smješta načelo „pacta sunt servanda” u glavu I. dijela prvog toga Zakona, kao jedno od temeljnih načela našeg obveznopravnog poretka. Dakle, već sam položaj toga načela u arhitektonici našeg obveznopravnog poretka zorno prikazuje značaj toga načela u našem pravnom poretku. Načelo „pacta sunt servanda” u našem je pravnom poretku podignuto na rang općeg načela obveznog prava, tako da, kao što će biti objašnjeno u nastavku, to načelo ne obvezuje samo sudionike ugovornih odnosa, već svakog sudionika bilo koje vrste obveznog odnosa. Upravo zato, u našem se pravnom poretku to načelo naziva „dužnošću ispunjenja obveze”.

Temeljem članka 9. ZOO, sudionik u obveznom odnosu dužan je ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za njezino ispunjenje. Kao stoje razvidno iz odredbe članka 9. ZOO, ovo načelo sastavljeno je od dvaju elemenata: 1. dužnosti ispunjenja obveze i 2. odgovornosti za njezino ispunjenje.

2.1. Dužnost ispunjenja obveze Članak 9. ZOO ne govori o dužnosti ispunjenja ugovora, već o dužnosti ispunjenja obveze. Prema tome, u odnosu na načelo „pacta sunt servanda”,načelo dužnosti ispunjenja obveze svojim je obujmom puno šire jer obuhvaća ne samo ugovore, već i sve ostale obveze, bez obzira na kojem su pravnom temelju te obveze nastale. Budući da u našem pravu obveza može nastati iz pravnog posla, prouzročenja štete, stjecanja bez osnove, poslovodstva bez naloga, javnog obećanja nagrade i izdavanja vrijednosnog papira (članak 20.

ZOO), dužnost ispunjenja obveza jednako obvezuje dužnike ugovornih, kao i dužnike izvanugovornih odnosa.

Naravno, zbog značaja koje ugovori imaju u suvremenom pravnom prometu, jasno je da načelo dužnosti ispunjenja obveze najčešću primjenu, a možda i najveći značaj, ima upravo kod obveza koje proističu iz ugovora. U kontekstu ugovornih odnosa, to se načelo često izražava sintagmom da „ugovor predstavlja zakon za ugovorne strane”, čime se želi reći da ugovor jednako obvezuje onoga tko gaje sklopio kao što

bi ga obvezivao i zakon. Naime, budući da se kroz ugovore ostvaruju privatnopravni, poglavito gospodarski interesi, želi li se osigurati učinkovitost ostvarivanja tih interesa, a time i učinkovitost pravnog prometa, nužno je obvezati sudionike ugovornih odnosa na ispunjenje njihovih obveza.

Univerzalnost, odnosno općenitost načela dužnosti ispunjenja obveze u kontekstu ugovornog prava očituje se i u činjenici da se to načelo jednako odnosi na svaki ugovor, bez obzira je li riječ o imenovanom ili neimenovanom ugovoru.

Dakle, svaki se ugovor, bez obzira na vrstu ili tip, mora ispuniti. To je uostalom potvrđeno nizom presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske u kojima je taj sud opetovano afirmirao načelo obveze ispunjenja obveze i to u pogledu niza najrazličitijih vrsta ugovora, kako imenovanih, tako i neimenovanih. Tako je, primjerice, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrdio djelovanje načela dužnosti ispunjenja obveze u kontekstu ugovora o kupoprodaji, ugovora o nagodbi, ugovora o doživotnom uzdržavanju, ugovora o smještaju, čuvanju, održavanju i korištenju vozila, ugovora o troškovima pripreme građevinskog zemljišta radi gradnje na vlastitom zemljištu, ugovora o udruživanju dijela sredstava radi izgradnje nekretnine.

Načelo ispunjenja obveze univerzalno je načelo i zbog toga što ono obvezuje svakog pravnog subjekta koji ulazi u određeni obveznopravni odnos. Naime, jedno od daljnjih temeljnih načela našeg obveznopravnog poretka jest načelo ravnopravnosti subjekata (članak 3. ZOO).

U privatnopravnim odnosima, kakvi su i ugovorni odnosi, pravni subjekti moraju biti ravnopravni kako bi se osiguralo da njihovi interesi koji se ostvaruju kroz te odnose budu jednako zaštićeni i ostvareni. Zbog toga su na području privatnog prava odnosi subjekata koordinirani, a ne subordinirani, kako to je to slučaj na području javnoga prava. Budući, dakle, da su svi pravni subjekti koji ulaze u ugovorne odnose ravnopravni, to se i sva načela, pa tako i načelo dužnosti ispunjenja obveza, jednako odnose na sve pravne subjekte koji sudjeluju u obveznopravnim pa tako i ugovornim odnosima. Ovu karakteristiku obveznog prava važno je naglasiti u kontekstu sudjelovanja subjekata javnog prava, poglavito države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u obveznopravnim, a poglavito ugovornim odnosima.

Naime, prenoseći u domenu privatnog prava navike i način postupanja iz domene javnoga prava, tijela države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave često i u privatnopravnim, primjerice ugovornim, odnosima nastoje postupati s pozicija vlasti, nastojeći silom te vlasti nametnuti svoju volju ostalim sudionicima obveznopravnih odnosa te smatrajući da se pravila obveznog, a posebice ugovornog prava na njih ne odnose. To, međutim, nije točno.

Ugovorni odnos nije odnos vlasti. U ugovornom odnosu jedna strana nema vlast nad drugom, već su strane u tom odnosu ravnopravne. Upravo zato, kada tijela javne vlasti sudjeluju u ugovornim odnosima, ta su tijela u potpunosti ravnopravna svim ostalim (privatnim) sudionicima tih odnosa te se na njih primjenjuju ista pravila i iste obveze koji vrijede i za sve ostale sudionike tih odnosa. Stoga se dužnost ispunjenja obveze jednako odnosi i na državu i jedinice lokalne ili regionalne (područne) samouprave koja nastupaju u ugovornim odnosima. Preuzmu li određenu ugovornu obvezu, ta će ju tijela, temeljem članka 9. ZOO, biti dužna i ispuniti.

Osim što obvezuje na ispunjenje obveze, načelo dužnosti ispunjenja obveze ujedno zahtijeva od svakog sudionika obveznopravnih odnosa da svoju obvezu ispuni točno onako kako ona glasi. Dakle, obvezu je potrebno ispuniti na mjestu, u vrijeme i na način kako je to ugovoreno ili, ako ništa nije ugovoreno, kako je to zakonom propisano. U tom kontekstu, pravni subjekt koji je preuzeo određenu obvezu, nije ovlašten svojevoljno mijenjati sadržaj te obveze.

2.2. Odgovornost za ispunjenje obveze Dužnost ispunjenja obveze ne bi bila učinkovita kada povreda te dužnosti ne bi bila popraćena odgovarajućom sankcijom. Činjenica da je povreda dužnosti ispunjenja obveze popraćena odgovarajućom sankcijom razvidna je iz dijela odredbe članka 9. ZOO-a u kojem se navodi da sudionik obveznog odnosa odgovara za ispunjenje preuzete obveze. Kako bi ostvarenje predviđenih sankcija zbog neispunjenja preuzetih obveza bilo učinkovitoj država koja, kao nositelj monopola uporabe sile, predstavlja objektivno najjačeg društvenog subjekta, omogućava privatnopravnim subjektima da od nje zatraže asistenciju prilikom ostvarivanja svojih prava. U tom smislu, ako dužnik ne ispuni svoju ugovornu obvezu država će, na zahtjev vjerovnika, prema dužniku po potrebi primijeniti sredstva prisile kako bi ga prisilila da ispuni svoju obvezu.

U kontekstu ugovornog prava dužnost ispunjenja obveze i odgovornost za njezino ispunjenje znaci da vjerovnik od dužnika ima pravo zahtijevati ispunjenje obveze, a dužnik je dužan tu obvezu ispuniti savjesno u svemu kako ona glasi (članak 342. stavak 1. ZOO). Osim toga, u slučaju neispunjenja ugovorne obveze od strane dužnika, vjerovnik ima pravo raskinuti ugovor, ako raskid ne nastupi već po samom zakonu (članak 360. ZOO). U svakom slučaju, bez obzira da li u slučaju neispunjenja ugovora od strane dužnika vjerovnik ustraje na ispunjenju ugovora ili ga raskida, on ima pravo na naknadu štete koju je uslijed toga pretrpio (članak 360. ZOO). Dakle, kao što to jasno proizlazi iz navedenih odredaba ZOO-a te kao što je to uostalom potvrđeno od strane Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u slučaju neispunjenja, zakašnjenja ili neurednog ispunjenja ugovorne obveze, vjerovnik ima pravo od dužnika tražiti: 1. ispunjenje obveze, 2. raskid ugovora zbog neispunjenja obveze, te u svakom slučaju 3. naknadu štete. Ne ispuni li dužnik ugovor dobrovoljno ili ne naknadi li dobrovoljno štetu zbog neispunjenja obveze ili zakašnjenja s njezinim ispunjenjem, vjerovnik se može obratiti sudu i zahtijevati da sud osudi dužnika na ispunjenje ugovorne obveze ili na naknadu štete.

U slučaju neispunjenja obveze od strane dužnika, vjerovnik ima pravo raskinuti ugovor i to jednostranom izjavom volje (članak 360. ZOO). Pritom je u pravilu dužan ostaviti dužniku naknadni primjereni rok za ispunjenje obveze (članak 362. stavak 2. ZOO). U određenim slučajevima vjerovnik može raskinuti ugovor i bez ostavljanja naknadnog roka za ispunjenje, ako iz dužnikova držanja proizlazi da on svoju obvezu neće ispuniti niti u naknadnom roku (članak 363.

ZOO). Dapače, ako je i prije isteka roka za ispunjenje obveze postalo očito da dužnik neće ispuniti svoju ugovornu obvezu, vjerovnik može raskinuti ugovor i prije roka za ispunjenje i zahtijevati naknadu štete (članak 364. ZOO). Ako je pak riječ o takozvanim fiksnim ugovorima, odnosno ugovorima kod kojih je ispunjenje u određenom roku bitan sastojak ugovora, ako dužnik ne ispuni ugovor u ugovorenom roku, ugovor se raskida po samom zakonu (članak 361. stavak 1. ZOO).

U slučaju raskida ugovora zbog neispunjenja, ugovorne strane se oslobađaju svojih ugovornih obveza, osim obveze na naknadu štete. Ako je jedna strana ispunila ugovor u potpunosti ili djelomično, ima pravo na povrat onoga što je dala.

Strana koja vraća novac, dužna je platiti zatezne kamate od dana kada je isplatu primila. U slučaju raskida, svaka strana duguje drugoj naknadu za koristi koje je u međuvremenu imala on onoga što je dužna vratiti, odnosno nadoknaditi (članak 368. ZOO).

Bez obzira traži li ispunjenje ugovorne obveze od strane dužnika ili raskida ugovor zbog neispunjenja, vjerovnik ima pravo zahtijevati naknadu štete koju je pretrpio zbog neispunjenja ugovorne obveze (članak 360. ZOO). U slučaju neispunjenja, zakašnjenja ili neurednog ispunjenja ugovorne obveze vjerovnik ima pravo na naknadu obične štete i izmakle koristi kao i pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete, koju je dužnik u vrijeme sklapanja ugovora mogao predvidjeti kao moguće posljedice povrede ugovora, a s obzirom na činjenice koje su mu tada bile poznate ili morale biti poznate (članak 346. stavak 1. ZOO).

No, u slučaju prijevare ili namjernog neispunjenja te neispunjenja zbog krajnje nepažnje, vjerovnik ima pravo zahtijevati od dužnika naknadu cjelokupne štete, bez obzira na to što dužnik nije znao za posebne okolnosti zbog kojih su te okolnosti nastale (članak 346. stavak 1. ZOO).

Naravno, hoće li i u kojem obujmu u konkretnom slučaju vjerovnik moći ostvariti pravo na naknadu štete, ovisi o okolnostima konkretnog slučaja te o mogućnosti vjerovnika da dokaže pretpostavke odgovornosti za štetu, a poglavito postojanje štete i njezinu visinu.

Osim navedenih „klasičnih” pravnih posljedica neispunjenja ugovora, naše građanskopravno uređenje predviđa i neke daljnje mehanizme pojačanja ugovora kao što su ugovorna kazna (članci 350.-356. ZOO) te pravo zadržanja (članci 72.-79.

ZOO), a kojima je cilj osnažiti položaj vjerovnika u slučaju neispunjenja obveze od strane dužnika. Ako su strane ugovorile ugovornu kaznu za slučaj neispunjenja, zakašnjenja u ispunjenju ih neurednog ispunjenja ugovorne obveze, dužnik će biti dužan platiti vjerovniku određeni novčani iznos ili mu pribaviti neku drugu materijalnu korist ako ne ispuni ugovor, odnosno ako ga neuredno ispuni ili zakasni s njegovim ispunjenjem (članak 350. ZOO).

Ugovorna kazna naročito je pogodan instrument jačanja ugovorne discipline zbog toga što, u slučaju kada je ugovorena, vjerovnik ima pravo zahtijevati njezino ostvarenje čak i kada njezin iznos premašuje visinu štete koju je pretrpio pa i kad uopće nije pretrpio nikakvu štetu (članak 355. stavak 1. ZOO). Pravo zadržanja ovlašćuje vjerovnika dospjele tražbine u čijim se rukama nalazi neka dužnikova stvar da zadrži tu stvar dok mu tražbina ne bude namirena (članak 72. stavak 1. ZOO), pa i da se namiri iz njezine vrijednosti kao da na njoj ima založno pravo (članak 75. ZOO). Ipak. pravo zadržanja ne može se ostvariti na stvarima koje su iz posjeda dužnika izašle protiv njegove volje, kao niti na punomoćima dobivenim od dužnika, a ni drugim dužnikovim ispravama, iskaznicama, dopisima i ostalim sličnim stvarima te drugim stvarima koje se ne mogu izložiti prodaji (članak 73. ZOO).

Konačno, ne treba isključiti mogućnost da neispunjenje ugovorne obveze, osim do građanskopravne, dovede i do prekršajne odgovornosti. Tako, na primjer, Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza (dalje: ZRINO)16 predviđa prekršajnu odgovornost za dužnika koji ne ispuni na vrijeme svoju novčanu obvezu (članak 6. ZRINO). Isto tako, Zakon o zaštiti potrošača (dalje: ZZP)17 predviđa prekršajnu odgovornost za trgovca koji ne ispuni svoje ugovorne obveze prema potrošaču ili zakasni s njihovim ispunjenjem (članak 144. stavak I. alineja 1. ZZP). Također, ne treba isključiti niti mogućnost da neispunjenje ugovorne obveze dovede do kaznene odgovornosti.

2.3. Iznimke od dužnosti ispunjenja obveze Inzistiranje na beziznimnoj primjeni načela dužnosti ispunjenja obveze mogla bi dovesti do nepravednih rezultata.

Zbog toga suvremeni pravni poreci predviđaju određene iznimne slučajeve u kojima je moguće odstupiti od toga načela Ipak, budući daje riječ o iznimkama od pravila, slučajevi u kojima je dopušteno ne ispuniti ugovornu obvezu taksativno su navedeni u zakonu, kao što su taksativno navedene i pretpostavke pod kojima u tim slučajevima može doći do neispunjenja ugovorne obveze. Niti u jednom drugom slučaju, osim onima koji su izrijekom predviđeni zakonom, dužnik nama pravo ne ispuniti svoju obvezu.

Naš ZOO predviđa nekoliko situacija u kojima dužnik ne mora ispuniti svoju ugovornu obvezu. To su: izmjena i raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti, nemogućnost ispunjenja, neizvjesnost ispunjenja, otkaz ugovora te mogućnost bezrazložnog raskida ugovora o djelu.

Osim toga, kao što će u nastavku biti prikazano, neki posebni zakoni također predviđaju neka posebna pravila koja jednoj ili objema ugovornim stranama daju pravo da izađu ih ugovornog odnosa.

2.3.1 Izmjena i raskid zbog promijenjenih okolnosti Kao i većina suvremenih obveznopravnih zakonika, tako i naš ZOO predviđa da dužnost ispunjenja obveze vrijedi „rebus sic stantibus”, sve dok su okolnosti onakve kakve su bile u trenutku sklapanja ugovora. Drugim riječima, dođe li u periodu od sklapanja ugovora do dospijeća ugovorne obveze do promjena okolnosti, ugovor će se moći modificirati ili raskinuti. Gotovo da nije potrebno naglašavati koliko je ova mogućnost izmjene ili raskida ugovora potencijalno opasna po pravnu sigurnost. Upravo kako ne bi došlo do zloporabe instituta izmjene i raskida ugovora zbog promijenjenih okolnosti, zakonom su precizno propisane pretpostavke pod kojima je ovaj institut moguće primijeniti. To će biti moguće jedino ako bi zbog izvanrednih okolnosti koje su nastale nakon sklapanja ugovora, a koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunjenje za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano otežano ili bi joj nanijelo pretjerano veliki gubitak (članak 369. stavak 1.ZOO). Osim

toga, izmjenu ili raskid neće moći zahtijevati strana koja se poziva na promijenjene okolnosti ako je bila dužna u vrijeme sklapanja ugovora uzeti u obzir te okolnosti ili ih je mogla izbjeći ili svladati (članak 369. stavak 2. ZOO).

Isto tako, dužnik neće moći zahtijevati izmjenu ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti, ako su se okolnosti promijenile nakon njegova pada u zakašnjenje (članak 369. stavak 3. ZOO).

Konačno, unatoč činjenici da postoje pretpostavke za izmjenu ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti, ugovor se neće moći raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajuće odredbe ugovora pravično izmjene (članak 369. stavak 4. ZOO). Kako bi se osigurala neovisna kontrola ispunjenja pretpostavaka potrebnih za izmjenu i raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti, Zakonom je predviđeno da izmjenu ili raskid zbog promijenjenih okolnosti može odrediti isključivo sud (članak 369.

ZOO).18 Sud će, ako izrekne raskid ugovora, na zahtjev druge strane obvezati stranu koja ga je zahtijevala da ovoj naknadi pravičan dio štete koju trpi zbog raskida ugovora (članak 369. stavak. 5. ZOO).

2.3.2. Nemogućnost ispunjenja Kada ispunjenje obveze jedne strane u dvostranoobveznom ugovoru postane nemoguće zbog izvanrednih vanjskih događaja nastalih nakon sklapanja ugovora, a prije dospjelosti obveze, koji se u vrijeme sklapanja ugovora nisu mogli predvidjeti niti ih je ugovorna strana mogla spriječiti, izbjeći ili otkloniti te za koje nije odgovorna ni jedna ni druga strana, ta će se obveza ugasiti, ali će se istodobno ugasiti i obveza druge strane, dok će svaka strana koja je na temelju ugovora nešto ispunila od svoje obveze, moći zahtijevati vraćanje, po pravilima o vraćanju stečenog bez osnove (članak 373. stavak 1. ZOO).

Ako je uslijed navedenih okolnosti došlo samo do djelomične nemogućnosti ispunjenja obveze jedne strane, drug strana ima pravo raskinuti ugovor ako djelomično ispunjenje ne odgovara njezinim potrebama. U suprotnom, ugovor ostaje na snazi, a druga strana ima pravo zahtijevati razmjerno smanjenje svoje obveze (članak 373. stavak 2. ZOO).

U slučaju ako je do djelomične ih potpune nemogućnosti ispunjenja došlo nakon pada dužnika u zakašnjenje, on će odgovarati za štetu koju je time pretrpjela druga strana, pa čak ako i nije skrivio tu nemogućnost ispunjenja (članak 342. stavak 4. ZOO). Ipak, dužnik će se osloboditi te odgovornosti ako dokaže da bi stvar koja je objekt činidbe slučajno propala i da je on svoju obvezu ispunio na vrijeme (članak 342. stavak 5. ZOO).

Ako je, međutim, do nemogućnosti ispunjenja obveze jedne strane u dvostranoobveznom ugovoru došlo zbog događaja za koji odgovara druga strana, njezina se obveza gasi, ali ona zadržava svoju tražbinu prema drugoj strani, s time da se ta tražbina smanjuje za onoliko koliko jc ona mogla imati koristi od oslobođenja od vlastite obveze (članak 374. stavak 1. ZOO). Osim toga, ona je dužna ustupiti drugoj strani sva prava koja bi imala prema trećim osobama u vezi s objektom svoje obveze čije je ispunjenje postalo nemoguće (članak 374. stavak 2. ZOO).

2.3.3. Neizvjesnost ispunjenja Ako bi u dvostranoobveznim ugovorima, dakle ugovorima u kojima su istodobno obije ugovorne strane vjerovnik i dužnik,bilo ugovoreno da prvo jedna strana ispuni svoju obvezu, pa se nakon sklapanja ugovora materijalne prilike druge strane pogoršaju u toj mjeri daje neizvjesno hoće li ona moći ispuniti svoju obvezu, strana koja se obvezala da prva ispuni svoju obvezu može odgoditi ispunjenje svoje obveze dok druga strana ne ispuni svoju obvezu ili dok ne dade dovoljno osiguranje da će joj ispuniti obvezu (članak 359. stavak 1. ZOO). Isto će se pravilo primjenjivati i u slučajevima u kojima su materijalne prilike druge strane u istoj mjeri bile teške još prije sklapanja ugovora, ako njezin suugovaratelj to nije znao niti morao znati (članak 359. stavak 2. ZOO).

2.3.4. Otkaz ugovora Ako trajanje ugovora nije određeno, svaka ga strana može okončati otkazom (članak 212. stavak 1. ZOO). Pritom, otkaz se može dati u svako doba, osim u nevrijeme (članak 212. stavak 3. ZOO).

2.3.5. Bezrazložni raskid ugovora o djelu Temeljem posebnih pravila ZOO o ugovoru o djelu, sve dok naručeno djelo nije dovršeno naručitelj može svojom voljom raskinuti ugovor kad god hoće (članak 619. ZOO).

Pritom se, dakle, ne traži postojanje opravdanog razloga za raskid niti se od naručitelja posebno zahtijeva da obrazloži razloge raskida ugovora. Ipak, u navedenoj će situaciji naručitelj biti dužan isplatiti izvođaču ugovorenu naknadu, umanjenu za iznos troškova koje ovaj nije imao, a koje bi inače imao da ugovor nije raskinut, a i za iznos zarade što ju je ostvario na drugoj strani ili što ju je namjerno propustio ostvariti (članak 619. ZOO).

2.3.6. Iznimke od dužnosti ispunjenja obveze Kao što je već navedeno, ponekad neki posebni propisi daju jednoj ili objema ugovornim stranama pravo jednostrano prekinuti ugovorni odnos.

Tako, na primjer, Zakon o radu (dalje: ZOR), daje pravo i poslodavcu i radniku da otkazu ugovor o radu, s time da poslodavac to može učiniti samo iz zakonom predviđenih razloga (članak 107. stavak 1. ZOR), dok radnik može otkazati ugovor ne navodeći za to razloge (članak 107. stavak 6. ZOR).

ZZP u taksativno navedenim situacijama daje potrošaču pravo na jednostrani, bezrazložni raskid ugovora sklopljenog sa trgovcem. To je pravo dano potrošaču u slučaju sklapanja ugovora izvan poslovnih prostorija trgovca (članak 33. ZZP), u slučaju sklapanja ugovora na daljinu (članak 45. i članak 63. ZZP) te u slučaju sklapanja ugovora o pravu na vremenski ograničenu uporabu nekretnine (članak 92. ZZP).

Budući da je ovdje riječ o mogućnosti raskida ugovora bez obzira na razloge, čime značajno može biti ugrožena pravna sigurnost, ovo je pravo raskida vremenski ograničeno. U slučaju da iskoristi svoje pravo na jednostrani, bezrazložni raskid ugovora, potrošač je dužan vratiti trgovcu naručeni proizvod o svom trošku, ali nije dužan nakaditi mu štetu niti platiti bilo koju drugu naknadu, kaznu ili trošak (članak 35., članak 48., članak 66. i članak 92. ZZP-a). Isto pravo za potrošača je predviđeno i Zakonom o potrošačkom kreditiranju (dalje: ZPK),21 u pogledu ugovora o potrošačkom kreditu (članak 14. ZPK). govora o potrošačkom kreditu (članak 14. ZPK).

17. srpnja 2012., br. 426

Oglasi

9

10 Školstvo

17. srpnja 2012., br. 426

DOZNAJEMO Ipak neće biti ništa od besplatnog prijevoza srednjoškolaca

Roditelji za prijevoz najviše 100 kuna?

Do kraja tjedna znat će se model financiranja prijevoza

Iako je krajem svibnja najavljivano kako će prijevoz srednjoškolaca od nove školske godine biti besplatan, to ipak neće biti tako. Prema tadašnjim najavama, troškove prijevoza trebala je u potpunosti preuzeti država.

No, 70 milijuna kuna osigurano u proračunu ne pokriva ni polovicu troškova za prijevoz. Taj je novac zapravo samo polovina iznosa potrebnog za osiguranje

prijevoza, pa će se u financiranje ipak morati uključiti i županije, gradovi, općine, ali i roditelji. Varaždinski župan Predrag Štromar nije zadovoljan s takvim rješenjem i smatra da bi država sama trebala organizirati pregovore sa prijevoznicima, ali i osigurati u proračunu sredstva za kompletno pokrivanje troškova istog. - Prema našim procjenama za provođenje

projekta besplatnog prijevoza za srednjoškolce do kraja kalendarske godine potrebno je oko 150 milijuna kuna – rekao je Štromar istaknuvši kako će Županija dati sve od sebe da sa prijevoznicima ispregovara što nižu cijenu, kako troškovi prijevoza po učeniku za roditelje ne bi prelazili 100 kuna. Više o detaljima modela sufinanciranja prijevoza učenika znat će se

u četvrtak kada bi se prijedlog trebao naći na koordinaciji Vlade RH. Koliko je zasad poznato, Vlada će najvjerojatnije županije imenovati nositeljima projekta. Županije bi onda same pregovarale sa prijevoznicima o cijeni i bile zadužene za provođenje projekta, a država bi im refundirala polovicu utrošenih sredstava prema naplaćenim fakturama. (dap)

DOZNAJEMO Među učenicima koji su briljirali na državnoj maturi i tri Varaždinke

Znaju da ih čeka dobra budućnost, ali ne kod nas J Otkrijte tko su Varaždinke koje

su bile najbolje na državnoj maturi, kako su se pripremale, što su odlučile studirati i kakvi su im planovi Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Varaždinkama Dor i Ivančan, Zvonimiri Koreniki i Karli Rodek, državna matura nije bila nikakav problem. I dok su Karla i Zvonimira briljirale u matematici, Dora je „rasturila“ likovnu umjetnost i osvojila prvo mjesto sa 98 bodova. Kako je likovna umjetnost oduvijek zanima, za državnu maturu nije se posebno pripremala. Iako joj je želja bila joj upisati povijest umjetnosti, upisala je studij arhitekture u Zagreb. Kaže kako je išla za tim da upiše fakultet gdje će biti posla.

Želje, planovi...

- Znam da bi sa sa završenom povijesti umjetnosti teško našla posao, a arhitektura je ipak i umjetnost pa je to na neki način kompromis kroz koji mogu ispuniti i zadovoljiti svoje želje i ambicije – kaže Dora.

Zvonimira, koja je riješila 100 posto matematiku, odlučila je studirati jezike. Kaže kako nije željela kalkulirati s odabirom fakulteta.

– Mislim da nema smisla upisivati nešto što te ne zanima jer možda to na kraju ne završiš – smatra Zvonimira koja kaže da

mnogo njezinih kolega je fakultet biralo prema situaciji na tržištu. Karla je također išla za svojim željama i planira upisati fakultet u Zadru, i to dvopredmetni smjer sociologija i ruski.

Sve tri djevojke se slažu u tome da za mlade ljude u Hrvatskoj situacije nije blistava pa mogućnost da odu živjeti i raditi u inozemstvo ne odbacuju.

uz školu, ju ima uvijek a i za n vreme , hobije e j l e t prija laske i iz

U inozemstvo - Sljedećih pet godina bit ću Zadru zbog fakulteta, a kasnije ćemo vidjeti. Voljela bih živjeti negdje u inozemstvu. Neznam još točno kamo želim ići, jer imam u glavi preko pedesetak destinacija. Željela bih malo vidjeti svijet, upoznati različite ljude i kulture drugačije od naše – kaže Karla koja je unatoč situaciji u Hrvatskoj, optimistična glede svoje budućnosti.

