RT 454

NASLOVNICA

29. siječnja 2013., br. 454 || REGIONALNI TJEDNIK

Robert Travaš, predsjednik Hrvatske odvjetničke komore

1

Str. 8. - 9.

ISSN 1846-8969

40.000

Tjednik

Regionalni

Plus

BESPLATAN PRIMJERAK

BROJ 454 II 29. SIJEČNJA 2013. II www.regionalni.com

KAKVA ODLUKA Rješenje varaždinske Područne službe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

Str. 2.-3.

Ne poznaje kćeri, ne zna pisati, ali može raditi?!

BITKA ZA SMEĆE Šest ponuda stiglo na natječaj za zbrinjavanje 110-ak tisuća tona bala

BOLNICA VARAŽDIN

Stranica 3.

Bale strancima, a računi viši?

I dok su u petak otvorene ponude za bale, Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave je poništila odluku kojom je za preuzimanje komunalnog otpada s područja četiri općine kao najpovoljnija odabrana ponuda varaždinskog Univerzala.

Taj najtečaj morat će krenuti ispočetka

Potvrda: bit će ukidanja odjela SEKETIN

Str. 6.

Je li to moguće: odsječeni od svijeta čim pada malo jači snijeg

Str. 4.-5.

NOĆ MUZEJA Ni hladnoća nije bila prepreka

U Trakošćanu letjele zapaljene strijele, u Varaždinu više od 6.600 posjetitelja Str. 18.

2

AKTUALNO

REGIONALNI TJEDNIK || 29. siječnja 2013., br. 454

Kandidat za gradonačelnika B. Kolarić, a za župana S. Miličić

aktualno www.regionalni.com

- Gradom Varaždinom vlada stranka, a ne struka i to je prvo što ću promijeniti budem li izabran za gradonačelnika – poručio je Božidar Kolarić, varaždinski laburist i gradski vijećnik, kandidat Hrvatskih laburista – stranke rada za varaždinskog gradonačelnika. Kandidati za njegove zamjenice su Jadranka Lukavečki i Božica Čićek Mutavdžić, najavljeno je u četvrtak na predstavljanju kandidata te stranke za čelna mjesta Grada Varaždina. Kolarić ističe kako trenutna gradska vlast hoda vrlo sporo, pa je Varaždin umjesto najpoželjnijeg grada za život postao grad-slučaj, a Lukavečki navodi da, dođu li na vlast, sigurno je da

prvo neće mijenjati namještaj i tepihe u kancelarijama te kupovati moderne mobitele, kao što su to dosad radili svi njihovi prethodnici. Kandidati za čelne pozicije Grada Varaždina poručuju da se neće kandidirati za Sabor, na izbore izlaze samostalno, a o mogućim koalicijama će razmišljati nakon izbora.

Poziciju čelnog čovjeka Varaždinske županije na predstojećim izborima iz redova te stranke pokušat će izboriti Siniša Miličić, bivši čelnik županijskog SSSH, a sada predsjednik Regionalnog industrijskog sindikata. Kandidati za njegove zamjenike su profesorica Ivana Pomahač i ekonomist Davor Golub. (ihr)

Zovite nas na 042/290-777

SPORNA ODLUKA Nadu Selec šokiralo rješenje varaždinskog HZMO-a kojim je njezinom suprugu odbijeno

Ne prepoznaje suprugu i ne zna pisati, a sposoban Klinička psihologinja je utvrdila demenciju, a psihijatrica je zbog težine psihičkih oštećenja predložila postupak lišenja poslovne sposobnosti. Nada Selec svojeg supruga više ni trenutka ne smije ostaviti bez nadzora, ali po HZMO-u ispada da raditi još može Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U nevjerici je Nada Selec iz Kučan Marofa čitala rješenje Područne službe Varaždin Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), koje je primila prošli tjedan.

Bila je šokirana. Njezin suprug Zdravko više se ne zna sam obući, ne zna čitati ni pisati, više ne prepoznaje vlastitu unuku, kćeri i suprugu, ali je, prema mišljenju HZMO-a, još uvijek sposoban za rad!?

Odbijenica Upravo je to utvrđeno u postupku koji je proveden nakon što je varaždinskoj Područnoj službi HZMO-a u studenome upućen zahtjev da se Zdravku Selecu prizna pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad. 60-godišnji stolar je u invalidskoj mirovini od 2009. godine, ali zbog profesionalne nesposobnosti za rad, što podrazumijeva da mu je preostalo najmanje 50 posto sposobnosti za rad te da može obavljati i drugi posao.

“Nalazom i mišljenjem ovlaštenog vještaka u Varaždinu (...) utvrđeno je da kod imenovanog i dalje postoji profesionalna nesposobnost za rad, a kontrolni pregled nije potreban. S obzirom na navedeno, budući da nije nastao trajni gubitak radne sposobnosti, imenovanom se odbija zahtjev za priznavanje prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad”, navedeno je obrazloženju rješenja od 17. siječnja, koje je potpisao Vladimir Lacković, v.d. predstojnika varaždinske područne službe HZMO-a.

Takvim obrazloženjem Nada Selec bila je šokirana, ali i duboko povrijeđena.

- Rješenje je doneseno na

temelju nalaza i mišljenja ovlaštene vještakinje HZMO-a dr. Jadranke Marelje. Kada sam supruga krajem prosinca dovela na vještačenje u varaždinski HZMO, istjerala me van iz prostorije. Zdravka više ne mogu ostaviti ni minutu bez nadzora, ali mi nije dopustila

Gdje da radi?

Nada Selec se nadala da će njezin suprug Zdravko umjesto sadašnjih 1.016 kuna mirovine i 113 kuna dodatka za tjelesno oštećenje, na temelju mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, dobivati mjesečno koju stotinu kuna više. To bi joj donijelo mir i sigurnost da će mu uspjeti platiti smještaj u ustanovi u kojoj bi se o njemu skrbili kada ona i kćeri to više neće moći. Međutim, o tome više ne razmišlja. - Sada samo želim spriječiti da liječnica, vještakinja HZMO-a više ne napravi ovakav propust.

Jedino što tražim je da se pročitaju nalazi specijalista psihijatra i kliničkog psihologa. Ujedno bih molila da nam dr. Jadranka Marelja odgovori gdje to moj suprug, koji uz sve ostale teškoće ne može voziti automobil, niti se zna koristiti javnim prijevozom, može raditi i ostvariti osobni dohodak – zaključila je.

da bilo što kažem. Nije to bilo ljudski ni profesionalno. No liječnica je pa sam smatrala da će odluku donijeti na temelju priloženih nalaza specijalista psihijatra i kliničkog psihologa.

Prevarila sam se. Jedino što mogu zaključiti jest to da ona te nalaze uopće nije pogledala, a kamoli pročitala. Jer kako bi inače zaključila da je moj

suprug sposoban za rad – pita se Nada Selec, koja više od tri desetljeća radi kao medicinska sestra.

Stalni nadzor Nalazi psihijatra i kliničkog psihologa upućuju na profesionalni propust vještakinje HZMO-a. Psihologijsko testiranje iz rujna pokazalo je izrazite promjene u ponašanju i emocionalnom doživljavanju.

Zaključak specijalistice kliničke psihologije mr. Draženke Topolnjak-Pavišić bio je da klinička slika odgovara demenciji.

“Zbog težine psihičkih oštećenja, nije sposoban za samozbrinjavanje – treba stalni nadzor i brigu druge osobe.

Neophodna je zaštita interesa

Je li vještakinja HZMO-a uopće čitala nalaze?, pita se Nada Selec koja se žalila na rješenje osobe skrbništvom – pokrenuti postupak lišenja poslovne sposobnosti”, navodi se pak u nalazu mr. sc. Štefice Deuš, specijalista psihijatra.

Kako je moguće da psihologinja i psihijatrica utvrde takvo zdravstveno stanje, a da liječnica iz HZMO-a zaključi da “nije nastao trajni gubitak radne sposobnosti”? To se pita i gospođa Nada. - Za mojeg supruga više nema izlječenja, bolest je u progresiji i on je svaki dan sve lošije – kaže sa suzama u očima. Žalbu na rješenje od 17. siječnja uputila je Središnjoj službi HZMO-a u Zagreb, a o svemu je obavijestila Hrvatsku liječničku komoru, Ministarstvo zdravlja te predsjednika RH Ivu Josipovića.

HZMO: Procedura poštovana, vještak o Na temelju čega je ovlašteni vještak HZMO-a dr.

Jadranka Marelja utvrdila da kod Zdravka Seleca ne postoji i trajni gubitak radne sposobnosti koji uvjetuje opću nesposobnost za rad?

- Dr. Marelja kao ovlašteni vještak HZMO-a donijela je ocjenu dana 21. prosinca na temelju priložene medicinske dokumentacije i osobnog pregleda osiguranika da

i dalje postoji profesionalna nesposobnost za rad koju je imenovani ostvario 19. siječnja 2009. godine. Iz njezinog nalaza je vidljivo da je u tom razdoblju došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja osiguranika, ali još ne u toj mjeri da bi izazivalo opću i trajnu nesposobnost.

Glavni medicinski nalazi za navedenog osiguranika odnose se na psihološku i

psihijatrijsku djelatnost iz kojih proizlazi da bi bilo dobro provesti postupak oduzimanja poslovne sposobnosti. Dakle, taj postupak još nije proveden i doktorica Marelja je donijela ocjenu da još nije nastupila opća nesposobnost – odgovorio je Vladimir Lacković, v.d. predstojnika varaždinske Područne službe HZMO-a.

Navodi da je gospođa

AKTUALNO

29. siječnja 2013., br. 454 || REGIONALNI TJEDNIK

3

Tragedija u Kučan Marofu: pod vlakom stradala mlada obitelj Tri osobe poginule su u naletu putničkog vlaka na automobil u subotu popodne na nezaštićenom pružnom prijelazu u Kučan Marofu kraj Varaždina. Životu su izgubili 36-godišnji Tomislav Črnjugelj, 30-godišnja Ivana Hrman i njihov 4-godišnji sin Karlo, koji su živjeli u Trnovcu. Od siline udarca svi putnici u automobilu na

o pravo na mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad

mjestu su poginuli.

Nakon tragedije Uprava HŽ Infrastrukture u svom priopćenju izrazila je sućut obiteljima poginulih.

Također, navode da su od 2005. godine do danas na tom prijelazu zabilježene dvije nesreće, jedna teža i jedna lakša. Prema navodima varaždinskog gradonačelnika Gorana Habuša u Večernjem listu, HŽ je 2011. imao u planu

rekonstrukciju i postavljanje branika na nezaštićenim pružnim prijelazima u naseljima Kučan Marof i Jalkovec, no to se nije dogodilo jer je HŽ te pružne prijelaze izbacio iz plana za 2012.

- Tek na moje inzistiranje u kolovozu prošle godine vraćeni su u plan i realizacija počinje čim to dopuste vremenski uvjeti – izjavio je gradonačelnik. (ihr)

ŽUPANIJA Traže sanaciju duga 4 bolnice i Zavoda od države

i kćer, više n je za rad?!

NALAZ PSIHIJATRA Najveći manjak ima Opća bolnica Varaždin: na kraju prosinca iznosio je 154,6 milijuna kuna

Bit će ukidanja odjela, ali onih koji - ne rade dobro Čak 200 milijuna kuna iznose gubici Opće bolnice, tri specijalne bolnice i Zavoda za javno zdravstvo. Župan očekuje da za sanacijske upravitelje budu postavljeni – aktualni ravnatelji

RJEŠENJE HZMO-A

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Iako se očekivalo da će biti predložena sanacija Opće bolnice Varaždin i Županijskog zavoda za javno zdravstvo, vijećnici Županijske skupštine u četvrtak su Vladi uputili zahtjev koji traže da država pokrije gubitke te dvije ustanove, ali i sve tri specijalne bolnice, u Novom Marofu, Klenovniku i Varaždinskim Toplicama.

Država sve kriva

ocijenio da nema trajne nesposobnosti Selec bila kod njega i na razgovoru. - Saslušao sam njezinu pritužbu i predložio jedinu zakonsku mjeru koju je u ovoj situaciji moguće poduzeti, a to je žalba na prvostupanjsko rješenje. Žalba je i uslijedila u pismenom obliku. Zaprimljena je u Područnoj službi u Varaždinu 25. siječnja, što je u zakonskom roku i bit će rješavana u Zagrebu. Mo-

ram napomenuti da tu nije došlo do nikakve proceduralne pogreške, jednostavno govoreći, ocjena ovlaštenog vještaka u prvom stupnju je takva da kod spomenutog osiguranika još nije proglašena opća nesposobnost za rad – navodi Lacković.

Potvrdio je da Područna služba u Varaždinu nema zaposlenog medicinskog vještaka pa taj posao obav-

ljaju vještaci iz drugih područnih službi. Među njima je i dr. Jadranka Marelja. - Za Područnu službu u Varaždinu je proveden i okončan natječaj za dvojicu vještaka.

Očekuje se da ih Upravno vijeće imenuje. Postupak provodi Središnja služba u Zagrebu, a raspolažem sa spoznajom da se javilo nekoliko kandidata za navedeni posao – kaže Lacković.

Gubici su ogromni, iznose 200 milijuna kuna, od čega se 154 milijuna kuna odnose na manjak Opće bolnice. Ogroman problem su i obveze.

- Varaždinska županija samostalno nije u mogućnosti sa nirati ma njkove zdravstvenih ustanova čiji je osnivač, jer njihove ukupne nepodmirene obveze prema vjerovnicima s 31. prosincem 2012. godine iznose 238,1 milijun kuna, a proračun Varaždinske županije još nikad nije premašio iznos od 200 milijuna kuna – navedeno je u obrazloženju odluke o pozivu na provođenju sanacije.

Zanimljivo je da su se aktualni župan Predrag Štromar (HNS) i bivši župan Zvonimir Sabati, sada vijećnik HSS-a i

jedan od najžešćih kritičara županijske vlasti, ali i gotovo svi drugi vijećnici koji su izašli za govornicu jednoglasno složili: država je kriva za gubitke i neka ih sanira.

- Iako je Županija formalno osnivač bolnica, to u stvarnosti nikada nije bila. Pravi osnivač je država, jer određuje smije li biti zapošljavanja, koliki će biti koeficijenti za obračun plaća. Županija ima samo po tri od pet članova upravnih vijeća, koji nisu imali utjecaja na financiranje. Mi nemamo alternativu.

Ne sanira li država gubitke, naše zdravstvene ustanove ići će u stečaj, a u tom slučaju neće biti dobre zdravstvene usluge – rekao je Štromar.

Konkurencija No ima li država novce da sanira sve bolnice i zdravstvene ustanove u Hrvatskoj? To se upitao nezavisni vijećnik Ivan Vincetić, koji je upozorio da postoji mogućnost da će neke županije dobiti “odbijenicu” zbog lošeg upravljanja bolnicama.

Međutim, on, a i drugi vijećnici složili su se da to u Varaždinskoj županiji nije bio slučaj. Štromar je čak istaknuo da očekuje da na mjesta sanacijskih upravitelja budu postavljeni aktualni

ravnatelji. - To je realno očekivati, jer nisu odgovorni za gubitke. Očekujemo da se u Ministarstvu zdravlja o tome s nama konzultiraju – naveo je.

Nek’ se boje ako lošije rade, poručio je Štromar susjedima koji se boje spajanja bolnica Prvi put je potvrdio da će, nakon što započnu sanacije, pojedini odjeli u varaždinskoj bolnici biti ukinuti. Najvjerojatnije će biti ukinuti oni odjeli koji u konkurentskim bolnicama u Čakovcu i Koprivnici kvalitetnije rade i bolje su opremljeni, u koje i sami građani odlaze, jer su prepoznali da nude bolju zdravstvenu uslugu – rekao je župan.

I dok su u Međimurju i Koprivničko-koprivničkoj županiji zabrinuti što će biti s njihovim bolnicama i odjelima, u našoj županiji je to izostalo. Zašto? - Nek’ se boje ako lošije rade – kratko je i jasno komentirao župan.

4

AKTUALNO

REGIONALNI TJEDNIK || 29. siječnja 2013., br. 454

BITKA ZA SMEĆE Šest ponuda tvrtki iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Njemačke i Slovačke pristiglo na natječa

Rješenje gradonačelnika Go strancima bale, a građanim 6 ponuda stiglo je na natječaj za zbrinjavanje baliranog komunalnog otpada Grada Varaždina. Iz Gradske vijećnice su najavljivali daleko veći interes

Ako natječaj bude proveden, Brezje će napokon biti očišćeno od bala, ali po cijeni koja je i dvostruko viša od one koju je prije točno godinu dana najavljivao gradonačelnik Goran Habuš Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Umjesto u MBO tvornicu koja se nalazi neposredno pokraj odlagališta u Brezju, više od 110 tisuća tona baliranog komunalnog otpada iz Varaždina i četiri općine moglo bi se odvoziti u Austriju, Njemačku, Slovačku, Bosnu i Hercegovinu ili u hrvatski Davor. Ako se to dogodi, Brezje će napokon biti očišćeno od bala, ali po cijeni koja je i dvostruko viša od one koju je prije točno godinu dana najavljivao gradonačelnik Goran Habuš.

Što je (ne)realno?

U sagi o smeću toliko preokreta da je teško prognozirati što će predložiti Stručno povjerenstvo

Ponuđač Gorenje Surovina, Maribor Kemis-Termoclean, Zagreb E.ON Energy, Njemačka Gradnja, Sibinj Ilidža Company, BIH Skladky Otpadu, Bratislava DSC a.s., Bratislava T7 VIS, Varaždin Cezar, Zagreb Komunalac, Davor Eko-Flor Plus, Oroslavje Univerzal, Varaždin EVN, Austrija

Cijena po toni bez PDV-a

Cijena po toni s PDV-om

Rok

Postupak

958 kuna

1.040 kuna

180 dana

Spaljivanje

825 kuna

1.031 kuna

899 kuna

1.124 kune

1.038 kuna

1.297 kuna

802 kune

1.003 kune

300 dana 180 dana 730 dana 120 dana

Odlaganje bala u/ na tlo Odlaganje u/na tlo Spaljivanje Mehaničkobiološka obrada Odlaganje u/na tlo

890 kuna

890 kuna

365 dana

Spaljivanje

To je jasno nakon što je u Gradskoj vijećnici u petak otvoreno šest ponuda koje su pristigle na koncesijski natječaj za zbrinjavanje baliranog komunalnog otpada koji je Grad Varaždin raspisao u listopadu prošle godine zajedno s općinama Petrijanec, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki i Vinica. Ponude su dostavili slovenski Gorenje Surovina sa zagrebačkim i njemačkim partnerom, Gradnja Sibinj s partnerom iz BiH, Skladky Otpadu iz Slovačke s partnerom, varaždinski T7 VIS, zagrebački Cezar s partnerima, Komunalcem iz Davora i Eko-Flor Plusom iz Oroslavja te varaždinski Univerzal s partnerom iz Njemačke.

Najnižu cijenu, bez PDV-a, ponudili su Cezar, Komunalac i Eko-Flor Plus, 802 kune po toni, a slijedi ponuda Gradnje Sibinj i Ilidža Companyja iz bosanskog Šamca, iznosi 825 kuna po toni. Na trećem mjestu je ponuda Univerzala i EVN-a od 890 kuna, koji tvrde da na njihovu cijenu ne utječe PDV zbog izvoza u Austriju.

Prije točno godinu dana, u siječnju prošle godine, varaždinski gradonačelnik Goran Habuš ustvrdio je da se bale mogu zbrinuti za najviše 500 kuna po toni otpada. Navedene ponude ne samo da su ga demantirale, nego su otvorile brojna pitanja. Za zbrinjavanje bala iz Brezja, za koji je raspisan koncesijski natječaj, ugovor već postoji. Kao što je dobro poznato, taj posao je Varkom ugovorio s T7 Grupom. Međutim, gradonačelnik Habuš je prije godinu dana podnio tužbu za utvrđivanje ništetnosti tog ugovora, a nakon toga je odbio dati bale na obradu u MBO tvornicu. Njegov glavni argument za to bila je “previsoka i nerealna cijena”, ali i da

je ugovor neobvezujuć samim tim što je podnio tužbu.

Cijene i rokovi Nije prihvatio kompromisnu ponudu T7 VIS-a da oni u MBO tvornici u Brezju bale zbrinu po cijeni od 560 kuna po toni, a da ostatak do ugovorene cijene riješi sud. T7 VIS je ponudu poslao i na ovaj na-

Na ukupnu ocjenu, osim cijene, utječe i rok izvršenja, a po tome ispada da su najpovoljniji Cezar, Komunalac i EkoFlor Plus

DRŽAVNA KOMISIJA

“Srušen” izbor Univerzala!

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave na temelju žalbe tvrtke Babić poništila je odluku kojom je za preuzimanje komunalnog otpada kao najpovoljnija odabrana ponuda varaždinskog Univerzala. Time je prva javna nabava, koju je sredinom prošle godine raspisao Varkom za novonastali otpad s područja četiriju općina, doživjela neslavan kraj i morat će krenuti ispočetka. U Gradu Varaždinu stalno ističu da su žalbe na postupke za zbrinjavanje otpada neutemeljene. No sada ih je demantirala Državna komisija.

tječaj, ali ne s kompromisnom, nego s cijenom koja je ugovorena s Gradom. Iznosi 1.297 kuna s PDV-om. Međutim, jedini su ponudili mehaničkobiološku obradu otpada, koja je ekološki najprihvatljivija, dok su svi ostali ponudili ono što je Grad u natječaju i tražio - “obično” odlaganje smeća u/

na zemlju ili spaljivanje.

Prema uvjetima iz natječaja kod ocjene ponuda ne gleda se samo cijena, nego i rok potreban za zbrinjavanje svih 110-ak tisuća tona bala iz Varaždina, Petrijanca, Trnovca Bartolovečkog, Svetog Ilije i Vinice.

Uzme li se u obzir formula iz natječaja prema kojoj na ukupnu ocjenu jedinična cijena utječe 70 posto, a rok izvršenja 30 posto, ispada da bi na kraju najpovoljnija mogla biti ponuda Cezara s Komunalcem i Eko-Flor Plusom. Navedene tri tvrtke nude odvoz 110 tisuća tona bala za svega 120 dana, za što dobivaju maksimalni broj bodova.

Za razliku od toga Univerzal i EVN bi bale, koje će morati dopremiti do spalionice u Austriji, mogli zbrinuti za 365 dana, za što mogu dobiti samo šest bodova. Usporedi li se cijena, ponuda Cezara, Komunalca i Eko-flora od 1.000 kuna s PDV-om je svega 110 kuna viša od one Univerzala i EVN-a i to bez uračunatog poreza.

Pitanje neuračunatog poreza je već otvorilo puno dvojbi, posebno kod ponuđača iz inozemstva koji također imaju hrvatske partnere.

Primjerice, Gradnja Sibinj koja ima partnera iz Šamca, kamo bi se bale odvozile na odlagalište, uračunala je porez. Porez su uračunali i Slovenci, Gorenje Surovina iz Maribora, također s partnerom iz Hrvatske, ali i partnerom iz Njemačke. Oni su ponudili da se bale na spaljivanje odvezu u Njemačku, u spalionicu E.ON Energyja i to za 958 kuna po toni bez poreza, odnosno 1.040 kuna s uračunatim porezom.

U sagi o varaždinskom smeću bilo je već toliko preokreta da je gotovo nemoguće prognozirati hoće li Stručno povjerenstvo predložiti da bale idu u Davor, u Austriju ili na treću lokaciju. U svakom slučaju, bit će zanimljivo čuti kako će pristigle ponude, a posebno cijene komentirati gradonačelnik Habuš koji Gradskom vijeću treba predložiti najbolju ponudu. S obzirom na to da će zbrinjavanje bala morati plaćati i građani, koji zbog toga mogu očekivati veće račune, lako bi se moglo dogoditi da takav prijedlog ne vidi svjetlo dana prije lokalnih izbora. Ne zbog žalbi, nego zbog izbjegavanja još jednog u nizu poskupljenja.

AKTUALNO

29. siječnja 2013., br. 454 || REGIONALNI TJEDNIK

5

aj za zbrinjavanje 110 tisuća tona bala iz Brezja

orana Habuša: a viši računi?

“

S T7 dogovorena je cijena obrade od 1.252 kune po toni, od toga bi Fond sufinancirao oko 500 kuna, a na građane bi palo 750. Novim rješenjem ona sigurno neće biti preko 500 kuna. Fond bi taj iznos sufinancirao s 200 kn, a građani bi morali plaćati oko 280 kuna.”

Goran Habuš u siječnju 2012.

560 800 kuna plus PDV najniža je cijena koju je Gradu Varaždinu ponudila T7 Grupa, uz prijedlog da o ostatku do ugovorene cijene odlučuje sud. Habuš to nije prihvatio tvrdeći da je i to previsoka cijena

kuna plus PDV je najniža ponuda pristigla na natječaj i to ne za mehaničko-biološku obradu komunalnog otpada, koja je ekološki najprihvatljivija, nego za “obično” odlaganje ili spaljivanje otpada

Naš jedini i glavni cilj je očuvanje radnih mjesta i nastavak proizvodnje, ustvrdio je povjerenik

VARTEKS Pogon u Ludbregu ostao bez repromaterijala, radnici zabrinuti

Radnici iz Ludbrega na “godišnjem” do daljnjega Piše: VIŠNJA GOTAL visnja@regionalni.com

Radnici Varteksovog pogona u Ludbregu od petka su na „prisilnom“ godišnjem odmoru. Problem nije u nedostatku posla, nego u manjku repromaterijala, doznajemo od radnika koji su se javili u našu redakciju zabrinuti hoće li se i kada vratiti na svoja radna mjesta.

Optimizam pa...

Bale smeća na kolodvore?

Jedini ponudili obradu otpada

Zašto Univerzal i EVN imaju jedinstvenu ponudu, bez uračunatog PDV-a? - Nastupamo kao zajednica ponuditelja s vanjskim izvođačem, s tvrtkom koja ima spalionice u inozemstvu. Zapravo ćemo raditi uslugu za vanjskog partnera, a oni će Gradu slati fakture. Ta usluga ne ulazi u sustav PDV-a. Isto tako, budući da obavljamo uslugu za inozemnog partnera, naša tvrtka također ne podliježe sustavu PDV-a – rekao je Marijan Kovačić iz Univerzala.

Oni bale iz Brezja prvo planiraju dovoziti na željeznički kolodvor u Varaždin, ali i druge kolodvore. - Vjerojatno će biti transportirane na više kolodvora – naveo je Kovačić, koji je potvrdio da će morati ishoditi dozvole za izvoz bala iz Hrvatske, za uvoz bala u Austriju, kao i za provoz preko Slovenije ili Mađarske.

I dok ostali nude odlaganje u/na tlo ili spaljivanje u inozemstvu, T7 VIS jedini je ponudio mehaničko-biološku obradu.

- Imamo MBO tvornicu koja ima sve potrebne dozvole. Iako smo u natječaju koji je raspisao Grad Varaždin diskriminirani, jer se uopće nije tražila obrada otpada, nego niži rang gospodarenja otpadom, odlaganje ili spaljivanje, ipak smo se odlučili javiti, jer smo spremni obraditi balirani komunalni otpad. Naša ponuda je skuplja, jer je obrada uvijek skuplja od odlaganja – rekao je Marijo Bucina, predstavnik T7 VIS-a nakon otvaranja ponuda u Gradskoj vijećnici.

Podsjetio da je najniža cijena koju su nudili Gradu Varaždinu bila 560 kuna plus PDV, pri čemu su predložili da o ostatku do ugovorene cijene odlučuje sud.

- Rekli su nam da posla ima, da su ugovoreni, ali nema repromaterijala. Ne znamo što bismo mislili – zabrinuti su.

Nije to čudno, jer su informaciju da ne trebaju doći na posao do daljnjega dobili samo dan nakon optimističnih najava Antuna Mišanovića, povjerenik Varteksove predstečajne nagodbe, na sjednici Županijske skupštine.

Istaknuo je da je dokumentacija za predstečajnu nagodu, za čiju je prijavu rok bio ponedjeljak, odlično pripremljena i da ne očekuju nikakve probleme.

Varteks treba dobiti 25 milijuna kredita od ZABAe, 80 milijuna od HBOR-a, a država bi preuzela vlasništvo nad 25 posto tvrtke.

To je plan spašavanja, koji su podržali Ministarstvo financija i FINA, a omogućile su ga i neke, u međuvremenu, izmijenjene zakonske odredbe.

Ako će sve ići prema tom planu i ostvare li se već pripremljeni kreditni okviri, Varteks će nakon godina agonije i otpuštanja radnika imati šanse spasiti se od donedavno neupitnog stečaja.

- Kredit bi bio isplaćen u tri tranše, od kojih bi prva na Varteksov račun bila isplaćena ovih dana, sljedeća za nekoliko mjeseci, a treća i posljednja najkasnije do kraja godine – rekao je Mišanović.

Štromar: Varteks će uspjeti Župan Predrag Štromar je u četvrtak optimistično istaknuo da je siguran da će Varteks uspjeti. Treba učiniti sve kako bi ova najveća domaća tekstilna industrija iznova vratila zasluženi renome – rekao je. Hoće li zbog provedbe plana biti nov ih otpuštanja radnika? - Ako predstečajna nagodba uspije, ne samo da neće doći do otpuštanja radnika, nego,

štoviše, postoji vjerojatnost zapošljavanja novih radnika – odgovorio je Štromar. Radnike zanima i to hoće li redovito dobivati plaće. - Očekujem da će odmah čim predstečajna nagodba počne biti dodijeljena sredstva za plaće i repromaterijal.

Potom bi trebao stići i novac za sanaciju starih gubitaka te za nove strojeve i ulaganja – zaključio je župan.

Stopirane ovrhe

nagodba uspjela, nakon predaje prijedloga tvrtki ostaje 30 dana za prikupljanje tražbina nakon čega se organizira skup vjerovnika koji odlučuju hoće li prihvatiti predloženi scenarij.

“Blagoslov” mora dati više od 50 posto vjerovnika.

- U slučaju Varteksa, nagodba je neusporedivo bolja od stečaja. Tvrtka ima proizvodnju, tržište i kvalitetu pa bi zaista bila šteta da sve to propadne - kazao je Mišanović.

Ako vjerovnici usvoje plan i sud ga “amenuje”, može se započeti s njegovom provedbom.

To se može očekivati za otprilike dva mjeseca.

- Naš jedini i glavni cilj je očuvanje radnih mjesta i nastavak proizvodnje – ustvrdio je Mišanović.

Dobra je vijest to što su privremeno zaustavljene ovrhe, koje bi u slučaju naplate tekstilnu tvrtku odvele u propast. Dug Varteksa iznosi oko 550 milijuna kuna.

Od toga se oko 100 milijuna kuna odnosi na “tekuće” obveze, oko 140 milijuna Varteks je dužan državi, a oko 260 milijuna kuna poslovnim bankama, od čega najviše, 113 milijuna kuna Zagrebačkoj banci.

Napomenuo je da sve olakšava činjenica da će država, gotovo je sigurno,

Mišanović: S predstečajnom nagodbom ne bi trebalo biti problema ući u vlasničku strukturu.

- Ako sve bude u redu, država bi predviđeni vlasnički udio vratila za nekoliko godina kad se tvrtka do kraja konsolidira - naglasio je Mišanović.

No da bi predstečajna

6

ČITATELJI ZOVU

čitatelji zovu www.regionalni.com

REGIONALNI TJEDNIK || 29. siječnja 2013., br. 454

Obavijest čitateljima Hej, pa to je moje parkiralište!

7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Augusta Šenoe 10, Varaždin, uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

Zovite nas na broj telefona: 042/290-777.

Pratite nas na www.regionalni.com i na Facebooku.

Stanari koji očiste parkirno mjesto prisvajaju si da je ono njihovo, a da bi osigurali da im se nitko na njega ne parkira, “označavaju” ga kutijama, kantama, metlama, čak i stolicama za plažu! – požalila se čitateljica (podaci poznati redakciji) ogorčena ponašanjem stanara na Banfici. Kaže da je sama očistila barem dva parkirališna mjesta od snijega, ali joj nije palo na pamet “označiti” ih. Pita se kako stanarima nije jasno da time prisvajaju javno dobro i pita se gdje su komunalni redari da to ljudima i objasne! (ihr)

Zovite nas na 042/290-777

POZIV U POMOĆ Terezija i Ruda Marčun žive u Seketinu u općini Sveti Ilija, ali se do njih ne može

Odsječeni od svijeta čim padne malo snijega!?

Kritično je bilo prošli tjedan: gospodin Ruda je počeo krvariti. Kći je došla i odvezla ga u bolnicu, a kada su se nakon petosatne obrade vratili, na brijeg automobilom više nisu mogli. Na kraju je onemoćali čovjek kući prevezen traktorom Piše: VIŠNJA GOTAL visnja@regionalni.com

Bilo je oko pola pet popodne kad je Rudi Marčunu iz Seketina iznenada procurila krv iz nosa i usta. Supruga Terezija, “obamrla” od straha, znala je da joj preostaje samo jedno – pozvati kćer i hitno Rudu prevesti automobilom u bolnicu.

Krvavi ručnici Natrpali su u automobil ručnike koji su u vrlo kratkom vremenu svi bili natopljeni krvlju. Dok je Ruda krvario u automobilu, supruga je uzela uputnicu u Beletincu i krenuli su prema Varaždinu.

Kad su se nakon pet sati bolničke obrade vraćali kući s punim automobilom krvavih ručnika i onemoćalim Rudom,

Kola Hitne su prije dvije godine došla dokle su mogla, a onda su ih izvlačili – konjima! shvatili su da do svojeg doma – ne mogu. – Automobilom smo se uspjeli probiti otprilike kilometar od kuće u Ulici palih boraca. Dalje jednostavno nismo mogli. Makadam na kojem je kombinacija mokrog snijega i blatnjave kaljuže, onemogućio je dolazak do kuće. Budući da je tata bio skroz iscrpljen, nije nam preostalo drugo nego otići po traktor i njime ga prevesti - ispričala nam je kći Marija.

Nju smo uspjeli pronaći zahvaljujući ljubaznoj prodavačici iz lokalne trgovine - na drugome brijegu u Seketinu.

Obratili smo se kćeri budući da je do oca i majke na obližnjem brijegu još uvijek nemoguće probiti se. Sada se samo mogu moliti da Rudin tlak neće opet podivljati.

Jer, u srijedu, nekoliko dana nakon zadnjega snijega makadamska cesta nije bila očišće-

na. Kako se snijeg topio, cesta se pretvarala u blatnu kaljužu, a samo nekoliko dana kasnije temperature su se spustile „debelo“ ispod ništice. Marija nam, premda isprva nevoljko, sve revoltiranija priča: - Mami je svega dosta. Iz Općine Sveti Ilija godinama obećavaju da će asfaltirati cestu, ali do danas ništa. Pa kad već ne urede cestu, neka barem pošalju ralicu da očisti snijeg! Ili tko već čisti makadame. Istina, gore jesu samo tri kuće, ali njihovi stanovnici plaćaju jednaku komunalnu naknadu kao i oni kojima se snijeg čisti redovito.

Naravno da ne očekuju prioritet, ali valjda bi se barem jednom tijekom snježnog naleta moglo očistiti.

Nema ni rasvjete!

Kad je Ruda Marčun trebao na kontrolu, supruga je zvala lokalnog, uvjetno rečeno raličara (traktor s dodatnim dijelovima prilagođen čišćenju snijega), ali ovaj ju je odbio.

Tako je bolestan i iscrpljen čovjek morao pješačiti do ceste, gdje ga je čekala kći. Ruda je tako bolestan pješačio neočišćenom cestom po mrklome mraku. Naime, taj dio ulice, jedini u Seketinu, nema ni javne rasvjete.

– Ovoga puta se nisam usudila iznova ići do kuće, jer što ako zaglavim? Onda tata nikako neće stići u bolnicu.

Morali smo od dva zla izabrati manje - govori Marija.

- Zamislite kako se osjećaju oni odsječeni od svijeta i u mraku, gledajući istu ulicu, samo kilometar i nešto dalje asfaltiranu i osvijetljenu od četiri popodne do pola deset navečer. Tri žarulje bile bi im dovoljne – kaže kći.

Mi nismo željeli odustati pa smo iznova pokušali doći do bolesnog Rude. Uzalud. Morali smo i mi odustati. Marija nam priča kako se ista stvar sa snijegom ponavlja svaki put iznova. Jednom im je došla „prava“ ralica, ali nakon ne-

Ni mi se prošli tjedan nismo uspjeli probiti na vrh Ulice palih boraca

Općina: Naložili čišćenje svih cesta - Sve naseljene ceste u općini, pa čak i one najzabačenije sa samo nekoliko kućanstava, redovito uređujemo. Što se konkretnog dana tiče, ne mogu sada ništa tvrditi. Primjerice, ako je toga dana možda padao snijeg, tada se ceste prema zakonu ne čiste dok padalina ne prestane.

Naša ralica, sukladno općinskom planu o zimskom čišćenju snijega, dužna je to napraviti. Ponovno napominjem, ako je na toj cesti ili putu makar samo i jedna jedina kuća. I sama godpođa Marčun je

koliko stotina metara raličar je odustao, ostavio nagurani snijeg kao „sniježnu barikadu“ i vratio se u „rikverc“.

– Lopatom sam odgrtala taj snijeg pola dana da možemo proći. Kad smo prije nekoliko godina zvali Hitnu pomoć zbog drugog problema, svaka

prije dvije godine pohvalila načelnika za dobro održavanje prilaza svakoj kući. Što se pak tiče traktora i odbijanja vozača da dođe, to odgovara istini. Došao je drugi dan - rekao je zamjenik načelnika Općine Sveti Ilija Franjo Korpar.

No bolesni Ruda Marčun kontrolu je imao toga dana, ali sudeći prema vozaču improvizirane ralice, slučaj nije bio dovoljno dovoljno prioritetan.

im čast. Došli su dokle su mogli, a onda su ih konjima morali izvlačiti iz snijega - priča nam Marija. Njezin otac se, na svu sreću, „izvukao“, ali…

- Što da netko od tih ljudi gore, ne daj Bože, teže strada?

– pita se.

Ne znamo u koju kategoriju

prioriteta pripada njihova ulica, ali stanovnici dobro znaju da Općina Sveti Ilija zna kamo poslati račune za komunalnu naknadu. To je ista ova adresa na kojoj su stanovnici u 21. stoljeću odsječeni od svijeta kad padne snijeg.

29. siječnja 2013., br. 454 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLASI

7

8

INTERVJU TJEDNA

REGIONALNI TJEDNIK || 29. siječnja 2013., br. 454

OTVORENO Robert Travaš, predsjednik Hrvatske odvjetničke komore, o prijedlogu za

Izlazak na sud uvijek sku Naši građani danas češće koriste usluge odvjetnika, nego što je to bio slučaj u prošlosti. Nažalost, odvjetniku se često jave prekasno, kada se neki predmet već nalazi u rješavanju pred sudom Piše: GORDANA IGREC

Uvođenje fiskalne blagajne u njihove urede ujedinilo je hrvatske odvjetnike. Hrvatska obrtnička komora je na čelu s predsjednikom Robertom Travašem početkom ove godine podnijela Ustavnom sudu prijedlog ocjene ustavnosti odluke kojom fiskalizacija obuhvaća i odvjetnike. To, ali i prozivanja javnih ovršitelja, bili su povod za razgovor s Robertom Travašem, kojeg smo pitali i jesu li odvjetničke tarife (pre)visoke, a provjerili smo i što za njih znači ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

Čuvanje tajne Vaše protivljenje fiskalnim blagajnama skeptici su komentirali i tako da odvjetnici pokušavaju legalnim načinom izbjeći plaćanje poreza.

Smatramo kako se uvođenje

Zbog statusa odvjetništa, niti jedna svjetska zemlja nije uvela fiskalne blagajne za odvjetnike fiskalnih blagajni za odvjetnike protivi Ustavu i Zakonu o odvjetništvu, jer odvjetništvo nije obrt, ni komercijalna ili bilo kakva druga gospodarska djelatnost. To je nezavisna i samostalna služba pružanja pravne pomoći i kao takva je dio pravosuđa, a ne gospodarstva. Vrhovni sud RH također u obrazloženjima svojih rješenja potvrđuje ustavnu poziciju odvjetništva i kaže da odvjetnici nisu trgovci u smislu Zakona o trgovačkim društvima. Upravo zbog takvog statusa odvjetništva niti jedna svjetska zemlja, koliko mi je poznato, nije uvela fiskalne blagajne za odvjetnike. Zbog svega toga, ali prvenstveno zbog zaštite samostalnosti i neovisnosti odvjetništva te čuvanja odvjetničke tajne i povjerljivog odnosa između odvjetnika i njegove stranke, podnijeli smo Ustavnom sudu RH početkom ove godine prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti Zakona o fiskalizaciji u odnosu na odvjetnike. To su jedini razlozi. Uvjeravam vas da se ne radi ni o kakvoj želji odvjetnika da budu izuzeti od poreznih obveza. Kao i do sada, odvjetnici su podložni kontrolama Porezne uprave, kao i svaki drugi građanin ili pravna osoba u Republici

Hrvatskoj.

Osim fiskalizacije, trenutno vas najviše muči, što u zadnje vrijeme neprestano spominjete, nadripisarstvo?

Naši sudovi i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u zadnje vrijeme na prijave Komore procesuiraju počinitelje takvih djela. Tako je već doneseno nekoliko pravomoćnih presuda za kazneno djelo nadripisarstva. Ovime prvenstveno štitimo građane koji jedino kada dobiju pravnu pomoć od odvjetnika imaju garanciju da je ta pomoć stručna, da je za tu uslugu plaćen porez i da odvjetnici imaju zakonsku obvezu biti osigurani za slučaj greške i nanošenja štete klijentima.

Kako komentirate pr vo donesenu, a potom povučenu odluku o javnim ovršiteljima? Naime, iz stručnih se krugova komentira da su tom odlukom najzadovoljniji odvjetnici (jasno, oni koji se nisu i sami prijavili za ovršitelje), jer da je uvedena služba javnih ovršitelja oni bi preuzeli velik, dobro plaćeni dio odvjetničkih poslova? Činjenica je, ne samo po mojem osobnom mišljenju, da je Zakon o javnim ovršiteljima pripreman i donesen na brzinu i bez konzultiranja sa strukom. Ovršitelje imaju u Sloveniji i Makedoniji nisu zadovoljni. Donošenjem zadnjih izmjena Ovršnog zakona i Zakona o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima stvari su izgledale bolje.

Stoga smatram da ukidanje službe javnih ovršitelja nije naškodilo hrvatskom prav-

Smatram da ukidanje službe javnih ovršitelja nije naškodilo hrvatskom pravnom sustavu nom sustavu. No to je ispalo nepravedno prema onima koji su se prijavili za tu službu te bili i izabrani. Primjena Zakona odgođena je neposredno pred njihovo stupanje na tu dužnost, a kasnije je i ukinuta.

Čvrsti principi Traže li ljudi danas više odvjetničku pomoć nego prije 20 godina i koji su predmeti zastupanja ili sporenja najučestaliji u našim odvjetničkim uredima?

Prema vlastitom 25-godišnjem iskustvu, rekao bih da naši građani ipak danas češće

Griješi onaj tko misli da se može obogatiti samo i isključivo odvjetničkim poslom. Živimo pristojnim životom više srednje klase, kaže Travaš

INTERVJU TJEDNA

29. siječnja 2013., br. 454 || REGIONALNI TJEDNIK

9

ocjenu ustavnosti Zakona o fiskalizaciji, javnim ovršiteljima, odvjetničkim tarifama...

uplji od pravnog savjeta kor iste usluge odvjetnika nego što je to bio slučaj u prošlosti. No, nažalost, često se puta odvjetniku jave prekasno, odnosno onda kada se neki predmet već nalazi u rješavanju pred sudom.

Primjerice, naši građani često puta zaključuju kupoprodajne ugovore o kupnji nekretnina bez pomoći odvjetnika.

Tek kada se pojave problemi u provođenju tog ugovora dolaze odvjetniku da riješi taj problem. Naravno da je to uvijek skuplja varijanta nego da se prije zaključenja ugovora stručno posavjetuju. Izlazak na sud uvijek je skuplji od pravnog savjeta.

Naši građani trebaju shvatiti da se cjelokupni njihov život, od prije rođenja pa sve do iza smrti, sastoji od pravnih odnosa, a odvjetnici su ti koji im mogu pružiti pravnu pomoć u ostvarenju njihovih prava.

Primjedbe na rad odvjetnika sve su učestalije. Kakve su posljedice za prekršitelje odvjetničkog kodeksa?

Povreda pravila Kodeksa odvjetničke etike predstavlja težu ili lakšu disciplinsku povredu. To za sobom povlači provođenje disc iplinskog postupka, a u slučaju utvrđivanja krivnje i disciplinsku kaznu - od novčanih kazni do suspenzije obavljanja odvjetničke službe.

Jesu li hrvatski odvjetnici, prema vašemu mišljenju, politički neovisni?

Tijekom 140 godina, koliko postoji, Komora se razvija i funkcionira na temelju kontinuiteta čvrstih principa.

Jedan od njih je i da politika ne smije i ne može utjecati na donošenje odluka u Komori.

Jednako tako ne smije utjecati ni na rad odvjetnika u obrani i ostvarivanju prava naših stranaka. Pretpostavka za takvo razmišljanje je slobodno i neovisno pravosuđe, prvenstveno sudovi. Jer kad su te dvije osnovne sastavnice pravosudnog sustava slobodne, samostalne i neovisne, samo tada možemo govoriti o funkcioniranju pravne države.

Iako svi smatraju da su odvjetničke tarife previsoke, to ne stoji Česte su primjedbe na visinu odvjetničkih tarifa. Te tarife donosi odvjetnička komora. Niste li preskupi?

Iako sv i smatraju da su tarife previsoke, to ne stoji.

Komora je čak prije otprilike tr i godine snizila mnoge tarifne stavke - prvenstveno u sporovima koji se tiču stambenih odnosa, razvoda braka, utvrđivanja očinstva, uzdržavanja djece, radnih odnosa... Visoke naknade koje upadaju u oči odnose se na velike vrijednosti sporova koji ne spadaju u osnovne po-

trebe pravne zaštite građana i pravnih osoba. U zadnjim izmjenama ograničeno je pravo na nagradu, kao i za sve sporove čija vrijednost ne prelazi iznos od 1.000 kuna. Odvjetnici i jesu i nisu zadovoljni tarifom. To ovisi o vrsti predmeta kojima se bave. U svijetu postoje različiti modeli donošenja tarife.

Također su nerijetke pritužbe da besplatna pravna služba nije dostupna svakome. Kako to komentirate?

Koliko je meni poznato, Hrvatska odvjetnička komora je jedina u svijetu koja socijalno ugroženim osobama i žrtvama Domovinskog rata pruža potpuno besplatnu

pravnu pomoć u predmetima u kojima se radi o utvrđivanju prava na njihovo uzdržavanje i ostvarenja tog prava. Naglašavam da se radi o potpuno

Najnezaštićeniji su, naravno, oni koji se samostalno ne mogu brinuti o sebi i svojoj obitelji besplatnoj pravnoj pomoći koju određuje i daje Komora i naši članovi – odvjetnici.

Dakle, nevezano i potpuno odvojeno od prava koje građani imaju temeljem Zakona

zadatak i svakog odvjetnika i Hrvatske odvjetničke komore.

I najbanalnija sudska parnica sadrži u sebi elemente zaštite ljudskih prava. To je sadržano i u prisezi koju kandidati za odvjetnike polažu prilikom upisa u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore. Često smo svjedocima da se ista kaznena ili prekršajna djela ne tretiraju jednako za sve prekršitelje.

Gledajući odredbu Ustava RH o ravnopravnosti njezinih građana, proizlazi da su sve kategorije građana RH jednako zaštićene. No iz prakse znamo da to nije tako. Najnezaštićeniji su, naravno, oni koji se samostalno ne mogu

svatko od nas, pojedinačno ili grupno, a prvenstveno kada bi to bilo učinjeno od strane nadležnih državnih tijela, pružio dio svojeg vremena i svojih intelektualnih mogućnosti i praktičnih znanja za rješavanje takvih problema, bili bismo daleko zadovoljnije i pravednije društvo.

Ogromne promjene Je li članstvo u Hrvatskoj odvjetničkoj komori obavezno?

Svaki odvjetnik mora biti član HOK-a. Logično, pritom mora ispunjavati uvjete propisane Zakonom o odvjetništvu. Rad hrvatske Komore ne razlikuje se značajno od ostalih europskih komora.

Kada Hrvatska postane punopravnom članicom Europske unije, tada će i državljani ostalih zemalja Unije, koji ispunjavaju zakonski propisane uvjete, moći obavljati odvjetnički posao u Hrvatskoj.

Hrvatska odvjetnička komora jedina u svijetu pruža potpuno besplatnu pravnu pomoć socijalno ugroženima i žrtvama DR-a

Tu si sam sebi “gazda” Što vas je ponukalo da postanete odvjetnik?

Odvjetnički vježbenik postao sam 1987. i cijeli sam život u odvjetništvu.

Osim od 1990. do 1993. godine kada sam bio savjetnik predsjednika Republike i pomoćnik predstojnika Ureda predsjednika RH. Potom sam preuzeo dužnost šefa Kabineta predsjednika Vlade, da bih u lipnju 1993. godine otvorio svoj odvjetnički ured. Ne mislim do kraja svog radnog vijeka raditi niti jedan drugi posao.

Odvjetništvo pruža puno izazova, osjećaja zadovoljstva kada uspijete u sporu ili poslovnom dogovoru za svoju stranku.

Tu ste sam sebi “gazda” i ne ovisite ni o kome, organizirate svoje vrijeme bez nekog autoriteta koji će to činiti za vas, pravnu pomoć. Građanima slabog imovnog stanja pružamo besplatnu pravnu pomoć kojom je obuhvaćeno zastupanje u predmetima u punom smislu, a nije samo svedena na pravne savjete. Bitno je naglasiti da naša besplatna pomoć zaista i jest besplatna.

Godišnje obradimo gotovo 1.000 besplatnih predmeta.

Nadalje, u suradnji s dječjom pravobraniteljicom od 2006. godine, omogućili smo da sva djeca bez obzira na imovinsko stanje roditelja uvijek imaju pravo na besplatnu

pokrijete se s onim koliko ste svojim radom i znanjem zaradili.

Nisu li možda barem malu ulogu odigrala i visoka odvjetnička primanja?

Naravno da ako dugi niz godina radite dobro i materijalna situacija nije loša, ali onaj tko misli da se može obogatiti samo i isključivo odvjetničkim poslom, griješi. Živimo pristojnim životom više srednje klase.

Možda odvjetnik koji se bavi kupnjom i prodajom tvrtki ili drugih nekretnina, ulaganjima... ali od čistog odvjetničkog zastupanja stranaka zarada nije velika.

Funkciju predsjednika HOK-a doživljavam kao nadogradnju svoje odvjetničke karijere i priznanje struke, što je najveće priznanje koje nitko nema pravo odbiti.

Zato ću se truditi odraditi svoj mandat kako najbolje mogu i znam.

o besplatnoj pravnoj pomoći.

Koliko je, s pozicije odvjetnika, hrvatska država doista pravna država?

Naravno da je ideal vladavine prava i pravne države teško dostižan i da ne postoji nijedna zemlja na svijetu koja može za sebe tvrditi da je dostigla taj cilj. Sigurno je da ni Hrvatska u tom smislu nije u cijelosti pravna država, ali je zadatak svih nas, prvenstveno zakonodavne, sudbene i izvršne vlasti, da učinimo sve da se što više približimo tim idealima. To je, naravno,

brinuti o sebi i svojoj obitelji, bilo zbog financijskih, zdravstvenih ili socijalnih problema. Ukoliko netko ima niska osobna primanja ili je zdravstveno nesposoban brinuti se o sebi ili članovima svoje obitelji, onda je potpuno jasno da takva osoba treba zaštitu.

Država postoji radi svojih građana, a ne obrnuto. Zadatak je svih nas, a naravno i odvjetništva kao profesije, da pružimo zaštitu slabima i nemoćnima. Svjestan sam da to možda nije dovoljno, ali sam isto tako uvjeren da, kada bi

Je li Hrvatska odvjetnička komora spremna za ulazak u Europsku uniju? Znamo, naime, da je naše pravosuđe bilo jedno od najduže rješavanih poglavlja u zahtjevu za pristup.

Hrvatsko odvjetništvo je u svojem ustroju i organizaciji upravo onaj segment pravosuđa koji je najspremniji za ulazak u EU. To se očituje i u tome što nas komore raznih zemalja sve češće pozivaju na potpisivanje ugovora o suradnji, a dobivamo i pozive za sudjelovanje na okruglim stolovima s temama koje su od interesa za odvjetništvo.

Nedavno smo potpisali i sporazum s Izraelskom odvjetničkom komorom te tako, nakon SAD -a i Njemačke, postali trećom zemljom s kojom je Odvjetnička komora Izraela potpisala Sporazum o suradnji. U tijeku su razgovori s Law Society of England & Wales i ABA (American Bar Association).

Hoće li ulaskom u EU doći do nekih promjena u radu odvjetnika?

Naravno. I to ogromnih promjena. Prvenstveno zato što ćemo u Hrvatskoj morati primjenjivati europske propise. To iziskuje dodatno obrazovanje odvjetnika, pa smo za ovogodišnji Dan hrvatskih odvjetnika za temu okruglog stola izabrali “Raspravljanje o cjeloživotnom profesionalnom obrazovanju odvjetnika”.

10

MOZAIK

REGIONALNI TJEDNIK || 29. siječnja 2013., br. 454

RASPRAVA Je li program spolnog odgoja dobro pripremljen i tko ga treba provoditi?

mozaik www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

KOMENTAR VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Tko je tu bolestan?

Preko noći promijenio se život Nade Selec iz Kučan Marofa prošloga ljeta. Njezinom suprugu se zadnje dvije godine događalo da se izgubi u prostoru i vremenu, ali bilo je to dva-tri puta mjesečno. Znala je i sama da su to posljedice teške prometne nesreće koja se dogodila još 1992. godine.

Gospodin Zdravko, vješti stolar koji je od drva mogao načiniti baš sve, jedan dan je potpuno zdrav i u naponu radne snage sjeo u automobil na suvozačevo mjesto, a drugi dan je u bolnici morao prihvatiti činjenicu da je ostao bez oka, bez sinusa, da ima teške povrede glave...

Morala je to prihvatiti i njegova supruga, medicinska sestra, koja je odmah na mjestu nesreće shvatila da za oko spasa neće biti. No zajedno su to prebrodili, i Zdravko, kojem će u ožujku biti 60 godina, za kruh je i dalje zarađivao u svojoj radionici. Ali kako su godine prolazile, zdravstveno stanje se pogoršavalo i morao je priznati da raditi više ne može.

Od 19. siječnja 2009. godine je u invalidskoj mirovini zbog profesionalne nesposobnosti za rad. Prevedeno iz birokratskog jezika, to znači da mu je preostalo još najmanje najmanje 50 posto sposobnosti za rad pa može obavljati i drugi posao.

Prošlo ljeto se i to promijenilo. Počeo se gubiti svaki dan u vremenu i prostoru. Supruga stoji kraj njega, a on je pita: “Gdje je moja žena? Gdje je Nada?”. Kada je u rujnu umjesto daske skoro otpilio vlastiti prst, supruga je shvatila da ga više ni trenutka ne može ostaviti samoga. No radi, pa to nekada nije moguće. Prošli tjedan je nije bilo kod kuće samo sat vremena. Zdravka je pronašla

kako polugol hoda vani po ovoj hladnoći. Ujutro još kako-tako funkcionira, ali popodne se ne zna obući, ne može naći WC, ne zna čitati, jede prstima...

Za vještakinju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje dr. Jadranku Marelju dvojbi nema: gospodin Zdravko i dalje je sposoban za rad. Ona smatra da i dalje može obavljati neke poslove od kojih će zaraditi koju kunu i povećati si “ogromnu” mirovinu od 1.016 kuna mjesečno, povrh koje dobiva čak 113 kuna dodatka za tjelesno oštećenje.

Liječnica je uredno krajem prosinca u Kolodvorskoj ulici u Varaždinu uzela zahtjev koji je njegova supruga podnijela kako bi mu se priznalo pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti na rad.

Drugim riječima, to bi značilo da je trajno nesposoban za rad.

Dobivao bi koju stotinu kuna mirovine više, supruzi bi bilo lakše osigurati osobu koja bi ga čuvala, a i ne bi strahovala što će biti kada jednog dana o njemu sama više neće moći skrbiti.

Ispala je naivna. Jer liječnica joj je odmah u prolazu dobacila da je njezin suprug još uvijek sposoban za kopanje i oranje, a to potvrdila i rješenjem.

Odbijeno! No kad su novinari počeli propitkivati, ispalo je da ta trajna nesposobnost “još nije nastupila”. Pa doktorice Marelja, zar to niste znali krajem prosinca? Mogli ste toj jadnoj ženi, koja od jutra do mraka razmišlja kako joj je suprug i tko će na njega paziti, možda reći: “Gospođo, odbit ćemo taj zahtjev, jer s ovim papirima koje ste donijeli ne ide drugačije.” Niste se čak trebali ni nasmijati, ni glumiti ljubaznost. Dovoljno je bilo biti profesionalan.

Izjava tjedna: Ovdje smo samo plakali ili se molili.

Boli kada molimo k’o da smo mi krivi zbog dugova bolnica. Nema više moljakanja. Neka si država uzme ono za što je sama kriva!

Zvonimir Sabati, vijećnik HSS-a na sjednici Županijske skupštine

Nismo li pokazali dvostruki pa i mnogostruki moral?

Moj me profesionalni interes ponukao da se uključim u raspravu o zdravst venom odgoju. Osobiti nakon napisa u vašem listu “Jedan program za zdravstveni odgoj, a dva za spolni odgoj” ugledne pedijatrice dr. Mirjane Kolarek Karakaš. Uvođenje zdravstvenog i spolnog odgoja u naše škole izazvalo je nezapamćeno velike polemike u koje su uključeni stručnjaci različitog opredjeljenja, političari, roditelji, građanske udruge, pa naravno, i crkva.

Pritom mi se čini da ni polemike ni pojašnjenja nisu uvijek bili dobronamjerni i da im je vrlo često nedostajala stručna i znanstvena podloga.

Prije svega, zdravstveni odgoj u širem smislu prisutan je u našim školama već barem 50 do 60 godina, a u sadržajima nastave bilo ga je i prije.

Ciljevi i zadaci zdravstvenog odgoja ostvarivali su se u nastavi prirode i društva, u nastavi tjelesnog odgoja, nastavi prirode, biologiji itd. Kao princip bio je uključen i u sve druge predmete.

Sama riječ “odgoj” upozorava da se u tom području ne radi prvenstveno na usvajanju znanja, vještina i navika, nego da se on tiče čovjeka u totalitetu i da ima presudan utjecaj na njegova uvjerenja, stavove i djelovanje.

Zdravstveni odgoj upućuje čovjeka na čuvanje svojeg zdravlja, osobito u ovim turbulentnim vremenima, na potrebu za prikupljanjem potrebnih informacija i ponašanjem u skladu

Iako sveden na skromna tri nastavna sata godišnje, spolni odgoj ne samo da nije opravdao svoju svrhu, nego je prilično loše pripremljen sa zahtjevima suvremene medicine.

Kao, primjerice, kad je u pitanju pranje ruku i način zdrave prehrane, svakodnevno kretanje itd.

Budući da se radi o odgoju koji ima mnogo šire značenje od obrazovanja, to na njega utječu brojni faktori, no tri su najvažnija - obitelj, škola i društvo.

Najgora je solucija kada ta tri faktora ne djeluju usuglašeno, nego obitelj ide drumom, a škola i društvo šumom.

Tako stvaramo pogodno tlo za razvoj homo dupleksa, homo tripleksa pa i homo multipleksa.

Nažalost, učinke ovih utjecaja jako je teško, ako ne i nemoguće mjeriti, pa se rezultati mogu vidjeti tek poslije 10, 15 ili više godina. Posve drugačije nego kad se radi o razini znanja iz matematike, fizike ili povijesti. Njih, barem ok virno, možete ut vrditi redovitim ispitivanjem usmenim ili pismenim putem.

Potvrdu toga možete vidjeti u našem odnosu prema alkoholu, u našem ponašanju u prometu te u našim polemikama na stranicama novina, časopisa i javnoj komunikaciji, koja pokazuje nedostatak minimuma obiteljskog odgoja tzv. kinderstube.

Optužiti nekoga javno da laže u našoj sredini je postalo gotovo folklor.

Da bi dijete zaista razvilo automatizam pranja ruku u svim prilikama u kojima je to nužno, treba to vježbati svaki dan. U tome mu veliku pomoć pruža živi primjer, roditelja, nastavnika, drugih ljudi, jer živi je primjer

najbolji odgajatelj.

Slažem se u potpunosti s dr. Gabrićem da za određene oblike ponašanja mora postojati jaki poticaj sredine i sredina mora izrasti do razine kojom se diče suvremeni kulturni i civilizirani narodi. A to se ne događa preko noći.

Naročito kad se zdravstveni odgoj preko noći poveže sa spolnim odnosno seksualnim. A on, iako sveden na skromna tri nastavna sata godišnje, ne samo da nije opravdao svoju svrhu, nego je prilično loše pripremljen pa je posve prirodno izazvao burne reakcije.

Bio sam u prilici da takve polemike pratim izbliza u Skandinaviji, posebno u Norveškoj za koju se ne može reći da je zaostala i konzervativna sredina.

U jeku tih polemika jedna me obitelj pozvala da im se pridružim na kupanju. Bili smo sami na jednom školjiću.

I što mislite, tko je od nas, a bili su prisutni otac, majka i dvije djevojke, nosio kupaće gaćice? Naravno, samo ja! Govoriti u toj sredini o seksualnim problemima nešto je sasvim drugo nego u našem Babincu ili Martijancu.

Da o nekim drugim sredinama i ne govorim.

Posebno me čudi kako su ti naši vrli stručnjaci došli do zaključka da seksualni odgoj obvezatno izvodi u svim europskim zemljama. I to već odavno. Kanadska profesorica Lisa Fitterman tvrdi baš suprutno. Ona kaže: “U vrlo je malo europskih zemalja spolno obrazovanje u osnovnoj školi obavezno. Stoga ostaje na nama, roditeljima i prosvjetnim radnicima, da o tome porazgovaramo s djecom čim budu sposobna slušati kako bismo stvorili prostor u kojem bi se osjećala sigurna.” (2012.)

U našoj javnosti samo se nagađa da se djeca već predškolske dobi susreću s manifestacijom seksualnosti, da gledaju scene seksa na filmu i televiziji, da ih provocira pornografija itd.

Međutim, pravih, sveobuhvatnih i longitudinalnih istraživanja na reprezentativnom uzorku populacije gotovo da i nema. Primjerice, ni u jednoj zemlji u kojoj se organizirano provodi spolni odgoj nije zabilježeno da je trudnoća maloljetnica u značajnom padu (što je povezano i s problemom miješanja različitih kultura), a da o promiskuitetu i ne govorimo. Baš obratno, seksualne su slobode u sve većem porastu.

Autori ponuđenog programa naveli

su i literaturu kojom se nastavnici mogu služiti, ali i ta je literatura problematična. Zašto nisu spomenuli jednog priznatog pisca poput Van de Veldea ili Moora (“Historija seksualnosti”). Mogu mi prigovoriti da je to štivo za naftalin, ali onda je i Eric From za nafalin!

I ono što najvažnije. Nitko nije ponudio jednu metodiku seksualnog ili spolnog odgoja za roditelje i nastavnike, pa je ostao problem (ako se i složimo s time da je to vrlo urgentno pitanje), kako djeci i u kojoj dobi, na koji način, uz pomoć kojih metoda i postupaka obrazložiti pitanja koja se tiču njhove najdublje intime.

Dr. Kolarek Karakaš zalaže se da nastavu zdravstvenog i spolnog odgoja provode liječnici. Svaka čast liječnicima. Oni o fiziologiji, anatomiji i psihologiji seksualnog čina znaju puno bolje od nastavnika, ali oni nisu educirani za rad u nastavi, inače ne bi po zakonu svi liječnici i drugi stručnjaci koji se žele zaposliti u školi morali proći tečaj pedagoško-psihološke izobrazbe.

U Finskoj je to riješeno izvanredno.

Svi nastavnici, osim odgajatelja u vrtićima, moraju imati diplomu magistra znanosti, a mnogi su i doktorirali.

Ako ne vjerujete, pročitajte “Lekcije

Ostao je problem kako djeci i u kojoj dobi, uz pomoć kojih metoda obrazložiti pitanja koja se tiču njhove najdublje intime iz Finske” Pasi Sahlberga. Naravno, ta zemlja ima momentalno najrazvijeniji i najbolji školski sustav na svijetu.

Završit ću pozivom na američkog filozofa kineskog porijekla, LIn Yutanga, koji doduše ne govori o spolnom odgoju nego o uvažavanju ljudske ličnosti, što je također dio toga fenomena: “Ako smo svaki dio ženskog tijela pretvorili u reklamu, kako ćemo ljude naučiti da poštuju dignitet žene?” (The Importance od Living).

A to se lako može prenijeti i na sve one zlouporabe koje prate jedan od najdelikatnijih, ali i najljepših ljudskih odnosa. Nismo li i na tom ispitu pokazali dvostruki, trostruki pa i mnogostruki moral?

Prof. dr. sc. Vladimir Pletenac

POSLOVNI SVIJET

29. siječnja 2013., br. 454 || REGIONALNI TJEDNIK

poslovni svijet www.regionalni.com

11

Niz predavanja za poljoprivrednike diljem županije Podružnica Poljoprivredne savjetodavne službe Varaždinske županije poziva sve poljoprivredne proizvođače, koji ostvaruju izravna plaćanja i dohodovnu potporu, na predavanja koja će održavati Zlata Ciler, Mara Bogović i Jelena Stipetić, zatim Miroslav Matovinović, Jurica Bengeri i Gordana Lovrec te Davor Brečak. Prvo predavanje o višestrukoj sukladnosti, zakonodavstvu, integriranoj proizvodnji, legalizaciji objekata te IPARD-u bit će održano u ponedjeljak 4. veljače u 11 sati u zgradi Grada Novog Marofa, a do kraja tog tjedna slijede predavanja u Jalžabetu (5. veljače u Domu

kulture), u Bisagu (6. veljače u općinskoj zgradi u 11 sati), u Petrijancu (7. veljače u Društvenom domu u 11 sati) i Sudovčini (9. veljače u vatrogasnom domu u 18 sati). O IPARD-u i integriranoj poljoprivrednoj proizvodnji prvo predavanje bit će održano u Ivancu u učionici autoškole Božinić 4. veljače u 18 sati, a potom 6. veljače u Lepoglavi, u TKIC-u, također u 18 sati, dok će tema predavanja u vatrogasnom domu u Donjoj Voći 8. veljače u 18 sati biti višestruka skladnost i legalizacija objekata. Predavanja se nastavljaju sve do kraja veljače. Više informacija možete dobiti na broj telefona 042/200-332.

Zovite nas na 042/290-777

SLAMKA SPASA Coning grupa je prošli tjedan podnijela zahtjev za predstečajnu nagodbu

S.O.S i za tvrtku Coning Ovaj tjedan će dioničari šest tvrtki iz grupacije na glavnoj skupštini odlučivati o pripajanju Coning ekogradnje, Coning turizma, Congame, Coning inženjeringa i Velebita Coningu d.d.

Piše: VIŠNJA GOTAL visnja@regionalni.com

Dogodilo se neizbježno: Coning grupa u četvrtak je ušla u predstečajnu nagodbu. Otkad je u jesen donesen Linićev Zakon o financijskom poslovanju

Većina radnika pola godine nije dobila plaću, a u blokadi su računi svih tvrtki osim Coning turizma i predstečajnoj nagodbi, upućenima je bilo jasno da će Coning biti među prvima koji će predati zahtjev. Zbog dugotrajne blokade računa tvrki iz grupacije i neisplate plaća, izbora nije bilo.

Nagodba ili kazna Primjerice, devet od deset računa Coning inženjeringa u neprekidnoj je blokadi pet mjeseci, svi računi Coning ecogradnje od konca studenoga, Congama je blokirana pred koji mjesec, dok je sredinom prosinca blokirano i svih šest računa Coninga d.d. Jedina tvrtka grupacije koja nije bila u blokadi je Coning turizam.

Većina radnika iz grupacije plaću nije dobila punih pola godine. Iz tvrtke niti lipe, osim onog nesretnog

zajma od 2.000 kuna koliko je radnicima posudila tvrtka Vanilla, jedno od poduzeća grupacije - s niti jednim zaposlenim, ali s novcem na računu.

Dakle, Coning je zakonom bio prisiljen pokrenuti predstečajnu nagodbu ili platiti kaznu koja se kreće i do nekoliko stotina tisuća kuna.

Kompanija je prije samo mjesec dana pokrenula proces vlasničkog restrukturiranja unutar grupe.

Tako je 19. prosinca sklopljen ugovor o udruživanju pet tvrtki iz grupacije, Coning ekogradnje, Coning turizma, Congame, Coning inženjeringa i Velebita te o njihovom pripajanju Coningu d.d.

Ovaj tjedan, 31. siječnja, u sjedištu tvrtke u Varaždinu istovremeno će biti održane glavne skupštine svih društava, u kojima je zaposleno oko 170 radnika. Dioničari će glasovati o pripajanju, čime bi Coning d.d. preuzeo svu imovinu i dugove pet tvrtki, a svoju djelatnosti bi dopunio njihovim djelatnostima.

Za opstanak Iz poziva za glavnu skupštinu vidljivo je da su tri Coningove t vrtke pr vih devet mjeseci 2012. godine završile s velikim gubicima: Coning Ecogradnja s 9,5 milijuna kuna, Coning inženjering s 9,1 milijun, a Congama sa 6,3 milijuna

Tko stoji iza Alfe?

Coning turizam i Velebit ostvarili dobit, gubici Ecogradnje, Inženjeringa i Congame 25 milijuna kuna

kuna. Za razliku od toga, Coning turizam ostvario je gotovo 700.000 kuna dobiti, dok je dobit Velebita nešto viša, iznosi 857.000 kuna.

Coning bi, slažu se stručnjaci, kao jedinstvena tvrtka imao znatno bolju imovinsku osnovu za daljnje poslovanje i bio spremniji za predstečajnu nagodbu.

To je, uostalom, napomenuo i direktor Stjepan Ptiček koji smatra da bi ujedinjene tvrtke imale priliku opstati dok samostalno nemaju

šanse.

– Tvrtka ima dosta imovi-

Coning bi kao jedinstvena tvrtka imao bolju imovinsku osnovu za daljnje poslovanje ne pod hipotekama, a kako banke žele uvijek sve uzeti

za osiguranje, događa nam se da je za isto zaduženje pod hipoteku dano više nekretnina naših različitih tvrtki - govorio je Ptiček dodavši da je cilj osnovati jednu zajedničku tvrtku, jer bi se nakon udruživanja mogla napraviti preraspodjela hipoteka pa bi određene nekretnine bile oslobođene tereta. Također se planira prolongiranje nekih kredita, primjerice s pet na deset godina, čime bi troškovi otplate bili značajno smanjeni.

Pisati o Coning grupi, a ne spomenuti bivšeg prvog potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Radimira Čačića, bilo bi, u najmanju ruku, neodgovorno. Naime, iako je ulaskom u politiku, službeno izašao iz Coniga, tvrtku svi i danas nazivaju „Čačićev Coning“. Dovoljno je pogledati novinske naslove nakon podnošenja zahtjeva za predstečajnu nagodbu.

Radimir Čačić stalno dolazi u Šenoinu ulicu, gdje je sjedište Coninga, kažu naši su sugovornici.

Sve do pred kraj prošle godine, navode, gotovo se svakodnevno u radnu sobu zatvarao s direktorom Stjepanom Ptičekom i odvjetnikom. Sumnjaju da iza Coning alfe d.o.o., tvrtke koja ima 14 milijuna kuna temeljnog kapitala, stoji upravo bivši potpredsjednik Vlade.

Ta tvrtka, koja je registrirana kao društvo za upravljanje i osnivanje drugih poduzeća, pribavljanje i ulaganje kapitala, vrlo je značajna. Naime, upravo je Coning alfa većinski vlasnik Coning inženjeringa (55 posto udjela), Coning ecogradnje (43 posto) i Coninga d.d. (55,1 posto), dok u Coning turizmu ima udio od 15 posto.

NATJEČAJ Poljoprivrednici će se sljedeći mjesec moći prijaviti na natječaj koji AZRA raspisuje u okviru IPARD programa

Ide povrat 50 do 75 posto uloženih sredstava

Prihvatljivi sektor i svinjogojstvo

Ovih dana je na 2.500 adresa domaćih poljoprivrednika stiglo pismo Agencije za razvoj Varaždinske županije (AZRA). Sva su pisma istog sadržaja - AZRA priprema novo raspisivanje natječaja u okviru IPARD programa, čiji je glavni cilj unapređenje poljoprivrednog sektora. Otvaranje natječaja predviđa se 15. veljače, a svi zainteresirani svoje će programe moći predati do 1. travnja.

Poljoprivrednici će se za sredstva moći natjecati po mjerama 103 i 101.

Prijave za dodjelu sredstava u Mjeri 103 mogu podnijeti obrti, trgovačka

društva i zadruge, registrirani za obavljanje predmetne djelatnosti i obveznici poreza na dodanu vrijednost (PDV). Prihvatljivi sektori su: sektor mlijeka i mljekarstva, sektor prerade mesa, sektor ribarstva, sektor prerade voća i povrća, sektor vinarstva i sektor maslinovog ulja.

Za Mjeru 101 prijave mogu podnijeti poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i obveznici PDV-a. Prihvatljivi sektori su mljekarstvo, govedarstvo, svinjogojstvo, peradarstvo, sektor jaja,

sektor voća i povrća te sektor žitarica i uljarica. Povrat uloženih sredstava za Mjeru 101 iznosi od 50 do 75 posto vrijednosti uložene investicije, dok je za Mjeru 103 povrat ulaganja 50 posto.

Svi zainteresirani mogu se javiti na adresu AZRA, Kratka 1, Varaždin, na broj telefona 042/422-200 ili e-mail info@azra.

Inače, Agencija za razvoj Varaždinske županije lani je radila na pripremi i provedbi 50 projekata za europske i ostale međunarodne fondove u vrijednosti od 21,4 milijuna eura. Projekti

su podijeljeni po skupinama u odnosu na razvojnu fazu te tako ukupna vrijednost završnih predmeta u 2012. godini iznosi oko 5,4 milijuna eura.

Vrijednost projekata u provedbi je oko milijun i pol tisuće eura dok je najveća ukupna ukupna vrijednost projekata u fazi ocjenjivanja – 9,4 milijuna eura.

Istovremeno, vrijednost neodobrenih projekata je pet milijuna eura. To je ukratko sadržaj godišnjeg izvješća koje je na prošlotjednoj sjednici Županijske skupštine predočio Nikola Kučiš, direktor Agencije. (vg)

12

ŠKOLSTVO

REGIONALNI TJEDNIK || 29. siječnja 2013., br. 454

školstvo znanost www.regionalni.com/ zivotdrustvo/skolstvo

Ove subote u Varaždinu festival “Djeca pjevaju” Ove subote, 2. veljače, s početkom u 18 sati u varaždinskom HNK održat će se dječji revijalni festival “Djeca pjevaju”. Organizator ovog festivala je Društvo “Naša djeca” Varaždin, a održava se u sklopu projekta “Djeca i mladi ne priznaju granice/Otroci i mladi ne priznajo meja” koji je sufinanciran iz Operativnog programa IPA Slovenija - Hrvatska 2007. - 2013. Na objavljeni natječaj za skladatelje i tekstopisce pristiglo je 48 pjesa-

ma, od kojih je festivalski odbor odabrao 20 najboljih koje će biti izvedene na festivalu.

Pjevat će ih polaznici glazbene radionice DNDa Varaždin “Mali slavuji”, polaznici Glazbene škole u Varaždinu, učenici OŠ Prežihov Voranc iz Maribora te Zabočki mališani. Snimljena je i himna “Pjevamo o ljubavi” koju će svi sudionici pjevati na hrvatskom i slovenskom jeziku na otvaranju festivala kojem je osnovna namjera pjesmom pokazati da granice ne postoje. (ihr)

Zovite nas na 042/290-777

DOZNAJEMO Umjesto tjelesnog, studenti Veleučilišta Varaždin imaju malonogometnu ligu koji vod

Nastava tjelesnog ukinut Bolonjskog procesa, a ne Riječ je o prilagodbi Bolonjskom procesu i istovremenom rasterećenju studenata, pojasnili su u Veleučilištu Varaždin, a potvrdili u i resorn svim propisima angažiran kao vanjski suradnik na projektu malonogometne lige s obzirom na svoje iskustvo– izvijestio je Darijo Čerepinko, g Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Studenti Veleučilišta Varaždin nemaju nastavu iz tjelesne i zdravstvene kult u re. Umjesto toga, on i koji žele mogu se uključiti u Studentsku malonogomet nu l ig u Veleuči l i št a Varaždin koja se održava u prostorima TTS Sportskog centra Varaždin, a koju vodi Nedeljko Pavlec, profesor tjelesne i zdravstvene kulture koji radi na Strojarskoj i prometnoj školi Varaždin.

Previsoki troškovi?

Na to pozornost skreće čitatelj, koji je naveo da je nastava tjelesnog na Veleučilištu Varaždin ukinuta

Bolonjski proces ne predviđa dodjelu ECTS bodova, kao ni ocjenjivanje tjelesnog, pa shodno tome ne bi smio biti obavezan zbog prevelikih troškova.

Međutim, u toj instituciji te navode opovrgavaju.

- Nastava tjelesnog odgoja nije ukinuta zbog smanjenja troškova nego je riječ o prilagodbi Bolonjskom procesu i istovremenom rasterećenju studenata – izvijestio je Darijo Čerepinko, glasnogovornik Veleučilišta Varaždin u pisanom odgovoru na naš upit.

Pojašnjava da Bolonjski proces ne predviđa dodjelu ECTS bodova, kao ni ocjenjivanje nastave tjelesnog odgoja, pa shodno tome ne bi smio biti ni obavezan predmet.

- Trend u Hrvatskoj, ali i na drugim europskim visokoškolskim institucijama je ukidanje nastave tjele-

snog odgoja. Umjesto toga, visoka učilišta sukladno mogućnostima i sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju imaju “u okviru svoje nastavne aktivnosti, obvezu promicati tjelovježbu i studentski šport”. Sukladno spomenutom, Stručno vijeće Veleučilišta donijelo je odluku o ukidanju obavezne nastave t jelesnog odgoja, što je procedura u potpunosti u skladu sa Zakonom o znanst venoj djelatnosti i drugim povezanim aktima – izvijestili su s Veleučilišta.

Da u tome što studenti Veleučilišta Varaždin nemaju nastavu iz tjelesnog nije ništa sporno potvrđuju i odgovori iz Ministarstva zna nost i, obra zova nja i sporta, a prema kojima se može zaključiti da odluku o tome donosi svaka visokoškolska ustanova zasebno.

- Riječ je o materiji koja se nalazi u obuhvatu instituta akademske samouprave koja se sastoji u samostalnom utvrđivanju obrazovnih programa te pravila studiranja na njima.

U praksi postoje različita rješenja koja se tiču predmeta tjelesne i zdravstvene kulture u smislu njegove obveznosti, broja sati nastave i slično. Primjera radi, Sveučilište u Zagrebu u svom statutu predviđa da je nastava i izvannastavne aktivnosti studenata iz tjelesne i zdravstvene kulture obavezna u prvoj i drugoj godini preddiplomskog studija, a neobavezna u ostalim godinama studija – navode iz Ministarstva.

Prema propisima Ipak, postavlja se pitanje zašto Studentsku ma lonogometnu ligu, koja je st udent i ma omog ućena umjesto nastave tjelesnog na Veleučilištu vodi pro-

Zašto studentsku malonogometnu ligu vodi profesor koji već ima posao, a ne netko s burze na kojoj je krajem 2012. bilo čak 20 nezaposleni

“Gluposti! Nije mi kum” Osim što se postavlja pitanje zašto malonogometnu ligu vodi profesor koji već ima stalni posao, priča se da je prof. Pavlec angažiran na Veleučilištu Varaždin zbog toga što su on i Goran Kozina, bivši dekan, a danas prodekan za razvoj i voditelj studija Sestrinstvo Veleučilišta Varaždin – kumovi.

- To su gluposti, to je čista laž i izmišljotina, s njime nisam ni u kakvoj kumskoj, ni rodbinskoj vezi. Gospodin Pavlec je bio asistent Nevenke Breslauer koja je bila nositelj kolegija tjelesne i zdravstvene kulture dok se još provodio na Veleučilištu, a zbog toga što ima sve potrebne licence angažiran je na projektu Studentske malonogometne lige. On je naš vanjski suradnik, Veleučilište ih ima preko 250, a i uostalom, ugovor o radu s njim ne potpisujem ja, neko dekan – komentirao je Goran Kozina.

fesor koji već ima posao, a ne netko s burze tko nema stalna primanja?

Krajem prošle godine u područnoj službi varaždinskog Zavoda za zapošljavanje evidentirano je čak 20 nezaposlenih profesora tjelesne i zdravstvene kuture, dok ih je, primjerice, 2008. bilo petero.

Umjesto nekoga s burze, ligu vodi Nedeljko Pavlec koji je nekad vodio nastavu iz tjelesne i zdravst vene kulture na na Veleučilištu.

Angažiran je kao vanjski suradnik i za taj posao redovito mjesečno prima naknadu.

- Što se tiče angažmana prof. Pavleca, kolega je, potpuno u skladu sa svim pro-

Ministarstvo: Obveza raspisivanja javnih natječaja propisana je samo prilikom zasnivanja radnih odnosa pisima, angažiran kao vanjski suradnik na projektu studentske malonogometne lige Veleučilišta, s obzirom na njegovo iskustvo u sudje-

ŠKOLSTVO

29. siječnja 2013., br. 454 || REGIONALNI TJEDNIK

Počela predškola i u Višnjici U prostorijama OŠ Izidora Poljaka u Višnjici organizirana je predškola za 27-ero mališana s područja Višnjice. Predškola je počela početkom prošlog tjedna, a buduće prvašiće u ponedjeljak je posjetio i lepoglavski gradonačelnik Marijan Škvarić sa suradnicima.

- Zadovoljni smo brojem polaznika male škole, a ako će ih u budućnosti biti više, razmišljat ćemo i o dva odjeljenja. Još jedna pogodnost za predškolce jest prijevoz autobusom koji u cijelosti financira Grad Lepoglava. Tako će djeca iz Zalužja, Bednjice i Zlogonja imati osiguran prijevoz do škole i natrag – poručuje ravnateljica višnjičke osnovne škole Slavica Cingesar. (ihr)

13

23.

siječnja ivanečki dječji vrtić “Ivančice” obišla je Anita Šetić, predstavnica Udruge Lijepa naša kako bi provjerila je li sve spremno za dobivanje Zelene zastave koja bi trebala stići već u ožujku. U društvu ravnateljice Suzane Divjak uvjerila se da vrtić u svoje programe ima uključene sadržaje vezane uz zaštitu okoliša.- Veliki plus vrtića je odlična suradnja s Gradom Ivancem. Budući da uz sebe imate stabilnog partnera, lakše i učinkovitije možete se prijavljivati na razne projekte – ustvrdila je Šetić. (ljr)

di profesor koji već ima posao

ta zbog e štednje nom ministarstvu. - Prof. Pavlec je u skladu sa glasnogovornik Veleučilišta Varaždin

Velik interes Tijekom prošle akademske godine Sportska udruga studenata FOI-ja i SC Varaždin organizirali su na razini grada Varaždina malonogometnu studentsku ligu visokih učiliša, u kojoj je aktivno sudjelovalo čak 18 malonogometnih ekipa Veleučilišta u Varaždinu, a u spomenutom projektu sudjelovao je uspješno i prof.

Pavlec.

- S obzirom na tako velik interes naših studenata, a na zahtjev Studentskog zbora Veleučilišta u Varaždinu, od ove akademske godine odlučili smo organizirati malonogometnu ligu Veleučilišta u Varaždinu i u taj se projekt aktivno uključilo 300-tinjak studenata. Inače, ovo nije prvi sportski projekt Studentskog zbora varaždinskog Veleučilišta. U svibnju prošle godine Studentski zbor uspješno je organizirao svoju prvu “Biciklijadu VELV-a”, s ciljem da postane tradicionalni sportski događaj. U istom smislu treba promatrati i malonogometnu ligu – navode u Veleučilištu. ih profesora tjelesnog?, pita čitatelj

lovanju u malonogometnoj ligi FOI-a i SC-a Varaždin te stručne kvalifikacije, i to prije svega kako bi osigurao pomoć, nadzor i koordinaciju članovima Studentskog zbora i sudionicima lige.

Kolega Pavlec za svoje je aktivnosti plaćen kao i bilo koji drugi vanjski suradnik Veleučilišta – navode iz Veleučilišta Varaždin.

Odgovor koliko iznosi njegova mjesečna naknada i je li bio raspisan natječaj za njegov angažman te koliko se kandidata javilo, nismo dobili.

No u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta

pojašnjavaju da je angažiranje moguće i bez natječaja.

- Izvođenje dijela nastave na visokom učilištu moguće bez zasnivanja ugovora o radu. R iječ je o anga žiranju vanjskih suradnika putem ugovora o djelu po prethodnoj provedbi njihovog izbora u naslovno znanst veno-nastavno ili nastavno zvanje potrebno za sudjelovanje u nastavnom procesu.

Obveza raspisivanja javnih natječaja propisana je isključivo prilikom zasnivanja radnih odnosa – poručili su u odgovorima na naš upit iz Ministarstva.

Knjiga “Imaš fejs” jedna je od četiri koje su učenici morali pročitati za natjecanje, ali i tema na koju su izrađivali plakat

KNJIGE IV. OŠ domaćin natjecanja “Čitanjem do zvijezda”

Mladi koji vole čitati Karlo Bregović, Benyamin Taourirt i Magdalena Mud ri (mentorica Draženka Stančić) iz OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog iz Ivanca kao prvoplasirani te Lucija Vusić, Karolina Janžek i Katarina Božak (mentorica Branka Kuća) iz OŠ Lepoglava kao drugoplasirani odlaze na regionalno natjecanje “Čitanjem do zvijezda”. Upravo su ovi učenici od ukupno 39 iz 13 osnovnih škola pokazali najbolje znanje

na županijskom natjecanju kojem je domaćin bila IV. OŠ Varaždin.

Osim njih, na regionalno

Cilj je potaknuti učenike na čitanje knjiga i kreativno stvaranje natjecanje odlaze i Ana Ljubek (mentorica Lidija Pupek) iz OŠ Vidovec

kao prvoplasirana i Tena Štrlek (mentorica Marina Mavrek) iz IV. OŠ Varaždin kao drugoplasirana u kreativnoj izradi i prezentaciji plakata na temu “Imaš fejs?”, jedne od četiriju knjiga koje su učenici mora li pročitati za ovo natjecanje kojem je tema bila suvremeni roman za mlade. Riječ je o projektu Hrvatske mreže školskih knjižničara koji je 2009. pokrenuo Dražen Ružić u Međimurskoj županiji. U

ovaj se projekt prošle godine uključila i Varaždinska županija.

- Mogu reći da su nas djeca prihvatila jer uz sve ostale obaveze nije im bilo teško pročitati još i ove knjige po nekoliko puta.

Cilj ovog projekta je ostvaren: potaknuli smo učenike na čitanje, istraživanje, otkrivanje i kreativno stvaranje – ustvrdila je Violeta Lukač, koordinatorica projekta za Varaždinsku županiju. (ihr)

PITALI STE Što je s projektom zvjezdarnice u II. OŠ Varaždin?

Od zvjezdarnice se nije odustalo - Što je sa zvjezdarnicom koja djeluje u sklopu II. OŠ Varaždin? Hoće li se odvojiti od škole i otvoriti vrata učenicima svih osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj i tako pridonijeti sve većem interesu građana da se uključe sami u raznorazne projekte i predavanja ili je Grad Varaždin od toga odustao? - zanima čitatelja koji se putem e-maila obratio našoj redakciii.

No čini se da se od zvjezdarnice i njezinog otvaranja široj javnosti nije odustalo. Potvrdio je to ravnatelj II. OŠ Varaždin Ernest Habek koji je rekao da škola oko toga još uvijek pregovara s Gradom Varaždinom, a sličan odgovor primili smo i iz Grada Varaždina.

- Budući da je škola javna obrazovna institucija, Grad u suradnji s II. OŠ Varaždin pokušava

iznaći mogućnost i prostor zvjezdarnice staviti u funkciju svih građana Varaždina – izvijestili su u pisanim odgovorima na naš upit iz Grada Varaždina.

Navode kako je neuređeni prostor potkrovlja II. OŠ, zbog arhitektonskih specifičnosti, od strane škole i Grada Varaždina prepoznat kao mjesto na kojem bi bilo moguće izvoditi sadržaje vezane uz astronomiju i slične znanosti.

- Prostor je uređen prije nekoliko godina u sklopu projekta jednosmjenske nastava. Građevinska vrijednost investicije bila je oko milijun kuna, dok je oprema (teleskop) nabavljena donacijom. Slobodne aktivnosti učenika redovito se održavaju zalaganjem nastavnika – poručuju iz Grada. (ihr)

14

ŽIVOT

SNJEŽNE RADOSTI

REGIONALNI TJEDNIK || 29. siječnja 2013., br. 454

U DRUŠTVU JELENA LOPATARA Zvonimir Maček iz Žarovnic

Snjegović visok 6,46 metara u Lančiću napravljen je po principu “lopata – kanta – lojtra”, odnosno bez pomoći strojeva u organizaciji Društva za športsku rekreaciju Lančić-Knapić.

Snjegović Lima iz Brezja Dravskog visok je 2,5 metara, a poseban je po tome što prolaznike gleda - s balkona.

Autori ove snježne atrakcije su Marko i David Županić.

Snjegović visok čak 7,5 metara i obujma 2,5 metara niknuo je u Ulici Ante Starčevića, poznatijoj kao Ulica jorgovana u Cestici. Bravo za dečke iz navedene ulice i ovog mega-snjegovića!

Nezahtjevan uzgoj jelena lopatara najveća je prednost. Ne troše puno hrane, a najviše im prijaju kukuruz, sijeno i razne vrste žitarica. Nema

Jedu iz ruke... Tko Veeeeliki snjegović nastao je i u Škriljevcu. Napravili su ga Nikola Njegovec, Antonio Mrazović, Vjekoslav Slunjski, Martina Negovec, Ines Slunjski i Marta Slunjski, a dok su ga radili, grijalo ih je, otkrili su, kuhano vino!

Zvonko svoje ljubimce, za koje je uredio gater površine 8.000 četvornih metara, obilazi svakodnevno. - Jeleni lopatari moja su ljubav i hobi! Intenzivno sam se njima počeo baviti prije pet godina. Toliko su me zaokupili da sam im broj povećao na 24 – priznao je naš domaćin Piše: LJILJANA RISEK

Polarne temperature nisu spriječile osmogodišnjeg Bornu Štefanca iz Hrašćice da sam napravi iglu. Tata Slaven i mama Dunja samo su pomogli postaviti baklje, a ledenoj noćnoj čaroliji najviše se veselila sestrica Korina.

- Pobjegli su jer vas ne poznaju, strani ste im! – doviknuo nam je Zvonimir Maček, uzaludno nastojeći hranom domamiti desetak košuta i jelena lopatara koji su kao strijela jurili ograđenom livadom u gateru za divljač što ga je uredio na površini od 8.000 četvornih metara svojeg imanja u Žarovnici nedaleko od Lepoglave.

Srnica Lana

Članovi DŠR Salinovec, njih četrdesetak, iskoristili su velike količine snijega i organizirali vikend-sanjkanje i grudanje. Puno hvala Draženu Strugaru i njegovoj Nataliji na izradi staze i velikom gostoprimstvu.

I dok se jelensko krdo razbježalo, srnica Lana, za razliku od svojih srodnika, nije pokazivala nikakav zazor od posjetitelja.

Baš naprotiv, nakon što su joj vlažna njuškica i krupne pametne oči reflektirale da gosti u pratnji gazde (kojeg je dočekala

s neskrivenim obožavanjem) valjda i nisu opasni, jasno je dala do znanja da nema ništa protiv nježnog češkanja po leđima, naročito iza ušiju.

- Te životinje su moja ljubav i hobi! Intenzivno sam se njima počeo baviti prije

“Zarazio” cijelu obitelj: unuci Marta, Jana i Marko sa srnama i jelenima odrastaju kao s kućnim ljubimcima pet godina. Nakon što sam u Međimurju kupio nekoliko lopatara, toliko su me zaokupili da sam im broj povećao na 24. Sada ih je nešto manje – priča Zvonko ponosno promatrajući

gordog mužjaka raskošnih rogova što je u trku snježnom livadom predvodio skupinu plahih košuta.

Rog i ravnoteža - Za ovakve rogove potrebno mu je pet do šest godina. Zanimljivo je da jeleni rogove gube svake godine, pa im onda u samo dva do tri mjeseca narastu novi i veći. Silno ih je simpatično promatrati kad izgube jedan rog, a s njime i ravnotežu, pa onda nesigurno teturaju.

U u zgoju d ržim jelene tamnije i svjetlije boje, pa čak i posve bijele. Drage su to životinje – t vrdi Zvonko i ističe da im je nezahtjevan uzgoj najveća prednost.

Ne troše puno hrane, a najviše im gode kukuruz, sijeno i razne vrste žitarica.

Nemaju ništa ni protiv

jabuka i drugog voća iz okućnice koje im često donosi njegova supruga Ljubica.

- Budući da na imanju imaju sklonište i dovoljno vode i hrane, nije ih potrebno svakodnevno nadzirati. No ja ih obilazim redovito. Čim doputujem doma (Zvonko je autoprijevoznik, op. a.) obavezno s v r at i m u gater. Dođu odmah, okruže me, jedu iz ruke… Tko ih ne bi volio!

– kaže Z. Maček.

Ljubavlju prema tim lijepim stvorenjima „zarazio“ je cijelu obitelj - sina Predraga i snahu Nevenku, pa stoga i ne čudi da maleni unuci Marta, Jana i Marko sa srnama i jelenima odrastaju kao s kućnim ljubimcima.

- Nije to kod nas ništa neobično. Jednu smo srnu othranili na bočicu, pa nam je bez straha ulazila u

ŽIVOT

29. siječnja 2013., br. 454 || REGIONALNI TJEDNIK

ce uzgaja plemenite životinje samo za dušu

300 eura u prosjeku stoji odrasli jelen, dok se cijena trofejnih primjeraka penje i do 1.000 eura. Zvonko svaku godinu do dvije u krdo uvodi nova grla

“

Priđu odmah, okruže me, znaju da ću ih počastiti kukuruzom ili jabukama.

Naprosto ih moraš voljeti! Jednu smo srnu othranili na bočicu, pa nam je bez straha ulazila u kuću.”

aju ništa ni protiv jabuka i drugog voća iz okućnice, otkrio je Zvonko

ih ne bi volio! kuću – prisjeća se gospođa Ljubica.

Da bi održao zdravlje životinja, Zvonko redovito, svaku godinu do dvije, u krdo uvodi nova grla.

Odrasli jelen u prosjeku stoji 300 eura, dok su trofejni primjerci skuplji i cijena im se penje i do

Srnica Lana s neskrivenim je obožavanjem dočekala gazdu, a nije pokazivala ni zazor od posjetitelja

Što fino u kanti skriva gazda Zvonko?

1.000 eura.

Budući da im je sezona parenja bila tijekom studenog i prosinca, domaćini se već vesele mladima koji će svijet ugledati u lipnju i srpnju.

A onda će mnogi prolaznici zastajkivati kako bi uživali u pastoralnom prizoru nježnih stvorenja žutosmeđe boje s bijelim mrljama što nestašno oblijeću zelenim livadama.

15

VESELO Održana 26. Planinarska noć HPD-a MIV Varaždin

Kad gojzerice zaplešu po zimi Jednu od glavnih nagrada na tomboli, parkovsku klupu, osvojio je radnik MIV-a koji radi na - proizvodnji klupa!

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Gojzerice su u subotu ostale kod kuće. Razlog? Njima nije mjesto na Planinarskoj noći na kojoj se okupilo preko 200 planinara iz Hrvatskog planinarskog društva MIV. Upravo je to društvo ove godine 26. puta organiziralo već tradicionalnu planinarsku zabavnu manifestaciju pod pokroviteljstvom Metalske industrije Varaždin.

Planinarski “štih” Ovu priredbu planinara otvorio je predsjednik HPDa MIV Varaždin Hranislav Skenderović, koji je sa suprugom Davorkom uz Straussov valcer otvorio prvi ples. Ubrzo su im se pridružili i brojni

Na ovogodišnjoj Planinarskoj noći okupilo se više od 200 planinara drugi planinari, a uz dobru zabavu u veseloj atmosferi, organizatori su i ove godine pripremili brojne igre koje su bile, naravno, u planinarskom “štihu”. Tako su sudionici morali pokazati koliko znaju o svom društvu u kvizu znanja, a najviše sreće u izvlačenju pitanja imali su Branko Hrgak, Milivoj Dolenc i Matilda Kelčec. U igri spretnosti planinari su se orijentirali uz pomoć kompasa i azimuta, što natjecateljima baš i nije polazilo za rukom, pa su lutali, a održana je i bogata tombola zahvaljujući sponzorima, u kojoj su najviše sreće imali Dragana Sever, Dubravka Rijavec i Mirko Cvek.

Upravo su oni osvojili glavne nagrade: proizvode MIV-a.

Ono što je svakako zanimljivo je da je parkovsku klupu dobio radnik MIV-a koji radi na proizvodnji klupa, a suve-

nir bačvicu, koju je izradio član Društva Drago Bertović, kuhar hotela Turist Marijan Ivanuša. Na kraju je izvučena i planinarska torta slastičarnice “Šešet” koja je ove godine bila u obliku zaštićenog rezervata parka prirode Velebit, uvale Zavratnice, a nju je dobila Mira Benkus, blagajnica Društva.

Za zabavu do ranih jutarnjih sati pobrinuo se glazbeni sastav “Dileme”, a program je uspješno vodila Vesna Golub uz asistenciju Zlate Marinković i tajnika društva Milana Turkalja.

16

KULTURNI OBZOR

kulturni obzor www.regionalni.com/kultura

REGIONALNI TJEDNIK || 29. siječnja 2013., br. 454

Histrioni i Gospodsko dijete u Čakovcu

Publika željna dobrih dokumentaraca u Kinu Galerija 29. siječnja u 19.30 može pogledat i film “Marina Abramović: Umjetnica je prisutna”, koji prati godinu dana u životu ove “bake performansa”.

Film je dio suradnje Kina Galerija s Kinom Europa.

Tribina Čakovec četvrtkom Centra za kulturu Čakovec počinje svoju proljetnu sezonu 31. siječnja u 20 sati predstavom Gospodsko dijete, koju će izvesti Glumačka družina Histrion iz Zagreba. Komedija Kalmana Mesarića u režiji Dražena Ferenčine doživjela je svoju praizvedbu 2. travnja 1936. godine na pomoćnoj sceni HNK, danas Dramskog kazališta Gavella. Problematizira odnos Zagreba i obližnjih Šestina, dakle grada i ondašnjeg sela. Kad god se Gospodsko dijete pojavilo na zagrebačkoj pozornici, bio je to uvijek poziv onoj publici koja je više cijenila glumce i dobar tekst od redateljskih “egzibicija”. Histrioni i ovom komedijom oživljavaju duh Zagreba između dva rata i kajkavsku riječ.

Zovite nas na 042/290-777

RAZGOVOR Smiljana Čoh, ilustratorica iz Varaždina, o novim umjetnički ŠTO ČITATI Thomas Mann, Josip i njegova braća: IV. Josip Hranitelj, Fraktura, Zaprešić, siječanj 2013.

Nobelovac Thomas Mann za mene je „DER Schriftsteller“, Pisac s velikim početnim „P“, ali i „DER Mann“, Čovjek s velikim početnim „Č“. Možda nije najbolji i najveći pisac, ali mislim da bi se svatko tko zna čitati trebao upoznati barem s jednim od njegovih brojnih vrhunskih djela i uvjeren sam da će baš svatko pronaći nešto što će pročitati lako i s razumijevanjem te pritom osjetiti barem nešto od onoga što nazivamo velikom književnošću. „Smrt u Veneciji“, „Doktor Faustus“, „Čarobna gora“ i „Buddenbrookovi“ tek su neki od naslova iz genijalne Mannove ponude. No, četveroknjižje „Josip i njegova braća“, koje je, u novom prijevodu Milana Soklića, posljednjim dijelom „Josip Hranitelj“ upravo zaključila zaprešićka Fraktura, zasigurno nije među onim Mannovim djelima koja bi svatko mogao lako čitati.

Ipak, ambicioznijim čitateljima preporučam da barem pokušaju, jer zacijelo neće zažaliti. Što je tu sve Mann uklopio, to ni do danas nije do kraja iščitano: od mitske svijesti i drevne astrologije do simbolike Isusa i aluzija na Sjedinjene Države.

Iako ga Crkva nije pretjerano voljela, mislim da je „Josip“ prava literatura i za vjernike, a posebno za one koji to nisu.

Jedno je sigurno: Thomas Mann bio je pravi humanist.

Pisao je o homoseksualnosti, bio je društveni kritičar i protivnik nacizma, a ovu je biblijsku priču shvatio kao zajedničko kulturno nasljeđe čovječanstva i oplemenio je na razini iznimne umjetničke snage i općeljudske poruke.

Mnogo je, dakle, razloga da se ugledamo u Manna. Mogli bismo reći i da bi nam trebalo više ljudi poput Manna. Ipak, na žalost ili na sreću – jedan je Mann.

Denis PERIČIĆ

Od ilustriranja se mož ako radite za inozemn Varaždinska umjetnica planira otvoriti dućan na popularnoj internetskoj trgovini rukotvorina i umjetnina Etsy. com, a u planu ima i nekoliko izložbi Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com

Mala svijetla soba obiteljske kuće u m irnom gradskom kvartu. U njoj dva radna stola - jedan njezin, drugi njegov. Na stolu moderna računala, iz kojih u svijet izlaze digitalne ilustracije Smiljane Čoh i Fabija Leonea, brač-

Od prvih skica do gotove slikovnice obično prođe više od godinu dana

koja nas je zaintrigirala.

Otkrijte nam sadržaj!

Knjiga se zove “Princesses on the run”. Izdavač je Running Press, ja sam autorica teksta i ilustracija.

Glavna junakinja je princeza Antonia (princeze su jako tražene danas) kojoj je jako dosadno, pa odluči pobjeći iz dvorca.

Njezine najnovije igračke, najljepše haljine i knjige postale su joj teret. Trčeći sreće druge likove iz bajki - Zlatokosu, Trnoružicu, Snjeguljicu, Crvenkapicu...

Dakle, vi pišete i tekstove za knjige koje ilustrirate?

nog para koji svoju karijeru uspješno gradi ilustrirajući knjige za zahtjevnu svjetsku klijentelu.

Smiljana, diplomirana filmska animatorica, krajem je prošle godine dovršila knjigu za djecu čija je objava planirana za proljeće, pa nam je to bilo povod da na nekoliko trenutaka uđemo u svijet ilustracije.

Princeze tražene!

Smiljana Čoh s mlađim sinom Paolom u umjetničkom studiju

Vidjeli smo na vašoj Facebook fan stranici naslovnicu te knjige

Da, s tim da mi je ovo prva malo veća autorska slikovnica, a prošle su godine objavljene tri manje: Big Brave Daddy, I Have a Brother i I Have a Sister.

Znamo da već duže vrijeme radite za klijente iz inozemstva. Koje su to tvrtke i agencije koje vas angažiraju?

Predstavlja me agencija Bright. Radila sam seriju knjiga o vilama za Bloomsbury, više od stotinu čestitki za The Art File te radne bilježnice za Carlton. Radim i za Tiger Tales, Running Press, Blue Apple Books, Miles Kelly.

Kol iko v remena treba za oslikavanje jedne prosječno velike knjige odnosno slikovnice?

Od pr vih skica do gotove slikovnice obično prođe v i še o d go d i nu dana. Za jedan projekt sam napravila probnu ilustraciju i nisam dobila posao.

Radikali, (i) s druge strane

Denis PERIČIĆ mr. sc.

Ne jenjaju sukobi Vlade i Crkve odnosno krugova i medija sklonih jednoj ili drugoj strani. Činjenica da je iz crkvenih krugova stiglo mnogo radikalnih riječi, ali podjednako zbunjuje tvrdoglavost i radikalnost Vlade i njezinih pobornika. A o tome se govori i piše malo ili nimalo. Čudi se Davor Butković u Jutarnjem listu što novi Glas Koncila donosi čak 10 tekstova protiv Vlade.

Naziva to radikalnim i kaže da je nemoguće da neki (Vladi skloniji) list

napravi suprotno pa da, na primjer, objavi 10 tekstova protiv Crkve. Ali, vidi, vidi: u istom broju Jutarnjeg lista može se nabrojati desetak tekstova koji su vrlo kritični prema crkvenim stavovima! Nije li i to, na neki način – radikalno? Činjenica je, naime, i to da Vlada i njoj skloni krugovi i mediji (pre) tvrdo brane svoje stavove i nemaju sluha za suprotna mišljenja. Za njih kao da su neke stvari, poput seksualnog odgoja, posve neupitne, bez

obzira na to što se s njima ne slaže veliki, a vjerojatno i većinski dio stanovništva. Pa u Parizu je 300.000 ljudi prosvjedovalo protiv istospolnih brakova, a poljski parlament je odbacio njihovu legalizaciju. Dakle, nisu to teme koje su same po sebi razumljive i neprijeporne. One su dvojbene i u Europi, pa naravno da i u Hrvatskoj iziskuju široku, otvoreniju i odmjereniju raspravu!

Napisao sam u studenome 2011. godine, još prije izbora, da će nova

vlast biti posve agnostička i da će morati pokazati posebnu osjetljivost prema onoj većini koja će je izabrati.

A ta je većina, kako god okrenete i računate, većinom vjernička! Na tom ispitu Vlada za sada – pada.

Možda bi bilo bolje da Vlada, a naročito njoj skloni mediji, više pozornosti pridaju onim stvarima kojima se podjednako protive i desnica i Crkva, ali i ljevica i Anonymousi. Kao što je, na primjer, Zakon o strateškim investicijama.

KULTURNI OBZOR

29. siječnja 2013., br. 454 || REGIONALNI TJEDNIK

17

Svijet igračaka u Etnografskom muzeju u Zagrebu Djeci i svima onima koji su u duši ostali djeca bit će zacijelo zanimljiva izložba “Svijet igračaka” postavljena u Etnografskom muzeju u Zagrebu, koja je za razgled otvorena sve do svibnja. Predstavljene su najstarije sačuvane igračke iz Hrvatske, ali i iz Češke, Njemačke, Poljske, Portugala i drugih zemalja. Sve drvene igračke iz Hrvatskog zagorja koje su na popisu nematerijalne baštine UNESCO-a izložene su na ovoj izložbi. - Organizirana izrada igračaka u kućnoj radinosti počela je u Hrvatskoj potkraj 19. i početkom 20. stoljeća i to najprije u Hrvatskom zagorju i Prigorju, a potom u Dalmatinskoj zagori. Nakon pojave modernijih i jeftinijih industrijskih

igračaka mnogo se toga promijenilo. Izgubio se interes za drvenu, ručno izrađenu igračku. Ne čudi što je proizvodnja stagnirala i naposljetku se ugasila u mnogim mjestima. No ipak se u selima Hrvatskog zagorja uspjela održati - rekla je autorica izložbe dr. sc.

Iris Biškupić, koja je zajedno sa Žarkom Nikinom snimila brojne izrađivače dječjih igračaka i svakome na izložbi posvetila tri minute dokumentarnog filma. Izložbu prati i edukacijski program - čitanje priča te lutkarske predstave. Tijekom izložbe izrađivači drvenih igračaka predstavljaju svoj rad na licu mjesta.

Gordana Igrec

im projektima

e živjeti no tržište Ta se ilustracija svidjela Running Pressu i dobila sam ugovor za slikovnicu od četrdeset stranica. Uz veliku pomoć agentice Kirsten Hall, urednice Marlo Scrimizzi i mog muža Fabija nastala je cijela priča.

Na ilustracijama smo radili nekoliko mjeseci.

Digitalni radovi Vi radite digitalne ilustracije. Može li danas informatički “nepismen” umjetnik uspjeti u tom svijetu?

Mislim da može. Slanje radova običnom poštom je kompliciranije i treba za to više vremena. Čula sam od više autora da su im se radovi pogubili negdje na putu do izdavača. I čini mi se da je najlakša komunikacija preko e-maila.

Jeste li možda odlučili baciti se u produkt-dizajn i oslikavati, recimo, pakiranja za čaj?

Radim čestitke. One se u Britaniji i Americi puno više koriste nego ovdje.

Nitko me još nije tražio pakiranja za čaj, ali radila sam ilustracije za papirnate tanjure i salvete.

Diplomirali ste animirani film. Radite li crtiće odnosno videouratke?

Ne radim trenutno animirane filmove iako bih to vrlo rado. Vjerojatno za koju godinu.

Zovu li vas i privatne

osobe, tj. ljudi koji traže da im napravite nešto specijalno za njih – sliku, čestitku, poster...?

Ponekad me traže sliku ili isprint. Nedavno me prijateljica tražila ilustrirane

Za hrvatsku tvrtku Profil Smiljana Čoh nedavno je ilustrirala “Modnu bilježnicu” vizitke za firmu.

Može li se u Hrvatskoj živjeti od ilustracije?

Može. A ko se radi za strane izdavače.

Vjer ujem da postoje trendovi u oslikavanju knjiga. Osluškujete li ih?

Srećom, trendova ima mnogo. Moramo pratiti trendove, biti u toku. Agenti i izdavači pokušavaju predvidjeti nove trendove i usmjeravaju nas da radimo ono što misle da bi se moglo prodati. Trude se naći nam poslove koji nam se sviđaju jer tad radimo najbolje. Što vam je sljedeće u planu?

Etsy shop vjerojatno, nekoliko autorskih projekata, imam nekoliko ideja za izložbe, a uskoro potpisujem i ugovor za jednu autorsku knjigu.

Procijenjena vrijednost troškova gradnje iz 2009. s PDV-om od 22 posto je 15.690.000 kuna

SINAGOGA Dr. Andrej Pal prošli tjedan na sastanku u varaždinskoj Gradskoj vijećnici

Za obnovu sve spremno, sad se traži novac iz više izvora Budući da je sva dokumentacija spremna, dr. Pal je već dogovorio sastanak s izraelskim veleposlanikom koji je ranije izrazio spremnost pomoći ako dođe do obnove Piše: VIŠNJA GOTAL visnja@regionalni.com

je pomoć pri traženju investitora, a u kontaktu smo i s Izraelskim veleposlanstvom u RH – ističu.

Nakon što godinama nije bilo nikakvog pomaka, uskoro bi napokon mogla početi obnova varaždinske sinagoge. Varaždinski gradonačelnik Goran Habuš prošli je tjedan primio dr. Andreja Pala, predsjednika Židovske općine Čakovec. Tema razgovora bio je upravo projekt obnove sinagoge.

Zadovoljstvo

Koncerti i izložbe

Vadjon i Cummings oduševili Varaždinska glazbena publika imala je u utorak 22. siječnja prigodu uživati u muziciranju dvoje virtuoza izvođenja barokne glazbe - hrvatske violinistice Laure Vadjon i engleskog dirigenta i čembalista Laurencea Cummingsa. - Htjela sam iskoristiti dolazak Laurencea Cummingsa u Hrvatsku i u Varaždinu održati koncert. Odabrali smo svirati djela koja nam se najviše sviđaju - barokne bombone, sonate s kojima smo se već ranije susretali. Gostovanje u Varaždinu iskoristili smo i za snimanje nosača zvuka, koji će, nadamo se, biti predstavljen već na idućim Varaždinskim baroknim večerima - naglasila je Laura Vadjon dok je Laurence Cummings izrazio zadovoljstvo što se ponovno vratio u Varaždin: - Tu dolazim već godinama na Međunarodnu ljetnu školu barokne glazbe i plesa u kojoj sam stekao brojne prijatelje. Varaždinska je publika uistinu divna, prava barokna!

Riječ je o jednom od sedam objekata u Varaždinu koji bi trebali biti izgrađeni ili obnovljeni i novcem iz europskih fondova. - Projektantski procijenjena vrijednost troškova gradnje je 15.690.000 kuna. Riječ je o procjeni iz 2009. godine i s tadašnjim PDV-om od 22 posto. Izrađena je sva tehnička dokumentacija, idejni te glavno-izvedbeni projekt, a ishođena je i potvrda glavnog projekta. Dokumentacija za nuđenje je spremna za javno nadmetanje i nakon toga odmah je moguć početak gradnje – izvijestili su iz Grada Varaždina.

Projekcija izgleda sinagoge od prije nekoliko godina

Zgrada sinagoge će, kao što je to praksa svugdje u svijetu, osim u vjerske služiti

Sinagogu nismo zapostavili. Tražimo i izvore financiranja iz EU, ističu iz Grada i u koncertne te galerijske svrhe. Točnije, u planu je multimedijalni koncept.

– Projekt je prijavljen Ministarstvu kulture na Program javnih potreba u kulturi

Republike Hrvatske za 2013. godinu, a trenutno je u fazi evaluacije. Također se traže izvori financiranja iz fondova Europske unije – navode iz Grada.

Napominju da nisu zapostavili sinagogu, koja je spremna za obnovu čim bude zatvorena financijska konstrukcija. - Grad je u intenzivnom kontaktu sa židovskom zajednicom na ovom području. Njihov predstavnik dr. Andrej Pal je na razgovoru u Gradskoj vijećnici detaljno informiran o stanju sinagoge. Obećana

S obzirom na to da je sva dokumentacija spremna, dr.

Pal je već dogovorio sastanak s izraelskim veleposlanikom u Hrvatskoj koji je, u ranijim susretima, izrazio spremnost pomoći Varaždinu ako dođe do obnove.

Ovo je bio treći susret dr.

Pala s varaždinskim gradskim čelnicima s tim da su prva dva s tadašnjim gradonačelnikom Ivanom Čehokom ostala na dobrim željama uz kavu.

- Mislim da je članak o zanemarivanju Židovskoga groblja i sinagoge kao kulturne baštine, objavljen u vašim novinama, ostvario cilj. Primljen sam na najvišoj gradskoj razini i dogovorena je suradnja u smislu što brže obnove sinagoge koja gradu služi na čast te odaje počast svim stradalim Židovima koji su pridonijeli kulturnom i ekonomskom prosperitetu grada i županije - zadovoljan je dr. Andrej Pal.

18

KULTURNI OBZOR

REGIONALNI TJEDNIK || 29. siječnja 2013., br. 454

VARAŽDIN

Čak 6.629 posjetitelja Noć muzeja u Gradskom muzeju Varaždin svake godine privlači sve više posjetitelja. Besplatan ulaz, mnoštvo događanja i atmosfera, očigledno su dobra kombinacija. Ove je godine od 18 sati do 1 ujutro izložbene postave GMV-a u Starome gradu, palači Herzer i palači Sermage razgledalo ukupno 6.629 posjetitelja! - Sa zadovoljstvom može-

- Naravno da su odapete strelice opasne, pa smo krajnje oprezni! - rekao nam je Miljenko Vrhovec, predsjednik Trakošćanskih streličara

NOĆ MUZEJA Više od tisuću posjetitelja pohodilo dvorac Trakošćan u dosad najatraktivnijoj Noći muzeja

Letjele zapaljene strijele!

Posjetitelji su na samom vrhuncu večeri oduševljeno promatrali kako Trakošćanski streličari iz Koprivnice s dvorskog vidikovca prema jezeru odapinju zapaljene strijele mo reći da je publika za muzejske sadržaje i ovaj put pokazala veliko zanimanje - zadovoljni su organizator i. Napomenimo da je ova

manifestacija okupila posjetitelje svih uzrasta, pa je kroz muzej “šetao” i jedan petomjesečni gost!

I varaždinski Muzej anđela, koji vodi Željko Prstec, pridružio se Noći muzeja. Posjetitelji su tako u Kranjčevićevoj ulici imali prilike vidjeti postav malih drvenih anđela iz 1721. godine.

Piše: LJILJANA RISEK

- Naši lukovi načinjeni su prema prastarim nacrtima lukova metkovskih streličara, a izradili smo ih od svibovine, najtvrđeg drveta u nas. Dugi su oko 1,60 metara, ojačani kožnom vrpcom, a strijele se odapinju pomoću strune. Na vrhu strelica su jedno guščje i dva puranska pera, koja im osiguravaju pravilnu rotaciju.

Naravno da su odapete strelice opasne, pa smo u manipulaciji njima krajnje oprezni! Drago nam je da smo večeras atrakcija dvorca Trakošćan, to više što je većina nas korijenima upravo iz bednjanskog i trakošćanskog kraja. Mi smo, naime, potomci mještana što su se nekad iselili u koprivnički kraj, ali kao što vidite, krv nije voda, korijeni se ne zaboravljaju olako - rekao nam je Miljenko Vrhovec, predsjednik Trakošćanskih streličara iz Koprivnice koji su u Noći muzeja, 25. siječnja, bili zanimljivost oko koje su se okupljali brojni posjetitelji što su za svoju destinaciju izabrali dvorac Trakošćan.

Odore i perike A streličari, odjeveni u srednjovjekovne kape i tunike crvene i zlatne boje, te su se večeri sjajno uklopili u dvorsku atmosferu u kojoj su posjetitelje dočekivali nesvakidašnji domaćini te ih vodili na putovanje u slavnu prošlost grofovske obitelji Drašković.

Tako su, pod budnim okom

predsjednika Borisa Jagetića Daraboša, vitezovi iz ivanečke Udruge vitezova ivanovaca u šetnju škripavim odajama poveli prekrasne dvorske dame.

U jednoj od odaja posjetitelji su mogli pratiti i komični igrokaz Vesele žene trakošćanske što su ga pod paskom mentorice Nataše Roginek izveli učenici ivanečke Osnovne škole Ivana Kukuljevića Sakcinskog, dakako, u dvorskim odorama i haljinama, s perikama i dam-

U dvorskoj kuhinji učenici OŠ Ivanec izvodili su kemijske pokuse skim frizurama. Za to vrijeme u Viteškoj je dvorani druga skupina učenika što ih je vodila dipl. bibl. Draženka Stančić u sklopu svog čitalačkog projekta Tulum s(l)ova posjetiteljima čitala iz Zagorkine Gričke vještice, a mnogi šetači u jednoj od dvorskih odaja zastali su i uz zanimljivu povijesnu prezentaciju.

- Učenici šestog razreda govore o zanimljivim ženama iz obitelji Drašković, dok su osmaši priredili predavanje o povijesti obitelji Drašković – kazale su prof. Sonja Poljak i prof. Suzana Jagić. A školske zadrugarke s voditeljicom Josipom Krtanjek posjetiteljima su pak nudile sitnice i uspomene s Trakoščanskog sejma. U dvorskoj kuhinji, u kojoj su posjeti-

telji rado razgledavali pekače za kavu, samovare, mlince za mirodije, ribeže, cjedila, bidermajerske vaze, fini porculan i druge zanimljivosti, učenici su pod vodstvom Melite Brodar izvodili kemijske pokuse.

Kratke postelje Sve to pridonijelo je, i unatoč temperaturi koja se vani spustila na devet celzijevaca ispod nule, dobrom raspoloženju u dvorcu. Posjetitelji su se rado fotografirali uz topovske cijevi i oružje, odoka mjerili duljinu postelja u nekadašnjim ložnicama pitajući se zašto su tako kratke (?) te uživali otkrivajući sitne detalje povijesti dvorca što su je stoljećima pisali vojskovođe, ilirci, slikari, fotografi, političari i drugi uglednici iz loze Draškovića.

Uoči početka programa, u Galeriji podno dvorca predstavljena je knjiga “Varaždin - putovanje u prošlost” varaždinskog novinara i publicista Borisa Ratkovića. Vrhunac je svakako bio oko 21 sat, kada su se brojni posjetitelji popeli na vidikovac te se oduševili prizorom zapaljenih strijela što su ih s vrha prema jezeru odapinjali Trakošćanski streličari. Dosad najatraktivnija Noć muzeja u dvorcu Trakošćan ponovno je pokazala njegove goleme turističke potencijale i opravdala ocjene (i) stranih analitičara koji Trakošćan svrstavaju u deset vrhunskih kontinentalnih turističkih destinacija.

Unatoč temperaturi od minus 9, u dvorcu vladalo odlično raspoloženje

Šarmantne dvorske dame u društvu vitezova ivanovaca

URBANA KULTURA

29. siječnja 2013., br. 454 || REGIONALNI TJEDNIK

19

NOFX stižu na INmusic

Urbana kultura

Jedan od najdugovječnijih nezavisnih punk rock bendova 25. lipnja stiže na INmusic festival. NOFX upravo ove godine slave 30. godišnjicu postojanja, a na popisu gradova u sklopu slavljeničke turneje potvrđen je Zagreb. Ulaznice za INmusic festival 2013 po redovnoj cijeni od 349 kuna prodaju se u svim poslovnicama Tisak media centra u Zagrebu,

www.regionalni.com

Dubrovniku, Hvaru, Karlovcu, Makarskoj, Opatiji, Osijeku, Pazinu, Požegi, Puli, Rovinju, Sisku, Slavonskom Brodu, Splitu, Varaždinu, Velikoj Gorici te Zadru. Budući da su organizatori i ove godine publici poklonili nulti dan, festival će se održati od 24. do 26. lipnja. Studentima i srednjoškolcima INmusic festival daruje popust pri kupnji ulaznice. (iv)

Zovite nas na 042/290-777

METAL Varaždinski bend održava formu po Bosni, Dalmaciji i Slavoniji

Insolitvs puni dalje Udruga mladih Bronx poziva zainteresirane da se uključe

U atomsko sklonište na druženje i igru!

A t o m s ko s k l o n i š t e u Bronxu dobilo je novu namjenu! Predsjednik Udruge mladih Bronx Duško Matijević prošli je tjedan s Gradom Varaždinom sklopio ugovor prema kojem udruga na godinu dana dobiva na korištenje sklonište u Ulici Miroslava Krleže, i to bez naknade. Ali to nije sve. Grad im je osigurao i 120.000 kuna kako bi se sklonište privelo novoj svrsi, a to je okupljanje mladih (ali i starijih, zašto ne, kažu u udruzi) iz tog dijela grada.

Napomenimo da ako dođe do potrebe korištenja atomskog skloništa u svrhe za koje je građeno, udruga oslobađa prostor u roku od 24 sata.

Nadamo se da do toga neće doći, pa će atomsko sklonište, čijih se devet prostorija rasprostire na 150 kvadrata, služiti uglavnom za druženje, igru, rekreaciju, bendovima za probe, a između ostalog,

bit će tamo i sjedište udruge koja u Varaždinu djeluje već šest godina baveći se problemima mladih i organiziranjem projekata za tu populaciju. U prostorijama atomskog skloništa naći će se mjesta i za knjižnicu te čajnu kuhinju, stoga Udruga mladih Bronx poziva zainteresirane da se uključe u aktivnosti koje će, nadaju se, zaživjeti za mjesec i pol dana.

Umjetnici će zacijelo biti zainteresirani za ovu novost u Bronxu, jer će moći izlagati u skloništu. Atomsko sklonište imat će i humanitarnu svrhu - u njemu se planira odvojiti prostor i za skladište odjeće i hrane za potrebite građane.

Naravno, kad se malo renovira, za što će biti potreban i trud, i vrijeme. Volja je tu, potpora Grada nije izostala i sada slijedi - preuređenje, za što će priliku dobiti i grafitiumjetnici. (iv)

Sziget otkriva lineup Iako se čini da je sezona festivala još daleko, organizatori rade punom parom kako bi nam u udarnim ljetnim terminima pružili najbolju moguću priliku za zabavom. Tako ni Sziget, osvajač nagrade za najbolji europski festival, nije iznimka. Iako još uvijek svoje magnete za publiku objavljuju na kapaljku, ovih su se dana pohvalili s nekoliko novih imena koja će se pojaviti na manjim pozornicama najvećeg festivala ovih prostora. Tako će nas usred Budimpešte, od 5. do 12. kolovoza, zabavljati Parov Stelar band, Boys Noize,

Deichkind, Nicky Romero, Hadouken!, Oscar Mulero, The Bots, Seed i The Arzte.

Naravno, lista izvođača još ni približno nije kompletirana, a za glavnu pozornicu objavili su samo jednog od planiranih 5 headlinera.

Legendarni britanski bend Blur potvrdio je svoj nastup i zasad je najzvučnije ime Szigeta. Ne sumnjamo da će Sziget i ove godine pružiti bogat i atraktivan program tako da nije naodmet već sada planirati ljeto, jer cijena ulaznice u pretprodaji, koja traje sve do svibnja, za sve dane festivala iznosi 199 eura.

Aleksandar Vucković

Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com

- Ali slušaj, ja san odi doša na jedan od onih koncerata koji su generalno u k***u i nisan doša slušat! I onda san vas čuja, i to je bilo...

To je bilo drugačije! Bilo je agresivno, ali vi ste me

Insolitvs nastupa 16. veljače na velikom koncertu u Sračincu napunili, razumiš?... I fala van na tome monci - riječi su jednog od Splićanina koji je prošle subote pohodio koncert varaždinskog benda

Insolitvs u Splitu i uputio im riječi podrške na Facebook fan stranici. Naime, opasne zvuke koji pune uši željne progressive metala sviraju četvorica Varaždinaca ovih dana diljem Hrvatske.

Sljedeće - Sračinec!

Nakon što je krajem prošle godine Varaždincima predstavio svoj prvi DVD, snimljen tijekom europske turneje 2012, Insolitvs je prvo krenuo održavati formu u susjednoj nam Bosni.

- Bili smo na mini-turneji u Tuzli i Sarajevu, gdje su nas pozvali glazbeni suradnici iz benda Agonize. Dobro smo se proveli! - zadovoljan je Petar Babić, bubnjar grupe Insolitvs od kojeg smo

doznali i da članovi benda očekuju novu pošiljku spomenutog DVD-a Breaking the Layers, koji je snimila nizozemska izdavačka kuća, te će primjerke biti moguće nabaviti na nekom od nji-

hovih koncerata. A gdje ih možete uskoro čuti uživo, zanima vas? Prvi sljedeći koncert očekuje ih u Osijeku 2. veljače, a zatim dolazi na red lokalna publika.

- Koristim priliku najaviti koncert u Sračincu, koji će se održati 16. veljače. Organizira ga Udruga mladih O-mega, a uz nas svirat će još šestsedam bendova. Očekujemo da će biti dobro budući da su koncerti u Sračincu uvijek super - rekao nam je Petar, uz kojeg u Insolitvsu sviraju još i Gordan Vrbanec, Ivan Breslauer i Ivan Milković.

Insolitvsove snimke možete preslušati na internetskoj stranici http://www.myspace.com/insolitvs, a potražite ih i na Facebooku.

ZAGREBDOX Od 24. veljače do 3. ožujka, deveti po redu

Na dokumentarce u Zagreb Posljednji tjedni zime već devetu godinu zaredom prolaze u znaku stotina dokumentaraca koji domaćoj publici približavaju raznovrsne priče i fenomene iz raznih krajeva svijeta.

Deveto izdanje ZagrebDoxa, najvećeg međunarodnog festivala dokumentarnog filma u regiji, održat

će se od 24. veljače do 3. ožujka u zagrebačkom kinu Cineplexx Centar Kaptol.

Osam festivalskih dana posjetiteljima će ponuditi više od 150 dokumentaraca iz cijeloga svijeta.

Osim međunarodne i regionalne konkurencije, niz intrigantnih naslova donose i popularni službeni pro-

grami: Kontroverzni Dox, Stanje stvari, Happy Dox, Majstori Doxa, Glazbeni globus, Teen Dox. Američki dokumentarac The Act Of Killing, švicarski Winter Nomads, zatim The Gatekeepers, The House I Live In, samo su neki od naslova koji nas očekuju na ZagrebDoxu.

20

DUPLERICA

REGIONALNI TJEDNIK || 29. siječnja 2013., br. 454

29. siječnja 2013., br. 454 || REGIONALNI TJEDNIK

DUPLERICA

21

22

SPORT

REGIONALNI TJEDNIK || 29. siječnja 2013., br. 454

Seminar za trenere bejzbola

sport

Peti put zaredom u Varaždinu je održan stručni seminar za trenere bejzbola u organizaciji ISG - International Sports Group i BK Vindija, a pod pokroviteljstvom Hrvatskog baseball saveza, Zajednice sportskih udruga grada Varaždina i Vindije d.d. Seminar je održan od 25. do 27. siječnja u dvorani “Graberje”, za oko pedesetak trenera iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Mađarske i Austrije. Predavači seminara su bili renomirani američki treneri Bill Percy, John Vodenlich i Terry Ayers. Kao gosti predavači ovog puta nastupili su Ernesto Pereira, Aleksandar Bekić i Nikola Golub.

www.regionalni.com/sport

Priznanje Sportski pothvat mjeseca za prosinac 2 01 2 . d o b i t ć e Karate klub Varaždin. Svečanost dodjele priznanja Zajednice sportskih udruga grada Varaždina održat će se u četvrtak s početkom u 10 sati u dvorani “Graberje”.

Zovite nas na 042/290-777

RUKOMET ŽRK Koka uvjerljivo je pobijedila ekipu RK Dalmatinka 36:23 (22:8)

Vrijedna dva boda i prvi prijenos uživo na internetu Šesti dvoransk i bejzbol turnir u organizaciji BK Vindija ove je godine okupio stotinjak dječaka iz Hrvatske, Srbije i prvi put Mađarske.

Uz domaćina BK Vindija nastupili su klubovi BK Zagreb i BK N. Zagreb, BK Olimpija iz Karlovca, BSK Novi Sad te BC Reds iz Mađarske. U finalnom susretu pobijedila je ekipa iz Novog Sada 17:11, a treća je bila ekipa Zagreba. Turnir je odličan uvod u novu sezonu.

Prvenstvo u 1. HRL-u za žene odlično je počelo za Varaždinke, ostvarile su važnu pobjedu na domaćem terenu Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U prvoj utakmici nastavka sezone, susretu 16. kola 1. HRL-a za žene, ekipa ŽRK Koka pobijedila je ekipu RK Dalmatinka 36:23 (22:8).

Ovom pobjedom Varaždinke su dodatno učvrstile svoju poziciju na sredini

Utakmica ŽRK Koka i RK Dalmatinka uživo prenošena na internetskoj stranici sport-streaming.tv

1.

HNL za juniore samo što nije počela, pa su juniori NK Varaždin odigrali prijateljsku utakmicu s trećeligašem Graničarom iz Kotoribe.

Varaždinci su pobijedili visokih 5:0. Sljedeći vikend juniori i kadeti NK Varaždina gostuju u Zagrebu, gdje će odigrati prijateljsku utakmicu s kadetima i juniorima NK Lokomotiva.

prvenstvene ljestvice, čime je zadovoljan i trener Nikola Škorić.

Taktika

Koka - Dalmatinka, 16. kolo 1. HRL-a za žene

- Sigurno je da smo zadovoljni pobjedom, dva boda smo upisali. Koncentracija i priprema za utakmicu koju smo ovaj tjedan odradili je bila dobra što se vidjelo u prvom poluvremenu. Dobar ulazak u utakmicu, obrana, kontra koja je funkcionirala i 22:8 rezultat prvog poluvremena koji to i pokazuje.

Jasno je da je šezdeset minuta teško držati koncentraciju na toj razini, a ja sam dao priliku i mlađim

U zaleđu

GRADSKA SPORTSKA DVORANA 31.01.2013.

- kuglana – KK Obrtnik 2011 – KK Obrtnik Or u 18,00 sati 01.02.2013.

- kuglana – KK MIV – KK Koprivnica u 18,00 sati - KK Ivančica – KK Dubravčan u 20,00 sati 02.02.2013.

- velika dvorana – RK Varteks di Caprio – RK Vidovec Bios u 19,00 sati - mala dvorana – odbojkaški stručni seminar u 12,00 sati - kuglana – KK Varaždin – KK Pitomača u 15,00 sati - KK Lepoglava – KK Sirela u 18,00 sati 03.02.2013.

- mala dvorana – OK Varaždin Volley 2 – OK Poljanec u 14,00 sati - kuglana – KK Varteks – KK Cesta u 10,30 sati

Pobjeda i u Kupu Protekli tjedan varaždinske rukometašice odradile su i Kup utakmicu u kojoj su pobijedile ekipu ŽRK Zrinski 25:18 (10:9).

- Kolega Golik ima dobru ekipu, dobro radi i zato je utakmica bila zanimljiva te im čestitam na lijepoj utakmici i dobrom otporu. Presudilo je iskustvo u posljednjih petnaestak minuta i fizička snaga.

Mi smo pobijedili i idemo dalje. Čekamo pobjednika Podravka Lino – Bjelovar.

Nadam se da nam se i tu otvara mogućnost koraka naprijed u odnosu na prošlu sezonu kada smo ispali u osmini finala.

Nadam se da ove godine možemo ući u četvrtfinale, a onda je ždrijeb taj koji nam može odrediti sudbinu, ali o tom potom - najavio je trener Varaždinki Nikola Škorić.

premati za Osijek, to nam je bitna i ključna utakmica koju igramo u subotu. Idemo tamo probati pobijediti

i to je najvažnije.

Koga biste od igračica izdvojili, s kime ste bili posebno zadovoljni?

Pa, ne bih danas nikoga izdvojio posebno, ali odlično su u prvom poluvremenu funkcionirale obrane Simone Hajduk i bacanje kontre gdje je Snježana Horvat zabila devet golova.

To je ono što je dobro, osim, naravno, rezultata i to je dio naše taktike koju gradimo.

U sljedećem kolu na redu je gostovanje u Osijeku.

Osijek je ekipa koja je uz nas na prvenstvenoj ljestvici. Tu smo, blizu smo. Teško smo se mučili i na jesen ovdje kod nas. Imaju puno iskusnih igračica, a tamo je i „vruć“ teren te uz sve to i malo dalje putovanje.

To su sve otežavajući faktori. Međutim, mi se polako dižemo u formi i idemo

Obrane Simone Hajduk i kontre Snježane Horvat obilježile su susret tamo probati pobijediti.

Utakmica Koke i Dalmatinke bit će zapamćena i po tome što je to bio prvi susret Varaždinki koji je uživo prenošen na internetskoj stranici sport-streaming.tv.

Piše: DAMIR IVANČIĆ

Kako javnosti prezentirati rad sportskih udruga?

Aktivnosti koje se odvijaju u klubu treba prezentirati javnosti. Ponekad se više aktivnosti događa u isto vrijeme pa treba pripaziti kako ih prezentirati. Najbolje bi bilo da se svaki put prezentira jedna informacija, a najviše tri. Obrazloženje zašto tako treba biti daju neuroznanstvenici koji tvrde da se u kratkotrajnom sjećanju mogu obraditi samo tri do četiri informacije. Ako ćemo im vjerovati, onda nema potrebe nuditi deset informacija

curama koje su to korektno odradile i iskoristile te je moja ekipa zasluženo pobijedila. Čestitke curama i odmah se počinjemo pri-

urednik sportske rubrike damir@regionalni.com

kada ih naši slušatelji ne mogu obraditi. Informacije zatim trebaju biti što jednostavnije jer su obično namijenjene od običnih gledatelja do eventualnih sponzora. Ponekad nije loše klupsku informaciju „zamotati“ u neku klasičnu priču koju svi dobro poznaju, taj način može dodati bolju prepoznatljivost svake sljedeće informacije. Obavezno se potrudite oko prezentacije. Na predstavljanju ili press konferenciji pokušajte ubaciti

neko iznenađenje, ono će poslužiti da se informacije koje šaljete bolje zapamte.

Kod press konferencija ne smijete zapasti u zamku: „Ja sam glavni i samo ja ću biti pod svjetlima reflektora“. Puno snažnija poruka se šalje ako na press konferenciji za stolom sjedi više ljudi koji su svi na istom putu. Osim toga uvježbajte svaki pojedinačni nastup i dogovorite unaprijed redoslijed. Neka vaši opisi budu kratki i jezgroviti i ne ponavljajte se.

SPORT

29. siječnja 2013., br. 454 || REGIONALNI TJEDNIK

2.2.

Nova penjačka stijena na Slobodi Prilikom otvorenja novog dijela penjačke stijene na SC Sloboda, u Varaždinu je održano kolo Blok lige u organizaciji Planinarskog kluba Vertikal. To je natjecanje penjača sjeverozapadne Hrvatske na umjetnim stjenama tzv. boulderima. U Varaždin je došlo 50-ak penjača koji su se okušali u 14 smjerova koje su postavili Igor Čorko i David Koljnrekaj. U muškoj konkurenciji pobijedio je stari as Marko Rožman, koji je jedini uhvatio top u najtežem, 14. smjeru. Za njim su slijedili Borna Čujić, Filip Pečenec i vertikalovac Jurica Levatić. Kod žena prva je bila Inga Patarčić ispred Tanje Mravlinčić na drugom i Ane Pavić.

23

s početkom u 10 sati održat će se edukacijski seminar za trenere na temu “Rad s mladima i nova saznanja u treningu djece i mladih” u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin u organizaciji OK Varaždin Volley. Seminar će voditi dr. sc.

Tomislav Đurković s Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

RUKOMET RK Varteks Di Caprio nastavlja natjecanje u Premijer ligi JOŠ IMA NADE! Rukometaši RK Varteks Di Caprio u sezoni 2012/13. ostvarili su 14 poraza i jedan remi. Na kraju polusezone tako su na posljednjem mjestu Premijer lige sa nula bodova. Ovaj jedan osvojeni bod oduzet im je zbog neplaćanja financijskih obveza prema HRS-u. Ispred Varaždinaca na prvenstvenoj ljestvici nalazi se ekipa Splita sa 9 bodova a zatim su Gorica i Marina Kaštela sa po 10 bodova pa iznenađenje niti ne izgleda tako nemoguće.

Rukometaši RK Varteks Di Caprija spremni su nastaviti sezonu i pokušati napraviti iznenađenje

Rukometaši se ne predaju; s mladim snagama do cilja Svakako ćemo pokušati osigurati ostanak u Premijer ligi, a ako to ne budemo uspjeli, onda ćemo ići u niži rang. U koji niži rang bismo eventualno išli, odlučit ćemo sami ako do toga dođe Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Rukometni klub Varteks Di Caprio nastavlja s natjecanjem u Premijer ligi, riječi su predsjednika RK Varteks Di Caprija Željka Kuštera.

Pet ekipa – Uspjeli smo se dogovoriti s Gradom da nam sufinancira dio troškova za natjecanje u Premijer ligi kao i ostale četiri ekipe mlađih uzrasnih kategorija. Svakako ćemo pokušati osigurati ostanak u Premijer ligi, a ako to ne

budemo uspjeli, onda ćemo ići u niži rang. U koji niži rang bismo eventualno išli, odlučit ćemo sami ako do toga dođe. U svakom slučaju, težište smo prebacili na rad s mladima. Već imamo četiri ili pet mladih igrača koji „kucaju“ na vrata seniorske ekipe i upravo zbog tih mladih igrača nećemo se predati i nastavit ćemo s radom i natjecanjem.

Nastavit ćemo se natjecati sa svojim snagama i dat ćemo sve od sebe. Sponzora gotovo da i nema tako da slijedi period preživljavanja – dodao je Kušter. Iako su već u nekim

medijima objavljene informacije koje su upućivale na raspad u klubu i odustajanje od natjecanja, to ipak nije

Grad je pristao sufinancirati natjecanje rukometaša u Premijer ligi istina, potvrdio je Kušter.

Visoki troškovi natjecanja, uz financijsku krizu u gospodarstvu stvorili su vrlo lošu klimu

za klubove koji gaje kolektivni sport. Oni redovito imaju pet ili više selekcija te se svaki vikend natječu u raznim ligama, a sve je to popraćeno u ovom trenutku velikim financijskim opterećenjem za klubove.

Primjerice, za RK Varteks Di Caprio do kraja sezone za kotizacije, članarine, registracije, putovanja i visoke naknade sucima i delegatima treba više od 100.000 kuna, za sve uzrasne kategorije koje se natječu. Slično je i u drugim kolektivnim sportovima poput nogometa, košarke ili odbojke.

ODBOJKA OK Toplice izbačen iz daljnjeg natjecanja u 2. A ligi

Presudile 2 neodigrane utakmice

Klub je imao i nepodmirene članarine i kotizacije

- Odbojkaški klub Toplice po drugi put nije došao na odigravanje utakmica 2. A HOL Centar OK 4 Rijeke - OK Toplice, 20. listopada 2012. i 19. siječnja 2013. te OK Medicinar - OK Tolice 23. prosinca 2012. i 20. siječnja 2013. Obje utakmice registriraju se pobjedama 3:0 za domaćine, a na snagu stupa članak br. 56. Propisnika o natjecanju 2. A međužupanijske odbojkaške lige - Centar natjecateljska sezona 2012./2013. - izjavio je povjerenik natjecanja Željko

Jurčević te dodao kako spomenuti članak propisuje automatsko isključivanje kluba iz daljnjeg natjecanja.

- Uvidom u našu dokumentaciju OK Toplice isto tako nisu izvršile ni svoju financijsku obavezu iz Članka br. 4. spomenutog propisnika, koji propisuje sankciju automatskog isključivanja iz daljnjeg natjecanja ukoliko nije plaćena članarina i kotizacija - napomenuo je Jurčević. Iz OK Toplice za sada nema očitovanja o primijenjenoj mjeri.

Novaki po drugi put prvaci Završena je 4. zimska malonogometna liga općine Maruševec, koja se tijekom prosinca i siječnja igrala u sportskoj dvorani OŠ Maruševec. U finalu bolja je bila ekipa MNK Novaki 2 pobijedivši MNK Duki iz Druškovca rezultatom 4:1 te tako po drugi put osvojila zimsku ligu. Neizvjesno je bilo i u borbi za treće mjesto gdje je MNK Gmajna iz Čalinca pobijedila MNK Ločnjak iz Maruševca s tijesnih 4:3. Organizator zimske malonogometne lige Društvo za sport i rekreaciju Maruševec je tri prvoplasirane ekipe nagradio peharima dok je pobjednik ponio i prijelazni pehar, a četvrtoplasirana ekipa dobila je loptu.

Održana je izborna škupština MNK Črešnjevo. Izabran je novi, tj. stari predsjednik Nikola Žganec, dopredsjednik je Davor Huđek, a tajnik kluba Davor Grudiček. Također je jednoglasno imenovan i Izvršni odbor. Sva izvješća su jednoglasno prihvaćena te je usvojena i izmjena Statuta kluba. Kroz četverogodišnje razdoblje svog rada, članovi kluba su organizirali brojne

akcije, sportska događanja, razne projekte i programe te su aktivno sudjelovali u donošenju odluka za boljitak naselja Črešnjevo u suradnji s Općinom Beretinec.

24

SPORT

REGIONALNI TJEDNIK || 29. siječnja 2013., br. 454

SPORTAŠ 2012. GODINE Ponovo najbolji Emil Milihram i Tanja Perec uz HK Vindija i STK Varaždin

Ovogodišnji dobitnici nagrada i priznanja Zajednice sportskih udruga grada Varaždina bili su sudionici jubilarnog 50. izbora najboljih sportaša i sportašica Varaždina

Emil i Tanja bez premca u varaždinskom sportu Sportaši godine osoba s invaliditetom ili gluhih osoba za prošlu godinu su Tomislav Špalj i Helena Dretar Karić, STK OSI Varaždin Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Održan je 50. izbor manifestacije Sportaš godine grada Varaždina. U svečanom ozračju proglašeni su najbolji sportaši, sportski kolektivi i sportski djelatnici u prošloj godini.

Neprikosnoveni Za sportaša grada Varaždina u 2012. godini ponovo je izabran Emil Milihram, član Kajak kanu kluba Varteks, a za sportašicu godine ponovo je izabrana Tanja Perec, članica Streljačkog društva Varaždin.

Sportaš godine osoba s invaliditetom ili gluhih osoba za prošlu godinu je Tomislav Špalj, član Stolnoteniskog kluba osoba s invaliditetom

Varaždin, a kod sportašica Helena Dretar Karić, Stolnoteniski klub osoba s invaliditetom Varaždin.

Glasalo je 69 % članova Prosudbene komisije ili 39 od ukupno 57 Kod sportskih ekipa najbolji u muškoj konkurenciji u 2012. godini bili su članovi Hrvačkog kluba Vindija, a u ženskoj konkurenciji najviše glasova dobio je Stolnoteniski klub Varaždin. Kod sportskih ekipa osoba s invaliditetom ili gluhih osoba najviše glasova donio je Muški streljački klub gluhih Varaždin.

Izabrane su i najveće nade varaždinskog sporta, a to su: Istok Rodeš, Skijaški klub Varaždin, Mateja Jambrović, Atletski klub Sloboda, te Iva Risek i Vedran Sraga, Sportsko-plesni klub Harmnoy.

Priznanja su dobili i klubovi koji slave obljetnice. Tako su priznanja dodijeljena AK Sloboda za 80 godina rada, NK Udarnik 32 također za 80. godišnjicu osnutka te NK Mladost za 50 godina rada.

Godišnju nagradu za sportskog djelatnika godine dobio je Velimir Vujec - Šahovsko društvo Varaždin, za trenera godine Antun Remar, Biciklističko društvo Sloga, te za sportskog pedagoga godine Nikola Žganec, Udruga kineziologa grada Varaždina i Varaždinske županije.

T. Špalj i H. Dretar Karić

Nagradu za životno djelo dobila je Blaženka Birolla za sportska dostignuća kroz više od 40 godina aktivnog sportskog djelovanja te na unapređenju i promidžbi sporta kao sportašica, sportska djelatnica i animatorica varaždinskog sporta u svojoj sredini i na međunarodnoj sceni.

Zlatne plakete za doprinos unapređenju i razvoju sporta dobili su Živko Nikolov, Hrvački klub Vindija, Radojica Matijašević, Ženski rukometni klub Koka, Tihomir Hunjak,Sportsko-ribolovni klub Varaždin, Željko Vukotić, Stolnoteniski klub Varaždin, Josip Horvat, Nogometni klub «Plitvica» Gojanec.

Diplome su dobili: Marijan Tomašić, Nogometni klub „Plitvica“ Gojanec, Ivan Bešenić, Hrvački klub Vindija, Marko Šest, Streljačko društvo HT – Varaždin, zatim Konjički klub Varaždin 95, Nenad Pavliček, Atletski klub Sloboda, Ivan Domislović, Atletski klub Sloboda, Danijela Marković, Ženski rukometni klub Koka, Kristijan Kosmačin, Sportskoribolovni klub Varaždin, Josip

Gavranović, Nogometni klub Mladost, Branko Meštrić, Nogometni klub Mladost.

Posebna priznanja dobili su Boris Santo za dugogodišnji aktivan rad u sportu, Stjepan Vučković za dugogodišnji aktivni rad u sportu i postignute izvanredne sportske rezultate, Saša Suhodolčan za postignute izvanredne sportske rezultate u 2012. godini.

Sportski uzori po osnovnim školama su Iva Kumrić, I. OŠ Varaždin, Luka Gotić, II. OŠ Varaždin, Mateo Žugec, III. OŠ Varaždin, Erika Križanić, IV. OŠ Varaždin, Luka Zrinski, V. OŠ Varaždin, Tihana Vusić, VI. OŠ Varaždin, Ivana Pakrac, VII. OŠ Varaždin, te Ivan Hranić, Centar za odgoj i obrazovanje «Tomislav Špoljar».

SPORTSKI PLES Međunarodni plesni turnir u Ludbregu potvrdio dominaciju varaždinskog kluba

Harmony ponovo najuspješniji Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Lucija Sabolek i Tin Sanjković najbolji su bili u starijoj mladeži

U Ludbregu je održan Međunarodni plesni turnir u organizaciji Hrvatskog športskog plesnog saveza i Plesnog kluba D&D iz Osijeka. Na natjecanju je nastupilo 95 plesnih parova iz 3 države. Za varaždinski SPK Harmony nastupilo je 10 plesnih parova. Osvojena su 2 prva mjesta, 4 druga i 3 treća mjesta, 2 četvrta i 3 peta mjesta te po jedno šesto i jedno sedmo mjesto.

Najveći uspjeh na turniru postigli su Lucija Sabolek i Tin Sanjković u kategoriji starija mladež gdje su u latinskoameričkim plesovima osvojili prvo mjesto i naslov pobjednika natjecanja, dok su u standardnim plesovima osvojili drugo mjesto. Nadalje, na natjecanju u standardnim plesovima prvo mjesto osvojili su Iva Risek i Vedran

Sraga u kategoriji starija mladež. Drugo mjesto pripalo je Emini Mušanović i Alenu Lesjaku u kategoriji odrasli, dok su u istoj kategoriji treći bili Adriana Mušanović i Mateo Krcić.

Finala Treće mjesto osvojili su i Tihana Vusić i Jurica Kavran u kategoriji mladeži i Emili Kliček i Matija Krajačić u kategoriji mlađa mladež. Ulazak u finale još su izborili Lora Lonić i Bruno Gale – četvrti u kategoriji starija mladež, Nikolina Bistrović i Mario Pajić – peti u kategoriji starija mladež i Helena Vincek i Ivan Jarnec – peti u kategoriji mladež.

Na natjecanju u latinskoameričkim plesovima drugo mjesto osvojili su Tihana Vusić i Jurica Kavran u kategoriji mladeži i Emili Kliček i Matija Krajačić

u kategoriji mlađe mladeži, dok su četvrti, peti, šesti odnosno sedmi bili Lora Lonić i Bruno Gale, Nikolina Bistrović i Mario Pajić, Helena Vincek i Ivan Jarnec te Lana Furjan i Edo Tomašek. Subotnji nastup Harmonyjevih plesača, kako onih najmlađih upravo proizašlih iz podmlatka Harmonyjeve škole plesa, tako i onih plesnim stažem starijih, te ostvareni rezultati samo su potvrda izuzetno kvalitetnog rada ovog sportskog kluba koji iz dana u dan okuplja sve veći broj plesnih zaljubljenika.

U Harmonyju sada slijede pripreme za nastup na prvenstvu Hrvatske u standardnim plesovima koje će se već sljedećeg vikenda održati u Krapini. Očekivanja od Harmonyjevih plesnih parova su opravdano velika, točnije, očekuje se da varaždinski plesni klub ponovo ponese titulu najuspješnijeg plesnog kluba u Hrvatskoj.

ŽENSKI SVIJET

29. siječnja 2013., br. 454 || REGIONALNI TJEDNIK

ženski svijet www.regionalni.com/lifestyle

25

Ženstvenost, profinjenost i glamur uz haljine Sposa Svaka bi žena trebala barem jednom odjenuti haljinu Vesne Spose. Hoće li to biti vjenčanica ili večernja haljina, osjećat će se jednako – ženstveno i profinjeno. Kompletan glamur može zaokružiti komadom nakita, rukavica i torbice iz asortimana Vesne Spose. Sve ovo možete pronaći u trgovini koja se nalazi u Meštrovićej ulici 2 u Varaždinu (preko puta glavnog ulaza bolnice). Preuređena varaždinska trgovina najbolji je poklon za 20. godišnjicu modne

kuće u kojoj osim haljina Vesne Spose možete nabaviti i haljine svjetskih brendova Pronoviance, DeOnofria, Demetriosa ili kreatora Elieja Saaba i Manuela Mota. Osim haljina i modnih detalja, Vesna Sposa kreira i program za krštenja te haljinica za prvu pričest. Kreacije su od najfinijih materijala u koje su nerijetko utkani Swarovski kristali. Budućim mladencima preporučujemo da za vjenčano prstenje iskoriste svilene unikatne jastučiće s figurom anđela.

Zovite nas na 042/290-777

NOVO U Uskoj 3 u Varaždinu otvoren E`line studio za šminkanje vlasnice Eme Kerekeš

Lijepe uz E`line U ponudi novootvorenog E`line studija za šminkanje su dnevna, večernja i svečana šminka te poslovni makeup, a novi varaždinski studio za šminkanje ima rješenje i za žene koje nemaju puno vremena: fast makeup - šminka gotova u 15 minuta!

Kako izgleda večernja šminka kada je radi profesionalac mogli su vidjeti svi koji su u petak navečer svratili do Uske ulice 3 u Varaždinu. Povod je bilo otvorenje E`line studija za šminkanje čija je vlasnica Ema Kerekeš, koja je, u sklopu svečanog otvorenja, uživo prezentirala svoj rad na dva modela, Sandri i Tini.

KAKO DO E`LINE STUDIJA? E`line studio nalazi se u samom središtu grada, u Uskoj ulici 3 u Varaždinu. Otvoren je od utorka do subote, no postoji mogućnost dogovora za angažiranje Eme Kerekeš i izvan tih dana. Od utorka do petka otvoren je od 12 do 20 sati, a subotom od 10 do 20 sati. Kontakt mobitel: 099/769-8376 (Ema Kerekeš) ili e-mail elinestudiomakeup@gmail.com.

Svečano, večernje...

Mlada varaždinska vizažistica na otvaranje vlastitog makeup studija odlučila se jer želi na ovaj način pridonijeti ljepoti svojih sugrađanki, ali i mnogima, posebno pripadnicama ljepšeg spola olakšati brige oko vjenčanja, svečanosti i drugih događanja.

- S obzirom na to da sam profesionalna vizažistica, odPrigodom otvorenja salona za šminkanje E`line Ema Kerekeš prezentirala je šminkanje

U E`line studiju može se kupiti poklon-bon – savršen poklon za rođendan, godišnjicu ili Valentinovo lučila sam otvoriti vlastiti studio namijenjen isključivo za šminkanje i, u ova prilično teška vremena, raditi i dati sve od sebe – otkrila je Ema Kerekeš, koja se za vizažista školovala na modnom učilištu Profokus u Zagrebu.

Dosad je bila angažirana

na nekoliko filmova, brojnim eventima, modnim događanjima te spotovima, uz ostalo i u spotu Jacquesa Houdeka i Cold Snapa, a zadnje tri godine redovita je na Fashion weeku.

Iza Eme Kerekeš brojna su natjecanja i priznanja, kao i volonterski rad, a javnosti je poznata i kao jedna od osnivača Fantasy teama, Udruge mladih frizera, frizera stilista i vizažista kojoj je cilj pomoći mladima te struke da lakše pronađu posao nakon zavšenog školovanja.

U ponudi novootvorenog E`line studija za šminkanje

su dnevna, večernja i svečana šminka te poslovni makeup, a novi varaždinski studio za šminkanje ima rješenje i za žene koje nemaju puno vremena: fast makeup - šminka gotova u 15 minuta!

- Osim šminkanja za razne prigode po pristupačnim cijenama, tu su i usluge face paintinga za posebne događaje, poput maškara, dječjih rođendana i slično. Želja mi je da Varaždinke prepoznaju E`line studio za šminkanje i da iz njega izađu zadovoljne - poručila je vlasnica Ema Kerekeš koja u budućnosti planira organizi-

rati i radionice za šminkanje.

Brojne pogodnosti Za svoje klijente naša sugrađanka pripremila je i brojne pogodnosti. Veće grupe djevojaka i žena koje će se prepustiti stručnim rukama Eme Kerekeš očekuju popusti na šminkanje, a mlada vizažistica radi prema potrebi i odlazi raditi izvan studija. Također, E`line studio za šminkanje pravo je mjesto i za muškarce koji ovdje mogu kupiti poklon-bon kojim će svoju voljenu iznenaditi za rođendan, godišnjicu ili Valentinovo, koje nam je sve bliže.

Dermatolog

Piše: SANJA PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist, dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904, www.vivaderm.hr

Što su IPL uređaji i čemu služe?

IPL uređaji (hrvatski prijevod je “intenzivan svjetlosni snop”) oduševili su svjetsko tržište. Oni za svoj rad koriste široki spektar valnih duljina vidljivog spektra (obično 500 - 1200 nm), u obliku tzv. četvrtastog svjetlosnog pulsa.

To omogućuje njihovu sigurnu i široku primjenu, osobito u tretmanima kože.

Upotrebljavaju se za uklanjanje

Iza Eme Kerekeš je niz angažmana na filmovima, spotovima, eventima..

brojnih estetskih i zdravstvenih problema koji nas čine nesretnima i nesigurnima.

Najčešće se uz pomoć IPL-a uklanjaju suvišne dlačice. Njihova velika prednost (s obzirom na lasere) je da posjeduju veliki otvor kroz koji djeluje svjetlosni snop na kožu.

To je razlog zbog kojeg se brzo i bezbolno mogu obraditi velike površine kože obrasle dlačicama; kao

kod npr. uklanjanja dlačica s nogu.

Značajna je primjena IPL uređaja i kod uklanjanja hiperpigmentacija, ružnih, smeđih mrlja, najčešće prisutnih na licu ili vratu uslijed djelovanja sunca, kozmetike ili trudnoće.

Spomenute uređaje upotrebljavamo i za uklanjanje nježnih kapilara lica ili vrata. Pritom se svjetlost upija u hemoglobin (crvena boja kapilara) te pretvara u toplinu uzrokujući

postepeni nestanak kapilara.

Izvrsni i brzi rezultati postižu se i u pomlađivanju i osvježavanju kože lica, vrata i dekoltea. Riječ je o tzv. fotopomlađivanju gdje se uz pomoć oslobođene topline potiče stvaranje novog kolagena, pa koža postaje sjajnija, napetija i ružičastija. U istom tretmanu uklanjanju se i mrlje te kapilare, pa je učinak višestruk.

Od zdravstvenih problema, vrlo

uspješno se uz pomoć tzv. plavog IPL svjetla liječe upalni oblici akni i rozaceje (upalne promjene koje se pojavljuju na licu u odrasloj dobi).

Tretmani IPL uređajima su neagresivni i bezbolni, tako da je njihova primjena moguća i u vrijeme stanke za ručak. Koži, naime, nije potreban oporavak, pa se pacijenti mogu odmah vratiti svojim uobičajenim dnevnim aktivnostima.

26

ŽENSKI SVIJET

REGIONALNI TJEDNIK || 29. siječnja 2013., br. 454

Zapamtite: masna kosa ne smije se prati svaki dan

Piše: BISERKA BUHIN Frizerski salon “Tina”, Štefanec 4, telefon: 099/195-6750

Perutanje, kao i ispadanje te pojačano mašćenje kose, normalna je pojava tijekom promjene godišnjih doba. Kosa se u ovo prijelazno vrijeme mijenja kao i priroda. Pojačano se masti i ispada, zato treba pojačati unos vitamina. Imate li problema s masnom kosom, nikako je ne treba češće prati jer će se tako još više pojačati izlučivanje masnoća. Treba je šamponirati dva puta, prvi put temeljito, a drugi put uz laganu masažu. Regenerator je također

Plesom do boljeg seksa

neophodan, jer zatvara kemijski proces šampona pa tako kutikula ostaje otvorena za razvoj.

No tanka i masna kosa nakon regeneratora može se naelektrizirati, zato se za njih preporučuje regenerator u spreju koji se ne ispire. Sa šamponom ne treba pretjerivati. Dovoljna je veličina oraha da bi se kosa dobro oprala. Bogata pjena koju šampon stvara nije oznaka kvalitetna pranja. Najviše griješimo što masnu kosu peremo svaki dan, nedovoljno temeljito.

Vjerovali ili ne, redovito plesanje ili vježbanje može poboljšati seks. Kroz treninge “ojačat” ćete mišiće koji sudjeluju u igricama ispod pokrivača.

Nakon nekog vremena, ništa vam više neće predstavljati problem, kažu stručnjaci, a takvo stanje dovest će i do veće želje za seksom. Dakle, redovito vježbajte ili plešite i uživajte s partnerom u posljedicama.

MIRELIN KUTAK Poznate Varaždinke na stolici varaždinske vizažistice Mirele M

Sjaj i raskoš za Sjajni - Kako imam zelene oči, preferiram sjenila u maslinastoj i smeđoj boji, maskaru obavezno crne boje, a ruževe ružičasto-crvene. Uvijek sam nastojala šminku uskladiti s odjećom i prigodom za koju je namijenjena, a tako je i danas - otkrila je Ingeborg Jurić Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Ingeborg Jurić, idejna začetnica i organizatorica poznatog varaždinskog Sjajnog bala te predsjednica Hrvatskoaustrijske kulturne zajednice istinska je varaždinska dama osebujnog stila koja je uvijek našminkana. Samo jednom u životu joj se dogodilo da je iz kuće izašla bez trunke šminke

Samo jednom sam iz kuće izašla bez šminke i više nikad.

Ako ništa drugo, stavim samo ruž na licu, no taj je trenutak dobro zapamtila.

- Baš tada sam srela niz prijatelja i svi su mi do jednog rekli kako ne izgledam baš dobro.

Od onda iz kuće ne izlazim bez da se bar malo ne našminkam, makar samo s malo ruža na usnama – otkrila je Ingeborg Jurić.

Nekad “na metre” Naša poznata sugrađanka velika je ljubiteljica šminke. U mladosti se bavila manekenstvom, a u sklopu škole za manekene učila je i o šminkanju.

- Nekad smo se sami šminkali za revije, stavljali umjetne

Malo ruža na usnama doista napravi čuda. Ruž je u šminci točka na “i” trepavice koje su se prodavale “na metre”, a kupovali smo ih u inozemstvu. Kako imam zelene oči, preferiram sjenila u maslinastoj i smeđoj boji, ma-

skara je obavezno crne boje, a ruževi ružičasto-crveni. Uvijek sam nastojala šminku uskladiti s odjećom i prigodom za koju je namijenjena, a tako je i danas.

Međutim, u šminkanju sam pobornica jake šminke. Smatram da, ako se žena šminka, neka se onda to i vidi - otkriva Ingeborg Jurić koja ženama

preporučuje da uvijek stavljaju makar malo ruža.

- To nije tako veliki izdatak, ali malo ruža na usnama doista napravi čuda. Ruž je u šminci točka na “i” – poručuje naša sugrađanka koja ovih dana, zajedno s Mirjanom Dučakijević, obavlja zadnje pripreme oko ovogodišnjeg Sjajnog bala

koji se održava ovog petka, 1. veljače. Ova manifestacija nastala je na tradiciji nekadašnjih balova koji su se u Varaždinu održavali u vrijeme dok je još bio glavni grad Hrvatske.

- Nekad je Varaždin imao dobro organizirane i nadaleko poznate balove na koje se putovalo iz Pešte i Beča danima, i to

KREŠIMIR GECI, G2 studio-Gettzy Foto Trg kralja Tomislava 4 (Korzo) Varaždin http://www.facebook.com/gettzy, tel. 042/200-161

kočijama. Oni su se održavali u velikoj koncertnoj dvorani kazališta koja je bila i projektirana kao plesna dvorana – doznali smo od Jurić.

Još je nekoliko dana ostalo i do ovogodišnje plesne manifestacije, pa iako zatrpana obavezama, naša poznata Varaždinka sa stilom uspjela je pronaći malo vremena i sa šminkom varaždinske vizažistice Mirele Magdić-Fotak otputovala u glamurozna balska prošla vremena.

Čista raskoš - Od malena pamtim kako je naša sugrađanka uvijek naglašavala oči kod šminkanja, a to je poželjno kod šminke za prigode kao što je Sjajni bal. Balska šminka mora biti glamurozna, raskošna i jača, a šljokice su obavezne. To smo primijenili i u ovom slučaju, s time da sam šminku uskladila s plavom bojom balske haljine koju je odabrala gospođa Jurić

SAVJET PLUS Sjajni bal je manifestacija koja zaht ijeva glamuroznu, raskošnu i jaku šminku. Za ovakva događanja šljokice su “must have”.

za ovu prigodu. Na gornjim kapcima poigrala sam se kombinacijom ljubičaste i ružičaste boje sjenila s puno šljokica, dok sam s donje strane stavila plavo sjenilo. Naglašene oči podrazumijevaju puno crnog tuša i velike trepavice – istaknula je varaždinska vizažistica.

Rumenilo je u tonovima smeđe i ružičaste boje, a ruž ružičasto-crven, baš kao što naša sugrađanka voli. Rezultat: raskošna šminka u duhu nekadašnjih poznatih varaždinskih balova.

ŽENSKI SVIJET

29. siječnja 2013., br. 454 || REGIONALNI TJEDNIK

33 posto žena od 200 ispitanih osjeća se depresivno nakon seksa. Pokazala je to nova studija koja je iznenadila i znanstvenike. Naime, dosad se smatralo kako se

Magdić-Fotak

bal INGEBORG JURIĆ

27

i žene i muškarci nakon seksa osjećaju preporođeno, sretno i zadovoljno.

Neke od ispitanih žena su izjavile kako loši osjećaji nemaju veze s time što osjećaju prema partneru, pa je sada na znanstvenicima da otkriju uzroke ovakvog stanja i pomognu svim depresivnim ženama nakon seksa.

OTKRIVAMO Romantika je na cijeni, pa evo nekoliko praktičnih romantičnih savjeta Doručak u krevet, romantična večera, užina, seksi SMS poruka, masaža, SPA tretman i topla romantična kupka samo su neke od ideja za romantične geste kojima ćete partneru pokazati da vam je još uvijek stalo. A da pokažete da još uvijek “ima vatre” – zapalite je! Naravno, ako imate kamin.

Pogled na drva koja gore u kaminu jedan je od najromantičnijih prizora, pa imate li ovakvu mogućnost kod kuće, svakako je iskoristite i uživajte s partnerom u ovim hladnim danima.

Tko bi ipak mogao odbiti romantičnu pjenušavu kupku uz svijeće i tihu muziku nakon napornog radnog dana?

Romantične ideje za svaki dan Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Tko ne voli mali znak pažnje, potvrdu da još “ima vatre” ili neku jednostavnu romantičnu gestu? Manje-više: svi. Stoga vam donosimo nekoliko malih sitnica koje vam mogu uljepšati dan, a da ne završe nužno – seksom.

Kupke i poruke Jedna od romantičnih gesta je svakako doručak u krevetu.

Neki će reći - klasika, no kada ste svom partneru to zadnji put priuštili? Za doručak u krevet najbolji je vikend, kada ne morate žuriti na posao, a možete

se duže izležavati u krevetu.

Zato, već ovog vikenda išuljajte

Uz prigodnu atmosferu i pizza može biti romantična jer važna je namjera se lagano iz kreveta, pripremite omiljeno jelo i donesite ga partneru u krevet. Uz ovakvo buđenje, cijeli dan neće prestati misliti na vas. Ako vam se ova ideja ne sviđa ili niste jutarnji

tip, orijentirajte se na večer.

Iznenadite partnera romantičnom večerom kod kuće. Uz lijepo aranžiran stol, svijeće, vino i glazbu, servirajte jela koja ste sami pripremili. Ako baš niste kulinarski majstor, uz ovakvu atmosferu i pizza može biti romantična. Jer, važna je namjera.

Ako je pak vaš partner stalno u gužvi i uvijek ima puno posla, neka vaš mali znak pažnje bude užina. Neka slastica koju voli odvojit će ga od posla i svakako uljepšati dan. Seksi sms poruka isto može napraviti čuda, posebno ako je pošaljete kada je najmanje očekuje, no

Kozmetički savjeti

MIRELA MAGDIĆ FOTAK profesionalna vizažistica, stalna suradnica HNK Varaždin e-mail: mirela.fotak@gmail.com

Seksi donje rublje definitivno je poklon za oboje. Bez obzira na to da li ga poklanjate ili kupujete – zadovoljstvo je obostrano: žene će se osjećati sjajno i privlačno u njemu, dok će muškarci uživati u pogledu.

ipak puno bolja ideja su pisane poruke koje ostavljajte u svom domu i to - na najneobičnijm mjestima.

Masaža je primjerice klasičan način da ugodite nekome tko vam je drag i oslobodite ga stresa, pogotovo nakon napornog dana na poslu. Masaža oslobađa napetosti i tjera loše misli, a kako bi bila učinkovi-

ta, atmosfera mora biti prava: prigušena svjetlost svijeća i lagana muzika najbolje je rješenje. Dobro je rješenje i mali SPA tretman – topla kupka za umorna stopala, a još bolje topla i pjenušava kupka uz prigodnu atmosferu u kadi: uz toplu vodu, mirisne mjehuriće i aromatične svijeće romatnična atmosfera je zagarantirana.

Piše: Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, o42/201 392

Kako protiv suhe kože ruku i stopala Šminka:

OBOSTRANO ZADOVOLJSTVO

Za razliku od ostatka tijela, koža na šakama je mnogo tanja i sadrži mnogo manje lojnih žlijezda. Ruke često peremo i izlažemo naglim promjenama suhog i toplog zraka što ih dodatno isušuje. Koža sama sebi želi pomoći da se zaštiti od tih štetnih vanjskih utjecaja pa površinski sloj postaje deblji i zbog toga se brže isušuje.

Koža stopala je ipak najsuši dio na tijelu. Pogotovo zimi kada

ih dodatno utopljujemo zbog hladnoće, a njih to u biti guši i time pospješujemo isušivanje njihovog inače slabog prirodnog masnog sloja.

Stopala isušujemo vrućim kupkama, preuskom obućom, čarapama od sintetičkih materijala itd. Redovitim mazanjem hidratantnim i hranjivim kremama možemo suhoću kože održavati u granicama normale.

Kod stopala je bitno da nema

tvrdih naslaga i natisaka kako bi krema mogla djelovati.

Ako je peta tvrda i ispucala, prvo treba tu kožu odstraniti i onda svi hranjivi sastojci prodiru dublje u kožu i sprečavaju njezino isušivanje. Piling stopala napravite jednom tjedno i koristite kreme koje se brzo upijaju.

Za bolje rezultate stopala mažite navečer kada ste već u krevetu da više ne morate hodati.

28

ZDRAVLJE

REGIONALNI TJEDNIK || 29. siječnja 2013., br. 454

PREVENCIJA Odjel za nuklearnu medicinu varaždinske bolnice

zdravlje www.regionalni.com/ znanost/medicina Zovite nas na 042/290-777

Prostorije bivšeg vojnog kompleksa u Optujskoj ulici bi, ako se ostvari zamisao dr.

Marije Koračević i Miroslava Poznića, mogle biti prenamijenjene u terapijsko-rehabilitacijski centar za djecu s teškim invaliditetom. Buduća bi poliklinika, osim programa fizikalne medicine, uključivala i hipoterapiju (jahanje), terapiju umjetnošću i ljekovitim biljem, najavljeno je na konferenciji za novinare na kojoj su bili i predstavnici Zavoda za javno zdravstvo. - Budući da je Grad Varaždin dobio na raspolaganje bivšu vojarnu, mislimo kako bi ovo bila njezina idealna namjena.

Naš bismo plan mogli ostvariti uz, za preopterećeno zdravstvo, minimalna ulaganja od 1,7 milijuna kuna - naglasila je dr. Koračević. Terapiju bi s tri četvrtine udjela financirao HZZO, dok bi jednu trećinu troškova snosili sami roditelji. Projekt je podržao HZZO, a sada je na redu izmjena GUP-a za taj dio grada. (vg)

U ambulanti je lani gotovo 10.000 pacijenata pregledano zbog pojačanog ili smanjenog rada štitnjače, ali i drugih bolesti

Više od 23.000 ljudi provjerilo štitnjaču!

Pojačani rad štitnjače - hipertireoza - u posljednje vrijeme češća je kod mlađih osoba, a u blagom porastu je broj novih slučajeva raka štitnjače, doznajemo od dr. Karmen-Marije Jelaković Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Gotovo 23.800 pacijenata je prošle godine u laboratoriju Odjela za nuklearnu medicinu varaždinske bolnice tražilo usluge vađenja hormona štitnjače, što je 500-tinjak pacijenata više u odnosu na 2011. godinu.

Provjerili smo to upravo u siječnju, u “Mjesecu svjesnosti o štitnjači” koji Američko udruženje kliničkih endokrinologa (AACE) obilježava 19. godinu zaredom.

Prepoznaju simptome Cilj je podizanje svijesti o potrebi preventivnog pregleda i ranog otkrivanja bolesti štitnjače. Podaci o broju osoba koje su bile na vađenju hormona štitnjače u varaždinskoj bolnici ukazuju na to da je kod nas situacija vrlo dobra.

- Naša varaždinska populacija, ali i uopće ljudi iz ove regije, je osviještena, a liječnici opće/ obiteljske medicine prepoznaju simptome. Zahvaljujući tome se tek sporadično jave

Siječanj Mjesec svjesnosti o štitnjači, a cilj je prevencija bolesti teži slučajevi neke dugotrajne, zapuštene hipotireoze – rekla je dr. Karmen-Marija Jelaković, specijalist nuklearne medicine iz Opće bolnice Varaždin. Štitnjača je mali organ smješten u prednjoj strani vrata, a njezina najvažnija funkcija je lučenje metaboličkih hormona koji su potrebni svim stanicama u tijelu za normalan rad. Za organizam stoga nije

dobro ako, pojednostavljeno rečeno, štitnjača luči previše, ali ni premalo hormona, jer to dovodi do promjena u čitavom organizmu. Ako luči premalo metaboličkih hormona, razvija se hipotireoza. Suprotno tome, hipertireoza je bolest kod koje su povišene vrijednosti hormona štitnjače.

Lista čekanja Boluje li pacijent od tih bolesti, potvrđuje se vađenjem hormona štitnjače, točnije laboratorijskim određivanjem TSH. I dok je tu zdravstvenu uslugu zatražilo više od 23 tisuće pacijenata, u ambulanti Odjela za nuklearnu medicinu je 2012. godine 9.905 pacijenata pregledano zbog pojačanog ili smanjenog rada štitnjače, ali i drugih bolesti. To je gotovo isti broj pregleda kao i godinu dana ranije, a lani se nije po-

većao ni broj pacijenata koji su zadržani na liječenju, bilo ih je oko 100.

- Pojačani rad štitnjače hipertireoza - u posljednje vrijeme češće se dijagnosticira kod mlađih osoba iz Varaždinske županije, ali je bolest brzo prepoznata i liječena tako da nema većih posljedica – ističe liječnica. U blagom porastu je broj novooboljelih od karcinoma štitnjače, kao i broj tireoiditisa, upale štitnjače. Kad su u pitanju čvorovi u štitnjači, pacijenti moraju duže čekati na citološku punkciju. Problem je, isto kao i kod PAPA testova, što u Općoj bolnici radi samo jedna specijalistica citologije na puno radno vrijeme te jedna na pola radnog vremena. Dr. Jelaković, međutim, napominje da postoji lista prioriteta tako da su najhitniji pacijenti obrađeni unutar nekoliko dana.

KVALITETNIJE USLUGE

Nove liječnice, novi UZV aparat Odjel za nuklearnu medicinu varaždinske bolnice dobio je novi ultrazvučni aparat. - Pregled štitnjače, kao i cijele vratne regije je zahvaljujći tome puno kvalitetniji – doznali smo od dr. Karmen-Marije Jelaković.

No važno je i to što ona i voditelj Odjela dr. Milan Jaklin više ne rade sami. - Prije godinu dana primljene su dvije specijalizantice, dr. Danijela Kumrić Podsečki i dr. Marija Ivanec, koje su odmah na početku specijalizacije

prošle edukaciju iz UZV-a vratnih organa te su sada

velika pomoć u ultrazvučnoj dijagnostici, ali i u radu s pacijentima koji se liječe na Odjelu. Nadamo se da ćemo dobiti još jednog liječnika tako da bi za četiri do pet godina, koliko traje specijalizacija, usluge koje pružamo pacijentima na našem odjelu mogle biti još brže i bolje – otkrila je dr. Jelaković.

Na Odjelu i dalje prate europske i svjetske trendove u liječenju i dijagnostici, a dobro surađuju s kolegama iz Hrvatske, ali i inozemstva.

29

BIOENERGIJA Slavko Sambolec i Boris Buden pomažu kod zdravstvenih tegoba

Gdje “klasična medicina” ne uspijeva, tu su Boris i Slavko Slavko Sambolec rođen je 1958. godine, a dugi niz godina, od rane mladosti, privlačila ga je alternativna medicina.

Izvan svojih poslovnih obveza u vlastitoj tvrtki sve svoje slobodno vrijeme posvećuje bioenergiji i hipnoterapiji.

Bioenergijom se bavi više od petnaest godina. - Od djetinjstva me najviše privlačila hipnoza. Moj prvi susret s njom bio je slučajnost, bilo je to u mladosti kada sam imao samo 15 godina. Tada sam pročitao knjigu “Tajne profesionalnih hipnotizera” i nastavio dalje - priča gospodin Slavko.

Tijekom godina znanje je usavršavao na različitim treninzima, seminarima i predavanjima. Jedna od posljednjih škola koju je završio je škola hipnoze Omni Hypnosis Training Center of Slovenia (OHTC) gdje mu je dodijeljen stručni naziv Board Certified Hypnosist. To je slovenska podružnica američke škole poznatog i svjetski priznatog hipnotizera i instruktora hipnoze Geralda F. Keina.

Ujedno je i član američkog saveza za hipnoterapiju (National Board of Hypnosis).

- Sve ove godine najviše sam radio u Zagrebu, Čakovcu i Koprivnici, dok trenutno najviše radimo u Varaždinu i Zagrebu. Borisa sam upoznao još dok sam radio u Čakovcu i kada je bio moj klijent - priča Slavko. - Došao je kako bih ga naučio da ide sam u samohipnozu i kod prve seanse ostao sam fasciniran kako je dobro išao u hipnozu, toliko dobro da je ušao u stanje koje se može nazvati hipnotička koma - nastavio je gospodin Slavko. Kako objašnjava, to je duboko stanje u kojem se može vidjeti ili otkriti nadarenost za koju čovjek nikad nije ni znao da ju posjeduje.

Pomažu ljudima U Borisu je tako otkrio da ima sposobnost koju drugi nemaju i koja se tada ispoljila, a to je da može pomagati ljudima bioenergijom. S obzirom na to da ima licencu za obučavanje potencijalnih kandidata za bioenergiju i hipnozu, podučiti je mogao i Borisa. Ipak, naglašava kako kandidate ne želi obučavati, bez obzira na novčanu naknadu. - U praksi nikad nisam naišao na ljude koji su toliko bili nadareni sposobnošću da mogu pomagati ljudima - rekao je gospodin Slavko za Borisa. U svim godinama prakse, kaže, obučio je jedino njega i prenio mu svoje znanje o bioenergiji i hipnozi. Nakon toga poslao ga

Svi bolovi kod pacijenata nestaju već nakon nekoliko tretmana! je u Zagreb u HUPED gdje je polagao pismeni i usmeni ispit.

Pokazalo se da se nije prevario.

Bioenergija Sve licence za svoj rad posjeduje i Boris Buden. Sve su one međunarodno priznate, a naravno tu je i licenca za rad.

Raditi je počeo u Čakovcu gdje je imao izuzetno velike uspjehe kod klijenata kod kojih je klasična medicina probala sve, ali nije imala nekih rezultata. Boris je takve probleme uspješno rješavao.

Nakon toga, Boris i Slavko počeli su raditi zajedno te se većinu vremena nalaze u Varaždinu. - Pokazalo se jako dobrim što radimo kao tim, a radimo i najnovijom tehnikom koju smo usavršili i koja se pokazala jako dobrom.

Riječ je o tome da Boris u

KONTAKT Bioenergetičar Boris Buden Mobiteli: Ulica braće Radića 6, Varaždin 099/506-04-09 (Boris) (pored suda) 091/723-79-40 (Slavko) Boris buden i Slavko Sambolec cijenjeni su bioenergetičari čijim su tretmanima zadovoljni brojni pacijenti

hipnozi liječi bioenergijom - rekao je gospodin Slavko.

Osim toga, rade akupresuru, kiropraktiku, indijsko-tursku metodu gdje bolovi nestanu za nevjerojatnih 20 minuta.

Gospodin Boris i gospodin Slavko pomažu kod bolesti kralježnice, zglobova, glavobo lje, p s i h i č k i h smetnji, noćnog mokrenja, smetnji u cirkulaciji, išijasa, reume, raznih uklještenja, odvikavanja od pušenja, alkohola, problema viška kilograma, nesanice, problema s memorijom, podizanja samopouzdanja.

Nažalost, ne primaju pacijente oboljele od shizofrenije, epilepsije, malignih bolesti.

Bioenergijom otklanjaju bolove Bioenergija je univerzalna energija, vrlo nježna i, iako golim okom nevidljiva, ima moć pokrenuti cijeli organizam, tj. naše tijelo. Bioenergetičar mora poznavati sebe i kvalitetu svoje bioenergije. On ima sposobnost i moć da mijenja bioenergiju kod drugih ljudi, da je odvlači od tijela, da je unosi u tijelo ili pak pravilno raspoređuje po cijelom organizmu tretirane osobe.

Jedni od njih su i bioenergetičari Slavko i Boris koji su već dobro poznati varaždinskoj javnosti, pa i šire. I sami su nam objasnili postupak reakcija tijela na bioenergiju. Za vrijeme rada klijent, ovisno o

svojoj senzibilnosti, može doživljavati razne reakcije (toplina, vibracije, hladnoća, trešenje, savijanje i sl.). To samo po sebi izgleda efektivno, ali nije toliko bitno. Daleko je važnije ono što se pokrene i odvija na nivou stanice u organizmu, a da bismo mogli biti u stanju stalno održavati svoj visoki energetski potencijal, moramo se svakodnevno pripremati.

Posebnim programom vježbi, a pogotovo vrlo složenim tehnikama meditacije, možemo se dovesti do tog stadija da postižemo takav stupanj otvorenosti energetskih puteva koji nam omogućuju da budemo i sami vrlo jak energetski izvor.

SVJEDOČANSTVO O kvalitetnom radu Borisa i Slavka progovorili su mnogi zadovoljni pacijenti diljem Varaždinske županije

Neizdrživi bolovi u ramenu nestali nakon tretmana

Jelena Cmrečnjak

Koliko Slavko i Boris pomažu bioenergijom i hipnozom uvjerila se i gospođa Jelena Cmrečnjak (62) iz Dunjkovca, mjesta u Međimurju.

Naime, nakon višegodišnjih je tegoba odlučila napraviti korak dalje i liječiti se metodama alternativne medicine. Kao što nam je ispričala, o Slavku i Borisu te njihovim uspjesima u liječenju različitih bolesti pročitala je u Regionalnom tjedniku te je, potaknuta time, odlučila obratiti im se za pomoć.

- Najveći problem bilo mi je lijevo rame te gornji dio kralježnice.

Bili su to neizdrživi bolovi zbog kojih nisam mogla ni podići ruku a kamoli nešto raditi. Uza sve to mučila me i nesanica, a imala sam

i problema s cirkulacijom - priča gospođa Jelena. Tada se odlučila obratiti Borisu i Slavku. - Otkada sam pročitala o njima, nisam mnogo razmišljala hoću li im se obratiti za pomoć ili ne. Nevjerojatno je što sam se već nakon druge terapije osjećala puno bolje, a tako se nisam osjećala čak ni nakon fizikalne terapije na koju sam prije odlazila.

Sada kada sam prošla pet terapija, a prošlo je već i nekoliko dana od njihova završetka, osjećam se odlično. Radim sve što prije nisam mogla, konačno normalno spavam i živim jer bolova nema! Gospodin Boris i gospodin Slavko za mene su izvanredne osobe i preporučila bih ih svakome. Potpuno su iskreni

i sigurno će pomoći najbolje što mogu - rekla nam je Jelena. <h2>Prestanak pušenja</h2> Nije jedina s izuzetno pozitivnim iskustvima. Radom Slavka i Borisa oduševljen je i Dubravko Križanić (38) koji im se obratio jer je odlučio stati na kraj pušenju. - Gospodin Slavko je moj spasitelj. Pušio sam skoro dvadeset godina po dvije kutije dnevno, a ponekad i više.

Cigareta mi je jako smetala, uvijek sam imao problema s grlom, a o drugim smetnjama da i ne govorim. No unatoč tome, nikako se nisam mogao ostaviti tog otrova.

Bio sam na raznim odvikavanjima, a na posljednjem sam bez cigarete izdržao tek nekoliko sati. Tada sam

čuo od jedne poznanice iz Zagreba da je i sama imala takav problem te da se obratim gospodinu Slavku. Iako sam već izgubio i volju i vjeru da me itko može odviknuti od pušenja,odlučio sam otići kod gospodina Slavka koji me stvarno lijepo primio. To je divan čovjek pun razumijevanja. Lijepo mi je objasnio svoj način rada i upoznao me s hipnozom tj. što je ona zapravo te mi je još rekao prije seanse da nitko nikome ne može staviti u glavu nešto što taj ne želi. Od srca mu hvala jer me stvarno uspio odviknuti od tog užasnog poroka i sada ne pušim već tri mjeseca, a cigareta mi smrdi. Veliko mu hvala - priča Dubravko.

PROMO

ZDRAVLJE

29. siječnja 2013., br. 454 || REGIONALNI TJEDNIK

30

OGLASI

REGIONALNI TJEDNIK || 29. siječnja 2013., br. 454

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

29. siječnja 2013., br. 454 || REGIONALNI TJEDNIK

Mali oglasi

Varaždin Augusta Šenoe 10 (kod gradske tržnice) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 8 - 12 h Utorak: 8 - 13 h Sri - pet: 8 - 16 h

MALI OGLASI

31

Prijamna mjesta: VARAŽDIN IANA Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 8 - 20 h subotom: 8 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Zagorska 20 pon - pet: 9 - 16 h subotom: 9 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1 pon - pet: 8 - 17 h

IVANEC Poljodom Gospodarska 2

www.regionalni.com www.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-774

KUĆE „NEKRETNINE DOMINUS“ – Prodaja, kupnja, najam, zakup svih vrsta nekretnina na atraktivnim lokacijama !!! www.nekretninedominus. hr, 042/321-936, 095/914020 0, 098/494- 585. Ured agencije: Frana Kurelca 9, Varaždin ozn.351c JURKOVIĆEVA ulica (blizina bolnice), kuća prizemnica 100 m², okućnica 480 m², 87.000 €.

Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c SNIŽENO danas! Kuća u Livadićevoj (kraj VI. OŠ) 140 m² i 300 m² dvorišta - samo 65.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir.grabar@vz.t-com.hr ozn.335c KUĆA katnica u Varaždinu, nedovršena, 3 etaže, podrum, balkoni, terasa, struja, voda. Tel. 212-675 ozn.3235b ACD PREMIER – NEKRETNINE!!!

Kuće, stanovi, poslovni prostori, preko 150 nekretnina!!! Provjerite - TEL/ FAX 042/321-071, 098/284 692, www. acd-premier.hr, Varaždin, I.Kukuljevića 18 ozn.126c PRODAJEM kuću, garažu, spremište i dodatno gradilište, kod Varaždinskih Toplica, ukupno 1 900 m². Cijena 160.000 €, plaćanje dogovorno. Mob. 091/2446-888 ozn.214c KUĆA u Ljubešćici (Bednjanska 9), 9.500 €. Tel. 042/211-569, 098/852-402 ozn.2394e PRODAJE se kuća s okućnicom u blizini Varaždina sa svim priključcima.

Cijena po dogovoru. Tel. 042/313-777 ozn.435c KUĆA u Graberju 88 m², dvorište 548 m² i nova kuća 186 m² u Mažuranićevoj ulici! www.venek-nekretnine.hr, 042/301-234, 091/301-2334 ozn.72c

STANOVI ZAGREBAČKA ulica: jednoipolsobni stan 46 m², 43.000 €, dvosobni 57 m², 50.0 0 0 €, trosobni 77 m² 65.000 €.

Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c NOVOGRADNJA, POS naselje (kod Medicinske škole) trosobni stan 63 m², I. kat, kompletno moderno preuređen.

Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c SLAVENSKA ulica, jednosobni stan 39 m², etažno plinsko grijanje, 31.500 €. Wens nekretnine, 042/200- 055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c NAJBOLJA kupnja! Novogradnja dvosobni u M. Laginje od 46 m² (odličan raspored)! Lucerna nekretnine,

Reklamacije vezane uz distribuciju novina 7Plus Regionalnog tjednika javite na mobitel 095/533-4669.

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c JEDNOSOBNI! Jednosobni novogradnja 26 m² u Dravskim Vrtovima!!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c POVOLJNO! Trosobni 78 m² u Zagrebačkoj uređen - 65.000 €!! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c PRILIKA tjedna! Jednosobni novouređeni stan u Zagrebu 30 m² (Vrhovecblizina Ilice)! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c SUPER prilika! Dvosobni 43 m² (novoueđeni) u Braće Radića- samo 39.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO kupujemo garsonijeru ili jednosobni za poznatog kupca! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c HITNO kupujemo dvosobni ili trosobni stan za poznatog kupca! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c PRILIKA – 49,60 m², 2-sobni, etažno grijanje, novija zgrada, 5. kat, bez lifta, 49.600 €, novouređen. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c PRODAJEM trosobni stan 76 m², u Varaždinu, Koprivnička 3, renoviran i namješten. Cijena 65.000 €, plaćanje dogovorno. Mob. 091/2446-888 ozn.214c DVOSOBNI stan, 61,70 m², R. Boškovića 12c, 2. kat, kalorimetri i vodomjeri, povoljno. Mob. 098/449-437 ozn.140 GARAŽA u nizu na Banfici (R. Boškovića – Koprivnička), 16 m², obnovljeni pokrov. Mob. 098/449-437 ozn.140 TROSOBNI 67m², Tina Ujevića 1, 4. kat, novi prozori, kupaona, plinsko grijanje, namješten, odmah useljiv za 60.000 € prodajem. Upitati na: 611357 ozn.174f JEDNOSOBNI: 30 m², 1.kat, kompletno renoviran i namješten, te38 m²,novogradnja 35.000 €!www.veneknekretnine.hr, 042/301-234, 091/3012334 ozn.72c SLAVENSKA ulica, 4-sobni stan sa vlastitim brojilima, 2. kat, upravo kompletno uređen! www.venek-nekretnine. hr, 042/301-234, 091/301-2334 ozn.72c

ZEMLJIŠTA PRODAJEM građevinski teren, Sv. Ilija, 1.600 m², pogled na Varaždin, građ. projekt. Mob. 091/115-2928 ozn.654a GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem. Mob. 091/3520083, 091/232-0350 ozn.2392e VIKEND parcela 3500 m² sa ucrtanom kleti i temeljnom pločom u Kelemenu, prodajem za 5000 €. Mob. 092/1445242 ozn.2393e

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEM pet višenamjenskih poslovnih prostora u Varaždinu, Gajeva 5, strogi centar (ured, salon, studio, trgovina). Najamnina dogovorno. Mob. 091/2446-888 ozn.214c PRODAJEM caffe bar u Varaždinu kraj srednjih škola. Mogućnost plaćanja - kredit, zamjena za stan i sl.. Mob. 098/801-591 ozn.350 IZNAJMLJUJEM kafić cca 50 m², velika terasa i parking, u B. Radića, Varaždin.

Zvati svaki dan poslije 12 h: 091/3030568 ozn.327

LEGALIZACIJA OBJEKATA IZRADA KOMPLETNE DOKUMENTACIJE STAMBENI I POLJOPRIVREDNI OBJEKTI DOGRADNJA I POMOĆNI OBJEKTI AedifiCon d.o.o. Varaždin Mob. 091/211-5529 Tel./fax: 213-903 E-mail: zarko.kraljic@optinet.hr

NAJAM IZNAJMLJUJE se stan 55 m² novogradnja u A.K. Zvonimira! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c IZNAJMLJUJEM dvosoban, namješten stan, R. Boškovića 4. Mob. 095/8849168 ozn.267 IZNAJMLJUJEM jednosobni stan, namješten u Zagrebačkoj ulici, 1.200 kn + režije. Mob. 099/500-2687, 042/241381 ozn.271 SOBU u Varaždinu jeftino iznajmljujem. Mob. 098/734-522 ozn.285 IZNAJMLJUJE se dvosobni namješteni stan u Kućanu Gornjem. Vrlo povoljno.

Mob. 091/517-8602 ozn.289 IZNAJMLJUJEM dvosobni stan u privatnoj kući. Poseban ulaz. Tel. 261386 ozn.295 POVOLJNO! Dvokrevetna soba, namještena, upotreba kuhinje i kupaone, centralno, internet Flat. Mob. 091/7843722, 042/211-517 ozn.300 JEDNOSOBNI stan u Krešimira Filića 39, iznajmljujem. Upitati: 095/9007278 ozn.312 IZNAJMLJUJE se veći jednosoban namješten stan. Cijena 1100 kn + režije.

Mobitel 098/809-420 ozn.659a KOMFORAN u potpunosti uređen i opremljen jednosobni stan u Meštrovićevoj iznajmljujem nepušaču/čici. Mob. 095/8585- 995 ozn. 660a IZNAJMLJUJE se jednosobni stan, 35 m², u K. Filića. Grijanje na drva. Mob. 098/680-856 iza 16 h ozn. 3286b IZNAJMLJUJEM jednosobni, polunamješteni stan u Ul. Ruđera Boškovića 1B. Mob. 099/8022-581 ozn.3283bž DVOSOBAN stan, poseban ulaz, internet, klima, iznajmljujem. Mob. 092/245-4043 ozn.2395e IZNAJMLJUJEM trosobni 54 m² novoadaptirani i novonamješteni stan u Ulici M. Krleže 4, Varaždin. Mob. 091/203-2033 ozn.321 SOBA za 1-2 osobe, 25 m², upotreba kuhinje, kupaonice, centralno, flat Internet, 800 kn. Mob. 098/919-7052 ozn.335 IZNAJMLJUJEM dvosobni stan, namješten, etažno grijanje, klima, povoljno. Tel. 350-471, 091/250-4765 ozn.342 POVOLJNO iznajmljujem sobu u zgradi, centar grada. Mob. 099/8233156 ozn.357

POSAO TRAŽIMO više djelatnika u radni odnos u poslovima pribave kredita.

Rad u uredu! (SSS) Mob. 099/837-1958 ozn.430c

UDRUGA SAMACA ŽUPANIJE VARAŽDINSKE organisira priredbu maskenbala koja se održava 03.02.2013. god. u hotelu Turist s početkom u 18,00 sati. Pozivamo sve osobe koje nisu u bračnoj zajednici da nam se pridruže u maskama ili bez maski. Sve prisutne Udruga samaca počastit će tradicionalnim fašničkim krafnama.

Kontakt tel. 092/2981309.

TRAŽE se dvije djevojke za rad. Prijava obavezna. Mob. 095/911-5102 ozn.218c TRAŽIM osoblje (konobare) za rad noću u disco baru. Mob. 095/241-2313 ozn.355 NOVOOTVORENI caffe bar Mehana, G. Kneginec, traži djevojku za rad.

Upitati: 091/156-8031 ozn.175f TRAŽIMO njegovateljicu po mogućnosti sa iskustvom. Mob. 098/9795-699 ozn.324 CAFFE BAR traži djevojku za rad – petak-subota-nedjelja. Prijava-plaća 3.000 kn. Mob. 098/185-7132 ozn.328

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c ENTRY - AKCIJA GARA ŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin! U ponudi krilni i klizni motori za ograde, ugradnja i servisi.

Prednost plaćanja - beskamatni krediti.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c

KNJIGOVODST VENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda specijalnim strojevima, odvoz fekalija 0-24h, stručno i povoljno. Mob: 098/ 962-1694 ozn.370c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf

32

MALI OGLASI

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

REGIONALNI TJEDNIK || 29. siječnja 2013., br. 454

LEGALIZACIJA BESPRAVNO IZGRAĐENIH OBJEKATA KOMPLETNA USLUGA AKODA d.o.o. Varaždin 098-222895, 042-500802

radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c

KUHINJE PO MJERI - Akcijske cijene! Popusti na sve vrste namještaja. „INTERIJERI SLATKI“ Izložbeno prodajni salon TCMercator, 042/200-066 ozn.33c IZRADA KLJUČEVA i brusionica „Belaj“ – Promjena kućišta auto ključeva (daljinski), kodirani auto ključevi. Mob. 098/284154 ozn.439c

ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA-MAČEK: Novo! Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije. Mob.098/9615016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227-024 ozn.48c MTK COLORI – izrada demit fasada, maleraj, kompletno uređenje objekata, knauf, keramika i izrada inox i alu ograda. Mob. 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi.

Mob.099/500-4859 ozn.151c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/8011776 ozn.209c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361, 092/289-2214 ozn.231c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u

ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449583 ozn.285c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www. soboslikar-fasader.com, mob. 098/791092, 042/647-168 ozn.314c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c SELIDBE, prijevoz i tapeciranje namještaja, obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob. 098/704-257ozn.353c SERVIS RAČUNALA – LAPTOPA, hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell, dolazimo na Vaš poziv. Tel. 321-702, www.pcserviser.com ozn.365c NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, drenaže, zemlje, ogrjevna drva bukovi okrajci od 650 KN. Mob. 099/3530-180 ozn.417c GLAZBENA radionica Allegro Media, škola sviranja gitare i bas gitare (polaznici 6-66 g.). Mob. 098/814-098, www. allegro.hr ozn.5248

VOZILA

i igračke, dr. starine, razglednice. Tel. 042/631-446 ozn.276

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ Ñıtostakala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑjućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ozn.19c

OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva, hrast, rezano i kalano, paleta, rinfuza i metrica, besplatna dostava. Grafoinvest d.o.o., mob.098/226-301 ozn.347c

AUTO-FLORIJANIĆ prodaje razne modele rabljenih vozila. Plaćanje karticama (MASTER, ZABA I AMERICAN), auto krediti (RBA, ERSTE, ZABA, PBZ). Mogućnosti zamjene vozila - staro za novo. Mob. 098/390644, 098/379-885 ozn.52c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c KUPUJEM automobil do 17 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.248 KUPUJEM automobil ispravan, neispravan, karambolirani, može i stara olupina. Mob. 092/287-5661 ozn.323

AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci.

Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.235

OPEL CORSA 1,2, ‘97. g., garažirana, sačuvana, reg. 10./2013., potrošnja 5/6 litara, 1.450 €. Mob. 095/518-4814 ozn.331

TAPETARSKI obrt „Videc“ - Tapeciramo sve vrste namještaja i automobila.

Izrada tapeciranog namještaja po mjeri.

Veliki izbor materijala. Prijevoz osiguran. Mob. 091/547-0052, 091/444-0288 ozn.220

KUPANJE i šišanje pasa u salonu „Šapice“, B. Radića 20 (Mali plac). Mob. 098/900-3700 ozn.5509

PRIRODNIM – ljekovitim biljkama „istjerao“ sam iz žući pijesak, izliječio unutarnje i vanjske hemeroide sebi.

Nudim savjete. Mob. 099/721-3373 ozn.311 PRUŽAMO uslugu vođenja knjigovodstva i računovodstva za poduzeća i obrtnike. Mob. 091/572-5071 ozn.330 KERAMIČARSKI obrt Toplek – adaptacije, popravci. Brzo, kvalitetno i povoljno! Mob. 098/473-421 ozn.332 TOPLINA d.o.o- Toplinske fasade, stiropor i vuna, knauf sistemi, kvaliteta i pristupačne cijene. Mob. 098/1320197 ozn.176f PARKETI i laminati: brušenje, postavljanje i lakiranje. Keramika i knauf.

Mob. 098/9066-889 ozn.343

ŽIVOTINJE

PRODAJE se svinja do 200 kg. Mogućnost klanja, Tel. 040/830-155, 098/516570 ozn.260 PRODAJEM odojke i svinje za klanje do 150 kg. Mob. 099/791-4287 ozn.308 JUNICU visoko mliječnu, 9 mjeseci bređu, prodajem. Informacije: 091/7863214 ozn.315 PRODAJU se zečevi (kunići) pogodni za rasplod, orijaš-sivac, stari 4 mjeseca.

Tel. 621-398 ozn.177f PRODAJE se kukuruz 1,80 kn/kg i svinja za klanje cca 150 kg, 14 kn/kg.

Mob. 091/501-7936 ozn.3288b PRODAJE se svinja za klanje. Tel. 240680 ozn.3289b

OSTALO OTKUPLJUJEMO vojna odlikovanja, sablje, uniforme, zlatnike, stare satove

DRVA za ogrjev – industrijska kratko piljena za domaćinstvo, centralno ili kamin. Mob. 092/2866-736 ozn.346 INDUSTRIJSKA drva, bukova, debela, za centralno, 750 kn/5 m³. Mob. 095/516-5493, 729-006 ozn.347 DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/9008646, 095/8212-456 ozn.290c OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere. Ne bacajte jer mi to plaćamo! Tel. 042/505-024, 099/8233156 ozn.352c MUŠKA nova odjela, dugi zimski kaput, veliki broj, Vž. Tel. 214-705 ozn.322

KREDITI NAJBRŽE i najpovoljnije do ûėĮėĺÿĒå ġıĮåđ ĊĤåáÿĮĒÿþ ĊÑĤĮÿÝÑ ɇ đåļȦ ÿĒåĤĨȦ 7ÑsterCard, Visa ), 12- 60 rata.

ISPLATA ODMAH U GOTOVINI! Tel. 098/987-0078, 091/3860-349 ozn.651a 2' 8 'J 8 ĊĤåáÿĮĒÑ ÑûåĒÝÿĉÑ ĤûåĨ áȩėȩėȩ ı ĨıĤÑáĒĉÿ Ĩ ĒÑĉÜėljim bankama Hrvatske uspješno rješava blokade, ovrhe, CL. 8ıáÿđė ĤåġĤėûĤÑđ ĊĤåáÿĮÑȩ #ÑĉåĺÑ ɴɻȦ ÿĒîėȨ ɳɷɵȹɵɴɳȿɳɳɻȦ 099/244-5915 ozn.286c

NOVI krediti uz manje kamate! &ÿġėĮåĊÑĤĒÿ ĒÑ ɵɸ ûȩ GėĨåÜĒÿ modeli za Ytres, Com-Prom , 'ĒĮÿĒėĺı ÿ ėļđÑĤĊȩ VđÿĤėĺČĉåĒÿÝÿ ĒÑ ɴɵ ûȩ GėŀÑĉđÿÝå ėáđÑþȩ Bez HROK-a. Željka Matušin, ÿĒîȨ ɳɼɻȹɸɼɴȿɸɶɶȦ ɳɼɻȹɼɳɶȿɻɼɼɸ ozn.138c 0 '/ Ɂ 0ĤåáÿĮÿɁ ĮĤÑĉĒÿ ĒÑČėûȩ GėûėáĒėĨĮÿ ŀÑ ŀÑġėĨČåĒå ı ėļđÑĤĊıȩ VđÿĤėĺČĉåĒÿàĊÿ áė ɻɳ ûȩ GėŀÑĉđÿÝå ėáđÑþȢ 7ėÜȩ 099/528-3329, 091/506-1660 ozn.329

NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, računala, starina, čekova, na kartice, u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c

POZAJMICE i krediti! Mogućnost otplate općim uplatnicama! Bez ovjere i ustege! Nema provjere u HROK i CL! Zaposleni na određeno i stalno! Umirovljenici! Mob. 091/916-9885 ozn.297c

NOVI još povoljniji uvjeti kreditiranja uz zatvaranje blokada, na ostatak primanja do 12 g. Umirovljenički krediti do 75 g. Mob. 091/303-8054 ozn.176c

SVE vrste bankovnih kredita bez jamaca. Podižemo kreditnu sposobnost. Kamata od 5,5 % do 30 god. Mob. 091/185-1478 ozn.326

FENOMENALNO! Krediti na trajni nalog na ostatak primanja, bez jamaca uz niže kamate i naknade.

Ivana, 095/399-2761 ozn.176c KREDITI – niže kamate, bez HROK-a, do 1/2 p., zatvaranje ovrha. Akcija – male mirovine. Rješavamo kredite grupacije Calzedonia. Mob. 099/837-1958 ozn.430c TR-AG d.o.o. – Rješenje financijskih problema, K. Flića 39 a, 042/321-701 ozn.3238b KREDITI na 12 g. bez HROK-a, zatvaramo ovrhe. Akcija – umirovljenici s malim mirovinama! Mob. 099/4070-651 ozn.143 NOVO - na ostatak plaće do 12.000 € bez jamaca, inoz. mirovine do 7.000 €, pozajmice odmah, umirovljenici do 80 godina krediti.

Mob. 099/865-3200 ozn.241 POZAJMICE, krediti do 30.000 €, kartice bez ovjere, zaposleni na određeno. Mob. 098/492-873, 098/375-966 ozn.364c ZATVARAMO ovrhe, crne liste i blokade fine. N.G. d.o.o., 092/1491642 ozn.433c AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Mob. 099/488-5559 ozn.304

POZAJMICE – odmah do 80 g., na ostatak primanja do 10.000 €.

Zatvaramo CL, blokade i ovrhe.

Zaposleni do 280.000 kn. Ino mirovine do 7.000 €. Mob. 091/3422075 ozn.333 NAJBRŽI krediti, zatvaramo ovrhe, CL i blokade. Akcija – umirovljenici, Boxmark, Calzedonia, Ytres. Mob. 091/302-3369 ozn.344 KREDITI na 12 g. bez HROK-a, zatvaramo ovrhe i CL. Pozajmice odmah. Mob. 092/165-4609 ozn.345 30.000 € bez jamaca. Umirovljenici do 80 g. Pozajmice odmah, putem kred. kartica Master, Visa, Diners, kta 8,5 – 12%. Umirovljenici s mirovinama već od 800 kn. Mob. 092/1775-900 ozn.354

POZNANSTVA MAŠTA može svašta! Probaj i ti seksipilne zagorke i međimurke za igre u dvoje ili troje, 0-24 na 064/400-909, tel/mob: 2,33kn/3,58kn/min.ozn.166c

MALI OGLASI/ZAHVALE I SJEĆANJA

29. siječnja 2013., br. 454 || REGIONALNI TJEDNIK

SJEĆANJE

AGATA FLIS 29. 1. 1983. – 29. 1. 2013.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo Te u našim srcima i mislima.

Obitelj Flis Kostwein grupa je vodeći proizvođač strojeva i dijelova za strojeve koji opslužuje kupce iz različitih gospodarskih grana. Osnovana 1921. godine, ova je obiteljska kompanija izrasla u nagrađivanog poslovnog subjekta koji djeluje u tri države (Austrija, Hrvatska i Indija) i pet različitih lokacija.

Kostwein Grupa trenutno zapošljava oko 750 radnika te ostvaruje godišnji promet od oko 134 milijuna eura. U Varaždinu se nalazi poslovna jedinica Kostwein proizvodnja strojeva d.o.o. koja zapošljava oko 160 radnika te u svojem sastavu ima odjele glodanja, tokarenja, zavarivanja i montaže.

POSLJEDNJI POZDRAV

Vaše glavne odgovornosti: Ʉ ĒÑáŀėĤ ĮĤėĪĊėĺÑ ÿ ĺėäåĒĉå ġĤėĉåĊĮÑ Įå ĊĺÑČÿĮåĮå ėá ĒÑĤıàÿĺÑĒĉÑ áė isporuke proizvoda kupcu Ʉ ÿŀĤÑáÑ ġČÑĒÑ ġĤėĉåĊĮÑ ÿ ėáûėĺėĤĒėĨĮ ŀÑ Ēĉåûėĺı ġĤėĺåáÜı Ʉ ÿĒîėĤđÑÝÿĉå ıġĤÑĺÿȦ ıĊČĉıàıĉıßÿ ıĒıĮÑĤĒĉı ÿ ĺÑĒĉĨĊı ĊėėĤáÿĒÑÝÿĉı projekta Ʉ îÿĒÑĒÝÿĉĨĊÿ ÿŀĤÑàıĒÿȨ ġĤėĺĉåĤÑ ĒÑČėûÑȦ ŀÑĺĤĪåĮÑĊ ÿ åĺÑČıÑÝÿĉÑ ġĤėĉåĊĮÑ Ʉ ÿŀĤÑáÑȦ ġĤåûČåáÿ ÿ ġĤÿČÑûėáÜÑ ÿĨġėĤıĊå ġČÑĒėĺÑ Ʉ ėáûėĺėĤĒėĨĮ ŀÑ ÿŀĤÑàıĒåȦ ĒÑĤıáłÜå áė ĊėĒÑàĒėû ıĮėĺÑĤÑ ĮåĤåĮÑ Što očekujemo: Ʉ ĺÿĨėĊėĪĊėČĨĊė ėÜĤÑŀėĺÑĒĉå ɇáÿġČȩ 'Ēûȩ ĨĮĤȦ ÿĒûȩ ĨĮĤȩȦ đĤȩ ĨĮĤȩȦ ÜÑÝÝȩ ĨĮĤȩɉ ili dugogodišnji rad na sličnim projektima Ʉ ÿŀĺĤĨĒė ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ÿČÿ åĒûČåĨĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı ÿ ġÿĨđı Ʉ ĺÿĨėĊÑ ĤÑŀÿĒÑ ÿĒîėĤđÑĮÿàĊå ġÿĨđåĒėĨĮÿ ɇ7N =îîÿÝåȦ N Gȩȩȩɉ Ʉ ėĮĺėĤåĒėĨĮ ġĤåđÑ Ēėĺÿđ ĮåþĒėČėûÿĉÑđÑ Ʉ ČėûÿàĒė ĤÑŀđÿĪČĉÑĒĉå Ʉ ĨġėĨėÜĒėĨĮ ĤÑáÑ ı ĨĮĤåĨĒėđ ėĊĤıłåĒĉı Ʉ đÿĒÿđÑČĒė áĺÿĉå ûėáÿĒå ÿĨĊıĨĮĺÑ ı ıġĤÑĺČĉÑĒĉı ġĤėĉåĊĮÿđÑ

MLADENU BOŠNJAKU Od Nataše, Branka, prijatelja i susjeda

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale sa slikom

Što očekujemo: Ʉ ėÜĤÑŀėĺÑĒĉå ĨĮĤėĉÑĤĨĊėû ĨđĉåĤÑ ɇáÿġČȩ 'Ēûȩ ĨĮĤȦ ÿĒûȩ ĨĮĤȩȦ đĤȩ ĨĮĤȩȦ ÜÑÝÝȩ str.) ili dugogodišnji rad na sličnim projektima Ʉ ÿŀĺĤĨĒė ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ÿČÿ åĒûČåĨĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı ÿ ġÿĨđı Ʉ ĺÿĨėĊÑ ĤÑŀÿĒÑ ÿĒîėĤđÑĮÿàĊå ġÿĨđåĒėĨĮÿ ɇ7N =îîÿÝåȦ N Gȩȩȩɉ Ʉ ėĮĺėĤåĒėĨĮ ġĤåđÑ Ēėĺÿđ ĮåþĒėČėûÿĉÑđÑ Ʉ ČėûÿàĒė ĤÑŀđÿĪČĉÑĒĉå Ʉ ĨġėĨėÜĒėĨĮ ĤÑáÑ ı ĨĮĤåĨĒėđ ėĊĤıłåĒĉı Ʉ đÿĒÿđÑČĒė áĺÿĉå ûėáÿĒå ÿĨĊıĨĮĺÑ ı ĺėäåĒĉı ġėĨČėĺÑ đėĒĮÑłå ĨĮĤėĉÑĤskih konstrukcija Kontrolor kvalitete u strojarskoj proizvodnji

već od

100 kuna

Vaše glavne odgovornosti: - završna kontrola kvalitete proizvoda - vođenje evidencija prema internim pravilnicima i zahtjevima kupaca Što očekujemo: ȿ NNNȹ_PNȹ_NN ȿ ÿĨĊČĉıàÿĺė ĨĮĤėĉÑĤĨĊÿ ĨđĉåĤ - vrlo dobro poznavanje tehničke dokumentacije (standardi, oznake...)

- pedantnost u radu - napredno korištenje mjerne opreme - razvijene vještine pronalaženja grešaka i propusta na proizvodima u svim fazama proizvodnje ȿ ĺÿĨėĊÑ ĤÑŀÿĒÑ ÿĒîėĤđÑĮÿàĊå ġÿĨđåĒėĨĮÿ ɇ7N =îîÿÝåȦ N Gȩȩȩɉ - poznavanje njemačkog ili engleskog jezika u govoru i pismu - intenzivan radni angažman, marljivost i predanost radu, snalažljivost, samoinicijativnost te sklonost timskom radu - prednost je iskustvo u završnoj kontroli strojnih dijelova Glodač Što očekujemo :

- glodača s iskustvom - iskustvo u radu na CNC glodalicama Nudimo: - stalni radni odnos (nakon probnog roka) - rad u modernom okruženju - konstantno usavršavanje Napomena: - u obzir ne dolaze radnici koji imaju samo tečaj za CNC operatere

7 Plus i Regionaln Tjednik

Ožalošćeni: suprug Josip, sin Josip, svekrva Jana, kći Andreja, zet Nenad, unuka Dora *****

POSLJEDNJI POZDRAV

MAMI, PUNICI i BAKI Puno je suza iz oka palo, otkad je Tvoje srce stalo, bol i tuga još su veći jer ni zbogom nisi stigla reći.

Kći Andreja, zet Nenad, unuka Dora s obitelji *****

POSLJEDNJI POZDRAV

KĆERI i SESTRI Daleko na nebu Tvoj je dom, a mi ćemo Te zauvijek čuvati u srcu svom.

Mama Josipa, tata Matija i brat Vladimir Kolar

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca i djeda

GABRIJELA VLAHOVIĆA preminulog 21. siječnja 2013. nakon duge i teške bolesti u 71. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim susjedima, rođacima, kumovima i prijateljima na upućenim izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. Posebno hvala DVD-u Leštakovec i Udruzi žena Leštakovec na pruženoj pomoći, rukovodstvu i djelatnicima poduzeća Hiržin Commerce, Cesta, Midal te Hogl Lorenz Shoe d.o.o., te vlč. Josipu Vidoviću na toplim i dirljivim riječima oproštaja od našeg dragog Gabrijela.

Ožalošćeni: supruga Marija, sinovi Marijan i Josip, snaha Mirjana, unučad Antonio i Katarina

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, bake, prabake i punice

preminule 14. siječnja 2013. u 85. godini života.

- iskusnog bravara - DOBRO poznavanje strojarskih i bravarskih - iskustvo u bravarskim poslovima

GĤåáĒėĨĮȨ Nudimo:

Od sveg srca zahvaljujemo na izrazima sućuti rodbini, kumovima, prijateljima, znancima i susjedima koji su u najtežim trenucima bili uz nas, pružili nam podršku i riječi utjehe te joj okitili odar cvijećem i svijećama. Posebno zahvaljujemo kumovima Gladović-Nedić, zaposlenicima Doma Lekić i vlasnici Dubravki Lekić, Domu zdravlja Varaždinske županije, DVD-u Ladanje Gornje i velečasnom Valentu Posavcu na dirljivim riječima oproštaja.

ROZALIJE KERETIĆ

Bravar Što očekujemo: Uvjet: nacrta

BOŽICE ŠIPEK rođ. KOLAR preminule nakon kratke i teške bolesti 25. 1. 2013. godine u 50. godini života.

dragoj

Voditelj montaže Vaše glavne odgovornosti: Ʉ ĤıĊėĺėäåĒĉåȦ ĊėėĤáÿĒÑÝÿĉÑ ÿ ĊėĒĮĤėČÑ ĤÑáÑ ı đėĒĮÑłÿ Ʉ ÿĒîėĤđÑÝÿĉå ĺėáÿĮåČĉı ġĤėĉåĊĮÑ Ʉ ĊėĒĮĤėČÑ ĊĺÑČÿĮåĮå ÿ áåĮÑČĉÑ ÿŀĺåáÜå Ʉ åĺÿáåĒÝÿĉÑ ıàÿĒĊÑ ĤÑáÑ Ʉ ĒÑáŀėĤ ÿ ıġĤÑĺČĉÑĒĉå ĨĤåáĨĮĺÿđÑ ĤÑáÑ

ZAHVALA povodom iznenadne smrti naše voljene supruge, mame, bake, punice i snahe

našem dragom

Za potrebe svoje proizvodnje u Varaždinu tražimo usredotočene i fleksibilne zaposlenike koji dijele naše vizije i koji su spremni raznim talentima doprinijeti postignuću naših ciljeva. Naši djelatnici su bili i uvijek će biti temelj našeg uspjeha. Dakle, mi smo u potrazi za sljedećim zaposlenicima: Voditelj projekta

33

ȿ ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ - odlični uvjeti rada, opremljena radna mjesta, alati, mjerila...

- stalni radni odnos - konstantno usavršavanje

Ako ste zainteresirani za ova radna mjesta i želite postati član našeg tima, molimo vas da nam pošaljete pisani zahtjev na:

Kostwein proizvodnja strojeva d.o.o., Pavleka Miškine 65, 42000 Varaždin najkasnije do 5. 2. 2013.

MALI OGLASI

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i svim dragim ljudima koji su bili s nama u teškim trenucima te nam pružili riječ utjehe.

Ožalošćeni: kći Ljubica, zet Rasim, unuk Adam, unuka Adela i obitelj Videc

već od 40 kuna!!!

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj baki i prabaki

ROZALIJI KERETIĆ Od unuke Adele, zeta Matije i praunuke Nele

34

ZAHVALE I SJEĆANJA

REGIONALNI TJEDNIK || 29. siječnja 2013., br. 454

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

ZAHVALA

na moju dragu majku

DARKO LESKOVAR

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, tasta, djeda i pradjeda

BLAŽIĆ JELKU

28. 1. 2010. – 28. 1. 2013.

8. I. 2012. – 8. I. 2013.

U nebeskom miru Tvoja duša spi, u našim srcima ostao si.

Zauvijek si u mojim mislima, u mom srcu i životu.

FRANJE VRČEKA-VRČA

Tvoja obitelj

preminulog 18. 1. 2013. u 77. godini života.

Od sina Zvonimira

SJEĆANJE na tetu i tetka

SJEĆANJE

MARIJA HUZJAK 28. 1. 2012. – 28. 1. 2013.

JAKOPIC

Bolno je bez Tebe biti i u srcu tugu kriti.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

MARIJU

IVANA

2011. – 2013.

1983. – 2013.

S poštovanjem čuvamo uspomenu na vas.

Supruga Vera i kći Irena s obitelji

Nećak Davor s obitelji

FRANJO BUŽANIĆ

*****

HRVATSKI BRANITELJ 31. 1. 1995. – 31. 1. 2013.

SJEĆANJE

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

na voljene

POSLJEDNJI POZDRAV Tu si s nama.

Gledaš nas sa svojih prekrasnih slika punih života i samo Tebi svojstvenog humora.

Tu si s nama, u svakom kutku našeg doma i svakom kutku našeg srca.

Sestra Anica s obitelji

MEDVED

SJEĆANJE na

MIROSLAVA ANCELJA

MARIJU

18. 10. 1994. – 29. 1. 2013.

† 29. 1. 1993.

Duša će uvijek plakati, srce će uvijek boljeti, a mi ćemo Te zauvijek voljeti.

Toplo zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas u ovim teškim i bolnim trenucima. Posebno zahvaljujemo obiteljima Tomašković, Lisičak, Kučar i Matić, kumovima Habek, susjedima Habek i Tomašković, Štefici Kučar, prijateljima slikarima, susedima iz goric, Draženki, dečkima iz Boxmarka te kolegicama iz Varteksa. Svima veliko hvala na cvijeću i svijećama. Gospođi Snježani Križnjak i osoblju Doma za starije osobe Sv. Rozalija zahvaljujemo na višegodišnjoj njezi i brizi za našeg Franceka.

Hvala svećeniku Tomislavu na riječima utjehe i molitvama.

i

IVANA

Tvoji Vera, Irena, Miro, Marin, David, Marina i Matija

† 4. 7. 1987.

ZAHVALA

S ljubavlju i poštovanjem.

povodom smrti naše voljene mame, punice i bake

Vaša Vesna s obitelji

Mama i tata

EVE OKUN

ZAHVALA SJEĆANJE na našeg voljenog

povodom iznenadne smrti drage nam majke, svekrve i bake

IVANA BENKA

JELE PLANTAK rođ. ERŠEG

30. 1. 2012. – 30. 1. 2013.

preminule 17. 1. 2013. u 77. godini života.

Neće Te izbrisati vrijeme što teče, ni sakriti zemlja u kojoj spavaš, zvijezda si sjajna koja nas pratiš i uvijek ćeš biti s nama.

Tvoji supruga Dorica, sinovi Dražen, Mladen, Zdravko i Dragutin s obiteljima i sestra Rozika

Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, kumovima, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas u teškim trenucima njezine bolesti te u trenucima smrti na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama. Hvala svima koji su dragu nam pokojnicu ispratili na vječni počinak.

TUŽNO SJEĆANJE

na

na našeg dragog

1. 2. 2001. – 1. 2. 2013.

Prolazi vrijeme, ostaje tuga, a Tvoja ljubav i dalje živi u nama.

Od srca zahvaljujemo svima koji su bili uz nas u najtežim trenucima te nam uputili riječi utjehe i sućuti.

Nitko uistinu ne umire dok živi u srcima onih koji ga vole.

Ožalošćeni: kći Štefanija, zet Ivan, unuci Nevenka i Miroslav

SJEĆANJE na voljene

Sin Darko s obitelji

SJEĆANJE

ŽELJKA ĐOLONGU

preminule 20. 1. 2013. u 84. godini života.

VINKA KUHARA 28. I. 2005. – 28. I. 2013.

S ljubavlju, Tvoja obitelj

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE SJEĆANJE

MARKOVIĆ VJEKOSLAVA

ZLATKA

23. 12. 2012. – 23. 1. 2013.

31. 1. 2005. – 31. 1. 2013.

Čuvali vas anđeli.

Ožalošćena mama i supruga Gabrijela

SJEĆANJE

na

MARKO MAKOVEC

na voljenog

ŽELJKA ĐOLONGU

27. 1. 2012. – 27. 1. 2013.

ZLATKA MARKOVIĆA

1. 2. 2001. – 1. 2. 2013.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

S poštovanjem i ponosom, teta i teček

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog supruga, tatu, djeda

IVANA JERETIĆA 29. 1. 1988. – 29. 1. 2013.

I nakon 25 godina ostao si neizmjerno voljen i nikad zaboravljen.

Supruga Marica, sinovi Stjepan i Ivica, kćerke Katica i Božica s obiteljima

31. 1. 2005. – 31. 1. 2013.

Uvijek s nama.

Tvoja sestra Draga sa sinovima

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoje tete

SJEĆANJE

na našeg dragog i nezaboravnog

ERNESTA KRUŽIĆA

IVAN TRAKOŠTANEC

1. II. 2011. – 1. II. 2013.

28. I. 2011. – 28. I. 2013.

S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Još jedna godina je prošla, al’ sjećanje na Tebe osta.

Tvoji najmiliji Supruga Đurđica s kćerima Martinom i Kristinom

SJEĆANJE SJEĆANJE

na dragu

SJEĆANJE

PAVAO MOŽANIĆ

KATICU SVETEC

STJEPAN TEŽAK

29. 1. 2011. – 29. 1. 2013.

31. 1. 2008. – 31. 1. 2013.

28. 1. 2012. – 28. 1. 2013.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Pet godina je prošlo kao tiha rijeka, a tuga za Tobom, majko, ostaje dovijeka.

U mislima i molitvama uvijek si s nama.

Supruga Ana, sinovi Robert, Ivica i Branko s obiteljima

Kći Zdenka s obitelji

Supruga Ljubica, sinovi Davor i Mladen s obitelji

ZAHVALE I SJEĆANJA

29. siječnja 2013., br. 454 || REGIONALNI TJEDNIK

ZAHVALA povodom iznenadne smrti našeg voljenog supruga, tate, sina, brata, šogora i ujaka

IVICE MATKOVIĆA preminulog 20. siječnja 2013. godine u 68. godini života.

Dirnuti iskrenom pažnjom u najtežim trenucima naše boli, iskazujemo veliku zahvalnost rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima, znancima, stanarima Vukovarske 1 b te velečasnom Ivanu Žmegaču koji su voljenom nam pokojniku odali počast te ga ispratili na vječni počinak.

Od srca hvala.

Ožalošćeni: supruga Emica, djeca Dejan i Dejana, mama Štefica, sestre, šogori, nećaci

SJEĆANJE na

PAVLA MIHOLIĆA † 1. 2. 2000. i sina

ŽELJKA † 8. 2. 1975.

Uvijek ste u našim molitvama i mislima.

SJEĆANJE

KATICU STANČIN rođ. VIDOVIĆ 14. 1. 1998. – 14. 1. 2013.

Brat Stjepan, šogorica Marija, nećak Vjeran i nećakinja Snježana s obitelji

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog šogora i tečeka

JOSIPA STANČINA preminulog 20. siječnja 2013. u 81. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

Zahvaljujemo rodbini, susjedima i znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. Posebno hvala susjedu Jagačiću, susjedu Zdravku Vrbaniću, a posebno gđi Jasminki Vrbanić na nesebičnoj pomoći. Zahvaljujemo vlč. Karlu Koračeviću na dostojanstvenom ispraćaju.

Ožalošćeni: šogorica Marija, šogor Stjepan, nećak Vjeran i nećakinja Snježana s obitelji

ZAHVALA SJEĆANJE 28. 1. 2009. – 28. 1. 2013.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

S ljubavlju i poštovanjem, supruga Zlata i djeca s obiteljima

SJEĆANJE na našu dragu kćerku

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, brata, djeda, svekra, tasta i zeta

MILANA BISTROVIĆA preminulog u 70. godini života 18. 1. 2013.

Najiskrenije zahvaljujemo dragoj rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima, znancima i članovima L.D.”Trčka” koji su ga 21. 1. 2013. ispratili na vječni počinak, izrazili nam sućut i okitili odar cvijećem.

Supruga Štefica, sin Darko, kći Darinka, snaha Marina, zet Darko, unuci Robert, Goran, Filip i Stela

ĐURĐICU KOLAR 30. 1. 1998. – 30. 1. 2013.

Uvijek s nama u našim mislima i srcu.

Mama i tata

SJEĆANJE

MIRKO KRAŠ 31. 1. 2010. – 31. 1. 2013.

U srcu nam je tuga, na grobu tišina, a u domu praznina.

ZAHVALA

Tvoji najmiliji

povodom iznenadne smrti našeg voljenog supruga, tate, svekra, djeda i brata

RADOVANA NJEGOVCA preminulog 20. siječnja 2013. u 71. godini života.

Dirnuti iskrenom pažnjom u nama najtežim trenucima boli, iskazujemo veliku zahvalnost rodbini, našim dragim prijateljima i znancima, susjedima i svim dragim ljudima koji su odali počasti i ispratili ga na vječni počinak. Hvala za svaki stisak ruke, za svaku pomoć i svaki znak pažnje.

Zaborav ne postoji dok žive oni koji Te vole.

Tvoji supruga Marija, sin Davor, unučica Ena, snaha Branka, sestre i ostala obitelj

SJEĆANJE

SNJEŽANA KRSNIK

U 49. godini zauvijek je usnula naša draga

na dragu

Vaši najmiliji

JOSIP RIBIĆ

35

SJEĆANJE na suprugu i majku

MARIJU RUSAK 1. 8. 2012. – 1. 2. 2013.

Dani prolaze, ali tuga i bol ostaju.

Ovim putem od sveg srca zahvaljujemo svima koji su našu dragu, brižnu i nježnu mamu, suprugu i snahu dostojanstveno i dirljivo ispratili na posljednji počinak, a nama osobno i pisano uputili izraze sućuti, te nam pružili pomoći i utjehu u najtežim trenucima.

Posebnu zahvalu dugujemo dr. Renati Kelemenić-Dražin, te našoj dragoj prijateljici Verici Cvetko s obitelji koji su nas vodili kroz tešku bolest naše drage Biserke.

Veliko hvala velikom čovjeku dr. Ivanu Kudeliću što nam je svojim znanjem i s puno, puno dobre volje i iskrene želje omogućio da se polako, nježno i s puno ljubavi oprostimo od našeg dragog anđela.

Na kraju, vječno smo zahvalni i našem prijatelju vlč. Petru Mlakaru što je duhovno pripremao i molitvom krijepio nas i našu mamu kada nam je to bilo najpotrebnije.

Počivala u miru Božjem

POSLJEDNJI POZDRAV kćeri, sestri i teti

BISERKI KLEPAČ Po dobroti ćemo Te pamtiti, s ljubavlju i ponosom spominjati, u srcu vječno čuvati.

Hvala Ti. S ljubavlju, Tvoji: mama Terezija, otac Pavao, brat Vlatko, Marko, Goga i Roko

Mladen i Davor

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE

ŽELJKO PETKOVIĆ 31. 1. 2012. – 31. 1. 2013.

Tuga nema godina, ona je vječna.

Tvoji najmiliji s obiteljima

sestri, teti i šogorici

BISERKI KLEPAČ Neće Te izbrisati vrijeme, ni sakriti tama, anđeo si koji nas prati i vječno ćeš živjeti s nama.

Vole Te zauvijek Tvoji Bukalići

4. II. 2010. – 4. II. 2013.

Vrijeme brzo prolazi, ali bol i tuga ne prestaje.

Ožalošćena majka Anka i brat Krunoslav s obitelji

SJEĆANJE

ZAHVALA

ROZINA KOLAČKO

povodom smrti naše drage i voljene mame, bake i prabake

30. 1. 1992. – 30. 1. 2013.

Ostaješ zauvijek u našim srcima.

ZAHVALA

Tvoji najdraži

povodom smrti naše drage mame, bake, prabake, sestre, svekrve i punice

SJEĆANJE

ZORE CIKAČ rođ. BARULEK

DRAGUTIN SMETIŠKO

blago u Gospodinu preminule 16. siječnja 2013. u 84. godini.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima koji su nam uputili riječi utjehe, izrazili sućut, položili cvijeće i svijeće na odar te ispratili našu dragu pokojnicu na vječni počinak. Najljepša hvala đakonu Siniši Blatariću na riječima oproštaja i molitve.

Ožalošćene obitelji: Cikač, Brlek, Furjan i ostala rodbina

30. 1. 2010. – 30. 1. 2013.

I nakon 3 godine duge, srca prepuna boli i tuge, Ti si bol koju ne možemo preboljeti.

Bog neka Te čuva u kraljevstvu svom, Ti nas čekaš tamo, gdje je naš dom.

Hvala svima koji Te posjećuju.

Supruga Julka i najdraža kći Karmica

JOSIPE KOVAČIĆ rođ. BEDNJANIĆ preminule 22. 1. 2013. u 83. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima, kolegama te znancima koji su nam pomogli u teškim trenucima, izrazili sućut, položili cvijeće i svijeće na odar i ispratili nam dragu pokojnicu na vječni počinak. Zahvaljujemo svim djelatnicima Bolnice Klenovnik I. odjela dr. Dragici Juščak Stipančić i dr. med. Vilimu Kolariću.

Zahvala vlč. Ivanu Košiću na riječima oproštaja i molitve.

Draga i voljena mama, počivala nam u miru i neka Ti Bog osvijetli put. Čuvali Te anđeli.

Ožalošćeni: sin Stjepan, kćeri Josipa i Anica, zet Josip, snaha Nevenka, unuci Boris, unuke Ksenija, Mirjana i Ivana, praunuk David, praunuke Ana-Marija, Nikolina i Tena

36

ZAHVALE I SJEĆANJA

REGIONALNI TJEDNIK || 29. siječnja 2013., br. 454

ZAHVALA

TUŽNO SJEĆANJE

VERICA MIKULČIĆ-LEGIN 27. 1. 2006. – 27. 1. 2013.

povodom iznenadne smrti voljenog supruga, oca, djeda, brata, svekra, tasta, šogora, ujaka i tetka

S nama si u svakoj radosti i tuzi, molitvi i suzi.

IVANA RUŠECA

TUŽNO SJEĆANJE 29. 1. 2010. – 29. 1. 2013.

Ni godine koje prolaze, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

Tvoji: suprug Josip, sin Krunoslav i kći Blaženka s obitelji

Dirnuti iskrenom pažnjom u trenucima naše boli iskazujemo zahvalnost svoj rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima.

Hvala bratu Božidaru, sestrama, šogorima i šogoricama, djelatnicima „Sokol Marić Security“, djelatnicima pekare „Mlinček“ te velečasnom Tomislavu Dodleku koji su pokojniku odali počast te ga ispratili na vječni počinak.

STJEPAN LEGIN 13. 2. 2012. – 13. 2. 2013.

U srcu nam je tuga, na grobu tišina, a u našem domu velika praznina.

Tvoji: supruga Zlatica, sinovi Ivan i Krunoslav, snahe, zet i unuci

povodom smrti naše drage mame, bake i prabake

MARIJE CIGLAR preminule 19. 1. 2013. godine u 82. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i znancima na iskrenoj sućuti, položenim vijencima, svijećama i ispraćaju drage nam pokojnice. Posebno hvala prečasnom Valentu Posavcu na dostojanstvenom ispraćaju i riječima utjehe u vjeri.

Ožalošćena kći Dragica s obitelji

SUPRUGU

Tvoja Marija

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom

OCU Put do zvijezda je samo etapa kružnog puta oko sebe, ako znaš prečicu, nema potrebe da se puno lomataš po bespućima.

Ne bato… stigao si čim kreneš.

Cilj nosiš skriven pod kaputom, istetoviran na grudima kao metu.

U tome je jedina tajna…

U tome je jedini trik…

Tvoja djeca Ivana, Igor, Ivana i Goran

ANTUNA GOLUBA 3. 2. 2010. – 3. 2. 2013.

S poštovanjem,

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

Edina, Ema, Karla i Gita

Sin Darko, snaha Katica, unuka Silvija i praunuka Tamara

ZAHVALA povodom smrti naše drage mame, bake, prabake i svekrve

ZDENKE KELNERIĆ preminule 19. 1. 2013. u 85. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i znancima na iskazanoj sućuti, položenim vijencima, svijećama i ispraćaju na vječni počinak. *****

POSLJEDNJI POZDRAV U mislima i srcima uvijek ćeš biti s nama.

Sin Željko i kći Ljiljana s obiteljima

Ovim putem zahvaljujemo kumovima, rodbini, prijateljima, susjedima, kolegama i znancima koji su s nama podijelili bol, izrazili nam sućut i svojom nazočnošću uveličali njegov ispraćaj. Zahvaljujemo liječnicima Odjela kirurgije OB Varaždin, djelatnicima bivše Tekstilne škole Varaždin, Gospodarske škole Varaždin, 5. osnovne škole Varaždin, HPB-a d.d. i Druge gimnazije Varaždin. Hvala svećenicima kapucinima i župniku župe sv. Josipa koji su utješnim riječima vjere ispratili Anđelka u vječni život. Hvala svima koji će se s ljubavlju i poštovanjem prisjećati njegove plemenitosti, dobrote i vedrog duha u svom srcu i molitvama.

Ožalošćeni supruga Marija, sin Tomislav, kćeri Vesna i Marina, unuci Doroteja i Fran, snaha Natalija *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom suprugu, ocu i djedu

ANĐELKU PURGARIĆU „A time to be reaping, a time to be sowing.

A time just for livin’, a place for to die.

‘Twas so good to be young then, to be close to the earth, Now the green leaves of summer are callin’ me home.“ „The Alamo“ Obitelj Purgarić

28. 1. 1999. – 28. 1. 2013.

Godine prolaze, a sjećanje i uspomene na Tebe ostaju.

koji nas je napustio 15. 1. 2013. godine u 71. godini života.

DJEDU (DE-DE)

SLAVKO BUDEN

SJEĆANJE

ZAHVALA povodom iznenadnog odlaska voljenog supruga, oca i djeda

voljenom

Kad bismo Ti barem mogli dati djelić života svoga, da Ti srce zakuca, da Ti pogled zablista, da Ti se lice nasmije i da sve bude kao prije.

obitelji: Golub, Đorđijevski, Ladić i Talan

Ožalošćeni majka Marija i otac Vladimir

ANĐELKA PURGARIĆA

Nema poruke, nema poziva, a moja duša Tebe doziva.

Zatvorim oči, mislim na Tebe, da si barem ovdje, kraj mene.

Nek’ Ti Bog osvijetli put, a anđeli isprate na počinak dug.

TUŽNO SJEĆANJE na našeg tatu

Najiskrenije zahvaljujemo na izrazima sućuti rodbini, prijateljima, znancima i susjedima koji su u najtežim trenucima bili uz nas, pružili nam podršku i riječi utjehe te mu okitili odar cvijećem i svijećama. Posebno zahvaljujemo vlč. Martinu Mezeku na dostojanstvenom ispraćaju te dirljivim riječima utjehe i vjere.

S ljubavlju i tugom u srcu čuvamo vječnu uspomenu na Tebe.

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

*****

ZAHVALA

koji je preminuo 20. 1.2013. u 33. godini života.

Tugujuća obitelj

voljenom

TUŽNO SJEĆANJE

KRISTIJANA KOLARA

1954. – 2013.

Tvoji najmiliji

ANKICA HORVATIĆ

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog sina

SJEĆANJE

IRMA PINTARIĆ rođ. HORBEC 1. 2. 2005. – 1. 2. 2013.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Kći Sandra s obitelji i brat Viktor

SJEĆANJE na dragog muža, oca i djeda

JOSIPA JOVANA 5. 2. 2012. – 5. 2. 2013.

Zahvaljujemo Ti na lijepim uspomenama što si nam ih ostavio.

U našim srcima i mislima još uvijek živiš.

SJEĆANJE

IVAN MIKULIĆ 26. 1. 2006. – 26. 1. 2013.

Zauvijek si u našim srcima i mislima.

Supruga i sinovi

Tvoja supruga Jelena, sinovi i kćeri s djecom

SJEĆANJE SJEĆANJE

MARTIN CVEK 2. 2. 2012. – 2. 2. 2013.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo Te u našim srcima.

na supruga, oca i djeda

MARKA ŠTRLEKA 1. 2. 2012. - 1. 2. 2013.

I danas boli jednako kao i onog dana kad smo Te izgubili.

Supruga Slavica i kći Božena s obitelji

Supruga, djeca i unučad

SJEĆANJE SJEĆANJE

DAMIR MATKOVIĆ

SJEĆANJE na

VLADIMIRA CVEKA – JOKECA

ALOJZIJA VIDOVIĆ 1. 2. 2009. – 1. 2. 2013.

31. I. 2008. – 31. I. 2013.

6. 2. 2011. – 6. 2. 2013.

Tamo zvijezdom budi, od tamo neće odgurnut Te ljudi.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

Ljubav ne prestaje odlaskom, ni sjećanje vremenom.

Uvijek si u našim srcima, voljena mama.

Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji

Mama Branka

ZAHVALE I SJEĆANJA

29. siječnja 2013., br. 454 || REGIONALNI TJEDNIK

SJEĆANJE

SJEĆANJE

SJEĆANJE

RUDOLF BUŽANIĆ

na dragog tatu

FRANCISKA GAĆA

RUDOLFA BUŽANIĆA

30. 1. 1992. – 30. 1. 2013.

30. 1. 1992. – 30. 1. 2013.

Ni godine koje su prošle, ni vrijeme koje teče, ljubav i sjećanje na Tebe nikad izbrisati neće.

Bez mog tate, dan nije dan, noć nije noć.

Svaki dio mene beskrajno ga voli.

Sve je to praznina, ali ona jednom mora proći. Živjet ćeš zauvijek u meni, ali srce moje za Tobom venut’ prestat’ neće.

Volim Te, tata.

Voljet ću Te zauvijek.

Supruga Mirjana, kći Tajana, obitelj Bužanić i Keretić

SJEĆANJE na našu dragu svekrvu, baku, mamu, suprugu i prabaku

VERONIKU BUŽANIĆ rođ. JEŽOVITA

Tvoja kći Tajana

Utihnulo je Tvoje srce, utihnuo je Tvoj glas, ali Ti ćeš uvijek biti tu, između nas.

SJEĆANJE

28. 1. 2010. – 28. 1. 2013.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Sin Budimir s obitelji

SJEĆANJE

BOŽIDAR BENČIĆ 29. 1. 2010. – 29. 1. 2013.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Supruga Ljubica, kćeri Vesna i Draženka s obitelji

na

Tvoji najmiliji

RUDOLFA BUŽANIĆA

ZAHVALA

SJEĆANJE

30. 1. 1992. – 30. 1. 2013.

povodom smrti naše drage mame, bake i prabake

na voljenog i nikad zaboravljenog brata

Ni godine koje su prošle, ni život koji teče, bol i sjećanje na Tebe nikad izbrisati neće.

GRETE BRDARIĆ

RUDOLFA BUŽANIĆA 30. 1. 1992. – 30. 1. 2013.

Dana 30. 1. 2013. navršava se tužna 21 godina.

Vrijeme koje je prošlo nije ublažilo tugu i prazninu u srcu.

Bio si osoba velikog srca jer si znao voljeti, davati i oprostiti.

Moja istina je bolna i teška jer Tvoj život nestade u trenu.

Postoji nešto što nikad umrijet’ neće, a to je ljubav, ponos i sjećanje na Tebe.

Tvoji: strine, stričevi, firmani kumovi, nećak, nećakinja, bratić, sestrične i svi koji Te se sjećaju

SJEĆANJE

Gdje si sada, majčice, gledala sam snijeg kako pada i sjećala se prošle zime.

Kada si bila tu…

Pronašla sam i pisma što si mi slala.

Piše da me voliš …volim i ja Tebe, majčice moja… volim Te… kad bih Ti samo mogla reći u lice da me pogledaš i onako nasmiješ… kao nekada kad si bila s nama.

Svaka moja suza prolivena moli Tvojeg anđela da ti gore bude bolje, da si sretna i vesela i da se jednom sretnemo da vidimo kako se opet smiješ…

Hvala svima koji su Te voljeli i cijenili za života, koji Te se sjećaju i posjećuju Tvoj tihi dom.

na voljenog brata

RUDOLFA BUŽANIĆA 30. 1. 1992. – 30. 1. 2013.

Vrijeme što prolazi ne donosi zaborav, ne donosi utjehu, ne liječi rane.

U svakom trenutku nosimo Te u srcima i mislima.

Zauvijek ostaješ dio nas, dio svake naše misli.

Hvala svima koji Ti dolaze.

Tvoj brat Josip sa suprugom Maricom

SJEĆANJE na voljenog sina

Tvoja Barbara

RUDOLFA BUŽANIĆA 30. 1. 1992. – 30. 1. 2013.

ZAHVALA

MARIJE SERINI preminule 17. siječnja 2013. u 85. godini života.

ZAHVALA povodom iznenadne smrti drage nam majke, bake i punice

preminule 23. 1. 2013. u 68. godini.

Iskreno zahvaljujemo svim susjedima, rodbini, kumovima i prijateljima na toplim riječima utjehe, položenim vijencima i svijećama te dostojnom ispraćaju na vječni počinak. Posebno veliko hvala i našoj Nataši Dobrinić. Veliko hvala i gospodinu Velimiru Plantaku na svesrdnoj pomoći u najtežim trenucima.

Također veliko hvala i župniku crkve sv. Nikole, g. Stjepanu Najmanu i župnom vikaru g. Alexandreu Adjimonu Djivojedou na lijepim riječima oproštaja.

Ožalošćeni: kći Gordana, zet Robert i unuk Domagoj

na voljene

MELNJAK

Svijetlost Ti vječno svijetlila.

Tvoja djeca Hermina i Emir s obiteljima

SAŠI BENEŠU † 27. 1. 2013.

Mama Biserka, sin Jonathan, teta Bosiljka i tugujuća obitelj

POSLJEDNJI POZDRAV

SAŠI BENEŠU Hvala Ti na iskrenosti.

Vidimo se!

Tvoj prijatelj

POSLJEDNJI POZDRAV

SAŠI BENEŠU – ČUĆI „Vidimo se…“ Tvoji: Alen, Leš, Dubo, Kizo, Šuta, Žec, Jocko, Tristan, Leva, Okac, Zdravac, Krunek, Laki, Tomek, Bubi i Mićo

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, pradjeda, brata, bratića, tasta, šogora, ujaka, strica i tetka

STJEPANA SERINIJA preminulog 22. 1. 2013. u 80. godini života.

Ožalošćena obitelj

SJEĆANJE

FANIKU BUJANEC

POSLJEDNJI POZDRAV

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima boli i tuge, iskazujemo veliku zahvalnost cijeloj rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima koji su bili uz nas, izrazili nam riječi utjehe i sućuti, odar okitili cvijećem i svijećama i ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Hvala velečasnom Josipu Vizjaku na lijepim riječima oproštaja i ispraćaja.

Svima još jednom veliko hvala.

SJEĆANJE

Ožalošćeni: suprug Ivan, sin Josip, snaha Draženka te unuci Martina i Dražen

2. 2. 1937. – 14. 11. 2006.

Tvoja obitelj

MARIJE ŠKUDAR

Želimo zahvaliti svim našim rođacima, susjedima, kumovima i znancima koji su bili uz nas i pomagali nam u trenucima najveće boli.

na dragu mamu

U mislima i srcu uvijek ćeš biti s nama.

dragom prijatelju

Dok uspomene traju, postojanje ne postoji.

Ostao si ista najljepša zvijezda na našem nebu.

Snivaj mirno, snivaj vječni san, u mojim si mislima i srcu svaki dan.

povodom smrti voljene supruge, majke, svekrve i bake

Tugujuća obitelj

POSLJEDNJI POZDRAV

VERONIKU BUŽANIĆ rođ. JEŽOVITA

SJEĆANJE

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, kolegama, susjedima i znancima na iskazanoj sućuti, položenim vijencima i ispraćaju drage nam Grete. *****

na

Seka Barbara

Tvoj tata-tajo Stjepan

37

*****

BOŽIDARA

i

† 31. 1. 2005.

AGATU

POSLJEDNJI POZDRAV

† 11. 2. 2008.

dragom dedi

Za duše vaše tiho se molimo, a u srcima beskrajno vas volimo.

Počivali u miru Božjem.

Vaši najmiliji

ŠTEFU Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

Tvoja supruga Danica, kćeri i zetovi s obiteljima

38

S RAZNIH STRANA

REGIONALNI TJEDNIK || 29. siječnja 2013., br. 454

s raznih strana

Svi na Bon ton plesnjak u Čakovec na Valentinovo! Čakovčankama i Čakovčancima ove će se godine pružiti jedinstvena prilika da Valentinovo dočekaju na potpuno drugačiji način. Naime, u srijedu 13. veljače za njih će Big Band Čakovec organizirati prvi Bon ton plesnjak!

Mala scena “Vinko Lisjak” Centra za kulturu Čakovec tako će se ponovo pretvoriti u plesni podij, no umjesto repertoara na koji su nekada plesali u kultnom “The Clubu”, posjetitelje će dočekati starinski jazz žanrovi, poput Lindy hopa i jivea. Bon ton plesnjak prvi je događaj kojim Big Band Čakovec predstavlja novu filozofiju svoga

www.regionalni.com

djelovanja, a koju je najavio novi voditelj Filip Horvat.

Plan i želja Big Banda je, organizacijom atraktivnih i kvalitetnih kulturnih sadržaja za mlade, ali i one starije, revitalizirati kulturnu scenu grada i sam sastav etablirati upravo kao orkestar za plesnjake. Bon ton plesnjak održat će se večer uoči blagdana zaljubljenih – Valentinova – s početkom u 20.30 sati. Za zaljubljene parove pripremljen je i posebni popust, pa ulaznice mogu kupiti po cijeni od 60 kuna za dvije osobe, dok pojedinačna karta stoji 50 kuna. Pozvani su svi stariji od 16 godina.

Zovite nas na 042/290-777

Predavanje o zdravoj hrani Knjižnica i čitaonica Tabula rasa i Grupa solidarne razmjene Čakovec organiziraju u četvrtak,7. veljače predavanje o različitim načinima proizvodnje zdrave hrane. Posjetitelji će moći doznati o biovrtlarstvu o čemu će govoriti Silvija KolarFodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”,

a nakon nje o uzgoju shitake gljiva govorit će Dijana Posavec. Završno predavanje održat će Luka Krainc i Željko Prstec koji su pokrenuli vlastitu proizvodnju hrane metodom Akvaponika. Početak je u 18 sati, a održat će se u Multimedijalnoj dvorani Autonomnog centra – ACT. (ihr)

Franjevci i volonterski kutak Ove srijede, 30. siječnja, u 19 sati u prostorijama Autonomnog centra – ACT u Čakovcu održat će se volonterski kutak, događaj namijenjen svima bez obzira volontiraju li ili ne. To je mjesto gdje možete doznati korisne informacije o volontiranju, iznijeti svoja iskustva, ali

i pitanja te nedoumice. Tema ovog kutka bit će misijska djelatnost franjevaca u Atalayi u Peruu, koju će predstaviti fra Petar Horvat i fra Marko Pustišek. Ovo je prvi od niza volonterskih kutaka koje će organizirati Volonterski ured Međimurja. (ihr)

VICEVI Kako se zove dijete plavuše i Ronalda? - Retardo.

Svađaju se muž i žena.

- Ti si tako nesposoban! Kad bi postojalo natjecanje u nesposobnosti, ti bi sigurno osvojio drugo mjesto!’

- Drugo? Zašto ne prvo? - zbunjeno pita muž.

- Zato jer si nesposoban!

Mujo ispraća punicu na aerodrom. Nakon što zrakoplov napokon poleti, Mujo ga prati pogledom i kaže: - Bože, sad je uzmi, sad ti je najbliže.

- Sine, drogiraš li se ti?

- Ne, tata! Otkuda ti to?

- Rekla mi je jedna ptičica.

IMPRESSUM UPRAVA Zdenka Jagić Ivica Kruhoberec Vesna Margetić-Slatki

- Ti pričaš s pticama, a mene optužuješ da se drogiram!

Došli Mujo i Fata na Jadran i nakon nekoliko dana Mujo priupita Fatu: - Fato, zašto mi uvijek idemo na obične plaže?

Mogli bismo jednom na nudističku!

Fata ga poprijeko pogleda: Ma, da! Pa još da svi znaju da sam se udala zbog novca...

Razgovaraju dvije flaše piva, kad jedna kaže: - Ajmo kod mene - imam praznu gajbu!

Donio pijetao nojevo jaje pred kokoši, pa kaže: - Dame, nije da vam nešto zamjeram, ali vidite kako se to radi u inozemstvu!

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin

LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

FOTOREPORTERI GLAVNI UREDNIK Siniša Sović Ivica Kruhoberec Oliver Knolmajer ikruhoberec@regionalni.com foto@regionalni.com ZAMJENIK GlAVNOG UREDNIKA Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com POMOĆNIK GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić iharaci@regionalni.com NOVINARI Tihana Drumev tihana@regionalni.com Višnja Gotal visnja@regionalni.com SURADNICI Damir Ivančić Gordana Igrec Denis Peričić

GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić vlatka@regionalni.com Sandra Malenica sandra@regionalni.com Mirta Brozičević mirta@regionalni.com Maja Denac maja@regionalni.com PRODAJA: Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Augusta Šenoe 1o pon: 8 - 12 uto: 8-13 sri - pet: 8 - 16 Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 8 - 20 h subotom: 8 - 13 h NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 9 - 16 h subotom: 9 - 12 h LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1 pon - pet: 8 - 17 h

IVANEC Poljodom MALI OGLASI: Gospodarska 2 malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

TURNIR Dio prihoda “Kaj kup Ivanca” namijenjen članovima “Ivanečkog sunca”

Josipović bez dresa Piše: LJILJANA RISEK

- Dodjelom dijela prihoda od prodanih ulaznica udruzi koja okuplja osobe sa specifičnim potrebama na sjajan ste način spojili sport s društveno odgovornim ponašanjem i humanitarnom djelatnošću.

Hvala organizatorima, Humanim zvijezdama, Gradu Ivancu i svima ostalima koji ste se ovdje okupili kako biste pomogli ljudima koji trebaju našu pomoć! - rekao je predsjednik države Ivo Josipović na finalnom danu jubilarnog, 30. otvorenog rekreacijskog malonogometnog turnira “Kaj kup Ivanec 2013.” koji je održan u nedjelju u srednjoškolskoj sportskoj dvorani.

Nisu za penziju!

Nogometne lopte najmlađim igračima domaće NK Ivančice

Prilikom dolaska u dvoranu, Josipović je prvo pozdravio članove, roditelje i vodstvo Udruge osoba s mentalnom retardacijom “Ivanečko sunce”, kojoj su organizatori naumili pomoći. Na prigodnom otvaranju humanitarnih revijalnih utakmica pridružio mu se i predsjednik HOO-a Zlatko Mateša, pa su potom obojica najmlađih članova domaćeg NK Ivančice poklonili lopte.

Potom je Josipović ispucavanjem prve lopte otvorio uta-

41 ekipa u 30. Kaj kupu Jubilarni 30. Kaj kup, na kojemu je nastupila ukupno 41 ekipa, osvojila je, a s njime i veliki prijelazni pehar i novčanu nagradu od 16.000 kuna, momčad caffe bara “Gracia” iz Črešnjeva koja je u finalu porazila Kavanu Ivana s 2:0. Treća je ekipa Duccati komponente & PP Ivanec. Ljerki Rogina, predsjednici Ivanečkog sunca, humanitarni poklon “Kaj kupa” od 5.130 kuna uručio je Habek.

kmicu u kojoj su s Humanim zvijezdama zaigrali veterani ivanečkog NK Ivančice. Prem-

da je bilo najavljeno da će u bijelom dresu Humanih zvijezda nakratko zaigrati i sam Josi-

pović, to se ipak nije dogodilo, što zbog sigurnosne procjene, što zbog osobne ocjene predsjednika koji je kazao da i nije u najboljoj nogometnoj formi.

Bilo kako bilo, pred uglednim gostima su veterani Ivančice čvrsto “zagrizli” i Humanim zvijezdama za koje su igrali bivši reprezentativci Jurčić, Komljenović, Bičanić, Tokić i drugi te rezultatom 2:2 pokazali da još nisu za mirovinu.

Naročito atraktivna bila je i revijalna utakmica u kojoj je domaća ekipa “Čeznem da te zeznem” utakmicu s momčadi Hrvatskoga sabora (Habek, Topolovec, Batinić, Kolar, Žagar, Štromar…) odigrala s 1:1.

Simpatična momčad “Čeznem da te zeznem” već godinama nastupa na turniru, uvijek u zafrkantskom tonu, a u svemu je originalna bila i ove godine (lijepo se vidjelo kako kapetan ekipe sucima uoči utakmice “ufurava” plave kuverte!).

Uoči dolaska u sportsku dvoranu Josipović je u prostorima Srednje škole razgovarao s domaćinima među kojima su bili i potpredsjednik Sabora i aktualni ivanečki gradonačelnik Milorad Batinić, saborski zastupnik Mario Habek, varaždinski župan Predrag Štromar, predsjednik Organizacijskog odbora “Kaj kupa” Josip Samaržija i drugi.

LJUBAV JE NAJVEĆE ČOVJEKOVO BOGATSTVO

Proslavljeno 50 godina ljubavi Vlado i Ružica Težak iz Cargovca su u nedjelju 20. siječnja svečanim misnim slavljem proslavili 50 godina zajedničkog života u društvu obitelji i prijatelja.

Otkrili su nam i koje su najvažnije sastavnice skladnog života - ljubav, poštovanje, tolerancija i uzajamno pomaganje. Uključi li ih se u svakodnevni život, nema te prepreke koja se ne bi mogla svladati.

50

VODIČ

29. siječnja 2013., br. 454 || REGIONALNI TJEDNIK

39

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – OVAJ TJEDAN TOPLIJE Prošli tjedan vrijeme je bilo zimsko s povremenim snježnim oborinama. Temperatura zraka se uglavnom držala oko nule ili ispod pa se snijeg zadržavao na tlu. U Slavoniji ga je bilo jako malo ili ništa. Za vikend se temperatura još spustila, ponegdje i ispod -15 Celzijevih stupnjeva. Došlo je do stabilizacije pa je bilo suho uz sunčana razdoblja. U tjednu pred nama nema više takve hladnoće. Dolazit će nam sve topliji zrak što će uzrokovati otapanje snijega. I za vikend bi se zadržalo toplije i relativno nestabilno vrijeme. U subotu kišno i toplo, a u nedjelju bi moglo zahladiti jer će vjetrovit okrenuti na sjeverne.

Temperatura zraka bit će bliža nuli, ali i dalje u laganom plusu. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min.iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognozu izradila udruga Crometeo 28.1.)

PREPORUKA TJEDNA: Pričaj mi o Gorkome U srijedu 30. siječnja u 20 sati na Sceni Zvonimir Rogoz bit će izvedena predstava “Pričaj mi o Gorkome” koja je nastala prema autobiografskim romanima Mani Gotovac. Glavne uloge tumače Hana Hegedušić, Lela Margitić i Robert Plemić.

Crni Labrador Ovaj prekrasan crni labrador je nađen u Optujskoj ulici sa ogrlicom i kukicom na ogrlici.

Pretpostavljamo da se izgubio i da ima vlasnika koji ga traži. Ima oko godinu dana, njegovan je, uhranjen i zna hodati na povodniku.

Molimo sve informacije o vlasniku javiti na telefon Udruge Spas: 042/330-004.

ROĐENI: DJEVOJČICE: Maja Elena Kapusta, Emanuela Topolko, Emilija Levatić, Estera Sedlar, Emili Adžijević, Laura Rodinger i Lara Herceg DJEČACI: Mihael Rakiđić, Oliver Lukač, Roko Šunjić, Patrik Črnjak, Vito Šantek, Adam Nemčić, Marin Vručina, Fran Balaško, Petar Briški, Luka Pofuk, Martin Premužić, Leon Fičkolec, Ivan Ribić, Erik Hrgar, Mihael Stolnik, Jakov Levačić, Erik Krajačić, Matej Medvedec i Leo Delija.

UMRLI:

VAŠE FOTOGRAFIJE

Svoje fotografije šaljite nam na foto@regionalni.com

Aleksandra Job - Kovačić (45), Ivica Matković (67), Ivan Rušec (58), Greta Brdarić (94), Radovan Njegovec (70), Stjepan Serini (79), Marija Škudar (67), dr.Janko Peharda (87), Velimir Gotal (74), Vera Mihalić (84), Kata Gorski (57) i Saša Beneš (42).

Pravila za slanje fotografija - Svatko smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 KB. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete nećemo objaviti.

Stiže Međimurski fašnik!

Zvonimir Milec

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KAZALIŠTE 30. siječanj (srijeda) PRIČAJ MI O GORKOME u 20 sati, Scena Zvonimir Rogoz (ulaznice u slobodnoj prodaji) 1. veljače (petak) 20. SJAJNI BAL GRADA VARAŽDINA u 19.30 sati, Velika koncertna dvorana HNK (ulaznice u slobodnoj prodaji) 2. veljače (subota) DJEČJI FESTIVAL “DJECA PJEVAJU” u 18 sati, Velika scena (ulaznice u slobodnoj prodaji) 3. veljače (nedjelja) VARAŽDINSKI KOMORNI ORKESTAR u 19.30 sati, 3. koncert sezone 2012./2013. u Velikoj koncertnoj dvorani (ulaznice u slobodnoj prodaji) KNJIŽNICA Odjel za odrasle (Trg slobode 8a) i Odjel za djecu (vila Bedeković, A. Cesarca 10) ponedjeljak – petak 7.30 – 19.30 subota 7.30 – 13.00 Odjel za mlade, Odjel strane literature (vila

Bedeković, A. Cesarca 10) i Ogranak Banfica (N. Tesle 20) ponedjeljak, utorak, srijeda 13.30 – 19.30 četrvrtak, petak 7.30 – 15.00 subota 7.30 – 13.00 MUZEJI Stari grad utorak – petak 9.00 – 17.00 subota i nedjelja 9.00 – 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav – Galerija starih i novih majstora utorak – petak 9.00 – 17.00 subota i nedjelja 9.00 – 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca utorak – petak 9.00 – 17.00 subota i nedjelja 9.00 – 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića utorak – nedjelja 10.00 – 13.00 i 17.00 – 20.00

Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno KINO GALERIJA www.kino-galerija.hr Gajeva 1, Varaždin 1. veljače (petak) SONJA I BIK u 18 sati LJUDOŽDER VEGETARIJANAC u 20 sati 2. veljače (subota) LJUDOŽDER VEGETARIJANAC u 18 sati SONJA I BIK u 20 sati Ulaznica: 15 kuna. ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU KINO 29. siječanj (utorak) SAMO VJETAR u 18 i 20 sati 31. siječanj (četvrtak) GOSPODSKO DIJETE, tribina ČČ u 20 sati 1. i 2. veljače (petak i subota) SONJA I BIK u 18, te 20 sati 3. veljače (nedjelja) LEDENO DOBA 4: ZEMLJA SE TRESE u 16 sati SONJA I BIK u 18, te 20 sati 4. veljače (ponedjeljak) SONJA I BIK u 18, te 20 sati

Vrijeme je karnevala i ludovanja, a takvo veselje neće zaobići ove godine ni Čakovec. U tom gradu od 8. do 10. veljače održava se već tradicionalni 49. “Međimurski fašnik”. Svjetovni fašnik na rasporedu je prvog dana, u petak, 8. veljače, dječji fašnik dan kasnije, dok je nedjelja, 9. veljače kruna fašničkih događanja u Čakovcu kada će se održavati povorka tradicijskih fašničkih maski i običaja, a program završava obračunom s krivcem za sve naše nevolje. Svi koji žele sudjelovati u “Međimurskom

fašniku” mogu se prijaviti do 3. veljače. Iz Turističke zajednice Grada Čakovca poručuju da prijavnice dostavite putem faksa 040/310-991, e- maila: tzg-cakovec@ck.t-com.hr ili je donesete osobno u Turistički ured grada Čakovca, Kralja Tomislava 1, Čakovec. (ihr)

Ludbreški fašnjak 10. veljače Udruga “Črni maček ludbreški“ organizira manifestaciju “Ludbreški fašnjak 2013.” koja će se o d r ž at i u nedjelju, 10. veljače, a z ap o č e t će već u ranijim jutarnjim satima budnicom ulicama grada. Drugi dio programa počinje u 13 sati kada će se maškare okupiti kod Gradske sportske dvorane i u povorci krenuti prema Trgu

Svetoga Trojstva gdje će im biti predani k ljučev i g rada.

Uslijedit će predstavljanje maškara i tradicionalni “Fašnjansk i s v at i ”, p o tom i o s uda, presuda i spaljivanje Fašnjaka. Ovaj, inače 138. po redu “Ludbreški fašnjak” završit će čitanjem popularnog “Vrapca!”. Cilj ove manifestacije je ne samo očuvanje tradicije već i stvaranje novih. (ihr)

40

ZADNJA

REGIONALNI TJEDNIK || 29. siječnja 2013., br. 454

VINCEKOVO Udruga “Vinea” iz Vinice poštuje stoljetne običaje

Gregorian u Areni Varaždin

Trsje zalili vinom i okitili kobasicama

Koncertno-scenski spektakl Gregorian, jedinstvenog sastava i zbora sastavljenog od uglednih glazbenika iz Njemačke i Velike Britanije, održat će se u varaždinskoj Areni 5. travnja u sklopu svjetske turneje Epic Chants Tour povodom objave istoimenog novog albuma. Gregorian, koji nastavlja tradiciju nekoć poznate Enigme, uistinu je jedinstvena glazbena atrakcija jer njegov repertoar uglavnom čine obrade popularnih skladbi drugih izvođača, ali koje su ponovno napisane u tradicionalnoj gregorijanskoj skali. Tijekom proteklih godina Gregorian je

Domaćin je bio Marijan Kostanjevac, vinogradar i načelnik općine Vinica

uspio rasprodati sve koncerte u regiji, a očekuje se da će isto tako biti i za dvosatni showspektakl u velikoj i raskošnoj preuređenoj varaždinskoj Areni za koju se ulaznice mogu kupiti u suvenirnici na Korzu, bistrou Time Out i prodajnim mjestima Eventima.

Ovog petka 20. Sjajni bal

Vinički tamburaši. Druženje je nastavljeno u Pastoralnom centru, gdje je za sve vinogradare bio poslužen izvrstan grah s kobasicama koji je pripremio vinogradar Mijo Erjavec. (vms) Loše vrijeme nije spriječilo brojne vinogradare i članove udruge “Vinea” iz Vinice da prošli utorak već tradicionalno obilježe blagdan Svetog Vinka. Običaji nalažu da pravi vinogradari prvi put u godini upravo na taj blagdan pohode vinograd, porežu nekoliko trsova i porezane mladice vinove loze stave u posudu s vodom. Po tome koliko pupova mladica potjera, iskusni vinogradari procjenjuju kakva će biti berba.

Stoljetnu tradiciju poštovali su i vinički vinogradari pa je prečasni Valent Posavec, vinički župnik, vodio obred i blagoslovio početak radova, a Marijan Kostanjevac je, kao pravi domaćin, potom porezao tri trsa te trsje zalio vinom i okitio kobasicama. Za dobro raspoloženje pobrinuli su se

KARIKATURA

U varaždinskom HNK ovog petka, 1. veljače, održava se jubilarni, 20. Sjajni bal. Jedna od glavnih karakteristika ovogodišnje balske manifestacije je to što će cijeli bal biti u znaku ulaska Hrvatske u EU. Svirat će se europska himna, dekoracija dvorane bit će u bojama EU, a i gastronomska ponuda bit će u znaku tradicionalnih jela zemalja koje su članice EU. Za dobru zabavu pobrinut će se blizu 200 izvođača.

Težište će biti na plesu, a za glazbu će i ove godine biti zadužen Big Band Bad Gleichenberg iz Austrije i Varaždinski komorni orkestar. No umjesto najavlje-

ne solistice Ivane Lazar, u petak će nastupiti Gorana Biondić, najavila je jedna od organizatorica Sjajnog bala Ingeborg Jurić. (ihr)

crta: Željko Pilipović