RT_434

Marijan Galović, voditelj programa iz zagrebačke Zelene akcije

Str. 10. - 11.

ISSN 1846-8969

Tjednik

Regionalni

Plus

STRADAO EMIL GLUHAK

Tragedija u talijanskim Alpama

Str. 14.

POVRATAK

Stranice 20. - 21.

BESPLATAN PRIMJERAK

BROJ 434 II 11. RUJNA 2012. II www.regionalni.com

OTKRIVAMO Inspekcija zaštite okoliša podignula optužni prijedlog

Habuš na sudu zbog - Brezja!

Grad Varaždin i gradonačelnik prijavljeni su zbog neodgovornog gospodarenja otpadom, odnosno suprotno odredbama Zakona o otpadu Str. 2. - 3.

Tajči snimila novi spot za “Črlenu hižu” u Varaždinu IPAK SE MOŽE

Bolnica u N. Marofu bez dugova Str. 26.

DOZNAJEMO Optužnica protiv bivšeg direktora varaždinskih Parkova

Ptiček naredio da mu se isplati čak 623.220 kuna?!

Stranica 4.

2

AKTUALNO

REGIONALNI TJEDNIK || 11. rujna 2012., br. 434

Novi prostori

U Piškornci bi MBO, ali kada?

aktualno www.regionalni.com

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost beskamatnim će zajmovima financirati otkupe zemljišta za potrebe Regionalnog centra za gospodarenje otpadom koji se zajedno s mehaničko-biološkom obradom planira graditi u Piškornici kod Koprivnice.

Uz to, Fond će osigurati sred-

U Ulici Alojzija Stepinca br. 1 otvorene su prostorije Vijeća srpske nacionalne manjine u Varaždinu. Uzvanicima su se obratiti veleposlanik Republike Srbije u Republici Hrvatskoj Stanimir Vukićević, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine u Varaždinu Mile Sekulić i drugi.

stva za financiranje preostalih pripremnih radova, izradu projektno-tehničke dokumentacije te pretovarnih stanica u Gubaševu, Motičnjaku, Jerovcu i Totovcu. Do sredine 2013. trebala bi se predati aplikacija za sufinanciranje izgradnje centra i sanacije odlagališta iz strukturnih fondova EU.

Zovite nas na 042/290-777

OTKRIVAMO Inspekcija zaštite okoliša podignula optužni prijedlog protiv Grada Varaždina i grad

Habuš na sudu zbog odlaganja u Brezju!

Grad Varaždin i gradonačelnik prijavljeni su zbog kršenja Zakona o otpadu odnosno jer neodgovorno – suprotno odredbama ovoga zakona - gospodare komunalnim otpadom Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Protiv varaždinskoga gradonačelnika Gorana Habuša i Grada Varaždina inspekcija zaštite okoliša Ministarstva zaštite okoliša i prirode podnijela je prekršajnu prijavu zbog odlaganja komunalnog otpada s područja Varaždina i dijela okolnih općina na ilegalnom odlagalištu u Brezju!

Pravosudni čvor Grad Varaždin i gradonačelnik prijavljeni su, kako stoji u optužnom prijedlogu, zbog kršenja stavka 1. točke 3. članka 90. Zakona o otpadu, odnosno jer neodgovorno – suprotno odredbama ovoga zakona - gospodare komunalnim otpadom. Za kršenje tog stavka zapriječena je kazna od 100.000 do 300.000 kuna za pravnu osobu s javnim ovlastima te od 15.000 do 25.000 odgovorna osoba prav-

Istječe i druga odgoda zabrane odlaganja u Brezju koju je donijela inspekcija ne osobe.

Temeljem optužnog prijedloga inspekcije zaštite okoliša već se vodi prekršajni postupak protiv Grada Varaždina i Gorana Habuša na varaždinskom Prekršajnom sudu. Na istom tom sudu, podsjetimo, zbog odlaganja otpada u Brezju nedavno je završen postupak protiv Varkoma i njegovog direktora koji su novčano kažnjeni, ali su podnijeli žalbe, tako da je konačni ishod postupka još neizvjestan.

Postupak koji je zbog Brezja lani pokrenula inspekcija zaštite okoliša protiv Varkoma i njegovog direktora, kao i sada protiv Grada Varaždina i varaždinskoga gradonačelnika, samo je dio sve većeg pravosudnog čvora u koji su ušli

Tvornicu za MBO posjetili čelnik MO Marčelji i načelnik Viškova Balirani otpad s platoa ponuđeno rješenje zatrpavaMarišćina i Viševac, zbog nja neselektiranog otpada u kojega su mještani v iše kazetu Marišćine i naknadne puta prosvjedovali, može obrade ponovnim iskopapo realnoj, tržišnoj cijeni vanjem. Krizni eko stožer preuzeti na obradu u MBO Marišćina – Eko Halubje postrojenje u Brezju. To je za zadovoljan je što će Općina Novi list izjavio predsjednik Viškovo zatražiti pokretanje postupka MO Marčelji zbrinjavanja Josip Begotre nu t a č n o nja koji je s Glavna prepreka baliranog načelnikom za riječki otpad otpada i buopćine Viškodućeg otpavo Goranom su troškovi koji da u MBO Petrcem bio uključuju i prijevoz postrojenju u varaždinskoj tvornici nakon što je u Varaždinu, i to kao prijeriječki gradonačelnik Vojko laznu fazu do uspostavljanja Obersnel kazao da je balira- odgovarajućeg koncepta ni otpad s platoa Marišćina zbrinjavanja otpada za poi Viševac nemoguće zbrinuti trebe regije. Zadovoljni su i u MBO postrojenju T7 VIS-u. što su općine Viškovo i Petrc, - Nije točno da tvornica u za razliku od gradonačelnika Varaždinu nema radne do- Rijeke, poslušale i razmozvole i da nije u mogućnosti trile prijedlog Kriznog eko preuzeti balirani otpad - isti- stožera da se otpad zbrine ču. Petrc će o tome obavije- u Varaždinu, to više što stiti Grad Rijeku te zatražiti troškovi tog zbrinjavanja, odustajanje od namjere zatr- što je bio rekao i Obersnel, pavanja neobrađenog sme- nisu razlogom što je isključio ća u prvu kazetu na lokaciji takvu mogućnost, piše Novi budućeg ŽCGO Marišćina. U list koji navodi da bi se u Rijestožeru, naime, smatraju da ci ipak prije mogli odlučiti za je obrada i selekcija otpada izgradnju vlastitog postrojeu MBO postrojenju u Varaž- nja za MBO zbog troškova dinu ekološki i ekonomski zbrinjavanja u Varaždinu koji prihvatljivija u odnosu na uključuju i prijevoz.

Dok se vode sudski postupci, bale stoje

Grad Varaždin i T7 VIS zbog nepoštovanja ugovora o zbrinjavanju otpada u postrojenju za MBO u Brezju. Tako je na varaždinskom Trgovačkom sudu ovih dana održano prvo ročište u postupku u kojem T7 VIS traži poštovanje tog ugovora. S tim u vezi T7 VIS

Habuš je u petak bio kod ministra zaštite okoliša Mihaela Zmajlovića zatražio je i privremenu mjeru zabrane raspolaganja koju je TSV prihvatio, ali je VTS ipak odbacio.

Što nakon 11. rujna?

Istovremeno, pred varaždinskim Trgovačkim sudom vodi se postupak koji su pokrenuli Grad Varaždin i Varkom radi utvrđivanja ništetnosti ugovora o interventnom zbrinjavanju otpada.

Nakon što su prva ročišta bila otvorena za javnost, druga to više nisu jer je punomoćnik Grada Varaždina to zatražio navodeći da će se u dokaznom dijelu koristiti materijali iz istrage USKOK-a.

S obzirom na složenost svih ovih postupaka, teško je očekivati njihov skori završetak.

To otvara ključno pitanje: do kada će se otpad još odlagati u Brezju?

Inspekcija zaštite okoliša to je, doduše, već zabranila, ali je tu zabranu već dva puta prolongirala: prvi put na mjesec dana, a drugi put na dva, iako su Varkom i Grad Varaždin tražili čak godinu dana! Druga prolongacija istječe ovaj utorak, 11. rujna, pa će biti zanimljivo vidjeti što će se dogoditi, osobitu u svjetlu optužnog prijedloga, ali i prošlotjednog posjeta varaždinskoga gradonačelnika Ministarstvu zaštite okoliša i prirode o kojoj nismo uspjeli ništa saznati, iako smo o tome zatražili informaciju.

Protiv bala, ali i tvornice za MBO?!

Hitno uklanjanje baliranog otpada iz Brezja traže i čelnici MO Gornjeg i Donjeg Kučana, Kučan Marofa i Zbelave, ali se i protive radu MBO tvornice na toj lokaciji, doznajemo od Biserke Jug, predsjednice Vijeća MO Gornji Kučan. Kao razlog navodi to što iz dozvola za rad vide da bi se u toj tvornici mogao obrađivati komunalni otpad drugih općina, kao i muljevi iz pročistača otpadnih voda.

- Bivši gradonačelnik obećavao je da će se ovdje obrađivati samo varaždinski komunalni otpad o čemu nam je davao usmena obećanja i pismene garancije. Pa zar uz sav smrad iz farme pilića i svinja koji okružuje naselja moramo imati i obradu dreka - pitaju čelnici kojima nije jasno kako bi tvornica mogla u roku od godinu dana obraditi sve bale, kada je utvrđen kapacitet od 97 tona dnevno.

Odgovore na ova pitanja potražili smo u T7 VISu. Podsjećaju da je upravo zbog sprečavanja širenja smrada u postrojenju za MBO podtlak te su postavljeni biofilteri, dok je kapacitet moguće promijeniti sukladno propisima koji određuju i što se i gdje (ne) može zbrinjavati.

AKTUALNO

11. rujna 2012., br. 434 || REGIONALNI TJEDNIK

Špancirfest – brojke mu govore u prilog

Joža Skok počasni građanin Književni kritičar, antologičar i povjesničar književnosti prof. dr.

Joža Skok proglašen je počasnim građaninom Varaždinske županije na svečanoj sjednici varaždinske Županijske skupštine održane u petak povodom dana Varaždinske županije.

Nagrada za životno djelo dodijeljena je Branku Osonjačkom, dugogodišnjem ravnatelju Županijske uprave

3

za ceste, a nagrade za iznimna postignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju dobili su FOI i Vladimir Canjuga. Nagrade za doprinos ugledu i promociji Varaždinske županije dobili su Dom za starije i nemoćne osobe Varaždin te dr. Franz Schausberger, predsjednik Instituta europskih regija. Nagrade su primili i najbolji te najuspješniji učenici.

Varaždinom je tijekom Špancirfesta prošlo između 150 i 200 tisuća ljudi. Unatoč recesiji za MTV pozornicu Stari grad prodano je oko 20 tisuća ulaznica, a kroz Party pozornicu Arena prošlo je oko pet tisuća špancirera. Sudjelovalo je gotovo 1000 izvođača iz 25 zemalja svijeta, te 146 izlagača. Kako bi se špancireri okrijepili tijekom šetnji gradom i pjevanja na koncertima, postavljeno je 50 dodatnih točionika pive i 1500 kvadrata šatorskih površina. (dap)

VTS odbio privremenu mjeru vezanu uz otpad

donačelnika Gorana Habuša

Habuš: Potvrđeno da je baliranje zakonito!

Za baliranje otpada u Brezju VTS baš nigdje ne navodi da bi bilo zakonito, niti bi to mogao jer to nije bilo predmetom postupka Kad je toplo, od smrada vam ide na povraćanje. Ne možete primati goste u dvorištu pa bježite u kuću, ustvrdila je prosvjednica iz Kučana, dok je njezin susjed dodao da bi im štakori odavno pojeli živinu da nemaju pse.

Koliki novci su uloženi u tvornicu za mehaničkobiološku obradu otpada koja sada stoji već godinu dana, dok nam smeće smrdi i zagađuje, a djeca su na burzi, umjesto da tu rade, upozorio je prosvjednik iz Turčina ustvrdivši da gradska vlast nema osjećaj za njihove probleme.

PROSVJED UPOZORENJA Prosvjed kod odlagališta u Brezju

Prosvjednici: Smrdi, smrdi, užasno smrdi!

Zbog smrada zatvaramo prozore jer se drukčije ne može živjeti, glodavci dolaze u naša dvorišta, a kakvo je stanje odloženog otpada i tla ispod njega, možemo samo zamisliti jer podataka o tome jednostavno nema, upozorili su prosvjednici, uglavnom stanovnici južnog dijela Varaždina, njih stotinjak, koji su se okupili u Brezju zbog nastavka odlaganja otpada na ilegalnom odlagalištu.

- Na transparentu je napisano „U pomoć, smrdi, smrdi, užasno smrdi“. U to su se uvjerili i naši gosti kada su dolazili na Špancirfest. Pitali su što to smrdi na ulazu u Varaždin. Rekli smo im neka pitaju gradonačelnika jer to je smeće o kojem se on brine i on odlučuje kada će se i na koji način riješiti - naglasio je Borislav Šimenc, čelnik Varaždinske građanske akcije (VAGA).

Mirni prosvjed upozorenja nedaleko od 100 tisuća bala

otpada odloženog u Brezju organizirao je varaždinski Eko stožer koji za sada čine članovi VAGA-e i udruge Jedinstveno za grad Varaždin.

- Želimo potaknuti gradsku vlast da se što prije riješi ovaj problem bala i otpada, i to

Ništa nije isključeno, rekao je Kovač upitan o mogućoj blokadi Brezja ne samo kratkoročno. Grad Varaždin nažalost nema viziju kako će u budućnosti zbrinjavati otpad. Kada su prije godinu dana došli na vlast, obećavali su promjene i najavljivali rješenja. Prošlo je godinu dana i što imamo?

Kao gradonačelnik ne zna riješiti problem, neka traženje rješenja prepusti Eko stožeru jer rješenja ima, samo treba dobre volje koje ovdje nema ustvrdio je Šimenc zamjerivši

Zaustavite odlaganje na ilegalnom odlagalištu

što se izvlači dobit iz komunalnih tvrtki, umjesto da se novcem rješavaju komunalni problemi.

Naglašavajući da varaždinski otpad treba konačno trajno zbrinuti, Neven Kovač pročitao je zahtjeve gradskoj vlasti.

- Prvo i osnovno treba raspisati javni natječaj za analizu stanja bala da bi se vidjelo na koji način se mogu trenirati.

Tražimo i analizu tla i vode od neovisnih stručnjaka.

Tražimo i točne rokove do kada se misl riješiti postojeći problemi te koliko će to koštati građane. Od Ministarstva tražimo odgovor što će biti s ilegalnim odlagalištem nakon 11. rujna, a od Varkoma da krene sa širim selektivnim prikupljanjem otpada u domaćinstvima kako bi troškovi zbrinjavanja za građane bili što manji - rekao je Kovač dodavši da će daljnje akcije ovisiti o odgovorima na ove zahtjeve.

Hoćemo istinu, ne samo analizu voda na Aquacityju

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Ovo rješenje izrijekom potvrđuje da je baliranje otpada u Brezju bilo zakonito, iako se u medijima drukčije prikazivalo, ustvrdio je to u srijedu varaždinski gradonačelnik Goran Habuš povodom rješenja kojim je Visoki trgovački sud RH, nakon žalbi Grada Varaždina i Varkoma, preinačio rješenje varaždinskog Trgovačkog suda te odbio kao neosnovan prijedlog za određivanje privremene mjere kojom je zabranjena isporuka novonastalog otpada bilo kome izuzev T7 VIS-u. Međutim, za baliranje otpada u Brezju VTS baš nigdje ne navodi da bi bilo zakonito, niti bi se to moglo jer to nije bilo predmetom ovog postupka, a što sud i izrijekom upozorava!

Što zapravo piše U žalbama Grada Varaždina i Varkoma navodi se da je ugovor sklopljen između T7 VIS-a i Varkoma ništetan, kao i da predlagatelj osiguranja nije ni sposoban ni ovlašten izvršavati preuzete obveze jer mu za to navodno nedostaju dozvole, nema lokaciju za zbrinjavanje ni mehanizaciju. Budući da na TSV-u nije ispitivana sposobnost T7 VIS-a da zbrine otpad, to se nije ispitalo u drugostupanjskom postupku niti je VTS zaključio da su žalbe osnovane u tom dijelu.

Osnovanim, međutim, VTS smatra navode da nisu ispunjene ostale pretpostavke za privremenu mjeru. Prije svega, djelomično osnovanim smatra prigovore na nerazumljivost rješenja TSV-a u kojem stoji da se otpad ne smije isporučiti „svakome osim predlagatelju osiguranja T7 VIS-u“.

VTS smatra, naime, da je trebalo pisati „bilo kome” ili „nikome osim protivniku osiguranja“. Druga dvojba odnosi se na trajanje mjere koja je određena do početka rada Županijskog centra za gospodarenje otpadom, ali i do okončanja postupka

Za rješenje VTS-a u Gradu Varaždinu znali su prije no u T7 VIS-u

koji je T7 VIS pokrenuo radi ispunjenja ugovora.

VTS također zaključuje da predlagatelj osiguranja nije dokazao postojanje pretpostavki za određivanje privre-

Ako T7 Grupa dobije spor, onda će netko morati platiti odštetu, veli Habuš mene mjere koje se tiču opasnosti sprečavanja nastanka nenadoknadive štete, odnosno sprečavanja ili znatnog otežavanja ostvarenja traž-

Što se (ne) zna Grad Varaždin pokrenuo je postupak odabira koncesionara za zbrinjavanje otpada koji će se, kako je rekao Habuš, nastaviti ili prekinuti nakon odluke DKOM-a o žalbi T7 VIS-a.

- Neka nas se pusti da riješimo otpad, a T7 Grupu pozivam da pravdu traži putem suda, ako misli da su valjani ugovori, koje mi ne smatramo valjanim.

Ako dobije spor, onda će netko morati platiti odštetu, a ako ne dobije, onda nikome ništa i problem smo riješili - ustvrdio je lakonski Habuš koji nije znao odgovoriti traži li se koncesionar za obradu ili samo odlaganje novog otpada, odnosno bala, za što je također najavio raspisivanje koncesije.

bine. Naime, VTS zaključuje da se zabranom isporučivanja otpada drugim osobama, izuzev T7 VIS-u, takva šteta ne može ni spriječiti ni umanjiti jer nije naloženo da otpad moraju isporučiti toj tvrtki.

No, kako dodaje VTS, čak i da je izrečen nalog da svakodnevno isporučuju otpad, šteta za T7 VIS bila bi i veća jer Varkom i Grad Varaždin nemaju namjeru to platiti, usprkos sklopljenim poslovima! Iako priznaje da bi T7 VIS mogao imati pravo na naknadu štete, VTS zaključuje da se privremenom mjerom ne postiže svrha osiguranja te postavlja pitanje što bi se moglo dogoditi ako se otpad nikome ne preda na obradu!

Što veseli Habuša - Moram s veseljem konstatirati da je VTS prihvatio žalbu Grada Varaždina i Varkoma te je preinačio rješenje Trgovačkog suda. Sud je prihvatio sve ono što smo navodili kao svoje kontraargumente još dok je doneseno nepravomoćno rješenje o zabrani raspolaganja otpadom. Osnovni razlog je da se tak vom privremenom mjerom ne postiže svrha, odnosno Grad Varaždin ne rješava problem otpada, a T7 VIS ga ne dobiva. Naime, niti Grad Varaždin niti Varkom nisu bili u obvezi predavati novonastali otpad T7 VISu - rekao je Habuš, iako je iz rješenja VTS-a jasno da nisu prihvaćeni svi kontraargumenti Grada Varaždina i Varkoma, kao što je jasno da VTS nije niti može ozakoniti ilegalno odlaganje u Brezju.

4

AKTUALNO

REGIONALNI TJEDNIK || 11. rujna 2012., br. 434

DOZNAJEMO Optužnica protiv bivšeg direktora komunalnog poduzeća Parkovi Miljenka Ptičeka

Ptiček naredio da mu se isplati nagrada od čak 623.220 kuna?!

Ptičeka se tereti i za uzimanje provizija od 10 do 90 posto, uređivanje okoliša utjecajnima na teret gradskog proračuna…

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo je pred varaždinskim Županijskim sudom optužnicu protiv Miljenka Ptičeka, bivšeg direktora komunalnog poduzeća Parkovi, zbog počinjenja više kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju te poticanja na krivotvorenje službene isprave.

Grad kad plaća Ptičeka se tereti da je od lipnja 2005. do lipnja 2008. godine u Varaždinu, kao direktor tvrtke Parkovi u većinskom vlasništvu Grada Varaždina, naveo direktora drugog trgovačkog društva da izradi i ispostavi deset fiktivnih računa Parkovima te drugim društvima za poslove koji uopće nisu obavljeni. Nakon plaćanja tih računa, tvrdi ŽDO, Ptiček bi uzimao za sebe 90 posto iznosa svakog računa, čime se nepripadno okoristio za ukupno 265.264,48 kuna.

No to nije sve, tvrdi ŽDO. Naime, istovremeno je tražio deset posto od iznosa svakog pojedinog računa koji je plaćen za obavljene usluge, i time je dobio na ruke nepripadno ukupno 69.578,74 kune.

Bivšeg direktora Parkova, koji je bio drugi po veličini dioničar tog komunalnog poduzeća sve dok nije prodao dionice uoči uhićenja, tereti se da je od 2007. do 2010. godine pribavio pro-

tupravnu korist sebi i drugima u visini od najmanje 43.600 kuna, i to tako da je dugovanja fizičkih osoba za robu kupljenu u prodajnom objektu društva usmjerio radi plaćanja na teret Grada Varaždina prikazujući prodanu robu kao sredstva koja su utrošena za održavanje zelenih površina grada.

Istovremeno je koristio rad zaposlenika, robu i mehanizaciju poduzeća Parkovi za uređivanje i održavanje okućnica i zelenih površina više fizičkih osoba, bez da je izdao račune i naplatio radove. Među osobama kojima su se uređivale okućnice na teret gradskog proračuna bili su i pojedini gradski službenici te dužnosnici.

Kak se dobro jelo Ptičeka se tereti i da je tijekom 2009. i 2010. godine kao

U restoranu Aquacity pojelo se i popilo za 55.500 kuna na račun tvrtke direktor Parkova naredio da mu se na ime posebne nagrade za 2008. godinu isplati iznos od 623.220 kuna, što je pet posto iznosa prijenosa realizirane revalorizacijske rezerve u zadržanu dobit, iako je znao da nema pravo na isplatu tog iznosa. Naime, zarada od blizu 20 milijuna kuna nije nastala iz redovnog poslovanja Parkova, već izvanrednim priljevom od prodaje (gradskog) zemljišta

Varaždinski policijski službenici priveli su Miljenka Ptičeka u prosincu 2010., nakon čega je bio i pritvoren

IZDVOJENO Platio za povlačenje ponude te fiktivno iznajmljivao radnike

Poslovi od 20.000 plaćeni 81.000 kuna?!

U srpnju i kolovozu 2003. godine Ptiček je, kako se tvrdi u optužnici, nagovorio direktora jednog trgovačkog društva da povuče ponudu za obavljanje radova rušenja drveća i krčenja šikare za Grad Varaždin, obećavši mu platiti za iste radove veći iznos jer će ishoditi od Grada Varaždina plaćanje znatno većeg iznosa, što mu je i uspjelo. Naime, nakon povlačenja ponude, Grad Varaždin je povjerio poslove društvu okrivljenika koje je naplatilo iste u iznosu većem od 81.000 kuna, čime je pribavio protupravnu korist svojem društvu i oštetio Grad Varaždin za više

od 61.000 kuna, jer je povučena ponuda bila na ukupno 20.000 kuna, a on je dogovorio plaćanje direktoru tog društva za povlačenje ponude 25.000 kuna. Ptičeku se na teret stavlja i da je u prosincu 2008. drugom trgovačkom društvu ispostavio lažni račun na iznos od 140.849 kuna na ime iznajmljivanja radnika i strojeva za određene poslove. Njegovom direktoru je, naime, rekao da mora platiti takav račun jer im u suprotnom to društvo neće platiti ranije izvedene radove zbog čega je ovaj pristao platiti navedeni iznos, iako su računi biti fiktivni.

trgovačkom lancu.

Ptičeka se tereti i da je od 2008. do 2010. omogućavao fizičkim osobama da konzumiraju jelo i piće u restoranu Aquacity naredivši da te račune plati tvrtka, čime je pribavio sebi i drugim osobama nepripadnu korist od ukupno 55.500 kuna. Bivšeg direktora Parkova tereti se i da je naredio izradu neistinitih radnih naloga te računa društva kako bi prikrio radove na njegovim privatnim površinama i površinama drugih fizičkih osoba, i to na teret Grada Varaždina.

MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE Čačić donio dopusnicu

JPP Varaždinski župan najavio nova ulaganja u školske objekte u Varaždinskoj županiji

Čačić: Kako HDZ ima obraza govoriti o autocestama?

Štromar: U sklopu JPP-a uloženo 300 mil. kn

Već ove jeseni na Međimurskom veleučilištu moći će se upisati stručni studij Održivi razvoj. Riječ je o trećem studijskom programu za koji je dopusnicu potpisao ministar obrazovanja Željko Jovanović, a donio je u Čakovec prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić. Tim povodom međimurski je župan ukazao na značaj ovog događaja za visoko obrazovanje u Međimurju, a Čačić na je ponovno ukazao na zaostajanje sjevera Hrvatske u obrazovanju. Nakon obilaska veleučilišta prvi potpredsjednik se osvrnuo i na kritike iz HDZ-a zbog dava-

Radimir Čačić i Ivan Perhoč nja autocesta u koncesiju.

- Kako stranka koja je na sudu zbog autocesta uopće ima obraza govoriti o tome - upitao je Čačić te dodao da nakon izgradnje autocesta „jedino uspješno što su napravili u HDZ je da su pokrali i osiromašili zemlju”.

Ova županija za mene je županija optimizma koji je neophodna mirodija uspjeha kojeg nema ni bez odlučnosti ni odgovornosti. Sve to vidim u ovoj županiji i stoga dalje vodite računa o marljivosti, vjeri u vlastite snage i upornosti koja vas resi, poručio je to u petak predsjednik RH Ivo Josipović tijekom svečane sjednice Županijske skupštine Varaždinske županije, središnjem događaju kojim je obilježen dan ove županije.

jelila za znanje i ulaganje u obrazovanje.

- Krenuli smo s energetskom učinkovitošću, a nastavlja se sufinanciranje

Štromar: Po preuzimanju dijela obveza za ranije objekte od strane Vlade, krećemo s radovima na preostalim objektima

U jednoj smjeni 87 % učenika Izražavajući vjeru da su nepopularne mjere iza nas i da se snažno kreće naprijed, varaždinski župan Predrag Štromar podsjetio je na najveći izvozni suficit varaždinskoga gospodarstva te dobre izvozne rezultate. Naglasio je da se Varaždinska županija odavno opredi-

prijevoza učenika te ulaganja u obrazovanje. U sklopu JPP-a dosad smo uložili 300 milijuna kuna i zahvaljujući tome 87 posto učenika je u jednoj smjeni.

Odmah po preuzimanju dijela obveza za ranije objekte od strane Vlade, krećemo s radovima na preostalim školama

i dvoranama zajedno s državom, koja će pokrivati investicije s 55 posto - najavio je Štromar dodavši da se radi i na razvoju visokog obrazovanja, pa se tako zajedno s FOI-jem priprema kampus vrijedan 140 milijuna kuna.

O JPP-u, Fitchu i ulaganjima Školski objekti, kako je najavio Štromar, uskoro bi se trebali početi graditi u Sv. Iliji, Ivancu, Oštricama, Martijancu, D. Voći, Kamenici, Remetincu te Varaždinu.

O novim investicijama po JPP-u govorio je i prvi potpredsjednik Vlade RH i ministar gospodarstva Radimir Čačić te Milorad Batinić, potpredsjednik Hrvatskog sabora i ivanečki gradonačelnik. Čačić se osvrnuo i na povećanja boniteta Hrvatske od strane agencije Fitch i brzinu ulaganja.

OGLASI

11. rujna 2012., br. 434 || REGIONALNI TJEDNIK

5

DOZNAJEMO Tvrtka Beren d.o.o. u Varaždinu otvorila svoju 10. poslovnicu u Hrvatskoj

Kvaliteta i cijena – garancija uspjeha Dok priče o zatvaranju i propadanju tvrtki svakodnevno pune novinske stupce, posebno veseli priča o uspješnim tvrtkama poput ove o tvrtci Beren d.o.o. Ova tvrtka u teškim godinama krize kroz koje prolazimo ne da je uspjela samo opstati na tržištu, nego se i kontinuirano širi i zapošljava nove djelatnike.

Tako su nedavno i u Varaždinu otvorili novu poslovnicu. Danijel Kolonić iz tvrtke Beren smatra kako su tajna uspjeha vrhunska kvaliteta proizvoda, ali i odlične cijene.

PROMO

Uz sav asortiman koji nude, provjeravaju i ispravnost vašeg akumulatora te ispravnost vašeg reglera i alternatora

Kako do njih?

Varaždinska poslovnica tvrtke Beren d.o.o. nalazi se u Optujskoj ulici 26, a radno vrijeme joj je od 8 do 20 sati. Možete ih kontaktirati i na broj telefona 042/303-858, a ljubazno osoblje uvijek vam je dostupno i na mobitel 098/9357-888 ili email: varazdin@beren.hr. O cjelokupnom asortimanu možete se informirati na web stranici www.beren.hr. Platiti možete gotovinom, svim karticama te na šest rata bez kamata. - Pozivamo vas da dođete i uvjerite se u kvalitetu naših proizvoda te odlične cijene koje nudimo – poručuju iz Berena.

Beren akumulatori – U ponudi imamo veliki izbor startnih akumulatora za automobile, kamione i radne strojeve, te za sve vrste motocikala i skutera, akumulatore za igračke, električne bicikle te stacionarne akumulatore za plovila, solarne elektrane i kamp-prikolice – objasnio je Kolonić istaknuvši kako tvrtka ima uz to i svoj brend akumulatora koje uz odlične cijene prati i dokazana kvaliteta. - To su Beren battery i Beren top akumulatori na koje dajemo dvije godine garancije te Beren gold akumulatori s trogodišnjom garancijom – pojasnio je.

Tvrtka Beren d.o.o. osim toga u ponudi ima i CTEK inteligen-

Tvrtka ima svoj brend akumulatora odličnih cijena i kvalitete

tne punjače akumulatora koji su najbolji punjači na tržištu.

U svojoj trgovini u Optujskoj ulici 26 nude i ulja svih poznatih proizvođača, sve vrste

filtera te disk-pločice. - Uz sav asortiman koji nudimo, provjeravamo i ispravnost vašeg akumulatora te ispravnost vašeg reglera i alternatora. Svaki

U svojoj trgovini u Optujskoj ulici 26 nude i ulja svih poznatih proizvođača

kupljeni akumulator besplatno ćemo ugraditi u vaš automobil – dodaje Kolonić. Inače, tvrtka Beren d.o.o. je tvrtka sa sjedištem u Zagrebu koja s

uspjehom posluje već desetak godina na hrvatskom tržištu.

Tvrtka je jedna od vodećih na području automobilskih i kamionskih akumulatora,

baterija za brodove i radne strojeve te startere akumulatora. Novootvorena poslovnica u Varaždinu je deseta poslovnica u Hrvatskoj.

6

ČITATELJI ZOVU

čitatelji zovu www.regionalni.com

REGIONALNI TJEDNIK || 11. rujna 2012., br. 434

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Augusta Šenoe 10, Varaždin, uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

Zovite nas na broj telefona: 042/290-777.

Pratite nas na www.regionalni.com i na Facebooku.

Zovite nas na 042/290-777

OPASNO DRVEĆE Stare platane stanarima Trenkove ulice u Varaždinu zadaju velike problem

“Pitanje je vremena kada će ne Platane u Trenkovoj ulici su stare i s njih često padaju grane, požalio se čitatelj. Ovaj problem muči ih već godinama, a nikako da ih nadležne institucije riješe, kaže Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Staro dr veće u centru Varaždina nije samo lijepo, već je i opasno. Iako je njihova vrijednost zasigurno velika, činjenica je da su ona počela raditi i probleme s kojima se susreće sve veći broj stanara varaždinskih kvartova i ulica.

Na to su počeli upozoravati mnogi građani, pa tako i stanari varaždinske Trenkove ulice koju krasi drvored platana. Pitaju se tko je zadužen za njihovo održavanje i zašto se to ne rješava.

Naime, bez obzira na njihovu ljepotu, problema imaju svakodnevno sve više, a pitanje je vremena kada će se dogoditi neka nesreća.

Hoće li se tek tada one početi uređivati?

Mogu ozlijediti – To su stare platane koje nose velike probleme. Svako malo dogodi se da nekontrolirano padne grana. Na svu sreću, nije još bilo slučajeva da su nekog ozlijedile, ali i do toga bi moglo doći – požalio se čitatelj (podaci poznati redakciji).

Naime, ističe kako problema imaju svako malo.

Osim što oštećene grane padaju po cesti, dogoditi se zna da se na meti nađe i pokoji auto. – Nije se dogodilo samo jednom da grana padne nekome od stanara

“Ne tražimo da se stabla sruše.

Dovoljno je da se uklone stare i opasne grane.” na auto. Osim što ga ošteti, on se nakon toga ne može ni oprati ni uz najveću muku – naglasio je čitatelj.

No to je još mali problem.

– Počinje sada i škola, djeca svakodnevno tamo prolaze. Što ako nekog od njih ozlijedi? To nisu male grane i nije svejedno ako se sruši na nekog od njih – dodao je.

Tko je zadužen Bitka s platanama, prema riječima našeg sugovornika, traje već dugi niz godina.

Prošlo je već više od desetljeća kada su se obratili

nadležnim institucijama za rješavanje tog problema.

– Još krajem devedesetih potpisivali smo u kvartu peticiju da se drveće uredi, apelirali smo u komunalu i Parkovima no ništa se nije promijenilo – rekao je. Nisu željeli da se drveće sruši, no tražili su barem da se uredi. – Svjesni smo da je to drveće staro i nikad nismo inzistirali da se ono sruši, no vjerujem da postoji obveza i način da se ono uređuje periodički. To bi se trebalo riješiti prije nego dođe do neke nesreće. Tad će biti prekasno – kaže. Što se događa sa starim drvećem te da li se ono redovito održava, upitali smo tvrtku Parkovi u čijoj su ona nadležnosti.

– Budući da je drvored platana u Trenkovoj svojst ven u gradu po svojoj starosti, specifičnom rasporedu i lokaciji te radi svoje hortikulturne vrijednosti, trenutno se radi na prosudbi statike pojedinih stabala, vitaliteta, sigurnosti za promet i prijedlog mjera potrebnih za njihovo očuvanje.

Na osnovi takvog elaborata sastavit će se prijedlog sana-

Treba dojaviti Trenkova ulica nije izoliran slučaj, a na još jedan takav upozorio je čitatelj iz Ulice Zrinskih i Frankopana. – Tijekom kiše koja je padala dogodio se jedan žalosni događaj, koji na sreću nije imao ozbiljnih posljedica za prolaznike i automobile parkirane u blizini. Naime, u toj ulici se, vjerojatno zbog te kiše, srušila s jednog stabla velika grana. U tom kvartu ima dosta starog i trulog drveća i svakog dana promatram ih sa strahom. Zbog rušenja te grane skoro je oštećen i moj auto – riječi su čitatelja.

Slažu se svi, u moru drveća koje krasi varaždinske kvartove do ovakvih nesreća dolazi čak i ako se ona održavaju.

No upravo zato, naglašavaju u Parkovima, takve slučajeve treba dojaviti.

– U Parkovima postoji grupa stručnih djelatnika koji svakodnevno obavljaju poslove na održavanju drveća te po svakoj intervenciji građana obavljaju nadzor, provjeru i osnovanost prijave. Na osnovu toga sastavlja se zapisnik u kojem se utvrđuje obavljanje potrebnih radnji te rok u kojem je sanaciju nužno održati.

Možda upravo i većom angažiranošću svakog građana, varaždinska drveta, bez obzira na starost, postanu sigurna za svakog prolaznika.

cije za prijedlog Programa održavanja zelenih površina grada Varaždina u sljedećoj godini. Do tada će se svaka potrebna radnja na predmetnim stablima, kao i do sada po potrebi obavljati, a sve u cilju očuvanja sigurnosti ljudi i njihove imovine – stoji u odgovoru Parkova.

