RT:_455

Alan Pretković, predsjednik Općinskog suda u Varaždinu

Str. 8. - 9.

ISSN 1846-8969

40.000

Tjednik

Regionalni

Plus

BESPLATAN PRIMJERAK

BROJ 455 II 5. VELJAČE 2013. II www.regionalni.com

OTKRIVAMO Uoči otvaranja stečaja, Grijanju Varaždin odobreno poskupljenje toplinske energije

Str. 2.-3.

Računi za grijanje preko kotlovnica 30 % skuplji!?

NAŠA POSLA Dom zdravlja Varaždinske županije nije isplaćivao plaće sukladno zakonu

Povećali plaće, a imali gubitak

IZBORI 2013.

Na temelju odluke ravnatelja iz siječnja, veljače, lipnja, kolovoza i studenog 2011. te siječnja 2012. pojedinim djelatnicima plaće su povećane od 5 do 20 posto. Plaća ravnatelja povećana pak na temelju odluke Upravnog vijeća Str. 2.-3.

Stranica 6.

PROF. DR. MARIJAN CINGULA

SLUČAJ MERKATOR

Okupatorska vlada brine se o proračunu, a ne o ljudima

Brdar: Tragično je da ovo otkrivaju prije građani i mediji, nego institucije Str. 16.

Str. 4.

2

AKTUALNO

REGIONALNI TJEDNIK || 5. veljače 2013., br. 455

Za Dinu Molnara

aktualno www.regionalni.com

Više od 400 građana bilo je u subotu u Čakovcu na mimohodu “Navik on živi ki zgine pošteno” u čast Dini Molnaru, policajca koji je prijavio nadređene za kršenje zakona, a nakon dvojbeno provedenog nadzora u vezi predstavke se - ubio. U tu službenu verziju, međutim, roditelji i još neki sumnjaju.

- Želimo da nas policija informira o događajima i pojavama koja su vezana uz prijave koje je pokrenuo pokojni policajac Dino Molnar, te o svim okolnostima njegove smrti, naglasio je Miljenko Hajdarović<strong>, </strong>organizator prosvjeda “Dino - heroj u borbi protiv kriminala i korupcije”.

Zovite nas na 042/290-777

DODACI NA PLAĆU Državni revizori utvrdili da u Domu zdravlja Varaždinske županije 2011. godine

Ravnatelju Doma zdravlja djelatnicima isplaćivane s Na temelju odluke ravnatelja iz siječnja, veljače, lipnja, kolovoza i studenog 2011. te siječnja 2012. pojedinim djelatnicima plaće su povećane od 5 do 20 posto. Plaća ravnatelja povećana pak na temelju odluke Upravnog vijeća Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Iako su 2011. godinu završili s manjkom prihoda od 36.462 kune, u Domu zdravlja Varaždinske županije ravnatelju Ivanu Crnkoviću i pojedinim djelatnicima isplaćivane su stimulacije. Za to, kao i za dodatne poslove ravnatelja i pomoćnika ravnatelja navedene godine potrošeno je ukupno 765.726 kuna.

Prema Pravilniku o plaćama, naknadama plaća i drugim materijalnim pravima, za natprosječne rezultate rada radnici mogu ostvariti pravo na dodatak do 30 posto iznad osnovne plaće. Revizija upravo taj dodatak naziva “stimulacijom”, koja je, dakle, legalna.

Međutim, radnicima se smije isplatiti samo ako zdravstvena ustanova posluje pozitivno.

Državni revizori u svojem izvješću isplate stimulacija ne bi ni spominjali da je Dom

(Ne)informiranost

Za 10 % dodatka za poslove voditelja ispostave u Ludbregu Crnković kaže da je postupljeno racionalno

Revizija 2006. godine bez primjedbi Dom zdravlja je osnovan 2003. godine spajanjem četiriju domova zdravlja, u Varaždinu, Ivancu, Novom Marofu i Ludbregu, a u sklopu njega je sve do lipnja prošle godine djelovala i izvanbolnička Hitna pomoć. Ivan Crnković navodi da je to razlog zbog kojeg je plaća ravnatelja i njegovog pomoćnika bila obračunata po višem koeficijentu za “ravnatelja županijske bolnice i SHMP (stanice Hitne pomoći)”.

Napominje da državna revizija 2006. godine nije imala primjedbi na visine koeficijenata koji su isti od integracije domova zdravlja i nisu se mijenjali.

- Uredba o koeficijentima donesena je 2001. godine, prije spajanja domova zdravlja, a nije bila dopunjena koeficijen-

tom za integrirani dom zdravlja u sklopu kojeg je organizirana i izvanbolnička Hitna pomoć. Iste koeficijente su imali i još uvijek imaju ravnatelji domova zdravlja u gotovo svim županijama koje imaju integrirani dom zdravlja – kaže Crnković.

Navodi da je Dom zdravlja prije izdvajanja Hitne pomoći i odlazaka liječnika iz primarne zdravstvene zaštite imao 360 zaposlenika. - Sada kada je u Domu zdravlja ostalo 160 djelatnika izmijenjen je Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta te koeficijent ravnatelja iznosi 2,35 sukladno Uredbi iz 2001. godine kao da se radi o malom neintegriranom Domu zdravlja kakvi su nekad prije 2003. bili Ivanec, Novi Marof, Ludbreg i Varaždin – zaključio je Crnković.

Navedeno je to u izvješću o obavljenoj financijskoj reviziji Doma zdravlja Varaždinske županije za 2011. godinu, koju su državni revizori u toj ustanovi obavljali od kraja svibnja do kraja kolovoza prošle godine.

Pitanje (ne)isplate stimulacija je na sjednici Županijske skupštine još krajem prosinca postavio vijećnik HSS-a Zvonimir Sabati. Župan Predrag Štromar tada mu je odgovorio da o tome nema saznanja te da bi isplata stimulacija bila nelegalna s obzirom na to da se plaće moraju isplaćivati sukladno kolektivnom ugovoru. Prije dva tjedna vijećnici su primili i službeni odgovor ravnatelja Doma zdravlja Ivana Crnkovića u kojem je samo kratko naveo da se plaće isplaćuju sukladno kolektivnom ugovoru te na temelju Pravilnika o plaćama, naknadama plaća i drugim materijalnim pravima radnika Doma zdravlja.

Zanimljivo, niti jedan od njih nije spomenuo nalaz državne revizije iako se Crnković na njega očitovao, dok je župan s njim trebao biti upoznat s obzirom na to da je riječ o zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač upravo Županija. Štromar je ujedno pokazao da baš i nije informiran o pravima radnika Doma zdravlja.

Upravno vijeće je, sukladno nalazu, smanjilo koeficijent za obračun plaće ravnatelja, i to s 2,9 na 2,35 zdravlja 2011. godine pozitivno poslovao. Međutim, tu su godinu završili s manjkom od 36.462 kune, dok je preneseni manjak prihoda i primitaka iz 2010. godine iznosio 3.558.234 kune.

Unatoč tome, navode revizori, na temelju odluke ravnatelja iz siječnja, veljače, lipnja, kolovoza i studenoga 2011. te siječnja 2012. pojedinim djelatnicima plaće su povećane od 5 do 20 posto.

- Za navedene namjene (do-

datne poslove ravnatelja i pomoćnika ravnatelja te stimulacije zaposlenih) tijekom 2011. isplaćeno je 765.726 kuna, od čega se 707.131 kuna odnosi na povećanje plaće na temelju odluke ravnatelja, a 58.595 kuna na temelju odluke upravnog vijeća – piše u revizorskom izvješću.

Koeficijenti To je samo jedan od razloga zbog kojih su Domu zdravlja dali uvjetno mišljenje. - Plaće u pojedinim slučajevima nisu isplaćivane u skladu sa zakonskim odredbama – zaključili su u izvješću.

Crnkovićeva plaća je odlukom Upravnog vijeća iz 2009. godine povećana za 10 posto za dodatne poslove voditelja ispostave Doma zdravlja u Ludbregu iako to radno mjesto sistematizacijom nije predviđeno.

Državni revizori su ujedno utvrdili da se plaće ravnatelja i njegovog pomoćnika ne obračunavaju sukladno Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. - Predviđeni koeficijenti za obračun plaće viši su od utvrđenih Uredbom – navode.

Prema Uredbi, koeficijent za obračun plaće ravnatelja doma zdravlja je 2,35, a za plaću pomoćnika 1,95. Umjesto toga, plaća ravnatelja Doma zdravlja obračunavala se prema koeficijentu koji pripada “ravnatelju županijske bolnice i SHP (stanice hitne pomoći)”, a to je 2,9, dok pomoćniku pripada koeficijent 1,95.

Upr av no v ij e ć e D om a zdravlja je već reagiralo na nalaz revizije. Koeficijenti za obračun plaća su smanjeni sukladno uputama revizije, pa se plaća ravnatelja Crnkovića i njegovog pomoćnika sada obračunava po nižem koeficijentu.

AKTUALNO

5. veljače 2013., br. 455 || REGIONALNI TJEDNIK

U Bruxellesu

Policija prijavljuje Mirka Korotaja zbog Savjeta načelnika!

Župan Varaždinske županije Predrag Štromar, kao član izaslanstva promatrača, sudjelovao je 31. siječnja i 1. veljače na 99. plenarnoj sjednici Odbora regija Europske unije u Bruxellesu. Tu je predstavljen statut financiranja europskih političkih stranaka i europskih političkih fondacija.

Policijski službenici PU varaždinske podnijet će kaznenu prijavu protiv načelnika Općine Cestica Mirka Korotaja zbog sumnje da je počinio kazneno djelo zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju.

Naime, Državni ured za reviziju utvrdio je da nije sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kao ni sa Zakonom o službenicima i namješteni-

cima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, imenovanje i financiranje Savjeta načelnika općine. Njegovih šestero članova, koji su obavljali različite zadatke, dobivalo je 500 kuna mjesečno, odnosno oko 182.000 kuna bruto od početka 2010. pa do 30. lipnja 2012.

Međutim, kako upozorava Korotaj, odluku o ustroju Savjeta i naknadama donijelo je Općinsko vijeće 2009. sukladno

3

općinskom Statutu, odnosno zakonima.

- Savjet i dalje postoji, a naknade smo ukinuli odmah kada je Državna revizija ustvrdila da to nije sukladno zakonima.

Međutim, i danas smatram da smo radili prema statutu i zakonima te duboko vjerujem kako ćemo to uspjeti dokazati na sudu, naglašava načelnik Općine Cestica koja zacijelo nije jedina jedinica lokalne samouprave sa savjetom.

e sve plaće nisu isplaćivane u skladu sa zakonom

a i odabranim stimulacije DRUGA STRANA Nije riječ o stimulacijama, nego dodatku na plaću

“Spriječio sam odlazak doktora” Ravnatelj Doma zdravlja Varaždinske županije Ivan Crnković ističe da djelatnicima nisu isplaćivane stimulacije, nego je riječ o dodatku na plaću. - Sukladno Pravilniku o plaćama i naknadama plaća, radnici mogu ostvariti pravo na dodatak do visine 30 posto od osnovne plaće, ako zdravstvena ustanova posluje pozitivno u tekućoj godini.

Budući da je 2010. godine, kao i po svim periodičnim obračunima u 2011., ostvaren pozitivan rezultat poslovanja, tijekom 2011. godine isplaćivan je dodatak na plaću kako je navedeno u nalazu revizije. Tu godinu ne bismo bili završili s manjkom od 36.462 kune da Ministarstvu zdravlja nije trebalo pola godine da odobri rad pedijatrijske ambulante u Lepoglavi zbog čega smo iz vlastitih sredstava morali osigurati plaće liječnici i medicinskoj sestri, a izostala je i planirana naplata vlastitih prihoda – navodi Crnković.

I dok je dodatak na plaću njemu isplaćen na temelju odluke Upravnog vijeća, zanimalo nas je kojim je djelatnicima on odobrio dodatak na plaću.

- Ne bih to želio komentirati. Međutim, navest ću vam samo jedan primjer. Iz Doma zdravlja od 1996. godine otišlo je više od 150 liječnika primarne zdravstvene zaštite i to u privatnike - zakupce, odnosno 2010. postali su koncesionari. Recite je li normalno da liječnik koji je specijalist medicine rada, a zaposlen je u Domu zdravlja, ima 10.000 do 11.000 kuna neto plaće, dok timovi medicine rada ugovoreni s HZZO-om godišnje po tom ugovoru dobivaju 650.000 kuna godišnje i uz to još zarade od dodatnih poslova?

A ostvaruju isti program! Ako ravnatelj ima pravo dati do 30 posto dodatka na plaću, zar nije normalno da to učini i tako spriječi da mu doktor ode u privatnike? - zapitao se Crnković.

Kome su još isplaćivani dodaci, nije želio precizirati. Za dodatak od 10 posto na plaću, koje mu je Upravno vijeće odobrilo za poslove voditelja ispostave Doma zdravlja u Ludbregu, kaže da je postupljeno racionalno, jer nisu zaposleni novi djelatnici za čije bi se plaće potrošilo neusporedivo više.

Bivši direktor Šanjek: Grijanje u startu posluje s minusom, ali lokalna samouprava ništa nije poduzela

ODLUKA U Grijanju Varaždin u petak otvoren stečajni postupak

Računi za grijanje preko kotlovnica 30 % skuplji!?

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

TARIFNI ELEMENTI

U Grijanju Varaždin je odlukom Trgovačkog suda u Varaždinu u petak otvoren stečajni postupak, a toplinska energija bi već ovaj tjedan mogla poskupjeti 30 posto za energiju (potrošnju) i još sedam posto za snagu!

Zahtjev od lani

Prije izdvajanja Hitne pomoći i odlazaka liječnika u privatnike Dom zdravlja imao je 360 zaposlenika

30 %

765.726

iznad osnovne plaće mogu prema Pravilniku dobiti radnici Doma zdravlja za natprosječne rezultate rada, ali samo ako ustanova posluje pozitivno.

Dom zdravlja je 2011. ostvario manjak

kuna potrošeno je 2011. za stimulacije isplaćene pojedinim djelatnicima Doma zdravlja te za dodatne poslove ravnatelja i pomoćnika ravnatelja

ODLUKA O IZNOSU TARIFNIH STAVKI ZA GRIJANJE VARAŽDIN

Zahtjev za povećanje cijena, točnije za promjenu visine tarifnih stavki grijanja i pripreme tople vode Grijanje je Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA) uputilo još krajem prošle godine.

HERA je odobrila poskupljenje, a odluku o tome su u Narodnim novinama objavili 28. siječnja, što znači da na snagu stupa ovaj tjedan. Prema toj odluci, kućanstva, industrija i poslovni potrošači će za energiju (potrošnju) umjesto 0,34 kune po kWh plaćati 0,44 kune ili 29,41 posto više. No više će plaćati i za snagu, umjesto 18,7 kuha po kW mjesečno, morat će izdvajati 20 kuna ili 6,95 posto više.

Loše vijesti građanima neće morati priopćiti bivši direktor Tomislav Benčić, koji je 15. siječnja prešao novo radno mjesto u HERA-i, a ni njegov nasljednik Branko Šanjek koji je dužnost direktora obavljao samo dva tjedna. Umjesto njih, sada će tu neugodnu zadaću imati Stanko Makar, kojeg je Trgovački sud postavio za

TARIFNE GRUPE

Industrija i poslovni potrošači Kućanstva

Te1 Te2 Energija (kn/kWh) Snaga (kn/kW/mj) Dosadašnji Novi Dosadašnji Novi 0,34

0,44

18,7

20

0,34

0,44

18,7

20

Izvor: Narodne novine, 28. siječnja 2013. stečajnog upravitelja.

- Kada primim rješenje Trgovačkog suda o imenovanju, upoznat ću se sa situacijom, a odluke ću donositi u dogovoru sa stečajnim sucem – rekao je Makar.

Novi gubici Ako je suditi po podacima koje je na ročištu u srijedu 30. siječnja iznio bivši direktor Šanjek, stečajni upravitelj morat će odmah primijeniti nove cijene, jer je to jedini način da spriječi gomilanje novih

Neugodne vijesti potrošačima će morati priopćiti stečajni upravitelj Stanko Makar dugovanja.

- Dug Grijanja Varaždin iznosi 8.838.000 kuna, od čega je najveći dug prema Termoplinu - iznosi 8,7 milijuna kuna.

Stalno stvaramo nove gubitke

zato što je cijena plina viša od cijene toplinske energije koju distribuiraju potrošačima. U prosincu smo potrošačima poslali račune ukupne vrijednosti 1,3 milijuna kuna, a dobavljaču plina smo bili dužni platiti 1,7 milijuna kuna. To je odmah u startu manjak od gotovo pola milijuna kuna. Od 2008. godine, kada je cijena kubika plina bila 1,60 kuna, čak triput smo zatražili suglasnost za povećanje cijena. Međutim, odobreno nam je neznatno povećanje cijena, a cijena plina istovremeno je poskupjela na 2,43 kune po kubiku. O tome su obaviješteni javnost i lokalna samouprava, ali nitko nije ništa poduzeo.

Mi u startu poslujemo s minusom – obrazložio je Šanjek na Trgovačkom sudu.

Bilo je to u srijedu 30. siječnja, kada je suca Trgovačkog suda izvijestio da su zatražili povećanje cijena od HERA-e, ali je napomenuo da suglasnost još nisu dobili. No HERA-ina odluka o novim tarifnim stavkama u Narodnim novinama bila je objavljena dva dana ranije.

4

AKTUALNO

REGIONALNI TJEDNIK || 5. veljače 2013., br. 455

SUSRET Prof. dr. Marijan Cingula, profesor Ekonomskog fakulteta

Okupatorska vlada brine se o proračunu, a ne građanima VABA Većinski vlasnik bit će APE

Gubitak se pokriva dokapitalizacijom Zbog gubitaka od 72 milijuna, temeljni kapital banke smanjen sa 176 na 24 milijuna Dioničari Vaba d.d. banke Varaždin na izvanrednoj su glavnoj skupštini potvrdili gotovo sve predložene odluke, među kojima je ključna bila dokapitalizacija banke u iznosu od 50 milijuna kuna zahvaljujući kojoj će biti pokriven veći dio kumuliranih gubitaka.

meljenog kapitala, odnosno iznos od 105,5 milijuna kuna, raspoređen je u rezerve kapitala banke, dok je u zakonske rezerve raspoređen iznos od 1,2 milijuna koji čini 5 posto kapitala preostalog nakon smanjenja kapitala.

Nakon smanjenja, novi temeljni kapital od 24,7 milijuna

Odakle toliki gubici?

Preneseni gubitak u poslovanju Vabe zaključno s 31. prosinca 2011. iznosio je više od 72 milijuna kuna, dok je banka istovremeno imala sredstva rezervi kapitala u iznosu nešto većem od 27 milijuna kuna. S obzirom na

V. Košćec i dalje u NO Za nove članove Nadzornog odbora Vabe, uz Vladimira Košćeca i Tomasa Hlavača, imenovani su Julius Strapek, Tomislav Marinac, Zoran Zemlić i Irena Adžić-Jagodić. Validus d.d. u stečaju, glavni dioničar Vabe, izvan skupštine je temeljem statutarne ovlasti opozvao članove NO Ivanu Jagačić i Marinka Benića te članom imenovao Marija Baburića.

to da banka nema zadržane dobiti, statutarnih niti ostalih rezervi iz dobiti za pokriće preostalog gubitka, rješenje je nađeno u pojednostavljenom smanjenju temeljnog kapitala banke te istovremenom povećanju temeljnog kapitala i

nakon odluka Skupštie očekuje se uplata 50 milijuna kuna od strane APE izdavanjem dionica ulozima u novcu.

Sukladno tome, temeljni kapital Vabe od 176.522.800 kuna, koji je podijeljen na 1.765.228 redovnih dionica na ime, najprije je odlukom dioničara smanjen za oko 151 milijun, odnosno na 24,7 milijuna kuna. Razlika između iznosa za koji je smanjen temeljni kapital Vabe i iznosa kumuliranoga gubitka koji se pokriva smanjenjem te-

ulazak FGS-a u vlasničku strukturu otvorio dvojbu oko toga koga se zapravo spašava podijeljen je na 1.765.228 redovnih dionica, a zatim je odlukom dioničara povećan na iznos od 74.713.198 kuna, odnosno za 50 milijuna kuna.

Potonji iznos treba nakon odluka skupštine uplatiti Alternative upravljanje d.o.o. koji upravlja fondom za gospodarsku suradnju (FGS) Alternative Private Equity, nakon čega će biti izdano 3.571.429 novih redovnih dionica, čime će ovaj FGS postati većinski vlasnik Vabe.

Što država spašava?

Iako su se spominjali drugi, pa i strani investitori, nakon obavljenih pregovora jedino je Alternative upravljanje d.o.o. iskazao spremnost za upis novih dionica Vaba banke. To je za Vabu bilo od krucijalne važnosti s obzirom na to da joj je HNB naložio da najkasnije do 31. siječnja ove godine stopu adekvatnosti jamstvenog kapitala, koja je u rujnu iznosila 12,73 posto, poveća na minimalno 14 posto.

Nasuprot tome, ulazak FGSa u Vabu, kao i ranije u Centar banku s kojim bi se trebala povezati, otvorio je u javnosti dvojbu zašto zapravo država kreće u prodaju HPB-a, a istovremeno se državnim novcem spašavaju male banke iza kojih stoje ili su stajali Dragutin Biondić i Milan Horvat, budući da je u FGS-ovima polovica kapitala državna, a polovica privatna. Je li posrijedi uistinu gospodarska logika (i) u javnom interesu, kao što je stvaranje veće nacionalne ili regionalne banke, ili (prvenstveno) privatni interesi dioničara i komitenata, javnosti poznatih, ali i manje poznatih? (ikr)

Suvremeni svijet pokazuje gubitak osjećaja za temeljne vrijednosti: svrha ekonomije jest da stanovništvo ima dovoljno proizvoda i usluga za svoje potrebe, a nije izvlačenje ekstraprofita za vrlo mali broj odabranih, naglašava profesor Ekonomskog fakulteta Okupatorska vlada, kao što se vidi (i) na njegovim Facebook stranicama, sintagma je koju odnedavno upotrebljava prof. dr. Marijan Cingula kada govori o vlasti. Zašto tako kritično, pitamo tog redovnog profesora na Katedri za organizaciju i menadžment Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Izvlačenje ekstraprofita - Pojam „okupatorska vlada“ prvi je spomenuo jedan kolega koji naglašava potrebu da se vlada brine prvenstveno o građanima, a ne samo o proračunu. Nakon nekih komentara, pojasnio sam da to nije naziv samo za sadašnju vladu nego i za sve prijašnje vlade u kojima je briga za opće dobro bila na zadnjem mjestu. Općenito, suvremeni svijet pokazuje gubitak osjećaja za temeljne vrijednosti: svrha ekonomije jest da stanovništvo ima dovoljno proizvoda i usluga za svoje potrebe, a nije izvlačenje ekstraprofita za vrlo mali broj odabranih. Zbog toga je stvaranje financijsko-političke oligarhije, koja novac poreznih obveznika usmjerava u privatne kanale, a ne za opće dobro, glavni problem opstojnosti demokracije.

Zbog čega mislite da bilo koja vlada zaslužuje negativnu ocjenu nakon manje od godine dana na vlasti?

Zato jer nisu zaustavljeni negativni trendovi, zato jer nije započet oporavak, a imamo nove nepovoljne događaje.

Pad privredne proizvodnje, strukturne neusklađenosti u poljoprivredi, smanjivanje osnovnog stada, sve veća ovisnost o uvozu, povećanje zaduženosti u zemlji i prema inozemstvu te povećanje broja nezaposlenih, samo su najgrublji pokazatelji negativnih trendova koji, na žalost, traju i dalje bez da je makar i jedan od njih zaustavljen. Prikupljanje poreza sasvim je normalan posao države, ali ako se novac troši isključivo neproizvodno i to u uvjetima kad se, bez novog zaduženja, ne može niti zakrpati proračun, onda pozitivan učinak ubiranja poreza blijedi pred ovim negativnim pojavama. Pad kreditnog rejtinga najbolji je dokaz da ekonomska politika nije dobro vođena, prema ocjeni inozemnih neutralnih i vjerodostojnih stručnjaka. Istovremeno, velik broj privrednih subjekata svih veličina, koji grcaju u dugovima i nalaze se pred stečajem, zatvaranje obrta kao i nedostatak radnih mjesta, jesu unutarnji pokazatelji slabo vođene ekonomske politike.

Zamke oko investitora Mislite li da postoje brza, odnosno drugačija rješenja?

Ljudi, prije svega, moraju

osjetiti optimizam da je prevladavanje krize moguće u nekom razumnom roku. Nitko ne može spasiti Hrvatsku uz zadržavanje postojećeg stanja, ali se odgovornost za potrebne

Bojim se da su neki potezi vlasti i zlonamjerni, ne samo nepromišljeni promjene mora nedvosmisleno i hrabro preuzeti. Zemlja iz koje desetak tisuća diplomira-

nomsku propast. Ove trendove treba bezuvjetno zaustaviti, a mjere ne mogu biti bezbolne niti mogu odmah dati učinak.

Ipak, kratkotrajne poboljšice mogu se postići ulaganjem u poljoprivredu i u industriju te u turizam, kao i poticanjem ubrzanog zapošljavanja u obrtu, malim i srednjim poduzećima. Naravno, bez privlačenja velikih investicija, domaćih i inozemnih, trajnog uspjeha nema. Vjerujem da je goruće pitanje kako spasiti postojeće gospodarske subjekte, umjesto da ih se tjera u stečaj. Jedno od rješenja svakako je pove-

pokriće u zlatu, jednako je vrijedan kao i domaći, no pitanje uporabe domaćeg novca prvenstveno je pitanje suvereniteta. Ulazak u Europsku uniju, nametnut će nam brojne restrikcije, ali nacionalni suverenitet čuva se prije svega financijskom neovisnošću.

Prodaja „kućnog srebra“ ili davanje u koncesiju autocesta daleko je slabije rješenje.

Očigledno neki postupci vlasti po vama nisu dovoljno promišljeni.

Varaždin još uvijek više daje nego dobiva od države Mislite li da i grad Varaždin treba promjene?

Ne treba, ako su građani zadovoljni time što imaju najniže plaće u Hrvatskoj, što im je najjači nogometni klub u najnižem rangu natjecanja, što nezaposlenost raste iz mjeseca u mjesec, a velikih gospodarskih subjekata gotovo više nema. Nekad sam čuo da Varaždin dobije upalu pluća ako Varteks kihne. Danas Varaždin sigurno nije više toliko ovisan o samo jednom poduzeću, ali ako Varteks ima upalu pluća, onda i Varaždinu treba antibiotik. Ne vjerujem da bilo kakav lijek za Varaždin postoji na razini države, jer ovaj grad je uvijek daleko više uplaćivao u državnu blagajnu nego što je dobivao iz nje. Uostalom, najveći su varaždinski uspjesi bili postignuti onda kad se djelovalo autonomno: i u Domovinskom ratu i u stvaranju poslovne zone. Pitanje je samo postoji li jedinstveno mišljenje o tome da Varaždin jednog dana opet može biti sličan Beču, Singapuru ili nekom drugom bogatom i kulturnom gradu.

Nitko ne može spasiti Hrvatsku uz zadržavanje postojećeg stanja nih mladih stručnjaka svake godine ode u inozemstvo, a još toliko se manje rađa nego što umire, osuđena je na biološku propast. Zemlja u kojoj se sve manje proizvodi, a sve više troši – osuđena je na eko-

ćanje novčane mase do visine unutarnjeg duga, što znači da privredni subjekti trebaju „dobiti“ novac za pokriće svojih obveza iz realnog prometa. Taj se novac može plasirati putem domaće banke, uz striktnu kontrolu namjenskog trošenja kako bi se izbjegli inflatorni učinci. Svakako je bolje pokriti realan domaći gospodarski promet domaćim novcem nego „kupovati“ inozemni novac uz visoke kamate. Budući da niti inozemni novac nema realno

Goruće pitanje kako spasiti tvrtke, umjesto da ih se tjera u stečaj Bojim se čak da su i zlonamjerni. Evo primjera: najnoviji prijedlog jednog zakona o ulaganjima omogućit će tzv. „velikim“ investitorima preskakanje nekih koraka u postupku stjecanja svih dozvola. To je vidljiv primjer zamagljivanja stvari i stvaranja koruptivnih uvjeta. Umjesto toga, dovoljno je za svaku „veliku“ investiciju dozvoliti privremeno zapošljavanje novih ljudi u nadležnim tijelima, koji bi posao mogli odraditi u roku od nekoliko dana. Time bi se potaklo zapošljavanje (vidimo da i zapošljavanje u državnoj administraciji može biti produktivno), postupak bi bio transparentan, a posao bi morao biti gotov odmah, bez odlaganja i izgovora da su postojeći zaposlenici – pretrpani.

Tada jedna IKEA ne bi morala čekati na dozvole za početak gradnje – tri godine. Uostalom, Varaždin je primjerom poslovne zone pokazao kako se brzo i uspješno može privući domaće i inozemne ulagače te se i vidljivi rezultati mogu postići u relativno kratkom roku.

5. veljače 2013., br. 455 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLASI

5

6

AKTUALNO

REGIONALNI TJEDNIK || 5. veljače 2013., br. 455

izbori 2013.

Zapeli pregovori HNS-a i SDP-a u gradu Varaždinu IZAĐI! BIRAJ!

www.regionalni.com/poslovni

Zapeli su pregovori varaždinskog HNS-a i SDP-a o kandidatima na svibanjskim lokalnim izborima jer narodnjaci, prema mišljenju SDP-ovaca, traže previše u odnosu na istraživanja o ugledu stranaka koja nedvojbeno idu u korist SDP-a. Naime, SDP je suglasan da HNS-u daje kandidata za varaždinskoga gradonačelnika, ali tra-

ži zauzvrat oba kandidata za njegovog zamjenika, kao i kandidata za predsjednika Gradskog vijeća Varaždina.

Budući da nije s time suglasan HNS, a gradski SDP ne popušta, dogovoreno je da konačnu odluku o tome tko će dati kandidate za vodeće pozicije u Gradu Varaždinu odluče, kao i ranijih godina, središnjice stranaka u Zagrebu.

To, međutim, nije po volji dijelu članova varaždinskog SDP-a, pogotovo ukoliko se napravi (pre)veliki ustupak HNS-u koji stoji sve lošije u gradu Varaždinu zbog loših poteza gradske vlasti, odnosno nerada. U slučaju da se kriza oko pregovora nastavi ili nepovoljno razriješi, moguće je da će neki članovi napustiti stranku.

Zovite nas na 042/290-777

HSS NOVI MAROF

HDZ Što (ne) radi županijska vlast

Vlast ne zna kako dalje Novom Marofu potrebne su promjene, potrebni su novi ljudi koji će u svojem mandatu znati što treba napraviti i kako krenuti u dobrom smjeru, a što aktualnoj vlasti nedostaje, poručuju iz županijske organizacije HSS-a za područje regije Novi Marof.

- Nedostaje profesionalnost, znanje, ali prije svega dobar odnos prema svakom građaninu, seljaku, ali i prema njegovom radu i zalaganju. To su vrline koje treba imati gradonačelnik i njegov tim ljudi - poručuju iz HSS-a. - Hrvatska gubi proizvodnju, a dobivamo rast nezaposlenih, propalih poduzeća, neobradivih poljoprivrednih zemljišta, rast PDV-a na hranu i predstečajnu nagodbu, ali i rast zaposlenih u javnim poduzećima te uredima regionalne i lokalne samouprave - upozoravaju u HSS-u te podsjećaju na rast cijena električne energije, dizanje cijene plina, cestarina, trošarina, toplinske energije i dr.

HRVATSKI LABURISTI

Kandidati Bužić, Sakač i Drašković Smiljka Bužić bit će na svibanjskim lokalnim izborima kandidatkinja laburista za novomarofskoga gradonačelnika, Dragutin Sakač za topličkog, a Zlatko Drašković za ludbreškog.

Smiljka Bužić vlasnica je knjigovodstvenog servisa iz Novog Marofa, a kandidati za njezine zamjenike su Marko Đurin, magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije te Zoran Žugec, sveučilišni prvostupnik organizacije i informatike iz Grane. Nositelj stranačke liste za Gradsko vijeće bit će Boris Ravić, magistar prava. Ogranak HL-SR V. Toplice odlučio je za gradonačelnika Varaždinskih Toplica kandidirati Dragutina Sakača, koji je zaposlen u MUPu, a inženjera elektrotehnike Stanka Medvedeca za njegovog zamjenika koji će ujedno biti i nositelj liste za Gradsko vijeće.

Kandidat HL-a za gradonačelnika Ludbrega, Zlatko Drašković, po struci je diplomirani ekonomist, a Anica Katana, kandidatkinja za njegovu zamjenicu, inženjer je biotehnologije te je član više udruga.

Padaju tvrtke i plaće, a vlast o - foteljama U četiri godine bile su svega tri točke o stanju gospodarstva, upozorio Anđelko Stričak

LABURISTI B. Kolarić o zbrinjavanju varaždinskog smeća

Habuš nije govorio istinu u vezi smeća Kolarić: Kad riješimo problem smeća ma koja god to tvrtka radila, trajat će to daleko dulje i daleko skuplje nego što je tvrdio Habuš Nakon što su se 25. siječnja otvorile ponude za zbrinjavanje bala smeća u Brezju - pale su i maske: postalo je konačno jasno da je gradonačelnik Goran Habuš, kad je u pitanju problematika rješavanja smeća u Varaždinu, višestruko puta iznosio nešto što naprosto nije istina, smatra Božidar Kolarić, potpredsjednik Hrvatskih laburista – Stranke rada i kandidat za varaždinskoga gradonačelnika.

Vijećnici - obmanuti Kolarić posebno ukazuje što je bilo presudno kod donošenja nekih odluka vezanih za smeće, poput odluke za raspisivanje koncesije za bale i novonastali otpad, „odluke koje bi bile sigurno drugačije da su se transparentno prezentirale“.

- Da bi pridobio vijećnike da dignu ruke za raspisivanje koncesija i za bale i za novonastalo smeće, gradonačelnik Goran Habuš tvrdio je da se općina Davor, Totovec, Jerovec, Očura i brojni drugi gotovo otimaju za naše smeće. Na kraju su interes za novonastali otpad pokazala dva ponuditelja, odnosno šest za bale. No nije to sve. Nikada, nikako ni na jednom mjestu, naravno javno,

Odluke bi bile drukčije da su transparentno prezentirane nije bilo spominjano da bi se obrada novonastalog smeća mogla iz Brezja još približiti gradu. Sada igrokaz u vijećnici, kada su neki pojedinci blokirali već postignute dogovore s pojedinim općinama, polako dobiva smisao. No iako „Univerzal“ puni gradski proračun

i zapošljava naše ljude, nisam dignuo ruku za to da obrađuju smeće jer su se tome žestoko protivili mještani Brezja, ali još više jer tu tvrtku gradonačelnik nikada nije spominjao, pa su vijećnici, osim onih dobro upućenih, bili uvjereni da će se obrada smeća ili odlaganje raditi kilometrima od Varaždina - pojašnjava Kolarić.

Na temelju tako prezentiranih stvari, kako dodaje, vijećnici su omogućili raspisivanje koncesije, pri čemu posebno ukazuje na ulogu nekih u „dijelu tog igrokaza“. - Vijećnici jedne stranke su se dogovorili da dva njihova vijećnika dignu ruku protiv, a jedan za. Kako je kod tog glasovanja presudio jedan glas, potpuno je jasno o čemu je riječ. Predstava je izvanredno izrežirana, odvija se u nekoliko faza, a ceh će na kraju platiti građani - upozorava Kolarić.

Cijene niže, ali bala više No puna cijena ovakvog pristupa problemu smeća, kako dodaje, tek će se vidjeti.

- Smeće će, sada je to potpuno jasno, dočekati buduću gradsku vlast jer ga sadašnja nije riješila. Dapače, čini se da smo dalje ili barem u složenijoj situaciji nego prije godinu dana. Naime, gradonačelnik Habuš je kod zbrinjavanja baliranog smeća spominjao svote koje su bile značajno manje nego što su pristigle ponude.

Javno je govorio da se smeće može zbrinuti i za 500 kn po toni i nikada se nije ozbiljnije razmatrala opcija grupe T7 od 560 kn + PDV i sporom oko razlike. I što imamo sada?

Cijene zbrinjavanja koje su 10 do 20 posto niže od ugovorene s T7 VIS-om, a ne znam iz kojih razloga se prešućuje da se zadnjih godinu dana smeće uredno baliralo, što je stvorilo

dodatni trošak otprilike jednak toj uštedi! Dakle, opet će ukupni troškovi zbrinjavanja bala biti oko 100 milijuna kuna, koje će dobrim dijelom platiti građani ovog grada, iako su već jednom platili zbrinjavanje smeća i dali predujam od preko 7.000.000 kuna za obradu smeća - upozorava Kolarić koji pita što je s tim novcem.

Ponovno razmisliti Da stvar bude gora, kako naglašava, ne samo da zbog novih bala u Brezju troškovi

Još jednom valja razmisliti o rješenju za smeće, osobito balirano zbrinjavanja bala na kraju neće biti niži, sudeći po zadnjim ponudama, nego bi mogli biti osjetno veći s obzirom na sudske sporove s vrlo neizvjesnim ishodom. - Očigledno, kad jednom riješimo problem smeća ma koja god to tvrtka radila, trajat će to daleko dulje i bit će daleko skuplje nego što je govorio Goran Habuš. O sudovima da i ne govorim. A svakodnevno smeće moglo bi obrađivati bliže gradu sve do izgradnje regionalnog centra u Piškornici. Dinamikom koja ova vlast u svojoj čuvenoj vertikali rješava probleme, mogući rok za izgradnju tog regionalnog centra mogao bi biti tko zna kada - upozorava Kolarić koji poziva da se još jednom dobro razmisli o konačnom rješenju za varaždinsko smeće, osobito bale, kako bi se došlo do najkvalitetnijeg i cjenovno najboljeg rješenja koje istovremeno ne bi nosilo rizike, bilo sudske, bilo neke druge vrste.

Dok se u Varaždinskoj županiji gomilaju tvrtke s problemima, a plaće su najmanje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i na 17. mjestu u državi za čijim prosjekom zaostaju 21 posto vlast troši dobar dio vremena na kadrovske promjene i preraspodjelu sredstava.

Upozorio je to u četvrtak Anđelko Stričak, predsjednik HDZ-a Varaždinske županije, podsjetivši da je ta stranka još 30. kolovoza prošle godine upozorila da je županijski proračun u minusu od oko 29 milijuna kuna, a zdravstvene su ustanove nagomilale gubitak koji je 238 milijuna kuna.

Istražiti JPP - Proračun je u minusu, a da se četiri godine nije ništa izgradilo. Županija nije pomogla gradnji ni četvornog metra vrtića ili sličnog, a razlog tome je javno-privatno partnerstvo koje treba istražiti, dok je ugovore i izračune o navodnoj povoljnosti takve gradnje nužno javno podastrijeti. Nakon našeg lanjskog upozorenja, župan je ustvrdio da je stanje idealno, da bi ovih dana priznao da je kritično, osobito u zdravstvu, pa je Opća bolnica jedno vrijeme bila i bez lijekova - rekao je Stričak naglasivši da je više transparentnosti kod gradnje školskih objekata u - Sjevernoj Koreji. O nesnalaženju i bezidejnosti vlasti, kako je dodao, govori i statistika vezana uz Županijsku skupštinu. - Od 25 radnih sjednica održanih u četiri godine, 33 točke bile su vezane uz proračun koji je ukupno iznosio 831 milijun kuna.

O proračunskoj zalihi rasprav-

ljalo se 21 put, što je više od šest posto svih odrađenih točaka, a proračunska zaliha je kroz četiri godine iznosila ukupno oko 800 tisuća kuna ili samo 0,11 posto svih proračuna. No to nije sve. Više od 50 točaka skupštine bilo je vezano uz razrješenja nepodobnih i imenovanja podobnih, a dvanaest točaka posvetili su unutarnjem ustroju, statutu i izmjenama poslovnika kako bi oporba što teže djelovala, ustvrdio je čelnik HDZ-a.

Mrvice za gospodarstvo Dok se raspravljalo o podobnima i drugim manje bitnim stvarima, kako je upozorio, stanje u gospodarstvu se skoro potpuno zanemarilo.

- Bile su svega tri točke o stanju gospodarstva te dva izvješća o stanju obrtništva, odnosno ukupno 1,45 posto točaka. Uz poljoprivredu bile su vezane tri točke, a svega dvije točke uz turističku zajednicu - ustvrdio je Stričak.

Za gospodarstvo nije bilo vremena, ali ni novaca.

- Za poljoprivredu je izdvojeno 19 milijuna kuna, a za sve programe razvoja obrtništva i poduzetništva kroz četiri godine 7,2 milijuna kuna ili 0,87 posto proračunskih sredstava, dok je za programe razvoja turizma ukupno izdvojeno tek 750 tisuća kuna. Za kulturu četiri milijuna, a sport 2,8 milijuna kuna ili 0,34 posto. I trebamo li se onda pitati zbog čega je stanje u sportu tako loše - zaključio je Stričak te dodao da je zadnja dobra ideja vlasti bila još 2005. kada je uveden prijevoz srednjoškolaca.

Kakvi nam zakoni i investitori trebaju Goran Kaniški, potpredsjednik središnjeg Odbora HDZ-a za energetiku, rudarstvo i zaštitu okoliša, osvrnuo se na najavljeni zakon o strateškim investicijama.

- Zakon se želi progurati u vrlo kratkom roku i bez javne rasprave. Bojimo se da će dovesti u pitanje gospodarenje našim zadnjim nacionalnim blagom: šumama, vodom i drugim prirodnim bogatstvima. Kada je takva privatizacija provedena na Filipinima i došao je Bechtel, cijena vode poskupjela je 700 posto. Uz to, svaki stranac koji će kod nas doći sa 120 milijuna kuna, dobiva pomoć ministra koji rješava sve bez konzultacija s lokalnom samoupravom koja bi trebala osigurati komunalnu infrastrukturu. Nasuprot tome, hrvatski ulagač ne dobiva takvu pomoć i mora ići kroz birokraciju, pa makar ulagao i veći novac. Je li to u redu? Je li u redu da se sve to radi bez javne rasprave? Je li u redu da se potiču, primjerice, strani investitori u solarne elektrane koje ne zapošljavaju kao što su to učinili Boxmark i Calzedonija - zapitao je Kaniški.

ČITATELJI ZOVU

5. veljače 2013., br. 455 || REGIONALNI TJEDNIK

čitatelji zovu www.regionalni.com

7

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Augusta Šenoe 10, Varaždin, uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

Zovite nas na broj telefona: 042/290-777.

Pratite nas na www.regionalni.com i na Facebooku.

Zovite nas na 042/290-777

PRITUŽBE Snježni pokrivač i čišćenje snijega razljutilo građane u raznim dijelovima Varaždina

Tko bi trebao čistiti snijeg TELJ SNIMIO ČITA

Boškovićeva: kako preko hrpe snijega na zebru?

TELJ SNIMIO ČITA

Vlasnici su dužni čistiti što je njihovo. No čiji su parkinzi ispred zgrada?

Grad je dužan očistiti javne površine, uključujući mjesta za invalide na javnim parkiralištima Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Pješački prijelazi na varaždinskoj Banfici, ali i u drugim četvrtima, vode ravno u snijeg. Na to je upozorio čitatelj (podaci poznati redakciji) koji nam je poslao fotografije prijelaza u Boškovićevoj i Špinčićevoj ulici.

Nitko ništa - Pješački prijelazi su javna površina i dužnost Grada Varaždina bila je osigurati pješacima siguran i nesmetan prijelaz preko ceste. U Zagrebu je

gradonačelnik Milan Bandić angažirao 500 studenata, a u Varaždinu nitko nije poduzeo ništa – ogorčen je čitatelj.

Drugog čitatelja je razljutila hrpa snijega na parkirnim mjestima za invalide u Kukuljevićevoj ulici, a trećeg neočišćena parkirna mjesta za invalide ispred zgrada u Vinkovačkoj i Boškovićevoj ulici i Hrašćici.

- Zašto se ova parkirna mjesta u Hrašćici sada ne čiste od snijega? Sramotno je da, nažalost, ima invalida koji taj svoj status ne nose svojom krivnjom i očiste prostor za svoje

vozilo, a drugi to bešćutno koriste. Neka se jednom tome stane na kraj i neka gradske ustanove rade svoj posao kako

Vlasnici su dužni čistiti što je njihovo.

No čiji su parkinzi ispred zgrada? dolikuje – napisao je.

Tko je dužan očistiti parkirališta ispred stambenih zgrada, uključujući i mjesta za osobe s invaliditetom? - U

Odluci o komunalnom redu u članku 111. stoji kako su parkirališta dužni čistiti vlasnici i posjednici građevina.

Gradske službe čiste samo javne površine, uključivo i mjesta za invalide na javnim parkiralištima – odgovorili su kratko iz Grada Varaždina.

Međutim, nisu odgovorili na pitanje jesu li parkirališta ispred zgrada u (su)vlasništvu stanara ili su javno dobro. Za stanare tu dvojbi nema. Kada bi ta parkirališta bila njihova, kažu, onda bi ih samo oni imali pravo koristiti. A to nije slučaj.

TELJ SNIMIO ČITA Špinčićeva: zebra koja direktno vodi u hrpu snijega...

TELJ SNIMIO ČITA ... a ista stvar i kod Male pošte

DOZNAJEMO Povjerenstvo za analizu izvanredne situacije – poplave u naselju Pušćice traži potpisivanje međudržavnog sporazuma sa Slovenijom

Pušćine pod vodom zbog krivih informacija iz Slovenije?

Treba se što prije potpisati međudržavni sporazum sa Slovenijom kako bi se pravovremeno i točno obavještavalo o pojavi velikih količina vode koje mogu prouzročiti poplavu i materijalnu štetu, upozorili su članovi međimurskog Povjerenstva za analizu izvanredne situacije - poplave u naselju Pušćine na svom sastanku.

Radovi na nasipu Cilj: izbjeći katastrofu poput ove s početka studenog 2012.

Naime, iz izvještaja koje su dostavile institucije uključene

u sustav obavješćivanja, vidljivo je da je jedan od razloga nedovoljne pripremljenosti snaga zaštite i spašavanja, kao i same poplave u Pušćinama, nedostatak pravovremenih i točnih informacija o veličini, vremenu dolaska, kao i trajanju vrhunca vodenog vala, navode u Povjerenstvu iz kojeg su izvijestili da će Hrvatske vode žurno započeti s procedurom rekonstrukcije i izgradnje nasipa od Trnovca do Gornjeg Kuršanca. Hrvatske vode su, inače, odmah nakon povla-

čenja vode sanirale mjesto na kojem je voda probila postojeći nasip, no sada će se postojeći

Očekuje se rekonstrukcija nasipa od Trnovca do G. Kuršanca nasip nadvisiti na mjestima gdje bi prelijevanje moglo prouzročiti poplavu u naseljima Gornji Hrašćan, Pušćine i

Gornji Kuršanec. Kako bi se ubuduće spriječile poplave, koje se mogu očekivati već u proljeće zbog topljenja snijega, Područni ured za zaštitu i spašavanje Čakovec pripremit će prezentaciju kako bi javnost upoznao s postupcima u slučaju velikih nesreća ili katastrofa s naglaskom na poplave. Također, dodatno će se objasniti “linija zapovijedanja”, odnosno prijenos ovlasti te nadležnosti načelnika, gradonačelnika i župana u takvim situacijama. (ihr)

8

INTERVJU TJEDNA

REGIONALNI TJEDNIK || 5. veljače 2013., br. 455

OTOVRENO Alan Pretković, predsjednik Općinskog suda u Varaždinu, govori o radu s

Trendovi pozitivni i pra One koji još uvijek čekaju pravorijek suda u postupcima koji traju i dulje od roka koji oni drže razumnim, molim za još malo strpljenja jer suci i sudski savjetnici naslovnog suda te prateće službeničko i namješteničko osoblje i nadalje ulažu znatne napore da se i ti predmeti riješe, poručuje predsjednik Općinskog suda Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Rad suda bio je vrlo uspješan prošle godine, ističe Alan Pretković, predsjednik varaždinskog Općinskog suda, najvećeg prvostupanjskog suda na području sjeverozapadne Hrvatske. Iako neki možda ne dijele takvo mišljenje, statistika nedvojbeno pokazuje da razloga za zadovoljstvo itekako ima, iako još postoje stvari na kojima će trebati poraditi.

Lani je zaprimljeno 15.610 predmeta, što je na razini priliva iz 2011., a riješeno 16.768. Na kraju godine ostalo je neriješenih 7.380 predmeta, što je u odnosu na početak godine manje za 13,4 posto.

Ono što posebno veseli je da se znatno smanjio broj predmeta starijih od tri godine. Naime, takvih predmeta 31. prosinca 2011. godine bilo je 1.128, a 31. prosinca prošle godine - 705.

Dakle, radi se o smanjenju od 37,5 posto. Sada je udio predmeta starijih od tri godine u ukupnom broju neriješenih predmeta 10 posto, a cilj je da ih na kraju 2013. godine bude sedam posto. Ako se nastavi ovim tempom, držim da kroz tri godine možemo doći do poželjnog rezultata, a taj je da spisi stariji od tri godine na varaždinskom Općinskom sudu budu rijetkost te da njihov udio bude ispod tri posto.

Predani rad Zašto i dalje imamo velik priliv predmeta na sud, odnosno sudove?

Priliv predmeta prema sudovima je uistinu i nadalje velik, a generira ga postojeća ekonomska situacija, stvorena nekultura nepodmirenja obveza, potreba za „kupovanjem“ vremena i dr. Želim svima ukazati da je upuštanje u suđenje vrlo skupo. Ovo ne s pozicije sudskih pristojbi koje čine najmanji dio ukupnog troška, već s pozicije propisima predviđenih naknada punomoćnika stranaka – odvjetnika, troškova eventualnih nužnih vještačenja i sl. Na ovo ukazujem isključivo iz razloga da ljudi dobro razmisle hoće li se upuštati u sudske postupke, da se prije upuštanja u njih konzultiraju sa stručnim osobama o mogućnosti uspjeha u tim postupcima kako ne bi došli u poziciju da zbog nekakvih manjih dugovanja moraju platiti višestruko veće troškove postupka.

Kakvo je stanje u gruntovnici?

Zemljišnoknjižni odjeli, gruntovnice u Varaždinu, Ivancu, Ludbregu i Novom Marofu u stanju su potpune ažurnosti iako su u 2012. godini radili s 3 službenika manje.

U tijeku je postupak, osnivanja

odnosno obnove zemljišnih knjiga za katastarske općine Varaždin i Varaždinske Toplice, a to su veliki projekti gdje se stanje na terenu usklađuje sa stanjem u katastarskim mapama i u konačnici se po potrebi korigira pitanje vlasništva u zemljišnim knjigama. Pritisak na zemljišnoknjižne odjele je sve veći, u tijeku su postupci

predmeta starijih od tri godine 31. prosinca 2011. bilo je 1.128, a 31. prosinca lani - 705 legalizacije vezano uz koje građani traže informacije, potrebne dokumente. Djelatnici u gruntovnicama po tom pitanju

službenika smanjen za tri.

Vlada li veliki interes za sudačkim poslom? Biraju li se suci iz istog miljea?

I nadalje vlada interes za ovim pozivom. Očito velik broj mladih kolega pravnika dijeli moje mišljenje da je sudački poziv kruna pravne struke.

Sustav izbora sudaca u znatnome se promijenio i postrožio. Pojednostavljeno rečeno, temelji se na „prosijavanju“ kadrova koji uđu u sustav kao vježbenici (testiranje), kroz polaganje pravosudnog ispita (bodovanje), oni koji imaju dostatan broj bodova mogu konkurirati za upis u školu za pravosudne dužnosnike – ponovno testiranje te u konačnici pohađanje te škole i rangiranje polaznika prema postignutom uspjehu. Najbolji s te rang-liste mogu prvi birati upražnjena mjesta sudaca na području

prosječno kvalitetan sudac može ugodno raditi. Međutim, takvu situaciju može promijeniti zaprimanje jednog predmeta, izuzetne složenosti da li po pitanju tumačenja prava ili pak utvrđivanja činjenica, a posljedice koje nosi sudska odluka jesu dalekosežne. Odluka gotovo uvijek zadire da li u materijalna ili u statusna prava stranaka ili pak u konačnici i u pravo na slobodu.

Kada se javljaju takve dileme, tada slijede i teške noći.

O težini sudačkog poziva govori i čanak iz pretprošlog broja vašeg lista u kojem stranka tvrdi da je bila vrijeđana od strane sutkinje i to zbog nacionalne pripadnosti. Poznajem način i stil rada imenovane sutkinje, te mogu sa sigurnošću tvrditi da ona nije osoba koja bi ljude diskriminirala po bilo kojoj osnovi, pa ni po

U Ludbregu i Novom Marofu samo zemljišnoknjižni odjeli Je li završen preustroj mreže sudova tj. reforma pravosuđa na ovom području?

Preustroj mreže sudova, njezina racionalizacija, još je uvijek u tijeku. Naime, s racionalizacijom se počelo na nivou općinskih i prekršajnih sudova, a nju sada slijede trgovački i županijski sudovi. Tako je, primjerice, došlo i do „spajanja“ županijskih sudova u Koprivnici i Čakovcu na Županijski sud u Varaždinu. Spajanja su u prvoj fazi organizacijska, dok se stvarna, dakle preseljenje zaposlenika i opreme, obavljaju sukladno prostornim i tehničkim uvjetima. Na Općinski sud u Varaždinu spojeni su Općinski sud u Novom Marofu, Općinski sud u Ludbregu i Općinski sud u Ivancu, tako da se sada njegova nadležnost proteže na području cijele Varaždinske Županije.

U Ludbregu i Novom Marofu djeluju

su educirani i vrlo uslužni – pa i preko mjere koja se drugdje susreće. Sve to zahtijeva znatan radni angažman.

Teže do suca Kako ste u ovakvim okolnostima uopće uspjeli smanjiti broj neriješenih predmeta, posebno dugotrajnih sporova? Je li se lani povećao broj sudaca i službenika?

Ovi učinci posljedica su prije svega marljivog rada sudaca i sudskih savjetnika, koji su u 2012. ostvarili okvirna mjerila – normu, u prosjeku sa 129,30 posto, te pratećeg službeničkog i namješteničkog osoblja bez čije potpore taj učinak ne bi bio moguć.

Sustav planiranja i nadzora također je odigrao značajnu ulogu. Na sudu sada rade 23 suca, pet sudskih savjetnika te 133 službenika i namještenika, a u 2012. godini broj sudaca se smanjio za jednog, dok je broj

samo zemljišnoknjižni odjeli, dok u Ivancu i nadalje djeluje stalna služba, dakle tamo se i sudi, a sve iz razloga što u sjedištu suda u Varaždinu nema još uvijek prostornih uvjeta za njihovo preseljenje.

Krajnji rok da se to učini je 2019. godina. Što se dobilo preustrojem mreže sudova?

Preustrojem mreže sudova dogodila se racionalizacija – dakle s manje ljudi obavlja se veći posao, specijalizacija – u većim sudovima suci se mogu specijalizirati u radu na pojedinim područjima što nastavno dovodi do veće kvalitete, i ujednačavanje sudske prakse – smanjena je mogućnost da sudovi međusobno udaljeni cca 25 kilometara u istovjetnim situacijama postupaju različito. Ovi učinci u potpunosti opravdavaju ovaj preustroj.

cijele države.

Je li danas lakše ili teže biti sudac nego ranije? Ima li teških noći kada se razmišlja kako presuditi?

Nikada nije bilo lako biti sudac. Nekada su suci bili manje izloženi kritici javnosti,

suci i sudski savjetnici u 2012. ostvarili normu od 129,30 posto prosječno pa je moguće to posao činilo lakšim. No težina sudačkog poziva ovisi o stanju njegove sudačke referade. Ukoliko on u radu ima optimalan broj predmeta, ukoliko nema starih predmeta ili pak predmeta izuzetno velikog opsega i složenosti, u takvim uvjetima

nacionalnoj pripadnosti. No s druge strane neformalan razgovor, nakon završetka ročišta u kojem je došlo do komentara glede nekih kulturoloških razlika očito je kod gospođe Kyun stvorio dojam da se nju osobno verbalno napada odnosno diskriminira i da će upravo zbog toga biti u nepovoljnijem položaju u konkretnom predmetu. Jasno je da se suđenje ne može nastaviti u takvom ozračju tako da će se isto nastaviti pred drugim sucem.

Suđenje liječnicima Od svih lanjskih suđenja posebno je odjeknulo ono varaždinskim liječnicima. Što je s tim predmetom?

Slučaj varaždinskih liječnika je najbolji primjer za ranije navedeno, vezano uz težinu rada suca. Taj predmet je na Županijskom sudu u Varaždinu na rješavanju povodom izjavlje-

nih žalbi. Radi se o predmetu s 8 optuženih osoba, za ukupno 20 kaznenih djela time da je u pojedinim kaznenim djelima obuhvaćen velik broj pojedinačnih radnji. Predmet je imao status „pritvorskog“, dakle hitnog pa je nakon zaprimanja optužbe 21. 10. 2010. god. prva rasprava održana 5.

11. 2010. U postupku izuzetne složenosti saslušano je 60-ak svjedoka, provedena su sudsko-medicinska vještačenja, vještaci saslušavani na glavnoj raspravi, razmatrana je opsežna medicinska i financijska dokumentacija te je glavna rasprava zaključena i presuda objavljena u studenom 2011. godine, a otpremljena strankama u siječnju 2012. godine.

Izreka presude ima 25 stranica dok cijela presuda ima njih 150. Ovi podaci govore o tome koliki je angažman uložila sutkinja koja je vodila postupak, koja je uz to redovito vodila svoju sudsku referadu s oko 150 drugih predmeta.

Kakve su materijalne prilike, a kakve društvene u kojima radi sudstvo?

U uvjetima ekonomske krize u kojoj se nalazimo teško je pozivati na poboljšanje materijalnog statusa sudaca i sudskih službenika i namještenika.

Njihov materijalni status iz godine u godinu je sve lošiji, no postignuti učinci jasno govore u prilog tvrdnji da kvaliteta njihova rada nikada nije ovisila o visini plaće koju primaju.

Međutim, materijalne prilike sudstva ne ogledaju se samo u plaćama. Poradi digniteta sustava valjalo bi više povesti računa i o stanju prostora, opreme i sigurnosti. Društvene prilike pak su takve da i nadalje generiraju velik broj sudskih predmeta, a od sustava koji je poprilično napregnut traži se još veći učinak.

Ima li pritisaka na suce?

Najveći pritisak koji suci osjećaju je pritisak koji proizlazi iz niza prioriteta koji se pred njih postavljaju. Osobno nisam bio svjedokom pritisaka koji bi išli za time da sudac mora suditi na određeni način. Držim da sustav pravnih lijekova, posebice u pogledu prvostupanjskog suđenja svrhovitost takovih pritisaka anulira.

16.7 predmeta riješio je O lani, a zaprimio jih e je na razini priliva

Manje ovrha Jesu li otklonjene stvari zbog kojih nam je Europska unija prigovarala na području pravosuđa?

Općinski sud u Varaždinu bio je u rujnu 2012. godini domaćin misije stručnjaka europske komisije za područje pravosuđa i unutarnjih poslova. Članovi delegacije prepoznali su pozitivne trendove na našem sudu te smo istaknuti kao pozitivan primjer,

Pretković: Marljiv i predan rad velike v

5. veljače 2013., br. 455 || REGIONALNI TJEDNIK

INTERVJU TJEDNA

9

udaca i suda koji u Varaždinu, sudeći po statistici, ostvaraje sve bolje rezultate

avosuđe sve učinkovitije

768 Općinski sud 15.610, što a iz 2011

bez da su nam upućene neke ozbiljnije primjedbe. Vezano za primjedbe glede cijelog pravosudnog sustava, one su se odnosile prije svega na bolje raspoređivanje ljudskih potencijala – sudaca, a sve radi veće učinkovitosti sustava. Nadalje, na određene probleme glede statističkog praćenja duljine trajanja pojedinih predmeta, posebice ovršnih, ukazano je na problem efikasnosti ovrhe na pokretninama i nekretninama te nedovoljne preciznosti Okvirnih mjerila za rad sudaca. Statistički sustav je poboljšan, došlo je do premještaja većeg broja sudaca s manje na više opterećene sudove, novi ovršni zakon počeo je proizvoditi pozitivne učinke, donesena su nova okvirna mjerila za rad sudaca koja objektivnije vrednuju njihov rad, pa stoga držim da su time prigovori otklonjeni.

Priliv spisa je na nivou 2011. godine, no usporedbe radi, on je za 25 % veći od prosjeka priliva 2006. - 2009. godine. Broj ovršnih premeta je također smanjen i to za 23 % posto, a broj starih ovršnih predmeta za 52,8 %. Dakle, dostatna ekipiranost, predan rad, sustav planiranja i nadzora polučio je u tom segmentu izvrsne rezultate.

Je li novi ovršni zakon rješenje ili je trebalo uvesti javne ovršitelje?

Ovršni zakon, kao što pokazuje statistika, počeo je davati pozitivne učinke, budući da sve više sužava mogućnosti stranaka da manipuliraju postupkom i samim time produljuju njegovo trajanje, što ide na štetu učinkovitosti suda. Pitanje uvođenja javnih ovršitelja je pitanje političke odluke. Smatram da dostatna ekipiranost sudova sucima, sudskim savjetnicima, službenicima, sudskim ovršiteljima te prava zakonodavna podloga može osigurati učinkovitost ovršnog postupka. Dakle, taj posao može efikasno obavljati i sud.

Sustav učinkovitiji

većine mojih kolega i njihovo primjereno ponašanje u svakodnevnom životu razlog su zadobivanja sve većeg povjerenja

Imali ste slučaj podmićivanja upravo u ovršnom odjelu. Kako se to moglo dogoditi?

Jedan od sada bivših službenika naslovnog suda optužen je za počinjenje kaznenog djela vezanog uz podmićivanje, a sve opet vezano uz obavljanje njegove službe.

Međutim, kao legalist moram polaziti od pretpostavke njegove nevinosti, sve dok se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi drugačije. S obzirom na to da je postupak u tijeku, ne bih ga želio komentirati, osim što mogu reći da je sustav na naslovnom sudu pravilno reagirao te da za stranke nije bilo štete.

Imamo niz novih zakona, pa tako i Kazneni zakon.

Koje biste novine izdvojili?

Idu li one u pravom smjeru?

Kako ste uopće zadovoljni zakonodavnom vlašću?

Zakonodavna vlast je i nadalje vrlo aktivna te se i nadalje zakoni mijenjaju, dopunjuju ili pak se donose sasvim novi. Promjene uglavnom poboljšavaju zakone, no u njihovoj početnoj primjeni na sucima je da ih ponovno tumače, potrebno je određeno vrijeme da se stvori sudska praksa koja daje određenu sigurnost, kako sucima, tako i strankama. Novina u Kaznenom zakonu ima puno.

Posjedovanje droge za osobne potrebe sada se tretira kao prekršaj, za koji je doduše previđena novčana kazna od 5000 do 20.000 kuna, uvedena su nova kaznena djela kao što su neisplata plaća, obijesna vožnja i nedopuštene igre na sreću, krivotvorenje lijekova, povreda privatno-

Nikada nije bilo lako biti sudac. Nekada su bili manje izloženi kritici javnosti, pa je moguće to posao činilo lakšim sti djeteta, protuzakonito zapošljavanje. Produljeni su rokovi zastare, najviša kazna za osobito teška kaznena djela produžena je s 40 na 50 godina, produžena je kazna i za kazneno djelo primanja i davanja mita na najmanje jednu do osam godina. Vidljivo zakonodavac akceptira društvene probleme i u cilju njihova rješavanja, odnosno prevencije zakone mijenja i dopunjuje.

Jesu li suci u zadnje vrijeme dobili povjerenje i ugled ili ih možda izgubili?

Držim da sudački korpus sve više zadobiva povjerenje građana, pa shodno tome i ugled sudaca raste. Iako u medijima znaju odjeknuti negativni primjeri, marljiv i predan rad velike većine mojih kolega i njihovo primjereno ponašanje u svakodnevnom životu razlog su zadobivanja sve većeg povjerenja. Ljudi shvaćaju da je upravo sud, odnosno suci, posljednja linija obrane njihovih na zakonu zasnovanih prava i interesa. Želio bih građanima poručiti da su trendovi u pravosuđu pozitivni, da je sustav sve efikasniji, te da ide prema željenoj ažurnosti. One koji još uvijek čekaju pravorijek suda u postupcima koji traju i dulje od roka koji oni drže razumnim, dakle oni koji nisu dijelom ranije navedene pozitivne statistike, molim za još malo strpljenja jer suci i sudski savjetnici naslovnog suda te prateće službeničko i namješteničko osoblje i nadalje ulažu znatne napore da se i ti predmeti riješe.

10

MOZAIK

sedam dana www.regionalni.com

REGIONALNI TJEDNIK || 5. veljače 2013., br. 455

UTORAK 29. 1.

Hvala što nam dajete plaću, poručio Vrdoljak pred poslodavcima kojih je sve manje ili rade sve manje: industrijska proizvodnja u nas u prosincu pala za 5,6 posto, a gotovo isto toliko i na godišnjoj razini, što je najviši od 2009. godine. I u Kini, točnije Pekingu, zatvorene 103 tvornice, ali samo privremeno zbog smoga i jer su veliki zagađivači.

SRIJEDA 30. 1.

Iako ih manjka, diplomirani doktori medicine, koji su diplomirali nakon rujna, očekuju natječaj za stažiranje kojeg nema već mjesecima, pa razmišljaju i o inozemstvu gdje su veće plaće, pogotovo što smo pred ulaskom u EU. Potonje zbog spora oko Ljubljanska banke koči Slovenija, ali Pusić, nakon sastanka s Erjavcem u Bruxellesu, najavljuje skoro rješenje.

ČETVRATK 31. 1.

Spalionica u županiji? To je krajnje neozbiljno, jer je MBO isplativiji i ekološki prihvatljiviji od spalionice, veli Kožić, zagrebački župan, osvrćući se na najave da Grada Zagreba planira potrošiti dvije milijarde kuna za zbrinjavanje otpada i spalionicu. Bandić o tome šuti, ali zato uručuje medalju Reisman koja opet pozornost usmjerena na zdravstveni odgoj.

Zovite nas na 042/290-777

KOMENTAR

IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Što (ni)smo radili Pot v rđ iva njem d r uge vlasti, pogotovo lokalnoj, optužnice protiv Ivana vrlo vjerojatno za sasvim Čehoka, dugogodišnjeg konkretne protuusluge. varaždinskoga gradona- Bilo kakva kritika vladačelnika i bivšeg saborskog jućih za njih je stoga bila zastupnika, protiv kojeg nezamisliva, a hvalospjevi se odnedavno vodi i treća su se pisali i snimali kada je istraga, otvoreno je niz pi- trebalo i još više kada nije. tanja. Jedno od čestih, ako Nažalost, takva praksa, koja ne i ključno, pitanje je kako bi barem sada, nakon niza je moguće da sada (i) insti- zadnjih traumatičnih dogatucije sumnjaju u štetnost đaja, trebala biti napuštena zamjene nekretnina Grada zbog interesa i vlasti i medija - opet Varaždina i Parse nastavlja kova za gradski ovih dana, proračun, tvrdi vjerojatno nje koje su jav- Bude li Čehok op et zb og no iznosili još osuđen, vrlo opipljiprije četiri pet nesumnjivo će se v i h ra zlogodina tek najga… hrabriji, često trebati preispitati Bude li javno od vlasti Čehok osuomalovažava- mediji, ali još više đen, neni ljudi?Je li to institucije sumnjivo tek slučajnost će se trebati ili ipak nešto preispitati mediji, ali još drugo?

Uistinu, kako je moguće više institucije od kojih bi da osoba koja je donedavno se najprije očekivalo da na izborima znala do nogu raščiste u najmanju ruku dotući političke protivnike i sporne stvari davno raniosvajala iz godine u godinu je. Da su to učinili kada glasove i srca Varaždinki je trebalo, Varaždin ne bi i Varaždinaca odjednom sigurno sada bio poprište postala akter medijskih (pre)silovitih akcija koje od izvještaja iz policije i sud- njega stvaraju „grad slučaj“, nice? Nesumnjivo, više je htjeli to priznati ili ne. Istočimbenika utjecalo na to, a dobno, baš ništa od toga ne jedan od bitnih svakako na- vidi se u susjedstvu, iako cionalni i posebice lokalni smo nedavno bili svjedoci mediji, točnije pojedinci u tragičnog događaja koji njima koji su se podanički upućuje da je tamo možda odnosili prema (svakoj) još i gore…

REAGIRANJE Udruga Jedinstveno za grad Varaždin - Jezgra Varaždin uoči izbora

Tko predstavlja nas građane Gradskom vijeću Varaždina?

Dragi Varaždinci i Varaždinke, građani Grada Varaždina, s obzirom da se zahuktava predizborna kampanja za lokalne izbore, moramo (obećali smo to na našim stranicama na FB-u) građanima napomenuti nekoliko bitnih činjenica, u nadi da ćete prije izlaska na glasanje dobro promislili. Želimo napomenuti da prije svega dobro pogledate političku pripadnost članova gradskog vijeća 2009. godine i danas. Sami donesite sud o tome koliko povjerenja možete i trebate imati u većinu ljudi koja sjedi u Gradskom vijeću. Ono što želimo ovim dopisom je to da svatko tko ga bude pročitao, dobro promisli, jer je vrijeme da se ovakvoj politici osobnih interesa jednom za svagda veli dosta. Vi svi kao glasači, kao birači, kao građani Grada Varaždina to možete i morate. Ipak je Gradsko vijeće tijelo koje svojim glasanjem potvrđuje sve predložene akte, imenovanja, ugovore itd. (...)

Cijeli niz ljudi (izabranih Gradskih vijećnika) je samostalno, svojom odlukom

promijenio političke opcije i postao zastupnik drugih stranaka i opcija, bez da je za to tražilo potvrdu ljudi koji su glasali za njih! Mislite li da je to u redu i fer?

Nažalost, zakonske osnove su takve da oni to mogu raditi bez sankcija i ikakvih problema, ali mi vas sve skupa pitamo kolko je to moralno? Na nama svima je da takav način postupanja i takav “moral” političara i gradskih vijećnika kaznimo na izborima.

Ne možemo se ne zapitati tko je i kada dao pravo ljudima koji su izabrani, da samostalno, svojom odlukom promijene stranku, i ko od njih i čime garantira da to neće ponovo učiniti?

Ljudi moji, nitko nikome ne brani da mijenjate stranke, ali onda se izvolite maknuti s tog mjesta na koje su vas ljudi izabrali i koje bi trebali predstavljati, pa dajte onda tim ljudima da izaberu druge ljude iz političke opcije za koju su glasali da ih predstavljaju, ili neka potvrde Vašu odluku. Ne možemo jednostavno vjerovati

da vi smatrate svoju ulogu u Gradskom vijeću isključivo Vašom, vi ste gospodo izabrani da predstavljate nas, a ne sebe. (...)

Cijeniti treba sve one Gradske vijećnike koji su ostali od početka do kraja vjerni onoj političkoj opciji temeljem koje su ušli u Gradsko vijeće (...), jer su, ako ništa drugo, pokazali dosljednost i opravdali bar na taj način izbor u Gradsko vijeće. Kada su i kako glasali, to ostavljamo njima samima i njihovim biračima da procijene.

Mi se iskreno nadamo, kao i većina građana grada Varaždina da će se pojaviti svjetlo na kraju tunela, da će se ipak pojaviti nakon ovih desetak godina afera, nepotizma, pogodovanja i kojekakvih igara, netko tko može prije svega predanim i poštenim radom uz podršku svih nas zajedno od ovog Grada napraviti ono što zaslužuje. Da bude grad po mjeri čovjeka, i to ne samo jednog ili dva čovjeka, nego svih nas.

Predsjednik Neven Kovač

VINICA Savjetovanje za poljoprivrednike o uvjetima višestruke skladnosti

U Vinici riješite dvojbe o legalizaciji Prema odredbama Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, svi korisnici izravnih plaćanja i državnih potpora imaju obvezu uključivanja u sustav savjetovanja o uvjetima višestruke sukladnosti. Stoga su predstavnici Poljoprivredne savjetodavne službe prošli tjedan pripremili takvo savjetodavanje za poljoprivrednike s područja Općine Vinica. Teme savjetovanja bile su: Višestruka sukladnost, Integrirana proizvodnja i IPARD program, a bilo je govora i o aktualnoj temi - legalizaciji nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru. Koliko su teme bile

interesantne, najbolje je dokazala dvorana prepuna zainteresiranih poljoprivrednika.

Prije početka predavanja, predavače i sve okupljene poljoprivrednike pozdravio je načelnik Općine Vinica Marijan Kostanjevac. Poljoprivrednici su imali prilike čuti o brojnim novostima vezanim uz poljoprivredu, od obveze praćenja i poznavanja zakonskih odredbi, obveza vođenja raznih evidencija, kao su, primjerice, evidencije o uporabi sredstava za zaštitu bilja, obveze zbrinjavanja ambalaže od zaštitnih sredstava na odgovarajući način i slično, a upravo o poštivanju tih obveza ovisit će

isplata izravnih plaćanja odnosno poticaja.

Na kraju se prisutnima obratio načelnik Općine te ih potsjetio na potpore u poljoprivredi koje mogu ostvariti u Općini.

S obzirom na brojne dezinformacije o legalizaciji, koje kruže među poljoprivrednicima, načelnik je pozvao prisutne da se sa svim pitanjima, radi dobivanja točnih informacija, obrate u Općinu te ujedno naglasio da će Općina, u skladu s mogućnostima, pomoći vlasnicima u postupku legalizacije upravo objekata u funkciji poljoprivredne proizvodnje.

Općina Vinica

MOZAIK

5. veljače 2013., br. 455 || REGIONALNI TJEDNIK

PETAK 1. 2.

SUBOTA 2. 2.

N ism o mi sm e će, sme će je p olit ika Vlade. Kaže to svijet, građanima njihov i džepovi, a to pokazuju i statistika, veli laburist Vuljanić nakon što je Hrvatskoj kreditni rejting snizila i Moody’s. No, veli Milanović, na dobrom smo putu, ali ne idemo dovoljno brzo, ali kada bismo išli, „vidjeli bismo kako završavaju oni koji idu prevelikom brzinom a nemaju dobre gume.“

NEDJELJA 3. 2.

Mi nismo u stanju vraćati dugove, nego se neprekidno saniramo novim zaduženjem.

Ni kamatu nismo u stanju vraćati, kaže Linić koji je sve donedavno tvrdio da se više nećemo zaduživati vani, a sada u SAD-u planira prodati obveznice od 1,5 milijardi dolara. Budući da mu prijeti odlazak s mjesta predsjednika HNS-a, Čačić postao predsjednik Sjeverozapadnog regionalnog saveza HNS-a.

SDP podupire 25,7 posto građana, što je najslabiji rezultat od parlamentarnih izbora, a i HDZ pao na 19,1 posto, dok su treći laburisti s 9,8 posto. Vladu podupire manje od 36 posto građana, pokazuju istraživanja. Teškoća s popularnošću, međutim, nemaju islandski političari koji su i banke pustili da odu u stečaj, ali i pokrenuli druge reforme.

OSVRT Na varaždinskoj Banfici snijeg potaknuo razvoj malog poduzetništva

Oslobodili parkirno mjesto i junački ga zaštitili kutijama!

Javljam vam se kako bih, ako niste već saznali, javio odlične vijesti koje se tiču malog poduzetništva u Varaždinu! Jasno, samo ako vas zanima ova tematika.

Naime, kako je nedavno u našim (i ne samo našim) krajevima napadalo dosta snijega, snježna bjelina nije samo donijela probleme već je zabljesnula i našu crnu ekonomsku svakodnevicu, na način da je tračak svjetlosti trepnuo i u umovima jednog dijela stanovnika Banfice te im probudio uspavani poduzetnički duh. Konkretno, radi se o dijelu vozača (vlasnika - korisnika osobnih automobila) u Ulici Ruđera Boškovića koji, bez ikakvog vapaja za državnim potporama i vlastitim (za sad priručnim) sredstvima, nesmiljenom žestinom privatiziraju javno parkiralište koje je

do sada, zamislite nelogičnosti, služilo svima (a ne samo njima). Rukovodeći se tim entuzijastičnim bljeskom bjeline te nepobitnom činjenicom da su neki od njih oslobodili snijegom okupirano parkirno mjesto, odlučili su svima obznaniti svoje junačko djelo postavljanjem priručnih spomenika koje postavljaju nakon odlaska sa

svojim limenim ljubimcima.

Naravno, kada se na kraju dana vrate, samozadovoljno pomiču kartonske, drvene ili plastične kutije, kante i drugo sa strane i ponosno parkiraju svog ljubimca na teškom mukom oslobođeno mjesto (istina ima i nekih koji su samo postavili svoj znamen na mjesto koje su neki drugi, poduzetništvu neskloni, očistili od snijega). Iako snježne bjeline s početka priče već danima nema, poduzetnička klima i dalje traje, a poduzetnički duh ne jenjava.

Za to vrijeme, dok su javna parkirališna mjesta privatizirana, ostatak nepoduzetnički nastrojenih stanovnika navedene ulice svoja vozila parkira na kolniku i nogostupu. Tko im je kriv?

Nitko, osim zdravog razuma. Evo, toliko s poduzetne Banfice. Željko Pranjić

11

PONEDJELJAK 4. 2.

Za djevojčicu iz Imotskog, kojoj je zadnja nada eksper imentalno liječenje u SAD-u, čak 3,3 milijuna kuna prikupili građani za čije dugove država priprema oprost kamate i otplatu na rate. Ljubljana usuglasila stajališta o graničnom sporu s Hrvatskom, a Europski policijski ured (Europol) objavio je kako je otkrio čak 680 spornih utakmica za koje se sumnja da su namještene.

12

KULTURA STANOVANJA

REGIONALNI TJEDNIK || 5. veljače 2013., br. 455

TREND REPORT Na međunarodnom sajmu industrije namještaja u Kölnu prikazani trendovi i inovacije

Povratak prirodi i ekologiji Drvo je u prvom planu, koriste se koža i prirodne tkanine, a staklo sve više zamjenjuje plastične materijale Piše: interijernet.hr Foto: imm-cologne.com

Više od 1.250 tvrtki iz 50 zemalja izložilo je više od 100.000 izložaka na međunarodnom sjamu industrije namještaja u Kölnu na kojem su prikazani najnoviji trendovi i inovacije u ovom području.

Bilo da se radi o dizajnu, materijalima, bojama ili površinskoj obradi, opći je trend povratka prirodi i ekologiji.

Drvo kao materijal je apsolutno u prvom planu. Kombinira se s drugim materijalima, ali je naglasak na njegovoj originalnoj strukturi. Ovakav pristup je stvorio velike dizajnerske mogućnosti pa svaki element namještaja dobiva svoju jedinstvenu priču.

Sveprisutan hrast Hrast je sveprisutan, u prirodnoj boji, dimljenim nijansama, močvarnoj nijansi, u formi masiva ili furniranim elementima. Na trend prirodnog nadovezuje se i upotreba kože, prirodnih tkanina, a staklo sve više zamjenjuje plastične materijale. Naglasak je na kvaliteti proizvoda i visokoj razini završne obrade. Sve je ovo popraćeno vrhunskom tehnikom i tehnologijom stvarajući čaroban spoj prirode i čovjeka.

Uređaje u “ormar” U blagovaonicama dominira stol koji postaje skulpturalan. Kuhinja doživljava svoj daljnji tehnološki i vizualni razvoj. Ona je prostor namijenjen kuhanju, ali sve više i druženju. Hrana, uživanje u hrani kao i sama kvaliteta kuhanja sve više dolaze do izražaja pa sve to dodatno naglašava i važnost kuhinjskih uređaja. Sam izgled kuhinja

je u osnovi vrlo jednostavan, bez naglašenih ručkica, dok su detalji dinamični kroz formu i boje. Bazne boje su često bijela, krem do srednjesmeđih tonova te sivih, a detalji su naglašeni drvetom ili živim bojama. U detaljima se često javljaju i reljefne površine. Dominira mat efekt, a visoki sjaj se javlja na staklenim površinama koje su također čest materijal za izradu fronti kuhinja.

Naglasak je i dalje na otoku koji je često podesiv po visini.

S obzirom na povezanost s dnevnim boravkom, naglasak je na lakom održavanju same kuhinje i bešumnom radu uređaja. Uređaji se često grupiraju u poseban “ormar” koji je izdvojen od same kuhinje i otoka, dajući tako samoj kuhinji veći dizajnerski izražaj.

5. veljače 2013., br. 455 || REGIONALNI TJEDNIK

KULTURA STANOVANJA

13

14

POSLOVNI SVIJET

poslovni svijet www.regionalni.com

REGIONALNI TJEDNIK || 5. veljače 2013., br. 455

Galko otvorio trgovinu u centru Zagreba Galko, vodeća tvornica u proizvodnji kožne galanterije u Hrvatskoj, otvorila je svoju trgovinu u centru Zagreba, i to u Bogovićevoj.

- Ovo je prva naša prodavaonica otvorena u centru Zagreba i jako smo sretni zbog toga.

Galko ove godine slavi 30 godina uspješnog rada, stoga smo tu godišnjicu odlučili proslaviti otvaranjem nekoliko prodajnih prostora te tako zaokružiti Galko poslovnu

priču. Naš asortiman je širok te obuhvaća žensku i mušku poslovnu i modnu kolekciju te kolekciju cipela koja je novost. Bitno je naglasiti da je sve dizajnirano i proizvedeno u Hrvatskoj, što je na današnjem tržištu prava rijetkost - izjavio je Božidar Ledinko, direktor Galka. Dokaz Galkove kvalitete su i brojne prestižne nagrade poput Zlatne kune, Nagrade za najuspješnijeg srednjeg poduzetnika, Red hrvatskog pletera i druge.

15

tisuća kuna Varaždinska županija će dati za projekt „Utjecaj artritisa encefalitisa koza na konkurentnost proizvodnje kozjeg mlijeka“, odobrenog od strane Vijeća za istraživanja u poljoprivredi i Ministarstva poljoprivrede. Isti iznos Varaždinska županija dat će i za istraživanje „Reprodukcija i uzgoj zagorskih purana na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima“

Zovite nas na 042/290-777

NAŠA POSLA Coningu, koji je objedinio sedam tvrtki radi lakše predstečajne nagodbe, odbij

Objedinjeni Coning čeka na zaposlenici već u Connecto Connecto projekt u vlasništvu je Odvjetničkog ureda Uskoković & partneri, a iako su promijenili tvrtku, projektanti se nisu pomaknuli Piše: VIŠNJA GOTAL visnja@regionalni.com

Samo dva dana nakon što je Fina odbila Coningu zahtjev za određivanjem privremene mjere zastajanja s provedbom ovrhe i osiguranja, održana je izvanredna Skupština društva u kojoj su objedinjene u jednu sve Coningove tvrtke: Coning, Coning ekogradnja, Coning inženjering, Coneco, Coning turizam, Congama i Velebit, jedina tvrtka od spomenutih za koju nije zatražena predstečajna nagodba. Spajanje tvrtki ima za cilj stvoriti znatno bolju imovinsku osnovu za daljnje poslovanje, odnosno za predstečajnu nagodbu. To je napomenuo direktor Stjepan Ptiček, smatrajući da bi ujedinjene tvrtke imale šansu za opstanak. No pitanje je hoće li se, usprkos pripajanju, u potonjem uspjeti, budući da je Nagodbeno vijeće odbilo zahtjev o privremenoj mjeri stopiranja ovrha i osiguranja, što je temeljni dio procesa predstečajne nagodbe.

O žalbi odlučuje - Linić Upravo zbog toga neki to tumače već kao odbijanje predstečajne nagodbe za Coning jer se radi o ključnom periodu od dva mjeseca u kojem su dužnici zaštićeni od prisilne naplate. U tom bi se razdoblju trebali dogovoriti s vjerovnicima oko dugova te imali vremena osmisliti najučinkovitiji način rekonstruiranja i saniranje dugova.

Budući da taj vremenski poček nije odobren Coningu, prema mišljenju gospodarskih stručnjaka, tvrtka u predstečajnu nagodbu ne ulazi s pozitivnim predznakom i mogla bi zbog toga otići u stečaj. Doduše, kompaniji preostaje žaliti se ministru financija Slavku Liniću i čekati njegovu odluku o sudbini poduzeća, ali budući da žalba ne odgađa rješenje, Coningova sudbina gotovo doslovno

ovisi o Linićevom vremenu i volji da se pozabavi slučajem tog varaždinskog poduzeća.

Međutim, čak i da u konačnici ne uspije predstečajna nagodba za objedinjeni Coning, što rijetki vjeruju, to nikako ne znači da će svi njegovi zaposlenici ostati bez posla. Naime, već je osnovana tvrka Connecto projekta

Tko vodi u stečaj?

Budući da se doslovno preko noći otvaraju tvrtke s nazivom Coning ili slično, zatvaraju računi, mijenjaju vlasnici... teško je predvidjeti daljnju sudbinu tvrtke. Tim više što je ono što je Coningu odbijeno, odobreno tvrtki iz grupacije – Coning ecogradnji. Iz toga bi se moglo iščitati kako je pretpostavka da ova tvrtka ima šanse opstati. Po kojoj je to logici izračunato, nije baš jasno, budući da je Coning ecogradnja prvih devet mjeseci 2012. godine završila s 9,5 milijuna gubitka!? Znamo li da je u isto vrijeme Coning inžinjering dužan 9,1 milijun kuna, Congama 6,3 milijuna... dakle, Ecogradnja je najveći gubitnik.

Hoće li odluka Nagodbenog vijeća odvesti Coning u stečaj ili će se varaždinska tvrtka i ovoga puta (ne)očekivano spasiti, nitko ne može predvidjeti.

Uz nedorečenost Zakona o predstečajnoj nagodbi i umješnost Coningova vlasnika sve su opcije otvorene.

d.o.o. u koju su prebjegli svi projektanti tvrtke predvođeni direktorom Tomislavom Tkalčićem.

Connecto projekt, prema službenom registru, u vlasništvu je Odvjetničkog ureda Uskoković & partneri, a

registrirana je za projektiranje, nadzor i usluge. Iako su promijenili tvrtku, nekad Coningovi, a danas Connectovi projektanti doslovno se nisu pomaknuli s mjesta.

Sjede u istim stolicama, pišu na istim kompjutorima i piju kavu iz istog automata. Naši izvori iz tvrtke smatraju cijelu situaciju tragikomičnom.

Službeno se nitko ne izjašnjava je li nova tvrtka ušla u najam Coningova prostora, ali osim prostorija novo se poduzeće koristi i računovodstvom tvrtke. Istim računovodstvom koje pola godine nije dobilo plaću ovih je dana obračunavalo plaću svojim bivšim kolegama za 13 radnih dana. Navodno će se za korištenje prostora i usluga odužiti plaćanjem Coningovih režija. No teško je vidjeti isplativost takvog aranžmana budući da samo račun za plinsko centralno grijanje iznosi desetke tisuća kuna mjesečno, a tu su još računi za vodu, struju, telefone...

I ugovori “otišli”!?

Connecto projekt, prema našim saznanjima, nema nikakve veze s Coningom. Osim iste adrese. Uostalom, nije uknjižena ne samo kao jedna od šest vodećih iz grupacije nego niti kao 14 njih koliko ih je sveukupno u vlasništvu Coninga. Međutim, dok direktor Ptiček kaže kako Coning ima dosta ugovorenih poslova - u pojedinim segmentima čak i za cjelogodišnje poslovanje - dobro upućeni izvori tvrde da su s projektantima u novu tvrtku „otišli“ i neki ranije dogovoreni projekti Coninga.

Zahvaljujući dogovoru projektanata i investitora, nagađa se. Tako su sada u nekim ugovorima već promijenjena imena ugovaratelja u zaglavlju dok su pregovori s ostalim investitorima u tijeku. A Coning je, primjerice, uz ostalo, imao ugovor i o izvođenju nekih radova na novom zagrebačkom aerodromu, sportskoj dvorani

Donedavni prvi potpredsjednik Vlade RH Radimir Čačić stoji i danas iza Coninga

u Opatiji, trgovačkom i sportskom centru u Istri... Dakle, direktor Ptiček ispravno je izvijestio o velikim poslovima Coninga, samo je sada pitanje hoće li ih obavljati Coning ili Connecto projekt.

U Connecto je s projektantima i direktorom otišao čak i dosadašnji sindikalni povjerenik Coninga Krešimir Farkaš. Njegov je nasljednik Srećko Didaček. Istodobno, ponovno je govori o mogućem Ptičekovom odlasku iz Coninga u Vodoprivredu ili Varkom gdje je i današnji direktor stigao zahvaljujući dogovoru najpoznatijeg (su) vlasnika Coninga i bivšeg varaždinskoga gradonačelnika…

Naime, većinski vlasnik Coninga je Coning Alfa, tvrtka registrirana kao društvo za upravljanje i osnivanje drugih poduzeća, pribavljanje i ulaganje kapitala. Coning Alfa ima 55 posto dionica Coninga, a u vlasništvu je i Coning inžinjeringa, Coning ecogradnje te Coning turizma. A većinski vlasnik Coning Alfe je s 50,01 posto čovjek koji je službeno, nakon ulaska u politiku, svoja upravljačka prava u Coningu prenio na odvjetničku tvrtku - Radimir Čačić.

Donedavni prvi potpred-

sjednik Vlade RH i supruga Marija zajedno su vlasnici 27 posto dionica grupacije Coning, što nam je i službeno potvrđeno iz tvrtke, koje su prenesene na odvjetnički ured. S tim postotkom dionica Čačićevi su najveći pojedinačni vlasnici grupacije.

U Alfi je za Čačićeve situacija još povoljnija. Tvrtkom koja ima 14 milijuna kuna temeljnog kapitala upravlja Radimir Čačić. Naime, osim što ima oko polovice vlasničkog udjela ostali su mu vlasnici prenijeli svoja upravljačka prava.

- To vam je sve toliko isprepleteno i dodatno zamršeno otvaranjem fiktivnih poduzeća, a sve, vrlo pametno i inteligentno odrađeno na legalan način, da niti jedna revizija ili inspekcija sigurno ne bi ušla u trag nekoj nezakonitosti -, pomirio se sa sudbinom naš sugovornik.

Što će odlučiti Pusić?

Otkada su počeli problemi u gospodarstvu, što se osobito odrazilo na građevinski sektor, Coning je bio prisiljen rasprodati dio svoje nemale imovine, uglavnom na obali.

Usto je Čačić dva dana prije izbora 2011. godine dobio od Croatia osiguranja četiri milijuna kuna kredita po povla-

štenoj kamati - iako je tvrtka već bila u financijskoj dubiozi. No kredit je, kazao nam je direktor Ptiček, vraćen.

Novac bi na račun Coninga mogao sjesti i od Ministarstva vanjskih poslova s kojim su

Coning i Ministarstvo vanjskih poslova spore se zbog krova u dugogodišnjem sudskom sporu zbog nezadovoljstva MVP-a odrađenim poslovima na novoj zgradi.

Ministarstvo, čiji je krov nakon Coningove intervencije prokišnjavao, ne želi platiti.

Dvije suprotstavljene strane sada bi se željele, ali se ne mogu dogovoriti oko visine dugovanja. Dok Ministarstvo nudi osam milijuna kuna, iz Coninga traže 12. To je nezgodno i stoga što je na čelu Ministarstva sada Čačičeva nasljednica u Ministarstvu i Vladi, a uskoro moguće i u stranci, Vesna Pusić.

Direktor Ptiček nedavno je izjavio kako su očekivali da će ranije naplatiti taj novac te da je država oštra kad treba dobiti svoje, a spora kad treba

POSLOVNI SVIJET

5. veljače 2013., br. 455 || REGIONALNI TJEDNIK

U tvrtki Podravka u Koprivnici 24. siječnja je održan je radni sastanak rukovodstva i stručnih ljudi Podravke s organizatorima otkupa povrća za potrebe Podravke. - Za 2013. godinu predviđena je sadnja patliđana, feferona (slatki i ljuti), cikle, kupusa, graha niskog, paradajza, paprike, krastavaca, mrkve i mahuna – izvijestili su iz Općine Martijanec, iz koje su sastanku prisustvovali Zlatko Hadari, predstavnik organizatora otkupa te načelnik Marijan Horvat.

15

Stečajni postupak otvoren i u Viku, bivšoj Kožari Nakon što je račun bio gotovo tri godine u neprestanoj blokadi, u petak je na Trgovačkom sudu u Varaždinu otvoren stečaj u Viku d.o.o, nekadašnjoj Kožari. Otvaranje stečaja je zbog neisplate plaća zatražilo 20-ak radnika, koji su na burzi završili još sredinom listopada prošle godine. Sada već bivši direktor Milan Herceg na ročištu u srijedu rekao je da plaće nije smio isplaćivati nakon stupanja na snagu Zakona o

jen zahtjev za zaustavljanje ovrha

financijskom poslovanju, ali je dodao da posla ima zbog čega s burze povremeno pozovu šest do sedam bivših radnika.

Poslove obavljaju za Obuću Viko, tvrtku čije je sjedište u istoj zgradi u Miškininoj u Varaždinu, koja zapošljava oko 110 radnika i uredno posluje. – Nastavak poslovanja u kožari i tijekom stečaja itekako ima smisla, jer poslova ima – rekao je Herceg.

Za stečajnu upraviteljicu imenovana je

Sanja Mihalić, kojoj vjerovnici u roku od 30 dana od objave oglasa u Narodnim novinama trebaju prijaviti potraživanja. Ročište vjerovnika bit će održano 10. travnja na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Osim radnika, najveći vjerovnici su Porezna uprava i HPB, kojima je Herceg predložio predstečajnu nagodbu, ali su oni to odbili. To ne treba čuditi s obzirom na to da je račun tvrtke u blokadi 978 dana. (vms)

DOZNAJEMO Stečajem Vika ne prestaje proizvodnja obuće

agodbu, a o projektu dati drugima. Sudsko ročište MVP-a protiv Coninga zakazano je za 15. ožujka, no obje su strane sklonije ranijem dogovoru umjesto sudskom parničenju. No za razliku od dosadašnjih 12 milijuna kuna iz Coninga, navodno, sada potražuju čak 22-23 milijuna, a MVP je nudilo dosada - osam.

N, sudeći prema svemu, Čačić neće otići na odsluženje zatvorske kazne prije nego što sve pripremi za svoj povratak na gospodarsku scenu. Kad smo ga nedavno sreli kod sporednog ulaza u zgradu bio je vrlo dobro raspoložen i spreman na neobavezno čavrljanje. Sigurno zna zašto.

Zatvor vjerojatno ne može izbjeći, ali sve se kockice slažu u precizno zacrtan mozaik u njegovoj glavi.

Ipak u nagodbi?

Kada će plaće?

Novinari nisu bili dobrodošli na Skupštinu ujedinjenja tvrtki, no iz kompanije je stiglo priopćenje za javnost.

“Potaknuti velikim interesom javnosti, iako ne postoji zakonska uredba koja nas obvezuje, a radi smanjenja štete koja se nanosi trgovačkom društvu Coning, učestalim ponavljanjem poluinformacija u javnosti, potvrđujemo da je predan zahtjev za predstečajnu nagodbu za društva iz Grupe Coning. Za neka društva unutar Grupe otvoren je postupak predstečajne nagodbe. Istovremeno, u tijeku je objedinjavanje svih tvrtki u jedan poslovni subjekt radi uspješne provedbe nagodbe s vjerovnicima. Jednako tako, želimo naglasiti kako je proces predstečajne nagodbe predmet pregovora društava i vjerovnika.

Najveći vjerovnik Grupe Coning je država, koja, unatoč tome što veći dio svojih obveza prema Grupi Coning niti ne osporava, iste nije ispunila. Naplata tih potraživanja omogućila bi stabilizaciju poslovanja Grupe, pa predstečajna nagodba ne bi niti bila potrebna”.

U Coningu ništa novo oko plaća do kojih su neki zaposlenici pokušali doći i ovrhom, ali je provedba zastala. Pola godine bez plaće i dug Vanilli od dvije tisuće kuna, koliko je ova tvrtka bez i jednog zaposlenog prošli mjesec posudila svakom radniku umjesto isplatne liste.

Tako su se sveukupna dugovanja za plaće, kako saznajemo, popela na devet milijuna kuna.

Međutim, u Coning turizmu ovih su dana najavili skoru isplatu svih plaća, kojih je manje nego u ostalim tvrtkama.

Nasuprot tome, Ptiček je obavijestio radnike da plaće neće biti niti u veljači. Doprinosi nisu plaćeni punih osam mjeseci.

U petak je održan sastanak direktora Stjepana Ptičeka, regionalnog sindikalnog povjerenika Mladena Zemljića i novog Coningovog sindikalnog čelnika Vidačeka, a sastanku je bio nazočan i predstavnik Connecta, Goran Hrupak. O čemu su razgovarali, ne zna se, no nije jasno što je ondje radio predstavnik Connecta, ako ta tvrtka nema veze s Coningom.

No moguće je da se razgovaralo o ostvarenim pravima zaposlenika i njihovom prijenosu u novu tvrtku.

Obuća Viko izrasla je u uspješno hrvatsko poduzeće sa 120 zaposlenih čija se obuća nosi u renomiranim tvrtkama

Obuća Viko uspješno nastavlja tradiciju svojega prethodnika Obuća Viko, sinergijom tradicionalne kožarske proizvodnje, kao i modernizacijom poslovanja i ulaganja u istraživanje i razvoj, izrasla je u uspješnu tvrtku Na Trgovačkom sudu u Varaždinu pokrenut je u srijedu 30. siječnja postupak otvaranja stečaja nad varaždinskom tvrtkom Viko d.o.o. Ova informacija iznenadila je mnoge koji su odrastali uz renomiranu Varaždinsku industriju kože i obuće s obzirom na to da je Viko osnovan davne 1946. godine. Zbog trenutne gospodarske situacije na tržištu, a naročito vezano na negativne trendove u kožarskoj i obućarskoj industriji, ni ovaj nekadašnji obućarski div, koji je u svoje najbolje vrijeme zapošljavao do 6.000 ljudi, nije se uspio održati nakon pada „istočnog planskog tržišta“ 90-ih te nastale ekonomske krize od 2008. nadalje.

VIko Obuća priprema se za nastup na europskom tržištu

brenda VIKO – izuzetno dobro poznato.

Među pet najboljih

Od 2006. godine No priča o varaždinskim obućarskim proizvodima ne završava sa stečajem Vika, u biti proizvodnjom kože. Kao rezultat reorganizacije i strateških ciljeva prema specijalizaciji po dubini asortimana, 2006. godine osnovana je tvrtka Obuća Viko d.o.o. koja je tijekom proteklih godina, sinergijom tradicionalne kožarske proizvodnje preuzete iz sustava Viko, kao i modernizacijom poslovanja i ulaganja u istraživanje i razvoj, izra-

Godišnje više od 100.000 pari obuće i promet 30.000.000 kn

sla u uspješno hrvatsko poduzeće sa 120 zaposlenih. Godišnji promet tvrtke prelazi 30.000.000 kuna s proizvodnjom više od 100.000 pari obuće.

Osnovna proizvodna djelatnost tvrtke Obuća Viko proizvodnja je radne, profesionalne i sigurnosne obuće. S obzirom na to da je to asortiman obuće namijenjen specijalnim zahtjevima zaštite pri radu, a ne toliko širem pučanstvu, većina građa-

na Varaždina svih ovih godina nije ni znala da se na staroj Vikovoj adresi Pavleka Miškine 57 još uvijek proizvodi obuća.

Istovremeno je u institucijama poput Hrvatskih željeznica, HEP-a, Hrvatske vojske, Ministarstva pravosuđa, Hrvatskih autocesta, Hrvatskih šuma te poduzeća poput Konzuma, Belja, INA grupe, Petrokemije, Đure Đakovića, Brodogradilišta i sl. ime Obuće Viko d.o.o. i

U Obući Viko nestrpljivo očekuju uklanjanje carinskih barijera i slobodno trgovanje u nadolazećem članstvu u EU jer se već duže vrijeme pripremaju za nastup na europskom tržištu. Potekle su godine od strane europskih stručnjaka, između 200 poduzeća u okviru projekta SMEPASS, financiranog od strane Europske unije, izabrani između pet najboljih projekata odnosno poduzeća s izuzetno visokim izvoznim potencijalom.

Vjeruju da će daljnjim rastom i razvojem poslovanja Obuće Viko d.o.o. Varaždin i varaždinska regija u europskim ok virima postati prepoznatljivi po proizvodnji kvalitetne kožne obuće i tako nastaviti tradiciju svog prethodnika.

16

ROTIRKA - SUDNICA

rotirka sudnica www.regionalni.com/ crna-kronika

REGIONALNI TJEDNIK || 5. veljače 2013., br. 455

Do 6,8 milijuna - prijevarom?

Određen je istražni zatvor protiv troje hrvatskih državljana za koje se sumnja da su nabavili lažno javnobilježničko rješenje o ovrsi. Prema njemu, tvrtka iz Varaždina dužna je platiti tvrtki iz Zagreba više od 6,8 milijuna kuna. Vjerujući u istinitost rješenja, Fina je donijela zahtjev o isplati

Poginuo traktorist

na žiro-račun zagrebačkog društva, a potom je novac prenesen na račun osumnjičene 38-godišnjakinje. No sutkinja istrage naložila je bankama zabranu isplate iznosa skinutog s računa varaždinske tvrtke te njegovo deponiranje na posebnom računu do okončanja postupka.

U nedjelju u 13.15 sati u Pešćenici Viničkoj u prevrtanju traktora smrtno je stradao 46- godišnji vozač. Upravljajući neregistriranim traktorom prije stjecanja prava na upravljanje, sišao je van kolnika u blagom zavoju te je udario u zemljani nasip i drvo, nakon čega se prevrnuo, izvijestili su iz PU varaždinske.

Zovite nas na 042/290-777

I TOGA IMA Ivan Čehok i Miljenko Ptiček na sudu i zbog zamjene zemljišta iz 2006.

IVAN ČEHOK

“Ugovor između Grada i Parkova je - šlampav” U jeku afere Mercator, zbog koje su građani mirno prosjedovali ispred Mercatora, svoje viđenje tog slučaja dao je i tadašnji gradonačelnik Ivan Čehok.

- Apsolutno je netočno da nam šuma Jelačić nije trebala za novu sportsku dvoranu, što se vidi po konačnom izgledu cijelog kompleksa uz Dravu, gdje ćemo još razvijati dodatne sadržaje. Međutim, slažem se da je ugovor između Grada Varaždina i Parkova napravljen šlampavo, što ide na dušu odvjetnicima

Čehok: nas je sud upisao i priznao nam vlasništvo nad Rasadnikom koji su nas zastupali, ali ne mijenja meritum stvari.

Oni su pogriješili što su u ugovoru napisali da smo mi već vlasnici zemljišta Rasadnika, misleći da će sud u međuvremenu već upisati Grad kao vlasnika. Naime, točno je da u trenutku kada smo počeli pregovarati ništa nije bilo gradsko vlasništvo, ni rasadnik ni šuma, ali Parkovi su bili nositelji prava korištenja na obje nekretnine.

Grad nije mogao izravno prodati nekretninu Mercatoru ili nekom drugom.

Naime, mogli bismo prodati zemljište, ali ne i objekte koje su Parkovi imali na zemljištu Rasadnika. Probajte prodati gradilište kojemu ste vlasnik, ali niste vlasnik kuće na tom gradilištu! Uostalom, nas je sud upisao i priznao nam vlasništvo - naglašavao je Čehok, upozoravajući da je zamjenom zemljišta zapravo znatno povećana vrijednost gradske imovine jer na početku Grad Varaždin nije imao ništa, a na kraju je dobio cijelu šumu Jelačićku te dio zemljišta Rasadnik koji nije zamijenio s Parkovima za šumu.

Grad i Parkovi su mijenjali nekretnine koje nisu imali U potvrđenoj optužnici se tvrdi da je Čehok na poticaj Ptičeka svjesno sklopio štetan ugovor o zamjeni nekretnina Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Općinski sud u Koprivnici potvrdio je optužnicu protiv Ivana Čehoka, bivšeg saborskog zastupnika i gradonačelnika Varaždina te Miljenka Ptičeka, bivšeg direktora Parkova.

Potvrđivanjem već druge optužnice protiv Čehoka, koji se trenutno nalazi po drugi put u Remetincu zbog sumnje u primanje mita u slučaju „stanovi“, sudski epilog dobiva i afera nazvana Mercator, i to nakon pet godina od kada je na nju upozoreno.

Mijenjali što nisu imali Za prof. dr. Roberta Podolnjaka, nezavisnog vijećnika u varaždinskom Gradskom vijeću, ključan događaj u toj aferi zbio se još 23. veljače 2006. godine. Tada Gradsko poglavarstvo donosi zaključak kojim odobrava zamjenu dviju nekretnina tako da Grad Varaždin prenosi u vlasništvo tvrtki Parkovi zemljište Rasadnika smješteno neposredno uz Varaždinsko groblje površine nešto veće od 40.000 kvadrata, a zauzvrat se ova komunalna tvrtka u gradsko-privatnom vlasništvu odriče u korist Grada prava upisa vlasnikom šume Jelačićke uz Dravu. Temeljem te suglasnosti, varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok i Miljenko Ptiček, tadašnji direktor i suvlasnik Parkova, 1. ožujka 2006. sklapaju ugovor o zamjeni nekretnina između Grada Varaždina i Parkova.

- Potpuno je nejasno kako su dva pravna subjekta mogla nešto zamjenjivati kada u trenutku sklapanja ugovora uopće nisu bili vlasnici dviju nekretnina, koje je u tom trenutku u režimu društvenog vlasništva – upozoravao je 2009. u Regionalnom tjedniku Podolnjak te odlučno odbacivao tvrdnje kako je zamjena nekretnina napravljena kako bi Grad Varaždin došao do šume Jelačićke za potrebe gradnje sportske dvorane jer je taj objekt izgrađen zapravo na zemljištu koje je bilo u vlasništvu građevinske tvrtke. U trenutku potpisivanja ugovora o zamjeni, kako je otkrio Podolnjak, Parkovi su

Parkovi prodali Mercatoru dio Rasadnika za 17 milijuna, zahvaljujući čemu Ptiček dobiva nagradu u neto iznosu od 623.220 kuna

Brdar: Tragično je da ovo otkrivaju prije građani i mediji, nego institucije Među rijetkima koji su otvoreno ukazivali na dvojbenu zamjenu nekretnina bio je i Josip Ljubomir Brdar, mali dioničar i direktor Parkova do 2000. godine, koji je taj i još neke slučajeve prijavio DORH-u, ali mjesecima nije dobivao nikakav odgovor. - Gdje je kontrola, USKOK, državno odvjetništvo, policija, političke stranke i javnost? Svi ovi primjeri dokazuju da se vlast ne iskazuje u funkciji moralnog i stručnog stožera u službi građana nego prije O slučaju Mercator Regionalni tjednik pisao je još 2009. godine

imali samo pravo korištenja šume Jelačić i tek eventualnu zakonsku mogućnost upisa te nekretnine u vlasništvo, a ni Grad Varaždin nije bio vlasnik zemljišta nazvanog Rasadnik.

Vlasnici - mjesec dana!

Ugovor o zamjeni mogao je biti, dakle, proveden u zemljišnim knjigama tek kad je to razriješeno. Zbilo se to sedam mjeseci nakon potpisivanja ugovora o zamjeni, točnije 17. listopada 2006. godine. Tek tada se Grad Varaždin upisao vlasnikom Rasadnika jer su se Parkovi tog mjeseca očitovanjem odrekli prava na vlasništvo nad tim zemljištem.

- Budući da se Grad Varaždin tek tada uspio upisati vlasnikom Rasadnika, očekivalo bi se da neće biti ništa od sporne zamjene, a da će šuma Jelačić postati gradskim vlasništvom na isti način kao što je i Rasadnik, dakle odricanjem prava na upis

vlasništva od strane Parkova.

To tim više jer su Parkovi tvrtka u većinskom vlasništvu Grada, pa uistinu ne bi trebao biti problem da se odreknu prava na upis vlasništva nad jednom šumom u korist Grada, kada su se lako odrekli zemljišta Ra-

Grad Varaždin, tvrdi Općinsko državno odvjetništvo, oštećen za 4,46 milijuna kuna sadnika gdje su imali objekte i Gradsku vrtlariju – upozoravao je Podolnjak. No Grad se nije želio izravno upisati vlasnikom šume Jelačićke, već se krenulo u realizaciju spornog ugovora o zamjeni nekretnina potpisanog sedam mjeseci ranije. - Grad Varaždin je nakon realizacije ugovora o zamjeni bio vlasnik Rasadnika svega mjesec dana, odnosno od listopada do stu-

kao sumnjiva agencija za dilanje javnim dobrom za vlastitu korist. Više od polovice otkrivenog kriminala u Hrvatskoj spada u područje „zakonite“ pljačke državnog zemljišta metodom raznih prenamjena, izmjena GUP-ova, nezakonite gradnje i devastacije prostora.

Varaždin očito nije na repu takvog „biznisa“. Tragično je da tu prljavu rabotu otkrivaju prije građani i mediji, nego institucije koje bi trebale štititi državu - naglašavao je svojedobno Brdar koji je naknadno ipak pozvan u USKOK.

denog 2006. kada Rasadnik daju Parkovima. Nakon toga Gradsko vijeće donosi odluku na temelju koje se u zoni Rasadnika omogućuje izgradnja većih trgovačkih centara, pri čemu je dobar dio vijećnika mislio da će tu gradska komunalna tvrtka zapravo graditi svoj vrtni centar - tvrdi Podolnjak.

Otpisali da bi mijenjali Međutim, umjesto gradnje vlastitog objekta na zemljištu dobivenom zamjenom, Parkovi prodaju tvrtki Mercator dio Rasadnika, točnije 15.000 kvadrata za 17 milijuna kuna.

Oko 15 milijuna preneseno je u zadržanu dobit, zahvaljujući čemu tadašnji direktor Parkova Ptiček dobiva nagradu u neto iznosu od 623.220 kuna, budući da je imao menadžerski ugovor po kojem je dobivao pet posto od ostvarene dobiti.

- Da je Grad Varaždin išao izravno prodati zemljište Ra-

sadnika na tržištu, gradski proračun bi bio bogatiji za te milijune, a ne Parkovi čiji su suvlasnici i privatne osobe - upozoravao je Podolnjak.

I u optužnici se tvrdi da je Čehok na poticaj Ptičeka svjesno sklopio štetan ugovor o zamjeni nekretnina kojim je Grad Varaždin oštećen za 4,46 milijuna kuna, na koliko je procijenjena vrijednost Rasadnika. Naime, tvrdi ODO, Grad bi se i bez sklapanja ugovora i bez ispunjenja ikakvih drugih obveza upisao kao vlasnik te nekretnine jer je Ptiček još 2005. potpisao očitovanje da Rasadnik, poljoprivredna i ostala zemljišta nisu ušla u proces pretvorbe, a Grad Varaždin, koji je u posjedu nekretnina temeljem Sporazuma iz 1994., još je 24. siječnja 2006. podnio Općinskom sudu u Varaždinu prijedlog za otpis te nekretnine i uknjižbe prava vlasništva na Grad Varaždin protiv Parkova.

OGLASI

5. veljače 2013., br. 455 || REGIONALNI TJEDNIK

17

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD NOVI MAROF GRADONAČELNIK KLASA: 372-03/13-01/01 URBROJ: 2186-022-02-13-3 Novi Marof, 05. veljače 2013.

OBAVIJEST o Natječaju za dodjelu lokacije za postavljanje kioska u Novom Marofu Gradonačelnik Grada Novog Marofa raspisao je dana 04. veljače 2013. godine Natječaj za dodjelu lokacije za postavljanje kioska u Novom Marofu, na lokaciji u Zagorskoj ulici, na čkbr. 1894 k.o. Novi Marof, istočno od Doma zdravlja.

U zakup se daje lokacija za postav kioska, maksimalne površine 12 m2.

Namjena kioska je pružanje usluga brze prehrane.

Lokacija se daje u zakup na rok od tri godine.

Početna mjesečna cijena zakupa je 540,00 kuna.

Zakupnik je dužan o svom trošku nabaviti i postaviti kiosk, sukladno odobrenju koje izdaje Upravni odjel za prostorno uređenje, stambeno-komunalne i imovinsko pravne poslove Grada Novog Marofa, urediti lokaciju za postavljanje kioska te o vlastitom trošku riješiti pitanje priključenja na komunalnu i energetsku infrastrukturu.

Natjecati se mogu fizičke i pravne osobe.

Na natječaju ne mogu sudjelovati osobe koje imaju nepodmirene obveze prema Gradu Novom Marofu.

Natječaj se provodi putem zatvorenih pisanih ponuda koje se mogu podnijeti u roku od 15 dana od dana objave Obavijesti o natječaju u “7 plus Regionalnom tjedniku”, a cjelokupni tekst natječaja objavljen je na Oglasnoj ploči i na web stranicama Grada Novog Marofa (www.novi-marof.hr).

Tekst natječaja i sve dodatne informacije mogu se dobiti u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, stambeno-komunalne i imovinsko pravne poslove Grada Novog Marofa, Trg hrvatske državnosti br.1, soba br.5 ili na telefon 042 205-124.

GRADONAČELNIK mr.sc. Darko Hrenić, dipl. ing.

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA PODRUČNI URED VARAŽDIN

objavljuje

JAVNU PRODAJU sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I Teretni auto „TAM“ 80 T 35, 1988. g.

30.000,00 kn Viljuškar „Manitou“ 629, 1999. g.

80.000,00 kn Viličar „Linde“ 2,5 tona - INO, 2003. g.

40.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 11. 2. 2013. G. S POČETKOM U 10.00 SATI U LUDBREGU, KOPRIVNIČKA 19 / A - SKLADIŠNI PROSTOR. II Teretni automobil „Ford Tranzit“ 2.5, 1996. g.

60.000,00 kn Traktor „Ferguson“ MF 194 A, 1982. g.

90.000,00 kn Traktor „Ferguson“ MF 155, 1971. g.

50.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 11. 2. 2013. G. S POČETKOM U 11.30 SATI U VINIČNOM 75.

III Ugostiteljska oprema razna 10.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 11. 2. 2013. G. S POČETKOM U 12.00 SATI U VARAŽDINU, KRIŽANIĆEVA 18.

IV Strojevi i alati za proizvodnju i preradu voća i povrća 137.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 11. 2. 2013. G. S POČETKOM U 13.00 SATI U VINIČNOM 26.

i

PONOVLJENU JAVNU PRODAJU sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I Osobni automobil „Volkswagen Golf“ 1.8 CL, 1993. g., neregistriran 10.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 11. 2. 2013. G. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C - SKLADIŠTE TVRTKE „INTEREUROPA“.

Sukladno članku 151. stavku 4. i 5. Općeg poreznog zakona (“Narodne novine” broj 147/08, 18/11 i 78/12 ), pokretnine se prodaju po najvišoj ponuđenoj cijeni koja na prvoj javnoj prodaji ne smije biti niža od dvije trećine njihove vrijednosti od vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina, a na drugoj javnoj prodaji ne smije biti niža od polovine vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina.

Prodaja će se održati usmenim javnim nadmetanjem po načelu viđeno-kupljeno te se naknadne reklamacije u pogledu kvalitete neće uvažiti.

Pokretnine oglašene za prodaju mogu se razgledati 1 sat prije početka nadmetanja.

Postoji mogućnost pojedinačne kupnje.

REPUBLIKA HRVATSKA Varaždinska županija OPĆINA VINICA NAČELNIK Vinica, 31. siječnja 2013.

Na temelju članka 10.stavak 2. Odluke o nagradama najuspješnijim studentima („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 06/12.), načelnik Općine Vinica raspisuje

NATJEČAJ za dodjelu nagrada najuspješnijim studentima I. Predmet natječaja: Dodjela nagrada najuspješnijim studentima s prebivalištem na području Općine Vinica, prema kriterijima iz Odluke o nagradama najuspješnijim studentima koja se može preuzeti na www.vinica.hr II. Povodom Dana Općine, Općina Vinica dodijelit će 7 nagrada u iznosu od 5.000,00 kn najuspješnijim redovnim studentima III. Kandidati trebaju zadovoljiti slijedeće uvjete : - da su državljani RH - da imaju prebivalište na području Općine Vinica u trajanju najmanje 5 godina - da im je prosjek ocjena svih položenih ispita tekućeg studija, uključujući prethodno završene razine studija, iznad 3,499 - da nemaju zaostajanja tijekom studija IV. Uz prijavu koja se dobiva u Jedinstvenom upravnom odijelu Općine Vinica ili preuzima na www.vinica.hr kandidati su dužni dostaviti slijedeću dokumentaciju : a) presliku važeće domovnice ili putovnice b) presliku važeće osobne iskaznice ili potvrdu nadležne PU Varaždinske o duljini prebivališta na području Općine c) potvrdu visokog učilišta o upisu u tekuću akademsku godinu u statusu redovitog studenta iz koje je vidljiva vrsta studija (sveučilišni ili stručni), trajanje studija (broj semestara) i godina upisa prvog semestra d) ovjereni prijepis ocjena svih godina tekućeg studija, a studenti diplomskih studija dostavljaju i ovjereni prijepis ocjena prethodno završene razine studija e) studenti na studijima u inozemstvu dokumente pod c) i d) dostavljaju i prevedene na hrvatski jezik i ovjerene kod sudskog tumača.

V. Prijave s potrebnom dokumentacijom dostavljaju se u Jedinstveni upravni odjel Općine Vinica, Marčan, Vinička 5, zaključno do 18. veljače 2013. godine Načelnik Općine Vinica Marijan Kostanjevac

18

KULTURNI OBZOR

kulturni obzor www.regionalni.com/kultura

REGIONALNI TJEDNIK || 5. veljače 2013., br. 455

Retrospektiva domaće alternative Udruga mladih V.U.K. u petak 8. veljače u 19 sati u galeriji Zlati ajngel u Varaždinu organizira izložbu starih fanzina, koncertnih plakata, kao i CD-a, ploča, kaseta i ostalih materijala koji su obilježili alternativnu scenu Varaždina i Čakovca od 1990. do 2012. godine.

Posjetitelji će moći poslušati materijale nekih od glazbenih sastava iz tog razdoblja i vidjeti njihova izdanja na kasetama, pločama i audio CD-ima. Osim toga, putem videoprojekcije bit će predstavljena i novomedijska kulturna scena susjedne Slovenije dok će na otvorenju premijerno biti prikazan dokumentarni film koji je nastao kao jedan od produkata projekta New Media Cross-Bordera.

Izložba je za razgled otvorena do 15. veljače. Ulaz je slobodan.

Zovite nas na 042/290-777

MUZEJSKA AKCIJA Potrebna sredstva za otkup odnosno restauraciju predmeta ŠTO ČITATI Steve Sem-Sandbreg, Ubogi u Łódźu, prev. Željka Černok, Fraktura, Zaprešić, 2011./2012.

Ovo je jedan od rijetkih romana u kojima već nakon prvih stranica stječete dva dojma: prvi je iskustvo prave književnosti, a drugi je kulturni šok.

Uistinu je nevjerojatno koliko se (ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu) malo zna o događajima kojima su suvremenici bili i mnogi naši stariji sugrađani.

Ovo je priča o getu u poljskom gradu Łódźu za njemačke okupacije, točnije za tzv. Generalnog guvernata. Imao sam, davno, jedno predavanje u tom gradu, čuo sam i prije za geto, ali do sada nisam znao za sve razmjere te epske tragedije: od 233.000 gradskih Židova likvidaciju je 1944. preživjelo samo njih – 900. E sad: kako opisati tu nevjerojatnu priču, i to na vrhunskoj umjetničkoj razini, pitanje je na koje, naizgled, nema odgovora. Ponudio ga je švedski (zanimljivo, ne poljski) pisac, kritičar i novinar Steve Sem-Sandberg i učinio je to na fascinantan način. Neki su ljudi stvarno majstori svog umijeća.

Možda je to zato jer normalne zemlje ulažu u nadarene ljude, pa je tako Sandberg svoja istraživanja obavio kao stipendist jedne zaklade iz Stockholma i jednog instituta iz Beča. A možda smo mi samo lijeni, ili previše sputani provincijalnim okolnostima, pa unaprijed dižemo ruke. Kako god bilo, ovaj je roman predodređen postati ovodobnim klasikom. Već uvodni dio o predsjedniku geta, koji je uvjeren da prihvaćajući takvu, zapravo kvislinšku dužnost, čini dobro za svoj narod, neobično je potresan, a prava strava tek slijedi na ukupno 666 stranica knjige. Jedan je kritičar napisao da je posrijedi „majstorsko djelo riječi, precizno detaljna dokumentarna proza pretvorena u duboku, beskrajnu pjesmu“. Točno.

Denis PERIČIĆ

Spasimo kulturnu baštinu!

Akcija varaždinskog muzeja nastavit će se i u svibnju, uz Međunarodni dan muzeja, kako bi se prikupio novac za otkup slike Pavla Vojkovića, za koju je potrebno još 9.400 kuna Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com

Nedavno držana Noć muzeja bila je izvanredna prilika da Gradski muzej Varaždin organizira akciju „Spasimo kulturnu baštinu!“, u koju su se uključili posjetitelji kupnjom prigodnih suvenira. Novac prikupljen tom prilikom bit će usmjeren u restauraciju i otkup predmeta od posebne važnosti za varaždinski muzej.

Rimski novčići Među tim predmetima je ostava iz Petrijanca koja datira iz 294. godine. Nalaz je to koji, uz drveni recepijent i srebrne tanjure, obuhvaća 27.735 komada rimskog novca. Ostava s predmetima teži više od sto kilograma! Oni su dio fundusa Povijesnog odjela GMV-a, a potrebna im je konzervacija odnosno restauracija, čiji troškovi iznose oko 25 kuna po komadu. S obzirom na to da je u palači Herzer u Noći muzeja prikupljeno 1.790 kuna, konzervirat će se 70 komada rimskog novca iz zbirke čime će se omogućiti očuvanje nalaza, kao i njegovo izlaganje u budućem stalnom postavu arheologije i povijesti u Gradskom muzeju.

U Starom gradu, doznajemo, Muzej uskoro planira otvoriti postav Moda i odijevanje kroz stoljeća. Jedan od stalnih izložaka mogla bi postati svečana večernja haljina s početka 20. stoljeća, koja je bila u vlasništvu članica poznate varaždinske obrtničke obitelji Goger - Ljerke i Zore. Svilena

Slika Pavla Vojkovića “Praznički dan” otkupne cijene 10.000 kuna

haljina iz secesijskog doba izrađena u jednoj njujorškoj

Muzej uskoro planira otvoriti postav Moda i odijevanje kroz stoljeća radionici danas ima bogatu kulturno-povijesnu vrijednost. Gradskom muzeju Varaždin ponuđena je na otkup

za 7.500 kuna, ali budući da je prodajom prigodnih suvenira u Starome gradu prikupljeno 1.380 kuna, razliku za otkup haljine morat će namiriti GMV iz ostvarenih vlastitih prihoda.

Vrijedna slika Još je jedan predmet ponuđen Muzeju da ga otkupi.

Riječ je o slici Pavla Vojkovića “Praznički dan”, za čiji se otkup traži 10.000 kuna.

U fundusu Galerije starih i novih majstora GMV-a nalazi

se veći dio Vojkovićeva opusa, pa bi ta slika, nastala 1960. godine, znatno doprinijela očuvanju cjelovitosti stvaralaštva jednog od najvažnijih varaždinskih slikara. Kad bi slika bila otkupljena, naravno.

Zasad nema ni približno dovoljno sredstava za otkup budući da je prodajom prigodnih suvenira i dobrovoljnim prilozima u Noći muzeja prikuplje-

no 60 0 kuna.

Akcija će se stoga na st av it i i u svibnju, uz Međunarodni dan muzeja, kada se osobito očekuje i odaziv trvtki-donatora.

Podsjetimo samo da se retrospektivna izložba tog znamenitog Varaždinca može pogledati do 3. ožujka u Galeriji starih i novih majstora na Trgu Miljenka Stančića.

Tko hoće, može na FUK!

Denis PERIČIĆ mr. sc.

Dobro, u ovoj zemlji se stvarno uvijek u svemu pretjeruje! Ne znam jesmo li mi Hrvati baš toliko zaguljen i podijeljen narod, ili je štos samo u tome da su oni koji nas vode, bili na vlasti ili u oporbi, krajnje netalentirani u predstavljanju svojih zamisli.

Nije prošlo ni par dana otkako sam, u prošlom broju, Vladi i njezinim istomišljenicima spočitnuo tvrdoglavost i radikalnost po pitanju seksualnog odgoja, a suprotstavljena strana uspjela ih je nadmašiti. Gostovanjem

Judith Reisman zabila si je autogol.

Naime, više uopće nije bitno što tko misli. Možda mogu misliti da u nekim tezama J. Reisman ima ponešto istine (ne znam što je tako sporno u tezi da je pornografska industrija usmjerena stvaranju ovisnosti o takvim sadržajima i propagiranju pedofilije), ali mogu misliti i suprotno, kao i vi. Bitno je to da više nitko ne zna ništa predstaviti na normalan, nego samo na opskuran način. Najveća oporbena

stranka mogla je polučiti puno veći efekt da je pozvala nekog uglednijeg i umjerenijeg stručnjaka, a ne ženu koja je nedvojbeno kontroverzna i sklona ponašanju suprotnom „medalji tolerancije“ (ili kako se već to zove) koju joj je dodijelio Bandić, a što uistinu spada u najčudnije poteze ionako vrlo živopisnog zagrebačkog gradonačelnika.

Doista, pomalo je svega – dosta.

Neka se nekako dogovore o prihvatljivom seksualnom odgoju (to mora-

ju, jer se radi o djeci, i zato tu Vlada mora popustiti), a za sve ostalo neka nam prepuste da sami odaberemo što ćemo misliti i kako ćemo (naravno, u zakonskim okvirima) živjeti.

Ako u ovoj zemlji još ima života. I koga ćemo, na koncu konca, birati.

Drugim riječima, da malo razbucam tu groznu ozbiljnost i nabrijanost oko tih i sličnih tema, predlažem sljedeće: Tko hoće, neka ide u crkvu, a tko neće, može slobodno otići na FUK – Fašnik u Kutini!

KULTURNI OBZOR

5. veljače 2013., br. 455 || REGIONALNI TJEDNIK

19

Bijenalna izložba arhitekata “Čiji je ovo grad?”

Izložba Krešimir Filić – sabiratelj varaždinske baštine, postavljena u palači Herzer, produžuje se za razgled do 3. ožujka. Kroz nekoliko tema, izložba ocrtava život i rad tog varaždinskog gimnazijskog profesora i svestranog kulturnog djelatnika.

!

Društvo arhitekata Varaždin 7. veljače otvara svoju bijenalnu izložbu pod nazivom “Čiji je ovo grad?”. Kako bi zainteresirali javnost za svoj rad, na izložbi će predstaviti arhitektonsku djelatnost nizom proaktivnih, društveno odgovornih te kreativnih i inovativnih inicijativa na temu promišljanja prostora grada Varaždina.

Bit će tako predstavljeni projekti i realizacije članova Društva arhitekata Varaždin u protekle dvije godine te izloženi natječajni radovi varaž-

dinskih arhitektonskih biroa i prvonagrađenog rada Vedrana Pedišića za studentski restoran u Varaždinu. Na bijenalu, Društvo arhitekata predstavit će i projekte “Održivi Varaždin” i “Varaždinska gradska ada – biotehnološki krajolik”. U sklopu bijenala očekuje nas najava arhitektonsko-urbanističke radionice Gradske sobe.

Ulaz na izložbu, koja počinje u 18 sati u potkrovlju palače Herzer, slobodan je.

KINO GALERIJA

Uskoro “Kraljevska afera”

Sve karakteristike koje moraju zadovoljiti novi članovi su vedar duh, zdrav razum i, naravno, sluh

PREDSTAVLJAMO Varaždinska glazbena udruga, novi tamburaški tim

Pridružite se novim tamburašima Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com

Od rujna prošle godine varaždinska kulturna scena bogatija je za još jedan glazbeni sastav. Tada je, naime, osnovana Varaždinska glazbena udruga, na poticaj skupine tamburaša koji već niz godina zajedno djeluju u amaterskom kulturno-umjetničkom stvaralaštvu. Udruga zasad ima 20 članova različitih profesija.

Mogu se tamo naći službenici, urari, odgajatelji, informatičari, dizajneri, inženjeri... Raspon godina proteže se između 20 i 60 godina, a u udruzi su ponosni i na tri žene u svojim redovima. U sklopu udruge djeluje tamburaški orkestar, koji prema prigodama upotpunjavaju instrumentalni i vokalni solisti i ansambli.

Ciljevi i vizije Osim promicanja i unapređivanja glazbene umjetnosti,

cilj udruge je pokrenuti rad s djecom i mladima. - Postoje naznake uključivanja mlađih tamburaša u rad udruge, a pokrenuta je i suradnja s OŠ „Vladimir Nazor“ iz Svetog Ilije. U kratkom razdoblju postojanja udruge ostvarili smo nekoliko zapaženih aktivnosti: gostovali smo na svečanom koncertu tamburaškog orkestra Tamburaškog društva „Tomo Šestak“ povodom Dana grada Koprivnice te na Božićnom koncertu

4. b razreda OŠ „V. Nazor“ u Svetom Iliji. Prvo predstavljanje udruge pred domaćom publikom upriličili smo 28. prosinca Božićnim koncertom u prepunoj dvorani Glazbene škole u Varaždinu - rekao nam je Damir Mumlek, predsjednik Varaždinske glazbene udruge, koja je i ove godine već dvaput nastupila. Ističu da im nije namjera razlikovati se od ostalih glazbenih društava, već zajedno ići ka istom cilju.

Otvoreni su i za suradnju. - Na prvom mjestu nam je glazba. Želimo podržavati kulturnoumjetnički amaterizam, podići ga na što je moguće višu razinu, ponuditi građanima nešto zanimljivo i dati im priliku da i oni budu dio kulturnog života Varaždina - ističe Mumlek.

Pridružite se Repertoar im je raznolik od nezaobilaznih „popevki“, skladbi za tambure poznatih hrvatskih skladatelja i autora novijeg doba do obrada popu-

larnih i poznatih melodija te ulomaka iz djela klasične glazbe. Sada ih čekaju pripreme za predstavljanje na Županijskoj smotri, a stigao im je i poziv na Festival u Osijeku. - Najavljujem i pripremanje programa za projekt promocije zbirke tamburaških skladbi našeg sugrađanina Stjepana Mikca. To je dugo planirani projekt koji će se, nadam se, uz podršku nadležnih institucija i lokalnih vlasti uskoro i ostvariti - saznajemo od predsjednika udruge.

Zainteresirani građani su dobrodošli. Vodstvo ističe da su sve karakteristike koje novi članovi moraju zadovoljiti vedar duh, zdrav razum i, naravno, sluh. Probe orkestra održavaju se u prostorijama Udruge umirovljenika HEP-a Varaždin u Ulici braće Radića 11. - Ovom prilikom želio bih zahvaliti Elektri Varaždin i Zvonku Rožmariću što su nam omogućili korištenje spomenutih prostora - istaknuo je Damir Mumlek.

Koncert studenata klavira iz Osijeka Glazbena škola u Varaždinu bit će u petak 8. veljače gost koncerta koji pripremaju studenti klavira Umjetničke akademije u Osijeku iz klase profesora Konstantina Krasnitskog.

“Brucošice” Slavica Serenčeš i Anja Papa, zatim studentice druge godine osječke akademije Kristina Senčić, Matea Matić i Petra Milković te Andrea

Gribl s 4. godine svirat će klavirska djela Carla Marije von Vebera, Sergeja Prokofjeva, Sergeja Rahmanjinova, Wolfganga Amadeusa Mozarta, Alexandera Skrjabina i Leoša Janačeka, a na repertoaru će se naći i “Yamaha-toccata” Davora Bobića. Klavirski koncert počinje u velikoj koncertnoj dvorani varaždinske Glazbene škole u 18.00 sati.

U Kinu Galerija moći ćete pogledati povijesnu dramu Kraljevska afera, koja je danski kandidat za Oscara. U Varaždinu će biti prikazana 8. veljače (petak) u 20 sati te 9. veljače (subota) u 18 sati.

Kraljevska afera smještena je u osamnaesto stoljeće na danski kraljevski dvor. Mlada danska kraljica zaljubljuje se u kraljevog liječnika te će njih dvoje započeti revoluciju koja će promijeniti svijet. Istinita je to priča o običnom čovjeku koji je osvojio kraljičino srce i započeo revoluciju te ujedno i intrigantna priča o ljubavnom trokutu između poludjelog danskog kralja Christiana VII., kraljevog liječnika Struenseeja,

prosvjetitelja i idealista, te mlade ali snažne kraljice Caroline Mathilde. U glavnim ulogama pojavljuju se sjajni Mads Mikkelsen (Casino Royale) i mlada Alicia Vikander.

Film je režirao Nikolaj Arcel, danski režiser i scenarist koji je najpoznatiji po svojem radu na scenariju za švedsku verziju filma Muškarci koji mrze žene Ulaznica za film je 15 kuna.

A dio kinotečnog programa iz Kina Tuškanac, od sada će moći pogledati i Varaždinci.

Kino Galerija donosi 4 filma u sklopu In memoriam programa, koji će se moći pogledati četiri petka za redom u 18 sati, počevši od 8. veljače. Ulaznice za te filmove iznose 10 kuna.

Fly Me to the Moon posjetio i Vukovar Fotoperformans čakovečkog umjetnika i fotografa Damira Klaića Ključa “Fly Me to the Moon” predstavljen je krajem siječnja u Vukovaru, kao dio manifestacije Noć muzeja.

Performans koji je Klaić Ključ realizirao s koautorom iz Varaždina Ivanom Mesekom prvi put se održao tijekom prošlogodišnjeg Špancirfesta u Varaždinu, a jedan od prvih poznatih i slavnih Hrvata koji je sudjelovao u njemu bio je

predsjednik RH Ivo Josipović, koji je tada proglašen prvim predsjednikom koji je bio na Mjesecu.

Platno sa slikom koja asocira na Mjesečev pejzaž scenografija je ispred koje je fotograf snimao sve koji su to željeli, a također su odmah dobili i ispis fotografije za uspomenu na svoj “boravak na Mjesecu”.

Više o performansu možete pronaći na Facebook stranici www.facebook.com/ MoooonProject.

20

OGLAS

REGIONALNI TJEDNIK || 5. veljače 2013., br. 455

5. veljače 2013., br. 455 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLAS

21

22

SPORT

REGIONALNI TJEDNIK || 5. veljače 2013., br. 455

RK Varteks DC poražen u Vidovcu

sport

Pomlađeni Varteks Di Caprio, kao domaćin je u petak navečer odigrao susret 15. kola Premijer lige protiv Vidovec Biosa u Vidovcu. Očekivano su poraženi od trenutno bolje ekipe, ali bila je to lijepa utakmica, u kojoj su gledatelji mogli uživati.

S obzirom na probleme u Varteks Di Capriju, Vidovec Bios je uskočio kao organizator prvog susreta nastavka prvenstva u Premijer ligi, a utakmicu je gledalo oko petsto ljudi.

Konačan rezultat glasio je 47:22 (12:23) za Vidovec Bios, a od početka se igralo vrlo „otvoreno“ na obje strane.

www.regionalni.com/sport

Prvo hrvatsko natjecanje u dizanju utega održat će se 9. i 10. veljače 2013. u toplicama Sveti Martin.

Bit će to prvo pr venstvo Hrvatske u raw bench pressu i powerliftingu za muškarce, ali i za žene.

Zovite nas na 042/290-777

ATLETIKA Odlični rezultati članova AK Sloboda najavljuju odličnu sezonu

Rukometašice ŽRK Koka u 17. kolu 1. HR L-a za žene pobijedile su na gostovanju u Osijeku kod istoimene ekipe 19:15 (8:8). U ovom vrlo važnom susretu Varaždinke su uspjele smoći snage i koncentracije te nakon izjednačenog prvog dijela u nastavak su pokazale da su bolja ekipa. Ovom pobjedom Koka je na šestome mjestu prvenstvene ljestvice s 15 osvojenih bodova i mirno čekaju susret sljedećeg kola u Varaždinu s ekipom osmosplasiranog Splita 2010.

Nova generacija atletičara obećava odlične rezultate Vlatka Sekirnik, Mateja Jambrović, Tin Vlahinja, Dora Paska, samo je dio plejade mladih atletičara AK Sloboda od kojih se s pravom očekuje uspješna sezona i rezultati koji će obradovati sve ljubitelje sporta Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Atletski klub Sloboda u svojim redovima ima tri nova prvaka na Prvenstvu Hrvatske u dvorani za mlađe juniore i juniorke, koje se održalo u Zagrebu.

Ostvareni osobni rekordi na natjecanjima govore o dobroj pripremljenosti atletičara Medalje

17. i 18. svibnja ove godine Fight klub Kovačić i Hrvatski kombat savez organiziraju Croatian Classic, otvoreni turnir za sve borilačke federacije i World Cup za članice WKF-a. Ovaj borilački spektakl održat će se u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin.

Vlatka Sekirnik potvrdila je svoj prošlogodišnji uspjeh i bila prva na 60 metara s preponama s rezultatom 8,62, što je ujedno i državni rekord u toj disciplini. Prošlogodišnji uspjeh prvakinje potvrdila je i Mateja Jambrović koja je stigla prva na utrci 60 metara s rezultatom 7,78. Titulu državnog mlađejuniorskog prvaka osvojio je i Tin Vlahinja u skoku uvis i to rezultatom 1,75.

On je zlato osvojio i na PH za kadete i kadetkinje. Na natjecanju su nastupile i Nina Karan Hrženjak, koja je u skoku s motkom bila

peta s rezultatom 2,60, te Suzana Gužvinec, koja je u istoj disciplini bila deveta s rezultatom 2,20. Josip Cestar bio je petnaesti na 60 metara s rezultatom 7,68, a u istoj disciplini Ivan Novko bio je devetnaesti s rezultatom 7,74.

Mirko Hižman trčao je 60 metara izvan konkurencije

Škola atletike U AK Sloboda i mališani od 5 do 10 godina mogu naučiti elemente “kraljice sportova”. Treninzi za najmlađu grupu organizirani su srijedom i petkom od 17.30 do 18.30 sati na SC-u Sloboda.

Za sve informacije roditelji se mogu obratiti trenerici Mariji Hižman, koja vodi najmlađu grupu atletičara, i to na broj mobitela 099/402-5224.

i na cilj stigao s rezultatom 7,02 te je tako izjednačio svoj osobni rekord.

Atletičari AK Slobode vratili su se i s Otvorenog prvenstva Zagreba u dvorani za seniore i seniorke s medaljama. Vlatka Sekirnik osvojila je srebro na 60 metara s preponama i to s rezultatom 8,78, dok je Dora Paska do-

trčala treća u istoj disciplini s rezultatom 8,96. I Vlatki i Dori bili su to osobni rekordi.

Na istom natjecanju Mateja Jambrović bila je treća na 60 metara s rezultatom 7,83.

Mirko Hižman bio je četvrti na 60 metara s rezultatom 7,02. Nastupili su još Dražen Hudoletnjak i Josip Cestar u utrci na 60 metara te Erika Kögl na 60 metara i u troskoku. Prema ocjeni glavnog trenera Marinka Šipoša bilo je to po rezultatima uspješno natjecanje za atletičare AK Slobode.

Mlađi atletičari AK Slobode su pak nastupili na PH za kadete i kadetkinje i također se vratili s medaljama. Tin Vlahinja osvojio je zlato u skoku uvis s rezultatom 1,78 m. Nina Karan Hrženjak bila je druga u skoku s motkom s rezultatom 2,60. Nini i Tinu bili su to osobni rekordi. Ivan Novko nastupio je u finalu u utrci na 60 metara i završio sedmi s rezultatom 7,84.

Tin Vlahinja bio je šesti na 60 metara s preponama s rezultatom 9,51. Ena Krebelj bila je šesta na 60 metara s rezultatom 8,23, Monika Cmrečki dvanaesta na 60 metara s preponama s rezultatom 10,44, Petra Špicar bila je osma u skoku uvis s rezultatom 1,40, a nastupila je i u skoku u dalj.

ka Sekirnik Mateja Jambrović i Vlat

jeli Vlatka Sekirnik na dod

skih Smijeh i veselje varaždin

U zaleđu

GRADSKA SPORTSKA DVORANA

O alkoholu i sportu puno je toga rečeno, a ispisano je i više članaka zakona. Međutim, i dalje pojedini sportaši i sportski djelatnici ne shvaćaju ozbiljno problem alkohola. U prvom redu treba vrlo ozbiljno prihvatiti podatke o broju učenika osnovnih i srednjih škola koji čak redovito konzumiraju alkohol, a sve počne vrlo bezazleno. Ta populacija niti ne dospije do sporta i klubova jer već prije prijeđe u staze ovisnosti i svih onih problematičnih ponašanja koja idu uz alkohol.

Kako ne bismo prešli u područje demagogije, evo nekoliko konkretnih primjera. Važno je

atletskih nada

Piše: DAMIR IVANČIĆ

Alkohol i sport 07.02.2013.

- kuglana - KK Cesta - KK Elektra Kž u 18,00 sati 08.02.2013.

- kuglana - KK Željezničar Vž - KK Lepoglava u 18,00 sati 09.02.2013.

- velika dvorana - ŽRK Koka - ŽRK Split 2010 u 17,00 sati - OK Varaždin Volley - OK Quirin u 20,00 sati - kuglana - KK Varaždin - KK Obrtnik SB u 15,00 sati 10.02.2013.

- mala dvorana - rukometni turnir RK Koka Varteks di Caprio - RK Vidovec - RK Ivančica - RK Concordia (2002. godište) u 10,00 sati - OK Varaždin Volley 2 - OK Totovec 2 u 14,00 sati - OK Varaždin Volley - OK Ivanić - žene u 17,00 sati

medalja

urednik sportske rubrike damir@regionalni.com znati da alkohol ima dehidracijski učinak, pa ako se konzumira prije natjecanja, mora se češće ići na WC i gubi se vrijedna tekućina.

Kako se tijekom natjecanja znojenjem gubi tekućina, dolazimo u situaciju da sportaš dehidrira za vrijeme natjecanja. Osim toga, alkohol izravno utječe i na kontrolu normalne razine šećera u krvi, pa konzumacija prije natjecanja može izravno utjecati na lošiji rezultat ako ne i odustajanje od natjecanja zbog hipoglikemije. Znaju se čuti priče kako je pojedina vrsta alkoholnih pića dobra zbog ugljikohidrata, primjerice pivo. Međutim,

istina je opet drugačija. Pivo je loš izvor ugljikohidrata. Mišići ne koriste alkohol kao što koriste glikogen, pa se od piva nećete opskrbiti ugljikohidratima. Sljedeća zabluda je da je pivo dobar izvor B vitamina. Da se iz piva dobije dnevna količina B vitamina i B kompleksa, ne bi bila dovoljna jedna gajba.

Drugim riječima, B vitamine treba tražiti u hrani. Ako ovome dodate sve ono što ste o alkoholu čuli, nema potrebe da sportaši konzumiraju alkohol. Rađe pijte jedan od najkvalitetnijih i najbogatijih napitaka za sportaše, a to je sok od naranče. Živjeli!

SPORT

5. veljače 2013., br. 455 || REGIONALNI TJEDNIK

27. 1.

Nastavljen niz nepobjedivosti Odbojkaši OK Varaždin Volley nastavili su niz nepobjedivosti u 2. A HOL Centar. U susretu 13. kola pobijedili su ekipu Nepomuk u gostima 1:3 (11:25,25:21,6:25,16:25). Tako su Varaždinci ostali jedina neporažena ekipa u ligi. U sljedećem kolu u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin dočekuju ekipu OK Quirin Sisak 9. veljače u 20 sati.

Odbojkašice OK Varaždin Volley odigrale su susret 12. Kola 2. A HOL Centar – Regije Sjever. U gostima su poražene od ekipe OK Velika Gorica 3:0 (25:21,25:12,25:18). Varaždinke se nalaze na šestome mjestu prvenstvene ljestvice i u sljedećem kolu u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin dočekuju ekipu OK Ivanić Grad 10. veljače u 17.30 sati.

23

Predrag Šimunec

u Donjoj Zelini održana je izborna skupština Hrvatskog savate saveza.

Na skupštini je Predrag Šimunec izabran jednoglasno za izbornika svih dobnih kategorija u combat savateu.

U Upravni odbor izabrani su Siniša Kovačić, Miljenko Rožmarić i Predrag Šimunec, a u NO Goran Borović.

MALI NOGOMET Veterani NK Sračinec organizatori 2. memorijalnog turnira

“

Želimo čestitati ekipi Petkom u 7, koja je pobijedila na turniru, a ujedno i obranila prošlogodišnji naslov. Zatim posebnu zahvalu punu poštovanja upućujemo obiteljima prerano preminulih veterana u čiju čast se turnir održava, a to su obitelji Josipa Vukovića Čmare, Mije Šmica Čilea i Rajka Jalušića Šurea. Hvala vam što ste se odazvali na turnir i time uveličali ovaj memorijalni sportski događaj - poručuju organizatori, veterani NK Sračinec.

Sudionici 2. memorijalnog turnira veterana u malom nogometu u Sračincu

Ugodna sportska navijačka atmosfera u dvorani škole Nastupili su: Čile i sinovi, Črlenka, Jet-set, Petkom u 7, Playboy’s, Svibovec i Tate-mate Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Veterani NK Sračinec ponovno su vrlo uspješno organizirali 2. memorijalni turnir veterana u malom nogometu, koji je održan u sportskoj dvorani Osnovne škole Sračinec.

Zahvala Izvrstan odaziv ekipa, dobra sportska natjecanja i prijateljsko druženje nakon nogometa, odlike su ove sportske manifestacije koja se održava u spomen

preminulim nogometnim veteranima.

- Želimo zahvaliti i svim sudionicima i sponzorima, kao i gledateljima i navijačima, zahvaljujemo ravnateljici OŠ Sračinec Lidiji Valec, koja nam je omogućila održavanje turnira u školskoj sportskoj dvorani, kao i osoblju škole koje nam je bilo na raspolaganju.

Zatim zahvaljujemo svim sponzorima od kojih želimo istaknuti gospodina Stjepana Martinca iz caffe bara Žućo, gospodina Rudu Kirića, Udrugu ribiča i političku

stranku Demokratski centar.

Zahvaljujemo i sudionicima turnira, ekipama Čile i sinovi, Črlenka, Jet-set, Petkom u

Memorijalni turnir se održava u spomen preminulim nogometnim veteranima 7, Playboy’s, Svibovec i Tate-mate, kao i nogometnim sucima Ivici Rojcu i Darku

Vitezu. Zahvaljujemo kuharima Anđelku Levaniću, Dejanu Martincu i Nini Hudoletnjaku, koji su nas nakon turnira nahranili izvrsnim delicijama. Veliko hvala i svim navijačima koji su bodrili ekipe s tribina i pridonijeli ugodnoj sportskoj navijačkoj atmosferi u dvorani. Hvala svima koji su na bilo koji način sudjelovali u 2. memorijalnom turniru veterana u Sračincu. Vidimo se dogodine na istom mjestu, u isto vrijeme - istaknuli su u svojem priopćenju organizatori, veterani NK Sračinec.

PLIVANJE Plivački miting “Medo” priprema PK Barok za Regionalno

Svi isplivali osobne rekorde

PK Barok nastupio na plivačkom mitingu Medo u Zagrebu

U Zagrebu je održan plivački miting „Medo“ za kategorije kadeta i mlađih kadeta. Na mitingu je nastupilo 257 natjecatelja iz 14 hrvatskih klubova.

PK Barok predstavljalo je pet plivača i dvije plivačice. Nastupili su: Vanja Švogor, Martin Kocijan, Neven Lončar ić, Hr voje Smontara, Jakov Igrec, Lana Sokač i Martina Štefinec.

Svi plivači otplivali su ili svoja najbolja vremena ili na razini osobnih rekorda.

Najbolje plasmane ostvarile

su plivačice. Lana Sokač bila je 6. na 400 slobodno, a Martina Štefinec 6. na 20 0 prsno. Kod plivača najbolje plasirani bili su Martin Kocijan (11.) i Jakov Igrec (12.) na 100 delfin.

Karlo Rajković nastupio je na Regionalnom prvenstvu za osobe s invaliditetom u disciplinama 50 slobodno, 100 delfin i 100 mješovito.

U svim disciplinama u svojoj klasi je bio najbolji, a ono što je važno istaknuti je da je Karlo u svim trkama isplivao osobne rekorde.

Članice KK Varaždin na prvenstvu SZ Hrvatske u Đurđevcu

Tri 1. mjesta za Varaždince U Đurđevcu je održano prvenstvo SZ Hrvatske u karateu. Nastupila su 22 kluba iz regije, kao i Karate klub Varaždin. Lovro Rozman u kategoriji učenici - 38 kg osvojio je 2. mj. Josip Skender u mlađim kadetima - 36 kg osvojio je 1. mj. Mislav Mlinarec u ml. kadetima - 48 osvojio je 2. mj. Tara Nikolić i Ivona Ciglar nastupile su u kategoriji učenice - 36 kg i u dramatičnom finalu Ivona je pobijedila te je osvojila 1. mjesto, a Tara se zadovoljila 2. mjestom. Jelena Puzak nastupila je u kategoriji mlađe kadetkinje - 45 kg i osvojila 3. mjesto. Jana Skender nastupila je u kategoriji učenice - 40 kg i osvojila 1. mjesto. Naš predstavnik u katama Borna Antončić osvojio je 3. mjesto u kategoriji kadeti kate.

Pripremajući se za proljetni dio sezone 1. HNL-a za juniore, juniori NK Varaždina pobijedili su trećeligaša NK Gaj iz Mača 3:1. U zanimljivoj i na trenutke vrlo borbenoj utakmici dominirali su mladi Varaždinci, demonstrirajući brzu i tehnički dotjeranu pas-igru. Strijelci za domaće su bili Jalušić, Spasić i Petrović. Juniori NK Varaždin tako dostojno prezentiraju Varaždin, namećući se unatoč

juniorskom stažu u glavnog nositelja kvalitete nogometa u gradu i županiji.

24

SPORT

SPORTSKI PLES

REGIONALNI TJEDNIK || 5. veljače 2013., br. 455

ODBOJKA Dr. Tomislav Đurković održao stručni seminar za trenere odbojke

Budućnost odbojke je u stručnom radu s mladima OK Varaždin Volley doveo je prvi put doktora odbojke u Varaždin i omogućio svim trenerima iz regije kvalitetno stručno usavršavanje za rad s mladima, koji je potrebno što prije intenzivirati i privući što veći broj dječaka i djevojčica Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Risek i Sraga idu na EP i SP U organizaciji Plesnog kluba “Habanera” Krapina i Hrvatskog sportskog plesnog saveza održano je Prvenstvo Republike Hrvatske u standardnim plesovima.

Nastupili su plesni parovi iz 34 plesna kluba iz Hrvatske.

Natjecali su se za naslove državnih prvaka u sedam starosnih kategorija.

Iz varaždinskog SPK “Harmony” na državnom natjecanju nastupilo je osam plesnih parova raspoređenih u četiri starosne kategorije i na zadovoljstvo Harmonyjevih navijača šest parova ušlo je u finale.

Naslov državnih prvaka je i ove godine izborio najperspektivniji varaždinski i hrvatski plesni par Iva Risek i Vedran Sraga u kategoriji starije mladeži.

Nadalje, drugo mjesto i naslov viceprvaka Hrvatske osvojili su Lucija Sabolek i Tin Sanjković u kategoriji starije mladeži i Valentina i Marinko Patafta u kategoriji veterana, dok su treću stepenicu pobjedničkog postolja dohvatili Emina Mušanović i Alen Lesjak u kategoriji odrasli.

U brojnoj i vrlo jakoj konkurenc iji plesnih parova sjajan nastup i ulazak u finale iz Harmonyja još su izborili i Tihana Vusić i Jurica Kavran – četvrti u kategoriji mladeži, Lora Lonić i Bruno Gale – šesti u kategoriji starije mladeži, Helena Vincek i Ivan Jarnec – osmi u kategoriji mladeži i Adr iana Mušanov ić i Mateo Krcić – deseti u kategoriji odrasli.

Osvajanjem naslova državnih pr vaka odnosno viceprvaka Iva i Vedran, i Lucija i Tin kvalificirali su se na Europsko i Svjetsko prvenstvo koji će se sredinom i krajem godine održati u Španjolskoj odnosno Rumunjskoj.

Stručni seminar za odbojkaške trenere održao je u Varaždinu jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka na tom području dr. sc. Tomislav Đurković s Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na temu Organizacija rada mlađih dobnih kategorija. Seminar je bio organiziran u dva dijela, teoretskom i praktičnom, a prisustvovalo je tridesetak trenera i budućih trenera u organizaciji OK Varaždin Volley. Seminar je održan u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin, a već je najavljen drugi dio za proljeće ove godine. Glavne teme o kojima je razgovarano izdvojio je dr. Đurković.

Modeli - Predstavio sam modele škola odbojke koji su trenutno najkvalitetniji na svijetu, razgovarali smo o tome kakav je naš model i koji su nedostaci.

Razgovarali smo o tome kakav bi bio pravilan put u razvoju odbojke od strane nacionalnog do županijskih saveza da pomognu klubovima. Zatim smo razgovarali o metodici obuke, od početka, od „nule“ do velike odbojke šest na šest, te o ključnim elementima koji se moraju naučiti da bi se mogla realizirati igra. Razgovarali smo o radu s mladima, o pristupu i o drugim važnim stvarima koje su vezani uz rad s mladima.

Spominjali ste nekoliko modela rada s mladima od onog u Brazilu do onog u Nizozemskoj, koji bi se od njih mogao, uz male modifikacije, primijeniti kod nas da se podigne kvaliteta i masovnost odbojke?

Mogu se primijeniti svi, ali onaj tko bi morao najviše po-

Dr. Tomislav Đurković, jedan od vodećih mladih hrvatskih stručnjaka na području odbojke

magati razvoju takvog modela je nacionalni savez. Ako savez ne bude imao snagu napraviti nešto što je unificirano za većinu klubova, onda dolazimo

U trenutku kada se zaustavi proizvodnja mladih igrača i kad nestane novaca, onda se vidi cijeli problem do problema jer klubovi nisu dovoljno jaki da to pokrenu na nekoj višoj razini nego isključivo na klupskoj. Savez bi trebao biti taj koji će putem instruktora to proširiti i pomoći ljudima u svakom smislu, organizacijskom, materijalnom i moralnom. Tako se treba postaviti nivo koji je jako važan

Praktične vježbe za rad s najmlađim polaznicima škole odbojke

u razvoju igrača za seniorske ekipe i reprezentaciju. Što se tiče rada s najmlađima, kakvo je vaše mišljenje o radu u Varaždinu, ali i ostalim sredinama?

Varaždin je jedan od rijetkih klubova koji je konstantno

dobro radio, barem u muškoj odbojci. Nakon nekog vremena dogodio se problem kao i u drugim sredinama. Zapostavili su se domaći mladi igrači, počeli su se dovoditi igrači iz drugih sredina, rezultatski je to u jednom trenutku bilo po-

zitivno, ali samo kratkoročno.

Ako klub zapostavi rad s mladima, koji trebaju u seniorskoj ekipi činiti 70 do 80 %, nema budućnosti. Oni igrači koji dolaze sa strane moraju biti puno bolji od njih i uz te iskusne igrači ovi domaći mlađi bi trebali napredovati. U onom trenutku kada se zaustavi proizvodnja mladih igrača i kad nestane novaca, onda se vidi cijeli problem koji je nastao dugi niz godina nepravilnog rada i loše klupske filozofije.

Ne vrijedi to samo za Varaždin već i za Mladost, Rijeku i dr.

Znači da bi zaključak mogao biti kako je nužan konstantan, organiziran i stručan rad s mladima.

Uza sve to potrebni su jasni ciljevi i, naravno, programi, te podrška. Na početku se može napraviti analiza koliko ima klubova koji rade s mladima, koliko tih dječaka i djevojčica ima i kad se sve to izmjeri i pobroji, onda se može napraviti program. Tada se ti koji rade s mladima mogu dogovoriti koji nam model najbolje odgovara, taj program bi za početak mogao biti pilot-projekt u pet ili šest klubova koji imaju dobre uvjete. Nakon tri ili četiri godine bi se moglo vidjeti na mlađim kadetima je li povećan broj igrača, je li bolja kvaliteta, a kroz određeni broj godina poboljšanja bi se mogla vidjeti i kroz reprezentaciju. Znači da sada krenemo raditi dobro, rezultati bi se vidjeli kroz četiri, pet godina. Kad to kažete nekim ljudima, onda oni kažu da je u redu ulagati u mlade, ali da su to velika ulaganja i da je bolje kupiti igrače. Dok se tako razmišlja, nema napretka, ali postoji ekipa ljudi u nekim klubovima koji bi mogli donijeti preokret u načinu razmišljanja i tako pomoći razvoju i boljitku odbojke kod nas.

ULTIMATE Jedan od dinamičnijih sportova uz pomoć frizbija počeo se razvijati i u Varaždinu

Prednost su mješovite, muško-ženske ekipe Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Već nekoliko tjedana u varaždinskom TTS centru skupina entuzijasta s područja Varaždinske i Međimurske županije bavi se sportom koji je do sada u našem kraju bio nepoznat – ultimateom. Iako donedavno gotovo nitko nije igrao baš taj sport, mnogi su Varaždinci i ne znajući kroz svoju mladost često igrali neku varijantu ove igre koja se najbrže može opisati kao američki nogomet s frizbijem. No značajna razlika između ova dva

sporta je i jedna od posebnosti ultimatea, a to je da u sportu nema kontakta s protivničkim igračima i fizička snaga nije prednost pred protivnikom, pa se sam sport često na službenim natjecanjima igra u mješovitim muško-ženskim ekipama. Sama igra potječe iz 70-ih godina prošlog stoljeća, a započeli su je igrati američki studenti. Vrlo brzo se proširila SAD-om, ali i mnogim drugim zemljama diljem svijeta te se tako ultimate u Austriji igra već preko dvadeset godina, a u Hrvatskoj već godinama

djeluje nekoliko klubova u Zagrebu i Karlovcu. U Varaždinu se ultimate, za sada, igra jednom tjedno u dvorani TTS centra, a do sada ga je isprobalo dvadesetak igrača i svima se dopao ovaj dinamični ekipni sport te su nastavili dolaziti.

No kako dolaze topliji dani, u planu je preseljenje igre na vanjske terene, pa igrači pozivaju sve one koji bi se željeli okušati u nečem novom da im se jave i pridruže. Sve informacije o igri mogu se naći na Facebook stranici „Ultimate Varaždin&Čakovec“.

Ultimate sport s frizbijem

ŠKOLSTVO

5. veljače 2013., br. 455 || REGIONALNI TJEDNIK

školstvo znanost www.regionalni.com/poslovni

Uč en ic i č e t v r t o g razreda Prve privatne gimnazije Varaždin i njihova profesorica politike i gospodarstva Ivana Žnidarić Kajić bili su u Saboru. Stigli su na aktualno prijepodne, pa su uživo mogli pratiti vrlo žive debate između zastupnika i ministara. Osim sabornice, učenici su obišli i većinu prostorija u zgradi Sabora kao što je dvorana za primanje stranih diplomata te dvorana za konferencije.

25

Javite se za Eurodyssée Na internetskim stranicama Varaždinske županije objavljen je poziv poslodavcima za primanje stranih kandidata u sklopu Eurodyssée programa. Riječ je o međuregionalnom programu razmjene mladih Skupštine europskih regija, a svrha mu je omogućiti mladim ljudima različitih obrazovnih profila u dobi od 18 do 30 godina da nauče jezik zemlje domaćina te steknu profesionalno iskustvo. Pozivaju se svi poslodavci da se uključe u provedbu ovog programa i omoguće mladima obavljanje stručne prakse.

Zovite nas na 042/290-777

SREĆICA Prvi priručnik za roditelje u Varaždinskoj županiji ILUSTRACIJA

FESTIVAL U varaždinskom HNK festival “Djeca pjevaju”

Priručnik za roditelje “Srećica” roditeljima bi trebao odgovoriti na brojna pitanja važna uz odrastanje

Vodič za roditelje, pomoć pri odgoju Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Ne smijemo biti škrti u pokazivanju ljubavi djetetu i u svakom trenutku pružiti mu podršku i dozvoliti mogućnost pogreške. Djeca ne moraju biti savršena, niti bi roditelji tome trebali težiti. Na greškama se uči - istaknula je Darinka Vrbanec, jedna od suradnica koja je sudjelovala u kreiranju priručnika za roditelje “Srećica” koji je u ponedjeljak predstavljen u Odjelu za ženske bolesti i porodništvo Opće bolnice Varaždin, mjestu gdje djeca dolaze na svijet i gdje priča o njima zapravo i počinje.

Kako do priručnika?

Prvi primjerak “Srećice” dobili su roditelji malog Mihaela Mohenskog koji je rođen prije nekoliko dana, a koji će uskoro kući. Ovaj priručnik besplatno će dobivati majke u varaždinskom rodilištu, dostavit će se Centrima za socijalnu skrb, a svi koji žele mogu ga podići i u Varaždinskoj županiji – Upravnom odjelu za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb.

Što smije? Što može?

Djeca ne moraju biti savršena, niti bi roditelji tome trebali težiti. Na greškama se uči Na što sve treba obratiti pažnju u odgoju djeteta od rođenja do polaska u školu samo je jedno od poglavlja koje se nalazi u prvom priručniku namijenjenom roditeljima koji je izdala Varaždinska agencija za promidžbu i marketing pod pokroviteljstvom Varaždinske županije.

- Kao majka i sama sam u početku bila suočena sa strahom i mnogim pitanjima. Nisam znala što dijete može, što smije,

a što ne... Važno je znati da svako dijete ima svoj ritam i tempo razvoja, netko će prije naučiti nešto, dok će druga djeca to isto kasnije savladati.

Upravo smo kroz ovaj priručnik pokušali na jednostavan način odgovoriti roditeljima na brojna pitanja i tako im pomoći u brizi i odgoju njihove djece – istaknula je Vrbanec.

Na 70-ak stranica roditelji mogu doznati i kako se snaći u administraciji, odnosno što moraju učiniti i kamo ići nakon što s djetetom dođu iz rodilišta, kako postupati u slučaju povišene temperature, proljeva ili prehlade, što je važno kod prehrane i kako zaštititi dijete.

- Ideja za izradom ovog priručnika u kojem smo saželi sve najvažnije informacije nastala je još prije tri godine. Prvo smo

mislili napraviti kratak vodič za roditelje na nekoliko stranica, no ispalo je da se puno toga ima za reći, tako da je na kraju nastao ovaj priručnik – rekla je Blanka Glavica-Ječmenica, zamjenica varaždinskog župana te dodala da je nakon vodiča za starije osobe, “Srećica” prvi priručnik na području županije napravljen za roditelje, odnosno djecu.

Priručnik je izrađen u suradnji sa stručnjacima, a uz Darinku Vrbanec, u ovom projektu sudjelovali su dr. Ivica Škvorc, mr. sc. Lana Škvorc te dr. Aleksandra Špoljarić, voditeljica Odjela za ženske bolesti i porodništvo varaždinske Opće bolnice koja je istaknula da je “Srećica” koristan projekt te se nada da će ga tako doživjeti i roditelji.

Pjevajmo o ljubavi - Djeca su pokazala da u njihovim glavama nema granica - istaknula je Đurđica Dropuljić, ravnateljica Društva Naša djeca Varaždin nakon festivala “Djeca pjevaju” koji je održan u subotu u varaždinskom HNK, na kojem su sudjelovali klinci iz varaždinskih, mariborskih i zabočkih osnovnih škola.

Na priredbi, sufinanciranoj iz Operativnog programa IPA Slovenija – Hrvatska 2007.-2013. izvedeno je 20 pjesama na slovenskom i hrvatskom jeziku, od kojih je svaka najavljena posebnim scenskim prikazom scenaristica Desanke Virant i Ksenije Rožman.

- Želja nam je bila napraviti priredbu kojom ćemo se

ponositi i pokazati da znamo odraditi EU-IPA projekt - naglasila je Dropuljić.

Festival koji je započeo zajedničkom izvedbom hi-

mne “Pjevajmo o ljubavi”, specijalno komponirane za ovu prigodu, tako je postigao svoj cilj – pokazati pjesmom da granice ne postoje. (vg)

26

ZDRAVLJE

REGIONALNI TJEDNIK || 5. veljače 2013., br. 455

Građani dali “trojku” hrvatskom zdravstvu

zdravlje www.regionalni.com/ znanost/medicina

Glavne prednosti koje građani vide u hrvatskom zdravstvu su kvalitetni liječnici, opća dostupnost zdravstvene usluge i odnos medicinskog osoblja prema njima, dok najvećim problemom smatraju dugo čekanje na preglede. Pokazala je to anketa koju je proveo HZZO u godini u kojoj, ističu, hrvatsko zdravstvo očekuju drastične promjene, a to su novi sustav plaćanja, ulazak Hrvatske u EU te daljnja informatizacija zdravstva.

U istraživanju, u kojem je sudjelovalo 800 ispitanika, hrvatsko zdravstvo dobilo je ocjenu 3,1, a s “čistom

trojkom” ocijenjene su institucije zadužene za osiguranje zdravstvene skrbi. Za razliku od toga, čak 68 posto ispitnika je zadovoljno ili jako zadovoljno svojim stomatologom, njih 63 posto osobnim liječnikom, a od onih koji su se liječili u bolnici 61 posto je odgovorilo da su zadovoljni ili jako zadovoljni dobivenom uslugom. Oko petine ispitanika je navelo da je liječniku dalo neki poklon u znak zahvalnosti, dok je njih 7 posto ustvrdilo da ih je netko u zdravstvenom sustavu tražio mito.

Zovite nas na 042/290-777

VODENE KOZICE Uz gripu, najčešća zarazna bolest od koje u Varaždins

Od vodenih kozi 98 osoba, “žrtve” Bolest započinje općim, nespecifičnim simptomima koji ne upućuju na to koja će se bolest razviti. Dij poteškoće vezane uz dišne puteve. Tek izbijanjem osipa u vidu mjehurića, poput kapljica rose, možemo Piše: IRENA HARAČI PITNARIĆ iharaci@regionalni.com

Sezona je vodenih kozica.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo (ZZJZ) Varaždinske županije, u mjesecu siječnju od ove je bolesti na području županije oboljelo 98 osoba, a prosječno godišnje od vodenih kozica oboli 700-tinjak osoba. Tako je bilo unatrag 10 godina, osim prošle godine kada je od ove, uz gripu, najčešću zaraznu bolest, oboljelo 1220 osoba.

- U 2012. godini je nešto viši broj prijava i zbog boljeg prijavljivanja liječnika iz primarne zdravstvene zaštite za sve zarazne bolesti, pa tako i za vodene kozice. Najviše obolijevaju djeca predškolske i školske dobi, ali imamo prijava i u starijoj životnoj dobi, znači obole i roditelji ukoliko nisu oboljeli u djetinjstvu - rekla je dr. Katica Čusek Adamić, sped. epidemiolog, voditeljica Higijensko-epidemiološke djelatnosti ZZJZ-a

Osip obično najprije izbija po glavi i iza uha, a kroz nekoliko dana na trbuhu Varaždinske županije.

Koji su simptomi?

Na blagdan Svetog Blaža, zaštitnika oboljelih od bolesti grla, u bolničkoj kapeli čakovečke bolnice svetu misu predvodio je vlč. Marko Šmuc. Na misu je Klub laringektomiranih osoba Županijske lige protiv raka Čakovec, koji ima 21 člana, pozvao sve oboljele i članove njihovih obitelji. Klub je osnovan 1998. godine, a okuplja osobe operirane od raka grla, članove njihovih obitelji te zdravstvene djelatnike.

U Međimurju je od raka grla 2010. godine oboljelo osam muškaraca, a lani su dva muškarca umrla.

Vodene kozice su dječja zarazna bolest koja obično prođe bez posljedica, a ostavlja cjeloživotni imunitet. Međutim, kao i kod svake druge bolesti, postoji mogućnost komplikacija, od razvoja sekundarne bakterijske infekcije, pa sve do bolesti mozga, pa je preporuka liječnika da se vodene kozice ipak shvate ozbiljno.

- Bolest započinje općim, nespecifičnim simptomima koji ne upućuju na to koja

će se bolest razviti. Dijete se može loše osjećati, imati glavobolju, slabiji apetit, moguću temperaturu te poteškoće vezane uz dišne puteve. Tek izbijanjem osipa u vidu mjehurića, poput kapljica rose, možemo postaviti dijagnozu – navodi dr.

Mirjana Kolarek-Karakaš, spec. pedijatar koja je unatrag 10 dana imala 20-ak slučajeva vodenih kozica, i to uglavnom kod vrtićke djece.

Pojašnjava kako osip obično najprije izbija po glavi i iza uha, a kroz nekoliko dana po trbuhu, leđima, rukama i nogama, a sve to prati povećanje limfnih čvorova. Cijela bolest traje od 7 do 10 dana, a od kontakta sa zaraženom osobom pa do pojave bolesti potrebno je obično 14 dana.

- Boravak u zatvorenoj prostoriji s oboljelom osobom više od 15-ak minuta pruža mogućnost zaraze. Virus vodenih kozica ugiba na svježem zraku, stoga se ne može prenijeti preko treće osobe koja je bila u kontaktu s bolesnom osobom. Oboljelo dijete je najzaraznije dva dana prije izbijanja osipa, premda se ljudi najviše plaše kad vide dijete s krasticama po tijelu. Zarazna je i tekućina iz mjehurića, no oni se obično kroz dva dana pretvaraju u krastu koja više nije zarazna i u tom stadiju zapravo više ne postoji mogućnost zaraze – objasnila je varaždinska pedijatrica.

Kada roditelji primijete bolest i ako su sigurni da se radi o vodenim kozicama, ne moraju odmah trčati liječniku.

- Bolje bi bilo da telefonom kontaktiraju svog liječnika, a tek kada prođe zarazna faza, dakle, pri kraju bolesti, obaviti kontrolni pregled. Roditelji i djeca svakako bi se trebali

Svi koji nisu sigurni jesu li imali vodene kozice u djetinjstvu, mogu to pr

SODA BIKARBONA: JEFTINA I EFIKASNA Od varaždinske pedijatrice dr. Mirjane Kolarek-Karakaš doznajemo da su se nekad kožne promjene tretirale tekućim puderom, dok se danas takva praksa napušta jer se uvidjelo da je veća mogućnost infekcije kožnih mjehurića. - Danas postoji mogućnost kupnje farmaceutskih pripravaka u ljekarama za tretiranje vodenih kozica, ali osobno smatram da su preskupi i nisu neophodni. Svojim pacijentima stoga preporučam korištenje otopine obične sode bikarbone kupljene u trgovini. Potrebno je prokuhati pola litre vode, ohladiti je i u to umiješati tri velike jušne žlice sode bikarbone. Riječ je o smjesi koja dezinficira, smanjuje svrbež i suši kožne promjene, a njome se premazuju mjehurići i nekoliko puta dnevno, prema potrebi. Dijete se navečer može otuširati običnom vodom i ponovno namazati – savjetuje dr. Kolarek-Karakaš.

pridržavati uputa liječnika i iz kuće ne izlaziti barem sedam dana – savjetuje dr.

Kolarek-Karakaš.

Iako se vodene kozice najčešće javljaju u dječjoj dobi,

ZDRAVLJE

5. veljače 2013., br. 455 || REGIONALNI TJEDNIK

80

Osmi u Europi po tretmatnu hepatitisa Hrvatska je zauzela osmo mjesto među 30 europskih zemalja koje su sudjelovale u velikom istraživanju ELPA-e, europske krovne udruge pacijenata s oboljenjima jetre, izvijestili su iz Hrvatske udruge liječenih i oboljelih od hepatitisa “Hepatos”.

Budući da su se uspoređivale prakse skrininga, liječenja i tretmana hepatitisa, u udruzi ističu da je 8. mjesto u Europskom hepatitis indeksu dobar rezultat.

-ak osoba oboljelo je od gripe u zadnja četir i tjedna na području Varaždinske županije. Prema podacima županijskog Zavoda za javno zdravstvo, najviše oboljelih bilo je u dobi od 30 do 65 godina. Ove godine dvostruko je više prijava za isto razdoblje u odnosu

- Hrvatska dobro provodi prevenciju u usporedbi s drugim zemljama, ali trebamo još puno napraviti u unapređenju liječenja virusnih hepatitisa, jer u našoj zemlji još uvijek nisu dostupne najnovije terapije i lijekovi - ističu iz Hepatosa i napominju da je prošli tjedan započela izrada Nacionalne strategije i Akcijskog plana za borbu protiv virusnih hepatitisa. (vms)

27

na prošlu godinu, no radi se o početku epidemije čiji vrhunac možemo očekivati za 3 do 4 tjedana. Inače, prošle godine na području Varaždinske županije nije bilo puno slučajeva oboljelih od gripe. Sveukupno je bilo oko 2000 oboljelih, izvjestili su iz Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije. (ihr)

skoj županiji prosječno godišnje oboli oko 700 osoba

ica oboljelo ” i roditelji! jete se može loše osjećati, imati glavobolju, slabiji apetit, blagu temperaturu ili postaviti dijagnozu - doznajemo od dr. Kolarek-Karakaš ISTINE I ZABLUDE * Boravak u zatvorenoj prostoriji s oboljelom osobom više od 15-ak minuta pruža mogućnost zaraze. * Bolest traje od 7 do 10 dana, a od kontakta sa zaraženom osobom do pojave bolesti potrebno je obično 14 dana. * Virus vodenih kozica ugiba na svježem zraku.

Stoga se ne može prenijeti preko treće osobe koja je bila u kontaktu s bolesnom osobom. * Mjehurići koji se pojavljuju su poput kapljica rose i jako svrbe. Važno je da ih ne češete kako ne bi ostali ožiljci. * Ljudi se najviše plaše kad vide dijete s krastama, no u tom stadiju više ne postoji mogućnost zaraze. Oboljelo dijete je najzaraznije dva dana prije izbijanja osipa. * Postoji cjepivo protiv vodenih kozica, međutim, cijepljenje ne osigurava cjeloživotni imunitet. On se dobiva jedino tako da se bolest preboli.

rovjeriti krvnim testom koji se obavlja u Zagrebu

a posebno “pogodni” za njihovo širenje su prostori gdje je veći broj djece na okupu,

Praksa pokazuje da odrasli mogu vodene kozice dobiti i nakon 40., ali ipak rjeđe poput vrtića, od ove zarazne bolesti obolijevaju i odrasli koji nisu tu bolest preboljeli u djetinjstvu.

Serološki test - Teorijski, mogućnost obolijevanja od vodenih kozica kod odraslih po-

stoji do 40. godine života, ali praksa pokazuje da je moguće i kasnije, premda puno rjeđe. Vodene kozice su veći problem za odrasle jer kod njih isti virus obično izaziva bolest herpes zoster.

Problem su i vodene kozice u trudnoći. Nije dobro da se trudnica koja nije preboljela vodene kozice zarazi u prvom tromjesečju trudnoće i pri samom kraju trudnoće jer postoji mogućnost da oboli i novorođenče. U tom slučaju daju se zaštitna antitijela da bolest dijete što lakše prebrodi – upozorava dr. Kolarek-Karakaš.

Svi koji nisu sigurni jesu li imali tu bolest, mogu provjeriti krvnim testom.

- Provjeravanje postojanja

protutijela protiv virusa vodenih kozica može se učiniti serološkim testiranjem u mirkobiološkom laboratoriju - odjelu za virusologiju u Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu i Hr vatskom zavodu za javno zdravstvo Zagreb - doznajemo od dr. Čusek Adamić. Moguće je i cijepljenje protiv vodenih kozica, no ono se preporuča samo za rizične skupine. U tom slučaju, u dobi od 12 mjeseci do 13. godine života daje se jedna doza cjepiva, a osobama starijim od 13 godina dvije u razmaku od 6 do 10 tjedana.

- U tom slučaju cjepivo je na teret HZZO-a. a ostali cjepivo plaćaju sami - izvjestila je dr. Čusek Adamić.

DOZNAJEMO Dragutin Lesar, predsjednik Hrvatskih laburista:

Ministar centralizira županijske bolnice Predstojećom sanacijom bolnica, Vlada udaljava zdravstvo od pacijenta Piše: VIŠNJA GOTAL visnja@regionalni.com

- Ovaj je ministar grobar hrvatskog zdravstvenog sustava - istaknuo je predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar na tiskovnoj konferenciji u ponedjeljak.

Karakterizirajući dr. Rajka Ostojića “grobarom”, Lesar se osvrnuo na najavljenu sanaciju bolnica, kazavši kako je i ovaj put primijenjeno staro načelo da za dugove odgovara vlasnik - najčešće županije, premda je kriva hrvatska vlada. Predstojeću sanaciju bolnica Lesar naziva “tobožnjom” budući da Vlada više nije mogla skri-

vati podatak o dugu zdravstva u vrijednosti od pet milijardi kuna, od čega 4,6 milijardi otpada na bolnice.

Istovremeno je u proračunu za sanaciju predviđeno 1,1

Umjesto interesa građana župani štite partijske interese milijarda kuna. - Još uvijek se primjenjuje model financiranja bolnica od 1. srpnja 1996. godine i niti jedna vlast nije ga željela mijenjati. Predviđenim modelom

saniranja bolnički sustav bit će centraliziran na Zagreb dok će sadašnje županijske bolnice biti sporedne. Usluga zdravstvene skrbi udaljuje se od pacijenata - istaknuo je Lesar. Župane iz HNS-a i SDP-a nazvao je dodvoricama koji traže državnu sanaciju, a za župane HDZa kaže da sada vrište dok su osam godina u Saboru šutjeli. - Župani nisu našli nimalo hrabrosti i slijede partijske naredbe. Umjesto interesa građana štite partijske interese. Pogriješili su i dozvolili Ministarstvu zdravstva donošenje svih odluka - zaključio je predsjednik Hrvatskih laburista.

28

ŽENSKI SVIJET

ženski svijet www.regionalni.com/lifestyle Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 5. veljače 2013., br. 455

Sijeda kosa? Može joj se stati na kraj!

Vjerujem da se većina nas već susrela s prvim sijedim vlasima. Ono što je sigurno je da dolaze prerano i da baš frustriraju. Jednom kad primijetite prve sijede, vjerujte da će ih svakim danom biti sve više. Prve sijede je vrlo lako obojiti i nije potrebna nekakva zahtjevna intervencija, ali s godinama sijede vlasi preuzimaju potpunu vlast, ostaju bez pigmenta, pa se boja nema za što uhvatiti.

Ali i tome ima rješenja. Na tržištu postoje specijalne boje koje su namijenjene upravo sijedoj kosi. Vjerojatno će vas uplašiti sljedeća činjenica: Piše: MELANIJA GALUNIĆ obično takve boje u nazivu sadrže AGE, primjerice anti-age, D-age i slično. Ne brinite se, stari smo onoliko koliko se osjećamo stari. Ako Frizerski salon Gloss biste ipak svoje sijede vlasi prepustili stručnjacima, tu smo za vas!

Ive Režaka 4a, Varaždin

21

kalo r ija potroši se za vr ijeme seksa, čime je razbijen još jedan mit, da ih tijekom seksa “izgori” puno, objavio je britanski The Sun. D. Allison otkrio je da seks prosječno traje 6 minuta te se potroši samo 20-ak kalorija.

tel. 042/200-420

PREDSTAVLJAMO Krešimir Koloži, kostimograf, performer, lutkar...

Samo se igram Radio je kostime za brojne projekte i performanse, a među najznačajnijim ističe suradnju sa Susan Quinn i plesnom kompanijom u Salzburgu gdje je radio kao kostimograf na nekoliko predstava

Dermatolog Piše: SANJA PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist, dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904, www.vivaderm.hr

Što je hipertrihosa? Čest problem koji muči količinom androgena u krvi. brojne žene jest prekomjeran Uzroci za takvo stanje orrast dlačica. Pri tom mora- ganizma mogu biti brojni mo razlikovati tzv. hirsuti- endokrinološki poremećaji sam, koji označava pretjerani (uzrokovani poremećenim rast dlačica raspoređenih po radom jajnika, nadbubrežne muškom tipu (primjerice, na žlijezde ili hipofize), uzimapodručju lica, trbuha, prsa, nje pojedinih lijekova ili je pak riječ o tzv. idiopatskom dojki).

Terminom hipertrihosa hirsutismu.

Prisutnost prekomjerne označavamo pretjeranu dlad la kavosti kavost i na pred stavlja onim područvrlo složen jima koja nisu Prisutnost medicinhormonski sko-estetski u v j e t o v a n a prekomjerne problem, koji (npr. noge). dlakavosti zahtijeva zaZ a ž ene je predstavlja vrlo jedničku v r l o n e u go obradu derd a n r a z v o j složen medicinskomatologa, hirsutisma, tj. ginekologa i dlakavosti po estetski problem endokrinolomuškom tipu.

Tu važnu ulogu igra utjecaj ga. Usporedo s utvrđivanjem muških spolnih hormona - uzroka, potrebno je započeti i s uklanjanjem dlačica. Saandrogena.

Postoje velike obiteljske, et- vjetuju se metode trajnog ničke i rasne razlike u utjecaju uklanjanja dlačica, poput IPL hormona na folikul dlaka. metode. Tretmani su bezbolPrimjerice, hirsutismu su ni, kožu ne nadražuju i paciskloniji bijelci znatno više jenti bez poteškoća podnose nego pripadnici tamne boje i uklanjanje dlačica na većim kože ili azijati. Ponekad po- površinama tijela. Zimsko jačana dlakavost može biti razdoblje upravo je idealno uzrokovana i povećanom vrijeme za takve tretmane.

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Nema toga što ne radi Krešimir Koloži, varaždinski kostimograf koji se uz kostime bavi i uličnim performansom, keramikom, filcanjem vune, fuzijom stakla, izradom lutaka i suvenira, fotografira i slika, uređuje interijere i izrađuje vitraje.

Vrijeme ili marketing?

- Svako novo stečeno znanje i vještina proširuje polje kreativnosti i slobode izražavanja. Mogućnosti su nebrojene, no zapravo mogu reći da se ja još uvijek samo igram – rekao je Krešimir Koloži.

Radio je kostime za brojne

Radim ono što volim, a usput učim i strpljenje projekte i performanse, a među najznačajnijim ističe suradnju sa Susan Quinn i njezinom plesnom kompanijom u Salzburgu gdje je radio kao kostimograf na

nekoliko predstava.

- U tom projektu upoznao sam mnoštvo zanimljivih ljudi iz cijelog svijeta, a i naučio sam dosta o suvremenom plesu – otkriva varaždinski umjetnik koji se veseli budućoj kostimografiji i suradnji s varaždinskom redateljicom Ksenijom Krčar.

Koloži je prije dvije godine pokrenuo i zanimljiv projekt uz Varaždinske barokne večeri, a riječ je o Utrci krinolina.

- To je zapravo parodija na suvremeno društvo u kojem se najvažniji čine politika, kultura, sport i zabava. Utrka krinolina zapravo daje novi pogled na Varaždin, grad baroka kako ga često vole nazivati, koristeći povijesni kostim kao inspiraciju. Ova manifestacija ima i elemente uličnoga kazališta gdje grad postaje pozornica, trkaća staza i modna pista, kostimi modna avangarda, dok su trkači ujedno glumci i manekeni. Na kraju, svi se dobro zabavimo i nasmijemo, a to je i najvažnije u svemu – rekao je Koloži.

No kako Varaždinci uopće prihvaćaju nove ideje i projekte koji su drugačiji od

KREŠIMIR GECI, G2 studio-Gettzy Foto Trg kralja Tomislava 4 (Korzo) Varaždin http://www.facebook.com/gettzy, tel. 042/200-161

Inovativne kumice s placa Krešimir Koloži autor je i varaždinskog suvenira - babučki.

- Babučke su drvene figure piljarica, odnosno kumica s placa koje oblikom podsjećaju na buče i ruske lutkice matrjoške – babuške. Unikatne su te mi je jako drago da su upravo one završile na Gradskoj tržnici kao nagrada za najkumice 2012. godine – rekao je Koloži, koji trenutno radi na izradi novih.

Krešimira Koložija potražite putem Facebooka, e-maila kokre6@hotmail.com ili na broju telefona 091/764-2550.

onih na koje su navikli?

- Postoje ljudi koji cijene moj rad. Radim ono što volim, a usput učim i strplje-

nje. Za prihvaćanje novog i drukčijeg treba vremena ili samo dobar marketing – zaključio je Koloži.

ŽENSKI SVIJET

5. veljače 2013., br. 455 || REGIONALNI TJEDNIK

Nose se Poirot brčići!

Njega oko očiju iznad 35 i 40 godina

Uz već poznate intimne frizure, poput brazilke ili irokeza, kao novi trend pojavila se nova frizura u obliku brčića kakve je proslavio popularni detektiv Hercule Poirot, piše portal zadovoljna.hr. Poklonice trendova i one koje vole mijenjati frizure, sigurno će vrlo rado isprobati najnoviji trend i odlučiti se za ovaj luckasti potez, za koji je sada pravo vrijeme. Tradicionalistkinje će vjerojatno ovom najnovijem ukrasu reći “ne”.

Za sve žene koje traže učinkovito i dugotrajano rješenje kod kuće za podbuhlost, podočnjake, bore i gubitak čvrstoće na području oko očiju, preporučujem svakodnevno korištenje Thalgo Silicium kreme.

Thalgo Silicium krema za područje oko očiju je istinski stručnjak za vidljivo mlađe oči. Osim što hrani, zaglađuje i popunjava bore, Silici-

um krema ima i lifting-efekt, što je potrebno svim ženama iznad 40.

Područje oko očiju je manje otporno, pa zbog toga prvo osjeća znakove starenja. Uz to, strukturi kože oko očiju nedostaje masno tkivo kao i kolagen i elastinska vlakna.

Zbog tih čimbenika je područje oko očiju puno manje otporno i manje sposobno za samoobnovu

29

od ostatka lica. Kremu oko očiju koristite na savršeno očišćene oči, nanosite je klizeći prema sljepoočnicama, primjenjujući blagi pritisak. Za izvrsne rezultate pomlađivanja preporučujem svim ženama da kremu za njegu Piše: PETRA KOLAK ĐINĐIĆ područja oko očiju koriBeauty centar Čarolija, Varaždin ste ujutro i navečer.

Krešimira Filića 78, mobitel: 098/168-6705

ČAROLIJA Poznati varaždinski beauty centar nudi najnoviji tretman za pomlađivanje i otklanjanje podočnjaka NAGRADNA IGRA

Besplatni tretman pomlađivanja!

Beauty centar Čarolija i Regionalni tjednik nagrađuju. Najsretniju čitateljicu koju ćemo izvući 11. veljače, uoči Valentinova čeka poklon-bon za tretman pomlađivanja i otklanjana podočnjaka u poznatom varaždinskom beauty centru. Sve što trebate učiniti je popuniti kupon (dolje) sa svojim podacima, izrezati ga i donijeti ga u redakciju Regionalnog tjednika, Ulica Augusta Šenoe 10, Varaždin do 8. veljače. Igrajte se s nama i počastite se za Valentinovo!

NAGRADNI KUPON IME I PREZIME:

ADRESA:

Stop podočnjacima!

Beauty centar Čarolija iz Varaždina je prvi beauty centar u Hrvatskoj koji vam predstavlja najnoviji tretman za pomlađivanje i otklanjanje podočnjaka, pomoću Thalgo masažne maske koristeći najnoviju tehnologiju u službi ljepote na svjetskom tržištu.

Opušta i pomaže - Masažna maska koristi kombinaciju izgrađenih tehnika, uključujući presoterapiju i pritisak tlakom koji su usmjereni na akupunkturne točke te na taj način pomaže izdrenirati i splasnuti naotečenost kapaka,

dok masaža služi za opuštanje područja oko očiju. Dinamičke vibracije stimuliraju konture očiju s pulsirajućim pokretima te pomažu izgladiti fine borice i smanjiti podočnjake.

Toplinska difuzija u sprezi s gel-maskom nježno hladi ili grije za poboljšanje limfne mikrocirkulacije i poboljšava apsorpciju Thalgo sastojaka – pojasnila je Petra Kolak Đinđić, vlasnica Beauty centra Čarolija te dodaje da svaki tretman uključuje piling i relaksirajuću masažu lica i umirujuću glazbenu terapiju osjetila.

Ovaj opuštajući tretman

pravi je poklon za Valentinovo, kao i drugi tretmani koje nudi poznati varaždinski beauty centar u kojem se možete opustiti uz blagodati koje dolaze iz mora. U Beauty centru

U Beauty centru Čarolija možete pronaći prigodne poklon-bonove za Valentinovo Čarolija za njegu lica i tijela koriste preparate iz mora na bazi

morskih algi te Thalgo specijalne tretmane za lice i tijelo pomoću Thalgo Skin Expert i iPulse aparata. Od specijalnih tretmana, u Čaroliji nude mikrodermoabraziju kojom se smanjuju bore i proširene pore, rješava poremećaj pigmentacije, smanjuju ožiljci i strije, akne te obnavlja i osvježuje koža. Mikrodermoabrazijom i tretmanom mezo-lift možete se pomladiti i nekoliko godina bez agresivnih kirurških metoda.

Početak godine obično je vrijeme za velike odluke o mršavljenju. Pravo mjesto za

TELEFON:

to je Beauty centar Čarolija koji nudi tretmane mršavljenja na revolucionarnom Thalgo iPulse 5.1 aparatu. Riječ je o aparatu za mršavljenje koji nudi 5 tehnologija u jednom tretmanu i kao takav je prvi i jedini u Hrvatskoj.

Od ostalih čarobnih tretmana, Thalgo centar nudi Thalgo specijalnu lifting-masažu i specijalnu kolagen-masku, hydra gumenu masku, specijalnu hormonsku masku za žene iznad 40., kisik-detox masku, tretman lica kisikom, specijalnu masku od morskih algi, čišćenje lica morskim tre-

tmanom, anticelulitne masaže, anti-stres masaže, relax-masaže, anticelulitni i mediteranski piling tijela, depilacije, njegu ruku, manikuru, oporavak noktiju nakon umjetnih i bojanje obrva i trepavica.

Ne znate li što pokloniti svojoj dragoj za Valentinovo, pravo mjesto je Beauty centar Čarolija u kojem možete pronaći prigodne poklon-bonove. Čarolija se nalazi u Varaždinu u Ulici Krešimira Filića 78, a sve informacije i rezervacije možete učiniti putem telefona 098/168-6705 ili putem e-maila info@carolija.com.hr

NE PROPUSTITE Specijalna ponuda E`line studija za šminkanje varaždinske vizažistice Eme Kerekeš

Maškare i Valentinovo uz E`line studio za šminkanje Želite li izgledati 50 godina starije, biti smiješni ili strašni za maškare? Dođite u novootvoreni E`line studio za šminkanje profesionalne vizažistice Eme Kerekeš, koji se nalazi u samom centru grada Varaždina, u Uskoj ulici 3. Ako vaše dijete želi izgledati kao klaun, najdraži lik iz crtića ili pak akcijski junak s nekoliko ogrebotina, dovoljno je samo da na e-mail elinestudiomakeup@gmail.com pošaljete fotografiju kao primjer ili ideju, kako bi na vrijeme mogli pripremiti sve potrebno za masku ili makeup, a ostalo je sve u rukama Eme Kerekeš.

S obzirom na to da je sve bliže i dan zaljubljenih, Valentinovo, pravi poklon za djevojku ili ženu je poklon-bon za šminkanje u iznosu od 120 do 160 kuna. Kupite svojoj dragoj poklon-bon i prepustite je uživanju u stručnim rukama mlade varaždinske vizažistice, a vi za to vrijeme dok čekate popijte besplatno piće po želji samo nekoliko metara dalje, u caffe baru Suzy Q.

DOGOVORITE SE NA VRIJEME! Svoj termin šminkanja dogovorite na vrijeme na broj mobitela 099/769-8379 (Ema Kerekeš) ili putem e-maila: elinestudiomakeup@gmail.com. Vidimo se u E`line studiju!

30

IT - TECH - NET

MOBILNA TELEFONIJA

REGIONALNI TJEDNIK || 5. veljače 2013., br. 455

THE WALKING DEAD: SEASON ONE Igra koja je došla tiho i postala najboljom u 2012.

U 2012. isporučeno 1,6 milijardi mobitela

U Strategy Analy t ic su objavili su podatak o broju isporučenih mobitela u prošloj godini. Globalno, isporučeno je 1,6 milijardi mobilnih telefona. Nadalje, od ukupnog broja isporučenih mobitela, 700 milijuna su bili smartphone uređaji. Najviše su mobitela isporučili Samsung, Nokia i Apple– u ovom redoslijedu. U slučaju da se promatraju smartphonei, Samsung i dalje zadržava

prvo mjesto, dok Apple i Nokia mijenjaju pozicije.

– Apple je isporučio 135 milijuna, a Nokia 35 milijuna smartphonea. Samsung je i u ovom pogledu prvi s isporučenih 213 milijuna smartphonea. Tržište pametnih telefona naraslo je za 500 milijuna u odnosu na 2011., odnosno 43 %, no što je ipak slabije u odnosu na 64-postotni rast koji je zabilježen godinu ranije.

GRAFIČKE KARTICE

Nvidia GeForce Titan N v i d i a b i u s ko r o napokon trebal a predstaviti grafičku kar ticu zasnovanu na punoj verziji Kepler čipa, famoznom GK110. Nvidia će već krajem veljače predstaviti novi vrh ponude grafičkih kartica s grafičkim procesorom GK110 – postojeći GeForce GTX 680 ima čip GK104.

Kartica će biti klasificirana pod još jednom ekstenzijom GeForce imena, ovog puta uz dodatak oznake Titan. Prema dostupnim informacijama, takva bi kartica trebala ponuditi

85 posto performansi dvoprocesorskog GTX-a 690 i održati Nvidiju na vrhu do predstavljanja nove generacije grafičkih procesora.

Detaljnije specifikacije i radni taktovi nisu poznati, a priča se o preporučenoj maloprodajnoj cijeni od 899 dolara.

Kako preživjeti apokalipsu?

PIŠE: SINIŠA SOVIĆ foto@regionalni.com

Telltale Games su poznati po seriji odličnih “point and click” avantura kao Sam & Max Beyond Time and Space i Back to the Future: The Game, a njihov zadnji uradak The Walking Dead je po prodaji nadmašio očekivanja i samih autora. Igra se sastoji od pet nastavaka, a bazirana je na istoimenom stripu Roberta Kirkmana, od kojega posuđuje svijet u kojem se igra odvija. The Walking Dead: Season One sadrži svih pet epizoda u jednom paketu.

Ova igra nema revolucionarnu grafiku i zvukove koji oduzimaju dah. Ova igra se fokusira na jednu stvar, a to je da vam ispriča odličnu jezivu priču, koja vas svakim novim poglavljem vuče sve dublje u mračne kutke ljudske psihe, dok pokušavate preživjeti bježeći od virusa koji ljudska tijela pretvara u zombije. Grafika je stripovska, rukom crtana i odlično doprinosi ugođaju.

Mehanika igre, koja je kla-

sična “point and click”, tjera vas da na brzinu donosite važne moralne odluke koje gotovo uvijek stoje života nekoga iz vaše grupe. Veterani gaminga, a posebno oni navikli na avanture, mogli bi se požaliti da su zagonetke prelagane, ali to u ovoj igri stvarno ne smeta jer bi neke ozbiljnije mozgolomke narušile ritam igre i time razvodnile priču.

U The Wa lk ing Dead

se ne radi samo o pukom preživljavanju u postapo-

OCJENA:

9,5/10 kaliptičnom svijetu. To je duboka emocionalna dra-

ma u kojoj na vrlo realističan način gradimo odnose između likova i na vrlo jedinstven način oblikujemo sami svoju priču.

Ova igra je pravi biser gaminga i obavezna je za sve ljubitelje pravih avantura. Ona će vas šokirati, razljutiti i raznježiti i kao takva definitivno ulazi u Top 10 igara svih vremena.

Barem što se tiče autora ovih redaka.

GAMING NEWS World of Tanks

Disney Infinity Disney je napokon otkrio detalje o svom tajanstvenom projektu Infinity. Radi se o igri na kojoj radi Avalanche Software, a koja po uzoru na Activisionov vrlo uspješni Skylanders serijal koristi kombinaciju virtualnog svijeta i klasičnih igračaka. Osnovna će igra biti prodavana u paketu s nekoliko igračaka povezanih s pojedinačnim franšizama, a kupci će na izbor dobiti dvadesetak različitih figurica što bi im trebalo pružiti dovoljno izbora i raznolikosti.

Wargaming je objavio kako je nadogradnja verzije 8.3 za World of Tanks zaživjela na serverima Europe i Jugoistočne Azije, dok se ista preko Atlantika očekuje danas. Novi sadržaji orijentirani su na novu naciju, pa će igrači imati priliku provozati tenkove pod kineskom zastavom, iako moramo napomenuti da je sovjetski utjecaj itekako primjetan.

5. veljače 2013., br. 455 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLASI

31

32

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

MALI OGLASI

Mali oglasi

Varaždin Augusta Šenoe 10 (kod gradske tržnice) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 8 - 12 h Utorak: 8 - 13 h Sri - pet: 8 - 16 h

REGIONALNI TJEDNIK || 5. veljače 2013., br. 455

Prijamna mjesta: VARAŽDIN IANA Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 8 - 20 h subotom: 8 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Zagorska 20 pon - pet: 9 - 16 h subotom: 9 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1 pon - pet: 8 - 17 h

IVANEC Poljodom Gospodarska 2

www.regionalni.com www.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-774

KUĆE POVOLJNO!!! Kuća u potpunosti adaptirana 200,00 m², nova fasada i stolarija, odmah useljiva, 100.000,00 €. Nekretnine Dominus, 095/9140-200, 098/494-585 ozn.351c SNIŽENO danas! Kuća u Livadićevoj (kraj VI. OŠ) 140 m² i 300 m² dvorišta - 65.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

8241 ozn.62c KUPUJEMO dvosobni stan do 45.000 € za poznatog kupca! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRILIKA tjedna! Trosobni od 83,40 m² u Grabanicama uređen ! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c NOVOGRADNJA! Dvosobni u M. Laginje od 46 m² (odličan raspored)!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir.grabar@vz.t-com. hr ozn.335c

JEDNOSOBNI! Jednosobni 29 m² u Ratimira Hercega! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

KUĆA u Varaždinu (Vidovski trg 9/1), 60.000 €. Tel. 042/211-569, 098/852402 ozn.2399e

SUPER prilika! Dvosobni 45 m² u Braće Radića(uređen)-38.000 E !

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

PRODAJEM manju kuću u centru Selca, blizina plaže ili mijenjam za stan u Zagrebu. Tel. 042/407-144, 091/795-8591 ozn.400 KUĆA katnica u Varaždinu, nedovršena, 3 etaže, podrum, balkoni, terasa, struja, voda. Tel. 212-675 ozn.3297b PRODAJEM stariju kuću s okućnicom u Vrbanovcu, struja, voda, telefon, 16.000 €. Tel. 683-725, 091/532-1598 ozn.432

STANOVI VELIKI izbor stanova!!! 1, 2, 3, 4-sobnih na atraktivnim lokacijama. Nekretnine Dominus, F. Kurelca 9, 042/321-936, 095/9140-200, 098/494-585, www.nekretninedominus.hr ozn.351c KUPUJEMO garsonijeru ili jednosobni za poznatog kupca! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-

NOVOGRADNJA! Dvosobni 53,20 m² i trosobni 72,60 m² u V. Međerala (kod POSA)! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

BRAĆE RADIĆA, dvosobni stan 58 m², II. kat, etažno grijanje, 46.000 €. Wens nekretnine, 042/200- 055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c R. BOŠKOVIĆA, jednosobni stan 38 m², visoko prizemlje, odličan raspored prostorija, PVC stolarija, 31.500 €. Wens nekretnine, 042/200- 055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c POTRAŽUJEMO za poznatog kupca dvosobni stan, 1. ili 2. kat, Zrinskih i Frankopana, Tina Ujevića. Isplata odmah.

Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c

LEGALIZACIJA BESPRAVNO IZGRAĐENIH OBJEKATA KOMPLETNA USLUGA AKODA d.o.o. Varaždin 098-222895, 042-500802

PRILIKA! 3-soban, 52,00 m², 39.000 € - cijena fiksna, visoko prizemlje, etažno grijanje, plin pred vratima, kod hotela Turist, balkon, spremište.

MEN-ARS NEKRETNINE, www. men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c NAJJEFTINIJI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi su useljivi i etažirani, Kumičićeva , 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m². Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući.

Nudimo najpovoljnije kredite! Upitati: 330-868, MDV-CENTAR ozn.63c PRODAJEM novi, namješteni dvosobni stan 50 m² u Dravskoj ulici 15.

Mob. 098/867-079 ozn.453 PRODAJEM dvosobni stan, Banfica, etažno g., balkon i podrum, ukupno 68 m², lift, sva brojila. Mob. 091/7286038 ozn.438 PRODAJEM dvosoban stan u Ulici Braće Radića 10A u Varaždinu, 2. kat.

Mob. 091/2546-964 ozn.458

APARTMANI APARTMAN! Apartman 35 m² u Žaborićima (prvi red do mora) - 55.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem.

Mob. 091/352-0083, 091/232-0350 ozn.2396e

Reklamacije vezane uz distribuciju novina 7Plus Regionalnog tjednika javite na mobitel 095/533-4669.

VIKEND parcela 3500 m² sa ucrtanom kleti i temeljnom pločom u Kelemenu, prodajem za 5000 €. Mob. 092/1445-242 ozn.2397e

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJE se poslovni prostor 38 m² u Braće Radića! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c IZNAJMLJUJEM/PRODAJEM poslovni prostor Pavlinska 5 „Coning“, etaža 23, prostor 23, podrum. Tel. 042/232-772, 099/3530-876 ozn.420 PRODAJA – Poslovni prostori, ukupno 200 m². T. Blažeka 3, 098/702-701 ozn.3300b PRODAJEM caffe bar u Varaždinu kraj srednjih škola. Mogućnost plaćanja - kredit, zamjena za stan i sl..

Mob. 098/801-591 ozn.451 IZNAJMLJUJE se poslovni prostor, Vrazova 15, Varaždin, kućica 55 m² i parkiralište, za kancelariju, ured i sl.

Mob. 091/1211-509 ozn.3295b IZNAJMLJUJEM poslovni prostor – ulični lokal 50 m² kod Euroherca, pogodan za sve djelatnosti. Mob. 098/990-6756 ozn.448

NAJAM IZNAJMLJUJEM jednosobni stan, namješten u Zagrebačkoj ulici, 1.200 kn + režije. Mob. 099/500-2687, 042/241-381 ozn.271 IZNAJMLJUJEM dvosobni stan u kući te dajem u najam sobu, vrlo povoljno. Mob. 091/316-0584 ozn.2398e SOBU u Varaždinu jeftino iznajmljujem. Mob. 098/734-522 ozn.361 IZNAJMLJUJEM jednosobni, namješten stan, Slavenska ulica, vlastita brojila, 1.200 + režije. Tel. 230-667 ozn.385 IZNAJMLJUJEM jednosobni stan,

posebna brojila, nedaleko autobusnog. Mob. 098/284-308 ozn.390 IZNAJMLJUJEM kompletno renoviran, lijep svijetao i namješten manji dvosobni stan u centru, s prihvatljivim manjim režijama. Mob. 091/581-9118 ozn.391 IZNAJMLJUJEM 25 m² stan preko puta hotela „Turist“. Informacije na: 098/130-5934 ozn.392 SOBA za 1-2 osobe, 25 m², upotreba kuhinje, kupaonice, centralno, flat Internet, 800 kn. Mob. 098/919-7052 ozn.422 IZNAJMLJUJE se mali jednosobni stan, namješten. Upitati: 092/1317720 ozn.2400e IZNAJMLJUJEM jednosobni stan, namješten u Dravskoj ulici, novogradnja, etažno grijanje, klima. Cijena 1.500 kn+ režije. Kontakt telefon: 091/2462410 ozn.2401e DVOSOBAN stan, poseban ulaz, internet, klima, iznajmljujem. Mob. 092/245-4043 ozn.2403e IZNAJMLJUJEM u centru sobu s mini kuhinjom i kupaonom, ženskoj osobi (može penzionerka). Tel. 042/213-732 ozn.3294b IZNAJMLJUJE se 3-sobni novoadaptiran i namješten stan od 60 m² u Ulici M. Krleže 4. Mob. 091/203-2033 ozn.425 JEDNOSOBNI stan, K. Filića 39, iznajmljujem. Upitati: 095/900-7278 ozn.433 IZNAJMLJUJE se jednosobni stan, polunamješten. Tel. 313-249 ozn.434 POVOLJNO! Dvokrevetna soba, namještena, upotreba kuhinje i kupaone, centralno, internet Flat. Mob. 091/784-3722, 042/211-517 ozn.429 IZNAJMLJUJEM dvosobni stan u kući, poseban ulaz. Tel. 042/261-386 ozn.457

POLJOPRIVREDNI STROJEVI TRAKTORSKU sijačicu za kuruzu i koljač za kalati drvo, prodajem. Mob. 092/1058-832 ozn.370 SERVIS TRAKTORA „DARKO“ – Popravak svih vrsta traktora, freza, kosilica, agregata, dost. vozila. Varaždin, F. Seljana 3, tel. 234-044, mob.

091/253-7964 ozn.423

POSAO ATRAKTIVNA dodatna zarada, sveobuhvatna biznis prilika vezana za sve djelatnosti i branše. Info: www. zaradabr1.ewebsite.com, 098/561-824 ozn.661a ŽENU za pomoć u kući u zamjenu za stanovanje, tražim. Mob. 098/446-443 ozn.427 CAFFE BAR traži djevojku za rad, prijava, plaća odlična. Mob. 098/1857132 ozn.443

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

ENTRY - AKCIJA GARA ŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin! U ponudi krilni i klizni motori za ograde, ugradnja i servisi.

Prednost plaćanja - beskamatni krediti.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c „DF“ Praonica rublja – Vršimo usluge pranja i peglanja rublja već od 10 kn/kg. Dostava osigurana. Mob. 091/787-6375, 042/771-212 ozn.371 OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c VODOVOD, centralno grijanje, kanalizacija, klimatizacija te ovlašteni servis plinskih trošila od 0 – 24 h. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123469 ozn.213c KUHINJE PO MJERI - Akcijske cijene! Popusti na sve vrste namještaja. „INTERIJERI SLATKI“ Izložbeno prodajni salon TCMercator, 042/200-066 ozn.33c IZRADA KLJUČEVA i brusionica „Belaj“ – Promjena kućišta auto ključeva (daljinski), kodirani auto ključevi. Mob. 098/284154 ozn.439c LEGALIZACIJA nezakonito izgrađenih zgrada, objekata i građevina. VDprojekt, 091/721-3369, vladimir.visnjaric@ck.t-com.hr, www.vdprojekt.hr ozn.429c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA-MAČEK: Novo! Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije. Mob.098/9615016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri.

Mob: 091/511-1999 ozn. 24c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227-024 ozn.48c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284103, tel.714-322 ozn.134c

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

5. veljače 2013., br. 455 || REGIONALNI TJEDNIK

MALI OGLASI

33

LEGALIZACIJA OBJEKATA IZRADA KOMPLETNE DOKUMENTACIJE STAMBENI I POLJOPRIVREDNI OBJEKTI DOGRADNJA I POMOĆNI OBJEKTI AedifiCon d.o.o. Varaždin Mob. 091/211-5529 Tel./fax: 213-903 E-mail: zarko.kraljic@optinet.hr

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi.

Mob.099/500-4859 ozn.151c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c MTK COLORI – izrada demit fasada, maleraj, kompletno uređenje objekata, knauf, keramika i izrada inox i alu ograda. Mob. 095/907-8011 ozn.118c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci.

Mob. 095/906-3361, 092/289-2214 ozn.231c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader.com, mob.

098/791-092, 042/647-168 ozn.314c KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, stubišta, građevinska limarija, sve

vrste materijala. Mob. 098/417-373 ozn.343c

Mob. 098/931-1623, 098/937-9979 ozn.3299b

„POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241042 ozn.330c

AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci.

Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.435

SERVIS RAČUNALA – LAPTOPA, hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell, dolazimo na Vaš poziv. Tel. 321-702, www.pcserviser.com ozn.365c

OREZIVANJE i održavanje voćnjaka, vinograda, čempresa, ukrasnog grmlja, rušenje, krčenje, odvoz. Mob. 091/980-0694 ozn.460

KUTNA klupa – komplet, kožna garnitura s foteljom, hladnjak i zamrzivač. Tel. 731-329, 092/307-8682 ozn.418

SELIDBE, prijevoz i tapeciranje namještaja, obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob. 098/704-257ozn.353c

SMJEŠTAJ u dom za starije i nemoćne. Kvalitetno i povoljno. Mob. 091/634-8571, 099/440-2855 ozn.462

DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/9008646, 095/8212-456 ozn.290c

NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, drenaže, zemlje, ogrjevna drva bukovi okrajci od 650 KN. Mob. 099/3530-180 ozn.417c LEGALIZACIJA nezakonito izgrađenih objekata, zgrada, građevina.

LS-Gradnja, www.ls-gradnja.hr, 098/436-129 ozn.440c KERAMIČARSKI obrt Toplek – adaptacije, popravci. Brzo, kvalitetno i povoljno! Mob. 098/473-421 ozn.332 IZRAĐUJEMO i ugrađujemo unutarnju i vanjsku drvenu visoko kvalitetnu stolariju. Tel. 731-079, 091/150-9029 ozn.404 UČITELJICA hrvatskog jezika daje instrukcije iz hrvatskog i njemačkog.

Pomoć u učenju. Mob. 098/161-6351 ozn.3291b VRŠIMO usluge pomoći u kući – čišćenje i održavanje, generalke, dostava nalaza i lijekova, prijevoz, njega starijih i nemoćnih i dr.

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ Ñıtostakala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑjućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ fax: 042/232-800, 231-298 ozn.19c EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/9833-910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila.

Tel. 098/241-161 ozn.148c KUPUJEM automobil ispravan, neispravan, karambolirani, može i stara olupina. Mob. 092/287-5661 ozn.323 PRODAJEM Yugo 45 Koral u voznom stanju. Mob. 098/846-674 zvati poslije 15 sati ozn.389 PRODAJEM Polo VW, neregistriran, motor u odličnom stanju. Mob. 095/537-8556 ozn.411 SEAT TOLEDO, ‘96 god., u odličnom stanju. Registriran do 12./’13., sa 4 nove zimske i ljetne gume. Cijene na upit. Mob. 091/185-6089 ozn.2402e POVOLJNO prodajem ROVER 400, u dobrom stanju, uščuvan, 1.4, 1997.g..

Cijena: 1.300 €. Mobitel: 095/9014852 ozn.2398e

ŽIVOTINJE PRODAJEM svinje za klanje 120-130 kg. Mob. 099/641-6811 ozn.358 PRODAJE se svinja za klanje oko 130 kg. Tel. 683-688 ozn.373 PRODAJU se odojci. Cijena prema dogovoru. Tel. 717-096 ozn.3293b PRODAJEM svinje za klanje oko 150 kg, krmaču i 2 kom. odojaka. Tel. 657150, 099/791-4287 ozn.3296b PRODAJEM štence njemačkog ovčara, čistokrvni i sa rodovnicama, vrhunsko leglo. Moguća zamjena za raznu elektroničku opremu. Mob. 091/564-0417 ozn.2404e

OSTALO OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva, hrast, rezano i kalano, paleta, rinfuza i metrica, besplatna dostava.

Grafoinvest d.o.o., mob.098/226301 ozn.347c

OTKUPLJUJEMO vojna odlikovanja, sablje, uniforme, zlatnike, stare satove i igračke, dr. starine, razglednice. Tel. 042/631-446 ozn.276 PRODAJE se slama u balama, 6 kn jedna bala. Tel. 240-510 ozn.378

FISKALNA blagajna, program za PC, 890 kn. Mob. 091/541-8309 ozn.3290b PRODAJEM gitarski box 4x12 Behringer sa odličnim Jensen zvučnicima, 1.000 kn. Mob. 095/8031-288 ozn.2404e DRVA za ogrjev bukva, grab, akaija.

Moguće piljenje i dostava. Mob. 095/513-0088 ozn.427 PRODAJEM stolarsku prešu (zagrijavanje toplom vodom), vel. radne ploče 300 x 130 cm. Mob. 091/1509029 ozn.426 INDUSTRIJSKA drva, bukova, debela, za centralno, 750 kn/5 m³. Mob. 095/516-5493, 729-006 ozn.459

KREDITI NAJBRŽE i najpovoljnije do gotovine putem kreditnih kartica ( Amex, Diners, MasterCard, Visa ), 12- 60 rata.

ISPLATA ODMAH U GOTOVINI! Tel. 098/987-0078, 091/3860349 ozn.662a LICENCIRANA kreditna agencija Arges d.o.o. u suradnji s najboljim bankama Hrvatske uspješno rješava blokade, ovrhe, CL. Nudimo reprogram kredita.

Gajeva 18, info: 042/210-008, 099/244-5915 ozn.286c

AKCIJA – Krediti– trajni nalog.

Pogodnosti za zaposlene u Boxmarku. Umirovljenički do 80 g. Pozajmice odmah! Mob. 099/528-3329, 091/506-1660 ozn.455

Temeljem odluke Skupštine vjerovnika od 6. 9. 2012. godine stečajna upraviteljica Zakmardy d.o.o. u stečaju objavljuje sljedeći

OGLAS radi prodaje pokretnina prema načelu „viđeno-kupljeno“ - alati, naprave za građevinu - repromaterijal za građevinu, elektrotehniku - rezervni dijelovi - sitni inventar, sanitarije - ostali potrošni materijal za područje građevine i elektrotehnike - vozilo Ford Connect LWB 1.8 TDCI Van Za sve informacije o prodaji javiti se stečajnoj upraviteljici na tel.

042/302-243. Pokretnine će se prodati zainteresiranom kupcu po početnoj cijeni utvrđenoj od strane stalnog sudskog vještaka, a sve prema načelu „viđeno-kupljeno“, što isključuje sve naknadne prigovore kupaca.

NOVO! Krediti na ostatak plaće bez prijenosa primanja. Za umirovljenike do 80 g. Fleksi krediti do 30.000 €/12 g. Objedinjavanje svih obveza i ovrha u jednu.

Mob. 091/788-0738 ozn.414 NOVI krediti uz manje kamate!

Hipotekarni na 25 g. Posebni modeli za Ytres, Com-Prom, Intinovu i Boxmark. Umirovljenici na 12 g. Pozajmice odmah.

Bez HROK-a. Željka Matušin, inf: 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c

NAJBRŽI i najpovoljniji krediti bez jamaca i sudužnika. Zatvaramo ovrhe i CL. Posebna akcija za umirovljenike, Boxmark, Calzedoniu, Ytres. Mob. 091/3023369 ozn.447

NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, računala, starina, čekova, na kartice, u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7.

Mob. 095/4088-840 ozn.233c POZAJMICE i krediti! Mogućnost otplate općim uplatnicama! Bez ovjere i ustege! Nema provjere u HROK i CL! Zaposleni na određeno i stalno!

Umirovljenici! Mob. 091/916-9885 ozn.297c NOVI još povoljniji uvjeti kreditiranja uz zatvaranje blokada, na ostatak primanja do 12 g. Umirovljenički krediti do 75 g. Mob. 091/303-8054 ozn.176c FENOMENALNO! Krediti na trajni nalog na ostatak primanja, bez jamaca uz niže kamate i naknade. Ivana, 095/399-2761 ozn.176c KREDITI – zatvaramo blokade, ovrhe na 12 g. Umirovljenički krediti do 75 g. Mob. 099/647-1106 ozn.176c

34

MALI OGLASI/ZAHVALE I SJEĆANJA

REGIONALNI TJEDNIK || 5. veljače 2013., br. 455

ZAHVALA

Poslovni broj: 7 St-197/12-26

povodom tragične smrti naših najmilijih REPUBLIKA HRVATSKA TRGOVAČKI SUD U VARAŽDINU Braće Radića 2 Trgovački sud u Varaždinu, po sucu toga suda Mariji Levanić-Škerbić kao stečajnom sucu u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom GRADFORM d.o.o. „u stečaju“ Varaždin, Ivanečka 36, MBS: 070005285, OIB: 03959455111, temeljem odredbe čl . 164. st. 4. Stečajnog zakona i odgovarajuće primjene pravila o ovrsi na nekretnini, dana 28. siječnja 2013. godine donosi sljedeći BANKOVNI krediti do 30.000 € bez jamaca, zatvaranje CL, ovrha, blokada. Pozajmice – odmah. Beskamatne pozajmice. Putem kreditnih kartica Diners, American, Master ZA-BA u roku 20 min. Umirovljenici do 80 g. već sa mirovinama od 800,00 kn – kta od 4,99 %. Mob. 092/1775-900 ozn.454 KREDITI – niže kamate, bez HROKa, do 1/2 p., zatvaranje ovrha. Akcija – male mirovine. Rješavamo kredite grupacije Calzedonia. Mob. 099/8371958 ozn.430c KREDITI na 12 g. bez HROK-a, zatvaramo ovrhe. Akcija – umirovljenici s malim mirovinama! Mob. 099/4070651 ozn.143 NAJPOVOLJNIJI gotovinski hipotekarni krediti do 25 g. (40.000 € - rata 322 €). Krediti na ostatak primanja. Kartice bez ovjere, određeno. Mob. 098/492873 ozn.364c AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Mob. 099/488-5559 ozn.387 SVE vrste bankovnih kredita bez jamaca. Podižemo kreditnu sposobnost.

Kamata od 5,5 % do 30 god. Mob. 091/185-1478 ozn.401 AKCIJA bankovnih kredita do 100 000 kn uz kamate od 7,99%. N.G. 092/1491642 ozn.433c KREDITI! Zatvaranje svih zaduženja, blokada, Fine, na 12 g. do 30.000 €, kta od 8,7 %. Mob. 099/579-5712, 095/8786858 ozn.409 TR-AG d.o.o. – Gotovina za 5 minuta.

K. Filića 39a, 042/321-701 ozn.3300b KREDITI za umirovljenike do 80 g. (mogućnost mirovine ispod 1.000 kn), beskamatne pozajmice, inoz. mirovine do 7.000 €, na ostatak plaće do 30.000 €. Mob. 099/865-3200 ozn.442 POZAJMICE – odmah do 80 g., na ostatak plaće do 12.000 €, zatvaramo CL. blokade i ovrhe, ino mirovine do 7.000 €. Umirovljenici - mirovina već od 800 kn. Mob. 091/342-2075 ozn.442 EKSPRES pozajmice do 30.000 kn za zaposlene i umirovljenike, bez CL i HROK-a. Mob. 099/636-5607 ozn.663a

POZNANSTVA ASTROLINIJA NERA sa dugogodišnjim iskustvom na novom broju 064/630-639! Astrologija, tarot, rune, Feng Shui, savjeti, gledanje u kristalnu kuglu. Skidanje uroka, nagaza, crne magije. Najave za prijem kod vidovnjakinje na: 042/203-985 ozn.5274 MUŠKARAC 46 godine, sportaš, slobodan, traži ženu. Mob. 095/5449182 ozn.364

ZAKLJUČAK O PRODAJI I. Određuje se prva javna dražba za prodaju nekretnina stečajnog dužnika GRADFORM d.o.o. „u stečaju“ Varaždin, Ivanečka 36, MBS: 070005285, OIB: 03959455111, za dan

21. veljače 2013. u 13.00 sati kod Trgovačkog suda u Varaždinu, Ulica braće Radića 2, soba 223/II. kat na kojoj će se prodavati: a) – nekretnina upisana u zk. ul. broj 883 k.o. Jalkovec, kat. Čest. br. 425/18, oranica Jalkovečki lug od 4557 m2 – početna cijena iznosi 4.896.450,00 kn b) – nekretnina upisana u zk. ul. 6878 k.o. Varaždin (u osnivanju), kat. čest. br. 1637/64, Ivanečka ulica, kuća u Ivanečkoj ulici, dvorište u Ivanečkoj ulici, livada u Ivanečkoj ulici od 652 m2 – početna cijena iznosi 677.970,00 kn.

II. Uvjeti prodaje: 1) Na nekretninama razlučno pravo ima Zagrebačka banka d.d. Zagreb, Paromlinska 2.

2) Nekretnine se ne mogu prodavati ispod početnih cijena navedenih u točci I. 3) Poreze i pristojbe u vezi s prodajom, kao i troškove uknjižbe, plaća kupac.

4) Nekretnine će se prodavati na usmenoj javnoj dražbi, a kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do zaključno 19. veljače 2013. godine uplatile jamčevinu od 10 % od utvrđene vrijednosti nekretnine na žiro-račun ovoga suda broja 2390001-1300002754, a kupac je dužan potvrdu o uplati predočiti sudu prije nego što se pristupi dražbi. Uplaćena jamčevina uračunava se u kupovinu.

5) Od polaganja jamčevina oslobođeni su razlučni vjerovnici.

6) Pravo nadmetanja imaju sve fizičke i pravne osobe u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske.

7) Kupac je dužan položiti kupovninu u roku od 30 dana od donošenja rješenja o dosudi. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu smatrat će se da je odustao od kupnje, a položena jamčevina se zadržava. Iz položenog osiguranja namirit će se troškovi nove prodaje (članak 100. stavak 1., 2. i 3. Ovršnog zakona).

Ako bude više ponuditelja, sud će u rješenju o dosudi odrediti da će se nekretnina dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili, a ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u roku koji im je određen, u tom slučaju sud će donijeti posebno rješenje o dosudi svakom sljedećem kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnine dosudi, u kojem će odrediti rok za polaganje kupovnine. Sud će u tom rješenju najprije oglasiti nevažećom dosudu kupcu koji je ponudio višu cijenu (članak 98. stavak 6. Ovršnog zakona).

8) Ročište za javnu dražbu održat će se i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj (članak 95. stavak 1. Ovršnog zakona).

9) Nekretnine se prodaju po principu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca na nedostatke, pravne ili činjenične naravi.

10) Ponuditeljima čija ponuda ne bude prihvaćena, uplaćena jamčevina vratit će se odmah nakon zaključenja dražbe (član 94. stavak 4. Ovršnog zakona).

11) Nakon što kupac položi kupovninu i rješenje o dosudi postane pravomoćno, sud će zaključkom o predaji nekretnine kupcu, ukoliko to nije određeno rješenjem o dosudi, odrediti upis prava vlasništva u korist kupca te brisanje tereta na nekretnini.

12) Nekretnine koje su predmet prodaje, kao i procjena sudskog vještaka, mogu se razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem (mobitel 099/807-0782).

IVANE HRMAN 1982. – 2013.

KARLA ČRNUGELJA 2008. – 2013.

TOMISLAVA ČRNUGELJA 1976. – 2013.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i poznanicima na toplim riječima utjehe, položenim vijencima i svijećama, telegramima, izrazima sućuti i na dostojanstvenom ispraćaju voljenih nam pokojnika. Jednaku zahvalnost dugujemo svim institucijama i udrugama koje su bile uz nas u najtežim trenucima. Neizrecivu tugu su nam ublažili vlč. Hadrović, vlč. Kosec te pater Mijo Hrman koji su pokojnike ispratili na vječni počinak. Od srca im hvala.

Tješi nas spoznaja da na svijetu još ima puno dobrih ljudi.

Hvala vam svima!

Ožalošćeni: roditelji Vjekoslav i Ruža, sestra Dajana s obitelji Grozdek, otac Josip i brat Kruno Črnugelj *****

POSLJEDNJI POZDRAVI …Ljubav nikad ne prestaje.

Prorokovanja? Uminut će.

Jezici? Umuknut će.

Spoznanje? Uminut će.

Jer djelomično je naše spoznanje, i djelomično prorokovanje.

A kad dođe ono savršeno uminut će ovo djelomično…

(1 Kor 13,8-10) Roditelji Ruža i Vjekoslav *****

Našoj maloj mrvici

KARLU Želio si da nikada ne narasteš, da zauvijek budeš naša mala beba.

Dragi anđelčiću, čuvaj nam mjesto kraj sebe.

Neutješni deda i baka

Dragi Karlo!

Neće Te izbrisati vrijeme, niti sakriti tama, naš si anđeo koji nas prati i vječno ćeš živjeti s nama…

Vole Te Tvoji bratići David i Luka *****

Vrijeme ne donosi zaborav već tužnu istinu da smo vas prerano izgubili.

Neka vas čuvaju dragi Bog i anđeli nebeski.

Obitelj Grozdek *****

Zahvaljujemo vam na lijepim uspomenama koje ste nam ostavili.

Zauvijek ćete ostati u našim srcima i mislima.

*****

Obitelj Grgetić i Štabi

Kad bismo vam barem mogli dati, djelić života svoga, da vam srca zakucaju, da vam pogledi zablistaju, da vam se lica nasmiju i da sve bude opet kao prije…

Zauvijek ćete biti u našim srcima, mislima i molitvama.

Vaš grob pun je cvijeća, tiho plače svaka svijeća.

Da mirno spavate i ptice se trude, tiho pjevaju da vas ne probude.

Anđeli dragi, mi vas molimo, čuvajte ih, jer ih volimo.

Dajana, Tomica, David i Luka

Đeni, Silvija, Mirela, Jelena&Davorka

*****

U Varaždinu, 28. siječnja 2013. godine Stečajni sudac: Marija Levanić-Škerbić, v.r.

Pouka o pravnom lijeku: Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (čl. 11. st. 9. Stečajnog zakona) DNA: 1. Stečajni upravitelj – Tomislav Đuričin, Dravska poljana 1, 42000 Varaždin 2. Razlučni vjerovnik – Zagrebačka banka d.d. Zagreb, Paromlinska 2 3. Stečajna oglasna ploča suda 4. Računovodstvo suda (radi evidencije uplate jamčevine)

već Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale saslikom

od

1ku0na0!!!

ZAHVALE I SJEĆANJA

5. veljače 2013., br. 455 || REGIONALNI TJEDNIK

35

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

na dragog

na voljenog supruga, oca, svekra i djeda

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj

ZDRAVKA VRČEKA

JURAJA (ĐURU) KRSNIKA

BISERKI KLEPAČ

4. 2. 2012. – 4. 2. 2013.

4. II. 1989. – 4. II. 2013.

Tužni su dani, noći još tužnije.

Zašto nam Te prerano uze i ne vrati nam Te više?

S ljubavlju i tugom čuvamo Te u našim srcima.

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

Vjerujem da ću uživati dobra Jahvina u zemlji živih.

Psalam 27,13

Tvoja obitelj

Tvoji: supruga Ivanka, kćeri Dijana i Sunčica, zetovi Ivica i Miroslav

Tvoji: Marijan, Goran, Dejan i Rossella, baka i deda Klepač

SJEĆANJE

*****

Dragi djede, nedostaje nam Tvoj osmijeh, dobrota i igranje s Tobom.

SJEĆANJE

BOJAN KOREN 31. 1. 2011. – 31. 1. 2013.

Tvoj lik i Tvoja dobrota ostat će s nama cijeloga života.

Tvoji Emil, Lana i Matija

MATVIJ

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu

VERU GARAFOLIĆ

POSLJEDNJI POZDRAV

6. 2. 2012. – 6. 2. 2013.

našem dragom tati, svekru i djedu

Daleko na nebu Tvoj je dom, a mi ćemo Te zauvijek čuvati u srcu svom.

MATIJI HORVATIĆU

Tvoji najmiliji

preminulom nakon kratke i teške bolesti u 76. godini života.

Ožalošćeni: sin Ivan, snaha Pavlica, unuke Ana, Paula i Ivana

SJEĆANJE

na drage i nezaboravne

na dragog

Vaši najmiliji

SJEĆANJE

VINKO KUDUMIJA S ljubavlju i poštovanjem, Tvoji najmiliji

BRANKA BOBEKA

CIKAČ

5. II. 2006. – 5. II. 2013.

Hvala svima koji Te se sjećaju i posjećuju Tvoj tihi dom.

TOMU

JOSIP

† 2008. † 2011.

S poštovanjem čuvamo uspomenu na vas.

9. II. 2007. – 9. II. 2013.

SJEĆANJE

i

9. II. 2011. – 9. II. 2013.

KATICA

JELENU 10. III. 2011. – 10. III. 2013.

Teško je bez vas biti, tugu i bol u srcu kriti, ali s nama ćete u molitvama i mislima zauvijek biti.

Tvoji najmiliji

KATARINE MIHALINA POSLJEDNJI POZDRAV dragoj baki

Vaši najmiliji

MARIJI MAŠIĆ

JANKO SAMBOLEC

Bog je vidio da si umorna.

Zagrlio Te i šapnuo: „Pođi sa mnom.“ Tvoja duša s anđelima spava, sve dok nas ima, živjet ćeš Ti s nama.

8. II. 2005. – 8. II. 2013.

Tvoj unuk Darko s obitelji

SJEĆANJE

Ni godine koje su prošle, ni život koji teče, bol i sjećanje na Tebe nikad izbrisati neće.

Supruga i djeca s obitelji

ZAHVALA povodom smrti naše drage mame, bake, punice i svekrve

TUŽNO SJEĆANJE na našeg voljenog

preminule 28. 1. 2013. g. u 66. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima, znancima, osoblju Odsjeka br. 2 Novi Marof i Županijskom sudu Varaždin na iskrenoj sućuti, položenim vijencima, svijećama i ispraćaju na vječni počinak. Posebno hvala prečasnom Josipu Vidoviću na dostojanstvenom ispraćaju i riječima utjehe u vjeri.

Ožalošćeni: kćeri Anica, Vesna, sin Predrag, zetovi Dražen, Branko, snaha Blaženka, unučad, sestra i brat

ZAHVALA povodom smrti naše drage svekrve, bake i prabake

ANKE KRALJ rođ. ŠINCEK SJEĆANJE

MLADENA STANČIĆA 3. 2. 2008. – 3. 2. 2013.

ZLATKO LAZAR – PUPAN 7. II. 2009. – 7. II. 2013.

Tvoje mama, sestra i nećakinja

TVOJI kojima najviše nedostaješ STANČIĆI – ZDENKA - KRALJI

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom iznenadne smrti našeg voljenog supruga, oca, djeda i brata

povodom smrti drage majke

STJEPANA MARTINCA

IVANKE DLAKA rođ. VEČERIĆ

preminulog 27. 1. 2013. u 70. godini života.

preminule 27. I. 2013. u 64. godini.

Od srca zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima, djelatnicima Boxmarka te župniku Josipu Pavleku na riječima utjehe i dostojanstvenom ispraćaju.

Znamo da si s anđelima isto kao što si i s nama.

Zauvijek u našim srcima i molitvama.

Dirnuti iskrenom pažnjom i pomoći u teškim trenucima naše boli i tuge iskazujemo veliku zahvalnost svima koji su nam uputili riječi utjehe, bili uz nas, izrazili sućut i ispratili nama dragu majku na vječni počinak.

Ožalošćene kćeri Martina i Štefani

SJEĆANJE na

POSLJEDNJI POZDRAV

DRAGUTINA ŠANTEKA

našem dragom tati, svekru i djedu

8. 2. 2012. – 8. 2. 2013.

MATIJI HORVATIĆU

Ožalošćeni: sin Ivan, snaha Pavlica, unuke Ana, Paula i Ivana

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini i susjedima koji su bili uz nas u najtežim trenucima, izrazili sućut, položili cvijeće i svijeće na odar i ispratili nam dragu pokojnicu na vječni počinak. Najljepše hvala kapelanu Igoru na riječima oproštaja i molitve.

Ožalošćeni: snaha Zdenka, unuci Dalibor s Katarinom, Jurica, unuka Nataša s obitelji

SJEĆANJE

ELEONORA TOVERNIĆ 8. 2. 2012. – 8. 2. 2013.

Obitelj Stanković

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog i voljenog sina, supruga, oca, tasta i djeda

IVANA TOMAŠEKA

Ožalošćeni: supruga Ružica, sin Antonio i kći Rajka, snaha Anica i zet Damir, unuci Ana, Filip i Leo, ostala rodbina i prijatelji

preminulom nakon kratke i teške bolesti u 76. godini života.

preminule 25. 1. 2013. u 76. godini života.

Neće Te izbrisati vrijeme što teče, ni sakriti zemlja u kojoj spavaš, zvijezda si sjajna koja nas pratiš i uvijek ćeš biti s nama.

Supruga Nadica, sinovi Mario i Dejan, snahe Ivana i Martina, unuka Eva

preminulog 30. 1. 2013. u 57. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo na iskrenoj sućuti svoj rodbini, susjedima, prijateljima i znancima na riječima utjehe i izrazima sućuti te ispraćaju dragog pokojnika na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo djelatnicima Varaždinske županije, djelatnicima Hitne medicinske pomoći. Hvala velečasnom na toplim riječima utjehe.

Počivao u miru Božjem.

Ožalošćeni: majka Marija, otac Ivan, supruga Biserka, kći Ivana, sin Hrvoje, snaha Marina, Marko, unuci Vanessa, Sven, Nives i Erik, šogor Željko, šogorica Dijana i nećak Dean

36

ZAHVALE I SJEĆANJA

REGIONALNI TJEDNIK || 5. veljače 2013., br. 455

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom iznenadne smrti drage supruge, majke, bake i svekrve

BOŽICA SUDŽUKOVIĆ

VLADIMIRA PETRINIĆA 5. 2. 2011. – 5. 2. 2013.

MARIJE OKUN

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo Te u našim srcima.

preminule 27. 1. 2013. g. u 69. godini života.

SJEĆANJE na voljenog

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

PREDRAGA JAGAČIĆA

7. 2. 2012. – 7. 2. 2013.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Zahvaljujemo susjedima, rodbini, prijateljima i znancima na toplim riječima utjehe, položenim vijencima i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak. Zahvaljujemo Hitnoj pomoći, DVD-u Šemovec te župniku Petru Golubu na lijepim riječima oproštaja i ispraćaja.

Tvoji Aleksandar, Nikola s Valentinom i Budimir

TUŽNO SJEĆANJE

Ožalošćeni: suprug Dragutin, sinovi Ivan i Darko, snahe Ružica i Nadica, unuke Valentina i Nikolina i ostala tugujuća rodbina

na voljenog supruga, oca, djeda, pradjeda i tasta

11. 2. 1995. – 11. 2. 2013.

JOSIPA VALJAKA

Uvijek si s nama u našim mislima i molitvama.

S ljubavlju i poštovanjem,

8. II. 2012. – 8. II. 2013.

TUŽNO SJEĆANJE

Život bez Tebe tužan je, naš dom bez Tebe prazan je, a ljubav prema Tebi vječna je.

Uvijek si u našim mislima i molitvama.

Hvala Ti za sve.

Hvala svima koji Te se sjećaju i posjećuju Tvoj tihi dom.

DRAGUTIN SAKAČ

Tvoja mama i brat s obitelji

4. 2. 2011. – 4. 2. 2013.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

SJEĆANJE

Tvoji: supruga Marija, sinovi, kćeri, snahe i unuci

na dragog djeda

TOMU MAŠIĆA

Tvoji najmiliji

7. 2. 2011. – 7. 2. 2013.

SJEĆANJE

Uvijek u našim srcima i mislima.

na supruga i oca

Unuk Darko s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV

VILIMA BOSILJA – PIŠTU 6. II. 1992. – 6. II. 2013.

SAŠI BENEŠU

Sjećanje ne prestaje vremenom. Živiš u svakoj našoj radosti i tuzi, osmijehu i suzi.

SJEĆANJE

TOMO MAŠIĆ

† 27. 1. 2013.

Supruga, djeca i unuci

7. 2. 2011. – 7. 2. 2013.

Od obitelji Geček i Martinović

U mislima i molitvama uvijek si s nama.

SJEĆANJE

BOLNO SJEĆANJE

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

JOSIP BOROVIĆ

na našu voljenu

4. 2. 2012. – 4. 2. 2013.

ANDREJICU ČORKO 7. 2. 1998. – 7. 2. 2013.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo Te u srcima.

FILIP TURKOVIĆ

S ljubavlju i tugom zauvijek Te nosimo u svojim srcima.

Nedostaješ nam.

Tvoji najmiliji

5. 2. 2005. – 5. 2. 2013.

Tvoja mama, sin Ivan i brat Mario s obitelji

S ljubavlju i poštovanjem,

SJEĆANJE Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

STANISLAV JESENIČNIK

TUŽNO SJEĆANJE

4. 2. 2006. – 4. 2. 2013.

ANICA HORVAT 4. 2. 2012. – 4. 2. 2013.

Sjećanje na Tebe dio je naših života u kojima ćeš uvijek nedostajati.

DRAGUTIN JERTEC

Zauvijek u našim srcima.

Tvoje Barbara i Alenka Tvoji najmiliji

7. 2. 2009. – 7. 2. 2013.

TUŽNO SJEĆANJE Sin Darko s obitelji

SJEĆANJE

SLAVKO BOGDANIĆ

SJEĆANJE

8. II. 2011. – 8. II. 2013.

na drage nam

Lako je obrisati suze i zapaliti svijeću, al’ teško je izbrisati iz srca tugu vječnu.

JOSIP BREŠKI S ljubavlju i poštovanjem,

FRANCISKU rođ. BOROVEC SJEĆANJE

Ivan, Slavica, Goran, Igor i Anita

Vaši najmiliji

MIHALIĆ

6. 2. 2012. – 6. 2. 2013.

SJEĆANJE

†12. veljače 1994.

Godine prolaze, a sjećanja na vas ostaju.

IN MEMORIAM

RATIMIR HERCEG

tugujuća obitelj

PETRA

† 28. siječnja 1996.

na roditelje

Hvala svima koji ga nisu zaboravili.

S ljubavlju i poštovanjem,

HRMAN

Supruga Jelica i sin Ivan s obitelji

7. 2. 2012. – 7. 2. 2013.

SJEĆANJE

ZLATU

IVANA

† 5. 2. 2012.

† 7. 2. 2007.

SLAVKO TEŽAK 4. 2. 1980. – 4. 2. 2013.

Otišli ste stazom s koje povratka nema, a nama ostaje praznina i vječna uspomena.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Vaša djeca s obiteljima

Tvoji najmiliji

AGATA KOZULIĆ 8. 2. 2012. – 8. 2. 2013.

Prošla je godina dana otkad nisi s nama.

U srcu tuga, u kući velika praznina, a za Tobom ljubav vječna.

Suprug Slavko i sin Milorad

SJEĆANJE

SJEĆANJE

NADA GJUD

JOSIP ŠANTALAB

7. 2. 2003. – 7. 2. 2013.

10. 2. 1997. – 10. 2. 2013.

Od srca hvala za sve što si nam dala.

Godine prolaze, a sjećanje i uspomene ostaju.

Suprug Branko, sin Željko, snaha Valentina i unuke Petra i Martina

Tvoji najmiliji

ZAHVALE I SJEĆANJA

5. veljače 2013., br. 455 || REGIONALNI TJEDNIK

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom smrti naše majke, bake i prabake

povodom smrti našeg dragog oca, djeda i pradjeda

LJUDMILE HABEK rođ. CEROVEČKI preminule 28. 1. 2013. u 92. godini života.

Zahvaljujemo rodbini i znancima na izrazima sućuti te ispraćaju pokojnice na vječni počinak.

Kći Zdenka, unuka Sanja, praunuk Martin, unuk Dalibor s obitelji

SJEĆANJE

MARIJA ŠLIBAR † 2. 9. 1996.

U povodu imendana na blagdan Majke Božje Lurdske zadušnica će biti u katedrali 11. veljače u 18 sati.

VINKA ŠIPOŠA

ZAHVALA U dubokoj boli koja nas je zadesila gubitkom drage nam supruge, mame, bake, prabake, svekrve i punice

preminulog 28. 1. 2013. u 83. godini života.

Dirnuti iskrenom pažnjom u najtežim trenucima naše boli iskazujemo veliku zahvalnost rodbini, kumovima, prijateljima i znancima koji su nam uputili riječi utjehe, izrazili sućut, položili vijence i svijeće na odar te ispratili našeg dragog pokojnika na vječni počinak. Veliko hvala na brizi i njezi Domu za starije i nemoćne Slakovec.

Ožalošćeni: sin Vladimir, snaha Nadica, unuci Dario i Velimir s obiteljima *****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom

37

ANE ŠILEC koja nas je napustila 30. siječnja 2013. u 74. godini života zbog teške bolesti, najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, posebno dr. Štrlek, kumovima, susjedima, prijateljima, dirnuti iskrenom pažnjom i suosjećanjem u trenucima naše tuge i boli te ispraćaju drage nam pokojnice na njezino posljednje počivalište. Najtoplije zahvaljujemo svim liječnicima i osoblju Interne Varaždin, a posebno Odjelu hematologije te dr. Oskoruš i sestri Jasminki iz ambulante Trnovec, kao i velečasnom Josipu Hadroviću na toplim i dirljivim riječima oproštaja. Hvala vam svima koji ste joj za života omogućili da lijepe trenutke podijeli s vama, osjetivši vašu dobrotu, ljubav i poštovanje.

Obitelj

DJEDU i PRADJEDU SJEĆANJE

TEREZIJA RUŠEC 7. 2. 2007. – 7. 2. 2013.

U dijelu našeg srca postoji kutak u kojem će zauvijek ostati zapisane uspomene na Tebe.

Po dobroti ćemo Te pamtiti, s ljubavlju i ponosom spominjati, u srcu vječno čuvati.

Hvala Ti. S ljubavlju,

ZAHVALA SJEĆANJE 1. 2. 2007. – 1. 2. 2013.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo Te u srcima našim.

Tvoja Vesna, kći Silvija, sin Oliver s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE na našeg voljenog

ŽELJKA ČESIJA

povodom smrti naše voljene supruge, mame i bake

ĐURĐICE ŠOŠTAR rođ. MUDRI preminule 31. 1. 2013. u 62. godini života.

ali osjećamo da si uvijek, između nas.

Dvije godine nisi s nama, ali Tvoje veliko srce kuca u svima nama.

Supruga Verica, mama Vera, sestra Ana s obitelji *****

Otišao si, tata, prerano od nas, teško je više ne čuti Ti glas.

S ljubavlju i tugom,

Tvoji ožalošćeni: kći Marija, sin Zvonko, snaha Verica, zet Zvonko, unuci Tihomir i Marko sa suprugama Martinom i Brankom, unuci Dario i Dominik te praunuci Andrej, Luka i Ivano

voljenom suprugu, tati, tastu i djedu

Ožalošćeni: suprug Ivan, kći Snježana, zet Darko, unuci Ivan, Silvija, Patricija i Klaudija

Lako je obrisati suze i zapaliti svijeće, al’ uspomene na Tebe zaboravit’ se nikad neće. U srcima žalost, na grobu tišina,

SJEĆANJE na voljenu majku i suprugu

SNJEŽANU KRSNIK 2010. – 2013.

Anđeli dragi, mi vas molimo, čuvajte je jer ju volimo.

POSLJEDNJI POZDRAV

TOMI BUHINU

u našem je domu ostala velika praznina.

Nek’ ti Bog osvijetli put, a anđeli isprate na počinak dug. Živio si za nas i mi ćemo za Tebe.

Počivaj u miru.

Tvoji: supruga Marija, kćeri Marijana i Kristina, zetovi Božo i Ivica i unuci Veronika, Jelena, Ivan, Marija, Luka i David

Tvoji: Iva, Silvije i Stjepan

SJEĆANJE na neprežaljenog

kćeri Ivana i Željka

SJEĆANJE

NADA GRABAR

SJEĆANJE

4. 2. 2011. – 4. 2. 2013.

VLADIMIR PITNER

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

9. 2. 2011. – 9. 2. 2013.

Nezaboravni trenuci provedeni s Tobom ostat će zauvijek u našim srcima.

Bila si nam zora koja nas je budila, sunce koje nas je grijalo, bila si nam sve u životu.

Mnogo si nam dala i od srca najljepše Ti hvala.

Zauvijek ćemo Te voljeti.

Zahvaljujemo rodbini, susjedima i znancima na izrazima sućuti te ispraćaju drage nam pokojnice. Posebno hvala kapelanu Igoru Radašiću, dr. Vugeru i dr. Čorko, osoblju Interne te djelatnicima mega-marketa Kitro Varaždin pr. br. 20 i Upravi TP-a te cvjećarnici „Orhideja“ Sračinec.

5. 2. 2011. – 5. 2. 2013.

Ne vidimo Tvoj osmijeh, ne čujemo Tvoj dragi glas,

Tvoj suprug Ivan *****

Tvoj unuk Dario s obitelji

Tvoji najmiliji

JOSIP BARILA

Otišla si al’ ljubav prema Tebi ostat će vječna uspomena na naš zajednički život.

Uz tugu i bol teško se oprostiti od Tebe, al’ Tvoja dobrota ostat će vječno u mom srcu.

BOŽIDARA KRANJČIĆA 10. II. 2006. - 10. II. 2013.

S tugom u srcima i dalje mislimo na Tebe.

Zauvijek Tvoji supruga Ivanka te sinovi s obiteljima

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE Tvoji najmiliji

na

ZORU STOJANOVIĆ

ZAHVALA ZAHVALA povodom iznenadne smrti dragog supruga, brata i strica

STJEPANA KEREŠE preminulog 31. 1. 2013. u 61. godini života.

Zahvaljujemo svoj rodbini, gospodinu Plantaku i svim dragim ljudima na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju. Veliko hvala vlč. Stjepanu Mostečeku na oproštajnim riječima i molitvi.

Ožalošćena obitelj *****

POSLJEDNJI POZDRAV

povodom smrti naše voljene mame, bake, prabake, punice i sestre

LJUBICE PEPELKO

Počivao u miru Božjem.

Od Darinke, Filipa, Vasiljke, Marine, Marina, Lane, Filipa, Lovre i Tomice

Dragutin, Gordana i Branko s obitelji

preminule 25. 1. 2013. u 83. godini života, nakon duge i teške bolesti.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima na izraženoj sućuti, položenim vijencima i svijećama.

Zahvaljujemo osoblju OB Varaždin, a posebno obiteljskoj liječnici mr. sc. Vesni Oskoruš te sestri Jasenki, mr. sc. Dubravki Dvoršćak i dr. Dinu Štrleku. Hvala djelatnicima Varkoma d.d. i Aquatehnici. Veliko hvala velečasnom Petru Golubu na dostojanstvenom ispraćaju u vječni dom.

Na rukama anđela otišla je naša majčica.

Malo je reći hvala za svu ljubav i dobrotu koju si nam dala.

Počivala u miru Božjem.

voljenom

STJEPANU KEREŠI

9. 2. 2008. – 9. 2. 2013.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Ožalošćeni: sin Dragutin, kći Marija i zet Josip, kći Ana i zet Marijan, unuk Sebastijan sa suprugom Andrejom, unuka Natalija sa suprugom Nevenom, unuka Marina sa suprugom Sašom, unuk Zoran, unuk Josip, praunuci Luka, Ivon, Sara, Jan, Vito, Vanja, sestra Štefanija i ostala tugujuća rodbina

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale saslikom

već od

1ku0na0!!!

38

S RAZNIH STRANA

REGIONALNI TJEDNIK || 5. veljaÄ?e 2013., br. 455

s raznih strana

U nedjelju LudbreĹĄki faĹĄnjak koji poÄ?inje - budnicom!

MaĹĄkare Ä&#x2021;e u nedjelju okupirati i Ludbreg. Udruga â&#x20AC;&#x153;Ä&#x152;rni maÄ?ek ludbreĹĄkiâ&#x20AC;&#x153; organizira â&#x20AC;&#x153;LudbreĹĄki faĹĄnjak 2013.â&#x20AC;? koja Ä&#x2021;e se odrĹžati u nedjelju 10. veljaÄ?e, a zapoÄ?et Ä&#x2021;e veÄ&#x2021; u ranijim jutarnjim satima budnicom ulicama grada. Drugi dio programa poÄ?inje u 13 sati kada Ä&#x2021;e se maĹĄkare okupiti kod Gradske sportske dvorane i u povorci krenuti prema srediĹĄnjem ludbreĹĄkom

www.regionalni.com

trgu, Trgu Svetoga Trojstva gdje Ä&#x2021;e im biti predani kljuÄ?evi grada. Uslijedit Ä&#x2021;e predstavljanje maĹĄkara i tradicionalni â&#x20AC;&#x153;FaĹĄnjanski svatiâ&#x20AC;?, potom i osuda, presuda i spaljivanje FaĹĄnjaka.

Ovaj, inaÄ?e 138. po redu â&#x20AC;&#x153;LudbreĹĄki faĹĄnjakâ&#x20AC;? zavrĹĄit Ä&#x2021;e Ä?itanjem popularnog â&#x20AC;&#x153;Vrapca!â&#x20AC;?. Cilj ove manifestacije je ne samo oÄ?uvanje tradicije veÄ&#x2021; i stvaranje novih.

Zovite nas na 042/290-777

É&#x201E;&bG J

Sve za FaĹĄnik i Valentinovo

FAĹ NIK Ovog vikenda u Ä&#x152;akovcu tradicionalni 49. MeÄ&#x2018;imurski faĹĄnik

Svi na maĹĄkore!

PiťeȨ 'J 8 & J ' G'8S J' iharaci@regionalni.com

U obiteljskom hipermarkeUV #t)ZQFS V[ QPWPMKOV OBbavu uvijek moĹžete oÄ?ekivati i zabavu, stoga ne propustite doÄ&#x2021;i u Lumini centar VaraĹždin tijekom iduÄ&#x2021;eg vikenda.

Na izboru vam je mnoĹĄtvo faĹĄniÄ?kih kostima: vjeĹĄtica, princeza, Indijanki, gusara, bubamara i drugih, sve po IZQFSQPWPMKOJN DJKFOBNB Uz to, subotom od 10 do 12 i

od 16 do 18 sati klinci na radionicama mogu i sami izraditi svoju originalnu masku te oslikavati srca od tijesta. #t)ZQFS KF JEFBMOP NKFTUP J za sve zaljubljene jer ovdje Ä&#x2021;ete sasvim sigurno pronaÄ&#x2021;i idealan poklon za svoju srodOV EVĂ?V 1PTKFUJUF #t)ZQFS OB Facebooku te pogledajte novu ponudu akcijskih artikala na XXX CIZQFS IS

Maskama od papira koje Ä&#x2021;e se izraÄ&#x2018;ivati u kreativnim likovnim radionicama koje Ä&#x2021;e se odrĹžati u suradnji s djeÄ?jim vrtiÄ&#x2021;em Ä&#x152;akovec i DruĹĄtvom NaĹĄa djeca, ovog petka u 10 sati u â&#x20AC;&#x153;Maloj sceni Vinko Lisjakâ&#x20AC;? zapoÄ?inju faĹĄniÄ?ka dogaÄ&#x2018;anja ovogodiĹĄnjeg, 49.

MeÄ&#x2018;imurskog faĹĄnika.

PikaÄ?i, krave...

Ova tradicionalna manifestacija koju svake godine â&#x20AC;&#x153;pohodeâ&#x20AC;? brojne maske i posjetitelji iz svih krajeva Hrvatske odrĹžava se ovog vikenda, od 8. do 10. veljaÄ?e u Ä&#x152;akovcu. Nakon kreativnih radionica prijepodne, prvog dana faĹĄnika s poÄ?etkom u

VICEVI PlavuĹĄa u apoteci: - Imate li test za trudnoÄ&#x2021;u?

- Imamo.

- A jesu li teĹĄka pitanja?

PoĹĄao Haso kod Muje i vidi mu djecu golu do pasa. Ulazi u kuÄ&#x2021;u i viÄ?e: - Jesi li ti normalan, na ovakvu zimu ti izbacio djecu ispred kuÄ&#x2021;e, a goli do pasa.

Na to Ä&#x2021;e mu Mujo: - Ma naĹĄao sam ovamo neki

IMPRESSUM UPRAVA Zdenka JagiÄ&#x2021; Ivica Kruhoberec Vesna MargetiÄ&#x2021;-Slatki

sirup protiv prehlade, pa da se ne baca.

ObjaĹĄnjava stari student svom cimeru brucoĹĄu: - ZnaĹĄ, na faksu su ti najteĹže prve tri godine.

Onda upiĹĄeĹĄ drugu, pa je sve lakĹĄe. Ĺ to je vrhunac bankrota?

Kada uÄ&#x2018;eĹĄ u kineski duÄ&#x2021;an i kaĹžeĹĄ: - NiĹĄta, samo gledam!â&#x20AC;?

IZDAVAÄ&#x152; Regionalni tjednik d.o.o.

Augusta Ĺ enoe 10 42000 VaraĹždin

LEKTORICA Isidora VujoĹĄeviÄ&#x2021; isidora@regionalni.com

FOTOREPORTERI GLAVNI UREDNIK SiniĹĄa SoviÄ&#x2021; Ivica Kruhoberec Oliver Knolmajer ikruhoberec@regionalni.com foto@regionalni.com ZAMJENIK GlAVNOG UREDNIKA Vesna MargetiÄ&#x2021;-Slatki vmargetic@regionalni.com POMOÄ&#x2020;NIK GLAVNOG UREDNIKA Irena HaraÄ?i PintariÄ&#x2021; iharaci@regionalni.com NOVINARI Tihana Drumev tihana@regionalni.com ViĹĄnja Gotal visnja@regionalni.com SURADNICI Damir IvanÄ?iÄ&#x2021; Gordana Igrec Denis PeriÄ?iÄ&#x2021;

GRAFIÄ&#x152;KA REDAKCIJA Vlatka LeĹĄiÄ&#x2021; vlatka@regionalni.com Sandra Malenica sandra@regionalni.com Mirta BroziÄ?eviÄ&#x2021; mirta@regionalni.com Maja Denac maja@regionalni.com PRODAJA: Zdenka JagiÄ&#x2021; voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Mira LjubiÄ&#x2021; mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjeÄ&#x2021;anja: VARAĹ˝DIN 7Plus Regionalni tjednik Augusta Ĺ enoe 1o pon: 8 - 12 uto: 8-13 sri - pet: 8 - 16 Kapucinski trg 5 (ulaz iz BlaĹžekove ul.) pon - pet: 8 - 20 h subotom: 8 - 13 h NOVI MAROF Galerija BukovÄ?an Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 9 - 16 h subotom: 9 - 12 h LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1 pon - pet: 8 - 17 h

IVANEC Poljodom MALI OGLASI: Gospodarska 2 malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Na ovogodiĹĄnjem faĹĄniku sudjelovat Ä&#x2021;e 2000 djece i odraslih 19 sati odrĹžat Ä&#x2021;e se svjetovni faĹĄnik koji Ä&#x2021;e i ove godine okupiti velik broj maskiranih sudionika. Razigrani maĹĄkori okupit Ä&#x2021;e se i predstaviti uz pratnju grupe â&#x20AC;&#x153;NoÄ&#x2021;na smjenaâ&#x20AC;? i uz tamburaĹĄki sastav â&#x20AC;&#x153;MejaĹĄiâ&#x20AC;? pod ĹĄatorom postavljenim na Trgu Republike uz dodjelu nagrada najboljima, a nakon sluĹžbenog dijela slijedi â&#x20AC;&#x153;FAĹ niÄ?ka FEĹ taâ&#x20AC;?.

MeÄ&#x2018;imurski faĹĄnik poÄ?inje u petak u 10 sati kreativnim djeÄ?jim radionicama

Subotnje jutro proteÄ&#x2021;i Ä&#x2021;e u znaku â&#x20AC;&#x153;DjeÄ?jeg faĹĄnikaâ&#x20AC;? u kojem Ä&#x2021;e sudjelovati 20-ak djeÄ?jih skupina. Povorka kreÄ&#x2021;e u 10 sati, a domaÄ&#x2021;inima Ä&#x2021;e se pridruĹžiti maliĹĄani iz djeÄ?jeg vrtiÄ&#x2021;a Ptuj.

Vrhunac ovogod iĹĄnjeg MeÄ&#x2018;imurskog faĹĄnika je tradicijska povorka uz preko 20 maskiranih tradicijskih grupa, posjetitelja, gostiju iz drugih gradova koja Ä&#x2021;e zapoÄ?eti u nedjelju 10. veljaÄ?e u 15 sati sa SajmiĹĄta.

Tradicionalne maske MeÄ&#x2018;imurja PikaÄ?i, Lafre, Ä&#x152;aplje, MeÄ&#x2018;imurske krave povest Ä&#x2021;e veselu povorku ulicama grada i uz glasnu gostujuÄ&#x2021;u podrĹĄku neizostavnih ptuj-

Sretan roÄ&#x2018;endan!

Prvog dana MeÄ&#x2018;imurskog faĹĄnika TuristiÄ?ka zajednica grada Ä&#x152;akovca, koja radi na oÄ?uvanju tradicije faĹĄnika meÄ&#x2018;imurskog kraja, ujedno Ä&#x2021;e proslaviti svoj 49. roÄ&#x2018;endan. RoÄ&#x2018;endan Ä&#x2021;e se obiljeĹžiti od 8 do 16 sati u prostorima TuristiÄ?kog ureda na novoj lokaciji - Trgu Republike 5 u Ä&#x152;akovcu.

skih kurenta i domaÄ&#x2021;ina iz Ä&#x152;akovca. OvogodiĹĄnji faĹĄnik zavrĹĄit Ä&#x2021;e kao i svake godine suÄ&#x2018;enjem FaĹĄniku. Njemu Ä&#x2021;e prijeki faĹĄniÄ?ki sud presuditi za sve zlo i grijehe koji su se zbili tijekom protekle godine.

Zabava Ä&#x2021;e se nakon toga nastaviti u faĹĄniÄ?kom ĹĄatoru uz bend â&#x20AC;&#x153;NoÄ&#x2021;na smjenaâ&#x20AC;? kojom Ä&#x2021;e ovogodiĹĄnji MeÄ&#x2018;imurski faĹĄnik biti priveden kraju.

Organizatori, TuristiÄ?ka zajednica Grada Ä&#x152;akovca, najavljuju kako Ä&#x2021;e na ovogodiĹĄnjem faĹĄniku sudjelovati 2000 djece i odraslih okupljenih u 60-ak faĹĄniÄ?kih skupina, a u Ä&#x152;akovec ovog vikenda stiĹžu i maĹĄkare iz Ptuja, Ĺ˝upe DubrovaÄ?ke, Kutine, Novog Marofa, Ä?akova, Koprivnice, Ludbrega i IvaniÄ&#x2021; Grada.

FAĹ NIK TisuÄ&#x2021;e posjetitelja na gradskoj ĹĄpici doÄ?ekalo je Ivonjski faĹĄnik

Na ivaneÄ?ku ĹĄpicu dolarmalo 500 maĹĄkara IvaneÄ?ke â&#x20AC;&#x153;gumileâ&#x20AC;?, coprnice, krampusi i zamusani dimnjaÄ?ari, rogati zvonÄ?ari Kvitrovec maĹĄkora iz Kulturno-umjetniÄ?ke udruge Kvitrovec iz DomaĹĄinca, vesela HaloĹĄka gostilna TD-a Klopotec iz slovenskog Leskovca s razgalamljenim kurentima, cijeli MeÄ&#x2018;imurski faĹĄnik s rasklepetanom Ä?etveronoĹžnim spodobom i razvijorenim druĹĄtvom ĹĄto je plesalo u haljinama naÄ?injenim od tisuÄ&#x2021;a raznobojnih vrpci...

Veselo na ĹĄpici Sve to tek je manji dio kosmatog i pernatog svijeta ĹĄto je u nedjelju 3. veljaÄ?e u neopisivoj halabuci i dolarmao na ivaneÄ?-

ku gradsku ĹĄpicu. Karnevalsku povorku predvodili su dugogodiĹĄnji organizatori Ivonjskog faĹĄinka, ivaneÄ?ko DruĹĄtvo prijatelja narodnih obiÄ?aja Maska, a njih je slijedilo joĹĄ gotovo 500 maskiranih stvorenja iz 21 karnevalskog druĹĄtva iz cijele VaraĹždinske i MeÄ&#x2018;imurske

Ĺžupanije i Slovenije.

U nazoÄ?nosti viĹĄe od 2000 posjetitelja, voditelji Marijan Gotal Cican i predsjednica Maske Vlasta FriĹĄÄ?iÄ&#x2021; u urnebesnom su ĹĄtimungu, uz soÄ?ne narodske poĹĄalice i uobiÄ?ajena karnevalska ludovanja u kojima su se pod maskama â&#x20AC;&#x153;brijalaâ&#x20AC;? i

aktualna politiÄ?ka dogaÄ&#x2018;anja, puna dva sata na ĹĄpici doÄ?ekivali goste. Na srediĹĄnji trg tako su domukale i MeÄ&#x2018;imurske krave iz Novog Sela na Dravi, iz Cestice je dozujao cijeli roj â&#x20AC;&#x17E;pÄ?elicaâ&#x20AC;&#x153; Ä?ije je goleme koĹĄnice vukao traktor, a za njima je isplaĹžena jezika njuĹĄkao i meda Ĺželjan medo. Originalni Hopaci iz Gornje VoÄ&#x2021;e pak su, silno tuĹžni, na ĹĄpicu doĹĄli sa cijelim sprovodom, ukljuÄ?ujuÄ&#x2021;i mrtvaÄ?ki sanduk, kriĹževe i drugu odgovarajuÄ&#x2021;u kulisu.

Nakon spaljivanja FaĹĄnika, lafre su nastavile faĹĄniÄ?ko veselje u velikoj dvorani KTC-a, gdje su ih ugostili Maska, Grad Ivanec i TuristiÄ?ko druĹĄtvo. (ljr)

VODIČ

5. veljače 2013., br. 455 || REGIONALNI TJEDNIK

39

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – JOŠ NEMA PROLJEĆA Siječanj je na našem području donio dosta snijega, ali analize pokazuju da je bio topliji od višegodišnjeg prosjeka. Bilo je i više oborina od normale. Više od dva tjedna u komadu imali smo snijeg na tlu. Ovog tjedna se temperatura zraka vraća u zimski režim. Nema na vidiku nekih ekstremnih hladnoća, ali će vrijeme biti primjereno početku veljače.

Moguće su i povremene slabe oborine, osobito sutra. Inače, upravo ovih dana prošle godine imali smo onu veliku hladnoću i snijeg. Prisjetimo se, snijega je bilo čak i u Dalmaciji, a Split i Šibenik su bili odsječeni od ostatka Hrvatske. Ništa slično nije na vidiku.

Od četvrtka sve do kraja tjedna stabilno i suho te hladnije. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min.iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognozu izradila udruga Crometeo 4.2.)

PREPORUKA TJEDNA: Koncert studenata klavira Veseli Zaki U petak 8. veljače u 18 sati u Glazbenoj školi Varaždin održat će se koncert studenata klavira osječke Umjetničke akademije iz klase profesora Konstantina Krasnitskog.

Nastupaju: Slavica Serenčeš, Kristina Senčić, Matea Matić, Andrea Gribl i Petra Milković.

VAŠE FOTOGRAFIJE

Zaki je mlad mužjak star oko 10 mjeseci. Srednjeg je rasta, težine oko 15 kg, vrlo zaigran i dobroćudan.

Nađen je okolici Varaždina i nadamo se da je odlutao te da ga vlasnik traži. Ovim putem molimo vlasnika da se javi u udrugu Spas, a u protivnom veselom Zakiju tražimo novi dom.

Udruga Spas 042/330-004.

Svoje fotografije šaljite nam na foto@regionalni.com

ROĐENI: DJEVOJČICE: Iva Poljak, Dora Cuković, Gabrijela Hranić, Karla Katalenić, Vita Behin, Helena Korpar, Dora Šamarija, Tea Lukač, Ana Sedlić i Lucija Hranjec.

DJEČACI: Ivan Bek, Renato Cafuk, Leon Hutinski, Leon Bistrović, Dino Sabol, Simon Žganec, Šimun Vučinović, Mihael Mohenski, Vlado Kurelić, Fran Cmrečak, Leon Ferenec i Janko Loborec.

UMRLI: Saša Beneš (42), Ljudmila Habek (91), Vinko Šipoš (82), Ana Vdović (92), Marija Vnuk (80), Blanka Ozimec (81), Ivan Tomašek (56), Anka Vrček (77), Stanislav Dreflak (54) i Zoran Petrinjak (48) Pravila za slanje fotografija - Svatko smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 KB. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete nećemo objaviti.

PREDAVANJA ZA LJUBITELJE VRTLARENJA

Siniša Jakopec

Saznajte zašto je važno očuvati stare sorte

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KAZALIŠTE 5. veljače (utorak) PRIČAJ MI O GORKOME u 20 sati, Scena Zvonimir Rogoz (ulaznice u slobodnoj prodaji) 7. veljače (četvrtak) FAMILIJA U PRAHU u 20 sati, Scena Zvonimir Rogoz (ulaznice u slobodnoj prodaji) 8. veljače (petak) ARAPSKA NOĆ u 19,30 sati, Velika scena (ulaznice u slobodnoj prodaji) 9. veljače (subota) “VELIKO SRCE MALOM SRCU”, humanitarni program u 16 sati, Velika scena 10. veljače (nedjelja) ČAROBNICA BERTA, MAKS I MALA PRINCEZA u 17 sati, Pozornica (ulaznice u slobodnoj prodaji) KNJIŽNICA Odjel za odrasle (Trg slobode

8a) i Odjel za djecu (vila Bedeković, A. Cesarca 10) ponedjeljak – petak 7.30 – 19.30 subota 7.30 – 13.00 Odjel za mlade, Odjel strane literature (vila Bedeković, A. Cesarca 10) i Ogranak Banfica (N. Tesle 20) ponedjeljak, utorak, srijeda 13.30 – 19.30 četrvrtak, petak 7.30 – 15.00 subota 7.30 – 13.00 MUZEJI Stari grad utorak – petak 9.00 – 17.00 subota i nedjelja 9.00 – 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav – Galerija starih i novih majstora utorak – petak 9.00 – 17.00 subota i nedjelja 9.00 – 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca utorak – petak 9.00 – 17.00 subota i nedjelja 9.00 – 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

10. veljače (nedjelja) PIJEV ŽIVOT u 18 sati

GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića utorak – nedjelja 10.00 – 13.00 i 17.00 – 20.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno KINO GALERIJA www.kino-galerija.hr Gajeva 1, Varaždin 8. veljače (petak) DANI GROMA (Days Of Thunder, 1990.) u 18 sati (kinotečni program Kina Tuškanac, prvi od četiriju filmova) KRALJEVA AFERA u 20 sati 9. veljače (subota) KRALJEVA AFERA u 18 sati

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU KINO 5. veljače (utorak) SONJA I BIK u 18 i 20 sati 6. veljače (srijeda) SAMO BEZ EMOCIJA u 20 sati 7. veljače (četvrtak) KRALJEVSKA AFERA u 20 sati 10. veljače (ponedjeljak) BOJE DUGE u 16 sati

Za sve ljubitelje prirode i vrtlarenja, udruga Biovrt – u skladu s prirodom u suradnji s Centrom Smart Vision u subotu 9. veljače održava predavanje Tehnike sijanja u kućnoj radinosti i važnost

Očuvanje starinskih sorti voća i povrća važno je za budućnost čovječanstva očuvanja sjemenja starinskih vrsta.

Predavanje počinje u 18 sati u prostorijama Centra Smart Vision u Ulici Vinka Karlovića 14 a u Nedelišću.

Na predavanju će biti prezentirane tehnike uzgoja

presadnica i bilja u kućnoj radinosti te koji su prednosti i nedostaci pojedinih metoda.

Osim navedenog, moći ćete čuti zašto i kako održati sjeme starinskih sorti voća i povrća te zašto je to važno za budućnost čovječanstva.

O svemu tome govorit će Silvija Kolar-Fodor, predsjednica udruge Biovrt – u skladu s prirodom, koja će i u četvrtak 7. veljače održati predavanje o biovrtlarstvu.

Njezino izlaganje bit će dio predavanja o načinima proizvodnje zdrave hrane, koje će se održati u četvrtak 7. veljače u 18 sati u prostorijama udruge ACT u Čakovcu (Stari hrast, 1. kat).

Ovo predavanje organiziraju Grupa solidarne razmjene (GSR) Čakovec i Knjižnica i čitaonica Tabula rasa.

40

ZADNJA

REGIONALNI TJEDNIK || 5. veljače 2013., br. 455

SJAJNI BAL Na dvadesetom balu prvi put europska himna “Oda radosti”

Varaždin ususret EU! Jubilarni 20. Sjajni bal i ove je godine zaslužio epitet koji nosi u nazivu – sjajni. Dame u raskošnim toaletama pod bogatim osvjetljenjem kristalnih lustera...

Bal koji se svake godine održava prvoga petka u veljači ove je godine tematski bio posvećen skorom ulasku Hrvatske u EU te je Big band Bad Gleichenberg uz tradicionalno izvođenje hrvatske i austrijske himne prvi put i službeno odsvirao europsku himnu “Odu radosti”.

Osim nekih novih lica, u varaždinskom HNK sve je

moćnica ministrice kulture Vesna Jurić Bulatović. Balu je prisustvovao i dopredsjednik Hrvatskog sabora Milorad Batinić te novi predsjednik sjeverozapadnog ogranka HNS-a Radimir Čačić.

Osim što je Sjajni bal okarakterizirala kao važan događaj za promociju grada i njegova ugleda te istaknula pravi europski štih, saborska zastupnica i zamjenica varaždinskoga gradonačelnika Natalija Martinčević istaknula je da je Sjajni bal samo početak niza gradskih manifestacija posvećenih ulasku Hrvatske u EU.

knjižice u koje se upisuje redoslijed plesnih partnera. Knjižice su posvećene poznatom gradskom profesoru i slikaru Pavlu Vojkoviću.

Također je organizirana mini-izložba svih 20 knjižica nastalih od početka održavanja bala.

Sjajni je bal iskorišten i za prezentaciju autohtonog proizvoda županije - lepoglavske čipke. (vg)

Zlatni pir Terezije i Antuna Radigovića iz Sračinca 50 Svečanim misnim slavljem u župnoj crkvi svetog Mihaela arkanđela što ga je predvodio Dražen Radigović, svećenik rodom iz Sračinca, njegovi roditelji, Terezija i Antun, obilježili su 50. obljetnicu braka. Pred njim su obnovili i bračne zavjete, a potom s obitelji, rodbinom i prijateljima nastavili slavlje prisjećajući se pritom brojnih zanimljivih detalja iz pola stoljeća dugog zajedničkog života. Terezija i Antun vjenčali su se 30. prosinca 1962. u Sve-

U subotu 9. veljače u prostoru Gradskih bazena u Čakovcu održat će se izbor kraljice Hrvatske za Varaždinsku, Koprivničkokriževačku i Međimursku županiju. Natjecat će se 12 odabranih djevojaka u vrlo atraktivnim koreografskim izlascima poznatih hrvatskih modnih kuća te nizom zabavljača naše regije u programu koji počinje u 20 sati.

Inače, natjecanje “Queen of the world” je utemeljeno 1988. godine, a samo dvije godine kasnije laskavu titulu

kraljice svijeta na tom natjecanju ponijela je Danijela Mihalić, koja je do danas i jedina Hrvatica koja je na svjetskom natjecanju ljepote izabrana za najljepšu na svijetu. (ihr)

Luka Belani u Rogozu

Da bi došli do glavne dvorane, uzvanici su na početku širokog stubišta morali proći kraj garde u svečanim odorama i dama koje su im podijelile balske

bilo upravo kako voli jedna od njegovih osnivačica, Ingeborg Jurić – tradicionalno.

Tako je, uz austrijski orkestar s dirigentom Josefom Tropperom, već 18. godinu zaredom nastupio i Varaždinski komorni orkestar.

Na plesnom podiju kazališta i ove su godine zaplesala mnoga ugledna imena domaćeg i svjetskog javnog miljea. Između ostalih, bili su tu i veleposlanica Republike Austrije Andrea Ikić-Bohm, australska veleposlanica Beverly Mercer, kao i po-

Izbor kraljice Hrvatske u subotu u Čakovcu

tom Jurju u Trnju u Međimurju, a živjeli su u Sračincu.

Počeli su skromno, sirotinjski, kućili se od malog električnog rešoa, rajnglice, dva tanjura i dvije žlice i toga se danas ne stide.

Dapače, ponosni su što su uz mnoga odricanja i teškoće tijekom godina, osnaženi međusobnom ljubavlju, poštovanjem i razumijevanjem, izgradili lijepu obiteljsku kuću, podigli i odškolovali dva sina, Dražena i Deana, te danas u miru i spokoju zajedno provode svoje umirovljeničke dane. (aj)

KARIKATURA

Ove subote, 9. veljače, u Sceni Zvonimir Rogoz u 21 sat nastupa Luka Belani & band. Tin Ostreš i Marko Levanić iz ove glazbene skupine su ritam sekcija Pips, Chips & Videoclips, dok Adrijano Valpatić svira u Larvi iz Čakovca. Luka Belani je snimio dva albuma: Changin’ Chapters koji je u Top 5 najboljih domaćih albuma 2011. godine, te B-Side

of My Mind. Uz njih, nastupit će i “Evokersi”. Glazbena skupina The Evokers su pak rodno, generacijski i civilizacijski raznolika skupina iz Varaždina. Svojim garažnim rockom s dodacima nerafiniranog rhythm & bluesa evociraju duhove rock’n’rolla iz doba njegova puberteta.

Cijena ulaznice je 15 kuna, a mogu se kupiti na ulazu na koncert.

Postoji li razlika između zaljubljenosti i ljubavi? Što je ljubav, a što za ljubljenost? Je li zaljubljenost postala preduvjet vezi?

Koje su sudbine zaljubljenosti? Zašto zaljubljenost uopće postoji?

Postoji li idealna ljubav? Kako ne upropastiti vlastiti život tražeći pravu ljubav? Može li zaljubljenost biti vječna?

Na ova i mnoga duga pitanja o ljubavi i zaljubljenosti saznajte na Valentinovo, 14. veljače u 18 sati u Kinu Galerija (bivše kino Gaj) na predavanju

koje će održati Dubravko Šokčević, ravnatelj Obiteljskog centra Varaždinske županije.

Do ove suradnje došlo je posredništvom udruge mladih V.U.K., a prvenstveno mladima ovo je predavanje i namijenjeno.

Nakon predavanja na rasporedu je u 20 sati romantična drama “Jedan dan”, koji direktno problematizira temu predavanja. Ulaz na predavanje je besplatan, a cijena karte za film je 10 kuna.

crta: Željko Pilipović