RT_438

Dr. sc. Goran Mrak, specijalist s Neurokirurške klinike KBC Rebro

Str. 10. - 11.

ISSN 1846-8969

Tjednik

Regionalni

Plus

BESPLATAN PRIMJERAK

BROJ 438 II 9. LISTOPADA 2012. II www.regionalni.com

ISTRAŽUJEMO Zašto se u Varaždinu počelo tek sad razmišljati o razvoju visokog obrazovanja

Strategija ili kupovanje glasova tik uoči izbora?

Grad je poduzetnik koji osniva vlastito sveučilište, ali Grad ima i javnu funkciju. Mora osigurati uvjete za razvoj visokog obrazovanja i u toj javnoj funkciji ne smije zatirati druge fakultete, provoditi monopole i selektivnu politiku - istaknuo je dekan FOI-ja Vjeran Strahonja LEPOGLAVSKA VES

Redukcije vode traju više od godinu dana Stranice 6. - 7.

KOBNA NOĆ

Varaždinka napadnuta u vlastitom stanu Str. 14.

JESENSKI KARNEVAL

Str. 4.

OTVORENO Božidar Kolarić, gradski vijećnik i potpredsjednik laburista

Grad Varaždin treba prihvatiti novu ponudu Kolarić: Nije teško ovo zamisliti: T7 VIS i Grad se spore, a Nijemac, Slovenac ili netko treći odvozi smeće i lijepo zarađuje. T7 VIS ne zna što bi s tvornicom u Brezju gdje se ne otvaraju nova radna mjesta, a upitna su i postojeća. Je li to uspjeh kojem treba težiti odgovorna vlast?

Str. 2. - 3.

I TOGA IMA Predsjednici jugoistočnih varaždinskih mjesnih odbora protiv bala, ali i tvornice za MBO

Već četvrti puta Ludbreg ugostio jesenske maškare

Zaprijetili prosvjedima, a na tvornicu za MBO bi išli čak i barikadama!

Stranice 20. - 21.

Str. 2. - 3.

2

AKTUALNO

REGIONALNI TJEDNIK || 9. listopada 2012., br. 438

Nije odgovor, već putopis Radelića

aktualno www.regionalni.com

- Gospodine Radeliću, vaš odgovor koji sam primila vezano uz vaš službeni put u Kinu liči na putopis. Kakve će koristi Varaždin odnosno Varaždinci imati od tog službenog puta, ja iz odgovora ne vidim - poručila je nezavisna vijećnica Iris Lambreščak zamjeniku gradonačelnika Vjeranu Radeliću na sjednici Gradskog vijeća. Također, upozorila je kako joj nisu dostavljene i kopije uplatnica kojom se dokazuje da je komunalni pročelnik Vlado Vlašić platio svoj dug za komunalnu naknadu, kao i porezni dug.

S obzirom na to da nema nikakvih dokaza, može se shvatiti da to ni nije plaćeno, poručila je Lambreščak. (ihr)

Prijeti gubitak Brezja Ne bi li bilo pametno da zemljište, dobiveno za Biotehnološki park, radije vratimo Vladi, nego da ga izgubimo od tvrtke krivnjom Grada jer nije izmjestio balirani otpad? - upitao je nezavisni vijećnik Robert Podolnjak na aktualnom satu Gradskog vijeća. Gradonačelnik Goran Habuš rekao je da je Grad svjestan te mogućnosti, ali da će se sve učiniti da do toga ne dođe. (ihr)

Zovite nas na 042/290-777

OTVORENO Dok se zaoštrava pitanje zbrinjavanja varaždinskog otpada, gradski vijećnik

Suvišan je razgovor o tome t Varaždin prihvatiti nešto što Kolarić: Nije teško ovo zamisliti: T7 VIS i Grad se spore, a Nijemac, Slovenac ili netko treći odvozi smeće i lijepo zarađuje. T7 VIS ne zna što bi s tvornicom u Brezju gdje se ne otvaraju nova radna mjesta, a upitna su i postojeća. Je li to uspjeh kojem treba težiti odgovorna vlast?

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Habuš: Ponuda T7 VIS-a nedorečena Ponuda T7 VIS-a, kako je naglasio varaždinski gradonačelnik Goran Habuš na sjednici Gradskog vijeća održanoj u utorak, nedorečena je jer sadrži „samo cijenu od 560 kuna, dok mnoga ostala pitanja ostaju otvorena, od činjenice da je ponuda samo na šest mjeseci do pokretanja međusobnih tužbi, a treba znati da privremena dozvola za rad MBO-u istječe 4. listopada i pitanje je što će biti dalje“.

- Znate da je u početku to trebalo biti montažno postrojenje, a sad imamo MBO tvornicu vrijednu 180 milijuna kuna. Privremena dozvola za rad istječe, cijena je prenapuhana i cijela je stvar pod istragom, a vi mene pitate možemo li dozvoliti da MBO tvornica ne radi – rekao je Habuš odgovarajući vijećniku Mladenu Hižaku kojeg je zanimalo može li si Grad Varaždin dozvoliti da MBO tvornica u Brezju ne radi.

Bespredmetno je razgovarati o tome treba li ili ne Grad Varaždin prihvatiti nešto što je zapravo sam tražio prije nekoliko mjeseci, ističe Božidar Kolarić, potpredsjednik Hrvatskih laburista – Stranke rada i vijećnik u varaždinskom Gradskom vijeću, osvrćući se na najnoviji kompromisni prijedlog iz T7 VIS-a po kojem bi se tijekom pokusnog rada tona komunalnog otpada zbrinjavala po cijeni od 560 kuna. Ova ponuda za mehaničko-biološku obradu, koja je ispod cijene za baliranje, kao i dugotrajnost traženja drugog rješenja čiji se rizici i nedostaci prešućuju, ali se zato daju nerealna obećanja, ponukali su Kolarića

Ovom trakavicom ne šaljemo dobru poruku nikome, upozorava Kolarić na istup o problemu koji bi se konačno trebao riješiti.

Ima li ovome kraja?

- Više ne mogu nigdje otići bez da me pitaju za smeće u Brezju. Razgovaram s građanima i mogu reći da ne poznajem nikoga kome ono nije došlo ne na vrh nego dva metra iznad glave. Ova trakavica sve teže se prati, dok je najteže onima koji od smrada ne mogu otvoriti prozore.

Zato bi trebalo odmah naći kompromisno rješenje, tim više što je, barem na određeni rok, otklonjeno razilaženje oko cijene - smatra potpredsjednik laburista.

Svojevremeno mu se, međutim, činilo da je gotovo postignut dogovor između Grada Varaždina i T7 VIS-a, ali se prevario.

- Prijedlog je bio da se otpad zbrinjava u tvornici za MBO po određenoj cijeni, dok bi

Doista bi strancu bilo nemoguće objasniti da pokraj bala imamo tvornicu, a smeće rješava netko drugi, veli Kolarić

razlika do ugovorene cijene bila predmet suda. Osobno sam bio sklon toj varijanti naprosto zato jer bi se problem konačno počeo rješavati. No dobili smo uvjeravanja da ima drugih rješenja koliko hoćemo, i to jeftinijih i kvalitetnijih. Međutim, kronologija događaja koji su uslijedili, to je demantirala. Redom su otpadale općine koje bi htjele varaždinsko smeće, a onda je uslijedila zabrana koja se prolongira, pa privremena mjera koju drugi sud ukida...

Pa tko to može sve pratiti, veli Kolarić.

Cijena ovisi o - sudu Dosada šnji t ijek, ka ko smatra, zorno govori da bez dogovora dviju strana neće doći do brzog i kvalitetnog rješenja, niti se mogu predvidjeti krajnje konzekvence izostanka dogovora, uključujući i konačnu cijenu zbrinjavanja tone smeća.

- Na prvi pogled imamo jednostavnu matematiku: tona otpada puta određena

IZDVOJENO

“Marginalne stranke bore se za koaliciju da izbjegnu katastrofu” - Vlast je ta koja mora hitno riješiti taj problem, a mi, Hrvatski laburisti - Stranka rada, nemamo namjeru poduprijeti apsolutno ništa što bi nekome ostavljalo mogućnost da traži našu podršku i drži fige u džepu. I to ne samo kad je u pitanju smeće, nego i sve ostalo - naglašava Kolarić koji je zadovoljan odlukom Nacionalnog vijeća stranke da se svim ograncima i podružnicama preporuči samostalan izlazak na izbore.

- Naši ljudi, odakle god dolazili, jednostavno žele izaći sami. A, eto, svjedoci smo grčevite borbe nekih marginalnih stranaka za koalicijama jer bi, objektivno govoreći, na puno mjesta doživjeli katastrofu i to tamo gdje su pobjeđivali. Ovako glumataju o snazi i čitavoj

vojsci članova, no i sami znaju da im stranka sama u čitavoj državi ne bi osvojila glasova ni koliko imaju članova - veli potpredsjednik laburista, Glede prozivki laburista za populizam, nudi objašnjenje.

- Vjerojatno je to posljedica pozornog proučavanja same definicije populizma, naročito onog dijela koji govori o tome kako je populizam nastao kao reakcija na korupciju i dominaciju kapitalističkih oligarhija. No nije jasno zašto bi ikoga trebala smetati borba protiv korupcije i zatiranja radničkih prava, što je zapravo i temelj naše stranke – upozorava.

Laburistima se, kako dodaje, spočitava i demagogija, iako nisu ništa lažno obećali, za razliku od onih koji su obećavali bolji standard i drugo.

cijena. No, kad bi to barem bilo tako jednostavno.

Uvijek se mrtvi zbrajaju na kraju, a kraj rata, kad je u pitanju naše smeće, po svemu sudeći, donijet će sud i to se mora reći. Naime, budući da se vodi više postupaka, nije dovoljno da se nađe netko tko će riješiti pitanje brda smeća po cijeni nižoj od T7 VIS-a. Treba imati na umu i međusobne tužbe i posljedice. Naravno, Grad ima pravo i obvezu utvrditi moguću ništetnost ugovora, a T7 VIS štiti svoju investiciju s obzirom na važeće ugovore. Ukoliko Grupa T7 VIS izgubi sud, izgubit će novac i vrijeme i tko zna što sve ne, a da su toliki novac uložili negdje drugdje, već bi, pretpostavljam, i zarađivali. No što ako Grad izgubi sud (čega se užasno bojim)?

Nemojmo zaboraviti da je ovdje riječ o svotama koje mogu baciti i veći grad na koljena. Doduše, možda ćemo taj teret prebaciti na svoju djecu jer sada je sto

posto sigurno da sporovi neće trajati dva dana, nego godinama - upozorava.

Imaju sve, a rješenje ne Nakon svega, kako dodaje, moglo bi se dogoditi da zbog želje za određenom uštedom izgubimo puno više.

- Kao što je jedan gradski vijećnik rekao, doista bi Japancu ili Austrijancu bilo nemoguće objasniti da pokraj bala imamo tvornicu, a smeće rješava netko drugi. A nije teško nakon natječaja zamisliti ovu situaciju: T7 VIS i Grad se spore na sudu, a Nijemac, Slovenac ili netko treći nam odvozi smeće i lijepo zarađuje. T7 VIS ne zna što bi s tvornicom u Brezju gdje se ne otvaraju itekako potrebna nova radna mjesta, a upitna su i postojeća. Je li to uspjeh kojem treba težiti odgovorna vlast? Pogotovo ako nakon pet, šest ili osam

Ishod suda će definirati krajnju cijenu zbrinjavanja smeća, a ne ponude godina izgubi spor. Pa tko može suvislim riječima objasniti građanima ovoga grada, a kamoli šire, zašto se ne nađe kompromisno rješenje. Lokal-patriot sam, rođen u Perkovoj kasarni, pokraj Staroga grada. Steže me pri srcu činjenica da mi Varaždinci nismo u stanju sami riješiti problem, već ga sami stvaramo. Ovom trakavicom ne šaljemo dobru poruku nikome. Kada dođem stranačkim poslom u Zagreb, onda jednostavno nemam logični odgovor jer me kolege iz drugih dijelova države ponekad i zadirkuju zbog ove situacije, i to u stilu: “Vi Varaždinci imate sve, a nemate rješenje” upozorava potpredsjednik laburista.

AKTUALNO

9. listopada 2012., br. 438 || REGIONALNI TJEDNIK

T7 VIS tuži i poziva predsjednike MO i stanovnike u MBO - Apsolutna je kleveta tvrdnja vijećnika Josipa Staneka da smrdi MBO tvornica tvrtke T7 VIS, a ne bale - upozorila je Jasmina Prokop Tomić, članica Uprave T7 VIS-a, najavljujući tužbu protiv Staneka, koji nikada nije posjetio tvornicu.

Upozorava da je u Brezju najmodernija tvornica takvog tipa u Europi koja je pod kontinuiranim podtlakom radi sprečavanja širenja mirisa.

- Uz nju je biofilter površine 2.000 m2, što je čak 30 posto više od standarda za tvornicu

veličine u Brezju, i to zbog jamstva da se nikakvi neugodni mirisi neće osjetiti niti nekoliko metara od tvornice, a kamoli u naselju koje je udaljeno oko 700 metara - pojašnjava članica Uprave T7 VIS-a te dodaje da postoje domaća i strana vještačenja koja potvrđuju da nema utjecaja rada tvornice na okoliš, ali ima od bala. Stoga poziva zainteresirane, naročito predsjednike MO, u posjetu MBO tvornici, za što će dobiti i službene pozive.

3

Bale iz Brezja će se odlagati?!

Do 5. studenog mogu se u Grad Varaždin dostaviti ponude za obavljanje komunalne djelatnosti odlaganja baliranog miješanog komunalnog otpada iz Brezja. Dakle, gradska vlast namjerava putem koncesionara negdje samo odložiti više od 100.000 tona bala, i to bez prethodne obrade! Za to će milijunske iznose opet morati platiti građani Varaždina i općina Petrijanec, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki i Vinica, iako su već jednom platili odlaganje istog otpada koji je odvožen u Brezje. Što se želi s tekućem otpadom, bit će jasnije 19. listopada.

k Božidar Kolarić poručuje Gradu Varaždinu:

treba li Grad je sam tražio!

Ernoić: Kontraproduktivno je javno tražiti da se nešto ne događa, a na sastancima si za to

HSLS Varaždinski liberali traže sve inspekcijske nalaze, rok za uvođenje treće kante...

Kvalitetu zraka i vode ispitivati sustavno

Nije T7 VIS jedini koji se bavi otpadom u Varaždinu, niti na zrak utječe samo smeće, upozorava vijećnik Jenkač Grad Varaždin je po mnogo čemu bio prvi, ponekad i iznad mogućnosti, a sada tražimo samo da ne budemo zadnji po elementarnim stvarima, kao što su čist zrak, voda i tlo, naglasio je Miljenko Ernoić, predsjednik varaždinskog HSLS-a, osvrćući se u petak na gradske ekološke (ne)prilike, posebice zbrinjavanje otpada.

Tvornice, farme...

Liberali smatraju da su na području Varaždina unatrag više godina bitno smanjeni ekološki standardi.

- Dovoljno je pogledati koliko samo imamo industrije na rubnim dijelovima grada, posebno oko naselja Kučan. Uz MBO, tu su dvije svinjogojske farme i dva peradarnika, zatim Calzedonija koja ispušta otpadne vode u Plitvicu u koju se ulijevaju i oborinske vode iz naselja - ustvrdio je Josip Stanek, vijećnik iz HSLS-a.

Liberali bi, kako je dodao potpredsjednik Gradskog vijeća i vijećnik Ivan Jenkač, voljeli da sve industrije rade sukladno ekološkim standardima.

- To sve piše, ali inspekcije

ne rade kako valja, odnosno rade selektivno. Zbog ove buke oko otpada rade samo jedan segment i obuhvaćaju samo jednog poduzetnika, a bilo bi fer da se nadziru svi. Nije T7

Bivši gradonačelnik je rekao da u Brezje neće tuđe smeće VIS jedini koji se bavi otpadom u Varaždinu, niti na zrak utječe samo smeće - upozorio je Jenkač te naglasio da bi vrlo

radio vidio statistiku težih oboljenja, posebno gastroenteroloških zbog vode.

Čehok nas prevario Liberale i građane, kako je dodao Ernoić, ne zanima tko je više ili manje kriv za ovo stanje, već rješavanje problema koji se samo produbljuje.

- Ljudi, naročito u Kučanima, osjećaju se prevareno i opljačkano. Bivša vlast i gradonačelnik rekli su da se u tvornici za MBO neće tuđe smeće, a sada se dovozi iz drugih sredina. Istodobno,

Čehok: Da sam ostao gradonačelnik, samo bi varaždinsko smeće išlo u tvornicu - Govorio sam i od toga ne bježim: tuđe smeće neće u Brezje dok sam gradonačelnik. Da sam ostao gradonačelnik, u tvornicu bi išlo isključivo varaždinsko smeće - rekao nam je Ivan Čehok ističući da se nova vlast sa smećem muči godinu dana koliko je navodno rok za rješenje bala.

Za razliku od njega, kako upozorava Čehok, gadonačelnik Habuš je izražavao žaljenje što se u Brezju ne zbrinjava otpad iz drugih općina i županija, što se čulo na sastanku u ožujku između predstavnika Grada Varaždina, T7 VIS-a i čelnika svih političkih stranaka.

- Ne sjećam se da je to rečeno. To bi bilo kontraproduktivno. Naime, javno tražiš da se nešto ne događa, a na sastanku da se ipak događa radi manje cijene - rekao je sudionik sastanka Ernoić dodavši da je Čehokova tvrdnja o obradi samo varaždinskog smeća „manipulacija riječi“.

naš otpad ne želi primiti niti jedna općina, čak ni one iz Varaždinske županije, barem ne prije lokalnih izbora. Prihvaćamo tuđe smeće, a naše nitko ne želi - jadao se Ernoić.

Da stvar bude gora, kako je dodao, u Varaždinu imamo još i apsurd: komunalne tvrtke grade luksuzne upravne zgrade i slično, a ne ulažu u komunalnu infrastrukturu.

Od Grada Varaždina HSLS je zatražio da se objave svi inspekcijski nalazi koji se odnose na okoliš, konkretan rok za uvođenje treće (smeđe) kante za organsku masu i kompostare te mjerače onečišćenja zraka na svim industrijskim ili drugim objektima potencijalnim onečišćivačima zraka s displejom na Korzu, kao i sustavno ispitivanje i javno izvještavanje o kvaliteti i stanju podzemnih voda, a ne povremeno i to - kombijem.

I TOGA IMA Predsjednici jugoistočnih varaždinskih mjesnih odbora protiv bala, ali i tvornice za MBO

“Zatvorite tvornicu za MBO ili ćemo je blokirati” Jug: Pozvat ćemo mještane da zajedničkim snagama zaustavimo daljnje gomilanje smeća jer ga ne želimo u Brezju

Odmah treba spriječiti daljnje gomilanje otpada na deponiju u Brezju, ali i dovoženje u tvornicu za MBO jer u svojoj blizini ne želimo smeće, ni varaždinsko ni tuđe, posebice ne iz drugih općina i županija, a ako se ništa ne riješi mirnim putem, pozvat ćemo mještane da zajedničkim snagama napravimo blokade i zaustavimo daljnje gomilanje smeća jer ga ne želimo, neovisno o cijeni zbrinjavanja jer ona nije bitna.

Prozvana inspekcija Ustvrdila je to Biserka Jug, predsjednica MO-a Gornji Kučan, naselja blizu ilegalnog deponija u Brezju, kao i tvornice za MBO u kojoj bi se trebao zbrinuti otpad, ali ga gradske

Predsjednici jugoistočnih MO-a

vlasti ne žele dati ni po cijeni od 560 kn/t. Budući da se zbog toga u tvornicu za MBO počeo dovoziti otpad iz drugih sredina, dok se varaždinski i dalje gomila na deponiju, održan je sastanak predsjednika VII. MO-a, D. i G. Kučana, Kučan Marofa te Zbelave. - Od inspekcija MO Kučan G. nije primio informacije o našim prijavama odnosno zahtjevima za inspekcijski nadzor u tvor-

nici za MBO. Dakle, inspekcija nije odradila posao, za što je plaćena - rekla je Jug navodeći da otpad dovoze kamioni više poduzeća. Budući da se problem oko otpada, kako je naglasila, ne rješava brzinom kojom bi željeli mještani Kučana, Zbe-

Predsjednici su se uvjerili da tvornica ne radi i iz nje ne smrdi lave, Brezja i Biškupca, zbog čega im ponestaje strpljenje, pokrenute su aktivnosti za ubrzavanje rješavanja pitanja bala i tvornice. - Tražimo očitovanje institucija kojima su upućene prijave te hitno očitovanje

Grada Varaždina o rješavanju otpada u Brezju. Prevarili su nas bivši gradonačelnik, tadašnja vlast i vlasnik tvornice, ali i nadležne institucije. To će se i ubuduće događati, pa zahtijevamo da se tvornica za MBO odmah zatvori jer su mještani Kučana Gornjeg, Donjeg i Kučan Marofa, Zbelave, Brezja i Biškupca od začetka ove ideje bili protiv izgradnje MBO tvornice na sadašnjoj lokaciji, što je vidljivo iz peticije iz 2008. koju je potpisalo 1.500 građana - rekla je Jug. Budući da u tim naseljima živi više od 6.000 građana, među kojima su stanovnici Brezja i Biškupca koji nikad nisu potpisali takvu peticiju, i novinar Regionalnog tjednika koji je ustvrdio da živi

bliže balama nego bilo koji predsjednik MO-a, zanimalo je na temelju čega se tvrdi da je većina građana, posebice u Brezju, protiv rada tvornice za MBO. Predsjednik VII. MO-a Siniša Lacković najavio je zbor građana na kojem će odlučiti hoće li prisustvovati blokadi i je li potrebna. - Smeće ne želimo i ne može više tako. Zar želite smrad ljeti? Ljudi me zovu jer ne mogu sjediti na terasama.

Odvezla sam se do bala koje ne smrde, ali se i one moraju maknuti - dodala je Jug nakon čega je s novinarom i ostalim predsjednicima MO-a otišla do tvornice za MBO gdje se uvjerila da ne radi i nema smrada, ali ima otpada unutar tvornice, tj. u prostoru za istovar.

Stanek: Ja sam savjest građana Ja sam savjest ovih građana, ustvrdio je Stanek osvrćući se na najavu tužbe zbog njegove izjave da izvor smrada nisu bale, već MBO tvornica čiji „smrad ugrožava živote“.

Ukoliko dođe do tužbe od strane T7 VIS-a Stanek je ustvrdio da može „bez problema podići na noge mještane Kučana da bi postavili barikade, pa kamioni neće moći dovoziti otpad u tvornicu“.

- Prenio sam što ljudi govore, pa će morati tužiti cijeli Kučan, Zbelavu i Biškupec. Na smrad upozoravaju ljudi, a kao gradski vijećnik dužan sam to prenijeti. Reakcija T7 VISa nije me iznenadila niti je se bojim - rekao je Stanek dodavši da je dosada imao dobre razgovore u T7 VIS-u, pa stoga tužba nije svrsishodna, već treba dijalog i objašnjenje svega što nije jasno.

“Stanek je glavni krivac za smeće” Odgovorno tvrdim da je Stanek glavni krivac za smeće u Kučanu jer je minirao svaku našu akciju, a sad se preokrenuo i hoće se pokazati spasiocem jer su izbori blizu, ustvrdio je jedan od predsjednika mjesnih odbora. Jug je dodala da je njezin prethodnik zdušno podržavao projekt tvornice.

- Stanek je tražio čvrsti objekt za MBO na svoju ruku, a ne mi. Istina, u ugovoru za MBO piše da će raditi do Piškornice, ali koliko smo čuli, dogovoreno je da od Piškornice neće biti ništa s obzirom na to da tu postoji tvornica - čulo se u subotu.

4

AKTUALNO

REGIONALNI TJEDNIK || 9. listopada 2012., br. 438

ISTRAŽUJEMO Zašto je važno da Varaždin počne promišljati o razvoju visokog obrazovanja

Strategija ili kupovanje glasova tik uoči izbora?

Grad je poduzetnik koji osniva vlastito sveučilište, ali Grad ima i javnu funkciju. Mora osigurati uvjete za razvoj visokog obrazovanja i u toj javnoj funkciji ne smije zatirati druge fakultete, provoditi monopole i selektivnu politiku - istaknuo je dekan FOI-ja Vjeran Strahonja Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Kojim smjerom će se razvijati visoko obrazovanje na području Varaždina, koji su glavni problemi, je li budućnost u osnivanju sveučilišta i hoće li u njegovo osnivanje Varaždinci ići sami ili u suradnji s drugim županijama? To su samo neka od pitanja za koja se očekuje da će odgovore dati Strategija razvoja visokog obrazovanja.

Gradsko vijeće Varaždina je u utorak podržalo je inicijativu dekana pet visokoškolskih ustanova koje djeluju na području Varaždina i Studentskog centra (SC) za izradu i donošenje ove strategije.

Problem prostora - Ovakav zamah koji se dogodio u Varaždinu u području visokog obrazovanja nema ni jedan drugi grad u Hrvatskoj i zato je potrebno utvrditi smjer daljnjeg razvoja – smatra Marin Milković, dekan Veleučilišta Varaždin (VELV) koji podržava donošenje strategije. Istaknuo je kako se u

U Varaždinu su se pokretali novi studiji, ali za njih nisu osigurani primjereni prostori zadnjih deset godina puno dobrog dogodilo u području visokog obrazovanja, međutim, upozorio je kako te promjene nisu praćene uvjetima i odgovarajućom insfrastrukturom. Najbolji primjer za ove tvrdnje vjerojatno je upravo institucija kojoj je na čelu, a koja, unatoč obećanjima, muku muči s prostorom. - Radimo na šest lokacija, od kojih je pet u najmu – rekao je Milković. S obzirom na to da je prostor za

Tko će predavati?

Nedvojbeno je da daljnji razvoj visokog školstva u Varaždinu mora pratiti odgovarajuća infrastruktura, no ono o čemu treba razmišljati je i to tko će predavati buduć im student ima. Dekan varaždinskog FOI-ja Vjeran Strahonja upozorava da su osnovni problem u v isokom školstvu kvalitetni, stručni ljudi na što se uvijek zaboravlja.

- Za suvremeno sveučilište morate imati ljude koji neće zbog novca dolaziti jedan dan predavati na fakultet, nego kvalitetne ljude koji će ovdje živjeti i svojim razmišljanjima biti vezani uz ustanovu koju rade. Želimo li ozbiljno sveučilište, ne možemo raditi na način da urede budućeg sveučilišta popunjavamo s rodbinom i prijateljima. Mi sada kadrova za sveučilište nemamo. Trebamo ih dovesti, a njih moramo privući rekao je Strahonja.

Jedan od ključnih problema razvoja visokog školstva i studentskog standarda je to što Varaždin nema studentski restoran

postojeće studijske programe već sada problem, pitanje je što će tek biti kada krenu tri nova dodiplomska studija koja je VELV pokrenuo s Medijskim sveučilištem u Koprivnici, a to je ožujak iduće godine. Svoje probleme s prostorom Fakultet organizacije i informatike (FOI), koji trenutno djeluje na dvije lokacije, u naredne tri godine planira riješiti gradnjom dviju zgrada iza bivše vojne pekare kroz projekt Sveučilišnog kampusa Varaždin. - Svoje postojeće programe smjestili bi na novu lokaciju, dok bi sadašnju zgradu pretvorili u Centar za poslijediplomske studije za područje cijele Hrvatske – rekao je dekan varaždinskog FOI-ja Vjeran Strahonja te dodao da FOI ima potporu varaždinskog gradonačelnika i župana. Uz adekvatni prostor koji bi pratio razvoj studijskih programa, jedan od ključnih problema je studentski resto-

ran. Krajem kolovoza raspisan je natječaj za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja studentskog restorana od 300 mjesta koji će se nalaziti na prostoru između Studentskog doma i željezničkog kolodvora. - Zadnji rok za predaju dokumenata je 22. listopada, a dosad je pristiglo 107 ponuda – rekao je na sjednici Gradskog vijeća Nenad Milijaš, ravnatelj SC-a, koji vjeruje da bi studenti već iduće jeseni mogli imati restoran.

No to nije kraj projekata na tom području gdje se planiraju izgraditi dva paviljona sa 600 mjesta te popratni sadržaji za studente.

Ideje nisu dovoljne Iako postoje projekti i ideje, dekan FOI-ja upozorova da to nije dovoljno. - Mislim da se ne shvaća da je izrada jednog takvog dokumenta vrlo ozbiljan posao. Takve se strategije rade

prema priznatoj metodologiji, koja bi, nakon što se definiraju naši potencijali, potrebe, prepreke i rizici, trebala reći kako se trebamo razvijati. Bojim se da ćemo imati problema već kod definiranja potreba.

Primjerice, studenti koji završe FOI kratko su na burzi. Je li isto tako i s drugim profilima koje ovdje kanimo razvijati? Za koga radimo strategiju? Je li to granica grada, županije, regije?

Smatram da je osnivanje regionalnog sveučilišta legitiman interes i cilj grada Varaždina, Varaždinske županije, kao i susjednih županija, no kriteriji po kojima se procjenjuje opravdanost ovog projekta moraju biti kvaliteta, održivost i objektivna potreba za kadrovima i samo u tom kontekstu FOI je spreman pridonijeti ovom projektu – rekao je Strahonja, koji je upozorio na to da će se u budućnosti pojavljivati i nove ideje o razvoju visokih učilišta,

Habuš u euforiji, a Milković?

Izjavu gradonačelnika Gorana Habuša da je Varaždin postao sveučilišni grad, koju je dao nakon kupnje udjela u Medijskom sveučilištu, komentirao je dekan FOI-ja Vjeran Strahonja.

- Gradonačelnik je to rekao u euforiji, s tim nemam problema, ali je problem što je rektor tog Medijskog sveučilišta sad

veleučilišta i sveučilišta te je teško vjerovati da se na ovom području neće otvarati nove visokoškolske ustanove. Stoga je važno raščistiti odnose Grada i visokoškolskih institucija.

- Kad se radi o visokom obrazovanju, Grad ima sada dvije uloge: s jedne strane je poduzetnik koji osniva vlastito sveučilište, ali Grad ima i onu drugu, javnu funkciju - brinuti se za to da postoje uvjeti za razvoj visokog obrazovanja i u

opet to ponovio na Gradskom vijeću. Očito postoji određena razina neshvaćanja. Varaždin je sveučilišni grad u modernom smislu već 50 godina, a akademici su još prije 20-30 godina govorili o Varaždinu kao sveučilišnom gradu, pa me takve izjave čude – komentirao je Strahonja.

toj javnoj funkciji ne smije zatirati druge fakultete, provoditi monopole i selektivnu politiku.

Visoko školstvo nije i ne smije biti poduzetnički poduhvat – poručio je Strahonja. Ovo nije prvi pokušaj utvrđivanja smjera razvoja visokog obrazovanja u Varaždinu. Hoće li i ovaj put inicijativa poslužiti samo kao skupljanje političkih bodova uoči izbora ili će se njezinoj izradi pristupiti ozbiljno, pokazat će vrijeme.

BITKA ZA POSAO Čak 107 molbi za radno mjesto administrativnog referenta u Zavodu za hitnu medicinu

Nakon testa i intervjua, posao članici SDP-a

Ravnateljica Jasminka Begić

Kako se označavaju akti unutar ustanove, što su klasifikacijske oznake i urudžbeni broj, a što broj 112, samo su neka pitanja iz testa koje su rješavali kandidati koji su se prijavili za radno mjesto administrativnog referenta u Zavodu za hitnu medicinu Varaždinske županije. Zanimanje za to radno mjesto, za koje se u natječaju raspisanom u kolovozu tražila srednja stručna sprema i trogodišnje iskustvo,

bilo je ogromno: stiglo je čak 107 molbi!

Među njima je 16 molbi bilo nepotpuno, a od preostalih kandidata njih 27 pozvano je na testiranje. Četiri kandidatkinje s najviše bodova na testu potom su pozvane na intervju.

- Tom prilikom su dobile zadatak da samostalno kreiraju dopis kojim ustanova vraća zaprimljeni račun izdavatelju računa iz osnovano mogućeg razloga. Tijekom intervjua bi-

lježena je sposobnost komunikacije, sam govor i samo ponašanje, kao i kvaliteta izvršenog zadatka na računalu, izgled i sadržaj dopisa – doznali smo od Jasminke Begić, ravnateljice Županijskog zavoda za hitnu medicinu.

Unatoč tome što je proveden strogi postupak provjere znanja i vještina, natječaj je otvorio sumnje je li posao doista dobila najbolja kandidatkinja ili je ipak presudilo članstvo u

političkoj stranci. Naime, na radno mjesto adminstrativne

Uvijek zapošljavamo kandidate s najboljim rezultatima, ističe Jasminka Begić referentice zaposlena je Jasminka Kišak, koja je članica

SDP-a i obnaša dužnost članice Predsjedništva županijske organizacije te stranke.

Za ravnateljicu Begić nikakvih dvojbi nema. - Sva zapošljavanja u Zavodu za hitnu medicinu odvijaju se temeljem javnog natječaja, provjerom sposobnosti, testiranjem kandidata, intervjuiranjima, praktičnim vježbama te se uvijek zapošljavaju kandidati s najboljim rezultatima – istaknula je. (vms)

9. listopada 2012., br. 438 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLASI

5

6

ČITATELJI ZOVU

čitatelji zovu www.regionalni.com

REGIONALNI TJEDNIK || 9. listopada 2012., br. 438

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Augusta Šenoe 10, Varaždin, uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

Zovite nas na broj telefona: 042/290-777.

Pratite nas na www.regionalni.com i na Facebooku.

Zovite nas na 042/290-777

MUKE PO VODI Mještani Lepoglavske Vesi, njih više od tisuću, svaki dan moraju planirati ka

Redukcije vode više od g - Podnijet ću ostavku, jer sam djelomično kriv za redukcije - najavljuje Ivan Dubovečak, predsjednik Udruge građana, koja upravlja vodovodom. Sigurno rješenje je priključenje na Varkomov ili Ivkomov vodovod, ali nema sloge Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Kada će početi kuhati ručak, ići na tuširanje ili uključiti perilicu rublja, mještani Lepoglavske Vesi, prigradskog lepoglavskog naselja, moraju dobro isplanirati. Svaki dan u 21 sat zatvara se glavni ventil na lokalnom vodovodu koji pitkom vodom opskrbljuje oko 300 domaćinstava s više od 1.000 stanovnika. Vode nema sve do 5 sati ujutro.

No iz slavina voda često ne teče ni tijekom dana, jer se vodospremnik isprazni pa su redukcije na snazi nerijetko i od 13 do 17 sati.

Hitno rješenje U Lepoglavskoj Vesi tako se živi već više od godinu dana, pri čemu su tijekom vrućih ljetnih mjeseci na snazi bile još strože redukcije. Stigla je jesen, glavni ventil se i dalje (pre)često zatvara i većini mještana svega je dosta. Od Udruge građana Lepoglavska Ves, koja upravlja lokalnim vodovodom, i od Grada Lepoglave traže da se taj veliki problem napokon riješi.

- Ne možemo više tako živjeti. Hitno treba riješiti

Marijan Škvarić: Grad je ponudio rješenja, ali građane ne želimo prisiljavati ni na što pitanje vode – potužio se čitatelj iz Lepoglavske Vesi.

Međutim, problem je što se mještani, koji su članovi udruge i korisnici vodovoda, nisu uspjeli dogovoriti kako riješiti pitanje vodoopskrbe.

- S k u p š t i nu Ud r u ge građana sazvat ću 14. ili 21. listopada. Podnijet ću ostavku zajedno sa svim

članovima predsjedništva, jer snosimo djelomičnu odgovornost za redukcije vode. Priznajem da nismo pravov remeno sa n i ra l i izvorište Gečkovec iako ni to ne bi bilo pomoglo tijekom ovogodišnjih jakih suša. Mi ćemo otići, a novo vodstvo udruge neka donosi odluke što će i kako će – najavio je Ivan Dubovečak, predsjednik Udruge građana Lepoglavska Ves. Nastave li se sušna razdoblja, svima je jasno da vode u lokalnom vodovodu, koji se vodom opskrbljuje s tri izvorišta na Ivanščici, neće biti dovoljno sljedećih mjeseci, a ni godina. Sigurno i trajno rješenje jest da se domaćinstva priključe na jedan od dva regionalna vodovoda, Varkomov ili Ivkomov.

Varkom jeftiniji Upravo to su im ponudili u Gradu Lepoglavi. - Grad smije predložiti isključivo rješenja koja su u skladu sa Zakonom o vodama.

Sukladno tome, za naselje Budim koje je dio MO Lepoglavska Ves zatražili smo ponude od dva distributera.

Varkomov magistralni vod prolazi kraj Lepoglavske

Tri milijuna u vodoopskrbu Čak tri milijuna kuna će Grad Lepoglava dobiti od Hrvatskih voda i uložiti u vodooskrbni sustav. - Napokon će biti riješeno pitanje vodoopsrkbe u Kameničkom Podgorju, gdje je ovo ljeto situacija na lokalnom vodovodu bila gora nego u Lepoglavskoj Vesi. Dovezeno im je više od 100 cisterni tehničke vode, dok su onu za piće morali kupovati. S Ivkomom smo izradili projektnu dokumentaciju, potpisan je ugovor s Hrvatskim vodama za izvođenje radova, raspisan natječaj te se početak radova očekuje za koji tjedan. Uz to, s Varkomom pripremamo projektnu dokumentaciju za radove kojima bismo riješili pitanje još osam lokalnih vodovoda – rekao je gradonačelnik Škvarić. Problemi s vodoopskrbom ostat će u Lepoglavskoj Vesi. Grad će i njima pomoći ako će odluka mještana biti u skladu sa zakonskim propisima.

Vesi i njihova ponuda iznosi 391.898 kuna, dok je Ivkomova ponuda skuplja, iznosi 679.000 kuna, jer je njihov glavni vod udaljen oko kilometar i pol. Za Grad je prihvatljiva jeftinija ponuda s obzirom na to da bismo mi osigurali novac za radove – rekao je gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić.

No takav prijedlog je dočekan “na nož”, a mještani su potpisivali i peticiju.

Možda to ne treba čuditi ako se zna da višečlano domaćinst vo vodu sada plaća 100 kuna i to godišnje.

Priključe li se na Varkomov

ili Ivkomov vodovod, vodu će morati plaćati po potrošnji prikazanoj na vodomjerima, koje sada nitko nema.

- Mještane ne želimo prisiljavati ni na što. Ako ne žele prihvatiti naše pr ije d lo ge , trebaju sami naći rješenje, ali tada od Grada ne mogu očekivati financijsku pomoć – ističe Škvarić.

I TOGA IMA U stan na prvom katu zgrade u naselj

Neželjeni gost: u kuh Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Kada su prije dva tjedna na kuhinjskom stolu ugledali zdjelu punu izgriženih jabuka, Martina Vargović Martinčić i njezin suprug mislili su da se u njihov stan na prvom katu zgrade u varaždinskim Grabanicama nastanio miš.

Otkud u gradu?

Lov na puha trajao je dva dana, a pomogla je tek specijalna klopka

No bili su šokirani kada su među kuhinjskim elementima nekoliko sati kasnije ugledali puha.

- U početku nam je la-

knulo što se nije radilo o mišu ili štakoru, ali olakšanje je vrlo brzo splasnulo.

Puh nas je deložirao iz tog dijela stana. Zagadio nam je cijelu kuhinju, svu hranu smo morali ukloniti, a uništio nam je i neke drvene kuhinjske predmete. Za dva dana stan nam je bio u rasulu – ispričala je Martina.

No kako je životinja koja inače obitava u šumama, voćnjacima i vinogradima dospjela u stan u Jalkovečkoj ulici koji se nalazi na prvom katu? Čitateljica sumnja da je problem gradilište nasu-

prot njezinog stana, čiji investitor je tvrtka Stanoing.

- S našeg balkona već gotovo dvije godine gledamo gradilište zgrade na kojoj je izgrađena tek prizemna etaža, dizalicu i pravu šikaru koja raste unutar ograđenog gradilišta – navodi Martina Vargović Martinčić.

To nije prva pritužba na Stanoingova gradilišta, koja su zbog financijskih problema u kojima se ta tvrtka našla zatvorena u siječnju ove godine.

- Možda predstavnici Stanoinga misle da je dovoljno

ČITATELJI ZOVU

9. listopada 2012., br. 438 || REGIONALNI TJEDNIK

Potrgane klupe

Vožnja da, ali ne i biciklističke staze Treba li omogućiti vožnju biciklistima kroz gradsku jezgru? Upravo je to predložio na aktualnom satu Gradskog vijeća HNS-ov vijećnik Alfred Obranić, koji smatra da bi se to trebalo omogućiti s obzirom na to da Varaždin slovi kao grad bicikala.

- Osobno, nemam ništa protiv toga da se do glavnog gradskog trga može doći biciklom, ali sam protiv označavanja biciklističkih staza po gradskim ulicama i trgovima u središtu grada, kao što je to svojedobno bilo napravljeno – rekao je gradonačelnik Goran Habuš. (ihr)

da će na tuširanje ili uključiti perilicu za rublje

7

U Dom zdravlja u Kolodvorskoj ulici u Varaždinu svaki dan dolazi velik broj ljudi, među kojima su i oni lošeg zdravstvenog stanja te stariji koji bi se rado odmorili i sjeli na jednu od klupa ispred zgrade.

Međutim, čitateljica upozorava da to nije moguće, jer su sve klupe potrgane.

Apelira da odgovorni klupe napokon poprave. (vms)

DVOJBA Jesu li zakoni usklađeni s Ustavom

godinu dana Vesna Kovačić

Izvanbračni su drugovi u nas diskriminirani Zakon o porezu na promet nekretnina kao da su pisali bivši ministar financija Šuker, Sveti Otac papa i kardinal Bozanić, veli Kovačić koja je platila porez nakon diobe imovine

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Domaćinstva s više članova, plaćaju vodu udruzi 150 kuna godišnje, kaže Ivan Dubovečak

u Grabanici ušla životinjica i napravila nered

hinju se doselio puh! pokositi korov dva puta na godinu, ali suprug i ja smo se protekli vikend definitivno uvjerili da to nije

Čitateljica sumnja da su se glodavci razmnožili na gradilištu nasuprot njezine zgrade tako. Napuštena gradilišta u Grabanicama postala su ne samo rasadnik ambrozije, nego i mjesto na kojem

su se počeli razmnožavati glodavci, zmije, kukci i tko zna još što. To postaje problem cijele četvrti u kojoj osim zgrada ima i mnogo privatnih kuća. Životinje, ponajprije glodavci, ne samo da mogu biti velike štetočine, nego i prijenosnici mnogih zaraznih bolesti – upozorava Martina Vargović Martinčić.

Štetočine U to kolike su štetočine, uvjerila se na vlastitoj koži.

Puh je puna dva dana obitavao u njihovoj kuhinji i napravio veliki nered. Iako

su ga ona i suprug brzo primijetili, pokazalo se da tu životinju veličine kućnog miša sami neće moći uloviti i istjerati iz stana.

- Naučili smo da je riječ o vrlo pametnoj životinji koju nije jednostavno uloviti. Prepametna je da bi se ulovila na ljepilo ili neke primitivne klopke. Za to trebate imati specijalnu klopku. Puha smo uhvatili tek nakon što smo takvu klopku posudili u Veterinarskoj stanici Varaždin, na čemu im od srca zahvaljujemo – zaključila je čitateljica.

Osobama koje žive u izvanbračnoj zajednici, iako su po Ustavu izjednačeni po svemu s bračnom zajednicom, krše se u Hrvatskoj prava jer to dopuštaju pojedini zakoni, kao što je Zakon o porezu na promet nekretnina. Upozorava to umirovljenica Vesna Kovačić, bivša predsjednica varaždinske Udruge Potrošač, koja je dugo godina živjela u inozemstvu gdje takva diskriminacija ne postoji.

I na Visoki upravni sud - Nakon što su se djeca osamostalila i zasnovala vlastite obitelji, suprug i ja dogovorili smo se da će dio imovine stečene tijekom naše višegodišnje izvanbračne zajednice prenijeti na mene, točnije 40 posto budući da je on dulje vrijeme radio u Njemačkoj.

Stoga smo otišli kod odvjetnice kako bismo napravili diobu zajedničke imovine i tu nije bilo nikakvih problema - veli Kovačić.

Međutim, nakon pravnog dijela diobe imovine, obitelj Kovačić neugodno se iznenadila obvezom plaćanja pet posto od procijenjene vrijednosti imovine kao da je uistinu došlo do prometa nekretnina.

- Nisam odmah platila, već sam se žalila budući da smo

imovinu zajednički stekli dobrim dijelom radeći u inozemstvu, ali samo zbog formalnih razloga nije bila upisana u gruntovnici i na mene. No žalba mi je odbijena, pa sam pravdu krenula tražiti na Visoki upravni sud RH. Međutim, tužba mi je odbijena. Naime, zakon veli da naknadu za

Nakon Hrvatske, Kovačić odlučna potražiti pravdu na europskim sudovima stjecanje nekretnina ne plaćaju bračni drugovi, potomci, preci te posvojenici umrloga ili darovatelja te bivši bračni drugovi kada je u pitanju rastava braka. Dakle, nigdje nisu navedeni i oni koji žive u izvanbračnoj zajednici, što smatram da je suprotno Ustavu RH - ističe Kovačić.

Tužba odbijena Tužbu Vesne Kovačić Visoki upravni sud odbio je nakon dvije godine od podnošenja, pa bi došla u nemale dodatne financijske probleme da nije platila za nju sporni porez na promet nekretnina već tri mjeseca nakon što je razrezan, a usporedo pokrenula tužbu.

- Sporenje je ukupno trajalo

oko dvije i pol godine tijekom kojih bi se iznos koji moram platiti sigurno barem udvostručio jer se računaju kamate na kamate. No nije samo to za mene sporno u domaćoj praksi s kojom sam dobro upoznata jer sam više godina vodila udrugu za zaštitu potrošača. Tako se sjećam da je po završetku ostavinske rasprave nasljednica nekretnine oštećenog u Cekinu morala platiti porez ili u suprotnom ide ovrha - prisjeća se Kovačić.

Duboko uvjerena da je Zakon o porezu na promet nekretnina ne samo u suprotnosti s Ustavom, nego i praksom zemalja EU, Kovačić poziva da se što prije uskladi.

- Ovaj porezni zakon kao da su pisali bivši ministar financija Šuker, Sveti Otac papa i kardinal Bozanić. Jer kako drukčije objasniti da se ne priznaju izvanbračne zajednice, a priznaju usvojitelji i svi ostali.

U Njemačkoj, koja se često ističe kao primjer, izvanbračni dug čak ima pravo na mirovinu od izvanbračnog supruga ili supruge, a da ne govorim o drugim stvarima - upozorava Kovačić.

Upravo zbog toga najavljuje novu pravnu bitku: traženje ravnopravnosti za izvanbračne drugove na europskim sudovima, ukoliko se u nas hitno ne promijeni njihov status u poreznim i drugim zakonima.

8

ŠKOLSTVO

REGIONALNI TJEDNIK || 9. listopada 2012., br. 438

školstvo znanost www.regionalni.com/ zivotdrustvo/skolstvo

376. rođendan Prve gimnazije Predavanjem “Moderna kozmologija” Zvonimira Vlaha u petak počela je proslava 376. godišnjice Prve gimnazije Varaždin. Sve do 12. listopada održavat će se niz programa.

Tako će u utorak 9. listopada biti Dan otvorene nastave, a sve do 12. listopada na toj školi, koju su osnovali isusovci

u 17. stoljeću, održat će se i brojna predavanja. Programi obilježavanja velike obljetnice završit će u petak 12. listopada izložbom projekta “Koliko smo sretni” Željka Funde, radionica “Hocus-pocus mathematicus” te svečanom sjednicom nastavničkog vijeća u dvorani Glazbene škole. (ihr)

100.

godišnjicu djelovanja obilježila je Područna škola Margečan, koja je u sastavu OŠ “Metel Ožegović” Radovan. Tim povodom izdana je monografija u kojoj je istaknuto da školovanje i škola u Margečanu svoje početke bilježe već u 17. stoljeću.

Zovite nas na 042/290-777

Europski dan jezika u OŠ Kneginec Gornji

DOZNAJEMO Elektrostrojarskoj školi za projekt CENT 224.399 € iz IPA programa EU

Znaju do novca iz EU - Kroz novi, veliki projekt želja nam je nabaviti opremu i educirati profesore, odnosno stvoriti uvjete za rad novog centra izvrsnosti. Puno je energije uloženo u projekt i nadam se da će on imati svoju održivost – rekao je Kos

“What is Great about Great Britain?” bila je tema prezentacije koju je održao Peter Hopwood učenicima sedmih i osmih razreda OŠ Kneginec Gornji, kojom je obilježen Europski dan jezika u toj školi. Učenici su naučili zašto engleski jezik prevladava u

komunikaciji većine ljudi svijeta, ali i koja su to područja života nezamisliva bez uporabe engleskoga jezika. Učenici su i sami izradili projektne radove na temu “How can I express myself in English…” i “How do I feel about learning English…”.

Županija sufinancira prijevoz studenata Varaždinska županija će i ove godine sufinancirati troškove prijevoza studentima, koji ove godine mogu očekivati više karneta po povoljnijim cijenama. Studentima koji studiraju na području Varaždinske županije, Čakovca i Koprivnice tijekom listopada sufinancirat će se trošak pokazne mjesečne karte iznosom od 250 kuna mjesečno i to će se nastaviti i narednih mjeseci, dok svi ostali imaju 40

posto popusta.Od studenog studentima koji studiraju u Zagrebu imat će pravo na 6 karneta od 30 kuna po voznoj karti, a svi koji studiraju u Opatiji i Rijeci imat će pravo na 4 karneta od 50 kuna po voznoj karti.

Studenti koji pak studiraju u Splitu i Dubrovniku imat će pravo na 4 karneta od 65 kuna po voznoj karti, a oni koji studiraju u Puli i Zadru imat će pravo na 4 karneta od 60 kuna po voznoj karti.

Dječji vrtić “Zeko” slavi svoj 15. rođendan

Dječji vrtić “Zeko” slavi svoj 15. rođendan. Ovaj privatni dječji vrtić svoja je vrata za mališane prvi put otvorio 1. listopada 1997. godine i od tada do danas kroz vrtić je prošlo mnogo generacija djece, od kojih su danas neki već i studenti.

Veliku obljetnicu vrtić je već proslavio te su mali “Zečići” vrtiću već zaželjeli još puno djece, veselja, predstava, priredbi, igračaka i rođendana. Glavna svečanost održat će se 25. listopada u 17 sati u Vatrogasnom domu u Varaždinu.

U varaždinskoj Elektrostrojarskoj Cilj projekta je unaprijediti stručne, organizacijske školi održano je predstavljanje i materijalne kapacitete škole potrebne za novog projekta Centra izvrsnosti uvođenje inovativnog školskog kurikuluma na za nove tehnolopodručju mehatronike. gije (CENT). Jedna od najbrojnijih varaždinskih sred nji h škola prijavila se na natječaj “Modernizacija školskih k u r i k u lu ma u strukovnim školama u skladu s promjenjivim potrebama tržišta rada/gospodarstva” te joj je odobren IPA projekt Centra i z v rsnost i za nove tehnolo- Hrvatska premalo koristi novce iz EU programa - istaknuo je na predstavljanju projekta ravnatelj Igor Kos g ije (CEN T) ukupne vrijednosti 224.399 i nadam se da će on imati školi, uskoro zaživi i u VuPROJEKT “CENT” svoju održivost – rekao je kovaru – rekao je Kos. eura. ravnatelj varaždinske ElekČestitke ElektrostrojarUvjeti za novi centar trostrojarske škole Igor Kos. skoj školi na dobivanju proVrijednost projekta U novom, velikom pro- jekta uputio je i zamjenik Glavni cilj ovog projekta je unaprijediti stručne, or- jektu partneri su Elektro- župana Milan Pavleković, je 224.399,47 €, ganizacijske i materijalne strojarskoj školi, koja je no- koji je pohvalio napore ravod kojih je 85 % kapacitete škole kako bi se sitelj, Fakultet organizacije natelja Igora Kosa i njegovih suradnika jer se pokazalo da stvorili uvjeti za rad Centra financirao EU, su se opredijelili za modeizvrsnosti za nove tehnodok će preostali ran i aktivan razvoj škole na logije koji će najviše biti Partneri pragu ulaska Hrvatske u EU. fokusiran na mehatroniku, iznos sufinancirati - Drago mi je što će Centar što je interdisciplinarno po- Elektrostrojarskoj Elektrostrojarska izvrsnosti za nove tehnolodručje koje povezuje znanja školi u projektu gije dobiti ovim projektom iz elektronike, strojarstva i škola Varaždin. su Tehnička škola novu opremu, a Varaždinračunalstva. ska županija još jedan cen- Ovo je logičan slijed “Nikola Tesla” iz tar izvrsnosti u koji će biti onoga što smo dosad radili Projekt je već uključeni učenici osnovnih na školi. Naime, na Elektro- Vukovara i FOI počeo i završit će i srednjih škola s područja strojarskoj školi već djeluju dva centra izvrsnosti, za i informatike (FOI) i Teh- cijele županije – ustvrdio u rujnu 2013., a fiziku i hrvatski jezik, koje nička škola “Nikola Tesla” je Pavleković, uz kojeg je na financira se u okviru financira Varaždinska žu- iz Vukovara, koja, prema predstavljanju projekta bila panija, a kroz novi, veliki riječima ravnatelja Kosa, i zamjenica župana Blanka IV. komponente Glavica-Ječmenica, zamjeprojekt želja nam je nabaviti nije odabrana slučajno.

EU IPA programa nica gradskog pročelnika opremu i educirati profeza društvene djelatnosti sore koji će raditi s našim, Škola za budućnost za Hrvatsku ali i učenicima iz drugih - Riječ je o prijateljskoj Karmen Trubić, pročelnica osnovnih i srednjih škola, školi i voljeli bismo da kroz Područne službe Zavoda sheme za dodjelu odnosno koji će stvoriti zajedničku suradnju i rad za zapošljavanje Jasenka bespovratnih uvjete za rad novog centra na ovom projektu zanima- Hutinski te predstavnici izvrsnosti. Puno je energije i nje tehničar za mehatro- Obrtničke i Gospodarske sredstava. truda uloženo u ovaj projekt niku, koje postoji u našoj komore.

Među 45 najboljih kajkavskih pjesama koje su izabrane među radovima pristiglim na Dane kajkavske riječi je pjesma “Dobrodošli v Žigrovec” Ivone Hrastić, učenice 7. b razreda iz OŠ “Vladimir Nazor” iz Svetog Ilije.

USPJEH

Grad Varaždin raspisao je Javni poziv za sufinanciranje prijevoza studenata za 2012./2013.

Prijave potražite na web stranicama Grada Varaždina, a mogu se podići i na ulazu u Upravni odjel za društvene djelatnosti (Kukuljevićeva 14).

Prijave se primaju do 19. listopada.

OPĆINA VISOKO

9 PROMO

9. listopada 2012., br. 438 || REGIONALNI TJEDNIK

VISOKO “Bitka za Čanjevo” prava je povijesna atrakcija i manifestacija s velikim potencijalom

Turci i Praškocijevi haramije u borbi na arheološkom nalazištu

Čanjevo, malo mjesto u općini Visoko, krije velik potencijal. Prije desetak godina tamo su počela značajna arheološka istraživanja, a na utvrdi koja se polako iskopava, nastala je i ova manifestacija Na ostacima nekadašnje utvrde Čanjevo vodila se protekli vikend prava bitka. Lokalno je stanovništvo, naime, stalo u obranu svoje zemlje od Turaka i uspjelo pobijediti.

Svi rekviziti i odore autentični su onima iz kraja 16. stoljeća Naravno, nije riječ o pravoj bitci već o povijesnom prikazu bitke s kraja 16. stoljeća koja svake godine iznova fascinira sve veći broj mještana općine Visoko, te koja se odvija na još važnijem prostoru – arheološkom nalazištu koje je objelodanilo važne povijesne priče.

Kostimi, mačevi...

Uz pucnjeve, strelice i tjeranje Turaka od strane Praškocijevih haramija prošla je tako i sedma godina ove prave povijesne manifestacije stasale na utvrdi Čanjevu. A sve je počelo značajnim arheološkim otkrićem. - Prije otprilike deset godina prvi se put krenulo u arheološka istraživanja utvrde Čanjevo. Utvrda je tada bila u apsolutno ruševnom stanju, a osim lokalnih mještana nitko drugi nije znao ni da postoji – rekao je Dragutin Mateković, načelnik općine Visoko, koja sudjeluje u ovim arheološkim istraživanjima. Ovo važno povijesno mjesto tada je imalo tek dva zida koja su virila iz zemlje i svjedočila o višestoljetnom postojanju i životu ovdje. Što se nalazi ispod i koja se priča isprepliće iza tih ruševina, zainteresiralo je mnoge te se

Velik entuzijazam - Svaki početak je težak, ali kada težiš nekom cilju, uvijek daješ više i postoji više entuzijazma. Zasad nam još uvijek nije cilj da to bude neki veliki spektakl jer nemamo ni kapacitete za to, no to će se promijeniti – naglasili su i iz Udruge Praškocijeve haramije. Tada će sigurno svi znati tko su bili slavni Praškocijevi haramije i kako su čuvali granice od Turaka i Osmanskog carstva upravo u ovoj utvrdi koja je stajala skrivena i srušena dugi niz godina, točnije od prve polovice 18. stoljeća.

krenulo u detaljnija istraživanja. - Došli smo na ideju da bi bilo dobro tu utvrdu iskopati jer o njoj ne znamo ništa osim povijesnih zapisa da je postojala – dodao je načelnik Mateković.

A nakon toga nastala je “Bitka za Čanjevo”. - Nakon tri godine iskapanja nastala je ideja kako bi bilo dobro prikazati život stanovnika iz tog doba – dodao je načelnik. Za to je zaslužna bila posebno Udruga Praškocijeve haramije, a svi

zajedno uložili su velik trud kako bi sve bilo autentično.

Obilazili su se arhivi, ne samo u Hrvatskoj, već i u okolnim državama, na temelju čega je stasala ova priča. Upravo je zato svaki odjevni komad koji su glavni akteri nosili vjeran prikaz tog vremena.

Težak početak Nesumnjivo, utvrda koja se nalazi u općini Visoko, od velike je važnosti za povijest.

Upravo se zato ulažu u njezino

iskapanje veliki napori, no interes za to uvijek bi mogao biti veći. - Do prije devet godina nismo imali skoro nikakvih podataka, a sada već možemo znati i za neke prostorije koje su bile u utvrdi i gdje su bile.

Mlada se ekipa primila posla i polako iskopavamo – rekao je načelnik Mateković. Nažalost, ove godine radovi stagniraju.

Naime, u ovom projektu osim Općine Visoko sudjeluje i Ministarstvo kulture, od kojeg ove godine nisu dobivena nikakva sredstva.

Ipak, iako uz malo zastajanja, planovi su da iskopavanje bude gotovo kroz tri godine. - Nakon toga išao bi projekt prezentacije i obnove, prikazali bi neke prostorije iz tog doba, napravili šetnice i preselili bitku na livadu – neki su od planova za budućnost za koje se mnogi nadaju da će se realizirati što prije jer je ovo uistinu važno i posebno mjesto.

U bitci je bilo mrtvih, ali i puno smijeha!

Da su mještani svjesni povijesnog bogatstva koje imaju, uvjerili smo se i prilikom ovogodišnje bitke. Na mjestu borbe okupile su se stotine ljudi, a iako se ova bitka godinama odigrava bez pompoznih najava, okupila je i velik broj pridošlica iz Hrvatske, ali i drugih zemalja. - Uživamo ovdje.

Lijepa je priroda, bitka je super i nasmijali smo se do suza – komentirali su neki od gostiju. Svi su nestrpljivo čekali bitke koje su se odvijale u dva navrata – popodne i u večernjim satima.

Ogromnim pljeskom bio je nagrađen ovaj igrokaz koji, osim povijesti, u sebi nosi i veliku dozu humora.

Ništa manje zapaženo nije prošao ni logor u kojem su kostimirani vojnici čekali svoju bitku.

Osim toga, kroz čitav dan bilo je još brojnih sadržaja.

U jutarnjim satima nastupili su tako klinci i klinceze Društva Naša djeca Visoko, a oni hrabri posvetili su se i streličarstvu. Kako se služiti lukom i strijelom, podučili su ih streličari iz Karlovca.

Zabava je, uz tamburaše iz općine Visoko, potrajala sve do kasnih sati.

Jasno je da je ova manifestacija iz godine u godinu sve veća atrakcija, a jednog dana će zasigurno biti i jedna od najvećih turističkih atrakcija ovoga kraja.

10

INTERVJU TJEDNA

REGIONALNI TJEDNIK || 9. listopada 2012., br. 438

OTVORENO Dr. sc. Goran Mrak, jedan od najvrsnijih mlađih specijalista neuro

Medicinare društvo n Piše: GORDANA IGREC

S višim asistentom na Medicinskom fakultetu u Zagrebu dr. sc. Goranom Mrakom, jednim od najvrsnijih mlađih specijalista neurokirurga, koji radi u Neurokirurškoj klinici KBC Rebro Zagreb, a potekao je iz varaždinskog zdravstva, razgovarali smo o stanju u njegovoj struci – neurokirurgiji, kao i prilikama u zdravstvu i liječničkoj profesiji u nas i u svijetu.

Zašto ste za svoj poziv odabrali upravo neurokirurgiju?

Neurokirurgija je ispala na

S 2300 operacija godišnje najveća smo neurokirurška institucija neki način slučajno. Uvijek sam želio raditi u medicini neku kiruršku disciplinu zato jer sam mislio da je to najprimjerenije mojim interesima. Čovjek se rađa s određenim sposobnostima i interesima, i ukoliko se ti interesi poklope s vrstom posla koji čovjek obavlja, tada je taj posao zadovoljstvo i čovjek može ostvariti svoj puni radni kapacitet i zadovoljstvo. Kada sam završio Medicinski fakultet i staž, i zaposlio se u Općoj bolnici Varaždin, dosta sam volontirao na Odjelu kirurgije u OB Varaždin. Zanimala me općenito kirurgija i tada se ukazala prilika za specijalizaciju neurokirurgije, pa sam onda to i odabrao.

Zašto se niste vratili u Varaždin nakon specijalizacije?

Nisam se vratio natrag u OB Varaždin jer sam naučio tijekom specijalizacije da je neurokirurgija toliko složena struka da je nemoguće dovoljno kvalitetno raditi taj posao kao pojedinac, bez tima ljudi koji su prisutni 24 sata u bolnici skrbeći o operiranim bolesnicima. Također sam smatrao da se ne mogu razviti i napredovati u struci kao neurokirurg u Općoj bolnici Varaždin gdje bih bio jedini neurokirurg uz opremu koja u to vrijeme nije bila dostatna za obavljanje ozbiljnije neurokirurške djelatnosti. Kada mladi liječnik odlazi na specijalizaciju, nema predodžbu o struci koju će jednog dana raditi, niti perspektivu složenosti posla kakav je neurokirurgija.

Danas sam posve siguran da sam tom svojom odlukom pomogao, pa i dalje pomažem tisuću puta više Varaždincima koje sam liječio i liječim u KBC-u Zagreb, jer tako složene zahvate ne bih nikada mogao raditi u OB Varaždin.

Međutim, bez obzira na to, i dalje plaćam preveliku cijenu

te odluke, i ovom prilikom također se obraćam Upravnom vijeću varaždinske bolnice i molim da imaju ljudskosti da me oslobode obveza u OB Varaždin, jer je rad u dvije bolnice na ovako zahtjevnom poslu ravan samoubojstvu. Ja nisam jedina osoba koja je nakon završetka specijalizacije otišla raditi u neku drugu instituciju, ali sam sasvim sigurno morao za to platiti najveću cijenu. Pa i danas je preporuka Ministarstva zdravlja da završeni specijalisti koji odlaze na rad u drugu medicinsku ustanovu koja je pod ingerencijom i financiranjem HZZO ne moraju vraćati nikakav dug jer zapravo ne postoji nikakva šteta. Svi liječimo iste ljude

AFERE

Zašto tako Ni zdravstvo nisu mimoišle afere, poput Pfizera i Medikola. Kako gledate na to?

Moram priznati da zbog puno obaveza malo čitam novine. Zapravo, često se niti ne želim zamarati svakodnevnim političkim informacijama jer me to umara i opterećuje i imam previše svojeg osobnog posla i interesa da bih mogao pratiti sva dnevno-politička zbivanja. Kako ja gledam na stvar?

Najveća afera u Republici Hrvatskoj je da je od stvaranja nove hrvatske države na vlast došla kritična masa nekompetentnih ljudi koji su uspjeli uništiti čitavu hrvatsku industriju. Ostale afere samo bacaju sjenu da zamagle najvažnije propuste u državi. Zašto su baš sada isplivale neke od tih afera?

Periodično se stvaraju afere kada to nekoj od političkih instanci ili društvenoj skupini odgovara. I to je tako.

S tim treba naučiti živjeti. Čovjek se treba baviti svojim poslom, a ne politikom!

u istom sustavu zdravstva, samo u drugoj instituciji.

Ionako gotovo svakodnevno komuniciram s liječnicima u OB Varaždin, rješavajući zdravstvene probleme koji se u Varaždinu ne mogu obaviti.

Je li neurokirurgija na KBC-u Rebro u Zagrebu doista najbolja kod nas?

O kvaliteti pojedinih ustanova najbolje bi bilo da govore pacijenti. Prije nekoliko godina dobili smo europski certifikat za izvrsnost, i edukacijska smo klinika Europskog udruženja neurokirurga što znači da smo prepoznati kao dovoljno dobri da se europski program edukacije specijalizanata iz neurokirurgije može obavljati u našoj klinici kao što se obavlja u Münchenu, Parizu ili Londonu. Jedina smo takva neurokirurška institucija u Hrvatskoj. Imamo 11 specijalista neurokirurga

koji obavljaju čitav dijapazon neurokirurških operacija.

Jedini raspolažemo “gamma knife” uređajem koji se koristi isključivo za zračenje procesa u lubanji poput tumora i krvožilnih malformacija. Vrlo je malo operacija koje se kod nas ne mogu jednako uspješno operirati kao i u inozemstvu.

U posljednje vrijeme često smo suočeni s prikupljanjem sredstava iz donacija za operacije u inozemstvu. No za neke od tih zahvata nema opravdanja. Za veliki novac ljudi se šalju u inozemstvo, a i kod nas se mogu jednako uspješno operirati. Naši ljudi su skloni tome da više vjeruju nepoznatom strancu, nego poznatom domaćem, jer se smatra da je sve što dolazi iz vana vrednije. Svakako smo usporedivi s velikim neurokirurškim centrima u svijetu.

Godišnje obavimo oko 2.300 operacija i po tome smo aspolutno najveća neurokirurška institucija u Hrvatskoj.

Koliko napravite operacija?

Godišnje napravim oko 200 operacija. To je oko pet-šest operacija tjedno. To varira od godine do godine. Varira s obzirom na to koliko ste na edukaciji, koliko ste na putovanjima i sl. Ali nije bitan samo broj operacija nego kakve su jer neurokirurška operacija može trajati 2 sata, ali i 12 sati pa i duže. I bitni su rezultati liječenja. Što više radite i što se više predate poslu, vjerojatnije je da ćete imati bolje rezultate.

Kako stoji hrvatska neurokirugija? Koje su novine?

Kod nas se zadnjih nekoliko godina, pogotovo u KBC-u Zagreb, razvija kirurgija epilepsije. To je nešto što do prije četiri godine nije bilo rutinski i čest operacijski zahvat u našoj klinici. U suradnji s Klinikom za neurologiju, koju vodi prof. Sanja Hajnšek, čiji se otac također bavio epilepsijom, okupili smo tim odličnih stručnjaka koji su zapravo

Zabranjeno je zapošljavanje sestara, koje su uvjet poboljšanja usluga započeli pravu invazivnu i neinvazivnu dijagnostiku epilepsije i na taj način su stvorili uvjete da bi se mogla početi razvijati kirurgija epilepsije. U tom području danas postižemo odlične rezultate u pogledu kontrole epileptičkih napadaja. Drugo, danas se u većini neurokirurških centara koji se bave cerebrovaskularnom neurokirurgijom koriste i tzv. endovaskularni postupci u liječenju aneurizama i arteriovenskih malformacija.

U KBC-u Rebro se unazad

nekoliko godina oformio tim neuroradiologa na čelu s prof. dr. sc. Markom Radošem, koji radi intervencijske zahvate na krvnim žilama i koji je jedini takav u Hrvatskoj. Sljedeće je funkcijska neurokirurgija, koju je na neki način započeo doc. dr. sc. Darko Chudy, koji je trenutno predstojnik Neurokirurgije u KB Dubrava.

Do prije par godina radio je s nama u KBC Zagreb na Rebru i otkada je otišao u drugu instituciju, na neki način smo u gubitku zbog njegovog odlaska, jer bi i dalje razvijao funkcijsku neurokirurgiju u ovoj instituciji. Međutim, kolega dr. Andrej Desnica, koji je bio na školovanju u Njemačkoj, budućnost je funkcijske neurokirurgije u našoj klinici.

No problem za razvoj tog dijela neurokirurgije je u tome što su funkcijski zahvati odnosno elektrode koje se ugrađuju u mozak i oprema dosta skupi, i to je zapravo glavni limitirajući faktor u razvoju funkcijske neurokirurgije kod nas.

Imate li na Klinici za neurokirurgiju odgovarajuću opremu?

Današnja neurokirurgija znači smanjenu smrtnost i povećanu uspješnost operacijskog liječenja. U neurokirurgiji je od presudnog značenja imati kvalitetnu opremu. Bez toga bi i dalje bila smrtnost kao prije 30 godina. Danas pacijenti umiru sporadično nakon neurokirurških zahvata. Ja se ne sjećam da je ijedan pacijent otkad sam ja u Klinici za neurokirurgiju umro u operacijskoj dvorani tijekom zahvata, a to je velikim dijelom zahvaljujući kvalitetnoj opremi. Oprema koju imamo ne razlikuje se bitno od opreme drugih neurokirurških centara u svijetu i Europi i nastojimo pratiti sve suvremene trendove u neurokirurgiji. Od sve tehničke opreme ipak je najvažnije da imate kvalitetne ljude koji tu opremu znaju koristiti. Jer ne operira vas stroj, nego čovjek - neurokirurg, koji često na 1-2 kvadratna centimetra balansira između nečijeg života i smrti.

A ljudi? Nedostaje li medicinskih sestara ili liječnika?

Otkad sam ja došao u KBC na Kliniku za neurokirurgiju, bilo je dvostruko više medicinskih sestara. Mislim da je to vodeći problem danas općenito u medicini u Hrvatskoj! Zabrana je zapošljavanja novih medicinskih sestara, a to je jedini uvjet da se poboljša medicinska usluga! Medicinska sestra je prva linija koja je u kontaktu s bolesnikom i što ih je više, to je u pravilu kvalitetnija medicinska usluga! Neurokirurga u Hrvatskoj ima trenutno dovoljno i ne bi trebalo povećavati njihov broj, jer je samo neurokirurg koji svaki dan radi u sali i koji ima dovoljno operacija u kondiciji, i mentalno, i fizički.

Kako gledate na reforme u

J Ako se ovako nastavi, u Hrvatskoj će ostat koristiti jer neće imati tko, upozorava dr. Mra

Malo je operacija koje se kod nas ne mogu jednako uspješno operirati k

INTERVJU TJEDNA

9. listopada 2012., br. 438 || REGIONALNI TJEDNIK

11

okirurga s Neurokirurške klinike KBC Rebro, izdanak varaždinskog zdravstva

ne poštuje dovoljno ti bolnice pune praznog prostora i s opremom koju nitko neće ak

kao i u inozemstvu

KARIJERA Od Varaždina do Zagreba i Seattlea i natrag

Moji mentori su mi uzori Prof. Paladino govorio je o vama pomno odabranim riječima... Imate li vi, međutim, koji uzor u svojoj neurokirurškoj struci?

Prof. Paladino je predstojnik Klinike za neurokirurgiju, u kojoj radim, moj mentor i osoba koju izrazito poštujem i od koje sam naučio većinu stvari koje danas znam i on je, zapravo, najvažnija osoba u mojem neurokirurškom životu. On je čovjek ogromne energije i nikada ne

pristaje na manje od najviše mogućeg u liječenju, nikada ne odustaje od svojih bolesnika i bori se za njih do kraja. Budući da je čitav moj život edukacija, rado se sjećam svih svojih učitelja i profesora u svim školama koje sam polazio, a prof.

Paladino je moj učitelj i dan-danas i svakodnevno prolazimo zajedno i ljepotu i kalvariju teškog neurokirurškog života. S druge strane, educirao sam se i na nekim drugim mjestima

u svijetu, polazio sam razne tečajeve čiji su voditelji uvijek najpoznatija svjetska neurokirurška imena. Bio sam jedno vrijeme u SAD-u, u Seattleu, tamo sam bio kod prof. Laligama Sekhara, koji je među prvih deset neurokirurga u svijetu koji se bave najsloženijim neurokirurškim operacijama, i on mi je također velik neurokirurški uzor. Najveća imena u neurokirurgiji su uzori svakom neurokirurgu. Tako je i prirodno.

zdravstvu ministra zdravlja Ostojića, posebice na njegovu izjavu kako “treba ulagati u ljudstvo”, ali i na uvođenje e-zdravstva i sl.?

Mislim da je današnja hrvatska medicina isključivo na visokoj razini zato jer ima ljude koji su dobro educirani i koji se nastoje samostalno uključivati u svjetske trendove te koji na neki način ovise sami o sebi. Entuzijazam je u hrvatskoj medicini još uvijek jako prisutan i vodeći modus vivendi. Međutim, pitanje je do koje mjere će to tako ići.

Da biste napredovali u nekoj struci, morate biti na neki način motivirani, ne možete stalno ovisiti isključivo o osobnoj motivaciji i želji da budete bolji od drugih! To ne ide tako! Ako se ovako nastavi, u Hrvatskoj će ostati bolnice pune praznog prostora i s opremom koju nitko neće koristiti jer neće imati tko. U Hrvatskoj nedostaje liječnika raznih struka, i to zato jer ljudi nemaju pravu motivaciju za studiranje medicine. Ja se sjećam da su tijekom mog studija svi moji prijatelji koji su studirali neke druge fakultete imali puno više vremena za slobodne aktivnosti, druženje i sl. Medicinari moraju učiti danonoćno. Nakon toga slijedi borba za staž, pa za specijalizacije. Tijekom specijalizacije, pa i danas, ja ne mogu ni pobrojati sve radne sate koje obavim tjedno. Godine izgubljenih noći. Oni koji me poznaju kažu da bih komotno mogao prodati stan jer ionako većinu vremena provodim u bolnici. To ljudi drugih struka ne shvaćaju, a naše društvo dovoljno ne poštuje i ne vrednuje. Mislim da bi naše društvo trebalo preuzeti model iz neke druge zapadne države jer, konačno, bit ćemo i dio EU, da se poslože i platni razredi za pojedine struke u medicini jer svi poslovi nisu jednako teški, zahtjevni i odgovorni, i razlikuju se oni koji obave 200 - 300 složenih operacija godišnje od onih koji jedva povremeno ili nikad ne uđu u operacijsku dvoranu.

Uvođenje informatike u zdravstvo je neminovno, i trebalo bi pomoći racionalizaciji vremena i boljoj organizaciji.

No, mislim da će se većina kolega složiti da je u našem slučaju došlo do enormnog porasta administracije, i to često uz gubitak više vremena koje bi liječnici i medicinske sestre trebali provesti s pacijentima.

Je li, međutim, liječnička profesija kod nas potplaćena?

Mogu vam za usporedbu reći da neurokirurg početnik koji nije položio specijalistički ispit u SAD-u može tražiti posao i njegova bruto-plaća će biti preko 250 tisuća dolara godišnje. Prosječna neurokirurška plaća u SADu je od 350 do 500 tisuća dolara godišnje u državnim

jer tu ne mogu zaraditi za svoj život! Isto tako će se dogoditi i s liječnicima čim se otvore vrata! Sigurno će jedan broj liječnika, kojih i inače imamo u deficitu, otići raditi u inozemstvo. To je sigurno. Ljudi će se sigurno više kretati ako budemo dio EU. Možda će i stranci dolaziti k nama. Iako, s obzirom na našu ekonomsku situaciju, mislim da će stranci koje možemo očekivati biti oni iz sistema u kojima je medicina lošija nego trenutno u nas.

Tako da se bojim da bi se moglo dogoditi da se kvaliteta medicine u Hrvatskoj smanji s vremenom!

Jeste li vi razmišljali o inozemstvu?

Razmišljao sam svojevremeno da ću otići van raditi ako se ne popravi situacija.

Imam 45 godina, za mene su sve opcije otvorene! Imam dvoje djece koja me vežu za ovaj grad i za ovu zemlju. Ne bih se želio udaljiti od prijatelja i poznanika i svih dobrih ljudi koje sam tijekom svojeg života upoznao. Međutim, ako bude trebalo ići trbuhom za kruhom, moguće je da se u jednoj fazi svojeg života čak i za to odlučim, ako se nađe kakva prihvatljiva prilika.

Mora li dobar liječnik prije svega biti dobar čovjek?

To je početak svega! I onaj tko ide u medicinu, i tko se želi baviti medicinom i raditi s ljudima, mora voljeti taj posao prije svega, mora voljeti ljude. Najvažnije u odnosu između bolesnika i liječnika je povjerenje i razumijevanje, a to bez filantropije ne ide.

Naši neurokirurški bolesnici znaju biti osobito teški, nikad ne znate kako će završiti ta operacija, hoće li netko nakon operacije imati teško oštećenje, hoće li biti živ, hoće li biti dugotrajno u komi...? Kontakt s obitelji bolesnika i sa samim bolesnikom, davanje informacije o bolesti i načinu i tijeku liječenja, priopćavanje neugodnih spoznaja o teškim i neizlječivim bolestima je zapravo najvažniji, a često i najteži dio posla.

Ako bude potrebno ići trbuhom za kruhom, moguće je i inozemstvo institucijama. U privatnim bolnicama ta primanja su nekliko milijuna godišnje.

Sad usporedite to s našim primanjima, pa ćete vidjeti koja je razlika. Ako se uspoređujemo u plaći, bitno je možemo li se usporediti u kvaliteti rada.

Mislim da većina kolega koji su bili vani i koji znaju kako se vani radi može reći da zaista ima malo stvari koje mi ne možemo tako dobro napraviti kao što rade kolege u SAD-u ili drugdje u Europi!

Hoće li nakon ulaska Hrvatske u EU mladi liječnici i medicinske sestre odlaziti puno intenzivnije nego dosada u zemlje EU? Mislim da će postojati zakonska regulativa prema kojoj se medicinsko osoblje neće moći tako lako zaposliti u EU barem nekoliko godina nakon što uđemo u EU. No, već sada smo suočeni s tim da srednji medicinski kadar, medicinske sestre, odlaze u Europu i to je potpuno prirodno i logično

12

POSLOVNI SVIJET

poslovni svijet www.regionalni.com

REGIONALNI TJEDNIK || 9. listopada 2012., br. 438

AMBIENTA, sajam koji se ne zaobilazi!

Od srijede do nedjelje u dvanaest paviljona Zagrebačkog velesajma i otvorenom prostoru održava se AMBIENTA, 39. međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije. U sklopu sajma bit će priređeno više događanja: Međunarodna izložba keramike i stakla - MIKS ‘12, izložba „ZziD – hrvatski industrijski dizajn“ te više izložbi učenika i studenata

vezanih uz oblikovanje. I ove godine održat će se stručni skupovi i predavanja, a od atrakcija valja izdvojiti najveću ručnu svjetiljku na svijetu koja će se premijerno prikazati u Hrvatskoj.

Za sretnog posjetitelja sajma Ambienta tu je i nagrada od 10 tona paleta za grijanje, a sve očekuju sajamski proizvodi po povoljnijim cijenama, sniženi i do 50 posto!

Zovite nas na 042/290-777

HGK VARAŽDIN Tvrtke iz Varaždinske županije u teškoćama

Cesarec: Sad je ponovno vrijeme za krizne mjere Treba razmisliti o ponovnom uvođenju kriznih mjera, poput onih iz Zakona o potpori za očuvanje radnih mjesta. Neka varijanta takvog zakona trebala bi i sada, smatra Cesarec Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VABA BANKA Kreditiranje mikropoduzetnika

Povoljniji uvjeti, a kamate smanjene Od početka listopada još povoljniji uvjeti, kamatne stope smanjene i za kredite u otplati Temeljem Ugovora o zajmu koji je Vaba d.d. banka Varaždin potpisala s Europskom i nv e s t i c ij s ko m bankom krajem 2010. godine, s c iljem omogu ćavanja lak šeg pr istupa f inancijskim sredstvima hrvatskim mikropoduzetnic ima, od po četka listopada kamatne stope po ovoj liniji još su povoljnije te će za nove, ali i postojeće već odobrene kredite, koji se nalaze u otplati, iznositi od 6,242 posto do 6,742 posto godišnje, izvijestili su iz Vaba banke Varaždin.

Do 25.000 eura Vaba d.d. banka Varaždin odobrava iz sredstava

Vaba d.d. banka nastavlja s kreditiranjem mikropoduzetnika u suradnji s Europskim investicijskim fondom Europskog investicijskog fonda srednjoročne mikrokredite poduzetnicima koji imaju najviše devet zaposlenih te bilancu, odnosno ukupne prihode manje od dva milijuna EUR, i to u

Opet je došlo vrijeme za uvođenje kriznih mjera, upozorio je to u četvrtak Čedomil Cesarec, predsjednik HGKŽupanijske komore Varaždin, uoči početka Gospodarskog vijeća Županijske komore.

Nakon razmjerno dobrih poslovnih rezultata poduzeća s područja Varaždinske županije u prva dva kvartala ove godine, krajem trećeg kvartala javili su se problemi koji postaju sve veći i veći.

Cesarec: Jednu školu smo prošli i bilo bi jako loše da dva puta ponavljamo isti razred

Očuvati radna mjesta - Od rujna nadalje počele su se smanjivati narudžbe i druge stvari. Stoga treba razmisliti o ponovnom uvođenju kriznih

iznosu do 25.000 EUR te s rokom otplate do šest godina, uz mogućnost ugovaranja počeka otplate kredita.

Od početka listopada još povoljniji uvjeti, kamatne stope smanjene i za kredite u otplati mjera, poput onih iz Zakona o potpori za očuvanje radnih mjesta. Neka varijanta takvog

zakona trebala bi nam i sada ustvrdio je Cesarec.

Pogoršanje prilika u varaždinskim poduzećima, koje se ogleda i u osjetnijem smanjivanju broja zaposlenika u nekoliko velikih tvrtki, posljedica su ne samo kretanja u domaćem gospodarstvu, nego i inozemstvu. - Zemlje EU smanjile su svoje potrebe i narudžbe zbog čega se gube radna mjesta.

Naravno, prvo su smanjile narudžbe izvana, tako da su zaustavili čak i već ugovorene poslove. Jednostavno, najprije gledaju da bez posla ostanu svi drugi, a onda tek oni doma -

ustvrdio je Cesarec.

Prvi u krizu, prvi i van Odustajanje i pad narudžbi izvana najprije osjećaju izvoznici koji su u šest mjeseci uspjeli povećati izvoz za 1,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, koji je došao do 503 milijuna dolara, što je čak 8,6 posto hrvatskog izvoza.

Istovremeno, uvoz je smanjen za 13,4 posto, odnosno na 330 milijuna dolara, dok su ukupni prihodi i rashodi ostali gotovo isti kao i u prvom polugodištu prošle godine. - Usprkos složenosti prilika, naše tvrt-

ke uspijevaju u svijetu. No glavnina našeg izvoza ide u EU gdje završava 85 posto naših proizvoda. To nam sada postaje mana, a prije je bilo prednost. Međutim, očekujem da se ponovi razvoj događaja iz 2008. - prvi smo ušli u krizu i prvi izašli. No nadam se da će se ozbiljnost prilika sada ipak prije prepoznati te donijeti primjerene mjere. Jednu školu smo prošli i jednostavno bi bilo jako loše da dva puta ponavljamo isti razred - upozorio je Cesarec dodavši da ne može samo gospodarstvo rješavati probleme.

Poziv poduzetnicima Kamatna stopa za korisnika kredita iznosi šestomjesečni EURIBOR uvećano za 5,8 posto, odnosno 6,3 posto.

Korisnicima kredita pružena je i mogućnost automatskog korištenja odobrenog prekoračenja bez naknade u iznosu do 25.000 kuna šest mjeseci po odobrenju kredita.

Također važno je napomenuti da je kamatna stopa predmetne kreditne linije promjenjiva te se usklađuje sa šestomjesečnim EURIBOR-om svakih šest mjeseci.

Kako kreditni fond ove linije još nije u potpunosti iskorišten, ovom prilikom pozivamo sve zainteresirane poduzetnike da se jave u Vaba d.d. banku gdje im na raspolaganju stoje savjetnici koji će rado odgovoriti na sva pitanja i zahtjeve klijenata.

VINDIJA Ministar Tihomir Jakovina pohvalio mljekarsku industriju zbog pregovora s proizvođačima

Nužne mjere za zaustavljanje pada proizvodnje adekvatne priljeve, ne možete ni plaćati sirovine i ostalo upozorio je Dragutin Drk, generalni direktor Vindije.

Poskupljenje mlijeka u ovom trenutku nije realno, tako da veću otkupnu cijenu ne moraju osjetiti i potrošači, ustvrdio je u utorak ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina nakon obilaska poslovnog sustava Vindija za koji je istaknuo da je odavno prerastao granice regije zahvaljujući radu i izuzetnoj poslovnoj viziji.

Cijena mlijeka neće rasti Zahvalivši mljekarskoj industriji na započinjanju pregovora s proizvođačima oko cijene mlijeka, ministar Jakovina najavio je mjere zbog suše ne samo radi cijene mlijeka, već i stočne hrane.

- S obzirom na sušu, Vindija je svojim kooperantima, kojih ima između 2500 i 3000, po-

Uvoz, a možemo u izvoz Nezadovoljstvo ponuđenim povećanjem cijene mlijeka,

nudila 15-ak lipa veću cijenu za svježe mlijeko, o čemu se vode pregovori.

- U ovom trenutku nećemo povećavati cijenu mlijeka. Međutim, možete neko vrijeme trpjeti velike ulazne troškove do određene granice, ali ako je prijeđete, onda vam se narušava ekonomika poslovanja i novčani tokovi. Ako nemate

Ne smijemo zaklati kravu radi kilograma mesa, upozorio Drk kako je dodao, posljedica je nesagledavanja ukupne situacije, odnosno zanemarivanja činjenice da je to samo jedna od mjera. - Nikad nitko nije dobio sve, a naročito proizvodnja.

Faktor koji utječe na konačnu

cijenu mlijeka nije samo svježe mlijeko. Postoji niz ulaznih troškova, poput energije i još puno toga. Slažem se stoga s ministrom da je potreban cijeli niz mjera da bi se situacija stabilizirala u proizvodnji mlijeka i tu je suština. Moramo više proizvoditi, a ne manje. Moramo naći čitav niz mjera da bismo zaustavili pad proizvodnje mlijeka i potaknuli rast jer imamo izvanredan potencijal u Hrvatskoj. Da smo uspjeli povećati proizvodnju, mogli bismo mlijeko i izvoziti u EU jer je izvozni proizvod, a bit će i ubuduće. Stoga ne smijemo, kako se veli, zaklati kravu radi kilograma mesa, već moramo naći mjera za stabiliziranje i povećanje proizvodnje mlijeka - upozorio je Drk.

POSLOVNI SVIJET

9. listopada 2012., br. 438 || REGIONALNI TJEDNIK

13

Nakon EU, razvoj proizvoda financirat će i Grad Varaždin

U sklopu projekta, u suradnji s Gradom Varaždinom, osnovan je i Fond svježih ideja iz kojeg će 5 startupova dobiti godišnje do 20.000 kn U Tehnološkom parku Varaždin predstavljeni su pobjednici INTERINO BizPlan Contesta provedenog u sklopu projekta INTERINO, vrijednog više od 800 tisuća eura, koji je sufinanciran sredstvima EU, točnije iz programa IPA CBC (cross border cooperation), komponenta Razvoja poduzetništva.

Regionalni pobjednici - Cilj projekta prekogranična je integracija znanja, kompetencija i inovacija, odnosno širenje poduzetničke kulture kod mladih i stanovnika prekograničnog područja, poticanje nastanka novih tvrtki utemeljenih na znanju, poticanje povezivanja akademske sfere s gospodarstvom te prijenosa tehnologija i istraživanja iz I&R institucija i institucija znanja u tvrtke. Također se nastoji poboljšati konkurentnost te inovativnost tvrtki u pograničnom području te uspostaviti prekograničnu suradnju između institucija potpore poduzetništvu - veli Andrija

Andrija Petrović

Petrović, direktor TPV-a.

Uz TPV, kako dodaje Petrović, partneri na projektu su UIP Univerzitetni razvojni center in inkubator Primorske, IRP Inštitut za raziskovanje podjetništva, Tehnološki park Ljubljana, Pomurski tehnološki park, Istarska razvojna agencija (IDA), Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva – CEPOR te Regionalna razvojna agencija Međimurje – REDEA. - U sklopu INTERINO projekta proveden je natječaj za najbolji poslovni plan u osam regija na području Hrvatske i

Slovenije gdje djeluju spomenute institucije. Ukupno se prijavilo više od 190 poslovnih ideja, održano je više od 30 radionica, sudjelovalo je 330 sudionika i pripremljena su 84 poslovna plana. U Varaždinskoj je županiji prikupljeno 29 poslovnih ideja te je pripremljeno 15 poslovnih planova - veli Petrović.

U završnicu su ušli najbolji regionalni poslovni planovi: UIP - „iSOUND“, IRP - „Alstar – združene komunikacije“, TPLJ - „Breenga storitve“, PTP - „Virtualni laserski skener - VLS“, IDA - „e-Menu&e-

Iz Varaždinske županije prikupljeno 29 poslovnih ideja i 15 poslovnih planova Advert“, CEPOR - „Gumeni cestovno-željeznički prijelaz“, REDEA - „Bežično i automatsko određivanje navodnjavanja

O projektu INTERINO govorio je okupljenima u TPV-u njegov voditelj Andrej Medved

poljoprivrednih kultura“ i TPV - „Vizualno programiranje za slijepe“. - TPV je za najbolji poslovni plan odabrao projekt mag. inf. Marija Koneckog pod nazivom „Vizualno programiranje za slijepe“, koji je posebno pohvalio član komisije za izbor najboljeg poslovnog plana Branimir Ružojčić - veli Petrović.

Dva najbolja Za najbolji međuregionalni poslovni plan proglašena su dva projekta u kojima su prepoznati, kako je kazala

predsjednica komisije Sanja Ostroški, vrlo inovativni proizvod i poslovni model.

- Projekt „Gumeni cestovni prijelaz DR-1“. odnosi se na sustav koji se ugrađuje na pružnim prijelazima. Navedeni proizvod osigurava ugodniji i tiši prijelaz vozila preko pruge, a ujedno se željeznici osigura jednostavan remont. Pobjednik je i “Virtualni laserski skener“. Riječ je o aplikaciji koja će na temelju zračnih slika omogućiti 3D projektiranje na realističnim osnovama,

a u pozadini je razvijena i nova metodologija i standard prikupljanja podataka - pojašnjava Petrović dodavši da su pobjednici nagrađeni djelom umjetnika Željka Prsteca, koji ih je i osobno uručio.

Tijekom događanja predstavljen je i ITIME program, kao i polaznici još jednog projekta TPV-a - YICT projekta, koji su kroz projekt prošli ICT edukacije i edukacije mekih i poslovnih vještina te su im dodijeljena uvjerenja o provedenim edukacijama.

PROMO

INTERINO I INTERINO BIZPLAN CONTEST Završnica u Tehnološkom parku Varaždin

14

ROTIRKA - SUDNICA

REGIONALNI TJEDNIK || 9. listopada 2012., br. 438

Tenerife s Kristalnom lagunom – prijevara ili…

rotirka sudnica

Je li sedmodnevni boravak na Kanarskom otočju, točnije otoku Tenerife, koji je od lani nudila sad već propala agencija Kristalna laguna, zapravo prijevara, kao što tvrde neki koji su prihvatili njezinu ponudu, predmet je kriminalističkog istraživanja varaždinske policije.

Svega nekoliko mjeseci nakon početka rada u varaždinskoj Međimurskoj ulici, Kristalna laguna, tvrtka u vlasništvu britanskog državljanina, zatvorila je

www.regionalni.com/ crna-kronika

svoja vrata. Zapravo, gotovo preko noći iselila se iz iznajmljenih prostora ostavivši dugove. Stoga su je uzaludno tražili oni koji su mislili odustati od već uplaćenog putovanja na Tenerife, pa su slučaj prijavili zbog prijevare. Međutim, kako doznajemo u policiji, oni koji su već bili na putovanju preko spomenute agencije su zadovoljni, a kako je rok za realizaciju putovanja dvije godine od uplate, slučaj nije tako jednostavan.

Zovite nas na 042/290-777

I TOGA IMA

KOBNA NOĆ Gospava Seka Sertić, 58-godišnjakinja iz Varaždina, navodi da je napadnuta u vlastitom stanu

Izbori u HDZ-u pod istragom

“Okrala me i pretukla djevojka koju poznajem”

Nakon što je istupio iz međimurskog HDZ-a, Stjepan Hamonajec podnio je DORH-u prijavu protiv Darka Horvata, predsjednika međimurskog županijskog odbora i člana predsjedništva stranke.

Razlog: sumnje u izbor trojice međimurskih izaslanika koji su 20. svibnja u Zagrebu sudjelovali na izborima na saboru HDZ-a.

DORH je prijavu proslijedio PU međimurskoj, krenula su ispitivanja, pa se oglasio i Horvat.

- Ako je kaznena prijava podnijeta zbog neregularnosti na unutarstranačkim izborima, to ne bi trebao biti predmet zanimanja DORH-a i policije nego HDZ-ovog Visokog suda čast i, upozorava Horvat.

KRIMINALITET

Podolšak uhićen u Srbiji Igor Podolšak, čija varaždinska tvrtka HORA u najmanju ruku nije ostala u lijepom sjećanju kupaca, uhićen je u Beogradu zajedno s još dva državljana Srbije.

Beogradska policija uhitila ih je i odredila zadržavanje zbog organizirane prodaje i distribucije krivotvorenog “kosmodiska”, odnosno obmanjivanja kupaca. Za to su u Beogradu osnovali poduzeća Komodum vita, Vita ekspres te Aqua energy iz kojih su zaposlenici nazivali građane nudeći im besplatni kosmodisk koji su, navodno, dobili u nagradnoj igri. Njihova jedina obaveza bila je platiti dostavu.

PU varaždinska je podnijela kaznenu prijavu protiv 34-godišnjakinje zbog krađe. Na pitanje je li bilo fizičkog napada, odgovor nismo dobili Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

- U svojem stanu više se ne osjećam sigurno. Teško spavam i stalno mi se u glavu vraćaju slike žene koja me guši u vlastitom domu – rekla nam je Gospava Seka Sertić, 58-godišnjakinja iz Varaždina.

U noći s 19. na 20. kolovoza iz njezinog stana u Vukovarskoj ulici 34-godišnjakinja je ukrala veću količinu zlatnog i srebrnog nakita, ali i oko 1.000 eura, sve zajedno u vrijednosti od nekoliko desetaka tisuća kuna.

- Ostala sam bez novca kojim sam trebala otputovati kćeri u Ameriku. To ću preživjeti. Ali ostala sam bez prstena svoje pokojne kćeri. To majčino srce ne može podnijeti – potresena je.

Što se zbilo?

Iz PU varaždinske prošli su mjesec izvijestili da su dovršili kriminalističko istraživanje te će zbog osnovane sumnje protiv 34-godišnjakinje podnijeti kaznenu prijavu zbog krađe. Gospava Seka Sertić, međutim, tvrdi da krađa nije jedino što se te noći dogodilo u njezinom stanu.

- Tu djevojku poznajem od ranije, dok je još bila dijete. Na moja vrata pozvonila je pola

1.000

eura i veću količinu zlatnog nakita, sve zajedno u vrijednosti od nekoliko desetaka tisuća kuna, ukrala je 34-godišnjakinja iz stana na Banfici

sata poslije ponoći. Predstavila se kao moj brat, a ja sam joj sva snena otvorila vrata. Čim sam otvorila vrata, svirepo me napala. Čupala me za kosu, udarala posvuda, a na kraju me gušila jastukom. Ne sjećam se detalja, sve mi je u magli. Neko vrijeme bila sam bez svijesti – ispričala je.

Nije problem u nakitu i novcu.

Nakon te noći više se ne osjećam sigurno, potužila se U PU varaždinskoj smo upitali je li toga dana došlo do fizičkog napada, ali odgovor do zaključenja ovoga broja nismo dobili. Seki Sertić nije jasno kako je moguće da policija o tome nije izvijestila.

- Pozvana je policija iz susjedinog stana, a potom me Hitna pomoć odvezla na “otorinu”. Sva sam bila plava, puna hematoma, ni rođeni brat me nije prepoznao – rekla nam je.

Nema odustajanja Ne može prihvatiti činjenicu da osoba koja ju je napala i dalje slobodno hoda gradom, posebno zato što, tvrdi, to nije prvo

Ispada da lopovi imaju veća prava od oštećenih, jer policija ima vezane ruke, kaže gospođa Seka

kazneno djelo koje je počinila.

– Nije problem samo u tome što je meni učinila i što se zbog nje ja osjećam nesigurno i što imam zdravstvene probleme.

Problem je što je se boje i drugi ljudi i što ona, nažalost, nije jedina. Ali ispada da osobe koje počine kaznena djela imaju veća prava od oštećenih i da policija ima vezane ruke. Ja neću odustati od borbe za svoja prava. Pozivam i druge koji su prošli slično kao i ja, koji su bili okradeni, napadnuti, prevareni da budu uporni i ne odustaju od borbe za svoja prava. Zato sam i odlučila o svemu javno govoriti – zaključila je gospođa Sertić.

SUMNJA

Osveta zbog prijave prve krađe?

Gospava Sertić sumnja da su napad i krađa zapravo osveta 34-godišnjakinje koju je nekoliko dana prije kobnog događaja srela u gradu.

– Nismo se vidjele godinama. U gradu je došla do mene, rekla da je sretna što me vidi i zamolila me da ju pozovem u svoj stan, jer bi htjela sa mnom popričati. Učinila sam to iako je godinama nisam vidjela. Pa pomagala sam joj dok je bila dijete. No sljedeći dan sam shvatila da mi je iz novčanika nestalo 3.000 kuna. S prijateljicom sam direktno otišla do nje, pitala sam ju za novac i rekla da ću je prijaviti policiji. Bila je u šoku. Tada sam joj rekla da bih prijavila i vlastitu kćer da mi je ukrala novac, jer je za mene to neprihvatljivo. I stvarno sam zvala policiju – ispričala je. Kaže da je to zasigurno razlog zašto je nekoliko dana kasnije napadnuta u vlastitom stanu.

IZDVOJENO Ivan Čehok, bivši varaždinski gradonačelnik, osvrnuo se na završetak dodatne istrage

„Ne vjerujem da u optužnici ima nečeg pametnijeg!“ Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

- Nisam ni očekivao da USKOK neće ustrajati pri optužnici, ali me čudi da o njoj prije saznate vi u medijima i drugi, nego optuženi - rekao nam je Ivan Čehok, bivši varaždinski gradonačelnik i saborski zastupnik, osvrćući se na navode o završetku dopune istrage koja je nastavljena tijekom ljeta nakon što je optužno vijeće vratilo na doradu optužnicu podignutu protiv njega i još četiri osobe te tri tvrtke krajem prošle godine.

Optužno vijeće, podsjetimo, zaključilo je u svibnju da nije dobro razjašnjena grupa u smislu čl. 333 KZ-a, odnosno kako je došlo do udruživanja, kada je postignut dogovor, zbog čega, tko ju je vodio i s kakvim planom. Uz to, dvojbi je bilo i oko vještaka, budući da je USKOK najprije angažirao jednog vještaka za vještačenje varaždinskog otpada odloženog u Brezju, ali s njegovim vještačkim nalazom nije bio zadovoljan pa je angažirao drugog. Stoga je sud od USKOK-a zatražio da ispravi ili bolje obrazloži neke navode iz optužnice.

To je i učinjeno, ali Čehok još nije dobio dorađenu optužnicu o kojoj je prvi progovorio njegov nasljednik, varaždinski gradonačelnik Goran

“Nema mjesta za moju krivnju jer su svi poslovi sklapani u interesu Grada i građana” Habuš, koji je Čehoka svojedobno i prijavio USKOK-u. Naime, pozivajući se na zamjenicu ravnatelja USKOK-a

Kseniju Krizman, Habuš je ustvrdio da je 21. rujna podignuta optužnica zbog kaznenih djela vezanih uz otpad, zemljište i zrakoplovnu luku. To smo pokušali telefonski provjeriti u USKOK-u, ali bez uspjeha.

Prisiljen na ostavku - Dorađenu optužnicu nisam vidio.

No vjerujem da ću je dobiti. Iluzorno bi bilo očekivati da će USKOK nakon dodatnog roka odustati od optužnice s obzirom na to koliko je dugo trajala istraga, koliko je utrošeno truda radi višekratnih vještačenja i svega osta-

log, a posebno zbog činjenica da sam završio u pritvoru iz kojeg ne bi tako brzo izašao da nisam bio prisiljen dati ostavku na mjesto gradonačelnika.

Međutim, ne vjerujem da u dorađenoj optužnici ima nečeg posebno novog ili pametnijeg. Uostalom, o tome će svoj sud opet trebati reći optužno vijeće nakon što sasluša okrivljene upozorava Čehok dodavši da su se u međuvremenu dogodile brojne stvari koje dodatno potvrđuju da nema mjesta za njegovu krivnju jer su svi poslovi sklapani u interesu građana i Grada Varaždina.

9. listopada 2012., br. 438 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLASI

15

16

MOZAIK

REGIONALNI TJEDNIK || 9. listopada 2012., br. 438

sedam dana www.regionalni.com

UTORAK 2. 10.

Sv i ćete odbiti otkaz, kratko i smireno kroz megafon je poručio stečajni upravitelj Gredelja u kojem je bilo 1400 zaposlenih. Novi ugovori bit će ponuđeni onima koji će biti potrebni za poslove, ali nije jasno koje. Još nije jasno ni kako će se riješiti problem oko tužbi zbog štednje u Ljubljanskoj banci koji bi Pusić opet prebacila u Basel.

SRIJEDA 3. 10.

MMF bi više otkaza i poreza, kao i da se kasnije ide u mirovinu, a Vlada se sprema ukinuti božićnice i regres u javnim tvrtkama koje rade s gubicima. Da rezati nije lako, uvjerili su se poreznici u Grčkoj kojima su roditelji donijeli djecu nakon ukidanja olakšica. Zbog sirijskog napada na tursko selo, usložnjavaju se i prilike na granici Sirije i Turske.

ČETVRTAK 4. 10.

Njegov me optimizam oduševljavao, i istovremeno strašio, ustvrdio Milanović opraštajući se od Borisa Šprema. Banka JP Morgan Chase, koje je u crno zavio američko i europsko gospodarstvo, optužena jer je namjerno podcjenjivala rizike kreditiranja osoba lošeg imovinskog stanja, a njihove su kredite prodavale drugim bankama koje su zato zapale u probleme.

Zovite nas na 042/290-777

KOMENTAR

REAGIRANJE O odluci gradskih vijećnika da konobari i kuhari idu na burzu

IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Ludizam u Kućanu Da nas samo gospodarski rast i ulaganja mogu izvući iz aktualnih (ne)prilika, ponavlja se već dulje vrijeme, pa tako i u ponedjeljak na Dan neovisnosti RH. Usprkos tome, svega dva dana ranije na nešto sasvim drugo pozivali su predsjednici jugoistočnih varaždinskih mjesnih odbora. Shvativši, nakon gotovo sedam godina, da nije ugodan i primjeren život nedaleko od (ilegalnog) odlagališta, zaprijetili su - prosvjedom. Bolje ikad nego nikad, rekli bismo. Međutim, nisu stali samo na pozivu za prosvjed protiv bala i rada tvornice za mehaničko-biološku obradu (MBO). Prijetnjama fizičkom blokadom rada postrojenja, koje su već više puta prijavili inspekcijama, otišli su ipak predaleko za svako pravno uređeno društvo.

Puke su tlapnje da se blokadom, koja više sliči na ludizam ili bližu nam balvan-revoluciju nego legitimno izražavanje nezadovoljstva, žele izboriti za čist okoliš. Da im je do okoliša uistinu stalo, prosvjede bi organizirali davno ranije ili se barem pridružili onome varaždinskog Ekostožera. No tu nisu viđeni. Ni izdaleka. Niti sada traže nalaze tla s odlagališta, kao da je smrad jedini problem i najveća opasnost za zdravlje. Niti objašnjavaju zašto bi drugi htjeli njihovo smeće ako ga oni ne žele. Što je onda vrlim predsjednicima iznenada probudilo (eko)savjest da su se u Gornjem Kućanu okupili na brzinu u petak navečer, a medije pozvali već u subotu ujutro da bi im prenijeli njihove prijetnje? Odgovor vjerojatno treba tražiti u tome da je upravo u petak Ministarstvo zaštite okoliša i prirode prihvatilo žalbu na neproduljivanje privremene dozvole za MBO tvornicu. No

ništa manje nije bitan ni nedavni izlazak inspekcije zaštite okoliša za koji oni navodno nisu znali, pa su oštro krenuli na inspektore.

Možda je bliže istini da oni za to ne žele znati jer je zapisnik o radu MBO tvornice drugačiji od onog kakvog su očekivali.

Očigledno, polako, ali sigurno, sve manje (pravnih) argumenata imaju oni koji su protiv rada suvremenog postrojenja za MBO koje bi moglo riješiti problem otpada i otvoriti toliko potrebna radna mjesta. Međutim, mjesecima isticana „problematična“ cijena, koja je sada spuštena ispod one koja se plaća za baliranje i ilegalno odlaganje, odjednom više nije bitna. Varaždinski gradonačelnik Goran Habuš na Gradskom vijeću sad opet spominje istragu o MBO-u, iako gotovo istovremeno otkriva da je primio obavijest o njezinom završetku još početkom rujna! Pita i što će biti nakon šest mjeseci, premda svaki put počinje prvim koracima. Spominje i međusobne tužbe, iako se u poslovnom svijetu nerijetko istodobno vode poslovi i traži pravda na sudu.

Uostalom, zar bi bilo normalno da Grad Varaždin sada odustane od tužbe za ništetnost ugovora, i to nakon silnih uvjeravanja da je upravo o tome riječ?

Ako je prilikom sklapanja ugovora o MBO-u bilo kriminalnih radnji, zna se tko to treba riješiti.

To, međutim, ne bi nikako smjelo biti alibi da se, slikovito rečeno, iz korita izbaci i dijete. Stoga bi umjesto poticanja na balvan-revoluciju trebalo konačno sjesti i naći rješenja za ovu trakavicu, a prvi korak mogao bi biti Habušev poziv predsjednicima MO-a da malo ohlade. Naravno, ukoliko to stvarno želi on i oni koji su uz njega.

Izjava tjedna: Pitanje je bi li odluka o sanaciji bila ispravna jer bi to značilo da bismo iz gradskog proračuna morali izdvojiti 1,3 milijuna kuna za saniranje nečije pogreške Goran Habuš, varaždinski gradonačelnik, zašto restoran na bazenima ide u stečaj

Restoran privatniku, a teretana Bazenima?!

Djelatnici Varaždinskih bazena d.o.o., njih dvanaestero kojima se spremaju otkazi, zamolili su me da ih zastupam u Gradskom vijeću. Pripremajući se za sjednicu, proučavao sam zapisnik Upravnog vijeća Javne ustanove Gradski bazeni od 26. rujna i uočio nešto što govori samo za sebe i svaki komentar je suvišan. Porezna, policija, razne inspekcijske službe već godinu i pol vrlo temeljito pretresaju poslovanje Javne ustanove i Varaždinskih bazena d.o.o.

Sedam godina od početka rada nije održana skupština društva koje je bilo organizirano tako da je Natalija Žetko kao ravnateljica ustanove bila jedini član Skupštine Bazena, a njezin zamjenik Željko Čengić bio je direktor.

Na temelju opsežno provedene istrage policija je protiv odgovornih osoba u ustanovi podnijela kaznene prijave.

Ustanovljeno je da je i u društvu s ograničenom odgovornošću bilo fiktivnih studentskih ugovora po kojima su tamo nevidljivi studenti radili isto tako nevidljive poslove. I temeljem tih protuzakonitih radnji Porezna je rekla svoje, pa sad i ustanova i društvo moraju plaćati dug za poslove koji nikad nisu bili obavljeni. Od samog početka ovog mandata, već više od tri godine jedini konstantni članovi u Upravnom vijeću Javne ustanove bile su gospođe Cikron i Henčić, kojoj radnici odriču pravo da ih zastupa. Istrage još traju, a onda gospođa Cikron na 20. sjednici UV-a konstatira da Upravno vijeće nije bio upoznato s kriminalom na Bazenima i još dodaje da to tijelo nije dobivalo financijska izvješća od Bazena d.o.o. I nitko ju nije

demantirao. Pitanje se nameće samo po sebi: tko bi trebao pitati za kriminal ako ne oni koji upravljaju?

A odluku kojom su “pospremili” 12 zaposlenika Varaždinskih bazena d.o.o. na burzu, gradski vijećnici Grada Varaždina nosit će na savjesti čitav život. Na stranu brojke, isplativost ili ne, na stranu stranačke pripadnosti pa čak i dvojba oko toga je li stečaj opravdan ili ne, postoji nešto doista čudno. Radnici su itekako tema pred izbore.

Uvaženi vijećnici su rekli da se tamo kralo, policija je podnijela kaznene prijave, nije napravljen nikakav plan restrukturiranja i normalni slijed je stečaj.

Pa tko je tu lud? Zar bi radnici koji su tri dana pred proglašenjem stečaja doznali da idu u stečaj trebali pisati elaborate o održivosti restorana? Zašto Gradsko vijeće ne preispita rad Upravnog vijeća

čiji članovi jedini na kugli zemaljskoj nisu znali za kriminal? (...) Ovaj stečaj je jedinstveni primjer da su svih 12 djelatnika koji će dobiti otkaze konobari i kuhari i nitko drugi. Meni će stvari biti puno jasnije kad vidim tko će ući u taj restoran.

I za kraj poruka ljudima koji sjede u Gradskom vijeću: u samo nekoliko sekundi digli su ruku da teretanu preuzima Javna ustanova jer će ipak bolje poslovati od privatnika. A onda su digli ruke da će restoran otići vjerojatno privatniku, jer je privatnik kao bolji gazda od gradske tvrtke. Sada samo trebaju pogledati u oči onima koje su ostavili bez egzistencije.

Neki od njih sami uzdržavaju obitelji.

Božidar Kolarić, potpredsjednik podružnice Hrvatskih laburista Varaždinske županije i gradski vijećnik

ZAHVALA DVD Donji Kneginec 15. na državnom natjecanju vatrogasaca u Zadru

Hvala svima koji su nas podržali! Četvrto državno natjecanje vatrogasaca Republike Hrvatske održano je 29. rujna u Zadru na stadionu „Višnjik“. Ukupno je bilo 246 natjecateljskih desetina koje su se natjecale u šest kategorija. DVD Donji Kneginec natjecao se u najjačoj kategoriji, muškoj A. Zauzeli smo odlično 15. mjesto od ukupno 64 desetine u našoj kategoriji.

Moramo napomenuti da su nam se višegodišnji trud i odricanje isplatili te da smo ostvarili svoj zacrtani cilj. Odlazak na državno natjecanje izborili smo preko općinskog i županijskog natjecanja. Na natjecanju se izvode dvije „suhe“ vježbe i trči se štafeta 8 puta 50 metara s preprekama. Pripreme su trajale cijelu godinu i uz mnogo truda uspjeli smo učiniti nešto povijesno za naše malo vatrogasno društvo. Ovim putem želimo zahvaliti svim našim sponzorima koji su prepoznali potencijal ekipe i podržali nas na ovom velikom natjecanju.

MOZAIK

9. listopada 2012., br. 438 || REGIONALNI TJEDNIK

PETAK 5. 10.

SUBOTA 6. 10.

NEDJELJA 7. 10.

Prvo će propasti stočari, a onda i ratari, poručuju poljoprivrednici te najavljuju dvostruko veće cijena lijeka i mesa iduće godine.

A znanstvenici se žale zbog povlačenja zakona i u tome vide novu blokadu promjena u znanosti i visokom obrazovanju gdje plaća redovitog profesora iznosi prosječno 15.000 kuna za šest sati predavanja i pisanje znanstvenih radova.

ISKUSTVA Vlasnica dvaju pasa ima puno problema s desetak mačaka svoje susjede

Kome se obratiti za zaštitu od terora tuđih ljubimaca?

Ovih dana održan je 1. varaždinski špancir kućnih ljubimaca u organizaciji Grada Varaždina i Udruge Spas.

Baš lijepo! No meni se čini kako danas kućni ljubimci imaju više prava od običnih građana koje ti isti ljubimci maltretiraju.

Vlasnica sam dvaju pasa koji su uredno mikročipirani i cijepljeni.

Dvorište mi je ograđeno, psi spavaju u kući tako da ni noću ne uznemiravaju susjede. Učinila sam sve što treba jedan vlasnik pasa.

Nažalost, moji prvi susjedi imaju mačke, njih desetak, koje nisu ni cijepljene. One koriste svaki trenutak kada su moji psi u kući kako bi preskočile ogradu i vršile nuždu po mojoj terasi, dvorištu...

Zbog dobrosusjedskih odnosa već nekoliko godina uredno bacam dječje stvari (bazene, šatore...) i kupujem nove, jer smrad urina mačaka s plastičnih stvari ne mogu oprati. Dosad sam sve nastale troškove podmirivala sama iako postavljam pitanje: da je pas nekome oštetio hlače i da li bih ja, kao vlasnica, bila dužna platiti nastalu štetu? Odnosno, do kada bih trebala

čekati da susjedi ispune obećanje da će učiniti nešto po tom pitanju (i već godinama ne čine ništa!)?

Kap koja je prelila čašu bio je sljedeći događaj. Oprala sam podove i ostavila balkonska vrata otvorena da se sve dobro osuši te otišla u trgovinu. Po povratku me u kući dočekala jedna od susjedovih mačaka.

Prvo me uplašila jer je nisam očekivala, a zatim je krenula prema meni sikćući budući da sam se našla na putu prema izlazu. Sigurna sam da se nisam brzo maknula u stranu da bi me ta mačka napala, a nije cijepljena!).

Ima li netko pravo da me svojim ljubimcem maltretira čak i u mojoj kući?

Revoltirana i vrlo uzrujana krenula sam istražiti važeće propise. Čitajući Odluku o uvjetima i načinu držanja pasa i mačaka u gradu Varaždinu od 31. ožujka 2010. bila sam neugodno iznenađena. Uz opće odredbe, propisani su uvjeti i način držanja pasa te predviđene kaznene odredbe za vlasnike pasa. O vlasnicima mačaka, njihovim obvezama i, ne daj Bože, predviđenim kaznama, nigdje ni riječi.

Naravno, nisam spomenula da je moja

PONEDJELJAK 8. 10.

Dva HDZ-a u BiH dobila Hrvatska obilježava Dan 18 načelnika, a Hrvati nezavisnosti. Nakon neostali bez načelnika u djeljnih prosvjeda, Španjolsredišnjoj Bosni, iako su ci pripremaju generalni njihovi kandidati ukupno štrajk zbog mjera štednje, dobili više glasova. Cijea slijede ih Portugalci. Grci nu svojih podjela platili se pripremaju za posjet Merkel koju mnogi smatraju u Jajcu, Novom Travniku, Uskoplju… Pobjedu na izborima odnio je ponovno HUGO Chavez. krivcem za probleme u kojima su se našli, pa Venezuelu vodi još od 1999. Godine, a vodit će sindikati već pripremaju trosatni štrajk u znak dobrodošlice. je još šest godina.

WIKIPEDIA

EU traži rješavanje korupcije u javnim tvrtkama, Krugman bi da više trošimo, a Linić za još rezanja i štednje želimo poplatiti dugove. Nema ni suglasja oko drugih problema, poput prostitucije.

Ostojić bi kažnjavao javna općenja, zatim prostitutke i klijente, što je zateklo Milanovića koji je to usporedio sa Švedskom, iako se tamo kažnjava samo klijent.

17

susjeda, ljubiteljica mačaka vijećnica u Gradskom vijeću koje je i donijelo taj propis. Čak ne poštuje ni taj jedan članak o mačkama koji govori da je u obiteljskoj kući dozvoljeno imati samo dvije mačke.

Postavljam pitanja: kome da se obratim da bih svojoj obitelji osigurala mir u kući i dvorištu od terora tuđih kućnih ljubimaca? Imam li pravo na naknadu štete uzrokovane tuđim ljubimcima? Kako da uopće dokažem da su mačke susjedine ako ih ona upoće nije mikročipirala, a broj mačaka se svakim okotom povećava? Puno pitanja bez odgovora, no zaključak je samo jedan: da ja uzmem pravdu u svoje ruke, sigurno bih bila kažnjena (Udruga za zaštitu prava životinja) jer su sve mačke ovoga grada bolje zaštićene od nas običnih građana. I dok neki kućni ljubimci šeću Korzom na prvom njihovom španciru, ja se nadam da će španciranje tuđe mačke po mojoj kući biti prvo, ali i posljednje, te da će gradske vlasti dopuniti propise za vlasnike mačaka. Čitateljica (podaci poznati redakciji)

18

KULTURNI OBZOR

REGIONALNI TJEDNIK || 9. listopada 2012., br. 438

Apstraktni pejzaži Vinka Šaine

kulturni obzor

Radovi Vinka Šaine, poznatog slikara iz Labina, nalaze se u varaždinskoj galeriji Zlati ajngel. Tamo je, naime, u petak otvorena izložba u sklopu koje se mogu razgledati njegovi apstraktni pejzaži. Svi koji nisu izložbu razgledali, za to imaju vremena sve do 21.

www.regionalni.com/kultura

listopada.

Vinko Šaina jedna je od ključnih ličnosti istarske likovne scene – slikar, aktivist i vlasnik poznate galerije Alvona u Labinu. Upravo se njegovim radovima zaključuje i jedan ciklus u ovoj galeriji, a to je ciklus izložbi istarskih autora.

Zovite nas na 042/290-777

EUROPSKA PRIJESTOLNICA KULTURE 2012 Maribor, nekada vodeća industrijska sredina, sve više se okreće obrazova

Maribor - od industrije do ku Iako su u organizaciju uistinu raznovrsnog i bogatog programa Europske prijestolnice kulture Maribor i pet gradova partnera uložili nemali novac, dugoročno očekuju velike dobrobiti Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Još nepuna tri mjeseca ovogodišnja europska prijestolnica kulture (EPK) bit će Maribor i pet gradova partnera. No ovi slovenski gradovi, usprkos nemalim troškovima za raznovrsna događanja, već sada vide dobrobiti ovog projekta EU pokrenutog 1985., a još više očekuju u budućnosti.

rih zdanja uz pomoć fondova EU. Stoga je glavnina novca, koji je uglavnom došao iz slovenskog i gradskih proračuna te sponzorskih izvora, otišla za produkciju koncerata, izložbi, susreta i drugih događanja. U nedostatku novih prostora, za

Industrijski Maribor postaje grad kulture i kreativnosti

Rebecca Horn do 11. studenog

Sve za program Nastupi slovenskih i stranih glazbenika, poput 2Cellos i Laurie Anderson, kazališnih ansambala s velikim projektima kao što je Rigoletto, vodećih umjetnika među kakve spada Rebecca Horn, samo su neki od petstotinjak što većih, što manjih projekata i još više događanja koji su se mogli vidjeti ove godine ili će se tek upriličiti u Mariboru i gradovima partnerima Ptuju, Murskoj Soboti, Novom Mestu, Slovenj Gradecu i Velenju. Za tako bogat i raznovrstan program europske prijestolnice kulture ovi će gradovi utrošiti tridesetak milijuna eura, što je nekoliko puta manje nego što se prvotno planiralo. Naime, kada se pojavila zamisao o kandidaturi za EPK prije osam godina, vjerovalo se da će se moći izgraditi neki reprezentativni objekti, kao što je to, primjerice, bio slučaj u Grazu i ostalim sredinama koje su već bile EPK. Međutim, aktualne gospodarske prilike rezultirale su izostankom graditeljskih zahvata na području kulture, izuzmu li se rekonstrukcije sta-

mjesta zahtjevnijih događanja poput izvedbe Fausta, izabrani su prostori bivših industrijskih pogona.

- Ulaganje u kulturu je ulaganje na dugi rok kroz koji se mijenja percepcija i mentalitet.

Kada smo kandidirali Maribor, željeli smo dobiti drugu percepciju da to više nije industrijska sredina, već grad kulture i kreativnosti, što je platforma za dugoročno povećanje turizma - veli Suzana Žilič Fišer, generalna direktorica zavoda Maribor 2012, glavnog organizacijskog tijela projekta EPK.

Maribor

Krajnje vrijeme da Varaždin razmisli o kandidaturi za EPK Nevidljivi cirkus 6. - 9. studenog

Čelanove vizije Neki rezultati EPK već su mjerljivi. U prvih šest mjeseci ove godine Maribor je zabilježio 88 posto više turista nego u istom razdoblju prošle godine. Međutim, kako je uvjeren gradonačelnik Ptuja Štefan Čelan, dobrobiti bi tek trebale uslijediti. - U Europi i zapadnom svijetu zadnjih je dvadesetak godina napravljeno strahovito puno gluposti. Tako je glavnina kapitala otišla u Kinu i druge zemlje Azije, pa

će u budućnosti tamo i u Rusiji živjeti najviše multimilijardera. Stoga se u Europi već sada mora nešto početi raditi da oni stignu k nama da bismo mi imali za kruh i mlijeko. I tu vidim značaj kulture, tako da je jako dobro što je europska prijestolnica kulture postao i Ptuj, najveće mjesto na ovim prostorima u vrijeme Rimskog Carstva, koje je Maribor prešao tek kada je dobio željeznicu veli Čelan.Dobrobiti EPK, osim u dalekoj, trebale bi se vidjeti i u bližoj budućnosti. Ptujski gradonačelnik, naime, otkriva da se priprema okupljanje

Sof control od 14. studenog

Chick Corea TRio 21. studenog

gradonačelnika svih pedesetak gradova koji su dosada bili EPK, iz kojih je više od polovice zastupnika u parlamentu EU. - Iz proračuna EU čak 54 posto ide za poljoprivredu, dok za kulturnu baštinu, drugi najveći prioritet EU, tek nekoliko postotaka. To valja promijeniti, a najveće koristi od toga trebale bi imati upravo sredine koje su bile EPK - otkriva Čelan.

Potencijala EPK, kako dodaje, svjesni su i u Hrvatskoj, gdje se za kandidaturu već priprema Split zajedno s još nekim dalmatinskim gradovima. Ako je tako, onda je krajnje vrijeme da im se kao sredina koja se diči kulturom priključi i Varaždin, ma kako to čudno zvučalo s obzirom na udaljenost i druge razlike.

Ptuj

Slovenj Gradec

Novo Mesto

Murska Sobota

Velenje

„Kratki rezovi“ po našim mozgovima

Denis PERIČIĆ mr. sc.

Odnedavno primjećujem čudnu praksu domaćih i stranih televizija.

Jeste li zapazili suludo brze izmjene kadrova, toliko brze da zapravo ne možete uočiti što se prikazuje, nego vas samo zabole oči, glava i živci?

Ne koristi se to tako često tamo gdje bi se to možda očekivalo, recimo u videospotovima, nego u emisijama koje su vrlo statične: dokumentarcima, modnim revijama, ali i u najavama programa. Na primjer, na taj način HTV najavljuje film „Brzina“. Gledao

sam ga pet-šest puta i znam da u njemu nema takvog kadriranja. Zašto se na takav umjetan i primitivan način atraktivna „Brzina“ nastoji učiniti privlačnijom i još – evo prave riječi – bržom?!

Hollywood, naime, nije glup. Ni u jednom filmu, ma koliko „nabrijan“ bio, nećete naići na kadrove koji se izmjenjuju tako brzo da ne shvaćate što gledate ili da vas to, u najmanju ruku, iritira.

No dobro, zašto je to problem?

Zato jer je to opasno i štetno. Takve neprirodne slike djeluju na podsvijest i mogu prouzročiti razdražljivost, poremećaje ponašanja te epileptičke i hipnotičke učinke. Tko zna kriju li se u tim kadrovima i zabranjene, tzv. subliminalne poruke: prizori toliko kratki da ih svijest ne zamjećuje, ali koje od vas mogu stvoriti „mandžurijskog kandidata“, tj. aktivirati vam naredbu da, recimo, ubijete Obamu.

Ili barem ženu. Čujem da na toj temi radi i Kreši-

mir Mišak, no bilo je o tome riječi i u dokumentarcu „Velika pljačka biblioteke“ HTV-a iz 1990. godine: to je Aleksandar Milles nama Hrvatima servirao još prije 30-ak godina.

E sad, drugi je problem što se malo tko još sjeća obitelji Milles, „Crne ruže“ i drugih ključnih događaja u predvečerje Domovinskog rata. Malo tko se sjeća i Zvonimira Husića, vrsnog pjesnika i pisca, Varaždinca.

Umro je ovih dana u Zagrebu, tiho kako je i živio i pisao, a pisao je dobro.

KULTURNI OBZOR

9. listopada 2012., br. 438 || REGIONALNI TJEDNIK

19

Stephan Lupino izlaže skulpture na nekoliko lokacija u Varaždinu Varaždin je ponovo, nakon dugo vremena, ugostio radove poznatog varaždinskog fotografa Stephana Lupina. Naime, od utorka su na nekoliko lokacija izloženi njegovi radovi obuhvaćeni pod nazivom “Bujica pred kataklizmu”. Ovaj put središte izložbe nisu njegove fotografije, zbog kojih je stekao svjetsku slavu, već skulpture čijom se izradom bavi u posljednje vrijeme. - Izloženo je

svega nekoliko starijih fotografija, no i one su u novom ruhu – rekao je Lupino prilikom otvorenja izložbe. Naime, one su u prostorijama Galerijskog centra osvanule s novim okvirima. Osim u Galerijskom centru, Lupinovi radovi su izloženi na još nekoliko lokacija – u palači Sermage, Starom gradu, varaždinskom kazalištu, Gradskoj vijećnici i Županijskoj palači. I dok su u Gale-

rijskom centru izložene fotografije i manje skulpture, na ostalim lokacijama izložene su skulpture koje zapanjuju svojom veličinom. Izložbu su otvorili ravnatelj Galerijskog centra Ivan Mesek i ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin Miran Morandini. - Lupino je svestran čovjek koji se probio estetikom tijela.

Zatim je otišao u drugu krajnost s fotografijama oboljele djece, a sada nas je

ponovo iznenadio izradom skulptura i umjetničkog namještaja. S njim nikad nije dosadno – rekao je Mesek prilikom otvorenja. Složili bi se s njim vjerojatno svi koji su razgledali radove i “suočili” se s njihovom veličinom. Prije izložbe u Varaždinu Lupino je izlagao u Zadru, a sljedeću postaju vidi u inozemstvu, vjerojatno u New Yorku, za koju su pregovori još u tijeku.

nju, turizmu i kulturi USPJEŠNI 12 članova Vanime provelo četiri nezaboravna filmska dana u Zadru

ulture

Poticaj za dalje S nagradama ili bez njih - mladi animatori obožavaju revije i puni dojmova vratili su se i s ove.

- Jako je bilo lijepo. Svaki dan smo imali projekcije, bilo nam je zabavno i svi smo se družili. Sretni smo zbog nagrada koje je Vanima dobila - rekla nam je Tena, članica Vanime, te dodala: - Ići na reviju nije super samo zbog nagrada već i zbog toga jer sudjeluješ u tome. To ti daje poticaj za dalje, želiš se truditi još više i napraviti što bolji film.

ŠTO ČITATI Frank A. Worsley, Endurance, Libricon, Zagreb, 2011.

Vanima opet među najboljima na državnoj reviji čak 2 nagrade Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Mladi varaždinski animatori, članovi Vanime, vratili su se ovih dana iz Zadra, ponovo s punim rukama nagrada. Tamo su, naime, sa svojim animiranim filmovima sudjelovali na jubilarnoj 50. reviji hrvatskog filmskog i videostvaralaštva djece te uspjeli osvojiti dvije nagrade.

Kreativni “Moje tajno mjesto” Viktorije Zlatar iz Ludbrega i “Uredski rendžer” Brune Borovca iz Varaždina bili su animirani filmovi koji su osvojili žiri – prvi je osvojio žiri odraslih, dok je drugi osvojio žiri djece. Bio je to pravi razlog za slavlje, a sretni su i voditelji Vanime. - U doba hiperprodukcije animiranih filmova, koji su činili više

pokupio najveći pljesak prisutnih i svojom provokativnošću otvorio niz pitanja. Najboljih

od pola filmova u konkurenciji, dobiti dvije od šest dodijeljenih nagrada u toj kategoriji, velik je uspjeh – rekla je Sandra Malenica, voditeljica Vanime. Naime, od pet kategorija prijavljenih filmova (igrani, dokumentarni, animirani, reportaža i otvorena vrsta) i 96 filmova koje se moglo vidjeti, čak 51 je bio animirani! Osim nagradama, Vanima se na ovoj reviji istakla i brojem filmova.

Naime, predstavili su se s ukupno njih 16, što je najveći broj.

Varaždinski animatori sudjelovali s najvećim brojem filmova

Nezaboravan izlet S nagradama ili bez njih, mladi vanimaši proveli su u Zadru nezaboravna četiri dana kojih će se dugo sjećati. - Revija je mjesto gdje se jednom godišnje, svaki put u drugom gradu, okupljaju mladi filmaši iz cijele Hrvatske. Ujedno je to i mjesto gdje djeca upoznaju svoje isto-

mišljenike te zajedno provode vrijeme i sklope nova prijateljstva – rekao je Hrvoje Selec, voditelj Vanime. Osim novih filmova, Vanima se predstavila i nekim starijim uracima.

Tako je prikazan i film nastao na samim počecima Vanime “Djecu ne donose rode” koji je

filmova s revija prisjetili su se povodom velike obljetnice, čak pola stoljeća održavanja revije.

Reviju hrvatskog filmskog i videostvaralaštva djece organizira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Hrvatski filmski savez u suradnji s klubom iz grada domaćina.

Podsjetimo, prošlogodišnja revija bila je održana upravo u Varaždinu, u suradnji s II. OŠ. i Vanimom.

Priča o ljubavi Mani Gotovac na kazališnim daskama - Priča je to o ljudima koji su 30 godina živjeli jedno za drugo i u čežnji, a od toga su samo tri godine bili zajedno - najavila je Mani Gotovac svoj najnoviji i dugoočekivani uradak - predstavu “Pričaj mi o Gorkom”, nastalu prema njezinom popularnom autobiografskom romanu Fališ mi, koja će, na veliku radost mnogih, upravo u Varaždinu doživjeti praizvedbu. Priču o ovoj ljubavi koja je desetljećima “razarala” poznatu hrvatsku intendanticu i “čovjeka njezinog života” uprizorit će poznati varaždinski glumački par Hana Hegedušić i Robert Plemić, dok će ulogu starije Mani preuzeti Lela

Margitić.

Ljubav koja osvaja - Mislite li da ljubav izumire, da postaje najugroženija vrsta? Upravo ćemo o ljubavi pričati u ovoj predstavi - najavila je Mani. A da to nije obična ljubav, uvjerili su se mnogi Varaždinci koji su prije nekoliko mjeseci prisustvovali promociji ove njezine autobiografije u dva dijela. Osmišljena kao mala predstava sa skoro identičnom glumačkim postavom (tada je umjesto Lele naratoricu Mani tumačila Jagoda Kralj Novak) priča o Mandaljeni i Gorkome, uz melodije Arsena Dedića, uspjela je i

nasmijati i rasplakati publiku. Sudeći prema toj jedinstvenoj promociji i glumcima koji su i tada to odradili

vrhunski, varaždinsku publiku očekuje nezaboravna predstava. Ova suradnja Mani i varaždinskih glumaca traje već nekoliko godina. - Zbog scenske ljubavi i energije koju proizvode na sceni, koja siše gledatelje, ovaj me glumački par osvojio još prije nekoliko godina u Umagu - rekla je Mani. I tako su postali trojac kojem se, u nastanku ove predstave, priključila i Lela Margitić, koja je također Mani osvojila svojim glumačkim sposobnostima prije mnogo godina. Njihov se rad na predstavi sada bliži kraju, a praizvedbu će ova ljubavna priča doživjeti 11. listopada u 20 sati u Rogozu.

Sir Ernest Shackleton jedan je od onih istraživača za koje u nas, valjda zbog vjekovne kvalitete naših obrazovnih sustava, jedva da je itko čuo, iako su u svijetu poznati poput Amundsena, Hillaryja ili Armstronga.

Tako sam i ja za njega prvi put saznao tek preko pjesme „Pusta zemlja“, u kojoj Eliot na jednom mjestu navodi Shackletonove dojmove o lutanju ledenom pustoši, kada mu se pričinjavalo da iza njih hoda još netko – koga nije bilo. Na sreću, vidjeli smo nedavno izvrsnu mini-seriju s Kennethom Branaghom, a kanal History često emitira dokumentarac o ovoj temi.

B io gr af sk i „ En dur an ce“ Franka A. Worsleyja, Shackletonovog kapetana istoimenog broda, autentično je svjedočanstvo „jedne od najvećih pustolovina svih vremena“.

Nakon dugih priprema i lobiranja, Shackleton je 1914. godine brodom „Endurance“ isplovio prema Antarktici s ciljem prelaska cijelog kontinenta. U tome nije uspio, a u domovinu se vratio nakon tri godine.

Borio se potom u Prvom svjetskom ratu, a umro tijekom zadnje ekspedicije 1922. godine.

Pravi uvid u zamah tog pothvata možete steći tek kad pročitate Worsleyjeve zapise. Britanska imperijalna posada na Antarktici je djelovala kao da je sletjela na Mars. Već i to da su se pingvinima čudili doslovce kao „picek glisti“ dovoljno govori o nepoznatosti okružja u kojemu su se zatekli, ali, stoga, i o titanskoj zadaći koje su se latili. Stotinjak godina kasnije, nismo se baš bitno odmakli od onih granica spoznaje Zemlje koje su zacrtali Shackleton i njegovi kolege. Antarktika je i dalje „terra incognita“; iako tehnologija omogućava lakše istraživanje, velikih istraživača više nema, kao ni divnih knjiga poput ove.

Denis Peričić

20

DUPLERICA

REGIONALNI TJEDNIK || 9. listopada 2012., br. 438

GLASNO NA KORZU Nedjeljno jutro na gradskim ulicama prošlo

Puno Korzo pasa i je Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

MUZEJ ANĐELA “Rajski vrt” šarmirao

Anđeoske priče koje su ostavile bez daha Berislav Njegovec, Josip Ivanović i Zdenka Mija Brebrić po-

Super je sjediti ovdje i slušati priče - složili su se gosti bjednici su natječaja za kratku priču varaždinskog Muzeja anđela, a zašto su to postali, saznali su protekli utorak i brojni Varaždinci

koji su se okupili u dvorištu ovog muzeja.

“Anđeo Gabrijel”, “Varažinsko buđenje” i “Svileni i Kososvila” priče su kojima je ovaj trojac žiri ostavio bez daha te upravo njima odlučio dodijeliti nagrade, u konkurenciji od njih čak 47!

Bilo je smijeha, zamišljenih pogleda, gromoglasnog pljesk. Ono što je žiri u sastavu Božica Jelušić, književnica iz Đurđevca, Jadranka Pintarić, urednica i kritičarka iz Zagreba, te Nada Bogojević, pjesnikinja i predsjednica Književnog društva Varaždin

odlučio, potvrdila je i publika. Berislav, Josip i Zdenka Mija uistinu su ove nagrade i zaslužili. - Priče su super i još je bolje sjediti ovdje i slušati ih kada ih netko drugi čita.

Za to rijetko imamo priliku – komentirala je 28-godišnja Varaždinka.

Osim priča, goste je osvojio i vrt. - Ovo je poseban prostor.

Sve je baš anđeosko, lijepo i ugodno je boraviti ovdje – dodala je Varaždinka.

Varaždinskim Korzom u nedjelju je od 10 sati vladao lavež pasa. Špancir kućnih ljubimaca, koji je organizirala Udruga Spas, uspio je okupiti stvarno velik broj vlasnika životinja koji su ponosno i “čoporativno” prošetali samim centrom grada.

Svih veličina, boja i frekvencija, s brnjicama i bez njih - psi su na uzicama gospodarili centrom grada te se prošpancirali ulicama. Iako je bilo “opasnih” situacija i ponekog mrkog pogleda među četveronožnim sudionicima, sve je prošlo u najboljem redu i bez incidenata.

I dok su se vlasnici i ljubimci družili na Korzu, održana je bila i tombola. Oni najsretniji uspjeli su osvojiti

i nagradu.

Psi i magarac Iako su na nedjeljnu šetnju bili pozvani svi ljubimci, psi su bili ipak glavni akteri ovog događaja. Ipak, veliku pažnju plijenio je magarac!

Naime, i on je završio na uzici i u šetnji gradom, na veliko čuđenje svih prola-

Veselimo se sljedećem Ovo je prvi put da se na varaždinskim ulicama održala ovakva manifestacija, a sve povodom Svjetskog dana zaštite životinja koji se obilježavao 4. listopada. Upravo su ovim povodom iz Udruge Spas željeli naglasiti koliko je važna briga o životinjama te njihova zaštita. Što više reći nego – svi se već sad veselimo sljedećem španciru!

Odmah nas je zainteresirao ovaj događaj i odlučili smo prošetati sa psom. Nije nam žao - komentirao je jedan od šetača znika koji nisu mogli odoljeti mladom šarmeru.

Priznajemo, nedostajala je u ovoj povorci pokoja mačka da malo “uznemiri” ovo životinjsko carstvo, no sigurni smo da će se na nekom od sljedećih špancira i one ohrabriti te prošetati gradom. - Šteta kaj nema i drugih životinja. Očekivali smo koju mačku da psi polude - rekli su u šali sudionici špancira.

U svakom slučaju, s mačkama i li

b ez nji h, Prvi špancir kućnih ljubimaca je uspio, a veseloj povorci prid r užilo se u istinu puno g r a đana, čak i više nego što smo očekivali.

Nakon čitanja priča, nagrađenima su dodijeljene i nagrade – radovi varaždinskog umjetnika i osnivača Muzeja anđela, Željka Presteca.

Ugodan ambijent Iako su se oblaci nadvili nad Varaždinom, kiša nije spriječila ovu ugodnu večer. U “Rajskom vrtu” sve je prošlo u najboljem redu. Posjetitelje su posebno šarmirale i anđelice koje su statirale čitačima priča. Cijelu večer zaokružio je i varaždinski kantautor duhovne glazbe Antonio Tkalec održavši koncert.

LUDBREG Oni su originalni i karneval već četvrtu

Bez obzira na jesen, m Karneval usred jeseni – neke je možda zbunio ovaj događaj, no Ludbrežani su se na njega već navikli! Naime, već četvrtu godinu za redom maškare su zavladale Ludbregom. Da je Jesenski karneval pravi hit, govori i podatak da u njemu nisu sudjelovale samo karnevalske grupe iz Hrvatske već također iz Slovenije, Srbije i Makedonije. - Za listopad smo se odlučili jer se u tom mjesecu ne održavaju nigdje drugdje karnevali pa ne dolazi do preklapanja – rekao je počasni predsjednik udruge Stanko Žnidarić.

Od žena-mačaka do opakih zvijeri, na ulicama se uistinu moglo

Na kranevalu gradonačelnici Ptuja i Ludbrega

DUPLERICA

9. listopada 2012., br. 438 || REGIONALNI TJEDNIK

21

o je u znaku kućnih ljubimaca i njihovih vlasnika

edan magarac!

MARUŠEVEC Čiselska nedela prošla glasno uz kuburaše

Sve od folklora pa do vitraja Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Protekla nedjelja u Maruševcu bila je posebna za sve mještane. Naime, u organizaciji Kuburaške udruge iz Maruševca održana je “Čiselska nedela v Maruševcu” te “1. sajam u Maruševcu”.

Već od osam sati ujutro trajao je bogat program koji je potrajao sve do kasnih popodnevnih sati, a otvorili su ga maruševečki kuburaši budnicom, nakon čega je otvoren i sajam.

Osim domaćih kuburaša, sa svojim su kuburama u Maruševec došle kuburaške udruge Sloga Stipernica, Taborska kubura iz Huma na Sutli, Sv. Leonard Pregrada i „Sračinec“ te viteško društvo Svetog Križa “Lobor” i Kuburaško društvo Grofa Kulmera iz Zaboka.

Osim u kuburama, posjetitelji su uživali i u folkloru.

Za to se pobrinuo domaći KUD Klaruš. Pjesma, ples, pucnjevi iz kubura uspjeli su razbuditi uistinu sve.

Bogat sajam

u godinu održavaju u listopadu - i postali su pravi hit!

maškare su šetale gradom vidjeti raznih likova. Svi oni predstavili su se na ludbreškom Trgu Svetog Trojstva i nasmijali prisutne. No osim njih, u programu su sudjelovale i brojne ludbreške udruge te Dječji vrtić Radost. Bilo je pjesme, plesa i, naravno, puno dobrog raspoloženja.

Manifestacija je započela već u petak kada su u Ludbreg stigle karnevalske skupine iz inozemstva.

Tom prigodom bila je održana i večer dobrodošlice, a birala se i Princeza karnevala. Karnevalske su skupine također bile i na primanju u Gradu Ludbregu, a stigli su i predstavnici Saveza udruga hrvatskih karnevalskih gradova i Europskog saveza karnevalskih gradova.

Organizator karnevala je Udruga “Črni maček ludbreški”, a da su u svojim idejama i aktivnostima itekako originalni, uvjerili su se svi. Prošle godine karnevalom su uspjeli okupiti preko petsto sudionika te, naravno, velik broj posjetitelja.

Veliku pažnju plijenio je i održani sajam. Vidjeti se

moglo svašta, od obilježja maruševečkoga kraja do tiffany tehnika i vitraja. No ipak su tradicija i običaji bili u centru pažnje. - Lijepo je vrijeme i došli smo vidjeti kuburaše. Nismo požalili jer je tu baš zabavno. Malo smo prošetali, razgledali štandove i vidjeli svašta.

Trebalo bi takvih događanja biti i češće – rekao je bračni par iz Varaždina.

Cijeli program odvijao se na parkiralištu kod općinske zgrade, a gosti su se mogli i dobro najesti i okrijepiti s obzirom na to da

su organizatori pripremili lovački gulaš.

Naravno, s obzirom na

Već od osam sati ujutro trajao je bogat program koji je potrajao sve do kasnih popodnevnih sati to da je ponedjeljak bio neradni, stiglo se i dobro proslaviti – i naspavati.

22

SPORT

REGIONALNI TJEDNIK || 9. listopada 2012., br. 438

Borović prvi na EP u savateu

sport

U belgijskom Tournaiju održane su finalne borbe EP u combat savateu. Član SK Varaždin Goran Borović postao je prvak Europe u kategoriji do 70 kg. U finalu je pobijedio Talijana De Paolisa odlukom sudaca 3:0.

Bio je to školski odrađen meč, tako da Goran nije zadobio niti jedan ozbiljniji udarac i naposljetku suci nisu imali težak zadatak da proglase pobjednika. U finalu do 60 kg Šimunec je izgubio od Slavinskog iako postoji sumnja u ispravnost i regularnost odluke jer je Šimunec bio bolji tijekom cijelog meča i u petoj rundi Slavinsky je dobio javnu opomenu.

Navodno je odluka sudaca bila 2:1 za Šimunca, da bi se navodno u sve umiješao delegat i promijenio odluku u 2:1 u korist Slavinskog.

www.regionalni.com/sport

5. 10. održano je svečano otvorenje bowling sezone u Lumini centru.

Uz Sick Swing orkestar, coctail party, fire show i pin up girls dočarana je atmosfera američkog bowlinga.

Zovite nas na 042/290-777

U 1. kolu hrvatske hrvačke lige ekipa Gospića pobijedila je Vindiju 4:3.

Vindija je očekivano ostvarila pobjede u kategorijama 55 i 60 kg s Frankolom i Lončarićem. Naredne dvije kategorije 66 i 74 kg pripale su domaćinu. Sokol je nastupio u kategoriji 84 kg, a ne do 60 kg kao obično i pobijedio je Aščića. U kategoriji 96 kg Hogač je izgubio od Đoka, a pobjedom Koščevića nad Šokmanom do 120 kg domaćini su došli do prve pobjede.

Zlato i srebro za Mladost U Slavonskom Brodu održano je međunarodno kickboxing natjecanje Slavonija Fighting Championship u organizaciji KBK Tigar. Ukupno se natjecalo 250 boraca iz 40 klubova iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Natjecanja su se odvijala u disciplinama semi i light contact te low kick. KBK Mladost nastupio je s dvije natjecateljice - Kristinom Sokolić i Marijom Petric uz trenere Anđelka Mladenovića i Emerika Večerića. Kristina je nastupila u light contact disciplini do 55 kg i uspješno je došla do finala u kojem je izgubila od Diane Tanuskaj iz Pule. Marija se borila u low kick disciplini do 60 kg i u finalu je uvjerljivo pobijedila Maju Ilić iz Vukovara.

10.10. igra se posljednja utakmica četvrtfinala Kupa ŽNS Varaždin i sastaju se Čevo i Ivančica. Ostale utakmice su već odigrane i postignuti su sljedeći rezultati: Mladost (Š) Plitvica 0: 2, Zadrugar - Novi Marof 1: 0, Polet (T) - Podravina 3: 4 (0:0).

UPRAVLJANJE SPORTSKIM OBJEKTIMA Upravitelji dobili objekte

Dobitnici osam klub Zajednica i ŽNS Vara Upravitelji mogu iznajmljivati sportski objekt drugim klubovima, a poslovne prostore mogu davati u zakup, ali prihod moraju trošiti namjenski Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Osam varaždinskih sportskih klubova te Zajednica sportskih udruga grada Varaždina i Županijski nogometni savez Varaždin dobili su na upravljanje sportske građevine u trajanju ugovora od pet godina. Gradsko vijeće donijelo je

Upravljanje sportskim objektima usklađeno je sa Zakonom u veljači ove godine Odluku o načinu upravljanja i korištenja sportskih građevina u vlasništvu Grada Varaždina, prema kojoj je za sve sportske građevine proveden javni natječaj o načinu upravljanja i korištenja.

Pet godina Gradonačelnik Varaždina Goran Habuš tvrdi kako je Odluka usklađena sa Zakonom o sportu te da se sportske građevine mogu dati ugovorom na upravljanje sportskim udrugama, zajednicama i save-

zima. Ovime prestaje prijašnja praksa kada su se sportske građevine davale u zakup kao što je propisivao stari Zakon o sportu.

- Ugovori, koji su potpisani na pet godina, predviđaju da upravitelj sportsku građevinu koristi prvenstveno za svoju sportsku djelatnost i za djelatnost onih sportskih udruga koje su je i do sada koristile.

U slučaju slobodnih satnica i prostora, sportska se građevina daje na korištenje ostalim zainteresiranim sportskim udrugama. Upravitelj je u obvezi osigurati redovito funkcioniranje i održavanje sportske građevine. Ostvareni prihod od zakupa i korištenja sportske građevine kao i sredstva koja namjenski dobije od Zajednice sportskih udruga grada Varaždina iz programa javnih potreba u sportu, upravitelj je dužan namjenski utrošiti u daljnje održavanje i poboljšanje uvjeta na sportskoj građevini - dodao je gradonačelnik Habuš.

Ugovor omogućuje upravitelju da može sam ili u suradnji s drugom pravnom ili fizičkom osobom ulagati sredstva u daljnje poboljšanje uvjeta na sportskoj građevini uz pret-

Ugovore o zakupu potpisalo je osam klubova Zajednica sportskih udrug

hodnu suglasnost gradonačelnika. Poslovne i druge prostore koji nisu u funkciji obavljanja

donijelo predstavničko tijelo Grada Varaždina.

Ugovori

Za upravljanje stadionom “Varteks” nije se javio NK Varaždin sportske djelatnosti upravitelj daje u zakup uz obavezno primjenjivanje odluke o zakupu poslovnih prostora koje je

Zajednica sportskih udruga grada Varaždina upravljat će stadionima „Sloboda“ i „Varteks“, igralištem „Srednjoškolac“, sportskom dvoranom i balonima u Graberju te nogometnim igralištem u Hrašćici.

Za upravljanje stadionom “Varteks” nije se javio NK Varaždin. Hrvački klub „Vindija“ bit će upravitelj dvorane za hrvanje, Stolnoteniski klub

ODBOJKA OK Varaždin Volley nepravedno izbačen u drugu ligu, ali igrači i

Sljedeće godine bit ćemo ponovo pr

Igrači OK Varaždin Volley spremni za povratak u 1. ligu

Upravni odbor HOU-a donio je odluku kako će se OK Varaždin Volley u nastupajućoj sezoni natjecati u 2. a HOL regije Centar.

Odluka je obrazložena kako na vrijeme nije podmirio kotizaciju za buduće natjecanje, a s obzirom na to da je prošlu sezonu završio na pretposljednjem mjestu, odabran je za izbacivanje.

Upućena je žalba u kojoj se tvrdi kako ta odluka nije u skladu s postojećim pra-

vilnicima HOU-a i HOO-a.

Osim toga, predsjednik OK Varaždin Volley Damir Ivančić u razgovoru s gradonačelnikom Goranom Habušem, uoči roka za uplatu kotizacije, saznao je kako Grad nema 9.000 kuna niti za posudbu klubu, a slično je bilo i u Zajednici sportskih udruga grada Varaždina. - Ova nepravedna odluka neće uništiti OK Varaždin Volley. Svi igrači odlučili su maksimalno

SPORT

9. listopada 2012., br. 438 || REGIONALNI TJEDNIK

Varteksu poraz, Vidovcu pobjeda

Mladi ženski sastav OK Varaždin Volley 2 pobjednik je pripremnog turnira šest ekipa 2. B međužupanijske odbojkaške lige - skupina Sjever koji je održan u subotu u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin.

U 5. kolu Premijer lige RK Varteks Di Caprio gostovao je u Bjelovaru kod istoimenog premijerligaša. Pobijedili su domaćini 33:23 (15:10) imajući utakmicu pod svojom kontrolom veći dio utakmice. “Krojači” se tako sada nalaze na posljednjem mjestu prvenstvene ljestvice. Rukometaši RK Vidovec Bios na svojem su parketu pobijedili ekipu RK Marina Kaštela 36:35 (22:16).

Nakon pet odigranih kola vidovečki rukometaši nalaze se na šestom mjestu Premijer lige. U sljedećem kolu RK Vidovec Bios gostuje u Poreču kod istoimene momčadi.

na pet godina

TENIS TK Varteks namjerava graditi još dva terena

bova, aždin

Vrijeme za optimiste

Neće podizati članarinu i najam za mlade tenisače Iznajmljivanjem prostora za ugostiteljski objekt nadoknadit će razliku u poskupljenju plina, struje i vode te održavanja teniskih terena Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

„Varaždin“ stolnoteniskom dvoranom, a Teniski klub „Varteks“ teniskim terenima „Varteks“. Streljanom Varaždin upravljat će Streljačko društvo „Varaždin“.

Nogometno igralište u Kučanu Donjem na upravljanje je dobio NK „Zelengaj“, ono u Kučanu Gornjem NK „Udarnik 32“, u Biškupcu NK „Mladost“, a ono u Jalkovcu NK „Varteks“. Zgradom u Zagrebačkoj ulici 94 idućih će pet godina upravljati Županijski nogometni savez.

Uprava jedinstveni

rvoligaši! odraditi sezonu u 2. ligi i sljedeće sezone vratiti se u društvo najboljih, kako bi na taj način pokazali da su nepravedno izbačeni u niži rang. Uprava će ovo vrijeme iskoristiti za financijsku i kadrovsku konsolidaciju kluba te pojačani rad u Odbojkaškoj akademiji kluba.

Očekujem da za godinu dana budemo k lub na europskom nivou - dodao je Ivančić.

U zaleđu

Piše: DAMIR IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Doris Ptiček, Hrvoje Puklavec i Dorotea Vrbanec na trening-kampu u Umagu

ga grada Varaždina i ŽNS Varaždin

23

- Sve je teže svim klubovima, a posebice se to odnosi na održavanje terena - rekao je trener TK Varteks Marijan Dugandžić.

Proširenje - Režije idu gore, a mi ne želimo dizati članarine i najamnine terena za naše članove jer treba zadržati ljude i u ova teška vremena. Članarinom prikupljenom na ovakav način pokrivamo oko trećine troškova održavanja terena. Troškovi

se kreću oko 240.000 kuna u što se ubrajaju troškovi jednog radnika, sipina te režije iz kojih treba posebno izdvojiti vodu. U sklopu

Objekt želimo korektno održavati da našim članovima bude ugodno sportskog objekta imamo i ugostiteljski objekt kojim pokušavamo nadoknaditi razliku u poskupljenju režija. Imamo mnogo čla-

nova i posebno djece tako da bismo se u narednom razdoblju trebali i širiti. U planu je za godinu ili dvije izgraditi još dva terena na prostoru rukometnog terena, a možda se pojavi i neki sponzor. Do tada želimo da naš objekt bude korektno održavan i da našim članovima bude ugodno - dodao je Dugandžić dodavši kako su klupski treneri bili na seminaru u Trakošćanu na kojem se govorilo o razvojnim programima HTS-a za mlađe uzrasne kategorije, a održali su i nekoliko predavanja na tu temu.

KOŠARKA Grafičar Ludbreg slavio protiv Cedevite 2

Pobjeda za podstrek u ligi Nakon prošlotjednog odrađenog turnira u Ludbregu gdje su pobijedili Ivančicu 99:56 i u finalu izgubili od Radenske iz M. Subote 92:90, pobjeda protiv Cedevite 2 63:54 donijela je veliki podstrek pred početak natjecanja u A2 ligi.

- Turnir nam je pokazao da napadački dobro funkcioniramo - rekao je trener Ludbrežana Dražen Cesar. - U subotu smo u prekrasnom novootvorenom Cedevita centru na velesajmu u Zagrebu odradili i posljednju pripremnu utakmicu i to protiv druge ekipe Cedevite koja se natječe također u A2 ligi Centar.

Odlično smo otvorili utakmicu i ubrzo smo nametnuli svoj ritam, moji dečki su se držali dogovora, izvršavali obrambene zadatke s posebnim naglaskom na građenje, i četvrtinu smo završili vodstvom 22:8.

Drugu i treću četvrtinu oni su pojačali ritam, ali smo se oduprijeli. Nisam zadovoljan

U situaciji u kojoj se našla koji će tako brže i s manjim većina varaždinskih kolektiva, angažmanom pojedinaca nakoja nije nimalo sjajna, neki praviti veći posao.

Osim toga, ovo je vrijeme u pokušavaju izvući ono što je pozitivno. U ovakvim uvjeti- kojem mogu najviše profitirati ma i financijskoj stisci treba mladi sportaši. U jakim ligama u kojima se vidjeti što se kupuju stranci, može napraviOvo je vrijeme mladi igrači u ti kao podloga pravilu sjede za neko budu- u kojem mogu na klupi i tek će vrijeme. U tu i tamo skupe svakom slučaju profitirati mladi malu minutamože se poja- sportaši žu. Sada mogu čati rad s mlađim uzrasnim kategorijama dobiti veću ulogu u svojem što podrazumijeva animaciju klubu i puno brže napredovati. mladih za određeni sport. U pojedinačnim sportovima To se može napraviti putem također će brže doći do izražaprezentacija sporta u školama, ja i treneri će im moći posvetiti ali i putem tiskanih i drugih puno više pažnje. U svakom materijala koji bi se dijelili slučaju iz nastale loše situacije mladima. Taj dio aktivno- treba izvući ono što je dobro sti klubova, ukoliko do njih i što može postati odlično. dođe, svakako je pozitivna Pripreme za buduće sezone u posljedica krize. Isto tako višim rangovima natjecanja vrijeme se može iskoristiti i mogu biti od organizacijskih za omasovljenje ljudi koji rade do financijskih jer sudjelovanje u klubovima. Svakoj upravi, u nižim rangovima natjecanja izvšnom odboru, komisiji za stoji neusporedivo manje. Za organizaciju utakmica i natje- razliku od pesimista, koji u canja, klupskom marketingu ovim trenucima napuštaju ili nadzornom odboru dobro sportske kolektive, optimisti dođe povećanje broja članova se spremaju za bolje sutra.

Dvije pobjede STK Varaždin Varaždinske stolnotenisačice STK Varaždin ostvarile su dvije vrijedne pobjede na početku natjecanja u Superligi za žene. Petek, Poljak i Mikac u 1. kolu su pobijedile ekipu STK Vodovod iz Osijeka 4:1, zatim su u svojoj dvorani izgubile od ekipe STK TIS Zagreb istim rezultatom da bi u 3. kolu ponovo pobijedile ekipu STK Aquaestil Duga Resa 4:2. U sljedećem kolu varaždinske stolnotenisačice putuju u Pulu gdje će ih dočekati ekipa ŽSTK Pula, koja je u dosadašnjem dijelu natjecanja

zabilježila dva poraza i jednu pobjedu.

GRADSKA SPORTSKA DVORANA Trener Ludbrežana Cesar s Repešom

u zadnje 3 minute kontrolom lopte i brzopletošću, jer smo utakmicu trebali mirnije i s većom razlikom riješiti - dodao je Cesar.

Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.: 042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr

24

SPORT

REGIONALNI TJEDNIK || 9. listopada 2012., br. 438

NOGOMET U županijskim nogometnim ligama bez većih iznenađenja

Priznanje Vučkoviću Sportski pothvat mjeseca Zajednice sportskih udruga grada Varaždina za kolovoz dobio je trener Stjepan Vučković.

Nije bilo Varaždinca koji se nije ugodno iznenadio kada je saznao da je trener Giovannija Cernogoraza, Istrijana koji je osvojio drugo zlato za Hrvatsku na nedavno održanim Olimpijskim igrama u Londonu, naš sugrađanin Stjepan Vučković. Samozatajni trener nastavio je sa svojim radom, a svaki se uspjeh kuje godinama. Tako i uspjeh Giovannija Cernogoraza nije došao preko noći, on se kovao punih trinaest godina. Naime, popularnog Đanija Cernogoraza već punih 13 godina trenira Varaždinac Stjepan Vučković. Nadamo se da će Štef Vučković uskoro dobiti priliku da svoje neizmjerno znanje i iskustvo može prenijeti i na nekog Varaždinca zaluđenog «trapom».

Jambrović i Sekirnik Pr iznanj e Z aj e dni ce sportskih udruga grada Varaždina Sportski pothvat mjeseca za srpanj dobile su mlade varaždinske atletičarke Mateja Jambrović i Vlatka Sekirnik.

Atletski klub Sloboda je već dugi niz godina prepoznatljiv u hrvatskoj atletici kao velik rasadnik vrhunskih mladih atletičarki.

Od čitave plejade mladih i perspektivnih atletičarki koje danas djeluju u AK Sloboda, sredinom srpnja ove godine posebno su se istakle dvije vrsne sprinterice Mateja Jambrović i Vlatka Sekirnik. One su u Beogradu na Balkanskom atletskom prvenstvu za mlađe junior(k)e postale prvakinje Balkana. Taj povijesni uspjeh ostvarile su braneći boje Hrvatske među djevojkama iz 11 zemalja članica Asocijacije balkanskih atletskih federacija (ABAF). U ukupnom poretku na Balkanskom atletskom prvenstvu Hrvati su zauzeli treće, a Hrvatice četvrto mjesto.

Raspoloženi strijelci u svim nižim ligama Visoki prosjek golova po utakmici daje posebnu draž svim susretima županijskih nogometnih liga ŽNS-a Varaždin Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U županijskim nogometnim ligama odigrano je 8. kolo dok je na području Nogometnog središta Ludbreg odigrano 7. kolo.

Standard U 1. županijskoj nogometnoj ligi ŽNS Varaždin odigrano je 8. kolo i postignuti su sljedeći rezultati: Jalžabet - Mladost (Š) 2:1, Zelengaj - Bednja 2:0, Nedeljanec - Rudar 47 1:3, Dinamo - Obreš 2:1, Novi Marof - Sračinec 3:2, Zadrugar - Polet (C) 1:1, Dubravka - Plitvica 0:2, Sloga - Udarnik 32 3:2. Na prvenstvenoj ljestvici vodi i dalje Zelengaj s 22 osvojena boda ispred Dubravke, Plitvice i Novog Marofa koji imaju po šest bodova manje. Sljedeće, 9. kolo, na rasporedu je u nedjelju 14. listopada s početkom u 15.30 sati a sastaju se: Udarnik 32 - Jalžabet, Plitvica - Sloga, Polet (C) - Dubravka, Sračinec - Zadrugar, Obreš - Novi Marof, Rudar 47 - Dinamo, Bednja - Nedeljanec, Mladost (Š) - Zelengaj.

U 2. ŽNL-u istok odigrano je također 8. kolo, a postignuti su sljedeći rezultati: Varaždin - ŠN - Zagorac 4:2, Mladost VŽ - Polet (T) 3:1, Mladost (M) - Mladost (VT) 5:2, Sloboda (T) - Trnje 2:2, Beretinec - Sloboda (VŽ) 3:1, Varteks - Čevo 0:0. Na prvenstvenoj ljestvici u vodstvu je Varteks s 20 osvojenih bodova, a bod manje ima drugoplasirano Trnje. U 9. kolu, koje je na rasporedu u nedjelju 14. listopada s početkom u 15.30 sati, sastaju se Čevo - Varaždin - ŠN, Trnje -

Nakon utakmice između NK Varteks i NK Varaždin Škola nogometa povećan interes za utakmicama županijskih nogometnih liga

Beretinec, Mladost (VT) - Sloboda (T), Polet (T) - Mladost (M), Zagorac - Mladost VŽ, a u subotu 13. listodana igraju Sloboda (VŽ) - Varteks.

U dvije ludbreške lige u 7. kolu postignuta čak 53 gola U 2. ŽNL-u zapad odigrano je 8. kolo i postignuti su sljedeći rezultati: Mladost (D) - Bratstvo 1:2, Budućnost - Vratno 1:0, Podravac - Lepoglava 1:3, Orač - Majerje 2:3, Vinica - Nova Ves 1:1, Drava - Mladost (K) 1:8, Vindija

- Omladinac 2:0. Na prvenstvenoj ljestvici u vodstvu je Lepoglava s maksimalna 24 osvojena boda, a na drugoj poziciji je Vindija s 21 bodom.

U sljedećem, 9. kolu, koje se igra 14. listopada s početkom u 15.30 sati, sastaju se Omladinac - Mladost (D), Mladost (K) - Vindija, Nova Ves - Drava, Majerje - Vinica, Lepoglava - Orač, Vratno - Podravac, Bratstvo - Budućnost.

Golijade U 1. ligi Nogometnog središta Ludbreg odigrano je 7. kolo, a postignuti su sljedeći rezultati: Dinamo Apatija - Razvitak Čičkovina 0:4, Drava Sveti Đurđ - Radnički Hrženica 1:3, Karlovec - Po-

let Martijanec 1:2, Plitvica Selnik - Struga-Rovokop 1:1, Bukovčan Veliki Bukovec Bukovčan ‘27 Mali Bukovec 2:1, Gora Globočec - Podravac Sesvete 1:4, Mladost Sigetec - Ajax Komarnica 5:2. U vodstvu je ekipa Razvitka s 19 osvojenih bodova ispred Radničkog koji je skupio tri boda manje. Sljedeće, 8. kolo, igra se u nedjelju 14 listopada s početkom u 15.30 sati, a sastaju se Radnički Hrženica - AJK Ajax Komarnica, Razvitak Čičkovina - Mladost Sigetec, Podravac Sesvete - Dinamo Apatija, Struga-Rovokop - Bukovčan Veliki Bukovec, Polet Martijanec - Plitvica Selnik, Drava Sveti Đurđ - Karlovec, a u subotu 13. listopada sastaju

se Bukovčan ‘27 Mali Bukovec - Gora Globočec.

U 2. ligi NS Ludbreg odigrano je 7. kolo i postignuti su sljedeći rezultati: Novakovec - Podgora Bolfan 8:1, Mladost Sveti Petar Bednja Slanje 7:1, Poljoprivrednik Kapela - Poljanec 3:1, Dinamo 01 Vrbanovec - Lunjkovec 3:1. Na prvenstvenoj ljestvici u vodstvu su Poljoprivredni i Mladost s po 18 osvojenih bodova. U 8. kolu koje je na rasporedu 14. listopada s početkom u 15.30 sati sastaju se: Podgora Bolfan - Lunjkovec, Dinamo 01 Vrbanovec - Poljanec, Poljoprivrednik Kapela Bednja Slanje, Mladost Sveti Petar - Novakovec.

KAJAK KANU 8. varaždinski maraton završio još jednim rekordom Emila Milihrama

Uvjerljiva dominacija veslača KKK Vartkes Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U nedjelju je u organizaciji Kajak kanu kluba Varteks održan 8. Varaždinski kajak kanu maraton na kojem je nastupila 51 posada iz Hrvatske i Slovenije.

Masovnost Kategorije juniora, seniora, veterana i turističkih čamaca nastupile su na stazi dužine 10 kilometara s početkom na starom koritu rijeke Drave kod mjesta Svibovec i ciljem kod kolnog mosta na rijeci Dravi kod Varaždina.

Za najbrži rezultat svih do sada održanih maratona pobrinuo se Emil Milihram koji je ovaj put nastupio u kajaku jednosjedu preveslavši stazu

za 46 minuta i 21 sekundu.

Prva mjesta osvojili su i u konkurenciji kajaka jednosjeda David Rožmarić kod juniora, Mia Fadiga kod juniorki, Michel Ivić kod veterana te u kanu dvosjedu Elvis Sanjković i Siniša Martinčević.

Na drugo mjesto plasirali su se u kajaku jednosjedu Antonio Hiržin kod juniora, Dušan Brkušanin kod seniora i Marko Kukec kod veterana, u kanuu jednosjedu Danijel Mijatović te posade A n i-

ta i Miljenko Fadiga u konkurenciji mješovitih parova i Robert Rauš i Davor Šestanj u turističkom kanuu dvosjedu.

Na trećem su mjestu natje-

canje okončali u kanuu dvosjedu Filip i August Bence, Petra i Igor Krajcar u konkurenciji mješovitih parova te Tibor Malašić i Davor Posavec u turističkom kanuu dvosjedu.

Kod kajaka jednosjeda u juniorskoj konkurenciji na četvrto mjesto plasirao se Damian Kukec, a kod seniora na

Višestruki svjetski i europski prvak Emil Milihram, pobjednik 8. varaždinskog kajak kanu maratona

peto mjesto Matej Herkov. Na četvrto mjesto kod mješovitih parova plasirali su se Draženka Jurinić i Darko Tomašek, a u konkurenciji turističkih kanua dvosjeda od četvrtog do osmog mjesta plasirali su se Nenad Kolarić i Ivan Hendija, Denis Vlašić i Izidor Cuković, Željko Horvat i Štefanj Erdelji, Vinko Zajec i Tomislav Kišiček te Branko Hrženjak i Aleksandar Vinković.

Kadeti su se natjecali na stazi dužine 1,5 km sa startom na starom koritu rijeke Drave, a u kategoriji kajaka jednosjeda na drugo mjesto plasirali su se Matija Fadiga i Maja Štimac kod kadetkinja, dok se u konkurenciji mlađih kadetkinja Marinela Hiržin plasirala na treće mjesto.

9. listopada 2012., br. 438 || REGIONALNI TJEDNIK

Na temelju Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora („Narodne novine“ br. 125/11) i Statuta Doma za starije i nemoćne osobe Varaždin,Ur.br.:535-01/11-1/3561 od 21.12.2011. godine, te Odluke Upravnog vijeća Doma od 27.08.2012. godine, raspisuje se:

JAVNI NATJEČAJ

ZA DAVANJE U ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA 1. Daje se u zakup poslovni prostor u zgradi Doma za starije i nemoćne osobe Varaždin, na adresi Zavojna 6, Varaždin sa vlastitim direktnim ulazom, a nalazi se u prizemlju, lijevo od glavnog ulaza.

Prostor površine 54 m2 prostorije sastoji se od dvije veće prostorije, hodnika i sanitarnog čvora.

Poslovni prostor je djelomično opremljen namještajem.

Navedeni prostor daje se u zakup kao cjelina za: za rad specijalističke ordinacije, kozmetičko-pedikerski salon, odvjetničke i kancelarijske urede, zastupništva ili bilo koje druge djelatnosti primjerene za ustanovu.

Mjesečna zakupnina iznosi 30,00 kn po m2 uz troškove režija.

Troškove režija zakupac će plaćati paušalno, po važećim cijenama, razmjerno učešću površine zakupljenog prostora u površini zgrade i vrsti djelatnosti, a kao dodatak mjesečnoj zakupnini.

Ugovorena zakupnina povećava se za iznos poreza na dodanu vrijednost u visini od 25%.

Zakupac samostalno organizira čišćenje zakupljenih prostorija.

3. Rok trajanja zakupa je 5 godina, s mogućnošću produljenja.

4. Ponuda mora sadržavati: - ime i prezime ponuditelja s dokazom o državljanstvu - izvadak iz sudskog, odnosno obrtnog registra - ponuđenu cijenu zakupnine koja ne može biti niža od početne.

5. Ponuda se u zatvorenoj omotnici, s naznakom „za natječaj – zakup poslovnog prostora“ dostavlja Domu za starije i nemoćne osobe Varaždin, putem pošte preporučeno ili neposrednom predajom.

Rok za podnošenje ponuda je 15 dana od dana objave natječaja.

6. Kriterij za odabir ponude je najpovoljnija ponuda po programu korištenja za Dom, kao i ona s najvišom ponuđenom cijenom.

7. O rezultatima izbora ponuditelji će biti obaviješteni pismeno u roku od 30 dana od dana objave natječaja.

UPRAVA DOMA

OGLASI

25

26

ZDRAVLJE

REGIONALNI TJEDNIK || 9. listopada 2012., br. 438

U Varaždinu “Solidarnost na djelu” Tradicionalna akcija “Solidarnost na djelu” Hrvatskog Crvenog križa u Varaždinu će početi u četvrtak 11. listopada i trajati sve do 31. listopada. - Aktivisti Crvenog križa obilazit će kućanstva i prikupljati novčane priloge, za što će davati bonove u apoenima od jedne i pet kuna. Kako bi građani znali tko im dolazi na vrata, bit će obilježeni posebnom akreditacijom s istaknutim imenom

zdravlje www.regionalni.com/ znanost/medicina

i prezimenom – ističe v.d. ravnateljice varaždinskog Crvenog križa Sandra Mintas. Prikupljeni novac je za nabavu prehrambenih artikala za obitelji lošijeg socijalnog statusa iz Varaždina. U akciju se uključuju i učenici osnovnih i srednjih škola, a 50 posto novca koji oni prikupe bit će vraćeno školama za opremanje ormarića prve pomoći ili plaćanje školske kuhinje djeci čiji roditelji za to nemaju.

Zovite nas na 042/290-777

DAN RUŽIČASTE VRPCE

Rak dojke – izlječiva bolest - Rak dojke najčešći je zloćudni tumor u žena u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj.

Kada bolest otkrijemo na vrijeme, izlječiva je u 98 posto slučajeva i zato su iznimno važni redovni mamografski pregledi – istaknula je Jasenka Štefić, predsjednica čakovečkog Kluba žena operiranih na dojku Nova nova

povodom “Dana ružičaste vrpce”. Osim u Čakovcu, “Dan ružičaste vrpce” je 6. listopada obilježen i u brojnim drugim gradovima. Članice varaždinskog Mammae kluba bile su u Splitu, gdje su sudjelovale u snimanju milenijske fotografije velike ružičaste vrpce, simbola borbe protiv raka dojke. (vms)

NAJAVA U Varaždinu ovaj petak, 12. listopada, velika javno-zdravs

Dođite na Dan k Cijelo poslijepodne na Korzu će nastupati poznati pjevači, među kojima su Zdravko Škender i Vlado Kalember. Svi će prodavati kestene i tako se uključiti u borbu protiv raka prostate

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U Varaždinu će ovaj petak, 12. listopada, biti održan peti po redu Dan kestena, velika javno-zdravstvena i zabavna manifestacija na kojoj će se ponovno upozoriti građane na rak prostate koji se može spriječiti pravovremenim dolaskom na preventivni pregled.

U tome će organizatorima, Udruzi “Prostata”, pomoći brojne poznate osobe, među kojima su Zdravko Škender, Vlado Kalember, Džo Maračić Maki i članovi klape Maslina.

Na preglede!

Osim što će nastupati od 17 sati pa sve do kasnih večernjih sati, svi izvođači će se pridružiti članovima Udruge “Prostata” i volonterima te na štandovima prodavati kestene. Na petom Danu kestena ujedno će biti označena druga godina provođenja pilot-projekta ranog otkrivanja raka prostate u Varaždinskoj županiji.

- Pozivamo građane da dođu na Korzo i zabave se uz brojne izvođače, a uz to će dobiti korisne informacije o prostati i važnosti pravovremenih preventivnih pregleda – pozvao je dr. Damir Štajcar, predsjednik Povjerenstva za izvedbu i provedbu pilot-projekta Ministarstva zdravlja.

Preventivni pregledi i rano otkrivanje jedini su lijek protiv

PROGRAM DANA KESTENA

Zapjevat će čak 13 izvođača Peti Dan kestena na varaždinskom Korzu počinje u 17 sati nastupom Timeless banda, nakon kojih na pozornicu stiže Petra and the Globetrotters band. Oko 18.15 sati posjetiteljima će se obratiti dr. Damir Štajcar i predstavnik Ministarstva zdravlja, nakon čega počinju nastupi Kvarteta Varaždin, Darka Domijana, Lidije Bačić, Tihomira Kožine, Pamele Ramljak i Marija Rucnera.

Drugi dio programa počinje oko 20 sati, a nastupaju Nenad Kumrić Charlie, Zdravko Škender, Vlado Kalember, Džo Maračić Maki i Klapa Maslina, koja će zaključiti ovogodišnji Dan kestena.

raka prostate. Upravo je zato lani pokrenut četverogodišnji pilot-projekt s ciljem da se pregledima obuhvati što više muškaraca starih između 50 i 70 godina.

Više od 100 novih slučajeva raka prostate otkriveno u prvoj godini provođenja preventivnih pregleda - U prvih 12 mjeseci provođenja projekta na preglede se odazvalo više od 1.000 muškaraca, od čega je njih više od 30 posto upućeno na daljnju obradu u posebnu ambulantu pri Odjelu urologije varaždinske bolnice. Karcinom je dijagnosticiran kod više od 100

osoba. Nažalost, velika većina karcinoma i dalje je u uznapredovaloj fazi kada je mogućnost izlječenja manja – rekao je dr. Štajcar.

Upitnik i uputnica Ponovno poziva muškarce stare između 50 i 70 godina da se jave svojem liječniku opće/obiteljske prakse, gdje će popuniti upitnik i dobiti uputnicu za vađenje krvi za PSA. Nakon uvida u nalaz PSA i dobivene podatke iz upitnika liječnik će pacijenta uputiti na daljnju obradu urologu (povišene vrijednosti PSA) ili će ga, ako su nalazi uredni (normalne vrijednosti PSA), naručiti na kontrolni pregled u svoju ambulantu za godinu dana.

Glavni cilj “Dana kestena” i ove je god

DOZNAJEMO U subotu 13. listopada u Varaždinu ć

Isprobajte jogu u

Sve radionice su besplatne i nije potrebna predbilježba

Varaždin će u subotu 13. listopada biti u znaku joge. Joga u svakodnevnom životu Varaždin uz suorganizaciju joga studija Shakti organizira prvi “Varaždin Yoga EXPO” i to u palači Sermage na Stančićevom trgu.

- Na jed nome mjestu, u palači Sermage svi će za i nteresi ra n i moći u jutarnjim

satima besplatno sudjelovati u radionicama joge napravljenim prema satovima joge koji se mogu u redovnim terminima vježbati u svim centrima koji djeluju u Varaždinu – najavljuju organizatori.

Yoga EXPO počinje u 9.15 sati. Tada će radionicu joge održati Udruga Umijeće življenja Hrvatska, a potom od 10.15 do 11.15 slijedi radionica Centra Namaste, od 11.15 do 12 sati Sathya Saija, od 12 do 13 sati Studija Shakti, a od 13 do 14 sati Joge u svakodnevnom

ZDRAVLJE

9. listopada 2012., br. 438 || REGIONALNI TJEDNIK

17.

Projekt “Volim pomagati”

kestena

dine isti: upozoriti na važnost preventivnih pregleda prostate

će biti održan prvi “Varaždin Yoga EXPO”

palači Sermage! životu. Poslijepodne će se pak održavati predavanja. U 17 sati na redu je prvo “Uvod u

Od 9 do 14 sati trajat će radionice, a od 17 sati počinju predavanja znanost o dahu - dahom do iscjeljenja”, Vesne Posavec iz Umijeća življenja Hrvatska. U 17.30 sati Želimir Bengeri i Ivi-

ca Škvorc iz Centra Namaste govorit će o jogi za treću životnu dob, a za 18 sati najavljeno je predavanje “Promjena svijesti - promjena svijeta, Učenje Sri Sathya Sai Babe” Tanje Vojnić iz Sathya Saija. U 19 sati Predrag Daraboš iz Studija Shakti govorit će o “Ženi u jogi”, a Varaždin Yoga EXPO završava predavanjem “Sklad tijela, uma i duše” Swamija Vivek Puri iz Joge u svakodnevnom životu koje počinje u 19.30 sati. Zanimljiv događaj dio je gradskog projekta “Centar živi”. (vms)

Više od 1.300 djece iz vrtića i škola s ivanečkog područja bit će uključeno u radionice koje Gradsko društvo Crvenog križa Ivanec provodi u sklopu projekata “Volim pomagati” i “Učimo o Crvenom križu”. Cilj je upoznati najmlađe s pojmom humanosti i pomoći im u razvoju socijalnih vještina. - Putem radionica “Ručica pomagačica”,

“Kako se medo ozlijedio” i drugima djeca vrtićke dobi i učenici nižih razreda osnovnih škola uče o važnosti pomagačkog ponašanja i razvijaju empatiju. Djeca od petog do osmog razreda uče pak o povijesti Crvenog križa i uključuju se u obilježavanje zajedničkih akcija Hrvatskog Crvenog križa – pojasnila je Jasminka Ruhek. (vms)

ANKETE POKAZALE Bioenergetičari Slavko Sambolec i Boris Buden u samom vrhu Europe

Bioenergijom do zdravlja Boris Buden i Slavko Sambolec među najboljim su bioenergetičarima u Hrvatskoj, ali i Europi. To su pokazala i istraživanja pojedinih agencija koje su provodile ankete o alternativnoj medicini. Naime, Slavko i Boris koriste metode koje nitko u Europi ne koristi, a koje su se pokazale jako dobrima.

O tome su pisale već mnoge novine, a o metodama kojima rade Slavko i Boris snimljene su i brojne dokumentarne emisije.

Boris i Slavko već duži vremenski period rade u Zagrebu i Varaždinu.

Broj zadovoljnih klijenata samo raste pa se, u skladu s tim, sve češće nalaze i u Varaždinu.

Ovi bioenergetičari su na području alternativne medicine postigli vrhunske rezultate te stekli brojne diplome i certifikate koji su priznati u cijelom svijetu.

Slavko Sambolec bio je prva osoba u bivšoj Jugoslaviji koja je završila školu hipnoterapije, što je najpoznatija škola u svijetu. Ujedno je i član američkog saveza za hipnoterapiju (National Board of Hypnosis).

Stručni naziv koji mu je dodijeljen glasi: Board certified hypnosist. Sve znanje koje je stekao prenosi i na kolegu Borisa za kojeg kaže da je najtalentiraniji alternativac na ovim prostorima.

Slavka i Borisa posjećuju svi, pa čak i istaknuti pojedinci iz javnog života. Bez obzira na status koji uživaju u svojim sredinama, Slavko i Boris prema svima postupaju isto i za svakog klijenta oni pronalaze dovoljno vremena kako bi utvrdili točne uzroke problema te predložili odgovarajuću terapiju.

Gospodin Boris i gospodin Slavko pomažu

KATARINA KEREŽI

Osjećam se mlađe, a bolova više nema!

Da su Boris i Slavko uistinu izuzetno kvalitetni u liječenju alternativnom medicinom, posvjedočila je i gospođa Katarina Kereži iz Družbinca. U razgovoru nam je ova simpatična 62-godišnja gospođa ispričala kakve je probleme imala te koliko su joj Boris i Slavko pomogli. - Imala sam velike probleme s lumbalnim i vratnim dijelom kralježnice, boljele su me jako noge. Bolovi u leđima bili su neizdrživi. Postajali su sve izraženiji, dugo trajali te mi lijekovi protiv bolova nisu više pomagali - započela je priču gospođa Katarina. Čitajući u Regionalnom tjedniku o gospodinu Borisu i gospodinu Slavku i njihovim metodama, odlučila je isprobati i to. - Ionako nisam imala što izgubiti te sam im se obratila

“

Jako sam zadovoljna terapijama. Još ne mogu vjerovati koliko su mi pomogli te im od srca zahvaljujem. i jako se dobro osjećam!

Odmah imam veću volju za životom, a osjećam se i nekako mlađom.

Moram napomenuti da sam imala problema i s viškom kilograma, na što su mi uvijek liječnici skretali pozornost i govorili kako bih trebala

KONTAKT Bioenergetičar Boris Buden Ulica braće Radića 6, Varaždin (nasuprot varaždinskog suda) Mobiteli: 099/506-04-09 (Boris) 091/723-79-40 (Slavko) ljudima u liječenju bioenergoterapijom, akupresurom, kiropraktikom, hipnozom te indijsko-turskom metodom, koju rade jedini na ovim prostorima.

Boris i Slavko posjeduju više međunarodnih certifikata priznatih od Mini-

Udruga umirovljenika Zdravstvo Varaždin za svoje članove organizira izlet na Bled i Bohinj u Sloveniji u četvrtak 18. listopada. Zainteresirani članovi mogu se za izlet pribilježiti kod Marije Hofman na broj telefona 042/393-434.

IZLET

za pomoć. Već nakon nekoliko terapija ostala sam iznenađena kako su bolovi počeli nestajati i sve sam bolje spavala. Mogu reći da sada, nakon svih tretmana, bolova više uopće nema

starstva pravosuđa te su istaknuti bioenergetičari, čiji je rad priznalo Hrvatsko udruženje za prirodnu, energetsku i duhovnu medicinu (HUPED). Pomažu kod bolesti kralježnice, zglobova, glavobolje, migrene, psihičkih smetnji,

Katarina Kereži

smršaviti. Toga sam i sama bila svjesna, ali nisam znala kako skinuti te kile. Samo jednom terapijom hipnoze kile su se počele gubiti, a tjedno gubim više od kilograma. Jako sam zadovoljna terapijama, tj. metodama koje rade Slavko i Boris. Još ne mogu vjerovati koliko su mi pomogli te im od srca zahvaljujem. Preporučila bih ih svima, jer dečki stvarno znaju raditi svoj posao i treba se držati samo toga što preporuče i broja terapija koje treba obaviti - rekla je za kraj Katarina.

noćnog mokrenja, cirkulacijskih smetnji, išijasa, reume, raznih uk lještenja, odvikavanja od pušenja, alkohola, viška kilograma, nesanice, problema s memorijom, podizanja samopouzdanja.

Nažalost, ne primaju pacijente oboljele od šizofrenije, epilepsije, malignih bolesti i drugih teških oboljenja.

Sv i koji žele da im bioenergetičari Boris Buden i Slavko Sambolec pomognu, javiti se mogu na broj mobitela 099/506 0409 (Boris) ili 091/723 79 40 (Slavko) ili ih potražiti na adresi Ulica braće Radića 6, Varaždin.

U Međimurskoj županiji će radionicama pod nazivom “Mentalno zdravo starenje” biti obilježen Svjetski dan mentalnog zdravlja 10. listopada. Radionice organizira Zavod za javno zdravstvo u suradnji s udrugama umirovljenika Međimurske županije i Preloga.

PROMO

listopada u 18 sati u Lavandula Centru u Varaždinu bit će održan tečaj “Utjecaj probave na život i zdravlje”.

Na tečaju, koji vodi dr. Meri Bura, a organizira Udruga Škola zdravog života Varaždin, polaznici će dobiti procjenu individualnog stanja razine stresa i probave, kao i pisani materijal sa savjetima za dnevnu rutinu potrebnu za reguliranu probavu. Broj polaznika je ograničen pa su obavezne prijave na brojeve 042/212-289 ili 042/320-703 do 12. listopada.

stvena i zabavna manifestacija

27

28

ŽENSKI SVIJET

REGIONALNI TJEDNIK || 9. listopada 2012., br. 438

ženski svijet

Alergije na boje za kosu. Što učiniti?

www.regionalni.com/lifestyle

Piše: BISERKA BUHIN

Zovite nas na 042/290-777

Frizerski salon “Tina”, Štefanec 4, telefon: 099/195-6750

Ne možete koristiti boje za kosu jer ste alergične na neki od sastojaka? Niste jedine. Kod stotina žena razvija se alergija na boje za kosu, kod nekih već kod prvog testa, a kod nekih nakon određenog vremena korištenja. Stručnjaci još uvijek nisu sigurni koji sastojak izaziva alergije, ali često to zna biti i individualno.

Najvažnije je da, ako vam tijelo daje bilo kakve znakove, prestanete s korištenjem boja za kosu. To ne znači da trebate odustati od bojenja kose, nego da trebate potražiti prirodne, organske boje za kosu, one s biljnim bazama. Takve boje možda nisu trajne koliko kemijske, ali su zdravije za korijen kose. Ako vam pak ni ovo ne pomaže, probajte s pramenovima. Upamtite da ni kod takvih boja ne smijete zaboraviti prethodno napraviti alergijski test.

Vama seksi, njemu ne!

Među ženama ste koje misle da je zabavno i seksi hodati u majici, košulji ili boksericama svog dragog? U krivu ste, jer riječ je o stvari koju muškarci preziru.

Od pogleda na vas u svojim boksericama više bi voljeli vidjeti vas kako hodate uokolo u svom donjem rublju. Među stvarima u kojima baš ne uživaju je vaše lakiranje noktiju, a još gore od lakiranja je pedikura, a nije im nimalo seksi ni pućenje usana, kao što je to voljela raditi slavna Marilyn Monroe. Vjerovale ili ne, ni vaše često mijenjanje frizura ili boje kose nije im baš super. Muškarci jednostavno vole stvari na koje su se navikli, a to uključuje

Top kih 5 muš ila prav nice nije trebao smjer Kristofor Kolumbo ne trebamo ni mi. pa , nje za vrijeme vož Svi muškarci vide sam

o 6 boja.

e sve što Dok gledamo telev iziju, recit reklama. želite, ali isključivo za vrijeme Ako nešto svrbi, bit će počešano.

Mi to jednostavno tako radimo.

i vašu frizuru. Stoga, prije nego se odlučite na ovaj poduhvat, pitajte ga što misli o tome. To će održati sklad veze, a i bit će mu drago da vam je njegovo mišljenje važno.

je daska Naučite pravila korištenja WC školjke. Ako nama je dolje, dignite ju gore. Za korištenje iste, dolje. potrebno da bude gore, a vama da bude

UNIVERZALNI PLESNI STUDIO FEEL

Za bolje razumijevanje muškaraca, tu su - muška pravila

I Ivana Banfić voli ples i rekreaciju

OTKRIVAMO Zašto žene nikako ne mogu shvatiti muškarce?

Prava muška pravila Ako nešto trebate, recite to jasno i glasno, kratki odgovori “da” i “ne” normalni su i uobičajeni na pitanja koja postavljate. I imate dovoljno odjeće i previše cipela, poručuju muškarci ženama Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

U dvorani KULT-a u Varaždinu u petak je održan zanimljiv događaj u organizaciji Univerzalog plesnog studija Feel. Osim što su predstavljeni najmlađi polaznici koji su već svladali osnove prvog plesa koji se radi po profesionalnom programu, u Varaždin je stigla i poznata estradna zvijezda Ivana Banfić, koja je predstavila Extreme fitness program, nov i poseban stil vježbanja koji je sama osmislila, modificirala i prilagodila treninge. Extreme fitness program radi se na temelju vlastite snage i težine tijela, a osmišljen je tako da je svaki trening drukčiji. Suradnja u programu s Ivanom Banfić i njezinim timom odnosi se na uskoj povezanosti povezanosti zdravog života te plesu i KUPON: Ime i prezime: Adresa: Telefon:

rekreaciji, a cilj je promovirati i kampove na području Varaždina i okolice, gdje će ubuduće roditelji moći uživati s djecom.

Održana je i prezentacija Extreme Natural Beauty Brankice Capan Vučić, te Extreme Spiritual Connection Ive Solarević Jeličić.

Ovim događajem Univerzalni plesni studio Feel želio je promovirati ples i rekreaciju. Želite li, još uvijek se možete uključiti u rad ovog plesnog studija.

- Upotpunjujemo grupe i dalje, a prednost ovaj put imaju djeca školske dobi. Čekamo vas! - poručila je voditeljica Univerzalnog plesnog studija Feel Romana Ratkaj.

Sve informacije možete dobiti na broju telefona: 091/6336-936.

Ovim kuponom ulazite u nagradnu igru, a najsretniji čitatelj osvaja poklon bon - besplatni mjesečni trening u UPS Feel. Dovoljno je popuniti kupon i donijeti ga u redakciju Regionalnog tjednika, a imena dobitnika saznajte 16. listopada u Regionalnom tjedniku.

Što je jučer učinio, što zaboravio, a što vam je neki dan posebno “diglo” živac teme su o kojima možete raspravljati satima. Muško-ženski odnosi vječna su tema slučajnih susreta, neobaveznih razgovora i ozbiljnih rasprava, nešto što vam nikad neće dosaditi.

Grudi za gledanje No kako muškarci gledaju na sve to? Oni poručuju da postoje određena muška pravila koja bi žene trebale poštovati, a koja im istovremeno mogu pomoći da ih lakše shvate

i tako ih ne napadaju “bez razloga”. Prvo se odnosi na – ženske grudi. One postoje da bi se gledale i nemoguće

Glavobolja koja traje tri mjeseca ozbiljan je problem, smatraju muškarci je to promijeniti, poručuju muškarci. Drugo pravilo koje žene nikako ne mogu shvatiti, je šoping. Muškarci su jasni: šoping nije sport i nikada nećemo misliti drugačije!

Cmizdrenje i plakanje isto

Dermatolog

najbolje napraviti, onda to i same napravite, a za razglabanje o svojim problemima imate prijateljice – jasni su muškarci. Također, jači spol smatra da je glavobolja koja traje tri mjeseca veliki problem i nakon tog vremena stvarno je vrijeme da posjetite liječnika, a ako mislite da ste predebele – možda to i jeste!

Nemojte s tim pitanjem gnjaviti muškarce, jer im to ide na živce. Isto vrijedi i za odjeću: kada izlazite, muškarcima je što god stavile na sebe OK. I naravno, da ne zaboravimo: da, imate dovoljno odjeće i previše cipela, smatraju muškarci.

Piše: SANJA PETEK-MODRIĆ

Androgena alopecija muška ćelavost Najčešći oblik ispadanja kose kod muškaraca jest androgena alopecija. No isto tako, ispadanje po muškom tipu može se javiti i kod žena.

Riječ je o progresivnoj (napredujućoj), ali reverzibilnoj (popravljivoj) alopeciji koja nastaje zajedničkim utjecajem nasljeđa te spolnih hormona, osobito testosterona.

Sklonost k razvoju androgene alopecije se nasljeđuje, a najčešće se razvija između 20. i 30. godine života. Aktivni oblik testosterona koji na bradi i genitalnoj regiji muškaraca pojačava rast dlačica, istovremeno na vlasištu uzrokuje njihovo ispadanje te

im je što i ucjena, a što se tiče ženskih potreba, poručuju: ako nešto trebate, recite to jasno i glasno.

- Mi ne razumijemo vaše diskretne znakove, okolišanje i ne razumijemo kad nam nešto pokušavate reći - kažu muškarci.

Navode da su njihovi kratki odgovori “da” i “ne” normalni na pitanja koja postavljate i nemojte ih mučiti svojim problemima osim ako ne želite da ih riješe.

- Možete nas zamoliti da vam u nečemu pomognemo ili možete nam reći kako hoćete da vam pomognemo.

Ako već znate kako je nešto

Pdr. med. specijalist, dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

formiranje sitnih, tzv. velusnih folikula, iz kojih raste vrlo nježna i tanka kosa. S vremenom propadaju i ti folikuli (korijeni), što postepeno dovodi do razrjeđenja kose na vlasištu tj. do razvoja ćelavosti. Ona najčešće započinje na prednjem dijelu vlasišta, u području zalistaka te se postepeno širi prema tjemenu. S vremenom se ti dijelovi bez kose mogu i spojiti, a očuvan ostaje samo rubni dio vlasišta (područje iza uški i prema vratu). Kod određenog broja muškaraca ovakav oblik ispadanja kose predstavlja velik psihološki problem.

Osobito se mlađi muškarci teško suočavaju

s činjenicom da su ostali bez kose: gube samopouzdanje, zatvaraju se u sebe, iako je zapravo riječ o fiziološkom procesu. U terapiji upotrebljavamo lokalne i sistemske lijekove, koji nastoje spriječiti utjecaj aktivnog oblika testosterona na korijen vlasi, zaustaviti ispadanje, odnosno u novije vrijeme, potaknuti matične stanice kose na rast i obnovu vlasišta. Potrebna je dugotrajna primjena opisanih preparata, tijekom više mjeseci, da bi na vlasištu bile vidljive pozitivne promjene. Nakon tog perioda, potrebna je povremena terapija - tzv. terapija održavanja.

ŽENSKI SVIJET

9. listopada 2012., br. 438 || REGIONALNI TJEDNIK

I prljavo suđe razlog rastanka

Lijepe i uredne obrve su ukras lica. Kako do njih?

Prljave čaše, tanjuri, žlice i vilice uzrok su najmanje triju svađa mjesečno između partnera, a “zmazano” suđe i razbacano rublje može dovesti čak i do rastanka!

Potvrdilo je to jedno istraživanje u kojem se više od polovice ispitanika izjasnilo kako ne može tolerirati stalno nečišćenje i prljavštinu bešteka, šalica i tanjura ostavljenih u sudoperu i posvuda po stanu te partnera kojeg ne smeta sva ta prljavština. Naravno da postoje drugi, važniji problemi od prljavog suđa i pospremanja, ali ako se oni ponavljaju iz dana u dan, onda mogu biti uzrok razdora.

Korekcijom obrva dajemo licu otvoreniji i ljepši izgled, a uredne obrve fasciniraju već pri prvom pogledu. Iako je neke obrve dovoljno skratiti samo škaricama, najbolje je oblikovati ih pincetom. Kada birate pincetu, gledajte da ima kosi vrh i manju glavu jer ćete s njom biti spretniji. Kod pinceta s ravnim vrhom može se češće dogoditi da kada čupate obrvu zahvatite i kožu kapka. Dogodi li se da iz nekog razloga imate nejednake obrve, dobrom olovkom za oči možete prikriti te nedostatke. Viri li vam tu i tamo koja

sijeda obrva ili su vam svjetlije nego vi to želite, u kozmetičkom salonu ih možemo obojiti u boju koju želite, od svjetlosmeđe do crne, te ste mjesec dana bez brige. Te se boje, naime, brže ispiru jer su slabije, kao i hidrogen koji se koristi za područje oko očiju. Bojiti se mogu i trepavice, pa tada ne morate koristiti maskaru, i to je odlično rješenje. Imate li bilo kakvih nejasnoća u vezi korekcije obrva, nemojte se ustručavati pitati stručnu osobu za savjet.

29

Piše: ŽELJKA SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, o42/201 392

MIRELIN KUTAK Poznate Varaždinke na stolici varaždinske vizažistice Mirele Magdić Fotak

Lude i zavodljive ‘70-e Poznata redateljica Ksenija Krčar obožava šminku i rijetko je bez nje. Dnevni makeup poznate redateljice diktira raspoloženje, no po pitanju izbora ruževa vrlo je jasna: mora biti crven!

MIRELA MAGDIĆ FOTAK profesionalna vizažistica, stalna suradnica HNK e-mail: mirela.fotak@gmail.com Snimio: Oliver Knolmajer

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Kazališna redateljica Ksenija Krčar je među ženama koje šminku obožavaju i bez nje rijetko izlaze iz kuće.

- Eventualno mi je nedjelja dan kad sam bez šminke, ako nemam nikakvih obaveza, ali moram priznati da često i tada nešto stavim na lice. Obožavam se šminkati – otkriva poznata varaždinska redateljica koja je režiju diplomirala na Kazališnoj akademiji u Pragu (DAMU), a uz svoj stalni angažman u varaždinskom HNK posebno je veseli rad s mladim glumcima u Kazališnom studiju mladih varaždinskog HNK.

SAVJET PLUS

la sjeKod nanošenja sjenila, pripazite: svijet a sjenila nila vizualno povećavaju oči, tamn vizualno ih smanjuju.

Varaždina i blagdan Svetog Nikole, 6. prosinca.

Iako prenatrpana obavezama, naša sugrađanka

Kraj 60-ih i početak 70-ih karakteriziraju naglašene oči s jako velikim trepavicama

Mat, nikako sjajno!

Iako ističe da njezin dnevni makeup diktira raspoloženje, po pitanju izbora ruževa vrlo je jasna: obožava crveni ruž koji nosi za svaku priliku, i noću i danju! Međutim, s očima se kod nje – nikad ne zna.

- Volim boje i zato koristim svakakva sjenila, zelena, smeđa, crna, siva...

Nema pravila. Jedino, moraju biti mat, nikako sjajna, kao i sva ostala šminka otkrila je redateljica Krčar, koja trenutno priprema dječju predstavu koja će biti izvedena uz Dan grada

pronašla je malo vremena i sjela na stolicu Mirele Magdić Fotak koja je inspiraciju pronašla u legendarnoj Barbri Streisand, američkoj glumici i pjevačici, odnosno načinu šminkanja

koje je obilježilo kraj 60-ih i početak 70-ih godina prošlog stoljeća.

- Taj period karakteriziraju naglašene oči s jako, jako velikim trepavicama.

Sjenilo je blijedoružičasto, a oči naglašene crnom linijom tuša izvučenom prema gore. Dodatno sam još iscrtala oko gornjeg kapka crtu crno-sivim sjenilom, a s donje strane kapka smeđu crtu – otkrila je vizažistica Magdić Fotak tajnu postizanja velikih, naglašenih očiju. Naravno, važnu ulogu u cijeloj ovoj priči imaju trepavice.

- U ovom slučaju umjetne trepavice stavila sam i na gornji i donji dio kapka, te na njih nanijela jako puno maskare – otkriva naša vizažistica.

Rumenilo je blijedo, ali sjajno, a usne neutralne boje obrubljene tamnijom crtom, sasvim suprotno onome što naša sugrađanka voli. Uz šešir širokog oboda i čipkasti top upotpunjen je cjelokupni Ksenijin styling koji odiše ženstvenošću i seksepilom svojstvenim ženama 70-ih godina prošlog stoljeća.

KSENIJA KRČAR

30

SAVJETNIK

REGIONALNI TJEDNIK || 9. listopada 2012., br. 438

Veterinarska klinika

Život i socijalna skrb

Hortikultura

Piše: DAVORIN LUKMAN Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka Ovlašteni stalni sudski vještak

Piše: SINIŠA ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, ravnatelj Centra za socijalnu skrb Varaždin

Piše: FRANJO PAVETIĆ “Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Znate li što plaćate?

Djeca i televizija

Bala sijena 165 dolara

manje u praksi, Neki dan jer se u praviimao sam upit Prava dijagnoza lu ne provode preko Facebodijagnostičk i oka, vezan uz je samo ona koja postupci koji bi liječenje jeddoveli do ponog mačora! je objektivna i L i j e č e g a u dokazuje uzročnika stavljanja prave dijagnoze, već jednoj ambulanti već više od dva tjedna, se liječenje provodi na osrazličitim antibioticima, ali novi simptoma! To znači da bez rezultata. Vlasnica traži se kombiniraju lijekovi koji savjet što učiniti. Pitam je djeluju na neki simptom.

Ozbiljnost neke dijagnozbog čega ga liječe, a ona mi odgovori da mačak krvavo ze, odnosno težina stanja mokri! Rekoh da to nije di- pacijenta sa sobom povlači i jagnoza, nego nalaz. Što je način te posljedično i cijenu to zapravo dijagnoza? To je liječenja. Tako često čujemo ustvrđivanje bolesnog stanja da je netko bio kod jednog kao rezultat dijagnostičkoga veterinara i platio liječenje postupka! Dakle, u ovom puno, a kod drugog je platio slučaju nije postavljena di- znatno manje. Pa naravno, jer jagnoza, jer nisu bili prove- je npr. u prvom slučaju bilo deni dijagnostički postupci. provedeno liječenje trovanja Dijagnoza može biti suspek- psa dikumarolom, u situaciji tna, vjerojatna, objektivna, kad je bila potrebna i transfusimptomatska, anatomska, zija te stacionarni intenzivni etiološka i terapijska. Prava tretman od nekoliko dana, a dijagnoza je samo ona koja u drugom slučaju je liječena je objektivna i dokazuje uz- bezazlena upala ždrijela!

Vrlo često da bi veterinar ročnika! Što to znači? To znači da znamo što liječimo, postavio objektivnu dijada znamo razlog bolesti ili gnozu treba biti i specijalist, uzročnika, da možemo pret- stoga dragi vlasnici kućnih postaviti tijek bolesti, kao i ljubimaca, raspitajte se o edukaciji veterinara kojem rezultat liječenja!

Takvih dijagnoza je naj- odlazite.

Najveći broj istraživanja zamisliti kako djeluju na u svijetu pokazuje da djeca djecu. Istraživanja u svijetu već od druge godine gledaju nas upućuju da svakodnevno televiziju u prosjeku 2 - 3 gledanje nasilja na televiziji sata dnevno. To ne čudi jer je kod djece izaziva razdražljitelevizija dostupna u gotovo vost, pojačanu agresivnost, a svakom domaćinstvu velikim slabi im osjećaj za realni život brojem kanala, a uz to putem i uobičajenu komunikaciju DVD-a lako se mogu repro- sa svojim vršnjacima. Danas ducirati razni crtani filmovi više nego ikada mi, roditelji, ili neki drugi sadržaji. Dje- trebali bismo se educirati i tražiti inca televiziju formacije o gledaju iz napravom načivike i dosade, Bavljenje sportom, identificiraju igra i šetnja u prirodi, nu korištenja masovnih se s raznim medija, a osoa k c i j s k i m neka su od rješenja bito televizije. junacima, princezama i kraljevima. Umjesto da djecu prepuTelevizija služi za relaksaciju stimo televiziji, uključimo i zabavu, putem nje djeca ih u aktivnosti koje će ih mogu upoznati vanjski svi- zainteresirati. Bavljenje sporjet, odnose među ljudima, tom, igra i šetnja u prirodi, a da pritom ne napušta- društvene igre ili briga o ju sigurnost kuće. Kao što kućnim ljubimcima su neka može imati pozitivni utjecaj od rješenja koja će ih zaintena odgoj djece, televizija resirati i odvojiti ih od TV-a. itekako može štetiti njiho- Vodite brigu da vaša djeca vom emocionalnom razvoju. ne provode više od dva sata Budući da i sam imam malu pred televizijom, pratite koji djecu, uz njih sam odgledao sadržaj gledaju. Djeca će vas mnogo crtića, no u nekima često u toj dobi propitivati o od njih ima previše nasilja, sadržaju koji prate. Pojasnite agresivnosti, strašnih likova im što je dobro, a što loše, te se negativno odražavaju i imajte strpljenja i vremena na naše emocije, a možemo za njih.

vidi profit za Već u naslovu svoju branšu. se može naslutiPoljoprivredna Doda li se svoj ti na kakvim su mukama stoča- proizvodnja mora toj učmalosti sva sila nezari u Americi da spase barem ra- biti okosnica življa interesiranih političkih splodna grla jer je svake zajednice stranaka s hrs prošlogodišnjih 35 dolara za balu sijena cijena vatske scene, a pogotovo one je skočila na 165 dolara. Zbog po čijem se nazivu treba očitati ovogodišnje suše stoka se ma- zastupanje sela i seljaka, slika naše stvarnosti je definitivno sovno kolje.

A koja je pouka za nas Hrva- jasna imalo obrazovanoj osote u svemu tome? Pa već pla- bi, ma odakle ona dolazila. ćamo ceh sve većim cijenama Ponovit ću ono o čemu se u hrane zbog nemara, neznanja, ovom savjetniku dosta pisalo: bahatih interesa - ma kao se poljoprivredna proizvodnja Hrvati pravili obrazovani! mora biti okosnica življa svake Trebalo bi napraviti anketu zajednice.

Prošli tjedan u jednom dalkoliko je žitelja Varaždinske županije upoznato s idejnim matinskom priobalnom mjeprojektom „Živo selo“ trojice stu mi veli domaćin: “Samo agronoma, od kojih su dvojica prije dva i pol desetljeća je dva iz Varaždina: dr. sc. agr. moja obitelj na ovim prostoriDragutin Vincek i mg. sc. agr. ma pasla 150 ovaca i 70 koza!

Miljenko Ernoić. Do danas ni A skoro svaka obitelj je imala jedna zajednica nije prepo- stoku i perad.”

Građani Hrvatske, izračuznala vrijednost predloženih mjera, makar to bila i ona najte koliko je Hrvatska izgubila u posljednjih 20 godina najsiromašnija ali s velikim ruralnim mogućnostima: ne- zapuštajući milijune hektara iskorištenim površinama i pašnjaka koji danas gore zbog velikim brojem nezaposlenih. nebrige! Od naših 260 mulParadoksalno je da u poduzet- timilijunaša, koliko je njih ničkoj melankoliji građevinski, stečene vrijednosti uložilo u financijski, turistički lobi ne opću dobrobit sela?

U skladu s širenjem prodajnog i servisnog programa te uvođenjem novog branda raspisujemo

NATJEČAJ za popunu radnih mjesta : 1. VODITELJ SERVISA 2. AUTOMEHANIČAR 3. AUTOELEKTRIČAR – ELEKTRONIČAR 4. PRODAVAČ REZERVNIH DIJELOVA 5. AUTOLIMAR Uvjeti za kandidate : a) min SSS b) radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima min 5 godina c) poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu d) poznavanje rada na računalu ( win okruženje, word, excell ) e) vozačka dozvola B kategorije Uz zamolbu potrebno priložiti : - životopis - presliku diplome o završenoj stručnoj spremi, stručnim specijalizacijama i slično - presliku osobne iskaznice - presliku radne knjižice - uvjerenje o nekažnjavanju Od kandidata očekujemo stručnost i sklonost timskom radu, komunikativnost te profesionalizam. Nudimo dinamično poslovno okruženje, mogućnost daljnjeg usavršavanja i napredovanja u struci. Informacije o rezultatima natječaja dostaviti ćemo u roku od 45 dana od objave natječaja.

Zamolbe uz naznaku ZA NATJEČAJ slati u periodu od 15 dana od objave na slijedeću adresu: AUTO PRIKRATKI, ZAGREBAČKA 110, 42000 VARAŽDIN

Tel.: 042/242-200, fax:042/240-170, e-mail: info@autoprikratki.hr

www.autoprikratki.hr

OGLASI

9. listopada 2012., br. 438 || REGIONALNI TJEDNIK

INDUSTRIJA GRAĐEVNOG MATERIJALA, IGM d.d. u stečaju LEPOGLAVA, Hrvatskih pavlina 41, na temelju Zaključka o prodaji Trgovačkog suda u Varaždinu, od 29. kolovoza 2012.g., temeljem odredbe čl.164. st.4.

Stečajnog zakona i odgovarajuću primjenu pravila o ovrsi na nekretnini, radi prodaje nekretnine objavljuje

OGLAS O PRODAJI X. JAVNA DRAŽBA I Određuje se deseta usmena javna dražba za prodaju nekretnine: -čkbr. 3011 Industrijsko dvorište od 2604 m2 i poslovne zgrade od 962 m2 u ukupnom iznosu od 3566 m2 i čkbr. 3012 Parkiralište Borje od 547 m2 u sveukupnom iznosu od 4113 m2, sve upisano u z.k.ul. 1987 k.o. Lepoglava.

Početna cijena nekretnine iznosi 999.000,00 kn.

II Usmena javna dražba za prodaju nekretnine održat će se u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, Braće Radića 2, dana 19. listopada 2012. godine u 13,00 sati, soba broj 223/II. III Imovina se na ovoj dražbi ne može prodati ispod utvrđene početne cijene.

IV Nekretnina će se prodati na usmenoj javnoj dražbi, a kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do zaključno 17. listopada 2012.g. uplatile jamčevinu od 10% od utvrđene početne vrijednosti nekretnine na žiro-račun Trgovačkog suda u Varaždinu broj: 2390001-1300002754 s naznakom „jamčevina“, a kupac je dužan potvrdu o uplati predočiti sudu prije nego što se pristupi dražbi. Kupcu nekretnine jamčevina se uračunava u kupoprodajnu cijenu, a ostalima se vraća odmah nakon zaključenja dražbe /čl.94.stavak 4.Ovršnog zakona/.

V Od polaganja jamčevine oslobođeni su razlučni vjerovnici.

VI Kupac nekretnine je dužan položiti kupovninu u roku od 30 dana od donošenja rješenja o dosudi nekretnine. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu, smatrat će se da je odustao od kupnje, a položena jamčevina se zadržava. Iz položene jamčevine namiriti će se troškovi nove prodaje /članak 100.stavak 1.,2., i 3. Ovršnog zakona/.

Ako bude više ponuditelja, sud će u rješenju o dosudi odrediti da će se nekretnina dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili. U tom će slučaju sud donijeti posebno rješenje o dosudi svakom sljedećem kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnina dosudi, u kojem će odrediti rok za polaganje kupovnine. Sud će u tom rješenju najprije oglasiti nevažećom dosudu kupcu koji je ponudio višu cijenu /čl.98.stavak 6 Ovršnog zakona/.

VII Nakon što kupac položi kupovninu i rješenje o dosudi postane pravomoćno, sud će zaključkom o prodaji nekretnine kupcu, ukoliko to nije određeno rješenjem o dosudi, odrediti upis prava vlasništva u korist kupca i brisanje tereta na nekretnini.

VIII Porez na promet nekretnina, kao i sve troškove vezane za kupnju nekretnine snosi kupac.

IX Ročište za javnu dražbu održat će se i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj /članak 95.stavak 1.Ovršnog zakona/.

X Na nekretnini je upisano razlučno pravo u korist Croatia osiguranja d.d. Zagreb, Kuhn Hrvatska d.o.o.

Zagreb i Ministarstvo financija, Područni ured Varaždin.

XI Nekretnine se prodaju u viđenom stanju po načelu „viđeno-kupljeno“ i u skladu s postojećim upisom u zemljišne knjige, što isključuje sve naknadne prigovore kupca na nedostatke pravne ili činjenične naravi.

XII Nekretnine koje su predmet prodaje mogu se razgledati svakog radnog dana od 08-14 sati na adresi stečajnog dužnika u Lepoglavi, Ulica hrvatskih pavlina 41, uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj: 098/494-017.

XIII Oglas će biti objavljen u tjedniku „Regionalni tjednik“, na www.sudacka-mreza.hr/stecaj ili na www. vtsrh.hr u rubrici “web stečaj” te na web stranici HGK.

31

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA ŽUPAN KLASA: 604-02/12-01/8 URBROJ: 2186/1-02/1-12-5 Varaždin, 9.10.2012.

dva razreda srednje škole.

5.5. redoviti studenti sveučilišnih integriranih studija od treće godine nadalje i redoviti studenti diplomskih sveučilišnih studija od prve godine nadalje koji su na studijima za utvrđena zanimanja od posebnog interesa za Županiju, ako im je prosjek ocjena sa studija najmanje 3,00.

Na temelju članka 5. Odluke o stipendiranju učenika i studenata Varaždinske županije (“Službeni vjesnik Varaždinske županije”, broj 27/08 i 36/09) i članka 17. i 18. Pravilnika o dodjeli stipendija učenicima i studentima Varaždinske županije („Službeni vjesnik Varaždinske županije 26/10), župan Varaždinske županije raspisuje

Pravo na dodjelu stipendija zbog loših socio-ekonomskih prilika mogu ostvariti učenici i studenti u čijim je kućanstvima uzdržavatelja prihod po članu kućanstva manji od 1.500,00 kuna mjesečno.

NATJEČAJ

za dodjelu stipendija Varaždinske županije za školsku/akademsku godinu 2012/13.

IV. Mjesečni iznos stipendija za učenike iznosi 300,00 kuna, a za studente 700,00 kuna.

V. Dokumenti potrebni za dodjelu stipendija učenicima i studentima su:

d. za učenike loših socio-ekonomskih prilika - 10 stipendija

1. obrazac Prijave na natječaj za dodjelu stipendije Varaždinske županije (koja se može preuzeti na službenim internetskim stranicama Varaždinske županije www.varazdinska-zupanija.hr ili osobno na porti Varaždinske županije, Franjevački trg 7, Varaždin 2.preslika osobne iskaznice i OIB 3.potvrda škole odnosno fakulteta o redovitom upisu u školsku odnosno akademsku godinu 2012/13., u svrhu ostvarivanja prava na stipendiju 4. preslike svjedodžbi posljednja dva završena razreda srednje škole (za učenike srednjih škola) 5.prijepis ocjena položenih ispita tijekom studija (za studente od druge godine studija i dalje) 6.preslike diploma za osvojena 1., 2. i 3. mjesta na županijskim, državnim i međunarodnim natjecanjima, susretima ili smotrama učenika srednjih škola 2011. i 2012. godine u programima koje donosi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske (za učenike srednjih škola i studente na prvoj godini studija) 7. dokumentacija o postignutim značajnim rezultatima u područjima umjetnosti, kulture i športa te dodijeljenim nagradama i priznanjima tijekom studija (za studente od druge godine studija i dalje) 8.dokumentacija za utvrđivanje izuzetne nadarenosti iz pojedinih područja umjetnosti s preporukama istaknutih i mjerodavnih umjetnika (za studente) 9.potvrda o visini dohotka za prethodnu godinu nadležne Porezne uprave Ministarstva financija RH za sve članove domaćinstva 10.prosjek neto plaća/mirovine za mjesec srpanj, kolovoz i rujan tekuće kalendarske godine za svakog zaposlenog člana kućanstva, 11.potvrda nadležnog Zavoda za zapošljavanje za nezaposlenog člana kućanstva, 12.izjavu o broju članova kućanstva (obrazac u Narodnim novinama)

Za svaku grupu stipendija (a. - d.) utvrđuje se posebna lista reda prvenstva dobivena bodovanjem uspjeha iz točke III. ovog Natječaja i postignutih izvannastavnih rezultata (za učenike srednjih škola i prve godine studija). Vrednuju se postignuti značajni rezultati u područjima umjetnosti, kulture i sporta, sukladno mjerilima propisanim u Pravilniku o dodjeli stipendija učenicima i studentima Varaždinske županije.

NAPOMENA: Dokumentaciju pod rednim brojem 9.,10.,11.,12. prilažu samo oni učenici i studenti koji stipendiju traže zbog loših socio-ekonomskih prilika (s prihodom po članu kućanstva manjim od 1.500,00 kuna).

Preslike svjedodžbi i diploma ne moraju biti ovjerene. Ukoliko učenik/ student ostvari pravo na korištenje stipendije priložit će ovjerenu dokumentaciju.

II. Stipendije se dodjeljuju pod uvjetom da će korisnici nakon završetka studija, ukoliko postoji potreba, raditi na području Varaždinske županije najmanje onoliko vremena koliko su dobivali stipendiju, a sukladno ugovoru koji će potpisati.

VI. Varaždinska županija zadržava pravo da osim prethodno navedene potrebne dokumentacije, od podnositelja prijave zatraži i drugu dokumentaciju (potvrdu o prebivalištu i domovnicu), ukoliko ustanovi da je isto potrebno kako bi se utvrdilo da li učenik, odnosno student zadovoljava sve uvjete i kriterije za dodjelu stipendija, sukladno Pravilniku.

I. Župan Varaždinske županije odobrava u školskoj odnosno akademskoj godini 2012/13. sljedeći broj stipendija: a.za utvrđena zanimanja od posebnog interesa za Varaždinsku županiju: 1.magistar elektrotehnike - 2 stipendije 2.magistar strojarstva - 2 stipendije 3.magistar građevinarstva - 2 stipendije 4.magistar matematike - 4 stipendije 5.magistar fizike - 2 stipendije 6.magistar engleskog jezika - 2 stipendije 7.doktor medicine, - 4 stipendije b. za nadarene studente: - koji studiraju na sveučilišnim studijima - 5 stipendija - koji studiraju na stručnim studijima - 3 stipendije - izuzetno nadarene studente iz pojedinih područja umjetnosti, studente s invaliditetom te vrhunske sportaše iz čl. 12. Pravilnika o dodjeli stipendija učenicima i studentima Varaždinske županije - 2 stipendija c. za studente loših socio-ekonomskih prilika: - koji studiraju na sveučilišnim studijima - 15 stipendija - koji studiraju na stručnim studijima -10 stipendija

III. Pravo na sudjelovanje u natječaju za dodjelu stipendija imaju učenici i studenti: 1.koji su državljani Republike Hrvatske 2.koji imaju status redovitog učenika ili studenta 3.čiji roditelji ili skrbnici imaju prebivalište na području Varaždinske županije najmanje 12 mjeseci prije podnošenja prijave 4.koji nisu korisnici drugih stipendija ili novčanih primanja koja imaju obilježja stipendija za vrijeme dodjele i korištenja stipendije Varaždinske županije, 5.učenici i studenti koji su tijekom školovanja, odnosno studiranja ostvarili slijedeće uspjehe: 5.1. redoviti učenici 3. i 4. razreda srednje škole, kojima se stipendije dodjeljuju zbog loših socio-ekonomskih prilika ako im je prosjek ocjena iz prethodna dva završena razreda srednje škole najmanje 4,00 5.2. redoviti studenti sveučilišnih preddiplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija od druge godine nadalje a.na drugoj godini, ako im je prosjek ocjena prethodno završene prve godine studija najmanje 3,80 b.na trećoj godini, ako im je prosjek ocjena prethodno završene dvije godine studija najmanje 3,60 c.na četvrtoj godini, ako im je prosjek ocjena prethodno završene tri godine studija najmanje 3,40 d.na petoj godini, ako im je prosjek ocjena prethodno završene četiri godine studija najmanje 3,20 e.na šestoj godini studija, ako im je prosjek ocjena sa studija najmanje 3,00 5.3. redoviti studenti diplomskih sveučilišnih studija i specijalističkih diplomskih stručnih studija od prve godine studija a.na prvoj godini, ako im je prosjek ocjena prethodno završene tri odnosno četiri godine preddiplomskog ili stručnog studija najmanje 3,40 odnosno 3,20 b.na drugoj godini (ako diplomski studij traje 2 godine), ako im je prosjek ocjena prethodno završene četiri godine studija najmanje 3,20 5.4. redoviti studenti sveučilišnih (preddiplomskih, diplomskih, integriranih), stručnih studija kojima se stipendije dodjeljuju zbog loših socio-ekonomskih prilika ako im je prosjek ocjena sa studija najmanje 3,00, odnosno za studente prve godine sveučilišnih (preddiplomskih, integriranih) i stručnih studija 4,00 iz prethodna završena

VII. Nepotpune i nepravodobno podnesene prijave neće se razmatrati.

VIII. Prijave kandidata dostavljaju se na adresu: Varaždinska županija Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i sport s naznakom “Povjerenstvo za dodjelu stipendija Varaždinske županije”, Franjevački trg 7 42 000 Varaždin IX. Rok za podnošenje prijave je 24.10. 2012. (za poštansku dostavu priznaju se sve prijave sa žigom pošte od 24.10.2012.)

Osobne prijave primaju se do istog datuma zaključno u 15 sati u pisarnici Varaždinske županije, Franjevački trg 7, Varaždin.

X. O dodjeli stipendija odlučuje Povjerenstvo za dodjelu stipendija utvrđivanjem lista reda prvenstva za dodjelu stipendija.

Odluka Povjerenstva za dodjelu stipendija objavljuje se na oglasnoj ploči Varaždinske županije, Franjevački trg 7 i na Internetskim stranicama Varaždinske županije (www.varazdinska-zupanija.hr).

Pismeni prigovor na odluku Povjerenstva za dodjelu stipendija podnosi se u roku osam dana od dana objave odluke Povjerenstva za dodjelu stipendija županije, a konačnu odluku donosi župan Varaždinske županije.

XI. Na temelju konačne odluke o dodjeli stipendije, sklapa se ugovor o korištenju stipendije kojim se pobliže reguliraju prava i obveze korisnika i davatelja stipendije sukladno odredbama Odluke o stipendiranju učenika i studenata Varaždinske županije i Pravilnika o dodjeli stipendija učenicima i studentima Varaždinske županije.

XII. Sve dodatne odredbe o dodjeli stipendija sadržane su u Pravilniku o dodjeli stipendija učenicima i studentima Varaždinske županije („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 26/10), i Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodjeli stipendija učenicima i studentima Varaždinske županije („Službeni vjesnik Varaždinske županije br. 28/11) koji su objavljen na službenim internetskim stranicama Varaždinske županije www.varazdinska-zupanija.hr.

XIII. Sve dodatne informacije o provedbi postupka za dodjelu stipendija mogu se dobiti na broj telefoni 042/390-511. ŽUPAN Predrag Štromar

32

MALI OGLASI

Η̷ ΀̷͇ͼΙ̷͡ ̷͕ͯͤ΀̷ ͪ͋ ͇͕ͯͯΑ̷ͼ̷ͩͯȢ

REGIONALNI TJEDNIK || 9. listopada 2012., br. 438

Mali oglasi www.regionalni.com/ gdje-i-stokad-i-kamo/ mali-oglasi/ Zovite nas na 042/290-774

KUĆE „NEKRETNINE DOMINUS“ ûåĒÝÿĉÑ Ĩ ČÿÝåĒÝėđ &#0 Ɂ NĮĤıàĒė ÿ ėáûėĺėĤĒė ġėĨĤåȿ áıĉåđė ı ġĤėđåĮı Ĩĺÿþ ĺĤĨĮÑ ĒåĊĤåĮĒÿĒÑȦ ĻĻĻȩĒåĊĤåĮĒÿȿ ĒåáėđÿĒıĨȩþĤȦ ɳɷɵȹɶɵɴȿɼɶɹȦ ɳɼɻȹɷɼɷȿɸɻɸȦ ɳɼɸȹɼɴɷɳȿɵɳɳȦ "ĤÑĒÑ 0ıĤåČÝÑ ɼȦ _ÑĤÑłáÿĒ ėŀĒȩɶɸɴÝ

PRILIKA! Kuća 150 m² i 1000 m² dvorišta u Plitvičkoj u Brezju- 85.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆA 150 m² i 600 dvorišta u Jalkovečkoj - pogodno za p. prostor! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c TOP ponuda! Kuća od 220 m² i 350 dvorišta u Hercegovačkoj 105.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c SUPER cijena! Kuća u Knegincu 80 m² i 700 dvorišta 30.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

NOVOGRADNJA! Kuća od 85 m² u Jalžabetu - 45.000 €!

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c VIKEND kuća! Vikendica od 40 m² blizu Varaždinskih Toplica! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

Knegincu G., novouređenu.

U dvorištu ima još 1 dvosobni i 1 jednosobni stan. Moguće razne kombinacije. Moguća moja doplata. Povoljno! Mob. 098/284-949 ozn.233c PRODAJE se veće imanje u Jalžabetu i kupuje se stan. Tel. 042/647-005 ozn.4335

HITNO potražujemo vikendice blizu Varaždina za poznatog kupca ! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

KNEGINEC kuća! Prodaje se kuća 3 sobe, kuhinja, kupaona, okućnica 1400 m². Mogućnost kupnje već od 235 € mj. Mob. 099/517-9982 ozn.388c

P OTR AŽ U JE se kuća do 115.000 € u Varaždinu za poznatog kupca! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

PRILIKA! Prodaje se kuća u Ivancu, 150 m², visoki rohbau, dvorište 564 m², PVC stolarija, priključci. Odlična, mirna lokacija. Cijena na upit.

Mogućnost kreditiranja. Mob. 099/517-9982 ozn.388c

KUPUJE se kuća u ulici I. G. Kovačića sa većom parcelom za poznatog kupca ! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir.grabar@vz.tcom.hr ozn.335c PRODAJEM kuću katnicu u

VIKENDICA + zemljište, 7 km do V. Toplica u Jalžabetu, Golo Brdo, vrlo povoljno prodajem.

Mob. 091/593-4293, 042/631068 ozn.4345 POVOLJNO prodajem kuću u Hrašćici 81 m² + 1500 m² okućnice, struja i voda, 53.000 €.

Mob. 091/926-8380 ozn.4356 POVOLJNO prodajem kuću u centru Sračinca cca 100 m², 1700 m² okućnice, struja, voda, useljivo, 33.000 €. Mob. 091/926-8380 ozn.4356 KUĆA katnica, nedovršena, 3 etaže, podrum, balkoni, terasa, struja, voda, prodajem. Tel. 212-675 ozn.3108b

STANOVI _=N= 8' ĨĮÑĒȦ ɹɳ đɵȦ 'ȩ ĊÑĮȦ ČėäÑȦ åĮÑłĒė ġČÿĒĨĊė ûĤÿĉÑĒĉåȦ 51.000 €, "ȩ #ÑČÿĒÝÑ ɇÿŀÑ &ÿĮĒåɉȩ `åĒĨ ĒåĊĤåĮĒÿĒåȦ ɳɷɵȹɵɳɳȿɳɸɸȦ ɳɼɴȹɶɼɳȿɶɴɺɸȦ ɳɼɼȹɸɼɴȿɴɺɳɼ ėŀĒȩɶɺɻÝ

e ÿ "J 80=G 8 Ȧ ĮĤėĨėÜĒÿ ĨĮÑĒ ɹɶ đɵ Ȧ åĮÑłĒė ġČÿĒĨĊė ûĤÿĉÑĒĉåȦ ġĺÝ ĨĮėČÑĤÿĉÑȦ Ēėĺå ÿĒĨĮÑČÑÝÿȿ ĉåȦ ĊėđġČåĮĒė ĒėĺėıĤåäåĒȦ 48.000 €. `åĒĨ ĒåĊĤåĮĒÿĒåȦ ɳɷɵȹɵɳɳȿ ɳɸɸȦ ɳɼɴȹɶɼɳȿɶɴɺɸȦ ɳɼɼȹɸɼɴȿɴɺɳɼ ėŀĒȩɶɺɻÝ 8=_=#J 8/ Ȧ #ĤÑÜÑĒÿÝåȦ ĮĤėĨėÜĒÿ ĨĮÑĒ ɸɹ đʨ ɇÜåŀ þÿġėȿ ĮåĊåȦ àÿĨĮė ĺČÑĨĒÿĪĮĺėɉȦ 60.000 €, GĤåČėĪĊÑ ıČÿÝÑȩ `åĒĨ ĒåĊĤåĮȿ ĒÿĒåȦ ɳɷɵȹɵɳɳȿɳɸɸȦ ɳɼɴȹɶɼɳȿ ɶɴɺɸȦ ɳɼɼȹɸɼɴȿɴɺɳɼ ėŀĒȩɶɺɻÝ GJ= / Ĩå ĉåáĒėĨėÜĒÿ ĨĮÑĒ ɶɺȦɻɸ đʨ ı eÑûĤåÜı ı ıûÑȿ ĺÑđÑȢ 2ıÝåĤĒÑ ĒåĊĤåĮĒÿĒåȦ ɳɼɴȹɺɻɷȿɷɻɹɻȦ ɳɼɼȹɷɳɷȿɻɵɷɴ ėŀĒȩɹɵÝ

DVOIPOLSOBNI stan 59 m² u centru Zadra kraj Branimirovog mosta! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO potražujemo jednosobne i dvosobne stanove za poznate kupce! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c T R O S O B N I ! Tr o s o b ni novouređeni 62 m² u Z. Frankopana - 52.000 EUR! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c TROSOBNI novogradnja! Trosobni moderni stan u B. Radić od 72 m² - povoljno! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c TROSOBNI 72,20 m² u Frane Galinca preko puta hitne!

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c JEDNOSOBNI! Jednosobni 30 m² u Z. Frankopana (I kat)!

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c PRILIKA dvosobni! Novouređeni dvosobni 54 m² u Zrinskih

i Frankopana (pvc, etažno)!!

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c NAJPOVOLJNIJE! Garsonjera 28 m² u Vukovićevoj! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c DVOSOBNI stan, 61.70 m², R. Boškovića 12c, djelomično obnovljen, 2. kat, lift, ugrađeni kalorimetri i vodomjeri, 51.000 €. Mob. 098/449-437 ozn.4206 PRODAJEM dvosoban stan 68 m² u Varaždinu, Zagrebačka ulica. Mob: 099/400-160 ozn.2304e PRILIKA! 1-sobni, 32 m², 28.000 € i 44 m² -36.500 €, mali 2-sobni 33 m²-26.000 €.

Venek nekretnine, 042/301234, 091/301-2334 ozn.72c REŽEKOVA ul., 4-sobni stan uređen,75 m². Mogućnost za dvoetažni stan dodatnih 82 m²,(orijentacija: jug, istok,zapad). Venek nekretnine, 042/301-234, 091/301-2334 ozn.72c TROSOBNI stan od 60 m² u mirnom kvartu, vlastita brojila,odmah useljiv, za samo 47.000 €! Venek nekretnine, 042/301-234, 091/301-2334 ozn.72c NAJJEFTINIJI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi su useljivi i etažirani, Kumičićeva , 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m². Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući.

Nudimo najpovoljnije kredite!

Upitati: 330-868, MDV-CENTAR ozn.63c PRODAJEM jednosobni stan, 46 m², na 8. katu, Zagrebačka ulica, svi priključci, 44.000 €.

Mob. 098/395-104 ozn.4334 POVOLJNO! Stan u Varaždi-

nu, Banfica, 66,1 m², odmah useljiv. Mogućnost kupnje već od 248 € mj. Mob. 099/5179982 ozn.388c

ZEMLJIŠTA GRADILIŠTE 450 m² u Privlaci do mora - 45.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRODAJU se dvije spojene građevinske čestice u Gornjem Kučanu, ukupne površine 2.647 m² (Varaždinska ulica).

Mob: 091/352-0072 ozn.401c GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem. Mob. 091/352-0083, 091/232-0350 ozn.2306e ZEMLJIŠTE u Hrašćici površine 4100 m², blizina POS naselja. Mob. 099/406-7405 ozn.4288 GRAĐEVINSKO zemljište u Hrašćici 400 m², uz gradske stanove. Mob. 098/1609-505 ozn.4288

POSLOVNI PROSTORI PRILIKA TJEDNA! Prodaje se poslovni prostor 46 m² i 78 m² novogradnja u blizini bolnice!

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c POVOLJNO! Poslovni prostor 25 m² u Grabanicama! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRODAJE se poslovni prostor u strogom centru Ludbrega, 48 m². Povoljno. Mob. 098/9821570 ozn.143c KUPUJEM poslovni prostor u strogom centru grada, uređen, od 50 do 70 m². Prednost vlastito parkiralište. Ponude pod broj 1000. ozn.2309e IZNAJMLJUJE se poslovni prostor u centru – blizina tržnice, 20 m². Mob. 091/9268380 ozn.4356 PRODAJEM halu, okolica Vž, cca 1500 m², zemljište 2000 m² + uredski prostor 130 m², sva infrastruktura. Mob. 091/9268380 ozn.4356

LEGALIZACIJA BESPRAVNO IZGRAĐENIH OBJEKATA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA AKODA d.o.o. Varaždin Ʉ ɳɼɻȿɵɵɵɻɼɸȦ ɳɷɵȿɸɳɳɻɳɵ Ʉ ÑĊėáÑɴɝėġĮÿĒåĮȩþĤ Ʉ ɳɷɵȿɵɷɴɹɴɹȦ ɸɳɳɻɳɶ

9. listopada 2012., br. 438 || REGIONALNI TJEDNIK

NAJAM

n i ce z a au to m o b i l e .

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/9833-910 ozn.

38c

IZNAJMLJUJE se dvosobni stan 43 m² u Zagrebu, u Maksimirskoj ulici, namješten, etažno grijanje, male režije! Mob. 091/597-5503, 042/240016 ozn.62c IZNAJMLJUJEM novouređen, osvijetljen prostor u potkrovlju, 500 metara kvadratnih. Moguće pregrađivanje. Cijena prema dogovoru.

Varaždin, Kukuljevićeva 41, mob. 098/393-133. ozn.2307e IZNAJMLJUJE se namješten dvosoban stan sa internetom studentima u Trakošćanskoj 10. 095/ 568-7571 ozn.2305e IZNAJMLJUJEM sobe za studente, novouređeno, kuhinja, kupatilo, blagovaona, centralno grijanje, poseban ulaz, 1.000 kn po sobi. Mob. 099/823-8495 ozn.4318 JEFTINO, stambeno poslovna zgrada 450 m², s dva stana i ugostiteljskim objektom, Selci Križovljanski 148 Cestica, 500 €. Mob. 098/189-5652 ozn.4293 IZNAJMLJUJEM dvosobni stan u kući, vrlo povoljno. Mobitel 091/316-0584 ozn.2308e DONJI kat obiteljske kuće, poseban ulaz, dvije sobe i pripadajuće prostorije. Mob. 091/603-0942 ozn.4338 IZNAJMLJUJEM 1,5-sobni stan u Zagrebačkoj 86, za 2-3 osobe, od 1. 11., 1.100 kn + režije. Mob. 098/1833-653 ozn.4339 STARIJA gospođa daje stan i hranu ženi za pripomoć u kući. Moguće nasljedstvo, okolica Vž. Mob. 095/556-5322 ozn.4330 IZNAJMLJUJE se dvosobni stan u zgradi, 58 m², prvi kat, u Vilka Novaka 7. Potpuno namješten, etažno grijanje. Upitati: 098/793-229 ozn.2309e DVOSOBAN stan, B. Radića 26, namješten, iznajmljujem.

Mob. 098/577-302 ozn.4344 IZNAJMLJUJEM jednu sobu u kući studentima, poseban ulaz,

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c cijena 600 kn. Tel. 350-607, 091/736-5010 ozn.4347

APARTMANI APARTMANI prilika ! Prodaju se apartmani novogradnja od 64 m² u Pakoštanima (kraj Zadra) - super cijene! Lucerna nekretnine, 091/784- 4868, 099/404-8241 ozn.62c

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ Ñıtostakala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑjućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ fax: 042/232-800, 231-298 ozn.19c

PRODAJEMO razne modela i tipove rabljenih vozila. Mogućnosti plaćanja zamjena staro za novo, karticom (Master, American), auto krediti (RBA, ERSTE, PBZ) i leasing.

Kredite i leasing rješavamo mi 098/379-885, 098/390-644. ozn.52c EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstreš-

PRODAJEM Škodu Octaviu 19 tdi, ‘00. g., sa sitnim oštećenjima, 4.000 € ili po dogovoru. Moguća zamjena za manji do 2.000 €. Hitno! Mob. 095/867-5208 ozn.165f

POSAO OBAVLJAM poslove čišćenja (stanova, ureda), peglanja, pomoć starijim osobama. Mob. 097/912-3784 ozn.4333 ČUVAM djecu, imam dugo godina iskustva, nepušačica.

Mob. 098/1795-015 ozn.4329

OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c

UGOSTITELJSKI obrt traži djevojku za rad, može i studentica, petak-subota-nedjelja.

Prijava, plaća odlična. Mob. 098/185-7132 ozn.4331 CAFFE BAR 5 – Supermarket Petrijanec, traži djelatnicu za rad. Mob. 098/9050-900 ozn.4342

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/9317570 ozn.184c

TRAŽIM ženu bez obaveze za pomoć u kući. Tel. 212-675 ozn.3109b

PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel.

KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c

33

ENTRY - AKCIJA GARA ŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin! U ponudi krilni i klizni motori za ograde, ugradnja i servisi.

Prednost plaćanja - beskamatni krediti.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/5745542, www.graditeljstvokontura.hr ozn.153c

USLUGE

MALI OGLASI

042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329811, 042/311-434 ozn.7c ČISTIMO sve vrste grobnica: mramor, granit, kulir. Uklanjamo parafin, hrđu. Zaštita sa kvalitetnom impregnacijom.

ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA-MAČEK: Novo!

Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije. Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava

0-24 ), ključevi i brave, Mult-lock cilindri. Mob: 091/5111999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI - Izložbeno prodajni salon Varaždin, G. Krkleca 1a (Mercator centar – prizemlje), tel/fax.: 042/200066, mob: 091/781-5790 ozn.

33c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227-024 ozn.48c GR AĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c

34

MALI OGLASI

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi…

Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, o dvoz šute i dr ugo.

Mob.098/284-922 ozn.205c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361, 092/289-2214 ozn.231c GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, izrada i sanacija krova, termofasade.

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

Na izvedene radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c UREĐENJE, održavanje zelenih površina, izrada travnjaka, šišanje živice, čišćenje zapuštenih terena, košnja, flaksanje, odvoz. Mob. 099/412-7863 ozn.307c

lački radovi, sve vrste knauf sistema, keramika. Kvalitetno i povoljno. Mob. 098/478-900 ozn.4004 FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.4160

SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader.com, mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c

FASADE-KNAUF: stiropor fasade, farbanje fasade, soboslikarsko ličilački radovi, sve vrste knauf sistema. Povoljno!

098/931-2260 ozn.4208

„POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241042 ozn.330c

PARKETE postavljamo, brusimo, lakiramo. Mogućnost isušivanja preostale vlage profesionalnim aparatom. Mob. 091/251-2644 ozn.4214

TAPECIRAMO sve vrste namještaja i radimo popravke + lakiranje, bajcanje. Veliki izbor materijala. Prijevoz osiguran.

Tel. 042/505-024, 099/7224736 ozn.352c KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, stubišta, građevinska limarija, sve vrste materijala.

Mob. 098/417-373 ozn.343c DIMNJACI inox za plin, tekuće i kruto gorivo; centralno g., vodovod, kanalizacija. Mob. 095/862-1230 ozn.342c SELIDBE, prijevoz i tapeciranje namještaja, obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob. 098/704-257ozn.353c SERVIS RAČUNALA – LAPTOPA, hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell, dolazimo na Vaš poziv. Tel. 321-702, www.pcserviser.com ozn.365c NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, drenaže, zemlje, ogrjevna drva bukovi okrajci od 650 KN. Mob. 099/3530180 ozn.417c STIROPOR fasade, soboslikarsko-liči-

AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci.

Mob.098/927-9903, 095/9084793 ozn.4222 BUŠENJE za vodu. Mogućnost ispumpavanja i spajanja na el. pumpu. Geo-Mucko, mob.

091/133-0187 ozn.2305e L EGAL IZ AC IJE , r uš enj e objekata, strojni iskopi. Mob. 098/981-4734, 098/251-003 ozn.4276 NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfalta, kanalizacija, ograda, rušenje građevnih objekata. Tel. 042/210-461, mob. 095/821-2456, 095/8212456 ozn.290c GRADITELJSTVO „Turković“ izvodi građevinske radove, roh-bau, prekrivanja. Izvodimo manje radove povoljno. Mob. 091/2686-278 ozn.4301 KERAMIČARSKI obrt Toplek postavlja pločice te vrši adaptacije kupaonica. Mob. 098/473421 ozn.4337 SVI POSLOVI za koje nemate vremena: čišćenje podruma, tavana, grobnih mjesta, dvorišta…Obavljamo umjesto vas povoljno. Mob. 0977/768-435, 091/730-2537 ozn.4332

MASER-TERAPEUT usluge manipulativne terapije: obrada kralježnice, pojačavanje cirkulacije, migrene, uklještenja, zakočenje, lumbalne tegobe, išijas. Mob. 098/1911-423 ozn.4350 INSTRUKCIJE iz matematike za osnovnu i srednju školu.

Mob. 099/794-3282 ozn.3105b ODGAJATELJ nudi uslugu brige i njege starijih ljudi i ostalo po dogovoru. Mob. 098/9214698 ozn.4364 POLJOPRIVREDNI STROJEVI

PROIZVODNJA rezervnih dijelova za poljoprivredne i građevinske strojeve te industrijsku opremu – strojna obrada metala. KOVING d.o.o., Varaždin, Cehovska 3, mob.: 098/395-182, tel./fax.: 042/204-220 ozn.46c PRODAJEM koljač za drva, vitlo za traktor, traktorsku sejačicu. Mob. 092/105-8832 ozn.4299

ŽIVOTINJE PILIĆI očišćeni 19 kn/kg, moguća dostava. Vršimo uslugu čišćenja svih vrsta peradi. Tel. 683-241 ozn.4323 PRODAJEM štence Belgijskog ovčara stare 2 mjeseca, bez rodovnice. Mob. 095/527-6131 ozn.616a ODOJCI 25-27 kg, 2 lipicanke s papirima, A knjiga, 2,5 g. stare. Upitati: Vitez, Kneginec D., 690-374, 098/132-4242 ozn.4359

OSTALO OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva, hrast, rezano i kalano, paleta, rinfuza i metrica, besplatna dostava. Grafoinvest d.o.o., mob.098/226-301 ozn.347c

PRODAJE se domaća svinjska mast 30 kg po 9 kn i rakija tropica 40 l po 25 kn. Tel. 657-041 ozn.4275 PRODAJEM elektro pumpu

REGIONALNI TJEDNIK || 9. listopada 2012., br. 438 (špricu) na kotačima za prskanje vinograda, voćaka i sl., marke Mio Standard, dvotaktni motor, pritisak do 5 bara, uz pumpu ide fleksibilno crijevo (Gardena), dužine 100 metara i pištolj za prskanje. Mob. 098764-650 ozn.2308e PRODAJEM nosiocu dozvole malokalibarsku pušku poluautomatsku marke „Tosche“ R-22, Long Rifle, kal. 5,6 mm, uščuvana. Mob. 098/764-650 ozn.2308e OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere. Ne bacajte jer mi to plaćamo! Tel. 042/505-024, 099/8233-156 ozn.352c DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/900-8646, 095/8212-456 ozn.290c PRODAJE se stajski gnoj. Moguća dostava auto-prikolicom, Varaždin. Mob. 099/694-7344 ozn.4286 RABLJENI televizori (150-400 kn), šivaća mašina 200 kn.

Mob: 098/137-4998 ozn.81i PIANINO Petrof, sačuvan i uštiman, prodajem. Tel. 690466, 091/514-3216 ozn.4287 PRODAJEM bačvu 400 l hrastovu, opranu, zaparenu za dozrijevanje vina. Tel. 350-231, 091/791-8788 ozn.4304 PRODAJU se metalna garažna vrata, povoljno. Tel. 042/711896 ozn.4302 JEČAM sorta Bingo, rod 2012., 1,80 kn/kg, Štefanec, Ludbreška 55. Tel. 042/657-484 ozn.4297 BESPLATNO čistim podrume, tavane i garaže, odvozim rabljenu odjeću i obuću i ostale nepotrebne stvari. Mob. 099/440-442 ozn.4319 USTUPAM dvije slijepe grob-

nice na Varaždinskom groblju.

Cijena – dogovor. Tel. 091/1848765 ozn.615a PRODAJEM razne elektromotore i čekičare. Mob. 095/8275885 ozn.4346 PRODAJEM kukuruz u zrnu.

Kupujem poljoprivredno zemljište, relacija Hrašćica – Kanal. Tel. 711-032, 099/846-6495 ozn.4354 POVOLJNO prodajem sačuvana hrastova ulazna vrata. Mob. 098/1356-049 ozn.4358 PRODAJEM sjeme raži i kukuruz u zrnu. Tel. 623-032, 091/220-9970 ozn.165f

KREDITI NOVA ponuda bankovnih kredita na 1/2 i na ostatak primanja. Brzi krediti u 48h!

Krediti za umirovljenike do 80.godine! Zatvaramo crne liste, ovrhe i blokade! Mob. 098/184-5077 ozn.614a POZAJMICE putem kreditnih kartica: Diners, American, Master Zagrebačke banke. Krediti putem banaka, zatvaranja C. L. i ovrha, umirovljenici do 80 g. kta 7,99 % – 13,50 %. Mob. 097/7561-509, 092/1775-900 ozn.398c AKCIJA gotovinskih kredita na ostatak plaće na 12 godina.

Zatvaramo C. L., blokade i ovrhe. Umirovljenički bez HROK-a na 8 g. Hipotekarni na rok od 25 g.! Pozajmice - odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c ŽELITE manju ratu a veći iznos kredita?? Kreditna linija složena prema realnoj (recesijskoj) situaciji hrvatskih građana, a koja rješava potrebu za spašavanjem vlastite financijske krize.

042/210-008 ili 099/244-5915 ozn.286c ZAJMOVI bez ovjere i dodatne papirologije. POZAJMICE bez HROK-a sa prezentacijom realnih mogućnosti. 092/263-9044 ozn.286c

SUVLASNICI STAMBENE ZGRADE ANTUNA MIHANOVIĆA 10, LEPOGLAVA zastupani po Upravitelju zgrade Euroland d.o.o. Čakovec, raspisuju

NATJEČAJ

za izvođenje krovopokrivačkih radova Radovi se odnose na zamjenu pokrova-crijepa, te dijelnu zamjenu krovne građe.

Ponudu izraditi na temelju osobnog uvida krovišta, uz prethodnu najavu Upravitelju zgrade Euroland d.o.o., na telefon 098/473-853.

Ponuda mora sadržavati slijedeće: -naziv i točnu adresu ponuditelja -kopiju obrtnice za fizičku osobu odnosno kopiju rješenja od Trgovačkog suda za pravnu osobu.

- reference i tehnička opremljenost, broj stalno zaposlenih,..

Ponude za obavljanje navedenih radova dostaviti u zatvorenoj omotnici s naznakom „NE OTVARATI-PONUDA ZA RADOVE NA ZGRADI A. MIHANOVIĆA 10“, na adresu Euroland d.o.o. Čakovec, p.p 172, 40001 Čakovec.

Rok za predaju ponuda je 15 dana od datuma objave natječaja, a iste će otvoriti komisija te odabrati najpovoljniju.

MALI OGLASI/ZAHVALE I SJEĆANJA

9. listopada 2012., br. 438 || REGIONALNI TJEDNIK

AKCIJA – Krediti do 230.000 kn – trajni nalog. Pogodnosti za zaposlene u Boxmarku. Umirovljenički do 80 g. Pozajmice odmah! Mob. 099/528-3329, 091/506-1660 ozn.4357

gata ponuda svih banaka na jednom mjestu!! Brzi gotovinski krediti u 24h!!! Kreditno posredovanje A.U. d.o.o, 091/249-6151, 099/515-8885 ozn.422c

POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike uz zalog zlata, srebra, računala, starina, čekova, na kartice, u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840, 095/4088-841 ozn.233c

FINANCIJSKI centar broj 1 u RH!!! Brzo do novca i rješenja svih financijskih poteškoća!

Zajmovi bez uvida u Hrok u 24! Pogodnosti za umirovljenike. A.U. d.o.o., 091/5145-813, 098/9511-249 ozn.422c

AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob. 099/4885559 ozn.4320

KREDIT do 220.000 kn, bez C/L i HROK-a, 1/2 plaće, zatvaramo blokade, ovrhe. Mob. 099/4070-651 ozn.4348

NAJBRŽE i najpovoljnije do gotovine putem kreditnih kartica ( Amex, Diners, MasterCard, Visa ) , 2- 60 rata, isplata odmah. Mob. 098/987-0078, 091/3860-349 ozn.613a POZAJMICE! Krediti! Zaposleni na određeno ili stalno! Umirovljenici! Minimum 1800 kn plaće ili 1500 kn mirovine. Bez HROK-a. Nema ovjere i ustege na primanjima.

Mob. 091/916-9885 ozn.297c JESENSKA akcija kredita! Bo-

KREDITI – brzo i povoljno na 1/2 primanja bez C/L i HROKa do 30.000 €. Mob. 099/8371958 ozn.4362

POZNANSTVA ASTRO - TAROT CENTAR 060 50 20 51 tel.3,49 mob.4,78 kn/min It Jedan d.o.o. 062 700 700 ozn.423c

VRUĆE, a jeftino! Probudi svoju maštu od 0-24 i uživaj s malom pohotnom razvratnicom. 064/400-909 tel/mob: 2,33kn/3,58kn/min. ozn.166c

SJEĆANJE na dragog

MARIJANA POTOČNIKA

35

POSLJEDNJI POZDRAV dragom suprugu, tati, sinu, bratu, zetu, šogoru i ujaku

10. 10. 2010. - 10. 10. 2012.

Postojiš i traješ kroz najljepše uspomene.

Nedostaješ nam...

Supruga Milica, sin Mladen i Zoran s obiteljima

BOŽIDARU MIKAC Ožalošćena obitelj supruga Violeta, djeca Valentino i Valentina, majka Marija, sestra Mirjana, tast Stjepan, punica Marija, šogori Darko i Mario te nećaci Josip i Petra

Hvala svima koji su nam pritekli u pomoć u najtežim trenucima.

POSLJEDNJI POZDRAV dragom tati, svekru i djedu

SJEĆANJE

JOSIPU KIHASU

GABRIJEL ŠANJEK

Otišao si stazom s koje povratka nema, ostala je samo tuga, bol i vječna uspomena.

Tvoj sin Ivica, snaha Kristina, unuke Lorena i Asja

SJEĆANJE

KATICA BOROVEC

15. 10. 1995. – 15. 10. 2012.

U srcima i mislima uvijek si s nama.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na našu dragu

8. 10. 2008. – 8. 10. 2012.

ŠTEFICU PAVIN

S ljubavlju i poštovanjem rado Te se sjećaju

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

suprug i djeca

Tvoji najmiliji

1999. – 2012.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

IVAN DOMBAJ

na dragu tetu

10. 10. 1997. – 10. 10. 2012.

ANĐELU DROŽĐEK

Voljeni ne umiru dok žive oni koji ih vole.

14. 10. 2011. – 14. 10. 2012.

Tvoja obitelj

Po dobroti ćemo Te pamtiti, s ponosom spominjati i u srcima čuvati.

Nećakinja Verica s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV našem dragom prijatelju

POSLJEDNJI POZDRAV

DAVIDU JAKOPOVIĆU

dragom kumu

Zajedno smo dijelili divne trenutke u školskim klupama.

Zauvijek ćemo ih nositi u našim srcima.

Od kumova Jakoba, Anke i obitelji

STJEPANU VRČEKU

Tvoji bivši 4. c i 8. a s razrednicama

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV našem dragom prijatelju

DAVIDU JAKOPOVIĆU Zauvijek ćemo Te se sjećati.

Bivši 8. a, b, c i d, generacija 2003./2004.

na voljenog

JOSIPA VUGRINCA 14. 10. 2007. – 14. 10. 2012.

Tog jutra su jecale vode, za jednom dušom koja prerano ode.

Sjaj cvijeća i molitve naše neka Te prate, kad ne mogu da Te vrate.

Mama, braća i sestra s obiteljima

SJEĆANJE

SANDRA DOMJAN 15. 10. 2011. – 15. 10. 2012.

Daleko na nebu Tvoj je dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj prijateljici

U SPOMEN voljenom sinu i bratu

LUKASU LESIČAKU 12. 10. 2011. – 12. 10. 2012.

A ja i dalje samo čekam kada ćeš mi doći…

Beskrajno Te vole i gdje god da si…

Veliku pusu i topli zagrljaj šalju Ti Tvoja mama, tata, Tea, Lara, Doris, Mišel i Mihael

BARBARI LIBER

Sjećanja, osljednji pozdravi i zahvale

sa slikom

0 0 1 kuna!!!

već od

† 4. 10. 2012.

SJEĆANJE

Hej ljepotice, naša prijateljice!

Hvala Ti što si nas naučila hrabrosti, borbi i životu, a ispunila naša srca osmijehom, vedrinom i ljubavlju.

BOŽICA VIRTH 9. 10. 2010. – 9. 10. 2012.

Zauvijek u našim srcima.

Tvoji najmiliji

Nepobjediva si. Volimo Te. Zrinka, Jelena M., Petra, Martina, Barbi, Jelena T., Ines, Danijela, Ivana, Sanja P., Sanja Š., Jelena K., Vina, Emina, Kike, Ana Đ., Sabina, Matija, Tihomir, Lovorka, Denis i Leksa

ZAHVALA povodom smrti voljene supruge, majke, sestre i svekrve

POSLJEDNJI POZDRAV

ŠTEFICE PREŠNJAK

BARBARI LIBER

preminule 29. 9. 2012. godine u 57. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

Draga naša Barbara, izvan života, izvan smrti, nikakve boli više ne ćutiš.

Ne pitaš tko si, nit težiš čemu.

Tu si s nama, i bit ćeš dok mi živimo.

Tvoje Društvo Naša djeca

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i svima koji su bili uz nas i zajedno je ispratili na vječni počinak. Također zahvaljujemo obitelji Vitez, kumovima, dr. Čupić i osoblju Odjela za ženske bolesti Bolnice Varaždin.

Ožalošćeni suprug Dragutin i sin Robert

36

ZAHVALE I SJEĆANJA

REGIONALNI TJEDNIK || 9. listopada 2012., br. 438

SJEĆANJE

SJEĆANJE

SJEĆANJE

MARIJAN VELEČIĆ

na supruga

ZVONKO ČAČIĆ

9. 10. 2011. – 9. 10. 2012.

IVANA NOVAKA

11. 10. 2009. – 11. 10. 2012.

U mom srcu tuga, na grobu tišina, a u domu našem velika praznina.

Ljubav moja nek’ Te grije, nek’ anđeli nad Tobom bdiju.

11. 10. 2002. – 11. 10. 2012.

S ljubavi i poštovanjem.

Supruga Elizabeta s obitelji

Ni godine koje su prošle, ni život koji teče, bol i sjećanje na Tebe nikada izbrisati neće.

Supruga Štefanija i obitelj Šmic

Hvala svima koji Te se sjećaju.

Supruga Branka

SJEĆANJE na voljenu

SJEĆANJE

DANICU GRĐAN

SJEĆANJE

DAMIR POMPER 10. 10. 2010. – 10. 10. 2012.

Dragi moj sine, vrijeme koje teče, sjećanje na Tebe nikad izbrisati neće.

SLAVICA PETRAČ

12. 10. 2010. – 12. 10. 2012.

5. X. 2006. – 5. X. 2012.

Ni dvije godine koje su prošle, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

Hvala svima koji Te se sjećaju i posjećuju Tvoj tihi dom.

Počivao u miru Božjem.

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

Tvoji: mama i brat

na

PETRA ŠEŠETA

na voljene

SJEĆANJE

2009. – 2012.

Tri godine dana, tuga je vječito u nama.

na voljenu

ELIZABETU PERINIĆ 9. 10. 2011. – 9. 10. 2012.

Vrijeme prolazi, al’ bol ne briše, Ti nam nedostaješ sve više.

Tvoji najmiliji

Supruga Danica, kćeri Ljiljana i Sanja s obitelji

MARIJU DETIĆ

MIJU DETIĆA

† 1996. † 5. X. 2007.

Među zvijezdama vaš je dom, a mi vas čuvamo u srcu svom.

SJEĆANJE

Zahvalni obitelj Detić i Zagorec

Tvoji najmiliji suprug Ive, kći Slavica, snaha Ksenija, unuci Gordana i Željko, praunuci Sara i Lino

na

IVANA NJEGOVCA 8. 10. 2009. – 8. 10. 2012.

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

Bio si i ostao voljen i nikad zaboravljen.

na voljene

Tvoji najmiliji

na dragog supruga, oca i djeda

MIRKA VUSILOVIĆA 8. 10. 2011. – 8. 10. 2012.

Po dobroti Te pamtimo, s ljubavlju spominjemo, u srcu Te čuvamo.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE na našu dragu majčicu, baku i prabaku

BOŽO HUNJADI

IRENA HUNJADI

ŠTEFANIJU BENČIĆ

28. 7. 2006. – 28. 7. 2012.

11. 10. 2009. – 11. 10. 2012.

4. 10. 2004. - 4. 10. 2012.

Ni bol, ni tuga vremenom ne nestaje, sjećanje na vas u srcima zauvijek ostaje.

S ljubavlju čuvamo uspomene na Tebe.

Vaši najmiliji

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

IVICU

na voljenog sina i supruga

TUŽNO SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

KANJIR

na voljene

LJUBICA CUPAR

i

ZVONIMIRA

† 15. 10. 2010.

HUNJADI

† 1. 11. 2007.

S ljubavlju i poštovanjem.

Supruga i majka Marija te Nevenka s obitelji

SJEĆANJE

12. 10. 2009. – 12. 10. 2012.

Ni bol, ni tuga vrijeme ne briše, što dalje ide, boli sve više…

Neka Te čuvaju anđeli.

Tvoja Biba i Mario

STANKO

i

BRANKO

† 15. 1. 2007.

† 3. 10. 2008.

Dva života. Dvije priče. Nedovršene su...

I što je ostalo na kraju? Moj život za vas dvoje.

Vaša Tea

na nezaboravnog

SJEĆANJE

LJUBICA CUPAR 12. 10. 2009. – 12. 10. 2012.

Za dušu Tvoju tiho se molim, a u srcu svojem beskrajno Te volim.

IVANA SILOVA 11. 10. 2003. – 11. 10. 2012.

SJEĆANJE

Hvala svima koji Te nisu zaboravili.

GABRIJELA ŽITNJAK

Tvoja obitelj

10. 10. 2010. – 10. 10. 2012.

Tvoja mama

Po dobroti Te pamtimo, s ljubavlju spominjemo, u srcu čuvamo.

SJEĆANJE

Suprug i kćerke s obiteljima

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i svekra

na

STJEPANA NOVAKA

IVICU KUŠTERA 11. 10. 2011. – 11. 10. 2012.

SJEĆANJE

Dragi Ivice, ne prođe dan, sat ni minuta da ne pomislim na Tebe.

na dragog supruga i tatu

ZVONKA KOVAČIĆA 9. 10. 2009. – 9. 10. 2012.

Bio si dio života moga, a ja Tvoga.

No smrt nas je rastavila, ali ljubav prestala nije.

Recite mu vi, sveti anđeli, da u mom srcu još uvijek živi.

S poštovanjem i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Marija i sin Goran s obitelji

S ljubavlju Draženka

na naše drage

na

KOVAČIĆ

IVICU KUŠTERA

JOSIPA

11. 10. 2011. – 11. 10. 2012.

2. 10. 1996. – 2. 10. 2012.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima na izrazima sućuti, pruženoj podršci, riječima utjehe, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju na vječni počinak. Zahvaljujemo osoblju OB N. Marof, posebno dr.

Gordani Štirjan-Marković i dr. Juraga. Iskreno hvala vlč. Mirku Kemivešu na dostojanstvenom ispraćaju.

Ožalošćeni: supruga Milica, sin Dražen, unuka Nikolina, unuci Josip i Marko, snaha Blaženka te Krešimir, Ružica i Daria i šogorica Božica s obitelji

SJEĆANJE SJEĆANJE

preminulog 25. rujna 2012. u 75. g. života.

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

EMU 11. 10. 2007. – 11. 10. 2012.

voljenom suprugu

STJEPANU

Živiš u našem sjećanju.

S poštovanjem.

Hvala Ti za sve lijepe trenutke koje si sa mnom dijelio.

Tvoji: posinak Kristijan, Kristina i mala Paula

Snaha Marija i unuk Goran s obitelji

Tvoja supruga Milica

ZAHVALE I SJEĆANJA

9. listopada 2012., br. 438 || REGIONALNI TJEDNIK

ZAHVALA

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom smrti voljene mame, bake, prabake i sestre

povodom smrti naše drage mame, punice, svekrve i bake

povodom smrti drage mame, bake i svekrve

MARTE JAMBRIŠKO

ANKE CRNČEC

MARIJE BOROVEC

preminule 1. 10. 2012. godine u 77. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

preminule 29. 9. 2012. g. u 63. g. života.

preminule 1. 10. 2012. u 70. godini života.

Zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na izraženoj sućuti, položenim vijencima i svijećama te ispraćaju na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo župniku Ivanu Sakaču na dostojanstvenom ispraćaju i molitvi.

Svima veliko hvala!

Tvoje: kćeri Slavica i Dragica, zet Drago, brat Franjo s obitelji, unuci i praunuci *****

POSLJEDNJI POZDRAV

Najiskrenije zahvaljujemo svim dobrim ljudima koji su u teškim trenucima bili uz nas, uputili nam riječi utjehe i izrazili sućut, te svojom prisutnošću, cvijećem i svijećama dostojanstveno ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Veliko hvala osoblju Doma „Sv. Rozalija“ iz Družbinca, gospođi Keti, a posebno gospođi Snježani Križnjak. Također puno hvala firmi „Univerzal“, cvjećarnici „Orhideja“ iz Sračinca te vlč. Siniši Dudašeku i kapelanu Igoru na riječima oproštaja i molitvi.

Obitelj Detić i Crnčec

MARTI JAMBRIŠKO Ne vidimo Ti osmijeh, ne čujemo Ti glas, al’ osjećamo da si tu negdje, između nas.

Tvoji: Sanja s obitelji, Katarina s obitelji, Mirela, Martina s obitelji i Marko

SJEĆANJE na

JOSIPA HENČIĆA

Svoju patnju i bol skrivala bi s osmijehom na licu.

Bila si skromna, poštena i vrijedna osoba.

Uvijek su Te male stvari činile sretnom.

Tvoje veliko srce imalo je razumijevanja za sve.

Hvala Ti što si uvijek bila uz mene, učinila me osobom kakva danas jesam, spremnom boriti se i suprotstaviti životu u kojem živi sve više zavidnih, nepoštenih i nezahvalnih ljudi.

Ti si ta koja me hrabrila i tješila kada mi je to bilo najpotrebnije.

Hvala Ti, mama!

Zauvijek živiš u mom srcu!

14. 10. 2011. – 14. 10. 2012.

Tvoja kći Anita, zet Tomica i unuke Elenora, Ana Marija i Lana

Ni godina koja je prošla, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće, a bol i tuga još su veći.

Bila je vrijedna, pravedna i stroga, zato Ti veliko hvala od sveg srca moga!

Na grobu tišina, a u domu velika praznina.

Uvijek u mislima i molitvama.

Zauvijek Tvoji sin Darko, snaha Gordana i unuke Bojana, Tina i Tena

SJEĆANJE ZAHVALA

DANIJELA MAŠIĆA

Ožalošćeni: sinovi Miroslav i Davorin, snaha Nataša, unuci Domagoj i Larisa

SJEĆANJE na dragog 12. 10. 2011. - 12. 10. 2012.

Uvijek u našim srcima i mislima.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE na voljenog

JOSIPA VARGU 8. 10. 2011. - 8. 10. 2012.

Tvoji najmiliji

*****

Supruga i djeca s obiteljima

povodom tragično preminulog nam sina i brata

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na izrazima sućuti.

IVANA CEPOVIĆA

*****

baki i prabaki

37

IVAN NOVAČKO 7. 10. 2004. – 7. 10. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem.

Kćeri i sinovi s obiteljima

preminulog 28. 9. 2012. u 31. godini života.

TUŽNO SJEĆANJE na mamu, punicu i baku

MARIJU ZEBEC 10. 10. 2009. – 10. 10. 2012.

Bila si moja desna ruka, moja utjeha i nada, otišla si prerano i iznenada.

Kći Klaudija s obitelji

SJEĆANJE

MARIJA ZEBEC 10. 10. 2009. – 10. 10. 2012.

Zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama s kojim smo ispratili dragog nam Danijela na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo osoblju Intenzivne njege Kirurgije i dr. Krobot, HOST d.o.o. i djelatnicima INVIION d.o.o., Boxmark te vlč. Josipu Hadroviću župe Trnovec na lijepim riječima, dostojanstvenom ispraćaju i molitvi.

10. X. 1992. – 10. X. 2012.

Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

JOSIP ČREPINKO Čuvamo uspomenu na Tebe.

Vrijeme prolazi, tuga i sjećanje na Tebe ostaju.

Tvoj suprug

SJEĆANJE na supruga, oca i djeda

ZAHVALA povodom iznenadne smrti naše drage supruge, majke i bake

TEREZIJE MIHOLJEK preminule 1. 10. 2012. g. u 77. godini života.

Iskreno hvala svima koji su nam omogućili dostojan ispraćaj naše drage pokojnice. Posebno hvala obiteljima i rodbini Špiranec i Kolarić, svim susjedima Topličke ulice u Varaždinu te gospodinu Valentu Zorku na velikoj pomoći, trudu i utjesi u ovim bolnim trenucima. Hvala svima na izrazima sućuti i prisustvu posljednjem ispraćaju.

Ožalošćeni: suprug Milan, sin Mladen, snaha Romina, unuk Leon

SJEĆANJE

FLORIJAN FILIPAŠIĆ 9. 10. 2011. – 9. 10. 2012.

15. X. 2006. - 15. X. 2012.

Supruga i djeca s obitelji

S ljubavlju koju smrt ne prekida, čuvamo uspomene na Tvoju dobrotu i plemenitost.

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

na voljenog sina

IVICU KUŠTERA 11. 10. 2011. – 11. 10. 2012.

SJEĆANJE na dragog supruga, oca, tasta, svekra i djeda

MARIJANA VELEČIĆA 9. 10. 2011. – 9. 10. 2012.

U tišini vječnog mira Tvoj je tihi dom, a mi Te nosimo u srcu svom.

SJEĆANJE

MARIJANA STANKOVIĆA

Tvoja supruga Elizabeta s djecom

Nije sve mrtvo što zemlja pokriva, niti zaboravljeno tko u njoj počiva.

Tog dana srušio se svijet, uvenuo je jedan dragi cvijet.

Tog jutra šaputale su vode, za jednom dušom koja prerano ode!

Tvoji najmiliji Mama, tata, brat, šogorica, Valentina i Nikolina

na voljenog

IVANA LESKOVARA 6. 10. 2008. – 6. 10. 2012.

SJEĆANJE

JOSIP BRKINJAČ

SJEĆANJE

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

7. 10. 1996. - 7. 10. 2012.

Tvoji najmiliji

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

14. 10. 2003. - 14. 10. 2012.

Supruga Marija, sin i kći s obiteljima

Uvijek si tu u našim mislima.

na

JOSIPA TURKOVIĆA

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na

EMILA SKROZU 9. 10. 1995. - 9. 10. 2012.

Obilazim tiho Tvoj novi dom, u duši patnja, u srcu lom,

SJEĆANJE na

JOSIPA TROPŠEKA 13. X. 1995. – 13. X. 2012.

SJEĆANJE na gospodina

BRANKA LEVAKA 9. 10. 1992. - 9. 10. 2012.

dok palim svijeću na grobu Tvom, tiho se molim i plačem za Tobom.

Uvijek si bio i ostat ćeš dio naših života u mislima i molitvama.

Hvala svima koji ga se sjećaju.

Tvoja mama

Supruga Marija i djeca s obitelji

Tvoja obitelj

38

S RAZNIH STRANA

REGIONALNI TJEDNIK || 9. listopada 2012., br. 438

s raznih strana www.regionalni.com

Brucošijada u Bowling Stadiumu ovaj vikend Dario. Ljubitelji glazbenih hitova imat će priliku pokazati vještine na karaokama gdje će moći osvojiti brojne nagrade. Organizatori najavljuju i druga iznenađenja. Osim što će u jedinom bowling centru u sjeverozapadnoj Hrvatskoj svi brucoši imati priliku uživati u vrhunskoj glazbi i druženju, moći će degustirati ukusne specijalitete i okrijepiti se pićem dobrodošlice. Za posjetitelje s vlastitim prijevozom osiguran je parking, a ostale Lumini autobusom koji vozi vikendom od 10 do 2 sata.

U Bowling Stadiumu, nakon otvorenja nove sezone kuglanja, koje je prošlo uz svirku Sick swing orchestra i atraktivne plesne točke – nova zabava! Kuglana u sklopu Lumini centra, koja uz staze ima stolove za biljar, stolni nogomet, pikado i još niz toga, bit će u subotu 13. listopada domaćin brucošijade. Posjetitelje očekuje bračka klapa “Stine” koja će sigurno razveseliti brucoše s juga, ali i ljubitelje tradicionalne dalmatinske pjesme, a cjelonoćno druženje će začiniti DJ MC

Zovite nas na 042/290-777

Upisi u školu slikanja Škol a k l asičnog crtanja i slikanja ponovo kreće s radom. Upravo se ovih dana obavljaju upisi, a svi koji žele razviti svoju umjetničku stranu, mogu se javiti. Satovi će početi sredinom listopada, a održavat će se u prostorijama Edukacijskog centra Galerije “Klarić” pod vodstvom varaždinskog akademskog slikara Živka Skuhale. Uz njegovu pomoć po-

laznici će moći savladati crtačke i slikarske tehnike te ugodno iskoristiti svoje slobodno vrijeme. Svi zainteresirani mogu se javiti u sjedište Galerije “Klarić” u Ulici Krešimira Filića 39 a svakodnevno 9 - 12 i 17 - 19 sati, subotom 9 - 12 h. Informacije se mogu dobiti i na telefone 042/321-566 i 091/1400-160.

Zabava uz “Slatko-slano”...

VICEVI Razgovaraju dvije susjede: - Susjeda, tko je onaj zgodni frajer kojeg si jutros ispratila iz stana?

- A, to je student četvrte godine medicine...

- Redovan?

- Ma, ne - samo kad mi je muž na putu.

Ide Mujo Saharom i naiđe na nekog beduina pa ga upita: Koliko još ima do mora?

- Tri stotine kilometara - odgovori beduin.

- Dobra vam plaža, al` je more daleko! - na to će Mujo.

Najlakši način da udvostručite svoj novac je da ga presavinete i vratite u džep! Što vozi Spiderman?

Pauka!

IMPRESSUM

Mujo užurbano ulazi kod zubara i kaže mu: - Doktore, treba izvaditi zub, ali bez anestezije - samo ga iščupajte i završite s tim.

- Uf, bilo bi dobro da su i ostali moji pacijenti tako hrabri! O kojem zubu je riječ?

- Ženo, pokaži mu zub koji te boli!

- Ivice,kako prepoznaješ gljivu otrovnicu?

- Po grčevima u želucu!

- Mama, opet sam se svađala s mužem! Ja to ne mogu izdržati! Doći ću živjeti s tobom!

- Ne, draga, on mora platiti za svoje greške! Ja ću doći živjeti s vama!

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin

UPRAVA Zdenka Jagić Ivica Kruhoberec Vesna Margetić-Slatki

FOTOREPORTERI Siniša Sović Oliver Knolmajer foto@regionalni.com

GLAVNI UREDNIK Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com Robert Marciuš roby@regionalni.com Vlatka Lešić vlatka@regionalni.com

ZAMJENIK GlAVNOG UREDNIKA Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com POMOĆNIK GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić iharaci@regionalni.com NOVINARI Tihana Drumev tihana@regionalni.com Sara Badžek sara@regionalni.com SURADNICI Damir Ivančić Gordana Igrec Denis Peričić LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

OTKRIVAMO Veselo u Caritasovom domu u Ivancu uz Dan starijih osoba

PRODAJA: Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775 Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789 Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Augusta Šenoe 1o Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h IVANEC Poljodom Gospodarska 2

...natjecanje u pikadu...

...i igru “Pogodi tko sam?”

Hajde da ludujemo!

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Pjesmom, plesom, “roštiljanjem”, natjecanjima i igrama proslavili su korisnici Doma za starije i nemoćne osobe “Sv. Ivan Krstitelj” u Ivancu Međunarodni dan starijih osoba. Na sam Dan korisnici su već tradicionalno nastupili u Domu.

- Izveli su kraći program i opet su se pokalazi kao izvrsni pjevači i glumci. Izvedbom pjesme “Hajde da ludujemo” dokazali su da su mladi u srcu – otkrili su djelatnici Caritasovog

Uz roštilj i puno smijeha u petak su na ivanečkoj “Barutani” održane prve Domske igre

Iznenađenje: nakon glumaca amatera pojavio se Ljubomir Kerekeš i izveo “Dimnjačara” doma, koji su se pobrinuli za veliko iznenađenje.

Pred glumcima i pjevačima amaterima i njihovim kolegama, sve redom starijima od 70 godina, pojavio se profesionalac, omiljeni glumac

Korisnici Doma uživali su u društvu poznatoga glumca

Ljubomir Kerekeš. - Za djelatnike Doma i njihove obitelji je 1082. put izveo nagrađivanu monodramu “Dimnjačar” te sve nasmijao do suza. Ljubomir

Kerekeš je korisnicima čestitao Dan starijih osoba, a s njima se ostao družiti nekoliko sati – doznali smo.

Zabava se nastavila u petak

kada je obilježavanje Dana starijih osoba nastavljeno na Bajerima “Barutana” u Ivancu.

Ravnatelj Tomislav Jalšovec i kućni majstor Doma pripremali su delicije na roštilju, a korisnici su se natjecali na prvim Domskim igrama.

- Uz glasno bodrenje iz publike, korisnici kojima je zdravstveno stanje dopustilo da sudjeluju u natjecanju, pokazali su svoju spretnost u štafetnim igrama kao što su nošenje vodenih balona na žlici i čaše pune vode do vrha, pikadu, ali i igrama “Slatko-slatko” te “Pogodi tko?” - otkrivaju u Domu, u kojem smijeha i veselja ne nedostaje.

Dom za starije Varaždin: Plešu i pjevaju ko da im je 20 Veselo i razigrano su Dan starijih osoba obilježili i u Domu za starije i nemoćne osobe Varaždin. Prvi dio proslave održan je još krajem rujna kada su se korisnici i djelatnici Doma družili uz natjecanja u kuglanju, pikadu i belotu. Na sam 1. listopada su korisnici i članovi Kluba za starije osobe priredili bogat kulturno-umjetnički program. - Program je vodila korisnica Dragica Kunović, a nastupili su članovi domskog pjevačkog zbora pod vodstvom Mire Rogara, pjevači Dragutin Božak, Lucija Antolković i

Fanika Bogović, folklorna grupa Kluba za starije osobe pod vodstvom Milene Klinec, recitatori Ivica Jembrih, Đurđica Trtinjak i Zora Vujanović te članovi literarno-dramske grupe koji su izveli šaljivi igrokaz “Svekrva i snaha” – izvijestila je Jelena Šamarija.

Na proslavu su stigli brojni gosti iz Varaždinske županije i Grada Varaždina.

Ravnateljica Vesna Vidović Oreški je predstavnicima Županije zahvalila što su Domu dodijelili javno priznanje za doprinos ugledu i promociji županije u zemlji i inozemstvu. (vms)

VODIČ

9. listopada 2012., br. 438 || REGIONALNI TJEDNIK

39

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – GOTOVO JE BABLJE LJETO U utorak većinom suho uz promjenjivu naoblaku i relativno svježe. I u srijedu se očekuje dosta oblaka. Moguća je i pojava slabe kiše, ali općenito ta kiša neće biti ni obilna ni dugotrajna. Četvrtak nam donosi promjenjivo jesensko vrijeme. Izmjenjivat će se kraća sunčana i duža oblačna razdoblja, a prema prognostičkom materijalu moramo biti spremni i na malo kiše i to osobito u prvom dijelu dana. U petak ćemo se nalaziti između dva kišna sustava pa će biti promjenjivo i nestabilno. Dosta oblaka uz kraća sunčana razdoblja. Mjestimice može pasti malo kiše i to osobito prema kraju dana. Temperatura zraka neće se bitno mijenjati ili će malo porasti. Ni za vikend ne izgleda odveć lijepo. Vikend će biti prekriven s dosta oblaka, a moguća je i povremena kiša. Temperatura zraka bit će prava jesenska. Dakle, malo po malo ipak dolazi ona prava jesen. Na Jadranu također promjenjivije i malo svježije vrijeme nego prošli tjedan.

Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,49 kn/min iz fiksnih te 4,78 kn/min iz mobilnih mreža. (Prognozu izradila Udruga Crometeo 8. 10.)

VAŠE FOTOGRAFIJE

Svoje fotografije šaljite nam na foto@regionalni.com

ROĐENI: Djevojčice: Lara Levanić, Sara Špernjak, Eva Vizjak, Mila Jergan, Nika Ferk, Eva Budinski, Iva Hudoletnjak, Emili Lisičak Dječaci: Jan Mošmondor, Simon Vudrag, David Patekar, Niko Bunić, Antonio Benko, Aleksandro Kolačko, Antonio Radat, Matko Brlić, Maks Indir, Jakov Perenc, Luka Besek, Petar Mikec, Luka Soboćanec

UMRLI: Terezija Miholjek (76), Marija Borovec (69), Dragica Tomašić (82), Božidar Mikac (50), David Jakopović (22), Barbara Liber (25), Boro Cupa (63) Pravila za slanje fotografija - Svatko smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 KB. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete nećemo objaviti.

Zoran Stanko - Iznad svih Mala Foksy

PREP PREPORUKA TJEDNA

Foksy je smeđa kujica u tipu goniča, srednjeg rasta, težine oko 20 kilograma.

Nađena je kod 1. gimnazije u Varaždinu. Privržena je i odana, mirnijeg je karaktera te nije zahtjevna.

Ovim putem pozivamo vlasnika da se javi u udrugu te molimo sve građane koji imaju informaciju o vlasniku da jave na naš telefon 042/330-004.

Poznati pijanist Berislav Arlavi gostovat će ovaj četvrtak u čakovečkom Centru za kulturu. Ovaj mladi pijanist popunio je u svojoj karijeri mnoge dvorane, a tako će zasigurno biti i u Čakovcu. Koncert počinje u 20 sati, a cijena ulaznica je 30 kuna.

FLOTA MIRA Prvi put se priključili “Mirnom moru”

TJEDNI VODIČ KAZALIŠTE

MUZEJI

GALERIJE

Četvrtak 11. 10. - nedjelja 14. 10.

PRIČAJ MI O GORKOM, Scena Zvonimir Rogoz u 20.00 Ponedjeljak 15. 10. OD KOLIJEVKE PA DO GROBA..., Velika scena u 19.30

Stari grad Otvoreno: utorak - petak 9.00 - 17.00, subota i nedjelja 9.00 - 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage BLAGO JAPANA I KINE, otvoreno za razgled do 14. listopada STEPHAN LUPINO: BUJICA PRED KATAKLIZMU, otvoreno za razgled do 14. listopada Stalni postav - Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak - petak 9.00 - 17.00, subota i nedjelja 9.00 - 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer MEĐUNARODNA IZLOŽBA KERAMIKE, otvoreno za razgled do 31. listopada Stalni postav - Svijet kukaca Otvoreno: utorak - petak 9.00 - 17.00, subota i nedjelja 9.00 - 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Galerijski centar Varaždin STEPHAN LUPINO: BUJICA PRED KATAKLIZMU Stalni postav - zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak - nedjelja 10.00 - 13.00 i 17.00 - 20.00, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Galerija Zlati ajngel VINKO ŠAINA, otvoreno za razgled do 21. listopada

KNJIŽNICA

Odjel za odrasle Ponedjeljak 15. 10. KNJIŽNICA FRANJEVAČKOG SAMOSTANA U VARAŽDINU, predavanje u 19.00 Radno vrijeme Ponedjeljak – petak 7.30 - 19.30, subota 7.30 - 13.00 Odjel za djecu i mlade i ogranak Banfica Ponedjeljak – srijeda 13.30 - 19.30, četvrtak i petak 7.30 - 15.00, subota 7.30 - 13.00

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU

Kino Utorak 9. 10.

KRALJEVSTVO IZLAZEĆEG SUNCA u 18.00 RESIDENT EVIL: OSVETA u 20.00 Nedjelja 14. 10., LORAX: ZAŠTITNIK ŠUME u 16.00 Scena Četvrtak 11. 10., BERISLAV ARLAVI – klavir u 20.00

Jadranom jedrili i Varaždinci Učenici srednjih škola Varaždinske županije prvi put su sudjelovali u najvećem jedriličarskom projektu u Europi – Floti mira Mirno more 2012.

U ovom jednotjednom projektu djeca i mladi iz različitih nacionalnih i socijalnih okruženja uče vrline ophođenja i druženja te upoznaju našu obalu. Osim toga, pruža im se mogućnost sklapanja novih prijateljstava koja prerastaju etničke i društvene granice.

Iz godine u godinu, u tih nekoliko dana, Jadranom tako

krstari više od sto jedrenjaka sa skoro tisuću sudionika iz dvadeset različitih zemalja.

Oko 60 posto djece dolazi iz Austrije. Osim njih, gostuju četiri posade iz Hrvatske, jedna iz Kosova, po dvije iz BiH i Srbije, čak 16 iz Slovenije. Iz Varaždinske županije sudjelovalo je petnaestak učenika.

Sudjelovanje Varaždinaca u projektu organizirala je Udruga Mirno more Varaždin.

Inače, jedna od ambasadorica Flote mira je i austrijska plivačica, rođena Hrvatica Mirna Jukić.

40

ZADNJA

REGIONALNI TJEDNIK || 9. listopada 2012., br. 438

SAJAM LOVA, RIBOLOVA, PRIRODE I TURIZMA Od petka do nedjelje u Varaždinu

Najbolji do sada Međunarodni Sajam lova, ribolova, prirode i turizma, najveća priredba takve vrste u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe, od petka do nedjelje po sedamnaesti put održat će se u Varaždinu, usprkos svim teškoćama.

- Ove godine je bilo izuzetno teško prirediti sajam, zapravo najteže do sada.

Izostale su potpore ministarstava, kao i turističkih zajednica, stoga je u jednom trenutku došlo u pitanje i održavanje sajma. Međutim, zahvaljujući susretljivosti Gradske sportske dvorane, Nika konstrukcija i sponzora, kao i smanjivanju troškova, ipak smo organizaciju priveli kraju - rekao nam je Borislav Šimenc iz Valla 042, organizatora sajma koji će se održavati u dvorani na Dravi od 9 do 19 sati, a u nedjelju do 17 sati. Iznajmljeni su, kako naglašava, svi izložbeni prostori, njih stotinjak, na kojima će izlagati 200-tinjak izlagača iz Hrvatske i susjed-

nih zemlja, uglavnom s područja opreme i pribora za lov i ribolov, zatim dvadesetak s područja prirode i turizma te

HUMANITARNO Koncert za bolesnu Maju Martinec

Gazde i Kavaliri u N. Marofu Gazde, Kavaliri i brojni drugi izvođači pjevat će za bolesnu Maju Martinec.

Ovaj humanitarni koncert održat će se u dvorani Osnovne škole Novi Marof u srijedu 10. listopada.

Maja ima 21 godinu i već deset godina boluje od bolesti za koju još nema potvrđenu dijagnozu. Upućena je na dijagnostiku u Njemačku, gdje će dobiti određenu terapiju. - Potvrde li testovi ovu di-

jagnozu, HZZO neće pokriti troškove dijagnostike ni početnog liječenja te smo odlučili pomoći djevojci - rekli su organizatori.

Osim navedenih izvođača, na koncertu će nastupiti još Žiga, Akustik Band, EX Zodiac i Juraj Galina. Cijena ulaznica je 30 kuna u pretprodaji te 40 kuna na dan koncerta. Koncert počinje u 19 sati.

Problemi - duhovno rješenje “Materijalni problemi - duhovno rješenje“ naziv je predavanja koje će se u subotu 13. listopada održati u prostoru Fotofana, Trg slobode 2, Varaždin. Gost preda-

Ulaz za djecu bit će ove godine - slobodan

isto toliko OPG-ova. - Nastupit će neki već dobro poznati izlagači ali i neki novi, poput Swarowskog. Prvi put imat ćemo i sajamskog partnera, a to je Gorski kotar. Predstavit će svoju turističku ponudu u sklopu koje će biti izložba NP Risnjak i stalni izložbeni postav Kaštela Zrinski, kao i desetak OPG-ova s izvornim proizvodima. Izdvojiti valja i subotnju manifestaciju Plodovi gorja tijekom koje će biti degustacije jagoda, jabuka, gljiva, ljekovitog bilja, sira i ostalog, kao i nastup folklornih skupina. Bit će to najsadržajniji sajam dosad jer ćemo imati i penjanje uz umjetnu stijenu, promociju CD-a Varaždinskih rogista,

natjecanje lovaca strijelaca dodao je Šimenc.

Kao i ranijih godina, sajam nudi niz stručnih predavanja, ali i zabavnih i edukativnih sadržaja. Lovački muzej postavit će izložbu hrvatske divljači, a Državni zavod za zaštitu prirode izložbu Velike zvijeri u Hrvatskoj, kako se zove i besplatno predavanje u petak s početkom u 17 sati.

Posjetitelje, među kojima će biti organizirane grupe iz Hrvatske i Slovenije, očekuju i kulinarske prezentacije i dobra gastronomska ponuda.

Cijena ulaznica ostaje ista kao i proteklih godina, a to je 20 kuna za odrasle, dok je za učenike, studente i umirovljenike 10 kuna. Za razliku od prošlih godina, ulaz za djecu bit će slobodan. (ikr)

Bažulijada uz Gradsku dvoranu U subotu 13. listopada na prostoru uz Gradsku sportsku dvoranu na Dravi (Arenu Varaždin) po 11. put održat će se Bažulijada, i to u sklopu Međunarodnog sajma lova, ribolova, prirode i turizma. Riječ je o natjecanju u kojem će sudjelovati petnaestak ekipa, nadmećući se u pripremanju starog pučkog jela varaždinskog kraja – variva od graha, koji se često u varaždinskom kajkavskom narječju naziva bažulom. Natjecanje ima humanitarni karakter, a cilj mu je prikupljanje sredstava za humanitarne akcije koje provodi Lions klub Varaždin.

vač je H. H. Candramauli swami iz Sjedinjenih Američkih Država, a njegovo predavanje koje počinje u 18.30 sati organizira Udruga Atmarama.

32. kulinarska olimpijada

Borislav Šimenc

Na IKA kulinarskoj olimpijadi, koja se više od 100 godina održava svake četiri godine u Njemačkoj, sudionici dolaze iz 54 zemlje. Hrvatska po drugi put ima svoje predstavnike, ove godine rekordnih gotovo 50 kuhara i slastičara. Svoja umijeća, uz ostale, pokazat će i Regionalna ekipa Varaždinske, Međimurske, Istarske županije te grada Zagreba, kao i nekoliko pojedinačnih natjecatelja.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović