RT 479

Regionalni 40.000

Plus

Tjednik

BESPLATAN PRIMJERAK

ISSN 1846-8969

BROJ 479 II 23. SRPNJA 2013. II www.regionalni.com

PRESUDA Županija izgubila spor na Visokom upravnom sudu

VARAŽDINSKI OTPAD

Bale vozili u Vukovar, a Habuš najavio: Računi će poskupjeti

Otpremnina: M. Ernoiću 125.000 kn  Ernoić je bio pročelnik do 2005., pa dožupan do 2009. kada je izgubio na izborima. Sud je dobio na temelju dokumenta koji je s njim 2005. kao tadašnji župan potpisao Radimir Čačić

Str. 2.-3.

Str. 3.

TEMPIRANE BOMBE Zapušteni i napušteni objekti u Varaždinu, sve su veća prijetnja

Stranica 7.

U napuštenim kućama požari, smrad, umalo i razorna eksplozija Str. 4.-5.

2

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013., br. 479

aktualno www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Javna rasvjeta napokon između Varaždina i Hrašćice Između Varaždina i Hrašćice napokon će biti postavljena javna rasvjeta. - Grad Varaždin s 380 tisuća kuna financira radove na izgradnji javne rasvjete u Optujskoj ulici. Riječ je o opasnoj tamnoj zoni uz veliki trgovački centar, a s 24 rasvjetna stupa produžit će se postojeća javna rasvjeta od Hrašćice i HT centra prema Supernovi. Za 30-ak

dana bit će postavljena ekološka i energetski učinkovita javna rasvjeta koja se nastavlja na postojeće rasvjetne stupove u Optujskoj ulici i Hrašćici – najavili su iz Grada. Ove godine u planu je i dopuna rasvjete u Trakošćanskoj ulici te produženje rasvjete u Zagrebačkoj ulici do Plitvičkog mosta. Ti radovi su vrijedni 450 tisuća kuna.

PRESUDA Varaždinska županija isplatila 125.000 kuna otpremnine Miljenku Ernoiću nakon p

Otpremnina zbog R.

HSLS-ovac je do 2005. radio kao pročelnik, a potom kao zamjenik Čačića, p izbore, tražio je da ga Štromar vrati u službu. Kada je ovaj to odbio, Ernoić je p tadašnji župan s njim potpisao sporazum kojim je obvezao Županiju da će Er Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

Bivši pročelnik za poljoprivredu i bivši zamjenik župana HSLS-ovac Miljenko Ernoić, koji sada radi kao direktor Razvojne agencije SjeverDAN, dobio je radni spor protiv Varaždinske županije.

Nakon što je Visoki upravni sud Republike Hrvatske u ožujku prošle godine presudio u njegovu korist, Varaždinska županija se s njim nagodila 20. rujna prošle godine.

Zatezne kamate

UZ VLAST Radna mjesta Miljenka Ernoića: 2003. - 2005.

Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i šumarstvo Županije

2005. - 2008.

Zamjenik župana Radimira Čačića 2008.- 2009.

Zamjenik župana Zvonimira Sabatija 2009. Direktor Razvojne agencije Sjever

Prema izvješću o izvršenju županijskog proračuna za 2012., Ernoiću je za otpreminu po sudskoj presudi u rujnu isplaćeno 98.945,71 kunu, a potom u listopadu još 27.015,08 kuna za otpremninu i zatezne kamate.

Miljenko Ernoić nije želio govoriti o sudskoj presudi i isplati otpremnine, jer smatra da je iz pravomoćne sudske presude, koja je i izvršna, sve jasno. Što je jasno, doznali smo zahvaljujući odgovorima iz Varaždinske županije u kojoj ništa ne skrivaju.

- Nagodbom od 20. rujna 2012. Županija se obvezala mr. sc. Miljenku Ernoiću isplatiti iznos od 38.181,91 kuna kao razliku između iznosa otpremnine za poslovno uvjetovani otkaz 22. lipnja 2009., koja bi mu pripadala sukladno kolektivnom ugovoru i isplaćene šestomjesečne naknade, uvećano za 50 posto zakonskih zateznih kamata i odvjetnički trošak te pripadajuća javna davanja.

Rečeni iznos isplaćen je mr. sc. Miljenku Ernoiću, a javna davanja obračunata i uplaćena sukladno mišljenju poreznih tijela – odgovorili su nam.

No zašto je tužio Županiju i na temelju čega je dobio sudski spor? - Tužbu Upravnom sudu RH mr. sc. Miljenko Ernoić podnio je 20. lipnja 2009. godine, protiv rješenja župana kojim mu je odbijen zahtjev za povratak u službu i raspored na službeničko radno mjesto

Ernoić u Županijskoj palači na sjednici koju je vodio župan Čačić

u nadležnom županijskom upravnom odjelu, nakon što mu je prestao mandat zamjenika župana. Visoki upravni sud Republike Hrvatske, koji je u međuvremenu postao

Miljenko Ernoić nije želio govoriti o presudi i isplati otpremnine, jer smatra da je iz presude sve jasno nadležan, u tom predmetu donio je presudu 29. ožujka 2012. godine – izvijestili su.

Uz pobjednike

Danas je Miljenko Ernoić predsjednik varaždinskog HSLS-a i koalicijski partner HNS-a u Gradu Varaždinu.

Prije četiri godine, kada je podnio tužbu, na vlasti je u Županiji, baš kao i danas, bio HNS. Da bi bilo jasno zašto je tužio Županiju u kojoj je na vlasti stranka čiji je partner, nužno je vratiti se u 2005. godinu.

Od 1. veljače 2003. do 21.

lipnja 2005. godine Ernoić je u Varaždinskoj županiji bio zaposlen kao pročelnik za poljoprivredu. Župan je bio HSS-ovac Zvonimir Sabati.

No na izborima 2005. godine Sabati je izgubio. Za Ernoića kao člana HSLS-a to je bila odlična vijest, jer je njegova stranka na te izbore izašla u koaliciji s HNS-om i HSU-om.

Za novog župana izabran je HNS-ovac Radimir Čačić, a Ernoić i Predrag Štromar, aktualni župan, postali su njegovi zamjenici.

Tri godine kasnije, kada je “pukla ljubav” između dotadašnjih partnera Radimira Čačića i HSLS-ovca Ivana Čehoka, došlo je do puča u Županijskoj skupštini. Čačić je smijenjen i za župana je opet izabran Sabati. Međutim, za Ernoića opet nije bilo nikakvih posljedica, jer je bio na “pravoj” strani. HSLS je tada stao uz HDZ i HSS, a zahvaljujući tome ostao je raditi kao Sabatijev zamjenik.

Ernoić je na istu poziciju računao i 2009. godine kada su održani prvi neposredni izbori za župana. Bio je kandidat za zamjenika Zvonimira Sabatija. Međutim, Sabatija je

Aktualno

23. srpnja 2013., br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK

3

Prvi rebalans: više novca za zaposlene u Gradu Varaždinu, a 18 ih je višak Broj zaposlenih u gradskoj upravi Grada Varaždina će sa sadašnjih 108 biti smanjen na 90 kroz dvije do tri godine. Najavio je to prošli tjedan gradonačelnik Goran Habuš, koji je napomenuo da se viška od 18 djelatnika neće riješiti stihijski, nego sukladno donesenom planu, a trebat će osigurati i novac za otpremnine. Iako Grad ima previše

zaposlenih, gradonačelnik je pred Gradsko vijeće, koje se sastaje ovog utorka, 23. srpnja, uputio prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna kojim se predviđa povećanje rashoda za zaposlene. I dok se pri donošenju proračuna 700.000 kuna uštedjelo ukidanjem regresa i božićnica, sada gradonačelnik predlaže da se za zaposlene osigura

presude Visokog upravnog suda

Čačića!

50,2 milijuna kuna ili 313.700 kuna više. Za čak 74 posto ili za 282 tisuće kuna želi povećati „ostale rashode za zaposlene“, u što spadaju jubilarne nagrade, darovi djeci, ali i otpremnine. Habuš nije ponudio konkretan odgovor na pitanje zašto predlaže povećanje te stavke. No potvrdio je da će sanacija proračunskog manjka, koji se lani popeo

na 23,4 milijuna kuna, trajati više godina. Glavni razlog za povećanje minusa, ali i prvi rebalans proračuna za 2013. je to što je 26,1 milijun kuna kredita stiglo tek u siječnju ove godine. Rebalansom se predlaže povećanje prihoda s 223,5 milijuna kuna za čak 33 milijuna ili 14 posto, čime bi proračun za 2013. iznosio 256,6 milijuna kuna. (vms)

OTPAD Za zbrinjavanje bala 43 milijuna kuna iz džepa građana

Iako je gradonačelnik Goran Habuš ustvrdio da se u Vukovar odvozio novonastali komunalni otpad, fotografije pokazuju da su Varkomovi kamioni na tamošnje odlagalište dovozili bale.

Oprečne izjave Habuša i Romane Kranjčić o (ne) odvozu otpada u Vukovar ukazuju na to da su u Gradu odvoz bala željeli skriti od javnosti.

pa Sabatija. Nakon što je 2009. sa Sabatijem izgubio podnio tužbu. Spor je dobio, jer je Čačić 2005. kao rnoića bez natječaja rasporediti na mjesto službenika

Tko je odgovoran?

Tko snosi odgovornost zbog gubitka spora protiv Miljenka Ernoića? - Upravne poslove u Županiji obavljaju upravna tijela, županijski službenici sukladno propisima. Da bi u smislu tih propisa postojala odgovornost za štetu, potrebno je da ona bude nanesena namjerno ili zbog krajnje nepažnje, što u ovom predmetu nije slučaj. U prosudbi prava lokalnih dužnosnika nakon isteka mandata, korištena je pravna praksa potvrđena brojnim mišljenjima nadležnog ministarstva i u namjeri da se poštuju zakonski propisi.

Sudbena vlast je neovisna i samostalna i odluku Suda Županija je bila dužna izvršiti – odgovorili su iz Županije.

Doznali smo da od bivših ili aktualnih zaposlenika još samo jedan protiv Županije vodi upravni spor i to protiv rješenja o rasporedu. Riječ je zasigurno o sporu nakon reorganizacije 2010. kada je, umjesto 10, ustrojeno osam upravnih odjela.

Za otpremnine službenika tada je izdvojeno oko milijun kuna. Najpoznatiji su slučajevi bivših pročelnica Darinke Hajduk Vučić i Dubravke Kanoti. Primile su po 200-tinjak tisuća kuna otpremnine, a potom ih je u Gradu Varaždinu zaposlio bivši gradonačelnik Ivan Čehok koji je Štromara optužio za “politički progon”, jer su bez posla redom ostali članovi HDZ-a ili osobe s njegove nezavisne liste.

porazio HNS-ovac Predrag Štromar i tada je Ernoić ostao bez funkcije. Nije priznao pobjedu suparničke političke opcije: od Štromara je zatražio da ga vrati na službeničko mjesto u Županiji, što je ovaj odbio.

HSLS-ovac nije dugo čekao: ni mjesec dana nakon poraza na izborima podnio je tužbu protiv Županije. Ubrzo se zaposlio zahvaljujući dobrim vezama u svojoj stranci. Već u listopadu 2009. godine imenovan je za direktora Razvojne agencije Sjever – DAN, a na toj poziciji radi i danas.

Status službenika

Kako je moguće da je Ernoić izgubio na izborima, a Visoki trgovački sud je presudio u njegovu korist? Na tome može zahvaliti Radimiru Čačiću!

Varaždinska županija je pokušala dokazati da je status službenika Ernoić izgubio, jer je potpisao sporazum o prestanku službe, a uz to su se pozivali i na odluku tadašnjeg Županijskog poglavarstva koje je Ernoića razriješilo s mjesta pročelnika.

S obzirom na to da je njegovo posljednje radno mjesto

bilo funkcija dožupana, a ne službenika, Županija je tvrdila da Ernoić status službenika može steći jedino javnim natječajem.

Sud to nije uvažio. Za njih je ključan bio drugi sporazum, onaj koji je s Ernoićem 2005. potpisao tadašnji župan Radimir Čačić. Tim sporazumom se Županija obvezala da će, nakon što prestane mandat zamjenika župana, Ernoića bez natječaja rasporediti na odgovarajuće službeničko mjesto.

- Sud je to protumačio postojanjem radnopravnog kontinuiteta tužitelja kod poslodavca Varaždinske županije (po upisu u radnoj knjižici).

Odlučio je da je tužitelja nakon isteka mandata trebalo premjestiti ponovno na službeničko mjesto – naveli su iz Županije.

Kažu da su od nadležnog državnog odvjetništva zatražili da protiv presude Vrhovnom sudu RH podnese zahtjev za zaštitu zakonitosti, ali to nije bilo prihvaćeno. S Ernoićem su se u rujnu prošle godine nagodili, a proračun je ostao “tanji” za više od 100.000 kuna.

SNIMLJENI NA DJELU

Računi poskupljuju 70 kuna?!

Računi za smeće će poskupjeti, ali će to biti minimalan iznos, rekao je Habuš. Međutim, računica pokazuje da će svako domaćinstvo sljedeće tri godine svaki mjesec plaćati po 70 kn više Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

Iako domaćinstva iz Varaždina već godinama svaki mjesec Varkomu plaćaju i za zbrinjavanje komunalnog otpada, još jednom će morati platiti zbrinjavanje bala.

– Računi za smeće će poskupjeti, ali će to biti minimalan iznos. Plaćao bi se kroz tri godine – rekao je varaždinski gradonačelnik Goran Habuš u četvrtak.

Međutim, računica pokazuje da bi svako domaćinstvo već plaćeno zbrinjavanje otpada trebalo platiti 2.500 kuna u sljedeće tri godine, što je 70 kuna mjesečno.

Ugovora nema

No nije isključeno da će računi biti još viši. Iako je to bilo najavljeno za ovaj mjesec, Grad Varaždin još uvijek nije potpisao koncesijski ugovor s Ce-zarom, Komunalcem Davor i Eko-flor plusom za odvoz i zbrinjavanje oko 100 tisuća tona baliranog komunalnog otpada iz Brezja. Riječ je o poslu vrijednom više od 100 milijuna kuna. Razlog je što još uvijek nije potpisan ugovor s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

– Koncesijski ugovor nećemo potpisati prije nego potpišemo ugovor o sufinanciranju s Fondom. Ovaj tjedan idemo na sastanak i očekujemo da ćemo dogovoriti da Fond osigura 40 posto ili oko 40 milijuna kuna. Od preostalih 60-ak milijuna kuna, 43 milijuna

Varkom: Zbog kvara, postrojenje za baliranje nije radilo 20-ak dana.

bi platili građani, a ostalo Varkom. Očekujemo i da T7 Grupa vrati 9 milijuna kuna uplaćenog avansa – naveo je Habuš.

Budući da se od građana očekuje da iz svog džepa izdvoje 43 milijuna, to ispada oko 2.500 kuna po domaćinstvu budući da ih je u Varaždinu prema zadnjem popisu 17.021. Iznos bi mogao biti i veći, jer je nejasno

Zašto je Varkom noću potajno u Vukovar odvozio bale otpada? kako Habuš računa na brzi povrat 9 milijuna kuna s obzirom na to da T7 Grupa s Gradom vodi sudski spor.

I dok je po ugovoru s T7 Grupom sufinanciranje Fonda s 40-ak milijuna kuna već bilo ugovoreno, a ta je tvrtka nudila Gradu i

Goran Habuš: Otpad se odvozio u Vukovar 2 tjedna dok balirka nije radila.

odgodu plaćanja na sedam godina, sada je sudjelovanje Fonda upitno. Pitanje je stoga zašto je Grad uopće odbio provesti ugovoreni posao pa raspisao koncesijski natječaj bez jasne računice tko će što platiti. Uz to, potpuno je nepoznato kako će platiti zbrinjavanje bala koje se u Brezju gomilaju nakon provedenog koncesijskog natječaja i koje zbog toga nisu dio koncesijskog ugovora.

Istine i laži

Zato je zanimljiva prošlotjedna potvrda gradonačelnika Gorana Habuša da se komunalni otpad iz Varaždina tijekom lipnja odvozio u Vukovar.

– Tekući otpad se tamo odvozio dva tjedna dok balirka nije radila – rekao je Habuš. No HTV je uspio dobiti odgovor iz Varkoma u kojem su naveli da se otpad u Vukovar odvozio 20-ak dana. Istovremeno, Romana Kranjčić iz Odno-

Romana Kranjčić: Otpad u nadležnosti Grada se ne odvozi u Vukovar.

sa s javnošću Grada im je poslala odgovor u kojem je ustvrdila da se komunalni otpad uopće ne odvozi u Vukovar?!

Međutim, ispostavilo se nešto treće: HTV je objavio da u Vukovar uopće nisu odvozili novonastali otpad, onaj iz kanti, nego – bale! A balirka je, prema tvrdnjama gradonačelnika i Varkoma, bila u kvaru. Neobično je i to da su se bale u Vukovar odvozile noću, što otvara sumnju da se Grad pokušao riješiti “prekobrojnih” bala.

Uz to, otvoreno je i pitanje kako je moguće da je Varkom odvoz otpada ugovorio direktnom pogodbom, a cijena premašuje onu zakonom dopuštenu. Prema HTV-ovim informacijama, u Vukovar je odvezeno oko 1.000 bala, što je bez prijevoza trošak od 150.000 kuna. A javna nabava se mora pokrenuti za iznos veći od 70.000 kuna. Puno pitanja, a bez odgovora.

4

AKTUALNO

REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013., br. 479

TEMPIRANE BOMBE Zapušteni i napušteni objekti u Varaždinu sve su veća prijetnja sus

U napuštenim kućama smrad, umalo i jaka eks

 Vijeće za komunalnu prevenciju Grada araždina prošli tjedan raspravljalo o objektu u Ulici kralja P. Krešmira IV. Beskućnici su u toj kući izazvali već n su iz kuće iznosili čak i grede! Susjedi su Gradu Varaždinu poslali peticiju u kojoj traže hitnu reakciju. To je, nažalost, samo jedan primjer: u strahu su i gra Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Napuštena kuća u Ulici Petra Krešimira IV. na broju 41 postala je velika prijetnja susjedima, ali i svima koji pokraj nje prolaze. Nakon što su beskućnici iz kuće iznosili čak i grede, ozbiljno je narušena statika i taj objekt bi se mogao svaki tren srušiti.

Ugrožena djeca

O tome što poduzeti da se spriječe moguće tragedije, raspravljali su prošli tjedan članovi Vijeća za komunalnu prevenciju Grada Varaždina. Problem kuće u Krešimirovoj na dnevni

Drastičan primjer: zbog napuštene kuće kod Male pošte lani u zrak umalo odletio cijeli kvart je red stavio gradonačelnik Goran Habuš nakon što je primio peticiju stanara.

Susjedi već nekoliko godina nemoćno gledaju kako propada objekt o kojem vlasnici ne vode brigu. Zbog toga se svako malo doseljavaju beskućnici, koji su već nekoliko puta izazvali požar.

- Spaljuju kablove i iz njih vade bakrenu žicu – rekao je Habuš.

Međutim, u opasnosti su i djeca. - U blizini je I. osnovna škola, pa i školarci znaju ući u kuću. To je opasno, jer je statika jako narušena.

Za nas je problem što ne možemo doći do vlasnika.

Kada građani zovu, izlazimo na teren, ali jedino što možemo je podnijeti prijave zbog narušavanja javnog

reda i mira. Međutim, time samo trenutno rješavamo problem. Nužno je naći dugoročno rješenje. Trebalo bi pronaći vlasnike i prisiliti ih da reagiraju, ali to nije u našoj nadležnosti – rekao je djelatnik PU varaždinske.

Opasni objekt ima čak 20ak vlasnika, od kojih većina ne živi u Hrvatskoj, što je dodatni problem. Međutim, gradonačelnik Habuš je najavio da će svima poslati dopise s pozivom da urede vlastitu imovinu, jer će u suprotnom to učiniti Grad Varaždin, a oni će morati snositi troškove. Uz to, Grad će pozvati građevinsku inspekciju koja jedina može bez suglasnosti vlasnika izdati nalog za rušenje ako objekt predstavlja prijetnju.

Strah i očaj

Objekt u Krešimirovoj nije jedina prijetnja sigurnosti: djelatnik policije je upozorio da su isti problemi s kućom u Prešernovoj ulici 21. Tamo se također useljavaju beskućnici, a vatrogasci su već nekoliko puta gasili požar.

Opasne zgrade nalaze se i u drugim četvrtima. Da Grad Varaždin mora hitno reagirati, možda najbolje pokazuje događaj u Miškininoj ulici iz travnja prošle godine. Riječ je zasigurno o najdrastičnijem primjeru ugrožavanja života i tuđe imovine zbog napuštene nekretnine: kod Male pošte lani je zbog istjecanja plina umalo došlo do eksplozije koja je mogla razoriti cijelu četvrt. Uzrok akcidenta tada je šokirao javnost: plin je nekontrolirano istjecao nakon što je u zapuštenoj kući u toj ulici netko iščupao plinsku cijev ne bi li se domogao ventila od mesinga.

U sva tri slučaja susjedi su očajni i u strahu od novih opasnosti, ali ne da problemi

2006.

ZAGREBAČKA

KREŠIMIROVA Kuća u Ulici kralja Petra Krešimira

IV. na broju 41 prijetnja za susjede i prolaznike: statika je teško narušena i prijeti urušavanje

caju smeće. Razmnožile su se i razne životinje, pa se po centru grada širi neizdrživi smrad.

PRIJETNJA “Društvo ima interes da se ruševne i napuštene zgrade poprave, a ako to nije moguće, onda je potrebno takve kuće srušiti”, istaknuo je u znanstvenom radu iz 2010. godine Vicko Prančić kao diplomirani pravnik i sudac Županijskog suda u Splitu.

nisu riješeni, nego nije bilo nikakvih pomaka. To pak najbolje mogu posvjedočiti građani koji žive pokraj napuštenog i ruševnog objekta koji se nalazi pokraj vrtića

Grad Varaždin će poslati upozorenje vlasnicima objekta u Krešimirovoj i pozvati građevinsku inspekciju

2012.

Aleja i hotela Turist, između Zagrebačke ulice i Aleje kralja Zvonimira. Fotografija iz naše arhive pokazuje da je zdanje još 2006. godine bilo u raspadnom stanju. Do

2012.

prošlog tjedna ne da se ništa nije promijenilo, nego je oko objekta gotovo izrasla šuma, a očajni susjedi godinama upozoravaju da pojedinci tamo obavljaju nuždu i ba-

Očito je da Grad Varaždin i građevinska inspekcija moraju hitno i sustavno početi rješavati pitanje zapuštenih i ruševnih objekata na području cijeloga grada.

2013.

Aktualno

23. srpnja 2013., br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK

sjedima, ali i cijelim četvrtima

požari, splozija

5

PREVENCIJA Čak četiri važna preventivna projekta priprema PU varaždinska

Videonadzor Na javnim mjestima u Varaždinu postavljene su četiri kamere, ali suprotno zakonu, pa se snimke ne mogu koristiti na sudu kao dokaz. To bi se uskoro moglo promijeniti. Darko Dragičević iz PU varaždinske je najavio uspostavljanje videonadzora javnih površina u sklopu projekta koji će biti kandidiran za dobivanje novca iz EU fondova pri čemu će partner biti grad iz njemačke pokrajine Baden-Würtemberg. – Uloga videonadzora bit će višestruka.

Snimljeni materijal koristit će se kako bismo dobili podatke o stanju kriminaliteta i prekršaja na javnim mjestima, kao i o učincima kamera. Snimke počinitelja će služiti na sudu kao dokaz, a uz to će se kamere moći koristiti u turističku promociju grada, jer bi bio omogućen prijenos, primjerice, Špancirfesta. Pristup snimkama imat će isključivo policija, a materijal bi se čuvao 168 sati – rekao je Dragičević.

nekoliko požara, a sada su teško narušili statiku, jer ađani koji žive u Prešernovoj, Zagrebačkoj...

Prešernova - Anina

Policija će na Špancirfestu prvi put uvesti građanske ophodnje u noćnim satima

2011. kukuljevićeva - Miškinina

U Trećoj OŠ od jeseni sefovi: iPhone imaju čak i prvašići Roditelji djeci kupuju mobitele i za 5.000 kuna, pa kreće pilot-projekt „Siguran kutak“. Iz PU varaždinske protiv opijanja u parkovima Gradu Varaždinu predlažu da izmjenama Odluke o komunalnom redu omogući kažnjavanje s 300 ili 500 kuna odmah Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

2012.

Zakoni: rješenja postoje!

Kome se susjedi mogu obratiti za pomoć ako tuđa imovina postane prijetnja za njihov život i zdravlje?

Pravnu stranu ovog problema u svojem je znanstvenom radu iz 2010. godine obradio Vicko Prančić kao diplomirani pravnik i sudac Županijskog suda u Splitu. - Opasnost od rušenja zgrade u hrvatskom je pravu statuirana kao susjedsko pravo na temelju kojega vlasnik ili posjednik susjedne nekretnine može zahtijevati od vlasnika zgrade ili drugog objekta, od kojega prijeti nastanak štete, poduzimanje mjera na njegovoj nekretnini radi sprječavanja štete od potpunoga ili djelomičnoga rušenja zgrade ili drugog objekta – napisao je u radu.

Navodi da je odredbom članka 111. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano da kad postoji ozbiljna opasnost da bi se nečija zgrada ili neki drugi dio nečije nekretnine mogao potpuno ili djelomično srušiti, od čega prijeti opasnost

susjednoj nekretnini, susjed čija je nekretnina u opasnosti može od onoga čiji je to objekt zahtijevati poduzimanje potrebnih mjera za sprječavanje nastanka štete, kao i zahtijevati dovoljno osiguranje naknade buduće štete.

Tim pitanjem bavi se još jedan zakon. U članku 287. Zakona o prostornom uređenju i gradnji propisano je da u slučaju neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, građevinski inspektor može usmenim rješenjem narediti investitoru, odnosno vlasniku građevine i/ili izvođaču, poduzimanje hitnih mjera radi osiguranja, odnosno zabraniti korištenje građevine ili njezinog dijela do izvršenja naredbe kada to ocijeni potrebnim.

Ako je vlasnik građevine nepoznat, građevinski inspektor istim rješenjem naređuje izvršenje hitne mjere putem druge osobe na trošak i odgovornost izvršenika.

Kada u rujnu krenu u školu, svi učenici III. osnovne škole Varaždin moći će mobitele, novčanike i druge vrijedne stvari staviti u sef. Svaki razred dobit će vlastiti sef, svaki učenik svoju vrećicu, a ključ će biti kod razrednika. Predviđeno je to u sklopu pilot-projekta „Siguran kutak“ čija provedba počinje u novoj školskoj godini.

- Nastavnici se žale na mobitele kao sve veći problem koji ometa nastavu, jer djeca stalno moraju biti na fejsu. Drugi problem je što roditelji previše vole svoju djecu. Ima primjera da bez srama djetetu kupe iPhone vrijedan 5.000 kuna već u prvom ili drugom razredu.

Kada se takav mobitel ukrade, optužuju se razrednici, a mi imamo velikih problema pri rješavanju takvih krađa, jer su žrtva i počinitelj maloljetnici – rekao je Darko Dragičević, voditelj Službe policije PU varaždinske u srijedu na sjednici Vijeća za komunalnu prevenciju Grada Varaždina.

Od projekta „Siguran kutak“ očekuje višestruke koristi: smanjivanje broja krađa, ali i učionice u kojima se neće surfati po internetu za vrijeme nastave. – Svakom roditelju i djetetu ćemo osigurati da su vrijedne stvari na sigurnome.

Ako ih neće htjeti pohraniti u sef, nikome ništa, ali u slučaju krađe odgovornost će biti i na njima – istaknuo je Dragičević.

Kafić s certifikatom

„Siguran kutak“ je jedan od čak četiri preventivna projekta koja priprema PU varaždinska u suradnji s Gradom Varaž-

Registracija bicikla - mobitelom U Varaždinu je registrirano više od 1.000 bicikala, ali bi tu brojku u PU varaždinskoj željeli znatno povećati. Upravo zato su angažirali Fakultet organizacije i informatike na kojem su već počeli s izradom aplikacije za mobitele, androide i iPhone. – Aplikacija, koja će se moći besplatno skinuti s web-stranica Grada ili PU varaždinske, omogućit će fotografiranje bicikla i unos različitih podataka. Ti podaci će se poslati na e-mail, čime će bicikl automatski biti evidentiran. Time bismo modernizirali registraciju bicikala, koja postoji od 2005. godine. Međutim, ljudi sada moraju u našu postaju donijeti ispunjen registracijski list, ali to često ne učine. Zahvaljujući aplikaciji, registracija će biti brza i jednostavna – naveo je Darko Dragičević.

dinom i drugima. – Želimo promijeniti pristup prevenciji i modernizirati je. „Alkohol, ne hvala!“ je projekt kojim mlade želimo upozoriti na štetne posljedice konzumiranja alkohola dok se zabavljaju na otvorenim prostorima i kafićima. Pokrenuto je već dosta projekata za mlade, ali nijedan nije bio uspješan, jer mladi ljudi nisu vidjeli

„Alkohol, ne hvala“: mladima sokovi po 5-6 kn, ali i nagrade svaki mjesec nikakve koristi za sebe. Ovim projektom, koji je provođen u PU međimurskoj, mlade ćemo motivirati nagradama koje su njima zanimljive, poput ulaznica za koncerte, sportske događanje ili za kupanje na bazenima. Moći će skupljati naljepnice koje će dobiti kada u ugostiteljskim objektima s certifikatom naruče sok – na-

javio je Dragičević.

Ugostiteljski objekti koji se pridržavaju zakona i ne toče alkohol maloljetnicima dobrovoljno će se moći prijaviti u projekt. Dobit će posebna priznanja, certifikate, a popis takvih objekata bit će javno objavljen i svaki će roditelj moći provjeriti gdje izlazi njegovo dijete. Kafići s certifikatima bi mladima nudili bezalkoholna pića po simboličnoj cijeni od 5 ili 6 kuna, a da bi to bilo moguće, pokroviteljstvo akcije će biti ponuđeno jednim od proizvođača bezalkoholnih pića nakon objavljenog javnog poziva i sklapanja ugovora s Gradom.

– Sok košta kao pivo, pa se ne treba čuditi zašto djeca ne naručuju ono što je za njih zdravije. Po parkovima i javnim mjestima borave zato jer im ništa drugo nismo ponudili – rekao je Dragičević.

Korist od sudjelovanja imat će i ugostitelji: oni koji će se dobrovoljno pridružiti akciji, bit će u povlaštenom položaju.

U njihove objekte neće zalaziti

inspektori, a ni policajci. No zato svi ugostitelji bez certifikata mogu očekivati česte kontrole.

Kazne - učinkovite

Djelatnici PU varaždinske su gradonačelniku Goranu Habušu predložili i konkretnu preventivnu mjeru za sprečavanje opijanja, a time i uništavanja javne imovine u središtu grada.

O tome su članovi Vijeća raspravljali, jer su stanari uže gradske jezgre ponovno uputili Gradu peticiju kojom traže da se zaustavi noćni stampedo kroz grad praćen galamom, tučnjavama, razbijanjem boca i uništavanjem imovine. – Predlažemo da se ujednači radno vrijeme svih ugostiteljskih objekata. Kada bi svi radili, primjerice, do 3 sata, centar bi bio prazan nakon 30-ak minuta, a ne bi bilo premještanja iz jednog dijela grada u drugi – istaknuli su predstavnici PU varaždinske.

No predložili su i izmjenu gradske Odluke o komunalnom redu. - Poznato je da osobu koja se opija možemo prijaviti tek kada je treći put zateknemo u takvom stanju.

Kazna je simbolična, iznosi 191 kunu. Smatramo da bi Grad trebao uvesti komunalnu mjeru kojom bi se osobu koja je zatečena u opijanju odmah kaznilo s 300, 500 ili 700 kuna.

Upravo je to uveo Grad Osijek i imaju jako dobre rezultate – konkretni su bili djelatnici policije.

Gradonačelnik Habuš je najavio da će sve potrebne prijedloge odluka pokušati pripremiti već za rujansku sjednicu Gradskog vijeća.

6

ROTIRKA - SUDNICA

REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013., br. 479

rotirka sudnica www.regionalni.com/ crna-kronika Zovite nas na 042/290-777

Odavao podatke!

Posvađali se, pa ga želio ubiti?!

Djelatnik PU varaždinske osumnjičen je da je iz MUPova terminala od kolovoza do listopada lani odavao podatke koji su trebali trojici građana, doznaje Večernji list. Nakon ispitivanja pušten je da se brani sa slobode, kao i trojka koja je od njega tražila odavanje podataka.

Svađa, a potom i pucnjava koja se dogodila u subotu u Paragu srećom nije završila tragično.

Prvo su se 20-godišnjak i maloljetnik fizički te verbalno obračunali s 37-godišnjakom, nakon čega su njih dvojica otišli do šumarka i uzeli sakrivenu pušku koju su nezakonito posjedovali. Nakon što su se vratili u

dvorište 37-godišnjaka, 20-godišnji mladić je zapucao prema njemu, no puška bila zakočena.

U ruke je oružje uzeo maloljetnik koji je u 37-godišnjaka ispalio više komada streljiva te ga lakše ozlijedio. Protiv mladića će se podnijeti kaznena prijava Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu.

OPREZ Tijekom ljetnih mjeseci česte su provale i krađe u prazne stanove i kuće, a sve je više prevaranata

Čuvajte se lažnih servisera!  Na temelju lažne identifikacije počinitelji iskorištavaju povjerenje i koriste nepažnju kako bi pokrali žrtvu, izvijestili su iz policije Piše: EMA VUKOVIĆ

Iako je u zadnjih mjesec dana PU varaždinska zabilježila svega tri provale u stanove ili kuće, ljeto i godišnji odmori vrijeme su kada vlasnici trebaju biti na oprezu. Prazni domovi prava su prilika za provalnike. No, iako podaci PU varaždinske pokazuju da je u Varaždinskoj županiji otprilike podjednaki broj kaznenih djela krađa provaljivanjem tijekom zimskih i ljetnih mjeseci, ipak je uočeno da se ljeti kao počinitelji pojavljuju osobe specijalizirane za provale u kuće i stanove.

Tko si ti?

Premda žrtva može biti bilo tko, najčešće se na meti provalnika, a sve češće i prevaranata, nađu starije i nemoćne osobe, invalidne osobe te djeca, upozoravaju iz policije.

- Počinitelji prijevara i krađa najčešće se predstavljaju kao inspektori, zaposlenici HEP-a, vodovoda, plinare ili telekomunikacijskih usluga, zatim kao serviseri ili pripadnici neke vjerske zajednice. Na temelju lažne identifikacije počinitelji iskorištavaju povjerenje naj-

420

KAKO SE ZAŠTITITI Zaključavajte vrata i zatvarajte prozore Novac i nakit ne držite na očitim mjestima; ključ ne stavljajte ispod otirača Ne otvarajte vrata nepoznatima Naučite djecu da ne otvaraju vrata te puštaju u kuću ili stan nepoznate osobe Od službenika kojima otvarate vrata uvijek zatražite da vam pokažu dokumente Budite dobri sa susjedima: neka motre na vaš dom dok vas nema češće starijih ljudi, dovodeći ih u zabludu ili iskorištavajući njihovu nepažnju kako bi im otuđili predmete veće vrijednosti i novac. No bilo je i slučajeva kada su počinitelji nudili na prodaju predmete manje vrijednosti za koje su tvrdili da imaju veću vrijednost – izvijestili su iz policije.

Jedan slučaj prijevare dogodio se nedavno u Varaždinu u Ulici braće Radića kada je nepoznata ženska osoba 77-godišnjaku ponudila uslugu mjerenja tlaka i iskoristila njegovu nepažnju te mu ukrala novce. Ovaj primjer samo dokazuje da uvijek treba biti na

oprezu, a kako biste se zaštitili od ovakvih ili sličnih trikova i situacija, varaždinska policija savjetuje da kod nenajavljenih posjeta ne otvarate vrata prije nego provjerite tko je posjetitelj i što želi.

Žrtve krađa su stariji, invalidne osobe i djeca Ukoliko se osoba predstavi kao djelatnik neke službe, zatražite službene dokumente ili odgovarajuće iskaznice. Prije svega, budite sumnjičavi i ne

kaznenih djela teških krađa provaljivanjem evidentirano je u proteklih godinu dana na području PU varaždinske.

nasjedajte na trikove poput nesvjestice ili iznenadne slabosti.

Zaštititi i osigurati možete se sami tako da uvijek zaključavate ulazna vrata, a prije nego napustite kuću, provjerite jeste li zatvorili prozore. Još jedna mjera samozaštite od krađa i provala jest da novac, nakit i ostale dragocjenosti ne držite na očitim mjestima.

Također, imajte dobar odnos sa susjedima koji će se brinuti

za sigurnost vašeg doma kada ste odsutni. Bit susjedskog nadzora je da građani pomažu jedni drugima putem zapažanja i izvješćivanja o sumnjivim pojavama u svom kvartu.

Siguran odmor

Kod planiranja odlaska na godišnji odmor ili na putovanje, kada kuća ili stan ostaju prazni, potrebno je poduzeti neke mjere opreza. Novac i

dragocjenosti ne ostavljajte u stanu, već ih pohranite na sigurno mjesto, a ključ ne ostavljajte ispod otirača, na prozoru i sličnim mjestima, već ga ostavite osobi od povjerenja koja bi trebala češće obići vaš dom i prazniti poštanski sandučić. Ne pričajte svakome da negdje putujete te ne spuštajte sve rolete čime biste mogli jasno dati do znanja da je kuća prazna dulje vrijeme.

23. srpnja 2013., br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglas

7

8

Intervju tjedna

REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013., br. 479

OTVORENO Damir Novotny, ekonomski analitičar, otvoreno govori o poli

Vjerujem da je sve ovo Piše: Višnja gotal visnjagotal@gmail.com

Ekonomski analitičar Damir Novotny bez zadrške će reći da je strastveni eurofil, da autoceste pod hitno treba dati u zakup, da sve u zemlji treba privatizirati, da je Vladi i premijeru umjesto gospodarstva na prvom mjestu politikanstvo, da ne vjeruje kako će opstati presuda u slučaju Franak te da Varteks nema šansu opstati.

Novotny, stječe se dojam, nema namjeru podilaziti nikome. Pasalo to nekome ili ne. Jednako je spreman zamjeriti se vladajućoj garnituri ili građanima, ali reći će ono što misli. Upravo je to valjda razlog što ga jedni cijene i smatraju našim najkompetentnijim analitičarem, a drugi optužuju da je “lako prodavati pamet s plaćom koju privređuje”.

Kako bilo, Damir Novotny nezaobilazna je osoba hrvatske gospodarske scene.

Kako ste?

Odlično.

Dakle, gospodarska situacija ne utječe na vaše raspoloženje?

Parafrazirat ću slovenskog filozofa Žižeka koji je rekao: „Kriza će prestati kad se na nju naviknete“. Ni na koji način ne možemo utjecati na nju niti se može očekivati da će kriza, u onom kontekstu kako ju mi zamišljamo, nestati iz naših života.

Gdje smo mi u tom kontekstu?

U Europskoj uniji. Danas mikrolokacije više nisu bitne. Ova zadnja velika kriza je bila globalna zato jer je zbog interneta zahvatila cijeli svijet.

Kako vi, kao ekonomski stručnjak i eurofil, komentirate novinske naslove tipa „Tako će i autoceste šapatom pasti“ pa „Kako

Radio sam na investiciji Levi’sa u Marofu. Mogli su proizvoditi bilo kakav jeans danas. A ugasili su proizvodnju je blagajnikova blagajna ostala prazna“ pa naslov o neuspješnom premijeru, pa o župniku koji je korigirao katolički kalendar zbog ulaska u Europsku uniju - 1. srpnja nazvao je tužnim danom za Hrvatsku... Dakle, gdje je Hrvatska? Ide li zaista prema bankrotu?

Ne. To je pretjerana riječ.

A na rubu bankrota?

Nije. Hrvatska je mala ekonomija koja kao svaka mala

ekonomija ima mogućnost relativno brze transformacije. Čak i ako nema političke volje za transformacijom, ona se sama dogodi.

Ne autocestama

Je li zaista davanje autocesta u koncesiju, kako tvrdi ministar Linić, apsolutno jedino rješenje?

Zar smo zaista “spali” na to da će nas spasiti tih tri milijarde eura koliko ćemo time zaraditi? Nije li to onda rasprodaja, a ne prodaja?

Prije 13 sam se godina, dakle 2000., osobno zalagao da se autoceste uopće ne smiju graditi. Da nije moguće u tako kratkom roku napraviti toliko autocesta, a da se ne prenapregne državni proračun. Da se zemlja ne

god „velika“ bila, nije dovoljna. Radi se samo o fiskalnoj potrebi rasterećenja proračuna. U velikom smo dugu.

Kako ga pokriti?

Prodajom državne imovine. Čega konkretno?

Svega. Kao što je sada učinila i Slovenija - sve privatizirala.

Vi zaista mislite da je to dobro?

To je jedino moguće. I da, mislim da je dobro. Ne vidim nikakvu korist ovoj generaciji u tome što je državni sektor vlasnik autocesta.

Kakva je moja i vaša korist?

Nema je.

Vaš kolega Guste Santini je davanje autocesta u koncesiju nazvao izrazom nemoći.

Gospodin Santini ima

nacionalnom dohotku po glavi stanovnika. Po inovacijama i razvoju također je izrazito razvijena. Ulaskom u takvu regiju nije moguće biti nerazvijen.

“Made in EU”

Kako tumačiti da je sjeverozapadna Hrvatska, donedavno izuzetno gospodarski uspješno područje,

Autoceste ne vode nikamo i samo su autogol turizmu gotovo preko noći postala područje s najmanjim plaćama, malim BDP-om...

Zbog toga što se nije prilagodio trendu. Varteksov

Radi se o tome da se nije ulagalo. Mundusove stolice su bile najtraženije u Europi.

Oni su proizvodili po Tonetovoj licenci. Ako dozvolite malo privatnosti, moja je baka Varaždinka i ona je donijela u naslijeđe Mundusove stolice koje postoje i dan-danas u našoj familiji.

Više ih ne koristimo, ali one se i danas, 80 godina nakon što su kupljene, mogu koristiti. Privatizacijom je Mundus došao u ruke ljudima koji nisu razumijeli o čemu se radi. Thonetove se stolice proizvode i danas, ali ne u Hrvatskoj. Nepromijenjenog oblika izvoze se u SAD. Taj razvojni kontinuitet je prekinut ‘90-ih godina. Naravno, u velikoj mjeri zbog ratne i političke izolacije, ali razornija od toga je bila

Sumnjam u opstanak Varteksa - to je politička tvrtka Zašto propada Varteks?

Jer je bio previše povezan s politikom. Politika i biznis nikada ne mogu ići zajedno jer se uvijek rade kompromisi. Varteks je u privatizaciju krenuo na špekulativnim temeljima.

Političari su bili dominantni. Ne smijemo zaboraviti sveprisutne lokalne političare. Što sada?

Privatizacija Varteksa u tom kontekstu nije bila uspješna, a neće ni biti.

Ne vjerujete u predstečajnu nagodbu Varteksa?

Ne vjerujem. Vjerujem da je to početak kraja Varteksa. Varteksa kakvog poznajemo. Da su ovi menadžeri i

ovi vlasnici imali razumijevanja o funkcioniranju tog biznisa, inače vrlo jakog u Europi, ovo se nikada ne bi događalo. Suprotno mišljenjima, biznis proizvodnje odjeće i obuće odlično „ide“. Zašto je Ivančica koja proizvodi obuću uspješna kompanija, a Varteks koji proizvodi odjeću nije?

Zašto?

Zato što se u Varteksu špekuliralo s nekretninama, a poslovni model nije se temeljio na razvoju poslovanja u proizvodnji odjeće.

Bitnije je bilo kome će pripasti ovo ili ono zemljište, kome poslovni prostor u Zagrebu. Konkretno – tko će stvoriti profit u poslo-

vanju Varteksovim nekretninama, a ne u razvoju osnovnog poslovanja. Pa u suknaru nitko nije godinama uložio lipu.

Nedavno je i zatvorena.

Kao mladi bankar radio sam na investiciji Levis’a u Marofu i sjećam se vrlo dobro tog projekta. Klijent mi je bio Varteks i zamišljali smo taj projekt kao jedan od najmodernijih tekstilnih pogona u ovom dijelu Europe. To je i bio.

Mogli su proizvoditi bilo kakav jeans danas. Kakav god jeans proizvodite, on se prodaje. Umjesto toga, oni su ugasili proizvodnju.

Naravno da je svako radno mjesto bitno i ovo što

prezaduži. Prevladalo je političko, a ne ekonomsko mišljenje – da bi autoceste trebalo graditi zbog politike.

A tamo gdje ima politike, nema ekonomije. Dakle, bila je politička formula pojednostavljena – tri godine, tri milijarde eura, tristo kilometara – mislim da je tako glasila ta formula. Oduvijek su me užasavale te jednostavne političke formule jer iza njih u konačnici sigurno ne stoji ekonomski izračun.

I nije ga bilo. Jer da jest, pokazalo bi se da se isplativost ulaganja u autoceste vidi najmanje za 50 godina. A, mi nemamo toliko vremena.

Za 50 godina svih nas nema.

taj fiskalni pogled. Jednako velika pogreška je bila gradnja tih autocesta u tolikom volumenu. Gledamo li promet njima, većina ih je neiskorištena. U tom smislu autoceste ne vode nikamo i autogol su turizmu. One su zapravo tuneli kroz koje ljudi projure. Turizam se bazira na uslužnim djelatnostima – usputnim restoranima, posjetom kulturnim sadržajima, Plitvici... Autocestama svi ovi učinci izostaju. Želite li reći da autoceste više štete nego koriste?

Apsolutno.

Hrvatska je ušla u EU. Koliko je to zapravo dobro za nas? Unija izgleda kao da će svaki dan propasti?

Ona se naravno ne može raspasti, kao što se nije raspao niti SAD koji je u puno lošijem stanju od Unije.

Ali euroskeptici se pitaju koliko je Hrvatskoj zapravo bilo potrebno to udruživanje?

Europska unija je najrazvijenija regija na svijetu po

Levi’s u Marofu možda više nije morao proizvoditi levisice, ali mogao je proizvoditi drugi jeans. Tivarove tkanine su bile najpoznatije u ovom dijelu Europe 30-ih godina prošloga stoljeća.

Međutim, ako vi godinama ne ulažete u proizvodnju, naravno da stvari krenu krivo. Kako protumačiti da stotinu, dvjesto kilometara dalje, u Italiji, postoje odlične industrije tkanina, a u Hrvatskoj nema posla za

Sve privatizirati

Što, dakle, prema vašem sudu, valja činiti? Nedavno sam negdje pročitala izjavu ekonomskog analitičara o nužnosti velike privatizacije za izlazak iz ove situacije.

Treba sve privatizirati.

Jedna privatizacija, koliko

Varteks propada jer je bio previše povezan s politikom.

Politika i biznis ne idu zajedno tu branšu? Kako to da se na Comu proizvodi svila, a u Hrvatskoj se također proizvodila u Visu, a danas više ne?

Jel’ ne znamo ili što?

ću reći je nepopularno.

No Varteks je privatno poduzeće. Kako tumačite činjenicu da se toliko ulaže u spas privatnog poduzeća dok druge, društvene tvtrke propadaju iz dana u dan i nikome ništa?

To naravno nije privatno poduzeće. Privatno poduzeće donosi racionalne odluke, a Varteks je donosio cijeli niz iracionalnih odluka zbog nekog razloga.

Dakle, ja takvo poduzeće ne mogu smatrati privatnim poduzećem. Čiji je onda Varteks?

Politički. To dakle nije stvarno privatizirano poduzeće. Njega su privatizirali ljudi bliski politici. pogrešna ekonomska politika. Nije se poticao razvoj malog i srednjeg poduzetništva nego je forsirala velike tvrtke. Sad treba to obnoviti.

Europska unija je izuzetan institucionalan okvir za to. Okvir koji bi omogućio razvoj Mundusa na razinu od prije stotinjak godina.

Ili Tivara... Govorimo o potpuno novom kontekstu u koji ulazi hrvatska ekonomija što nužno ne znači da će vlasnici biti Hrvati. To će biti poduzetnici. A koje nacionalnosti, nije bitno jer onda je sve to „Made in EU“.

S obzirom na sve što ste rekli, ne brinete li se da će vam hrvatski nacionalisti „sjesti za vrat“ i optužiti vas za antihrvatstvo?

Oni to već govore. Kako se hrvatsko tržište otvara tako, nazovimo ih, ekonomski nacionalisti - zagovornici zatvaranja - tvrde da je za Hrvatsku loše što se otvara.

To jednostavno nije istina.

Sve zemlje koje su se otvorile, poput Slovačke ili Češke,

INTERVJU TJEDNA

23. srpnja 2013., br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK

9

litikanstvu u hrvatskom gospodarstvu i efektima ulaska u Europsku uniju

početak kraja Varteksa uspjele su se afirmirati. One, pak, koje su se zatvorile, poput Mađarske ili Grčke, gdje vlada nacionalizam, stale su s ekonomskim razvojem unutar Unije.

Ne znam tko je rekao da se u startu „predajemo Bruxellesu“.

Sami smo si krivi. Trošimo više nego što zarađujemo.

Nije li se pokazalo na primjeru ostalih zemalja da štednja nije dobra? Da baš obrnuto, valja poticati potrošnju?

Ako imate, a ne ako nemate.

“

Banke su bile samoposluživanje hrvatskih političara.”

IVAN AGNEZOVIĆ

U slučaju Franak mislim da je to emocionalna presuda koja nije realna Pa nisu imali ni Amerikanci, pa im je Obama podijelio po 200 dolara da osjete opet onaj duh trošenja.

Amerikanci su imali. Mogli su emitirati dolara koliko žele. Ali to mogu Amerikanci, a ne mogu Hrvati.

Bitna je razlika. Hrvatska je enormno mala. Zamislite da HNB emitira toliko novaca i podijeli okolo. Odmah možemo pozatvarati sve banke, vratiti se nazad u vrijeme kad je inflacija bila 30 posto mjesečno. Dakle, to bi bila notorna glupost. Rješenje ne može doći preko monetarnih mehanizama. Može doći jedino preko investicija.

Investirati može samo privatni sektor. To je sektor koji pokreće svjetsku ekonomiju. Čak i na Kubi.

P rem a do s ad a š nji m iskustvima, mediteranske zemlje lošije prolaze u Uniji. Nismo li i mi onda u opasnosti?

Imamo tu sreću da jedan dio našeg tržiša ipak naginje Eurospkoj uniji, a drugi Mediteranu. Imamo problem oko Dalmacije. Dalmacija je jedna od najpoznatijih regija na svijetu i pitate li deset Amerikanaca, devet je sigurno čulo za nju. Tu prednost Dalmacija nije iskoristila.

Nije pozvala investitore u Regiju – ne u turističkom sektoru. Već primjerice, poput južne Francuske – centrima biotehnologije, zdravstvenog turizma... Potom, Split je, recimo, sveučilišni centar. Zašto Split ne bi bio poput Rima u kojem studira najmanje Talijana, a više studenata iz cijeloga svijeta?

Od te Dalmacije bismo, da nije ekonomskog nacionalizma, mogli napraviti svjetsku regiju. Je li netko čuo za Podkarpatsko vojvodstvo u Poljskoj? Malo tko. Pa ipak tamo je investirano u pro-

teklih desetak godina preko deset milijardi eura.

U čemu je onda naš problem? Ne znamo uzeti novac?

Zatvoreni smo. Potpuno.

I to nas sada košta. Nismo se samo zadužili već prezadužili.

Sada kad je to otvoreno tržište ne isključujem mogućnost da neko privatno svjetsko sveučilište ne otvori svoju filijalu u Splitu. Ili neka kompanija s autodijelovima, filijalu u Lici. Zar se moglo zamisliti da su u Slovačkoj Košice koje su do prije nekoliko godina bile samo jedno od nekakvih usamljenih, dalekih gradića u Karpatima, danas grad u kojemu imate tramvaj, 40 tisuća radnih mjesta, sveučilište. Možete li si zamisliti Varaždin koji bi imao tramvaj, 40 tisuća radnih mjesta? A Košice su veličine Varaždina. Zar je to nemoguće? Naravno da je moguće. Plus, Varaždin je bliže glavnim europskim centrima.

Nekompetentnost

Je li Hrvatska, po vašem mišljenu, spremna ušla u Uniju?

Ni manje niti više nego zemlje koje su ušle ranije.

Upravo suprotno – Hrvatska je prošla dulji put. No ono što vidimo su veliki otpori integraciji.

Premijer Milanović pohvalio se da smo, citiram, „pokazali da možemo“.

Ne znam jesam li nešto

Moja je baka Varaždinka.

Donijela je u naslijeđe Mundusove stolice koje se i danas, nakon 80 godina, mogu koristiti propustila, ali kada i gdje smo to pokazali?

Njegova Vlada, uvjeren sam, nije kompetentna za pronalazak rješenja. Oni nisu optimisti. Oni su politički optimisti. Politika im je prva, a tek potom ekonomija. Ta dominacija politike u Hrvatskoj mora prestati jednom zauvijek.

Mislite, podcijenili su Uniju?

Da. Nisu znali da u Europskoj uniji vladaju neka sasvim drugačija pravila.

Parafrazirao bih Helmutha Kohla koji je svojevremeno rekao balkanskim narodima: „Europska unija je uređena kuća koja ima sobu za svaki od vaših naroda. Jedini je problem što prije ulaska u nju morate skinuti blato s cipela. Tada će biti mjesta i

za vas“. Zemlja je dužna 40 milijardi eura.

Banke su bile samoposluživanje hrvatskih političara.

Kad smo već kod banaka, evo, donesena je presuda u korist udruge Franak.

Mislite li da to može proći na višem sudu? Također me zanima znači li ulazak u Uniju to da ja sada kao obična građanka mogu otvoriti račun u Uniji gdje poželim i, primjerice, tražiti potrošački kredit?

Naravno da ćete moći, ali niti jedna banka na svijetu bez obzira na to tko ste neće dati kredit ako ne zadovoljite uvjete. No imate ga potpuno legitimno pravo tražiti kao i svi u EU. Što se pak franka tiče, mislim da je to emocionalna presuda koja nije realna. To su bili spekulativni poslovi. Imali ste izbor.

Kupiti kredit u kunama s kamatnom stopom od sedam posto, u eurima s kamatom od pet posto ili kredit u švicarcima s kamatnom stopom od tri posto. Sami ste ga izabrali. Ti su ljudi doista mislili da su mudro postupili, da su mudriji od onih koji su kupovali kredite u eurima. Obrazloženje presude nije ekonomsko.

U suštini se svodi na to da su banke dovele klijente u zabludu, mada je presuda epska, na 180 stranica.

Vi, se, ponovimo, ne slažete s njim?

Naravno da ne. Tko je meni kriv ako na placu kupim trule jabuke? Izabrao sam ih sâm.

Očekujete li da će presuda biti potvrđena na višoj instanci?

Apsolutno ne.

Prošlost je prošlost

Vidim da ste eurofil bez zadrške.

Naravno. Zastupnik teze da nemamo drugog izbora.

Samo zato?

Ne, ne... Tijekom povijesti se pokazalo da su zemlje s razvijenim institucionalnim okvirima bolje prosperirale.

Koji su vaši planovi?

Ja sam u svakom slučaju zainteresiran za što bržu integraciju. Zanima me business - to je posao koji sada radim. Savjetujem poduzeća kako da se snađu u Uniji.

Euroskeptici kažu da smo se prodali za male stvari, a da će nas „velike“ skupo koštati.

Ne znam odakle oni izvlače te argumente.

Može za kraj po rečenica poruke eurofilima i euroskepticima?

Euroskeptici mogu samo gledati u prošlost, a ona je, kao što znamo – prošlost.

Budućnost je neizvjesna, ali je puno svjetlija od prošlosti.

Eurofili moraju realistično sagledavati opcije. Put prema zvjezdama je trnovit.

10

POSLOVNI SVIJET

poslovni svijet www.regionalni.com

REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013., br. 479

6

radnika zaposleno je u Novom Marofu u sklopu programa “Radom za zajednicu”. Program traje od 1. srpnja do 30. rujna, uz mogućnost produženja za šest kandidata koji nisu bili u programu javnih radova prošle godine.

Ukupni troškovi izvođenja radova procjenjuju se na iznos od 77.076,33 kune.

U Novoj Vesi kraj Varaždina u pogon je pušten suvremeni Otkupno-distributivni centar vrijedan 2,5 milijuna kuna. Projekt je financirao HBOR te Poljoprivredna zadruga Varaždinsko povrće. Županija je iz proračuna osigurala 200 tisuća za centar koji se prostire se na 8,9 tisuća četvornih metara.

Zovite nas na 042/290-777

ZAPOŠLJAVANJE Otvoren CISOK u Varaždinu

JAVNA NABAVA Na natječaj za opremanje Poslovnog centra Varkom

Uz CISOK lakše do posla i karijere

 Zainteresiranih tvrtki je bilo više, ali su na kraju odustale od predaje ponuda. Jedan od razloga sigurn ak radnih dana da predaju kompletirane ponude s cjelovitom dokumentacijom, jer je natječaj objavljen

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

razvoja EU – Europa 2020. upravo je povećanje zaposlenosti i stupnja obrazovanja.

Nakon Zagreba, Centar za Da bi se to postiglo, potrebno informiranje i savjetovanje je pružiti odgovarajuć sustav u karijeri (CISOK) otvoren je informiranja i savjetovanja, a hoće li CISOK u tome uspjeti, prošli tjedan i u Varaždinu.

U Kukuljevićevoj ulici 12 u pokazat će vrijeme.

Inače, CISOK centar u VaVaraždinu građani će sada moći dobiti sve informacije raždinu jedan je od osam o kretanju na tržištu rada, ali takvih centara u Hrvatskoj i savjete u području traženja koji su otvoreni, odnosno i stvaranja poslovnih prilika i tek će se otvoriti i u drugim gradovima. Uz dva u Zagrerazvoja karijere. bu, tijekom srpnja otvorit će se CISOK centri u OsijePomoć mladima Centar je namijenjen učeni- ku, Koprivnici, Slavonskom cima osnovnih i srednjih ško- Brodu, Zadru i Šibeniku, a la, studentima, obrazovnim otvoreni su u sklopu projekta institucijama, nezaposlenim financiranog iz predpristupnih fondova osobama, EU (IPA). Uz ali i sv ima poboljšanje u zaposlenima Namjera CISOK uspostavljanju koji razmi - centra je pomoći ravnoteže pošljaju o pronude i potramjeni posla. mladima u žnje na tržištu No CISOK je pripremanju za rada, Centr i namijenjen i će raditi i na poslodavci- tržište rada usklađivanju ma, koji će na ovom mjestu moći pronaći i povezivanju sustava profesionalnog usmjeravanja podatke o nezaposlenima.

- CISOK centri predstavljaju s istim takvim sustavima u novi oblik pružanja usluga drugim zemljama EU, a ovi profesionalnog usmjerava- centri predstavljaju prošinja prilagođenih potrebama renje dostupnosti usluga pojedinaca. Na ovaj način, uz Hrvatskog zavoda za zapopomoć novca iz EU, doprinijet šljavanje (HZZ) na području ćemo uravnoteženju tržišta cjeloživotnog profesionalnog rada te se povezati s takvim usmjeravanja, koje u Hrvatsustavima u ostalim zemlja- skoj ima dugu tradiciju. ma članicama te zajednice.

CISOK će upravo mladima Duga tradicija pomoći u savladavanju vještiZanimljivo je da se prona potrebnih za upravljanje fesionalno usmjeravanje u karijerom, te ih pripremiti Hrvatskoj počelo provoditi za tržište rada – rekao je Mi- još 30-ih godina prošlog storando Mrsić, ministar rada i ljeća kada je oformljena prva mirovinskog sustava, u Varaž- Stanica za savjetovanje pri dinu na otvorenju CISOK-a. izboru zvanja 1931. godine.

Uz poboljšanje u uspo- Činjenica jest da je ova instistavljanju ravnoteže ponude tucija dosad prošla niz instii potražnje na tržištu rada, tucionalnih i organizacijskih što je cilj, centri će raditi i promjena, djelatnosti vezane na usklađivanju i poveziva- za pružanje pomoći pri izbonju sustava profesionalnog ru karijere, profesionalno usmjeravanja s istim takvim savjetovanje i informiranje sustavima u drugim zemlja- do danas čine sastavni dio ma EU. Naime, među prio- usluga koje pruža Hrvatski ritetnim ciljevima strategije zavod za zapošljavanje.

‘Forma’ braće Košćec ponudila za 1,4 milij Piše: VIŠNJA GOTAL visnjagotal@gmail.com

Na natječaj za opremanje novog Poslovnog centra Varkom, u kojem će se uz urede nalaziti kafić, kuhinja i garderoba, pristigle su samo dvije ponude. Prvi ponuditelj je varaždinska tvrtka Forma čija je cijena za dobavu, dopremu i montažu uredske opreme u zgradi na prostoru između Trga bana Jelačića i Ulice Ognjena Price 1,27 milijuna bez PDV-a, odnosno 1,59 milijuna s uključenim porezom. Podisporučitelj za usluge prijevoza dodatno bi koštao 150 tisuća kuna.

Druga je ponuda oko pola milijuna kuna viša, iznosi 1,88 milijuna kuna bez poreza ili 2,35 milijuna s PDV-om. Predala su je dva ponuđača, tvrtke Con-Formo iz Osijeka i zagrebački Školski servis.

Zahtjevni i precizni

Ponude su otvorene prošli utorak pred tročlanom komisijom u prostorijama Uprave varaždinske komunalne tvrtke. - Uređenje prostora nove zgrade Varkoma, složeni je posao. Riječ je o kompleksnoj cjelini.

Natječaji Varkoma uvijek su zahtjevni te precizno i “usko” opisuju što se traži – komentirala je mali broj ponuđača članica Komisije i voditeljica investicija Varkoma Jagoda Bistrović.

Zainteresiranih t vrtki je bilo više, ali su na kraju odustale od predaje ponuda.

Jedan od razloga sigurno je bio i kratki rok: ponuditelji su imali svega 15-ak radnih dana da predaju kompletirane ponude s cjelovitom dokumentacijom. Natječaj je objavljen 26. lipnja, a otvaranje ponuda je bilo 16. srpnja.

Zanimljivo je da su u Varkomu za opremu nove zgrade bili spremni izdvojiti 2,5 milijuna kuna bez

PDV-a, jer su upravo toliko procijenili vrijednost javne nabave. No Varkom će proći jeftinije. Za oko milijun kuna manje mogli bi opremiti novu zgradu nabaviti stolove i stolice, opremiti kafić i kuhinju, urediti spremište za čistačice s perilicom i sušilicom rublja, nabaviti samostojeći hladnjak zapremnine 180 litara, dvodijelni sudoper s ocjeđivačem... Sve je to oprema koja se uz niz drugih, neophodnih stvari za komunalnu tvrtku, opisuje kao potrebna u tehničkom opisu kao sastavnom dijelu javnog nadmetanja.

Što je nužno?

Nova zgrada već je ionako skupo koštala komunalnu tvrtku, čiji je većinski vlasnik Grad Varaždin, a suvlasnici preostali grado-

Ponuda tvrtki ConFormo i Školskog servisa iznosi 2,35 milijuna kuna bez PDV-a vi i općine iz Varaždinske županije. Za nju su dosad izdvojili više od 13 milijuna kuna. I tada je procijenjena vrijednost bila daleko viša od one ugovorene. Prvotna je procjena bila da će izgradnja koštati čak 33,5 milijuna kuna da bi na kraju Varkom ugovorio izgradnju po cijeni 11,3 milijuna kuna uz dodatne radove izvršene ove godine u vrijednosti 2,1 milijun. Cijene na koncu jesu bile niže od planiranih, ali pravo je pitanje je li Varkomu u doba recesije zaista trebala nova zgrada.

Sada kada je već izgrađena, treba je opremiti. No opet je pitanje je li u novoj zgradi komunalne tvrtke, koja je u vlasništvu gradova i općina, doista nužno opremiti čak

- Nova zgrada

i kafić.

Posebno su sumnjičavi oni koji znaju da je jeftiniji ponuđač za opremu tvrtka Forma. Ta tvrtka ima dobre reference: iza njih je, primjerice, uređenje interijera poslovnih prostorija tvrtke “Jucon” u World Trade Center u Beču, adaptacija i uređenje interijera dekanata na FOI-ju, kao i radničkog restorana u MIV-u. No sumnju otvaraju osnivači Forme, a to su Dražen i Zoran Košćec. I dok je Dražen Košćec direktor Forme, njegov brat Zoran je predsjednik Uprave Varteksa.

Tko će dobiti posao opremanja Poslovnog centra Varkoma, bit će poznato za mjesec dana budući da komisija ima rok od 30 dana da od dva ponuditelja izabere boljega.

im baš i nije trebala. Sada kada je i

ODLUKE Dobit Varkoma

Zgrada u Kuku I dok će se većina djelatnika Varkoma zajedno s direktorom i voditeljima preseliti u novu zgradu, postojeća zgrada u Kukuljevićevoj ulici mogla bi biti iznajmljena.

– Jedna banka je zainteresirana za najam, ali moguće je da će u Kukuljevićevoj biti sjedište nove tvrtke „Čistoća“ koja će biti izdvojena iz Varkoma. Još nije donesena odluka – rekao je gradonačelnik Goran Habuš prošli tjedan na konferenciji za novinare.

Poslovni svijet

23. srpnja 2013., br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK

Paul Green u Prelogu

EU projekt Bomarka vrijedan 198,5 tisuća eura U varaždinskom HGK predstavljen je prošli tjedan projekt With Innovation to Regranulation - WIR, u sklopu programa Potpora konkurentnosti hrvatskih MSP - IPA IIIC, a koji provodi tvrka Bomark Pak,vrijedan 198,5 tisuća eura.

Ta tvrtka, koja je najveći proizvođač stretch folija u Hrvatskoj, novac će uložiti u kupnju novog stroja za regranulaciju, što bi trebalo bi doprini-

U Prelogu je otvorena tvornica austrijske tvrtke Paul Green, jednog od najvećih europskih proizvođača ženske modne obuće, vrijedna 10 tisuća eura. U tvornici koja se prostire na 6,8 tisuća kvadrata za sada je zaposleno 50, a sveukupno se u roku od dvije godine planira zapošljavanje 500 ljudi koji će proizvoditi dvije tisuće para cipela dnevno. Također, u Prelogu planiraju otvoriti i logistički centar za Jugoistočnu Europu.

jeti poboljšanju proizvoda i smanjenju otpadnog materijala. Uz 20-ak stalno zaposlenih, u tvrtki danas radi radi i desetak sezonskih radnika, a najavljuju i nova zapošljavanja. Projekt je predstavljen u nazočnosti Čedomila Cesarca, predsjednika varaždinskog HGK, dogradonačelnice Natalije Martinčević i gradonačelnika Ludbrega, Dubravka Bilića.

m, pristigle samo dvije ponude

c opremu juna kuna

no je bio i kratak rok: ponuditelji su imali svega 15n 26. lipnja, a rok je bio 16. srpnja

11

LEGALIZACIJA Ministrica Anka Mrak Taritaš na radnom sastanku u Varaždinu

Karte u Beogradu Budući da je u četvrtak objavljena vijest kako su iz Beograda stigle snimke koje će značajno pomoći pri legalizaciji, novinare je zanimalo o kakvim točno snimkama je riječ.

- Riječ je o snimkama Hrvatske na dan 15. veljače 1968. godine.

U cijelom postupku legalizacije u jednom smo trenutku shvatili da za dio Hrvatske ne posjedujemo odgovarajuće karte. Ustanovili smo da se snimke nalaze u beogradskom Vojno geografskom institutu. Sada se karte užurbano skeniraju. Svaku obrađenu katastarsku općinu javno ćemo objaviti. Poslat ćemo ih u gradske i županijske katastarske urede i ljudi će tamo moći uzeti potvrde o tome što je bilo 1968. godine. Onaj tko nije siguran, neka podnese zahtjev jer od njega će lako odustati. No ako se zahtjev ne podnese, nema legalizacije - rekla je Anka Mrak Taritaš. Očekuju oko 30 tisuća karata. - Strojevi za skeniranje u Beogradu sada rade 24 sata dnevno - otkrila je ministrica u Varaždinu.

Župan Štromar: Prve procjene govore da ćemo morati zaposliti 30-ak osoba

Nelegalizirano će se rušiti Ministrica: Vjerujemo da je među predanim zahtjevima 80 posto stvarnih zahtjeva, 10 posto onih koji na koje se legalizacija neće moći primijeniti, a ostatak ni nije u postupku legalizacije Piše: Višnja gotal visnjagotal@gmail.com

izgrađena, treba ju staviti u funkciju - rekao je gradonačelnik Habuš

a zadržana, a Termoplin mora isplatiti dividendu

uljevićevoj u najam banci?

Za novo zdanje, čija je gradnja koštala više od 13 milijuna kuna, Habuš je rekao da Varkomu „baš i nije trebalo“.

– Odluku od izgradnji donio je bivši direktor, a sada kada je zgrada već izgrađena, treba ju staviti u funkciju – ustvrdio je.

Varkom je, podsjećamo, 2012. ostvar io gotovo pet milijuna kuna dobiti.

P itali smo zašto Grad Varaždin zbog manjka u proračunu nije, kao i lani, zatražio isplatu dividende iz tvrtke u kojoj je većinski vlasnik.

– S obzirom na to da

Varkom mora krenuti u izgradnju kompostane i uvesti primarnu selekciju, složili smo se da se dobit raspodijeli u zadržanu – odgovorio je gradonačelnik.

No zato je drugu godinu zaredom na glavnoj skupštini Grad srušio prijedlog Uprave Termoplina. I dok je Uprava predlagala da se 2,8 milijuna kuna dobiti za 2012. također rasporedi u zadržanu, to nije prihvaćeno. Termoplin mora isplatiti dividendu, pa će u gradski proračun uplatiti oko 1,5 milijun kuna. (vms)

Nakon što je u Varaždinskoj županiji (bez grada Varaždina) zaprimljeno 28.600 zahtjeva za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata - što je župan Predrag Štromar prokomentirao kao posao za koji će s postojećim kapacitetima trebati oko osam godina u Grad je stigla ministrica graditeljstva i prostornog uređenja, Anka Mrak Taritaš.

Izvanredna situacija

Po završetku sastanka s gradskim i županijskim čelnicima, ministrica je izjavila da se očekuje da će cijeli posao legalizacije biti završen do kraja 2015. godine.

- To je izvanredna situacija u kojoj je, osobito posljednji mjesec, zaprimljeno strašno puno zahtjeva, pa smo morali sjesti i porazgovarati kako da glavninu tih zahtjeva riješimo do kraja 2015. godine. Gruba, ali zaista gruba procjena je kako je 10 posto onih koji su predali zahtjev rješivo do tog datuma. Od tog broja, opet govorim ugrubo, vjerujemo da je 10 posto

onih koji su predali zahtjev zbog bojazni, a uopće nisu u postupku legalizacije. Isti je postotak onih na koje se legalizacija neće moći primijeniti dok je ostalih 80 posto stvarnih zahtjeva - kazala je ministrica. Dodala je da se većina zahtjeva odnosi na pomoćne objekte, dogradnje, nadogradnje, rekonstrukcije. Ministrica je optimistična da će se većina

“Oni koji mogu dokazati da je objekt postojao prije veljače 1968. godine mogu mirno spavati” tih zahtjeva uspjeti rješiti u predviđenom roku dok bi za 2016. godinu ostali samo najkompliciraniji slučajevi.

Ministrica je još jednom iskoristila priliku da pojasni posljedice za one koji nisu, a morali su, predati zahjeve za legalizaciju. - Oni koji mogu dokazati da je prije 15. veljače 1968. godine objekt postojao, mirno neka spavaju. Oni su i prije i sada legalizirani. Problem će imati oni koji do sada nisu ušli, a trebali su, u vrlo

jednostavan proces, što govori i ova vrlo velika brojka zaprimljenih zahtjeva. Oni koji se nalaze izvan prostora namijenjenog građenju, tijekom vremena će biti srušeni - istaknula je.

Veliki izazov

Na pitanje tko će obrađivati ogroman broj zahtjeva u Varaždinskoj županiji – u kojoj je do kraja svibnja stiglo pet tisuća zahtjeva, a do kraja lipnja njih 28 tisuća – odgovorio je župan Štromar.

- U sljedeće dvije do tri godine moramo riješiti sve zahtjeve. Kadrova naravno nemamo dovoljno, pa ćemo morati zaposliti nove ljude, osigurati im urede, a prema prvim procjenama, riječ je o tridesetak osoba. S tim da će i oni morati raditi u dvije smjene. Kako bi iskoristivost bila stopostotna, moramo osigurati prostor, opremu, automobile. Očekujemo da će najveći dio zahtjeva biti obrađen do kraja 2015. godine, no ne vjerujem da će biti obrađeno svih sto posto, jer uvijek se nađe neki nepredviđeni problem. Vjerujem da će njih desetak do 15 posto ostati neobrađeno te će morati u daljnju proceduru -

kazao je Štromar. S obzirom na nova zapošljavanja, automobile i opremu, postavilo se i pitanje troškova. - Puno manje nego što ćemo dobiti naknade. Od naknada, 20 posto ide županijama baš za tu svrhu - odgovorio je.

Međimurje

Međimurski župan Matija Posavec kazao je da je u Međimurju zaprimljeno 15,8 tisuća zahtjeva, a u samom gradu Čakovcu još 3.600 zahtjeva.

- Naš je zadatak da osiguramo efikasan ured i da predmete nastojimo riješiti u zadanome roku. To je jedna vrsta izazova i doista ćemo se organizirati s ciljem da to odradimo. Oni koji su podnijeli zahtjev bit će legalizirani, a ono što se počelo graditi nakon 21. lipnja 2011., bit će srušeno. O kome god da se radi - kazao je Posavec.

U Međimurskoj je županiji na poslovima legalizacije zaposleno 17 ljudi.

- Naravno da to neće biti dovoljno ako želimo završiti u roku pa ćemo pribjeći dodatnom zapošljavanju. S time da ćemo voditi računa da to budu osobe sa Zavoda za zapošljavanje - napomenuo je Posavec.

12

Mozaik

REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013., br. 479

Najskuplji taksi na svijetu u Varaždinu

mozaik

Dolazeći autobusom iz Zagreba, gdje sam bio u bolnici, morao sam uzeti taksi zbog prtljage, da se prebacim 1.000 do 1.200 metara od kolodvora.

Iznenađenje sam doživio kad je vožnja završila. Upitao sam koliko sam dužan.

“50 kuna”, odgovorio mi je vozač taksija, crnog mercedesa (...). Za 1 km vožnje 50 kuna, mislim da je najskuplja vožnja na

www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Stečajni upravitelj društva VALIDUS d.d. u stečaju, Anina 2, Varaždin temeljem čl. 165.. Stečajnoga zakona te suglasnosti razlučnih vjerovnika objavljuje:

PETU USMENU JAVNU DRAŽBU RADI PRODAJE POKRETNE IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA R. br.

Predmet prodaje

Početna prodajna vrijednost (u kn)

1.

Vozilo JAGUAR X J 4,2 (br. šas.

SAJAA79P96SH11448) 2006 g.

70.000,00

2.

Vozilo JAGUAR XJR-NAW 4200 I (br. šas. SAJAA7R23TG09022) 2003 g.

40.000,00

Usmena javna dražba održat će se dana 23. kolovoza 2013. godine u 12:00 sati u prostorijama društva, Anina 2, Varaždin, 4. kat - Pravo sudjelovanja imaju sve pravne i fizičke osobe koje najkasnije do početka održavanja javne dražbe uplate jamčevinu u visini 10% početne cijene na žiro-račun VALIDUS d.d. u stečaju, Varaždin broj: 2340009-1190019446, te dokaz o uplaćenoj jamčevini predoče prije održavanja javne dražbe stečajnom upravitelju.

- Pokretnine se na dražbi ne mogu prodati ispod početne prodajne vrijednosti.

- Početna prodajna vrijednost iskazana je bez PDV-a.

- Prodaja se obavlja prema načelu “viđeno-kupljeno”. Prodavatelj ne odgovara za eventualne pravne i materijalne nedostatke, te se isključuje svaka materijalna odgovornost prodavatelja, a kupac se unaprijed odriče bilo kakvih naknadnih prigovora u svezi s predmetom prodaje.

- Kupac nema pravo na povrat jamčevine ako odustane od kupnje ili iz bilo kojih razloga ne uplati kupoprodajnu cijenu u predviđenom roku. Kupcu se uplaćena jamčevina uračunava u prodajnu cijenu, a ostalim ponuditeljima se vraća u roku od 8 dana nakon zaključenja javne dražbe.

- Rok plaćanja kupoprodajne cijene iznosi 15 dana od održavanja javne dražbe.

- Sve porezne i pristojbene obveze vezane uz kupoprodaju snosi kupac.

- Detaljnije obavijesti o predmetu prodaje kod stečajnog upravitelja na telefon 098/407 337, 048/621-838. Razgledavanje predmeta prodaje moguće je uz prethodan dogovor.

www.regionalni.com Izjava tjedna

Oko rješavanja varaždinskog otpada Čačić i ja imali smo potpuno različite pristupe. Nisam željela potpisati neke stvari koje me prisiljavao da potpišem.”

Mirela Holy, saborska zastupnica i bivša ministrica zaštite okoliša i prirode (“Hrvatska uživo”, HTV)

svijetu. Nisam primijetio da uopće ima taksimetar, a o računu da i ne govorimo. Valjda je primijetio da sam gost, da nisam iz ovog kraja, pa može kako hoće. A ja sam bio primoran na njegovu uslugu, jer drugoga nije bilo. Nisam mogao prenijeti prtljagu. Sramota, kakvih ljudi ima!

Ilija Kamenčić

PRIOPĆENJE Grad Varaždin problem varaždinskog otpada rješava manipulacijama

Do kada će nam Goran Habuš lagati o otpadu?

“Iako je od izbora prošlo tek nešto više od mjesec dana, gradonačelniku Habušu i njegovim suradnicima je to izgleda bilo sasvim dovoljno da nastave rješavati problem varaždinskog otpada na sebi svojstven način - služeći se lažima i manipuliranjem javnosti. Dok se, prema gradonačelnikovim izjavama, “tekući” otpad neko vrijeme vozio u Vukovar, njegova pak suradnica, glasnogovornica Romana Kranjčić velikim štampanim slovima tvrdi sasvim oprečno, kako se otpad ne vozi u Vukovar. Varkom, ne zaboravimo, gradska tvrtka, pak izjavljuje kako se komunalni otpad dvadesetak dana vozio u Vukovar i to zbog kvara na stroju za baliranje, dakle za zaključiti je da i Varkom tvrdi da se vozio novonastali otpad s obzirom na to da se zbog kvara balirke nije mogao balirati.

No ispostavilo se da je istina sasvim neka treća, a to je da su se pod okriljem noći bale iz Brezja potajno odvozile na odlagalište u blizini Vukovara, a da o tome niti tamošnja, a niti varaždinska

javnost nije znala ništa. Osim što je sve rađeno daleko od očiju javnosti, ovaj je posao odrađen i daleko od zakonskih propisa s obzirom na to da realizirani iznosi naknada uvelike premašuju dozvoljenu granicu postavljenu za mogućnost direktne pogodbe.

Potpuno je nejasna intencija gradonačelnika Habuša i njegovih suradnika u pribjegavanju nezakonitim postupanjima i to baš sada kad su koncesijski natječaji

privedeni kraju i kada odabrani koncesionari trebaju započeti s radom sukladno datim i prihvaćenim ponudama.

Pitamo se dokle gradonačelnik Habuš misli po tko zna koji put lažima prikrivati tragove vlastite nesposobnosti i nedostatka političke mudrosti u rješavanju gorućeg varaždinskog problema koji već osmo ljeto zaredom muči naše Varaždince i uvelike narušava kvalitetu njihova življenja i koju, iako tako narušenu, zbog njegovih iracionalnih odluka moraju još i skupo plaćati. Također se pitamo što rade Ministarstvo i inspekcija na očit ekološki problem.

I dok jedni upiru prstom u druge, Varkom u Grad, Grad u Varkom, a neki čak i negiraju cijeli slučaj, problem otpada i dalje ostaje neriješen usprkos svim Habuševim predizbornim obećanjima i prvi i drugi put. Povjerenje dato Habušu ostaje ipak na onom - obećanje ludom radovanje.

Provjereno!”

Predsjednik Odbora HDZ-a Varaždin Vlatko Vuković

ISKUSTVO Poslovi za studente su olakšanje, ali odrađeno teško naplatiti

Poslodavci izrabljuju studente, pa ne plate S nadom da će netko ovo uistinu pročitati i shvatiti problem, odlučila sam obratiti se javnosti i objasniti jedan od mnogih problema o kojima nitko ne priča. Kao i većina mladih, studentica sam koja radi i trudi se nastaviti svoje školovanje. Olakšanje su poslovi za studente.

Ali velik problem u svemu tome su poslodavci koji izrabljuju te studente te im na kraju, kao u mojem slučaju, niti ne plate ili izmisle neki gubitak te im velik iznos odbiju od zarađenog novca.

Radila sam u parfumeriji i kao što bi svaka djevojka mojih godina bila sretna s takvim studentskim poslom, bila sam i ja. Dogovoreno je bilo tjedan dana učenja koje se plaća te nakon toga svaka nedjelja

i eventualno još koji dan, ali uz najavu dva-tri dana ranije. Zvučalo je odlično, ali prvi problem je nastao kada su mi nakon deset dana rekli da idem po ugovor, a ja ga nisam mogla dobiti jer su imali prijašnji dug za sedam ili osam studentica.

U Student servisu su me upozorili na tu trgovinu (...), no zbog previše potrošenog vremena, novaca te s nadom i uvjerenjem kako su mi i sami rekli da će se to sve rješiti, nastavila sam raditi bez ugovora.

S jedne strane, nadala sam se da će doći kontrola i shvatiti na koji način se koriste studenti, ali kontrola nije došla. Dva dana prije nego što sam uspjela dobiti ugovor, javljeno mi je da bih trebala raditi 14 dana u komadu, jer jedna od zaposlenica

ide na godišnji. Nakon što sam to odbila objasnivši da ne mogu, jer imam ispite i predavanja te da to nije bio dio dogovora, priča se promijenila. Odradila sam zadnji dan, dobila ugovor i rekla da potraže nekog drugog. Danas još nisam dobila niti jednu kunu svojeg zarađenog novca. Do direktora se ne može doći, nabavila sam privatan broj šefice koja stalno obećava i izmišlja nešto novo. Moje pitanje je, ako sam osoba koja je radila na fiskalnoj kasi, sa svojim osobnim podacima i po ugovoru je prošao rok plaćanja, kako nitko nije u mogućnosti malo provjeriti takve poslodavce koji zarađuju na studentima umjesto da im pruže priliku i pomognu.

Branka Bengeri

REAGIRANJE Čitateljica ogorčena potraživanjima Varkoma za pitku vodu

Nisam bila doma, a račun za vodu 700 kuna I toga ima? Da te potražuju platiti i ono što potrošio nisi!? Konkretno, riječ je o Varkomu. A ja, dotična osoba koja osjećam gorčinu zbog teške, još teže od moje mizerne penzije, velike nepravde... Stoga imam potrebu da to nekome ovim putem i kažem... Uz tračak nade da i dobrih ljudi ima. Ukratko ću opisati stanje mojeg nezadovoljstva. Budući da sam se obraćala tamo, nadležnima, jer smatram da kad

nešto trošila nisam, zasigurno ni platiti dužna nisam.

Dobila sam račun od tih sjajnih ljudi, koji ne žele niti pokušati razumijeti, što im pokušavam reći. Njihova “istina” koju ponavljaju u više navrata je da sam mjesečno trebala javljati stanje brojila. Da, znam i dobro razumijem! Ali ja, iznova, po stoti put ponavljam, ako nisam bila doma, a nisam, onda znači ni vodu trošila

nisam. A račun? Da vam i to kažem. Prva rata - 300 kuna, sljedeća 700? Uza sve ovo, njihova je tvrdnja: “Pa, cijelu 2011. godinu niste se javljali” na što ja, naravno, reagiram istinom: “Doma nisam bila. Zar nije logično da niti trošila nisam?”. Nije Varkom sveta krava da ja ne smem od njih tražit svoja prava! Čitateljica (podaci poznati redakciji)

Oglasi

23. srpnja 2013., br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK

13

CESTICA Unatoč ljetnom zatišju, u Cestici se radi bez predaha - dovršena biciklističko-pješačka staza

Dva srpanjska slavlja u EU Izgradnja pješačko-biciklističke staze značajno će pridonijeti sigurnosti u općini Niti nakon 15 godina, koliko je na čelu Općine Cestice, načelnik Mirko Korotaj nije izgubio entuzijazam u glasu kad govori o uređenju općinske infrastrukture.

Staza sigurnosti

Tako je i više nego zadovoljan završetkom izgradnje pješačko-biciklističke staze na dionici Dubrava Križovljanska – Veliki Lovrečan. Staza vodi gotovo do nekadašnje granice s EU, dugačka je 2,6 kilometara i koštala je 1,9 milijuna kuna. - Općina je stazu koja izuzetno puno znači za sigurnost, kako pješačkog, tako i motoriziranog prometa, sufinancirala u izradi projektne dokumentacije i imovinsko-pravnih poslova s oko 200 tisuća kuna dok je 1,7 milijuna platila varaždinska ispostava ŽUC-a - govori načelnik naglašavajući kako su Varaždinske ceste radove završile u planiranome roku.

- Za to posebno treba zahvaliti Hrvatskim cestama na čelu s rukovoditeljem

varaždinske ispostave, inženjerom Stjepanom Markovićem, koji su investiciju uvrstile među prioritetne - ističe.

Dovršenje biciklističko-pješačke staze Mirko Korotaj vidi kao vrlo dobro tempiran simboličan poklon općini za ulazak u EU, 1. srpnja, dan kada su konjanici u narodnim nošnjama slovenskih općina Zavrč i Cestice ukasali na raskrižje granične ceste Zavrč – Dubrava Križovljanska.

Ondje su ih dočekali zamjenik župana Zavrča, Janko Lorbek s vijećnicima i Mirko Korotaj s predsjednikom Vijeća, Stjepanom Bistrovićem. Na istome je mjestu bila i jedna od “stanica” Europskog maratona koji su pod pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika trčali mađarski, slovenski i hrvatski trkači. - Ulazak u Europsku uniju za našu je općinu jako velika stvar budući da smo na samoj granici sa Slovenijom i u svemu se oslanjamo jedni na druge. Velika većina nas je i rodbinski povezana - zaključio je načelnik Korotaj, i više nego zadovoljan ovogodišnjim srpnjem.

Slovenski uče u školi Ulazak Hrvatske u EU za Cesticu je doslovno od “životnog značaja”. Znamo li da je početkom devedesetih u jednome tjednu na burzi završilo 1100 osoba koje su radile u Sloveniji, sve je jasnije. - Naši učenici već u osnovnoj školi uče slovenski jezik. Većina ih je obrazovanje nastavljala u Sloveniji, gdje su potom ostali i raditi. Logično je da su se ljudi međusobno i ženili, pa imamo trećinu mješovitih brakova.

Konjanici slovenske općine Zavrč i Cestice 1. srpnja svečano su ukasali na raskrižje granične ceste

Načelnik Općine Cestica Mirko Korotaj na novootvorenoj stazi

Jedna od “stanica” Europskog maratona bila je i Općina Cestica

14

ŽIVOT

REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013., br. 479

život www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Prosjek države dobar, a gimnazijalci vrlo dobri!

Svi maturanti Prve gimnazije Varaždin, njih ukupno 232, uspješno je položilo obvezne ispite državne mature i tako završilo svoje srednjoškolsko obrazovanje.

U svim predmetnim područjima gimnazijalci su iznad nacionalnog prosjeka, dok je prosjek škole ocjena na državnoj maturi vrlo dobar, kao i svake godine do sada.

Osim odličnog prolaza na maturi, četvero učenika u pet predmeta ima rang 1 u generaciji.

To su Petra Požgaj iz matematike B i filozofije, Petra Pajtak iz povijesti, Lovro Vrček iz matematike A i Rahela Detić iz psihologije, koja je jedna od samo dvoje učenika u državi koja je svoj test riješila 100 %.

USPJEH Maja Marija Barukčić iz Druge gimnazije na državnoj maturi jedina riješila ispit iz njemačkog bez greške

Najbolja u njemačkom, ali će studirati - matematiku  Ispit nije bio težak. Uglavnom se tražilo razumijevanje njemačkog jezika, dok pitanja vezanih za gramatiku nije bilo puno – otkrila je 18-godišnjakinja koja je ove godine dobila njemačku jezičnu diplomu DSD – C1 razinu

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Maturantica Druge gimnazije Varaždin Maja Marija Barukčić jedina je u Hrvatskoj 100 posto riješila ispit iz njemačkog jezika na državnoj maturi, dakle, bez ijedne greške! Svojim rezultatom učenica sada već bivšeg 4. a razreda opće gimnazije našla se među 22 učenika koji su bez greške riješili ispite iz triju osnovnih predmeta na A-razini

Iznenadilo me što sam ispit jedina riješila 100 posto od ukupno 34.482 kandidata koliko ih je ove godine, prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, pristupilo državnoj maturi.

Čestitke ministra

Na postignutim uspjesima Maji Mariji i još 21 najboljem učeniku u utorak je čestitao i sam ministar Željko Jovanović.

- Iskreno, nisam očekivala baš takav rezultat i jako sam se iznenadila kada sam doznala da sam jedina u Hrvatskoj riješila 100 posto ispit iz njemačkog jezika – otkrila je 18-godišnjakinja iz Radovca kraj Cestice.

Tvrdi da joj ispit nije bio nimalo težak, a nisu je čak mučila ni pitanja vezana za gramatiku, koja je za mnoge noćna mora.

- Uz sastavak na temu “Mladi i obrazovanje”, na ispitu se uglavnom tražilo razumijevanje njemačkog jezika. Puno stvari je trebalo logično zaključiti, a pitanja koja su bila vezana za gramatiku nije bilo puno – prisjetila se Maja Marija koja je u četvrtom razredu srednje škole polagala ispit za njemačku jezičnu diplomu Deutschs Sprachdiplom

(DSD) te je položila C1 razinu, a same pripreme za ovaj ispit bile su joj uvod u državnu maturu.

- Ispit je sadržavao dijelove jednake onima na državnoj maturi, među kojima su slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem te pismeno izražavanje, tako da su mi pripreme za DSD pomogle kod učenja za maturu za koju sam se uglavnom pripremala čitajući knjige i gledajući televiziju – otkrila je Maja Marija koja je rođena u Austriji i s njemačkim jezikom živi od malena.

- U Hrvatsku sam se doselila kada sam imala osam godina i nisam htjela dopustiti da njemački jezik zaboravim. Tako sam dvije godine pohađala školu stranih jezika, a u četvrtom razredu osnovne škole njemački jezik nastavila sam učiti kao prvi strani jezik. Istovremeno sam počela čitati knjige na njemačkom u slobodno vrijeme jer sam željela proširiti svoje znanje na područja koja nisu bila obuhvaćena nastavnim programom. U osmom razredu sudjelovala

Neće mi biti problem s matematikom se baviti cijeli život sam i na natjecanju iz njemačkog jezika, te u trećem razredu srednje škole, kada sam na državnom natjecanju osvojila 13. mjesto – prisjetila se 18-godišnjakinja kojoj je danas njemački jezik kao materinji - hrvatski, a osim njega uči još i engleski jezik, te je dvije godine učila čak i japanski jezik!

Puno zanimanja

- Japanski mi je vrlo zanimljiv jezik, a privukla me njihova kultura o kojoj sam kroz učenje japanskog

100 % Uz Maju Mariju Barukčić iz Druge gimnazije Varaždin, koja je 100 posto riješila ispit iz njemačkog jezika na državnoj maturi, među 22 najuspješnijih maturanata po uspjehu na maturi je i Lovro Vrček iz Prve gimnazije Varaždin. On je, naime, 100 posto, dakle, bez greške, riješio ispit iz matematike na A-razini.

Svih 22 učenika za postignuti rezultat dobilo je i vrijednu nagradu - Samsungove tablete. jezika puno toga i naučila.

Nakon godinu dana stanke, japanski od jeseni ponovno planiram učiti i dalje – otkrila je Maja Marija.

No, zanimljivo je da, iako joj jezici leže, neće studirati njemački jezik nego matematiku!

- Puno sam razmišljala i dvoumila se koji fakultet izabrati, hoću li studirati njemački jezik, fiziku ili matematiku. No na kraju je ipak prevagnula matematika koju obožavam, koja mi je zanimljiva i zabavna. Uživam rješavajući zadatke i neće mi biti problem s matematikom se baviti cijeli život – uvjerena je Maja Marija koja je “prošla” na matematici na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu i pred kojom je, nakon upisa, slobodno ljeto.

Dio ljetnih praznika provest će kod rodbine u Grazu, a ostatak kod kuće čitajući knjige i druženju s prijateljima.

Maja Marija se za državnu maturu iz njemačkog jezika uglavnom pripremala čitajući knjige

Grđan: Ponosna sam na uspjeh Maje Marije Na uspjeh maturantice Maje Marije Barukčić ponosna je i ravnateljica Druge gimnazije Varaždin Zdravka Grđan.

- Maja Marija je od prvog razreda učila njemački jezik, skromna je i marljiva, a njezin rezultat koji je postigla na državnoj

maturi je dokaz da se uloženi trud isplatio.

Riješiti ispit državne mature bez greške hvale je vrijedno, a njezin uspjeh je ujedno i velik uspjeh za našu školu koja je još po godinama mlada – rekla je ravnateljica Grđan.

23. srpnja 2013., br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLAS

15

16

KULTURNI OBZOR

kulturni obzor www.regionalni.com/kultura Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013., br. 479

Novi ansambl - Lanterna Musica Lanterna Musica, ansambl osnovan početkom 2013. godine, predstavit će se na Ljetu u Varaždinu. U srijedu 24. srpnja u 20.30 sati Lanterna Musica muzicirat će na Starom gradu. Ulaz je slobodan.

Ansambl je osnovan sa željom i zadaćom da upotpuni glazbeni život Varaždina, da se profilira na hrvatskoj glazbenoj sceni, ali i u inozemstvu. Osnovan je na poticaj orguljaša varaždinske katedrale Višeslava Jaklina, flautistice Ane Kralj i violinista Antuna Stašića. Posebnosti ansambla su izvedbe različitih glazbenih stilova - izvode baroknu glazbu na autentičnim instrumentima, ali i suvremenu te filmsku glazbu. Koncert Lanterne Musice u Starom gradu organizira Koncertni ured, čije druge projekte možete pratiti na www.koncertni-ured.com.hr.

BIENALE LUV Varaždin i Dobro jutro Dravo održali likovnu manifestaciju Art C(r)ampus ŠTO ČITATI Tomas Tranströmer, Pjesme i proza 1954.2004., prev. Sonja Bennet, Fraktura, Zagreb, travanj 2013.

Za razliku od popularnih romana, velike pjesničke knjige ne možete pročitati „u dahu“. Štoviše, sva je prilika da ih nećete nikada do kraja iščitati, ali zato velika poezija (baš kao i dobra glazba) i postoji: da joj se uvijek vraćate, iznova je doživljavate i u njoj uživate.

A poezija Šveđanina Tomasa Tranströmera (rođenog 1931. godine) je velika poezija, i dobili smo je, eto, u cjelovitom izdanju. Zacijelo je tome doprinijela i Nobelova nagrada koju je Tranströmer dobio 2011. godine; no, nobelovac ili ne, Tranströmer na Zapadu već desetljećima uživa silan ugled, ma koliko smo mi o tome, zbog inercije naših književnih pogleda, prevodilaštva i nakladništva, donedavno vrlo malo znali. Ono što oduševljava u Tranströmerovoj poeziji je njezina mirnoća: nema tu velikih gesti, nema eksperimenata, nema naglašenog intelektualizma, nema političkog angažmana, ali nema ni banalnosti, anakronizama ili pretjeranog tradicionalizma.

Dok, primjerice, hoda kroz snježne pejzaže i čuje zvuk sjekire u noći, Tranströmer vas šamanskom uvjerljivošću „udara“ nekamo u primozak, u temelje elementarne duhovnosti; to su izvorne i izravne pjesničke slike, iskazane nesputano, proizašle iz neke zajedničke univerzalne podsvijesti. Pokušat ću to približiti sljedećom zgodom. Razgovarao sam neki dan s prijateljem (onako, bez posebnog razloga – jedan od nas morao je raditi do jutra) o ljepoti svitanja. Znali smo što želimo reći, ali nismo uspijevali izreći što je to tako posebno u toj, zapravo, uobičajenoj i doslovce svakodnevnoj pojavi.

A Tranströmer to može izreći, jer to mogu samo stvarno veliki pjesnici. denis.pericic@vz.htnet.hr

Performansom su slavili na Europskoj Amazoni!

Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ isidora@regionalni.com

Likovno udruženje Varaždin i varaždinska udruga Dobro jutro Dravo organizirali su prošli vikend zanimljivo i kreativno druženje domaćih umjetnika i gostiju na rijeci Dravi, s međimurske strane.

Riječna čuda

Dio je to umjetničke manifestacije Art C(r)ampus, koja se dosad biena lno održavala, a kako stvari stoje, mogla bi postati jednogodišnja tradicija. Tim se projektom LUV uključio u kampanju Sedam riječnih čuda Hrvatske koju svjetska organizacija za zaštitu pr i rode W W F provod i s partnerskim organizacijama povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju radi podizanja svijesti o važnosti hrvatskih rijeka.

Budući da se Art C(r)ampus održava na području Regionalnog parka prirode Mura - Drava, na taj su način obilježili i proslavili prvi rođendan Europske Amazone - UNESCO-va rezervata biosfere Mura Drava - Dunav.

Ludo veselo

Tulumu uz gitaru i glazbu te roštilj i vino pridružili su se i gosti iz Slovenije, Austrije i Mađarske, a ugodno iznenađenje bila je turistička grupa s gostima iz Izraela, Hong Konga i Tajlanda.

Osim kao inspiraciju za sudjelovanje na likovnim i kreativnim radionicama, mnogi su Dravu iskoristili i praktično - kupanjem.

No varaždinski slikar Dražen Pavlović spojio je i jedno i drugo te u vodi izveo autorski scensko-likovni performans nazvan Sphere from the Spira l Channel kao podršku svjetskom interdisciplinarnom i multimedijalnom projektu Spiral Channel Project.

I dok su njihovi gosti

vjerojatno još pod dojmom likovnih akcija na Dravi, varaždinski su umjetnici u iščekivanju Špancirfesta koji od ove godine više neće ugostiti Paletafest, na kojem se unatrag osam godina u Uskoj ulici okupljao velik broj umjetnika koji su izlagali i prodavali svoje radove. Umjesto toga, Turistička zajednica grada Varaždina priprema prodajnu izložbu, također u Uskoj ulici, ali s novim konceptom.

Ludilo veličine

Denis PERIČIĆ mr. sc.

Evo neki anonimus, već otprije dobro uhljebljen na HRT-u, silno se razljutio što nije izabran za prvog čovjeka te važne kuće. Ako sam dobro shvatio iz medija, umislio je da mu je za to kriv jedan političar, pa je mužu vlastite ljubavnice i televizijskim kolegama poslao porno-fotke sebe s tom ženom, prikazujući da to šalje i da je na fotkama taj političar, na užas svih koji imaju veze s tom pričom, a na koncu i cijele javnosti.

Ima takvih ljudi, nije ovaj luđak

jedini. Megalomani, egomanijaci i drugi tipovi koji pate od ludila umišljene veličine, nisu rijetke biljke na ovim našim prostorima.

Ako ne mogu ostvariti ono što si zaprdnu, umisle si krivca i ustrajno mu zagorčavaju život na sve načine, povlačeći pritom u ponor, na kraju, i vlastitu obitelj i sebe same. Ima takvih posvuda. Ako ste se čudili onom liku što ga je glumio De Niro, koji se zamislio trećim najvećim američkim piscem u povijesti, ne-

mojte se čuditi ako vam kažem da poznajem mnogo (ne baš znanih) pisaca i slikara koji o sebi gaje čak i nevjerojatnije predodžbe.

Takvima se ne smije povlađivati, takve treba na vrijeme spustiti na zemlju, kao što je neki dan na zemlju spuštena i zemljica Srbija. Naime, strašno se uzrujalo srbijansko rukovodstvo što je Hrvatska vojska defilirala po Parizu, a ne i njihova.

Iz Pariza je stigao pristojan odgovor da Srbija nije francuski saveznik,

a Hrvatska jest, i vojni (NATO) i politički (EU). Srbijanska politika već desetljećima izvodi gluposti, ratovala je protiv pola svijeta, tamo je na snazi zakon po kojemu su četnici bili antifašisti, i sada se još čude, vrijeđaju i osvećuju što nisu među velikima.

A vrijediš tada kada ti to priznaju oni koji stvarno nešto vrijede. Nitko nije bez mana, pa i oni koji stvarno nešto vrijede mogu biti svakakvi, ali ipak nisu pomahnitali gadovi.

Kulturni obzor

23. srpnja 2013., br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK

17

Međunarodni jazz festival u Lepoglavi

U subotu i nedjelju 27. i 28. srpnja na Kazališnom trgu u Varaždinu (pokraj fontane) bit će održan sad već tradicionalni Fontana blues festival, s početkom u 20.30 sati. Dio je to manifestacije Ljeto u Varaždinu 2013.

U Lepoglavi će se od 26. do 28. srpnja, po deveti put zaredom, održati Međunarodni jazz festival. Koncerti će se održavati u Domu kulture, a sva tri dana počinjat će u 21 sat.

Prvoga dana festivala, 26. srpnja, nastupit će Leikauff Late Trio ft. Vjeran Ježek. Trio, koji je nastao krajem 2009. u Klagenfurtu, uz soul i jazz standarde izvodi i autorske kompozicije članova trija.

U subotu 27. srpnja nastupa Blow Jazz Band,

sastavljen uglavnom od hrvatskih muzičara. Članovi kvinteta sviraju Roy Hargrove & Freddie Hubbard tribute muziku. Posljednjeg dana, u nedjelju 28. srpnja, nastupa Tizian Jost Quartett. Riječ je o kvartetu koji čine Brazilci i Nijemci sastavljeni 2008. godine.

Posebnost ovog benda su izvedbe na vibrafonu. Organizator festivala je Glazbena mladež Lepoglave i TKIC Lepoglava, a pokrovitelj Grad Lepoglava.

VANIMA Ove srijede, 26. srpnja

Pogledajte “žuti film” i godišnju produkciju

KNJIGE Novo izdanje uz 120. obljetnicu rođenja velikog književnika

Krležine “Provokativne misli” U obi ljež av a nje 12 0 . obljetnice rođenja hrvatskog književnika Miroslava Krleže uključila se i nakladnička kuća Šareni dućan iz Koprivnice, koja je, po uredničkoj zamisli Krunoslava Jajetića, nedavno objavila knjigu „Provokativne misli“ Miroslava Krleže.

Krležine misli o umjetnosti i umjetnicima za tu prigodu izabrao je i priredio varaždinski književnik i kolumnist Regionalnog tjednika mr. sc. Denis Peričić.

Čisti Krleža

Knjiga je popraćena ilustracijama akademika Josipa Vanište, tj. antologijskim portretima Miroslava Krleže. S nezahvalnom zadaćom pronalaženja najsažetijih,

između karakteristično razvedenih Krležinih rečenica rasutih u prebogatom opusu (najstariji citat je iz 1915., a najnoviji iz 1975. godine!), Denis Peričić izabrao je Krležine misli

Peričić je izabrao Krležine misli o umjetnosti, književnosti... o umjetnosti općenito, o književnosti i književnicima, o slikarima, kiparima i arhitektima, o skladateljima i glazbenicima te o kazališnim djelatnicima.

Osnovni priređivački kri-

terij bio je - “čisti Krleža”.

Naime, u ovu knjigu nije uvrštena ni jedna rečenica koja se, bez obzira na vjerodostojnost izvora, Krleži tek pripisuje iz sekundarne literature, nego isključivo one rečenice i njihove konačne varijante koje je Krleža za života osobno autorizirao.

Promišljanja

Specifičnost ovog izbora je u tome da se ne radi o (još jednom) nekritičkom „spomeniku“ Krleži, jer knjiga sadrži ne samo one Krležine rečenice koje predstavljaju njegove neupitne i važne procjene, nego i one njegove misli koje danas možda djeluju pretjerano i neuvjerljivo, pa su i zbog toga itekako provokativne.

Primjerice, kako Denis Peričić naglašava u pogovoru, teško se danas složiti o Krležinim promišljanjima o Vlahi Bukovcu, Dragutinu Domjaniću ili nekim skladateljima.

No, s druge strane, knjiga obiluje i Krležinim krucijalnim stavovima o temama koje je često i sâm prvi otkrivao te (i) time zadužio hrvatsku kulturu, kao što su, na primjer, bogumilski stećci, zlato i srebro Zadra, kajkavska književnost, Juraj Križanić, Jan Panonije, Krsto Hegedušić ili Miljenko Stančić. Knjiga “Provokativne misli” može se nabaviti izravno narudžbom od nakladnika na telefon 048/624474 ili putem e-maila sareni.duc@kr.t-com.hr.

Radionica izrade geodezijske kupole U turističkom kompleksu Cimper u Murskom Središću od 12. do 15. kolovoza održat će se radionica izrade geodezijske kupole. Ova radionica dijelom je udruženih aktivnosti Slobodnog festivala i Multimedijalnog kampa u organizaciji Autonomnog centra ACT Čakovec i Urbane Kulture i Edukacije, UKE Križevci. Radionica će pružiti znanje o svrsi, izgradnji i upotrebi geodezijske kupole.

Proces učenja uključuje teorijski dio, prezentacije, otvorenu diskusiju o njezinoj namjeni, mogućim kreativnim ishodima

za poljoprivredne i kulturne svrhe.

Sudionici radionice će rastaviti i sastaviti kupolu napravljenu od drveta.

Kroz taj proces, naučit će o njezinoj graditeljskoj strukturi i dobrobitima kao mjesta za stanovanje, za stakleni vrt ili za multimedijske projekcije.

Sudionici ne trebaju nikakvo posebno predznanje. Broj sudionika je ograničen, stoga se na vrijeme treba prijaviti do 1. kolovoza na 091 245 5552. Više o ovom projektu možete saznati na Facebook stranici MM kamp ‘13.

U Filmsko-kreativnom studiju VANIMA u tijeku je 9. radionica animiranog filma koja je specifična po tome što se radi na čak dvije teme. Jedan film je posvećen 140. obljetnici zgrade HNK u Varaždina u čijoj proslavi sudjeluje i VANIMA, a drugi je dio svjetskog projekta AWGa koji se ove godine radi na temu boje. Vanimatori su odabrali žutu boju, a kako izgleda njihov žuti film, onaj o kazalištu, ali i cjelogodišnja najnovija produkcija Vanime, premijerno možete pogledati 26. srpnja u 18 sati u kinu Galerija. Spomenimo i da

će cijeli film Boje svjetsku premijeru imati na 5. VAFI festivalu.

A da se svakako isplati doći pogledati što VANIMA radi, potvrđuje i vijest koja je stigla iz Hrvatskog filmskog saveza – od 18 Vaniminih dječjih filmova, njih 10 ušlo je u službenu konkurenciju 51. revije hrvatskog filmskog i videostvaralaštva djece koja će se ove godine održati u Kutini. Od 190 prijavljenih filmova, u konkurenciju je ušlo samo njih 70, pa tako Vanimini filmovi čine sedminu programa, što je ujedno i najbolji rezultat nekog kluba ove godine.

Logotip Maje Denac za varaždinski HNK U siječnju ove godine Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu raspisalo je studentski natječaj za oblikovanje vizualnog identiteta HNK povodom 140. godišnjice osnutka. Prošli je tjedan stručni žiri donio konačne ocjene pristiglih radova. Prvo je mjesto osvojila Maja Denac, apsolventica Multimedije, oblikovanja i primjene Veleučilišta u Varaždinu, ujedno i grafička urednica 7Plus Regionalnog tjednika.

Drugo mjesto osvojila je grupa autora Črnila-Jova-

nović-Štumerger, a 3. mjesto osvojio je Vinko Horvat. Uz spomenute, u užem izboru našli su se i radovi autora Filipa Topolovca i Saše Kosa.

Vizualni identitet vezan je uz spomenutu obljetnicu HNK i isključivo namijenjen korištenju tijekom 2013. godine.

Autorica prvoplasiranog rada dobiva dvije godišnje pretplate za sve predstave HNK Varaždin, a autori drugoplasiranog i trećeplasiranog rada dobit će svaki po jenogodišnju pretplatu za sve predstave HNK Varaždin.

18

DUPLERICA

VAŠE LJETNE FOTKE Varaždin

REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013., br. 479

DOME, SLATKI DOME Na terenu s gerontodomaćicama Cr

Baričina i Ivanova svakog trena, ali  Unatoč neizmjernom siromaštvu i teškim životnim uvjetima, siromašne i bolesne osobe starije životne dobi ne žele se preseliti - i ono malo što imaju, kažu, barem je njihovo

Barbariga

Aquacity

Piše: VIŠNJA GOTAL visnjagotal@gmail.com

dobro brinu za djeda. No stariji ljudi su usamljeni i nije im jasno da su se vremena promijenila i da brzi tempo života ne dozvoljava da živimo kako bismo željeli - govori Anđelka, usput profesionalnom deformiranošću gledajući naokolo treba li što napraviti.

No ma koliko skromno bilo, kod djeda je vrlo uredno. - Deda voli raditi i često ga zateknem kako nešto sam pokušava napraviti. Evo, najdraži Ivanov prostor je nizak stolčić na kojemu voli sjediti i raditi što treba - pokazuje nam.

Anđelka ga nagovara da stolicu „povise“, ali on želi baš ovako. - Ne znate kako starije osobe znaju biti tvrdoglave. Kad si nešto zacrtaju, tako mora biti pa taman se vi postavili na glavu uvjeravajući ih da bi drukčije bilo bolje - kaže nam vesela Anđelka za koju nas uopće ne čudi da ju starci jedva čekaju u svom domu. Djed Ivan nikada ju

Varaždin zovu gradom anđela. Za one koji igrom sudbine ili lošom srećom koja im je u starosti okrenula leđa koriste usluge geronto domaćica – vjeruju u anđele. Žene koje ih obilaze jednom ili dva puta tjedno, ovisno o potrebi, njihove su anđelice bez kojih više ne mogu zamisliti samotne staračke dane.

Ivan Lukačić na Banjšćini kod Varaždina jedino što u životu, kako sam kaže, još čeka sa svoje 83 godine je dan posjeta gerontodomaćice.

Puno je staraca o kojima nitko ne brine pa su im domaćice jedini kotakt sa svijetom

V. Toplice

- Stari sam deda, mlađi biti ne mogu - kaže ovaj tihi starčić kojemu društvo svakodnevno pravi jedino mačka koja se lijeno izležava, ne obraćajući pažnju na rijetke goste.

Na pitanje kako se zove mačka, deda Ivan veli: - Zove se kako ju koji dan zovem.

Zbog slabijeg sluha dede Lukačića kuća odjekuje od povišenih glasova dok razgovaramo. Deda nas zainteresirano promatra kad misli da ga ne vidimo, a jedino se razgovarajući s Anđelkom doima opuštenim.

”Anđelica” Anđelka

Šibenik

Šaljite nam fotografije!

Bilo da se kupate u moru ili kod kuće brčkate u lavoru, podijelite s nama doživljaje s ljetovanja.

Svoje ljetne fotografije šaljite nam na e-mail urednistvo@regionalni.com

„Njegova“ Anđelka - gerontodomaćica koja mu pomaže zahvaljujući programu Društva Crvenog križa Varaždinske županije - zaposlena u Općini putem javnih radova, nikada ga nije iznevjerila.

- Dobra je, dobra - kaže Ivan Lu kačić, g ledajući Anđelku Trtinjak, ženu srednjih godina koja mu je najbliskiji kontakt sa svijetom. - Za razliku od drugih staraca, a brinem se o njih 12, deda Ivan još ima sreću pa ga redovito posjećuje kći iz Zagreba i brine se o njemu - priča nam Anđelka. No kći je u Zagrebu, a Anđelka živi niti petstotinjak metara od dede, a kako je društvo jedino što on još želi, uglavnom “mrmlja“ što „Zagrepčani ne dolaze češće“.

- Ljudi rade i zaista se

Djed Ivan domaćicu nikada ne dočeka neokupan ili neobrijan ma koliko mu to bilo teško samome učiniti Gerontodomaćice s radišnim djedom Ivanom Lukačićem

15 domaćica na 300 korisnika Crveni križ u Varaždinskoj županiji trenutno ima 15 gerontodomaćica koje se brinu za oko 300 korisnika.

Korisnici se biraju u suradnji s Gradskim društvima Crvenog križa Ivanec, Ludbreg i Novi Marof, nadležnim centrima za socijalnu skrb, a prijedlog mogu podnijeti i sami korisnici.

U prvi posjet ide voditeljica Slađana Cestar koja potom odlučuje zadovoljava li potencijalni korisnik zadane uvjete. Za svakog se korisnika posebno izrađuje obiteljska anamneza, analiza socijalnog, ekonomskog i zdravstvenog statusa te njihovih najizraženijih i primarnih potreba.

Metode rada su individualni rad s korisnikom u njegovu domaćinstvu, a brojnost tjednih posjeta ovisi o svakom korisniku individualno.

Posao gerontodomaćice uključuje razgovor i druženje, pomoć u održavanju higijene stambenog prostora i okoliša, odlazak u trgovinu, sve u vezi zdravstvenih potreba te podizanje mirovine i podmirivanje računa. Osim toga, domaćice pomažu korisnicima u rješavanju njihovog statusa i prava koja mogu ostvarivati putem centara za socijalnu skrb i gradskih društava Crvenog križa.

U opis posla ulazi i pomoć u provođenju osobne higijene, pripreme ogrjeva, nabava i dostava prehrambeno-higijenskih paketa, odjeće, obuće i drugih potrepština.

nije dočekao neokupan ili neobrijan, ma koliko mu to teško bilo činiti samom.

- Ivan ne dozvoljava da ga netko kupa i vrlo je uredan i lucidan - govori nam Anđelka, provjeravajući ima li u škrinji dovoljno zamrznutih obroka do sljedećeg posjeta. Ona, naime, skuha obroke, stavi ih u ledenicu, a djed sam odmrzava što želi jesti toga dana. Deda Ivan ispratio nas je iz svog doma oslanjajući se na novi štap.

Poklon Zagrepčana. Ipak se ne odvajajući niti od starog glogovog, kvrgavog štapa koji ga je „vjerno“ služio godinama. Ivanu je, osim do kćeri, jedino još stalo do cigareta. Uvijek ga muči neće li ostati bez njih. I nije mu jasno zašto su i tko ih je „izmislio kad ih se čovjek ne može odreći“.

Smijeh i plač

Nije lako organizirati posao na zagorskim “bregima”.

Anđelka pokušava obići svoje korisnike dva puta tjedno u prosjeku uz klizno radno

Biljke Ambrozija

Neugoda beskorisnog korova Str. 3.

Str. 2.

Str. 4.

2

3

4

Duplerica

23. srpnja 2013., br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK

23

rvenog križa, koje svakodnevno obilaze oko 300 najsiromašnijih žitelja naše županije

a kuća mogla bi se srušiti se bračni par seliti neće Kriteriji Da bi uopće ušla u program, osoba mora biti starija od 65 godina, živjeti sama u vlastitom domaćinstvu, koristiti neki oblik socijalne pomoći, ostale otežavajuće okolnosti kao, na primjer, invaliditet. Potencijalni korisnici također moraju biti osobno suglasni s ovakvom vrstom pomoći.

Gradovi Lepoglava, Ivanec i Ludbreg te općine Sračinec i Breznički Hum uključile su se u sufinanciranje programa za korisnike s područja svojih općina.

101 godina je prošla od izgradnje kuće u kojoj žive Bobekovi. Unutra je kameni pod, a iz krova raste bršljan

Barica i Ivan Bobek nemaju nikoga svoga, a kućica u kojoj žive, opasna je po život

Domaćice na dulji rok Za gerontodomaćice uglavnom se biraju osobe starije od 50 godina koje su dulje od tri godine na HZZ-u.

No, ono što bi, kako prema mišljenju korisnika, tako i Crvenog križa, valjalo promijeniti to je da posao obavljaju najdulje šest mjeseci nakon što ih zamjenjuju nove domaćice.

Ovakvo rješenje obje strane smatraju “nespretnim”, budući da se korisnici i domaćice taman naviknu jedni na druge, a onda sve ispočetka.

Zato, primjerice, Općina Kneginec i Crveni križ pokušavaju pronaći način za ostanak Anđelke Trtinjak kao domaćice u Općini Kneginec.

Korisnici apeliraju na vlasti da to i učine.

Kuća Bobekovih u “Grabi” na Banjšćini

vrijeme. Po brdima ide pješice, a u nizinskim djelovima Općine Kneginec biciklom. Često i po 15 kilometara u jednome smjeru.

U istoj „grabi“, nekoliko stotina metara dalje, naizgled ista, ali posve drukčija priča. Barica (76) i Ivan Bobek (80) nemaju nikog svog, a kućica u kojoj žive doslovno je opasna po život. - Nudila im je Općina drugi smještaj, ali oni se ne žele seliti. To vam je i inače problem sa starijim ljudima – ne žele iz svojih kuća iako se neke od njih, kao ova, doslovno raspadaju - kaže

nam šefica svih gerontodomaćica, voditeljica programa Slađana Cestar, koja je nekada cijeli teren obilazila sama. Danas u crvenom caddyju Crvenog križa organizira posao, obilazi teren i budno nadgleda rad svojih štićenica.

Slađana izgleda kao model za njegovanu kosu, ali saznajemo da frizura nije zbog fotografiranja nego zbog njezinog zanimanja.

Naime, Slađana se nije mogla odlučiti bi li radije bila medicinska sestra ili frizerka, pa je zavšila oboje.

Gerontologija ju ispunjava.

Dnevna, spavaća soba i kuhinja obitelji Bobek

Jedna je od četiri stalno zaposlene osobe Crvenog križa na području skrbi za

“Šefica” geronto domaćica, Slađana u 11 godina staža nasmijala se i naplakala zajedno s korisnicima starije osobe. U 11 godina rada nagledala se svačeg, nasmijala se staračkim dosjetkama na vlastiti račun i

naplakala gledajući njihove sudbine. - Kao sada sjećam se početaka i straha kako ću stići podijeliti 25 poklona Crvenog križa ugroženim osobama za Uskrs i Božić.

Danas mi niti tri stotine nisu problem - kaže Slađana, svojim odgovorom ujedno zorno prikazujući i koliko se „klijentela“ povećala.

Bog i sudbina

Slađana se u kući Barice i Ivana Bobeka osjeća „kao doma“.

- Stariji ljudi vole pričati svoje sudbine i ne treba dugo, a ispričaju vam život

- kaže. Često je tako svjedok svađa Bobekovih, koji uvijek oko nečega ratuju. Dok on “jambra”, gospođa Barica se mota po malenoj kuhinjici i preklinje ga da prestane.

Kuća bi doista mogla biti muzej. Građena prije točno 101 godinu, iz krova raste bršljan, a pomakne li se ijedna cigla, prijeti urušavanje cijele kuće. Kameni pod i buket žutih tratinčica na starome stolu. Gospođa Barica tužno gleda sirotinju u kojoj živi s bolesnim i svadljivim suprugom. - Nikada neću prežaliti što sam popustila suprugovoj ljubo-

mori i nisam radila. Prilika je bilo, a sada jedva čekam da me Bog uzme sebi - kaže žena tužnih očiju. Jedino što želi je, kaže, umrijeti. I ono od čega vas prođe jeza jest da to kaže tonom koji govori da to doista i misli.

U obje kuće koje smo posjetili, uz ostalo, jedna je stvar primjetno zajednička – zidovi su prekriveni slikama svetaca. Naše domaćice kažu da je ista stvar i u svim ostalim kućama koje obilaze. - Svi ti siromašni ljudi veliki su vjernici. Valjda im je to još jedino preostalu - kažu.

24

Zdravlje

REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013., br. 479

Medicinskoj školi novac Agencije za EU

zdravlje

- Agencija za mobilnost i programe EU prihvatila je prijavu Medicinske škole Varaždin za projekt Comenius Multilateralnog partnerstva te joj dodijelila financijsku potporu, a novčana sredstva, u iznosu od 22.500 eura, bit će utrošena za ostvarivanje najmanje 24 mobilnosti u sklopu programa – izvijestili su iz Varaždinske županije.

Pojasnili su da se Program za cjeloživotno učenje sastoji od četiri sektorska potprograma (predškolski odgoj i školsko obrazovanje, visokoškolsko obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje te obrazovanje odraslih) te dva komplementarna programa. Cilj je stvaranje naprednog društva znanja te jača društvena kohezija u EU.

www.regionalni.com/ znanost/medicina Zovite nas na 042/290-777

(NE)HITNO STANJE Hitna služba samo u lipnju imala 857 inter

Ne jurite na Hitnu Ako pacijenta dovezete u prostore za reanimaciju, može se dogoditi da liječnika nema, jer je na hitnoj intervenciji na terenu. Pacijenti su sigurniji kada se uputi poziv na 112 ili 194, jer će u slučaju hitnog stanja dispečer pozvati najbliži slobodan tim Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

Nagli prestanak disanja, gušenje, gubitak svijesti, iznenadno ubrzanje ili usporenje rada srca, otežani govor, slabost ili oduzetost dijela tijela, jaka alergijska reakcija...

To su samo neki od primjera kada je izravno ugrožen život ili je teško narušeno zdravlje pojedinca.

Veliki pritisak

NOVO Na snagu 1. srpnja stupio novi zakon

HZZO: prijava djece na obvezno osiguranje Došlo je do promjene u načinu prijave djece na obvezno zdravstveno osiguranje od 1. srpnja 2013. godine stupanjem na snagu novog Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (ZOZO). Naime, djeca do navršene 18. godine života s prebivalištem, odnosno stalnim boravkom u Hrvatskoj, stječu status osigurane osobe bez obzira na nositelja osiguranja i bez obzira školuju li se ili ne, a osigurana mogu biti preko roditelja.

S druge strane, osobe koje su navršile 18 godina života mogu se zdravstveno osigurati kao redoviti učenici srednjih škola i redoviti studenti visokih učilišta u Hrvatskoj ili u državama članicama EU. To pravo mogu koristiti najduže do završetka školske, odnosno akademske godine u kojoj su završili redovito školovanje. No to pravo ne mogu koristiti duže od navršene 26. godine života.

Ako osobe s navršenih 18

50

godina života nisu redoviti učenici srednjih škola ili redoviti studenti visokih učilišta, potrebno je da se nakon navršene 18. godine života u roku od 30 dana jave u područni ured HZZO-a kako bi regulirale status zdravstvenog osiguranja.

Redoviti učenici srednjih škola i redoviti studenti visokih učilišta stariji od 18 godina, odnosno osigurane osobe koje su na dan stupanja na snagu novog ZOZO-a već imale utvrđen status člana obitelji osiguranika prema ranije važećem Zakonu, zadržavaju taj status do završetka tekuće školske godine (31. kolovoza 2013. godine), odnosno do kraja akademske godine (30. rujna 2013. godine).

Oni su po upisu u novu školsku odnosno akademsku godinu dužni HZZO-u dostaviti potvrdu iz koje je vidljivo da su na redovitom školovanju temeljem koje će biti osigurani. (ev)

najzanimljivijih priča o prestanku pušenja HZZO i udruga Difrakcija nagradili su jednogodišnjim policama dopunskog zdravstvenog osiguranja. Nagradnim natječajem željelo se potaknuti građane na prestanak pušenja.

Međutim, velik broj pacijenata iz Varaždinske županije pomoć hitne službe ne traži zbog takvih hitnih stanja. Posebno je to izražen problem kod pacijenata koji ne pozovu hitnu medicinsku službu, nego se direktno upute u njihove prostore za reanimaciju (ambulante) u Varaždinu, Novom Marofu, Ludbregu i Ivancu. Samo u lipnju njihovu pomoć zatražilo je čak 3.315 osoba, što je u prosjeku 110 pacijenata dnevno.

U oko 90 posto slučajeva se nakon pregleda pokazalo da se uopće nije radilo o hitnom stanju, nego o akutnom zdravst venom problemu.

Mogli su ga riješiti u ambulanti svojeg liječnika opće/ obiteljske medicine ili, ako je riječ o vikendu ili blagdanu, na punktu posebnog dežurstva liječnika obiteljske medicine u Zagrebačkoj 94 u Varaždinu (Dom zdravlja kod Varteksa).

Situacija je daleko bolja kada su u pitanju intervencije na terenu. Timovi Županijskog zavoda za hitnu medicinu su u lipnju na terenu intervenirali 857 puta, od čega 245 puta na javnome mjestu, a 612 puta u domu pacijenta.

- Od intervencija na javnome mjestu njih svega 18,78 posto nije bilo hitnih. Kad su u pitanju intervencije u domu pacijenta, postotak je viši, 38,24 posto intervencija nije bilo hitno. U tim slučajevima timove je na teren, sukladno stupnju hitnosti, uputio naš dispečer, koji je zdravstveni radnik, a na temelju medicinskih podataka koje je dao

BEZ CJENIKA Za razliku od 14 zavoda koji su zbog (pre)velikog broja nehitnih pacijenata uveli cjenike usluga, Zavod za hitnu medicinu Varaždinske županije to nije učinio niti ne planira. pozivatelj. Tek na mjestu događaja, nakon pružene zdravstvene usluge može se utvrditi radi li se o hitnom ili nehitnom stanju. Ali takav pacijent se prema pravilima hitnije medicinske službe uvijek smatra hitnim – rekla je Jasminka Begić, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije.

Prioriteti

Ističe da je u slučaju bilo kakvih zdravstvenih potreba, za koje pacijent ili njegova obitelj misle da su hitne, najbolje nazvati hitnu medicinsku službu putem Centra 112, na broj 112 ili 194.

Dispečer – zdravstveni radnik će uzeti podatke prema propisanim pravilima Hrvatskog indeksa prijema hitnog poziva, upititi ekipu na intervenciju prema stupnju hitnosti ili dati savjet kako riješiti nehitni zdravstveni problem. Ujedno će zamoliti pozivatelja da odmah ponovno nazove ako se stanje pogorša.

- U Varaždinskoj županiji

je 25 timova, a istovremeno rade po dva tima u Varaždinu te po jedan u ispostavama u Novom Marofu, Ludbregu i Ivancu. Ako se pacijenta u hitnom stanju doveze u naše prostore za reanimaciju, a nije se uputio poziv na brojeve 112 ili 194, gubi se dragocjeno vrijeme, jer se tim, prema kojem su krenuli, može nalaziti na hitnoj intervenciji na terenu – napominje Jasminka Begić.

Kaže da je hitna služba spremna po pravilima službe odgovoriti na različite situacije. Primjerice, ako su u Varaždinu dva tima na intervenciji prvog stupnja, što znači da zbrinjavaju životno ugrožene osobe, a u tom trenutku netko u ambulantu doveze pacijenta s težom ozljedom, dispečer će ga odmah uputiti na zbrinjavanje u hitnu kiruršku ambulantu varaždinske bolnice ili prema procjeni zadržati do dolaska prve ekipe s terena.

- Pozivom na broj 112 ili 194 pacijenti ili članovi njihovih obitelji omogućavaju dispečeru u Varaždinu li Ivancu da u slučaju hitnog stanja pozove najbliži slobodan tim sa susjednog područja, Novog Marofa, Ludbrega ili Varaždina - pojašnjava ravnateljica.

U takvim trenucima, kada o brzoj reakciji ovisi nečiji život, velik je problem ako pomoć hitne zatraže pacijenti zbog, primjerice, upale grla ili jednodnevne povišene temperature. Ako su stigli u ambulantu, bit će primljeni, ali će usporiti brzinu reakcije hitne i dovesti u opasnost živote ljudi koji imaju, primjerice, infarkt.

Bolje povezivanje

Upravo su na to upozorili još prošli mjesec iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.

Iznijeli su podatak da je od 1,5 milijuna intervencija u 2012. godini u čak 67 posto slučajeva intervencija hitne uopće nije bila potrebna.

Varaždinska županija, dakle, po broju nehitnih intervencija nije nikakva iznimka.

No za razliku od 14 župa-

Kada o brzoj reakciji ovisi nečiji život,

nijskih zavoda, koji su uveli cjenik usluga i to isključivo za pacijente za koje su pregledom utvrdili da nisu u hitnom stanju, naš Zavod takav cjenik nije uveo niti planira.

- Svaki pacijent koji zatraži hitnu medicinsku pomoć u prostoru za reanimaciju našeg Zavoda zbrinjava se prema redoslijedu hitnosti ovisno o njegovom hitnom ili nehitnom stanju te situaciji na terenu na području cijele županije. Međutim, da bismo smanjili postotak zbrinjavanja nehitnih stanja, radimo i radit ćemo na edukaciji građana. Istovremeno, moramo raditi na nešto kvalitetnijem povezivanju svih razina zdravstvene zaštite na području naše županije, što je zaključkom naznačila i Županijska skupština na posljednjoj sjednici. Nadamo se postizanju dogovora s drugim zdravstvenim ustanovama i ordinacijama liječnika koncesionara o međusobnoj suradnji na zbrinjavanju hitnog pacijenta koji je došao u naš prostor za reanimaciju u trenutku kada su timovi na intervenciji na terenu – zaključila je Jasminka Begić.

ZDRAVLJE

23. srpnja 2013., br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK

28.

srpnja obilježava se Svjetski dan hepatitisa. Hrvatska udruga liječenih i oboljelih od hepatitisa “Hepatos” provodit će i ove godine, zajedno s ostalim udrugama članicama Saveza oboljelih od hepatitisa RH niz aktivnosti pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja. Obilježavanje će započeti besplatnim testiranjem na virusni hepatitis C i pregledom jetre 25. srpnja od 12 do 14 sati ispred Muzeja Mimara u Zagrebu. “Screening tour” nastavlja se 27. srpnja na plaži Zrće na otoku Pagu, a završava na splitskoj rivi 29. srpnja. Podaci pokazuju da svaki 12. stanovnik Zemlje boluje od kroničog hepatitisa B ili C.

rvencija na terenu i čak 3.315 u ambulantama

25

Starije osobe nikako ne na sunce!

Starije osobe, posebno one oboljele od bolesti srca i krvnih žila te drugih kroničnih bolesti, nikako se ne smiju izlagati suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, upozoravaju iz Referentnog centra za zaštitu zdravlja starijih osoba Ministarstva zdravlja.

Star ije osobe podsjećaju da pr i izlasku nužno moraju zaštititi glavu šeširom, maramom ili kapom.

- Nužno je dnevno uzimanje do 2 litre tekućine, bilo kao 8 čaša negazirane vode, bilo u obliku juha, variva ili čajeva.

Izbjegavati treba pržena, pohana, slatka i jako zasoljena te začinjena jela, nego treba uzimati puno sezonskog voća i povrća pridržavajući se pritom osnovnih pravila prehrane u starijih osoba – ističu.

PREDRASUDE Pravobraniteljica Anka Slonjšak u Varaždinu

u, nazovite ih!

110 Djeci s invaliditetom U Varaždinskoj županiji žive 21.424 osobe s invaliditetom

pacijenata dnevno je u prosjeku potražilo pomoć u prostorijama za reanimaciju (ambulanti) hitne službe, a uz to su timovi imali u prosjeku po 14 intervencija na terenu

velik je problem ako pomoć hitne pomoći traže pacijenti zbog upale grla ili jednodnevne temperature

IZDVOJENO Iznadprosječni indikatori kvalitete u lipnju

Iznad europskog prosjeka Zavod za hitnu medicinu Varaždinske županije je u lipnju imao iznadprosječne indikatore kvalitete na intervencijama u slučaju kardiopulmonalnog aresta (zastoj rada srca i disanja). - U lipnju je bilo 38 pacijenata s dojavom o kardiopulmonalnom arestu. Mogućnosti za početak reanimacije bilo je kod 14 pacijenata.

Od toga je njih sedmero dovezeno u bolnicu sa znakovima života, što je čak 50 posto uspješnosti u mjesecu lipnju. Europski prosjek je 25 posto. Na razini godine naš prosjek se kreće isto oko 25 posto – rekla je Jasminka Begić,

1,5

Jasminka Begić

ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije.

Otkako je Zavod lani osnovan “pod kapom” Hrvatskog zavoda na hitnu medicinu, liječnici, medicinske sestre i tehničari dobili su priliku za kontinuiranu edukaciju. U godinu dana, od početka rada Zavoda do lipnja ove godine, različite eksterne i interne edukacije prošlo je 106 zdravstvenih djelatnika i vozača. No edukacije će ubuduće biti i češće, jer je u ispostavi u Ludbregu nedavno otvoren Nastavni centar za edukaciju iz područja hitne medicine.

milijuna intervencija u 2012. godini imali su timovi hitne medicinske pomoći na području cijele Hrvatske. Iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu ističu da u čak 67 % slučajeva intervencija hitne uopće nije bila potrebna.

treba podrška škole

 Predrasude i stereotipi, neprilagođena radna mjesta, samo su neki od problema čije se rješavanje želi potaknuti projektom “Koristi svoja prava!”

Piše: EMA VUKOVIĆ

- Potrebno je upoznati osobe s invaliditetom i njihove obitelji s njihovim pravima, približiti im ta prava te im omogućiti da ih ostvare – istaknula je Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom prošli tjedan u Varaždinu, kamo je stigla na predstavljanje projekta “Koristi svoja prava! Ostvarimo jednake mogućnosti i suzbijmo diskriminaciju na lokalnoj razini”.

- Projekt će se provoditi u četiri grada – Varaždinu, Zagrebu, Vinkovcima i Puli, jer velike stvari nastaju od malog broja ljudi – objasnila je Agata Račan, predsjednica Hrvatskog pravnog centra, koji je nositelj projekta.

Cilj je jačanje suradnje na području suzbijanja diskriminacije i izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom između organizacija civilnog

Agata Račan: Velike stvari nastaju od malog broja ljudi društva, tijela lokalne samouprave te tijela državne uprave na području Istarske, Varaždinske i Vukovarsko-srijemske županije, koje će biti uključene u istraživanje o pojavnim oblicima diskriminacije temeljenim na osobnom iskustvu.

- Nadam se da će Hrvatska

Trening za vlast i medije Glavni cilj projekta “Koristi svoja prava! Ostvarimo jednake mogućnosti i suzbijmo diskriminaciju na lokalnoj razini” je zaštita prava i interesa osoba s invaliditetom.

Projekt se financira sredstvima EU u okviru programa IPA 2010, a provodi se od 3. travnja 2013. do 2. listopada 2014. godine. Projektni partneri Hrvatski pravni centar, Društvo distrofičara Istre, Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida grada Varaždina i Udruga osoba s invaliditetom “Bubamara” iz Vinkovca očekuju kvalitetniju suradnju između udruga i lokalnih vlasti u razvijanju i provedbi akcijskih planova u području jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom kroz organizaciju zagovaračkih kampanja te treninga za lokalne vlasti i medije.

brzo biti senzibilizirana za poteškoće s kojima se susreću osobe s invaliditetom – smatra Agata Račan.

Problem zapošljavanja

Na području Varaždinske županije žive 21.424 osobe s invaliditetom. Susreću se s mnogim preprekama u društvu, no čini se da u našoj županiji stanje nije tako loše.

- Nema toliko pritužbi osoba s invaliditetom iz Varaždinske županije.

Općenito je najviše pritužbi u području obrazovanja. Kad je u pitanju predškolski odgoj, roditelji se žale da u vrtićima nisu osigurani svi uvjeti. U osnovnim školama problem je neprepoznavanje problematike i izostanak podrške od strane nastavnog osoblja i ravnatelja – ističe Slonjšak.

Dodaje da u Ured pravobraniteljice često prima pritužbe

vezane za problem zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Prepreka potpunoj integraciji u društvo često je nemogućnost prijevoza osoba s invaliditetom do mjesta rada, posebno onih koji žive u manjim i ruralnim sredinama. S druge strane, najveći broj osoba s invaliditetom, nakon što postignu neko stručno znanje, ostaje na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. U Varaždinskoj županiji zaposleno ih je svega 12 posto.

- Županija se brine o osobama s invaliditetom kroz sufinanciranje programa raznih udruga – ističe Zvjezdana Fulir, savjetnica za poslove socijalne skrbi u Županiji.

Pravobraniteljica upozorava da nisu sve osobe s invaliditetom uključene u razne udruge namijenjene njima, posebno oni koji žive u manjim mjestima.

26

ŽENSKI SVIJET

REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013., br. 479

ženski svijet

Temeljitim pranjem do lijepe i sjajne kose Svi smo uvjereni kako znamo prati svoju kosu i kako to radimo na najbolji način. No radite li to dobro? Provjerite! U ovom broju donosimo nekoliko savjeta o temeljitom i pravilnom pranju kose kako bi ona izgledala lijepo i zdravo. Kako biste temeljito i pravilno oprali kosu, dovoljno je da na ruke stavite količinu šampona veličine lješnjaka. Protrljajte šampon kroz ruke te ga ravnomjerno nanesite na vlasište i cijelu kosu. Prilikom pranja najviše se koncentrirajte na tjeme, jer upravo se tamo kosa najviše masti. Važno je da kosu prethodno prosušite prije feniranja, jer mokra je kosa posebno osjetljiva, elastičnija je i s grubom biste je četkom samo Piše: BISERKA BUHIN lomili. Volumen možete dobiti tako da kosu nakon pranja fenirate preko Frizerski salon “Tina”, glave, a onda polusuhu uvijete na velike uvijače. Štefanec 4, telefon: 099/195-6750

www.regionalni.com/lifestyle Zovite nas na 042/290-777

SNIŽENJA Popusti su zavladali brojnim trgovinama, no nove

Recept tjedna Piše: TIHANA KOPREK www.justcakegirl.com tihana.koprek@gmail.com PRIPREMA: 60 minuta

Torta od limuna Sastojci: Biskvit: 4 jaja, 120 g šećera, korica 2 limuna, 120 g brašna, 1 žličica praška za pecivo Krema od limuna: 2 jaja, 100 g šećera, 50 ml soka od limuna, korica 1 limuna, 2 žlice maslaca, 2 dl vrhnja za šlag, 15 g želatine, malo vode Za ukrašavanje: 2 dl vrhnja za šlag i limuni Priprema: Biskvit: Izmiksati jaja sa šećerom da postanu bijela pjena. Brašno i prašak za pecivo prosijati i lagano dodati kremi od jaja i šećera. Izmiješati ručno. Na dno kalupa promjera 20 cm staviti papir za pečenje i NE mazati strane nego samo preliti kremu u to i 2-3 puta snažno kalupom lupiti o radnu površinu da mjehurići izađu. Peći oko 20 minuta, na 180 stupnjeva. Nakon 5 minuta hlađenja izvaditi biskvit.

Krema od limuna: Izmiksati jaja i šećer isto kao kod biskvita i dodati sok od limuna i koricu. Na parnoj kupki kuhati oko 10 minuta, maknuti iz kupke te u vruću kremu dodati maslac . Kremu ohladiti u kupki hladne vode, i u to umiješati izmiksani šlag. Želatinu preliti vodom da nabubri, rastopiti na vatri i uliti u kremu.

Sastavljanje torte: Prerezati biskvit na dva dijela i namočiti s malo limunovog soka i vode. Staviti jedan biskvit na pladanj i oko njega obruč od torte.

Filati kremom od limuna, ali ostaviti 2-3 žlice kreme da se kasnije napravi šlag za ukras. Prekriti drugim biskvitom i ostaviti 60 minuta u hladnjaku.

Ostatak kreme od filanja izmiksati s preostalim slatkim vrhnjem za šlag.

Ukrasiti svježim limunima.

Odjeća za djecui u pola cijene!

S popisom u sho  Iako su sniženja, nemojte samo provlačiti kartice i sav novac potrošiti na novu odjeću. Odredite si iznos koji možete potrošiti

50 %

U Dječjem centru MAGRO Sračinec u tijeku je veliko ljetno sniženje dječje odjeće i opreme za djecu!

Svakako iskoristite ovu priliku jer mnogi poznati brendovi, kao što su Wenis, Sniženi su poznati Losan, Niki, Koki, Disney, brendovi dječje odjeće, odjeća za krštenje i novokao što su Wenis, Losan, rođenčad te djecu do 16 godina, sada se mogu kupiti Niki, Koki, Disney, po vrlo povoljnim cijenama: odjeća za krštenja i uz 50 posto popusta! novorođenčad.

Osim ovog velikog sniženja na dječju odjeću, u Dječjem centru MAGRO u tijeku je sniženje do 20 posto na dječje igračke, krevetiće, kolica, krsni program te donje rublje!

Dječji centar MAGRO neka ovog ljeta bude vaše obavezno odredište. Dođite i uvjerite se da je MAGRO trgovina - najbolja kupovina!

% %

%

%

%

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Sve modno osviještene djevojke, ali i ostale pripadnice ljepšeg spola sigurno su već obišle svoje omiljene trgovine u potrazi za novim komadom odjeće za ljeto. To ne treba čuditi jer ljetna sniženja, u punom su jeku! Majice, hlače, tajice, haljine, kupaći kostimi...

%

Što mi treba?

Sve to sada se može kupiti po nižim cijenama, no to nikako ne znači da je sada vrijeme da sav svoj novac potrošite na odje-

%

% Iskusne “šopingašice” savjetuju da se za rasprodaje pripremite unaprijed. Odjeću koja vam je zapela za oko najbolje je isprobati prije nego počne sniženje. Na taj način štedite vrijeme. Nećete morati čekati pred kabinama i gubiti živce, a i nećete potrošiti previše jer kupujete ciljano, dakle, ono što ste i planirali.

%

ću! Kupujte na sniženjima, ali kupujte – pametno!

Prije nego se zaputite na rasprodaje i bez puno razmišljanja potrošite hrpu novaca na sve što vam se svidi, evo

Napravite popis što vam treba i ne odustajte od toga nekoliko savjeta. Napravite popis! Proučite što sve imate na raspolaganju u ormaru. Tako ćete vidjeti s čim raspolažete i utvrdite što vam u tom trenutku doista treba, a moguće

% % %

%

je da iskopate nešto što ste zaboravili da imate, a odlično je za ljeto. Na rasprodajama je sve neodoljivo jeftino, no uvijek dobro razmislite treba li vam baš to i imate li to s čim kombinirati. Ako niste sigurni, bolje ne kupujte! Dobro je znati da se na sniženjima ne isplati kupovati trendy odjeća. Ona će iduće sezone biti “out”, pa zašto da sada kupite nešto što će vam iduće godine stajati na dnu ormara?

I, ono najvažnije, odredite si limit – svotu koju ćete potrošiti i koju ni pod koju cijenu ne smijete prekoračiti! Jer ljeto će proći i trebat ćete sigurno nešto od odjeće i za jesen.

%

%

%

DOZNAJEMO Počela vruća ljetna rasprodaja!

SUPER SHOPPING U jeku su bombastična sniženja u Shopping Parku ! Treba li vam ljetna haljina za posao, traperice za izlazak ili odjeća i oprema za more, sada je prava prilika da sve to kupite po SUPER povoljnim cijenama. Trgovine koje posluju u sklopu Shopping Parka SUPERNOVA spustile su cijene od 20 do čak 50 %, pa požurite. U trgovini C&A u jeku je do 50 posto popusta na dio asortimana, a čeka vas

i 20 % popusta na sve ženske modele traperica! U pola cijene sada se mogu kupiti određeni artikli u trgovini s.Oliver.

Da su ljetne haljinice najljepš i ukras ženskog tijela, dobro znaju u Orsayu, gdje su za vas pripremili veliko ljetno iznenađenje: moderne i ženstvene ljetne haljine koje se mogu kupiti već od 249,9 0 kuna! U

Tally Weijlu je sve u znaku bijelog, hit-boje ovog ljeta.

Krajnje ženstvena i ot-

Vaše omiljene trgovine e iz SUPERNOVE spustil % su cijene do čak 50 mjena, bijela boja dobro pristaje gotovo svima, a zašto je ponekad dovoljna samo jedna boja za savršen

ljetni look - provjerite u Tally Weijlu.

U Farmaciji vas očekuju brojne akcije na proizvode za zaštitu od sunca, a veliki ljetni popust na snazi je i u trgovini dječjom odjećom i obućom – Bubamara.

Sve do 31. srpnja ljetna kolekcija dječje obuće i odjeće snižena je od 30 do 50 %, a u ovoj trgovini dječjom odjećom, obućom i opremom misle i na sve

ŽENSKI SVIJET

23. srpnja 2013., br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK

Zaigrani Šveđani

Ne zaboravite, namažite se barem pola sata prije izlaska na sunce!

Francuzi slove kao najveći zavodnici, no zapravo su najveći preljubnici, Japancima prevare ne dolaze u obzir, zapravo, njima uopće nije do seksa. Samo 38 % Japanaca seks smatra bitnim, za razliku od Brazilaca kojima je on gotovo najvažniji. Najnestašniji su Skandinavci. Norvežani i Šveđani najviše se vole igrati u krevetu.

Većina preparata za zaštitu od sunca sadrži tzv. kemijske filtere koji se aktiviraju kada sunčeve zrake uđu u kožu te ih tada upijaju ili raspršuju. U nekim preparatima za zaštitu od sunca prisutni su pak tzv. fizikalni ili mehanički filteri, koji ultraljubičaste zrake odbijaju ili raspršuju, a oni su češće prisutni u preparatima namijenjenim djeci. No svima je zadaća da štite kožu od oštećenja i sprečavaju prodiranje sunčevih

zraka u dublje slojeve kože. Vrlo je važno da preparati pružaju zaštitu od ultraljubičastih (UV) zraka A i B spektra. Zaštita od UVB zraka označena je Sun Protection Factor (SPF), što označava koliko se puta dulje možemo izložiti suncu a da ne dođe do razvoja opeklina.

Primjerice, ako bez zaštite pocrvenimo za 10 minuta, krema sa SPF 30 omogućava da na suncu ostanemo 30 puta duže, dakle

27

300 minuta. Važna je i zaštita od zraka UVA spektra, koje u kožu prodiru dublje te pripomažu oštećenjima, alergijama i starenju kože. Kod svega ovog ne zaboravite: proizvode za zaštitu od sunca potrebno je nanijeti pola sata prije izlaska na sunce te ponavljati njihovo nanošenje svaka dva do tri Piše: SANJA PETEK-MODRIĆ sata, češće nakon kupanja i dr. med. specijalist, dermatovenerolog tuširanja.

Vinka Međerala 4a, Varaždin 042/302-904, www.dermatologija.hr

e krpice na sniženjima kupujte pametno

opping!

Na odjeću 50 % popusta Sezonska sniženja u punom su jeku i u B•Hyperu, popularnom hipermarketu u Lumini centru.

U pola cijene je sav ljetni tekstil i modni dodaci, oprema za roštilj, dom i kućne ljubimce te tegle za cvijeće, a na

vikend-akciji (25. - 28. 7.) je i sav vrtni program koji će biti snižen hiperpovoljnih 30 %.

Akcije u popularnom obiteljskom hipermarketu pratite na web stranicama www.bhyper.hr

DJEČJI KOMPLET

HALJINA 189,00 kn

94,50 kn

(Majica + kratke hlače)

95,99 kn

48,00 kn

Ljeto je u gradu

NAJBOLJA KUPNJA DJEČJA MAJICA 69,99 kn

34,99 kn facebook

Ove i sve ostale aktualne mnogobrojne akcije, popuste, posebne ponude i događanja SUPERNOVA redovito objavljuje na svojim službenim stranicama: w w w. SU PE RN OVA .hr i www.FACEBOOK.com/ SUPERNOVAvarazdin.

www.bhyper.hr

Iako po p u s t i mame, pr ipazi te. Popusti najčešće vr ijede za redovne cijene proizvoda, a ne i za one koji su već sniženi. Također, nemojte kupovati samo odjeću! Sniženja su prava prilika da obnovite svoju kolekciju marama, torbi, špangica ili rajfova za kosu koji će vam osvježiti modne kombinacije tijekom jeseni i zime.

%

buduće roditelje. U Bubamari je utorak dan trudničkih trbuščića, stoga sve buduće mame, iskoristite ovu priliku jer čeka vas 10 % popusta na kupnju opreme i ostalih potrepština za vašeg novog člana obitelji!

Ako je suditi po odjevnim kombinacijama s gradskih ulica, ljeto je u Varaždinu u punom jeku! Kratke hlače, lagane suknje do koljena te slatke ljetne haljinice bile su najčešći izbor naših sugrađanki prošlog tjedna.

Dame s gradskih ulica najčešće su odjeću kombinirale uz balerinke, sandale i japanke, zahvalnu ljetnu obuću koja pristaje uz sve.

Udobnost prije svega bila je glavna prošlotjedna parola, no daleko od toga da Varaždinke ne prate modu i nisu modno osviještene.

Kratke hlače, glavni ljetni modni hit, i na varaždinskim su ulicama omiljene. Bile one ultrakratke ili do koljena, bez kratkih hlača ovih se dana ne izlazi iz kuće što, sigurni smo, najviše veseli sve pripadnike jačeg spola.

Kako su se s ljetom prošlog tjedna “nosile” Varaždinke, zabilježio je fotoreporter Regionalnog tjednika Siniša Sović.

28

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013., br. 479

sport www.regionalni.com/sport Zovite nas na 042/290-777

Sara Kolak osvojila je broncu u bacanju koplja na Europskom prvenstvu za juniore i juniorke u talijanskom Retiju. Koplje je bacila čak 57,79 metara što je ujedno i novi apsolutni rekord Hrvatske u toj atletskoj disciplini.

Da podsjetimo, Lubdrežanka Sara Kolak do prošle je godine bila članica AK Sloboda, a zatim je otišla na školovanje u Rijeku, gdje je nastavila trenirati.

Memorijalni turnir u Cvetlinu Sljedeći vikend će se u Cvetlinu održati tradicionalni 16.Memorijalni malonogometni turnir “Tri hrvatska viteza” u spomen na poginule branitelje Slavka Smiljana, Ivana Čižića i Krešu Šmintića.

Turnir počinje u 15 sati a organizator je Udruga za šport i rekreaciju Cvetlin. Prijave se primaju od 14 do 15 sati a kotizacija po keipi je 400 kn. Za pobjednike na turniru osigurani su pehari i novčane nagrade.

U prijepodnevnim satima održat će se sveta misa za poginule branitelje u župnoj crkvi Svetog Petra i Pavla te će se položiti vijenaci na spomen obilježje.

2.

kolo FELT triatlon lige održano je na varaždinskom Aquacityju. Pobijedili su favoriti - Matija Avirović na sprint triatlonu i Denis Pleše na supersprintu, a nastupio je 61 natjecatelj.

Pobijedili Herkov i Rožmarić Članovi KKK Varteks nastupili su na spustu „Una 2013“ koje se održalo kod Novog Grada u BiH. Natjecanje je održano na stazi dužine 10 km, a nastupile su 54 posade iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i BiH. Od varaždinskih natjecatelja najbolji rezultat su ostvarili Matej Herkov i David Rožmarić pobjedom u konkurenciji kanu dvosjeda kod seniora, na 3. mjesto plasirali su se Antonio Hiržin i Mia Fadiga ispred Darka Tomašeka i Andrije Hiržina na 4. mjestu. U konkurenciji kajaka jednosjeda u kategoriji juniora na 2. mjesto plasirao se Damian Kukec, a Matija David Rožmarić i Matej Herkov Fadiga je zauzeo 8. mjesto. Kod kadetkinja u kajaku jednosjedu na 2. pobjednici u kanu dvosjedu mjesto se plasirala Maja Štimac, a Marinela Hiržin zauzela je 5. mjesto.

28. 7.

s početkom u 09.00 sati održat će se 10. Memorijalni malonogometni turnir „Anđelko Herjavec“. Turnir će se održati na igralištu NK Varteksa u Jalkovcu. Prijave ekipa na broj mobitela 095/8546-544.

NOGOMET Gdje ide nekada uspješni i respektabilni varaždinski no

Ima li spasa za varaž Titanik ili ga očekuje Trenutno je u modi prepucavanje neprovjerenim informacijama i pregovaranje o budućnosti s “figom” u džepu Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Varaždinski nogomet u posljednje vrijeme bilježi sve slabije rezultate i sve se više smanjuje broj klubova koji se natječu u višim ligama, Varaždin više nije nogometno središte, sve su glasniji nepomirljivi stavovi pojedinih struja, a nesloga donosi nove nevolje. Koliko je to otišlo daleko govori i da su se i pojedine političke stranke umiješale u nogomet. Tako mladež HDZ-a komentira trenutnu situaciju ovim priopćenjem.

Politika

“Problem varaždinskog nogometa koji već 2 godine propada (raste tek NK Varteks i to iz dana u dan) gospoda iz Kukuriku koalicije odlučila su riješiti po željama onih koji su ga uništili, trenutnog vodstva NK Varaždin. Svakodnevno sastančenje čelnika grada i NK Varaždin rezultiralo je da je skovan sljedeći plan.

NK Varaždin treba svakako instalirati u 3. ligu jer se u 4. (1. županijskoj) natječe NK Varteks, klub koji je ove godine ponizio NK Varaždin koji se kupa u gradskom

novcu. Jedini način da taj plan uspije je javni novac, puno javnog novca i kupovanje statusa od nekih od aktualnih trećeligaša. Izbor je pao na NK Ivančicu Ivanec. Župan Štromar je za tu prigodu navodno pripremio 500 tisuća kuna “nagrade” i izgradnju ref lektora na stadionu u Ivancu. Nećemo ni pitati kako i zašto župan dijeli novac kao da je njegov jer na milijardu kuna duga

Apeliramo na gradonačelnika i župana da sport vrate sportašima županije, novi milijun neće puno utjecati. Zanimljiva nam je šutnja varaždinskog SDP-a koji je sve do nedugo “izlazio na ulice” i žestoko prosvjedovao protiv davanja jamstva za kredit od 8 000 000 kn tada prvoligašu Varaždinu. Pripisat ćemo ovu šutnju SDP-a činjenici da će čelnik gradske organizacije Vjeran Radelić klub dati “na brigu” svojim bližnjima pa sada bacanje novca u bunar nije sporno jer se baca u svoj bunar. Usprkos žestokim

pritiscima i činjenici da i sami ne stoje financijski najbolje, čelnici Ivančice odbili su ovu ponudu jer bi to značilo smrt za klub koji ove godine slavi 80 godina postojanja. Stvarno “divan” plan gospode iz HNS-a. Jednom klubu smrt, a drugome kliničku smrt.

Cilj bi nam svima morao biti jak i omiljen klub u gradu, a ne nešto slično klubu imena ŠN Varaždin koji je ovo proljeće gledalo 30 ljudi u prosjeku. Apeliramo na gradonačelnika i župana da napokon sport sagledaju kao sport i da ga vrate sportašima.

Gradonačelniče, župane, zar ne vidite da su građani pobjegli glavom bez obzira od tih vaših sportskih savjetnika? Na seoske utakmice dolaze tisuće ljudi, a vaše pulene koje dobro podmazujete našim novcima radi vaše obostrane koristi, ne gleda ni 50 ljudi. Varaždin napokon mora krenuti pošteno. Probajte, sigurno će vam se svidjeti.” piše između ostalog u priopćenju koje je potpisao predsjednik Mladeži HDZ-a Grada Varaždina Igor Borovec.

No odgovor ubrzo stiže s druge strane.

NK Varaždin još je nedavno igrao u na

Roditelji

“Da dugogodišnja tradicija nije više nešto sveto i

Najeksponiraniji klub koji se natječe u najnižem rangu natjecanja obvezujuće pokazuju nam najnoviji varaždinski nogometni primjeri. Prema provjerenim informacijama,

SPAJANJE Izvršni odbor NK Ivančica jednoglasno je odbio mogućnost spaja

Bolje i propast neg

Čelništvo NK Ivančica zabrinuto je za budućnost kluba

NK Ivančica spominje se u priči o budućnosti varaždinskog nogometa iako nikada stvarno nisu niti bili zainteresirani participirati u tome.

Na konferenciji za novinare objašnjena je “nezgodna i specifična” situacija kluba koji ne može sazvati skupštinu jer se nitko ne želi odazvati, odnosno nitko ne želi preuzeti odgovornost za budućnost kluba.

NK Ivančica tako trenut-

no “na životu” drže četiri sportska djelatnika. Damir Friščić objasnio je da je bilo neformalnih usmenih kontakata s NK Varaždin ŠN o fuzioniranju klubova.

Međutim, IO bez obzira na teško stanje u klubu i ponuđenu stručno-materijalnu pomoć NK Varaždin ŠN jednoglasno je odbijena mogućnost fuzioniranja s varaždinskim klubom.

Klub, prema Friščićevim riječima, nema zatvorenu

Sport

23. srpnja 2013., br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK

Troje juniora na Prvenstvu Balkana Troje naših mladih atletičara pozvano je u juniorsku reprezentaciju za sudjelovanje na Prvenstvu Balkana, a to su: Bernard Gavez, Vlatka Sekirnik i Franja Želimorski.

Svojim zalaganjem, trudom, željom te dobrim rezultatima naši atletičari primili su poziv izbornika juniorske reprezentacije Mladena Kršeka.

Bernard Gavez nastupit će u disciplini 800 m, Franja Želimorski u bacanju koplja, dok će Vlatka Sekirnik nastupiti u tri trkačke discipline: 100 m, 110 m/100 prepone te u štafeti 4 x 100 m.

ogomet iz kojeg su proizašli brojni poznati igrači i treneri

Željko Vincek nastupit će na Prvenstvu Balkana

29

S obzirom na rezultate, pravo sudjelovanja na Pr venstvu Balkana za seniore i Seniorke, koje će se održati u Staroj Zagori u Bugarskoj 27. i 28. srpnja, ostvarile su dvije atletičarke i dva atletičara AK Slobode. Tako će nastupiti Kristina Dudek (4 × 400), Marija Hižman (4 × 400), Željko Vincek (4 × 400) i Mirko Mičuda (kladivo).

U zaleđu

ždinski nogometni Sjednimo za stol e put bez povratka?

Piše: Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

kojima se desilo nešto slično, osnivaju vlastiti klub pod imenom NK Varteks. Njihov čin bi bio potpuno legitiman da pritom nisu osim imena prisvojili i sva ostala klupska obilježja: grb, boju i maskotu koji su u vrijeme njihovog osnivanja bili zaštićeni kod Zavoda za intelektualno vlasništvo u Zagrebu. Koristeći slabosti NK Varaždina te njegovo izbacivanje iz 1.HNL-a, navijači se uz vjetar u leđa koji im pružaju određeni web-portali i napisi na društvenim mre-

ajvišem rangu natjecanja i činilo se nemogućim da to nestane u trenu

prošli tjedan su se u gradskoj vijećnici sastali predstavnici Grada, Zajednice sportskih udruga i navijačkog NK Varteks kako bi raspravili mogućnost korištenja stadiona Varteks od strane navijačkog kluba. Za one čitatelje koje zbunjuju stara nova imena varaždinskih nogometnih klubova, uvodno ću pojasniti. NK Varaždin je klub koji su osnovali Česi, nekadašnji vlasnici tekstilne tvornice Varteks. NK Varaždin je uz Slobodu najstariji

i najtrofejniji varaždinski nogometni klub. Tijekom svoje bogate, 82-godišnje nogometne povijesti, NK Varaždin je četiri puta mijenjao ime - Slavija, Tekstilac, Varteks i Varaždin. Uz klub se posljednjih dvadesetak godina vežu navijači kluba koji su sportskoj javnosti poznatiji pod imenom White stones. Prije dvije godine, revoltirani promjenom imena kluba iz Varteks u Varaždin, White stonesi po uzoru na navijače Salzburga,

Potreban je neosporan autoritet da zaustavi eroziju varaždinskog nogometa žama, uspijevaju nametnuti u medijski najeksponiraniji varaždinski sportski klub, iako su se natjecali u najnižem hrvatskom rangu nogometnog natjecanja – 2. županijskoj nogometnoj ligi. Što je u svemu tome sporno?

Sve o čemu sam dosada pisao ne bi bilo sporno da Grad Varaždin u suglasju sa Zajednicom sportskih udruga ne namjerava klubu koji postoji tek dvije godine dati na korištenje varaždinski

nogometni hram – stadion Varteks. Pitam vas možete li si zamisliti mogućnost da grad Salzburg nekadašnjim navijačima Salzburga, iz početka priče, dâ na korištenje stadion na kojem danas igra momčad Red Bulla? Sama pomisao na takvo nešto u Europi i svijetu je nezamisliva, no u Varaždinu je takva odluka pitanje dana.”, pitaju se roditelji polaznika Škole nogometa NK Varaždin koji se uspješno natječu u najvišem saveznom rangu, 1.

HNL-u. Postavljaju i pitanje se što će biti s 250-ak polaznika Škole nogometa, kuda ih gradonačelnik u dogovoru s Županijskim nogometnim savezom i Zajednicom sportskih udruga usmjeriti, kreatorima sportske politike grada namjeravaju preseliti te hipotetski odgovaraju - u Jalkovec?

Tako traje diskusija u kojoj jedni optužuju druge za iste stvari, a cilj je navodno isti. Očito je da ovu neslogu treba što prije okončati jer će nastaviti patiti varaždinski nogomet i sport općenito.

U ovom je trenutku potreban neosporan autoritet da prekine situaciju “varaždinskog nogometnog Titanika” i spasi što se spasiti može te da se usuglasi strategija razvoja koju bi onda trebali provoditi školovani i dokazani stručnjaci.

anja s NK Varaždin ŠN i prijavio je klub za natjecanje u 3. HNL Sjever

Ljetno vrijeme kao da je kako se ne bi razbježalo i vrlo pogodno za komenti- ovo malo što radi.

Veliku odgovornost u ranje onoga što se događa „s druge strane ograde“. stvaranju pozitivne klime, Pa, tako u susjedovom vrtu, htjeli mi to priznati ili ne voćnjaku ili vinogradu uvi- ima lokalna samouprava, odnosno jek nešto nije glavni finandobro što bi cijer sporta. mi već odav- U modi je Sv i uv ijek no napravi- izmišljanje sret n i kada l i ov a ko i l i se zna titular, onako. Dok, argumenata i k ad s e z n a s druge stra- friziranje činjenica gazda, što ne obično ne vidimo ono što treba dotje- ćemo takvi smo. U svim rati oko svog praga. Pa, ako drugim slučajevima kao tome još dodamo da je u da se ne zna. Lokalna samodi izmišljati argumente i mouprava financira sport frizirati činjenice dobijemo i klubove i ima pravo pitati „vruće“ ljeto s povišenim za izvještaje. Osim što ima tlakom sportskih djelat- pravo pitati za izvještaje ima pravo i sugerirati. Sve nika.

Kako je sportske djelat- u svemu uvijek je bolje raznike teško naći, vidimo to govarati za stolom nego na primjeru iz Ivanca gdje iza leđa ogovarati. Možda ne mogu sazvati skupštinu po povratku s godišnjih jer se svi boje da ne dobiju odmora bude vremena i za kakvu funkciju i moraju normalne sportske razgoraditi, onda bi bilo dobro vore u kojima bi se došlo do da ih dodatno ne iritiramo najboljih rezultata.

Varaždinke u završnici Na kvalifikacijama za ekipno Prvenstvo Hrvatske za juniore i juniorke ekipa juniora TK Varteks izgubila je u prvom kolu, u napetom susretu protiv ekipe Koprivnice s 5:4, dok su juniorke briljirale u još napetijem meču i svladale favoriziranu ekipu iz Čakovca rezultatom 3:3, ali prošle su zbog jednog više dobivenog seta, da bi u drugom kolu bile bolje sa 6:0 u Osijeku protiv ekipe Olimpije. Tako su se plasirale u finalnu završnicu

osam najboljih ekipa Hrvatske.

Treba napomenuti da su Varaždinke jedna od najmlađih ekipa, s najstarijom igračicom od 15 godina.

go spajanje s varaždinskim klubom financijsku konstrukciju za narednu sezonu, ali su se prijavili za natjecanje u 3. HNL Sjever. Tako će 17. kolovoza, kada počinju natjecanja u 3. ligi Ivančani na gostovanje kod Međimurja ukoliko u međuvremenu ne odustanu iz financijskih razloga. Postojeća Uprava kluba redovito kontaktira ivanečkoga gradonačelnika od kojeg očekuju pomoć u iznosu od oko 200.000 kuna koliko računaju da

im još nedostaje uz 151.000 koje stižu iz Zajednice.

Od ivanečkog gradonačelnika očekuje se dodatna pomoć u iznosu od 200.000 kuna da se preživi sezona Smatraju da bi sa ukupno oko pola milijuna kuna,

uspjeli nastaviti svjetlu tradiciju ivanečkog nogometa. Klub je već zimus morao zbog financijskih problema otkazati natjecanja kadeta i juniora, a čak osam bivših igrača organizirano putuje u NK Leskovec u Sloveniji.

Friščić je između ostalog spomenuo kako su kriteriji u sportskoj Zajednici protiv nogometa te kako NK Ivančica dobiva 40 % manje od kada postoji Zajednica.

- Grad je deklarativno stao

iza nas te je gradonačelnik obećao da će se kriteriji raspodjele sredstava iduće godine promijeniti, ali problem je što mi ne možemo čekati - dodao je Friščić.

Poznavatelji prilika u ivanečkom sportu komentirali su pregovore s NK Varaždin ŠN kao stvaranje pritiska na gradsku vlast kako bi dodatno financijski pomogla klubu koji sljedeće godine slavi 80 godina postojanja.

GRADSKA SPORTSKA DVORANA Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.: 042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr

27.07.2013.

- kongresna dvorana – audicija za mjuzikl Les Miserables (Jadnici) s početkom u 17,00 sati

30

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013., br. 479

KUGLANJE Dragutin Kozlek (83) najstariji je varaždinski kuglač

Prve Horvat i Čurila

Na terenima zagrebačkog hipodroma održano je III. kolo Croatia Cupa u dresurnom jahanju. Članice varaždinskog KK Varaždin ‘95 i na ovom natjecanju ostvarile su odlične rezultate. Karla Horvat na grlu Frodo u utakmici kategorije A osvojila je prvo mjesto.

Prvo mjesto u L-kategoriji otvorene utakmice osvojila je i Magdalena Čurila na grlu Cobra.

Treća mjesta osvojile su mlada Karla Miklautz na grlu Luna na utakmici kategorije E, Lidija Rijavec na grlu Cony u utakmici za mlade konje, te Pia Damjanić na grlu Quattro u utakmici kategorije LM. U utakmici M-kategorije, Ines Kovačević s Centaur Argonautom plasirala se na peto mjesto. Ines je nastupila i s mladim Atosom u utakmici za mlade konje i zauzela četvrto mjesto.

Osim uspjeha na samom natjecanju, Magdalena Čurila i Lidija Rijavec ostvarenim su rezultatima zadovoljile i uvjet za prijelaz u višu kategor iju licenci za jahače.

Košarkaški kamp Rab 2013.

I ove godine od 16. do 22. kolovoza održat će se na otoku Rabu 3. po redu Košarkašli kamp Rab 2013. za djevojčice i dječake, mlade varaždinske košarkape.

Uz gosta - trenera iznenađenja, kamp će voditi trenerica Emina Igrec, eminentni stručnjak za mlađe dobne kategorije Željko Golubić i trener i voditelj kampa Dražen Cesar.

Uz osoblje odmarališta DND-a Varaždin u Rabu, koje će voditi brigu o polaznicima, sve će se raditi pod stručnim vodstvom Zlatka Knolmajera. Nakon dva odlično odrađena kampa organizatori su ga odlučili nastaviti i pretvoriti ga u tradicionalno ljetno okupljpljanje mladih ljubitelja sporta.

Veliki sportski entuzijast U Varaždin sam došao 1954. godine i skoro isti dan su me “zarobili”. Milan Vidović je bio predsjednik i trener i odmah me uključio u rad kluba i od tada sam pa skoro do danas aktivno radio u klubu na više funkcija Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Dragutin Kozlek najstariji je varaždinski kuglač s 83 godine na leđima, ali željom da još jednom proba kuglati.

Jedan je od „krivaca“, kako on kaže, za izgradnju kuglane KK Željezničar i, naravno, očuvanja kontinuiteta kluba jer je jedno vrijeme bio i predsjednik kluba.

”Krivac”

- Od 1954. godine sam u Kuglačkom klubu Željezničar, bio sam i kuglač i predsjednik i sve sam bio, a krivac sam i za kuglanu koju imamo – prisjeća se Dragutin.

U to vrijeme u Varaždinu su bila druga vremena i druga su vrijedila pravila i što se tiče sporta i što se tiče društvenog života.

- U to vrijeme smo kuglali u tadašnjem Domu armije, s obzirom na to da sam bio rezervni oficir u Varaždinu šest mjeseci pa su me dobro poznavali oficiri, čak i generali. Tako da smo tamo kao kuglači imali i određene privilegije, što nam je puno značilo. Tada je bilo puno klubova, skoro svako poduzeće je imalo klub. Varteks je imao svoj klub, ljevaonica svoj, Vis svoj, poštari su imali svoj. Bilo je puno više klubova i kuglača nego danas - kaže.

Dragutin je radio u željeznici, a tadašnji sistem nije garantirao stalno mjesto boravka i života, pa se često morao seliti za poslom na koji je bio upućen.

- Često sam putovao. Bio sam i predsjednik sindikata saobraćaja, čak sam išao i u Beograd na kongres sindikata. Kao strojobravar radio sam i u Zagrebu u željeznici, na održavanju lokomotiva

Dragutin Kozlek primio je priznanje povodom 65. obljetnice KK Željezničar

parnjača. Mađarska je platila ratnu odštetu u lokomotivama i naši su strojovođe tamo išli po lokomotive.

Svoje osnovno zanimanje strojobravara Dragutin je dobio u Zagrebu.

- U Zagrebu sam 1945. počeo učiti zanat, onda sam položio ispit. Nas trideset su otpremili u Batajnicu u željezničku radionicu, tamo smo radili na automobilima.

Svi automobili koje je UNRA poslala, svaki je imao sa sobom rezervnu mašinu. Stare smo vadili van, a nove smo stavljali unutra. Nas trideset tokara, bravara iz Zagreba.

Tamo nismo kuglali, nismo imali vremena. Bili su još s nama Nijemci zarobljenici, koji su tamo još četiri godine

robovali - prisjeća se.

Dolaskom u Varaždin Dragutin Kozlek je odmah uključen u rad kuglačkoga kluba.

- 1954. sam došao u Varaždin i skoro isti dan su me

Kako je depo rastao, istovremeno je rasla i kuglana zarobili. Milan Vidović je bio predsjednik i trener i odmah me uključio u rad kluba - kaže Dragutin, koji je kao dugogodišnji kuglač i sportski radnik dao svoj doprinos varaždinskom kuglanju i prilikom izgradnje klupske kuglane.

- Kuglana je rađena prije

ovog rata. Taman kada je počeo, kuglana je bila gotova, zato sam rekao da sam krivac za kuglanu. Pokojni Jembrih i ja smo bili angažirani. Ja sam bio u građevini kao strojobravar, pa kako je depo rastao, istovremeno je rasla i kuglana. Bio je nadzornik iz Zagreba koji me prepoznao kao šegrta dok sam bio u Zagrebu.

On je bio nadzorni organ depoa. Kada me prepoznao, otišao sam k njemu i objasnio mu da trebamo kuglanu, a on mi je odgovorio: „Dragec, ja za to ne trebam znati.“

Zdravlje

Zdravstveni problemi udaljili su Dragutina od natjecateljskog, ali i rekreativnog kuglanja.

- Više ne idem kuglati. Nastradala mi je kralježnica. Ja sam radio mostove od Zaprešića do Kotoribe. U Središću na mostu sam nastradao.

Navršio sam u ožujku 83 godine. Dobro se držim zato što su me varaždinski liječnici spasili. Na kraju sam išao u toplice u Fojnicu, tamo su mi pomogli masažom ili kiropraktikom, pa sam ponovo prohodao, jer mi je ostao prikliješten živac. Kada su mi to riješili, najednom sam prohodao, ali nažalost kuglati ne mogu – dodao je na kraju Dragutin kojem se u očima vidi veliki životni žar kada priča o kuglanju i svojim aktinovstima vezanim za sport, te želja da barem još jednom baci kuglu u „svojoj“ kuglani.

TRIATLON Strelec, Vučemilo i Tumpić, nastariji triatlonski trojac, nastupili na Aquacityju

Domove zdravlja mijenjamo sportskim terenima Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Vruće ljetno vrijeme nije prepreka triatlonkama i triatloncima da redovno odrađuju Felt tritatlon ligu jer, ne zaboravimo, ovaj se sport i rodio u najtežim vremenskim uvjetima, na Havajima. Međutim, kada ovom raznovrsnom i posebno napornom sportu dodamo teže vremenske uvjete, onda posebno iznenađuje činjenica da su se među natjecateljima našla i tri veterana.

Na Aquacityju triatlonsku utrku odradilo je i trojac u ozbiljnim godinama Marijan Strelec (1945.), Mladen Vučemilo (1941.) i Zvonimir Tumpić (1946.) koji zajedno imaju 207 godina i svi su uspješno

Veteranski trojac s Aquacityja

završili utrku.

Najmlađi među njima Zvonimir Tumpić odgovara zašto se oni uopće bave sportom.

- Baviti se sportom primarno znači voditi brigu o svojem

zdravlju. Realitet svakodnevice ispunjen je obiljem stresnih situacija koje se u puno slučaja uspješno kompenziraju sportskim aktivnostima. Učinke je potvrdila i medicinska zna-

nost, pa je tako dobro razmišljati o zamjeni domova zdravlja sportskim terenima. Sport čini čuda na raznim razinama.

Koliko je teško nastupati na triatlonu u usporedbi s trčanjem i ostalim atletskim disciplinama kojima se bavite?

Triatlon disciplina je zaista zahtjevna jer sportaš mora dobro ovladati trima disciplinama koje se uzastopno izmjenjuju bez pauze ili odmaranja.

Radi se o trenutnoj promjeni ritma i aktivaciji drugih mišićnih skupina. Osim toga, u državnim natjecanjima start je obično u podne kada temperatura zraka može prelaziti i 30 stupnjeva.

Postoji li konkurencija između vas trojice?

Ovi natjecatelji spadaju u

istu starosnu kategoriju, imaju istu sportsku ideologiju i mogli bi poslužiti kao uvjerljivi model mlađima kojima još nedostaje odlučnosti i samopouzdanja pojaviti se na startnoj liniji.

Poruka mladim sportašima?

Mlade sportaše većinom sputava slabija vještina plivanja kao opravdanje neodlučnosti za uključivanje u triatlon. To svakako ne bi trebao biti razlog za odustajanje, već naprotiv - motiv za formiranje cjelovite osobe sportaša. A i inače poruka mladima bila bi da se uključe u bilo koje sportske aktivnosti koje će im činiti dobro u odmaku od nedostatka fizičkih aktivnosti i virtualnih sadržaja modernih tehnologija.

23. srpnja 2013., br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK

Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

Varaždin Augusta Šenoe 10 (kod gradske tržnice) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 8 - 12 h Utorak: 8 - 13 h Sri - pet: 8 - 16 h

31

Prijamna mjesta: Varaždin IANA Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 8 - 20 h subotom: 8 - 13 h

www.regionalni.com www.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-774

Mali oglasi

NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 pon - pet: 7.30 - 15 h subotom: 7.30- 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Petra Zrinskog 7 42230 Ludbreg Radno vrijeme (ljetno) od 14-19h info 091 92 99 329

Reklamacije vezane uz distribuciju novina 7Plus Regionalnog tjednika javite na mobitel 0914601501.

IVANEC Poljodom Gospodarska 2

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

ozn.62c

STANOVI

KUĆE

„NEKRETNINE DOMINUS“ – Prodaja, kupnja, najam, zakup svih vrsta nekretnina na atraktivnim lokacijama !!! www.nekretninedominus.hr, 042/321-936, 095/9140-200, 098/494-585. Ured agencije: Frana Kurelca 9, Varaždin ozn.351c

PRODAJE se kuća u M. Laginje 18 u Varaždinu ili se mijenja za kuću ili poslovni prostor na moru. Mob. 091/5147-212, tel. 042/711-811 ozn.129c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – tražimo vikend zemljište i zemljište za pčele. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir.grabar@gmail.com ozn.335c KUĆA u Varaždinu (Vidovski trg 9/1), 63.000 eura. Tel. 042/211-569, 098/852-402 ozn.2530e

KU Ć A OKOLIC A! Vikendica Kelemen, 25m2 i 700m2 vinograd – 6.900€ Lucerna nekretnine 099/4048-241, 098/1621-432 ozn.62c

KUPUJE se kuća do 180.000 €, minimalno dvorište 500 m². Paurević Nekretnine 098/9706-575, 091/5218127, www.paurevic-nekretnine. hr ozn.167c

KUPUJE se kuća, na području srednjeg Jadrana do 300.000€! Lucerna nekretnine 099/4048-241 ozn.62c

PRODAJEM useljivu katnicu u Hrašćici. Mob. 098/993-9833 ozn.363

JEDNOSOBNI: Zrinski i Frankopana 25m², I. kat, 23.000 €; Meštrovićeva 38 m², I. kat, 23.000 €; Slavenska 38 m², 26.000 €; R. Boškovića 38m², 30.000 €… Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c Z AGREBAČK A ulica, dvoipolsobni stan 69 m², novouređen, pvc stolarija, odmah useljiv, 45.000 €. Wens nekretnine, 042/200 - 055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c F. GALINCA – stanovi s etažnim grijanjem: trosobni 74 m², I. kat, pvc stolarija, 61.000 €; dvosobni 59 m², 41.000 €.

Wens nekretnine, 042/200055, 091/390-3175, 099/5911709 ozn.378c SUPER PRILIKA! Trosoban stan novogradnja 88m2 u B. Radića – samo 75.000€ Lucerna nekretnine 099/4048241 ,098/1621-432 ozn.62c NOVOGRADNJA povoljno! Dvosobni stan novogradnja 46m2 u M. Laginje (pogodno za p.prostor)! Lucerna nekretnine 099/4048-241 ozn.62c JEDNOSOBAN stan u Zagrebačkoj ulici – 25m2 – 19.500€ Lucerna nekretnine 091/7844-868 ozn.62c JEDNOSOBAN stan u Aleja K. Zvonimira, 34.50m2 – 27.500€ Lucerna nekretnine 091/7844-868, 098/1621432 ozn.62c JEDNOSOBAN stan u Meštrovićevoj, 26m2! Lucerna nekretnine 099/4048241 ,098/1621-432 ozn.62c HITNO kupujemo jednosobne stanove (Z. i Frankopana, B.Radića, Trakošćanska) Lucerna nekretnine 098/1621-432

POVOLJNO: 2-sobni: 50 m², uređen (PVC, parketi, namješten, et. grij.) i veći 1-sobni 46 m²- 32.000 €... Venek nekretnine, 042/301-234, 091/3012334 ozn.72c MEŠTROVIĆEVA 35 m² - 24.000, Trakošćanska 40 m²- 33.000 €, R. Boškovića 30 m²-28.000 €. Venek nekretnine, 042/301-234, 091/301-2334 ozn.72c PRODAJE se dvosobni stan 57 m², F. Galinca 1, sva brojila – hitno! 41.000 €. Tel. 042/641-126, 098/9066-889 ozn.368 KUPUJEM garsonjeru ili manji stan u Varaždinu do 15.000 €, čisto vlasništvo.

Agencija isključene. Mob. 098/1655377 ozn.379

APARTMANI

APARTMANI super cijene! Prodaju se prekrasni apartmani novogradnja u Pakoštanima 40m2, Lucerna nekretnine 099/4048-241 ozn.62c IZNAJMLJUJU se apartmani (za 4-5 osoba), velike terase- Karin pokraj Zadra (25-35€), mob 098/962-1694 ozn.475i LUN, Tovarnele - otok Pag, iznajmljujem vikendicu apartmanskog tipa blizu mora. Mob: 097/ 750-1966 ozn.766a VODICE, iznajmljujem sobe, upotreba kuhinje, blizu plaža, centar grada, vlastiti parking, 100 kn po osobi. Tel. 022/440-469, mob. 091/794-3004 ozn.767a POVOLJNO iznajmljujem dva apartmana u Pakoštanima. Tel. 331-248, 091/783-6197 ozn.308 PAG gradski kvart, trosobni potpuno uređen, parkiralište, terasa, 22m2, more 250m, slobodno od 20. 8. Pogodno za dvije obitelji. Mob. 091/569-1900 ozn.331 BIOGRAD sveti Petar, apartman sa pogledom na more, 30m od plaže (klima, tv/sat i parkiralište) . Mob. 091/510-3001. ozn.381

SV. FILIP i JAKOV - iznajmljujem apartmane (4-5 osoba), klima, tv, blizu plaže, povoljno. www.apartmanitusek. com, tel. 023/389-107, 098/9105-291 ozn.342 BIBINJE – Zadar, iznajmljujem apartmane od 10.08.2013., 500 m do plaže.

Mob. 098/328-977 ozn.352

ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKO zemljište u Poduzetničkoj zoni Kneginec – jug kod „LUMINI“ CENTRA, 3495 m², sva infrastruktura, asfaltni put, prodajem (razne kombinacije). Mob. 091/7269353 ozn.62 GRAĐEVINSKO zemljište površine 4660 m², Grabanice, zona mješovite gradnje. Mob. 098/680-447 ozn.164 PRODAJEM vikend gradilište u Varaždinskim Toplicama i kompletan namještaj iz kuće. Upitati: 633-089, 098/9775-203 ozn.338

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEM poslovni prostor kod VI. OŠ, opremljen za ordinaciju, ured i sl. Mob. 091/527-0193 ozn.289 IZNAJMLJUJE se Pizzeria Green Moon u Knegincu. Upitati: 095/906-

4645 ozn.357 VARAŽDIN – centar, ulični lokal 30 m² i kancelarijski prostor iza, iznajmljujem. Mob. 099/8622-737 ozn.367

NAJAM ZAGREB – iznajmljuje se stan u Vrbiku, blizina više fakulteta. Upitati 098/1338-769 ozn.275 VARAŽDIN, iznajmljujem stan studentima u novogradnji blizu centra.

Mob. 098/9623-600 ozn.282 IZNAJMLJUJEM jednosoban namješten stan u Z. i Frankopana 6, 31m2, sva brojila etažirana. Mob. 095/968-1049, tel. 042/213-455 ozn.284 IZNAJMLJUJEM namješten dvosoban stan u R. Hercega 3, Varaždin. Cijena – stanarina + režije, 70 kn dnevno.

Plaćanje unaprijed, minimum 30 dana.

Mob. 091/5144-685 ozn.299 IZNAJMLJUJE se jednosoban namješten stan u zgradi, sve režije etažne.

Mob. 095/805-1094 ozn.310 NAMJEŠTEN dvosobni stan iznajmljujemo dugoročno. Upitati na: 098/683666 ozn.350 STUDENT medicine traži sustanara u kući u Zagrebu, Knežija. Tramvaj 1 min. Mob. 091/143-4068 ozn.2528e

32

Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c

LEGALIZACIJA BESPRAVNO IZGRAĐENIH OBJEKATA

KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, stubišta, građevinska limarija, sve vrste materijala. Mob. 098/417-373 ozn.343c SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu.

Mob. 098/704-257ozn.353c

KOMPLETNA USLUGA AKODA d.o.o. Varaždin 098-222895, 042-500802

IZNAJMLJUJE se dvosobni stan u zgradi, blizina centra, niske režije. Mob. 099/788-9443, 098/9255-090 ozn.364 IZNAJMLJUJE se mali jednosobni stan, namješten. Upitati na: 092/131-7720 ozn.2532e IZNAJMLJUJE se jednosobni, namješteni stan na Banfici. Mob. 098/822-265 ozn.377

VOZILA

EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile. TE H N OMETA L&C O. Mob.098/9833-910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c KOMBI Fiat Ducato 1.9 dizel, putnički, 95 godište, registriran, u dobrom stanju. Cijena 1600€. Mob. 092/2854779 ozn.313 POSAO

TRAŽI se slobodna i ozbiljna žena srednjih godina za njegu, pomoć i život u kući. Tel. 042/701-229 ozn.292 TESARE i ARMIRAČE primamo u radni odnos za rad u Hrvatskoj i inozemstvu. Prijave na 091/3990-730 ozn.478c TRAŽIMO djelatnike ili djelatnice za rad na telefonu u Knegincu Gornjem– prodaja putem telefona. Mob. 097/7744-003 ozn.369 KONTURA d.o.o. traži više KV zidara i KV tesara. Ponude na: 091/5266679 ozn.153c CAFFE BAR LM traži djelatnicu za rad. Mob. 091/594-0297 ozn.447c USLUGE

KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i limarski radovi. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395-722, 098/744-980 ozn.1c

REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013., br. 479

ENTRY - AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin!

U ponudi krilni i klizni motori za ograde, ugradnja i servisi.

Prednost plaćanja - beskamatni krediti.Tel. 042/351511, 095/969-1251, www. entry.hr ozn.5c D.L.B. d.o.o - LEGALIZACIJA i PREDAVANJE ZAHTJEVA! Izrada arhitektonske snimke izvedenog stanja. Izgradnja montažnih i niskoenergetskih kuća. D.L.B. d.o.o., Varaždin, 095/310-1373, 042/440-152 ozn.458c

OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…

Mob.098/783-060 ozn.107c KUHINJE PO MJERI - Akcijske cijene! Popusti na sve vrste namještaja. „INTERIJERI SLATKI“ Izložbeno prodajni salon TC-Mercator, 042/200- 066 ozn.33c SERVIS RAČUNAL A – L APTOPA, hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell, lenovo, emachines, samsung. Tel. 321-702, www.pcserviser.com ozn.365c PREDALI ste zahtjev,a ne znate tko će Vam napraviti izmjeru i dostaviti projekt. Kontaktirajte Stilo-Grad d.o.o. – pouzdani partner u postupku legalizacije. Mob. 099/215-2936, info@stilograd.com ozn.473c

VODOVOD, centralno grijanje, kanalizacija, klimatizacija te ovlašteni servis plinskih trošila od 0 – 24 h. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA-MAČEK: Novo! Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije. Mob.098/9615016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227-024 ozn.48c VODOINSTALATERSKE USLUGEFirma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja,adaptacija kupaonica sa svim radovima,montaža sanitarija.

Garancija na sve radove. Mob. 095/ 8540-727 ozn.69c TLAKAVCI – iskopi terena, postava rubnika i tlakavaca, bet. kocki, kanalizacije, uređenje dvorišta i ostali građevinski radovi. Mob. 091/511-0682 ozn.81c GRAĐEVINSKA limarija, limeni

pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi.

Mob.099/500-4859 ozn.151c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.098/284-922 ozn.205c VODOINSTALATER od 00-24 sata: nove instalacije i sitni popravci, sniženje na sanitariju -25%. Više na www.aquainstal-dakovic.hr, mob.

095/906-3361ozn.231c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449583 ozn.285c NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfalta, kanalizacija, ograda, rušenje građevnih objekata, hidroizolacije, adaptacije objekata, uređenje interijera.

Tel. 042/210-461, mob. 095/821-2456, 095/8212-456 ozn.290c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www. soboslikar-fasader.com ,mob. 098/791092, 042/647-168 ozn.314c VOĐENJE knjigovodstva za pravne osobe pruža firma s dugogodišnjim iskustvom. Mob. 091/787-6649 ozn.326c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore

NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, drenaže, zemlje, ogrjevna drva bukovi okrajci od 650 KN. Mob. 099/3530-180 ozn.417c ISKOPI, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje. Mob. 091/572-3895 ozn.445c OTČ EPLJIVANJE odvoda stroj em (wc ,kuhinj e...), g aranc ija , iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389232 ozn.446c FASADER d.o.o. izvodi stiropor fasade, vunu, sanacija starih objekata i fasada i manje zidarske radove. Za manje radove dolazimo odmah. Mob.098/843-874 ozn.477c VODA - postavljamo cijevi za vodu i navodnjavanje u poljima bušenjem.

Kvalitetno, brzo i povoljno. GEO MUCKO, 091/1330-187 ozn.2022 AQUAMONT: vodovod, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob. 098/9279903, 095/908-4793 ozn.2556 NOVO! Fotografije za nove osobne iskaznice: 28 kn - 8 fotografija. Foto Mondo, Tome Blažeka 3, Varaždin, tel.

213-085 ozn.3577b FASADE, soboslikarstvo, gletanje, knauf sistemi, keramika, ostale usluge u građevinarstvu. Kvalitetno i povoljno.

Mob. 098/931-2260 ozn.7 TERMOFASADE, knauf sustavi, soboslikarstvo, polaganje keramike, laminata. Uredno i povoljno. Mob. 098/478-900 ozn.39 STANKO d.o.o.: postavljamo sve vrste parketa, laminata, linoleuma, tepiha.

Obnavljamo stare parkete, zidne panele, izrađujemo suhe glazure. Mob. 095/9170-675 ozn.29 FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob. 099/6726574 ozn.60 SANACIJA krovišta, kompletna građ. limarija, inox dimnjaci, montaža i sanacija. Mob. 099/411-4202 ozn.61 NAJBOLJE i najjeftinije indijske masaže u gradu već od 30 kn. Informacije: 091/3494-757 ozn.61 KERAMIČARSKI obrt Toplek postavlja keramiku, kvalitetno i povoljno.

Mob. 098/473-421 ozn.246 KERAMIČAR postavlja kamen, laminat, pločice, hidroizolacije, vrši adaptacije stanova. Mob. 098/637-097 ozn.253 POVOLJNO i kvalitetno radim sve zidarske radove. Mob. 098/9163-835 ozn.306 VRŠIMO malerske i ličilačke radove u dogovoru sa strankama. Mob. 099/7995401 ozn.349 ADAPTACIJE stanova, kuća i ostale završne radove sa vašim ili našim materijalom, brzo, kvalitetno uz garanciju! Radimo stiropor fasade, krpanje starih fasada + bojanje + krovišta.

Poseban popust umirovljenicima. Mob. 099/640-5549 ozn.358

PARKETI i laminati - postavljanje, brušenje, lakiranje, knauf, keramika, Tel. 042/641-126, 098/9066-889 ozn.368 ČIŠĆENJE svih staklenih površina, stubišta – zgrade, uredi, kafići, kuće i ostalo. Kvalitetno i najpovoljnije! Mob. 095/528-3486 ozn.380

ŽIVOTINJE PRODAJU se svinje za klanje 130150kg uz mogućnost klanja. Mob. 091/572-8811 ozn.312 PRODAJU se odojci više komada težine 20-25kg. Upitati: 099/8231-858 ili 098/952-1943 ozn.332 PRODAJU se zagorski purani starosti 1-3 tjedna i cirkular. Tel. 042/606-002, mob. 095/876-4307. ozn.52/1/1 PRODAJU se odojci, jedna mlada krmača za klanje. Upitati: 042/683719 ozn.333 NJEMAČKI ovčari, štenci od odličnih roditelja, cijepljeni i očišćeni od parazita, roditelji prisutni, te odrasli njemački ovčari. Mob. 095/829-4353 ozn.355 PRODAJEM vijetnamske praščiće stare 2 mj., vrlo povoljno. Upitati 098/268336 ozn.374

OSTALO

FOTOGRAFIJE za nove dokumente (osobna, vozačka).

28kn za 8 fotografija. Foto Mondo, Varaždin, T. Blažeka 3, tel. 213-085 ozn.284c

OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva, hrast, rezano i kalano, paleta, rinfuza i metrica, besplatna dostava. Grafoinvest d.o.o., mob.098/226-301 ozn.347c BALDIAK d.o.o., armaturne mreže, željezo, savijanje vilica svih profila, gotovi koševi – stupovi, serklaži. Prijevoz osiguran. Mob. 098/489-021 ozn.360c DRVA za ogrjev, bukva – grab – agacija, hrast cjepanice. Mob. 095/5130-008 ozn.239 ODGOVORNA peteročlana obitelj sa stalnim i redovitim primanjima traži u najam kuću sa dvorištem na duže vrijeme u Varaždinu ili bližoj okolici.

Ponude iza 15 sati na 091/1505-514 ozn.276 PRODAJEM francuski ležaj 160x200 i sportski bicikl. Trg Slobode 12, Sračinec, tel.711-920 ozn.286 PRODAJEM rabljena ulazna vrata, masivna, dimenzije 120x190, cijena po

LEGALIZACIJA, izrada kompletne dokumentacije, najpovoljnija usluga. GT-EXOR d.o.o.

098/173-69 41 ili 091 /444 08 49

23. srpnja 2013., br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK dogovoru. Mob. 091/1487-973 ozn.287

PEĆ za centralno grijanje na kruta goriva sa kotlom za toplu vodu. Tel. 330-034 ozn.293 PRODAJE se vino noja 6 kn/l. Mob. 098/ 914- 0442. ozn.6/3/1 PRODAJEM vino, graševina i rajnski rizling. Mob. 098/672-329 ozn.2/4/1 OTKUPLJUJEM vojne i vatrogasne ordene, medalje i odlikovanja, sitni kovani i papirnati novac. Mob. 098/377-063 ozn.324 PRODAJEM pojačalo sa 6 izvoda i svim priključcima, harmoniku Simfonija 80 basova. Glazbala su dobro očuvana. Cijena po dogovoru. Mob. 091/958-5895 ozn.327 OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere. Ne bacajte jer mi to plaćamo! Tel. 042/505-024, 099/8233-156 ozn.352c DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/9008646, 095/8212-456 ozn.290c DEBELA industrijska drva bukova već od 450 kn do 750 s dostavom.

Mob. 098/914-8430, ozn.2529e KNJIGE za 5. razred osnovne škole (II. OŠ) prodajem. Mob. 091/2514128 ozn.2531e KREDITI

RJEŠITE se ovrha i CL, najpovoljniji gotovinski krediti na 12 godina, umirovljenički krediti, pozajmice, svi modeli kredita na jednom mjestu! Arges d.o.o. info: 042/210 - 008, 099/2445915 ozn.286c

NAJBRŽE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Diners, Master, Maestro, RBA) 12 do 60 rata. ISPLATA ODMAH! Mob. 098/987–0078 ozn.768a RJEŠAVAMO Vašu financijsku situaciju zahvaljujući direktnom posredništvu u bankama! bankovni krediti čak do 70% primanja! Bankovni krediti na trajni nalog i opću uplatnicu! Bankovni krediti za umirovljenike već od 1000 kuna! Kontakt : 098/1827822, kontakt email : credit. solicitor@gmail.com, http:// www.binarnet.hr/kreditniposrednik ozn.433c NOVI krediti uz manje kamate! Hipotekarni na 25 g. Posebni modeli za Ytres, ComProm, Intinovu i Boxmark.

Umirovljenici na 12 g. Pozajmice odmah. Bez HROK-a. Željka Matušin, inf: 098/591533, 098/903-8995 ozn.138c KREDITI – zatvaranje svih zaduženja već od 3 mj. stalnog zaposlenja. Kreditni ured, imatelj odobrenja Min. financija. Mob. 099/868-1181, 042/631-361 ozn.480c

BR ZO i pouzdano pomažemo realizaciju svih vrsta kredita, obustava i ovrha!

Damir 098/242-777, Robert 098/702-705, Ana 091/9302606 ozn.448c

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, tehničke robe, starina u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088840 ozn.233c NOVI još povoljniji uvjeti kreditiranja, zatvaranje blokada, na ostatak primanja do 12 g. Umirovljenički krediti do 75 g. Mob. 091/303-8054 ozn.176c FENOMENALNA akcija kredita!

Rješavamo vaše financijske probleme brzo i diskretno, bez lažnih obećanja.

Dugogodišnje iskustvo. Gđa. Ivana, 095/399-2761 ozn.176c JEDNOSTAVNI krediti! Otplata općim uplatnicama! Bez ovjere! Nema provjere HROK i CL! Zaposleni na određeno i stalno! Umirovljenici! Mob. 098/446600 ozn.297c LJETNA akcija brzih kredita do 75% primanja. Aton usluge d.o.o. Mob. 098/538-268, 091/7244-739 ozn.422c NOVO – beskamatne pozajmice – opće uplatnice. Akcija - male mirovine.

Posebno zaposleni određeno, Ytres…

Zatvaranje ovrha, CL… Mob. 099/8371958 ozn.430c OTKUP postojećih kredita i zaduženja uz najpovoljnije kredite banaka. Fiksna k.s. do 12 g. Nove još povoljnije ljetne linije bez depozita i jamaca. Gotovina isti dan. obratite se s povjerenjem! Info: 097/772-4259 ozn.356 TR-AG Varaždin, novac-roba-novac, sve u 5 minuta. K. Filića 39a, 042/321701 ozn.3587b KREDITI, pozajmice, kartice! Zaposleni na određeno i stalno! Umirovljenici!

Nema provjere HROK i CL! Mob. 098/181-6961, 091/9277-209 ozn.297c GOTOVINA odmah! Krediti za zaposlene na određeno. Umirovljenici do 80 god. Mob. 099/1994-328 ozn.220 AKCIJA!!! Pomažemo vam uspješno i brzo u realizaciji kredita do 30.000 €.

Izuzetne pogodnosti – Boxmark i umirovljenici. Mob. 099/488-5559 ozn.326 KREDITI svih vrsta na ostatak primanja do 12 god., pozajmice odmah. Bez HROKa, mob. 091/302-9234 ozn.479c

POSEBNA PONUDA! Nove kreditne linije,

najpovoljniji reprogrami postojećih kredita, rješavamo blokade i crne liste

Ana :

098/916-2109

AKCIJA kredita za umirovljenike do 78 g. na ostatak prim. do 7.000€, za zaposl. do 30.000 €/12 god. Pozajmice do 50.000kn odmah. Ino mirovine 7.000€, zatvaranje blokada, cl i ovrha, krediti do 10.000€ bez uvida u hrok.

091/342-2075, 097/797-5934 ozn.366 JEDNOSTAVNE pozajmice i krediti! Otplata općim uplatnicama!

Bez ovjere i provjere HROK-a i CL! Zaposleni na određeno i stalno!

Umirovljenici! Mob. 091/916-9885 ozn.297c POSEBNI uvjeti – zaposleni, zatvaramo ovrhe, C/L. Pozajmice odmah! Umirovljenici do 80 g. Mob. 099/4070-651, 099/4070-626 ozn.361 NOVO – umirovljenici do 78 g., na 10 g. sve vrste kredita – zatvaranje C/L i ovrha. Pozajmice – odmah!

Mob. 097/772-3592 ozn.470c UMIROVLJENICI do 80 g. starosti, realizacija do 2 dana, inoz. mirovine do 7.000 €, zatvaranje blokada, ovrha, na ostatak primanja do 30.000 €, pozajmice – odmah, obrti, d.o.o. ispod 10 zaposl. Mob. 099/865-3200 ozn.366 NOVE linije kredita! Za zaposlene do 30.000 € i na određeno, na ostatak plaće. Umirovljenici do 100.000 kn do 78 g. Inozemne do 7.000 €. Pozajmice/24 h. Zatvaramo CL, blokade, ovrhe. Isplata u bankama. Mob. 097/6109-793, 097/6106-717 ozn.366 KREDITI i pozajmice za umirovljenike i zaposlene, obustave na plaću i mirovinu. Mob. 099/6694124 ozn.371 OTPIS ovrha, blokada i kamata austrijskih gotovinskih te hipotekarnih kredita! Zatvaranje dugovanja! Mob. 091/916-9885 ozn.297c SVE vrste bankovnih kredita bez jamaca. Podižemo kreditnu sposobnost. Kamata od 5,5 % do 30 god.

Mob. 091/507-6660 ozn.376 TREBATE kredit? Mi Vam nećemo ništa obećati, ali ćemo učiniti sve da riješimo vaše financijske probleme.

Mob: 099/636-4886 ozn.769a

POZNANSTVA

Mali oglasi

33

ZAHVALA povodom smrti naše drage i nezaboravne supruge, majke, svekrve, bake, prabake i sestre

ANE KEREŽIJA preminule 14. 7. 2013. god. u 86. godini života nakon duge bolesti.

Najtoplije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima i svim ljudima koji su bili uz nas u najtežim trenucima.

Hvala svima na izrazima sućuti, cvijeću, svijećama i posljednjem ispraćaju. Posebno zahvaljujemo gospođi Željki Ljubić te medicinskim sestrama Doma „Vivo Vita“ iz Trnovca koje su našoj Ani svojom stručnošću i ljubaznošću olakšale boli i patnje tijekom bolesti. Hvala Udruzi poginulih branitelja Varaždin te velečasnome Miji Horvatu na molitvi i dirljivim riječima utjehe.

Počivala u miru Božjem.

Ožalošćeni: suprug Zlatko, sin Vladimir, snaha Božica, unuci Jasmina, Tihomir, Dejan i Mario s obiteljima, sestra Katica s obitelji, praunuk Nino *****

POSLJEDNJI POZDRAV Ostat ćeš zauvijek u mom srcu i mislima.

Suprug Zlatko *****

POSLJEDNJI POZDRAV Otišla si tiho kao što si i živjela, prožeta patnjom i boli izgubivši troje djece.

U mislima ostat ćeš naš putokaz kako prebroditi životne boli, a ostati i dalje na nogama.

Tvoji: sin Vladimir i snaha Božica, unuci Tihomir i Jasmina s obitelji *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj

BAKI Kad budeš gledao zvijezde, noću, pošto ću stanovati na jednoj od njih, to će za Tebe biti kao da se sve zvijezde smiju…

Unuci Jasmina i Tihomir s obiteljima *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj sestri

ANI Počivala u miru Božjem Ti i Tvoji sinovi i kćerka.

Od sestre Katice, nećaka Branka i Mladena s obiteljima

ASTROLINIJA NERA sa dugogodišnjim iskustvom na novom broju 064/630-639! Astrologija, tarot, rune, Feng Shui, savjeti, gledanje u kristalnu kuglu. Skidanje uroka, nagaza, crne magije. Najave za prijem kod vidovnjakinje na: 042/203-985 ozn.2009

VATRENA XXL DAMA! Od 0-24 za erotske fantazije putem telefona, a možda i...nikad se ne zna! 064/400909 (tel/mob: 2,33kn/3,58kn/min) ozn.166c DEČKO 40 g. samac, traži žensku osobu za ozbiljnu vezu. Sms 099/784-1984 ozn.301

Temeljem odluke Skupštine vjerovnika od 06.09.2012. godine stečajna upraviteljica Zakmardy d.o.o. u stečaju objavljuje sljedeći

OGLAS radi prodaje pokretnina prema načelu „viđeno-kupljeno“- alati, naprave za građevinu - repromaterijal za građevinu, elektrotehniku - rezervni dijelovi - sitni inventar, sanitarije - ostali potrošni materijal za područje građevine i elektrotehnike - vozilo Ford Connect LWB 1.8 TDCI Van Pokretnine će se prodati zainteresiranom kupcu po početnoj cijeni utvrđenoj od strane stalnog sudskog vještaka, a sve prema načelu „viđeno-kupljeno“, što isključuje sve naknadne prigovore kupaca. Pokretnine će se prodavat po cijeni utvrđenoj od strane stalnog sudskog vještaka umanjenoj za 20% vrijednosti.

Za sve informacije o prodaji javiti se stečajnoj upraviteljici na tel.

042/302-243.

34

zahvale i sjećanja SJEĆANJE

MILAN POSAVEC – RADE 20. 7. 2012. – 20. 7. 2013.

Postoji nešto što umrijeti ne može, a to su ljubav, poštovanje i sjećanje na Tebe.

Supruga s djecom

REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013., br. 479

povodom smrti dragog

preminulog 6. 7. 2013.

Godine prolaze, a tuga i sjećanja zauvijek ostaju.

Supruga, roditelji, kćeri i ostala rodbina

ĐURU LIBERA

PUNČEC

u 47. g. života.

19. 7. 2008. – 19. 7. 2013.

SJEĆANJE

na naše voljene

NENADA NOVAKA

Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas u najtežim trenucima. Zahvaljujemo medicinskom osoblju Kardiologije na uloženom trudu. Posebno hvala vlč.

Karlu na riječima utjehe te posljednjem ispraćaju dragog nam pokojnika. Zahvaljujemo pogrebnom društvu Plantak te počasnoj vojsci na dostojnom i časnom ispraćaju.

na voljenog

TUŽNO SJEĆANJE

ZAHVALA

MIRKA

i S ljubavlju, ponosom i tugom čuvamo uspomenu na vas.

Sin i kći s obiteljima

Počivao u miru Božjem.

SJEĆANJE na voljenu mamu i baku

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

VALENTIN VRČEK 21. 7. 2007. – 21. 7. 2013.

Vrijeme prolazi, uspomene i sjećanja ostaju.

Tvoja obitelj

DRAGICU HRANIĆ SJEĆANJE

21. 7. 2012. – 21. 7. 2013.

IVAN VITEZ

U srcu i mislima zauvijek si s nama.

16. 7. 2006. – 16. 7. 2013.

Mladen i Sonja s obitelji

Sjećanje na Tebe ne blijedi.

SJEĆANJE

Tvoja supruga Matilda, sin Zvonko, snaha Draženka i unuk Marko

MATILDA BOBIĆ 28. 7. 2009. – 28. 7. 2013.

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE na

KATICU HUDOLETNJAK 25. 7. 2010. – 25. 7. 2013.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

TAMARI SLUKIĆ

Kći Marija i obitelj Bobić

Počivaj u miru.

Tvoja obitelj

ZAHVALA

U mislima i molitvama uvijek si s nama.

Suprug Josip i sin Branko s obitelji

SJEĆANJE

KATICA HUDOLETNJAK 25. VII. 2010. – 25. VII. 2013.

Tvoj dragi lik, Tvoja ljubav i dobrota živjet će u nama do kraja života.

povodom smrti našeg dragog supruga, brata, oca, tasta i djeda

BLAŽA ŠIMUNIĆA preminulog 17. 7. 2013. u 77. godini života nakon kratke i teške bolesti.

IVKE CRNČEC

VALENT MINĐEK

preminule u 90. godini života.

27. 7. 2003. – 27. 7. 2013.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

TUŽNO SJEĆANJE

Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, susjedima, prijateljima i znancima koji su ispratili pokojnicu na vječno počivalište.

Posebno hvala kapelanu Igoru te Domu za starije i nemoćne osobe Svete Rozalije na utješnim riječima oproštaja drage nam pokojnice.

na

Obitelj Crnčec

Tvoji najmiliji

LJUBICU VRUČINU 22. 7. 2011. – 22. 7. 2013.

Ne brišu Te godine, niti skriva tama, zvijezda si koja nas prati, sja i živi s nama.

TUŽNO SJEĆANJE na našeg sina i brata

DAVORINA LJUBOJU 20. VII. 1983. – 20. VII. 2013.

Tvoji najmiliji

S ljubavlju i tugom mislimo na Tebe. Živjet ćeš dok i mi živimo.

Veliko hvala rođacima, susjedima i svim dragim prijateljima koji su ispratili našeg dragog pokojnika na vječni počinak. Veliko hvala vlč. Jadranku na molitvi i pruženim riječima utjehe.

Praznina koju osjećamo bez Tebe trajat će dok živimo.

SJEĆANJE

Počivao u miru Božjem!

MARIJAN VRBANEC

Tugujuća obitelj

povodom smrti

SJEĆANJE

Kći Milica, zet i unuci Dario i Jasminka s obiteljima

ZAHVALA

Tugujući: mama Ružica i brat Marinko

1999. – 2013.

SJEĆANJE

*****

POSLJEDNJI POZDRAV Otiš’o je otac moj polako, Otiš’o je stazom što vijuga, Otiš’o je s mirisima jutra, Da l’ je znao da se vratit’ neće?

Ožalošćeni: supruga Terezija, brat Josip, kćeri Božena i Ivanka s obiteljima

JOSIP ŠARTAJ

Tvoja obitelj

24. 7. 2009. – 24. 7. 2013.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

na dragu mamu, baku i prabaku

JALŽU HREN

SJEĆANJE

28. VII. 2004. – 28. VII. 2013.

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

IVAN KAPEŠ 20. 7. 2009. – 20. 7. 2013.

ALOJZ MAGIĆ 20. 7. 2009. – 20. 7. 2013.

SJEĆANJE

Vrijeme što prolazi ne donosi zaborav, već ostavlja sjećanje na Te.

na

Supruga Štefica, sinovi, snahe, unuci i praunuci

ANU

Tvoja obitelj

IVANKU HIRŽIN

SJEĆANJE

26. 7. 2012. – 26. 7. 2013.

S molitvom i tugom u srcu.

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

MAKŠAN

na dragog

BRANIMIRA MIKULIĆA

SJEĆANJE

27. 7. 2011. – 27. 7. 2013. Život bez Tebe tužan je, naš dom bez Tebe prazan je, a ljubav prema Tebi vječna je.

Uvijek si u našim mislima i molitvama.

IVANKA HIRŽIN

MARIJA

STJEPAN

26. 7. 2012. – 26. 7. 2013.

24. 7. 2010. – 24. 7. 2013.

24. 3. 2012. – 24. 7. 2013.

Tvoji najmiliji

S ljubavlju i poštovanjem.

Po dobroti vas pamtimo, u srcu vas čuvamo.

Seka, Željko, Gabi

Kćeri Nadica i Božica i unuci s obiteljima

zahvale i sjećanja

23. srpnja 2013., br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK

35

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ZAHVALA

na našeg dragog

na supruga, oca i djeda

povodom smrti naše drage majke, bake, svekrve i sestre

MILANA BUNDALA 24. 7. 2011. – 24. 7. 2013.

S poštovanjem i ljubavlju, Tvoja obitelj

TUŽNO SJEĆANJE

IGNACA HORVATA 27. 7. 1999. – 27. 7. 2013.

S ljubavlju i tugom, zahvalnošću i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga, djeca i unuci

na našeg

BRANKECA MESEKA 26. 4. 2013. – 26. 7. 2013.

Tri mjeseca kako nisi s nama, al’ jedna najljepša zvijezda noću nam svijetli, mi znamo da si to Ti! Čuvali Te anđeli.

Tvoji: „Mala“- Nadica i Veljo

povodom smrti voljenog

Ožalošćeni: sin Vladimir, snaha Nadica, unuci Sandra, Tomislav i Mateja i sestra Bernarda

VLADIMIRA BAIĆA 2. 6. 1946. – 18. 7. 2013.

*****

preminulog nakon kratkotrajne i teške bolesti.

POSLJEDNJI POZDRAV

Počivao u miru Božjem. Čuvali Te anđeli dok spavaš mirnim snom.

VIKTORA HAJDINJAKA

Ožalošćeni: supruga Katarina, sin Damir, kći Anita, snaha Sonja, zet Rajko, unuke Lucija i Anja, unuci Luka i Petar

Veliko hvala svim dragim rođacima, prijateljima i susjedima na riječima utjehe u teškim trenucima, koji su bili uz nas i ispratili našeg dragog dedeka na vječni počinak. Hvala kolegama i prijateljima iz Vaba banke i Gastrocoma.

Uvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

Tvoji: supruga, kći, sinovi, unuke, praunuk, zet i ostala tugujuća rodbina

na dragog

ANTUNA BREGOVIĆA 20. 7. 1988. – 20. 7. 2013.

Ni godine koje su prošle, ni život koji teče, ljubav i sjećanje na Tebe izbrisati nikad neće.

Tvoji najmiliji

Tvoja supruga i djeca s obitelji

preminule u 85. godini života.

STJEPANA KOCIJANA preminulog 12. 7. 2013. u 69. godini života.

Ožalošćeni: supruga Štefica, posinak Rade i snaha Štefica

ANDRIJA BOŽIĆ

ZADNJE ZBOGOM

Nećakinja Katica s obitelji

Nećakinja Irena, Dražen, Mario, Ivica, Marinko

POSLJEDNJI POZDRAV dragom kumu

MIHALJU SVRŽNJAKU Obitelj Vincek i Galić

voljenoj

LJUBICI CIKAČ preminuloj 20. 7. 2013. u 83. g. života.

Počivala u miru Božjem!

ZAHVALA povodom smrti mame, bake, prabake i svekrve preminule 16. 7. 2013. u 86. g. života.

IGNAC

STJEPAN

1933. – 7./2010.

1928.-10./2011.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, znancima i susjedima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju drage nam pokojnice. Posebno veliko hvala ravnateljici i radnim kolegicama Doma za starije i nemoćne osobe Varaždin na riječima utjehe i cvijeću. Veliko hvala fra Branku Lipši na molitvi, kršćanskoj sućuti i dostojanstvenom ispraćaju. *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj

MAMI, PUNICI, SVEKRVI, BAKI i PRABAKI Tvoja duša s anđelima spava, sve dok nas ima, živjet ćeš s nama.

*****

mojoj dragoj i voljenoj

preminule 13. 7. 2013. u 81. godini života.

Sjećanje na sretne dane koje smo zajedno proveli, dio je našeg života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima te DVD-u Bartolovec na pomoći u najtežim trenucima i izrazima sućuti. Zahvaljujemo i velečasnom Petru Golubu na lijepom ispraćaju na vječni počinak.

Obitelj Kolenko

Tugujući sin i kćeri s obiteljima

KOLENKO

BERNARDE IVASIĆ preminule u 71. godini života.

POSLJEDNJI POZDRAV

MIRKICE ŽGANEC

KATARINA

ZAHVALA povodom iznenadne smrti naše drage mame, punice, svekrve, bake, prabake i životne družice

Ožalošćeni: sin Zvonimir, snaha Nevenka, unuci Mario i Kristijan s obitelji

povodom smrti drage mame, bake i prabake

1927. – 8./2006.

Sin Stjepan, kćeri Milka i Nada s obiteljima

Ožalošćeni: sin Josip i kći Biserka s obiteljima

ZAHVALA

na naše drage

MARIJI MELNJAK

Najtoplije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svim ljudima na iskrenoj sućuti i posljednjem ispraćaju pokojnice na vječni počinak. Posebno hvala obitelji Grilek.

Ožalošćeni: sin Željko, snaha Margareta, unuka Martina s Ivanom, unuk Karlo sa Sandrom i ostala tugujuća rodbina

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

Tugujuća obitelj

ŠTEFANIJE ŠTEFANEC POSLJEDNJI POZDRAV

*****

tečeku

16. 6. 1983. – 16. 6. 2013.

Ni godine ove koje su prošle, niti vrijeme koje teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, susjedima, posebno Antoniji Prešnjak, DVD-u Gojanec, poduzeću Branka d. o. o., koji su nam izrazili sućut te nam uz cvijeće i svijeće pomogli da dostojanstveno ispratimo dragu pokojnicu na vječni počinak. Veliko hvala pateru Josipu Vizjaku na molitvama i riječima utjehe.

Uvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

Čuvat ćemo Te u sjećanju.

SJEĆANJE

ZAHVALA

MARIJE MELNJAK

23. VII. 2011. – 23. VII. 2013.

Dok se priča da vrijeme sve rane liječi, da nam fališ malo je reći…

Tvoji: Sandra, Tomislav i Mateja

ZAHVALA

Hvala Ti!

Dr. MIRKO BOSAK

BAKI Čuvali Te anđeli dok spavaš mirnim snom.

povodom smrti našeg dragog supruga, brata, strica i ujaka

STJEPANU KOCIJANU – TEŠU

SJEĆANJE

dragoj

povodom smrti naše drage majke, bake i prabake

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima na upućenim nam izrazima sućuti, položenom cvijeću te prisustvu na posljednjem ispraćaju dragog nam pokojnika.

SJEĆANJE

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima te djelatnicima Varteksa na upućenim riječima utjehe, izrazima sućuti, položenim vijencima i svijećama. Veliko hvala vlč. Tomislavu Dodleku na molitvi, kršćanskoj sućuti i riječima utjehe.

Počivala u miru Božjem.

povodom smrti našeg voljenog supruga, oca, djeda preminulog 16. srpnja 2013. u 82. godini života.

preminule 15. 7. 2013. u 80. godini života.

ZAHVALA

Ovim putem zahvaljujemo medicinskom osoblju Neurološkog odjela Varaždinske bolnice, rodbini, prijateljima te susjedima koji su bili uz nas u najtežim trenucima.

ZAHVALA

GABRIJELE NOVAK

NADI Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, al’ Ti ćeš, Nado, uvijek biti u srcu mom.

Tvoj Ivan

SJEĆANJE

STJEPAN MAJCEN 23. 7. 2009. – 23. 7. 2013.

Sjećanje na Tebe dio je naših života.

Supruga Francika, kćeri Radmila i Andreja s obitelji

36

zahvale i sjećanja TUŽNO SJEĆANJE na dragog supruga, oca i djeda

MARIJANA MURIĆA 15.7.2007. - 15.7.2013.

Živiš s nama u svakom djeliću vremena i prostora, u našim mislima i srcima, a opet nam beskrajno nedostaješ.

Tvoji najmiliji: supruga Tonka, sinovi Kristijan i Matko, kćer Morana, snahe Ana-Marija i Bojana, zet Kristijan, unuci Lara, Marta, Luka, Borna, Mila i Martin

REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013., br. 479

SJEĆANJE

ZAHVALA

ŽELJKO HRŽENJAK

povodom smrti naše drage mame, bake, prabake, svekrve i punice

14. 7. 2010. – 14. 7. 2013. Život nestaje u trenu, bol i tuga ostaju vječno.

Mama Olga, braća Vlasta i Ivica s obitelji i supruga Mirjana s djecom

SJEĆANJE

EVA CRLENI 20. 7. 2012. – 20. 7. 2013.

ZAHVALA

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Sin Antun, snaha Božica i djeca

povodom smrti našeg dragog supruga, oca i djeda, gospodina

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog supruga, oca i djeda

preminulog 8. 7. 2013. u 78. godini života.

ANDRIJU MATIJEVIĆA

Supruga Bernarda, sinovi Tihomir i Tomislav, snahe Gordana i Danijela, unuci Tihana i Mislav

SJEĆANJE

Od srca hvala rodbini, kumovima i prijateljima koji su bili uz nas u tim trenucima tuge i žalosti i koji su je ispratili na vječno počivalište. Hvala velečasnom Tomislavu Dodleku na molitvi i riječima kršćanske sućuti.

Ožalošćeni: sin Gabrijel, kćeri Ivanka, Štefica i Jelena, snaha Nada, zetovi Mirko i Josip te unuci i praunuci *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj našoj

JOSIPA VUSIĆA

U nemogućnosti da svima pojedinačno zahvalimo, a iskreno dirnuti suosjećanjem i pažnjom u trenucima naše velike tuge, najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijateljima i svim dragim ljudima na toplim riječima utjehe te svima koji su svojom nazočnošću uveličali posljednji ispraćaj našeg dragog Josipa. Od srca hvala fra Mirku Kemivešu i vlč. Izidoru Fereku na kršćanskoj sućuti, molitvama i ispraćaju na vječni počinak.

MARIJE CANJUGA preminule 9. srpnja 2013. god. blago u Gospodinu u 94. god. života.

MARICI

Teško je i bolno Tvome grobu poći, a još bolnije bez Tebe kući doći.

Hvala Ti za svu ljubav i dobrotu koju si nam nesebično davala.

Zauvijek ćeš biti s nama u našim mislima i srcima.

Tvoja obitelj

Tvoji: Gabrek, Nada, Marina, Jurica, Danijel, Klara i Lovro

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

SLAVICA KUHAR

*****

dragoj mami, baki, prabaki i punici

18. 7. 2012. – 18. 7. 2013.

Hvala Ti za sve.

Uvijek ćeš biti s nama u našim srcima i mislima.

Kći Ivanka, zet Mirko i unuci Draženka i Mario s obiteljima

Tvoja obitelj

*****

Tebe više nema, ali Tvoj dragi lik će uvijek biti s nama u mislima i molitvi.

POSLJEDNJI POZDRAV

PETAR HORVATIĆ 16. 7. 2006. – 16. 7. 2013.

ZAHVALA

dragoj mami, baki i prabaki

Čuvamo uspomenu na Tebe.

Dirnuti iskrenom sućuti koju smo primili povodom smrti naše supruge i majke

Otišla si polako i zauvijek, ali ćeš zauvijek ostati u našim srcima i molitvi.

Tvoja obitelj

KATARINE NAVOJ rođ. NOVAK SJEĆANJE

RUDOLF NEMEC 15. 7. 2010. – 15. 7. 2013.

U mislima s Tobom.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

BOŽIDAR TERGLAV 14. 7. 2003. – 14. 7. 2013.

koja je blago u Gospodinu preminula 8. 7. 2013. u 78. g. života, nakon duge i teške bolesti, zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te na dostojanstvenom ispraćaju naše drage pokojnice na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo dr. Dunji Chamae i sestri Verici iz Ambulante Vidovec te medicinskom osoblju Specijalne bolnice za kronične bolesti na svestranoj brizi i njezi. Zahvaljujemo kapelanu Nevenu Blažonu na molitvi, kršćanskoj sućuti i riječima utjehe.

Kći Štefica i unuci Tatjana i Željko s obiteljima *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami, baki, prabaki i punici Sada smo tužni, ali ne neutješni jer znamo da ćemo opet biti zajedno.

Kći Jelena, zet Josip i unuci Miro, Sanja i Zvjezdana s obiteljima

Ožalošćeni: suprug Josip i sinovi Franjo i Stanko

SJEĆANJE

Uvijek ćeš ostati u našim srcima, mislima i molitvama.

SJEĆANJE

Tvoja obitelj

na supruga, oca, svekra, tasta, djeda

JOSIPA MALOIĆA

na dragog i voljenog supruga, oca, djeda i tasta

IVANA CINGESARA

11. 07. 2012. – 11. 07. 2013.

14. 7. 2011. – 14. 7. 2013.

na voljenu majku

Uvijek ćemo čuvati uspomenu na Tebe.

FRANCISKU BETI

Tvoja obitelj

† 6. 7. 2012.

Prošla je godina otkad Te nema, ali sjećanje na Tvoj dragi lik vječno će živjeti u našim srcima.

Vrijeme prolazi, ali bol ne briše, sjećanje na Tebe ostat će vječno.

U tišini vječnog mira neka Te čuvaju anđeli i dragi Bog.

TUŽNO SJEĆANJE

Supruga Marija, kćeri Melanija i Ivana s obiteljima

Kći Melita s obitelji

VJEKOSLAVA PEČEKA

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE na dragog

STANISLAVA LEVANIĆA 18. 7. 2002. – 18. 7. 2013.

Uvijek u našim srcima i mislima.

Tvoji: supruga Ljubica s obitelji

SJEĆANJE

DRAGUTIN ŽUPANIĆ 1988. – 2013.

Godinama nema Te više, moja duša još Te zove tiho, tiše…

Nada i Sanja s obitelji

na 16. VII. 2012. – 16. VII. 2013.

SJEĆANJE

Puno je suza iz oka palo otkada je Tvoje srce stalo.

PETAR VITEZ

Supruga i kći s obitelji

IN MEMORIAM

Tvoji najmiliji

VIŠNJA ŽERJAVIĆ

SJEĆANJE

21. 7. 2012. – 21. 7. 2013.

na voljenu mamu

Obitelj Žerjavić

20. 7. 2009. – 20. 7. 2013.

NEVENKU NOVKO Uvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

SJEĆANJE

MLADEN SLIVAR 20. 7. 2011. – 20. 7. 2013.

U prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika zbog tehničke greške nisu objavljena sva sjećanja i zahvale, koja objavljujemo u ovom broju. Ispričavamo se obiteljima i pojedincima, kao i čitateljima. Regionalni tjednik

15. 7. 1997. – 15. 7. 2013.

Nakon petnaest godina ostaju nam samo spomeni.

Prošle su dvije godine otkad Te nema, ali tuga u našim srcima sve je veća i veća.

Supruga Vera, sin Roman i kći Monika s obiteljima

Tvoji najmiliji: sin Saša, kći Nataša, snaha Jasmina i unuci Karlo i Leonardo

SJEĆANJE

DRAGUTIN HRUPEK 15. 7. 2012. – 15. 7. 2013.

U mislima čuvamo uspomenu na Tebe.

Obitelj Hrupek

zahvale i sjećanja

23. srpnja 2013., br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK

37

SJEĆANJE

SJEĆANJE

SJEĆANJE

IVAN JAGAČIĆ

na

na supruga, oca, tasta, svekra i djeda

25. 7. 2011. – 25. 7. 2013. „Naša bol i suze ne mogu Te vratiti, ali naša ljubav i molitve uvijek će Te pratiti.“

DANIJELA COPAKA

SLAVKA GRĐANA

23. 7. 2010. – 23. 7. 2013.

23. 7. 2004. – 23. 7. 2013.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

S ljubavlju, poštovanjem i zahvalnošću.

Tvoja obitelj

Mama Štefanija i sestra Danijela

Obitelj

SJEĆANJE

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

MAGDALENA JAKOPIC 23. VII. 2011. – 23. VII. 2013. Čuvamo Te u svojim srcima i molitvama.

Tvoji najmiliji

na

DANIJELA COPAKA 23. 7. 2010. – 23. 7. 2013.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Tvoji: supruga Lucija, snaha Branka i sin Mladen

Obitelj Pahić

SJEĆANJE

SJEĆANJE na voljenog sina

STJEPANA SKUPNJAKA 23. VII. 2006. – 23. VII. 2013.

Bol se ne briše, pale se svijeće, teško je živjeti bez Tebe.

To samo znaju oni koji Te najviše vole.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Mama, tata i sestra Zvjezdana

ZAHVALA

ZAHVALA

MARIJA MIKO

povodom smrti drage majke

22. 7. 2010. – 22. 7. 2013.

KATARINE GAZDEK

Godine prolaze, tuga i sjećanje ostaje.

preminule 10. 7. 2013.

Tvoji roditelji

u 82. godini života. Želimo iskreno izraziti zahvalu rođacima, prijateljima i susjedima.

Tvoj sin Stanko i Ljubica

JOSIPE BUBNJAR koja je iznenada preminula 13. 7. 2013. u 83. g. života.

povodom iznenadne smrti

*****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj mami, baki i prabaki

JOSIPI BUBNJAR Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

1928. - 2013.

na voljenu mamu i suprugu

Dana 15. 7. ispratili smo na posljednje počivalište moju dragu majku, skromnu i vrijednu ženu koja mi je kao obična radnica Varteksa omogućila 60-ih godina prošlog stoljeća da tijekom studiranja usavršim strane jezike i upoznam Pariz, London, Rim i mnoge druge gradove Europe kada si je to moglo priuštiti malo studenata.

Zahvaljujem rodbini i svim njenim prijateljima koji su je poznavali, mojim prijateljicama i kolegicama, gđi Željki Ljubić iz doma VIVO VITA iz Trnovca gdje je moja majka ugodno proživjela posljednje godine svoga života te zaposlenicima škole stranih jezika KEZELE,svima koji su joj odar okitili cvijećem i ispratili je na njeno počivalište.

Zahvalna Ana Kezele, prof.

IVAN HUDLER SJEĆANJE

Uvijek ćemo čuvati uspomenu na Tebe.

MIJO ŠOKMAN 26. 7. 2005. – 26. 7. 2013.

Uvijek si u našim mislima i srcima.

SJEĆANJE na voljenog supruga, oca, svekra i djeda

Supruga Božica i djeca Zoran, Patrik i Anita

PAVLA JAGAČIĆA

BOLNO SJEĆANJE

24. 7. 2009. – 24. 7. 2013.

S ljubavlju i poštovanjem mislimo na Tebe.

ZLATKA VRČEKA

Tvoji: supruga i sin s obitelji

23. 7. 1981. – 23. 7. 2013.

SJEĆANJE

Dragi sine!

Bio si mi sve na svijetu, a sada je ostala samo bol i vječna tuga.

ZLATKO SEVER

na

Voli Te i Boga moli Tvoja mama Dragica

Tvoja obitelj

SJEĆANJE na

STJEPANA ŠKVORCA 25. 7. 2000. – 25. 7. 2013.

SJEĆANJE

SANJU LEVANIĆ 22. 7. 2010. – 22. 7. 2013.

Ti nisi samo sjećanje, Ti nisi samo sjena, u našim si mislima svakog dana, svakog trena.

Volimo Te. Zauvijek Tvoji: Lovro, Luka, Filip i Siniša

SJEĆANJE na dragu snahu

SANJU LEVANIĆ Život nestane u trenu, a sjećanja ostaju zauvijek.

S poštovanjem, Nada i Stanko *****

SJEĆANJE na voljenu ujnu i šogoricu

SANJU Živiš u našim srcima, mislima i molitvama.

Dorijan, Marija i Velimir

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu kći i sestru

SANJU LEVANIĆ 22. 7. 2010. – 22. 7. 2013.

28. 07. 2006. - 28. 07. 2013.

Bio si i ostao dio naših života.

Tvoji najmiliji.

MARIJE CEROVEČKI

6. 1. 1927. – 23. 7. 2001.

Tvoji najmiliji

KATARINA MESARIĆ Živiš s nama u svakoj našoj radosti i tuzi.

ZAHVALA

Ožalošćeni: sin Ivan, kći Verica, snaha Đurđica, unučad Andreja i suprug Josip, Renata i suprug Stjepan, Siniša i supruga Petra, Ivica, Jasmin, Slađana, Suzana i Roman te praunuci Lukas i Leona.

SJEĆANJE 23. 7. 2007. – 23. 7. 2013.

povodom smrti

Zahvaljujemo svima koji su u teškim trenucima bili uz nas te našu pokojnicu ispratili na vječni počinak.

ZVONKO HUS 23. 7. 2011. – 23. 7. 2013.

Život nestane u trenu, sjećanje ostaje zauvijek.

Stalo je Tvoje srce, utihnuo je Tvoj glas, otišla si prerano i ostavila nas.

Neka Te molitve naše prate, kad suze ne mogu da Te vrate.

Tvoji: mama, tata i sestre Andreja i Marija s obiteljima

Tvoji najmiliji

IN MEMORIAM SJEĆANJE na dragu majku i baku

KATARINU BOSAK MARIJA IVANČIĆ

JAKOB IVANČIĆ

IVAN PUTAREK

28. 7. 2009. – 28. 7. 2013. 18. 7. 2003. – 18. 7. 2013. 20. 7. 2003. – 20. 7. 2013.

„…Ljubav ne prestaje odlaskom, ni sjećanje vremenom…“ Vaši najmiliji

28. 7. 2012. – 28. 7. 2013.

Nad grobom Tvojim tiho se molimo, u srcima Te čuvamo i beskrajno volimo.

Tvoje kćeri Anka, Štefanija i Dragica i zetovi s obiteljima

KARLU – IVANI – TOMISLAVU 26. 1. 2013. – 26. 7. 2013.

Ništa više, osim molitvi, ne možemo učiniti za vas, ali vaša smrt neće izbrisati ni vas, ni činjenicu da ćete i dalje utjecati na naš život. Ponosni smo na ono što ste bili i kakvi ste bili: lijepi, pametni, inteligentni…i takvi ćete zauvijek ostati u našim sjećanjima.

Smrt ne može izbrisati ljubav prema vama.

Vaši najmiliji

S RAZNIH STRANA

REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013., br. 479

s raznih strana

Hodočašće branitelja iz Petrijanca Majci Božjoj Bistričkoj Već treću godinu za redom, branitelji Općine Petrijanec, organizirali su hodočašće Majci Božjoj Bistričkoj. Uz financijsku podršku i potporu općinskog načelnika Vladimira Kurečića, hodočasnici su imali osigurano piće, ali i prigodne majice kao simbol zajedništva hodočasnika. Polazak je bio u 8 sati navečer, iz kapele sv. Katarine u Novoj Vesi, gdje se okupilo 32 hočasnika.

Blagoslov prije puta hodočasnicima je podi-

www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

25.

srpnja zadnji je dan do kojeg ugostitelji koji žele sudjelovati na ovogodišnjem Špancifestu mogu podnijeti zahtjev za zakup lokacije. Turistička zajednica grada Varaždina objavila je, naime, natječaj za davanje u zakup lokacija za obavljanje ugostiteljske djelatnosti na Festivalu dobrih emocija. Natječaj se provodi podnošenjem pismene ponude za lokacije propisane u natječaju koji potražite na internetskim stranicama Špancirfesta.

jelio pater Branko Lipša, kao i bogoslov Ivica Gladoić. Hodočasnici su cijelu noć proveli na putovanju, a kao uspomenu s ovogodišnjeg hodočašća imaju zajedničku fotografiju s dubrovačkim biskupom Matom Uzinićem, koji je i predvodio zajedničku misu na otvorenom. Branitelji zahvaljuju svima koji su im pomogli u ovom hodočašću, a veliko hvala uputili su i župniku Ivanu Sakaču, koji potiče i podržava ovakva hodočašćenja.

ZABAVA Brojnim sadržajima obilježeno Magdalenje v Knegincu

Tjedan pun veselja  Proslava dana Općine Gornji Kneginec i zaštitnice Župe sv. Marije Magdalene obilježena je brojnim koncertima, izložbom, predstavama, a održana je i tradicionalna biciklijada

Pripreme za kampus S ciljem otvaranja učiteljskog kampusa, kameničku osnovnu školu posjetili su dekan Učiteljskog fakulteta u Zagrebu Ivan Prskalo zajedno sa članovima dekanskog kolegija i prodekana odsjeka iz Čakovca i Petrinje, a primili su ih zamjenik gradonačelnika Hrvoje Kovač i ravnateljica osnovne škole Ivana Rangera u Kamenici Marija Rodek.

Ideja o studentskom kampusu u Kamenici za potrebe učeničkog zadrugarstva, pa sve do praktične priprave mladih učitelja za rad u malim ruralnim školama, pokrenuta je uručivanjem darovnog ugovo-

IMPRESSUM UPRAVA Zdenka Jagić Ivica Kruhoberec Vesna Margetić-Slatki

ra za staru zgradu škole i drvenu kućicu još prije pet godina.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, školi je već dodijelilo status vježbaonice za hrvatski jezik, informatiku i učeničko zadrugarstvo, a za potrebe kampusa planira se adaptirati stara školska zgrada.

Učiteljski fakultet spreman je uložiti pola milijuna kuna za realizaciju prvog koraka, a uključili su se Grad Lepoglava i Varaždinska županija.

S obzirom da ovaj projekt iziskuje velika financijska sredstva, odlučeno je da se on prijavi na fondove EU, u čemu će im pomoći Grad Lepoglava.

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin

LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović GLAVNI UREDNIK Oliver Knolmajer Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com Ivan Agnezović foto@regionalni.com ZAMJENIK GRAFIČKA REDAKCIJA GlAVNOG UREDNIKA Vlatka Lešić Vesna Margetić-Slatki vlatka@regionalni.com vmargetic@regionalni.com Mirta Brozičević mirta@regionalni.com POMOĆNIK Maja Denac GLAVNOG UREDNIKA maja@regionalni.com Irena Harači Pintarić iharaci@regionalni.com PRODAJA: Zdenka Jagić NOVINARI voditeljica prodaje Tihana Drumev zjagic@regionalni.com tihana@regionalni.com marketing@regionalni.com Višnja Gotal Tel. 042/290-778 visnja@regionalni.com Mira Ljubić mljubic@regionalni.com SURADNICI Tel. 042/290-775 Damir Ivančić MALI OGLASI: Gordana Igrec malioglasi@regionalni.com Denis Peričić Tel. 042/290-774 Ljiljana Risek Fax 042/290-789

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-789

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Augusta Šenoe 1o pon: 8 - 12 uto: 8-13 sri - pet: 8 - 16 Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 8 - 20 h subotom: 8 - 13 h NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 9 - 16 h subotom: 9 - 12 h LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1 pon - pet: 8 - 17 h IVANEC Poljodom Gospodarska 2

OPĆINA GORNJI KNEGINEC

Piše: EMA VUKOVIĆ

Veselo je zadnjih dana bilo u Općini Gornji Kneginec.

Razlog je blagdan sv. Marije Magdalene, zaštitnice župe, čijim je povodom održana već tradicionalna manifestacija Magdalenje v Knegincu. Slavlje je trajalo tjedan dana, a sve je počelo u utorak na igralištu NK „Zagorac” u Knegincu Donjem.

Nakon prijateljske nogometne utakmice između predstavnika Općine Gornji Kneginec i Župe sv. Marije Magdalene, održan je i malonogometni turnir ulica Donjeg Kneginca na kojem je sudjelovalo osam ekipa.

Raznolik program

I ove godine u proslavu se uključila likovna udruga “Kula Kneginec” čiji su članovi izlagali radove u trgovačkom centru Lumini, a izložba slika moći će se posjećivati svakim radnim danom sljedećih mjesec dana. Održan je i već tradicionalni koncert zbora mladih Agape u Pastoralnom centru bl. Alojzija Stepinca, dok su dani vikenda bili rezervirani za zabavnu glazbu. Nakon dobre svirke Acoustic benda, ovogodišnji program “Magdalenja v Knegincu” začinili su izvođači hrvatske glazbe: Duško Lokin, Krunoslav Kićo Slabinac, Darko Domijan i Željko Krušlin Kruška, koji je posebno oduševio publiku

Ljubitelji kazališne umjetnosti ove su godine uživali u predstavama pučkog teatra

otpjevavši nekoliko poznatih zagorskih pjesama koje su probudile ovacije i emocije kod

Publiku su oduševili Duško Lokin, Krunoslav Kićo Slabinac, Darko Domijan i Željko Krušlin Kruška svih prisutnih.

U sklopu obilježavanja blagdana sv. Marije Magdalene izaslanstvo Općine Gornji

Kneginec predvođeno općinskim načelnikom Goranom Kaniškim i njegovim suradnicima položilo je vijenac pred središnji križ na mjesnom groblju u Gornjem Knegincu, a održana je i svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Gornji Kneginec. Osim brojnih zabavnih programa tijekom vikenda, nije nedostajalo ni sportskih sadržaja. Održana je tradicionalna Kneginečka biciklijada, a vožnja biciklima kroz dionicu dugu 17 kilometara trajala je tri sata. Ljubitelji kazališne umjetnosti mogli su ove godine uživati u četiri

predstave pučkog teatra uz dramske amatere, sudionike festivala amaterskog kazališta.

U proslavu Dana Općine Gornji Kneginec i ove godine aktivno su bili uključeni i oni najmlađi kroz manifestaciju “Domaći cajti - Dan dječjeg folklora i glazbenog stvaralaštva” u sklopu kojeg je sudjelovalo oko 300 djece.

Završnica proslave održana je u ponedjeljak 22. srpnja, na sam blagdan zaštitnice župe kada je održana sveta misa ispred crkve sv. Marije Magdalene. Zabava se nastavila pod velikim šatorom u Turčinu.

PROSLAVA Varaždinci su protekli tjedan slavili blagdan Gospe Karmelske

Tradicionalno Škapularevo u Varaždinu Već tradicionalno Varaždinci su proslavili blagdan Gospe Karmelske – Škapularevo. Tim povodom služene su svete mise u franjevačkom samostanu i franjevačkoj crkvi sv. Ivana Krstitelja tijekom cijelog tjedna, a od 16. srpnja, na sam blagdan Majke Božje od Karmela, pa do nedjelju 21. srpnja, više puta dnevno su bile mise. Na misi u nedjelju fra Branimir Kosec proslavio je 50. obljetnicu misništva. Škapularevo, koji se inače svake godine obilježava u Varaždinu, nosi naziv po

škapularu, gornjem dijelu odjeće koju nose redovnici.

Simbolički škapular, koji je načinjen od komadića platna, osim redovnika nosi i pobožni puk.

Najpoznatiji škapular je karmelski koji nose kao zalog zaštite Majke Božje.

Pučka pobožnost Gospi Karmelskoj nastala je na temelju viđenja sv. Šimuna kojem je tom prigodom Blažena Djevica Marija dala škapular i obećanje da će svatko tko ga bude nosio i s njime umre biti pošteđen muka u paklu. (ev)

ARHIVA RT

38

VODIČ

23. srpnja 2013., br. 479 || REGIONALNI TJEDNIK

39

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – ČUVAJTE SE SUNCA Pred nama je pravi ljetni tjedan. Temperatura zraka bit će svakim danom sve viša. Sunca i suhog vremena će biti dosta, a pljuskovi su mogući samo potkraj srijede ili u četvrtak. Onima koji idu na more ovo su zasigurno lijepe vijesti, a stanovnici kopnenih krajeva morat će pronaći dobar način za osvježenje jer bi nam krajem tjedna temperatura mogla porasti i do 37 Celzijevih stupnjeva u hladu. U ovakvim vrućim danima pijte dovoljno tekućine i izbjegavajte veće fizičke napore za vrijeme najveće vrućine. To osobito vrijedi za kronične i srčane bolesnike. Između 10 i 17 sati držite se hladovine, a ako morate biti na suncu, adekvatno se zaštitite jer uz vrlo visok UV indeks koža može pocrveniti za manje od pola sata, osobito kod osoba svijetle puti i male djece! Za precizniju prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 kn/min iz fiksnih te 4,78 kn/min iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (Prognoza izrađena 22. 7.)

VAŠE FOTOGRAFIJE

Svoje fotografije šaljite nam na foto@regionalni.com

Fotografije za fotonatječaj sajma Lov, ribolov, priroda, turizam [Varaždin, 11.-13.X.2013.]

Za najuspješnije – nagrade!

Vaše fotografije koje šaljete za istoimenu rubriku postaju dio fotonatječaja sajma Lov, ribolov, priroda, turizam! 7Plus Regionalni tjednik i Vall 042, organizator najveće hrvatske sajamske priredbe posvećene lovu, ribolovu, prirodi i turizmu, nagradit će najbolje fotografije na temu PRIRODA, odnosno ČOVJEK I PRIRODA, koje stignu na našu e-mail adresu foto@regionalni.com.

Natječaj traje do 25. rujna.

Deset najuspjelijih fotografija po izboru zajedničkog stručnog suda bit će opremljeno i izloženo tijekom 18. sajma Lov, ribolov, priroda, turizam koji će se održati od 11. do 13. listopada.

Osim priznanja, za najbolje fotografije osigurane su i novčane nagrade: za 1. mjesto 750 kn, 2. mjesto 500 kn, 3. mjesto 350 kn te 4. i 5. mjesto po 250 kn. Stoga, krenite u prirodu, ali ne zaboravite i fotoaparate!

ROĐENI: DJEVOJČICE: Nikol Međimurec, Meri Kovač, Lora Gal, Maša Stankov, Lucija Šoda, Jana Polančec, Ira Hranić, Lu Škvorc, Lana Remar, Lena Skupnjak, Nela Sačić, Ena Ređep, Matea Duno, Mila Milek i Patricia Lučić.

DJEČACI: Leon Magdalenić, Niko Leskovar, Leon Peharda, Ozren Vidović, Jakov Kovačić, Roko Kristić, Vito Zrno, Bruno Markanović, Karlo Horvat, Karlo Logožar, Jakov Martinez, Jan Mavrek, Emanuel Mičuda, Ivan Banić, Aleksandar Petrić, Tin Valdec, David Vrtar i Lukas Petric.

VJENČANI: Ivana Kučar i Siniša Conar, Ivana Šprem i Robert Bešenić, Mirjana Horvacki i Tomislav Čoh, Marija Bosilj i Goran Kanjir te Milena Jelenić i Vedran Mlinarić.

UMRLI: Viktor Hajdinjak (81), Terezija Petrović (81), Ruža Orešković (74), Gabrijela Novak (80), Mihalj Svržnjak (58), Gordana Martinez (39), Vladimir Baić (66), Milan Martan (78), Ljubica Cikač (82), Stjepan Artić (77), Zora Novak (82) i Višnja Šoštarić (67).

Pravila za slanje fotografija - Svatko smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 2 MB. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete nećemo objaviti.

SEMINAR IZ FLORISTIKE

Nika Šimunec

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KNJIŽNICA Novo, ljetno radno vrijeme (1. 7. - 1. 9.)

• Odjel za odrasle (Trg slobode 8 a), Odjel za djecu i Odjel za mlade i stranu literaturu (vila Bedeković, A. Cesarca 10) te Ogranak Banfica (N. Tesle 20) PON – UTO 14.00 – 20.00 SRI, ČET, PET 7.30 - 14.00 SUB 7.30 – 12.00

MUZEJI Stari grad UTO – PET 9.00 – 17.00 SUB i NED 9.00 – 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage • Stalni postav - Galerija starih i novih majstora • Izložba Daniele Ratkajec: Prijelazi/Transitions (do 7. 7.)

UTO – PET 9.00 – 17.00 SUB i NED 9.00 – 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer • Stalni postav – Svijet kukaca • Hr vatska nemater ijalna kulturna baština na UNESCOovim listama (27. 6. – 28. 7.)

UTO – PET 9.00 – 17.00 SUB i NED 9.00 – 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE Galerijski centar Varaždin • Stalni postav – zbirka Miljenka Stančića • Od Stambola do Yokohame (do 7. 7.)

UTO – NED 10.00 – 13.00 i 17.00 – 20.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Galerija K 10 Varaždin • KERAMEIKONOVA zbirka

suvremene svjetske keramike UTO, SRI i PET 18.00 – 20.00 ČET, SUB i NED 10.00 – 12.00 Ponedjeljkom i praznikom zatvoreno (grupe mogu dogovoriti posjet izvan radnog vremena na 091/1744-000)

KINO GALERIJA 26. srpnja (petak) •VANIMA - godišnja produkcija u 18.00 h 27. srpnja (subota) • Male ruke u 19.30 h

KONCERTI 24. srpnja (srijeda) • Lanterna musica, koncert klasične glazbe/Stari grad, u 20.30 h 27. srpnja (subota) 11. Fontana blues festival • Boogiebass/Kazališni trg (fontana) u 20.00 h • Bluesshitters/Kazališni trg (fontana) u 21.00 h • Jam ritual/Kazališni trg

(fontana) u 22.30 h.

28. srpnja (nedjelja) 11. Fontana blues festival • After dark/Kazališni trg (fontana) u 20.00 h • Eugen Schaffhauser & Joe Petek/Kazališni trg (fontana) u 21.45 h • MBP/Kazališni trg (fontana) u 22.30 h • Retro guru/Kazališni trg (fontana) u 23.15 h

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU 23. srpanj (utorak) • Croods u 19.00 • Bitka za Pacifik u 21.00 26. srpnja (petak) Specijalne agentice u 19.00 h Lov u 22.00 h 27., 28. i 29. srpnja (sub, ned, pon) Specijalne agentice u 19.00 i 21.00 h

Floristi iz Europe stižu u Varaždin Ovog četvrtka u Varaždinu počinje petodnevni Europski seminar i radionica cvjetnog dizajna za nastavnike floristike.

Tridesetak nastavnika iz cijele Europe bavit će se izvođenjem i sadržajima praktične nastave, nastavnim metodama, osiguranjem kvalitete nacionalnog i europskog kvalifikacijskog okvira za srednju školu, a održat će se i radionica o procjeni, stručnom jeziku i stilovima aranžiranja. Voditelji seminara i radionica bit će Trond Deetjen iz Norveške i Mikael Sőrensson iz Švedske.

Sva ova događanja financirana su sredstvima financijske potpore EU za Leonardo da Vinci - aktivnost Partnerstvo

kroz projekt „Ishodi učenja po FlorCertu“ (Learning outcomes in upper secondary florist education by using FlorCert as a quality ensurance tool).

Sam seminar i radionice održavat će se u prostorijama

Od 23. do 25. srpnja pogledajte radove mladih florista Srednje škole Arboretum Opeka u Marčanu, koja je i domaćin svim događanjima, dok je svečano otvorenje predviđeno u četvrtak u 9 sati u Mercator centru Varaždin gdje od 23. do 25. srpnja svi koji žele mogu razgledati radove mladih florista.

40

Zadnja

REGIONALNI TJEDNIK || 23. srpnja 2013., br. 479

DOZNAJEMO Varaždinka Iva Tkalec pokrenula vlastiti blog o čajevima

AKCIJA “KRETANJE-ZDRAVLJE”

Ivine “Čajne kronike” Shvativši kako informacija o čajevima nema dovoljno, njihova ljubiteljica već godinu i pol piše o čajevima na svom blogu Piše: Ema Vuković

O čajevima najviše sluša mo i čit a mo t ijekom hladnih zimskih večeri, kada se preporučuju za zagrijavanje ili kada smo prehlađeni. No čaj je poželjno ispijati u više različitih prigoda, tijekom cijele godine, a o prednostima, blagodatima i posebnostima čajeva zna Varaždinka Iva Tkalec, inače diplomirana informatičarka, ali i velika ljubiteljica čajeva koja ima vlastiti blog o tom popularnom napitku!

Blagodati čajeva

Č aje ve s a k uplja ja ko dugo, a o njima piše godinu i pol dana na svom blogu “Čajne kronike” za koji je ideju dobila kada je

Za ljeto nema boljeg od hladnih zelenih čajeva, smatra Iva shvatila kako informacija o čaju ima malo.

- Ljubav prema čaju razvila se sasvim slučajno, prije desetak godina, a čajeve kupujem svugdje, uglavnom preko interneta, ali i u svakoj zemlji koju

posjetim, no puno ih dobivam i od prijatelja, tako da imam sreće probati čajeve iz velike većine zemalja – kaže Iva Tkalec te dodaje kako je htjela ljude navući da piju čaj. Zanimljiva, ali i korisna informacija je da zeleni čaj nikako ne bi trebao biti gorak i stajati u šalici tri minute ili više, već da je ponekad dovoljno da čaj stoji samo 10 sekundi u vodi.

- Pred nosti čajeva su brojne, od podizanja energije i imuniteta, smanjivanja raznih štetnih tvari u organizmu, pomoći pri mršavljenju do opuštanja u savršenom okusu i izgledu šalice čaja – ističe mlada blogerica.

U nedjelju svi na Ivanščicu H r vat sko pla n i na rsko društvo “Ivančica” Ivanec ove nedjelju, 28. srpnja, organizira već tradicionalnu akciju “Kretanje – zdravlje” u suradnji s Društvom za sportsku rekreaciju Ivanec i Društvom “Maska” iz Ivanca.

Okupljanje planinara i svih zainteresiranih predviđeno je u nedjelju od 6 do 8.30 sati u središtu Ivanca, nakon čega se organizirano kreće prema Ivanščici.

USUSRET ŠPANCIRFESTU

“Operne zvijezde za Spas”

Hladan zeleni čaj

Za čaj, koji bi trebao biti nezaslađen, Iva Tka lec kaže da je u svakom slučaju bolji od bilo kakvih sokova, kave, pa čak i od vode, te da uživanje u čaju može samo pozitivno djelovati na ljude.

Ispijanje čaja posebno je zdravo i korisno tijekom vrućih ljetnih dana.

- Za ljeto nema boljeg od hladnih zelenih čajeva, primjerice, kineskog zelenog čaja s jasminom pripremljenog s hladnom vodom ili ohlađenog čaja

od prženog ječma – smatra Iva i otkriva kako su joj osobno najdraži Pu’er čajevi, kineski Tieguanyin

čaj i Maofeng čaj, japanska Haru Bancha te posebna vrsta prženog brazilskog Mate čaja.

Udruga za zaštitu životinja Spas i ove godine u sklopu Špancirfesta priprema veliki humanitarni koncert “Operne zvijezde za Spas”, koji će se održati u četvrtak 29. kolovoza u varaždinskom HNK s početkom u 20 sati. Na koncertu će nastupiti Barbara Othman, Jelena Štefanić, Helena Lucić Šego, Miljenko Đuran, Momir Pjevac, Henrik Šimunković, Dora Dučakijević, Sofija Cingula,

Stari ali privlačni ljubimci

Što su stariji, to su bolji. Riječ je o oldtimerima, starim vozilima i motorima koji gdje god da se pojave, izazivaju pažnju. Tako je bilo i u nedjelju na Franjevačkom trgu u Varaždinu. Mnogi su se okupili oko “staraca” i sa zanimanjem razgledavali što se to vozilo prošlog stoljeća.

Riječ je o 12. Oldtimer susretu koji je organizirao Oldtimer klub Varaždin i koji je okupio brojne vlasnike starih vozila koji su iz Varaždina, preko Zelendvora, Biljevca i Vinice u popodnevim satima stigli do Cestice gdje je organizirana završnica susreta.

KARIKATURA

Kora Pavelić, Ana Šedelbauer, Valentina Geci, Željko Zaplatić, Blanka Tkalčić, Ana Lice, Ivana Godec Vinceković (korepetitor), Lea Šantek (korepetitor), Ivan Kolar (korepetitor) i Danijel Otto (korepetitor). Sav prihod, prikupljen prodajom ulaznica po cijeni od 50 kuna te donacije namijenjene su obnovi skloništa za napuštene i zlostavljane životinje koje su smještene u ovoj varaždinskoj udruzi.

Ljetni tečaj klavira i pjevanja Štigleci organiziraju ljetne tečajeve klavira i solo-pjevanja za djecu i mlade, a na tečaj klavira mogu se prvi put prijaviti i odrasli koji imaju želju za sviranjem.

Riječ je o individualnim satovima klavira i pjevanja koji će se održavati svakog petka i subote počevši od 9. kolovoza, pa sve do 31. kolovoza kada će svi polaznici imati priliku nastupiti na koncertu u sklopu Špancirfesta. Tečaj je namijenjen početnicima, ali i onima

12. OLDTIMER SUSRET

Sudionici akcije ići će preko Prigorca, Žganog vina, izvora Mrzljak, Černih mlaki sve do vrha, gdje se planira doći do 11 sati. Tamo će se za sve zainteresirane održati sportsko-rekreativni program, pa će prijavljene ekipe moći odmjeriti snage u kuglanju u visećoj kuglani, skoku u dalju s mjesta, pikadu, potezanju užeta i vezanju čvorova. Nakon igara, slijedi planinarska veselica uz druženje. (ihr)

koji već posjeduju određeno predznanje. Prijave za ljetne tečajeve su u tijeku i traju sve do 4. kolovoza. Za detaljnije informacije obratite se na email: stigleci@gmail.com.

crta: Željko Pilipović