RT_450

Špiro Guberina, Pero Kvrgić, Zdenka Kovačiček, Gabi Novak o zlatnim godinama

Str. 8. - 9.

ISSN 1846-8969

40.000

Tjednik

Regionalni

Plus

BESPLATAN PRIMJERAK

BROJ 450 II 31. PROSINCA 2012. II www.regionalni.com

KOGA TREBA ODGAJATI Političari i biskupi se prepucavaju, a stručnjake nitko ništa ne pita

Nastavnici i učenici jasni: spolni odgoj je - potreban U srednjim školama ističu da niti jedan profesor nije odbio govoriti o nekoj od tema propisanih Kurikulumom o zdravstvenom odgoju, koji uključuje i dio o spolnom odgoju, ali upozoravaju da je za određene teme potrebno angažirati kompetentne stručnjake PUTOPIS

AFERA STANOVI Uhićen pomoćnik ministra branitelja Dinko Mikulić

Sanjate o raju na zemlji?

Odmah u Dubai! Str. 20. – 21.

Str. 3.

Pomoćnik ministra primio 50.00 eura mita u Varaždinu?

DELINKVENTI

LEGALIZACIJA

Mlate učenike dok čekaju na mjesto u domu

„Probajte rušiti klijeti i evo vam seljačke bune“

Stranica 14.

Str. 2.-3.

Str. 4.-5.

2

AKTUALNO

REGIONALNI TJEDNIK || 31. prosinca 2012., br. 450

Stričak: Provodimo zadnje trenutke u oporbi

aktualno www.regionalni.com

Za naše okupljanje u Varaždinskoj županiji nismo slučajno odabrali kneginečku općinu jer je riječ o pobjedničkoj općini u kojoj provodimo zadnje trenutke u oporbi, ustvrdio je Anđelko Stričak, predsjednik HDZ-a Varaždinske županije, obraćajući se okupljenima na božićnom i novogodišnjem druženju dužnosnika koje je u petak priređeno u Društvenom domu u Knegincu Donjem. HDZ je, kako je istaknuo, minulih godina i desetljeća donosio radost hrvatskom narodu i građanima, ali su to prekinuli pojedinci koji su iznevjerili dobiveno

povjerenje. - Već na predstojećim lokalnim izborima dat ćemo sve od sebe da građanima ponudimo pravu alternativu, kako u pogledu programa, tako i kandidata.

Kod toga ćemo voditi računa o lokalnim potrebama, a kod lista imat ćemo više mladih i žena, kao i branitelja koji su stvarali našu domovinu. Naravno, želimo i više poduzetnika i gospodarstvenika jer jedino oni mogu pomoći u gospodarskom oporavku - rekao je Stričak te dodao da su dobrodošli svi koji su cijenjeni u svojim sredinama, neovisno o tome jesu li članovi stranke.

Zovite nas na 042/290-777

DOZNAJEMO Zdravstveni, odnosno spolni odgoj u školama za varaždinske je pr

Učenici spolno aktivni, a o Neodgovorno ponašanje koje vodi prostituciji, maloljetnička trudnoća, spolne bolesti, kontracepcija... Sve su to teme o kojima treba otvoreno razgova nepotrebno je dočekivati zdravstveni odgoj uz ovakve kritike – smatra Zdravka Grđan, ravnateljica Druge gimnazije Varaždin Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Dva su načina zaštite od trudnoće. Jedan je apstinencija, drugi kontracepcija.

Pitaju li učenici što je bolje, nastavnik odgovara kako svaki pojedinac tu odluku donosi sam. Tako otprilike izgleda sat razredne zajednice u varaždinskoj Strojarskoj i prometnoj školi na kojoj se govori o odgovornom spolnom ponašanju, jednoj od tema koja se obrađuje u sklopu zdravstvenog odgoja, i to na satovima - razredne zajednice.

(Ne)informirani Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta odobrilo je Kurikulum zdravstvenog odgoja i škole su ga, doduše, mjesec dana nakon službenog početka nastave morale uklopiti u nastavu.

Sam kurikulum sastoji se od četiri modula: živjeti zdravo, prevencija nasilničkog ponašanja, prevencija ovisnosti i spolna/rodna ravnopravnost i spolno odgovorno ponašanje.

Upravo je ovaj posljednji modul naišao na žestoke kritike Udruge Glas roditelja za djecu (GROZD) koja smatra da se njime, bolje rečeno propisanom literaturom koja se savjetuje nastavnicima da koriste kod pripreme satova zdravstve-

Kod obrade tema, profesori učenike trebaju informirati, a ne iznositi svoje stavove nog odgoja, otvaraju velika vrata pozitivnom govoru o pornografiji, homoseksualnom ponašanju, prostituciji i drugim neprihvatljivim sadržajima u školama. S aktualnim programom zdravstvenog odgoja ne slažu se ni predstavnici crkvenih vlasti.

Letkom, koji se može pronaći na internetskim stranicama Hrvatske biskupske

NIJE NOVI PREDMET - Zdravstveni odgoj nije novi predmet, kako se krivo interpretira u javnosti, već je sastavni dio školskog kurikuluma - ističe Zdravka Grđan. Naglašava kako su mnogi sadržaji zdravstvenog kurikuluma integrirani u školske predmete, sate razrednika, a škole će kroz školske projekte i aktivnosti interdisciplinarnim pristupom realizirati module zdravstvenog odgoja.

- Suradnja s liječnicom školske medicine i stručnim udrugama također će biti od velike pomoći i nastavit ćemo i dalje takav zajednički odgojni i obrazovni rad - zaključuje Grđan.

konferencije, roditelje, ali i sve vjernike, Crkva poziva da izraze svoje neslaganje s programom zdravstvenog odgoja i zatraže mogućnost izbora programa.

Unatoč kritikama kojima je zdravstveni odgoj izložen posljednjih dana, njegov ulazak u škole mnogi varaždinski prosvjetari smatraju dobrim potezom.

- Neodgovorno ponašanje koje vodi prostituciji, maloljetnička trudnoća, spolne bolesti, kontracepcija... Sve su to teme o kojima treba otvoreno razgovarati s učenicima i dati im osnovne informacije jer one su sastavni dio života i ne smijemo se praviti da ih nema. U tom smislu nepotrebno je dočekivati zdravstveni odgoj uz ovakve kritike – smatra Zdravka Grđan, ravnateljica Druge gimnazije Varaždin.

Mario Slatki, profesor biologije na toj školi, upozorava da su mnogi srednjoškolci do trećeg razreda srednje škole već spolno aktivni, no o spolnim odnosima, zaštiti od trudnoće ili spolnim bolestima malo znaju.

- Mladi danas rano stupaju u seksualne odnose, a o tome malo znaju. Smatramo da treba otvoreno govoriti o spolnim odnosima i infor-

mirati nas o tome kako se zaštititi od neželjene trudnoće i spolno prenosivih bolesti, ali i drugim temama, primjerice, pornografiji i homoseksualnosti – rekli su Ivan i Damir, maturanti varaždinske Druge gimnazije.

Trebamo stručnjake!

Edukacija učenika o spolnom odgoju je nužna, nema dvojbi, no jednako tako je važan način na koji se ona provodi.

- Kod obrade tema učenike treba informirati, a ne iznositi stavove. Mi tako radimo na našoj školi i dosad nismo imali nikakvih pritužbi u vezi provedbe zdravstvenog odgoja – rekao je Milan Žunar, ravnatelj Strojarske i prometne škole.

Uostalom, teme koje se sada obrađuju u sk lopu zdravstvenog odgoja, nisu nikakva novost.

U varaždinskim školama ističu da su o njima i dosad učenici razgovarali na sa-

KURIKULUM ZDRAVSTVENOG ODGOJA Spolna/rodna ravnopravnost i spolno odgovorno ponašanje četvrti je modul Kurikuluma zdravstvenog odgoja koji je naišao na žestoke kritike Udruge GROZD i Crkve.

Stoga smo pogledali što je to Ministarstvo propisalo u sklopu četvrtog modula.

OSNOVNA ŠKOLA V. razred: objasniti masturbaciju kao sastavni dio ljudske spolnosti (objasniti pogrešnost nekad raširenih vjerovanja o njezinoj štetnosti) VI. razred: raspraviti na koji način pornografija prikazuje ljudsku seksualnost te muške i ženske seksualne uloge VIII. razred: definirati odgovorno seksualno ponašanje, raspraviti rizike preranog stupanja u seksualne odnose, raspraviti pitanje odgađanja seksualnih odnosa i pojam apstinencije, obrazložiti ulogu

kontracepcije, navesti spolno prenosive bolesti i njihove uzročnike, navesti načine prevencije prenošenja spolno prenosivih bolesti, istaknuti značenje spolnog odnosa sa zaštitnim sredstvima, objasniti pojam apstinencije SREDNJA ŠKOLA I. razred: opisati djelovanje, prednosti i nedostatke različitih metoda kontracepcije, analizirati prikaz seksualnosti u pornografiji: kako pornografija prikazuje žene, a kako muškarce?

II. razred: obrazložiti važnost odgovornog spolnog ponašanja (zaštita) III. razred: analizirati različite pristupe ljudskoj homoseksualnosti (znanstveni, religijski i aktivistički), usporediti religijska, feministička i medicinska stajališta o prekidu trudnoće

Nužna su poboljšanja u smislu da stručne teme moraju provesti stručno osposobljeni ljudi tovima biologije, a mnogi sadržaji koji su sada propisani kurikulumom škole su provodile kroz niz projekata.

Primjerice, Druga gimnazija Varaždin uključena je u projekte “Prehrambene navike adolescenata”,”Bez konflikata u školama”,”MemoEco”, “Interkulturalne razmjene”, a tijekom prošlih godina surađivali su i sa zajednicom Cenacolo te Mammae klubom.

- Teme koje smo obrađivali kroz spomenute projekte i kroz suradnju s udrugama sada su službeno propisane Kurikulumom zdravstvenog odgoja te ćemo znanja i iskustva primijeniti u zdravstvenom odgoju naših učenika.

Važno je učenike informi-

Teme koje se obrađuju u sklopu zdravstvenog odgoja, nisu novost: o njima se i dosad razgovaralo na satovim

AKTUALNO

31. prosinca 2012., br. 450 || REGIONALNI TJEDNIK

Radelić: SDP je najjača stranka u Varaždinu Prema posljednjem istraživanju o rejtingu stranaka na području Varaždina, pokazalo se da je SDP uvjerljivo najjača stranka u gradu: gotovo trećina građana izjasnila se da će glasati za SDP, istaknuo je u petak Vjeran Radelić, predsjednik GO-a SDP-a Varaždin i zamjenik varaždinskoga gradonačelnika,

ustvrdivši da je „to očit pokazatelj da se u stranci dobro radilo od posljednjih lokalnih izbora“.

Upitan hoće li i kako rezultati provedene ankete utjecati na odluku o izlasku na lokalne izbore, Radelić je najavio da će se o tome raspravljati na sjednici gradske organizacije. Uz Radelića, o akcijama stranke govo-

rili su Josip Hehet, predsjednik Županijskog foruma seniora i potpredsjednik Foruma seniora SDP-a te predsjednik varaždinskoga Gradskog vijeća, te Mirela Ivanković, koordinatorica humanitarne akcije GO-a SDP-a Varaždin i pročelnica Upravnog odjela za financije, proračun i javnu nabavu Grada Varaždina.

rosvjetare i učenike – nesporan i neophodan

3

95

tisuća kuna izdvojit će ove godine Grad Varaždina za troškove dočeka Nove godine na središnjem varaždinskom trgu gdje će nastupiti sastavi Bonus i Mejaši, a dijelit će se čaj i kuhano vino. Potonjeg će biti i u Ivancu, koji će za doček na kojem će „prašiti“ Faringaši izdvojiti oko 17 tisuća, a u to je uključen i trošak vatrometa. Slične troškove imat će i Lepoglava, a najštedljiviji su u Ludbregu: oko 14 tisuća kuna izdvojit će za doček na kojem će udruga Črni maček ludbreški dijeliti toplu okrjepu.

I TOGA IMA Uhićen pomoćnik ministra

seksu znaju malo arati s učenicima i dati im osnovne informacije jer one su sastavni dio života. U tom smislu

Nitko nije odbio govoriti o određenoj temi Iako je zdravstveni odgoj “preko noći” ušao u varaždinske srednje škole, tu je spremno dočekan. U školama ističu kako dosad nije bilo nikakvih problema s odrađivanjem tema i nitko od profesora nije odbio govoriti o nekoj od tema propisanih kurikulumom. - Za one teme za koje razrednici procijene da nisu dovoljno stručni, tada “uskače” pedagog ili psiholog, a kada bi i oni smatrali da određenu temu ne mogu dovoljno kvalitetno obraditi, o tome će govoriti liječnik - rekao je Milan

rati s propisanim sadržajima, ali i na njih pozitivno odgojno djelovati kako bi postali odgovorni, emotivno stabilni mladi ljudi s razvijenom samosvijesti što je dobro, a što loše jer život traži donošenje konkretnih odluka za sebe, ali i za druge – ističe ravnateljica Grđan.

Iako prosvjetari pozdravljaju ulazak zdravstvenog odgoja u škole, ističu kako će određena poboljšanja u smislu njegove provedbe biti nužna.

- S jedne strane dobro je što škole imaju otvorene ruke u organizaciji nastave zdravstvenog odgoja, jer tako nastavnici i razrednici odgojno mogu najbolje odgovoriti potrebama svojih učenika koje oni ipak najbolje poznaju, no s druge

Žunar, ravnatelj Strojarske i prometne škole.

U Drugoj gimnaziji Varaždin pedagoginja odlazi na satove razrednika vidjeti treba li kome pomoć, a u siječnju će i neki njihovi profesori na edukaciju o zdravstvenom odgoju u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje.

- Istina je da je o nekim temama nezgodno razgovarati, ali ne zato jer bi nama bilo neugodno, nego zato što smatramo da nismo dovoljno kompetentni – rekla je Silva Čubrilo, profesorica matematike na Drugoj gimnaziji.

Tko je iz Varaždina davao mito Mikuliću?

Od članova Uprave i suvlasnika varaždinskog trgovačkog društva u više navrata tražio da mu isplate ukupno 250.000 eura kao protuuslugu za kupnju stanova u Varaždinu Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Je li i tko iz Varaždina davao m ito pomoćn i k u ministra branitelja Dinku Mikuliću, kojeg je policija privela u petak u Zagrebu, trebalo bi biti poznato nakon što se dovrši postupak koji je pokrenuo USKOK otvaranjem istrage protiv spomenutog dužnosnika koji je u Ministarstvu branitelja još od 2000. godine.

Još od 2005. strane već sada je vidljivo da su potrebna određena poboljšanja u smislu operativne izvedbe što znači da stručne teme moraju provesti stručno osposobljeni ljudi za što je, naravno,

potrebno osigurati novce.

Vjerujem da će nakon ove pr ve godine provođenja Ministarstvo sagledati sve nedostatke i poboljšati provedbu zdravstvenog odgoja – navodi Grđan.

LETAK O PROGRAMU ZDRAVSTVENOG ODGOJA U ŠKOLAMA

Za Crkvu ovakav sadržaj - poguban - Je li vam svejedno što će vaše dijete učiti o masturbaciji kao sastavnom dijelu ljudske spolnosti (već s 10. - 11. godina, u 5. razredu) ?

Je li vam svejedno što će vaše dijete učiti o pornografiji (s 11. - 12. godina, u 6. razredu), jer, kao što pišu “stručnjaci” – njezino “korištenje u terapeutske svrhe može smanjiti inhibicije, pružiti novo seksualno nadahnuće, ponuditi tehničku poduku i povećati komunikaciju među partnerima”? Je li vam svejedno to što će vaše dijete učiti o odgovornom spolnom ponašanju (s 13. - 14. godina, u 8. razredu) na način “da ako saznaš da imaš spolno prenosivu bolest, moraš reći svom partneru/partnericama (pretpostavlja se da ih imaš više) i uza stalnu upotrebu kondoma”? Je li vam svejedno to što će vaše dijete učiti o spolnome činu kao posve normalnom za 15-godišnjaka? Je li vam svejedno da će vaše dijete učiti da je homoseksualni čin jednako prirodan i vrijedan kao

a biologije

Ministar Matić (u sredini) odlučan da se svi izvedu pred lice pravde

i spolni čin između muškarca i žene? - navodi se između ostalog u letku koji se može ponaći na internetskim stranicama HBK-a. Ova pitanja namijenjena su prvenstveno roditeljima, ali i drugim vjernicima. Prisiljavanje djece na pohađanje tog programa je protuustavno. Spolni odgoj neminovno prenosi sustav vrednota i zbog toga mora postojati mogućnost izbora.

Mi nismo protiv zdravstvenog i spolnog odgoja, ali je ovakav sadržaj i način uvođenja u škole poguban, stav je koji crkvene vlasti iznose u letku za koji je ministar Željko Jovanović ustvrdio da “vrvi neistinama, dezinformacijama i zlonamjernim podacima koji u potpunosti iskrivljuju istinu o zdravstvenom odgoju”, dok je ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović dodao da “djeca neće učiti ništa od onoga o čemu govori letak jer se radi o navodima iz dodatne literature koja je ponuđena učiteljima, a ne nastavi”.

Mikulić je bio nadležan za rješavanje stambenog zbrinjavanja hrvatskih ratnih vojnih invalida i članova obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata kao pomoćnik ministra branitelja i ravnatelj Uprave za pravne i stambene poslove, a ranije ravnatelj Uprave za stambeno zbrinjavanje te pomoćnik ministra obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. USKOK osnovano sumnja da je od lipnja 2005. do prosinca 2012. godine od članova Uprave i suvlasnika trgovačkog društva u više navrata tražio da mu isplate ukupno 250.000 eura kao protuuslugu da bi pri odabiru prodavatelja stanova bilo odabrano upravo to društvo kao prodavatelj stanova na području Varaždina, i to mimo stvarnih potreba i suprotno propisanim uvjetima javnog poziva.

Progurao u Vladi Prilikom kupovine stanova za 2005. i 2006. godinu od člana Uprave i suvlasni-

ka društva, kako navodi USKOK, osumnjičeniku je isplaćen iznos od 50.000 eura. Zatim je tijekom 2008. godine osumnjičenik zatražio isplatu 100.000 eura, a nakon primitka ponude osigurao je da Ministarstvo branitelja uputi prijedlog Vladi RH o potrebi kupnje stanova od navedenog društva. Nakon što je sklopljen kupoprodajni ugovor, do prosinca 2012. godine osumnjičenik je od drugog suvlasnika i člana Uprave društva u više navrata tražio da mu isplati daljnjih 100.000 eura.

- Nakon što njegovom za-

zbog nedostatka novca osumnjičenik tražio da mu se preda nekretnina, tvrdi USKOK htjevu nije udovoljeno zbog nedostatka sredstava, osumnjičenik je tražio da mu se u vrijednosti traženog iznosa preda odgovarajuća nekretnina ili da mu se navedeni iznos isplati plaćanjem fiktivnih računa koje bi društvu ispostavila društva prema njegovoj uputi - navodi USKOK na temelju čijeg je zahtjeva sudac istrage donio rješenje o privremenoj mjeri osiguranja radi oduzimanja imovinske koristi.

Prije svega, radi se o obiteljskoj kući u zagrebačkoj Bosanskoj ulici koja, uz ostalo, ima saunu, teretanu i bazen.

4

AKTUALNO

REGIONALNI TJEDNIK || 31. prosinca 2012., br. 450

LEGALIZACIJA Nitko konkretno ne zna koliko je bespravno sagrađenih objekata

Dušak: Probajte doći s bag vam seljačke bune koja bi Nedorečenost zakona ostavlja puno prostora za manipulacije i subjektivna tumačenja koji će, pribojavaju se arhitekti, biti obilato iskorištavani. Zakon je rađen “zbrda-zdola”, kaže struka, s ciljem što većeg broja legalizacije bespravno izgrađenih objekata do srpnja i ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Apsurd - jeftijije je legalizirati nego platiti dokumente za gradnju Piše: VIŠNJA GOTAL visnja@regionalni.com

Brojka nelegaliziranih objekata u Hrvatskoj stalno varira. Jedan dan ministar Ivan Vrdoljak spominje 150.000, a već drugi dan se barata s nekoliko stotina tisuća. Čak se spominjalo zapošljavanje honoraraca koji bi obrađivali te silne predmete. Činjenica je, zapravo, da unatoč donesenom zakonu nitko zapravo ne zna o kolikom broju objekata je riječ.

U prvih devet mjeseci od donošenja zakona, zahtjev je podnijelo stotinjak vlasnika

Nelogičnosti zakona vidljive su i laicima objekata, dok je u listopadu u samo mjesec dana predano 7748 zahtjeva, a do danas njih čak 50.000. Budući da je zakonski rok za građevine koje imaju ispravu o rušenju kojima je novim zakonom ipak pružena šansa za legalizaciju 31. prosinca - pretpostavlja se da je uglavnom riječ o tim objektima. Ministarstvo je išlo toliko daleko da je čak dozvolilo predaju zahtjeva bez kompletne dokumentacije.

Tako su se redovi na šalterima nadležnih institucija, između Božića i Nove godine produživali paralelno s isticanjem roka. - Kad rok prođe, milosti nema - oštra je ministrica Koren.

Zakon “zbrda-zdola” Ostalima koji žele legalizirati bespravnu gradnju zadnji je rok za prijavu 31. lipnja, samo dan prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Zbog te je „koincidencije“ struka zaključila da je zakon donesen „na silu“, “zbrda-zdola”, samo kako bi se ispunile obveze spram EU. Od svih nelogičnosti, u na brzinu odrađenom zakonu, najvećom se čini ona da će legalizacija na kraju stajati jeftinije nego odgovorna gradnja sa svom potrebnom dokumentacijom. Ili, kako kaže Velimir Dušak, arhitekt tvrtke „Arto“, legalizacija je odličan zakon za sve one koji su godinama imali bespravne građevine, za koje nisu plaćali niti lipu u državnu blagajnu, a sada isti taj objekat bez problema mogu legalizirati.

Preširoka “siva zona” Dušak je, također revoltiran jer se degradira arhitektonska struka, koja izdaje prvu procjenu. – Na kraju ćemo arhitekte svesti na agente za legalizaciju - ističe. - Zapravo nema prevelikih ograničenja i gotovo sve se može legalizirati, a ako imaš dobru vezu, onda sve. Bedasto je uopće navoditi što se navodno ne može jer uz dobru vezu ništa nije nemoguće. Najgore je što je zakonom moguće politički manipulirati.

Kao arhitekt se grozim toga.

Legalizira se nešto što nagrđuje prostor, osobito one ružne ku-

ćerine ne moru. Vi ih, kao, ako su preblizu moru, ne možete legalizirati, ali ako vam Ministarstvo izda potvrdu... e, onda može. Siva zona je preširoka.

Velim, premalo je ograničenja.

Koja je onda svrha arhitekata kad svatko može graditi gdje,

Gotovo sve se može legalizirati ako imaš dobru vezu

“

kako i što želi. I kao da to nije dovoljno nego nas stavljaju u poziciju da radimo nešto čemu se oštro protivimo. Iscrtavamo i pomažemo u legalizaciji. To je poniženje - raditi nešto suprotno uvjerenjima. Predsjednik Komore dao je prijedlog da arhitekt onda barem, ajmo reći, „amenuje“ projekt i može dati takozvane prijedloge za obvezne preinake. Prijedlog, naravno, nije prošao - ljut je i ogorčen naizgled smireni arhitekt.

Klijeti problem Vjeruje da će ljudi još nekako i „progutati“ legalizaciju kuća u kojima žive dok će problem biti s vlasnicima klijeti kojih je u ovom kraju nebrojeno. – Mi idemo s minimalnom cijenom, ali vlasnicima klijeti je i to puno. Mora se priznati da je Zakon po cijenama prihvatljiv.

No našim ljudima nikako nije jasno zašto bi morali legalizira-

ti klijet. Od, primjerice, 5000, njih 500 će legalizirati. Probajte doći s bagerima i rušiti ih.

Evo vam seljačke bune. Matija Gubec bu se digel z groba – kaže Velimir Dušak.

Zakon, kao što smo već naveli, ide na ruku bespravnim graditeljima. Konkretno, onaj tko ide graditi kuću od, primjerice, 200 kvadratnih metara, platit će skuplje sve doprinose nego njegov susjed koji je do jučer živio u nelegalnom objektu. I to zbog cijene komunalnih i vodnih doprinosa. Kao prvo, općine same odlučuju o visini cijene komunalnih doprinosa, a sada su ih mnoge općine drastično smanjile u cilju što većeg broja legaliziranih objekata.

Protektirani prekršitelji Usto, dojučerašnji bespravni graditelj ima protekciju plaćanja na dvogodišnje rate.

Legalni graditelj nema ni jedno niti drugo. A ako mu se baš i ne plaća, moguće je i to. Naime, kad preda papire za legalizaciju bespravno sagrađenog objekta, plati kaznu ili kako se službeno zove nadoknadu (jer je bespravno gradio), arhitekt napravi procjenu, a geodet odradi svoj posao - bespravni je objekat postao legaliziran.

Potom s općinom ispregovara komunalni doprinos i to je to.

No naš je sugovornik skeptičan. – Jasno je da će se javljati oni koji će platiti ove nužne

“Objekti se ne moraju rušiti, mogu se jednostavno - pomaknuti”

dijelove, dobiti legalizaciju, ali na koncu neće platiti komunalni doprinos.

To je sada drugi problem. On je legaliziran. Ne znam kako će ih država prisiliti na plaćanje komunalnog doprinosa, a već će biti legalizirani. Onaj, pak, koji ide graditi bez uplate ne može početi gradnju - kaže.

Također, ništa se ne može legalizirati što je građeno poslije lipnja prošle godine. – Evo, znam čovjeka koji je nedavno napravio prekrasan tavanski stan. Kako dokazati da je to bilo prije šest mjeseci - na ortokarti se to ne vidi - pita se Velimir Dušak. Budući da ima nelogičnosti, koje zamjećuju i laici toliko da bi se cijeli zakon morao mijenjati, spomenut ćemo samo one koji građane,

sudeći prema upitima, najviše zanimaju.

Nepravedne kazne Primjerice, ako ste imali dozvolu za gradnju kuće 8 x 8, a sagradili ste 8 x 9, metar više platit ćete kaznu za cijeli objekt jer nije rađen prema propisanoj dozvoli. Ukoliko, pak kraj te kuće bespravno sagradite garažu 5 x 5 platit ćete manju kaznu jer je riječ o drugoj kategorizaciji objekta, za koju je usto dozvola puno jeftinija.

Nelogičnostima bismo mogli popuniti cijele novine. Primjerice – zatvorene terase.

Ministrica to tumači ovako: (a za sve ove nelogičnosti krivo je upravo to što se zakon može tumačiti kako kome odgovara - subjektivno.) Ako imate lođu

AKTUALNO

31. prosinca 2012., br. 450 || REGIONALNI TJEDNIK

5

u Hrvatskoj, no do sada je zaprimljeno 50.000 zahtjeva za njihovu legalizaciju

PROJEKT S VARAŽDINOM Budući da mnogi Varaždinci također imaju kućice na obali Drave susjednog Međimurja, logičan je i njihov interes za legaliziranje. Inače, kako nam kaže načelnik, razgovaralo se s Varaždinom da zajedno sagrade prirodnu marinu - bez ikakve betonaže. - Sve u drvenim dokovima. Da ljudi mogu komunicirati i vodom, a ne samo cestom - završava načelnik Horvat.

gerima i rušiti klijeti; evo i i Gupca digla iz groba!

Zašto rušiti ako se može legalizirati dovoljne su minimalne korekcije zakona

Treba donijeti detaljan plan i vidjeti što legalizirati. To je vrlo skup projekt i vlasnici bi morali pomoći u sufinanciranju

i stavite neke pomične rolete, to ostaje lođa, a rolete samo služe kao zaštita od sunca i ne morate to legalizirati. Ali ako u tu lođu stavite krevet pa ona ima namjenu sobe ili produžetka dnevnog boravka, e onda morate.

Naš arhitekt se pita: – Gdje je tu granica? Pa ja si metnem ligeštul i spavam na njemu. To onda znači ipak nije spavaća soba - ironičano zaključuje.

Pred par dana se predlagalo uvođenje kontrolnog inženjera. Dakle, država bi zaposlila priličan broj ljudi (što je pohvalno, ali u ovom slučaju, usudimo se reći, glupo) koji bi provjeravali je li predviđena građevina rađena po propisima. Ovo jako ljuti... - Pa, ljudi, arhitekti već

ionako rade nadzor. Kao i u cijelome svijetu, ali ne... mi uvodimo kontrolore. Onda moramo uvesti i onoga tko će njih kontrolirati. Kontrolora kontrolora. Struka smatra taj zakon lošim – maksimalno ide u korist prekršiteljima i državi koja će ubirati novac, a nimalo struci i široj zajednici - ogorčen je Dušak.

Zaboravili smo „mahere“ koji su odmah uočili potencijal velike zarade. Danas se čak i osnivaju firme koje će odrađivati samo legalizaciju.

Zaposlite arhitekta i geodeta i na tržištu ste. Uz njih dvojicu sve se obavi u jednom mahu.

To što idu ispod cijene opet ide u korist prekršiteljima. Divan zakon za ljude u tko zna koliko dugoročnom prekršaju.

- Mi smo za to da se uvede red, a ne da se ruši - govori načelnik općine Nedelišće Mladen Horvat o kućicama sagrađenim uz obalu zaštićenog područja Mura – Drava.

Kućice, prema provedenoj anketi među Varaždincima, ne samo da ne nagrđuju prostor već, štoviše, pridonose atrakciji obale rijeke, smatraju naši sugovornici. Premda to područje ulazi u jednu od rijetkih kategorija gdje je legalizacija nemoguća, kao što smo već rekli, sve se može legalizirati.

Ako mogu Kornati... Dovoljna je samo potvrda Ministarstva i možda neke minimalne dopune zakona. U ozbiljnoj bi državi ovo bilo smiješno, ali u Hrvatskoj gdje svaki zakon nakon izmjena i dopuna više gotovo ne sliči originalno predloženom, nema razloga za smijeh.

Treba uvesti red Budući da se svi s kojima smo razgovarali slažu da bi bila „grehota“ srušiti kućice, njih oko 500, čiji vlasnici uostalom uređuju i okoliš koji bi, pretpostavljamo, u suprotnome bio još samo jedna zapuštena obala rijeke, valjalo bi učiniti sve kako bi se i njima dala šansa za legalizaciju.

- Spremni smo razgovarati i legalizitati ono što bi se moglo legalizirati. Čemu odmah rušenje? Idemo donijeti

Vlasnici - sufinancijeri

Mi smo za to da se uvede red, a ne da se ruši

“

detaljan plan kako se većina njih ne bi trebala rušiti već da sve dovedemo u red. Prvo bi se trebalo poštovati pravilo o objektu koji nije bliži od osam metara od vode - zbog staništa riba i ptica. Potom napraviti šetnicu, pa uspostaviti neku komunikaciju, uvesti kanalizaciju, dovesti struju. Jako puno posla. Što se tiče pravila o udaljenosti od vode tu bi valjalo biti fleksibilan pa objekte koji se uklapaju (a većina njih je montažnih), jednostavno pomaknuti. Betonaža bi se pak mogla srušiti i izgraditi ista kuća, malo udaljenija od vode - slaže se sa zagovornicima legalizacije načelnik Horvat.

No opet naglašava da se raditi može jedino uz detaljne planove. Usto smatra da bi već sama izrada plana bila skuplja od onoga što bi općina zaradila na legalizaciji. Tako da, naravno, bez financijskog ulaganja vlasnika i HEP-a te Hrvatskih voda kao vlasnika jednog dijela parka, ništa. – Ovo stanje trebamo i mogli bismo zajedno dovesti u red. Sada treba reći stop gradnji i vidjeti što ćemo s ovime što je izgrađeno. Po mojoj procjeni to se može urediti, ali uz prilično novaca. Dakle, vlasnici moraju biti spremni sufinancirati cijeli projekt. Sve se mora dovesti u red i postaviti jasna pravila za ubuduće. Svaki vlasnik treba jasno znati što smije, a što pak ne. Sve bi se moralo pismeno regulirati kako bi svatko od vlasnika koji su gradili, bilo na privatnoj ili na državnoj zemlji, imao jasnu sliku što ga čeka. No svaki novi pokušaj divlje gradnje treba u začetku spriječiti - rezolutan je Horvat.

Idealno za turizam Većina kućica spada pod općinu Nedelišće dok je nešto malo i u Ludbregu. No i čelnici Ludbrega slažu se s idejom Mladena Horvata.

Načelnik Horvat u vikendicama i destinaciji vidi perspektivan projekt. Kao što kaže - atraktivnu destinaciju. No u

svemu ga ponajviše koče ekološke udruge. - Čak i Hrvatske vode kad grade nasip na ovom vrlo plavnom području, čekaju i po godinu dana na dozvole zbog ovog ili onog staništa.

Svaka čast i ne podcjenjujem prirodu, i jesam da se zaštiti sve što se može, ali prioriteti moraju postojati. Ne možemo zbog jednog leptira zaustaviti gradnju nasipa, mosta, ili nečega što bi donijelo korist cijeloj zajednici. Naravno da ondje ne bi bile samo vikendice već, s obzirom na interes za taj kraj, treba napraviti i popratne turističke sadržaje, igrališta, dovesti ribolovna društva...

Onda bi većina sadašnjih objekata mogla ostati, a za nove bi se točno propisalo kakvog sadržaja mogu biti i gdje - odlučan je Horvat.

Kućice na Dravi, šarolike arhitekture koje su se nekako prirodno uklopile u okoliš, na radost njihovih fanova, što se tiče volje načelnika, ostaju.

Razmišlja o sastanku s vlasnicima kako bi se vidjelo tko je i koliko spreman uložiti novac u ovaj skupi projekt. Da mu ovo nije tek sada palo na pamet pokazuje i odluka s Općinskog vijeća Nedelišće iz 2007. godine o „pristupanju detaljnome planu rekreacijske zone s pratećim ugostiteljsko-turističkim sadržajima. U okvir te slike kućice se savršeno uklapaju.

6

ŠKOLSTVO

REGIONALNI TJEDNIK || 31. prosinca 2012., br. 450

školstvo znanost www.regionalni.com/ zivotdrustvo/skolstvo

Dan informatike na VI. OŠ Na varaždinskoj VI. OŠ održani su 2. dani informatike. Riječ je o danu posvećenom informatici kojim se želi na originalan način potaknuti učenike na dodatno obrazovanje iz izvan redovne nastave te ih upoznati s novih teh-

nologijama, ali i omogućiti im stjecanje iskustva studijskog pristupa i novih metoda učenja. Predavači su bili sveučilišni profesori s FOI-ja Varaždin, apsolventi i studenti smjera Informatika u obrazovanju te izvrsni sadašnji učenici.

Zovite nas na 042/290-777

DOZNAJEMO Čak 6600 učitelja i nastavnika peticijom traži nove učinkovitije pedagoške mjere

Izgrednika udaljiti s nastave!

U školama se sve češće događa da su učitelji - a još više drugi učenici - taoci nekolicine nediscipliniranih učenika, što je nedopustivo Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

U školama se sve češće događa da su učitelji - a još više drugi učenici - taoci nekolicine nediscipliniranih koji opstruiraju nastavu i koriste neučinkovitost sustava. Upozoravaju to učitelji, nastavnici, pedagozi, psiholozi i ravnatelji škola, njih 6600, potpisnici peticije kojom traže nove, učinkovitije pedagoške mjere za uvođenje reda na nastavi, uključujući i mogućnost udaljavanja učenika s nastave.

Ukori nisu dovoljni Neposredan povod za peticiju “Dajmo prava i dobrim učenicima, a ne samo izgrednicima”, koju je pokrenula udruga “Nastavnici organizirano” u suradnji s nastavnicima i učiteljima iz nekoliko škola diljem Hrvatske, sve učestalija su ekscesna ponašanja kojima se ometa rad nastavnika i obrazovanje drugih učenika.

Nasuprot tome, sustav uopće ne predviđa načine njegovog suzbijanja, izuzmu li se tri vrste „papirnatih“ pedagoških mjera: pismene opomene i ukori koji, tvrde potpisnici, u većini slučajeva predstavljaju “mrtvo slovo na papiru”, zatim „produženi stručni postupak” te isključenje ili preseljenje u drugu školu kao krajnja mjera koja je, kako se naglašava, drastičan skok u ozbiljnosti.

U peticiji se od nadležnih

Vijeće učitelja glazbene kulture U varaždinskoj II. OŠ održan je drugi stručni skup Županijskog stručnog vijeća učitelja glazbene kulture.

Skup je organizirala i otvorila voditeljica Ružica Kapitan, učiteljica savjetnica, maestra mentorica HUZ-a.

Uz predavanja Ivana Tomašića iz II. OŠ, Ksenije Dretar iz VI. OŠ i Ružice Kapitan, na skupu je upriličen i oproštaj s donedavnim članicama Vijeća koje su otišle u mirovinu: Ljubicom Ožvatić, Marijom Kolak, Terezijom Šeprcer i Marijom Tomurad.

Filipović: Suspenzije nisu rješenje Dok se čeka očitovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, oglasio se Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje.

- Svjestan sam da u školama postoje učenici koji ometaju nastavu.

Međutim, taj problem je puno složeniji i ne može se rješavati kroz suspenzije s nastave jer se učenici često sami “suspendiraju”, osobito u srednjim školama iz kojih izostaju i danima. Suspenzija bi bila rješenje za one koji ionako ne rade probleme, a oni koji rade probleme, kojiput imaju i medicinske teškoće. Stoga ometanje nastave trebaju rješavati škole zajedno sa stručnim timovima, a u konačnici i s centrima za socijalnu skrb. Dakle, nisam za udaljavanja s nastave jer je odgovornost škole za dijete sve dok se ne vrati doma - ustvrdio je za HRT Filipović, ali pri tom nije pojasnio zašto bi udaljavanje s nastave (uvijek) značilo i udaljavanje iz škole.

vlasti traži uspostavljanje sustava učinkovitijih pedagoških mjera za koje se nadaju da će pomoći vraćanju reda u hrvatske odgojno-obrazovne ustanove. Predlažu se tako

U razredu je dovoljan samo jedan izgrednik pa da padne kvaliteta nastave, upozoravaju nastavnici uvođenje novih pedagoških mjera i to mogućnost udaljavanja učenika s nastavnoga sata i udaljavanja učenika s nastave za tekući dan, zatim suspenzija učenika s nastave na dva ili više dana, kao i ukidanje obveze da se pedagoške mjere provode kao upravni

postupak te promjena članka Zakona o odgoju i obrazovanju u kojemu se kaže da pedagoške mjere (opomene i ukori) vrijede za tekuću školsku godinu.

- U statutima svih osnovnih škola u Hrvatskoj nalazi se članak koji kaže da učenik ne smije biti udaljen s nastavnoga sata, što je bezumno i ne postoji kao pravilo niti u jednoj zemlji razvijenog svijeta, a vjerojatno niti u jednoj zemlji uopće. Ni u jednom dijelu ljudske djelatnosti ne postoji pravilo kojim se zabranjuje da se dijete ili odrasla osoba udalji s mjesta na kojem djeluje destruktivno i ugrožava druge oko sebe - upozorava se u peticiji u kojoj se traži i da se određene mjere ne brišu završetkom školske godine kako izgrednici na bi nastavili „po starom“.

PROBLEM Nije problem samo nasilje, već sve učestalija ekscesna ponašanja učenika kojim se ometa rad nastavnika i obrazovanje drugih učenika

AKTIVNI PRAZNICI Grad Varaždin s Atletskim klubom “Sloboda” i udrugom Kamisport organizirao aktivnosti

Atletska igraonica i klizanje za osnovnoškolce Učenic i v ar ažd insk ih osnovnih škola mogu aktivno provoditi školske praznike.

Pod pokrov iteljst vom Grada Varaždina, u organizaciji Atletskog kluba “Sloboda” i udruge Kamisport učenici se mogu uključiti u atletsku igraonicu ili u školu klizanja koje će se održavati od 2. do 11. siječnja.

Atletski klub “Sloboda” organizira atletsku igraonicu, odnosno kvalitetno provođenje slobodnog vre-

mena učenika od I. do VI. razreda pod budnim okom

Aktivnosti će se održavati u dvorani stadiona Sloboda licenciranih trenera Marije Hižman i Nenada Pavličeka.

Aktivnosti će se održavati u dvorani stadiona Sloboda.

Za ovu atletsku igraonicu, koja je besplatna, učenici su se javljali u školama,

no u Gradu ističu kako svi zainteresirani mogu prijepodne (od 10 sati) doći na stadion te se uključiti u za njih osmišljene aktivnosti.

Udruga Kamisport i ove godine organizira školu klizanja na klizalištu kod varaždinske Arene.

Učenici mogu, uz prethodnu najavu i uz plaćanje, učiti vještine klizanja.

Prijevoz prijavljenih učenika od škole do klizališta je besplatan, a te troškove financira Grad Varaždin. (ihr)

31. prosinca 2012., br. 450 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLASI

7

8

INTERVJUI TJEDNA

REGIONALNI TJEDNIK || 31. prosinca 2012., br. 450

AKTUALNO Doajeni hrvatskoga glumišta i estrade govore o zlatnim godinama života u

Svaka nova godina Godina koju smo ispratili je Europska godina aktivnog starenja i solidarnosti između generacija. Najaktivniji zagovornik dostojanstvenog starenja je u Hrvatskoj. Nedjeljko Marković, predsjednik Pragme, sve žučnije ističe težak materijalni položaj starijih samačkih kućanstava, depopulaciju određen usmjerene starima kako bi Hrvatska prvi put odredila stratešku politiku spram starijih sugrađana.

Svi oni kažu da ne bi ništa mijenjali u životu. Svi su aktivni i naporno rade na svojim projektima. Svi kažu da vole život i vjeruju u svoje planove za budućnost.

Svima je njima između sedamdesetak i devedesetak godina.

Nikoga od njih ne treba posebno predstavljati. O nikome od njih ne treba pisati što rade. Nikome od njih ne treba reklama.

Kao da su oduvijek tu i uvijek će biti.

PERO KVRGIĆ (85)

Još uvijek pročitam cijele GAVELLA.HR

Pripremila: VIŠNJA GOTAL visnja@regionalni.com

ŠPIRO GUBERINA (79)

Još stignem glumiti Čehova Više volim otići pogledati kolege u kazalište nego ostati doma i razmišljati o prolaznosti života.

MOJZAGREB.INFO

Iako ste službeni glumački radni vijek zaključili prije 12 godina, i dalje ste vrlo aktivni u glumačkim vodama. Volite li toliko svoj posao ili vam je doma dosadno?

Volim raditi. Kazalište je moja velika ljubav i još me uvijek zanima. Više volim otići pogledati kolege u kazalište nego ostati doma i razmišljati o prolaznosti života.

Hrvatske TV postaje natječu se koja će prikazati, ne bih rekla bolju, nego dugovječniju sapunicu. I vi ste prihvatili par manjih uloga u takvim TV serijama.

Mogu odigrati možda neku malu ulogu u njima, a takve sam i prihvatio. Igrao sam u „Larinom izboru“ i „ Najboljim godinama“. Zašto ju ne bih prihvatio ako mislim da je dobro napisana i da ju mogu dobro odglumiti? No zaista više volim biti u teatru.

Ljubav je očigledno velika kad ste osnovali i privatno kazalište Mali hrvatski teatar „Kiklop“, kojim ste još jednom potvrdili vezanost za stvaralaštvo Ranka Marinkovića. Ima li tetar kakvu posebnu „ulogu“ ili je „samo“ teatar?

Mali hrvatski teatar, kao što mu i samo ime govori, upravo je tako i zamišljen — kao mali teatar koji se bavi domaćim tekstovima. Sljedeće godine imam namjeru raditi homma-

ge Ranku Marinkoviću, povodom 100. godišnjice njegova rođenja.

Pazite sad, pitanje na koje ljudi uglavnom odgovaraju: „To je kao da me pitate koje dijete mi je najdraže“. Što i od koga ste najviše voljeli raditi?

Imao sam sreću što sam glumio dobro napisane likove koje su osmislili odlični pisci.

Najviše sam likova igrao u djelima Ranka Marinkovića.

Većinu domaćih pisaca čije sam likove interpretirao, osobno sam i upoznao. Družio sam se s njima i to mi je pomoglo u izgradnji samih likova.

“

Mladi su svježa krv koja me regenerira”

Ima li neka uloga koju ste željeli, a niste imali priliku igrati? Žao mi je što nikada nisam glumio nekog od likova jednog od meni najdražih pisaca, Antona Pavloviča Čehova.

Ima li još pisaca u čijim se komadima vidite?

Od svjetskih pisaca najviše volim Shakespearea, ali ne uloge u onim njegovim teškim dramama, već one meni primjerenije, poput likova iz Sna ljetne noći ili Na tri kralja, iako sam čitav život glumio

Grobara u Hamletu.

Kakva je međugeneracijska suradnja u glumačkim krugovima, družite li se vi doajeni s mlađim kolegama?

Tko u toj interakciji zapravo profitira?

Odlično se osjećam među mladima, to je svježa krv koja me regenerira.

Kako u Zagrebu provodite umirovljeničke dane?

Iako mi svi kažu da ne trebam to priznati, sklon sam zimskim depresijama koje krenu negdje oko Nove godine i traju do proljeća. No shvatio sam da trebam raditi i biti aktivan kako ne bih imao vremena za crne misli. Najgore je da kao umirovljenik mirujete.

Imam dosta kolega koji više i ne izlaze van, a ja sam shvatio da je najgore otići u mirovinu i biti pasivan. Zato odem do Kazališne kavane, uvijek na nekoga naiđem, odem na kazališnu predstavu, čujem se svaki dan sa sinom, družim se... Ako mi odgovara društvo, ja se uklopim neovisno o tome kojih su godina. No druženjem i aktivnim starenjem, kako zorno pokazujete, može se učinkovito boriti protiv depresije ili barem ublažiti depresivne epizode.

Kod mene se uskladilo to da mi posao kojim se bavim još nije dosadio. Znaju mi kolege reći: „Kako ti se još uopće da ići u teatar?“ No mene to još uvijek veseli.

Predstava “Stilske vjež Traju li pripreme za predstave sada kraće ili dulje nego ranije?

Za predstavu se pripremam tako što dovoljno vremena unaprijed dobijem tekstove kako bih ih mogao kvalitetno obraditi, premda moram priznati da mi ide teže no prije.

Pamćenje mi jednostavno više nije toliko dobro. No snalazim se kako znam i umijem, pronalazim i neke svoje, alternativne riječi, ako zaboravim one koje sam trebao izgovoriti po scenariju. Dok se ja osjećam vitalno, znam da mogu na pozornicu.

Dakle, ključna je vitalnost.

Igra li gluma neku ulogu u njezinu održavanju?

Gluma i jest neka vrsta terapije jer čovjek vježba mozak da ne zakržlja, prisiljen je pamtiti tekstove i stalno je u pokretu.

U čemu je tajna Stilskih vježbi koje već pune 43 godine izvodite zajedno s kolegicom Lelom Margitić i koja je po broju izvedbi s istim glumcima ušla u Guinessovu knjigu rekorda?

Ne znam u čemu je tajna, vjerojatno u čistoj slučajnosti.

Ipak, u posljednje je vrijeme Publika odlično prima predsta-

ZDENKA KOVAČIČEK (69)

Ja ne sanjam svoj život, ja živim svoj san Kad ne bih išla naprijed, sama bih sebi bila dosadna Nikada niste podlegli komercijali, a ipak ste uspjeli.

Danas to izgleda nemoguće.

Uvijek sam imala osjećaj da moram ići prema naprijed, inače bih bila sama sebi dosadna. Tako je i danas. Nikada nisam željela živjeti na staroj slavi ili imati dvadesetak pjesama koje ću stalno vrtjeti ili iznova obrađivati. Meni je svaka nova ponuda novi izazov.

Može li glazba biti posao za cijeli život? Kao da ste danas tu, sutra vas se više nitko ne sjeća?

Jest, glazba je poziv koji traje cijeli život i to primjećujem ne samo u sebe nego i u svojih kolega. To nije posao, to je poziv, i to najljepši koji postoji.

No kako ćemo se postaviti ipak

ovisi o nama samima. Ima mojih kolega koji su silom prilika morali otići u mirovinu jer ih nitko više nije tražio, ali nije ih tražio zato jer se nisu znali

“

Tek sada mogu reći da doživljavam vrhunac svoje zrelosti dobro nametnuti, promovirati… Zato što sam aktivna, imam i posla.

Vi i danas redovito nastupate. Uspijevate li taj tempo uskladiti s godinama?

Ovo sam ljeto imala 15-ak koncerata po obali. Bila sam polumrtva ali sretna.

Koja je razlika između negdašnjih pjevača i ovih danas?

Velika je razlika u počecima glazbene karijere danas i nekad. Ne znam je li glazbenicima lakše ili teže sada.

Ako kvalitetno grade karijeru, onda im je teže. No jedan dio mlađe generacije shvatio je da se može uspjeti i ako nemaš nikakav talent, ali dobro izgledaš. To je zato jer se glazbena umjetnost dosta vizualizirala pa neki igraju na kartu fizičke pojave. No tada mogu i očekivati da će s „nestankom“ tog izgleda prestati i njihova karijera.

Biste li nešto drukčije na-

INTERVJUI TJEDNA

31. prosinca 2012., br. 450 || REGIONALNI TJEDNIK

9

u kojima, kako kažu, “pršte energijom” te puni elana spremaju nove projekte

a je zlatna godina ZLIHADZO.COM

e udruga Pragma, koja uz potporu Grada Zagreba neprestano upozorava na demografske, socijalne i političke posljedice starenja stanovništva nih područja Hrvatske, nedostatke u zakonodavstvu i politici usmjerenoj starijima. Pragma se zalaže za izradu i usvajanje nacionalne strategije

novine bez da zaspim žbe” igra u istoj postavi 43 godine te je “završila” u Guinessu sve više prisutan strah da ću se izgubiti na sceni i da će nastati vakuum. Postoji jedna priča o glumcu koji je trebao reći “zovi me” i sufler mu je šaptao “zovi me, zovi me”, no glumac nikako da čuje. Na kraju je sufler rekao “zovi me” tako glasno da je čak i publika čula, no glumac je rekao „zlo mi je“. Bojim se da mi se tako nešto ne dogodi.

“

Gluma je terapija - čovjek vježba mozak da ne zakržlja

Što se tiče filmske karijere, je li vam žao što nije bilo više filmskih uloga?

Ne, mnoge sam filmove i odbio. Nisam ja filmska faca, pogotovo jer su u vrijeme moje mladosti snimani sami ratni filmovi, a ja nikada nisam bio dovoljno borben tip. Ne izgledam kao ratnik.

Ostavlja li vam trenutni glumački angažman dovoljno slobodnog vremena? Pa samo sada glumite u pet predstava!

Dakle, baš i nemam slobod-

nog vremena. Kad ga ipak nađem, šećem, idem po kafićima, kao što vidite, čitam novine i slično. Ali ne kao penzići kojima daju novine da nad njima zaspu; ja još uvijek pročitam cijele novine a da ne zaspim.

Može li danas glumac u Hrvatskoj živjeti pristojno od mirovine?

Ako je dosta radio pa uštedio i ako je skroman, onda može pristojno živjeti; ako je samo malo rastrošniji, to je jako teško.

Neću pitati u koju kategoriju spadate, jer još nisam upoznala glumca kojem hedonizam nije jača strana. Koji su vam planovi za naredni period?

Sa Špirom Guberinom ću raditi hommage Ranku Marinkoviću. Morao sam nažalost odbiti predstavu U poniženju Sokrata koju su mi nudili u HNK, s obzirom na to da se vremenski poklapa s radom na hommageu Marinkoviću, a Špiri sam obećao. Nekada smo za velikim stolom u našoj kavani sjedili nas četvorica.

Sada su ondje dva stolca - ostali smo Špiro i ja. Ne bih ga nikada iznevjerio.

TO-BE-ZDENKA.HR

vu, nedavno je dvorana u kojoj smo je izvodili opet bila krcata; publika je stajala na nogama.

Koga je više u publici? Vaše generacije ili onih mlađih?

Mladih. Oni čak predstavu primaju bolje no stariji. Ma to je zato jer stariji više i ne čuju ili se samo prave da čuju (smijeh), a mladi primaju predstavu s oduševljenjem pa plješću, smiju se, glasno iskazuju svoju podršku.

Koliko ste često kazališni gledatelj?

Dosta često. Dosad sam dobivao besplatne karte za predstave, sada ih više ne dobivam zbog štednje. No ipak odem u kazalište.

Dr. Pavao Brajša je rekao da „naši ljudi ne znaju živjeti svoje zlatno doba“. Izuzmemo li pitanje malih mirovina, je li to istina?

Mislim da je potrebno pronaći zanimaciju, neki hobi. To može biti šetnja, sakupljanje maraka ili nešto slično; bitno je da predstavlja predmet interesa pojedinca.

Je li istina da ste „tremaš“?

Pa da. S jedne strane to je pozitivna trema koju svaki glumac ima. Ipak, s druge strane, u ovim godinama, u meni je i

pravili da se vratite u dvadesete?

Bih li različito reagirala, kako i u kojim situacijama, teško je reći. U to vrijeme za koje sada mislim da sam mogla postupiti drugačije, nisam bila osoba kakva sam sada i nisam imala ovu pamet. Možda je moralo biti

baš tako kako je bilo jer mi je u tom trenutku tako najviše odgovaralo. Jedino mi je žao loše potrošenog vremena.

Sve više shvaćam da je život vrlo kratak i tek sada mogu reći da doživljavam vrhunac svoje zrelosti i svoje karijere.

Najljepše stvari radim upravo sada. Mislim da sam tek sada

zaista sazrela. Još uvijek volim izazove. Nekad sam doduše prihvaćala sve izazove, a na temelju toga i stekla različita iskustva.

Sada, pak, moram paziti da odabirem samo najbolje stvari, jer za drugo nemam vremena. Ne želim da mi se dogodi da nešto dobro propustim.

GABI NOVAK (76)

Na koncertima emocije pršte Ne bih mogla živjeti u dosadnom braku pa ako i ponekad lupiš vratima Nakon što ste objavili zadnji CD, izjavili ste da završavate svoju glazbenu priču jer smatrate da nemate više što za snimiti?

Valjda ste shvatili da se od vas očekuje da se predomislite?

Prije tri godine sam dobila Porina za Jazzarellu, svoj posljednji CD, i nakon toga sam u šibenskom kazalištu izgovorila to da više nema potrebe za snimanjem novih albuma. Dosta je. Bože, pa 53 godine glazbenog djelovanja. Hrabro sam to izjavila. Ja bih pjevala stalno. Obožavam svoju profesiju.

Pa onda zašto?

Ne sviđa mi se što se sada zbiva u tom glazbenom svijetu. Radije ću stati, no ploviti po nečemu što nije moj svijet, što mi ne odgovara. Vrlo sam sretna što se u posljednjih desetak godina za mene dogodilo značajno glazbeno razdoblje s dva CD−a, Pjesma je moj život i Jazzarella. Smatram da su ovo novo vrijeme i glazbeni duh koji nas je obavio, uz časne izuzetke, nešto što ne mogu pohvaliti. Mogu izdvojiti tek nekolicinu mladih ljudi koji misle svojom glavom i ulaze u veliku borbu da nastave gdje naša generacija pomalo zastajkuje.

Dakle, zaista ste sretnica koja je u svom profesionalnom pogledu ostvarila sve što je poželjela?

Jesam, apsolutno jesam.

Ništa me više ne opterećuje, danas se radujem svakom

koncertu.

Cijeli sam se život u glazbi oslanjala na taj emotivni dio, da on kroz moj šuštavi glas dopre do publike. Dovoljno mi je u dvorani imati 400, 500 ljudi, da ih vidim i da s njima proživljavam sve svoje pjesme. To mi je najveći užitak. Takvi su mi koncerti najljepši, upravo takvi koji se održavaju u teatrima i malim dvoranama.

Strašno mi je važno da me publika obgrli, da se emocije valjaju.

“

Radije ću stati, no ploviti po nečemu što nije moj svijet Unatoč vašem mišljenju o današnjem glazbenom svijetu, snimili ste duet s Majom Vučić. Jeste li ipak malo podlegli komercijali?

Bio je to divan duet koji je stvarno bio slušan. Ima predivnih mladih ljudi, volim podržavati mlade i žao mi je kada ne dobiju onu poziciju koju zaslužuju. Kao Maja Vučić, primjerice, koja je sjajna pjevačica. Često nakon prvog albuma dođu Arsena moliti da im napiše koju pjesmu jer razmišljaju svojom glavom i drže da je bitno što pjesmom žele reći.

Vaš je suprug autor brojnih vaših pjesma. Je li se ikad dogodilo da neku od njegovih pjesama od-

bijete?

Koliko mi je puta samo Arsen znao ponuditi nešto, a ja ne bih pristala. Znao bi se i naljutiti, rekao bi mi: „Ti hoćeš samo četiri kitice da ne moraš mislit”. No, Arsen mi je znao govoriti: „Znaš, draga, ti moraš biti ta koja će progovoriti kroz pjesmu, neće ti to pjesma sama nametnuti“. Arsena sam znala odbiti kada mi je nudio pjesme koje nisu bile moj žanr.

Oduvijek ste Arsen i Gabi. Nitko se niti ne sjeća vremena kad niste bili zajedno. Kako održati tako dugovječan brak? Znam da nema recepta, ali možda neki savjet? Često se postavlja to pitanje. Nema braka bez bonaca, ali i bura, oluja. Arsen i ja smo prošli puno toga.

Ponekad se dogodio i neki zastoj u našoj putanji. Ali u osnovi, ako znadete prag tolerancije, to je najbitnije.

Za mene ne postoji ni prijateljstvo, a kamoli život s nekim ako nema tolerancije.

Ono što je uz to najbitnije je kompatibilnost između nas dvoje od samog početka.

U ovih 40 godina zajedno nismo nikada došli do toga da netko poželi otići iz tog braka. Ne bih mogla živjeti u dosadnom braku, u braku mora biti malo živosti. Pa ako i ponekad lupiš vratima, ako je kompatibilnost prisutna, sve je u redu, no ako nje nema, onda treba svatko otići na svoju stranu, bez žaljenja.

10

POSLOVNI SVIJET

REGIONALNI TJEDNIK || 31. prosinca 2012., br. 450

Grad Varaždin iščekuje kredit

poslovni svijet

Grad Varaždin još nije dobio odobrenje Vlade RH za kreditno zaduživanje od 26,1 milijun kuna kojim bi se osigurao novac za uređenje zelenih i javnih površina kod POS-ovih zgrada u Ulici Vilka Novaka, zatim uređenje kancelarija za gradske odjele u zgradi u Preradovićevoj 10 te uređenje Kapucinskog trga koje je već u tijeku. Na sjednici varaždinskoga Gradskog vijeća gradonačelnik Goran Habuš ustvrdio je da je Ministarstvo financija dalo dopuštenje za kreditno zaduživanje, a još se samo čeka da to prihvati i Vlada RH, što bi trebala biti formalnost s obzirom na to da je uvijek potvrđivala takve prijedloge ministarstva.

No iako je sjednica Vlade održana u četvrtak, odobrenje nije stiglo.

www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

NAŠA POSLA Domaća poljoprivredna proizvodnja uzmiče pred uvozom koji Hrvatsku, unatoč pri

Hrvatska uvozi 40 do 45 p a europski prosjek je oko Ukoliko se nastavi sadašnji negativan trend, negdje oko 2016. godine više se nitko u Hrvatskoj neće baviti proizvodnjom mlijeka i mesa. Naravno da se takav scenarij neće dogoditi, ali situacija na terenu i nije tako daleko od toga, tvrdi Vincek Piše: GORDANA IGREC .

Krave i autoceste? U kakvoj su vezi? Zapitao je Branko Salaj, bivši ministar i veleposlanik, a danas član skupine Živo selo, tijekom okruglog stola održanog u prostorijama Matice Hrvatske na temu “Hrana u raljama prehrambene ovisnosti”.

Uvoz govedine i mlijeka Govoreći o važnosti uzgoja goveda i proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj, Salaj je ustvrdio da je Hrvatska izgubila otprilike tri posto BDP-a zbog loše poljoprivredne politike, od čega se jedan posto može pripisati uvozu govedine i mlijeka.

- Jedan posto ne zvuči puno, ali je činjenica da je u desetogodišnjem razdoblju vrijednost investicija u sve državne autoceste upravo tolika. Dakle, da smo imali samodostatnu proizvodnju mlijeka i mesa mogli smo autoceste sagraditi vlastitim novcem, a ne kreditima - upozorio je.

Da nismo uvozili mlijeko i meso, do autocesta smo mogli bez kredita Dok je padala proizvodnja, kako je dodao, rastao je uvoz zbog kojeg su izgubljena četiri od pet gospodarstava koja su isporučivala mlijeko, odnosno oko 15 gospodarstava dnevno!

- A govedarstvo i mljekarstvo su kralježnica seoskog gospodarstva! Moraju se godinama razvijati, a daju proizvod koji trebamo svakog dana. Mislim da u društvu nismo svjesni tih problema. U jednom mjesecu je uvezeno više mlijeka nego u prethodnih jedanaest mjeseci - upozorio je Salaj. Govoreći o povijesti našeg sela, Salaj je kazao da je tijekom proteklih pet desetljeća prosječan posjed

Stvorili smo - Frankensteina Umirovljeni profesori s Agronomskog fakulteta ustvrdili su da su na ispitne dekanske rokove dolazili studenti za koje se može reći: “Tko zna - zna, a tko se pojavi, njemu - dva.” - No morali su obećati da nikad neće postati ministri poljoprivrede. Ali očito nisu poslušali! - zaključili su umirovljeni profesori tijekom rasprave koja je završila zaključkom da smo “stvorili Frankensteina - kapitalističko tržište i socijalističko upravljanje“!

smanjen za jednu trećinu, dok je u Francuskoj ili Nizozemskoj povećavan tri puta.

