RT 476

PROF. DR. SC. NINO ŽGANEC o socijalnoj politici

Str. 8.-9.

ISSN 1846-8969

Regionalni 40.000

Plus

Tjednik

BESPLATAN PRIMJERAK

BROJ 476 II 2. SRPNJA 2013. II www.regionalni.com

TOČNO U PONOĆ 1. srpnja Hrvatska je postala 28. članica EU

Što nam (od)nosi članstvo u EU? Str. 2.-4.

 Ulazak u EU obilježen je proslavama diljem Hrvatske, pa tako i u Varaždinskoj županiji.

Slavilo se uz komorne orkestre i tamburaše, uz šampanjac i gemišt. Povijesni trenutak, kako se naziva ulazak Hrvatske u EU, djelovao je kao isforsirano veselje bez veselja

JOSIP JURATOVIĆ, parlamentarni zastupnik u njemačkom Bundestagu

I dalje ćemo podržavati RH, ali njezine zadaće ne možemo preuzeti na sebe!

Str. 4.

MARUŠEVEC

Stranica 13.

LITVA

Str. 20.-21.

Str. 4.-5.

HNS-ovi vijećnici “gurnuli” partnere iz SDP-a HSS-u

MEDIJSKO SVEUČILIŠTE

Jedan rektor, jedna ustanova dva centra

Str. 17.

2

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 2. srpnja 2013., br. 476

Točno u ponoć 1. srpnja Hrvatska je postala 28. članica EU

aktualno www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Što nam članstvo u Europskoj uniji sve (od)nosi?

Ulazak u EU obilježen je proslavama diljem Hrvatske, pa tako i u Varaždinskoj županiji.

Slavilo se uz komorne orkestre i tamburaše, uz šampanjac i gemišt. Povijesni trenutak, kako se naziva ulazak Hrvatske u EU, djelovao je kao isforsirano veselje bez veselja Piše: Višnja gotal visnjagotal@gmail.com

Čarobna frula U Varaždinu je u sklopu bogatog programa ulaska u EU pod pokroviteljstvom Republike Austrije izvedena i suvremena verzija opere Čarobna frula. Ovaj austrijski poklon svojevrstan je nastavak vrlo uspješne profesionalne suradnje s Varaždinskim baroknim večerima i Koncertnim uredom Varaždin. Sponzor ovog iznimnog događanja je bila i Supernova Varaždin.

Veleposlanik Južne Koreje u Vinici

Jedan od događaja kojim su stanovnici Općine Vinica obilježili ulazak Hrvatske u EU svakako je bio koncert glasovite pijanistice i profesorice klavira u varaždinskoj Glazbenoj školi Ane Marije Kyun.

Posebno iznenađenje priredio je glavni tajnik Veleposlanstva Južne Koreje u Hrvatskoj Kim Deuk Hwan koji je sa suprugom bio među posjetiteljima koncerta.

Načelnik Općine Marijan Kostanjevac na kraju je koncerta zahvalio sudionicama na izuzetnom programu, a posebno je zahvalio gospodinu glavnom tajniku što je posjetio Vinicu te svojim dolaskom u Vinicu uveličao ovaj izuzetni glazbeni doživljaj.

Radna mjesta u Sloveniji Stanovnike Općine Cestica ulazak u EU i više nego raduje. Naime, većina njih je do rata radila u Sloveniji kada su preko noći ostali bez posla. Točnije, u nekoliko dana – 1100 nezaposlenih. U Cestici je oduvijek bila tradicija da učenici nakon završetka osnovne škole odu za Sloveniju na daljnje školovanje te potom ostanu ondje i raditi. Načelnik Mirko Korotaj kaže: - Očekujemo da će se u sljedeće tri do četiri godine u Sloveniji opet zaposliti 40 posto naših ljudi. Općina ima šest tisuća stanovnika i 20 km granice sa Slovenijom.

Probajmo se na trenutak prisjetiti onog osjećaja kad cijelu godinu čekamo pomno planirani godišnji odmor, a kad datum napokon dođe – od svih osjećaja ostala je jedino letargija. Isto su se tako, ako je suditi prema njihovim izjavama, u nedjelju navečer osjećali stanovnici sjeverozapadne Hrvatske. Prvo smo čekali pristupne pregovore, pa potom o svakom poglavlju raspravljali mjesecima, onda su odjednom Englezi, čak i Nijemci počeli zahtijevati ono što od nikoga prije nas nisu... Stigao je ponedjeljak 1. srpnja. Hrvatska je postala 28. članica Europske unije. Čekajući, zaboravili smo što uopće čekamo. Eurofili jednako kao i euroskeptici. Svanulo je jutro, netko je žurio na posao, netko prespavao, dan je bio sunčan, kumice

Čekajući, zaboravili smo što uopće čekamo na placu proklinjale su one fiskalne blagajna kraj paradajza...

Europa? A, da...

Jednaki se dojam mogao steći u ponoć s 30. na 1. srpnja na najvećem graničnom prijelazu Varažinske županije – Dubravi Križovljanskoj.

Svečani ulazak Hrvatske u Europsku uniju dočekalo je desetak općinskih načelnika, načelnik policije Darko Jurčec, župan Predrag Štromar u pratnji dožupana, nekoliko carinika kojima je do ponoći službeno trajao zadnji radni dan, dvoje promrzlih konobara i novinari na zadatku. Špediterima koji su stajali sa strane sigurno nije bilo hladno – pomisao da većina njih sutra ostaje bez posla oblijevala ih je vrućinom.

Intonirane su himne hrvatske i Europske unije, načelnici su se slikali ispod zastave s 28 zvjezdica i sve je bilo gotovo dok je bilo šampanjca. Većina uzvanika je, pretpostavljamo, požurila na ormošku svečanost gdje je postavljen šator za 600 ljudi u kojem se besplatno gostilo do ranih jutarnjih sati.

Aktualno

2. srpnja 2013., br. 476 || REGIONALNI TJEDNIK

3

EU Unatoč ukidanju carine, nema otkaza

S granica carinici samo premješteni TREBA ZNATI Hrvatski građani će od 1. srpnja moći prelaziti unutarnje granice EU s važećom osobnom iskaznicom, ako je izdana nakon 1. siječnja 2003. Putovnice trebaju i dalje za zemlje koje su članice šengenskog gospodarskog prostora, ali ne i Unije – Norvešku, Island, Lihtenštajn i Švicarsku.

Novost je uvođenje dječjih osobnih iskaznica. Osobama mlađima od 21. godine osobna će vrijediti pet godina. Putovnica neće trebati niti za ulazak u BiH, Crnu Goru, Kosovo i Srbiju dok se za Makedoniju još ne zna.

Ulaskom u Uniju postupno će se promijeniti gotovo svi osobni dokumenti, ali ih građani neće morati zamijeniti do isteka njihove valjanosti.

Iznimka su tek osobne

iskaznice izdane prije 1. srpnja 2003. koje će i dalje vrijediti u Hrvatskoj, ali se s njima neće moći prelaziti granice. Iako se od lipnja već izdaju nove osobne iskaznice, u MUP-u naglašavaju da ih građani ne moraju mijenjati jer stare iskaznice vrijede do datuma do kojeg su izdane. Neće trebati mijenjati ni vozačke dozvole koje će se od 1. srpnja izdavati u kartičnom obliku, kao ni prometne ili valjane putovnice.

Nove automobilske regi-

starske pločice s logom EU već su izrađene, ali se zasad neće mijenjati. Do uvođenja registracija s europskim logom, vozilo mora biti označeno naljepnicom međunarodne oznake države.

Registarske pločice ne trebaju se mijenjati.

Zajednička granična kontrola (“One Stop Control”) obavljat će se za početak na 37 graničnih prijelaza sa Slovenijom, a postupno će se uvesti i na ostalim prijelazima. Zajednička kontrola na granici s Mađarskom bit će na sedam prijelaza, od čega na tri odmah od 1. srpnja.

Granični policajci tako u načelu više ne bi trebali postavljati pitanja o svrsi putovanja, odredištu ili posjedovanju novca za uzdržavanje.

Plaća: 2 tisuće kuna manja

Piše: Višnja gotal visnjagotal@gmail.com

U Hrvatskoj su do nedjelje bile tri tisuće carinskih službenika, od čega njih 270 u Carinarnici Varaždin. Prema riječima dosadašnjeg pročelnika varaždinske Carinarnice, Romana Laptoša, nitko od njih neće dobiti otkaz.

- Svi su već preustrojeni i od ponedjeljka rade na novim radnim mjestima - kazao je Laptoš.

Carinici su premješteni u Zagreb, Koprivnicu ili Varaždin. Premda otkaz neće nitko dobiti, novim preustrojem, sigurno će biti onih koji će ga morati – dati.

Osim promjene radnih mjesta zbog kojih će mnogi carinici morati posegnuti za najnepoželjnijom mjerom – otkazom, plaća onih koji ostaju smanjit će se za gotovo punih 2 tisuće kuna.

Toliko su, naime, iznosili dodaci za rad na granici.

Špediterima otkazi Ukidanje carine automatski povlači za sobom puno otkaza za špeditere, koji su se sada našli u velikim problemima. - Bit će puno manja potražnja špeditera. Doslovno – 80 posto.

Budući da će se sva roba Europske unije od sada tretirati domaćom i neće biti carinjena. Dakle, neće biti potrebni niti špediteri, kao posrednici u carinskoj dokumentaciji - zaključio je Roman Laptoš.

Carinska kontrola bit će učinkovitija, ali se očekuje puno više šverca

Međunarodni maraton Trkački klub “Marathon 95” iz Varaždina 30. lipnja organizirao je simboličnu utrku, pod pokroviteljstvom predsjednika RH, u kojoj su sudjelovati trkači iz Hrvatske te Slovenije i Mađarske. Utrku od Ptuja do Varaždina i od Nagykanizse preko Čakovca do Varaždina trčalo je 28 trkača.

Dvije su se skupine susrele u Varaždinu kod dravskog mosta, a potom zajedno trčale do Trga kralja Tomislava. Među maratoncima je bila i šefoica Kabineta predsjednika Republike, Danica Juručić Spasojević.

- Zbog djece si ne mogu priuštiti svakodnevno putovati, primjerice u Zagreb. Taman da i organiziraju prijevoz, to su barem dva sata duljeg odsustva od kuće, a kuda ću s djecom? Isto tako, treba reći da su neki od nas za lokaciju novog radnog mjesta saznali tek zadnji radni dan. Toliko o “pripremama” - govori nam jedna carinska službenica.

Na dugogodišnje tvrdnje kako je hrvatska carina “danas spremna ući u Uniju”, naša sugovornica, uz ogorčeni smijeh, odmahuje rukom.

- Ma lako je pričati bajke.

Evo, sada im, primjerice, s carine trebaju stolovi, stolice i kompjutori, ali to im još barem deset dana ne možemo proslijediti jer nismo dovršili sav posao - kaže.

Carinskim prijelazom Dubrava Križovljanska godišnje je prolazilo oko 140 tisuća kamiona i 2,5 milijuna putnika.

Od stranaca su uz, naravno, Slovence, najbrojniji Nijemci i Nizozemci.

Carinom se do sada proračun punio s 35 milijardi kuna dok

će sada ta brojka pasti na 10-12 tisuća, gotovo 80 posto manje.

Jo š d a carinici nemaju veće ovlasti nego do sada, brojka bi bila i manja.

- Startamo od nule. Do sada se primjenjivala carinska tarifa donesena na godišnjoj razini, a sada će se kvota mijenjati na dnevnoj bazi. Unatoč sma-

njenom broju, sada ćemo biti učinkovitiji jer su nam ovlasti Europskim carinskim sustavom veće - kaže Laptoš koji je novim preustrojem premješten u Ministarstvo financija u Zagrebu.

Premda Roman Laptoš kaže da će sada carinska kontrola biti učinkovitija, ističe da se očekuje puno više šverca.

Vesna Pusić šetnjom preko mosta u Murskom Središću ušla u EU

4

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 2. srpnja 2013., br. 476

LEPOGLAVA Lepoglava je ulazak u Europsku uniju proslavila družeći se s gostima iz Poljske

Lepoglava spremna ušla u EU

S građanima Lepoglave ulazak u Europsku uniju proslavili su i predsjednik Donjeg doma poljskog parlamenta i zamjenik predsjednika Senata Grad Lepoglava je ulazak u Europsku uniju proslavio s jednim od svojih najvećih kulturno-gospodarskih partnera, Poljskom.

Poljaci su u Lepoglavu poslali visoko rangiranu delegaciju. U grad iznimno bogate prošlosti i budućnosti koja obećava, stigli su predsjednik Donjeg doma poljskog parlamenta – Sejma, Eugeniusz Grzeszczak i zamjenik predsjednika Senata, Jan Wyrovinski. Suradnja sjeverozapadnog hrvatskog grada i europske zemlje bogate tradicije, počela je zahvaljujući pavlinima, koji su, komotno se može reći, kreatori suvremene Lepoglave.

Pavlini su osobito bili povezani s gradom Čestohovom, poljskim pandanom Marije Bistrice. - Nakon ukinuća pavlinskog reda u Hrvatskoj, mnogi od njih novi su dom našli upravo u tom poljskom gradu. Tako su ondje još i danas brojne knjige i vjerske relikvije koje su protjerani redovnici uspjeli ponijeti sa sobom. Čestohova je također dom najveće pavlinske relikvije - crne Madone, dok je najstarija replika te slike u Lepoglavi - priča nam gradonačelnik Marijan Škvarić,

koji je cirkulirao između službene delegacije i građana koji su u gradskom parku slavili ulazak u europsku zajednicu.

Bogata kulturna baština, poveznica malenoga grada i velike zemlje jest i čipka.

Grad Bobova često ugošćuje lepoglavske čipkarice. Usto, ove će godine Poljska biti država partner na tradicionalnom rujanskom festivalu čipke. - Osim toga, na festivalu će se održati i prezentacija kulturnog sadržaja pa će tako nastupiti i poljska orguljašica - govori Škvarić.

U sklopu kulturnih događanja gosti su imali priliku pogledati seoske igre koje su igrali još naši stari. Na večer je park prepušten zabavnom programu. Nastupio je Neno Belan i Fiumensi, tamburaši te Limena glazba Lepoglave.

Osim kulturnih, Poljska i Lepoglava planiraju i brojne zajedničke gospodarske projekte. Obje imaju uspješne rezultate u korištenju sredstava iz EU fondova. - Dogovorili smo međusobnu suradnju, a već neko vrijeme razmatramo najbolji način kojim bismo iskoristili dolazak 500 tisuća Poljaka koji svake godine posjećuju Jadran.

Budući da im je Lepogla-

Prezentacija u Poljskoj Nisu samo Poljaci ovoga vikenda doputovali u Hrvatsku, već su i Hrvati otputovali u Poljsku.

Delegacija Lepoglave i varaždinska Turistička zajednica na varšavskom su glavnom trgu, uz delegacije ostalih hrvatskih regija, prezentirale turističke potencijale sjeverozapadne Hrvatske.

U delegaciji se našla i lepoglavska čipkarica kako bi Poljacima prezentirala ovu kulturnu baštinu pod zaštitom UNESCO-a.

Nastupio je Neno Belan

va otprilike na pola puta, mogli bi se odmoriti ovdje, što bi značajno pridonijelo lepoglavskom gospodarstvu - najavljuje gradonačelnik te dodaje kako se s Poljacima pregovara i o suradnji u razvoju drvne industrije i poljoprivrede.

Uz kulturno-umjetnički program u nedjelju Lepoglava je, sada već kao ravnopravan član EU,održala proslavu na graničnom prijelazu Sv. Florijan. Ondje su djeca pri-

godno puštala u zrak plave balone, a priroda je učinila svoje pa je baš zapuhao zapadnjak te balone “ponio” prema EU. Želimo pokazati da nas granica ne dijeli već spaja - kaže Škvarić.

Nakon prebukiranog vikenda i priznanja da je ovaj trenutak nestrpljivo čekao, Marijan Škvarić zaključuje: - Nude nam se mogućnosti koje valja iskoristiti, a Lepoglava to zna i može. Citirao bih Poljake: “Nitko vam to

nije dao besplatno. Dobro ste se naradili za to”. Badava nam svima plakanje i sjedenje. EU potiče izvrsnost. Rukovodi se starom: Neću ti dati ribu već te naučiti kako da ju loviš.

Zvuči prepotentno ali nije.

I valja mu vjerovati da zna o čemu govori. Iz EU fondova Lepoglava je do sada financirala već 11 projekata.

Ulaskom u Uniju prostora za djelovanje bit će i mnogo više.

A Lepoglava ga, očigledno, zna iskoristiti.

SUSRET Josip Juratović, jedini Hrvat koji je parlamentarni zastupnik u njemačkom Bundestagu

I dalje ćemo podržavati Hrvatsku, ali njezine zadaće ne možemo nikako preuzeti na sebe!

Piše: gordana igrec

U vrijeme otkazivanja već najavljenog dolaska njemačke kancelarke Angele Merkel na svečanost povodom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, razgovarali smo s Josipom Juratovićem, članom njemačkog SPD-a i jedinim Hrvatom koji je aktivan sudionik političkog života u Njemačkoj kao parlamentarni zastupnik u njemačkom Bundestagu. Juratović se u Njemačku, u gradić Gundelsheim iz Koprivnice doselio kao 15-godišnjak zajedno sa svojom obitelji. Bilo je to sredinom 70-ih godina. Po zanimanju je automehaničar, koji je u tvornici Audi radio 22 godine.

Kada ste se aktivno uključili u politički život Njemačke?

U politiku sam se aktivno uključio 1982. kada sam osnovao podružnicu Socijaldemokratske partije mladeži u Heilbronnu i otada se broji moj politički staž. Paralelno uz politiku od 1983. godine sam u sindikatu te sam sindikalni povjerenik sindikata metalaca IG Metalla. Od 1997. godine član sam Upravnog odbora SPD-a za pokrajinu Ba-

den-Württenberg. Osim toga, danas sam zamjenik predsjednika parlamentarne skupine za BiH, Hrvatsku, Sloveniju te Jugoistočnu Europu i Egipat i član molitvenog doručka pri njemačkom parlamentu te član parlamentarnog kruga za automobilsku kulturnu baštinu, unutarnju plovidbu i željeznički promet.

Zašto ste odabrali upravo lijevu političku opciju za svoj politički angažman?

Kao radniku s doseljeničkom

pozadinom bliža mi je bila opcija SPD-a, a politici su me najviše privukli ciljevi poput pravde i socijalne pravde i očuvanja mira. Kao mladić u jednom desno konzervativnom malom gradiću i radnik u Audiju na pokretnoj traci jedina logična opcija bila je stranka lijeve orijentacije. SPD je stranka koja se bori za prava radnika i malih ljudi, za dobar posao i jake sindikate. Kao izuzetno aktivni sindikalac SPD mi odgovara i ja njemu.

Kako biste ocijenili parlamentarni život u Njemačkoj?

Njemačka parlamentarna politika nije bezgrešna, ali dobro funkcionira. Moji zastupnički kolege i ja radimo kao nacionalni predstavnici naroda i žestoki smo zagovornici opozicije u vladi. Nadam se da građanke i građani to primjećuju.

Ima li korupcije?

Korupcija kod zastupnika u Njemačkoj nije baš velika tema.

Mi iz SPD-a se zalažemo da se za podmićivanje zastupnika donese pravna regulativa za kažnjivo djelo.

A kako gledate na gospodarsku situaciju u Hrvatskoj?

Gospodarska struktura je prejednostavna, a nezaposlenost zaista previsoka. Na žalost i korupcija je još uvijek velika iako je Hrvatska uložila velike napore da je suzbije, mislim dakako na slučaj Ive Sanadera. Što za vas znači ulazak Hrvatske u EU? Pristupanjem Europskoj uniji Hrvatska je završila veliki proces. Ali to ne znači da je Hrvatska sve još završila. Ostaje tu velika tema poput područja prava koja se mora dalje rješavati. EU će i dalje podržavati Hrvatsku, ali njenu zadaću ne

mogu preuzeti na sebe. Ovdje građani Hrvatske moraju raditi pritisak da razvoj ide u pozitivnom smjeru. Osobno sam zbog pristupanja Hrvatske jako sretan, jer je Hrvatska uspješno došla do cilja jednog dugog političkog procesa.

Može li Hrvatska u EU očekivati potporu Njemačke?

Na temu borbe s korupcijom Njemačka može biti Hrvatskoj odličan primjer te pouzdan partner u daljnjoj suradnji.

Zašto je Republika Njemačka tražila izručenje Perkovića kojeg se tereti da je sredinom 80-ih godina 20. stoljeća po nalogu Udbe ubio hrvatskog emigranta u Münchenu?

Zato jer je to zločin koji se desio na njemačkom tlu i po njemačkom zakonu, a i po Europskom sporazumu je Njemačka dužna od Hrvatske tražiti isporučenje počinitelja.

No je li to doista stvaran razlog zbog kojeg kancelarka Angela Merkel neće biti nazočna na svečanom ceremonijalu u Zagrebu?

Ja ne mogu reći zašto neće doći. Izjava njenog ureda glasi “iz vremenskih razloga”.

Tvrditi nešto drugo bi bila spekulacija.

Kako gledate na “slučaj

Perković” u Hrvatskoj? Bi li se on doista dogodio da je, naime, Hrvatska na vrijeme odradila lustracijski proces?

Hrvatska je potpisnica Europskog sporazuma i po tom pitanju. Zločin nad ljudima drugačijih svjetonazora u jednoj zemlji demokratskih vrijednosti ne može nikad zastarjeti.

U fašističkoj Hrvatskoj, u komunističkoj Hrvatskoj i u nacional-postkomunističkoj Hrvatskoj je bilo mnogo raznovrsnih zločina i žrtava kojima je život uništen i koji ne traže ni revanšizam niti bilo kakvu odštetu jer im uništeni život nitko ne može odštetiti. Oni traže samo malo pravde npr. ispriku, a demokratsko društvo koje se prije svega zasniva na ljudskom pravu im mora to u ime pravde garantirati.

Nemoguće je da isti ljudi koji su služili tri diktature danas mirne duše manipuliraju demokracijom. Moram priznati da sam jako iritiran hrvatskom politikom koja pokušava po tom pitanju izigrati Europu prije no što Hrvatska uđe u EU i time stavlja teško izgrađeno povjerenje bez potrebe u pitanje što je pak pogubno za bilo kakvu daljnju, uključujući i privrednu suradnju s Hrvatskom.

2. srpnja 2013., br. 476 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLAS

5

6

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 2. srpnja 2013., br. 476

Košić i Leverić u Grazu

Za dvotjednu obuku u Francuskoj 31.380 eura

Izaslanstvo Varaždinske županije predvođeno zamjenikom župana Alanom Košićem boravilo je u Grazu na matineji „Dobro došla Hrvatska“ povodom ulaska Hrvatske u EU. Tu je bio i zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić te veleposlanik RH u Austriji Gordan Bakota. Organizator ove svečanosti je bio Centar za međunarodnu suradnju Štajerske, a domaćin dr. Christian Buchmann, ministar gospodarstva, europskih veza i kulture u pokrajinskoj Vladi Štajerske.

Va r a ž d i n skoj ž upa n iji odobren je projekt cjeloživotnog obra zova nja iz pod r učja civ i l ne za št ite „CIVIL PRO - Civilna zaštita i unapređenje prevencije u slučaju katastrofa u lokalnoj zajednici“.

Projekt vrijedan 31.380 eura trajat će od 17. do 30.

listopada kada će djelatnici operativnih snaga civilne zaštite Varaždinske županije boraviti u Francuskoj gdje će stjecati nova saznanja o sustavu civilne zaštite radi većeg razumijevanja rizika od poplava.

Također će steći znanja o propisima iz područja

francuske civilne zaštite te o njihovim operativnim snagama i odgovorima na hitne situacije.

Uz Varaždinsku županiju, partneri na projektu su općine Cestica i Nedelišće te Vatrogasna zajednica Varaždinske županije i Entente iz Provence.

POLITIKA Konstituiranje Općinskog vijeća Maruševca primjer borbe za vlast bez obzira na izbor

HNS-ovi vijećnici “gurnuli” partnere iz SDP-a u suradn

HNS-ovac Klen je pokušao osigurati većinu kako bi postao predsjednik Vijeća, ali mimo sporazuma koji je potpisao s partnerima iz SDP-a. Na kraju su koaliciji s HDZ-om, a HNS-ovci su bili protiv! Čelnika Općinskog vijeća tako je dobio SDP koji od 15 ima 2 vijećnika, baš kao i HNS. Najviše vijećnika, nj “Prisežem svojom čašću da ću dužnost vijećnika u Općinskom vijeću Općine Maruševec obavljati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu držati ustava RH, zakona i Statuta Općine Maruševe, te da ću se zauzimati za svekoliki napredak RH i Općine Maruševec.”

Za čiji napredak?

Ovo je tekst svečane prisege, koji su izrekli, a onda i potpisali novoizabrani vijećnici Općinskog vijeća Maruševca na konstituirajućoj sjednici. No odmah nakon što su prisegnuli svojom čašću, otvoreno je pitanje: hoće li se doista svih 15 vijećnika zauzimati za svekoliki napredak Općine Maruševec ili neke od njih ipak više zanima njihov osobni svekoliki napredak?

Nije to, naravno, pitanje koje se odnosi samo na ovu općinu i njezine vijećnike. Zacijelo vrijedi još za neke vijećnike iz drugih općina i gradova. Međutim, konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća u Maruševcu, prema onome što smo uspjeli doznati, zasad je najzorniji primjer borbe za čelno mjesto u općinskom parlamentu bez obzira na izborne rezultate, programe i stranačke stavove.

Zašto? U toj općini su na

izbore za načelnika u koaliciji krenuli HSS i HDZ, koji su izborili pobjedu. Za načelnika je ponovno izabran HSS-ovac Ivan Šagi, dok je njegov zamjenik Nedeljko Horvat iz HDZ-a.

Na izbore za Općinsko vijeće te su dvije stranke išle svaka sa svojom listom. HSS je osvojio najviše mandata, pet, dok je HDZ osvojio dva vijećnička mjesta. To je ukupno sedam

Predsjednik županijskog SDP-a Habek nije želio komentirati je li osobno intervenirao mandata, ali je bilo nedovoljno da samostalno formiraju vlast u Općinskom vijeću u kojem sjedi još osam vijećnika. S druge strane je koalicija HNS-a i SDPa s četiri vijećnika, zatim tri nezavisna vijećnika s liste Josipa Špoljara te nezavisni vijećnik Vjekoslav Bahun.

Pregovori, u kojima su svi pregovarali sa svima, na kraju su rezultirali ishodom koji je razočarao birače. Za predsjednicu Vijeća izabrana je vijećnica SDP-a Andreja Ptiček, ali

su protiv nje glasovali njezini koalicijski partneri iz HNS-a!

Potrebnih osam glasova dobila je zahvaljujući podršci vijećnika HSS-a.

(O)pozicija

Je li HSS u izvršnoj vlasti u koaliciji s HDZ-om, a u Općinskom vijeću sa SDP-om?

- Ne, nije riječ ni o kakvoj postizbornoj koaliciji. Bez obzira na to što narod ovakav ishod smatra izdajom, HSS je ovakvu odluku donio isključivo zbog daljnjeg razvoja Općine. Nismo željeli dopustiti da Općina Maruševec postane općina slučaj.

Da nismo podržali kandidatkinju SDP-a, konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća bila bi propala – rekao je načelnik Šagi.

Kaže da je HSS, koji je osvojio najveći broj mandata, vlast htio formirati uz podršku vijećnika HDZ-a. Nedostajao im je još jedan glas, pa su se pokušali dogovoriti s tri nezavisna vijećnika s liste Josipa Špoljara. Međutim, iako su prvi put ušli u Vijeće, oni su svoje glasove uvjetovali mjestom predsjednika Vijeća.

- Manje-više su sve strane u Vijeću tražile čelno mjesto.

Da se osobni interesi stavljaju ispred interesa Općine, u Maruševcu se nije dogodilo

Šagi: HSS je podržao kandidatkinju SDP-a samo zato da spriječimo da postanemo “općina slučaj”

posljednjih 20 godina, otkad Općina postoji. Iako je HSS imao najveće pravo na predsjednika s obzirom na najveći broj vijećnika, na kraju smo ostali bez te pozicije – rekao nam je načelnik Šagi.

Propao plan

Nitko to ne govori, ali do suradnje HSS-a i SDP-a došlo je zbog – HNS-a. Točnije, zbog HNS-ovca Stjepana Klena. On je također krenuo u pregovore

s ciljem da “prikupi” osam glasova i osigura si mjesto predsjednika Vijeća. S nezavisnima sa Špoljarove liste očito se nije mogao dogovoriti, jer su i oni “pikirali” na tu poziciju, pa je suradnju ponudio čak i HDZovom vijećniku.

No njegov plan je propao: u pregovore je krenuo iako je njegova stranka potpisala koalicijski sporazum prema kojem SDP, a ne HNS ima predsjednika Vijeća! Klen je, naime, bio

Stjepan Klen (HNS) - šuti

IZBORI Značajna odstupanja između troškova i donacija kandidata na prošlim lokalnim izborima

Troškovi promidžbe pobjednika dvostruko veći od Između iznosa iz izvješća o primljenim donacijama kandidata i lista te troškova njihove izborne promidžbe uoči nedavnih lokalnih izbora, uglavnom postoje značajna odstupanja. To posebice vrijedi za pobjednike lokalnih izbora u Varaždinskoj županiji i gradu Varaždinu, što zorno svjedoče njihova izvješća.

U izbornoj utrci od 15. travnja do 24. svibnja, Predrag Štromar, koji je po treći put izabran za varaždinskog župana, utrošio je 339 tisuća

kuna, dok je njegov protukandidat iz drugog kruga Anđelko Stričak imao ukupne troškove 26 tisuća kuna. Štromar je najviše novca utrošio za oglašavanje, točnije oko polovice ukupnog iznosa.

Najveći iznos plaćen je zagrebačkom poduzeću Hitra produkcija dokumenata - 53 tisuće kuna, slijedi VTV s 50 tisuća kuna te krapinsko poduzeće Diprint kojem su u dva navrata plaćene ukupno 32 tisuće kuna.

Kako je varaždinski župan

podmirio troškove svoje izborne promidžbe nije moguće zaključiti iz izvješća o primljenim donacijama fizičkih i pravnih osoba budući da je njihov ukupan iznos 181 tisuću kuna. Među dvadesetak donacija najviše je između tisuću i 10 tisuća kuna. Najširokogrudniji je bio Mario Veselnik s 25 tisuća kuna, a zatim slijede Marijana Premužić, Vjekoslav Jakopčin i Tihomir Rožmarić s po 20 tisuća kuna, koliko je dalo i poduzeće Kamning. No

usprkos tome, ukupan iznos svih primljenih donacija gotovo je dvostruko manji od troškova izborne promidžbe.

Slično je i kod Gorana Habuša koji je po drugi put izabran za varaždinskoga gradonačelnika. Njegovu izbornu promidžbu pomogao je manji broj donatora, ali zato izdašnijih. S donacijom od 30 tisuća kuna na prvom mjestu je Marlex, a zatim slijedi Univerzal s 15 tisuća kuna te Kotonteks s 10 tisuća kuna.

Usprkos tome, varaždinski

gradonačelnik je od početka travnja do 24. svibnja ukupno primio 62.500 kuna donacija, dok je u istom razdoblju imao troškove izborne promidžbe 116 tisuća kuna.

Budući da je teško vjerovati kako je ostao nepodmiren i jedan račun za oglašavanje i ostale troškove, jedini logičan zaključak je da su troškove kandidatima, kako onima koji su pobijedili na izborima, tako i onima koji u tome nisu uspjeli, dobrim dijelom podmirile njihove ili

koalicijske stranke. Međutim, to se ne vidi iz izvješća stranaka. Stranke su, naime, također bile obvezne predati izvješća, ali ona otvaraju još veće nedoumice nego izvješća kandidata. Varaždinski HNS, sudeći po objavljenom financijskom izvješću, nije prijavio niti jednu donaciju, a troškovi njegove izborne promidžbe iznosili su 99 tisuća kuna. Nasuprot tome, varaždinski HDZ za izbore je utrošio 21 tisuću kuna, koliko su iznosile i donacije fizičkih

Aktualno

2. srpnja 2013., br. 476 || REGIONALNI TJEDNIK

7

Štromar pozvao čelnike sjeverozapadnih županija i Istre Predrag Štromar, varaždinski župan i predsjednik Središnjeg odbora HNS-a, pozvao je na sastanak čelnike sjeverozapadnih županija i Istre zbog suradnje na konkretnim projektima dijelom povezanih s fondovima EU, a ne dogovora oko političkog saveza, ponajmanje radi osnivanja saveza HNS-a i IDS-a protiv SDP-a.

Rečeno nam je to u Varaždinskoj županiji gdje su začuđeni izvješćima prema kojima va-

raždinski župan početkom srpnja organizira skup na kojem bi se trebali naći novi modeli suradnje između HNS-a i IDS-a, a protiv najjače stranke Kukuriku koalicije. Međutim, ne skrivaju da je varaždinski župan u ponedjeljak 24. lipnja uputio poziv na zajednički susret Valteru Flegi, županu Istarske županije, Matiji Posavcu, županu Međimurske županije te Damiru Bajsu, županu Bjelovarsko-bilogorske županije.

rne rezultate, programe i stranačke stavove

- Pozivam vas da na prigodnom sastanku zajedno konkretnije i pobliže utvrdimo buduća moguća područja suradnje, razmjene iskustva, i daljnjeg djelovanja kroz različite inicijative čiji smo članovi, a posebno u kontekstu našeg ulaska u Europsku uniju, a sve u cilju daljnjeg gospodarskog i socijalnog razvoja i boljitka naših građana - navodi varaždinski župan u pozivu trojici kolega koji bi se trebali susresti idući tjedan.

LABURISTI Božidar Kolarić o razlozima koaliranja

” koalicijske nju s HSS-om

“Ja sam član, a ne vlasnik stranke” Ja sam član, ne vlasnik stranke, odluka je donesena jednoglasno na izvršnom odboru – devet ljudi jednoglasno je odlučilo prihvatiti Heheta za predsjednika, da ćemo dati potpredsjednika Gradskog vijeća. I sad vas ja pitam – recite mi što bi bilo da smo pristupili, kao što smo optuživani?

Ucjenjivački. Danas bih bio predsjednik Vijeća. Po tome smo mogli tražiti sve – dajte nam mjesta pročelnika... razgovarali smo.

Ići ćemo korak po korak. Gledajte, mi smo tu koaliciju podržali u Ludbregu, Marofu, Toplicama i sada Varaždinu - Gradu i u Županiji.

u SDP-ovu kandidatkinju podržali vijećnici HSS-a, koji su u izvršnoj vlasti u jih 5 ima HSS, tri lista Josipa Špoljara, dva HDZ i jednog Vjekoslav Bahun

Dragutin Kišić (HDZ): Prljavo se igralo Uz načelnika Općine Ivana Šagija, jedini koji je odmah i javno pristao dati izjavu bio je predsjednik maruševečkog HDZ-a i vijećnik te stranke Dragutin Kišić. - Prljavo se igralo. Poraz na izborima nije se željelo dostojanstveno prihvatiti, što se dosad u Maruševcu nikada nije dogodilo – rekao je Kišić očito misleći na HNS i na SDP, koji su unatoč slabom rezultatu na lokalnim izborima svaki sa svoja dva osvojena mandata “atakirali” na mjesto predsjednika Vijeća.

kandidat Kukuriku koalicije za načelnika Maruševca, ali je i te izbore izgubio. Iako smo ga dvaput uspjeli dobiti na mobitel, s Klenom o događanjima u Vijeću nismo razgovarali. Rekao nam je da je zauzet, a obećanje da će nam se javiti do zaključenja ovoga broja nije ispunio.

Na kraju je morao intervenirati predsjednik županijskog SDP-a i saborski zastupnik Mario Habek. Proširila se čak i informacija da je zaprijetio da će Općina ostati bez više stotina tisuća kuna iz jednog

On je bio protiv izbora SDPovke Andreje Ptiček za predsjednicu Općinskog vijeća, ali isto tako i protiv mogućeg kandidata Stjepana Klena iz HNS-a. - Osim što mi je to neprihvatljivo kao članu HDZ-a, nisam želio ni opstruirati suradnju HSS-a sa SDP-om. Činjenica je da je ta stranka s koalicijskim partnerima na vlasti u Varaždinskoj županiji, kao i u državi.

Ako je to mogućnost da Općina Maruševec napreduje, onda HDZ ne želi biti kamen smutnje – ustvrdio je Kišić.

ministarstva ako za predsjednicu Vijeća ne bude izabrana SDP-ovka Ptiček.

Tri nezavisna vijećnika s liste J. Špoljara također tražila čelno mjesto - Ma to je toliko smiješno da nemam komentara – rekao je Habek. Na pitanja je li intervenirao u Općini Maruševec

Laburisti ne mogu potpisati koaliciju s vladajućima jer prema Statutu mogu koalirati tek kada sve bude precizno dogovoreno, a jedino što su partneri u Varaždinu do sada precizno dogovorili, raspodjela je funkcija Piše: Višnja gotal visnjagotal@gmail.com

zajedno s predsjednikom županijskog HNS-a i županom Predragom Štromarom, također nije imao komentara. - Oprostite, ali doista nemam komentara – odgovorio je i na pitanje zašto su koalicijski partneri iz HNS-a bili protiv SDP-ove kandidatkinje.

S obzirom na konstituirajuću sjednicu, čini se da bi i sljedeće sjednice maruševečkog Općinskog vijeća mogle biti burne.

Osim ako čelnici stranaka ne discipliniraju “nestašne” iz svojih redova...

donacija i pravnih osoba.

Kako su se financirale izborne aktivnosti konačni sud dat će Državno izborno povjerenstvo koje je zaduženo za nadzor. Međutim, neovisno o ishodu nadzora, već sada se otvara pitanje kakvog smisla uopće imaju nejasna i nepotpuna izvješća, odnosno ne bi li Zakon o financiranju političkih stranaka i izborne promidžbe trebalo promijeniti tako da se jasno vide odakle su podmireni svi rashodi kandidata i lista. (ikr)

“Da sam se mislio prodati, bio bih na mjestu Heheta”

Nije se brinulo o riječima i porukama, ali ni o utrošenom novcu

Donedavno su se međusobno prozivali i razmjenjivali grube riječi, a sada su u Varaždinu laburisti i stranke Kukuriku koalicije - partneri. Upravo zbog toga krenula su nagađanja što je sve dobiti laburisti za podršku koja je strankama Kukuriku koalicije donijela prevagu u Gradskom vijeću za svega jedan glas. U tom kontekstu najčešće se spominječelnik varaždinskih laburista Božidar Kolarić koji neki vide čak kao savjetnika direktora Gradskih bazena Varaždin. Kolarić to opovrgava, ali dodaje da na sadašnjem mjestu održavanja bazena više ne može raditi, a u mirovinu mu se još ne ide.

- Moj ravnatelj je diplomirani inženjer strojarstva, ja sam visokokvalificirani majstor i ne vidim što bih ga ja savjetovao – da budemo pošteni. No, već tri godine tražim promjenu radnog mjesta i to na temelju medicinske dokumentacije.

Ako ga slučajno baš sada dobijem – može pričati što god tko želi - kaže Kolarić.

Ni želja za vlašću ni osobna korist, kao dodaje, nisu donijeli prevagu da laburisti podrže vladajuće, već to što su najavili da će se prikloniti onima koji osvoje većinu. A mandat više dobila je “suprotna” strana koja u laburistima već vidi neupitnog partnera po svim pitanjima, dok Kolarić veli da

to (još) nije tako.

- U Gradskom vijeću smo u neformalnoj koaliciji bez bilo kakvog potpisanog sporazuma.

Razgovaramo o programima i podržali smo predsjednika Vijeća iz redova vladajućih te prihvatili odgovornost potpredsjednika. Imamo mogućnost koaliranja po određenoj proceduri. Izvršni odbor daje prijedlog formalne koalicije kad se sve precizno dogovori, svi detalji - pojašnjava i dodaje da je tako u stranačkom statutu.

Na pitanje dokle su došli s „preciznim dogovorima“ kako je propisano statutom laburista, Kolarić ne daje detaljan odgovor.

- Do sada smo vodili razgovore kako u miru konstituirati Gradsko vijeće. Sada trebamo staviti sve na papir. Tek ga radimo. Zašto da brzamo? Da smo koalirali s bilo kim, isto bismo prošli...Razgovarat ćemo.

Oko svega. Doslovno, najavljuje Kolarić.

Laburisti, očigledno, još niti ne znaju u čemu dijele mišljenje sa svojim partnerima, a oko čega će se tek trebati usuglasiti.

Nakon inzistiranja da nam kaže barem jednu dodirnu točku s vladajućom koalicijom ili pak onu oko koje bi usaglašavanje moglo zapeti, Kolarić nakon kratkotrajnog razmišljanja veli “gradonačelnička odgovornost, koja je rješena, javno-privatna partnerstva i rješavanje otpada”.

Laburisti, očigledno, ne raspolažu baš najuvjerljivijim

objašnjenjima o razlozima koaliranja s dojučerašnjim suparnicima, što izaziva sumnju u “trgovinu”.

- Slažem se da naizgled to izgleda kao prodaja, ali postoji razlika između formalne i neformalne koalicije, a ne zaboravite da smo mi još uvijek neformalna. Iskreno rečeno, prije izbora smo razgovarali sa svima. Ovo što smo sad napravili, poštovanje je volje građana jer je najveći broj Varaždinaca dao podršku koaliciji.

Predsjedništvo stranke nije postavljalo nikakve uvjete oko koaliranja. Istina, razgovarali jesmo, stavljali stvari na papir, ali u konačnici je ogranak odlučio kako je sam prosudio da je najbolje. Krenuli smo od toga da stranka koja je kao koalicija ušla u predizbornu bitku i osvojila većinu mandata ima pravo dati predsjednika Gradskog vijeća.

Točka. Da se dogodilo da je ona druga strana imala 38 posto, 11 vijećnika i gradonačelnika, koalirali bismo s njima. Vodili smo se voljom građana. Zapravo, kad pogledate, “na drugoj strani” ozbiljno se moglo se računati devet ljudi – šest hadezeovaca, Hrast i Ninu Begičević Ređep, koja je svoj mandat prepustila Mladenu Hižaku. Podolnjak se nikada nije očitovao, a Zlatan Avar je glasao ovisno o temi.

Dakle, ponavljam, nismo se prilagodili koaliciji nego volji birača - zaključio je Kolarić dodavši da se “mislio prodati, bio bi na mjestu Heheta”.

8

Intervju tjedna

REGIONALNI TJEDNIK || 2. srpnja 2013., br. 476

AKTUALNO Prof. dr. sc. Nino Žganec o socijalnoj politici, odnosu prema oso

Socijalna sigurnost i kohezij Već odavno kao kriterij razvijenosti i bogatstva nekog društva ne smatra se isključivo visina BDP-a nego stupanj socijalne sigurnosti članova društva, socijalna kohezija, socijalna pravednost i slično Piše: Gordana igrec

Prof. dr. sc. Nino Žganec izvanredni je sveučilišni profesor socijalnog rada na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Nekadašnji ministar socijalne politike u Račanovoj Vladi, osim što predaje na matičnom fakultetu nekoliko predmeta na preddiplomskom i diplomskom studiju, predaje i na poslijediplomskom studiju iz Javnog zdravstva na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te na doktorskom studiju Prevencijske znanosti i studij invaliditeta na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu te na Filozofskom fakultetu u Mostaru. Također predaje i na MA Comparative European Social Studies u Maastrichtu, Nizozemska, koji zajedno organiziraju Zuyd University iz Maastrichta i London Metropolitan University. Jedan je od direktora programa koji se odvija u okviru IUC Dubrovnik pod nazivom Developing Neighbourhood and Community Support Systems te jedan od osnivača i voditelja ljetne škole Socijalni rad i razvoj zajednice. Jedna od dužnosti na koju je osobito ponosan jest članstvo u izvršnom odboru European Association of Schools of Social Work. Surađuje sa stručnjacima iz različitih dijelova svijeta, a u zadnje vrijeme veoma intenzivno saAnglia Ruskin University iz Cambridg-a, HAN University iz Nizozemske te je u pripremi suradnja s Durham University iz Velike Britanije.

Socijalna skrb

Kako ocjenjujete socijalnu politiku koju vodi Ministarstvo socijalne politike i mladih ove Vlade?

Temeljno obilježje socijalne politike Republike Hrvatske je nedostatak jasnog koncepta i jasno postavljenih ciljeva.

Zapravo socijalna politika Republike Hrvatske naslanja se u bitnome na onu naslijeđenu iz bivše države, konceptualno nije promijenjena, ali je „prošarana“ različitim, često parcijalnim i nekoordiniranim mjerama unutar pojedinih sustava kao što su mjere obiteljske politike, zaštite ratnih vojnih invalida, neke mjere iz područja stambene politike itd. Pored toga opće je i uvriježeno stajalište kako je socijalna politika dio društvene potrošnje, pa stoga ona mora biti što je moguće restriktivnija. Analogno tome korisnici različitih naknada smatraju se na neki način manje vrijednim članovima društva. Takvo stajalište potpuno je anakrono budući da je u razvijenim državama svijeta (što je npr.

vrlo eksplicitno izraženo u stajalištima zemalja OECD-a) odavno prihvaćeno stajalište kako se kod izdvajanja za socijalnu politiku radi zapravo o investicijama u društveni kapital zemlje. Zbog toga se već odavno kao kriterij razvijenosti i bogatstva nekog društva ne smatra isključivo visina BDP-a nego stupanj socijalne sigurnosti članova društva, socijalna kohezija, socijalna pravednost

Temeljno obilježje socijalne politike RH je nedostatak jasnog koncepta i postavljenih ciljeva i slično. To uvelike ima veze i sa zaštitom ljudskih prava koja su dakako najugroženija kod najranjivijih članova društva i moderne države osobito inzistiraju na njihovoj zaštiti i promociji. Što se tiče zakonske regulative područja socijalne skrbi moram također izraziti svoje razočaranje budući da smatram kako su postojeći zakoni i podzakonski akti izuzetno nekvalitetni čime je i taj društveni sustav izuzetno nerazvijen. Radi se o jednom od najbitnijih sustava socijalne politike Republike Hrvatske, a istovremeno to je jedini društveni sustav koji nema niti jednu stručnu agenciju ili zavod na nacionalnoj razini.

Istovremeno smo svjedoci postojanja desetaka potpuno neshvatljivih agencija i zavoda koji se kontinuirano osnivaju i ukidaju. Razvoj sustava socijalne skrbi prepušten je državnim službenicima Ministarstva socijalne politike i mladih koji su preopterećeni redovitim administrativnim poslovima i nemaju kapaciteta baviti se još i razvojem. To se onda rješava na način da se angažiraju različiti domaći ili strani konzultanti koji u okviru zadanog projekta često nisu u stanju sagledati cjelinu sustava socijalne skrbi niti kvalitetno doprinijeti njegovom razvoju.

U razgovoru koji sam vodio sa sadašnjom ministricom i potpredsjednicom Vlade predložio sam joj potpuno novi koncept u izradi legislative i organizaciji sustava socijalne skrbi koji bi bio više nalik moderno uređenim sustavima kao što to imaju osobito zemlje Sjeverne Europe, no ne znam hoće li to biti prihvaćeno.

Je li socijalna politika “vatrogasna mjera” koja se provodi tek onda kada uzroci dovedu do nevolje?

U socijalnoj politici se razlikuju koncepti „aktivne“ i „pasivne“ socijalne politike.

Pasivna socijalna politika je reaktivna, ona koja sanira

posljedice socijalnih problema.

Nasuprot tome jest aktivna socijalna politika koja preventivno utječe na to da do socijalnih problema niti ne dođe ili da barem oni budu što je manje moguće izraženi. To se postiže kroz ciljane mjere u sustavu zdravstva, socijalne skrbi, zapošljavanja, obiteljskih mjera, mirovinskog sustava i stambene politike. Čini se kako u našoj zemlji imamo više pasivnih nego aktivnih mjera i taj bi omjer trebalo sve više okretati u korist ovih aktivnih. Socijalni rad je profesija koja se prvenstveno želi baviti rješavanjem problema u međuljudskim odnosima, ali i promicanjem širih društvenih promjena. Kao što sam već spomenuo, principi ljudskih prava i socijalne pravde su temeljni za socijalni rad.

Istospolne zajednice

Kako bi se trebali socijalni radnici postaviti u slučaju da se i kod nas izglasa Zakon o usvajanju djece kod istospolnih zajednica? Koji je vaš stav prema tome, kao i prema novoj građanskoj inicijativi prema kojoj bi u Ustav RH trebala ući klauzula da je brak zajednica muškarca i žene?

Među temeljnim profesionalnim vrijednostima socijalnog rada jesu „dostojanstvo i vrijednost svakog pojedinca“, „poštovanje različitosti“, i „pravo pojedinca i obitelji na vlastiti izbor“. Profesija

Kako je moguće da su korisnici socijalne skrbi kod nas bile i osobe koje su bili vlasnici po nekoliko stanova i sl.?

To je pitanje koje se povremeno pojavljuje kao svojevrsna „mantra“ i kao krunski dokaz nedjelotvornosti sustava socijalne skrbi. Međutim, treba reći da je temeljem Zakona o socijalnoj skrbi odavno prilično precizno uređeno pitanje tko i pod kojim uvjetima može biti korisnik socijalne skrbi te da posjedovanje velike imovine diskvalificira vlasnika od toga da prima socijalne naknade.

Drugo je pitanje mogućnosti da se redovitim putem dođe do potpune informacije o pravom stanju vlasništva. Znamo dobro u kakvom su nam stanju zemljišne knjige te kako još uvijek državna uprava nije na kvalitetan način međusobno informatički povezana. Osim toga činjenica da u centrima za socijalnu skrb radi daleko manji broj stručnjaka od stvarno potrebnog broja dovodi do

toga da oni ponekad fizički ne stignu obići i na terenu provjeriti stvarne stambene uvjete korisnika socijalne pomoći.

Je li visina socijalne naknade dostatna za dostojanstven život njezinih korisnika?

Kao prvo trebalo bi odgovoriti na pitanje što je to dostojanstven život. Ili još bolje što je za koju osobu dostojanstven život. Postoje osobe koje su na žalost naučile živjeti na način da zapravo cijeli život preživljavaju. Pogledajte npr. pripadnike romske nacionalne skupine.

U takvim uvjetima može se čak govoriti da su socijalne naknade odgovarajuće visine (neki će reći i previsoke). S druge strane imate ljude koji su živjeli i naučili živjeti načinom života koji im više nije moguć.

Mnogi pripadnici tzv. srednjeg sloja izgubili su posao, otišli u mirovinu i ostali sami, imaju teško bolesnog člana obitelji itd. U većini takvih slučajeva ne može se govoriti o tome da socijalne naknade omogućavaju dostojan život. Prije bi se moglo reći kako uz pomoć socijalnih naknada nekako uspijevaju održati glavu iznad površine vode. Zbog toga je u planiranju sheme socijalnih naknada potrebno voditi računa o tome da gotovo ne postoje dva identična slučaja i da socijalne naknade moraju biti s jedne strane dovoljno fleksibilne, a s druge strane, naravno, da je moguće provoditi nadzor i kontrolu nad njihovim korištenjem. Istraživanja koja su provedena u Hrvatskoj pokazuju da su upravo naknade u sustavu socijalne skrbi najbolje usmjerene tj. da od svih socijalnih naknada najbolje pogađaju potrebe upravo onih koji ih trebaju. No to ne znači i da su uvijek odgovarajuće u iznosima.

Mogu li, primjerice, i umirovljenici koji imaju mirovinu do tisuću kuna biti korisnici socijalne pomoći kod nas?

Zakonom o socijalnoj skrbi propisan je tzv. „dohodovni cenzus“ koji određuje tko i pod kojim uvjetima može biti korisnik socijalnih naknada. Pod određenim uvjetima umirovljenici s ovom visinom prihoda mogu biti korisnici, no to treba procijeniti u svakom konkretnom slučaju i vidjeti koju vrstu socijalne naknade takva osoba može ostvariti.

Možda ne može trajnu pomoć, odnosno pomoć za uzdržavanje, ali može jednokratnu novčanu pomoć ili neki drugi oblik socijalne naknade. Pri tome treba napomenuti da pored državne postoje i lokalne socijalne naknade koje se na različite načine reguliraju u različitim gradovima.

Koliko osoba u Hrvatskoj, a koliko u Varaždinskoj župa-

niji prima socijalnu pomoć?

I kakav je njihov “background”? Jesu li to ljudi koji se nisu “snašli” u tranziciji ili...?

U Republici Hrvatskoj je oko sto tisuća osoba korisnika pomoći za uzdržavanje, a s različitim drugim oblicima pomoći ta brojka se penje i do tristo tisuća osoba. Što se tiče

u našem društvu održavamo dualni obrazovni model koji je prevladan Varaždinske županije, ovdje se nalazi oko tri i pol tisuće korisnika pomoći za uzdržavanje, a ukupno je preko deset tisuća korisnika različitih oblika pomoći. Između pet i šest tisuća korisnika prima neki oblik lokalne ili regionalne pomoći koju isplaćuje Grad ili Županija. Među korisnicima ima pripadnika različitih druš-

tvenih skupina i ljudi različitih obrazovnih statusa. Što će nam donijeti ulazak u EU? Hoće li biti još više korisnika socijalne pomoći s obzirom na najavu velikog gubitka radnih mjesta i sl.?

Tko su, dakle, novi potencijalni korisnici socijalne pomoći, a da za to nisu ni “najmanje krivi ni dužni”?

Prema provedenim istraživanjima, u najvećem riziku od siromaštva nalaze se starije osobe, osobe s nižim stupnjem obrazovanja, osobe s invaliditetom, nezaposleni te dakako oni koji imaju kombinaciju ovih ili nekih drugih nepovoljnih okolnosti. Ulazak u EU donosi određenu neizvjesnost, a s time određene opasnosti, ali i šanse. Kako ćemo kroz to proći i kako ćemo se snaći uglavnom će ovisiti o tome koliko ćemo kao društvo prepoznati i iskoristiti svoje prave potencijale i prioritete.

U svakom slučaju dosegnutu razinu socijalne sigurnosti

Intervju tjedna

2. srpnja 2013., br. 476 || REGIONALNI TJEDNIK

9

obama s invaliditetom, nasilju u obitelji, pravima manjina…

ja jamac stabilnosti društva! potrebe osoba s invaliditetom ipak osobe s invaliditetom ne žele biti dio humanitarnih, ad hoc aktivnosti niti predmet društvene samilosti, već žele da im se omogući punopravno sudjelovanje u svim redovnim oblicima društvenog života.

I na to imaju pravo kao i svi drugi, a država i lokalna zajednica imaju obvezu stvoriti uvjete za to.

Zašto osobe s invaliditetom kod nas ne nalaze posao lakše? Ili uopće nisu uključeni u tržište rada?

Prije desetak godina donesen je Zakon o zapošljavanju i profesionalnoj rehabilitaciji osoba s invaliditetom. Tim se zakonom željelo snažno potaknuti zapošljavanje i u njega je uveden tzv. kvotni sustav koji je propisao obvezni postotak zapošljavanja osoba s invaliditetom osobito u jav-

nju, pripremanju i provođenju mjera ne samo socijalne, nego i obrazovne, zdravstvene pa sve više i ekonomske politike.

Da je tome tako možemo sve više vidjeti i u našoj zemlji gdje organizacije civilnog društva veoma često svojim inicijativama i prijedlozima donose nova rješenja na brojnim područjima društvenog života.

Ulazak u EU donosi neizvjesnost, a s time određene opasnosti, ali i šanse Što se pak tiče života osoba s invaliditetom u velikoj većini razvijenih europskih zemalja razvijeni su tzv. inkluzivni modeli života što znači da su osobe s invaliditetom dio živo-

koliko je jaka njegova najslabija karika. Isto tako se može reći da je društvo jako onoliko koliko je jaka njegova najranjivija, najslabija skupina. Socijalna sigurnost i socijalna kohezija jamac su stabilnosti i prosperiteta društva, a inzistiranje na bogatstvu mjerenom samo kroz visinu BDP-a i stupanj ekonomskog bogatstva ne vodi društvo nikamo. Odnosno vodi ga do teških socijalnih potresa budući da ekonomski kapital uvijek odlazi u ruke malog broja tajkuna i do osiromašenja većine. Europski socijalni model teži tome da se društveno bogatstvo raspodjeljuje što je ravnomjernije moguće. No među europskim zemljama postoje velike razlike.

Kako se općenito cijelo naše društvo odnosi prema osobama s invaliditetom?

Smatram kako općenito po-

Kako protiv nasilja u obitelji

treba ne samo održavati nego u bitnome i razvijati kako se ne bi desilo da nam ulazak u EU donese ekonomski prosperitet, ali istovremeno i socijalnu nesigurnost ili nove oblike socijalne nepravde.

Socijalne skupine

Koje su socijalne skupine osobito osjetljive kod nas?

Manjine, umirovljenici, osobe s invaliditetom, samohrani roditelji i sl.?

Smatram da su u daleko najnepovoljnijem položaju osobe s invaliditetom. Iako niti ostale skupine koje navodite ne žive dobro, ipak svatko onaj tko zna ponešto o problemima s kojima se susreću osobe s invaliditetom u našem društvu, lako će se složiti sa mnom.

Kako su Zakonom u Hrvatskoj zajamčena prava osoba s invaliditetom?

Prava osoba s invaliditetom regulirana su brojnim zakonima i vezana su za pojedine sustave kao što su socijalna

skrb, zdravstvo, obrazovanje, zapošljavanje itd. Republika Hrvatska je među prvim zemljama svijeta potpisala i ratificirala Međunarodnu konvenciju o pravima osoba s invaliditetom. Ova Konvencija predviđa visoku razinu zaštite prava osoba s invaliditetom.

Međutim, stvarnost u našoj zemlji je bitno drugačija. Općenito se može reći kako je položaj osoba s invaliditetom izrazito loš. Među glavnim pokazateljima toga može se navesti nepregledno zakonodavstvo u kojem se često osobe s invaliditetom ne snalaze, zatim visoka stopa rizika od siromaštva kod osoba s invaliditetom, visoka stopa nezaposlenosti, isključenost iz redovnih tokova obrazovanja, nedostatak službi podrške u zajednici, pa i općenito nerazvijena socijalna osjetljivost društva prema osobama s invaliditetom. Iako se ponekad kroz humanitarne akcije šalje poruka kako je društvo jako osjetljivo na

Nedugo ste u Varaždinu bili moderator tribine “Nasilje u obitelji”. Kako smo mi kao društvo pristupili ovom problemu? Što se tiče tribine, tu se radi o jednom cijelom projektu koji smo pokrenuli u Udruzi socijalnih radnika Varaždinske županije u suradnji s Varaždinskom županijom i Gradom Varaždinom. Planirano je održavanje ukupno 12 tribina pod zajedničkim nazivom „Socijalne teme i život zajednice“. Tijekom tih 12 tribina koje se uvijek

održavaju prvog utorka u mjesecu u 18 sati u dvorani Županijske palače želimo sa stručnjacima i građanima raspravljati o najaktualnijim temama koje se tiču svakodnevnog života ljudi. Do sada smo govorili o pitanjima integracije socijalnih usluga, o tome koji su kriteriji i pokazatelji tzv. zdrave zajednice, o problemu nasilja u obitelji te o pitanjima vezanim za prevenciju i tretman ovisnosti. Što se tiče nasilja u obitelji, ono se uglavnom događa u onim obiteljima koje nisu uspjele

razviti kvalitetne komunikacijske vještine, pa time niti stvoriti odnose koji bi vodili mirnom rješavanju sukoba.

Nedostatak podrške obiteljima u tome ima značajnu ulogu i zadatak je društva da ponudi obiteljima mogućnost da nauče drugačije modele od onih nasilničkih u rješavanju vlastitih sukoba. Tehnike kao što su obiteljska medijacija i obiteljsko savjetovanje, naravno uključujući i obiteljsku psihoterapiju u tome su važan dio usluga koje svaka zajednica mora razvijati i staviti na

nom sektoru. Na žalost čini se da je i taj zakon ostao mrtvo slovo na papiru i da su izostale sankcije za one koji ga nisu proveli. Naravno da je nezaposlenost osoba s invaliditetom uvjetovana velikim dijelom i općenito visokim stopama nezaposlenosti u društvu, no tu se moraju pronaći nove mogućnosti i modeli. Primjeri tzv. socijalnog poduzetništva koji se razvijaju u posljednje vrijeme ulijevaju nadu da će se napraviti određeni pomak naprijed. Opće je poznato da osobe s invaliditetom teško mogu biti konkurentne na tzv. otvorenom tržištu rada i da za njihovo zapošljavanje treba predvidjeti niz poticajnih mjera i alternativnih mogućnosti.

Primjera za to u svijetu ima jako puno.

Kako je organiziran život udruga osoba s invaliditetom u EU? Na bazi inkluzije ili slično? I zašto takvo što ne može zaživjeti kod nas?

Ako me pitate za položaj udruga osoba s invaliditetom, one su dio tzv. civilnog društva i u različitim zemljama EU njihov je položaj uglavnom partnerski prema državnim i javnim ustanovama. Nezamjenjiva je uloga organizacija civilnog društva u planira-

ta zajednice, a da nisu korisnici ili stanovnici domova socijalne skrbi. I u Hrvatskoj se već dugo govori o potrebi deinstitucionalizacije koja treba omogućiti da se sadašnjim stanovnicima domova socijalne skrbi omogući život u zajednicama te da se u tom procesu osmisle različiti modeli podrške koji također veoma uspješno funkcioniraju u brojnim zemljama. U Hrvatskoj je taj proces pokrenut također prije više od desetak godina, ali dosadašnji rezultati nisu baš ohrabrujući.

stoji velika razina neinformiranosti o tome tko su zapravo osobe s invaliditetom. One uglavnom nisu aktivni članovi zajednice nego mi se više čini i o tome sam već više puta pisao da se radi o tzv. „nevidljivim ljudima“. Ljudima koji su „skriveni“ bilo u okviru obiteljska četiri zida bilo u okviru ustanova socijalne skrbi. Iz te neinformiranosti javljaju se brojne predrasude o tome što osobe s invaliditetom mogu, a što ne mogu. Ona društva koja su uključila osobe s invaliditetom u redovne tokove života zajednice pokazuju kako te osobe uz odgovarajuću podršku mogu biti i jesu jednakopravne i jednakovrijedne osobe sa svima drugima. Nečiji invaliditet ne treba doživljavati kao njegov osobni hendikep već ga treba gledati kao izazov društvu i zajednici da stvori takve uvjete u kojima će osobe s invaliditetom moći na najbolji mogući način pokazati i iskoristiti svoje mogućnosti. U tom smislu želim napomenuti da npr. sustav obrazovanja treba biti također inkluzivan, a ne segregacijski te da nema stručnog opravdanja za tzv. „specijalne škole“. No mi svejedno u našem društvu održavamo taj dualni obrazovni model. To je jedan od poka-

Ne očekujem značajne promjene u pogledu dobnih granica posvojitelja Koja europska zemlja bi mogla nama biti uzor kada je posrijedi tretman osoba sa invaliditetom ili uopće vođenje socijalne politike?

Već sam ranije spomenuo da su zemlje Sjeverne Europe apsolutni lider u vođenju socijalne politike. Razvijene europske zemlje odavno su shvatile da je ulaganje u socijalni kapital najvažnije ulaganje koje neko društvo poduzima. Često znamo reći da je lanac jak onoliko

zatelja odnosa društva prema osobama s invaliditetom.

Nezbrinuta djeca

Koliko je kod nas djece u domovima za nezbrinutu djecu, a koja čekaju usvajanje ili udomljavanje?

U domovima za djecu (državnim i nedržavnim) nalazi se ukupno oko tisuću djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

Međutim temeljnu pretpostavku za posvojenje, a to je da su njihovi roditelji lišeni roditeljske skrbi ne ispunjava niti desetina te djece. Iako se može činiti čudnim ipak smatram kako s procesom oduzimanja roditeljske skrbi treba postupati veoma restriktivno i krajnje pažljivo jer je to nepovratni proces. Naravno da to može voditi tome da neko dijete ostane u domu duže nego što bi možda trebalo no sve dokle god postoje izgledi da se dijete vrati biološkom roditelju tu mogućnost ne treba potpuno isključiti. U udomiteljskim obiteljima smješteno je preko dvije tisuće djece i također je veoma mali broj one djece koja ispunjavaju pretpostavke za posvojenje. Tu se uglavnom radi o privremenim mjerama izdvajanja djece iz bioloških obitelji radi osiguravanja primjerenijih oblika odgoja i obrazovanja u zamjenskim, udomiteljskim obiteljima.

Kako komentirate nove uvjete udomljavanja djece? Što se tiče udomiteljstva nikako se ne bih složio s time da se radi o nekakvoj stihiji. Pogotovo ako pogledamo unazad nekoliko godina možemo vidjeti da se to područje sve više uređuje, a donesen je i poseban Zakon o udomiteljstvu. Daleko smo još od sasvim uređenog sustava udomiteljstva, no pomaci su vidljivi. Danas udomitelji moraju zadovoljiti jasne kriterije, dobiti dozvolu za pružanje usluge udomiteljstva te su redovito u sustavu obrazovanja i nadzora. Znam da i pored takvog sustava ima primjera koji nisu dopustivi te da ima udomiteljskih obitelji koje to nisu postale zbog humanizma već zbog nekih drugih više lukrativnih razloga. Udomiteljstvo je zamjenska obiteljska skrb i ona po svemu treba što je moguće više sličiti biološkoj obitelji. To naravno nije uvijek lako postići, a socijalni radnici nisu uvijek u mogućnosti pružiti podršku udomiteljskim obiteljima kakvu bi one trebale.

No općenito smatram da ima puno više dobrih nego loših primjera udomiteljstva samo što se za one loše uvijek puno više i brže sazna.

U pripremi je novi Obiteljski zakon. Što će donijeti?

Ne očekujem značajne promjene u pogledu dobnih granica (posvojitelj može biti osoba od najmanje 21 godine, a starija od posvojenika najmanje 18 godina) kao ni neki drugi opći uvjeti npr. u pogledu krvnog srodstva u ravnoj lozi.

10

Poslovni svijet

poslovni svijet www.regionalni.com

REGIONALNI TJEDNIK || 2. srpnja 2013., br. 476

Fond daje za fasade

DGIT Varaždin u Lici

Upravni odbor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odabrao je 141 korisnika sredstava za sufinanciranje projekta energetske učinkovitosti u zgradarstvu koji će dobiti ukupno 107 milijuna kuna. Za projekte povećanja energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama vrijedne 3,3 milijuna kuna Grad Lepoglava i Općina Bednja od Fonda dobivaju po 1,2 milijuna kuna, koliko i Grad Čakovec koji je prijavio projekt vrijedan tri milijuna. Grad Varaždin prijavio je projekt vrijedan 1,5 milijuna, a od toga Fond će dati 600 tisuća.

Više od 50 članova varaždinskog Društva građevinskih inženjera i tehničara (DGIT) boravilo je dva dana u Lici, odnosno Karlovcu, Rastokama, Gospiću, Plitvičkim jezerima i Smiljanu, rodnom mjestu Nikole Tesle. U Karlovcu su ih primili predstavnici Hrvatskih voda s kojima su obišli pročistač, Vukelićev most te kanal Kupa-Kupa čija investicija još nije dovršena. Nakon toga obišli su Rastoke, Gospić, Plitvička jezera i Smiljanu.

Zovite nas na 042/290-777

BREZJE Načelnici općina središnje Hrvatske upoznati s tvornic

Bruxelles Priznanje Koprivnici

Europska nagrada za energetsku učinkovitost i upravljanje energijom Služimo kao primjer drugim gradovima, ne samo u nas, nego i u Europi, veli Želježnjak U Bruxellesu je održana svečana ceremonija dodjele nagrada u sklopu Europskog tjedna održive energije na kojoj je domaćin Günther H. Oettinger, član Europske komisije za energiju, proglasio šest

Za pasivne i niskoenergetske objekte pogodnosti kod komunalnih doprinosa ovogodišnjih pobjednika među kojima je i projekt Novo lice Koprivnice.

Projekt Novo lice Koprivnice dobio je Europsku nagradu za energetsku učinkovitost i upravljanje energijom za koju su ove godine zapr imljene rekordne 82 prijave iz cijele Europe.

- Na početku projekta bilo je teško jer smo prije svega trebali potporu javnosti za projekt, a ujedno smo trebali riješiti financiranje projekta i tehnologiju koju ćemo koristiti. Jako smo ponosni na projekt Novo lice Koprivnice i ova nagrada potvrđuje da je Koprivnica hrvatski lider u zelenoj gradnji, energetskoj učinkovitosti i održivom razvoju - izjavio je Mišel Jakšić, zamjenik gradonačelnika Koprivnice kojemu je nagrada uručena.

Novo lice Koprivnice vizionarski je projekt gradske vlasti čiji je cilj stvoriti zelenu, energetski efikasnu i prosperitetnu Koprivnicu nove kulture življenja. Prvi koraci u tome su stvaranje

niskoenergetskog Zelenog kvarta koji će se sastojati od sedam stambenih zgrada i 12 obiteljskih kuća.

Prema Programu društveno poticane stanogradnje (POS) dosad su izgrađene dvije šparne hiže – zgrade energetskog razreda A+ u kojima je svoj dom pronašlo 56 obitelji. Ove godine dovršena je gradnja Palače pravde, prve niskoenergetske javne zgrade u Hrvatskoj vrijedne 32 milijuna kuna. Intenzivno se radi i na razvoju prostora bivše vojarne na kojem će se izgraditi sveučilišni kampus minimalne emisije ugljikovog dioksida.

Već ovaj mjesec kreće gradnja treće zgrade, a sljedeće godine će uz četvrtu zgradu biti izgrađene i dvije niskoenergetske kuće. Ako odluče graditi pasivne i niskoenergetske objekte, građani Koprivnice mogu ostvariti iznimne pogodnosti kod plaćanja komunalnih doprinosa.

- Za Koprivnicu je pitanje energetske učinkovitosti i održivosti visoko među prioritetima i na njemu temeljimo svoj razvoj, što vjerujemo treba činiti svaka lokalna zajednica koja blagostanje svojih sadašnjih i budućih građana postavlja kao najviši cilj. Nagrada EU nam je potvrda da smo svih ovih godina išli dobrim smjerom. Nije bilo lako biti pionir u niskoenergetskoj gradnji, no uspjeli smo i danas mogu slobodno reći kako služimo kao primjer drugim gradovima, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi - izjavila je Vesna Želježnjak, gradonačelnica Koprivnice.

Jedino postrojenj otpada sukladno Za pretpostaviti je da će se povisiti cijena deponiranja svima koji neće već ove godine smanjiti količinu biootpada, upozorio je Bucina te dodao da Grčka plaća penale EU dnevno 80 tisuća eura Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Pravila gospodarenja otpadom u nas se mijenjaju zbog ispunjenja obveza koje smo preuzeli tijekom pregovora o ulasku u EU, a ovo postrojenje u Brezju jedino je u Hrvatskoj koje može već sada osigurati održivo gospodarenje otpadom sukladno europskim direktivama i najnovijim hrvatskim zakonima koji propisuju oštre kazne za prekršitelje.

Tek 25 posto na deponij

Naglasio je to Marijo Bucina, voditelj proizvodnje u tvornici za mehaničko-biološku obradu otpada u Brezju, koju su prošlog tjedna obišli načelnici općina središnje

Tako se (ne) radi Dok drugi obilaze tvornicu za MBO u Brezju svjesni da vrlo skoro stižu kazne za one koji otpad samo odlažu, varaždinski čelnici i dalje sve nade polažu u centar u Piškornici, iako taj projekt ozbiljno kasni, a pitanje je što će na kraju od njega biti. Jer, lokacijske dozvole, koja je trebala biti izdana u siječnju još uvijek nema, a glavnina novca trebala bi stići iz fondova EU na koje se tek treba prijaviti. Usprkos svemu tome, već se najavljuje početak građevinskih radova do kraja ove godine.

Hrvatske.

Tijekom obilaska tvornice gosti su detaljno upoznati s radom prvog i jedinog postrojenja takve vrste u Hrvatskoj, ali i novim zakonskim rješenjima vezanim za gospodarenje komunalnim otpadom.

- Hrvatska se obvezala izgraditi 21 centar za gospodarenje otpadom s mehaničkobiološkom obradom, a zatim je to smanjeno na 12, vidjet će se što će na kraju biti. Trenutno je u cijelosti dovršeno samo postrojenje u Brezju gdje imamo predobradu te biološku i mehaničku obradu otpada. Zahvaljujući tome, od 100 tona otpada na odlagalište ne vozi se više od 25 tona, pri čemu je sedam tona kamenje i sličan inertan otpad, a 18 tona otpada na biostabilat – inertan organski dio nakon biološke obrade koji se može koristiti kod sanacije odlagališta - pojasnio je Bucina.

Kako smanjiti biootpad

Okupljene je upozorio da Zakon o održivom gospodarenju otpadom obvezuje općine i gradove da smanje količinu biootpada na odlagalištu već do kraja ove godine.

Načelnici općina središnje Hrvatske p

- Fond će raditi reviziju odloženog otpada, a ako jedinica

Kamo s biootpadom: u Hrvatskoj samo jedna kompostara lokalne samouprave premaši utvrđenu količinu odvezenog

HRVATSKI SABOR Stiže novi, održivi sustav gospodarenja otpadom koji će tr

Tko ne smanji udio biootpada do kraja g Vlada je u srijedu po hitnom postupku poslala u Sabor prijedlog Zakona o održivom gospodarenju otpadom koji će, kako je najavio ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović, promijeniti iz temelja komunalnu praksu i odnos građana prema otpadu.

Otpad se mora oporabiti, navodi se u Zakonu, čime odlaganje bez oporabe odlazi u povijest, a odvojeno sakupljanje pojedinih vrsta otpada postaje obveza uz

kazne od tri do deset tisuća kuna za vlasnika kuća ili stanare ako se u njihovom otpadu pronađe nešto što je trebalo biti ubačeno u poseban spremnik. Odlagat će se, doduše, moći još do 2017., ali već do kraja ove godine na odlagališta će trebati dovoziti biorazgradiv komunalni otpada 25 posto manje u odnosu na 1997., a iduće godine 50 posto manje. Gospodarenje otpadom morat će se temeljiti na načelima poznatim u EU, a osobito na

načelu blizine, i onečišćivač plaća. Uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja

Zmajlović: To će koštati, ali svaki standard košta otpadom dužna je osigurati jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a ako to općine i gradovi ne učine, slijede im kazne od 200.000 do 700.000 kuna.

Na ovakav prijedlog Zakona oporbeni zastupnici iznijeli su u petak niz primjedbi.

Mirela Holy upozorila je da će se već sljedeće godine plaćati penali ako se ne smanji udjel biootpada na odlagalištima za 25 posto, a iznesena je i sumnja da će se jedinice lokalne samouprave moći u planiranom roku pripremiti za odvojeno prikupljanje otpada. Zakon će, kako je upozoreno, tražiti golema financijska sredstva, a posljedica toga bit će poskupljenje

Poslovni svijet

2. srpnja 2013., br. 476 || REGIONALNI TJEDNIK

O programu EU u HGK

Mülleru zgrada Varteksa Njemački drogerijski lanac Müller planira otvoriti trgovinu u Čakovcu, a uskoro bi trebao od Zagrebačke banke preuzeti vlasništvo nad bivšom Varteksovom zgradom na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. - U završnoj smo fazi preuzimanja zgrade, a nadamo se da ćemo za dva mjeseca završiti s preuzimanjem - rekao je za Poslovni dnevnik Sanel Skenderović, prokurist Müllera za Hrvatsku, dodavši da je riječ o golemoj investiciji, ali nije želio otkriti njezinu visinu.

com za MBO i novim zakonskim rješenjima

11

U suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta te HGK, Poslovno-inovacijska agencija RH (BICRO) organizira besplatni informativni skup Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa koji će se održati u Županijskoj komori Varaždin u srijedu 3. srpnja s početkom u 10 sati. Tu će biti govora o programu za konkurentnost i inovacije te eko-inovacije koji raspolaže s 3,6 milijardi eura, zatim programu Eureka, Eurostars, Horizon 2020, EU IPR Helpdesk te Europskoj poduzetničkoj mreži.

PLURIS Slijednik Fima Grupe utjeruje tražbine

je za obradu direktivi EU Većina tvrtki nastalih iz nekada ugledne Fima Grupe je u stečaju ili pred stečajem

Pluris u stečaju traži stečaj Fima Alfe i tvrtke Nikomat Nikomat bi mogao ipak izbjeći stečaj ako je Nagodbeno vijeće Fine već otvorilo predstečajnu nagodbu nad tim poduzećem Pluris, pravni slijednik bivše Fima Grupe koji je u stečaju, zatražio je pokretanje stečaja nad Fima Alfom, poduzećem koje je nastavio voditi Milan Horvat nakon podjele nekada ugledne varaždinske financijske institucije među partnerima na više tvrtki. Otvaranje stečaja traži i za Nikomat, dioničara Validusa koji je također u stečaju.

posjetili su tvornicu za MBO u Brezju

otpada na deponiju, to će se morati platiti. Za pretpostaviti je da će se zbog toga povisiti cijena deponiranja svima koji neće već ove godine smanjiti količinu biootpada - naglasio je Bucina te dodao da Grčka zbog nesaniranog deponija plaća EU dnevno 80 tisuća eura.

Danijela Škoro, direktorica prodaje u Ekof loru, koji je

sa sedamdesetak koncesija najveći hrvatski sakupljač komunalnog otpada, ukazala je da nije dovoljno uvesti samo selekciju otpada na mjestu nastanka, pogotovo kada je u pitanju biootpad.

- Kada bi danas krenuli s trećom, smeđom kantom u domaćinstva, pitanje je gdje bismo ih istovarivali. Jedna

jedina kompostana u središnjoj Hrvatskoj je ona na Zrinjevcu, pri čemu nije jasno ima li ili ne dozvolu za rad. Dakle, jedino rješenje koje sada imamo je MBO, pa je pitanje ima li smisla uvoditi smeđu kantu - upozorila je Škoro, direktorica prodaje u Ekofloru, koji je organizirao posjet načelnika tvornici u Brezju.

rebati provoditi gradovi i općine

godine, morat će platiti penale cijena odvoza komunalnog otpada.

- To će koštati, ali svaki standard košta - ustvrdio je Zmajlović te upozorio da se zbog odlaganja otpada bez odvojenog skupljanja utrošilo više od 500 milijuna kuna za sanaciju odlagališta.

Istaknuo je i kako zakon naglašava da cijena komunalne usluge mora biti ekonomska te ne može biti “instrument socijalne politike”.

- Ne može netko iz Zagreba ili nekog europskog grada rješavati pitanje gospodarenja otpadom u jednoj općini ili gradu - upozorio je Zmajlović te najavio da će biti propisano koliku je količinu otada po glavi stanovnika moguće odložiti na odlagalište, a za sve iznad te propisane količine morat će se platiti naknada, čime će se posebno naglasiti „politička odgovornost i politička motivacija čelnika lokalne samouprave“.

Bez predstavnika

Uoči podjele 2009. godine, koja je službeno objašnjena restrukturiranjem radi boljeg upravljanja poslovnim rizicima, poduzeća su međusobno poslovala, pa tako i Fima Grupa te Fima Alf. Pri tome je, kako se tvrdi u prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka, Fima Alfa ostala dužna pravnom predniku Plurisa 86 tisuća kuna. Uz to, navodi se da je račun Fima Alfe već dulje vrijeme u blokadi, pa tako i na dan podnošenja prijedloga za stečaj.

- Dužnik ima određenu imovinu, ali je usprkos tome prezadužen. Stoga predlagatelj predlaže da sud pozove dužnika radi davanja prokaznog popisa imovine, navodi se u prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka temeljem kojeg je sazvano ročište na varaždinskom Trgovačkom sudu koje je odgođeno zbog nedolaska predstavnika dužnika, tj. Fima Alfe.

Prijedlog i za Nikomat

Iz istog razloga – izostanka predstavnika poduzeća - nije održano ni ročište u vezi prijedloga Plurisa u stečaju za otvaranje stečajnog postupka nad Nikomatom. Doduše, na ročište zakazano na varaždinskom Trgovačkom sudu odazvao se David Ilijevski, ali on je bio direktor Nikomata do studenog prošle godine.

U međuvremenu je Nikomat, kako je rekao, zatražio otvaranje postupka predstečajne

nagodbe.

Nikomat i Fima Grupa, odnosno kasnije Pluris, bili su u poslovnom odnosu do početka prošle godine kada je nad Plurisom otvoren stečajni postupak.

- Temeljem navedenog poslovnog odnosa, predlagatelj ima prema dužniku tražbinu od 14,5 milijuna kuna. Dugo-

Fima Alfa ostala dužna svega 86 tisuća kuna vanje dužnik nije podmirio ni nakon otvaranja stečajnog postupka. Nadalje, već dulje vrijeme su u blokadi oba računa dužnika koji je u stanju prezaduženosti - navodi se u Plurisovom prijedlogu za otvaranje stečaja nad Nikomatom koji bi mogao ipak izbjeći stečaj ako je otvorena predstečajna nagodba.

Stečajni postupak i predstečajna nagodba Prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka nije dopušten ako je nad dužnikom pokrenut stečajni postupak, a do okončanja predstečajnog postupka nije dopušteno pokretanje stečajnog postupka. Posljedice ove zakonske odredbe održavaju se na poduzeće u problemima među kojima je i Stanoing.

Naime, Nagodbeno vijeće Fine odbacilo je 22. svibnja Stanoingov prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe navodeći da je Zagorje-Tehnobeton 7. veljače podnijelo prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, odnosno prije podnošenja prijedloga za

otvaranje postupka predstečajne nagodbe od strane dužnika. Stanoing je na negativno rješenje Fine podnio žalbu navodeći da još nije otvoren stečajni postupak kojim stvara pravne učinke. Razmatrajući žalbu, Ministarstvo financija navodi da je „jasno navedeno da prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe nije dopušten ako je nad dužnikom pokrenut stečajni postupak“, a da se „stečaj pokreće prijedlogom dužnika ili vjerovnika, odnosno donošenje rješenja o otvaranju stečajnog postupka ne predstavlja pokretanje nego otvaranje stečajnog postupka“.

12

ROTIRKA - SUDNICA

rotirka sudnica www.regionalni.com/ crna-kronika Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 2. srpnja 2013., br. 476

Istraga zbog krijumčarenja sperme bika u Bosnu i Hercegovinu Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu donijelo je nalog o provođenju istrage protiv Antonija Oraka (37) te njegove suradnice Ivanke Majić Balić (47) zbog postojanja osnova sumnje da su zlouporabili povjerenje u gospodarskom poslovanju.

Postoji osnova sumnje da su prvoosumnjičenik kao direktor kri-

ževačkog Centra za reprodukciju u stočarstvu i drugoosumnjičena, kao organizatorica proizvodnje, u više navrata naložili da se utovari i otpremi u BiH veća količina sperme bika nego što je evidentirano u izvoznoj dokumentaciji i na računu, čime su uvozniku pribavili najmanje 839.000 kuna dobiti.

Ujedno, postoji osnova sumnje

da je prvoosumnjičenik osigurao smještaj i hranidbu za više konja u vlasništvu konjičkog kluba čiji je bio predsjednik, za koje nije izdao račune. Postoji osnova sumnje i da je kao direktor prodao fizičkoj osobi konja u vlasništvu društva za 10.000 eura, a potom je na račun društva uplatio iznos od 12.500 kuna. Uz to, sumnja se

da je dogovorio da Centar pruža usluge pansionskog smještaja i umjetnog osjemenjivanja konja i kobila, koje su vlasnice plaćale na ruke, a novac nije polagao na račun, već ga je zadržavao za sebe.

Ujedno, kao predsjednik konjičkog kluba u više navrata podizao je gotov novac s računa kluba i bez osnove ga zadržavao.

ŽUPANIJSKI SUD Osuđena skupina preprodavača droge iz Trnovca Bartolovečkog

OPASNA VEZA

Mladić prijetio nakon prekida Policijski službenici Policijske postaje Ivanec dovršili su kriminalističko istraživanje nad 21-godišnjakom, zbog sumnje da je od veljače ove godine, nakon prekida veze s 21- godišnjakinjom, istu učestalo nazivao na telefon, prisiljavao ju na susrete te joj prijetio smrću. Navedeni je policijskim službenicima dragovoljno predao pištolj domaće izrade s jednom patronom, dok je pretragom stana i vikend-kuće kojima se koristi, pronađena manja količina raznog streljiva.

Po završetku kriminalističkog istraživanja, 21-godišnjak je uz kaznenu prijavu za kaznena djela prijetnje, nametljivog ponašanja i nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari, predan pritvorskom nadzorniku PU varaždinske.

PU MEĐIMURSKA

Zaklada za prevenciju

Radi uspostave i djelovanja Zaklade za prevenciju Međimurske županije održan je susret zamjenice župana Sandre Herman s voditeljicom Službe za prevenciju Ravnateljstva policije Sandrom Veber i zamjenikom načelnika PU međimurske Danijelom Mikulićem. Na inicijativu PU međimurske, sukladno europskoj praksi, Međimurska županija donijela je odluku o osnivanju Zaklade za prevenciju. Cilj zaklade je pružanje potpore, novčane i druge pomoći u realizaciji projekata i aktivnosti na prevenciji kriminaliteta, sigurnosti cestovnog prometa i ostalih delinkventnih ponašanja. Formiranje zaklade u okviru Vijeća za prevenciju radi transparentnog načina financiranja preventivnih aktivnosti na lokalnoj razini jedna je od preporuka EU IPATwinning light projekta između Hrvatske i Njemačke - Jačanje kapaciteta MUP-a u području prevencije kriminaliteta.

Marihuanu prodavali i u krugu varaždinske bolnice Zbog zlouporabe opojnih droga proizvodnjom, prodajom i druge načine Miroslav Majcen, Vladimir Majcen, Dario Strmečki, Mario Vuk, Dejan Bogdan i Mario Mikulić proglašeni su krivim po svim točkama optužnice, izuzev jedne Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Od jedanaest osoba koje su optužene zbog zlouporabe droga nakon uspješne akcije varaždinske policije sredinom 2011. godine, petorica su priznala krivnju, dok se protiv ostalih na varaždinskom Županijskom sudu vodio kazneni postupak koji je završen izricanjem nepravomoćnih presuda. Riječ je o Miroslavu Majcenu, Vladimiru Majcenu, Dariju Strmečkom, Mariju Vuku, Dejanu Bogdanu i Mariju Mikuliću koji su proglašeni krivim po svim točkama optužnice, izuzev jedne.

I Aqaucity i bolnica

Miroslav Majcen osuđen je na dvije i pol godine zatvora zbog uzgoja indijske konoplje te posjedovanja i prodaje, odnosno nuđenja marihuane. Na skrovitom mjestu pokraj šume u Trnovcu kod Varaždina posijao je početkom 2011. godine sjemenke indijske konoplje iz kojih su niknule biljke o kojima se brinuo, ali nisu uspjele dozrijeti prije njegova uhićenja u srpnju.

Međutim, prema presudi, u dvadeset slučajeva nudio je na prodaju marihuanu od poznatih mu dobavljača, dijelom nekima od ostalih osuđenika, a dijelom

U krugu bolnice prvookrivljeni je nudio marihuanu na prodaju mlađem punoljetniku R. J.

ostalim osobama. Najčešće mjesto prodaje bio je Trnovec Bartolovečki, ali prodavao je i na

U SMS porukama navodila se samo količina u gramima, npr „100“ ili „15“ sportsko-rekreativnom centru Aquacity, pa čak i u krugu varaždinske Opće bolnice gdje je 22. travnja 2011. najprije nudio marihuanu na prodaju mlađem punoljetniku R. J., a tri dana

kasnije mu i prodao 100 grama za 3.000 kuna. Inače, za 5 grama marihuane obično je tražio 300 kuna, 15 grama prodavao je po 600 kuna, 50 grama od 1.500 kuna od 2.000 kuna, dok je za 100 grama uglavnom tražio od 2500 do 3000 kuna.

Rad za opće dobro

Zbog toga što je Miroslavu Majcenu pomagao u neovlaštenoj prodaji te zbog posjedovanja opojne droge na godinu i pol dana zatvora osuđen je Vladimir Majcen, također iz Trnovca Bartolovečkog. Na nagovor pr-

vookrivljenog skrivao je u svom stanu marihuanu koju bi mu isporučivao sukladno narudžbama, odnosno usmenim dogovorima, telefonskim pozivima ili SMS porukama u kojima se samo navodila količina u gramima, primjerice „100“ ili „15“.

Dario Strmečki osuđen je na godinu i pet mjeseci zatvora zbog toga što je na nekoliko mjesta zasijao indijsku konoplju koja mu je propala, kao i zbog prodaje marihuane samostalno ili u dogovoru s prvookrivljenim. Od početka 2011. do srpnja iste godine u sedam je navrata

prodao marihuanu ili prvookrivljenom prenosio narudžbe o količini marihuane za koju su zainteresirani kupci.

Zbog toga što je u deset navrata svojim poznanicima prodavao marihuanu kupljenu kod prvookrivljenog ili druge osobe, kao i sadnje tri sjemenke indijske konoplje u vrtu obiteljske kuće, mlađem punoljetniku Mariju Vuku izrečen je pridržaj kazne maloljetničkog zatvora, a može mu naknadno biti izrečen i maloljetnički zatvor ako počini novo kazneno djelo u vremenu od tri godine po pravomoćnosti presude.

Dejan Bogdan, koji je oslobođen optužbe da je drogu jednom prilikom dao besplatno na uživanje, osuđen je na godinu dana zatvora zbog toga što je marihuanu kupljenu od prvookrivljenog ili Vuka djelomično konzumirao i namjeravao prodati, odnosno posredovanja pri prodaji tako što je svojim vozilom prevozio kupce marihuane do prodavatelja. Zbog toga što je čuvao marihuanu prvookrivljenog u svom stanu u Trnovcu Bartolovečkom, Mario Mikulić osuđen je na zatvorsku kaznu u trajanju od šest mjeseci koja mu je zamijenjena radom za opće dobro na slobodi u trajanju od 360 sati.

CARINARNICA Prodani luksuzni satovi te nakit od srebra, zlata i bisera oduzet na graničnim prijelazima

Rolex cijenjen na 180.000 prodan za 57.000 kuna

Ručni satovi marke Breitling i D&G, kao i dio preostalog nakita s prve dražbe, prodani su u varaždinskoj Carinarnici u četvrtak na drugoj javnoj prodaji luksuznih satova i nakita oduzetih na graničnim prijelazima na području ove carinarnice.

Srebro za 1,2 milijuna

Od svega što je bilo ponuđeno, na prvoj javnoj prodaji prodano je „samo“ 212 kilograma srebrnog nakita čija je isklična cijena bila 488.000 kuna. Zagrebačko poduzeće za izradu i trgovinu predmeta od

plemenitih metala Gold partner ponudila je 492 tisuća kuna, ali to je bilo premalo budući da je koprivničko poduzeće Lory Logistika ponudilo 1.201.000 kuna. Iako je potonji iznos više nego dvostruko veći od isklične cijene, predstavnik

koprivničkog poduzeća nije krio zadovoljstvo. Naime, kako je pojasnio, svojim uobičajenim dobavljačima trebao bi platiti još veći iznos za nakit kupljen u Varaždinu koji će prodavati u mreži svojih kooperanata, kao što su trgovine srebrnim nakitom.

Premda je na prvoj dražbi prodan samo taj srebrni nakit, zadovoljstvo ishodom nisu skrivali u varaždinskoj Carinarnici jer je prodajom ostvaren prihod veći nego da se prodao sav ostali ponuđeni nakit i luksuzni satovi po prvoj iskličnoj cijeni koja je uoči druge prodaje smanjena

za 40 posto. Usprkos tome, od ura prodana je samo ona marke Breitling, i to za oko polovicu isklične cijene, kao i jedna ručna ura marke D&G za manje od tisuću kuna. Uz to, prodan je i nakit od čelika, platnene torbice za nakit te 80 grama zlatnog i 1.360 grama srebrnog nakita.

Neposredna prodaja

Carinarnica Varaždin uspjela je u četvrtak, odmah nakon druge dražbe, održati i neposrednu prodaju nakita i ručnih satova koji nisu prodani ni na prvoj, ni na drugoj javnoj dražbi.

Prikupljanjem ponuda za neposrednu pogodbu prodani su, uz ostalo, i ručni satovi marke Rolex. Muški ručni sat marke Rolex, čija je isklična cijena na prvoj dražbi bila veća od 180 tisuća kuna, a na drugoj 110 tisuća kuna, prodan je za 57 tisuća kuna. Drugi Rolex od čelika i zlata, koji je najprije prodavan za 110 tisuća kuna, a zatim za 56 tisuća kuna, na kraju je neposrednom pogodbom prodan za 28.800 kuna. Oba sata kupio je Zvonimir Kos, koji je kupio i biserni nakit za 43.800 kuna, dok je njegova cijena na drugoj dražbi iznosila 85 tisuća kuna.

2. srpnja 2013., br. 476 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLAS

13

14

Mozaik

REGIONALNI TJEDNIK || 2. srpnja 2013., br. 476

mozaik www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Molim, pomozite nam!

7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Augusta Šenoe 10, Varaždin, uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

Zovite nas na broj telefona: 042/290-777.

Pratite nas na www.regionalni.com i na Facebooku.

Majka sam 8-godišnjeg djeteta koje ove godine kreće u školu. Bojim se da mu neću moći omogućiti sve za njegovo školovanje, a stvarno mu želim da ima sve potrebno. Veliki problem je što se uskoro moramo iseliti iz stana, jer ga više nisam u mogućnosti plaćati. Zato molim ljude dobre volje da nam novčano pomognu. Ja nisam u mogućnosti iako se svaki dan borim za bolji život svojega sina.

Jagoda Horvat, Supilova 5, Varaždin mob. 099/834-9543

INICIJATIVA Transparentni model za način imenovanja i odgovornost menadžera

Komentar

ivica kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com

Ovce i pastiri u EU I dalje smo ovce, ali smo dobili boljeg pastira, naslov je jednog od brojnih komentara povodom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Oko ovaca nije se vjerojatno teško složiti s obzirom na to što sve mirno prolaze građani Hrvatske.

Neki put čak ni ne beknu, iako ima povoda i za puno ozbiljnije (re)akcije. Primjerice, kada su troškovi režija svojedobno osjetno porasli, sve je prošlo u najboljem redu. Nešto su se, doduše, oglasili čelnici sindikata, ali to je bilo sve.

Nasuprot tome iskru velikih prosvjeda u Brazilu izazvalo je poskupljenje gradskog prijevoza koji je preko noći skočio u brazilskom Sao Paolu za svega 50 lipa, odnosno s 8,60 na 9,10 kuna!?

U Turskoj traži se ostavka premijera jer se, uz ostalo, oštro obračunao s prosvjednicima na Trgu Taksim koji su tražili da se od rušenja poštedi tamošnji park na čijem se prostoru planira graditi trgovački centar. U nas pak parkovi nestaju kao od šale, okoliš se godinama zagađuje, a da glas ne puste čak ni zeleni, ako takvi uopće postoje.

Naravno, nije to sve. Za razliku od Turske, koja bilježi solidne gospodarskog stope rasta zadnjih godina, Hrvatska pod svojim „pastirima“ bilježi minuse u gospodarstvu, rast nezaposlenosti, pad industrijske proizvodnje, rezove u obrazovanju, zdravstvu…

Jesmo li ulaskom u EU dobili bolje, principijelnije „pastire“ nego što su to domaći? To je svakako jedna od glavnih nada, ali stvarnost govori da (ni tu) ne treba imati iluzija.

Obavijest čitateljima

Dobar primjer su reakcije zbog donošenja Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU koji onemogućava primjenu europskog uhidbenog naloga za zločine prije 2002. godine. Tim ograničenjem, kako se nagađa, spriječeno je izručenje Josipa Perkovića Njemačkoj gdje ga povezuju s egzekucijama Udbe.

Upravo zbog toga je nedolazak njemačke kancelarke na nedjeljnu svečanost povodom ulaska u EU danima gledan u posebnom svjetlu, tim više što je Europska komisija upozorila hrvatsku Vladu da će poduzeti “odgovarajuće mjere” koje predviđa članak 38. Ugovora o pristupanju Hrvatske EU u slučajevima kad Hrvatska ne ispunjava obaveze preuzete u pristupnim pregovorima, točnije želi ograničiti primjenu europskog uhidbenog naloga na kaznena djela počinjena samo nakon 2002.

Međutim, to nije prvi put da vladajući ne ispunjavaju ili izigravaju obaveze preuzete u pristupnim pregovorima. Svega nekoliko dana nakon izborne pobjede 2011. ukinuta je javnoovršiteljska služba koja je trebala zaživjeti sukladno najavama iz pristupnih pregovora. No to se nije dopalo vladajućoj većini, točnije nekim lobijima, pa je javnoovršiteljska služba otišla u povijest usprkos svim argumentima, zakonima i kršenju Ugovora o pristupanju RH EU. Tada, međutim, nije bilo reakcija iz EU, premda su pripreme javnoovršiteljske službe financirale čak i zemlje članice EU.

Objaviti sve menadžerske ugovore javnih poduzeća

Već duže vrijeme, prilikom odlaska s funkcije nekog od direktora javnih poduzeća, stvara se fama o njihovim bajoslovnim otpremninama i drugim privilegijama. Posljednja dva slučaja odnose se na Varkom i Parkove, dioničarska društva u većinskom vlasništvu gradova i općina Varaždinske županije odnosno Grada Varaždina. Skrivanje podataka od javnosti rezultira nagađanjima, izmišljotinama, lažnim glasinama, optužbama i podmetanjima. Tako se priča da su bivši direktori nagrađeni s po više stotina tisuća kuna svaki.

Točan iznos je tajna čije otkrivanje bi valjda ugrozilo nacionalnu sigurnost. S obzirom na to da su građani posredni vlasnici, imaju pravo neograničenog uvida u poslovanje, a spomenuta društva trebala bi javno objaviti informaciju o iznosima otpremnina i kriterijima na temelju kojih su isplaćene. S druge pak strane imamo masu obespravljenih radnika koji ne primaju plaće, a otpremnine, one minimalne,

mogu samo sanjati. Trenutno zadnji u nizu su radnici Aquacityja. Nije slučajno da Parkovi i Aquacity imaju sjedište na istoj adresi, Halerova aleja 8, Varaždin. Većinski vlasnik jednog i drugog poduzeća je Grad Varaždin.

Direktor koji je u Parkovima radio dvije godine navodno je dobio 370.000 kuna otpremnine, a radnici Aquacityja nisu dobili osam plaća, a da otpremnine i druga prava ne spominjemo. Ovakvim ponašanjem narušavaju se temeljne vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske kao što su sloboda, jednakost, socijalna pravda, poštovanje prava čovjeka i vladavina prava.

Laburisti se protive takvom vođenju javnih poduzeća te će predložiti da se na području Varaždinske županije uspostavi transparentni model kojim će se utvrditi način imenovanja, ciljevi i zadaci te odgovornost menadžera u trgovačkim društvima, ustanovama i poslovnim organizacijama u kojima Županija i jedinice lokalne samouprave

imaju većinski ili pretežiti udio.

Laburisti također predlažu da se na internetskim stranicama Varaždinske županije javno objave podaci o svim trgovačkim društvima, ustanovama u kojima Županija, gradovi i općine imaju udjela u vlasništvu ili su osnivači istih. Uz to potrebno je objaviti i podatke o postojećim menadžerskim ugovorima te ugovorima o radu rukovodnog osoblja, s posebnim osvrtom na bonuse, nagrade, otpremnine, stimulacije u vidu korištenja službenog automobila, telefona, reprezentacije, osiguranja i drugih povlastica.

Javna trgovačka društva moraju se isticati po dobrim poslovnim običajima te biti primjer društveno odgovornog poslodavca koji se pošteno odnosi prema poslovnim partnerima, poštuje ljudska i radna prava te doprinosi ukupnom boljitku društvene zajednice.

Siniša Miličić, predsjednik podružnice Hrvatskih laburista Varaždinske županije

APEL Majka konobarice koja je umalo bila silovana na radnom mjestu

Silovanja se moraju spriječiti!

Hvala vam što je povodom mog javljanja objavljen članak “Kako upozoriti na mogućnost silovanja na radnom mjestu” u prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika. Ujedno sam i razočarana odgovorom policije iz kojeg nije jasno je li u tijeku postupak povodom prijave koju sam predala protiv vlasnika ugostiteljskog objekta kod Varaždina. Odgovor me ne bi toliko razočarao i brinuo da se vlasnik nije i sam hvalio da ima vezu u policiji, da “nitko neće muljat muljatora” i da on može sve. Prijetio mi je osobno da ima svoje ljude koji će me ubiti i baciti koktel na stan, automobil. Majka sam i branim interes svog djeteta. Slučaj je prijavljen 25. svibnja 2013. na policiji.

Nije nam jasno zašto policija ne veli da je postupak u tijeku, ako jest. Još gore je ako se ništa ne poduzima jer sam uz ostalo osobno u njegovom kafiću vidjela djelatnicu koja je vrištala i

bježala od vlasnika, vikala je da ne želi biti s njime. Bilo je prestrašno. Molim policiju Varaždin i Regionalni tjednik da hitno zaustavite takve strahote koje se događaju tu pokraj svih nas. Pitam se samo koji su to ljudi koji idu u takav objekt. Koliko će još nevinih cura nastradati dok se ne poduzme nešto?

Poslodavac ih silom odvuče za drugi šank i napastuje. Da nisam stigla na

vrijeme, pitam se što bi se dogodilo.

Molim vas da spriječite veće zlo. Napominjem da sam dugo razmišljala što napraviti, ali pod cijenu vlastitog života dužna sam kao majka zaštititi svoje dijete i sve djevojke, žene koje još ne znaju. Nadam se da će netko pomoći i spriječiti silovanja na radnom mjestu. Čitateljica (podaci poznati redakciji)

Dokad sprovodi u Varaždinu po najjačoj žegi?!

Ovih dana prisustvovala sam sprovodu članova uže obitelji.

Sprovod je počeo u 13.30 sati. Bilo je nesnosno vruće, pa smo imali problema s nekim članovima obitelji pokojnika. Nisam prva koja se pita, ali izgleda da je to uzalud, zašto se u Varaždinu sprovodi ljeti održavaju u satima najjače žege, a

u gotovo svim drugim gradovima tek od 17 sati nadalje? Radi novaca možda?

Zar Uprava groblja ne može drugačije organizirati radno vrijeme grobara? To nije samo moj prigovor. Gotovo svi građani s kojima sam razgovarala istog su mišljenja.

Božica Strnad

2. srpnja 2013., br. 476 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

15

16

Školstvo

REGIONALNI TJEDNIK || 2. srpnja 2013., br. 476

školstvo znanost www.regionalni.com/ zivotdrustvo/skolstvo Zovite nas na 042/290-777

Svečanost

Priredba za predškolce

U Dječjem vrtiću Varaždin Aleja sredinom lipnja održana je završna svečanost pod vodstvom odgajateljica Spomenke Ranković i Stanke Miko.

Sve što su naučili u vrtiću pokazali su pred roditeljima, braćom i najbližima. Budućim školarcima želimo uspješan ulazak u školski svijet.

Kao i svake godine, mališani iz Dječjeg vrtića Zečić organizirali su priredbu kojom su se oprostili od svojih prijatelja predškolaca.

Ove godine to je bila posebna prigoda da se proslavi i 16. rođendan vrtića. Mališani su za svoje roditelje izveli nekoliko igrokaza, pjesama i plesova koje su s veseljem pripremali tijekom godine. Inače djeca svakog sunčanog dana uživaju u igrama na dvorištu ili na vlastitom eko-igralištu uz voćnjak i vrt, u kojem

KREATIVNOST Učenici OŠ Sračinec snimili prvi “srakarski” igrani film, a svoj četvrti videouradak

Sin izgubljen u krčmi i kladionici

Dio vjeronaučne grupe koja je radila na produkciji filma

Polaznici medijske radionice vjeronaučne grupe OŠ Sračinec na razne načine iskazuju svoju kreativnost koju povezuju s vjeronaučnim temama Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Učenici, članovi vjeronaučne grupe OŠ Sračinec pod vodstvom vjeroučitelja Krešimira Hublina na vrlo interesantan način proučavaju biblijske i vjerske teme. Tako su krajem nastavne godine završili prvi igrani film pod nazivom Izgubljeni sin. Riječ je o priči inspiriranoj biblijskim tekstom o izgubljenom sinu.

Amateri

- Film je domaćeg, srakarskog ugođaja, i nastao je kao rezultat promišljanja i ideja i rada vjeroučenika iz vjeronaučne grupe OŠ Sračinec – rekao je kreativan vjeroučitelj Krešimir Hublin. – Ovaj film samo je jedan od projekata koje smo provodili. Film je rađen amaterski, ali s puno dobre volje. Do sada smo napravili još tri videouratka. Jedan je dokumentarni film o našoj Župi sv. Mihaela ark. koji se može pogledati na YouTubeu. Zatim smo snimili intervju s našim župnikom vlč. Sinišom Dudašek. Video se može također pogledati na YouTubeu.. Naš treći film je reportaža sa Zlatne harfe 2012. g. iz Štrigove gdje je sudjelovao i naš mali zbor Župe sv. Mihaela ark. iz Sračinca. Reportažu možete također pogledati na YouTubeu.

Premijera Izgubljenog sina, našeg četvrtog filma bila je 7. lipnja ove godine u OŠ Sračinec, a film možete pogledati na vjeronauk.hublin.net. Na kraju svi smo bili zadovoljni.

Iz ovakvog rada može se puno naučiti, biti kreativan. Tijekom rada na filmu povezali su se učenici različitih profila. Puno se radilo, ali to je bilo korisno iskorišteno slobodno vrijeme.

Naša mala filmska produkcija ovime se u potpunosti zaokružila i to od ideje i rada na scenariju do promocije i medijske prezentacije – dodao je Hublin i napomenuo kako je ideja potekla od učenika, a on ih je samo poticao i vodio kroz projekt koji je u stvari u

Puno se radilo, ali to je bilo korisno iskorišteno slobodno vrijeme potpunosti učenički.

Desetak učenika sudjelovalo je u radu, a učenica Marija Benić čak je i suosnivač medijske radionice vjeronaučne grupe.

– Scenarij smo pisali zajedno, nakon što smo čitajući Bibliju došli do teme. S obzirom na to da smo amateri, zadovoljan sam rezultatom. Osim u školi, s bratićem Lukom sam snimao

I polica može biti projekt Osim filma, učenici, polaznici vjeronaučne grupe, napravili su i policu s knjižicama koje predstavljaju 73 biblijske knjige. U tim knjižicama je primjer biblijskog teksta baš iz istoimene biblijske knjige. Svrha je prikazati koliko je Biblija zapravo opsežna zbirka knjiga. Kroz ovaj rad učenici su naučili o strukturi Biblije, o vrstama biblijskih knjiga te ponešto i o sadržaju svake pojedine biblijske knjige, jer su morali pronaći zanimljiv dio teksta iz svake pojedine biblijske knjige da bi to prikazali i kroz ove knjižice koje su izradili - dodao je vjeroučitelj Hublin. i istraživao – dodao je Matija, koji je bio redatelj i organizator snimanja, a najvjerojatnije budući gimnazijalac. Njegov bratić Luka Herceg, osim što je bio snimatelj, glumio je i lik Đure.

– Na filmu smo radili oko tri mjeseca. U prvim kadrovima još je bilo snijega, a završili smo ga u svibnju kada je bilo puno toplije – naglasio je Luka i dodao kako se namjerava upisati u Medicinsku školu i tamo nastaviti sa sličnim medijskim projektima. Od ostalih glumaca amatera Dario Šmic je glumio oca. – Do tada se nisam bavio glumom, a na ovo me nagovorio Matija. Ja sam sudjelovao u radu i kao montažer, a radili smo uz pomoć programa Videopad – dodao je Dario, koji se namjerava upisati na Elektrostrojarsku školu, smjer tehnička gimnazija, i misli da bi se tamo mogao nastaviti baviti sličnim projektima. Učenik

Filip Fjašman, snimatelj bez iskustva, obavio je velik dio posla. – Trebali su snimatelja, a ja sam se javio jer me to zanimalo iako nisam imao iskustva.

Ovo mi je bilo super iskustvo i uvijek ću se rado sjećati dana koje smo provodili radeći na ovom filmu – dodao je Filip.

Ulogu majke preuzela je učenica Mihaela Herceg. – Cijela priča je vrlo poučna, a mi smo je prikazali na nama zanimljiv način. Isusova priča o izgubljenom sinu nas je inspirirala, to kada je sin tražio pola imanja od oca te kada ga je potrošio i vratio se kući tražeći da ga otac primi natrag u kuću smjestili smo u današnje vrijeme kada se puno novca troši u krčmama i kladionicama. Otac se i u našoj verziji sažalio nad svojim sinom i mislim da smo i mi iz te priče naučili da se moramo odgovorno brinuti za sebe i svoju obitelj – dodala je Mihaela.

AKCIJA Lumini organizira besplatnu projekciju za sve odlikaše u petak 5. srpnja u 5 sati poslijepodne

Odlikaši idu besplatno u kino Povodom završetka školske godine i početka ljetnih praznika, trgovački centar Lumini odlučio je provesti ovo relaksirajuće razdoblje u znaku brojke 5. Tim povodom Lumini je odlučio nagraditi uspješne đake koji su završili školsku godinu s odličnim uspjehom zanimljivim animiranim filmom „Čuvari šume: Tajanstveni svijet“ 5. srpnja u 17.00 sati. Za svoju

ulaznicu kinoprojekcije za pet potrebno je prijaviti se na

Sto sretnih odlikaša svoje ulaznice može podići na dan projekcije info-pult Lumini centra ili na info@lumini.hr i pritom biti

brz jer se nagrađuje prvih sto prijavljenih.

Sto sretnih odlikaša svoje ulaznice može podići na dan projekcije uz predočenje svjedodžbe o odličnom uspjehu završene školske godine.

Lumini kao destinacija koja pruža zabavu za cijelu obitelj ovom inicijativom želi pokazati kako je svaki trud potrebno nagraditi omogućavajući svim odlikašima ide-

alan početak ljetnih praznika.

Stoga ne propustite priliku i prijavite se za besplatnu kinoprojekciju koju daruje Lumini.

Svim posjetiteljima Lumini centra osiguran je besplatan parking, a isto tako i besplatan prijevoz Lumini autobusom do samoga centra koji od početka lipnja vozi radnim danom od 10.30 do 00.30 sati i vikendom od 10.30 do 02.00 sata.

Školstvo

2. srpnja 2013., br. 476 || REGIONALNI TJEDNIK

odnedavno imaju i dvije male koze te dvije ovce. Uz pregršt aktivnosti koje su se provodile u vrtiću kroz godinu posebno su značajne dvije humanitarne akcije: Za djecu Afrike, u koje su se uključili roditelji, djeca i tete prodajom svojih likovnih uradaka, te tako prikupili lijepi novčani iznos, kako bi pomogli djeci Afrike u njihovom školovanju.

17

Osmaši koji kreću u srednje škole imat će najviše koristi od Europske unije Zbogom osnovnoškolskim klupama i nastavnicima rekli su višnjički osmaši, slično kao i svi osmaši u osnovnim školama na području Varaždinske županije na okupljanju povodom podjele završnih svjedodžbi. Svi oni na jesen će krenuti u srednje škole u Ivancu i Varaždinu, a da se što bolje snađu u novoj sredini zaželjela im je ravnateljica

Slavica Cingesar. Podjeli svjedodžbi prisustvovao je i dogradonačelnik Hrvoje Kovač. - Vaša je generacija svjedočila razvitku ove škole i cjelokupnog područja. Bili ste dio pozitivnih promjena i iskoraka u školi i oko škole. Izuzetno mi je drago to što možete upisati željenu srednju škole bez obzira na skupi prijevoz jer te troškove preuzimaju Grad Lepoglava

i Varaždinska županija. Iskoristite ovu priliku koju neke generacije nažalost nisu imale i steknite dobro obrazovanje koje kasnije iskoristite opet u Višnjici. Nakon što Hrvatska uđe u EU vaša će generacija imati najviše koristi od Europe, a kad se naviknete na nove promjene, moći ćete se lakše školovati i izvan granica Hrvatske – najavio je Kovač.

DOZNAJEMO Potpisani ugovori o integraciji Veleučilišta Varaždin u koprivničko Medijsko sveučilište

Marin Milković, rektor Medijskog sveučilišta

Marina Milkovića za rektora nominirali sveučilišni odjeli, a tajnim glasanjem je jednoglasno izabran za rektora Medijskog sveučilišta na sjednici Senata 10. lipnja.

U Veleučilištu Varaždin vjeruju da će prije početka iduće akademske godine biti dovršeni radovi na sada oronuloj zgradi koja je pred urušavanjem

Jedna ustanova s dva centra Iz Veleučilišta Varaždin poručuju kako se u pojedinim medijima zlonamjerno želi izazvati animozitet između dva grada osnivača i njihovih građana besmislenim inzistiranjem na samo jednom sjedištu, pa će nova, integrirana ustanova djelovati kroz dva centra: Koprivnica i Varaždin Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Proces integracije Veleučilišta u Varaždinu i Medijskog sveučilišta skoro je pri kraju: potpisani su svi potrebni ugovori između osnivača i ustanova te je ostalo donijeti još nekoliko odluka na razini ustanove, tako da će nova integrirana ustanova, odnosno sveučilište, s radom započeti početkom sljedeće akademske godine, odnosno 1. listopada 2013., kako je prvobitno planirano, najavljuju s Veleučilišta Varaždin.

Kome porezi

Da je proces integracije Veleučilišta Varaždin i Medijskog sveučilišta “pri kraju” nije ništa novo.

Najavljeno je to još prilikom zadnjeg posjeta ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića Veleučilištu Varaždin. No, sada su razriješene dvojbe koje su se javile odmah nakon početka gašenja varaždinskog Veleučilišta i njegovog ništa manje spornog priključenja Medijskom sveučilištu, a to je gdje će biti sjedište integrirane ustanove. Jer o tome, uz ostalo, ovisi i gdje će odlaziti porez i prirez – u varaždin-

sku ili koprivničku gradsku blagajnu.

- Novo sveučilište je utemeljeno na principima dvaju ravnopravnih sveučilišnih centara koji će imati svoja sjedišta u gradovima u kojima su osnovani. Tako će se sjedište

Nova, integrirana ustanova s radom će započeti 1. listopada 2013.

Sveučilišnog centra Koprivnica nalaziti u Koprivnici, na adresi Trg Žarka Dolinara 1, a sjedište Sveučilišnog centra Varaždin u Varaždinu, na adresi J. Križanića 33/6.

Sveučilišnog centra Varaždin u Varaždinu na adresi J. Križanića 33/6. S obzirom da se u pojedinim medijima zlonamjerno želi izazvati animozitet između dva grada osnivača besmislenim inzistiranjem na samo jednom sjedištu sveučilišta, želimo posebno istaknuti da takav način organizacije sveučilišta postoji diljem svijeta – izvjestili su u odgovorima na naš upit s Veleučilišta Varaždin.

Međutim, prema sudskom registru, Medijsko sveučili-

šte ustanova je sa sjedištem na Trgu Žarka Dolinara 1 u Koprivnici, pa je jasno kamo će, primjerice, odlaziti prirez od zaposleničkih plaća.

Svi za Milkovića

Iako će integrirana sveučilišna ustanova djelovati kroz dva centra, ipak će imati samo jednog rektora. Na tu je poziciju nedavno imenovan Marin Milković, dosadašnji privremeni rektor Medijskog sveučilišta te dekan Veleučilišta Varaždin, koji je u veljači ove godine ponovno izabran i na tu funkciju. Milkovića su za rektora nominirali sveučilišni odjeli, a tajnim glasovanjem je jednoglasno izabran na sjednici Senata Medijskog sveučilišta održanoj 10. lipnja.

Odgovor na pitanje koliko je Milković imao protukandidata i tko su oni, nismo dobili, no zato smo dobili podrobne informacije u vezi upita o sastavu Senata.

- Sastav Senata reguliran je Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Prema njemu, dvije trećine Senata čine zaposlenici u znanstveno-nastavnim zvanjima od docenta naviše, 15 posto ukupnog broja članova Senata rezervirano je za predstavnike koje predlaže

studentski zbor Sveučilišta, a ostatak članova Senata čine zaposlenici u nastavnim i suradničkim odnosno asistentskim zvanjima, od čega jedno mjesto pripada nenastavnom

osoblju. Senat Medijskog sveučilišta ima ukupno 28 članova uključujući rektora.

Prorektori nisu članovi Senata, ali sudjeluju u radu Senata bez prava glasa. Članovi

Senata su izabrani između 58 nastavnika koji na Medijskom sveučilištu izvode nastavu, predstavnika studenata i nenastavnog osoblja - izvjestili su s Veleučilišta Varaždin.

Natječaji se raspisuju, a izvođača nema Već po drugi put ove godine Veleučilište Varaždin pokrenulo je postupak odabira poduzeća za rekonstrukciju nastavne zgrade br. 2 u Ulici 104. brigade, što je posao čija se vrijednost procjenjuje na sedam milijuna kuna.

Iako su zbog poništenja prvog postupka javne nabave izgubljena četiri mjeseca, u Veleučilištu Varaždin vjeruju da će prije početka iduće akademske godine biti dovršeni radovi na oronuloj zgradi koja je pred urušavanjem.

Otvoreni postupak odabira izvođača rekonstrukcije prvi put je pokrenut sredinom veljače, a rok za dostavu ponuda bio je 5 veljače.

Međutim, nikakav ugovor nije sklopljen jer je 4. ožujka poništen odabir, a novi postupak odabira pokrenut je 18. lipnja.

- Zbog parcelizacije čestica došlo je do promjena koje su zahtijevale ishođenje nove građevinske dozvole, što je donekle pomaknulo raspisivanje natječaja. Građevinska dozvola za provedbu navedenih radova izdana je koncem prethodnog mjeseca, točnije 27. svibnja.

Troškovnici su predani 7. lipnja, a javni natječaj raspisan je u utorak 18. lipnja 2013. u elektroničkom oglasniku javne nabave - objašnjavaju u Veleučilištu.

Rok za dostavu ponuda je 12. srpnja, rok za donošenje odluke o odabiru je 30 dana, a rok

za završetak radova je 120 radnih dana od uvođenja u posao što može potrajati do dva tjedna.

CEI daje milijun

- Bez obzira na spomenuto, očekujemo završetak radova na objektu br. 2 do početka iduće akademske godine. Zgrada br. 2 bit će obnovljena sredstvima Veleučilišta. Suglasnost za utrošak navedenih sredstava dalo je Upravno vijeće i osnivač odnosno varaždinsko Gradsko vijeće. Iznos investicije, koja podrazumijeva potpunu rekonstrukciju objekta br. 2 zajedno s opremanjem i izradom novog pristupnog puta, iznosi oko 10 milijuna kuna - objašnjavaju s ove varaždinske visokoobrazovne institucije.

Uz zgradu br. 2, uvjereni su da će se obnoviti i zgrada br. 1 koju Veleučilište već koristi, i to ne vlastitim novcem. - Ta zgrada bit će obnovljena sredstvima Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI), koji provodi postupak natječaja za obnovu objekta koja podrazumijeva izradu nove fasade i zamjenu stolarije - vrata i prozora. CEI je raspisao natječaj za poboljšanje energetske učinkovitosti zgrade Veleučilišta u Varaždinu 24. svibnja, a ponude su se zaprimale do 14. lipnja - izvjestili su s Veleučilišta u vezi posla čija je vrijednost procijenjena na milijun kuna. (ikr)

18

KULTURNI OBZOR

kulturni obzor www.regionalni.com/kultura Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 2. srpnja 2013., br. 476

Australska veleposlanica s glazbenicima posjetila Varaždin Melbourne string ensemble prošlu je srijedu u varaždinskom HNK održao koncert čiji je pokrovitelj i sponzor bilo Veleposlanstvo Australije u Republici Hrvatskoj. Povodom toga, gradonačelnik Varaždina Goran Habuš u Gradskoj je vijećnici službeno ugostio veleposlanicu Australije u Republici Hrvatskoj Susan Cox te zahvalio na koncertu gudačkog orkestra iz Melbournea. Prilikom prijema, istaknuta je dobra suradnja Veleposlanstva Australije s Gradom Varaždinom na polju kulture i obrazovanja. Gradsko čelništvo ističe da, iako je Hrvatska ušla u Europsku uniju, Varaždin će i dalje njegovati dobre odnose s veleposlanstvima izvaneuropskih zemalja, a naročito se to odnosi na Australiju. Uspješan nastup Gudačkog ansambla Melbourne organizirao je Koncertni ured Varaždin.

OBLJETNICA Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad

ŠTO ČITATI Ivan Kutnjak, Nečastivi u snu ponoćne Hrvatske, Insula, Čakovec, ožujak 2013.

Iako je prvu knjigu pjesama objavio još 1978. godine, međimurski poeta Ivan Kutnjak iznimno je uspješno i kontinuirano razvio svoju produkciju u posljednja dva desetljeća te ga i ovom prilikom ističem kao ponajboljeg, ako ne i najboljega kajkavskog pjesnika u tom recentnom razdoblju.

Usporedo s vlastitim lirskim doprinosima, Kutnjak podjednako aktivno, u esejističko-kritičkim formama, prati i stvaralaštvo svojih kolegica i kolega, ali i njihovih prethodnika. Nakon dvije antologije, objavio je i zbirku stručnih tekstova višeznačno nazvanu „Nečastivi u snu ponoćne Hrvatske“. Knjigu otvara sintetski tekst „Kajkavska pjesnička sučelja u obzorju postmoderne“ (objavljen prije pet godina, na moj urednički poticaj, na što sam doista ponosan, u „Vijencu“), a slijede prilozi o Domjaniću, Paviću, Andrašecu i suvremenicima poput Zdenke Maltar, Kalinskog, Radeka, Skoka i drugih.

Kutnjakov stil je, prije svega, nadahnut: spretno kombinira nužan teorijski instrumentarij s dubinski čitanjima, stručnu terminologiju s upravo baroknim stilom. Rezultat je koristan i nadasve – lijep. A najljepša je iskrena ljubav koju Kutnjak posvećuje drugim autorima, najčešće i sudionicima iste scene, a sve bez ikakve natruhe kompetitivnosti, štoviše, s iskrenom afirmativnošću.

Zanemarimo li neke sasvim tehničke detalje (npr. indeks imena ne odgovara stvarnom stanju), možemo sa zadovoljstvom zaključiti da je „Nečastivi“ knjiga za svakoga koga zanima kajkavsku književnost, a još više za sve one ignorante koji su taj fenomen skloni (a što bi drugo činili ignoranti?) – ignorirati…

Vse bu jih Nečastivi odnesel!

Denis PERIČIĆ

Trideset godina Zavoda  Proslavljena je i 100. obljetnica rođenja prvog voditelja Zavoda, akademika Andre Mohorovičića (1913. - 2013.)

Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com

Varaždinski Zavod za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prošlu je srijedu u Županijskoj palači slavio veliki jubilej - trideset godina od osnivanja te 100. obljetnicu rođenja prvog voditelja Zavoda, akademika Andre Mohorovičića (1913.

- 2013.). Uzvanici, među kojima je bio i akademik Stjepan Damjanović, voditelj Zavoda HAZU u Varaždinu, imali su prilike prisustvovati velikoj svečanosti institucije koja je osnovana 24. lipnja 1983. godine i koja je u tih 30 godina tiskala više od 40 knjiga, prvenstveno o Varaždinu, njegovoj povijesti, gospodarstvu, kulturi i obrazovanju, ali i o širem području sjeverozapadne Hrvatske.

Samo troje

Prilika je to bila i za predstavljanje časopisa Radovi 24/2013, na čijih su čak 600 stranica skupljeni znanstveni radovi Zavoda. Također, Zavod je predstavio i Bibliografiju nakladničke djelatnosti te Digitalnu zbirku nakladničke djelatnosti Zavoda. Izdana je i posebna koverta sa slavljeničkim pečatom, koja će biti uvrštena u zbirku Hrvatske pošte.

Iako je u varaždinskom Zavodu stalno zaposleno samo troje djelatnika, na svečanosti je istaknuto da je posao koji odrađuju toliko pozamašan da bi netko mogao pomisliti kako ih radi desetak. Zavodom upravlja mr. sc. Eduard Var-

Zavod za jesen priprema pregršt zanimljivih manifestacija, od kojih je prvi znanstveni skup o Vatroslavu Jagiću

gović, a uz njega zaposleni su viši asistent dr. sc. Vladimir Huzjan te administrativna tajnica Ljiljana Biškup.

- Trideset godina je za nas velika obljetnica. Naš je Zavod donedavno pokrivao ovaj dio Hrvatske, sve do Osijeka, i tek je nedavno otvoren Zavod u Križevcima. U ovih 30 godina tiskali smo 46 knjiga u našem izdanju, a bilo je i još drugih izdanja u kojima smo sudjelovali; ukupno je tiskano 12.000 stranica tekstova o Varaždinu. Prilikom ulaska

u Europsku uniju, predstavili smo Varaždin u najboljem svjetlu - istaknuo je Eduard Vargović, koji dužnost upravitelja Zavoda obnaša od 1994. godine.

Budući projekti

Da podsjetimo, djelatnost Zavoda obuhvaća poticanje, usklađivanje i objavljivanje znanstvenih istraživanja sa svrhom postanka žarišta znanstvenoga rada sjeverozapadne Hr vatske. Zavod također organizira znan-

stvene skupove, savjetovanja i nakladnički rad. Važno je

U varaždinskom Zavodu stalno zaposleno samo troje djelatnika napomenuti da Zavod ne misli živjeti na staroj slavi, pa tako za drugu polovicu ove godine ima u planu organizaciju nekoliko važnih

manifestacija. Na prvi dan jeseni organizirat će proslavu 175. godišnjice rođenja i 90. godišnjice smrti velikog varaždinskog jezikoslovca Vatroslava Jagića, a rujan će biti i prilika za podsjećanje na skladatelja Jana Křtitela Vaňhala. Zavod će dati svoj hommage profesorici Bosiljki Paska, tijekom Mjeseca knjige od 15. listopada do 15. studenoga, a tijekom studenog organizirat će i okrugli stol u povodu 140. obljetnice zgrade HNK Varaždin.

Europska unija ili Europska Unija?

Denis PERIČIĆ mr. sc.

Još nismo sigurni jesmo li upravo ušli u Europsku uniju ili Europsku Uniju. Riječ je o pravopisu, dakako.

Pišemo li obje riječi velikim početnim slovom, ili samo prvu?

Mišljenja se razilaze. Autori najnovijeg pravopisa propisuju „malu“ uniju. Jer, kažu, EU nije članica UN-a, nije na popisu novih država i definira se kao zajednica. Dakle, ne možemo primijeniti načelo „Sjedinjene Američke Države“, jer EU nije država da bi se sve riječi u njezinom nazivu pisale

velikim početnim slovom.

Zvuči razumno. No, je li baš sve tako? Zanimljivo, EU jest subjekt međunarodnog prava i ima svoja stalna diplomatska predstavništva, pa čak i u UN-u, te provodi zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku svojih zemalja-članica.

EU ima i svoj parlament. Ima i svoj glavni grad. Ima i svoju vladu (Europska komisija), predsjednika vlade (Barroso) i resorne ministre (jedan od njih je i Mimica). Ima svoje služ-

bene jezike i svoje sudove, zastavu i himnu. Ako se sjećate, EU je umalo dobila i svoj ustav, koji nije odbačen zato što se tako zvao, nego zbog svog sadržaja. Bilo je riječi i o uspostavi institucije predsjednika EU (trebao je to biti Tony Blair) te nije isključeno da će EU u budućnosti dobiti i ustav i predsjednika. Konačno, na što su to Hrvatska i ostale članice prenijele dio svog suvereniteta?! EU je, očito, prilično suverena tvorevina, a suverene su do sada bile samo – države.

Možda je najbliži odgovoru Walter Hallstein, koji je Uniju (ovako svakako valja pisati kada koristimo samo drugu riječ) nazvao „nedovršenom saveznom državom“. Svakako je potpuno u pravu bio varaždinski pravnik Renato Molnar, koji je u prošlom broju našeg lista ustvrdio da „ne znamo što nas čeka“ u EU. Proširio bih tu tezu i zaključio: ne znamo ni u što smo ušli.

A pravopis? Pa pravopis je pritom, dakako – najmanje bitan…

Kulturni obzor

2. srpnja 2013., br. 476 || REGIONALNI TJEDNIK

!

19

Otvorena izložba nematerijalne baštine

Povodom Svjetsk ih u mj e tni č k i h i ga r a , lu db re š ka Gr a dska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner organizira pjesnički recital Kolumbijca Anataela Gareya 2. srpnja u 19 h. U četvrtak 4. srpnja u 18 h slijedi recital Jadranke Gros, a u 19 h predstavit će se izraelske spisateljice Sigal Magen te Noemi Stadler.

U varaždinskoj palači Herzer Gradski muzej Varaždin prošli je četvrtak predstavio izložbeni projekt Ministarstva kulture RH Nematerijalna baština, koji je realiziran u suradnji s Etnografskim muzejom u Zagrebu. Na izložbi se zaštićena nematerijalna hrvatska kulturna baština predstavlja kroz filmske zapise, tekstove, fotografije i nekoliko ilustrativnih predmeta. Obuhvaća različite oblike pučkih i tradicionalnih kulturnih izričaja, kao što su

jezik, usmena književnost, glazba, ples, igre, mitologija, obredi, običaji i tradicijski obrti, ali i kulturalni prostori, odnosno žive zajednice u kojima se ti oblici još uvijek njeguju. Zbog opasnosti od njihova potpunog nestajanja i izumiranja, UNESCO je prije desetak godina ustanovio liste uz pomoću kojih se žele potaknuti državna tijela, ali i najšira zajednica za njihovo očuvanje. Ulaz za razgled je besplatan.

Izložba je otvorena do 28. srpnja.

Radionice animiranog i dokumentarnog filma

KNJIGA Novo djelo Marijana Kraša posvećeno ivanečkoj povijesti

Bibliografija pisana 40 godina Piše: Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

Ivanečka bibliografija peta je knjiga Marijana Kraša, rođenog Ivančanina koji je, sad već daleke 1973. godine, počeo sakupljati građu vezanu za povijest ivanečkoga kraja. Od tog truda, koji je urodio ovom bibliografijom knjiga i članaka u serijskim publikacijama, korist će imati mnogi povjesničari, paleontolozi, arheolozi ili pak “obični” istraživači Ivanca i okolice. Knjiga je objavljena kao mrežna publikacija na internetu (tiskano izdanje izašlo je u malom tiražu) i prednosti tog digitalnog izdanja su višestruke - lako je dostupno svima, potpuno je besplatno i u njega se može intervenirati naknadnim dopunama. Bibliografija se može pregledati na internetskoj adresi www. ivanecka-bibliografija.com.

Ljubav prema Ivancu

Kao dugogodišnji ravnatelj Gradske knjižnice Metel

Marijan Kraš

Ožegović, Marijan Kraš je, po prirodi svojeg posla, proučavao mnoge publikacije i dokumente. Nastavio je s tim i nakon umirovljenja, a ističe da je to prekrasan posao, tj. hobi koji će nastaviti raditi.

- Knjigu sam počeo raditi 1973. godine kada smo dr. Kušen i ja pokretali Ivanečki kalendar. Glavna ideja bila nam je spomenuti da je Ivanec 1396. godine prvi put spomenut. Ta je informacija obznanjena tek 1974. godine, na što je reagirao

Metod Hrg, kaptolski arhivist koji je radio u Državnom arhivu i koji je pronašao prijepis dokumenta koji to potvrđuje - ispričao nam je prof. Kraš o počecima svoje bibliografije, kojima je uslijedilo sakupljanje informacija o knjigama, člancima i sličnom što se odnosi na Ivanec, odnosno Lepoglavu, Bednju, Trakošćan, Klenovnik, Maruševec, Donju Voću i Radovan. Marijan Kraš Ivanečkom bibliografijom obuhvatio je razdoblje od srednjeg vijeka, pa do danas. Doduše, nema mnogo sačuvanih starih dokumenata, osim onih koji se odnose na Lepoglavu.

- Lepoglavski pavlini njegovali su znanost, kulturu i umjetnost. Zanimljiva je činjenica da se u ono vrijeme jedino u Lepoglavi mogao podići doktorat u Hrvatskoj - ističe autor koji je u svojem proučavanju naišao i na negativne strane povijesti. - Tamno područje je Kaznionica Lepoglava, zbog koje je taj grad na zlu glasu.

Druga stvar je visoka stopa

samoubojstava; ivanečki kraj je nažalost u vrhu u odnosu na ostale dijelove Hrvatske.

No više je onih lijepih stvari na koje sam naišao u proučavanju. Primjerice, impresionirala me mlada generacija znanstvenika koji su potekli iz našega kraja, tj. koji su završili ivanečku gimnaziju. Danas su oni priznati mladi znanstvenici, poput Siniše Krznara ili Natalije Uršulin-Trstenjak. U bibliografiju sam uvrstio i diplomski rad ivanečkoga gradonačelnika Milorada Batinića.

No moja najveća iznenađenja predstavljali su članci koje su napisali skromni ljudi puni ljubavi prema ivanečkom kraju kao što je Daniel Šantalab i njegova djeca Daniela i Franjo - ističe Marijan Kraš koji je ovim djelom obuhvatio 2840 autora. - Riječ je o potpuno izvornom djelu i ne postoji djelo sličnog sadržaja i namjene na hrvatskome jeziku, a niti na dostupnim jezicima EU - ističe recenzent knjige dr. sc. Eduard Kušen.

Uskoro natječaj za Europsku prijestolnicu kulture Po svemu sudeći, 2020. godine dva će grada iz Europe nositi titulu Europske prijestolnice kulture - jedan iz Hrvatske i jedan iz Irske, najavljeno je to 19. i 20. lipnja u Zagrebu. - Europska prijestolnica kulture je projekt koji je Europska zajednica pokrenula 1985. godine s ciljem davanja prilike jednom gradu da u dugoročnom periodu stavi u fokus kulturu, kulturna događanja i sve svoje

aktivnosti usmjerene prema kulturi – rekla je predstavnica Ministarstva kulture iz sektora za međukulturnu suradnju Anera Stopfer. Krajem ove godine ili početkom iduće bit će objavljen natječaj za kandidaturu hrvatskih gradova. - Tko god je zainteresiran, može se javiti na našu e-mail adresu već sada (epk@minkulture.hr) - rekla je Stopfer te istaknula kako je gradonačelnik taj koji mora na-

pisati pismo namjere. – Ulaganja koja su nužna za projekt Europske prijestolnice kulture najviše se odnose na lokalnu samoupravu. EU za taj projekt ne daje velik novac. Ali donosi brend! - zaključila je Stopfer. Iz Varaždina su se na radionicu Europske prijestolnice kulture prijavili predstavnici Grada, Gradskog muzeja Varaždin i Koncertnog ureda Varaždin.

Gordana Igrec

Uz već tradicionalnu, 9. ljetnu radionicu animiranog filma koja će se ove godine održati na čak dvije teme –”Nezgode u kazalištu” povodom 140. obljetnice zgrade HNK Varaždin i “Žuto” u sklopu svjetskog projekta “Boje” AWG- a (ASIFA Workshop Group), VANIMA ove godine i organizira mini radionicu dokumentarnog filma koju će voditi Igor Bezinović, autor dokumentarnog filma Blokada koji možete pogledati 5. srpnja u 19 sati u kinu Galerija. Radionica će biti teorijsko-praktičnog tipa, a svi zainteresirani

bi trebali imati kameru, mobitel ili fotoaparat kojim se može snimati video te smisliti temu koju bi voljeli obraditi u dokumentarnom filmu. Mini ljetna radionica dokumentarnog filma održat će se od 14. do 16. srpnja, a prijaviti se mogu djeca i mladi od 13 do 18 godina. 9. ljetna radionica animiranog filma održat će se od 15. do 20. srpnja, a prijaviti se mogu djeca od 9 do 15 godina.

Radionice su besplatne, a prijave se primaju na vanima@vanima.hr do 12. srpnja. Broj mjesta je ograničen.

Zlatni lav Skupštini, a nagrađen i Dimnjačar Varaždinski glumac i redatelj Ljubomir Kerekeš na Međunarodnom festivalu komornog teatra Zlatni lav u Umagu od 20. do 22. lipnja osvojio je istoimenu nagradu u konkurenciji za najboljeg glumca festivala.

Kerekeš je nagradu osvojio za ulogu Oršuša u autorskoj predstavi Skupština, koja je također osvojila nagradu Zlatni lav u konkurenciji najbolje predstave prema ocjenama publike.

Varaždinski HNK je na festivalu Zlatni lav Umag sudjelovao s još dvije autorske predstave Ljubomira Kerekeša - Debitanti i Povratak ratnika, te s predstavom Ruke po Ranku. Odlazak tih predstava na festival Zlatni lav u Umag omogućio je PZC Varaždin d.d.

Na Festivalu pučkog teatra Omišalj-Čavle 2013. Ljubomir Kerekeš je osvojio treću nagradu publike za predstavu Dimnjačar.

20

Duplerica

REGIONALNI TJEDNIK || 2. srpnja 2013., br. 476

PUTOPIS Delegacija EU u Hrvatskoj organizirala je sadržajno studijsko putovanje za novin

Sličnosti i razlike izm Hrvatska je 1. srpnja postala punopravna članica Europske unije, kojom od istog dana predsjedava Litva

Piše: Aleksandra Ličanin medjimurje.hr

Već slijetanje aviona u zračnu luku Vilnius putniku najavljuje ulazak u postkomunističku zemlju koja je svoju neovisnost stekla u ožujku 1990. godine. Aerodrom glavnoga grada Republike Litve vraća u neka druga vremena, no od tog dojma otrgnuti može već drugi pogled na blisko okruženje.

Onaj koji se zaustavlja na gradilištu drugog krila zračne luke, modernog zdanja većim dijelom financiranog iz fondova Europske unije.

Republika Litva je od raspada Sovjetskog saveza do danas zadržala građansku staloženost i uljuđenost, skromnost i ljubaznost. Vilnius je lijep i upadljivo čist, što vrijedi i za sve druge sredine koje smo za studijskog putovanja obišli (Užutrakis, Moletai, Druskininkai..). U glavnom gradu živi 500 tisuća, a u cijeloj Litvi 3 milijuna stanovnika.

Bogata arhitektura i katedrala sv. Stanislava i Vladislava, koja izgledom podsjeća na grčki hram, Vilniusu je odavna priskrbila naziv “Atene sjevera”. Velik broj crkava nalazi se u samom gradskom središtu, pri čemu valja spomenuti remek-djelo gotike, crkvu sv. Ane. U 70 ulica staroga gradskog središta nalazi se 1500 zgrada koje su pod zaštitom UNESCO-a.

Još malo statistike

Kad slušate Litavce koji su nam u njihovoj domovini bili izvor informacija, nužno vučete paralele s Hrvatskom - od osamostaljenja i prijelaza iz komunističkog u demokratsko uređenje, preko cjelovitih promjena u druš-

tveno-političkoj filozofiji do činjenica o veličini naših zemalja, tranziciji, liberalnim ekonomskim politikama, emigraciji obrazovanog stanovništva. No prvu dionicu puta u koju će Hrvatska tek ući, onu u sastavu Europske unije, Litva je već odvozila.

Razlika, dakako, ima. Za početak, rast BDP-a Republike Litve je 3,6 posto godišnje, a naš se klati oko jedinice, no

Emigracija iliti odljev mozgova Podaci koje ćete pronaći na internetu reći će vam kako u zemlji živi preko 3,5 milijuna stanovnika, no naši sugovornici brojku smanjuju zbog činjenice da je u posljednjih dvadeset godina emigriralo preko pola milijuna ljudi. Od tog broja, samo je u posljednjih pet godina iselilo 200 tisuća Litavaca. Njih 80 posto je visokoobrazovano, u dobi od 25 do 40 godina. Priliku za bolji život uglavnom traže u nordijskim zemljama.

Najpoželjnija destinacija su Švedska i Finska, potom Velika Britanija i Njemačka. Zvuči poznato?

strpljivo čekamo bolje vrijeme i početak izlaska iz recesije. Stopa nezaposlenosti im je 12,5 posto i posljednje dvije godine pada. Konkretno, trenutno je 7,4 posto manja nego 2011. godine i 10,1 posto manja nego lani. Pripadnost Europskoj uniji ogleda se u respektabilnom korištenju njezinih fondova i ostvarenim projektima koji vas ne

ostavljaju ravnodušnima. To se prije svega može reći za impresivnu Sveučilišnu biblioteku u Vilniusu, projekat vrijedan 30 milijuna eura.

Knjižnica radi 24 sata i posjeduje sve pogodnosti čitanja, proučavanja i studiranja - bilo kroz knjige ili multimediju, za članove svih dobi. Znanstvena literatura koja se ne iznosi iz biblioteke proučava se u insulanama, ugodno uređenim kabinama u kojima čitatelj ima apsolutni mir. Publika može i leći da se odmori, a roditelji djecu mogu prepustiti stručnim osobama koje se u igraonicama brinu o klincima na najbolji način.

Projekat financiran EU novcem koji bismo prije očekivali da “osvane” u Arapskim Emitratima nego na Baltiku, jest Snow Arena u gradu veličine Čakovca Druskininkaiju. Umjetno hlađena dvorana Snježne arene ima 500 metara staze za skijanje i daskanje, stotine pari skija, panci i daski za najam, nekoliko zalogajnica i kafića, trgovine te, u susjednom tornju, ostakljen restoran iz kojeg se pruža upečatljiv pogled na šume i jezera u okruženju.

Panorama Vilniusa

Dvoranski snijeg

Druskininkai je grad na jugu zemlje, uz granicu s Poljskom i Bjelorusijom. Poznatiji je po izvorima mineralne vode i ljekovitog blata nego po skijalištu pod krovom, no izvan svake je sumnje da gradsko vodstvo vodi politiku koja u turizmu vidi svoju šansu. Staru željezničku stanicu pretvorili su u turističko-informativni centar, što je također bio projekt potpomognut EU novcem. Prostor oko TIC-a

Muzej jantara po kojem je Litva poznata i trgovina u kojoj se može kupiti nakit i ukrasni predmeti

pretvoren je u kamp s već postojećim kamp-kućicama i mogućnošću prijema pogonskih kampera. Čak je jedanaest lječilišta u Druskininkaiju od kojih je jednog vlasnik iz Bjelorusije, a jedan je rađen kao javnoprivatno partnerstvo. Ostali su u privatnom ili državnom vlasništvu. Zamjenik gradonačelnika Linas Urmanovičius nam kaže da je lječilišni kompleks nekada radio samo dva mjeseca u godini, a danas je popunjen od siječnja do prosinca. Stopa nezaposlenosti im je prije 15 godina bila najviša u Litvi, čak 33 posto, no do danas se smanjila za pola. I ta je stopa diskutabilna, rekao nam je domaćin, jer dobar dio građana živi od iznajmljivanja stanova i soba turistima (koji ponajviše dolaze iz Rusije, Bjelorusije i Poljske), a istodobno su korisnici socijalne pomoći. U gradu bilježe 3.500 noćenja

dnevno odnosno milijun godišnje.

Od 1999. do 2013. godine u Druskininkaiju je realizirano oko 130 milijuna eura investicija (od čega 80 posto iz fondova) po čemu su vodeći turistički grad u zemlji. Koriste i natječu se s projektima kod svih fondova EU i ministarstava u zemlji. Podatak koji podsjeća na hrvatske

U Mano Guruu rade ljudi od kojih društvo u načelu zazire ili za njih ima premalo rješenja “običaje” je da ova mala sredina od 22 tisuće stanovnika sa širom okolicom, u gradskoj administraciji zapošljava stotinu ljudi. Među njima je šest stručnjaka koji se bave

DUPLERICA

2. srpnja 2013., br. 476 || REGIONALNI TJEDNIK

21

nare u Litvu, državu koja od početka ovog mjeseca predsjeda Vijećem Europske unije

među Litve i Hrvatske 500 metara staze na umjetnom snijegu je na raspolaganju skijašima u Snow Areni

Umjetnička republika Užupis

braće, zapošljava 7 radnika i prosjek godina u tvrtki je 26.

Arginta se bavi projektiranjem i izvođenjem elektroinstalacija, solarnim panelima i energanama, teškom industrijom, prijevozništvom.

Rade s Rusijom, Bjelorusijom, Njemačkom, Velikom Britanijom, Francuskom. Kroz EU fondove su povukli milijun eura za investiciju u izgradnji proizvodnih hala.

Nanotehnologija u Brolisu koncentrirana je na proizvodnju laserskih dioda na poluvodičma. Njihova je primjena izuzetno široka, a mladi bratski trojac koji vodi tvrtku tvrdi da je izuzetno ponosan na ljude koji rade u njihovim državnim institucijama. Najstariji među njima Dominykas Vizbaras kaže: - Ljudi su nam govorili da treba podmititi one koji odlučuju o financiranju projekata iz fondova EU i da raspodjela sredstava ovisi isključivo o takvima. Međutim, naša su iskustva potpuno drugačija.

Poštena i transparentna.

Ponosni smo na ljude koji rade u našim državnim institucijama. Isto tako, ljudi moraju biti svjesni da sami trebaju tražiti načine kako da stvore posao i otvaraju tvornice. Nije država ta koja otvara tvornice.

I crtica, dvije

Užupis Umjetnička republika lice sto ju vlja sta i nic jet - um na neobična mjesta

Uz socijalni projekt Mano Guru, obišli smo i jedan kulturni. Umjetnička republika Užupis smještena je u dijelu grada koji je proglašen umjetničkom državom, a u njemu se okupljaju autori iz cijele zemlje i susjedstva stvarajući uglavnom skulpture. Sredstvima EU

fondova uređen je prostor nekadašnjeg židovskog sjemeništa koje je stoljećima stajalo napušteno. U njemu je radni i smještajni prostor za umjetnike, izložbeni saloni i suvenirnica. Cijeli je objekt uređen prirodnim materijalima, pa su čak i zidovi oličeni vapnom, a ne bojom.

Na tržnici se može kupiti sve, od odjeće preko voća do mesa

isključivo pisanjem projekata.

Ono što izaziva skepsu su najave dogradonačelnika o nakani izgradnje aerodroma za male avione, golf-igrališta, megakompleksa konferencijskih dvorana, novih hotela, muzeja. Sve redom grandiozni projekti u kojih se ni uz najbolju volju ne nazire balans spram veličine grada i njegove održivosti - kako razvojne, tako i demografske.

Jer plaća zaposlenih u tamošnjim lječilištima tek je dvije i pol tisuće kuna što je daleko premalo za zadovoljenje potreba modernog života, a pod ruku tome ide broj novorođenih koji u tom okruženju kontinuirano pada.

Mano Guru

Sve nas na studijskom putovanju osobito se dojmio projekt koji se od 2004. godine događa u Ulici Vilniaus u Vilniusu. Zove se Mano Guru. Moderno uređen re-

storan mjesto je u kojem ministar zdravstva jednom tjedno doručkuje s novinarima, a slično smo učinili i mi. Nas dvadeset hrvatskih novinara ručalo je s deset litavskih kolega koji su nam proširili vidike vezane za svakodnevicu u toj zemlji, no od svega više zadivili su nas domaćini.

U Mano Guruu rade ljudi od kojih društvo u načelu zazire ili za njih ima premalo rješenja nakon što prođu proces odvikavanja i liječenja od ovisnosti ili izađu iz zatvora.

Polovica osoblja su kuhari i posluga profesionalci, a polovica bivši ovisnici. Radna terapija koju prolaze u ovom restoranu daje im ono najvažnije - svrhu i dostojanstvo.

- Restoran je počeo raditi 2004. godine kao projekt koji financira Europski socijalni fond. Naš je cilj socijalizirati bivše ovisnike nakon što se iz komune ili zatvora

vrate svakodnevnom životu.

Društvo od njih digne ruke, a ovdje pronađu nova rješenja i smisao. Integracija je kompleksna jer se istovremeno suočava s ukorijenjenim predrasudama, a borba s njima nije jednostavna. Najvažnija je psihološka stabilizacija naših djelatnika koji su povratnici iz zatvora ili komune, rad na njihovoj socijalizaciji i komunikaciji. Maksimalno vrijeme koje mogu provesti radeći u restoranu je godina dana, no interes za ostanak je toliko velik da razmišljamo o franšizi, otvaranju lanca ovakvih restorana - kaže voditeljica projekta Reda Sutkiene dodavši da se četvrtina zaposlenika profesionalaca “regrutirala” upravo iz redova bivših ovisnika koji su u Mano Guru došli i otvorili novu životnu stranicu.

Svatko od njih reći će kako rade bez pritiska jer “nikome ne moraju lagati ni objašnja-

vati tko su i što su”.

Poruka razvojne agencije

Izlaganje o svom radu i realiziranim projektima te

Snow Arena u gradu veličine Čakovca je projekat financiran EU novcem potencijalnim dobrobitima EU fondova čuli smo i u Središnjoj agenciji za upravljanje projektima. Radi se o razvojnoj agenciji koju je osnovalo Ministarstvo financija i jedna je od pet u zemlji (svima su osnivači ministarstva).

Lokalne razvojne agencije u Litvi ne postoje, no neke gradske uprave zapošljavaju vlastite stručnjake za projekte.

Šefica Odjela za javno-privatno parnerstvo u Agenciji Jekaterina Šarmavičiene bila je jasna u svojoj poruci hrvatskim novinarima: - Naš BDP je 1,57 posto viši nego što bi bio da nismo koristili fondove EU. Na jedan naš investirani euro, dobili smo 1,97 eura natrag. Vašoj zemlji je velik novac na dispoziciji s ulaskom u Europsku uniju. Sredstva iz fondova se mogu iskoristiti dobro i sa sjajnim rezultatima, a možete i sve upropastiti. Morate imati sposobne i poštene ljude koji rade na projektima.

U prvoj godini ne očekujte rezultate, oni dolaze kasnije.

Teška industrija vs. nanotehnologija Zanimljiva smo iskustva čuli u tvornicama Arginta i Brolis Semiconductors. Prva je vlasništvo dvojice braće, zapošljava 270 radnika i dio je grupacije s pet tvrtki kćeri, a druga je vlasništvo trojice

Litavci su ljubazni i uljudni, strpljivi, nepretenciozni, kulturni. Međutim, gotovo uopće se ne smiješe. Justina, mlada zaposlenica Ministarstva vanjskih poslova, nam je u razgovoru rekla da bi za svoje građane željela “da se više smiju”. Možda su suzdržani zbog sljedećih brojki.

Dok se mirovine kreću od 800 do 1500 kuna, prosječna plaća u Litvi iznosi između tri i četiri tisuće kuna. Kolegica Roberta Tracevičiute, novinarka nacionalnog dnevnika Lietuvos žinios daily, mi je za ručka u Mano Guruu rekla kako živi s roditeljima i cijelu mjesečnu plaću zimi daje samo za grijanje. Litva je u potpunosti ovisna o ruskom plinu, a energetska neovisnost je imperativ Vlade do 2017. godine.

Okrenut će se bioenerganama pa u tom smislu valja reći kako je Litva bogata šumom.

To ne možete ne primijetiti.

Vozeći se autobusom dijelom zemlje, uopće nismo viđali polja (ima ih u centralnoj Litvi, rekla nam je Justina), već samo šume. A od drveta su im izrađeni brojni suveniri i uporabni predmeti - USB memorije, penkale, markeri za knjige...

Uz već ranije spomenute sličnosti Litve i Hrvatske, nek spomenutom ostane i dominacija stranog kapitala - financijskim sektorom upravljaju Šveđani, a medijima i telekomunikacijama Nizozemci.

22

SPORT

REGIONALNI TJEDNIK || 2. srpnja 2013., br. 476

Jan Ožeg državni prvak

sport

Na Pojedinačnom PH za kadete i kadetkinje, atletičari Slobode osvojili su ukupno deset medalja - jedno zlato, četiri srebra i pet bronci. Jan Ožeg osvojio je zlato u bacanju kugle sa zapaženim rezultatom 15,21 m. Nina Karan Hrženjak bila je druga u skoku s motkom, David Šalamon bio je drugi u utrci na 300 metara.

Tin Vlahinja bio je srebrni u skoku uvis. Ivan Novko bio je treći na 60 m. Andreas Jozepović bio je treći na 80 m s preponama, a Ana Majdak također je bila treća u bacanju kugle. Od starijih kadeta i kadetkinja, Franja Želimorski bila je druga u bacanju koplja, David Šalamon bio je treći,kao i Vinko Kopjar.

www.regionalni.com/sport Zovite nas na 042/290-777

Na igralištu u Žabniku 7. srpnja održat će se malonogometni turnir. U slučaju lošeg vremena turnir se odgađa za 21. srpnja. Prijava ekipa na mob. 097/7670599 Ili na dan turnira do 9 sati. Turni ima noćno polufinale i finale, a prve tri ekipe osvajaju nagradu i pehar.

KARATE U KK Varaždin održano polaganje za majstorsko zvanje crni pojas

Povodom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine svoj doprinos dao je i Trkački klub “Marathon 95” iz Varaždina.

Oni su organizirali je Europski maraton u kojem su spojili trkače, dugoprugaše iz Slovenije Mađarske i Hrvatske sa ciljem u Varaždinu. Trkači iz Slovenije i Hrvatske, pojačani ekipom trkača iz Zagreba spojile su se s trkačima iz Međimurja i Mađarske kod dravskog mosta u Varaždinu. Zatim su zajedno trčali varaždinskim ulicama do Korza. Ovo je bio jedan od brojnih sportskih događanja kojima se u sportskim krugovima obilježio ulazak Hrvatske u Europsku uniju na području Varaždinske županije koji je dokazao našu sportsku pripadnost Europi.

1. mjesto na utrci u Krškom, koja je bila zadnja utrka državnog prvenstva Hrvatske i Slovenije pobjedio je s maksimalnih 18 bodova Jurica Pavlic, dvaput pobjedivši Mateja Žagara.

Time je završeno još jedno prvenstvo dviju država te u ukupnom poretku najbolji je Matej Žagar s 69 bodova, a Jurica Pavlic na drugom mjestu s 67 bodova. Renato Cvetko u Krškom je osvojio 3 boda što ga smješta na ukupno 14. mjesto s 9 bodova, a Karlo Majnić je 18. sa tri odvožene utrke.

E. Garibović i L. Kukec novi majstori karatea

 Nakon duže vremena u Varaždinu je ponovo održan izniman sportski događaj, polaganje za majstorsko zvanje crni pojas 1. dan do kojeg se dolazi tek nakon dugodišnjeg mukotrpnog treniranja i uspješno odrađenih brojnih turnira Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U Karate klubu Varaždin održan je izniman sportski događaj, polaganje za majstorsko zvanje crni pojas 1. dan. Kandidati za ovo zvanje su bili Enes Garibović i Leon Kukec.

Stručnjaci

Polaganje je održano u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin, dvorani za borilačke sportove. Polagalo se po pravilniku Komisije za pojaseve Hrvatskog karate saveza. Program se sastojao od izvedbi zadanih tehnika karatea i majstorskih kata.

U ispitnoj komisiji bili su vrsni stručnjaci iz karatea Adriano Marciuš iz Karate kluba Medimurje, nosioc majstorskog zvanja karatea 3. dan, Goran Romić izbornik hrvatske karate reprezentacije, nosioc majstorskog zvanja karatea 6. dan i trener Karate kluba Varaždin i i z b or n i k hrvatske ka rate reprezentacije E s ad G a r ibović, nosioc majstorskog zvanja karatea

Leon Kukec i Esad Garibović

U zaleđu

Oba kandidata osvajači su brojnih domaćih i međunarodnih natjecanja trenirati karate od sedme godine. Istovremeno su trenirali nogomet u Nogometnom klubu Varteks.

Leon Kukec je rođen 1991. godine, a Enes Garibović 1996. godine. Oba kandi-

data osvajači su brojnih domaćih i međunarodnih natjecanja. Leon Kukec je nakon završetka sportske gimnazije upisao Visoku školu za sportski management “ASPIRA” u Splitu i sada je student na 3. godini.

Enes Garibović je odličan učenik Prve gimnazije Varaždin, matematički smjer.

I jedan i drugi su bili članovi hrvatske kadetske karate reprezentacije. Leon Kukec je još uvijek i profesionalni nogometaš.

Ispit je trajao sat vremena, a nakon što su ga uspješno položili, ispitna komisija im je čestitala. Poslije ceremonije dodjele pojasa, kandidati, komisija i uzvanici bili su gosti na prigodnom domjenku koji je upriličen u čast novih majstora karatea.

Polaganje za majstorsko zvanje crni pojas 1. dan

Piše: DAMIR IVANČIĆ

Financiranje sporta u EU Tri su glavna aspekta koja definiraju financiranje sporta u Eu. Prvo, riječ je o brojnim mjerama u drugim područjima (npr. pravo tržišnog natjecanja, pravila o državnim potporama, unutarnje tržište odredbe, zajednički sustav PDV-a) koje mogu imati utjecaja na financiranje sporta, kao drugo, financijskih instrumenata EU (programi i

6. dan. Prije samog polaganja predsjednik komisije Esad Garibović upoznao je nazočne o dosadašnjoj sportskoj karijeri kandidata.

Oba kandidata počela su

fondovi) koji mogu osigurati sredstva za sportski sektoru i njegove aktivnosti i treće, razmjenu najboljih praksi između različitih organizacija i država članica.

Hrvatska lutrija svoju od svoje dobiti će, kao i u mnogim državama članicama, pomagati krovne sportske organizacije ili izravno klubove i udruge, a slično će biti i s kladionicama. Porezna

urednik sportske rubrike damir@regionalni.com politika jedna od opcija na raspolaganju vladi za podršku sportskim organizacijama na način da se taklo smanji porez i neizravno pomogne sport. Osim podrške koju dobivaju od javnog sektora, sportske organizacije stvaraju vlastite prihode. U njima je najistaknutiji oblik privatnih prihoda članarina, prodaja ulaznica, oglašavanje i sponzorstva, TV

i medijska prava i donacije. Ulaganja u profesionalni sport, posebno onog s masovnom medijskom podrškom, postalo je sve atraktivnije u posljednjih nekoliko desetljeća u brojnim zemljama EU. Sredstva iz privatnog sektora ključna su za održavanje i razvoj sportskih građevina ali i sporta općenito u svim zemljama članicama EU.

Sport

2. srpnja 2013., br. 476 || REGIONALNI TJEDNIK

23

4.

Nogometna “košnica” na Varteksu Fotex kup 2013 za mlade nogometaše održavao se tijekom tri dana, a sudionici su stigli iz četiri države, ukupno 58 ekipa i 668 nogometaša.

Već 12 godina Škola nogometa Fotex organizira turnir u pet uzrasnih kategorija. Organizatori su dobili pohvale za svoj rad, a natjecateljski pak posebne pohvale ide Međimurju s jednim osvojenim trofejom i dva polufinala te Zelini s jednim osvojenim turnirom i jednom broncom.

Među pet najuspješnijih klubova su još Mura, Sloga Čakovec i zagrebački Dinamo kao pobjednici preostalih turnira, a do njih je i domaćin Varteks, s jednim srebrom i jednim polufinalom. U tom je društvu finalista i debitant GAK iz Graza, zagrebačka Bubamara i Spartak.

cross utrka Lančić-Knapić 2013 održana je u organizaciji Društva za športsku rekreaciju Lančić-Knapić.

Pobjednik u muškoj konkurenciji bio je Josip Lacković AK Sloboda Varaždin, a kod žena Marina Jakop TK Ivančica Ivanec.

RUKOMET Turnir povodom četvrte godišnjice osnivanja RK Varaždin RK Varaždin Ekipu RK Varaždin, pobjednika turnira, činili su mladi rukometaši: Marko Benkus, Tin Šestak, Karlo Cesar, Frane Družinić, Roko Zuvić, Bruno Mlakar, Dino Humek, Jan Hofer, Petar Papec, Matija Dombaj, Marko Herceg, Nino Kolenko, Tin Ramuščak.

Oni su se natjecali i u Regionalnoj ligi Sjever 1, liga Zapad i osvojili prvo mjesto s 15 pobjeda i samo tri poraza.

Pobjednici rukometnog turnira RK Varaždin nakon podjele medalja i pehara

Idealno vrijeme za turnir namijenjen najmlađima Turnir je održan za ekipe dječaka rođenih 2002. i mlađe, a prostor Sportskog centra TTS odlično je poslužio namjeni - domaćinstvu turnira za mlađe uzrasne kategorije u rukometu Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

RK Varaždin organizirao je tradicionalni rukometni turnir za mlađe uzrasne kategorije povom dana osnutka kluba. Ovaj četvrti po redu turnir okupio je ekipe iz regije: RK Trnovec A, RK ViroVirovitica, RK Koprivnica B, RK Trnovec B, RK San Sport Čakovec, RK Koprivnica A i domaćin RK Varaždin.

Finale

U finalnom susretu Varaždinci su bili bolji od gostiju iz Čakovca ekipe San Sport i tako osvojili svoj najdraži

turnir. Treće mjeso pripalo je ekipi Koprivnice.

Najboljim igračem turnira proglašen je Tin Šestak iz RK Varaždin, a najbolji golman bio je Jan Srebrenjak iz RK San Sport Čakovec.

Sve ekipe vrlo su zadovoljne organizacijom turnira, kao i prostorom Sportskog centra TTS, gdje se održavao ovaj cjelodnevni turnir.

Trener Goran Vuk iz RK San Sport Čakovec zadovoljan je gostovanjem i ostvarenim rezultatom na turniru. – Cijenimo da se u ljetnim stanka organizira ovakav turnir i rado se odazivamo. Pogotovo za

djecu koja su još u začecima bavljenja rukometom da se tu očeliče, da se održi kontinuitet igre, te motivira za dalji rad.- dodao je Vuk.

Najboljim igračem turnira proglašen je Tin Šestak iz RK Varaždin Trener RK Viro-Virovitica Petar Galetić također je oduševljen turnirom. – Došli smo da djeca igraju, da uživaju, da ih motiviramo kako bi napredovali i

da još više dobiju želju za igrom. Treniramo već dvije, tri godine obilazimo sve turnire i sada nam se prvi puta pružila prilika da s mini-rukometa pređemo na veliki rukomet. Oduševljeni smo organizacijom, lijepo smo dočekani, turnir nam se svidio i nagodinu dolazimo ponovo.- najavio je Galetić.

RK Varaždin ne prestaje s radom niti tijekom lejtnih mjeseci. Ljetna škola rukometa, partner Rukometne akademije Balić & Metlečić radi utorkom i četvrtkom os 17 do 18 sati Sve ostale informacije mogu se dobiti na 091/260-1501.

TRIATLON 3. Triatlon Varaždin okupio sve ljubitelje ovog sporta

Čak 90 triatlonaca u konkurenciji

Pobjenici 3. Trialona Varaždin Aquacity 2013 ulaze u cilj

Na Aquacityju su održane utrke za Prvenstvo Hrvatske u sprint triatlonu i supersprintu za kup Hrvatske, 3.

Triatlon Varaždin.

Natjecanje se održalo u tri discipline: aquatlon za one najmlađe, supersprint triatlon, za koji su se uz licencirane triatlonce mogli prijaviti i rekreativci, te glavna utrka u sprint triatlonu. Uz to su održane utrke za osobe s invaliditetom: handcycle i paralelni slalom. Na glavnoj utrci u

sprint triatlonu nastupilo je 90 triatlonaca, od čega 18 triatlonki. Plivalo se 750 m, zatim je slijedila vožnja biciklom 20 km i trčanje 5 km. Prvak Hrvatske u sprint triatlonu je Matija Lukina iz TK Rudolf Perešin, nakon njega u cilj su stigli Matija Krivec iz TK Swibir i Gordan Petković iz TK Zrinski Novatec. Kod žena prva je u cilj stigla Daria Pletikapa iz TK Zrinski Novatec, ispred Tee Miloš iz TK Pula i Maje Bonačić iz TK Swibir (1:11:52).

Herkov u reprezentaciji Član Kajak kanu kluba Varteks Matej Herkov nastupio je u sastavu reprezentacije Republike Hrvatske na natjecanjima za Svjetski kup u spustu i sprintu koja su se ovog vikenda održala kod Banja Luke. Na stazi u kanjonu rijeke Vrbas nastupilo je 108 natjecatelja iz 18 zemalja, a u subotu je na stazi dužine 500 m održano natjecanje u sprintu gdje se u konkurenciji kajaka jednosjeda plasirao na 26. mjesto. U nedjelju je na stazi dužine 5 km održano natjecanje u klasičnom spustu, a Herkov je natjecanje završio na 28. mjestu.

“

Na Prvenstvu Hrvatske za mlađe uzrasne kategorije nastupale su kuglačice Škole kuglanja Varaždin.

U dva nastupa, jedan u Zagrebu, drugi u Slavonskom Brodu 12-godišnja Vana Varga osvojila je drugo mjesto u Hrvatskoj u kategoriji U12.

Nastupile su još četiri kuglačice i osvojile 7., 8. i 9. mjesto u svojim kategorijama.

Ukupni rezultati U12 Vana Varga 968, Leda Kolarek 857 te U11 Lana Lovreković

1174, Mirna Petrinec 1106, Ivona Vincek 1091. Škola kuglanja Varaždin nastavit će s radom s mlađim uzrasnim kategorijama u Kuglani Gradske sportske dvorane Varaždin.

24

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 2. srpnja 2013., br. 476

STUDENTSKI SPORT 5. studenski sportski susret veleučilišta i visokih škola RH, Pula 2013.

RAFTING

Dravantura 2013 Dvadesetak članova Rafting kluba Matis White Water, udruge mladih Bronx UMBRO, Kreek Jalkovec i udruge Bushcraft vukovi s Drave proteklog su vikenda ugostili stotinjak zaljubljenika u prirodu iz cijele Hrvatske.

Tijekom tri dana svi sudionici sudjelovali su na zanimljivim radionicama i predavanjima koje su vodili stručnjaci iz područja vezanih za snalaženje, preživljavanje, spašavanje, boravak u prirodi i ekologiji.

Tako su sudionici mogli naučiti razlikovati i primjenjivati jestivo bilje, osnove bushcrafta, orijentirati se u prirodi, naučiti od HGSS-a osnovne čvorove, sudjelovati u noćnom raftingu, naučiti osnove ronjenja na bocu, upoznati se s radom WWF-a, okušati se u streličarstvu te sudjelovati u mnoštvu drugih radionica i predavanja. Dravantura 2013 je dio projekta „Mjesec hrvatskih rijeka“ koju WWF, zajedno s partnerskim organizacijama, provodi na sedam riječnih čuda Hrvatske (rijeke Mura, Drava, Dunav, Sava, Zrmanja, Ombla i Neretva).

Kako bi se odužili prirodi na lijepom gostoprimstvu, svi sudionici su uspjeli napuniti cijeli kontejner smeća koji su izvlačili iz same rijeke ili pak obližnje šume. Puni dobrih emocija, znanja i „napunjenih baterija“ dogovorili su novo druženje sljedeće godine na Dravanturi 2014.

Malonogometaši pokazali zavidno znanje i talent Odbojkaška ekipa studentica VELV-a osvojila je 8. mjesto uz obećanje da će na sljedećim susretima ostvariti bolji rezultat dok su se malonogometaši “prošetali” natjecanjem i na taj način izazvali sve ostale ekipe za uzvrat dogodine Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Sportske ekipe Veleučilišta u Varaždinu pod stručnim vodstvom profesora Nedeljka Pavleca i predsjednika Studentskog zbora Tomislava Kozulića, sudjelovale su na ovogodišnjim Sportskim susretima veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske u organizaciji Politehnike Pula.

Sportska natjecanja su se odvijala u dvije kategorije, u odbojci za studentice i malom nogometu za studente.

Odbojka

Odbojkaška natjecanja odvijala su se u dvorani Osnovne škole Pula. Ekipe su bile raspoređene u tri skupine po tri ekipe. Ekipa VELV-a bila je u skupini s Veleučilištem Marko Marulić iz Knina i Veleučilištem u Karlovcu.

Nakon neizvjesne borbe protiv ekipe Knina koja je završila pobjedom ekipe Knina 2:0, varaždinske studentice pružile su dostojan otpor favoriziranoj ekipi Karlovca koja je bila postavljena za drugog nositelja.

Porazom 2:0, studentice su zauzele 8. mjesto u konačnom redoslijedu. Pobjednik odbojkaškog turnira postala je ekipa Tehničkog veleučilišta Zagreb.

Mali nogomet

Malonogometna natjecanja održavala su se u Sportskoj dvorani Mate Parlov. Na turniru je sudjelovalo 11 ekipa podijeljeno u četiri skupine.

Ekipa VELV-a bila je u skupini s ekipom Karlovca i Šibenika.

U prvoj utakmici turnira ekipa Varaždinaca je nakon početnog ispitivanja snaga preuzela kontrolu igre i pobijedila s 2:0. u drugoj utakmici skupine protiv ekipe Karlovca, drugih nositelja turnira, ekipa VELV-a je briljirala i deklasirala protivnika s 4:0.

S dvije pobjede Varaždinci su se plasirali u polufinale.

U polufinalu ih je čekala ekipa Virovitice koja također nije mogla protiv raspoloženih Varaždinaca. Novom pobjedom od 2:0 ekipa VELV-a se plasirala u finale bez primljenog gola. Svojom izvedbom ekipa VELV-a postala je miljenik gledatelja i s

Varaždinci su postali ljubitelji gledatelja na Sportskim susretima u Puli

velikom dozom samopouzdanja krenula u finale protiv ekipe Tehničkog veleučilišta Zagreb, koja je bila postavljena za prvog nositelja turnira - prisjeća se Nedjeljko Pavlec.

U otvorenoj utakmici Varaždinci su poveli s 3:1 nakon desetak minuta igre. Mala dekoncentracija i u zadnjih 50 sekundi prvog poluvremena dovela je do izjednačenja rezultata na 3:3. U drugom poluvremenu ekipa VELV-a je ponovno nametnula protivniku svoju igru i bez većih problema privela utakmicu kraju rezultatom 6:3.

Tako je pobjednički pehar stigao u Varaždin.

Stoje: prof. Nedeljko Pavlec, Mario Prevolšek, Goran Ismajlovski, Vedran Mihalić, Zlatko Vrbek, Ivo Dolenc, Dino Kosi. Čuče: Josip Balog, Matija Soldatek, Ivan Šemnički, Mario Margetić, Dino Tot, Karlo Kutnjak

Stoje: Ivanka Mandić, Nikolina Huzjak, Lana Škvorc, Gordana Pejić, Petra Levak, Dunja Mutavdžija, Josipa Matić. Čuče: Dorotea Žerjavić, Helena Vargek, Helena Korunić, Valentina Kralj, Lana Novak

ATLETIKA Pojedinačno prvenstvo Hrvatske za juniore i juniorke na Sportskom centru Sloboda

UTRKA

Varaždinci 10. u Ptuju U Ptuju na 5. tradicionalnom Tek pertnerski mest, na kojem nastupaju ekipe od po četiri člana. Trči se osam sati, a svaki član ekipe trči po jedan sat, pa slijedeći dok se svi ne izmjena dva put po jedan sat.

Trkače su prije starta pozdravili gradonačelnik I drugi predstavnici grad Ptuja. Ukupno je nastupilo 22 ekipe, muške ženske ili mješovite i pet trkača koji su trčali svih osam sati. Nastupila i ekipa Varaždina koja se uglavnom bila sastavljena od članova TK Marathon 95 – Varaždin, Antun Belošević, Davor Đurinić, Ivan Janušić i Krunoslav Borovec koja je osvojila 10. mjesto.

Tri zlata, tri srebra i jedna bronca za Varaždinke Atletski klub Sloboda protekli je vikend bio, Na Sportskom centru Sloboda domaćin Pojedinačnog prvenstva Hrvatske za juniore i juniorke.

Varaždinske atletičarke osvojile su čak sedam medalja, tri zlata, tri srebra i broncu. Kristina Dudek bila je prva na 400 metara s rezultatom 56,25, a Vlatka Sekirnik prvog je dana natjecanja pobijedila na 100 m s preponama s rezultatom 14,46. U istoj utrci Dora Paska bila je druga s 14,49. Lucija Pokos srebro je osvojila na 100 m rezultatom 12,35.

Drugog dana natjecanja trkačice Slobode opet su bile na postolju i to u istoj disciplini. Na 200 m Varaždinke su odnijele tri medalje. Lucija Pokos bila je prva s 24,78, Mateja Jambrović druga s 25,18, a Vlatka Sekirnik treća s 25,51.

To je prvi put u 80 godina kluba da su tri atletičarke Slobode osvojile sve tri medalje u istoj disciplini.

Na natjecanju je zapaženi rezultat ostvarila i Ludbrežanka Sara Kolak, bivša atletičarka Slobode, koja se zbog školovanja preselila u Rijeku i tamo nastavila trenirati. Njezino je koplje poletjelo 56,80 m, što je ujedno i novi juniorski, ali i seniorski državni rekord.

Varaždinski atletičari tako su u ukupnom zbroju osvojenih medalja zauzeli peto mjesto a u ženskoj konkurenciji mjesto više.

Najbolje rezultate među hrvatskim juniorima i juniorkama u Varaždinu imali su mladi atletičari iz zagrebačke Mladosti, ispred zagrebačk ekipe Dinamo -Zrinjevac, zatim Agram Zagreb i ASK Split.

Sport

2. srpnja 2013., br. 476 || REGIONALNI TJEDNIK

25

NOGOMET Otvorena zabavna škola nogometa ove godine u Hrvatsku kreće iz Sračinca

Sportom u Europsku uniju U ovu manifestaciju po prvi put uključila su se i djeca s posebnim potrebama Centra Tomislav Špoljar Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

U Sračincu započela s radom Otvorena zabavna škola nogometa, koja je već prvi dan okupila dvjestotinjak djece iz Općine Sračinec i okolnih mjesta. Ova škola, iako nosi naziv “nogometa” mogla bi se prije opisati kao univerzalna škola sporta u kojoj je nogomet samo jedan od segmenata. Za rad s djecom zaduženi su licencirani treneri, a djeca su podijeljena u grupe i kružno prolaze kroz postavljene “stanice” na kojima provode različite oblike tjelesne aktivnosti. - Otvorena zabavna škola nogometa ove godine u Hrvatskoj kreće iz Sračinca.

Hvala svoj djeci i roditeljima koji su došli, hvala Općini i NK Sračinec koji su sve ovo omogu-

ćili. - istaknuo je Velimir Suban, pokretač ove škole.

Uvjeti

- Oduševljen sam da ovakvom manifestacijom možemo obilježiti ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Općina Sračinec uvijek si daje zadatak da stvori uvjete

Škola nogometa održava se na nogometnom igralištu NK Sračinec za djelovanje udruga, a tako je i s ovim sportskim centrom koji je na raspolaganju djeci i sportašima. No samo stvaranje uvjeta nije dovoljno, jer ako nemate ljude koji će pokrenuti aktivnosti, sve je uzaludno. Zato

hvala svim trenerima, volonterima, a posebno pohvaljujem Tomislava Križanca i Marinka Habulana koji su sve ovo pokrenuli. Posebno me veseli da se u akciju prvi put uključuju i djeca s posebnim potrebama Centra Tomislav Špoljar za što zahvaljujem ravnatelju Marinu Vučiću. - istaknuo je načelnik Općine Sračinec Božidar Novoselec. Školu nogometa otvorila je saborska zastupnica i Predsjednica odbora za europske integracije Varaždinske županije Natalija Martinčević. - Povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju organiziran je niz svečanosti, posebno se zahvaljujem načelniku Novoselcu što je i ovaj predivan program uključen u program proslave dana ulaska u EU. Ovo je jedna lijepa manifestacija u kojoj se spaja iskustvo i mladost kroz sport, koja ima inkluziju svih grupacija i zbog toga bih posebno željela pohvaliti sve organizatore. Želim vam uspješnu školu i puno dobre zabave! Škola nogometa održava se na nogometnom igralištu NK Sračinec, a na rasporedu je pet dana po četiri sata sportskih i zabavnih aktivnosti za djecu od 6 do 12 godina, a sudjelovanje u školi potpuno je besplatno.

maliNOGOMET

Nogometna fešta u Vinici Tradicionalni dnevno - noćni turnir u malom nogometu u organizaciji MNK “Kapla” jedan je od događaja koji je održan u čast ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju u Općini Vinica.

Turnir je počeo u 19,30 sati na igralištu PŠ Gornje Ladanje.

Okupilo se devet ekipa koje su odličnim utakmicama privukle brojne ljubitelje malog nogometa iz viničkog kraja da ostanu uz malonogometno igralište do jutarnjih sati.

Finale je odigrano ujutro u 5,30 sati između Caffe bar „Stars“ iz Donjeg Ladanja i MNK „Kapla“. Prvo mjesto osvojila je ekipa Caffe bar „Stars“, organizatori MNK „Kapla“ završili su na drugom mjestu, dok su treće mjesto osvojili „Sokoli“ iz Donjeg Ladanja. Turnir se već niz godina održava pod pokroviteljstvom i uz financijsku potporu Općine Vinica, a turnir je i ove godine obišao načelnik Općine Marijan Kostanjevac.

Zabavna škola nogometa u Sračincu privukla i najmlađe

Nositelj liste grupe birača za Gradsko vijeće Grada Varaždina: ROBERT PODOLNJAK Adresa: Vatroslava Kolandera 1, 42000 Varaždin OIB nositelja liste: 67124263631 Broj posebnog računa za financiranje izborne promidžbe: 2484008-3114379998

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ O FINANCIRANJU IZBORNE PROMIDŽBE (FIN-IZVJ) u razdoblju od 23.04. do 18.06.2013.

Datum održavanja izbora: 19.05.2013.

Vrsta izbora: izbori članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Izborna jedinica na koju se podaci odnose: GRAD VARAŽDIN

1.

PRIHODI (AOP 002 + 003 + 008)

001

15.000,00

1.1.

Vlastita sredstva

002

15.000,00

1.2.

Prihodi od donacija (AOP 004 + 005 +006 + 007)

003

0

1.2.1.

od pravnih osoba u novcu

004

0

1.2.2.

od pravnih osoba u obliku proizvoda ili usluga

005

1.2.3.

od fizičkih osoba u novcu

1.2.4.

IZVJEŠĆE O TROŠKOVIMA (RASHODIMA) IZBORNE PROMIDŽBE Red. br.

Svrha troška

1

Naziv primatelja

Adresa primatelja (dobavljača)

OIB

2

3

0

1.

Promidžbeni oglas

Regionalni tjednik d.o.o.

A.Šenoe 10, Varaždin

26676147972

006

0

2.

Plakat i letak

Zrinski d.d.

38396277912

od fizičkih osoba u obliku proizvoda ili usluga

007

0

I.Novaka 13, Čakovec

1.3.

Ostali prihodi

008

0

3.

Varaždinske vijesti d.d.

Supilova 7b, Varaždin

2.

RASHODI (AOP 010 + 014 + 019)

009

21.670,00

Conceptus Publica d.o.o.

2.1.

Materijalni rashodi (AOP 011 + 012 + 013)

010

0

2.1.1.

Službena putovanja

011

0

Propagandni oglas Promotivni oglas – Varaždinski tjednik Objava izvješća o izbornoj promidžbi

Regionalni tjednik d.o.o.

2.1.2.

Naknade troškova volonterima

012

0

2.1.3.

Ostali rashodi

013

0

2.2.

Rashodi za usluge (AOP 015 + 017 + 018)

014

21.670,00

2.2.1.

Usluge promidžbe i informiranja

015

21.670,00

2.2.1.1.

od toga troškovi oglašavanja

016

21.670,00

4.

5.

4

Broj i datum računa/ ugovora 5

Datum isplate/ korištenja proizvoda ili usluge

6

Iznos

Tržišna vrijednost proizvoda i/ili usluge

Iznos u novcu

7

8

9

Ukupno 10

9.05. 2013.

6.125,00

6.125,00

10.05.2013.

4.920,00

4.920,00

89407840770

Br. 1164 od 21.5.

Br.001-0001000673/13 od 17.5. br.1104/V/1 od 14.5.

9.05.2013.

3.125,00

3.125,00

Kukuljevićeva 7, Varaždin

27496229699

Br. 1310227 od 9.5.

9.05.2013.

5.625,00

5.625,00

A.Šenoe 10, Varaždin

26676147972

Br.1166 od 21.5.

14.05.2013.

1.875,00

1.875,00

UKUPNO

21.670,00

21.670,00

IZVJEŠĆE O IZNOSU CIJENE I IZNOSU OSTVARENOG POPUSTA U CIJENI ZA MEDIJSKO OGLAŠAVANJE IZBORNE PROMIDŽBE Red. broj

Naziv pružatelja medijskih usluga

1

Adresa pružatelja medijskih usluga

2

3

Regionalni tjednik d.o.o Varaždinske vijesti d.d.

Conceptus Publica d.o.o.

Regionalni tjednik d.o.o.

A.Šenoe 10, Varaždin Supilova 7b, Varaždin Kukuljevićeva 7,Varaždin A.Šenoe 10, Varaždin

2.2.2.

Intelektualne i osobne usluge

017

0

1.

2.2.3.

Ostale usluge

018

0

2.

2.3.

Ostali rashodi

019

0

3.

VIŠAK PRIHODA (AOP 001 – 009)

020

0

4.

MANJAK PRIHODA (AOP 009 – 001)

021

6.670,00

UKUPNO

Br. i datum računa za izvršene medijske usluge

OIB 4 26676147972 89407840770 27496296991 26676147972

5 Br.1164 od 21.5 Br.1104/V/1 od 14.5.

Br.1310227 od 9.5.

Br.1166 od 25.5.

Broj ugovorenih i izvršenih medijskih usluga

Iznos cijena medijskih usluga bez popusta

Popust izražen u postotku

Iznos ostvarenog popusta

Plaćeni iznos s popustom

6

7

8

9

10

1

8.250,00

25,75%

2.125,00

6.125,00

1

6.250,00

50%

3.125,00

3.125,00

1

5.625,00

0

0

5.625,00

1

4.125,00

54,54%

2.250,00

1.875,00

4

24.250,00

30,92

7.500,00

16.750,00

26

Zdravlje

REGIONALNI TJEDNIK || 2. srpnja 2013., br. 476

zdravlje www.regionalni.com/ znanost/medicina Zovite nas na 042/290-777

Studij medicinske informatike U Hrvatskoj će biti pokrenuti studij za zanimanje specijalist medicinske informatike. Varaždinskom FOI-ju i Medicinskom fakultetu – Školi narodnog zdravlja “Andrija Štampar” dodijeljena su sredstva iz IV. komponente programa IPA za razvoj i testiranje kurikuluma zajedničkog poslijediplomskog specijalističkog studija medicinske informatike. Projekt je vrijedan gotovo 170.000 eura po čijem se završetku planira pokretanje novog studija. Iz FOI-ja napominju da je jedna od barijera za uspješnu informatizaciju zdravstvenih ustanova nedostatak stručnjaka koji imaju kompetencije iz područja informatike i medicine.

NOVO U Varaždinu je dvadesetak roditelja osnovalo podru

Oni će pomagati djeci s ADHD-om

Snježana Vugrinec: Naš glavni cilj je prevencija. Ako rano počnemo raditi s djecom s poremećajima u ponašanju, spriječit ćemo neuspjeh u školi, da ih se etiketira kao zločeste i druge probleme Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

KONTAKT

Udruga “ADHD i ja”

Varaždin je postao prvi grad u Hrvatskoj u kojem je osnovana podružnica udruge za pomoć djeci s posebnim potrebama “ADHD i ja”. Da je takva udruga potrebna, jasno govori podatak da se na osnivačkoj skupštini okupilo 20-ak roditelja, ali i nastavnika te djelatnika Odjela za logopediju Opće bolnice Varaždin koji su im pružili podršku.

- podružnica Varaždin Voditeljica: Snježana Vugrinec mob. 098/413-619 Zamjenik voditeljice: Darko Modrić mob. 095/9065667 e-mail: adhdija-varazdin@net.hr Web: www.adhd-i-ja.hr

Teško se snaći

26.

lipnja je Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonite trgovine drogama. U hrvatskim zdravstvenim ustanovama godišnje se liječi oko 7.800 ovisnika, izvijestili su iz međimurskog Zavoda za javno zdravstvo.

Voditeljica podružnice je Snježana Vugrinec, doktorica veterine, koja je kao majka dječaka kojem je dijagnosticiran ADHD potaknula udruživanje roditelja iz Varaždinske županije. Za njezinog zamjenika izabran je Darko Modrić, dok je tajnica podružnice Marija Gregurić.

- Iz vlastitog iskustva znamo da se roditelji vrlo teško snalaze kada shvate da je djetetu zbog poteškoća u učenju, pisanju ili ponašanju nužna pomoć stručnjaka. Ne znaš kome se obratiti,

Sandra Geri i Snježana Vugrinec

kuda otići. Naša udruga je ovdje da pomogne roditelji-

Učlaniti se mogu i roditelji djece s disleksijom, disgrafijom i diskalkulijom ma na putu do utvrđivanja točne dijagnoze. Međutim, naš glavni cilj je prevencija.

Ako rano počinjemo raditi

s djecom s poremećajima u ponašanju, ali i njihovim roditeljima, tada ćemo spriječiti da ih se etiketira kao zločeste, spriječit ćemo neuspjeh u školi i problematično ponašanje - rekla je Snježana Vugrinec.

Cilj: stručni tim

Zahvaljuje djelatnicima Odjela za logopediju što su ih podržali, kao i Đurđici Dropuljić, ravnateljici DND-a Varaždin, koja im je ustupila prostorije za

Dean Jambrošić Učitelj duhovnog iscjeljivanja iz Mihovljana kod Čakovca

Izravnavanje kralježnice bez dodira i boli Prije pet godina u Mihovljanu kod Čakovca, u Prvomajskoj ulici 23, s terapeutskom djelatnošću koja obuhvaća iscjeliteljski rad u segmentu energetske medicine započela je tvrtka “Nova energija”, koju je osnovao i vodi spiritualni majstor reikija i učitelj duhovnog iscjeljivanja Dean Jambrošić. Na polju energetske medicine Jambrošić je jedini terapeut na području Hrvatske, a svoju djelatnost provodi na temelju certifikata HUPED-a (Hrvatskog udruženja za prirodnu, energetsku

i duhovnu medicinu), odnosno na temelju obrazovanja koje je stekao u Njemačkoj, u školi Pjotra Elkunoviza, jednog od poznatijih iscjelitelja novog doba.

- Osnovni dio moje terapeutske aktivnosti je provjerena metoda ispravljanja čovjekova tijela, i to metodom duhovne korekcije spuštenog zdjeličnog ustroja. Na taj se način u samo jednom tretmanu postiže trajno izjednačavanje dužine nogu, poravnavanje ramena i izravnavanje kralježnice.

Pritom je važno naglasiti da

DEAN JAMBROŠIĆ Nova energija d.o.o.

Mihovljan, Prvomajska 22 40000 ČAKOVEC Telefon 040/347-328 Mob.: 098/164-5791 www.nova-energija.hr

se ovaj postupak izvodi bez dodirivanja tijela, manipulacije kostima i boli, već samo snagom inteligentnog duha, a rezultat je uklanjanje uzročnog lanca svih energetskih blokada na duhovnoj i na tjelesnoj razini. A

takvo je ozdravljenje potrebno svakom čovjeku, bez obzira na uzrok i stupanj oboljenja – ističe učitelj duhovnog iscjeljivanja Dean Jambrošić, uz pojašnjenje da je ispravljanje kralježnice multidimenzionalno proširenje svijesti u smjeru individualnog ozdravljenja na svim razinama ljudskog postojanja, koje dovodi ljudski duh u božanski poredak.

Samo se tako tijelo može dovesti u red, a životna energija usmjeriti u pravcu ozdravljujućeg mehanizma. Ispravljanje tijela je ispravljanje duha, što je osnova za cjelovito ozdrav-

ljenje. - One koji inače imaju problema s držanjem tijela, ali i ostalim bolestima, pozivam da mi se jave, bez obzira na uzrok i stupanj oboljenja. Ova metoda može se primijeniti i kod duševnih patnji, to jest u svim životnim krizama, a primjena je moguća i preventivno kod ljudi svih dobi – od djece do odraslih u visokoj starosti – naglašava Jambrošić, koji kao neposredni dokaz učinkovitosti svoje duhovne terapije fotografski bilježi razliku u dužini nogu prije tretmana i nakon uspostave božanskog reda.

osnivačku skupštinu.

Planova je mnogo, a prvi od njih je pronaći primjeren, stalni prostor za rad udruge.

To će omogućiti i osnivanje stručnog tima sastavljenog od logopeda, psihologa, defektologa i psihijatra koji bi radili s djecom, ali i s roditeljima. Upravo na taj način radi udruga “ADHD i ja” u Dugom Selu. Njihov stručni tim obavlja razgovor, odnosno pregled svakog djeteta na koje roditelj ili učitelj skrene pozornost zbog poteškoća u učenju, pisanju ili ponašanju.

- ADHD nije bolest, nego poremećaj u ponašanju. On nije zarazan. Za njega nema jednostavnog lijeka, nego se djecu, a i njihove roditelje uči kako s time živjeti – ističe Snježana Vugrinec.

U podružnicu se mogu učlaniti ne samo roditelji djece s ADHD-om, nego i djece koja imaju disleksiju (poteškoće s čitanjem), d isg ra f iju (poteškoće s pisanjem) ili diskalkuliju (poteškoće s rješavanjem matematičkih zadataka).

Udruga svima želi osigurati i pomoć pri učenju.

Zdravlje

2. srpnja 2013., br. 476 || REGIONALNI TJEDNIK

27

Odluka Vlade: sanacijski upravitelji bolnica dosadašnji ravnatelji Sanacijski upravitelji četiri bolnice iz Varaždinske županije bit će dosadašnji ravnatelji. Odluku o tome da dr.

Dubravko Tršinski bude sanacijski upravitelj Opće bolnice Varaždin, Mladen Smoljanec Specijalne bolnice za kronične bolesti Novi Marof, Damir Mihalić Specijalne bolnice za

medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice i dr. Andrija Golub Bolnice za plućne bolesti i TBC Klenovnik donijeli su članovi Vlade na zatvorenom dijelu sjednice 20. lipnja.

Svih 12 članova dosadašnjih upravnih vijeća bolnica razriješeno je s dužnosti. Umjesto njih, zdravstvene ustanove

dobile su tročlana sanacijska vijeća. Zanimljivo je da tri bolnice, varaždinska, novomarofska i toplička imaju istu predsjednicu sanacijskog vijeća, Vlatku Bilas. Za razliku od toga, predsjednica Sanacijskog vijeća bolnice u Klenovniku je Jasminka Katić-Bubaš.

Sanacijski upravitelji – bivši

ravnatelji bi zajedno s članovima sanacijskih vijeća i Ministarstvom zdravlja dugovanja morali riješiti u roku od godine dana nakon donošenja plana sanacije. Dugovi su veliki, pri čemu je najveći manjak varaždinske bolnice. Na kraju prošle godine iznosio je 154,6 milijuna kuna. (vms)

EU PROJEKT Za bolju kvalitetu života u dvije županije

užnicu udruge “ADHD i ja”

Radionice i parlaonice u režiji mobilnog tima U različite aktivnosti, koje će organizirati mobilni tim, bit će uključeno 125 osoba, prvenstveno onih s invaliditetom Mobilni tim Centra za rehabilitaciju Varaždin sljedećih će 18 mjeseci na području Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije organizirati internetske radionice, parlaonice, društvene i sportske aktivnosti te kreativne radionice za osobe u nepovoljnom položaju, prvenstveno za osobe s invaliditetom.

Kvalitetniji život

Nazivaju ih “hiperaktivcima”, jer su stalno u pokretu, sve dodiruju i ne mogu duže sjediti na mjestu

Što je ADHD i kako ga prepoznati?

Poremećaj pažnje koji može biti praćen nemirom i impulzivnošću (ADHD/ADD) je razvojni poremećaj samokontrole. - Postoje tri vrste ovog poremećaja: ADHD s kombiniranim karakteristikama hiperaktivnosti, impulzivnosti i pomanjkanja pozornosti, zatim ADHD s pomanjkanjem pozornosti kao primarnom karakteristikom te ADHD s impulzivnošću i hiperaktivnošću kao primarnim karak-

teristikama – navedeno je na web stranicama udruge “ADHD i ja”. Napominju da ADHD nije samo razvojna faza koju će dijete prerasti, nije uzrokovan roditeljskim neuspjehom u odgoju niti je znak djetetove “zločestoće”.

Neke karakteristike djece koja imaju dijagnosticiran ADHD su: rade prebrzo i čine nepotrebne pogreške, a ne pogreške povezane s neznanjem, stalno su u pokretu, sve dodiruju i

ne mogu duže sjediti na jednom mjestu, napuštaju mjesto u učionici ili na drugim mjestima gdje se očekuje da sjede, na pitanja odgovaraju prebrzo, bez razmišljanja, ne mogu zapamtiti upute, iako nemaju teškoća s pamćenjem, ne paze kada nastavnik nešto objašnjava, mašu rukama i nogama ili se vrpolje na stolici, trče naokolo ili se penju u situacijama u kojim to nije prikladno i drugo.

OD 1. SRPNJA Neodgodivo liječenje u EU besplatno

Europska zdravstvena kartica Od 1. srpnja svi osiguranici HZZO-a koji imaju uredan status imaju pravo na Europsku karticu zdravstvenog osiguranja. S tom karticom građani imaju pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu u svim članicama EU u slučajevima kada se iznenada razbole, ozlijede ili dožive nesreću, dakle u slučajevima kada se pružanje medicinske pomoći ne može odgoditi do planiranog povratka u Hrvatsku. Troškove za pružanje hitne i neodgodive pomoći snosi HZZO. Važno je napomenuti da za liječenje u zemljama

EU vrijede isti propisi kao i dosad: pacijent mora podnijeti zahtjev HZZO-u, koji će troškove liječenja platiti samo ako ih odobre.

- Najlakši način za dobivanje Europske kartice

zdravstvenog osiguranja je unošenje podataka o OIB-u ili MBO-u putem internetske aplikacije na stranici HZZOa www.hzzo.hr na kojoj će odmah biti poslana obavijest o mjestu i vremenu podizanja kartice. Osim putem interneta, osiguranici karticu mogu zatražiti i kasnije preuzeti osobno dolaskom u područnu službu HZZO-a – priopćili su u petak iz HZZO-a. Europska kartica vrijedi do datuma koji je na njoj naveden, a izdavanje nove može se zatražiti u roku od 30 kalendarskih dana prije isteka važeće kartice.

U različite aktivnosti bit će uključeno 125 ljudi iz dvije županije. Mobilni timovi će im osigurati kvalitetniji i samostalniji život te im pružiti bolju socijalnu uslugu.

Sve to predviđeno je u sklopu projekta Povećanje kvalitete života za osobe u nepovoljnom položaju i stvaranje okruženja za njihov samostalan život, koji se financira iz IPA programa Europske unije.

Projekt vrijedan 285.216,37 eura predstavljen je u četvrtak u Varaždinskoj županiji, koja se u njega uključila s partnerima: Krapinsko-zagorskom županijom, Gradom Varaždinom, Društvom distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida Grada

Nositelj projekta je Centar za rehabilitaciju Varaždin

Varaždina, udrugom Keruss Varaždin te Udrugom invalida Donja Stubica.

Veliki iznos

Zamjenik varaždinskog župana Alen Kišić istaknuo je da je to konkretan

Projekt vrijedan 2,5 milijuna kuna financira se iz IPA programa Europske unije primjer kako je moguće dobiti sredstva iz fondova Europske unije i u području

socijalnih usluga, a ne samo za potrebe gospodarstva, kulture ili sporta. - Gotovo dva milijuna i petsto tisuća kuna iz EU za Varaždinsku županiju je velik iznos i zato smo ovom projektu pristupili s velikim zadovoljstvom – rekao je Kišić.

Ujedno je riječ o prvom projektu u Hrvatskoj u području socijalne skrbi koji je prošao u četvrtoj komponenti IPA programa, koji je usmjeren na pružanje socijalnih usluga u zajednici, prvenstveno osobama s tjelesnim invaliditetom, napomenula je vlasnica Centra za rehabilitaciju Varaždin Dubravka Lekić.

28

Ženski svijet

ženski svijet www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Frizer Piše: Melanija Galunić Frizerski salon Gloss Ive Režaka 4a, Varaždin, tel. 042/200-420

LJETO

Svi koji se brinu o svojoj kosi, znaju što treba činiti s njom preko ljeta. Kao što naša koža treba zaštitu, tako je i s kosom. Sigurno ste već upoznati s blagodatima ulja kao što su arganovo ili maslinovo ulje; ona su super jer hrane kožu i kosu, čuvaju od isušivanja i starenja i definitivno moraju biti u vašoj putnoj torbi. No imajte na umu da ulja ne sadrže UV zaštitu i nisu dovoljna ako se izlažete suncu. Danas na tržištu postoje mnogi preparati koji u sebi već sadrže arganovo ili maslinovo ulje, a imaju i UV zaštitu. Ako ne želite biti opterećeni s puno bočica na plaži, jednostavno dodajte nekoliko kapi ulja u preparat za zaštitu kose. Isto tako ga možete dodati u regenerator, masku za kosu ili gel za tuširanje. I na kraju - šešir na glavu, puno vode i prepustite se čarima ljetovanja!

REGIONALNI TJEDNIK || 2. srpnja 2013., br. 476

Medicinska pedikura Dolaskom ljeta sve više pažnje posvećujemo izgledu i zdravlju naših stopala! Probleme često uzrokuju neudobne cipele, iskrivljeno hodanje ili naprosto suha i ljuštenju sklona koža. Kod mlađih osoba, najveće probleme uzrokuje nezdrava, pretijesna i neudobna obuća, a kod starijih, suha i oštećena koža te ortopedske deformacije. U oba slučaja prekomjerna težina ili neke druge bolesti organizma (poput šećerne bolesti), mogu prouzrokovati dodatne neugodnosti. Najčešći problemi s kojima se susrećemo na koži stopala su, uz

gljivična oboljenja, zadebljanja kože koja nastaju na mjestima pritiska, poznati pod imenom natisci ili kalusi. Uzrokuju neugodne, tupe bolove prilikom hodanja, pa pacijente često tjeraju na iskrivljeni hod.

Uz njih često nastaju i kurje oči ili tzv klavusi. Ne manje česti su i urasli nokti, osobito nokti palčeva.

Najčešće nastaju kao posljedica nepravilnog rezanja i oblikovanja noktiju ili pak deformacije noktiju uslijed povrede ili bolesti noktiju. O suhim, ljuskavim i ispucalim petama Piše: sanja petek-modrić da i ne govorimo! Rješenje potražite dr. med. specijalist, dermatovenerolog kod dermatologa.

Vinka Međerala 4a, Varaždin 042/302-904, www.dermatologija.hr

MIRELIN KUTAK Poznati u rukama vizažistice Mirele Magdić-Fotak

Večernji šarm Crno-bijeli styling Antonije Brlek vizažistica Mirela Magdić Fotak upotpunila je svečanom šminkom, kojoj je dodala umjetne trepavice Piše: isidora vujošević isidora@regionalni.com

ANTONIJA BRLEK

U elegantnoj crno-bijeloj odjevnoj kombinaciji začinjenoj ogrlicom i naušnicama s biserima Varaždinka Antonija Brlek pripremila se za avanturu šminkanja koju redovito za naš tjednik priređuje makeup artistica Mirela Magdić Fotak, zajedno s Krešimirom Gecijem, u fotostudiju Gettzy. Za spomenuti styling idealan za svečanu večeru ili neki drugi svečani događaj, valjalo je osmisliti i prikladan makeup.

Posebice jer je taj dan, 28. lipnja, za Antoniju Brlek bio naročito značajan.

Neutralan ruž

Svestranost

- U “obične” dane šminkam samo oči i pomalo usnice.

Crvena mi je najdraža boja, pa su boje ruževa koje koristim uglavnom crvenih, ponekad ljubičastih tonova, ali u svakom slučaju koristim lagane nijanse ruževa. Oči redovito šminkam crnom bojom - rekla nam je Antonija Brlek, u Varaždinu posebno poznata kao predsjednica Društva dijabetičara, a odnedavno je i dopredsjednica Hrvatskog saveza dijabetičara. Njezin je profesionalni put, koji uključuje već 20 godina radnog staža, dosad bio vezan za bankarske poslove, a zadnjih nekoliko godina Antonija je zaposlena u Stambenoj štedionici. Ističe da voli raditi s ljudima, a mi smo saznali da nisu samo ljudi njezini klijenti. Naime, naš ovotjedni makeup model je vlasnica sasvim nesvakidašnjeg salona - onog za kućne ljubimce.

U Kukuljevićevoj ulici u Varaždinu poslijepodne i subotom uređuje pse i druge kućne ljubimce. - Jednog sam dana rekla samoj sebi da želim šišati pse. Otišla sam zatim na tečaj u Zagreb, gdje sam naučila tu vještinu - kaže gđa Brlek u pauzama

Nježno rumenilo

između šminkerskih poteza Mirele Magdić Fotak.

Srebrno i nježno

Crno-bijeli styling Antonije Brlek Mirela je odlučila upotpuniti svečanijom šminkom, kojoj je dodala umjetne trepavice. - Ovo će

Savjet plus

m ož em o Sr eb rn o sje ni lo ev dn u i i kombinrat joj rn če ve u i j no varijanti makeupa

biti malo izraženija šminka, prikladna za večer. Oči će biti naglašene, a usta slabije - opisala nam je Magdić Fotak korake

uljepšavanja u kojem je za oči upotrijebila srebrnkasto-sivo sjenilo, a zatim ih je obrubila crnom olovkom s donje strane, dok je na kapcima povukla poteze tušem. Obraze je nježno ozarila blagim rumenilom zlatnih tonova koji su se odlično uklopili uz boju Antonijine kose, a usnice je namazala ružem neutralne boje. Ovakav makeup uklapa se u ženstven i elegantan stil odijevanja kakav Antonija Brlek njeguje. - Volim se odijevati i poslovno, ali rijetko sportski. Povremeno nosim i šljokice - istakla je Antonija, koja je na sam dan šminkanja sa suprugom slavila 17. godišnjicu braka.

Majka dviju tinejdžerki Antonele i Dore, ovih je dana proslavljala i još jedan važan datum. Na 1. srpnja, koji

Šminka:

Mirela Magdić Fotak profesionalna vizažistica, stalna suradnica HNK Varaždin e-mail: mirela.fotak@gmail.com

je ove bio godine značajan zbog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, Antonija je proslavila i rođendan. Dani svečanosti bili su stoga sasvim prirodno okruženje za svečani makeup.

KREŠIMIR GECI, G2 studio-Gettzy Foto

Trg kralja Tomislava 4 (Korzo) Varaždin http://www.facebook.com/gettzy, tel. 042/200-161

Oglasi

2. srpnja 2013., br. 476 || REGIONALNI TJEDNIK

Z A K LJ U Č A K Trgovački sud u Varaždinu, po sucu toga suda Radovanu Raduki, kao stečajnom sucu, u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom GT INŽENJERING d.o.o. u stečaju, Varaždin, Đ. Kuhara 2, OIB: 71906086202, 20. lipnja 2013.g.

z a k lj u č i o I Određuje se prodaja nekretnine u vlasništvu stečajnog dužnika GT INŽENJERING d.o.o. u stečaju, Varaždin, Đ. Kuhara 2 u stečajnom postupku, uz odgovarajuću primjenu pravila o ovrsi na nekretninama i to: - nekretnine upisane kao k.č. br. 3847/1, z.k.ul. br. 13355, k.o. Varaždin (u osnivanju), dvorišta u ulici V. Novaka, ukupne površine 10.138 m2, - nekretnine upisane kao k.č. br. 3847/2, z.k.ul. br. 13024, k.o. Varaždin (u osnivanju), dvorišta u ulici V. Novaka, ukupne površine 1.802 m2, - nekretnine upisane kao k.č. br. 740, z.k.ul.br. 2007, k.o. Pušćine, gospodarske i stambene zgrade, livada i dvorišta, ukupne površine 2.529 m2, - nekretnine upisane kao k.č.br. 2009, z.k.ul. br. 2143, k.o. Pušćine, oranice Požgališće, ukupne površine 14.619 m2, - nekretnine upisane kao k.č.br. 2010, z.k.ul. br. 2008, k.o. Pušćine, šume Požgališće, ukupne površine 9.026 m2.

- nekretnine upisane kao k.č.br.

137/9/1/1/24, z.k.ul.br. 2273 k.o. Kuršanec, u naravi pašnjak, ukupne površine 195 čhv - nekretnine upisane kao k.č.br.

137/9/1/1/29, zk.ul.br. 2315 k.o. Kuršanec, u naravi pašnjak, ukupne površine 372 čhvi.

Na navedenim nekretninama stečajnog dužnika upisana su razlučna prava u korist razlučnih vjerovnika ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK d.d., Rijeka, CASSA DI RISPARMIO DELL A REPUBBLICA, Italija, REPUBLIKE HRVATSKE, Ministarstva financija, Porezne uprave, RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d., Zagreb i MESSER CROATIA PLIN d.o.o., Zaprešić.

II Vrijednost nekretnine upisane u z.k.ul. br. 13355, k.o. Varaždin (u osnivanju) utvrđuje se u iznosu od 7.654.190,00 kn.

Vrijednost nekretnine upisane u z.k.ul. br. 13024, k.o. Varaždin (u osnivanju) utvrđuje se u iznosu od 1.996.084,45 kn.

Vrijednost nekretnine upisane u z.k.ul. br. 2007, k.o. Pušćine utvrđuje se u iznosu od 507.899,07 kn.

Vrijednost nekretnine upisane u z.k.ul. br. 2143, k.o. Pušćine utvrđuje se u iznosu od 2.935.933,77 kn.

Vrijednost nekretnine upisane u z.k.ul. br. 2010, k.o. Pušćine utvrđuje se u iznosu od 1.812.691,58 kn.

Vrijednost nekretnine upisane u z.k.ul. br. 2273, k.o. Kuršanec utvrđuje se u iznosu od 84.680,80 kn.

Vrijednost nekretnine upisane u z.k.ul. br. 2315, k.o. Kuršanec utvrđuje se u iznosu od 161.872,00 kn.

III Nekretnine iz točke I ovog zaključka prodat će se na usmenoj javnoj dražbi.

Treće ročište za prodaju održat će se pred stečajnim sucem u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, soba broj 231/II, 18. lipnja 2013. u 12,20 sati. Ročište će se održati i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj.

IV Ovaj zaključak o prodaji objavit će se na oglasnoj ploči Trgovačkog suda u Varaždinu, u jednom od javnih glasila, na web stranicama Hrvatske gospodarske komore i na web stranicama Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske.

Rok od objave zaključka o prodaji nekretnina na oglasnoj ploči do prodaje iznosi 15 dana.

je

V Uvjeti prodaje: 1. Nekretnine iz točke I ovog zaključka prodavat će se na trećem ročištu za dražbu po početnoj cijeni koja je jednaka utvrđenoj vrijednosti nekretnina i ispod te cijene ne može se prodati na tom ročištu.

Tek ako se nekretnina ne proda ni na drugom ročištu za prodaju po utvrđenoj vrijednosti, na narednim ročištima za prodaju može se prodati za nižu vrijednost koju zaključkom odredi stečajni sudac.

2. Sve poreze i pristojbe u vezi s prodajom nekretnina snosi kupac.

3. Kao ponuditelji mogu sudjelovati samo osobe koje prethodno održavanju ročišta za dražbu uplate jamčevinu u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nekretnina iz točke II ovog zaključka na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Varaždinu broj 23900011300002754 s pozivom na broj spisa 1 St-137/12 i s naznakom „jamčevina za javnu dražbu 16.07.13.“ i dokaz o tome predoče stečajnom sucu prije početka dražbe.

4. Punomoćnici ponuditelja mogu sudjelovati na dražbi samo uz ovjerenu specijalnu punomoć.

5. Sudionicima dražbe koji ne uspiju u nadmetanju jamčevina će se vratiti odmah nakon zaključenja javne dražbe.

Jamčevinu nije dužan položiti razlučni vjerovnik kojemu je to pravo upisano u zemljišnim knjigama.

6. Kupac je dužan uplatiti razliku između jamčevine i postignute kupoprodajne cijene u roku od 30 dana od dana obavijesti o pravomoćnosti rješenja o dosudi na račun sudskog depozita navedenog u točki 3. uvjeta prodaje ovog zaključka. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu sud će posebnim rješenjem prodaju oglasiti nevažećom i odrediti novu prodaju, uz uvjete određene za prodaju koja je oglašena nevažećom, a iz položene jamčevine namirit će se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između kupovnine postignute na prijašnjoj i novoj prodaji.

Nekretnina će se dosuditi i ponuditeljima koji će ponuditi nižu cijenu (ali ne i nižu od one početne na ovom ročištu za prodaju) prema veličini ponuđene cijene, ako kupac koji ponudi veću cijenu ne položi kupovninu u roku koji mu je za to biti određen.

7. Ako je kupac razlučni vjerovnik koji se jedini namiruje iz kupovnine ili se namiruje prije tražbina svih ostalih vjerovnika koji imaju pravo na namirenje iz iste kupovnine, nije dužan položiti kupovninu ako ona iznosi koliko i njegova tražbina ili manje, a ako iznosi više tada je dužan položiti razliku.

8. U rješenju o dosudi nekretnina sud će odrediti da se nakon pravomoćnosti toga rješenja i nakon što kupac položi kupovninu, u zemljišnim knjigama upiše u njegovu korist pravo vlasništva na dosuđenim nekretninama, te brisati prava i terete na nekretninama koji prestaju njihovom prodajom.

9. Prodaja se obavlja po načelu «viđeno-kupljeno», što isključuje sve naknadne prigovore kupca.

10. Sve dodatne informacije mogu se dobiti kod stečajnog upravitelja Stanka Makara na broj 091 201 0001 svakog radnog dana od 8 do 14 sati.

29

30

OGLAS

REGIONALNI TJEDNIK || 2. srpnja 2013., br. 476

Oglasi

2. srpnja 2013., br. 476 || REGIONALNI TJEDNIK

Trgovački sud u Varaždinu, po sucu toga suda Radovanu Raduki, kao stečajnom sucu, u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom COMER d.o.o. u stečaju, Čakovec, O. Keršovanija 1, OIB: 75657115989, 20. lipnja 2013.g.

z a k lj u č i o j e I Određuje se prodaja nekretnine u vlasništvu stečajnog dužnika COMER d.o.o. u stečaju, Čakovec, O. Keršovanija 1, u stečajnom postupku, uz odgovarajuću primjenu pravila o ovrsi na nekretninama i to: - nekretnine upisane kao kč. br. 87/A/2, etaža 978/10000, u naravi poslovni prostor ‘’A’’-PP u podrumu, oznake 7, označen žutom bojom, površine 109,60 m2, spremište u podrumu, oznake 9, označeno žutom bojom, površine 2,62 m2, upisano u zk. ul. 1276, poduložak 1 k.o. Čakovec.

Na navedenoj nekretnini stečajnog dužnika upisana su razlučna prava u korist razlučnih vjerovnika VLADIMIRA HORVATA, vl. obrta GRADITELJSTVO HORVAT, Donja Dubrava, Murska 14 i REPUBLIKE HRVATSKE, Ministarstva financija, Porezne uprave.

II Vr ijednost nekretnine utvrđuje se u iznosu od 420.599,38 kn.

III Nekretnine iz točke I ovog zaključka prodat će se na usmenoj javnoj dražbi. Četvrto ročište za prodaju održat će se pred stečajnim sucem u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, soba broj 231/II, 16. srpnja 2013. u 12,30 sati.

Ročište će se održati i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj.

IV Ovaj zaključak o prodaji objavit će se na oglasnoj ploči Trgovačkog suda u Varaždinu, u jednom od javnih glasila, na web stranicama Hrvatske gospodarske komore i na web stranicama Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske.

Rok od objave zaključka o prodaji nekretnina na oglasnoj ploči do prodaje iznosi 15 dana.

V Uvjeti prodaje: 1. Nekretnine iz točke I ovog zaključka prodavat će se na četvrtom ročištu za dražbu po početnoj cijeni koja je jednaka utvrđenoj vrijednosti nekretnina i ispod te cijene ne može se prodati na tom ročištu.

Tek ako se nekretnina ne proda ni na drugom ročištu za prodaju po utvrđenoj vrijednosti, na narednim ročištima za prodaju može se prodati za nižu vrijednost koju zaključkom odredi stečajni sudac.

2. Sve poreze i pristojbe u vezi s prodajom nekretnina snosi kupac.

3. Kao ponuditelji mogu sudjelovati samo osobe koje najkasnije dan prije dana održavanja ročišta za dražbu uplate jamčevinu u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nekretnina iz točke II ovog zaključka na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Varaždinu broj 2390001-1300002754 s pozivom na broj spisa 1 St-244/11 i s naznakom „jamčevina za javnu dražbu 16.07.13.“ i dokaz o tome predoče stečajnom sucu prije početka dražbe.

4. Punomoćnici ponuditelja mogu sudjelovati na dražbi samo uz ovjerenu specijalnu punomoć.

5. Sudionicima dražbe koji ne uspiju u nadmetanju jamčevina će se vratiti odmah nakon zaključenja javne dražbe.

Jamčevinu nije dužan položiti razlučni vjerovnik kojemu je to pravo upisano u zemljišnim knjigama.

6. Kupac je dužan uplatiti razliku između jamčevine i postignute kupoprodajne cijene u roku od 30 dana od dana obavijesti o pravomoćnosti rješenja o dosudi na račun sudskog depozita navedenog u točki 3. uvjeta prodaje ovog zaključka. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu sud će posebnim rješenjem prodaju oglasiti nevažećom i odrediti novu prodaju, uz uvjete određene za prodaju koja je oglašena nevažećom, a iz položene jamčevine namirit će se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između kupovnine postignute na prijašnjoj i novoj prodaji. Nekretnina će se dosuditi i ponuditeljima koji će ponuditi nižu cijenu (ali ne i nižu od one početne na ovom ročištu za prodaju) prema veličini ponuđene cijene, ako kupac koji ponudi veću cijenu ne položi kupovninu u roku koji mu je za to biti određen.

7. Ako je kupac razlučni vjerovnik koji se jedini namiruje iz kupovnine ili se namiruje prije tražbina svih ostalih vjerovnika koji imaju pravo na namirenje iz iste kupovnine, nije dužan položiti kupovninu ako ona iznosi koliko i njegova tražbina ili manje, a ako iznosi više tada je dužan položiti razliku.

8. U rješenju o dosudi nekretnina sud će odrediti da se nakon pravomoćnosti toga rješenja i nakon što kupac položi kupovninu, u zemljišnim knjigama upiše u njegovu korist pravo vlasništva na dosuđenim nekretninama, te brisati prava i terete na nekretninama koji prestaju njihovom prodajom.

9. Prodaja se obavlja po načelu «viđeno-kupljeno», što isključuje sve naknadne prigovore kupca.

10. Sve dodatne informacije mogu se dobiti kod stečajnog upravitelja, Stanka Makara na broj 091 201 0001 svakog radnog dana od 8 do 14 sati.

31

Z A K LJ U Č A K Varaždin, Kralja Petra Krešimira IV 25

Trgovački sud u Varaždinu, po sucu toga suda Radovanu Raduki, kao stečajnom sucu, u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom MUNDUS d.d. u stečaju, Varaždin, P. Miškine 59, OIB: 50696962742, 20. lipnja 2013. godine

raspisuje

NATJEČAJ

z a k lj u č i o j e I Određuje se prodaja nekretnina u vlasništvu stečajnog dužnika MUNDUS d.d. u stečaju, Varaždin, P. Miškine 59 u stečajnom postupku, uz odgovarajuću primjenu pravila o ovrsi na nekretninama, i to: - nekretnine upisane u zk.ul. broj 4340, k.o. Varaždin (u osnivanju), i to katastarske čestice 3679, oranice Miškinina ukupne površine 8741 m2.

Na navedenoj nekretnini upisana su razlučna prava u korist razlučnih vjerovnika, a koja prava prestaju danom pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine kupcu.

II Vrijednost nekretnine upisane u zk.ul. broj 4340,k.o.

Varaždin (u osnivanju) određuje se u iznosu od 2.650.795,00 kn.

III Nekretnina iz točke I ovog zaključka prodavat će se na usmenoj javnoj dražbi. Trinaesto ročište za prodaju održat će se pred stečajnim sucem u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, soba broj 231/II, 16. srpnja 2013. u 12,40 sati.

Ročište će se održati i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj.

IV Ovaj zaključak o prodaji objavit će se na oglasnoj ploči Trgovačkog suda u Varaždinu, u jednom od javnih glasila, na web stranicama Hrvatske gospodarske komore i na web stranicama Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske.

Rok od objave zaključka o prodaji nekretnina na oglasnoj ploči do prodaje iznosi 15 dana.

V Uvjeti prodaje: 1. Nekretnina iz točke I ovog zaključka prodavat će se na trinaestom ročištu za dražbu po početnoj cijeni koja je jednaka određenoj vrijednosti nekretnina i ispod te cijene ne mogu se prodati na tom ročištu.

2. Sve poreze i pristojbe u vezi s prodajom nekretnine snosi kupac.

3. Kao ponuditelji mogu sudjelovati samo osobe koje najkasnije dan prije održavanja ročišta za dražbu uplate jamčevinu u iznosu od 10% određene vrijednosti nekretnina iz točke II ovog zaključka na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Varaždinu broj HR402390001-1300002754 s pozivom na broj spisa 1 St-124/11 i s naznakom „jamčevina za javnu dražbu 16.07.13.“ i dokaz o tome predoče stečajnom sucu prije početka dražbe.

4. Punomoćnici ponuditelja mogu sudjelovati na dražbi samo uz ovjerenu specijalnu punomoć.

5. Sudionicima dražbe koji ne uspiju u nadmetanju jamčevina će se vratiti odmah nakon zaključenja javne dražbe. Jamčevinu nije dužan položiti razlučni vjerovnik kojemu je to pravo upisano u zemljišnim knjigama.

6. Kupac je dužan uplatiti razliku između jamčevine i postignute kupoprodajne cijene u roku od 30 dana od dana obavijesti o pravomoćnosti rješenja o dosudi na račun sudskog depozita navedenog u točki 3. uvjeta prodaje ovog zaključka. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu sud će posebnim rješenjem prodaju oglasiti nevažećom i odrediti novu prodaju, uz uvjete određene za prodaju koja je oglašena nevažećom, a iz položene jamčevine namirit će se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između kupovnine postignute na prijašnjoj i novoj prodaji. Nekretnina će se dosuditi i ponuditeljima koji će ponuditi nižu cijenu (ali ne i nižu od one početne na ovom ročištu za prodaju) prema veličini ponuđene cijene, ako kupac koji ponudi veću cijenu ne položi kupovninu u roku koji mu je za to biti određen.

7. Ako je kupac razlučni vjerovnik koji se jedini namiruje iz kupovnine ili se namiruje prije tražbina svih ostalih vjerovnika koji imaju pravo na namirenje iz iste kupovnine, nije dužan položiti kupovninu ako ona iznosi koliko i njegova tražbina ili manje, a ako iznosi više tada je dužan položiti razliku.

8. U rješenju o dosudi nekretnine sud će odrediti da se nakon pravomoćnosti toga rješenja i nakon što kupac položi kupovninu, u zemljišnim knjigama upiše u njegovu korist pravo vlasništva na dosuđenim nekretninama, te brisati prava i terete na nekretninama koji prestaju njihovom prodajom.

9. Prodaja se obavlja po načelu «viđeno-kupljeno», što isključuje sve naknadne prigovore kupca.

10. Sve dodatne informacije mogu se dobiti kod stečajnog upravitelja, Stanka Makara na broj 091 201 0001 svakog radnog dana od 8 do 14 sati.

za zapošljavanje na poslovima

OBRAČUNARAC-BLAGAJNIK Uvjeti: - SSS – ekonomski smjer; - poznavanje rada na računalu; - 12 mjeseci radnog iskustva-prednost-poslovi na obračunu plaća; - opća zdravstvena sposobnost Ugovor o radu se sklapa na određeno vrijeme.

Pismene ponude sa životopisom, te fotokopijama domovnice, diplome, osobne iskaznice i potvrde o OIB dostaviti u roku od 8 dana od objave ovog natječaja na adresu poslodavca.

Predsjednik uprave Saša Varga, dipl.ing.geot.

32

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

Mali oglasi

Mali oglasi

Varaždin Augusta Šenoe 10 (kod gradske tržnice) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 8 - 12 h Utorak: 8 - 13 h Sri - pet: 8 - 16 h

Prijamna mjesta: Varaždin IANA Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 8 - 20 h subotom: 8 - 13 h

www.regionalni.com www.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-774

KUĆE „NEKRETNINE DOMINUS“ – Prodaja, kupnja, najam, zakup svih vrsta nekretnina na atraktivnim lokacijama !!! www.nekretninedominus. hr, 042/321-936, 095/914020 0, 098/494- 585. Ured agencije: Frana Kurelca 9, Varaždin ozn.351c KLIJET s vinogradom u Kelemenu -3.500 EUR! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆA novija 300 m² i 3000 m² dvorišta na ulazu u Varaždin - pogodno za starački dom! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

EXLUZIVNA ponuda! Kuća u centru Vodica 131 m² i dvorište, luxuzno uređena! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c MANJA kuća novogradnja nedovršena 70 m² i 600 dvorišta na Dugom Vrhu 16.000 EUR - a! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c VIKENDICA na Vinici 40 m² (dvije sobe kuhinja, kupaona) priključci 14.000 EUR ! Lucerna nekretnine, 098/162-1432 ozn.62c VIKENDICA 40 m² i 1000 okućnice na Haliću-20.000 EUR. Lucerna nekretnine, 098/162-1432 ozn.62c HITNO kupujemo vikendice u blizini Varaždina! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c SUPER prilika – kuća Varaždin, 100 m², 751 m² parcela, svi priključci, uredna dokumentacija, 65.000 €.

MEN-ARS NEKRETNINE, www. men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c PRODAJE se kuća u ul. M. Laginje, Varaždin ili mijenja za kuću, apar-

tman ili stan na moru. Tel.042/711811, mob.091/514-7212. ozn.129c KUĆA katnica u Varaždinu, 3 etaže, podrum, balkoni, terasa, struja, voda. Tel. 042/212-675 ozn.3528b AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir.grabar@vz.t-com.hr ozn.335c KUĆA katnica u Varaždinu, 140 m², garaža, dvorište. Uredni dokumenti. Mob. 091/390- 6820. ozn.754a KUĆA u Varaždinu (Vidovski trg 9/1), 60.000 eura. Tel. 042/211-569, 098/852-402.ozn.2516e GRUNT u Beretincu, Nazorova ulica, Štuk, sa starom kućom, gospodarskim zgradama i voćnjakom, 487 čhv, te komunalnom infrastrukturom. Mob. 098/712271 ozn.3581b KUPUJEM useljivu kuću u Varaždinu do 50.000,00 €. Cijenjene ponude na broj: 099/880-6652 ozn.18

STANOVI NOVOGRADNJA: Grabanice 38 m², I. kat, 39.999 €; Harambašićeva 39 m², 33.000 €.

Wens nekretnine, 042/200055, 091/390-3175, 099/5911709 ozn.378c JEDNOSOBNI: Koprivnička 23 m², 16.000 €; Z. i Frankopana 35 m², 25.000 €; Meštrovićeva 35 m², 25.000 €; Slavenska 39 m², 26.999 €….

Wens nekretnine, 042/200055, 091/390-3175, 099/5911709 ozn.378c

REGIONALNI TJEDNIK || 2. srpnja 2013., br. 476

NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 pon - pet: 7.30 - 15 h subotom: 7.30- 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1 pon - pet: 8 - 17 h

Reklamacije vezane uz distribuciju novina 7Plus Regionalnog tjednika javite na mobitel 0914601501.

IVANEC Poljodom Gospodarska 2

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

LEGALIZACIJA nezakonito izgrađenih zgrada

PROKON d.o.o.

Jalkovec, Varaždinska ulica, I odvojak 13 T : 042 200 555 M : 091 794 4004 ZAGREBAČKA ulica, stan 46 m², kompletno novouređen, podovi, instalacije, PVC stolarija, 41.000 €… Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390 -3175, 099/5911709 ozn.378c SUPER PRILKA! Jednosobni 25 m² u Zagrebačkoj 22.000 EUR! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c T O P P O N U D A ! Tr o s o b ni uređeni 54 m² u Zrinskih Frankopana(etažno, pvc)! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 098/162-1432 ozn.62c

IZNAJMLJUJEM apartmane i sobe, blizina plaže, Vrsi Mulo kraj Zadra. Mob. 098/573-349, 091/589-6457 ozn.2010 IZNAJMLJUJU se apartmani (za 4-5 osoba), velike terase- Karin pokraj Zadra (25-35€), mob 098/9621694 ozn.475i VODICE – Super opremljene apartmane povoljno iznajmljujemo. Predsezona vrlo jeftino. Mob. 098/9096-768, 021/378-358, www. appvodice.com ozn.740a SV. FILIP i JAKOV apartmani sa 3* potpuno opremljeni, klimatizirani, obiteljski (2+2) osobe, blizina plaže.

Tel. 023/389-107, mob. 098/9105291. ozn.2366

NOVOGRADNJA POVOLJNO! Dvosobni 46 m² u M. Laginje urbanoj vili ! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

SV. FILIP i JAKOV 5 krevetni apartman u obiteljskoj kući, blizina mora, parking osiguran. Tel. 023/388-362 ili mob. 091/5914699. ozn. 2367

JEDNOSOBNI u A. k. Zvonimira 35 m²-27.500 EUR -! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

SELCE, apartman, klima, tv-sat, terasa, parkiralište, gril. Mob. 099/3531-012 ozn.3568b

JEDNOSOBNI 38 m² u R. Boškovića -31000 EUR! Lucerna nekretnine, 098/162-1432 ozn.62c

SABUNIKE kraj Zadra, apartman 1-5 osoba, pješčana plaža, klimatizirano, potpuno opremljen, grill, parking. Mob. 098/9695-884 ozn.2481

DVOIPOLSOBNI u Zagrebačkoj 68 m² 53.000 EUR. Lucerna nekretnine, 098/162-1432 ozn.62c HITNO kupujemo garsonjeru ili jednosobni stan! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c HITNO kupujemo dvosobni stan!

Lucerna nekretnine, 098/162-1432 ozn.62c NOVOGRADNJA – 3-soban, 71 m², vlastita garaža, extra uređenje.

MEN-ARS NEKRETNINE, www. men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c

APARTMANI APARTMANI SUPER CIJENE! Prodaju se apartmani novogradnja u Pakoštanima od 40 do 60 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

BIOGRAD sv. PETAR, apartman s pogledom na more, 30 m od plaže (klima, tv/sat i parkiralište). Mob. 091/510-3001 ozn.2517 BIBINJE Zadar – iznajmljujem apartmane 600 m od mora. Mob. 098/328-977 ozn.2512 SELCE – iznajmljujem apartmane 3 zvjezdice, blizu mora, centar.

Mob. 095/548-6842 ozn.2521 IZNAJMLJUJEM apartmane za 3-5 osoba, klima, SAT, parking, pješčana plaža, u mjestu Sabunike-Nin. Tel. 023/272-777, 091/536-3041 ozn.2513e APARTMANE, Vrsi Mulo, blizina mora, iznajmljujem. Mob. 091/5079788 ozn.2514e ROGOZNICA kod Šibenika dvo i tro-sobne apartmane iznajmljujem.

Tel. 042/739-225, 098/966-2307,

098/928-9118 ozn.33

ZEMLJIŠTA PRODAJEM vinograd s voćnjakom, vikendica, sa svim inventarom, u Škriljevcu. Upitati na: 042/260-575 ozn.2559 GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem.

Mob. 091/352-0083, 091/232-0350 ozn.2512e GRADILIŠTE u Varaždinskim Toplicama, 3 000 m², s lokacijskom dozvolom za hotel. Mob. 095/9140230 ozn.28

POSLOVNI PROSTORI PRODAJA, najam, povoljno, uhodani i namješteni caffe bar, pored bolnice, dio može na otplatu; apartmani, Pag, od 17.000 € do 55.000 €.

Mob. 095/588-1546 ozn.37

NAJAM IZNAJMLJUJE se kuća za stanovanje od 100 m² + dvorište u najstrožem centru grada (Padovčeva ulica). Mob: 098/284-282 ozn.28c IZNAJMLJUJE se dvosobni stan u Zagrebu na Ferenšćici, 53 m². Mob. 091/567-9908 ozn.2527

IZNAJMLJUJEM garsonjeru u privatnoj kući, poseban ulaz i brojila, cijena 1.100 + struja i plin, Internet gratis. Mob. 095/802-3382 iza 15 h ozn.2534 IZNAJMLJUJE se trosobni, namješten stan u Miroslava Krleže 4.

Mob. 091/203-2032 ozn.2562 IZNAJMLJUEJM jednosobni stan 36 m², namješten, etažna brojila, zaposlenim osobama, u M. Krleže.

Mob. 091/797-5956 ozn.2554 STAN 45 m², novogradnja (POS), namješten, internet, kabelska tv, iznajmljujem. Mob. 091/9187-462 ozn.160i IZNAJMLJUJE se stan u Varaždinu, blizina centra. Mob. 091/509-6601. ozn.252c IZNAJMLJUJEM jednosoban, namješten stan s klimom. Mob. 099/192-6058 ozn.3583b IZNAJMLJUJEM dvosoban stan na Banfici, 1. kat, Ul. R. Boškovića 20c, Varaždin. Mob. 091/515-5454 ozn.21 IZNAJMLJUJEM jednosobni stan, struja, voda, plin, polunamješten.

Mob. 099/500-7489 ozn.30 IZNAJMLJUJEM manji dvosob-

2. srpnja 2013., br. 476 || REGIONALNI TJEDNIK

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

ZA VAS PROVODI

ENERGETSKE PREGLEDE izdavanje energetskog certifikata

NADZOR NAD IZVOĐENJEM RADOVA izrada etažnih elaborata, troškovnika i sl.

KOMPLETNA USLUGA

OVLAŠTENI INŽENJER

AKODA d.o.o. Varaždin 098-222895, 042-500802

Upiti na: mob: 099/482-2374 tel/fax: 042/200-280 Jalkovečka 30, Varaždin

ni stan, u blizini centra. Mob. 098/853-091 ozn.2515e

VOZILA AUTO-FLORIJANIĆ prodaje razne modele rabljenih vozila. Plaćanje karticama (MASTER , ZABA I AMERICAN), auto krediti (RBA, ERSTE, ZABA, PBZ). Mogućnosti zamjene vozila - staro za novo. Mob. 098/390-644, 098/379-885 ozn.52c RENT-A-CAR, Krištofić trans najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c KUPUJEM automobil do 17 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Isplata odmah! Mob. 098/965-6624 ozn.2426 PRODAJEM Kvatric 50 kubika 6,000 km, kao nov, 208, 4 kotača, hitno i povoljno radi bolesti. Mob. 098/715759 ozn.2547 PRODAJEM auto prikolicu, skuter i bicikle. Mob. 098/446-443 ozn.2553 V O L K S WAG E N P O L O 1 . 2 . , 4./2002., 45 KS, 67.000 km, registriran do 6./2014. Nove gume, prvi vlasnik. Telefon: 040/396-040 ozn.2515e PRODAJEM Opel Corsu 1.4 Avantage, ‘97. g., reg. do 30. 01. 2014. + 4 zimske gume, 10.000 kn. Mob. 091/519-1707 ozn.31

POSAO TRAŽIMO dva KV vozača C i E kat. za poslove međ. transporta. Potrebno iskustvo. Transporti Biškup, tel.

652-860 ozn.1 ŽENSKU osobu za pomoć u kućanskim poslovima svakodnevno, tražim. Mob. 098/9662-707 ozn.16 HITNO tražimo pizza majstora sa iskustvom, informacije na brojeve telefona: 042/260-461 i 095/4040455 ili osobno u Restoranu Zvonimir, Braće Radića 182, Varaždin. ozn.469c TRAŽI se pekar sa iskustvom. Mob. 091/509-6601. ozn.252c ŠPRICAM gorice, voćnjake, kosim, flaksam travu, čistim podrume i tavane, odvozim otpad i izvodim ostale fizičke radove. Mob. 099/440-4442,

Kandidacijska lista grupe birača Nositelj Stjepan Golub objavljuje: Izvješće o troškovima iz izborne promidžbe od 11.05. do 18.06.2013.g.

Troškovi ukupno 437,50 kn Vlastiti prihod 500,00 kn Donacije nisu primljene.

ozn.2532

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i limarski radovi. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395-722, 098/744-980 ozn.1c ENTRY - AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin! U ponudi krilni i klizni motori za ograde, ugradnja i servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry. hr ozn.5c OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…

Mob.098/783-060 ozn.107c KUHINJE PO MJERI - Akcijske cijene! Popusti na sve vrste namještaja. „INTERIJERI SLATKI“ Izložbeno prodajni salon TC-Mercator, 042/200066 ozn.33c SERVIS RAČUNALA – LAPTOPA, hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell, dolazimo na Vaš poziv. Tel. 321-702, www.pcserviser. com ozn.365c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c PREDALI ste zahtjev,a ne znate tko će Vam napraviti izmjeru i dostaviti projekt.

Kontaktirajte Stilo- Grad d.o.o. – pouzdani partner u postupku legalizacije. Mob. 099/215-2936, info@stilograd.com ozn.473c

33

LEGALIZACIJA BESPRAVNO IZGRAĐENIH OBJEKATA

LEGALIZACIJU

bespravno izgrađenih zgrada

Mali oglasi

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c

ozn.203c

PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c

VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c

ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329811, 042/311-434 ozn.7c BR AVARIJA-M AČEK: Novo!

Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije. Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri.

Mob: 091/511-1999 ozn. 24c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227-024 ozn.48c TLAKAVCI – iskopi terena, postava rubnika i tlakavaca, bet. kocki, kanalizacije, uređenje dvorišta i ostali građevinski radovi. Mob. 091/511-0682 ozn.81c AKCIJA! Fasade već od 140 kn/5 cm² do 190 kn/10 cm², soboslikarski radovi, kompletno uređenje objekata, sa garancijom. Mob. 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.099/500-4859 ozn.151c SOBOSLIKARSKI i ličilački radovi, povoljno! Mob. 091/540-2681 ozn.151c INTERIJERI KA-MA-GO izvodi uređenje potkrovlja, pregradnih zidova, obloga zidova, spušteni stropovi Armstrong i drugi spušteni stropovi. Tel-fax 042/647-164, mob. 098/792-289, e-mail vladimir. novosel@vz.t-com.hr. ozn.165c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612-512

PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c

GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl.

Mob. 098/449-583 ozn.285c VODOINSTALATER od 00-24 sata: nove instalacije i sitni popravci, sniženje na sanitariju -25%.

Više na www.aquainstal-dakovic. hr, mob. 095/906-3361ozn.231c NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfalta, kanalizacija, ograda, rušenje građevnih objekata, hidroizolacije, adaptacije objekata, uređenje interijera. Tel. 042/210-461, mob. 095/821-2456, 095/8212-456 ozn.290c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader. com, mob. 098/791-092, 042/647168 ozn.314c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c

PARKETE i laminate postavljamo, brusimo, lakiramo. Mogućnost isušivanja preostale vlage profesionalnim aparatom. Mob. 091/2512644 ozn.2332 KUĆNI Majstor Davor. Obavljamo kućanske popravke. Kosimo travu, šišamo živicu. Postavljamo pločice, farbamo zidove. 099/682-3161, www.interijeri-davor.hr ozn.727a AQUAMONT: vodovod, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci.

Mob. 098/927-9903, 095/908-4793 ozn.2556 FASADE, soboslikarstvo, gletanje, knauf sistemi, keramika, ostale usluge u građevinarstvu. Kvalitetno i povoljno. Mob. 098/931-2260 ozn.7 BRZO, precizno i povoljno vršimo radove: malanje, postavljanje keramike, laminata i knaufa. Informacije: 092/298-8526 ozn.10

KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, stubišta, građevinska limarija, sve vrste materijala. Mob. 098/417-373 ozn.343c

ALU, inox, pvc i ostale ograde, izrada parapeta i postava keramike, montaža klupčica. Mob. 095/8455905 ozn.14

SELIDBE , prije voz i skladištenje robe obavljamo u Hrvat skoj i inozemstv u. Mob. 098/704-257ozn.353c

KERAMIČAR postavlja pločice, kamen, laminat, hidroizolacije, adaptira stanove. Mob. 098/637097 ozn.17

NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, drenaže, zemlje, ogrjevna drva bukovi okrajci od 650 KN. Mob. 099/3530-180 ozn.417c

STANKO d.o.o.: postavljamo sve vrste parketa, laminata, linoleuma, tepiha. Obnavljamo stare parkete, zidne panele, izrađujemo suhe glazure. Mob. 095/9170-675 ozn.29

ISKOPI, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje. Mob. 091/572-3895 ozn.445c

KERAMIČARSKI obrt Toplek postavlja keramiku, kvalitetno i povoljno. Mob. 098/473-421 ozn.32

O T Č E P L J I VA N J E o d v o d a strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c

KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.33 NOVO: fotografije za nove osobne

POSEBNA PONUDA! Nove kreditne linije,

najpovoljniji reprogrami postojećih kredita, rješavamo blokade i crne liste

Ana :

098/916-2109

iskaznice, 28 kn za 8 fotografija.

Foto Mondo, T. Blažeka 3, tel.213085. ozn.3559b PARKETI i laminati: postavljanje, brušenje i lakiranje, knauf i keramika. Mob. 098/9066-889, 641-126 ozn.36 TERMOFASADE, knauf sustavi, soboslikarstvo, polaganje keramike, laminata. Uredno i povoljno.

Mob. 098/478-900 ozn.39

ŽIVOTINJE PILIĆI živi ili očišćeni, može zamjena za kukuruz i ječam. Bartolovec, Vžd 81, 657-172, 098/651-089 ozn.2522 PRODAJU se odojci. Tel 042/657060, 091/595-9956 ozn.19 PRODAJEM patke i jarića za klanje. Mob. 099/840-7470 ozn.3579b

OSTALO OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva, hrast, rezano i kalano, paleta, rinfuza i metrica, besplatna dostava. Grafoinvest d.o.o., mob.098/226-301 ozn.347c

34

Mali oglasi/zahvale i sjećanja

PRODAJEM šator za more s dvije kabine i tendom. Tel. 350-231 ozn.2513

ponude na: 099/7893-085 (bez SMS) ozn.2533

PRODAJEM lijepu komodu za blagovaonu, stolić stakleni za dnevnu te stolicu za masažu. Mob. 098/9623-696 ozn.2508

AKCIJA! Ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Pogodnosti - Boxmark i umirovljenici. Mob. 099/488-5559 ozn.2558

JEFTINO prodajem razni namještaj (ormare, krevete, kutnu klupu, stolove) i bijelu tehniku. Mob. 098/843-883 ozn.2525

AKCIJA - kredita – umirovljenici s malim mirovinama kamata 4,99 % do 100.000 kn. Mob. 097/772-3592 ozn.470c

DEBELA industrijska drva bukova već od 450 kn do 750 s dostavom.

Mob. 098/914-8430 ozn.6

NOVO” krediti sa sniženom fiksnom kamatom za umirovljenike do 10 godina. Info: 099/400-0613 ozn.460c

DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210461, 095/900-8646, 095/8212-456 ozn.290c OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere. Ne bacajte jer mi to plaćamo! Tel. 042/505-024, 099/8233-156 ozn.352c JEČAM dvoredni 2 do 3 t, rod 2013. g., svinja 125-130 kg, može klanje.

Mob. 098/957-4511 ozn.24 KUPUJEM OČUVANE knjige za IV. razred srednje škole (Grad. prirod. i rudarska škola) – smjer Arhitektonski tehničar. Mob. 095/908-3391 ozn.2517e

RJEŠITE se ovrha i CL, najpovoljniji gotovinski krediti na 12 godina, umirovljenički krediti, pozajmice, svi modeli kredita na jednom mjestu! Arges d.o.o. info: 042/210-008, 099/244-5915 ozn.286c BRZO i pouzdano pomažemo realizaciju svih vrsta kredita, obustava i ovrha!

Damir 098/242-777, Robert 098/702-705, Ana 091/9302606 ozn.448c AKCIJA! Brzi umirovljenički krediti do 80 god. Zatvaranje CL. Pogodnosti za Boxmark. Pozajmice odmah.

Mob. 091/506-1660 ozn.15 NOVI kredit i uz manje kamate! Hipotekarni na 25 g. Posebni modeli za Ytres, Com-Prom, Intinovu i Boxmark. Umirovljenici na 12 g. Pozajmice odmah. Bez HROK-a. Željka Matušin, inf: 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c

NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, tehničke robe, starina u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c KREDITI za umirovljenike do 80 godina starosti (cca. 30.000 KN).

Info: 099/790-6381 ozn.460c “NOVO” krediti i pozajmice preko 1/2 primanja na trajni nalog. Info: 095/898-3781 ozn.460c POZAJMICE do 30.000 KN do 3 godine. Isplata u 24 sata. Info: 098/988-5271 ozn.460c “NOVO” poticajni i poslovni krediti EU do 500.000 KN do 25 godina.

Info: 099/790-6381 ozn.460c NENAMJENSKI bankovni krediti do 30,000 EUR do 12 godina zatvaranje C/L. Info: 097/703-6402 ozn.460c TR-AG Varaždin, novac-roba-novac, sve u 5 minuta. K. Filića 39a, 042/321-701 ozn.3587b EXPRES pozajmice za zaposlene i umirovljenike do 40.000 kn. Bez HROK-a i C.L. Mob. 095/391-8419 ozn.755a EKSPRES pozajmice, gotovinski, umirovljenički 100.000 kn, adaptacijski-hipotekarni, brzi potrošački, dobava kartica, zatvaranje CL-a, prebijanje postojećih. Mob. 092/2590-140 ozn.3 IMATE financijsku glavobolju? Mi imamo lijek koji će je riješiti brzo i učinkovito. Pozajmice do 30.000 kn – odmah. Krediti do 100.000 kn – za umirovljenike u roku 48 h.

Ino mirovine do 7.000 €. Zatvaranje blokada i CL-a. Mob. 097/620-1953 ozn.25 POZAJMICE do 25.000 kn – odmah. Krediti do 15.000 € za umirov., realizacija 24 h, na ostatak primanja do 50.000 kn, 25.000 € na 12 g. uz zatvaranje CL-a, ovrha i blokada. Mob. 091/342-2075, 097/797-5934 ozn.25 DOSTA vam je nereda u financijama? Krediti i pozajmice, zatvaramo blokade i CL. S povjerenjem!

Mob. 097/610-9793, 097/910-6717 ozn.27

ULASKOM Hrvatske u EU mnogi se uvjeti mijenjaju.

Mladi ili stariji napravite svoju zdravstvenu policu životnog osiguranja ili odaberite svoju štednju putem mirovinskog fonda. Pouzdano i maksimalno učinkovito pomažem pri realizaciji svih Vaših financijskih zahtjeva. Mob. 098/772-4259 ozn.3580b

KREDITI i pozajmice za umirovljenike i zaposlene, obustave na plaću i mirovinu. Mob. 099/6694124 ozn.35

KREDITI

ASTROLINIJA NERA sa dugogodišnjim iskustvom na novom broju 064/630-639! Astrologija, tarot, rune, Feng Shui, savjeti, gledanje u kristalnu kuglu. Skidanje uroka, nagaza, crne magije. Najave za prijem kod vidovnjakinje na: 042/203-985 ozn.2009

KREDITI uz manju kamatu, rješavamo vaša zaduženja, do 2/3 primanja umirovljenici na 12 g., pozajmice odmah. Mob. 099/4070651 ozn.2362 BANKOVNI krediti do 30.000€.

Podižemo vašu kreditnu sposobnost. Krediti do 30 godina. Mob. 095/505-7263 ozn.2496 POZAJMICU 500 €/2 mj. jako hitno traži ženska osoba. Ozbiljne

UMIROVLJENICI do 80 g. starosti, realizacija do 2 dana, inoz. mirovine do 7.000 €, zatvaranje blokada, ovrha, na ostatak primanja do 30.000 €, pozajmice – odmah, obrti, d.o.o. ispod 10 zaposl. Mob. 099/865-3200 ozn.38

REGIONALNI TJEDNIK || 2. srpnja 2013., br. 476

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na voljenog sina

TEREZIJI KOLAR

SLAVKA KUKECA 6. 7. 2011. - 6. 7. 2013. Život bez Tebe, sine, tužan je, kuća bez Tebe prazna je, sjećanje na Tebe vječno je.

Ida, Jana, Aleksandra, Goran i Branko

Mama Jagica

*****

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE

dragoj teti

na voljenog brata

S tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

SLAVKA KUKECA Nije teška suza što iz oka teče, već je teška tuga što u srcu peče.

Ana i Marko

Sestra Danica s obitelji

SJEĆANJE na voljenog brata

SLAVKA KUKECA Teško je i bolno Tvome grobu poći, a još bolnije bez Tebe kući doći.

ZAHVALA povodom smrti mog dragog brata

ANTUNA HUZJAKA preminulog 24. 6. 2013. u 81. godini života.

SJEĆANJE

Najiskrenije zahvaljujem susjedima, rođacima i prijateljima na riječima utjehe, vijencima i svijećama te na svim oblicima pružene pomoći u teškim trenucima i ispraćaju dragog pokojnika.

Posebna zahvala vlč. Ivici Košutiću na dirljivim riječima utjehe te djelatnicima Doma Sveti Florijan u Hrženici.

na voljenog brata

Ožalošćena sestra Marija

Sestra Danica s obitelji

SLAVKA KUKECA Neće Te izbrisati vrijeme, ni sakriti tama, anđeo si koji nas prati i vječno ćeš živjeti s nama.

Sestra Danica s obitelji

ZAHVALA povodom smrti dragog supruga, oca, brata i djeda

MLADENA MIŠAKA TUŽNO SJEĆANJE na voljenog brata

SLAVKA KUKECA 6. 7. 2011. - 6. 7. 2013.

Volio si ljude i cvijeće, al’ za dug život nisi imao sreće.

Tvoj brat Stjepan s obitelji

† 22. 6. 2013. Želimo izraziti zahvalnost svim plemenitim liječnicima, dr. Kolariću i djelatnicima Bolnice Klenovnik, dr. Kudeliću i njegovim suradnicima Bolnice Varaždin, dr. Pavlović, sestri Meliti, Zlatici, Sanji na požrtvovnosti prilikom liječenja. Zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima na podršci i prisustvu prilikom ispraćaja čovjeka velike dobrote i poštenja, djelatnicima PU varaždinske, PPRP varaždinske i djelatnicima Bernarde – Pušćine.

SJEĆANJE

Tugujući: supruga Anica, sinovi Zoran i Slobodan, snahe, unuci, sestra i šogor, obitelj Njegovec

MOMČILO RADIVOJEVIĆ

*****

6. 7. 2012. – 6. 7. 2013.

SJEĆANJE

Ima neka moć u dobrim ljudima, oni su jaki i poslije smrti.

Događa se da i dalje žive po svojim riječima i djelima, a najviše po dobroti srca.

Ti ćeš živjeti uvijek u mom srcu.

MATIJA ROŽIĆ

Supruga Anica

Tvoji najmiliji

4. 7. 2012. - 4. 7. 2013.

Prolazi dan za danom, nisi Ti s nama više. Život nam dalje teče, bez Tebe mnogo tiše. Živiš s nama u svakoj našoj radosti i tuzi, u svakom našem osmijehu i suzi.

Mama i tata *****

Teška je suza što iz oka teče, a još teža što u duši peče.

Rekli su da vrijeme suze i tugu briše, ali kako dani prolaze, tuge je sve više.

Tvoja sestra Mihaela, šogor Nenad i kumče Marta

POZNANSTVA

MUŠKARAC 39 g., diskretan, maštovit, bez predrasuda, u monotonom braku, traži žensku osobu za prijateljstvo i druženje. Mob. 092/1961-632 ozn.2541

Po dobroti Te pamtimo, s ljubavlju spominjemo, a u srcima zauvijek čuvamo.

ZAHVALA povodom smrti naše voljene majke, sestre, bake, prabake i svekrve

MARIJE LIBER preminule 27. 6. 2013. u 85. godini života.

Hvala svim dragim ljudima koji su bili uz nas te svojim prisustvom, cvijećem i svijećama ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak.

Počivala u miru.

Ožalošćene obitelji Liber i Habek

SJEĆANJE

Posljednji pozdravi, zahvale i sjećanja

sa slikom već od

100 kuna!!!

na voljenog supruga i tatu

IVANA PAUNA 1. 7. 2010. – 1. 7. 2013.

Prošle su tri godine otkad Te nema među nama.

Nedostaje nam Tvoj osmijeh, ne čuje se Tvoj glas, ali postoji nešto što nikada umrijeti neće, a to je ljubav, ponos i sjećanje na Tebe.

Do susreta u vječnosti.

Tvoje Kata, Ivana i Ana

zahvale i sjećanja

2. srpnja 2013., br. 476 || REGIONALNI TJEDNIK

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom smrti našeg dragog supruga i tate

na

VLADKA DROŽĐEKA preminulog 20. lipnja 2013. u 67. godini života, nakon duge i teške bolesti.

Veliko hvala rođacima, kumovima, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima na riječima utjehe te što su bili uz nas i ispratili našeg dragog pokojnika na vječni počinak. Hvala vlč. Siniši Dudašeku na molitvi i riječima kršćanske sućuti.

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

povodom smrti našeg

STJEPANA

i

3. 3. 2007. – 3. 3. 2013.

MARIJANA MARČECA

30. 6. 2005. – 30. 6. 2013.

Prošle su godine od kada vas nema, ostala je samo bol, tuga i tužna uspomena.

preminulog 13. 6. 2013. u 82. godini.

Zauvijek s Tobom u mislima i molitvama.

povodom smrti naše drage supruge, mame, bake, punice, sestre i šogorice

JOSIPE ŠAMEC preminule 22. 6. 2013. u 72. godini života. Želimo izraziti iskrenu zahvalnost rođacima, susjedima, prijateljima na riječima utjehe, vijencima i svijećama te ispraćaju drage nam pokojnice na vječno počivalište. Hvala dr. Veridijani Pavlović, sestri Meliti i Mateji, vlč. Stjepanu Najmanu na dirljivim riječima oproštaja i molitve.

Tvoji: suprug Vjekoslav, kći Dubravka, unuci Antonio i Gerhard, zet Ante

Ljubav koju si nam bezgranično davala ostat će živjeti uvijek u nama.

SJEĆANJE na voljenu kćerku

ĐURĐICU OREŠKI rođ. PODBOJEC 6. 7. 2011. – 6. 7. 2013.

Ti si znala jedina da voliš, naše greške lako da preboliš.

Ti si znala da mi se nasmiješ, Ti si znala suze da sakriješ.

S tugom u srcu i suzama u očima voli Te Tvoja majka Marica

POSLJEDNJI POZDRAV najdražem sinu, suprugu, ocu, svekru, tastu, nezaboravnom djedu

NENADU KOBALU dipl. ing. el. „Onaj koji živi u srcima svojih bližnjih, neće umrijeti nikada.“

Obitelj Cesar

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE 1. 7. 2010. - 1. 7. 2013.

ZAHVALA

Hvala svim susjedima i prijateljima na cvijeću i izraženoj sućuti na dostojnom ispraćaju našeg Marijana.

Vaše kćeri Nevenka, Draga i Ana s obiteljima te ujak Tomo

DRAGUTINA HALABUKE

Ožalošćeni: supruga Ljubica i sin Zlatko

preminulog 27. 6. 2013. u 62. godini života.

ZORICU

JOSIP KOŠČEC

Počivao u miru.

Od srca zahvaljujemo kumovima, rođacima, susjedima i prijateljima. Zahvaljujemo vlč. Jadranku Benjaku.

ZAHVALA

povodom smrti voljenog supruga i oca

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini i svim dragim ljudima, susjedi Ružici Cestar na svesrdnoj pomoći. Veliko hvala vlč. crkve sv. Ilija i vlč. Mirku Kemivešu iz kapucinske crkve Varaždin na dirljivim riječima oproštaja i molitve.

ŠTEFANIJE RUTIĆ

Ožalošćeni: sin, kćeri, snaha, unuci i praunuci

HERCIGONJA

dragom svekru

Tvoje: Ivana i Sanja

preminule 20. 6. 2013. u 93. godini.

na voljene roditelje

*****

Postoji nešto što umrijeti ne može, a to je ljubav, poštovanje i sjećanje na Tebe.

IVANA KAPLJIĆA 28. 6. 2008. – 28. 6. 2013.

Vrijeme ne odnosi tugu, niti briše sjećanja

SJEĆANJE

Ožalošćeni: supruga Mira, sinovi Daniel, Jürgen i Vladimir

VLADKU DROŽĐEKU

ZAHVALA povodom smrti naše drage mame, bake, prabake

Sestra Ivanka i obitelj

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

FRANJO MAGDALENIĆ 3. 7. 2001. – 3. 7. 2013.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

na naše drage

KRANJEC STJEPANA

i

ZDRAVEKA

29. VI. 2012. - 29. VI. 2013.

16. VIII. 2000. – 16. VIII. 2013.

Živjeli ste tiho i skromno.

Svojim vrijednim rukama mnogo ste toga uradili.

Ostajete zauvijek u našim srcima i sjećanju.

Supruga, majka Marija, sin, brat Mladen i ostala obitelj

Supruga, djeca, unuci i praunuci

ZAHVALA SJEĆANJE

povodom iznenadne smrti

IVICA VRHOVSKI

BRANKA HRMANA

4. 7. 2012. – 4. 7. 2013.

Mom dragom i voljenom Ivici, hvala Ti za svu ljubav i pažnju koju si mi pružio i na divnim godinama koje smo proveli zajedno.

preminulog 23. 6. 2013. godine

Tvoja Marija Kaniški

u 72. godini života..

Zahvaljujemo svima koji su ga otpratili na posljednji počinak i izrazili sućut.

Rodbina i prijatelji

SJEĆANJE

ZAHVALA

IVICA VRHOVSKI

povodom smrti drage supruge, majke i bake

4. 7. 2012. – 4. 7. 2013.

S ljubavlju i tugom sjećamo se našeg dragog i posebnog dede Ivice.

Irena, Tomislav, Tia i Timna

TUŽNO SJEĆANJE

ANA EMERŠIĆ rođ. KOVAČIĆ 2. 7. 1995. – 2. 7. 2013.

ANE VIGELE preminule 22. 6. 2013. g. u 56. god. života.

Zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima koji su bili uz nas u najtežim trenucima i na posljednjem ispraćaju drage nam pokojnice.

Ožalošćeni: suprug Nikola, kćeri Kristina, Nikolina i Danijela s obiteljima

Uvijek si u našim srcima.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i brata

RUDOLF HERCEG

PAVLA ŠĆURICA, prof.

6. 7. 2011. – 6. 7. 2013.

preminulog 25. lipnja 2013. g. u 87. godini života..

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Sinovi Ivica i Mladen s obiteljima

SJEĆANJE

MILIVOJ BARLEK prof.

Ožalošćeni: majka Štefanija, otac Vid, supruga Đurđica, sin Ivan, kći Vlatka, snaha Iva, zet Tomislav, unuk Dominik

8. VII. 1988. – 8. VII. 2013.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

Tvoja obitelj

Najtoplije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i znancima koji su bili uz nas u teškim trenucima rastanka s našim voljenim.

Zahvaljujemo liječnicima i medicinskom osoblju na pomoći u liječenju. Veliko hvala dr. Caru, dr. Jerić, dr. Bosak i dr. Dvorščak.

Hvala velečasnom Josipu Pavleku i stanarima Trakošćanske 8.

Hvala na izrazima sućuti kolegama i kolegicama Prve gimnazije Varaždin i Zagrebačke banke.

Svima veliko hvala!

Tugujuća obitelj, supruga Nada, kći Jasna i unuci *****

JOSIP PEČATNIK 6. 7. 2008. – 6. 7. 2013.

Uspomena na Tebe živi u nama.

Supruga Ana, sin i kći s obiteljima

35

ANA GOLUBIĆ 26. VI. 2007. – 26. VI. 2013.

Kći Ružica, unuk Nebojša, snaha Jasminka te praunuci Sanja i Bojan

Dedek, još neki dan veselio si se svom imendanu i obećao da nas častiš ručkom… ali, Tvoje srce nije izdržalo.

Volimo Te. Matej, Igor, Hrvoje, Tvoja Jasa

36

zahvale i sjećanja

REGIONALNI TJEDNIK || 2. srpnja 2013., br. 476

ZAHVALA

ZAHVALA

Zahvaljujemo svima koji ste u ovim preteškim trenucima bili uz nas te nam iskreno i nesebično pružili pomoć, podršku i utjehu.

povodom smrti našeg dragog oca, djeda i pradjeda

Hvala vam što ste prisustvovali posljednjem ispraćaju našeg dragog

preminulog 22. 6. 2013. u 93. godini života.

MARKA 7. 2. 1980. – 14. 6. 2013.

Hvala svima na izraženoj sućuti, hvala svećenicima na dirljivim oproštajnim riječima i hvala svim prijateljima motoristima na dostojanstvenoj pratnji. Hvala svima u čijim će srcima živjeti uspomena na njegov osmijeh, uspomena na njegovu beskrajnu vedrinu i dobrotu.

Markovi najbliži

SJEĆANJE na voljenog sina

DEANA SMIRIĆA 1. VII. 2000 – 1. VII. 2013.

Sjećanje na Tebe dio je mog života u kojem ćeš mi uvijek nedostajati.

SLAVKA HERCEGA

Tvoja mama Marija

Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, susjedima, prijateljima i znancima na riječima utjehe, vijencima, svijećama te dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak.

SJEĆANJE

Ožalošćeni: kći Ljubica, unuk Vlado, unuk Robert s obitelji

na voljenu

KATICU KAPEŠ

*****

27. 6. 2008. - 27. 6. 2013.

POSLJEDNJI POZDRAV

Godine prolaze, a tuga i sjećanje zauvijek ostaju.

dragom ocu, djedu i pradjedu

SLAVKU HERCEGU ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom smrti našeg voljenog i dragog supruga, oca, djeda, svekra i tasta

ZAHVALA

STJEPANA JAMBREKA

povodom smrti naše drage mame, bake i svekrve

Zahvaljujemo na potpori i toplim riječima sućuti koje su nam dale snagu i utjehu, a u nemogućnosti pojedinačno zahvaliti, ovim putem od srca zahvaljujemo svima koji su bili uz nas u našoj boli i nazočili njegovom posljednjem ispraćaju. Veliko hvala velečasnom Ivanu Sakaču na toplim riječima i molitvi. Hvala cvjećarnici Orhideja iz Sračinca te Udruženju hrvatskih obrtnika Varaždin.

Po dobru ćemo Te pamtiti, s ljubavlju i poštovanjem spominjati, uspomene na Tvoja djela čuvati, jer voljeni ne umiru dok žive oni koji ih vole.

Supruga Božena, kći Valentina, sin Miljenko, snaha Štefica, zet Ivica te unuci Glorija, Dominik, Valentino, Matija i Zoran

Tvoji najmiliji

Tvoji: kći Ljubica, unuk Vlado, unuk Robert s obitelji

DRAGUTIN JURINJAK 3. 7. 2010. - 3. 7. 2013.

MARICE ČUMBELIĆ

Tvoji najmiliji

preminule 19. lipnja 2013. g. u 82. g. života.

SJEĆANJE

Ovim putem iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama. Veliko hvala svima koji su je ispratili na vječni počinak.

VLADIMIR KRAMPEK

*****

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

28. 6. 2007. - 28. 6. 2013.

POSLJEDNJI POZDRAV

Supruga Marija s obiteljima

MARICI ČUMBELIĆ Uvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoji: Nadica, Tomislav, Brankica, Anđelko i Gordana

na

MARINELU ŠPINJAČA rođ. VEGAR

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

ZETU i ŠOGORU Vjetar puše gdje hoće, čuješ mu šum, a ne znaš odakle dolazi i kamo ide, tako je sa svakim koji je rođen od duha.

Punica, šogori, šogorice s obitelji

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, svekrve i bake

ZAHVALA povodom smrti naše drage tete

JULIKE MESARIĆ

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima, cjelokupnom osoblju Doma umirovljenika iz Zavojne ulice te svim dragim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak. Veliko hvala vlč. Karlu Koračeviću na dirljivim riječima oproštaja i molitvama.

Počivala u miru Božjem.

preminule u 75. godini života.

Ožalošćena obitelj Benček

Najtoplije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i znancima na riječima utjehe, vijencima i svijećama. Hvala velečasnom Karlu Koračeviću na dostojanstvenom ispraćaju i molitvi.

SJEĆANJE na naše voljene

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu sestru

MAGDALENU CULJAK

POSLJEDNJI POZDRAV

24. VI. 2012. - 24. VI.2013.

Prošla je godina otkako Te nema, ali tuga u mom srcu ostaje vječna.

Hvala svima koji čuvaju uspomenu na Tebe.

dragoj majci i baki

Sestra Ivka

*****

Tvoja baka Marija i tete Štefica, Suzana i Jasna s obiteljima

preminule u Varaždinu 21. 6. 2013., u 91. godini života.

IVKE MAGIĆ

Najiskrenije zahvaljujemo ord. opće medicine Kristine Sambol, sestrama Kućne njege Kancijan, KBC-u Rebro Zagreb, Bolnici Klenovnik i Novi Marof na ukazanoj brizi u dugoj i teškoj bolesti.

2. 7. 2012. - 2. 7. 2013.

Ne brišu Te godine niti skriva tama, zvijezda si koja nas prati, sja i živi s nama

IVICU

SLAVENA

IVANU

BAKARIĆ 1. 7. 1999. - 1. 7. 2013.

Sjećanje na vas dio je života u kojem nedostajete.

Tvoji roditelji, vaši baka i deda, obitelji Mihalinec i Lončarić

Tvoji: sinovi Damir i Mladen, snahe Draženka i Slađana, unuci Nikola, Vedran, Maja, Luka i Petra.

SJEĆANJE

Počivala u miru.

STJEPAN TRBOVIĆ

*****

3. 7. 2012. - 3. 7. 2013.

LINA MLADENA LEVATIĆA

POSLJEDNJI POZDRAV

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe

dragoj sestrici

Tvoji najmiliji

6. VII. 2012. koji je iznenada umro

Zvijezda naša ti nas prati, ti ćeš nama vječno sjati Sestra Marija s obitelji *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj šogorici i strini

Ostat ćeš zauvijek u lijepom sjećanju.

Blaž, Marija te Spomenka i Ljiljana s obiteljima *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj baki

SJEĆANJE

JOSIP HRIBERŠEK 2. 7. 2008. - 2. 7. 2013.

Godine prolaze, ali tuga i sjećanje ostaje Supruga Slavica s obitelji

SJEĆANJE

IVAN BREZOVEC 27. 6. 2010. - 27. 6. 2013.

IVKI

Zauvijek u našim mislima i srcima.

od bake Anke, bake Pepe i Svijetlane

Tvoja obitelj

TUŽNO BOLNO SJEĆANJE na voljenog hrvatskog branitelja Bio si nam radost, utjeha i nada.

U Tebi je bila beskrajna snaga.

Teško je sad bez Tebe biti, teško svoju bol kriti, duša će uvijek patiti, srce će uvijek boljeti, a nas dvoje zauvijek ćete voljeti.

Duga bolna godina otkada nisi s nama.

S tugom čuvamo sjećanje na Tebe.

Mama i tata, ujak i ujna

SJEĆANJE na dragu suprugu

ANU ŠIPEK 28. 5. 2013. - 28. 6. 2013.

S molitvom i tugom u srcu.

Suprug Stjepan

zahvale i sječanja

2. srpnja 2013., br. 476 || REGIONALNI TJEDNIK

SJEĆANJE

ZAHVALA

PAVAO HREN

Dirnuti iskrenom i toplom sućuti koju smo primili povodom gubitka naše drage sestre, tete i šogorice

3. 7. 2012. – 3. 7. 2013.

Uvijek ćemo čuvati uspomenu na Tebe.

VERE HORVAT preminule 21. 6. 2013. u 75. godini života, nakon kratke i teške bolesti,

Tvoji najmiliji

najiskrenije zahvaljujemo obitelji, rodbini, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima na izrazima sućuti, ispraćaju drage pokojnice na vječni počinak, cvijeću i svijećama. Hvala medicinskom osoblju Kirurgije i dr. Anđelku Kopreku, osoblju Gastroenterologije i dr. Šumiga-Perković, ravnateljici Doma za starije i nemoćne osobe, gospođi Ivanki i osoblju stacionara, korisnicima Doma, njenim prijateljicama iz Doma i gospodinu Jožeku Vrtariću, djelatnicima Osnovne škole Sračinec i gospođi Ljiljani Bogojević. Zahvaljujemo kapelanu crkve sv. Nikole vlč.

Alexsandru i vlč. Miji Horvatu na molitvi, kršćanskoj sućuti i riječima utjehe.

SJEĆANJE

KATICU BAČAN 29. VI. 2005. – 29. VI. 2013.

Ni godine koje su prošle, ni život koji teče, ljubav i sjećanje na Tebe izbrisati nikad neće.

Tvoji najmiliji

našem dragom

TUŽNO SJEĆANJE

FRANJI ŠANTEKU

na dragog

3. 7. 2008. – 3. 7. 2013.

STJEPANA KORPARA

Tvoja obitelj

preminulog 22. 6. 2013. u 61 g. izražavamo iskrenu zahvalnost rođacima, kumovima, prijateljima, susjedima te vlč. Martinu Mezaku na riječima utjehe, pomoći i potpore.

Tvoji najmiliji supruga Josipa, kći Mirjana, sin Damir, zet Mario, unuci Melissa, Miguel, Erika, brat Josip

ZAHVALA povodom smrti drage mame, bake, prabake, sestre i svekrve

preminule 21. VI. 2013. u 79. godini života.

Najtoplije zahvaljujemo rođacima, prijateljima, susjedima i znancima na izrazima sućuti i položenim vijencima i svijećama te ispraćaju drage nam pokojnice na vječno počivalište.

SJEĆANJE

JOSIP LJUBEK

Supruga Marija

4. 7. 2012. – 4. 7. 2013.

Po dobru ćemo Te pamtiti, u srcu vječno čuvati i s ponosom spominjati.

SJEĆANJE

DAMIR ŠANJEK (EĐO)

Supruga Ružica, sin Ivica, kći Marina, zet Tihomir, snaha Jasna, unuci Lana, Leo, Elena, Sabina, Tihana i Vedran

3. 7. 2012. - 3. 7. 2013.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Obitelj Bogović

TUŽNO SJEĆANJE

ŠTEFANIJA GREDELJ 29. 6. 2012. - 29. 6. 2013.

VIKTORIJE CIGLAR rođ. DEANOVIĆ preminule 25. 6. 2013. nakon teške bolesti u 74. godini.

Ožalošćeni: sinovi Davor i Željko, kći Mirjana, snahe Katica i Marija, zet Josip, unuci Senka, Sandra, Stjepan, Valentina, Marija, Mario, Josipa, praunuci Dorjan, Dalija, Damjan, Tamara, Ivana, Nikola, Martin, Nikolina,Eduardo i Antonijo

MELINČEK ANKA

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, bake i prabake

Zahvaljujemo sv im rođacima, kumov ima, susjedima i prijateljima koji su nam izrazili sućut i dragu nam pokojnicu ispratili na vječni počinak.

SJEĆANJE

Tvoj suprug Ivan s obitelji

DRAGUTINA ŠTEFANCA

Tugujući sinovi Ivan, Božo, Vida, Branko, snahe Štefanija, Štefica, Đurđica, Antonija, unuci Mario, Marijana, Katarina, Kristijan, Marija, Matija, Kristina, Marko, Petra, Mihael, Emil, praunuci David, Nikol, Teo, Nika i braća

6. 7. 2009. – 6. 7. 2013.

Dolazimo polako, tiho do groba Tvoga.

Tugu ne krijemo, teško nam je bez života Tvoga.

Srce plače, duša boli, izgubili smo ono što najviše volimo.

S ljubavlju Te nosimo u srcu našem.

Potreseni smrću našeg dragog

MARTE TOMIŠA rođene PRESEČKI

U SPOMEN

Uvijek u mojem srcu, mislima i molitvama.

ZAHVALA

Čuvali Te anđeli dok spavaš mirnim snom.

na voljenu

Ožalošćeni: sestra Vlasta, nećaci Vlatka i Branko s obitelji, Sandra i Davor, šogor Vladimir, šogorice Đurđica i Spomenka te ostala tugujuća rodbina

37

IVAN

2. 7. 2012. – 2. 7. 2013.

29. 8. 2010. – 29. 8. 2013.

Voljeni ne umiru dok žive oni koji ih vole i za njih mole.

Sin Zdravko, snaha Biserka, unuci, praunuci

ZAHVALA povodom iznenadne smrti dragog nam supruga, oca i djeda

BORISA DIVJAKA SJEĆANJE

SJEĆANJE

ŠTEFANIJA GREDELJ

IVAN NOVKO

29. 6. 2012. - 29. 6. 2013

29. 6. 2008. – 29. 6. 2013.

Sjećanje na Vas dio je našeg života u kojem ćete nam nedostajati! Čuvali Vas anđeli

U tišini vječnog doma neka Te prate naše misli i molitve.

Supruga Štefica s obitelji

Obitelj Zlatka Pozdera i Tomice Pantalera

ZAHVALA

preminulog 18. 6. 2013. u 77. godini.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, kumovima, susjedima na iskrenoj sućuti, cvijeću i svijećama te ispraćaju dragog nam pokojnika. Veliko hvala gosp. Žitniku iz Varaždinske prve muške gimnazije na održanom govoru. Posebno zahvaljujemo velečasnom fra Mirku Kemivešu koji nam je dragog pokojnika ispratio na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga Nada, sinovi Zoran i Darko, snahe Nedjeljka i Petra, unuci Roman, Darja, Dorian, Dora

ZAHVALA

povodom smrti voljene

povodom smrti dragog oca, djeda i pradjeda

KATARINE VUGRINEC

ZAHVALA

preminule 20. 6. 2013.

povodom smrti

JOSIPA BAJZA

u 71. g. života.

ANE SELAN rođ. NAMJESNIK

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i sv im dragim ljudima na izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak.

Ožalošćeni: kćeri Marija i Ana, unučad Marina, Andreja, Ljiljana, Josipa, Tomica s obiteljima, praunučad Tomislav, Nina, Paula, Martina

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima, JVP-u Varaždin i svim dragim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama. Hvala osoblju na IV. katu Interne, Odjel zaraza. Veliko hvala vlč. Josipu Hadroviću na dirljivim riječima oproštaja i molitve.

Ožalošćeni: suprug Josip, kći Ljerka, sin Nevesin, zet Vladimir, snaha Slavica, unuci Sandra, Nikola, Dominik, Martina *****

Uvijek ćeš biti u mojim mislima i srcu.

SJEĆANJE

Suprug Josip

na naše drage

*****

Tvoja duša s anđelima spava, dok nas ima živjet ćeš s nama.

ARBUTINA

Kći Ljerka s obitelji

VERONIKA

JOVAN

† 6. 7. 2010.

† 25. 3. 2012.

Vaše Josipa, Maja i Vesna

*****

Ne postoji zaborav dok žive oni koji Te vole.

Sin Nevesin s obitelji

preminule u 85. godini.

Najiskrenije zahvaljujemo svim dragim ljudima koji su bili uz nas u tim najtežim trenucima.

Ožalošćena obitelj

ZAHVALA povodom smrti dragog supruga, oca i djeda

IVANA KUNIĆA preminulog 23. lipnja 2013. u 83. godini života.

S dubokom boli u srcu najtoplije zahvaljujemo kumovima, rođacima, prijateljima, susjedima na izrazima sućuti, položenim vijencima i svijećama te ispraćaju dragog nam pokojnika na vječno prebivalište.

Tugujući supruga, kći, zet, unuke i praunuci

38

S raznih strana

REGIONALNI TJEDNIK || 2. srpnja 2013., br. 476

s raznih strana www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Sakupljanje tekstila ove subote na varaždinskom placu Ove subote, 6. srpnja, na varaždinskom placu od 8 do 13 sati održat će se akcija sakupljanja tekstila, odjeće i obuće u povodu Međunarodnog dana zadruga. Akciju organizira Socijalna zadruga Humana Nova koja potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom kroz proizvodnju i prodaju tekstilnih proizvoda od ekoloških i recikliranih materijala za domaće i inozemna

tržišta i koja poziva građane da se odazovu ovoj novoj akciji. Inače, Međunarodni dan zadruga svake godine tradicionalno se u svijetu obilježava prve subote u srpnju s ciljem promo-

viranja zadružnog oblika poduzetništva, najboljih uspjeha zadruga kao i promoviranje ideala međunarodne solidarnosti, gospodarske djelotvornosti, jednakosti i mira u svijetu. Cilj Međunarodnog dana zadruga također je jačanje i proširenje partnerstva između međunarodnog zadružnog pokreta i drugih sudionika u gospodarstvu.

IVANJE U Gornjoj Voći kulturna manifestacija “Tragovi pračovjeka - voćanska priča 4”

Tri dana prave živosti Mladi vatrogasci u Fažani U sklopu priprema za gradsko i županijsko natjecanje vatrogasne mladeži, DVD Biškupec je organizirao boravak vatrogasne mladeži u vatrogasnom kampu u Fažani. U programu su bile uključene i edukacije kroz predavanja i vatrogasne vježbe, a sudionici su sudjelovali u brojnim radnim aktivnostima vezanim za uređenje kampa i pripremu sportskih terena. Uz cjelodnevni program ispunjen vatrogasnim

igricama kao i brojnim sportskim natjecanjima našlo se malo vremena i za kupanje, ali i sklapanje novih prijateljstava s mladima iz cijele Hrvatske.

Inače, i ove godine su mladi iz DVD-a Biškupec uz postignute najbolje rezultate dokazali da se s njima kontinuirano radi.

U većini sportskih i drugih natjecanja osvojili su prva mjesta uz diplome i priznanja za osvojeno prvo mjesto u vatrogasnoj olimpijadi.

Iz Babinca u Mariju Bistricu Korisnici i djelatnici Doma sv. Ane iz Babinca posjetili su Svetište Majke Božje Bistričke.

Uz brojne druge hodočasnike iz različitih krajeva Hrvatske prisustvovali su misnom slavlju nakon kojeg su posjetili i spomenik papi Ivanu Pavlu II.,

IMPRESSUM UPRAVA Zdenka Jagić Ivica Kruhoberec Vesna Margetić-Slatki

podignutom podno Kalvarije 2003. godine. Zahvaljujući sunčanom vremenu, druženje su nastavili u središtu Marije Bistrice gdje je među štandovima svatko mogao kupiti mali suvenir za uspomenu s ovog poznatog marijanskog svetišta.

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin

LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović GLAVNI UREDNIK Oliver Knolmajer Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com Ivan Agnezović foto@regionalni.com Zamjenik GRAFIČKA REDAKCIJA GlAVNOG UREDNIKA Vlatka Lešić Vesna Margetić-Slatki vlatka@regionalni.com vmargetic@regionalni.com Mirta Brozičević mirta@regionalni.com POMOĆNIK Maja Denac GLAVNOG UREDNIKA maja@regionalni.com Irena Harači Pintarić iharaci@regionalni.com PRODAJA: Zdenka Jagić NOVINARI voditeljica prodaje Tihana Drumev zjagic@regionalni.com tihana@regionalni.com marketing@regionalni.com Višnja Gotal Tel. 042/290-778 visnja@regionalni.com Mira Ljubić mljubic@regionalni.com SURADNICI Tel. 042/290-775 Damir Ivančić MALI OGLASI: Gordana Igrec malioglasi@regionalni.com Denis Peričić Tel. 042/290-774 Ljiljana Risek Fax 042/290-789

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-789

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Augusta Šenoe 1o pon: 8 - 12 uto: 8-13 sri - pet: 8 - 16 Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 8 - 20 h subotom: 8 - 13 h NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 9 - 16 h subotom: 9 - 12 h LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1 pon - pet: 8 - 17 h IVANEC Poljodom Gospodarska 2

U tri dana trajanja manifestacije svatko je mogao pronaći nešto za sebe, a večeri su, uz glazbu, bile upotpunjene nastupima glumačkih družina Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

U Gornjoj Voći krajem lipnja bilo je doista živo. Razlog je bilo održavanje kulturne manifestacije Tragovi pračovjeka - voćanska priča 4, koja je otvorena uz nastup župnog crkvenog zbora Ljubav i mir te kuburaše Glasne kubure iz Kamenice.

Za svakog ponešto

U tri dana održavanja ove manifestacije, od 20. do 23. lipnja, za svakog je bilo ponešto. Tako je drugi dan održan malonogometni turnir Lexi cup te Lexi cross u kojem su sudjelovali učenici na potezu od izvora Banjevac do centra Gornje Voće. Večer je zaključena nastupom crkvenog zbora Ljubav i mir, zbora umirovljenika Voća te na-

Manifestacija održana uz veliku potporu i entuzijazam samih mještana stupom glumaca iz glumačke družine Lepoglavski pušlek te proglašenjem pobjednika sa svih sportskih događanja tog dana. Subota je također bila bogata kulturno-umjet-

ničkim događanjima. Nastupili su plesno-tamburaška sekcija KUD-a Voća te KUD Benedikt iz Svibovca Podravskog. Samu večer su uljepšali Komedijaši iz Stažnjevca.

Nedjelja je započela svetom misom u čast sv. Ivana Krstitelja, a poslije su nastupili gosti iz Slovenije Ivan Švajgl i desetogodišnja Minea. Zatim su došle kočije također iz susjedne Slovenije, a nakraju je neviđeno zanimanje izazvala prva predstava glumačke skupine Stare Brvi. Održavalo se i kiparenje u drvu u kojem su sudjelovali Slavko Bunić, Stjepan Švetak, Ljudevit Minđek, Ivo Forijan, Ivan Mišić te Elizabeta Kornet.

Manifestaciju su organizirali Župa sv. Martina, udruga voćara i vinogradara Barilček i trgovački obrt Lexi, a organizatori s ponosom ističu

kako je događaj organiziran uz veliku potporu i entuzijazam samih mještana i bez potpora kakve, primjerice, imaju druge sredine.

DOZNAJEMO Na obilježavanju Ivanja okupilo se 200-tinjak planinara i vjernika

Ivanje na samom vrhu Ivanščice Oko 200 planinara i vjernika okupilo se u nedjelju na vrhu Ivanščice na tradicionalnoj svetoj misi koja je održana kod planinarskog doma u povodu Ivanja. Ovaj događaj organiziralo je Hrvatsko planinarsko društvo Ivančica u suradnji s Župom svete Marije Magdalene iz Ivanca, a nakon tradicionalne svete mise uslijedila je zabava uz Dečke s bregov i bogatu ugostiteljsku ponudu planinarskog doma.

”Novi” planinari

Uz misu i dobru zabavu, na Ivanščici je održana i podjela diploma svima koji su završili opću planinarsku školu HPD Ivančica Ivanec u pla-

ninarskom domu. Škola je započela u ožujku i završila je ovim, posljednjim izletom na Ivanščicu, a završilo ju je 22 polaznika koji su i primili diplome od predsjednika HPD-a Ivančica iz Ivanca Borislava Kušena. Kroz školu svi oni su učili o čvorovima, ponašanju, čuvanju, Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja, opremi i svemu ostalome što je važno za siguran boravak i kretanje u planini. Nastavu je organizirao Dubravko Pejnović, vodič planinarskog saveza, dok su uz njega predavali stručnjaci na svojim poljima dr. Emina Vrček, pročelnik HGSS stanice Varaždin Ivica Sever, speleolog Tomica Matišić, prof. D. Doga-

Polaznici škole planinarenja s diplomom u rukama

ničić s Geotehničkog fakulteta iz Varaždina te mnogi drugi.

Inače, iza planinara ovog ivanečkog društva brojni su planinarski pohodi, a od izle-

ta svakako treba spomenuti planinarenje po Ravnoj gori, Kalniku i Ivanščici. Planinari su pohodili i Sloveniju, gdje su osvojili Savinjsko sedlo.

VODIČ

2. srpnja 2013., br. 476 || REGIONALNI TJEDNIK

39

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – UGODNO U utorak i srijedu bi trebalo biti sunčano i vruće. Zapuhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, a biometeorološka situacija će se polako kvariti. Meteoropati bi mogli osjećati manjak koncentracije i glavobolju, a kronični bolesnici mogu osjetiti pogoršanje uobičajenih zdravstvenih tegoba. Treba se čuvati jakog sunca, osobito između 10 i 17 sati kad je UV indeks najveći. Najviša dnevna temperatura u srijedu će vjerojatno porasti na 30 Celzijevih stupnjeva. Nešto kiše i pljuskova će biti oko četvrtka. Nadajmo se da neće biti nevremena. Temperatura zraka će se zbog oblačnijeg vremena i moguće kiše sniziti. U petak i u nastavku tjedna, za vikend, vrijeme će biti relativno toplo, ali nestabilno. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 kn/min iz fiksnih te 4,78 kn/min iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (Prognoza izrađena 1. 7.)

VAŠE FOTOGRAFIJE

Svoje fotografije šaljite nam na foto@regionalni.com

Fotografije za fotonatječaj sajma Lov, ribolov, priroda, turizam [Varaždin, 11.-13.X.2013.]

Za najuspješnije – nagrade!

Vaše fotografije koje šaljete za istoimenu rubriku postaju dio fotonatječaja sajma Lov, ribolov, priroda, turizam! 7Plus Regionalni tjednik i Vall 042, organizator najveće hrvatske sajamske priredbe posvećene lovu, ribolovu, prirodi i turizmu, nagradit će najbolje fotografije na temu PRIRODA, odnosno ČOVJEK I PRIRODA, koje

stignu na našu e-mail adresu foto@regionalni.com.

Natječaj traje do 25. rujna. Deset najuspjelijih fotografija po izboru zajedničkog stručnog suda bit će opremljeno i izloženo tijekom 18. sajma Lov, ribolov, priroda, turizam koji će se održati od 11. do 13. listopada. Osim priznanja, za najbolje fotografije osigurane su i novčane nagrade: za 1. mjesto 750 kn, 2. mjesto 500 kn, 3. mjesto 350 kn te 4. i 5. mjesto po 250 kn. Stoga, krenite u prirodu, ali ne zaboravite i fotoaparate!

ROĐENI:

DJEVOJČICE: Leona Kovač, Erika Petković, Tereza Cukor, Emili Smetiško, Anabela Zuko, Lena Lakosil, Klara Bunić, Tatjana Kocijan, Eda Ptiček, Elena Kušter, Maja Novak, Emili Držaić, Maša Gizdavec, Karla Kraljić, Iva Pukec i Rebeka Lončarek.

DJEČACI: Mateo Štajerec, Josip Poje, Mladen Kolar, Lovro Pintač, Mateo Novak, Ivan Daković, Leo Mihalić, Noa Kolarić, Josip Šercer, Mateo Jakopčin, David Mavriček, Damian Mrdjenović i Roko Đurin.

BLIZANCI: Teo i Nika Ljubek, Nikolina i Martin Mucko.

VJENČANI: Kristina Škoranec i Luka Hudoletnjak, Angelina Galić i Mario Abraham, Maja Hrešć i Marko Črljenec, Sanja Gradečak i Mario Denžić, Dajana Miler i Igor Dvanajščak, Mateja Maltar i Mario Horvat, Ivana Ormanec i Siniša Jambrović te Gordana Poljak i Božidar Pavličević.

UMRLI: Josipa Šamec (72), Nenad Kobal (57), Terezija Kolar (83), Vera Horvat (74), Branko Hrman (71), Pavao Šćuric (86), Marijan Marčec (61) i Renato Pačandi (47).

Pravila za slanje fotografija - Svatko smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 2 MB. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete nećemo objaviti.

Luka Šalamon

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KAZALIŠTE

6. srpnja (subota) u 20.00 h • Tri kavaljera frajle Melanije, velika scena

KNJIŽNICA

Novo, ljetno radno vrijeme (1. 7. - 1. 9.)

• Odjel za odrasle (Trg slobode 8 a), Odjel za djecu i Odjel za mlade i stranu literaturu (vila Bedeković, A. Cesarca 10) te Ogranak Banfica (N. Tesle 20) PON – UTO 14.00 – 20.00 SRI, ČET, PET 7.30 - 14.00 SUB 7.30 – 12.00

MUZEJI

Stari grad UTO – PET 9.00 – 17.00 SUB i NED 9.00 – 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage • Stalni postav - Galerija starih i novih majstora

• Izložba Daniele Ratkajec: Prijelazi/Transitions (do 7. 7.)

UTO – PET 9.00 – 17.00 SUB i NED 9.00 – 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer • Stalni postav – Svijet kukaca • Hr vatska nemater ijalna kulturna baština na UNESCOovim listama (27. 6. – 28. 7.)

UTO – PET 9.00 – 17.00 SUB i NED 9.00 – 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE

Galerijski centar Varaždin • Stalni postav – zbirka Miljenka Stančića • Od Stambola do Yokohame (do 7. 7.)

UTO – NED 10.00 – 13.00 i 17.00 – 20.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Galerija K 10 Varaždin • KERAMEIKONOVA zbirka

suvremene svjetske keramike UTO, SRI i PET 18.00 – 20.00 ČET, SUB i NED 10.00 – 12.00 Ponedjeljkom i praznikom zatvoreno (grupe mogu dogovoriti posjet izvan radnog vremena na 091/1744-000)

KINO GALERIJA

5. srpnja (petak) u 19.00 h • BLOKADA – dokumentarni film

KONCERTI

3. srpnja (srijeda) u 21.00 h • Stojan Matavulj: Komušanje Mozga, stand up komedija/ cabaret, atrij Staroga grada 4. srpnja (četvrtak) • Mali slavuji, Kazališni trg (fontana) u 19.00 sati • Petra & Globetrotters, Kazališni trg (fontana) u 21.00 h 5. srpnja (petak) • Koncert glazbene radionice sviranja rock gitare DND-a Varaždin, Kazališni trg (fontana) u 19.00 sati • Reflame, Kazališni trg (fon-

tana) u 21.00 sati 6. srpnja (subota) • Varaždinske mažoretkinje, Korzo u 11.00 sati

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU

2. srpnja (utorak) • Svjetski rat Z u 19.00 i 21.00 sati 4. srpnja (četvrtak) • Gru na supertajnom zadatku u 19.00 sati • Otvorenje izložbe fotografija Marina Dražančića u 20.00 sati (izložbeni prostor) 5. srpnja (petak) • Superman: Čovjek od čelika u 19.00 sati • Borbene djevojke u 22.00 h 6., 7., i 8. srpnja (sub, ned, pon) • Gru na supertajnom zadatku u 19.00 sati • Superman: Čovjek od čelika u 21.00 sati

40

Zadnja

REGIONALNI TJEDNIK || 2. srpnja 2013., br. 476

VARAŽDINSKE TOPLICE Tradicionalni Aquafest u znaku pristupanja RH Europskoj uniji

Novo lice Uske

Rimljani opet u Toplicama Rimljanke i rimska vojska Gemina XIV., praćeni zvukom fanfara, došetali su do rimskih iskopina. Ondje su prinijeli žrtvu rimskim bogovima za hvalu, čast žrtve i pobjedu. Minervu i Astepija molili su neka čuvaju doktore, Jupitera za mir i blagostanje, Junonu da štiti žene...

Njihove je molitve kolona “blagoslovila”skupnim usklikom “ave”.

S jedne strane scenska kulisa – rimske iskopine, a s druge - Specijalna bolnica za fizikalnu medicinu i

rehabilitaciju Varaždinske Toplice. Prinošenjem žrtve kapitalijskoj trijadi i an-

tičkom naselju, Zavičajni muzej Varaždinskih Toplica s glavnim je partnerima događanja – Gradom i slovenskim Hajdinama – upriličio dvije svečanosti u jednome vikendu. Grad je Europskim projektom - EU za građane, sa slovenskim prijateljima obilježio ulazak Hrvatske u Europsku uniju te održao tradicionalni 6. Aquafest – slavlje u čast rimskih bogova i božica.

Osim što je molila rimske bogove za sve i svašta, ceremonijom je suvereno domi-

ŠPANCIRFEST 2013.

IDEMO OTOK 2013.

Stižu Triggerfinger

Mystery u Ludbregu

U petak i subotu 5. i 6. srpnja na ludbreškom Otoku mladosti održat će se osmo izdanje glazbenog festivala “Idemo Otok” koji organizira ludbreška udruga mladih entuzijasta Lumen. Glazbeni festival u dva dana ugostit će 14 bendova iz cijele Hrvatske, a kao poseban gost festivala nastupit će Mystery iz Australije.

Kao glavni domaći izvođač u subotu će nastupiti Postolar Tripper, a među ostalim bendovima na pozornicu će izaći i Cold

nirala ravnateljica Muzeja, Spomenka Vlahović. Haljine i sva potrebna rimska garderoba i detalji posuđeni su iz Muzeja, a nosile su ih hrvatske i slovenske volonterke. Osim rimskih toga i haljina, bilo je i narodnih nošnji oba kraja. Rimsku vojsku, senatore... sve što je šetalo Rimom tih godina, utjelovili su predstavnici brojnih udruga, sportaša... iz Varaždina i Toplica.

Nakon modne revije rimskih oprava i izbora najljepših Rimljana i Rimljanke, uz

Snap, Manntra i Motus.

Na drugoj pozornici zabavu će “držati” DJ-i, od DžonSkaVolte u petak, pa do Jantara u subotu.

Nastupit će i četiri mlada demo benda, a tijekom subotnjeg prijepodneva održat će se i sajam nevladinih udruga. Organizatori očekuju da će festival u dva dana posjetiti oko 3000 posjetitelja.

Jedan od izvođača koji će pr vog v ikenda Špancirfesta, u nedjelju 25. kolovoza, razdrmati glavnu festivalsku pozornicu kod varaždinskog Starog grada, su belgijski rockeri Triggerfinger.

Hvaljeni rock trio najpoznatiji je po prošlogodišnjem hitu, “I follow rivers”, akustičnoj i nadahnutoj obradi pop pjesme švedske kantautorice Lykke Li, koja ih je lansirala na vrhove top ljestvica.

No Triggerfinger nisu nikakav “one hit wonder”, poručuju iz press službe Špancirfesta. Postoje od 1998. i do sada su objavili tri studijska i dva live albuma, a u Varaždin stižu nakon što odrade turneju po najzanimljivijim europskim ljetnim festivalima. Radi se o vrhunskom live bandu, koji će usijati atmosferu prvog festivalskog vikenda.

tri nimfe – volonterke hotela Minerva, posjetitelji su si mogli priuštiti rimsku masažu u “izvedbi” masera i fizioterapeuta Varaždinskih toplica.

KARIKATURA

Natalija Martinčević, predsjednica Turističke zajednice Grada Varaždina i zamjenica varaždinskoga gradonačelnika, sudjelovala je u ponedjeljak u sadnji sedam glicinija koje će, kada narastu, nasvoditi Usku ulicu. Time je na simbličan način označen završetak ovogodišnjeg cvjetnog uređenja varaždinske povijesne jezgre za što je TZ Grada Varaždina utrošio 70 tisuća kuna. U sklopu toga je, uz ostalo, postavljeno 220 cvjetnih sandučića te petnaest velikih cvjetnih posuda s hortenzijama na Trg kralja Tomislava.

crta: Željko Pilipović