- Mogućnosti za mlade u Hrvatskoj nisu baš blistave, no znam da me čeka dobra budućnost jer ću se potruditi osigurati je, no mislim da to neće biti u Hrvatskoj – kaže Karla.

Zvonimira također nema točno određeni plan, ali zna da bi htjela biti prevoditeljica. – Ukoliko mi se pruži prilika za posao prevođenja u inozemstvu sigur-

Zvonimira Korenika i Dora Ivančan išle su zajedno u razred

no bi otišla – rekla je Zvonimira, a slično razmišlja i Dora.

- Nisam ograničena ni vezana za Varaždin i Hrvatsku i ukoliko mi se pruži dobra poslovna prilika u inozemstvu, odmah bi je prihvatila – rekla je Dora.

Sve djevojke su se složile da im je najvažnije pronaći najbolju šansu za sebe gdje god da im se ona pruži.

Za maturu bez posebnih priprema Djevojke kažu kako se za državnu maturu nisu posebno pripremale. – Ako redovito radiš i učiš kroz četiri godine, tada ni državna matura nije nikakav problem – kaže Zvonimira. Pripreme za državnu maturu iz matematike nisu bile naporne ni Karli. - Posudila sam zbirku

zadataka u knjižnici i u dan-dva riješila nekoliko zadataka. Bilo je lagano, ipak je to samo niža razina – rekla je Karla.

Sve djevojke kažu kako uvijek imaju vremena i za svoje prijatelje, hobije, a i izlaske. – Sve je stvar organizacije – složile su se.

I TOGA IMA Na natječaj za ravnatelja 5. OŠ u Varaždinu prijavilo se svega troje ljudi

„Nisu se prijavili na natječaj, jer nemaju hrabrosti“

Školski odbor za novog ravnatelja odabrao Maria Šipeka

U 5. OŠ u Varaždinu u tijeku je postupak izbora ravnatelja.

Na natječaj za mjesto novog ravnatelja javile su se samo tri osobe, s tim da je jedna osoba automatski ispala iz utrke s obzirom da nije poslala potpunu dokumentaciju. U vrijeme kada je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavljen nemali broj visokoobrazo-

vanih osoba, tako mali broj prijava za atraktivnu poziciju u najmanju ruku – začuđuje.

Ukoliko uzmemo u obzir da je natječaj bio objavljen samo u tiskanom nedjeljnom izdanju dnevnih novina 24sata, mali odaziv je već jasniji. Naime, samo su upućeni ili oni koji su slučajno nabasali ma oglas, mogli doznati o otvaranju

novog radnog mjesta. Mali broj molbi iznenadio je i ravnatelja Vladimira Cikača, no on ne smatra da je razlog tome objavljivanje natječaja u 24sata. – Ljudi vjerojatno nemaju hrabrosti javiti se na natječaj za ravnatelja. Ne može svatko biti na čelu neke institucije, za takvu poziciju treba imati „ono nešto“ – slikovit je

bio Cikač, koji se osim Maria Šipeka nije mogao sjetiti imena druge dvije osobe koje su se javile na natječaj. Mario Šipek inače zaposlen je u 5. OŠ i Školski odbor (čiji je nekad i sam bio član) njega je odabrao za novog ravnatelja. Čeka se još odobrenje Ministarstva, jer po Zakonu ono mora odobriti imenovanje. (dap)

Županijska uprava za ceste 11 OGLAS

17. srpnja 2012., br. 426

Završeni su radovi na rekonstrukciji križanja Kapucinskog trga i ulice Augusta Cesarca. Ono će od sada biti semaforizirano, a riješen je i budući ulazni prilaz koji vodi u podzemnu garažu – rekao je Osonjački

ŽUC Punom parom radilo se u Varaždinu i diljem županije, a rekonstruirani su kilometri cesta

Radovi oko Kapucinskog trga uspješno su privedeni kraju J Županijska uprava za ceste (ŽUC) privela je kraju rekonstrukciju prometnica oko Kapucinskog trga u

Varaždinu i nove podzemne garaže. No, to je tek dio radova Radi se punom parom diljem županije – poruka je koju je poslala Županijska uprava za ceste Varaždinske županije (ŽUC). No, možda je ipak najveći projekt koji su uspješno pr iveli kraju uređenje prometnica oko varaždinskog Kapucinskog trga, vrijedan 2,6 milijuna kuna. Naime, ovih dana u promet su puštene ulice koje okružuju ovaj trg i novu podzemnu garažu. Unatoč početnim vremenskim teškoćama, ovaj veliki prometni “zalogaj” dovršili su prema planu.

- Završeni su radovi na rekonstrukciji križanja Kapucinskog trga i ulice Augusta Cesarca. Ono će od sada biti semaforizirano, a riješen je i budući ulazni prilaz koji vodi u podzemnu garažu – rekao

je Tomislav Osonjački, ravnatelj ŽUC-a. Time su Varaždinci i Varaždinke napokon dobili nove prometnice i novu regulaciju koja će im olakšati kretanje gradom. - Došlo je do manjih promjena. Iz garaže se sad može krenuti lijevo u smjeru kazališta i desno u smjeru autobusnog kolodvora. Također, semaforizirano je i križanje – rekao je Osonjački.

Zahtjevno i uspješno Radovi, kojima je trajanje bilo procijenjeno na dva mjeseca, nisu bili laki. No, bez obzira na to, završeni su čak i prije tog roka procijenjenog na samom početku - Bilo je zahtjevno izvoditi radove s obzirom da je riječ o centru Varaždina i najprometnijim ulicama – istaknuo

je Osonjački te istaknuo kako problema nije bilo i zbog građana koji su imali razumijevanja: - Zahvaljujemo svima što su poštovali privremenu regulaciju. Naime, iako se određen vremenski period prometovanje odvijalo otežano te okolnim cestama Varaždinci su se toga pridržavali cijelo vrijeme.

No, sada će svi moći, voziti novim prometnicama koje Bilo će zasiguros no, osim je tešk a je b o l j e md obziro ntru, no funkcioce nalnosti, riječ o i su imali dati Van a đ a r ja g raždinu i ijevan u novom Karaz m pucinskom trgu ljepši izgled.

U planu prijava za EU fondove Planova ima i za dalje. - Svi planirani projekti odvijat će se u skladu s planom – najavio je Osonjački. Tako će se u narednom periodu izgraditi nadvožnjak preko željezničke pruge u Novom Marofu, urediti Ulica braće Radića u Varaždinskim Toplicama, modernizirat će se i neke prometnice na području Brezničkog Huma, a rekonstruirat će se i vrlo prometno križanje u

Ladanju. - Maksimalno se trudimo da ceste održimo u korektnom stanju i svake godine radimo na tome da podignemo nivo njihove sigurnosti – istaknuo je Osonjački te najavio i kandidiranje za europske fondove. - Imamo 900 kilometara cesta i sredstva iz europskih fondova bi nam izuzetno koristila. Trenutno smo na izradi potrebne projektne dokumenatcije – rekao je Osonjački.

REKONSTRUKCIJE

Nekoliko lokacija U ŽUC-u se dosad radilo sve po planu, a među ostvarenim projektima nalaze se i ulice u Margečanu, Lančiću, Svetom Iliji, Bednji, Knegincu, Trnovcu Bartolovečkom... - Svi radovi odvijaju se u skladu s planovima i proračunom koji imamo, a tako će biti i dalje – rekao je Osonjački. Iako vozačima najvidljiviji, radovi na Kapucinskom trgu nisu jedini radovi financirani iz ŽUC-a.

Punom parom radi se diljem županije. - Radovi se vrše na nekoliko lokacija u županiji.

Rekonstrukcija cesta odvija se u Sigečaku na ludbreškom području, Lančiću kod Ivanca, Koretincu u Općini Maruševec, u Sračincu – istaknuo je Osonjački. Ukupno je to 10 km prometnica, a radovi su vrijedni oko 10 milijuna kuna. Da je sezona na samom vrhuncu u ovim toplim mjesecima govori i činjenica da uskoro kreću radovi u Lepoglavi, na kružnom toku u Ivancu u suradnji s Hrvatskim cestama i Gradom Ivancom, u zoni Kneginec - Jalžabet, Čičkovini, Voći te na području općine Breznički Hum.

12 Poslovni svijet STANOING Čeka se odgovor institucija

17. srpnja 2012., br. 426

Ʉ&bG J Ambiciozni plan hipermarketa koji je krenuo iz G. Kneginca

Deblokada računa je možda pitanje dana Zbog duga od oko 120 tisuća kuna, krajem prošle godine Porezna uprava blokirala je račun Stanoingu, vodećem upravitelju stambenim zgradama i najvećem investitoru u stanogradnji u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Porezna potraživanja u međuvremenu su porasla na oko 1,5 milijuna kuna, od čega dug za PDV iznosi oko 1,2 milijuna.

Premda to nisu ni izdaleka sve obveze Stanoinga, rješenje postoji ako će vjerovnici, a posebno država, pokazati dobru volju za rješavanje problema.

Poslovali s dobiti - U tijeku su završni pregovori sa svim vjerovnicima iz očevidnika blokade računa koji su se usuglasili s predloženim modelom o deblokadi žiro-računa uz dodatna jamstva. Još očekujemo odgovor države, odnosno Porezne uprave u vezi predloženog modela deblokade računa.

Nadamo da će i taj odgovor biti pozitivan jer smo i njima ponudili čvrsta jamstva, jednako kao i svim ostalim vjerovnicima. Odmah nakon pozitivnog odgovora države, koji očekujemo u najskorije vrijeme, uslijedilo bi potpisivanje sporazuma o deblokadi sa svim ostalim vjerovnicima,

i

movina oko 246 milijuna kuna, dok su ukupne obveze oko 231 milijun kuna

doznajemo od Denisa Pavlica, direktora Stanoinga, koji je kreditne obveze podmirivao sve dok Porezna nije blokala račun. Iako je u probleme zapao (i) zbog krivih poslovnih poteza, iz Stanoing se nije “izvlačila” imovina kojom tvrtka danas jamči za svoje obveze prema vjerovnicima.

- Vrijednost imovine tvrtke danas iznosi oko 246 milijuna

U hipermarket u Lumini centru gdje se nudi oko 30.000 proizvoda te radi stotinjak zaposlenih uloženo je više od pet milijuna eura Denis Pavlic

kuna, dok su ukupne obveze oko 231 milijun kuna. Dakle, postoji višak od 15-ak milijuna, pa vjerovnici, među kojima su i kupci stanova, neće ništa izgubiti čak ni u slučaju stečaja, za koji vjerujem da se neće dogoditi. Razlog za optimizam je u činjenici da je Stanoing bez obzira na sve 2011. završio s dobiti, a jednako tako prvi i drugi kvartal ove godine – ističe Pavlic.

Rješenje i za kupce Pavlic smatra da bi sve državne institucije Stanoing trebale prihvatiti kao ravnopravnog partnera jer su u dosadašnjim razgovorima pokazali maksimalnu spremnost za dogovor. - Potraživanja većeg broja vjerovnika namjeravamo namiriti prodajom VTC-a za kojeg postoji ozbiljan kupac, a potpisivanje sporazuma o deblokadi računa otvorilo bi mogućnost završetka radova na VTC-u te nastavak gradnje oko 250 stanova na Grabanicama, koji su stali u različitim fazama.

U partnerskom odnosu sa Zagorje-Tehnobetonom, koji nije blokirao žiro-račun Stanoinga i s kojim smo uskladili sve obveze, nastavili bismo izgradnju tih 250 stanova, čime bismo podmirili i sve ostale obveze, ponajprije prema Zagorje - Tehnobetonu i bankama. Time bi, također, bile zaustavljene ovrhe nad nekim useljenim stanovima, koje provodi samo jedna banka, napominje Pavlic.

TRGOVAČKI SUD U VARAŽDINU

Imovina na prodaju kroz ovrhe ili stečajni pustupak Odgođeno je donošenje odluke o načinu prodaje imovine Plurisa, pravnog slijednika bivše Fima Grupe nad kojim je otvoren stečaj u siječnju ove godine.

Odluka bi se trebala donijeti na idućem ročištu do kada bi se trebali pribaviti podaci o stanju sudskih postupaka, odnosno očitovanja razlučnih vjerovnika o tome hoće li nastaviti ovršne postupke.

Govoreći o stanju stečaja i stečajne mase stečajni upravitelj Stanko Makar predložio je prodaju imovine Plurisa na javnoj dražbi. Budući da od SKDD-a nije uspio dobiti brojeve ovršnih postupaka, a od sudova stanje sudskih predmeta u kojima razlučni vjerovnici

Što će ostati od Fima grupe?

provode ovrhe nad dionicama u vlasništvu Plurisa, zaključeno je da će Makar do idućeg ročišta pribaviti njihovo očitovanja o tome hoće li se prodaja tih dionica nastaviti u ovršnim postupcima ili u stečajnom postupku.

Ʉ&ĽġåĤ ĒÑĉÑĺÿė ėĮĺÑĤÑĒĉå ĮĤûėĺÿĒÑ ı &ĤĺÑĮĨĊėĉ ÿ Ĥåûÿĉÿ J U pripremi je i akvizicija jednog ili više maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj

POZIV NA SURADNJU

GÿĪåȨ '_' 0JV&= J ikruhoberec@regionalni.com

Ulagači iz Skandinavije i baltičkih zemalja, koji stoje iza nedavno otvorenog hipermarĊåĮÑ Ʉ&ĽġåĤ ı 2ıđÿĒÿ ÝåĒĮĤı kod Varaždina, planiraju preuzeti 20 do 30 posto tržišnog udjela u Hrvatskoj, a osim u nas maloprodaju razvijaju i u NĤÜÿĉÿȦ '&Ȧ ĨĮėĒÿĉÿȦ 2ÑĮĺÿĉÿȦ 2ÿĮĺÿ i drugim zemljama središnje i istočne Europe.

- Hrvatsku smatramo državom s najvećim potencijalom rasta zbog budućeg statusa EU članice i zbog svoje strateške lokacije na budućim granicama EU. Stoga se rade analize ponuđenih projekata u drugim gradovima Hrvatske.

U tijeku su analize lokacija za nove poslovnice u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci, Puli i Karlovcu, ali i u Rusiji, Bjelo-

Karlo Kučan, Knut Kvisvik i Đurđa Holi, kuharica u B-Hyperu

rusiji, Ukrajini, Azerbajdžanu, Gruziji, pa čak i u nekim državama Srednjeg Istoka. U pripremi je i akvizicija jednog ili više maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj, otkriva Knut Kvisvik, ġĤåáĨĉåáĒÿĊ VġĤÑĺå Ʉ&ĽġåĤÑȦ međunarodne tvrtke s više od 20 godina iskustva u sektoru maloprodaje, čiji razvoj podupiru privatni dionički fondovi.

Više od pet milijuna eura uloženo je u prvi hipermarket otvoren u svibnju na pet tisuća kvadratnih metara gdje se nudi oko 30.000 proizvoda te radi stotinjak zaposlenih. ȿ &ĽġåĤ ĉå ėÜÿĮåČĉĨĊÿ ėĤÿĉåĒtirani hipermarket koji nudi

uslugu visokog standarda u ugodnom, čistom i pristupačnom interijeru. Razvijamo odgovoran odnosa prema zaposlenicima, dobavljačima i lokalnoj zajednici. Od drugih se razlikujemo po ponudi svježe hrane i vlastite proizvodnje te dijelu ekskluzivne ponude, a u cilju stvaranja dodatne vrijednosti prilikom kupnje organiziramo niz aktivnosti te djelujemo u skladu s našim sloganom – nabava i zabava, ističe Karlo Kučan, voditelj trgovine u Varaždinu, koji ġėĨåÜĒė ÿŀáĺÑĉÑ Ʉ&ĽġåĤ ÜÿÝÿklijadu koja je okupila više od dvije tisuće sudionika

Od 140 jela koje ima u ponudi, B-Hyper kuhinja svakog dana nudi 40 jela spremljenih iz svježih namirnica i prema recepturama koje jamče kvalitetu i nutricionističku vrijednost.

U pekarnici i slastičarnici zaokružena je dnevna proizvodnja kruha, peciva i kolača na tradicionalan način, bez korištenja smrznutih polugotovih i gotovih proizvoda. Nabava voća i povrća dogovara se u suradnji s lokalnim proizvođačima, čime se potrošaču garantira najkraći mogući put „od uzgoja do stola“. Ʉ&ĽġåĤ ĨıĤÑäıĉå ÿĨĊČĉıàÿĺė s domaćim proizvođačima svježeg mesa, a posebno ističu odjel ribarnice s najbogatijim izborom svježe riječne i morske ribe koji se može pronaći na ovim prostorima. U skladu s ėĺėđ ġėČÿĮÿĊėđȦ Ʉ&ĽġåĤ upućuje otvoreni poziv na suradnju svim proizvođačima u regiji.

OTVORENO Davor Brlić, regionalni menadžer Wüstenrot stambene štedionice

STAMBENA ŠTEDNJA

Smanjili kamatne stope na stambene kredite!

Svi dobivaju!

J Kamatne stope u Wüstenrot stambenoj stambenoj štedionici već od 2,99 posto U Zagrebačkoj ulici u Varaždinu otvoren je novi ured Wüstenrot stambene štedionice. To je tek jedna od novina u poslovanju Wüstenrot grupacije, koja niz godina uspješno posluje na hrvatskom tržištu. Ovu godinu su započeli odlično: u prvih šest mjeseci sklopili su gotovo 15.000 novih ugovora o stambenoj štednji, što je rast od gotovo 12 posto u odnosu na lanjski rezultat. Istovremeno su isplatili nešto manje od 50 milijuna kuna novih stambenih kredita. To je na istoj razini kao i 2011. godine, što je veliki uspjeh s obzirom na trendove na tržištu. Svjesni toga, 30. lipnja su dodatno smanjili kamatne stope na stambene kredite koje se sada kreću već od 2,99 posto i fiksne su cijelo vrijeme otplate kredita. Uz sve to, objedinili su uslugu stambene štednje i životnog osiguranja.

Sve su to bili povodi za razgovor s regionalnim menadžerom poslovnih područja Davorom Brlićem.

Sigurnost za klijente Među mnoštvom novina je i osnivanje Wüstenrot životnog osiguranja d.d. u veljači ove godine.

Riječ je o investiciji Wüstenrot grupacije vrijednoj 42,5 milijuna kuna. Izvedena je po uzoru na poslovanje u drugim zemljama u kojima je već odavno objedinjena usluga stambene štednje i životnog osiguranja. Za one koji možda ne znaju, spomenut ću da Wüstenrot stambena štedionica gaji tradiciju dužu od 90 godina u Njemačkoj i Austriji te je začetnik ideje o stambenoj štednji u Europi, a svakako i u Hrvatskoj s obzirom da ovdje poslujemo od 1998. godine. Obje tvrtke, Stambena štedionica i Životno osiguranje imaju ključnu zajedničku ciljanu skupinu – hrvatsku obitelj. Uvjereni smo u uspjeh i

sinergiju životnog osiguranja i stambene štednje, jer imamo ogromno iskustvo u prepoznavanju potreba naših klijenata i svakako na vrlo dobro poznam d je no jemo specifične : t s uvjete na hrvatmje u dnja, e t š skom tržištu. a n e Osim stam stamb ni krediti, e bene štednje, stamb otno stambenih kreživ dita i životnog anje osigur osiguranja, nudite i niz drugih financijskih usluga.

Svakako. U suradnji s bankama partnerima nudimo mogućnosti realizacije gotovinskih kredita, s i bez jamaca, otvaranje kreditnih kartica s posebnim pogodnostima i vaučerom dobrodošlice od 200 kuna, mogućnost otvaranja tekućih računa, ugovaranje prekoračenja po tekućim računima temeljem salda na stambenoj štednji, otvaranje trajnih naloga i niz drugih financijskih usluga, a sve s ciljem da našim klijentima pružimo što veću sigurnost i komociju, odnosno da svoju potrebu za financijskim proizvodima zadovolje na jednom mjestu.

Odlični uvjeti Ovogodišnji rezultati su odlični, baš kao i novine koje ste uveli kad su u pitanju kamatne stope.

Kamatne stope na stambene kredite našim budućim korisnicima kredita smo dodatno smanjili 30. lipnja. Sada se kreću u rasponu od 2,99 posto fiksno za cijelo vrijeme otplate kredita za klijente s 40 posto vlastitih sredstava do 5,9 posto godišnje, također fiksno za cijelo razdoblje otplate za klijente koji imaju minimalan iznos vlastitih sredstava. Napominjemo da nam se prosječna kamatna stopa na kredite stambenim štedišama kreće u rasponu od

Što vam čini zadovoljstvo u poslu?

Stambena štednja je plemenit i široko socijalno prihvatljiv projekt. Sve strane dobivaju. Klijeti ostvaruju kamatu na svoje štedne uloge, dobivaju dodatnih 15 posto državnih poticajnih sredstava, dobivaju priliku da realiziraju kredit po sjajnim uvjetima.

Ne prijeti im opasnost od promjene kamate, a krediti koji su u Wüstenrotu dosad plasirani vezani su na euro,

Poslovnica, Zagrebačka 46

!

din - bez ulazne “Dani otvorenih vrata” ureda Varaž enoj štednji! naknade kod sklapanja ugovora o stamb u poslovnicu Od 16. - 28. srpnja svako tko navrati može provjeriti na Wüstenrot (Zagrebačka 46, Varaždin) e naknade. ulazn bez or ugov iti sklop koji način može

Regionalni menadžer poslovnih područja Wüstenrot stambene štedionice Davor Brlić

5,2 do 5,3 posto godišnje.

Znamo da u Wüstenrot stambenoj štedionici postoji mogućnost sklapanja ugovora bez ulazne naknade ?

U Wüstenrotu smo pripremili mogućnost sklapanja ugovora bez ulazne naknade i sa progresivnom kamatom na štednju za

sve građane koji su do sad imali ugovor o stambenoj štednji u nekoj od stambenih štedionica. Ova pogodnost odnosi se također na članove njihovih obitelji. Wüstenrot se zaista trudi svojim akcijama i dodatnim ponudama olakšati komunikaciju i suradnju sa velikim brojem

ciljanih skupina. Samo unatrag nekoliko mjeseci posebne smo pogodnosti pripremili za liječnike i njihove obitelji kao i za članove vatrogasne zajednice sa područja naše županije. Na taj način i ovako odlične uvjete nastojimo još više približiti svakoj obitelji.

koji varira vrlo beznačajno pa ne dovodite svoj kućni budžet u pitanje zbog rasta tečaja kao što se, na primjer, dogodilo sa švicarskim francima. Mnoge su kuće dosad obnovljene našim kreditima, mnoštvo je fasada uređeno i krovišta promijenjeno, a i namještaj se kupuje s ovako jeftinim kreditima. S druge strane, mnogo je roditelja započelo štednju zbog osiguranja novčanog fonda za budućnost svoje djece, za njihove prve stambene kvadrate, za njihovo školovanje, vozačke dozvole, upisnine na fakultet. Mnoštvo je klijenata upravo u vrijeme kad nas je zahvatila gospodarska kriza završavalo prvi ili drugi ciklus štednje pa su se na njihovim računima našle lijepe svote novaca, taman da „pokrpaju“ trenutne rupe u kućnim proračunima. Većina klijenata upravo iz tog razloga i nastavlja s trećim ciklusom stambene štednje. Ako kojim slučajem tijekom ciklusa štednje nemate sredstva, možete štedjeti i manje svote od onih koje smo predvidjeli ugovorom, nema opomena na štednju, nema kazni i, što je vrlo važno, novac vam je uvijek dostupan. Nema niti jedne sitnice loše za klijenta i to je ono što čini zadovoljstvo u ovom poslu.

IZDVOJENO Pogodnosti za liječnike i članove njihovih obitelji te za članove vatrogasne zajednice

U Wüstenrotu - jeftin kredit s fiksnim kamatama

Rukovoditelji poslovnih jedinica M. Jozić, M. Horvatić i S. Brezovec

Kakva je ponuda Wüstenrot kredita s obzirom na tržište?

Osobno mogu ustvrditi, zaista sjajna. Naše kredite krasi fiksna, nepromjenjiva kamata tijekom cijelog perioda otplate kredita. U periodu međufinanciranja kamata na kredit se kreće već od 2,99 posto, dok dijelu redovnog kredita iznosi svega 4,99 posto godišnje. Za svakog klijenta imamo dovoljno kreditnih modela da možemo sklopiti dobar posao na zadovoljstvo svih građana

koji uđu u naše poslovnice, dakle i onih građana koji se do sad uopće nisu susretali sa stambenom štednjom. Samo ove godine nekoliko smo puta dodatno smanjivali kamate u pojedinim modelima i prilagođavali kreditne uvjete kako bi realizacija kredita u Wüstenrot stambenoj štedionici bila što jednostavnija.

Odlične uvjete pripremili ste za liječnike, stomatologe i članove vatrogasne zajednice.

Wüstenrot je, primjerice za

liječnike, kao jednu od ciljanih skupina, pripremio odlične uvjete osiguranja stambenih kredita. Dakle, ako bi liječnik bio zainteresiran za kredit do 20.000 eura, umjesto jednog jamca ili sudužnika može sklopiti depozitni ugovor o stambenoj štednji i to bi bilo sve od osiguranja. Depozit bi u ovom slučaju iznosio 20 posto, no na njega se pripisuje godišnja kamata i 15 posto državnih poticajnih sredstava pa je to sve zajedno zaista

sjajan posao. Postoji i sjajna mogućnost da se, uz policu Wüstenrot životnog osiguranja, bez ikakve prethodne štednje, odmah krene u kredit kroz našu kreditnu tarifu K100 uz fiksnu kamatnu stopu od 4,99 posto. Dakle, dobili ste sjajan i jeftin kredit s fiksnom kamatnom stopom, a polica životnog osiguranja je ionako preporučljiva kako biste prebacili rizik vraćanja kredita ako se tijekom otplate dogodi kakav nesretan slučaj.

OGLAS

Poslovni svijet 13

17. srpnja 2012., br. 426

14 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti HRVATSKA I JAPAN

17. srpnja 2012., br. 426

REAGIRANJE Kako su zapravo isplaćene plaće i zaostaci u „Meteor Graditeljstvu“

Još se (dijelom) čekaju plaće za ožujak Spomen-ploča za japansku trešnju Stablo japanske trešnje koje su krajem ožujka ove godine u varaždinskom Parku mladih simbolički zasadili članovi Hrvatsko-japanskog društva prijateljstva Varaždin i koje je proljetos doživjelo i svoj prvi cvat, dobilo je svoju spomen-ploču. Na prigodnoj svečanosti postavljanja ploče početkom srpnja okupilo se 14-ak članova Društva. Ploča pokraj trešnje načinjena je u japanskom stilu. Posebnost je natpis na ploči: “Hrvatsko-japansko društvo prijateljstva Varaždin”, koji je urezan na čak tri jezika: hrvatskom, japanskom i engleskom, dok je naziv trešnje ispisan na četvrtom, latinskom: Prunus serrulata. HJDPV ovim putem zahvaljuje poduzeću Parkovi d.d. Varaždin na donaciji trešnjina drveta te na potpori projektu.

Sanja Željeznjak

NEUGODNA VOŽNJA

Maltretirali su me, a policajac ne reagira U nedjelju 17. lipnja putovala sam vlakom iz Varaždina u Čakovec. U vagon su došli Romi i, kad je vlak krenuo, počeli su me maltretirati. Otišla sam u drugi vagon, ali i tamo su došli. Čekala sam konduktera, ali ga nije bilo. U Čakovcu sam sve prijavila šefu željezničke stanice. Pozvao je policajca. Strašno sam se razočarala. Očekivala sam od policajca samo da ih opomene, jer je vlak stao i svi su bili na prozoru. On je meni rekao: “Pa što, pa vam nisu ništa napravili”. Trebala sam biti krvava da reagira.

Ja imam 62 godine i kupila sam kartu od male mirovine. Mislim da bi se trebala voziti u miru! Policajac mi je još rekao da se ne moram voziti u vlaku. Nisam znala da taj vlak vozi samo Rome koji nisu imali karte. Po mene je na stanicu došla sestra, tako da je i ona sve čula, a i kondukterka. Vani su bila 32 stupnja pa sad zamislite kako je taj dan bilo meni.

N.P. (podaci poznati redakciji)

“UZ TEBE SAM”

Hvala svima onima koji su pomogli djeci U ime roditelja i volontera Udruge savjetovališta “Uz tebe sam” zahvaljujemo bajkerskom klubu “Baroker” (koji je bio organizator), Dječjem vrtiću Varaždin i volonterima Gospodarske škole koji su organizirali akciju „Zdrava djeca za bolesnu djecu“ za vrijeme Uskrsa, kada su djeca u dječjim vrtićima bojala uskršnja jaja, nakon kojih su ih „bajkeri“, zajedno sa volonterima iz Gospodarske škole prodavali na varaždinskom Korzu. Također zahvaljujemo građanima Varaždina koji su kupnjom jaja i svojim prilozima pomogli našoj bolesnoj djeci. Dobivena sredstva iskoristit će se za nabavku anatomskog poklopca za WC, strunjače, didaktičkih igračaka i aktivnosti koje se provode za vrijeme održavanja kreativnih igraonica za djecu s teškoćama u razvoju.

Kvaliteta naših aktivnosti i programa ovisi o doniranim sredstvima, zbog čega nam je svaka pomoć potrebna, kako bi mogli razviti preostale sposobnosti naše djece i osnažiti roditelje, te ih osposobiti za bolje nošenje sa problemima koje imaju. Presretni smo kada vidimo osmjehe na licima naše djece, jer znamo da će oplemeniti naše društvo. Zahvaljujemo svima na pomoći!

U ime svih roditelja: mame Valentina i Karmen

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Augusta Šenoe 10, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

Pročitavši članak „METEOR- Stigli su zaostaci“ (Regionalni tjednik, br. 424. broju od 3. Srpnja) osjetio sam potrebu da kao zaposlenik „Meteor Graditeljstva“ i sindikalni povjerenik u tvrtki javno pojasnim koji su to zaostaci stigli te kakvi su odnosi unutar tvrtke bili do sada.

Počet ću od plaća i zaostataka plaća koji su „stigli ovih dana“, kako navodi prof. Duško Paripović. Dakle, plaće sada nisu redovite, iako u Meteor Graditeljstvu prosječno iznose oko 3.300 kuna neto, što je teško dovoljno da se pokriju životni troškovi, rate kredita, režije… Štoviše, zbog toga što plaće sada kasne po dva i po mjeseca trebamo još platiti i kamate na zaostatke, minus u banci, troškove opomene… Tako većini do sada nisu isplaćene plaće dijelom za treći mjesec (nekima čak cijela plaća), kao i za peti mjesec i za šesti mjesec. Radnici koji su proglašeni viškom te su dobili otkaz plaće nisu primili za prvi, drugi i dio trećeg mjeseca.

No, kršenje kolektivnog ugovora i zakona

na štetu radnika tu ne prestaje. Primjera je mnogo, od kršenja prava na godišnji odmor i neisplate terenskog dodatka, pa do neplaćanja troškova prijevoza radnika na posao. Kao primjer izdvojit ću prekovremene sate. Unazad godine dana većini radnika nije isplaćen ni jedan sat prekovremenih.

Pojedincima se duguje još iz 2010. godine.

Uz to, iako u kolektivnom ugovoru piše da se za prekovremeni rad cijena sata radnika povećava za 50 posto, bili smo sretni kada bi primili bon od trgovine za 15 kuna po odrađenom satu. A radnici koji su radili npr. u Tuheljskim Toplicama, katkad od sedam ujutro pa do četiri u noć, pa su se vratili na posao isti dan u jedan popodne i tako napravili preko sto sati prekovremenih mjesečno - bit će sretni ukoliko išta od svojeg rada dobiju kada stečajni postupak završi.

Iako je to bilo „najgore gradilište“ nije bili jedino gdje su radnici forsirani do granice fizičke i psihičke izdržljivosti te gdje je zaštita na radu bila nepoznat pojam. Sve zajedno, u proteklih par godina dovelo je do

tri smrtna slučaja, te jedne teške povrede na radu s trajnim posljedicama i bezbroj lakših.

Za sve ovo, nitko se ne osjeća odgovornim, a mediji izvijeste tek nekoliko redaka samo kad netko smrtno strada.

Ostaje činjenica da smo svi mi, kako za direktora Paripovića, tako i za našu smiješnu državu, građani drugog reda, kojima se plaća tek toliko da bi imali za hranu pa da možemo dalje raditi. Dok naš „massa“ tvrdi kako investitori koriste krizu, pa ne plaćaju na vrijeme, isti takav odnos, ako ne i gori, ima i sa svojim radnicima.

Na kraju htio bih da se jednog dana, ova i sve druge tvrtke, zajedno s državom, stabiliziraju. Nažalost sve dok je, neovisno o djelatnosti, ovakav pristup radnicima kod kojeg se ne cijeni rad i stezanje remena odnosi se samo na najnižu klasu - ne vjerujem da će biti bolje. Naposljetku, bez obzira na to koliko imamo na računu, cijena života za sve je ista.

Boltižar Mišo, sindikalni povjerenik Meteor Graditeljstva

REAGIRANJE Jesu li odvjetničke usluge uistinu u skladu s propisima?

Za nekoliko redaka – 125.000 kn!

U sporu koji vode Prvi faktor i T7 VIS s JU Gradski stanovi i Gradom Varaždinom odvjetnik potonjih je od 30. ožujka do 18. svibnja, dakle svega mjesec i pol dana, podnio osam podnesaka (samo) varaždinskom Trgovačkom sudu. Neke je uputio u razmaku od svega jedan dan, a na kraju svakog, stoji: I. tuženik-protutužitelj i II. tuženik-protutužitelj traže naknadu trošak i to do 125.000 kuna (ukupno)! Dakle, sve zajedno odvjetnički troškovi iznose milijuna kuna, i to za svega mjesec i pol dana trajanja spora čiji se kraj ne nazire, pa bi se lako mogli približiti prvoj, neplaćenoj rati kredita zbog čega je i pokrenut spor!

Ne samo zbog njihove učestalosti, nego i zbog činjenice da neki imaju svega nekoliko redaka, odnosno jedva nešto više od jedne stranice (s adresama), teško da su toliki odvjetnički troškovi opravdani i u skladu s propisima, kako tvrdi varaždinski gradonačelnik Goran Habuš u reagiranju od 10. srpnja. Naime, Tarifa o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika govori da odvjetnik u prvostupanjskom postupku smije po “punoj” tarifi od 125.000 kuna naplatiti najviše četiri podneska točno određene vrste (Tbr. 8. t.1.).

O osnovanosti i opravdanosti zatraženih

troškova odlučiti će, naravno, sud koji je dužan postupak provesti u razumnom roku, bez odugovlačenja i sa što manje troškova (ZPP). Stoga su više nego znakoviti učestali maksimalni zahtjevi za naknadu troškova, pogotovo ako se usporede s dva računa koja su manja od 10 tisuća kuna. Te račune spominje gradonačelnik pojašnjavajući da je „vrhunska odvjetnička usluga spriječila vrlo vjerojatno nepovoljnu presudu“, iako je sve donedavno tvrdio da u sporu Grad Varaždin zapravo stoji - dobro!

Pozornost isto tako izaziva njegova tvrdnja da to „nikako ne znači da su računi ispostavljeni, a niti da će račun u navedenim iznosima za navedene podneske ikada biti izdani Gradu Varaždinu“. Znači li to da se Odvjetničko društvo Hačić, Kallay & partneri odriču u cijelosti ili većeg dijela naknade neovisno o ishodu spora (čemu onda troškovnik?) ili samo u slučaju gubitka? Ili, kakvi su to „bitno niži iznosi od onih koje odvjetnici imaju inače pravo naplatiti po Tarifi“, kada je Tarifa točno određuje i koliki maksimalni popust može dati odvjetnik? Odgovor na ta, kao i još neka

pitanja koja se nameću leži u ugovoru koji je Grad Varaždin sklopio sa spomenutim zagrebačkim odvjetničkim društvom (kojeg očekujemo sukladno ZPPI), iako u varaždinskom Odvjetničkom zboru ima oko 150 odvjetnika!

Ivica Kruhoberec

ČITATELJI PIŠU 10. obljetnica rada Kluba samaca općine Gornji Kneginec

Samački život može biti uistinu - lijep!

Klub samaca općine Gornji Kneginec održao je redovnu godišnju skupštinu u Gornjoj Dubravi “Kod Štefa”, kojoj se odazvalo 50-ak članova, a među gostima je bio i načelnik Općine Goran Kaniški. Prisutne je pozdravio predsjednik Kluba samaca Stjepan Tkalec. Skupštinu je vodila Milka Keretić, a izvješće o radu za 2011. i plan rada za ovu godinu pročitala je Marija Copak. O financijskom poslovanju izvješće je podnijela blagajnica Kluba Đurđa Hofman. Sva su izvješća prihvaćena jednoglasno, bez primjedbi. Članovi Kluba zahvalili su načelniku Goranu Kaniškom na razumijevanju i financijskoj pomoći, koja im omogućava realizaciju izleta i druženja. Načelnik Kaniški je pozdravio prisutne i pohvalio rad Kluba, poželjevši da i dalje nastave s uspješnim radom i aktivnostima. Obećao je da će i dalje pomagati, u okviru financijskih mogućnosti. Članovi su nastavili slaviti, a imali su što:

desetu godišnjicu osnutka Kluba samaca!

Kratki izvještaj o osnutku i radu Kluba iznijela je Đurđa Hofman. Udruga ima 60ak članova, a cilj je organizirati druženja uz glazbu i ples te lijepe izlete tako da se upotpuni život osoba koje su zbog raznih životnih situacija ostale same.

Samački život, bez obzira na životnu dob, može biti zanimljiv i lijep, treba samo malo želje i volje da čovjek pronađe sredinu u

kojoj će se osjećati ugodno i ravnoravno.

Klub samaca je, prema riječima predsjednika Stjepana Tkalca, bilo mjesto gdje su se ljudi družili, razgovarali, nasmijali, zapjevali i zaplesali te na određeni način vratili u život. Financijska situacija pogodila je sve, a najviše samce umirovljenike kojih je najviše u našem Klubu.

Osim toga, Klub samaca teško dolazi do donacija i novca za organiziranje aktivnosti, kojima su članovi uvijek bili zadovoljni. No ne treba gubiti nadu, moramo uvijek vjerovati u bolje sutra. Nada uvijek postoji pa tako i za Klub samaca.

Proteklih deset godina prolazili smo i kroz krize, ali uz pomoć samih članova i naše Općine Gornji Kneginec i načelnika Gorana Kaniškog stali smo opet na noge. Skromno, u tišini, kako to samo samci znaju, radimo i družimo se punih deset godina, a želja nam je da i dalje tako nastavimo, da zajedno unaprijedimo rad Kluba samaca. Đurđa Hofman

Crna kronika 15

17. srpnja 2012., br. 426

UBOJSTVO U petak, 13. srpnja, nova tragedija u Križanićevoj ulici u Varaždinu

24-godišnjak zadavio oca, a zatim je pozvao policiju J Ubojstvu

je prethodila svađa sina i oca koji je bio sklon alkoholu, tvrde susjedi šokirani tragedijom

NAŠA POSLA

Prijetio sucu, pa u zatvor Policijski službenici Policijske postaje Varaždin dovršili su kriminalističko istraživanje nad 58-godišnjakom za kojeg se sumnja da je počinio kazneno djelo Prijetnje prema službenoj osobi. Kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je radi nezadovoljstva načinom na koji je završen njegov predmet, ubojstvom prijetio jednoj sutkinji varaždinskog Županijskog suda. Nakon što je saslušan od strane suca istrage Županijskog suda, određen mu je istražni zatvor od 30 dana.

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Poremećeni odnosi između 66-godišnjeg oca M. Š. i 24-godišnjeg sina Mi.Š. kulminirali su u petak, 13. srpnja, ubojstvom koje je odjeknulo ne samo Varaždinom, nego i Hrvatskom.

Operativno komunikacijski centar Policijske uprave varaždinske zaprimio je u 18.30 sati nesvakidašnji poziv koji je uznemirio dežurne.

NAŠA POSLA

Dolazak iz Srbije - Zadavio sam oca, ustvrdio je 24-godišnjak te dodao da čeka Osumnjičeni za ubojstvo živo je s ocem u Križanićevoj ulici zadnjih desetak godina, a prije toga u Zrenjaninu gdje je živio s majkom policiju radi predaje.

Dolaskom u kuću na broju Osumnjičeni za ubojstvo živo Doduše, kada je bio trijezan, ZAŠTO Još jedna tragedija u Križanićevoj 41 u Križanićevoj ulici je s ocem u Varaždinu vidio je brigu o nepokretnoj u Varaždinu nešto zadnjih desetak go- majci od čije je mirovine uglavsin prije 19 sati, polidina, a prije toga nom živio. io cijski službenici U PU varaždinskj potvrdili su u Srbiji iz koje se e vrat set s pronašli su bepokojnik vratio da su iz Križanićeve ulice i ranije Ubojstvo 66-godišnjaka, kojeg je zadavio sin, druga je e d e ij r životno tijelo tragedija koje su dogodila u Križanićevoj ulici u Varaždinu ocu p rbije gdje nakon rastave primali pozive zbog obiteljskog 66-godišnjaove godine. a iz S jkom, od druge su- nasilja. Isto tako su izvijestili n i d o g ka. Pozvana Naime, početkom ožujka tu su smrtno stradali 55-godišnjak i s ma om pruge nepo- da se tijekom kriminalističkog o i v i ž je Hitna medisredno prije istraživanja pogoršalo psihič51-godišnjakinja, bračni par koji su svoje živote odlučili okončati je prug u s m cinska pomoć Domovinskog ko stanje 24-godišnjaka koji je eksplozijom - ručne bombe. drugo ojnika koja je mogla rata. Naime, ti- već bio na lijekovima. Stoga je Aktivirao ju je 5. ožujka oko 15 sati vjerojatno supružnik, koji je pok tek utvrditi smrt jekom dvadeset hospitaliziran u varaždinskoj bio kuhar početkom dopa je pozvan mrtvogodina života i rada bolnici, gdje je bio pod nadmovinskog rata, a nakon U spletu tešk ih prilika zornik. u Srbiji sklopio je dva zorom policijskih službenika što je zajedno sa supruneki ne vide izlaz U kući je bila i 92-godišnjaki- braka u kojima je imao tri sina: do nedjelje kada je ispitan gom sjeo za stol kuće iz nja T.Š., majka pokojnika, kao uz 24-godišnjaka još dva starija. od strane županijske državne koje su se trebali iseliti, ali i njegov 24-godišnji sin kojeg odvjetnice. Nakon toga brigu nisu imali gdje jer su bili nezaposleni. Upravo je nazaposelnost su bez pružanja otpora priveli bila razlog njihovih financijskih teškoća iz kojih su izlaz počeli Alkohol i poremećenost o njemu preuzeli su službenici u prostorije Policijske postaje tražiti u alkoholu, a u takvom spletu okolnosti puno nije trebalo Ubojstvu je prethodila svađa Ministarstva pravosuđa. Protiv Varaždin zbog osnovane sum- sina i oca koji je bio sklon alko- njega je podnijeta kaznena za tragediju... nje da je zadavio oca. holu i nasilju, tvrde susjedni. prijava zbog ubojstva.

Nezaposlenost, alkohol...

!

Nasilništvo doma i vani Tijekom proteklog vikenda na području PU varaždinske zabilježeno je devet prekršaja nasilničkog ponašanja u obitelji i to u Gornjem Kućanu, Jazbini Cvetlinskoj, Draškoviću, Trnovcu Bartolovečkom, Lipovniku, Strmcu Podravskom, Kolarovcu, Brezju Dravskom i Varaždinu. Počinjeno je i pet prekršaja protiv javnog reda i mira, i to u Seketinu, Petrijancu, Cargovcu, Lepoglavi i Varaždinu. Radilo se o događajima vezanim uz buku, viku i galamu, tučnjavu u ugostiteljskim objektima i na ulici, te skitnju i prosjačenje.

DOZNAJEMO Varaždinski Općinski sud donio prvu presudu za diskriminaciju zbog spolnog opredjeljenja u RH

Krešić nije onemogućavan u napredovanju Dar iju Krešiću, docentu na FOI-u, ova varaždinska visokoškolska ustanova nije onemogućavala napredovanje na osnovi spolne orijentacije, presudio je Općinski sud u Varaždinu.

Što je sve sud odbio Tužbom je Krešić tražio da ga FOI uvrsti u izbor za radno mjesto docenta u znanstvenom području društvenih znanosti, znanstveno polje informacijske i komunikacijske znanosti, znanstvena grana organizacija i informatika na Katedri za organizaciju i Katedri za razvoj informacijskog sustava. To je sud, međutim, odbio zaključivši da prilikom pripreme i provedbe natječaja za spome-

nuto radno mjesto na FOI-u nije došlo do diskriminacije na osnovu Krešićeve spolne orijentacije. Tako je sud ocijenio neosnovanim tužbeni zahtjev u dijelu gdje Krešić navodi da je diskriminiran jer je na Katedri za informatičke tehnologije i računarstvo utvrđeno da će se izbor nastavnika za kolegije

s

ud: FOI uznemirio Krešića omogućivši uvid u sudski zapisnik svim zainteresiranima Mreže 1 i 2 obaviti u području tehničkih znanosti, unatoč mo-

gućnosti da se natječaj raspiše i za polje informacijskih znanosti.

Isto tako za sud nije sporno ni izvješće stručnog povjerenstva o ispunjavanju uvjeta dr. sc.

Daria Krešića i dr. sc. Markusa Schattena za znanstveno zvanje znanstveni suradnik i znanstveno nastavno zvanje docent. U njemu je naime potonji predložen za docenta na Katedri za teorijske i primijenjene osnove informacijskih znanosti. U tom izvješću nisu ni unijeti netočni podaci o tužitelju, kao što su njegovi znanstveni projekti i broj održanih sati, a za sud nije sporno ni uvođenje motivacijskog pisma kod natječaja za nastavnika, kao ni (ne)izbor članova stručnog povjerenstva

koji su sudjelovali u spomenutom izboru za docenta.

Uznemiravanje?

No, sud je ipak utvrdio da je FOI uznemirio Krešića omogućivši uvid u sudski zapisnik svim zainteresiranima. Isto tako presudio je da je povrijeđeno tužiteljevo pravo na jednako postupanje bez obzira na njegovu spolnu usmjerenost time što FOI nije upotpunio zahtjev u kojem Sveučilište u Zagrebu traži izdavanje suglasnosti za radno mjesto I. vrste znanstveno-nastavno zvanje te je varaždinskoj visokoškolskoj ustanovi zabranio poduzimanje radnji kojima se sprječava napredovanje Krešića na osnovi spolne orijentacije.

Dario Krešić

OPREZ NA NJIVAMA

Lakša ozljeda u požaru U subotu oko podneva 78-godišnji je muškarac na svojoj njivi u Jurketincu prilikom spaljivanja korova nehajno izazvao požar.

Vatra je izmakla kontroli te se proširila po njegovoj parceli veličine oko 300 metara kvadratnih, a djelomično je zahvatila i susjedno zemljište.

U gašenju požara 78-godišnjak je zadobio opekline po desnoj strani lica i desnoj podlaktici, pa mu je pomoć pružena u varaždinskoj bolnici.

Utvrđeno je da je ipak zadobio samo lakše tjelesne ozljede.

16 Oglasi

17. srpnja 2012., br. 426

17. srpnja 2012., br. 426

Oglas 17

18 Kulturni obzor

Art/media

17. srpnja 2012., br. 426

KOMEDIJE Najavljene predstave u sklopu Špancirfesta

Čačak na Zrću

O

pet je ljeto, i opet se na glazbenim i filmskim festivalima i jadranskim part yj i m a z a j e d n o zabavlja hrvatska i srbijanska mladež. To je dobro za Denis PERIČIĆ dijalog, turizam i mr. sc. gospodarstvo, a onakvi incidenti, koje možemo očekivati još samo na obračunima nogometnih huligana, pritom su svedeni na – minimum. abava, glazba, mladi i tijek vremena imaju svoju logiku, koja se ne opterećuje prošlošću. Stoga nas doista više ne bi trebali smetati varaždinski nastupi Bajage, pa ni Željka Joksimovića.

Naravno, druga su stvar Karleuša i Ceca, ali one su prvenstveno problem zdravog razuma, ma gdje se pojavile. ego, mene smeta nešto drugo, jedna druga logika koju provlače neki hrvatski mediji, a u kojoj nema – nikakvog smisla. Čitam da je novosadski Exit najvažniji festival na „ovim prostorima“.

Kojim ovim prostorima? Zagorskim? Dalmatinskim? Onda, kaže drugi tekst, da će srbijanski redatelji promijeniti filmsku scenu na „našim prostorima“. Koji su to naši prostori? Zar i Čačak? Valjevo? oba slučaja, misli se, naravno, na prostor bivše Jugoslavije, ili na područje Jugoistočne Europe. Pa neka se onda tako i napiše. A ne da se sipaju gluposti, koje nisu baš uvijek samo gluposti, nego i osmišljena politička platforma. Ne treba nama nikakva takva platforma, nama trebaju normalni turisti, normalna glazba i normalni gospodarski partneri, bilo iz Srbije, bilo s drugog kraja svijeta. onima koji misle da u svakoj sitnici vidim jugonostalgiju, poručujem da više čitaju dobre srbijanske pisce nego da u svakom razumnom Hrvatu pronalaze ustašu. Zbilja, mislim da bi se i u našu lektiru trebala uvesti djela Danila Kiša i Borislava Pekića. Da i mladi vide kakve su nam svjetske stvari znale doći iz Srbije, a ne da ih politički i estradni mutikaše vječito hrane samo – lakim notama „naših prostora“!

Z

N

U

A

Nova doza smijeha uz Ufuraj se i pukni

Svi su “ludi” za njima, a nasmijavat će opet!

J Najavljene su predstave koje će se odigrati na Špancirfestu. Ove godine kazališni kutak bit će i na novoj lokaciji - varaždinskom kazalištu.

Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

dovito se tražila ulaznica više te je ovaj kulturni kutak Špancira postigao veliku popularnost.

Već trinaest godina komedije i suradnja kazališta i tur ist ičke zajednice su sastavni dio Dugoročno Festivala - Špancirfest je veliki dobrih emocija. - Tifestival sa različij j e ko m p ro te k l i h tim kulturnim fura U tr inaest godina izr ičajima i ni, k u p i Špancirfesta vaprogramima. se o a j i raždinsko kazaCilj nam je d e m o K svake godineke lište uključivalo u s k te se u program ne unositi loncu ebesnih festivala izvedinovativne n r u d o bama svojih kopromjene va a t s d e medija, predstava te je tako i supr za djecu a u početku radnja s HNK Vaje osmišljavalo i sam raždin prirodni tijek razvoja festivala – rekla je program otvaranja festivala Branka Tropp, direktor ica i pružalo tehničke usluge za potrebe odvijanja programa Turističke zajednice.

Odabrane predstave zasi- na ljetnim pozornicama te gurno će i ove godine plijeniti iznajmljuje kostime iz vlastitih veliku pažnju kako je bilo i fundusa gostima šetačima dosadašnjih godina. Za pred- – rekla je Jasna Jakovljević, stave u sklopu Špancira re- ravnateljica varaždinskog

Odlične predstave i ove će godine biti djelom Špancirfesta. Naime, uspješna suradnja Turističke zajednice grada Varaždina i varaždinskog kazališta nastavlja se i dalje, a ovaj je put rezultirala vrućim završetkom kazališnog ljeta uz predstave koje će nasmijavati mase.

kazališta.

Predstave na otvorenim pozornicama također su im veliki izazov, a posjetiteljima pružaju sasvim drugačiji doživljaj kazališta. Ove godine bit će zasigurno i još bolje, a Špancirfest će biti bogatiji za događaj i to na novoj lokaciji. - Kao suorganizatori Komedijafesta, otvorit ćemo pozornicu našeg kazališta kao novu pozornicu Špancirfesta – najavila je Jakovljević.

Šareno Uz varaždinske ulice i trgove i kazalište će biti mjesto odvijanja programa. Naime, sve

najavljene predstave ove će se godine odigrati na velikoj sceni HNK. - Pozornice na otvorenom uvijek su novi izazov za izvedbu predstave. Međutim, njihovi ograničeni tehnički uvjeti ne pružaju znalcima “pravi kazališni doživljaj”, a ponekad su i vremenski uvjeti onemogučili izvedbu gostujućih predstava pa su one morale biti otkazane ili je naše kazalište bilo alternativno mjesto za njihove izvedbe – istakla je Jakovljević. Upravo iz tog razloga predstave se sele na adekvatno mjesto i time posjetiteljima Špancirfesta pružaju opciju više.

PRODAJA Karte za predstave u sklopu Špancirfesta u prodaji

Knjigu kolumni „Hrvatski san“ Denisa Peričića, uz poseban popust za čitatelje Regionalnog tjednika (80 kn, poštarina ili dostava uključena u cijenu) možete naručiti pozivom na broj 091/1509893 ili putem e-maila denis.pericic@vz.htnet.hr

Ulaznica za predstave 40 kuna

“Pacijent dr. Freuda”

Pacijent doktora Freuda, Gola u kavezu, Ufuraj se i pukni, Komedija o loncu neke su od predstava koje će se moći pogledati ove godine. Sve one bit će izvedene na velikoj sceni HNK s početkom u 21 sati. Cijena ulaznica je 40 kuna, a kupiti se mogu putem sustava Eventim. Prilika je to

za sve ljubitelje kazališta da uživaju u predstavama koje će ih nasmijati do suza te tako u potpunosti dožive Špancirfest.

Podsjećamo, ovogodišnji Špancirfest održavat će se od 24. kolovoza do 2. rujna. I ovaj put će ugostiti brojne poznate izvođače te, osim ulaznica za

predstave, požurite i po ulaznice za koncerte na pozornici Starog grada koje se do 21. srpnja mogu kupiti po sniženim cijenama. Dakle, 16 koncerata i jedan mjuzikl moguće je pogledati za cijenu od 105 kuna, dok je cijena vikend ulaznica do tog datuma 42 kune.

Kulturni obzor 19

17. srpnja 2012., br. 426

ŠANSONE Poznati Francuzi u pjesmama bračnog para Prstačić

Dah Francuske za sve romantične Varaždince

ĝWR ĴLWDWL"

Znameniti Englezi

J Duo Family na Kazališni trg donio je Dassina, Brela i pjesme drugih poznatih Francuza. Ovo im je bio

tek jedan u nizu koncerata kojim su osvojili publiku Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Francuski jezik je uistiVežu nu romantičan. Da je av uistinu tako varaždinih ljub ke s u skoj publici dokazao c i fran e je Duo Family, poznati m s e pj dvojac koji je francuskoj šansoni posvetio život i karijeru. Riječ je o Radovanu i Jadranki Prstačić koji se kriju iza ovog imena, a na Kazališnom trgu nastupili su u sklopu Ljeta u Varaždinu te opjevali neke od najpoznatijih francuskih izvođača.

Velika ljubav - Još kao osmogodišnjak čitao sam knjige francuskih autora dok su moji vršnjaci čitali Modru lastu. To se nastavilo i u gimnaziji te je moja ljubav prema francuskom postala još veća – počeo je priču Radovan Prstačić. Slijedeći svoj san nakon škole krenuo je u Francusku, Toulouse, gdje je živio dugi niz godina te se upoznao sa francuskim jezikom. Surađujući, kao profesionalan glazbenik, s nizom slavnih francuskih autora te u svirajući u brojnim orkestrima, stekao je znanje o francuskoj glazbi koje već niz godina prenosi i hrvatskoj publici i to sa suprugom!

Duo Family, poznati dvojac francuskoj je šansoni posvetio život i karijeru

KNOCKIN’ ON HEAVENS DOOR UZ KIŠU Pjesme poznatih francuza u izvedbi ovog dvojca nešto kasnije zamijenile su pjesme Regional banda. Dobru atmosferu ipak je, nažalost, nakon nekog vremena prekinula kiša koja je pala baš u trenutku kada je ovaj varaždinski bend zasvirao poznatu Dylanovu “Knockin’ On Heaven’s Door “. Bio je ovo za, sad već bivši, Regional band ujedno i premijerni nastup u Varaždinu pod novim imenom. Obrade poznatih rock stvari te autorske pjesme od sada će izvoditi u novom izdanju i pod novim imenom – Petra & the Globe Trotters, no zasigurno sa istim žarom.

Ekspresivan - I trenutak kada smo se upoznali obilježila je francuska pjesma, od Eve Montana – rekao je u šali Radovan. Iako se sa francuskom šansonom upoznala tek preko supruga, i Jadranka se kao profesionalna glazbenica brzo u tome našla te su zajedno krenuli u ovu glazbenu avanturu. Da zajedno zvuče odlično dokazali su i ovom prilikom.

U nekoliko desetljeća, koliko

Petra & the Globe Trotters

je iza njih, prošli su brojne gradove i francuske šansone otpjevali za tisuće ljudi. No, žar s kojim izlaze na pozornicu nije se “izlizao”. - Francuski je strašno ekspresivan jezik s kojim možete lako iskazati osjećaje – rekao je, s pomalo francuskim

naglaskom, Prstačić. U to su se uvjerili i Varaždinci koji su se našli pred pozornicom.

Pjesme od slavnih francuza kao što su Jacques Brel, Joe Dassin, Gilbert Becaut savršeno su pristajale uz subotnju večer, a iskombinirane sa renesansnim

melodijama i monolozima dale su poseban kabaretski štih.

Time je ovaj poznati bračni par ponovno dokazao da su u tome uspješni i da publika to voli. - Stvarno je lijepo čuti francuske šansone i provesti večer na ovakav način. Mogla

bi ih slušati svako malo – komentirala je mlada Varaždinka.

S obzirom da im je u Varaždinu ovo već treći koncert možda će ona, a i svi drugi, uskoro imati priliku ponovo osjetiti dašak Francuske u Varaždinu.

ISTRAŽUJEMO Upravno vijeće odlučilo tko je novi ravnatelj, hoće li ga podržati i Gradsko vijeće

Miran Morandini je novi ravnatelj GMV-a?

Miran Bojanić Morandini iz varaždinskog Turističkog ureda vrlo vjerojatno će biti novi ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin. Upravnom vijeću GMVa, koje se sastalo proteklog tjedna, najviše se svidio njegov program koji je dostavio na nedavno završeni, već drugi natječaj za novog ravnatelja.

Uz njegovu molbu, pred članovima Upravnog vijeća našle su se i molbe trenutne vršiteljice dužnosti direktorice GMV-a Ljerke Šimunić, varaždinskog umjetnika Darvina Butkovića te Vesna Pascuttini iz varaždinskog Konzervatorskog odjela.

Zašto je Morandini dobio pozitivno mišljenje, pokušali smo doznati u Gradu Varaždinu. Vezano uz vaše upite o izboru ravnatelja Gradskog muzeja Varaždin, slobodni smo Vas uputiti na odredbe članka članak 43, 44. i 45. Statuta Gradskog muzeja Grada Varaždina kojima je utvrđeno da ravnatelja Muzeja imenuje i razrješuje Gradsko vijeće Grada Varaždina na prijedlog Upravnog vijeća, koje je obvezno pribaviti mišljenje muzejskog Stručnog vijeća.

Ravnatelj Muzeja imenuje se na temelju natječaja objavljenog u javnim glasilima. Natječaj

raspisuje i provodi Upravno vijeće Muzeja. Upravno vijeće po isteku roka natječaja prosljeđuje svoj prijedlog kandidata s mišljenjem muzejskog Stručnog vijeća Gradskom vijeću Grada Varaždina. U slučaju da na mjesto ravnatelja Muzeja Gradsko vijeće Grada Varaždina ne imenuje novog ravnatelja imenuje se vršitelj dužnosti ravnatelja koji ima sva prava i obveze ravnatelja Muzeja. S obzirom na iznijeto, kao i činjenicu da Gradsko vijeće Grada Varaždina nije zaprimilo prijedlog Upravnog vijeća Muzeja u vezi izbora ravnatelja, molimo vas da

svoja pitanja uputite predsjednici Upravnog vijeća Gradskog muzeja Varaždin, gđi Dijani Golić – stoji u odgovoru koji smo dobili iz Grada Varaždina. O predsjednice Upravnog vijeća, međutim, nismo uspjeli dobiti odgovor je li to tijelo kod odabira Morandinija samo slijedilo mišljenje Stručnog vijeća GMV-a koje je donedavno podržavalo sada već bivšeg ravnatelja Branka Speveca, ali je Gradsko je vijeće odbilo taj prijedlog koji je poduprlo i Upravno vijeće.

Među priloženim molbama na tom prvom, propalom natječaju, bila je i Morandinijeva, ali

Tko će sjediti u ravnateljskoj stolici? tada nije dobio stručnu podršku. Sada se to promijenilo, pa je vrlo izgledno da će postati ravnatelj GMV-a s obzirom na podršku koju ima u Gradskom vijeću.

Hrvoje Horvat i Darko Glavan, Rolling Stones – 50 godina, Profil, Zagreb, lipanj 2012.

Uoči londonske Olimpijade pr igodno odabirem knjige s temama iz novije i starije engleske povijesti. Ovo najnovije izdanje Profila hrvatski je prinos svjetskoj proslavi 50. obljetnice, po mom skromnom sudu, najgoreg od najboljih bendova sv ih vremena. Š alu na stranu, Rolling Stonesi su, dakako, nezaobilazni kulturni fenomen, zarana prisutan i vrlo utjecajan i u Hrvata. Ovu opsežnu retrospekt ivu njihovog djelovanja supotpisuju naši vrsni stručnjaci Hrvoje Hor vat i pokojni Darko Glavan; Horvat je, očito, nadogradio njihovu knjigu „T h e Ro l li n g Sto n e s – Rock’n’roll Babilon“ iz 1998. godine (izdanje Šarenog dućana), vjerojatno još uvijek dostupnu i također vrlo preporučljivu.

C. J. Sansom, Kraljevska krv, Znanje, Zagreb, ožujak 2012.

Vraćamo se kojih 550 godina u prošlost, na dvor Henrika VIII., kamo nas, u nastavku „Raskola“ i „Crne vatre“, vodi novi roman C . J. S ansoma. Njegov serijal povijesnih krimića o grbavom o dvjetniku Shardlakeu među kvalitetnijim je odabirima posljednjih kola popularnih „knjiga dostupnih svima“.

Književni kritičari uglednih londonskih novina (čijim p r o cj e n a m a v j e r u j e m) vrlo ga hvale, valjda i zato jer im je povijesni okvir bliži nego nama. Nije to nešto genijalno, ali je vrlo solidno, baš onako kako to očekujemo od, recimo, br itanskih tv-ser ija i dokumentaraca. Zadovoljit će, zacijelo, i ljubitelje Follettov ih „Stupova zemlje“. Ako ništa drugo, riječ je vrlo edukativnoj prozi.

'HQLV 3HULĴLIJ

20 Duplerica

17. srpnja 2012., br. 426

VJENČANJE U bajkovitom ambijentu Trakošćana teniski par Karolina

Romantično vjenča

Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

je stotinjak gostiju, od kojih je njih tridesetak doputovalo iz Cipra.

U romantičnoj atmosfer i dvorca Trakošćan poznata vaKočija raždinska tenisačica Karolina Čarobno vjenčanje kiša ipak Šprem i ciparski tenisač Marcos nije uspjela pokvariti. Do dvorBaghdatis izrekli su sudbono- ca, na kojem su bile izvješene sno “da”. Uz najbliže prijatelje hrvatska i ciparska zastava, je i obitelj okrunili su tako svoju mladi bračni par dovezla kovišegodišnju vezu i plijenili čija, a od znatiželjnih pogleda poglede prolaznika. javnosti Marcosa i Karolinu ču27-godišnja Karolina i 27-go- vali su zaštitari sa kišobranima. dišnji Marcos zaruke su okrunili Atmosferu je upotpunila i grusvjetovnim brakom u prekra- pa obučena u baroknu odjeću. snom ambijentu samog Slavlje povodom vjenčanja dvorca, dok se crkvenastavilo se uz jezero. no vjenčanje odrTamo je, za ovu priZa žalo u obližnjoj godu, bio postave m kapelici. Izriljen bijeli šator i vrije e j i canju sudbomon za stolovi i stolice e r e c nosnog “da” postavljeni na vorca prisustvovalo livadi te je sve t do d

pu je bio turiste jen zabran

Duplerica 21

17. srpnja 2012., br. 426

a Šprem i Marcos Baghdatis okrunili su dugogodišnju vezu brakom

anje na Trakošćanu

DUGOGODIŠNJA LJUBAV S TERENA

!

Poznata tenisačica Karolina Šprem i ciparski tenisač Marcos Baghadtis u vezi su nekoliko godina. O tome se počelo “šuškati” još početkom 2010. godine, za vrijeme Austrailian Opena. Da je ljubav s teniskog terena postala ozbiljna uvjerili su se svi i nekoliko mjeseci kasnije kada su ih viđali zagrljene u šetnjama ili kako zajedno prate teniske mečeve. Spektakularnim vjenčanjem zaokružili su godine veze i okrenuli novo poglavlje.

podsjećalo na hollywoodsko vjenčanje iz snova.

Strogo čuvano Za trajanja ceremonije vjenčanja pristup dvorcu bio je onemogućen svim prolaznicima i novinarima. Strogo čuvan teniski par izazvao je tako, osim divljenja, i negodovanje nekih turista. Zaštitari su tako vodili brigu da se nitko od njih ne približava fotoaparatima i kamerama što je navelo neke da se zapitaju kako je moguće da se jednim takvim događajem zatvara pristup ovom poznatom izletištu. No, ravnatelj muzeja Trakošćan potvrdio nam je ipak kako je, bez obzira na te događaje, Trakošćan uvijek otvoren

za goste. Vjenčanje u ekskluzivnom Trakošćanu rijetkost je koju si zasigurno ne može bilo tko priuštiti. Ipak, da je moguće uvjerili smo se ovom prilikom.

Rijetkost - U pravilu se iznajmljuju samo kapelica i otvoreni prostori. Što se tiče samog dvorca, cijena vjenčanja na terasi je dvije tisuće kuna za do dvadeset osoba, a iznad toga se za svaku osobu nadoplaćuje – rekao je ravnatelj Trakošćana, Adam Pintarić. No, iako se vjenčanja u kapelici prosje čno odvijaju dva puta

mjesečno, zabava u šatoru uz jezero zbog visine cijena rijetkost je na koju se mladi parovi ne odlučuju baš često. Tako je vjenčanje Karoline i Marcosa bilo jedino u posljednjih godinu dana koje se održalo na toj lokaciji. No, mladi bračni par ništa od toga nije zasmetalo te su u svoju hrvatsko – ciparsku bračnu avanturu ušli na zaista poseban način.

22 Oglasi

17. srpnja 2012., br. 426

“

17. srpnja 2012., br. 426

Bitno je dobro odigrati ove dvije utakmice sa Španjolkama prije odlaska na OI, Vladimir Canjuga izbornik ženske rukometne reprezentacije

Sport sport@regionalni.com

!

Sport

Sport 23

Ratko Rudić izbornik hrvatske vaterpolo reprezentacije ponovo je svoje izabranike doveo na Gradske bazene Varaždin

ATLETIKA Stotinjak sudionika 5. Međunarodnog atletskog mitinga

Uvjerljivi Vincek Tian na putu za OI Varaždinska Kineskinja stolnotenisačica Tian Yuan, nastavlja s pripremama za nastup na Olimpijskim igrama.

Nakon priprema u austrijskoj Akademiji Wernera Schlagera i kratkog boravka u Zagrebu otputovala je u njemački Dusseldorf gdje će s drugom hrvatskom stolnotesniačicom,

Vincek i Hudoletnjak u utrci na 400 metara pokazali su kako postoji kontinuitet varaždinskih atletičara

J Među najboljima bila je Lucija Pokos koja je u utrci na 100 m osvojila 2. mjesto Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

JAMBROVIĆ I SEKIRNIK

Na stadionu Slobode u subotu 14. srpnja održao se 5.

Međunarodni atletski miting Varaždin 2012. u organizaciji AK Sloboda.

U Beogradu je održano Prvenstvo Balkana za mlađe juniore, a za reprezentaciju Hrvatske natjecale su se i Mateja Jambrović te Vlatka Sekirnik, atletičarke AK Sloboda. Obje su se atletičarke vratile sa zlatnim medaljama i titulama prvakinja Balkana.

Tako je Mateja Jambrović potukla konkurenciju u utrci na 100 m i dotrčala prva na cilj s rezultatom 12,20, što joj je ujedno i osobni rekord. Vlatka Sekirnik svladala je pak konkurenciju u utrci na 100 m s preponama te je također osvojila prvo mjesto rezultatom 14,16.

Na 400 metara Danijela Roško ostala je bez medalje s obzirom da je osvojila četvrto mjesto i to rezultatom 59,55.

Od atletičara istaknuo se Mirko Hižman osvojivši drugo mjesto na 100 m rezultatom 11,01, te također srebro i na 200 m Domaćini ri a č i t e l t i to rezultatom Okupilo se oko A u s 22,27. stotinjak atletikoji e j l Na 4 0 0 m čara iz Hr vato b j a n ske, Mađarske i uvjerljivu pol i imali m i r bjedu odnio je i Slovenije, a ate p rezult včane Željko Vincek dobri rezultati o n i to rezultatom domaćih atletisu . 48,41, dok je u čara AK Slobode grade a n istoj utrci Dražen ni ovaj put nisu izoHudoletnjak bio treći s stali. Među najboljima bila je Lucija Pokos koja je u rezultatom 50,56.

U utrci na 1000 metara Anutrci na 100 m osvojila drugo mjesto rezultatom 12,63, dok tonio Jašić bio je sedmi s rezulje u istoj utrci treća bila Erika tatom 2:47,15 što i nije loš plaKogl s rezultatom 12,66. Na 200 sman s obzirom da taj atletičar metara Lucija Pokos zauzela je još uvijek ima problema zbog treće mjesto rezultatom 25,40. ozljede koljena. U istoj utrci

natjecali su se David Šalamon koji je završio na 10. Mjestu i Andrej Međeral na 11. mjestu.

U bacanju kladiva Mirko Mičuda bio je treći s rezultatom 68,31 m. U utrci na 60 m od djevojčica najbolja je bila Martina Kučina, a od dječaka Petar Ciglar. Atletičari koji su imali najbolje rezultat primili su novčane nagrade. Pojedinačno četiri najbolja rezultata odnijeli su bacači. Mađar Fazekas ba-

STRELJAŠTVO Tanja Perec viceprvakinja na juniorskom EP u Bologni

Malokalibarsko srebro Tanja Perec osvojila je srebro na juniorskom Europskom prvenstvu u Bologni u gađanju malokalibarskom puškom u malom trostavu.

Nakon prošlogodišnjeg uspjeha u Bresci i naslova na juniorskom Europskom prvenstvu u gađanju zračnom puškom Tanja se i ove godine pokazala u najboljem svjetlu u Italiji.Ukupno se na EP u Bolognu plasiralo 67 juniorki. U prvom dijelu natjecanja Tanja je bila odlična i ispucala treći rezultat ali i osobni rekord.

Ukupno 580 krugova i to 197 u ležećem, 187 u stojećem i 196 u klečećem stavu na 20 metara. U finalnom dijelu osam natjecateljica dobilo je još deset hitaca za konačni raspored. Tanja je ponovo iskoristila situaciju i pomaknula se za još jedno mjesto s tim da ju je od zlatne medalje i naslova europske prvakinje dijelio svega 0,1 krug. Ekipno je sa Sanjom Čusto i Martom Zeljković osvojila 7. mjesto te su postavile ekipni rekord Hrvatske sa 1708 krugova.

cio je disk 63,78 m i postigao rekord Mitinga i pojedinačno najbolji rezultat. Sljedeći najbolji pojedinačni rezultati pripali su Mariću (disk), Haklitisu (kladivo) i Hudi (kladivo).

Drugi rekord Mitinga postigao je Kašnar na 100 m s istrčanih 10,74 s. U ženskoj konkurenciji najbolja je bila Zagrepčanka Lončarek na 100 m prepone, a uz nju i solidna Horvat na 400 m također iz AK Ulix.

koja će na stupiti u Londonu, Corneliom Molnar nastaviti s pripremama. Na ITTF-ovoj (Međunarodni stolnoteniski savez) listi najboljih stolnotensiačica varaždinska Kineskinja Tian Yuan nalazi se na 108. mjestu a druga hrvatska putnica na OI u Londonu Cornelia Molnar nalazi se na 104. mjestu.

Felt triatlon liga Ni najava pljuskova nije spriječila triatlonce i rekreativce da se natječu u 2. kolu 4. Felt triatlon lige u Varaždinu. Na natjecanju je ponovno bilo novih natjecatelja, što garantira da će liga zadržati izvrsnu razinu posjećenosti do samog kraja. Kolo su obilježile velike grupe na biciklističkoj dionici, najbrojnija grupa sastojala se od čak 12 biciklista i biciklistica, a padali su i osobni rekordi a srušen je i ženski rekord lige u sprintu.Liga se nastavlja iduće srijede, 18. srpnja s početkom u 18 sati kod boćarskog igrališta na SRC Aquacity i svi su pozvani.

Pothvat mjeseca Zajednica sportskih udruga grada Varaždina dodijelit će nagradu Sportski pothvat mjeseca za svibanj atletičarki Sari Kolak. Dodjela ćese održati u utorak 17. srpnja u Cafe baru Sloboda na SC Sloboda s početkom u 10 sati.

Mlada varaždinska bacačica koplja članica je AK Sloboda i redovno pobjeđuje u svojoj konkurenciji te ruši hrvatske rekorde.

24 Sport

17. srpnja 2012., br. 426

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Jesenske kockice P

olagano se slažu kockice u varaždinskom sportu za jesensku sezonu. Prema svemu sudeći varaždinski sport je doživio teški udarac zadan od recesije ali i nesnalaženja sportskih uprava da prežive teško razdoblje. Većina klubova odlučila se za “korak nazad” nadajući se da će doći neko bolje vrijeme. Međutim, s obzirom na poznate okolnosti bolje vrijeme izgleda da neće doći tako brzo pa se svi sportski kolektivi i zajednice moraju pripremiti za nove uvjete i vraćanje sportskih statusa u daleko nepovoljnijim uvjetima.

Tom zadatku zasigurno nije dorastao veći dio uprava pa se s pravom očekuju novi ljudi za ova nova vremena. sto tako sve je manje onih koji se u ovom trenutku žele prihvatiti vodećih mjesta jer je skoro svima jasno da se dosadašnjim “lako ćemo” načinom ne može učiniti ništa osim upropastiti klub ali i varaždinski sport. Sada su prijeko potrebne nove ideje jer lakog novca koji bi trošili drugi jednostavno nema.

Oni koji će eventualno dati novac za sport tražit će velike garancije, od mjesta predsjednika ili većinu u izvršnom odboru pa do potpune kontrole trošenja i gospodarenja. akav sustavu mnogi ne mogu prihvatiti jer je sasvim normalnom bilo da se raspolaže tuđim novcem. Tako je već sada sasvim jasno da će se mnogi morati svesti u okvire koji će možda biti i upola manji od dosadašnjih. Isto tako može se očekivati da će se više gledati u “tuđe dvorište” odnosno da će više razgovora biti i oko kriterija raspodjele proračunskih sredstava.

Sve manji kolač dijeli se na sve više još manjih dijelova a čak niti oni najveći dijelovi nisu dovoljni za miran klupski život. Na velikoj kušnji bit će profesionalni ili poluprofesionalni status nekih klubova i pojedinaca te će se dobar dio vratiti na amatersku i volontersku osnovu. Tko tu može i na koji način pomoći, odgovor će u prvom redu morati dati lokalna samouprava jer je ostala praktično jedini financijer sporta a time i jedina odgovorna za rezultate koji proizlaze iz raspodjele novca, koji svi građani uplaćuju na ime poreza.

I

T

Mario Agatić nastupi će u sklopu Svjetskog kombat prvenstva u profesionalnom meču na gala večeri

SVJETSKO KOMBAT PRVENSTVO Tisuću boraca u Varaždinu

Sve kategorije u Areni Varaždin

J Discipline u kojima će se okušati borci sa svih strana svijeta su forme, semi contact,

light contact, full contact, lowkick, K-1, thai boxing i MMA Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Tijekom ovog tjedna Varaždin će biti domaćin Svjetskog kombat prvenstva u amaterskoj konkurenciji po WKF federaciji u organizaciji Hrvatskog kombat saveza i Fight Club Kovačić, Varaždin.

Program

Odbojka na pijesku Odbojkaški savez Varaždinske županije pokreće lige u odbojci na pijesku, za ženske i muške ekipe. U ligu bi se uključile ekipe registriranih odbojkaških klubova i ekipe iz mjesta koja imaju namjeru registr iranja odbojkaškog kluba. Liga bi se odigravala putem turnira u mjestima gdje postoje igrališta odbojke na pijesku tijekom srpnja i kolovoza 2012. godine (Varaždin, Ivanec, Varaždinske Toplice i

Ludbreg) po rasporedu koji će utvrditi natjecateljska komisija nakon prispjelih prijava.

Iz jednog kluba mogu se ligu uključiti najviše dvije ekipe.

Igra se po pravilima odbojke na pijesku uz modifikaciju da ekipu čini pet igračica od čega u igri sudjeluju tri igračice i dvije igračice su rezerve. Kotizacija po ekipi iznosi 100,00 kuna. Mole se klubovi da najkasnije do 20. srpnja prijave sudjelovanje svojih ekipa.

Službenim vaganjem i prijavama natjecatelja započinje bogati program koji će trajati cijeli tjedan. Borbe će se odvijati na pet tatamija, tri ringa i kavezu za slobodnu borbu. Discipline u kojima će se okušati borci su forme, semi contact, light contact, full contact, lowkick, K-1, thai boxing i MMA. Borbe će se održavati u kategorijama djeca do 12 godina, kadeti od 12 do 16 godina, juniori od 16 do 18 godina, seniori te veterani

iznad 36 godina. Ukupno će se u Varaždinu, tijekom ovog tjedna okupiti oko tisuću boraca uz njihovo prateće osoblje.

Svjetsko kobat prvenstvo završava 21. srpnja kada će se na gala prirebi održati samo finala, odnosno najatraktivniji mečevi za prvaka svijeta. Na večernjoj priredbi 21.srpnja na programu će biti 15 najboljih finala uz dvije profesionalne borbe.

Mario Agatić će se u profesionalnom meču boriti za titulu svjetskog prvaka po K-1 pravilima do 69,5 kg u WKF federaciji. U drugoj profesionalnoj borbni Jurica Škoranec napast će internacionalni pojas u svojoj prvoj seniorskoj borbi po K-1 pravilima do 66,8 kg, također u WKF federaciji.

Službeno otvaranje biti će u utorak 17. srpnja kada su

na programu i prve borbe.

U Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin duž c ijele dvorane biti će postavljeni štandovi sa borilačkom opremom, literaturom i mnogim stvarima vezanim za borilačke sportove.

Borbe će se održavati svakodnevno od 10 do 17 sati a po potrebi i duže. Dnevni sastanci organizatora i sudaca bit će od 9 sati kada će se dovršavati sve pripreme u dvorani za dnevni pro-

U organizaciji “Hrvatskog saveza sportske rekreacije” i domaćina - USR Mladost iz Vukosavljevice održan je “18.Hrvatski festival sportske rekreacije na selu” u Vukosavljevici (Virov itičko - Podravska županija) na kojem je nastupilo 11 ekipa (nekoliko stotina natjecatelja) iz

više hrvatskih županija.

Iz Varaždinske županije nastupilo je čak pet ekipa koje su ostvarile vrlo dobre rezultate. Poljana Biškupečka je bila ukupno druga, Stažnjevec treći, Salinovec četvrti, Višnjica šesta i Lančić – Knapić sedmi. Pobjednici igara bili su domaćini, ekipa

UZ STRANE I DOMAĆI BORCI Na Svjetskom kombat prvenstvu u Varaždinu nastupit će i puno hrvatskih i varaždinskih boraca, a u kategoriji forme nastupit će i članovi Mačevalačkog društva Kensei.

Iz Europe dolaze jake reprezentacije Njemačke, Francuske, Poljske, Švicarske, Austrije, Grčke i drugih zemalja, iz Afrike dolaze Kenija, Egipat i drugi, iz Južne Amerika stižu borci iz Venezuele, Kolumbije, Argentine, Brazila i drugih zemalja, a dolaze i reprezentacija SAD i Australije.

gram. Organizator Fight club Kovačić Varaždin i Hrvatski kombat savez osigurali su sve potrebne uvjete za održavanje ovako velike manifestacije, od liječničke službe do zabavnih sadržaja i fotografiranja s borcima.

Ovo će u svakom slučaju biti jedna od najvećih borilačkih priredbi održanih u Varaždinu ikada. Cijena za ulaznice, za sve mečeve prodavat će se po popularnim cijenama od 10 kuna.

REKREACIJA

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 16. – 21.07.2012.

SVJETSKO KOMBAT PRVENSTVO velika i mala dvorana

18. Hrvatski festival sportske rekreacije na

Vukosavljevice, a uz ekipe iz Varaždinske županije još su nastupili: Podgorje, Gornji Bogićevci, Lički Novi, Mala Subotica i Sopje.

Discipline u kojima su se ekipe natjecale su: hodanje na štulama, skakanje u vreći, penjanje uz uže, skok u dalj s mjesta - muški, skok u dalj s mjesta - žene, potezanje štapa, nošenje košare na glavi, selu bacanje kamena, nošenje puta i potezanje užeta.

Sport 25

17. srpnja 2012., br. 426

NOGOMET Ostaje 1. ŽNL sa dvije 2. lige, istok i zapad

Malo promjena J Prva županijska liga Varaždin imati 16 klubova sa svim kategorijama u natjecanjima Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Sustav natjecanja u nogometnim ligama Županijskog nogometnog saveza Varaždin ostat će isti kao i prošle godine. Iako je već bilo odlučeno da se uvodi treća liga za one klubove koji ne budu mogli pratiti zahtjeve poput natjecanja sa svim uzrasnim kategorijama, od toga se odustalo na izvanrednoj skupštini ŽNS Varaždin, održanoj 10. srpnja.

Od ukupno 66 zastupnika prisutno je bilo 51 a sa pravom glasa 47 zastupnika.

Zbog izrečenih suspenzija četiri članice nisu imale pravo glasa: NK Varaždin,Udruga Škola nogometa Varaždin, MNK PU Varaždinska i Udruga veterana Jalkovec.

Budimir ŠEBEČIĆ Totalni FM, marketing, budimir.maletajne@gmail.com.

Šaran kapitalac L

jetna ribička sezona je u punom jeku. Bilo kako bilo kad izađete van, očekujte da Vas Sunce zagrije na više od 50 st. C. Pa sad, ko voli nek izvoli. Osim na nas ljude, ovakvo vrijeme utječe i na ribe odnosno na njihovo ponašanje. Velika većina riba aktivna je noću, u zoru i predvečer. Po danu skoro sve vrste riba „drijemaju“ u hladu, u dubljim dijelovima vode, ispod drveća koje nadvisuje obalu i sl. o, neke ribe su i te kako aktivne i u pola dana. Eto, priča mi kolega što mu se dogodilo neki dan na jezeru Trakošćan (primijetili ste da češto spominjem Trakošćan. Možda sam u nekom od svojih prošlih života živio u tom dvorcu, tko zna...) No, bez obzira na moguću reinkarnaciju (mada se bez problema mogu zamisliti u ulozi plemića) da se mi vratimo u današnje vrijeme. Dakle, neki dan na spomenutom jezeru, ekipa je imala nesvakidašnji doživljaj. Zabacili su mamce, otvorili pivice i prepustili se čarima ljetne ribičije. kako to obično biva, kad su se najmanje nadali, jedan štap je jednostavno poletio u jezero i dok se se začuđeno gledali, štap je bio na sredini jezera. Kako baš nije bilo raspoloženih dobrovoljaca za kupanje, požurili su do podnožja dvorca, iznajmili pedalinu i krenuli u lov na čudovište iz „Loh Trakošćana“. Za divno čudo, kad su došli do štapa, ribetina je još uvijek bila na udici. Nakon desetak minuta, na njihovu veliku žalost, najlon nije izdržao i čudovite je otplovilo u dubinu jezera. Zvuči nevjerojatno ? A još kad Vam kažem da su ubrzo (nakon što su vratili pedalinu) ulovili šarana kapitalca !!? Štap je opet letio, samo je ovaj put ekipa bila spremna na to. Od reinkarnacije do lova na „čudovišta“ u zagorskim jezerima, kakve samo život priča priče...

N

A

Sustav Na početku sjednice jednoglasno su primljene nove članice u ŽNS Varaždin, a to su NK Varaždin - Škola nogometa NK Mladost, Sveti Županijske nogometne lige su pravo mjesto za afirmaciju mladih igrača Petar. Nakon toga glasalo se o izvanrednom ublažavanju pad sa brojem klubova prema kazne Bojanu Fošnaru, među- prijavama podijeljeni po teritim 25 zastupnika glasa da se torijalnoj pripadnosti sa svim Nakon što NK Varaždin nije išao predloženim putem fuzije kazna ne ukine, 7 glasova za kategorijama u natjecanju. sa nekim od klubova 3. HNL izgleda da nije uspio način ukidanje dok je 13 bilo suzdr- Također su definirana natjecaizravnog uključenja u 3. HNL. Na izvanrednom plenumu 3. žanih, tako da kazna ostaje na nja u Nogometnom središtu HNL sjever 11 od 16 klubova izjasnilo se protiv proširenja snazi i dalje.

Ludbreg, pa će 1. liga NS Ludlige na 18 klubova, što je bilo potrebno da bi NK VaražPredsjednik ŽNS Varaždin breg imati 14 klubova sa svim din – Škola nogometa ušao u ovaj rang natjecanja. Kako Nenad Horvatić upoznao je kategorijama u natjecanju i stvari sada stoje NK Varaždin – Škola nogometa trebala zastupnike o aktualnom 2. liga NS Ludbreg sa bi svoj sportski put početi u županijskoj nogometnoj ligi. stanju u hrvatskom brojem klubova a j n nogometu i odrprema prijavaa c e Natj žanoj izbornoj ma. Tako je odredio je i termine početka studenog 2012. godine, do ijskim Skupštini HNSkada će se odigrati 15 kola; prestala va- natjecanja u ŽNS Varaždin. župan nim u t a na kojoj je za žiti odluka Plenum svih klubova Žu- 1. kolo 2. ŽNL istok i zapad e nogom činju 19. o sustavu panijskih nogometnih liga počinje također 19. kolovoza predsjednika izabran Davor stalnih na- održat će se 26. srpnja, a liga a do kada će potrajati ovisi a po ligam a a u Kupu tjecanja od NS Ludbreg 25. srpnja. Natje- o broju prijavljenih klubova; Šuker a Nenad z o v Hor vat ić iza10. veljače. canje u Kupu ŽNS Varaždin 1. kolo 1. lige NS Ludbreg kolo voza bran je za člana N a k r a j u počet će 5. kolovoza 1. kolom, počinje 19. kolovoza i njiho5. kolo Izvršnog odbora j e o d l u č e n o nastavit će se 12. kolovoza 2. vih 13 kola jesenskog dijela HNS-a. da se o nepra- kolom, pa će se 15. kolovoza prvenstva potrajat će do 18.

Zatim je održana ravilnostima prilikom odigrati 3. kolo, nakon toga studenog 2012. godine; 1. sprava o sustavu natjecanja organiziranja nogometnih su- osmina finala je na rasporedu kolo 2. lige NS Ludbreg poi nakon rasprave predloženo sreta županijskih nogometnih 5. rujna, a četvrt finalni susreti činje 19. kolovoza a do kada je da se u narednom četvero- liga na koje su upozoreni od planirani su za 26. rujna 2012. će potrajati ovisi o broju prijavljenih klubova. Natjecanja godišnjem razdoblju vrate na strane PU varaždinske održi godine. sustav natjecanja sa jednom zajednički sastanak kako bi se Natjecanja u ŽNL Varaždin i u juniorskim i pionirskim 1. ŽNL te dvije 2. ŽNL uz 1. i 2. klubovi još jednom upoznali liga NS Ludbreg počet će pre- uzrastima počinju 18. i 19. ligu NS Ludbreg. s pravilnim načinom organi- ma sljedećem rasporedu: 1. kolovoza, dok 1. kolo Prve i Tako će 1. ŽNL imati 16 ziranja i osiguranja susreta kolo 1. ŽNL Varaždin odigrat drugih liga veterana počinje klubova sa svim kategorijama ovog ranga. će se 19. kolovoza a jesenski 3. rujna. Liga limača U8 i U10 u natjecanju, 2. ŽNL istok i zaIzvršni odbor ŽNS Varaždin dio prvenstva trajat će do 25. počinje 1. rujna 2012. godine.

NK VARAŽDIN U ŽNL?

BICIKLIZAM Na stadionu NK Zagreba održano je nacionalno prvenstvo na pisti. Članovi BD Sloga vratili su se s ukupno 14 osvojenih medalja i to 8 zlatnih, 4 srebrne i 2 brončane.

U disciplini 1000/200 sprint zlato je osvojio junior Marko Herceg, a u kategoriji žena Mia Radotić prvo, a treće mjesto Romina Golub. U disciplini 500 odnosno 1000 m u kategoriji žena Mia Radotić,a u kategoriji Čak juniora zlato Marko Herceg. U disciplini

Ribolov

dohvatno 2000/3000 m prvo mjesto u kategoriji žena Mia Radotić te drugo mjesto u kategoriji juniora Marko Herceg. U disciplini ekipne dohvatne vožnje na 3000 m prvo mjesto je osvojila ženska ekipa BD Sloga (Mia Radotić, Romina Golub, Sara Cafuk, Karla Čović), a u kategoriji kadeta drugo mjesto (Andrej

Zernec, Filip Rutić, Marko Rak) dok u disciplini ekipne dohvatno 4000 m drugo mjesto u kategoriji juniora (Marko Herceg, Adam Rožmarić, Luj Kolarić). U utrci na bodove

14 medalja za BD Sloga

u kategoriji juniora prvo mjesto osvojio je Marko Herceg,a u kategoriji žena prvo mjesto osvojila je sara Cafuk, drugo mjesto Mia Radotić a treća je bila Romina Golub.

Knjigu Male tajne športskog ribolova možete naručiti na telefon 091 2002 083. Cijena knjige je 49,00 kuna plus poštarina.

Srebra za BK Kneginec

Sport Varaždinske županije dobio je još jednog člana, koji je već na svojem prvom nastupu na državnom prvenstvu, osvojio dvije srebrne medalje.

Radi se o novom biciklističkom klubu, BK Kneginec, koji je osnovan prije dva mjeseca.

Na pisti u Kranjčevićevoj ulici prva disciplina bila je sprint 1000+200m, a vozila se na

tzv. “lauferu”. U ovoj disciplini nastupila je i odmah osvojila srebrnu medalju članica BK Kneginec Jelena Sekelj, kojoj je ovo i bio prvi susret sa „lauferom“ i pistom. Ženska ekipa BK Kneginec u sastavu Iris Rožmarić, Ivana Zernec i Jelena Sekelj u ekipnoj dohvatnoj vožnji na 3000m osvojila je drugo mjesto.

Speedway Grand Prix Speedway Grand Prix po treći put se održava u Hrvatskoj u organizaciji Speedway klub Unia. U subotu, 28. srpnja stadion Milenium u Donjem Kraljevcu ugostit će najboljih petnaest vozača svijeta, kao i tisuće navijača iz Hrvatske i drugih zemalja. Organizator ima pravo na dodjelu «wild carda» - pozivnice za nastup vozača koji će predstavljati svoju državu, a ove će godine to biti Jurica Pavlic, dvostruki europski prvak te viceprvak svijeta u juniorskoj kategoriji.

26 Zdravlje

17. srpnja 2012., br. 426

Država je upravljačka prava nad Općom bolnicom 2003. prenijela Županiji, a s njima i dugove

DVOJBE Kako će ministar zdravlja sanirati dugove?

Naša Bolnica bi mogla u stečaj?!

J U Varaždinskoj županiji nemaju službenih informacija o

tome da resorno ministarstvo dugovanja namjerava riješiti stečajem ili preuzimanjem bolnice Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Život i socijalna skrb Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije,certificirani supervizor, privremeni ravnatelj Centra za socijalnu skrb Varaždin

Romi u Varaždinskoj županiji P Č

rocjenjuje se da u Republici Hrvatskoj živi oko 30.000 pripadnika Romske manjine. Na području Varaždinske županije prema popisu stanovništva iz 2001. godine bilo je evidentirano 448 pripadnika ove nacionalne manjine, no sada ih ima sigurno više nego prije deset godina. Problem je i dalje što veliki broj obitelji živi u neprimjerenim uvjetima, puno kućanstava nema struju i vodu, a većina živi od socijalne pomoći, nepismena je i stručno i odgojno nekompetentna za odgoj vlastite djece. Varaždinska županija je u posljednje tri godine izdvojila više od 1,2 milijuna kuna za izgradnju komunalne infrastrukture u naselju Strmec Podravski.

U uređenju naselja sudjeluje i Općina Petrijanec u komunalnom uređenju, te u provedbi sanitarnih mjera. U rješavanju pitanja zapošljavanja u okviru Akcijskog plana Zavod za zapošljavanje-Varaždin provodi program javnih radova, te je u program uključeno 20 osoba Romske manjine. Kako je većina obitelji korisnik nekog oblika nov-

čane pomoći, svi zajedno trebamo i dalje raditi na obrazovanju i zapošljavanju Roma. ini mi se da još uvijek veliki broj osoba ima predrasude prema Romskoj nacionalnoj manjini, što otežava njihovu integraciju i zapošljavanje. Sve to ima za posljedicu socijalnu isključenost ove nacionalne manjine. U rješavanju pitanja romske nacionalne manjine potrebno je i nadalje financijski i programski ustrajati na obrazovanju i odgoju, pri čemu je nužna i puno veća uključenost tijela s državne razine. Budimo otvoreni prema različitima i drugačijima od nas. ijeće Europe i Europska unija su od 1993. posvetili posebnu pozornost ovoj problematici donošenjem niza dokumenata o poboljšanju položaja Roma, dok je Republika Hrvatska uz provođenje Nacionalnog programa za Rome pristupila i projektu „Desetljeće za uključivanje Roma 2005-2015“. koju je pokrenula Svjetska banka i Institut otvoreno društvo.

V

Hoće li u Općoj bolnici Varaždin u jesen biti proglašen stečaj ili će Varaždinska županija svoja upravljačka prava morati prenijeti na državu?

Privatizacija?

Upravo takve mogućnosti će, prema pisanju nacionalnih medija, ministar zdravlja Rajko Ostojić u rujnu ponuditi osnivačima županijskih bolnica kao mjere za saniranje ogromnih dugovanja u zdravstvenom sustavu. Spominje se čak i mogućnost da Ministarstvo zdravlja, osim stečaja i prenošenja upravljačkih prava, dopusti da osnivači pronađu privatne tvrtke koje bi ulagale u bolnice!

Međutim, u Varaždinskoj županiji o tome nemaju nikakve informacije. - O opcijama koje spominjete, dakle stečaju, pronalaženju ulagača ili predaji upravljačkih prava državi nemamo nikakve službene informacije niti smo na tu temu zaprimili bilo kakav dopis – rekao je varaždinski

župan Predrag Štromar. njima i – dugovi. S obzirom Izvijestio je da, prema po- na to, doista bi bilo apsurdno dacima s kojima raspolažu, da država zatraži da županije Opća bolnica Varaždin s 30. s malim proračunima sada lipnjem potražuje više od vraćaju dugove koje im je 73 milijuna kuna, dok obve- “poklonila” država. I ne samo ze istovremeno iznose 160 to, u posljednjih devet godina milijuna kuna. Da je riječ o država nije učinila ništa da ogromnom iznosu, jasno je se spriječi nastanak novih ako se zna da je produgova. račun Varaždin- Dugovi u većini ug d ske županije bolnica pa tako i Opće . za prošlu goOpćoj bolnici Va0 3 e dinu iznosio raždin gomilaju c i ln o b 192 milijuna se godinama, 160 o i b ja kuna, svega lipn , ali jer HZZO ne plaa n u k 30-ak milijuća stvarno nana miliju e plaćati stale troškove. na manje od ć e n o t duga županijPoslovanje zdravija Župan ske zdravstvene stvenih ustanova ustanove. je prije svega rezulMediji su objavili da će tat obračunskog sustava Ostojić zatražiti da dug bolni- u kojem „prihodi“ ostaju u ca plate županije, ali Štromar limitima, dok troškovi prate to demantira. - Dugove neće pacijenta i nerealno postavmorati podmiriti Varaždinska ljenih limita. Rezultat takvog županija – ustvrdio je. obračunskog sustava su veliki dugovi te je, prema mom mišljenju, krajnje vrijeme da se Neodrživa situacija On podsjeća da su na Žu- promijeni sustav financiranja paniju osnivačka prava nad u zdravstvu, jer je postojeća Općom bolnicom prenesna situacija neodrživa – upozo2003. godine, a zajedno s rava Štromar.

NAGAĐANJA Spajanje bolnice s onima u Čakovcu i Koprivnici

Župan nije bio na sastanku Planira li Ministarstvo zdravlja spojiti varaždinsku bolnicom sa županijskim bolnicama u Čakovcu i Koprivnici? Ravnatelj koprivničke bolnice dr.

Petar Stapar je prošli tjedan za Radio Dravu potvrdio da je u nadležnom ministarstvu bilo načelnih razgovora o mogućem spajanju tri bolnice na sjeveru Hrvatske. - To su bili preliminarni razgovori bez konkretnijih detalja – izjavio

je. Informacija o mogućem spajanju podigla je pravu buru nezadovoljstva u susjednoj Koprivničko-križevačkoj županiji.

Za razliku od toga, kod nas reakcija nije bilo.

- Nikakav službeni dopis iz Ministarstva zdravlja na temu eventualnog spajanja bolnica nije zaprimljen u Varaždinskoj županiji, niti je održan bilo kakav sastanak s tom namjenom te su jedine informacije

o predmetnoj temi samo one koje su se nedavno pojavile u medijima – komentirao je varaždinski župan Predrag Štromar.

No napominje da su svjesni da se žele smanjiti troškovi u zdravstvu. - Vjerujemo da će se prilikom bilo kakve racionalizacije prvenstveno voditi računa o zadržavanju iste razine zdravstvene usluge – napomenuo je Štromar.

Zdravlje 27

17. srpnja 2012., br. 426

DOZNAJEMO Rješenje za vruće dane i naoko nedostižne destinacije

Skuteri - za starije osobe i teže pokretne J Nisu to skuteri za mlade. U tvrtki Orto Rea nude skutere na četiri kotača koji pružaju

osjećaj sigurnosti i stabilnosti. Mogu se kretati brzinom od šest do 15 km na sat

!

OGLAS

Koliko puta ste se našli u situaciji da vam je nešto nadomak ruke, a ipak nedostižno?

Ili kada krenete put tržnice, a u povratku vam stvari kojima ste se opskrbili put kući čine još duljim i daljim?

Iskušajte skuter na testnoj vožnji koju će vam u tvrtki Orto Rea rado osigurati!

Pravo rješenje Puno je ovakvih i sličnih priča ispričano dosad u Orto Rea-i, trgovini ortopedskim pomagalima kada bi ljudi tražili rješenje za svoje probleme.

Iznenade se kada ugledaju – skutere. Nisu to klasični skuteri kojima juri omladina ovih dana našim prometnicama, nego skuteri za osobe slabije pokretljivosti i za osobe s invaliditetom. Što ih čini zanimljivima, saznali smo prilikom naše zadnje posjete ovoj trgovini u Jalkovcu, na adresi Braće Radića 52/b, gdje je tvrtka Orto Rea izložila neke od zanimljivih modela.

- Skuteri su definitivno jedan od traženijih artikala upravo tijekom ljetne sezone, i to ne samo u južnim dijelovima naše zemlje, nego i ovdje na kontinentu. U pravilu, skutere kupuju pripadnici starije dobne strukture, koji zbog godina ili određenih zdravstvenih tegoba nisu više u mogućnosti kao nekada pješice ili biciklom otići do trgovine ili do tržnice doznali smo od Silvije Drvarek, izvršne direktorice.

Mobilnost Pojašnjava da, s obzirom na namjenu, postoji više modela skutera. - Razlikuju se po svojoj veličini, težini, brzinama koje postižu, usponima koje svladavaju,... No bez obzira na model, svi oni sa svoja četiri kotača pružaju izuzetan osjećaj sigurnosti u prometu, stabilnosti i pri najvećim brzinama te mobilnosti koja je do tada nedostajala - napominje.

Takvi skuteri, ovisno o mode-

APEL CRVENOG KRIŽA

Darivatelji, dođite na akcije Crvenog križa

Orto Rea d.o.o., Braće Radića 52b, Jalkovec, telefon 042/350-744, e-mail info@ortorea.hr

ORTO REA – ŠIROKA PALETA PROIZVODA Tvrtka Orto Rea nudi široku paletu proizvoda, od pomagala za inkontinenciju, dijabetes, stoma pomagala, pomoć kod hodanja, disanja pa sve do skutera te najma kreveta. Dakle, sve na što se pravo može ostvariti putem doznake, ali i sve ono što može zatrebati u rehabilitaciji ili olakšalu, mogu se kretati brzinom od šest do 15 kilometara na sat, svladavaju uspone od 8 do 12 stupnjeva, a s jednim punjenjem baterije možete proći i do 55 kilometara. S obzirom da se

vanju svakodnevnog rada i života osoba s invaliditetom ili starijih i slabije pokretnih osoba. Dođite i posjetite ih u Jalkovcu na adresi Braće Radića 52/b ili kontaktirajte telefonom na broj 042/350-744 ili na e-mail info@ortorea.hr, a više saznajte na njihovoj web stranici www.ortorea.com.

radi o skuterima na četiri kotača, jednostavno je upravljanje, sam upravljač može se podesiti prema ili od korisnika, a i cijelo sjedalo može se prilikom, primjerice silaženja, rotirati za 90

stupnjeva.

Dođite u Orto Rea-u i uvjerite se sami: sjednite na skuter i iskušajte ga na testnoj vožnji koju će vam Orto Rea u Jalkovcu rado osigurati!

- Molimo dobrovoljne dar ivatelje da se odazovu na akcije koje o rg a niz ir a Crveni križ – pozivala je prošli tjedan Sandra Mintas, v.d. ravnateljice Gr adsko g društva Crvenog križa Varaždin. Sa zalihama krvi u Varaždinskoj županiji nema problema, ali dolaze apeli iz drugih krajeva krvi, gdje se zalihe krvi smanjuju.

- Naročito je to problem na Jadranu, što je i razumljivo s obzirom da traje turistička sezona – navodi Sandra Mintas. Izvijestila je da je varaždinsko Društvo Crvenog križa u suradnji s Transfuzijom Opće bolnice Varaždin u prvih šest mjeseci ove godine prikupilo 3.363 doza krvi. - Posebno

moramo istaknuti da je 351 osoba prvi puta darovala krv, što pokazuje da naši građani znaju prepoznati važnost darivanja krvi i želju da pomognu onima kojima ta dragocjena tekućina može spasiti život – ističe v.d. ravnateljice.

Inače, varaždinsko društvo Crvenog križa je za ovu godinu planiralo prikupiti 5.500 doza krvi, a s obzirom da je već u prvoj polovici godine prikupljeno više od 3.300 doza, plan će sigurno biti ispunjen. (vms)

Savjeti iz ordinacije Krpelji – kako ih što prije odstraniti s tijela D

olaskom toplijih mjeseci raste i aktivnost krpelja koja je intenzivna i u rano ljeto te nešto manje u jesen. Zbog toga postoji veliki rizik od susreta s njima i uboda. U kontinentalnom dijelu Hrvatske najučestaliji su šumski krpelji vrste Ixodes rhicinus. To su sitni paraziti koji se hrane krvlju prvenstveno toplokrvnih životinja, a iznimno i čovjeka. Zadržavaju se na grančicama i lišću niskog raslinja i grmlja do visine od oko jednog metra. Kretanjem ljudi ili toplokrvnih životinja po takvom terenu krpelji se hvataju na njihovu odjeću te traže pogodno mjesto za ubod oštrim rilcem u kožu i sisanje krvi. Većinom su to područja gdje je koža tanka i krv lako dostupna, poput nogu, struka i genitalne regije, a kod djece i vlasišta.

Ubod krpelja potpuno je bezbolan, jer se prilikom uboda izlučuju tvari s anestetskim djelovanjima. rpelji mogu u čovjeka biti prenosioci većeg broja zaraznih bolesti. našim krajevima najčešće su zaraženi bakterijom Borrelia burgdorferi i virusom krpeljnog meningo-encefalitisa, koje prilikom uboda unose zajedno sa u ranu. Navedeni mikroorganizmi uzročnici su Lyme borrelioze i krpeljnog meningoencefalitisa. Potrebno je naglasiti da je samo manji broj krpelja inficiran navedenim uzročnicima, a vjerojatnost infekcije je veća što je krpelj dulje na tijelu žrtve. Prema nekim istraživanjima, smatra se da zaraženi krpelj u prvih 10 sati samo u malom postotku slučajeva uspije zaraziti ubodenu

K U

osobu. Zbog svega toga potrebno ga je što prije odstraniti sa tijela. Krpelj se u cijelosti odstranjuje s površine kože uz pomoć alkoholom dezinficirane pincete tako da se izvuče laganim povlačenjem bez gnječenja. Prilikom izvlačenja potrebno ga je uhvatiti za gornji dio trupa, tj. što bliže koži.

Današnji je stav da se krpelj prije izvlačenja ne premazuje i ne omamljuje alkoholom, uljem i slično zbog veće vjerojatnosti izlučivanja uzročnika u ubodnu ranicu. akon njegovog odstranjenja, ubodno mjesto i ruke treba oprati sapunom i vodom, posušiti, te dezinficirati sredstvom za dezinfekciju. Ako to niste sposobni ili se bojite učiniti sami, potrebno je javiti se što prije svome liječniku.

N

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

28 Ženski svijet

Coco Chanel

17. srpnja 2012., br. 426

Jean Seberg

Debbie Harry

MODA Francuski mornari morali nositi prugaste uniforme, a danas su hit!

Bezvremenske prugice J Prugice - ljetni motiv koji više od sto godina vlada modnim pistama i ormarima

Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek

Elegantne, bezvremenske i sa zanimljivom simbolikom i modnom pričom prugice su besmrtne. Ovaj ljetni motiv je pravi veteran jer više od sto godina vlada modnim pistama i mnogim ormarima.

Mornarska uniforma

Andy Warhol

Osim što su besmrtne prugice imaju pravu malu povijest iza sebe a prvi puta se spominju 1858. godine kada je zakonom propisana obavezna uniforma za sve francuske mornare. To je bila majica s prugicama koja se zvala marniere ili matelat i imala je duge rukave, lađa izrez oko vrata i točno dvadeset i jednu prugicu koje su predstavljale Napoleonove ratne pobjede. Osim simbolike prugice su bile praktične jer se lakše moglo uočiti mornare koji su pali preko palube. Prugice su iz istih razloga nosili i ribari i lučki radnici a njih je

uočila Coco Chanel koja se odmarala na glamuroznoj i mondenoj francuskoj rivijeri.

1917. godine lansirala je svoju mornarsku kolekciju a i sama je rado nosila majice sa prugicama i to na široke hlače visokog struka. Od kako ih je Coco uzela „pod svoje“ prugice su postale hit među pripadnicima više klase koji su se provodili na rivijeri a uskoro se taj hit proširio i preko bare. Pedesetih i šezdesetih godina s rođenjem alternativne kulture i beatnik pokreta prugice su nosili kreativci iz umjetničkih krugova poput Picassa ili Andy Warhola i njegove muze Edie Sedgwick.

Nosile su ih i novovalske dive poput Anne Karine i Jean Seberg koja je u filmu Do posljednjeg daha svoju prugastu majicu nosila sa šeširom koji joj je“posudio“njezin filmski kolega Jean –Paul Belmondo.

U osamdesetima nosila ih je disco pankerica Debbie Harry iz grupe Blondie i glazbenik

Kozmetički savjeti Atletsko stopalo P

rema istraživanjima čak sedamdeset posto ljudi barem jednom u životu ima problem atletskog stopala. Najviše pozornosti stopalima obraćamo ljeti, a zapravo se problemi sa stopalima najčešće javljaju u zimskim mjesecima kada ljetnu prozračnu obuću zamijenimo zatvorenom zimskom obućom.U zatvorenoj obući koja nam onemogućava koži da diše,noge se i pojačano znoje.Upravo takvi uvjeti su odlični za razvoj gljivica.To su organizmi koji rastu na toplim,vlažnim i tamnim

Pablo Picasso

Jonathan Richman u jednom od svojih legendarnih televizijskih nastupa.

Danas ih obožavaju miljenice modnog svijeta poput Alexe Chung,Olivie Palermo i Kate Moss a rado ih i recikliraju i svjetski dizajneri. No nitko to

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

predjelima kao što su pregibi između nožnih prstiju.Jednu od takvih bolesti nazivamo atletsko stopalo što je naziv za infekciju kože stopala i prstiju najčešće između četvrtog i petog prsta,a može se proširiti i na nokte. nfekcija se može prenijeti i na druge dijelove tijela kada se počešamo po stopalu i ne operemo ruke,ali i na druge osobe najčešće obitelj kada hodamo bosi po kupaonici ili koristite zajednički ručnik.Kako biste spriječili razvoj gljivične infekcije perite noge najmanje jednom dnevno i temeljito

I

ne radi tako dobro kao Jean Paul Gaultier koji osim svojih kreacija u prugice oblači i bočice parfema pa čak i svoje osoblje i press tim tokom prikazivanje novih kolekcija. Pa što onda drugo reći osim sve bi seke ljubile mornare!

ih obrišite naročito između prstiju.

Nosite pamučne čarape,a ako vam se noge jako znoje mijenjajte ih nekoliko puta dnevno.Birajte obuću koja je prozračna i ne nosite tuđu obuću.

Ako je stopalo već zaraženo kupite u apoteci otopinu koja djeluje protiv gljiva i bakterija te njome špricajte stopalo dva puta dnevno,kao i unutrašnjost cipela koje nosite.Obavezno posjetite svog liječnika opće prakse ne vidite li poboljšanja i kada gljivice prođu posjetite pedikera koji će vaše stopalo estetski urediti.

Ženski svijet 29

17. srpnja 2012., br. 426

ISTRAŽUJEMO Ljubav itekako prolazi kroz želudac, dokazano je

Vegeterijanstvo (ni)je prepreka za dobru vezu

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

UV indeks U

mjerena količina sunčevih zraka svakako je korisna, dok pretjerano izlaganje suncu može uzrokovati brojna oštećenja. Osobito se izbjegavanje intenzivnog sunca preporuča djeci ali i odraslima. Količina sunca (pa tako i UV zraka) koju primimo na Zemlji ovisna je o brojnim faktorima. Različita je u različito doba dana, ovisna je i o godišnjem dobu, o mjestu, nadmorskoj visini, pa i geografskoj širini. Važno je znati da, veće količine UV zraka mogu prodrijeti kroz oblake, maglu ili smog. Voda, pijesak, oblaci, kamenje i snijeg izazivaju dodatnu refleksiju UV zraka i time pojačavaju njihov štetan učinak. Vrlo važnu ulogu u sprečavanju oštećenja suncem igra ozonski omotač! On nas naime štiti, zaustavljajući UV zrake i sprečavajući njihovo prodiranje do zemljine površine. Iako se količina ozona mijenja iz dana u dan i od mjesta do mjesta, znanstvenici su utvrdili da se ukupna količina ozona u posljednjih deset godina, značajno smanjuje. To je djelom posljedica prirodnih čimbenika, no veliku štetu učinio je čovjek sam, zagađujući okoliš industrijom, ispušnim plinovima, sprejevima... osljednjih godina je stoga uveden pojam UV indeksa.

On pruža važnu informaciju, pomoću koje si možemo planirati svoje aktivnosti izvan kuće, kako bi izbjegli štetna sunčeva zračenja! UV indeks je dakle prognoza, koja nas obavještava kolika se količina ultraljubičastih zraka očekuje na površini Zemlje, sredinom dana, kada je sunce najintenzivnije. On ovisi o „visini“ sunca, količini i gustoći oblaka, smoga ili magle; te o debljini ozonskog omotača. rijednost UV indeksa izražena je na skali od 0 do 10 i najčešće se objavljuje u sklopu vremenske prognoze. Što je UV indeks viši, brže i jače će ultraljubičaste zrake izazvati oštećenja našeg organizma, osobito kože i očiju! Stoga je osobita pažnja i izbjegavanje sunca potrebno, kada UV indeks iznosi 5 ili više!

P

Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Suprotnos t i se ipak ne privlače, možemo ponovo zaključiti iz najnovijeg istraživanja.

Davno je po stalo jasno da se parovi slažu bolje kada dijele poglede na polit iku, religiju ili pak na ono što im svakodnevnicu č ini zanimljivom. No, prema novom istraživanju, osim svega toga na kvalitetu veze utječu i prehrambene navike!

Upravo je to pokazalo novo istraživanje koje je Match.com proveo na uzorku od četiri tisuće ljudi. Utvrđeno je – mesojedi se ne bi rado zabavljali s vegetarijancima ili veganima i to njih 30 posto. Dakle: odbijate li jesti meso odbijate i uživanje s

IRITANTNA IZBIRLJIVOST U HRANI Nisu samo drugačiji svjetonazori po pitanju mesa neprivlačni. Naime, izbirljivost po pitanju hrane još je gora. 66 posto ljudi smatra da je upravo to izuzetno neprivlačno.

- Mogu podnijeti sve, ali kada netko stalno prigovara i ima velike prohtjeve po pitanju hrane poludim. To mi se stvarno ne sviđa i naporno mi je – složio se s time 28 – godišnji Varaždinac. Dakle, želite li osvojiti nekog najbolje je da prožvačete i koji “krivi” sastojak za pravu vezu.

boljom polovicom.

Vegetarijanci I dok se mesojedi ne žele upuštati u vegetarijanske avanture, vegetarijanci su po tom pitanju otvoreniji.

Iako bi bilo lakše razumjeti da vegetarijanci ne žele izlaziti sa zvijerima koje jedu meso, istraživanja su pokazala suprotno.

Naime, tek četiri posto

vegetarijanaca ne bi izlazilo meso dotakne iskonski živac sa osobama koje jedu meso. partnera koji se zato osjeća Zašto je obrnuto te za- odbijeno. što osobe koje su izričito protiv Nema problema jedenja te Ipak , Var ažd inke i c n ja namirnise očito ne slažu s i r a t e g Ve ce net ime. - Ja jedem ji: i n l a r m a j u ta meso dok je moj u libe s e m s probledečko vegeta im ne me s meso e ljubav u rijanac i nemam j pr ihvaproblema s time. kada ćanjem Jedino je naporno itanju p mesojeda kombinirati stalno zapitali su što jesti za ručak ali se i stručnjasnađemo se – rekla je 23 ci. Razlog tome je, – godišnja Varaždinka. No, prema njihovom mišlje - ona je tek jedna od mnogih, nju, činjenica da je jedenje a koliko ostali imaju “čvrste” mesa luksuz naših predaka, stavove oko toga ipak će pa kada netko odbije jesti ostati nepoznato.

Frizerski salon Oprezno s trajnim ravnanjem U

novije vrijeme se na tržištu mogu naći razni gotovi pripravci za trajno ravnanje kose s kojima treba postupati oprezno! Koliko god izgledaju jednostavno za korištenje, vjerujte da nije tako. Ukoliko ste već podlegli marketinškom triku svakako se posavjetujte sa svojim frizerom. no što je činjenica i jedini logičan zaključak je da je taj preparat zapravo vrlo sličan preparatu za trajnu ondulaciju ili minival. To znači da sadrži visok postotak peroksida koji na vrlo jednostavan način može oštetiti vašu kosu. Ako vas u to nije uvjerio sastav na bočici, miris će vam sigurno dati znak da ono što držite u ruci nije bezazleno te da je neke stvari bolje

O

prepustiti stručnjaku. sim što Vam koža nakon takvog tretmana može izgledati izmučeno, imajte na umu da se od njega može promijeniti i boja vaše kose. Ako ste primjerice platinasta plavuša vrlo lako možete imati onaj neželjeni žuti odsjaj. bično u takvim preparatima ima keratina koji služi za obnovu i zaglađivanje vlasi ali postotak istog u kupovnim preparatima je upitan. Vrlo bitna stvar kada se radi o bilo kakvom načinu trajnog ravnanja kose jest da se niste riješili feniranja ili peglanja već ste si samo možda tek malo olakšali posao, a vi sada procijenite da li se to isplati ili ne.

O O

Melanija Galunić Frizerski salon Gloss Ive Režeka 4 a, Varaždin tel. 042/200-420

V

30 Oglasi

17. srpnja 2012., br. 426

OTKRIVAMO Pacijenti o poznatom mladom bioenergetičaru Borisu

Najtalentiraniji mladi bioenergetičar na ovim prostorima Boris Buden Bioenergija je vrlo djelotvorna metoda koja pomaže mnogima u otklanjanju mnogih bolesti i tegoba. Bioenergetičar Boris pomogao je mnogim ljudima i velika je nada za pomoć ljudima gdje je klasična medicina pokušala sve, ali bez uspjeha.

G o s p o d i n B o r is pomaže ljudima u liječenju bioenergoterapijom, akupresurom, kiropraktikom, hipnozom te indijsko-turskom metodom, koju radi jedini na ovim prostorima.

G o s p o d i n B o r is posjeduje više međunarodnih cer tifikata priznatih od ministarstva pravosuđa te je istaknuti bioenergetičar, čiji je rad priznat od Hrvatskog udruženja za prirodnu, energetsku i duhovnu medicinu (HUPED).

MARIJA CIMERMAN (85)

OLGICA ARENDT (76)

Samo riječi hvale

Boris je Božji dar!

Bioenergetičar Boris velike je pohvale dobio od bake Marije Cimerman (85 godina) i njezine kćeri iz Dragoslavca.

- Za bioenergetičara Borisa i njegove metode pomaganja u liječenju bolesti saznala sam iz lista Međimurje koji redovno čitam - rekla je gospođa Nada.

- Moja mama trpjela je toliko jake bolove u kukovima, kralježnici, ramenima i rukama da nije mogla sa-

KONTAKT Bioenergetičar Boris Budan Putjane 35, Čakovec mob.

099/506-04-09 (Boris) 091/723-79-40 (Slavko)

mostalno funkcionirati. Na blokade kod liječnika bila je naručena tek u 10. mjesecu.

Zbog toga sam je i odvela kod gospodina Borisa. Prvi da smo je zajedno nosili iz auta do ordinacije. Kod prijema, gospodin Boris nije ništa obećavao i činio mi se kao vrlo jednostavna osoba.

Iz dana u dan, mojoj mami je sve bolje, da bi se nakon 6. terapije nesvjesno digla bez pomoći, obukla se i otišla do

auta. Mama je prošla sve tretmane kod gospodina Borisa, sada je samostalna i dobro spava. Gospodina Borisa željela bih svima preporučiti, a ujedno mu i zahvaliti na velikom trudu i pomoći.

Gospodin Boris pomaže kod bolesti: kralježnice, zglobova, glavobolje, migrene, psihičkih smetnji, noćnog mokrenja, cirkulacijskih smetnji, išijasa, reume, raznih uklještenja, odvikavanja od pušenja, alkohola, viška kilograma, nesanice, problema s memorijom, podizanja samopouzdanja.

Nažalost, ne prima pacijente oboljele o šizofrenije, epilepsije, malignih bolesti i drugih teških oboljenja.

Svi koji žele da im mlargija di bioenergetičar Boris bioene orna v t lo Buden pomogne javiti je dje a koja se mogu na broj mobid o t e m že u tela 099/506.0409 ili poma nju ga potražiti na adresi ja otklan olesti i gdje radi: Putijanec 35, h i b Čakovec. On će svakome mnog lema r p ob rado pomoći.

Božica i Ivan Bosilj Želimo vam puno ljubavi, pažnje i razumijevanja.

Sretna vam 50. godišnjica braka!

Oreški i Vražići

Samo velike riječi pohvale je gospodin Boris dobio od gospođe Olgice Arendt (76 godina) iz Varaždina. - Za gospodina Borisa i njegove metode pomaganja saznala sam iz Regionalnog tjednika, čiji sam redovni čitatelj.

Tim povodom sam ga odlučila kontaktirati te sam mu ispričala svoje tegobe koje su: neizdrživi bolovi u kralježnici, kukovima, cirkulacija te nesanica.

Doktori su rekli da su kralježnica i kukovi za operaciju, a zatim sam odlučila probati alternativnom medicinom pa sam na tom području medicine bila gotovo kod svih alternativaca za koje sam čula u Hrvatskoj. Ali nitko mi nije toliko pomogao - rekla je gospođa Olga.

- Gospodin Boris je vrlo mlada, realna i jednostavna osoba i nije mi ništa obećavao, nego se jednostavno primio posla i nije posustajao dok ne vidi rezultat nakon njegovog prvog tretmana, gdje je upotrijebio metode koje su bile potrebne toga

dana, kada sam sišla sa stola, osjetila sam veliko olakšanje. I tako iz tretmana u tretman je točno upotrebljavao metode koje su bile potrebne u tom tretmanu. Tako smo stigli i do petog tretmana, gdje su svi bolovi u kralježnici, kukovima nestali, cirkulacija mi je opet odlična, a spavam lijepim i mirnim snom te sada opet normalno funkcioniram.

Nemam jednostavno riječi kako da opišem tog mladića, on je Božji dar. Ujedno mu se javno od srca zahvaljujem na velikom trudu i pomoći te bih ga svakom preporučila - istaknula je gospođa Olga.

17. srpnja 2012., br. 426

Oglas 31

32 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

17. srpnja 2012., br. 426

ce, zaposlenima/studentima. Mob. 098/9197-052 ozn.2851 VARAŽDIN, POS naselje, dvosobni stan, 2. kat. Mob.098/916-5433 ozn.2841 STAN 24m2, Dravska 7c Varaždin. Mob.098/801558 ozn.2848

1709 ozn.378c TROSOBNI stan, 73 m² (novouređen, etažno g.), 61.600 €, Preloška. Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c

KUĆE „NEKRETNINE DOMINUS“ – Agencija s licencom HGK – Stručno i odgovorno posredujemo u prometu svih vrsta nekretnina, www.nekretninedominus.hr, 042/321-936, 098/494- 585, 095/9140 200, K. Filića 39A, Varaždin ozn.351c

KUĆA 95 m² (svi priključci), okućnica 700 m², 60.000 €, Biškupečka ulica. Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c KUĆA prilika! Kuća 120 m² i 1500 m² dvorišta u Mažuranićevoj, samo - 65.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c SUPER cijena! Kuća 90 m² i 700 m² dvorišta u B. Radića (novi kvart) - 68.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c U PONUDI velik broj nekretnina na moru: kuće, apartmani, zemljišta..(Pakoštani, Žaborići, Pag, Murter, Vodice, Krk, itd..).

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c VIKEND kuća! Vikendica blizina Varaždinskih Toplica 40 m² (struja i voda, kupaona) - 15.000 €! Mob. 098/715-758 ozn. 62c KUĆA za odmor 70 m² i 1000 okućnice na Malom Vrhu ravni teren, (struja voda)!

Mob. 098/715-758 ozn. 62c KUĆA u Kučanu Gornjem 80 m² i 750 m² dvorišta .Samo 33.000 €. Mob. 098/715758 ozn. 62c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir.grabar@vz.t-com.hr ozn.335c VRLO povoljno – Varaždin, 140 m², 2 odvojena stana, svi priključci, vlasništvo1/1, tereta nema, 92.250 €. MENARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c SVIBOVEC PODRAVSKI, novogradnja, 100 m², okućnica 600 m², prodajem za 57 000 €. Mob. 092/302-3416 ozn.544a PRODAJEM kuću katnicu u Knegincu G., novouređenu. U dvorištu ima još 1 dvosobni i 1 jednosobni stan. Moguće razne kombinacije. Moguća moja doplata.

Povoljno! Mob. 098/284-949 ozn.233c PRODAJE se starija kuća i zemljište preko 4000m2 u Lužanu Biškupečkom i šprica 350l. Tel.042/651-862 ozn.2833 KUĆA 102m2, plin, centralno grijanje, dvor 500m2, oranica 297m2, 59.000€ ili po dogovoru. V. Jagića 20, HraščicaSraćinec. Tel.042/712-509, 098/185-6913 ozn.2860

PRODAJE se starija kuća sa dvorištem u blizini Banfice. Upitati na tel. 641-057 ili mobitel 099/234-1284 ozn.2202e

STANOVI NOVOGRADNJA, Grabanice trosobni neuseljeni stan 56 m2 (bez hipoteke, čisto vlasništvo).

Wens nekretnine, 042/200-055, 091/39 0 -3175, 099/591-1709 ozn.378c PRLIKA tjedna! Jednosobni 30 m², I kat, u Supilovoj prekrasno uređen (etažno vodomjer)! Mob. 091/784-4868, 099/404- 8241 ozn.62c

SNIŽENE cijene! Veći jednosobni 46 m² u R. Boškovića - samo 32.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404- 8241 ozn.62c JEDNOSOBNI ! Jednosobni 39 m² u Slavenskoj(etažno,balkon,lift) - 33.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404- 8241 ozn.62c

SUPER PRILIKA! Trosobni 68 m² u M. Krleže(etažno,vodomjer) - 58.000 €. Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404- 8241 ozn.62c DVOSOBNI ! Dvosobni (centar) u A. Cesarca 62 m² (etažno)- 49.000 €!€. Lucerna nekretnine, 098-715758 ozn.62c TROSOBNI ! Trosobni u B. Radić 78 m²- 68.000 €! Lucerna nekretnine, 098-715-758 ozn.62c IZDVAJAMO IZ PONUDE! Novogradnja dvosobni od 50 m² u M. Laginje (ključ u ruke)! Mob. 099/404- 8241, 091/784-4868 ozn.62c HITNO potražujemo više jednosobnih i dvosobnih stanova! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c VEĆI jednosobni stan 44 m² u Vukovarskoj (etažno, sva brojila ) 38.000 €. Mob. 098/715-758 ozn. 62c

PRODAJEM dvosoban stan 68 m² u Varaždinu, Zagrebačka ulica. Mob: 099/400-160 ozn.2201e PRODAJEM novouređeni, miran, komforni, trosobni stan 67 m² u Aleji kralja Zvonimira, 65.000 €. Mob. 099/3147-501, 098/351-635 ozn.2930

ZEMLJIŠTA HITNO i povoljno prodaje se gradilište u Sraćincu, Ulica Miljenka Stančića od 860m2. Mob.091/787-5201, 042/310268 ozn.2840

IZNAJMLJUJE se 2-sobni stan u Zagrebačkoj ulici br.51, namješten. Pogodno za dvoje studenata. Mob.098/221-703 ozn.2878 IZNAJMLJUJE se jednoipolsobni stan, kompletno namješten sa vlastitim brojilima i posebnim ulazom. Mob.091/6080696 ozn.2902 IZNAJMLJUJEM 1.5-sobni stan u zgradi, Zagrebačka 86, namješten, 1.200 kn + režije. Mob.098/1833-653 ozn.2897 IZNAJMLJUJEM 2.5-sobni stan, Banfica.

Mob.097/913-7380 ozn.2893 IZNAJMLJUJEM jednosobni namješten stan u Varaždinu. 1000 kn + režije.

Mob.098/9922-636 ozn.2906 IZNAJMLJUJEM dvosobni stan R. Boškovića, namješten, klima, studenticama.

Mob.098/591-670 ozn.2912 DVOSOBNI, Ludbreška, 47m2, kompletno adaptiran, novonamješten, etažno, vodomjer, pvc, 2.000 kn + režije.

Mob.098/577-302 ozn.379c JEDNOSOBAN stan, 38m2, novo, kompletno namješten, Internet, Graberje.

Mob. 091/1608-959 ozn.2935

GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem. Mob. 091/352-0083, 091/232-0350 ozn.2205e

IZNAJMLJUJEM trosobni stan u Trakošćanskoj ulici br. 24. Mob.098/446-470, 098/793-272 ozn.2940

VIKEND parcela sa ucrtanom kleti i temeljnom pločom u Kelemenu, prodajem.

Mob. 092/144-5242 ozn.2209e

IZNAJMLJUJEM namješten, jednosobni stan samcu na duže vrijeme. Tel. 210027, 091/570-4421 ozn.2951

PRODAJEM gradilište u Jalkovcu, Nova ulica, 479 m². Širina uz asfaltiranu cestu 22 m. Mob. 098/450-951 ozn.2967b

IZNAJMLJUJE se uredan i namješten jednosobni stan, 38 m², 1. kat., preko ulaza u bolnicu. Tel. 042/211-226, 098/9188338 ozn.2945

PRODAJEM vinograd (sortni nasad) i klijet, Mali Vršek – Kelemen. Tel. 210-027, 091/510-4421 ozn.2951 PRODAJE se šuma Merići u Zbelavi, površine 3 053 m². Tel. 042/641-005, 091/537-6485 ozn.2914 PRODAJU se dvije spojene građevinske čestice u Gornjem Kučanu, ukupne površine 2.647 m² (Varaždinska ulica).

Mob: 091/352-0072 ozn.401c

PODUZETNICI prodaja ili zakup – Proizvodno industrijski, obrtnički ili skladišni prostor veličine 616 m² + 200 m² uredskih i pomoćnih prostora, sa građevinskim zemljištem 6 277 m², čk. br. 3762/3 ko.

Varaždin, u Varaždinu, Vilka Novaka bb (kod carinarnice). Cijena 700.000,00 €, zakup 2.500,00 € mjesečno. Mob. 091/2446-888 ozn.215c

IZNAJMLJUJEM jednosoban, namješteni stan iznad Poliklinike Sunce. Početak korištenja od 15.09.2012. Mob. 098/466604, iza 15 h ozn. 560a

APARTMANI APARTMANI prilika ! Prodaju se apartmani novogradnja od 60 m² u Pakoštanima - po super cijenama! Mob. 091/784-4868 ozn.62c IZNAJMLJUJEM apartmane, Vrsi Mulo kraj Zadra, blizina mora. Mob. 098/573349, 091/5896-457 ozn.2266 SV. FILIP i Jakov, iznajmljujem apartmane, potpuno opremljene, cijena povoljna. www.apartmanitusek.com Mob.098/910-5291 ozn. 2806 APARTMANI – Biograd centar, 50m do mora. Tel.042/711-246, 091/121-1200 ozn.407c

IZNAJMLJUJEMO poslovni prostor u centru grada, 65 kvadrata,1 kat, djelomično namješten. Mob. 099/595-23 70 ozn.31c

SV: FILIP i Jakov, 5-krevetni apartman u obiteljskoj kući iznajmljujem.

Tel.023/388-362, 091/591-4699 ozn.2899

ISPOD cijene! Dvosobni stan 44 m² u Kolodvorskoj plus garaža u cijeni -37.000 €! Mob. 098/715-758 ozn. 62c

IZNAJMLJUJEM/prodajem poslovni prostor, Pavlinska 5 Coning, 24,20 m², etaža 23, prostor 23. Tel. 042/232-772, 099/3530-876 ozn.2913

SABUNIKE – iznajmljujem apartmane, 3-5 ležaja, SAT, TV, klima, parking, grill. Tel. 023/272-777, 091/5363-041 ozn.2204e

POSLOVNI prostor za trgovinu ili ugostiteljstvo u zoni Špancirfesta iznajmljujem.

Mob.091/526-7870 ozn.2904

APARTMANE, Vrsi Mulo, blizina mora, iznajmljujem. Mob. 091/507-9788 ozn.2206e

PRODAJE se starija kuća s okućnicom u Sraćincu. Dobra lokacija, struja, voda.

Mob.091/588-5838 ozn.2892

DVOSOBNI stan, 43 m² + garaža, 35.000 €, Kolodvorska ulica. Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390-3175, 099/5911709 ozn.378c

POSREDOVANJE u kupoprodaji nekretnina: kuća, stanova, poslovnih prostora, hala, zemljišta u Varaždinu i cijela Hrvatska. Paurević nekretnine, 098/9706575. Pogledajte našu ponudu na www. paurevic-nekretnine.hr ozn.167c

NAJJEFTINIJI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi su useljivi i etažirani, Kumičićeva , 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m². Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući. Upitati: 330-868 ozn.63c

IZNAJMLJUJEM dvosobni stan, zasebna kuća u dvorištu, može i studentima.

Mob.098/414-128 ozn.303c

PRILIKA ! Garsonjera u Z. Frankopana od 25 m²- 20.000 €! Mob. 098/715-758 ozn. 62c

JEDNOSOBNI stan 27 m² (etažno), 25.000 €, Kozarčeva. Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390-3175, 099/5911709 ozn.378c

KUĆA katnica, nedovršena, 3 etaže, podrum, balkoni, terasa, struja, voda.

Tel.042/212-675 ozn.2960b

PRODAJE se dvosobni stan 60m2, 2. kat, namješten, adaptiran, centralno grijanje, odmah useljiv, u centru Ivanca. 850€/m2, samo ozbiljne ponude. Mob.099/7143927 ozn.2863

POSLOVNI PROSTORI

PRODAJEM kuću s dva odvojena dvosobna stana i okućnicom u Varaždinu, ulica Bartola Kašića. Mob.098/197-5190 ozn.2883

KUĆU u Kaštelancu prodajem ili mijenjam za stan u Varaždinu. Tel. 645-095 ozn.2924

PRODAJEM dvosobni stan, prizemlje, 61 m², Preloška 1c, Varaždin. Mob. 098/9081349, 042/231-108 ozn.2637

IZNAJMLJUJE se stan, Z. i Frankopana 21, 3. kat, 54m2, hitno! Mob.098/657-414 poslije 16 sati ozn.2852

NOVOGRADNJA, Tina Ujevića, dvosobni stan, 35 m², 46.800 €. Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390-3175, 099/5911709 ozn.378c TRAKOŠĆANSKA ulica, dvosobni stan, 61 m², bez ulaganja, 850 €/m². Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c MILKOVIĆEVA, dvosobni stan, 40 m², III. kat (novouređen). Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390-3175, 099/591-

NAJAM IZNAJMLJUJE se dvosobni stan u Zagrebačkoj (etažno) ! Mob. 098/715-758 ozn. 62c RIJEKA – centar, kod bolnice, iznajmljuje se 2-sobni stan za 2 student/ ice. Tel.042/201-107 ili 091/766-6126 ozn.2735 IZNAJMLJUJE se kuća u Vinici i stan u Vratnu Donjem, cijena 800,00 kn. Tel. 722-193, 098/962-0497 ozn.2835 SOBA (1-2 osobe), 25 m², flat Internet, tv, namještena, upotreba kuhinje i kupaoni-

PRODAJEM apartman na Rabu ili mijenjam za manji stan u Varaždinu. Mob. 091/333-0904 ozn.2207e POVOLJNO prodajem apartmane 25 – 66 m², Pag. Mob. 095/588-1546 ozn.2943

VOZILA PRODAJEMO razne modela i tipove rabljenih vozila. Mogućnosti plaćanja zamjena staro za novo, karticom (Master, American), auto krediti (RBA, ERSTE, PBZ) i leasing. Kredite i leasing rješavamo mi 098/379-885, 098/390-644. ozn.52c KUPUJEM automobil do 15 g i skuter,

od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.2367 RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/9833-910 ozn.

38c MERCEDES 124/200D, 92. god., 280000 km, puno dodatne opreme, u super stanju. Mob.098/939-7742 ozn.2889 FIAT BRAVA, 1998. g. proizvodnje, registriran, prodajem. Zvati na: 095/906-7784 ozn. 2941 FIAT-PUNTO 1,2 2003., 1.vlasnica, registriran do 03/2013. mala potrošnja ! Cijena 2.650 €. Mob. 098/241-375 ozn.359c KIA-PRIDE 07/2001., 1.vlasnik, 5 vrata, registriran 1 godinu ! – 1.650 €. Mob. 098/241-375 ozn.359c PEUGEOT 206, klima, dobra oprema.

Registriran – očuvan. Cijena 2.550 €.

Mob. 098/241-375 ozn.359 RENAULT-CLIO, 1.vlasnik, sva oprema !

Registriran 1. godinu ! Cijena 3.950 €.

Mob. 098/241-375 ozn.359c

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ Ñıtostakala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑjućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ fax: 042/232-800, 231-298 ozn.19c

POSAO DAMA s iskustvom pomaže u rješavanju vaših problema. Nazovite s povjerenjem. Tel.060/69-6968 tel.6,99kn/min, mob.8,41kn/min ozn399c PODUZETNIK nudi honorarni posao osobama s iskustvom u prodaji, komercijalnim poslovima ili marketingu. Može i umirovljenici. Uvjeti: komunikativnost i automobil. Predbilježba termina za razgovor na mobitel: 098/206-520 od 16 do 20 sati. ozn.2208e TRAŽIMO djelatnicu za rad u agenciji za prodaju nekretnina, radni odnos na neodređeno vrijeme. Mob. 092/3087042 ozn.378c ČUVALA bi djecu u razdoblju od 01.08. do 01.09. Mob.091/384-0680 ozn.2895 TRAŽI se osoba za rad u ugostiteljstvu, lokal u centru grada, radno mjesto konobar/ica. Mob.091/251-0999 ozn.2911 PEKARA EDI traži pekara. Mob. 091/5096601 ozn.252c TRAŽI se ženska osoba za rad u lokalu (zamjena). Mob. 095/588-1546 ozn.2943 BISTRO&PIZZERIA traži kuhara ili kuharicu, te se traže djevojke za ispomoć za vikend od 20.07. do 22.07. Mob. 095/5270032 ozn.218c TRAŽIMO isključivo samostalne soboslikare. Mob. 091/250-1040 ozn.2939

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo,

kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c

ENTRY - AKCIJA GARA ŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin! U ponudi krilni i klizni motori za ograde, ugradnja i servisi.

Prednost plaćanja - beskamatni krediti.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/5745542, www.graditeljstvokontura.hr ozn.153c

OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783- 060 ozn.107c

KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA-MAČEK: Novo! Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije. Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI - Izložbeno prodajni salon Varaždin, G. Krkleca 1a (Mercator centar – prizemlje), tel/fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227024 ozn.48c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.2697 SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfalta, kanalizacija, ograda, rušenje građevnih objekata. Tel. 042/210-461, mob.

095/821-2456, 095/8212-456 ozn.290c

Mali oglasi/Zahvale i sjećanja 33

17. srpnja 2012., br. 426

ozn.395c

Hotel “Orion” traži

KUHARA - KUHARICU u stalni radni odnos.

Uvjeti : iskustvo i samostalnost u radu .

Plaća i ostala materijalana prava prema dogovoru .

Zainteresirani molimo poslati kratki životopis s naznakom broja telefona/mobitela za kontakt na hotel “Orion” ,Horvatsko 28 , 42244 Klenovnik ili na e-mail: info@hotel-orion. hr . Za informacije može se nazvati na mob: 091/1782-349 .

FASADE-KNAUF: stiropor fasade, farbanje fasade, soboslikarsko ličilački radovi, sve vrste knauf sistema. Povoljno!

098/931-2260 ozn.2699

OGRADE: betonske montažne, raznih modela i visina; ulične ukrasne, pune, žičane i ograde za voćnjake i farme. Mob. 098/632-428 ozn.2920

AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.2702

FASADE, soboslikarski radovi, gletanje, bojanje, adaptacija. Garancija, račun, ostavljamo čisto. www.piturjunior.com, 091/250-1040 ozn.2939

VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl.

Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.098/284-922 ozn.205c

STIROPOR fasade, proizvodnja i ugradnja štukatura za dogovorene fasade, štukature gratis. www.piturjunior.com, 091/250-1040 ozn.2939 USLUGE i održavanja travnjaka, kamenjara, košnja trave, sadnja, nabava ukrasnog bilja, odvoz. Mob: 091/183- 8805 ozn.48i BUŠENJE za vodu. Mogućnost ispumpavanja i spajanja na el. pumpu. GeoMucko, mob. 091/133-0187 ozn.2203e PARKETI i laminati: brušenje, postavljanje i lakiranje, keramika, knauf. Mob. 098/9066-889 ozn.2948 INSTRUKCIJE iz matematike daje student pete godine matematike PMF-a. Mob. 098/137-6561 ozn.2953

ŽIVOTINJE

„POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c

USLUGA šišanja pasa u salonu „Šapice“, B. Radića 20 (Mali plac). Mob. 098/9003700 ozn.2431

DIMNJACI inox za plin, tekuće i kruto gorivo; centralno g., vodovod, kanalizacija.

Mob. 095/862-1230 ozn.342c

PILIĆI živi 12kn, očišćeni 19 kn, može za kukuruz. Bartolovec, Varaždinska 81. Tel. 042/657-172 ili 098/651-089 ozn. 2692

VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/9063361, 092/289-2214 ozn.231c

PRODAJU se konji hrvatski hladnokrvnjaci. Tel.048/714-238 poslije 20 sati ozn.2847

SELIDBE, prijevoz i tapeciranje namještaja, obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu.

Mob. 098/704-257ozn.353c SERVIS RAČUNALA – LAPTOPA, hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell, dolazimo na Vaš poziv. Tel. 321-702, www.pcserviser. com ozn.365c

ODOJCI od 23-25kg, smeđa dojna koza sa ženskim jarićem prodajem. Varaždin.

Mob.099/694-7344 ozn.2867 ŽENSKO ždrijebe staro 4 mjeseca, prodajem. Otac je Lipicanac, majka dijelom Haflinger. Mob. 091/513-1218 ozn.2952

POLJOPRIVREDA

KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, stubišta, građevinska limarija, sve vrste materijala. Mob. 098/417-373 ozn.343c

PRODAJEM traktor IMT 539 De-luks s kabinom i kompresorom proizveden 1986. g, te traktorsku špricu 200 litara.

Mob.099/214-2961 ozn.2834

IZVODIMO soboslikarsko-ličilačke radove, bojanje fasada, sve vrste knauf sistema. Kvalitetno i povoljno. Mob. 098/478-900 ozn.551a

LEPTIR sistem za zalijevanje, kosilicu širine 1,20 m i miješalicu za beton 50 l, prodajem. Tel. 042/232-772, 099/3530876 ozn.2913

MTK COLORI – izrada demit fasada, maleraj, kompletno uređenje objekata, knauf, keramika i izrada inox i alu ograda. Mob. 095/907-8011 ozn.118c FASADE, soboslikarski radovi, gletanje, bojanje, adaptacija. Garancija, račun, ostavljamo čisto. www.piturjunior.com, 091/250-1040 ozn.2798 STIROPOR fasade, proizvodnja i ugradnja štukatura za dogovorene fasade, štukature gratis. www.piturjunior.com, 091/250-1040 ozn.2798

MJEŠALICA 250l i APN 4M Tomos, prodajem. Tel.042/233-373 ozn.2836 USTUPAM dupla grobna mjesta + nadgrobne ploče, stari dio u Vž, povoljno.

Tel. 042/230-606, 099/691-9134 ozn.2921 DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/900-8646, 095/8212-456 ozn.290c OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere. Ne bacajte jer mi to plaćamo!

Tel. 042/505-024, 099/8233-156 ozn.352c KUPUJEM vojno ordenje i odlikovanja, stari novac, stare razglednice. Mob. 099/694-8716 ozn.379c POKLANJAM kupaonsku kadu (akrilna roze boje) dimnezija 160x70 cm i tepih 2,5x3 m (korišteno). Upitati na mob.

091/253-7978 ozn.2965b PERILICA suđa, nova, Gorenje; album – poštanske marke; domaće platno; peć Calorex – rabljena. Mob. 098/972-6274 ozn.2916 SUPER kvalitetno vino (izvršena analiza) traminac, sovinjon, prodajem. Tel. 261358, 099/803-7899 ozn,.2930 DRVA za ogrjev bukva-grab-akacija, I. klasa, moguće piljenje, besplatna dostava.

Mob. 098/446-443 ozn.2937

KREDITI 100 % ISPLATA KREDITA!!!

Kompletna ponuda svih oblika kredita uz fiksne kamate bez provizije. Novo: krediti na ostatak primanja putem trajnog naloga!! Mobiteli: 091/5266-553 ; 098/9872-963

AKCIJA gotovinskih kredita na ostatak plaće na 12 godina. Zatvaramo C. L., blokade i ovrhe.

Umirovljenički bez HROK-a na 8 g.

Novo! Boxmark – trajni nalog na 10 g.! Pozajmice - odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 098/9038995 ozn.138c

NOVI krediti do ½ plaće na 12.g. za zatvaranje problematičnih zaduženja. Umirovljenički do 10.g.! 7.000€ na ostatak plaće na 6 godina (kta 10,55; ex 12,50%)!

Pozajmice-odmah! Mob.092/2918964 ozn.138c EXPRES krediti do 230.000 kn (kta 9,49, ex 12,49%) uz zatvaranje blokada i c.l. na ostatak plaće!

Državne firme – bez hrok-a! Penzioneri – bez hrok-a 6.g.! Pozajmice odmah! Mob.091/2260-697, 098/9935-685 ozn.138c

OSTALO ARMATURNE mreže, željezo, sječenje i savijanje, vilice svih dimenzija, stupovi, serklaži. Prijevoz osiguran. Mob. 098/489-021 ozn.360c IZNAJMLJUJU se šatori, pagode, ugo. oprema za vjenčanja, razne svečane prigode, fešte. Mob. 095/4040-450

POZ A JMICE putem kreditnih kartica: Diners, American, Master Zagrebačke banke. Krediti putem banaka, zatvaranja C. L. i ovrha, umirovljenici do 80 g. kta 7,99 % – 13,50 %. Mob. 097/7561-509, 092/1775-900 ozn.398c

UREDNA, neuredna otplata do 12 g. za sve, mogućnost trajnog naloga. Umirovljenici do 80 g. Pozajmice odmah. Inozemna mirovina do 7.000€. Mob.099/865-3200, 097/797-5934 ozn.2950 BRZI zajmovi do 1.400 kuna na 30 dana, isplata odmah bez ovjere!

Mob. 092/263-9044 ozn.286c UVID u HROK sa popisom Vaših zaduženja i blokade tekućih računa mora su tisuća građana RH. Ne budite jedan od njih! Nazovite: 099/244-5915, 042/210-008 ozn.286c AKCIJA – Krediti do 230.000 kn – trajni nalog. Pogodnosti za zaposlene u Boxmarku. Umirovljenički do 80 g. Pozajmice odmah! Mob. 099/528-3329, 091/506 -1660 ozn.2949 POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike uz zalog zlata, srebra, računala, starina, čekova, na kartice, u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840, 095/4088-841 ozn.233c FENOMENALNI gotovinski krediti na ostatak primanja do 12 g. uz zatvaranje C/L, ovrha i blokada! Mob. 091/9080808 ozn.176c NAJPOVOLJNIJI krediti do 2/3 plaće na 12 g. Bez HROK-a i C.L. za umirovljenike i d.d. firme. Mob. 091/303-8054 ozn.176c IZVRSNO rješenje blokada (FINA), C/L, pozajmice bez HROK-a! Mob. 091/8850730, Mirjana ozn.176c KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvjetima. Za zaposlene do 2/3 plaće do 230.000,00 kn! Deblokiramo tekuće račune i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduženja. Tel. 042/210-008, 099/244-5915 ozn.286c

ili 1/2 primanja. Bankovni krediti na 1/2 i na ostatak primanja. Brzi krediti u 48 h. Zatvaramo crne liste,ovrhe i blokade računa. Mob. 098/182-7822 ozn.558a

ASTROLINIJA NERA sa dugogodišnjim iskustvom na novom broju 064/630639! Astrologija, tarot, rune, Feng Shui, savjeti, gledanje u kristalnu kuglu.

Skidanje uroka, nagaza, crne magije.

Najave za prijem kod vidovnjakinje na: 042/203-985 ozn.2154

KREDITI – bankovni – 25.0000 €, škz – 10.000 €, za umirovljenike i zaposlene kta od 7,99 %. Mob. 099/579-5712, 042/505-031 ozn.2934

NAJBOLJE, najsexy i najjeftinije! Od 0-24 uživaj uz mlada neiskusna pilenca ili potraži stariju iskusnu koku. Tel. 064/400-909, tel/mob: 2,33kn/3,58kn/ min. ozn.166c

ZATVARANJE svih postojećih, umirovljenici do 80 god. mogućnost pozajmica do 20.000 kn. Mob. 091/907-0528 ozn.2947 EXPRES pozajmice do 50.000 kn u 24 h.

Za zaposlene i umirovljenike. Bez C.L. i HROK-a. Mob. 098/196-1966 ozn.562a

UDOVAC 60-tih godina traži za vezu udovicu z Vž ili okolice u dobi od 55-65 g.

Poziv/SMS na: 091/5434-114 ozn.2965b

KREDITI stambeni, hipotekarni. Pozajmice 24 sata. Bez HROK-a. Mob. 099/7906381 ozn.561a

PRIVLAČAN bračni par u najboljim godinama traži slobodnu ženu za iskreno prijateljstvo i intimno druženje,. Mob. 099/518-9008 ozn.2946

KREDITI stambeni, hipotekarni. Pozajmi-

KREDITI, pozajmice, kreditne kartice!

Nema ovjere i ustega na plaći! Zaposleni na određeno i stalno! Umirovljenici!

Mob.098/446-600 ozn.297c

SJEĆANJE

MIRKO FURJAN † 11. 7. 2004.

NAJPOVOLJNIJE i najbrže do gotovine putem svih kreditnih kartica do 60 rata.

Mob. 098/987-0078 ozn.560a

Tvoj lik i Tvoja dobrota ostat će s nam cijeloga života.

Kći Blaženka s obitelji

AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob.

099/488-5559 ozn.2910

SJEĆANJE na

KREDITI bez AZ-a,sve u jedan kreditmanja rata,rješenje za ovrhe i blokade.092/2929-106 ozn.159c

mr. pharm. JASENKU JANUŠIĆ 16. 7. 2008. – 16. 7. 2012.

KREDITNI POSREDNIK br.1 u Hrvatskoj!

Nova ponuda bankovnih kredita, ne gleda se da li je plaća obustavljena do 1/3

Tvoj kolektiv „Centrale“

SJEĆANJE na dragu

IVANKU HRGAR 20. 7. 2010. – 20. 7. 2012.

Uvijek u našim mislima i srcima.

KERAMIČARSKI obrt Toplek postavlja pločice te vrši kompletnu adaptaciju kupaonice. Mob. 098/473-421 ozn.2861

Tvoja obitelj

GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, izrada i sanacija krova, termofasade. Na izvedene radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c

SJEĆANJE

UREĐENJE, održavanje zelenih površina, izrada travnjaka, šišanje živice, čišćenje zapuštenih terena, košnja, flaksanje, odvoz. Mob. 099/412-7863 ozn.307c

KERAMIČARSKI, zidarski, vodoinstalaterski i ostali radovi. Adaptacije: kupaona, stanova, kuća, s materijalom i odvozom šute. Mob. 098/632-428 ozn.2920

POZNANSTVA

KREDITI – putem banaka do 30.000 €, pozajmice – škz – do 80 g. – umirovljenici kta 7,99 °%. Mob. 099/4000-613, 092/147-4203 ozn.2934

KLIMA uređaji -ovlašteni servis klima uređaja sa dugogodišnjim iskustvom vrši prodaju , montažu i servis klima uređaja Garancija na sve radove. Mob. 095/8540-727 ozn.69c

“TOPLINA”- Akcija! Toplinske fasade, stiropor i vuna, knauf sistemi. Dugogodišnje radno iskustvo. Mob. 098/1320197 ozn.2917

ce 24 sata. Bez HROK-a. Mob. 098/9885271 ozn.561a

TEŽAČKI

MARIJA

i

18. 7. 2007. – 18. 7. 2012.

GABRIJEL 18. 1. 2007. – 18. 1. 2012.

Čuvamo vas u našim srcima.

Laci, Tibor i Anđelka

34 Zahvale i sjećanja

17. srpnja 2012., br. 426

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

NEVENKA NOVKO 20.07.2009. – 20.07.2012.

dragom

Čuvamo uspomenu na Tebe.

MATIJI ROŽIĆU Mateku

Sin Saša i snaha Jasmina

U tišini vječnog mira neka Te čuvaju anđeli nebeski.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE na dragog i voljenog supruga, oca, djeda i tasta

TUŽNO SJEĆNJE

MAGDALENA JAKOPIC 23.07.2011. – 23.07.2012.

I noć je tekla spokojna i nijema.

A tad se sjetim da je više nema.

(Cesarić) Uvijek si u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoji kumovi Hranić

IVANA CINGESARA

na dragog brata

14.07.2011. – 14.07.2012.

BOSAK dr. MIRKA, spec. školske medicine 23.07.2011. - 23.07.2012.

Prošla je tužna godina otkad su se sklopile Tvoje drage oči.

U tišini vječnog mira neka Te čuvaju anđeli i dragi Bog. Uvijek si u mojim mislima i molitvama.

Tvoja supruga Marija

SJEĆANJE

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na tebe.

na drage roditelje

Sestre Dragica i Biserka s obiteljima

POCEDULIĆ SJEĆANJE

MILICA

*****

PAVAO

16.07.2002. - 16.07.2012.

24.08.2000. - 24.08.2012.

Vrijeme prolazi, ali bol ne briše, Ti nam nedostaješ sve više.

Uvijek u našim sjećanjima i mislima.

Kći Melanija, zet Miro, unuci Mirna i Marino

Kćerka, zet i unuci

PETAR HORVATIĆ 16.07.2006. – 16.07.2012.

Uvijek si s nama u našim mislima i sjećanju.

Tvoja obitelj

*****

U svakom kutu još Tvoja je sjena, ostat ćeš s nama za sva vremena.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

Kći Ivana, zet Mario, unuci Dino i Luka

VLATKA LEVAK 17.07.2009. – 17.07.2012.

ŠTEFANIJA BIŠKUP 17.07.2011. – 17.07.2012.

SJEĆANJE

Život nestane u trenu, a ljubav i sjećanja ostaju zauvijek.

Vrijeme prolazi, sjećanja ostaju.

na majčicu

Tvoja mama Jadranka

Tvoji najmiliji

BARBARU POKOS †19.07.2009.

SJEĆANJE

Misa će biti u četvrtak 19.srpnja u 19 sati u katedrali.

SJEĆANJE

na dragu mamu, baku i prabaku

Snježana

FRANJICU HEGEDUŠ 12.07.2011. – 12.07.2012.

U tišini vječnog mira neka Te prate naša ljubav, sjećanja i molitve.

SJEĆANJE na moju braću

Tvoji najmiliji

JEREMIĆ LUDWIG 1990.

GERTRUDA 1998.

HANZI

BRANKO

2007.

2009.

SJEĆANJE

MARICA CANJUGA 18.07.2010. – 18.07.2012.

MAJKO, … na tvome grobu palim svijeće a znam da mi te vratit neće. …želim da mi vrate radost i sreću, koju sam imao dok sam imao tebe…

Zauvijek u mojim mislima.

Tvoj sin Zvonko

na dragog

Martin s obitelji

JOSIPA ŠUPLIKU

SJEĆANJE na voljenog šogora

21.07.2011. – 21.07.2012.

SJEĆANJE

Život nestane u trenu, a ljubav i sjećanja ostaju zauvijek.

na dragu baku i svekrvu

Tvoja obitelj

19.07.2011. – 19.07.2012.

VLADIMIRA IGRECA

Dok živimo mi, u našim srcima živjet ćeš i Ti.

19.07.1940. – 18.03.2012.

Puno smo Te voljeli, a Ti si nam uzvraćao svojom dobrotom kad smo Ti dolazili.

SJEĆANJE

Unuci Dejan i Alen, snaha Jagoda

MILICA LAZIĆ 18.07.2007. – 18.07.2012.

Tvoji Alfred Bednar i Ljubica

TUŽNO SJEĆANJE

Godina je peta, ali ti si sveta.

na voljenu suprugu i majku

Suprug Dragoslav

SJEĆANJE

ANU LETINA rođ. SIMON 21.07.2008. – 21.07.2012.

na voljenog

SJEĆANJE

IVANA PAPECA

VIDOVIĆ VLADIMIRA

Sve dok živimo mi živjet ćeš i Ti u našim srcima.

Puno nam nedostaješ.

na

21.07.2011. – 21.07.2012.

Uspomene na Tebe žive s nama u našim srcima i mislima.

Hvala svima koji Te nisu zaboravili!

KATU GLAVNIK

Tvoj suprug i kćerke s obiteljima

15.07.2009. – 15.07.2012.

Još uvijek je teško prihvatiti istinu da te nema. …al ti si tu, zar ne? Uvijek s nama…

Tvoji: Ivan, David, Ena, Anja, Štefica, Andreja, Nataša, Kruno, Ivica, i punica Marija

S ljubavlju, obitelji Cafuk, Hranić i Posavec

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu majku, svekrvu, baku i prabaku

ANICU LETINA rođ. SIMON 21.07.2008. – 21.07.2012.

Uvijek si s nama u sjećanjima i mislima.

SJEĆANJE TUŽNO SJEĆANJE

Tvoj sin Branko s obitelji

na drage roditelje

na dragog

JOSIPA TROJAKA

SJEĆANJE

17.07.2004. – 17.07.2012.

U mislima i molitvi uvijek si s nama.

Hvala svima koji Te nisu zaboravili i posjećuju Tvoj tihi dom.

Tvoja supruga Dragica i djeca Miljenka i Braco s obiteljima

LIBER

na

DRAGUTINA ŠKREBA SLAVKO

TITIA

20. 7. 2011. – 20. 7. 2012.

†16.07.2007.

†13.03.2009.

Uvijek ćete biti u našim srcima i mislima.

Ni godina koja je prošla, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

Sestra Anka s obitelji

Sin i kći s obitelji

Zahvale i sjećanja 35

17. srpnja 2012., br. 426

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

SJEĆANJE

ZAHVALA

na dragog tatu, tasta i djeda povodom prerane smrti voljenog

JURAJA SAKAČA

STJEPANA ŽVORCA preminulog 09.srpnja 2012. g. u 87. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo cijeloj rodbini, prijateljima i susjedima koji su nam u ovim teškim trenucima izrazili sućut, te svojom prisutnošću, cvijećem i svijećama ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Zahvaljujemo bolnici Novi Marof odjel 0I, doktoru mr. Ismail el Aklouk i medicinskim sestrama na pruženoj pomoći. Zahvaljujemo vlč. Ivanu Žmegaču na ispraćaju, svetoj misi i riječima utjehe.

Ožalošćena obitelj

15.07.2010. – 15.07.2012.

MLADENA LEVATIĆA

Obitelj Pilipović

Hvala Borisu Vitezu i Nataliji, susjedima iz Vukovarske ulice, puno hvala udruzi branitelja i gospodinu Šamcu koji se brinuo o svemu.

Veliko hvala velečasnom Čavleku na ispraćaju.

TUŽNO SJEĆANJE

Ožalošćeni roditelji, ujak, ujna i ostala ožalošćena rodbina

JURAJ SAKAČ 15.07.2010. – 15.07.2012.

ZAHVALA

Snaha Nadica, Nikola, Ljubomir i Željka

povodom smrti naše drage

POSLJEDNJI POZDRAV dragom tati, tastu i djedu

MARIJANU KRANJČIĆU Tvoj dragi lik, blagi osmijeh i dobrotu pamtit ćemo svi koji smo te jako voljeli.

Tvoje kćeri Alemka, Ksenija i Jacinta s obiteljima

MARIJE COPAN rođ. ŽGANEC

SJEĆANJE

preminule 07.srpnja 2012. g. u 92. godini života.

na

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama, te ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Hvala svim djelatnicima i vlasnicima obiteljskog doma ‘’Konjević’’, doktorici Vesni Oskoruš i doktorici Sonji Bogović. Hvala velečasnom Petru Golubu na molitvi i lijepim riječima oproštaja.

Ožalošćena obitelj

ZAHVALA povodom smrti naše drage mame, bake, prabake i praprabake

JELENE KOLARIĆ preminule 07. srpnja 2012.g. u 95. godini života.

U trenucima velike boli i tuge iskreno se zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima koji su nam izrazili sućut u najtežim trenucima i svojom prisutnošću, cvijećem i svijećama ispratili nam dragu pokojnicu na vječni počinak.

Veliko hvala osoblju Doma za starije i nemoćne osobe Varaždin, te kapelanu Igoru na predivnim i utješnim riječima ispraćaja.

Ožalošćena djeca s obiteljima

U dubokoj boli, dirnuti iskrenim izrazima sućuti u trenutku rastanka od naše voljene i nezaboravne majke, bake i prabake

FRANCISKE BETI rođ. STROJKO Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i znancima koji su uputili riječi utjehe i izrazili sućut, položili vijence i svijeće dragoj nam pokojnici. Zahvaljujemo na brizi u teškim trenutcima dr. Pavlović Veridijani i dr. Zdravku Dolovskom, te na toplim riječima ispraćaja velečasnom Ivanu Žmegaču.

Ožalošćene kćeri Nevenka i Melita i ostali članovi obitelji

majci

SJEĆANJE

BERTA KOŠIĆ

Od sina Stjepana, snahe Marije i ostale obitelji Kolarić

16.07.2011. – 16.07.2012.

*****

U tišini vječnog mira neka Te prate naša ljubav i sjećanje.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na voljenog

Kćerka Božena, zet Stjepan s obiteljima Kolednjak

ĐURU LIBERA

*****

19.07.2008. – 19.07.2012.

POSLJEDNJI POZDRAV

Godine prolaze, a tuga i sjećanja zauvijek ostaju.

od sina Josipa, unuke Sonje s obitelji, te unuka Siniše s obitelji

Tvoji najmiliji

*****

dragoj mami

SJEĆANJE

EBERT IVAN 15.07.2010. – 15.07.2012.

JELENI

Mislima i molitvom čuvamo uspomenu na Tebe.

U našim si mislima i srcima.

Tvoji najmiliji

JELENI KOLARIĆ Kroz sjetne razgovore i tiha sjećanja, uspomena na Tebe i dalje jednako živi.

SJEĆANJE

NEVENKA BUNIĆ 11.07.2004. – 11.07.2012.

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami, punici, baki i prabaki

SJEĆANJE na voljenu

MARIJU DOMBAJ 17.07.2010. – 17.07.2012.

Muž Vlado i obitelj

TUŽNO SJEĆANJE na supruga i oca

ANDRIJU BESTENA Prošla je tužna godina otkad nisi s nama, a danas nas boli jednako isto kao i prvog dana.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na

HUDLER IVANA Vrijeme prolazi a sjećanja na Tebe ostaju.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

Puno je suza iz oka palo otkako je Tvoje srce stalo.

Bol i tuga još su veći jer ni zbogom nisi stigla reći.

Tvoji najmiliji

Obitelj Bunić

Kćerka Franciska, zet Ivan, unuka Manuela i unuk Benjamin s obiteljima *****

Tvoji najmiliji

22.07.2011. – 22.07.2012.

*****

voljenoj mami

Uvijek u mislima i srcu.

LJUBICA VRUČINA

Kćerka Mira, zet Josip s obiteljima Slunjski

POSLJEDNJI POZDRAV

18.07.2011. – 18.07.2012.

03.01.1927. – 23.07.2001.

Laka ti zemljica!

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

DARINKA PLANTAK

21.07.2011. – 21.07.2012.

JELENI KOLARIĆ

dragoj mami

Godina je prošla vas nema, otišli ste povratka nema.

S velikom ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

JELENI

Tvoja duša s anđelima spava, dok nas ima živjet ćeš s nama.

STJEPANA 2011. – 2012.

Renata i Ingrid

POSLJEDNJI POZDRAV

mami

KATARINU

ZAHVALA

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

BAHUN

SJEĆANJE SJEĆANJE

na dragog

JOSIP IMBRIHALEC

STANISLAVA LEVANIĆA

12.07.2006. – 12.07.2012.

18.07.2002. – 18.07.2012.

Počivala u miru Božjem!

Mislima i molitvom čuvamo uspomenu na Tebe.

I nakon dugih deset godina na Tebe ostaju samo najljepša sjećanja.

Kćerka Katarina, zet Branko, unuci i praunuci

Obitelj Imbrihalec i Đuras

Tvoji najmiliji

JELENI KOLARIĆ

36 Zahvale i sjećanja

17. srpnja 2012., br. 426

SJEĆANJE

ZAHVALA

FRANJO MAGDALENIĆ 03.07.2001. – 03.07.2012.

Teško je bez Tebe biti i u srcu tugu kriti.

Umro je naš voljeni

Supruga i djeca s obiteljima

NENAD KRSNIK 07. srpnja 2012. godine u 56. godini života.

Hvala svoj rodbini, prijateljima, poslovnim partnerima na pomoći, riječima utjehe i izvoru snage.

Hvala svim liječnicima na trudu i stiscima ruke za hrabrost.

Hvala svećenicima na predivnim riječima posljednjeg

ZAHVALA povodom smrti dragog nam supruga, oca, djeda, tasta, pradjeda i brata

ALEKSIJA ŠEMPET preminulog 9. srpnja 2012. godine u 87. godini života, nakon kratke i teške bolesti Najtoplije zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, prijateljima, znancima i susjedima na izrazima sućuti, riječima utjehe i na položenim vijencima i svijećama. Najiskrenije hvala osoblju bolnice u Novom Marofu, posebno doktorici Horvat kao i glavnoj sestri Jadranki Sekovanić. Iskreno hvala gospodinu Šagi Vilimu na lijepim riječima na posljednjem ispraćaju.

Ožalošćeni: supruga Dragica, kćer Darinka, unuci Igor i Goran, zet Antun, snaha Anita, praunuke Ivana, Vinka i Josipa, te sestra Evica s obitelji

oproštaja.

BOLNO SJEĆANJE

Hvala svim mladima na podršci i glazbi za dušu.

KRIŽANIĆ RUDOLFA

Hvala svima koji su s nama znali podijeliti smrt kao što smo

Prošla je tužna godina druga, u našim nam srcima ostala velika tuga,

na dragog nam

dijelili život, na svim suzama, zagrljajima, molitvi i cvijeću.

20.07.2010. – 20.07.2012.

teško nam je suze skriti, a još teže bez Tebe biti.

Tvoji najmiliji Supruga, sinovi, snahe i unuci

Počivao nam u miru Božjem!

SJEĆANJE

Obitelj Krsnik – Kišiček

DRAGICA VAĐON 15.07.2006. – 15.07.2012.

Uvijek ćeš biti u našim srcima.

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom smrti našeg dragog

povodom iznenadne smrti dragog nam supruga, oca, svekra, djeda i pradjeda

MOMČILA RADIVOJEVIĆA preminulog 06. srpnja 2012. godine u 87. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama, te svima koji su ga ispratili na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga Barica, kći Smiljana, sin Mladen, unuci Martina, Sonja i Dejan, praunučad Arian i Alina, snaha Jelena, zet Miloš i ostala tugujuća rodbina

BRANKA MALIŠA koji je preminuo 08. srpnja 2012. godine u 81. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima, svima koji su bili uz nas u trenucima neizrecive boli i tuge, onima koji su izrazili sućut i uputili riječi utjehe te položili cvijeće i svijeće. Velika hvala susjedi Mariji Rožić na svesrdnoj pomoći u teškim trenucima te ‘’Autobusnom prometu’’ Varaždin. Zahvaljujemo se fra Mirku Kemivišu na molitvi i lijepim riječima ispraćaja.

Ožalošćeni: supruga Milka s obitelji

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

RADOVAN FRANIĆ 18.07.2011. – 18.07.2012. Čuvamo uspomenu na Tebe.

Sin Željko s obitelji

SJEĆANJE na voljenu suprugu i mamu

TUŽNO SJEĆANJE

*****

na supruga i oca

POSLJEDNJI POZDRAV

SANJU LEVANIĆ

VLADIMIRA MIKULČIĆA

dragom suprugu

22.07.2010. – 22.07.2012.

16. 7. 2010. – 16. 7. 2012.

BRANKU MALIŠA

Neko sa svojim bolom ide k’o s otvorenom ranom.

Tvoja supruga Milka

Drugi ga čvrsto u sebi zgnječi i neda mu priječi, u suze i riječi.

Tvoji: supruga i djeca

*****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom ocu od sina Ivana i snahe Anice *****

SJEĆANJE

Kad bi Te mogli imati na trenutak kraj sebe, možda Ti ne bi ništa rekli nego bi te samo gledali.

U mislima uvijek s Tobom!

Suprug Siniša, sinovi Filip, Luka i Lovro

Hvala svima koji Te se rado sjećaju i posjećuju Tvoj tihi dom.

POSLJEDNJI POZDRAV

DARKO PREMUŽAK

dragom ocu

17. 7. 2011. – 17. 7. 2012.

od sina Stanislava i snahe Karmele

SJEĆANJE

*****

na dragu snahu

Ni godina koja je prošla, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

Bol i tuga još su veći, jer ni zbogom nisi stigao reći.

Jadranka, Marko i Marin

SJEĆANJE

DARKO PREMUŽAK 17. 7. 2011. – 17. 7. 2012.

POSLJEDNJI POZDRAV

SANJU LEVANIĆ

dragom djedu od unuka Tomice i unuke Silvije

Život nestane u trenu a sjećanja ostaju zauvijek.

*****

S poštovanjem, Nada i Stanko

POSLJEDNJI POZDRAV

*****

dragom djedu i pradjedu

SJEĆANJE

od unuke Nikoline, Nikole i Tene

na voljenu šogoricu i ujnu

*****

SANJU

POSLJEDNJI POZDRAV S poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

dragom djedu i pradjedu

Živiš u našim srcima i mislima zauvijek.

Aqua Bikers Varaždinske Toplice

od unuka Matije, Zorana, Martine i Ene

Tvoji Dorijan, Marija i Velimir

Zahvale i sjećanja 37

17. srpnja 2012., br. 426

ZAHVALA

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

povodom smrti našeg voljenog sina, supruga, oca, brata, tetka, ujaka i šogora

voljenoj kćeri

Dirnuti iskazanom pažnjom povodom smrti dragog supruga, oca i brata

BOŽE PLANTIĆA preminulog 12. 7. 2012. godine u 48. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, kumovima, susjedima i znancima koji su bili uz nas u trenucima boli i tuge. Hvala svima na izrazima sućuti i riječima utjehe, te položenom cvijeću i svijećama, kao i svima koji su ga ispratili na vječni počinak. Veliko hvala obitelji Težak, Makšan, Vlade Plantića, Ivice Papeca, te velečasnom Nikoli Bukovčanu na toplim i utješnim riječima molitve i utjehe.

Ožalošćeni: majka Ana, supruga Vesna, sin Kristijan, kći Mateja, sestra Vesna, šogor Srečko, nećakinje Ana-Marija, Dajana, Andrijana, šogorice Ružica i Karmen, šogor Marijan, nećaci Ines i Janko

IRENI FEJZULAHU Bolno Te zovem.

Tvoja mama

POSLJEDNJI POZDRAV

IRENI FEJZULAHU Voljeni ljudi ne umiru, samo zastanu sa strane i pričekaju nas.

Brat Nenad, šogorica Marija, nećaci Mateja i Neno

VLADIMIRA MARTINOVIĆA preminulog 9. srpnja 2012. u 74. godini života, najtoplije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima koji su bili uz nas u trenucima boli i tuge. Zahvaljujemo mr. sc. Ivanu Bogadiju, dr. med., Meliti Jerić dr. med. spec. internist – kardiolog, Ivanu Bogadiju, dr. med. spec. internist, Karmen Šambarek, dr. med. i osoblju Odjela za interne djelatnosti OB Varaždin i OB Koprivnica. Hvala gosp. Hižaku, predstavniku NK Sloboda Varaždin na dirljivom oproštajnom govoru. Zahvaljujemo velečasnom Ivanu Žmegaču, župniku crkve sv. Josipa na molitvi i lijepim riječima ispraćaja.

Zahvalni Josipa, Tanja i Dejan

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

*****

Otišao si tiho i polako, ni zbogom nismo stigli reći, u očima suze, u srcima tuga i tama, živiš i živjet ćeš vječno u nama.

dragoj teti

POSLJEDNJI POZDRAV

IRENI FEJZULAHU

Supruga Vesna

Počivaj u miru.

Nećaci Mateja i Neno

*****

Bio si uvijek uz nas, pomagao nam i hrabrio nas.

Rastanak je bio težak, naš dom sad je prazan.

U vječnosti na zvjezdanoj cesti, jednom opet, mi ćemo se sresti.

POSLJEDNJI POZDRAV

Sin Kristijan, kći Mateja

IRENI FEJZULAHU

dragoj

POSLJEDNJI POZDRAV

† 13. 7. 2012.

Sjećanje nas Tebe bolno je, život bez Tebe tužan je, ali ljubav prema Tebi vječna je.

dragom šogoru

Babe z brega

BOŽI PLANTIĆU Nestao si kao rosa, za Tobom tužno sjećanje osta.

ZAHVALA

Šogor Marijan, šogorica Karmen, nećaci Ines i Janko

povodom iznenadne smrti voljenog sina, supruga i oca

POSLJEDNJI POZDRAV

preminulog 13. 7. 2012. u 61. godini života.

voljenom suprugu i ocu

VLADIMIRU Tvoji Josipa, Tanja i Dejan

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga i oca

MARIJANA KRANJČIĆA preminulog u 65. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

Najiskrenije zahvaljujemo kumovima, rodbini i svim prijateljima koji su nam pružili pomoć utjehe i ispratili nam našeg dragog pokojnika na vječni počinak. Također zahvaljujemo velečasnome Ivanu Sakaču na molitvi i lijepim riječima ispraćaja.

Supruga Ljubica i sin Tomislav sa Jelenom

IVANA PUTARA

BOŽI PLANTIĆU Brate moj, jesmo li prokleti…

Sestra Vesna, šogor Srečko, nećakinje Ana-Marija, Dajana i Andrijana

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, svekrve, bake i prabake

Iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima, znancima, kumovima, susjedima, djelatnicima Autobusnog prometa Varaždin, djelatnicima firme Consors na izrazima sućuti, riječima utjehe, na položenom cvijeću i svijećama.Veliko hvala obitelji Ivana Sankovića na pruženoj pomoći i podršci.

Hvala osoblju i djelatnicima intenzivne njege, I. kat, Odjela kirurgije OB Varaždin.

Puno hvala svima na ukazanoj pomoći.

“Otišao je s mirisima jutra, da l’ je znao da se vratiti neće” Ožalošćeni: majka Marija, supruga Ana, djeca Mario i Marina

ZAHVALA povodom smrti voljenog supruga, oca i djeda

JOSIPA MALOIĆA preminulog 11. 7. 2012. u 64. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, kumovima, susjedima i znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju dragog pokojnika na vječni počinak. Posebna zahvala djelatnicima HV-a, ITASa, Gregor – Investa, Varkoma te našem dragom kapelanu na riječima utjehe.

Obitelj

ZLATE ŠINKO preminule 12. 7. 2012. godine u 86. godini.

Najiskrenije zahvaljujemo kumovima, rodbini, prijateljima, susjedima, znancima i svima koji su nam uputili riječi utjehe i položili cvijeće i svijeće. Veliko hvala gospođi Slavici Biškup, Obiteljskom domu Jelenski Tomaševec. Hvala vlč. mag. Marku Šmucu na molitvi i lijepim riječima ispraćaja.

Ožalošćeni: sinovi Josip, Milan, Vlado i Ivan, snahe Barica, Đurđica, Božena i Marija, unuci Božica, Tanja, Jasmina, Željko, Martina, Darko, Milena, Mladen, Marko i Goran, praunuci Adrijan, Danijel, Leonardo i Lorena

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke i punice

VJEKOSLAVE KOKOT preminule 7. 7. 2012. u 86. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo braći, rodbini i susjedima, Domu za starije i nemoćne osobe u Varaždinu i Općoj bolnici Varaždin.

Hvala svima na dostojanstvenom ispraćaju i velečasnom na lijepim riječima molitve.

Tvoja djeca, unučad i ostala rodbina

ZAHVALA povodom prerane i tragične smrti našeg dragog

SJEĆANJE

IVAN GOLUBIĆ

NICOLE CLEMENTEA SAIUA - GRKA

16. VII. 2010. – 16. VII. 2012.

preminulog 7. srpnja 2012. u 47. godini života.

Prerano si otišao, zaborava nema, ostala je bol, tuga i vječna uspomena.

Od srca zahvaljujemo svim prijateljima, kumovima, rođacima, susjedima, Udruženju hrvatskih obrtnika Varaždin, poslovnim partnerima, vlč. Baisu na riječima utjehe, Free Ridersima „Pletenka“ koji su njegov ispraćaj učinili posebnim.

Ožalošćeni: supruga Andreja, sin Vincenzo, kći Artemis Athena, majka Georgia, otac Salvatore, brat Sandro, punica i tast, nećaci, šogorice, šogor i ostala tugujuća rodbina *****

Posebna zahvala Mirku Martinjaku – Zmiji i njegovoj supruzi Nataliji na nesebičnoj pomoći u najtežim trenucima mojeg života.

Supruga Ivanka, kćeri Nikolina, Ana i Ivana, zetovi i unuci

SJEĆANJE

PETAR VITEZ 15. 7. 1997. – 15. 7. 2012.

Nakon petnaest godina ostaju nam samo spomeni.

Tvoji najmiliji

Andreja *****

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

ALOJZ MAGIĆ

dragom SUPRUGU „ Zašto se sve to dešava, da l’ čovjek išta rješava.

Il’ smo samo tu zbog ravnoteže među zvijezdama…“ Đ. Balašević

20. 7. 2009. – 20. 7. 2012.

Uvijek si s nama u našim sjećanjima, mislima i molitvama.

Supruga Štefica, sinovi, snahe, unuci i praunuci

SJEĆANJE

MARIJA VIZINGER

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ZDENKA JURINJAK

STANKO PETAK

19. 7. 2009. – 19. 7. 2012.

Draga baka, Tvoje lice, osmijeh i pogled blag u nama je još uvijek jak.

S ljubavlju,

16. 7. 2002. – 16. 7. 2012.

19. 7. 2009. - 19. 7. 2012.

Uvijek si u našim srcima i mislima.

Uvijek s nama u našim mislima i molitvama.

Mario, Mihaela i Luka

Tvoji najmiliji

Supruga, sinovi, snahe, unuci Iva, Ema, Luka

38 S raznih strana

17. srpnja 2012., br. 426

SVIBOVEC PODRAVSKI Proslavili blagdan sv. Benedikta

Oni čuvaju svoju baštinu U nedjelju, na sam blagdan sv. Benedikta, održan je možda najvažniji događaj za kulturni život Svibovca Podravskog.

U podrumskim prostorijama stare škole otvorena je etno soba, renovirani prostor koji je godinama bio zapušten.

Na temelju članka 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/96., 68/98, 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09. i 153/09.), članka 48.

Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08. i 36/09.), članka 45. Statuta Grada Varaždinske Toplice („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 19/09., 26/09. i 19/10.) i Odluke Gradskog vijeća o raspisivanju javnog natječaja za prodaju nekretnina u vlasništvu Grada Varaždinskih Toplica Klasa:944-01/12-01/02 Urbroj: 2186/026-01-12-4 od 30. svibnja 2012. godine, klasa: 944-01/12-01/02, urbroj: 2186/02601-12-8 od 10. srpnja 2012. godine, gradonačelnik Varaždinskih Toplica objavljuje

Etno kuća - Ovaj je prostor namijenjen udrugama koje djeluju u Svibovcu Podravskom i koje čuvaju našu baštinu i starine. U prostor je uloženo mnogo rada mještana Svibovca i članova udruga, a Općina je u tri godine potpomogla ovaj projekt s oko 150.000 kuna. Prilikom uređena prostora pokušali smo održati njegov starinski “štih”, ali je u isto vrijeme prostor moderno uređen s centralnim i podnim grijanjem koje će omogućiti njegovo korištenje kroz cijelu godinu - istaknuo je prilikom otvaranja etno sobe načelnik Općine Sračinec Božidar Novoselec. U prostoru je već sad smješten dio zbirke starina koje su prikupljene od mještana, a postav ovog malog etno-muzeja će se stalno obnavljati i nadopunjavati.

JAVNI NATJEČAJ za prodaju nekretnina u vlasništvu Grada Varaždinskih Toplica Nakon otvaranja etno sobe, u kapeli sv. Benedikta u Sv ibovcu održano je svečano misno sl avlje.

Cijelog dana svoje su ručne radove na malom sajmu predstavile članice Učeničke zadruge Zvir OS Sračinec, Udruge žena Preslica Sračinec, KUD-a Zavičaj Sračinec, Udruge žena Angelina Varaždin, KUD-a općine Petrijanec i KUD-a Benedikt

Svibovec. Inače, proslava je započela u subotu, i to sportski.

Nakon sporta održana je tradicionalna Smotra folklora na kojoj su nastupili mnogobrojni folkloraši iz općine Sračinec i njihovi gosti.

IZVIĐAČI iz Očure slušali o teleskopima, zviježđima...

Astronomi s izviđačima u logoru Astronomi iz Astronomskog društva Lepoglava posjetili su Odred izviđača Lepoglava u njihovom logoru „Legen“ nedaleko od Očure. U logoru su boravile tr i skupine izviđača. Djeca osnovnoškolske dobi Poletarci i Pčelice te Izviđači i Planinke dok su na njih pazili najstariji Brđani. Ovo je prva suradnja AD Lepoglava s izviđačima s područja Grada Lepoglave.

Pošto program izviđača obuhvaća poznavanje zvijezda, Astronomsko društvo je spre-

IMPRESSUM

milo prezentaciju za njih.

Prezentacija je sadržavala promatranje teleskopom te kratko predavanje. Tako su izviđači slušali o teleskopima, zviježđima, koja su karakte-

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek

LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović foto@regionalni.com Andrej Švoger foto@regionalni.com

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić iharaci@regionalni.com Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni. com NOVINARI Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni. com Tihana Drumev tihana@regionalni.com Sara Badžek sara@regionalni.com Danica Pajtak dpajtak@regionalni.com SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Denis Peričić Nevenka Suhić

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD VARAŽDINSKE TOPLICE GRADONAČELNIK KLASA: 944-01/12-01/02 URBROJ: 2186/026-03-12-9 Varaždinske Toplice, 10. srpnja 2012.

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com Robert Marciuš roby@regionalni.com Vlatka Lešić vlatka@regionalni.com PRODAJA: Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni. com Tel. 042/290-778

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789 Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Augusta Šenoe 1o Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

IVANEC Poljodom Gospodarska 2

ristična za ljeto, a koja za zimu, što su i koja su cirkumpolarna zviježđa, kako nać i sjever ni p ol odnosno zv ijezdu Sjevernjaču… Malim izviđačima je ipak najzanimljivije bilo gledat i kroz tele skop. Bacili su pogled prema Mjesecu i gledali njegove planine i kratere, planet Saturn i njegove prstenove, prstenastu maglicu u zviježđu Lire, veliki kuglasti skup u Herkulu… Oba društva raduju se sljedećem zajedničkom druženju.

VICEVI Chuck Norris ima tri sina jedinca. Što je ironija? Kad se snima serija “Lovačke priče” po istinitim događajima!

Tko jednom propjeva za policiju, cijeli život izlazi na bis.

Koja je razlika između policajca i vlaka? - Vlak ima i drugi razred.

Peričin tata se vraća kući s posla, a sin ga dočeka pred vratima - Tata, tata, danas je mamu posjetio ekolog!

Već na vratima je pitao je li zrak čist.

Idu dve čačkalice ulicom i vide ježa, pa jedna kaže drugoj - “Kako smo mi glupe! Mogle smo ići autobusom!”

I. Javnom natječaju izlažu se sljedeće nekretnine: 1. 2/3 nekretnine k.č.br. 75, kuća i dvorište u mjesnoj rudini površine 175 čhv, upisane u z.k.ul.

105, k.o. Poljana – u naravi čini posebnu posjedovnu cjelinu – dvorište u Gornjoj Poljani 24 površine 116,67 čhv, 2. k.č.br. 619/18, z.k.ul. 4290, k.o. Varaždinske Toplice, površine 50 čhv, oranica u mjesnoj rudini, 3. dijelovi k.č.br. 619/41, z.k.ul. 4290, k.o. Varaždinske Toplice, površine 687 m2, koji u naravi čine posebne posjedovne cjeline: - dio k.č.br. 619/41 od 26 m2, - dio k.č.br. 619/41 od 74 m2, - dio k.č.br. 619/41 od 64 m2, - dio k.č.br. 619/41 od 77 m2, - dio k.č.br. 619/41 od 88 m2, - dio k.č.br. 619/41 od 113 m2, 4. k.č.br. 371/2, z.k.ul. 4290, k.o. Varaždinske Toplice, površine 426 m2, pješačka staza, u dijelovima, 5. k.č.br. 3100/1 od 5296 m2, z.k.ul. 4290, k.o. Varaždinske Toplice, zeleni pojas – dio čestice od 2.698 m2 – u dijelovima , 6. k.č.br.619/32 od 75 čhv, z.k.ul.br. 4290, k.o. Varaždinske Toplice, oranica u mjesnoj rudini.

II. POČETNA CIJENA: 1. za nekretninu pod rednim brojem 1 17.000,00 kuna 2. za nekretnine pod rednim brojem 2 i 3 70,00 kn po m2 3. za nekretnine pod rednim brojem 4 i 5 50,00 kn po m2 4. za nekretninu pod rednim brojem 6 40.500,00 kn III. TRAJANJE I UVJETI NATJEČAJA Rok za podnošenje ponuda je 15 dana od dana objave ovog natječaja.

Nepravodobne i nepotpune ponude neće se razmatrati.

Natjecati se mogu fizičke osobe državljani Republike Hrvatske i pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj.

IV. SADRŽAJ PONUDE Ponuda mora sadržavati: - ime, prezime i adresu ponuđača, odnosno tvrtku pravne osobe s adresom i naznakom odgovorne osobe, - dokaz o bonitetu odnosno solventnosti za pravnu osobu, - obrtnicu za obrtnike, - izvadak iz sudskog registra za trgovačko društvo, - potvrdu Jedinstvenog upravnog odjela Grada o nepostojanju nepodmirenih obveza prema Gradu, - dokaz o uplaćenoj jamčevini.

V. OSTALI UVJETI NATJEČAJA Sudionici natječaja dužni su uplatiti jamčevinu u iznosu od 200,00 kuna. Jamčevina se uplaćuje na žiro – račun Grada Varaždinskih Toplica broj: 2489004 – 1847300009 poziv na broj 68 7757 - OIB s naznakom „jamčevina za javni natječaj – prodaja nekretnina“.

Prednost pri natječaju imaju natjecatelji koji ponude veći iznos kupovnine u odnosu na početnu cijenu. Ponuda natjecatelja ispod utvrđene početne cijene neće se razmatrati. U slučaju da su ponude identične, natječaj će se ponoviti s novim iznosom početne cijene.

Najpovoljnijom ponudom smatrat će se ona ponuda koja uz isključivo ispunjenje svih uvjeta natječaja s priloženom traženom dokumentacijom sadrži i najviši iznos kupovnine.

Najpovoljniji ponuditelj dužan je u roku od 8 dana od dana poziva prodavatelja sklopiti kupoprodajni ugovor, te je dužan u roku od 15 dana od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora uplatiti preostali iznos kupovne cijene (razliku između ponuđenog iznosa i uplaćene jamčevine).

Jamčevina uplaćena po utvrđenom najpovoljnijem ponuditelju zadržava se i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Ako najpovoljniji ponuditelj ne uplati preostali iznos kupovnine, odnosno ne zaključi kupoprodajni ugovor, smatrat će se da je odustao od ponude i gubi pravo na povrat uplaćene jamčevine.

Ponuditelju koji ne uspije u natječaju, uplaćena jamčevina će se vratiti u nominalnom iznosu u roku od 10 dana od dana donošenja odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja.

Natječaj će se ponoviti ako utvrđeni najpovoljniji ponuditelj odustane od svoje ponude.

Troškove prijenosa vlasništva, izrade parcelacijskog elaborata, geodetske troškove i sve ostale troškove vezane uz sređivanje vlasništva, snosi kupac nekretnine.

Ponude za natječaj dostavljaju se u zatvorenoj omotnici s naznakom „PONUDA ZA NATJEČAJ – NE OTVARAJ“, na adresu: Grad Varaždinske Toplice, M. Tita 4, 42223 Varaždinske Toplice.

O ishodu natječaja natjecatelji će biti obaviješteni u roku od 15 dana od dana utvrđivanja najpovoljnijih ponuditelja za kupnju navedenih nekretnina.

Gradsko vijeće Varaždinskih Toplica zadržava pravo poništenja ovog natječaja bez obrazloženja.

Sve informacije vezane uz javni natječaj možete dobiti u Jedinstvenom upravnom odjelu Grada Varaždinskih Toplica, M. Tita 4, te na telefon 634-350, svakim radnim danom od 8,00 do 14,00 sati.

GRAD VARAŽDINSKE TOPLICE

Vodič 39

17. srpnja 2012., br. 426

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN LJETO U VARAŽDINU Srijeda, 18.07., VIKTOR VIDOVIĆ, Stari grad u 20:30 sati Petak, 20.07., SAŠA MAČEK DRUM EXTRAVAGANZA, Kazališni trg u 21 sat Subota, 21.07., TIMELESS, Kazališni trg u 21 sat KNJIŽNICA Ljetno radno vrijeme Ponedjeljak, utorak do 14 do 20 sati Srijeda, četvrtak, petak od 07:30 do 14 sati Subota od 07:30 do 12 sati MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav - Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer HVALA HRVATSKA - izložba fotografija, otvoreno za razgled do 20. srpnja Stalni postav - Svijet kukaca Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Dario Miškić

VREMENSKA PROGNOZA

GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav - zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: Utorak-nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino 17. 07.

LEDENO DOBA 4, u 19 sati ČUDESNI SPIDERMAN u 21 sat 19.07. ČUDESNI SPIDERMAN u 18:30 i 21 sat 20.07. ČUDESNI SPIDERMAN u 19 sati MAMUT u 22 sata 21.07. do 23.07. ČUDESNI SPIDERMAN u 18:30 i 21 sat

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – TOPLO Od 28. lipnja do 13. srpnja stalno smo bili preko 30°C. U drugim dijelovima Hrvatska, na istoku i jugu, ta temperatura je hvatala čak i 40 stupnjeva. Slično je bilo i u susjednim zemljama. Tek u petak je osvježilo, ali samo kod nas na sjeverozapadu. Od danas dolazi nekoliko sunčanih i opet sve toplijih dana, ali onakve grozne vrućine neće se ponoviti. Naime, zbog jačanja anticiklone prema nama opet se očekuje podizanje vrućeg afričkog i sredozemnog zraka prema središnjoj Europi. Ipak će nam jutra biti svježa pa ćemo barem moći ugodno spavati. Dnevna temperatura mogla bi u četvrtak opet dohvatiti 30 stupnjeva. Novo osvježenje s pljuskovima moguće je krajem tjedna. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,49 KN/min.iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 16.7.)

UMRLI:

ROĐENI:

Nenad Krsnik (55), Franciska Beti Strojko (84), Branko Mališa (80), Branko Ostrički (67), Rikard Tomašek (79), Stjepan Žvorc (86), Vladimir Martinović (76), Ivan Kuzminski (69), Zvjezdana Šprung (89), Irena Fejzulahu Pavlović (46), Mihovil Schonwald (65)

DJEVOJČICE: Vita Fletko, Paula Štimec Prostrka, Anđela Tkalčec, Lea Brusar, Mia Flis, Iva Klapčić, Ema Obraček, Gabriela Zlatunić, Helena Šmer, Jana Petrinjak, Talia Molnar Božić, Nika Bosilj, Klara Labazan, Sara Kalničanec

VJENČANI:

DJEČACI: Drago Šipek, Mihael Lukaček, Noa Milković, Alen Lazar, Nikola Vusilović, Jakov Cecelja, Bruno Pintarić, Rafael Melnjak, Filip Denac, Luka Klen, Noa Terzić, Jakov Hudoletnjak, Antonio Kurešić, Ivo Mrvelj, Rudi Pesek, Denis Majdov, Roko Zrinski

Jasmina Habunek i Nenad Ceglec, Valentina Keliš i Danijel Gal, Andrea Božić i Antonio Klobučar

Ljeto u Varaždinu

SAŠA MAČEK DRUM EXTRAVAGANZA 20. srpnja u 21 sat, Kazališni trg

!Snoopy traži dom

Snoopy je mužjak star 5 mjeseci u tipu bigla. Nađen je jedno jutro ispred zavezan azila, sam i napušten.

Po naravi je pravi veseljak, zaigran, dobroćudan i umiljat.

Narast će u psa srednjeg rasta.

Tražimo mu dom gdje bi bilo kućni ljubimac, lanac i isključivo boks ne dolaze u obzir.

Udruga Spas 042/330-004.

40 Zadnja

17. srpnja 2012., br. 426

MOTORIJADA U VINICI Deseta jubilarna u organizaciji MK Bombelles

LJETO U VARAŽDINU

Striptiz i rock’n’roll Protekli vikend u Vinici je bilo zaista uzbudljivo. Deseta jubilarna motorijada u organizaciji MK Bombelles protekla je uz nezaobilazne zvukove rock’n’rolla i vrući erotski striptiz show. I iako se možda temperatura ov ih dana i malo spustila, atmosfera je u Vinici je bila itekako usijana.

Brojni posjetitelji imali su prilike vidjeti defile motora, i slušati rock’n’roll na kiši. Je-

!

dan sretnik iz publike uspio se čak pridružiti striptizeti na pozornici tijekom njenog atrak t ivnog nastupa, pa vjerujemo da je njemu to bilo posebno nezaboravno iskustvo. Za koncertni dio prvog dana bili su zaduženi Brkovi te tribute bendovi koji su svirali pjesme AC/DC i Azre. Atmosferu u Vinici zabilježio je naš fotoreporter Andrej Švoger.

Ulovio smuđa od jednog metra i 10 kg

Dugogodišnji varaždinski ribič Ivan Bedić – Buć izvukao je na Špici kod dravskog kupališta novog kapitalca. Na rep kedera ulovio je smuđa duljine jednog metra i teškog deset kilograma. Bedić, koji se

ribičijom bavi već 35 godina, na istom je mjestu prije nekoliko godina upecao prvog smuđa od desetak kilograma, dok mu je osobni rekord štuka od 16 kilograma, ulovljena također u Dravi kod Varaždina.

Koncert Timelessa Ljeto u Varaždinu nastavlja se ovaj vikend koncertom Saše Mačeka. Drum Extravaganza se trebala održati u četvrtak 12. srpnja no zbog lošeg vremena odgođena je. Zaljubljenici u bubnjarski ritam imat će tako prilike uživati u njemu u petak 20. srpnja s početkom u 21 sat na Kazališnom trgu.

Na istom mjestu, dan kasnije Varaždince će zabaviti varaždinski bend Timeless koji će ih počastiti rock koncertom.

Riječ je o iskusnim glazbenicima koji su varaždinskoj publici poznati kao članovi nekadašnjih popularnih varaždinskih grupa Crno bijeli i Dijamanti.

Repertoar je namijenjen je publici koja želi čuti čvršći rock-ritam i prisjetiti se godina u kojima je stvarana moderna pop-rock kultura. (dap)

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović