RT_ 478

Regionalni Tjednik

40.000

Plus

BESPLATAN PRIMJERAK

ISSN 1846-8969

BROJ 478 II 16. SRPNJA 2013. II www.regionalni.com

NEMA KRIZE Varkom oprema svoj novi Poslovni centar

UPISI U SREDNJE

Na liječničke svjedodžbe čekali satima Str. 7.

Za opremu, kuhinju i šank 2,5 milijuna kn?

1. KAT - ured direktora - uredi voditelja - čajna kuhinja

PRIZEMLJE - info-pult i blagajna - predvorje s foteljama - caffé i podjela hrane

AQUACITY I DRAVA

Ni na moru, a ni s nogama doma u lavoru...

Str. 16.

Stranica 5.

Str. 2.-3.

UDRUGA FRANAK

Banke se više neće moći samovoljno ponašati Str. 8.-9.

ZBRINJAVANJE

Bivšem dožupanu posao u ŽUC-u?

Str. 4.

2

AKTUALNO

REGIONALNI TJEDNIK || 16. srpnja 2013., br. 478

aktualno www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Slovenija tuži Austriju zbog prošlogodišnjih poplava?

Brojni slovenski državljani, koje su prošlog studenog pogodile poplave, pridružuju se grupnoj tužbi protiv upravitelja dravskih hidroelektrana u Austriji, objavio je u srijedu slovenski Dnevnik. - Upravitelj je počeo prazniti jazove hidroelektrana u trenutku kada je zbog obilnih padalina Drava počela plaviti okolna područja i tako je znatno povećao

utjecaj razornih poplava. Verbund je ugrozio javnu sigurnost – rekao je odvjetnik oštećenih dr. Franz Serajnik za dnevnik.si. Serajnik zastupa više od 60 oštećenih, od kojih je većina slovenskih državljana, ali je među njima i nekoliko Austrijanaca te tvrtki. Procjenjuje da će grupna tužba biti “teška” gotovo šest milijuna eura.

NEMA KRIZE Varaždinska komunalna tvrtka Varkom raspisala natječaj za opremanje sv

Varkom daje 2,5 milijuna uredsku opremu, kuhinju

 Otvaranje ponuda za uredsku opremu zakazano je za ovaj utorak 16. srpnja. Tada će biti poznato koliko će Varkom morati izdvojiti za opremanje pod koje je niknulo na prostoru između Trga bana Jelačića i Ulice Ognjena Price. U izgradnju je uloženo više od 13 milijuna kuna Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

I dok se velik broj tvrtki bori za opstanak i pazi na svaku potrošenu kunu, u varaždinskoj komunalnoj tvrtki Varkom takvih problema nema. Tako se barem može zaključiti po natječaju za uredsku opremu koji su raspisali krajem lipnja kako bi opremili svoj novoizgrađeni poslovni centar.

Dugački popis

Direktorska stolica i stol, stolice, stolovi i ormari za voditelje i djelatnike, čajna kuhinja s ugradbenim uređajima, ugostiteljski stolovi i stolice, šank s kuhinjom – to je samo dio s dugačkog popisa uredske opreme za koju Varkom putem Oglasnika javne nabave traži najpovoljnijeg ponuđača.

Ot varanje ponuda zakazano je već za ovaj utorak, 16. srpnja, kada će biti poznato tko je zadovoljio uvjete i koliko će nova uredska oprema koštati. No u Varkomu ne očekuju niske cijene: procijenili su da će za uredsku opremu morati izdvojiti čak 2,5 milijuna kuna bez PDV-a!

Novi Poslovni centar Varkom niknuo je na prostoru između Trga bana Jelačića i Ulice Ognjena Price, gdje je nekada bilo sjedište te komunalne tvrtke. S te lokacije su se prije više godina preselili u Kukuljevićevu, u zgradu koju su kupili i temeljito preuredili.

S ulaganjima nisu stali.

Izgradnja Poslovnog centra počela je prije oko dvije godine kada je na čelu Varkoma bio Tomislav Kezelj.

U izgradnju impresivnog poslovnog centra je, prema podacima s Oglasnika javne nabave, uloženo više od 13 milijuna kuna. Iako je prvobitna procijenjena vrijednost radova bila čak 33,5 milijuna kuna, u postupku

javne nabave se pokazalo da je cijena građevinskih radova pala. Varkom je izgradnju ugovorio po cijeni od 11,3 milijuna kuna, a ove su godine sklopili i ugovor o dodatnim radovima vrijedan 2,1 milijun kuna.

Perilica i sušilica

Sada podrum, prizemlje i prvi kat u novom zdanju treba i opremiti. I dok će u podrumu biti arhiva i spremište za spremačice opremljeno perilicom i sušilicom rublja, u prizemlju će se nalaziti valoviti pult za blagajnu s tri radna mjesta, kao i pult za informacije s dva radna mjesta. Iz toga se može zaključiti da će

U zgradi u Kukuljevićevoj ulici moglo bi biti sjedište RJ Čistoće, koja se izdvaja iz Varkoma potrošači račune Varkomu ubuduće moći plaćati na novoj lokaciji.

Oni, ali i gosti, moći će se odmoriti u predvorju, u kojima se planiraju postaviti fotelje za stranke, klub-stolić, ali i taktilna površina. Za pohvalu je da će Varkom nabaviti taktilnu površinu namijenjenu slijepim i slabovidnim osobama. Bit će to metalna površina reljefno otisnutog plana kretanja cijele zgrade s osnovnim informacijama dimenzija 30 x 30 x 80 centimetara.

Međutim, u prizemlju su predviđeni kafić i podjela hrane! U natječaju se, naime, navodi da se za opremanje cafféa traži šest ugostiteljskih stolova i 24 stolice, kao i šank te kuhinja. - U radnu plohu ugraditi električnu ploču s

četiri induktorska kuhala, stroj za pranje suđa i dvodijelni sudoper s ocjeđivačem.

U cijenu uključiti samostojeći hladnjak zapremnine 180 l, mikrovalnu pećnicu i caffé aparat – pojašnjeno je u tehničkom opisu koji je sastavni dio dokumentacije za javno nadmetanje.

Direktori i voditelji

Na prvom katu zgrade nalazit će se kancelarije u kojima će, primjerice, biti programeri, odnosno voditelji obračuna komunalnih usluga, knjigovodstva, računovodstva te kadrovskih, pravnih i općih poslova. Tu će biti smješten i direktor,

ODLUKA Gradovi i općine ostali bez dividende

Zadržali 4,7 milijuna kuna dobiti Komunalna tvrtka Varkom, koja je trenutno organizirana u tri radne jedinice - Vodovod, Kanalizacija i Čistoća, 2012. godinu završila je s gotovo pet milijuna kuna dobiti.

Za razliku od lani, ove godine dobit nije isplaćena suvlasnicima, gradovima i općinama iz Varaždinske županije. Neslužbeno smo doznali da je na glavnoj skupštini dioničkog društva 3. srpnja prihvaćen zajednički prijedlog Uprave i Nadzornog odbora prema kojem će 5 posto dobiti biti preneseno u zakonske rezerve, a ostatak od 4,7 milijuna kuna će biti raspoređen u zadržanu dobit.

Do zaključenja broja odgovor iz Varkoma,

a ni od predsjednika NO-a nismo dobili. Iz Uprave Varkoma su nam prije održavanja glavne skupštine odgovorili da će dobit biti uložena u razvoj osnovnih djelatnosti, vodoopskrbe, odvodnje i postupanja s komunalnim otpadom. Nije poznato zašto Grad Varaždin kao većinski vlasnik nije ponovno zatražio isplatu dividende, jer bi tim novcem lakše “zakrpali” veliki proračunski manjak.

Protiv isplate se sigurno ne bi bili bunili ni drugi suvlasnici. Primjerice, od 6,1 milijun kuna dobiti Varkoma iz 2011. lani su Gradu isplaćena dva milijuna, a preostalim gradovima i općinama ukupno 1,8 milijuna kuna.

AKTUALNO

16. srpnja 2013., br. 478 || REGIONALNI TJEDNIK

3

Štromar: Bez dodatnih stručnjaka za legalizaciju će trebati 7, 8 godina - S postojećim kapacitetima, za legalizaciju će nam trebati sedam do osam godina – ustvrdio je župan Predrag Štromar na prošlotjednoj sjednici Županijske skupštine. Time je razriješio nedoumice koje su se javile nakon što je prošli ponedjeljak naveo da će u Varaždinskoj županiji za rješavanje zaprimljenih 28.600 zahtjeva (u što nisu uključeni zahtjevi predani Gradu Varaždinu) biti potrebno 11 godi-

na. S druge strane, ministrica Anka Mrak Taritaš je navodila da će legalizacija biti riješena za dvije godine. - S ministricom ćemo razgovarati o tome kako povećati kapacitete. Međutim, to neće biti jednostavno, jer dozvole mogu potpisati isključivo stručnjaci. Povući ćemo ljude iz drugih institucija, kao i one koji su u mirovini – najavio je Štromar.

Uspiju li pronaći i angažirati stručnjake,

vojeg novog Poslovnog centra

a kuna za u i šank?!

zahtjevi se neće rješavati sedam do osam godina. No čini se da građani protiv toga ne bi imali ništa. - Dosta ljudi je od mene tražilo protekciju, ali da dođu što kasnije na red, jer će kasnije trebati i platiti – rekao je.

Inače, od biljega priloženih uz zahtjeve za legalizaciju objekata u županijski proračun se samo u lipnju “slilo” oko 300 tisuća kuna. (vms)

VARTEKS Pregovori s bankama o kreditu započeli su krajem tjedna

400

radnika Varteksa je, prema planu predstečajne nagodbe, višak. Ako ZABA i Varteks potpišu sporazum, Varteks će dobiti kredit i tim će novcem biti isplaćene otpremnine radnicima koji će biti proglašeni viškom. Ujedno bi bile isplaćene sve zaostale plaće

druma, prizemlja i prvog kata impresivnog zdanja

1. KAT - ured direktora - uredi voditelja - čajna kuhinja - garderoba

PRIZEMLJE - info-pult - blagajna - predvorje s foteljama - caffé i podjela hrane

PODRUM - arhiva - spremište za spremačice za čiji će ured biti nabavljen radni stol L oblika, direktorska fotelja, kao i konferencijski stol i fotelje. Na prvom katu bit će uređena i čajna kuhinja s ugradbenim

U prizemlju nove zgrade bit će kafić i kuhinja, a na katu čajna kuhinja te garderoba uređajima, a i garderoba. Što će biti s poslovnim prostorom u Kukuljevićevoj ulici, gdje se sada nalazi i

blagajna, nismo doznali. No pred Varkomom su velike promjene. Do kraja ove godine iz te će tvrtke, kao što smo izvijestili, biti izdvojena Radna jedinica Čistoća.

To je sukladno Zakonu o vodama koji određuje da javni isporučitelj vodne usluge ne može obavljati druge djelatnosti, osim javne vodoopskrbe i javne odvodnje.

Budući da će Varkom biti podijeljen na dvije tvrtke moguće je da će sjedište nove tvrtke, čije će djelatnosti biti postupanje s komunalnim otpadom i čišćenje javnih površina, biti u Kukuljevićevoj ulici.

Zoran Košćec nakon ročišta na Trgovačkom sudu u četvrtak riječ “stečaj” nije niti spomenuo

Ključni dani: bez 10 milijuna eura kredita stečaj neizbježan  ZABA i Varteks su u ponedjeljak trebali pripremiti tekst sporazuma o međusobnim odnosima i dogovoriti dinamiku realizacije kredita “teškog” 10 milijuna eura. Do zaključenja ovoga broja nismo uspjeli doznati ishod sastanka koji bi mogao odrediti sudbinu Varteksa Piše: VIŠNJA GOTAL visnjagotal@gmail.com

Ako ne dobije kredit u iznosu od 10 milijuna eura, varaždinski Varteks morat će zatražiti stečaj. Niti pokretanje predstečajne nagodbe u lipnju, kao ni njezina potvrda u srijedu na ročištu pri varaždinskom Trgovačkom sudu, neće značiti ništa, ako banke odbiju kreditirati Varteks.

O nužno potrebnom kreditu govori se mjesecima, ali realizacija se neprestano odgađa. Na sastanku u Varteksu u petak je, prema riječima izvršne direktorice područja Trgovina Nikoline Dežmanić Krofak, zaključeno: Varteks i Zagrebačka banka u ponedjeljak će pripremiti Sporazum o međusobnim odnosima za razlučne vjerovnike. Riječ je o sastanku koji je prema najavama nakon sudskog ročišta trebao biti održan u petak.

Sastanku su trebali prisustvovati predstavnik Ministarstva financija, članovi HBOR-a i ZABA-e te Uprava Varteksa, ali do zaključenja ovoga broja nismo dobili podatak o njegovom isho-

du. Predviđeno je da ZABA i Varteks pripreme tekst Sporazuma o međusobnim odnosima za sve razlučne vjerovnike i dogovore dinamiku realizacije kredita.

Tim bi se novcem isplatile zaostale plaće i otpremnine radnicima koji će biti proglašeni viškom – njih 400-tinjak prema planu predstečajne nagodbe - te nabavio potreban repromaterijal za nastavak proizvodnje.

U Varteksu očekuju pozitivan ishod, dok je varaždinski župan Predrag Štromar, unatoč optimizmu, ipak spomenuo najgoru soluciju – stečaj. Aktualni sat druge Županijske skupštine započeo je upravo pitanjem o Varteksu. Osim što je, dakle, naglasio kako bi na račun Varteksa ovih dana trebao stići potreban novac, Štromar je prvi put naglasio: “Ne uspije li taj plan, Uprava Varteksa morat će pokrenuti stečaj.”

Sjednici je prisustvovao i povjerenik predstečajne nagodbe tvrtke Antun Mišanović. - Ne vidim razloga da se nešto izjalovi. Ovom se nagodbom rješava Varteksova prošlost dok se budućnost tek treba osigurati - rekao je.

Pri izlasku s ročišta na Trgovačkom sudu kojim se formalizirala odluka o prihvaćanju plana financijskog restrukturiranja, donesena u Zagrebu, predsjednik Uprave Varteksa, pak, Zoran Košćec riječ “stečaj” nije niti spomenuo. Poslije ročišta na kojem je 77 posto vjerovnika, čija potraživanja

Župan Štromar: Ako dogovor s bankama ne uspije, tvrtka Varteks će morati zatražiti stečaj prelaze više od dvije trećine ukupnog duga, potvrdilo prijašnju odluku o prihvaćanju predstečajne nagodbe, predsjednik Uprave Varteksa je rekao da je zaokružena kompletna slika. - Mogle bi se početi provoditi aktivnosti definirane danas izglasanim programom. Očekujem da ćemo s bankama sve riješiti kao što smo riješili i sve ovo do sada. Ovo je ujedno još jedan korak ka tome da stabiliziramo i dinamiku isplate plaća - naveo je.

Podsjetimo, Varteks nagodbom prolazi neočekivano dobro budući da će tvrtki sveukupno biti otpisano oko 70 posto dugovanja. Prema planu Ministarstva, država će nagodbom Varteksu otpisivati gotovo 200 milijuna kuna. Ostatak Varteksovog duga od 65 milijuna kuna namirit će nekretninama te dokapitalizacijom od 15 milijuna kuna. Zauzvrat će se zadovoljiti s 13,5 vlasništva nad tvrtkom čime će postati najveći pojedinačni dioničar poduzeća. Varteks je svojim planom, koji je odbijen, bio spreman ustupiti državi 25 posto.

Dakle, iako se problemi polako rješavaju, ništa nije gotovo. Sad sve ovisi o bankama koje su ujedno i najveći vjerovnici. Premda se predsjednik Uprave Zoran Košćec oslanja na banke kao na “gotovu stvar”, banke se do ponedjeljka nisu niti jednom oglasile. Na pitanje Regionalnog tjednika ZABA-i o njihovu stavu, odgovor smo dobili isti dan.

“Zaprimili smo vaš upit i u vezi s odgovorom bit ćete naknadno kontaktirani”, kratko su nam odgovorili iz Zagrebačke banke.

4

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 16. srpnja 2013., br. 478

BUDŽET Varaždinska županija lani uspjela smanjiti manjak u proračunu za 4,9 milijuna kuna

Spas: od 27 milijuna za JPP čak 15 dat će Vlada

Minus u županijskoj blagajni je na kraju 2012. godine ostao ogroman, iznosio je gotovo 23 milijuna kuna, ali bi se zahvaljujući izdašnoj pomoći države za javno-privatno partnerstvo, ali i za prijevoz srednjoškolaca, do kraja godine trebao smanjiti na 10 milijuna kuna Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

Prvi put nakon pet godina iz Županijske palače stigle su optimistične vijesti: minus na računu Varaždinske županije je na kraju prošle godine smanjen za gotovo pet milijuna kuna. Prihodi su iznosili 184,8 milijuna kuna, a rashodi 179,9 milijuna.

Dogodine bez manjka

Ukupni manjak i dalje je ogroman, iznosi gotovo 23 milijuna kuna, ali će do kraja ove godine biti smanjen na 10 milijuna. Najavio je to varaždinski župan Predrag Štromar na prošlotjednoj sjednici Županijske skupštine, prvoj radnoj sjednici nakon lokalnih izbora. Na dnevnom redu bila je rasprava o dva proračunska dokumenta, izvršenju proračuna za 2012. godinu i prvi rebalans proračuna za ovu godinu.

Da u Varaždinskoj županiji nije bilo (do)gradnje školskih objekata po modelu javno-privatnog partnerstva, manjka ne bi ni bilo. Međutim, novih minusa na županijskom računu do kraja godine ne bi trebalo biti zahvaljujući izdašnoj financijskoj injekciji iz državnog proračuna za JPP, a uz to je država preuzela i financiranje prijevoza srednjoškolaca.

- Privatnim partnerima ove godine za obveze po JPP-u treba platiti oko 27 milijuna kuna. Od toga će oko 15 milijuna kuna biti plaćeno iz državnog proračuna budući da je Vlada preuzela 55 posto obveza po JPP-u. Što se tiče prijevoza učenika u novoj školskoj godini, još nemamo

informacije. Međutim, novac je u državnom proračunu osiguran tako da očekujemo nastavak dosadašnjeg modela – rekao nam je župan Štromar.

Vijećnicima je poručio da će proračunski manjak do kraja ove godine biti “prepolovljen”, a potpunu sanaciju je najavio do kraja 2014. godine.

Država kasni

Kad je u pitanju ovogodišnji proračun, prvim rebalansom prihodi su s planiranih 206 milijuna kuna povećani za deset milijuna. No nije riječ novcu za nove projekte. Iz državnog proračuna je sa zakašnjenjem stiglo 4,7 milijuna kuna za prijevoz srednjoško-

Pravi razlog za optimizam: prihodi od poreza na dohodak povećani za milijun kuna laca u studenom i prosincu, kao i 700.000 kuna za plaće lani zaposlenih na legalizaciji.

Uz to, stiglo je i 2,5 milijuna kuna za provedbu izbora za EU parlament. Za lokalne izbore je pak potrošeno 2,2 milijuna kuna više nego je planirano, jer je održan drugi krug izbora za župana.

I dok to samo potvrđuje kako su izbori skupi, razlog za optimizam je povećanje prihoda od poreza na dohodak. Prvotno je bilo planirano 50,4 milijuna kuna, ali su na temelju boljeg punjenja proračuna u prvoj polovici godine ti prihodi rebalansom povećani za milijun kuna ili 1,2 posto.

Stričak (HDZ): “Proračunske dokumente nećemo podržati tako dugo dok su ugovori o JPP-u tajni”

Štromar (HNS): “Vlada se uključila u sufinanciranje JPP projekata s 55 posto i manjak će biti saniran 2014.”

Miličić (laburist): JPP nazvao “javnoprivatnom pljačkom” prije izbora, a kao vijećnik se ne izjašnjava

POLITIČKI ODNOSI Na prvoj radnoj sjednici Županijske skupštine potvrđeno

Laburisti ipak osigurali vlast Kukuriku koaliciji Kukuriku koalicija osigurala je podršku triju vijećnika laburista, a time i vlast u Županijskoj skupštini.

No na prvoj radnoj sjednici u novom sazivu, koja je održana u srijedu, to se nije dalo zaključiti toliko po glasovanju, nego po (ne)sudjelovanju u raspravi.

Podršku izvršenju prošlogodišnjeg, a potom i rebalansu ovogodišnjeg proračuna su uz vijećnike Kukuriku koalicije i Hrvatskih laburista dali i vijećnici HSS-a, HSP-a i ZS-a. Stjepan Hren iz HSS-a je rekao da nemaju značajnih primjedbi, ali je zatražio da se analizira stanje proračuna jedinica lokalne samouprave, jer su po prihodima “na dnu”

i nužno bi bilo osigurati sigurnije izvore financiranja. I dok su oni glasovali “za”, vijećnici HDZ-a i Hrasta su bili suzdržani.

- Nismo sudjelovali u donošenju proračuna i zato ćemo biti suzdržani. Međutim, proračunske dokumente nećemo podržati tako dugo dok se javno ne objave ugovori o JPP-u. Prošlo je osam godina i vrijeme je da se napokon objavi koje su obveze privatnog partnera, a koje su obveze Županije. Primjerice, mi još uvijek ne znamo plaća li struju i druge režije privatni partner ili Županija - rekao je HDZ-ovac Anđelko Stričak.

S obzirom na to da se sve “vrtjelo”

oko JPP-a, bilo je za očekivati da će o toj temi govoriti vijećnik Hrvatskih laburista Siniša Miličić, koji je JPP prije lokalnih izbora nazvao “javnoprivatnom pljačkom”. Međutim, dok je ranije oštro kritizirao taj model, sada kada je izabran za županijskog vijećnika, za govornicu nije izašao.

Uz to, tijekom aktualnog sata on, ali ni njegovih dvoje kolega iz stranke, nisu iskoristili pravo da županu i pročelnicima postave pokoje pitanje. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li i na sljedećim sjednicama laburisti samo sjediti i šutjeti, poput velike većine vijećnika iz Kukuriku koalicije ili ćemo ipak čuti i njihov stav o pojedinim prijedlozima.

RADNO MJESTO Odlukom većine u Skupštini u ŽUC-u osigurano 170.000 kuna više za plaće, doprinose i naknade

Bivši dožupan Pavleković (HNS) bit će zbrinut u ŽUC-u?

Milan Pavleković

Tko će biti zaposlen u Županijskoj upravi za ceste Varaždinske županije? To pitanje je otvoreno prošli tjedan na sjednici Županijske skupštine. Većinom glasova vijećnici su potvrdili odluku Upravnog vijeća ŽUC-a kojom se za plaće u toj ustanovi do kraja godine osigurava dodatnih 136.430 kuna ili osam posto više. Doprinosi za plaću povećani su za 20.740 kuna, a za 11.000 kuna ili 12 posto naknade troškova zaposlenima.

Ukupno, planira se potrošiti gotovo 170.000 kuna više.

- Hoće li u ŽUC-u biti zaposlen Milan Pavleković, bivši dožupan? – upitao je Anđelko Stričak iz HDZ-a, koji je ustvrdio da vijećnici te stranke neće podržati odluku kojim se osigurava novozapošljavanje bivših političara.

Pavleković, koji je predsjednik lepoglavskog HNS-a, dužnost dožupana obnašao je u proteklom mandatu.

Međutim, HNS-ovci ga nisu

ponovno kandidirali za tu dužnost, nego ga je na mjestu dožupana zamijenio drugi HNS-ovac, Alan Košić.

- Ne znam – slegnuo je ramenima župan Štromar na izravno pitanje hoće li Pavleković, koji je dugo radio kao inženjer za elektroenergetiku, biti zbrinut u ŽUC-u.

Oglasio se nije ni Roni Koščak, vijećnik HNS-a koji je predsjednik Upravnog vijeća ŽUC-a. Međutim, vijećnik SDP-a Daniel Vlaisavljević je neizravno potvrdio što

se planira. – Visoko pozicionirani dužnosnici svojim iskustvom mogu puno doprinijeti – ustvrdio je.

Iako više nije dožupan, Pavleković neće biti bez primanja: kao bivši dužnosnik će sukladno zakonu dobivati naknadu plaće šest mjeseci po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti. Baš u srijedu je rebalansom županijskog proračuna za ovu godinu osigurano 276.088 kuna za naknade Pavlekoviću i bivšoj dožupanici.

Ugrubo, riječ je o po 23.000 kuna bruto mjesečno po dužnosniku.

Na istoj sjednici Skupštine je većinom glasova osigurano dodatnih 170.000 kuna za plaće, doprinose i naknade u ŽUC-u. S obzirom na to da je riječ o novcu za šest mjeseci, mjesečno će na raspolaganju biti oko 28.000 kuna više. Je li doista moguće da će župan Štromar dopustiti da ista osoba istovremeno dobiva plaće iz Županije i ŽUC-a?

16. srpnja 2013., br. 478 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLAS

5

6

Čitatelji zovu

čitatelji zovu www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 16. srpnja 2013., br. 478

Uređivanje cesta u Lepoglavi Lepoglava će jesen dočekati s novim nogostupima i cestama.

Završeni su radovi na asfaltiranju nogostupa i cestovnoj odvodnji u Mažuranićevoj ulici, dok sljedeća faza radova obuhvaća nastavak cestovne odvodnje i nogostupa u Vulišincu prema Kameničkom Vrhovcu. Vrijednost radova procijenjena je na tri milijuna kuna,

od čega 25 posto financira Grad, a ostatak ŽUC. U tijeku su radovi na proširenju 150 metara nerazvrsanih cesta prema Antelkovićima.

Uskoro će pješaci hodati novim nogostupom u Mihanovićevoj ulici, vrijednom 360 tisuća kuna.

Ministarstvo Regionalnog razvoja sufinancirat će projekt sa 140 tisuća kuna.

ZABORAVLJENI Stanari zgrade iz Ulice Ruđera Boškovića 3 žive u blatu i neredu

MO Banfica

Jedina ulica bez asfalta Vijeće VI. Mjesnog odbora Banfica je asfaltiranje Ulice Adolfa Jurinca, koja se nalazi iza zgrada u Ulici Ruđera Boškovića 1 i 3, uvrstilo u prirotete komunalnog uređenja za 2013. godinu zato jer je riječ o jedinoj neasfaltiranoj ulici na Banfici. Doznali smo to od Gordane Marsenić, predsjednice tog mjesnog odbora.

- Poznato mi je da će se taj posao obaviti ovih dana, ali ne i kakav je projekt. Kada se ulica uredi, vidjet će se koliko prostora ostaje (zelene površine). Tada se mora urediti i prometna signalizacija. Mogu tražiti postavljanje ogledala – odgovorila nam je Gordana Marsenić u petak.

Navodi da se stanar i zgrade u Boškovićevoj 3 dosad ni na koji način nisu javili MO-u. - Tijekom ljeta se mi članovi Vijeća MO-a možemo naći s predstavnicima stanara i vidjeti koje su njihove želje. Naravno da struka mora reći svoje. Želje su jedno, a mogućnosti drugo – istaknula je Gordana Marsenić.

Pripremni radovi počeli prije 30-ak dana, a asfaltiranje tek u petak i to nakon javne reakcije

Stanari Goran Crnčec i Ivan Matušin

Varaždinski Gruntovec

Čim padne kiša, sve je puno blata. Ispred zgrade nije asfaltiran čak ni nogostup. Stanari su nezadovoljni što su u Gradu odlučili asfaltirati samo dio Ulice A. Jurinca, zapravo prolaz iza zgrada. O tome nisu bili ni obaviješteni Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

- Mi smo varaždinski Gruntovec – žale se stanari iz Ulice Ruđera Boškovića 1 i 3 s Banfice. Prije 30-ak dana počeli su radovi na uređenju Ulice A. Jurinca koja se nalazi iza dvije zgrade. No nisu dugo trajali.

Opasan izlaz

- Taman kad smo se poveselili da u 21. stoljeću nećemo više živjeti kao Gruntovčani u blatu i lokvama nakon kiše, radovi su stali. Sve je iskopano te je očito napravljena priprema za asfalt. Međutim, prošla su već tri tjedna, a nitko se ne pojavljuje i ne dovršava posao – napisao je stanar Goran Crnčec u e-mailu koji je u subotu 6. srpnja poslao u tvrtku Cesta, ali i varaždinske medije.

To je urodilo plodom: u Boškovićevoj su se u četvrtak

pojavili strojevi i radnici tvrtke Cesta su zajedno s kooperantima iz Niskogradnje Veselnik već u petak postavljali asfalt.

- Zahvaljujemo radnicima što su došli i što će dovršiti radove. Odlučio sam javno reagirati nakon što sam vidio kako je ovuda na biciklu prolazio otac koji je vozio dijete. Nakon kiša u subotu, ovdje je sve bilo puno lokvi vode. Čovjek od vode nije vidio rupe i dijete je skoro palo s bicikla – rekao nam je Crnčec.

Iako će ulica biti asfaltirana, on i njegovi susjedi i dalje su nezadovoljni. O radovima ih nitko nije obavijestio. Nije im jasno ni to zašto se asfaltira samo prolaz prema slijepoj ulici, a ne i prolazi između zgrada i garaža koji vode i do privatnih kuća.

Nije to sve: neuređena je i površina ispred zgrade u Boškovićevoj 3. - Naša zgrada je

starija od 40 godina, ali nama Grad još uvijek nije uredio nogostup, a ni ovaj prostor ispred zgrade. I iza i ispred zgrade je sve puno vode i blata kada pada kiša. Osobno sam tražio u Gradu prije nekoliko godina da nam to urede, ali su samo dovezli šljunak i nakon toga ništa – rekao nam je Ivan Matušin. Nezadovoljna je i Radmila Kutnjak. - Sve je neuređeno, a nemamo se ni gdje parkirati.

Garaže iza zgrade uopće nisu u vlasništvu stanara koji ovdje žive. Čak je na skupu stanara bilo prijedloga da se sruše. Uređena je cijela Banfica, jedino smo mi zaboravljeni – žali se gospođa Kutnjak.

Zato stanari od Grada traže da se napokon razriješi pitanje: je li prostor ispred zgrade zelena površina ili nije te da se sukladno tome taj prostor napokon primjereno uredi.

Goran Crnčec upozorava na

Grad: Asfaltiranje na zahtjev MO-a - Grad Varaždin asfaltirao je neuređeni dio Ulice A. Jurinca temeljem zahtjeva VI. MO-a Banfica, koji je uvršten u program održavanja nerazvrstanih cesta za 2013. godinu.

Nije bilo traženo, a niti je predviđeno uređenje prilaza garažama iz razloga povećanog troška izvođenja radova – odgovorili su iz Grada. Navode da je razdoblje koje je proteklo od početka radova i priprema do samog asfaltiranja posljedica hitne potrebe izvoditelja da njihovi djelatnici budu raspoređeni na drugo, prioritetno gradilište. - Ove godine nije planirano izvođenje daljnjih radova na uređenju prostora ispred zgrade. To je moguće planirati u 2014. na temelju zahtjeva upućenog preko MO-a – pojasnili su.

Kad je u pitanju prometno ogledalo, Komunalni odjel dosad nije primio zahtjev za njegovo postavljanje. - Postavljanje je moguće u najskorije vrijeme po dostavi idejne skice od strane predlagatelja - ističu.

još jedan veliki problem. - To je i najveći od svih problema koje imamo. Pristup na Boškovićevu ulicu je potpuno nepregledan. Svaki put kada izlazimo s vozilima na cestu riskiramo, jer uopće ne vidi-

mo dolazi li automobil. Željeli smo sami postaviti prometno ogledalo, ali nam je rečeno da ne smijemo. Zato nas zanima može li Grad Varaždin to pitanje također napokon riješiti – ističe Crnčec.

RUŠENJA U Konščakovoj ulici počelo je rušenje drvoreda jablana protiv čega je udruga Lijepa naša

E. Flajšman: “Zaustavite rušenje, stabla nisu bolesna!”

Parkovi: Uočena zaraza gljivama koje uzrokuju rak kore jablana

- Varaždinska podružnica udruge Lijepa naša traži odustajanje od radova na rušenju drvoreda jablana u Ulici Ferdinanda Konščaka u Varaždinu ili obustavu radova dok se ne ispita utemeljenost argumenata za rušenje. Sami smo se uvjerili da su stabla čije rušenje još nije počelo posve zdrava, što potvrđuje i presjek godova porušenih dijelova stabala.

Ako se ne obuste radovi, tražimo elaborat koji je po-

služio kao stručna podloga za rušenje – ističe Emil Flajšman, predsjednik varaždinskog ogranka Lijepe

Rušenje je zatražio 6. MO zbog čestih prigovora građana naše u dopisu koji je uputio Parkovima, čiji su djelatnici prošli tjedan u suradnji s vatrogascima počeli rušiti

spomenuti drvored.

Zanimljivo je da je rušenje jablana zatražilo od Vijeća 6. Mjesnog odbora zbog učestalih prigovora građana na lomljenje grana koje su za svakog jačeg vjetra padale po pločniku i kolniku, a iz tvrtke Parkovi izvijestili su da je analizom utvrđeno da su jablani bolesni.

- Uočena je zaraza gljivama koje uzrokuju rak kore jablana, napad jablanovog štetnika, ose listarice, topo-

line cvilidrete i lisnih uši, što upućuje na brzo propadanje spomenutog drvoreda. Za stabla je također utvrđeno da imaju poremećen razvoj korjenovog sustava koji utječe na statiku drveća te je zaključeno da je drvored najbolje srušiti i zasaditi novi i to od stabala javora mliječi ili norveškog javora – doznajemo od Martine Žnidar, voditeljice održavanja zelenih površina tvrtke Parkovi. (ihr)

Čitatelji zovu

16. srpnja 2013., br. 478 || REGIONALNI TJEDNIK

7

Kučan: Nogostup na kojem se pješaci ne mogu mimoići U Varaždinskoj ulici u Kučanu Gornjem prije lokalnih izbora asfaltirani su nogostupi. Međutim, radovi koji su trebali podići komunalni standard u tom varaždinskom prigradskom naselju, razočarali su mještane.

- Pogledajte kako ovo izgleda. Pa pješaci se ovdje ne mogu mimoići – pokazao nam je V.G. (podaci poznati redakciji) nogostup širine oko metar i 20 centimetara.

On i supruga ne žive cijelu godinu u Kučanu, ali svaki put kad dođu, kažu, dočeka ih iznenađenje. Ovaj put je to bio asfalt na nogostupima.

- Ovdje se gradila kanalizacija i u posljednje dvije godine već se nekoliko puta ovdje asfaltiralo i kopalo. Sada su pak iz Grada Varaždinu dali asfaltirati nogostup, ali je povučen samo grubi sloj asfalta. Mislili smo da će radovi biti nastavljeni, jer su

izvođači iza sebe ostavili kamenje, rupe, a i srušeni prometni znak s oznakom Kučan Gornji. Vrijeme prolazi, ali nitko ne dolazi – požalio nam se čitatelji još u lipnju.

Njegova supruga je pak pokazala ostavljeno kamenje i cigle zbog čega više ne može pokositi travu ispred kuće. Susjeda se pak žali da nakon uređenja nogostupa ispred njezine kuće stoji ogromna lokva vode.

(NE)ORGANIZACIJA Za liječeničke svjedodžbe medicine rada potrebne za upis u srednju školu čekalo se satima

Satima čekali i gubili živce, a za gužve nitko nije kriv?

Dok se roditelji ljute na gužve u ordinaciji medicine rada, voditeljica djelatnosti medicine rada županijskog Doma zdravlja Grozdana Hanžek tvrdi da nisu oni zakazali u organizaciji, nego su krivi roditelji koji nisu u obzir uzeli produženje roka za upis, ali i srednje škole Piše: Ema Vuković

- U čekaonici medicine rada užasne su gužve, to je sramota!

Djeca satima moraju čekati na specijalistički pregled, medicinske sestre su neljubazne, šeću djecu od jedne do druge ordinacije, a pritom pregled nije uvijek obavljen kako treba – ogorčena je Marija Simon-Skuzin, čitateljica koja je nazvala našu redakciju.

Ona i njezina kći početkom prošlog tjedna satima su čekale u pretrpanoj ordinaciji medicine rada kako bi obavile specijalistički pregled i dobile liječničku svjedodžbu bez koje je za određena zanimanja nemoguće obaviti upis u prvi razred srednje škole.

Razumiju, ali...

Iako u školama i u Domu zdravlja ističu da su roditelji i djeca mogli ranije obaviti te preglede, o čemu su bili na vrijeme informirani, velike gužve stvorile su se ovog tjedna, nakon što su objavljeni rezultati e-upisa. No, s obzirom da pregled, odnosno svjedodžba medicine rada košta 200 kuna, roditelji očigledno nisu htjeli riskirati ne znajući hoće li se njihovo dijete upisati u željeno zanimanje.

- Pregledi za upise u srednju

200

školu, kao i ranijih godina, počeli su još u lipnju, no na njih se dosad odazvao mali broj učenika. Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta svjesno je da se pregledi ne mogu obaviti u kratkom roku, pa su zato produžili upise do 18. srpnja tako da svi imaju dovoljno vremena za obavljanje pregleda - navodi dr. Grozdana Hanžek, voditeljica djelatnosti medicine rada

Potreba je za osam specijalističkih ordinacija medicine rada, a trenutno ih je popunjeno pet Doma zdravlja Varaždinske županije i dodaje da se dogodilo da su roditelji bez ikakvog prethodnog raspitivanja stihijski pokušali preglede obaviti odmah nakon objave liste, što je fizički i vremenski nemoguće, zbog čega je nastala gužva, a time i nervoza.

Navodi kako naručivanja za pregled nema, a sam pregled traje oko sat vremena jer uključuje, između ostalog, razgovor s liječnikom, pregled sluha, vida i srca.

- Koliko god imamo razumijevanje za roditelje i djecu

Tko je zakazao, pitali su se roditelji koji su se prošli tjedan uputili po potrebne svjedodžbe

Zašto dva pregleda?

- Zašto moje dijete sad mora opet obavljati liječnički pregled, kad smo kod liječnika na pregledu bili krajem školske godine? - žalili su se roditelji koji su sa svojom djecom čekali u ordinaciji medicine rada. Ravnatelj Strojarske i prometne škole Milan Žunar pojasnio je kako se radi o dva različita pregleda. - Pregled koji su djeca obavljala na kraju osmog razreda kod liječnika obiteljske medicine i čije su potvrde nosili u školu prvi put ove godine drugačiji su od pregleda koji se obavlja kod specijalista medicine rada. Može se dogoditi da, recimo, liječnik obiteljske medicine utvrdi da je učenik sposoban, a detaljniji pregled kod specijalista pokaže da nije sposoban za određeno zanimanje – objasnio je Žunar. (ihr)

koji su cijelo jutro čekali na potvrdu, moram ustvrditi da nije služba medicine rada zakazala svojom organizacijom, već sami roditelji koji nisu uzeli u obzir produženje roka za upis koji je i produžen s razlogom očekivane gužve. Rješenje bi bilo da su srednje škole zatražile termine pregleda za određeni broj učenika, tako da se mogao učiniti raspored koji bi bio izvješen u školi, čime bi se izbjegle gužve. Služba medicine rada uvijek je otvorena za svaku suradnju – poručila je dr. Hanžek. Upozorila je da uz

kuna stoji pregled, odnosno svjedodžba specijalista medicine rada.

Cijenu pregleda odobrila je, kao minimalnu, Hrvatska liječnička komora i vrijedi za područje cijele Hrvatske.

Cijena pregleda nije u sustavu plaćanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, tako da je roditelji podmiruju sami, objasnila je dr. Hanžek. nedostatak suradnje problem i nedovoljan broj specijalista medicine rada.

Premalo ordinacija

- Varaždinska županija ima potrebu za osam specijalističkih ordinacija medicine rada, dok je trenutno popunjeno pet ordinacija od kojih dvije spadaju pod Dom zdravlja Varaždinske županije s time da trenutno na ovom širokom području rade četiri specijalista medicine rada, od kojih su tri u Varaždinu, a jedan je u Ivancu – ističe dr. Hanžek.

SREDNJE ŠKOLE U školama smatraju da su gužve koje se stvaraju u ordinaciji medicine rada nepotrebne

Ravnatelji roditeljima: Ne paničarite, dovoljno je vremena

Vremena ima, no oprez: bez liječničkih svjedodžbi nema upisa

Ravnatelje varaždinskih srednjih škola koje imaju programe koje kod upisa zahtijevaju liječničke svjedodžbe medicine rada, a to su škole zdravstvene struke, škole za željeznički, pomorski, cestovni i zračni promet, te škole za obrtnike, ne iznenađuju gužve koje su nastale u ordinaciji medicine rada županijskog Doma zdravlja.

- Panika je vjerojatno nastala zbog e-upisa koji se ove godine provode prvi put.

Roditelji se očito boje da im dijete neće upisati srednju školu i svi su požurili na pregled – smatra Mirjana Grabar Kruljac, ravnateljica Medicinske škole. Dražen Košćak, ravnatelj Strukovne škole Varaždin ističe da je negodovanje roditelja u vezi gužvi nepotrebno.

- Obavijest o obavljanju specijalističkih pregleda nije od jučer. Roditelji i njihova djeca već tri mjeseca znaju da moraju obaviti taj

pregled, a i roditelji svjedodžbe medicine rada ne moraju donijeti odmah sutra u školu, nego sve do 19. kolovoza – rekao je ravnatelj Strukovne škole. Da nema mjesta paničarenju smatra i ravnatelj Strojarske i prometne škole Milan Žunar, gdje uz svjedodžbe medicine rada, budući vozači moraju donijeti i uvjerenje o duševnoj i tjelesnoj sposobnosti za sve kategorije čije izdavanje košta od 360 do 560 kuna,

a za određene programe potrebni su i ugovori o naukovanju.

- Prema naputku Ministarstva, čega se mi i pridržavamo, svjedodžbe medicine rada mogu se u školu donijeti u dva termina: od 8. do 18. srpnja i od 19. do 21. kolovoza. Dakle, nema razloga za bojazan da djeca neće biti upisana, ali bez tih predanih dokumenata djecu ne smijemo upisati - poručio je Žunar. (ev, ihr)

8

Intervju tjedna

REGIONALNI TJEDNIK || 16. srpnja 2013., br. 478

OTVORENO Goran Aleksić, diplomirani inženjer prometa koji je koordinator za

Banke se više neće moć

U slučaju pobjede, banke će morati konvertirati glavnice u kreditima s valutnom klauzulom CHF u kunske kredite i to po tečaju koji je vrijedio na tužiti banke radi povrata preplaćenih razlika u anuitetima zbog ništetnih povećanja kamatnih stopa u većini ugovora o kreditu, a to se odnosi i na k Piše: GORDANA IGREC

Nakon što je Udruga Franak, koja je osnovana 2011. godine i koja trenutno broji oko 12.000 članova, prije desetak dana dobila na Županijskom sudu u Zagrebu spor protiv banaka, pridružila se građanima Poljske, Srbije i Australije koji su također izborili pobjede u sličnim procesima. U Hrvatskoj je presuda izazvala pravu senzaciju, ali i pobudila nadu u pobjedu civilnog i građanskog društva nad samovoljom bankarskih lobija.

Legalnim putem

Za Regionalni tjednik o “prvoj rundi” dobivenog spora te ulozi, važnosti, ali i o budućnosti udruge Franak govori Goran Aleksić, diplomirani inženjer prometa. U udruzi koja nema predsjednika, po čemu je pozitivan presedan u nas, Aleksić je zadužen za koordinaciju pravnih pitanja.

Zašto ste se učlanili u udrugu Franak?

Učlanio sam se u udrugu Franak iz nekoliko razloga, prvo zato jer i sam imam kredit s valutnom klauzulom CHF te sam odlučio da ću kroz udrugu pokušati legalnim putem dokazati

Proglašena je ništetnom valutna klauzula CHF, jer se radi o visokorizičnoj valuti da je valutna klauzula CHF nezakonito ugovorena valutna klauzula. Drugi razlog je taj što želim pomoći da svi građani Republike Hrvatske koji su u istoj ili sličnoj situaciji kao ja dođu do svojih prava.

Treći razlog je taj da je to praktični primjer kako se možemo boriti protiv zla koje predstavlja neoliberalni kapitalizam, a samovolja banaka u poslovanju s građanima, gdje građani uopće nisu imali nikakvu mogućnost pregovaranja i gdje su nasjedali na bankarsko oglašavanje „jeftinih“ kredita, jedan je od najzloćudnijih oblika neoliberalnog kapitalizma koji omogućuje stvaranje dužničkih robova za cijeli život. To mora biti zaustavljeno.

Loši krediti

Ud r uga Fra na k n ije osnovana samo zato da se zaštite građani koji imaju kredite u švicarskim

francima.

Prije svega je osnovana s ciljem da se zaštite građani koji su ugovorili kredite s valutnom klauzulom CHF. Ali kod izrade Statuta iskristalizirali su se i drugi ciljevi udruge, a to su zaštita prava svih građana korisnika kredita s deviznom klauzulom i promjenjivom kamatnom stopom ugovorenih kod poslovnih banaka u Republici Hrvatskoj, zalaganje za donošenje pravnog okvira kojim bi se zakonski onemogućilo dovođenje korisnika kredita u težak materijalno-financijski položaj, zalaganje za što hitnije zakonsko uvođenje instituta osobnog bankrota, zalaganje za jasno i transparentno obrazlaganje postupaka poslovnih banaka kojima se

odredbe ništetne, pa onda kao takve i ne vrijede. Uslijed ništetnosti ugovorne odredbe moraju se promijeniti i uskladiti sa zakonima Republike Hrvatske te se dužnicima moraju smanjiti njihove glavnice u kreditima i moraju im se vratiti

Tek nakon što presuda postane pravomoćna, moći ćemo reći da smo ostvarili svoje ciljeve preplaćeni iznosi anuiteta u dosadašnjoj otplati kredita.

Vjerovali smo

POTROŠAČI VS. BANKE Hrvatska Nismo mi nikakav izdvojeni primjer, samo potvrđujemo pravilo da se takvo ponašanje banaka u pravnim državama ne dopušta.

Poljska Nedavno je u Poljskoj 1.247 građana dobilo prvostupanjsku presudu u svoju korist.

Srbija U Srbiji doneseno već 16 pojedinačno dobivenih prvostupanjskih presuda u korist građana, tamo je čak i država obuzdala banke u samovolji.

Italija U Italiji je svojevremeno presuđeno protiv valutne klauzule u jenima.

Australija U Australiji je u jednom procesu valutna klauzula proglašena ništetnom. mijenjaju uvjeti i cijene njihovih usluga, borba protiv prakse učestalog i netransparentnog mijenjanja rate korisnicima kredita te ostvarenje pravednog odnosa poslovnih banaka prema korisnicima kredita, koji bi u konačnici rezultirao lakšom otplatom kredita, a poslovnim bankama smanjio udio “loših kredita”.

Koliko ljudi u Hrvatskoj ima kredite u “švicarcima”?

Na početku naše borbe bilo je ukupno 120.000 kredita, a danas ih je oko 57.000.

Zašto ste podnijeli tužbu protiv banaka?

Zato da bismo dokazali da je valutna klauzula CHF ugovorena na nezakonit način i da bismo dokazali da je i način promjene kamatne stope ugovoren na nezakonit način. Time u stvari dajemo do znanja da su obje spomenute ugovorne

Jeste li očekivali takav ishod? Naime, “prva runda” je van svih očekivanja dobivena?

Takav ishod smo očekivali i vjerovali smo u njega, jer smo podastrli teško oborive dokaze na sudu, dokaze koji se temelje na našim proučavanjima ugovora, zakona i na temelju osobnih svjedočenja građana ugroženih toksičnim kreditima s valutnom klauzulom CHF. Što znači prvostupanjska presuda Trgovačkog suda za udrugu Franak?

To je pobjeda u prvoj bitki, ali još nije ostvarena potpuna pobjeda. Tek nakon što presuda postane pravomoćna, moći ćemo reći da smo ostvarili svoje ciljeve i da smo vratili građanima njihovo dostojanstvo i miran život.

Je li ovo doista pobjeda građana, kako je neki mediji nazivaju?

To jest pobjeda građana,

ali pobjeda koja je zasad bez materijalnih posljedica. Tek onoga dana kada počnu promjene ugovornih odnosa i kada počne vraćanje nezakonito naplaćenih razlika u anuitetima bit će to prava i konačna pobjeda svih građana s kreditima u valutnoj klauzuli CHF. Što, međutim, znači za banke gubitak spora?

Znači da će morati konvertirati glavnice u kreditima s valutnom klauzulom CHF u kunske kredite i to po tečaju koji je vrijedio na dan korištenja kredita te da će morati kamatu prikazati kao fiksnu kamatu u veličini koja je ugovorena na početku otplate kredita. Znači i to da se u budućnosti banke više neće moći samovoljno ponašati.

Šire “spinove”

No presudom nije ukinuta valutna klauzula....

Ne, to je “spin” koji se širi prošlih dana medijima, a šire ga pravne neznalice.

Proglašena je ništetnom valutna klauzula CHF, jer se radi o visokorizičnoj valuti u koju bježi kapital u kriznim vremenima, jer građani nisu upozoreni na razliku između proizvoda s valutnom klauzulom euro i proizvoda s valutnom klauzulom CHF – ukratko, zbog toga što građani nisu upozoreni na rizike koje sa sobom nosi valutna klauzula CHF. Kao što na lijeku piše koje su nuspojave za vrijeme terapije, tako je trebalo upozoriti i na nuspojave koje se događaju u kriznim vremenima ako netko ima dug prikazan u CHF-u te razlike između originalne valutne klauzule euro, i generičke klauzule

Na sudu smo podastrli teško oborive dokaze.

Temelje se na našim proučavanjima ugovora i zakona te svjedočenjima CHF. Jesu li, dakle, naši građani doista u tzv. dužničkom ropstvu? A banke “drže sve u šaci”, i političare, i gospodarstvo, i građane?

Mnogi dužnici moraju raditi i nakon radnog vremena ne bi li mogli otplaćivati svoje kredite, uslijed čega nemaju vremena za obitelj, kulturu, društvena događanja i druge male radosti. Nemaju vremena

IZDVOJENO Niz vrijednih ljudi sudjelovao

Zajedno smo pronašli

Tko se sve iz udruge Franak osobito istaknuo u borbi za ostvarivanje građanskih prava vezano za financije građana?

Ima tu puno ljudi koji su uistinu vrijedni i daju sve od sebe za našu borbu, bojim se da netko ne ostane uvrijeđen ako ga izostavim, ali moram na prvome mjestu spomenuti našu odvjetnicu Nicole Kwiatkowski, našeg ekonomskog gurua Tomi-

slava Prpića, našu ekonomisticu Branku Lukačević Gregić, našu članicu Upravnog odbora Petru Rodik, koja je najveći sakupljač raznih podataka i koja je na neki način vezivno tkivo udruge. Moram spomenuti i Božu Ivoševića koji je prvih mjeseci bio presudan za funkcioniranje udruge te Dunju Bičanić Todorović koja je kao tajnica udruge nekim vrlo hrabrim pote-

Intervju tjedna

16. srpnja 2013., br. 478 || REGIONALNI TJEDNIK

9

a pravna pitanja u udruzi Franak u Zagrebu, govori o pobjedi u “prvoj rundi”

ći samovoljno ponašati

a dan korištenja kredita. Morat će kamatu prikazati kao fiksnu kamatu u veličini koja je ugovorena na početku otplate kredita. Dužnici će moći kredite s valutnom klauzulom euro i na kunske kredite. Te tužbe moguće su već sada, jer se radi o kršenju odredbi iz Zakona o obveznim odnosima

“

Kao što na lijeku piše koje su nuspojave za vrijeme terapije, tako je trebalo upozoriti i na nuspojave koje se događaju u kriznim vremenima ako netko ima dug prikazan u švicarskim francima.”

57

tisuća ljudi u Hrvatskoj ima kredite u “švicarcima”. Na početku borbe udruge Franak bilo ih je 120.000.

“

Mnogi dužnici moraju raditi i nakon radnog vremena da bi mogli otplaćivati svoje kredite uslijed čega nemaju vremena za obitelj, društvena događanja i druge male radosti.

Nemaju vremena za kvalitetan odgoj djece.”

o u pobjedi udruge Franak

i pravi put do pobjede zima omogućila da krenu aktivnosti s prvom tužbom koja je odbačena, ali nakon toga smo pronašli pravi put za podizanje tužbe. Ima još ljudi koji su vrlo bitni i bez kojih ništa ne bi bilo moguće pokrenuti i napraviti, ali daljnje nabrajanje vjerojatno bi nekoga ostavilo pod dojmom da je i on/ona trebao biti spomenut. Stoga, neka ostane na spomenutim ljudima.

Koliko udruga Franak

ima podružnica, odnosno u kojim hrvatskim gradovima djeluje?

Udruga Franak ima 11 podružnica, to su Zagreb, Rijeka, Split, Osijek, Pula, Dubrovnik, Zadar, Vukovar, Koprivnica, Bjelovar i Čakovec. Ovdje moram spomenuti našega člana Damira Danijela Šlogara koji je vrlo aktivan u animiranju članstva i formiranju podružnica.

za kvalitetan odgoj djece. Čovjek koji živi da bi vratio dugove jest dužnički rob, u to sam uvjeren.

Država koja je svake godine sve više dužna, koja se mora iznova i iznova zaduživati da bi dugove vratila, što je drugo takva država nego država rob koja onda pokušava rezanjem radnih mjesta, plaća i prodajom svoje vrijedne imovine nakratko riješiti probleme koji nastaju zbog obveze vraćanja dospjelih dugova, a takvim načinom vođenja države ulazi se u još veće dugove i probleme.

Vjerujem da ima načina da država otvori svoja

vrata svim ljudima visokih moralnih i stručnih karakteristika, koji iza sebe imaju kreativne rezultate, koji bi mogli biti novi vjetar u leđa

Građani su svjesni da još ništa nije gotovo i da moraju biti strpljivi do krajnjeg rješenja Republike Hrvatske.

Valjalo bi istražiti i državne ugovore s bankama, možda i tamo ima elemenata za tužbe i za smanjenje državnih dugova.

Kako ste se pripremili za daljnje sudske procese?

Mi smo spremni odgovoriti na sve protuteze tuženika, jer na našoj strani su odredbe hrvatskih zakona koje su prekršene u ugovorima o kreditu s valutnom klauzulom CHF. Naš odvjetnički tim raspolaže pravnim i ekonomskim materijalima te izjavama svjedoka koji idu u prilog našim tužbenim zahtjevima odnosno presudi.

Primjer hrabosti

Što će se dogoditi u slučaju konačne pobjede odnosno konačne presude u korist udruge Franak?

U slučaju pobjede banke će morati učiniti ono što sam već objasnio, a osim toga dužnici će moći tužiti banke radi povrata preplaćenih razlika u anuitetima zbog ništetnih povećanja kamatnih stopa u većini ugovora o kreditu, a to se odnosi i na kredite s valutnom klauzulom euro i na kunske kredite.

Te tužbe moguće su već i sada, jer se radi o kršenju odredaba iz Zakona o obveznim odnosima.

Je li istih ili sličnih slučajeva bilo u Europi ili u svijetu dosad? Ili ste vi prvi takav primjer građanske solidarnosti, kompetentnosti i hrabrosti, pa i odlučnosti?

Nedavno je u Poljskoj 1.247 građana dobilo prvostupanjsku presudu u svoju korist, u Srbiji ima već 16 pojedinačno dobivenih prvostupanjskih presuda u korist građana, tamo je čak i država obuzdala banke u samovolji, u Australiji je u

Ovo je praktični primjer kako se možemo boriti protiv zla koje predstavlja neoliberalni kapitalizam jednome procesu valutna klauzula proglašena ništetnom, a zna se da u anglosaksonskom pravu presedani imaju težinu zakona, u Italiji je svojevremeno presuđeno protiv valutne klauzule u jenima, države EU imaju jako niske kamate na kredite s valutnom klauzulom CHF. Dakle, nismo mi nikakav izdvojeni primjer, samo potvrđujemo pravilo da se takvo ponašanje banaka u pravnim državama ne dopušta. Istodobno, svakako jesmo primjer solidarnosti, kompetentnosti, hrabrosti i odlučnosti, vjerojatno dosad nezabilježen u području zaštite građanskih prava.

Koji su, međutim, planovi udruge Franak vezani za bližu budućnost?

Osim što još ima puno posla na konačnom rješenju „slučaja franak“, dio stručnjaka iz udruge ima određene planove za nastavak rada kroz savjetovanje potrošača.

Javljaju li vam se građani i s kakvim komentarima nakon dobivene presude?

Uglavnom su oduševljeni, ali i svjesni da ništa još nije gotovo i da moraju biti strpljivi do krajnjeg rješenja.

10

POSLOVNI SVIJET

poslovni svijet www.regionalni.com

REGIONALNI TJEDNIK || 16. srpnja 2013., br. 478

Školama osam milijuna kuna za zamjenu rasvjete Varaždinske škole, njih 14, kojima je osnivač Varaždinska županija, primile su od Fonda za zaštitu okoliša i Županije osam milijuna i dvjesto tisuća kuna koje će biti utrošene na povećanje energetske učinkovitosti unutarnje rasvjete zamjenom postojeće rasvjete LED rasvjetom, vanjske stolarije i ugradnjom sustava dizalica topline.

Tako će se postojeća unutarnja rasvjeta

zamijeniti LED rasvjetom u dvanaest osnovnih škola, i to u Svibovcu, Ljubešćici, Novom Marofu, Martijancu, Visokom, Bisagu, Jalžabetu, Varaždinskim Toplicama, Cestici, Brezničkom Humu, Podrutama i Ludbregu.

U Prvoj gimnaziji Varaždin bit će obavljena zamjena vanjske stolarije, a u Osnovnoj školi „Ante Starčevića“ u Lepoglavi bit će ugrađen sustav dizalica topline.

Zovite nas na 042/290-777

BURZA Krajem lipnja 10.402 nezaposlenih

U evidenciji Zavoda manje ljudi zbog sezonskih poslova?

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

U Varaždinskoj županiji je krajem lipnja bilo 10.402 nezaposlenih, što je u odnosu na svibanj, kada je na varaždinskom Zavodu za zapošljavanje evidentirano 10.789 nezaposlenih, broj nezaposlenih manji za 3,6 posto, odnosno za 387 osoba. Ipak, u odnosu na lipanj 2012. godine, broj nezaposlenih veći je za 8,6 posto, odnosno 824 osobe.

Od travnja pad

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje za prvih šest mjeseci, pad broja nezaposlenih počeo je u travnju.

Krajem tog mjeseca bilo je evidentirano 11.476 nezaposlenih, a pad broja nezaposlenih nastavio se u svibnju i lipnju. S obzirom na to da su počeli sezonski poslovi, manje nezaposlenih moglo se očekivati, a vjerojatno će se tako nastaviti i tijekom ovog

Broj nezaposlenih pada od travnja kada je bilo evidentirano 11.476 nezaposlenih te idućeg mjeseca. Radi li se uistinu o trajnijem padu broja nezaposlenih vidjet će se ujesen kada sezonski poslovi završe, no nadamo se da se neće ponoviti crne brojke s početka ove godine kada je broj nezaposlenih u Varaždinskoj županiji dosegao, a u veljači čak premašio brojku od 12.000 nezaposlenih!

Najviše nezaposlenih u lipnju, čak 3.788, su osobe

koje su završile trogodišnja zanimanja te KV i VKV radnici. Puno više sreće u traženju posla nemaju ni osobe sa srednjom stručnom spremom, kojih je krajem lipnja evidentirano 2.430, kao i osobe koje su završile osnovnu školu. Čak 2.317 osoba sa

Poslodavci su u lipnju tražili čak 21 zavarivača završenom osnovnom školom evidentirano je na burzi. Čini se da ipak po pitanju zapošljavanja bolje prolaze osobe koje su završile više škole, prvi stupanj fakulteta, stručni studij, fakultete, magisterije i doktorate, kojih je ukupno krajem lipnja bilo evidentirano 991.

Traže se i sestre

Tijekom lipnja poslodavci su prijavili 390 slobodnih radnih mjesta, najv iše u prerađivačkoj industriji, a najmanje u području poslovanja nekretninama i u području umjetnosti, zabave i rekreacije. Iako je sezona građevinskih radova u punom jeku, potrebe za građevinarima u lipnju baš i nije bilo, pa su tako poslodavci u lipnju iskazali tek 19 potreba za radnicima u tom području. Tako su u mjesecu koji je iza nas najtraženiji bili komercijalni službenici! Za ovo zanimanje tražilo se čak 30 radnika, a zanimljivo je da su traženi bili i zavarivači, za koje je bilo 21 slobodno radno mjesto! Poslodavci su tražili i 16 medicinskih sestara i 13 ekonomista, a među traženim zanimanjima bili su konobari, prodavači i radnici na proizvodnoj liniji.

OBRT Vladimir Kaniški, varaždinski knjigoveža, dobitnik je nagra

Izazov mi je vrijedn vratiti u što izvornij  Majstoru je najveći izazov restauracija crkvenih knjiga i biblijskih izdanja, ali 99 posto posla svodi mu se na poslove za županijski društveni sektor Piše: VIŠNJA GOTAL visnjagotal@gmail.com

Varaždinskih obrtnika sve je manje. No, i onaj mali broj koji preostaje svjedoči o kvaliteti nekad najrazvijenije gradske djelatnosti – obrtništva. Dokaz tome je i priznanje Hrvatske obrtničke komore plaketom Zlatne ruke za 2013. godinu koju je primio Vladimir Kaniški. Varaždinski obrtnik bavi se knjigovežačkim obrtom, poslom koji bi, s obzirom na informatičko doba, uskoro mogao postati povijest.

Majstor donator

- Školovao sam se u Varaždinu za knjigovežu u Školi za učenike u privredi. Ujutro sam obavljao naukovanje u obrtničkoj radionici majstora

Majstor je česti gost seminara o zaštiti matičnih i crkvenih knjiga i ostalih djela vrijednih restauracije Škrinjarića, a poslijepodne išao na nastavu - počinje svoju priču majstor Kaniški.

Po završetku škole i naukovanja kao kvalificirani knjigoveža kratko je radio kod majstora Škrinjarića od kojeg je kasnije i kupio svoju drugu radionicu.

- U međuvremenu sam radio i u Tiskarsko-izdavačkom zavodu Zrinski. Nakon kupovine prve radionice od obrtnika Majera s dva zaposlenika, radio sam na uvezu knjiga, restauriranju starih knjiga i uvezu poslovne dokumentacije - kaže majstor Kaniški, koji voli izazove, pa mu je restauriranje vrijednih crkvenih knjiga izvorno velike vrijednosti i starih biblijskih izdanja bio najdraži dio posla tijekom 28 godina radnoga staža kao knjigoveže.

- Najveće je zadovoljstvo vratiti

knjige u izvorno stanje - kaže.

Velik dio takvog materijala je odradio besplatno, pa je stekao i ugled donatora zaslužnog za spašavanje vrijedne crkvene knjižne baštine.

Izvornost

- Možda nije najspretnija usporedba, ali to vam je kao kod automobila oldtimera pravom ljubitelju i znalcu nije cilj samo “polijepiti” zaštitu već ga pokušati što vjernije vratiti u njegovo izvorno stanje - govori majstor.

Crkvene knjige nisu jedina povijesna građa koju je majstor spašavao od propadanja, no danas je restauracija knjiga, sa sjetom govori, “gotovo pa zamrla”. - Ljudi su također voljeli da im izrađujemo fotografske albume, ali zaista se ne mogu sjetiti kad je zadnji put netko zbog toga došao u radionicu.

Uglavnom, 99 posto posla svodi se na poslove za županijski društveni sektor. Kada i oni pređu na digitalizaciju, knjigovežnice mogu zatvoriti vrata - kaže Vladimir Kaniški, koji je, osim posla kojim se bavi, pasionirani ljubitelj fotografije.

Do sada je postavljeno nekoliko njegovih izložbi fotografija, a najdraže su mu one crno-bijele.

Osim svakodnevnog posla u radionici, varaždinski obrtnik angažiran je i u Hrvatskoj obrtničkoj komori, a član je i knjigoveža i restauratora Republike Mađarske. Zbog toga često putuje u Češku i Mađarsku na edukacijske seminare o zaštiti matičnih i crkvenih knjiga kao i ostalih izdanja vrijednih restauracije.

Svake godine na naukovanju u svojoj radionici ima 8 do 10 naučnika koje uči tajnama knjigovežačkog posla te je do sada osposobio više od stotinu knjigoveža u Varaždinskoj županiji. Premda knjigoveža Kaniški puno vremena i pažnje posvećuje nauku novih majstora, pitanje je hoće li imati za koga raditi.

Vladimir Kaniški: Ljudi su voljeli da im izrađujemo fotografske albume, a

U radionici majstora Kaniškog gotovo da uopće nema narudžbi za resta

Poslovni svijet

16. srpnja 2013., br. 478 || REGIONALNI TJEDNIK

Vaba klijentima ponudila novi proizvod - štedni e-račun Vaba d.d. banka Varaždin je svojim postojećim, ali i potencijalnim klijentima odlučila ponuditi novi proizvod u segmentu internet-bankarstva – štedni eračun. Riječ je o kunskom računu za novčana sredstva koja se mogu putem internet-bankarstva (Enter Vabe) prenositi na vlastite i/ili opunomoćene kunske račune, no isto tako i na vlastite devizne račune otvorene u Vaba d.d. banci. Namijenjen je svim klijentima koji već imaju ili pak planiraju ugovoriti internet-bankarstvo te imaju višak sredstava koje bezgotovinski, odnosno

ade Zlatne ruke za 2013. godinu

no izdanje ije stanje

putem interneta mogu prenijeti na štedni e-račun. Uz ostalo, povoljnija je i kamata, iznosi 3,15 posto. Potom mogu samostalno i bez ikakvih ograničenja raspolagati sredstvima na tom računu.

Važno je napomenuti da klijenti Vaba banke koji već imaju internet-bankarstvo od sada mogu i bez dolaska u poslovnicu ugovoriti, raspolagati, odnosno obavljati uplate i isplate te zatvoriti štedni e-vaba račun, uz značajno veću kamatnu stopu od iste na štednju po viđenju standardnih računa.

novac iz eu Poduzetnici zainteresirani za programe Europske unije, ali...

Rekordna isplata Europska komisija je na račun Nacionalnog fonda u drugom polugodištu 2012. doznačila 60,6 milijuna eura. Od početka programa IPA, Hrvatskoj je na raspolaganju bilo 693 milijuna eura. Ukupno ugovorena sredstva programa IPA na kraju 2012. iznosila su 410,09 milijuna eura. Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić kaže da je za mandata ove Vlade učinkovitost korištenja novca iz pretpristupnih programa povećana s 37 na 70 posto.

- U godinu i pol iz pretpristupnih fondova odobreno je 200 milijuna eura, a u tri prethodne godine 250 milijuna eura - rekao je Grčić koji u ovoj godini očekuje rekordnu isplatu od 210 milijuna eura.

Nema kadrova za pisanje projekata za natječaje EU Piše: Ema vuković

ali se ne mogu sjetiti kad je zadnji put netko zbog toga došao

auraciju knjiga

11

Priznanje Hrvatska obrtnička komora je Vladimiru Kaniškom plaketu Zlatne ruke dodijelila za dugogodišnji predani rad u obrtništvu, očuvanje obrtničke tradicije i hrvatske povijesne baštine, doprinos obrazovanju za obrtništvo i razvoj obrtničkoga komorskog sustava. Iz Obrtničke komore Varaždinske županije navode da su Kaniškog kandidirali ne samo zbog toga što najveći dio radnog vijeka radi kao obrtnik, nego i zato što niz godina zastupa interese obrtnika na sve tri razine hrvatskog obrtničkog komorskog sustava. - Gospodin Kaniški ima više od 28 godina obrtničkog staža te je ugledan, uspješan i častan obrtnik – istaknuli su.

Europska poduzetnička mreža (EEN), IPR Helpdesk, EUREKA i Eurostars su programi EU na koje poduzetnici mogu prijaviti projekte i tražiti financijska sredstva.

Kako, u varaždinskom je HGK u srijedu objasnio Goran Zeković, voditelj EEN-a u BICRO-u, Poslovno-inovacijskoj agenciji RH.

Inovacije prolaze

- Inovacije i nove tehnologije, osobito na području informacijsko-komunikacijskih tehnologija i biotehnologije, dobro prolaze na europskom tržištu. No ne treba se ogra-

ničavati samo na ta područja, jer je dobra ideja i kvalitetan projekt ključ uspjeha za pomoć u sufinanciranju iz EU programa - rekao je Zeković.

Varaždinsku regiju istaknuo je kao posebno aktivnu i zainteresiranu za EU programe.

Varaždinska regija posebno je aktivna i zainteresirana za EU programe - Uz Grad Zagreb, Kvarner i Istru, sjeverozapadna Hrvatska je aktivna regija u kojoj je kvaliteta projekata bolja i

broj projekata prijavljenih na natječaje veći - napomenuo je Zeković.

Međutim, do novca iz EU fondova nije lako doći. Poduzetnica u tvrtki koja se bavi kožarstvom Martina Vargović Martinčić kaže da je prilično teško prijaviti se na natječaj, jer mnogi poduzetnici nemaju kadrove koji bi mogli napraviti kvalitetne prijave projekata na natječaje za EU potpore.

Seminari pomažu

- Seminari HGK pomažu nam u informiranju, a i sve nas se više okupi na takvim seminarima na kojima dobijemo osnovne informacije i na kojima saznamo kome

se dalje možemo obratiti za projekte - rekla je mlada poduzetnica.

Informativni dan na temu “Mogućnosti za poduzetnike iz EU programa” u HGK Županijskoj komori Varaždin organizirali su Ministarstvo poduzetništva i obrta, Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske – BICRO i HGK. - Kako bi poduzetnici mogli konkurirati, moraju svoje poslovanje razvijati na najbolji mogući način, truditi se da se tehnološki moderniziraju jer bez novih tehnologija i inovacija nema napretka - napomenula je Snježana Ivić-Pavlovski, nacionalni koordinator programa za konkurentnost i inovacije.

Pravna strana

Ulaskom u EU, ukinuta radna knjižica kao javni dokument Danom ulaska Hrvatske u EU ukinuta je radna knjižica kao javni dokument. Osnovna pozadina navedenog ukidanja je u tome da na jedinstvenom tržištu rada zbog uklanjanja barijera više nema mjesta za radnu knjižicu u dosadašnjem obliku. Navedeno je bilo predviđeno već Zakonom o radu iz 2009. godine, koji je stupio na snagu početkom 2010. godine.

Navedenim zakonom propisan je i način i rok vraćanja radne knjižice. Poslodavci imaju zakonski rok da svojim radnicima vrate radnu knjižicu najkasnije do dana 30. rujna 2013. godine. Prije povrata radne knjižice radniku, ovlaštena osoba poslodavca dužna je precrtati

Piše: Krešimir Jelaković mag. iur.

sve nepopunjene rubrike radne knjižice, uz potpis i pečat ovlaštene osobe. Nije potrebno precrtavati svaku rubriku posebno, već se može precrtati cijela stranica jednom kosom crtom, a da se pečat i potpis ovlaštene osobe stave samo u rubriku „bilješke“.

Poslodavac prije povrata radne knjižice radniku ne zaključuje radnu knjižicu s danom 30. lipnja 2013. godine, s obzirom na to da navedenog dana ne prestaje radni odnos radnika.

Navedeno znači da poslodavac neće u radnoj knjižici upisivati trajanje zaposlenja, već će navedene rubrike precrtati, kako je naprijed opisano. Staru radnu knjižicu zamijeniti će

elektronički zapis podataka o radniku, što znači da će se podaci koji su se do sada upisivali u radnu knjižicu voditi u elektroničkom obliku. Navedeno je regulirano zadnjim izmjenama Zakona o radu (NN 73/13), a u roku od 3 mjeseca donijet će se i novi pravilnik koji će regulirati kako će izgledati „elektronička radna knjižica“.

Radna knjižica koju je poslodavac vratio radniku i nadalje će se moći koristiti u svrhu dokazivanja podataka koji se u njoj nalaze i to u postupcima utvrđivanja prava iz mirovinskog, zdravstvenog osiguranja kao i osiguranja u slučaju nezaposlenosti.

12

Rotirka - sudnica

rotirka sudnica www.regionalni.com/ crna-kronika Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 16. srpnja 2013., br. 478

2,31

FOTOKRITIKA “Šaljem fotografiju nesavjesnog vozača koji parkira na pješačkoj stazi, pa žene s djecom u kolicima moraju hodati po vrlo prometnoj cesti i riskirati živote zbog pojedinaca koji parkiraju gdje god se sjete!”, javio je prošli tjedan Darko Omić iz Novog Marofa.

promil alkohola u krvi izmjeren je vozaču u Majerju, koji je ovotjedni rekorder. Tijekom akc ije “Alkohol” provedenoj ovog v ikenda policija je utvrdila ukupno 20 prekršaja vožnje pod utjecajem alkohola, a svi vozači isključeni su iz prometa.

AKTUALNO U Varaždinu učestale krađe bicikala koje lopovi kradu i iz središta grada

OPREZ Učestale provale!

U proteklih tjedan dana učestale su provale u kuće i stanove. Bez novca i nakita ostao je u subotu 58- godišnjak u čiji je stan u Zagrebačkoj ulici provaljeno u večernjim satima. Materijalna šteta procijenjena je na nekoliko tisuća kuna, a za počiniteljem se traga. Bez novca i nakita ostala je i 74-godišnjakinja iz Ivanečkog Naselja, a prema njezinoj izjavi, radi se o šteti od čak 10.000 kuna! Mirnu nedjelju nije imala 80-godišnjakinja iz Mažuranićeve ulice u Varaždinu. Nepoznati počinitelj otuđio joj je nekoliko tisuća kuna. (ihr)

Radio eksploziv?

Policijski službenici Policijske postaje Varaždin pretražili su temeljem naloga Županijskog suda u Varaždinu kuću kojom se koristi 56-godišnji muškarac. Prije početka pretrage navedeni im je predao jednu ručno skraćenu lovačku pušku, nekoliko lovačkih patrona te nekoliko desetaka komada vojnog streljiva, dok je pretragom pronađena jedna malokalibarska puška s optičkim ciljnikom i prigušivačem te manja količina streljiva. Protiv njega će se podnijeti kaznena prijava za kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari. (ihr)

Alarmom protiv lopova!

Prema evidenciji varaždinske policije, u prvih šest mjeseci ove godine u Varaždinu je ukradeno 188 bicikala Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Policijska postaja Varaždin u sklopu provođenja preventivnih mjera i radnji provodi program evidencije bicikala pod nazivom “registracija bicikala”.

Vlasnici bicikala mogu registrirati svoje bicikle ispunjavanjem “registracijskog lista” koji dostavljau osobno u Info-centru za prevenciju kriminaliteta koji se nalazi kod objekta Gradske tržnice u Varaždinu, a mogu ga dobiti i u operativnom dežurstvu PP Varaždin, te se registracija bicikala ne naplaćuje.

Svjetski dan bicikala obilježit će se ovog utorka, 16. srpnja, i u Varaždinu gdje će od 10 do 12 sati svi koji žele imati priliku na Franjevačkom trgu provjeriti ispravnost bicikala i doznati sve o registraciji.

Nema pravila

Trenutno je u evidenciji PU varaždinske registrirano oko 500 bicikala, a iz policije navode kako ova evidencija uvelike pomaže policijskim službenicima prilikom utvrđivanja vlasnika odbačenih ili ukradenih bicikala. Jer krađe bicikala u Varaždinu u posljednje su vrijeme uzele maha. Gotovo da nema Varaždinca koji nije ostao bez svog bicikla, bio suočen s pokušajem krađe ili čuo kako je nekome ukraden bicikl, a još pamtimo krađu bicikla iz POS naselja, gdje je kradljivac snimljen zahvaljujući videonadzoru.

Prema podacima PU varaždinske, u prvih šest mjeseci na području koje pokriva PP Varaždin evidentirano je 188 krađa bicikala, a među onima koji su u zadnje vrijeme ostali bez svog bicikla je i Varaždinka Maja. Njoj je zaključani bicikl ukraden usred bijela dana u samom središtu grada!

- Kao i uvijek, bicikl sam zaključala i ostavila u dvorištu tvrtke u kojoj radim. Kad sam išla kući, mog bicikla više nije bilo! Nisam mogla vjerovati, jer dvorište je sakriveno od pogleda i u njega ne zalazi baš svatko, a i moj bicikl bio je sasvim običan – još uvijek je šokirana

Čuvajte svoje bicikle jer u današnje vrijeme ničiji bicikl nije potpuno siguran

Nije mogla dokazati da je bicikl njezin Varaždinka Maja se prisjetila kako joj je teško bilo dokazati vlasništvo nad biciklom.

- Kad su mi ukrali bicikl, otišla sam na policiju to prijaviti, međutim, bicikl mi nije bio registriran, nisam znala serijski broj, niti sam imala račun. Da je kojim slučajem i pronađen, ne znam kako bih dokazala da je to baš moj bicikl. Stoga bih poručila svima

da bicikle registriraju i čuvaju sve papire – poručila je Maja.

Iz PU varaždinske su izvijestili da prilikom zaprimanja dojave o krađi bicikla policijski službenici uzimaju izjavu o izvršenoj krađi, a oštećeni, pod kaznenom i materijalnom odgovornošću, svojim iskazom potvrđuje vlasništvo nad ukradenim biciklom.

Maja kojoj je to, doznajemo, drugi bicikl ukraden unatrag dvije godine. Sada je kupila nov bicikl kojeg je registrirala pri PU varaždinskoj, kupila debeli lokot i - alarm.

- Čim netko dotakne moj bicikl, alarm se odmah oglasi.

Mislim da sam napravila sve mjere koje sam mogla kako bih

bicikl zaštitila, no u današnje vrijeme ne možeš biti siguran.

Mojoj poznanici su nedavno kod željezničke stanice pokušali ukrasti bicikl, ali lopovi nisu uspjeli “prerezati” lokot, kojeg su totalno svinuli, pa je morala mijenjati cijeli kotač.

Od prijateljica sam čula za pokušaje krađa bicikala u kojima su lopove vlasnici presreli kod utovarivanja bicikala u kombi - ispričala je naša sugrađanka.

No, iz policije su izvijestili kako nema saznanja da bi gradom harala skupina organiziranih kradljivaca bicikala.

- U nekoliko slučajeva u krađi bicikala zatečena je grupa osoba, no nikako se ne može govoriti o organiziranoj skupini kradljivaca bicikala – poručuju iz PU varaždinske.

OTKRIĆE Djelatnici PU varaždinske u kući 39-godišnjaka pronašli laboratorij za uzgoj indijske konoplje

Godinu dana na tavanu ilegalno uzgajao “travu” Na tavanu kuće u Varaždinu 39-godišnjak je uredio laboratorij za uzgoj indijske konoplje, u kojem je u posljednjih godinu dana triput završio ciklus proizvodnje.

Žarulje, gnojiva...

- Policijski službenici PU varaždinske pretražili su temeljem naloga Županijskog suda u Varaždinu kuću kojom se koristi 39-godišnji muškarac. Pronađena je vrećica sa zelenom biljnom materijom

nalik na drogu marihuanu ukupne težine od 34 grama, a na tavanu laboratorij za ilegalni uzgoj indijske konoplje sa svim pripadajućim dijelovima potrebnim za nadzirani rast biljaka – ventilatori, klima-uređaj, žarulje, prigušnice, transformatori, umjetna gnojiva za razvoj i održavanje biljke i cvijeta, digitalne vage, aluminijska crijeva za dovod vode i zraka, termometri, tajmer i drugo -

izvijestili su iz policije.

Policijski djelatnici tom su prigodom pronašli i 13 stabljika nalik na biljke indijske konoplje visina od 85 do 150

centimetara.

Krim-istraživanjem je utvrđena sumnja da je 39-godišnjak laboratorij izradio u posljednjih godinu dana.

- Dobivenu količinu koristio je za vlastitu konzumaciju i prodaju konzumentima s područja Varaždina. Navedeni će biti prijavljen za kaznena djela nedozvoljene proizvodnje i prometa drogama - zaključili su iz PU varaždinske. (vms)

16. srpnja 2013., br. 478 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

13

14

Mozaik

REGIONALNI TJEDNIK || 16. srpnja 2013., br. 478

mozaik www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Obavijest čitateljima

Govornik Ranko Vuković

7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Augusta Šenoe 10, Varaždin, uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

Zovite nas na broj telefona: 042/290-777.

Pratite nas na www.regionalni.com i na Facebooku.

U 7Plus Regionalnom tjedniku od 25. lipnja na strani 14. objavljen je tekst “Sjećanje na preminule borce NOB-a” u kojem je krivo naslovljeno ime govornika Marijana Šemige, koji je o tom događaju govorio prošle, 2012. godine. Ove godine govorio je Ranko Vuković,

član predsjedništva Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Varaždinske županije.

Ranko Vuković, član predsjedništva Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Varaždinske županije

LIONS CLUB NOVI MAROF

Akcija za “Sunce” i proslava 2. rođendana Na svečanom obilježavanju druge godišnjice osnutka Lions Cluba Novi Marof okupilo se 28. lipnja u Kulturnom centru “Ivan Rabuzin” više od stotinu ljudi dobra srca i humanitarnih namjera. I ovaj put je prigoda bila humanitarne prirode te su se prikupljala sredstva za Udrugu Sunce koja se brine o djeci i osobama s posebnim potrebama.

Sam događaj uveličali su brojni gosti; kolege iz drugih Lions te Rotary klubova, zatim gradonačelnik Novog Marofa Darko Hrenić i zamjenici gradonačelnika Nedeljko Matejak i Mladen Smoljanec te brojni drugi uzvanici, gosti, donatori, sponzori i prijatelji našega kluba.

Na ovom Charteru u Lions Club Novi Marof primljena su i promovirana četiri nova člana – Sandra Bosilj, Alenka Vukalović, Zoran Hegedić i Stjepan Jakopčić. Time klub kreće u novu Lions godinu s 24 člana. Promovirana je i nova predsjednica Lions Cluba Novi Marof Valentina Žugec, koja će klub voditi narednih godinu dana, odnosno u Lions godini 2013./2014.

Poseban svečani ton ovoj godišnjici dali su i učenici Srednje glazbene škole iz Varaždina – Karla Hegedić (f lauta), Viktorija Pisačić (gitara) i Elena Štrok (gitara). Nakon službenog dijela, druženje se nastavilo na terasi Kulturnog centra, gdje je bilo još nekoliko točaka; modna revija autorice Barbare Biškup (vlasnice salona vjenčanica “Barbara“ iz Remetinca) i nastup plesne skupine Izis iz Varaždina koje su praćene modernim glazbenim ritmovima izvele

petminutnu točku. Ostatak večeri protekao je uz ugodnu svirku tamburaškog benda Garestin iz Sračinca.

Tijekom cijelog druženja na terasi prodavala se i humanitarna tombola koja se kasnije pod stručnim i nadasve nadahnutim vodstvom prve predsjednice Sunčice Hrenić i izvlačila. Nagrade su bile prekrasne i bogate i svaka je tombola bila dobitna zahvaljujući doprinosu brojnih sponzora na čemu im od srca zahvaljujemo.

Prodajom karata i tombole, nakon podmirenja t roškov a orga n i zi r a nja Chartera, za udrugu Sunce osigurano je 12.000 kuna.

Naša mala novomarofska zajednica ponovno je pokazala svoje veliko srce te uz pomoć Lionsa priskočila u pomoć potrebitima. Ukazano je da bit lajonizma nije samo pomaganje drugima, nego i druženje i jačanje zajedništva, naročito u malim zajednicama kao što je naša gdje svatko svakoga poznaje i gdje smo svi na neki način povezani i upućeni jedni na druge. Lionsi bi trebali biti i jesu braća međusobno i drugima te su i ovaj put dokazali da se na njih može računati.

Lions Club Novi Marof još jednom zahvaljuje svim sponzorima, donatorima, gostima i ljudima dobre volje koji su bili dio ove humanitarne priče i koji su na bilo koji način pomogli da se ovaj humanitarni projekt ostvari. I u našim narednim akcijama trudit ćemo se da izađemo u susret potrebitim pojedincima i udrugama te ćemo i dalje biti na raspolaganju našem gradu i zajednici.

Dario Poljak, predsjednik LC Novi Marof

NAGELJ Osmaši iz 12 pograničnih škola sudjelovali u slovenskom programu

Po certifikate u Ljubljanu!

Učenici osmih razreda iz 12 osnovnih škola s hrvatske strane pograničnog područja s Republikom Slovenijom sudjelovali su u programu “Dobrodošli doma 2013.” koji je 6. srpnja na Kongresnom trgu u Ljubljani organizirao slovenski Urad za Slovence v zamejstvu in po svetu. Osmaši iz Varaždinske županije, čiji je odlazak u Ljubljanu organiziralo i financiralo Slovensko kulturno društvo “Nagelj” Varaždin, bili su u pratnji osam slovenskih profesora koji im u sklopu izvannastavnih aktivnosti predaju slovenski jezik i kulturu.

Priredbi koju su učenici osnovnih škola s područja Varaždinske županije izveli na Kongresnom trgu, a riječ je o prigodnom kolopletu pjesama i recitala, prethodio je prijam u Uradu za Slovence v zamejstvu in

po svetu gdje im je domaćin bio državni sekretar dr. Boris Jesih. U sklopu prijama osmašima su dr. Jesih i Barbara Antolić Vupora, predsjednica Vijeća slovenske nacionalne manjine Varaždinske županije i potpredsjednica SKD-a „Nagelj“ Varaždin, uručili certifikate o poznavanju slovenskog jezika te set prigodnih poklona, među ostalim i knjige slovenskih pisaca.

Za svoj nastup na Kongresnom trgu osmaši su nagrađeni pljeskom ostalih sudionika susreta „Dobrodošli doma 2013.“ te okupljenih Ljubljančana. Napomenimo da su predstavnici Urada posebnim pismom zahvalili učenicima iz Varaždinske županije na njihovom doprinosu ovogodišnjoj manifestaciji „Dobrodošli doma“.

Dva dana ranije predsjednica Vijeća

REAGIRANJE Cijela obitelj Mirjane Kovačić naporno radi na svojem OPG-u

Nikad nisam tuđu robu prodavala pod svoju!

U prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika objavljen je tekst “Zbog muljanja nestaje plac kakav poznajemo”, a zbog kojega smo moja obitelj i ja doživjeli niz neugodnosti. Pritom nam je ugrožen i posao od kojega preživljava nas desetero.

Očigledno sam ispala vrlo naivna kad sam svoje viđenje događanja oko uvođenja fiskalnih blagajni u dobroj vjeri i namjeri izrekla pod punim imenom i prezimenom. Naime, intonacija cijeloga teksta je navodna svađa između trgovaca i proizvođača, a koju ja izrijekom nigdje nisam spomenula. Ne znam i ne mogu tvrditi je li itko od mojih kolega s placa rekao takvo što, no kao što sam spomenula - ja nisam. Uostalom, to isto može

potvrditi i potpisana novinarka. Budući da sam odmah po objavi teksta reagirala i razgovarala s gospođom, ista mi je rekla da se rijetko tko nakon svoje izjave želio predstaviti imenom i prezimenom. Tako

Izjava tjedna

Dosta ljudi je od mene tražilo protekciju za legalizaciju, ali da dođu što kasnije na red, jer će kasnije trebati i platiti.”

Predrag Štromar, varaždinski župan

slovenske nacionalne manjine sudjelovala je u radu slovenskog parlamenta, upoznavši parlamentarce s iskustvima u provedbi projekta učenja slovenskog jezika u školama Varaždinske županije, kao primjera dobre prakse u očuvanju slovenskog nacionalnog identiteta. U nastavku sjednice Parlamenta Barbara Antolić Vupora podnijela je referat o aspektima međudržavne suradnje Hrvatske i Slovenije, naglasivši kako je manjinska komponenta u projektima te suradnje premalo apostrofirana zbog čega su pripadnici nacionalnih manjina u obje države zakinuti za vrlo značajna sredstva koja im stoje na raspolaganju u fondovima EU. Slovensko kulturno društvo “Nagelj” Varaždin

je “ispalo” da su svi komentari samo moji što, ponavljam, nije istina.

Nikada nisam pokušavala prodati tuđu robu pod svoju te time obmanuti svoje vjerne mušterije, koje uostalom to i same mogu potvrditi. Uvijek napomenem koja je roba iz mojeg OPG-a, a koja od drugog proizvođača – također iz OPG-a.

Logično je da prvo želim istaknuti svoj proizvod, jer cijela se moja obitelj tijekom cijele godine (osim, naravno, zimi) itekako naradi da bismo proizveli što veću količinu od čije prodaje na koncu preživljavamo. U konačnici, sva roba uz cijenu ima istaknutu i deklaraciju o njezinu podrijetlu.

Mirjana Kovačić

KLUB VIJEĆNIKA DC–HSLS–HDZ–HSS traže sazivanje Općinskog vijeća Sračinec

Učenicima 1. i 2. razreda po 300 kn za knjige Klub vijećnika DC–HSLS–HDZ–HSS zatražio je sazivanje Općinskog vijeća Sračinec u mjesecu srpnju. Vijećnici kluba predložili su da Općinsko vijeće raspravi materijale i donese sljedeće odluke: program rada Općinskog vijeća u periodu srpanj – prosinac 2013., dovršavanje postupka izbora – imenovanja odbora i komisija Općinskog vijeća, donošenje odluke o pomoći učenicima prvog i drugog

razreda osnovne škole u iznosu 300 kuna za kupnju udžbenika i bilježnica, za što je potrebno i donijeti rebalans proračuna, da se Općinsko vijeće informira o radu mjesnih odbora Sračinec i Svibovec, informacija o formiranju kluba vijećnika DC – HSLS – HDZ – HSS, potrebama pomoći od strane općine za rad kluba – prostorije, stručna pomoć od stručnih službi općine, način komuniciranja između kluba i tijela

općine i slično. Čelništvo Općine Sračinec može dopuniti dnevni red Općinskog vijeća. Općinsko vijeće Sračinec, u kojem većinu ima koalicija HNS–SDP–HSU, odbila je prijedlog oporbe da se smanji komunalni doprinos za stambene objekte na 5 kuna/m3, tako da je ostao u visini 12 kuna/m3. (...) Oporba ne vidi razlog tako skupog plaćanja troškova legalizacije.

Stanko Friščić

16. srpnja 2013., br. 478 || REGIONALNI TJEDNIK

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete odmah postati dio našeg uspješnog tima!

Novim članovima našeg tima nudimo :

• dobra i redovita primanja i stimulacije • stručnu obuku i stručno usavršavanje, te mogućnost napredovanja u karijeri • rad u okruženju u kojem možete pokazati Vaše sposobnosti (samoinicijativu, odgovornost i kreativnost) • svestrane i odgovorne zadatke u međunarodnom i dinamičnom okruženju

Od svih kandidata očekujemo :

• visok stupanj savjesnosti i predanosti poslu • organiziranost, komunikativnost, timski rad • sistematičnost i analitičnost

SURADNIK U NABAVI (m/ž) Vaši zadaci: • zaprimanje internih naloga za narudžbe • kontakti sa dobavljačima, prikupljanje i analiza ponuda, pregovori s dobavljačima • kontrola I kompletiranje računa i otpremnica, knjiženje računa • praćenje zaliha, koordinacija sa ostalim odjelima poduzeća • izrada tabela i izvješća

Vaše kvalifikacije: • SSS ekonomskog ili tehničkog usmjerenja • Prednosti imaju kandidati koji pored iskustva u komercijali imaju i širi spektar tehničkih znanja odnosno praktičnih iskustava • Radno iskustvo na sličnim poslovima u trajanju od 2 godine • Odlično poznavanje rada u Excelu i ostalim MS Office aplikacijama, općenito informatička pismenost • Odlično poznavanje njemačkog jezika, fluentno u usmenoj I pismenoj komunikaciji • Prednost poznavanje dodatno engleskog jezika u usmenoj i pismenoj komunikaciji • Organiziranost, upornost, pedantnost, komunikativnost Molbe koje ne zadovoljavaju uvjete natječaja nećemo razmatrati.

Molbu sa životopisom, svjedodžbom o završenom obrazovanju, najkasnije 10 dana nakon objave oglasa, dostaviti na adresu Gospodarska 12, 42202 Trnovec Bartolovečki ili na email: posao@boxmark.com Za dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na tel: 042/404-692 ili 042/404-695.

Oglasi

15

16

ŽIVOT

REGIONALNI TJEDNIK || 16. srpnja 2013., br. 478

VAŠE LJETNE FOTKE

REPORTAŽA Varaždinska kupališta - Aquacitiy i Cirkovečka

Varna, Crno more

Jadrija

Aquacity

Varaždin

Ni na moru, ni s nogama u lavoru  “Super da nema cura. Barem je mir”, kaže Ivan na Cirkovečkoj dok uživa s dečkima Piše: VIŠNJA GOTAL visnjagotal@gmail.com

Nika Rogoznica

Bez obzira na sve primjedbe oko čistoće vode, nepokošene trave ili izostanka spasilaca, na Aquacityju kupača niti usred tjedna ne fali. Prema slobodnoj procjeni, u vrijeme našeg boravka prošlog utorka bilo ih je nekoliko stotina. Inače, u vrijeme dok je Aquacity bio poželjna ljetna destinacija, dnevno se skupljalo i do nekoliko tisuća ljudi.

Umijeće snalaženja

Krk

Šaljite nam fotografije!

Bilo da se kupate u moru ili kod kuće brčkate u lavoru, podijelite s nama doživljaje s ljetovanja.

Svoje ljetne fotografije šaljite nam na e-mail urednistvo@regionalni.com

- Nema mo novaca za more i gotovo svaki dan smo ovdje - kaže Marina koja je za jednogodišnju kćer Elenu, njezinu tri godine stariju sestru i nećakinju, uz obalu napravila pravi ljetni dnevni boravak.

- Elena se ne kupa, bojim se nečistoće vode i izostanka spasitelja. Ova je godina što se svega tiče najgora do sada - priča Marina budno nadgledajući svoje cure.

Do dva sata poslijepodne plaža je pusta. Tek tada počinju se polako prikupljati prvi posjetitelji da bi vrhunac posjeta bio između 16 i 17 sati. Zbog toga se i restoran, iako službeno u deset ujutro, zapravo otvara tek u pet sati poslijepodne.

Terasa radi cijeli dan.

No za našeg dvosatnog boravka konobar je prodao nekoliko piva i pokoji sladoled. - Vrijeme nas baš nije mazilo, zadnja tri vikenda padala je kiša, ali prognostičari najavljuju ljepše vrijeme. Samo se nadamo da su pogodili. Inače, od radnih dana ništa niti ne očekujemo - govori konobar kojega smo zatekli u tek

Aquacity

otvorenom restoranu.

Zato privatan bar iz kojega trešti glasna glazba radi cijeli dan i izgleda kao da mu ne fali gostiju.

No da bi privukao kupače, gazda se domislio postaviti i ogromne napuhane instalacije po kojima se djeca mogu penjati i spuštati, skakati...

Marko Kesteli, vlasnik bara koji sveukupno ima u zakupu oko trećinu zemljišta na kupalištu, čudi se pričama o njegovoj zapuštenosti.

- Jel’ ovo vama djeluje zapušteno? - pita nas pokazujući uredno pokošen i čist travnjak.

Sunčanje, tuš i doma

Ruku na srce, Kesteli ima pravo o samoj plaži, ali u vodu radije, čak niti na plus 35 koliko je bila temperatura zraka u vrijeme našeg posjeta, ne bismo. Kao niti Marina i Nikolina.

- Voda izgleda grozno.

Dolazimo “uhvatiti” samo malo boje prije mora. Za prvu silu je dobro – sunčanje, tuš i doma - rekle su nam.

Dodaju da su se do prije dvije godine kupale, kad je

Cirkovečka

na Aquacityju bila i plava zastava. - Sada je sve puno mulja jer po plićaku nije kao do sada nasipan šoder - pokazuju.

Druge dvije tinejdžerke, Mateja i Ivana, sjede u hladu i igraju jumb. - Dolazimo zbog društva, a ne zbog kupanja - kažu cure.

Neku večer su ostale i na Grande partyju na kojemu

Kupači u strahu zbog nečistoće vode i izostanka spasitelja, a na Cirkovečkoj “mir Božji” se skupilo gotovo desetak tisuća ljudi. Vedran, koji je također bio ondje, veli da je tek nakon tuluma prvi put odlučio doći i po danu kako bi, uz ostalih petnaestak volontera pomogao oko čišćenja plaže nakon partyja.

- Varaždinaca nema uopće. Varaždinci, gdje ste?

- pita Vedran. Nakon još jednog prošetanog kruga,

pronašli smo jednog Varaždinca, Zvonka (75). - Pitaj Boga od kada dolazim ovdje, ali ova je godina najgora što se čistoće vode tiče. Vrijeme uglavnom provodim u hladu - doznali smo.

Roštiljaju

Oni koji ne vole gužvu prijašnjih su godina obično radije birali divlje kupalište, Cirkovečku na Dravi. Osim ribiča na svakom koraku, tek nakon pola sata hoda uz obalu čiste rijeke, naišli smo na grupu kupača.

Dva Ivana, Marko, Mihael i Zoran uživali su u čistoći rijeke, puštajući si glazbu po ukusu i roštiljajući.

- Tu je sto puta ljepše nego na Aquacityju. Tamo ne smiješ ništa. Ovdje imamo svoj mir, roštiljamo, voda je topla i čista. Proteklih je godina dolazilo jako puno ljudi, a zadnje tri godine nema nikoga. Super - slažu se dečki. Na pitanje ne nedostaje li im ipak barem pogled na cure, jedan od Ivana odgovara: “Cure se radije zabavljaju u klimatiziranim prostorima dućana.

Fala Bogu. Barem je mir!”.

16. srpnja 2013., br. 478 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLAS

17

18

KULTURNI OBZOR

REGIONALNI TJEDNIK || 16. srpnja 2013., br. 478

kulturni obzor

Projekt čišćenja knjiga u Biskupijskoj knjižnici U Biskupijskoj knjižnici Varaždin u tijeku je akcija čišćenja starih i vrijednih knjiga u posjedu Knjižnice. Čišćenje obavljaju volonteri s područja Varaždinske biskupije do 19. srpnja (8.00 - 12.00 h). Cilj akcije je očistiti staru i vrijednu građu, popisati je i ispravno smjestiti kako bi se zaustavilo njezino daljnje raspadanje te dobio uvid o kakvoj je građi konkretno riječ, jer ona do sada nije obrađena. Riječ je prvenstveno o biblioteci Čazmansko-varaždinskog kaptola, koja

www.regionalni.com/kultura Zovite nas na 042/290-777

je pohranjena u Biskupijskoj knjižnici, a sadrži i primjerke djela iz 16. st., monografija, ali i serijskih publikacija. Na temelju dosadašnjeg rada, najstarije pronađeno djelo je Zagrebački misal iz 1511., kao jedan od 10-ak sačuvanih primjeraka u Republici Hrvatskoj. Misal će, uz mnoge druge zanimljive i vrijedne, raritetne naslove, biti predmetom suradnje s drugim mjerodavnim institucijama, kao što su konzervatorski i restauratorski zavodi te Ministarstvo kulture.

ZAGREB Upriličeno druženje povodom 120. godišnjice rođenja Miroslava Krleže

ŠTO ČITATI Jo Nesbø, Žohari, prev. s njem. Dalibor Joler, Profil, Zagreb, rujan 2012.

Jedina loša st var oko Nesbøvih romana o Harryju Holeu je ta što su naši nakladnici (a dva su, Znanje i Profil) pomrsili izvorni redoslijed njihovih objava. Tako smo prvo dobili treći roman iz serije, pa četvrti, peti, šesti i sedmi, pa prvi i drugi, pa nedavno i osmi („Snjegović“, koji mi je još jedini preostao da ga pročitam), a što bi hrvatske čitatelje, ponešto ipak nenavikle da prate Nesbøa u norveškom originalu, moglo zbuniti, pa i s razlogom uzrujati. „Žohari“ su drugi roman o Holeu, i dobri su, čak i iznenađujuće dobri, bolji od „Šišmiša“, „Nemeze“ i „Đavolje zvijezde“.

U ovoj Holeovoj tajlandskoj pustolovini, u kojoj se razotkriva dramatična tema pedofilije, nema još onoga velikoga autorskoga pripovjedačkog zamaha i faustovskih moralnih implikacija kakve nalazimo u „Crvendaću“ i „Spasitelju“, ali ima svega onoga zbog čega je Jo Nesbø nedvojbeno najbolji pisac trilera današnjice: višeslojni likovi, živopisne lokacije, neobični zapleti, mračna (ovaj put i vlažna) „noireovska“ atmosfera, prirodni dijalozi, uvjerljivi odnosi i, prije svega, majstorsko pripovijedanje koje „ide kao nož kroz putar“. Za razliku od većine suvremenih angloameričkih i mnogih drugih autora koji svoje krimiće sve češće pišu priučeno, kao solidni početnici koji, slijedeći upute iz priručnika, možda znaju spremiti dobro, ali pomalo bezukusno jelo, Nesbø je prirodni talent, bogomdani „masterchef“ koji će vam s lakoćom skuhati pravu književnu poslasticu. To je ta fina razlika između onih koji samo misle da znaju što je prava književnost i onih koji pravu književnost pišu, i to na očaravajući način. denis.pericic@vz.htnet.hr

Na Krležinom doručku

 Krležini djed i baka bili su Varaždinci. Krležin djed bio je po zanimanju zidar i velik broja kuća u središtu Varaždina sazidala je upravo njegova ruka Piše: GORDANA IGREC Snimio: OGNJEN KARABEGOVIĆ

ostavljao napojnice u visini cijene svojeg ručka. Uvijek je pokazivao veliku obzirnost prema malom, običnom čov jeku i prema mladim ljudima - kazao je Velimir Visković.

Za to vrijeme dok se leksikograf Visković sa sjetom prisjećao Krleže, društvo oko prostrtih stolova sladilo se delicijama poput kiflica s makom, muffina od čokolade ili eklera uz čaj, kavu ili voćni sok.

Da je Krleža volio pojesti dobru domaću kokošju juhu s domaćim rezancima, ali i čušpajz od kelja s faširancima, pa i pire-krumpir ili pohani mozak s krumpirsalatom, to je gotovo svima poznata činjenica. No što je Krleža volio doručkovati?

Odgovor na to pitanje dobili smo na Krležinom doručku koji je upriličen u nedjelju 7. srpnja na dan Krležinog rođenja, na otvorenoj terasi ispred vile - Muzeja Miroslava i Bele Krleže - na Gvozdu 23 u Zagrebu, u sklopu odražavanja 2. Krležinih dana.

Krleža - Varaždin

120. rođendan

Na Krležinom doručku u ranim jutarnjim satima, u Krležinoj vili, u kojoj su on i njegova supruga, slavna dramska umjetnica Bela Krleža, boravili od 1952. godine sve do Beline odnosno Krležine smrti 1981. godine, našlo se šaroliko društvo.

Počevši od gradonačelnika Zagreba Milana Bandića do ravnatelja i organizatora 2.

Krležinih dana, dramskog umjetnika Gorana Matovića, od leksikografa i književnoga kritičara Velimira Viskovića, pa do scenografkinje i kostimograf kinje Latice Ivanišević, čiji su kućni prijatelji bili Miroslav i Bela Krleža, te mladog dramskog umjetnika Ivice Gunjače. Okupilo se na doručku i poveće, vrlo veselo društvo mladih koji su se u rane jutarnje sate

Na Krležinom doručku prisustvovao je i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić

vraćali s noćnih tuluma, pa su navratili na Krležin Gvozd.

Prisust vovali su i mnogi Zagrepčani. Obraćajući se i pozdravljajući sve nazočne,

U projekt uključen i varaždinski HNK predstavom Tri kavaljera frajle Melanije gradonačelnik Zagreba Milan Bandić tom je prigodom istaknuo kako “Njemačka ima Goethea, Velika Britanija Shakespearea, a Hrvatska Krležu”. Kako je upravo u tom trenu počela padati kiša i pri-

Servis koji je ‘30-ih Bela Krleža poklonila baki Latice Ivanišević

jetila pokvariti slavljeničko, rođendansko raspoloženje, Bandić je u svojem stilu dodao kako “i kiša blagoslivlja Krležin rođendan”.

- Krleža je uvijek bio oso-

bito nježan i kavalir staroga kova. A da ne govorim da je svoju plaću za Božić uvijek podijelio s portirima i čistačicama, a na mjestima gdje je znao ručati konobarima je

– Ideja Festivala Miroslav Krleža je ideja povezivanja svih potencijala naše kulture, pa sam u ovaj projekt uključio i Mađare, i Srbe, i Slovence, a naravno i sve umjetnike koji se bave Krležom i s kojima sam bio oko tog koncepta u kontaktu. Uključio se i HNK iz Varaždina koji je zdušno podržao projekt – kazao je tom prigodom ravnatelj i organizator 2. Krležinih dana, dramski umjetnik Goran Matović te nas podsjetio kako je “Krležin otac iz Varaždina pješice došao u Zagreb i ovdje započeo svoj život, a Krleža se rodio u Zagrebu u Radićevoj 7, dok su Krležini djed i baka isto bili Varaždinci. Krležin djed bio je po zanimanju zidar i velik broja kuća u središtu Varaždina sazidala je upravo njegova ruka.”

- Ja želim da i sljedeće godine napravimo povezivanje Varaždina i Zagreba u nekom drugom projektu i s drugim konceptom – naglasio je Matović.

„Jesi sad naš’o da kosiš…!“

Denis PERIČIĆ mr. sc.

Prošlog ponedjeljka oko 7 sati probudila me strašna buka i opet sam pomislio da je počeo nekakvi rat. Kadli, prepoznah u mah, kako reče Dante, pakleni zvuk – kosilica!

Lijepo je što su nam nadležni dali pokositi travu na javnim zelenim površinama oko zgrada, a hvala i koscima koje su poslali obave tu zadaću.

Ali mora li to biti baš u 7 ujutro?!

Dobro, reći ćete, pa sav normalan svijet već ide na posao u 7 ujutro, a mnogi tada već i rade. Ali neki rade

i noću. Neki uopće ne rade, jer su nezaposleni. Neki su umirovljenici.

Neki su bolesni. Neki su mala djeca.

Neki su klinci koji su na ljetnim praznicima i žele malo duže spavati. Neki su na godišnjem odmoru, i nemaju novaca za more, i samo žele malo duže spavati! Nekima je baš tada bio prvi dan dugo žuđenog godišnjeg odmora, i samo su željeli malo duže spavati!

Ne znam zašto se to moralo raditi u 7 ujutro. Možda je samo taj dan

mogla doći ekipa specijalista kosaca iz Zagreba. Ili iz inozemstva. Pa su imali samo taj slobodan termin.

Možda je mjesečev sjetveni kalendar pokazao da se baš ta trava najbolje kosi taj dan u 7 ujutro. Možda su čak i astrološke konstelacije ukazivale na to. Možda su se oni mali psići, kakvih je sve više po zgradama, žalili da je trava viša od njih i da se hitno mora skresati. Možda se kakva mačka izgubila u toj strašnoj džungli, pa ju je hitno valjalo pronaći. Tko zna…

Nedokučivi su putovi košnje!

Sjećam se, ranih devedesetih, moj prijatelj je isto u 7 sati ujutro išao kositi, kad li je začuo glas susjeda jugooficira: „Žuti, jesi sad naš’o da kosiš, j… te tvoj Franjo Tuđman!“ Niti je moj prijatelj bio teški tuđmanovac, niti njegov susjed radikalni četnik, ali mislim da je poanta ove priče jasna: čak i nemili susjedi imaju ljudsko pravo na zaštitu od zvuka kosilice usred ljeta u vražjih 7 ujutro!

Kulturni obzor

16. srpnja 2013., br. 478 || REGIONALNI TJEDNIK

19

Varaždinski folklorni ansambl ide u Francusku: plešu u zakrpama, ali ne daju se Varaždinski folklorni ansambl priprema se za veliku turneju po Francuskoj - nastupat će na dva festivala u okolici Bordeauxa, te će tako prezentirati hrvatsku kulturu, umjetnost i običaje, a time i grad Varaždin. I dok se, s jedne strane, vesele tom uspjehu, s druge strane su zabrinuti jer, kad se vrate, čekaju ih isti problemi koji ih i sada muče.

Naime, Varaždinski folklorni ansambl

vježba u prostorijama u Aninoj ulici 11, u zgradi tvrtke Zagorje-Tehnobeton, iz koje će se možda morati iseliti.

- Ovdje smo već 15 godina i možda će doći do prenamjene prostora. Mnogi KUD-ovi su se ugasili upravo zbog problema s prostorom. No još teži problem je to što je naš rad obezvrijeđen ili ljudi ne razumiju ovo čime se bavimo - kaže Pjerino Hrvaćanin, voditelj

ansambla koji je u inozemstvu izuzetno cijenjen. Put na turneju u Francusku stoji 300.000 kuna, a činjenica da će im organizatori platiti troškove, smatraju svojevrsnim priznanjem. - Sigurno nam nitko ne bi poklonio pažnju ako ne radimo dobro - ističe voditelj VFA-a, folklornog društva koje mjesečno od Grada Varaždina dobiva 2.500 kn, no to nije dovoljno za pokrivanje svih

troškova, ističu. - Plešemo u zakrpama, nemamo za nove žice na instrumentima... - požalili su se u VFA-u. Ipak, i u ne tako idealnim uvjetima, nastavljaju optimistično. Ovo je obljetnička godina za VFA, jer će 6. prosinca proslaviti jubilarnih 15 godina rada. Bazirani su uglavnom na inozemne festivale i u zadnjih 15 godina bili su na čak 88 festivala!

PROJEKT Digitalizacija nezavisnih kina

Varaždinsko kino čeka drugu priliku Piše: EMA VUKOVIĆ

Nino Pavleković, Nikša Eldan i Filip Eldan u Peklu: izvedba mladih glumaca oduševila je mnoge stručnjake

USPJEH Mladi Varaždinci završili Glumu i lutkarstvo na osječkoj Akademiji

Filip i Nikša Eldan briljirali Prvi hrvatski glumci blizanci na završnom su ispitu izveli kajkavsku dramu “Pekel na Zemli” Denisa Peričića i već su pozvani na više međunarodnih festivala Prvi hrvatski glumci blizanci svoj su umjetnički status potvrdili i akademskom titulom! Mladi Varaždinci Filip i Nikša Eldan završili su dodiplomski studij Glume i lutkarstva na Odjelu za kazališnu umjetnost Umjetničke akademije u Osijeku.

Praizvedba

Zanimljivo je da su na završnom ispitu Filip i Nikša Eldan, zajedno s kolegom Ninom Pavlekovićem iz Ivanić-Grada, postali prvostupnici izvevši kajkavsku dramu Pekel na Zemli varaždinskog pisca Denisa Peričića, inače i kolumnista našeg lista.

Tako je ta drama, za koju je Peričić dobio državnu nagradu „Marin Držić“ za 1998. godinu, nakon punih 15 godina doživjela svoju scensku praizvedbu (dosad je ostvarena samo radijska verzija na Hrvatskom radiju), a mladenačka studentska izvedba Pekla itekako je ugodno iznenadila i samog autora.

Naime, Pekel je pisan kao višesatni scenski spektakl za tridesetak likova, ali braća Eldan i kolega im Nino su u samo četrdeset minuta odigrali sve likove,

„Demonske“ okolnosti Drama Pekel na Zemli, kroz kombinaciju suza i smijeha, komedije i horora, govori o borbi Dobra i Zla, personificiranim u likovima župnika Mihalja Mendušića i sâmog Lucifera. U tom je kontekstu zanimljivo da je završna izvedba na Umjetničkoj akademiji u Osijeku bila umalo otkazana zbog gotovo demonskih okolnosti. Iako najavljena za 18 sati, postala je krajnje upitna kada se ispostavilo da je netko ukrao kable te stoga nekoliko sati nije bilo struje, pa je predstava – na inzistiranje samih glumaca – ipak odigrana, nakon što su kvarovi sanirani, i to, sasvim slučajno, sa simboličnim, „prigodnim“ početkom u 5 minuta prije ponoći. No ni to nije omelo Nikšu i Filipa Eldana te Ninu Pavlekovića da suvereno, poput pravih profesionalaca, svoje „uloge života“ odigraju na način koji im je priskrbio isključivo superlative.

a predviđene efekte dočarali sa samo nekoliko rekvizita – s malim svjetiljkama, bočicama vode i komadom papira. Još zanimljivije: to je lutkarska predstava bez ijedne lutke!

Gospoda Glembajevi

To pomicanje granica, taj koncept (i fizički vrlo zahtjevnog) teatra, to intenzivno pronalaženje inventivnih scenskih rješenja i upravo silovit glumački angažman, znale su prepoznati i njihove mentorice, profesorica Ljudmila Fedorova (iz Rusije) i asistentica

Tamara Kučinović. Sva trojica dobila su ocjenu 5.

Taj su uspjeh ponovili i na ispitu iz glume, u izvedbi Shakespearovog Sna Ivanjske noći, pod nazivom Snoviđenje u noć ivanjsku, u adaptaciji i pod mentorstvom profesora Bore Stjepanovića.

Sve petice nisu izostale ni na ispitu iz govora, pod mentorstvom prof. Tatjane Bertok-Zupković, gdje je Filip Eldan „odradio“ Krležinog Križovca, Nikša Leonea, a Nino Pavleković staroga Glembaya! Nije to baš mala stvar, glumiti te

Glembayeve na autentičan način, osobito ako imate 22 godine…

U prvim izjavama braća Eldan nisu dvojila: zahvalili su, prije svega, svojim roditeljima, koji su im, kao i bake i djedovi, zarana usadili ljubav prema umjetnosti; prvo prema glazbi, a potom i prema kazalištu.

Filip i Nikša, naime, potječu iz poznate varaždinske umjetničko-prosvjetne obitelji.

Već su na PIF-u!

Izvedba Pekla na Zemli doslovce je oduševila mnoge stručnjake koji su bili nazočni na završnoj izvedbi.

Tako su Nikša i Filip Eldan i glumački im partner Nino Pavleković odmah pozvani da Pekel izvedu na festivalu “Lutkarska rapsodija” u Karlovcu, što su već i učinili, 5. srpnja!

Ali to nije sve: već su, naime, potvrđeni pozivi na međunarodne festivale u Mariboru i Bugojnu te – povrh svega – na zagrebački PIF, koji već desetljećima slovi kao jedan od najvažnijih međunarodnih festivala lutkarskog kazališta u Europi i svijetu.

A sve je to, očito, samo početak!

Varaždinsko kino Galerija nije se našlo na popisu kina koja će biti digitalizirana, pretpostavlja se, do kraja godine.

- Kino Galerija nije se ni moglo prijaviti na digitalizaciju jer nije imalo dovoljno dugu povijest, a nije moglo ni kino Gaj jer nije imalo budućnosti, no veselimo se mogućnosti da će biti raspisan još jedan natječaj koji će omogućiti digitalizaciju još 7 do 8 kinodvorana – objašnjava Sandra Malenica, voditeljica filmsko-kreativnog studija VANIMA.

Promocija art-kina

Proces digitalizacije, koji je krenuo 15. srpnja, donosi podizanje kvalitete slike i zvuka, bržu i jeftiniju cirkulaciju filmova te usklađivanje tehničkih standarda.

Ravnatelj Centra za kulturu

Čakovec Ladislav Varga nada se kako će novom tehnikom u ponudi biti bolji i raznovrsniji program.

- Digitalizacija kina jako je dobar korak, jer će se time ponovno promovirati artkino, koje je amerikanizacija stavila u drugi plan i dovela do toga da u kinima sve tutnji od akcije – kaže Josip Nakić Alfirević, ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Koprivnica. Jasminka Pervan, ravnateljica Doma kulture grada Preloga, od digitalizacije očekuje najbolje te se nada kako će publika nezavisnih kina u budućnosti biti brojnija.

Hrvatski audio-vizualni centar i Ministarstvo kulture uz podršku gradskih samouprava pokrenuli su projekt digitalizacije nezavisnih kinoprikazivača te su u Muzeju Mimara u Zagrebu 8. srpnja potpisali ugovor o digitalizaciji s 27 gradova te šest filmskih festivala.

U mreži art-kina Kino Galerija postalo je članicom internacionalne mreže art-kina CICAE (International Confederation of Art Cinemas). Članstvom u neprofitnoj organizaciji CICAE, osnovanoj 1955. godine, varaždinskom kinu nudi se mogućnost međunarodne suradnje, um režava nja s osta l im članovima organizacije te stručno usavršavanje. Ciljevi CICAE su poticanje distribucije kvalitetnih filmova iz svih zemalja, u svim zemljama, a sve kako bi se povećao broj publike i poticala proizvodnja. U petak 12. srpnja bilo je godinu dana od potpisivanja četverogodišnjeg ugovora,

između Filmsko-kreativnog studija VANIMA i Pučkog otvorenog učilišta Varaždin, koji se odnosi na kori-

Kroz kino Galerija dosad prošlo oko 7 tisuća ljudi štenje prostora bivšeg kina Gaj - sada kina Galerija - u svrhu razvijanja audiovizualne djelatnosti. Od 27. listopada, kada je otvoreno kino Galerija, koje radi sa starim 35-milimetarskim projektorom iz 1962. godine, njime je prošlo oko 7 tisuća ljudi te je održano više od 100 projekcija i događaja.

20

OGLAS

REGIONALNI TJEDNIK || 16. srpnja 2013., br. 478

16. srpnja 2013., br. 478 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLAS

21

22

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 16. srpnja 2013., br. 478

Sekirnik i Jambrović na SP-u

sport

U ukrajinskom Donetsku održano je Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore i juniorke, a Hrvatsku su predstavljale i dvije atletičarke AK Slobode. Vlatka Sekirnik plasirala se u polufinale te je u utrci na 100 metara s preponama poboljšala svoj osobni rekord i utrku završila na 14. mjestu s rezultatom 13.85. Mateja Jambrović nije ušla u polufinale na kvalifikacijama u utrci na 200 metara, ona je na Svjetskom prvenstvu za mlađe juniore i juniorke istrčala svoj osobni rekord. Utrku je, naime, završila s rezultatom 24,68 i to na 24. mjestu u ukupnom poretku. U istoj je disciplini na kvalifikacijama Vlatka Sekirnik bila 52. s rezultatom 26,06.

www.regionalni.com/sport Zovite nas na 042/290-777

KAJAK I KANU Rožmarić, Hiržin, Kukec i Fadiga nastupili na juniorskom SP-u

Tomo Paun, trener Odbojkaškog k l u b a Va r a ž d i n Volley bio je protekli tjedan predavač na Odbojkaškom kampu Odžak 2013. u susjednoj BiH. Nakon pet dana rada s najperspektivnijim mladim odbojkašima i odbojkašicama u Federaciji BiH, omladinski kamp je zatvoren uz ocjene stručnjaka da je bio vrlo koristan.

Stručni tim i suradnici radili su s pedesetak polaznika na tehničko-taktičkom planu, usavršavanju i stjecanju novih vještina, a dali su i ocjenu svih polaznika i smjernice za njihovo napredovanje.

20.

srpnja će početi Ljetni bowling kamp u Lumini centru, u Stadium Bowlingu, a trajat će do 28. srpnja.

U sklopu kampa organizirana je besplatna škola kuglanja za djecu od 8 do 14 godina. Termini su radnim danom od 17 do 18 sati a viknedom od 11 do 12 sati.

Oprema je osigurana.

Sve informacije na 658792.

Važna iskustva nove generacije kajakaša Natjecanja u juniorskoj konkurenciji nastavljaju se već ovu srijedu kada počinju natjecanja na Svjetskom prvenstvu u kajak kanu slalomu Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Članovi varaždinskog Kajak kanu kluba Varteks David Rožmarić, Antonio Hiržin, Damian Kukec i Mia Fadiga nastupili su u sastavu hrvatske “divljevodaške” reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u kajak kanu spustu i sprintu za juniore koje se održalo u

U ekipnom dijelu natjecanja u klasičnom spustu Varaždinci su zauzeli 7. mjesto mjestu Lofer u Austriji.

Program

Prvenstvo je počelo pojedinačnim natjecanjem u klasičnom spustu na stazi dužine 3,5 kilometara. U kajaku jednosjedu najbolji rezultat ostvario je Damian Kukec koji se plasirao na 26. mjesto, Antonio Hiržin zauzeo je 31. mjesto, a David Rožmarić je natjecanje završio na 34. mjestu. U konkurenciji juniorki u kajaku jednosjedu Mia Fadiga plasirala se na 21. mjesto.

Drugi dan prvenstva održana su ekipna natjecanja u klasičnom spustu, u kojem je ekipa kajaka jednosjeda

David Rožmarić u kajaku jednosjedu na natjecanje u sprintu u austrijskom Loferu u sklopu Svjetskog prvenstva na divljim vodama

u sastavu Antonio Hiržin, David Rožmarić i Damian Kukec zauzela 7. mjesto, a isti rezultat su ostvarili i dan kasnije kada su na programu bile ekipne vožnje u sprintu na stazi dužine 300 metara.

Natjecanje je završilo pojedinačnim natjecanjem u sprintu u kojima je najbolji rezultat ostvario David Rožmarić plasiravši se na 26. mjesto ispred Damiana Kukeca na 27. mjestu, dok je Antonio Hiržin

zauzeo 30. mjesto, a u konkurenciji juniorki Mia Fadiga plasirala se na 23. mjesto.

Natjecanja u juniorskoj konkurenciji nastavljaju se već u ovu srijedu kada počinju natjecanja na Svjetskom prvenstvu u kajak kanu slalomu koja će se održati u mjestu Liptovsky Mikulaš u Slovačkoj. U sastavu reprezentacije Republike Hrvatske nastupit će i Damian Kukec u konkurenciji kajaka jednosjeda.

U zaleđu

GRADSKA SPORTSKA DVORANA Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.: 042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 15. - 21.07.2013. nema planiranih utakmica niti koncerata

“Pripreme” za novu sezonu Ljeto je vrijeme priprema za jedne sportove a glavna sezona za neke druge sportove. Tako dok su jedni fokusirani na natjecanja drugi vrše pripreme za predstojeću sezonu. Sve je dobro dok ta priprema ima pozitivno značenje i tiče se samo kluba o kojem je riječ. U ovo vrijeme javili su se i oni koji uvelike brinu tuđe brige. Tako se povremeno mogu čuti frizirane priče o pojedinim namjerama drugih klu-

Antonio Hiržin i David Rožmarić

Piše: Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike damir@regionalni.com bova, u kojima nisu ti koji ih plasiraju.

Očito je da taj način „prodavanja“ informacija i manipulacija javnosti neće proći na duge staze, te da od toga neće imati koristi oni koji ih stvaraju.

U sportu, ali i u drugim vidovima aktivnosti uspjeh „preko noći“ nikome nije dugoročno donio ništa dobro, pa tako neće niti sada. Najbolje bi bilo da se svaki sportski kolektiv okrene sebi i svojim mogućnostima ili se pokuša

udružiti sa sličnim kolektivom pa u vidu većeg kluba ili sportskog društva izboriti svoje „mjesto pod suncem“.

Dok sportski kolektiv nema uporište u svoj vlastitoj bazi ne može na temelju manipulacija dobiti povjerenje.

Oni koji ulaze u razne nemoralne interesne paktove moraju znati da će time razotkriti svoje prave namjere i da će možda već ubrzo sići sa sportske scene.

Sport

16. srpnja 2013., br. 478 || REGIONALNI TJEDNIK

27.

Odlična Kristina Sokolić Svjetsko prvenstvo za juniore i juniorke u savate assautu oržano je u Kladovu u Srbiji. Od malobrojne Hrvatske reprezentacije iz Savate kluba Omega Varaždin nastupila je Kristina Sokolić, mlada i perspektivna sportašica te je i ovoga puta osvojila odličje svladavši sve natjecateljice do finala gdje joj se suprostavila natjecateljica iz Francuske. U napornoj i zahtjevnoj borbi prednost je ipak dobila francuska predstavnica, ali je Kristina potvrdila odličnu formu i zasluženo se popela na postolje. Osim odličnog nastupa Kristine, uskoro će nastupiti i Marija Petric na Svjetskim igrama borilačkih sportova, koje će se održati u listopadu u St. Peterburgu.

23

Ljetna univerzijada održava se od 6. do 17. srpnja u ruskom gradu Kazanu, na kojoj nastupa i hrvač varaždinske Vindije Tonimir Sokol u sastavu studentske reprezentacije Hrvatske.

SPORT GLUHIH Varaždinski sportaši na Olimpijskim igrama gluhih u Sofiji Organizacija - Odabrala sam plivanje jer je dobro za zdravlje, a uz pomoć plivanja stekla sam veliko samopouzdanje i osjećam se puno snažnijom i sigurnijom – rekla je Klementina koja pohađa Gospodarsku školu u Varaždinu, a svako jutro u 6.10 putuje autobusom iz Varaždinskih Toplica u školu. – Dobro se organiziram i stignem obaviti školske obveze i treninge. Na OI očekujem svoje još bolje rezultate, ali bitno je da sudjelujem jer mi je tek 16godina.

Trenerica Smirna Turkalj i mlada plivačica Klementina Svetec

Svi su spremni za nastupe i ostvarenje dobrih rezultata Od pet ekipa koje idu na OI, Varaždinci sudjeluju u tri: rukometu, streljaštvu i plivanju Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Sportaši članovi Varaždinskog sportskog saveza gluhih pripremaju se za sudjelovanje na Olimpijskim igrama gluhih sportaša u Sofiji. Ovo natjecanje održat će se u Bugarskoj od 26. srpnja do 5. kolovoza ove godine. Hrvatska reprezentacija šalje ekipe u rukometu, streljaštvu, stolnom tenisu, plivanju i atletici.

Pripreme

Iz Varaždina na Olimpijske igre gluhih idu dva rukometaša - Ivan Pajić i Jakov Kolarić. Zatim, u

streljaštvu disciplina 10 m zračni pištolj i 50 m mali kalibar pištolj slobodnog izbora Milan Lugarić, 25 m pištolj brza paljba Mario Šimegi, 10 m zračna puška Vida Novak uz varaždinskog trenera Josipa Plečka i tehničku direktoricu reprezentacije Nevenku Kolarić.

U plivanju varaždinska predstavnica bit će Klementina Svetec. Ona će se natjecati u kategorijama 50 m slobodno, 100 m slobodno, 50 m leđno, 200 m mješovito. S Klementinom ide i trenerica Smirna Turkalj.

Stolnoteniska reprezentacija kreće 22. srpnja, a ostali 25. srpnja. – Zahva-

ljujemo Gradu Varaždinu i Varaždinskoj županiji koji su pomogli da naši sportaši mogu sudjelovati na ovom velikom sportskom doga-

Varaždinci su najbrojniji u streljačkoj reprezentaciji đaju – napomenula je Nevenka Kolarić, predsjednica Varaždinskog sportskog saveza gluhih, i dodala kako su nastup na OI izborili smo najbolji sportaši te je kvota po jednoj zemlji u pojedi-

načnoj konkurenciji iznosila samo dva sportaša.

Streljačka reprezentacija odradila je pripreme u streljani u Čakovcu. Prošle subote posjetila ih je i antidoping kontrola Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping te je sve prošlo u najboljem redu.

Klementina Svetec članica je PK Minerva, a PK Barok joj je omogućio termine za pripreme. Tako je trenirala dva puta dnevno sedam dana u tjednu, preplivavši po 6 kilometara dnevno.

Klementina je od prošle godine članica VSSG-a, koji je financirao pripreme i trenericu uz pomoć HSSG-a.

TRIATLON Počela 5. Felt triatlon liga na varaždinskom Aquacityju

TK 042 nastavlja tradiciju lige

Triatlonci su započeli novu sezonu Felt lige

Triatlon klub 042 organizira 5. po redu FELT triatlon ligu, na Aquacityju.

Pedeset natjecatelja sudjelovalo je u dvije utrke, u sprintu i supersprintu.

Na sprintu su nastupila 24 natjecatelja, od čega jedna natjecateljica. Najbrži je bio Matija Avirović iz TK Međimurje ispred klupskog kolege Igora Goričanca i Igora Levatića iz KPA Drava. U ženskoj konkurenciji nastupila je

Majda Horvat iz TK 042.

U supersprint utrci nastupilo je 27 natjecatelja od čega pet natjecateljica.

Prvi je ciljem prošao Denis Pleše iz TK 042 s novim rekordom lige na supersprint utrci, a za njim Ivan Avirović, TK Međimurje i Bojan Friščić TK 042. U ženskoj konkurenciji najbrža je bila Petra Radaković iz TK Međimurje, zatim Eleonora Fotak BBK Asi te Andreja Sambolec BK Maraton.

Veterani Zvonimir Tumpić i Zlatko Pap

Četiri medalje za veterane Na stadionu zagrebačkog HAAK Mladost, u organizaciji Hrvatske atletske veteranske udruge održano je 17. Otvoreno prvenstvo Hrvatske za veterane i veteranke u atletici.

Nastupilo je 145 atletičara iz 50 klubova iz Bosne i Hercegovine, Mađarske, Slovenije, Srbije i Hrvatske. Iz Varaždina su nastupila dva atletičara u četiri discipline.

Za AK Slobodu Varaždin nastupio je Zlatko Papp u bacanju diska i kugle. Osvojio je zlatnu i brončanu medalju. Zvonimir Tumpić nastupio je za Omegu boks na utrci 400 m i skoku u dalj. Osvojio je dvije zlatne medalje.

Na teniskom Ivan Čepin i Dino turniru za tePoljak, TK Varteks nisače do 14 godina, Otvorenom prvenstvu Međimurja nastupilo je 2 4 dječaka i 16 djevojčica. Mladi tenisači TK Varteks ostvarili su odlične Doris Ptiček i rezultate. Doris Ptiček Dorotea Vrbanec je u finalu pobijedila klupsku kolegicu Doroteu Vrbanec sa 6:3 i 6:2. Njih dvije u paru su osvojile prvo mjesto, dok je kod dječaka prvi bio Ivan Čepin koji je u finalu pobijedio, također varteksovca, Dinu Poljaka sa 7:6, 6:3, a zajedno u igri parova bili su najbolji.

24

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 16. srpnja 2013., br. 478

ŠKOLSKI SPORT Nakon dužeg vremena ponovo su se natjecali u sustavu školskog sporta učenici 5. i 6. razreda

Poticanje omasovljenja i razvoja školskog sporta Školski sportski savez grada Varaždina prepoznao je potrebu organizacije natjecanja za mlađe učenike predmetne nastave Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Školski sportski savez grada Varaždina krajem školske godine proveo je natjecanja školskih sportskih društava osnovnih škola na području grada u kategoriji učenika 5. i 6. razreda. Dječaci i djevojčice natjecali su se u košarci, rukometu i odbojci, a dječaci još i u malom nogometu.

Košarka

Školski sportski savez grada Varaždina održao je natjecanje učenika 5. i 6. razreda varaždinskih osnovnih škola u košarci. Utakmice u grupi A igrane su u sportskoj dvorani II. OŠ Varaždin 12. ožujka i postignuti su sljedeći rezultati: II. OŠ – I. OŠ 12:16 (5:4, 4:0, 0:6, 3:6), V. OŠ – I. OŠ 16:10 (3:1, 8:0, 1:4, 4:4) i II. OŠ – V. OŠ 10:17 (0:4, 0:6, 5:3, 5:4).

Ljestvica je izgledala ovako: 1. mjesto V. OŠ 2 2 0 33:20 4 + 13 2. mjesto I. OŠ 2 1 1 26:28 3 - 2 3. mjesto II. OŠ 2 0 2 22:33 2 - 11 Utakmice u grupi B igrane su u sportskoj dvorani III. OŠ Varaždin 13. ožujka i postignuti su sljedeći rezultati: III. OŠ – VI. OŠ 9:25 (0:10, 2:9, 5:0, 2:6),VI.OŠ – IV. OŠ 24:11 (1:0,4:4, 2:4, 8:3), IV. OŠ – III. OŠ 21:13 (2:3, 6:0, 3:5, 10:5).

Ljestvica je izgledala ovako: 1. mjesto VI. OŠ 2 2 0 49:20 4 +29 2. mjesto IV. OŠ 2 1 1 32:37 3-5 3. mjesto III. OŠ 2 0 0 22:46 2 - 24 Finalni susreti igrali su se u sportskoj dvorani II. OŠ Varaždin: V. OŠ - IV. OŠ 6:21 (4:8,0:3,5:6,7:4), VI. OŠ - I. OŠ 28:19 (4:6,12:4, 4:3, 8:6), za 3. i 4. mj. V. OŠ - I. OŠ 13:28 (3:7, 2:4, 4:11, 4:6) i za 1. i 2. mjesto VI. OŠ – IV. OŠ 18:8 (9:4,5:2, 0:2, 4:0).

Konačni poredak ekipa izgleda ovako: 1. VI. OŠ, 2. IV. OŠ, 3. I. OŠ, 4. V. OŠ, 5. III. OŠ, 6. II. OŠ.

Održano je i natjecanje učenica 5. i 6. razreda varaždinskih osnovnih škola u košarci.

Prvenstvo se igralo po sistemu svaki sa svakim, a utakmice su se igrale 4 x 5 minuta čiste igre. Tako se 1. kolo odigralo u sportskoj dvorani II. OŠ Varaždin, a postignuti su sljedeći rezultati: III. OŠ – II. OŠ 15:11 (3:0, 3:8, 3:0, 6:3), V. OŠ – VI. OŠ 30:0 (7:0, 8:0, 10:0, 6:0).

Sljedeće, 2. kolo odigrano je u III. OŠ Varaždin, a postignuti su sljedeći rezultati: VI. OŠ – III. OŠ 16: 8 (5:0, 5:0, 4:3, 2:5), V. OŠ – II. OŠ 32:5 (16:0, 4:2, 6:2, 6:1). Posljednje, 3. kolo odigrano je u II. OŠ Varaždin,

a postignuti su sljedeći rezultati: II. OŠ – VI. OŠ 4:6 (0:0, 4:0, 0:2, 0:4) i III. OŠ – V. OŠ 2:22 (0:8, 2:6, 0:2, 0:6). Tablica na kraju prvenstva izgleda ovako: 1. V. OŠ 3 3 0 84: 7 6 +77 2. VI. OŠ 3 2 1 22:42 5 -20 3. III. OŠ 3 1 2 25:49 4 -24 4. II. OŠ 3 0 3 20:53 3 - 33

Rukomet

Školski sportski savez grada Varaždina održao je natjecanje učenika 5. i 6. razreda varaždinskih osnovnih škola u rukometu. Za prvenstvo Skupina A natjecala se u sportskoj dvorani II. OŠ Varaždin, a postignuti su sljedeći rezultati: II. OŠ - I. OŠ 7:12 (3:4), V. OŠ – I. OŠ 11:13 (7:7), II. OŠ – V. OŠ 9:15 (5:9). Tablica je na kraju izgledala ovako: 1. I. OŠ 2 2 0 25:18 4 + 7 2. V. OŠ 2 1 1 26:22 2 + 4 3. II. OŠ 2 0 2 16:27 0 - 11 Skupina B natjecala se u sportskoj dvorani III. OŠ Varaždin, a postignuti su sljedeći rezultati: III. OŠ – VI. OŠ 9:12 (3:6), IV. OŠ – IV. OŠ 17: 8 (7:4), III. OŠ – IV. OŠ 17:13 (10:5). Tablica je na kraju izgledala ovako: 1. VI. OŠ 2 2 0 29:17 4 +12 2. III. OŠ 2 1 1 26:25 2 + 1

Rukomet za učenice 5. i 6. razredi varaždinskih osnovnih škola izazvao je dodatni interes za ovaj sport

Natjecanje je organizirano u košarci, rukometu, obojci i nogometu U mini odbojci okušali su se i dječaci i djevojčice

3. IV. OŠ 2 0 2 21:34 0 - 13 Finalni susreti igrali su se u dvorani III. OŠ Varaždin.

Susreli su se u polufinalu: I. OŠ – III. OŠ 8:11 (2:5), VI. OŠ – V. OŠ 13: 4 (5:3). Tako su za 3. i 4. mjesto igrali I. OŠ – V. OŠ 8:9 (3:5), dok su se u finalu susreli VI. OŠ – III. OŠ 13:8 (8:3). Konačni poredak izgleda ovako: 1. VI. OŠ, 2. III. OŠ, 3. V. OŠ, 4. I. OŠ, 5. IV. OŠ, 6. II. OŠ.

Održano je i natjecanje učenica 5. i 6. razreda varaždinskih osnovnih škola u rukometu. U grupi A odigrani su susreti u sportskoj dvorani II. OŠ Varaždin, a postignuti su sljedeći rezultati: II. OŠ – I. OŠ 4: 0 (2:0), V. OŠ – I. OŠ 14:0 (8:0), II. OŠ – V. OŠ 1:22 (0:10).

Tablica je na kraju izgledala ovako: 1. V. OŠ 2 2 0 36: 3 4 +33 2. II. OŠ 2 1 1 5:22 2 -17 3. I. OŠ 2 0 1 2:18 0 -16 U grupi B odigrani su susreti u III. OŠ Varaždin, a postignuti su sljedeći rezultati: III. OŠ – VI. OŠ 5:7 (1:5), VI. OŠ – IV. OŠ 2:12 (1:7), III. OŠ – IV. OŠ 2:11 (1:2). Tablica je na kraju

izgledala ovako: 1. IV. OŠ 2 2 0 23: 4 4 +19 2. VI. OŠ 2 1 1 9: 17 2 - 8 3. III. OŠ 2 0 2 7: 18 0 -11 Finalni susreti igrali su se u II. OŠ Varaždin. U polufinalu su se sastali: V. OŠ – VI. OŠ 20:2 (12: 2) i IV. OŠ – II. OŠ 9:0 (5:0). Za 3. i 4. mjesto II. OŠ – IV. OŠ 4:2 (3:0) a za 1. i 2. mjesto V. OŠ – IV. OŠ 5:2 (2:2).

Konačni poredak izgleda ovako: 1. V. OŠ, 2. IV. OŠ, 3.

II. OŠ, 4. VI. OŠ, 5. I. OŠ, 6. mjesto III. OŠ.

Odbojka

Školski sportski savez grada Varaždina održao je natjecanje u mini odbojci za učenike 5. i 6. razreda. Rezultati utakmica, koje su igrane u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin bili su sljedeći: VI. OŠ – I. OŠ 2:1 (15:5, 8:15, 15:3), II. OŠ – V. OŠ 2:1 (15:6, 11:15, 15:3), I. OŠ – II. OŠ 0:3 (5:15, 11:15, 12:15), VI. OŠ – V. OŠ 2:1 (15:7, 5:15, 15:13), V. OŠ – I. OŠ 3:0 (15:9, 15:13, 15:10), VI. OŠ – II. OŠ 2:1 (15:8, 9:15, 15:10). Utakmice su se igrale po pravilima mini odbojke, pa

su se bodovi dobivali na temelju osvojenih setova. Ukoliko ekipe imaju isti broj bodova, bolja je ona ekipa koja osvoji više poena. Na kraju je tabica izgledala ovako: 1. II. OŠ 3 2 1 6:3 6 119: 91 + 28 2. VI. OŠ 3 3 3 6:3 6 112: 92 + 20 3. V. OŠ 3 1 2 5:4 5 104:108 - 4 4. I. OŠ 3 0 3 1:8 1 84:128 - 44 Održano je i natjecanje u

Nova generacija učenika obuhvaćena ovim natjecanjem najveći je dobitak mini odbojci za učenice 5. i 6. razreda. Prvenstvo se igralo po sistemu svaki sa svakim, po pravilima mini odbojke, a utakmice su igrane u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin.

Rezultati su bili sljedeći: I. – VI. 2:1 (15: 8, 15:17, 15: 6) 45:21, II. – V. 0:3 (6:15, 5:15, 8:15) 19:45, VI. – IV. 3:0 (15:13,

Podjela pehara uvijek izaziva pozitivne emocije i motivaciju

15: 3, 15: 5) 45:21, I. – II. 1:2 (8:15, 15: 9, 1:15) 24:39, II. – VI. 3:0 (15: 8, 15: 7, 15: 4) 45:19, IV. – V. 0:3 (1:15, 0:15, 4:15) 5:45, VI. – V. 0:3 (5:15, 7:15, 6:15) 18:45, I. – IV.2:1 (15: 2, 13:15, 15: 7) 43:24, IV. – II. 0:3 (7:15, 7:15, 2:15) 16:45, V. – I. 3:0 (15: 0, 15: 2, 15:10) 45:12. Konačna tablica izgledala je ovako: 1. V. OŠ 4 4 0 12: 0 12 180: 54 2. II. OŠ 4 3 1 8: 4 8 148:104 3. I. OŠ 4 2 2 5: 7 5 124:139 4. VI. OŠ 4 1 3 4: 8 4 113:156 5. IV. OŠ 4 0 4 1:11 1 66:178

Mali nogomet

Školski sportski savez grada Varaždina održao je natjecanje učenika 5. i 6. razreda osnovnih škola u malom nogometu. Za prvenstvo Gradska liga osnovnih škola u malom nogometu prijavile su se sljedeće škole: I. OŠ, II. OŠ, III. OŠ, IV. OŠ, V. OŠ, VI. OŠ i Centar T. Špoljar. Natjecanje se odvijalo na sportskim terenima V. OŠ Varaždin.

U skupini A postignuti su sljedeći rezultati: V. OŠ - II. OŠ 2:0 (1:0), II. OŠ – I. OŠ 0:3 (0:2), V. OŠ - I. OŠ 1:1 (1:0).

Tablica je na kraju izgledala ovako: 1. I. OŠ 2 1 1 0 4:1 4 2. V. OŠ 2 1 1 0 3:1 4 3. II. OŠ 2 0 0 2 0:5 0 U skupini B postignuti su sljedeći rezultati: VI. OŠ – CTŠ 6:0 (3:0), III. OŠ - IV. OŠ 3:0 (1:0), za 3. i 4. mj. u skupini IV. OŠ – CTŠ 5:0 (1:0), za 1. i 2. mj. u skupini VI. OŠ – III. OŠ 6:1 (3:0). Tablica je na kraju izgledala ovako: 1. VI. OŠ, 2.

III. OŠ, 3. IV. OŠ, 4. CTŠ.

U polufinalu susrele su se prve dvije ekipe iz obje skupine: I. OŠ - III. OŠ 2:0 (0:0) i V. OŠ - VI. OŠ 0:0 (0:0) 2:3 penali. U susretu za 3. i 4. mjesto: III. OŠ - V. OŠ 0:0 (0:0) 2:3 penali, a u finalu za 1. i 2. mjesto: I. OŠ - VI. OŠ 4:2 (1:0).

Ukupni poredak na kraju prvenstva: 1. I. OŠ, 2. VI. OŠ, 3. V. OŠ, 4. III. OŠ, 5. II. OŠ, 6. IV. OŠ i 7. CTŠ.

Voditelji ekipa po školama bili su: I. OŠ Brigita NjegačDrvar, II. OŠ Zdenko Matijašić, III. OŠ Darko Cvek, IV. OŠ Marko Žganec, V. OŠ, Lovorka Maruševac, VI. OŠ Tomica Kanoti, CTŠ Igor Segher.

16. srpnja 2013., br. 478 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLASI

25

KITRO Preuređen i proširen prodajni prostor u Kumičićevoj ulici u Varaždinu

Kitro market europskog sjaja  U preuređenom poslovnom prostoru možete naći prošireni asortiman po povoljnim i akcijskim cijenama te dnevno svježe meso, svježe i tople pekarske proizvode te sve potrebno za kućanstvo U subotu, 13. srpnja u 8 sati Kitro je nagradio svoje vjerne kupce potpuno preuređenim i proširenim

Kitro u Kumičićevoj za vas je otvoren i nedjeljom od 7 do 13 sati prodajnim prostorom od 200 četvornih metara u Kumičićevoj ulici u Varaždinu.

Sve za vas!

U preuređenom poslovnom prostoru možete naći prošireni asortiman po povoljnim i akcijskim cijenama te dnevno svježe meso, svježe i tople pekarske proizvode, prošireni odjel voća i povrća, kućanske aparate, tiskovine te ostali asortiman potreban svakom kućanstvu. U prodavaoni radi šest djelatnika koji su garancija kvalitete usluge, a radno vrijeme je od 7 do 21 sati svaki dan osim nedjeljom, kada je vaš Kitro otvoren od 7 do 13 sati.Svojom ponudom

U Kitrou možete pronaći bogatu ponudu svježeg voća i povrća Kitro će zasigurno zadovoljiti potrebe svih svojih kupaca.

Svi kupci u subotu bili su nagrađeni poklon paketima, a posebno dobrim akcijama Kitro će nastaviti i dalje. Svakako treba spomenuti da se u objektu iznad prodavaonice nalaze i stanovi (2 trosobna i 3 dvosobna stana) vrhunske izrade koji su na prodaju.

Kitro market - Vaš najbolji susjed.

26

Vidokrug

REGIONALNI TJEDNIK || 16. srpnja 2013., br. 478

vidokrug www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

I “Šlingani dani” u znaku ulaska Hrvatske u Europsku uniju U organizaciji KUD-a Elizabeta, a pod pokroviteljstvom Općine Jalžabet, ove su godine od 5. do 7. srpnja održani 16. “Šlingani dani”, najveća smotra folklora u Hrvatskoj. Jalžabet je u tri dana ugostio 24 kulturno-umjetnička društva, 20-ak udruga koje se bave očuvanjem tradicije, a u svečanom mimohodu sudjelovale su i povijesne postrojbe. Organizirana je i prodajna izložba rukotvorina i umjetničkih predmeta udruga,

te bogat zabavni program, pa su se tako za dobro raspoloženje u subotu i nedjelju pobrinuli Milenium bend i Prvi srakarski tamburaši. Održan je i prijem predstavnika svih KUD-ova kod načelnika Mirka Magića, a s obzirom da su “Šlingani dani” bili prva veća manifestacija u Varaždinskoj županiji od ulaska Hrvatske u EU, u sklopu smotre proslavljen je i ovaj povijesni događaj za našu zemlju.

NA PUTU Izvoditelji fotografskog programa “Europa je tu kraj nas” na jedinstveni način obilježili ulazak u EU

U Europu su ušli - vlakom Vlak je 1. srpnja vozio na relaciji Varaždin – Jalžabet – Ludbreg – Rasinja – Koprivnica – Gyekenyes – Murakeresztur – Kotoriba – Čakovec – Varaždin i okupio je stotinjak putnika snimili Članovi foto kluba varaždin

Piše: Stanko Toth

Na relaciji Varaždin – Jalžabet – Ludbreg – Rasinja – Koprivnica – Gyekenyes – Murakeresztur – Kotoriba – Čakovec – Varaždin 1. srpnja vozio je posebni vlak u povodu ulaska Hrvatske u EU. Ovaj put organizirali su članovi Foto kluba Varaždin, Ludbreško sunce i partneri u fotografskom programu “Europa je tu kraj nas” koji je u sklopu Europske godine građana posvećen našim građanima, dakle onima koji su u samom središtu europske ideje i bez kojih ona ne bi bila moguća.

Jalžabet

Kotoriba

Svi razdragani

Navedena trasa pruge kojom je išao vlak kružno omeđuje prostor na kojem je realiziran međunarodni fotografski program “Europa je tu kraj nas” u koji su se, kako bi se program proveo što učinkovitije, uključili učenici osnovnih i srednjih škola, studenti, djeca i mladež s posebnim potrebama, a program “Europa je tu kraj nas” realiziran je zajedno s hrvatskom dijasporom iz Murakeresztura u Mađarskoj i drugim institucijama. Vožnja vlakom bila je kruna svih fotografskih napora u realizaciji ovog programa, a okupila je 100-tinjak putnika kojima je ovo putovanje bilo nezaboravno.

Na kolodvorima gdje se vlak zadržavao fotografi su predstavnicima lokalne samouprave predali fotografiju dimenzija 2 x 1,30 metara.

Ove fotografije prikazuju mje-

Rasinja

Varaždin

Dirljivo u Murakereszturu: Hrvatska manjinska samouprava, Zrinski kadeti, učenici i gradonačelnik

sta koja su bila uključena u izvođenje programa “Europa je tu kraj nas” i na njih je utisnut grb mjesta s datumom 1. srpnja 2013. - povijesnim za Hrvatsku. Na svakoj toj postaji predsjednica udruge Ludbreško sunce Ruža Zlatar partnerima u programu darovala je simbolične cvjetove koje su izradili članovi ove ludbreške udruge koja okuplja članove s posebnim potrebama, a ove svečanosti građane su tog dana dodatno emotivno udružili.

Bilo i plesa

Iako je na svakoj postaji bilo vrlo emotivno, posebno dirljiv bio je dolazak vlaka u Murakeresztur gdje su ga dočekali predstavnici Hrvatske manjin-

“Europa je tu kraj nas” Programom “Europa je tu kraj nas” je bilo obuhvaćeno više segmenata kreativnosti i inovacija u stvaralaštvu mladih i građana. Kroz tri godine suradnje organizirano je deset fotoradionica u Varaždinu, Murakereszturu i širem kraju, Rasinji, Legradu, Hrvatskom zagorju i Trakošćanu.

Organizirano je više zajedničkih izložbi fotografija u Varaždinu, Murakeresturu i Rasinji. U partnerstvu s Drava dokumentacijskim centrom iz Koprivnice organizirana je u više navrata plovidba i snimanje na Muri i Dravi.

ske samouprave, Zrinski kadeti u svojim odorama, učenici Osnovne škole Nikola Zrinski i gradonačelnik Murakeresztura. Nakon kraćeg glazbenog programa učenika, putnici su uživali u druženju s kolegama iz Mađarske. Veselju nije bilo

kraja, a neki su čak i zaplesali.

Organizatori zahvaljuju Podravki i glazbenicima LUN MLA iz Lunjkovca, a pohvale upućuju HŽ Putničkom prijevozu koji je dobro uskladio putovanje i svi putnici na putovanju ugodno su se osjećali.

HOBI Stevo Štefić iz Lepoglave već gotovo dva desetljeća ručno izrađuje grbove koji su jako popularni

Kockice i žute zvjezdice u povodu ulaska Hrvatske u EU Bayern, Borusia ili Polet iz Cestice. Bez obzira na to je li riječ o poznatim svjetskim nogometnim klubovima ili domaćim, lokalnim klubovima, Stevo Štefić iz Lepoglave ručno će napraviti njihov grb, a sve što mu je za to potrebno su ploča, gumbašnice, odnosno čavlići i konac u raznim bojama.

Končani posao

Riječ je o ručnoj izradi grbova s kojom se Lepoglavčanin

koji je radio u zatvoru bavi posljednja dva desetljeća, a koji je i u povodu ulaska Hrvatske u EU izradio poseban hrvatski

Danas grb napravim za jedan dan, tvrdi Štefić iz Lepoglave grb s prepoznatljivim žutim zvijezdicama.

- Ljubitelj sam nogometa, a i sam sam se bavio sportom.

Kako sam rano otišao u mirovinu, počeo sam izrađivati grbove po narudžbi kako bih prikratio umirovljeničke dane i tako je sve krenulo – prisjetio se Štefić koji kaže da mu nje poznato da se ovakvim hobijem bavi netko drugi u Hrvatskoj.

Za grb mu je potrebna ploča na kojoj od gumbašnica, odnosno čavliča, napravi oblik grba, a potom oko njih mota konac.

- Nekad mi je trebalo dosta

vremena da napravim jedan grb, no s vremenom sam se usavršio i grb danas napravim za jedan dan – rekao je Štefić koji je dosad izradio stotine grbova. Narudžbe pristižu sa svih strana, no unatoč različitim željama svima je dosad uspio udovoljiti.

- U vrijeme Domovinskog rata bili su jako popularni hrvatski grbovi, a danas dobro ide izrada grbova za nogometne klubove – otkriva Štefić iz Lepoglave.

VIDOKRUG

16. srpnja 2013., br. 478 || REGIONALNI TJEDNIK

27

MARTIJANEC Prvi put održana priredba Kotlić, i to u organizaciji KUD-a Martijanec

Red zabave, red kulture Z a hv a lju ju ć i K U D -u Martijanec i priredbi Kotlić koju su osmislili, u subotu su zadovoljena sva osjetila mještana općine i njihovih posjetitelja. Dok se 11 ekipa natjecalo u pripravi najukusnijeg jela iz kotlića, muzičke i folklorne sekcije KUD-a popularnim su melodijama zabavljale goste. Kako bi osim gurmanskih bili zadovoljeni i k u lt u r n i sladokusci, održana je i prezentacija rada slikara St a n ka S ab o l a S t ad a te izložba radova sekcije vezilja KUDa. Radišne vezilje brinu se o na rodnim nošnjama te tradicionalnom šiva nju ručnih radova.

Najmlađi su posjetitelji uživali u jahanju konja koje im je omogućila udruga Ljubitelji konja.

Predsjednica KUD-a, Antonija Jandrok, na otvorenju priredbe je istaknula: - Nadamo se da će ova priredba

postati tradicionalna, a sadržaje ćemo proširiti na pripremu starih jela iz bogate tradicionalne kuhinje ovih krajeva.

Vodstvo kluba osobito je ponosno na najmlađe članove kojih je do sada dvadesetak, a nadaju se da će ih uskoro biti i mnogo više. - Bilo je i posjetitelja koji su se na licu mjesta raspitivali o učlanjenju djece u KUD kazao nam je načelnik općine Marijan Horvat, koji i ovim putem poziva sve roditelje da učlane djecu u KUD. Prema njegovim riječima, ovo je hvalevrijedna priredba ne samo KUDa nego i DVD-a, na čelu sa Sašom Lenčekom i Udrugom umirovljenika Andrijom Jagušićem te njihovim članovima. Marijan Horvat zaključuje: - Zahvaljujem svima koji su upriličili ovu priredbu s ciljem širenja kulturnog i društvenog života na viši nivo u općini.

Poziv slovenskim KUD-ovima Zahvaljujući uspješnosti 1. Kotlića, iz KUD-a najavljuju proširenje priredbe na kojoj bi, uz članove ostalih općina, sudjelovali i KUD-ovi slovenskih općina Majšperk i Moravske toplice s kojima su, ističu u KUD-u, u odličnim odnosima.

Kotlić kuhalo 11 ekipa U pripremanju jela iz kotlića natjecali su se KUDovi Seljačka sloga (Donja Dubrava), Anka Ošpuh (Ludbreg), Juraj Lončarić (Hrženica), Ježek Beretinec, Martijanec, Udruga ljubitelja konja, Udruga umirovljenika općine Martijanec, DVD Martijanec s dvije ekipe i ekipa Sponzori. Pobjednicima je proglašen KUD Juraj Lončarić iz Hrženice, drugo mjesto su osvojili Sponzori dok je treća bila druga ekipa DVD-a Martijanec. U kotliću su se kuhale sve vrste mesa - od domaćih životinjan do divljači

Veterinarska klinika

Hortikultura

Normalan život sa...

Piše: DAVORIN LUKMAN Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka Ovlašteni stalni sudski vještak

Piše: FRANJO PAVETIĆ “Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Piše: EVA BRLEK Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, evabrlek@gmail.com

Smiju li psi jesti voće? Ovo nam je škola “Doktore, znate da moj pas nula od akutnog zatajivanja voli banane?! On jede sve, srca. Trovanje pasa grožđem kaj god mu damo! A, smije i grožđicama opisano je prvi on to?!” Otrovnost ili bolje put 2001. godine. Simptomi rečeno toksičnost neke hrane su bili povraćanje, proljev, za pse, poznata je od davnina. odbijanje hrane, bezvoljnost, bolan trbuh, No, u posljedporemećaj nje v r ijeme koncentracije izvješća o ta- Orašasti plodovi kalcija i foskvim slučajefora u kr vi. vima, sve su također su na crnoj češća. Ka ko listi za prehranu pasa Posljed ično za ka ziva nje to? Globalizacija je omogućila da u svako bubrega bilo je smrtonosno doba godine, u skoro svim di- za 50 % pacijenata. Orašasti jelovima svijeta možemo naći plodovi također su na crnoj isto voće i povrće. Uzajamni listi. U košticama jabuka, život psa i čovjeka promijenio krušaka, šljiva, bresaka, nekje i prehrambene navike psa. tarina i trešanja nalazi se vrlo Stoga i ljudi često daju psima otrovan sastojak za pse tzv. i one namirnice koje uopće amygdalin. I još neko egzotične bi trebale biti na njihovom no voće (kasava, juka) sadrže meniju. To se prvenstveno isti sastojak. Svježi kvasac, a odnosi na pse. Nažalost, takve posebice pivski kvasac takoslučajeve možemo u buduć- đer mogu biti smrtonosni za nosti očekivati i češće, jer su psa. Izgleda da su posebice u ovom sve luđem životu, psi osjetljivi hrtovi, a s obzirom sve češća zamjena za prijatelja na to da klinička slika nalikuje ili prijateljicu, ženu, supruga tzv. malignoj hipertermiji ili djecu. Do sada su opisa- (reakcija na lokalni anesteni slučajevi trovanja nekim tik), lako je posumnjati na voćem ili povrćem. Avokado razlog trovanja. Dakle, dragi je voće još uvijek egzotič- držatelji pasa, suzdržite se od nog statusa u nas, no 1994. eksperimentiranja s hranom, opisana su prva dva slučaja da ne bi i vaš slučaj završio trovanja pasa. Oba su ugi- kobno po kućnog ljubimca!

Ova božićna jelka, snimljena krajem svibnja, sada je mogla rasti i biti tamnije zelene boje od trave na kojoj je snimljena. Kupljena je u posudi sa zemljom kako bi nakon ovog Božića još dugih niz godina ponosno krasila vlasnikov vrt, a dabome šepurila se o sljedećih nekoliko Božića u svečanom ruhu. Da bi se znalo o čemu je tu riječ, dovoljan je jedan jedini pogled na jadnu umrlu jelku, a pogotovo nakon vađenja iz posude. Nedostaje škola. Škola, škola i opet

Sadnice za presađivanje obavezno moraju proći period “školovanja” škola! Sadnice za presađivanje obavezno moraju proći također period “školovanja” da bi nakon presađivanja bez rizika nastavile svoj životni vijek u novoj okolini. Školovani trebaju biti i oni koji se bave proizvodnjom

presadnica, u ovom slučaju božićnih jelki u posudama radi daljnjeg uzgoja, bilo za direktnu presadnju na stalnom mjestu u vrtu ili nekoj drugoj površini. A treba biti i školovan kupac. Da, i kupac, ukoliko ne želi biti nasamaren. Kako? Pa vrlo jednostavno. Primjenom pouke naših mudrih predaka – uvijek kupujući od onog u koga su imali povjerenja. A on, ne daj Bože da nasamari svoju mušteriju, jer tada se nikad više ne prelazi njegov prag. Što mislite, tko je u ovoj priči tako brutalno osakaćenog korijenja jelke najlošije i najbolje prošao: jelka, prodavač ili kupac?

Kako razviti grafomotoriku Pod pojmom grafomoto- ne, vertikalne i kružne linije (2 rika mislimo ma motoričku godine), precrtavati te linije (3 vještinu formiranja grafema godine), precrtavati križ, dijagonalne linije, (slova). Većina kvadrat, neka djece već i prije slova i brojeve polaska u školu Teškoće u (4-5 godina), svlada vještine grafomotorike, grafomotorici imaju te precrtavati trokut, pisati dok je kod veći- značajan utjecaj na vlastito ime i ne djece s tešvećinu tiskakoćama u ra- školski uspjeh nih slova (5-6 zvoju potrebno poticati njen razvoj dodatnim godina). Kako bi do toga došlo, vježbama i aktivnostima. Po- dijete mora proći cjelokupni sebno važno za roditelje je motorički razvoj koji kreće činjenica da se grafomotorne od razvoja grube motorike vještine razvijaju od najra- (sjedenje, puzanje, hodanje, nije dobi, već od 18. mjeseca trčanje...), preko fine motoridjetetovog života. Često puta ke (hvatanje cijelom šakom, intenzivno radimo na razvoju zatim kažiprstom i palcem), do grafomotorike neposredno razvijenih vještina okulumoprije polaska u školu. Ukoliko torne koordinacije, vizualne kod djeteta nisu razvijene sve percepcije, motoričkog planivještine i sposobnosti koje su ranja i izvedbe.

Teškoće u grafomotorici potrebne, javljaju se frustracije i nepoželjni oblici ponašanja. imaju značajan utjecaj na školNajraniji oblik djetetove gra- ski uspjeh. Stoga je nužno prafomotorne aktivnosti je crtež. ćenje djece predškolske dobi, Već s godinu dana dijete je posebice djece s teškoćama u spremno držati olovku u šaci i razvoju, kako bi se na vrijeme šarati naprijed-natrag po papi- spriječile moguće kasnije tešru. Kako dijete sazrijeva, tako koće u razvoju grafomotorike je sposobnije vući horizontal- i pisanja.

28

Zdravlje

REGIONALNI TJEDNIK || 16. srpnja 2013., br. 478

Rodina škola dojenja u Čakovcu

zdravlje

Rodina “Mala škola dojenja” će u četvrtak 25. srpnja biti održana u Čakovcu. U prostoru udruge ACT Čakovec u Novakovoj ulici (Stari hrast, prvi kat) radionica će početi u 16.30 sati.

- Radionicu vode Rodine savjetnice sa SOS telefona za pomoć pri dojenju, a namijenjena je svim trudnicama i njihovim partnerima. Predviđeno trajanje je dva sata i 30 minuta, u što je uključena i pauza – navode iz udruge.

Zbog ograničenog broja polaznica i polaznika, prijave su obavezne, a primat će se do popunjavanja grupe radnim danom od 10 do 18 sati na broj mobitela 098/620-463. - Radionica je besplatna, veselimo se vašem dolasku – poručuju Rode.

www.regionalni.com/ znanost/medicina Zovite nas na 042/290-777

BOLNICE Vlada u četvrtak donijela iznenađujuće odluke, al

Sanacija t ek počela, do smjena u Čakovc

Razriješeni sanacijski upravitelj čakovečke bolnice Vilim Friščić i članica Sanacijskog vijeća topličke bolnice Sunčica Šebečić Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

REZULTATI Akcija “Puhanjem do zdravlja”

Kod čak 25 osoba patološki nalaz Čak 104 osobe sudjelovale su u akciji “Puhanjem do zdravlja”, koja je prošli mjesec u organizaciji Udruge oboljelih i liječenih od karcinoma pluća “Kaj sad?” održana u Ivancu. - Naših desetak volontera mjerilo je krvni tlak, visinu i težinu, određivalo razinu šećera u krvi i indeks tjelesne mase. Međutim, naglasak ove akcije bio je u provođenju spirometrije, dijagnostičke pretrage kojom mjerimo kapacitet pluća – rekla je Manuela Hojsak, dopredsjednica Udruge. Da je ova akcija itekako bila važna, jasno govore rezultati.

- U 25 osoba verificiran je patološki nalaz spirometrije i to restriktivne smetnje ventilacije u 7 osoba, a opstruktivne smetnje ventilacije u 13 osoba, što je najvjerojatnije posljedica dugogodišnjeg pušenja uz kronični bronhitis. Od toga je kod dvije osobe s dugogodišnjim pušačkim stažem verificirana do tada nepoznata kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB). Dane su daljnje upute o potrebnoj pulmološkoj obradi i liječenju – izvijestila je dr.

Ljubica Radmilović.

Ona je zajedno s dr. Vilimom Kolarićem imala najviše posla, jer su građani od njih tražili savjete i imali daleko više pitanja, nego što su liječnici imali vremena odgovoriti.

Samo deset dana nakon službenog početka pokazalo se da sanacija bolnica neće teći glatko.

V lada je u čet vrtak s mjesta sanacijskog upravitelja Županijske bolnice Čakovec razriješila Vilima Friščića, ekonomista iz Nedelišća, koji na toj dužnosti nije uspio opstati ni puna dva tjedna! Za no-

Nova članica Sanacijskog vijeća topličke bolnice je dr. Alina Gošek vog sanacijskog upravitelja imenovali su dr. Miroslava Horvata, koji je bio zamjenik smijenjenog ravnatelja dr. Dragutina Kopasića i ujedno pomoćnik za kvalitetu zdravstvene zaštite.

Loša priprema?

Do smjene je došlo i u Varaždinskoj županiji, ali ne po pitanju sanacijskih

- Zbog toga smo odlučili i nadamo se da ovakva akcija nije bila i posljednja – istaknula je Manuela Hojsak.

Za pomoć u organizaciji zahvaljuje Gradu Ivancu, koji im je ustupio prostor ispred Gradske vijećnice, te Bolnici za plućne bolesti i TBC iz Klenovnika, koja je pomogla u pribavljanju aparature i potrošnog materijala za provođenje akcije. - Zahvaljujemo i dr. Nevenki Čehok-Kovačević iz Ivanca na financijskoj pomoći te ravnatelju OŠ I. K. Sakcinskog iz Ivanca Dragutinu Brezovcu na logističkoj potpori. U ime svih volontera, veliku zahvalu upućujem obitelji Buder iz Gečkovca – zaključila je.

upravitelja. Vlada je 11. srpnja, istog dana kada je smijenjen Vilim Friščić, s dužnosti razriješila članicu Sanacijskog vijeća Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice Sunčicu Šebečić. Na njezino mjesto imenovana je dr. Alina Gošek, specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije u toj bolnici.

Dogodilo se to samo dan nakon što je na sjednici Županijske skupštine vijećnica HDZ-a Nadica Dreven Budinski primijetila da u Sanacijskom vijeću topličke bolnice nema niti jednog predstavnika te zdravstvene ustanove. – Možda postoji neki drugačiji plan reorganizacije za tu bolnicu – komentirala je.

Međutim, poznato je da je Županijska skupština još u ožujku donijela odluku da se turističko-ugostiteljski dio izdvoji iz bolnice, u tvrtku Lječilište Varaždinske Toplice.

Pritom je istaknuto da će zahvaljujući tome Vlada prihvatiti sanaciju zdravstvenog dijela, što se i dogodilo. S obzirom na to,

VARAŽDIN Dr. Skok - zamjenik Zamjenik sanacijskog upravitelja varaždinske bolnice dr. Dubravka Tršinskog postao je dr.

Davor Skok. Dosadašnji zamjenik dr. Denis Grgurović je pak voditelj Kirurgije. Tršinski ima čak četiri pomoćnice.

Uz dosadašnje, dr. Dubravku Dobec Gorenak i dipl. med. sestru Nevenku Ivek, pomoćnica za pravne poslove postala je Mirjana Novko (voditeljica Kadrovske), a za financijsko poslovanje Karmen Verteš (voditeljica Ekonomike i računovodstva).

Novi manjak varaždinske bolnice je po

moguće je da je brzo razrješenje jedne članice Sanacijskog vijeća i imenovanje druge samo posljedica loše pripremljenih odluka.

Drugi, daleko veći problem je stvaranje novih

minusa u Općoj bolnici Varaždin, o čemu smo pisali prošli tjedan. I dok je na kraju prošle godine manjak varaždinske bolnice iznosio 154,4 milijuna kuna, u prvih pet mjeseci ove godine

MINUSI Sanaciju bolnica preuzela Vlada, a Županija ostalim zdravstvenim

Manjak Zavoda za javno zdravstvo po

Vlada nije prihvatila sanaciju Zavoda za javno zdravstvo

Da se gleda samo 2012. godina, financijsko stanje u zdravstvu Varaždinske županije bilo bi sjajno. Osam zdravstvenih ustanova je od siječnja do prosinca ostvarilo 402 tisuće kuna viška prihoda.

No time su „mrvicu“ smanjeni ogromni minusi koji se prenose iz prijašnjih godina: ukupni manjak četiri bolnice - Zavoda za javno zdravstvo, Doma zdravlja i najmlađe ustanove, Zavoda za hitnu medicinu na kraju 2012. godine iznosio je ogromnih 181,4 milijuna kuna.

Od toga se na četiri bolnice – Opću bolnicu Varaždin i specijalne bolnice Varaždinske Toplice, Klenovnik i Novi Marof - odnosi gotovo 172 milijuna kuna. Taj manjak će sanirati država.

No za sanaciju ostaje još devet milijuna kuna minusa. - Zdravstvene ustanove koje nisu ušle u postupak sanacije, a bilježe negativni konačni rezultat poslovanja na kraju 2012. godine, dužne su izraditi i provoditi interni sanacijski plan – obvezali su vijećnici Županijske skupštine

ZDRAVLJE

16. srpnja 2013., br. 478 || REGIONALNI TJEDNIK

29

1032

doze krvi prikupilo je Gradsko društvo Crvenog križa Ivanec od siječnja do lipnja ove godine na 12 akcija dobrovoljnog davanja krvi. - Akcijama, koje je provela Transfuzijska služba Opće bolnice Varaždin, pristupilo je više od 1.000 darivatelja, pri čemu je krv prvi put darovalo njih 30. Zahvaljujemo svima koji su pomogli u spašavanju ljudskih života, kao i našim aktivistima koji su pomogli pri organizaciji – istaknuli su iz ivanečkog Društva. Nastavljaju s ljetnim akcijama, pri čemu će prva biti održana 22. srpnja u restoranu Ivančica u Lepoglavi od 9 do sati.

li ne po pitanju financiranja bolnica

, a već je došlo cu i Toplicama!

BOŽE POMOZI U prvih 5 mjeseci ove godine Opća bolnica Varaždin ostvarila novih 19 milijuna kuna manjka

osljedica dodatnog smanjenja limita ove godine. Dožupan Kišić je pravednije limite najavio tek za jesen

nastalo je novih 19 milijuna kuna manjka! To nije neočekivano ako se zna da je HZZO ove godine dodatno smanjio već nedostatne mjesečne limite.

- Postupak sanacije bi gu-

bitke trebao riješiti za dvije godine, ali jasni kriteriji za limite još nisu doneseni.

Bojim se da bez toga nećemo puno moći napraviti – upozorio je vijećnik HSS-a Zvonimir Sabati.

Dužupan Alen Kišić je najavio da će pravedniji limiti biti uvedeni od jeseni.

Ne dogodi li se to, do kraja godine ukupni manjak varaždinske bolnice popet će se blizu 200 milijuna kuna.

m ustanovama naložila da izrade interni sanacijski plan

IZDVOJENO Europska kartica zdravstvenog osiguranja

opeo se na 5,8 milijuna kuna Ne vrijedi u Švicarskoj! sve ravnatelje u zaključku koji je donesen prošli tjedan.

Lani osnovani Zavod za hitnu medicinu je 2012. godinu završio s 1,5 milijuna kuna manjka prihoda. No potražuje oko pola milijuna kuna više nego što su mu obveze. Čak 2,6 milijuna kuna potražuju od HZZO-a. Dom zdravlja Varaždinske županije je pak lani za čak milijun kuna uspio smanjiti ukupni manjak, koji sada iznosi 2,5 milijuna kuna.

Te dvije ustanove ne predstavljaju problem. Međutim, Varaždinska županija mora

hitno zaustaviti gomilanje manjka u Zavodu za javno zdravstvo. Lani je ta ustanova zabilježila novih gotovo pola milijuna kuna minusa i njihov ukupni manjak popeo se na 5,8 milijuna kuna.

Podsjećamo, Varaždinska županija je od Vlade, uz četiri bolnice, zatražila i sanaciju Zavoda. Međutim, Vlada to nije prihvatila. S obzirom na to da Županija u svojem proračunu nema gotovo 6 milijuna kuna kojima bi podmirila manjak Zavoda, nužno će biti analizirati poslovanje i pokrenuti oš-

tre rezove. Pritom bi i sanacija bolnica trebala pomoći: Zavod od drugih zdravstvenih ustanova potražuje čak 5,1 milijun kuna. Međutim, istovremeno se njihova najveća obveza, 3,7 milijuna kuna, odnosi na dug po kreditu.

Treba istaknuti i to da je Ljekarna Varaždinske županije jedina zdravstvena ustanova s ukupnim viškom prihoda od 144 tisuće kuna. Lani su i oni imali manjak, ali je iznosio svega 131 tisuću kuna i pokriven je viškom prihoda iz prijašnjih godina. (vms)

Europsku karticu zdravstvenog osiguranja osiguranici HZZO-a do daljnjeg ne mogu koristiti na području Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske, priopćili su prošli tjedan iz HZZO-a. - Za odlazak u te države osiguranici mogu sklopiti policu putnog osiguranja, kao i prije ulaska Hrvatske u EU – naveli su. Za razliku od toga, napomenuli su da EU zdravstvena vrijedi u svim zemljama članicama Europske unije. Inače, EU kartice su u područne urede stigle prošli tjedan. Novost je i da građani koji HZZO-u odluče otkazati

ugovor o dopunskom zdravstvenom osiguranju premije više neće morati plaćati još tri mjeseca. - Prestaje primjena obveznog otkaznog roka od tri mjeseca, što će znatno olakšati proceduru – odlučili su članovi Upravnog vijeća HZZO-a.

Novost je i to što osigurane osobe koje imaju neplaćeni dug za ranije sklopljenu policu mogu sklopiti novu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna ako za to ispunjavaju uvjete. Riječ je o osiguranim osobama čiji prihod ne prelazi propisani prihodovni cenzus, osobama s invaliditetom od 100 % tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, darivateljima ljudskog tijela u svrhu liječenja, dobrovoljnim darivateljima krvi s više od 35 davanja za muškarce i više od 25 davanja za žene.

30

ŽENSKI SVIJET

REGIONALNI TJEDNIK || 16. srpnja 2013., br. 478

ženski svijet www.regionalni.com/lifestyle Zovite nas na 042/290-777

Pletenice - rješenje za gustu kosu Ako se spremate na godišnji odmor, sigurno razmišljate kako si priuštiti čisto opuštanje i ljenčarenje na plaži, bez puno obaveza. Ono što mnogim ženama zadaje glavobolju je kosa. Super način za uštedu vremena je da vam vaš frizer isplete pletenice koje su još uvijek totalni hit. Osim što ćete imati super frizuru, sedam do deset dana bezbrižno se možete prepustiti morskim dubinama. Nakon kupanja, dobro isperite pletenice, ručnikom lagano osušite, pošpricajte sredstvom za zaštitu i to je to.

Odmor mora biti odmor bez puno uzaludno trošenog vremena, Piše: MELANIJA GALUNIĆ a ovo je super način kako biti lijepa i zadovoljna uz minimalan Frizerski salon Gloss boravak u kupaonici!

Ive Režaka 4a, Varaždin

Pospanci, jutro je prav Najveći broj ljubavnih parova ljubav vodi nakon 11 sati navečer, no to je, tvrdi seksolog Glen Rowan, potpuno pogrešno vrijeme za seks! Pravo vrijeme je jutro jer ranojutarnji seks poboljšava imunitet, podiže raspoloženje, čisti ten, jača kosu i smanjuje rizik od srčanih oboljenja! Brojne studije

tel. 042/200-420

SUSRET Karmen Basarić, profesorica povijesti iz Lepoglave, na usavršavanju u Jap

Recept tjedna

Moderne Japanke nos

Piše: TIHANA KOPREK www.justcakegirl.com tihana.koprek@gmail.com

 Japanke se vole šminkati. Umjetne trepavice stavljaju svakodnevno i izdvajaju poprilične svote Piše: VIŠNJA GOTAL visnjagotal@gmail.com

VRIJEME PRIPREME: 50 minuta

NY cheesecake s malinama Sastojci: Umak od malina: 340 grama malina 100 grama šećera 480 ml vode korica jednog limuna Podloga od keksa: 200 grama keksa (Petit beurre) 25 grama šećera 114 grama maslaca Cheesecake: 680 grama krem-sira (ABC, Philadelphia) 200 grama šećera 12 grama brašna 4 veća jaja 1 žlica slatkog vrhnja 1 žlica ekstrakta vanilije ili pola mahune vanilije Priprema: Prvo radimo umak od malina: maline, vodu, koricu limuna i šećer stavimo u malu posudu i na laganoj vati zagrijavamo miješajući dok se ne pretvori u sirup. Trebat će vam cca 20 30 minuta da se to napravi. Nakon toga ohladite na sobnoj temperaturi i stavite u hladnjak.

Nakon umaka, dolazi pologa: kekse sameljite u multipraktiku ili blenderu te ih spojite sa šećerom. Maslac otopite u mikrovalnoj pećnici te ga dodajte smjesi šećera i keksa te dobro izmiješajte. Kalup pripremite tako da na dno stavite papir za pečenje, a okolo premažete s malo maslaca. Ubaciti mješavinu keksa i utisnuti te zagladiti žlicom. U hladnjak s tim dok pripremamo punjenje.

Cheesecake punjenje: u mikser staviti sir, šećer i brašno te miksati cca 2 minute na srednjoj brzini. Špatulom poravnajte sir sa strana. Dodati jedno po jedno jaje, svakih 30 sekundi da se razrade. Dodati slatko vrhnje i ekstrakt vanilije ili sjemenke iz mahune, ovisno što imate, te miksajte još cca 30 sekundi.

Zagrijati pećnicu na 180 stupnjeva.

Iz hladnjaka izvadite podlogu te pola smjese prelijte po podlozi. Uzmite malo žlicu umaka i stavite na par mjesta po žlicu umaka koju onda nožićem ili čačkalicom rasporedite po siru.

Preko toga prelijte drugi dio sirne smjese i ponovite postupak s umakom od malina. Ostat će vam umaka za posluživanje.

Peći 15 minuta na 180 stupnjeva te nakon toga sniziti na 120 te peći još cca 50 minuta. Bit će pečeno kad dobije boju, ali sredina još uvijek izgleda kao da nije gotova, odnosno još se trese kao želatina. Kad se ohladi i stegne, lijepo će se stisnuti i biti idealna! Kad je pečeno, lagano nožem odvojiti od stranica kalupa, pa ohladiti na sobnoj temperaturi i ostaviti preko noći u hladnjaku. U slast!

ima utjecaj na zdravlje, ali i seksualnu energiju. Različite namirnice mogu uzrokovati i različite reakcije u organizmu, pa tako obilna večera s puno popijenog vina uzrokovat će pospanost, a ne vatrenu atmosferu. Dakle, pazite što jedete. Stručnjaci preporučuju hranu bogatu omega-3 masnim kiselinama, a muškarcima savjetuju grickanje kikirikija, oraha, te konzumiranje mliječnih proizvoda, zelenog povrća, mrkve, celera, češnjaka i soje.

HRANA

suvremene Japanke daleko su od žena u kimonu koje se samo smješkaju i klanjaju, što nam prvo padne na pamet na spomen Japana.

Kimono se uglavnom nosi u svečanim prilikama - otkriva naša sugovornica.

Poslovne Japanke su pak oličenje elegancije.

- Zanimljivo je da u Japanu postoji mnogo specijaliziranih robnih kuća u kojima poslovne žene mogu pronaći najnovije svjetske trendove vezane uz poslovnu eleganciju, a starije

- Ne na sunce - uzviknula je Karmen Basarić, profesorica povijesti iz Lepoglave kad smo se u parku uputili prema jedinoj osunčanoj klupi. Ova, nazovimo ju, averzija prema sunčevim zrakama jedna je od mnogobrojnih stvari koje je uočila u Japanu gdje je boravila kao stipendist usavršavanja učitelja i profesora u organizaciji japanskog veleposlanstva u Hrvatskoj.

Kovrče i pramenovi

Bivša stipendistica Tokyo Gakuei University nakon godinu i pol provedenih na Dalekom istoku vrattila se kući.Studentsku sudbinu s profesoricom su dijelili Tajlanđani, Korejci, Uzbekistanci, Amerikanci koji su se, poput nje, baš za Japan odlučili zbog fascinacije japanskom tradicijom i kulturom. Od gejši, samuraja i sumo boraca, pa do manga stripova i anima crtića isprepliće se danas u Japanu, a duh zapada osjeća se na svakom koraku, pa tako i u modi modernih Japanki..

- Suvremena Japanka nije samo elegantna žena u kimonu poniznog osmjeha

Japanci su izuzetno dragi i svatko se prema svakome odnosi s respektom

Do 35. godine žene njeguju osebujan stil koji se zove kawai, što znači “slatko” i dubokog naklona.Do 35. godine žene vole stil kojemu je glavni cilj. simpatićnost.

Stil se zove kawai, što znači “slatko”. Ono što me iznenadilo kod šminkanja je da svakodnevno nose umjetne trepavice i vole šminku, pa izdvajaju poprilične svote novaca za dekorativnu kozmetiku - otkrila je profesorica iz Lepoglave i dodaje da moderne Japanke prate modu i svjetske trendove.

- Kovrče u kosi, pramenovi... Sve to Japanke vole, kao i mini suknje ili kratke hlačice koje nose na tajice. Štikle su obavezne, kao i torbe i mobiteli koje Japanke vole ukrašavati sa što više privjesaka. Dakle,

Japanci drže do svoje linije Japanci su poznati kao najdugovječniji narod na svijetu. To vjerojatno valja zahvaliti i njihovom vrlo zdravom načinu života.

- Jako paze što jedu, a njihovi obroci uglavnom su sastavljeni od soje, ribe i riže. Teško je vidjeti debelog Japanca. Muškarci su, pak, što me iznenadilo, jako visoki, dok su žene prave krhke minijature zbog kojih sam se ja, sa svojih 1,76 metara, osjećala kao gorostas. No, niti Japan nije mogao proći bez McDonaldsa čiji se učinak vidi na mlađim generacijama - ispričala je Karmen Basarić, ujedno spominjući sve češće opijanje svih generacija Japanaca.

dame u Japanu bez šešira ne izlaze na ulicu - ispričala je Karmen Basarić koja je, osim japanskom tradicijom i kulturom, najviše fascinirana ljudima.

- Izuzetno su dragi, topli i uvijek spremni pomoći.

Vrlo su pristojni i jedan se prema drugome odnose s respektom - govori Karmen kojoj je nakon tihih Japanaca, putovanje kući u avionu s grupom Rusa bila prava noćna mora. Kad se god sjeti prirode u Zemlji Izlazećeg Sunca, lice joj obasja nostalgija.

- Valja doživjeti trešnjin cvat u proljeće ili javorov list u jesen - ističe lepoglavska “Japanka” koja je godinu i pol provedenih u Japanu osim za usavršavanje iskoristila za putovanja Japanom.

- Proputovala sam zemlju izlazećeg sunca uzduž i poprijeko! Japanski kalendar obiluje festivalima, pa gotovo da nema mjeseca u kojem barem jedan dan nije slobodan zbog nekog od brojnih praznika. Osobito su mi se svidjeli ljetni Festival vatrometa Hanabi dok vatromet za Novu godinu Vatromet za Novu godinu izostaje jer se slavi tiho i u krugu obitelji. Slično kao što je zamišljeno slavlje Božića u katoličkim zemljama. Također mi se dopao Festival snijega na Hokaidu u veljači kad se izrađuju ogromne snježne skulpture

ŽENSKI SVIJET

16. srpnja 2013., br. 478 || REGIONALNI TJEDNIK

vo vrijeme za seks!

31

Oblikujte svoje tijelo u rekordnom vremenu tretmanom 5 u 1!

dokazuju kako ranojutarnji seks popravlja raspoloženje bolje od obilnog doručka ili šalice kave, a uza sve to, jutarnji seks uzrokuje emocionalno zbližavanje partnera na samom početku dana, pa se kasnije puno lakše prebrode svi poslovni problemi. Dakle, svi pospanci na noge ranom zorom i u akciju!

Predstavljam vam posljednju inovaciju u mršavljenju! Zamislite revolucionarni tretman za vaše cijelo tijelo u kojem ste tretirani s pet najnovijih tehnologija za brzo i efikasno oblikovanje tijela. Upravo tako, vaše tijelo se tretira s pet sigurnih i učinkovitih tehnologija koje vam omogućuju da se opuštate uz relaksirajuću masažu, da izbacite višak vode iz tijela i riješite se otpadnih tvari, smanjite svoj obujam pomoću ultrazvučnog kavitacijskog efekta, riješite se celulita pomoću multifrekvencije koja upucava aktivne anticelulitne sastojke u srce stanica i učvrstite svoju mišićnu masu u rekordnom vremenu.

Djelovanje tretmana je 48 sati, a rezultati su vidljivi odmah nakon

prvog tretmana. Preporučujem da napravite jednu do dvije kure tretmana godišnje, a uz redovito održavanje, ovo je prvi tretman 5 u 1 koji osigurava rezultate šest mjeseci do godinu dana. Danas je tehnologija mršavljenja toliko napredovala da možete uživati ili čak i spavati dok se vaše tijelo oblikuje i mršavi.

Izgubite višak centimetara, riješite se celulita i učvrstite svoje tijelo na najbrži način uz pomoć visoke tehnologije revolucionarnog tretmana 5 u 1 koji možete isprobati jePiše: PETRA KOLAK ĐINĐIĆ dino u Varaždinu na području sjeverozapadne Hrvatske.

Beauty centar Čarolija, Varaždin Uživajte i blistajte u svojoj novoj i zavodljivoj liniji tijela!

Krešimira Filića 78,

mobitel: 098/168-6705

panu upoznala je tradiciju, kulturu i modne trendove Japana

se minice i štikle novaca za dekorativnu kozmetniku - ispričala je naša sugovornica

u Zaštita od sunca u Japan ce sun je pravilo. Nitko na pa neće izaći nepokriven, za e luč od ci an Jap ako se kratke rukave, na ruke ce od će navući visoke rukavi e. nin prozračne tka

Ljeto i visoke temperature sa sobom donose eksploziju modne bjeline, pa su tako Varaždinke u bijelom osvanule i na gradskim ulicama. Dok su se jedne odlučile za bijelo od glave do pete, druge su ipak odabrale samo jedan komad odjeće, majicu ili suknju bijele boje. Sa starom, dobitnom i omiljenom kombinacijom pripadnica ljepšeg spola – bijelom majicom i trapericama – nećete “fulati” ni ovoga ljeta, a za one hrabrije tu su kratke bijele hlače.

Bijela, boja čistoće i prozračnosti, odlično se može kombinirati sa svim bojama i idealna je za vruće ljetne dane. I ove se godine bijelo pokazalo dobitnom bojom za Varaždinke, a nemate li pri ruci baš ništa bijele boje, potražite na policama svog omiljenog dućana.

Kako ovog ljeta Varaždinke nose bijelo, pogledajte na fotografijama koje je prošlog tjedna na gradskim ulicama snimio fotoreporter Regionalnog tjednika Siniša Sović.

One vole

Vikendi su u Japanu rezervirani za obitelj, kaže Karmen Basarić

Praktična pomagala u svakodnevnom životu Karmen Basarić posebno su oduševili praktični svakodnevni proizvodi, neviđeni u Europi.

Primjerice, zimi se ljudi griju toplinskim jastučićim nalijepljenima na odjeću koji drže temperaturu gotovo cijeli dan. Vrlo su korisni oni koji se umeću

– poput budimpeštanskog parlamenta. Najviše godišnjih odmora koristi se u svibnju za vrijeme Golden weeka - doznajemo od naše sugovornice koja ističe da je istina da Japanci rade od jutra do mraka.

u cipelu ili lijepe na čarapu. Također su joj vrlo zanimljivi kalupi za kuhana jaja u obliku leptira ili cvijeta.

- Ne znam zašto uporabu takvih korisnih proizvoda ne prakticiramo i sami - čudi se Karmen, nadajući se da ovo nije zadnji put njezina boravka u Japanu.

Obitelj je zakon

- Zaposlene muškarce u Japanu zovu sallaryman, a kad rode, žene tri godine ostaju kod kuće. Budući da Japanci užasno puno rade, vikendi su rezervirani za obitelj. Nije važno kako niti

gdje ćete ga provesti, važno je da je obitelj na okupu, pa ne čudi što su vikendima parkovi puni obitelji koje uz piknik na trav i sportske aktivnostii provedu cijeli dan - prisjetila se Karmen Basarić.

!

32

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

Mali oglasi

Mali oglasi

Varaždin Augusta Šenoe 10 (kod gradske tržnice) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 8 - 12 h Utorak: 8 - 13 h Sri - pet: 8 - 16 h

Prijamna mjesta: Varaždin IANA Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 8 - 20 h subotom: 8 - 13 h

www.regionalni.com www.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-774

REGIONALNI TJEDNIK || 16. srpnja 2013., br. 478

NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 pon - pet: 7.30 - 15 h subotom: 7.30- 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Petra Zrinskog 7 42230 Ludbreg Radno vrijeme (ljetno) od 14-19h info 091 92 99 329

Reklamacije vezane uz distribuciju novina 7Plus Regionalnog tjednika javite na mobitel 0914601501.

IVANEC Poljodom Gospodarska 2

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

KUĆE

KUĆA okolica! Vikendica Jalžabet, 30m2, velika okućnica – 9.000€, Lucerna nekretnine 098/1621-432 ozn.62c KUPUJE se kuća u Varaždinu do 180.000 € , minimalno dvorište 500 m2 . Paurević nekretnine 098/ 9806-575 , 091/ 521-8127 ozn.167c

APARTMANE, Vrsi Mulo, blizina mora, iznajmljujem. Mob. 091/507-9788 ozn.2520e

PRODAJE se novija luksuzna kuća , blizina škole i centra , cijena oko 150.000 € Paurević neekretnine 098/9706-575 ozn.167c AGENCIJA „GR ABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir.grabar@vz.tcom.hr ozn.335c PRODAJE se kuća u M. Laginje 18 u Varaždinu ili se mijenja za kuću ili poslovni prostor na moru. Mob. 091/5147-212, tel.

042/711-811 ozn.129c KUĆA u Varaždinu (Vidovski trg 9/1), 60.000 eura. Tel. 042/211-569, 098/852-402. ozn.2522e DRVENA KUĆICA u potpunosti montažna, veličine 2x2 m. Mobitel: 098/455 313, ozn.2523e PRODAJEM vinograd s voćnjakom, vikendica, sa svim inventarom, u Škriljevcu i 300 l vina.

Upitati na: 042/260-575 ozn.159 PRODAJE se kuća s okućnicom i vrtom u Vrbanovcu, struja, voda, telefon, 15.000€. Tel. 683-725 i mob. 091/532-1598 ozn.245

STANOVI

I Z DVOJ EN O: O p tujsk a 62m2 14.999€, Meštrovićeva 38m2 23.000€, Slavenska 39m2 26.000€, B. Radića 58m2 40.000€, Zagrebačka 69m2 45.000€. Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390 -3175, 099/5911709 ozn.378c

NOVOGR ADNJA povoljno!

Dvosobni stan novogradnja 46m2 u M. Laginje (pogodno za p.prostor)! Lucerna nekretnine 099/4048-241 ozn.62c JEDNOSOBAN stan u Aleja K. Zvonimira, 34.50m2 – 27.500€ Lucerna nekretnine 091/7844868, 098/1621-432 ozn.62c JEDNOSOBAN stan u Zagrebačkoj ulici – 25m2 – 20.500€ Lucerna nekretnine 091/7844-868 ozn.62c

GARSONIJERE: Koprivnička 23m2 16.000€, Z. i Frankopana 25m2, 1. kat 23.000€.

Wens nekretnine, 042/2000 5 5 , 0 9 1 / 3 9 0 - 317 5 , 099/591-1709 ozn.378c

JEDNOSOBAN stan u Slavenskoj, centralno, lift – 39m2 – 27.500€ Lucerna nekretnine 098/1621-432 ozn.62c

NOVOGRADNJA: Grabanice 39m2 1.kat 38.000€, Harambašićeva 39m2 33.000€, M. Krleže 58m2, Grabanice 77m2 i 90m2…

Wens nekretnine, 042/2000 5 5 , 0 9 1 / 3 9 0 - 317 5 , 099/591-1709 ozn.378c

HITNO kupujemo jednosobne stanove (Z. i Frankopana, B.Radića, Trakošćanska) Lucerna nekretnine 098/1621-432 ozn.62c

JEDNOSOBAN stan u R. Boškovića, 2. kat – 31.000€ Lucerna nekretnine 098/1621-432 ozn.62c

NOVIJA zgrada – 55m2, 55.000€, 2.kat, balkon, podrumsko spremište s priključkom struje, sva brojila etažna, vlastito parkirno mjesto – rampa, video nadzor, Men-ars nekretnine, www.menars.hr, 098/1644-483 ozn.141c TROSOBNI stan Varaždin oko 80 m2 izuzetno sređen ,cijena oko 75.000 € . Paurević nekretnine 098/ 9706-575 ozn.167c PRODAJEM 3-sobni stan od 68 m2 u Varaždinu, ulica M. Krleže 1.

Mobitel 091/202- 4746 ozn.764a PRODAJEM dvosoban stan 65m2 novouređeni, etažno, sva brojila.

Mob. 097/7723-592 ozn.231

APARTMANI

APARTMANI super cijene!

Prodaju se prekrasni apartmani novogradnja u Pakoštanima 40m2, Lucerna nekretnine 099/4048-241 ozn.62c

SELCE - iznajmljuje se jednosobni novouređeni apartman, TV, klima, parking, 100 m do plaže. Mob. 098/725-335. ozn. 764a VODICE, iznajmljujem sobe, upotreba kuhinje, blizu plaža, centar grada, vlastiti parking, 100 kn po osobi. Tel. 022/440-469, 091/794-3004 ozn.765a

IZNAJMLJUJE se poslovni prostor Pavlinska 5 „Coning“, etaža 25 podrumski dio- lokal 25, podrumski dio. Tel. 042/232-772, 099/3530-876 ozn.221

BIBINJE, Zadar – iznajmljujem (30-40€) i prodajem apartmane za 4-6 osoba, novosagrađeni, uređeni, 600m od mora. Mob.098/328977 ozn.213

SEVID kod Trogira : 10 novih apartmana , 45 metara od mora , površine 83 i 101 m2 . Cijena 145.000€ i 150.000€. Paurević nekretnine 098/ 9706-575 ozn.167c

BIOGRAD sveti Petar, apartman sa pogledom na more, 30m od plaže (klima, tv/sat i parkiralište) . Mob. 091/510-3001. ozn.257

IZNAJMLJUJU se apartmani (za 4-5 osoba), velike terase- Karin pokraj Zadra (25-35€), mob 098/962-1694 ozn.475i

GRAĐEVINSKO zemljište u Poduzetničkoj zoni Kneginec – jug kod „LUMINI“ CENTRA, 3495 m², sva infrastruktura, asfaltni put, prodajem (razne kombinacije). Mob. 091/726-9353 ozn.62

IZNAJMLJUJEM apartmane i sobe, blizina plaže, Vrsi Mulo kraj Zadra. Mob. 098/573-349, 091/589-6457 ozn.2010 IZNAJMLJUJEM apartman dvosobni u Kamporu, Rab sa klimom, 35 €/dan. Mob. 098/448-863 ozn.757a SABUNIKE kraj Zadra, apartman 1-5 osoba, pješčana plaža, klimatizirano, potpuno opremljen, grill, parking. Mob. 098/9695-884 ozn.98 IZNAJMLJUJEM apartmane za 3-5 osoba, klima, SAT, parking, pješčana plaža, u mjestu Sabunike-Nin. Tel. 023/272-777, 091/536-3041 ozn.2519e

POSLOVNI PROSTORI DVA poslovna prostora u Varaždinu . Maksimalno uređeni , 75 i 93 m2 . Cijena 1875€/m2 sa PDV . Paurević nekretnine 098/9706-575 ozn.167c

ZEMLJIŠTA

PRODAJE se gradilište u Petrijancu 1903 m2 u ulici A. Stepinca. 042/311-374, 099/691-7217 ozn.161 GRAĐEVINSKO zemljište površine 4660 m², Grabanice, zona mješovite gradnje. Mob. 098/680447 ozn.164 GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem.

Mob. 091/352-0083, 091/2320350 ozn.2518e PRODAJU se dva gradilišta po 1080m2 u centru Sv. Ilije, ulica V. Nazora. Mob. 098/876-900 i 098/576-127 ozn.208

NAJAM IZNAJMLJUJE se kuća za stanovanje od 100 m² + dvorište u najstrožem centru grada (Padovčeva ulica). Mob: 098/284-282 ozn.28c IZNAJMLJUJE se dvosoban namješten stan u zgradi, 42m². Mob. 098/395-962. ozn.163 IZNAJMLJUJE se dvosoban namješten stan 68m2 u Zagrebačkoj ulici 13/III. Mob. 098/248-818 ozn.202 IZNAJMLJUJEM dvije potpuno namještene sobe u kući, flat Internet, upotreba kuhinje i kupaonice.

Mob.098/9197-052, tel. 301-888 ozn.219 IZNAJMLJUJE se dvosoban namješten stan. Tel. 042/242-039, mob. 098/9896-714 ozn.226 IZNAJMLJUJE se jednosoban stan u zgradi kompletno namješten. Upitati: 091/6080-696 ozn.229 IZNAJMLJUJEM dvosoban stan u Zagrebu – idealan za studente.

Mob. 091/544-1022 ozn.244 ZAGREB –hitno i povoljno iznajmljujem sobu u dvosobnom stanu. Upitati na 099/2371-348 ozn.244 IZNAJMLJUJEM dvosoban eta-

16. srpnja 2013., br. 478 || REGIONALNI TJEDNIK

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GRAĐEVINE

kompletna usluga.

Upite slati na mob: 099/482-2374, fax: 042/200-280 E- mail: legalizacija.ured@gmail.com

AKODA d.o.o. Varaždin 098-222895, 042-500802

žiran stan 38m2 u Aleji kralja Zvonimira, cijena 1200kn + režije.

Mob. 091/5851-249 ozn.263

ce za rad na telefonu u Knegincu Gornjem– prodaja putem telefona. Mob. 097/7744-003 ozn.266

POLJOPRIVREDNI STROJEVI

TRAŽI se mlada ,ženska osoba za rad u kafiću upitati: Lory bar, mob.

091/5933-113.ozn.252c

AUTO-FLORIJANIĆ prodaje razne modele rabljenih vozila.

Plaćanje karticama (MASTER, ZABA I AMERICAN), auto krediti (RBA, ERSTE, ZABA, PBZ).

Mogućnosti zamjene vozila - staro za novo. Mob. 098/390-644, 098/379-885 ozn.52c RENT-A-CAR, Krištofić trans najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c KUPUJEM automobil do 17 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Isplata odmah! Mob. 098/965-6624 ozn.2426 KUPUJEM automobile, traktore, kombije ispod cijena. Mob. 098/9279-560 ozn.150 SEAT cordoba, limuzina 1,4 63kv, plin, 2007-g, prvi vlasnik 45.000,00kn. Tel. 099/854 1930 ozn.2/3/1 VOLKSWAGEN POLO 1.2., 4./2002., 45 KS, 67.000 km, registriran do 6./2014. Nove gume, prvi vlasnik. Telefon: 040/396-082 ozn.2526e OPEL-CORSA 1,2 srebrni, 5 vrata, registriran – očuvan. Mala potrošnja. 22.500 kn 098 241 375 ozn.359c RENAULT-CLIO 1,2 registriran do 4 mj.2014.! Cijena 18.500 kn 098 241 375 ozn.359c PRODAJEM autoprikolice, skuter i bicikle. Mob. 098/446-443 ozn.239 FORD escort 1,8 diz očuvan, 91.god. reg 12/13 za 650€ i F. Punto 55 97. god., očuvan, reg 3/14 za 1050€. Mob. 095/5184814 ozn.248 VOLKSWAGEN Touran 1.9 diesel 2006.g. reg 6/14, moguća zamjena za jeftinije vozilo. Mob. 098/284-218 ozn.264

POSAO GOSPOĐA nudi poslove čišćenja i pomoći u kući. Ozbiljne ponude molim na mob. 098/9320-259 ozn.2525e TRAŽIMO djelatnike ili djelatni-

33

bespravno izgrađenih zgrada radi

KOMPLETNA USLUGA

VOZILA

Mali oglasi

LEGALIZACIJU

LEGALIZACIJA BESPRAVNO IZGRAĐENIH OBJEKATA

PRODAJEM motokultivatore Goldoni, dizel, 14 KS, i Mio Honda od 4 do 6 KS, očuvani. Mob. 091/449-3240 ozn.48

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

TRAŽIMO za rad u bistrou kuharicu, djevojke za rad za šankom te studentice za ispomoć vikendom.

Mob. 095/5270-032 ozn.218c TRAŽE se dvije djevojke za rad za šankom , može i početnice.

Isplata odmah! Mob. 092/1484167 ozn.270

USLUGE

KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i limarski radovi. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395-722, 098/744-980 ozn.1c ENTRY - AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin! U ponudi krilni i klizni motori za ograde, ugradnja i servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry. hr ozn.5c D.L.B. d.o.o - LEGALIZACIJA i PREDAVANJE Z AHTJEVA! Izrada arhitektonske snimke izvedenog stanja.

Izgradnja montažnih i niskoenergetskih kuća.

D.L.B. d.o.o., Varaždin, 095/310-1373, 042/440152 ozn.458c OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783- 060 ozn.107c PREDALI ste zahtjev,a ne znate tko će Vam napraviti izmjeru i dostaviti projekt.

Kontaktirajte Stilo- Grad d.o.o. – pouzdani partner u postupku legalizacije.

Mob. 099/215-2936, info@ stilograd.com ozn.473c

Primamo u stalni radni odnos jednog djelatnika/cu za energetsko certificiranje objekata.

Uvjeti: dipl.ing.strojarstava, elektrotehnike ili građevinarstva, najmanje pet godina radnog iskustva, položen minimalno MODUL 1.

Cijenjene zamolbe slati na MS doo, Ludbreska 98, 42202 Trnovec Bartolovečki. ili e-mail miodrag.simendic1@vz.t-com.hr

KUHINJE PO MJERI - Akcijske cijene! Popusti na sve vrste namještaja. „INTERIJERI SLATKI“ Izložbeno prodajni salon TC-Mercator, 042/200-066 ozn.33c SERVIS RAČUNALA – LAPTOPA, hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell, lenovo, emachines, samsung. Tel. 321-702, www.pcserviser. com ozn.365c KNJIGOVODST VENI servis Lipić d.o.o.Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe. Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c TLAKAVCI – iskopi terena, postava rubnika i tlakavaca, bet. kocki, kanalizacije, uređenje dvorišta i ostali građevinski radovi. Mob. 091/511-0682 ozn.81c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno.

Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore.

Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA-MAČEK: Novo!

Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije. Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija.

Mob. 098/227-024 ozn.48c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokri-

vanje sa svim vrstama pokrova.

ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.099/500-4859 ozn.151c SOBOSLIKARSKI i ličilački radovi, povoljno! Mob. 091/540-2681 ozn.151c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710301, 095/801-1776 ozn.209c VODOINSTALATER od 00-24 sata: nove instalacije i sitni popravci, sniženje na sanitariju -25%.

Više na www.aquainstal-dakovic. hr, mob. 095/906-3361ozn.231c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfalta, kanalizacija, ograda, rušenje građevnih objekata, hidroizolacije, adaptacije objekata, uređenje interijera. Tel. 042/210-461, mob. 095/821-2456, 095/8212-456 ozn.290c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader.com ,mob. 098/791-092, 042/647-168 ozn.314c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, stubišta, građevinska limarija, sve vrste materijala. Mob. 098/417373 ozn.343c

SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob. 098/704-257ozn.353c NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, drenaže, zemlje, ogrjevna drva bukovi okrajci od 650 kn. Mob. 099/3530-180 ozn.417c ISKOPI, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje.

Mob. 091/572-3895 ozn.445c OTČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c ČISTIMO strojem autosjedala, trosjede, dvosjede, stolice, madrace i tepisone. Mob. 099/198-5959 EKOKOD ozn.475c PARKETE i laminate postavljamo, brusimo, lakiramo. Mogućnost isušivanja preostale vlage profesionalnim aparatom. Mob. 091/251-2644 ozn.2332 AQUAMONT: vodovod, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci.

Mob. 098/927-9903, 095/9084793 ozn.2556 NOVO! Fotografije za nove osobne iskaznice: 28 kn - 8 fotografija.

Foto Mondo, Tome Blažeka 3, Varaždin, tel. 213-085 ozn.3577b FASADE, soboslikarstvo, gletanje, knauf sistemi, keramika, ostale usluge u građevinarstvu. Kvalitetno i povoljno. Mob. 098/931-2260 ozn.7 TERMOFASADE, knauf sustavi, soboslikarstvo, polaganje kerami-

ke, laminata. Uredno i povoljno.

Mob. 098/478-900 ozn.39 STANKO d.o.o.: postavljamo sve vrste parketa, laminata, linoleuma, tepiha. Obnavljamo stare parkete, zidne panele, izrađujemo suhe glazure. Mob. 095/9170-675 ozn.29 FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje.

Mob. 099/672-6574 ozn.60 SANACIJA krovišta, kompletna građ. limarija, inox dimnjaci, montaža i sanacija. Mob. 099/4114202 ozn.61 NAJBOLJE i najjeftinije indijske masaže u gradu već od 30 kn.

Informacije: 091/3494-757 ozn.61 GR ADITELJST VO Turković izvodi građevinske radove, krovišta - adaptacije i prekrivanja, izvodimo i manje radove. Mob. 091/2686-278 ozn.188 FASADER d.o.o. izvodi stiropor fasade, vunu, sanacija starih objekata i fasada i manje zidarske radove. Za manje radove dolazimo odmah. Mob.098/843-874 ozn.477c KERAMIČARSKI obrt Toplek postavlja keramiku, kvalitetno i povoljno. Mob. 098/473-421 ozn.246 UREĐENJE, održavanje terena, izrada travnjaka, šišanje živice, čišćenje, košnja, odvoz. Mob. 099/412-7863 ozn.307c VODOINSTALATERSKE usluge - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija

34

Mali oglasi / zahvale i sjećanja

POSEBNA PONUDA! Nove kreditne linije,

najpovoljniji reprogrami postojećih kredita, rješavamo blokade i crne liste

Ana :

098/916-2109

na sve radove. Mob. 095/ 8540727 ozn.69c PRIMAM na skrb pokretne starije osobe u svoju obitelj. Mob. 091/9199-820 ozn.260 ŽIVOTINJE

PRODAJU se odojci od 25-27kg.

Tel. 042/690-421 ozn.170 PRODAJU se odojci. Tel. 042/657402 ozn.225 PRODAJEM svinje za klanje.

Mogućnost klanja i obrade u sv. polovice. Mob. 099/5125-300 ozn.233 ODOJCI od 25-27kg - dostava, 2 lipicanke stare 3 godine, kombajn klass sa oba adaptera, Vitez, tel.

042/690-374 i mob. 098/1324242 ozn.272 OSTALO

FOTOGRAFIJE za nove dokumente (osobna, vozačka). 28kn za 8 fotografija.

Foto Mondo, Varaždin, T. Blažeka 3, tel. 213-085 ozn.284c DEBELA industrijska drva bukova već od 450 kn do 750 s dostavom. Mob. 098/914-8430, ozn.268 DEBELA industrijska drva bukova već od 450 kn do 750 s dostavom. Mob. 095/516-5493, ozn.269 OČUVANE gramofonske ploče, kupujem (rock, jazz, blues…).

Mob. 091/242-5211 ozn.85 PRODAJE se klizna stijena, pvc bijela sa roletnom. Dimenzije v-2,60m, š-2,55m. Tel. 040/821573, mob. 099/6779-660 ozn.183 DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210461, 095/900-8646, 095/8212456 ozn.290c KUPUJEMO očuvane knjige za 5. razred osnovne škole (V oš).

Mob.091/7297-444 ozn.2527e PRODAJE se polukružna tuš kabina sa kadom, 90x90 – povoljno. Poziv/sms 091/2537-978 ozn.211 TAMNI ugljen za loženje, akcija 150kg za 300,00kn sa dostavom. Mob. 091/9191-998, tel.

042/711-378 ozn.425c OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere.

Ne bacajte jer mi to plaćamo!

Tel. 042/505-024, 099/8233-156 ozn.352c SOBNA sjedeća garnitura, kuninjska kutna klupa, industrijsko valjak glačalo „Pfaff“. Tel. 731329, mob. 092/3078-682 ozn.222 DRVA za ogrjev, bukva – grab – agacija, hrast cjepanice. Mob. 095/5130-008 ozn.239 PRODAJE se kutna klupa stol stolice, vitrina sve puno rezbareno drvo, komplet spavaća soba,

dječji krevet i previjač, škrinja nova (Whirlpool) 230l, štofasta fotelja komplet, dječji kreveti na kat. Tel.042/331-796 ozn.261

KREDITI

RJEŠITE se ovrha i CL, najpovoljniji gotovinski krediti na 12 godina, umirovljenički krediti, pozajmice, svi modeli kredita na jednom mjestu! Arges d.o.o. info: 042/210-008, 099/244-5915 ozn.286c

KREDITI – europski uvjeti, gotovinski – do 15 g., hipotekarni do 25 g. Zatvaranje blokada, ovrha. Investicijski KTA od 3 % (EKS od 4,39 %). Mob. 091/111- 6101 ozn.467c

REGIONALNI TJEDNIK || 16. srpnja 2013., br. 478

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

dragom nećaku

povodom preranog odlaska naše voljene supruge i mame

NENADU NOVAKU Zauvijek u našim mislima i srcima…

Obitelji Ladislava Novaka i Natalije Martinčević

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami i sestri

LJUDMILI – MILI ŠTEFANEK Zauvijek u našim mislima.

Tugujući: sin Dražen, sestra Božica, brat Miroslav, šogorice Jadranka i Štefica, nećakinje i nećaci te ostala tugujuća rodbina

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj sestri, šogorici i teti

LJUDMILI – MILI ŠTEFANEK Nikada Te nećemo zaboraviti.

NOVI kredit i uz manje kamate! Hipotekarni na 25 g. Posebni modeli za Ytres, Com-Prom, Intinovu i Boxmark. Umirovljenici na 12 g. Pozajmice odmah. Bez HROK-a. Željka Matušin, inf: 098/591-533, 098/9038995 ozn.138c NOVA jednostavna kreditna mogućnost. Pouzdano i sigurno do gotovine isti dan. Zahvaljujem na povjerenju. Mob. 097/772-4259 ozn.194 BRZO i pouzdano pomažemo realizaciju svih vrsta kredita, obustava i ovrha!

Damir 098/242-777, Robert 098/702-705, Ana 091/9302606 ozn.448c MI VAM nudimo sve kreditne linije banaka, refinanciranje svih obustava i ovrha, posebne pogodnosti za umirovljenike, zaposlene u Boxmarku, Ytres, Com-Prom, Intinova. Stambeni krediti uz fiksnu kamatnu stopu za cijelo vrijeme trajanja kredita.

Marko Kukec 095/9080-226 www.progreso.hr ozn.472c NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, tehničke robe, starina u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088840 ozn.233c JEDNOSTAVNI krediti! Otplata općim uplatnicama! Bez ovjere!

Nema provjere u HROK i CL! Zaposleni na određeno i stalno!

Umirovljenici! Mob. 098/446600 ozn.297c NOVI još povoljniji uvjeti kreditiranja, zatvaranje blokada, na ostatak primanja do 12 g.

Umirovljenički krediti do 75 g.

Mob. 091/303-8054 ozn.176c FENOMENALNA akcija kredita! Rješavamo vaše financijske probleme brzo i diskretno, bez lažnih obećanja. Dugogodišnje iskustvo. Gđa. Ivana, 095/3992761 ozn.176c RJEŠAVAMO sve upite za kredite, kamata već od 5,5% do 30 god. Pomažemo kreditnu sposobnost. Mob. 098/516-511 ozn.138 TR-AG Varaždin, novac-robanovac, sve u 5 minuta. K. Filića 39a, 042/321-701 ozn.3587b GOTOVINA odmah! Krediti za

Tvoji: brat Miroslav, šogorica Jadranka, Kiki, Nataša, Slavek, Ines i Deni

SJEĆANJE

MLADEN STOLNIK † 20. 7. 2012.

Sva naša ljubav otišla je s Tobom.

Boža, Ida, Pia, Alan

zaposlene na određeno! Umirovljenici do 80 g. života. Mob. 099/199-4328 ozn.45 AKCIJA!!! Zaposleni – određeno i stalno! Pomažemo u realizaciji kredita do 30.000 €. Posebne pogodnosti – Boxmark i umirovljenici. Mob. 099/488-5559 ozn.199 KREDITI, pozajmice, kartica!

Zaposleni na određeno i stalno!

Umirovljenici! Bez ustege! Mob. 098/181-6961, 091/9277-209 ozn.297c NOVO – beskamatne pozajmice – opće uplatnice. Akcija - male mirovine. Posebno zaposleni određeno, Ytres…Zatvaranje ovrha, CL… Mob. 099/837-1958 ozn.430c NOVO! Krediti za zaposlene i umirovljenike. Razni modeli od 12-25 god. Pogodnost – male mirovine. Pozajmice – odmah!

Mob. 092/2855-079 ozn.215 NOVO – svi bankovni krediti za zaposlene. Akcija – krediti na male mirovine. Mob. 097/7723592 ozn.470c KREDITI bez jamaca, zatvaranje CL, ovrha, blokada. PozajmiceDiners, American, Master ZABA u roku 20 min. Umirovljenici do 80 g. već s mirovinama od 800,00 kn – kta od 7,99 %. Mob. 092/1775-900 ozn.258 EKSPRES pozajmice bez hroka i jamaca na trajni nalog do 30 000kn , 099/778-0060 ozn.460c UMIROVLJENIČKI krediti do 80 g.starosti zatvaranje ovrha,blokada fine i drugih ovršitelja bez jamaca, 099/7906381,095/790-6381 ozn.460c KREDITI za umirovljenike do 100.000kn bez prijenosa mirovine kamata 7.99 u 24h . 095/4000613 ozn.460c KREDITI za zaposlene i umirovljenike do 30.000€ zatvaranjeprebijanje,bez jamaca na trajni nalog . 097/703-6402 ozn.460c

KRATKOROČNI zajmovi na trajni nalog bez uvida u hrok i crnu istu umirovljenici i zaposleni do 20 000kn. 099/778-0060 ozn.460c KREDITI za zaposlene i umirovljenike do 80 g., zatvaranje svih obaveza - dugovanja. Mob. 092/119-0041, 099/579-5712 ozn.267 KREDITI i pozajmice za umirovljenike i zaposlene, obustave na plaću i mirovinu. Mob. 099/6694-124 ozn.271 KREDITI za zaposlene do 30.000€ i na ostatak plaće. Umirovljenici do 100.000kn i na mirovine iznad 850kn. Inozemne mirovine do 7.000€. Pozajmice za 24h, zatvaramo cl, blokade, ovrhe. Isplata isključivo u bankama. Mob. 097/6109-793, 097/6106-717 ozn.234 HIT krediti za zaposlene na određeno do 50.000 kn, do 230.000kn na ostatak primanja. Pozajmice do 40.000kn – odmah, za umirovljenike do 100.000kn/24h uz zatvaranje cl i blokada. 097/7117-009 ozn.254 AKCIJA kredita za umirovljenike do 78 g. na ostatak prim. do 7.000€, za zaposl. do 30.000€/12god. Pozajmice do 50.000kn odmah. Ino mirovine 7.000€, zatvaranje blokada, cl i ovrha, krediti do 10.000€ bez uvida u hrok. 091/342-2075, 097/797-5934 ozn.254 POZNANSTVA

VATRENA XXL DAMA! Od 0-24 za erotske fantazije putem telefona, a možda i...nikad se ne zna! 064/400-909 (tel/mob: 2,33kn/3,58kn/min) ozn.166c SITUIRANI gospodin traži dame od 18 do 40 god. za druženje u diskreciji. Dajem financijsku potporu. Mob.098/1642-831 ozn.206 UDOVAC želi upoznati slobodnu ženu 58-65 g. za druženje/vezu. Mob. 091/5434-114 ozn.211

ZORICE PAŽUR u 51. godini života, nakon duge i teške bolesti.

Iskreno zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, prijateljima i znancima koji su bili uz nas u vrijeme bolesti i na posljednjem ispraćaju naše voljene supruge i mame Zorice. Posebnu zahvalu upućujemo doktoru Vojnoviću i svom osoblju Odjela onkologije OB Varaždin na profesionalnosti, humanosti i brizi koju su iskazali tijekom njezinog dugotrajnog bolničkog liječenja. Također, zahvaljujemo doktoru Kocmanu i njegovom timu iz KB Merkur Zagreb te osobnoj liječnici iz Doma zdravlja Novi Marof, doktorici Grgić i sestri Suzani.

Beskrajno zahvaljujemo našoj supruzi i mami koja nam je pokazala kako i u najtežim trenucima kroz život treba kročiti smiono i hrabro, s pozitivnim mislima i osmijehom na licu te zahvaljivati na svakom nam darovanom trenutku. Zauvijek ćeš ostati s nama!

Tvoj suprug Stjepan, sin Tomislav, kćeri Katarina, Jelena i Ana

POSLJEDNJI POZDRAV nezaboravnoj prijateljici

ZORICI PAŽUR Postoji nešto što umrijeti nikada neće, a to je ljubav, ponos i sjećanje na Te. Obitelj Koren

ZAHVALA Dana 11. 7. 2013. u 86. godini života napustila nas je naša draga majka, sestra, baka i prabaka

FRANCISKA ŠIPEK Od srca zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, susjedima te osoblju Specijalne bolnice Novi Marof na izrazima sućuti te što su nam uz cvijeće, svijeće i molitvu pomogli da ispratimo dragu pokojnicu na vječni počinak.

Počivala u miru Božjem.

Tugujuća obitelj: sin Vlatko, kći Ivanka, unuci, praunuci te snahe Ružica i Marija *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj baki

FRANCISKI ŠIPEK Hvala Ti za sve.

Od unuke Martine i Zorana, unuka Davora, Andreje i praunuka Adriana.

POSLJEDNJI POZDRAV

IVKI CRNČEC Počivala u miru.

Obitelj Crnčec

SJEĆANJE na baku

KATU GLAVNIK 21. 7. 2011. – 21. 7. 2013. Čuvamo uspomene na Tebe.

Unuci Dejan i Alen i snaha Jagoda

SJEĆANJE

STANKO PETAK 19. 7. 2009. - 19. 7. 2013.

Uvijek u našim mislima i molitvama.

Supruga, sinovi, snahe, Iva, Ema i Luka

SJEĆANJE

ANDRIJA ŠESTANJ – PERIĆ 16. 7. 2003. – 16. 7. 2013.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Dragica, Mario i Tanja

zahvale i sjećanja

16. srpnja 2013., br. 478 || REGIONALNI TJEDNIK

Otišao je jedan čovjek…

Tiho, dostojanstveno, nenametljivo…

Baš kao što je i živio…

Hvala svima koji su ga pratili…

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom iznenadnog gubitka voljenog sina i brata

povodom smrti voljene majke, bake i prabake

MILANA PRESTERA – MIME

Obitelj Petra Uzelca

35

TEREZIJE ŠTORGA preminule 12. 7. 2013. u 89. g. života.

SJEĆANJE

JOSIP IMBRIHALEC 12. 7. 2006. - 12. 7. 2013.

Mislima i molitvom čuvamo uspomenu na Tebe.

Obitelj Imbrihalec i Đuras

ZAHVALA povodom smrti naše drage sestre, šogorice i tete

Najiskrenije zahvaljujemo obitelji, rodbini, susjedima i svim dragim ljudima na izrazima sućuti i ispraćaju našeg Mime. Hvala Croatia osiguranju, Valionici Beretinec, kolegicama i kolegama Zabe i Hpb-a, ekipi Pucke, utorkom u 21, malonogometnim klubovima, udruzi navijača White Stones, NK Varteks, generaciji ‘99. 8. b razreda i razrednici Veri Hlapčić, Elektrostrojarskoj školi i razredniku Ivek Zlatku. Svim prijateljima hvala što su ispratili svog i našeg Mimu na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo velečasnom fra Mirku Kemivešu na molitvi, kršćanskoj sućuti i riječima utjehe.

Od srca hvala.

Milanovi najbliži

Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, susjedima i svim dragim ljudima koji su ispratili našu voljenu pokojnicu na vječni počinak. Zahvaljujemo na cvijeću i svijećama. Veliko hvala vlč. Miji Horvatu na dirljivim riječima oproštaja i molitve.

Počivala u Božjem miru.

Tvoja obitelj *****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj mami, baki i prabaki

*****

Hvala Ti za sve što si dobro učinila za nas.

Draga mama, neka Te čuvaju anđeli.

FRANJICE KRIŽANEC

POSLJEDNJI POZDRAV

Kćerke, zetovi, snaha, unuci i praunuci

preminule 7. 7. 2013. g.

MIMAČU

u 58. g. života.

Ovim putem iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama. Veliko hvala Domu za starije i nemoćne osobe u Jalžabetu i veliko hvala župniku Igoru na kršćanskoj sućuti i riječima utjehe.

od

SJEĆANJE

tate, mame i brata

na voljenu kćer, tetu i šogoricu

Čuvali Te anđeli.

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

prijatelju

FRANJICI KRIŽANEC Uvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

MILANU PRESTERU Počivaj u miru.

4. a, generacija 2003., Elektrostrojarska škola Varaždin

Tvoji: sestre Ana i Jadranka, braća Mijo i Vlado, šogorice, nećakinje i nećaci s obiteljima

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE

dragom prijatelju

na dragog nam

MIMI

RUDOLFA KRIŽANIĆA 20. 7. 2010. – 20. 7. 2013.

Ni godine koje su prošle, ni život koji teče, ljubav i sjećanje na Tebe izbrisati nikad neće.

Dijana, Veki, Željka, Pixo, Dora, Njonjo i Milena

ŠTEFANIJU BIŠKUP 17. 7. 2011. – 17. 7. 2013.

Tvoj dragi lik i Tvoja dobrota zauvijek ostaju u našim srcima i mislima.

Tvoja majka Pepica i šogorica s djecom

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, bake, prabake, svekrve, punice i sestre

KATE MESEK preminule 10. 7. 2013. u 84. godini života nakon kratke i teške bolesti.

Velika hvala rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na iskrenoj sućuti i posljednjem ispraćaju drage nam pokojnice.

Hvala dr. Putarec, osoblju bolnice Novi Marof, hvala gđi Vitez te gđi. Fajfar i cvjećarnici Orhideja. Hvala kapelanu Igoru na molitvi i riječima utjehe.

Počivala u miru Božjem.

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoja djeca: Slavko, Franjo, Katarina i Ana s obiteljima

Tvoji najmiliji: supruga, sinovi, snahe i unuci

MIMI

ZAHVALA

Ekipa iz kvarta

povodom smrti naše drage i nezaboravne

SJEĆANJE

VLADIMIR MIKULČIĆ 16. 7. 2010. – 16. 7. 2013.

Neće Te izbrisati vrijeme, ni sakriti tama, anđeo si koji nas prati i vječno ćeš živjeti s nama.

Supruga i djeca

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

MILANU PRESTERU S tugom,

SJEĆANJE

obitelji Sejdić i Topić

na dragog

ZVONIMIRA VITEZA

POSLJEDNJI POZDRAV

ANTONIJE SODAR rođ. DUKARIĆ preminule 11. 7. 2013. godine u 81. godini života.

Iskreno zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima i obitelji Skupnjak na izrazima sućuti i ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak.

Ožalošćeni: kći Mirijana, unuke Petra i Mateja, unuk Mario s Dubravkom, praunuci Ivan, Tomislav i Luka te ostala tugujuća rodbina

14. 7. 2009. – 14. 7. 2013.

Nedostaješ nam.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

MILANU PRESTERU

MILAN KARAN 20. 7. 2012. – 20. 7. 2013.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te, Milane, nosimo u srcu svom.

TUŽNO SJEĆANJE na

JURJA SAKAČA

…od ekipe s nogometa četvrtkom.

Supruga Karmela, kći Željka, sin Saša i unuk Milan

15. 07. 2010. – 15. 07. 2013.

S ljubavlju i tugom.

ZAHVALA

Obitelji Pilipović i Sakač

povodom smrti našeg dragog supruga, oca i djeda

SJEĆANJE

STJEPANA JEŽEKA

IRENA FEJZULAHU rođ. PAVLOVIĆ

preminulog 17. 6. 2013.

13. 7. 2012. – 13. 7. 2013.

Ponosan sam što si bila moja beskrajno voljena kći, a neizmjerno žalostan i tužan što sam Te prerano izgubio.

Tvoj tata

Irena Fejzulahu

13. 7. 2012. – 13. 7. 2013.

Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, susjedima i prijateljima na riječima utjehe, vijencima i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak.

Uvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

Ožalošćeni: supruga Slavica, kćeri Ivančica i Jadranka, zet Branko te unučad Tea, Paola, Glorija i Dobrivoj

Ljubavi, Radosti, Tugo moja…

Tvoji: Visar, Violeta, Robert

36

zahvale i sjećanja

REGIONALNI TJEDNIK || 16. srpnja 2013., br. 478

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

BARBARA POKOS

MILANU PRESTERU

na voljenog

† 19. 7. 2009.

24. 5. 1984. – 8. 7. 2013.

SJEĆANJE

S ljubavlju i poštovanjem.

Zauvijek s nama.

Počivaj u miru.

Snježana

UN White Stones

Misa će biti održana u katedrali u petak 19. 7. u 19 sati.

Nek te čuvaju nebeski anđeli.

Ni godina koja je prošla, ni život koji teče, ljubav i sjećanje na Tebe izbrisati nikada neće.

MNK Junajted

Vezira, Dina i Jasminka

SJEĆANJE na drage roditelje

ZAHVALA povodom smrti naše drage mame, bake, prabake, svekrve i sestre

MIKAC

IVKE MARIĆ

Ožalošćeni: sin Josip, kći Katica, shaha Barica i zet Ivan

na voljenog sina

IVANA LIBERA

MILANU PRESTERU

IRENU

Od srca vam hvala.

SJEĆANJE

prijatelju i najdražem rivalu

na voljenu

Zahvaljujemo svim susjedima, rođacima, prijateljima i svim dragim ljudima koji su nam izrazili sućut. Zahvaljujemo osoblju bolnice Klenovnik, velečasnom Izidoru Fereku na dirljivim riječima utjehe na posljednjem ispraćaju.

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

preminule 4. 7. 2013. u 83. godini života nakon duge i teške bolesti.

IVANA ŠLIBARA 13. 7. 2010. – 13. 7. 2013.

Sjećanje na Tebe dio je našeg života u kojem ćeš nam uvijek nedostajati.

Rođendan je tebi, sine.

Otiš’o si vječno spati.

Ne mogu Te zagrliti, ne mogu Ti ruku dati.

Na grobu smo svakog dana, palimo Ti svijeće, al’ bol i tuga nikad prestat neće.

Nek’ Ti sunce danju hladan grobak grije, a mjesec ga noću neka rosom mije.

Usred zime u bjelini ništa nije cvalo, al’ srce našeg sina zauvijek je stalo. Čuvali Te anđeli, sine.

Majka Kata i otac Stanko

ANDRIJA

ANĐELA

SJEĆANJE

† 13. 6. 2001. † 15. 7. 2011.

S kim podijeliti tugu, s kim podijeliti sreću, kad vam možemo samo zapaliti svijeću…

JOSIP ZADRAVEC 13. 7. 2006. – 13. 7. 2013.

Sin Vjekoslav s obitelji

Uvijek ćeš ostati u našim mislima i srcima.

Tvoji Dragica, Dražen i Karlo

SJEĆANJE na

JOSIPA TROJAKA

*****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj baki

IVKI Puno je suza iz oka palo kad je Tvoje srce stalo.

A bol i tuga još su veći jer zadnje zbogom nisi mogla reći.

U srcu žalost, na grobu tišina, a u našem je domu ostala velika praznina.

Neka Ti Bog osvijetli put, a anđeli prate na počinak dug.

Tvoji unuci: Štefica, Jasna, Miljenko i Sanja s obitelji

SJEĆANJE

17. 7. 2004. – 17. 7. 2013.

Jožica, voljeni nikad ne umiru.

Ti si uvijek s nama u molitvi i razgovoru.

Hvala svima koji Te posjećuju.

LIBER

Tvoja supruga Dragica, djeca Miljenka i Braco s obiteljima

IN MEMORIAM

SLAVKO

i

TITIA

† 16. VII. 2007.

† 13. III. 2009..

IVAN dr. CIK

Uvijek ćete biti u našim srcima i mislima.

18. VII. 2000. – 18. VII. 2013.

Sestra Anka s obitelji

Uvijek u mislima s Tobom.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

17. 7. 2009. – 17. 7. 2013.

na

Život nestane u trenu, a ljubav i sjećanje ostaju zauvijek.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

VLATKA LEVAK POSLJEDNJI POZDRAV

IVKI MARIĆ Po dobroti Te pamtimo, u srcu čuvamo.

Obitelj Šantalab

IVANA GOLUBIĆA † 16. 7. 2010.

Ne brišu Te godine, niti skriva tama, zvijezda si koja nas prati, sja i živi s nama.

Supruga Ivanka, kćerke Nikolina, Ana i Ivana s obiteljima

SJEĆANJE

MARICA CANJUGA 18. 7. 2010. – 18. 7. 2013.

MAJKO, …na Tvome grobu palim svijeće a znam da mi Te vratit’ neće. …želim da mi vrate radost i sreću koju sam imao dok sam imao Tebe…

Zauvijek u mojim mislima.

SJEĆANJE na dragu

SLAVU ROG

MIRKO FURJAN

S ljubavlju koju smrt ne prekida, s tugom koju vrijeme ne briše, nosimo Te u srcu i mislima…

Suprug i djeca s obiteljima

16. 7. 2011. – 16. 7. 2013.

Sin Franc, snaha Štefanija, unučad Darko i Vesna, praunuk Vito

TUŽNO SJEĆANJE

BOŽO PLANTIĆ † 12. VII. 2012.

SJEĆANJE na voljenu

Tvoji najmiliji

ANU LETINU rođ. SIMON

Tvoj lik i Tvoja dobrota ostat će s nama cijeloga života.

Kći Blaženka, zet Zlatko i unuke Maja i Sabina

Tvoj suprug i djeca

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

na voljenog

na voljenu majku, svekrvu, baku i prabaku

IVANA PAPECA

JOSIPINA KRAŠOVEC (MARKELJ)

Nije istina da vrijeme sve briše, što dalje prolazi, boli sve više.

21. VII. 2008. – 21. VII. 2013.

Svaki dan, mama, za Tebe se molimo.

Ostat ćeš u našim srcima jer beskrajno Te volimo.

† 11. 7. 2004.

SJEĆANJE

10. 7. 2011. – 10. 7. 2013.

Tvoj sin Zvonko

SJEĆANJE

Tvoja mama Jadranka

21. 7. 2011. – 21. 7. 2013.

ANU LETINU

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Uvijek si s nama u sjećanjima i mislima.

Obitelji: Cafuk, Hranić i Posavec

Tvoj sin Branko s obitelji.

21. 7. 2008. – 21. 7. 2013.

ZAHVALA povodom smrti naše voljene majke i bake

MARE BOROVEC rođ. NOVAK preminule 7. 7. 2013. u 87. godini života.

Najtoplije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svim ljudima koji su nam izrazili riječi utjehe i ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Hvala velečasnom Dragutinu Joću na molitvi i riječima kršćanske sućuti.

Ožalošćeni: sin Josip, kći Veronika s obitelji te braća i sestra

ZAHVALE I SJEĆANJA

9. srpnja 2013., br. 477 || REGIONALNI TJEDNIK

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenog sina

na

IVANA LIBERA

ZAHVALA

VLADIMIRA MARTINOVIĆA

13. 7. 2012. - 13. 7. 2013.

9. 7. 2012. – 9. 7. 2013.

Rođendan je tebi, sine.

Otiš’o si vječno spati.

Ne mogu Te zagrliti, ne mogu Ti ruku dati.

Na grobu smo svakog dana, palimo Ti svijeće, al’ bol i tuga nikad prestat neće.

Nek’ Ti sunce danju hladan grobak grije, a mjesec ga noću neka rosom mije.

Usred zime u bjelini ništa nije cvalo, al’ srce našeg sina zauvijek je stalo. Čuvali Te anđeli, sine.

Život nestane u trenu, sjećanje ostaje zauvijek.

Tvoja obitelj

MARKO PIŽETA 12. 7. 2004. – 12. 7. 2013.

Uvijek si u našim srcima.

Darinka, Vlatka i Marko

TUŽNO SJEĆANJE

Ožalošćeni: supruga, kći i sin s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu sestru

KATICU ŠTEFANEC 14. 7. 2012. – 14. 7. 2013.

Prošla je godina otkad Te nema, ali tuga u mom srcu sve je veća i veća.

Sestra Štefica s obitelji

STANKA GORUPA preminulog 3. 7. 2013. u 68. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

Veliko hvala rođacima, kumovima, susjedima i svim dragim prijateljima koji su ga ispratili na vječno počivalište. Hvala kapelanu Igoru i cvjećarnici „Orhideja“.

Ožalošćeni: supruga Matilda, unuci Renato, Denis, snaha Marijana, sestra Dragica i šogor Stjepan *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

MLADEN POSAVEC – JULA 5. 1. 2013. – 5. 7. 2013.

DJEDI i SVEKRU

ZAHVALA

Jedina važna stvar, kada budemo odlazili, bit će tragovi ljubavi što ćemo ih ostaviti za sobom.

povodom smrti dragog sina, oca, brata i ujaka

RENATA PAČANDIJA

Albert Schweitzer ***** Supruga Sonja

Tvoji: supruga Štefanija, kći Snježana, sin Marijan, zet Stjepan, snaha Marjana, unuci Mario s Ivanom, Valentina s Daliborom, Paula, praunuk Luka

ZAHVALA

Otiš’o si prerano, nisi rekao ni zbogom.

Hvala svima koji Te čuvaju u srcu.

Želimo izraziti iskrenu zahvalu rođacima, kumovima, susjedima, prijateljima, djelatnicima HŽ i Sindikatu hrvatskih željezničara na riječima utjehe i potpore te dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika na vječno prebivalište. Veliko hvala vlč. Izidoru Fereku na dirljivim riječima oproštaja i molitve.

povodom smrti našeg dragog supruga, djeda, tasta, brata i šogora

IVANA LIBERA

SJEĆANJE

preminulog 2. 7. 2013.

SJEĆANJE 9. 7. 2005. – 9. 7. 2013.

Tvoji najmiliji: sestra Mirjana, šogor Mladen, nećaci Marko i Mateo, te Mirjana, Ivana i mali Matias

DRAGUTINA JELENSKOG

ROK NOVOSELEC

na dragog nam brata, šogora, ujaka i kuma

Rođendan je Tvoj…

Na grobu tišina, u srcima praznina.

Istina je da Te nema, Tvoje tijelo mirno spava, istina je, istina je, Ti si uvijek tu s nama.

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, svekra, djeda i pradjeda

u 76. godini života.

TUŽNO SJEĆANJE

Majka Kata i otac Stanko

37

Ljubav koju si nam bezbrižno davao ostat će živjeti s nama.

Renato, Denis i Marijana

preminulog 30. 6. 2013. god.

*****

u 48. godini života.

Vrijeme je stalo.

Bol je ispunila srce.

Na Tvom grobu vene cvijeće, a moje suze gase svijeće.

Zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, znancima te tvrtki Vodopija d.o.o. na iskrenoj sućuti i posljednjem ispraćaju dragog nam pokojnika. Posebna zahvala teti Ankici.

Sestra Dragica s obitelji

Ožalošćeni: majka Mandica, sinovi i sestra s obitelji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenog

na našeg dragog

SJEĆANJE

IVANA DROŽĐEKA

IVANA SAKAČA

12. VII. 2009. – 12. VII. 2013.

1993. – 2013.

Utjehu je teško naći kad izgubiš onog koji Ti mnogo znači.

Stalno si u mojim mislima i molitvama.

Navršava se dvadeset tužnih godina otkako nisi s nama.

Tvoj dragi lik i dobrota žive u našim mislima i srcima.

KOLARIĆ

Supruga Božena *****

Sjećanje na Tebe dio je naših života.

JELENA

TOMO

7. 7. 2012. – 7. 7. 2013.

22. 7. 1996. – 22. 7. 2013.

U našim srcima uvijek ste voljeni, a u mislima nikad zaboravljeni.

Kći Gordana s obitelji

Djeca s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE SJEĆANJE

PREDRAG TUĐAN 13. 7. 2011. – 13. 7. 2013.

NOVAK IVANA

JOSIPU

SJEĆANJE

…would you know my name if I saw you in heaven?

Would it be the same if I saw you in heaven?

I must be strong, and carry on ‘cause I know I don’t belong here in heaven.

† 2007.

Misa će biti održana u katedrali u utorak 16. 7. u 19 h.

Martin i obitelj

DUŠKO BODO

Tvoji najmiliji

JEREMIĆIMA HANZI

NENADU NOVAKU

Ne postoji zaborav, samo uspomena na Tebe.

mojim

† 1998.

Tvoji najmiliji: sin Krunoslav, snaha Renata i unuka Iva

POSLJEDNJI POZDRAV

10. VII. 2008. – 10. VII. 2013.

U SPOMEN

† 1990.

Tebe više nema, ali sjećanje na Tvoj dragi lik vječno će živjeti s nama u našim srcima.

Mama i brat

22. 10. 2010. – 22. 10. 2013.

Vaši najmiliji

GERTY

ZVONIMIRA ŠPANIĆA

Tvoj lik i Tvoja dobrota ostat će s nama do kraja života.

S ljubavlju i tugom,zahvalnošću i poštovanjem, čuvamo uspomenu na vas.

Uvijek ste s nama u mislima,srcima i molitvama.

LUDWIG

SJEĆANJE na dragog i voljenog oca, svekra i djeda

2012. – 2013.

na naše drage i voljene

8. 7. 2011. – 8. 7. 2013.

Tvoji: sin Stjepan, snaha Đurđica, unuka Ivana i Renata s obiteljima

Tugujući: sestra Tamara, nećaci, nećakinje i šogor Kruno

SJEĆANJE BRANKO

na

SJEĆANJE

† 2009.

TOMU ŠANTEKA

na dragu majku i baku

14. 7. 2003. – 14. 7. 2013.

EMU VIDOVIĆ

Uvijek ćeš biti u našim srcima voljen, u mislima i molitvama nikad zaboravljen.

Supruga Darinka, kći Draženka i sin Dario s obiteljima

U našim srcima ostat ćeš zauvijek.

Nek’ Te čuvaju anđeli.

Kći Mirjana s obitelji

38

S RAZNIH STRANA

REGIONALNI TJEDNIK || 16. srpnja 2013., br. 478

s raznih strana

Splavarenje Dravom od Legrada do Aljmaša u počast poginulim braniteljima HRVI i članovi varaždinske podružnice Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora su već tradicionalno, 13. put, obilježili spomen na sve žrtve Domovinskog rata splavarenjem rijekom Dravom od Legrada do Aljmaša. Ovim putovanjem, koje je trajalo od 1. do 5. srpnja, posebno su se prisjetili djelatnika PU varaždinske koji su sudjelovali u obrani Vukovara. Na ušću Drave u Dunav odana je počast braniteljima

www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

UDRUGA MLADIH BRONX

te je pročitan dirljiv govor Marijana Pozdera, a nakon toga obiđeno je Svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu sa župnikom Antom Markićem. Ove godine obilježava se 22. obljetnica odlaska u Vukovar, kada je poginulo 26 policajaca i 65 ih je ranjeno, a još pet vodi ih se kao nestali. Sudionici najiskrenije zahvaljuju svim sponzorima i donatorima koji su omogućili ovaj spust i spomen na sve poginule branitelje u Domovinskom ratu.

ŠPANCIRFEST 2013. Predstavljen program jubilarnog, 15. izdanja

Bogat program unatoč krizi  Posjetitelje Špancirfesta od 23. kolovoza do 1. rujna očekuje ukupno 120 programa Piše: EMA VUKOVIĆ

Uredili atomsko sklonište Veselo je u subotu bilo u varaždinskom kvartu Bronx.

Razlog tome bilo je otvaranje uređenog atomskog skloništa u Krležinoj ulici koje su početkom godine od Grada Varaždina na korištenje dobili članovi Udruge mladih Bronx, ali i proslava rođendana ove varaždinske udruge. Tim povodom mladi su pripremili za građane niz zabavnih i sportskih sadržaja, pa dok su jedni snage odmjerili u streetballu, pikadu ili stolnom tenisu, drugi su uživali u druženju.

Udruga mladih Bronx puno

Gotovo sve spremno je za jubilarno, 15. izdanje Špancirfesta, koji će dobre emocije širiti po varaždinskoj povijesnoj jezgri od petka 23. 8. do nedjelje 1. 9. Ove godine, posjetitelje jednog od najposjećenijih festivala u Hrvatskoj očekuje mnogo dobre zabave, pregršt koncerata i umjetnika te nekoliko novih sadržaja.

Na istom nivou

je truda uložila u uređenje zapuštenog atomskog skloništa čija je površina 150 četvornih metara. Atomsko sklonište je sada, zahvaljujući mladima iz Udruge, dobila ured, prostoriju za druženje i stolni tenis, a uređena je čak i igraonica za djecu.

Špancirfest je premašio granice grada Varaždina, posjećuju ga posjetitelji iz cijelog svijeta te, kako ističe Natalija Martinčević, predsjednica TZ-a grada Varaždina, festival će biti održan na istom nivou, unatoč tome što je vrijeme teške krize.

- Proteklih 14 godina na

Glavne novosti su Vintage ulica, Korziranje te Ulica cipela

IMPRESSUM UPRAVA Zdenka Jagić Ivica Kruhoberec Vesna Margetić-Slatki

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin

LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović GLAVNI UREDNIK Oliver Knolmajer Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com Ivan Agnezović foto@regionalni.com ZAMJENIK GRAFIČKA REDAKCIJA GlAVNOG UREDNIKA Vlatka Lešić Vesna Margetić-Slatki vlatka@regionalni.com vmargetic@regionalni.com Mirta Brozičević mirta@regionalni.com POMOĆNIK Maja Denac GLAVNOG UREDNIKA maja@regionalni.com Irena Harači Pintarić iharaci@regionalni.com PRODAJA: Zdenka Jagić NOVINARI voditeljica prodaje Tihana Drumev zjagic@regionalni.com tihana@regionalni.com marketing@regionalni.com Višnja Gotal Tel. 042/290-778 visnja@regionalni.com Mira Ljubić mljubic@regionalni.com SURADNICI Tel. 042/290-775 Damir Ivančić MALI OGLASI: Gordana Igrec malioglasi@regionalni.com Denis Peričić Tel. 042/290-774 Ljiljana Risek Fax 042/290-789

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-789

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Augusta Šenoe 1o pon: 8 - 12 uto: 8-13 sri - pet: 8 - 16 Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 8 - 20 h subotom: 8 - 13 h NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 9 - 16 h subotom: 9 - 12 h LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1 pon - pet: 8 - 17 h IVANEC Poljodom Gospodarska 2

Špancirfestu je nastupalo preko 13 tisuća izvođača i prošetalo gotovo 2,5 milijuna ljudi, a u organizaciju samog festivala uključuje se sve više gradskih ustanova i institucija, od kazališta do muzeja - kaže Martinčević.

Na Špancirfestu će se sljedeće dvije godine posebna pažnja posvetiti kreativnim radionicama uličnih performera u sklopu projekta Circus as a way of life, koji je sufinanciran kroz programe Europske unije za razvoj kulturnih djelatnosti Culture.

Za svakog ponešto

Festival dobrih emocija omogućuje za svakog ponešto, tako da najmlađe šetače očekuje još zanimljiviji Park kreative uz katedralu gdje će biti održano šest radionica za djecu. Za starije generacije špancirera bit će organizirano događanje pod nazivom Korziranje – šetanje varaždinskim Korzom, kada će se rezati jubilarna rođendanska torta. Za ljubitelje glazbe i plesa bogat program odvi-

Posebna pažnja posvetit će se kreativnim radionicama uličnih performera

Od 120 programa, njih 95 bit će besplatno Po simboličnim cijenama naplaćivat će se koncerti na festivalskoj pozornici uz Stari grad te predstave komedije. Cijena višednevnih festivalskih ulaznica za glavnu pozornicu ostala je ista kao i prošle godine.

Vikend-ulaznica (petak, subota, nedjelja) iznosi 60 kuna, festivalsku ulaznicu platit ćete 150 kuna. Dnevne festivalske ulaznice za koncerte na Starom gradu ostaju 30 kuna, kao i prošle godine, osim za programe 25. 8. kada nastupaju Triggerfinger, Buraka Som Sistema i Sagan, zatim za 29.

jat će se na tri pozornice u gradskoj jezgri – na Starom gradu, Stančićevom trgu i Korzu, dok će oni željni druženja do ranih jutarnjih sati moći besplatnim Pan autobusom zabavu nastaviti na pozornici Party Arena uz rijeku Dravu.

- Osluškivali smo posjetitelje, Varaždince i Varaždinke i sponzore te smo u skladu s tim pripremili program koji je primjeren gradu, posjetiteljima i budžetu - ističe Branka Tropp, direktorica Turističke zajednice grada Varaždina. Za kreativne posjetitelje novost je Vintage ulica, u kojoj će se moći izraziti kreativnost. Kroz posljednjih četrnaest godina Špancirfest je stvorio vjernu publiku koja

8. kada nastupaju Skunk Anansie te 30. 8. kada će nastupati Gibonni za čiji će koncert posjetitelji morati izdvojiti 70 kuna.

Ulaznice su u prodaji od 11. srpnja na svim prodajnim mjestima Eventima.

No za one najbrže, od 11.7. do 1. 8. u prodaju je pušteno 1000 festivalskih i 1000 vikend-ulaznica povoljnijih za 30 posto, tako će tada festivalska ulaznica iznositi 105 kuna, a vikend-ulaznica 42 kune. Cijena ulaznica za predstave komedije ostaje 40 kuna.

je španciranjem po povijesnoj jezgri baroknoga grada potrošila svoje cipele koje će ove godine imati priliku izložiti u Ulici cipela. Na

Franjevačkom trgu lokalne i regionalne turističke zajednice iz cijele Hrvatske pokazat će tradicionalne obrte uz povijesne plesove Hrvatske. Ni ljubitelji kazališne umjetnosti neće biti zakinuti, tako da će moći uživati u ukupno šest predstava koje će se održavati u varaždinskom HNK. Drugi vikend Festiva la dobrih emocija rezerviran je za Istarski sajam umjetnina Artexchange, koji će se održavati u četiri galerijska prostora u suradnji s Gradskim muzejom Varaždin.

Program je objavljen na službenim stanicama Špancirfesta.

VODIČ

16. srpnja 2013., br. 478 || REGIONALNI TJEDNIK

39

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – DO VIKENDA SUHO U ovom tjednu sunca i suhog vremena će biti dosta, a pljuskovi su mogući za vikend. U utorak, srijedu i četvrtak vrijeme bi trebalo biti sunčanije i toplije, pravo ljetno. I dalje vrlo ugodne noći, a dnevna temperatura će polako rasti. Noćne temperature će biti u rasponu od 15 do 19 °C, a danju će se vjerojatno popeti i do 30 °C u hladu, osobito u četvrtak i petak. Petak nam donosi vrlo toplo i sparno vrijeme, ali uz porast naoblake prema kraju dana. Kasno popodne i navečer postojat će i mogućnost za pljusak s grmljavinom, ali ne u svim mjestima naše županije. Za vikend više oblaka, ali svakako će biti i sunčanih razdoblja. Povremeno može biti kiše ili pljuskova praćenih grmljavinom. Možemo očekivati oko pet stupnjeva niže dnevne temperature. Za precizniju vremensku prognozu nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 kn/min iz fiksnih te 4,78 kn/min iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (Prognoza izrađena 15. 7.)

VAŠE FOTOGRAFIJE

Svoje fotografije šaljite nam na foto@regionalni.com

Fotografije za fotonatječaj sajma Lov, ribolov, priroda, turizam [Varaždin, 11.-13.X.2013.]

Za najuspješnije – nagrade!

Vaše fotografije koje šaljete za istoimenu rubriku postaju dio fotonatječaja sajma Lov, ribolov, priroda, turizam! 7Plus Regionalni tjednik i Vall 042, organizator najveće hrvatske sajamske priredbe posvećene lovu, ribolovu, prirodi i turizmu, nagradit će najbolje fotografije na temu PRIRODA, odnosno ČOVJEK I PRIRODA, koje stignu na našu e-mail adresu foto@regionalni.com.

Natječaj traje do 25. rujna.

Deset najuspjelijih fotografija po izboru zajedničkog stručnog suda bit će opremljeno i izloženo tijekom 18. sajma Lov, ribolov, priroda, turizam koji će se održati od 11. do 13. listopada.

Osim priznanja, za najbolje fotografije osigurane su i novčane nagrade: za 1. mjesto 750 kn, 2. mjesto 500 kn, 3. mjesto 350 kn te 4. i 5. mjesto po 250 kn. Stoga, krenite u prirodu, ali ne zaboravite i fotoaparate!

ROĐENI: DJEVOJČICE: Franka Sedlar, Maria Labaš, Mia Kereži, Sofija Putarek, Lana Bošnjak, Sara Barišić, Karla Evačić, Ema Pintarić, Lara Jačmenjak, Milica Gregur, Sara Novoselec, Jelena Vugrinec, Mia Bešenić, Stjepana Mikulčić, Lara Paikoshi, Hana Čupić i Neli Fluks.

DJEČACI: Leo Križnjak, Noa Borak, Noa Maček, Viktor Žganec, Ivano Turčin, Denis Klimpak, Milan Karan, Ivano Vitez, Jan Sukanec, Fran Cafuk, Roko Buhin, Andrej Žganec, Luka Spajić, Borna Repić, Karlo Prđun, Martin Kukec i Fran Birt.

BLIZANCI: Matej i Leon Novak.

VJENČANI: Nataša Šimek i Danijel Milašinčić, Martina Hruškar i Dalibor Dreven, Marijana Živko i Nikola Težak, Tatjana Gajšek i Ivan Topolovac te Marta Habek i Damir Vuksan.

UMRLI: Josip Vusić (77), Ana Kramarić (83), Petar Uzelac (81), Nenad Novak (46), Milan Prester (29), Marija Canjuga (93), Tamara Slukić (87), Josip Đurin (87), Antonija Sodar (80), Zdenka Merzel (79), Terezija Štorga (88), Franciska Šipek (85), Marija Cerovečki (84), Ivka Zec (91), Ana Kerežija (84) i Ljudmila Štefanek (76).

Pravila za slanje fotografija - Svatko smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 2 MB. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete nećemo objaviti.

UDOMITE MATIJU Bok svima! Ja sam Matija, mali psić star tek 8 mjeseci, a već sam se našao u azilu. Manjeg sam rasta i neću puno rasti. Nisam siguran jesam li se izgubio ili me moj vlasnik samo tako izbacio na ulicu, ali znam da sam tužan i s nestrpljenjem očekujem da me netko primi u svoju obitelj i pruži topli dom. Obožavam djecu i pristojan sam. Uzmite me i obećajem, biti ću najbolji pas na svijetu.

Branko Bobić

LJETO U VARAŽDINU 2013.

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KNJIŽNICA Novo, ljetno radno vrijeme (1. 7. - 1. 9.)

• Odjel za odrasle (Trg slobode 8 a), Odjel za djecu i Odjel za mlade i stranu literaturu (vila Bedeković, A. Cesarca 10) te Ogranak Banfica (N. Tesle 20) PON – UTO 14.00 – 20.00 SRI, ČET, PET 7.30 - 14.00 SUB 7.30 – 12.00

MUZEJI

Stari grad UTO – PET 9.00 – 17.00 SUB i NED 9.00 – 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage • Stalni postav - Galerija starih i novih majstora • Izložba Daniele Ratkajec: Prijelazi/Transitions (do 7. 7.)

UTO – PET 9.00 – 17.00 SUB i NED 9.00 – 13.00

Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer • Stalni postav – Svijet kukaca • Hr vatska nemater ijalna kulturna baština na UNESCOovim listama (27. 6. – 28. 7.)

UTO – PET 9.00 – 17.00 SUB i NED 9.00 – 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE

Galerijski centar Varaždin • Stalni postav – zbirka Miljenka Stančića • Od Stambola do Yokohame (do 7. 7.)

UTO – NED 10.00 – 13.00 i 17.00 – 20.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Galerija K 10 Varaždin • KERAMEIKONOVA zbirka suvremene svjetske keramike UTO, SRI i PET 18.00 – 20.00 ČET, SUB i NED 10.00 – 12.00 Ponedjeljkom i praznikom

Udruga Spas 042/330-004

zatvoreno (grupe mogu dogovoriti posjet izvan radnog vremena na 091/1744-000)

KINO GALERIJA

20. srpnja (subota) SMRT ČOVJEKA NA BALKANU u 19.00

KONCERTI

17. srpnja (srijeda) • Acco duo, harmonikaški koncert klasične glazbe/Stari grad u 20.30 18. srpnja (četvrtak) • Walter Neno Neugebauer & The Cadillac, rock & blues koncert/Kazališni trg (fontana) u 21.00 19. srpnja (petak) • Timeless, rock koncert/ Kazališni trg (fontana) u 21.00 20. srpnja (subota) • Rock Feleri, rock koncert/ Kazališni trg (fontana) u 20.30 • Farpoint Station, funk, jazz, rock koncert u 22.00 (u slučaju kiše svi programi,

osim u Starom gradu, bit će otkazani)

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU

16. srpnja (utorak) • Pripravnici u 19.00 i 21.00 h 18. srpnja (četvrtak) • CROODS u 19.00 • BITKA ZA PACIFIK u 21.00 19. srpnja (petak) • CROODS u 19.00 • IZA BRDA u 22.00 20., 21. i 22. srpnja (sub, ned i pon) • CROODS u 19.00 • BITKA ZA PACIFIK u 21.00

AccoDuo u Starom gradu

U srijedu 17. srpnja u 20.30 sati u atriju Staroga grada nastupit će AccoDuo, koji čine Ivana Levak Vaupotić i Miran Vaupotić. Ovaj koncert, na kojem ćemo moći slušati harmonikaški duet, dio je manifestacije Ljeto u Varaždinu. Od utemeljenja 2004. godine, AccoDuo je vrlo brzo napredovao u jedan od najperspektivnijih klasičnih harmonikaških ansambala.

S velikom predanošću Ivana Levak i Miran Vaupotić izvode živopisan program koji predstavlja autentičnu sliku europskog komornog muziciranja i kulture. Interpretacije AccoDua dokazuju jedinstvenu sposobnost kombiniranja repertoara koji seže od klasičnog do suvremenog te uključuje vlastite obrade.

Koncert organizira Koncertni ured Varaždin.

40

ZADNJA

REGIONALNI TJEDNIK || 16. srpnja 2013., br. 478

BENEDIKTOVO Svibovčani su proslavili blagdan svog nebeskog zaštitnika

Veselica u Svibovcu!

 Najveće zanimanje gledatelja privukao je nogometni okršaj udruge Črepičar i Svibovskih legendi, za koje su zaigrali neki od svibovečkih nogometaša koji su svoje kopačke davno objesili o klin Mještani Svibovca Podravskog proteklog su vikenda proslavili blagdan svetog Benedikta, svog zaštitnika. Aktivni članovi udruga s područja Svibovca, uz pomoć Općine Sračinec, priredili su za svoje sumještane brojne kulturne i sportske događaje, a proslava ovog blagdana iskorištena je i za obilježavanje 60 godina od osnutka NK Podravac iz Svibovca Podravskog.

Nogomet, sejem...

Događanja su započela u subotu nogometnim turnirom veterana u kojem su pobijedili nogometaši iz NK Majerje, nakon čega je održana svečana sjednica Vijeća Mjesnog odbora, kojoj je prisustvovao i zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić. To je bila samo uvertira glavnom događaju večeri, smotri folklora, na kojoj su nastupila djeca iz KUD-a Benedikt, Svibovec Podravski, tamburaši i plesači KUD-a Zavičaj Sračinec, KUD Petrijanec, KUD Voća i na kraju

domaćini iz KUD-a Benedikt, pa je publika uživala je uživala u tradicionalnoj pjesmi i plesu.

Nedjelja je pak bila rezervirana za Svibovski sejem na kojem su svoje ručne radove predstavile članice i članovi Udruge žena Preslica Sračinec, Udruge žena Đurđica Turčin, Učenička zadruga Zvir OŠ Sračinec, Slađana Stupar, KUD Općine Petrijanec - Vezilje i pletilje Leganice te Vezilje KUD-a Benedikt. No ni taj dan nije prošao bez nogometa. Na terenima NK Podravac održana je prijateljska utakmica udruge Črepičar protiv Svibovskih legendi, koja je pobudila najveće zanimanje gledatelja jer su za “legende” zaigrali neki od nikad zaboravljenih svibovskih nogometaša koji su svoje kopačke davno objesili o klin.

Nakon njih održan je dvoboj između ekipa NK Podravec 2013. i NK Podravec 2006., a prije toga teren su zagrijali najmlađi članovi DVD-a Svibovec Podravski, koji su posjetiteljima pokazali svoje vještine.

ke! - rekao je Vjeran Kostović neposredno prije polaska na trotjedno putovanje za koje im je bicikle pripremio servis sportske opreme Gundić.

Svi na Magdalenje Pred mještanima Kneginca je veliki tjedan: proslava Dana općine i blagdana sv. Marije Magdalene pod nazivom Magdalenje v Knegincu. Tjedan proslave bogat je vjerskim, sportskim, kulturnim i zabavnim događanjima koja počinju u utorak 16. srpnja. Iz programa izdvajamo Kneginečku biciklijadu u subotu, 20. srpnja, ali i bogat glazbeni program.

Dok će se u petak 19. srpnja mještani Kneginca zabavljati uz Acoustic band, u subotu nastupaju Duško Lokin, Krunoslav Kićo Slabinac, Darko Domijan i Željko Krušlin Kruška, a u ponedjeljak glazbeni sastav Bolero. Ulaz na sva događanja je besplatan.

16.

srpnja je blagdan Gospe Karmelske. U franjevačkom samostanu u Varaždinu i ove će se godine svečano proslaviti blagdan Majke Božje od Karmela. Svaki dan održavaju se pobožnosti u 18 sati, a nakon toga u 18.30 sati sveta misa s propovijedi.

Glavna proslava, Škapularevo, bit će u nedjelju 21. srpnja, a na misi u 11 sati fra Branimir Kosec proslavit će svoju 50. obljetnicu misništva.

Od Varaždina do Grčke - biciklima!

Ivan Cigrovsk i i Vjeran Kostović u subotu su se zaputili u Grčku – biciklima!

Varaždinski avanturisti i ljubitelji vožnje na dva kotača na svoj put dug 3.000 kilometara u oba smjera krenuli su sa Stančićevog trga u subotu rano ujutro.

- Cilj nam je prvi dan stići do Mrežnice, potom se spuštati po jadranskoj obali do Crne Gore, pa preko Albanije i Makedonije do Grčke. Imamo plan puta i zacrtanu rutu, no iz iskustva znam da će se vjerojatno neke stvari na samom putu mijenjati. Bez obzira na to, idemo do kraja - do Grč-

KNEGINEC

Dečkima želimo sretan put, a kako im je bilo na putu i što su sve doživjeli, pročitajte u narednim brojevima Regionalnog tjednika. (ihr)

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović