RT 462

Prof. dr. sc. Guste Santini član Znanstvenog vijeća za ekonomska istraživanja i hrvatsko gospodarstvo HAZU

Str. 10. - 11.

ISSN 1846-8969

40.000

Tjednik

Regionalni

Plus

BESPLATAN PRIMJERAK

BROJ 462 II 26. OŽUJKA 2013. II www.regionalni.com

NAŠA POSLA Većina u varaždinskom Gradskom vijeću PONOVNO dodijelila koncesiju za otpad Univerzalu

Str. 2.-3.

Otpad radije Univerzalu, nego gradskom Varkomu I TOGA IMA Uredno plaćaju dopunsko zdravstveno osiguranje, a opet dobili opomenu

Brzi mobilni internet U OVOM BROJU NAĐITE LETAK SA SVOJIM PLANOM ZA SURFANJE!

HZZO opominje, a ne zna kada je dug nastao!?

Str. 4.

OPTUŽNICA

VARTEKS

BISKUP

Previsoka kamata za zajmove?

Novac za spas mole i vijećnici

Svima sretan Uskrs!

Str. 14.

Str. 12.

Str. 38.

2

AKTUALNO

REGIONALNI TJEDNIK || 26. ožujka 2013., br. 462

Obljetnica SJP PU varaždinske Rode

aktualno

Članovi udruge SJP PU varaždinske Rode svečano su obilježili 22. godišnjicu osnivanja ove specijalne policijske jedinice. Tim povodom okupili su se 18. ožujka u prostorijama udruge gdje su se prisjetili vremena osnutka jedinice te njezinog ratnog puta. Nakon toga su na Varaždinskom groblju položili vijenac i zapalili svijeće za poginule pripadnike specijalne policije.

www.regionalni.com

Situacija je stabilna, pa će se i u budućnosti redovito isplaćivati mirovine koje su, nažalost, male i neće biti veće dok god se u Hrvatskoj ne pokrene proizvodnja, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, koji je sa svojim zamjenikom Božidarom Štubeljom posjetio Ludbreg gdje je prisustvovao izbornoj skupštini u Udruzi umirovljenika ludbreške regije. Mrsić je ustvrdio da je kupovna moć umirovljenika pala, što nije pošteno jer se stabilizacija države ne može graditi na umirovljenicima.

Zovite nas na 042/290-777

NAŠA POSLA Većina u varaždinskom Gradskom vijeću opet Univerzalu dodijelila ko

Habuš: Varkomu nije financijski isplativo voziti otpad na odlagalište Baćanska. Što se tiče općine Davor, opekli smo se lani u lipnju, a jučer se opekao Univerzal.

Koje je jamstvo da se sutra neće opeći Varkom?

Habuš: Nij ugovor Un Stoga pred uredio svo

Otpad radije Univerzalu, nego gradskom Varkomu Varkom ima ugovor s odlagalištem Baćanska u općini Davor, koja je tri dana uoči sjednice Gradskog vijeća ugovor s Univerzalom - raskinula Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Tanka većina u varaždinskom Gradskom vijeću nije htjela u četvrtak ni pod koju cijenu zbrinjavanje komunalnog otpada koji svakodnevno nastaje na području grada Varaždina povjeriti Varkomu, iako to gradsko komunalno poduzeće ima ugovor s odlagalištem u općini Davor, jednom od rijetkih u nas koja je tehnički osposobljena za prihvat otpada. Umjesto toga, nakon dvojbenog postupka ponovnog pregleda prispjelih ponuda, koncesiju za taj posao opet je dobio Univerzal s kojim je Komunalac Davor raskinuo ugovor, pa je veliko pitanje gdje će završavati varaždinski otpad.

Nezadovoljni u Brezju Na svojoj zadnjoj sjednici aktualni saziv varaždinskoga Gradskog vijeća ponovno je odlučivao kome će povjeriti koncesiju za zbrinjavanje tekućeg komunalnog otpada.

Vrlo izgledno ponovno poništenje odabira Univerzala Sudeći po svemu što se čulo i vidjelo, to zacijelo nije i zadnji put jer je vrlo izgledno ponovno poništenje odabira Univerzala za koncesionara, ako dođe do nove žalbe za koju ima čak više razloga nego prvi put!

Nakon što je Državna ko-

Nema ušteda kod zbrinjavanja otpada u balama!

Na sjednici varaždinskoga Gradskog vijeća dodijeljena je i koncesija za odlaganje baliranog miješanog komunalnog otpada koji je sada odložen u Brezju.

Većinom glasova odabrana je zajednica ponuditelja CE-ZA-R d.o.o. iz Zagreba, Komunalac Davor d.o.o. iz Davora te Ekoflor plus d.o.o. iz Oroslavja čiju je ponudu stručno povjerenstvo proglasilo jedinom valjanom, što je najviše začudilo vijećnika Roberta Podolnjaka koji je izrazio sumnju u to da renomirana strana poduzeća ne znaju predati potpunu dokumentaciju.

Zajednici ponuditelja koncesija je dana na 120 dana, a u tom roku koncesionar se obvezuje preuzeti i zbrinuti balirani miješani komunalni otpad kojeg je u Brezju

misija za kontrolu postupaka javne nabave u veljači poništila odluku o odabiru Univerzala jer, uz ostalo, „nije dokazao tehničku i stručnu sposobnost“ te nije imao valjanu potvrdu o nekažnjavanju, stručno povjerenstvo, koje vodi komunalni pročelnik Vlado Vlašić, zatražilo je početkom mjeseca dvojbeno upotpunjavanje ponuda dostavom dodatne izjave o nekažnjavanju, ali i dokumenata koji dokazuju uredno izvršenje ugovornih obveza vezanih uz gospodarenje komunalnim otpadom. Tako je Univerzal, osim dokumentacije vezane uz nekažnjavanje, dostavio i pojašnjenja Potvrde o uredno ispunjenim ugovorima koje je dobio od poduzeća C.I.A.K., Kemis – termoclean i Općine

oko 100 tisuća tona. Cijena zbrinjavanja je 802,42 kune po toni bez PDV-a, odnosno 1.003 kune s PDV-om.Ta cijena je dvjestotinjak kuna niža od cijene koju je ugovorio T7 VIS, pa je gradonačelnik Habuš ustvrdio da će se uštedjeti od oko 30 milijuna kuna na sadašnju količinu bala.

Međutim, zaboravio je na činjenicu da je i sadašnja količina bala odloženih u Brezju za 20-ak tisuća tona veća nego u vrijeme kada je preuzeo dužnost gradonačelnika, pa o uštedi koju spominje nema ni riječi.

Uz to, kako je upozorio vijećnik Božidar Kolarić, cijena nije spuštena s 1200 na 500 već podignuta s obećanih 500 na tisuću, a konačna cijena znat će se tek nakon odluka suda.

Orehovica gdje je sanirao odlagalište. Istodobno, Babić - T7 VIS dostavili su dokumente ko-

Nitko ne zna gdje će varaždinski otpad na kraju završiti jima dodatno potvrđuju uredno zbrinjavanje komunalnog otpada u općinama Mali Bukovec, Sveti Đurđ i Ljubešćica.

No iako Babić-T7 VIS već imaju ugovore za svakodnevno zbrinjavanje komunalnog otpada iz jedinica lokalne samouprave, a ponudili su i nižu cijenu za zbrinjavanje otpada, to nisu bili dovoljni razlozi da se odaberu za koncesionara.

Štoviše, njihova je ponuda opet isključena, pa je stručno povjerenstvo ponovno Gradskom vijeću predložilo skuplju ponudu Univerzala koja je i prihvaćena, i to usprkos protivljenju žitelja Brezja i njihovog mjesnog odbora te činjenici da vijećnici i bilo tko drugi ima pojma gdje će varaždinski otpad na kraju završavati.

Varkomu – neisplativo!?

Naime, tri dana uoči sjednice varaždinskoga Gradskog vijeća, Općinsko vijeće Općine Davor jednoglasno je odlučilo raskinuti ugovor koji je Komunalac Davor sklopio s varaždinskom tvrtkom Univerzal radi deponiranja komunalnog i neopasnog otpada na odlagalištu Baćanska! Istovremeno,

takav ugovor od studenog ima Varkom, pa su vijećnici Robert Podolnjak, Ivan Jenkač,

Habuš: odlaganje smo odabrali sukladno uredbi Vlade Božidar Kolarić i Josip Stanek predlagali da se ne izabere koncesionar već da se zbrinjavanje povjeri gradskom komunalnom poduzeću. No, uzaludno, jer gradonačelnik Goran Habuš nije o tome htio ni čuti jer, kako je rekao, „ima drugih deponija u Hrvatskoj s kojima se može sklopiti ugovor“. Štoviše, gradonačelnik Habuš nije htio tijekom sjednice čak ni izričito potvrditi da Varkom ima ugovor za odlaganje u općini Davor, iako je to učinio dan ranije pred novinarima kojima je pokušavao objasniti zašto Varkom ne vozi tekući otpad na odlagalište u općini Davor.

- Informaciju da Varkom ima ugovor s Komunalcem Davor dobio sam tek prije nekoliko mjeseci, odnosno kada je koncesija već bila raspisana i u postupku. No to što i Varkom ima mogućnost odvoza otpada na odlagalište Baćanska nije razlog da se prekine postupak davanja koncesije jer Univerzal će voziti samo otpad koji se ne može oporabiti, dok bi Varkom morao sav, što mi vele njegovi djelatnici da nije financijski

isplativo - odgovorio je Habuš ne pojašnjavajući zašto se onda prije godinu dana računalo na Baćansku ako je to za Varkom neisplativo.

Vlada za odlaganje!?

Na upit zašto se onda uopće raspisivala koncesija za odlaganje otpada, a ne za njegovu obradu i oporabu, gradonačelnik je odgovorio da je to pitanje za stručno povjerenstvo. No to je ipak pokušao objasniti na sjednici Gradskog vijeća odgovarajući na upit vijećnika Vlatka Vukovića kojeg je zanimalo zašto se koncesija uopće raspisala samo za odlaganje otpada, odnosno zašto se nije tražilo i recikliranje, čime bi se izbjegla diskriminacija T7 VISa i njegove tvornice u Brezju.

- Nismo postupili diskriminirajuće prema R metodi zbrinjavanja i T7 VIS-u.

Odlaganje smo odabrali kao metodu sukladno uredbi Vlade - ustvrdio je Habuš, iako je malo vjerojatno da takva uredba uistinu postoji jer je odlaganje najprimitivniji način zbrinjavanja otpada.

Međutim, usprkos ovakvim nemuštim i kontradiktornim objašnjenjima te nizu nepoznanica, vijećnici HNS-a, SDP-a, HSU-a i dio nezavisnih vijećnika, među kojima je čak i bivši predsjednik NO-a Varkom Goran Kozina, radije su koncesiju dali Univerzalu, nego posao povjerili Varkomu koji je u većinskom vlasništvu Grada Varaždina!

AKTUALNO

26. ožujka 2013., br. 462 || REGIONALNI TJEDNIK

Dežurstva ipak na teret HZZO-a Varaždinska županija i Dom zdravlja od 1. travnja ipak neće morati financirati punkt posebnih dežurstava obiteljske medicine u zgradi Hitne pomoći u Varaždinu. Iz HZZO-a su prošli tjedan priopćili da će nastaviti s financiranjem punktova na sve 52 lokacije u Hrvatskoj pa dežurstva subotama poslijepodne,

Klizišta ugrožavaju 900 objekata!

nedjeljama i blagdanima neće biti nigdje ukinuta. Iako se čini da je povlačenje odluke posljedica skorašnjih lokalnih izbora, iz HZZO-a su objasnili da će s financiranjem nastaviti do kraja godine kako bi se “lokalna samouprava pripremila za organizaciju spomenutih djelatnosti u financijskom smislu”.

oncesiju za odlaganje komunalnog otpada

3

U Varaždinskoj županiji prošli je tjedan proglašena elementarna nepogoda od klizišta i odrona zemljišta. Velika pomicanja tla aktivirala su devet starih i 70ak novih klizišta, a šteta prema pr vim procjenama iznosi 27 milijuna kuna. Ugroženo je oko 900 gospodarskih objekata, a pomicanje tla je uništilo brojne

nerazvrstane i županijske ceste i poljoprivredne nasade, izvijestili su iz Županije. Najgora situacija je u Bednji i Lepoglavi, gdje je aktivirano po 15 klizišta. Slijede Donja Voća i Vinica s po 12 aktiviranih klizišta, pa Ivanec s devet, Breznički Hum sa 6, Gornji Kneginec s 5 i Jalžabet s tri aktivirana klizišta.

I TOGA IMA Veleučilište otišlo Medijskom sveučilištu

O pripajanju ustanova - komunalni pročelnik!

Da ne bi morala obrazlagati integraciju, pročelnica društvenog odjela namjerno „pobjegla“ u inozemstvo, ustvrdio Podolnjak

je problem što je Davor otkazao niverzalu jer ima drugih deponija dlažemo Univerzal, tim više što je oje pogone

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Veleučilište u Varaždinu, kao što se i pretpostavljalo, odlazi u povijest. Varaždinsko Gradsko vijeće, a prije toga i u koprivničko, prihvatilo je u četvrtak odluke o njegovoj integraciji u koprivničko Medijsko sveučilište koje je zapalo u ozbiljne probleme nakon što su ga napustili pojedini nastavnici.

Tko ima razloga za zadovoljstvo vidjelo se još prošle godine

Habuš: Ništa sporno

Svi složni, ali samo kada je u pitanju zajedničko fotografiranje prije skorog raspuštanja

IZDVOJENO Što su oporbeni vijećnici poručili uoči glasovanja

“Žalosno je da skrivate ugovor” Znam da postoji stranačka i partijska stega, ali za miloga Boga, pokušajte jednom, bar na zadnjoj sjednici da po tako bitnom pitanju za građane prevagne savjest i nemojte glasovati za prijedlog stručnog povjerenstva, već neka naš Varkom zbrinjava otpad - apelirao je nezavisni vijećnik Robert Podolnjak.

Uoči glasovanja podsjetio je što je bilo prije osam godina.

- Na posljednjoj sjednic i tadašnjega Gradskog vijeća 2005., odlučivalo se u sličnoj atmosferi da će privremena lokacija za bale biti Brezje. I tadašnji gradonačelnik Čehok obrazlagao je da donosimo nužnu, privremenu odluku za vrlo kratko vrijeme jer će otpad vrlo brzo otići u Koprivnički Ivanec. Uz silni otpor nas koji smo upozoravali da to neće ići tako jednostavno i brzo, da je to gospodarska zona te da postoje druge mogućnosti u Poljani i slično, odluka je ipak donesena pukom većinom, dva-tri glasa više od manjine.

I gdje smo sada osam godina kasnije? Umjesto gospodarskih objekata, imamo 100 tisuća bala smeća, sudske sporove i

ostalo, a od Koprivničkog Ivanca ništa. Tada je također HNS predlagao odluku, samo što se pročelnik zvao Bakulić, a danas je Vlašić. Mislio sam da će HNS naučiti u ovih osam godina da ne prelama preko koljena te

Jenkač: Varkom može mehanički obrađivati otpad i uvesti kantu za biološki otpad stvari. Međutim, uporno se radi tako - upozorio je Podolnjak Naglasio je da Varkom ima ugovor i da može svježi otpad izravno voziti u općinu Davor, mimo Univerzala.

- Žalosno je da se to skriva od svih nas. Pa čak nam je i gradonačelnik rekao da će poslati upit o ugovoru, dakle izbjegao je izravan odgovor postoji li on ili ne, iako on i pročelnik moraju znati za njega. Uza sve to sada smo dobili informaciju da Univerzal više nema ugovor s Komunalcem Davor. Ne mogu prihvatiti da je mjesto otpadu u Univerzalu kraj mišljenja vi-

jeća Mjesnog odbora, ne samo zato što tamo živim. Vidjeli ste snimke kakva je tamo situacija.

Zbog zdravlja građana mi jednostavno za takvo što ne želimo dati glas. Imajte to u vidu.

Imate odgovornost - apelirao je Podolnjak.

Podsjetivši da su vijećnici HSLS-a i na predzadnjoj sjednici bili protiv dodjele koncesije Univerzalu, Ivan Jenkač (HSLS) upozorio je na novi razlog: raskid ugovora tvrtke Komunalac Davor s Univerzalom koji zapravo ruši dozvolu za gospodarenje otpadom varaždinske tvrtke.

- U dokumentaciji koju je Univerzal dostavio za koncesiju piše da ima ugovor za zbrinjavanje s Općinom Davor. Nema niti jednog drugog ugovora.

Nadalje, kao metoda u ponudi se navodi odlaganje i ne može biti ništa drugo, kao spaljivanje i slično. Uostalom, ako Univerzal ima obradu, onda je pitanje radi li se uopće o odlaganju, tj. postupku D1 ili je nešto drugo u pitanju - upozorio je Jenkač te dodao da Varkom može brzo mehanički obrađivati otpad i uvesti novu kantu za biološki otpad.

Nisu, naravno, svi vijećnici u Varaždinu, ali ni u Koprivnici, bili za na brzinu dogovoreno pripajanje već stasalog veleučilišta sa četrdesetak nastavnika tek lani pokrenutom sveučilištu koje ima tek desetak nastavnika. Štoviše, nezavisni vijećnik Robert Podolnjak zatražio je da se točka o integraciji skine s dnevnog reda. Kao razlog naveo je kasnu dostavu materijala, ali i to što prijedlog o integraciji dviju školskih ustanova obrazlaže komunalni pročelnik Vlado Vlašić, a ne ni zamjenik gradonačelnika Vjeran Radelić, kao ni pročelnica društvenog odjela Ružica Radelić koja je zbog toga namjerno „pobjegla“ u -inozemstvo.

Uz sve to, Podolnjak iznio uvjerenje da su predloženi sporazum i prateći ugovori o integraciji pravno nedorečeni, a posebno je iznio zamjerku što se o njima nije izjasnilo niti jedno tijelo Veleučilišta, počevši od stručnog vijeća zaposlenika pa do upravnog vijeća Veleučilišta, kao ni gradski Savjet za visoko školstvo koji je osnovan na prijedlog gradonačelnika Habuša, a još se nije sastao ni jednom. „Ako o ovoj integraciji ne treba prethodno raspravljati Savjet, onda ne znam o čemu treba, naglasio je Podolnjak.

Međutim, skidanju integracije s dnevnog reda usprotivio se njezin predlagatelj, varaždinski gradonačelnik Goran Habuš, navodeći da nema niti jednog opravdanog razloga za to. „Gradsko vijeće Koprivnice je to već prihvatilo, a u tome nema niti ništa spornoga. Ne ukida se varaždinsko Veleučilište, nego mu dajemo mogućnost da se digne na jednu

višu razinu, ustvrdio je Habuš, nakon čega mu je Podolnjak dobacio da se veleučilište ipak formalno ukida jer se pripaja Medijskom sveučilištu

Kozina: Blizu cilja Vijećnicima iz HNS-a, SDP-a i HSU-a te pojedinim nezavisnim vijećnicima poput Gorana Kozine, djelatnika Veleučilišta, to je bilo dovoljno da se usprotive Podolnjakovom

Podolnjak: nisam čuo da bi se ozbiljno sveučilište moglo osmisliti za manje od tri mjeseca prijedlogu o skidanju integracije s dnevnog reda sjednice.

Tako je integracija ipak došla pred vijećnike kojima je Podolnjak podijelio presliku članka u kojem predsjednik koprivničkog Gradskog vijeća govori o budućnosti Medijskog sveučilišta u vezi kojeg je jedino potpuno siguran da će mu sjedište biti u Koprivnici.

- Imate retoriku koja je gotovo partijska: mi bismo trebali dobiti dopusnicu, mi bismo trebali to moći, mi ćemo imati

kadrove, ne želim uopće razmišljati da nećemo dobiti trajnu dopusnicu za sveučilište, upozorio je tijekom rasprave Podolnjak naglasio da je, očigledno, gotovo sve oko Medijskog sveučilišta nepoznanica, pri čemu su ključne financije i kadrovi. Ministarstvo sada daje novac za plaće djelatnicima Veleučilišta kao da je javno, iako njegov osnivač nije država, već Grad Varaždin.

Njegovim nestajanjem nemamo nikakvo jamstvo da će se iz državnog proračuna i dalje izdvajati za plaće zaposlenika.

U svim dokumentima koje smo dobili o tome nema ni slova, upozorio je Podolnjak.

Nezavisni vijećnik ukazao je i na to da nigdje nema podatka koliko obje institucije imaju sada profesora, a koliko bi trebalo imati Medijsko sveučilište da bi dobilo trajnu dopusnicu za rad. Na o mu je replicirao vijećnik Kozina navodeći da imaju sve više nastavnika zahvaljujući čemu su vrlo blizu ostvarivanja cilja.

-Što znači vrlo blizu cilja? Za tako ozbiljnu stvar nemamo ni prezentaciju, a kamoli što drugo, ukazao je Podolnjak, a pridružio mu se i vijećnik Ivan Jenkač koji je ukazao da nema elaborata niti studije o integraciji. Rasprava je završila Podolnjakom konstatacijom da još nije čuo da bi se ozbiljno sveučilište moglo osmisliti za manje od tri mjeseca. Međutim, većina u Gradskom vijeću je usprkos svemu podržala prijedlog o integraciji, što je izazvalo posebno oduševljenje kod vijećnika i direktora tvrtke Velv Kozine te Marina Milkovića, dekana Veleučilišta i rektora Medijskog sveučilišta.

4

AKTUALNO

REGIONALNI TJEDNIK || 26. ožujka 2013., br. 462

BIROKRACIJA Uredno plaćaju dopunsko zdravstveno osiguranje, a drugi put u godini dana dobili opomenu

HZZO šalje opomene, a ne znaju kada je dug nastao!?

Branko Tišlerić (75) lani osporio navodni dug, ali ne toliko zbog činjenice da je sve platio, nego zato što čuva baš sve uplatnice Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Kad je u četvrtak otvorio tek dostavljenu kovertu iz varaždinskog ureda HZZOa, 75-godišnji umirovljenik Branko Tišlerić iz Trnovca Bartolovečkog nije mogao vjerovati vlastitim očima.

Njegovoj supruzi iz HZZOa su poslali opomenu zbog duga po polici dopunskog zdravstvenog osiguranja u razdoblju od 2010. do 19. ožujka 2013. godine, koji zajedno s pripadajućim kamatama iznosi 75,30 kuna.

Koja “brzina”

U eri kompjuterizacije HZZO ima goru evidenciju nego u vrijeme kada se sve radilo ručno!

Ne bi se gospodin Branko uzrujao da je to bilo prvi put da na njegovu adresu iz HZZO-a šalju takvu obavijest.

Opomenu zbog navodnih dugovanja dobio je i u svibnju prošle godine, ali tada na svoje ime i na iznos od 161,93 kuna.

To dugovanje je osporio, ali ne toliko zbog činjenice da dopunsko za suprugu Đurđicu i sebe redovno plaća, nego prvenstveno zbog toga što uredno čuva sve uplatnice.

Dostavio ih je HZZO-u, a gotovo nevjerojatno zvuči podatak da su im trebala gotovo puna četiri mjeseca da ga obavijeste da su obavili “preknjiženje temeljem dokaza” i da “više nema dugovanja”!

Bilo je to lani u rujnu, a već ovaj mjesec su iz HZZO-a na istu adresu poslali novu opomenu. Gospodina Branka, koji je više od 30 godina vodio vlastiti obrt, najviše je razljutilo što je sadržaj opomene gotovo identičan. - I dalje

Uzeo 50-ak uplatnica od 2009. do 2013. i u petak ih odnio u HZZO

redovito plaćam dopunsko, a u dopisu HZZO-a ponovno nigdje ne navodi na koji mjesec i na koju godinu se navodni dug odnosi. Zbog toga sam ih jučer odmah zvao,

“Pazite, sumnjaju da je dug iz 2010. Pa što su radili skoro tri godine?” ali odgovor nisam dobio. U pravnoj službi su mi rekli da umjesto 39 mjesečnih uplata imaju proknjiženo 38 uplata, ali da baš i ne znaju na koji se točno mjesec dug odnosi.

Rekli su da bi to mogao biti rujan 2010. godine, ali da nisu sigurni! Čujte, poludio sam – odmahuje rukama 75-godišnji umirovljenik. Kaže da ne može vjerovati da u eri

kompjuterizacije HZZO ima goru evidenciju nego u vrijeme kada se sve radilo ručno. - Plaćam redovito dopunsko, a već mi drugi put šalju opomenu koja je napisana potpuno nestručno. Pa kako je moguće poslati opomenu, a da nemaš pojma za što? Kako je moguće da ne znaju kada je dug nastao? Alergičan sam na to. Našoj administraciji važni su samo plaća i kolektivni ugovor, koji im je kao sveto pismo, ali kako obavljaju svoj posao, to nije važno - ogorčen je 75-godišnjak.

Nakon što je u četvrtak uredno prikupio 50-ak uplatnica, koje je razvrstao po godinama, od 2009. do 2013., u petak ujutro ih je odnio u HZZO. Za razliku od lani, ovaj put je o svemu odlučio obavijestiti i javnost. Odgovor iz HZZO-a do zaključenja ovog broja nismo primili.

POD OVRHOM Zbog novog pravilnika, oko 1.000 umirovljenika iz Varaždinske županije mirovinu za veljaču dobilo s 10-ak dana zakašnjenja

Pljenidba cijele mirovine ili plaće - više nije dopuštena

Isplata kasnila zbog novih izračuna dopuštenih iznosa za ovrhu

Dominik Cuković, umirovljeni ratni vojni invalid, jedan je od oko 1.000 umirovljenika iz Varaždinske županije kojima je desetak dana kasnila isplata mirovine za veljaču. - Bio sam u varaždinskom područnom uredu HZMO-a, ali nisam dobio nikakav odgovor zašto mi mirovina još nije uplaćena. Imam nekoliko ovrha, a sada mi je isključena struja. Ne mogu platiti stambeni kredit, a ni alimentaciju – požalio nam se 43-godišnji Cuković u srijedu.

No iz središnje službe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) su nam odgovorili da je njegova mirovina isplaćena do srijede

20. ožujka. Razlog kašnjenja te, ali i preostalih mirovina bilo je usklađivanje s odredbama Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim

Od gotovo 44.000 korisnika mirovina iz županije, pod ovrhom u veljači bilo je njih 1.425 sredstvima, koji je donijelo Ministarstvo financija.

U HZMO-u su dosad plijenili i dio mirovine koji je na temelju Ovršnog zakona izuzet iz ovrhe, a na temelju suglasnosti umirovljenika-

ovršenika. Međutim, po novom Pravilniku to više nije moguće ne samo za mirovine, nego i za plaće: bez obzira na dane suglasnosti, ovrha se ne može provesti na dijelu primanja koji su izuzeti od ovrhe.

Prema Ovršnom zakonu, riječ je o iznosu u visini dvije trećine prosječne plaće, odnosno o dvije trećine primanja ako su manja od prosječne plaće.

- Primjena Pravilnika se odnosi na oko 10 tisuća mirovina u kojima je bilo potrebno iznova u svakom predmetu, uvažavajući specifičnosti pojedinog slučaja i visine mirovine, napraviti novi izračun dopuštenog iznosa za ovrhu. Radi se o predmetima kod kojih nije bilo moguće automatski odre-

diti promjenu iznosa za ovrhu sukladno Pravilniku, stoga je u pojedinim slučajevima došlo do prolongacije isplate s 10. na 15. ožujka, osim u slučaju malog broja mirovina, oko 100 koje su isplaćene do 21. ožujka – pojasnili su u HZMO-u.

U područnoj službi u Varaždinu bilo je oko tisuću korisnika mirovina kojima se ponovno radio izračun dopuštenog iznosa mirovine za ovrhu. Iz HZMO-a ističu da će sve mirovine za ožujak u travnju biti isplaćene u uobičajenom roku, do 10. u mjesecu.

Inače, u Varaždinskoj županiji je gotovo 44.000 korisnika mirovina, a u veljači je 1.425 mirovina bilo pod nekom vrstom ovrhe.

26. o탑ujka 2013., br. 462 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLAS

5

6

IZBORI

REGIONALNI TJEDNIK || 26. ožujka 2013., br. 462

izbori 2013.

Varaždin će imati 25 umjesto dosadašnjih 35 vijećnika IZAĐI! BIRAJ!

www.regionalni.com

Gradsko vijeće Varaždina nakon svibanjskih izbora imat će umjesto 35 vijećnika čak 10 vijećnika manje. Rezultat je to izmjena Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi donesenog krajem prošle godine.

Prema novim odredbama, u gradovima u kojima živi od 35.000 do 60.000 stanovnika, predstavničko tijelo može imati 25 članova. No do promjena je došlo i u

gradovima s manjim brojem stanovnika zbog čega se broj vijećnika mijenja u još tri grada Varaždinske županije. Gradsko vijeće Ivanca će umjesto 19 imati 17 članova, dok se u dva grada broj vijećnika povećava, u Novom Marofu s 15 na 17 članova, a u Varaždinskim Toplicama s 13 na 15. U Lepoglavi i Ludbregu promjena neće biti, njihova gradska vijeća i ubuduće će imati po 15 vijećnika.

Broj vijećnika mijenja se i u sedam općina. U Beretincu, M. Bukovcu i V. Bukovcu smanjuje se s 13 vijećnika na 11, a u Jalžabetu s 15 na 13. Za razliku od toga, više vijećnika će sjediti u općinskim vijećima u Petrijancu (s dosadašnjih 10 na 13 vijećnika), Vidovcu (15 umjesto 13) i Vinici (13 umjesto 11). U Varaždinskoj županiji i ostalim općinama broj vijećnika ostaje isti kao i dosad. (vms)

Zovite nas na 042/290-777

I TOGA IMA Ludbrežanka Marija Schubert kandidatkinja laburista za EU parlament

U utrci za Bruxelless Kao europarlamentarka voljela bih surađivati na konceptima za regionalni razvoj, a moji osobni interesi su zastupanje prava žena i djece te ekološka pitanja – ističe Schubert

VAGA Utjecaj grada na ekonomiju

Nema napretka bez promjene čovjeka Izbori su u demokraciji jedina prilika građanima da izaberu bolje, a znanje je to koje može vući naprijed, što je pokazalo istraživanje Svjetske banke na primjeru zemalja koje su imale stopu rasta od sedam posto kroz deset godina, naglasio je prof. dr. Ljubo Jurčić na tribini Mogućnosti utjecaja gradova na lokalnu ekonomiju, koju je organizirala Varaždinska građanska akcija (VAGA).

Upravo znanje, kako je naglasio Jurčić, stoji iza uspješnih sredina. To je potkrijepio s više primjera, počevši od Europe, koja je zahvaljujući izumima osvajala svijet, pa do slučajeva pojedinih država. Izdvojio je primjer Turske koje je pobjeđivala u vrijeme Sulejmana jer je cijenio znanje svojih najbližih suradnika, a ne jesu li ili nisu rođeni u Turskoj te čija su rodbina.

- Nakon Sulejmana u Turskoj se počelo napredovati mimo znanja, pa su vojni porazi postali neminovni. Najteži je bio od Rusije nakon kojeg se, primjerice, utvrdilo da general turske vojske zapravo nije pravi general - upozorio je Jurčić.

Turska je kasnije imala još padova i uspona, pa je tako vojska prije 15-ak godina izvršila udar, ali ne zato da se uključi u politički život, već da se održe izbori na koje nisu mogli izaći oni koji su zemlju doveli u krizu. Danas

je Turska među zemljama s najvišim rastom.

I Kina, koja hita prema vodećoj gospodarskoj sili svijeta, svjedoči da se može uspjeti ako se osloni na znanje, a isto govori i primjer Japana i drugih zemalja.

- Danas ne postoji globalna kriza, postoji kriza pojedinih zemalja, pojedinih vlada.

Ove godine očekuje se rast svjetskog gospodarstva za tri posto. Rasti će i gospodarstvo SAD-a, Južne Amerike, Azije pa i Afrike. Jedino neće rasti Europa, ali i tu ima razlika od zemlje do zemlje. Rast očekuje Njemačka, Nizozemska, skandinavske države pa i Srbija i to 2,5 posto, a iduće čak četiri posto - naglasio je Jurčić.

U Hrvatskoj ima znanja, dodao je, ali ne u institucijama.

- Gradile su se autoceste po kojima se ne vozi roba jer se zanemarivala proizvodnja, dok Njemačka upravo zahvaljujući dobrom gospodarstvu nema ni potrebe naplaćivati cestarinu. Japan je imao tsunami, pa ipak će rasti. No vlade u Japanu se brzo mijenjaju ako ne daju rezultate.

Tako su 2007. promijenili pet vlada. Tamo nije sramota ako je netko došao na vlast misleći da zna, a onda se za šest mjeseci pokaže da mu ne ide te ode - naglasio je Jurčić dodavši da sve polazi od promjene politike, a to ne ide bez promjene čovjeka. (ikr)

Klasteri, turizam i gradska imovina Grad, kao jedinica lokalne samouprave, nema previše mogućnosti u kreiranju strateške ekonomske politike, ali aktivnim pristupom može itekako utjecati na razvoj ekonomije u gradu, ustvrdio je Mar io Lešina, predsjednik VAGA-e, koji je kao primjer naveo utjecaj klastera na razvoj Štajerske. Više očekuje i od turizma. Varaždin vidi kao festivalsku destinaciju s dugo-

ročnim strateškim ciljem od 50 festivala godišnje. Da bi to postao, Lešina smatra da gradski proračun mora podupirati manifestacije kao što je Tjedan smijeha Ljubomira Kerekeša.

Priliku vidi i u boljem upravljanju gradskom imovinom, a kao primjer naveo je zagrebačko Lanište gdje se ulaganje u Arenu djelomice vraća od komunalnog doprinosa zgrada koje su okolo izgrađene.

Počela je izborna kampanja za izbore za Europski parlament, koji će se održati 14. travnja. Državnom izbornom povjerenstvu pristiglo je 28 lista, a na jednoj od njih, listi Hrvatskih laburista, je Marija Schubert iz Ludbrega.

Magistrica računovodstva i financija, majka dvojice sinova Adama i Filipa koja se nakon 14 godina rada u Zagrebu vratila u rodni Ludbreg u želji da njezini sinovi odrastaju okruženi prirodom, jedna je od šest žena kandidatkinja liste laburista za Europski parlament i jedina kandidatkinja od “ozbiljnijih” stranaka iz Varaždinske županije.

Mjesta za sposobne Kako je uopće došlo do ove kandidature? Zašto su vaše ambicije usmjerene prema Europskom parlamentu, a ne hrvatskoj politici?

S povratkom u Ludbreg više sam se uključila u lokalno gospodarstvo i probleme, pa sam odlučila staviti svoje znanje i iskustvo iz prakse na raspolaganje. Kad vidim i čujem kako se stranke na vlasti ponašaju i kako govore, ponekad me sram.

Dosta mi je komentiranja tuđih poteza. Smatram da moramo preuzeti sudbinu u svoje ruke i vidim se kao podrška napretku lokalne i regionalne zajednice. Što očekujete od izbora?

Sigurna sam da ću kvalitetno obavljati posao europarlamentarke. To je posao sličan onome koji sam obavljala i u svim internacionalnim poduzećima: donošenje i proučavanje zakona, predlaganje novih načina rješavanja određenog problema, lobiranje za određene interese...

Koja će vam biti glavna zadaća budete li izabrani u Europski parlament?

S obzirom na to da sam magistrica ekonomije, profesionalno mogu najviše doprinijeti u segmentu zakona tržišta, temi poreza, fiskalnih pravila.

Voljela bih imati prilike surađivati na konceptima za regionalni (održivi) razvoj, a moji osobni interesi su zastupanje prava žena i djece te ekološka pitanja. S 1. srpnja ulazimo u ujedinjenu Europu, a sebe vidim kao Europljanku i uvijek

Marija Schubert je od “ozbiljnijih” stranaka jedina kandidatkinja za Europski parlament iz naše županije ću nastojati raditi u interesu takve, pravedne Europe, a time i Hrvatske.

Po čemu se lista Hrvatskih laburista za Europski parlament razlikuje od lista ostalih stranaka i kandidata?

Moji prijatelji znaju moje razmišljanje: “Dosta bogaćenja bogatih” i zato sam u Hrvatskim laburistima – stranci rada. Na našoj listi nalaze se ljudi koji su svoje ambicije i karijere ostvarili svaki u svojem području, ljudi sa znanjem i iskustvom ujedinjeni u zalaganju za zajednički cilj – pravednije društvo, poštenje, rad i znanje, kao i šansu za sve građane da pristojno žive od svojega rada u zemlji koja im je sveta. (ihr)

Laburisti daju priliku educiranim ženama kao što je M. Schubert

Žene, majke, europarlamentarke...

- Hrvatski laburisti otvorili su vrata jednoj novoj snazi: snazi mladih, educiranih i energičnih žena. Tu je Natalija Lukec, magistra znanosti i majka jednogodišnje kćeri, kandidatkinja za županicu Krapinsko-zagorske županije, Marita Brčić Kuljiš, mlada doktorica znanosti i majka djevojčice stare osam mjeseci, kandidatkinja za Europski parlament... Smatram da treba podržati takve žene, majke, entuzijaste u našem radu. Mi znamo kako i tražimo svoju šansu. Vidjeli smo do sada kako i koliko za hrvatske građane rade dvije “velike” stranke. Mi možemo bolje.

Zašto glasati za mene? Zato jer sam dio dobrog tima, najboljeg na ovim izborima i zato što znam što hoću i na koji način to mogu ostvariti. Zato pozivam sve da izađu na izbore za EU parlament. Nemojte dozvoliti da drugi biraju umjesto vas – pozvala je Marija Schubert.

DOZNAJEMO HSS, HSP, ZDS, ZS, ZL i DKS izlaze zajedno na izbore u Varaždinskoj županiji

Sabati: Ovo je koalicija po mjeri čovjeka!

HSS, HSP, Zagorska demokratska stranka, Zagorska stranka, Zelena lista i Demokratska kneginečka stranka potpisale su Koalicijski sporazum o zajedničkom izlasku na izbore u Varaždinskoj županiji. - Ovo što imamo u Varaždinu i Varaždinskoj županiji jednostavno nije dobro i zato želimo promjene!

Ne radi se gotovo ništa, a ono što se i radi u Varaždinu, samo je šteta. Tvrtke su u stečaju ili pred stečajem, nezaposlenih je već više od 12 tisuća, a perspektiva je nikakva.

Nije riješen niti jedan ozbiljan problem kao što je otpad, a ostali smo bez prvoligaša. U

četiri godine nismo imali niti jedan ozbiljan projekt, što dovoljno govori o nekompetenciji onih koji ne rade svoj posao, a dobivaju plaću - ustvrdio je Zvonimir Sabati, kandidat za župana „Koalicije po mjeri čovjeka“. Dosta je, kako je dodao, velikih riječi jer su potrebna velika djela i ljudi koji će raditi i o općem, a ne stranačkom interesu. - Građani apstiniraju od izbora jer političare doživljavaju kao kriminalce ili nesposobne, ali nismo svi takvi. Želimo pomoći otvoriti tisuću radnih mjesta, i to ne deklarativno, već stvarno kako mladi ne bi odlazili - rekao je Sabati.

26. o탑ujka 2013., br. 462 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLASI

7

8

GRAD LUDBREG

REGIONALNI TJEDNIK || 26. ožujka 2013., br. 462

ULAGANJA PO MJESNIM ODBORIMA OTKRIVAMO Dan grada Ludbrega 19. ožujka sve

Najvažnije od godine - osniv

SELNIK - tijekom 2009. godine dovršena je izgradnja pješačko-biciklističke staze u vrijednosti od gotovo 600.000 kuna - postavljen je fini sloj asfalta u Ulicama V. Nazora i N. Tesle te je obnovljen asfaltni tepih županijske ceste br. 2075 u vrijednosti od preko milijun kuna - sredstvima Varaždinske županije u iznosu od 60.000 kuna uređeno je parkiralište kod društvenog doma - značajno je spomenuti i ulaganja distributera; Varkom u interventno održavanje mreže uložio 55.000 kuna, a izvedeni su i radovi na infrastrukturi HT-a - tijekom 2012. godine sredstvima Vijeća Mjesnog odbora, donacijama i uz pomoć Grada uređeno je dječje igralište - uz značajnu pomoć Ministarstva kulture, Hrvatskog restauratorskog zavoda, Grada Ludbrega te brojnih sponzora i donatora obnovljena je crkva svetog Antuna

Rješenje o početku rada škole doneseno je početkom godine. - To je iznimn grad koji zaslužuje imati srednjoškolsku obrazovnu ustanovu – rekao je Ma gradonačelnik tijekom čijeg mandata je u komunalnu infrastrukturu uložen

ČUKOVEC HRASTOVSKO - obavljeno je asfaltiranje Bednjanske ulice - uređeno je parkiralište kod društvenog doma - Elektra je obavila rekonstrukciju niskonaponske mreže

KUĆAN LUDBREŠKI - asfaltirana je nerazvrstana cesta Kućan - Hrastovsko u duljini od 500 metara i vrijednosti izvedenih radova od 130.000 kuna

VINOGRADI LUDBREŠKI - značajna je investicija 2011. godine asfaltiranje nerazvrstane ceste Graci s odvojcima ukupne duljine 2.495 metara i vrijednosti preko 1,2 milijuna kuna - najznačajnija investicija tijekom 2012. svakako je asfaltiranje ceste Sigečak i to glavne prometnice i ukupno 11 odvojaka sveukupne duljine preko 6.000 metara i vrijednosti investicije preko 3,9 milijuna kuna uz financiranje Županijske uprave za ceste, Grada Ludbrega i građana - tijekom 2012. godine asfaltirana su i dva odvojka – odvojak Šimegi duljine 400 m i vrijednosti preko 140 tisuća kuna i odvojak Gerić duljine 220 m i vrijednosti preko 65 tisuća kuna - značajna su bila i ulaganja Elektre – izgrađene su nove trafostanice, izvršeni su radovi na rekonstrukciji niskonaponske mreže

SIGETEC LUDBREŠKI - rekonstruirana je niskonaponska mreža - modernizirana je županijska cesta Sigetec – Slokovec – vrijednost investicije preko 250 tisuća kuna

GLOBOČEC LUDBREŠKI - u sklopu programa Beterment II dovršena je obnova i proširenje državne ceste D2 - tijekom prošle godine saniran je most između Cvjetne i Izvorske ulice - Elektra je izvršila rekonstrukciju niskonaponske mreže, Hrvatske šume održavanje pojedinih puteva, a Hrvatski telekom radove na infrastrukturi

- u sklopu programa Beterment II dovršena je obnova i proširenje državne ceste D2 - proširena je ulica i uređeno parkiralište kod društvenog doma - uređeni su odvojci između Vinogradske ulice i Graci te 4. segovljanske ulice - Elektra je obavila rekonstrukciju niskonaponske mreže, Hrvatske šume održavanje pojedinih puteva

BOLFAN - u sklopu programa Beterment II dovršena je obnova i proširenje državne ceste D2 - uređena je Martijanska ulica te sanacije puteva u Školskoj i Ludbreškoj ulici - Varkom je obavio interventno održavanje mreže u Bolfanu – vrijednost ovih radova je 550.000,00 kuna - Elektra je obavila rekonstrukciju niskonaponske mreže, Hrvatske šume održavanje pojedinih puteva

SEGOVINA - tijekom 2011. godine izgrađen je i saniran most – investitor su bile Hrvatske šume, a vrijednost ovih radova je preko 240.000 kuna - asfaltirana je spojna cesta – prilaz groblju - pripremljena je projektna dokumentacija za izgradnju vodovoda do ovog naselja, investitor Varkom je zaokružio financijsku konstrukciju i vodovodna mreža bi trebala biti izgrađena do polovice 2013. godine

SLOKOVEC - asfaltirana je lokalna cesta Slokovec - Globočec u duljini od 1.100 metara i vrijednosti radova od preko 500.000,00 kuna - uređen je i asfaltiran prilaz prema vatrogasnom domu kao i odvojak Martinković - tijekom 2011. godine uređeno je parkiralište i prilazni put kod NK Sloga, a za ove radove utrošeno je preko 127 tisuća kuna - također je tijekom 2011. godine presvučen novi sloj asfalta na dijelu županijske ceste – vrijednost ove investicije je preko 170 tisuća kuna

U komunalnu infrastrukturu na području grada Ludbrega je za vrijeme mandata SDP-ovog gradonačelnika Marijana Krobota uloženo više od 41,5 milijuna kuna. Od toga je iz gradskog proračuna te sufinanciranjem građana uloženo 16.660.000 kuna, a gotovo 25 milijuna kuna u komunalnu infrastrukturu uložili su Županijska uprava za ceste, Hrvatske ceste, HEP i Termoplin. Uz to je od 2009. do ove godine gradska vlast pokrenula i ostvarila niz drugih projekata.

Škola je ponos Međutim, na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Ludbrega održanoj 19. ožujka na Dan grada, gradonačelnik Krobot je kao najznačajnije postignuće istaknuo osnivanje Srednje škole Ludbreg.

- Posebno sam ponosan što je početkom ove godine nadležno ministarstvo donijelo rješenje o odobrenju početka rada Srednjoj školi Ludbreg.

U dvije godine uspješno smo uspjeli privesti kraju ovaj projekt koji je započeo otvaranjem jednog gimnazijskog odjeljena upisanog početkom školske godine 2010./2011. Tijekom prošle godine Varaždinska županija je donijela akt o osnivanju ustanove, a početkom ove godine je Ministarstvo donijelo i rješenje o početku rada srednje škole. To je iznimno važno za Ludbreg, grad koji zaslužuje imati srednjoškolsku

obrazovnu ustanovu – rekao je Krobot.

Ovogodišnja proslava Dana grada bila je posebno svečana: održana je u godini u kojoj grad Ludbreg obilježava 500. godišnjicu Bule pape Leona X., pisanog dokumenta od 19. ožujka 1513. godine kojim je Ludbreg proglašen prošteništem na čast presvete krvi Kristove. Upravo je zbog toga

Obrtništvo i poduzetništvo, malo gospodarstvo, trgovina i turizam - djelatnosti za gospodarski napredak 19. ožujak proglašen Danom grada Ludbrega.

- Bula pape Leona X. iz 1513. godine značajno je odredila poziciju našega grada, ne samo u prošlosti, nego i sadašnjosti, a nadamo se još značajnije i u budućnosti. Iako je po statističkim podacima jedan od najmanjih gradova Varaždinske županije, Ludbreg svojom dugom i bogatom poviješću, strateškim zemljopisnim položajem te kulturnim raznolikostima spada u red važnijih gradova sjeverozapadne Hrvatske. S okolnih 11 naselja prostire se na površini od 68,30 četvornih metara s više od 8.500 stanovnika.

Ludbreg je desetljećima administrativno, kulturno i gospodarsko središte ludbreške Podravine. Mnogo toga povijesnog temelj je današnjeg razvoja. Obrtništvo i poduzetništvo, malo gospodarstvo te trgovina i turizam djelatnosti su u kojima Grad vidi najveće mogućnosti za gospodarski napredak. Unatoč brojnim teškoćama, smanjenim prihodima i izostanku kapitalnih potpora, ipak možemo biti zadovoljni što smo sukladno proračunskim mogućnostima nastavili s aktivnostima oko izgradnje komunalne infrastrukture kako u samom gradu Ludbregu, tako i u okolnim naseljima – kaže Krobot.

Obrazovanje i turizam No posebnu pozornost posvetili su i obrazovanju. Grad godišnje izdvaja više od 350 tisuća kuna za stipendiranje, a trenutno stipendije koristi 38 redovitih studenata. Mjesečno sa 600 kuna po djetetu sufinanciraju boravak djece u tri dječja vrtića po istim kriterijima za ukupno 275 djece u jednom gradskom i dva privatna dječja vrtića. Sufinanciraju i prijevoz osnovnoškolaca, dio prehrane te ostale projekte u osnovnoj školi. No provode i pronatalitetnu politiku davanjem potpora u iznosu od 1.000 kuna za svako novorođeno dijete.

- Jedan od važnih razvojnih pravaca Ludbrega svakako je i turizam te se stoga intenzivno

GRAD LUDBREG

26. ožujka 2013., br. 462 || REGIONALNI TJEDNIK

9

ečano obilježen u godini u kojoj se obilježava i veliki jubilej - 500. godišnjica Bule pape Leona X.

mnogobrojnih ulaganja u 4 vanje Srednje škole Ludbreg PROMO

no važno za Ludbreg, arijan Krobot, SDP-ov no više od 41,5 milijuna kn radi na valorizaciji i stavljanju u funkciju postojećih turističkih potencijala i osmišljavanju novih sadržaja pojedinih manifestacija tijekom godine – napominje Marijan Krobot.

Ludbreg je danas poznat po nizu manifestacija, od kojih je najpoznatija proslava Deset dana svete nedjelje. U svetištu je uređena centralna staza križnog puta, u što je uloženo više od 320 tisuća kuna, a na inicijativu župe presvetog Trojstva Ludbreg i uz financijsku pomoć kumova i donatora postaja obnovljene su postaje križnog puta. Uređen je i dio bočnih staza križnog puta, čime je omogućen pristup osobama s invaliditetom.

No uloženo je i u zaštitu spomenika kulture, sportske i

Ludbreg ima više od 8.500 stanovnika, a bio je i ostao sjedište ludbreške Podravine predškolske objekte, a naravno i u komunalnu infrastrukturu.

- Želja nam je da naš grad ostane i postane mjesto ugodnog življenja i da i nadalje stvaramo takve životne uvjete koji će mladim naraštajima biti dostatni da svoju budućnost vežu uz Ludbreg, a starijima omogućiti da mirnije i bezbrižnije prožive svoje starije dane – zaključio je Krobot.

Gradonačelnik Ludbrega Marijan Krobot i njegov zamjenik Božidar Hajsok uspješno su vodili Ludbreg u četverogodišnjem mandatu

Papinska bula iz 1513. godine odredila razvoj Ludbrega Ludbreg je, povijesno, stari hrvatski gradić nastao na zidinama starorimskoga grada Castrum Iovije i u tom razdoblju bio je najznačajnije odredište na putu od istoka – Murse (današnjeg Osijeka) prema zapadu – Petovije (današnjega Ptuja u Sloveniji).

Tragovi pak staroga grada Ludbrega sežu potkraj 11. i početkom 12. stoljeća, uz koje se veže i sam

naziv grada Ludbrega i to najvjerojatnije po burgundijskom plemiću Lodbringu.

Od 13. do 20. stoljeća Ludbregom gospodare poznate plemićke obitelji (Erdödy, Čuz, Batthyany), no ovo razdoblje još nije dovoljno istraženo budući da se velik dio arhivske građe nalazi u mađarskim i drugim arhivima.

Najstariji dosad poznati sačuvani

dokument je iz davne 1244. godine – listina Bele IV. kojom se prvi put spominje ludbreško vlastelinstvo.

Značajna godina iz ludbreške povijesti je svakako 1411. i to po čudesnom događaju pretvorbe vina u krv Kristovu po kojem je Ludbreg postao proštenište predragocjene krvi Kristove, jedino u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe.

No najvažniji pisani dokument

je Bula pape Leona X. iz 1513. godine kojom je Ludbreg proglašen prošteništem na čast presvete krvi Kristove.

U znak poštovanja stoljetne tradicije, a kao spomen na Bulu pape Leona X. iz 1513. godine, upravo je 19. ožujka proglašen Danom grada Ludbrega. Ove godine se obilježava veliki jubilej, 500. godišnjica papinskog pisma.

ULAGANJA U LUDBREGU Javne površine - dovršena je pješačko-biciklistička staza u Ulici P. Krešimira – vrijednost inv.

979.918,37 kn (46 % Grad, 54 % Ministarstvo prema Programu EIB II) - asfaltirano je parkiralište ispred zgrade branitelja u Ul. T. Ujevića - asfaltiran je nogostup u Ulici A. Stepinca - izvedene pješačke staze ispred POU-a i spušteni prijelazi za invalide - izvedba i rekonstrukcija nogostupa u dijelu Ul. kardinala F. Kuharića - uređenje pješačkih staza i uređenje zelene površine s rubnicima u dijelu Ulice M. Gupca i u Kratkoj ulici

Nerazvrstane ceste - izrađeno je idejno rješenje uređenja Sajmišne ulice, izgrađena je prometnica u ovoj ulici te su uređene zelene površine između kućnih prilaza - vrijednost ove investicije je preko 900.000,00 kuna - napravljen je šljunčani tampon neimenovane ulice s izlazom na Lovački put) asfaltirana je Ulica P. Miškine – ulaganja preko 260 tisuća kuna - dovršena je izgradnja prometnice u

Gospodarskoj zoni Istok – vrijednost inv. 3.986.006,16 kuna (46 % Grad, 54% Ministarstvo – Program EIB II) - asfaltirane su nerazvrstane ceste u Zoni male privrede A i B – cesta C4, C3 i odvojak C5 – vrijednost preko 950 tisuća kuna - izgradnja pješačko-biciklističke staze i dio ceste do romskog naselja – vrijednost ovih radova je preko 250 tisuća kuna, a Savjet za nacionalne manjine je sufinancirao 100 tisuća kuna.

Lokalne, županijske i državne ceste - postavljen je fini sloj asfalta na državnoj cesti D24 – Koprivnička (od kružnog toka do državne ceste D2) – D 760 m i održavanje državnih cesta D2 i D24 - izveden je drugi sloj asfalta na dijelu lokalne ceste 25098 – Tri lipe - Farmal - izgrađene su pješačko-biciklističke staze i postavljen fini sloj asfalta u dijelu Vinogradske ulice u dužini od 275 m - vrijednost investicije preko 630 tisuća kuna - obnovljen je asfaltni tepih županijske ceste 2075 - Trg Sv. Trojstva, Ulica kardinala A. Stepinca, R. Fizira, B. Hlasteca

u dužini od 1.160 metara – vrijednost investicije preko 470 tisuća kuna - Hrvatske ceste redovno su održavale državne ceste D2 i D24

Javna rasvjeta - izgrađena je javna rasvjeta u Ulici M. Krleže – investicija preko 168 tisuća kuna - izvršena je rekonstrukcija javne rasvjete u Koprivničkoj ulici – vrijednost investicije preko 120 tisuća kuna - tijekom 2011. godine izgrađena je ekološka i štedljiva LED javna rasvjeta u: a) Zoni male privrede A i B (24 kom) 339.754,61 kn b) Gospodarskoj zoni Istok (34 kom) 264.285,58 kn c) stambeno-poslovnoj zoni Centar Istok III (34 kom) - 359.127,99 kn

Objekti i uređaji za opskrbu pitkom vodom - rekonstruirana je vodovodna mreža na Trgu slobode te izveden priključak za stadion NK Podravina - izvedeno je interventno održavanje vodovodne mreže u Sajmišnoj i Trgu

slobode

Objekti i uređaji za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda - izgrađena je sekundarna kanalizacija u Sajmišnoj ulici u Ludbregu i dio kolektora u Vinogradskoj - 775.223,44 kn - proširena je kanalska mreža u Sajmišnoj ulici - izgrađena je kanalizacija u dijelu Vinogradske ulice – vrijednost investicije preko 230 tisuća kuna

Ostali značajni projekti - u potpunosti je dovršena izgradnja sportskog objekta na stadionu NK Podravina i predana na korištenje nogometnom klubu Podravina - vrijednost ove investicije je 4.870.000,00 kuna - obavljena je sanacija i zamjena krovišta zgrade DV Radost i toplinska izolacija negrijanog tavana – vrijednost preko 330 tisuća kuna, a u sklopu II. faze sanacije ove zgrade zamijenit će se prozorska stolarija prozorima s troslojnim izo-staklima te toplinska izolacija temelja i zidova

10

INTERVJU TJEDNA

REGIONALNI TJEDNIK || 26. ožujka 2013., br. 462

OTVORENO Prof. dr. sc. Guste Santini, ekonomski analitičar i član Znans

Grčka je “med i mli Ovo što u nas vidimo nije “svjetska kriza”. To je naša kriza u kojoj je svjetska kriza samo bila katalizator koji je ubrzao proces. Ova, naša kriza, je originalna Piše: GORDANA IGREC

Već nekoliko godina tvrdim da, kao što je govorio Einstein, način razmišljanja koji nas je doveo u stanje u kojem jesmo ne može nas izvući iz stanja u kojem jesmo, upozorava prof. dr. sc. Guste Santini, poslovni konzultant i član Znanstvenog vijeća za ekonomska istraživanja i hrvatsko gospodarstvo HAZU, autor 21 knjige i više od 50-ak znanstvenih, ekonomskih članaka.

Žilavi smo - H r vat ska t v rdog lavo, ustrajno, gotovo bi se reklo štreberski provodi neoliberalistički koncept. A neolibile-

Kroz sljedećih 10 godina Hrvatska neće napraviti nikakav bitan iskorak ralistički koncept u uvjetima globalnog tržišta nije mogao drugačije rezultirati nego kako je rezultirao. Ne vidim što bi nas tu trebalo iznenaditi. Meni je današnje stanje sasvim normalno. Čak smo se i dobro držali u takvim uvjetima. Tome je dokaz Slovenija. Samo je nekoliko godina trebalo proći otkada je zamijenila svoj tolar u euro da bi se našla u ozbiljnim poteškoćama. Što znači da je naše gospodarstvo bilo puno žilavije nego što se to misli!

No ipak smo u problemima.

Koliko su oni uzrokovani svjetskom krizom?

Ovo što u nas vidimo nije “svjetska kriza”. To je naša, originalna kriza u kojoj je svjetska kriza samo bila katalizator koji je ubrzao proces. Ova naša kriza je originalna jer mi nemamo kapaciteta viškova, mi nismo niti imali primjerenu zaposlenost. Tu smo se našli jer smo vodili procikličku politiku tako da smo se u dobrim vremenima zaduživali. No podsjećam na davni faraonov san: na sedam debelih i sedam mršavih krava!

Međutim, mi nismo vodili sustavnu politiku kako bismo se u dobrim vremenima skrbili za loša vremena.

Gdje, zapravo, leže uzorci ove naše – originalne krize?

Imali smo jedan sustav i proglasili ga ništavnim, nevaljalim, groznim, a da niste za to dali nikakvu argumentaciju!

Ne branim taj sustav, samo kažem da to nismo učinili. S druge strane nismo definirali ciljeve: kakvu mi to državu hoćemo? Sad, s jedne strane, ne znate od kuda dolazite, ne znate kamo idete? Jasno da idete

nigdje! Da svaki put vodi krivo!

Jer ne znate niti kamo idete.

Ona privatizacija je tragičan slučaj! Ta privatizacija je bila osnovica mirovinskih fondova.

Ne vidim uvjete da mirovine opstanu! Realno je očekivati da će se mirovine smanjiti jer mi kasnimo. Jer kod nas ta politika života od izbora do izbora zapravo destruira zemlju! Prema tome, sasvim su se jasno stvari dogodile! Nema tu nikakvih čuda! I sad ste vi imali određene kapacitete i te ste kapacitete uništili! Što sad?

Otkud bi došlo? Jedino da padne s neba!? Kao mana! Bog nam je već dosta dao. Zato vidimo jedini izlaz kod nas u turizmu, a turizam je kod nas zato što

Ja mislim da – nikakva!

Kako dalje?

Prijeti li nam, međutim, “grčki scenarij”?

Grčka je “med i mlijeko” prema nama! Ja ne znam zbog čega to ljudi na taj način uspoređuju? Pazite: Grčka ima za 50 posto veći BDP per capite nego što ima Hrvatska. Znači, da Grčka za 50 posto smanji svoje plaće, bila bi tek na razini Hrvatske!

No valjda ima nade za nas?

Ima. Nas ima negdje oko četiri milijuna, što znači da treba raditi oko dva milijuna ljudi.

Dalje, imamo nekoliko stvari koje sasvim sigurno možemo raditi. Evo dva primjera gdje

Sad se postavlja pitanje što je sa Strojarskim fakultetom.

Jednu granu po granu smo uništavali! Privatizirali na tragičan način misleći ili tvrdeći tada da državno vlasništvo nije vlasništvo. Što nije istina. Postoje dobri primjeri odličnog državnog vlasništva i tragični primjeri lošeg privatnog vlasništva. Ali to nije niti dokaz da je državno vlasništvo dobro i da je privatno loše i obratno!

Kada netko kaže da državno vlasništvo nije učinkovito i da nam ne treba nam državna banka i sl., onda bi se moglo reći da nam ne treba ni država jer ako ona ne radi posao na način kako to građani Hrvatske od nje očekuju i zahtijevaju

Mjere za spas hrvatskoga gospodarstva Najhitnije mjere koje bi Vlada prema vašem mišljenju trebala poduzeti za spas hrvatskoga gospodarstva?

Najprije Vlada za to treba donijeti odluku. Ja kad bih trebao donijeti takvu ozbiljnu odluku, otišao bih kod predsjednika države, poslao bih predstavnika glavne oporbene stranke (to je sada Tomislav Karamarko) i rekao bih: “Stanje u zemlji je takvo i takvo, tražimo minimum koncezusa, ne odustajemo od toga da to bude i neka tehnička vlada.” I onda bih krenuo po problemima. Prvi problem mi je nezposlenost, drugi problem je restrukturiranje. A onda bih rekao Ekonomskom fakultetu u Zagrebu: “Gospodo, Hrvatske željeznice treba restrukturirati! Izvolite to restrukturitati.”

Onda bih otišao opet na Ekonomski fakultet u Zagrebu, pa bih rekao: “Gospodo, molim vas da mi definiramo glavni grad

nam je Bog dao da smo lijepa zemlja. Ubava smo zemlja.

Neki se uspješno nose s izazovima. Zašto?

U zemljama u kojima je to bilo moguće, država je intervenirala. Država je, dakle, to riješila. Međutim, manje razvijene zemlje imaju manje prava nego razvijene zemlje.

Maastrichtov kriteriji o tri posto proračunskog deficita prvi su počeli kršiti Francuzi i Nijemci. Međutim to su velike zemlje. Njemačka je apsolutno lokomotiva i ona zapravo determinira Europskom unijom!

EU u svojoj suštini određuje Njemačka i manje-više ostale zemlje koje su zainteresirane za proces daljnje integracije što Velikoj Britaniji smeta. To je signal koji bismo mi morali znati pročitati, jer ako jedna Velika Britanija nije mogla prihvatiti kriterije eura ne znam koja je to šansa da Hrvatska prihvati.

Hrvatske.” Što je zapravo glavni grad Hrvatske? Jer, trebamo mi veći grad nego što je ovaj danas ili bi bilo bolje da imamo manji?

Sve razvijene zemlje smanjuju gradove, jer raste trošak infrastrukture. To su opasna i velika pitanja i velike priče. Daljnje je pitanje o pojedinim granama.

Kako sada spasiti građevinarstvo? 50 posto kapaciteta je previše. Ili će se 50 posto kapaciteta zatvoriti ako je riječ o procesu zatvaranja ili će se redefinirati. Idemo vidjeti što tu treba napraviti za redefiniranje.

Kada znate gdje je problem, onda možete ocjenjivati, a to je ono o čemu govorimo, to je onda investicijski bum! Onda kad vi znate problem i kažete da trebate to, zbog toga, toga i toga. Dalje, moj prijedlog, ukoliko bi ga oni prihvatili, je da se Hrvatska reorganizira na 60 općina i gradova, a ne sad ovaj užasan broj. Ako bi se ozbiljno

smo se drastično ponijeli, a nismo trebali. Prvi slučaj je Pliva koja je od farmaceutske industrije postala generička industrija, postala je tekstilna

Hrvatska tvrdoglavo provodi neoliberalistički koncept industrija u okviru farmaceutske industrije. Drugi slučaj je INA. INA je bila vodeća tvrtka u bivšoj državi. To je bila snažna tvrtka. Danas je pitanje trebaju li nama naftni fakulteti i farmaceutski. Imali smo i druge komplekse: Prvomajska je radila kompjutorizirane strojeve, a i moji u Zadru radili su kompjutorizirane strojeve i manje-više sve je to išlo u izvoz. To smo isto uništili.

radilo na uspostavi cjeloživotnog obrazovanja, onda bismo mi imali ozbiljne šanse! Mi imamo resurse. Nije problem da li mi možemo. Pitanje je da li mi hoćemo! Jer ako hoćemo izaći iz krize, onda ćemo okrenuti brod! Vidite, velika je tragedija što smo morali uvesti fiskalne blagajne. Ali tragična je zato što su porezi u Hrvatskoj najveći.

Kad su manji porezi, ljudi nisu skloni riziku. Ja predlažem da je neoporezivi dio dohotka pet tisuća kuna. Kad bismo to imali, mi bismo odmah spriječili odljev stanovnika i spasili i tekstilnu i drvnu industriju...

Vani naši ljudi nižu uspjehe, a u isto vrijeme nama nestaju mladi ljudi iz zemlje! Nestaju zato što smo birokratizirali sustav! Ja ne znam niti jednu zemlju u povijesti koja je puno izdvajala za obrazovanje i znanost sukladno standardima svojeg vremena a da je bila nerazvijena!

i koje ona to objektivno može.

Treba li raditi na velikim il malim sustavima?

Sve velike zemlje imaju nekoliko iznimno jakih tvrtki. Švicarska ih ima nekoliko, isto tako i Nizozemska, Finska, Švedska, Norveška… Upravo te velike tvrtke su nosioci razvoja!

Ne može malo poduzeće biti nositelj razvoja. Malo poduzeće nastaje kao derivacija potreba velikog! A mi upravo krivo radimo. Mi govorimo: malo poduzeće! Malo poduzeće nema prostora za istraživanje i razvoj. Danas nije štos u tome kako proizvoditi nego – što?!

Ako ste lider i ako radite nove stvari - dobri ste, ako radite stare stvari – niste dobri! To je kao i u farmaceutskoj industriji. Kada smo radili sumamed, bili smo ozbiljna tvrtka, sada kada radimo generičke proizvode, više nismo. Koliko se god mi ljutili, to su činjenice.

Isto tako, ako imate toliko neobrađenih poljoprivrednih površina, znači da se vodi kriva poljoprivredna politika. Nadalje, radili smo dobre brodove, svjetski dobre brodove. Da smo radili na daljnjem razvoju brodograđevne industrije i

Europa će nam odrediti porciju kazne - kukuruz, klečanje i tako to brodarenja, mogli smo uspjeti!

Bivša država kakva je god bila, bila je treća u brodogradnji na svijetu, a manje-više svi su se ti brodovi gradili u Hrvatskoj.

Rješenja Što bi trebalo konkretno učiniti da se stvari počinju mijenjati?

Raditi, primjerice, na povezivanju “zelene i plave magistrale”. Predložio sam jedan projekt Vladi, ali ona to ne želi čuti jer je to projekt koji traje dulje od četiri godine, ali niti ona prethodna to nije željela čuti. I jedna i druga zadovoljavaju onaj Einsteinov kriterij koji sam na početku rekao.

Pazite: mogli smo napraviti jedno 15 naselja po jedno 15 tisuća kreveta za treću životnu dob jer starački domovi nisu ništa drugo nego čekaonica za Mirogoj. A ta treća životna dob se produžuje. To je tržište koje je visoko rastuće! Trebali smo u našoj Dalmatinskoj zagori, Lici, Kordunu i Banovini sagraditi kapacitete s 15 tisuća kreveta, što znači svaki dan 45 tisuća obroka, pa imate preventivu, kurativu... Tu nemate nisku dodanu vrijednost, tu je puno više dodane vrijednosti nego u turizmu gdje se ljudi kupaju. Ovdje se ljudi liječe, ovdje ljudi rade na sebi da učine kvalitetniji ostatak života. Dakle, ta “zelena i plava magistrala”, to bi moglo donositi godišnje osam milijardi eura! A da bi se to napravilo, zaposlilo bi i građevinare i dr. To je projekt koji bi se trebao realizirati. Za to je zainteresirana i EU. I jasno, tu se onda uzmu partneri. I tu se mogu iskoristiti i drugi ogromni potencijali. Pazite, imamo 374 tisuće nezaposlenih, a da se nisu ljudi prije vremena umirovili, pitam vas koliko bi bilo nezaposlenih?

Kako smanjiti nezaposlenost?

Ovakva nezaposlenost je neodrživa i zadatak države je voditi politiku pune zaposlenosti.

To onda nije neoliberalizam, to je onda jedna druga politika.

Pitanje je: što uzimate kao cilj?

Jer ako je cilj stabilnost cijena, onda vas drugo ne interesira.

Ne možete imati stabilnost

Guste Santini

INTERVJU TJEDNA

26. ožujka 2013., br. 462 || REGIONALNI TJEDNIK

11

stvenog vijeća za ekonomska istraživanja i hrvatsko gospodarstvo HAZU

ijeko” prema nama cijena i visoku zaposlenost.

Vi se morate odrediti između toga. Mala zaposlenost je zapravo cilj.

Hoće li to promijeniti Zakon o strateškim investicijama?

Još od uspostave samostalne Lijepe Naše, uvijek nešto radimo na brzinu. Uvijek nekakve vatrogasne igre. Uvijek nam se nešto žuri i nikad ne stižemo tamo gdje idemo.

Evo primjera da vidite što je investicija: kada kupujete krumpire, možete odlučiti hoćete li kupiti lički krumpir ili međimurski. Ali nećete puno razmišljati. Dovoljno je da pogledate u smočnicu, pa da ustvrdite kako krumpira nema. Kada kupujete automobil, onda ćete već razmatrati više opcija: možete li ga održavati ili ne. Prema tome, što je vaša odluka glede iznosa financijskih sredstava i vijeka trajanja duža, to su ozbiljniji problemi. To su veći rizici.

Ako mi kod kupovine rada vodimo brigu kako investirati, postoji tisuću razloga da se ne investira i postoji nekoliko razloga da se investira. Ali treba doći do ideje! Ideje u smislu Schumpetera koji je govorio o “stvaralačkom razaranju”.

Da bi investicije uspjele, na tome se mora sustavno raditi.

Put je po meni sada da se spasi ovo što se ima! Puno je skuplje otvoriti novo radno mjesto, dakle, jeftinije je zadržati radno mjesto nego otvoriti novo.

Prema tome idemo sada spasiti ovo što imamo. I zato sam ja pozvao ministra Jovanovića da se država angažira, da ovu znanost koju imamo damo besplatno na raspolaganje gospodarstvu, da pomogne tamo gdje možemo pomoći.

Politika Kakve ste, međutim, povratne informacije dobili?

Nikakve. Jasno da nisam dobio. To znači drugačiji pristup.

U uvjetima kada je politika “ne talasaj” i “dok se požar ne zapali ne spominji vatrogasca”, to je prirodna reakcija! Nije

Negativni saldo na tekućem računu građana je ovisnost to boljka samo ove Vlade, i ona prethodna je bila ista.

Ova vlada je došla u izuzetno teškoj situaciji. Međutim, to je ne abolira! Ako se kandidirala da dođe na vlast, onda je morala znati u što ide i odakle dolazi rješenje. To vam je kao u braku. Sad idete u brak, a svi kažu: “Što si se ženio, znao si s kim ideš?! Pa, što si se išao boriti da vodiš i upravljaš zemljom osim da implementiraš nekakve svoje ideje koje će biti bolje za tu zemlju?!” To je kao da je netko rekao: “Čekaj, ja ću dobiti vlast, pa ću onda vidjeti

što ću raditi.” To nije u redu.

Je li nužno rezati plaće tri posto u javnom sektoru?

Jasno da je nužno. To je početak priče!

A otpuštanje radnika u javnom sektoru?

I to će biti! I mirovine će smanjivati! I to će biti! Ako vam svijet ne da dodatne kredite, a vi ih morate vraćati, kako vi mislite sve to skupa zadržati? Dajte to objasnite!

Sve je jasno. Sve to ovisi o vjerovnicima. Ako vjerovnici

BUDUĆNOST Gdje vidite hrvatsko društvo za 10 do 15 godina?

Ja mislim da kroz sljedećih 10 godina Hrvatska neće napraviti nikakav bitan iskorak!

Mi ćemo se sad malo civilizirati. Kad kažem to, onda mislim da ćemo prema školstvu imati drugi stav, jer mislim da je ovo nedopustivo, prema znanosti je isto tako nedopustivo, sudski sustav isto tako – nedopustivo! Smanjit će se, dakle, prava, vjerojatno što se tiče zdravstvene zaštite, socijalne zaštite, mirovine, zemlja će dosta ostariti, puno će mladih ljudi otići van, doći će najvjerojatnije iz nekih drugih zemalja kandidata EU i manje razvijenih zemalja ljudi ovdje živjeti i raditi.

Tako da će promjene biti velike. Međutim, promjene na bolje neće biti! To je ono što je zabranjivajuće. Ljudi koji su najbolji odlaze van. I to je za mene najveći problem.

Da sam ja u bilo kojoj Vladi, ne bih dozvolio da se igramo sa sudbinama mladih ljudi!

Jer ti mladi ljudi su smisao i uvjet opstanka Lijepe Naše! I mislim da se tu rade ozbiljne greške! Ne vodi se dobra demografska politika. Nije demografska politika podjela nekakvih bonova, “nagradne igre”, nego im omogućiti da mogu normalno privređivati, normalno djecu školovati.

malo popuste uzde, bit će manje, ako stegnu uzde, bit će više. Mnogi ekonomski analitičari smatraju da EU s nama dobiva veliki problem!

Dakle, nije to ništa nov. Ja mislim da mi jesmo problem!

Ali mi jesmo problem sebi prvenstveno. Što znači da nas Europa neće izvlačiti, ali će nam odrediti porciju kazne.

Znate: kukuruz, klečanje i tako. Što je sa Zakonom o oporezivanju imovine?

Pa, što sad treba ovo oporezivanje nekretnina? Još više osiromašiti stanovništvo. Pa će sutra kada uđemo u EU biti još jeftinija nekretnina nego što je sada. Mislim, razmišljamo li mi uopće o tome što činimo? Očito – ne! Ja sam od prve ideje protivnik opo-

rezivanja nekretnina. Jasno, možete u Hrvatskoj reći što hoćete, ali nitko ne želi o tome raspravljati.

A ograničenje na minusi-

Ako hoćemo izaći iz krize, onda ćemo okrenuti brod ma tekućih računa?

Mi smo jako čudesan narod.

Ponekad kao razigrana djeca. Čak ima i ekonomista koji su rekli da Hrvati danas bolje žive nego što se ikad živjelo.

Rekli su! Ja neću o njihovim imenima! Radi se o tome da je stanovništvo živjelo na kredit i to je bio osnovni poticaj investitorima da kupe domaće banke i da fino nahrane nas njihovom robom, njihovom hranom, kozmetikom. To je rezultiralo velikim deficitima.

Nije se osjećao problem nezaposlenosti, jer je veliki rast kredita to sve amortizirao!

To je bilo kao fatamorgana!

Sve je mirno i krasno. I sada preko noći dolazi do krize, jer više se ne možemo zaduživati.

Sada dolazimo do toga da njihalo od bahatosti prelazi na stranu i sad ljudi dolaze koji su kandidati za osobne stečajeve, razbijene obitelji, destruirani, bez posla, bez perspektive, mladi koji su završili fakultete ne mogu raditi. Užas da veći ne može biti! Eh sad, tu država mora naći rješenje. Nema tu hoće-neće! To joj je posao! Pa kome drugom ako ne državi?

To je priča koju smo imali.

Suludo je da netko ima minus na tekućem računu tri plaće.

Vi normalno svojim prihodima trebate pokrivati tekuće rashode. Ako želite nešto napraviti, onda ćete dignuti kredit i onda ćete ga vraćati.

Ali minus na tekućem računu je ako ste pogriješili u procjeni, pa vam je jedan mjesec iz ne znam kojeg razloga bio nekakav trošak, ali to može biti težina plaće, to može biti do polovine plaće. Jer, što ćete sljedeći mjesec? Prema tome: negativni saldo na tekućem računu građana nije ništa drugo nego ovisnost! To je postalo ovisnost u Hrvatskoj!

To je droga u Hrvatskoj da ljudi ne mogu živjeti! Ja sam podržao i podržavam takvu politiku, ali se ona ne donosi u vrijeme krize nego u dobrim godinama kada se ljudi tome mogu prilagoditi! Evo Lovrinčević kojeg sam ja podržao pozvao je predsjednika Josipovića da se sastane Vlada.

Ja sam to podržao. Mislim da je krajnje vrijeme da se to učini. Pod hitno preispitati postojeću terapiju, to znači ekonomsku politiku. I to ne zbog nekakvih drama nego se mora raspraviti to pitanje da se vidi kuda ide ovaj ruzinavi brod.

12

POSLOVNI SVIJET

poslovni svijet www.regionalni.com

REGIONALNI TJEDNIK || 26. ožujka 2013., br. 462

Kreće barutana

KlikUred MINI – besplatan!

Župan Varaždinske županije Predrag Štromar u Novoj Vesi Petrijanečkoj položio je kamen temeljac za izgradnju pakirno-skladišnog centra poljoprivrednih proizvoda poljoprivredne zadruge Varaždinsko povrće, koja je pokrenuta 2005. i danas ima 16 članova. Vrijednost investicije je 2,5 milijuna kuna, uglavnom osiguranih uz pomoć HBOR-a.

Obrtnicima, koji su u sve nezavidnoj situaciji, u ORION Informatici daju dodatni popust od 20 posto na već ionako nisku cijenu od 49 kn/mj. za aplikaciju KlikUred, dok je KlikUred MINI paket besplatan za sve obrtnike koji ne izdaju više od 15 računa mjesečno.

Posebni paketi pod nazivom KlikOdvjetnik, KlikAutomehaničar i KlikFrizer, koji su prilagođeni za te i srodne djelatnosti, bit će besplatni za sve one koji postanu korisnici KlikUreda do 1. travnja. Više informacija i demo na .

Ivančica d.d., vodeća hrvatska tvrtka u proizvodnji obuće izvršila je dokapit a l i zaciju Bambi d.o.o, tvrtke specijalizirane za proizvodnju dječje obuće, čime je stekla upravljačka prava i postala njegov većinski vlasnik.

Zovite nas na 042/290-777

VARTEKS O sudbini tvrtke po zadnji put raspravljali vijećnici varaždinske Županijske skupštine u ovom sazivu

Novac za spas mole i vijećnici U Varteksu kasne plaće nekoliko mjeseci, a sveukupni dug tvrtke procjenjuje se na više od milijardu kuna, dok vjerovnici u predstečajnoj nagodbi očekuju naplatu svojih 600 milijuna, pa vijećnici za spas Varteksa od Vlade, resornih ministarstava i HBOR-a mole 1,5 milijuna eura Piše: VIŠNJA GOTAL visnjagotal@gmail.com

Varteks Gradu Varaždinu dužan 9,4 milijuna kuna

Varteks je plaću za prosinac isplatio samo djelomice. Dok su radnici u varaždinskim pogonima dobili isplatni listić, druge službe te tvrtke još uvijek čekaju. Radnici u zatvorenim pogonima u Ludbregu i Bednji također nisu na isplatnim listama.

Ogroman dug Varaždinska Županijska skupština apelira na Vladu, resorna ministarstva i HBOR da hitno odobre financijske injekcije Varteksu u iznosu od 1,5 milijuna eura. Kako je istaknuo varaždinski župan Predrag Štromar na zadnjoj županijskoj skupštini u aktualnom sazivu, to je nužna mjera ako se žele spasiti radna mjesta i održati proizvodnja. Mato Halužan, vijećnik HSLS-a, odmah je izrazio skepsu rekavši da je “neozbiljno očekivati da će država koja nije u stanju pomoći niti poduzećima u državnom vlasništvu pomagati privatnicima”.

Varteks je sveukupno dužan gotovo 600 milijuna kuna, ima 98 vjerovnika i nedavno je izgubio distribuciju Levis’a za ovaj dio Europe. S obzirom na sve, vijećnik Danijel Beneš ustvrdio je: - Za Varteks nije pet do dvanaest nego dvanaest i pet. Nemojmo dozvoliti da sa skupštine odemo noseći teret da smo dozvolili da Varteks šaptom padne kao, primjerice,

Županijski dug veći od milijardu kuna Županijska je vlast u prvoj godini svog mandata na savjetnike (koji su kasnije ukinuti) potrošila te time oštetila proračun za 400 tisuća

kuna; oko 29 milijuna kuna duga prebacuje se iz godine u godinu; 800 milijuna kuna je dug za javno-privatna partnerstva; zdravstvene

ustanove su dužne 230 milijuna – sveukupno je, dakle, Županija, prema izračunu vijećnika HSLSa Mate Halužana, dužna više od milijardu kuna.

Nepripremljeno

Predstečajna nagodba - nepripremljena i konfuzna čak i za samo Vijeće

Varaždinka ili Mundus. Na njega se nadovezao Stjepan Golubić.

- Problem je i u vlasnicima tvrtke koji se ne žele odreći svojeg dijela profita, pa da zajedničkim snagama pomognemo ako nije kasno - apelirao je Golubić. O Upravi je progovorio i župan Štromar, rekavši da Uprava mora dokazati svoju sposobnost. - Uprava treba napraviti plan u koji će vjerovnici vjerovati - zaključio je Štromar. Inače, i povjerenik predstečajne nagodbe Antun Mišanović, koji je, usput, govorio pune dvije minute, iznio

je samo rezultate prvog predstečajnog ročišta te obavijestio vijećnike da je drugo ročište zakazano unutar dvadesetak dana.

Za spas Varteksa nije više 5 do 12 nego 12 i 5 Stjepan Kelemen iz HNS-a spomenuo je kako su u “Varteksu ionako ostale samo ruke”. - Nije dovoljno konstatirati da je Varteksu teško i da treba novac, već je pitanje ima li se na temelju čega zadužiti te

Od 980 vjerovnika Varteksa, koji od varaždinske tvrtke, prema podacima iz FINA-e, potražuju ukupno gotovo 580 milijuna kuna, na prvom predstečajnom ročištu održanom u kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma, pojavilo se svega njih stotinjak.

Uprava Varteksa zahtjev za predstečajem predala je lani 20. studenog, a sam je postupak počeo 5. veljače. Postupak bi zacijelo bio i prije otvoren da je dostavljena sva zakonom utvrđena dokumentacija.

s kim i kakve ugovore uopće još ima. Ako ne zna što će raditi najmanje do rujna, onda nemamo o čemu razgovarati zaključio je Kelemen.

Dakle, Varteksu je hitno potreban novac, a prema svemu sudeći, neće ga dobiti od Zagrebačke banke – jednog od svojih najvećih vjerovnika, kao što je bilo najavljeno na sjednici u prosincu te je čak iznesen i detaljiziran plan o isplati u tri tranše...

- Ako sada ne reanimiramo bolesnika, uskoro ćemo sahraniti mrtvaca - rezolutni su vijećnici.

Ročište se može opisati jednom riječju – konfuzno. Nakon čitanja liste vjerovnika i njihovih potraživanja, mnogi od prisutnih protestirali su da njihove tražbine nisu uopće spomenute, na što je predsjednica Jalšić zbunjeno pokušavala pronaći tražbine. No članovi odbora upozorili su da utvrđene tražbine namjerno nisu čitane jer “tko bi pročitao svih 980?”.

Inače, prvi dužnik koji je “preskočen” bio je Grad Varaždin pa smo

između ostalih koji su prigovorili samovoljnoj prosudbi o tražbinama koje (ne)će biti pročitane bili i mi te nam je, uz neodobravanje prisutnih na novinarska pitanja, ipak odgovoreno da Grad od Varteksa potražuje točno 9.344.404.29 kuna.

Istovremeno dok su nas “špotali”, vrlo ozbiljno je pročitan dug od 15 kuna.

Konfuzna ročišta Zaključiti se jedino može da su ročišta predstečajnih nagodbi vrlo neprofesionalna, uz mnoštvo nedorečenosti; tvrdnjama jedne strane da su oni, primjerice, prijavili sve tražbine i uz odgovor druge kako “nema problema, upisat će se”... Niz gafova je poduži i ne čudi skepsa i inzistiranje vjerovnika da se “zaboravljene” tražbine upišu na licu mjesta. Stoga su se vjerovnici zapitali zašto je uopće održano ročište bez zgotovljene papirologije.

- Kao da se radi o 580 kuna, a ne 580 milijuna kuna duga - komentirali su nezadovoljni vjerovnici. (vg)

CONING Direktor se po prvi put obratio novinarima nakon što radnici godinu dana rade besplatno

WWW.RADIO-VARAZDIN.HR

“Tek jučer sam saznao da štrajka samo 24 radnika”

Stjepan Ptiček

Radnici varaždinskog Coninga u štrajku su više od mjesec dana. Uprava tvrtke sada im već duguje duguje osam plaća - oko 12 milijuna kuna. Ili, kako kaže sindikalni povjerenik poduzeća Srećko Vidaček, već godinu dana rade besplatno.

Premda mu se poduzeće naočigled raspada i protiv njega je podnesena policijska prijava, direktor Stjepan Ptiček kao da se ne uzrujava previše. Od početka problema u Coningu od njega se nije mogla čuti niti riječ, no na 30. dan štrajka ipak je zastao na zazivanje novinara: - Nisam u mogućnosti davati

izjave dok se ne riješi situacija. U utorak bismo se trebali spojiti i potom kao jedna firma predati zahtjev za predstečajnu nagodbu kako bismo mogli dalje raditi - kazao je Ptiček. Na pitanje o 26 milijuna kuna koliko je Coning cesijama prebacio na druga poduzeća, direktor odgovara: - To nije bio novac Coninga već naših kooperanata što smo im trebali i platiti. Uostalom, novac nije isplaćen. Direktor Ptiček kaže kako ne zna koliko su dužni radnicima, a kuloarske priče da je pretendirao na mjesto novog direktora Varkoma, ali mu je fotelja izmaknula zbog kaznene prijave,

demantira. - Nisam, niti namjeravam ići bilo kuda dok se ne razriješi ova situacija - tvrdi direktor. Na pitanje je li bio na policijskom ispitivanju, odgovara negativno. - Mene vam to zabavlja. Sve ove prijave i gluposti koje se pišu.

Stjepan Ptiček tvrdi, a što nitko od prisutnih sindikalaca nije opovrgnuo, kako nije istina da štrajka 130 ljudi. Tek jučer sam prvi put dobio ono što sam po logici trebao dobiti prvi dan štrajka - popis radnika u štrajku. Na njemu je 39 osoba. Od tih 39, 15-ero ih je prestalo sa štrajkom. Za nekoga od koga mjesecima nije bilo ni traga

ni glasa, direktor Ptiček bio je prilično razgovorljiv i rezolutan. - Ako se dokažu bilo kakve nepravilnosti, ja sam ovdje - kaže. Samo se nisam htio nadmetati u raspravama – ipak je to velika firma s velikim problemima i nisam želio raditi cirkus iz toga. Jedinu nadu da dođu do zarađenog novca radnici vide u završetku sudskoga spora s MVP-om koje im duguje, između 8 i 12 milijuna kuna, ovisi o kojoj je strani riječ.

Zbog predstečajne nagodbe Coning je izgubio unosan posao na prjoktiranju novog putničkog terminala Zračne luke Zagreb vrijedan oko milijun eura. (vg)

ZAGORJE-TEHNOBETON

13 PROMO

26. ožujka 2013., br. 462 || REGIONALNI TJEDNIK

Bar, restoran, SPA, fitnes centar...

Hotel ima 16 tisuća kvadrata, a počeo se graditi u veljači 2011., dok je završen u studenom prošle godine

Čak 170 vrhunski opremljenih soba

I TOGA IMA Zagorje-Tehnobeton i na srbijanskom tržištu gradi za poznate investitore

Tehnobeton 2009. izgradio hotel i poslovni toranj u Beogradu Nakon prve uspješne suradnje na izgradnji Falkensteiner hotela u Punta Scali u Zadru, bilo je logično da uslijedi i ovaj naš drugi zajednički projekt, naglašava Otmar Michaeler, generalni direktor i suvlasnik Falkensteiner Michaeler Tourism Group po projektu Borisa Podrecce staklena i sasvim izlomljena.

Gradilo se do dubine osam metara u muljevitom tlu i pod stalnim pritiskom podzemne vode koju smo vadili 24 sata na dan i to punih šest mjeseci. Usprkos tome, posao smo uspješno obavili i građevinski dio završili u ugovorenim rokovima - naglasio je Husnjak.

Građevina, kako je dodao, ima dvije podzemne etaže koje čine garažni prostor sa 146

U Beogradu, nedaleko od središta srbijanske metropole, svečano je u četvrtak otvoren Falkensteiner hotel Belgrade koji je za Falkensteiner Michaeler Tourism Group izgradilo Zagorje-Tehnobeton, odnosno njegovo poduzeće Tehnobeton 2009. koje već pet godina posluje u Srbiji. Neposredno uz hotel, izgrađen je i poslovni toranj za BOP Immoholding koji se već počeo puniti najmoprimcima, a s hotelom je spojen podzemnom garažom.

Za 20 mjeseci Falkensteiner hotel Belgrade ima 170 vrhunski opremljenih soba i apartmana, šest ekskluzivnih konferencijskih dvorana površine 700 metara četvornih, restoran, bar, SPA i fitnes centar.

Beriša: Zadovoljni smo ZagorjeTehnobetonom To je drugi srpski hotel Falkensteiner Hotels & Residences i prvi vlastiti projekt u Srbiji, a prve goste primio je krajem prošle godine. Usprkos tome, bilježi dobru rezervaciju za proljetnu i ljetnu sezonu, pa direktor Falkensteiner Hotels & Residences SEE Agron Beriša, koji očekuje pozitivan rezultat već krajem prve godine poslovanja, nije krio zadovoljstvo poslovanjem, ali ni izvođačem radova.

- Hotel, koji ima 16 tisuća kvadrata, počeli smo graditi u veljači 2011., a završili smo ga početkom studenog prošle godine. Dakle, bio je gotov za

Dr. Otmar Michaeler i Erich Falkensteiner

Agron Beriša, Romano Perić i dr. Otmar Michaeler

kako su i zamislili arhitekti.

- Zagorje-Tehobeton je izvrsno obavilo svoj posao. Kod projektiranja uvijek nastojimo izbjeći globalizam i u projekt unijeti ono specifično što donosi prostor u koji se objekt mora uklopiti. Projekt ne može biti bez dijaloga s gradom, jer Beograd nije niti Šangaj, ni Peking, on ima neku svoju «aromu» i to treba uhvatiti kao arhitekt - upozorio je arhitekt Podrecca koji je rođen u Beogradu.

manje od dvadeset mjeseci. Zadovoljni smo tvrtkom ZagorjeTehnobeton, a nadam se da su oni zadovoljni i nama. To nam je drugi zajednički projekt, a nadam se da ćemo surađivati i na još nekim budućim projektima - rekao je Beriša prilikom svečanog otvorenja hotela.

Otmar Michaeler, generalni direktor i suvlasnik Falkensteiner Michaeler Tourism Group, naglasio je da vrijednost ove investicije prelazi 45 milijuna eura, dok njezin povrat s obzirom na krizu predviđa kroz 15 godina. I on nije krio zadovoljstvo rezultatom nove suradnje sa Zagorje-Tehnobetonom.

Spremni za izazove

Zadovoljstvo arhitekta - Nakon prve uspješne suradnje na izgradnji Falkesteiner hotela u Punta Scali u Zadru, bilo je logično da uslijedi i taj naš drugi zajednički projekt.

Objekt je izgrađen na obostrano zadovoljstvo - naglasio je Michaeler dodavši da nove projekte planiraju u idućoj godini.

Boris Podrecca ustvrdio je da je sve izvedeno upravo onako

Vrijednost investicije prelazi 45 milijuna eura

Zasluge za uspješan završetak Falkensteinerovog hotela u Beogradu dobrim dijelom pripadaju voditelju projekta Goranu Husnjaku, voditelju gradilišta Zoranu Lepoglavcu, izvršnom direktoru tvrtke Tehnobeton 2009. Ljubiši Popoviću te Romanu Periću, članu Uprave Zagorje-Tehnobetona, koji je preuzeo odgovornost u ime matične tvrtke.

- Najzahtjevniji dio posla bio je vezan uz iskop i građevinsku jamu, kao i fasadu koja je

Zagorje-Tehobeton je izvrsno obavilo svoj posao, naglašava arhitekt Podrecca parkirnih mjesta te prostor za strojarske i ostale instalacije.

Hotel ima devet katova plus prizemlje, a poslovni toranj visine je jedanaest katova od kojih svaki ima po osam tisuća metara četvornih. Takav posao ne bi mogao biti obavljen bez suradnje s domaćim kooperantima.

- Premda smo bili novi u Beogradu, ubrzo smo našli zajednički jezik s domaćim poduzećima s kojima smo dobro surađivali te rezultat na kraju nije izostao. Međutim, trebalo se upoznali s načinom funkcioniranja tržišta, ljudima i zakonima koji nisu isti. No, nakon ovog iskustva, kao i još nekih ranijih projekata u Srbiji, vjerujemo da smo potpuno spremni za buduće poslove na srbijanskom tržištu - naglasio je Romano Perić, član Uprave Zagorje-Tehnobetona.

14

ROTIRKA - SUDNICA

REGIONALNI TJEDNIK || 26. ožujka 2013., br. 462

rotirka sudnica

Laboratorij za marihuanu u Kolarovcu U laboratoriju za umjetni uzgoj u obiteljskoj kući u Kolarovcu 24-godišnjakinja je u dva navrata od rujna prošle godine zasadila sjemenke indijske konoplje, sumnja policija. U prvom je navratu, zajedno s 27-godišnjim Slovencom, zasadila 40 sjemenki iz čega su uzgojili oko 300 grama marihuane za preprodaju, a u drugom navratu 30 sjemenki iz čega je niklo 18 biljki visine od 5 do 12 centimetara, pronađenih prilikom pretrage. Policija isto tako sumnja da je 27-godišnjak odvojio izvor električne energije prije kontrolnog brojila, a zatim spojio električne uređaje potrebne za rad laboratorija kupljenog u inozemstvu. Oboje osumnjičenih zadržano je u istražnom zatvoru zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, a protiv slovenskog državljanina i zbog opasnosti od bijega.

www.regionalni.com/ crna-kronika Zovite nas na 042/290-777

NAŠA POSLA Optužnica protiv supružnika iz Varaždina zbog kamatarenja od 2010.

Kefelja poriče da je davao zajmove uz visoku kamatu Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu navodi pet slučajeva davanja zajmova uz ugovaranje nerazmjerne ugovorene koristi zbog kojih je podignulo optužnicu protiv Vladimira Kefelje te njegove supruge Snježane Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

od 9 posto. Kao osiguranje drugooptužena je sklopila ugovor o zajmu na iznos od 80 tisuća kuna te sporazum o prijenosu vlasništva na polovici nekretnine u Kelemenu.

Protiv Vladimira Kefelje i Snježane Kefelje varaždinsko Općinsko državno odvjetništvo podignulo je optužnicu zbog kamatarenja. Točnije, Vladimira Kefelju tereti se da je tijekom 2010. i 2011. godine davao zajmove uz ugovaranje nerazmjerne ugovorene koristi, pri čemu je jednom oduzeo tuđu pokretninu s ciljem da je protupravno prisvoji. Naime, kod davanja zajmova s mjesečnom kamatom od 8, 9 i 10 posto uzimao je različita sredstva za osiguranje, a pri tome mu je pomagala supruga Snježana, tvrdi se u optužnici.

Slučaj iz Žigrovca U prosincu 2011. godine pozajmio je F. H. i D. H. iznos od 40.500 kuna s mjesečnom kamatom od 10 posto do kraja svibnja 2012. godine, a nakon toga s osam posto. Kao sredstvo osiguranja drugooptužena

Kao osiguranje uzimane nekretnine, bianco zadužnice i vozilo

Trnovec B. i Kelemen Općinsko državno odvjetništvo navodi pet slučajeva davanja zajmova uz ugovaranje nerazmjerne ugovorene koristi.

Tako je u ožujku 2010. pr-

Za povrat vlasništva na nekretnini od zajmoprimca traži 40 tisuća eura vooptuženi pozajmio A. V. iznos od 60 tisuća kuna na pola godine i s mjesečnom kamatom od osam posto, dok je u ugovoru o zajmu naveden iznos od 90 tisuća kuna jer su kamate unaprijed obračunate.

Radi osiguranja povrata zajma sklopljen je sporazum o prijenosu vlasništva na polovici nekretnina u općini Trnovec Bartolovečki. Budući da zajmoprimac nije plaćao mjesečnu kamatu, realizirano je sredstvo osiguranja, a za povrat vlasništva od zajmoprimca traži 40 tisuća eura.

S istom kamatom i s istom rokom vraćanja Kefelja je istovremeno dao zajam i F. J., i to iznos od 40 tisuća kuna, dok se u ugovoru navodi pozajmica od 80 tisuća kuna. Kao sredstvo osiguranja s drugooptuženom je sklopljen ugovor o zajmu sa sporazumom o prijenosu vlasništva na četvrtini nekretnine u općini Kelemen. U kolovozu 2010. drugooptuženoj je do-

Kada je zakasnila s plaćanjem mjesečne kamate, obitelj iz Žigrovca ostala je bez vozila

Zajmovi (ni)su bili uz kamatu od 8 do 10 posto Tijekom ispitivanja optuženi su poricali da su počinili kaznena djela za koja se terete. Prvooptuženi je priznao da je oštećenima davao pozajmice, ali uz kamatu koja nije bila nerazmjerna jer nije iznosila 8 ili 10 posto mjesečno, već su oštećeni trebali vratiti stvarni iznos dobivenog novca uz zateznu zakonsku kamatu koja je predviđena u slučaju zakašnjenja podmirenja obveze. U ugovorima, kako je naglasio, navedeni su točni iznosi pozajmljenog novca, a ne iznosi uvećani za nerazmjernu kamatu. I drugooptužena je u obrani poricala da bi njezin suprug pozajmljivao novac stavljena i bianco zadužnica na iznos od 50 tisuća kuna, nakon čega je zajmoprimac na ime kamata isplatio oko 20 tisuća kuna, a do danas je nastavio mjesečno plaćati po 850 kuna.

Sveti Ilija i Kelemen U rujnu 2010. godine prvooptuženi je pozajmio T. S. iznos od 52 tisuće kuna uz mjesečnu kamatu od 10 posto.

Kao osiguranje povrata novca

uz kamatu od 8 ili 10 posto mjesečno.

Nadalje, radi osiguranja naplate svojih potraživanja doista su sklapani kupoprodajni ugovori o pozajmicama na ime supruge i u jednom sluča-

Oštećeni tvrde da u ugovorima nisu pravi iznosi zajmova ju kćerke, ali prvooptuženi je naveo da smatra normalnim da ih je htio osigurati s obzirom na to da su pozajmice bile na veće iznose. U vezi krađe osobnog automobila, prvooptuženi je naveo da je dobio je bianco zadužnicu u kojoj se kao vjerovnik navodi

Pozajmio 52 tisuće kuna uz mjesečnu kamatu od 10 posto, stoji u optužnici njegova supruga s kojom je zajmoprimac sklopio i ugovor o kupoprodaji nekretnina u

vratio sve stvari koje su se nalazile u vozilu te da nije ništa uzimao iz torbice.

Međutim, suprotno obrani okrivljenika, oštećeni su naglašavali da su novac pozajmljivali po kamati od 8 do 10 posto mjesečno, pri čemu u ugovorima nisu bili navedeni pravi uvjeti sklopljenih pozajmica, a niti stvarno primljeni iznosi pozajmica, već bitno veći iznosi u koje su bile obračunate i kamate.

Nakon dobivanja pozajmica oštećeni su mjesečno plaćali usmeno dogovorenu kamatu o čemu im okrivljenik nije izdavao pismene potvrde, a u slučaju kašnjenja realizirana su sredstva osiguranja. općini Sv. Ilija. Zajmoprimac je u ožujku 2011. predao 32,7 tisuća kuna, dok je vezano uz glavnicu na naplatu predana zadužnica ispunjena na iznos od 100 tisuća kuna, a zatraženo je i uknjižbeno očitovanje radi prijenosa vlasništva na nekretnini zajmoprimca.

Uz taj zajam, prvooptuženi je istodobno pozajmio M. J. iznos od 40 tisuća kuna na šest mjeseci i uz mjesečnu kamatu

je sklopila sa suprugom zajmoprimca ugovor o kupoprodaji njegovog osobnog vozila Opel Antara s kupoprodajnom cijenom od 80 tisuća kuna. Zajmoprimac je izdao i bianco zadužnicu na iznos od 100 tisuća kuna, nakon čega je na ime kamata do kraja rujna 2012. platio ukupno 41.400 kuna, a kada su zakasnili s plaćanjem mjesečne kamate u listopadu prošle godine oduzeo mu je navedeni automobil s dvorišta obiteljske kuće koja se nalazi u Žigrovcu. Pri tome je zadržao iznos od 11.550 kuna iz torbice oštećene koja se nalazila u vozilu.

Snježanu Kefelja optužnica tereti da je tijekom 2010. i 2011. godine, znajući da njezin suprug pozajmljuje raznim osobama novčane iznose uz kamatu od 8, 9 i 10 posto mjesečno, a u cilju da mu omogući povrat potraživanja nastalih takvim pozajmicama, po njegovoj uputi potpisivala ugovore o kupoprodaju i ugovore o zajmu sa sporazumima o prijenosu vlasništva nekretnina, odnosno da je kao vjerovnik davala na naplatu bianco zadužnice.

Prilikom sklapanja tih ugovora znala je da se kao dogovorene kupoprodajne cijene, odnosno iznosi pozajmljenog novca navode iznosi veći od danih pozajmica jer su već unaprijed bile uračunate visoke mjesečne kamate.

Marihuana svuda oko nas Policija sumnja da je 27-godišnjak iz Varaždina, kod kojeg je pronađeno 15 grama marihuane, unatrag tri mjeseca prodavao marihuanu koju je uzgajao na tavanu obiteljske kuće gdje su pronađene žarulje, reflektori, tajmeri i drugi predmeti koji su služili za proizvodnju droge.

Marihuana težine 41 gram pronađena je i u kući kojom se koristi 28-godišnjak sa šireg varaždinskog područja, kao i u kući kojom se koristi 19-godišnjak iz Varaždina koji je imao i amfetamin. A pretragom kod 29-godišnjaka djelatnici PU varaždinske te u suradnji s PU virovitičko-podravskom pronašli su vrećice s 53 grama marihuane, 3,7 grama amfetamina, digitalnu vagu, više desetaka komada raznih vrsta tableta s popisa opojnih droga, pet mobitela i drugo. Kod 33-godišnjaka nađeno je 58 grama marihuane.

Ukrao autobus na kolodvoru U noći s 20. na 21. ožujka nepoznati je počinitelj s prostora autobusnog kolodvora u Ivancu otuđio autobus marke Volvo, u vlasništvu poduzeća sa sjedištem u Zagrebu, te se s njim udaljio u nepoznatom smjeru.

Materijalna se šteta procjenjuje na nekoliko stotina tisuća kuna, a policijski službenici poduzimaju intenzivne mjere i radnje u cilju pronalaska počinitelja ovog kaznenog djela.

Krali eure, kune, gorivo…

Iz kuće u Varaždinskoj ulici u Jalžabetu, u vlasništvu 59-godišnjaka, nepoznati je počinitelj ukrao nekoliko tisuća eura, a više desetaka tisuća kuna iz kuće u izgradnji 69-godišnjaka u Globočecu Ludbreškom. Policija će prijaviti 27-godišnjaka kojeg sumnjiči da je na parkiralištu u Varaždinskoj ulici u Novom Marofu u tri navrata iz kamiona otuđio ukupno oko 1.400 litara goriva i navigacijski uređaj, a 35-godišnjaka zbog sumnje da je provalio u tri kuće, jednu vikend-kuću i prostorije područne škole na širem ivanečkom području.

26. o탑ujka 2013., br. 462 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLASI

15

16

MOZAIK

REGIONALNI TJEDNIK || 26. ožujka 2013., br. 462

mozaik www.regionalni.com

Vinica: uskrsnice umirovljenicima Viničkim umirovljenicima će, kao i dosadašnjih godina, biti isplaćena jednokratna novčana potpora povodom uskrsnih blagdana. Načelnik općine Vinica Marijan Kostanjevac donio je Odluku o isplati jednokratne potpore u iznosu od 100 kuna umirovljenicima s prebivalištem na području općine s ukupnom mirovinom nižom od 1.750 kuna. Isplata

potpora umirovljenicima počela je u prostorijama Općine Vinica u ponedjeljak 25. ožujka, a trajat će do četvrtka 28. ožujka u vremenu od 12 do 15 sati. Prilikom isplate potrebno je predočiti osobnu iskaznicu te posljednji odrezak od mirovine ili bankovni izvadak, odnosno potvrdu banke ako se radi o inozemnoj mirovini.

Općina Vinica

Zovite nas na 042/290-777

RADNA AKCIJA Udruge i građani u akciji proljetnog uređenja Sračinca

KOMENTAR

Za ljepši i sigurniji Sračinec

IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Zbogom Veleučilište!

Izglasavanjem odluka o pripajanju varaždinskog Veleučilišta koprivničkom Medijskom sveučilištu grad Varaždina sasvim sigurno gubi tu visokoškolsku ustanovu koja je godinama postupno stvarana zahvaljujući upornosti i znanju entuzijasta, a pitanje je što dobiva, odnosno što će na kraju ispasti iz ove smjele i na brzinu pripremljene „operacije“ spašavanja lani pokrenutog koprivnićkog sveučilišta. Hoće li, primjerice, i dalje stizati novac za plaće djelatnika iz državnog proračuna, kao što sada stiže, ili će morati dolaziti iz sve tanje gradske blagajne? „Ministarstvo će prema naslijeđenom sporazumu o financiranju Veleučilišta u Varaždinu u jednakom iznosu nastaviti financirati zaposlenike Veleučilišta i nakon njegove integracije u Medijsko sveučilište, čime dajemo potporu razvoju sveučilišta, odgovorili su nam u ponedjeljak iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te tako otklonili barem jednu nedoumicu.

A dvojbe oko ove brzinske „integracije“ dviju visokoškolskih ustanova, baš kao i oko dodjela koncesija za otpad, uistinu se opravdano stvaraju jer ne samo javnost, nego i vijećnici nisu dobili baš nikakav dokument iz kojeg bi se vidjelo kuda „plovi ovaj brod“. Umjesto toga ponovno su se čula uvjeravanja s govornice iza kojih ne stoji baš ništa. Tako se nažalost, nismo ni milimetar odmaknuli od ranijih sjednice varaždinskoga Gradskog vijeća kada se također bez dokumenata, odnosno „na

slijepo“ odlučivalo o milijunskim izdacima, primjerice, nogometnom prvoligašu kojeg danas, nažalost, više nema, ali obveze prema banci itekako postoje…

Dakle, ne treba čuditi to što je većina u Gradskom vijeću prošli tjedan šutke i bez dokumenata zapečatila sudbinu Veleučilištu, odnosno dodijelila koncesiju za odvoz otpada ne znajući gdje će zapravo završiti. Radi se jednostavno o kontinuiranom načinu rada aktualnog saziva koji je, sada je to očigledno, pretežito spoj poslušnika i karijerista rado viđenih kod svake vlasti. Stoga, iako ne treba očekivati previše, ipak je prava sreća da su izbori blizu jer tko zna sa čime bi takvi još mogli „usrećiti“. Kao što su prošlog tjedna to učinili pokretanjem postupka ukidanja Veleučilišta.

Naravno, postoji mogućnost da će zahvaljujući tome posrnulo Medijsko sveučilište ne samo zaživjeti, nego i opstati.

Međutim, sasvim je sigurno da Varaždin tako neće postati u punom smislu sveučilišni grad jer je njegovo sjedište već dogovoreno u Koprivnici, a želi li se dobivati novac iz državnog proračuna za rad, vrlo brzo će se sva osnivačka prava morati prenijeti na državu. No sjedište će i dalje biti u Koprivnici, koja sada nema niti jednu visokoškolsku ustanovu, a kamoli fakultet. Tako će Koprivnica prije (p)ostati grad sa sjedištem sveučilišta, i to gotovo bez muke, dok će glavni teret za to podnijeti neki drugi jer se njihovo vodstvo jednostavno nije doraslo situaciji.

U subotu je održana svojevrsna radna akcija proljetnog uređenja Sračinca u kojoj su sudjelovali brojni članovi udruga koje djeluju na području općine Sračinec. Najveći dio posla odnosio se na uređenje stabala u okolišu OŠ Sračinec, ambulante i pošte. Neka od stabala toliko su izrasla i krošnjama se nadvinula nad staze i državnu cestu da su postala opasna za djecu, prolaznike i vozila. - U akciju su se uključile gotovo sve udruge koje djeluju na našem području, prije svega tu su vatrogasci DVD-a Svibovec Podravski koji će obaviti najveći dio posla uklanjanja visokih grana, zatim su tu Ribički klub Sračinec, Udruga veterana DR-a te Udruga umirovljenika koja je pripremila ručak. Treba posebno zahvaliti Darku Kuči, direktoru HE Varaždin koja je pomogla ustupanjem

vozila za rad na visini te Javnoj vatrogasnoj postrojbi Varaždin i gradonačelniku Habušu. Zahvaljujem i Policijskoj upravi i PZC-u koji su omogućili djelomično zatvaranje državne ceste. U akciju su se

uključili i mještani svojom mehanizacijom, pa upućujem zahvalu i obiteljima Plantak i Križnjak. Sračinec je unatrag nekoliko godina redovito dobivao nagrade za uređenje naselja, a ova akcija osim estetskog ima i sigurnosni aspekt. Akcija će se nastaviti uređenjem okoliša oko vrtića u Sračincu, OŠ Svibovec i parka Velika graba - rekao je načelnik općine Sračinec Božidar Novoselec. Predsjednik DVD-a Svibovec Podravski Marijan Videc istaknuo je da to društvo od početka sudjeluje u svim akcijama na području općine, a u subotu su bili posebno angažirani zbog potrebe za radom ljudi na visini, za što su osposobljeni i opremljeni.

Zvonimir Mikašek

OPĆINA MARTIJANEC Izborne skupštine VZO-a i Lovačkog društva “Šljuka”

Opet izabrani Lenček i Stunjek Saša Lenček i sljedeće četiri godine godine ostaje zapovjednik Vatrogasne zajednice općine Martijanec, odlučeno je na izborno-izvještajnoj sjednici 17. ožujka. Za predsjednika VZO-a Martijanec izabran je pak Dragutin Bestijanić, za tajnika Marinko Tarandek, a za predsjednika Nadzornog odbora Nevenko Petrin. Sjednici su se pridružili i gosti, predsjednik Vatrogasne zajednice Varaždinske županije Zvonko Biškup, predsjednik Vatrogasne zajednice grada Varaždinskih Toplica Anđelko Modrić, predsjednik Vatrogasne zajednice općine Trnovec Bartolovečki Zdravko Jagec, predsjednik Općinskog vijeća Općine Martijanec Dalibor Parabić i pročelnik Upravnog jedinstvenog odjela Općine Martijanec Krunoslav Kosir. VZO Martijanec ove godine slavi 20 godina postojanja, pa su svi gosti izrazili čestitke za dugogodišnji humanitarni i požrtvovan rad.

U Hrastovljanu je pak 16. ožujka održana izborno-izvještajna skupština Lovačkog društva ‘’Šljuka’’ Martijanec. Novi četverogodišnji mandat povjeren je starom rukovodstvu na čelu s predsjednikom Franjom Stunjekom. Načelnik Marijan Horvat mu je zahvalio na dosadašnjoj suradnji, a posebno je pohvalio odličnu suradnju

LD-a “Šljuka”, Udruge ljubitelja konja i KUD-a Martijanec koja je rezultirala da prvi konjički susret održan prošle godine prođe u sjajnoj atmosferi.

Nada se da će tako biti i ubuduće, jer je riječ o najboljoj promociji toga kraja, ali i poticaju za seoskog turizma u općini.

Općina Martijanec

Izjava tjedna: Gradonačelnik Habuš i dalje ne govori tko će snositi posljedice ako Grad Varaždin izgubi spor zbog nepoštovanja ugovora u vezi otpada. I dalje vozi po svome, generira sporove i prejudicira odluke suda, ignorira kompromisna rješenja, ugovore i mogućnost potpisivanja aneksa. Za Grad nema straha jer je blokirana imovina koja je dovoljna za obeštećenje. Ali što ako izgubimo spor?

Hoćemo li otići u bankrot? Ili ćemo se zvati Varaždin C.I.O.S. ili Varaždin T7?”

Vlatko Vuković, vijećnik HDZ-a u varaždinskom Gradskom vijeću

NOVI MAROF Već počela ili slijede ulaganja u komunalnu infrastrukturu

Proširenje groblja u Oštricama Nakon što je Grad Novi Marof lani 100.000 kuna uložio u proširenje groblja u Remetincu, ove godine će za proširenje groblja u Oštricama iz proračuna biti izdvojeno 336.000 kuna. Gradonačelnik Darko Hrenić je ugovor o izvođenju radova 20. ožujka potpisao s tvrtkom Novokom, koja će graditi armirani betonski zid uz koji će se dobiti 30-ak

novih grobnih mjesta. I dok će ti radovi uskoro početi, na području grada je ovih dana nastavljena modernizacija županijskih cesta: Gornje Podrute, Japače Polje – Paka, Makojišće Gornje, Mađarevo, Podevčevo. Riječ je o radovima koje zajednički financiraju ŽUC i Grad.

Izgradnja komunalne, društvene i ostale infrastrukture značajno je zastupljena u

proračunu Grada Novog Marofa. Gradonačelnik Hrenić je s tvrtkom Novokom zaključio i ugovor o izvedbi radova na izgradnji sekundarne kanalizacije u Bednjanskoj ulici u Novom Marofu.

Ugovorna cijena radova iznosi 83.000 kuna, a sredstva su osigurana u gradskom proračunu.

Grad Novi Marof

26. o탑ujka 2013., br. 462 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLASI

17

18

ŠKOLSTVO

REGIONALNI TJEDNIK || 26. ožujka 2013., br. 462

ALARMANTNO Psiholog Pino Tuftan upozorio kako se kladi 42 % srednjoškolaca

Kockari s 11 godina Iako su zakoni u Hrvatskoj vrlo jasni i zabranjuju da se maloljetnici klade, čak i da odlaze u prostore gdje se odvijaju igre na sreću, to nitko ne poštuje, niti se takvo ponašanje sankcionira – rekao je psiholog Tuftan koji je održao stručni skup “Maloljetničko kockanje” u Elektrostrojarskoj školi Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Izostaje li vaše dijete iz škole zbog klađenja? Kladi se dok ne izgubi posljednju kunu?

Posuđuje li novce od prijatelja? Ako su odgovori na ova pitanja potvrdna, tada vaše dijete ima – problem. Upravo je to bila tema stručnog skupa “Maloljetničko kockanje” koji je u četvrtak održan u Elektrostrojarskoj školi Varaždin, koji je bio namijenjen stručnim suradnicima u osnovnim i srednjim školama na području Varaždinske županije.

Gdje je granica?

- Kockanje, u koje ulazi i klađenje, danas je ozbiljan problem. Rezultati istraživaCilj stručnog skupa u Elektrostrojarskoj školi bio je senzibilizirati javnost na probleme kockanja

Djevojke se počinju kladiti kasnije od mladića, negdje s 20 godina. nja koje je napravljeno u Karlovačkoj županiji 2011. godine pokazali su kako mladići u Hrvatskoj počinju kockati u dobi od 11 godina, a kladionice u srednjoškolskoj dobi igra oko 42 posto učenika. Djevojke se počinju kladiti kasnije, negdje s 20 godina, a u Hrvatskoj je oko 280.000 ljudi koji su u takozvanoj “crvenoj fazi”, dakle u fazi kada klađenje postaje problem – rekao je Pino Tuftan iz Rijeke koji se već niz godina bavi s problemom maloljetničkog kockanja u Hrvatskoj, a koji je bio i predavač stručnog skupa.

Istaknuo je kako se kockanje povezuje s drugim rizičnim ponašanjima, pa tako mladići i djevojke koji se time bave skloniji su alkoholu, pušenju, depresivni su i agresivni te spolno aktivniji. Ipak, ovisnost o kockanju razvija se postepeno.

- Ako mladić ili djevojka prvi

Odrastanje rizičnije nego prije Cilj stručnog skupa održanog u Elektrostrojarskoj školi bio je senzibilizirati javnost, a škola je, po psihologu Pini Tuftanu, u cijeloj toj priči jako važna, kao i roditelji. Jer danas je odrastanje puno teže nego nekada.

- Roditelji su zadovoljni ako je dijete mirno, bez obzira na to što su stalno na internetu. S druge pak strane, za 300 kuna višu plaću, oni su u stanju izbivati iz kuće cijeli dan.

Problem je i to što postoje roditelji koji se kockaju, ali i djelatnici u školama, a uz sve to, danas su mladima dostupni mobiteli, internet i druge stvari zbog kojih im je odrastanje puno rizičnije jer u svemu tome ne znaju procijeniti što je dobro, što ne. Tko je za to odgovoran? Mi - rekao je Tuftan.

put nešto odigraju, ne znači da će odmah postati ovisnici.

Srednjoškolci ili osnovnoškolci koji s kockanjem imaju problema izostaju s nastave, ocjene su im lošije, posuđuju novce, u dugovima su, imaju promjene raspoloženja te loš odnos s roditeljima – objasnio je Tuftan te dodao kako je jedan od problema tako velikog broja maloljetnih kladioničara u tome što Hrvatska ima zakone, ali se ne poštuju.

- Iako su zakoni u Hrvatskoj vrlo jasni i oni zabranjuju da se maloljetnici klade, čak i da odlaze u prostore gdje se odvijaju

igre na sreću, to nitko ne poštuje, niti se takvo ponašanje sankcionira. Nikad nisam čuo,

Ako mladić ili djevojka prvi put nešto odigraju, ne znači da će postati ovisnici a sada se ovim problemom bavim već šest godina, da je netko platio kaznu zbog toga.

Zato danas i imamo situaciju

da se danas 42 % srednjoškolaca kladi – ističe Tuftan.

Osim nepoštovanja zakona, drugi problem na koji upozorava psiholog iz Rijeke je opća neupućenost.

- Prvi kongres u vezi kockanja održan je 2007. godine Virovitici i tada se vidjelo da u Hrvatskoj ne postoji ni 10 ljudi koji se bave ovim problemom.

Nedostaju materijali i radionice, dakle taj jedan preventivni dio. Tijekom svih ovih godina pokušavao sam senzibilizirati svoje kolege psihologe na ovaj problem, no to ide jako teško – priznao je Tuftan.

KULTURNI OBZOR

26. ožujka 2013., br. 462 || REGIONALNI TJEDNIK

19

Prelogu novi muzej i knjižnica

kulturni obzor

Uređenjem zgrade stare gradske uprave, Prelog i Međimurska županija dobili su reprezentativni prostor u kojem će se, među ostalim, nalaziti i Muzej Croata insulanus te prostori gradske knjižnice. Muzej čine umjetninedonacije prof. dr. sc. Matije Berljaka, rođenog Cirkovljančanina i profesora na Katoličko-bogoslovnom fakultetu. Na svečanosti otvaranja, osim dužnosnika iz Međimurske županije, prisustvovala je ministrica kulture dr. sc.

Andrea Zlatar Violić. Kao podršku i poklon brojnim korisnicima preloške knjižnice, koja sad radi u primjerenim prostorima, ministrica je predala popis od petstotinjak naslova koji će ovih dana iz ministarstva doći u Prelog. Novi muzej i novouređena knjižnica mnogo znače za Prelog i okolicu.

www.regionalni.com/kultura Zovite nas na 042/290-777

DOKUMENTARCI Svjetski poznati festival ove godine uveo neke novitete

Novinar ili filmski kritičar neće se uvijek naći na istim tračnicama sa žirijem

I Zagreb Phone Dox Piše: BRANIMIR HAINŠ

Da parafraziram završni govor direktora Zagreb Doxa Nenada Puhovskog: prošlo je devet lijepih godina i opraštanjem s ovogodišnjim izdanjem najznačajnijeg dokumentarističkog festivala regije ujedno pozdravljamo nadolazeći - jubilarni 10.

Zagreb Dox. Tome je tako jer već samim zatvaranjem počinje vesela karavana selektora programa po dokumentarističkim festivalima diljem svijeta.

Gangsteri, uljezi Ovaj Dox report započet

ćemo naopako. Naime, film po izboru publike je Gangster te voli Nebojše Slijepčevića, koji je najviše zapalio ljude pričama koje su harale socijalnim mrežama. Odmah za leđima mu dahće i jedan od ponajboljih filmova ovog izdanja - Uljez/Intruder, koji svojim suspensom podsjeća na igrane filmove.

Od noviteta svakako treba pohvaliti i Zagreb Doxovo hvatanje svjetskih filmskih trendova u pogledu nove nagradne kategorije. Riječ je o nagradi Phone Dox za filmove snimljene mobitelima.

Led je probio ove godine u toj kategoriji Deadline/ lifeline Tomislava Jelinčića.

Druga zanimljiva kategorija koju je iznjedrilo ovo predjubilarno izdanje Zagreb Doxa jest i nagradni program Teen Dox. Ovdje je žiri, sastavljen od tinejdžera

Riječ je o nagradi za filmove snimljene mobitelima jedne zagrebačke gimnazije, donio odluku o nagrađivanju španjolskog filma Mali svijet Marcela Barrene.

Novinar ili filmski kritičar neće se uvijek naći na istim tračnicama sa žirijem. To se dogodilo i ovaj put. Većina

akreditiranih je upravo istaknula filmove koji su ponijeli pohvalu žirija.

Prvi od tih filmova, neka vrsta trna u oku sedme sile, u nagradnoj kategoriji Movies that matter bio je film Čin smaknuća. Puno više prašine podignuo je film Mama ilegalka, a slično se dogodilo i za glavnu nagradu međunarodnog žirija Veliki pečat gdje je nagradu odnio Loza kudzu Josha Gibsona ispred odličnog i možda najboljeg filma festivala - Uljeza Barta Laytona.

Kako god bilo, posvjedočili smo gužvama i traženju karte više... Vidimo se i sljedeće godine!

Riječi poput kiše s neba Dobio sam puno pohvala za svoju prošlotjednu kolumnu o premijeru, ali isto tako znam da je mnoge naljutila – ali takvi mi se, u pravilu, a ne znam zbog čega, nikad ne javljaju.

Nisam napisao ništa što premijeru već nisu spočitnuli svi mediji, možda sam samo potpunije sintetizirao. Čak nisam spomenuo Vukovinu i Špičkovinu, što mu je zapravo najveći gaf.

Nisam čak ni natuknuo da mu treba psihijatar, o čemu bruji većina drugih novina.

Svakako ga nisam kritizirao iz ideoloških pobuda. Naime, ja i ovom premijeru i ovoj vladi želim da budu uspješni! Davno sam u ovoj istoj rubrici napisao da to želim svakom premijeru i svakoj vladi.

Jer, ako će oni biti uspješni, tada će i nama biti bolje. Samo me začudilo kako premijer ima vremena za tolike obračune.

Teško da mu pritom može ostati dovoljno vremena da radi svoj posao: vođenje države.

U međuvremenu, tu smo – gdje smo. Stiže nam Uskrs, i obično u tim i sličnim prigodama pokušavam ukazati na univerzalnu simboliku vjerskih blagdana, simboliku koja nadilazi crkvene okvire, baš kao što bi i dobrobit

Denis PERIČIĆ mr. sc.

građana trebala nadići ideološke odnosno stranačke okvire, bez obzira na to tko je na vlasti a tko u oporbi.

Ususret ovom Uskrsu nemam neku posebnu poruku. Poruka je stigla iz Vatikana već prije nekoliko tjedana. Sve je već poručio i sve će nam, u pravom trenutku, poručiti papa Franjo I. Čovjek koji je već s prve dvije riječi s „anđeoskog balkona“ i sa samo nekoliko „običnih“ gesta osvojio srca ne samo milijuna, nego i milijardi ljudi, to je čovjek kojeg vrijedi slušati i čije poruke treba slijediti. Njegove riječi i njegove geste padaju na napaćeno tlo i vjerskog, i inovjerskog, i nevjerničkog puka. Padaju na ta osušena tla jednostavno i blagotvorno, upravo onako jednostavno kao što u pustinju pada i novi život rađa ozdravljujuća kiša.

Napišite kratku priču o anđelima! Na Sajmu dječje knjige u Varaždinski Muzej anđela raspisao je književni natječaj za kratku priču na temu anđela. Prema uvjetima natječaja, tekst mora biti izvoran i neobjavljen te ne smije biti dulji od tri kartice (5400 znakova s razmacima), a može biti napisan hrvatskim standardnim jezikom ili dijalektom. Autori se natječu isključivo s jednim radom na temu koja govori o duhovnosti, važnosti intuicije, dobrote, ljubavi, vrednovanju nematerijalnih vrijednosti, bajkovitosti, o Varaždinu kao gradu anđela, o gradu u kojem anđeli spavaju i sl.

Rad potpisan šifrom (na CD-u napisan u formatu doc.) te ispisan na papiru u tri primjerka treba poslati poštom na

adresu: Muzej anđela, 42 000 Varaždin, Ulica Stjepana Vukovića 15, s naznakom “Natječaj za kratku priču”, a rok za predaju radova je 1. srpnja 2013. U posebnoj omotnici treba poslati osobne podatke o autoru (adresa, broj telefona, e-mail, kratka biografija s godinom rođenja) i šifru. Radove će odabrati stručno povjerenstvo sastavljeno od tri člana, a odabrani radovi bit će objavljeni na web stranicama Muzeja anđela te kasnije u tiskanom izdanju. Najboljim radovima dodijelit će se tri ravnopravne nagrade - radovi slikara Željka Prsteca. Nagrade će biti dodijeljene u Muzeju anđela u Varaždinu na svečanosti u povodu Dana anđela čuvara 2. listopada.

Bologni dvije Varaždinke

Nakladnici hrvatske dječje knjige, pisci i ilustratori nastupaju po 8. put na Sajmu dječje knjige u Bologni, a među njima su i dvije Varaždinke - Jelena Brezovec i Maja Vrban.

Sajam, koji traje do 28. ožujka, ove godine slavi 50 godina. Hrvatska je već počela s pripremama za 2015. kada će biti zemlja-gost sajma u Bologni.

20

OGLAS

REGIONALNI TJEDNIK || 26. o탑ujka 2013., br. 462

26. o탑ujka 2013., br. 462 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLAS

21

22

SPORT

REGIONALNI TJEDNIK || 26. ožujka 2013., br. 462

Crvena rapsodija na Dravi

sport

Pobjedom u 20. kolu nad drugoplasiranom momčadi Medicinarom iz Zagreba odbojkaši Varaždin Volleya i teoretski su dva kola prije kraja prvenstva osigurali naslov prvaka 2. hrvatske odbojkaške lige – centar. Vrijedno je istaknuti da su odbojkaši Varaždin Volleya u dosad svim odigranim kolima ostvarili sve pobjede. Imajući u vidu da je OK Varaždin Volley u sezonu 2012./13. ušao isključivo s domaćim igračkim kadrom i bez zatvorene financijske konstrukcije, to ostvarenim pobjedama i osvajanju titule prvaka 2. HOL-a centar daje još veću draž i značaj.

www.regionalni.com/sport

Odgođen je termin održavanja sjednice Izvještajne skupštine Zajednice športskih udruga grada Varaždina. “S obzirom na neodgodivu obvezu predsjednika Skupštine Zajednice športskih udruga grada Varaždina,Gorana Vučetića, sjednica Skupštine ZŠUGVa planirana za utorak 26. ožujka održat će se dan kasnije, u srijedu 27. ožujka.” piše u službenom dopisu.

Zovite nas na 042/290-777

KOŠARKA Dražen Cesar, trener ludbreškoga košarkaškoga čuda KK Grafičara

Trener novih dimenzija Ciljevi koje su KK Grafičar i trener Dražen Cesar postavili pred klub: pokretanje škole košarke, povratak gledatelja u dvoranu, biti u vrhu A2 lige, profilirati se kroz kup i postati nositelj kvalitete u Varaždinskoj županiji u četiri godine U Splitu je održano Pr venst vo Hr vatske u kickboxingu, disciplini full contact za seniore i seniorke. Članovi Kickboxing kluba Mladost Varaždin ostvarili su dva vrlo zapažena rezultata. Antonio Horvatić u kategoriji do 60 kg osvojio je prvo mjesto i naslov prvaka države, a Marija Petric u kategoriji do 60 kg osvojila je 2. mjesto.

1/2 finale Hrvatskog nogometnog kupa, u odličnoj utakmici visokog tempa ostvarili su juniori Varaždina. U Zagrebu u zanimljivom susretu, koji je u regularnom dijelu završio rezultatom 1:1, bili su bolji suparnik od vršnjaka iz Hrvatskog dragovoljca nakon izvođenja jedanaesteraca.

Ovom pobjedom Varaždinci su se plasirali među četiri najbolje hrvatske juniorske momčadi u Kupu.

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Nakon jedne od najuspješnijih sezona ludbreškoga KK Grafičara, upitali smo trenera Dražena Cesara kako je došlo do suradnje s Ludbrežanima.

Prvo moram zahvaliti Upravi Grafičara na ukazanom povjerenju da su mene odabrali za trenera. Razgovori za sezonu počeli su u svibnju, glavni idejni vođa bio je član Uprave Siniša Beser te smo krenuli u realizaciju projekta KK Grafičar.

Moram priznati da nam početna pregovaračka pozicija nije bila sjajna, budući da je prošla sezona završila s 0:22.

Kako ste privukli igrače?

S igračima se otvoreno razgovaralo, prezentirali smo im program koji će trajati jedan olimpijski ciklus, koji je baziran na realnim osnovama s glavnim i prioritetnim ciljem, a to je škola košarke.

Koji su bili argumenti da oni ipak pristanu, budući da je prošla sezona bila katastrofalna?

Prvi argument je bio ozbiljnost i rezulati trenera. Drugi argument je da se radi dugoročno, s naglaskom na školu košarke. Treći argument je da je Ludbreg grad košarke, da ima gledatelje. Četvrti je sigurnost, jer iza nas stoji ugledna tvrtka Grafičar.

Koji je bio odabir igrača?

Odabrani su igrači koji su mi karakterno odgovarali, koji imaju pobjednički mentalitet, da budu pravi ljudi i da budu

iz našeg bazena. Kako sam ja i većinu trenirao, odabir nije bio težak.

Koje ste si ciljeve zadali za navedeni period?

Pokretanje škole košarke, povratak gledatelja u dvoranu, biti u vrhu A2 lige, profilirati se kroz kup i postati nositelj kvalitete u Varaždinskoj županiji u četiri godine. Što je od navedenog ostvareno već u ovoj sezoni? Škola košarke - od 1. 1. 2013. uz trenersku imao sam i ulogu voditelja kompletnog pogona, mogu s veseljem napomenuti da smo suradnici i ja (trener Tomislav Horvat i Danijel Papp) napravili plan i program razvoja košarke na način da uz Ludbreg prezentiramo ko-

Već 3. travnja nastavljamo pripreme za novu sezonu šarku i u okolnim mjestima - Martijancu, Bukovcu, Đurđu i Šemovcu. U tome smo u potpunosti uspjeli jer smo imamo 80 djece u nepuna 2 mjeseca.

Gledatelji - pokrenuli smo prije svake utakmice time out zonu u kojoj su se skupljali simpatizeri, navijači i novooformljena navijačka skupina. Iz utakmice u utakmicu podizala se gledanost od standarnih 200-tinjak pa nadalje.

Prvi rekord gledanosti postavljen je u finalu kupa protiv Čakovca - 300 ljudi, drugi re-

Grafičar - Cedevita, prijateljski susret ekipa, trenera i uprava

kord 10 dana kasnije protiv Samobora za ulazak u top 16 gdje je bilo cca 500 ljudi. Točka na “i” je bila na rođendanu kluba, 20 godina sponzorstva tvrtke Grafičar i 40 godina košarke u Ludbregu kada je gostovala Cedevita i bilo 1200 ljudi.

A2 liga - bili u vrhu sa 17 pobjeda i samo 5 poraza, jedan manje od prvoplasiranog.

Kup - osvajanjem Kupa regije protiv Čakovca ostvarili smo najveći uspjeh u povijesti ludbreške košarke. Samo deset dana kasnije ponovo je napravljen po drugi put najveći uspjeh ulaskom u TOP 16 u Hrvat-

skoj i igranje protiv Sokola predvođenog NBA legendom Šundovom.

Postati nositelj kvalitete u Varaždinskoj županiji u 4 godine - mi smo u ovoj sezoni uvjerljivo najbolji klub u našoj županiji, daleko ispred Ivanca i Varaždina s kojima smo imali omjer 4:0 Dobar rad je prepoznat i na izboru sportaša grada Ludbrega za 2012?

KK Grafičar je uzeo 5 diploma na dodjeli: za organizaciju utakmice Hrvatska - Španjolska juniori, za događaj godine ulazak u top 16 Krešimir Čosić,

KK Grafičar najbolji je kolektiv, igrač Vilim Poljak vicesportaš grada, Cesar je trener godine.

Jeste li vi osobno zadovoljni?

Izuzetno sam osobno zadovoljan, napravili smo puno više od očekivanog.

Suradnja s Cedevitom?

Cedevita je prepoznala naš entuzijazam, rad i sličnost s njihovim projektom, što je i jedan od razloga da nam je uveličala rođendan. Svaki mjesec naši klinci organizirano, besplatno idu na utakmice Cedevite.

Planovi za dalje i ciljevi za narednu sezonu?

Već 3. travnja nastavljamo pripreme za novu sezonu.

Trenirat ćemo tri puta tjedno, odigravati utakmice. Utakmice ćemo igrati u mjestima gdje smo pokrenuli škole košarke, da bismo još više promovirali košarku u tim mjestima.

Organizirat ćemo dane otvorenih košarkaških vrata za sve zainteresirane igrače.

Za kraj, što, po vama, trener mora imati?

Moja vizija je dići ulogu trenera na neku novu, višu dimenziju. Prošla su vremena kada trener uzme tablu, dođe na trening, odradi trening i ode kući. Moja je filozofija da danas trener mora posjedovati lepezu znanja, stručnosti, komunikativnosti, snalažljivosti te uz to biti i dobar pedagog i mora biti marketinški educiran.

Sve to nosi dobru obiteljsku atmosferu i mogućnost, ali ne i garanciju uspjeha i rezultata.

Objedinjeno daje ekonomsku isplativost u odabiru trenera.

Reagiranje: Gradonačelnikovo pr GRADSKA SPORTSKA DVORANA Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.: 042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 28.03.2013.

- kuglana – rukometna utakmica KK Cesta – KK Željezničar Kc s početkom u 18,00 sati 29.03.2013.

- kuglana – rukometna utakmica KK Ivančica – KK Obrtnik 2011 s početkom u 20,00 sati

“Sport je područje koje bi u Varaždinu moglo odlučiti o predstojećim lokalnim izborima, pa ne čudi što je varaždinski gradonačelnik Goran Habuš prvi put u svojemu mandatu sazvao okrugli stol na temu nogometa i sporta općenito. U konkretnom slučaju varaždinskog nogometnog prvoligaša NK Varaždin (bivši NK Varteks), okrugli stol i ozbiljna rasprava o budućnosti nogometa došla je

godinu dana prekasno. Tada je bilo vrijeme da se reagira i da se spasi klub. Kako je Grad glavni financijer kluba, imao je realnih mogućnosti da omogući NK Varaždin da završi natjecanje u 1. HNL-u i da se tada u 2. HNL-u restrukturira i stabilizira.

Kada je propuštena ta šansa, druga je varijanta bila fuzija s NK Nedeljanec, koji je tada igrao u 3. HNL-u pa bi varaždinski prvoligaš pod

drugim imenom nastavio svoj sportski život u 3. HNL-u, ali i ta prilika je propuštena čak i bez konkretnih razgovora i ozbiljnijih inicijativa Grada.

Gradonačelnik to čak i priznaje govoreći da je on “slao signale” da se sazove skupština i sl., ali to sigurno nije način ako gradonačelnik želi riješiti problem. Sada je NK Varaždin, kao i dva kluba koja su nastala nakon njegova izbacivanja iz 1.

HNL-a, član 2. županijske no-

gometne lige Varaždin, što je sramotno niski rang natjecanja za klub koji ima europsku sportsku povijest. Posljedice nereagiranja na vrijeme gradonačelnika i svih nogometnih i sportskih struktura grada i županije, dalekosežne su. Već su iz Varaždina otišli skoro svi talentirani mladi nogometaši, na okruglom stolu se moglo čuti da ih je otišlo čak 29. Osim toga, koliko god bila dobra Škola nogometa, više

SPORT

26. ožujka 2013., br. 462 || REGIONALNI TJEDNIK

Stjepan Bešenić niže uspjehe U Sloveniji je održano natjecanje iz Karate1 World Cup serije. U Laškom je u borbu za bodove WKF rankinga i novčane nagrade krenulo 318 seniorskih natjecatelja iz 28 zemalja svijeta.

Stjepan Bešenić iz Svibovca Podravskog (- 60 kg) izborio je finale pobijedivši redom predstavnike Slovenije, Malezije i BiH. U finalu je poražen od predstavnika Italije Maresce. Tako je

u svojoj kategoriji zauzeo izvrsno drugo mjesto. U dvorani Vinko Bek u Zagrebu održano je Seniorsko prvenstvo Hrvatske. Stjepan Bešenić, koji nastupa za KK Hercegovina Zagreb, osvojio je zlato u kategoriji - 60 kg (finale protiv Rukavine 3:2).

Stjepan je student 3. godine Kineziološkog fakulteta u Zagrebu i stipendist Općine Sračinec.

SPORTSKI PLES Iva Risek i Vedran Sraga potvrdili status najboljih USPJESI Osvajanjem naslova državnih prvaka odnosno viceprvaka, Iva i Vedran te Lucija i Tin kvalificirali su se na europsko i svjetsko prvenstvo u latinskoameričkim plesovima koji će se krajem lipnja i početkom srpnja ove godine održati u Ukrajini odnosno Kini.

No prije toga, točnije, već sljedeći vikend, oba para očekuje nastup u Barceloni na Europskom prvenstvu u standardnim plesovima. Članovi PK Harmony koji su nastupili na PH u latinskoameričkim plesovima

Europski put perspektivnog varaždinskog plesnog para Plesači varaždinskog kluba na državnom prvenstvu u latinskoameričkim plesovima osvojili su jedan naslov državnih prvaka, dva naslova viceprvaka te po jedno peto i jedno šesto mjesto Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U organizaciji Plesnog kluba “Ritam” iz Zagreba i Hrvatskog sportskog plesnog saveza, održano je Prvenstvo Republike Hrvatske u latinskoameričkim plesovima. U prepunoj dvorani u Koprivnici brojni plesni parovi iz 34 plesna kluba iz Hrvatske natjecali su se za naslove državnih prvaka u sedam starosnih kategorija: mlađi osnovci, osnovci, mlađa mladež, mladež, starija mladež, odrasli i veterani.

Uspjeh Iz varaždinskog Plesnog kluba Harmony na državnom natjecanju nastupilo

Viceprvaci Lucija Sabolek i Tin Sanjković u kategoriji starije mladeži i Emina Mušanović i Alen Lesjak u kategoriji odrasli

je 7 plesnih parova raspoređenih u tri starosne kategorije i na zadovoljstvo Harmonyjevih navijača čak njih 5 ušlo je u finale.

Plesači varaždinskog klu-

ba na državnom prvenstvu u latinskoameričkim plesovima osvojili su jedan naslov državnih prvaka, dva naslova viceprvaka te po jedno peto i jedno šesto mjesto.

Naslov državnih prvaka tako je i ove godine izborio najperspektivniji varaždinski i hrvatski plesni par Iva Risek i Vedran Sraga u ka-

tegoriji starije mladeži. Nadalje, drugo mjesto i naslov viceprvaka Hrvatske osvojili su Lucija Sabolek i Tin Sanjković u kategoriji starije mladeži i Emina Mušanović i Alen Lesjak u kategoriji odrasli. U brojnoj i vrlo jakoj konkurenciji plesnih parova sjajan nastup i ulazak u finale iz Harmonyja još su izborili i Tihana Vusić i Jurica Kavran i Helena Vincek i Ivan Jarnec koji su zauzeli peto odnosno šesto mjesto u kategoriji mladeži.

Ostvareni rezultati odraz su izuzetno kvalitetnog rada u Sportskom plesnom klubu “Harmony”, ali isto tako i talenta varaždinskih plesača, a u globalu i interesa ovog dijela Hrvatske za ples i sportski ples.

redizborno loptanje nogometom neće biti interesantna za mlade nogometaše iz Varaždina i okolice. Tako će se mladi iz regije, pa i Varaždina i Varaždinske županije, usmjeravati u Koprivnicu koja je već postala i službeno nogometno središte ovog dijela Hrvatske.

Sada, kada je situacija dotaknula dno, varaždinski gradonačelnik organizira okrugli stol na kojem daje prijedlog da se osnuje novi klub u kojem će biti predstavnici svih varaž-

dinskih nogometnih klubova.

Ta ideja je u startu neizvediva iz nekoliko razloga: članovi skupštine nogometnog kluba ne mogu biti i u drugom nogometnom klubu, osim toga klubovi su sportski konkurenti, a ne karteli. Osnivanjem novoga kluba on također mora startati iz najniže lige pa mu treba u idealnim uvjetima šest godina za dolazak do 1. HNL-a, ali to do sada nikome nije uspjelo.

Sve to pokazuje na nepozna-

vanje materije i amaterski pristup ozbiljnom problemu u varaždinskom nogometu, koji će se ozbiljno osjetiti tek kroz nekoliko godina kada će biti potpuno osiromašen.

Postoji izreka: “Kada ne želiš nešto riješiti, osnuj komisiju”, tako je naš gradonačelnik nakon okruglog stola osnovao komisiju u kojoj su po jedan predstavnik svakog nogometnog kluba iz Varaždina, ZSUGV i ŽNS. Čak

niti u komisiju nisu uključeni neki od dokazanih trenera i nogometnih stručnjaka, već se svelo na čisti amaterizam.

Takvim pristupom sigurno se neće riješiti budućnost nogometa na pozitivan način, već se sve svodi na predizborni trik kojim se želi kupiti nogometna i sportska javnost, pritom glumeći brigu za sport i mlade.

Siniša Miličić, predsjednik podružnice Hrvatskih laburista – Stranke rada Varaždinske županije.

23

Felt duatlon liga počinje po 4. put.

Natjecanja će se održavati 27. 3. i 10.

4. u 17 sati te 24. 4., 8.5. i 22. 5. u 18 sati.

Posebno zanimljiva bit će utrka koja će se održati 24 .

4. - utrka na kronometar u kojoj će natjecatelji startati svaku minutu.

Pet medalja za Ivančane U Nedelišću je održan Međunarodni karate turnir 8. CRO CUP Nedelišće 2013. U konkurenciji 417 natjecatelja iz 47 klubova iz Mađarske, Slovenije i Hrvatske, karatisti KK Ivanec osvojili su dva zlatna i tri brončana odličja te dva četvrta mjesta.

U kategoriji kadetkinje - borbe do 47 kg Melanija Hrgarek osvojila je 1. mjesto, kao i Petra Brlečić u kategoriji mlađh kadetkinja - borbe do 45 kg. Treća mjesta u borbama osvojili su Patrik Žlibar mlađi učenici + 38 kg, Patrik Lukavečki mlađi kadeti - 48 kg i Dominik Vuk kadeti - 63 kg. Četvrta mjesta u kategoriji mlađih učenika osvojili su Jan Kasper Lepoglavec i Rene Neuberg Jagetić. Na natjecanju nastupio je još i Dan Lepoglavec, ali nije uspio ući u borbu za medalje.

24

OGLASI

REGIONALNI TJEDNIK || 26. o탑ujka 2013., br. 462

26. o탑ujka 2013., br. 462 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLAS

25

26

ZDRAVLJE

REGIONALNI TJEDNIK || 26. ožujka 2013., br. 462

Novi šef HZMO-a

zdravlje www.regionalni.com/ znanost/medicina

Diplomirani pravnik Davor Cikojević novi je predstojnik područne službe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) u Varaždinu.

Na tom je mjestu krajem siječnja ove godine zamijenio dosadašnjeg

predstojnika Vladimira Lackovića. I dok je Lackov ić član HDZ-a, nov i predstojnik Cikojević je član SDP-a.

Prije nego što je izabran na tu funkciju u varaždinskom HZMO-u je radio kao voditelj tima. (vms)

Zovite nas na 042/290-777

TJEDAN ZDRAVLJA U 6. OŠ učenike potiču na kretanje i zdravu prehranu

“Masteršest” otkrio: djeca odlično kuhaju!

Jedinstveni projekt “Tjedan zdravlja” ispunio je cilj: potaknuti djecu da se višu kreću i vježbaju, ali i da odaberu zdraviji i kvalitetniji obrok koji će sami pripremiti Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Cijeli prošli tjedan u Šestoj osnovnoj školi Varaždin bio je posvećen zdravlju.

Umjesto da pohitaju u učionice, učenici i nastavnici dan su započeli zajedničkim vježbanjem u sportskoj dvorani, a tek potom je počela nastava. U nižim razredima djeca su jedva čekala užinu: ne samo da su zajedno jeli u učionicama, nego su od zdravih namirnica imali priliku sami pripremiti doručak.

Posebno uzbuđenje vladalo je u višim razredima, koji su izabrali po sedam predstavnika za nadmetanje u – kuhanju. Natjecanje u pripremanju zdravih obroka pod nazivom “Masteršest” odvijalo se četiri dana zaredom, a u petak je održan veliki finale. Mali kuhari nisu mogli skriti uzbuđenje dok su od zadanih namirnica kao što su kravlji sir, pileća prsa, kiselo zelje, mrkva, grašak i jabuka sami pripremali predjelo, jelo i desert.

- Moram reći da dosta djece zna kuhati, što nas je iznenadilo, a tijekom natjecanja pripremili su jako ukusna jela – otkrila je Mihaela Vrbnjak Grđan,

Učenje i zabava: četiri najbolje ekipe, u petak su “ukrstile” kuhače u uzbudljivom finalu “Masteršesta”

učiteljica biologije i kemije.

Jedinstveni projekt “Tjedan zdravlja” ispunio je cilj: potaknuti djecu da se višu kreću i vježbaju, ali i da odaberu zdraviji i kvalitetniji obrok koji će sami pripremiti. Anketa provedena među 319 učenika viših razreda pokazala je da mjesta za napredak itekako ima: prije nastave doručkuje

svaki drugi učenik, dok se tjelesnom aktivnošću izvan škole bavi 72 posto učenika.

No nije dobro da taj postotak pada što su djeca starija: u petom razredu aktivno je 80 posto djece, a u osmom njih 54,4 posto. “Krećite se više, hranite se zdravije i bolje ćete se osjećati”, poručili su Lucija Godinić i Luka Čep, učenici 7. razreda koji

Normalan život sa...

Svjetski dan sindroma Down Na prvi dan proljeća, 21. ožujka, obilježava se Svjetski dan sindroma Down. S obzirom na to da se Downov sindrom naziva još i trisomnija 21. kromosoma, ovaj je datum simbolički određen. Downov sindrom uzrokovan je prisutnošću jednog kromosoma viška. Kromosomi su malene nakupine bjelančevina u svakoj stanici te prenose nasljedne karakteristike. Kromosomi dolaze u paru te se u svakoj stanici nalaze 23 para (46 kromosoma). U svakom paru jedan kromosom potječe od majke, a jedan od oca. Kod Downova sindroma na 21. paru kromosoma postoji jedan kromosom viška, umjesto 2,

su obradili anketu.

Koliko će učenika poruku poslušati, znat će se sljedeće godine za kada ravnatelj 6.

OŠ najavljuje drugi Tjedan zdravlja. - Učenici već jedva čekaju sljedeću godinu.

Još jednom se pokazalo da djeca, ako ih se redovito potiče, postaju dio “zdrave” priče, na što smo ponosni – istaknuo je Mario Stančić.

Piše: EVA BRLEK Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, evabrlek@gmail.com nalazimo 3 kromosoma. Statistike pokazuju da se jedno od 650 rađa s ovim sindromom.

Downov sindrom može se javiti u svim obiteljima, bez obzira na rasu, ekonomski status ili prehranu. Dakle, sindrom ne ovisi o nekakvim vanjskim činiteljima niti možemo na njegovu pojavi utjecati. Istraživanja pokazuju da kod žena starijih od 35 godina raste vjerojatnost da će roditi dijete s Downovim sindromom. Današnji položaj osoba s Downovim sindromom daleko je bolji nego u prošlosti. Danas su oni dio obitelji, uže i šire lokalne zajednice. Od malena se integriraju u redovne vrtiće te ovisno o svojim

mogućnostima i sposobnostima (koje su individualne za svako pojedino dijete, pa tako i za dijete s Downovim sindromom), školuju prema programima u redovnim ili posebnim ustanovama. U razvijenim zemljama osobe s Downovim sindromom samostalno žive sa svojim prijateljima te su zaposlene i u potpunosti integrirane u društvo. Zajedničkim djelovanjem stručnjaka, roditelja i cijelokupne lokalne zajednice polako se ruše barijere te se stvaraju uvjeti za podizanje kvalitete života i integraciju osoba s Downovim sindromom.

Svatko od nas u tome može sudjelovati i doprinijeti na svoj način!

26. o탑ujka 2013., br. 462 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLASI

27

28

ŽENSKI SVIJET

REGIONALNI TJEDNIK || 26. ožujka 2013., br. 462

ženski svijet

Lijepo, a ne komplicirano

www.regionalni.com

Piše: BISERKA BUHIN

Zovite nas na 042/290-777

Frizerski salon “Tina”, Štefanec 4, telefon: 099/195-6750

Bliži se vrijeme prvih pričesti, krizmi, maturalnih večeri, vjenčanja i ostalih svečanosti. Tko kaže da frizura mora biti komplicirana da bi bila lijepa i zanimljiva!? Formalne frizure za takve prigode mogu biti jednostavne i elegantne, prikladne, a ipak posebne i ostaviti dojam. Opuštene frizure pokazuju da malo manje savršenstva izgleda prilično dražesno.

Zašto je to tako? Novi opušteni stilovi prikazuju odustajanje od svih pokušaja preciznog savršenstva.

7

je dijelova ženskog tijela koji izluđuju muškarce, a to nisu samo grudi! Muškarce osvaja svježe oprana kosa, pogled pun razumijevanja, mekana koža, ramena, pupak i obline. Po pitanju ovog posljednjeg zaboravite sve dijete: ne smanjujte i ne skrivajte svoje obline, već ih održavajte i ponosno pokažite!

Recept tjedna

DOZNAJEMO Kako varaju muškarci s obzirom na horoskopski znak?

Piše: TIHANA KOPREK www.justcakegirl.com 095/911-7577

Muškarci varalice Lav ne može odoljeti zovu divljine, koga je prevario ovan, znat će svi, a u tuđem krevetu brzo će se naći i blizanci kod kojih se preljub uvijek dogodi slučajno Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

VRIJEME PRIPREME: 20 minuta

Muffini od tri sastojka

Lav je jedan od najvećih varalica, ako je suditi po horoskopu. Pažnja i laskanje žena muškarcima u znaku lava gode do te mjere da ne uspijeva odoljeti zovu divljine i lovu.

Ipak, prevari se ne prepušta samo tako. Žena ga doista mora impresionirati kako bi se prepustio prevari.

Vjeran, nevjeran...

Sastojci: Za 12 muffina: 400 g nutelle 3 jaja 300 g brašna Priprema: Nutellu malo otopiti u mikrovalnoj ili ju jednostavno ostaviti na sobnoj temperaturi. Dodati 3 jaja i dobro izmiksati. Ja sam ručno miksala pjenjačom jer je brže i efikasnije. Dodati 300 g brašna malo po malo i nastaviti miksati rukom.

Puniti košarice 3/4 i peći na 180 stupnjeva cca 15 - 18 minuta. Provjeriti čačkalicom je li pečeno i izvaditi da se ohladi.

Oni će se lijepo dići i izgledati prekrasno.

Petak – dan za metak!

Vjernosti baš nisu skloni ni ovnovi. Kad oni varaju, o tome će se pričati naveliko, no posumnja li njegova draga u njegovu vjernost, pokušat će to okrenuti u svoju korist i prikazati se žrtvom: on nije imao namjeru osvojiti, on je taj koji je bio – osvojen. Svoje uspjehe kod žena voli naglašavati i strijelac, koji je na listi najmanje vjernih muškaraca od svih horoskopskih znakova.

Ipak, za razliku od ovnova, koji su spremni postati žrtve kada se upletu u mrežu laži, strijelci potajno priželjkuju da će im partnerica oprostiti izlet u tuđi krevet. Zauzvrat joj je spreman učiniti sve, samo da ga zbog prevare ne gnjavi.

Među najvećim horoskopskim zavodnicima su i škorpioni, no neće prevariti samo tako.

Muškarac škorpion spreman je na avanturu samo ako ga žena dovoljno zainteresira svojim stavom, ponašanjem i seksepilom. No kada ga pogode Amorove strelice, sve to pada u

Muškarci strijelci potajno priželjkuju da će im partnerica oprostiti izlet u tuđi krevet

vodu. Tada je spreman itekako biti vjeran. S muškarcem vodenjakom pak nikad nećete znati na čemu ste, pa tako ni vara li vas ili ne. Vodenjak je uvjeren

Muškarac riba toliko je zbunjen da ne shvaća da vara da može raditi sve što poželi i s kim poželi. Ako će vam kod kuće biti malo umiljat, a deset minuta poslije histeričan, to je znak da se samo dvoumi “oko plijena”, a ako samo šuti i smješka se – gotovo je, već vas je prevario.

Kozmetički savjeti

Isto tako, oko seksa se više trude muškarci, odnosno, oni su ti od kojih kreće inicijativa, pokazalo je ovo istraživanje.

Naime, prema rezultatima, prvi korak napravi 79 posto muškaraca, odnosno 46 posto žena. No zanimljivo je da se polovica ispitanica ovog istraživanja izjasnila da, unatoč tome što im se nije dalo, nikad nije odbilo svojeg partnera.

U borbi protiv dlačica, sve tradicionalne metode kao vosak, pinceta i britvice su privremene i u tom pogledu vrlo zadovoljavajuće, ali želimo li se trajno riješiti dlačica, imamo na biranje više vrsta trajne depilacije.

Nakon višemjesečnog istraživanja, proučavanja i isprobavanja, ja sam se odlučila za metodu fotoepilacije: laser radi na jednoj valnoj duljini i teoretski je prilagođen jednom tipu kože i dlačice.

A ovaj uređaj zahvaljujući svom širokom spektru svjetlosti omogu-

trofeji koji, kada padnu, žele da mu drugi na tome zavide.

Da bude vjeran rođen je jarac. On prezire nevjeru i veze za jednu noć. On vara samo ako se radi o ženi koja je suprotna idealu koji čuva u sebi: slobodna, vesela i strastvena. Iako vam se čini da je muškarac rak najodaniji od svih horoskopskih znakova, i on zna prevariti. No samo ako je u pitanju žena kojoj je potrebno više nježnosti i zaštite nego njemu samom. O njegovoj prevari prije ili kasnije ćete doznati jer, prvo, uvijek se vraća kući, kao Lesi, a drugo, preteško je živjeti mu samom sa sobom i tolikom grižnjom savjeti.

Piše: ŽELJKA SLATKI

Pravo rješenje za dlačice je - fotoepilacija Ljudi najviše vode ljubav petkom i subotom, a najmanje utorkom, a idealno vrijeme za seks je prije 23 sata, pokazalo je jedno britansko istraživanje. Upravo toliko minuta bi i trebao trajati idealan seks.

Važan je i ugođaj, a zanimljivo je da su se i muškarci i žene izjasnili kako im je draži seks uz prigušeno svjetlo nego totalni mrak.

Muškarac riba ne vara s predumišljajem. On je jadan toliko zbunjen da niti ne shvaća što se oko njega događa, a kad se dogodi, onda će se svim silama truditi da vas razuvjeri.

“Naivni” varalice su i blizanci.

Njihova komunikativnost i želja za srodnom dušom lako ih može odvući u tuđi kevet. Oni ne žele preljub, on se kod njih jednostavno dogodi, a nakon toga idu dalje. Pod tuđe plahte muškarca bika će odvući želja za uživanjem u svemu što je lijepo, a kad se to dogodi, obrisat će sve tragove kako nikad o tome ne biste saznali.

Muškarci djevice po prirodi su vjerni, no to ne znači da ne gledaju druge žene. One su njima

Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, Kolodvorska 5a, o42/201 392

ćava tretiranje različitih tipova kože i dlačica. Što je dlačica tamnija, rezultat je bolji. Svijetle i tanke dlačice teže je ukloniti, ali nije nemoguće. Prije tretmana dlačice treba obrijati da ne gubimo energiju rasipavajući je iznad površine kože, nego da nam prodire ispod površine do korijena.

Tretman je u većini slučajeva bezbolan, ali lagano pecne, a to ovisi i o osjetljivosti osoba pojedinačno. Da biste se uvjerili koliko je tretman bio efikasan, dlačicu koja počne viriti

iznad površine kože lagano povucite pincetom i ako ide, znači da je tretman bio uspješan.

Nakon tretmana možete započeti s dnevnim obavezama odmah nakon tretmana.

Jedino se ne smijete prekomjerno izlagati sunčevoj svjetlosti ili staviti kremu s visokim zaštitnim faktorom.

Koliko tretmana treba da se postignu željeni rezultati, teško je reći, ali se uzimaju statistički podaci da se nakon šest tretmana postižu izuzetno dobri rezultati.

26. o탑ujka 2013., br. 462 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLASI

29

30

OGLASI

REGIONALNI TJEDNIK || 26. o탑ujka 2013., br. 462

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

26. ožujka 2013., br. 462 || REGIONALNI TJEDNIK

Mali oglasi

Varaždin Augusta Šenoe 10 (kod gradske tržnice) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 8 - 12 h Utorak: 8 - 13 h Sri - pet: 8 - 16 h

MALI OGLASI

31

Prijamna mjesta: VARAŽDIN IANA Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 8 - 20 h subotom: 8 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Zagorska 20 pon - pet: 9 - 16 h subotom: 9 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1 pon - pet: 8 - 17 h

IVANEC Poljodom Gospodarska 2

www.regionalni.com www.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-774

MEDICINSKA MASAŽA U GRADU! 091 625 25 24 vouređeni trosobni 67 m² u M. Krleže - 62.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

KOMPLETNA USLUGA AKODA d.o.o. Varaždin 098-222895, 042-500802

KUPUJEMO potražujemo jednosobni stan! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

KUĆE

KUĆA za odmor 50 m² i 1500 dvorišta (termofasada, pvc, novo krovište) uređena i namještena na Koradovici ( Varaždin Breg)- 27.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c SNIŽENO danas! Lijepa kuća 140 m² i 336 m² na Trgu Pavla Štosa samo 76.000 €. Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c PRILIKA tjedna! Prodaje se kuća 180 m² u centru Vodica (pogodno za iznajmljivanje) ili mijenja za kuću u centru Varaždina! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c HITNO potražujemo kuću u Varaždinu do 85.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir.grabar@vz.t-com.hr ozn.335c ACD PREMIER – NEKRETNINE!!!

Kuće, stanovi, poslovni prostori, preko 150 nekretnina!!! Provjerite tel/fax: 042/321-071, 098/284-692, www.acd-premier.hr, Varaždin, I. Kukuljevića 18 ozn.126c

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

NAJBOLJA

LEGALIZACIJA BESPRAVNO IZGRAĐENIH OBJEKATA

POVOLJNO!!! Manja uređena kuća, Sračinec, 60,00 m² + okućnica 400,00 m², odmah useljiva, 30.500 €. Nekretnine Dominus, 095/9140-200, 098/494-585 ozn.351c

Reklamacije vezane uz distribuciju novina 7Plus Regionalnog tjednika javite na mobitel 0914601501.

HITNO potražujemo dvosobni stan do 40.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c 9706-575 ozn.167c

i slično. Mob. 098/550-624 ozn.450c

KUĆA 123 m² i dvorište 273 m², plinsko centralno, mogućnost stambeno-poslovne kombinacije, više parking mjesta pred kućom, blizina rotora u Miškininoj ulici, 50.000 €.

Mob. 091/572-7924 ozn.1113

PRODAJE se kuća s okućnicom i vrtom u Vrbanovcu, struja, voda, telefon, 16.000 €. Tel. 683-725, 091/532-1598 ozn.1181

KUĆA katnica, dva stana - svaki na jednoj etaži, ukupno 140 m², odlična lokacija,Vukovarska. Podrum, tavan, garaža, lijepo dvorište. Mob. 091/390-6820 ozn.699a STAN 83 m² sa etažnim brojilima, 2. kat. Cijena 950 €/m². Mogućnost pregovora oko cijene. Venek nekretnine, 042/301-234, 091/301-2334 ozn.72c

KUĆA u Ljubešćici (Bednjanska 9), 8.500 €. Tel. 042/211-569, 098/852402 ozn.2442e KUĆA u Ivancu, 84 m², 300 metara od centra, klima, kabelska, grijanje – kruto gorivo, 1000 m² okućnice, čisto vlasništvo, 43.000 €. Mob. 091/7883165 ozn.2443e

STANOVI

PRODAJEM kuću katnicu u Varaždinu, Braće Radića (kod bolnice), podrum, prizemlje, kat 330 m² + uređeno dvorište 500 m². Pod račun uzimam stan. 190.000 €. Mob. 098/482-001 ozn.1163

UREĐEN komforni 3-sobni stan, 81,00 m², prizemlje, sva brojila zasebna, 75.900 €. Nekretnine Dominus, 095/9140-200, 098/494-585 ozn.351c

STARIJU kuću u Varaždinu, 1300 m² okućnice, blizina centra, svi priključci, prodajem. Mob. 098/734-500 ozn.1170

TOP ponuda! Jednosobni u Zrinskih i Frankopana 37 m² (suteren) - 21.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

RE/MAX – najveća svjetska agencija traži stanove, kuće u Varaždinu i okolici. www.remax.hr/lider, 098/375966 ozn.364c

JEDNOSOBNI! Jednosobni 37,5 m² u Meštrovićevoj- samo 27.000 € Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

PRODAJEM parcelu sa kućom i garažom, širi centar, 1400 m². Info: 098/446-550 ozn.1075

PRODAJEM kuću katnicu, širi centar Varaždina, 146 m² stambeni prostor, okućnica 450 m². Mogućnost za 2 odvojena stana. Cijena po dogovoru.

Mob. 091/350-8213 ozn.1187

VAR AŽ DIN kuće: Rakovče va 160.000 €, Mažuranićeva 175.000 €, A. Kovačića 125.000 €, Zagrebačka 65.000 €. Paurević nekretnine, 098

KUĆA u užem centru 120 m² stambeni, 120 m² poslovni prostor, pogodno za udruge, vjerske zajednice

POVOLJNO! Prodaje se dvosobni 53 m² u B. Radića - pogodno i za ured!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c SUPER povoljno! Prekrasno uređeni trosobni 56 m² na Trgu Mali plac!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c PRILIKA tjedna! Prekrasno no-

PRILIKA - 4-soban, 2 etažan, 81,70 m², 69.445 €, etažno grijanje, novija zgrada. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c

1- SOBNI: Meštrovićeva 35 m², Ludbreška 44 m², R. Boškovića 30 m², Dravska 27 m², Slavenska 39 m²... Venek nekretnine, 042/301-234, 091/301-2334 ozn.72c

BLIZINA centra, 3-soban, visoko prizemlje, etažno grijanje, 64,70 m², 56.000 €. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c

CENTAR, dvosobni stan, 55 m², 2. kat, kompletno uređen (PVC, parketi), namješten, 45.000 €. Venek nekretnine, 042/301-234, 091/3012334 ozn.72c

JEDNOSOBNI stanovi, etažno g. : Vukovićeva 29 m², 25.000 €, Slavenska 39 m² 29.999 €, Režekova 39 m²…Wens nekretnine, 042/200-055, 091/3903175, 099/591-1709 ozn.378c stanovi, etažno g. : Vukovićeva 29 m², 25.000 €, Slavenska 39 m² 29.999 €, Režekova 39 m²…

Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c DVOSOBNI stanovi, etažno g.: B. Radića 58 m² 42.999 €, Z. i Frankopana 52 m² 41.000 €, Vrazova 54 m² 46.000 €, Ludbreška 65 m² 50.000 €..

Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c TROSOBNI stan, etažno g.: M. Krleže 55 m² (novogradnja), 60.000 €, M. Krleže 63 m² 51.000 €, B. Radića 77 m² 62.000 €… Wens nekretnine, 042/200- 055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c

VARAŽDIN: trosobni ekskluziv, 76 m², 80.000 €; dvosobni, novogradnja, 55 m², 1.100 €/m²; trosobni, centar, 65 m², 56.000 €, sve etažno. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c DVOSOBNI stan, 61,70 m², R. Boškovića 12c, 2. kat, kalorimetri i vodomjeri, povoljno. Mob. 098/449437 ozn.823 POVOLJNO, 69,5 m², Zagrebačka 73, etažna brojila, 1. kat, 892 €/m².

Mob. 098/652-059 ozn.1107 PRODAJEM dvosoban stan, 57 m², u Braće Radića 10 a, 2. kat. Cijena po dogovoru. Mob. 098/1818-136 ozn.1218

ZEMLJIŠTA ZEMLJIŠTE! Zemljište 650 m² i 1200 m² u Gotovčevoj ulici (novi kvart)!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

ozn.1121 GRADILIŠTE 3000 m² u Vž. Toplicama, pogodno za hotel, dom umirovljenika, polikliniku…postoji projekt.

Mob. 095/914-0230 ozn.1139 GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem.

Mob. 091/352-0083, 091/232-0350 ozn.2438e VIKEND parcela 3500 m² sa ucrtanom kleti i temeljnom pločom u Kelemenu, prodajem za 5000 €. Mob. 092/1445-242 ozn.2439e PRODAJEM gradilište u Jalkovcu, Nova ulica, 479 m². Širina uz asfaltiranu cestu 22 metra. Mob. 098/450951 ozn.3386b PRODAJEM 800 čhv šume u Margečanu. Tel. 042/744-069, 091/7944026 ozn.1211

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO 400 m² poslovnog prostora u II gradskoj zoni za trgovinu, skladište, proizvodnju i kancelarije. Može u manjim površinama. Informacije: 098/359-404 ozn.54c IZNAJMLJUJE se odvojeni dio hale 120 m² za skladište sa svim dozvolama. Inf: 042/351-253 ozn.190c

PRODAJEM gradilišta u Hrašćici, atraktivna lokacija, Nova ulica.

Mob. 098/9697-648, 042/711-331 ozn.1014

VRLO povoljno iznajmljujem poslovni prostor, 30 m², u užem centru, ulični ulaz. Mob. 098/178-3644 ozn.1122

ZEMLJIŠTE u Hrašćici, naselje kraj Varaždina, površine 4100 m², blizina POS naselja. Mob. 098/1609-505

IZNAJMLJUJE se ulični poslovni prostor, 25 m², dva izloga, centar, frekventno, Vrazova 9. Mob. 098/725-

32

ZA SADRŽAJ OGLASA NE ODGOVARAMO!

MALI OGLASI

LEGALIZACIJA OBJEKATA

Temeljem odluke Skupštine vjerovnika od 6. 9. 2012. godine, stečajna upraviteljica Zakmardyja d.o.o. u stečaju objavljuje sljedeći

OGLAS

IZRADA KOMPLETNE DOKUMENTACIJE STAMBENI I POLJOPRIVREDNI OBJEKTI DOGRADNJA I POMOĆNI OBJEKTI

radi prodaje pokretnina prema načelu viđeno-kupljeno 1. alati, naprave za građevinu 2. repromaterijal za građevinu, elektrotehniku 3. rezervni dijelovi 4. sitni inventar, sanitarije 5. ostali potrošni materijal za područje građevine i elektrotehnike 6. vozilo Ford Connect LWB 1.8 TDCI van Pokretnine će se prodati zainteresiranom kupcu po početnoj cijeni utvrđenoj od strane stalnog sudskog vještaka, a sve prema načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupaca. Pokretnine pod brojevima 1, 3, 4 i 6 prodavat će se po cijeni utvrđenoj od strane stalnog sudskog vještaka umanjenoj za 10 % vrijednosti. Za sve informacije o prodaji javiti se stečajnoj upraviteljici na tel. 042/302-243.

AedifiCon d.o.o. Varaždin Mob. 091/211-5529 Tel./fax: 213-903 E-mail: zarko.kraljic@optinet.hr

338 ozn.1142

ozn.1175

IZNAJMLJUJE se poslovni prostor, Vrazova 15, Varaždin, kućica 55 m² i parkiralište, za kancelariju, ured i sl.

Mob. 091/1211-509 ozn.702a

IZNAJMLJUJEM sobe u kući, blizina centra, pogodno za studente i terence. Flat Internet. 700 kn po sobi + režije. Mob. 091/350-8213 ozn.1187

APARTMANI APARTMAN! Novogradnja 46 m² na otoku Rabu - povoljno! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c APARTMAN! Novogradnja u Žaborićima 32 m² i 20 m² terase (prvi red do mora) - 55.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/7844868 ozn.62c

NAJAM IZNAJMLJUJE se dvosobni stan 52 m² u B. Radića namješten! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c SOBU blizu centra Varaždina jeftino iznajmljujem, uporaba kuhinje i kupaonice. Mob. 098/734-522 ozn.1106 ZAGREB – Dugave, iznajmljujem 1-sobni stan na duže vrijeme, nepušačima, 2.600,00 kn sa režijama.

Mob. 098/343-519 ozn.1101 IZNAJMLJUJEM 2,5-sobni stan za menađere, novouređen, centar. Mob. 091/4493-717 ozn.1124 SOBA – jednokrevetna, upotreba kuhinje i kupaonice, centralno, Flat Internet, 800 kn. Mob. 098/9197-052 ozn.1145 IZNAJMLJUJEM jednosobni stan, namješten, u Dravskoj ulici, novogradnja, etažno grijanje, klima. Kontakt telefon: 091/246-2410 ozn.2440e IZNAJMLJUJEM dvosobni stan u kući te dajem u najam sobu, vrlo povoljno. Mob. 091/316-0584 ozn.2441e IZNAJMLJUJEM jednosobni stan u Z. i Frankopana, namješten, etažno, vodomjer. Mob. 098/240-071

REGIONALNI TJEDNIK || 26. ožujka 2013., br. 462

IZNAJMLJUJE se dvosobni, namješteni stan u Ulici Braće Radića s vlastitim brojilima. Upitati: 098/9492471, 042/260-390 ozn.3384b IZNAJMLJUJEM u centru sobu s mini kuhinjom i kupaonom ženskoj osobi. Tel. 042/213-732 ozn.3388b IZNAJMLJUJEM/prodajem najljepši dvosobni stan 46 m² u centru Varaždina, novogradnja, potpuno namješten, etažno. Tel. 042/213-203, 098/912-8282 ozn.1205 IZNAJMLJUJEM jednosoban stan 37 m², I. Meštrovića. Mob. 098/434894 ozn.1188 IZNAJMLJUJEM 1-sobni stan 31 m² u Trakošćanskoj ulici, 3. kat. Mob. 098/315-078 ozn.1194 IZNAJMLJUJE se dvosobni stan u kući, poseban ulaz. Upitati od 16.00 – 20.00 h, 098/757-944 ozn.1215

POLJOPRIVREDNI STROJEVI PRODAJEM plug dvobrazni 10 cola - Slavonac. Mob. 091/721-8473, 042/683-731 ozn.3381b

POSAO MEĐUNARODNA kompanija traži osobe 35-45 g. za honorarni rad u uredu. Mob. 095/914-1883 ozn.1068 TRAŽIM posao čišćenja (stanovi, kuće, uredi, ugost. obj.), peglanja.

Samo ozbiljne ponude. Mob. 091/579-3852 ozn.1127 TRAŽI se programer za izradu web stranice, poznavanje alata HTML5, CSS, Java Script, Ajax, DOM, PHP, Smart. Ponude javiti na mobitel 091/900-8367

ozn.3382b STUDENTICU za rad vikendom u caffe baru, Varaždin, tražim.

Samo marljive. Mob. 095/538-7310 ozn.426c SAZNAJTE kako do izlaza iz krize pametnim ulaganjem. U roku mjesec, dva možete fino zaraditi još jednu ili dvije plaće. Info: 098/207975 ozn.450c TRAŽI se gospođa za čuvanje starije osobe na 24 sata, u Sračincu.

Tel. 042/712-069 ozn.1206

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ Ñıtostakala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑjućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ fax: 042/232-800, 231-298 ozn.19c

AUTO-FLORIJANIĆ prodaje razne modele rabljenih vozila.

Plaćanje karticama (MASTER, ZABA I AMERICAN), auto krediti (RBA, ERSTE, ZABA, PBZ).

Mogućnosti zamjene vozila - staro za novo. Mob. 098/390-644, 098/379-885 ozn.52c EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/9833-910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c KUPUJEM automobil ispravan, neispravan, karambolirani, može i stara olupina. Mob. 092/287-5661 ozn.941 KUPUJEM automobil do 17 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.986 FORD FIESTA 1.2, ‘97. g., očuvana, garažirana, puno opreme, mala potrošnja, reg. 1./2014., 1.300 €. Mob. 095/518-4814 ozn.1196 PRODAJEM kombi marke Hunday H-100, godina proizvodnje 1994. Mob. 091/724-6774 ozn.1198

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i limarski radovi. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c ENTRY - AKCIJA GARA ŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin! U ponudi krilni i klizni motori za ograde, ugradnja i servisi.

Prednost plaćanja - beskamatni krediti.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

LEGALIZ ACIJA od početka do kraja! Od FINANCIRANJA od upisa u zemljišne knjige.

Jedinstveni paket usluga.

Arges d.o.o. 042/210-008 ili 099/244-5915 ozn.286c

LEGALIZACIJU bespravno izgrađenih objekata radi ovlašteni inženjer. Upitati na: 091/2141750 ozn.924 OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c KUHINJE PO MJERI - Akcijske cijene! Popusti na sve vrste namještaja. „INTERIJERI SLATKI“ Izložbeno prodajni salon TCMercator, 042/200-066 ozn.33c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: te-

pihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA-MAČEK: Novo! Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije. Mob.098/9615016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri.

Mob: 091/511-1999 ozn. 24c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227-024 ozn.48c AKCIJA! Fasade već od 150 do 200 kn/m², soboslikarski radovi, kompletno uređenje objekata, sa garancijom. Mob. 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova.

ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi.

Mob.099/500-4859 ozn.151c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o.,

na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c AQUAINSTAL - vodoinstalaterske usluge od 00-24 sata, SNIŽENJA na sanitariju -25%. Više na www.aquainstal-dakovic.hr, mob.

095/906-3361ozn.231c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader.com, mob.

098/791-092, 042/647-168 ozn.314c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241042 ozn.330c KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice,

MALI OGLASI /ZAHVALE I SJEĆANJA

26. ožujka 2013., br. 462 || REGIONALNI TJEDNIK

LEGALIZACIJA nezakonito izgrađenih zgrada

PROKON d.o.o.

Jalkovec, Varaždinska ulica, I odvojak 13 T : 042 200 555 M : 091 794 4004 stubišta, građevinska limarija, sve vrste materijala. Mob. 098/417-373 ozn.343c SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu.

Mob. 098/704-257ozn.353c SERVIS RAČUNALA – LAPTOPA, hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell, dolazimo na Vaš poziv. Tel. 321-702, www.pcserviser.com ozn.365c NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, drenaže, zemlje, ogrjevna drva bukovi okrajci od 650 KN. Mob. 099/3530-180 ozn.417c IZRAĐUJEMO sve vrste fasada, soboslikarskih radova, knaufa, industrijskih podova. M;ob. 099/3440004 ozn.444c ISKOPI, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje. Mob. 091/5723895 ozn.445c OTČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389232 ozn.446c ZAVRŠNI građevinski radovi, adaptacije kupaona, termofasade, keramika, voda, centralno, knauf, maleraj.

L. Peša d.o.o., 099/7080-792 ozn.753 STIROPOR fasade, soboslikarskoličilački radovi, sve vrste knauf sistema, keramika. Mogućnost plaćanja kreditnim karticama na rate.

Kvalitetno i povoljno. Mob. 098/478900 ozn.757 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci.

Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.870 FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.1109 SUPER cijene – fasade, soboslikarstvo, bojanje, knauf sistemi i ostali građevinski radovi. Nazovite i provjerite! Mob. 098/931-2260 ozn.983 TOPLINSKE fasade, stiropor i vuna, knauf sistemi i pristupačne cijene, 098/1320-197 ozn.184f KERAMIČARSKI obrt Toplek postavlja keramiku, kvalitetno i povoljno. Mob. 098/473-421 ozn.1191 INSTRUKCIJE iz matematike i fizike za osnovne i srednje škole, matematika za fakultete. Mob. 091/4129-777 ozn.1207 USLUGA selidbe kombi vozilom s radnicima ili bez. Mob. 092/1115233 ozn.1209

ŽIVOTINJE KUPANJE i šišanje pasa u salonu Šapice, Braće Radića 20 (Mali plac).

Mob. 098/900-3700 ozn.938 PRODAJE se svinja za klanje težine oko 150 kg. Ostalo po dogovoru. Upitati: 641-026, poslije 17 h ozn.1108 JAPANSKE prepelice i jaja prepelica.

Mob. 098/905-4927 ozn.1146 PRODAJEM štence njemačkog ovčara, cijepljene i očišćene od parazita, sa knjižicama, extra leglo. Mob. 095/829-4353 ozn.1155

SVINJE više komada, 120-150 kg, cijena 14 kn/kg, uz mogućnost klanja. Mob. 099/406-2642 Varaždin ozn.1158 SVINJE za klanje 100-120 kg, zob žuta 1500 kg, pojilice za koze i ovce na plovak 5 kom. Sračinec, 099/737-0688 PILIĆI živi ili očišćeni. Može za kuruzu i svinja. Bartolovec, Varaždinska 81, 657-172, 098/651-089 ozn.1176 PRODAJEM 30 koza ili mijenjam za auto ili traktor. Tel. 040/389-297 ozn.1177 PRODAJEM janjce. Mob. 098/1324213 ozn.1178 „SNOOPY“ salon za uljepšavanje kućnih ljubimaca nudi usluge šišanja i njege pasa i mačaka. Trenkova 66, Varaždin, 098/947-9969, 042/231032 ozn.1209 PRODAJEM svinje za klanje 100 kg – 150 kg. Tel. 042/744-069, 091/7944026 ozn.1211

OSTALO OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva, hrast, rezano i kalano, paleta, rinfuza i metrica, besplatna dostava. Grafoinvest d.o.o., mob.098/226-301 ozn.347c

FISKALNA blagajna“Antares“, program za PC, 890 kn. Mob. 091/541-8309 ozn.3345b DRVA za ogrjev agacija, bukva, grab, suha. Mob. 095/513-0088 ozn.914 OTKUPLJUJEMO vojna odlikovanja, sablje, uniforme, zlatnike, stare satove, stare razglednice i druge starine. Tel. 042/631-446 ozn.1049 PRODAJEM lovačku pušku, sačmaricu, 12 kalibra, Simson Shul, položarka, sačuvana, 4.000 kn.

Mob. 099/2377-716 ozn.1163 SJENO u balama. Upitati: 731-200 ozn.1167 PRODAJE se stočni i sjemenski krumpir i slama u balama. Mob. 099/3720-765 ozn.1173 OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere.

Ne bacajte jer mi to plaćamo!

Tel. 042/505-024, 099/8233-156 ozn.352c ARMATURNE mreže, željezo, savijanje vilica svih profila, gotovi koševi – stupovi, serklaži. Prijevoz osiguran. Mob. 098/489-021 ozn.360c PRODAJU se dva masivna kauča, fotelja i stakleni stolić, malo korišteno i povoljno. Mob. 098/9465959, 095/9136-080 ozn.3377b PRODAJEM dječje krevete na kat s pripadajućim ormarima – rađeno po mjeri. Mob. 091/9488-315 ozn.1202

KREDITI NAJBRŽE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Master, Diners, RBA, Visa) 12-60 rata, ISPLATA ODMAH, mob.

098/987-00-78 ozn.703a

LICENCIRANA kreditna agencija Arges d.o.o. u suradnji s najboljim bankama Hrvatske uspješno rješava blokade, ovrhe, CL. Nudimo reprogram kredita. Gajeva 18, info: 042/210- 008, 099/2445915 ozn.286c

33

SJEĆANJE

ZAHVALA

JOSIP ŽUŽIĆ doktor veterinarske medicine

povodom smrti voljene supruge, majke, bake i prabake

2007. – 2013.

MARIJE SILVE NOVOSEL – MIKE rođene FRANCKI

U mislima i srcu zauvijek si s nama.

preminule 22. 3 2013. u 77. godini života.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

JOSIPA CMUK - PEPICA 28. 3. 2010. - 28. 3. 2013.

Vrijeme prolazi, uspomene i sjećanja ostaju.

Obitelji: Cmuk, Sakač, Martinčević

NOVI krediti uz manje kamate!

Hipotekarni na 25 g. Posebni modeli za Ytres, Com-Prom, Intinovu i Boxmark. Umirovljenici na 12 g. Pozajmice odmah.

Bez HROK-a. Željka Matušin, inf: 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, računala, starina, čekova, na kartice, u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c POMAŽEMO pri realizaciji svih vrsta kredita. Obratite nam se s povjerenjem! Mob. 098/702-705, Robert ozn.879 JEDNOSTAVNE pozajmice i krediti!!! Otplata općim uplatnicama!

Bez ovjere! Nema provjere u HROK i CL! Zaposleni na određeno i stalno!

Umirovljenici! Mob. 091/916-9885 ozn.297c NENAMJENSKI krediti na ostatak plaće u 24h!! A.U. d.o.o, 091/3585652, 098/9799-074 ozn.422c PRUŽAM pomoć kod traženja i realizacije kredita. Mob. 099/598-4898 Štefica ozn.891 NOVO- krediti do 8 g. zaposleni – određeno; do 12 g. umirovljenici i zaposleni; zatvaramo C/L, blokade i ovrhe! Pozajmice odmah! Mob. 099/4070-651 ozn.989 KREDITI! Brzo, kvalitetno i diskretno rješavamo sve vrste kredita. Ana 091/930-2606, Damir 098/242-777 ozn.448c AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Mob. 099/488-5559 ozn.1161 NOVI krediti, sve vrste, gotovinakartice, CL i HROK-a, otplata općim uplatnicama. Mob. 098/181-6961, 091/927-7209 ozn.297c KREDITI do 100 000 kn, rata 1100 kn, kta 5,99%. N.G. 092/149-1642 ozn.433c NOVO – beskamatne pozajmice – opće uplatnice. Akcija - male mirovine. Posebno zaposleni određeno, Ytres…Zatvaranje ovrha, CL… Mob. 099/837-1958 ozn.430c KREDITI, pozajmice, kartice bez ovjere, određeno, reprogram kredita, ovrhe. Mob. 098/492-873 ozn.364c KREDITI za zaposlene, umirovljenike. Bez ovjere i ustege, mogućnost otplate općim uplatnicama! Mob. 098/446-600 ozn.297c UMIROVLJENICI – kta od 4,99 % (eks 5,60%), do 100.000 kn bez jamaca. Zatvaramo ovrhe i blokade.

Mob. 091/302-3369 ozn.1179 NOVO – Beskamatne pozajmice za zaposlene, svi bankovni krediti, akcija – male mirovine. Mob. 097/7723592 ozn.1183 POZAJMICE – odmah do 80 g., na ostatak plaće do 12.000 €, zatvaramo CL. blokade i ovrhe, ino mirovine do 7.000 €. Umirovljenici - mirovina već od 800 kn. Mob. 091/342-2075 ozn.1186

KREDITI do 30.000 € bez jamaca, CL i HROK-a. Pozajmice odmah.

Zatvaramo blokade. Mob. 099/1994328 ozn.1200

Najiskrenije zahvaljujemo svima koji su u našim trenucima tuge i žalosti riječima utjehe i dostojanstvenim ispraćajem otpratili našu voljenu u njezin vječni počinak. Posebna zahvala svim djelatnicima Doma Lekić, posebno sestrama i njegovateljicama koje su do zadnjeg izdisaja naše Mike bili uz nju. Hvala fra Kemivešu na riječima utjehe.

Daleko na nebu Tvoj je sada dom, a mi ćemo Te zauvijek čuvati u srcu svom.

Počivala u miru Božjem.

Ožalošćeni: suprug Zvonimir, kćeri Mirjana i Gordana s obiteljima

ZAHVALA

KREDITI za umirovljenike do 80 g. (mogućnost mirovine ispod 1.000 kn), beskamatne pozajmice, inoz. mirovine do 7.000 €, na ostatak plaće do 30.000 €. Mob. 099/865-3200 ozn.1212 AKCIJA kredita za umirovljenike do 100.000 kn, kta 5,99 % uz zatvaranje CL-a i blokada, za zaposlene do 230.000 kn. Pozajmice odmah do 30.000 kn. Mob. 097/600-7324 ozn.1212 KREDITI – umirovljenici već od 800 kn mirovine uz ktu 4,99 %, pozajmice do 80 g. – odmah, na ostat. primanja do 7.000 €, do 30.000 € uz zatv. CL-a, ovrha i blokada. Mob. 092/122-4562 ozn.1212

povodom smrti naše drage mame, bake, svekrve, sestre, šogorice

ANKE HRMAN preminule 15. ožujka 2013. g. u 75. g. života, nakon duge i teške bolesti.

Najiskrenije zahvaljujemo braći, rodbini, kumovima i prijateljima na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju drage nam pokojnice. Veliko hvala dr. opće prakse Vesni Oskoruš, sestri Jasminki Golubić i liječnicima i osoblju Interne bolnice u Varaždinu na pružanju pomoći u zadnjim trenucima njezinog života. Hvala velečasnom Josipu Hadroviću na toplim riječima i ispraćaju drage nam pokojnice.

Uvijek ćeš biti u našim mislima i srcima.

Ožalošćeni sin Tomislav i Marijana

UMIROVLJENIČKI krediti do 100.000 kn bez jamaca, zatvaranje ovrha i blokada. Mob. 099/6390-590 ozn.1213

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, tasta i svekra

POZAJMICE i krediti kamata 4,99 % za umirovljenike, zaposleni do 30.000 € bez jamaca. Mob. 099/6390-477 ozn.1213 KREDITI! Zatvaranje svih zaduženja, blokada, Fine, na 12 g. do 30.000 €, kta od 8,7 %. Mob. 099/579-5712, 095/878-6858 ozn.1216 KREDITIRANJE! Bez kreditne sposobnosti, hipoteke, stalnog zaposlenja, preko investicijskih fondova, zatvaranje svih zaduženja – Fine, hipoteke i slično do 200.000 €.

Mob. 097/904-8722, 099/811-1319 ozn.1216 BANKOVNI krediti do 30.000 € bez jamaca, zatvaranje CL, ovrha, blokada. Pozajmice – odmah. Beskamatne pozajmice. Putem kreditnih kartica Diners, American, Master ZA-BA u roku 20 min. Umirovljenici do 80 g. već sa mirovinama od 800,00 kn – kta od 4,99 %. Mob. 092/1775900 ozn.1217 EXPRES pozajmice u 24 h do 20.000 kn. Za zaposlene i umirovljenike bez CL i HROK-a. Mob. 099/2033-998 ozn.701a

JOSIPA HOSNIJA iz Tužna preminulog 21. 3. 2013. u 64. godini života.

Dirnuti iskrenim suosjećanjem i pažnjom najtoplije zahvaljujemo rodbini, kumovima, svim susjedima, prijateljima, djelatnicima PZC-a Varaždin na upućenim izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama. Hvala župniku Alojziju Pakracu na dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Ožalošćeni: supruga Anka, sin Tomica, kćeri Jasminka i Jadranka, zetovi, snaha te unuci *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom suprugu

JOSIPU Puno je suza iz oka palo, otkada je Tvoje srce stalo.

Bol i tuga još su veći, jer ni zbogom nisi stigao reći.

Tvoja Anka *****

POSLJEDNJI POZDRAV

POZNANSTVA VATRENA XXL DAMA! Od 0-24 za erotske fantazije putem telefona, a možda i...nikad se ne zna! 064/400909 (tel/mob: 2,33kn/3,58kn/min) ozn.166c KOJA me hoće? Ženik 60 plus, Opatijac, situiran, sportski tip, traži ženicu do 55 g. Mob. 091/886-7611 ozn.700a

dragom tati

JOSIPU Otiš’o je otac naš polako, otiš’o je stazom što vijuga, otiš’o je s mirisima jutra, da l’ je znao da se vratit’ neće.

Tvoji: Tomica, Jasminka i Jadranka s obiteljima

SJEĆANJE Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale sa slikom

već od

100 kuna

na roditelje

ŠOKMAN MAGDU

i

† 28. III. 2011.

IVANA † 11. VIII. 1990.

Uvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

Vaša djeca s obiteljima

34

ZAHVALE I SJEĆANJA

REGIONALNI TJEDNIK || 26. ožujka 2013., br. 462

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na supruga i oca

na našu dragu mamu i baku

IVANA BROZDA

DAMIR ŽUPANIĆ

VERONIKU PLANTAK

29. III. 1981. - 29. III. 2013.

29. III. 2004. – 29. III. 2013.

30. 3. 2002. – 30. 3. 2013

Radost je kratka, a bol je duga.

No, ipak se čini, najduža je tuga.

Imati Tebe i biti dio Tebe naše je životno bogatstvo, a zajedništvom, ljubavlju i sjećanjima nadvladavamo prazninu koja je ostala Tvojim odlaskom.

Bio si i ostao uzor, inspiracija, misao i vodilja kroz život.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Uvijek ponosni na Tebe.

S ljubavlju,

Sin Martin s obitelji

SJEĆANJE

ZAHVALA

ZAHVALA

na roditelje

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i brata

ĐURE KOSA

VIDOVIĆ

Marija, Mario i Dario

MARIJU

preminulog 20. 3. 2013. u 70 g., nakon kratke i teške bolesti.

i

MIRKA

† 25. 3. 1968. – 2013.

† 29. 8. 1963. – 2013.

povodom smrti naše drage supruge, majke, svekrve, punice, bake i prabake

Čuvamo uspomenu na vas.

NADE HUMIĆ

Sin Stjepan s obitelji

preminule 15. 3. 2013. u 76. godini života.

Svim ljudima velikog srca, rodbini, prijateljima i znancima koji su s nama podijelili tešku bol ovozemaljskog rastanka, pružili nam utjehu, a pokojnu ispratili svojim prisustvom, svijećama i cvijećem, molitvom i pjesmom upućujemo veliko i iskreno HVALA.

SJEĆANJE

Vlč. MATIJA PREPELIĆ

IVAN JEREMIĆ

† 30. 3. 2007.

† 31. 3. 2007.

sestra Kata

Ožalošćena obitelj

Svima veliko hvala.

Tvoji najmiliji

supruga Snježana

Misa će biti u katedrali na Uskrsni ponedjeljak u 18 sati.

POSLJEDNJI POZDRAV

VELIKO HVALA povodom odlaska naše predivne lutkice

NADI HUMIĆ Bogu se dragom svidje sklopiti Tvoje umorne oči, a nama što tugujemo ostavio vjeru i nadu da ćemo Ti u susret doći.

TUŽNO SJEĆANJE

ANE KOS

na drage roditelje i brata

STOLNIK

Svim dragim ljudima koji su bili uz nas u našim najbolnijim trenucima i izrazili nam sućut, te svojim prisustvom uveličali posljednji ispraćaj naše male Ane, od srca veliko hvala.

Tvoji najmiliji

Posebno hvala sestri Slavici, sestri Katarini i dr. Petri Detoni koje su nam puno pomogle u našoj borbi za još pokoji dan života našeg anđela.

SJEĆANJE na drage roditelje

Ivana i Neven

JOSIPA † 16. 1. 2005.

MUŽEK

MARIJU † 28. 3. 2005.

vlć. VLADIMIRA † 5. 11. 2004.

S tugom, ponosom i pijetetom čuvamo uspomenu na vas.

Vaša obitelj

KATU

Izražavamo duboku zahvalnost rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima te svima koji su nam pomogli u najtežim trenucima, okitili odar cvijećem i svijećama te podijelili s nama tugu i bol.

Veliko hvala dr. Skoku te osoblju Odjela ORL-a Varaždinske bolnice, Općini Sračinec, NK Sračinec, firmi Vodogradnja. Hvala vlč. Siniši Dudašeku na lijepim riječima oproštaja, molitve i dostojanstvenom ispraćaju. Posebno hvala gđi Josipi Fajfar i djelatnicima cvjećarnice Orhideja na nesebičnoj pomoći u najtežim trenucima.

mali, veliki i stari Jeremići

*****

i

29. 3. 2009. – 29. 3. 2013.

25. 3. 2011. – 2013.

Uvijek ste u našim mislima i molitvama.

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog tateka i djeda

Kći Ana s obitelji

IVANA VIDOVIĆA SJEĆANJE na

IVANA MUŽEKA 26. 3. 2007. – 26. 3. 2013.

SJEĆANJE

STANKO HENČIĆ

IVANA

16. 3. 2011. – 2013.

Tvoja mama, sestra Jadranka, Sandra i Davor

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

30. 3. 2011. – 30. 3. 2013.

SJEĆANJE Tko je ljubavlju vezan, nikad se ne rastaje.

na

JOSIPA KRIŽANCA Tvoja Božena, Natalija i Željko s obitelji

27. 3. 2011. – 27. 3. 2013.

Uvijek si u našim srcima i mislima.

Tvoji: supruga, sinovi i kći s obitelji

SJEĆANJE SJEĆANJE povodom godišnjice smrti

ANE HARJAČ

MIODRAG BRKUŠANIN 21. 3. 2011. – 21. 3. 2013.

S ljubavi i poštovanjem.

Tvoji najmiliji

6. 4. 2012. - 6. 4. 2013.

Od sina Josipa, snahe i unuke Rosane

SJEĆANJE

SJEĆANJE

28. 3. 2011. - 28. 3. 2013.

na mamu, baku i punicu

Uvijek zaboli jače, uvijek u ove dane.

Uzalud ostaje nada da vrijeme liječi rane.

S ljubavlju i tugom.

VERA SKUPNJAK

IVKU KUPINIĆ 1. 4. 2007. – 1. 4. 2013.

Godine prolaze, a sjećanje na Tebe ostaje.

Tvoji: sin Stanko, snaha Dušanka, unuci Ivica i Tamara

Tvoja supruga Božica s djecom

SJEĆANJE na našeg voljenog

ing. ROBERTA KLJUIĆA 21. 3. 2011. – 21. 3. 2013.

Robica!

Naš najdraži cvijet si Ti, naša snaga, naše sve, bez Tebe živjeti, teško je.

Ti si sve što našim srcima treba, Tvoje riječi što dolaze s neba, da volimo Te više od svega, molimo Te, to uvijek znaj!

Počivaj u miru.

Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

SJEĆANJE na mamu, svekrvu, baku i prabaku

JOSIP KOKOT

VERU SKUPNJAK

30. 3. 2001. – 30. 3. 2013.

28. 3. 2011. – 28. 3. 2013.

Godine prolaze, a tuga ostaje.

Supruga, kći i sin s obitelji

Mirjana i Jasminka s obiteljima

SJEĆANJE na voljenu suprugu i majku

VESNU ZBODULJA 31. III. 2009. – 31. III. 2013.

Suprug Ivan te sinovi Robert i Mario

ZAHVALE I SJEĆANJA

26. ožujka 2013., br. 462 || REGIONALNI TJEDNIK

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenog i nikad zaboravljenog

na voljenu majku, suprugu, baku, prabaku i svekrvu

RUDOLFA BUŽANIĆA

VERONIKU BUŽANIĆ rođ. JEŽOVITA

1992. - 2013.

Dragi braco, ostao si trajno u nama, u svakom novom danu, svakom trenu, u svakom smijehu i suzi, u radosti i tuzi.

Hvala svima koji Te se sjećaju.

21. 4. 2012. – 21. 3. 2013.

Draga majčice, Bog Te nama uze, ostala je samo bol i suze.

Ti nas čekaj, mi ćemo Ti doći, pa će ova bol i tuga proći.

Dotle ćemo Tebi svijeće paliti, ali Te nećemo nikad zaboraviti.

Tvoji: seka Barbara, brat Josip s obitelji, tata Stjepan, kći Tajana, supruga Mirjana, nećaci, nećakinje, punica i ostala rodbina

Tvoji: kći Barbara, sin Josip, suprug Stjepan, snahe Marija i Mirjana, unuke Tajana i Irena, unuk Dalibor, praunuka Doris te ostala tugujuća rodbina

ZAHVALA

35

ZAHVALA povodom smrti drage nam kćeri i sestre

JASMINKE KUNIĆ Iskreno zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima na svesrdnoj pomoći i riječima utjehe.

Hvala djelatnicima B.M.V. na toplim riječima oproštaja od naše drage Jasminke. Hvala velečasnom Mariju i svima koji su našu Jasminku ispratili na vječni počinak i okitili odar cvijećem i svijećama.

Ožalošćeni: otac Franjo, majka Katica, brat Damir, šogorica Josipa, nećaci Lucija, Damjan i Patricija

POSLJEDNJI POZDRAV

povodom prerane smrti naše drage i voljene supruge, majke i bake

SJEĆANJE

LJERKE PREGLEJ

BERNARDICA VUGRINEC

preminule 13. 3. 2013. u 60. g. života.

29. 3. 2012. – 29. 3. 2013.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini i susjedima na položenom cvijeću ispraćaju na vječni počinak. Veliko hvala obitelji Sabljak na velikoj pomoći u teškim trenucima te vlč. Ivanu Žmegaču na dirljivim riječima pri ispraćaju. Posebno hvala poslovnom sustavu Vindija d.d., djelatnicima poslovnice Poreč. Veliko hvala poduzeću Oprema-uređaji d.d. Ludbreg i djelatnicima.

Kćeri Đurđica i Štefica s obiteljima

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj sestri

JASMINKI KUNIĆ † 15. III. 2013.

Bila si nam radost, utjeha i nada, u Tebi je bila neizmjerna snaga.

Imala si veliko srce, plemenitu dušu, beskrajnu ljubav za sve nas.

Voljela si ljude, prirodu i cvijeće, al’ za dug život nisi imala sreće.

Ne vidimo Ti osmijeh, ne čujemo Ti glas, al’ znamo da si tu, između nas…

Djelatnici šivaonice, pripreme i krojačnice B. M. V.

TEREZIJI PTIČEK

Ožalošćeni: suprug Krešimir, sinovi Dejan i Dragan, snahe Anita i Marija, unuci Petar i Klara

Počivala u miru Božjem.

Sestra Marija s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE na dragu mamu

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, svekrve, bake i prabake

LJUBICU BENKO

SJEĆANJE

SLAVICE STRMEČKI (POLANČEC)

28. 3. 2008. – 28. 3. 2013.

SLAVKO OROZ

preminule 21. ožujka 2013. godine

U tišini vječnog mira neka Te prate moje misli i molitve.

25. 3. 2012. – 25. 3. 2013.

S ljubavlju i poštovanjem,

Tvoja kći Ana s obitelji Tvoji: mama i sestra s obitelji

SJEĆANJE

SJEĆANJE na našu dragu mamu, baku, punicu i svekrvu

u 90. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima i susjedima na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama te na dostojanstvenom ispraćaju drage nam pokojnice. Hvala kapucinskoj crkvi na toplim riječima oproštaja i molitvi. Posebno hvala Obiteljskom domu Darabuš, vlasnici Aniti, svim sestrama koje su se požrtvovno brinule za našu pokojnicu i olakšale posljednje trenutke.

Ožalošćeni: sin Stjepan, kćeri Marica, Ivanka i Štefica s obiteljima

MILKU KUDELNJAK

AUGUST VITEZ † 5. 3. 2005.

BOŽICA HANJŠ † 29. 3. 1991.

JELENA VITEZ † 22. 6. 2010.

30. 3. 2010. – 30. 3. 2013.

ZAHVALA

Obitelji Gajić i Pahić

povodom smrti naše nezaboravne majke, punice i bake

SJEĆANJE

NADE BIŠKUP

ALAN ŠESTAK

preminule 19. 3. 2013.

Godine prolaze, a sjećanja ostaju.

25. 3. 2008. – 25. 3. 2013.

Vaši najmiliji

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Hvala svima koji Te se sjećaju.

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj prijateljici

MARIJANI CRNKOVIĆ pri odlasku na put bez povratka.

SJEĆANJE

Uvijek će nas pratiti Tvoj dragi lik.

na voljenog

Ožalošćeni: Vesna, Branko, Mija i Hrvoje

VLADIMIRA ŽUPANIĆA 29. 3. 1993. – 29. 3. 2013.

Ivanka, Melita, Dragica, Maca, Pepica i Mira

U našim srcima uvijek si s nama.

Supruga i djeca s obiteljima

ZAHVALA SJEĆANJE

MARIJA TENKO

IVANA MALIĆA

27. 3. 2011. – 27. 3. 2013.

preminulog u 68. godini života.

Zauvijek ćeš ostati u našim mislima i srcima.

Iskreno zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima i svim znanim ljudima na izrazima sućuti i dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

Ožalošćena obitelj Malić *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

SUPRUGU, TATI i DJEDU

Tvoja supruga, sin, kćeri i unuci

ZAHVALA povodom smrti dragog nam supruga i oca

BORISA DOŠEKA

povodom iznenadne i prerane smrti našeg dragog

Rastanak je s Tobom bio bolan, jer nam ni zbogom rekao nisi.

U očima suze, u srcima tama, a u našem domu praznina. Živjet ćeš vječno u nama.

u 81. godini života.

Duboko dirnuti iskazanom pažnjom i suosjećanjem u našim najtežim trenucima, zahvaljujemo rodbini, prijateljima, kolegama, susjedima koji su nam uputili usmene i pisane izraze sućuti te svojom nazočnošću, cvijeću i molitvama ispratili je na vječni počinak.

iznenada preminulog 19. 3. 2013. u 66. godini života.

Iskreno zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima i prijateljima na izrazima sućuti usmenim i pisanim putem, položenom cvijeću i svijećama te na dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak. Veliko hvala djelatnicima VII. OŠ Varaždin i ravnateljici Ružici Levatić na dirljivim oproštajnim riječima, Zajednici športskih udruga grada Varaždina, Školskom športskom savezu Varaždinske županije i kolegama Zlatku Zuberu i Zlatku Knolmajeru, djelatnicima Hrvatskog Telekoma, Geolaba i HZZO-a Varaždin, stanarima zgrade Zrinskih i Frankopana 11, obiteljskoj liječnici Jasminki Suhovršnik i sestri Vlasti, Ustanovi za zdravstvenu njegu u kući Kancijan, medicinskom osoblju Odjela za interne bolesti i Hitne medicinske pomoći. Od srca hvala na toplom ispraćaju, riječima utjehe, vjere i nade svećenicima župe sv. Vida Varaždin.

Tugujuća obitelj

VERA DENAC

JOSIP DENAC

2009. – 2013.

2011. – 2013.

Mirno spavajte. Čuvali vas anđeli.

Darinka i obitelj

POSLJEDNJI POZDRAV Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

Supruga Agata, sinovi Alen i Mario s Nikolinom

36

ZAHVALE I SJEĆANJA

REGIONALNI TJEDNIK || 26. ožujka 2013., br. 462

SJEĆANJE

SJEĆANJE

MIROSLAV MUMLEK

IGNAC HABEK

21. 3. 1993. – 21. 3. 2013.

28. 3. 2009. – 28. 3. 2013.

na dragog i voljenog supruga

Čuvamo Te u našim sjećanjima.

STANISLAVA GOLUBIĆA

Supruga Marija i djeca s obiteljima

27. 3. 2012. – 27. 3. 2013.

S tugom u srcu čuvamo uspomenu na Tebe.

TUŽNO SJEĆANJE

Roditelji, brat Nikola, sestra Sanja s obitelji

SJEĆANJE

Već godinu dana bez Tebe, Tvoje dobrote i ljubavi koja nikad ne umire kao i moja neizmjerna bol za Tobom koja govori više od riječi.

S tobom u mislima i molitvi.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj grob.

SJEĆANJE

MARIJA BOSILJ

IVAN LIBER

24. 3. 2005. – 24. 3. 2013.

26. 3. 2010. – 26. 3. 2013.

U tišini vječnog doma prate Te naše molitve i ljubav.

Tvoja supruga

Obitelji Bosilj i Hlapčić

Tata Ni jedan dan ne prođe bez pomisli na Tebe.

Zauvijek si u mom srcu i sjećanju.

U našim si mislima i srcima.

Supruga Đurđica i djeca s obiteljima

SJEĆANJE na voljenu nećakinju

*****

Vlado

SJEĆANJE

BOŽICU HORVATIĆ

*****

JOSIP FEGEŠ

rođ. BREGOVIĆ Po dobrom ćemo Te pamtiti, s poštovanjem i ponosom spominjati, u srcu vječno čuvati. Hvala Ti. S poštovanjem,

Postoji nešto što umrijeti ne može, a to su ljubav, ponos i poštovanje što si bio moj tata.

25. 3. 2002. – 25. 3. 2013.

Tvoji najmiliji

Nadica s obitelji

teta Božena i tetak Marijan

SJEĆANJE

SJEĆANJE

RUŽA TEŽAK

na voljenog supruga, oca i dedeka

IVANA NOVAKA

26. III. 2007. – 26. III. 2013.

Hvala svima koji Te se sjećaju i zastanu kod Tvog vječnog počivališta.

† 29. III. 2012.

Puno je suza palo kada je Tvoje srce stalo.

Sjaj svijeća i molitve naše neka Te prate, kad ne mogu da nam Te vrate.

Suprug i sinovi

Supruga i kći s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV povodom prerane smrti voljenom unuku

DANIJELU HOJSAKU Tvoja baka Marija Majcen *****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom nećaku i bratiću

DANIJELU HOJSAKU

na

MILJENKA GORUPA

BOLNO SJEĆANJE

1. 4. 2006. – 1. 4. 2013.

Tvoja teta Nevenka, tetak Marinko, sestrična Maja i bratić Dubravko s obitelji

na voljene roditelje

Prolaze godine i sati, ali sudbina ne može da Te, sine, vrati.

Hvala svima koji Te se sjećaju.

TUŽNO SJEĆANJE

VUGRINEC

Tvoji roditelji, nećaci i šogorica

na voljenog sina i brata

NEVENKA – NENU NOVAČIĆA VLADIMIRA

i

IVANKU

IVANA HERCEGA

† 8. I. 2010. † 26. IX. 2002.

U srcu mi je tuga, na grobu tišina, a u našem domu velika praznina.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomene na vas.

29. 3. 2006. – 29. 3. 2013.

Kći i unuka s obitelji

SJEĆANJE na voljenog

25. 3. 1993. – 25. 3. 2013.

Kad bih Ti barem mogla dati djelić života svoga, da Ti srce zakuca, da Ti se lice nasmije, i da sve opet bude kao prije.

Tvoja mama i sestra s obitelji

Prolaze godine, prolazi sve, ali sjećanje na Tebe ostaje.

SJEĆANJE

Supruga Anđelka, sin Vladimir i kći Ljiljana s obiteljima

ZAHVALA

na roditelje

povodom smrti dragog supruga

SJEĆANJE 26. III. 2011. – 26. III. 2013.

SAVE KARAMARKOVIĆA

SILOV

MILKA VUKOVIĆ JELKU

i

ABRAMA

Uvijek si u našim mislima i molitvama.

† 26. 3. 2012. † 16. 9. 1993.

S ljubavlju i poštovanjem,

Tvoji najmiliji

vaši najmiliji

preminulog 14. 3. 2013. u 63. godini života, nakon duge i teške bolesti.

Zahvaljujem svim susjedima, rodbini, prijateljima, medicinskom osoblju OB Klenovnik. Iskreno hvala kapelanu župne crkve Sračinec na dirljivim riječima oproštaja.

Ožalošćena supruga Ana

SJEĆANJE na mamu

MARIJU BEDENIK

U SPOMEN

VELIMIR HORVAT ing. građ.

SJEĆANJE

MIRKO NOVOSELEC

24. 3. 2010. – 24. 3. 2013.

31. 3. 2012. – 31. 3. 2013.

S ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Samo oni koji su Te cijenili i voljeli znaju koliko nam nedostaješ.

Uvijek u mislima, zauvijek u srcima.

Sandra, Davor, Spomenka

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

SJEĆANJE

Tvoja djeca s obitelji

SJEĆANJE

VILIM KURTANJEK 28. 3. 2003. – 28. 3. 2013.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

IVAN PINTARIĆ † 26. 3. 2012.

U vjeri i nadi.

Supruga Ana i sin Igor

28. 3. 2001. – 28. 3. 2013.

na voljenog brata

STJEPANA TUČIĆA

ANTUN PLANTAK

24. 3. 2011. – 24. 3. 2013.

28. 3. 2012. – 28. 3. 2013.

Zauvijek voljen, nikad zaboravljen.

Tvoje sestre s obitelji

Obitelj

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

dragom suprugu, ocu, svekru i djedu

na našeg dragog supruga, oca i djeda

ZLATKU GOLUBIĆU Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

IVANA ŠINCEKA 1. IV. 2004. – 1. IV. 2013.

Tvoji: supruga Dragica, sinovi Mario i Siniša s obitelji

Supruga i djeca s obiteljima

ZAHVALE I SJEĆANJA

26. ožujka 2013., br. 462 || REGIONALNI TJEDNIK

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

našem anđelu

IVAN NOVOSEL

na

27. 3. 2012. – 27. 3. 2013.

SLAVICU LAZAR

FILIPU Ma kako uzdiglo se srce klonuti mora, mora pasti, sudbino, prije no mu klone, o daj mu još jedanput cvasti.

Kad se već mora tom srcu ugasiti mladost, a zauvijek sa svojim blagom nek’ ne umre, već nek’ se rađa.

SJEĆANJE

Uvijek ćemo Te pamtiti, molitvom pratiti i u srcu zauvijek nositi.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

JOSIP HANJŠ 29. 3. 2012. – 29. 3. 2013.

Uvijek si u mojim mislima i molitvi.

Spavaj u miru anđele.

Tvoja Marija

*****

ZAHVALA

tragično preminulog 16. 3. 2013. u 24. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim dragim prijateljima, susjedima, rodbini i znancima koji su nam pomogli u najtežim trenucima te svima ostalima koji su ga ispratili na vječni počinak.

SJEĆANJE

21. III. 2008. – 21. III. 2013.

Sve odlazi kao tiha rijeka, uspomena na Tebe traje dovijeka.

na supruga, oca i djeda

Tvoji najmiliji

na

BARBARU POZDER 24. III. 2000. – 24. III. 2013.

S poštovanjem i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoji: sin, kći, snaha i zet

našem

ZAHVALA povodom smrti naše drage supruge, mame, bake i prabake

ALBINE FARKAŠ preminule 15. 3. 2013. godine

FILIPEKU

u 83. godini života.

SJEĆANJE

Volimo Te, ne zbog onog što jesi, nego zbog onoga što smo mi kad smo s Tobom. Volimo Te zbog toga što si nas oplemenio i usrećio više no što bi to mogla bilo kakva sudbina. Učinio si to samim time što si bio to što jesi.

EVICA TOPLOVEC 29. 3. 2011. - 29. 3. 2013.

Prošle su dvije godine dana, u srcu je ostala rana.

Na grobu Tvom tišina, a u domu našem velika praznina.

Tvoji: Ana, Mateja, Miro i Tena

Suprug Marko, kćeri, snaha i ostala tugujuća rodbina

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima koji su bili uz nas, izrazili nam sućut i svojim prisustvom uveličali posljednji ispraćaj.

Ožalošćeni: suprug Josip, sin Boro, unuk Dalibor sa suprugom Ivanom, praunučica Rina, snaha Ana i ostala tugujuća rodbina

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu suprugu, mamu i baku

SJEĆANJE

NADA PREMUŽIĆ

AGATU MAVREK

SJEĆANJE

31. 3. 2009. – 31. 3. 2013.

27. 3. 2009. – 27. 3. 2013.

Otišla si stazom s koje povratka nema, ostala je samo bol, tuga i vječna uspomena.

na drage roditelje

Tvoji: suprug Ivan i djeca s obiteljima

Suprug Ivan, kći Alenka i sin Mladen s obiteljima

BEŠVIR SJEĆANJE

SJEĆANJE

BARBARU POZDER

MATU LIBERA 25. 3. 2006. – 25. 3. 2013.

S poštovanjem i ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Tereza, kći Branka i sin Vlado s obiteljima

SJEĆANJE

Ožalošćeni: roditelji, sestra, bake, djed, teta, tetak, bratić i sestrična

na baku i prabaku

Vrijeme prolazi, a naše Te misli i molitve uvijek prate.

JOSIP BORŠĆAK

Veliko vam hvala.

SJEĆANJE

25. 3. 2010. – 25. 3. 2013.

SJEĆANJE

FILIPA CINGESARA

Supruga Ljubica, sin Stjepan, snaha Nadica, unuci Jurica i Petra

SJEĆANJE

MARKO POTOČNJAK

Suprug i kćeri s obiteljima

povodom iznenadne i prerane smrti našeg dragog anđela, sina, brata, unuka, bratića i nećaka

MILAN BLAŽI

29. 3. 2012. - 29. 3. 2013.

S ljubavlju i dubokim poštovanjem.

Snaha Štefanija Lazar

Tvoji: mama Vesna, tata Mario, seka Mia, Krešo, bake Ana i Slavica, deda Miki, teta Sanja, tetak Christian, bratić Lukas i sestrična Anna

26. 3. 2011. – 26. 3. 2013.

U tišini vječnog mira neka Te prate naše misli i sjećanja.

37

GABRIJELU † 28. III. 1998.

i

IVANA † 13. X. 1993.

S poštovanjem i tugom, sin Ivica, unuci Karmela i Bruno

BRANIMIR TKALEC 29. 3. 2011. - 29. 3. 2013.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenog supruga, oca, svekra i djeda

na našu dragu kći, majku i sestru

VLADIMIRA KERETIĆA

RENATU MARTINČEVIĆ

30. III. 2007. - 30. III. 2013.

U očima suza, u srcu tama, iako vječni san snivaš, uvijek ćeš biti s nama.

31. III. 2012. – 31. III. 2013.

Godine prolaze, ali sjećanje ostaje.

Zauvijek si u našim mislima i srcima.

Tvoji: unuci i praunuci

Mama, Mateja, Andreja, Filip i brat

Tvoji najmiliji

38

S RAZNIH STRANA

REGIONALNI TJEDNIK || 26. ožujka 2013., br. 462

Varaždinci i dm-ovci zajedno čistili Aquacity

s raznih strana

Unatoč hladnoći, brojni Varaždinci u subotu prijepodne pridružili su se djelatnicima dm-a u volonterskoj akciji “Očistimo hrvatske vode zajedno” koja je održana na Aquacityju, a građanima se pridružio i zamjenik varaždinskoga gradonačelnika Vjeran Radelić, te ronioci udruge Dinaridi-DISKF. Dijana Košić, područna menadžerica dm-a istaknula je kako su organiziranjem ove akcije pokazali da svatko može dati svoj doprinos zaštiti okoliša te je zahvalila svima koji su im se pridružili u čišćenju “varaždinskog mora”. Akcija Očistimo hrvatske vode zajedno predstavlja završnicu dm-ove H20 turneje koja je tijekom ožujka, uz Varaždin, posjetila Šibenik, Karlovac i Osijek kako bi educirala građane o važnosti očuvanja voda, ali i prvo u nizu događanja sveobuhvatne ekološke inicijative dm green city project, čiji je cilj educiranje i uključivanje građana u akcije radi očuvanja prirode.

www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Mistifikacija ljubavi 26. ožujka u 18 sati u kinu Galerija počet će predavanje “Mistifikacija ljubavi”. O tome što je u ljubavi tako mistično, kako se odražava na ljudske odnosi i što je ljubav zapravo, govorit će Dubravko Šokčević, ravnatelj Obiteljskog centra Varaždinske županije. Predavanje je ujedno i najava za novu grupu za trening Reformuliranje ljubavi u organizacjiji Obi-

teljskog centra Varaždinske županije koja je u planu za drugu polovicu travnja. Nakon predavanja u 19.30 slijedi posljednji film frankofonskog ciklusa “Pričaj mi o ljubavi”.

U travnju kino odlazi na lagani “face lifting”, a sve kako bi bilo još ljepše i funkcionalnije te, naravno, spremno za novi početak i 4. VAFI koji će se održati od 25. do 28. travnja.

USKRS Uoči Uskrsa, mons. Josip Mrzljak vjernicima uputio uskrsnu poruku

Svima sretan Uskrs!

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- S novim nasljednikom sv.

Petra, papom našim Franjom, idemo ususret vazmenim blagdanima. Njegov predčasnik papa Benedikt XVI. uveo nas je u Godinu vjere. I mi se uključujemo na taj put kojim Crkva hoda kroz povijest dijeleći sa svijetom i ljudima našega vremena radosti i nade, žalosti i tjeskobe, posebno siromašnih i obespravljenih – navodi u svojoj uskrsnoj poruci mons.

Josip Mrzljak koju je uputio vjernicima povodom najvećega kršćanskoga blagdana.

Mons. Josip Mrzljak

Bože, da češćim slušanjem tvojih riječi provodimo ovo

korizmeno vrijeme, kako bismo Krista, naš Vazam, što odanije počastili ovog Uskrsa” – rekao je mons. Mrzljak, koji je pozvao vjernike na molitvu upućenu Gospodinu da nam svima u ovom svijetu u kojem smo svakodnevno izloženi različitim informacijama koje stižu sa svih strana, pomogne naći vremena za slušanje Božje riječi. - Riječ Božja nije samo slušanje ili čitanje, ona pretpostavlja otvorenost uma i srca da nas ta riječ prožme, postane stvarna i djelotvorna u našem životu. Riječ Božja je i zahtjevna. Ona nas ne mami tjelesnim užicima i jeftinim obećanjima, nego traži nošenje svagdanje-

Što činimo?

U našoj domovini mnoge obitelji i mnogi pojedinci ovih dana prolaze kroz razne životne teškoće.

- Neki ostaju bez zaposlenja, nekima su uskraćene zaslužene plaće, neki trpe zbog bolesti i starosti, neki proživljavaju obiteljske tragedije, roditelji strepe nad budućnošću svoje djece i pitaju se kakav odgoj dobivaju u školi i društvu općenito. Možemo li prolaziti mimo njih i ne vidjeti teškoće u kojima se nalaze? Što možemo učiniti? Jesmo li nemoćni u svemu tome? Ovih dana molili smo u časoslovu: “Dopusti,

Uskoro pravilnici i statuti Tijekom korizme, Varaždinska biskupija održala je pet susreta s vjernicima laicima. Preč. mr. Josip Koprek, predstojnik Obiteljskog centra i povjerenik za katoličke udruge, rekao je kako su nakon tih susreta zaključili da velik dio vjernika laika ima veliku želju i volju za uključivanje u rad svojih župa.

- Ovim susretima htjeli smo ih u toj njihovoj spremnosti i volji učvrstiti i podržati te ih potaknuti na još veći angažman. Želimo u dogledno vrijeme to njihovo sudjelovanje i suodgovornost u životu župa podići na još višu razinu, pa ćemo izraditi statute i pravilnike župnih pastoralnih vijeća kako bismo dali novi impuls njihovom djelovanju, osobito u onim župama gdje ta vijeća ne funkcioniraju na najbolji način. Želja nam je da se na temelju toga zauzeti vjernici još više i kvalitetnije uključe u život svojih župa – istaknuo je preč. Koren.

ga križa, nasljedovanje Isusa Krista i vodi nas kroz smrt u život. Uskrs je radosna proslava života. Proslava ovozemaljskog vremenitog života, ali i još više vječnoga života u zajedništvu s uskrslim Gospodinom. Pođimo zajedno tim putem jer ćemo na taj način počastiti Krista u proslavi ovogodišnjeg Uskrsa. Neka vam je svima sretan i blagoslovljen Uskrs – zaključio je na kraju svoje poruke mons. Mrzljak koji se na tradicinalnom susretu s medijima osvrnuo i na izbor novog poglavara Katoličke crkve. - Uoči konklava i ja sam razmišljao o tome kakav će biti Petrov nasljednik i očekivao sam mlađeg papu po godinama.

No sjećamo se pape Ivana XXIII. koji je, usprkos godinama, napravio pravi preokret u prošlom stoljeću sazvavši Drugi vatikanski sabor, koji i danas ima odjeka u Crkvi i u svijetu. Novi papa Franjo već je samim odabirom svojeg imena naznačio da će biti nešto drugačiji od svojih prethodnika, a i svaki papa u svoju službu unosi nešto svoje.

Prijašnji papa Benedikt potaknuo je da pomno promišljamo o sadržaju naše vjere, dok nas je papa Franjo već počeo poticati da se preispitamo na koji način ta vjera živi i ostvaruje se u svakidašnjem životu – istaknuo je mons. Mrzljak.

HUMANO Obiteljska shopping destinacija podržala čak dvije dobrotvorne akcije IMPRESSUM UPRAVA Zdenka Jagić Ivica Kruhoberec Vesna Margetić-Slatki

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin

LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

FOTOREPORTERI GLAVNI UREDNIK Siniša Sović Ivica Kruhoberec Oliver Knolmajer ikruhoberec@regionalni.com foto@regionalni.com ZAMJENIK GlAVNOG UREDNIKA Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com POMOĆNIK GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić iharaci@regionalni.com NOVINARI Tihana Drumev tihana@regionalni.com Višnja Gotal visnja@regionalni.com SURADNICI Damir Ivančić Gordana Igrec Denis Peričić

GRAFIČKA REDAKCIJA Vlatka Lešić vlatka@regionalni.com Sandra Malenica sandra@regionalni.com Mirta Brozičević mirta@regionalni.com Maja Denac maja@regionalni.com PRODAJA: Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

humanitarno!

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Augusta Šenoe 1o pon: 8 - 12 uto: 8-13 sri - pet: 8 - 16 Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 8 - 20 h subotom: 8 - 13 h NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 9 - 16 h subotom: 9 - 12 h LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1 pon - pet: 8 - 17 h

IVANEC Poljodom MALI OGLASI: Gospodarska 2 malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Na prostorima Shopping Parka SUPERNOVA Varaždin u subotu su održane dvije humanitarne akcije: “Dan narcisa” te “I kuna je dovoljna”. Brojni građani koji su tog dana tijekom prijepodneva svratili do svoje omiljene shopping destinacije zastali su na štandovima udruga koje su provodile akcije i dali svoj prilog za prevenciju i rano otkrivanje raka dojke, odnosno

za pomoć djeci, mladima i odraslima koji boluju od malignih bolesti.

- Poznato je kako SUPERNOVA Varaždin od početka svojeg postojanja rado participira u akcijama humanitarnog karaktera, a taj ćemo kontinuitet i dalje nastaviti – najavila je Patricija Tkalčec, Center Manager objekta koji u okviru 56.000 m² raspolaže s više od 20-ak trgovina, a uskoro otvara i tri nove.

Cilj ovogodišnje akcije Dana narcisa je promocija kupnje linearnog akceleratora za intraoperativnu radioterapiju, a sve u sklopu nacionalnog programa liječenja raka dojke.

Humanitarna akcija “I kuna je dovoljna”, kojoj je cilj potaknuti građane da svojim malim prilogom pomognu oboljelima od malignih bolesti osmišljena je kao akcija koja se provodi vikendima na području velikih shopping centara, pa joj je tako ove subote domaćin bila varaždinska shopping destinacija SUPER-

NOVA, čije projekte možete pratiti na WWW.SUPERNOVA.HR.

VODIČ

26. ožujka 2013., br. 462 || REGIONALNI TJEDNIK

39

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – USKORO TOPLIJE

Snijega će biti i tijekom utorka. Može ga pasti još 5-10 cm, a bit će praćen neugodnim hladnim sjeveroistočnim vjetrom. Temperatura cijeli dan od - 4 do - 1 °C. Prava zima. Na cestama je moguća poledica. Nešto malo bolje vrijeme očekuje se u srijedu. Čini se bez oborina. U četvrtak nakon hladnog jutra danju ipak malo toplije. Petak će biti oblačan i kišovit. Prognostički materijali za uskrsne blagdane nisu baš naklonjeni lijepom vremenu. Čini se da ostaje puno oblaka s povremenom kišom. Malo će biti toplije, ali nisu to još uvijek one prave proljetne temperature. Izgleda da uskrsni doručak ili ručak ne možemo planirati na otvorenom. Iako će povremeno biti i sunca, nema još onog trajnog lijepog vremena. Nadajmo se samo da neće biti problema s vodostajima rijeka. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 kn/min iz fiksnih te 4,78 kn/min iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (Prognozu izradila udruga Crometeo 25. 3.)

ROĐENI:

PREPORUKA: Rock, soul, blues u Rogozu

Vesela Zoi

Varaždinski bendovi Mel & The mindmills i Bangin’ chimps nastupaju ove subote, 30. ožujka, u Podrumskoj sceni Zvonimir Rogoz u Varaždinu. Mel & The mindmills je bend koji prepoznaju generacije što su odrastale s glazbom šezdesetih. The bangin’ chimps iznenadit će vas obradama klasičnih rock-skladbi, ali i autorskim pjesama. Ulaznice se mogu kupiti prije koncerta, a njihova je cijena 10 kuna.

Zoi je kujica srednjeg rasta stara oko godinu dana. Izrazito je dobroćudna i prilagodljiva, vedra i zaigrana.Socijalizirana je i zna osnovne naredbe pa pretpostavljamo da se izgubila. Molimo vlasnika da se javi u udrugu Spas, a ako ju nitko ne traži, udomljujemo prekrasnu Zoi u novi, topli dom.

Udruga Spas 042/330-004.

VAŠE FOTOGRAFIJE

DJEVOJČICE: Jana Skrbnik, Manuela Slunjski, Paulina Težački, Roza Lukavečki, Vida Huzjak, Vita Baričević, Leona Balaško, Franka Posavec, Maša Popović, Ela Jenkač, Barbara Videc, Flora Nöthig, Laura Bužić, Korina Uroić i Helena Cepanec.

DJEČACI: Petar Vidić, Leon Erdec, Petar Stančin, Lukas Mesarić, Zoran Kolarić, Karlo Magić, Arsen Tušek, Eugen Hulec, Ivan Klopotan, Matej Mamić, Leon Prstec i Noa Samoborec.

BLIZANCI: Leo i Zara Cikać.

Svoje fotografije šaljite nam na foto@regionalni.com

VJENČANI: Anita Bajić i Ivica Kozjak, Dijana Jukić i Damir Magdalenić

UMRLI: Ivan Mašić (49), Jura Potrebica (3), Terezija Ptiček (83), Zlatko Golubić (70), Ana Kos (2), Pavao Tropša (85), Nada Biškup (80), Boris Došek (65), Slavica Strmečki (90), Marija Silva Novosel (76), Štefica Slunjski (82).

Pravila za slanje fotografija - Svatko smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 2 MB. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete nećemo objaviti.

www.regionalni.com

Ana Petek - Varaždinska noć

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KAZALIŠTE 26. ožujka (utorak) DIMNJAČAR u 20 sati, Velika scena -(u sklopu 4.

Tjedna smijeha Ljubomira Kerekeša (ulaznice u slobodnoj prodaji) 27. ožujka (srijeda) – SVJETSKI DAN KAZALIŠTA RUKE PO RANKU u 20 sati, Scena Zvonimir Rogoz (ulaznice u slobodnoj prodaji) 29. ožujka (petak) HYSTERIA LANE, produkcija Kazališnog studija mladih HNK Varaždin u 20 sati, Scena Zvonimir Rogoz (besplatne ulaznice na blagajni kazališta) KNJIŽNICA Odjel za odrasle (Trg slobode 8a) i Odjel za djecu (vila Bedeković, A. Cesarca 10) ponedjeljak – petak 7.30

– 19.30 subota 7.30 – 13.00 Odjel za mlade, Odjel strane literature (vila Bedeković, A. Cesarca 10) i Ogranak Banfica (N. Tesle 20) ponedjeljak, utorak, srijeda 13.30 – 19.30 četrvrtak, petak 7.30 – 15.00 subota 7.30 – 13.00 MUZEJI Stari grad utorak – petak 9.00 – 17.00 subota i nedjelja 9.00 – 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav – Galerija starih i novih majstora utorak – petak 9.00 – 17.00 subota i nedjelja 9.00 – 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca utorak – petak 9.00 – 17.00 subota i nedjelja 9.00 – 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića utorak – nedjelja 10.00 – 13.00 i 17.00 – 20.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno KINO GALERIJA www.kino-galerija.hr Gajeva 1, Varaždin 26. ožujka (utorak) MISTIFIK ACIJA L JUBAVI, predavanje u 18 sati PRIČAJ MI O LJUBAVI (Dani frankofonije) u 19.30 sati

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU 26. ožujka (utorak) TUŽNA VEZA u 18 sati MORAMO RAZGOVARATI O KEVINU u 20 sati 27. ožujka (srijeda) IGOR GERŽINA, jazz u 20 sati 28. ožujka (četvrtak) ŽRTVE ZEMLJOPISA 2: POVRATAK ŽRTVE, tribina ČČ u 20 sati

31. ožujka (nedjelja) PET LEGENDI u 16 sati Od 25. do 30. ožujka DRAMSKE RADIONICE ZA DJECU u 17 sati

40

ZADNJA

REGIONALNI TJEDNIK || 26. ožujka 2013., br. 462

SRAČINEC Trg svetog Mihaela uoči Uskrsa opet dobio poseban prigodni ukras

Što je Uskrs bez pisanice Uoči Cvjetnice i Uskrsa, Trg svetog Mihaela u Sračincu opet ima poseban ukras: pisanicu višu od jednog metra. Već po tradiciji, veliku pisanicu su postavili članovi Udruge žena Preslica, koji se za nju i brinu, a u pomoć su im ovaj put priskočili i gosti, članovi Kluba Slavonaca Varaždin.

Autor pisanice je Vladimir Flegar, umjetnik koji najčešće izrađuje topijare, žive skulpture od biljaka koje je nekoliko

Najklinceza Varaždina Magdalena Pintarić izabrana je za najklincezu Varaždina. Osmogodišnjakinja je u edukacijskoobiteljskom projektu osvojila žiri plesnom točkom u vlastitoj koreografiji i dizajnerskim crtežima: Kad odrastem, želim biti dizajnerica - naglasila je najklinceza. Što je ipak bilo presudno da Magdalena ponese titulu, pojasnila je voditeljica projekta, Lena Radanović: - Magdalena je pokazala dobru snalažljivost na “vrućoj stolici” gdje si roditelji i djeca uzajamno postavljaju pitanja.

Buduć i da se pr ijavio samo jedan dječak, najklinac nije izabran.

Zeko-express u subotu

godina izlagao na izložbama cvijeća.

No povremeno se bavi i slikanjem.

- Motivi na pisanici su uskrsli Krist, anđeo Mihael, zaštitnik župe Sračinec te crkve u Sračincu i Svibovcu Podravskom. Napravljena je od stirodura, modernog materijala

od kojeg se inače izrađuju fasade. Na osnovni oblik nanesen je kit, uzorci su naslikani vodootpornim bojama, a na kraju je lakirana bezbojnim lakom – otkrio je autor.

Osim velikih, u Sračincu su se ukrašavale i male pisanice na radionici

Uskrsni koncert u Lepoglavi

“Zeko traži pisanicu” U povodu Uskrsa, najvećeg kršćanskog blagdana, Društvo Naša djeca Varaždin organizira igru “Zeko traži pisanicu” koja će se održati u srijedu 27. ožujka u 17 sati na prostoru Staroga grada u Varaždinu. Sve koje dođu čeka zabavna igra i radionica pisanica, a

mališane očekuju i slatke nagrade. Iz Društva DND Varaždin pozivaju roditelje da djecu dovedu kostimiranu u zečiće kako bi ugođaj bio potpun. Okupljanje je u 17 sati ispred palače Sermage, a u slučaju kiše program neće biti održan, poručuju iz DND-a Varaždin.

Na uskrsni ponedjeljak, 1. travnja, s početkom u 19 s at i u Domu kulture u Lepoglav i održat će se Uskrsni koncer t. Nastupit će ženski pjevački zbor Collegium artisticum koji vodi Anka Žulić, tamburaški orkestar Biseri iz Kamenice pod vodstvom Franje Ježeka te učenici Glazbene škole iz Lepoglave.

Organizator ovog događanja je Turistička zajednica grada Lepoglave.

koju je organizirala udruga Preslica.

Na radionici su sudjelovala djeca iz učeničke zadruge Zvir Osnovne škole Sračinec, a bila je to prilika da se djeca i svi zainteresirani upoznaju s tehnikama i načinima ukrašavanja uskrsnih jaja i drugih ukrasa.

KARIKATURA

Posebni uskrsni vlak Zeko-express HŽ-a vozit će s varaždinskog kolodvora u subotu 30. ožujka na relaciji Varaždin – Ivanec i obratno. U vlaku koji iz Varaždina polazi u 15.45 sati bit će organiziran prigodni program za djecu koju će dočekati veseli Zeko s poklonima i mnoštvom iznenađenja. Više informacija o uskrsnom vlaku Zekoexpress može se pronaći na internetskoj stranici.

crta: Željko Pilipović