RT_440

Zlatan Avar o kandidaturi za glavnog ravnatelja HRT-a

Str. 10. - 11.

ISSN 1846-8969

Tjednik

Regionalni

Plus

BREZJE

DOZNAJEMO

BESPLATAN PRIMJERAK

BROJ 440 II 23. LISTOPADA 2012. II www.regionalni.com

Prosvjed građana na mjestu gdje je više od 110.000 tona otpada

Meso najskuplje u Varaždinu Str. 2. -3.

NAKON PET GODINA

Zaustavljeno propadanje Grebengrada Stranice 20. - 21.

OTKRIVAMO

Plaće kasne mjesecima i u Coning grupi Str. 14. - 15.

Balirku na odlagalištu blokirali traktorima Prosvjedi su posljedica nerješavanja problema koji treba konačno i hitno riješiti, smatra Vlatko Vuković, čelnik varaždinskog HDZ-a koji će o tome govoriti na Gradskom vijeću Str. 4.

2

AKTUALNO

REGIONALNI TJEDNIK || 23. listopada 2012., br. 440

aktualno www.regionalni.com

Čestitke TIH-a

Habuš u Slovačkoj

Transparency International Hrvatska organizirao je završnu konferenciju o preveniranju sukoba interesa s ciljem smanjivanja rizika od pojavljivanja korupcije u svim tijelima javne vlasti. Zamjenica varaždinskog gradonačelnika Natalija Martinčević primila je čestitke za odličnu suradnju u akciji “Kinom po korupciji” i motivaciji za dvodnevni seminar o sukobu interesa. (ikr)

Varaždinski gradonačelnik Goran Habuš i pročelnica Jelena Zrinski Berger susreli se u Trnavi, partnerskom gradu Varaždina u Slovačkoj, s gradonačelnikom Vladimirom Butkom. Razgovarali su o unapređenju suradnje između gradova te su, između ostalog, najavili mogućnost suradnje između Sveučilišta u Trnavi i Medijskog sveučilišta.

U Bratislavi je Habuš prisustvovao koncertu u sklopu programa 42. VBV.

Zovite nas na 042/290-777

PREŽIVLJAVANJE I dok se broj nezaposlenih u rujnu popeo na 10.310 osoba, u Varaždinskoj županiji zn

Voće i povrće skuplje čak a svinjetina najskuplja u Dosad se štedjelo na “luksuzima” kao što su cigarete, alkohol, telefoniranje i izlasci, ali prostora za uštedu više gotovo da nema Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

I dok je lani u rujnu na tržnici u Varaždinu za kilogram krumpira, bijeloga graha, salate kristalke, mrkve, naranče i bijelog grožđa trebalo izdvojiti 63 kune, prošli mjesec iz novčanika je trebalo izvaditi 79,70 kuna, čak 26 posto više.

Prosječna cijena krumpira je jedina ostala ista, 2,50 kuna, a sve ostalo voće i povrće je značajno poskupjelo. Bijeli grah je skuplji čak 40 posto u odnosu na rujan 2011. godine! Grožđe je poskupjelo 3,50 kuna, mrkve i naranče po jednu kunu, a salata kristalka 2,50 kuna.

je 20-ak posto od hrvatskog prosjeka. No raste broj osoba koje ostaju bez posla. Prema podacima varaždinskog ureda HZZ-a u rujnu je u županiji bilo 10.310 nezaposlenih osoba, što je tri posto ili 303 osobe više u odnosu na kolovoz. U odnosu na rujan prošle godine, nezaposlene su 943 osobe više ili čak 10,1 posto.

Spas je vrt A živjeti se mora. I dok se dosad štedjelo na “luksuzima” kao što su cigarete, telefoniranje i izlasci, prostora za uštedu gotovo da nema. Režije su značajno više, a plaćati se moraju.

- Sve režije, uključujući internet i telefon za moj stan od

Novi udar

Na jelovniku će ove jeseni i zime izgleda najčešće biti krumpir, jedina namirnica koja nije poskupjela

Radnik (30), Varaždin: Za gablec sam lani znao pojesti pizzu, sendvič ili si naručiti nešto po cijeni do 25 kuna. Sada si mogu priušititi dva klipića. Da supruga i ja ne posuđujemo od roditelja, ne bismo preživjeli.

Umirovljenica (62), Petrijanec: Prije sam pekla po kilogram šnicli koje smo suprug i ja polako jeli cijeli dan, a danas si jedva mogu priušiti dvije šnicle. Živimo u mraku da potrošimo što manje struje.

Alarmantno: sve više ljudi nema za režije U Centru za socijalnu skrb Varaždinske županije sve više ljudi dolazi po pomoć. - Dolaze ljudi koji su ostali bez posla, ali i oni koji rade, jer su u teškoj financijskoj situaciji i ne mogu uzdržavati djecu. Broj zahtjeva za isplatu jednokratnih novčanih pomoći je u porastu, pri čemu najviše ide za plaćanje troškova ogrjeva i režija.

No te pomoći ne isplaćuje Centar, nego jedinice lokalne uprave i samouprave. Mi pomoći isplaćujemo za kupnju školskih udžbenika, prehrane i kućanskih aparata. Jedna osoba godišnje može dobiti maksimalno 2.500 kuna – rekao je Siniša Česi, ravnatelj Centra. Veliki pritisak je i na općine te gradove.

- Veliki je porast upita za isplatu novčanih pomoći, posebno za plaćanje režija. Ljudi dolaze svakodnevno, pri čemu ima opravdanih, ali i neopravdanih zahtjeva. Svim zahtjevima, nažalost, ne možemo udovoljiti, ali najhitnije odobrimo i platimo – rekao je načelnik općine Vinica Marijan Kostanjevac.

Do tih se podataka dolazi usporedbom prosječnih cijena voća i povrća iz izvješća Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP) Ministarstva poljoprivrede za rujan ove i prošle godine.

Cijene voća i povrća su više, ali ne odstupaju previše od prosjeka za cijelu državu, podaci TISUP-a pokazuju da je u mesnicama u Varaždinu svinjetina najskuplja u Hrvatskoj. Prosječna cijena svinjskog buta bez kostiju je, primjerice, u prvom tjednu listopada bila 48 kuna, pet kuna skuplja o hrvatskog prosjeka i gotovo deset kuna skuplja nego u Čakovcu.

Ista je stvar kad je u pitanju veleprodaja mesnih prerađevina, pri čemu je prosječna cijena kilograma hrenovki bila 29 posto viša od prosjeka za Hrvatsku.

Usporede li se cijene s lanjskima, kilogram svinjskog buta bez kostiju u mesnicama u Varaždinu košta četiri kune više, a juneća vratina šest kuna više.

Za stanovnike županije to je novi udar na ionako loš životni standard. Kao što je poznato, prosječna plaća u županiji je među najnižima u Hrvatskoj. U prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 3.679 kuna i niža

U odnosu na rujan 2011., u županiji nezaposlene 943 osobe više ili 10,1 % 80 četvornih metara koji ima etažno plinsko grijanje prošle godine su bile do 1.000 kuna.

Prošli mjesec su narasle na 1.350 kuna – rekao je 30-godišnji Varaždinac (podaci poznati redakciji), koji živi sa suprugom i malim djetetom.

U četvrtak mu nije bila isplaćena plaća za kolovoz. - Pazimo doslovno na svaku kunu. Za gablec sam lani znao pojesti pizzu, sendvič ili si naručiti nešto po cijeni do 20, 25 kuna.

Sada si mogu priušititi dva klipića. I ne samo to. Plaća kasni i prisiljen sam posuđivati novac od roditelja – rekao je.

Umirovljenici nemaju od koga posuditi. - Prije sam pekla po kilogram šnicli koje smo suprug i ja polako jeli cijeli dan, a danas si jedva mogu priušiti dvije šnicle. Živimo u mraku da potrošimo što manje struje – rekla je umirovljenica iz Petrijanca (podaci poznati redakciji), koju spašavaju vrt i kokoši koje uzgaja.

AKTUALNO

23. listopada 2012., br. 440 || REGIONALNI TJEDNIK

VAGA: Varaždinu “tehnička vlada”

Zeleni cvijet Varaždinu 10. put

U Gradu Varaždinu potrebno je ustrojiti “tehničku vladu”, ustvrdili su prošli tjedan čelni ljudi VAGA-e. - Naša upozorenja o gospodarskim, financijskim i drugim pokazateljima lošeg stanja gradska je vlast, nažalost, smatrala niskim politikantstvom umjesto da se ozbiljno suoči s alarmantnim podacima i da učini sve što je moguće kako bi se negativni trendovi zaustavili i preokrenuli. Industrijska proizvodnja pada na godišnjoj razini, nezaposlenost raste, čak i unatoč sezonskom zapošljavanju, inflacija nikada nije bila viša, a cijene struje i plina te hrane su znatno porasle – rekao je Borislav Šimenc, predsjednik VAGA-e. (ikr)

Već deseti put Varaždin je dobio nagradu Zeleni cvijet Hrvatske turističke zajednice. Na svečanosti u Dubrovniku kojom su završeni Dani hrvatskog turizma nagrađen je u kategoriji gradova s više od 30 tisuća stanovnika. Tijekom rujna povjerenstvo HTZ-a posjetilo je Varaždin i najvišim je ocjenama ocijenilo prilaz gradu, uređenost centra, opremljenost signalizacijom i ostalom opremom, izgled, uređenost i opremljenost javnih objekata, hortikulturno uređenje i cjelovitu turističku ponudu grada.

3

26,1 milijun kuna iznos je za koji se želi zadužiti Grad Varaždin kako bi mogao platiti uređenje Kapucinskog trga i dovršenje POS zgrada u Ulici V. Novaka te urediti urede za gradske odjele u zgradi u Preradovićevoj 10. S tim kreditom bi se ukupni dug Grada, dana jamstva i suglasnosti ove godine popeli na gotovo 72 milijuna. (vms)

načajan porast cijena voća i povrća u odnosu na lani

k i 40 posto, u Hrvatskoj!

GRAH BIJELI (tržnica, Varaždin) Rujan 2011.

21,50 kn Rujan 2012.

30,00 kn KRUMPIR (tržnica, Varaždin) Rujan 2011.

2,50 kn Rujan 2012.

2,50 kn MRKVA (tržnica, Varaždin) Rujan 2011.

5,00 kn Rujan 2012.

6,00 kn HRENOVKE (veleprodaja) Varaždin, listopad 2012. 51,04 kn Hrvatska, listopad 2012. 39,48 kn SVINJSKI BUT (mesnice, Varaždin) Rujan 2011.

42,35 kn Rujan 2012.

41,05 kn Izvor: TISUP, Ministarstvo poljoprivrede RH

REŽIJE (stan 80 m2, Varaždin) Rujan 2011.

1.000 kn Rujan 2012.

1.350 kn

U ispostavi ivanečkog HZZ-a krajem rujna 2.560 nezaposlenih, stotinjak više nego u kolovozu

IVANEC Broj nezaposlenih se povećao u odnosu na lani O 40 POST !

JE L P SKU

ISTA CIJENA!

O 19 POST !

JE L P U K S

O 29 POST !

JE L P U SK

IMI smanjio, a CityEx povećao broj radnika Piše: SANDRA ŽUPANIĆ

U ispostavi Ivanec Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), koja pokriva šire ivanečko i lepoglavsko područje, bilo je ukupno 2.560 nezaposlenih osoba na kraju prošlog mjeseca, što je stotinjak više nego u kolovozu. Službeni podaci ove ustanove pokazuju da je u rujnu prijavljeno novih 267 osoba koje su izgubile posao, ali je istovremeno zaposlen 91 radnik, dok su poslodavci preko HZZ-a tražili 41 zaposlenika.

Ipak optimizam

3 POSTO !

SKUPLJE

O 35 POST !

JE L P U K S

Ovi podaci lošiji su nego u istom mjesecu prošle godine.

Tada je na ivanečkom HZZ-u bilo prijavljeno 2335 nezaposlenih, a novoprijavljenih je bilo 188 osoba. U rujnu prošle godine zaposleno je 155 ljudi, a poslodavci su preko HZZ-a tražili 131 zaposlenika.

Ovakvi podaci slični su oni-

U rujnu prošle godine u ivanečkom kraju zaposleno 155 ljudi, a prošli mjesec samo 91 osoba 20 milijuna kuna IMI je bio pred kolapsom. Ipak, tvrtka je spašena kada ju je u srpnju kupila tvrtka Mini Major, ali ipak nisu uspjeli spasiti sva radna mjesta. IMI je ranije imao oko 160 radnika, a dosada ih je tridesetak izgubilo posao, prvenstveno oni koji su imali ugovore na određeno.

Budući da je došlo do ukidanja klaonice, vjerojatno će uskoro još dio radnika završiti na burzi rada. Pozitivno je da su novi vlasnici najavili znatna ulaganja od oko četiri milijuna eura u nove linije i proizvode, pa predviđaju da će u roku od oko šest mjeseci ponovo zaposliti dio radnika.

Kurirska tvrtka CityEx jedna je od rijetkih koje i u vrijeme krize šire poslovanje te zapošljavaju nove ljude. Pripremajući se za liberalizaciju tržišta poštanskih usluga koje starta 2013., CityEx je u proteklih godinu i pol zaposlio 500 radnika. Ova je tvrtka u lipnju ove godine i u Ivancu otvorila novu poslovnicu u kojoj je zaposleno 11 djelatnika, prvenstveno na poslovima dostavljača. Dražen Breglec, član Uprave za razvoj CityExa, rekao je da njegova tvrtka na području Vraždinske županije planira zaposliti još 15-ak ljudi te će, ako bude potrebno, otvoriti i nove poslovnice.

(NE)ZAPOSLENOST U svim ispostavama HZZ-a porast broja nezaposlenih

U Cestici bez posla ostale samo tri osobe Izuzme li se ludbreška ispostava HZZ-a, gdje je broj nezaposlenih u rujnu porastao za 6,2 posto u odnosu na kolovoz, ivanečka ispostava zabilježila je prošlog mjeseca najveći rast evidentirane nezaposlenosti u Varaždinskoj županiji – 4,2 posto. No nezaposlenost je rasla i u svim ostalim ispostavama. Tako je na novomarofskom području broj nezaposlenih porastao

Meso i mesne prerađevine velik broj ljudi sve si teže može priuštiti

ma na području cijele Varaždinske županije i potvrđuju pad gospodarske djelatnosti te povećanje nezaposlenosti.

Tako je kriza sredinom godine na rub propasti dovela i Ivanečku industriju mesa (IMI), koja ima tradiciju dugačku nekoliko desetljeća. Zbog dugova koji se procjenjuju na oko

za tridesetak osoba, a na području grada Varaždina za stotinjak, pa je tu sada gotovo pet tisuća nezaposlenih osoba. Najmanji rast nezaposlenih bilježi se na cestičkom području: svega tri osobe ili 0,5 posto.

Podaci bi bili još porazniji da tijekom rujna iz evidencije nezaposlenih varaždinskog poreznog ureda nije zaposleno 517 osoba, što je 20-ak posto više nego u

prethodnom mjesecu, ali za 35 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. Da su prilike ove godine teže nego lani, govori i to da je prošlog mjeseca prijavljeno 391 slobodno radno mjesto, što je za 7,8 posto ili 33 slobodna radna mjesta manje nego u kolovozu, ali 52 posto ili čak 423 slobodna radna mjesta manje nego u rujnu 2011. (ikr)

4

AKTUALNO

REGIONALNI TJEDNIK || 23. listopada 2012., br. 440

NAŠA POSLA Otvorene ponude za novonastali otpad s područja Varaždina i četiriju općina

Otpad iz općina Univerzalu, a varaždinski - Babić-T7 VIS-u?!

Najpovoljnija ponuda za otpad iz Sv. Ilije, Petrijanca, Trnovca Bartolovečkog i Vinice od Univerzala, a iz Varaždina - Babić-T7 VIS-a Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Komunalni otad iz općina Petrijanec, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki i Vinica ići će varaždinskoj tvrtki Univerzal, a varaždinski zajednici ponuditelja koju čine tvrtke Babić i T7 VIS! Takav bi mogao biti ishod dvaju postupaka javne nabave koje je pokrenula aktualna varaždinska vlast, ako je suditi po prošlotjednim otvaranjima ponuda. Naravno, ukoliko se ne dogodi nekakav obrat, što nikada ne treba isključiti kada je u pitanju ova trakavica.

Tri ponude u Varkom Varkom je u lipnju pokrenuo postupak javne nabave za preuzimanje tekućeg ko-

Zašto Grad Varaždin nije tražio oporabu otpada, dok je Varkom to tražio? munalnog otpada s područja općina Petrijanec, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki i Vinica. Riječ je o četrdesetak tona otpada tjedno koje ponuditelj mora, kako se navodi u dokumentaciji, „oporabiti i/ili zbrinuti nekim od postupaka sukladno Zakonu o otpadu i pratećim zakonskim aktima“.

Ponude za taj posao dostavile su do ponedjeljka 15. listopada tri tvrtke: Univerzal, Lotus i Babić. Najpovoljniju ponudu dao je Univerzal: 529

kuna po toni, bez PDV-a, dok je tvrtka Babić dala ponudu od 560 kuna po toni.

Dvije ponude u Grad Proteklog je tjedna, točnije u petak, istekao i rok za ponude za tekući komunalni otpad s područja grada Varaždina.

Riječ je o pedesetak tona

Postupak odlaganja otpada ne isključuje i prethodnu obradu, ustvrdio je Vlašić koji bi koncesionar trebao preuzimati od Varkoma na lokaciji Motičnjak svakog dana idućih pet godina, izuzev nedjelje i praznika.

Procijenjena vrijednost ove koncesije gotovo je 30 milijuna kuna, no zanimanje za taj posao pokazala su tek dva potencijalna koncesionara: Univerzal i zajednica ponuditelja tvrtki Babić i T7 VIS. Za zbrinjavanje tone novonastalog otpada Univerzal je ponudio 519,98 kn (bez PDV-a), a BABIĆ –T7 VIS 502 kune (bez PDV-a).

Otvaranju ponuda, na koje nazočni nisu imali primjedbi, bili su prisutni i novinari.

Zanimalo ih je što će ponuditelji raditi s varaždinskim otpadom budući da nemaju odlagališta, a u natječajnoj dokumentaciji traži se samo odlaganje, točnije neki od postupaka D koji uglavnom obuhvaćaju odlaganje te ispuštanje otpada u vode i

Otpad bismo obrađivali na lokaciji poduzeća, a tek zatim odlagali, pojasnio je novinarima predsjednik Uprave Univerzala G. Hlevnjak

Grad traži izuzeće sutkinje TSV-a?!

Gradska vlast očigledno ne može doći do ponude manje od 500 kuna za puko odlaganje tone otpada, a za samo 60 kuna više ponuđena joj je mehaničko-biološka obrada.

Na tu ponudu, koju drži nedorečenom, nije još odgovorila.

No zato je u postupku koji Grad Varaždin od proljeća vodi na varaždinskom Trgovačkom sudu protiv Varkoma i T7 VIS-a u postupku radi utvrđenja ništetnosti zatražila - izuzeće sutkinje!?

- O tom zahtjevu sud će se očitovati u zakonskom roku, rekla je Jasna Lekić, predsjednica TSV-a.

njegovo spaljivanje na kopnu ili moru.

- Otpad bismo obrađivali na lokaciji poduzeća, a tek zatim odlagali - kratko je odgovorio predsjednik Uprave Univerzala Goran Hlevnjak.

Vlašić (ne)će se brinuti Opunomoćenik T7 Vis-a Marijo Bucina ustvrdio je da treba pitati komunalnog pročelnika Vladu Vlašića, koji je ujedno i predsjednik povjerenstva za odabir ponuda, zašto Grad Varaždin nije tražio oporabu varaždinskog otpada, dok je Varkom to tražio za otpad iz općina.

- Postupak odlaganja otpada ne isključuje i prethodnu obradu - ustvrdio je Vlašić na upit te dodao da će tek trebati vidjeti što je tko ponudio.

Naime, kako je najavio, stručno povjerenstvo će u „razumnom roku“ razmotriti obje ponude te dati prijedlog Gradskom vijeću koje donosi konačnu odluku.

Sumorno ozračje u Gradskoj vijećnici nakon otvaranja ponuda Vlašić je pokušao odagnati zapitavši okupljene čemu zabrinuta lica, a zatim je ustvrdio da se gradska vlast dosada brinula zbog smeća, a sada će drugi. No, pitanje hoće li biti baš tako, posebice ako se uzmu u obzir nedavne najave prosvjeda zbog bilo kakvog otpada u Brezju, a sada je očigledno da za njega nema druge opcije osim Brezja na čijem je jugu MBO tvornica, a sjevernije, neposredno uz Zagrebačku ulicu, pogoni su Univerzala.

Bale će odlagati ili - spaljivati!?

U natječaju za bale, koji završava 5. studenog, traži se „odlaganje baliranog miješanog komunalnog otpada“.

No, u obzir dolazi i spaljivanje jer se u natječajoj dokumentaciji navodi i postupak D10 - spaljivanje otpada!

Procijenjena vrijednost koncesije za bale iznosi 56,7 milijuna kuna samo za grad Varaždin. Tom iznosu valja pribrojiti i dva milijuna od općine Petrijanec, 1,3 milijuna od Sv. Ilije, 1,4 milijuna od Vinice te 4,7 milijuna od Trnovca Bartolovečkog. Odakle će se novac namaknuti, još nije objašnjeno.

I TOGA IMA Prosvjed građana na odlagalištu otpada u varaždinskom Brezju gdje je odloženo već više od 110.000 tona otpada u balama

Traktorima blokirali balirku i čekali dolazak inspekcije okoliša!

Lučić: Ovdje se, kao što se jasno vidi, balira sve i svašta, od kartona i starih mliječnih proizvoda, pa do biljnog i drugog. Toliko o selekciji otpada i tvrdnjama da se radi o miješanom otpadu

U varaždinskom otpadu (i) biootpad, poput mliječnih proizvoda

Mlijeko je poteklo cestom u Varaždinu, ali ne iz spremnika stočara, koji su ga u ponedjeljak prestali isporučivati nezadovoljni otkupnom cijenom, nego s odlagališta u varaždinskom Brezju!

Tu su se okupili građani koji su traktorima blokirali rad uređaja za omatanje otpada u bale upozoravajući da se ne odlaže samo komunalni, nego i industrijski otpad.

- Ovdje se, kao što se jasno vidi, balira sve i svašta, od kartona i starih mliječnih proizvoda, pa do biljnog i drugog otpada. Toliko o selekciji otpada i

tvrdnjama da se radi samo o miješanom otpadu iz domaćinstva koji je prethodno prošao

Vuković: prosvjedi su zbog nerješavanja problema otpada primarnu selekciju - veli Nino Lučić (VAGA), gradski vijećnik koji se odazvao prosvjedu.

Naglašavajući da ga žalosti što je tu jedini od vijećnika, Lučić se osvrnuo inspekciju.

Inspekciju zaštite okoliša, koja je već tri puta odgađala zabranu odlaganja otpada, pozvali smo da vidi što se zapravo radi, ali je nema. Uvjeren sam da nakon izlaska ne bi mogli objasniti zašto odlažu izvršenje svoje zabrane, odnosno ništa suvislo ne bi mogli reći o nekompetentnoj i prijevarnoj gradskoj politici oko otpada - ustvrdio je Lučić.

Iz Grada Varaždina, međutim, poručuju da su raspisali više natječaja za koncesije radi zbrinjavanja otpada od kojih su neki pri završetku. To, međutim, ne zadovoljava članove VAGA-e koji su pozvali da se

provjeri dokumentacija koja omogućava obradu otpada u Brezju, točnije neposredno uz Zagrebačku.

Nije rješenje ako otpad s ovih livada samo premjestimo na drugu livadu ili sličan prostor.

To je samo multipliciranje problema. Rješenja ima, ali trebalo bi konačno poslušati struku na dobrobit građana i svih onih na koje se politika zna pozivati kad joj odgovara, upozorava Lučić.

I Vlatko Vuković, čelnik varaždinskog HDZ-a, smatra da su prosvjedi posljedica nerješavanja problema koji treba konačno i hitno riješiti.

23. listopada 2012., br. 440 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLASI

5

6

ČITATELJI ZOVU

čitatelji zovu www.regionalni.com

REGIONALNI TJEDNIK || 23. listopada 2012., br. 440

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Augusta Šenoe 10, Varaždin, uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

Zovite nas na broj telefona: 042/290-777.

Pratite nas na www.regionalni.com i na Facebooku.

Zovite nas na 042/290-777

PREVARENA Prilikom izlaska iz bolnice ukraden joj je nakit vrijedan nekoliko tisuća kuna?!

Nakon sumnjivih maserki koje je pustila u kuću ostala bez zlatnine Gospođa Ivanka nije mogla ni sanjati da će postati žrtvom kradljivaca te da će ostati bez nakita

Ne može spavati Gospođa Ivanka tek je jedna u nizu građana koji su pokradeni.

No još je teže kada sumnjate da vas je opljačkao netko koga poznajete dugi niz godina i koga ste svjesno puštali u kuću, što nije rijetki slučaj. O jednom takvom slučaju Regionalni je tjednik pisao i prije nekoliko brojeva, a upravo je to potaklo i gospođu Ivanku da nam se obrati. - Ne znam hoće li mi to pomoći, no ljudi trebaju znati što se događa i kako više nikome ne trebamo vjerovati – rekla je te dodala u suzama: - Dala bih toj osobi novac, što sam i nudila, samo da mi se vrate stvari jer više ne mogu mirno spavati i ne osjećam se više sigurno u svom domu.

Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Prilikom odlaska u bolnicu gospođi Ivanki Rajnović spremljen je zlatni nakit koji posjeduje. Tada nije mogla ni sanjati da će nekoliko dana kasnije postati žrtvom krađe i ostati bez njega. Time se svrstala na listu brojnih građana koji su opljačkani i prevareni, često i od osoba kojima su ukazali povjerenje i koje poznaju.

Uspomene - Ostala sam bez većine zlatnine koju sam imala sa sobom. No još mi je teže što je riječ o stvarima koje za mene imaju veliku sentimentalnu vrijednost – rekla je u šoku gospođa Ivanka. Naime, sve

Krađa je prijavljena, potvrđeno je iz policije a istraga u tijeku su to stvari koje su joj ostale jedina uspomena od pokojnog supruga, od zaručničkog prstena do ogrlica koje je dobila na poklon.

Krajem kolovoza gospođa

Ivanka pustila je u kuću dvije žene koje su se predstavile kao maserke. S njima je popila piće nakon čega je počela ova drama. - Ušle su unutra, natočila sam im piće te smo pričale. No nakon toga mi je pozlilo – počela je priča. Kako kaže, sumnja da je možda čak i otrovana a kako joj nije bilo bolje, odvezena je u bolnicu gdje je bila

nekoliko dana. Tom prilikom sve su njezine osobne stvari pospremljene kako bi joj bile vraćene prilikom izlaska iz bolnice, no to nije završilo tako kako je očekivala. - Puštena sam iz bolnice, a po moje je stvari došla jedna poznanica. Kada je kuverta došla do mene, ostala sam šokirana: u njoj je bio tek jedan mali dio stvari, a kuverta je

očito bila otvarana i ponovno lijepljena – priča Ivanka te dodaje: - Obratila sam se toj ženi nekoliko puta. Nije mi važan novac, dala bih joj ga samo da mi vrati moj nakit.

Izgubljena sam, ne mogu spavati, muči me to.

Tko je kriv?

Postoji li povezanost između dvije žene koje je pustila

u svoj dom i osobe koja joj je ukrala nakit, ne zna, no sumnja na to jer je to, ističe, previše slučajnosti. - Možda je sve to bilo tako dogovoreno, ne znam. No važno je samo da mi se to vrati – zavapila je Ivanka. Kako kaže, pomoć je potražila i od policije te prijavila cijeli slučaj. To je potvrđeno i iz PU varaždinske. - Policijski službenici su

zaprimili dojavu dotične gospođe o krađi nakita od strane jedne osobe te će se vezano uz navedeno provesti utvrđivanje svih okolnosti ovih događaja – stoji u odgovoru.

Zasad ipak još ništa nije otkriveno, a hoće li gospođi Ivanki biti vraćen nakit ili će biti još samo jedna u nizu prevarenih osoba, pokazat će vrijeme.

DOZNAJEMO Milivoj Dretar iz Ludbrega javlja da je srušena kuća Scheyer u Ludbregu

“Rušenje kuće Scheyer nezapamćeni je kulturocid” - U Ludbregu je srušena Kuća Scheyer (pogrešno nazivana kuća Agroludbreg), izgrađena potkraj 19. stoljeća.

Do 1940. nalazila se u vlasništvu obitelji Scheyer koja je gotovo u potpunosti nestala u holokaustu – izvijestio nas je Milivoj Dretar iz Ludbrega.

Gdje je pločica?

Tri dana prije rušenja, komemoracija za žrtve holokausta

Rušenje Kuće Scheyer poklopilo se s obilježavanjem holokausta u Ludbregu, odnosno srušena je u petak 19. listopada, samo tri dana nakon održavanja komemoracija za žrtve holokausta na ludbreškom Židovskom groblju te

okrugli stol u Gradskoj vijećnici, na kojem je bio glavni rabin Hrvatske Prelević te predstavnici židovske zajednice, upozorava Dretar.

Navodi kako se u toj kući nalazila i prva ludbreška banka “Ludbreška dionička štedionica” te veletrgovina “Vilim Scheyer i sin”, jedna od najboljih ludbreških trgovina do 1941. godine.

Iako je taj objekt službeno registriran i zaštićen kao “preventivno zaštićeno kulturno dobro” (broj rješenja P-905 Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, str. 50.), označen s pločicom Ministarstva kulture, Dom Židova

koji su točno prije 70 godina (16.-18. listopada 1942.) u posljednjoj velikoj deportaciji zauvijek odvedeni u logore NDH i poubijani, objekt je gotovo u potpunosti srušen do temelja.

- Priče da će se očuvati izvorni vanjski izgled zgrade, barem pročelje, na kraju nisu bile istinite. Srušeno je sve.

Gdje je nestala ona pločica Ministarstva kulture? - pita se Dretar i dodaje kako je kuća od prije nekoliko godina u vlasništvu Varaždinske biskupije koja ga je otkupila od tvrtke Agroludbreg s ciljem da služi za potrebe ludbreške župe.

TU KRAJ NAS

23. listopada 2012., br. 440 || REGIONALNI TJEDNIK

7

OBI ANĐELI Projekt trgovine OBI Varaždin i Centra za socijalnu skrb

OBI anđeli rade punom parom Humanitarni projekt OBI trgovine OBI Anđeli u kojem se uređuje prostor koji koriste štićenici Dislocirane jedinice za prihvat i poludnevni boravak djece i mladeži s poremećajima u ponašanju u Merlićevoj ulici 1 u Varaždinu, polako ulazi u završnicu.

Izrada namještaja Nakon što su OBI-jevi volonteri uredili prostor, odnosno interijer, uslijedila je izrada namještaja po mjeri.

Prošlog je tjedna tako u OBIjevoj radionici izrađena kuhinja po mjeri, koja je prošli tjedan i montirana, a tijekom ovog tjedna bit će izrađeni ormari za sobe te za učionice.

Paralelno s radovima u unutrašnjosti objekta, pristupilo se i uređenju okoliša oko kuće.

Svakako treba napomenuti da sav materijal koji se koristi u uređenju ove kuće i izradi namještaja je iz trgovine OBI te iz Vrtnog cetra.

Pred OBI anđelima je i ovaj tjedan puno posla. Dok će jedni u radionicama OBI-ja izrađivati namještaj, drugi će se posvetiti završnim radovima na uređenju interijera. U projekt se uključio i poznati Varaždinac Željko Prstec, koji će OBI-jevim bojama tijekom

ovog tjedna oslikati prostorije unutar kuće kako bi prostor štićenicima doma bio što ljepši i ugodniji.

Riječ je o instituciji koja integrira više vrsta odgojnih tretmana za djecu i mladež s PUP-om ili u riziku na pojavu poremećaja u ponašanju. Tu se, uz djelatnost prihvatne stanice, provodi dio odgojnih mjera koje se izriču maloljetnim počiniteljima kaznenih

U projekt se uključio i poznati Varaždinac Željko Prstec, koji će OBI-jevim bojama oslikati prostorije unutar kuće djela, i to upućivanje u Centar za odgoj, mjera pojačane brige i nadzora uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi i mjere koje izriču prekršajni sudovi. Ova ustanova smještena je u starijoj obiteljskoj kući. Prostori su uz financijsku pomoć Ministarstva socijalne politike i mladih, Grada Varaždina i Varaždinske županije adaptirani, no bilo ih je potrebno i opremiti,

PROMO

U OBI-jevoj radionici izrađena kuhinja za prostore koji koriste štićenici Dislocirane jedinice za prihvat i poludnevni boravak djece i mladeži Besplatno rezanje drvene građe i kantiranje Već svi dobro znaju da u OBI trgovini u Varaždinu koja se nalazi u sklopu Shopping parka SUPERNOVA mogu pronaći sve potrebno za gradnju i uređenje doma. U toj trgovini ističu kako kupcima nude i posebnu uslugu besplatnog rezanja drvene građe i kandiranje drva.

za što nije bilo novaca. Stoga su OBI Anđeli odlučili pomoći kako bi djeca i mladi koji tamo borave na učenju ili su tamo na cjelodnevnom boravku mogli normalno ispunjavati svoje obveze.

Šire svoja krila Ovogodišnja hvalevrijedna humanitarna akcija OBI anđeli

tako se nastavila treću godinu zaredom. U protekle dvije godine OBI anđeli uredili su i adaptirali domove višečlanih obitelji slabijeg imovinskog stanja, a ove godine se krenulo dalje te će OBI Anđeli u suradnji s Centrom za socijalnu skrb pomagati institucijama koje se brinu o djeci i mladima.

Vrijednost cijelog projekta je

Uređena je i okućnica kuće iz OBI Vrtnog centra

Prošli tjedan montirana je kuhinja koju su i izradili OBI volonteri

u tome što su majstori – uređivači prostora sami djelatnici trgovine OBI, koji umjesto krila imaju spretne i vrijedne ruke koje su spremne pomoći

onima kojima je to najpotrebnije. Time OBI trgovina na najbolji mogući način promovira volonterizam kao vrijednu kategoriju suvremenog društva.

Sav materijal koji se koristi u uređenju iz OBI trgovine

8

OGLAS

REGIONALNI TJEDNIK || 23. listopada 2012., br. 440

23. listopada 2012., br. 440 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLAS

9

10

INTERVJU TJEDNA

REGIONALNI TJEDNIK || 23. listopada 2012., br. 440

AMBICIOZNO Varaždinac Zlatan Avar govori o tome zašto se kandidirao za glav

HRT nije u kaosu, ali n Siguran sam da postoje simpatije iz određenih političkih krugova s obzirom na moju kandidaturu, no imam dovoljno sposobnosti i znanja da uspijem bez politike. No ukoliko se ikad odlučim za političku funkciju, smatram se dovoljno kompetentnim da jednog dana budem gradonačelnik Varaždina Piše: LIDIJA BENJAK GOTIĆ

Utipkate li u Google tražilicu pojam „Avar“, između nekoliko pojašnjenja, naići ćete i na ovaj: Avar - in computer-generated imagery or computer animation. Poznavali engleski jezik ili ne… sigurni ste da ima veze s kompjuterima.

Slučajno ili ne? Jer… potražite li na hrvatskom jeziku značenje Avar, dobit ćete ime i prezime 38-godišnjeg Varaždinca Zlatana Avara, rukovoditelja Odjela informacijskih sustava na HRTu, koji je jedan od kandidata

Na moju odluku utjecaj su imali i događaji na HRT-u i podrška kolega za novog ravnatelja HRT-a!

Iako se neki kandidati od počeka utrke za ravnateljsku poziciju na Prisavlju ističu kao favoriti (Goran Radman, Duško Radić, Saša Runjić), nakon što su u četvrtak predstavli svoje programe pred saborskim Odborom za informiranje, informatizaciju i medije, izgledno je kako im Avar opasno parira. Već 11 godina radi na HRT-u te svoju kandidaturu ističe kao logičan osobni potez, a kaže kako ima podršku brojih kolega. Sa Zlatanom Avarom razgovarali smo nakon što je predstavio svoj program rada HRT-a za narednih pet godina.

Favorita - nema Kada ste pripremali svoj program/viziju daljnjeg razvoja i funkcioniranja HRT-a da bi ga predstavili Saborskom odboru, što vas je motiviralo i koje osnovne smjernice navodite kao svoj adut u odnosu na ostale kandidate?

Svoj program počeo sam pripremati odmah po objavi natječaja za Glavnog ravnatelja HRT-a. Ideje i smjernice za izradu programa rezultat su iskustva i znanja koje sam stekao radom i edukacijom na HRT-u. Glavne smjernice mojeg programa odnose se na poslovne procese, tehnologiju i ljudski potencijal kojim raspolaže HRT. Jednostavno rečeno, preslagivanjem poslovnih procesa upotrebom tehnologije uz pomoć ljudskih potencijala

moguće je riješiti bilo koji problem na HRT-u. Odlično poznavanje poslovanja HRT-a i tehnologije moje su najveće prednosti u odnosu na ostale kandidate.

Od samog početka utrke za ravnateljsku fotelju na Prisavlju, pojedini kandidati se spominju kao favoriti pa čak i da je sve već riješeno... Smeta li vas to ?

U s va kom nat jeca nju spominju se favoriti. Isto tako je i u utrci za glavnog ravnatelja HRT-a. Osobno me to ne smeta, niti se na to obazirem. Neozbiljno je govoriti o nekim kandidatima kao favoritima samo zato što su u određenom trenutku svog života bili medijski eksponirani, a što se tiče insinuacija da je sve riješeno, mogu reći samo da je riješena jedino problematika koliko će kandidata biti pozvano na razgovor u Saborski odbor za informiranje, informatizaciju i medije. Što je presudilo da se baš sada kandidirate?

Jednostavno… smatrao sam da je sada pravi trenutak. Naravno, na moju odluku utjecaj su imali i određeni događaji na HRTu u posljednje dvije do tri godine, a dodatna motivacija bila je velika podrška mojih kolega.

Sve počelo 2008.

Kako biste opisali trenutnu situaciju na HRT-u?

Situacija na HRT-u je uvijek bila složena budući da se radi o velikom i kompleksnom poslovnom sustavu.

Svi zaposlenici HRT-a sa zanimanjem prate izbor za glavnog ravnatelja i nadaju se da će na čelno mjesto HRT-a doći osoba koja će pokrenuti stvari u pravom smjeru.

Kada su stvari na HRT-u krenule nizbrdo?

Analizirajući razne poslovne izvještaje mogu reći da je negativan trend za-

Situacija na HRT-u uvijek je bila složena jer je velik i kompleksan sustav počeo 2008. godine. Uz globalnu ekonomsku krizu uzroke problema treba potražiti i u nesnalaženju tadašnjeg Ravnateljst va koje se nije znalo nositi s novonastalom situacijom.

Nažalost, promjene na čelu HRT-a nisu donijele traženi rezultat već je HRT zapao u stanje koje se u medijima često naziva „organizacijski kaos“.

Prema vašem mišljenju, u čemu je problem?

Iako se u medijima često spominje organizacijski kaos, tu se radi o nedovoljno definiranim poslovnim procedurama i odgovornostima.

Postanete li ravnatelj

Poznavanje poslovanja HRT-a i tehnologije moje su najveće prednosti HRT-a kako namjeravate to riješiti?

Rješenje problema leži u reinženjeringu poslovnih procesa. Slijedi revizija postojećih poslovnih procedura i pravila, a ukoliko je potrebno i njihovo novo definiranje.

Većina kandidata kao nužne poteze navodi drastično rezanje troškova i smanjenje broja zaposlenih. Kakav je vaš stav?

Odmah moram istaknuti da sam protiv nekontroliranog otpuštanja. Ljudski potencijal kojim HRT raspolaže je njegova najveća vrijednost. Jedino reinženjering poslovnih procesa praćen tehnološkom modernizacijom HRT-a može dati saznanja u kojem segmentu postoji višak odnosno manjak ljudskih resursa. Rezanja troškova poslovanja će biti, ali u obimu koji neće ugroziti proizvodnju programa.

Neprihvatljivi pritisci Može li uopće HRT biti profitabilan?

Zakon o HRT-u je u tom pogledu vrlo jasan. HRT mora obaviti svoju javnu funkciju, a financijska sredstva za to osigurava javnim i komercijalnim prihodima. Jednostavno rečeno, HRT ne smije poslovati s negativnim rezultatom.

Ukoliko se ostvari pozitivan rezultat, HRT može zadržati pričuvu u izosu od 10 %, a ostatak mora uplatiti na račun Agencije za elektroničke medije koja taj iznos vraća HRT-u sljedeće godine isključivo za obavljanje djelatnosti javnih usluga.

Kakvi odnosi vladaju na relaciji Vlada RH - HRT?

INTERVJU TJEDNA

23. listopada 2012., br. 440 || REGIONALNI TJEDNIK

11

vnog ravnatelja HRT-a i koje mjere je nužno provesti da bi se stvari dovele u red

edostaje odgovornost Procedura biranja glavnog ravnatelja HRT-a Nakon što je svih 8-ero kandidata predstavilo svoje programe saborskom Odboru za informiranje, informatizaciju i medije, njegov predsjednik Branko Vukšić najavio je da će uskoro na

Na odnos V lade RH i HRT-a može se gledati kao odnos vlasnika prema vlastitoj tvrtki.

Kako biste se nosili s eventualnim političkim pritiscima?

Za mene nije prihvatljiv bilo kakav politički pritisak i ne vidim problem da se tome suprostavim. Zakon o HRT-u jasno definira da je HRT neovisan o bilo kakvom političkom utjecaju i pritiscima promicatelja komercijalnih interesa. Mi-

HRT ne smije poslovati s minusom, a protiv sam nekontroliranog otpuštanja slim da se politički protivnici moraju sučeljavati argumentima, a za to na raspolaganju imaju već definiran medijski prostor.

Kada se saznalo da ste se kandidirali za ravnatelja HRT-a, da li je bilo ponuda iz političkih krugova?

Ne, nisam imao direktnih ponuda. No siguran sam da postoje simpatije s obzirom na moju kandidaturu. Smatram da imam dovoljno sposobnosti i znanja pa ne trebam politiku da me gura.

Za gradonačelnika Možete li se uopće zamisliti na nekoj političkoj funkciji jednog dana?

Moram priznati da nisam mnogo razmišljao o tome, ali smatram da me već izlaganje mojeg programa za glavnog ravnatelja HRT-a pred Saborskim odborom za informiranje, informatizaciju i medije - gurnulo u politiku. Ukoliko se ikad odlučim za političku funkciju, smatram se dovoljno kompetentnim da jednog dana budem gradonačelnik Varaždina.

Koja je najveća prednost HRT-a u odnosu na komercijalne televizijske kuće?

HRT ne treba gledati na komercijalne TV kuće kao na konkurenciju jer su uloge različite. HRT ima za primarni cilj obavljanje javne funkcije. Jasno je da brend HRT-a kao jedan od najjačih brendova ima

sjednici Odbora izabrati kandidata ili kandidate za glavnog ravnatelja te četiri kandidata za Nadzorni odbor HRT-a. Po Zakonu o HRT-u, Odbor podnosi Hrvatskom saboru prijedlog

za imenovanje glavnog ravnatelja HRT-a. Hrvatski sabor imenuje glavnog ravnatelja HRT-a većinom glasova svih zastupnika u Hrvatskom saboru na mandat od pet godina.

Avar je rukovoditelj Odjela informacijskih sustava na HRT-u

svoju težinu.

A nedostatak?

Nema ga jer je funkcija javne televizije drugačija od funkcije komercijalnih televizija. Često ističete da je na HRT-u nužna modernizacija i digitalizacija. Na što konkretno mislite?

HRT-u su nužno potrebne investicije u tehnološki

Ne vidim problem suprotstaviti se političkom pritisku napredak. Postojeći tehnološki nivo neće biti dostatan da bi se odgovorilo na sve izazove pred kojima se HRT nalazi. Umjesto da kaska, HRT mora biti predvodnik u korištenju i razvoju tehnologije.

Prema zakonskim odrebama HRT je dužan čuvati i arhivsku građu koja je definirana kao nacionalno blago. Također je dužan osigurati uvjete kako bi se taj vrijedan sadržaj stavio na raspolaganje javnosti.

Zbog toga u svom programu naglašavam modernizaciju i digitalizaciju kao vrlo važne aktivnosti koje se moraju provesti.

Centar u Varaždin Ima li HRT budžet za nove investicije ili bi ga u tom slučaju mogao imati?

Smanjenjem troškova poslovanja mogu se osigurati financijska sredstva za investicije u tehnološki napredak. Što se tiče digitalizacije arhive, tu je situacija nešto složenija pa će se tu trebati iskoristiti i EU fondovi. Tu se ne radi ni o čemu nepoznatom jer su mnoge javne TV kuće iz okruženja koristile isti način u digitalizaciji arhive.

Kako biste riješili dvoj-

bu: Regionalni centar HRT-a u Varaždinu ili Čakovcu?

Vrlo jednostavno - Varaždin. Ne zato što sam Varaždinac već zato što je investicija u zgradu i infrastrukturu već obavljena. Pošto sam poklonik racionalnosti u poslovanju, moramo iskoristiti sve što nam već stoji na raspolaganju.

Kako su reagirali vaši prijatelji i poznanici kada su saznali da ste jedan od izglednih kandidata za ravnatelja HRT-a?

Nisam očekivao tako pozitivne reakcije. Iznenadio me entuzijazam i oduševljenje koje su iskazali.

Biste li u svojem timu na ravnateljskoj poziciji voljeli imati nekog od sadašnjih protukandidata?

Neke od kandidata poznajem od ranije, a neke sam upoznao prilikom razgovora sa Saborskim

Regionalni centar HRT-a u Varaždin jer je investicija obavljena odborom za informiranje, informatizaciju i medije.

Svaki od kandidata ima svoje kvalitete koje mogu pomoći HRT-u. Ukoliko mi se ukaže prilika, sigurno ću razmotriti mogućnost da se neki od njih priključe mom timu.

U slučaju da ne postanete čelni čovjek na Prisavlju, što dalje?

Ništa, život ide dalje. Bilo je to zanimljivo i nadasve uzbudljivo iskustvo. Radeći na svojoj kandidaturi i svom programu, upoznao sam zanim ljive ljude i stekao nove prijatelje. To smatram najvećom vrijednošću koja je proizašla iz cijelog procesa.

12

ŠKOLSTVO

REGIONALNI TJEDNIK || 23. listopada 2012., br. 440

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA SRAČINEC Općinski načelnik KLASA: 604-02/12-01/1 URBROJ: 2186/07-12-02 SRAČINEC, 17. listopada 2012.

Na temelju članka 3. Odluke o stipendiranju nadarenih učenika i studenata («Službeni vjesnik Varaždinske županije», broj 32/10), načelnik Općine Sračinec raspisuje

NATJEČAJ

školstvo znanost www.regionalni.com/ zivotdrustvo/skolstvo

Britanci u OŠ Petrijanec Osnovna škola Petrijanec ugostila je partnere iz Velike Britanije s kojima sudjeluje na međunarodnom projektu “Inter- Community learning” koji je dio programa “Comenius Regio Partnerships”, a kojem je cilj pomoć u učenju stranog jezika za učenike nižih

i viših razreda. Partneri u ovom projektu razgovarali su o razlikama školskih sustava dviju zemalja, a dogovorene su i teme za daljnju suradnju u cilju unapređivanja znanja djece o drugim kulturama. Gosti iz Britanije posjetili su i Područnu školu Strmec. (ihr)

Zovite nas na 042/290-777

za dodjelu stipendija učenicima i studentima s područja Općine Sračinec Stipendije učenicima i studentima s područja Općine Sračinec za školsku, odnosno akademsku godinu 2012./2013. dodjeljuju se kako slijedi: za nadarene učenike završnih razreda srednjih škola (treći i četvrti razred), za studente prve godine studija, za studente druge i viših godina godine studija, za učenike i studente vrhunske sportaše (državne reprezentativce).

Pravo sudjelovanja na natječaju za dodjelu stipendija imaju učenici i redovni studenti koji ispunjavaju slijedeće uvjete: da imaju prebivalište na području Općine Sračinec najmanje tri godine prije podnošenja molbe, da su redoviti učenici završnih razreda srednje škole (treći i četvrti razred), odnosno studenti prve, druge, treće, četvrte, pete, šeste godine studija ili da su državni reprezentativci, da je prosječna ocjena učenika za prethodne dvije godine minimalno 4,50, da je prosječna ocjena studenta prve godine studija za prethodne dvije godine završnih razreda srednje škole minimalno 4,80, da je prosječna ocjena studenta druge i viših godina studija za sve prethodne godine studija minimalno 3,50, da je prosječna ocjena učenika sportaša za prethodne dvije godine minimalno 3,50, a za studenta sportaša za sve prethodne godine studija minimalno 2,50, da su državljani Republike Hrvatske, da nisu korisnici drugih novčanih primanja koja imaju obilježje stipendije.

Uz prijavu za dodjelu stipendije obavezno se prilaže sljedeća dokumentacija: Preslika osobne iskaznice, Potvrda o prebivalištu, Potvrda o upisu na srednju školu ili fakultet, Potvrda škole o prosjeku ocjena prethodne dvije godine, odnosno potvrda fakulteta o položenim ispitima iz prethodnih godina ili prosječnoj ocjeni svih položenih ispita iz prethodnih godina, Potvrda o statusu državnog reprezentativca (za vrhunske sportaše), Izjava o broju članova zajedničkog domaćinstva, Potvrda o mjesečnim prihodima svih članova domaćinstva (za prethodna tri mjeseca), Pismenu izjavu učenika ili studenta da nije korisnik ni jedne druge stipendije, Potvrdu o upisu brata ili sestre na fakultet, srednju ili osnovnu školu).

Obrazac prijave za dodjelu stipendija dostupan je na internetskim stranicama Općine Sračinec, na adresi: www.sracinec.hr ili se može podići osobno u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Sračinec, u Sračincu, Varaždinska 188.

Prijave na natječaj dostavljaju se Komisiji za dodjelu stipendija Općine Sračinec, Varaždinska 188, 42209 Sračinec, u roku od 15 dana od dana objave natječaja.

Prijave bez odgovarajuće dokumentacije, kao i nepravodobno podnesene prijave neće se razmatrati.

O rezultatima natječaja kandidati će biti obaviješteni objavom Liste kandidata za dodjelu stipendija na oglasnoj ploči i internetskim stranicama Općine Sračinec u roku od 15 dana od roka za podnošenje prijava.

Prigovor na odluku svaki kandidat može podnijeti pismeno u roku od 8 dana od objave Liste kandidata Općinskom načelniku Općine Sračinec.

Odluka Općinskog načelnika je konačna.

OPĆINA SRAČINEC OPĆINSKI NAČELNIK

PROVJERILI SMO: Kakvi su to ispiti znanja koji se rješavaju u

Testovi koji se na pomoćna nastavn Nastavnici mogu preporučiti da se koriste odobrena pomoćna nastavna sredstva, ali ta preporuk Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Već u dva navrata moje dijete je došlo iz škole i reklo da mora u školu donijeti 15 kuna kako bi se kupili testovi. I od drugih roditelja sam također čula da su već dali između 90 i 120 kuna za testove, a da nitko roditeljima nije objasnio o kakvim je testovima riječ i zašto se plaćaju – požalila se čitateljica (podaci poznati redakciji) čije dijete ide u peti razred jedne varaždinske osnovne škole.

Imaju cijenu Kakvi su to testovi koje učenici rješavaju u školama, a plaćaju se iz džepova roditelja?

Odgovor na ovo pitanje potražili smo u varaždinskim osnovnim školama u kojima su nam pojasnili kako su jedini testovi koji se plaćaju standardizirani ispiti znanja koji služe za provjeru znanja učenika neovisno o testovima koje nastavnici provode u školi i koje škole moraju kupiti, odnosno ne smiju se fotokopirati jer oni su nečije autorsko djelo koje ima

svoju cijenu.

Oni nisu obavezni, a prije nego se naručuju, s time se upoznaju roditelji koji moraju dati suglasnost.

Ako je suditi po odgo-

Roditelji bi trebali biti upoznati s tim o kakvim se testovima radi i dati suglasnost za naručivanje vorima koje smo primili iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, riječ je o tiskanim ispitima znanja i kontrolnim zadacima koji se ubrajaju u pomoćna nastavna sredstva i odobrenje za njihovu uporabu daje Agencija za odgoj i obrazovanje.

Iz te Agencije su nas izvijestili kako ne navodimo konkretno o kak vim se testovima radi, pa nam ne mogu reći je li riječ o pomoćnim nastavnim sredstvima odobrenim od strane te agencije.

Ipak, upozoravaju kako svaki učitelj, odnosno na-

stavnik može preporučiti da se koriste odobrena pomoćna nastavna sredstva, međutim, da preporuka učitelja, odnosno nastavnika ne smije za posljedicu imati obvezu korištenja ili kupovanja odobrenoga pomoćnog nastavnog sredstva.

- Korištenje pomoćnih nastavnih sredstava nije obaveza i roditelji ih nisu obavezni kupiti – jasni su u Ministarstvu i Agenciji.

Ono što je svakako zanimljivo je to da sve one koji se toga ne pridržavaju mogu snaći i novčane kazne.

- Zakonom je propisano da će se novčanom kaznom od 10.000 do 20.000 kuna kazniti za prekršaj škola, odnosno novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 kuna odgovorna osoba u školi – izvijestili su iz Agencije, a pridržavaju li se škole toga, provjerava prosvjetna inspekcija Ministarst va znanosti, obrazovanja i sporta.

Popis na netu Dodajmo da se odobrena pomoćna sredstva na aktualnu školsku godinu mogu provjeriti na popisu koji je

Vi ste rekli...

“Ako ne kupiš test, ipak učiteljica tom djetetu iskopira primjerak.”

“Kod nas ne iskopira i uopće nam ne objašnjavaju kakve ispite plaćamo, samo kažu donijeti toliko i toliko za ispite...”

Pratite nas i dalje na www.regionalni.com i komentirajte na Facebooku. Objavit ćemo vaša mišljenja.

Danas sve ima svoju cijenu, pa tako i

dostupan na internetskim stranicama Agencije.

Na tom popisu nalazi se 93 naslova, a među njima ima i ispita znanja, testova za provjeru znanja te radnih listića za niže i više razrede osnovnih škola iz hrvatskog jezika, mate-

PROJEKT U Strojarskoj i prometnoj školi Varaždin predstavljen projekt vrijedan 95.955 €

Učenici će učiti posao na konkretnim primjerima Problemi s kojima će se jednog dana susretati na poslu i kako ih najbolje riješiti, učenici Strojarske i prometne škole Varaždin, zanimanja tehničar cestovnog prometa i tehničar za logistiku i špediciju, moći će učiti na konkretnim primjerima.

Novci iz EU Rezultat je to projekta “Inovativne metode u praktičnoj nastavi uvođenjem prijevozničke i logističke vježbeničke tvrtke – VT T-Firm” koji je u petak predstavljen u toj školi, a kojem su partneri Gospodarska škola Čakovec, Škola za cestovni promet Zagreb i Elektrotehnička

i prometna škola Osijek.

- Projekt je dobiven na natječaju iz IV. komponente IPA projekta EU. Mi smo taj projekt započeli iz tog razloga jer je teško osigurati praktičnu nastavu u području prometa, a želja nam je da učenici koji upišu našu školu te je nakon toga završe budu spremni za tržište rada – rekao je Milan Žunar, ravnatelj Strojarske i prometne škole Varaždin.

Istaknuo je kako su projekt napisale profesorice njemačkog jezika Anita Borovec i Josipa Koropatnicki, a osmislilo ga je Stručno vijeće prometa pod vodstvom nastavnice te škole,

savjetnice stručno-teor ijske nastave Verice Kopriva-Kozjak.

- Projekt je osmišljen na način da će nastavnici, dvoje iz svake škole, prvo ići u tvrtke gdje će se osposobiti za rad na softveru koji te firme koriste. Nakon toga, nastavnici će razraditi metodologiju na koji će način znanja i vještine prenositi učeni-

cima. Škole će iz projekta dobiti softvere na kojima će ti učenici raditi, a od poduzeća “klonirana” vozila. Prema tome, to je zaista realni svijet iz gospodarstva u uredu koji se nalazi u školi – objasnio je Žunar.

U projekt će biti uključeno oko 200 učenika, po dva razreda iz svake škole, a njegova provedba započela je 21. rujna i trajat će godinu dana. Vrijednost projekta je 95.955 €, od čega je gotovo 80 posto osigurano iz EU – IPA programa, a ostatak finacira Strojarska i prometna škola Varaždin s partnerima. (ihr)

ŠKOLSTVO

23. listopada 2012., br. 440 || REGIONALNI TJEDNIK

Sve manje frentanja u Prvoj gimnaziji - Broj izostanaka po učeniku smanjio se za 1,9 posto, dok je broj neopravdanih izostanaka u prošloj školskoj godini bio manji za čak 20,79 posto, što je posljedica projekta smanjivanja izostanaka koji se provodi u Prvoj gimnaziji – istaknula je Janja Banić, ravnateljica te škole na svečanosti održanoj u Glaz-

benoj školi u povodu završetka programa 376. rođendana Prve gimnazije iza koje je još jedna uspješna školska godina. Rezultati koje su postigli učenici na državnoj, kao i međunarodnoj maturi su iznadprosječni, a sve aktivnosti koje su se provodile bile su usmjerene na podizanje kvalitete škole. (ihr)

školama, a plaćaju se iz džepova roditelja

aplaćuju su na sredstva? ka ne smije za posljedicu imati obvezu korištenja ili kupovanja

ispiti znanja koji se provode u školama,

matike, prirode te drugih predmeta.

Znači, ubrajaju li se testovi koje djeca rješavaju u školama u pomoćna nastavna sredstva i imaju li odobrenje Agencije, lako se može provjeriti na njezinim internetskim stranicama.

Korisna, ali ne i obavezna Prema Zakonu o udžbenicima za osnovnu i srednju školu pomoćna nastavna sredstva su sva nastavna i druga sredstva koja su korisna za uporabu u nastavi i koja su usklađena s nacionalnim i predmetnim kurikulumom, a koja nisu kao obvezna propisana Pravilnikom o obveznim udžbenicima i pripadajućim dopunskim nastavnim sredstvima.

EE info Centar u Elektrostrojarskoj školi Varaždin

Struja i grijanje - s manje troškova Radi informiranja građana te povećanja potražnje za obnovljive izvore energije i mjere energetske učinkovitosti, u predvorju Elektrostrojarske škole Varaždin otvoren je EE info centar s proizvodima i sustavima tvrtki partnera projekta: Wienerberger, Knauf Insulation, Ytong, Rockwool, Profine, Thermotech, Murexin, Centrometal, Schiedel, Herz, Osram, Vaillant, Viessmann i Tondach.

- To je sedmi po redu takav informacijski centar u Varaždinskoj županiji i 113. među raznim javnim info-točkama u Hrvatskoj - rekla je Louisa Vinton, koordinatorica UN-a i stalna

predstavnica UNDP-a, dok je ravnatelj škole Ivan Kos naglasio da i ovime škola pokazuje i dokazuje zainteresiranost za istinski bitna područja.

- Škola je u suradnji s partnerima pokrenula i realizirala niz projekata koji su vezani uz energetsku efikasnost. Najznačajniji od njih su implementacija EE upravljanja rasvjetom u školi, EE upravljanje informatičkim učionicama te ušteda električne energije u rasvjeti. Navedene projekte realizirali su profesori (inženjeri) škole zajedno s učenicima, a škola od njih ima i značajnu financijsku korist rekao je Kos. (ikr)

13

14

POSLOVNI SVIJET

REGIONALNI TJEDNIK || 23. listopada 2012., br. 440

DKI - besplatne radionice i okrugli stolovi

poslovni svijet

U organizaciji Mreže za razvoj i kreativnost Varaždin će 25. listopada biti domaćin petog hrvatskog Dana kreativnosti i inovativnosti.

Uz dodjelu nagrade za kreativnost u varaždinskom HNK u 20 sati, održat će se dva okrugla stola na temu obrazovanja i gospodarstva kao pokretača napretka. Tijekom dana, počevši od 9 do 16 sati, bit će i više besplatnih radionica, od one o ženskom poduzetništvu i fotografiji, do glumačke, likov-

www.regionalni.com

ne, plesne i glazbene. Cilj je ukazati i potaknuti kreativne načine razmišljanja pa organizatori pozivaju sve zainteresirane da čuju što im imaju za reći vrsni stručnjaci u pojedinim područjima kao što su Vladimir Paar i Velimir Srića.

Zainteresirani za sudjelovanje u nekoj od besplatnih radionica ili okruglim stolovima koji počinju u 10.30, odnosno 13.40 sati, mjesto mogu rezervirati na broj telefona 01/376-4488 jer je broj mjesta ograničen.

Zovite nas na 042/290-777

DOZNAJEMO Među zaposlenicima kojima kasne plaće i

Louisa Vinton, koordinatorica UN-a i predstavnica UNDP-a u RH

MIV Javno uništavanje oružja

Ventili i fazoni od pušaka i pištolja U organizaciji MUP-a i UNDP-a u Hrvatskoj priređeno je javno uništavanje lakog oružja tijekom kojeg je 1.566 komada pištolja, pušaka i drugog oružja završilo u ventilima, fazonima i drugim proizvodima Metalske industrije Varaždin (MIV).

- Nitko sa sigurnošću ne zna koliko u svijetu ima malog i lakog oružja, no procjene govore da jedan komad otpada na svakog osmog stanovnika. Godišnje od tog oružja strada pola milijuna ljudi, od čega 300 tisuća u ratovima, a ostali gube živote u vrijeme mira upozorila je Louisa Vinton, koordinatorica UNDP-a u Hrvatskoj.

Uništavanje oružja provedeno je u sklopu regionalnog programa EU-a „Potpora SEESAC aktivnostima kontrole oružja na području zapadnog Balkana“.

- Cilj programa nije bilo samo uništavanje nezakonitog oružja, već i podizanje svijesti građana o opasnostima posjedovanja nezakonitog oružja te poticanje dobrovoljne predaje oružja policiji. Ovim programom, koji spada u najučinkovitije takve vrste koje je podupirao UN, Hrvatska pokazuje da dosljedno ispunjava nacionalne i europske norme - naglasio je zamjenik ministra unutarnjih poslova Evelin Tonković te dodao da policija nastavlja rad na sigurnosti građana preventivnom akcijom „Manje oružja, manje tragedija“.

Uz Vinton i Tonkovića, uništavanju oružja nazočili su zamjenik glavnog ravnatelja policije Zlatko Vnučec, direktor MIV-a Franjo Turek te načelnik PU varaždinske Darko Jurčec.

O društvenom poduzetništvu U sklopu obilježavanja Europskog tjedna malog i srednjeg poduzetništva Varaždinska županija organizirala je u srijedu tribinu „Mogućnosti razvoja društvenog p o d u z e tništva u Varaždinskoj županiji – kreativno poduzetništvo, korak prema pravednijem društvu“.

Svoja iskustva predstavili su čakovečka socijalna zadruga „Humana Nova“, zaštitna radionica Srednje strukovne škole Varaždin te zajednica Cenacolo. Ispred Županijske palače održan

je Sajam socijalnog poduzetništva na kojem su se, uz spomenute, predstavili ludbreško i ivanečko Sunce, Proizvodnja tjestenine „Maja“ i atelijer „Berga“ iz Centra kreativnih industrija. Dva dana kasnije Višnja Mrakovčić Supek iz hrvatskog ureda Europske banke za obnovu i razvoj održala je predavanje „EBRD i BAS program za Hrvatsku – Poticaji za žene poduzetnice“ nakon kojeg su poduzetnice mogle doznati o mogućnostima financiranja koje im nudi EBDR.

Coning isplatio za mjesec lipanj, odn Isplata plaća u Coning grupi kasni u prosjeku dvije plaće u društvima iz područja turizma i tri plaće u društvima s područja graditeljstva, pojašnjava direktor Ptiček koji vjeruje u bezbolan izlaz iz teškoća Piše: VIŠNJA GOTAL

Zaposlenici tvrtki iz sastava varaždinske Coning grupe, njih nešto više od dvjestotinjak, već neko vrijeme primaju plaće s mjesecima zakašnjenja.

Točnije, tvrtke među čijim je vlasnicima i prvi potpredsjednik hrvatske Vlade Radimir Čačić, koji je svoja upravljačka prava prenio na odvjetničku tvrtku, zaposlenima u graditeljstvu plaće isplaćuje s tri mjeseca zakašnjenja, a zaposlenima u turizmu s dva.

Radnici traže 7,5 mil. kn Proteklog petka, kad smo saznali i postavili pitanje o problemima nekad vrlo uspješnog poduzeća, zaposlenici su primili 70 posto duga za lipanj. Što će biti s ostalim plaćama, teško je reći, ali gotovo je sigurno da ga na tekućim računima Coningovaca neće vidjeti niti krajem ovog mjeseca.

Iako niti sindikalci niti Uprava nisu službeno izvijestili javnost o sadržaju razgovora vođenog u Coningu proteklog petka, pa tako ni o dugovanjima prema zaposlenicima, ipak doznajemo da je riječ o dugu za plaće u iznosu od 2,5 milijuna

Neisplata, umjesto vraćanja plaća koje su prije dvije godine smanjene za 25 posto kuna mjesečno: puta tri - 7,5 milijuna kuna. Dakle, Coning prosječno zaposleniku duguje oko 15 tisuća kuna netto. No tu nisu ubrojene dnevnice, naknade za prijevoz, dugovanja kooperantima... tako da je ukupni dug vjerojatno višestruko veći budući da radnici većinu poslova odrađuju na terenu.

Ovo nije prvi put da u Coningu prolaze agoniju neplaćenog rada. Isti su scenarij prošli

i prije nepune dvije godine.

Vodstvo Coninga tada je pribjeglo smanjenju plaća kao spasonosnoj mjeri kako ne bi morali dijeliti otkaze, zaključivši kako im „kadrovi trebaju“. Problem je tada riješen

sjekli mač“.

- Kad je on u opoziciji pregovori su, u njegovom stilu, žestoki. No sad kad je u poziciji, Coning ne smije niti spomenuti kako ga ne bi optužili za sukob interesa - kažu.

U Coning grupi se ne događa ništa posebno u odnosu na cijelo građevinarstvo

U Coningu ne otpuštaju, ali...

Kada bi kojim slučajem, odnosno u idealnom slučaju, Coning sutra dobio vrlo vrijedan i unosan posao u građevinarstvu, kojim bi mogao riješiti sve svoje probleme i možda se čak dugoročnije osigurati od sličnih posrnuća u budućnosti, radnici se pitaju tko bi odradio potrebne poslove. Istina je da u Coningu nema otpuštanja, ali jednako tako je istina da stručnjaci sami odlaze iz tvrtke. Dovoljno je reći da elektrogrupa projektanata danas brojkom i slovima broji 1 (jednog) inženjera.

Ali, eto, i taj jedan ovih dana napušta tvrtku.

smanjenjem plaća za 25 posto.

Plaće su trebale biti smanjene na određeno vrijeme, ali dogovoreni je rok istekao prije tri mjeseca. Nekako istovremeno su se, umjesto vraćanja na prijašnje iznose - plaće prestale redovno isplaćivati.

Čačić - dvosjekli mač Činjenica da je prvi potpredsjednik Vlade jedan od većinskih pojedinačnih vlasnika, za tvrtku je, kako kažu radnici koji žele ostati anonimni, „dvo-

Unatoč prenesen i m upravljačkim pravima prvog potpredsjednika Vlade RH, mišljenja o njegovoj ulozi u tvrtki su podijeljena. Zaposlenici smatraju da je „Čaćićeva riječ bila i još uvijek je zadnja u vezi svega što se tiče Coninga„.

- Nitko se ne usudi pisnuti iako službeno više nema Čačića. Kao da je neka strahovlada.

Ne daj bože da se spomene štrajk ili nešto slično - kažu radnici koji u svoje sindikalce nemaju povjerenja.

- Tako velika i nekad izuzetno uspješna tvrtka, a do danas nitko ne zna da mjesecima ne primamo plaću. Pa, gdje je tu sindikat koji, ako već ne može drugo, nije u stanju niti izvjestiti javnost o stanju u Coningu. Ne mogu reći da to javnosti nije interesantno jer svaki dan je neka druga tvrtka u istom problemu jer, ako ništa drugo, naša im je sigurno zanimljivija zbog uloge prvog potpredsjednika Vlade - ogorčeni su radnici.

Za razliku od njih, direktor Coninga Stjepan Ptiček koji se javio istoga dana kad smo ga nazvali – što je s našim menadžerima rijetkost kad se novinari raspituju o problemima u njihovim posrnulim poduzećima - kaže kako „stalno povezivanje Čačića kao suvlasnika Coning grupe samo šteti poslovanju“.

Ptiček ne demantira proble-

Zbog složenosti situacije, Coning je p

me u kojima se našla nekada jedna od vodećih tvrtki sjeverozapadne Hrvatske.

Novi poslovi, prodaja...

- Dugotrajna kriza građevinskog sektora uslijed gospodarske krize u zemlji, dugogodišnja nemogućnost značajnih potraživanja ite-

Rješenje: novi poslovi, restrukturiranje, prodaja imovine, strateški partner ili... kako utječu na loše redovito poslovanje i ispunjavanje obaveza. Građevinski sektor je, na žalost, među prvima osjetio utjecaj krize. Situacija je izrazito teška te se stoga ni u grupi Coning ne događa ništa specifično u odnosu na cijelu građevinsku grupaciju.

Isplata plaća u Coning grupi kasni u prosjeku dvije plaće u društvima iz područja turizma i tri plaće u društvima s područja graditeljstva - po-

POSLOVNI SVIJET

23. listopada 2012., br. 440 || REGIONALNI TJEDNIK

HEW se seli u nove pogone u Ivancu Kompletna proizvodnja ivanečke tvrtke HEW uskoro bi se trebala preseliti u novu tvornicu izgrađenu u Poslovnoj zoni Ivanec-Istok. Radovi koji su počeli u travnju ove godine uskoro bi trebali biti završeni te svi strojevi i radnici preseljeni do kraja 2012., rekao je direktor ove tvrtke Josip Šimunek. HEW koji zapošljava 95 radnika proizvodi elektromotore,

generatore i transformatore, a u novi je pogon uloženo 12,8 milijuna kuna.

- Do sada smo iznajmljivali prostor od Končara i on više nije zadovoljavao naše potrebe. Nova tvornica izgrađena je na oko 12.000 m2, a same hale na 3500 m2. Zbog preseljenja nećemo prekidati proizvodnju. Cilj nam je u budućnosti i povećati kapacitete objasnio je Šimunek. (sž)

zaposlenici tvrtki iz sastava Coning grupe

15

2,5

milijuna kuna gubitka ostvarilo je lani poduzeće Grijanje, tvrtka-kćer Termoplina, koja se bavi distribucijom toplinske energije u zgradama na području Varaždina.

To je za oko 400 tisuća kuna manji gubitak u odnosu na 2010. godinu kada je iznosio gotovo tri milijuna kuna. Dug bi se, sukladno odluci Uprave, trebao pokriti iz dobiti budućih razdoblja. Razlog gubicima su, kako navode u Termoplinu, nerealno niske cijene grijanja koje nisu pratile rast cijene plina.

Je li na pomolu poskupljenje grijanja i u Varaždinu?

NAŠA POSLA Ovršitelj tuži državu zbog štete

adnje plaće za nosno srpanj Marko Lapaine prvi je javni ovršitelj koji je podigao tužbu za naknadu štete zbog ukidanja službe

RH ne priznaje štetu zbog ukidanja javnih ovršitelja!

I dalje se ne mogu prijaviti na burzu. Poslao sam 25 molbi za rad, ali sam još uvijek nezaposlen. Moja egzistencija je ugrožena jer sam od siječnja bez prihoda, ustvrdio je Lapaine na Općinskom sudu Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

rodao vrijedno apartmansko naselje „Croatia“ u Filipu Jakovu

jašnjava Ptiček.

Prema svemu sudeći, zaposlenici Coninga mogli bi stati u već dugačak red onih koji se nadaju da će se možda naplatiti putem novog Ovršnog zakona. Prema tom bi zakonu isplata išla putem Fine s računa poduzeća koje nije isplatilo plaću. Naravno, ukoliko na tom računu novca uopće ima. U slučaju Coninga gotovo je sigurno da tvrtka novac nema.To je ujedno najslabija karika Ovršnog zakona kojim se vladajući razmeću kao metodom kojom će stati na kraj tvrtkama neplatišama.

Vodeći državni ekonomski analitičari sve više sumnjaju kako će donesen, ali još ne i do kraja definiran taj zakon, zaista pomoći radnicima da tim putem naplate zarađeni novac. Osobito kad je riječ o velikim tvrtkama kao što je Coning.

Stjepan Ptiček, pak, uopće ne razmatra takav razvoj događaja i vjeruje da će njegovo poduzeće, kao i ranije kad bi se našlo u problemima, iz njih izaći što bezbolnije.

- Važno je naglasiti da unatoč tome što su naši poslovi

Apartmansko je naselje prodano Kad iz Uprave Coninga kao jedno od rješenja spominju i prodaju imovine tvrtke, već su pokazali spremnost zaista to i učiniti: krajem prošle ili početkom ove godine prodano je vrijedno apartmansko naselje „Croatia“ u Filipu Jakovu. Coning također raspolaže vrijednim voznim parkom. Korisnici skupih automobila sada moraju sami platiti svoje gorivo, budući da je INA blokirala Coningove kartice.

usred krize prepolovljeni, nismo otpuštali radnike što nam je cilj i ubuduće. Uprava Coninga kontinuirano komunicira sa sindikatima kojima smo predložili naše mjere kojima je cilj smanjenje dugovanja i intenziviranje poslovnih aktivnosti. Moguća rješenja trenutno loše situacije su ugovaranje novih poslova,

restruktuiranje, pronalazak strateških partnera za određena poslovna područja te prodaja imovine. Poduzimamo sve što je u našoj moći kako bismo što prije prevladali izuzetno tešku situaciju.

Kao i do sada, poštovat ćemo sva ugovorima zajamčena prava zaposlenika te postupati sukladno hrvatskim zakonskim propisima. Povremeno nam se događalo da pojedina društva iz grupacije zapadnu u teškoće, ali takve stvari do sada smo uspješno rješavali naglašava Ptiček.

Kako će i hoće li Coningovci i ovoga puta iznaći rješenje, vidjet će se. Ne uspiju li ostvariti planove koje najavljuje Ptiček, gotovo je neizbježno da iznova pribjegnu već prokušanoj metodi smanjenja plaća kao spasonosnoj mjeri ili upućivanju (dijela) zaposlenika na ionako pretrpan Zavod za zapošljavanje gdje je već više od 300.000 ljudi.

Konkretnije, među 10.310 nezaposlenih koliko ih je krajem rujna evidentirano u Područnoj službi varaždinskog HZZa gdje raste trend broja osoba bez posla. Nažalost.

Hrvatska, nakon što je odgodila, a zatim i ukinula javnoovršiteljsku službu uz prešutno odobravanje Europske komisije, ne priznaje odgovornost za štetu koju su pretrpjeli javni ovršitelji ulaganjima u svoje urede koje je od njih tražila – država.

Niz molbi, ali ništa Na varaždinskom Općinskom sudu održano je prvo ročište u postupku gdje Marko Lapaine, varaždinski javni ovršitelj, tuži Republiku Hrvatsku radi naknade štete od 1,6 milijuna kuna koju je, kako tvrdi, pretrpio ulaganjima u svoj javnoovršiteljski ured.

Taj, kao i ostalih sedamdesetak javnoovršiteljskih ureda

Na sudu je Lapaine zakonskoj zastupnici RH bezuspješno predlagao nagodbu diljem Hrvatske, nije ni počeo s radom jer je nedavnim zakonom ukinuta javnoovršiteljska služba, i to nakon višegodišnjih priprema koje su financijski i na druge načine podupirale i neke zemlje EU. - I dalje se ne mogu prijaviti na burzu. Poslao sam 25 molbi za rad, ali sam još

Ulagali pa ništa Pravnici, odvjetnici pa i neki suci koji su svoju budućnost vidjeli u javnoovršiteljskoj službi, morali su prvo položili odgovarajući ispit nakon kojeg su bili i imenovani za javne ovršitelje, a zatim su prionuli uređenju svojih ureda. Neki od njih, poput Lapainea, zatvorili su svoje odvjetničke urede ili napustili druge poslove te se i kreditno zadužili kako bi uredili javnoovršiteljske urede sukladno zahtjevnim kriterijima. No to se pokazalo promašenim nakon što je aktualni saziv Hrvatskog sabora, vrlo vjerojatno uz dogovor s EK, ukinuo javnoovršiteljsku službu i prije nego što je počela s radom.

uvijek nezaposlen. Moja egzistencija je ugrožena jer sam od siječnja bez prihoda. Stoga ostajem kod tužbe i zahtjeva za privremenom mjerom jer smatram da su ispunjeni uvjeti za njihovo usvajanje, tim više što je javnoovršiteljska služba u međuvremenu i ukinuta ustvrdio je Lapaine na početku ročišta tijekom kojeg je bezuspješno predlagao nagodbu.

Prvo međupresuda Naglašavajući da se protivi

tužbi, zakonska zastupnica Republike Hrvatske pojasnila je da država nije postupala protivno normi.

- Budući da Republika Hrvatska osporava ne samo visinu tužbenog zahtjeva, nego i osnovanost tužbe, predlažem donošenje međupresude kojom će se prvo utvrditi osnovanost tužbe, a potom i presuda oko visine. Postupanje je bilo protivno Pretpristupnom ugovoru koji je Hrvatska potpisala

Nije bilo postupanja protivno normi, ustvrdila je zakonska zastupnica RH s EU i u kojem smo se obvezali za uvođenje javnoovršiteljske službe. Taj akt, koji je iznad svih hrvatskih zakona, i dalje je na snazi - ustvrdio je nesuđeni varaždinski javni ovršitelj.

S njegovim prijedlogom o međupresudi suglasila se zakonska zastupnica Republike Hrvatske. Tako će varaždinski Općinski sud najprije donijeti presudu o osnovanosti Lapainovog tužbenog zahtjeva, odnosno postoji li uopće osnove za utvrđivanje štete ili ne, a tek bi zatim trebao odlučivati i o visini. Naravno, ukoliko se prethodno utvrdi da su javni ovršitelji pretrpjeli štetu za koju je odgovorna država.

16

MOZAIK

REGIONALNI TJEDNIK || 23. listopada 2012., br. 440

sedam dana www.regionalni.com

UTORAK 16. 10.

Ovršni zakon, iako je stupio na snagu, još ne omogućuje naplata tražbina radnika putem Fine, upozoravaju sindikalisti te naglašavaju da neće ni moći kod su u pitanju tvrtke s blokiranim žiroračunima, a taj je problem najučestaliji. Problemi i u inozemstvu. Kacin ne isključuje mogućnost da se odgodi ulazak Hrvatske u EU do kraja 2013, a možda i duže.

SRIJEDA 17. 10.

Inflacija u Hrvatskoj u rujnu 5 posto, najviše u gotovo četiri godine. Najviše su porasle cijene odjeće i obuće, i to više od deset posto. Izravna strana ulaganja u za dvije trećine manja nego lani. Hrvatska ima dijabetes, ako se ne liječimo, na kraju ćemo joj morati odrezati cijelu nogu, upozorava Čačić, ali ne govori o kakvoj se nozi radi.

ČETVRTAK 18. 10.

Iako to sada omogućava zakon, prvoga dana nitko nije podnio prijavu za osnivanje tvrtke s temeljnim kapitalom od samo 10 kuna. Ne zato što ne bi bilo interesa za to, već zbog provedbenih akata i aplikacija.

Doris PAck zgražava se zbog prozivanja zbog političkog favorizira, dok FT tvrdi da će se Hrvatska gotovo sigurno priključiti EU-u u srpnja iduće godine.

Zovite nas na 042/290-777

KOMENTAR

INICIJATIVA Varaždin ima niz potencijala za razvoj visokog obrazovanja

IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Varaždin će 2013. imati gradonačelnicu!?

Varaždin bi, drugi put u pomislilo.

Središnje predizborno pisvojoj povijesti, mogao dobiti gradonačelnicu! Dok stočari tanje u Varaždinu, kao i Vaprosvjeduju zbog niskih otku- raždinskoj županiji, ipak je pnih cijena mlijeka, potrošači u ovom trenutku zajednički zbog rasta cijena prehrambe- izlazak na izbore stranaka nih proizvoda i osobito režija, koje čine vladajuću koaliciju a sve veći broj zaposlenih na nacionalnoj razini. Iako strepi za plaću ili od gubitka potonje još nije jamstvo za radnog mjesta, političari se koalicije na lokalnoj razini, pripremaju za funkcije koje u Varaždinu i Varaždinskoj će se dijeliti nakon lokalnih županiji ona je neupitna. I to izbora u svibnju iduće godine. kakva. Premda vodeća stranIako je do tada još sedam ka u Hrvatskoj i u uzletu na mjeseci, već si daju poprilično varaždinskom području, SDP je (ponovno) truda. To ne prepustio čudi s obzirom got ovo s ve na sigurnost SDP je (ponovno) HNS-u, koi unosnost jemu ankete funkcija i još prepustio gotovo nisu sklone. p o n e č e m u , sve HNS-u Izuzetak su što nikada nije bilo za zanemariti, a osobito Ludbreg i nekoliko općina ne danas. Tako se pojavljuju gdje bi kandidate za (grado) u raznim zgodama i nezgoda- načelnike trebao dati SDP. No ma, prilikama i neprilikama, i to nije zadovoljilo očekivanja a (predizborni) putovi čak ih svih u HNS-u, iako u SDP nose daleko izvan granica, pa tradicionalno jak u Ludbregu izvješća s njihovih putovanja pa bi prepuštanje i tog grada stižu od Slovačke do Kine! narodnjacima vrh SDP-a uiPišu potanko o svemu s kim stinu teško objasnio članstvu. su se susreli i razgovarali, Ako bi uopće uspio.

S obzirom na to da su uspjeli jedino nedostaju podaci o troškovima putovanja i tko toliko dobiti u Varaždinskoj će platiti…. Doduše, potonje županiji, gradovima i općinije ni nužno jer to je poznat nama, očekivala bi se ležerna atmosfera među narodnja– građani, a tko drugi?

Naravno, uvijek je više cima. No kao što pokazuju apetita nego je fotelja, pa se nedavna raspuštanja dvaju vapregovori i dogovori nameću raždinskih mjesnih ogranaka, kao nužnost. Tako se na sve to nije tako. Štoviše, trzavice strane pregovara i dogovara oko (izostanka) rezultata, u Zagrebu, ali i u manjim neispunjenih obećanja i iznesredinama poput Varaždina. vjerenih očekivanja doveli su I tu ima raznih ponuda pre- do untarstranačkih trevljenja, ma članovima SDP-a koji su pa se tako sve više govori da napola isključeni iz stranke, bi na kraju HNS u Varaždinu koje priželjkuju gotovo svi, mogao umjesto kandidata pa i oni za koje se to ne bi ni dati – kandidatkinju!

Izjava tjedna:

Čemu zabrinuta lica? Do sada smo mi brinuli, a sada ćete vi!

Vlado Vlašić, varaždinski komunalni pročelnik, nakon otvaranja ponuda za odlaganje varaždinskog smeća

Budućnost – ljekovito bilje i hipoterapija Kao dio stručne javnosti, želim dati svoj doprinos raspravi o Strategiji razvoja visokog obrazovanja na području našeg grada, odnosno županije. Priklanjam se tvrdnjama prof. Vjerana Strahonje, dekana FOI-ja, iznesenim u 7Plus Regionalnom tjedniku od 9. listopada, a naročito u dijelu gdje naglašava važnost poštovanja metodologije pri izradi takve strategije: definiranje potencijala, potreba, prepreka i rizika.

Osim činjenice koja je u istom članku istaknuta da Varaždin ima određeni status sveučilišnog grada unazad pola stoljeća, ne smijemo zaboraviti još važniju činjenicu kada je riječ o visokom obrazovanju na ovim našim prostorima, a ta je postojanje sveučilišta i prije više stoljeća. Naravno, riječ je o Pavlinskom sveučilištu u Lepoglavi, koje je osnovano davne 1671. god. i djelovalo je sve do ukinuća reda pavlina 1786. god. U periodu dužem od jednog stoljeća Lepoglava je bila sveučilišni grad. (...) Zbog moje profesionalne usmjerenosti i motiva koje ću kasnije iznijeti, osvrnut ću se na područje meni blisko, a to je ljekarništvo. (...) Uz bavljenje znanošću i umjetnošću, pavlini su poticali i gospodarski razvoj puka, a u svojoj su se ljekarničkoj praksi bavili ne samo bolestima ljudi, nego i životinja.

Uzgojem ljekovitog bilja u samostanskim vrtovima osiguravali su vlastite sirovine za ljekovite pripravke. (...)

U promišljanju buduće Strategije razvoja visokog školstva u Varaždinu, vrijedilo bi potražiti ishodište iz tog dijela našeg duhovnog, znanstvenog i kulturnog identiteta - nastaviti gdje su bijeli fratri stali, osnivanjem studija botanike i biofarmacije. Potencijali su Srednja škola “Arboretum Opeka” Vinica, Srednja medicinska škola Varaždin, neiskorišten

prostor bivše vojarne u Optujskoj, uzgoj ljekovitog bilja kao dodatna gospodarska grana. (...) Za studij ekologije potencijali su Geotehnički fakultet, Studij inženjerstva okoliša te FOI. Potrebe za takvim studijem nameće aktualna situacija i odnos prema problemu zbrinjavanja otpada koji, osim komunalnog, postaje i javnozdravstveni problem.

Sadržaji koje sam navela dio su idejnog rješenja revitalizacije bivše vojarne u Optujskoj, i to u dijelu javnih sadržaja zone 1 te vrtova s ljekovitim biljem u zoni 4. (autorice su arhitektice Antonija Bogadi, Maja Kireta i Emilija Vlahek). (...) Kako u sadržaje od javnog interesa neupitno spada i zdravstvena djelatnost, moj je osobni prijedlog vođen činjenicom da je najvredniji objekt u zoni 1 objekt jahaonice, gledano s povijesnog, kulturnog ili građevinskog aspekta.

Moguće namjene objekta jahaonice su kulturno-turistički sadržaji, sportskorekreacijski sadržaji te zdravstveni sadržaji – hipoterapija i terapijsko jahanje, djelatnosti Poliklinike za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju.

Rješenjem Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi od 30. kolovoza prošle godine, a temeljem mojeg osobnog zahtjeva, odobreno je osnivanje Poliklinike Sveti Juraj sa sjedištem u Varaždinu s predmetom poslovanja specijalistčkokonzilijarne zdravstvene zaštite, osim bolničkog liječenja, iz područja fizikalne medicine i rehabilitacije.(...) Osnovna djelatnost buduće Poliklinike bit će hipoterapija ili medicinska gimnastika uz pomoć konja, kao i dijagnostika vezana uz njezinu evaluaciju, odnosno reevaluaciju. Kao osnovna dijagnostička metoda primjenjivat će se optičko skeniranje kralježnice, umjesto klasičnih

RTG snimanja, koje prema objavljenim studijama povećavaju rizik obolijevanja djece od leukemije, a kod djevojčica u kasnijoj dobi izaziva učestaliju pojavu karcinoma dojke.

Za uzgoj, proučavanje i primjenu ljekovitog bilja uspostavila bi se suradnja sa znanstvenim institucijama kao što su Prirodoslovno-matematički fakultet, Agronomski fakultet, Biokemijsko-farmaceutski fakultet, Zavod za botaniku, Medicinski fakultet i drugi.

Važna suradna ustanova, koja provodi programe srednjoškolskog obrazovanja iz tih područja, Srednja škola “Arboretum Opeka” Vinica dobila bi nastavak obrazovnog procesa osnivanjem studija botanike unutar budućeg veleučilišta, predviđenog idejnim rješenjem revitalizacije kompleksa bivše vojarne.

Temeljni studiji budućeg veleučilišta bili bi prirodoslovno-medicinski i biokemijski, kao osnova Centra za ekologiju s naglaskom na antropološku ekologiju.

Kao uvod u razvoj takvog veleučilišta vidim osnivanje Studija za inženjerstvo okoliša pri Geotehničkom fakultetu. Konačno, u suradnji s Glazbenom školom u Varaždinu te institucijama koje se bave primjenom glazbe kao terapije, razvijat će se terapija umjetnošću, tzv. art-terapija. (...) Osnova svega bilo bi promicanje ekološke svijesti i podizanje standarda zdravstvene zaštite uvođenjem novih preventivnih i terapijskih programa.

U kontekstu aktualne problematike zbrinjavanja otpada na području grada te činjenice porasta incidencije malignih bolesti u našoj županiji, postaje sve očitije da se mjere primarne prevencije trebaju odnositi na mjere ekologije, odnosno brige za zdrav okoliš.

Marija Koračević, dr. med.

BRANITELJI U Knegincu otkriven spomenik sedmorici poginulih branitelja

Spomenik otkrio sin poginulog branitelja U organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata iz Gornjeg Kneginca na Dan neovisnosti 8. listopada održano je otkrivanje spomenika sedmorici poginulih, stradalih i nestalih hrvatskih branitelja s područja općine Gornji Kneginec. S područja općine u DR-u svoj život na oltar domovine položili su Nedeljko Horvatić, Franjo Bužanić, Ante Ranko Luketić, Ivan Đurđek, Zvonko Simon, Dražen Vitez i Ivica Čurila. Pozdravom zastavama braniteljskih udruga započela je svečanost otkrivanja spomenika na Trgu vlč. Zvonimira Rabuzina kod župne crkve. Spomenik je otkrio Aleksandar Horvatić, sin poginulog Nedeljka Horvatića, a blagoslovio župnik sv. Marije Magdalene, vlč. Jadranko Benjak.

Udruga dragovoljaca i veterana DR-a Gornji Kneginec

MOZAIK

23. listopada 2012., br. 440 || REGIONALNI TJEDNIK

PETAK 19. 10.

SUBOTA 20. 10.

Premijer po starom komunističkom receptu fabricira unutarnje neprijatelje i vidi urotu koje nema, poručuje Stier povodom premijerovih izjava o tračanju Hrvatske u inozemstvu. Milanović lakonski veli da se svatko češće gdje ga svrbi te čak najavljuje mogući referendum nakon što je u Bruxellesu dogovoreno da će EU nadzirati svih 6000 banaka u eurozoni.

NEDJELJA 21. 10.

Referendum o priključivanju EU smo imali, pa ne razumijem premijera, veli Josipović te dodaje da se o svim bitnim unutarnjim ili vanjskim pitanjima može odlučivati na referendumu. Kontroverze i u Francuskoj. parlament izglasao porez na bogate kojima će uzimati 75 posto od zarade veće od milijun eura.

Za neke je to simbolika, a za Karla Lagerfelda Hollande je idiot.

Medijska hajka neće zaustaviti borbu s mafijom, poručuje ministar Ostojić odbacujući navode da policija nelegalno prisluškuje članove obitelji Todorić i čelnika SOA-e.

U Bundestagu opet otpor ulasku Hrvatske u EU bez pozitivnog izvješća EK. Moramo dati zastrašujući primjer drugima, veli zastupnik Roth te upozorava na preduge sudske procese.

17

PONEDJELJAK 22. 10.

Isporuku mlijeka obustavilo manje od 10 posto proizvođača, veli Jakovina te naglašava da je stanje na tržištu stabilno. Karamarko se čudi policijskom praćenju kontakata čelnika SOA, dok Josipović veli da nije bilo kršenja zakona u ovom slučaju, ali smjenjuje čelnika tajne službe.

U Libanonu napeto nakon ubojstva tamošnjeg čelnika tajne službe.

DVOJBE Župnik Karlo Koračević navodi da se u župnim knjigama koristi “Kućan”

Ispravno Kućan ili Kučan?

Htio bih se kratko osvrnuti na pismo čitateljice vašeg tjednika od 16. listopada. Ne želeći se dublje uplitati u ono što mi nije struka, navodim dva autoriteta: V. Anić, Veliki rječnik hrvatskoga jezika, str. 649: “Kućan Marof”, R. Horvat, Povijest grada Varaždina, str. 171: “Isusovci su... otkupili pravo na imanje u Gornjem i Donjem Kućanu.” Spomenut ću još državni zavod za

statistiku, koji u svojim obavijestima iz 1998. i 2008. određuje matični broj župe sa sjedištem u Kućan Marofu te Telefonski imenik 2001./2002., str.

40, gdje u popisu naselja također stoji Kućan Marof. U dekretu Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu (1979.) o granicama župe, prva tri naselja su Kućan... Što se tiče župnih knjiga, koje čita-

teljica očito nije vidjela, stvari stoje ovako: u najstarijoj knjizi koju župa ima, Status animarum, prva tri naselja su Kućan. U maticama (krštenih, vjenčanih...) samo je 2. župnik pisao spomenuta naselja s “č”, dok su 1. i 3. pisali “ć”, što sam i ja nastavio. U tisku susrećemo i jedno i drugo. Struka bi trebala odlučiti, ako bi se dogovorili.

Karlo Koračević, župnik

PRAVOPIS Ured za katastar 2008. odlučio katastarsku općinu nazvati - Kučan

Na tablama dvije verzije upotrebe Pravopis navodi Konjščinu. Što se tiče Kučana, odnosno Kućana, u praksi egzistiraju oba oblika. Kao što smo iz prošlotjednog reagiranja čitateljice vidjeli, stanovnici tih mjesta kažu Kučan. Župnici većinom pišu Kućan, a na obilježjima uz cestu piše i Kučan, i Kućan.

Različiti natpisi na tablama potaknuli su me još 2008. godine da za ovaj tjednik napravim istraživanje i napišem članak o Kučanima. U Državnoj geodetskoj upravi, Uredu za katastar Varaždin, tada su mi rekli da je “...upravo obavljena nova izmjera tih naselja i donesena odluka da će se ta (katastarska) općina zvati Kučan”.

Na tablama uz cestu su i dalje oba naziva, pa ako mještani triju Kučana žele da se to promijeni, trebali bi se obratiti gradskoj upravi.

Isidora Vujošević, lektorica 7Plus Regionalnog tjednika

U 439. broju 7Plus Regionalnog tjednika na str. 16 pogrešno je objavljeno ime naselja - u naslovu tjednoga komentara pisalo je “Kućan” umjesto “Kučan”. Do pogreške je došlo uslijed nesporazuma unutar redakcije, no moja je dugogodišnja praksa pisanje “č” u imenu tih triju naselja (Donji, Gornji i Marof). Spomenuta pogreška potaknula je reakcije čitatelja, a budući da sam lektorica ovih novina, dužnost mi je objaviti svoj osvrt na tu problematiku.

Naime, s kajkavskim toponimima javlja se “problem” jer kajkavski jezik ne poznaje glas “ć”. S druge pak strane, hrvatski književni jezik zahtijeva pravilnu upotrebu “č” i “ć” u pisanju i govoru.

Kako bi se to dvoje pomirilo, Hrvatski pravopis (Babić, Finka, Moguš, 1996) dozvoljava upotrebu kajkavskoga “č” tamo gdje je ono “u književnom jeziku već usvojeno ili je veoma prošireno zbog prošle norme”. Kao primjer takve

KRITIKA O (ne)uređenju Ulice Ivana Mažuranića

ZAHVALA

Džungla od korova

Hvala na liječenju

Prije otprilike dvije godine uređena je Ulica Ivana Mažuranića u Varaždinu ili, kako je starosjedioci zovu, Rakita. Ulicom se prometuje iz smjera Zagrebačke ulice u smjeru Biškupca i sajmišta. Dugo smo čekali na njezino uređenje.

Na ulazu iz Zagrebačke ulice čeka nas neugodno iznenađenje. Dio pješačko-biciklističke staze je uređen, a nakon kakvih desetak metara stazi se gubi svaki trag. Obrasla je “prekrasnim” grmovima ambrozije i ostalog korova. Šetnju morate nastaviti kolnikom ili prijeći na drugu

stranu. Ova džungla od korova proteže se kroz cijelu neasfaltiranu stazu s uredno postavljenim rubnicima i drenažom spremnom za polaganje asfalta. Kad konačno dođete do asfalta i malo odahnete, čekaju vas nove zamke - automobili parkirani na stazi. Umjesto toga da se šetajući opustite i uživate, nervirate se zbog nečijeg nemara, nerada i smrada iz “bala”, a u Biškupcu iz štala. Čitateljica (podaci poznati redakciji)

Veliko hvala dr. Ani Šumiga Perković, spec. internistu na Odjelu interne Opće bolnice Varaždin, gdje sam proveo mjesec dana. Bili su u pitanju želudac, žuč i tromboza noge.

Zahvaljujem svima koji su na bilo koji način sudjelovali u mojem liječenju.

Ivan Tušek

VINICA Otvorena dva radilišta

Počela sanacija nogostupa i ceste U Ulici Vladimir Nazora u Vinici započeli su radovi na sanaciji 300 metara nogostupa. Budući da se svi radovi izvode u suradnji s Županijskom upravom za ceste Varaždinske županije radilište su zajednički obišli ravnatelj ŽUC-a Tomislav Osonjački i načelnik općine Vinica Marijan Kostanjevac.

Vinički načelnik ujedno je

obišao Ulicu Mate Rupčića, gdje su također započeli radovi na sanaciji zahvaljujući čemu će ta prometnica biti presvučena novim asfaltnim slojem. - Pripremne radove izvodi Niskogradnja-Veselnik, a asfaltiranje će izvoditi Cesta Varaždin – rekao je načelnik općine Vinica Marijan Kostanjevac.

Općina Vinica

18

KULTURNI OBZOR

REGIONALNI TJEDNIK || 23. listopada 2012., br. 440

kulturni 26. obzor www.regionalni.com/kultura

listopada u palači Sermage bit će otvorena izložba Vatroslava Kuliša “Slike 1980. 2012.”. Izložba obuhvaća radove podijeljene u nekoliko ciklusa, a za razgled će biti otvorena do 18. studenog.

Kino Gaj otvara vrata! To ne smijete propustiti!

27. listopada na Svjetski dan audiovizualne baštine otvara se opet kino u Varaždinu. U protekla 3 mjeseca otkada je Filmsko-kreativnom studiju Vanimi Kino Gaj dodijeljeno na korištenje, Vanima je radila na uređenju, novom imenu, vizualnom identitetu i web stranici kina. Kino s radom počinje pretpremijerom filma “Pismo ćaći”, ovogodišnjim pobjednikom Pule koji u redovnu distribuciju po drugim kinima kreće tek

tjedan dana poslije. Producentica filma, Vera Robić-Škarica, tajnica Hrvatskog filmskog saveza, bit će i kuma kina. Uz nju, kum će biti Goran Habuš. Program otvorenja kina u sklopu kojeg će biti prikazan film “Pismo ćaći” počinje u 19.30. Dan nakon toga, na Međunarodni dan animacije, u nedjelju 28. listopada u 17 sati, za sve klince i one koji se tako osjećaju, u kinu će biti prikazana “Merida hrabra”. Ulaz je oba dana besplatan.

Zovite nas na 042/290-777

GLAZBA Koncertom Hrvatskog baroknog ansambla u Ossiachu završile Varaždinske barokne večeri

“Ljubavni delirij” za kraj Varaždinske barokne večeri dokazale su da su jedan od elitnijih festivala rane glazbe te najbolja kulturna putovnica za Europsku uniju Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Denis PERIČIĆ mr. sc.

Koprofagija Čude me rezerve naših njemačkih saveznika oko ulaska Hrvatske u EU. Doživljavam to emocionalno, ali to je krivo: razmišljati valja racionalno, a pritom je bitno to da se – vremena mijenjaju.

Još jučer sam bio veliki zagovornik ulaska Hrvatske u EU. Sve je bilo jasno: EU je donedavno bio sustav koji je sjajno funkcionirao, jedina alternativa „balkanskim integracijama“, a primjeri novoprimljenih zemalja poticali su me na samo jednu pomisao: zašto nismo mogli ući u EU tada kada i Poljska, pa da (s obzirom na to da smo, unatoč ratu i svemu, bili razvijeniji od Poljske) u tom razdoblju prosperiramo i više od Poljske?

Ali, sve se mijenja. Grčka, Španjolska, Portugal… Jedna me vijest upravo osupnula: Švicarska, koja nije nikakav nenaoružani papak, nego zemlja s najviše vojnika po glavi stanovnika, održava vojne vježbe radi priječenja nemira i ulaska izbjeglica u slučaju skorog raspada eurozone!

Da, lako je sada reći: „govorili smo vam da ne srljamo u EU“… Da, ali to je naknadna pamet! Tek SADA svjedočimo propasti cijelog svjetskog sustava kapitalizma (a možda i demokracije), a tome nije bilo ni najmanjih naznaka ni do prije koje godine, a kamoli 1990., samo godinicu nakon pada Zida i samo koji mjesec prije raspada SSSR-a i svjetskog komunizma! I što? Trebali smo tada biti „vizionari“? Pa onda, možda, reći: „Ostanimo mi razvijati socijalizam, izvan Europe i svijeta, budimo kao Kuba i Sjeverna Koreja“?!

Oko jedne stvari ipak ne može biti naknadne pameti, a neki bi pametnjakovići sada čak i to doveli u pitanje.

Nema naknadne pameti oko Hrvatske. Ako sada moramo, da ‘prostite, jesti svjetske, europske i vlastite fekalije, vjerujte da bi nam bilo puno gore da sada moramo jesti – jugoslavenske, ili bilo kakve balkanske fekalije.

(Koprofagija, latinski, znači jedenje fekalija.)

I dok se Varaždin već davno oprostio sa zvucima baroka, u inozemnim gradovima program Varaždinskih baroknih večeri bio je na samom vrhuncu. No koncertom u austrijskom mjestu Ossiach završio je i ovogodišnji inozemni program.

Predvođen svojom umjetničkom voditeljicom i vrsnom violinisticom Laurom Vadjon i s gošćom sopranisticom Francescom Lombardi Mazulli u nedjelju 21. listopada, koncert je tamo održao Hrvatski barokni ansambl. Programom pod nazivom “Il delirio amoroso” ansambl je obuhvatio djelo Georga Fridricha Handela pod istim nazivom, ali i izvedbe

Sreće je bilo i s ovogodišnjim partnerom Austrijom, gdje je festival i završio Pachelbela, Marinija, Purcella i Vivaldija.

U koncertu je uživao i sam gradonačelnik Ossiacha Johann Hubert, ali i hrvatski veleposlanik u Austriji Gordan Bakota. - Mislim da je jako lijepo vidjeti poveznice između Varaždina i ovog djela Austrije. Imamo što pokazati, imamo čime ući u Europsku

uniju, imamo dugogodišnju tradiciju i zaista se to ovdje osjeća i to ljudi prepoznaju.

Jako sam ponosan jer to i nama pomaže u radu – reka je Bakota tom prigodom.

Same pohvale Koncer t u je na zoči la i Zdenka Weber, predsjednica festivalskog žirija koja uskoro preuzima i mjesto savjetnika za kulturu u hrvatskom veleposlanstvu u Beču. - Stift Ossiach poznat je kao glazbena akademija, s tečajevima i seminarima, jedno mjesto bogato glazbenim događanjima. Po reakcijama publike bilo je očito da je Hrvatski barokni ansambl s Francescom Lombardi oduševio i repertoarom i izvedbom i svakako je to savršeni završetak Varaždinskih baroknih večeri u inozemstvu – rekla je ovom prigodom.

Na koncertu i predsjednik Gašparović

Mjesec baroka I 42. put za redom Varaždinske barokne večeri potvrdile su svoj status i pokazale ponovo zašto je ovaj festival toliko cijenjen. Kako je prošao ove godine zadovoljan je i ravnatelj festivala Davor Bobić. - Sa svih strana stižu same pohvale i možemo reći da su ovogodišnje Barokne večeri vjerojatno najbolje organiziran festival dosad s najsretnijim izborom zemlje partnera. Od Austrije smo dobili puno podrške i možemo reći da je ovaj festival postao

jedan od elitnijih festivala rane glazbe u europskom smislu. Barokne večeri imaju već sada jako veliki ugled u Europi i nadam se da ćemo u tom smislu program obogatiti i da ćemo biti prepoznati i u fondovima Europske unije kako

bismo napravili korak dalje.

Vjerujem da će u budućnosti biti obnovljeni dvorci u Varaždinskoj županiji koji trenutno nisu kako bi oni mogli postati baroknom akademijom i mislim da je to budućnost Varaždina - istaknuo je Bobić.

Osim u Austriji koncert je proteklog tjedna održan i u slovačkom gradu Bratislavi i to u jednom od najreprezentativnijih prostora slovačke prijestolnice – Primacijalnoj palači. Koncert je tamo održao hrvatski ansambl Responsorium, pod nazivom “Ljubavni napjevi hrvatskog baroka”. Koncert je poslušao čak i slovački predsjednik Ivan Gašparović koji je s Varaždinskim baroknim večerima itekako upoznat.

KNJIGE Varaždinski izdavači sudjelovali na najvećem svjetskom sajmu knjiga

Varaždinske bojanke osvojile su Frankfurt!

U Frankfurtu se ovih dana održavao najveći svjetski Sajam knjiga, a među brojnim izlagačima našla se i izdavačka tvrtka iz Varaždina Envio d.o.o. sa svojim knjigama za djecu.

Biti dijelom ovog sajma gdje se predstavilo više od sedam tisuća izvođača iz cijelog svijeta, koji je posjetilo gotovo 300 tisuća profesionalaca iz struke i građana nije mala stvar te su varaždinski izdavači prije odlaska imali pravu tremu. - Kada dođete na Sajam, prvo vas uhvati tjeskoba i samopouzdanje padne na nulu jer od milijuna savršenih knjiga, tisuća i tisuća izdavača i inventivnih izdanja ne vidite koga bi točno vaši proizvodi

mogli zanimati, ali kada se biznis zahukta i kada počnu konkretni upiti na štandu, shvatite da baš svaka knjiga ima svog kupca, pa tako i vaša - rekla je Jelena Kovačić, direktorica tvrtke Evenio d.o.o. Na sajmu je zajedno s kolegicama i suvlasnicama tvrtke predstavila svoja tiskana izdanja najveće edukativne bojanke s radnim zadacima i društvenom igrom te interaktivnu aplikaciju na engleskom jeziku “Nature’s Friends”.

Korisno No unatoč tremi, ovo iskustvo je itekako pozitivno te su se sa Sajma vratili s novim idejama i poslovima. -

Najbolje dobijete dojam i sve potrebne informacije o tome kako izdavaštvo funkcionira u svim dijelovima svijeta, odnosno kako prodati autorska prava i izvoziti svoja izdanja. Nadalje, možete sklopiti konkretne poslove. Već nakon prvog izlaganja u Frankfurtu uspjeli smo dogovoriti prodaju prava na naša tiskana izdanja u Italiju, započeli smo pregovore za prodaju autorskih prava u Španjolskoj, a upravo je danas došao upit za kupnju prava na kineskom tržištu. I na kraju, u tih pet dana imate prilike razmijeniti iskustva s hrvatskim izdavačima koji su mnoge poslove u inozemstvu već ostvarili rekla je Šoštar za kraj.

23. listopada 2012., br. 440 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLASI

19

20

DUPLERICA

REGIONALNI TJEDNIK || 23. listopada 2012., br. 440

GREBENGRAD Četiri stoljeća Grebengrad je propadao, a sad je iza nas već pet godina obnove ove

Propadanje se zaustavlja, li Grebengrad više ikada b U Planinarskom domu Grebengrad obilježeno je proteklog petka pet godina borbe za stari grad koji je važna kulturna i povijes Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

2

2007.

milijuna kuna planira se utrošiti u obnovu Grebengarada u sljedeće tri godine

godine, sanacijom urušrnog zida, počela je borba za Grebengrad i njegovu obnovu

Više od osam stoljeća prošlo je od prvog pisanog spomena „castrum Gerebena“.

Bilo je to 1209. godine kada je bio u posjedu kralja Andrije II. Arpadovića. Nastanjen i u punom sjaju stajao je do požara 1710. godine od kada se njegova sudbina promijenila.

Riječ je, naravno, o Grebengradu, starom gradu koji se uzdiže iznad Novog Marofa.

Nakon stoljeća uzdizanja nad brdima novomarofskoga kraja ovaj je važan spomenik kulture i svjedok povijesti skoro u potpunosti propao.

Ruševinu koja se skriva u šumi rijetko je tko posjećivao, a vjerojatno još manje ljudi zna da je upravo Grebengrad druga utvrda po veličini u cijelom Hrvatskom zagorju i jedna od najvećih u Hrvatskoj.

No čini se da u Hrvatskoj, kako je bila praksa s mnogim starim gradovima, nikome nije bilo stalo do njihova očuvanja. Tako i Grebengrad

Do kraja godine planirano čišćenje od raslinja i dozidavanje puni podužu listu dvoraca, starih gradova kojima nije ostalo ništa od prvobitnog sjaja.

Nikad nije kasno?

Nije sve tako crno i nikad nije prekasno, rekli bi neki. Tako je i Grebengradu konačno „osvanulo“ te je prije pet godina počela nova „bitka“ za njega. Naime, 2006. godine pokrenuta je inicijativa za arheološka istraživanja kapele unutar utvrde i od tada se radi na tome da se pomogne Grebengradu. – Novi Marof je uz pomoć Ministarstva

kulture proveo ovdje niz radova. Svjesni smo da je ovo izuzetno vrijedno ulaganje s obzirom na to da je ovo na novomarofskom području najvažnije kulturno odredište – rekao je gradonačelnik Novog Marofa Darko Hrenić na obilježavanju te godišnjice u planinarskom domu na Grebengradu. Lako nije bilo.

Na samom početku, zbog financija, nije bilo moguće ni sanirati kapelu koja je, prema

Prije osam stoljeća prvi je put spominjan Grebengrad, tada u vlasništvu Andrije II. Arpadovića arheološkim procjenama, bila osnova daljnjih radova.

Unatoč tome, raščišćena je unutrašnjost utvrde, osigurani su prilazi, izrađene geodetske snimke postojećeg stanja, prikupljena je i razvrstana kamena građa za buduću građevinsku sanaciju te je izvedena sanacija zida koji se urušio 2007. godine.

Obnova To je tek mali dio radova koji su ovoj utvrdi potrebni. No radovi bi se trebali nastaviti i dalje. Već ove godine najavljena je izrada prilazne staze do kapele, čišćenje raslinja u unutrašnjosti te dozidavanje. – Ovo je najugroženiji dio kulturne baštine i postoji jaka inicijativa za njegovu obnovu. Od Ministarstva kulture ovaj projekt ima punu podršku.

Iako su nam, nažalost, sredstva smanjena, Ministarstvo će pomagati i dalje – najavio je zamjenik ministrice kulture Zlatko Uzelac. Naime, planirana sredstva koja će se u naredne tri godine uložiti u Grebengrad su dva milijuna kuna.

ZIDINE ŠTO STRŠE, SVJEDOK SU VREMENA

Ponosni starac Sve je ostalo isto, zaključili bi možda neki od građana koji su ponovo prošetali Grebengradom. Ruševine su i dalje tu, a uložen trud ne vidi se pretjerano. No time je ipak barem zaustavljeno njegovo propadanje koje je, zbog godina nebrige, bilo neizbježno. – Svjesni smo da, i nakon uloženih napora, neće to biti građevine u kojima se može živjeti, ali treba napraviti sve da postanu barem dostojanstveni starci. Ovi će postupci govoriti o našem odnosu prema prošlosti – rekao je Uzelac. Istina je, zidine koje strše teško će biti ono što su bile, no barem će još biti na svom mjestu.

DUPLERICA

23. listopada 2012., br. 440 || REGIONALNI TJEDNIK

e izuzetno značajne ruševine

21

MJUZIKL “Josip i kričave boje njegovih snova” pretvorili publiku u sanjare

, no hoće biti isti? sna baština Novog Marofa

Nikada ne prestanite vjerovati u svoje snove Mjuzikl “Josip i kričave boje njegovih snova” svjetski je poznat mjuzikl, religiozna priča ispričana na drugačiji način koji se dopao svima Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Vedra priča o “Josipu i kričavim bojama njegovih snova” proteklog je tjedna u varaždinskoj Areni, zabavila mnoge Varaždince. Ovaj mjuzikl u kojem glavne uloge imaju Dino Jelušić, Damir Kedžo, Nenad Peršak i Jana Pogrmilović jedan je od najpoznatijih mjuzikala svih vremena, dosad je izveden preko tisuću puta. Pokazan je interes za njega i u Varaždinu, a isto tako

Bio je vođen snovima, a snovi su mu se i ostvarili i pozitivne reakcije. Šarenilo, preko sto izvođača koji su odabrani na audiciji, deset različitih scena, čak preko 200 kostima... Sve to bilo je i više nego dovoljno da okupira pažnju školaraca koji su mjuzikl gledali u utorak u jutarnjim terminima, ali i starije publike koja je uživala u večernjim satima.

Audicija Plesači, pjevači, glumci izabrani su na audiciji koja se nedavno održavala u Varaždinu, a pristigli su, osim iz Varaždina, i iz drugih hrvatskih gradova. Amateri ili ne - svoj su posao odradili odlično.

Upravo je to način kako se izvodi ovaj mjuzikl, za koji je zaslužan svjetski poznati redatelj Richard Montez, u više od trideset zemalja diljem svijeta.

Osim Monteza, za njegovu su realizaciju zaslužna još neka zvučna imena. Za glazbu je tako bio zadužen Andrew

Lloyd Webber, kojeg malo tko ne zna, a tekstopisac je Tim Rice (poznat po pisanju teksta za Kralja lavova).

Priča o snovima “Josip i kričave boje njegovih snova” biblijska je priča.

Temeljena na zapisu iz bi-

blijske knjige Postanka, ovo je priča o mladiću po imenu Josip. Živio je u kanaanskoj zemlji i bio miljenik svog oca. Zbog toga su ga braća prezirala, a mržnja je toliko kulminirala da su ga na kraju prodali u ropstvo. No unatoč nesreći on je ostao vjeran

Bogu i svojim snovima što ga je dovelo do zanimljivih životnih situacija...

Iako je u svemu tome sakrivena simbolika, i možda njezina radnja ne djeluje na prvi dojam veselo, riječ je o jednoj uistinu pozitivnoj priči, istaknuo je to i producent Vlado Hoblaj. - To je vedra glazbeno-scenska prezentacija biblijske priče o mladiću koji je bio vođen velikim snovima i čiji su se snovi na kraju ispunili na neobičan način – rekao je.

Snovi i mogućnost da se oni ostvare zainteresirali su i školarce koje je mjuzikl dobro nasmijao i razveselio, ali i naučio da ne smiju prestati sanjati i vjerovati u svoje snove.

Hoće li im oni pomoći kako su pomogli i Josipu možda je ipak malo vjerojatno, no bez obzira na to, lijepo je vidjeti predstavu koja će nam barem na trenutak dati krila i tu nadu.

22

SPORT

REGIONALNI TJEDNIK || 23. listopada 2012., br. 440

Stigle medalje i pehar

sport

Odbojkašice OK Varaždin Volley prošle sezone osvojile su 1. mjesto u 2. B međužupanijskoj odbojkaškoj ligi regije Centar - skupina Istok. Nakon odlično odrađenih kvalifikacija od ove sezone natječu se u višem rangu u 2. A međužupanijskoj odbojkaškoj ligi regije Centar – skupina Istok. Susret 2. kola bio je i prvi susret na domaćem parketu u višem rangu natjecanja, pa je to bila prilika za svečano uručenje medalja i pehara za osvojeno prvo mjesto. Varaždinske odbojkašice u ovoj sezoni imaju za cilj ostanak u 2. A ligi.

www.regionalni.com/sport

57:88 pobjeda KK Grafičar protiv KK Petar Zrinski u Vrbovcu. Ovom pobjedom ludbreški košarkaši dijele prvo mjesto A2 lige s 2 pobjede.

Zovite nas na 042/290-777

U 3. kolu 1.

HHL-a hr vači HK Vindija pobijedili su u gostima ekipu Gavrilovića 4:3. Frankola je izgubio prvi meč, Lončarić dobio drugi, B. Šokman dovodi Vindiju u vodstvo, a Sokol povećava vodstvo, Šebijan gubi, ali pobjedonosni bod za Varaždince donosi Hogač,

KARATE Zlata za KK Varaždin na međunarodnom turniru u Slavonskom

dok D. Šokmanom gubi.

Sljedeći vikend Varaždinci dočekuju Gospić.

Tekvandoaši uspješno U Zagrebu je održan međunarodni taekwondo turnir „Kondor Open 2012“. Turnir je okupio 550 natjecatelja iz 56 klubova. Za Taekwondo klub „Varaždin“ nastupili su Tara Nikolić i Josip Skender.

Tara Nikolić nastupila je u kategoriji mlađe kadetkinje - 30 kg i osvojila izvrsno 2. mjesto. Josip Skender nastupio je u kategoriji kadeti - 36 kg i nažalost izgubio u prvome kolu i time ostao bez medalje.

Borilačka vještina taekwondo ima sve više interesenata među ljubiteljima borilačkih sportova pa se povećava i broj članova varaždinskoga kluba.

1. mjesto na PH u savate boksu za kadete u disciplini pred combat osvojila su dva člana FC Kovačić. U kategoriji do 60 kg Vilson Kuqi i Jasmin Škoranec u kategor iji do 65 kg. U seniorskoj konkurenciji pobijedio je Jurica Škoranec.

Mladi karatisti KK Var redovito osvajaju odlič KK Varaždin je u jednom vikendu nastupio na dva turnira i na oba osvojio više medalja od kojih valja izdvojiti četiri zlatne Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Mladi varaždinski karatisti okupljeni u KK Varaždin nastupaju skoro svaki vikend na domaćim i međunarodnim karate turnirima. Sa svakog turnira vraćaju se s osvojenim najsjajnijim odličjima pa je tako bilo i na međunarodnom turniru u Slavonskom Brodu te turniru u Ivancu.

Elma, Eugen i Enes osvojili zlata u Slavonskom Brodu

ce - 36 kg. Ivona Ciglar je nakon dvije dobivene borbe i jedne izgubljene u finalu osvojila 2. mjesto, a Jana Skender je izgubila u borbi za treće mjesto.

Elma Garibović nastupila je u kategoriji kadetkinje - 47 kg i osvojila 1. mjesto. Robert Fejzulahu nastupio je u kategoriji juniori + 76 kg i osvojio 2. mjesto. Eugen Kanjir nastupio je u kategoriji juniori - 68 kg i s tri odlično odrađene borbe osvojio 1. mjesto. Enes Garibović nastupio je u kategoriji juniori - 76 kg i nakon tri odlično odrađene borbe osvojio 1. mjesto. Članovi Karate kluba Varaždin treniraju u prostoru Gradske sportske dv

Mlađi Konkurencija U Gradskoj sportskoj dvorani “Vijuš“ u Slavonskom Brodu održan je 19. po redu međunarodni karate turnir „Memorijalni Karate Kup - Slavonski Brod 2012“. Nastupilo je 570 natjecatelja iz 74 kluba iz Hrvatske, BiH, Slovenije, Srbije, Makedonije, Mađarske i Slovačke. Na tom turniru nastupili su stariji uzrasti karate kluba Varaždin: Enes Garibović, Eugen Kanjir, Robert Fejzulahu, Elma Garibović, Ivona Ciglar i Jana Skender.

Jana Skender i Ivona Ciglar nastupile su u kategoriji učeni-

U dvorani Srednje škole Ivanec održan je 5. memorijalni karate turnir Ivanec. Nastupilo je oko 150 natjecatelja. Za KK Varaždin nastupili su mlađi uzrasti kluba: Lovro Rozman, Tibor Kovačić, Mateo Jakopanec, Mislav Mlinarec, Luka Salihović, Ivona Ciglar i Jana Skender.

Lovro Rozman, Mateo Jakopanec i Tibor Kovačić nastupili su u kategoriji mlađi učenici + 30 kg. Lovro Rozman osvojio je 1. mjesto, Mateo Jakopanec 3. mjesto, a Tibor Kovačić je ostao bez medalje. Mislav Mlinarec nastupio je u kategoriji

mlađi kadeti - 48 kg i osvojio 2. mjesto. Luka Salihović nastupio je u kategoriji mlađi učenici - 30 kg i nažalost ostao bez medalje. Ivona Ciglar i

Lovro Rozman u Ivancu je bio prvi u kategoriji mlađi učenici Jana Skender nastupile su u kategoriji učenice - 36 kg. Ivona Ciglar izvrsno je odradila svoje borbe, ali je na kraju posustala

u finalu i tako zauzela 2. mjesto, dok je Jana Skender zauzela 3. mjesto.

Treba podsjetiti i na to da su na nedavnom 12. otvorenom prvenstvu Republike Hrvatske u karateu, održanom u Rijeci između 1300 natjecatelja iz 16 zemalja, nastupila i četiri člana KK Varaždin, a Ela Poljak i Enes Garibović osvojili su srebrne medalje. Elma Garibović u kadetkinjama - 47 kg nakon tri dobivene borbe u polufinalu je izgubila od reprezentativke Njemačke, a u borbi za medalju je izgubila od predstavnice Slovačke. Eugen Kanjir u ju-

GIMNASTIKA Junior Vinko Kirinić osvojio 2. mjesto na seniorskom memorijalu Eva

Vinko Kirinić osvojio srebro zlatn

Vinko Kirinić, član GK Vindija na turniru u Mađarskoj

Članovi hrvatske gimnastičke reprezentacije (Možnik, Brez, Kirinić, Kušen, Prpić, Korosteljev, Baron, Vugrinski) sudjelovali su na Grand prix natjecanju 10th Eva Kanyo Memorial 2012 u Budimpešti. Već prvog dana u kvalifikacijama nije krenulo prema očekivanjima te se na konju sa hvataljkama Vinko Kirinić jedva uspio domoći finala. I za to je trebalo intervenirati zbog propusta organizatora

u sustavu natjecanja, pa je korigirano na vrijeme i Vinko je tako uspio ući u finale, unatoč velike greške u izvedbi. Sutradan tijekom finala, Kirinić odrađuje besprijekorno svoju vježbu te ga suci zakidaju za 0,3 desetinke, pa ponovo slijedi intervencija delegacije, uspostavlja se da je greška glavnog suca, no do korigiranja u ocjeni nije došlo, ali usprkos svemu Vinku i dalje ostaje drugo mjesto i

SPORT

23. listopada 2012., br. 440 || REGIONALNI TJEDNIK

Završen HALS, najmasovnije atletsko natjecanje kod nas Na SC Sloboda održano je posljednje kolo HALS-a. Od mlađih juniora najuspješniji je bio Viktor Ožeg koji je osvojio 1. mjesto u bacanju kugle i 3. mjesto u bacanju koplja. Erika Kögl bila je 1. u utrci na 100 metara. Od veterana AK Slobode Zlatko Pap bio je 3. u bacanju koplja. Od limača i limačica najuspješniji su bili Lara Nakić, Angela Mišak, Ana Majdak,

m Brodu i Ivancu

raždin čja

Suradnja među sportovima

Mlade ritmičarke Vindije odlično započele sezonu Članice GK Vindija u novu su sezonu ušle odličnim nastupom u Udinama, na prijateljskom turniru gdje su osvojile čak 15 medalja Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

vorane Varaždin na Dravi

a Kanyo u Mađarskoj

nog sjaja time je polučio najboljim rezultatom cijele hrvatske vrste, a i svoje karijere.

Vrijedi napomenuti da je Vinko junior, a nastupio je i borio se sa seniorima te osvojio srebro zlatnog sjaja, a ništa manje nije vrijedna činjenica da je iza sebe ostavio velika imena i reprezentativce najvećih gimnastičkih nacija tj. velesila, kao što su Rusija, Ukrajina, Mađarska, Engleska...

U zaleđu

Piše: DAMIR IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Mlade ritmičarke GK Vindija Mia, Ema, Tamara i Tena s osvojenim peharima i priznanjima

niorima - 68 kg u trećem kolu je izgubio od finalista Slovaka koji mu je omogućio kasnije borbu za treće mjesto u repasažu s Austrijancem od kojeg je izgubio. Enes Garibović u juniorima - 76 kg s četiri redom dobivene borbe plasirao se u finale kategorije. Za protivnika u finalu je imao reprezentativca Mađarske od kojeg je izgubio minimalnom razlikom od 1:0.

Ela Poljak u juniorkama - 53 kg svojim dobrim nastupima i pobjedama u četiri borbe stigla je do finala koje je izgubila od predstavnice Italije rezultatom 1:0.

Mar tina Štef inec, mlada plivačica PK Barok, osvojila je zlato u disciplini 100 metara prsno u konkurenciji mlađih kadetkinja na Međunarodnom plivačkom mitingu za mlađe dobne kategorije u Zagrebu, Vidra 2012.

Klara Martinez i Andreas Jozepović, koji je osvojio 1. mjesto u čak dvije discipline, u utrci na 60 metara te u bacanju vortexa. Od mlađih kadeta i kadetkinja najbolje rezultate imali su Ena Krebelj, Martina Kučina, Leonarda Bosilj, Petra Špicar, Monika Cmrečki i Ivan Novko. Kod starijih kadetkinja najbolja je bila Leonarda Bosilj.

RITMIČKA GIMNASTIKA Otvorena sezona nastupom u Italiji

23

Na prijateljskom turniru u Udinama u Italiji, ritmičarke Vindije otvorile su novu sezonu natjecanja osvojivši 15 medalja, u konkurenciji 6 zemalja, 9 klubova i 56 natjecateljica.

Mladi Najmlađa natjecateljica GK Vindije, Tamara Artić, uvjerljivo je osvojila 3 zlata u višeboju, lopti i obruču, skupivši 35,025 bodova, 2 boda više od drugoplasirane Lare Rukelj iz Maribora. U kategoriji 2003.

godište, Ema Kovačić bila je isto tako uspješna osvojivši 3 zlata, s ukupno 39,075 bodova, ispred Anđele Mažibrade iz Beograda, dok je njezina klup-

Na turniru u Udinama natjecateljice iz šest zemalja ska kolegica Tena Mlinarić osvojila treće mjesto s 35,375 bodova u višeboju, broncu s loptom te srebro u obruču.

Mia Vidaković u kategoriji

2001. godište osvojila je treće mjesto s 39,375 bodova te drugo mjesto u obruču i treće u lopti. Bolje od nje bile su domaća natjecateljica Alexandra Agiurgiuculese s 43,525 bodova i Natalija Petrović iz Ritam Beograda s 39,575 bodova.

U kategoriji D gdje su natjecale ritmičarke 2000./1999. godište, Rea Strnad osvojila je drugo mjesto u višeboju s 40,525 bodova. Podjednako uspješna bila je i u lopti i u obruču. Ispred nje bila je Sanja Maksimović iz Ritam Beograda. Djevojčice su na natjecanje pratile sutkinje Spomenka Kovačić i Maja Selak.

Suradnja između klubova, ali i sportova može donijeti i povećanje broja gledatelja na utakmicama, turnirima ili mitinzima. Podršku jednoj momčadi ili ekipi jednog kluba može dati ekipa iz drugog kluba ili sporta dolaskom na njihovo sportsko događanje.

Taj dolazak se može iskoristiti i u promidžbene svrhe za oba kluba. U svakom slučaju bilo bi lijepo vidjeti da npr. atletičari dolaze podržati nogometaše ili rukometaši odbojkaše. Suradnja klubova može početi od uprava klubova, ali i samoinicijativno od samih sportaša. Ovakva suradnja može otići i korak dalje pa se mogu dogovoriti i sportski susreti između klubova pa tako npr. košarkaši i rukometaši mogu odigrati međusobni susret u odbojci ili se na neko trkačko natjecanje, u konkurenciji građana mogu odazvati

npr. nogometaši ili odbojkaši.

Ovakva suradnja sigurno bi doprinijela popularizaciji sporta uopće, ali i njihovih pojedinačnih sportova i klubova. Stvorila bi se dodatna pozitivna slika o suradnji sportaša te naglasilo kako je zajedništvo i podrška karakteristika koju promovira sport. Također, tada postoji više prilika za razmjenu iskustava od onog u vođenju kluba do onog u sportskom dijelu pa se tako npr. može dogoditi da se skakački treninzi iz košarke mogu prilagoditi i primijeniti u odbojci i sl. Može doći i do prigodne razmjene trenera, pa npr. trener iz gimnastike može održati trener za karatiste i sl.

Osim ovih primjera i prijedloga svaka kombinacija dvaju klubova i sportova u konkretnom slučaju sigurno će pronaći još mnoštvo načina suradnje na obostranu korist i zadovoljstvo.

Šahisti u elitnom razredu Varaždinsk i šahisti, članovi ŠD Varaždin nastupili su na 21 . e k i p n o m državnom prvenstvu i to u 1. B ligi i svojim nastupom postigli vrlo zapažen uspjeh. Nakon sedam odigranih kola protiv klubova iz Pule, Rijeke, Šibenika, Dubrovnika, Zagreba, Vukovara i Požege, Varaždin-

ci su uz četiri pobjede i tri neriješena rezultata osvojili 11 bodova, jedan bod više od ekipe šahovskog kluba „Vukovar 91“ te tako zauzeli 1. mjesto. Na taj su način te dvije ekipe osigurale sljedeće godine nastup u elitnom razredu, odnosno 1. A ligi.

ODBOJKA Sedam utakmica ekipa OK Varaždin Volley

Intenzivan odbojkaški vikend Tijekom proteklog vikenda ekipe OK Varaždin Volley odigrale su čak sedam službenih natjecateljskih utakmica.

Najprije je mladi ženski sastav OK Varaždin Volley 2 koji se natječe u 2. b međužupanijskoj ligi pobijedio ekipu iz Štrigove 3:1 (21:25, 25:11, 25:17, 25:23), zatim je ženski seniorski sastav OK Varaždin Volley odigrao 2. kolo 2. a lige s ekipom Bjelovara i izgubio 3:1 (25:18, 20:25, 12:25, 19:25).

Muški seniorski sastav OK Varaždin Volley koji se ove sezone natječe u 2. a ligi pobijedio je ekipu Nepomuka s 3:0 (25:4, 25:10, 25:4).

Na Otvorenom prvenstvu Zagreba u odbojci za mlađe kadete mladi Varaždinci su izgubili od OK Trnje iz Zagreba s 2:0 (25:12:25:14), a u drugom susretu protiv MOK Zagreb slavili su 2:0 (25:20, 25:22).

U sklopu Otvorenog prvenstva Zagreba za juniore najprije su pobijedili MOK Zagreb

GRADSKA SPORTSKA DVORANA

Susret OK Varaždin Volley - OK Bjelovar

2:0 (25:20, 25:18), da bi zatim izgubili od ekipe OK Croatia 2:0 (25:18, 25:21).

25.10.2012.

- kuglana - kuglačka utakmica KK Obrtnik 2011 - KK Graničar s početkom u 18,00 sati 26.10.2012.

- kuglana - kuglačka utakmica KK Željezničar VŽ - KK Zantalija SI s početkom u 18,00 sati - kuglačka utakmica KK Ivančica - KK Obrtnik OR s početkom u 20,00 sati 27.10.2012.

- velika dvorana - koncert Harisa Džinovića i Saše Matića + gosti iznenađenja s početkom u 20,00 sati - mala dvorana - odbojkaška utakmica OK Varaždin 2 - OK Toplice žene s početkom u 11,00 sati - kuglana - kuglačka utakmica KK Varteks - KK Zanatlija s početkom u 15,00 sati 28.10.2012.

- mala dvorana - odbojkaška utakmica OK Varaždin - OK Poljanec s početkom u 14,00 sati

24

SPORT

REGIONALNI TJEDNIK || 23. listopada 2012., br. 440

NOGOMET Zlatko Ivanković, direktor NK Varaždin o trenutnim problemima

Snažna poruka Zajednici i Gradu Gdje je nogomet u Varaždinu danas?

Kada govorimo o nogometu u gradu Varaždinu, onda uopće ne treba sumnjati da li za taj sport postoji interes. Naime, nedavno odigrana utakmica između NK Varaždina Škole nogometa i NK Varteksa je zorno pokazala da interes za nogomet itekako postoji u gradu. Na utakmici je bilo oko četiri tisuće ljudi, a radilo se o utakmici najnižeg ranga. To je dobar putokaz da se može odrediti status nogometa u ovom gradu u odnosu na neke druge sportove te je to i snažna poruka prema Zajednici i Gradu.

Ono što veseli je podrška roditelja, koji su unatoč situaciji u svibnju i lipnju vjerovali u klub. Njima posebno zahvaljujem jer bez njihove podrške ne bi mogli ostvariti sve što smo uspjeli stvoriti do sada. Situacija se tako vrlo brzo stabilizirala i sada smo došli u poziciju da bez problema možemo funkcionirati.

Smatram da ćemo za godinu ili dvije ponovo stvoriti momčad isključivo iz vlastitih kadrova.

Nalazimo se na putu koji će vrlo brzo dovesti da ovaj sport ostane zaštitni znak grada, odnosno samog sporta u gradu.

Da smo na dobrom putu pokazuju i natjecateljski rezultati, iako oni u ovom trenutku nisu prioritetni, ali treba naglasiti da se naše momčadi U10, U12 i U14 nalaze na prvom mjestu ispred ekipa kao što su Slaven Belupo, Bjelovar, Međimurje koje također imaju dobre škole. To nam je potvrda da idemo dobrim smjerom.

“Klub je bodovan, a sredstva ne dobiva” U ovom trenutku u sklopu NK Varaždin i NK Varaždin ŠN natječe se 11 momčadi, što bi moglo biti 11 klubova

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Kakva je trenutna situacija u NK Varaždin i NK Varaždin Škola nogometa nakon što je varaždinski nogometni prvoligaš izbačen i 1. HNL i počeo natjecanja od najnižeg ranga, pitali smo direktora NK Varaždin Zlatka Ivankovića.

Odluka Dobro je da se javnost upozna s trenutnom situacijom u klubu odnosno slijedom događaja koji su se dogodili nakon što je NK Varaždin zbog neodigravanja dvije utakmice izbačen iz 1. HNL. Međutim, do danas odluka o izbacivanju nije stigla u klub.

Kako je vrijeme prolazilo, klub je bio prisiljen prijaviti se u najniži stupanj natjecanja. Klub je, da bi zadržao punu aktivnost, osnovao novu udrugu NK Varaždin Škola nogometa koja se također natječe u 2. županijskoj ligi, klub se natječe s pionirima u 1. HNL-u za pionire i u regionalnoj ligi za juniore i kadete. NK Varaždin je pod suspenzijom pa se ne može natjecati sa seniorima, ali se natječe s pionirima u 1. HNL-u za pionire te s juniorima i kadetima u 1.

HNL-u. U ovom trenutku u sklopu jednog i drugog kluba u redovnom natjecanju nalazi se 11 momčadi, što bi praktično moglo biti kao 11 klubova. Radi se o oko 240 registiranih igrača te oko 20 limača koji se ne natječu pa niti nisu registrirani.

Koji je u ovom trenutku osnovni problem ovih dvaju klubova?

U ovom trenutku djelujemo u dva pravca. NK Varaždin je predao zahtjev za

Zlatko Ivanković, direktor NK Varaždin namjerava vratiti NK Varaždin u prvu ligu, a Školi nogometa vratiti status najbolje u državi

preoblikovanjem odnosno privatizacijom kluba. U sklopu toga rade se određene radnje koje se moraju završiti prije nego što počne sam proces preoblikova-

U NK Varaždin i NK Varaždin ŠN ima 240 registriranih igrača nja. U posljednjih četiri-pet mjeseci uspjeli smo smanjiti potraživanja za oko 3 milijuna kuna tako da je u ovom trenutku dug kluba nekih 10

milijuna kuna plus obveza prema Ministarstvu financija koja se rješava u sklopu modela preoblikovanja. Ono što je problem svih pa tako i nas je osiguranje određenih financijskih sredstava koja su potrebna za aktivnosti ovih jedanaest momčadi plus deset trenera od kojih je pet profesionalnih. Ovog trenutka nam je potrebno milijun i pol kuna da se u cijelosti servisiraju sve aktivnosti NK Varaždina i NK Varaždin Škole nogometa. Klub ima nekoliko sponzorskih ugovora i klub troškove uspijeva pokriti.

Radi se na sklapanju novih

sponzorskih ugovora, ali su financije ovog momenta glavni problem i na tome se danonoćno radi kako bi se osigurala sredstva za redovno funkcioniranje.

Plaćanje Kada smo se već dotaknuli financiranja, dobivate sredstva od Grada, odnosno Zajendice sportskih udruga.

Naš klub je bodovan po kriterijima od strane Zajednice, međutim mi ta sredstva ne dobivamo. Zajednica pokriva određene troškove kad su u pitanju troškovi putovanja, a sve

drugo Zajednica zapravo ne servisira. Zajednica je donijela određenu odluku kada je u pitanju plaćanje nekih troškova, osobno smatram da Zajednica nema pravo donositi takve odluke zato što su ovo sredstva dotacije.

Po nalogu kluba Zajednica bi trebala plaćati ono što mi zatražimo.

Koji su trenutni planovi u klubu?

Klub je izradio četverogodišnji program. Glavni cilj kluba je da u ovom četverogodišnjem, olimpijskom ciklusu dođe do druge lige te da se stvore uvjeti za povratak u prvu ligu.

STADION NK Varteks je u posljednjih deset godina u stadion uložio čak 30 milijuna svojih kuna

Namješten natječaj za upravljanje stadionom?

Nogometni klub više niti ne upravlja stadionom.

Status

Utakmica između NK Varteks i NK Varaždin Škola nogometa

Problem stadiona je kompleksan.

Moram reći da je klub u ovaj objekt uložio što u održavanje, što u ugradnju i izgradnju novih sadržaja 30 milijuna kuna. Što je zapravo količina duga. Kada bismo se željeli malo poigrati tim podatkom, ispada da klub nije ulagao u stadion, koji je gradski, danas ne bi bio u ovim problemima u kojima je danas. Ovo tvrdim na temelju računa i dokumentacije koja

se nalazi u klubu i treba još dodati da je taj iznos od 30 milijuna kuna iznos koji je skoro identičan iznosu koji je Zajednica davala za funkcioniranje momčadima. Mi se nismo javili na natječaj za upravljanje stadionom jer je u natječaju pisalo da se ne mogu javiti oni koji imaju neke obveze prema državi. Kako smo mi u blokadi zbog poreznog duga, nismo se javili. To je bio jedini razlog zbog čega se klub ovog momenta nije javio na raspisani natječaj. NK Varaždin Škola nogometa pokušala se javiti, ali s obzirom na to da u trenutku raspisivanja natječaja

nismo članovi matične nogometne organizacije, iako smo mi smatrali da jesmo jer je osnivač bio klub koji je članica. Kako je to bio uvjet, onda se niti mi nismo javili. Tako je stadion dan na upravljanje Zajednici.

Kako mislite riješiti pitanje ulaganja u stadion?

Klub neće posebno postavljati uvjete za sredstva koja su se ulagala.

Ono što će klub tražiti i inzistirati je u svakom slučaju da klub i dalje ima jednak pravni status i kod Zajednice kao što je imao i u trenutku kada je sam upravljao.

OGLASI

23. listopada 2012., br. 440 || REGIONALNI TJEDNIK

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA PODRUČNI URED VARAŽDIN

RAST d.o.o. Investicijsko društvo Zagrebačka 61, 42000 Varaždin Tel (042) 658 900, fax (042) 658 901 e-mail: rast@rast.hr, www.rast.hr

objavljuje

JAVNU PRODAJU

sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I Teretni automobil “Renault” Master T 35, 2.8 TD, 2000. g., 22.500,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 29. 10. 2012. G. S POČETKOM U 10.00 SATI U VARAŽDINU, R. BOŠKOVIĆA 3/A. II Obuća razna (muška, ženska, dječja) 61.335,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 29. 10. 2012. G. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C - SKLADIŠTE TVRTKE „INTEREUROPA“.

III Teretni automobil „Volkswagen“ 243, 1988. g.

7.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 29. 10. 2012. G. S POČETKOM U 12.30 SATI U BARTOLOVCU, PRILAZ JEZERU 7.

IV Strojevi i alati za proizvodnju u građevinskoj stolariji 1.500.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 29. 10. 2012. G. S POČETKOM U 13.30 SATI U NOVOM MAROFU, ZAGORSKA 6 (SKLADIŠNI PROSTOR).

V Osobno vozilo „Opel Vivaro“, kombi, 1.9 DTI, 2004. g.

80.000,00 kn Radni stroj „FAI“ 698-590 S, 1992. g., 70.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 30. 10. 2012. G. S POČETKOM U 9.00 SATI U VARAŽDINU, CEHOVSKA 47.

VI Elektronička i elektrotehnička roba 1.070.730,00 kn (zvučnici, pojačala, kablovi, vezice, spojnice, stopice izolirane, izolir trake, stopice, utikači, spirale, mikrotimer, osigurači, kućišta razna, kutije za zvučnike, monitor, mikrofon, daljinski, procesori, sirene, konektori ž/m, antene, kamere, adapteri, baterije, autoradio, DVD-playeri, klima-uređaji, PC rač.)

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 30. 10. 2012. G. S POČETKOM U 10.00 SATI U VARAŽDINU, PRIMORSKA 20.

VII Priključna vozila: SCHWARZMULLER 17 T, šasija: 43752, 1983. g. 20.000,00 kn HANGLERC-89183/3 PEL 24, šasija: 880190, 1994. g.

20.000,00 kn Teretni automobil „Volvo“ F 12/4x2 IC, 1987. g.

30.000,00 kn Teretni automobil „Volvo“ F 12/400, 4x2, IC, 1988. g.

30.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 30. 10. 2012. G. S POČETKOM U 11.00 SATI U DONJEM VRATNU, LJ. GAJA 2.

VIII Osobni automobil „Peugeot“ 406, 1.8, 1999. g.

9.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 30. 10. 2012. G. S POČETKOM U 12.00 SATI U VARAŽDINU, RUĐERA BOŠKOVIĆA 12 IX Komplet posuđa „Solingen“ 1/7, 3 komp. 1.050,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 31. 10. 2012. G. S POČETKOM U 12.00 SATI U VARAŽDINU, VRAZOVA 4 (GARAŽNI PROSTOR). i

PONOVLJENU JAVNU PRODAJU

sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I Teretni automobil „FIAT Doblo“ 1.3 JTD Cargo, 2006. g.

50.000,00 kn neregistriran Osobni automobil „Citroen Berlingo“ 1.4, Multispace, 1998. g. 30.000,00 kn O s o b n i a u to m o b i l „ M e r ce d e s“ 2 5 0 D, 19 9 1 . g .

25. 000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 29. 10. 2012. G. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C - SKLADIŠTE TVRTKE „INTEREUROPA“.

IIOsobni automobil „Volkswagen Passat“ 1.8 CL, 1993. g. 2.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 29. 10. 2012. G. S POČETKOM U 12.00 SATI U DUBOVICI 120.

Sukladno članku 151. stavku 4. i 5. Općeg poreznog zakona (“Narodne novine”broj 47/08 i 18/11), pokretnine se prodaju po najvišoj ponuđenoj cijeni koja na prvoj javnoj prodaji ne smije biti niža od dvije trećine njihove vrijednosti od vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina, a na drugoj javnoj prodaji ne smije biti niža od polovine vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina.

Prodaja će se održati usmenim javnim nadmetanjem po načelu viđeno-kupljeno, te se naknadne reklamacije u pogledu kvalitete neće uvažiti.

Pokretnine oglašene za prodaju mogu se razgledati 1 sat prije početka nadmetanja.

Postoji mogućnost pojedinačne kupnje.

Na temelju ukazane potrebe objavljujemo

NATJEČAJ

za prikupljanje ponuda radi zaposlenja jedne osobe na poslovima

VODITELJ RAČUNOVODSTVA Od kandidata se traži visoka ili viša stručna sprema, samostalnost u radu, iskustvo u obavljanju poslova u računovodstvu i spremnost za rad u dinamičnom poslovnom okruženju.

Uz pisanu ponudu treba priložiti životopis sa opisom dosadašnjeg radnog iskustva te dokaz o stjecanju visoke odnosno više stručne spreme (kopija diplome).

Ponude se primaju do 29. 10. 2012. godine na adresi sjedišta društva u Varaždinu, Zagrebačka 61, u zatvorenoj kuverti uz napomenu ”Za natječaj”.

Na temelju članka 46. Statuta Turističke zajednice Grada Novog Marofa („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br. 7/11) i članka 2. Pravilnika o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati zaposleni u turističkom uredu turističke zajednice općine, grada, županije i Glavnom uredu Hrvatske turističke zajednice („Narodne novine“ br.110/10), Turističko vijeće Turističke zajednice Grada Novog Marofa objavljuje

JAVNI NATJEČAJ

za imenovanje direktora Turističkog ureda Turističke zajednice Grada Novog Marofa Na natječaj se mogu kandidirati i biti imenovane osobe koje ispunjavaju sljedeće posebne uvjete: 1. da imaju završen preddiplomski ili diplomski sveučilišni studij ili stručni studij društvenog ili humanističkog smjera ili geografije, 2. da imaju najmanje 3 godine radnog iskustva na poslovima u turizmu za koje je kao uvjet propisan studij iz točke 1., 3. da aktivno znaju jedan svjetski jezik, 4. da imaju položen stručni ispit za rad u turističkom uredu 5. da poznaju rad na osobnom računalu, 6. da imaju organizatorske sposobnosti.

Uz pisanu prijavu na natječaj kandidati moraju priložiti: 1. kratak životopis s opisom dosadašnjeg rada, 2. presliku domovnice, 3. dokaze o ispunjavanju posebnih uvjeta natječaja, u originalu ili preslici (od točke 1. do točke 6.).

Prijave se podnose u roku od 15 dana od dana objave u tisku. Nepravodobne i nepotpune prijave neće se razmatrati.

Prijave na Natječaj s dokazima o ispunjavanju uvjeta utvrđenih natječajem i naznakom „Za javni natječaj – ne otvarati“, dostavljaju se na adresu: Turistička zajednica Grada Novog Marofa Antuna Mihanovića 3 (Kulturni centar „Ivan Rabuzin“) 42 220 Novi Marof

25

26

ZDRAVLJE

REGIONALNI TJEDNIK || 23. listopada 2012., br. 440

Asistent oboljelima od multiple skleroze

zdravlje www.regionalni.com/ znanost/medicina

Varaždinska županija će do kraja ove godine s 20.000 kuna financirati provedbu programa “Za kvalitetniji život - pomoć oboljelima od multiple skleroze” putem kojeg će biti zaposlen osobni asisent - domaćica.

Sporazum su prošli tjedan potpisale predsjednica Društva multiple skleroze Irena Vrdoljak i zamjenica župana Blanka Glavica Ječmenica. - Država više nije u mogućnosti u cijelosti financirati ovakve programe.

Zahvaljujući pomoći Županije imamo priliku zaposliti jednog asistenta koji će pomoći kod osobne higijene, ali i kod održavanja higijene stambenog prostora oboljelih od multiple skleroze. Isto tako, korisnicima je potrebna i pomoć kod kućanskih poslova.

Ovaj sporazum je velika stvar jer će jedna novozaposlena asistentica uzdržavati petero korisnika na području grada Lepoglave - rekla je Irena Vrdoljak. (sb)

Zovite nas na 042/290-777

PREVENCIJA Na RTG snimanju pluća prvog tjedna akcije “Korak isp

Kašalj i krv su – U bolnici u Klenovniku svake godine imaju 10 do 20 posto više novih slučajeva raka pluća Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Obolijevanje od raka pluća u velikom je porastu: svake godine u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti i TBC bilježe 10 do 20 posto više novootkrivenih slučajeva ove podmukle bolesti.

Većih zdravstvenih teškoća pacijenti najčešće nemaju sve do uznapredovale faze bolesti kada su mogućnosti liječenja i izlječenja manje.

Simptomi su...

Dermatolog Piše: SANJA PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist, dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

Žene u menopauzi Obilježavajući Dan menopauze, smatram potrebnim opisati to nadasve specifično razdoblje za brojne žene. S produženjem životne dobi žena, produžuje se i razdoblje menopauze. U prosjeku, žene barem trećinu svog života žive u menopauzi. Poznati su podaci da se oko 18 % žena Hrvatske nalazi u menopauzi. To je velika brojka i stoga to razdoblje zaslužuje posebnu pažnju. Riječ je o razdoblju velikih hormonskih, ali i fizičkih te emocionalnih promjena. Svaka žena to razdoblje doživljava drugačije.

Manji broj žena ne osjeća nikakve promjene, dok je za većinu žena to vrlo burno razdoblje. Dob u kojoj nastupa menopauza vrlo je različita i djelomice je povezana s nasljeđem (razdobljem kada je kod majke nastupila menopauza). No nastup menopauze, kažu istraživači, nije ovisan o uzimanju hormonskih tableta, ni o broju trudnoća i porođaja, dojenju, kao ni o dobi pojave prve menstruacije. Uočava se da kod žena koje puše, menopauza nastupa i do dvije godine ranije.

Važnu ulogu pritom igraju spolni hormoni. Estrogen i progesteron počinju se izlučivati u jajnicima u vrijeme puberteta, a njihova „proizvodnja“ značajno se sma-

njuje u dobi od 40. do 50. godine života, kada nastupa menopauza.

Ti hormoni uvjetuju razvoj tzv. sekundarnih spolnih oznaka (rast grudi, tipičan raspored dlakavosti i masnog tkiva…), razvoj spolnih organa i regulaciju menstruacije te trudnoće. Također, poglavito estrogen, štite ženu od povećanog rizika za razvoj bolesti srca i krvnih žila (snižavajući „loš“ kolesterol) te od slabljenja kostiju odnosno razvitka osteoporoze.

No s razvojem menopauze (postupnim gubitkom menstruacije uslijed smanjenja „proizvodnje“ estrogena), sve se mijenja! Žene češće obolijevaju od bolesti srca i krvnih žila, kosti postaju krhke razvija se osteoporoza, mijenja se raspoloženje i fizički izgled žena.

Vrlo česta smetnja je navala vrućine i znojenja, koji ometaju miran san. Uslijed promjene funkcije središnjeg živčanog sustava, žene postaju sklonije i promjenama raspoloženja, depresiji, slabljenju koncentracije i pamćenja. Koža i sluznice postaju suhe i „tanke“, a povećava se tjelesna težina uslijed usporenja metabolizma!

Najizraženiji i svima najuočljiviji znaci menopauze su ipak promjene koje nastaju uslijed ubrzanog starenja kože! (O tome više u idućem broju!)

- Bronhoskopija je osnovna pretraga kojom se dokazuje rak pluća. U bolnici u Klenovniku je 2011. godine obavljeno 1.100 bronhoskopija, a bilo je 150 novootkrivenih slučajeva karcinoma pluća. Do 16. listopada ove godine obavljene su 953 bronhoskopije, a novootkrivenih karcinoma bilo je 116.

Nažalost, do kraja godine ponovno će biti zabilježeno 20-ak posto više novooboljelih – navela je Štefica Pintarić iz Udruge oboljelih i liječenih od karcinoma pluća “Kaj sad?”.

Da bi ljude naučili prepoznati simptome, udruga “Kaj sad?” je zajedno s bolnicom u Klenovniku drugi put organizirala akciju „Korak ispred raka pluća“.

Na rentgenskom snimanju pluća, za koje nije trebala uputnica, prošli tjedan bila su 63 pacijenta iz Varaž-

dinske, ali i iz Međimurske te Koprivničko-križevačke županije. Akcija se nastavlja ovaj tjedan kada će RTG snimanje pluća moći obaviti još 70-ak zainteresiranih.

- Osnovni simptomi raka pluća su kašalj koji traje dulje od dva mjeseca, bol u prsištu, zaduha u naporu, brže umaranje, gubitak apetita, gubitak težine, kao i iskašljavanje krvi, što je

Podmukla bolest: većih simptoma najčešće nema sve do uznapredovale faze već alarmantni simptom – upozorava Štefica Pintarić, medicinska sestra koja u Kabintetu za kemoterapije radi od 2003. godine, kada je osnovan. U tih devet godina broj aplikacija kemoterapija stalno raste. – Do 17. listopada prošle godine bilo je 210 aplikacija, a od početka ove godine do danas 235 – rekla nam je Štefica Pintarić u srijedu.

Teško dišem Toga dana na RTG snimanje pluća stigao je Dragutin Vukman, 73-godišnji umirovljenik iz Kučana Gornjeg. – Prijavio sam se jer imam teškoća s disanjem. Astmatičar sam – naveo je. Za razliku od

Akcija besplatnih RTG snimanja pluća, koju organiziraju udruga „Kaj sad

njega, Alojz Labaš, 78-godišnjak iz Kučana Donjeg, nema nikakvih posebnih zdravstvenih teškoća, kao ni njegova supruga. Oboje su došli na RTG snimanje zbog kontrole i sigurnosti.

Nažalost, ne vode svi računa o vlastitom zdravlju.

- Na akciju se prijavilo više ljudi nego što ih je došlo na snimanje. Primjerice, zvao je jedan pacijent koji je rekao da ne može disati u ležećem položaju,

a drugi je naveo da ima povišenu temperaturu dva tjedna. Obojici sam rekla da se odmah jave svojem obiteljskom liječniku i da ne čekaju – ispričala je Štefica Pintarić.

Svima s tegobama također poručuje da ne čekaju, nego da odu na pregled. Rezultati akcije, u kojoj su prije dvije godine otkriveni novi slučajevi karcinoma, ali i drugih plućnih bolesti, bit će poznati sljedeći tjedan.

AKCIJA Osobe s invaliditetom pomažu osobama s invaliditetom iz Doma Lekić pri nabavi

Nepokretna Slavica Budanec televizor u

Pomoći možete kupnjom knjige ili na bilo koji drugi način

Slavica Budanec posve je nepokretna štićenica Doma Lekić koja donedavno nije mogla sama koristiti telefon, pa čak niti promijeniti program na televizoru. No sada je i tome došao kraj, i to ne zahvaljujući nekom medicinskom, nego – tehničkom čudu! Slavici je u sobu instaliran tzv. „Servus“ elektronički sustav, pomoću kojega svim uređajima, od prekidača za svjetlo do prekidača za poziv njegovateljice, upravlja – vlastitim glasom! „Servus“ je proizvod tvrtke

E-glas iz Rijeke, na čelu s direktorom dr. sc. Miroslavom

Sustav košta oko 15.000 kuna, a zasad osigurana polovica novca Vranićem, poznatim humanitarcem. Sustav stoji oko 15.000 kuna, a za sada je osigurana otprilike polovica sredstava.

Kako bi se sustav koji toliko pomaže Slavici u cijelosti

ZDRAVLJE

23. listopada 2012., br. 440 || REGIONALNI TJEDNIK

Donacija

Ivanec: zašto je važno darivati krv?

Članice Foruma žena SDP-a grada Ludbrega prošli tjedan su posjetile Pedijatriju varaždinske bolnice i donirale razne igračke kako bi mališanima uljepšale boravak na odjelu. Riječ je o njihovoj tradiconalnoj akciji na kojoj su im zahvalili djelatnici odjela i bolnice.

Povodom Dana dobrovoljnih darivatelja krvi, koji se obilježava 25. listopada, Gradsko društvo Crvenog križa Ivanec je u sedmim i osmim razredima OŠ Ivan Kukuljević Sakcinski u Ivancu provelo radionicu o darivanju krvi.

Na radionicima, koje vodila prof.

Barbara Klapčić, sudjelovalo je 200 djece.

pred raka pluća” više od 60 ljudi

27

- Učenici su dobili osnovne informacije o tome koji su motivi, načela i razlozi za darivanje krvi, učili su o krvim grupama i, što je najvažnije, naučili su koja je veza i uloga Crvenog križa kao humanitarne organizacije i darivanja krvi kao humanog čina koji spašava ljudske živote – istaknula je Jasminka Ruhek, ravnateljica ivanečkog GDCK-a. (vms)

DOZNAJEMO Nastavlja se provedba Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke

– alarm Akcija “Zajedno – za ružičastu vrpcu” održat će se ovog ponedjeljka, 29. llistopada - istaknuto je na konferenciji za novinare

Stižu pozivi za preglede U drugom ciklusu provođenja Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke koja još nije zaključena otkriveno je 35 karcinoma kod žena, izvijestila je dr. Stipešević Rakamarić Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

d?“ i Specijalna bolnica u Klenovniku, nastavlja se ovaj tjedan

Sve žene rođene od 1942. do 1952. godine narednih mjeseci trebale bi dobiti poziv za besplatan mamografski pregled u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke “MAMMA”. Naja-

Tijekom ove godine u varaždinskoj bolnici rak dojke operiralo je 45 žena Medicinska sestra Štefica Pintarić s Alojzom Labašem

“Servusa”, korisnog elektroničkog sustava

uključuje – glasom! isplatio, njezini prijatelji, na čelu s kolegom-štićenikom, nepokretnim pjesnikom Markom Lukićem te koordinatorom Perom Kocijanom, odlučili su pokrenuti humanitarnu akciju za prikupljanje ostatka sredstava, i to na vrlo originalan način. Tako je Marko Lukić donirao primjerke svoje knjige „Porasti i budi dijete“, koju možete kupiti po cijeni od 40 kuna i tako pomoći Slavici.

- Posebna je vrijednost ove akcije u tome što se invalidi međusobno potpomažu. A

cilj je da svatko dobiva nešto.

Tko kupi knjigu, pomaže na taj način, a dobiva knjigu. Tko ima više od 40 kuna, pomoći će novčanom donacijom. Tko nema novca za knjigu, može donirati sliku koju ćemo dati onima koji će dati novac! – ističe Pero Kocijan. Na telefon Pere Kocijana 091/250-3497 možete naručiti knjigu ili dogovoriti drugu vrst pomoći, a novčane donacije možete uplatiti izravno na žiro-račun Slavice Budanec 23600003115623786 (ZABA). (dp)

vila je to dr. Irena Stipešević Rakamarić, županijska koordinatorica za provođenje tog programa na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak u Županijskoj palači na kojoj je predstavljena edukativno-preventivna akcija za borbu protiv raka dojke pod nazivom “Zajedno – za ružičastu vrpcu”, koja će se održati ovog ponedjeljka, 29. listopada.

Počeo treći ciklus Time se nastavlja novi, treći ciklus provođenja ovog programa koji je započeo krajem prošle godine, ali je zaustavljen u ožujku.

- Žene godišta od 1942. do 1945. bit će pozvane do Nove godine, a onda će se nastaviti ciklus prema brošurama koje dobivamo iz Ministarstva. Pa-

uza je bila takva kakva je, nije našom krivnjom, no sada se dogodilo to da su nekim ženama već prošle dvije godine od obavljene mamografije i one zovu na naš besplatni telefon te se interesiraju za preglede. Želim svima njima poručiti da se, ako nemaju tegobe i neki poseban razlog, još malo strpe te će, prema rasporedu, biti pozvane te će moći pristupiti mamografskom pregledu – poručila je dr. Stipešević Rakamarić.

S obzirom na to da drugi ciklus provedbe ovog nacionalnog programa još nije zaključen, prema preliminarnim podacima, odaziv žena na ove preglede u Varaždinskoj županiji je 56 posto, što je na sredini u odnosu na ostale županije u Hrvatskoj.

- Od 210 suspektnih nalaza u tom ciklusu upisano je dosad 35 karcinoma u ranom lokaliziranom stadiju. Rak je, nažalost, naša svakidašnjica. Četvrtina pučanstva umire od raka, a četvrtina žena koje obole od raka oboli upravo od raka dojke. No treba istaknuti da je smrtnost smanjena, što je i cilj provođenja ovog programa, ali s druge strane incidencija raste, što je očekivano s obzirom na provođenje programa – ustvrdila je dr. Stipešević Rakamarić.

Smrtnost smanjena U Varaždinskoj županiji smrtnost žena od raka dojke

VAŽNI PREGLEDI Samopregled dojke svaka bi žena trebala napraviti jednom mjesečno, ultrazvučne preglede jednom godišnje, a nakon 35. godine prvi mamografski pregled.

EDUKATIVNO-PREVENTIVNA AKCIJA

“Zajedno – za ružičastu vrpcu” U ponedjeljak 29. listopada u prostorijama Mammae kluba Varaždin u Križanićevoj ulici s početkom u 17 sati održat će se besplatna edukativno-preventivna akcija za borbu protiv raka dojke pod nazivom “Zajedno – za ružičastu vrpcu”. Ovu akciju akciju pod pokroviteljstvom Varaždinske županije organizira Liga za borbu protiv raka Varaždinske županije, Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije u suradnji s Mammae klubom – ženama operiranim na dojku.

U okviru akcije predavanja će održati dr. Zdravko Zgrebec i dr. Irena Stipešević Rakamarić, dok će samopregled dojke demonstrirati Marija Hrašćanec iz Mammae kluba.

je oko 25 posto.

- Unatoč prevenciji, još uvijek 20 do 25 posto žena, u nekim sredinama čak do 30 posto umire od raka dojke. Tako je i u Varaždinskoj županiji, no budući da nisu sve tretirane u varaždinskoj Općoj bolnici, ti podaci nisu realni – upozorio je dr. Zdravko Zgrebec.

Ipak, stanovnice Varaždinske županije prepoznale su važnost preventivnih pregleda.

- U našoj županiji uvijek je bio dobar odaziv žena na preventivne preglede, što rezultira

time da se kod preko 50 posto žena karcinom dijagnosticira u početnoj fazi, pa su veće šanse njegovog izlječenja. Svakako treba istaknuti da se žene kod kojih se rad dojke dijagnosticira i kojima je potreban operativni zahvat u roku od mjesec dana zbrinu u varaždinskoj bolnici, po čemu smo sigurno među najefikasnijima u Hrvatskoj – istaknuo je dr. Zgrebec.

Dodajmo na kraju da je ove godine u varaždinskoj bolnici operirano 45 žena od raka dojke, što je nešto manje nego prošle godine.

28

SAVJETNIK

REGIONALNI TJEDNIK || 23. listopada 2012., br. 440

Veterinarska klinika

Život i socijalna skrb

Pravna strana

Piše: DAVORIN LUKMAN Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka Ovlašteni stalni sudski vještak

Piše: SINIŠA ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, ravnatelj Centra za socijalnu skrb Varaždin

Piše: KREŠIMIR JELAKOVIĆ mag. iur.

Hvala vam na čestitkama! Aktivno starenje Neki dan ujutro otvorim Facebook, kad ono već u 8.00 stotinjak Facebook prijatelja šalje čestitke ambulanti za rođendan! I tad se sjetih, prije točno 18 godina počela je s radom Specijalizirana veterinarska ambulanta za male životinje i kućne ljubimce - Dr. LUKMAN. Po dolasku s dvogodišnjeg stručnog usavršavanja u Referentnoj klinici Veterinarske komore Niedersachsen „Dr. Berger“ u Njemačkoj, osnovao sam specijaliziranu ambulantu za kućne ljubimce, jednu od prvih u Hrvatskoj.

Klinika Dr. Berger je član njemačke Akademije za stručno usavršavanje veterinara. Godine 1995. upisao sam poslijediplomski studij iz Patologije i uzgoja domaćih mesojeda te stječem titulu magistra znanosti s područja kirurgije odnosno ortopedije. Godine 1995. postajem član Vereinigung Österreichischer Kleintiermediziner.

Educirao sam se zajedno s kirurzima humane medicine te 1998. dobivam diplomu AO kursa održanog u Zagrebu. U svojoj dugogodišnjoj edukaciji završio sam ESAVS napredni tečaj iz kirurgije zglobova u suorganizaciji bernskog i ciriškog veterinarskog fakulteta, stručno se usavršavao u Poliklinici za male životinje Veterinarskog fakulteta u Utrechtu, Referentnoj klinici Breitensee u Beču, Referentnoj klinikci Piding te Veterinarskom fakultetu u Giessenu.

Nadalje, završio sam subspecijalistički tečaj s područja kirurgije kralješnice

u Tuttlingenu, napredni AO tečaj u svjetski poznatom AO CENTRU u Davosu, napredne subspecijalističke tečajeve s područja kirurgije kralježnice, ostosinteze te artroskopije i kirurgije zglobova u organizaciji VOK-a te tečaj iz Rekonstruktivne i plastične kirurgije u Salburgu.

Godine 2009. stječem titulu doktora znanosti. Sva ova edukacija je naravno rezultirala i kvalitetom rada i dijapazonom medicinskih usluga koje sada pruža naša ambulanta. Specijalistička veterinarska praksa u 18 godina rada upisala je u svoj upisnik 8716 pasa, mačaka te drugih kućnih ljubimaca odnosno 6732 vlasnika. Godinama smo besplatno davali usluge Udruzi „Spas“, držali predavanja u Kinološkom društvu Varaždin 1181, a i mnogima poklonili svoje usluge liječenja. Kroz vježbenički staž u našoj ambulanti svoj profesionalni kruh ispekli su i mnogi doktori veterinarske medicine.

Ovim putem odao bih i priznanje mom ocu, dr. sc. Petru Lukmanu, dr. vet. med., koji je bio pionir hrvatske male prakse i „odgojio“ naraštaje kolega u svojoj dugogodišnjoj praksi, a dio svog sadašnjeg znanja i vještina zasigurno dugujem i njemu. Nažalost, zbog onog što nam je svima suđeno, ni neki vlasnici, a i njihovi ljubimci, koji su godinama bili draga nam klijentela, nisu više među nama, no sjećanje na njih uvijek će nam biti draga uspomena.

izazov društva Ovih dana u Trogiru odr- meni koncept odnosa prema žana je Peta međunarodna starosti, označava starenje konferencija socijalnih rad- uz očuvanje dobrog zdravnika. Tema ove konferencije lja, aktivnog sudjelovanja bila je vezana uz aktivno sta- u društvu, veću neovisnost renje. Polazeći od činjenice u svakodnevnom životu i veću građanda danas u sku uključeEuropi ljudi nost. Aktivno žive i osta- U budućnosti starenje kao ju zdravi takvo omoguduže nego možemo očekivati ćuje osobama ikada prije, još veće probleme s da sudjeluju u suvremeno društ vo je kojima će se susretati društ venim, ekonomskim, suočeno s starija populacija kulturalnim, novim izazovima odgovaranja na po- duhovnim i građanskim trebe sve većeg broja osoba aktivnostima, uz istovrestarije životne dobi. Postavlja menu osiguranu primjerenu se pitanje trebamo li se zai- zaštitu, sigurnost i skrb kada sta bojati sve starijeg druš- im je potrebna. Hrvatska je tva, odnosno starijih ljudi, socijalna politika u pogledu povećanja socijalnih usluga i starih ljudi uglavnom konmjera zaštite za „neaktivnu“ centrirana na mirovinski populaciju? Ako osobe stari- sustav, dok druga područja je životne dobi imaju sačuva- treba u predstojećim godino psihofizičko zdravlje, ako nama razvijati, jer u budućsu aktivni članovi zajednice, nosti možemo očekivati još ako žive u okruženju gdje veće probleme s kojima će starenje ne znači ovisnost se susretati starija populao drugima ili socijalnu is- cija s obzirom na promjene ključenost, onda sigurno ne. u obitelji, njenoj strukturi i Aktivno starenje, kao suvre- funkcijama.

Poduzetništvo s 10 kn slovnog udjela Od ulaska iznosi 1 kunu.

Hr vatske u Jednostavno društvo J e d n o s t a vEuropsku unino društvo ne ju prestat će ne može imati više može imati ograničenje na više od tri člatemelju kojeg od tri člana i može na i može imati sada strana tr- imati samo jednog samo jednog govačka drušdirektora. Kako tva, da bi mogla direktora u Hrvatskoj obavljati svoje po- sam naziv društva govori, da je slovne djelatnosti, moraju ovdje riječ o jednostavnom društvu, osnivati podružnice ili hrvatska tako je i njegovo osnivanje potrgovačka društva. S obzirom jednostavljeno na način da se za na činjenicu da u drugim drža- osnivanje društva koriste tipski vama-članicama Europske uni- obrasci koji su priloženi uz Zaje postoje jednostavniji i jeftiniji kon o trgovačkim društvima, a načini osnivanja trgovačkih popunjava ih u formi zapisnika društava nego u Hrvatskoj, naši (koji sadrže društveni ugovor ili zakonodavci su zadnjim izmje- izjavu o osnivanju trgovačkog nama i dopunama Zakona o društva, popis članova društva, trgovačkim društvima ponudili popis osoba ovlaštenih da vode i poduzetnicima u Hrvatskoj poslove društva, izjavu kojom jeftiniji i jednostavniji model za član uprave prihvaća imenovaosnivanje trgovačkog društva. nje i potpis člana uprave) javni Tako je od 18.10. 2012. u Hr- bilježnik.

Za sam upis društva u sudski vatskoj moguće osnovati jednostavno društvo s ograničenom registar predviđeno je plaćanje odgovornošću. Jednostavno niske sudske pristojbe, potrebdruštvo s ograničenom odgo- no je platiti naknadu za oglas u vornošću je društvo kapitala čiji Narodnim novinama, javnobinajniži iznos temeljnog kapitala lježničke pristojbe koje su inače iznosi 10 kuna koji mora biti prihod državnog proračuna ne uplaćen u novcu i nije dopušte- naplaćuju se, a ukupni troškovi no osnivanje društva unosom u osnivanja trebali bi biti oko temeljni kapital stvari ili prava, 100 eura u kunskoj protuvria najniži nominalni iznos po- jednosti.

Hortikultura

Normalan život sa...

Savjeti iz ordinacije

Piše: FRANJO PAVETIĆ “Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Piše: EVA BRLEK Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, evabrlek@gmail.com

Piše: NIVES TOPOLNJAK dr. med. specijalistica obiteljske medicine

Rajčica kao u bajci

Ako se pažljivije promotri snimka ove bujne rajčice, može se nazreti da se svih šest grana račva iz jednog jedinog korijena. Promatrač će prvo pomisliti da se radi o genetički modificiranoj biljci. U ovom slučaju radi se o rajčici uzgojenoj metodom nacjepljivanja plemke rajčice na korijen tikve.

Time se postigla željena uočljiva bujnost plemke tj. rajčice, ujednačenost plodova, veći prinosi po biljci i, što je najvažnije, izrazita otpornost na bolesti.

Ove rajčice nisu bile ni jednom tretirane pesticidima tijekom cijele vegetacije. Usprkos jeseni kad je već većina sjemenjem uzgojenih rajčica nestala s

gredica, rajčice sa slike još uvijek uspijevaju i donose plod.

Zasađene su u obiteljskom manjem plasteniku te u tlu dobro pognojenom stajskim gnojem, a prihranjivane su ekološkim organskim gnojivom. Glede sve učestalijeg trenda u svijetu - uzgoja povrća i mirodija na balkonima i terasama iz sigurnosti da se jede organski uzgojeno povrće - spomenute rajčice su idealne za taj način uzgoja. Mogu vam odgovorno potvrditi da su iz te sadnice paradajza uzgojeni ukusni plodovi dostatni za obilnu učestalu konzumaciju desetero odraslih ljudi. Tko ne vjeruje, još uvijek se može uvjeriti u to!

Što je ADHD?

Palijativna skrb

Poremećaj hiperaktivnosti i ima nagle reakcije, priča kada deficita pažnje (engl. Attenti- je to neprimjereno, ne reagira on Defficit and Hyperactivity na opomene, diže se sa svog Disorder - ADHD) je razvojni mjesta, čini se da ne sluša, lako poremećaj s izraženim simp- ga ometaju vanjski faktori, tomima nepažnje i/ili hiperak- kratkotrajno zadržava pažnju tivnosti (pretjerane aktivnosti) na nekoj aktivnosti, stalno je i impulzivnosti koji ne odgova- u pokretu, doima se pomalo nespretno... raju razvojnom Va ž no j e stupnju djeteta. pri hvat it i da Sva k im no- Poremećaj, se radi o pov im istra žiremećaju, a v a njem, broj a ne lijenost, ne o lijenosti, djece kojoj je neposlušnost neposlušnosti dijagnosticiran ili „zločestoći“ ovaj poremećaj, ili “zločestoća” djeteta. Važiz dana u dan djeteta no je potražiti raste. Poremećaj se najčešće dijagnosticira pomoć i osigurati podršku polaskom u školu, jer su tada djetetu, a ne kažnjavati ga i zahtjevi koji se stavljaju pred okrivljavati da se tako ponaša dijete sve veći te se očekuje namjerno. Studije pokazuju od djeteta da mirno sjedi te da je ADHD učestaliji dva do da sudjeluje u nastavnom tri puta više kod dječaka nego procesu, iako je sve više djece kod djevojčica. Ponašanje se u koja pokazuju simptome i u većini slučajeva pogoršava u vrtiću. Djeca s ADHD-om situacijama u kojima se traži imaju više teškoća u kontroli trajnija pažnja ili određeni vlastitog ponašanja u odnosu mentalni napori (npr. praćenje s drugima te s usmjeravanjem nastavnog procesa), situacije i održavanjem pažnje prilikom kojima nedostaje vedrine, dirada. To znači da je to dijete u namike ili nečeg novog. Osim usporedbi sa svojim vršnjaci- medikamentozne terapije poma znatno nemirnije, teško se stoje i različite bihevioralne koncentrira, kratko vrijeme tehnike koje mogu omogućiti može biti usmjereno na neki djetetu da preuzme veću konzadatak, teško se organizira, trolu nad svojim ponašanjem.

Palijativna medicina je pot- te potporu članovima obitelji, puna skrb o bolesnicima obo- zatim bolesniku u svakom ljelim od neizlječivih bolesti trenutku pružiti potrebnu i s ciljem postizanja najbolje odgovarajuću njegu koja mu moguće kvalitete života za osigurava najbolju moguću bolesnike i njihove obitelji. Od kvalitetu života te osigurati bolesnika koji trebaju palija- dostupnost potrebnih infortivnu skrb polovica boluje od macija u svako doba.

Palijativnu skrb provode raka, dok ostatak čine bolesnici koji boluju od demencije, za to školovani stručnjaci iz posljedica moždanog udara, različitih područja: liječnici raostalih kroničnih neuroloških zličitih specijalnosti, medicinbolesti te kroničnih bolesti ske sestre, ljekarnici, socijalni radnici, psiholozi, duhovni jetre, srca i pluća.

Ove bolesnike ne možemo savjetnici, nutricionisti, fizioizliječiti, ali možemo osigu- terapeuti te volonteri i udruge. rati kvalitetniji život bez boli Za rad u timu palijativne skrbi i patnje. Palijativna medicina neophodna je odgovarajuća se primjenjuje u svim fazama izobrazba svih članova tima. bolesti bez obzira na prognozu Osnovni je cilj kod bolesnika i ishod, dok pojam terminalne oboljelih od neizlječivih bolesti skrbi (tzv. hospicijska skrb) ukloniti bol, ali i simptome koji obuhvaća medicinsku pomoć se pojavljuju vezano za bolest i u zadnjoj fazi života i potporu stanje bolesnika. Danas farmaobitelji u fazi žalovanja. U svi- ceutska industrija proizvodi jetu postoje različiti modeli pa- niz lijekova i pomagala koji lijativne skrbi, ali svi imaju iste uspješno u svim fazama bolesti osnovne ciljeve. To su ukloniti mogu ukloniti ili smanijti bol bol i sve ostale simptome koji i ostale tegobe. No s obzirom na to da se radi se pojave, uz o specifičnom interdisciplibolesniku sa narni pristup Osnovni je cilj kod specifičnim pomoći koja potrebama, obuhvaća tje- bolesnika oboljelih uloga ljekarlesne, psiho- od neizlječivih socijalne i dunika je od izuhovne aspekte bolesti ukloniti bol zetne važnosti.

ŽENSKI SVIJET

23. listopada 2012., br. 440 || REGIONALNI TJEDNIK

ženski svijet

Ako vam se viče, vičite!

Da biste osvojili muškarca svojih snova ne morate biti starlete niti fotomodeli koji krase naslovnice najpopularnijih ženskih časopisa. Moglo bi vas iznenaditi, ali muškarce neodoljivo privlače kvalitete kojih se žene zapravo plaše da bi ih mogle odbiti.

Među njima je, vjerovale ili ne, dobar apetit! Muškarci vole žene koje otvoreno priznaju da su gladne i zdušno jedu ono što im je na tanjuru. Dakle, nemojte se suzdržavati, niti skrivati. Ako ste gladne, poje-

5

dite s guštom svoju porciju na tanjuru i ne zaboravite: žene sa zdravim apetitom imaju i zdrave apetite na drugim razinama, što se muškarcima sviđa. Ako ste među onim ženama koje se suzdržavaju prostih riječi pred muškarcem, vrijeme je da na to zaboravite. Naravno, ovdje ne govorimo o prostačenju koje ide unedogled, nego o pokojoj kletvi ili vikanju u neočekivanom trenutku. To će muškarcu podići adrenalin i dati mu na znanje da ste snažne, samopouzdane i imate svoj stav.

je osnovnih stvari koje ženama idu brutalno na živce kod muškaraca. Jedna od njih je njihovo popularno češkanje na “onom mjestu”, druga bezgranično podrigavanje i “prdenje”, tu je vikanje i psovanje kod vožnje, a ne treba zaboraviti vulgarno ophođenje prema ženama i stav “najbolji sam u krevetu, bejbe”.

I muškarci su pod stresom Strah da će vas razočarati jedan je od razloga zbog kojeg muškarce može “oprati” stres. Jedno je njegovo hvalisanje kako je dobar u krevetu pred prijateljima, no strah da vas ne razočara mogao bi zapravo stresno djelovati na njega. Hoće li ispuniti vaša očekivanja? Hoćete li biti sretne? Što ako se razočarate? - samo su neka od pitanja s kojima i muškarci razbijaju glavu, a ako se k tome još počnu uspoređivati s vašim bivšim, njegovom stresu nema kraja. Stoga mu pomozite i recite mu je li bio dobar ili ne.

Pohvala će pozitivno djelovati na njega, čak i motivirajuće, pa bi idući put moglo biti još bolje.

Zašto gleda druge žene kad ima mene?

Upoznali ste ga i za nekoliko dana izgubili glavu za njim, ali nervira vas što stalno gleda i odmjerava druge žene? Prvo, priznajte sam sebi: i vi okrećete glavu za zgodnim muškarcima na cesti, pa vam namjere nisu zločeste. Isto je i s muškarcima, samo što su oni direktniji i vjerojatno

često pretjeruju u ogledavanju pripadnica ljepšeg spola. Ljudski je da vas njegovo odmjeravanje ljuti, ali nemojte zbog toga paničariti. Njegove namjere, u većini slučajeva, ne bi trebale biti zabrinjavajuće.

Uglavnom se radi o prolaznom trenutku koji će nakon pet minuta zaboraviti.

29

30

ŽENSKI SVIJET

REGIONALNI TJEDNIK || 23. listopada 2012., br. 440

Umeci koji se skidaju nakon pranja

Piše: BISERKA BUHIN Frizerski salon “Tina”, Štefanec 4, telefon: 099/195-6750

Za mnoge je žene duga kosa ideal i tome će težiti bez obzira na trendove koji nalažu kratke frizure.

Kod prelaska s kratke kose na dugu najbolja varijanta su – umeci za kosu.

U frizerskom svijetu i salonima trenutno su jako popularni umeci od prirodne kose koji se koriste kod izrade svečanih frizura i koji se vrlo lagano skidaju prilikom prvog pranja kose. Pogodni su za sve svečane i dnevne prilike. U svakom slučaju, kroz svakodnevni život poželjnije je vidjeti lijepo ošišanu, zdravu i sjajnu kosu.

25 %

Znanstvenice, čekaju

muškaraca i 20 posto žena laže svojim mamama, pokazala je anketa koja je provedena na uzorku od oko 3.000 ljudi, prenio je BBC. Prema toj anketi, muškarci lažu više od žena i zbog toga osjećaju manju grižnju savjesti. Žene izreknu dnevno jednu laž manje u odnosu na muškarce.

USPJEH On je mlad i vlada frizerskim svijetom

MIRELIN KUTAK Poznate Varaždinke na stolici varaždinske vizažistice Mi

Josip frizira glumice iz “Larinog izbora”!

Svijet mašte i film Moram priznati da svakodnevno koristim malo šminke, reklo bi se - ono osnovno, no za svečan si dati oduška - otkrila je Sandra Malenica Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Šminka:

MIRELA MAGDIĆ FOTAK profesionalna vizažistica, stalna suradnica HNK e-mail: mirela.fotak@gmail.com

Josip i njegova stalna mentorica Štefanija Lazar

Mladi frizer Josip Križnjak iz Petrijanca, koji se nedavno vratio sa Svjetskog fr izerskog natjecanja u Milanu, na kojem je bio dio šesteročlane hrvatske frizerske reprezentacije, u zadnje vrijeme ima pune ruke posla.

tjecanju, a kamoli osvojiti neku od nagrada.

Rezultati iz Milana trebali bi biti poznati ovih dana, no očekujem da ću biti među prvih deset najboljih u kategoriji juniora, izradi vjenčane frizure na lutki, u kojoj sam se natjecao – op-

Ljubav iz škole U svijetu animiranih filmova ova svestrana i kreativna Varaždinka, profesorica hrvatskog jezika i književnosti i komparativne književnosti, od malih je nogu.

Prve animirane filmove radila je još u nižim razredima osnovne škole, a prije četiri godine preuzela je i vođenje Filmsko-kreativnog studija VANIMA zajedno s kolegom Hrvojem Selecom. Iako je naša simpatična sugrađanka zadnjih dana vrlo zaposlena jer su u tijeku posljednje pripreme za subotnje svečano

Glumice, Hair Fest...

Osim što se već pripre- Josip još čeka ma za novo natjecanje, Otvoreno prvenstvo Hr- rezultate iz Milana vatske koje će se održati i nada se da će biti 4. studenog u dvorani Vatroslava Lisinskog u među 10 najboljih Zagrebu u sklopu frizerskog festivala Hair Fest, timističan je Josip. Za Josip je angažiran na ovo natjecanje puna tri snimanju novih nasta- mjeseca pripremao se vaka popularne dram- uz svoju stalnu mentoske serije “Larin izbor”, ricu Štefaniju Lazar te a uskoro ga očekuje i trenerice Lidiju Štokić iz Zagreba snimanje i Martinu editorijaGregur iz la za mlaKopr ivnidenke sa ce, a cijela Studijom hrvatska za vjenčaekipa uoči nja “Nikonatjecanja lina”. imala je i M l a posebne di frizer, treninge – koji je s Francuzitrenutno ma. freelanDodajcer, nada mo i to da se da će je Josip već brojna ovogonim osvoj e n i m U Milanu radio vjenčanu frizuru d i š n j e m natjecanju nagradama na domać im i Etno frizura Hrvatske u svjetskim natjecanji- Vinkovcima osvojio trema pribrojiti i novo, sa će mjesto. Ovim uspjeSvjetskog natjecanja iz hom ujedno završava Milana gdje je snage Josipova pr iča s tim odmjerilo 1.600 najbo- natjecanjem na kojem, ljih frizera iz 55 zemalja nakon tri godine susvijeta, a o njihovim djelovanja i dvije osvokreacijama u kosi od- jene titule najboljeg hrvatskog etno-frizera lučivalo je 120 sudaca.

- Za svakog fr izera iz prošlih godina, više velik je uspjeh uopće nema pravo sudjelosudjelovati na ovom na- vanja.

Sandra Malenica, voditeljica Filmsko-kreativnog studija VANIMA već nekoliko godina pomaže malim animatorima oživjeti njihove likove i stvoriti crtiće koji su dosad osvojili brojne prve nagrade na državnim revijama i festivalima, a njihov internacionalni festival animiranog filma djece i mladih VAFI postao je poznat na svim kontinentima!

SAVJET PL

Plave oči dobivaj smeđom ili sivo-s

otvaranje bivšeg kina Gaj koje je VANIMA dobila na korištenje, od obaveza je malo predahnula na stolici vizažistice Mirele Magdić Fotak.

Šminka i odjeća kod mene zapravo ovise o prilici i tome kako se osjećam Oni koju poznaju Sandru dobro znaju da će se prije uhvatiti posla nego šminke, no daleko od toga da Varaždinka prepoznatljive kovrčave kose ne voli ono što i sve žene ovoga svijeta – šminkanje.

- Moram priznati da svakodnevno koristim malo šminke, reklo bi se - ono osnovno, no za svečanije prigode ili večer volim si dati oduška. I šminka i odjeća kod mene zapravo ovise o prilici i tome kako se osjećam - otkrila je Sandra.

Snimio:

KREŠIMIR GECI, G2 studio-Gettzy Foto Trg kralja Tomislava 4 (Korzo) Varaždin http://www.facebook.com/gettzy, tel. 042/200-161

MODA: Nekad su gumenjače nosili vojnici u rovovima, a danas ih nose n

Ove sezone nemaš gumenjače?

Percepcija lijepog mijenja se s modnim trendovima.

Prije nekoliko godina hlače visokog struka, kragnice, plisirane suknje smatrale su se staromodnim i neprivlačnim, no modni trendovi su uspjeli uskrsnuti sve nekad davno zaboravljene odjevne predmete.

Vojvoda od Wellingtona Jedan takav odjevni predmet su gumene čizme koje su prvo nosili britanski plemići i dendiji na početku 19. stoljeća, a u njima su se protiv bljuzge u rovovima borili i britanski

vojnici tijekom 1. i 2. svjetskog rata.

Pedesetih godina kasnije u njima se Kate Moss prošetala kroz blato na kultnom Glastonbury festivalu i to je bilo dovoljno da gumenjače zarade svoj cool faktor i postanu sastavni dio festivalske mode. Dogodi se koji put da moda bude i praktična, pa su tako i gumene čizme odlične za nepovoljne vremenske uvjete, a ukoliko

dolaze u šarenim bojama i veselom printu, odlične su za razbijanje depresije zbog kišnog i sivog jesenskog dana.

Povijest gumenih čizama počinje s vojvodom od

Wellingtona koji je naložio svom postolaru da napravi par preinaka na svojim čizmama. Čizme su bile izrađene od meke teleće kože, a praktične su bile jer se moglo s njima i u bitku i na - svečanu večeru. S izumom procesa vulkanizacije i obrade gume sredinom 19. stoljeća započela je i proizvodnja gumenih čizama koja je olakšala posao u zemlji gdje je 95 posto stanovništva radilo na blatnim poljima. Nosili su ih i vojnici tijekom oba svjetska rata,

ŽENSKI SVIJET

23. listopada 2012., br. 440 || REGIONALNI TJEDNIK

vas 4.000 € vrijedne stipendije!

Započeo je novi nacionalni program stipendiranja ‘’Za žene u znanosti’ za 2013. godinu kojim L’Oreal ADRIA i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO stipendiraju četiri znanstvenice s iznosom od 4.000 € u završnim fazama doktorskog studija. Natječaj će biti

raspisan do 9. studenog 2012., a na njega se mogu prijaviti znanstvenice koje se nalaze u posljednjoj fazi pripreme doktorske disertacije na području prirodnih znanosti, uključujući interdisciplinarna područja, a imaju manje od 35 godina.

Glikolne kiseline povećavaju proizvodnju kolagena Upotrebom glikolne kiseline povećavamo proizvodnju kolagena i volumen epiderme, ubrzavamo otklanjanje i obnavljanje stanica. Može se koristiti kod svih tipova kože, a naročito se preporuča kod kože sklone aknama, kao i kod ožiljaka. U kozmetičkom salonu rade se profesionalni tretmani s kiselinama i to do 35-postotnom koncentracijom protiv bora i hiperpigmentacijskih mrlja. Taj tretman je idealno provoditi u ovom periodu jesen-zima jer se treba izbjegavati

irele Magdić Fotak

mova

31

SANDRA MALENICA

nije prigode ili večer volim

LUS u sjaj ako ih iscrtamo smeđom olovkom.

Inspiraciju za Sandrinu šminku Magdić-Fotak je pronašla gdje drugdje nego u svijetu filmova i mašte.

- U svijet mašte uklapa se zelena boja koja je vesela, a kako Sandra voli tu boju, ona će biti dominanta u ovotjednom make-upu. Naglasak je na očima. Na kapcima sam se malo poigrala kombinacijom zlatnog i zelenog sjenila, a prije nego sam stavila tanku liniju crnim tušem, oči sam uokvirila smeđim sjenilom - otkrila je Magdić Fotak.

Naravno, kod naglašavanja očiju važne su trepavice, pa su Sandrine prirodne nadopunjene umjetnim, a cijela priča zaokružena nanošenjem nekoliko slojeva crne maskare.

- S obzirom na to da su naglašene oči, ostatak šminke mora biti neutralniji. Rumenilo je zato svjetlije boje, a usne ružičaste. Ova vesela šminka idelana je za svečanije prigode – doznali smo od varaždinske vizažistice.

Uz ukosnicu zelenog leptira u kosi i zelenu haljinu Sandra je otputovala u svijet mašte.

Vođena svojom ljubavi prema filmskom stvaralaštvu ne sumnjamo da će zajedno s mladima stvoriti još mnogo animiranih filmova te doživjeti puno uspjeha, ne samo na domaćoj, nego i svjetskoj filmskoj sceni.

ajpoznatije svjetske trendseterice

? Onda nisi “in”! a nakon Drugog svjetskog rata žene i djeca. S razvojom industrije gumene čizme su doživjele i neke preinake, pa su čizme za radnike dobile metalne kapice koje su služile kao zaštita na radu. Tako 1955. započinje proizvodnja zelenih Wellington čizama koje su postale sinonim za život na engleskom ladanju, a 2009. poznati dizajner cipela Jimmy Choo ostvario je suradnju s britanskim brendom i napravio posebnu kolekciju crnih gumenih čizama s krokodilskim uzorkom. (nk)

solarij i sunce. Preporuča se napraviti najviše do 10 tretmana uzastopce s razmakom od tjedan dana. Tako će se poboljšati vlažnost i vitalnost kože, regeneraciju, smanjenje bora i izblijedit će se pigmentacijske mrlje. Tretman mogu koristiti i one osobe koje nemaju nikakav problem na koži. Ipak, trudnicama, dojiljama i alergičarima stručnjaci savjetuju da ne koriste ni same kiseline, a ni proizvode koji ih sadrže zbog nuspojava.

Piše: ŽELJKA SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, o42/201 392

32

MALI OGLASI

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

REGIONALNI TJEDNIK || 23. listopada 2012., br. 440

Mali oglasi www.regionalni.com/ gdje-i-stokad-i-kamo/ mali-oglasi/ Zovite nas na 042/290-774

KUĆE „NEKRETNINE DOMINUS“ – Agencija s licencom HGK – Stručno i odgovorno posredujemo u prometu svih vrsta nekretnina, www.nekretninedominus.hr, 042/321-936, 098/494-585, 095/9140-200, Frana Kurelca 9, Varaždin ozn.351c KUĆA u Matice Hrvatske 88 m² i 600 dvorišta -65.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

ne, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c POTRAŽUJE se kuća u Varaždinu novija do 120.000 € za poznatog kupca! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir.grabar@vz.tcom.hr ozn.335c PRODAJE se veće imanje u Jalžabetu i kupuje se stan. Tel. 042/647-005 ozn.4335

KUĆA u Starigrad Paklenici 150 m² - ispod cijene! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

KUĆA katnica, nedovršena, 3 etaže, podrum, balkoni, terasa, struja, voda, prodajem. Tel. 212675 ozn.3108b

KUĆA u Vukovarskoj 130 m² i 400 dvorišta - 86.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

PRODAJEM kuću katnicu u Knegincu G., novouređenu. U dvorištu ima još 1 dvosobni i 1 jednosobni stan. Moguće razne kombinacije. Moguća moja doplata. Povoljno! Mob. 098/284949 ozn.233c

VIKENDICA Halić od 50 m² i 1000 m² okućnice (struja ,voda) - 18.900 €. Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆA za odmor u Zelini, 60 m², priključci, uz asfalt, blizu Zagreba - 28.000 €! Lucerna nekretni-

KNEGINEC kuća! Prodaje se kuća 3 sobe, kuhinja, kupaona, okućnica 1400 m². Mogućnost kupnje već od 235 € mj. Mob. 099/517-9982 ozn.388c

PRILIKA! Prodaje se kuća u Ivancu, 150 m², visoki roh-bau, dvorište 564 m², PVC stolarija, priključci. Odlična, mirna lokacija. Cijena na upit. Mogućnost kreditiranja. Mob. 099/517-9982 ozn.388c PRODAJA kuća Varaždin i okolica: A. Kovačića 125.000 €, A. B. Šimića 70.000, Mažuranićeva 175.000, Krležina 115.000, Trnovec 100.000, Kučan Gornji 90.000 ... Paurević nekretnine Varaždin. D. Cesarića 47, 098/9706-575, 042 /261 -247 ozn.167c PRODAJA, kupnja, iznajmljivanje (posredovanje) stanova, kuća, posl. prostora, zemljišta . Paurević nekretnine Varaždin , D. Cesarića 47, 098/970-6575, 042/261-247 ozn.167c

STANOVI JEDNOSOBNI stan, 39 m2, etažno plinsko grijanje, lođa, lift, 32.000 €, Slavenska ulica.

Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c NOVOGRADNJA, T. Ujevića, dvosobni stanovi 47 m² i 58 m² . Najpovoljnija cijena za tu lokaciju. Wens nekretnine, 042/200- 055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c DVOSOBNI stan, B. Radića 53 m2 , 45.000 €, dvosobni stan, B. Radića 60 m², 52.000 €.

Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c TROSOBNI stan 78 m² , kompletno novouređen, 65.000 €, Zagrebačka ulica. Wens nekretnine, 042/200-055, 091/3903175, 099/591-1709 ozn.378c TROSOBNI! Novogradnja trosobni 72 m² u Zagrebačkoj -povoljno! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c SUPER PRILIKA! Četverosobni dvoetažni 88 m² kraj Kauflanda (etažno)-povoljno! Lucerna nekretnine, 091/784- 4868, 099/404-8241 ozn.62c

TROSOBNI stan Z adar 59 m² centar- povoljno! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRODAJE se stan od 37 m² na Ravnicama u Zagrebu ili mijenja za Varaždin! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c DVOSOBNI - T. Ujevića 52 m² ,Z. Frankopana 54 m² -povoljno!

Lucerna nekretnine, 091/784-

4868, 099/404-8241 ozn.62c TROSOBNI- 78 m² u F. Galinca (kod hitne)! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c DVOSOBNI prilika! Dvosobni 59 m² u B. Radić - (kraj Arsenala) ! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c GARSONJERA u I. Meštrovića 26 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUPUJE trosobni stan novogradnja do 75 m²za poznatog kupca! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRODAJEM trosobni stan, 76,3 m2, blizina centra ili mijenjam za kucu u okolici Varazdina. Mob. 098/821-835 ozn.2320e PRODAJEM dvosoban stan 68 m² u Varaždinu, Zagrebačka ulica. Mob: 099/400-160 ozn.2319e NAJJEFTINIJI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi su useljivi i etažirani, Kumičićeva , 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m². Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući.

Nudimo najpovoljnije kredite!

Upitati: 330-868, MDV-CENTAR ozn.63c DVOSOBNI, 56 m², Aleja kralja Zvonimira 2/2, etažno g. i vlastita brojila, vlasništvo 1/1. Mob. 098/160-2016 ozn.4560 POVOLJNO! Stan u Varaždinu, Banfica, 66,1 m², odmah useljiv.

Mogućnost kupnje već od 248 € mj. Mob. 099/517-9982 ozn.388c PRILIKA – nasuprot bolnice, 1,5-sobni, 35 m², 29.000 €, nije fiksno. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644483 ozn.141c DVOSOBNI stan, 61.70 m², R. Boškovića 12c, 2. kat, kalorimetri i vodomjeri. Mob. 098/449-437 ozn.4592 GARAŽA u nizu na Banfici (R. Boškovića – Koprivnička), 16 m². Mob. 098/449-437 ozn.4592 PRODAJEM dvosobni stan na Banfici, etažno grijanje, vodomjer. Upitati: 091/136-2710 ozn.4596 PRODAJEM trosoban stan, atraktivna lokacija, 65 m², u Trakošćanskoj 22, 1. kat, etažno g., cijena – upit. Mob. 091/163-3538 poslije 16 h ozn.4624

ZEMLJIŠTA PRODAJU se dvije spojene građevinske čestice u Gornjem Kučanu, ukupne površine 2.647 m² (Varaždinska ulica). Mob: 091/352-0072 ozn.401c

GR AĐEV IN SKO zemljište u Varaždinu od 703 m², pro d aj em. Mob. 091/352-0083, 091/232-0350 ozn.2321e PRODAJEM oranicu Rogozno, 6 150 m². Tel. 042/230007, 098/969-7621 ozn.4566

POSLOVNI PROSTORI PRODAJE se poslovni prostor u strogom centru Ludbrega, 48 m².

Povoljno. Mob. 098/982-1570 ozn.143c PRODAJEM ili iznajmljujem poslovni prostor u centru Varaždina ukupne površine 60 m².

Mob. 091/526-7870 ozn.4389 KUPUJEM poslovni prostor u strogom centru grada, uređen, od 50 do 70 m². Prednost vlastito parkiralište. Ponude pod broj 1000. ozn.2322e PRODAJE se caffe bar u blizini srednjih škola, te garaža u blizini bolnice, u Varaždinu. Mob. 098/801-591 ozn.4626 PRODAJE se u centru Varaždina poslovni prostor 170 m² i poslovni prostor 22 m². Mob. 091/926-8380 ozn.4607 IZ NAJMLJ U JE M p o slov ni prostor 26 m², centar grada, I. Cankara 1a. Mob. 098/373-433 ozn.427c

APARTMANI APARTMANI ! Apartmani novogradnja 60 m² u Pakoštanima - super cijene! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c APARTMANI! Apartmani Krk, novogradnja od 39 m², 45 m², 50 m², 90 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c

APARTMAN Žaborići 35 m², kraj Šibenika! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

NAJAM JEFTINO, stambeno poslovna zgrada 450 m², s dva stana i ugostiteljskim objektom, Selci Križovljanski 148 Cestica, 500 €. Mob. 098/189-5652 ozn.4293 IZNAJMLJUJEMO dvosobni, namješteni stan u kući (poseban ulaz) dvojici dragih ljudi. Tel. 214-474 ozn.4523 IZNAJMLJUJEM isključivo studentima jednosobni i dvosobni namješteni stan, Mob. 099/213-

8215 ozn.4543 IZNAJMLJUJE se namješten dvosoban stan sa internetom studentima u Trakošćanskoj 10.

Mob.: 095/568-7571 ozn.2320e IZNAJMLJUJEM jednosobni stan, Vratno – Vinica (2 đaka), ulaz poseban. Tel. 722-193, 098/962-0497 ozn.4549 IZNAJMLJUJE se manji dvosoban stan. Upitati na: 099/7044393 ozn.4561 IZ NAJMLJ U JE M j e dno soban stan 35 m². Tel. 313-599, 098/1962-646 ozn.620a IZNAJMLJUJE se stan 42 m², cijeli namješten, u Harambašićevoj ulici. Mob. 098/185-4586 ozn.4571 IZNAJMLJUJEM sobu s uporabom kuhinje i kupaonice muškoj osobi, ulaz poseban.

Tel. 042/232-235, 098/992-1479 ozn.4604 UNAJMLJUJEM kuću u okolici Varaždina. Mob. 099/722-4736 ozn. 352c IZNAJMLJUJEM dvosobni stan u kući, vrlo povoljno. Mobitel 091/316-0584 ozn.2323e IZNAJMLJUJEM dvosoban stan, poseban ulaz i brojila, namješteno, 800 kn + režije, blizu Getro.

Mob. 091/797-5956 ozn.4597 DVOSOBNI 57 m², B. Radića 26, namješten, 1.800 kn + režije.

Mob. 098/577-302 ozn.4594

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ Ñıtostakala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑjućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ozn.19c PRODAJEMO razne modela i tipove rabljenih vozila. Mogućnosti plaćanja zamjena staro za novo, karticom (Master, American), auto krediti (RBA, ERSTE, PBZ) i leasing. Kredite i leasing rješavamo mi 098/379-

23. listopada 2012., br. 440 || REGIONALNI TJEDNIK 885, 098/390-644. ozn.52c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.4369 POVOLJNO prodajem Rover 400 1.4 i 16 V, god. proizvodnje 1997. (prijeđenih 160.000 km), uščuvani. Mobitel: 095/901 4852 ozn.2323e PRODAJEM Passat karavan, ‘92. g., benzinac, klima, neregistriran, očuvan, u vrlo dobrom stanju, 4.000 kn (dogovor). Mob. 092/1785-776 ozn.3124b RENAULT-MEGANE 1,4, očuvan, super mala potrošnja, cijena 22.500 kn. Mob. 098/241-375 ozn.359c KUPUJEM automobil ispravan, neispravan, karambolirani, može i stara olupina. Mob. 092/2875661 ozn.4600 MITSUBISHI CARISMA 1.6 GLX, ‘97. g., 1. vlasnik, reg. do 29. 12. 2012., 182 000 km, klima, 2.800 €. Mob. 098/817-710 ozn.4605 ISPRAVAN Renault Trafic, 1997. g., pogon 4 x 4, benzinac, neregistriran. Jeftino. Mob. 098/267137 ozn.4613

POSAO KAVANA Dora traži mušku osobu na radno mjesto konobara.

Poželjno iskustvo. Mob. 091/5084906 ozn.4519 DJEVOJKE (2) za rad u caffe baru, tražim. Može i početnice.

Mob. 095/803-1580 ozn.4537 TRAŽIM posao obavljanja pomoći u kući, briga oko starijih osoba, pomoćne kuharice! Mob. 095/560-7782 ozn.62c OBAVLJAM posao čišćenja kafića te glačanje i pomoć u kući!

Mob. 091/152-9852, 042/488093 ozn.3129b BISTRO&PIZZERIA traži djevojke za rad, za šankom. Info: 095/911-5102 ozn.218c TRAŽIM djevojku za rad u lokalu, u Varaždinu. Može i bez iskustva. Po mogućnosti marljivu i poštenu. Mob. 095/538-7310 ozn.426c CAFFE BAR traži djevojku/ studenticu za rad, petak-subota-nedjelja. Plaća odlična. Mob. 098/185-7132 ozn.4615

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c

ENTRY - AKCIJA GARA ŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin! U ponudi krilni i klizni motori za ograde, ugradnja i servisi.

Prednost plaćanja - beskamatni krediti.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c KUHINJE po narudžbi “VARIA”, Trg Bana Jelačića 12, Varaždin. Popusti preko 25% na kuhinje. www.varia-kuhinje.hr.

098/1991-083 ozn.405c PRIMAMO na smještaj starije i nemoćne (pokretne i nepokretne). Cijena 1.700,00 kn mjesečno. Mob. 091/576-5692 ozn.4579

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/5745542, www.graditeljstvokontura.hr ozn.153c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311434 ozn.7c ČISTIMO sve vrste grobnica: mramor, granit, kulir. Uklanjamo parafin, hrđu. Zaštita sa kvalitetnom impregnacijom. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311434 ozn.7c BRAVARIJA-MAČEK: Novo!

Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije. Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO! cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI - Izložbeno prodajni salon Varaždin, G. Krkleca 1a (Mercator centar – prizemlje), tel/fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c

GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, izrada i sanacija krova, termofasade. Na izvedene radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader.com, mob. 098/791-092, 041/647-168 ozn.314c

IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija.

Mob. 098/227-024 ozn.48c

„POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c

IZRADA fasada, stiropol, vuna, soboslikarski radovi, alu i inox ograde Mob. 095/907-8011 ozn.118c

KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, stubišta, građevinska limarija, sve vrste materijala. Mob. 098/417-373 ozn.343c

GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c

SERVIS RAČUNALA – LAPTOPA, hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell, dolazimo na Vaš poziv. Tel. 321-702, www.pcserviser.com ozn.365c

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi.

Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi…

Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/9063361, 092/289-2214 ozn.231c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c VOD OINSTAL ATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449583 ozn.285c NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfalta, kanalizacija, ograda, rušenje građevnih objekata. Tel. 042/210-461, mob.

095/821-2456, 095/8212-456 ozn.290c

G.T. ŠKVORC - Izvodimo sve vrste građevinskih radova. Povoljno i kvalitetno. Mob. 095/915-4977, 040/821-684 ozn.394c NAJP OVOLJNIJA do st av a šljunka, pijeska, sipine, drenaže, zemlje, ogrjevna drva bukovi okrajci od 650 KN. Mob. 099/3530-180 ozn.417c SELIDBE, prijevoz i tapeciranje namještaja, obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob. 098/704-257ozn.353c STIROPOR fasade, soboslikarsko-ličilački radovi, sve vrste knauf sistema, keramika. Kvalitetno i povoljno. Mob. 098/478900 ozn.4004 DIMNJACI inox za plin, tekuće i kruto gorivo; centralno g., vodovod, kanalizacija. Mob. 095/8621230 ozn.342c FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.4160 FASADE-KNAUF: stiropor fasade, farbanje fasade, soboslikarsko

MALI OGLASI

33

ličilački radovi, sve vrste knauf sistema. Povoljno! 098/931-2260 ozn.4208

za instrukcije iz matematike i fizike za srednju strukovnu školu.

Mob. 091/9422-855 ozn.4585

PARKETE postavljamo, brusimo, lakiramo. Mogućnost isušivanja preostale vlage profesionalnim aparatom. Mob. 091/251-2644 ozn.4214

KERAMIČARSKI obrt Toplek postavlja pločice te vrši adaptacije kupaonica. Mob. 098/473-421 ozn.4612

AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/9279903, 095/908-4793 ozn.4222 FASADE, soboslikarski radovi, gletanje, bojanje, adaptacija. Garancija, račun, ostavljamo čisto. www.piturjunior.com, 091/2501040 ozn.4383 STIROPOR fasade, proizvodnja i ugradnja štukatura za dogovorene fasade, štukature gratis. www. piturjunior.com, 091/250-1040 ozn.4383 ADAPTACIJE, zidarski, knauf, ličilački radovi, keramika, dekorativna rješenja, povoljno! Tel. 042/421-278 ozn.4391 NAJJEFTINIJE u gradu! Provjerite! Ograde, galenderi, nadstrešnice – popravak istih. Mob. 098/170-3941, 042/657-167 ozn.4435 BUŠENJE za vodu. Mogućnost ispumpavanja i spajanja na el. pumpu. Geo-Mucko, mob.

091/133-0187 ozn.2320e DAJEM instrukcije iz matematike za osnovnu i srednju školu. Informacije: 099/242-9004 ozn.4526 GLAZBENA radionica Allegro Media, škola sviranja gitare i bas gitare (polaznici 6-66 g.). Mob. 098/814-098, www.allegro.hr ozn.4536 LIMARIJA građevinska, pokrovi svih vrsta, najam dizalica, izolacije. Visinski radovi D, 098/1729903 ozn.4556

IZRADA travnjaka, parkova, kamenjara, šišanje živice i ukrasnog bilja, nabava i dovoz materijala.

Mob. 091/183-8805 ozn.4614 LIČILAČKI I soboslikarski radovi, povoljni cijenom, vrhunski uslugom! Popust za umirovljenike. Mob. 091/540-2681 ozn.134d MASER-TERAPEUT usluge manipulativne terapije: obrada kralježnice, pojačavanje cirkulacije, migrene, uklještenja, zakočenje, lumbalne tegobe, išijas. Mob. 098/1911-423 ozn.4623 IZVODIMO ličilačke i soboslikarske radove. Mob. 099/7995401 ozn.4620

POLJOPRIVREDNI STROJEVI PROIZVODNJA rezervnih dijelova za poljoprivredne i građevinske strojeve te industrijsku opremu – strojna obrada metala. KOVING d.o.o., Varaždin, Cehovska 3, mob.: 098/395-182, tel./fax.: 042/204-220 ozn.46c

ŽIVOTINJE PILIĆI živi 13 kn, očišćeni 20 kn.

Bartolovec, Varaždinska 81, tel.

657-172, 098/651-089 ozn.4524 PILIĆI očišćeni 20 kn/kg, moguća dostava. Vršimo uslugu čišćenja svih vrsta peradi. Tel. 683-241 ozn.4477

OSTALO KUPUJEM zlatnike, srebrnjake, stari kovani novac, vojne medalje, ordenje i stare razglednice.

Mob. 099/694-8716 ozn.4595

KVALITETNO i povoljno radim sve zidarske radove. Mob. 098/916-3835 ozn.4574

UGLJEN za ogrjev, visoka kalorična ogrjevna vrijednost. Potražite u Sračincu, Zelendvorska 21, novo naselje Gaj, 042/711-378, 091/9191-998 ozn.425c

TRAŽIM profesora/profesoricu

PRODAJEM slamu u balama, 6

34

MALI OGLASI/ZAHVALE I SJEĆANJA

REGIONALNI TJEDNIK || 23. listopada 2012., br. 440

kn/bala. Tel. 240-510 ozn.4540

IN MEMORIAM

PRODAJEM zimske gume SAVA - M+S, 185-65-15, stare godinu dana. Mob.: 098/866-638

ZLATKO ŠIPEK 23. 10. 2011. – 23. 10. 2012.

U tišini vječnog mira neka Te prate naša trajna sjećanja, duboka tuga i neizmjerna ljubav.

PRODAJEM kotao “Alfa 80” inox -80 lit.(na kipanje). Cijena: povoljna-po dogovoru.(područje uže Lepoglave). Mob: 098/9839263 ozn.83i

Ana s djecom

PRODAJEM očuvana električna invalidska kolica (malo rabljena).

Upitati: 642-009 ozn.4558

SJEĆANJE na našeg prijatelja

ZLATKA ŠIPEKA

DRVA za ogrjev bukva, grab, agacija, cjepanice ili piljeno. Mob. 098/446-443 ozn.4573

23. 10. 2011. – 23. 10. 2012.

Obitelj Pintarić

OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere.

Ne bacajte jer mi to plaćamo!

Tel. 042/505-024, 099/8233-156 ozn.352c

ZAHVALA povodom iznenadne smrti našeg dragog brata i ujaka

FRANJE SVIBENA preminulog nakon teške i kratke bolesti u 53. godini života.

PRODAJEM čemprese smaragda 1,30 m/50 kn, kolumna 1,30 m/25 kn, ligustrum 1 kom/1,5 kn. Tel. 042/711-502, 098/1906071 ozn.4606

Najiskrenije zahvaljujemo svim dragim ljudima na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama te posljednjem ispraćaju našeg dragog brata i ujaka.

Ožalošćeni: sestra Ana, nećak Dalibor s obitelji

UGLJEN „Kreka“ i „Stanari“ (lignit), drva, šljunak, sipina, ind. drva i usluge prijevoza.

Mob. 098/267-834, 042/714-191 ozn.338c

ZAHVALA povodom smrti dragog nam supruga, oca, djeda i svekra

DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210461, 095/900-8646, 095/8212456 ozn.290c

FRANJE KRSNIKA preminulog 16. 10. 2012.

Ožalošćeni gubitkom iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima na usmenim i pisanim izrazima sućuti, položenim vijencima i svijećama te ispraćaju na vječni počinak. Veliko hvala i djelatnicima Doma za starije i nemoćne sv. Ana koji su mu olakšali posljednje dane života.

INDUSTRIJSKA drva, bukova, debela, za centralno, 750 kn/m³ (5 kubika). Mob. 095/516-5493, 729-006 ozn.4629 ORBITREK novi, malo korišteni i mobitel LG C320, prodajem.

Mob. 091/581-9000 ozn.4591 KUTNA klupa – garnitura, stakleni stol i 6 stolica, sudoper, okrugli stol. Tel. 731-329, 092/307-8682 ozn.4593 DVORIŠNA klizna vrata 330 x 170 cm i mala 90 x 170 cm plus 2 stupa. Novo. Mob. 098/267-137 ozn.4613 PRODAJU se drva – agacija, te 3 gradilišta u Sračincu. Upitati: 712-427 ozn.4627

ELEKTRONIKA LAPTOPI, LCD - LED Tv PLAZME, kućanski aparati, najpovoljnije cijene. Web-shop: www.rusak.hr, info: 098/723-160 ozn.4582

KREDITI NOVA ponuda bankovnih kredita na 1/2 i na ostatak primanja. Brzi krediti u 48h!

Krediti za umirovljenike do 80.godine! Zatvaramo crne liste, ovrhe i blokade! Mob. 098/182-7822 ozn.621a BRZO do gotovine putem American, Diners, Master kartica (do 60 rata) ! Mob. 091/1105024 ozn.4630 PREKOR AČILI ste limite po karticama? Potreban Vam je hitno novac? Blokiran Vam je račun? Najjeftiniji krediti u RH! Brzi zajmovi bez HROK-a u 24 sata, zaduženja plaće do 70%. A.U.d.o.o 098/9511-249, 091/5145-813 ozn.422c

AKCIJA gotovinskih kredita na ostatak plaće na 12 godina.

Zatvaramo C. L., blokade i ovrhe. Umirovljenički bez HROK-a na 8 g. Hipotekarni na rok od 25 g.! Pozajmice - odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c AKCIJA – Krediti– trajni nalog.

Pogodnosti za zaposlene u Boxmarku. Umirovljenički do 80 g. Pozajmice odmah! Mob. 099/528-3329, 091/506-1660 ozn.4631 POSLJEDICA pogrešnih odluka i nepovoljnih zaduženja mogu se osjećati cijeli život, izbjegnite te posljedice i posavjetujte se sa produženom rukom banaka - ARGES d.o.o ugovara za Vas najbolje. 042/210-008 ili 099/244-5915 ozn.286c KREDITNE linije sa sniženim kamatama i troškovima obrade kredita, bez nepotrebnih polica životnog osiguranja i bez skrivenih troškova do 2/3 primanja.

Zajmovi bez ovjere - odmah!

097/754-1837 ozn.286c

POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike uz zalog zlata, srebra, računala, starina, čekova, na kartice, u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840, 095/4088-841 ozn.233c KREDIT za vas na 12 g., bez HROK-a, zatvara C/L, blokade i ovrhe, pozajmice 24 h! Mob. 099/4070-651 ozn.4482 AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne

pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob. 099/488-5559 ozn.4562 NAJBRŽE i najpovoljnije do gotovine putem kreditnih kartica ( Amex, Diners, MasterCard, Visa ) , 2- 60 rata, isplata odmah.

Mob. 098/987-0078, 091/3860349 ozn.4582 POZAJMICE, krediti, kreditne kartice! Bez ovjere i ustege na plaći za zaposlene na određeno ili stalno te umirovljenike! Mob. 091/916-9885 ozn.297c KREDITI – do 80 g., pozajmice 50.000 kn odmah, 230.000 kn na ostatak plaće – trajni nalog, inoz. mirovine do 7.000 €. Mob. 099/8653-200 ozn.4603 KREDITI do 1/2 primanja, na ostatak plaće – 12 g. Umirovljenici do 80 g. Pozajmice odmah!

Mob. 091/302-9234 ozn.4610 KREDITI – brzo i povoljno do 220.000 kn bez HROK-a i C/L. Zatvaramo ovrhe i blokade.

Mob. 099/8371-958 ozn.4611 HITNE pozajmice u 24 h! Bez HROKa krediti na 12 godina b ez jamac a .

Mob. 098/9885-271 ozn.622a KREDITI i pozajmice - zatvaranje ovrhe i kredita. Bez jamaca. Na 15 godina.

Mob. 099/6390-477 ozn.622a

POZNANSTVA ASTROLINIJA NERA sa dugogodišnjim iskustvom na novom broju 064/630-639! Astrologija, tarot, rune, Feng Shui, savjeti, gledanje u kristalnu kuglu. Skidanje uroka, nagaza, crne magije.

Najave za prijem kod vidovnjakinje na: 042/203-985 ozn.4632 VRUĆE, a jeftino! Probudi svoju maštu od 0-24 i uživaj s malom pohotnom razvratnicom.

064/400-909 tel/mob: 2,33kn/3,58kn/min. ozn.166c MUŠKARAC 51 g., Varaždin, traži žensku osobu od 20 – 40 g. za druženje uz novčanu nagradu, diskrecija zajamčena. Mob. 098/1642-831 ozn.4571 MUŠKARAC s obvezom, 50 g., traži ženu stariju od 40 g. za diskretno druženje. Mob. 098/816496 ozn.4608

Supruga Ružica, sin Ernest i snaha Nevenka, unuke Mateja i Simona te ostala rodbina *****

POSLJEDNJI POZDRAV najdražem dedi

FRANJI KRSNIKU Hvala Ti na svakom trenu što proveo si s nama.

Tuga zbog Tvog odlaska srca naša slama.

S Tobom lijep je bio svaki dan, a sada si utonuo u miran san.

Lijepo spi i nek’ Ti budu slatki sni.

Volimo Te zauvijek i vidimo se opet mi.

Tvoje unuke Mateja i Simona

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog sina, supruga, oca, zeta i šogora

DARKA PRAŠNIČKOG preminulog 17.listopada 2012. u 43. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima na izrazima sućuti, pruženoj podršci, riječima utjehe, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju dragog nam Darka na vječni počinak. Veliko hvala HMP-u Ivanec, Općoj bolnici - Interni Vž, djelatnicima i učenicima Srednje i osnovne škole Ivanec, poduzeća CONSORS Ladanje, VIS Ivanec, KAJZERICA Ivanec, te zahvaljujemo vlč. Zoranu Gložiniću na dostojanstvenom ispraćaju.

Hvala za sve lijepe trenutke provedene s Tobom.

Majka Marija, Tvoja supruga Biserka i djeca Nikolina, Mario, Katarina

POSLJEDNJI POZDRAV

DARKU PRAŠNIČKOM U srcu tuga, na grobu tišina, otišao si zauvijek...

Tvoji tast Josip, punica Slavica, šogor Josip i nećak Borna.

Zahvaljujemo svim dragim ljudima na dostojanstvenom ispraćaju.

ZAHVALE I SJEĆANJA

23. listopada 2012., br. 440 || REGIONALNI TJEDNIK

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

voljenoj

EVA PILIPOVIĆ 2000. – 2012.

Suprug i sinovi s obiteljima

IVKI ŠTIMAC † 15. 10. 2012.

Hvala Ti što si nas voljela.

Tvoja Marica s obitelji

SJEĆANJE

BRANKO SKUPNJAK

BOLNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

DRAGUTIN LUKAVEČKI

Zahvalna obitelj Vukelić

MARIJU OSTROŠKI

Tvoji najmiliji

Suprug Milan, sin Predrag, snaha Jasminka i unuci Matija i Tomislav

Stara p… hvala Ti za sve.

Tvoji Varaždinci

IVICE VUKELIĆA Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, znancima, susjedima zgrade Koprivnička 9 i R. Boškovića 12c, DGIT Varaždin, djelatnicima Ceste Varaždin i Via-plana Varaždin, djelatnicima OB Varaždin Odjel računovodstvo na izrazima sućuti i položenom cvijeću i svijećama. Iskreno hvala svim djelatnicima Kirurgije OB Varaždin i dr. Dolgošu, svim djelatnicima Interne OB Varaždin i dr.

Vojnoviću, svim djelatnicima Specijalne bolnice Novi Marof te dr.

Pintarecu i dr. Prtoriću na pruženoj njezi i pažnji tijekom liječenja.

Veliko hvala vlč. Ivanu Žmegaču i bratiću vlč. Ivici Bogdanoviću na lijepim riječima i molitvama tijekom posljednjeg ispraćaja.

na

Zauvijek u našem sjećanju.

BRANKO ČRNAC TUSTA

povodom smrti voljenog supruga, oca, brata, zeta, šogora, svekra, ujaka i tetka

preminulog 16. 10. 2012. u 67. godini života.

22. 10. 2007. – 22. 10. 2012.

POSLJEDNJI POZDRAV

35

24. 10. 1994. – 24. 10. 2012.

*****

S ljubavlju,

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoji najmiliji

dragom i voljenom

IVICI VUKELIĆU SJEĆANJE na dragu mamu, baku i svekrvu

IVKU ŠEŠET 19. 10. 2005. – 19. 10. 2012.

Godine prolaze, a sjećanja ne blijede.

Ivan, Bojan, Anja i Nevenka

Svima ćeš nam falit.

SJEĆANJE na našeg dragog

STJEPANA KOLENKA 25. 10. 2011. – 25. 10. 2012.

Ljerka, Irena i obitelj

SJEĆANJE

ZAHVALA

IVAN ŽGANJER

povodom smrti naše drage majke, bake, sestre, šogorice i tete

27. 10. 2011. – 27. 10. 2012.

Prošla je godina dana otkad Te nema.

Uvijek si s nama i bit ćeš zauvijek.

Djelatnici firme Grabar d.o.o.

Zbogom dragi prijatelju

BRANKO KLJAIĆ Drava bez Tebe više nikada neće biti ista…

Ostaju mi sjećanja na nezaboravna druženja i prekrasne slike, hvala Ti! Vojč s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

VILME RUKAVINA Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima na izrazima sućuti, položenom cvijeću. Hvala osoblju Obiteljskog doma Sveta Rozalija iz Družbinca na pažnji i brizi u zadnjim danima života, te kapelanu Igoru Radašiću na lijepom govoru i dostojanstvenom ispraćaju drage pokojnice.

Tvoji ožalošćeni: djeca, unuci, sestre i njihove obitelji

IVANA KOŠUTARA

prof. dr. sc. RUDOLFA NJEGAČA

premilog 17. 10. 2012. u 49. g. života.

Po dobroti Te pamtimo, s ljubavlju spominjemo, u srcu čuvamo.

Nećak Branko Mežnarić s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

30. 10. 2009. – 30. 10. 2012.

Tvoji najmiliji i suprug Petar

SJEĆANJE

IVICA VUKELIĆ najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima na izrazima sućuti, riječima utjehe te ispraćaju dragog nam Ivice na vječni počinak. Veliko hvala medicinskom osoblju Bolnice Novi Marof, a nadasve hvala dr. Pintarecu i dr.

Prtoriću na nesebičnoj brizi i pruženoj pomoći. Hvala vlč. Ivanu Žmegaču te našem bratiću vlč. Ivici Bogdanoviću na posljednjem ispraćaju dragog nam pokojnika.

Ožalošćeni: sestre Franjica i Milkica, šogori Stjepan i Tomislav te nećakinje Karmen, Suzana i Jasenka s obiteljima

POSLJEDNJI POZDRAV šogoru i tetku

IVICI VUKELIĆU Od obitelji Pavlina i Habek

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, susjedima, prijateljima, znancima, medicinskom osoblju i djelatnicima Konzuma d.d. regije sjever. Hvala župniku Ivanu Sakaču na dostojanstvenom ispraćaju i molitvi. Svima veliko hvala na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak.

BOLNO SJEĆANJE

Ožalošćeni: supruga Dragica, sinovi Petar i Robert, sestra Marta s obitelji

28. 10. 2010. - 28. 10. 2012.

DANICA ŽNIDARIĆ rođena MORAVEC Vrijeme prolazi, tuga i sjećanja na Tebe ostaju.

Otišla si bez riječi zbogom.

ZAHVALA Tužni što nas je nakon teške bolesti u 67. godini života napustio naš dragi brat, šogor i ujak

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog i voljenog supruga, oca i brata

na

21. 10. 2009. – 21. 10. 2012.

Supruga Đurđica, sinovi Nino i Kruno, punica Katarina i snaha Renata

POSLJEDNJI POZDRAV dragom prijatelju

IVANU KOŠUTARU Hvala Ti za sve lijepe trenutke koje smo proveli zajedno.

Obitelj Verice i Zvonimira Pšag

na voljenog

na voljenu

MAJU MAŠIĆ Ljubav vječno veže nas, ljubav koja nema kraj i kad dođe sijedi sjaj doći ću k Tebi znaj.

Roditelji, braća i sestre

TUŽNO SJEĆANJE na dragu nam

KATICU SOKAČ

ROBERTA GRĐANA

ZAHVALA

29. 10. 2009. – 29. 10. 2012.

25. 10. 2009. – 25. 10. 2012.

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, brata i svekra

Tvoji najmiliji

Uvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

JOSIP MARTINEZ – KIKI 24. 10. 2008. – 24. 10. 2012.

Bol nije u suzama, ni u riječima.

Bol, koja nikad neće prestati, je u našim srcima.

Tvoji najmiliji

ANDRIJE HORENCA preminulog 10. 10. 2012. g. u 77. g. života.

Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, prijateljima i svim poznanicima koji su u teškim trenucima bili uz nas, uputili nam riječi utjehe i izrazili sućut te svojom prisutnošću, vijencima, cvijećem i svijećama dostojanstveno ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Posebno hvala obitelji Puškadija, susjedima iz zgrade, ulaz I. Također hvala velečasnom iz župe sv. Vida iz Vž. na dostojanstvenom ispraćaju i molitvi.

Tugujuća obitelj supruga Darinka, sin Srećko, kći Vesna, unuci Dario, Leon, Borna, snaha Karmen

ZAHVALA povodom iznenadne smrti dragog supruga, oca i djeda

VELJKA BELAČIĆA preminulog 16. 10. 2012. u 62. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima na podršci i riječima utjehe u najtežim trenucima.

Zauvijek Tvoji: supruga Anica i djeca s obiteljima

36

ZAHVALE I SJEĆANJA

REGIONALNI TJEDNIK || 23. listopada 2012., br. 440

SJEĆANJE

BOLNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

STJEPAN KOCIJAN

na voljenog sina

na drage roditelje i sestru Ivanku

22. X. 1998. – 22. X. 2012.

NENADA FLAJŠMANA

S ljubavlju, boli i ponosom nosimo Te uvijek u svojim srcima, mislima i sjećanjima.

19. 10. 2008. – 19. 10. 2012.

Supruga i djeca

Snivaj mirno sine, nisi sam.

Tvoji roditelji uz Tebe su svaki dan.

VOLIMO TE. Hvala svima koji ga se sjećaju.

U SPOMEN

Neutješni roditelji

FRANJO

*****

Oči nam plaču, srce zebe, teško je, brate, živjeti bez Tebe.

Tomislav, Nikola i Bojana

VINCEK

IVANKA

GREGURINA Uvijek u našim srcima.

*****

TOMI

IVKI

2. XI. 2010. – 2. XI. 2012.

2. X. 2008. – 2. X. 2012.

Zauvijek ste u našim srcima i mislima.

Vaši najmiliji

Tog jutra jecale su vode za dragom dušom što prerano ode. baka Slavica *****

Vaši najmiliji

S nama si, anđele, u svakoj našoj radosti i tuzi, u svakoj našoj molitvi i suzi.

SJEĆANJE

*****

Sestrice najdraža moja, teška i okrutna bolest nas je odvojila od Tebe, ali Ti si i dalje s nama na svim našim putevima i molitvama.

Tugujuća sestra Đurđica, šogor Velimir i nećak Alen

Jasenka s obitelji

Dragi Zvonimire!

na supruga i oca

22. 10. 2004. – 22. 10. 2012.

VLADU PRIZLA 27. 10. 2010. – 27. 10. 2012.

SJEĆANJE

Prazninu i ljubav vrijeme ne briše, što dalje ide, fališ nam sve više.

NENAD FLAJŠMAN

Ostaje nam ponos što ne želimo kriti, bio si najbolji i uvijek ćeš to biti.

Supruga sa sinovima

TUŽNO SJEĆANJE

KATARINA

4. VIII. 1989. – 4. VIII. 2012. 20. V. 2012. – 20. X. 2012. 24. X. 2001. – 24. X. 2012.

„Doviđenja, dragi, doviđenja; ti mi, prijatelju, jednom bješe sve.

Urečen rastanak bez našeg htijenja obećava i sastanak, zar ne?“ Sergej Jesenjin

19. X. 2008. – 19. X. 2012.

Tužni smo što smo Te izgubili, a ponosni jer smo Te imali.

Tvoja Ružica sa Tvojim najmilijima

Tvoja ekipa iz DVD-a Zbelava

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na brata, šogora i strica

na voljenog

VLADU PRIZLA

VILIMA CMREČAKA

MARIJAN CONAR 2009. – 2012.

27. 10. 2010. – 27. 10. 2012.

22. 10. 1997. – 22. 10. 2012.

S ponosom, ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

S tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo Te u našim srcima.

Supruga i kćeri s obiteljima

Tvoji: brat Marijan, šogorica Josipa i nećakinje Marijana te Irena i Andreja s obiteljima

Supruga i obitelj

TUŽNO SJEĆANJE SJEĆANJE na

JURJA MARKUŠIĆA 25. X 1997. – 25. X. 2012.

JOSIPA DARABUŠA

FRANJU JURKOVIĆA

21. 10. 2008. – 21. 10. 2012.

26. 10. 2010. – 26. 10. 2012.

Obitelj

Vrijeme prolazi, a sjećanje na Tebe ostaje.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo Te u našim srcima.

Marija

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na mamu

na

MARIJU PERUNIČIĆ

IVANA BEDENIKA

27. 10. 2009. – 27. 10. 2012.

22. 10. 2006. – 22. 10. 2012.

Voljeni ne umiru nikada.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Obitelj Bogdan

Tvoja djeca s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

ŠTEFEKA BODALCA 25. 10. 2004. – 25. 10. 2012.

Prošle su osam godine duge, pune, Štefek, boli i tuge.

U mojem srcu vječno ćeš živjeti.

Supruga Katica

na našeg voljenog

SJEĆANJE na voljenog

SJEĆANJE na ženu i majku

MARIJANU POZDER 23. 10. 2007. – 23. 10. 2012.

U srcima našim uvijek voljena, u mislima i molitvama nikad zaboravljena.

TUŽNO SJEĆANJE

OTTO PATAFTA

FRANJO MARCIUŠ

22. 10. 1996. – 22. 10. 2012.

12. 10. 1994. – 12. 10. 2012.

Vaša obitelj

SJEĆANJE

IVAN ŠMIC † 23. X. 2003.

Nakon 9 godina utjehu je teško naći, kad izgubiš onog koji ti mnogo znači.

Tvoji najmiliji

Tvoj Zdravko, Mihael, Mihaela i Manuel

ZAHVALA SJEĆANJE

KATARINA CEROVEČKI 26. 10. 2003. – 26. 10. 2012.

Vrijeme prolazi, ali sjećanje na Tebe nikada.

Kći Zlata s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE na dragu mamu

TUŽNO SJEĆANJE

MARIJANA POZDER rođ. HABULAN

povodom smrti našeg dragog supruga, tate, djeda, tasta i brata

23. X. 2007. – 23. X. 2012.

MIRKA BARTOLA

Noću u snovima, danju u mislima, u srcu nikad zaboravljena.

preminulog 15. 10. 2012. u 78. godini života.

Mama i braća s obiteljima

SJEĆANJE na dragog supruga, oca i djeda

PAVLA BIŠKUPA

KATARINU CEROVEČKI

30. 10. 2006. – 30. 10. 2012.

27. 9. 1915. – 26. 10. 2003.

Živiš u našim srcima.

Sin Marijan s obitelji Cerovečki

Tvoja obitelj

Najtoplije zahvaljujemo rođacima, susjedima, prijateljima i znancima koji su nam u najtužnijim trenucima izrazili sućut, pružili podršku i riječima utjehe i cvijećem pomogli ispratiti dragog nam pokojnika na vječni počinak. Zahvaljujemo djelatnicima Hitne medicinske pomoći na brzoj intervenciji i umirujućim suočavanjem s tužnom vijesti te djelatnicima Pogrebnog ureda Parkova na primjerenoj organizaciji pogreba. Posebno zahvaljujemo župniku župe Sv. Nikola, vlč. Stjepanu Najmanu, na dostojanstvenom ispraćaju i riječima utjehe i nade prilikom svete mise.

Ožalošćeni: supruga Štefica, kćeri Grozdana i Brigita, unuke Lidija i Zlatka, zet Vlado i sestra Štefica

ZAHVALE I SJEĆANJA

23. listopada 2012., br. 440 || REGIONALNI TJEDNIK

SJEĆANJE na voljenu

NATAŠU LAZIĆ 21. X. 2007. – 21. X. 2012.

I nema kraja.

Smrću je samo obasjana staza.

Uspomena od gnijezda do zvijezda.

Mama, Tvoj Roko, sestra Emina s obitelji

SJEĆANJE

JOSIP MARTINEZ 25. 10. 2005. – 25. 10. 2012.

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, sina, djeda, tasta, brata i šogora

povodom smrti voljenog supruga, oca, tasta, djeda i brata

STJEPANA CAFUKA

DRAGUTINA SALONJE

preminulog 14. 10. 2012. u 61. godini života.

preminulog 13. 10. 2012. u 59. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima, znancima na izrazima sućuti, pruženoj podršci, riječima utjehe, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju dragog nam Stjepana na vječni počinak. Hvala velečasnom Nevenu Blažonu na dostojanstvenom ispraćaju.

Ožalošćeni: supruga Barica, majka Nada, sin Kristijan, kći Ivana, zet Robert, unuci Anamarija, Martin i Lorena, sestra Ruža, šogor Milan, nećaci Miha i Tea

Ne postoji zaborav, ni utjeha. već tužnih 7 godina boli i sjećanja.

Supruga Barbara i djeca s obiteljima

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima na izrazima sućuti i podršci u najtežim trenucima.

Posebno hvala osoblju Neurološke bolnice Odjela intenzive.

Veliko hvala djelatnicima Ivančice d.d. i Koke d.d. te vlč. Zoranu Gložiniću na dirljivim riječima oproštaja i molitve te sv. misi.

Počivao u miru Božjem!

Ožalošćeni: supruga Ljubica, kćeri Slađana i Danijela, zetovi Neno i Dražen, unuci Lorena, Paula i Benjamin, sestra Josipa, nećaci, nećakinje i ostala tugujuća rodbina i prijatelji

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE

dragom djedu

ZAHVALA povodom smrti naše drage mame, punice, sestre, šogorice, bake i prabake

JOSIPE ŠUMIGA preminule 14. 10. 2012. u 76. godini života.

Zahvaljujemo kumovima, rodbini, susjedima, prijateljima i znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju na vječni počinak. Posebno hvala doktorici Ani Šumiga Perković.

Ožalošćeni: kći, zet, unuci i praunuci *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami

JOSIPI ŠUMIGA Bog je vidio da si umorna, zagrlio Te i šapnuo: „Pođi sa mnom.“ Otišla si našem anđelu da zajedno počivate u miru vječnog života!

Kći Jasenka, zet Marijan

SJEĆANJE

STJEPANU CAFUKU Deda, dedice, tko će nam pričat’ pričice, tko će nas voditi u šetnjice?

U oku nam suza sja, a u našim mislima Tvoj osmijeh blista.

Uvijek ćemo misliti na Tebe.

Tvoji unučići: Anamarija, Martin i Lorena

TOMO

i

MILKA

† 24. 11. 1992.

† 24. 10. 2007.

S poštovanjem,

ZAHVALA povodom smrti dragog nam supruga, oca i djeda

SJEĆANJE

IVICA SOKOL

ANTUNA DALJEVEC

27. X. 2011. – 27. X. 2012.

preminulog 14. listopada u 70. godini, nakon kratke i teške bolesti.

Vrijeme što prolazi ni prošlost ne briše, Tvoj trag ne ispiru ni jesenje kiše.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i znancima koji su u najtežim trenucima boli i tuge bili uz nas, izrazili sućut i riječi utjehe. Hvala susjedu Milanu Levaniću koji nam je prvi priskočio u pomoć. Hvala svećeniku Tihomiru Kosecu na riječima oproštaja i molitvama. Veliko hvala svima koji su nam dragog pokojnika ispratili i okitili grob cvijećem i svijećama.

Ožalošćeni: supruga Katica, sin Darko, kći Tatjana i unuka Monika

IVAN GOLUBIĆ

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

dragom

SJEĆANJE

PLANTAK

brat Josip, Ivica, Stjepan, kćeri Marija i Danica s obiteljima

20. 10. 2007. – 20. 10. 2012.

Supruga Štefanija i sinovi s obiteljima

Tvoji baka i deda Sokol

SJEĆANJE

BARBARA BOGOVIĆ 20. 10. 2011. – 20. 10. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji sinovi s obiteljima

SUPRUGU

SJEĆANJE

Zauvijek ćeš ostati u mojem srcu i mislima.

MARIJAN KOSTANJEVEC

Supruga Katica

24. 10. 2008. – 24. 10. 2012.

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomene na Tebe.

dragom i voljenom

Tvoji: Jadranka, Iva i Marin

TATI

ŠAFRAN MIRKO

i

25. X. 2011. – 25. X. 2012.

KATARINA 19. VI. 2008. – 19. VI. 2012.

Po dobru vas pamtimo, s ponosom spominjemo i u srcima čuvamo.

Vaša djeca i njihove obitelji

SJEĆANJE

VILMA OŠTREK 24. 10. 2010. – 24. 10. 2012.

Nevidljive tragove poznatih stopa vjerno slijedim, znajući da neću zalutati putem kojim bez snage koračam.

Od siline boli i sjećanja ne raspoznajem više što je san, a što java...

Tek nakratko umiri me misao da Tvoja umorna i nježna duša mirno spava.

Svakog dana sve nam više nedostaješ.

Vole Te Tvoji Tonček, Vesna i Damir s obitelji

SJEĆANJE na dragog oca, djeda i pradjeda

Tvoj sin Darko

SJEĆANJE

*****

NIKOLA MIŠAK

POSLJEDNJI POZDRAV

22. 10. 2007. – 22. 10. 2012.

voljenom

Uvijek u mislima i srcu.

TATI Teško je obrisati suze, teško je zapaliti svijeće, ali najteže je, dragi tata, što Tebe više nema.

To je najteža bol.

Tvoja obitelj

Tvoja kći Tatjana

SJEĆANJE

*****

ADAM KUŠTER

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom

DJEDU

16. 10. 2010. – 16. 10. 2012. Živiš u našem sjećanju.

Obitelj Kušter

Neka te čuvaju anđeli.

Tvoja unuka Monika

SJEĆANJE

DANICA VITEZ ZAHVALA

15. 10. 2010. – 15. 10. 2012.

povodom smrti drage mame, bake, prabake i punice

Zauvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

Tvoji najmiliji

ANĐELE VUK † 18. 10. 2012.

SJEĆANJE 26. X. 2009. – 26. X. 2012.

Uvijek si bio i ostat ćeš dio naših života.

Zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Zahvaljujemo vlč. Juri Kopjaru na riječima oproštaja.

Počivala u miru Božjem!

Tvoji najmiliji

Ožalošćeni: unuk Božidar s obitelji i ostala tugujuća rodbina

Obitelj

STJEPANA PLANTAKA 27. X. 2002. – 27. X. 2012.

37

MARKO KUTNJAK U srcima čuvamo uspomene na Tebe.

38

S RAZNIH STRANA

REGIONALNI TJEDNIK || 23. listopada 2012., br. 440

s raznih strana

Hrvati protiv Trećeg Reicha u Herzerici VP – Magazin za vojnu povijest, Hrvatska legija 369. pojačana (hrvatska) pješačka pukovnija na istočnom bojištu 1941. - 1943., Borba Hrvata protiv Trećeg Reicha i Hrvatski protuosovinski otpor i dinamika vojno-političkih strategija na hrvatskom ratištu u Drugom svjetskom ratu knjige su koje će biti predstavljene Varaždincima. Promocija knjiga održat

www.regionalni.com

će se u srijedu 24. listopada u 19 sati u palači Herzer.

Promocija se održava u organizaciji Društva povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije. Tom prigodom okupljenima će se besplatno podijeliti nekoliko primjeraka magazina VP, a navedene knjige prodavat će se po promotivnoj cijeni.

Zovite nas na 042/290-777

DVA LOVCA - JEDNA PRIČA

Priče o vampirima Dva lovca... Jedna priča...

Lovci su, u ovom slučaju, Boris Perić i Kristijan Petrović, a ispričat će vam pokoju priču o vampirima. Tko su oni, koji su mitovi i legende vezani uz vampire Srednje i Istočne Europe, ispričat će prigodno 31. listopada u Klubu Europa media u varaždinskom kazalištu.

Predavanje će početi u 20 sati, a ulaz je besplatan. U svakom slučaju, ovo je idealan način da provedete Noć vještica i vratite se poslije kući u strahu da vas iza ugla ne dočeka koji od njih.

Prije sata vjeronauka Ivica ispituje oca: - Tata, kako se zvala Adamova punica?

- Adamova punica? - zgrane se otac. - Pa Adam nije imao punicu.

- To je bio raj, sine moj.

- Ivice, gdje si izgubio oko?

IMPRESSUM

Lijepa je za vidjeti, fina za kušati, a nije popularna samo za Noć vještica. Riječ je o tikvi, namirnici koja u Varaždinu ima i svoju manifestaciju. Već četvrtu godinu na varaždinskom placu

- Susjeda me ubola iglom za pletenje.

- Slučajno?

- Ma ne, kroz rupu na ključanici.

Na tramvajskoj stanici dvije plavuše čekaju tramvaj.

Jedna čeka jedinicu, a druga sedmicu.

U međuvremenu se pojavi sedamnaestica pa jedna kaže: Baš super! Možemo ići zajedno.

Prolazi Mujo pored prosjaka, a on mu jadan pruža ruku i kaže: - Brate, nisam jeo tri dana.

A Mujo mu odgovara : - Moraš brate, makar na silu…

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin

UPRAVA Zdenka Jagić Ivica Kruhoberec Vesna Margetić-Slatki

FOTOREPORTERI Siniša Sović Oliver Knolmajer foto@regionalni.com

GLAVNI UREDNIK Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com Robert Marciuš roby@regionalni.com Vlatka Lešić vlatka@regionalni.com

ZAMJENIK GlAVNOG UREDNIKA Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com POMOĆNIK GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić iharaci@regionalni.com NOVINARI Tihana Drumev tihana@regionalni.com Sara Badžek sara@regionalni.com SURADNICI Damir Ivančić Gordana Igrec Denis Peričić LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

Za kuhanje najbolja hokaido crvena tikva Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

VICEVI Za vrijeme vizite kaže liječnik pacijentu: - Imam za vas jednu dobru i jednu lošu vijest. Koju želite čuti prvu?

- Pa dajte prvo lošu.

- Morat ćemo vam amputirati oba stopala.

- A koja je dobra vijest?

- Pacijent iz susjedne sobe pita želite li mu prodati papuče?

DOZNAJEMO Na varaždinskom placu održan 4. Festival tikvi

PRODAJA: Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775 Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789 Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Augusta Šenoe 1o Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h IVANEC Poljodom Gospodarska 2

Juha od buče i lisički, pileći file s tikvicama, muffini s tikvicama samo su neka od jela koja se mogu pripremiti od tikvi organiziran je Festival tikvi, koji je počeo u petak poslijepodne nastupom dječjeg zbora Štigleci.

Dok su jedni pjevali, učenici osnovnih škola marljivo su radili.

- Mi radimo čovjeka. Tikve koristimo da napravimo glavu i tijelo, ruke ćemo napraviti od kukuruza, a kosu od trave – otkrila je Monika Golubić, učenica četvrtog razreda VII. OŠ Varaždin koja je zajedno sa svojim kolegama Petrom Mihalić, Ivom Straga i Janom Jovanovićem stvarala čovjeka od tikve.

Učenici osnovnih škola od tikvi radili razne oblike

Delicije i dekoracije Pune ruke posla tikve su zadale i kuharima okupljenim u Udrugu kuhara. Juha od buče i lisički, pileći file zapečen s tikvicama, pržene tikvice sa sirom, rolada od heljdinog brašna, tikvi i riže

S tikvom od juha do deserta

i muffini s tikvama samo su neke od delicija koje su stvorile njihove vrijedne ruke. No od tikvi ne nastaju samo fina jela, nego i lijepe dekoracije i ukrasi što su pokazali Marijan Bošnjak i Željko Brajković, članovi Nacionalne reprezentacije kuhara koji su sudjelovali na ovogodišnjoj Olimpijadi u kategoriji kulinarska umjetnost. Anđelko Levanić iz Hrvatskog kuharskog saveza ističe kako je do prije nekog vremena tikva bila zapostavljena, no danas ima sve veći značaj i u kulinarstvu.

- Tikva je doista zahvalna namirnica od koje se može pripremiti sve - od predjela, juha, glavnih jela do deserta i slasnih kolača, a koristi se i za ukrašavanje. Usto, nje-

zina nutritivna vrijednost je velika, a u kulinarstvu je najcjenjenija hokaido crvena tikva – otkrio je Levanić.

Tikve su, uz varaždinsko zelje, najprepoznatljiviji proizvod našega kraja, pa nije čudo što imaju i svoj festival koji su organizirali Gradska tržnica Varaždin s partnerima Gradom Varaždinom, Turističkom zajednicom grada Varaždina i Razvojnom agencijom Sjever DAN, a ova je manifestacija jedan od događaja u sklopu projekta “Centar živi”. Sastavni dio ove manifestacije je i izbor najveće tikve, a ove godine tikvu promjera 153 centimetara koja je ponijela titulu najveće uzgojila je Renata Magić iz Imbriovca koja je i nagrađena s 1.000 kuna.

PRIČA O POMIRENJU Dr. Ante Kovačević u Vinici predstavio knjigu “Čovjek i njegova sjena”

“Istina o svim hrvatskim žrtvama” Pjesmom “Od stoljeća sedmog” u izvedbi Viničkih tamburaša započelo je prošli tjedan druženje Viničanaca s dr. Antom Kovačevićem, bivšim saborskim zastupnikom koji je u Vinici promovirao svoju knjigu “Čovjek i njegova sjena”. Goste, kao i sve prisutne, pozdravio je načelnik općine Marijan Kostanjevac koji je dr. Kovačeviću posebno zahvalio što je upravo Vinicu odabrao za promociju knjige. O knjizi su govorili vinički župnik Valent Posavec, prof. dr. Zdravko Tomac, Željko Kekić Pauk te osobno dr. Ante Kovačević. U knjizi autor otkriva što je sve prolazio kao mladi intelektualac, pun idealizma i entuzijazma i ljubavi prema Hrvatskoj, kojeg je zbog dosljednosti i težnje za istinom

progonila jugoslavenska politička policija (UDBA).

Zbog svoje dosljednosti autor završava na robiji u zloglasnom zatvoru u Zenici, a po izlasku iz zatvora dočekuje ga Željko Kekić Pauk koji je kao „udbaš“ bio niz godina njegov progonitelj, odnosno “sjena”.

Dr. Kovačević sve oprašta svom progonitelju, a njihovo izmirenje, osim što je primjer pomirbe hrvatskih domoljuba i progonitelja, završilo zajedničkim projektom – izdavanjem spomenute knjige.

Dr. Kovačević je naglasio da svojom knjigom želi oteti zaboravu hrvatsku žrtvu te pozvao prisutne da uvijek teže za istinom o svim hrvatskim žrtvama. Svi koji žele knjigu mogu nabaviti u Općini Vinica po cijeni od 100 kuna.

VODIČ

23. listopada 2012., br. 440 || REGIONALNI TJEDNIK

39

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – HLADAN I MOKAR VIKEND U utorak, srijedu i četvrtak stabilno s dosta magle i kraćim sunčanim razdobljima i uz većinom slab vjetar. Više sunca u brdoviom području. Dnevna temperatura mogla bi se popeti blizu 16 Celzijevih stupnjeva, ovisno o pojavi i trajanju jutarnje magle. U mjestima gdje će magla biti dugotrajna očekuje se i malo niža dnevna temperatura – oko 15 °C ili malo ispod. Postupna promjena vremena moguća je tek oko petka iako to još nije sasvim sigurno. Zajužit će, a moguć je i porast naoblake. Možda i neka slaba kiša potkraj petka. Za vikend oblačnije vrijeme uz moguću kišu. Zapuhat će sjeverni vjetrovi pa će se jutarnja temperatura malo povisiti, a dnevna osjetno sniziti, osobito u nedjelju.

U višem gorju Gorskog kotara i Like moglo bi čak i zasniježiti. Prema zadnjim pokazateljima nije isključeno da možda i u nizinama vidimo malo susnježice ili snijega, ali pošto će temperatura zraka biti granična onda se u ovom trenutku još ne može sa sigurnošću govoriti o pahuljama u nizinama.

Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,49 kn/min iz fiksnih te 4,78 kn/min iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (Prognozu izradila Udruga Crometeo 22.10.)

VAŠE FOTOGRAFIJE

Svoje fotografije šaljite nam na foto@regionalni.com

ROĐENI: Djevojčice: Sara i Kiara Golubić, Dea Božurić, Mateja Dobrotić, Mila Starčević, Marija Šanjek, Tena Grđan, Klara Krobot, Silvia Kasapović, Lorena Baranić, Iva Kocijan, Lorena Gluhak, Sara Šamarija, Kaja Bobek, Nika Hlebnjak Dječaci: Dominik Grđan, Leon Maček, Mateo Martić, Fabijan Sokol, Luka Mužina, Fabijan Videc, Nino Bezek, Mateo Horvat, Leo Pšak, Maksim Šimek

VJENČANI: Maja Dabo i Kristijan Matanović, Janja Zorec i Mario Tetić, Kristina Pepelko i Miroslav Golubić, Marina Bogadek i Marko Rušec, Ivana Oršić i Denis Težak

UMRLI: Antun Daljevec (69), Alokzija Jagnjić (84), Josipa Šumiga (75), Mirko Bartol (77), Franjo Krsnik (80), Ivka Štimac (83), Ivica Vukelić (66), Zdravko Maričević (59), Milica Cerovec (90), Marija Despotović (64), Vlasta Lenartić (85)

Pravila za slanje fotografija - Svatko smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije.

U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 KB. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete nećemo objaviti.

Sara Cuklin Mali Švrćo Švrćo je mali terijer bijelo-smeđe boje. Nađen je u Varaždinu kako luta. Švrćo je prijateljski raspoložen prema svima, vedar i poslušan.

Pretpostavljamo da ima vlasnika koji ga traži pa ovim putem molimo neka se javi na naš broj telefona i dođe po svog ljubimca.

Udruga Spas 330-004

PREPORUKA TJEDNA 25. listopada u prostorija m a v araždinske Glazbene škole od ržat će se druga po redu Međunarodna gastroizložba. Ovo izdanje nudi brojne autoh-

tone specijalitete iz cijele Hrvatske, ali i susjednih zemalja i bit će to pravi blagda n za nepce. U sklopu izložbe bit će održan i stručni okrugli stol.

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KAZALIŠTE

Utorak 23. 10.

BRATAC JAGLENAC I SESTRICA RUTVICA u 10.00, Velika scena PRIČAJ MI O GORKOM u 20.00., Scena Zvonimir Rogoz Srijeda 24. 10., SNJEGULJICA MORA UMRIJETI u 10.00., Velika scena Petak 26. 10., KOMEDIJA O LONCU u 19.30., Velika scena Nedjelja 28. 10., VARAŽDINSKI KOMORNI ORKESTAR u 19.30., Velika koncertna dvorana KNJIŽNICA

Četvrtak 25. 10., UČITELJ UČITELJA – PREDSTAVLJANJE KNJIGE u 19.00 Odjel za odrasle Radno vrijeme Ponedjeljak – petak 7.30 - 19.30, subota 7.30 - 13.00 Odjel za djecu i mlade i ogranak Banfica

Ponedjeljak – srijeda 13.30 - 19.30, četvrtak i petak 7.30 - 15.00, subota 7.30 - 13.00 MUZEJI

Stari grad Otvoreno: utorak - petak 9.00 - 17.00, subota i nedjelja 9.00 - 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage VATROSLAV KULIŠ, otvorenje izložbe 26.

10. u 19.00.

BLAGO JAPANA I KINE, otvoreno za razgled do 18. studenog Stalni postav - Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak - petak 9.00 - 17.00, subota i nedjelja 9.00 - 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer MEĐUNARODNA IZLOŽBA KERAMIKE, otvoreno za razgled do 31. listopada Stalni postav - Svijet kukaca Otvoreno: utorak - petak 9.00 - 17.00, subota i nedjelja 9.00 - 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE

Galerijski centar Varaždin Stalni postav - zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak - nedjelja 10.00 - 13.00 i 17.00 - 20.00, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Galerija Zlati ajngel MARIO ROMODA, otvorenje 26. 10. u 20.00 KINO GALERIJA (bivše Kino Gaj) Subota 27. 10. u 19.30 otvaranje kina i pretpremijera filma “Pismo ćaći” Nedjelja 28. 10. u 17.00 Merida hrabra

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU

Kino Utorak 23. 10., VRATA u 18.00 i 20.00. Četvrtak 25.10., JADRANKA FATUR u 19.00 Scena Srijeda,24. 10., DIXIELAND BAND u 20.00 Četvrtak 25. 10., VESELA UDOVICA u 20.00.

Nedjelja 28. 10., A TKO SI TI? U 16.00

40

ZADNJA

REGIONALNI TJEDNIK || 23. listopada 2012., br. 440

DOZNAJEMO Uspješan 5. VŽ Comedy fest u Lumini centru

Vikend smijeha

Tony Cetinski u Varaždinu! kombinacija za ovu godinu. Uvijek dajem sve od sebe, ali na turneji baš izgaram - poručio je Tony uoči koncerta. Sudeći prema prijašnjim godinama, i ovaj će put za Karovačko live vladati prava navala. Zato, svoje ulaznice nabavite što prije. One su u prodaji od 15. listopada, a kupiti ih možete putem sustava Eventim.

Karlovačko Live svoj će deseti rođendan proslaviti uz Tonyja Cetinskog, a među ostalim gradovima slavit će se i u Varaždinu. Ovaj poznati hrvatski izvođač koncert će, tim povodom, u varaždinskoj Areni održati 26. prosinca. - Karlovačko live je jedan od najuspješnijih glazbenih događaja i mislim da smo dobitna

U subotu Vrganijada na placu I ove godine Rotary klub Varaždin - Jug priređuje humanitarnu akciju „Vrganijada“. Protekle dvije godine, ova je akcija bila više nego uspješna zahvaljujući ponudi domaće delicije i jedinstvenom ambijentu - varaždinskom placu, ali i dobrom odazivu građana. U najmlađem varaždinskom Rotary klubu uvjereni su da će tako biti i ove godine, toč-

KARIKATURA

Iza Varaždinaca je vikend dobrog smijeha. Za to je zaslužan peti po redu festival komedije VŽ Comedy fest koji je održan u Lumini centru, a na večeri smijeha tražilo se mjesto više.

Domagoju - metla Sve je počelo u petak natjecanjem stand-up komičara amatera koje se održalo u Lumini centru na pozornici smještenoj pored Vinskog bara i Rock Art caffea.

Nastupilo je ukupno 14 komičara koji su puna dva i pol sata nasmijavali brojne Varaždince, a najbolje je to pošlo za rukom Do-

Za peti festival smijeha tražio se - stolac više magoju Pintariću iz Zagreba koji je svojim šalama i pošalicama pomeo konkurenciju te osvojio

prvo mjesto. Za svoj uspjeh nagrađen je vrijednom nagradom od 3.000 kuna te posebnom nagradom – metlom!

Drugo mjesto i nagradu od 1.000 kuna osvojio je Dino Dobošić iz susjednog Čakovca koji je publiku osvojio svojim međimurskim naglaskom i šalama, a Domagoj i Dino osvojili su i najviše glasova publike. Osim

stand-up nadmetanja amatera, publiku je svojim nastupom dobro nasmijao i legendarni Željko Pervan.

Uz dobar smijeh, posjetitelji petog festivala smijeha mogli su uživati i u popratnom zabavnom programu te grickalicima i pićima po promotivnim cijenama, a zabavu nastaviti na after partyju u Stadium Bowling centru. (ihr)

nije, ove subote, 27. listopada, kada će se od 9 do 11 sati održati treća Vrganijadu. U sklopu akcije moći će se kupiti porcije vrganja s jajima koje će pripremati kuhari iz Udruge kuhara Varaždinske županije. Cijeli događaj bit će obogaćen glazbenim sadržajem i pićem po pristupačnim cijenama. U slučaju lošeg vremena, akcija se odgađa za sljedeću subotu.

crta: Željko Pilipović