Iako u Parkovima kažu da se sve potrebne radnje na drvoredima obavljaju, stanari i dalje muku muče. No možda će ipak u dogledno vrijeme i to biti riješeno, a oni će moći mirno prošetati svojim kvartom bez straha od pokoje zalutale grane koja se otkinula od stabla.

Drvored platana svojstven je po svojo

DOZNAJEMO Zbog neplaćanja naknade za korištenje cestovnog z

“Morat ću zatvoriti obrt zbo Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Zašto obrtnici i poduzetnici iz Varaždinske županije moraju plaćati naknadu za korištenje cestovnog zemljišta, a njihovi kolege iz susjedne Međimurske i drugih županija ne moraju?

To pitanje postavlja obrtnik iz Varaždina koji navodi da Županijskoj upravi za ceste mjesečno moraju plaćati od 500 do 2.000 kuna mjesečno.

(Ne)poštovanje zakona

Obrtnici upozorili da se naknada ne naplaćuje u svim županijama

Svima koji nisu podmirivali tu obvezu uvedenu prije tri godine, ŽUC Varaždinske županije poslao je tužbe pred ovrhu, odnosno pokrenuo je

sudske tužbe. Među njima problem upozorio i aktualje i naš čitatelj koji ističe da nog ministra poduzetništva je samo jedan od stotinjak i obrta Gordana Marasa.

I dok su građani često ogorčenih zbog „nameta na (opravdano) ogorčeni zbog ništa“.

- Iako zakon valjda vrijedi nepoštovanja za kona, u ovom slučau cijeloj državi, ju situacija zanimljivo je da ga primje- Osonjački: Županija je obrnuta: obrtnik je njuje je d i no ogorčen Va r a ž d i n sk a će Ministarstvu županija i nas poslati prijedlog da z b o g p o štovanja obrtnike šalje u propast. Najgo- se naknade usklade zakona!

- Kao što re je što su oni s trenutnim stanjem je rečeno, koji ne plaćaju radi se o nana sudu, tužbe su na astronomske iznose i šoj zakonskoj obvezi – kratko osobno ću morati zatvoriti i jasno kaže ravnatelj ŽUC-a obrt ako ću to morati platiti, Tomislav Osonjački.

Naime, naknada za koria imam tri zaposlena – požalio se obrtnik koji je na štenje cestovnog zemljišta

propisana je Zakonom o javnim cestama, a dužne su je plaćati sve pravne i fizičke osobe koje koriste cestovno zemljište za obavljanje komercijalne djelatnosti.

Sukladno posebnom pravilniku, naknada se naplaćuje za županijske ceste, ali i državne i lokalne ceste te autoceste.

Ravnatelj ŽUC-a Varaždinske županije napominje da oni nisu jedini koji naplaćuju naknadu, jer to, primjerice, čine i Hrvatske ceste. Međutim, kad su u pitanju županijske ceste, i Osonjački upozorava da se radi o pitanju ažurnosti.

- Kada smo započeli s primjenom zakonskih propisa,

ČITATELJI ZOVU

11. rujna 2012., br. 434 || REGIONALNI TJEDNIK

17.

rujna u 8 sati na O d j e l u transfuzije Opće bolnice Varaždin bit će održana akcija dobrovoljnog davanja krvi za članove HVIDRA-e.

Svi članovi se pozivaju da nakon toga dođu u prostorije udruge u Zagrebačkoj 17, gdje će biti obilježena 20. godišnjica osnutka HVIDRA-e.

Zašto su srušene topole na Starom gradu?

Uoči Špancirfesta na Starom gradu su srušene dvije stoljetne topole što je izazvalo brojne reakcije. I u našu redakciju stigli su brojni upiti zbog čega su srušena dva stoljetna stabla. Neki čitatelji pitali su jesu li stabla srušena zbog postavljanja pozornice na Starom gradu tijekom Špancirfesta, no kako smo doznali, odluka o rušenju stabala donesena je isključivo zbog sigurnosnih razloga. Nalog za rušenje izdao je gradski upravni odjel za komunal, a temeljem naloga djelatnici Parkova srušili su topole nekoliko dana prije početka Špancirfesta. U Parkovima su obrazložili kako su stoljetna stabla bila trula i ruševna i kao takva predstavljala su sve veću opasnost za prolaznike, ali i imovinu. Nalazila su se uz objekt knjižare GIT koji je bio u direktnoj opasnosti od urušavanja topola. I iako je šteta što stoljetne topole više neće krasiti prostor Staroga grada, one isto tako više neće predstavljati ni opasnost za prolaznike i imovinu. (dap)

me koji se ne rješavaju već godinama

7

KLIZIŠTA Stanovnici Maloga Gradišća čekaju sanaciju

ekog ozlijediti”

Klizište se pojavilo još prije godinu i pol, pa su mještani nestrpljivi

Usred sela pola ceste jednostavno -“nestalo” Općina Cestica već je izradila projekte, ali nemaju čak 800.000 kuna potrebnih za sanaciju dvaju klizišta Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Svatko tko se automobilom zaputi u Malo Gradišće, naselje sa stotinjak stanovnika u općini Cestica, ostaje zapanjen: usred sela doslovno je „odrezano“ pola ceste. - Prije više od godinu dana cesta se odronila, a mi još uvijek čekamo da počne sanacija – nezadovoljan je Dragan Kokot.

oj starosti te hortikulturnoj vrijednosti, no također i opasan

zemljišta, velik broj obrtnika pred ovrhama

og nameta na - ništa” Nek’ naknadu plaćaju svi ili nitko!

- Molim da ukinete zakonske odredbe o naplati naknade za korištenje cestovnog zemljišta ili da osigurate da se to provodi u cijeloj Hrvatskoj, jer ne želim biti manje konkurentan od kolege iz Čakovca koji je od mene udaljen deset kilometara – zatražio je varaždinski obrtnik od ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa u

morali smo obaviti ogroman posao, jer je u našoj nadležnosti oko 900 kilometara javnih cesta. Svoje zakonske obveze smo poštovali, što i dalje iziskuje stalni angažman, jer je na terenu nužno pratiti sve promjene – rekao

e-mailu od 31. kolovoza. Pisao mu je dan nakon što je Maras bio u posjetu Međimurskoj županiji. - Vaš pomoćnik ne odgovara na mailove, a ja bih ga zamolio da, ako ne može riješiti da nas se toga oslobodi, neka onda osigura da se taj zakon provodi u Međimurskoj županiji iz koje dolazi – napisao je obrtnik.

je Osonjački. Kad su u pitanju ovrhe pokrenute nad neplatišama, napominje da su postupke morali pokrenuti kako potraživanja ne bi otišla u zastaru. Međutim, svi koji su zbog neplaćanja naknade sada u nezavidnoj

situaciji, mogu se ipak nadati pomoći. - Varaždinska županija upravo izrađuje prijedlog koji će poslati nadležnom ministarstvu kako bi se naknade uskladile s trenutnim stanjem – izvijestio je Osonjački.

Vozači riskiraju Teško prihvaća što radovi nikako da počnu, jer se sjeća da su prije 30 godina također

Korotaj: Čekamo hoće li nam Ministarstvo regionalnog razvoja odobriti sredstva imali problema jer se klizište pojavilo na istome mjestu.

Tada su svi mještani „potfrknuli“ rukave i sami sanirali odron. No bila su to druga vremena kada nije bilo ni toliko puno automobila, kamiona i drugih vozila.

Danas po “prepolovljenoj” cesti i dalje prolaze automobili unatoč prometnim znakovima koji sve vozače upozoravaju na veliku opasnost. Kokotu to nije lako gledati.

– Svatko tko ovuda prolazi

riskira. Srećom, ima i opreznih vozača. Baš je jučer ujutro ovuda prolazio Varkomov kamion, ali se vozač okrenuo, jer je dobro procijenio da bi se mogao strovaliti skupa s kamionom – rekao nam je u petak.

Mogu do kuća On i njegovi susjedi se ljute što u mjestu u kojem žive ne mogu prolaziti po prometnici koja je, doduše, lokalna i po njoj se ne odvija gust promet, ali je njima jako važna. – Zvali smo u Općinu Cestica i tražili da saniraju odron, ali ništa se ne događa – kaže stanovnik Maloga Gradišća.

Upozorava da to nije jedino klizište na toj cesti. - Samo 300-tinjak metara dalje također je došlo do odrona ceste.

Isto i 300-tinjak metara dalje

Ni to nikako da se sanira – pokazuje Kokot.

Načelnik općine Cestica Mirko Korotaj dobro je upoznat s problemom, ali je trenutno nemoćan. - Klizišta su se pojavila prije godinu i pol dana i Općina je dala izraditi projektnu dokumentaciju za njihovu sanaciju, za što smo izdvojili 80.000 kuna – rekao nam je načelnik.

Problem je, međutim, novac: procijenjena vrijednost radova iznosi čak 800.000 kuna, a toliko novca u općinskom proračunu za sanaciju klizišta nema. - Obratili smo se Ministarstvu regionalnog razvoja da nam dodijeli sredstva nakon čega bismo mogli raspisati natječaj za izvođača radova i započeti s radovima – pojašnjava Korotaj.

Odgovor iz Ministarstva još uvijek nisu dobili, ni pozitivan ni negativan. - Trenutno je najvažnije što mještani unatoč klizištima mogu do svojih kuća, a mi ćemo što prije pokušati iznaći sredstva za sanaciju – istaknuo je načelnik općine koji ne može reći kada će u tome uspjeti.

No dobra je vijest da će ove srijede imati sastanak s predstavnicima Elektre Varaždin, na kojem će razgovarati o tome da ta tvrtka konačno u funkciju stavi trafostanicu u Malom Gradišću, čime bi se mještanima osigurala kvalitetnija opskrba električnom energijom.

8

ŠKOLSTVO

REGIONALNI TJEDNIK || 11. rujna 2012., br. 434

školstvo znanost www.regionalni.com/ zivotdrustvo/skolstvo

Kreiraj marku i osvoji nagradu Hrvatska pošta je i ove godine, šesti put zaredom, raspisala natječaj za izradu likovnog rješenja najljepše novogodišnje marke.

U natječaju mogu sudjelovati svi učenici osnovnih škola sa stalnim prebivalištem i

Skockajte web! 2012

boravištem u Hrvatskoj, a svoje radove moraju poslati do 15. listopada na adresu: HP-Hrvatska pošta d.d. „Natječaj za novogodišnju marku“, Jurišićeva 13, 10000 Zagreb. Trideset najuspješnijih radova bit će objavljeni 4. prosinca na stranicama HP-a.

Sve osnovne i srednje škole koje se još nisu prijavile, a žele sudjelovati u CMS natjecanju „Skockajte web!“ 2012, mogu se prijaviti do 30. rujna putem obrasca na stranici http://www.skole.hr/natjecanja/CMS/prijava. Za sudjelovanje je potrebno imati školski web izrađen u CARNetovom CMS sustavu, dok je za nagrade potrebno ponuditi kvalitetan, ažuran, koristan i vizualno dorađen sadržaj. Škole mogu sudjelovati u jednoj od tri kategorije: osnovne i srednje škole te klub najskockanijih u kojoj sudjeluju samo pobjednici prošlogodišnjih natjecanja.

Zovite nas na 042/290-777

DOZNAJEMO U školama diljem Varaždinske županije traži se više od 40 djelatnika

Zapošljavaju i mlade Uz pomoć Vladinih mjera za poticanje zapošljavanja u lepoglavskoj školi zapošljavaju 10 učitelja Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Svako novootvoreno radno mjesto dobra je vijest, a zbog početka nove školske godine otvorilo se preko 40 radnih mjesta u obrazovnim institucijama diljem županije.

Traže se učitelji, psiholozi, defektolozi... Ipak, u varaždinskom Zavodu za zapošljavanje ističu kako to nužno ne znači i povećanje broja djelatnika jer se dio novog zapošljavanja odnosi na zapošljavanje zbog odlaska u mirovinu, a dio je zbog zamjena za bolovanja i porodiljne dopuste. Druga-

čiji primjer je onaj Osnovne škole Ante Starčevića u Lepoglavi gdje će se zaposliti deset novih djelatnika. Iako školi nije potrebno dodatno i novo osoblje, rukovodstvo škole odlučilo je iskoristiti Vladine mjere za poticanje zapošljavanja za mlade bez radnog iskustva.

– Želimo pružiti priliku mladim ljudima da ne sjede doma već da pošteno zarade 1600 kuna mjesečno i nešto nauče – objasnio je ravnatelj lepoglavske osnovne škole Ratko Tomić dodavši kako se do sada na natječaj javilo pet kandidata. Istaknuo je i kako će zapošljavanje donijeti višestruku

Popunjeno 5 od 10 “volonterskih” radnih mjesta u Lepoglavi

korist zajednici.

– S jedne strane mi ćemo moći poboljšati kvalitetu nastave s većim brojem dje-

latnika, a s druge dat ćemo im šansu za profesionalno usavršavanje – zaključio je Tomić.

PRIVATNA SREDNJA ŠKOLA VARAŽDIN Varaždin, Matka Laginje 6, tel. (042) 260-423; 260-609 www.pssv.hr; pssv@pssv.hr obavlja upis polaznika u programe

SREDNJOŠKOLSKOG OBRAZOVANJA ODRASLIH Ʉ åĊėĒėđÿĨĮ Ʉ ĊėđåĤÝÿĉÑČÿĨĮ Ʉ ġĤėáÑĺÑà

Ʉ ĤıáÑĤĨĊÿ ĮåþĒÿàÑĤ Ʉ ûĤÑäåĺÿĒĨĊÿ ĮåþĒÿàÑĤ

za zanimanja: Ʉ ÑĤþÿĮåĊĮėĒĨĊÿ ĮåþĒÿàÑĤ Ʉ ŀÿáÑĤ Ʉ ĮåĨÑĤ Ʉ ŀÑĪĮÿĮÑĤ ėĨėÜÑ ÿ ÿđėĺÿĒå

OSPOSOBLJAVANJA I USAVRŠAVANJA za: Ʉ ŀÑĒÿđÑĒĉÑ ı ġėáĤıàĉı åĊėĒėđÿĉå ÿ ĮĤûėĺÿĒåȨ ȿ ĤıĊėĺÑĮåČĉ ĤėÜėđ Ɂ ġĤėáÑĺÑàȦ ġėĨČėĺėäÑ ı ĮĤûėĺÿĒÿ ȿ ĨÑđėĨĮÑČĒÿ ĊĒĉÿûėĺėäÑȦ ġėĨČėĺĒÑ ĮÑĉĒÿÝÑȹĮÑĉĒÿĊ Ʉ ŀÑĒÿđÑĒĉÑ ı ıûėĨĮÿĮåČĉĨĮĺıȨ ȿ ġėĨČıłÿĮåČĉ ĉåČÑ ÿ ġÿßÑȦ ġĤÿġĤåđÑĮåČĉ ĉåáĒėĨĮÑĺĒÿþ ĉåČÑ ÿ ĨČÑĨĮÿÝÑȦ ġĤÿġĤåđÑĮåČĉ ÜıĤåĊÑ ÿ ġÿŀŀÑȩȩȩ Ʉ ŀÑĒÿđÑĒĉÑ ı ûĤÑáÿĮåČĉĨĮĺıȨ ȿ ûĤÑäåĺÿĒĨĊÿ ġėĨČėĺėäÑȦ ŀÿáÑĤȦ ĮåĨÑĤȦ ÑĤđÿĤÑàȦ ÜåĮėĒÿĤÑÝȦ ĨėÜėĨČÿĊÑĤȦ ĊåĤÑđÿàÑĤȦ ÑĨîÑČĮåĤȦ ÿŀėČÑĮåĤȦ ÿĒĉåĊĮÿĤÑÝȦ ĮėĤĊåĮÿĤÑÝȦ ĨĮÑĊČÑĤȩȩȩ Ʉ ĤıĊėĺÑĮåČĉ ĤıáÑĤĨĊÿþȹûĤÑäåĺÿĒĨĊÿþ ĨĮĤėĉåĺÑ (bager, utovarivač, grejder, viličar, valjak, dizalica, drobljenje kamena i separacija, strojevi za pripremu, transport i ugadnju betonskog sastava, finišer…) Ʉ ŀÑĒÿđÑĒĉÑ ı ĤıáÑĤĨĮĺıȨ ȿ ĤıáÑĤĨĊÿ ġėĨČėĺėäÑȦ ĤıáÑĤ ĒÑ ġėĺĤĪÿĒĨĊėđ ĊėġıȦ ûåėÜıĪÑàȦ đÿĒåĤȹġÑČÿĮåČĉ đÿĒÑ Ʉ ĤıĊėĺÑĮåČĉ åĊĨġČėŀÿĺĒÿđ ĮĺÑĤÿđÑ ÿ ġÿĤėĮåþĒÿàĊÿđ ĨĤåáĨĮĺÿđÑ (pri proizvodnji, transportu, skladištenju, transportu, prodaji, upotrebi, miniranju, uništavanju) Ʉ ıĨČıłĒå áĉåČÑĮĒėĨĮÿ ÿ ėĨĮÑČÑ ŀÑĒÿđÑĒĉÑȨ ȿ ġėĨČėĺėäÑ ĨČıłÜå ėáĤłÑĺÑĒĉÑ ĨĮĤėĉåĺÑ ȿ ĤÑàıĒÑČĒÿ ėġåĤÑĮåĤȦ áÑĊĮÿČėûĤÑî ȿ ÝĺĉåßÑĤ ȿ ÑĤÑĒłåĤ ȿ ČėłÑà ÝåĒĮĤÑČĒėûÑ ûĤÿĉÑĒĉÑȦ áÿđĒĉÑàÑĤ ȿ ČĉåĺÑàȦ ŀÑĺÑĤÿĺÑà Ʉ ėĨġėĨėÜČĉÑĺÑĒĉå ĺėŀÑàÑ ÿ ėĨėÜÑ Ċėĉå ĨıáĉåČıĉı ı ġĤÿĉåĺėŀı ėġÑĨĒÿþ ĮĺÑĤÿ ı ÝåĨĮėĺĒėđ ġĤėđåĮı ɇ Jɉ Ʉ ėĨġėĨėÜČĉÑĺÑĒĉå ġıàÑĒĨĮĺÑ ŀÑ ġĤėĺåáÜı ġĤåĺåĒĮÿĺĒÿþ đĉåĤÑ ŀÑĪĮÿĮå ėá ġėłÑĤÑȦ ûÑĪåĒĉå ÿ ĨġÑĪÑĺÑĒĉå Čĉıáÿ ÿ ÿđėĺÿĒå ıûĤėłåĒå ġėłÑĤėđ Ʉ ġĤÿġĤåđÑ ûĤÑäÑĒÑ ŀÑ ġĤÿĨĮıġÑĒĉå ġėČÑûÑĒĉı ėÜĤĮĒÿàĊÿþȹđÑĉĨĮėĤĨĊÿþ ÿĨġÿĮÑ ĤÑáÿ ĺėäåĒĉÑ ėÜĤĮÑ VġÿĨÿ ġėČÑŀĒÿĊÑ ı ėÜĤÑŀėĺĒå ġĤėûĤÑđå Ĩı ı ĮÿĉåĊı ÿ đėûı Ĩå ėÜÑĺÿĮÿ áė ĊĤÑĉÑ ĤıĉĒÑȩ 'ĒîėĤđÑÝÿĉå ė ĪĊėČėĺÑĒĉı đėûı Ĩå áėÜÿĮÿ ı ĮÑĉĒÿĪĮĺı ĪĊėČå ȿ ĨĺÑĊÿ ĤÑáĒÿ áÑĒ ġĤÿĉåġėáĒå ėá ɼ áė ɴɵ ĨÑĮÿ ÿČÿ ġėĨČÿĉåġėáĒå ėá ɴɹ áė ɴɻ ĨÑĮÿȩ

11. rujna 2012., br. 434 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLASI

9

10

INTERVJU TJEDNA

REGIONALNI TJEDNIK || 11. rujna 2012., br. 434

OTVORENO Marijan Galović, voditelj programa gospodarenja otpadom te programa nadzora fin

Poštovati hijerarhiju go Za grad Zagreb, kao i za ostatak Hrvatske, potrebno je izgraditi postrojenje za mehaničko-biološku obradu ostatnog otpada, kojim se od ostatnog otpada tj. onog koji nije odvojen u primarnoj selekciji dodatno izdvajaju vrijedne sirovine Piše: GORDANA IGREC

Prosvjedi kod riječkog i zagrebačkog odlagališta otpada, kao i prošlotjednog u Brezju, aktualizirali su pitanja vezana uz gospodarenje otpadom ne samo u tim sredinama, nego i u cijeloj Hrvatskoj. Tim povodom oglasile su se i udruge za zaštitu okoliša među kojima i zagrebačka Zelena akcija.

Upravo stoga o pitanjima vezanim uz odlaganje otpada i gospodarenje otpadom u Hrvatskoj, ali i u EU, razgovarali smo s njezinim članom Marijanom Galovićem, voditeljem programa gospodarenja otpadom te programa nadzora financijskih institucija.

Prosvjedi u Jakuševcu imaju svoj korijen star već nekoliko godina. Naime, prilikom prve rasprave o produživanju vijeka trajanja odlagališta, Jakuševčani su bili revoltirani

U provinciji Treviso 226.000 stanovnika odvojeno prikuplja 77 % otpada i nisu prihvaćali bezuvjetno produženje radnog vijeka odlagališta. Odlagalište Prudinec, kao i svako drugo odlagalište, proizvodi neugodne mirise koji smanjuju kvalitetu života okolnog stanovništva te razumijemo zahtjeve Jakuševčana koji se tiču naknade za smanjenu kvalitetu života.

Degradiranje sustava No zašto je upravo sada došlo do “jakuševačkog slučaja”?

Zbivanja oko otpada u Zagrebu pratimo aktivno od 2005. godine i nažalost moramo naglasiti kako sustav u gradu Zagrebu nije uopće napredovao već imamo dojam da se sustavno degradira. To znači da u percepciji odgovornih postoji tehnološko rješenje koje će riješiti sve naše probleme. Već od 2007. godine upozoravamo da EU neće tolerirati tehnološka rješenja već zahtijeva da se moraju uspostaviti sustavi odvojenog prikupljanja otpada koji će do 2020. godine morati rezultirati s minimalno 50 % recikliranog otpada.

Zagreb se tim zahtjevima nije prilagodio i nije poduzeo značajnije mjere. Što ste vi osobno, ali i Zelena akcija predlagali u vezi gospodarenja otpadom u Zagrebu, ali i u cijeloj Hrvatskoj?

Zelena akcija već čitav niz godina predlaže sustavni pristup rješavanju problema.

Prvenstveno moramo uvesti mjere za smanjenje nastanka otpada poput naplaćivanja prema količini otpada, a ne prema kvadraturi kućanstva/ poduzeća. Zatim, treba uvesti mjere za povećanje recikliranja i kompostiranja otpada, izgraditi sortirnice otpada i kompostane, u kojima bi se odvajale različite vrste otpada koji se može reciklirati. U konačnici, dio rješenja jesu tehnologije i od njih ne treba bježati. Za grad Zagreb, kao i za ostatak Hrvatske, potrebno je izgraditi postrojenje za mehaničko-biološku obradu ostatnog otpada, kojim se od ostatnog otpada tj. onog koji nije odvojen u primarnoj selekciji - dodatno izdvajaju vrijedne sirovine. Rezultat obrade je potpuno inertan otpad koji se bez ikakve opasnosti može odložiti.

Koje su, po vama, najbolje metode gospodarenja otpadom?

Ključno u svakom sustavu gospodarenja otpadom jest prikupljanje otpada od vrata do vrata. Odvojeno prikupljanje otpada od vrata do vrata bazira se na odvajanju pojedinih frakcija otpada već u kućanstvima. Takav sustav moguće je organizirati u više frakcija, a najčešće se provodi takozvani “kerbside” sustav s tri kante (ili vrećice – no u tekstu koristimo kante) i to po jedna za ostatni otpad, suhe reciklažne materijale te biološki razgradiv otpad.

Sličan sustav upotrebljava se u talijanskoj provinciji Treviso, gdje 26 općina, udruženo u konzorcij Priula, s 226.000 stanovnika odvojeno prikuplja 77 % otpada. U Italiji danas postoji više od 1500 op-

Umjesto modernog projekta, Riječani dobili tisuće bala smeća ćina i gradova koji su usvojili odvojeno prikupljanje otpada od vrata do vrata. Od tih 1500 općina, 55 % ih odvojeno prikuplja više od 55 % svog otpada dok 20 % (300 općina) već danas odvojeno prikuplja više od 80 % svog otpada.

Gospodarenje u RH Kako biste vi ocijenili gospodarenje otpadom u cijeloj Hrvatskoj? Je li ono zadovoljavajuće ili zabrinjavajuće?

S jedne strane, Hrvatska je bolja od nekih zemalja članica Europske unije, međutim, prema našem mišljenju RH, može i mora biti bolja od prosjeka zemalja Istočne i

Jugoistočne Europe. Pohvalno je što smo krenuli u sanaciju starih odlagališta i što smo pokrenuli čitav niz pravilnika koji reguliraju gospodarenje

Zakazali uspostaviti kvalitetne sustave odvojenog prikupljanja otpada posebnim kategorijama otpada poput automobila, električne i elektroničke opreme ili ambalaže za pića i napitke.

Loše je što smo u potpunosti zakazali u obvezivanju općina i gradova da uspostave kvalitetne sustave odvojenog prikupljanja otpada.

Kako komentirate slučaj s riječkim odlagalištem otpada?

Situacija na riječkom odlagalištu Mariščini ima sličnosti sa situacijom u Varaždinu. Budući da postrojenje za MBO još uvijek nije u funkciji, otpad dovezen na Mariščinu se samo balira i skladišti za neko buduće vrijeme kada će obrada tog otpada postati moguća. Koliko je nama poznato, projekt Mariščina nije bio predviđen za ovo međurazdoblje gdje će se otpad samo skladištiti i tu dolazi do problema, jer je narod jednostavno izigran.

Umjesto modernog projekta, dobili su tisuće bala smeća koje na visokim temperaturama jednostavno ne uspijevaju zaustaviti curenje procjednih tekućina i smrada. Smatramo da ovdje ima posla za inspekciju zaštite okoliša, ali građevinsku inspekciju koja može provjeriti je li ova međufaza uopće legalna.

Kako se otpadom gospodari, primjerice, u Švicarskoj ili u skandinavskim zemljama? I tko nama u tom slučaju može poslužiti kao primjer?

Nama kao primjer ne moraju služiti skandinavske zemlje niti bogata Švicarska. Što se tiče organizacije sustava gospodarenja otpadom, možemo se jednostavno ugledati u Čakovec koji danas postiže europske rezultate. Ako nam iz nekog razloga Čakovec nije omiljen model, već smo ranije rekli kako u Italiji ima više desetaka ili stotina prekrasnih primjera gdje gradovi i općine svoj otpad smanjuju i preko 70 %. Na jednom sastanku u Bruxellesu upoznali smo i dizajnera sustava iz talijanske općine Ponte nelle Alpi, gospodina Ezija Orzesa, koji nas je upoznao s rezultatima zajednice koja reciklira više od 90 %. Samo iz razloga da

Marijan Galović, voditelj programa gospodarenja otpadom te programa nadzora financijskih instituc

IZDVOJENO Varaždin

„Kriza s otp Pratimo događanja oko otpada u Varaždinu već nekoliko godina i znamo da ste u izrazito teškoj situaciji.

Nismo sigurni što i kako napraviti u vašem slučaju jer je ova situacija izgleda politički motivirana kriza s otpadom.

Prva stvar je da se otpad ne smije gomilati na ulicama i da se treba odvoziti na za to predviđena mjesta ma koliko to koštalo. To će, naravno, implicirati povećanje cijene usluge za građane. Međutim, Varaždin se treba odlučiti za rješenje tijekom prijelaznog razdoblja dok se ne otvori centar za gospodarenje otpadom u Piškornici gdje će se

INTERVJU TJEDNA

11. rujna 2012., br. 434 || REGIONALNI TJEDNIK

11

ancijskih institucija u zagrebačkoj Zelenoj akciji, govori o gospodarenju otpadom u Hrvatskoj i EU

ospodarenja otpadom ne pomislite kako je riječ o nekoj lažnoj priči, čovjek je svoje iskustvo predstavio u Europskom parlamentu.

Svijest

cija, i Tihana Tarandek iz zagrebačke Zelene akcije

n se treba odlučiti za rješenje tijekom prijelaznog razdoblja

padom je politički motivirana“ voziti i varaždinsko smeće. i tako smanji pritisak na Naravno, tada će se cijena okoliš te redovitost odvoza usluge povećati za značaj- smeća, da se građane uputi ni postotni poen, sigurno u bezizlaznost situacije i 50 posto, ali i još više. No da, ako neće reciklirati, cijena otpada rješenje je da raste značajse već danas podigne cije- Primjer za Hrvatsku no. Najbolje strategije na odlaganja recikliranja na realnu vi- može biti jedino proizašle su sinu, a to je Čakovec iz kriznih si10 0 eura po toni, koliko stoji odlaganje tuacija poput ove vaše pa u Totovcu kod Čakovca. Tada bih vam savjetovao ovu bi se, zahvaljujući uštedama, kampanju paralelno s tražemogli financirati programi njem privremenog rješenja za odvojeno prikupljanje ot- odlaganja otpada.

Aktualni način gospodapada. Kao drugu mogućnost vidimo da se odmah napravi renja otpadom u Varaždivelika kampanja recikliranja nu, naime, nikako se ne bi

mogao navoditi za primjer.

Primjer ostatku Hrvatske može u ovom trenutku biti jedino Čakovec, koji čini značajne napore da se smanje količine otpada koje je potrebno odložiti, odnosno zbrinuti.

Zanimljivo je da Hrvatska ima fantastične primjere za podizanje stope reciklaže poput Čakovca i Krka, a da u isto vrijeme imamo i gradove koji graniče s takozvanim napuljskim scenarijem. To govori da je i u postojećim zakonskim okvirima moguće primjerenije gospodarenje otpadom, samo ako za to postoji volje i znanja.

Zašto kod nas ne postoji navika, ali i zakonska odredba odvajanja otpada?

Ovo nažalost nije točno, već je 1995. prvi zakon o otpadu u Republici Hrvatskoj definirao da se otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora odvojeno skupljati i skladištiti. Slična je odredba bila uvrštena u svaku novu verziju zakona o otpadu. Vrlo striktne odredbe donosi nam i Europska unija, no ovdje postoji jedan drugi faktor. Taj drugi faktor naziva se dobra politička volja da se provode zakoni koji mogu utjecati na socijalni mir, odnosno, politički je vrlo teško natjerati gradove i općine da počnu odvojeno prikupljati otpad jer to nužno donosi i poskupljenje u odnosu na današnju praksu, gdje je odlaganje otpada najjeftinija opcija.

U takvim uvjetima gdje ne postoji infrastruktura za provedbu sustava gospodarenja otpadom, ne može postojati ni navika građana da odvajaju otpad. Ovaj primjer potvrđuje tezu da ni najbolja edukacija ne može dati rezultate ukoliko ne postoji infrastruktura koja će podržati program.

Jesmo li svjesni važnosti zdravog okoliša?

U Hrvatskoj postoji velik broj organizacija koje se bave zaštitom okoliša, bilo agencija, udruga ili inicijativa.

Međutim, često smo svjedoci da sva nastojanja da se očuva neki dio krajolika nisu dovoljna da bi se spriječio određeni negativni okolišni projekt.

Primjeri za to u Hrvatskoj su projekti elektrana poput HE Omble i TE Plomin, onečišćenja okoliša nesustavnim gospodarenjem otpadom poput zagrebačkog Jakuševca ili odlagališta Kaštijun. Tu vidimo i NIMBY (not in my back yard - ne u mom dvorištu) efekt koji se generalno javlja kada građani nisu upoznati s projektom i kad god se ispostavi da planirani

U Hrvatskoj je trend još uvijek odlaganje, dok se vani drugačije radi projekt nema veze s njegovom izvedbom.

Vlast je odabrana od građana da, između ostalog, štiti njihov interes, a upravo to često puta vodi u direktan sukob. Sukobljena strana poziva se na druge studije, loše primjere iz prakse, onečišćenje okoliša, opasnost za ljudsko zdravlje, visoke troškove, ali i činjenicu da uvijek postoji alternativno

rješenje koje ima manji utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi. Međutim, alternativna rješenja ne prolaze kod nas. Razloge za to možemo samo pretpostaviti iako mislim da se tiču pojedinačnog i osobnog, a ne općeg dobra.

Odnose li se naši ljudi okrutno prema svojoj okolini?

Odnos čovjeka i prirode mijenjao se kroz povijest. Dok se u počecima ljudske civilizacije priroda doživljavala kao nešto

Borba za golom egzistencijom često puta nadmašuje sve ostale probleme nadnaravno i nadmoćno, a odnos tadašnje civilizacije graničio je sa strahopoštovanjem, danas se nalazimo u situaciji gdje priroda, u pravom smislu riječi, možda ne postoji. Naime, treba razlikovati termine prirode i okoliša gdje priroda, prema nekima, predstavlja dio planeta u koji čovjek nije uspio prodrijeti ili je utjecaj vrlo malen, dok bi okoliš bio upravo čovjekova umjetna tvorevina koju je kultivirao i pretvorio ga u vlastiti živući prostor. To je dio evolucijskog procesa koji ne treba kritizirati - ipak su čovjeku nedostajale osnovne karakteristike životinja da bi preživio.

Međutim, treba kritizirati kako se čovjek danas odnosi prema prirodi. Priroda se doživljava kao nepresušni izvor. Iscrpljujemo sve i za sve – energente, metale, vodu, tlo, zrak, istrebljujemo biljne i životinjske vrste. Dio tog problema odnosi se i na povećanje populacije, međutim, tu treba biti oprezan jer ne žive svi ljudi svijeta istim kapacitetima. Također bi trebalo naglasiti da povećanje populacije prema nekim saznanjima ne treba nužno utjecati na onečišćenje okoliša iako vrši svojevrsni pritisak na Zemljin kapacitet resursa.

Ako promatramo Hrvatsku u globalnim statistikama, tada možemo reći da u Hrvatskoj gotovo ne postoje ekološki problemi. Međutim, rijetko koji stanovnik će se složiti s time, a tako i mi. Samim time što smo mala zemlja ne znači da znamo cijeniti naše resurse. Također, to ne znači da imamo dovoljno resursa iako imamo malo stanovnika.

Hrvati se ponekad odnose okrutno prema svojoj okolini, iako su svjesni prirodnih ljepota i bogate raznolikosti. No nedostatak znanja i informacija, loša politička struktura i vrlo loše odluke koje iz nje potječu mogu pokazati cijelu sliku. U konačnici, odnos čovjeka i prirode danas se svodi na činjenicu da priroda služi kao sredstvo zgrtanja dobiti

i tu se nalazi ta okrutnost. U sve siromašnijoj zemlji poput Hrvatske prirodni resursi će služiti kao pokriće državnog budžeta i to je opasnost koje svi građani moraju biti svjesni.

Rješenje?

Kako uopće na odgovarajuć način riješiti problem s otpadom u Hrvatskoj, ali i u svijetu?

U teoriji, odgovor na pitanje što je potrebno glasi: pridržavanje hijerarhije gospodarenja otpadom koja glasi: prevencija nastanka otpadom, ponovna upotreba, recikliranje/kompostiranje te u konačnici odlaganje ili oporaba. U Hrvatskoj je trend još uvijek odlaganje, osim izuzetaka, dok se vani razvija drugačiji trend. Talijanski primjeri su savršeni za manje sredine gdje dominiraju obiteljske kuće. Primjeri San Francisca, Dresdena ili gradova u Njemačkoj mogu poslužiti za kreiranje sustava bilo gdje u svijetu. Najčešći argument za neprovođenje ovakvih sustava jest novac. Komunalna poduzeća krive lokalne vlasti, one kritiziraju državu, dok se država brani globalnom eko-

U sve siromašnijoj zemlji poput Hrvatske prirodni resursi će služiti kao pokriće državnog budžeta nomskom situacijom. Kako smo više puta naglašavali, ovo što se dešava u Hrvatskoj nije zadovoljavajuće rješavanje problema, žurno je uspostavljati cjelovite sustave jer nam u protivnom prijete velike kazne. Gospodarenje otpadom je slično svim ostalim ekološkim problemima, i nadamo se da ipak nećemo doživjeti katastrofu da bismo uočili da nam je potrebna promjena.

U Hrvatskoj je situacija slična siromašnim zemljama gdje borba za golom egzistencijom često puta nadmašuje sve ostale probleme, pa tako i ekološke. I to treba shvatiti. Činjenica da je više od 300.000 Hrvata nezaposleno zasigurno će zasjeniti sve ostale ekološke probleme. No zato postoje mnoge udruge i građani koji neće dopustiti da se nauštrb zaposlenja devastira okoliš. Oni se trude da, nakon što se smanji nezaposlenost i ojača ekonomska situacija, sve te ljude dočeka čista priroda i okoliš, čist zrak i voda.

U konačnici postoje razne “zelene metode” zapošljavanja poput uvođenja sustava gospodarenja otpadom koji zapošljavaju mnogo više ljudi nego postojeći sustavi.

12

POSLOVNI SVIJET

poslovni svijet www.regionalni.com

REGIONALNI TJEDNIK || 11. rujna 2012., br. 434

Tko su glavni dioničari MIV-a?

MIV, čija je uprava prozvala njemački Rixecker Investments zbog netransparentne ponude za preuzimanje, imao je u četvrtak glavnu skupštinu kojoj je bilo nazočno 68,764 % od ukupnog temeljnog kapitala kojeg uglavnom drže dioničari sa skrbničkim računima. Na znanje je primljeno izvješće o stanju društva i konsolidirano

Sabolić vodi Čateks

izvješće za 2011., kao i izvješće NO-a. Glavna skupština dala je razrješnicu NO-u i Upravi te je donijela odluku o pokriću gubitka od 5,9 milijuna iz zadržane dobiti. Za revizora izabrana je Antares revizija, dok je UHY RUDAN izabran za revizora financijskih izvješća za 2010.

Davor Sabolić, koji je kao „izvršni direktor” od srpnja vodio Čateks umjesto oboljelog direktora Damira Viteza, imenovan je prokuristom.

Prijedlog za to Nadzornom odboru Čateksa dao je u srijedu Vitez, jedini član Uprave, koji je otvorio bolovanje nakon što je iskoristio godišnji odmor. Sabolić poručuje da je optimist te da očekuje značajan rast proizvodnje u tvrtki s 379 ljudi.

Zovite nas na 042/290-777

ZTB STAN Projekti za podizanje energetske učinkovitosti stambenih zgrada i smanjivanje

U pripremi je kompletna energetska učinkovitost stambenih zgrada s izmjenom stolarije, najavljuje Zoran Maroslavac, direktor ZTB Stana Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Pravi izbor ZaTeBe Stan

Iako su nakon bivšeg upravitelja uglavnom ostale bez novca iz pričuve, stambene zgrade kojima sada upravlja ZTB Stan imaju osigurano zakonsko održavanje nakon plaćanja prve pričuve. Štoviše, tamo gdje su suvlasnici skupili malo više novaca, kreće se u ozbiljnije zahvate koji su planirani dulje vrijeme, kao što je slučaj na stambenoj zgradi u Ulici Nikole Tesle 20 a, b, c u Varaždinu gdje se izvodi postavljanje termofasade na dva pročelja.

Prilikom pregleda zgrada u ZTB Stanu najprije sugeriraju nužne popravke koji imaju veze sa sigurnošću suvlasnika. - Često se radi o popravc ima dimnjaka jer je u prošlosti bilo i sitnih požara. Pregledavamo i kotlovnice te besplatno dajemo troškovnike za eventualne popravke - naglašava Maroslavac. S obzirom na odnos s distributerom plina, kako dodaje, lakše se dolazi do vanjskog priključka plina, što se pokazalo kod zgrade koja je uvodila etažno grijanje. ZTB Stan radi i s više osiguravajućih kuća. - Tu, kao i kod svih radova, bili manji ili veći, prikupljamo nekoliko ponuda o kojima se izjašnjavaju suvlasnici te odabiru izvođača, odnosno osiguravatelja ili paket osiguranja najbolji za zgradu, pri čemu uspijevamo ugovoriti bolja pokrića za manje premije osiguranja nego što su zgrade imale ranije - veli direktor ZTB Stana koji suvlasnicima pruža i pravnu pomoć i zaštitu, primjerice, kod zaštite pričuve.

Krov u Trakošćanskoj - To je projekt koji su stanari željeli prije dvije-tri godine i za njega su skupljali novac, ali ga ipak nisu uspjeli ostvariti.

Naime, dogovoreni izvođač radova, koji se nakon prikupljanja ponuda pokazao najkonkurentnijim na tržištu, nije htio početi raditi prije nego što mu raniji upravitelj podmiri dugovanja. No zahvaljujući našoj dobroj poslovnoj suradnji, uspjeli smo u kratkom roku dogovoriti posao za koji je plaćen avans, dok će se ostatak plaćati obročno - doznajemo od Zorana Maroslavca, direktora ZTB Stana, koji već upravlja respektabilnim brojem zgrada te bilježi kontinuirani rast u Varaždinu, Ludbregu, Lepo-

glavi, Ivancu, V. Toplicama, Vinici, Marčanu te Trakošćanu. Veći zahvat slijedi, kako

PROMO

Termoizolacijom se na pročel i krovovima zgrada štedi ene dodaje, i u stambenoj zgradi u varaždinskoj Trakošćanskoj ulici 16. - Riječ je o radovima na krovu s termoizolacijom, poslu vrijednom više od 200 tisuća kuna koji će pratiti PBZ s jer ima dobar model kreditiranja. Kod njega je bitno da je naplativost pričuve veća od 70 posto u zadnja tri mjeseca te odluka 60 posto stanara da se ide u taj posao, pojašnjava Maroslavac.

30

Energetska iskaznica U planu su i radovi radi postizanja kompletne energetske učinkovitosti zgrada, sukladno nastojanjima Ministarstva graditeljstva. - Tu bismo termoizolaciju postavljali na pročelja, ali gdje je nužno, mijenjali bismo i stolariju, dakle prozore i varta. S tim zahvatima planiramo krenuti nakon zime. Pokušat ćemo dobiti novac Europske investicijske banke (EIB) ako smanjimo utrošak energije i emisije CO2 za minimalno 30 posto. A ako podignemo energetski razred zgrada, onda PBZ dodatno smanjuje kamatnu stopu na kredit nužan za tako velike zahvate - najavljuje Maroslavac napominjući da se za veće zahvate radi iskaznica topline kako bi se točno vidjelo koliko energije je zgrada trošila prije, a koliko nakon obavljenih radova koji bi stanarima trebali osigurati niže troškove energenata.

posto ili više smanji li se utrošak energije i emisija CO2, mogao bi se dobiti novac iz Europske investicijske banke za termoizolaciju stambenih zgrada, a ako se podigne energetski razred zgrada, onda PBZ dodatno smanjuje kamatnu stopu na kredit

Na dva pročelja stambene zgrade u Ulici Nikole Tesle 20 a, b, c u Varaždinu ZTB Stan dovršava postavljanje

Kroz popravke i do bolje suradnje među suvlasnicima

Do stanja zgrada putem interneta 24 sata dnevno!

Radovima na stambenoj zgradi u Lepoglavi ne samo da je popravljena dotrajala odvodnja, nego suvlasnici dogovaraju i izvođenje novog krova na drugom dijelu zgrade. Na taj način se suradnja između suvlasnika diže na viši nivo i popravlja kvaliteta stanovanja.

Zbog izostanka kvalitetnog upravljanja bilo je puno nezadovoljstva među suvlasnicima. Radove koje izvodimo na zgradama suvlasnike ponovo zbližavaju jer stvaraju drugačije ozračje i dižu kvalitetu

Kvalitetne uprave i održavanja, odnosno sigurnosti stanovanja, nema bez transparentnosti poslovanja. I tu dajemo maksimum, naglašava Maroslavac. Naime, dok drugi upravitelji daju izvješća svakih šest ili tri mjeseca, ili u najboljem slučaju mjesečno, kod ZTB Stana dostupna su svaki dan, i to u svakom trenutku, 24 sata dnevno. - Na našim internetskim stranicama može se jednim klikom miša u svako doba vidjeti stanje zgrade tj. dnevnik rada, plan i program

suživota, ističe direktor ZTB Stana koji ima službu za hitne intervencije koja radi 24 sata.

Kao primjer navodi i slučaj iz Varaždina, točnije kompleksa u Optujskoj i Fabijanskoj ulici čiji suvlasnici imaju problem na parkiralištu. Rješavala su ga dva izvođača pod upravom bivšeg upravitelja, ali suvlasnici nisu bili zadovoljni, i to opravdano. No to se ovih dana promijenilo. - Tijekom sastanaka s prvim izvođačem najprije je dogovoren popravak nedostataka s njegove

strane, a isto je dogovoreno i s drugim koji je također bio suočen s činjenicama. Iako sastanci na kojima rješavamo probleme potraju dva-tri sata, teških riječi nema. Tako smo nedavno imali slučaj da je nakon višesatnog sastanka jedna suvlasnica zaključila da je to prvo okupljanje koje je prošlo u mirnom ozračju, tako da se nije primijetilo ni kada je završio službeni dio, a kada je nastavljeno neformalno druženje suvlasnika - veli Maroslavac.

upravljanja, troškovi i zaduženja suvlasnika. Usluga je dostupna predstavnicima zgrada, koji vide naplativost pričuve suvlasnika, kao i svim suvlasnicama koji vide svoja plaćanja.

Dajemo i dodatna izvješća, tako da se kod nas žale zbog obujma informacija, dok su za njih prije morali moliti, a i kada su ih dobili, nisu odgovarala stvarnom stanju, veli Maroslavac te naglašava da kvaliteta i transparentnost rada povoljno utječu i na plaćanja pričuve za koju su uplatnice s bar-kodom.

Ove riječi potvrđuje Alan Miko, predstavnik stanara u Milkovićevoj ulici 3/2 u Varaždinu. - Izvješća koja su dostupna putem interneta korisna su i cijeli sustav je vrlo dobro napravljen. Podaci su dostupni u svakom trenutku, što prije nije bio slučaj. Nekada su izvješća bila vrlo štura i jedanput godišnje, dok su na zahtjev mogla biti češće. No trebalo bi puno toga poduzeti da bi se došlo do podataka, dok se ovdje sve vidi, gdje su novci, koliko je uplaćeno i slično, veli Miko koji

POSLOVNI SVIJET

11. rujna 2012., br. 434 || REGIONALNI TJEDNIK

Od idućeg mjeseca u Podravki će se zaposliti 28 pripravnika različitih stručnih referenci i profila, kao što su ekonomisti, prehrambeni tehnolozi, strojari, elektrotehničari, novinari, grafički tehničari i pravnici. Rezultat je to prvog procesa selekcije vlastitog programa zapošljavanja visokoobrazovanih

e troškova

ljima ergija

pripravnika SHAPE za koji se javilo čak 800 kandidata iz cijele Hrvatske. - Kompanijsku bazu obogatili smo s preko 150 mladih koji su ušli u finalni krug i koje ćemo kontaktirati u slučaju novih zapošljavanja - pojašnjava direktorica Upravljanja ljudskim potencijalima Jasenka Maltarić Dujnić.

Gospodarski sajam Ivanec 2012 U petak i subotu 14. i 15. rujna, održat će se 4. gospodarski sajam Ivanec 2012. u organizaciji Grada Ivanca, Poslovne zone Ivanec i Poslovnog kluba Ivanec. Svečano otvorenje bit će u petak u 13 sati pod izložbenim šatorom na Trgu hrvatskih ivanovaca. Sat ranije u Gradskoj vijećnici počet će gospodarski forum „Malo i srednje poduzetništvo – baza gospodar-

VARTEKS Glavna skupština (bez) iznenađenja

49

Izuzmu li se trezorske dionice, Glavnoj skupštini prisustvovalo je 49,28 posto glasova ili 44,57 posto temeljnog kapitala. Po jedna osoba glasovala je ispred Udruge malih dioničara (24,15 %), Karlovačke banke (10,15 %), Varteks ESOP-a (8,85 %), SG-Splitske banke za Fond hrvatskih branitelja (4,56 %) te SGSplitske banke za FIMA EQUITY OIF (1 %).

Odluke koje je predložio Nadzorni odbor jednoglasno podržalo petero predstavnika dioničara

Košćec odlazi ako država “ne promijeni pristup”!

Predsjednik Uprave Varteksa Zoran Košćec za hitno rješavanje odnosa s državom i bankama, ali i za mjere oživljavanja industrije Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Sve predložene odluke, uključujući i pokrivanje lanjskog gubitka od 60 milijuna kuna dijelom sa 17 milijuna iz kapitalnih rezervi te razlike iz dobiti sljedećih poslovnih godina, prihvaćene su u petak na Glavnoj skupštini Varteksa.

Ništa se ne mijenja

e termofasade

Alan Miko: iPhonom do stanja

je vrlo zadovoljan suradnjom sa ZTB Stanom koji osigurava minimalno tri ponude, dok su ranije bili nametnuti i izvođač i cijene radova.

- U okruženju se ništa bitno nije promijenilo, osim što su se problemi produbljivali.

Pred nama su dva bitna pitanja odnosno dva ključna projekta: rješavanje odnosa s državom kroz rješavanje duga prema državi te implementaciju interventnih mjera za tekstilnu industriju, i rješavanje odnosa s bankama. Varteks je još 2009. izradio Integralni plan poslovnog i financijskog restrukturiranja koji je osim mjera za konsolidaciju poslovanja uključivao i prijedlog rješenja duga prema Državi koji se pojavio nedugo nakon izbijanja krize. Naveli smo i mjere za sektor tekstila i kože koje su pozitivno ocijenjene u resornim ministarstvima.

I tu se stalo. Govori se da je Varteks dobio stotine milijuna, a zadnjih deset godina dobio je 20 milijuna kuna.

Varteks je samo za kadrovsko restrukturiranje potrošio 160 milijuna kuna, a nije dobio ni kune, iako je prema Strategiji tekstilne industrije, kao prvoj službeno usvojenoj strategiji 2007. godine koja se primjenjivati počela 2008. godine, samo u jednom od devet programa država trebala participirati s 20 posto - ustvrdio je pred-

sjednik Uprave Zoran Košćec.

Mjerama koje predlaže Varteks, kako je naglasio, zaustavio bi se negativan trend u tekstilnoj industriji.

Sve za mjesec dana - Varteks zna prepoznati svoj dio odgovornosti. To treba i druga strana. Ne bih htio da se ovo što govorimo doživi kao kritika ili prozivanje budući da samo želimo argumentima potaknuti na djelovanje, suradnju i brzo rješavanje otvorenih problema. Varteks zaslužuje da se pristup aktualnoj problematici brzo i bitno promijeni - naglasio je Košćec dodavši da Varteks ne traži pomoć, već predlaže mjere i rješenja, ne samo za Varteks, već i za sektor tekstila i kože.

Pozitivan iskorak, kako je upozorio, nužno je napraviti radi društva u cjelini.

- Prošli tjedan imali smo jedan sastanak, a imat ćemo i idući. Ključno je zadržati takav tempo sve dok ne dogovorimo kako podvući crtu. Vrijeme ide i nužno je ubrzati razgovore jer su problemi iz dana u dan samo veći. U roku od mjesec dana možemo doći do zajednički prihvatljivog dogovora za čiju će provedbu trebati više vremena. No bitno je postići dogovor i njega se držati. No ukoliko se pristup ne promijeni, iz stručne i moralne osnove sasvim sigurno sam spreman podnijeti ostavku - rekao je nakon Glavne skupštine Košćec dodavši da je uz hitno rješavanje odnosa s državom i bankama nužno da se što hitnije pokrenu najavljene mjere za oživljavanje gospodarstva, prije svega domaće industrije.

skog rasta u novom investicijskom ciklusu“, dok će već u 9 sati biti održan skup „Ivanec u regionalnom projektu certificiranja“. U 14.30 Vaba banka predstavit će kreditne linije koje nudi zajedno s Gradom Ivancem, a u 19 sati bit će predavanje za vinogradare i podrumare. U subotu u 10 sati predstavit će se proizvodi vinarskih udruga uz degustaciju vina.

Što će ostati od domaćeg tekstila?

- Na Zavodu za zapošljavanje u 2011. godini zabilježeno je više od 5.500 novoprijavljenih nezaposlenih iz sektora tekstila i odjeće, dok je trgovina na malo odjećom u RH ostvarila gubitak veći od 100 milijuna kuna, što je gotovo pet puta više nego godinu dana ranije. Danas je ostalo tek desetak posto tradicionalnih tvrtki u tekstilu koje su uspjele preživjeti, a u koje spada i Varteks, no ipak tekstilni sektor je drugi po zaposlenosti, treći po izvozu i prvi po zaposlenosti žena. U prerađivačkoj industriji sektor tekstila imao je 11 posto udjela u ukupnoj zaposlenosti, dok je u izgubljenim radnim mjestima sudjelovao s 36 posto, što najbolje dokazuje da se radi o krizom najpogođenijoj industriji od svih prerađivačkih industrija.

Svaka treća ososba koja je izgubila posao u najintezivnijem kriznom periodu 2007. – 2009. dolazi iz tekstila i odjeće. Samo ove godine u razdoblju 1 - 5 na burzu je otišlo više od 4.039 osoba - upozorio je Košćec naglasivši da je trenutno na Zavodu za zapošljavanje 100.000 žena, demografskog profila zaposlenih u tekstilnoj industriji za koje je u godini dana izdvojeno 1,5 mlrd. kn za naknadu za nezaposlene. Primjenom mjera koje Varteks predlaže zaposlenost bi se u petogodišnjem razdoblju mogla značajno povećati na blizu 50 tisuća zaposlenih te značajno podići produktivnost cijelog sektora. Uz to, primjena interventnih mjera za tekstilnu i kožnu industriju donijela bi društvenu opravdanost i korisnost veću od 12 milijardi kuna.

PROMO

Podravka dobila 28 pripravnika

13

14

CRNA KRONIKA

rotirka sudnica www.regionalni.com/ crna-kronika

REGIONALNI TJEDNIK || 11. rujna 2012., br. 434

Pod utjecajem alkohola usmrtio pješaka u Trnovcu Pješak je uslijed zadobivenih ozljeda preminuo na mjestu događaja, a smrt je konstatirala liječnica Hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Varaždin. Nakon nesreće, vozač osobnog vozila je bez zaustavljanja napustio mjesto događaja te je naknadno pronađen po policijskim službenicima na adresi stanovanja. Zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Varaždinu odredio je obdukciju preminulog. Ovo je osma smrtno stradala osoba na prometnicama Varaždinske županije u 2012., izvijestili su iz PU varaždinske.

Dvadesetogodišnji pješak poginuo je u prometnoj nesreći koja se u nedjelju tijekom noći dogodila u Trnovcu. Poginuli dvadesetogodišnjak išao je Ludbreškom ulicom kada je oko 1.15 sati na njega naletjelo osobno vozilo kojim je iz smjera Bartolovca upravljao 19-godišnjak, i to pod utjecajem alkohola od 0,98 g/kg. Zbog vožnje neprilagođenom brzinom, u kočenju je prednjim lijevim dijelom vozila udario u pješaka koji se kretao kolnikom, pri čemu nije bio označen izvorom svjetlosti ili reflektirajućom materijom.

Zovite nas na 042/290-777

I TOGA IMA

S konopljom od 160 cm

ZA PRAVDU

Knapić opet prosvjedovao Željko Knapić iz Pribislavca, koji već godinama prosvjedima pokušava „istjerati pravdu“ zbog g ubit ka z em lji št a na otoku Šipanu, ponovno je prosvjedovao ispred zgrade varaždinskog pravosuđa protekli četvrtak, a povod je bio posjet djelatnika Ministarstva pravosuđa Županijskom sudu.

Knapić, naime, tvrdi da je zemljište izgubio zbog “sprege politike i kriminala” koje nije htjelo raščistiti pravosuđe budući da nije nikada otvorena istraga temeljem njegove prijave. „Mafija sudačka i tužalačka“, „Vi sramotite hrvatsko pravosuđe“ samo su neke od optužbi na transparentima na kojima su neki suci i tužitelji prozvani i imenom.

Emil Gluhak bio je vrlo iskusan alpinist, a do nesreće je vjerojatno došlo zbog krušljivosti stijene

NESREĆA Šef varaždinskog HGSS-a Emil Gluhak (53) poginuo u talijanskim Alpama

Izgubio oslonac i pao 300 metara u dolinu HGSS je izgubio i prijatelja i pročelnika, ali nadasve čovjeka koji je svjedočio o ljubavi prema planinama i brizi o ljudima poručuju njegovi kolege iz HGSS-a Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Iskusni alpinist, spasilac i pročelnik varaždinske stanice Hrvatske gorske službe spašavanja, Emil Gluhak (53) poginuo je u nesreći koja se dogodila u nedjelju prilikom uspona na planinu Jof di Montasio u Italiji.

Gluhak je u društvu kolege alpinista iz HGSS-a otišao u subotu u Italiju provesti vikend na svoj omiljeni način – penjući se.

Krušljiva stijena No planina krije mnoge opasnosti koje nažalost ni najiskusniji katkad ne mogu prevladati.

Za Emila je ta opasnost bila kamen koji mu se odlomio pod nogama prilikom uspona po smjeru Via di Dogna, zbog čega je izgubio oslonac i pao 300 metara

u dolinu. Od siline udara Emil je vjerojatno preminuo na licu mjesta.

Pad je vidio njegov kolega Z.I. iz Varaždina s kojim se Gluhak penjao i koji se nadao da Gluhaku još

Od siline udara Emil je vjerojatno preminuo na licu mjesta ima spasa. On je odmah obavijestio HGSS, nakon čega je posredstvom talijanskih i slovenskih kolega pokrenuta akcija potrage i spašavanja. Talijanski kolege su vrlo brzo pokrenuli helikoptersku akciju, no nažalost Emil nije preživio ovaj teški pad.

- Emil Gluhak bio je vrlo iskusan alpinist, a do nesre-

će je vjerojatno došlo zbog krušljivosti stijene i odrona uporišta. Sam uspon je bio srednje težak, ali vrlo zahtjevan zbog svoje dužine od 1400 metara, što ga čini najdužim smjerom u Julijskim Alpama – priopćili su iz HGSS-a. Svi članovi varaždinske stanice, ali i drugi kolege HGSS-ovci duboko su potreseni Gluhakovom tragičnom smrću.

- Em i l Glu ha k bio je pročelnik HGSS stanice Varaždin i vrlo vrijedan i iskusan spasilac. Njegovom pogibijom HGSS je izgubio i prijatelja i pročelnika, ali nadasve čovjeka koji je svjedočio o ljubavi prema planinama i brizi o ljudima kojima je nesebično pomagao u nevolji – poručuju HGSS-ovci u spomen na svog kolegu i pročelnika, ali prije svega svog prijatelja Emila Gluhaka.

WWW.GSS.HR

Policijski službenici PU varaždinske, temeljem naloga Županijskog suda u Varaždinu, pretražili su kuću i dvorište kojima se koristi 20-godišnjak. Tom je prilikom pronađena zelena biljna materija nalik na opojnu drogu marihuanu težine od jedan gram, nekoliko sjemenki biljke indijske konoplje, nekoliko komada biljki u rastu nalik na biljke indijske konoplje visine od 80 do 160 centimetara, žičane zamke, samostrel te mobilni telefon. Po završetku kriminalističkog istraživanja, navedeni je uz kaznenu prijavu doveden nadležnom državnom odvjetniku, koji ga je nakon saslušanja pustio na slobodu.

Emil Gluhak (desno) s kolegama iz HGSS-a na vježbi spašavanja

11. rujna 2012., br. 434 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLASI

15

16

MOZAIK

REGIONALNI TJEDNIK || 11. rujna 2012., br. 434

sedam dana www.regionalni.com

UTORAK 4. 9.

Moglo bi se kazati da sam bio prisiljen, ali i da sam bio pomalo naivan, veli Čobanković koji će nakon skidanja imuniteta na sud zbog debelo preplaćenog objekta u Planinskoj. U JAR-u su se suđenju ipak uspjela izmaknuti čak 162 rudara (krivo) optužena za ubojstva 34 kolega. Neće se zacijelo ni suditi ni Bushu ni Bliru zbog Iraka, iako to traži Desmond Tutu.

ČETVRTAK 6. 9.

SRIJEDA 5. 9.

Vrlo malim, ali značajnim korakom ocijenio je Milanović izvješća agencije Fitch koja je promijenila prognozu za hrvatski kreditni rejting s negativne na stabilnu ponajviše zbog rada Linića koji je odmah najavio otpuštanja i smanjenje plaća zaposlenih u agencijama i (javnim) trgovačkim društvima. Izlaz iz krize ipak je (i) u slabljenju kune, smatra Gligorov.

Vlada u Ini ima veliku moć, a ako se ne pokrenu investicije, inspekcije bi mogle početi zatvarati njihove benzinske postaje, poručio je Linić Upravi Ine. Toliko o samostalnosti (nekih) inspekcija. Mađare, međutim, više brine MMF, odnosno uvjeti zbog kojih je njihova Vlada odbila financijsku pomoć. No kako do 15 milijardi dolara, Orban nije objasnio.

Zovite nas na 042/290-777

REAGIRANJE Klub vijećnika HDZ-a Novi Marof o razlozima napuštanja sjednice vijeća

KOMENTAR

IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Apsurdi oko Brezja Koliki novci su uloženi u tvornicu za mehaničko-biološku obradu otpada koja sada stoji već godinu dana, dok nam smeće smrdi i zagađuje, a djeca su na burzi, umjesto da tu rade. Upozorio je to jedan od prosvjednika koji je otvoreno iskazao svoje nezadovoljstvo brzinom i načinom na koji se (ne) rješava nastavak odlaganja otpada na ilegalnom odlagalištu u Brezju.

Iako je to možda sukus svih apsurda koji se zadnjih mjeseci javljaju oko gomile otpada u balama i načina na koji se pristupa tom problemu, to ni izdaleka, nažalost, nije jedina besmislica oko Brezja kojoj smo svjedoci već dulje vrijeme. Dapače, već ih je teško i pobrojati, budući da ih s vremenom vidimo gotovo iz dana u dan, kao što je bio slučaj protekli tjedan.

Kada su se neki već pitali kako to da nema nikakvih vijesti oko varaždinskog smeća, najprije je varaždinski gradonačelnik Goran Habuš u srijedu, već u 7 sati ujutro, odaslao pozive novinarima kako bi prenijeli „veselu“ vijest: Visoki trgovački sud odbio je prijedlog za privremenom mjerom zabrane raspolaganja otpadom.

Za upućenije, međutim, to i nije bila neka novost jer se već dan ranije pročulo za osebujnu presudu iz Zagreba budući da je punomoćnik Grada Varaždina, slučajno ili ne, osobno u utorak uzeo rješenje VTS-a na varaždinskom Trgovačkom sudu koji je isto T7 VIS-u poslao tog dana poštom…

Hvaleći se pred novinarima „postignućem“ na VTS-u varaždinski je gradonačelnik već poslovično prešao granicu stvarnosti i smislenosti. Ustvrdio je tako da je rješenjem VTS

potvrdio zakonitost baliranja, iako o tome nema ni govora. To se jasno vidi iz rješenja VTS-a koje novinari, vjerojatno ne slučajno, nisu dobili, ali i prijave inspekcije zaštite okoliša protiv Grada Varaždina i gradonačelnika o kojoj nije bilo - ni riječi!

Nadalje, Habuš je pozvao T7 VIS da svoja prava štiti na sudu, a onda takve postupke nazvao – opstrukcijom! Isto tako podržao je i prosvjednike u Brezju koji traže zakonito te ekološki i financijski najprihvatljivije rješenje, a istovremeno najavio postupke u kojima Grad Varaždin traži samo da se otpad negdje – odloži! No vrhunac je zacijelo Habuševa izjava da „svi zajedno trebamo pritisnuti sve institucije da se ovaj naš problem riješi što prije“, kao da Grad Varaždin i gradonačelnik nisu najpozvaniji da to učine!

S obzirom na izjave koje je dao dan uoči prosvjeda, neki su možda očekivali da bi se i varaždinski gradonačelnik mogao naći u Brezju. Međutim, umjesto na prosvjedu održao je opsežno predavanje o otpadu u 3. mjesnom odboru, ali ništa o rokovima i troškovima.

Međutim, nije samo Habuš izostao s prosvjeda. Izostali su i čelnici vijeća mjesnih odbora u blizini Brezja. Umjesto da se pridruže svojim žiteljima koje itekako muči smrad i još štošta, radije su pisali priopćenja protiv tvornice za MBO kakvu otvoreno priželjkuju u okolici Rijeke. Štoviše, upravo u njoj vide rješenje za svoje probleme.

Hoće li se ovim apsurdima pridružiti inspekcija okoliša ponovnim produljenjem odgode zabrane odlaganja ili će konačno prevladati razum te se naći primjereno i kompromisno rješenje?

IZJAVA TJEDNA: Tko je on da odlučuje i određuje tko što može komentirati u ovoj državi? Te 2008. godine u mojem kabinetu počinje borba protiv korupcije u ovoj državi. Gdje je gospodin Čačić? U mišjoj rupi.

Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a

Treba li gradonačelnikov zamjenik biti profesionalac?

Klub vijećnika HDZ-a je 31. kolovoza napustio sjednicu Gradskog vijeća Novoga Marofa nakon aktualnog sata, a ovim putem upoznajemo javnost o razlozima našeg postupka.

Potaknuti netransparentnom smjenom direktora Radija Novi Marof temeljenom na dokumentima upitne legitimnosti, zatražili smo dopunu dnevnog reda točkom “Rasprava o aktivnostima Grada Novoga Marofa vezanim uz smjenu pojedinih članova Nadzornog odbora trgovačkog društva Radio Novi Marof d.o.o. poduzetim na Skupštini istoga trgovačkoga društva održanoj 31. srpnja 2012.”

Budući da naš prijedlog dopune dnevnog reda nije prihvaćen, za vrijeme aktualnog sata postavili smo vijećničko pitanje na istu temu na što je sam gradonačelnik odgovorio da sporni dokument nije dokument Grada Novoga Marofa.

U tom svjetlu nije jasno zašto predsjednica Gradskog vijeća i zamjenik gradonačelnika isti potpisuju, ovjeravaju pečatom Grada i podnose ga Skupštini Radija Novi Marof kao podlogu za odlučivanje. Vladajuća koalicija nastavlja s ignoriranjem prijedloga vijećnika HDZ-a, a ujedno i ukida Kolegij predsjednika(ce) Gradskog vijeća koji služi za usuglašavanje dnevnog reda, a koji je za vrijeme Zdravka Maltara redovito funkcionirao upravo u tu svrhu. Izjavom

gradonačelnika “Ti lažeš!” upućenoj vijećniku, gradonačelnik je povrijedio instituciju Gradskog vijeća. Nažalost, ovo nije prvi put da gradonačelnik na sjednici Gradskog vijeća nervozno istupa i vrijeđa vijećnike, a predsjednica Gradskog vijeća ne reagira oduzimanjem riječi.

Uz takvo ponašanje ne preostaje nam drugo nego napustiti sjednicu Gradskog vijeća.

Svojim istupom na sjednici željeli smo skrenuti pažnju javnosti na činjenicu da za vijećničkim stolom sjede ljudi iz redova HNS-a koji su dužni više stotina tisuća kuna državi, a neki od njih dužni su i Gradu Novom Marofu, što smatramo neprimjerenim za gradskog vijećnika. Nedavno je Državna revizija utvrdila da Grad više od 400.000 kuna nije utrošio za propisane namjene, nego za druge

SVEČANO Obilježen Dan 3. mjesnog odbora Varaždin

proračunske rashode te da je nabavio roba i usluga u iznosu većem od 2,5 milijuna kuna bez javne nabave pa nas zanima na što je utrošen taj novac i je li bilo pogodovanja u naručivanju poslova po stranačkoj liniji.

Ukazujemo i na uvjetno mišljenje Državne revizije iz 2010. godine koja je utvrdila nepravilnosti u poduzimanju mjera za potpunu i pravodobnu naplatu komunalne naknade, a ista preporuka se ponavlja i u nalazu iz 2011. godine.

Zbog toga postavljamo pitanje zašto Grad dopušta da svoja potraživanja odvede u zastaru i kome se time pogoduje? Nažalost, najveći rashod u proračunu je za zaposlene i prelazi 20 posto proračuna (3.807.000,00 kuna) te se ponovno pitamo treba li gradonačelniku profesionalni zamjenik?

Klub vijećnika HDZ-a

UPISI

Mjerenje šećera i tlaka Svečanom sjednicom je 6. rujna u prostorijama 3. mjesnog odbora u Varaždinu obilježen Dan 3. mjesnog odbora.

Osim vijećnika koji participiraju u Vijeću, članova pet stranaka - SDP (6), HNS/HSU (3), HDZ (3) i Hrvatski laburisti - Stranka rada (1), sjednici su nazočili gradonačenik Goran Habuš, zamjenik gradonačelnika mr. sc. Vjeran Radelić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Varaždina Josip Hehet, pročelnica Upravnog odjela za financije Mirela Ivanković, predstavnici PU varaždinske, policijski službenici - policajac u zajednici 3. MO Željo Grilec i policijski službenik za prometnu preventivu Davor Bezak te drugi gosti i uzvanici.

Vlast obnaša koalicija SDP/HNS/ HSU, a radi se o jednom od najuspješnijih i najaktivnijih MO-a

na području grada.

Dosad je pok renuto niz akcija s ciljem poboljšanja kvalitete življenja u 3. MO Vara ždin. Aktivnosti su usmjerene i na poboljšanje prometne i komunalne infrastrukture. Nadalje, od aktivnosti koje se trenutno odvijaju u prostorijama MO-a, osim onih dnevnih, uobičajenih, obnovljena je akcija besplatnog mjerenja šećera u krvi, krvnog tlaka te davanje medicinskih savjeta, koja će se odvijati svakog prvog utorka u mjesecu u vremenu od 8 do 10 sati. Također, svakog prvog utorka u mjesecu patronažne sestre će u vremenu od 10 do 11 sati održavati predavanje za dojilje s područja ovog mjesnog odbora. Na obje spomenute akcije pozivam građane.

Predsjednik Vijeća 3. MO-a Dražen Vincek

Budi i ti naša mažoretkinja!

Od ponedjeljka 10. do četvrtka 27. rujna 2012. godine ponedjeljkom, utorkom, srijedom i četvrtkom u vremenu od 18.30 do 20 sati u Centru Tomislav Špoljar kod dvorane Graberje u tijeku su Dani otvorenih vrata Varaždinskih mažoretkinja, kojima se u tim terminima djevojčice i djevojke uzrasta od 4 do 25 godina pozivaju na audiciju i uključenje u aktivnosti Varaždinskih mažoretkinja.

Radujemo se zajedničkom susretu i druženju na novim treninzima!

Anita Mikac, voditeljica Udruge “Varaždinske mažoretkinje”

MOZAIK

11. rujna 2012., br. 434 || REGIONALNI TJEDNIK

PETAK 7. 9.

SUBOTA 8. 9.

Povišeni kreditni rejting odrazio se na vrijednost državnih obveznica, dok raste broj blokiranih računa građana koji su već dužni 15 milijardi, a tvrtke tri puta više. HNB u tajnosti prodao sve zlatne rezerve, tvrdi Marić, a sada sa Slovenijom o dugu Ljubljanske banke s naše strane pregovara bivši djelatnik HNB-a, ali i Ljubljanske banke.

NEDJELJA 9. 9.

Srbiji prijeti dužnička kriza i dužničko ropstvo, nemogućnost isplate plaća i mirovina, pa kreće s mjerama radi uštede milijardu eura. Gomila ljudi i u nas je plaćena iz proračuna, a ne radi ništa, upozorava Zgombić. Kao u Sisku, koji nema centar za gospodarenje otpada, niti zna što će sa smećem, ali ima direktora centra na plaći od 14.259 kuna.

Nije jedini.

ISPRAVAK

Budućim vozačima o opasnostima

Tia i Dorijan

Ivanec Jasminka Ruhek. Na predavanju je bilo oko 100 učenika završnih razreda Srednje škole Ivanec.

GDCK Ivanec tijekom narednih tjedana planira organizirati edukativne radionice u vrtićima i školama s ciljem ukazivanja na važnost prevencije ozljeda uslijed padova i utapanja uz pomoć slikovnice ‘’ABCrveni križ za početnike’’.

Naime, GDCK Ivanec započinje ove godine s provođenjem pilot-projekta ‘’Volim pomagati’’ u svim vrtićima na širem ivanečkom području, kao i u osnovnim školama Ivanec, Lepoglava

i Maruševec.

Provođenjem projekta bit će obuhvaćeno oko 960 učenika osnovnoškolske dobi i oko 160 djece dobi od četiri do šest godina. U suradnji s Policijskom postajom Ivanec podijelit ćemo slikovnice iz edicije Pomozimo medi Jurici ‘’Na putu do škole’’ učenicima 1. razreda svih škola na području djelovanja GDCK Ivanec, a za odgojitelje Dječjeg vrtića “Ivančice” Ivanec organizirat ćemo besplatan tečaj obnove znanja temeljnih i neodgodivih postupaka prve pomoći.

GD Crvenog križa Ivanec

POHVALA U Jalkovcu akcija za mališane iz bolnice u Klaićevoj

Skupili mnoštvo igračaka Ma lom i ci lja nom akcijom prošli je tjedan u Jalkovcu u samo dv a da na sk upljeno m nošt vo ig rača ka, društvenih igara i slikovnica za Kliniku za dječje bolesti Zagreb “Klaićeva”.

Na akciju me potaknula Ivana Canjuga, koja je kod boravka u Klaićevoj primijetila nedostatak igračaka koje bi malim pacijentima uljepšale i skratile vrijeme provedeno u bolnici.

Igračke će narednih dana biti predane na korištenje i tako umjesto u podrumu ili na tavanu završiti u rukama djece u Klaićevoj.

Znamo da je djeci teško rastati se od svo-

OPĆINA VINICA

Besplatno do škole! jih igračaka, pa su više nego zaslužili da ih se pohvali i navede: Melani Fadiga, Matej Hren, Adam i Noa Kučar, Tia Meljnjak, Matija Matić, Majda

Morić, Tena Novko, Ivan Ožinger, Lovro Tomašković, Tara Vitez, Romina i Sanja.

Bravo klinceze i klinci!

Irena Matić

PONEDJELJAK 10. 9.

Europska komisija pristala Uoči referenduma u školasufinancirati projektnu stuma oko izmjena ugovora, diju Pelješkog mosta koji bi Linić najavljuje rezanje se mogao graditi i uz pomoć plaća učiteljima za deset EU. No još smo daleko od posto, a Stipić poručuje toga. Kao i od preseljenja neka se spremaju za izbokredita u jeftiniju banku, i re. I u svijetu se zahuktava. to besplatno, bez naknade Da bi se spasio euro i EU, Soros poručio Nijemcima: “Ili odustanite od opsesije strogih mjera štednje ili za prijevremeno zatvaranje. Mjera je to na kojoj vi budite ti koji će napustiti zajedničku europsku se radi u HNB-u gdje su napokon počeli misliti i na građane. valutu!”

VAŽNO Povodom Dana prve pomoći niz aktivnosti ivanečkog Crvenog križa

Uoči ovogodišnjeg Svjetskog dana prve pomoći 8. rujna Gradsko društvo Crvenog križa Ivanec i Policijska postaja Ivanec u suradnji sa Srednjom školom Ivanec organizirali su 7. rujna predavanje na temu “Prometne nesreće u mladih vozača” na kojem je bilo govora o najčešćim greškama i rizičnom ponašanju koje dovodi do prometnih nesreća.

Predavač, policijski inspektor iz Policijske postaje Ivanec Davor Blaško, mladima je ukazao na globalno prisutan problem prometnih nesreća, ukazao na najčešće uzroke prometnih nesreća, odnosno rizične faktore i rizična ponašanja koja dovode do prometnih nesreća, zakonske odredbe koje se odnose na mlade vozače.

Predavanje, odnosno PowerPoint prezentacija koja je bila popraćena ne samo brojčanim, nego i slikovnim pokazateljima te iskustvom predavača, uvelike se dojmila mladih budućih vozača, učenika Srednje škole Ivanec.

Cilj ovakvih predavanja je prevencija prometnih nesreća i stradavanja mladih vozača te naglašavanje važnosti aktivnog učešća svakog pojedinca u postizanju veće sigurnosti na cestama.

Jedan od ciljeva je bio posebno ukazati na važnost pružanja prve pomoći stradalima u prometnoj nesreći, kao i potrebu osposobljavanja nas kao građana za pružanje prve pomoći. Naime, osposobljavanjem za pružanje prve pomoći nastoji se pripremiti buduće vozače za situacije kada se prometne nesreće dogode s krajnjim ciljem smanjenja smrtnih slučajeva i invalidnosti kao posljedica prometnih nesreća, o čemu je govorila ravnateljica GDCK

17

Nakon odluke Skupštine Varaždinske županije prema kojoj učenici srednjih škola plaćaju prijevoz autobusom 30 kuna, načelnik općine Vinica Marijan Kostanjevac donio je odluku da će Općina Vinica za učenike sa svog područja plaćati 30 kuna mjesečno kako bi prijevoz doista postao besplatan, čime se to vole hvaliti oni koji su ga uveli. Svi detalji oko povrata uplaćenih 30 kuna za rujan svakom učeniku te načinu sudjelovanja Općine Vinica bit će naknadno objavljeni.

Općina Vinica

U varaždinskoj bolnici rođena je Tia Golub, a ne Pia kao što je greškom objavljeno u prošlom broju.

Svijet je ugledao i Dorijan Đurić, a ne Mikić Đurić. Čestitamo roditeljima!

Ispričavamo se zbog nenamjernih greški roditeljima i čitateljima.

Uredništvo

Tia Golub

18

KULTURNI OBZOR

REGIONALNI TJEDNIK || 11. rujna 2012., br. 434

kulturni obzor

Varaždinske barokne večeri u Beču Program Varaždinskih baroknih večeri predstavljen je ovih dana i u Beču, glavnom gradu Austrije koja je ujedno i ovogodišnja zemlja partner.

Hrvatski veleposlanik Gordan Bakota naglasio je pred svim uzvanicima kako je ovo predstavljanje bilo i način da se animiraju austrijski gosti da više posjete festival, a time i Varaždin, ali i da se produbi suradnja. Davor Bobić, ravnatelj Varaždinskih baroknih večeri istaknuo je kako je bečko predstavljanje Festivala izni-

www.regionalni.com/kultura

mno važno i kako je to jedan od najboljih uvoda u 42.

Varaždinske barokne večeri. - S ovako velikim brojem veleposlanika i medija na ovom predstavljanju, mislim da možemo biti ponosni i presretni da na ovaj način, kao veleposlanici kulture Hrvatske možemo predstaviti Festival u svijetu i Europi i mislim da je pred nama veliki događaj koji će zasigurno ostati zabilježen u povijesti, ne samo u Varaždinu, već i u Hrvatskoj – zaključio je.

Tom prigodom održan je i kraći koncert, a uzvanici su imali priliku kušali i vrhunska hrvatska vina.

Zovite nas na 042/290-777

FOTOGRAFIJA

Varaždinskim krajem...

Mladi varaždinski fotograf Andrej Švoger izložio je svoje radove proteklog tjedna u centru Varaždina.

Njegovih tridesetak fotografija izloženo je bilo na Franjevačkom trgu ispred Županijske palače, a povodom višednevnog obilježavanja Dana Varaždinske županije. Švogerove su se fotografije savršeno uklopile u događanja s obzirom na to da mu je glavni motiv i nepresušan izvor inspi-

BIJENALE Moda skinuta s pista i zabilježena fotoaparatom doputoval

Iz ruskih skvotova u pro hrvatskih muzeja i gale Do kraja rujna Varaždinci će moći razgledati četiri izložbe modne fotografije koje, po svojoj ekscentričnosti, na Poseban prostor zauzela je ipak ruska alternativna moda u palači Sermage Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Modna fotografija - nadrealistična, maštovita i na dobrom glasu - stigla je ovih dana u Varaždin. Četvrti po redu Bijenale modne fotografije u prostorijama varaždinskih muzeja i galerija okupio je velik broj zaljubljenika, kako u modu tako i u fotografiju koja je tu modu s modnih pista dovela u galerijske prostore.

Iz cijelog svijeta

racije upravo varaždinski kraj. Naime, upravo se motivi iz izoliranih dijelova županije i ljudi koji žive u njima najčešće nalaze na njegovim fotografijama.

- Andrej je rano prepoznao svoj talent i uspješno ga razv ija gradeć i svoj osobni stil. Nema straha od publike i želi s njima podijeliti svoja razmišljanja. Drago mi je da njegov talent prepoznaju Županija i Grad – istaknula je prilikom otvorenja izložbe Mirjana Dučakijević, djelatnica Gradskog muzeja. (sb)

Shadi Ghardirian iz Irana, domaća umjetnica Ana Mihalić, Aleksandar Kujučev iz Beograda te izložba Garaž centra za suvremenu kulturu izložli su svoje fotografije za ovu priliku te modu prezentirali iz sasvim drugačije perspektive.

- Pratimo koncepciju monofotografija na nacionalnoj, regionalnoj i internacionalnoj razini. Izložen je uistinu širok spektar mode i modnih fotografija i vjerujem da će svaka

Recesijski bez kataloga U duhu vremena, ni ovaj događaj nije zaobišla recesija. - Nismo uspjeli tiskati kataloge na hrvatskom zbog financijske situacije – istaknuto je bilo na otvorenju. Iako bi katalog ove izložbe mnogi rado posjedovali, to je nažalost nemoguće, barem na hrvatskom jeziku. No unatoč svemu, organizatori su uspjeli u Varaždin dovesti izložbu koja će u naredna tri tjedna, koliko traje, zasigurno primamiti mnoge građane jer se takvi modni izričaji ovdje ne mogu vidjeti drugačije nego na slici.

izložba biti zanimljiva svima koji je dođu razgledati – rekao je Ivan Mesek, ravnatelj Galerijskog centra Varaždin koji je

organizator Bijenala.

Iako modna fotografija uspješno egzistira već skoro čitavo stoljeće, za nas je nešto sasvim novo i pravo osvježenje za lokalnu kulturnu scenu. Tako su ugodno iznenadili radovi domaće umjetnice Ane Mihalić koja je svojim fotografijama napravila pravo modno putovanje kroz povijest. - Pripremala sam ovaj put povijesni pregled tako što sam fotografirala pojedince u kostimima iz različitih povijesnih razdoblja, koje sam posudila iz kazališta. Kao modele sam uzimala bliske osobe te ih snimila kao portrete – rekla je Mihalić prilikom otvorenja izložbe.

Njezine fotografije razgledati se mogu u prostorijama Galerijskog centra zajedno s fotografijama Shadi Ghadiran na kojima je uspješno spojila tradicionalnu modu žene u Iranu sa elementima suvremenog. Osim ovih dviju autorica, u sklopu Bijenala predstavio se i Aleksandar Kujučev čije se fotografije razgledati mogu u galeriji Zlati ajngel.

Fotoposlastica Uz ova tri autora, posebno iznenađenje je centralna izložba “Alternativna moda prije modnih magazina 1985 - 1995” koju je dovesti u Hrvatsku bilo pravo umijeće. Ovom izložbom, za koju je zaslužan

, ode e m ogu k s u r m Osim edati se ode l m g e raz grafij o t t s o e i f povij z o r k Nova kazališna pozornica, koncertna dvorana i knjižnica – tri su kapitaln

poznati “Garaž centar za suvremenu kulturu” iz Moskve, prikazana je alternativna ruska rock moda koja je stasala na temeljima underground kulture i skvotova iz vremena rane perestrojke i Mihajla Gorbačova. I dok su starijim generacijama vjerojatno prepoznatljivi odjevni predmeti izloženi u sklopu izložbe kao

što su jakne s natpisima SSSR i srpom i čekićem, veste s likovima iz crtića koje su mnogi i nosili i u vrijeme bivše Jugoslavije, fotografije prikazuju nešto sasvim drugačije. Upravo je na fotografijama predstavljena nevjerojatna moda koju su “proslavili” avangardni umjetnici, glazbenici i predstavnici subkultura čije su revije često

Jedanaest (orwellovskih) godina od 11. rujna

Denis PERIČIĆ mr. sc.

Jedanaest je godina prošlo od 11. rujna 2001., ali utjecaj tog događaja, koji je potpuno promijenio svijet, nimalo ne blijedi. Ne treba se tome čuditi, niti to osporavati: naš je svijet podjednako određen 2001. godinom kao što je dotadašnji svijet bio određen 1939. ili 1941. godinom.

No, nakon Drugoga svjetskog rata točno se znalo tko su pobjednici, a tko poraženi. Danas ne znamo ništa, a ratno stanje bogme sada već i predugo traje. I neće tako brzo završiti.

Postoji i drugi problemi: nemamo pojma što se zapravo dogodilo prije 11 godina, kao ni što se danas događa.

Na primjer, nitko me ne može uvjeriti da se avion zabio i u Pentagon.

Tamo nema ni traga avionu, ali ima raketi navođenoj iz velike blizine, točnije iz pentagonske obrane. S druge strane, ne pada mi na pamet sporiti da su avioni udarili u tornjeve. Ne pada mi na pamet sporiti da su Al-Khaida, talibani i muslimanski

fundamentalisti prijetnja cijelom svijetu, bez obzira na to upravlja li njima zapravo CIA. Sviđaju mi se baš onoliko koliko mi se sviđaju američka politika, pakistanska tajna služba, kineska okrutnost, komunisti, fašisti, cionisti, Putin, svećenička pedofilija ili šerijatski režimi.

Glavni problem je, dakle, drugdje.

Ponekad se pitam nije li internet izmišljen samo zato da bi poslužio aktualnom kaosu o kojemu govorim.

Da sve teze, točne ili lažne, mudre ili

sulude, imaju isto pravo glasa i naoko podjednaku vjerodostojnost. Da propaganda više ne bude iznošenje jedne istine, nego koloplet naizgled suprotnih, ali podjednako velikih laži. Da količina protuslovnih informacija bude tolika da se u njoj ne možemo snaći, pa ni zauzeti stav. Pa čak i ako ga zauzmemo, što nam to vrijedi? Jer ionako svi sada možemo „mirno“ živjeti znajući sve, a – ne znajući ništa. Točnije: u Orwellovom svijetu.

KULTURNI OBZOR

11. rujna 2012., br. 434 || REGIONALNI TJEDNIK

30

Posjedujete stare predmete? Posudite ih muzeju!

t i s u ć a ku na p r i kupljeno je za Udrugu za zaštitu životinja Spas na nedavno održanom velikom humanitarnom koncertu “Operne zvijezde za Spas” te dodatnim donacijama. Prikupljenim sredstvima pokrit će se troškovi gradnje karantene

la u Varaždin

Čuvate li kod kuće stare stvari, a među njima i one iz prve polov ice 20. stoljeća? Ove jeseni možete ih, na nekoliko mjeseci, ustupiti Gradskom muzeju Varaždin.

Naime, u pripremi je izložba o profesoru Krešimiru Filiću, osnivaču muzeja i sakupljaču varaždinske kulturne baštine.

U sklopu nje ocrtat će se nekoliko tema iz gradskog života tog vremena: kuhinja i špajza, kozmetika i higijena, dnevni boravak, igre i igračke. Uz građu iz muzejskog fundusa, organizatori planiraju izložiti i predmete iz tog razdoblja koje građani još čuvaju u svojim domovima te mole da ih vla-

snici koji žele ustupe u vrijeme trajanja izložbe od 29. 11. do 4. 2. 2013. godine. Predmete ili njihove fotografije možete donijeti u Povijesni odel GMV-a (palača Herzer) radnim danom od 8 do 16 sati, na broj telefona 042/658 762 ili e-mailom na adresu spomenka.tezak@ gmv.t-com.hr

RAZGOVOR Kroz prisjećanja na stare dane do arhiva nezavisne kulture

ostor erija

ŠTO ČITATI Stephen King, Mrkli mrak, bez zvijezda, Algoritam, Zagreb, listopad 2011.

adilaze sve konvencije.

Dvadesetak osoba podijelilo je svoja iskustva

Je li Varaždin ikad imao nezavisnu kulturnu scenu?

Nezavisna kultura u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji od 90-ih godina do danas bila je tema nedavno održanog otvorenog razgovora Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

na projekta

prelazile, tako ekscentrične, u prave performanse. Ova izložba, postavljena u palači Sermage, obuhvaća sedamdesetak fotografija na kojima je prikazana moda velikih ruskih umjetnika, a uskoro bi mogla stići, sa zakašnjenjem, i četiri filma koja će biti prikazivana u sklopu nje.

19

Nezavisna kultura u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji od 90-ih godina prošlog stoljeća do danas – bila je to tema nedavno održanog otvorenog razgovora u prostorima Autonomnog centra u Čakovcu.

A Varaždin Dvadesetak pojedinaca iz raznih udruga podijelilo je tom prilikom svoja iskustva, sjećanja i informacije kojih se rijetko tko i sjeća s jednim ciljem – kako se taj dio kulture, koji se tada percipirao kao alternativna kultura, ne bi zaboravio.

Ovaj razgovor dio je projekta “Abeceda nezavisne kulture” koji se provodi još od 2009. godine, a sve kako bi se uspjelo zapisati sve ono što većina može saznati usmenom predajom. - Iskustva su različita, svaki grad ima svoj problem koji je bio ključan za razvijanje nezavisne kulturne scene. Nekima je nedostajao prostor te su se okupljali zbog toga, nekima sadržaji... U svakom slučaju, zanimljivo je slušati ta iskustva – rekla je Janja Sesar, voditeljica projekta, a ujedno i moderatorica razgovora.

I dok je svatko imao svoje probleme, za Varaždin je, učinilo se, problem bio

nedostatak nezavisne kulture. - Jako je teško bilo naći ljude iz Varaždina koji

Uskoro bi Hrvatska mogla imati pravi arhiv nezavisne kulturne scene bi o tome mogli nešto reći.

Malo je informacija i ispada da se ništa nije događalo – dodala je.

Osim glazbene scene koja je jedina cvjetala na tom području te prostora poput BKD-a, Kluba prijatelja i drugih, koje je vjerojatno većina zaboravila, teško

je naći što je obilježilo to razdoblje. Čini se da je Čakovec ipak prednjačio. - Govorilo se tada da je Čakovec središte fanzinske scene. U početku su to bili glazbeni fanzini, dok su se kasnije razvili i osobni osvrti, a veća je bila i povezanost s pojedincima iz drugih zemalja – ispričala je jedna od sudionica razgovora koja je i sama odrastala uz popularne fanzine.

Organizatori ovog projekta su udruge Kurziv i Kulturdreger iz Zagreba, a sudeći prema tempu kojim rade, uskoro bi Hrvatska mogla imati pravi arhiv nezavisne kulturne scene.

Ekskluzivni primjerci čipke na festivalu u Lepoglavi 16. međunarodni festival čipke u Lepoglavi dobro se pripremio za ovogodišnje izdanje. Pod ovogodišnjom temom “Stare i nove europske čipkarske tradicije” kriju se detalji koji će osvojiti svakog. Čipka od soli, čipka iz 18. stoljeća... U svakom slučaju, bit će u Lepoglavi od 20. do 23. rujna čipke na stotinu načina.

U sklopu izložbi koje će se održavati tijekom tog vikenda naći će se uistinu rijetki primjerci. - Bit će održana radionica moderne europske čipke na kojoj će izlagati vrhunske umjetnice, a prvi put bit će predstavljeno čipkarstvo

Sicilije. Posjetitelji će imati priliku vidjeti čak i čipku od soli - najavio je Dejan Bjelivuk, predsjednik Eko muzeja Lepoglava. Svoju čipku izložit će i redovnice benediktinskog samostana s Paga. Bit će to prvi put da se njihova čipka može vidjeti van samostana, a neki su primjerci čak iz 18. stoljeća.

Osim izložbi, održane će biti i razne radionice, ali i koncerti.

Ovo je 16. festival po redu, a svake godine reakcijama su organizatori sve zadovoljniji. - Stekli smo u svim ovim godinama brojne prijatelje, a čipka ima sve veći značaj čemu svjedoče

brojna pokroviteljstva, među kojima je i pokroviteljstvo predsjednika Ive Josipovića - dodao je Škvarić.

Čipkarici Danici Ovogodišnji festival posvećen je Danici Brössler, u čast 100. obljetnice rođenja i 20. obljetnice smrti. Upravo je ona bila čipkarica zahvaljujući kojoj danas imamo proizvod zvan lepoglavska čipka. - U sklopu festivala svečano ćemo otkriti spomen-ploču kao trajan znak sjećanja na ovu iznimnu ženu - rekao je lepoglavski gradonačelnik Marijan Škvarić. (sb)

Stephen King ima toliko ideja da je u nekim knjigama objedinio čak po četiri neovisna romana: prisjetimo se prigodno nazvanih kompleta „Četiri godišnja doba“ i „Četiri iza ponoći“.

Novi „kvartet“ nešto je manje opsežan – riječ je o četiri duže priče o odmazdi – ali nam nudi jakog, dobrog Kinga, u znatno boljoj formi nego u novijim romanima, čak i pomalo drugačijega: s malo ili gotovo nimalo nadnaravnih ili klasičnih stravičnih elemenata, ali znatno oporijega.

Ako je prije 20-ak godina, u antologijskom Kingovom djelu, gospođa Dolores Claiborne, štiteći kćer, bacila svoga pokvarenog muža u bunar, red je da se sada Wilf James, uz pomoć sina, na isti način riješi svoje naporne žene. To je zaplet prve priče „1922.“, koja šokira okrutnostima koje, u obliku ženine posmrtne osvete, sustižu počinitelje. Raspon kazni (demona, Boga, savjesti ili sudbine, svejedno) dostojan je tragičnom efektu „Kralja Leara“. Doista je to neki novi, stariji i depresivniji King; bizarnom atmosferom bliži Cliveu Barkeru, ali umijećem sličnijim Steinbecku, Maileru, Westu i drugim velikim američkim piscima.

Iako u nekim segmentima, poglavito u vrhunskom „Velikom vozaču“, priči o osvetnici nad silovateljima, ima duhovitih i nadom ispunjenih dijelova, opći dojam je ciničan, jedak i crn. Zločin je zločin, a žrtve s obje strane zločina, primarnoga ili izazvanoga, odnosno s obje strane odmazde, ionako su već u paklu, već od trenutka kada se prvi zločin dogodio, pa i otprije. Još jedna snažna Kingova knjiga, koja nam govori da najveće strahote ne donose utvare, nego ljudi od krvi i mesa, i da se mnogi od nas, svojom ili tuđom krivnjom, prečesto nalaze – u „mrklom mraku, bez zvijezda“.

Denis Peričić

20

DUPLERICA

REGIONALNI TJEDNIK || 11. rujna 2012., br. 434

POVRATAK Poznata naĹĄa pjevaÄ?ica TajÄ?i u okolici VaraĹždina ovih dana snimala spot za novu k

â€œĹ˝elja mi je ponovo nakon godina imati koncert u Va „ TajÄ?i, koju pamtimo po naranÄ?astoj haljinici i velikom osmijehu, vratila se u novom ruhu. U okolici VaraĹždina snimala je ovih PiĹĄe: SARA BADĹ˝EK sara@regionalni.com

Prije viĹĄe od dvadeset godina njezine pjesme sluĹĄale su se u svakoj djeÄ?joj sobi, a brojne generacije i nakon toga odrasle su uz „Bube u glavi“. Tatjana Cameron, po-

Spot je snimila za novu pjesmu “Črlena hiĹžaâ€? na kajkavskom pularna TajÄ?i, u haljinicama u boji, s pjesmama koje su u roku od minute uĹĄle u uho i osmijehom osvajala je publiku u svakome mjestu diljem Jugoslavije. Godinama nakon odlaska u Ameriku odluÄ?ila je ponovo se vratiti i snimiti novu pjesmu. OdrediĹĄte joj je ovaj put bio upravo varaĹždinski kraj i varaĹždinska ekipa!

Naime, proteklih se dana u okolici VaraĹždina naveliko radilo. U ĹĄumama Zagorja TajÄ?i je snimala spot za novu pjesmu zajedno s varaĹždinskom ekipom, na Ä?elu s Dankom Putarom iz Puttar Photography studija. – Na snimanju je bila odliÄ?na ekipa, dobro smo se zabavljali, ali smo uz to radili profesionalno i brzo. Ekipa je bila marljiva i niĹĄta nam nije bilo teĹĄko napraviti – rekla je TajÄ?i. Iako drugaÄ?ijeg stila i pjesama nego prije dvadeset godina, ponovo je plijenila paĹžnju.

Totalno drukÄ?ije...

MoĹžda je svi oboĹžavatelji najviĹĄe znaju po starim hitovima i stilu, no ovaj put odluÄ?ila se za svoju drugu veliku glazbenu ljubav. Spot je tako sniman za njenu novu pjesmu na kajkavskom narjeÄ?ju, “Črlena hiĹžaâ€?, koju je snimila za Festival kajkavske

ponovo je dokazala da joj, s obzirom na glas kojim je osvajala cijelu Jugoslaviju i Ameriku, sve ĹĄto krene raditi “leĹžiâ€? i da se u tome najbolje snalazi.

Nakon dugog niza godina “Črlena hiĹžaâ€? snimljena koje je provela u SAD-u, je u srcu New Yorka, u mnogi bi se zapitali kako nije poznatom Quad studiju na zaboravila svoj “kajâ€?. Ipak, Times Squareu. - Pjevala godine provedene s druge sam rijeÄ?i pjesme “To mi strane oceana nisu utjecale niko zeti nemre ni za celi na to. - Kajkavski mi je u ovaj svetâ€? dok je “cijeli malom prstu – rekla je u ĹĄali svijetâ€? doslovce bio deset TajÄ?i za Regionalni tjednik. katova niĹže – rekla je TajÄ?i.

No snimit će ju ipak i na knjiNakon ĹĄto je dio posla Ĺževnom hrvatskom te engleodradila daleko od rodnog skom jeziku. Osim toga, radi kraja, ipak je spot snimila i na novom albumu. Kada će na pravome mjestu. Za viugledati svjetlo dana i ĹĄto deoprodukciju odabrala je će se na njemu naći, joĹĄ se tada upravo varaĹždinskog ne zna. - Sve radim s puno fotografa Danka Putara te, truda, promiĹĄljenosti, a ne s izmeÄ‘u ostalog, na privatciljem da bude hit, već kvalinom imanju u obliĹžnjem UFUOB HMB[CB o SFLMB KF )PĆžF Klenovniku. li biti hit nije joj bilo vaĹžno Uz spot je snimljen i kratak ni kada je to uspijevala bez dokumentarni prilog o Zamuke. - To ĹĄto se dogaÄ‘alo gorju i priÄ?i iza pjesme. tada, bilo je posljedica mog rada. Komercijalni uspjeh popevke Krapina 2012. - Kad nije mi cilj iako mi je bilo TBN QSWJ QVUB ĆżVMB )SWPKFWV jako drago ĹĄto se sve to dogapjesmu ÄŒrlena hiĹža znala Ä‘a – prisjetila se dana iz mlasam da je Ĺželim pjevati jer se dosti. - Nakon toliko godina, iskreno uklapa u moju priÄ?u i kada se sjetim toga, sretna nostalgiju za rodnim krajem sam ĹĄto sam napravila neĹĄto – rekla je. Iako drugaÄ?ije, tako veliko. Moji sluĹĄatelji iz

ÄŒRLENA HIĹ˝A

Nostalgija za domom

ZABAVA É„&ĽĥüĤ 2ĹđÿĒÿ Ä¨ÄĄÄ—Ä¤ÄŽÄ¨ÄŠÄ—ČżĹ€Ă‘ĂœĂ‘ÄşÄ’Ăż ĺÿĊüĒå ɴɸȊ Ăż ɴɚȊ ĤĹĉĒÑ

Besplatni programi, igre, natjecanja i GRATIS iznenaÄ‘enja za sve Ako je ĹĄkola poÄ?ela, ne znaÄ?i da zabava treba prestati! ;OBKV UP EPCSP V #t)ZQFSV te su za vikend 15. i 16. rujna u Lumini centru ponovo osmislili pregrĹĄt privlaÄ?nih sadrĹžaja za djecu predĹĄkolske i osnovnoĹĄkolske dobi. ;BCBWJ TF V[ #t)ZQFS QSJdruĹžuju i ostali stanari centra, pa taj vikend neće manjkati popusta i gratis-iznenaÄ‘enja za sve male posjetitelje Luminija. OÄ?ekuje ih mnoĹĄtvo

sportskih igara uz sudjelovanje struÄ?nih trenera, oslikavanje lica, klaun, animatori te nezaobilazna pÄ?elica B Bee, klincima već dobro poznata sa Ĺ pancirfesta!

Sportski program Ä?ije suEJPOJLF #t)ZQFS OBHSBǃVKF poklonom iznenaÄ‘enja traje oba dana vikenda od 10.00 do 13.00 sati, a ukljuÄ?uje natjecanje u graniÄ?aru, trÄ?anju i malom nogometu, ĹĄtafetne igre spretnosti, brzine i pre-

ciznosti, poligon spretnosti i brzine, malu ĹĄkolu tenisa i badmintona, gaÄ‘anje meta, natjecanje u bacanju predmeta u dalj, mali djeÄ?ji fitnes kutak, razne igre s loptom uz trenera, igru snalaĹženja u prostoru. Igre se preporuÄ?uju djeci u dobi od 4 do 12 godina.

Razlog viĹĄe za posjetiti Lumini centar dali su Cinestar i Algoritam koji će nagraditi najbolje crteĹže maskote, pÄ?elice B Bee, besplatnim kino-

ulaznicama za film po izboru te slikovnicama iz naklade Algoritma.

PÄ?elica B Bee djeci će u subotu i nedjelju uĹživo pozirati u Mini Luminiju od 11.00 do 13.00 te od 17.00 do 19.00 sati, a nakon svake grupe animatori i B Bee izabrat će najbolje crteĹže i uruÄ?iti nagrade. Povrh toga, Algoritam za svu djecu priprema vauÄ?ere s 20 % popusta na nakladu Algoritma tijekom rujna.

Posjetitelje Luminija 15. i 16. rujna oÄ?ekuju brojni

Ako je ĹĄkola poÄ?ela, ne znaÄ?i da zabava treba prestati! extra-popusti i iznenaÄ‘enja.

T-centar daruje balone i privjeske za kljuÄ?eve, a za kupce koji taj vikend sklope novi

ma

DUPLERICA

11. rujna 2012., br. 434 || REGIONALNI TJEDNIK

kajkavsku pjesmu “Črlena hiža”

21

DOZNAJEMO Uručena Škoda Citigo dobitniku nagradne igre

n toliko raždinu” dana spot za svoju novu pjesmu

Na snimanju je bila odlična ekipa i dobro smo se zabavljali” tog vremena sada su već odrasli ljudi i još se sjećaju toga.

Dala sam im uspomene – dodala je. Kaže kako i danas ponekad sluša te pjesme kako bi se prisjetila.

Povratak?

Prvi put kada je najavila koncert u H r vat skoj, nakon dugog niza godina, r a z ve s el io je mnoge. No osim publike koja je to pozitivno dočekala, povratak je značio puno i za nju, kaže. - Jako dugo mi je bila želja da se vratim, ali to je bilo neizvedivo zbog djece koja su bila još jako mala. Sada se, eto, poklopilo – rekla je. Ipak, o ostanku ovdje ipak ne razmišlja. - Nerealno bi bilo očekivati to – komentirala je. Iako o ostanku ovdje ne razmišlja, koncert kojim bi vratila sve u stare dane ne isključuje, a možda će to biti i u Varaždinu. - Kada bi barem bilo jednostavnije doći. Probali smo već nekoliko puta, no teško je to. U svakom slučaju, izazov mi je napraviti odličnu večer i doći ću, samo još ne znam kada – najavila je Tajči.

ale posjetitelje Luminija! ugovor GA/MIG/ADSL/ MaxTV, pripremili su gratis termosice. U dm-u od 10.00 do 13.00 sati klinci mogu besplatno oslikavati lice, a također ih očekuju baloni i druga iznenađenja.

Stadium Bowling od 11.00 do 13.00 i od 15.00 do 17.00 organizira besplatnu malu školu američkog kuglanja za djecu, od 13.00 do 15.00 X-BOX igre na velikom platnu, a od 14.00 do 16.00

sati na programu je Klaun Darek&oslikavanje lica Mašta može svašta.

S klincima možete sjesti u Rock Art koji daruje 30 % popusta na prirodne sokove, a djeci gratis lizaljke, dok će Zlatne gorice sve svoje konzumente taj vikend oduševljavati gratis klipićima.

Planet obuća pripremio vam je poseban popust od 15 % na dječje tenisice, role i čarape.

Kako bi dobio, moraš - igrati!

Alen kaže kako je na poruke potrošio oko 80 kuna, a i supruzi je rekao neka pošalje koji SMS jer „ima filing“ da će dobiti automobil

U znak zahvale napisao pjesmu!

AutoZubak donio nam sreću Koju nikada zaboraviti neću Živi svoj život, ostvari svoje snove Da te ne pokore recesijske more Kako bi svuda na vrijeme stigo’ Palim svoju Škodu Citigo Stišćem pedalu, ne puštam gas Iza leđa ostavljam sve vas.

- Presretan sam i zahvaljujem AutoZubaku na ovom prekrasnom automobilu - kazao je Alen Barković iz Bjelovara kada su mu uručili ključeve od njegove nove Škode Citigo. - Nisam se nadao da ću osvojiti automobil, ali moram priznati da sam imao neki osjećaj – ispričao nam je vidno uzbuđen i sretan zbog toga što je u velikoj SMS nagradnoj igri „Nek poruke tvoje Škodu Citigo osvoje“ baš njegov SMS od pristiglih 20.665 bio najsretniji.

Nije prvi dobitak Alen kaže kako je na poruke potrošio oko 80 kuna, a i supruzi je rekao neka

pošalje koji SMS jer „ima filing“ da će dobiti automobil.

Alenu ovo nije prvi dobitak na nagradnoj igri. Nedavno je osvojio i perilicu rublja i čišćenje stana u nagradnoj igri jednih dnevnih novina.

Alenov SMS je od pristiglih 20.665 bio najsretniji – Trebalo je osmisliti kreativnu fotografiju na temu čišćenja. Kako sam član paintball kluba, uzeo sam svoje paintball odijelo i napravio nekoliko fotografija u svojem stanu kako se u toj

opremi gol do pasa borim s bakterijama – ispričao je kroz smijeh. Alen kaže da kako bi dobio, moraš igrati.

Ključeve od novog limenog ljubimca Alenu je prošli tjedan svečano uručio Danijel Ivanković, direktor AutoZubak poslovne jedinice Varaždin u njihovom prodajnom salonu.

- Zadovoljstvo mi je ispred AutoZubaka čestitati sretnom dobitniku i novom članu obitelji vozača Škode.

Siguran sam da će biti prezadovoljan svojim novim automobilom - kazao je Ivanković tom prilikom.

Jadranka Pavlović, direktorica Croatia osiguranja filijale Varaždin, uručila

je vaučer za kasko policu osiguranja osobnog vozila kod Croatia osiguranja d.d., dobitnici Valentini Komes iz Varaždina koja je s oduševljenjem preuzela nagradu.

Nagradna igra „Nek’ poruke tvoje Škodu Citigo osvoje“ trajala je više od mjesec dana, od 1. kolovoza do 2. rujna, u kojoj je AutoZubak najsretnije dobitnike nagradio Škodom Citigo, vaučerom za kasko policu osiguranja osobnog vozila kod Croatia osiguranja d.d., treningom sigurne vožnje u ORYX Centru za sigurnu vožnju i jednogodišnjim BASIC članstvom ORYX Asistencije.

22

SPORT

REGIONALNI TJEDNIK || 11. rujna 2012., br. 434

Jana Skender osvojila zlato

sport

Na 16. međunarodnom karate turniru Međimurje Open 2012 okupilo se 425 natjecatelja iz 67 klubova iz Slovenije, Mađarske, Srbije i Hrvatske. Iz KK Varaždin odlične rezultate ostvarili su Ivona Ciglar, Kristijan Želimorski, Luka Salihović, Lovro Rozman, Tibor Kovačić, Tara Nikolić, Jana Skender, Josip Skender, Elma Garibović i Enes Garibović.

Jana Skender nastupila je u kategoriji učenice - 36 kg i s tri sjajno odrađene borbe osvojila 1. mjesto. Elma Garibović nastupila je u kategoriji kadetkinje - 54 kg i nakon tri dobivene borbe izgubila je u finalu i osvojila 2. mjesto.

www.regionalni.com/sport

3. kolo ivanečke malonogometne lige: Learta - Bolji svijet 17:1, Jerovec - Lukavčan’78 7:5, Sloga Drvodjelac 4:3, Prigorec - Young Boys 7:1, ITAS - DŠR Lančić-Knapić 3:0.

Zovite nas na 042/290-777

Ru komet a šice ŽRK Koka izgubile su utakmicu 1. kola 1. HRL na domaćem terenu od ekipe Fantasyland Samobor 31:27 (17:12). U inače tihoj atmosferi varaždinske sportske dvorane dvadesetak grlatih i nadasve glasnih navijača samoborske ekipe, uz bubnjeve su stvorili navijački dekor kao da Koka gostuje.

Jesenska Cross liga Drava Održano je i 13. kolo tradicionalne 20. Cross lige Drava. Organizatori su ga nazvali rutinskim jer je sve odrađeno kao što je to uobičajeno za ovo sportsko događanje. Organizator, Trkački klub Marathon 95, tako je prošli četvrtak izbrojao ukupno 96 natjecatelja koji su istrčali zadane staze, po relativno ugodnim vremenskim uvjetima uz 22 °C. Na 5.600 m pobijedio je Tihomir Cenko, dok je u ženskoj konkurenciji prva bila Valentina Belović.

Na 2.000 m prvi je bio Ivan Reif, a u ženskoj konkurenciji Iva Friščić. U posebnoj konkurenciji nastupili su i najmlađi trkači.

115

godina BD Sloga i Dan Varaždinske županije obilježeni su utrkom biciklističkih klubova i bicklijadom za građane Ulicama grada Varaždina. Oživljavanjem nekada tradicionalne subotnje utrke u samom središtu grada, bili su oduševljni sudionici, ali i gledatelji.

SPORTSKI PLES Vedran Sraga i Iva Risek uvjerljivo pobijedili na

Uvjerljiva pobjeda u starosne kategorije Nastupilo je više od 100 parova iz 11 europskih zemalja, a iz Plesnog kluba Harmony Vedran Sraga i Iva Risek te Jurica Kavran i Tihana Vusić Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U susjednoj Bosni i Hercegovini održano je jako međunarodno plesno natjecanje Srbac Open 2012. U Srpcu je tako nastupilo preko 100 plesnih parova iz 11 europskih zemalja, a iz varaždinskog Plesnog kluba “Harmony” nastupila su dva plesna para - Vedran Sraga i Iva Risek te Jurica Kavran i Tihana Vusić.

Kvaliteta Na ovom prestižnom natjecanju oba plesna para nastupila su u dvije starosne kategorije: svojoj starosnoj kategoriji i višoj starosnoj kategoriji.

Vedran i Iva, inače polufinalisti ovogodišnjeg svjetskog prvenstva u standardnim plesovima, doslovno su pomeli s parketa konkurenciju ne samo u kategoriji mladeži u koju prema dobi pripadaju, već i konkurenciju u starijoj mladeži odnosno kategoriji dvije godine starijih plesača uvjerljivo osvojivši naslov pobjednika turnira i u jednoj i u drugoj kategoriji.

Izuzetan uspjeh ostvario je i

drugi Harmonyjev par Jurica i Tihana koji su u svojoj kategoriji mlađe mladeži osvojili drugo mjesto, dok su u kategoriji starijih plesnih parova ostvarili ulazak u polufinale.

Jurica Kavran i Tihana Vusić osvojili naslov viceprvaka Inače, Srbac Open 2012. bio je Vedranov i Ivin posljednji pripremni turnir prije odlaska na Svjetsko prvenstvo u latinsko-američkim plesovima za kategoriju mladeži koje će se 22. rujna održati u mađarskom Kisteleku. Kao ovogodišnji polufinalisti svjetskog prvenstva u standardnim plesovima te apsolutni prvaci Hrvatske u kategoriji mladeži (prvaci u sve tri plesne discipline: standard, latin, kombinacija 10 plesova), očekivanja su realno velika.

Osim Vedrana i Ive na ovoj svjetskoj smotri najboljih plesnih parova Hrvatsku će predstavljati još jedan plesni par iz varaždinskog Harmonyja,

Izuzetno uspješni varaždinski plesači s trenerom Ismetom Čamdžićem n

zvijezde u usponu Tin Sanjković i Lucija Sabolek, trenutno vodeći plesni par na državnoj rang-ljestvici u latinsko-američkim plesovima, te se i od njih jednako tako očekuje odličan nastup i vrlo visok plasman. Tin i Lucija svoj posljednji pripremni turnir odrađuju ovaj vikend u Pragu.

Budućnost No prije nastupa Vedrana, Ive, Tina i Lucije u Kisteleku još dva plesna para iz plesnog kluba “Harmony”

predstavljat će Hrvatsku na svjetskoj plesnoj smotri, točnije na Svjetskom prvenstvu u standardnim plesovima

Krcić, Mušanović, Majcen i Vuković putuju na SP za kategoriju starije mladeži koje će se 15. rujna održati u Schladmingu u Austriji.

Hrvatsku i varaždinski plesni klub ovaj put predstavljat

HRVATSKI OLIMPIJSKI DAN U OŠ Sračinec natjecanje u brzom hodanju i preze

Olimpizam živi u školi i na školskom igra Učenici su naučili sve o razvoju olimpijskih igara starog i modernog doba te HOO

Doktor fizike pokazao zašto je majstor u šahu Na varaždinskom Korzu održana je šahovska simultanka koju je vodio FIDE majstor Tihomir Car, inače doktor fizike, protiv dvadeset protivnika. U nekoliko vrlo zanimljivih susreta doktor fizike je pokazao zašto je majstor u ovoj drevnoj igri.

Osim simultanke, održana je i dječja šahovska igrao-

nica, što je bilo interesantno najmlađim posjetiteljima ovog događanja.

Tihomir Car je kapetan ekipe Šahovskog društva Varaždin, koja za desetak dana odlazi na natjecanje prve lige u Šibenik. Bila je to još jedna prilika za razmjenu iskustava između sportskih djelatnika iz različitih klubova i sportova.

Hrvatski olimpijski dan raznovrsno je obilježen u OŠ Sračinec

U OŠ Sračinec već tradicionalno se brojnim događanjima obilježava Hrvatski olimpijski dan. Ove godine učenici viših razreda natjecali su se u brzom hodanju. Najprije su svi educirani o ovoj olimpijskom disciplini i nakon nekoliko treninga dogovoreno je da se natječu dječaci u jednoj kategoriji i djevojčice u drugoj. Treninge i natjecanje organizirali su

nastavnici TZK Dejan Mašić i Damir Fotak. Za to vrijeme učenici nižih razreda poslušali su predavanje o olimpizmu, razvoju olimpijskog pokreta i olimpijskim igrama starog i modernog doba te Hrvatskom olimpijskom odboru. Nakon toga atraktivnu prezentaciju karatea priredili su učenicima članovi Ipon karate kluba Varaždin. Najbolji brzi hodači

SPORT

11. rujna 2012., br. 434 || REGIONALNI TJEDNIK

Upisi u Školu rukometa

- Pozitivan primjer upravljanja sportskom dvoranom je varaždinska dvorana, koja zbog odgovornog i racionalnog rada nije u problemima. - rekao je prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić u vezi problema u poslovanju sportskih dvorana.

RK Varaždin upisuje dječake i djevojčice godišta od 2000. do 2006. koji žele trenirati rukomet. Treninzi se održavaju u Sportskom centru TTS svaki radni dan od 16 do 18 sati, a zavisno od grupe i uzrasta djeca će trenirati tri ili četiri puta tjedno. RK Varaždin natjecat će se ove sezone s najmanje tri ekipe. Na temelju dobre suradnje sa ŽRK Koka djevojčice nakon završene Škole rukometa upućuju u ovaj ženski rukometni klub. S djecom rade kvalificirani treneri s iskustvom. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na rk.varazdin@gmail.com ili na mob. 091/2601-501.

Srbac Open

ATLETIKA Pojedinačni PH za mlađe seniore i seniorke

dvije

23

U zaleđu

Piše: DAMIR IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Opet sportske škole

Kristina Dudek ulazi u cilj prva čime je potvrdila svoju dominaciju u ovoj disciplini

Dva zlata, četiri srebra i dvije bronce za AK Sloboda Zlato su osvojile Kristina Dudek na 400 metara te perspektivna štafeta 4 x 100 m u sastavu Kogl, Jambrović, Dudek i Pokos Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

nakon podjele pehara

će Mateo Krcić i Adriana Mušanović te Kevin Majcen i Ela Vuković od kojih također očekujemo dobre rezultate.

Navedeni plesni parovi, hrvatski reprezentativci kao i svi ostali plesači Harmonyja svojim rezultatima pokazuju zavidnu utreniranost i izuzetan plesni talent, što samo potvrđuje podatak o Harmonyju kao najkvalitetnijem i najuspješnijem plesnom klubu u Hrvatskoj u posljednjih devet godina u konkurenciji 35 plesnih klubova.

entacija karatea

alištu nagrađeni su medaljama koje im je predala ravnateljica Lidija Valec.

Atletičari i atletičarke AK Slobode s Pojedinačnog prvenstva za mlađe seniore i seniorke vratili su se s osam medalja, dva zlata, četiri srebra te dvije bronce.

Slavlje U utrci na 100 metara Mateja Jambrović bila je druga, treća je bila Erika Kogl, dok je odmah iza njih dotrčala Lucija Pokos.

Erika Kogl natjecala se i u troskoku gdje je osvojila

peto mjesto.

Na 400 metara slavila je Kristina Dudek, koja je zlato osvojila rezultatom 58,27. U istoj je utrci Danijela Roško bila peta. Atletičarke Slobode, u sastavu Kogl, Jambrović, Dudek i Pokos, bile su najuspješnije i u štafeti na 4 x 100 i to rezultatom 48,71.

Kod mlađih seniora, Dražen Hudoletnjak trčao je na 100 metara te na cilj stigao peti. Mateja Jambrović bila je druga na 200 m, dok je odmah iza nje bila Lucija Pokos. Sara Kolak bila je druga unatoč ozljedi. Kod

Čak 18 atletičara AK Sloboda plasiralo se u finale Kupa Hrvatske za kadete seniora, Dražen Hudoletnjak bio je drugi na 200 m.

Također, čak 18 atletičara AK Slobode plasiralo se u finale Kupa Hrvatske za kadete i kadetkinje, koje će se održati 16. rujna u Čakovcu.

Ovim rezultatima treba dodati kako su nastali kao kontinuitet rada u klubu.

S dolaskom jeseni krenula je neki stranac koji se zatim većina natjecanja u svim spor- “prodavao” kao Varaždinac. tovima i svim kategorijama. Sve u svemu zaključak je da se S obzirom na opću situaciju, bez obzira na simpatije svi kluizgleda da će oči varaždin- bovi moraju posvetiti mlađim ske sportske javnosti biti više uzrasnim kategorijama puuperene na natjecanje mla- nom pažnjom. Sportske škole đih uzrasnih kategorija nego tako će osposobiti igrače koji će se natjecati, na prve seniormožda ne u onoj ske ekipe. Ili će pak te seniorske, Klubovi bez svojih ja kosnoj skupini koju smo prve ekipe činiti domaći juniori. trenera u velikim priželjkivali, ali će ekipa opstaNaglim isušiva- su problemima ti na sportskoj njem prihoda u karti. Taj pogon klubovima se pojavio manjak domaćih igrača ne zahtijeva velika sredstva jer je još prije nekoliko godina ili velika ulaganja već treba bilo jednostavnije “kupiti” dobar i stručan trenerski kastranca nego godinama ulagati dar. Ukoliko klub nije ulagao u domaće snage. Sada su svi u tom smjeru, sada će se naći oni koji su entuzijastički radili u velikim nevoljama, ali ako u s mlađim uzrasnim kategori- svojim redovima imaju izučene jama “veliki” klubovi jer ako i licencirane trenere, mogu ništa drugo imaju dovoljan broj krenuti u novi ciklus. Taj peza popuniti svoju momčad. U riod označava uporan i višepojedinačnim sportovima to godišnji rad s mladima, dok će nije bilo toliko izraženo, ali rezultati polagano stizati kako se tu i tamo ipak “prošvercao” vrijeme bude odmicalo.

FOTO VIJEST

STOLNI TENIS Memorijal Barba Tomo Amižić u Zadru EP u 3D streličarstvu od 11. do 15. rujna u Trakošćanu

Leon Šantek ponovo prvi Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Stolnotenisači STK Ljubešćica i Stolnoteniske akademije Starr iz Varaždina nastupali su 8. rujna ove godine na Memorijalu Barba Tomo Amižić u Zadru na kojem su postigli izvrsne rezultate.

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.: 042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr

Nastavak Član STK Ljubešćica Leon Šantek i dalje nastavlja s izvrsnim rezultatima, osvojio je u kategoriji najmlađih kadeta 1. mjesto čime je još više učvrstio vodeću poziciju na službenoj rang-listi Hrvatskog stolnoteniskog saveza,

Najmlađi kadeti STK Ljubešćica postižu odlične rezultate

dok je ugodno iznenadila Janja Matijašec osvajanjem 3. mjesta u kategoriji najmlađih kadetkinja. U kategoriji kadeta vrlo dobar je bio Karlo Štriga, član STK Starr iz

Varaždina. On je osvojio 3. mjesto. Sljedeći vikend slijedi turnir u Bjelovaru nakon čega stolnotenisače navedenih klubova čeka zaslužena stanka.

15. 9. 2012.

Velika dvorana: rukometna utakmica RK Varteks di Caprio – RK Karlovac s početkom u 19.00 sati Velika i mala dvorana: odbojkaški turnir „Hrvoje Nemeti“ s početkom u 11.00 sati

24

SPORT

REGIONALNI TJEDNIK || 11. rujna 2012., br. 434

EKSKLUZIVNO Podaci o broju registriranih sportaša u varaždinskim sportskim klubovima

Samo 2.716 registriranih sportaša u VŽ klubovima 2,08 posto udio je varaždinskih registriranih sportaša u broju svih registriranih sportaša natjecatelja u Hrvatskoj

Podaci koje objavljujemo su službeni podaci Zajednice sportskih udruga grada Varaždina koje je vrijedno prikupio Patrik Koščak, voditelj za sport i razvojne programe ZSUGV-a Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Prvi put objavljujemo podatke o broju registriranih sportaša natjecatelja u pojedinim varaždinskim klubovima i sportovima. Riječ je o podacima za 2011. godinu.

Osim toga iz tablice se mogu vidjeti i podaci koliko klubova i registriranih sportaša postoji u Hrvatskoj u pojedinom sportu.

Kao argumenti prilikom donošenja kriterija za financiranje ili samo prilikom diskusija o veličini i važnosti pojedinog rezultata iznošeni su paušalni iznosi o tome koliko ima klubova ili spotaša u pojedinom sportu. Ovo su službeni podaci iz Zajednice sportskih udruga grada Varaždina koje je vrijedno prikupio Patrik Koščak, voditelj za sport i razvojne programe ZSUGV-a.

Diskusija

Podaci o broju registriranih natjecatelja po klubovima dobra su podloga za daljnju raspravu

Ovi podaci mogu poslužiti za daljnje diskusije vezane uz sport u gradu, koje bi onda bile brojčano utemeljene te bi s e neki argument i m o gli ili prihvatiti ili pobiti.

N a prvi je pogled vidljivo da je u prošloj godini u Varaždinu bilo registrirano 2.716 sportaša. Moguće da je eventualno došlo do eventualnih manjih pogreški, ali to je broj oko kojeg se može

voditi daljnji razgovor. Isto tako lako je izračunati postotke za pojedini sport. Pa tako u nogometu imamo registriranih 760 natjecatelja što u ukupnom broju iznosi 27,98 posto, što će reći da trećina svih registriranih sportaša pripada nogometašima.

Rukomet se nalazi na drugom mjestu s 236 registriranih sportaša što čini 8,6 posto.

Atletika je na trećem mjestu sa 171 registriranim sportašem i ono joj donosi 6,3 posto.

Na trećem mjestu je sportski ples kojim se aktivno bavi 125 natjecatelja i čine 4,6 posto sportske natjecateljske populacije u Varaždinu.

Zatim slijede košarka i tenis

Na državnom nivou, prema podacima iz sportskih saveza ima 305.981 registrirani sportaš natjecatelj koji tako reći dijele četvrto mjesto sa 118, odnosno 117 registriranih natjecatelja što im u konačnici donosi udio od oko 4 posto u varaždinskoj sportskoj obitelji. Svaki ostali sport pronaći će svoje mjesto u ovoj tablici. Isto tako zanimljivi su podaci o broju klubova u pojedinom sportu na državnom nivou. Iz dobivenih podataka može se izračunati da na državnom nivou prema podacima iz sportskih saveza ima 305.981 registrirani sportaš natjecatelj. Tako je nogomet ponovo nezaobilazan s čak 130.514 registriranih na-

tjecatelja, što je 42,65 posto od ukupnog broja registriranih natjecatelja u svim sportovima iz čak 1799 nogometnih klubova. Rukomet pak ima 7.000 registriranih sportaša, što je 5,36 posto u 192 kluba.

Atletika ih ima 3.000, što je 2,29 posto iz 73 kluba.

Sportski ples 904 registrirana natjecatelja, što je 0,69 posto iz 39 klubova. Košarka ima 12.000 registriranih sportaša, što je 9,19 posto iz 305 klubova, dok tenis broji 2603, što je 1,99 posto iz 126 klubova.

Masovnost Ovdje je vidljivo da sportovi koji su masovniji u Varaždinu ne moraju biti masovniji i na državnom nivou, ali ono što je među najbitnijim iz ove usporedbe je to da je moguće vidjeti kolika je konkurencija u pojedinom sportu za osvajanje značajnijeg rezultata na državnom nivou. Svakako nije isto ako u sportu ima šest klubova na državnom nivou ili ih ima više od sto tisuća.

Sljedeći podaci potrebni za daljnje analize onih koji se njima žele baviti su vezani uz međunarodne federacije.

Tako je moguće uspoređivati koliko članica, nacionalnih saveza ima pojedini sport, je li olimpijski sport, je li kao sport priznat od Međunarodnog olimpijskog odbora i je li član SPORTACCORD–a, međunarodne federacije članice Općeg saveza međunarodnih športskih organizacija. Na kraju samo konstatacija da udio varaždinskih registriranih natjecatelja čini svega 2,08 posto od ukupnog broja registriranih natjecatelja u svim sportovima u Hrvatskoj.

ODBOJKA Odbojkaška akademija OK Varaždin Volley upisuje nove članove u sve četiri dobne skupine s kojima se radi u klubu

Od ove sezone natjecanja za sve uzrasne kategorije Odbojkaška akdemija OK Varaždin Volley nastavlja s radom i pozivaju se svi učenici i učenice osnovnih škola koji žele trenirati ovaj sport da se jave trenerima po uzrastima i školama.

Grupe Dječaci 7. i 8. razreda mogu se javiti treneru Zoranu Bedeniku na mob.

091/435-2585, njihovi treninzi se održavaju u maloj dvorani Gradske sportske dvorane Varaždin na Dravi od 20 do 21.30 sati.

Zainteresirane djevojči-

ce 5. i 6. razreda mogu se javiti treneru Jurici Jurenu na mob. 091/510-3356, nji-

Na Otvorenom prvenstvu grada Zagreba Varaždinci će nastupiti u svim kategorijama hovi treninzi se održavaju u sportskoj dvorani Prve gimnazije Varaždin svakodnevno, osim srijede od

16 do 18 sati.

Starije djevojčice trenira Anton Šerdoner u maloj dvorani Gradske sportske dvorane Varaždin svakodnevno, osim utorka, od 20 do 22 sata, a sve informacije mogu se dobiti na mob.

099/202-4480.

Treneri koji će obilaziti varaždinske osnovne škole i organizirati treninge ili u školskim dvoranama ili u balonu u sportskoj dvorani u Graberju su: za 1., 3. i 7.

OŠ Varaždin Kristijan Kešina (091/551-5532), za 4. i 5. OŠ Varaždin Jurica Juren

Odbojkaška akademija OK Varaždin Volley nastavlja s radom

i za 2. i 6. OŠ Varaždin Anton Šerdoner. Novi termini za treniranje dogovarat će se ovisno o broju grupa na određenoj školi.

Sve mlađe uzrasne kategorije Odbojkaške akademije OK Varaždin Volley natjecat će se od ove sezone u Otvorenom prvenstvu gra-

da Zagreba za mlađe dobne kategorije. Natjecanje je organizirano svake druge nedjelje u Domu odbojke Bojan Stranić u Zagrebu.

SPORT

11. rujna 2012., br. 434 || REGIONALNI TJEDNIK

25

TABLIÄŒNI PREGLED DIJELA SPORTOVA U GRADU VARAĹ˝DINU MEÄ?UNARODNA FEDERACIJA

NACIONALNI SAVEZ

UDRUGE ÄŒLANICE ZĹ UGV-A

SPORT

NAZIV

BR. ÄŒL.

NAZIV

BR. ÄŒL.

BROJ REG. SPORTAĹ A

ATLETIKA

Međunarodna amaterska atletska federacija (IAAF)

212

Hrvatski atletski savez

73

3000

BASEBALL

Međunarodni baseballski savez (IBAF)

121

Hrvatski baseball savez

17

BICIKLIZAM

MeÄ‘unarodna biciklistiÄ?ka zajednica (UCI

170

Hrvatski biciklistiÄ?ki savez

70

MeÄ‘unarodni amaterski boksaÄ?ki savez (AIBA)

170

Hrvatski boksaÄ?ki savez

52

375

1.

129

Hrvatski gimnastiÄ?ki savez

55

2700

1.

176

Hrvatski hrvaÄ?ki savez

26

2852

NAZIV

BROJ REG. SPORTAĹ A

134 11 26

1.

2.

3.

ŠAK VARAŽDIN AK GOJANEC TK MARATHON 95

670

1.

BK VINDIJA

86

940

1.

2.

BD SLOGA BBB ASI

44 1

Orijentacijsko trÄ?anje 7. memorijal 7. gardijske brigade “Pumaâ€?

45

ORIJENTACIJSKO TRÄŒANJE

BK OMEGA BOKS

8

GK VINDIJA

46

1.

HK VINDIJA

91

ÄŒak dvije utrke za Kup Hrvatske

1.

KAJAK KANU KLUB VARTEKS

59

171

BOKS

GIMNASTIKA

HRVANJE

MeÄ‘unarodna gimnastiÄ?ka federacija (FIG) MeÄ‘unarodna federacija udruĹženje hrvaÄ?kih stilova (FILA)

KAJAK/KANU

Međunarodna federacija kanua (ICF)

KARATE

Međunarodna karate federacija (WKF)

KICKBOXING

Svjetsko udruĹženje kickboxing organizacija (WAKO)

KOĹ ARKA

NOGOMET

Međunarodna koťarkaťka federacija (FIBA)

Međunarodna federacija nogometnih saveza (FIFA)

149

Hrvatski kajak savez

27

1345

185

Hrvatski karate savez

180

10000

109

Hrvatski kickboxing savez

215

208

Hrvatski koĹĄarkaĹĄki savez

Hrvatski nogometni savez

123

1.

2.

3.

ŠU MUSASHIO KK VARAŽDIN ŠD MLADOST

7850

1.

2.

Ĺ D MLADOST KK MLADOST

12000

1.

2.

KK VINDIJA ŽKK VINDI

1.

2.

3.

NK SLOBODA NK VARAĹ˝DIN NK PLITVICA GOJANEC NK MLADOST NK UDARNIK 32 Ĺ N VARAĹ˝DIN NK ZELENGAJ MNK ACADEMY MNK AUTOMOBIL LONÄŒAR NK VARTEKS PĹ D PUV SPORTSKA UDRUGA VETERANA NK ÂŤSLOBODAÂť

305

1799

130514

4.

5.

6.

7.

8.

9.

1.

Međunarodna odbojkaťka federacija (FIVB)

PLES

Međunarodna ťportsko plesna federacija (IDSF)

219

Hrvatski odbojkaĹĄki savez

88

Hrvatski ĹĄportsko plesni savez

Hrvatski plivaÄ?ki savez

170

39

5900

904

PLIVANJE

MeÄ‘unarodna plivaÄ?ka federacija (FINA)

RONJENJE

Svjetska federacija podvodnih djelatnosti (CMAS)

139

Hrvatski ronilaÄ?ki savez

105

603

RUKOMET

Međunarodna rukometna federacija (IHF)

167

Hrvatski rukometni savez

192

7000

204

54 50 50

10.

11.

12.

ODBOJKA

28 16 10

74

10116

2.

3.

4.

OK VARAŽDIN VOLLEY OK BAROK OK ŽEREK OK JALKOVEC

1.

2.

Ĺ PK HARMONY PS TAKT

1.

2.

PK BAROK PK VARAŽDIN

59 49 118 138 30 57 144 65 194 49 20 /

SAVATE

Međunarodna savate federacija (ISF)

53

Hrvatski savate savez

23

1670

SKIJANJE

Međunarodna skijaťka Federacija (FIS)

110

Hrvatski skijaĹĄki savez

66

415

KPA DRAVA

1.

2.

3.

RK VARTEKS DI CAPRIO RK VARAŽDIN ŽRK KOKA

1.

SK OMEGA

1.

2.

SK VARAŽDIN SK NORDIC

/ 760 75 / / / 75 105 20 125 51 22

34

100 51 85 236 40 2 2 27

STOLNI TENIS

STRELIÄŒARSTVO

TENIS

Međunarodna stolnoteniska federacija (ITTF)

MeÄ‘unarodna streliÄ?arska federacija (FITA)

Međunarodna teniska federacija (ITF)

208

143

220

Hrvatski stolnoteniski savez

Hrvatski streliÄ?arski savez

Hrvatski teniski savez

117

50

126

3200

835

2603

TRIATLON

(ITU)

125

25

540

" #$%$

& ' * + , -. /

67

(52)

&

85

6000

1.

2.

3.

STK VARAĹ˝DIN STK IGEA Ĺ˝ELJEZNIÄŒAR STK STARR

1.

SK CEKIN

19 13 59 21 40 57 20

1.

2.

3.

TK VARAŽDIN 1181 TK VARTEKS TK VARAŽDIN

!

10 28 38

: ";

46

Potpuna tablica sa svim klubovima i svim sportovima nalazi se na internetskim stranicama RT www.regionalni.com

tako boduje za Kup Hrvatske na srednje staze odrĹžana je u Trakoťćanu idući dan, u nedjelju 9. rujna. Kompletne rezultate moguće je vidjeti na sluĹžbenim stranicama “OK MeÄ‘imurjeâ€?.

U ta dva dana odrĹžan je i niz utrka u ostalim kategorijama. U LuĹĄcu ekipa Udruge 7. gardijske brigade već je tradicionalno kuhala grah za sudionike natjecanja, Ä?lanove udruge i goste koji su se nakon trka ugodno druĹžili u prekrasnom ambijentu LuĹžeca.

40 23

73 1.

Ove godine kao i proteklih ĹĄest, Udruga 7. gardijske brigade “Pumaâ€? i OK “MeÄ‘imurjeâ€? organizirali su 7. otvoreni memorijal 7. gardijske brigade “Pumaâ€? u orijentacijskom trÄ?anju. Iznimnim zalaganjem Udruge 7. gardijske brigade “Pumaâ€? i OK “MeÄ‘imurjeâ€? svih proteklih godina, ovo se natjecanje pretvorilo u izniman dogaÄ‘aj. Trka koja se boduje za Kup Hrvatske na duge staze odrĹžana je 8. rujna u OĹĄtricama u Parku prirode “LuĹžecâ€?, a trka koja se isto

117

Ĺ AH PojedinaÄ?no prvenstvo za juniore

Ivan Vujec Ä?etvrti PojedinaÄ?no ĹĄahovsko juniorsko drĹžavno prvenstvo odrĹžano je u prostorima hotela Terme Topusko. Prvenstvo se odrĹžavalo u dvije starosne skupine, i to do 17 te do 19 godina, istovremeno u muĹĄkoj i u Ĺženskoj konkurenciji.

Na prvenstvu su u kategoriji do 19 godina nastupila i dva igraÄ?a, Ä?lana Ĺ D „VaraĹždin“, te postigla zapaĹžen uspjeh. U vrlo jakoj i priliÄ?no izjednaÄ?enoj konkurenciji od 23 mlada ĹĄahista, Ivan Vujec zauzeo je 4. mjesto, a Janko HavaĹĄ 7. mjesto u ukupnom poretku, obojica s osvojenih 5,5 bodova, samo

pola boda manje od pobjednika. Oba mlada ĹĄahista Ä?lanovi seniorske ekipe Ĺ D „VaraĹždin“ koja se ove godine natjeÄ?e u 1.

B hrvatskoj ťahovskoj ligi. Juniorsko prvenstvo bilo je dobra provjera forme prije seniorskog drŞavnog ekipnog prvenstva, koje će se odrŞati krajem rujna.

Osim njih na tom je prvenstvu nastupilo joĹĄ dvoje VaraĹždinaca. Juraj HavaĹĄ, koji zajedno s bratom Jankom brani boje ĹĄahista Mladosti iz Zagreba, Kadetkinja Noemi Ĺ piranec (13 godina) je u kategoriji juniorki do 17 godina osvojila 4 boda i zauzela 15. mjesto.

26

ZDRAVLJE

REGIONALNI TJEDNIK || 11. rujna 2012., br. 434

Prvi slučaj groznice Zapadnog Nila Ovaj tjedan trebala bi stići službena potvrda o prvom slučaju obolijevanja od groznice Zapadnog Nila u Hrvatskoj, i to kod muškarca (65) hospitaliziranog u Slavonskom Brodu zbog upale moždane ovojnice i mozga. - Virus se na ljude prenosi ugrizom zaraženog komarca vrste Culex, a mogu ga prenijeti i neke druge vrste komaraca. U 80

zdravlje www.regionalni.com/ znanost/medicina

posto slučajeva infekcija prolazi bez simptoma, a u 20 posto se razvije bolest s uglavnom blagim simptomima koji nalikuju prehladi ili gripi. Tek rijetko se može razviti teža bolest sa simptomima meningoencefalitisa – ističu u HZJZ-u.

Prošli tjedan su istaknuli da zasad nema naznaka širenja virusa na području Hrvatske.

Zovite nas na 042/290-777

DOZNAJEMO Rak i teški moždani udar najčešće dijagnoze palijativn

Bolja skrb za u Ministar: Nema panike, jer će varaždinska bolnica imati sve lijekove

DUGOVI Ministar o varaždinskoj bolnici:

„Godinama diskriminirana“ Stanovnici Varaždinske županije ne trebaju paničariti kad je u pitanju stanje u varaždinskoj bolnici jer će medicinsko osoblje imati sve potrebne lijekove, poručio je prošli utorak ministar zdravlja Rajko Ostojić u Novom Marofu. – S veledrogerijama ću ponovno razgovarati 1. listopada pa nema mjesta panici. No svim županijama poručujem da moraju razmišljati o svojim obvezama, pri čemu ima specifičnosti, posebno kad je riječ o Općoj bolnici Varaždin i Općoj bolnici Pula. Te dvije bolnice godinama su bile diskriminirane – rekao je Ostojić.

Podsjetio je da je država u svibnju platila veledrogerijama dug svih bolnica duži od 365 dana, uključujući i dug varaždinske bolnice. – Obveze vlasnika i osnivača bolnica su vrlo jasne. Međutim, varaždinska bolnica je bila godinama diskriminirana i to

ne možemo popraviti u roku od nekoliko mjeseci. O tome zašto je bila diskriminirana, teško je govoriti, ali se nećemo sada vraćati u prošlost jer ne možemo razmišljati o budućnosti – rekao je.

Na pitanje zašto je onda iz njegovog Ministarstva dva puta došao oštar odgovor u kojem se nije spominjala diskriminacija, nego odgovornost Varaždinske županije za dug, Ostojić je samo rekao da se „nećemo vraćati u prošlost“.

No potvrdio je da će i od Varaždinske županije tražiti da bolje nadzire rad bolnice i potrošnju. - Pa to je obveza svih osnivača i vlasnika – ustvrdio je.

Na pitanje kada će uvesti novi sustav financiranja bolnica u kojem neće biti (pre) malih limita i stvaranja novih gubitaka, Ostojić je odgovorio da se gubici gomilaju i zbog netransparentne nabave. (vms)

U Specijalnoj bolnici je otvoren drugi odjel za palijativnu skrb, a sada kreću pregovori s HZZO-m da od 2013. počnu primjereno plaćati skrb za teško bolesne Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Na palijativnu skrb u Specijalnu bolnicu za kronične bolesti Novi Marof najčešće se upućuju oboljeli od karcinoma kojima zračenje i kemoterapije više ne mogu pomoći. Druga dijagnoza po učestalosti su teški ili višestruki moždani udari.

Bolesnici u teškom zdravstvenom stanju u Novi Marof upućuju se iz bolnica i klinika iz Zagreba te svih sjevernih županija, a u manjem broju i iz svih ostalih dijelova Hrvatske.

uvjete – rekao je ravnatelj Bolnice Mladen Smoljanec.

Međutim, sam i uv jeti smještaja i skrbi nisu jedino što čini brigu za umiruće bolesnike. - Palijativna skrb je briga za pacijente s neizlje-

Tek početak Potrebe za takvom vrsti skrbi su sve veće, a u našoj zemlji sve donedavno nije bilo bolničkih odjela koji bi bili specijalizirani za umiruće bolesnike. No nakon što je prije manje od pet mjeseci otvoren prvi odjel s 37 kreveta, u novomarofskoj bolnici je prošli tjedan otvoren još jedan novouređeni odjel za palijativnu skrb s 14 dvokrevetnih soba. Sve sobe su klimatizirane i opremljene elektroregulirajućim krevetima te tehničkim plinovima za svaki krevet.

- Ovaj odjel znači jako puno za bolnicu, za samu palijativnu skrb u cijeloj Hrvatskoj i za naše bolesnike koji će sada imati primjerene

Dr. Mladen Juraga

U EU o pacijentima na umoru skrbi cijeli tim u kojem su i socijalni radnik te dušobrižnik čivom bolešću i bolesnicima na umoru, a počinje od dijagnoze i traje sve do smrti bolesnika, odnosno za članove obitelji i dok traje žalovanje.

U zemljama Europske unije brigu o bolesniku ne vode samo liječnici i medicinske sestre, nego i socijalni radnik, psiholog, dušobrižnik.

Svi zajedno djeluju kao tim – pojašnjava dr. Mladen Juraga, specijalist internist kardiolog i pomoćnik ravnatelja za kontrolu kvalitete.

Otvaranje dvaju odjela u toj bolnici stoga bi trebao biti samo početak sustavne skrbi o bolesnicima na umoru.

Međutim, glavni problem je novac. O uvođenju posebnih timova za palijativnu skrb teško je razmišljati u situaciji kada Specijalna bolnica Novi Marof tek ulazi u pregovore s HZZO-m o ugovaranju svih bolničkih kapaciteta na nove tri godine, od 2013. do 2016., u što bi napokon trebale ući i postelje za palijativnu skrb.

- Nadamo se da će biti razumijevanja i sluha da se popravi situacija kako bismo našim bolesnicima pružili još bolju njegu i skrb – naveo je ravnatelj Smoljanec.

Teški uvjeti rada Trenutno zdravstvenim radnicima u toj bolnici nije nimalo lako skrbiti o pacijentima, jer je liječenje palijativnih bolesnika dvostruko skuplje od liječenja pacijenata s akutnim ili kroničnim bolestima.

- Palijativni bolesnik je zapravo bolesnik za inten-

O tristotinjak većinom polupokretnih

zivnu skrb. Uglavnom je riječ o pacijentima u teškom zdravstvenom stanju koji zahtijevaju puno rada medicinskog osoblja, a onda i puno lijekova, kao i kisika, obloga i ostalo – pojašnjava dr. Mladen Juraga.

Po pacijentu sada od HZZO-a dobivaju praktički 280 kuna na dan, doznajemo. - U to su uračunati svi lijekovi, hrana, plaće osoblja, režije i sve ostalo. Takva cijena

PRIMJER Novomarofska bolnica prošlu godinu završila s viškom, a sada su na “pozitivnoj nuli”

Oni šute, rade i štede Iako su uvjeti poslovanja sve samo ne idealni, Specijalna bolnica za kronične bolesti Novi Marof prošlu je godinu završila s viškom prihoda od 714.902 kune, čime su ukupni manjak uspjeli smanjiti na 1,7 milijuna kuna. U proljeće ove godine im je mjesečni limit, kao i svim drugim bolnicama, dodatno smanjen i sada iznosi 2,85 milijuna kuna plus 400.000 kuna za dopunsko osiguranje. Unatoč svemu tome, bolnica ne stvara nove minuse, nego uspijeva poslovati na pozitivnoj nuli.

Kako u tome uspijevaju? - Prije svega, bolnica je posložena po svim pravilima službe i ekonomskog poslovanja, što se mora napraviti. Baš kao i kućni budžet, tako i bolnički mora

biti transparentno napunjen i potrošen – odgovorio nam je ravnatelj Mladen Smoljanec.

Bolnica u N. Marofu posložena je po svim pravilima službe i ekonomskog poslovanja Što su utvrdili, gdje odlazi najviše novca, na uputnice, nepotrebne pretrage ili nešto drugo? - Svega pomalo je bilo. To je kompleksno pitanje. Ima tu niz, niz stvari o kojima treba voditi računa da novac ne curi – kratko je pojasnio Smoljanec.

Dr. Mladen Smoljanec

ZDRAVLJE

11. rujna 2012., br. 434 || REGIONALNI TJEDNIK

10

Joga za treću životnu dob

Bioenergetičar Boris u Varaždinu!

Zbog sve većeg interesa Varaždinaca, bioenergetičar Boris i njegov kolega Slavko preselili su se iz Čakovca u Varaždin, u Ulicu braće Radića 8 (nasuprot suda). Sve veći broj stanovnika Varaždina i okolnih mjesta zainteresiran je za bioenergiju, tj.

Radi bioenergiju u dubokom stanju hipnoze, što se pokazalo jako djelotvornim

h ili nepokretnih pacijenata skrbi svega 100 medicinskih sestara

je neodrživa, jer samo na

Po pacijentu dobivaju 280 kuna dnevno, a samo na lijekove “ode” i po 2.000 kuna lijekove pacijenata koji nam dolaze iz klinika i općih bol-

nica trošimo od 100 do 2.000 kuna – napominje dr. Juraga.

Kada ugovore palijativne postelje, umjesto 280 kuna, po pacijentu bi dobivali 623 kune. To će značajno poboljšati poslovanje bolnice, ali bi trebalo donijeti i bolje uvjete rada, posebno za medicinske sestre. U bolnici je 300 kreveta, a o pacijentima, od kojih je većina teško pokretna ili nepokretna, trenutno skrbi samo 100 sestara.

B o r i s o v u m e t o du koja uspješno djeluje, o čemu se vijest vrlo brzo širi cijelom regijom. Provjereno nitko u Europi ne radi po toj metodi, jer je još nepoznata. O čemu se radi?

Uz pomoć hipnotizera Slavka ulazi u najdublje stanje hipnoze i nekim klijentima radi bioenergiju u tom dubokom stanju hipnoze koja se pokazala jako djelotvornom. To je samo jedna od metoda koju radi u svom poslu.

Bioenergija je vrlo

ĐURĐA LEDINSKI (72)

Preporodila sam se!

Pr iliko m p o sj e ta Borisu i kolegi Slavku na novoj lokaciji u Ulici braće Radića 8 nasuprot varaždinskog suda zatekli smo gospođu Đurđu Ledinski, 72-godišnjakinju iz Varaždina, koja nam je ispričala o svojim tegobama. - Za Borisa sam saznala iz Regionalnog tjednika, čiji sam redoviti čitatelj, pa sam ga odlučila nazvati da se dogovorim za termin. Naime, moji problemi su bili veliki bolovi u kralježnici i kukovima. Liječnici su mi predlagali operaciju od koje sam odustala iako sam se osam godina služila štakama.

Tijekom tih osam

„Nose“ sjever i Zagreb U obnovu drugog odjela za palijativnu skrb s 14 soba u Specijalnoj bolnici za kronične bolesti Novi Marof uloženo je 4,5 milijuna kuna, od čega je 2,5 milijuna kuna direktno dalo Ministarstvo zdravlja, a ostatak je iz decentraliziranih sredstava koje je dobila Varaždinska županija te iz proračuna same bolnice. - O palijativnoj skrbi se godinama govori. Unatoč tome što su u posljednjih pet godina hrvatske bolnice broj postelja povećale za točno 797, nije se ulagalo u bolnice kao što je novomarofska, koja je specijalizirana za produženo liječenje, uključujući i palijativnu skrb. Direktno ulaganje u novomarofsku bolnicu bilo je naša obveza, prvenstveno prema djelatnicima ove bolnice koji se trude i desetljećima “nose” pacijente iz cijele sjeverne Hrvatske, ali i grada Zagreba – rekao je ministar zdravlja Rajko Ostojić, koji je otvorio novi odjel.

godina prošla sam toplice, fizikalne terapije u bolnici, trošila jake lijekove protiv bolova i blokade, ali to je pomoglo samo trenutno. Za jedan sat bez bolova bila sam spremna dati sve. Uz Borisove terapije, ja sam se preporodila. Ne postoje riječi na ovom svijetu kojima bih zahvalila gospodinu Borisu, jer sada sam druga osoba, zdrava osoba. Još sada ne mogu vjerovati da su bolovi nestali, a ja sam najsretnija žena na ovom svijetu. Doduše, koristim se još povremeno štakom, ali koja mi treba samo kad idem na dulje relacije. Imam osjećaj da sam se

djelot vor n a metoda je mnogim ljudima i koja pomaže mnogima velika je nada za pomoć u otklanjanju mnogih ljudima gdje je klasična bolesti i tegoba. Bioenergetičar Boris pomogao

KONTAKT ULAGANJE Za novi odjel 4,5 milijuna kn

pragu treće životne dobi da im se pridruže. - Program je prilagođen, blag te povoljno djeluje na probavni sustav, kralježnicu i zglobove, probleme s nesanicom, glavoboljom i nepravilnim radom štitnjače, kao i na oporavak tijekom i poslije kemoterapija navode. Dolazak najavite na broj 098/922-52-82.

OTKRIVAMO Boris Buden jedini u Europi provodi novu metodu bioenergije

PROMO

umiruće

Dr. Ivica Škvorc i Želimir Bengeri iz Centra za zdravlje i dobrobit čovjeka “Namaste” ovaj će petak, 14. rujna, u sportskoj dvorani Studentskog doma u Ulici J. Merlića bb u Varaždinu u 8.30 sati održati uvodno predavanje Joga za treću životnu dob. Predavanje je besplatno, a iz Centra pozivaju umirovljenike i sve one koji su na

Bioenergetičar Boris Buden Ulica braće Radića 8, Varaždin (nasuprot varaždinskog suda) Mobiteli: 099/506-04-09 (Boris) 091/723-79-40 (Slavko)

Zbog velikog interesa, bioenergetičar Boris i kolega Slavko preselili su se u Varaždin

medicina pokušala sve, ali bez uspjeha. Osim bioenergije u dubokom

Đurđa Ledinski, pacijentica

ponovno rodila. Svi bolovi su nestali kao da ih nikada nisam imala. Ne mogu vjerovati da su reuma i išijas nestali. Ovim putem željela bih mu ponovno javno zahvaliti te ga od srca svakome preporučiti, a sa svakim njegovim klijentom htjela bih podijeliti radost i sreću koju sada ja osjećam. stanju hipnoze, radi još indijsko-turskom metodom i to jedini na ovim prostorima, a uz to i akupresuru te kiropraktiku.

Gospodin Boris posjeduje više međunarodnih certifikata priznatih od Ministarst va pravosuđa te je istaknuti bioenergetičar čiji je rad priznat i od Hrvatskog udruženja za prirodnu i duhovnu medicinu (HUPED), čiji je i član.

PROMO

tjedana trajat će edukacija o zdravoj prehrani koju organizira Udruga zdravog života Varaždin. Tijekom edukacije polaznici će moći naučiti i kako se uravnoteženo hraniti, kako izraditi planove obroka i međuobroka te koju hranu kupovati, a uz to se predviđaju i zajedničke vježbe joge, zumbe pilatesa i fitnesa. Program također predviđa mjerenje glukoze u krvi te mjerenja težine, visine, opsega struka i BMI-ja. Upisati se možete ovaj utorak 11. rujna u 9 sati u Kolodvorskoj 4 u Varaždinu u Lavanduli ili ih kontaktirati na broj telefona 042/212-289. Donacija za udrugu iznosi 200 kuna.

nih bolesnika u bolnici Novi Marof

27

28

ŽENSKI SVIJET

REGIONALNI TJEDNIK || 11. rujna 2012., br. 434

ženski svijet

Kako se riješiti ušiju?

www.regionalni.com/lifestyle

Piše: BISERKA BUHIN

Zovite nas na 042/290-777

Frizerski salon “Tina”, Štefanec 4, telefon: 099/195-6750

Zašto su muškarci ludi za pupkom?

Uši glave su maleni insekti, paraziti sivkasto-bijele boje, dugi od 2 do 4 mililmetra. Žive isključivo na vlasištu, u kosi čovjeka. Ne ukopavaju se u kožu već se drže za vlasi i po njima se kreću. Problem ušljivosti javlja se češće sredinom ljeta. Za uklanjanje ušljivosti mogu se koristiti razna sredstva i načini. Na tržištu postoji električni češalj za ubijanje i detekciju ušiju. Kod jake i dugotrajne zaraženosti ušima preporučuje se i šišanje jer je s kraće kose uši i gnjide lakše ukloniti. Nije sramota imati uši, ali zadržati ih predstavlja opterećenje i stvara neugodu te ih se treba rješiti što prije.

Nikako ne skrivati problem već naučiti/pitati kako to učiniti.

MODA Moda novog doba nezamisliva je bez Grace Coddington, crv

Michelangelo modn Sa 17 godina Grace je postala uspješan model i krasila je čak dvije naslovnice Voguea.

Uspješan niz prekinut je kad je Grace s 26 godina doživjela prometnu nesreću, međutim, nije dopustila da joj to uništi život Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek

Vjerovali ili ne, pupak je na popisu dijelova ženskog tijela koje muškarci jednostavno obožavaju. Na popisu na kojem se nalazi svježe oprana kosa, oči, glatka i meka koža, ramena i vrat, raskošni bokovi i, naravno, grudi, počasno mjesto zauzima upravo – pupak.

Zašto su muškarci ludi za pupkom nije baš posve razotkriveno.

Pa i oni ga sami imaju, zar ne? Sviđa li im se zbog oblika, zbog toga što je manji od njihovog? Je li to zato što se žene više brinu o njemu? Dok jedni vole da je sakriven, drugi ga vole vidjeti otkrivenoga, treći ukrašenog piercingom... Nema sumnje, ukusi su različiti, kao i objašnjenja. Zato, umjesto da razbijate glavu zašto muškarci vole pupak, iskoristite tu činjenicu i pokažite mu zbog čega je upravo vaš pupak neodoljiv.

14

sati i šesnaest minuta pravo je vrijeme za - kavu!

Britansko istraživanje otkrilo je kako ljudi tijekom dana najviše osjećaju umor upravo u 14.16 minuta, pa je to vrijeme pravo za jednu šalicu kave.

PLESNO-MANEKENSKI STUDIO LENA

“Ako je Anna Wintour papa u svijetu mode, onda bi Grace Coddington bila njezin Michelangelo koji oslikava strop Sikstinske kapele dvanaest puta godišnje.”, pisalo je tako u časpisu Time 2009. u jednom osvrtu na netom objavljen dokumentarni film “Rujansko izdanje”.

Calvin Klein Film razotkriva okolnosti i dramu koja se odvija prilikom stvaranja najpoznatijeg i najutjecajnijeg modnog časopisa Vogue. Osim što je razotkrio detalje koji stoje iza mukotrpnog rada prilikom stvaranja modne Biblije, otkrio je i jednu

je zapravo fascinantna priča o povučenoj djevojčici koja je odrastajući u udaljenom mjestašcu u Walesu sanjala o glamuroznom svijetu mode.

Sramežljiva Grace često je vrijeme provodila sama listajući i upijajući svaki detalj iz časopisa Vouge koji je u njezino mjesto stizao s četiri mjeseca zakašnjenja.

Sa 17 godina Gracein san o modi se ostvario kad je pobijedila u natječaju koji je raspisao Vogue. Grace je postala uspješan model, krasila čak dvije naslovnice, nosila minice Mary Quant i proslavila bobfrizuru nedavno preminulog Vidala Sassoona. Uspješan niz je uskoro prekinut kad je Grace s 26 godina doživjela

Ako je Anna Wintour papa mode, onda je Grace Coddington njezin Michelangelo

Mlada Grace na naslovnici Voguea

prometnu nesreću u kojoj je izgubila kapak. Manekenska karijera je naglo prekinuta, no Grace nije dopustila da joj nesreća uništi život. Tako je 1968. godine Grace iskoristila svoje iskustvo iz svijeta mode te dobila posao u britanskom Vogueu. Tadašnja urednica Beatrice Miller je prepoznala Gracein kreativni talent i shvaćanje mode te joj dala veliku slobodu prilikom uređivanja

dotad neopjevanu junakinju mode: kreativnu urednicu Grace Coddington. Crvenokosa dama s okom za detalje i umjetničkog kova potpuni je kontrast strogoj i promišljenoj Anni Wintour, no njih dvije čine nevjerojatno funkcionalan dvojac koji je zaslužan za stvaranje modne čarolije.

Priča o Grace Coddington

Dermatolog

Piše: SANJA PETEK-MODRIĆ

su solarne keratoze i Postanite plesačica Što kako ih se riješiti?

U tijeku su upisi u plesno-manekenske radionice u novoj sezoni 2012./2013. Udruga “Plesno-manekenski studio Lena” osnovan je u svrhu promicanja plesne kulture te su iza studija brojni nastupi, predstave i gostovanja.

Studio postoji već šest godina, a polaznici uče breakdance, hip-hop, jazz te zumbu. Program je predviđen za sve od 4 do 50 godina i održava se dva puta tjedno po sat vremena u prostorijama varaždinskog kazališta. Ove godine plesno-manekenski studio Lena uključit će se u projekt “Najklinci Hrvatske”.

- Pozivamo sve koji žele naučiti nove tehnike plesa, podići samopouzdanje, steći bolju motoriku i osjećaj za koordinaciju pokreta da nam se jave – poziva Lena Radanović, predsjednica udruge. Javiti se možete na broj telefona 095/824-8312. (ihr)

Dugogodišnjim izlaganjem kože suncu, na njoj se javljaju brojna oštećenja. Uz solarna lentiga, svakako najčešće su tzv aktiničke keratoze.

One predstavljaju tvrde, rožnate (keratotičke), na površini hrapave krastice, veličine nekoliko milimetara do jednog centimetra. Najčešće se pojavljuju na mjestima kože koja su bila najviše izložena suncu. Na prvom mjestu to su čelo, obrazi, nos, donja usna, uške i vlasište (osobito kod muškaraca bez kose) te ruke (nadlanice).

Nešto češće nastaju kod muškaraca nego kod žena i to u dobi iznad 40., odnosno

naslovnica i fotografija. Nakon rada za britanski Vogue, Grace se 80-ih preselila u New York gdje je radila za Calvina Kleina koji joj je pomogao shvatiti američku kulturu. A američku kulturu je jako dobro shvaćala Anna Wintour, koja je 1988. godine postala nova urednica američkog Voguea. Dvije dame su dijelile prvi dan na poslu i već više od 20 godina zajedno stvaraju modu novog doba.

Pdr. med. specijalist, dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

50. godine. Prilikom pokušaja odstranjenja uzrokuju bol, a koža na tom mjestu je osjetljiva te izaziva osjećaj peckanja prilikom umivanja ili brisanja ručnikom.

Solarne keratoze nastaju kao posljedica oštećenja stanica kože (tj. njihove DNA) ultraljubičastim zrakama. Najčešće ta oštećenja nastanu dvadeset, pa čak i trideset godina prije pojave keratoza. Naravno, češća su kod osoba svjetlije puti (fototip I ili II), kao i kod osoba koje puno vremena provode na otvorenom (zemljoradnici, građevinari, ribari, sportaši...).

S obzirom na to da se iz solarnih kera-

toza može razviti poseban oblik kožnog raka - tzv. planocelularni karcinom, savjetujemo njihovo odstranjivanje. Najčešće primjenjivana metoda je krioterapija (tj. pomrzavanje) tekućim dušikom, koja je dostatna u većini slučajeva. Riječ je o jednostavnoj, nekirurškoj, gotovo bezbolnoj metodi, uz pomoć koje se postiže uklanjanje bolesne te rast nove, mlade i zdrave kože. Osim krioterapijom, keratoze se prema potrebi mogu liječiti ekscizijom (kirurškim odstranjenjem), laserskom destrukcijom (npr. CO2 laserom) ili premazivanjem posebnim preparatima.

ŽENSKI SVIJET

11. rujna 2012., br. 434 || REGIONALNI TJEDNIK

Ne živite u zabludama, uživajte!

Među najčešćim zabludama je da dobar seks traje satima. Dobar seks može biti i onaj “na brzaka”, primjerice, prije nego vam stignu prijatelji u posjetu ili prije nego se vi uputite nekome u goste. Napetost iščekivanja i žurba uoči polaska samo će podići adrenalin. Isto tako, jedna od najčešćih zabluda i ključna pogreška u vezi između muškarca i žene je da je muškarac taj koji mora inicirati seks. Stručnjaci kažu da je to totalna glupost. Štoviše, neki smatraju kako muškarci jedva čekaju da žena preuzme inicijativu jer se tako vaša “jača polovica” osjeća poželjnim.

4

je prosječna veličina grudi u Hrvatica, što naše žene svrstava među najraskošnije na svijetu po pitanju poprsja. Prema nekim statističkim podacima, žene s najvećim grudima na svijetu žive u sjevernijim zemljama, a najraskošnije po pitanju poprsja su Ruskinje, Šveđanke, Norvežanke i Finkinje.

29

Grožđe u ulozi očuvanja ljepote Osobe koje imaju problema s aknama neka uvrste grožđe u jutarnji obrok i primijetit će poboljšanje. Zrna grožđa bogata su polifenolima, sastojcima koji sprečavaju starenje, a grožđe uništava bakterije i viruse koji su uzročnici upala i krivci za ožiljke. Sada kada je sezona grožđa iskoristite to vrijedno voće i priuštite svojoj koži masku od grožđa. Izgnječite onoliko zrna grožđa koliko vam stane u šaku. Zamotajte to u gazu veličine svoeg lica i stavite na lice te pustite da stoji 20-ak minuta. Kada skinete masku, pustite da se lice osuši i tek nakon pola sata umijte lice mlakom vodom.

Piše: ŽELJKA SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, o42/201 392

venokose dame s okom za detalje

nog svijeta

Zelje, med, jaja, banane, grožđe... Sve su to namirnice koje mogu dovesti do povećanja libida

PROVJERILI SMO Želite li više seksa, pripazite što kuhate svojem partneru

Danas jedemo sarmu!

Ima li vaš partner problema s libidom, krajnje je vrijeme da mu skuhate sarmu, tjesteninu s tunom, pripremite jaja, poslužite čaj s puno meda ili zajedno pred televizorom grickate nar, čija sezona tek dolazi. Jer sve od navedenih namirnica može dovesti do – više seksa!

Grace Coddington, crvenokosa dama s okom za detalje

Automobilska nesreća je prekinula Graceinu karijeru fotomodela

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Želite li bolju učinkovitost svojeg dragog u krevetu, tada pripazite čime ga hranite. Da, dobro ste pročitale.

Današnji muškarci, naime, u ozbiljnoj su opasnosti.

Stres uzima danak, pa se već kod muškaraca u 30-im, a kamoli tek kod onih koji s prošli tu čarobnu brojku, bilježe simptomi niske razine testosterona, posljedica čega je – smanjeni libido.

Drugim riječima, današnji muškarci imaju sve manje volje za seksom.

Zelje i tuna...

Bez Grace i Anne nezamisliva moda novog doba

Srećom, postoje namirnice koje mogu na to utjecati. Ima li vaš partner takvih problema, krajnje je vrijeme da mu skuhat e s a r mu , tjesteninu s tunom, pripremite jaja, poslužite čaj s puno meda ili zajedno pred televizorom grickate nar, čija sezona tek dolazi. Jer sve od navedenih namirnica može dovesti do – više seksa!

Za početak, počnite s do-

A gdje je meso?

I konzumiranje divljači može dovesti do više seksa, no i jedna loša vijest za vegetarijance po tom pitanju: zbog nedostatka proteina koje u organizam unosite s mesom, smanjuje se razina testosterona, a time i libido.

brim doručkom. Vjerojatno znate za onu staru “Svako jutro jedno jaje, organizmu snagu daje”. Konzumiranjem jaja i testosteroni vašeg dragog dobit će na snazi jer kolesterol iz žumanjka je velik i prijatelj i pomagač testosterona. Želite li više seksa, svojem partneru pripremite zelje.

Naime, dokazano je da kod muškaraca koji su uzimali 500 miligrama kupusa dnevno u tjedan dana prepolovljena razina estrogena, zbog čega su testosteroni bili učinkovitiji, drugim

riječima, došlo je do povećanja libida.

Nema li vaš partner volje za seksom, neka jede crno grožđe čija koža sadrži resveratrol koji “diže” razinu testosterona, a na to će dobro utjecati i kalij i vitamin B, kojim obiluje banana.

Jedna od preporučljivih na-

Jaje daje snagu organizmu, ali i testosteronima mirnica je – nar. Sjemenke nara sadrže spojeve koji potiču cirkulaciju, a to pak izaziva – “stav mirno”.

Među namirnicama dobrim za libido su i avo-

kado, orasi i biljno ulje, a seksualni nagon povećava dimljeni losos i tuna koja je, primjerice, bogata vitaminom D koji potiče stvaranje testosterona.

30

SAVJETNIK

REGIONALNI TJEDNIK || 11. rujna 2012., br. 434

Veterinarska klinika

Život i socijalna skrb

Estetska kirurgija

Piše: DAVORIN LUKMAN Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka Ovlašteni stalni sudski vještak

Piše: SINIŠA ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, privremeni ravnatelj Centra za socijalnu skrb Varaždin

Piše: ZDRAVKO ZGREBEC spec. opće, plastične, estetske i rekonstrukcijske kirurgije

Prostata

Zrelost u vezi

terapiju, mePonekad se toda izbora neki od vlaRazlogom je kastracija snika pasa čude ka ko i povećanja prostate psa. Tim zahvatom već naši pacijenna kon dv a ti imaju iste u pasa mogu biti i t jed na doći organe i iste ciste će do znatnog bolesti kao i ljudi! Jedna od takvih situa- smanjenja organa.

Akutne i kronične upale cija vezana je i uz prostatu.

Najčešći problem koji se prostate nastaju najčešće pojavljuje u pasa je poveća- ulaskom infekta iz mokraćnje prostate, koje nastupa u nih puteva, a rjeđe putem starijoj dobi. Znakovi koje krvi ili limfe. Za razliku od možemo primijetiti kod neupalnog povećanja orgapsa su poteškoće u obav- na, u ovom slučaju dolazi ljanju velike i male nužde, do promjene općeg stanja promijenjeno držanje repa, pacijenta, odbijanja hrane, napinjanje, no moguće su groznice i znatnog povećai komplikacije u vidu tzv. nja leukocita u krvi. U ovakvim slučajevima potrebna perinealne kile.

Takvo povećanje prostate je antibiotska terapija koja je zapravo neupalni proces može trajati dva tjedna i koji nastaje kao posljedica duže, a ponekad je neophormonalnog poremećaja, hodno rješavanje problema a u pravilu ne dovodi do i kirurškim putem.

Za razliku od muškaraca, promjene općeg zdravstvetumori prostate su kod pasa nog stanja.

Razlogom povećanja pro- znatno rjeđi, no također state mogu biti i ciste koje prednjače adenokarcinomi, se nalaze u prostati, no njih koje najčešće otkrivamo treba razlikovati od gnojnih prekasno pa su moguće i ograničenih upala u vidu ap- metastaze u okolne limfne scesa. U slučajevima neupal- čvorove, kralješke i zdjelicu. nog povećanja te cističnih U takvim slučajevima eutapromjena, uz hormonalnu nazija je jedini izbor.

Svaki partnerski odnos u odnosu. Dinamiku par(veza) ima svoju razvojnu tnerskih odnosa možemo dinamiku. Odnos obično zamisliti kao kontinuum na započinje fazom zaljublje- kojem od početne preklanosti u kojoj su uobičajena pajuće situacije (“faza mevelika očekivanja i roman- denog mjeseca”) dolazi do djelomičnog preklapanja, tični ideali.

U toj fazi ne dolaze do povremenog razdvajanja, većeg izražaja međusob- ali onda, ako se veza održi i ne razlike u temperamen- preraste u nešto trajno, dotu, karakternim crtama, lazi do ponovnog vraćanja u djelomično stavovima, preklapanje. interesima i Va ž n o j e n a v i k a m a , Rad na sebi shvatiti da se jer par tneri dobr a vez a nastoje udo- te kvalitetna voljiti jedno komunikacija temelj ne može temeljiti samo drugom.

S v r e m e - su dobre i zrele veze na potpuno s t opljenom nom se, međutim, sve više uočavaju odnosu, a naravno ni u razlike među partnerima, duljoj izolaciji.

Rad na sebi, prepoznavašto je neizbježno jer se radi o dvjema različitim osobama. nje svojih osjećaja, misli i Neke osobine i navike kod uvjerenja te kvalitetna kopartnera koje nismo prije munikacija temelj su za usprimjećivali, počinju nas postavu dobre i zrele veze, u kojoj svaki od partnera smetati.

Prepoznavanje i razumi- nema osjećaj da je manje vrijedan od onog drugog. jevanje vlastitih misli i osjeUpravo riječ partnerstvo ćaja, koji proizlaze iz slike o sebi i drugima oko sebe, te karakterizira svaku dobru kvalitetna komunikacija s vezu, jer partnerstvo pretpartnerom prva je stepeni- postavlja jednakost i prica u prihvaćanju prava na hvaćanje onog drugog bez različitost i ravnopravnost obzira na različitosti.

Osvježite lice uoči jeseni kon dva do Nakon što tri tretmana smo pisali Radiofrekvencijom postaju znato g r ud nom no pliće. k o š u , o v a j zagrijavamo Sam tretjedan prijetman je ugoći ćemo na kolagen kože i teme lica i to potkožnog tkiva što da n za l ice – najčešće nekirurškim tretmanom. uzrokuje kontrakciju naši pacijenti Kako ljeto po- kolagena i smanjuje govore da se osjećaju kao lako gubi bitna masaži. ku s nadola- opuštenost kože Malom se zećom jeseni, dobro se podsjetiti na neke sondom kružnim poteneinvazivne tretmane koji zima prelazi po željenim su cijenom dostupni svima, dijelovima lica u više navrata u jednom tretmanu a značajno osvježuju lice.

Tretman radiofrekven- dok se ne postigne željena cijom - točnije odabiremo temperatura.

U razmaku od dva do tri Pelleve protocol - koji u našoj poliklinici radimo već tjedna dobro je ponoviti više od godinu dana, a po- tretman još dva puta. Sve kazuje vrlo dobre rezultate. se ponavlja za godinu dana. Što točno radimo? Radi- Rezultati su vrlo dobri, što ofrekvencijom zagrijavamo govori i činjenica da se kolagen kože i potkožnog pacijenti uvijek vraćaju u tkiva što uzrokuje kon- Polikliniku Zgrebec - Estettrakciju kolagena i stimu- ska kirurgija i dijagnostika laciju, što znatno smanjuje dojke.

Svoje upite možete poopuštenost kože za čiju je staviti putem telefona na elastičnost on odgovoran.

Tretiraju se i male i sred- broj 042/303-434 od 13 do nje duboke bore koje na- 19 sati.

Hortikultura

Normalan život sa...

Savjeti iz ordinacije

Piše: FRANJO PAVETIĆ “Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Piše: EVA BRLEK Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, evabrlek@gmail.com

Piše: NIVES TOPOLNJAK dr. med. specijalistica obiteljske medicine

Invazijske biljke O ambroziji kao i o drugim svoje okoline, potiskujući ga invazijskim biljkama koje su i stvarajući samo sebi neponepažnjom unesene s drugih vrediv životni prostor.

Važno je imati na umu da kontinenata i staništa piše se i govori nedovoljno te tek je većina invazijskih biljaka kada one postanu problem znatno otporna na herbicide donose se kojekakve uredbe te se količine dostatnih kes ciljem njihovog iskorjenji- mikalija za njihovo uništenje vanja. Neautohtone biljke moraju povećati u postupku su po svojstvima podijeljene suzbijanja, što opet dodatno u dvije grupe: one koje su zagađuje okolinu i podzemne dospjele sjemenjem na njive, vode. Upravo temeljem tih šume, livade, parkove i ostale saznanja, u ekološki orijenjavne površine, putem konta- tiranih znanstvenika rađa miniranog uvoznog sjemenja se otpor prema genetski žitarica, trava i ostalog bilja. modificiranim biljkama.

U drugoj grupi su one koje su Tko sutra može u potpunouvezene svjesno kao sadnice sti garantirati da bilje GMO ukrasnog bilja ili u svrhu porijekla svojom agresivnopošumljivanja. Obje skupine šću neće ugroziti općenito biljaka se opet dijele u inva- cjelokupni prirodni ciklus života flore i faune, a time i zijske i neinvazijske biljke.

Karakteristika invazijskih čovjeka na zemlji?!

Nije ni čudo da su protivbiljaka je u tome što imaju snažan korijenski sklop, buj- nici GMO bilja otišli tako nu krošnju, brz rast i izrazito daleko da GMO uspoređuju genetsku sposobnost raz- s nuklearnom katastrofom.

Mi ćemo se u množavanja sljedećim nate otpornost stavcima pozan a e k s t r e - U ekološki baviti invazijmne klimatorijentiranih skim biljkama ske promjeovih prostora, ne. Upr avo znanstvenika rađa a onda i najte karakterinovijim saznastike ih čine se otpor prema njima razvoja a g r e s o r o m GMO biljkama GMO-a. nad biljkama

Dijete s teškoćama u Prehrana školaraca redovnom vrtiću Uključivanje djece s teš- teškoća. Djeca koja pohađaju koćama u razvoju u redovne vrtić kasnije se lakše uklope vrtićke programe od izni- i snalaze u školskom okrumne je važnosti za kasniji ženju. Kroz svakodnevne razvoj, učenje i napredak aktivnosti koje se događaju djeteta. Roditelji djece s teš- u vrtiću djeci se daje mogućnost za koćama u rapromatranje, z voju č e s to imitiranje puta se dvouIntegracija daje i i ntera kcime bi li dijete ju s ostalom upisali u vrtić mogućnost svoj djecom koja te prođe dosta vremena prije djeci da se razviju u nemaju ponego se odluče osobe koje razumiju teškoće te im se pruža prina taj korak i lika za usvauključe svoje i poštuju druge ja nje nov i h dijete u grupu svojih vršnjaka. Najčešće sposobnosti i vještina koje roditelje brine što dijete još nemaju priliku usvojiti u nije usvojilo sve vještine i roditeljskom domu. Ukljusposobnosti koje bi treba- čivanjem djece s teškoćama lo u odnosu na svoju dob. u redovne vrtićke programe Razvojne ljestvice postoje od najranije dobi omogućekako bi znali u kojoj dobi se no je jačanje osobnosti djece, najčešće pojavljuju određene razvoj tolerancije i empatije, vještine i sposobnosti, ali učenje suradnje, prihvaćanje ako vaše dijete zaostaje na različitosti, hrabrost pri tranekom području, to nikako ženju i davanju pomoći, jačanije razlog njegovog neuklju- nju kompetentne ličnosti... čivanja u vrtić. Dijete će brže Integracija daje mogućnost napredovati na emocional- svoj djeci da uče, igraju se i nom, socijalnom i tjelesnom žive zajedno te da se razviju planu ako mu je omogućena u osobe koje razumiju i pointerakcija s djecom bez štuju druge.

Počela je nova školska godi- nica, proizvodnju hormona na. Male sive stanice mozga i enzima. Mlijeko i mliječni naših školaraca trebaju po- proizvodi glavni su izvor hraniti brojne informacije i kalcija, koji utječe na rast zato je potrebna zdrava i pra- i razvoj, povećava punoću vilna prehrana, koja se mora kostiju i štiti od osteoporoze zasnivati na piramidi zdrave u zrelijoj dobi. Na samom prehrane. Temelj piramide su vrhu piramide namirnice čine proizvodi od žitarica, koje sadrže visok postotak uključujući rižu (smeđu i bi- masti, šećer i sol, koje treba jelu), zob (zobene pahuljice), uzimati u malim količinama. tjesteninu i kruh, najbolje Djeca školske dobi trebaju crni ili integralni jer je bogat imati pet obroka dnevno, vlaknima. Ti proizvodi iz- tri glavna i dva međuobrovrstan su izvor B-vitamina. ka. Obroke treba uzimati Vrlo vrijedne namirnice su u pravilnim vremenskim i mahunarke (grah, grašak, razmacima.

Doručak je izuzetno važan leća, bob). Svakodnevno treba jesti puno povrća, naro- obrok, koji se ne smije preskočito zelenog lisnatog, poput čiti. Djeca koja ne doručkuju špinata, blitve te svježeg često su pospana, slabije povoća. Te su namirnice bogat stižu koncentraciju i otežano izvor vitamina i minerala te prate nastavu. Uravnotežen biljnih vlakana, a osim toga doručak od žitarica punog sadrže i nisku količinu masti. zrna ne deblja, što je važno Treću stepenicu piramide naglasiti starijoj školskoj čine mliječni proizvodi (jo- populaciji, posebno djevojgurt, mlijeko, svježi sir), krto kama. Nepravilna prehrana može rezultimeso, perad, rati i pretjeriba i jaja. Te rano niskom su namirnice Prehrana školske tjelesnom b o g at e b j e - djece mora se težinom, lančevinama a nem ijom i koje su osnov- zasnivati na smanjenom na prehram- piramidi zdrave otpornošću bena tvar za organizma. izgradnju sta- prehrane

VIDOKRUG

11. rujna 2012., br. 434 || REGIONALNI TJEDNIK

31

UMJETNOST …i nešto više: samouki varaždinski umjetnik sažeo život u knjigu

Intimni magnum opus umjetnika Josipa Juraka Posvećujući „Promemoriju“ pokojnoj supruzi Franciski, Josip Jurak je – uz pomoć samo desetak primjeraka svoje autobiografije, koja razotkriva neobičan život dostojan

unučica – otisnuo (barem) ovoga teksta

Piše: DENIS PERIČIĆ denis.pericic@vz.htnet.hr

risteći keramičke pločice, pretvorio u doista inventivan i ukusan mozaik, prvim Josipa Juraka mnogi Va- dojmom nalik Hundertwaraždinci dobro znaju, ali sserovoj zgradi u Beču, no ako su dosad mislili da ga bliži poetici Pieta Mondriodlično poznaju – prevarili ana, kojemu je i posvećen, i čiju likovnu poetiku uspješsu se!

O s vest ra nom život u no i originalno rekonstruovog samoukog umjetnika ira u – golemom i svima (i stručnjaka za još mnogo- vidljivom formatu! Dio mozaika ima što) pravi će ek u men sk i uvid dobiti k a r a k t e r, samo oni rispajajući jetki kojima mot ive crće do ruku kve, džamije doći njegova i si nagoge. autobiografNa toj je kući ska k njiga već 2009. „PromemoJo s ip rija“. izv jesio Po v o d o m z a s t av u vlastitih 75 – Europgod i na, a l i ske unije. poglavito u Doista, p o č a s t s umoglo bi se pruzi Franpuno pisati ciski koja je i o drugim prem inu la Josipovim prije godinu autorsk im dana, Josip i skoraci ma Jurak sazdao Povodom vlastitih (i z l agao je je knjigu koju 75 godina, ali 20 -a k puta ne želi objasamostalno, viti za šire či- poglavito u počast znatno više tateljstvo, ali supruzi Franciski, i s k u p n o), koja upravo ali ograničepršti od živo- Josip Jurak sazdao ni novinski ta, ispunje- je ovu knjigu prostor tjera nog, bogatog na s da nai kreativnog života, pa se nadamo da vratimo i na druge dijelove ćemo barem ovim tekstom „Promemorije“, odnosno prenijeti dio njezina sadrža- umjetnikova života. ja, odnosno ukratko ocrtati život našeg sugrađanina Između Crkve i Udbe Josipa Juraka.

A kakvih tu sve sreća i Možda je najbolje krenuti nedaća ima, kakvih anegdood kraja knjige: tamo su, na- ta! Pokušajmo tek ukratko ime, novinski isječci o nje- rezimirati. Kao gimnazigovoj zanimljivoj lanjskoj jalac postao je atletičar, izložbi „Dobrodošli u digi- trčeći tada 100 metara 11.2 talno doba“, na kojoj je svoje sekunde (čemu bi i Bolt, slike uokvirio ekranima uviđajući ondašnje mogućstarih (dakako: analognih) nosti, danas skinuo kapu), televizora, a pozabavio se i zatim je studirao teologiju radijatorima i namještajem, kod vrsnih stručnjaka (Šagi pri čemu su mu pomogle Bunić, Duda, Rebić, Kolarić, supruga Franciska i sada već Cindori i aktualni nam don 16-godišnja unuka Mia Mi- Grubišić), zatim slijedi nehalić, što ponajbolje govori izbježna JNA sa svojim peo Josipu kao obiteljskom ripetijama, nastavak studija čovjeku (spomenimo stoga vlastito zarađenim novcem, da su ovo limitirano izdanje očekivane gnjavaže Udbe, knjige pripomogle izraditi što je urodilo diplomom, unuke Elena i Dora Jurak, ali ne na teologiji, nego na učenice 6. razreda osnovne današnjem FOI-u… škole)!

Pa poslovi u Centroprometu: skladištar, kalkulant, Kuća za Mondriana! blagajnik, šef transporta, Listajući od kraja, nailazi- ekonom, šef zaštite na radu!

I naravno – umjetnost, mo na Jurakovo umjetničko djelo u kojemu njegovi su- obitelj, vjera, rad, stalna nasjedi, ali i drugi prolaznici obrazba. Stupovi koji (baPupačićevom ulicom, mogu rem neke posebne) mogu trajno uživati: vlastitu obi- „držati“ 75 godina. Gospon Jurak – želimo Vam još 75 teljsku kuću.

Njezino je pročelje, ko- godina!

Josip Jurak

RAZVOJ

TEOLOGIJA

Mozaici još 80-ih!

„Više Biće upravlja“

„Mondrianovski“ mozaik na pročelju obiteljske kuće Josipa Juraka u varaždinskoj Pupačićevoj ulici nije prvi autorov takav projekt. U neka već zaboravljena vremena, one neke davne, lijepe i sretne i bijedne i (univerzi)jadne 1987. godine, sve su hrvatske novine prenijele i pohvalile vijest da je mozaik pločica na tada popularnom zagrebačkom Pionirskom gradu osmislio i ostvario Josip Jurak. Središnji list toga doba, „Vjesnik“, piše: „Uz postojeće skulpture i slike i taj će likovni prilog vrsnog majstora dati novu sliku pročelju paviljona“.

Ali to nije bio prvi takav „fasadni“ Jurakov mozaik sazdan od pločica. Pokojni varaždinski novinarski kolega Drago Brezovec u tada megatiražnom nadnacionalnom tjedniku „Vikend“ još 1985. godine piše: „Varaždinac Josip Jurak ukrasio je njima pročelje svoje vikendice – načinio je dva mozaika. Jednim je ilustrirao idilu iz seoskog života u Hrvatskom zagorju, a druga prikazuje vedutu Varaždina“.

Ima u „Promemoriji“ i vrlo ozbiljnih promišljanja. Prije svega, tu su plodovi studija teologije. Riječ je o esejima o teodiceji i metafizičkoj psihologiji, iz kojih prenosimo najzanimljivije misli (s napomenom da mogu poslužiti tek kao poticaj razmišljanjima, jer uvijek nužno postoji mogućnost da, ovako izvađene iz konteksta, možda ne mogu pružiti pravu sliku autorovih uviđaja): „Čitava priroda propovijeda Boga, na nama je da budemo pažljivi i slušamo svjedočanstvo prirode. A sklad, red, svrhovitost pretpostavlja ne samo moćno nego i mudro biće, a to je Bog“. „Osim očiju postoje i druga osjetila, postoji i umna spoznaja kojom zaključujemo da čovjek ima pamet, iako pamet nitko nije vidio“. „Potresimo u jednoj vreći pet slova a, r, z, P, i, i malo je vjerojatno da će se iz tih pet slova nanizati riječ Pariz. Što bi tek bilo da od slova Lijepe naše stavimo u vreću? Zaključak je da jedno više Biće upravlja svijetom“.

32

MALI OGLASI

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

REGIONALNI TJEDNIK || 11. rujna 2012., br. 434

Mali oglasi www.regionalni.com/ gdje-i-stokad-i-kamo/ mali-oglasi/ Zovite nas na 042/290-774

KUĆE „NEKRETNINE DOMINUS“ – Agencija s licencom HGK – Stručno i odgovorno posredujemo u prometu svih vrsta nekretnina, www.nekretninedominus.hr, 042/321-936, 098/494-585, 095/9140-200, Frana Kurelca 9, Varaždin ozn.351c

Gastro-tim d.o.o. Braće Radića 102. iz Varaždina, raspisuje

NATJEČAJ Za popunu sljedećih radnih mjesta: 1. Kuhar / kuharica 2. Pomoćno kuharsko osoblje Životopise sa svim referencama (stručna sprema, iskustvo, vozačka dozvola itd), kao i kontaktom (broj telefona, adresa) slati isključivo poštom na adresu : Gastro-tim d.o.o. Braće Radića 102. 42000 Varaždin s naznakom „ZA NATJEČAJ“ Natječaj je otvoren 10 dana od datuma objave.

SUVLASNICI STAMBENO POSLOVNE ZGRADE STANKA VRAZA 6, VARAŽDIN zastupani po Upravitelju zgrade Euroland d.o.o. Čakovec, raspisuju

NATJEČAJ

za izvođenje instalaterskih i građevinskih radova na: 1. hidro izolacija ravnog krova zgrade 2. zamjena ulaznih vrata 3. sanacija elektro instalacije 4. ugradnja portafona 5. sanacija odvodne kanalizacije 6. bojanje stubišta Dozvoljene su i djelomične ponude.

Ponude izraditi na temelju osobnog uvida uz prethodnu najavu Upravitelju zgrade Euroland d.o.o., na telefone 098/473-853.

Ponuda mora sadržavati slijedeće: - naziv i točnu adresu ponuditelja - kopiju obrtnice za fizičku osobu odnosno kopiju rješenja od Trgovačkog suda za pravnu osobu - reference i tehnička opremljenost, broj stalno zaposlenih, …

Ponude za obavljanje navedenih radova dostaviti u zatvorenoj omotnici s naznakom ‘’NE OTVARATI – PONUDE ZA RADOVE NA ZGRADI STANKA VRAZA 6 Varaždin’’, na adresu Euroland d.o.o. Čakovec, p.p. 172, 40001 Čakovec.

Rok za predaju ponuda je 15 dana od datuma objave natječaja, a ista će otvoriti komisija te odabrati najpovoljnije.

NEKRETNINE CROATIA – stručno i profesionalno posredovanje pri kupnji/ prodaji/najmu vaše nekretnine. Obratit nam se s povjerenjem! web: www.nekretninecroatia.com.hr, mob: 091/720-3813, tel: 042/505150, mail: realestatecroatia@mail.com ozn.2598 KUĆA 95 m², svi priključci, okućnica 700 m², 50.000 €, Biškupečka ulica. Wens nekretnine, 042/200- 055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c KUĆA 150 m² i 1000 dvorišta u Plitvičkoj - 85.000 €. Lucerna nekretnine, 091/784- 4868, 099/404-8241 ozn.62c

Pupačića (kraj VI. OŠ) 130 m²i 800 dvorište! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c

novogradnja kuća od 90 m², visoki rouh bau, 600 m² okućnice prodajem za 55 000 €. Mob. 092/3023-416 ozn.579a

KUĆA u A. Wiserta 140 m² kompletno novouređena-90.000 €! Lucerna nek re tnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir.grabar@vz.tcom.hr ozn.335c

KUĆA za odmor novogradnja useljiva u Jalžabetu 80 m² i 1400 okućnice - 45.000 €.

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c VIKEND kuća na Haliću 50 m² (struja ,voda) - 18.000 €.

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c ŽELIMORSKI nekretnine, prodaje se: kuća visoka prizemnica, Trenkova ulica, 120.000 €; kuća katnica, M. Laginje, 90.000 €; kuća katnica, R. Horvata, 75.000 €; kuća katnica, F. Stareja, 180.000 €, kuća prizemnica, Jalkovečka, 69.000 €, kuća prizemnica, Bosanska, 69.000 €. Mob. 098/166-1177 ozn.188c

KUĆA u Krste Hegedušića 200 m² i 400 dvorišta -105.000 €.

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c

ŽELIMORSKI nekretnine, prodaje se: novogradnja, katnica, D. Kneginec, 158.000 €; kuća novogradnja, Svibovec Podravski, 52.000 €; kuća katnica Svibovec Podravski, 130.000 €; vikend kuća, Leštakovec, 30.000 €, zemljište Halić, 10.000 €. Mob. 098/1661177 ozn.188c

KUĆA novorenovirana U J.

SVIBOVEC PODR AVSKI,

KUĆA na otoku Ugljanu novouređena 85 m² - i dvorište 40 m²- 65.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c

PRODAJE se kuća katnica, nedovršena, 3 etaže, podrum, balkoni, terasa, struja, voda.

Tel. 212-675 ozn.3054b PRODAJE se veće imanje u Jalžabetu i kupuje se stan. Tel. 042/647-005 ozn.3779 PRODAJE se kuća katnica u Varaždinu, B. Kašića 33, 200 kvadrata sa dva odvojena stana (garaža, vrt). Cijena 100.000 €.

Mob. 098/197-5190 ozn.3804 NOVA kuća u Novakovcu, useljiva, namještena. Mob. 099/812-6428 ozn.3815 KUĆU u gredi uz glavnu cestu Ivanec-Varaždin sa velikom okućnicom i manjom gospodarskom zgradom, prodajem.

Mob. 091/525-7164 ozn.3822 PRODAJEM kuću u Varaždinu do bolnice, katnicu 300 m² + garaže + 500 m² ograđenog, uređenog dvorišta, 190.000 €.

Pod račun uzimam i stan. Mob. 098/482-001 ozn.3825 PRODAJEM kuću katnicu u Knegincu G., novouređenu.

U dvorištu ima još 1 dvosobni i 1 jednosobni stan. Moguće razne kombinacije. Moguća moja doplata. Povoljno! Mob. 098/284-949 ozn.233c POVOLJNO u Knegincu! Prodaje se kuća, 3 sobe, kuhinja, kupaona, 1400 m² okućnice, u centru Kneginca, useljivo.

Cijena na upit. Mogućnost kreditiranja. Mob. 099/5179982 ozn.388c PRILIKA! Prodaje se kuća u Ivancu, 150 m², visoki rohbau, dvorište 564 m², PVC stolarija, priključci. Odlična, mirna lokacija. Cijena na upit.

Mogućnost kreditiranja. Mob. 099/517-9982 ozn.388c KUĆU u Varaždinu, 3 etaže + poslovni prostor za proizvodnju, vrlo povoljno. Mob. 091/246-8901 ozn.3851 PRODAJE se hitno i povoljno nekretnina s vinogradom od 604 m², u mjestu Lančić kod Ivanca, cca 5.000 €. Mob.

099/671-2563 ozn.3060b POSREDOVANJE pri kupoprodaji kuća, stanova, pos. prostora i zemljišta za sve namjene, Paurević nekretnine , Varaždin, D. Cesarića 47, www.paurevic-nekretnine.hr, 098/9706-575, 042/261-247 ozn.167c HITNO – 39.900 €, kuća u Jalkovcu od 140 m², parcela 936 m², svi priključci, vlasništvo 1/1, tereta nema. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars. hr, 098/1644-483 ozn.141c VIKENDICA, vinograd i voćnjak na Dugom Vrhu, 3600 m², prodajem. Mob. 091/514-1734 ozn.3892

STANOVI J ED N O S O B N I s t a n 25 m ², 22.500 €, Zagrebačka ulica.

Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c

TROSOBNI stan 68 m², III. kat, lift, 800 €/m², Preloška ulica, može i zamjena za manji stan + doplata. Wens nekretnine, 042/200- 055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c

JEDNOSOBNI stan 44 m², I. kat, etažno plinsko grijanje, vodomjer, 860 €/m², Vukovarska ulica. Wens nekretnine, 042/200- 055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c

NOVOGR ADNJA, dvosobni stan 47 m2, Tina Ujevića (kod hotela Turist). Wens nekretnine, 042/200-055, 091/3903175, 099/591-1709 ozn.378c

NOVOGRADNJA, Grabanice, trosobni stan 56 m2 (bez hipoteke, čisto vlasništvo), 60.000 €.

Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c

NOVOGRADNJA, Grabanice, stan 90 m² s pr ipadajućim parkirnim mjestom i spremištem u podzemnoj garaži.

Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c

TROSOBNI prilika! Novogradnja trosobni 72 m² u B. Radić- super cijena! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

HITNO se kupuje jednosobni ili manji dvosobni stan- isplata u gotovini! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

11. rujna 2012., br. 434 || REGIONALNI TJEDNIK

DVOSOBNI novogradnja u M. Laginje 47 m² (etažno)- povoljno! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

PRILIKA! Dvoipolsobni stan u Zadru 59 m² u centru-kraj Branimirovog mosta! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c TROSOBNI 72 m² u F. Galinca kod bolnice(etažno)! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c DVOSOBNI prilika! Dvosobni 53 m² u B. radić- 44.000 €!!

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c MANJI dvosobni! Novogradnja 37 m2 u Dravskim Vrtovima! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c JEDNOSOBNI u Supilovoj 30 m² (novouređen, etažno).

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c GARSONJERA u I. Meštrovića 26 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NAJJEFTINIJI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi su useljivi i etažirani, Kumičićeva , 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m². Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući.

Nudimo najpovoljnije kredite!

Upitati: 330-868, MDV-CENTAR ozn.63c PRODAJEM dvosoban stan 68 m² u Varaždinu, Zagrebačka ulica. Mob: 099/400-160 ozn.2273e NOVI, dvosobni stan, 53 m², Ulica Vinka Međerala (blizu bolnice), prodajem. Mob. 098/9906-756 ozn.3841 NOVI STANOVI – Anina ulica 108 m², V. Međerala 53 m², R. Boškovića 47,30 m² i još stotinu nekretnina! ACD PREMIER – NEKRETNINE!!!, tel/fax: 042/321-071, 098/284-692, www.acd-premier.hr ozn.126c

HITNO – 750 €/m², 61,50 m², 3. kat, Trakošćanska, etažno grijanje pred izvođenjem.

MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644483 ozn.141c STROGI centar, dvoipolsobni komforni stan u zgradi, prizemlje, prodajem. Mob. 091/5141734 ozn.3892 PRODAJE se stan, Trakošćanska ulica 5, 61,50 m², 750 €/m².

Mob. 091/2546-964 ozn.3895

ZEMLJIŠTA PRODAJU se dvije spojene građevinske čestice u Gornjem Kučanu, ukupne površine 2.647 m² (Varaždinska ulica).

Mob: 091/352-0072 ozn.401c GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem. Mob. 091/352-0083, 091/232-0350 ozn.2276e VIKEND parcela 3500 m² sa ucrtanom kleti i temeljnom pločom u Kelemenu, prodajem za 5000 €. Mob. 092/1445-242 ozn.2277e ZEMLJIŠTE u Beletincu prema Briški, 1 460 m², pogodno za vikendicu ili voćnjak, prodajem.

Tel. 042/749-217 ozn.3842 PRODAJEM zemljište pogodno za vikendicu, u Križancu, moguća zamjena za auto. Mob. 092/170-9479 ozn.3850 PRODAJE se građevinski teren na Sv. Iliji 1.600 m2 sa pogledom na Varaždin i građ. projektom. Mob. 091/115-29282 ozn.596a PRODAJEM gradilište u Jalkovcu, Nova ulica, 479 m². Širina uz asfaltiranu cestu cca 22 m. Mob. 098/450-951 ozn.3071b GRADILIŠTE u Žabniku s lokacijskom dozvolom, 1500 m², uz parcelu asfalt, voda, plin i struja, vrlo povoljno prodajem.

Mob. 091/586-9356 ozn.3885

POSLOVNI PROSTORI POSLOVNI prostor u centru Varaždina, iznajmljujem. Po-

godno za urede. Mogućnost većih i manjih cjelina. Mob. 098/267-653 ozn.130c

ulaz, Vratno – Vinica, iznajmljujem (2 đaka). Tel. 722-193, 098/962-0497 ozn.3817

IZNAJMLJUJE se ugostiteljski objekt na glavnoj cesti Vž – Ivanec (Selnik), pogodno za pizzeriu (krušna peć). Mob. 091/532-7304 ozn.2278e

IZNAJMLJUJEM dvosobni stan, 60 m², u ulici Josipa Kozarca. Tel. 091/524-9022 ozn.591a

POSLOVNI prostor iznajmljujem/prodajem, Pavlinska 5 , Coning, 24,50 m², etaža 23, prostor 23. Tel. 042/232-772, 099/3530-876 ozn.3860

APARTMANI APARTMANI ! Apartmani novogradnja 60 m² u Pakoštanima- super cijene! Lucerna nekretnine, 091/784- 4868, 099/404-8241 ozn.62c

SABUNIKE – iznajmljujem apartmane, 3-5 ležaja, SAT, TV, klima, parking, grill. Tel. 023/272-777, 091/5363-041 ozn.2275e

NAJAM HITNO potražujemo najam dvosobnog ili trosobnog novijeg stana ! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c STAN u kući, 850 kn po osobi, režije uključene u cijenu. Mob. 098/984-2033 ozn.3791 POVOLJNO iznajmljujemo đacima, studentima i obiteljima više stanova u Zadru. Mob. 099/305-1000 ozn.3793 SOBU blizu centra Varaždina, Anina 15, povoljno iznajmljujem, centralno, uporaba kuhinje i kupaonice. Mob. 098/734-522 ozn.3794 IZNAJMLJUJEM tri namještene sobe (centralno, Internet) sa zajedničkom kuhinjom i kupaonicom, isključivo studentima.

Mob. 098/910-3552 ozn.3808 IZNAJMLJUJEM sobe i stanove učenicima, studentima do 20.6.2013., u Zadru. Mob. 099/305-1000, 091/351-0420 ozn.3811 JEDNOSOBNI stan, posebni

IZNAJMLJUJEM dvosobni stan u Trakošćanskoj ulici od 1.10. Mob. 091/929-0909, zvati poslijepodne ozn.3824 STUDENT informatike traži cimera u jednosobni stan.

Blizina centra, povoljno. Mob. 098/9269-962 ozn.3829 IZNAJMLJUJEM sobe studenticama/ženskoj osobi. Mob. 098/998-9689 ozn.3830 IZNAJMLJUJEM sobu studentu, upotreba kuhinje, kupaonice, priključak na Internet, 900 kn s režijama. Mob. 091/5695545 ozn.3836 IZNAJMLJUJEM stan u Zagrebačkoj ulici. Mob. 098/349-838 ozn.3836 IZNAJMLJUJE se dvosobni stan u Varaždinu, u blizini Veleučilišta. Mob. 091/596-7335 ozn.3839 ZAGREB – Vrbik, manji trosobni stan, topao, prozračan, opremljen, iznajmljujem studentima/cama. Mob. 091/5663976 ozn.3852 DVOSOBNI, 53 m², namješten,

MALI OGLASI

33

34

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

MALI OGLASI

kalorimetri, Banfica, 1.800 kn + režije, iznajmljujem. Mob. 098/577-302 ozn.379c TRAŽI se cimer student u kući – novogradnja, iznajmljujem stan studentima, etažiran.

Mob. 098/971-0350 ozn.3866 IZNAJMLJUJEM novi, dvosobni, namješteni stan u zgradi, II. kat, 48 m², Ul. M. Krleže 1/2, etažno, klima, Flat Internet, parking s video nadzorom, 250 € + režije. Mob. 098/509-528, 091/509-6627 ozn.3062b IZNAJMLJUJEM garsonijeru u centru ženskim osobama ili paru. Tel. 042/213-732 ozn.3076b IZNAJMLJUJE se 3-sobni stan u Varaždinu, Zagrebačka ul. , blizina centra, studenticama/ studentima. Mob. 099/3324409 ozn.3058b ZAPOSLENA žena, punoljetna kći i zet traže stan u najam, u Varaždinu. Mob. 099/505-1155 ozn.3056b IZNAJMLJUJE se dvosobni, namješteni stan u Ulici Braće Radića. Upitati na tel. poslije 16 h, 260-390, 098/949-2471 ozn.3069b IZNAJMLJUJEM 1-sobni stan u zgradi, u Trakošćanskoj ulici.

Mob. 091/253-8588 ozn.3075b IZNAJMLJUEM dvokrevetnu namještenu sobu sa upotrebom kuhinje i kupaone, centralno, Internet, poseban ulaz, blizu fakulteta, povoljno. Mob. 091/784-3722, 042/211-517 ozn.3857 IZ NAJMLJU JE M 3-sobni stan studentima/cama. Mob. 098/1911-493 ozn.3856 IZNAJMLJUJEM manji, dvosobni stan, 34 m², etažno grijanje, namješten, 2. kat, Za-

grebačka. Mob. 098/822265 poslije 15 h ozn.3859

092/2691-891 ozn.106f CITROEN C1, ‘08. g, full, 5.500 €; Renault Modus 1,2 – 16 V, full, ‘06. g., 4.500 €; VW Polo 1,9 SDI, ‘01. g., 3.300 €; Mercedes A klasa 160, ‘99. g., 4.500 €. Mob. 091/1437-007 ozn.3884

IZNAJMLJUJE se soba (upotreba kuhinje i kupaonice) studentu, priključak na internet. Telefon: 421-730 ozn.2279e IZNAJMLJUJE se veći jednosoban namješten stan. Mobitel 098/809-420 ozn.593a IZNAJMLJUJE se dvosobni namještani stan u zgradi . Mobitel 098/725-335 ozn.593a IZNAJMLJUJEM jednosobni, namješteni stan u zgradi. Mob. 098/1689-489 ozn.3868 IZNAJMLJUJEM jednosobni stan, zasebna kuća u dvorištu, Jurkovićeva 12. Tel. 717-078, 200-173 ozn.3870 IZNAJMLJUJEM dvosobni, namješteni stan na Banfici.

Mob. 098/981-1283 ozn.3879 IZNAJMLJUJE se stan 42 m², cijeli namješten, u Harambašićevoj ulici. Mob. 099/353-1119 ozn.3886 STROGI centar, iznajmljujem dvoipolsobni komforan stan u zgradi. Mob. 091/514-1734 ozn.3892 NAMJEŠTENU kuću, 4 jednokrevetne sobe, kuhinja, kupaona, tv, telefon, Internet, centralno g., iznajmljujem.

Mob. 098/268-687, 098/491697 ozn.3894 DVOSOBAN stan, poseban ulaz, internet, klima, centralno iznajmljujem. Mob. 092/2454043 ozn.2281e

VOZILA PRODAJEMO razne modela i tipove rabljenih vozila. Mogućnosti plaćanja zamjena staro za novo, karticom (Master, American), a u t o krediti (RBA, ERSTE, PBZ) i le a sing .

Kredite i leasing rješavamo mi 098/3798 8 5 ,

098/390-644. ozn.52c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c

OPEL CORSU 1.0, 1999. g., prvi vlasnik, registriran do 9. 9. 2013., prodajem. Cijena po dogovoru. Mob. 099/353-1119 ozn.3886

POSAO AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ Ñıtostakala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑjućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ fax: 042/232-800, 231-298 ozn.19c

TRAŽI se djelatnica za rad u kafiću. Upitati: 099/784-3668 ozn.3814 ŽENA 49 g., nepušačica s iskustvom, traži posao - čuvanje djece ili starijih osoba. Mob. 095/881-8213 ozn.3819 TRAŽE se dvije ženske osobe za rad na telefonskim linijama. Obavezno iskustvo. Mob. 098/284-799 ozn.3845

EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/9833-910 ozn. 38c

KONOBARA-ICU za rad u Varaždinu do 25 g., stalni radni odnos, mogućnost stana. Mob. 098/241-973 ozn.3847

OPEL CALIBRA 2.0  16V, 1991. g., full oprema, koža, reg . do 04/2013. Mob. 098/424-431 ozn. 2274e

PRIMAM dijete na čuvanje.

Mob. 091/570-4913 ozn.3074b

ŽUPANIJSKI sud Varaždin prodaje Fiat Tempru, ‘98. g. Upitati na: 042/401-818 ozn.419c KUPUJEM automobil ispravan, neispravan, karambolirani, može i stara olupina. Mob. 092/287-5661 ozn.3861 KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene!

Mob. 098/965-6624 ozn.3883 FORD-ESCORT 1,4 (reg.04/2013., oprema FLIGHT 2000.g) 5 vrata – kao nov ! 15.900 kn. Mob. 098/241-375 ozn.359c FIAT- PUNTO srebrni, alu f.

– super stanje ! Reg. 02/2013..

Cijena 1450 €. Mob. 098/241375 ozn.359c PRODAJEM Fiat Punto 1,1, ‘97.g, i traktorsku prikolicu 340 l, vrlo povoljno. Mob.

POUZDAN i odgovoran dečko traži honorarni posao, imam B-kategoriju, na održavanju itd. Samo ozbiljne ponude, od 15-21 sat: 091/241-4266 ozn.3061b ZIDARSKI obrt „Križanec“ traži više tesara s iskustvom i znanjem za šalovanje ploča, greda i zidova. Mob. 098/341149 ozn.3057b TRAŽIM suradnike za honorarni posao u Hrvatskoj. Mob. 099/3233-700, 098/988-7634 ozn.3067b TRAŽIMO KV zidare i KV tesare. Upitati na: 091/214-1750 ozn.3900 CAFFE BAR „Pero“ Jalkovec, prima u radni odnos mlađu žensku osobu. Mob. 098/284185 ozn.3887 UMIROVLJENICA 59 g., traži smještaj kod starijeg bračnog para u Varaždinu, pružam veliku pomoć. Mob. 091/1599-249 ozn.3896

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/9317570 ozn.184c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel.

REGIONALNI TJEDNIK || 11. rujna 2012., br. 434 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329811, 042/311-434 ozn.7c ENTRY - AKCIJA GARA ŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin! U ponudi krilni i klizni motori za ograde, ugradnja i servisi.

Prednost plaćanja - beskamatni krediti.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c PRIMAMO na smještaj starije i nemoćne (pokretne i nepokretne). Cijena 1.700,00 kn mjesečno. Mob. 091/576-5692 ozn.3816

BRAVARIJA-MAČEK: Novo!

Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije. Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mult-lock cilindri. Mob: 091/5111999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI - Izložbeno prodajni salon Varaždin, G. Krkleca 1a (Mercator centar – prizemlje), tel/fax.: 042/200066, mob: 091/781-5790 ozn.

33c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227-024 ozn.48c VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove. Mob. 095/8540-727 ozn.69c GR AĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi…

Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c ST R O J N A ž b u k a , s t ro j ne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, o dvoz šute i dr ugo.

Mob.098/284-922 ozn.205c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfalta, kanalizacija, ograda, rušenje građevnih objekata. Tel. 042/210-461, mob. 095/821-2456, 095/8212456 ozn.290c UREĐENJE, održavanje zelenih površina, izrada travnjaka, šišanje živice, čišćenje zapuštenih terena, košnja, flaksanje, odvoz. Mob. 099/412-7863 ozn.307c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader.com, mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361, 092/289-2214 ozn.231c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl.

Mob. 098/449-583 ozn.285c GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, izrada i sanacija krova, termofasade.

Na izvedene radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241042 ozn.330c KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, stubišta, građevinska limarija, sve vrste materijala.

MALI OGLASI/ZAHVALE I SJEĆANJA

11. rujna 2012., br. 434 || REGIONALNI TJEDNIK Mob. 098/417-373 ozn.343c

091/936-8298 ozn.3849

ozn.2278e

DIMNJACI inox za plin, tekuće i kruto gorivo; centralno g., vodovod, kanalizacija. Mob. 095/862-1230 ozn.342c

PRODAJEM elektro pumpu (špricu) na kotačima za prskanje vinograda, voćaka i sl., marke Mio Standard, dvotaktni motor, pritisak do 5 bara, uz pumpu ide fleksibilno crijevo (Gardena), dužine 100 metara i pištolj za prskanje. Mob. 098/764-650 ozn.2280e

GITARSKO lampaško pijačalo, glava Bugera 333 120 W, 3 kanala, u odličnom stanju i pripadajući box 4x12, BG412S. Mob. 091/200-2080 ozn.2278e

SELIDBE, prijevoz i tapeciranje namještaja, obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob. 098/704-257ozn.353c SERVIS RAČUNALA – LAPTOPA, hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell, dolazimo na Vaš poziv. Tel. 321-702, www.pcserviser.com ozn.365c NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, drenaže, zemlje, ogrjevna drva bukovi okrajci od 650 KN. Mob. 099/3530-180 ozn.417c FASADE-KNAUF: stiropor fasade, farbanje fasade, soboslikarsko ličilački radovi, sve vrste knauf sistema. Povoljno!

098/931-2260 ozn.3676 GRADITELJSTVO „Turković“ izvodi građevinske radove, roh-bau, prekrivanja. Izvodimo manje radove povoljno. Mob. 091/2686-278 ozn.3689 LIČILAČKE i soboslikarske radove, povoljno cijenom, uz popust za umirovljenike. Mob. 091/540-2681 ozn.130d STIROPOR fasade, soboslikarsko-ličilački radovi, sve vrste knauf sistema, keramika.

Kvalitetno i povoljno. Mob. 098/478-900 ozn.3747 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci.

Mob.098/927-9903, 095/9084793 ozn.3750 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739225, 098/966-2307 ozn.3797 BUŠENJE za vodu. Mogućnost ispumpavanja i spajanja na el. pumpu. Geo-Mucko, mob.

091/133-0187 ozn.2274e VRŠIM usluge popravaka u domaćinstvu, farbanje, postavljanje laminata. Mob. 098/9887634 ozn.3067b UREĐENJE okoliša, izrada travnjaka, kamenjara, parkova, košnja trave, šišanje živice.

Mob: 091/183-8805 ozn.65i MASER-TERAPEUT usluge manipulativne terapije: obrada kralježnice, pojačavanje cirkulacije, migrene, uklještenja, zakočenje, lumbalne tegobe, išijas. Mob. 098/1911-423 ozn.3874 KNAUF, maleraj, dizajnersko uređenje interijera, keramika, laminati, toplinske fasade.

Mob. 092/167-6889 ozn.3893 POLJOPRIVREDNI STROJEVI

KOMBAJN za vađenje krumpira „Hassia“, bunkeraš, u ispravnom stanju i samoutovarnu traku, prodajem. Mob.

PRODAJEM sistem za zalijevanje dužine 250 m, leptir prskalice, kosilicu traktorsku širine 1,20 m, vagu od 100 kg – 200 kg. Tel. 042/232-772, 099/3530-876 ozn.3860 PRODAJE se trebilica za kukuruz. Upitati: 042/657-089 ozn.3899

ŽIVOTINJE PRODAJU se svinje za klanje.

Upitati na: 717-096 ozn.3063b

OSTALO PRODAJEM jestive tikve Butternut, idealne za razna jela. Veća količina – mogućnost dostave.

Cijena do 10 kg, 10 kn/kg, iznad 10 kg, 7 kn/kg. Mob. 098/9833111 ozn.3807 OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva, grab, rezano i kalano, paleta, rinfuza i metrica, besplatna dostava. Grafoinvest d.o.o., mob.098/226-301 ozn.347c U CIJELOM SVIJETU! Iznajmljivanje, kupnja, prodaja nekretnina, vozila, zlata, knjiga, antikviteta, popust proizvoda. Tražimo/pronalazimo ljubavne partnere i posao. 060/669-669, tel./mob.: 6,99/8,41 kn/min ozn.418c

DRVA za ogrjev bukva-grabakacija, I. klasa, moguće piljenje, besplatna dostava. Mob. 098/446-443 ozn.3508 ARMATURNE mreže, željezo, sječenje željeza , savijanje vilica – gratis, gotovi koševi. Prijevoz osiguran. Mob. 098/489-021 ozn.360c NUDIM besplatno za obradu oranice - vrt, a prodajem hidrofor, motokultivator, vinsku bačvu te sav inventar za vinograd. Dobar kupac dobiva besplatno berbu grožđa. Mob.: 099/7582-331 ozn.2274e PRODAJE se grožđe bijelo, graševina, kraljevina i crna frankovka. Tel. 042/731-571 ozn.3792 PRODAJEM daske od debla oraha i gradilišta u Svibovcu Podravskom. Tel. 042/330-243 ozn.3806 PRODAJEM kvalitetno grožđe, r. rizling, graševina, s. pinot, mogućnost dostave. Mob. 098/9833-111 ozn.3807 PRODAJU se rabljeni televizori (100-400 kn), šivaća mašina 400 kn. Mob. 098/137-4998 ozn.64i BAS gitara Stagg B370-H, u odličnom stanju, 2xJB pikapi, 700 kn. Mob. 091/200-2080

USTUPAM dvije slijepe grobnice na Varaždinskom groblju.

Cijena – dogovor. Tel. 023/662056 ozn.591a PRODAJEM peć na drva za centralno Centrometal, peć Plamen i plinsku peć Maja.Tel. 042/734-063, 098/987- 1140 ozn. 594a GROŽĐE - miješane sorte, Boršanec. Tel. 042/724-282 ozn.3840 GROŽĐE izabela, neprskano!

Upitati na : 042/331-216 od 12.00 – 20.00 sati ozn.3843 DEMIŽONI (stakleni) 54 l (4 kom) i 34 l, lakovnica, puta, vrelnjače i dr. Sve u pola cijene.

Mob. 091/528-6708 ozn.3844 PRODAJEM: mot. prskalicu Solo, miješalicu betona, mini kuhinju, komode, tv stalke, šalaporke, kaljevu peć, uljne radijatore, peć na plinsku bocu, vrtnu garnituru. Mob. 098/405-602 ozn.3848 PRODAJEM grožđe sortno u Babincu, kace 500 l, te pumpu za pretakanje vina. Mob. 098/405-602 ozn.3848 PRODAJEM mošt sorte graševina. Upitati na : 091/1330-188 ozn.3073b PRODAJEM grožđe žuta noja i mošt – besplatno muljanje, Vž – Ivanec. Mob. 098/267-593 ozn.3072b PRODAJE se dječji krevet s madracem (kinderbet). Tel. 231-549 ozn.3068b GROBNO mjesto na Varaždinskom groblju, Nexia, ‘95. g., reg. 01./2013. Mob. 092/1075223 ozn.3873 GROŽĐE miješane sorte, prodajem. Cijena povoljno. Tel. 042/331-651 ozn.3855 DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/900-8646, 095/8212-456 ozn.290c PRODAJEM nosiocu dozvole malokalibarsku pušku poluautomatsku marke „Tosche“ R-22, Long Rifle, kal. 5,6 mm, sačuvana. Mob 098-764-650 ozn.2280e VJENČANICA br. 48, Calorex peć, inv. kolica, štake, bunda – nutrija, marke. Mob. 098/9726274 ozn.3862 GROŽĐE miješane sorte, prodajem. Tel. 214-190 ozn.3867 PRODAJEM: 1 kom laptop + taška, 6 kom 125x25x5 žica, 1 kom prozor 120x100 + roleta, 1 kom vrata i drvo, 320 kom crijep i ploče 40x40, 1 kom tenda 4 m, 20 m² lamperija, sve

povoljno. Mob. 091/979-1082 ozn.3869

U SPOMEN

MIRKO HLADNIĆ

PRODAJEM 60 m² tlakavca i kosilicu za travu. Mob. 092/130-1563 ozn.3888

2007. – 2012.

Uvijek u mislima.

USTUPAM dva grobna mjesta kod križa na Varaždinskom groblju. Mob. 097/7974-185, 099/6919-134 ozn.3890 GROŽĐE bijeli francuz i žuta noja (na plantaži), mošt kvalitetan (graševina, šipon) ispod preše i vino s markicom. Mob. 091/585-1926 ozn.3891 USTUPAM dvojnu grobnicu, stari dio Varaždinskog groblja.

Mob. 092/245-4043 ozn.2281e

KREDITI AKCIJA – Krediti do 230.000 kn – trajni nalog. Pogodnosti za zaposlene u Boxmarku. Umirovljenički do 80 g. Pozajmice odmah! Mob. 099/528-3329, 091/506-1660 ozn.3872 AKCIJA gotovinskih kredita na ostatak plaće na 12 godina. Zatvaramo C. L., blokade i ovrhe.

Umirovljenički bez HROK-a na 8 g. Novo! Boxmark – trajni nalog na 10 g.! Pozajmice - odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c

POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike uz zalog zlata, srebra, računala, starina, čekova, na kartice, u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840, 095/4088-841 ozn.233c AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob. 099/4885559 ozn.3832 NAJBRŽE i najpovoljnije do gotovine putem kreditnih kartica ( Amex, Diners, MasterCard, Visa ) do 60 rata, isplata odmah. Mob. 098/987-0078, 091/3860-349 ozn.595a KREDITI, pozajmice, kreditne kartice! Zaposleni na određeno, stalno i umirovljenici. Bez ovjere i ustege na plaći. Mob. 091/916-9885 ozn.297c NAJPOVOLJNIJI krediti do 2/3 plaće na 12 g. Bez HROKa i C.L. za umirovljenike i d.d. firme. Mob. 091/303-8054 ozn.176c FENOMENALNI gotovinski krediti na ostatak primanja do 12 g. uz zatvaranje C/L, ovrha i blokada! Mob. 091/908-0808 ozn.176c AKCIJA! Krediti i pozajmice za zaposlene i umirovljenike (bez HROK-a), zatvaranje zaduženja, C. L. i blokade do 12 g., mogućnost trajnog naloga.

Mob. 091/8850-730 ozn.176c KREDIT za vas na 12 g., bez HROK-a, zatvara C/L, blokade i ovrhe, pozajmice 24 h! Mob. 099/4070-651 ozn.3871 KREDITI bez HROK-a i BON-

35

Tvoja Zorica

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom već od

0 0 1 ! ! ! a n u k a, umirovljenici do 80 g, do 1/2 primanja, na ostatak plaće – 12 g. Pozajmice – odmah! Mob. 091/302-9234 ozn.3875

MALI OGLASI već od 40 kuna KREDITI: do 1/2 primanja, bez KROK-a, BON-a 1 i 2 , na ostatak plaće – 12 g. Pozajmice – odmah! Informacije: 092/285-5079 ozn.3875 BRZO rješenje za blokade, jedan kredit – manja rata, bez AZ. Mob. 092/2929-106 ozn.159c KREDITI, kreditne kartice bez HROK-a i obustave na plaću.

Za zaposlene na određeno i neodređeno. Mob. 095/8919419 ozn.3897 NOVO – Pozajmice do 25.000 kn. Isplata odmah bez izračuna kreditne sposobnosti, bez troškova sklapanja, bez posredničke provizije. Mob. 099/7906-381 ozn.597a

HITNE pozajmice do 20.000 kn, brzi krediti do 15 g. i 30.000 €. Mob. 098/9885-271 ozn.597a EXPRES pozajmice u 24 h do 20.000 kn . Za zaposlene i umirovljenike bez HROK-a i C.L. Mob. 098/1961-966 ozn.598a

POZNANSTVA ASTROLINIJA NERA sa dugogodišnjim iskustvom na novom broju 064/630-639!

Astrologija, tarot, rune, Feng Shui, savjeti, gledanje u kristalnu kuglu. Skidanje uroka, nagaza, crne magije. Najave za prijem kod vidovnjakinje na: 042/203-985 ozn.3826 SEX u tvom gradu! Vruče napaljene bake, sexy gospođe i mlade neiskusne cure od 0-24h.

Tel. 064/400-909 tel/mob: 2,33/3,58 kn/min. ozn.166c MUŠKARAC (44. g.) situiran, zgodan, traži urednu, situiranu ženu (godine nisu bitne) za prijateljstvo, druženje, a možda i nešto više. Mob. 099/505-0585 ozn.3062b MUŠKARAC 42 g., vrlo vedar, iskren i zgodan, traži djevojku, ženu sličnih osobina za druženje, vezu. Mob. 097/742-4429 ozn.3876

36

ZAHVALE I SJEĆANJA

REGIONALNI TJEDNIK || 11. rujna 2012., br. 434

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

na

MARIO BUBANIĆ

ZAHVALA

JANKA ŠAŠKA

11. 9. 1999. – 11. 9. 2012.

3. 9. 2003. – 3. 9. 2012.

Sve prolazi poput tihe rijeke koja teče, uspomenu na Tebe ništa izbrisati neće.

Nakon devet godina utjehu je teško naći, kad izgubiš onog koji Ti mnogo znači.

Počivao u miru!

Mama, Karmen, Marijan, Ivana, Marcel i Rocco

Tvoja Nada i Maja

SJEĆANJE

*****

MARIO BUBANIĆ

TUŽNO SJEĆANJE

11. 9. 1999. – 11. 9. 2012.

na dragog

Nije sve mrtvo što zemlja pokriva, niti zaboravljeno tko u njoj počiva.

OCA, TASTA i DJEDA Tvoji pogledi više nas ne prate, bol i suze ne mogu da nam Te vrate.

U svakom kutu Tvoja je sjena, ostat ćeš s nama za sva vremena.

SJEĆANJE

STJEPANU VITEZU

MARINKO NOVOSEL – SINAC 11. 9. 2003. – 11. 9. 2012.

Uvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

Neka Ti je laka hrvatska zemlja.

Počivao u miru Božjem.

Ožalošćeni: kći Nada, zet Željko, unuk Kristijan s Majom i praunuci Luka i Sara

Roditelji i sestre s obiteljima

15. 9. 2008. – 15. 9. 2012. Živio si tiho i skromno.

Svojim vrijednim rukama mnogo si uradio.

Zauvijek ćeš ostati u našim mislima.

ZAHVALA

IN MEMORIAM na

Supruga Jelica, sin Krešimir, kći Jagoda

sina

i

supruga

TEDIJA

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomene na Tebe.

TEODORA

10. 9. 2003. – 2012.

10. 11. 1994. – 2012.

HIRŽA Svaka moja misao je uz Tebe, sine. Počivajte u miru.

S ljubavlju Lidka i djeca

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

FRANJO ČURILA

TUŽNO SJEĆANJE

12. 9. 2002. – 12. 9. 2012.

Već je prošlo deset let od gda si napustil ovaj svet, al’ mi se zmislimo još navek na Tebe, dragi naš Franek.

Tvoj sin Franjo, snaha Mirjana, unuci i praunuke

DARKO TURKALJ

ANĐELA TURKALJ

† 11. IX. 1993.

† 14. I. 2012.

Vrijeme prolazi, a tuga i bol ne odlazi.

Vaši najmiliji

Ožalošćeni: sin Vladimir, kći Nadica, zet Vladimir, unuci Ivica i Nataša s obitelji i ostala tugujuća rodbina

POSLJEDNJI POZDRAV

IVAN LATIN

12. IX. 1994. – 12. IX. 2012.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima. Veliko hvala osoblju Doma za starije i nemoćne iz Trnovca i djelatnicima Boxmarka. Zahvaljujemo i velečasnom Josipu Hadroviću na ispraćaju drage majke na vječni počinak.

dragom tati, djedu i pradjedu

SJEĆANJE

MARIJA PUČEK

KATICE CEGLEC preminule 2. 9. 2012. nakon kratke i teške bolesti u 84. godini života.

Tata s obitelji

Aleksandra, Dražen, Sintija

TUŽNO SJEĆANJE

povodom smrti naše drage majke, punice, bake i prabake

SJEĆANJE

IPŠA BOGUMIL - ČARLI 16. 9. 2002. – 16. 9. 2012.

Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

Tvoja obitelj

povodom smrti naše drage mame, tete i bake

JOZEFE ŠKORJANEC - PEPICE preminule 31. 8. 2012. u 85. godini života.

Najiskrenije hvala svima koji su nam pomogli za vrijeme njezine višegodišnje bolesti, posebno obiteljima Sekelj i Skupnjak, prijateljici Dadi i svima u Domu „Lekić“. Zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te svima koji su je ispratili na vječni počinak. Zahvaljujemo župniku vlč. Stjepanu Najmanu i kapelanu Alexandreu župe sv. Nikole na lijepom ispraćaju i sv. misi.

Počivala u miru Božjem.

Ožalošćeni: kći Marica - Marija Horvat, nećaci Stanko i Vilim s obiteljima i ostala tugujuća rodbina

SJEĆANJE

BARICA TOPOLOVEC 8. 9. 2009. – 8. 9. 2012.

U tišini vječnog mira Tvoj je dom, a mi Te uvijek nosimo u srcu svom.

Obitelj

SJEĆANJE na voljenog

DANIJELA ČOLJU

SJEĆANJE

SJEĆANJE

FRANJICA MARIĆ

11. IX. 2000. - 11. IX. 2012.

na dragog

10. 9. 2009. – 10. 9. 2012.

Tvoji najmiliji

AUGUSTA MARČECA

Uspomene na Tebe žive u nama, u našim srcima i mislima.

SJEĆANJE

Zauvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

7. 9. 2008. – 7. 9. 2012.

na

Sin s obitelji

Supruga Marija, sin Tihomir, snaha Jasminka, unuci Lea i Filip

ALOJZA LONČARA

ZAHVALA

11. 9. 2002. – 11. 9. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem.

SJEĆANJE

povodom smrti drage mame, bake, prabake i punice

Supruga Dragica i kćeri s obitelji

ZDRAVKO PLANTAK

ANTONIJE STOLNIK

12. 9. 2002. – 12. 9. 2012.

preminule 3. 9. 2012. u 85. godini života.

TUŽNO SJEĆANJE

PAVAO KEREŽI

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

povodom iznenadne smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i brata

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i svim dragim ljudima koji su nam izrazili sućut, odar okitili svijećama i cvijećem i voljenu nam pokojnicu ispratili na vječni počinak.

Zahvaljujemo dr. Češljaš, patronažnoj sestri Biserki i sestri Bojani, dr. Bogadiju i svim njegovim sestrama. Veliku zahvalnost dugujemo dr. Koren i sestrama u Novom Marofu. Hvala vrtlarstvu Fajfar i cvjećarnici Orhideja te kapelanu Igoru na toplim riječima oproštaja i misi zadušnici.

BRANKA ŠAGIJA

Ožalošćeni: kćeri Nada i Milica, unuci, praunuci, zet i ostala tugujuća rodbina

Tvoj brat Josip s obitelji

9. 9. 2010. – 9. 9. 2012.

Ni dvije godine koje su prošle, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

S ljubavlju čuvamo uspomene na Tebe.

Tvoja supruga Josipa te kći Rozalija s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu majčicu

FRANCISKU JURAK 11. 9. 2011. – 11. 9. 2012.

Nedostaješ nam jednako snažno, volimo Te jednako mnogo.

U svakoj si našoj priči, uspomeni, patnji i sreći. Čuvali Te anđeli.

Kristina, Natalija, Renata i Siniša s obiteljima

ZAHVALA

preminulog u 70. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svima ostalima koji su izrazili sućut i ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo bratu Zvonimiru Boni Šagiju i kapucinima, vlč. Martinu Mezaku na toplim riječima i ispraćaju. Zahvaljujemo Poslovodnom sustavu Vindije i Koke, Varteksu d.d., MIV-u d.d., Općinskom vijeću Općine Maruševec i načelniku Ivanu Šagiju, HSS-u općine Maruševec.

Ožalošćeni: supruga Bara, sin Tomislav, kćeri Štefica, Branka, Nadica i Božica, snaha Nevenka, zetovi Damir, Zoran i Dražen, unuke Petra, Alenka, Doris, Dajana i Julija, unuci Igor, Luka, Julijo i Martin

Veliko hvala svima.

TUŽNO SJEĆANJE na

FRANJU ERNEČIĆA 10. 9. 2008. – 10. 9. 2012.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

ZAHVALE I SJEĆANJA

11. rujna 2012., br. 434 || REGIONALNI TJEDNIK

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ZAHVALA povodom smrti drage i voljene majke, bake, sestre i punice

na voljenog

ZDENKA BUTEKA

FRANJO HRASTIĆ

14. 9. 2009. – 14. 9. 2012.

14. 9. 2011. - 14. 9. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo Te u našim srcima.

Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji

na našeg dragog

VLADIMIRA ŠTRLEKA 13. 9. 1993. – 13. 9. 2012.

Uvijek si bio i ostat ćeš dio naših života, u mislima i uspomenama.

Tvoja obitelj

† 9. 9. 2007.

Nakon pet godina utjehu je teško naći, kad izgubiš onog tko ti mnogo znači.

Tvoji najmiliji: kći Mira, sestre Mare i Zlata, unuci Ivor i Tibor, zet Nenad i ostala tugujuća rodbina

BOJAN VITEZ

Tvoja seka Lujzijana s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

BOJAN VITEZ

10. 9. 2010. – 10. 9. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Brat Roman, šogorica Ardanela, nećaci Mateo i Marko

ANDRIJA VAJDIĆ

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

Ti si kao zvijezda, plavo nebo krasiš, anđeli Te čuvaju da se ne ugasiš.

Oči nam plaču, srce zebe, teško je, brate, živjeti bez Tebe.

SJEĆANJE

DRAGICE SMIČIKLAS preminule 4. 9. 2012. godine, nakon kratke i teške bolesti u 76. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svima koji su bili uz nas i pružili nam utjehu, pomoć i sućut u najtežim trenucima i zajedno s nama dostojanstveno je ispratili na vječni počinak. Veliko hvala tvrtki AZRA d.o.o. na podršci i riječima utjehe.

TUŽNO SJEĆANJE TUŽNO SJEĆANJE

37

Draga mama, hvala Ti za svu ljubav, veselje, vedrinu i poštenje koje si nesebično dala meni kao i svim ljudima koji su Te cijenili i voljeli.

Tvoja kći Mira

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, punice i bake

Kćeri Dragica i Vera s obiteljima

SJEĆANJE

SLAVE PEHARDA

ZAHVALA

BOJAN VITEZ

preminule 7. rujna 2012. g. u 68. godini života nakon teške bolesti.

povodom smrti drage supruge i majke

Prošla je peta godina tuge i boli, a srce moje još Te uvijek voli.

BOŽICE KLJAIĆ

Baka Marija

preminule 4. 9. 2012. u 52. godini života.

Najiskrenija zahvala svim prijateljima, susjedima, rođacima i znancima koji su nam u ovim najtežim trenucima pružili pomoć i utjehu. Isto tako zahvaljujemo djelatnicima i sindikatu Varteksa za utjehu i pomoć u našoj neizmjernoj boli.

Tvoji: suprug Čedomil i sin Vedran

SJEĆANJE na

BOSILJKU BENČIĆ 16. IX. 2006. – 16. IX. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima koji su bili uz nas i pružili nam utjehu, pomoć i sućut u najtežim trenucima, te joj okitili odar cvijećem i svijećama i ispratili nam dragu pokojnicu na vječni počinak. Zahvaljujemo dr. Babok i sestrama Hematološkog odjela, dr. Zgrebec i dr. Vargi na brizi i njezi kojom su joj olakšali zadnje dane života. Zahvaljujemo djelatnicima TDS-a i Konzuma prod. 645 na pruženoj utjesi i potpori.

Nek’ s anđelima Tvoja duša mirno spi, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti. Ožalošćeni: kćeri Blanka i Božena, zetovi Damir i Armin te unuci Boris, Martina, Gordana i Dario

Tvoji najmiliji

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom smrti naše drage

povodom smrti naše drage majke, sestre, svekrve, bake i prabake

SJEĆANJE

BOŽICE KLJAIĆ rođ. BEDENIK

na kuma

MARIJE TRSTENJAK

preminule 4. 9. 2012. u 52. godini života.

FRANJU GLAVNIKA

preminule 29. 8. 2012. u 91. godini života.

9. 9. 2011. – 9. 9. 2012.

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i radnim kolegama iz Varteksa i Hidroinga koji su nam pružili riječi utjehe i ispratili našu dragu pokojnicu na vječni počinak.

Počivala u miru Božjem.

Nije sve mrtvo što zemlja pokriva, niti je zaboravljeno tko u njoj počiva.

Ožalošćena obitelj Bedenik i Kljaić

TUŽNO SJEĆANJE

*****

na voljenog

POSLJEDNJI POZDRAV

MLADENA DRAKULIĆA

dragoj i nezaboravnoj

ZAHVALA

Kuma Biserka, Nino i Sanela

Najiskrenije zahvaljujemo svima koji su bili uz nas, pružili nam utjehu, pomoć i sućut te dragu pokojnicu dostojanstveno ispratili na vječni počinak.

Ožalošćeni: sin Marko, kći Slavica, sestra Anika, snaha Katica, zet Slavko, unuci i praunuci

15. 9. 2010. – 15. 9. 2012.

BAKI

U prigodi bolesti, patnje i smrti drage nam pokojnice

I vrijeme koje prolazi i život koji teče, tugu za Tobom izbrisati neće.

Od unuke Mirjane s obitelji

MARTE KOLJNREKAJ

Tvoji najmiliji

ZAHVALA TUŽNO SJEĆANJE

iskreno dirnuti ljudskom toplinom, zahvaljujemo svima za iskazanu ljubav, za riječi utjehu, za molitve i pjesme, za cvijeće!

Lijepo je ne biti sam u boli!

na voljenog supruga, tatu i djeda

Tugujuća obitelj i rodbina

10. 9. 2010. – 10. 9. 2012.

MIRKA PTIČARA Zauvijek s nama, u našim srcima i mislima.

SJEĆANJE

Tvoja obitelj

na našu dragu

LJUBICU LUKAČIĆ 14. 9. 2010. – 14. 9. 2012.

SJEĆANJE

Zauvijek u našim mislima, molitvama i srcima.

ANTUNA VITEZA

Tvoji najmiliji

10. IX. 2005. – 10. IX. 2012.

na

Zauvijek u našim mislima.

Tvoja obitelj

TUŽNO SJEĆANJE

FRANCISKE KUČKO 28. 2. 1937. – 6. 9. 2012.

Ovim putem najiskrenije zahvaljujemo cijeloj rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima koji su nam pomogli u teškim trenucima zbog gubitka drage nam pokojnice. Hvala kapelanu Nevenu Blažunu na dirljivim riječima oproštaja.

Tugujući: suprug Karlo, sin Vladimir, kći Verica, snaha Barica, unuci Danijela, Anđelko, Alen i Damijan, praunuci Karla, Dorian, Enesa i Arian

ZAHVALA povodom smrti dragog nam muža, oca, svekra i djeda

VLADIMIRA PANIĆA

na voljenog supruga i oca

SIEGFRIEDA GREMPLINSKOG

SJEĆANJE

9. 9. 2008. – 9. 9. 2012.

ZVONIMIR MIKAC

Tvojim tužnim odlaskom, anđele naš, svijet se urušio.

Bez Tebe ništa više nije kao prije!

Hvala svima koji se sjećaju našeg najdražeg Zvonimira.

S ljubavlju i štovanjem Tvoja obitelj

povodom prerane smrti, nakon duge i teške bolesti, naše voljene i nezaboravne supruge, majke, svekrve, bake i prabake

19. 9. 1992. – 17. 9. 2012.

Obitelji Mikac i Družinić

preminulog u 72. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i svima koji su bili uz nas i pružili nam utjehu i sućut u najtežim trenucima i zajedno s nama dostojanstveno ga ispratili na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga Anđela, sin Josip, snaha Viola i unuci Stefan i Simon

38

S RAZNIH STRANA

REGIONALNI TJEDNIK || 11. rujna 2012., br. 434

s raznih strana

Poljacima Varaždinska županija sve privlačnija Turistička zajednica Varaždinske županije prije nekoliko se dana vratila iz Poljske gdje je sudjelovala na gospodarskom, kulturnom i turističkom predstavljanju.

Na Trgu Dvorav Bieganskog u gradu Czestochowa posjetiteljima su pružene razne informacije o Varaždinskoj županiji te podijeljeni promotivni materijali.

Osim toga, održan je Poljsko-hrvatski gospodarski forum u sklopu kojeg je održana

www.regionalni.com

prezentacija turističke i gastronomske ponude Varaždinske županije, izložba lepoglavske čipke te poštanskih maraka s prigodnim motivima.

U posljednje dvije godine noćenja poljskih turista povećala su se za 100 posto te je Poljska postala atraktivno turističko tržište.

Iz tog razloga dogovorena je i daljnja suradnja Varaždinske županije i ovog poljskog grada.

Zovite nas na 042/290-777

BICIKLIZAM Biciklistička staza Mura-Drava.Bike i kroz Varaždinsku županiju

VICEVI Sjedi Mujo za stolom i pita: Fato, što je to: Šest nogu, dvije vise, dvije glave isto misle?

- Da nije zagonetka!?

- Je, Fato, zagonetka, reci odgovor.

- Odgovor.

- Joj, glupe žene, odgovor na pitanje?

- Koje pitanje?

- Šest nogu, dvije vise, dv ije g lave isto misle?

- A, to! Mujo na magarcu. Što je plavuša napravila da bi imala siguran seks?

Zaključala vrata od auta.

Kaže žena mužu: - Idiote, ku-

IMPRESSUM UPRAVA Zdenka Jagić Ivica Kruhoberec Vesna Margetić-Slatki GLAVNI UREDNIK Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com ZAMJENIK GlAVNOG UREDNIKA Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com POMOĆNIK GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić iharaci@regionalni.com NOVINARI Tihana Drumev tihana@regionalni.com Sara Badžek sara@regionalni.com Danica Pajtak dpajtak@regionalni.com SURADNICI Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Denis Peričić

puješ CD, a nemaš CD player.

- Pa što, i ti kupuješ grudnjak.

Stoje na noćnom ormariću banana i vibrator. Banana kaže vibratoru: - Ne razu m ijem zašto se ti treseš neće tebe pojesti!

U p i t a policajac vozača: - S kim ste se sudarili?

- Nemam pojma s kim. Pobjegao je, onuda, niz provaliju.

Kad crna mačka donosi nesreću?

Kad si miš!

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com FOTOREPORTERI Siniša Sović Oliver Knolmajer foto@regionalni.com GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com Robert Marciuš roby@regionalni.com Vlatka Lešić vlatka@regionalni.com

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789 Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Augusta Šenoe 1o Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

PRODAJA: Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

IVANEC Poljodom Gospodarska 2

Raj za rekreativce Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Varaždinska županija dobila je svoj dio biciklističke staze u sklopu projekta Mura-Drava.

Bike. Prvom vožnjom nekolicine biciklista staza koja će prolaziti sve od Slovenije pa do Međimurja otvorena je protekli tjedan, na veliku radost mnogih.

Od Italije, preko Austrije, Slovenije do Hrvatske - ova staza krije velike ljepote (kako

projekt je stajao skoro dva milijuna eura, od čega je TZ dala milijun kuna Postoje biciklističke signalizacije, info-table, izrađene su karte, GPS navigacijski sustav...

prirodne, tako i povijesne) te pruža mogućnost biciklistima, a posebice onima koji se bave ciklobiciklizmom, da konačno uživaju u svojoj omiljenoj aktivnosti. - Glavna prometnica ide od Slovenije, preko Cestice, Varaždina do Međimurja.

Postoji i alternativna staza koja vodi do Križovljangrada - rekla je Elizabeta Dolenc, direktorica Turističke zajednice Varaždinske županije.

Sve će one biti interesantne za turiste, a i sve rekreativce koji vole vožnje biciklom, te pružiti nove sadržaje.

na navigacijski sustav posebno ponosni. - Navigacijski sustav im pomaže da na svoje uređaje prenesu detaljne karte područja koje žele odvoziti. Tako mogu detaljno pregledati biciklističke puteve i turističku ponudu – rekao je Romeo Var-

Turistička poveznica Izgubiti se ne možete. Naime, prilikom realizacije projekta razrađena je i sva potrebna signalizacija. - Postoje biciklističke signalizacije, info-table, izrađene su karte, GPS navigacijski sustav - nadovezala se Dolenc. Upravo su

Uz pomoć navigacije, bicikliranje je još lakše

20. JESENSKI MEĐUNARODNI BJELOVARSKI SAJAM

Obljetnica najvećeg poljoprivrednog sajma

Predsjednik Ivo Josipović otvorio je sajam

ga, voditelj projekta.

- Krenuli smo u ovaj projekt kako bismo uspostavili međugraničnu turističku biciklističku rutu. Ovo je prva biciklistička ruta koja je namijenjena cikloturistima, ali nami-

Gudovac je 20. jubilarni put ugostio domaću i međunarodnu poljoprivredu na jesenskom sajmu. Više od 500 izlagača izložilo je svoje proizvode, a velik broj posjetitelja iskoristio je lijepo vrijeme i uživao u bogatoj sajamskoj ponudi mehanizacije, stoke, raznih domaćih proizvoda kao i gastroponude.

Predsjednik RH dr. Ivo Josipović otvorio je sajam te kao i resorni ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina upozorio kako moramo čim prije fokusirati se na korištenje fondova Europske unije te na taj način umanjiti utjecaj vremenskih nepogoda na

rezultate agrara. Ministar je uz navedeno potencirao zemljišnu reformu kao ključ razvoja naše poljoprivrede uz uređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda.

Bjelovarski sajam je postao sajamski brend i fenomen novog doba koji je iskoristio nove suvremene oblike sajmovanja i postao jedno od mjesta koje svi gospodarski subjekti u proizvodnji i uslugama koji imaju bilo kakve veze s poljoprivredom ili su na nju oslonjeni smatraju mjestom na kojem se mora biti prisutan i pokazati vrijednosti koje se posjeduje ili dosege kojima se stremi.

jenjena je rekreaciji lokalnog stanovništa – istakla je Dolenc. Naime, zbog svojeg položaja, ona je idealna za bicikliranje. - Prilagođena je svima, što su pokazala i istraživanja. U nizinskom je dijelu što joj je velika prednost – rekla je Dolenc.

Ovaj prekogranični projekt Mura-Drava.Bike krenuo je u realizaciju 2009. godine na području dviju slovenskih regija te Međimurske i Varaždinske županije. Osim što su adekvatnim biciklističkim putevima uređeni deseci kilometara cesta, u sklopu projekta educirali su se i biciklistički vodiči koji će biti promotori biciklističkih staza.

Cijeli projekt stajao je skoro dva milijuna eura, od čega je Turistička zajednica Varaždinske županije izdvojila oko milijun kuna.

VODIČ

11. rujna 2012., br. 434 || REGIONALNI TJEDNIK

39

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – KIŠA KRAJEM SRIJEDE

Prvi dio tjedna donosi nam puno sunca i ugodne topline, temperaturua blizu 30 °C. No krajem srijede i u drugom dijelu tjedna očekujemo promjenjivije i hladnije vrijeme uz moguću pojavu kiše. Najviše kiše bit će u noći na četvrtak. U četvrtak ujutro dosta oblaka i kiša. Tijekom dana prestanak kiše, a poslijepodne je moguće djelomično razvedravanje i kraća sunčana razdoblja. Bit će osjetno hladnije pa će najviša dnevna temperatura biti između 13 i 17 stupnjeva Celzijevih.

U danima vikenda nastavilo bi se suho i sunčano vrijeme uz umjerenu naoblaku. Bit će svježe, osobito tijekom noći i jutra. Čini se da će slično početi i novi radni tjedan – suho uz prohladno jutro i ugodan dan. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,49 kn/min iz fiksnih te 4,78 kn/min iz mobilnih mreža. (Prognozu izradila udruga Crometeo 10. 9.)

VAŠE FOTOGRAFIJE

Svoje fotografije šaljite nam na foto@regionalni.com

ROĐENI: Djevojčice: Mia Pomper, Lorena Premužić, Jana Podhraški, Karolina Frntić, Anja Novosel, Tea Matijević, Mila Pongrac, Nikolina Novosel, Lara Grine, Lana Vugrinec, Magdalena Hrman, Leona Jurša Dječaci: Marko Borjan Kešer, Matias Rudnički, Saša Šebrek, Emanuel Pomper, Leon Kunić, Vedran Dreven, Andro Zver, Fran Pintarić, Dino Lončar, David i Gabriel Biškup, Zlarin Sever, Gabriel Bošnjak, Vito Vugrinec, Vito Lončar, Antonio Korpar Japek, Niko Kranjčec, Mario Janković, Pavao Ištok

VJENČANI: Mirjana Vrček i Dario Crnčec, Vesna Farkaš i Dejan Beli, Dora Penić i Marko Bunić, Nataša Krištofić i Matija Crnčec, Kristina Canjuga i Goran Lisičak, Pamela Kukec i Goran Stolnik, Sandra Drožđek i Srećko Čićek, Josipa Blagus i Siniša Miko, Ana Orešković i Zoran Šafarić, Tanja Radanović i Dinko Vrućina

UMRLI: Štefanija Herjavec (90), Jozefa Škorjanec Horvat (84), Miljenko Pintarić (49), Božica Kljajić (51), Draga Smičiklas (76), Vladimir Panić (71), Marta Koljnrekaj (77), Milan Burić (70), Josip Gradiški (74)

Pravila za slanje fotografija - Svatko smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije.

U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 KB. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete nećemo objaviti.

Eleonora Detic Njemački ovčar

PREPORUKA TJEDNA

Na području grada Varaždina prošli je tjedan nađen njemački ovčar star 3-4 godine.

Prepoznatljiv je po tome što ima mali rascjep na lijevom uhu.

Pas je dobroćudan i socijaliziran, zna naredbe i vjerujemo da ima vlasnika, kojeg molimo da se javi u udrugu.

Udruga Spas 330-004

Pleše vam se? Prava je prilika da upišete plesni program i radionice univerzalnog plesnog studia “Feel”.

Balet, akrobatski rock’n’roll, jazz dance... Sve je to na jednome mjestu u Kurelčevoj ulici u Varaždinu. Poseban plesni program i radionice održavat će se i za najmlađe polaznike od 4 do 7 godina.

NAJAVA U slučaju dobrog odaziva - i u Varaždinu

TJEDNI VODIČ

Prštite od sreće bez razloga

Odjel za odrasle Radno vrijeme Ponedjeljak – petak 7.30 - 19.30, subota 7.30 - 13.00 Odjel za djecu i mlade i ogranak Banfica Ponedjeljak – srijeda 13.30 - 19.30, četvrtak i petak 7.30 - 15.00, subota 7.30 - 13.00

majstora Otvoreno: utorak - petak 9.00 - 17.00, subota i nedjelja 9.00 - 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer MEĐUNARODNA IZLOŽBA KERAMIKE, otvoreno za razgled do 31. listopada Stalni postav - Svijet kukaca Otvoreno: utorak - petak 9.00 - 17.00, subota i nedjelja 9.00 - 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

MUZEJI

GALERIJE

Stari grad Otvoreno: utorak - petak 9.00 - 17.00, subota i nedjelja 9.00 - 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Galerijski centar Varaždin BIJENALE MODNE FOTOGRAFIJE, otvorenje 8. rujna u 11 sati Stalni postav - zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak - nedjelja 10.00 13.00 i 17.00 - 20.00, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

VARAŽDIN KNJIŽNICA

Palača Sermage MARIJA LOPAC – GRAFIKE, otvoreno za razgled do 16. rujna Stalni postav - Galerija starih i novih

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU

Kino Utorak 11. 9.

LARIN IZBOR: IZGUBLJENI PRINC u 18 sati STEP UP 4 u 20 sati Četvrtak 13. 9.

SUSJEDI TREĆE VRSTE u 18.00 POTPUNO SJEĆANJE u 20.00 Subota 15. 9. - ponedjeljak 17.9.

SUSJEDI TREĆE VRSTE u 18.00 POTPUNO SJEĆANJE u 20.00 Nedjelja 16. 9.

MERIDA HRABRA u 16.00 Scena Petak 14. 9.

Otvorenje izložbe fotografija RONDO u 20.30 Premijera filma u 21.00

U svrhu trenutnog podizanja raspoloženja, smanjivanja stresa, tenzija i depresije, u subotu 15. rujna kao i subotu 29. rujna od 11 do 13.30 sati u Apolon centru u Derenčinovoj ulici u središtu Zagrebu održat će se radionica smijeha.

Voditeljica radionice smijeha je međunarodna učiteljica Danijela Biondić Vidaković.

Za polaznike radionice smijeha preporuča se udobna odjeća i bočica vode. Kombinacijom smijeha i pravilnog disanja, prema riječima učiteljice Biondić, potičemo elemente unutarnje radosti. Znanstveno je dokazano da smijeh izaziva fiziološke promjene u tijelu, a ciljane vježbe smijeha na radionicama poboljšavaju fizičko i psihičko zdravlje. U radionici se radi u grupi pod vodstvom učitelja ili voditelja. Apolon

centar poziva vas da prštite od radosti u dobrom društvu i bez ikakvog posebnog razloga.

Polaznici radionice smijeha plaćaju 100 kuna. Predbilježbe vrijede do petka 14. rujna odnosno do 28. rujna. Predbilježbe na mobitel 095/915- 3154 ili na e-mail vibidasun@gmail. com. Sve potrebne informacije možete pronaći na stranicama: www.apoloncentar.hr.

U slučaju zadovoljavajućeg odaziva, Apolon centar bi se prihvatio izazova i priredio za Varaždince u njihovom gradu iste radionice. (gi)

40

ZADNJA

REKORDERI Gigantski primjerci voća i povrća u Trnovcu i Malom Gradišću

Ma ‘ko ima veći?

Krastavac i grozd

U Trnovcu Ba r tolovečkom i Malom Gradišću u općini Cest ica su še kao da nema. U v r t u Štefice Vidović izrastao je krastavac dugačak čak 35 centimetara, a u vinogradu Dragana Kokota grozd od 52 centimetra!

- Jednostavno ne znam objasniti kako je i zašto narastao ovoliki grozd. Ali, tako se dogodilo – rekao nam je Dragan Kokot, koji je ponosan na pravog kapitalca.

Ponos ne skriva ni gospođa Štefica. Cijelo ljeto izdašno je zalijevala svoj vrt, a posebno krastavce kojima treba puno vode. Iako je to njezina uobičajena praksa, nikada do sada na njezinim gredicama nije izrastao takav ogroman primjerak.

- Posadila sam ove godine dvije vrste krastavaca, jednu manju i drugi veću vrstu.

Stalno sam mislila hoće li uopće biti što iz njih. Na kraju je izrastao pravi gigant!

- rekla nam je.

No nije jedini i lako je moguće da ćemo u Trnovec uskoro ići fotografirati novi rekordni primjerak. - Imam još dva velika krastavca. Jedan već ima 25 centimetara, a budući da je uži, mogao bi narasti do pola metra. Moji unuci Anja, Ena, David i Ivan svakog dana s veseljem prate kako raste – otkrila nam je. (vms)

REGIONALNI TJEDNIK || 11. rujna 2012., br. 434

Cappuccino od 1700 l mlijeka Povodom 150. godišnjice tvtke Julius Meinl, zagrebački glavni trg bio je mjesto obaranja Guinessovog rekorda u pripremanju najvećeg cappuccina na svijetu. U podvigu je sudjelovalo čak tisuću profesionalnih barista iz Hrvatske i svijeta, a korišteno je 25 aparata za kavu i mlinaca, više od

KARIKATURA

150 kilograma kave te više od 15 tisuća espressa, kako bi se dobilo nešto više od 2000 litara cappuccina u ogromnoj šalici. U ovaj se podvig, koji je privukao veliku pozornost javnosti, uključila i Vindija, doniravši čak 1700 litara svog svježeg mlijeka ‘z bregov da bi gigantski napitak dobio što bolju mliječnu kremu.

crta: Željko Pilipović