Organski rast - Izlaz iz ove situacije na našem selu i u našoj poljoprivredi vidimo u organskom rastu poljoprivrednih gospodarstava kao što vidimo vani! To zahtijeva puno napora i puno vremena, ali treba se odlučiti.

Treba znati želimo li to ili ne?

Hrvatska uvozi 40 - 45 posto hrane možda čak i više. To je jako visok stupanj u odnosu na svjetska iskustva! Europski prosjek je negdje oko osam posto! Svaka zemlja u cijelom ciklusu integriranja EU pokušava sačuvati značajan udio svoje vlastite prehrane, jer zna da dugoročno to jest jedan od elemenata suverenosti. Dobro je sudjelovati u međunarodnoj razmjeni dobara, ali treba imati stalno na pameti da u slučaju krize treba imati rezervu - upozorio je Salaj te dodaje kako “želimo imati i dobru hranu iz ekoloških razloga, a rabimo tri puta više umjetnih gnojiva nego Europa u prosjeku“. Cijena ovisnosti uvoza hrane, kako je naglasio, visoka je.

- Kroz 20 godina koliko postoji ova država uvezli smo oko 29 milijardi dolara, a izvezli oko 18 milijardi dolara hrane.

Predugo smo nastavili živjeti na dugovima i na iskustvima iz prijašnje države! Ako imamo kamate od 6 posto na te naše dugove trebali bismo imati rast BDP-a šest posto da bismo samo stajali na mjestu!

Politika pokušava pronaći izlaz iz te situacije uvađanjem novih tehnologija što je skupo i za nas neizvedivo, jer kod nas jedna vlada za drugom dolazi i odlazi i obećava da će se to dogoditi, ali se to ne događa - ustvrdio je Salaj naglasivši da smo realno gubili tri posto BDP-a u poljoprivredi time što nismo proizvodili hranu koju smo trebali.

Velikima na ruku Govoreći o zemljištu kao temelju poljoprivrede, mr. Miroslav Kovač, upravitelj tvrtke Uzgojno-poslovno-obrazovnog centra Simentalac, kazao je kako Hrvatska ima izvrsno zemljište.

- No zemljište u Hrvatskoj nije uređeno tako da bi malom seljaku dalo mogućnost

za kvalitetnu proizvodnju. U zadnjih 10-ak godina Zakon o zemljištu mijenjali smo četiri puta, dopunjavali ga 20-ak puta i nema kontinuiteta. To govori da mi nemamo apsolutno nikakvu strategiju! U rujnu i listopadu bilo nam je obećano da će doći do promjena. Međutim, to stoji što izuzetno negativno utječe i na naše pripreme za ulazak u EU i na konkurentnost i na izvoz.

Imamo velikih problema s uvozom, a biti konkurentan

Izgubljena četiri od pet gospodarstava koja su isporučivala mlijeko bez zemljišta je definitivno nemoguće! - ustvrdio je Kovač.

Hrvatski seljak, kako je dodao, nema dovoljno zemlje, niti je kvalitetno raspoređena.

- Većina poljoprivrednog zemljišta otišla je u ruke velikih sustava. Da je to dobra politika i ono čemu mi trebamo težiti, danas ne bismo bili prehrambeno ovisni, nego bismo imali dovoljno hrane. Očito je napravljena greška o kojoj nitko ne želi pričati - kazao je Kovač.

U Austriji i banke!

No nije zemljište jedni problem. - U Hrvatskoj poljoprivrednik nije vlasnik udruženja niti institucija i sl., pa ne može utjecati niti na obrazovanje i dr. U Austriji seljak ima utjecaja na obrazovanje, vlasnik je svoje udruge i poljoprivredne komore, pa i banaka! Samo tri posto seljaka u Austriji je u sustavu vođenja knjiga. Naši seljaci imaju puno više zaposlenih nego seljaci u EU. Znači, nisu spremni sami voditi farme i raditi na njima kao što je u EU gdje rade otac, majka, djeca i sl.

To nije problem našeg seljaka nego naše zajednice koja je nametnula takve uvjete - ustvrdio je Kovač.

Hrvatska izgubila otprilike tri posto BDP-a zbog loše poljoprivredne politi

IZDVOJENO Država ima važnu ulogu i va

Politika malih koraka st Ključni problem dosadašnjih poljoprivrednih politika je težnja da se hrvatsko selo modernizira u “velikom skoku”, primjenom industrijske logike, ustvrdio je Dragutin Vincek, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša Varaždinske županije.

Što se čeka?

Nasuprot tome, kako je naglasio, potrebno je zalagati se za alternativni model organskog rasta koji otvara vrata sposobnima bez obzira na veličinu.

- To je model najnaprednijih poljoprivrednih zemalja EU kojoj težimo i u koju ulazimo.

Primarni cilj naše poljopri-

vredne politike mora biti da potencijalima svog živog sela osigura vlastite prehrambene potrebe u zadanim općim EU-okvirima. A ukoliko ne krenemo s dugoročnom koncepcijom još danas, bojim se da bi nam krajobraz mogao zarastati šikarom daleko brže nego što je to sada - ustvrdio je Vincek upozorivši i na mogućnost da poljoprivredno zemljište prijeđe u strano vlasništvo. Da se sve to ne bi dogodilo, bitnim drži preuzimanje osobne odgovornosti za ono što se radi. - No očito je da smo odlučili još malo pričekati, pa da nas kruta stvarnost do kraja dovede u slijepu ulicu, a izlaz iz nje će tada biti i složeniji i skuplji - ustvrdio je.

POSLOVNI SVIJET

31. prosinca 2012., br. 450 || REGIONALNI TJEDNIK

Varaždinski bazeni otišli u stečaj Varaždinski bazeni, ugostiteljsko poduzeće u vlasništvu JU Gradski bazeni Varaždin, otišli su u stečaj.

Za stečajnog upravitelja varaždinski je Trgovački sud imenovao Stanka Makara iz Ludbrega kojemu vjerovnici stečajnog dužnika trebaju prijaviti svoje tražbine u roku od 30 dana od dana objave oglasa o otvaranju stečajnog postupka u Narodnim novinama, dok

Jerovec će sanirati Splićani

ga razlučni i izlučni vjerovnici trebaju obavijestiti o svojim pravima.

Ročište vjerovnika na kojem će se ispitati prijavljene tražbine - ispitno ročište - održat će se 27. veljače 2013. kod Trgovačkog suda u Varaždinu. Odmah nakon njega održat će se i izvještajno ročište na kojem će se odlučivati o daljnjem tijeku stečajnog postupka, na temelju izvješća stečajnog upravitelja.

rodnim resursima, vodi u prehrambenu ovisnost

11

Na natječaju za sanaciju odlagališta komunalnog otpada Jerovec, koji je Ivkom raspisao 8. kolovoza, najpovoljnijom je ocijenjena zajednica ponuditelja GT trade i Geo 7 iz Splita.

Na tu odluku žalbe su uložili zajednica ponuditelja Jedinstvo, Geotopo i HIS iz Donje Višnjice, zajednica ponuditelja Eurco i Ni-Al te Meteor graditeljstvo. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave odbacila je sve tri žalbe koje je ocijenila neurednima jer nisu sadržavale dokaz o plaćanju naknade za pokretanje žalbenog postupka. Dva žalitelja nisu to učinila ni nakon pismenog upozorenja, dok je treći dostavio ispis platnog naloga na iznos od 27.000 kn. - To, međutim, ne predstavlja dokaz o uplati naknade za pokretanje žalbenog postupka budući da nije vidljivo je li transakcija izvršena, a također i sam dokument nije ovjeren od strane banke kako je to traženo zaključkom - navodi Državna komsija.

DOZNAJEMO Malobrojni se javili u Finu

osto hrane, osam posto!

Kako zapravo posluju javna poduzeća?

I dužnici i vjerovnici bježe od predstečajne nagodbe Stiglo tek jedan posto od očekivanih 22.000 prijedloga, pa su zakonska rješenja hitno izmijenjena Piše: VIŠNJA GOTAL visnja@regionalni.com

Za predstečajnu nagodbu FINA je do blagdana zaprimila 244 zahtjeva. Dale su ih tvrtke koje imaju 7.230 zaposlenih i duguju osam milijardi kuna. Od toga je njih 47 sa 6.000 zaposlenih dužno više od 7,8 milijardi kuna, a među njima je i Varteks. No koliko god ove brojke bile impozantne, to je otprilike tek jedan posto od očekivanih 22.000 zahtjeva, pa su zakonska rješenja hitno izmijenjena.

Žurne izmjene ke, od čega se jedan posto može pripisati uvozu govedine i mlijeka

ani, ali na bitno drukčiji način nego u Hrvatskoj

vara prostor za rast najsposobnijih Čeka se ulazak u EU, ali Vincek upozorava da ćemo i dalje živjeti s istim problemima.

- EU je samo forma jer i nadalje svaka zemlja provodi svoje gospodarske i ine strategije i ciljeve nešto usuglašene oko zajedničkih pravila EU. Od zajedničke poljoprivredne politike jedino je zajedničko ime. Ukoliko Hrvatska ne okrene naglavačke svoju poljoprivrednu politiku, barem u okvirima koliko je dozvoljeno unutar pristupnog ugovora, i po pristupanju u EU i dalje će poljoprivredna gospodarstva nestajati. Ukoliko se nastavi negativan trend, negdje oko 2016. godine, više se nitko u RH ne bi bavio proizvodnjom mlijeka i mesa. Naravno, da se

takav scenarij neće dogoditi, ali situacija na terenu i nije tako daleko od toga - ustvrdio je dr. sc. Vincek.

Austrija kao uzor Govoreći o uzorima u načinu organiziranja rada i života na selu, kazao je kako nam uzor svakako može biti Austrija ili druge zemlje EU koje su svoju strategiju razvoja temeljile na “politici postojanih malih koraka”.”

- I europska politika uvjetno govoreći “malih koraka” dovodi do povećanja posjeda, ali je to, za razliku od središnje planiranih “velikih skokova”, rezultat realnog poslovnog sagledavanja uvjeta privređivanja i najčešće uz

korištenje dostupnih resursa vlastitog ruralnog okoliša. U tom procesu državne i javne institucije igraju važnu ulogu ali na bitno drukčiji način nego što je to slučaj u Hrvatskoj.

Seljaka se od rana pomagalo stručnim, tehnološkim i organizacijskim savjetima i razvitkom vodoopskrbne, prometne, komunikacijske i prosvjetne infrastrukture.

Politika malih koraka je tako desetljećima stvarala prostor za organski rast najsposobnijih, istodobno potičući njihovu skrb za prirodni okoliš i ekološku svijest. Na žalost, hrvatska se poljoprivreda već dugo godina razvija potpuno drugom logikom - zaključio je dr. sc. Vincek.

Broj podnesenih prijedloga za predstečajnu nagodbu daleko je od očekivanih, premda je njezino pokretanje zakonska obveza tvrtkama koje ispunjavaju uvjete, a kazne za kršenje toga su rigorozne - od 10.000 do milijun kuna za dužnika plus 1000 do 50.000 kuna za odgovornu osobu.

No ni to nije bilo dovoljno,

Prijedlog za predstečaj do blagdana predale samo 244 tvrtke pa se pristupilo izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Tako je 20. prosinca donesena Uredba o izmjenama i dopunama zakona kojoj je cilj ubrzanje procesa kako bi se predviđene predstečajne nagodbe uspjele provesti u roku od četiri mjeseca! Uredbom je promijenjena obaveza da se za prijedlog nagodbe mora

dostaviti kompletna dokumentacija jer uglavnom je riječ o tvrtkama, kako tvrde bankari, s vrlo neurednom dokumentacijom.

Budući da vjerovnici, osobito banke, ne čekaju nagodbe već pokreću ovrhe u problematičnim tvrtkama, novom uredbom zaustavljen je pro-

Javne tvrtke No rijetko se spominje da su generatori nelikvidnosti (i) javne tvrtke koje svoja dugovanja vješto kriju od javnosti. Unatoč novim upravama koje su trebale promijeniti dosadašnju politiku, rezultata nema. Negativni trendovi nisu zaustavljeni i dubioze ne smanjuju. Ili se vjerojatno prikrivaju. Primjerice, HAC, koji za ovu godinu još nije dao niti naznaku poslovanja, lani je imao prihode u kunu iste kao i rashode. Upravo zbog toga ekonomski stručnjaci vjeruju da podatak ne odgovara činjenicama.

ces ovrhe nakon otvaranja nagodbe.

Očigledno je da se vjerovnici na sve moguće načine pokušavaju uvjeriti u dobrobit nagodbe, pa i zakonski.

Ima i onih vjerovnika koji izbjegavaju nagodbu čekajući konsolidaciju poduzeća, nakon koje bi podignuli tužbu i tako došli do potraživanja.

I za njih je nađen „lijek“: svi koji se ne jave na vrijeme radi nagodbe, izgubit će pravo na svoje tražbine ako dođe do nagodbe i tvrtka se oporavi.

Uz to, promjeni su skloni i uvjeti za sudjelovanje u skraćenim, ubrzanim postupcima nagodbe koji su bili predviđeni za dužnike do

Vjerovnici na sve moguće načine pokušavaju uvjeriti u dobrobit nagodbe, pa i zakonski milijun kuna i deset zaposlenih. Po skraćenom postupku novom uredbom mogu „ići“ i tvrtke dužne do dva milijuna kuna s 30 zaposlenika.

Je li to dovoljno?

Iz FINA-e su apelirali na tvrtke da podnesu prijedloge, podsjećajući kako se pokušava uvesti red na hrvatsko financijsko tržište.

Naime, postupak od kojeg, barem do sada, bježe i dužnici i vjerovnici provodi se s ciljem da se nelikvidnom dužniku omogući financijsko restrukturiranje temeljem kojeg će postati likvidan, a vjerovnicima omogući naplata (barem dijela) tražbina. Da li zbog ovih žurnih izmjena ili nečeg drugog, ministar Slavko Linić je dan prije Božića još uvijek vjerovao kako će u FINA-u stići veliki broj od predviđene 22.000 predmeta, a svi ostali u prva dva mjeseca 2013. godine. No do kraja 2012. velikih pomaka nije bilo, hoće li ih biti u 2013. ili će Hrvatska i dalje biti praktički bez kreditnog rejtinga, ali s optimističnim ministrom financija?

12

POSLOVNI SVIJET

REGIONALNI TJEDNIK || 31. prosinca 2012., br. 450

VARTEKS Zadnji zaposlenici Tivara okupili se pred portom nakon odrađenog otkaznog roka

Uzaludno čekali da im se na listu napiše “nije isplaćeno” Pravnu službu Varteksa zvao je čak i inspektor i tražio da se u obračunske listiće napiše da ništa nije isplaćeno

Nema plaće i potvrda - kazneno djelo

Piše: VIŠNJA GOTAL visnja@regionalni.com

Otpušteni radnici Tivara, nedavno zatvorenog pogona Varteksa, okupili su se u petak ispred ulaza u pogone tvornice odlučni da tu ostanu dok im se ne izda ispravna potvrda o obračunu otpremnine. Naime, nakon otkaza u kolovozu i odrađenog

Davidović: Kao i do sada, Uprava ne bježi od svojih obveza otkaznog roka, dokument koji su predali u FINA-u da bi sukladno Ovršnom zakonu naplatili svoja potraživanja, pokazao se neispravnim. Na njihovim listama nigdje ne stoji da im navedena suma nije isplaćena, što je osnovno za pokretanja ovršnog postupka kojem namjeravaju naplatiti svoja potraživanja. Štoviše, Tivarovcima nisu isplaćene plaće za listopad i studeni niti doprinosi za prva četiri mjeseca i lipanj, a plaća za rujan isplaćena im je nakon najave okupljanja, dok se plaći za prosinac, sudeći prema svemu, teško mogu nadati tako skoro.

Bolje s odvjetnikom?

Preostali radnici Tivara, njih 37, službeno su proglašeni viškom 17. kolovoza kad je dogovoreno da odrade otkazni rok i čekaju otpremnine. No nakon neisplate otpremnina i plaća, bivši zaposlenici odlučili su

Rezignirani radnici Tivara uvjereni su da ih Varteks namjerno “zavlači”

krenuti u borbu za potraživanja Ovršnim zakonom. U Fini im je odmah rečeno da dokument nije ispravan jer, iako ih je obračunao, nigdje ne piše da ih poslodavac nije isplatio.

obračunske listiće napiše da nisu isplaćeni - rekla nam je Ljiljana Marić, predstavnica radnika.

- Inspektor nam je čak preporučio da radije “idemo” preko odvjetnika. Vidjet

Konfekcija - prioritet Iz Tivara, tvrtke koja je nekada jedina na ovom području Europe izrađivala tkaninu vunarskog tipa, pretpostavljaju da svoj novac nisu dobili jer je pogon Konfekcije bio prioritetan. Konfekcija je, naime, dogovorila poslove za koji je plaćen i avans. Pola je narudžbe, navodno, već plaćeno. Ovo ima smisla ukoliko se zna da je prošli tjedan kad su “konfekcionari” izašli štrajkati, odmah idući dan nađen novac za isplatu plaća.

- Jedino što trebaju napraviti jest bilo gdje na papiru staviti ključne riječi “nije isplaćeno”. Tako su nam rekli u Fini, a isto nam je rekao odvjetnik i inspektor rada Damir Levak. On je čak i zvao pravnu službu poduzeća i tražio da se u

ćemo - možda ga i poslušamo. Da pobjegnemo prije nego ostanemo bez ičega.

Očigledno nas zavlače, a sigurno imaju svoje razloge zašto - rekla je Danijela Stanek, jedna od radnica.

Nakon što se njih tridesetak (budući da je nekoli-

ko njih koji su ranije imali uvjete isplaćeno) okupilo ispred porte uz očigledno neočekivano dobar odaziv novinara, iz tvrtke je izašao član Uprave i direktor proizvodnje Miljenko Vidaček, koji je pozvao radnike da uđu u poduzeće. Ovi to nisu željeli ukoliko se i novinarima ne dozvoli ulaz. Nitko nije proturječio.

Čekaju - inspekciju Radnicima i novinarima u prostorijama poduzeća obratio se član Uprave, direktor financija Nenad Davidović. Nakon što su mu ovi rekli da se neće maknuti iz poduzeća dok im na njihove obračunske listiće ne napiše te “famozne” riječi “nije isplaćeno”, Davidović je kazao: - Kao i do sada Uprava ne bježi od svojih obveza.

No postoji neusklađenost između našeg Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće i otpremnine i Ovršnog zakona. Stoga če-

kamo mišljenje inspektorata po kojemu ćemo postupiti - kratak je bio Davidović te zaključio da će se situacija, ako ne danas, onda sigurno riješiti u ponedjeljak. Radnici, kojima je, kako kažu, dosta čekanja, ostali su u konferencijskoj dvorani dok je direktor otišao svojim

“

Inspektor nam je čak preporučio da idemo preko odvjetnika poslom.

Kao što se može iščitati, obje strane čekaju što će reći inspektori. To čudi budući da u Ovršnom zakonu jasno piše koji su dokumenti potrebni za pokretanje postupka. Među njima je i potvrda o neisplati plaća zbog koje su na početku primjene zakona vjerovnici imali najviše problema prilikom predaje dokumentacije. No,

Nedavnim izmjenama Kaznenog zakona koje bi na snagu trebale stupiti od 1. siječnja 2013. godine, neisplata plaća tretirat će se kao kazneno djelo. Izuzetak od toga su slučajevi kada poslodavac nije u mogućnosti isplatiti plaću jer za to nema novca. Međutim, taj se izuzetak neće primjenjivati na poslodavce u poteškoćama koji radnicima ne izdaju obračun plaće iz kojega je vidljivo da zarađena plaća nije i isplaćena.

Dakle, iako je neizdavanje potvrde o neisplati plaća ostalo u sferi prekršaja, poslodavcima se neisplata plaća zbog loših ekonomskih prilika neće oprostiti ako radnicima ne izdaju potvrdu, odnosno “priznanje” da plaće nisu isplatili.

To je tijekom rasprave u Hrvatskom saboru jasno upozorio ministar pravosuđa Orsat Miljenić, predstavljajući konačni tekst izmjena Kaznenog zakona.

kako doznajemo u Fini, to je trebalo biti riješeno nakon nedavnih izmjena propisa.

Naime, vidjevši da zaposlenici teško ili nikako dolaze do potvrda o neisplati plaća i sličnog, sredinom studenog propisano je da je dovoljan potpis poslodavca na obračunskom listiću da plaća ili otpremnina nije isplaćena.

Ukoliko to poslodavac odbije, može ga se prijaviti - inspekciji. Međutim, kao što se vidi, za neke ni to nije dovoljno.

VARTEKS

PITANJE ČITATELJA

Isplata plaće - prioritet

Za što se dobiva novac?

Kao što smo u više navrata obavijestili javnost, unatoč sve težoj likvidnoj situaciji, isplata plaća prioritet je u Varteksu. U skladu s tim, cijelom sustavu od 2100 zaposlenih isplaćena je plaća za rujan. U tijeku je provedba aktivnosti vezanih uz osiguranje sredstava potrebnih za isplatu plaća za listopad, sukladno postojećem rasporedu.

Paralelno radimo i na osiguranju likvidnosti potrebne za podmirenje otpremnina, po osnovi tehnološkog viška djelatnika nastalog u procesu restrukturiranja tvrtke.

Intenzivno vodimo i finalne pregovore s ključnim vjerovnicima, kako bi se započeo i proveo već najavljeni postupak predstečajne nagodbe, poručuju iz Varteksa.

Ako se o problematici Varteksa javno raspravlja na Županijskoj skupštini, zašto onda ne bismo znali i odgovore na pitanja koja su postavljena tijekom sjednice ili vezano uz tu sjednicu? Osobno me ne muče ni nečije plaće, broj automobila, mobitela i drugo, koliko način na koja se spomenuta sredstva koriste, odnosno za što su dobivena.

Bilo bi stoga zanimljvo vidjeti koliko službena vozila godišnje naprave kilometara i koliko se

izdvaja za mobitele, a kakve koristi od toga ima poduzeće.

Kao ključni poslovni partneri Varteksa spominju se Levi´s, Hugo Boss, i Versace koji su to još od vremena pokojnog direktora Herjavca. Strašno me zanima koje je to poslovne partnere pronašla ova uprava i sadašnji menadžeri, kao i koji im je novac isplaćen za rezultate koji su iz godine u godinu u minusu.

S nestrpljenjem iščekujem odgovore na ova pitanja.

31. prosinca 2012., br. 450 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLASI

13

14

ROTIRKA - SUDNICA

rotirka sudnica www.regionalni.com/ crna-kronika

REGIONALNI TJEDNIK || 31. prosinca 2012., br. 450

Tko je počinitelj razbojništva u poštanskom uredu?

Međimurska policija dostavila je fotografije nepoznatog počinitelja razbojništva u poštanskom uredu u Čakovcu te poziva građane da se jave ukoliko prepoznaju osobu s fotografije ili imaju saznanja o ovom kaznenom djelu.

Policijski službenici PU međimurske intenzivno tragaju

za nepoznatom osobom koja je počinila razbojništvo u petak 21. prosinca u Čakovcu.

Počinitelj je ušao u poštanski ured u Ulici Nikole Pavića oko 18 sati te je uz prijetnju od uposlenika zatražio novac.

Nakon što mu je zaposlenik predao više tisuća kuna, počinitelj se udaljio u nepoznatom

smjeru. Počinitelj je visok oko 180 cm i vitke tjelesne građe, a bio je odjeven u jaknu crvene boje s bijelom crtom na oba rukava, crne hlače i crne čizme. Na glavi je imao crnu kapu tzv. “fantomku” s prorezima za oči i preko nje prebačenu kapuljaču od jakne te oko vrata crni šal.

Zovite nas na 042/290-777

DOZNAJEMO Maloljetnička delinkvencija postaje u nas problem s kojim se sve teže nosimo

U općini Gornji Kneginec maloljetnici tuku vršnjake i kradu već - godinama!

U Varaždinskoj županiji nema mnogo vršnjačkog nasilja te bih rekao da se u Knegincu radi o izdvojenom slučaju koji se vjerojatno više neće ponoviti, smatra Česi Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Maloljetnička delinkvencija, iako u nas još ne poprima velike razmjere kao u nekim drugim zemljama, osobito SAD-u, problem je s kojim se sve teže nosi kako obitelj, tako i društvo. Zorno to pokazuje slučaj nasilništva skupine maloljetnika u općini Gornji Kneginec, slučaj na koji je skrenuta pozornost javnosti dobrim dijelom zahvaljujući videozapisu koji su snimili sami nasilnici te ga objavili na društvenoj mreži, kao da je riječ o nečemu čime bi se trebali ponositi.

Dva napada Policijski službenici Policijske postaje Varaždin, kako su u petak izvijestili iz PU varaždinske, dovršili su kriminalističko istraživanje nad dvojicom mlađih maloljetnika u dobi od 14 i 15 godina koje se sumnjiči da su, zajedno s dvoje djece u dobi od 13 godina, još 7. studenog oko 14.30 sati ispred Osnovne škole Gornji Kneginec pričekali 14-godišnjeg maloljetnika te ga izudarali rukama i nogama po glavi i tijelu. Sve to mobitelom je snimao 21-godišnjak.

Istog maloljetnika ovi su nasilnici pričekali i dva dana kasnije, odnosno 9. studenog, te ga oko 12.30 sati, ponovno fizički napali, izudaravši ga rukama i nogama po glavi i tijelu. To je također snimljeno

mobitelom, ali nepoznatog vlasnika.

Idućeg dana, 10. studenog, napadnuti je maloljetnik u pratnji oca zatražio liječničku pomoć tijekom koje su utvrđene opsežne ogrebotine i lakše kontuzije na cijelom gornjem dijelu prsnog koša i leđa, kao i na nadlaktici i nadlanici desne ruke.

S tim u vezi policija je 28. studenog zamjeniku Općinskog državnog odvjetništva za mladež u Varaždinu dostavila posebno izvješće kao dopunu kaznene prijave oštećene osobe prema mlađim maloljetnicima starosti 14 i 15 godina, i to za kazneno djelo nasilničkog ponašanja. Uz to, dostavljena je i videosnimka obaju nasilničkih ispada.

- Istog dana, pismenim je putem obaviješten Centar za socijalnu skrb Varaždin o podnošenju prijavnog materijala prema maloljetnim osobama, kako bi oni nastavili s poduzimanjem mjera iz svoje nadležnosti - ističe u priopćenju glasnogovornica PU varaždinske Marina Kolarić.

I tuku i kradu Obavijest o postupanju temeljem obavijesti o počinjenju kaznenog djela policija je primila 3. prosinca od Centra za socijalnu skrb Varaždin.

- Iz njihovog izvješća proizlazi da je stručni tim Doma za odgoj djece i mladeži u Zagrebu smatrao najprihvatljivijim za prijavljenog

Novi slučajevi

Snimke nasilja u Knegincu na Facebooku, kao da je riječ o nečemu čime bi se trebali ponositi

15-godišnjaka da se podvrgne tretmanu smještajem u odgovarajuću ustanovu - pojašnjava glasnogovornica PU varaždinske.

Prema podacima kojima raspolaže PU varaždinska,

Dvojica maloljetnih nasilnika počinitelji više kaznenih djela krađa i teških krađa kako dodaje Kolarić, utvrđeno je da su dvojica prijavljenih nasilnika unatrag dvije godine u istom sastavu ili zajedno s već spomenutim 21-godišnjakom, odnosno s drugom djecom i maloljetnim osobama, počinitelji više kaznenih djela krađa i teških krađa. Tako su, primjerice, provalili u kioske, vikend-kuće i osnovnu školu iz kojih su otuđili moped, odjevne predmete, cigarete, sokove, duhan, ručne satove i slično.

- Prilikom završetka svakog policijskog postupanja i podnošenja prijavnog materijala nadležnom državnom odvjetništvu za mladež, obavještavan je i Centar za socijalnu skrb u Varaždinu, radi poduzimanja mjera iz njihove nadležnosti - naglašava u priopćenju Kolarić.

Dobra suradnja Premda su se proteklih dana mogli čitati navodi iz varaždinskog Centra za socijalnu skrb da „nemaju saznanja“ u vezi nasilništva maloljetnika u općini Gornji Kneginec, koji zlostavljaju ne samo djecu, tome ipak nije tako, doznajemo od Siniše Česija, ravnatelja Centra.

- Izjava je izvučena iz konteksta. Naime, vozio sam kada me nazvao novinar portala Index.hr, pa sam mu odgovorio da ne mogu dati konkretne informacije o slučaju jer se radi o maloljetnim osobama, a

više ću znati o samom slučaju kad se vratim u Centar - pojašnjava Česi.

Centar za socijalnu skrb, kako naglašava, izlazi na teren na temelju obavijesti policije.

- Tim za delinkvenciju Centra za socijalnu skrb Varaždin, poduzima odgovarajuće mjere u suradnji s roditeljima maloljetnika te policijom s kojom imamo vrlo dobru suradnju.

U Varaždinskoj županiji nema mnogo vršnjačkog nasilja, te bih rekao da se ovdje radi o izdvojenom slučaju koji se vjerojatno više neće ponoviti - smatra Česi.

Brutalnost i učestalost ispada skupine maloljetnika iz općine Gornji Kneginec, čiju okosnicu čine polubraća iz Turčina, ukazuje, međutim, da se i s tom malobrojnom maloljetničkom delinkvencijom (ponekad) ne nosimo najbolje, što zbog složenih prilika u obitelji, što zbog poznatih (ne)prilika u društvu.

Maloljetni nasilnici uglavnom nisu učenici kneginečke osnovne škole, kako bi se to pretpostavilo budući da su iz Gornjeg Kneginca, odnosno Turčina.

- Maloljetnik koji se najčešće spominje pohađao je u Knegincu prvih pet razreda, nakon čega je prešao u III. osnovnu školu odakle je u sklopu pedagoških mjera premješten u školu u Sv. Iliji.

Poteškoće s djetetom nazirale su se već u prvih pet razreda tijekom kojih smo kontaktirali Centar - doznajemo od ravnatelja kneginečke škole Miljenka Rožmarića.

Zadnja događanja, kako dodaje, govore da dosada poduzete pedagoške mjere nisu polučile rezultate, što bi mogla biti posljedica (i) utjecaja polubrata kojemu je 21 godina.

- Okosnicu skupine čini trojka iz Turčina koju pratimo već dvije godine zajedno s policijom putem vijeća za prevenciju. No nakon što je slučaj izbio u javnost, javilo se nekoliko drugih obitelji čija su djeca također bila žrtve nasilja, što nam do sada nije bilo poznato - doznajemo od Gorana Kaniškog, načelnika općine.

IZDVOJENO Što poduzima varaždinski Centar za socijalnu skrb u vezi nasilnika iz Kneginca

Jedan maloljetnik odlazi u dom, a drugi je na putu Od petorice maloljetnika, kako doznaje HRT, Centar je od ranije upoznat s obiteljskom situacijom i prilikama u kojima žive dvojica maloljetnika, dok se za preostalu trojicu prikupljaju podaci.

- Uzevši u obzir obiteljske prilike jednog maloljetnika, kao i njegovu osobnost, poduzeli smo mjere obitelj-

sko-pravne zaštite, odnosno nadzora nad izvršavanjem roditeljske skrbi - navodi Centar u odgovoru HRT-u. Štoviše, zbog rizičnog ponašanja maloljetnik je bio smješten na poludnevni boravak u Dislociranu jedincu za prihvat i poludnevni boravak djece i mladeži s poremećajima u ponašanju.

No ni to nije puno polučilo.

- Budući da izvaninstitucionalnim mjerama i uz stručnu pomoć maloljetnik nije modificirao svoje stavove, navike i interese, upućen je u Dom za odgoj djece i mladeži te je izvršena stacionarna opservacija od polovice rujna do polovica listopada ove godine. Po

primitku nalaza i mišljenja Odjela za dijagnostiku,

Zbog nedostatnih kapaciteta, u dom u drugom polugodištu prihvata i tretmana u kojem se predlaže izdvajanje maloljetnika iz obitelji te

uključivanje u tretman i smještaj doma za odgoj djece i mladeži, poslali smo zahtjeve za smještaj u više ustanova socijalne skrbi. S obzirom na pristigle odgovore u vezi s raspoloživim smještajnim kapacitetima, maloljetnik će biti zbrinut u odgovarajuću ustanovu izvan Varaždinske županije

početkom drugog polugodišta - najavljuju iz Centra koji u vezi drugog maloljetnika navodi da se obavlja nadzor roditeljske skrbi, a u tijeku je i postupak radi oduzimanja prava roditeljima da živi sa svojim djetetom i odgaja ga, odnosno povjeravanja drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi na čuvanje i odgoj.

31. prosinca 2012., br. 450 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLASI

15

16

MOZAIK

sedam dana www.regionalni.com

REGIONALNI TJEDNIK || 31. prosinca 2012., br. 450

PONEDJELJAK 24. 12.

Za brz oporavak potrebna strana izravna ulaganja, a za njih radikalne strukturne reforme, poručuje guverner HNB-a te odbacuje pozive za devalvaciju. A kako se provode reforme, pokazuje Slovačka koja je 2004. uvela jedinstvenu poreznu stopu od 19 posto i ubrzo privukla velik broj stranih investitora te bilježi rast gospodarstva od prosječno pet posto.

SRIJEDA 26. 12.

UTORAK 25. 12.

Hrvatski je Božić, bez obzira na to kako bilo teško, uvijek bio radostan događaj, jer su ga slavili kršćani ispunjeni vjerom, poručuje Bozanić te upozorava da „radikalne promjene koje se odvijaju nameću potrebu da svaki dan zauzimamo trezven i pravedan stav prema raznim pitanjima koja se tiču našeg života”. Poziva i na dijalog o pitanju zdravstvenog odgoja.

Ni crkva niti udruge nemaju što tražiti u školama, poručuje Jovanov ić, a Bozanić uzvraća da “vlast ne može predstaviti kao gospodar, nego je ona u službi tih škola“. Sukobi i u Makedoniji, i to ne verbalni. Da bi vladajuća stranka mogla glatko donijeti proračun koji osporava oporba, oporbeni zastupnici izbačeni sa skupštine, a prije toga i novinari.

Zovite nas na 042/290-777

KOMENTAR

IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Vrijednosti ili interesi?

Iako bi se očekivalo druga- još 1995. postala hrvatskom čije ozračje na kraju godine, koordinatoricom za program upravo smo u vrijeme božić- cjelovitog spolnog odgoja nih blagdana bili svjedoci “Teen STAR”, jednog od žestokih polemika. S jedne brojnih programa spolnog strane vlast, a s druge javnost, odgoja iz SAD-a koji je danas točnije jedan dio uz koji je najrašireniji u Čileu.

Iste godine, aktualni predstala i Katolička crkva. To ne bi bilo toliko neobično da su sjednik GROZD-a postao je predmet sporenja (ne)prilike predavač na stručnim edukau kojima živimo, vremena cijama za voditelje programa kada radna mjesta nestaju Teen STAR koji se 2003. svakodnevno, a do novih je godine počeo provoditi u 30teško ili nemoguće doći... Ne, ak hrvatskih škola. Međutim, oštre, pa i neprimjerene riječi nakon tri godine tadašnji s jedne i druge strane izazvao ministar Dragan Primorac odlučio je je zdravst veni da se spolodgoj u školama, n i o d go j odnosno njegov GROZD ne traži predaje dio koji se odnosi na spolni od- izostavljanje sporne u sk lopu zdravstvegoj i seksualnost. literature, već novi nog odgoTočnije nekoliko j a . Ta k o spornih navoda program - zašto? j e “ Te e n iz literature koji su izazvali „hladni rat“ izme- STAR” praktički ukinut, odnosno odlazi iz škola, ali đu Kaptola i Banskih dvora.

Razumljivo i legitimno bi ni glasa nije bilo čuti. Upravo bilo da su nezadovoljni tražili tada osniva se udruga Glas izostavljanje spornih navoda roditelja za djecu (GROZD) ili čak cijele literature. No koja u javnosti počinje proto nisu tražili ni iz udruge micati svoj program zdravGROZD, niti iz vrha Crkve. stvenog odgoja, i to dijeOni traže puno više, neki lom upravo na temelju Teen bi rekli i previše. GROZD, STAR-a za koji su ovlašteni naime, traži da zdravstveni upravo čelnici spomenute program ne bude obvezan udruge. S obzirom na to, u školi, već da se uvedu dva nije li legitimno pitati za koji programa kako bi „roditelji se to alternativni program mogli odabrati onaj koji će zdravstvenog odgoja ustvari biti u skladu s njihovim su- zalažu u GROZD-u, tko bi ga trebao osmisliti i provoditi stavom vrijednosti“.

Koji bi to bio alternativ- te na kraju - plaćati? Ukoliko ni, za roditelje prihvatljiviji u GROZD-u žele progurati program, ne objašnjava se, neki svoj program poput ali se može naslutiti. Naime, Teen Stara, ne radi li se, u manje je poznato da je sestra najmanju ruku, o sukobu čelnog čovjeka GROZD-a interesa?

OTVORENO PISMO Građani iz okolice Ciglane Cerje Tužno pišu odgovornima

Naš čisti zrak, njive, vrtovi, šume… nisu na prodaju!

Molimo odgovorne iz Ciglane Cerje Tužno da bez imena i dokaza ne navode kako zabrinuti građani umjesto brige za zdravlje ljudi i zaštitu okoliša imaju za cilj stjecanje protupravne imovinske koristi potraživanjem 10 posto od prihoda ciglane. Ako pak uistinu postoji netko tko želi taj novac, molimo da ime tog ili tih pojedinaca obznane s dokazima.

Vjerujte, bili bismo svi sretni i zadovoljni kada biste uistinu djelovali u skladu s propisima, vodeći posebnu brigu o radnicima i zaštiti okoliša. Naravno, svjesni smo da je u današnjim vremenima gotovo nemoguće biti savršen gospodarstvenik, ali je zato moguće biti primjeren (uzoran) gospodarstvenik. Po našem mišljenju vi

ste u tome djelomično uspjeli i to u pogledu tehnološkog opremanja proizvodnog pogona i uređenja okoliša. No da biste u svom poslovanju bili primjer drugima, morali biste više poraditi na zaštiti okoliša i poštovanju prava radnika i zakonom predviđenih propisa.

Sukladno tome ne biste se trebali pozivati na to kako već postoje (malobrojne) ciglane i druge industrije koje kao „energent“ koriste petrol-koks pa ga iz tog razloga možete i vi. Takvo razmišljanje neće vas svrstati u rang primjerenog gospodarstvenika kao što nije ni one koji već koriste ovaj loš „energent“...

S obzirom na to da u svojoj pripremi za (neopravdano) korištenje petrol-kok-

sa kao „energenta“ niste ispoštovali ni minimum zakonom predviđenih propisa kao što su ishođenje građevinske dozvole, pribavili suglasnost sumještana i lokalne samouprave, izradili studiju utjecaja na okoliš i dr., vjerujemo da je to dovoljan argument da prevlada razum kod nadležnih institucija i vas te da sukladno tome u tehnološkom procesu proizvodnje opekarskih proizvoda nastavite s korištenjem plina kao jedinog energenta, a petrol-koks „spakirajte“ i vratite proizvođaču.

Ukoliko se pak to ne dogodi, bit će to loš putokaz poduzetnicima i društvu kako nam je cilj vraćanje balkanizaciji umjesto bržeg približavanja europskoj orijentaciji.

Zabrinuti građani iz okolice ciglane

KUD MARTIJANEC Božićno-novogodišnji koncert

Nezaboravni glazbeni trenutci Da bi što bolje dočarali duh mira i blagostanja u ovo blagdansko vrijeme, KUD Martijanec je u petak održao koncert za sve mještane općine Martijanec, a i šire.

Na koncertu, osim domaćina, nastupali su i brojni gosti. KUD „Martijanec“ predstavio se tamburaškom sekcijom koja je pod vodstvom Elvisa Međerala izvela narodnu pjesmu Radujte se narodi, kao i sekcijom malih folkloraša koja je pod vodstvom Jelene Đepina i Marine Hižak izvela Prikaz narodnih običaja u vrijeme Božića. Nastupio je i član KUD-a Darko Hrastić koji je na harmonici izveo skladbe

Tico, Tico i valcer „Vino, žene i pjesma“, a gostujući KUD „Anka Ošpuh“ iz Ludbrega izveo je Prigorske plesove – Dobar večer dobri ljudi. Na ovom božićno-novogodišnjem koncertu prvi put se predstavila i vokalna skupina KUD-a Ježek iz Beretinca, i to pjesmama O kakva svetlost i Little drummer boy, kao i vokalna grupa Cantantes animae s pjesmama Tama je svud i Bijeli Božić. Zbor župe Presvetog Trojstva iz Ludbrega predstavio se pjesmama: Gloria, O Betleme, i Poslušajte svi sada, a na kraju KUD „Juraj Lončarić“ izveo je skladbe Andante Grazzioso, Mehki snežek,

Sretan Božić i Ave Maria. Na samom kraju koncerta svi izvođači su uz pratnju tamburaških orkestara otpjevali pjesmu Tiha noć. Koncert u prepunoj sportskoj dvorani Osnovne škole pružio je nezaboravne trenutke prisutnima. Time ovaj događaj, koji postaje tradicionalan, svrstava općinu Martijanec u jednu od jačih kulturnih sredina u Varaždinskoj županiji, a rad i trud mladih zaljubljenika u kulturu i očuvanje tradicionalne hrvatske baštine, potpomognut starijim članovima KUD-a i Općinom Martijanec, prepoznat je ne samo u nas nego i u inozemstvu.

BERNARDA d.o.o. za proizvodnju madraca Čakovečka 136a

OGLAŠAVA SLOBODNO RADNO MJESTO 1. Stolar - više izvršitelja - SSS stolar - sa iskustvom Ponude za slobodno radno mjesto sa fotokopijom domovnice, radne knjižice, adresom i brojem telefona, molimo poslati 8 dana od objave u tisku na adresu: „Bernarda“ d.o.o. Pušćine, Čakovečka 136 a, 40305 Nedelišće

MOZAIK

31. prosinca 2012., br. 450 || REGIONALNI TJEDNIK

ČETVRTAK 27. 12.

Vlada za godinu dana odgodila obvezu usklađivanja osnovice plaća u javnim službama. I SAD u problemima. Dug se približava iznosu od 16.400 milijardi dolara, što je maksimalno prema zakonu. I što će učiniti? Tamošnji ministar financija namjerava zaustaviti pomoći i slične isplate dok se u kongresu ne dogovore ne o štednji, već o povećanju limita.

PETAK 28. 12.

Državni inspektorat podnio optužni prijedlog protiv gradonačelnika i Grada Crikvenice zbog protuzakonitog zapošljavanja ravnateljice muzeja, iako nema pet godina rada u muzejskoj struci, odnosno reputaciju istaknutog i priznatog stručnjaka ili stručnjakinje na području kulture.

Mađarsko pravosuđe dopustilo Čačiću izdržavanje kazne u Hrvatskoj.

SUBOTA 29. 12.

17

NEDJELJA 30. 12.

Uvođenjem stope Stanje kritično i u hrvatskoj PDV-a od pet poznanosti zbog borbe za sto od 1. siječnja beneficije, a ne izvrsnost, porast će vjeroupozorava Đikić te predlaže jatno cijene kruda se odlučivanje o finanha, ali i mlijeka. ciranju znanosti prebaci Sindikat hrvatskih seljaka traži od Vlade da do iz ruku političara u ruke znanstvenika. Iduće godine 15. siječnja isplati sve zaostale a neisplaćene dugove prema seljacima, u prvom redu potpore izdvojit će se najmanje 800 milijuna kuna za poza poljoprivrednu i stočarsku proizvodnju, a u litičke zatvorenike i sudionike II. svjetskog rata suprotnom su mogući novi seljački prosvjedi. od kojeg je proteklo skoro sedamdeset godina.

18

KULTURNI OBZOR

kulturni obzor www.regionalni.com/kultura

REGIONALNI TJEDNIK || 31. prosinca 2012., br. 450

Gradišćanski Hrvati u Varaždinu Uoči Božića Varaždin je posjetila grupa gostiju iz austrijske pokrajine Gradišće. Gradišćanski Hrvati već petnaestak godina ostvaruju različite kulturne projekte s Varaždinom, a ovaj su put iskoristili posjet i za odlazak na božićni koncert Ansambla Lado koji je te večeri održan u varaždinskoj katedrali. Među gostima iz Austrije bio je i Stefan Zvonarich iz Velikog Boristofa, koji je prije petnaest godina započeo suradnju s Varaždinom, kao i drugih dvadesetak kulturnih projekata. Grupu gostiju iz Gradišća primio je u Gradskoj vijećnici gradonačelnik Goran Habuš.

Zovite nas na 042/290-777

GALERIJA Nova godina u varaždinskom kinu počinje u holivudskom stilu ŠTO ČITATI Lars Kepler, Paganinijev ugovor, Fraktura, Zaprešić, rujan 2012.

Kada sve krene po zlu, knjige nas nikada iznevjeriti neće. Tako se i meni, posve neplanirano, dogodilo da čitateljsku i kritičarsku godinu završim s pravim biserom. Neplanirano, kažem, jer sam „Paganinijev ugovor“ uzeo više kao zabavu u blagdanske dane, pa i s određenom skepsom. Naime, Lars Kepler je zajednički pseudonim švedskog bračnog para koji je svojim prvim romanom o inspektoru Jooni Linni „Hipnotizer“ požeo velik uspjeh i u svijetu i u nas. Ipak, koliko god zanimljiva, bila je to dosta konfuzna knjiga, u kojoj kao da su se dvoje supružnika nadmetali tko će od njih nes(p) retnije zakomplicirati zaplet. No, ovaj njihov drugi roman nešto je sasvim drugačije: jednostavno, posve mi nejasno kako su ga uspjeli ispisati toliko ujednačeno i u tako izbrušenom tempu, tim više što se ne radi o džepnom krimiću, nego o omašnom djelu od gotovo 500 stranica. Takvo što ne uspijeva ni najvećim hitmejkerima (koji nisu „homo duplex“, tj. ne „sviraju četveroručno“). „Ležerna suverenost“, tako je jedan švedski kritičar opisao umijeće „Keplerovih“ u „Paganinijevom ugovoru“. Doista, nisam već dugo čitao tako suvereno strukturiran, ozbiljan, napet, a opet zabavan i – ležeran roman.

Veliko je to majstorstvo, voljeli mi krimiće ili ne. Čitateljima koji su upoznati s nordijskim krimićima bit će dovoljne sljedeće usporedbe. „Paganinijev ugovor“ bolji je od nekih (ne i od svih) romana Joa Nesbøa, a kvalitetom obrade vrlo srodnih motiva – obiteljski, intimni, društveni i politički odnosi – ovaj se roman na dosad najozbiljniji način približio kultnoj „Millennium“ trilogiji rodonačelnika žanra Stiega Larssona.

Denis Peričić

Oskarovski nas siječanj čeka u Kinu “Galerija” Početkom 2013. godine imat ćemo prilike gledati filmove Kraljev govor, U boljem svijetu, Barbara i Samo vjetar Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com

Ciklusom filmova posvećenih Oscaru varaždinsko Kino Galerija počinje novu, 2013. godinu. U 2012. godini kroz kino je prošlo 3.196 ljudi na ukupno 38 raznih događanja, a put da ta brojka ove godine bude još veća, organizatori krče već od siječnja kada nas čeka ciklus zanimljivih filmova.

Taj će se ciklus nastaviti i u veljači projekcijom Ljudoždera vegetarijanca i Kraljevske afere. No prvo siječanj.

Kao uvod...

Odmah na početku godine u Galeriji će biti prikazani filmski pobjednici iz 2011. godine - fantastična drama Kraljev govor, koja prati život oca aktualne engleske kraljice Elizabete II., koji je imao govornu manu.

Kraljev govor je osvojio Oscara za najbolji film, režiju, scenarij i glavnoga glumca. Zatim slijedi “U boljem svijetu”, odličan danski film koji problematizira nasilje istančano i slojevito kroz nekoliko različitih, ali pričom povezanih likova i situacija.

Osvojio je Oscara za najbolji strani film.

Kraljev govor moći ćete pogledati 4. odnosno 5. siječnja, a U boljem svijetu

Kraljev govor dobio je Oscara za najbolji film, režiju, scenarij i glavnoga glumca

11. odnosno 12. siječnja 2013.

no recimo da je to film koji na osobit način donosi duh pomalo zaboravljenih

Barbara, pa Romi Njemačka drama “Barbara” osvojila je nekoliko filmskih nagrada - Srebrnog medvjeda za najbolju režiju, German Film Award za najbolji igrani film, a bila je i njemački kandidat za Oscara. Nećemo vam previše otkrivati sadržaj,

Ulaznica za sve spomenute filmove je 15 kuna vremena kada se živjelo iza Željezne zavjese. Radnja je smještena u 1980. godinu.

Barbara nas vraća iza Željezne zavjese

U Kinu Galerija “Barbara” će se moći pogledati 18. odnosno 19. siječnja.

Mađarskog kandidata za Oscara moći ćete pogledati tjedan dana kasnije - 25. odnosno 26. siječnja. To je film “Samo vjetar”, drama temeljena na istinitim događajima o sudbini mađarskih Roma. Kritičari su o filmu rekli da sjajno dočarava atmosferu jeze,

užasa i netrpeljivosti. Dobio je Veliku nagradu žirija na Berlinskom filmskom festivalu.

Ulaznica za sve spomenute filmove je 15 kuna, a svaki će se moći vidjeti u dva termina – petkom u 20 sati i subotom u 18 sati. Više informacija o nadolazećim projekcijama možete pogledati na www. kino-galerija.hr.

Osobe godine, i želje…

Denis PERIČIĆ mr. sc.

Vrijeme je svakojakih izbora, najovo i naj-ono u 2012., pa sam i ja odabrao svoje favorite. U Hrvatskoj osobe godine za mene su Seid Serdarević i Kruno Jajetić, čelni ljudi nakladničkih kuća Fraktura iz Zaprešića i Šareni dućan iz Koprivnice.

U godini kada je sve u Hrvatskoj spalo na najniže grane, Seid i Kruno i dalje rade čuda. U gradovima znatno manjima od Varaždina uspjeli su stvoriti prave nakladničke institucije.

Unatoč tome što nisu pretplatnici

državnog proračuna, što nemaju udžbeničke programe i što nemaju vlastite knjižarske mreže, Fraktura i Šareni dućan definitivno su se nametnuli brojem i kvalitetom naslova.

(Stoga su njihova izdanja s razlogom najčešća u mojoj književnoj rubrici.)

U cjelokupnoj hrvatskoj kulturi ne vidim nikoga tko bi mogao konkurirati njihovim dometima, ostvarenima „nejunačkom vremenu usprkos“, kako bi rekao Krleža. Štoviše, u hrvatskoj kulturi jedva da vidim još ikoga tko

bi zaslužio prolaznu ocjenu.

U Varaždinu osobe godine za mene su Zvonko Mesek i Dubravko Pavlić.

Ne sjećate se? Radi se o dvojici djelatnika HŽ-a koji su, slučajno se tamo našavši, riskirajući vlastite živote priskočili u pomoć trima ženama u kući u kojoj se upravo dogodila eksplozija i koja se počela rušiti. To su heroji, to su osobe godine, i njima slični, a ne ovi ili oni naši i vaši političari, propali gospodarstvenici i jalovi kulturnjaci. (Čast iznimkama i u tim segmentima,

ali sve su rjeđe.)

Kao što kaže ruski pjesnik Tihonov: „Bogova raznih potamnit će lik, koliko bijede skrivao je vijek, / ali taj što je bio zaista velik, ostat će velik zauvijek!“ Na kraju, što Vam želim u 2013. godini? Više ljudi poput Seida, Krune, Zvonka i Dubravka. Da ne budem previše ozbiljan, evo i ovo. Muškarcima želim i Hurem i harem. A ženama želim samo jednog – ali nek’ je veličanstven!

4.

siječnja 2013. od 21 sat u varaždinskom Rogozu nastupit će sastavi Black Night, Rock Feleri, Timeless te gosti. Repertoarom i načinom svirke žele podsjetiti publiku na tradiciju nekadašnjih dočeka Nove godine.

Kako se planira, to će biti prvo u nizu glazbenih događanja koja bi se trebala pod nazivom Ba(š)ro(c) kne večeri odvijati tijekom 2013.

Božićna svečanost u OŠ Svibovec Učenici i učitelji OŠ Svibovec kratkim su kulturnoumjetničkim programom u petak 21. prosinca obilježili blagdane. Učenic i su se zaista potrudili zajedno sa svojim učiteljima te su pokazali kako znaju pjevati, plesati, recitirati, glumiti, pa čak i svirati! Program

je bio raznolik te su se svi dobro zabavili i nasmijali.

Učenicima se na licima nazirala radost i veselje, pjevale su se božićne pjesme, a u očima roditelja zaiskrio je ponos. Još jednom se pokazalo kako su učenje, volja i trud najbolja kombinacija za uspjeh! Mirna Perec

NINOSLAV HRŽENJAK

KULTURNI OBZOR

31. prosinca 2012., br. 450 || REGIONALNI TJEDNIK

19

5.

siječnja 2013. ( s u b o t a) u 19.00 sati počinje Trikraljski koncert u varaždinskoj katedrali. Na repertoaru Chorus angelicusa iz Varaždina i grupe Ayllu iz Zagreba su latinskoameričke božićne pjesme i Missa criolla.

300.000 kuna Gradski će muzej podijeliti s još tri institucije

Blog možete pratiti na http://dizajnsvakidan.com

Domaći blog među 10 najboljih u Hrvatskoj

Ukupno je za kulturne ustanove, manifestacije i razne kulturne aktivnosti u Varaždinskoj županiji planirano 720.000 kuna

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA Novi godišnji plan financiranja

Koliko novca za kulturu?

Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com

Koliko će novca u 2013. godini dobiti pojedine kulturne ustanove koje djeluju na području Varaždinske županije, odlučeno je na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Županijske skupštine. Županijski vijećnici prihvatili su prijedlog Programa javnih potreba u kulturi, sportu i tehničkoj kulturi, kojim je obuhvaćena redovna djelatnost različitih ustanova, udruga i društava s područja ove županije.

720.000 za kulturu Ukupno je za kulturne

Županijska skupština

ustanove, manifestacije i razne kulturne aktivnosti planirano 720.000 kuna.

Od te svote je za programe Gradskog muzeja Varaždin, Knjižnice i čitaonice “Metel Ožegović”, HNK i Držav-

nog arhiva za 2013. godinu planirano 300.000 kuna.

Jednakom svotom novca financirat će se zajedno Varaždinske barokne večeri, Glazbene svečanosti hrvatske mladeži i Smotra glaz-

benog stvaralaštva Varaždinske županije. Po 20.000 kuna dobit će programi iz područja galerijsko-likovne djelatnosti te programi iz područja književne djelatnosti, a Varaždinska županija u svojem je planu ostavila prostor i za očuvanje spomeničke baštine te će za sanaciju sakralnih objekata na području županije izdvojiti 10.000 kuna, a za ostale spomenike duplo više. Iznos od 50.000 kuna planiran je za sufinanciranje programa kulturne razmjene s drugim županijama te ostale manifestacije u kulturi na županijskoj, državnoj i međunarodnoj razini.

BOŽIĆNI KONCERT U Knegincu niz glazbenika oduševio koncertom

“Veselje nam je naviješteno” u Knegincu U četvrtak 27. prosinca održan je tradicionalni Božićni koncert u Knegincu. U prepunoj dvorani OŠ Kneginec Gornji nastupili su župski zborovi, zborovi mladih, razne glazbene skupine i solisti. Publika je uživala u izvedbama dvaju zborova mladih - Adonai i Agape, župnog zbora Sv. Marije Magdalene i mješovitog pjevačkog zbora KUD-a “Toplice”. U Knegincu su im se

pridružile i klapa “Lucerne”, kao i Tamburaški orkestar Centra tradicijske kulture, zatim KUD “Knegingrad”, mališani Dječjeg vrtića «Bubamara», ženska vokalna sekcija KUD-a “Elizabeta” te Anita Vincek, Tena Kramar, Dejan Petrinić, Andreja Boltek, Matija Holi, Tatjana Kolarić i TS «Lajk». Božićni koncert u Knegincu izazvao je oduševljenje i posjetitelja i izvođača.

Najveći nacionalni natječaj za najbolje web stranice u Hrvatskoj i regiji - VIDI web top 100, svrstao je “Dizajn svaki dan” među 10 top-blogova u Hrvatskoj. Blog “Dizajn svaki dan” (http://dizajnsvakidan. com) osnovali su “domaći dečki” - Mihael Miklošić iz Kneginca Gornjeg i Matija Županić iz Vidovca. Pokrenuli su blog u lipnju 2012. godine i u samo 6 mjeseci plasirali ga u vrh hrvatskih online mjesta koja redovito donose novosti iz svijeta vizualnih komunikacija. Na blogu, osim osnivača, rade i suradnici Jurica Mustač, Katharina Sertić i Matej Maltar.

“Dizajn svaki dan” pokriva širok spektar tema vezanih uz dizajn i fotografiju, čitateljima nudi inspiraciju, intervjue s mladim dizajnerima, ali i izvješća sa zanimljivih izložbi i događaja. “Dizajn svaki dan” možete pratiti i na Facebooku www.facebook.com/dizajnsvakidan.

Spomenimo samo da se u 2012. godini na VIDI natječaj prijavilo oko 4446 webova.

Najbolje hrvatske webove procjenjivao je žiri sastavljen od 40-ak stručnjaka i između 1288 nominiranih birao je najboljih 100 hrvatskih i 10 regionalnih web stranica u 11 kategorija.

VANIMA Voditelji opet putuju u Emirate

Učit će arapsku djecu kako napraviti crtić Tijekom s vojeg boravka u Ujedinjenim Arapskim Em i ratima na Internacionalnom filmskom festivalu Dubai, voditelji Filmsko-kreativnog stud ija VA N IMA, Hrvoje Selec i Sandra Malenica, ostvarili su značajnu suradnju s Internacionalnim bijenalom dječje umjetosti koji se već treći puta održava u Sharjahu.

Treći bijenale, koji traje od 25. studenoga 2012. do 25. siječnja 2013. veći je no ikad s rekordnim brojem prijava dječje umjetnosti iz 61 zemlje svijeta u tri kategorije.

Suradnja između Vanime

i bijenala, koja ve ć neko vrijeme traje, u Sha rjahu je okrunjena potpisivanjem sporazuma o suradnji festivala VAFI i bijenala, ali je ta suradnja dobila i nastavak. Naime, već 9. siječnja voditelji Vanime opet putuju u Sharjah kako bi odradili desetodnevnu radionicu animiranog filma za djecu i njihove mentore u Centru za dječja prava i prava djevojčica koji pokušava oformiti grupu za animirani film za djecu, s obzirom na to da takvo nešto tamo ne postoji.

20

DUPLERICA

REGIONALNI TJEDNIK || 31. prosinca 2012., br. 450

PUTOPIS Dubai, jedan od sedam emirata, drugi po važnosti u Ujedinjenim Araps

“Raj na zemlji” – metr Voditelji Filmsko-kreativnog studija VANIMA, Hrvoje Selec i Sandra Malenica, proveli 8 dana u Dubaiju na 9.

Internacionalnom filmskom festivalu Dubai Pišu: SANDRA MALENICA i HRVOJE SELEC

Dubai. Prva asocijacija koja pada na pamet onima koji su bili tamo je “raj na zemlji”.

Bez daljnjega da i tamo nema situacija koje bacaju sjenu na ovu metaforu, ali opći dojam koji vas prožme kada boravite tamo definitivno ostaje na početnoj premisi.

Dubai je jedan od sedam emirata koji čine Ujedinjene Arapske Emirate. Osnovani su 1971. godine, a na čelu im je Abu Dhabi, najveći i najbogatiji emirat čiji je šeik automatski i predsjednik UAE-a. Odmah iza njega je Dubai, koji daje premijera.

Gradilište Grad Dubai je zapravo još uvijek veliko gradilište. Zgrade niču gotovo naočigled, što nije ni čudo jer, kako saznajemo,

Hotel usred mora, palma i svijet, najviša zgrada na svijetu – sve je to Dubai većinom Pakistanci ih grade u dvije smjene po 12 sati, čak i po noći. Po danu ne rade jedino preko ljeta kada se dnevna temperatura zna popesti i do 50 Celzijevih stupnjeva.

Temperatura u prosincu, kada smo i mi bili u Dubaiju

ugodnih je 25 do 30 stupnjeva, dani kada pada kiša u godini može se pobrojati na prste jedne ruke, a snijega se svi sjećaju da je jednom davno padao negdje na području poluotoka na desetak minuta.

Dubai je internacionalni metropolis. Prema procjenama, u njemu živi oko 2 milijuna

Iz Dubai Malla posjećuje se najviša zgrada na svijetu Burj Khalifa stanovnika, a samo ih je oko 5 % Emiraćana. Ostatak populacije čine nacije iz više od 150 zemalja svijeta. I stvarno to i jest tako, jer na svakom koraku možete susresti ljude iz cijelog svijeta – neke u prolazu, neke koji tamo žive, a zanimljivo je da Amerikanaca ima malo.

Najbrojniji su definitivno Indijci, Bangladešani i Pakistanci koji rade najniže poslove za niske plaće. Čim smo stigli u Dubai na aerodrom koji je veličine manjeg grada i zaista izgleda impozantno, do hotela nas je vozila taksistica. Taksiji su inače strašno povoljni i zanimljivo je da svi izgledaju isto, a razlikuju se samo po boji krova. Krov taksija koji je vozila taksistica je bio roze boje i odmah smo na početku od nje dobili nekoliko osnovnih naputaka kako se treba ponašati u

Burj Al Arab vidljiv je s gotovo svakog mjesta iz Dubaija - impresivna građevina koja je izgrađena nasred mora zaštitni je znak Dubaija

Dubaiju. Alkohol je zabranjen, osim u hotelima, restoranima i klubovima (gdje je jako skup), bilo kakvi izrazi nježnosti u javnosti su nedopustivi, a odjeća mora biti “respektabilna”. Isto upozorenje stoji i na natpisu u Mall of Emirates koji je drugi najveći šoping centar u Dubaiju s više od 500 trgovina, restorana, kafića pa čak i skijalište u sklopu kojega možete vidjeti i prave pravcate pingvine... U najvećem šoping -centru “Dubai Mall” koji ima više od 1200 trgovina, a ujedno je i najveći na svijetu, nalazi se pak veliki akvarij.

Svjetsko čudo

Party za otvaranje festivala tik uz Burj Al Arab

Upravo iz “Dubai Malla” posjećuje se najviša zgrada na svijetu - Burj Khalifa. Zgrada je visoka gotovo 830 metara te ima 128 katova. Ugođaj u liftu koji vozi do 124. kata Burj Khalife teško se može opisati. Čim se lift zatvori, u njemu možemo doživjeti audiovizualni performans koji traje točno koliko i sama vožnja do vrha – minutu

i dvadeset sekundi. S 124. kata pruža se pogled na cijeli Dubai koji od gore izgleda kao maketa koja tek treba biti izgrađena.

Nama je na dan posjeta Khalifi bilo maglovito pa nismo vidjeli još dva ključna simbola Dubaija – “palmu” i “svijet”, ali je osjećaj svejedno u skladu, kao što i sami zovu to mjesto, s tim da ste “na vrhu svijeta”.

Spomenimo da su “palmu” prozvali osmim svjetskim čudom današnjice.

Burj Khalifa, kao Dubai Mall Sandra Malenica i Hrvoje Selec u festivalskom “headquartersu”

Zapad i Istok u Dubaiju savršeno koegzistiraju i nadopunjavaju se nalaze se u “Down Townu”, odnosno poslovnom središtu Dubaija, a usred njega se nalazi jezero, tj. fontana po kojem voze brodići te svakih pola sata vodoskok “pleše” u ritmu muzike. Naravno da ne trebamo ni

The Beach Hotel, jedan iz lanca Jumariah hotela u kojem smo bili smješteni - najjeftinija soba po osobi je oko 5.500 kuna

spominjati kako je upravo ta fontana najveća na svijetu. Mi smo ugođaj fontane doživjeli po danu, i bilo je impresivno, a po noći sve je to upotpunjeno i light showom.

S obzirom na to da je naš posjet Dubaiju bio vezan uz DIFF (Dubai International Film Festival), tako je i naš raspored ovisio o festivalu. Da glamura i zvijezda na festivalu ne nedostaje govori i činjenica da je

proglašen “istočnim Cannesom”. Računali smo koliko su organizatori potrošili na nas (jer smo imali plaćen put, smještaj, hranu i projekcije) i došli smo do nama enormne brojke od preko 100 tisuća kuna. Festival je imao više od osamsto gostiju. Mislim da se tu nema što više reći. Sam festival savršeno je organiziran.

Odvijao se na nekoliko lokacija po Dubaiju u dvoranama koje

Festival je otvoren u grandioznoj dvorani filmom Pijev život

DUPLERICA

31. prosinca 2012., br. 450 || REGIONALNI TJEDNIK

21

skim Emiratima, u potpunosti je okrenut prema internacionalnom načinu života

ropolis usred pustinje Sretan Božić!

Zbog luksuza i skupoće Dubai ljudi posjećuju na jedan do dva dana, samo kako bi ga vidjeli. Mi smo imali sreće pa smo u njemu proveli prekrasnih osam dana, i to ne iz perspektive turista, već gosta. Luksuz i lagodan život zaista može biti varka, no svi koji tamo žive i rade (neke normalne poslove) također žive dobrim životom. Stambene zgrade opremljene su bazenima, saunama, teretanama, ukoliko se nešto u stanu pokvari, samo se nazove recepcija koju ima svaka zgrada. Cijene živućih namirnica nisu puno veće nego kod nas, a benzin je jeftiniji od vode, naravno.

Litra benzina je otprilike 3,5 kuna po litri, a flaširana voda od pola litre oko 10 kuna. Naskuplji trošak tamošnjem stanovništvu je najam životnog prostora i režije, pa tako stan od tridesetak kvadrata može koštati do 1000 eura.

Stvar koja ide najviše u prilog internacionalnosti Dubaija je da smo ga posjetili u prosincu kada je cijeli bio okićen u božićnom duhu. Time se možemo zapitati koliko smo mi zapravo tolerantni prema drugim kulturama, nacijama i religijama.

Uglavnom, Dubai je mjesto koje svakako treba vidjeti, barem na jedan dan, barem jednom u životu.

su moderno opremljene. Svake večeri održavale su se “galaprojekcije” koje su uključivale crveni tepih i pozivnice poslije kojih su bili partyji. Odmah prvog dana poslije otvorenja festivala u ogromnoj dvorani sa zasigurno više od 2000 mjesta (koja je bila prepuna), održan je party smješten na plaži tik uz hotel “Burj Al Arab”. Vatromet, konobari koji kruže sa šampanjcima i vinom, kanapeima i kolačićima. Domjenak koji se jedva može tako nazvati jer se hrana cijele večeri nadopunja-

Stambene zgrade opremljene su bazenima, saunama, teretanama... vala, otvoreni šank, koncert, dress code “black tie” - sve to činilo je dojam i osjećaj koji se teško može ponoviti na nekom drugom mjestu i vremenu.

Mi smo imali sreće pa smo bili smještenu u “The Beach Hotelu”, jednom od pet hotela iz lanca Jumeriah, a soba nam je imala pogled direktno na “Burj Al Arab”. “Burj Al Arab” iliti hotel u obliku jedra, izgrađen je na otočiću usred mora, a stanovnici ga iz milja zovu hotel sa sedam zvijezdica s obzirom na kategoriju luksuza koji ima. Uz najvišu zgradu na svijetu Burj Khalifu, Dubai je definitivno poznat upravo i zbog tog hotela.

Slogan hotela, a usudili bismo se reći i cijelog Dubaija,

Burj Khalifa, najviša zgrada na svijetu i pogled s nje (desno)

Cijeli Dubai ukrašen je za Božić tipičnim simbolima

je da se tamo svi osjećaju kao zvijezde - zaista stoji. Djelatnici su prema svim gostima jednaki, nema osuđivanja, pogleda ispod oka...

Važno je biti “Emir” Ono što, uz činjenicu da su zadnjih dvadesetak godina UAE nasred pustinje izgradili sve to što jesu, a ništa tamo uopće ne izgleda sterilno, dapače, ima zelenila i palmi, fascinira jest da su se okrenuli svijetu, tj. Zapadu. Točnije, oni i sami priznaju da su uzeli sve najbolje od Zapada i implenetirali u svoju kulturu. No fascinantno je da se njhova kultura nije “slomila” pred Zapadom, ni izgubila u njemu. Dapače, te dvije naizgled krajnosti savšeno egzistiraju, međusobno se nadopunjavaju i žive svojim životom. Što to konkretno znači – primjerice, u Mall of Emirates ima dućana poput Prade, Guccija, suvremeno opremljenih kino-dvorana, ali ima i mjesto za molitvu.

Da su se u svojoj otvorenosti okrenuli i vlastitoj tradiciji govori i činjenica da ako si Emiraćanin imaš prava na niz beneficija te na mjesečni izdatak od oko 2000 eura, ovisi koliko si čistokrvnih gena.

Stoga ni ne čudi da većina njih vozi Ferrarije, Rolls Royce ili Lamborghinije, a da Emiraćanke u dućanima vade samo zlatne kartice. Ako su Emiraćani zaposleni, rade većinom u javnim službama i to oko pola radnog vremena. Zanimljivo i UAE je zadesila recesija pa sve više ljudi emiratske populacije radi.

Prada, Gucci, Fendi, Burberry... sve to u dva velika malla

Unutar hotelskog kompleksa Jumeriah vozi se brodićem

Prekrasno uređen okoliš hotela s bazenima

22

SPORT

REGIONALNI TJEDNIK || 31. prosinca 2012., br. 450

Ribiči peti na svjetskom prvenstvu uz tri PH

sport www.regionalni.com/sport

Gradonačelnik Goran Habuš primio je članove Šporskog ribolovnog kluba Varaždin Interland, jednog od najboljih ribičkih klubova u Hrvatskoj. Predsjednik kluba Kristijan Kosmačin mogao se pohvaliti da su ove godine po treći put obranili titulu prvaka Hrvatske. U 2013. godini nastupit će na 33. Svjetskom klupskom prvenstvu za seniore u lovu ribe u Italiji, kao predstavnik Hrvatske. Na prošlom SP-u varaždinska ekipa je kao predstavnik Hrvatske osvojila odlično 5. mjesto što je bio naš najbolji plasman na svjetskim prvenstvima. Među rezultatima svakako se izdvaja titula svjetskog prvaka u lovu ribe na plovak Kristijana Kosmačina.

1.

prvenstvo nogometnih klubova grada Varažd ina u malo m nogometu, članica Zajednice sportskih udruga grada Varaždina, održat će se 5. i 6. siječnja od 13 sati u sportskoj dvorani u Graberju. Organizator je ZSUGV, a suorganizator Županijski nogometni savez Varaždin.

Zovite nas na 042/290-777

U Rijeci je održano 22.

PH u kuglanju za juniorke i juniore. Na završnom natjecanju nastupili su i varaždinski kuglači. Najbolji nastup ostvarila je Valentina Milak, ŽKK Varaždin, osvojivši 7. mjesto srušivši 1103 (554 + 549) čunja u dva nastupa te se tako približila širem krugu kuglačica koje konkuriraju za reprezentaciju Hrvatske. Nastupile su još Antonija Milak (25. mjesto) te Marija Horvat (27. mjesto). Kod juniora Nikola Drožđek bio je 26.

“Spajanja neće biti” IZ RK Vidovec Bios demantiraju informacije iz medija da postoji mogućnost spajanja RK Varteks Di Caprija i RK Vidovec Biosa. “RK Vidovec Bios je neovisan rukometni brend, koji je napravio malo sportsko čudo, u posljednje dvije godine, preskočivši dva ranga natjecanja, od treće do prve lige. Vidovec Bios je odlično posložen klub, financijski stabilan, a u organizaciji kluba sudjeluje preko 30 ljudi, mahom gotovo svih volontera. Osim toga, u klub su uložena znatna financijska sredstva. Zbog svega toga, nikakvog spajanja s RK Varteks Di Caprijom, koji je nažalost u određenim problemima, neće biti.”, piše između ostalog u priopćenju.

2. mjesto osvojila je ekipa Automobili Lončar & Fotex na našem najjačem malonogometnom tunriru, Kutiji šibica. U tom podvigu sudjelovali su: Jambres, Herceg, Liber, Mlinarić, Tot, Jagec, Piskać, Lukavečki i Ister.

IZBOR ZA SPORTAŠA GODINE Pregled najznačajnijih rezultata var

Europski i svjetsk 50. izbor “Sportaša godine grada Varaždina” Zajednice sportskih udruga grada Varaždina Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Zajednica sportskih udruga grada Varaždina organizira jubilarni 50. izbor za Sportaša godine grada Varaždina.

Popis svih laureata je ustvari pregled najvažnijih sportskih postignuća u prošloj godini.

Tako je za kategoriju sportaš 2012. godine predloženo šest kandidata.

Najbolji Emil Milihram, Kajak kanu klub Varteks, za osvojena tri 1. mjesta na SP u Francuskoj i jedno 3. mjesto te 1. mjesto na Svjetskom kupu. Goran Borović, Savate klub Varaždin, za osvojeno 1. mjesto na EP u combat savate. Ivica Bonino

U najužoj konkurenciji su ponovo Emil Milihram i Tanja Perec Hasan, Športsko ribolovni klub Varaždin, za osvojeno 1. mjesto u 1. ligi HŠRS, 4. i 7. mjesto na SP-u osoba s invaliditetom u Portugalu i 12. mjesto na SP-u u lovu ribe na plovak.

Mirko Mičuda, AK Sloboda, za osvojeno 2. mjesto na PH u bacanju kladiva i 2. mjesto u finalu Kupa. Tonimir Sokol, HK Vindija, za osvojeno 1. mjesto

na PH u hrvanju, 3. mjesto na Grand Prix Hungaria. Vinko Kirinić, Gimnastički klub Vindija, za osvojeno 1. mjesto na Međunarodnom turniru u Pragu te dva druga mjesta na međunarodnim turnirima.

U konkurenciji za najbolju sportašicu 2012. godine predloženo je čak osam kandidatkinja. Elena Milenković, GK Vindija, za dva 1. i tri 2. mjesta na PH, jedno 2. i šest 3. mjesta na međunarodnim turnirima u ritmičkoj gimnastici. Kristina Dudek, AK Slobodam za osvojeno 1. mjesto na 400 m u finalu Kupa za juniorke i 1. mjesto na PH u konkurenciji mlađih seniorki, te još dva 2. i 3. mjesta na PH. Ksenija Bartolev, Savate klub Omega, za osvojeno 1. mjesto na EP u savate combatu. Marina Horvat, Savate klub Omega, za osvojena 1. mjesta na PH, EP i SP u assaut i combat savateu. Mia Radotić, Biciklističko društvo Sloga, za osvojena četiri 1. i jedno 3. mjesto na PH. Petra Petek, Stolnoteniski klub Varaždin za osvojeno 2. mjesto u 1. hrvatskoj stolnoteniskoj ligi i 2. mjesto na PH u parovima, zabilježila je više nastupa za reprezentaciju između ostaloga i na SP-u. Pia Damjanić, Konjički klub Varaždin 95, za osvojena četiri 1. mjesta i tri 2. mjesta na PH i Cro cupu. Tanja Perec, Streljački klub Varaždin, za osvojeno 2. mjesto na juniorskom EP malokalibarskom puškom te tri 1. mjesta na PH

Sportaši heroji Za sportaša godine osoba s invaliditetom predloženi su: Milan Lugarić, SK klub gluhih Varaždin za osvojeno 1. mjesto na PH u zračnoj puški te druga mjesta na PH i Tomislav Špalj STK OSI za dva prva mjesta na PH u stolnom tenisu. Za najbolju mušku ekipu u 2012. godini predloženi su: Stolnoteniski klub osoba s invaliditetom, čiji su članovi osvojili 1. mjesto na PH za osobe s invaliditetom te SK gluhih za osvojeno 1. mjesto na PH u zračnoj puški.

sa zračnom i malokalibarskom puškom, te je ostvarila juniorski rekord RH. U kategoriji najbolja muška ekipa predloženi su poznati varaždinski kolektivi. Hrvački klub Vindija, koji je u Prvoj hrvatskoj hrvačkoj ligi osvojio 2. mjesto. Zatim, kandidiran je Športsko ribolovni klub Varaždin – Interland za osvojeno prvenstvo HŠRS-a, 1. mjesto u seniorskoj konkurenciji i 5.

mjesto na 32. Svjetskom klupskom prvenstvu u lovu ribe na plovak. Treći kandidat je Tenis klub Varteks koji je osvojio 6. mjesto u 1. HSL dok je druga ekipa osvojila 1. mjesto u regionalnoj ligi i plasirala se u 2. HTL. U kategoriji najbolja ženska ekipa predložene su ekipe koje već godinama imaju odlične rezultate. Atletski klub Sloboda za osvojeno 4. mjesto na ekipnom PH, Biciklističko

ODBOJKA Brojna događanja u OK Varaždin Volley tijekom zimske stanke i

Kuglanje i nastupi na međunarodnim t Odbojkaši OK Varaždin Volley aktivni su i tijekom zimske pauze.

U suradnji sa Ženskim kuglačkim klubom Varaždin organizirano je zajedničko druženje u kuglani Gradske sportske dvorane Varaždin. Licencirana trenerica Darinka Bunić održala je kratku prezentaciju osnova kuglanja nakon čega su odbojkašice i odbojkaši OK Varaždin Volley dva sata zdušno upražnjavali no-

vootkriveni sport. Iz OK Varaždin Volley zahvaljuju na gostoprimstvu ŽKK Varaždin i trenerici Darinki Bunić uz poziv na odbojkašku utakmicu članica ŽKK Varaždin s odgovarajućom ženskom selekcijom OK Varaždin Volley već ovog tjedna.

OK Varaždin Volley za vrijeme školskih zimskih praznika organizira Odbojkaški kamp. Svi zainteresirani osnovnoškolci i osnov-

noškolke mogu se javiti na 092/159-0141. Termini za treniranje u maloj dvorani Gradske sportske dvorane Varaždin za dječake su od 9 do 12 sati.

Mlađi kadeti OK Varaždin Volley nastupili su na jakom međunarodnom Božićnom turniru u Zagrebu, dok su najmlađe kadetkinje nastupile na međunarodnom Mini Green Volleyball RG Open 2012. također u Zagrebu.

ŽKK Varaždin organizirao druženje

SPORT

31. prosinca 2012., br. 450 || REGIONALNI TJEDNIK

Plivačima Sportski pothvat

Varaždinac Stjepan Vučković, trener Giovannija Cernogoraza, dobitnik je nagrade HOO-a za najuspješnijeg trenera. Kraj godine vrijeme je za rekapitulaciju sportskih uspjeha u proteklih 12 mjeseci. U brojnim izborima za sportaša godine prvo mjesto pripalo je osvajaču zlatne olimpijske medalje Giovanniju Cernogorazu, a kao njegov trener i kao jedan od najuspješnijih trenera u protekloj godini pojavljuje se i Stjepan Vučković.

Zajednica sportskih udruga grada Varaždina dodijelila je priznanje Sportski pothvat mjeseca studenog 2012. PK Barok.

Mladi varaždinski plivači mogu se pohvaliti odličnim rezultatima, nastupili su na Kupu grada Koprivnice gdje su bili najuspješniji klub po broju medalja te Pokalu mesta Celja. Plivači su pokazali znatan napredak u rezultatima, osvojili velik broj medalja, a četvero natjecatelja ostvarilo je „A“ norme za nastup na Prvenstvu Hrvatske koje će se održati u Rijeci u ožujku 2013. Tijekom mjeseca studenog, u Baroku su trajale intenzivne pripreme za domaćinstvo 2. međunarodnog plivačkog mitinga „Sv. Nikola“.

raždinskih sportaša u 2012. godini

RUKOMET RK Varaždinu Božićni turnir

ki prvaci društvo Sloga 1. mjesto na ekipnom PH u vožnji pistom, Gimnastički klub Vindija za 1. mjesto na ekipnom PH u ritmičkoj gimnastici, Konjički klub Varaždin 95 za osvojeno 3. mjesto na Horseville dresage cupu, Stolnoteniski klub Va-

Ohrabruje velik broj laureata u kategoriji najveće nade varaždinskog sporta raždin za osvojeno 2. mjesto u 1. hrvatskoj stolnoteniskoj ligi, Ženski rukometni klub Koka za osvojeno 8. mjesto u 1.

HRL uz 1. mjesto druge ekipe u 2. HRL.

Budućnost U kategoriji najveće nade varaždinskog sporta uvršteni su: mlađi junior Adam Rožmarić, Triatlon klub 042 za osvojeno 3. mjesto na PH sprint, kros, triatlon; 3. mjesto na PH sprint, triatlon te 3. mjesto na ekipnom PH u duatlonu sve u kategoriji mlađih juniora. Junior David Rožmarić, Kajak kanu klub Varteks, skupio je 15 nastupa na najvećim hrvatskim i europskim natjecanjima od kojih izdvajamo šest prvih mjesta na PH. Junior Istok Rodeš, Ski klub Varaždin, koji je osvojio 1. mjesto na Otvorenom prvenstvu Italije, 6. mjesto na 1.

Zimskim olimpijskim igrama mladih te 3. mjesto na svjetskoj rang--listi mladih slalomaša.

Junior Marko Herceg, Biciklističko društvo Sloga, ostvario

školskih praznika

je četiri prva mjesta na PH te jedno drugo mjesto.

Junior Matija Lisjak, Športski ribolovni klub Varaždin za osvojeno 4. mjesto na SP-u u lovu ribe na plovak i 3. mjesto na PH. Kadet Mihael Bešenić, Hrvački klub Vindija - 1. mjesto na PH te 1. mjesto u konkurenciji starijih dječaka u slobodnom stilu. Junior Slaven Ivić, Savate klub Omega za osvojeno 2. mjesto na EP u savate boksu, combat.

U kategoriji najveće nade varaždinskog sporta u ženskoj konkurenciji je sedam mladih sportašica. Kadetkinja Ivana Dežić, ŽRK Koka za ekipno 10. mjesto na SP-u i natjecanje u 1.

HRL. Kadetkinja Karla Horvat, KK Varaždin 95, za osvojenih pet prvih mjesta na Cro cupu, PH i Prvenstvu Zagreba u dresurnom jahanju. Juniorka Kristina Sokolić, Savate klub Omega, za osvojeno 1. mjesto na EP. Mlađa juniorka Mateja Jambrović, AK Sloboda, za osvojeno 1. mjesto na Prvenstvu Balkana te pet prvih mjesta na prvenstvima Hrvatske u sprinterskim disciplinama.

Kadetkinja Mihaela Brodar, STK Varaždin, za 5. mjesto na rang ljestvici kadetkinja HSTS, te osvojeno 3. mjesto na Memorijalu Mirko Abramović.

Juniorka Mia Fadiga, KKK Varteks, za osvojeno 1. mjesto na PH u spustu i sprintu te četiri druga mjesta na PH, te 3. mjesto na Svjetskoj seriji kajak kanu maratona. Kadetkinja Rea Strnad, GK Vindija, za pet prvih mjesta na PH, dva druga, te 3. mjesto na Međunarodnom turniru u Sloveniji.

U zaleđu

Piše: DAMIR IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Visoko postavljeni ciljevi

RK Varaždin na Božićnom turniru u Čakovcu

Mladi osvajaju svoje prve trofeje Mladi varaždinski rukometaši u kategoriji dječaci B, rođeni 2002. godine i mlađi ostvarili obećavajući rezultat na turniru u Čakovcu Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Na Božićnom turniru u Čakovcu, mladi rukometaši RK Varaždin rođeni 2002. godine i mlađi osvojili su prvo mjesto.

Na turniru je sudjelovalo osam ekipa podijeljenih u dvije skupine. Varaždinci su bili u skupini s ekipama Međimurje B, Koprivnica A i San Sport.

Pobjede U grupi su pobijedili Koprivnicu A 12:4, Međimurje B 15:2 i San Sport 14:6. U finalu su pobijedili pobjednika druge grupe ekipu Međimurja A 12:4.

Osim sjajnih pobjeda u RK

Varaždin stiglo je još jedno priznanje. Za najboljeg igrača turnira proglašen je Varaždinac Tin Šestak.

Za vrijeme zimskih praznika RK Varaždin ne staje s aktivnostima već je u tijeku Zimska škola rukometa za dječake i djevojčice. Svi zainteresirani, a posebice oni rođeni od 2002. do 2005., mogu se javiti utorkom i četvrtkom od 16 do 18 sati u Sportski centar TTS gdje se odvijaju treninzi. S djecom rade stručni i licencirani treneri.

U tijeku su upisi u školu rukometa RK Varaždin tako da su svi zainteresirani pozvani da se jave na e-mail rk.varazdin@gmail.com ili na mob. 091/2601-501.

FULL MAU TAI Siniša Kovačić se povukao uz naslov

Neki ljudi nisu navikli da život. To su onda neostvarene rade i treniraju u okružju koje mogućnosti ili “vječni talenti” traži izvrsnost. Ali većina lju- i oni koji čine razliku. Viziju i di uglavnom dobro odgovara brend imaju klubovi, udruge, na izazov kada se od njih traži tvrtke, ali viziju i brend treba izvrsnost. U ekipnim spor- imati i svaki pojedinac.

Vizija koja tovima, ekipa je veća od vas će odgovoriti Gorivo za samih potjesamo ako vjeruje u cilj koji ostvarenje vizije su rat će vas da ujutro ranije je postavio njiustanete i da hov vođa. Sla- strast i ljubav radite više ba vizija stvara ono što volite slabe napore i isto takve rezultate. Ekipa i u što vjerujete. Dopustite si koja vjeruje u smjelu viziju sanjati velike stvari i velika na izazov neće odgovoriti “ne dostignuća, a na taj način možemo to” već s “ne znamo možda pokrente i cijelu ekipu. kako to postići, ali ćemo pro- Uvijek vjerujte u sebe i svoju viziju, ma što drugi mislili ili naći načina”.

Smjela vizija i visoko po- rekli o tome. Svaki put ima stavljeni cilj izazivaju i na- uspona i padova, a uvijek se dahnjuju, potiče se ustraj- možete utješiti poznatom nost, a talent se tada pretvara Schwarzenegerovom sentenu dostignuće. Sigurno ste čuli com iz Terminatora “I’ll be za izreku “vječni talent”, a to back!”. Na kraju ne zaboraznači da talent nije odgovorio vite da je gorivo koje će vam izazovu. U životu postoji davati energiju da stignete do nekoliko ključnih trenutaka svog cilja i ostvarenje vizije i odluka kada se značajno strast i ljubav prema onome usmjeruje budući razvoj, ali i što radite.

IN MEMORIAM D. Levatić Varaždinski rukomet i sport općenito ostao je bez velikog sportskog radnika Dragutina Dade Levatića (64). Do posljednjeg dana bio je nesebično posvećen sportu. Sjećat ćemo ga se kao odličnog vratara RK VAMA, zatim kao iznimnog rukometnog suca te kao vrsnog sportskog djelatnika, vrijednog i predanog supruga, oca i djeda. Kao aktivni sudionik svih rukometnih događanja

u Varaždinu i šire dobitnik je brojnih značajnih priznanja.

turnirima Kovačić opet prvak svijeta U prepunoj dvorani u Sračincu održana je priredba Grand Fight - Simply the best na kojoj je Siniša Kovačić imao svoj oproštajni meč.

Atrakcija

e za OK Varaždin Volley

U uvodnim mečevima nastupili su kadeti iz Pit bull gym iz Sračinca, nakon njih uslijedila je druga ekipa Fight Cluba Kovačić predvođena Jasminom Škorancem i Vilsonom Kuqijem. U pauzi svoj nastup imali su članovi mačevalačkog društva Kensei iz

23

Varaždina koji su zabavljali publiku atraktivnim borbama mačevima. Finale večeri donosi oproštajni meč Siniše Kovačića

kojem je to točno 130. borba.

Meč se odvijao po full muay thai pravilima za prvaka svijeta po WKF federaciji u Muay thaiju. Prvu rundu borci su bili suzdržani ispitujući jedan drugoga, već u drugoj rundi Siniša kreće silovito udarcima koljenom i ruši Mađara koji se oporavlja i nastavlja borbu. Nakon sljedećeg silovitog napada Mađar ostaje na podu i Siniša ostvaruje svoju 108. pobjedu i odlazi u borilačku mirovinu kao aktualni svjetski prvak u kickboxingu, k1 i Muay thaiju.

GRADSKA SPORTSKA DVORANA 34. zimsko prvenstvo u malom nogometu - PAN kup Varaždin 2012.

1. 1. 2013.

- velika dvorana - repesaž u 17.00 sati 2. – 4. 1. 2013.

- velika dvorana - 1/16 finale u 18.00 sati 5. 1. 2013.

- velika dvorana - 1/8 finale + žene u 15.00 sati 6. 1. 2013.

- velika dvorana - četvrtfinale + žene u 15.00 sati

24

SPORT

REGIONALNI TJEDNIK || 31. prosinca 2012., br. 450

FINANCIRANJE SPORTA Institut za javne ďŹ nancije napravio opseĹžnu studiju

Nedostaje nacionalni sportski savez uz HOO Standardi za usluge Ĺ˝elimo li daljnje jaÄ?anje sustava sporta, njegovo ĹĄirenje i ukljuÄ?ivanje većeg broja graÄ‘ana u sportske aktivnosti, sustav sporta treba se okrenuti kućanstvima kao izvoru financiranja koji i u zapadnoeuropskim zemljama prednjaÄ?i u strukturi prihoda sporta. I u RH sustav sporta u prihodima od kućanstava ima najviĹĄe rezerve i potencijala za znatan rast. U tom smislu trebalo bi urediti i minimalne standarde za pruĹžanje javnih usluga u sportu.

Sustav javnih usluga u sportu (razliÄ?ite sportske ĹĄkole, sportska rekreacija) treba urediti definiranjem minimalnih standarda za pruĹžanje usluga u sportu u smislu struÄ?nog kadra, zapoĹĄljavanja, prostora, opreme te cijena.

Porezne povlastice u hrvatskom poreznom sustavu za donacije u granicama su onih koje postoje i u drugim zemljama EU. U praćenju donacija i sponzorstava preporuÄ?uje se prihode od donacija i sponzorstava trgovaÄ?kih druĹĄtava u javnom sektoru izdvojiti od prihoda od donacija i sponzorstava trgovaÄ?kih druĹĄtava izvan javnog sektora.

Tako bi se evidencijski moglo poboljĹĄati praćenje te u izvjeťćima u analitiÄ?kim podacima traĹžiti i te podatke s osnovnih raÄ?una.

„ UreÄ‘ivanje zakonske i podzakonske regulative, zapoĹĄljavanje i kontrola glavne su naznake ovog istraĹživaÄ?kog projekta PiĹĄe: DAMIR IVANÄŒIĆ damir@regionalni.com

Institut za javne financije napravio je opseĹžni istraĹživaÄ?ki projekt Financiranje sporta u RH s usporednim prikazom u EU. Djelatnost i podruÄ?je sporta u Hrvatskoj, sliÄ?no kao i u drugim europskim zemljama, obuhvaća nekoliko razliÄ?itih segmenata – tjelesnu i zdravstvenu kulturu, natjecateljski sport, sportsku rekreaciju te kineziterapiju i sport osoba s invaliditetom, a svojom ukupnom organizacijom sliÄ?na je većini drĹžava EU osim nekih izuzetaka.

Razlike Za razliku od Hrvatske, u većini zemalja EU nacionalni olimpijski odbor i nacionalni savez sportskih saveza dvije su odvojene organizacije, sa zasebnim ovlastima i podruÄ?jima djelovanja, pri Ä?emu je, po pravilu, nacionalni savez sportskih saveza krovna nacionalna sportska organizacija. Kod nas je razvijen normativni okvir kojim se ureÄ‘uje djelovanje sustava sporta putem općih propisa, ali nedostaje puno podzakonskih akata. Preporuke tima ovog projekta, na tom planu su: t %POJKFUJ /BDJPOBMOJ QSPgram razvoja sporta u RH do 2020. t ;BLPO P TQPSUV USFCBMP bi dopuniti zahtjevima koje moraju ispuniti organizacije u sustavu sporta (neovisno o njihovu pravnom obliku), a vezane su za planiranje, izvrĹĄavanje i izvjeĹĄtavanje, ĹĄto bi omogućilo jedinstveno praćenje i upravljanje sustavom. t 6 ;BLPOV P TQPSUV USFCBMP bi osigurati da se programi javnih potreba u sportu, neovisno o izvoru njihova financiranja (iz drĹžavnoga, lokalnih ili

Financiranje profesionalnog sporta također se treba pravno urediti kako bi se zaustavio trend propadanja klubova

regionalnih proraÄ?una) meÄ‘usobno usklade i veĹžu za glavni /BDJPOBMOJ QSPHSBN TQPSUB kao strateĹĄki dokument. Ciljanim, na strategiji utemeljenim davanjem sredstava postiĹžu se znatno bolji uÄ?inci nego rasipa-

Potrebno je stvoriti uvjete za 3000 novih radnih mjesta u sportu njem novca na razliÄ?itim razinama i s razliÄ?itim ciljevima.

Zatim se pojavljuje vrlo znaÄ?ajno pitanje klasifikacije sportskih udruga jer se registriraju na nekoliko naÄ?ina, a zatim je i likvidacija komplicirana, pa se preporuÄ?a preispitati mogućnost nove klasifikacije sportskih subjekata u /,% V TVLMBEOP QPUSFCBNB zasebnoga i sveobuhvatnoga statistiÄ?kog, organizacijskog i

Pratiti uÄ?inak uloĹženog Budućnost financiranja sporta takoÄ‘er je jedan od vaĹžnih zakljuÄ?aka, a preporuke su sljedeće: Radi racionalnog i transparentnog troĹĄenja javnih sredstava, MZOS bi, u suradnji s MFIN-om, trebao uspostaviti model koordinacije svih izdvajanja za sport iz drĹžavnog proraÄ?una i javnih izvora na drĹžavnoj razini. To je moguće postići donoĹĄenjem jedinstvenih kriterija za financiranje sportskih programa (koji nisu definirani kao javna potreba u sportu) i uspostavom informacijskog sustava u sportu uz pomoć kojeg bi ta sredstva i financirani sportski programi trebali biti jasno prepoznati i putem kojeg bi se na temelju unaprijed poznatih pokazatelja mogao pratiti uÄ?inak uloĹženih sredstava.

financijskog praćenja pravnih subjekata u sustavu sporta u RH, uz donoĹĄenje svih potrebnih pravilnika. Ĺ to se kadrova u sportu tiÄ?e, dio preporuka je: t 1PUJDBOKFN [BQPĂ?MKBWBOKB i otvaranjem novih radnih mjesta u sustavu sporta slijedili bi se trendovi EU. Prosjek zaposlenih po sportskom

klubu trebao bi se povećati s 0,72 na 2. Kako bi se postigao taj omjer, potrebno je stvoriti uvjete za otvaranje oko 3.000 novih radnih mjesta, uglavnom za struÄ?ne kadrove u sustavu sporta, Ä?ime bi se povećao postotak zaposlenih u sportu u odnosu prema ukupno aktivnoj populaciji u RH na oko 0,55 %.

t .JOJTUBSTUWP [OBOPTUJ obrazovanja i sporta trebalo bi propisati minimalne uvjete za obavljanje sportske djelatnosti koje moraju ispunjavati sportski klubovi, posebno u smislu zaposlenih, ponajprije osoba koje obavljaju trenerske i struÄ?ne poslove. t 5SFCBMP CJ PHSBOJĆżJUJ donacije iz javnih izvora sportskim klubovima koji ne ispunjavaju uvjete za obavljanje sportske djelatnosti jer nemaju zaposlenih kadrova, osobito onih za obavljanje struÄ?nih poslova u sportu. t 6UWSEJUJ NJOJNBMOJ PNKFS honorarno angaĹžiranih i zaposlenih osoba koje obavljaju struÄ?ne poslove kako bi se potaknulo zapoĹĄljavanje. t 6SFEJUJ WPMPOUFSTLJ SBE u sportu sukladno Zakonu o volonterstvu i uspostaviti kontinuirani sustav izobrazbe na podruÄ?ju menadĹžmenta volontera u sportskim udrugama.

LOKALNA SAMOUPRAVA Potrebno je poticati na suradnju u zajedniÄ?kom organiziranju sportskih dogaÄ‘anja

Dozvoliti trĹžiĹĄne aktivnosti za samoďŹ nanciranje

SamoďŹ nanciranje organiziranjem dogaÄ‘anja bit će jedna od znaÄ?ajnih stavki u budĹžetu klubova

Lokalna samouprava ima vaĹžnu ulogu u budućem razvoju sporta, pa tim Institut za javne financije predlaĹže: t /VäOP KF QPUJDBUJ TVSBEOKV lokalnih jedinica radi zajedniÄ?ke organizacije sportskih dogaÄ‘aja i izgradnje i odrĹžavanja sportske infrastrukture kako bi postojeća sredstva bila ĹĄto djelotvornije rasporeÄ‘ena i utroĹĄena. t 1PUSFCOP KF QPEJĆžJ TWJKFTU o donoĹĄenju realnih programa javnih potreba u sportu. t 4WBLBLP USFCB QPSBEJUJ OB stvaranju uvjeta za znatnije financiranje profesionalnih sportskih klubova (ne samo

nogometnih, nego i ostalih) trŞiťnim i samofinancirajućim aktivnostima, ťto bi istodobno omogućilo preusmjeravanje određenog dijela javnih sred-

Gospodarske subjekte potrebno poticati na ulaganja stava prema ostalim ciljnim skupinama i sportskim djelatnostima u nadleĹžnosti lokalnih vlasti. t 4QPSUTLJN LMVCPWJNB LBP i svim ostalim udrugama, trebalo bi izmjenama Zakona o

udrugama izrijekom omogućiti da, kao i ostali pravni subjekti, u ostvarivanju svojih ciljeva mogu obavljati samofinancirajuće i gospodarske djelatnosti.

Bitna razlika u odnosu prema trgovaÄ?kim druĹĄtvima mora biti to ĹĄto sportski klubovi ne smiju samofinancirajuće i gospodarske djelatnosti obavljati radi stjecanja dobiti za svoje Ä?lanove ili treće osobe, već iskljuÄ?ivo za obavljanje i unapreÄ‘enje djelatnosti udruge kojima se ostvaruju njezini ciljevi utvrÄ‘eni statutom. t (PTQPEBSTLF TVCKFLUF QPtrebno je poticati na ulaganja u sustav sporta.

31. prosinca 2012., br. 450 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLASI

25

26

ZDRAVLJE

REGIONALNI TJEDNIK || 31. prosinca 2012., br. 450

Linić plaća dugove bolnica za lijekove

zdravlje www.regionalni.com/ znanost/medicina

Upravno vijeće HZZO-a dalo je suglasnost ravnatelju HZZO-a za izdavanje mjenica dobavljačima zdravstvenih ustanova za pokriće dospjelog duga zdravstvenih ustanova prema dobavljačima lijekova, odnosno za dospjele obveze starije od 150, odnosno 365 dana na dan 31. listopada 2012. godine, u ukupnom iznosu do najviše 227.578.521,14 kuna, s time da će mjenice avalirati i platiti Ministarstvo financija RH.

Dogovoreno je to na 23. sjednici Upravnog vijeća HZZO-a na kojoj je usvojen Financijski plan HZZO-a za 2013. Ukupni prihodi i rashodi za iduću godinu planirani su u iznosu od 20.762.838.500 kuna, što je za 84.238.500 kuna više od plana za 2012. godinu, koji je iznosio 20.678.600.000 kuna, odnosno za 357.087.328. kuna manje od Izmjena i dopuna plana HZZO-a za 2012. koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 27. studenog u iznosu od 21.119.925.828 kuna.

Zovite nas na 042/290-777

DOZNAJEMO Izvornom prehranom do boljeg zdravlja i primjerene tjelesne težine,

Za zdravlje valja jesti trad domaće meso, zeleno pov Paleoprehrana ili izvorna prehrana odbacuje ”novu” hranu: prvenstveno industrijske prerađevine, hranu koja se bazira na šećeru, pšeničnom brašnu, rafiniranim biljnim uljima i kemijskim dodacima Piše: GORDANA IGREC .

Kako do boljeg zdravlja i primjerene tjelesne težine?

Diplomirana nutricionistkinja Anita Šupe, autorica knjige ”Istine i laži o hrani”, tvrdi: izvornom prehranom. No što je to izvorna prehrana ili paleoprehrana, pitamo.

Prehrana i zdravlje - To je prehrana koja odbacuje ”novu” hranu: prvenstveno industrijske prerađevine, hranu koja se bazira na šećeru, pšeničnom brašnu, rafiniranim biljnim uljima i kemijskim dodacima. Paleoprehrana ili izvorna prehrana popularizirana je 70-ih godina prošlog stoljeća. Danas je sve veći broj autora i istraživača koji zagovaraju takav način prehrane u svojim knjigama i akademskim člancima. Temelji se na evolucionarnoj medicini, tj. spoznajama da smo kao vrsta genetski prilagođeni prirodnoj hrani u njezinom izvornom obliku, tj. tradicionalnom načinu prehrane iz predindustrijskog

Izvorna prehrana optimalna za dobro zdravlje, naglašava Šupe doba. Tome u prilog govore istraživanja predindustrijskih kultura koje su imale robusno zdravlje i izvrsnu otpornost prema bolestima - pojašnjava.

Povez a nost preh r a ne i zdravlja, kako dodaje, oduvijek ju je zanimala, a taj je interes s godinama bivao sve jači. Proučavajući stručnu literaturu, kao i kroz kontakt s brojnim sljedbenicima paleoprehrane, došla je do spoznaje da je izvorna prehrana optimalna za dobro zdravlje te je o tome napisala i spomenutu knjigu.

U njoj govori o neutemeljenim

mitovima i zabludama vezanim za ”zdravu” i ”nezdravu” prehranu, koja nam hrana šteti, a koja liječi, osvrće se na neka ne tako davna vremena i način prehrane ljudi dok su još uvijek bili zdravi prije nego što je nastupila epidemija debljine, srčanih bolesti, dijabetesa i drugih ”civilizacijskih” bolesti, govori o interesima na kojima se temelje službene medicinske prehrambene preporuke...

Bolesti iz - tanjura Čovjeka, slaže se ova šiben-

prije u povijesti nije postojala.

Nikad nismo toliko malo znali o namirnicama koje unosimo u svoje tijelo – odakle dolaze, kako se prerađuju, što sadrže.

Negdje na tom putu industrijskog razvoja, zaboravili smo drevnu mudrost naših predaka, koji su se tisućljećima hranili hranom za koju su uvijek znali odakle dolazi i kako je pripremljena. Povjerovali smo da je industrijski razvoj napredak, a zapravo sve više činjenica govori u prilog da je on – put u propast - upozorava.

Protiv dijeta Anita Šupe nije zagovornik dijeta.

- Mislim da nije prirodno vagati hranu niti računati kalorije. Ni naši stari nisu to radili, pa ipak nisu patili od debljine kao današnje generacije. Pametnije je birati namirnice, nego ih vagati, jer izborom namirnica utječemo na hormonalni sustav, regulaciju metabolizma masnoća, kao i regulaciju apetita - pojašnjava Šupe.

ska nutricionistkinja, danas iz njegovog vlastitog tanjura “vreba smrt ili bolest”.

Prehrana djece - To je prehrambeno-medicinski paradoks. Usprkos napretku znanosti, medicine i farmacije, ljudi ipak nisu zdraviji. Usprkos činjenici da se neprestano lansiraju novi lijekovi, nikad u povijesti ljudskog roda nije bilo toliko kroničnih i degenerativnih bolesti. Bolesti su toliko česte da smo ih prihvatili kao normalno stanje. Činjenica je također da je industrijski napredak donio novu vrstu hrane koja nikad

Osobito zabrinjavajuće greške su u prehrani djece na koje navodi i - promidžba.

- Najjači je marketing onih proizvoda na kojima se ostvaruje najveći profit. Zapravo se posebno trebamo čuvati proizvoda koji se deklariraju kao ”zdravi” i raznih zamjenskih proizvoda – margarina, rafiniranih biljnih ulja, sojinih prerađevina, ”light” proizvoda, ”zdravih” pahuljica – to su najgore industrijske prerađevine koje najviše štete našem zdravlju. Djeci se kupuje brza hrana, industrijski slatkiši, keksi, hrana iz kutija – pahuljice, cornflakesi i tome slično,

pekarski proizvodi, hrenovke, salame, paštete... Na ovaj način djeca dobivaju previše praznih kalorija, a nedovoljno prave hrane i prirodnih masnoća koje trebaju za normalan rast i razvoj, koje se nalaze u jajima, punomasnim mliječnim proizvodima, pravom maslacu, vrhnju, mesu, ribi, maslinovom ulju. Pekare niču kao gljive poslije kiše, sa svojim jeftinim, vrlo profitabilnim proizvodima – raznim pecivima, kiflama, krafnama, kroasanima, fornettima, pizzama i slično. Ovo je samo šećer, pšenično brašno i gluten, sve natopljeno u hidrogenizirana biljna ulja prepuna omega-6 masnih kiselina koje izazivaju upalne procese u tijelu, da ne govorim o kemikalijama koje se nalaze u tim proizvodima - tvrdi Šupe.

Zbog nezdrave prehrane,

Naši stari nisu vagali hranu i računali kalorije, pa nisu bili pretili kako upozorava, djeca postaju pretila, a stariji i obolijevaju najčešće od dijabetesa, srčanožilnih bolesti i metaboličkih sindroma u koje se ubraja povišeni šećer u krvi i/ili inzulinska rezistencija, povišeni tlak, poremećene masnoće u krvi i abdominalna debljina...

Tu su i alergije te intolerancija

Usprkos novim lijekovima, nikad u povijesti ljudskog roda nije bilo toliko kroničnih i degenerativnih bolesti, smatra Šupe

ZDRAVLJE

31. prosinca 2012., br. 450 || REGIONALNI TJEDNIK

27

„Ostojić ukrao Božić“

Donacija Ženske inicijative dječjem odjelu

Mladi zdravstveni djelatnici, koji su prije godinu dana završili stručni studij sestrinstva, radne terapije, fizioterapije, sanitarnog inženjerstva i medicinsko-laboratorijske dijagnostike, opet su upozorili da nije raspisan natječaj za pripravnički staž koji je prije mjesec dana, nakon što su prosvjedovali, obećao ministar zdravlja Rajko Ostojić. Umjesto prosvjedom, sada su na problem ukazali videom „Kako je Ostojić ukrao Božić“ koji se može vidjeti na YouTubeu.

Četvrtu godinu za redom članice Ženske inicijative Podružnice HNS-a Varaždin posjetile su Dječji odjel Opće bolnice Varaždin da bi poklonima i prikupljenim igračkama razveselile mališane na liječenju, a u velikim paketima našle su se i nove plahte i bežični telefoni. Nataši Mesarić Antončić, voditeljici Dječjeg odjela gdje se trenutno liječi petnaestero djece,

, savjetuje diplomirana nutricionistkinja Anita Šupe

donaciju su uručile članice Ženske inicijative predvođene predsjednicom Mirom Visković te saborskom zastupnicom i zamjenicom gradonačelnika Varaždina Natalijom Martinčević.

- Djeca se, naravno, uvijek vesele darovima, a pogotovo kada su u bolnici u ovo vrijeme godine - rekla je dr. Mesarić Antončić zahvaljujući na poklonima.

GORNJI KNEGINEC Gdje voda nije za piće

dicionalnu hranu: vrće, špek, jaja…

namirnica, autoimunološke bolesti, kronične upalne bolesti crijeva i mnoge druge. Što preporuča, primjerice, oboljelima od dijabetesa?

ne diže šećer u krvi isto kao i standardna prehrana, pa se s nepromijenjenim dozama lijekova može dobiti hipoglikemija. Zato treba kontrolirati šećer u krvi i prilagoditi dozu lijekova i inzulina, najbolje u suglasnosti s liječnikom ili drugim medicinskim osobljem - naglašava.

U manjim sredinama češće se živi zdravije nego u velikim gradovima ili megapolisima.

- U manjim sredinama pristupačnija je domaća hrana, što nije slučaj u velikim sredinama. Iako, svijest o važnosti kvalitete i porijekla namirnica se sve više širi, pa imate recimo dostavu pravog, domaćeg nepasteriziranog mlijeka, na kućnu adresu u Zagreb. Hraniti bi se trebalo u skladu s podnebljem, odnosno s onim proizvodi-

I Šveđani griješe Anita Šupe drži da se najzdravije u Hrvatskoj hrani, naravno, u Dalmaciji.

- Budući da sam ja iz Dalmacije, rekla bih – Dalmacija, ako se držimo tradicionalne prehrane: riba i druga hrana iz

Što i kako jesti - Dijabetes je šećerna bolest, a ipak se tim ljudima prema službenim medicinskim preporukama savjetuje da se njihova prehrana bazira na ugljikohidratima – lancima šećera-glukoze, koju ti ljudi nisu u stanju normalno metabolizirati. Kronično visoki šećer u krvi i inzulin dovode do tzv. komplikacija kod ovih

ljudi, što se lako može izbjeći ako se postigne stabilizacija šećera u krvi prirodnim putem – jednostavno tako da se smanji konzumacija ugljikohidrata (šećera i škroba) i da se poveća unos prirodnih masti koje osiguravaju energiju, esencijalne vitamine topive u masti i esencijalne masne kiseline koje su specijalno važne upravo za dijabetičare.

Ali dijabetičari koji uzimaju lijekove i inzulin trebaju voditi računa da prehrana s nižim unosom ugljikohidrata

U čitavoj Hrvatskoj pozitivno je što se tu hrana još uvijek kuha Što (ne) izbjegavati

I savjeti - biznis Trebalo bi izbjegavati i odbacivati masovan uzgoj i industrijsku obradu hrane

problema oko prehrane, poput Švedske.

- Slično kao i u ostalim zemljama, mnogi se pokušavaju hraniti zdravo, ali slijede krive prehrambene savjete mainstreama. Sve je više pretilih Šveđana, jer se i njihova prehrana temelji na škrobu i tijestu. Oni recimo imaju pojam ”fika” što znači sjesti u društvu i popiti kavicu, ali to je uvijek s nekim kolačem ili pecivom. U Švedskoj nema kafića u kojima se poslužuje samo kava i piće, u svakom se kafiću poslužuje i hrana – kolači, peciva, sendviči, razne ”zdrave” alternative koje se opet svode na škrob iz cjelovitih žitarica, dva lista salate i nemasnu šunku - otkriva.

Ne pretvara li se i nutricionizam u jednu profitabilnu industriju, pitamo.

- Da. Nutricionisti daju savjete o ”zdravoj” nemasnoj prehrani, preporučuju razne pilule, praškove, suplemente i metode mršavljenja, a ipak se epidemija debljine ne zaustavlja. Jasno da se promovira ono što se temelji na profitu, a ne na istinitoj brizi za ljudsko zdravlje. Žalosno je što su mnogi stručnjaci marionete u toj mašini (plešu kako industrija svira), a da nisu ni svjesni toga - naglašava.

ma i namirnicama koje su tipične za neko podneblje.

Iz lokalno i ekološki proizvedene hrane (bez špricanja i umjetnih gnojiva) dobivamo sve hranjive tvari koje su nam potrebne. Naravno, svi rado pojedemo nešto egzotično, a i lijepo je poznavati razne kuhinje svijeta. No slijediti trendove tako da djecu vodimo u McDonalds nije multikulturalnost nego multi-ludost - veli.

mora, puno maslinovog ulja i češnjaka, domaće meso, zeleno povrće, špek, jaja… Načelno govoreći, u čitavoj Hrvatskoj pozitivno je što se kod nas hrana još uvijek kuha, za razliku od ”naprednijih” zemalja gdje se jede više gotovih jela. No loše je što se puno toga konzumira ”on the go” npr. sasvim je uobičajeno vidjeti ljude da hodaju ulicom i jedu pekarske proizvode - upozorava.

No i razvijenije zemlje imaju

Svima, dakle i zdravima, šibenska nutricionistkinja preporuča povratak tradicionalnim vrijednostima i lokalnom uzgoju hrane.

- Trebalo bi izbjegavati i odbacivati masovan uzgoj i industrijsku obradu hrane koji uništavaju i okoliš i naše zdravlje. Izvorna prehrana sastoji se od lokalno uzgojenog sezonskog povrća i voća, jaja, jela od mesa, ribe i prirodnih masnoća, punomasnog domaćeg mlijeka i mliječnih proizvoda, orašastih plodova i sjemenki. Posebno valja izbjegavati šećer i njegove jeftine zamjene, kao što su glukozni i fruktozni sirup te zaslađivači, zatim rafinirana, hidrogenizirana biljna ulja i trans-masti, kao i brašno i hranu od brašna genetski modificiranih žitarica i grahorica među kojima su pšenica, kukuruz i soja, a osobito industrijske prerađevine koje su nutritivno osiromašene, a prepune kemijskih dodataka poručuje Šibenčanka koja već radi na sljedeće dvije knjige: kuharici i knjizi o prehrani za djecu.

Ne piti iz dva izvora i bunara Bauerbreg Odsjek za gospodarstvo i komunal Općine Gornji Kneginec obavijestio je o rezultatima fizikalno-kemijskih i mikrobioloških svojstava voda iz individualne vodoopskrbe čije je ispitivanje naručeno od Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije.

U razdoblju od 14. do 19. studenog uzeti su uzorci voda na općinskom području te je utvrđeno da su mikrobiološki neispravne vode na tri lokacije. Riječ je o vodi iz bunara na Bauerbregu na Varaždinbregu, koja fizikalno kemijski odgovara za piće, ali ne i mikrobiološki, pa je ko-

Provedeno ispitivanje voda iz individualne vodoopskrbe u općini Gornj Kneginec načna ocjena da uzorak ne odgovara Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.

Isto vr ijedi, kako su izvijestili iz Općine Kneginec, i za vodu iz izvora Korečkovec u Gornjem Knegincu, kao i za vodu iz izvora Cukavec na Malom vrhu na Varaždinbregu.

28

VIDOKRUG

REGIONALNI TJEDNIK || 31. prosinca 2012., br. 450

Varaždinsko zelje za ljepše blagdane

vidokrug

Članice Ženske inicijative Podružnice HNS-a Varaždinske Toplice pretprošlu su subotu organizirale podjelu Varaždinskog kiselog zelja u svojem gradu jer su željele sugrađanima uljepšati blagdane te pridonijeti promociji autohtonog proizvoda. Donaciju zelja osigurala je Marija Cafuk, čije poljoprivredno gospodarstvo nosi certifikat čuvara sjemena varaždinskog zelja. U podjeli su sudjelovale i članice novoosnovane Ženske inicijative HNS-ovog ogranka Varaždinske Toplice te predsjednica Sjeverozapadno-hrvatskog regionalnog saveza Ženske inicijative HNS-a Goranka Štefanić.

www.regionalni.com

323

božićnice,usprkos teškim vremenima, Grad Lepoglava podijelio je umirovljenicima čija mirovina iznosi do 1.500 kn. Za svakog umirovljenika osigurana je jednokratna pomoć u iznosu od 100 kn. - Znamo da taj iznos nije velik, ali se nadamo da će našim umirovljenicima dobro doći ovaj znak pažnje - rekao je gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić.

Zovite nas na 042/290-777

PUČKA KUHINJA Podjela blagdanskog objeda u Caritasu

Za korisnike 300 obroka Varaždinski biskup te predstavnici Županije i Grada također su blagovali isti obrok kao i korisnici Caritasove kuhinje Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com

Humana akcija Napretka HKD Napredak Varaždin pokrenuo je akciju za oboljeloga Nijaza Letića, koji je radio kao pedagog na Ekonomskoj i trgovačkoj školi u Čakovcu više od 30 godina. “Napredak” je kupio električna kolica i platio fizioterapeuta za g. Letića.

Na osnovu prodaje slika u vlasništvu HKD Napredak Varaždin, osigurali su kupnju električnih kolica koja su predana pedagogu Letiću i njegovoj obitelji u nedjelju 23. prosinca u restoranu

‘’Garestin’’.

Na kon predaje kolica HKD Napredak Varaždin uručio je Danijelu Hrebaku, radniku čistoće Varkom, umjetničku sliku. Dana 2. prosinca Hrebak je obavljao svoj svakodnevni posao čistača ulica kada je uspio prepoznati i spriječiti nasilničko ponašanje alkoholizirane osobe oko franjevačke crkve u Varaždinu.

Spriječio je nasilnika koji je ometao početak zornice i svetu misu u 7 sati.

Pučku kuhinju Caritasa Varaždinske biskupije posjetili su prošli tjedan župan Varaždinske županije Predrag Štromar, zamjenica župana Blanka Glavica Ječmenica te gradonačelnik Varaždina Goran Habuš gdje su zajedno s varaždinskim biskupom Josipom Mrzljakom sudjelovali u podjeli blagdanskog objeda korisnicima pučke kuhinje.

Podijeljeno je tristotinjak obroka.

Pravi objed Ravnatelj biskupijskog Caritasa Ante Šola bio je vidno zadovoljan ovom tradicionalnom akcijom te je zahvalio svima koji su doprinijeli tome da i ove godine korisnici pučke kuhinje imaju pravi blagdanski objed.

Župan potvrdio da se u Caritasovoj kuhinji dobro kuha

panije i Grada također su blagovali isti obrok kao i korisnici te na taj način potvrdili da se u Caritasovoj kuhinji dobro kuha.

Volonteri

U pučkoj kuhinji svakodnevno se priprema oko 250 toplih obroka Toplički moto-mrazovi razveselili su djecu

Moto-djedice posvuda!

Uoči Božića, Moto klub Aqua bi kers i z Va r a ždinskih Toplica darivao je djecu s područja grada Varaždinskih Toplica i tako se pridružio ostalim moto-mrazovima koji su diljem županije dijelili poklone. Naime, motorizirani djedice pojavili su se i u

Ivancu i Lepoglavi. Članovi Moto kluba „Jal“ iz Ivanca odjenuli su crvena odijela, stavili bijele brade i sa svojim limenim ljubimcima krenuli u tradicionalnu akciju darivanja mališana slatkim poklonima i čajem, a za odrasle su pripremili kuhano vino.

Motorizirani djedice viđeni su i u Ivancu i Lepoglavi

- Za hva ljujem Va ra ždinskoj biskupiji te Rotary clubu na organizaciji ovog objeda. Varaždinska županija nam je također pomogla kupnjom pribora za jelo i mislim da smo opet pokazali da ovo božićno vrijeme zbližava ljude u akcijama koje imaju humanitarni

Biskup te predstavnici Županije i Grada pridružili se objedu

karakter - rekao je Šola te dodao kako se u pučkoj kuhinji svakodnevno priprema oko 250 toplih obroka, dok se za najveće godišnje

blagdane korisnicima dijele tzv. lunch-paketi.

Nakon podjele objeda korisnicima, varaždinski biskup te predstavnici Žu-

Treba istaknuti kako u pučkoj kuhinji djeluje dvadesetak volontera koji uz pomoć župa diljem biskupije, brojnih tvrtki, poduzetnika i raznih udruga, kao i Grada Varaždina te Varaždinske županije i drugih gradova i županija na području biskupije pomažu ljudima kojima je potrebna pomoć.

Podjeli blagdanskog objeda nazočila je i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb Varaždinske županije Ruža Jelovac.

Tradicionalni božićni koncert u Lepoglavi Tradicionalni božićni koncert na blagdan Svetog Stjepana i ove je godine napunio lepoglavsku sportsku dvoranu.

Na koncertu koji su priredili Grad Lepoglava, Turistička zajednica grada Lepoglave i Turističko-kulturno informativni centar nastupali su brojni domaći izvođači - Limena glazba Lepoglava, ženski zbor „Collegium Artisticum“, tamburaški orkestar „Biseri“ iz Kamenice i mješoviti pjevački zbor „Rudolf Raj-

ter“ iz Ivanca.

Koncert je okupio i brojne vokalne soliste, među kojima su Danijel Češnjaj, Sandra Šincek, Štefanija Geček, Franjo Ježek, ali i mlada perspektivna imena kao što su Emilia Galović i Marta Svetec.

Gradonačelnik Marijan Škvarić zahvalio je Lepoglavčanima što dugi niz godina vjerno prate božićni koncert za koji su zaslužni majstori glazbe, “na koje je Grad Lepoglava itekako ponosan”.

VIDOKRUG

Općina isplatila “božićnicu” studentima Na susretu sa studentima, koji se u općini Sračinec organizira svake godine prije božićnih praznika, studentima s područja općine podijeljena je novčana pomoć, svojevrsna “božićnica”. Više od 70 studenata ove je godine primilo 200 kn.

- Ova mala pomoć ili nagrada za vaš rad koju isplaćujemo već godinama neka vam barem malo pomogne u

vašem studiranju. I ove smo godine stipendirali sve studente koji zadovoljavaju kriterije i za tu svrhu Općina izdvaja znatna sredstva. Pozivam vas da se aktivno uključite u rad u udrugama u općini, a isto tako vam stojimo na raspolaganju ukoliko vam zatreba pomoć u studiranju - naglasio je načelnik općine Sračinec Božidar Novoselec u svojem obraćanju studentima.

ZVONIMIR MIKAŠEK

31. prosinca 2012., br. 450 || REGIONALNI TJEDNIK

29

I VAGA za pučku kuhinju Udruga VAGA - Varaždinska građanska akcija organizirala je humanitarnu akciju za pomoć korisnicima pučke kuhinje Caritasa Varaždinske biskupije. Mladi članovi VAGA-e prikupili su i pripremili prigodne poklon-pakete s prehrambenim namirnicama koji su potom podijeljeni korisnicima pučke kuhinje. Iz VAGA-e pozivaju na to da svi segmenti društvene zajednice kontinuirano tijekom godine pokazuju brigu i senzibilitet za one socijalno najugroženije, čemu će se njihova udruga rado u svojem daljnjem djelovanju posvetiti i staviti na raspolaganje.

KINČ U Školskom muzeju u Zagrebu otvorena prigodna izložba

Dobro mi došel prijatel Posjetitelji Hrvatskog školskog muzeja u Zagrebu moći će do blagdana Sveta tri kralja posjetiti izložbu i upoznati tradicijske božićne ukrase od krep-papira.

Cijena ulaznice za posjet ovoj izložbi za odrasle je 10, a za djecu pet kuna. - Dobro mi došel prijatel program je koji ćemo svakako kroz božićni kinč, bakine papirnate rožice, krasopis i ručni rad nastaviti - najavila je ravnateljica Hrvatskog školskog muzeja u Zagrebu Branka Manin.

Izložba je posebno privlačna djeci

Tradicijski zagorski božićni nakit je kustosica Muzeja Staro selo Kumrovec Tatjana Brlek. Na izložbi radova Vesne Žlender može se vidjeti sva raskoš tradicijskog božićnog drvca. Uoči svakog Božića Vesna plete novi vijenac koji se stavlja oko raspela ispod kojeg se na Badnjak slaže Betlehem.

Piše: GORDANA IGREC .

U tradicijskoj zagorskoj kući Betlehem se postavljao u uglu, na ugaonoj klupi, ispod raspela tako da bi se različitim ukrasima od papira, orasima i jabukama okitila grana, samo poneka kuća izrađivala bi našpareni krispan - božićno drvce koje se kiti na Badnjak,

Na izložbi se može vidjeti sva raskoš tradicijskog božićnoga drvca

Slama, papir...

Trikraljska zvijezda

Tradicionalni božićni ukrasi

ispod kojeg bi se smjestila štalica sa pastirima koji su se došli pokloniti Josipu i Mariji i tek rođenom Isusu. S lijeve i desne strane postavljala bi se pšenica te nekoliko crvenih jabuka - božićnica... Dio te tradicionalne atmosfere prenosi izložba “Božićni kinč iz zagorske hiže” Vesne Žlender postavljena u Školskom muzeju u Zagrebu.

S lijeve i desne strane pšenica te nekoliko crvenih jabuka - božićnica

Autorica izložbe Vesna Žlender

Tradicionalno Ta je izložba, koja će trajati sve do 6. siječnja 2013. godine, dio međumuzejskog projekta “Dobro mi došel prijatel”, u kojem sudjeluju Hrvatski školski muzej iz Zagreba, Muzej Hrvatskog zagorja i Muzej

Vesna Žlender uz svaki Božić izrađuje i nove šarene buketiće kojima osim blagdanskog stola ukrašava i svete slike. Lustere izrađuje od slame i krep-papira. S posebnim zadovoljstvom izradila je i trikraljsku zvijezdu s kojom na blagdan Sveta tri kralja odrasli obilaze kuće pjevajući božićne pjesme uz čestitke za do-

Staro selo Kumrovec. Autorica izložbe Vesna Žlender rodom je iz Pristave pored Tuhelja. - Nekada je tijekom dugih zimskih večeri vještinu izrade ukrasa od krep-papira učila od svoje svekrve Marije Žlender,

a danas u okruženju svojih unuka provodi zimske večeri i vrijednim rukama savija komadiće šarenog krep-papira i pretvara ih u čudesne ukrase kojima se nekada ukrašavao dom zagorske obitelji - kazala

brom novom godinom.

- Svu ljepotu življenja u tradicijskoj zagorskoj hiži, mazanki ili zidanki te radost božićnih blagdana željeli smo muzejsko-edukativnim programima Muzeja Staro selo Kumrovec prenijeti na najmlađe posjetitelje Hrvatskog školskog muzeja - kazala nam je ravnateljica Hrvatskog školskog muzeja u Zagrebu Branka Manin.

Od akcijskog istraživanja do humanitarne akcije Sredinom studenog u OŠ Martijanec pokrenuto je akcijsko istraživanje s ciljem poboljšanja međuučeničke suradnje. U istraživanje su bili uključeni učenici sedmih i osmih razreda, ukupno njih 65. U razdoblju od 5 tjedana učenike se pratilo i brojčano vrednovalo u 4 kategorije: uspjeh, vladanje, međuučenička suradnja i posebna postignuća. Idejni začetnik i glavni sudac natjecanja bio je školski pedagog Goran Živković, dok su razrednici imali ulogu trenera. Akcijsko istraživanje je preraslo u veliki humanitarni projekt. Učenici su sami osmislili kreativne i maštovite projekte te su pokazali što se sve može uz dobar poticaj i međusobnu suradnju. Proteklih tjedana učenici osmih razreda skupljali su plastične čepove za Udrugu oboljelih od leukemije i limfoma Hrvatske, prodavali su božićne ukrase i čestitke, a skupljeni prihod namijenili su fondu Škole za Afriku. Zatim

su skupljali namirnice i pekli kolače za socijalno ugrožene obitelji u općini Martijanec te su prikupljali igračke i slikovnice za predškolce i prvašiće.

Sedmaši su očistili autobusne stanice u selu Hrastovljan te su organizirali veliku akciju prikupljanja odjeće, obuće i igračaka koje su donirali Crvenom križu, a dio igračaka će u drugom polugodištu biti podijeljen raznim udrugama koje se bave djecom.

Na kraju je sve učenike razveselio koncert sedmaša u školskoj dvorani, koji je rasplesao sve prisutne. Dio prihoda od ulaznica utrošen je na kupnju bombona koji su bili podijeljeni učenicima nižih razreda, a većina je uplaćena za pokrivanje troškova školske kuhinje. Ovim su natjecanjem učenici poboljšali međusobne odnose te stekli kompetencije neprocjenjive vrijednosti.

Pobjednik natjecanja je 7. b razred pod vodstvom profesorice Dubravke Kišić.

Spajanje planinarskih vodiča Planinarski savez Varaždinske županije ovaj je mjesec u Ledincu organizirao skup vodiča Varaždinske i Međimurske županije. U Međimurskoj županiji postoje tri planinarska društva s 9 vodiča tako da su se odlučili ujediniti s onima iz Varaždinske županije. Budući da dosadašnja Stanica vodiča Varaždin obuhvaća preveliki teritorij (Krapinsko-zagorsku, Koprivničko-križevačku, Međimursku i Varaždinsku županiju), rad vodiča je vrlo

otežan. Stoga je predloženo da se vodiči Varaždinske i Međimurske županije odvoje i registriraju udrugu koja će se s vremenom odvojiti i osamostaliti. Stanica vodiča izabrala je i novog pročelnika - Dubravka Pejnovića, vodiča HPS-a i člana HPD-a „Ivančica“ iz Ivanca.

Na skupu vodiča predstavljena je i knjiga „Planinarski udžbenik“ Alana Čaplara iz HPS-a, idealna za sve vodiče i buduće vodiče, kao i za sve ostale planinare.

30

ŽENSKI SVIJET

ženski svijet www.regionalni.com/lifestyle Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 31. prosinca 2012., br. 450

Uvijene šiške dobro pristaju svima Kombinacija vesti i h Uvijene šiške u stranu su univerzalna frizura koja dobro pristaje svim oblicima lica. Njihova dobra strana je što se ne moraju redovito kratiti, nego se mogu stilizirati uvijačem.

Bez obzira na to imate li šiške rezane tako da padaPiše: BISERKA BUHIN ju u stranu ili imate prameFrizerski salon “Tina”, nove koje želite oblikovati Štefanec 4, telefon: 099/195-6750

i nositi u stranu, kod ovakvih frizura ne moramo se brinuti jer imamo mnogo opcija. Šiške kreiraju okvir oko lica, koji se može namjestiti tako da ističe ono najljepše na licu, posebno oči. Uvijene šiške u stranu mogu pojednostaviti i održavanje šiški jer se ne trebaju često kratiti.

S obzirom na to da je zima pokazala svoje zube, mnogima je najdraži odjevni predmet postala topla vesta.

Ako želite biti u trendu, modni stručnjaci poručuju: nisu važni uzorci ni boje, važno je da je vesta XXL, odnosno da je nekoliko

OTKRIVAMO Tko se sve od poznatih Varaždinki tijekom

Čaro

ar Lučev Vlatka Lonč

čakijević Mirjana Du

I u 2013. godini nastavljamo dalje.

Družit ćemo se i dalje s poznatim i uspješnim Varaždinkama i pri tome otkivati “male tajne” iz čarobnog svijeta šminkanja Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Dermatolog Piše: SANJA PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist, dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904, www.vivaderm.hr

ec Nina Vugrin

a Sofija Cingul

Zimski ekcem prijeti Zimski ili tzv. asteatotični svakako potrebno utjecati na ekcem pojavljuje se upravo u promjene navika pacijenata. Za hladnijim mjesecima godine, njegu suhe kože preporučuju prvenstveno kod nešto starijih se uljne kupke, u vodi koja nije osoba te kod djece i mladih. previše vruća. Dobro je da kupPromjene su vrlo često prisut- ka ne traje predugo, primjerice ne po rukama i nogama, pa čak petnaest do dvadeset minuta. i po trupu. Na zahvaćenim po- Ako si pak kupke ne možemo dručjima pojavljuje se crvena, priuštiti često, u obzir dolazi izrazito suha i ljuskasta koža, tuširanje uz uporabu posebnih koja na mjestima može pucati sindeta (blagih gelova) namijenjenih upravo suhoj i osjetljivoj i do “živoga”.

Subjektivno je često prisutan koži ili pak uporaba specijalsvrbež, a bez adekvatne njege nih ulja za tuširanje. Obaveodnosno terapije, promjene zno je svakodnevno mazanje mogu trajati i nekoliko mjeseci. kože hranjivim (masnijim), Što se uzroka tiče, ovakve hidratantnijim losionima za njegu tijela. promjene najTakođer se češće su uzrokopreporuča i vane preagresiv- ovakve promjene konzumacinom higijenom najčešće su ja dovoljnih - prečesto i prekoličina tedugo kupanje u uzrokovane kućine, kao izrazito toploj i namirnica ili vrućoj vodi, preagresivnom bogatih viuporaba uobi- higijenom taminima, čajenih (isušumineralima jućih) sapuna ili gelova za tuširanje, nedovoljno i osobito nezasićenim masnim mazanje kože, boravak u nedo- kiselinama.

U slučaju jačih reakcija (izravoljno vlažnim i pregrijanim prostorijama, izlaganje vanj- zito crvenilo, pucanje kože, skim, nepovoljnim uvjetima snažan svrbež), potrebno je (mrazu, vjetru, niskim tempe- primijeniti i odgovarajuću terapiju o čemu odlučuje derraturama)...

Stoga je tijekom liječenja matolog nakon pregleda.

Svaka žena je na svoj način posebna i lijepa, pa tako i naše poznate Varaždinke.

S obzirom na to da je kraj godine obično prilika da se zbroji sve što je učinjeno tijekom proteklih 365 dana, i mi smo na kraju 2012. godine odlučili napraviti pregled naših poznatih sugrađanki koje su se našle na stolici varaždinske vizažistice Mirele Magdić Fotak.

Svijet šminkanja U rubrici “Mirelin kutak” tijekom 2012. godine tako se našlo ukupno 16 Varaždinki koje su uz makeup i angažman fotoreportera Regionalnog tjednika, a potom i varaždinskog fotografa Krešimira Gecija iz G2

Dijana Košić

i Jasna Slunjsk

ld Sanja Frühwa

r Ksenija Krča

Na stolici varaždinske vizažistice u 2012. našlo se ukupno 16 poznatih Varaždinki studio Gettzy “otputovale”u svijet glamura, elegancije, otkačenosti i ekstravagancije. Među njima su bile novinarke, direktorice, liječnice, režiserke, pjevačice, sportašice, animatorice... Iako se sve one bave različitim poslovima u kojima su izuzetno uspješne, zajedničko im je to što vole šminku i šminkanje, kao uostalom sve žene ovoga svijeta!

Inspiraciju za njihovu šminku Mirela Magdić-Fotak je pronalazila u prošlim i sadašnjim vremenima.

Neke od naših sugrađanki

ŽENSKI SVIJET

31. prosinca 2012., br. 450 || REGIONALNI TJEDNIK

31

Za lijepa stopala treba se brinuti cijele godine

haljina totalni hit! brojeva prevelika! Osim toga, spaja se pomalo nespojivo, a to je kombinacija pletiva s haljinama. Ovaj trend promovirala je Stella McCartney u svojoj jesensko-zimskoj kolekciji i postao je pravi svjetski hit.

Uz kožu cijelog tijela vrlo je važna njega stopala na što često zaboravljamo. Ljeti više pažnje posvećujemo stopalima, a zimi, čim nosimo zatvorene cipele, mislimo da je s njima sve u redu. Prvenstveno, da bi koža stopala ostala lijepa, potrebno je njegovati ih tijekom cijele godine. Ovo doba godine bit će pogodno za liječenje gljivične infekcije na noktima, jer se tijekom terapije tabletama koja traje oko šest mjeseci tretirano područje ne smije izlagati suncu. Danas na tržištu postoji niz preparata koji

su namijenjeni za njegu stopala. Kada niste sigurni koji je preparat najbolji za vaš problem, posavjetujte se sa stručnjakom. Za kućnu njegu vam je dovoljno samo nekoliko minuta dnevno da bi vaša stopala blistala. Ujutro namažite stopala kremom osvježavajućeg djelovanja i sa svojstvom brzog upijanja, dok navečer svojim stopalima priuštite kremu smirujućeg djelovanja i masnije strukture. Kada nanosite kremu, masirajte svako stopalo pet minuta jer time potičete sve živce i cirkulaciju.

Piše: ŽELJKA SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, o42/201 392

m 2012. godine našao na stolici varaždinske vizažistice Mirele Magdić-Fotak?

obni svijet šminke Ana Kraš Šoštarić

Lea Mrak

Sandra Malenica

Tanja Ostović Šlehta

Patricija Tkalčec

VJET PLUS SAVJETSA PLUS Budite svoje jer takve ste najljepše! dini!

Sve najbolje u novoj go bile su ono što jesu, dok su druge pristale otići “do kraja” i postale potpuno drugačije od onoga kakve su u svakodnevnom životu. Zahvaljujući našim poznatim Varaždinkama tijekom 2012. putovali smo kroz različita vremena i stoljeća: bili smo u zlatnom dobu Hollywooda, prisjetili se najvećih svjetskih diva i filmskih klasika, poznatih

modnih ikona, nezaboravnih rock i punk vremena, a nismo zanemarili ni novo doba, aktualnosti i trendove koje ono sa sobom nosi.

I u 2013. godini nastavljamo dalje. Družit ćemo se i dalje s poznatim i uspješnim Varaždinkama i pri tome otkrivati “male tajne” iz čarobnog svijeta šminkanja.

at Željka Horv

Modrić Sanja Petek

tinčević Natalija Mar

Snimio:

KREŠIMIR GECI, G2 studio-Gettzy Foto Trg kralja Tomislava 4 (Korzo) Varaždin http://www.facebook.com/gettzy, tel. 042/200-161

MONSTERSICE I KOCKICE

Kockasto za Hrvatsku (Ela Dvoršćak i Robert Marcijuš)

Osim što smo šminkali poznate Varaždinke, pokušali smo biti u trendu. Tako nismo zaboravili prigodnu navijačku šminku aktualnu uz Europsko nogometno prvenstvo kada je i Varaždince zahvatilo nogometno ludilo, popularne crveno-bijele kockice. Nismo zaboravili ni Halloween. No umjesto da šminkom otputujemo u svijet vampira, vukodlaka i vještica, ove smo godine bili ubojito privlačni i šik u stilu popularnih čudovišta iz crtića “Monster high”.

Halloween (Sara Badžek)

32

OGLASI

REGIONALNI TJEDNIK || 31. prosinca 2012., br. 450

31. prosinca 2012., br. 450 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLASI

33

34

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

MALI OGLASI

Mali oglasi

Varaždin Augusta Šenoe 10 (kod gradske tržnice) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 8 - 12 h Utorak: 8 - 13 h Sri - pet: 8 - 16 h

REGIONALNI TJEDNIK || 31. prosinca 2012., br. 450

Prijamna mjesta: VARAŽDIN IANA Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 8 - 20 h subotom: 8 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Zagorska 20 pon - pet: 9 - 16 h subotom: 9 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1 pon - pet: 8 - 17 h

IVANEC Poljodom Gospodarska 2

www.regionalni.com www.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-774

Reklamacije vezane uz distribuciju novina 7Plus Regionalnog tjednika javite na mobitel 095/533-4669.

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

LEGALIZACIJA OBJEKATA IZRADA KOMPLETNE DOKUMENTACIJE STAMBENI I POLJOPRIVREDNI OBJEKTI DOGRADNJA I POMOĆNI OBJEKTI AedifiCon d.o.o. Varaždin Mob. 091/211-5529 Tel./fax: 213-903 E-mail: zarko.kraljic@optinet.hr KUĆE BLAGDANSKI POPUST! Kuća 130 m² i 450 dvorišta u Župančićevoj - 56.000 €!Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama.

Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir.grabar@vz.t-com.hr ozn.335c PRODAJEM kuću katnicu u Knegincu G., novouređenu. U dvorištu ima još 1 dvosobni i 1 jednosobni stan. Moguće razne kombinacije. Moguća moja dopla-

ta. Povoljno! Mob. 098/284-949 ozn.233c PRODAJEM kuću, garažu, spremište i dodatno gradilište, kod Varaždinskih Toplica, ukupno 1 900 m². Cijena 160.000 €, plaćanje dogovorno. Mob. 091/2446-888 ozn.214c VRLO POVOLJNO – manja kuća od 65 m², zajedničko dvorište, svi priključci, centralno grijanje plin, garaža, 26.000 €. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c KNEGINEC kuća! Prodaje se kuća 3 sobe, kuhinja, kupaona,

okućnica 1400 m². Mogućnost kupnje već od 235 € mj. Mob. 099/517-9982 ozn.388c PRILIKA! Prodaje se kuća u Ivancu, 150 m², visoki roh-bau, dvorište 564 m², PVC stolarija, priključci. Odlična, mirna lokacija. Cijena na upit. Mogućnost kreditiranja. Mob. 099/517-9982 ozn.388c VRLO povoljno! Kuća u Ivancu, 300 metara od centra, 9x9,5 metara, klima, kabelska TV, nema centralno grijanje, 1000 m² okućnice, čisto vlasništvo, 45.000 €. Mob. 091/788-3165 ozn.2373e KUĆA katnica u Varaždinu, nedovršena, 3 etaže, podrum, balkoni, terasa, struja, voda. Tel. 212-675 ozn.3235b

STANOVI EXTRA povoljno, jednosobni stan 23 m², bez ulaganja, odmah useljiv, 15.000 €, Koprivnička ulica. Wens nekretnine, 042/200- 055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c

DVOSOBNI stan 60 m², I. kat, lođa, etažno plinsko grijanje, vodomjer, 46.000 €, F. Galinca (iza Hitne). Wens nekretnine, 042/200- 055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c

PRODAJEM 1-sobni stan u Zagrebu, 32 m². Pitati poslije 15 h.

Mob. 091/484-0680, 091/1840680 ozn.5340 PRODAJEM trosobni stan 76 m², u Varaždinu, Koprivnička 3, renoviran i namješten. Cijena 65.000 €, plaćanje dogovorno.

Mob. 091/2446-888 ozn.214c TOTALNO sniženje cijena stanova! Posjetite nas u Zagrebačkoj 31, MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c POVOLJNO! Stan u Varaždinu, Banfica, 66,1 m², odmah useljiv.

Mogućnost kupnje već od 248 € mj. Mob. 099/517-9982 ozn.388c

ZEMLJIŠTA PRODAJU se dvije spojene građevinske čestice u Gornjem Kučanu, ukupne površine 2.647 m² (Varaždinska ulica). Mob: 091/352-0026 ozn.401c PRODAJEM vinograd s drvenom klijeti u Jakopovcu. Mob. 095/5636-940 ozn.5503 GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem.

Mob. 091/352-0083, 091/2320350 ozn.2370e

TOP PONUDA! Dvosobni novogradnja u M. Laginje 46 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

VIKEND parcela 3500 m² sa ucrtanom kleti i temeljnom pločom u Kelemenu, prodajem za 5000 €. Mob. 092/1445-242 ozn.2371e

SUPER PRILIKA! Dvosobni 44 m² u Braće Radića! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

POSLOVNI PROSTORI

SUPER CIJENA! Trosobni novogradnja 70 m² u Zagrebačkoj! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c POVOLJNO! Dvosobni 67 m² u Vukovarskoj - 45.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRILIKA TJEDNA! Jednosobni u Z. Frankopana 31 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c

IZNAJMLJUJEM poslovni prostor cca 20 m ² (dv ije pro storije pogodne za o dvjetnič k i ured, agenciju za nekretnine itd), u stro gom centru grada.

Poseban ulaz. Ponude pod broj 199.

IZNAJMLJUJEM pet višenamjenskih poslovnih prostora u Varaždinu, Gajeva 5, strogi centar (ured, salon, studio i sl.). Najamnina dogovorno. Mob. 091/2446-888

ozn.214c

NAJAM IZNAJMLJUJE se kuća u Hercegovačkoj - 2.000 KN! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c IZNAJMLJUJEM kuću u Gornjem Knegincu od 1. 1. 2013. Mob. 099/472-7777 ozn.5500 IZNAJMLJUJEM namješten jednosobni stan, blizina centra, etažna brojila. Mob. 098/9687767 ozn.5516 SOBA jednokrevetna - potpuno namještena, 25 m², upotreba kuhinje i kupaonice, flat Internet, zaposlenim/studentima. Mob. 098/9197-052 ozn.5528 IZNAJMLJUJEM dvosoban stan u kući, poseban ulaz, prednost samci. Tel. 042/261-386 ozn.5541 TRAŽIM 1-sobni stan u najam, u Varaždinu. Mob. 098/9544-478 ozn.3233b

KUPUJEM STARE Golfe dizelaše, može i neispravne. Mob. 092/1300578 ozn.5502

POSAO ŽENA 50 g. njegovala bi starije osobe, pomagala u domaćinstvu.

Volim vrt i cvijeće. Mob. 092/1387393 ozn.5502

USLUGE 0J=_'PS Ȩ ġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦ ÿŀĤÑáÑ ÿ adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c ENTRY - AKCIJA GARA ŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin! U ponudi krilni i klizni motori za ograde, ugradnja i servisi.

Prednost plaćanja - beskamatni krediti.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ Ñıtostakala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑjućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ozn.19c

AUTO-FLORIJANIĆ prodaje razne modele rabljenih vozila. Plaćanje karticama (MASTER, ZABA I AMERICAN), auto krediti (RBA, ERSTE, ZABA, PBZ). Mogućnosti zamjene vozila - staro za novo. Mob. 098/390644, 098/379-885 ozn.52c RENT-A-CAR, Krištofić trans najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c KUPUJEM automobil ispravan, neispravan, karambolirani, može i stara olupina. Mob. 092/287-5661 ozn.5310

OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c KUHINJE PO MJERI - Akcijske cijene! Popusti na sve vrste namještaja. „INTERIJERI SLATKI“ Izložbeno prodajni salon TCMercator, 042/200-066 ozn.33c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c SåČȨɵɴɷȿɺɴɴȦ îÑļȩɵɳɳȿɺɴɶ Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno.

MALI OGLASI/ZAHVALE I SJEĆANJA

31. prosinca 2012., br. 450 || REGIONALNI TJEDNIK

LEGALIZACIJA BESPRAVNO IZGRAĐENIH OBJEKATA

35

ZAHVALA povodom smrti našeg oca, djeda i pradjeda

VIDA PETAKA

KOMPLETNA USLUGA AKODA d.o.o. Varaždin 098-222895, 042-500802

ozn.233c KREDITI na 12 g. bez HROK-a, zatvaramo ovrhe. Akcija – umirovljenici s malim mirovinama!

Mob. 099/4070-651 ozn.5404

Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore.

Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA-MAČEK: Novo!

Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije. Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija.

Mob. 098/227-024 ozn.48c MTK COLORI – izrada demit fasada, maleraj, kompletno uređenje objekata, knauf, keramika i izrada inox i alu ograda. Mob. 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova.

ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi…

Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710301, 095/801-1776 ozn.209c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader.com, mob. 098/791-092, 042/647-168 ozn.314c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne

prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c

na različitim lokacijama, groblje u Biškupcu. Mob. 095/5636-940 ozn.5503

SELIDBE, prijevoz i tapeciranje namještaja, obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob. 098/704-257ozn.353c

OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere.

Ne bacajte jer mi to plaćamo!

Tel. 042/505-024, 099/8233-156 ozn.352c

SERVIS RAČUNALA – LAPTOPA, hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell, dolazimo na Vaš poziv. Tel. 321-702, www.pcserviser. com ozn.365c NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, drenaže, zemlje, ogrjevna drva bukovi okrajci od 650 KN. Mob. 099/3530-180 ozn.417c LEGALIZACIJA NEKRETNINA! Projektantska kuća s dugogodišnjim iskustvom nudi uslugu legalizacije nekretnina na području Zadarske županije. Usluga uključuje izradu svih dokumenata po najpovoljnijim cijenama na tržištu. Mob. 095/9111-914, e-mail adriaweb@net.hr ozn.432c PARKETE i laminate postavljamo, brusimo, lakiramo. Mogućnost isušivanja preostale vlage profesionalnim aparatom. Mob. 091/251-2644 ozn.5269 TAPETARSKI obrt „Videc“ - Tapeciramo sve vrste namještaja i automobila. Izrada tapeciranog namještaja po mjeri. Veliki izbor materijala. Prijevoz osiguran.

Mob. 091/547-0052, 091/4440288 ozn.5524

PRODAJEM gitarski box 4x12 Behringer sa odličnim Jensen zvučnicima, 1.000 kn. Mob. 095/8031-288 ozn.2374e

KREDITI

KREDITI – Ostatak primanja na 12 g. Bez HROK-a. Zatvaramo ovrhe i C/L. Posebne akcije za male mirovine. Mob. 099/8371958 ozn.430c AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Mob. 099/488-5559 ozn.5522 POZAJMICE odmah do 50.000 kn. Umirovljenici do 80 g. starosti.

Do 230.000 kn – trajni nalog, Inozemne mirovine do 7.000 €. Mob. 099/865-3200 ozn.5525 30.000 € bez jamaca. Umirovljenici do 80 g. Pozajmice odmah, putem kred. kartica Master, Visa, Diners. Mob. 092/1775-900 ozn.5525 POZAJMICE i krediti! Mogućnost otplate općim uplatnicama!

Bez ovjere i ustege! Nema provjere u HROK i CL! Zaposleni na određeno i stalno! Umirovljenici! Mob. 091/916-9885 ozn.297c

NAJBRŽE i najpovoljnije do gotovine putem kreditnih kartica ( Amex, Diners, MasterCard, Visa ), 12- 60 rata.

ISPLATA ODMAH U GOTOVINI! Tel. 098/987- 0078, 091/3860-349 ozn.5461 NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, računala, starina, čekova, na kartice, u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840, 095/4088-841

POZNANSTVA MAŠTA može svašta! Probaj i ti seksipilne zagorke i međimurke za igre u dvoje ili troje, 0-24 na 064/400-909, tel/mob: 2,33kn/3,58kn/min.ozn.166c

OSTALO PRODAJEM benkovački lomljeni kamen, različitih debljina i obrađeni kamen „Bunja“, ujedno otkupljujem drvene jednokratne palete 800x1200. Mob. 098/9828338 ozn.147c USTUPAM dva grobna mjesta

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, djeda i svekra

VJEKOSLAVA MARKOVIĆA † 23. 12. 2012.

Iskreno zahvaljujemo na iskazanoj sućuti svim rođacima, prijateljima i susjedima. Zahvaljujemo vlč. Karlu Koračeviću na dostojanstvenom ispraćaju i sv. misi zadušnici.

Supruga Gabrijela, unuci Vanja, Dejan i Igor i snaha Ljilja *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom suprugu

VJEKOSLAVU MARKOVIĆU Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i sjećanju.

Tvoja supruga Gabrijela *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom djedu

VJEKOSLAVU MARKOVIĆU Od unuka: Vanje, Dejana i Igora

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom šogoru i tetku

VJEKOSLAVU MARKOVIĆU † 23. 12. 2012.

Od obitelji Huskić i Levatić

ZAHVALA povodom smrti naše majke, bake i prabake

SJEĆANJE

BOŽENE ČAVLEK

RUŽICU TOT

preminule 10. 12. 2012. u 94. godini.

30. XII. 1996. – 30. XII. 2012.

Ne prođe nam dan da ne osjetimo pustoš koju si ostavila iza sebe.

Nedostaješ nam!

Obitelj Tot i Krajnik

PRODAJEM štence njemačkog ovčara, čistokrvni i sa rodovnicama, vrhunsko leglo. Moguća zamjena za raznu elektroničku opremu. Mob. 091/564-0417 ozn.2374e

Tugujuća obitelj

na dragu nam majku, ženu, baku i punicu

ŽIVOTINJE KUPANJE i šišanje pasa u salonu „Šapice“, B. Radića 20 (Mali plac).

Mob. 098/900-3700 ozn.5509

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima na riječima utjehe i sućuti.

Posebno zahvaljujemo svima na nesebičnoj pomoći.

ZAHVALA

Iskreno zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijateljima i susjedima na riječima utjehe te položenom cvijeću i svijećama. Posebno zahvaljujemo njezinoj sestri Matildi i nećakinji Štefaniji na nesebičnoj brizi u njezinim posljednjim trenucima. Hvala djelatnicima zdravstvene ustanove Turčin.

Ožalošćeni: sinovi Ivan i Stjepan, snahe Ljerka i Veronika, unuci Alen, Tomislav, Robert i Ena Magdalena, praunuci David, Dalia i Petra

povodom iznenadne smrti našeg voljenog sina, brata, šogora i strike

TOMICE KRAMARA

SJEĆANJE

preminulog 18. 12. 2012.

STANKO OREŠKI

u 46. godini života.

30. 12. 2008. – 30. 12. 2012.

Dirnuti iskrenom pažnjom u najtežim trenucima naše boli zahvaljujemo svim dobrim ljudima koji su priskočili u pomoć i pružili nam utjehu. Posebno zahvaljujemo Hrvatskoj vojsci koji su na posebno svečan način uveličali oproštaj od svog ratnog druga, hrvatskog branitelja. Zahvaljujemo DVD-u Nova Ves, kumovima, te ostaloj rodbini i prijateljima kao i svećeniku Ivanu Sakaču na dirljivom oproštaju od našeg voljenog Tomice.

Ožalošćeni: otac Ivan, mama Barica, brat Milan, šogorica Jasenka, nećak, nećakinje i ostala tugujuća rodbina

Zauvijek u našim mislima i molitvama.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

BRANKO ŠANTEK 30. 12. 2005. – 30. 12. 2012.

Godine teku kao brza rijeka, a sjećanje na Tebe ostaje dovijeka.

Tvoji najmiliji

36

ZAHVALE I SJEĆANJA

REGIONALNI TJEDNIK || 31. prosinca 2012., br. 450

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

SLAVKO KRETIĆ

MIRKU BOŽINIĆU

1. 1. 2009. – 1. 1. 2013.

† 16. 12. 2012.

na drage i voljene roditelje

Život bez Tebe tužan je, kuća bez Tebe prazna je, ljubav za Tebe vječna je.

Počivao u miru Božjem.

Tvoji: supruga i djeca

SJEĆANJE TUŽNO SJEĆANJE na našu

BISERKU KOLARIĆ 31. 12. 2010. – 31. 12. 2012.

ROŽĐAK

Od obitelji Božinić

STJEPAN MARCIUŠ

IVANA

FRANCU

† 12. 12. 1972

† 2. 1. 2012.

U mislima i molitvama uvijek ste s nama.

2008. – 2013.

Kitim Ti grob i palim svijeće, ali ljubav i sjećanje na Tebe nikad prestati neće.

Kćeri Marija i Katarina te sin Zvonko s obiteljima

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoja supruga Božica i djeca

dragoj mami, baki i prabaki Tvoja obitelj

MARIJI VARGEK rođ. DETONI

SJEĆANJE

preminuloj 25. 12. 2012. u 87. godini života.

na voljenu suprugu, majku i baku

SJEĆANJE na dragog

IVICU VLAŠIĆA

4. 1. 2009. – 4. 1. 2013.

6. 1. 2012. – 6. 1. 2013.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

U srcu nam je tuga, na grobu tišina, a u našem domu velika praznina.

S ljubavlju,

ZORU SERINI Ožalošćeni: suprug Ivan, sin Marijo i kći Dubravka s obiteljima, unuci i praunuci

kći Marija, unuke Marijana-Tea, Snježana s obitelji

SJEĆANJE

Marija, Ana, Mario i Erik

SJEĆANJE SJEĆANJE

ANTUN PEREMIN 3. I. 1993. – 3. I. 2013.

Voljeni nikada ne umiru dok žive oni koji ih vole.

na dragog

ŠTEFANIJA NOVKO

IVANA VINCEKA

† 5. 1. 2009.

1. I. 2005. – 1. I. 2013.

U našim si mislima i srcu.

Tugujuća obitelj

Tvoji najmiliji

Supruga Katarina, kći Verica s obitelji

Voljenom djedu

SJEĆANJE na voljenu

SJEĆANJE

SIDONIJU HRMAN

na voljenu

2. 1. 2011. – 2. 1. 2013.

LJUBICU DEVENIČAR

Uvijek si u našim srcima i mislima.

2. 1. 1999. – 2. 1. 2013.

Tvoji najmiliji

VLADIMIRU PLANTAKU 5. 1. 2007. – 5. 1. 2013.

Vrijeme leti i sve se s njime mijenja.

Trajna ostaje samo na Tebe draga uspomena.

Uvijek živiš u mom srcu i mislima.

Tvoja unuka Jelena s obitelji

Suprug Alojz

SJEĆANJE SJEĆANJE

na dragog supruga

SJEĆANJE na voljenu

LJUBICU FARKAŠ 28. 12. 2011. – 28. 12. 2012.

U našim srcima vječno ćeš živjeti.

MARIJANA TURKOVIĆA

na

2. 1. 2009. – 2. 1. 2013.

MIRKA TEMŠIĆA

U tišini vječnog mira neka Tvoja duša slatko sniva.

31. 12. 1995. – 31. 12. 2012.

Zauvijek si u našim srcima, mislima i molitvama.

Supruga Marija

Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

ČIRIL FILIPAŠIĆ 30. 12. 2010. – 30. 12. 2012.

U srcima i mislima uvijek si s nama.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

ĐURĐICA CUKOR

na voljenu mamu i baku

31. XII. 1989. – 31, XII. 2012.

S tugom, ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

JASNU HORVAT rođ. HABEK

Obitelj Cukor-Golubić

Zauvijek si u našim srcima i mislima…

2. 1. 2009. – 2. 1. 2013.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na roditelje

OREŠKI DRAGICU

i

IVANA

STJEPAN BOŽIĆ

SJEĆANJE

1. 1. 1993. – 1. 1. 2013.

na dragog tatu, djeda i svekra

Smrt nije kraj.

Iza svakog života ostaju tragovi i sjećanja.

SLAVKA ČANJEVCA † 29. 12. 1992.

Hvala svima koji Te nisu zaboravili.

Počivaj u miru Božjem.

Tvoji najmiliji

† 4. 1. 2008. † 28. 3. 2012.

Kad sreću zamijeni tuga, osmijeh ugasi tama, ostaje samo ljubav i sjećanje na vas duboko u nama.

Kći Ljubica s obitelji

Tvoj sin Pero s obitelji

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom iznenadne smrti dragog supruga

TUŽNO SJEĆANJE

STJEPAN STANEK 3. 1. 2012. – 3. 1. 2013.

na

MIRKA VITEZA

MIKAC

preminulog 16. 12. 2012. u 63. godini života.

Samo oni koji su Te voljeli znaju koliko im nedostaješ.

Sve dok živimo mi, živjet ćeš i Ti u našim srcima.

Počivaj u miru Božjem!

Veliko hvala rodbini i susjedima na izraženoj sućuti i podršci te velečasnom Josipu Hadroviću na lijepim i toplim riječima oproštaja.

Kći s obitelji

Ožalošćena supruga Ana

ANU

STJEPANA

†31. 12. 2011.

† 3. 6. 1996.

Zauvijek ćete ostati u našim srcima i mislima.

Vaši najmiliji

ZAHVALE I SJEĆANJA

31. prosinca 2012., br. 450 || REGIONALNI TJEDNIK

ZAHVALA

SJEĆANJE

PETAR MIŠAK

povodom smrti našeg dragog oca, brata, djeda i pradjeda

2. 1. 2011. – 2. 1. 2013.

IVANA ŠAFARIĆA

Kažu da vrijeme tugu briše, a tuge i boli sve je više.

blago u Gospodinu preminulog u četvrtak 20. prosinca u 92. godini života.

Supruga Micika, sin Berislav, kći Milica s obiteljima

Zahvaljujemo svima koji su pokojnika ispratili na vječni počinak te umjesto vijenaca donirali sredstva namijenjena Općoj bolnici Novi Marof, odjel 4 – stacionar.

SJEĆANJE

FRANJO VUGRINEC

Tugujuća obitelj

31. 12. 2007. – 31. 12. 2012.

Zauvijek si u našim srcima i mislima.

ZAHVALA povodom smrti našeg voljenog sina

ZAHVALA povodom smrti naše drage supruge, majke, bake, prabake, svekrve i punice

MILKE MRAZ blago u Gospodinu preminule 21. prosinca 2012. u 82. godini.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijateljima i susjedima na izrazima sućuti i ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak.

Tvoj suprug Petar i obitelj Vajdić *****

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV

MILJENKA TOTA

dragoj

preminulog 19. 12. 2012. u 30. godini života.

SUPRUZI

Od srca zahvaljujemo na izrazima sućuti rodbini, kumovima, prijateljima, znancima i susjedima koji su u najtežim trenucima bili uz nas, pružili nam podršku i riječi utjehe te mu okitili odar cvijećem i svijećama. Posebno zahvaljujemo liječnicima i medicinskim sestrama na pruženoj potpori i njezi našeg voljenog sina. Zahvaljujemo i Društvu DEBRA Zagreb te djelatnicima Autoservisnog centra d.d. Varaždin i djelatnicima DATA d.o.o. Varaždin.

Snivaj slatko, naš anđele.

Tvoji voljeni mama i tata *****

POSLJEDNJI POZDRAV

37

ZAHVALA povodom smrti naše majke, kćeri, sestre, bake i punice

Život bez Tebe tužan je, kuća bez Tebe prazna je, ljubav za Tebe vječna je.

BOŽENE HLEB preminule 24. XII. 2012. u 58. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i znancima na izrazima sućuti, podršci u najtežim trenucima te posljednjem ispraćaju drage nam pokojnice. Veliko hvala medicinskom osoblju OB Varaždin, poduzeću „Hidroing“ i „Varteks – Gornja odjeća“ na izrazima sućuti.

Hvala velečasnom Dragutinu Bogadiju na riječima oproštaja.

Ožalošćeni: majka Katarina, sin Ivica, kći Kristina, unuka Petra, zet Robert i ostala tugujuća rodbina

voljenom sinu

Tvoj suprug Petar *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj

MAMI, PUNICI, BAKI i PRABAKI Tvoji pogledi više nas ne prate, bol i suze ne mogu da nam Te vrate.

Po dobru Te pamtimo, s ljubavlju spominjemo i u srcu zauvijek nosimo.

Tvoja kći Danica s obitelji

SJEĆANJE

MILJENKU Od rođenja bio si naš anđeo.

Uvijek smo Te mazili, pazili i voljeli, a sada Te više nema među nama, ali znamo da si Ti sada naš anđeo čuvar koji će uvijek bdjeti nad nama.

Sretni smo što smo Te imali i uvijek ćeš biti u našim mislima i srcima.

ĐURĐA KOBASIĆ 8. 1. 2007. – 8. 1. 2013. Čuvamo Te u našim srcima.

Suprug Goran i kćeri Gordana i Zrinka

SJEĆANJE Tvoji mama i tata koji će Te uvijek voljeti

SJEĆANJE na

TUŽNO SJEĆANJE

*****

Zauvijek u našim srcima.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE 2. 1. 1990. – 2. 1. 2013.

dragoj

*****

BAKI i PRABAKI SJEĆANJE

SJEĆANJE

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

na našu voljenu

Supruga i djeca Radoslav i Marija

Daleko na nebu Tvoj je sada dom, a mi ćemo Te zauvijek čuvati u srcu svom.

Tvoja unuka Jasminka, suprug Siniša i praunuka Emily

30. 12. 2006. – 30. 12. 2012.

MARIJU DREVEN 29. 12. 2009. – 29. 12. 2012.

ZAHVALA povodom iznenadne smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, brata, svekra i šogora

SJEĆANJE

prof. DANIJELA TOPLAKA

FRANJO KOŠĆAK

preminulog 23. 12. 2012. g. u 75. godini života.

30. 12. 2009. – 30. 12. 2012.

S ljubavlju i poštovanjem, Obitelj Košćak

U dubokoj boli javljamo da nas je zauvijek napustila naša draga majka, baka i prabaka

TEREZIJA DOLENČIĆ

SJEĆANJE

preminula 27. 12. 2012.

JOSIP LUKAČIĆ - LEGEŠ

Uvijek ćeš biti u našim mislima i molitvama.

† 31. 12. 1986.

Godine prolaze, bol, sjećanja i uspomene ostaju.

Tvoji: kćerke Vesna i Silva, sin Nenad, zetovi Željko i Branko, unuci Marija, Andreja, Nino i Josip, praunuk Borna

Sin Josip s obitelji

Supruga Terka s obitelji

na

POSLJEDNJI POZDRAV

Puno je suza iz oka palo, otkada je Tvoje srce stalo, bol i tuga još su veći jer ni zbogom nisi stigla reći.

POSLJEDNJI POZDRAV

IVANA ROGINU - IVUŠA

Tvoji najmiliji

dragoj

MAMI, SVEKRVI i BAKI

Tvoj lik i Tvoja dobrota ostat će s nama cijeloga života.

Supruga Marija, obitelj Ivana i Alekse Đorđijevski, te obitelj Boždar

S ljubavlju i poštovanjem prema Tebi.

Sin Radoslav, snaha Verica i unuka Melita

POSLJEDNJI POZDRAV

PANE ĐORĐIJEVSKI 7. 1. 2008. – 7. 1. 2013.

Živjeti je teško i rane nas bole, al’ voljeni ne umiru, već se još više vole.

U mislima i molitvama zauvijek ćeš biti s nama.

30. 12. 2009. – 30. 12. 2012.

BOŽIDAR VUGRINEC Tvoja obitelj

dragoj

MAMI, SVEKRVI i BAKI

DRAGICA DREVEN

IVANA MIKULJANA 1. 1. 1998. – 1. 1. 2013.

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoji kći i sin s obitelji

Iskreno zahvaljujemo svima koji su nam u teškim trenucima bili blizu, priskočili nam u pomoć te izrazili svoju sućut i njegov grob okitili svijećama i cvijećem. Od srca hvala kumu Branku Pagaduru na svesrdnoj pomoći te župniku Stjepanu Najmanu na dostojanstvenom ispraćaju i riječima utjehe i vjere. Zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, kumovima, susjedima i znancima. Hvala djelatnicima Gospodarske škole Varaždin, Arboretuma Opeka Vinica, FINA-e Varaždin i maturantima Gimnazije 8. c 56./57. godište.

Zauvijek s nama, dragi Danek!

Počivao u miru Božjem.

Ožalošćeni: supruga Katica, sin Dražen, unuk Juraj, snaha Nadica i ostala tugujuća rodbina

38

S RAZNIH STRANA

REGIONALNI TJEDNIK || 31. prosinca 2012., br. 450

s raznih strana

Igračke i hrana za siromašne obitelji Puljić u Varaždinu Povodom božićnih i novogodišnjih blagdana Forum žena i Forum mladih SDP-a Ludbreg je u suradnji s Centrom za socijalnu skrb Ludbreg organizirao akciju u kojoj su članovi ludbreškog SDP-a skupljali i donirali hranu i igračke za obitelji slabijeg imovinskog stanja. Uz to, žene Foruma sudjelovale su na ovogodišnjem “Cinkušu” gdje su prodavale svoje radove i sav prikupljeni novčani prihod bit će korišten za humanitarne svrhe.

www.regionalni.com

Hrvatska provincija uršulinki Rimske unije od 2. do 5. siječnja u Duhovnom centru “Dom sv.

Anđele” uršulinskog samostana u Varaždinu održava Provincijalni kapitul pod geslom “Izvezi na dubinu!”. Tom prigodom u uršulinskoj crkvi u Varaždinu u srijedu, 2. siječnja u 16 sati euharistijsko slavlje predvodit će kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup, dok će zadnjeg dana, u subotu 5. siječnja, euharistijsko slavlje u 12 sati predvoditi varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak.

Zovite nas na 042/290-777

PREDLAŽEMO Gdje dočekati novu, 2013. godinu?

Mejaši i Bonus u Varaždinu, Stublić i vatromet u Čakovcu!

I ove godine gradovi Varaždin i Čakovec orga n i zi raju doček nove godine na središnjim gradskim trgovima. Program dočeka na varaždinskom Korzu, koji će voditi Saša Grabarić, počinje u 22 sata. Okupljene će zabavljati glazbeni sastav Bonus i tamburaški sastav Mejaši.

Varaždincima će Novu godinu čestitati gradonačelnik Goran Habuš. Uz glazbene sadržaje, Varaždince na Korzu očekuje kuhano vino i čaj koji će se moći dobiti besplatno. Veselo

će biti i u Čakovcu, gdje će na središnjem trgu nastupiti klapa Masline te Jura Stublić i grupa Film pod pokroviteljstvom Privredne banke Zagreb. Njihovim nastupom ujedno završava manifestacija Advent u gradu Zrinskih. I Čakovčanima će sretnu Novu godinu zaželjeti prvi čovjek grada, gradonačelnik Branko Šalamon, nakon čega slijedi tradicionalni valcer i spektakularni vatromet.

Novomarofčani u 2013. uz vatromet i šampanjac!

Turistička zajednica grada Novog Marofa kao orga n i z at or t e Grad Novi Marof kao pokrovitelj organiziraju već tradicionalnu manifestaciju “Doček Nove 2013. godine u Marofu” koja će se održati na prostoru ispred Kulturnog centra “Ivan Rabuzin”.

Atmosferu će na otvorenoj pozornici zagrijavati glazbeni sastav Vizija band, a

IMPRESSUM UPRAVA Zdenka Jagić Ivica Kruhoberec Vesna Margetić-Slatki

početak 2013. godine obilježit će spektakularni vatromet uz kuhano vino i šampanjac koji će se besplatno dijeliti svim posjetiteljima.

O va ma n i festacija sva ke godine okuplja sve veći broj posjetitelja, pa se organizatori nadaju da će tako biti i ove godine. Program počinje u 22 sata.

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin

LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

FOTOREPORTERI GLAVNI UREDNIK Siniša Sović Ivica Kruhoberec Oliver Knolmajer ikruhoberec@regionalni.com foto@regionalni.com ZAMJENIK GlAVNOG UREDNIKA Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com POMOĆNIK GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić iharaci@regionalni.com NOVINARI Tihana Drumev tihana@regionalni.com Višnja Gotal visnja@regionalni.com SURADNICI Damir Ivančić Gordana Igrec Denis Peričić

GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić vlatka@regionalni.com Sandra Malenica sandra@regionalni.com Mirta Brozičević mirta@regionalni.com Maja Denac maja@regionalni.com PRODAJA: Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Augusta Šenoe 1o pon: 8 - 12 uto: 8-13 sri - pet: 8 - 16 Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 8 - 20 h subotom: 8 - 13 h NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 9 - 16 h subotom: 9 - 12 h LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1 pon - pet: 8 - 17 h

IVANEC Poljodom MALI OGLASI: Gospodarska 2 malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

DOZNAJEMO Revijom udomljenih pasa u Lumini centru prošetala 82 ljubimca

Čupavi ljepotani Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Čak 71 pas koji je udomljen i još 11 onih koji traže svoj novi dom prošetalo je modnom pistom postavljenom u Lumini centru dan uoči Badnjaka. Razlog je bila 1. revija udomljenih pasa koju je organizirala

Najljepši događaj na reviji bilo je udomljenje jednog psa iz Udruge Spas varaždinska Udruga Spas u suradnji s Antunom Ponošom iz emisije Kućni ljubimci i Lumini centrom.

Dlakavi i glasni - U reviji su sudjelovala ukupno 82 psa, od toga 71 udomljeni pas. Broj prijavljenih pasa nadmašio je sva očekivanja. Toliko je pasa sudjelovalo na reviji održanoj nedavno u Zagrebu što samo pokazuje koliko veliko srce imaju naši sugrađani.

Ovo je prvi put da je Udruga Spas organizirala ovakvo druženje, a s obzirom na viđeno, definitivno je ovo početak još jednog događaja koji će se sigurno nastaviti – najavljuje Martin Dvorski, dopredsjednik varaždinske Udruge za zaštitu životinja Spas.

Revija je održana u tri dijela. Na početku i na kraju modnom pistom prošetali

Udomite psa iz Udruge Spas! Želite li udomiti jednu od brojnih životinja o kojima se trenutno brine Udruga Spas, možete se javiti na broj telefona 098/9224-004 (Martin Dvorski). Sve informacije možete dobiti i putem internetske stranice udruga.spas. varaždin@spas.hr.

su udomljeni psi, a između njih šetali su dlakavi četveronožni manekeni i manekenke iz Udruge Spas.

- Najljepši događaj na reviji definitivno je bio udo-

mljenje jednog psa iz Udruge Spas koji je na taj način imao najljepši mogući Božić – rekao je Dvorski i dodao kako je ova revija pozivnica svima da udome životinju iz

Udruge Spas.

Svaki sudionik varaždinske revije dobio je diplomu i nagradu, a za dobru atmosferu pobrinuo se tamburaški sastav Bilikum.

TRADICIJA Već 5. godinu zaredom Gradska tržnica organizirala izbor najkumice

Titula najkumice Tereziji Vuković iz Sračinca!

Prodavačica jabuka Terezija Vuković iz Sračinca proglašena je za najkumicu varaždinskog placa.

Ova je titula prodavačicu jako iznenadila.

- Kad sam čula da sam ja proglašena najkumicom, ostala sam u šoku jer na placu tržim jabuke, sok od jabuka i ocat tek godinu dana. No velika mi je čast jer su ipak o tome glasali posjetitelji varaždinskog placa – rekla je Terezija Vuković i dodaje kako joj je titula najkumice poticaj da se prodajom na Gradskoj tržnici u Varaždinu bavi i dalje.

Nagradu i prigodne poklone

ovogodišnjoj najkumici uručili su zamjenik varaždinskoga gradonačelnika Vjeran Radelić i direktor tržnice Predrag Ciglar. Drugo mjesto pripalo je Milki Mirović, a treće Franciski Pomper. Inače, Gradska tržnica Varaždin već pet godina zaredom organizira izbor najkumice. Cilj ove akcije je promocija marljivih i vrijednih prodavača na varaždinskom placu te svojevrsna zahvala za marljivost i trud koji oni ulažu tijekom cijele godine. Svečanost su uveličali Djed Mraz - Krunoslav Čolo i glazbeni sastav Dečki z bregov. (ihr)

VODIČ

31. prosinca 2012., br. 450 || REGIONALNI TJEDNIK

39

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – UGLAVNOM MIRNO

Početak 2013. godine nam ne donosi neku oštru zimu… Novogodišnja noć nam donosi suho i prohladno vrijeme. Neće biti ni kiše ni snijega, znači zaboravite na kišobrane i kabanice. U utorak suho i prohladno. Srijeda nam donosi malo toplije vrijeme, odnosno blagu južinu. U večernjim satima može pasti malo kiše ili susnježice. Temperatura bi zbog južine mogla porasti do 6 °C. U četvrtak je moguća slaba kiša, a sa zahlađenjem u gorju i snijeg.

Budimo spremni na slabe oborine, ali ništa ozbiljno. Za snijeg u nizinama je mogućnost mala. Dakle, veliki snijeg i hladnoća koju smo imali u prvoj polovici prosinca neće se ponoviti u prvim danima 2013. godine. Na kraju ove prognoze Crometeo tim želi vam zdravu i lijepu 2013. godinu. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

Cijena 3,49 kn/min iz fiksnih te 4,78 kn/min iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (Prognozu izradila udruga Crometeo 29. 12.)

ROĐENI:

PREPORUKA TJEDNA: BA(Š)RO(C)KNE VEČERI U petak 4. siječnja od 21 sat u varaždinskom kazališnom klubu “Zvonimir Rogoz” nastupit će sastavi Black Night, Rock Feleri, Timeless te gosti.

Dvadesetak uglavnom zrelijih, prekaljenih varaždinskih izvođača stare dobre rockglazbe ima namjeru raznolikim afinitetima, repertoarima i načinom svirke zabaviti publiku i podsjetiti na tradiciju nekadašnjih glazbenih dočeka Nove godine. Glazbenici, od kojih su neki

na sceni od kraja šezdesetih, zajedno s mlađim glazbenim snagama predstavljaju spoj mladenačke energije i iskustva što je garancija dobre svirke i postprazničnog ugođaja.

Kako se planira, to će biti prvo u nizu sličnih glazbenih događanja koja bi se trebala pod nazivom Ba(š)ro(c) kne večeri odvijati tijekom sljedeće godine.

DJEVOJČICE: Dora Tkalec, Nika Vidović, Gabriela Risek, Emili Rogina, Brigita Meštrić, Sofija Petričević, Ena Klapša, Tia Patrčević, Sara Nedog, Marta Vidaček, Leona Đurinić, Franka Kukavica i Lucija Bužanić.

DJEČACI: Alan Marciuš, Roko Petrač, David Eršeg, Luka Pajtak, Adrian Ribarić, Rafael Budin, Filip Rešetar, Dario Vincek, Melkior Jagenčić, Vjeko Kolar Žilić, Rafael Hrašćanec, Jakov Rauš, Nikola Vragović, Ivan Đurinić, Adrian Artić, Leon Crnčec i Leon Šokman.

UMRLI:

VAŠE FOTOGRAFIJE

Svoje fotografije šaljite nam na foto@regionalni.com

Ivan Šafarić (91), Danijel Toplak (74), Tomo Novak (84), Vid Petak (77), Josipa Kliček (71), Ivka Strniščak (76), Terezita (Katica) Pope (86), Vjekoslav Marković (82), Mara Štefanko (85), Petar Drechsler (75), Viktor Roška (82), Ivan Ožinger (79), Marija Vargek (86), Josip Magečić (68) i Ljubica Djordjević (78).

Pravila za slanje fotografija - Svatko smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 KB. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete nećemo objaviti.

Zoran Stanko

TJEDNI VODIČ Stalni postav – Svijet kukaca utorak – petak 9.00 – 17.00 KAZALIŠTE subota i nedjelja 9.00 – 13.00 Nema predstava.

Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno KNJIŽNICA GALERIJE Odjel za odrasle (Trg slobode 8 a) i Odjel za Galerijski centar Varaždin djecu (vila Bedeković, A. Cesarca 10) Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića ponedjeljak – petak 7.30 - 19.30 utorak – nedjelja 10.00 – 13.00 i 17.00 – subota 7.30 - 13.00 20.00 Odjel za mlade, Odjel strane literature (vila Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Bedeković, A. Cesarca 10) i Ogranak Banfica (N. Tesle 20) ponedjeljak, utorak, srijeda 13.30 - 19.30 četrvrtak, petak 7.30 - 15.00 subota 7.30 - 13.00 MUZEJI Stari grad utorak – petak 9.00 – 17.00 subota i nedjelja 9.00 – 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav – Galerija starih i novih majstora utorak – petak 9.00 – 17.00 subota i nedjelja 9.00 – 13,00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer

VARAŽDIN

KINO GALERIJA www.kino-galerija.hr Gajeva 1, Varaždin 4. siječnja (petak) KRALJEV GOVOR u 20 sati 5. siječnja (subota) KRALJEV GOVOR u 18 sati “Kraljev govor” - drama koja prati život oca aktualne engleske kraljice Elizabete II. Ulaznica: 15 kuna.

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU KINO 3. siječnja (četvrtak) RIMU S LJUBAVLJU u 20 sati 4. siječnja (petak) i 5. siječnja (subota) RIMU S LJUBAVLJU u 18 sati UBIJ IH NJEŽNO u 20 sati 6. siječnja (nedjelja) MERIDA HRABRA u 16 sati RIMU S LJUBAVLJU u 18 sati UBIJ IH NJEŽNO u 20 sati 7. siječnja (ponedjeljak) RIMU S LJUBAVLJU u 18 sati UBIJ IH NJEŽNO u 20 sati

Završio je Cinkuš adventski u Lubregu Završio je ovogodišnji Božićni sajam u Ludbregu, poznat pod nazivom Cinkuš adventski. U gospodarskom dijelu programa sudjelovalo je više od 20 izlagača s prigodnim božićnim asortimanom. U ponudi je tako bilo božićnog nakita, suvenira, ručnih radova, božićne rasvjete, licitarskih proizvoda, božićnih aranžmana, slatkiša, kupinovog vina, meda i sireva.

– Cinkuš adventski kreiran je na način da posjetitelji dok šeću našim trgom osjete kako raste radosno očekivanje najljepšeg blagdana u godini – kazao je predsjednik organizacijskog odbora i zamjenik

gradonačelnika Božidar Hajsok. Kroz četiri dana manifestacije u programu su sudjelovale brojne ludbreške udruge te dječji vrtići Radost, Smjehuljica i Iskrica. Lovačko društvo Srnjak pripremalo je lovački gulaš, a Ribičko društvo ribe na žaru. Posjetitelji su mogli vidjeti i kakvi se kaputi i jakne nose ove zime.

Modna revija održana je u organizaciji butika Vertigo.

Održana je i humanitarna akcija u organizaciji ludbreških rotarijanaca, a sav prikupljeni prihod darovat će se Caritasu Ludbreg. U ponudi Cinkuša adventskog nezaobilazno je bilo i kuhano vino.

40

ZADNJA

REGIONALNI TJEDNIK || 31. prosinca 2012., br. 450

Koncert Baroka u Luminiju U subotu 5. siječnja u “Stadium Bowling” u Lumini centru koncert će održati glazbenici okupljeni u skupinu Barok.

Riječ je o jednom od najdugovječnijih sastava u našim krajevima, čija glazbena djelatnost traje već više od dva desetljeća. Ipak, nakon 15 godina rada u nepromijenjenom sastavu

odlučili su dopuniti svoj zvuk novim glazbenim pojačanjem – mladom i atraktivnom pjevačicom Janom Nikitom Kern.

Kako to izgleda kada zajedno zapjevaju ona i sadašnji pjevač Davor Lenčić, provjerite već ove subote u Lumini centru.

Koncert počinje u 21 sat i ulaz je za sve besplatan.

Moto-mrazovi stižu na Korzo!

Jedan od najpopularnijih domaćih izvođača, koji nije podlegao narodnjaštvu, varaždinskoj je publici priredio oko dva i pol sata zabave

KONCERT Tony Cetinski pred više od tri tisuće okupljenih na Karlovačko Live koncertu

Raznježio žene, ali i - muškarce!

Tonyjev nastup, kao i cjelokupno ozračje, postajao je sve bolji kako se primicao kraj koncertu Blago onom tko te ima tek je jedan od refrena koji su odjekivali varaždinskom Arenom u koju je Tony Cetinski u četvrtak privukao više od 3.000 poklonika svojih hitova, uglavnom žena, ali i njihovih pratitelja, odnosno obožavatelja.

Jedan od najpopularnijih domaćih izvođača, koji nije podlegao narodnjaštvu, varaždinskoj je publici priredio oko dva i pol sata zabave u sklopu Karlovačko Live koncerta. Nakon izlaska iz velike limenke Karlovačkog, Cetinski je otpjevao starije hitove, među kojima su bili i oni s početka njegove karijere, a zatim je publici predstavio pjesme s novog albuma ‘’Opet si pobijedila’’. U izvođenju mu je gotovo tijekom cijelog koncerta pomagala publika, a najupornija i najsretnija obožavateljica Iva dobila je prigodu za zajednički nastup s pozornice gdje se nalazio Karlovačko pub.

Budući da Karlovačko Live slavi svoj deseti rođendan, na pozornicu je stigla i velika Karlovačko torta iz koje je izašla gošća iznenađenja - Nina Badrić. Nakon dueta i samostalne pjesme, na pozornicu se vratio Tony čiji je nastup, kao i cjelokupno ozračje, postajao sve bolji kako se primicao kraj šestom od ukupno sedam koncerata slavljeničke Karlovačko live turneje.

Gošća iznenađenja - Nina Badrić

Najbolji (n)ovogodišnji koncert u Varaždinu KARIKATURA

Tony iz limenke Karlovačkog

I ove godine, na Staru godinu, članovi varaždinskog MK Baroker održat će već tradicionalnu, 15. akciju “Moto Djed Mraz”. Motor izirani “djedice” i “bake”, s poklonima u torbama, na središnji varaždinsk i trg st ižu 31. prosinca u 10 sati. Djedice na motorima mališane će i ove godine darivati slatkišima, a mame i tate čeka kuhano vino i čaj. Nakon toga, u 13 sati, moto-mrazovi posjetit će Dom umirovljenika, gdje su svake godine rado viđeni gosti. Pokrovitelji ove akcije

su TZ grada Varaždina i Grad Varaždin. MK Baroker ovu je akciju održao prvi u Hrvatskoj i primljena je s velikim oduševljenjem kod djece i roditelja.

Napunite svoje “baterije” Za početak nove sezone Warehouse u svom popularnom Skateparku u Zagrebu ove subote 5. siječnja organizira koncert nekoliko bendova koje predvodi varaždinski Cold Snap, a nastupaju Penetracija, Free Ride i Hangover. Uz koncerte, biti će i Warehouse pop-

up store s popustima, a sve očekuje puno akcija na šanku.

Sve u svemu, Warehouse ekipa obećava odličnu zabavu.

Dođite i napunite “baterije” za 2013! Cijena ulaznice je 30 kuna i moći će se kupiti na dan koncerta na ulazu u, a početak programa je u 21 sat.

crta: Željko Pilipović