RT_ 481

ANICA PRAŠNJAK

Str. 8. - 9.

Regionalni 40.000

Plus

Tjednik

BESPLATAN PRIMJERAK

ISSN 1846-8969

BROJ 481 II 6. KOLOVOZA 2013. II www.regionalni.com

ISTRAŽUJEMO Obrazovna struktura stanovništva na području Varaždinske županije i SZH

Str.2.-.3

Visokoobrazovanih 40% više nego 2001. godine!  Prema popisu iz 2011. stručne ili sveučilišne studije u Varaždinskoj županiji završile su 17.583 osobe, a prema popisu iz 2001. - 12.700 osoba

AKTUALNO Ministar Ivan Vrdoljak susreo se s gospodarstvenicima

“Predstečajne nagodbe su i štetne, iako većinom pomažu”  Nakon potpisivanja ugovora o sufinanciranju jamstvenog fonda u Varaždinu, ministar boravio Čakovcu Str. 10.-11.

Stranica 7.

KUPAČI, OPREZ

Str.15.

Tri muškarca utapila se na širem varaždinskom području u tri dana

UPRAVNI SUD

Str.6.

Gorenje, EON i KEMIS traže zabranu sklapanja koncesijskog ugovora!

2

AKTUALNO

REGIONALNI TJEDNIK || 6. kolovoza 2013., br. 481

aktualno www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Krov na ivanečkoj školi do 26. kolovoza Ivanečku Osnovnu školu „Ivana Kukuljevića Sakcinskog“ s koje je olujni vjetar početkom prošlog tjedna podigao četvrtinu limenog krova obišao je zamjenik župana Varaždinske županije Alen Kišić.

- Moramo osigurati nesmetan početak nove školske godine, rekao je zamjenik župana pohvalivši DVD Ivanec na brzoj i kvalitetnoj intervenciji.

- Uslijediti će kratki postupak javne

nabave budući da je riječ o šteti izazvanoj elementarnom nepogodom, najavila je pročelnica županijskog Upravnog odjela za financije i javnu nabavu Klaudija Brezovec.

Pročelnik za školstvo Miroslav Huđek označio 26. kolovoz kao krajnji rok za dovršetak radova, imajući na umu da tad započinju s radom sjednice i pripreme za narednu školsku godinu.

ISTRAŽUJEMO Kakva je obrazovna struktura stanovništva na području Varaždinske županije i tri

Broj visokoobrazovan godina porastao za go 16,4% 1.319 79.414

ILUSTRACIJA/ARHIVA RT

visokoobrazovanih osoba ima Hrvatska prema popisu stanovništva iz 2011. kojeg je objavio Državni zavod za statistiku.

Udio visokoobrazovanih u ukupnoj obrazovnoj strukturi prema popisu iz 2001. iznosio je 12 %, što je porast u deset godina koliko je prošlo između dva popisa stanovništva.

osoba je na području Varaždinske županije koje nemaju nikakvog obrazovanja, dakle ni završena tri razreda osnovne škole. Primjerice, u Zadarskoj županiji, koja ima otprilike isti broj stanovnika kao i Varaždinska, ta brojka je gotovo tri put veća. Tamo je čak 4.153 osoba bez ikakvog obrazovanja.

osoba u Varaždinskoj županiji ima završenu srednju školu.

Završenu osnovnu školu ima 38.418 osoba, dok je 1.274 stanovnika Varaždinske županije završilo tri razreda osnovne škole. U ukupnoj obrazovnoj strukturi, najveći je broj osoba koje imaju srednjoškolsko obrazovanje, no tako je i u ostalim županijama Hrvatske.

 Prema popisu iz 2011. stručne ili sveučilišne studije završile su 17.583 osobe, a prema popisu iz 2001. - 12.700 osoba Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Je li sjever Hrvatske, a posebno Varaždinska županija, najneobrazovaniji dio Hrvatske ili nije? Rezultati popisa stanovništva iz 2011. daju odgovor na ovu staru dvojbu.

Prema podacima o završenoj školi Hrvatskog zavoda za statistiku u Varaždinkoj županiji najveći broj stanovnika koji imaju završenu srednju školu, ali tako je u cijeloj Hrvatskoj.

Međutim, po broju visokoobrazovanih osoba Varaždinka županija nije najlošija, štoviše po tom pitanju najbolje stoji u četiri sjeverne županije.

Bolji, ali i lošiji

Na području Varaždinske županije je 159 doktora znanosti te 17.583 osoba koje su završile sveučilišne i stručne studije u koje se ubrajaju fakulteti i umjetničke akademije, magisteriji te sve više škole.

Koprivničko-križevačka županija ima 73 doktora znanosti i 10.331 osoba sa završenim

Najmanje visokoobrazovanih osoba, 9.502, ima Međimurka županija sveučilišnim i stručnim studijijima, a slično je i u Krapinsko-zagorskoj županiji u kojoj je 79 doktora znanosti i 10.273 osobe sa završenim fakultetima i višim školama. Od četiri sjeverne županije Međimurska županija, koja je i najmanja, ima najmanje visokoobrazovanih: 45 doktora znanosti i 9.502 osoba koje imaju završene sveučilišne i stručne studije.

Ohrabrujuće je i to da je u 10

godina, koliko je prošlo između dva popisa stanovništva, u Varaždinskoj županiji došlo do porasta broja visokoobrazovanih. Dok su prema popisu iz 2011. godine stručne ili sveučilišne studije završile17.583 osobe, više škole, fakultete i magisterije je prema popisu iz 2001. završilo 12.700 osoba, što je porast od gotovo 40 %.

No, u usporedbi s primjerice drugim županijama u Hrvatskoj koje imaju otprilike podjednak broj stanovnika, Varaždinska županija po broju visokoobrazovanih zaostaje.

Primjerice, Istarska županija prema popisu iz 2011. ima 297 doktora znanosti te 29.577 osoba koje su završile sveučilišne i stručne studije, a Zadarska županija 223 doktora znanosti i 20.956 osoba sa završenih fakultetima i višim školama.

Ništa bolje ne stoji Varaždin ni ako uspoređujemo podatke o broju viskoobrazovanih osoba u njemu i u pet najvećih hrvatskih gradova. Po broju visokoobrazovanih prednjači Zagreb koji ima čak 6.932 doktora znanosti i 188.394 osoba sa završenim fakultetima i višim školama, a slijede Split, Rijeka, Osijek i Zadar. Uz to što je riječ o gradovima koji su veći od Varaždina, mladima koji tamo žive visokoobrazovanje je dostupnije u odnosu na one koji moraju napustiti svoje sredine zbog odlaska na studij, a i mnogi koji završe studije ostaju u tim gradovima zbog zaposlenja. Osim toga, svi spomenuti gradovi imaju svoja sveučilišta. U Varaždinu postoje pet visokoobrazovnih insitutucija, a uskoro bi sjever Hrvatske trebao dobiti svoje sveučilište. Hoće li to popraviti sadašnju strukturu broja visokoobrazovanih na području sjevera pokazat će podaci sljedećeg popisa stanovništva.

Aktualno

6. kolovoza 2013., br. 481 || REGIONALNI TJEDNIK

Opet u Trakošćanu

Vijenci i svijeće uz Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Bivša premijerka, a sada saborska zastupnica Jadranka Kosor i slovenski predsjednik Borut Pahor sastali su se protekle srijede, 31. srpnja, u povodu četvrte obljetnice njihova susreta u Trakošćanu. Tom prigodom otkrili su spomen-ploča koja podsjeća na razgovor koji je bio bitan za završetak pregovora za ulazak Hrvatske u EU.

Povodom 5. kolovoza, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, predstavnici Varaždinske županije, predsjednica Županijske skupštine Dubravka Biberdžić te zamjenik župana Alan Košić položili su vijenac i zapalili svijeću kod spomen obilježja poginulim braniteljima na gradskom groblju u Varaždinu.

Vijence i svijeće položili su i predstavnici Grada Varaždina, Policijske uprave Varaždinske i udruga proizišlih iz Domovinskog rata s područja Varaždinske županije.

Svečanost polaganja vijenaca završila je kratkom molitvom.

3

i ostale županije na sjeveru Hrvatske?

nih u deset otovo 40 % ba a broja oso Usporedb enoj školi rš prema zav oj županiji sk u Varaždin u iz 2011. pis prema po i 2001.

Stupanj obrazovanja

2001.

Broj osoba

2011.

Stupanj obrazovanja

Broj osoba

Bez škole

2296

Bez škole

1319

1-3 razred

6519

1-3 razred

1274

4-7 razred

23840

4-7 razred

10491

Osnovna škola

37412

Osnovna škola

38418

Srednja škola

69463

Srednja škola

79414

Viša škola

5269

Stručni studij

7497

Fakulteti, umjetničke akademije i sveučilišni studij

7135

Sveučilišni studij

10086

Magisterij

296

Doktorat

91

a broja Usporedb zovanih u ra b o o i visok oj županij sk Varaždin e županije s tri sjevern u iz 2011. pis prema po

Doktorat

159

Stručni studij

Sveučilišni studij

Varaždinska županija

7497

10086

159

Međimurska-županija

4429

5073

45

Krapinsko-zagorska županija

4936

5337

79

Koprivničko-križevačka županija

4513

5818

73

anih oobrazov Broj visok ždinu i u ra a V osoba u a ća hrvatsk pet najve a popisu iz m grada pre 2011.

Stručni studij

Sveučilišni studij

Doktorat

Doktorat

Varaždin

3459

5902

127

Zagreb

48015

140379

6932

Split

13779

24553

817

Osijek

5741

12946

577

Rijeka

8911

17488

641

Zadar

4767

9295

182

AKTUALNO Ministarstvo pregovara s Varaždinom i Koprivnicom

Medijsko sveučilište prelazi u ruke države?

Ministarstvo znanosti će razmotriti mogućnost djelomičnog financiranja sveučilišta, no to ovisi hoće li se gradovi Koprivnica i Varaždin odreći svojih osnivačkih prava u korist države Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Medijsko sveučilište moglo bi postati javno. Pregovori oko toga da država preuzme osnivačka prava, a time i financiranje novog sveučilišta koje će od jeseni početi s radom, ponovno su pokrenuti daleko od očiju javnosti. U Veleučilištu, koje će biti (ili već je) integrirano u Medijsko sveučilište o tome ne žele govoriti, no da se o tome pregovara potvrdili su nam u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta.

- Održan je sastanak s predstavnicima Grada Koprivnice i Grada Varaždina te je dogovoreno da će Ministarstvo, sukladno raspoloživim sredstvima iz državnog proračuna, razmotriti mogućnost djelomičnog financiranja ukoliko se za to ispune zakonske pretpostavke – poručuju iz Ministarstva.Sigurno je da država neće financirati sveučilište tako dugo dok je ono privatno, odnosno dok je njegov osnivač tvrtka Media uni u kojoj Grad Varaždin preko tvrtke Velv d.o.o. ima 50 % vlasništva, a jednak udio ima i Grad Koprivnica. Potvrdio je to i vijećnik Robert Podolnjak koji je na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća predložio da Grad Varaždin, poput Grada Koprivnice, ima izravno udio u tvrtki Media uni, a ne putem Velv-a kao posrednika.

Tko je obavljao upise?

- Preuzme li država osnivačka prava, a time i sufinanciranje Medijskog sveučilišta, to će svakako biti dobro za studente jer bi školarina na javnom sveučilištu trebale biti niže – naglašava Podolnjak nezadovoljan što se i ova inicijativa, kao i sama integracija Veleučilišta i Medijskog sveučilišta, provodi u mimo vijećnika i javnosti. Zbog toga što se ključne odluke donose iza zatvorenih vrata nejasno

- Preduvjet da država preuzme osnivačka prava, a time i financiranje sveučilišta je da se Grad Varaždin i Grad Ko-

Kozina najavio gašenje tvrtki Velv i Media uni privnica odreknu svojih udjela u korist države – veli vijećnik Robert Podolnjak.

Znači li to da će se najprije tvrtke Velv i Media uni ugasiti, a zatim će se gradovi odreći osnivačkih prava u korist države? Iz Veleučilišta poručuju da odgovore na ova pitanja potražimo u gradovima osnivačima u čijoj su ingerenciji spomenute tvrtke, a konkret-

je i kako su se provodili upisi tijekom ljetnog upisnog roka, odnosno koja je institucija zapravo provodila upise s obzirom na integraciju Veleučilišta i Medijskog sveučilišta. Iz Veleučilišta su nas izvjestili da je, što se tiče upisa na studije te ustanove, nakon ljetnog upisnog roka popunjena većina studija u kvoti redovnih studenata, dok je nešto više mjesta za jesenski rok ostalo za izvanredne studente.

niji odgovor na pitanje hoće li se ukinuti tvrtke Velv i Media uni s obzirom na pregovore s Ministarstvom nismo dobili ni u Gradu Varaždinu.

- Zasad možemo reći da je inicijativa pokrenuta, no o njenim rezultatima je još prerano govoriti – poručili su iz Grada Varaždina.

No, direktor tvrtke Velv Goran Kozina potvrdio je za Večernji list da se planira ugasiti i tvrtka Velv i tvrtka Media uni kako bi država “potpuno preuzela osnivačka prava nad sveučilištem, što podrazumijeva i potpuno financiranje”.

Hoće li se i kada to i dogoditi, jasnije bi trebalo biti nakon što se ova tema, sukladno najavama varaždinskog gradonačelnika, nađe na Gradskom vijeću.

4

AKTUALNO

REGIONALNI TJEDNIK || 6. kolovoza 2013., br. 481

LABURISTI Ne žele autoceste u koncesiju te privatizaciju Croatia osiguranja i HPB-a

HPB prodaju, a novcem države saniraju šest privatnih banaka 80

 Neki bivši ministri tu zadužili, uzimali povoljne kredite u tim malim bankama i sada to trebamo svi riješiti, ustvrdio je Lesar Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Laž je, lažu svi oni koji tvrde da nema drugog načina za rješavanje naših problema, naglasio je Dragutin Lesar, predsjednik Hrvatskih laburista - stranke rada, koji se u Varaždinu snažno usprotivio davanju autocesta u koncesiju te prodaji državne imovine, odnosno privatizaciji Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke.

A obveznice HAC-a?

Da bi st vorila pogodno ozračje za prodaju državne imovine, aktualna vlast, prema čelniku laburista, zastrašuje građane da neće biti plaća i mirovina na isti način kao što je radila premijerka Kosor kada se uvodio krizni porez.

-U kojoj to državi autoceste mogu biti profitabilne i kada?

Nikada i nigdje. Točno je da u

privatizacija CO i HPB ne radi po posebnom zakonu da radnici ne stjeknu dionice Hrvatskoj već imamo autoceste u koncesiji, pravac ZagrebMacelj i u Istri. No prešućuje se da su ti koncesionari jedini u nas oslobođeni PDV-a, a koncesijski ugovori su takvi da Hrvatska u slučaju nedostane zarade mora ili dopustiti povećanje cijene ili isplatiti razliku

između zamišljene i ostvarene dobiti iz proračuna. Tako je za prošlu godinu koncesionaru pravca Zagreb-Macelj isplaćeno 80 milijuna kuna. To daje nasluti da će isti uvjeti biti i kod davanja u koncesiju 1.050 km autocesta na rok od 50 godina, rekao je Lesar upozorivši

vlast zastrašuje da neće biti plaća i mirovina kao J. Kosor da svaka autocesta mora imati i alternativni pravac.

Umjesto davanja autocesta u koncesiji, što se po njemu pogrešno naziva monetizacijom, čelnik laburista predlaže odgodu otplate kredita ili izdavanje obveznica.

-Pozivam Vladu da objavi studiju u kojoj se dokazuje da je davanja u koncesiju isplativije od prolongiranja otplate dospjelih kredita i obveza vezanih uz autoceste. Postavljam i pitanje zašto HAC ne bi emitirao obveznice koje bi otkupila HNB iz primarne emisije uz jedan posto kamata i tako otplatila kreditne obveze, ustvrdio je Lesar napomenuvši da smo ograničenja HNB-u dali sami.

CO sa čak 13 tvrtki kćeri

Osvrćući se na privatizaciju Croatia osiguranja, ukazao je da se time prodale i njezine tvrtke kćeri kojih je trinaest od kojih neke djeluju u zemljama regije, kao što su BiH,

milijuna kuna isplaćeno je za prošlu godinu iz državnog proračuna koncesionaru pravca Zagreb-Macelj kako bi se pokrila razlika između dobiti koju je ostvario i “zamislio”, a sukladno ugovoru koji je za laburiste sporan

Lesar: Pozivam Vladu da objavi studiju u kojoj se dokazuje da je davanja u koncesiju isplativije od prolongiranja dospjelih kredita

CO vrijedi 12 milijardi kuna, a odlazi za dvije!?

- Prodajom CO prodaje se zapravo veliko osiguravateljsko tržište u regiji gdje je naš osiguravatelj lider. A za koliko? Ako se pomnoži premija koju naplati godišnje s faktorom tri, kako vele stručnjaci, a zatim pribroji vrijednost kapitala i imovine, dolazimo do 12,2 milijarde kuna, pri čemu je 2,9 milijardi iznosi samo godišnja premija koju naplati CO. A država planira od prodaje CO dobiti dvije milijarde kuna za svoj udio umanjen za 25 posto, ustvr-

dio je Lesar. Čelnik laburista posebno je upozorio da je ove godine CO ostvarila dobit od 100 milijuna, a zadržava dobit

iznosi 600 milijuna.

- Zašto to država ne povlači uoči prodaje? Zašto ide pozivni a ne javni natječaj?

Nakon pozivnog natječaja idu neobvezujuće ponude, pa u trećem krugu obvezujuće. Tako se nastoji CO prodati samo onome koga Vlada želi. I ne bih se iznenadio da takvim načinom kupac bude Adris, ustvrdio je Lesar te najavio mogućnost podnošenja ustavne tužbe protiv Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u državnom vlasništvu.

Srbija, Kosovo i Makedonija.

Ustvrdivši da se privatizacija CO i HPB ne radi po posebnom zakonu kao što se INA samo da se zaposlenicima onemogući stjecanje prava na otkup dionica, čelnik laburista usprotivio se i prodaji HPB-a.

-Dok se HPB kao značajna nacionalna banka prodaje, državnim novcem sanira se šest privatnih banaka jer su se neki bivši ministri tu zadužili, uzimali povoljne kredite u tim bankama i sada to trebamo svi riješiti, ustvrdio je Lesar koji prodaju državne imovine vidi kao posljedicu diktata Svjetske banke, MMF-a i Europske komisije.

I TOGA IMA Predsjednik Hrvatskih laburista - stranke rada traži objavu ugovora između Ministarstva gospodarstva i Spektruma

Kakav smo to ugovor sklopili s norveškom tvrtkom?

Neka ministri Vrdoljak i Jovanović odmah objave ugovor sklopljen sa Spektrumom, odnosno mišljenje iz kojeg se vidi kakve su to znanstvene svrhe istraživanja koje je ugovoreno s norveškom kompanijom u Jadranu, rekao je Dragutin Lesar, predsjednik HL-SR-a, govoreći u Varaždinu o sklapanju ugovora između Ministarstva gospodarstva i norveške tvrtke Spektrum za seizmičko istraživanje Jadranskog mora.

Bez natječaja

- Ugovor je sklopljen bez natječaja.

Obrazloženje je bilo da neće biti nikakvih troškova za Republiku Hrvatsku jer će Spektrum troškove istraživanja pokriti prodajom podataka do koji dođe na svjetskom tržištu. To je skandal! Takov što možda se dogodilo u Africi ili Aziji, ali u Europi se nije dogodilo zadnjih sto godina, ustvrdio

je čelnik laburista.

Podaci koji govore ima li negdje ili ne nafte i plina, kako je dodao, najveća su tajna svake države i ključne informacije za njezinu energetsku neovisnost. Lesar je i podsjetio da u Zakonu o rudarstvu, koji je star dvije godine, kao i u Zakonu o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika koji je usvojen prije svega tri tjedna, postoje odredbe da rezultati takvih istraživanja vlasništvu su Republike Hrvatske bez obzira tko ih provodi, a dobiveni podaci ne smiju se iznositi, javno objavljivati i prodavati.

- Kada je ministar Vrdoljak tražio pozitivno mišljenje o ugovoru od Uprave za rudarstvo koja djeluje unutar njegovog ministarstva – dobio je negativno mišljenje jer je protuzakonit i ne može se sklopiti bez javnog natječaja. Znate što su onda napravili?

Zatraži su mišljenje od Ministarstva

Vrdoljak: Sve radimo po propisima Na način ugovaranja posla s norveškom tvrtkom žalbu je Europskoj komisiji najavila američka tvrtka ION također zainteresirana za posao za koji je očekivala javni natječaj, ali to nije zabrinulo ministra Ivana Vrdoljaka.

- Sve što radimo u vezi istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, radimo prema najvišim svjetskim, europskim i hrvatskim poslovnim i ekološkim standardima. Prema njima smo napisali zakone, a sutra ćemo i podzakonske akte, kao i ugovore. Ni u jednom trenutku neću nikome dopustiti da baca

sumnju na poštivanje zakona i dezavuiranje naših i europskih propisa, rekao je ministar Vrdoljak.

obrazovanja, znanosti i sporta jer će to istraživanje biti rađeno u znanstvene svrhe, ustvrdio je Lesar.

Budući da na sjednici Vlade nije čuo obrazloženje sklopljenog ugovora, čelnik laburista pozvao je ministre Vrdoljaka i Jovanovića da objave sporni ugovor i mišljenje.

- Moram javno prozivati, moliti i zahtijevati obrazloženje okolnosti pod kojima je došlo do sklapanja ugovora i kako je uopće moguće da RH dopušta iznošenje na svjetsko tržište tako značajne informacije kao što su nalazišta nafte i plina, i to samo tri tjedna kako n što je Hrvatski sabor donio poseban zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. Ovakav pristup i ponašanje naprosto je neshvatljivo. Ako će to itko pokušati razgrnuti, doći će se do svega i svačega, ustvrdio je Lesar pitajući se i kako to da na sve nije reagirala ni INA ni MOL.

6. kolovoza 2013., br. 481 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

5

6

AKTUALNO

REGIONALNI TJEDNIK || 6. kolovoza 2013., br. 481

BREZJE Tko će, kada i kako platiti 100 milijuna za sanaciju “privremeno uskladištenog” otpada?

Habuš bi da 43 milijuna kn plate građani koji za to ne žele ni čuti 1000

 Već sada puno plaćamo za otpad i još nam sada prijete novim troškovima, iako su na vlast došli zahvaljujući drukčijim računicama, upozorava čitatelj Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Od oko 100 milijuna kuna, koliko bi trebalo za odvoz 95 tisuća tona bala iz Brezja prema dodijeljenoj koncesiji, Grad Varaždin očekuje da će 40 posto dati Fond za zaštitu okoliša i energetski učinkovitost, Varkom će sudjelovati s dvostruko manje novca, a građani najviše - 43 milijuna, i to u najpovoljnijoj varijanti. Najavio je to nedavno varaždinski gradonačelnik Goran Habuš koji je nekad govorio nešto sasvim drugo: izbjegavanje dodatnog i nerazumnog opterećivanja građana. S obzirom na potonje, ne čudi da sada građani ne žele ni čuti za sufinanciranje.

Od Fonda zatražili 50%

Naglašavajući da su štetni za građane i Grad Varaždin, varaždinski čelnici tražili su krajem 2011. i početkom 2012.

neka se nađu novci u proračunu Grada Varaždina ili Varkomu godine raskidanje (i) ugovora o interventnom zbrinjavanju otpada sklopljenog s T7 VIS-om koji je, podsjetimo, imao ugovoreno sufinanciranje zbrinjavanje bala s Fond za zaštitu okoliša, a za ostatak se predlagalo kredit koji bi uzeo Grad Varaždin. Nakon što su odbacili kompromisni prijedlog od 560 kuna po toni, gradski čelnici odlučili su se za jednostrano nepoštivanje ugovora smatrajući ga ništenim te su pokrenuli odgovarajući postupak koji još uvijek traje na varaždinskom Trgovačkom

sudu.

Usporedno s time, počeli su tražiti novo, financijski prihvatljivije rješenje, odnosno s izmjenama Plana aktivnosti za postupanje s baliranim i novonastalim otpadom. Tako je Ministarstvu zaštite okoliša i prirode Grad Varaždin dostavio izmjene i dopune spomenutog plana u kojem se najavljuje

kuna iznose već danas troškovi oodvoza i odlaganja jedne tone komunalnog otpada iz domaćinstava na području Varaždina i četiriju općina

građani su već jednom platili zbrinjavanje otpada javno nadmetanje. Uz to, naveli su i financijsku konstrukciju zbrinjavanja baliranog otpada.

- Plaćanje u skladu s ugovorenim rokovima. Izvor sredstava 50 posto Fond za zaštitu okoliša i energetski učinkovitost, 50 posto Varkom iz kreditnih sredstava za tu namjenu s povratom kroz cijenu usluge građanima na pet godina, stoji u dopisu od 13. travnja prošle godine.

Za obradu i baliranje otpada Varkom sada naplaćuje 4,95 umjesto 5,40 kuna po članu domaćinstva - je li se prije pretjerivalo?

samo ova domaćinstva, bez pravnih osoba, mjesečno uplaćuju oko pola milijuna kuna, odnosno oko 420 kuna po toni.

Prije godinu dana bilo je i više, ali je u međuvremenu za obradu i baliranje te skladištenje Varkom počeo naplaćivati 4,95 umjesto ranijih 5,40 kuna po članu domaćinstva.

Živimo li u istoj državi?

Zašto manja cijena?

Umjesto 50 posto sufinanciranja od strane Fonda, danas Habuš priželjkuje 40 posto ili oko 40 milijuna kuna. Više od tog iznosa trebali bi po njemu platiti građani, premda su već jednom platili uslugu zbrinjavanja, odnosno skladištenja otpada u Brezju za što već sada plaćaju poprilično, posebice ukoliko se tome pribroje troškovi odvoza.

U Brezje se dnevno odvozi oko 40 tona komunalnog otpada s područja grada Varaždina i četiri općine. U tim sredinama Varkom pruža usluge za oko 20 tisuća domaćinstava s oko 60 tisuća članova. Za zbrinjavanje i „privremeno skladištenje“

Vukovar ide na „realnu cijenu” Premda varaždinska gradska vlast (i dalje) tvrdi da je samo pitanje dana kada će se konačno riješiti pitanje baliranog i novonastalog otpada, stvarnost je ipak drugačija. Na srpanjskoj sjednici Gradskog vijeća, primjerice, najavljeno je potpisivanje ugovora za zbrinjavanje novonastalog otpada tijekom pretprošlog ili najkasnije prošlog tjedna, ali pročelnica Romana Kranjčić ne odgovara na upit je li to i učinjeno. Istovremeno

u Vukovaru više ne žele čuti za varaždinski otpad koji je dovozio Varkom u balama, premda su u Gradu Varaždinu prvo tvrdili da se ništa ne vozi, a zatim da se zbog kvara balirke dovozi samo novonastali. Zbog ovog posla obavijenog velom tajne vukovarski HDZ traži ostavku direktora vukovarskog Komunalca, a tamošnji gradonačelnik traži realnu cijenu odlaganja otpada kako bi se spriječile „moguće malverzacije i mešetarenja“.

Za sakupljanje i odvoz otpada domaćinstva Varkomu mjesečno uplate više od 700

svako domaćinstvo bi za bale trebalo dati više od 2000 kn tisuća kuna, odnosno gotovo 600 kuna po toni! Troškovi odvoza i odlaganja otpada u Brezju, dakle, već danas stoje više od tisuću kuna po toni, a doda li se tom prihod od stavke „fiksni dio cijene“ iznos se penje na gotovo 1.300 kuna!

S obzirom na ovoliku cijenu „privremenog skladištenja“ i ostvarene prihode, očekivalo

bi se da je Varkom tijekom deset godina zamatanja i odlaganja otpada u Brezju osigurao novac da sam sufinancira troškove trajnog zbrinjavanja bala.

Na to upozoravaju i građani koji pitaju na što je otišao novac za otpad čije bi zbrinjavanje sada, prema najavi gradonačelnika, opet trebali platiti, i to više od dvije tisuće kuna po domaćinstvu!

- Za to ne želimo ni čuti.

Neka nađu sredstva u proračunu ili Varkomu. Skupo i preskupo već sada plaćamo odvoz i odlaganje otpada u Brezju, pogotovo ako usporedimo s drugim sredinama. Bale su odvozili u Vukovar gdje se za tonu odloženog otpada naplaćuje svega 143 kuna. Ispada kao da ne živimo u isto državi kada komunalnu uslugu jedni plaćaju stotinjak kuna, a drugi višestruko više. I još nam prijete poskupljenjem, iako su na vlast došli zahvaljujući drukčijim obećanjima i računicama, upozorava jedan od čitatelja koji nas je nazvao te zamolio da ostane anoniman.

UPRAVNI SUD Gorenje Surovina, EON i KEMIS-Termoclean tuže zbog dodjele koncesije

Traže zabranu sklapanja ugovora!

Još jedan spor pokrenut je u vezi varaždinskog otpada, točnije dodjele koncesije za zbrinjavanje baliranog otpada u Brezju. Gorenje Surovina, EON Energy from waste i KEMIS-Termoclean podnijeli su Upravnom sudu tužbu protiv Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave kojoj su prethodno požalili na rješenje kojim je Grad Varaždin spomenutu koncesiju dodijelio zajednici ponuditelja CE-ZA-R, Komunalac Davor i Eko-FLOR Plus. Komisija je njihovu žalbu odbio, kao i žalbu austrijskog EVN-a i Univerzala.

-Ponuda tužitelja u cijelosti je udovoljavala zahtjevima iz Dokumentacije pa je tako sukladno čl. 8. Dokumentacije

sadržavala i Izjavu o solidarnoj odgovornosti Zajednice ponuditelja ovjerenu od javnog bilježnika, a koja Izjava je sadržana u čl. 6. Ugovora o zajedničkom

Ukoliko bi se sklopilo koncesijski ugovor, predlažu novčanu kaznu od 100 tisuća kuna pothvatu (konzorciju) od 2. siječnja 2013. godine. Iz svega navedenoga proizlazi da je ponuda tužitelja bila potpuna, sukladna traženom iz Dokumentacije, te nije bilo osnovanog razloga za odbijanje

iste, navodi se, uz ostalo, u tužbi i kojoj se navodi nenadoknadiva ekonomska i ekološke šteta.

Osim usvajanja tužbe, Gorenje Surovina, EON Energy from waste i KEMISTermoclean predlažu i odgađanje izvršenja odluke Gradskog vijeća o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za obavljanje odlaganja baliranog komunalnog otpada. Štoviše, podnijeli su i prijedloga za izdavanje privremene mjere kojom bi se Gradu Varaždinu zabranilo sklapanje koncesijskog ugovora s odabranom zajednicom ponuditelja. Ukoliko bi Grad Varaždin i koncesionar postupili suprotno toj zabrani, predlaže se novčana kazna od 100 tisuća kuna svakome.

6. kolovoza 2013., br. 481 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglas

7

8

Intervju tjedna

REGIONALNI TJEDNIK || 6. kolovoza 2013., br. 481

AKTUALNO Anica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicin

Fali 12.000 medicinsk

Uskoro možemo očekivati da bi više od 35.000 medicinskih sestara zajedno sa 8.000 liječnika i svih ostalih radniku medicinskim ustanovama moglo stupiti u velik štrajk Piše: gordana igrec

Iako recesija traje već pet godina, a negativnim pokazateljima u gospodarstvu i trendu općeg osiromašenja

Više ne možemo dopustiti da se naša profesija marginalizira kao da nema kraja, štrajkova je ipak malo.

Stoga je pozornost izazvala već sama najava štrajka medicinskih sestara i medicinskih tehničara koji su ostali bez kolektivnog ugovora.

No, nije dugo trebalo da se radi pregovora o novom kolektivnom ugovoru u Ministarstvo zdravlja pozovu sindikalni čelnici među kojima i Anica Prašnjak, predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara - medicinskih tehničara, iza koje je 31 godina radnog staža u Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu, a niz godina je bila na mjestu glavne sestre Zavoda za akutne respiratorne bolesti u istoj bolnici.

Uz to, kao viša medicinska sestra odnosno prvostupnica sestrinstva bila mentor studentima na Visokom zdravstvenom učilištu u Zagrebu.

O stanju u zdravstvu, posebice sestrinstvu, razgovarali smo nakon što su u srijedu prekinuti pregovori radi konzultacija o njihovom trajanju, a njihovo nastavak očekuje se ovaj tjedan.

Teško i složeno

- Svaki pregovori zahtijevaju određene protokole pregovaranja. Mi se nismo uspjeli u srijedu usuglasiti oko stavaka u protokolu pa smo dogovorili slijedeći sastanak u utorak.

Javnost ćemo upoznati o svim

Od Vlade očekujemo da će stvarno uvidjeti i prepoznati naš problem detaljima nakon sastanka u utorak. Pregovori su nužni jer problemi u sustavu zdravstva permanentno traju niz godina, a naročito je naglašen problem neprepoznavanja i vrednovanja profesije medicinskih sestara i medicinskih tehničara. To mogu potkrijepiti najnovijim podatkom da je prošle godine Hrvatski sabor u svoju novu strategiju razvoja zdravstva od 2012. do 2020. godine nas medicinske sestre i medicinske tehničare

potpuno zaboravio navesti kao profesiju, a isto tako nije naveo način na koji misli i želi popraviti situaciju u zdravstvu i sestrinstvu. U trenutku kada je Kolektivni ugovor proglašen ništetnim, shvatili smo da više ne možemo dopustiti da se nastave problemi, odnosno naša profesija marginaliziraju jer smatramo da smo profesija koja se treba uvažavati i profesija koja puno znači za naše

ili mali kotač stanu, događaju se veliki ili mali problemi koje osjećaju naši korisnici, odnosno građani.

Zbog takve štednje odlučili ste se na štrajk?

Odluku o sindikalnim aktivnostima i odluku za štrajk donijeli smo na našim tijelima te smo o tome upoznali javnost. Često se na rad medicinskih sestara gleda s predrasudama. Primjerice, kada

I tužbe protiv poslodavca Koja je županijska ili gradska bolnica u najtežoj situaciji?

U ovom trenutku teško je istaknuti najkritičniju zdravstvenu ustanovu jer u svim ustanovama je situacija teška.

Problemi su takve naravi da recimo u jednoj zdravstvenoj ustanovi sa 260 medicinskih sestara, imamo preko 16 tisuća prekovremenih sati, pojedine klinike imaju do 12,5 tisuća sati, pojedini odjel ima preko tri tisuće prekovremenih sati.

U Osijeku postoji niz godina problema u pregovorima s poslodavcem i često nam se data obećanja ne ispune. Članovi našeg Sindikata u Osijeku su pokrenuli tužbe protiv poslodavca, a sve iz razloga da zaštite svoj radno pravni status, dignitet profesije i svoja materijalna prava.

bolesnike i za naše građane.

Kako ocjenjujete sveukupnu situaciju u zdravstvenom sustavu?

Situacija je teška i složena.

Manjak i uštede

Kada se govori o medicinskim sestrama i tehničarima, obično se veli da ih je premalo. Kakvo je zapravo stanje?

U sustavu nedostaje 12 tisuća medicinskih sestara. Pred tim zatvarati oči nije dobro niti moguće jer raspolažemo egzaktnim podacima i analizama iz kojih se vidi koliko se godina štedjelo na medicinskim sestrama. Hrvatski sabor je od 2006. do 2011. usvojio strategiju razvoja zdravstva naše zemlje gdje je točno navedeno da nedostaje 12 tisuća sestara. Usprkos tome, nova strategija razvoja nigdje nas nije prepoznala ni navela.

Naše analize su pokazale da se na manjku medicinskih sestara godišnje štedi 864 milijuna kuna. Stoga se možemo zapitati koliko se od 2006. godine do sada na medicinskim sestrama i tehničarima uštedjelo? Mislimo da više ne možemo dopustiti da se na nama i dalje štedi jer štedeći na nama u biti se štedi na sustavu i bolesnicima koji su ugroženi ovim brojem osoblja. Ističem medicinske sestre i tehničare jer smo strukovni sindikat, no nikada ne umanjujemo vrijednosti i ulogu niti jednoga člana tima počevši od liječnika, laboranata, inženjera, psihologa, defektologa do spremačica i svih ostalih zaposlenika u sustavu zdravstva. Taj naš sustav možemo usporediti s jednim švicarskim satom: kada veliki

se na odjelu medicinska sestra ne odazove u određenom trenutku, može se pomisliti da je negdje otišla te da se ne skrbi o pacijentima. Naravno, to nije točno jer javnost ne zna činjenicu da postoje situacije kad jedna medicinska sestra skrbi za 20 bolesnika i da je polovica takvih bolesnika nepokretna, a da ne spominjemo činjenicu da je ta ista sestra vikendima, često i noću sama s 20 bolesnika. U tom slučaju javnost ima krive percepcije o ulozi i radu medicinskih sestara. Upravo zbog toga je vrlo važno upoznati javnost sa situacijom u zdravstvu, položajem i brojem medicinskih sestara te o problemu njihovog zapošljavanja u zdravstvu.

Zahtjevi prema Vladi

Što kao strukovni sindikat zahtijevate od Vlade i Ministarstva zdravlja?

Zahtijevamo razgovore, pregovore, uvažavanje i prepoznavanje problema medicinskih sestara te tražimo razumijevanje i rješavanje naših problema. U ovom trenutku na Zavodu za zapošljavanje ima više od 2.000 nezaposle-

Na Zavodu ima više od 2.000 nezaposlenih sestara i tehničara nih sestara i tehničara više i srednje stručne spreme, a za to vrijeme mi se u zdravstvenom sustavu nosimo sa problemom manjka medicinskih sestara. U ovom trenutku trebali bismo zaposliti šest tisuća

sestara da bi se “ugasio požar”, odnosno da bi zdravstveni sustav bio donekle održiv. Slijedom ovakve situacije tražimo da se krene rješavati sustavno problem struke s naglaskom da se mora krenuti pregovarati o platformi koja sadrži ništetni Kolektivni ugovor. Mi smo ministru pripremili jednu opsežnu analizu koliko se uštedjelo na nama, medicinskim sestrama.

Kakve odgovore dobivate od Vlade?

U posljednje vrijeme Vlada naglašava da novaca nema u sustavu, a mi tu činjenicu ne možemo prihvatiti jer vidimo da za nekoga ima novaca, a za sustav zdravstva nema.

Smanjenjem doprinosa za zdravstvo s 15 na 13 posto nije se postigao nikakav pomak na bolje jer imamo manji priljev novca u sustav zdravstva te još veće poteškoće u odnosu na one koje smo imali do sada. Ne smije se zanemariti da postoji teška ekonomska situacija u zemlji, no nije za očekivati da će u sustavu biti bolje ukoliko se štedi na najosjetljivijoj populaciji, a to su bolesni građani, ali i mi, zaposlenici koji o njima skrbimo.

Kako ocjenjujete rad mini-

stra zdravlja Ostojića?

Cijenim rad svakog čovjeka pa tako i ministra zdravlja.

Moje kritike se odnose i na strategije i odluke koje se do sada nisu pokazale uspješnima. Ono što nedostaje Ministarstvu zdravlja su dublje

u strategiju razvoja zdravstva nas se zaboravio navesti kao profesiju analize i povratne informacije s terena od ljudi i struke koje bi Ministarstvo uvažavalo i primijenilo prilikom donošenja svoje strategije.

Kako gledate na slučaj u Rijeci kada se nedavno dogodilo da je 80 medicinskih sestara dobilo otkaze?

Nadležni navode da su medicinske sestre dobile otkaze ugovora o radu i to je točno, ali razlog zašto su dobile otkaz je ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme pa im je istekom roka od tri godine ugovor prestao važiti. No nije dobro ni mudro osposobljavati mlade ljude za rad do tri godine i nakon toga raskinuti im ugovor, a znati koliko medicinskih se-

stara i medicinskih tehničara u sustavu nedostaje. Za Rijeku konkretno nisam sigurna, ali imam informacije kako u puno zdravstvenih ustanova nedostaje veliki broj medicinskih sestara. U jednom Kliničkom bolničkom centru Zagreb nedostaje 400 medicinskih sestara. Stoga nema logike da se nakon ulaganja u obrazovanje i osposobljavanje za rad poslodavac prekida 80 do 100 ugovora u trenutku kada jedan dio medicinskih sestra odlazi u mirovinu i kada je više nego potrebno zaposliti novi i mlađi kadar.

Nitko neće doći

Govori se da će u Hrvatsku doći raditi drugi, dok će naši otići van. Slažete li se?

Ako znamo da su drugi već više godina u EU, vjerujem da su već našli određena radna mjesta, a moramo znati da su se i njihovi sustavi već posložili. Struka i zvanje medicinskih sestara i tehničara je jedan humani poziv gdje ga mi biramo i već s 15 godina odlučujemo da služimo, pomažemo ljudima, da naše građane njegujemo i pružimo im dostojanstvenu brigu i skrb u svim ustanovama u kojima

Intervju tjedna

6. kolovoza 2013., br. 481 || REGIONALNI TJEDNIK

nskih sestara - medicinskih tehničara

kih sestara susjednih zemalja”?

Davati takve izjave je tužno, žalosno i neprofesionalno te ispod svake razine opće kulture, komunikacije i ponašanja.

Mi smo prije mjesec dana obustavili štrajk. Na mene se puno mojih kolegica i kolega ljutilo što sam stavila potpis na sporazum u kojem smo sa Vladom dogovorili da do kraja ove godine našim zaposlenicima kao i svim zaposlenicima u javnim i državnim službama neće smanjivati prava i plaće.

I što se dogodilo za mjesec dana? Ukinut nam je Kolektivni ugovor.

Kakvi su uvjeti rada u zdravstvenom sustavu?

Kao što se može zaključiti iz ranije rečenog uvjeti rada su vrlo loši. Bolesnici nemaju adekvatan smještaj, ne ulaže se u opremanje soba, nedostaje materijala za rad, mora se paziti na osnovna sredstva, zaštitne rukavice, zavojne materijale, različita sredstva za rad kao što su obične igle i štrcaljke. Često nedostaje toaletnog papira, sapuna, higijenskih potrepština, posteljine… Rijetke su ustanove koje svojim sestrama mogu kupiti radnu odjeću i obuću, a također tu moramo naglasiti i rad patronažnih sestara koje nemaju također zadovoljavajuću radnu odjeću i obuću, a idu u privatne kuće.

Neće biti ugodno

Nakon školovanja u inozemstvo Što će se dogoditi s našim kadrom medicinskih sestara i tehničara s obzirom na ulazak u EU? Hoće li početi odlaziti u susjednu Austriju ili Njemačku na rad?

Na žalost već smo suočeni sa činjenicom kako su naše sestre i tehničari predbilježeni za određena radna mjesta i za zemlje koje još imaju zabranu zapošljavanja do dvije godine poput Austrije. Imam saznanja za Njemačku, Švicarsku… Naše sestre odlaze u različite medicinske ustanove, u domove umirovljenika, kućnu njegu, patronažu gdje su prepoznate kao kvalitetne, stručne, požrtvovne i vrijedne medicinske sestre. Činjenica je da mladi vide bolju budućnost u stranim zemljama, no žalosno je da smo mi te ljude školovali, a država uložila ogromna sredstva u školovanje tih ljudi uzevši novac od poreznih obveznika.

radimo. Ukazala bi na činjenicu da primjerice u Novom Marofu u bolnici jedna sestra skrbi o 60 bolesnika. Stoga, postavlja se pitanje kako može jedna osoba brinuti, nahraniti, njegovati 60 nemoćnih, nepokretnih i umirućih bolesnika? Svatko ima pravo na dostojanstveno rađanje i umiranje! Razmišljamo li mi tko porađa našu djecu? Tko se brine o majci - rodilji? Tko prvi primi novorođeno dijete u svoje ruke? Govorimo o pronatalitetnoj politici, a nigdje ne spominjemo naše primalje.

U Europi su primalje visoko

obrazovane i cijenjene, a mi našim primaljama ne možemo pružiti obrazovanje u tri veća grada Hrvatske, pa ni u Zagrebu za profesiju primalje.

Primalje nisu asistentice u što ih se želi preimenovati, a

U bolnici u Novom Marofu jedna sestra skrbi o 60 bolesnika često se zaboravlja da s njima počinje novi život.

Neki su govorili “neka one štrajkaju, a mi ćemo radnu snagu dovesti kamionima iz

U slučaju da se krene u štrajk, koliko “ljudi bi se diglo na noge”?

Mi imamo 12,5 tisuća članova našeg Sindikata, liječnički sindikat ima 4,5 tisuća liječnika, mi ćemo pozvati svih 36 tisuća medicinskih sestara, a pozvat ćemo i sve ostale zaposlenike u sustavu zdravstva. Isto to učinit će i liječnici. Što očekujete od štrajka?

Očekujemo od naše Vlade da će stvarno uvidjeti i prepoznati naš problem i ne donositi odluke kojima se urušava sustav. Također očekujemo i od naših građana da će spoznati i uvidjeti problematiku cjelokupnog zdravstva jer ovdje se ne radi samo o zaposlenima u sustavu zdravstva nego i o građanima koji su korisnici tog sustava.

Kako će funkcionirati naše bolnice za vrijeme štrajka ako do njega dođe?

Neće biti baš ugodno, ali postoji zakonski propisan minimum poslova koji se obavljaju za vrijeme trajanja štrajka. Vjerujem i znam kako će sve biti odrađeno u skladu sa pravilima struke. Što očekujete od pregovora sa Vladom?

Očekujemo da konstruktivnim dijalogom, dobrim prijedlozima od strane Vlade krenemo u sustavno rješavanje naših problema uvažavajući naše zahtjeve koji su isključivo vezani uz struku.

9

10

Poslovni svijet

poslovni svijet www.regionalni.com

REGIONALNI TJEDNIK || 6. kolovoza 2013., br. 481

Rast imovine VABA banke Vaba banka prvo je polugodište završila s aktivom od 1,3 milijarde kuna te kapitalom od 147,8 milijuna, što je povećanje od 11,6 posto u odnosu na kraj 2012. Ukupni krediti iznosili su 710 milijuna kuna, dok su depoziti bili 939 milijuna, što je za 10,57 posto više od depozita u odnosu na kraj 2012. Depoziti građana su također porasli za 86 milijuna kuna ili 12 posto. Banka je ostvarila

Holcim i Lepoglava

neto kamatni prihod od 13 milijuna kuna, što je rezultat kamatnih prihoda od 34,7 milijuna kuna i kamatnih rashoda od 21,7 milijuna kuna. Neto prihod od naknada i provizija iznosio je 2,3 milijun kuna, dok su opći i administrativni troškovi 8,37 posto niži nego lani.

Banka je uslijed daljnjih vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke ostvarila gubitak od 24,2 milijuna kuna.

Zovite nas na 042/290-777

Alan Šišinački od srpnja je novi predsjednik Uprave Holcim. Zajedno s direktorom agregata i transpor tnih betona Zdravkom Nikolićem razgovarao je s lepoglavskim gradonačelnikom Marijanom Škvarićem i zamjenikom Hrvojem Kovačom o mogućnostima suradnje između Grada Lepoglave i Holcima.

VARAŽDINSKA TRŽNICA

AKTUALNO Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak susreo se s m

Za zakupce na placu i besplatan internet!

Knežević: Očekivali smo da posljedice osjete oni koji su za poreze i doprinose dužni 50 milijardi kuna, a sada im se nude nagodbe

imaju besplaNa varažtan pr istup dinskom plainternetu. cu u četvrtak, - I na taj pr vo g dana način trudinadzora korimo se zadrštenja fiskalžati što više nih blagajni zakupaca na tržnicama, na tržnici, a na pr v i po time i kupagled teško ca. U tu svrhu je bilo vidjeti priređujemo i bilo kakve prorazna promomjene: niti je tivna događapala ponuda, nja na samoj niti pak potratržnici kako bi žnja. To i ne dodatno privučudi jer od 150 zakupaca čak od 150 zakupaca na varaž- kli kupce, veli 80 do 90 posto dinskoj tržnici podliježe Ciglar koji doproizvođači su obvezi uvođenja fiskalne daje da i kupci podržavaju kopoljoprivrednih blagajne rištenje fiskalproizvoda koje svakodnevno nude na tržnici nih blagajni. u središtu grada, dok svega 15-ak podliježe obvezi izdaDvostruka mjerila vanja fiskaliziranih računa.

Premda se i na varaždinskoj tržnici prosvjedovalo zbog obveze korištenja fiPetero na „odmoru“ -Tek njih petero uzelo je skalnih blagajni koje odudadva tri tjedna godišnjeg od- raju od tradicije placa, danas mora. Budući da na odmoru su svjesni da trebaju poštivati neki nisu bili već godinama, zakon.

-Slažem se da reda mora vjerojatno je to povezano za početkom nadzora korištenja biti. No, ne na način da se na fiskalnih blagajni, pojasnio je jedan način postupa prema Predrag Ciglar, direktor po- velikima, a na drugi način prema malima koje se zbog duzeća Varaždinska tržnica.

Većina obveznika na varaž- manjih stvari i zatvara, umjedinskoj tržnici nabavila je već sto da ih se najprije upozori, ranije fiskalne blagajne koje kao što se to radi u svakoj sada koristi u radu. U tome normalnoj zemlji, upozorava im je pomogla i tvrtka Va- Zdravko Presečki, vlasnik raždinska tržnica koja je još uljare iz Cargovca koja prou svibnju pustila u rad wi-fi daje crno uljena varaždinskoj točku putem koje svi zakupci tržnici.

15

Svega petero zakupaca uzelo dva tri tjedna godišnjeg odmora

Vrdoljak: Predsteča su i štetne, iako već Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Pedesetak međimurskih gospodarstvenika, uglavnom čelnika najpoznatijih i najvećih poduzeća iz glavnih sektora međimurskog gospodarstva, više od sat i pol razgovaralo je u Čakovcu s ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom koji se prije toga posjetio Čateks i kratko razgovarao sa čelnicima Međimurske županije.

Posljedice nečinjenja

- Recesija predugo traje. Deficit je eksplodirao nakon lanjske financijske konsolidacije.

Perspektivna država smanjuje troškove i ne radi samo na većim prihodima. Moramo promijeniti strukturu proračuna i kontrolu deficita. Ova država neće opstati bez privatnog sektora. Bez privatnih investicija

ne nećemo moći preživjeti i u kratkom roku ćemo svi u stečaj jer do kredita više ne možemo budući da smo zadnji pet godina sve založili da bi preživjeli, upozorio je Zvonko Kermek, vlasnik tvrtke za podove Kermek, predloživši da se građevinarstvu pomogne kroz HBOR. Direktor Međimurje graditeljstva Goran Knežević

Vrdoljak: napravljeno puno loših stvari za realni sektor i sada treba nešto dobro ustvrdio je da su predstečajne nagodbe posljedica nečinjenja aktualne politike za koju su u Međimurskoj županija bili svi

se im se opraštaju milijunska dugovanja, dok su manji vjerovnici prisiljeni odricati se i do 50 posto tražbina te drugih 50 posto dati na otplati i do deset godina. Bojim se da nam slijedi domino efekt s predstečajnim nagodbama koje su posljedica onoga što niste napravili tijekom godine i pol.

Pustili ste dužnike koji su nudili 20 do 30 posto niže cijene, radili nered na tržištu, a sada su zbog toga u problemima i drugi, upozorio je Knežević.

Mali loše prolaze

Iznio je primjer svog poduzeća koje ne može naplatiti pet milijuna kuna vrijedan posao realiziran u vrijeme nagodbe zbog zaštićenog računa dužnika, a poreznici traže svoj dio za koji ne vidi odakle će podmiriti i nagodba pa i za njega nagodba postaje jedno

Međimurski gospodarstvenici, prvens

NAPOKON Država se

Varaždinska

U pratnji ministra bili su pomoćnica Jelena Zrinski Berger i glavni savjetnik Predrag Bogičević

neće biti rasta. Danas se zdravi dio privatnog sektora može povoljnije zaduživati nego država. Realni sektor trebamo čuvati jer je on jedina nada za bolje sutra, ustvrdio je ministar gospodarstva.

Dodao je da je napravljeno „puno loših stvari za realni sektor i sada treba nešto dobro“, ali sve to Vrdoljaka nije spasilo od kritika međimurskih gospodarstvenika, prvenstveno predstavnika građevinskih tvrtki koji su ukazali na lošu stranu predstečajnih nagodbi.

- Dobivamo prijedloga naših dužnika za otpis 20, 30 pa i više posto tražbina. Ako se tako nastavi, to jednosatno

jer su se najavljivale promjene i uvođenje reda.

Vrdoljak: Nemoguće je likvidirati sve tvrtke koje su dužne - Svi smo pljeskali listama srama, premda su se i neki od nas našli na njima. Očekivali smo pozitivne pomake u smislu da posljedice osjete oni koji su za poreze i doprinose dužni 50 milijardi kuna. Očekivali smo da se takvi maknu s tržišta po sili zakona. Međutim, ta poduzeća su ostavljena, a sada nakon godine i pol nude im se predstečajne nagodbe u kojim

od mogućih rješenja.

- Nemoguće je likvidirati sve tvrtke koje su dužne. U predstečajnu nagodbu išlo se kako bi se deblokirale tvrtke u problemima, a uvjet su održivost tvrtke u budućnosti i promjena vlasničke strukture. Nagodbe u velikoj mjeri pomažu, ali su i štetne. Veliki mogu pregovarati, a mali u pravili loše prolaze. Naravno, ima kolateralnih žrtava.

Međutim, pitanje je što bi postigli stečaju, ustvrdio je ministar Vrdoljak kojem su međimurski gospodarstvenici iznijeli primjedbe i na tečaj kune, previsoki PDV na hranu te nedostatak gospodarske diplomacije.

Radi jačanja konkurentnosti domaće prerađivačke industrije, Vlada i Ministarstvo gospodarstva po prvi put su odlučili izdvojiti novac za program Jamstvenog fonda za prerađivačku industriju i inovacije. Ugovore o dodjeli ukupno 18 milijuna kuna iz novoosnovanog fonda ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak potpisao je protekle srijede u Varaždinu sa županima jedanaest županija kroz čije će jamstvene ili razvojne agencije odobravati jamstva malim i srednjim poduzećima.

Iduće i više -Ovo je nešto što neće preokrenuti gospodarsku sliku u vašim županijama, ali zasigurno šalje dobru poruku kako država sa županijama i lokalnim institucijama može pomoći onima kojima je danas najteže. Obrtnici te mali i srednji poduzetnici su iscrpljeni jer recesija traje predugo tako da i oni koji su prije pet godina imali financijske

Poslovni svijet

6. kolovoza 2013., br. 481 || REGIONALNI TJEDNIK

11

Nekretnine za odmor - nikada povoljnije Ljeto je već uzelo punog maha, a vi još razmišljate kupiti li nekretninu za odmor ili ne? Ako još niste krenuli put mora, vrijeme je da krenete. S obzirom na, kako u današnje vrijeme kažu „krizu na tržištu nekretnina“, požurite jer je tzv. „kriza „ prešla u svakodnevnicu našega života pa tako gotovo da ne prođe dan da stanovnik Hrvatske barem jednom dnevno ne čuje tu sintagmu. Ne dajte se obeshrabriti ukoliko ste uspjeli uštedjeti naporno radeći duži životni period ili pak ste kre-

ditno sposobni. Priuštite sebi zasluženi odmor u ovoj užurbanoj i stresnoj svakodnevnici i uživajte u svojim slobodnim trenucima u jednoj od oaza na našem prekrasnom Jadranu. Ako pak ste poklonik zagorskih brega, priuštite sebi prekrasnu kućicu na jednom od brežuljaka s vizurama koje su odmor za oči i dušu. Jer nekretnine za odmor nikada nisu bile povoljnije!

Pristojan apartman novogradnja „ključ u ruke“ može se naći već od 1.200 eura po m2, ovisno o

međimurskim gospodarstvenicima

lokaciji, udaljenosti od mora i kvaliteti gradnje. Postoji mogućnost kupnje kako povoljnih apartmana, tako i kuća, ako pak ste spremni za veće investicije svakako preporučamo kupnju većih objekata: kuća, vila ili moguće čak motela, hotela te iznajmljivanje istih ili bavljenje jednom od mogućih djelatnosti koje daju takovi objekti. Jer ulaganje u nekretnine smatra se još uvijek jednom od sigurnih i perspektivnih investicija, osobito s obzirom na predviđeni rast cijena s ulaskom u EU.

Piše: Lucija Novoselec LUCERNA NEKRETNINE

STOLARIJA KRANJČEC Obrt s IPA projektom

ajne nagodbe ćinom pomažu Tomislava Sardelić inicirala je projekt Stolarije Kranjčec u vlasništvu oca Tome Kranjčeca

Sufinanciranje izborili u oštroj konkurenciji Među gotovo tisuću projekata sufinanciranje dobilo 49 među kojima je i projekt “Više prirode uz manje energije u proizvodnji”

stveno predstavnici građevinskih tvrtki, vrlo su kritični prema predstečajnoj nagodbi

e uključila u financiranje jamstvenih fonda na lokalnoj razini

a županija dobila 4,4 milijuna kuna

Uoči posjete Čakovcu ministar Vrdoljak bio je u Varaždinu kapacitete sada su im bitno smanjeni, naglasio je Vrdoljak dodavši da je ovo način kako se izravno pomaže industriji sukladno propisima EU i domaćem zakonodavstvu.

S obzirom na prilike u gospodarstvu, ministar je ocijenio da je „silno dobrodošlo“ to da se država po prvi put odlučila iz svog proračuna izdvojiti novac za jamstvene fondove.

- U prilog tome govori dobar odaziv županija. Za sredstva iz Jamstvenog fonda s povratom 2018. godine prijavilo se 17 županija, a dobit će ih jedanaest od kojih su neke davno prije

krenule s jamstvenim fondovima, a neke će to sada. Oni koji su krenuli prije, dobili su više od osiguranih 18 milijuna kuna. Već iduće godine založit ću se da bude osjetno veći jamstveni fond kako bi mogli pomoći svima koji nemaju dovoljno jamstvenog i kreditnog potencijala, odnosno obrtnih sredstava, najavio je Vrdoljak izražavajući žaljenje što se ove godine nije prošla niti jedna slavonska županija.

Slijedi javni poziv Sa 4,4 milijuna kuna Varaždinska županija je među vodećima po dobivenim sredstvima

iz novopokrenutog državnog Jamstvenog fonda za prerađivačku industriju i inovacije u prerađivačkoj industriji za 2013. godinu.

- Garancijsku agenciju osnovali smo 2006. godine i do sada smo odobrili 96 jamstava malim i srednjim poduzetnicima. Naših tri milijuna kuna omogućilo je deset milijuna kuna garancija te 22 milijuna kuna kredita.

Upitno je vraćanje samo dvije ili tri garancija, a računali smo do će biti tri od deset. Uz to, naše uključivanje utjecalo je i na visinu kamata kod banaka koje su drukčije gledale poduzetnike iza kojih smo stali. Ako uzmemo u obzir multiplikator šest, sada dobiven novac omogućit će nam 70-ak jamstva ukupno veća od 20 milijuna kuna te 40 do 50 milijuna novih kredita, i to ne samo za inovacije, nego i obrtna sredstva poduzetnicima čijih je zahtjeva trenutno tridesetak, rekao je varaždinski župan Predrag Štromar te najavio skoro raspisivanje poziva preko županijske jamstvene agencije.

Stola rsk i obr t Stola rija Kranjčec iz Ludbrega jedan je od 49 korisnika čiji su projekti uspjeli dobiti bespovratna sredstava u sklopu sheme „Potpora jačanju konkurentnosti hrvatskog malog i srednjeg poduzetništva”, koja je financirana u okviru IPA programa Europske unije za Hrvatsku - Regionalna konkurentnost.

Održali zaposlenost usprkos krizi Stolarija Kranjčec radi kao stolarski obrt od 1992., dok je Tomo Kranjčec još 1978. otvorio sporednu stolarsku djelatnost. Usprkos recesiji, svih ovih godina uspijeva održati zaposlenost, a nakon 12 mjeseci provođenja projekta očekuje se povećanje prihoda i produktivnosti za 10 posto, smanjenje potrošnje energije za osam posto, smanjenje otpada pri proizvodnji za pet posto te povećanje zahtjeva za ponudama za barem 10 posto.

Dobili 105 tisuća eura

- Cilj ove sheme jačanje je konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika kroz ulaganja u tehnologije i proizvodne metode koje promiču zeleno gospodarstvo te jačanje razvojnih potencijala za nove i konkurentne proizvode u skladu s eko i drugim međunarodnim standardima, doznajemo od Tomislave Sardelić, voditeljice poslovanja u Stolariji Kranjčec.

Na natječaj, koji je provela Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU), zaprimljeno je gotovo 1000 prijava, a nakon prve faze evaluacije ostalo ih je 90 s područja cijele Hrvatske. Na kraju su odabrana 53 poduzetnika s projektima vrijednima osam milijuna eura, dok su s njih 49 potpisani ugovori u ukupnom iznosu od 7.403.704 eura. Udio IPA sredstava iznosi 6.293.148 eura, a visina pojedinačnih potpora kreće će se od 50.000 do 200.000 eura.

- U oštroj konkurenciji prošla

tivnosti, pojašnjava voditeljica poslovanja u Stolariji Kranjčec čiji je projekt prošao jedini u drvnom sektoru.

Jačanje kokurentnosti

su dva projekta iz Varaždinske županije za sufinanciranje, a jedan od njih je naš po nazivom “Više prirode uz manje energije u proizvodnji” vrijedan 148 tisuća eura, od čega se sufinancira 71 posto ili 105.834 eura. Projekt obuhvaća uvođenje međunarodnih eko i ostalih certifikata ISO 9001, ISO 14001 te ISO 18001, zatim ulaganje u tehnologiju nabavom najnovijeg stroja za lijepljenje i kantiranje rubova pločastih materijala.

Napravit će se i redizajn Internet stranice, nastupit će se na sajmu Ambienta, a radit će se istraživanje tržišta za razvoj novih proizvoda i ostale ak-

Od uvođenja međunarodnih eko standarda i energetski učinkovite tehnologije u proizvodni proces Sardelić očekuje jačanje konkurentnosti Stolarije Kranjčec i ostalih malih i srednjih poduzeća koja su dobila sufinanciranje, kako na domaćem tako i na svjetskom tržištu.

-Specifičan cilj projekta “Više prirode uz manje energije u proizvodnji” podizanje je razine energetske efikasnosti i smanjenje drvnog otpada u proizvodnom procesu kroz recikliranje materijala, a primjenom najbolje prakse i uspješnih poslovnih modela lakše će se razviti novi, konkurentniji proizvodi, veli Tomislava Sardelića koje je i inicirala projekt Stolarije Kranjčec u vlasništvu oca Tome Kranjčeca. (ikr)

12

Zagorje-tehnobeton

REGIONALNI TJEDNIK || 6. kolovoza 2013., br. 481

ZAGORJE-TEHNOBETON u jakoj konkurenciji dobilo je posao izgradnje POS stanova u Zagrebu

Zagorje-Tehnobeton je građevinski lider u regiji Na zahtjevnom natječaju za izvođača radova POS stanova u zagrebačkom naselju Klara, izabrana varaždinska tvrtka ZagorjeTehnobton. Dvije godine graditi će zgradu sa 322 stana s pripadajućim garažama i 12 poslovnih prostora.

Najzahtjevniji građevinski posao ovoga trenutka u Zagrebu, izgradnja stambenoposlovnog kompleksa POS-a, odraditi će tvrtka Zagorje – Tehnobeton. Varaždinska firma u jakoj je konkurenciji, nakon dugotrajnog recesijskog zatišja, izabrana za glavnog izvođača radova novog objekta i pristupne prometnice u zagrebačkom naselju Klara.

Graditi će se zgrada ukupne površine 25.355 četvornih

Posao vrijedan 128 milijuna kuna Zagorje-Tehnobeton mora dovršiti za dvije godine metara u kojoj će biti 332 stana s pripadajućim spremištima i garažno – parkirnim mjestima te 12 poslovnih prostora. Završetak radova vrijednih 128 milijuna kuna po sistemu „ključ u ruke“, planiran je za točno 24 mjeseca od početka posla.

Kamen temeljac

Koliko je aktiviranje građevinskog sektora bitno za hrvatsko gospodarstvo dokazuje i podatak da je na gradištu, gdje se već vrzmaju radnici Zagorje – Tehnobetona, kamen temeljac prošle srijede, unatoč prenapornom rasporedu, položila osobno resorna ministrica Anka Mrak Taritaš.

Već po njenom raspoloženju moglo se vidjeti da kamen temeljac za ministricu nije samo dio uobičajene proceduralne kurtoazije, već puno više: Nakon dugo vremena u

POS stanovi, POS plus, POS najam Zagorje–Tehnobeton sudjelovalo je do sada u izgradnji i preuređenju brojnih objekata. Tako su gradili i neke od zgrada za koje je Ministarstvo predvidjelo novu namjenu.

Odmah početi s provedbom tri projekta: Novi stanovi POS-a; Pos plus: Prodaja stanova na tržištu. Ministrica kaže kako nije istina da je zainteresiranost tako loša, već da za slabu prodaju nekretnina postoji nekoliko razloga – slaba kreditna sposobnost građana te činjenica da su na tržištu ostali samo stanovi izuzetno loše kvalitete; POS najam – „Budući da je sve što smo imali u vlasništvu već u najmu, u jesen ćemo sjesti s bankarima i pogledati mogu li neprodani stanovi u najam“, istaknula je ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš.

Zagrebu se vide dizalice i ponovno je ozbiljno pokrenut projekt POS-a. Korist je dvojaka - Građanima će opet biti omogućena kupnja povoljnijih stanova te je ujedno iznova aktiviran građevinski sektor, istaknula je ministrica graditeljstva. Nakon što je sama položila kamen temeljac isto su učinili i predstavnik izvođača, Zagorje – Tehnobetona te investitora APN-a. Ministrica je, ustupivši im mjesto na podiju, svojim specifićnim stilom prokomentirala: “ Evo

Ministrica Anka Mrak Taritaš, član Uprave Zagorje-Tehnobetona Stjepan Gluhaković sa uzvanicima

izvođaća koji će, uvjerena sam dobro odraditi svoj posao i investitora koji će ga na to poticati“.

Jaka referenca

Govoreći o budućoj POS izgradnji, ministrica je napomenula da će ona ovisiti o broju zahtjeva za kupnju stanova iznova naglasivši da je uloga Ministarstva pomoći građevinskom sektoru, a nova će se lokacija izgradnje znati na jesen.

Ministrica je potom riječ

Poslovi vrijedni 10 milijuna eura

Stjepan Gluhaković

Zahvaljujući kvaliteti radova Zagorje-Tehnobeton i do sada je aktivno sudjelovao u projektima POS-a Zagorje – Tehnobetona Stjepanu Gluhakoviću. Nako što je istaknuo svoje zadovoljstvo

što je upravo ovoj varaždinskoj tvrtki povjeren prvi veliki posao nakon poduže stanke, Gluhaković je rekao: - Ovo je bitna referenca u pokretanju novih investicijskih ciklusa i treba izaći u susret građanima u pronalaženju novih stambenih prostora. Za nas građevinare, ovo znače nove narudžbe i aktiviranje svih naših potencijala, osobito ljudskih resursa budući da se vodimo motom da su ljudi naša najveća snaga i vrijednost.

S njim se složio i Stanko Cukelj, direktor investitora, Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama naglasivši da je posao povjeren Zagorje – Tehnobetu, kao najpovoljnijem ponuđaču.

- Obaveza tvrtke je završiti posao u roku dvije godine.

Zagorje-Tehnobeton i do sada je aktivno sudjelovao na projektima POS-a te nema razloga sumnji da neće na vrijeme, uz kvalitetnu izvedbu, završiti i ovaj projekt, naglasio je direktor APN-a.

Tvrtka s međunarodnim referencama

Pregovori u austriji

- Unatoč tome što je građevinski sektor iznimno teško podnosio ovu dugotrajnu, šestogodišnju krizu u svojoj poslovnoj domeni, manjak poslovanja nadomjestili smo i još uvijek to činimo angažmanima tvrtke i njezinih resursa u inozemstvu. Naglašavam kako nam je apsolutni prioritet suradnja s našim njemačkim strateškim partnerom.

Stalno smo u potrazi za novim poslovima, a ovih smo se dana orjentirali na srp-

prepustila predstavniku izvođaća radova, članu Uprave

sko, mađarsko i slovensko tržište. Osobito smo aktivni na austrijskoj građevinskoj sceni budući da smo zbog naše, već nadaleko poznate kvalitete armirano betonske prefabrikantne konstrukcije u završnoj fazi na dva objekta.

- Trenutno na austrijskom tržištu vodimo pregovore o novim poslovima vrijednim 10 milijuna eura, kazao je član Uprave Zagorje – Tehnobetona, Stjepan Gluhaković.

Neupitna kvaliteta izgradnje Ukoliko se „zađe“ u prošlost Zagorje – Tehnobetona i odrađenih poslova, neće biti teško zaključiti da osim najpovoljnije ponude tvrtka žestoko konkurira oponentima kvalitetom izgradnje. Poslovanje seže još u 1946. godinu, a oko tisuću građevinskih radnika i stručnjaka zaposleno u firmi izvelo je neke od najkomleksnijih građevinskih zahvata doma i u inozemstvu. Od „prve cigle do potpune funkcionalnosti. Hoteli, sportske dvorane, trgovački poslovni objekti raznih namjena, ki-

lometri dionica autocesta, vijadukata i mostova – sve se to može naći u bogatom poslovnom portfelju tvrtke.

Firma je lider u proizvodnji AB montažne konstrukcije za različite namjene dok projekte priprema u vlastitom projektnom birou. Uz sve nabrojano tvrtka se ističe i u proizvodnji elektroprograma, betonske galanterije te visoko kvalitetnoj proizvodnji betona. Kvaliteta Zagorje-Tehnobetona nije prošla nezapaženo te su firma i njeni strućnjaci nagrađivani brojnim domačim i međun-

rodnim priznanjima.

Danas je Zagorje- Tehnobetan jedna od vodećih građevinskih tvrtki u regiji sa bogatim iskustvom ne samo na hrvatskom već i na tržištima zemalja bivše Jugoslavije kao i u Mađarskoj i Austriji.

Dovoljno govori činjenica da je Zagorje- Tehnobeton, unatoč recesijskim vremenima koja su se osobito osjetila u građevinskom sektoru, ipak opstala na tržištu. Kao što se sada vidi, ne samo opstala već iznova krenula starim putem – uspješne građevinske tvrtke.

Općina ljubešćica

6. kolovoza 2013., br. 481 || REGIONALNI TJEDNIK

13

DAN OPĆINE Općina Ljubešćica kulturnim, zabavnim i sportskim sadržajima proslavila svoj dan OPRAVDATI POVJERENJE Prije gotovo tri mjeseca održani su lokalni izbori na kojima je Nenad Horvatić (HDZ) osvojio 75 % glasova i tako u drugom mandatu postao načelnik Općine Ljubešćica. - Rezultati izbora pokazuju da smo dosad dobro radili i da su mještani naše općine prepoznali rad općinske vlasti i moj rad u proteklom periodu. Zahvaljujem svima koji su izašli na izbore i dali mi povjerenje, a na meni je da u narednom periodu to opravdam – poručio je Nenad Horvatić i dodao kako su izbori bili uspješni za HDZ koji kao samostalna stranka danas ima devet od ukupno 11 vijećnika u Općinskom vijeću Ljubešćice, što je bolje nego prije četiri godine kada je imao sedam vijećnika.

Poduzetnička zona naš je prioritet i budućnost Nadamo se da će iduće godine poduzetnička zona biti u potpunosti komunalno opremljena, nakon čega ćemo krenuti s natječajima za prodaju zemljišta prvim investitorima – najavio je načelnik Horvatić - Poduzetnička zona je prioritet ove općinske vlasti i jedino što može garantirati opstojnost naše općine u budućem razvoju – ističe Nenad Horvatić, načelnik Općine Ljubešćica koja je proteklog vikenda brojnim kulturnim, zabavnim i sportskim sadržajima pod nazivom “Ljubešćica u srcu” proslavila svoj dan. Posebno svečano bilo je na sjednici Općinskog vijeća održanoj u petak u povodu Dana općine, na kojoj je uz predsjednika općinskog vijeća Dragutina Gotića, o ostvarenim projektima i budućem razvoju Ljubešćice govorio načelnik Nenad Horvatić.

Ključna za razvoj

Upravo je poduzetnička zona jedan od najvažnijih projekata važnih za razvoj ove općine i u taj će projekt u narednih godinu i pol biti uloženo oko 10 milijuna kuna.

Želim se zahvaliti svima koji su se uključili u organizaciju Dana općine i pripremili bogat program, posebno zato jer većina njih to radi volonterski.”

Općina ne postoji radi nekih lokalnih šerifa!

- Kad pročitam da općine postoje radi nekakvih šerifa, razočaran sam. Općina Ljubešćica formirana je kao zasebna teritorijalna jedinica i jedinica lokalne samouprave ustrojstvom 1992. Prije deset godina u općini se gradila jedna cesta, a danas kao načelnik Općine Ljubešćica želim reći da više ne znam što nije pod ingerencijom općine.

U proteklom desetljeću izgradili smo dječji vrtić, sportsku dvoranu, uređene su gotovo sve ceste, brinemo o predškolskom odgoju, školovanju, sufinanciramo prijevoz učenici-

Nenad Horvatić

- Otkupili smo 100.000 četvornih metara zemljišta, napravili idejne projekte i dobili lokacijsku dozvolu za izgradnju komunalne infrastrukture.

Krajem kolovoza ili početkom rujna zatražit ćemo građevinsku dozvolu i bude li sve prema planovima, već u listopadu ove godine mogli bi započeti

radovi na izgradnji ceste. Zona već ima vodovodnu mrežu, pa računamo da bi već iduće godine zona mogla biti potpuno komunalno opremljena, nakon čega ćemo krenuti s natječajima za prodaju zemljišta prvim investitorima. Izdali smo i brošuru “Prava meta za pravi posao”, gdje na jednom mjestu

Plaketa ove godine u ruke stolnotenisača!

Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća dodijeljena su i javna priznanja Općine Ljubešćica za 2013.

Plaketa Općine Ljubešćica dodijeljena je Stolnoteniskom klubu Ljubešćica za postignute vrhunske rezultate i promociju općine u zemlji i svijetu. Podijeljene su i nagrade učenicima koji su bili uspješni na županijskim i državnim natjecanjima, te njihovim mentorima. Nagrađeni su Tomislav Tomiek za osvojeno 3. mjesto na županijskom natjecanju iz informatike i Iva Sakač za osvojeno 2. mjesto na županijskom natjecanju iz geografije, a nagrade su primili i Davor Kušić za

sudjelovanje te promociju OŠ Ljubešćica na državnoj smotri LiDraNo, te dominik Jakopec i Anja Mikulčić za postignut odličan uspjeh u 5. razredu.

Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća podijeljene su i nagrade za najljepše balkone i okućnice u provedenoj akciji “Ljubešćica v cvjetju”. Najljepši balkon ove godine ima Katarina Ivanušec, drugo mjesto pripalo je Kristini Strmečki, a treće Nikolini Mikulčić.

Prvu nagradu za okućnicu “Etno kuće” dobili su članovi Udruge umirovljenika i starijih osoba “Ljubešćica”, dok je drugo mjesto osvojila Kristina Barila, a treće Marija Gotić.

svi investitori mogu dobiti informacije o tome što naša zona nudi – istaknuo je Horvatić.

Aktualnoj općinskoj vlasti kojoj je na čelu namjera je kroz projekt poduzetničke zone mladima osigurati zaposlenje, a time i ostanak na području općine i sigurnu budućnost.

Načelnik Horvatić se osvrnuo i na rad općinske vlasti u proteklih šest mjeseci. Razloga za zadovoljstvo ima jer komunalna opremljenost Općine Ljubešćica je na visokom nivou. - U proteklom periodu nastavili smo s uređenjem cesta, nogostupa i odvodnje tako da više ne postoji gotovo nijedna ulica, odnosno županijska ili državna cesta koja nema nogostupa, izgrađen sustav oborinske odvodnje i javne rasvjete. Unatoč poteškoćama, redovno smo ispunjavali sve svoje obaveze prema korisnicima općinskog proračuna i uredno izvršavali sve odluke donesene na Općinskom vijeću – istaknuo je

ma, stipendiramo naše studente, pomažemo rad udruga i sportskih društava, donosimo prostorne planove, stvaramo urbanističke uvjete, održavamo vlastiti vodovod koji imamo u dužini od 28 kilometara i sve to uz samo troje zaposlenih. Naši mještani najbolje znaju što smo sve napravili i svjesni su da je Općina pokretač i generator razvoja našeg mjesta. Žalosno je da netko nakon ovakvih rezultata i obaveza koje uredno ispunjavamo postavlja pitanje trebaju li postojati općine – istaknuo je načelnik Nenad Horvatić.

čelni čovjek Ljubešćice.

Lakša legalizacija

Na jednoj od posljednjih sjednica Općinskog vijeća održanoj u ponedjeljak, 29. srpnja našlo se i izvješće o polugodišnjem poslovanju prema kojem je Općina Ljubešćica

Općina je mještanima popustima olakšala plaćanje komunalnog doprinosa pri legalizaciji prvo polugodište zaključila pozitivno.

- Prvo polugodište završili smo sa 180.000 kuna u plusu i ovo je već četvrta godina zaredom kako općina na polugodištu posluje pozitivno. To samo potvrđuje da je proračun planiran realno, trošen racio-

nalno i tako ćemo nastaviti i u naredne četiri godine – najavio je Horvatić. Na zadnjoj sjednici Općinskog vijeća donesena je i odluka o komunalnom doprinosu koja se odnosi na postupke legalizacije svih nelegalno izgrađenih objekata.

- Prema toj odluci mještani naše općine imaju pravo na 25 % manji komunalni doprinos kod jednokratnog plaćanja, za objekte do 50 četvornih metara koji su namijenjeni za držanje životinja oslobođeni su plaćanja komunalnog doprinosa, dok za pomoćne stambene objekte, poput garaža, plaćaju samo pola iznosa. Najnovijom odlukom mještanima želimo financijski olakšati sam postupak legalizacije – ističe Horvatić koji je podsjetio kako već od ranije postoji zakonom propisana odredba prema kojoj svi koji dobiju rješenje o plaćanju komunalnog doprinosa mogu zatražiti poček od godinu dana i obročnu otplatu do najviše 24 rate.

14

Mozaik

REGIONALNI TJEDNIK || 6. kolovoza 2013., br. 481

mozaik www.regionalni.com

Bolje da je to ispričao netko drugi

Za trg se ima, a naša ulica?

U Regionalnom tjedniku objavili ste članak o graditelju mostova i začetniku kuglane uz varaždinskom Dom željezničara. Svaka čast gospodinu koji je podijelio svoje zasluge na tim poslovima s nama, ali mislim da bi bilo puno objektivnije da je te priče ispričao neko treći a ne on sam, tako bi informacija bila vjerodostojnija. Inače naš i vaš Regionalac jako rado čitam jer donosi puno aktualnosti, a još je i besplatan kaj za nas umirovljenike znači puno. (autor poznat redakciji)

Javljam vam se iz Biškupca. Pišem vam u vezi naše tzv. ulice jer je tek - pošljunčana stazica.

Njezino uređenje čekamo već godinama. I još ništa. Pa zar to nije sramota? Dok se uređuju trgovi za milijune, nema ni kune za našu tzv. ulicu za koju rijetko tko i zna. Još malo i ne budemo mogli prolaziti od korova i od živice. Nadamo se ćemo i mi stanari tzv.ulice vidjeti kako se netko počeo i o njoj brinuti. (autor poznat redakciji)

Zovite nas na 042/290-777

NIJE NEGO Gradonačelnik Ludbrega o slučaju Dolores Kamenar Čokor

Komentar

Ni prevarena ni izigrana

ivica kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com

Štetne nagodbe Ne prestaju oprečne ocjene godbi, pa je i sam ministar u predstečajne nagodbe, zakon- jednom trenutku priznao da je skog instrumenta vladajućih (i) štetna!

O štetnosti predstečajne nazahvaljujući kojem nelikvidna i (pre)zadužena poduzeća na ele- godbene može se, naravno, gogantan način (zasada) izbjegavaju voriti kada su u pitanju banke stečaj i produžuju si opstanak na i druge financijskih institucija. tržištu. Najveću polemiku, koja Svoje tražbine imaju osigurane je na trenutak prešla ne samo založnim pravima, pa se često prag pristojnosti, nego i više od i ne uključuju u taj dvojben toga, vodili su ministar financija postupak ili pristaju tek na odSlavko Linić i sudac zagrebačkog godu vraćanja zajmova. Osjetno Trgovačkog suda koji je, usprkos velikodušnija je, naravno, država silnim pritiscima, ipak pokrenuo koja otpisuju i po stotine milijuna preispitivanje ustavnosti mini- kuna (našeg novca) za doprinose strovog Zakona o financijskom i drugo, dok istovremeno fali za poslovanju i predstečajnoj na- mirovine i drugo… To možda godbi sukladno mogućnosti koji još ne bi bilo tako strašno da mu daje Ustavni zakon. Koje li zauzvrat ne uzme primjereni broj dionica dužnicima, ali umjesto drskosti! toga ostavlja Liniću je nagotovo nedirkon toga, međutim, porasla radna mjesta čuvaju nutu vlasničku strukturu, ma popu la rnost, se po cijenu da što pričali. pokazuju zaGlavni gubitd nja ist ra ži- (bar neko vrijeme) nici u predsteva nja jav nog radnici rade čajnoj nagodbi mnijenja koje ost aju t a ko se oštro podi- besplatno mali vjerovnijelilo oko tijeka predstečajnih nagodbi: 23,4 ci, uglavnom dobavljači koji vrlo posto ispitanih u anketi CRO rijetko prolaze bez otpisa dobrog Demoskopa smatra da ih treba dijela svojih potraživanja. Još zaustaviti do ocjene ustavnosti, veći gubitnici, međutim, mogli 37,6 posto da do odluke Ustavnog bi biti radnici kojima poduzeća suda treba nastaviti predstečaj- duguju plaće i otpremnine, pa ne nagodbe, a 19,1 posto da s ispada da im se čuvaju radna predstečajnim nagodbama treba mjesta po cijenu da (bar neko nastaviti čak i ako Ustavni sud vrijeme) rade - besplatno. Zakon o financijskom poslovanju i ocijeni da je Zakon neustavan!?

Oni koji su zaglibili u dubio- predstečajnoj nagodbi, nažalost, zama i završili u predstečajnoj radnicima uopće ne omogućava nagodbi, među kojima i neke na- sudjelovanje u nagodbi, pa ovise cionalne medijske kuće, odmah o dobroj volji prezaduženih posu u rezultatima ankete vidjeli slodavaca koji tumače zakonsku - koje li slučajnosti! - podršku obvezu „ispunjenja prioritetnih javnosti predstečajnim nagod- tražbina radnika“ kako im i bama!? No, to teško da odgovara kada odgovara. Tako da ima istini. Vidjelo se to lijepo tijekom predstečajnih nagodbi u kojima razgovara ministra gospodarstva se zaostale plaće ili otpremnine Ivana Vrdoljaka s međimurskih „planiraju“ podmiriti kroz dvije gospodarstvenika koji su redom ili tri godine!? A što bi tek bilo ukazivali na loše strane tih na- da nisu „prioritetne“?

Izjava tjedna: Moramo biti u stanju uspostaviti novi svjetski poredak u kojem će ljudi, običan čovjek, biti ispred kapitala.

Rafael Correa, ekvadorski predsjednik

Kako smo mogli povrijediti zakonska prava Dolores Kamenar Čokor kada uopće nije bilo natječaja na koji se javila, pita ludbreški gradonačelnik Bilić Ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić oglasio se u vezi slučaja Dolores Kamenar Čokor čiji otac Nenad Kamenar, ratni vodni invalid, prosvjeduje jer kćerka, koja boluje od cerebralne paralize, nije dobila „obećano“ stalno radno mjesto u gradskoj knjižnici i čitaonici Mladen Kerstner gdje je godinu dana bila na stručnom osposobljavanju.

Pomažemo invalidima

- Grad Ludbreg dugi niz godino na različite načine podržava rad udruga iz Ludbrega i Varaždina koje se bave promicanjem prava osoba s invaliditetom, odvajajući određena financijska sredstva za programe koje te udruge prijavljuju gradu. Svjesni važ-

Namjera je pritiscima i ucjenama riješiti samo vlastiti problem nosti ostvarivanja njihovog prava na uključivanje u ravnopravni život zajednice putem zapošljavanja, više puta su traženi načini kako im pomoći u tome. U razgovoru sa zamjenicom pravobraniteljice za osobe s invaliditetom gospođom Mirom Pekeč Knežević došli smo do najvišeg stupnja

Nenadu Kamenaru (drugi lijevo) u prosvjedu su se pridružili suborci te kćerka Dolores Čokor (desno)

slaganja o potrebi zapošljavanja osoba s invaliditetom te će se grad Ludbreg pridružiti mnogim tijelima javne vlasti koje ih već zapošljavaju, u skladu sa zakonom i planom zapošljavanja u gradskim službama, naglašava gradonačelnik Bilić.

Natječaja nije bilo

U samom Gradu Ludbregu, kako dodaje, postoje osobe s invaliditetom koje također žele ostvariti svoje pravo na zaposlenje, koje su dio od ukupno oko 550 nezaposlenih ljudi na području grada.

- Sa žaljenjem ističemo da

REAGIRANJA Stanoing i nagodba

način g. Kamenara iz susjedne općine Martijanec nije primjeren te mu je namjera pritiscima i ucjenama riješiti samo vlastiti problem. Kao roditelj razumijem želju g.

Kamenara, ali gđa Dolores Kamenar Čokor ni na koji način nije prevarena niti izigrana, nego joj je omogućeno da kroz mjere potpore Ministarstva rada i rad od 12 mjeseci bez zasnivanja radnog odnosa u Gradskoj knjižnici i čitaonici Mladen Kerstner Ludbreg ostvari uvjete za polaganje stručnog ispita te stekne dodatne kvalifikacije koje bi joj omogućile lakše pronalaženje

radnog mjesta. U Gradu Ludbregu, a ni u gradskim ustanovama, nije raspisan nijedan natječaj na koji bi se javila gđa Kamenar Čokor. Stoga se s pravom pitamo, kako smo mogli povrijediti njena zakonska prava kada uopće nije bilo natječaja na koji se javila.

Na kraju još jednom ističemo našu predanost ostvarivanju prava osoba s invaliditetom i pri budućem potencijalnom zapošljavanju svakako ćemo voditi posebnu brigu o njihovoj dobrobiti, i to svih osoba s invaliditetom, a ne samo gđe Kamenar Čokor, zaključuje gradonačelnik Bilić.

KRITIKA Gdje je nastavak teme

Sve su to bile “patke” Odakle za otpremine?

U vašem listu od 30. srpnja ove godine donosite članak o situaciji u Stanoingu i odbijanju, po drugi puta, njegovog prijedloga predstečajne nagodbe, a iz napisa u Varaždinskom tjedniku saznajemo da je prijedlog odbijen jer tvrtka nije priložila nijedan propisani dokument i da ima samo jednog zaposlenika.

Ako zavrtimo vrijeme unatrag i vidimo izjave da tvrtka posluje s velikom dobiti, da je aktiva najmanje 40.000.000 kn veća od pasive, onda ispada da su to sve bile „patke“ radi zavlačenja tužbi od oštećenih i vjerovnika, a da bi se što duže moglo raspolagati imovinom i dokumentacijom firme. Koliko je dobar potez da se pustio ljudima koji su svojim radom doveli do ovakvog stanja, a

nisu niti zaposlenici u tvrtki, da još godinu i pola dana raspolažu svom imovinom i dokumentacijom tvrtke neka se zamisle oni koji bi trebali. Želi li se sada išta pomoći oštećenima i vjerovnicima treba vidjeti mogućnost da se u sklopu izglednog stečaja izgradi hitan program za dovršetak objekata, odnosno da stečajnim upraviteljem napravi sve potrebno da bi se izbjegle daljnje štete i tvrtka izvukla iz problema. Isto tako očekujem da se utvrdi po kakvim je sve obračunima izvlačena dobit te na koga sve glasi tako stečena imovina, a koja bi trebala poslužiti kao osnova za pokriće gubitaka vjerovnika i oštećenih.

S poštovanjem, (podaci poznati redakciji)

Već tjednima očekujem nastavak teme o isplati enormnih otpremnina u varaždinskim komunalnim tvrtkama. Nažalost, ništa od toga, a s tim u vezi još je puno neodgovorenih pitanja.

Prije svega na osnovu čega je isplaćena otpremnina u Parkovima. Koji zakon omogućava da otpremninu dobi onaj tko daje otkaz, dok drugi ne mogu dobiti otpremninu čak i ako dobe otkaz, kao što je slučaj sa zaposlenicima Aquacityja? Nadalje, odakle tvrtkama stotine tisuća kuna za otpremnine? Ne dijele li se to zapravo naši novci?

Primjerice, kada je krajem prošle godine građena kanalizacijska mreža u Kućan Marofu, Kućan Donji i Zbelava, svako domaćinstvo moralo je uplatiti 1.800 kuna za priključak. A sada svi

dobivaju priključak besplatno.

Među njima su i stanovnici Zelene ulice gdje žive neke poznate osobe bliske bivšoj, ali i sadašnjoj vlasti. Koje li slučajnosti da je baš sada Gradsko vijeće ukinulo naknade! Hoće li se sada nama, koji smo prije koji mjesec platili priključak, možda vratiti novac? Nije li ovakva situacija nepravedna? Jer,kada se govori da neće biti ništa od smanjivanja troškova legalizacije budući da bi to bilo ne pravedno u odnosu na one koji su ranije više platili, zašto se onda isti princip ne primjenjuje i u slučaju priključka na kanalizaciju? Zašto se barem od daljnjeg plaćanja ne oslobode oni koji su priključak uzeli na rate te uplatili samo jednu ratu prije 1. srpnja? (podaci poznati redakciji)

ROTIRKA - SUDNICA

6. kolovoza 2013., br. 481 || REGIONALNI TJEDNIK

rotirka sudnica

www.regionalni.com/ crna-kronika Zovite nas na 042/290-777

15

Optužen jer je iz nehaja zapalio oca koji je umro od opeklina Zbog toga što je prouzročio smrti iz nehaja Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu podignulo je optužnica protiv 27-godišnjaka. Okrivljenika se tereti da je 14. svibnja u dvorištu obiteljske kuće polio benzinom košnice s pčelama prijeteći izazivanjem požara da bi zastrašio oca F. L.

koji je također bio poprskan benzinom. U međusobnom naguravanju koje je uslijedilo upalio je upaljač olako držeći da neće izazvati plamen. No, upaljačem je izazvao zapaljenje benzina na gornjem dijelu očeva tijela koji je zadobio opsežne opekline uslijed kojih je preminuo 20. svibnja.

Međimurska policija izvijestila je 15. svibnja da je dan ranije u Gardinovcu 57-godišnjak točio benzin u motornu pilu, pri čemu nije dobro zavrnuo poklopac, pa se polio benzinom kod pokušaja paljenja motorne pile.

- Kad je zapalio cigaretu, zapalile su se benzinske pare

koje su hlapile s ruku i odjeće, a požar mu je zahvatio i odjeću. U pomoć mu je priskočio sin koji je strgnuo zapaljenu majicu i ugasio vatru, navodila je policija.

Ozlijeđeni je najprije prevezen u čakovečku Županijsku bolnicu, a zatim na liječenje u Zagreb.

OPREZ Tri utapanja na širem varaždinskom području u razmaku od tri dana

LUDBREG

Droga u stanu i prostorijama U Ludbregu su policijski službenici PU varaždinske pretražili stana i druge prostorije kojima se koriste 22-godišnjak i 26-godišnjakinja. Pronašli su tri biljke indijske konoplje veličina 34, 30 i 22 centimetra, šest grama marihuane, 121 tabletu različitog opojnog djelovanja, drobilicu lišća, dvije digitalne vage, dva električna kabla s instaliranim žaruljama zaštićene alu folijom, kao i drugi pribor za konzumaciju. Utvrđeno je da je 22-godišnjak počinio kazneno djelo neovlaštena proizvodnja i promet drogama, dok je za 26-godišnjakinju utvrđeno da je počinila prekršaj.

Nisu se vratili s kupanja u jezerima i Zelenoj strugi  U nedjelju se muškarac utopio u Dravi, točnije predjelu Zelena struga, dan ranije u jezeru šljunčare u Hrašćici utopio se 52-godišnjak iz Svibovca Podravskog, a u petak je iz jezera kupališta Aquacity izvučeno tijelo 37-godišnjaka Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Usprkos apelima i upozorenjima, tri utapanja dogodila su se na širem varaždinskom području tijekom proteklog tjedna u kojem zbog visokih temperatura mnogi tražili osvježenje na uređenim i neuređenim kupalištima.

Spasioca više nema

U Dravi, točnije predjelu Zelena struga, u nedjelju oko 17 utopio se 39-godišnjak iz Sračinca. Dan ranije u jezeru šljunčare u Hrašćici utopio se 51-godišnjak iz Svibovca Podravskog. Tijelo utopljenika oko 21 sat pronašli su ronioci Interventne jedinice policije PU Koprivničko-križevačke.

Dva dana ranije, odnosno u četvrtak utopio se 37-godišnjak. I očevid te progled mrtvog tijela je pokazao da je za njega bilo kobno kupanje na varaždinskom gradskom kupalištu Aquacity, kojeg se

zbog popularnosti i posjećenosti u ljetnim mjesecima još naziva i varaždinsko more.

Financijski neizvedivo?

Nestanak potonjeg utopljenika prijavila je u četvrtak poslijepodne njegova majka kojoj je rekao da ide na kupanje. Po zaprimljenoj dojavi policija se dala u potragu te je navečer pronašla utopljenikove stvari

Aquacity bez utapanja zadnje dvije godine kada su bili spasioci na Aquacity. Zbog mraka potraga je nastavljena i u petak kada je oko 11 sati u jezeru pronađeno tijelo čije su izvlačenje promatrali i kupači. Međutim, ne i spasilačka služba jer ona na Aquacityju ove godine ne postoji.

- Do prije nekoliko godina imali smo spasioce, ali sada

je to nažalost financijski neizvedivo – rekao je za Večernji list Dražen Hrain, direktor Aquacityja.

Na kupalištu Aquacityja nije bilo utapanja zadnje dvije godine kada je postojala spasilačka služba. Sada na tornju spasilačke službe, umjesto spasilaca, stoji tek tabla s napisom da je kupanje na vlastitu odgovornost.

I velika reklama „U osvježenju je spas“!?

Iz Grada Varaždina i ove godine šalju obavijesti o kvaliteti vode na Aquacityju. Subotnji tragičan događaj, prvi ovakve vrste ove godine govori da bi bilo dobro opet uvesti spasilačku službu koja bi se mogla financirati od oglasa postavljenih na kupalištu, premda bi se zacijelo novca za to moglo naći i u gradskom proračunu. Naravno, spasilačka služba ne jamči potpunu sigurnost, ali zacijelo joj pridonosi.

Savjeti za sigurno kupanje U PU varaždinskoj ape- najmanje jedan sat nakon liraju da se za kupanje obroka, nije poželjno plikoriste uređena kupališta vati ukoliko se konzumira alkohol, a u vodu plivač koja su pod nadzorom.

- Nikako nije dobro ko- nikako ne bi smio ulaziti ristiti za kupanje rijeke, vruć. Isto tako ne treba s k a k at i u jezera ili vodu nepošljunčare koji nisu uređeni Nije dobro koristiti za znate dubine te treba za kupanje i koji se ne na- kupanje rijeke, jezera izbjegavati plivanje laze pod nad- ili šljunčare koji nisu u samoći. zorom stručUkoliko u n i h slu žbi, uređeni i nisu pod vodi primiu p o z o r a v a nadzorom stručnih jetite nekopolicija. ga u nevoP o l i c i j a službi lji, odmah upozorava da djeca nikako ne bi smjela potražite pomoć i drugih ići na kupanje bez prisut- osoba ukoliko su one u nosti i uz nadzor roditelja, blizini, poručuju iz PU a neplivači ili osobe koje varaždinske te se nadaju slabije plivaju obavezno bi da će uz pridržavanje ovih trebali koristiti pomagala savjeta godišnji odmor i osvježenje uz vodene toza plivanje.

- Nije poželjno plivati kove biti ugodnije.

JAZBINA/ČAKOVEC

Nožem na sina i bivšu suprugu U utorak, 30. srpnja oko 14.30 sati u obiteljskoj kući u Jazbini Cvetlinskoj, 82-godišnjak je pokušao ubiti 41-godišnjeg sina. Nakon verbalnog sukoba nožem mu je zadao ubodnu ranu u predjelu lijeve strane prsišta. Ozlijeđenom je pomoć pružena u varaždinskoj bolnici gdje su njegove ozljede okvalificirane kao teške. U petak oko 15.20 sati u Čakovcu 44-godišnjak je nožem napao bivšu nevjenčanu suprugu, 46-godišnjakinju iz Čakovca. U daljnjoj namjeri spriječili su ga građani koji su ga svladali i zadržali do dolaska policije.

VARAŽDIN

Ekspolozija plina iz boce U gradskom stanu u varaždinskoj Zagrebačkoj ulici 31. srpnja oko 4 sata došlo je do zapaljenja i eksplozije smjese plina iz plinske boce kojom prilikom su ozlijeđene dvije osobe u dobi od 53 i 48 godina. Utvrđeno je da je do eksplozije došlo uslijed propuštanja plinske gumene cijevi spojene na plinski štednjak zbog slabog spoja gumenog crijeva i metalnog priključka štednjaka.

16

Čitatelji zovu

čitatelji zovu www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 6. kolovoza 2013., br. 481

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Augusta Šenoe 10, Varaždin, uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

Zovite nas na broj telefona: 042/290-777.

Pratite nas na www.regionalni.com i na Facebooku.

NEVJEROJATNO: Preko noći nepozanti počinitelj ručnom pilom otpilio 300 čokota - policijska istraga je u tijeku

Umjesto pripreme za berbu raščišćavanje “groblja čokota” Šteta nanijeta Dragutinu Horvatu procjenjuje se u grubo na 80-ak tisuća kuna, a za nicanje novog vinograda trebati će punih pet godina Piše: Višnja gotal visnjagotal@gmail.com

Kad je prošlu subotu legao, Dragutin Horvat bio je vlasnik „zdravog“ vinograda na Bregu Prepretnica u Črešnjevu. Kad se u nedjelju ujutro probudio samo je šokiran mogao gledati „groblje čokota“ na mjestu gdje je prije osam sati bilo 300 trsa Noje. Netko je tijekom noći „otpilio“ čokote. Obzirom na količinu rasute piljevine zaključak je da je (ne)djelo počinjeno ručnom pilom.

U šest sati ujutro pozvana je krim policija, napravljen zapisnik i sad još preostaje nači počinitelja. Još uvijek šokiran prizorom u nedjeljno jutro, Dragutin Horvat priča:- Nikako mi ne ide u glavu što se dogodilo. Ovo je lijepi, mirni brijeg. Naravno da se čovjek znao porječkati s nekim ali to se sutradan uz gemišt već zaboravilo.

Ogromna šteta

Materijalna šteta otpiljenih ćokota procjenjuje se na oko 80-ak tisuća kuna.

Osim berbe 700-800 litara bijelog vina koja je trebala biti uskoro, valja računati

s tim da pet godina treba „uzgajati“ novi vinograd: Valja kupiti novo trsje, tri godine ulagati u njega – jer čokoti se moraju špricati i dok nisu „zreli“, tek se četvrtu godinu „podižu” u zrak da bi pete godine, ukoliko sve prođe u redu, ponovno imao vinograd. Krvav je to posao – ne možete sami.

Policijska istraga Piljenje čokota predmet je istrage Varaždinske policijske uprave. U priopćenju koje u interesu istrage ne može biti opširnije, načelnik Darko Jurćec, kaže:- U noći, od 27. do 28. srpnja nepoznati počinitelj je u mjestu Črešnjevo, predio zvani „Preprotnica“ oštetio tri vinograda koji su vlasništvo muškaraca starosti 63, 30 i 38 godina. Utvrđeno je da je muškarcu starosti 63 godine oštećeno 300 komada loznih trsova, dok je 30-godišnjaku oštećeno 68 komada i 38-godišnjaku 15 komada loznih trsova. Visinu materijalne štete nije za sada utvrđena.

Vinograd je krvavi posao - nemoguće ga je raditi samom

koji je uložio u njega. Sa svojim je trsjem veli, čak i pričao: - S trsom se treba spominjati. On treba nježnost kaoi, nemojte krivo shvatiti - žena. Treba ju njegovati, poetično govori u svome jadu Dragutin Horvat.

Dragutin Horvat nije jedini koji je te noći ostao bez imovine u koju je uloženo puno muke i znoja.

Vjerojatno isti počinitelj otpilio je i 80-ak

Treba platiti radnike da pomognu. Sad ne možemo baš ništa osim iskopati grabe i čekati proljeće za sadnju.

Nekoliko ljudi mora raditi tri dana da se sve posadi, još uvijek u nevjerici govori Dragutin Horvat.Samo za taj, osnovni početak potrebno je najmanje tisuću eura što je za penzionera velik novac. Horvat letargično zaključuje:- Još nisam svjestan ničega. Znam samo da umjesto pripreme berbe, raščišćavam groblje čokota.

Dok sjedi ispred klijeti u “vinogradu”, Dragutin Horvat prisjeća se svog truda

čokota cardonaya njegova susjeda:- Vinograd je star pet godina i taman je ove godine trebala biti prva berba. Sada sve iznova, govori treće oštećeni Mladen Novoselec dok zajedno s Dragutinom Horvatom pokušava smisliti suvisli razlog za ovaj barbarski čin. U njegovom vinogradu i nije riječ o velikoj materijalnoj šteti - odrezane su samo brajde oko kleti - već više o sentimentalnoj vrijednosti:Vinograd i klijet nasljedstvo su pokojnog oca kojemu je to bilo najdraže mjesto kamo je volio ići.Jednako kao što je i on tako i ja volim doći ovdje i odmoriti mozak.

(NE)BRIGA Čitatelju iz Varaždina smeta što oko varaždinskog podhodnika nitko ne vodi računa

Kod podhodnika prava džungla, a nitko ne mari?!

Naš čitatelj Petrinec kaže da je već četiri puta ove godine upozorio varaždinske komunalne redare tražeći da se granje koje smeta ukloni, no uzalud. Ističe kako je tako bilo i prošle godine, kada je također u nekoliko navrata upozoravao komunalne redare - O varaždinskom podhodniku nitko u ovom gradu ne mari! Obrastao je u šikaru, a uz travu i grmlje raste drveće čije grane padaju na prolaz kojim prolaze majke s djecom u kolicima.

Tuda se jako teško prolazi, no to, nažalost, nikoga u ovom gradu nije briga – upozorio je Ivan Petrinec iz Varaždina.

Na ovaj je problem, kaže, već četiri puta ove godine upozorio varaždinske ko-

munalne redare tražeći da se granje ukloni, no uzalud.

Nisu stigli?

- Ništa se nije promijenilo.

Grmlje, šikara i drveće i dalje raste, a majke s dječjim kolicima svakodnevno muku muče kako bi s jedne strane podhodnika prešle na drugu – ističe Petrinec i dodaje da je tako bilo i prošle godine, kada je na ovaj problem također u nekoliko navrata upozoravao

komunalne redare.

Iz Grada Varaždina su izvjestili kako će džungla oko

Djelatnici tvrtke Parkovi dosad nisu stigli urediti taj nered, izvjestili su iz Grada Varaždina varaždinskog pothodnika urediti ovih dana, a za to će

se pobrinuti radnici Parkova koji posljednjih mjeseci imaju jako puno posla.

- Djelatnici tvrtke Parkovi dosad nisu stigli urediti taj nered s obzirom da je u tijeku redovitakošnja zelenih površina na području grada i prigradskih naselja, kao i rušenje drvoreda u varaždinskoj Konščakovoj ulici, kao i drugi redoviti i neredoviti poslovi – izvjestili su iz Grada Varaždina na naš upit. (ihr)

Oglasi

6. kolovoza 2013., br. 481 || REGIONALNI TJEDNIK

17

Knjžara Trap Uz darivanje posjetitelja prigodnim darovima, proslavila 20. rođendan

Trap - sretan rođendan!

Ako ne idete ciljano u kupovinu, ne ulazite u Trap. Izuzetno bogati asortiman sigurno će poremetiti vaše daljnje planove Prije dvadeset godina Varaždinka Marijana je sebi u knjižari Trap kupovala knjige za završni razred srednje škole.

Danas opet u

Raj za ljude željne igre i znanja

Vukman baš i nije rječita kad se govori o poslu koji za nju više i nije posao već – život:Nemam što reći. Vjerujem da je šetnja po knjižari „rječitija“ od svih mojih riječi, kaže samozatajna dirktorica nevična medijskoj pažnji.

Nismo odbili njezin prijedlog. Naime, Trap je pravi raj za „svaštare“. Uz sve za školu, na policima jedan kraj drugog stoji stari domino u drvenoj kutiji i nova rubikova „ogledalo“ kocka“; brojalica s ploćicom do kompjutorskog sticka; predmeti brendova Nike i Esprit do električnog vlakića; beletristika do torbica za mobitel...Kad bi u pet sati pet puta na pola sata ušli u Trap, uvjereni smo da biste vidjeli ono što do tada niste uočili. Trapom odiše kreativni nered koji knjižari daje duh prave starinske knjižare iz koje ne izlazite satima.

O asortimanu je bolje više ne govoriti jer ne želimo rođendan pokvariti nabrajanjem tisuće artikala. Kad kažemo

20

Trapu kupuje knjige, ali ovoga puta kćerki Steli za prvi osnovne. Knjige su se odonda izmjenjale desetak puta, mijenjala se povijest u njima, promijenili su se glavni likovi na pernicama i bilježnicama, ali jedno se nije promijenilo – kvalitetna ponuda koju Trap nudi dva desetljeća.

Raj za “svaštare”

Knjižara je prošlu subotu proslavila 20. rođendan. Svi kupci tog su dana iz Trapa u Pavlinskoj 5 otišli s poklonom. Direktorica Klaudija

I do 60 posto popusta

20

Budući da se posljednjih godina knjige naručuju kao nekada odjela po mjeri, Trap je morao pribjeći istoj metodi. Tako se u Pavlinskoj 5 već danima primaju narudžbe za komplete školkih knjiga. Usto, u Trapu je, za razliku od drugih knjižara koje sada koriste priliku pa podižu cijene, dio asortimana školskog pribora pojeftinio i do 60 posto. Uostalom, ako nemate vremena doći i birati, asortiman se može pogledati i na www.trap.hr.

tisuće, ne izražavamo se figurativno. Štrumpfovi. Osim na filmu. Eno ih u Trapu. Jedino „ nije zadovoljna“ Barbie jer ju je iz „igre“ doslovno izbacila Monsters High. Lutke razčitih imena i imagea poslale su platinastu ljepoticu idealnih proporcija u povijest. I to smo naučili u Trapu. Naučili bismo

i puno više da ipak nismo shvatili da samokontrola ima svoj smisao, ma koliko Štrumpf bio simpatičan ili pješčanik na ulazu neobičan artikal. Trap – želimo ti sretan rođendan i umjesto da mi tebi kupimo poklon, zamolit ćemo da ga ti daš nama - molimo te nemoj se mijenjati.

20

18

KULTURNI OBZOR

kulturni obzor www.regionalni.com/kultura Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 6. kolovoza 2013., br. 481

Izložba fotografija ratnog puta 7. gardijske brigarde Izložba fotografija kojom je predstavljen ratni put 7. gardijske brigade “PUMA” otvorena je prošloga tjedna u varaždinskoj palači Herzer. Izložbu su organizirali veterani 7. gardijske brigade koji su na ovaj način prvenstveno željeli odati počast svojim poginulim suborcima.

Tijekom ratnih djelovanja poginulo je 25 pripadnika 5. bojne 1. “A” brigade ZNG, koji su činili osnovnu strukturu Brigade, te

90 pripadnika 7. gardijske brigade. Jedan vojnik još uvijek se vodi nestalim, a njih 500 je ranjeno.

Sedma Gardijska brigada prva je ušla u Knin, a njezin tadašnji zapovjednik, general Ivan Korade na kninskoj je tvrđavi podignuo hrvatsku zastavu. Od osnutka do danas kroz 7. gardijsku brigadu je prošlo oko 4100 djelatnih pripadnika te oko 450 mobiliziranih vojnika. (vg)

NOVI MAROF Za projekt „Utvrda Grebengrad“ dobivena sredstva Ministarstva kulture ŠTO ČITATI Giovanni Boccaccio, Život Danteov, prev.

Mate Maras, Šareni dućan, Koprivnica, lipanj 2013.

Mnoge čitatelje aktualnoga Brownovog bestselera „Inferno“, ali i sve poklonike istinske književne klasike, zasigurno će privući prvi hrvatski prijevod kratkog životopisa velikog Dantea, autora „Komedije“, iz pera još jednog neprikosnovenog majstora riječi, Giovannija Boccaccia, autora „Decamerona“. Mogli bismo ukratko reći: jedan genij govori o drugom geniju, pa onda to svakako mora vrijediti. A ova Boccacciova „raspravica u slavu Dantea“, kako je sâm skromno naziva, višestruko je zanimljiva. Iako Boccaccio o svom velikom prethodniku i uzoru piše s neskrivenim i dužnim poštovanjem, ne ustručava se spomenuti Danteove osobne mane i pogrešne životne procjene, no one, dakako, blijede u odnosu na bezvremeno („božanstveno“) djelo koje nam je ostavio. Puno se žešće Boccaccio okomljuje na nerazumijevanje sredine, na „nezahvalnu domovinu“ koja je odbacila „svoga jedinstvenog pjesnika“, a prigrlila „bogatstva, prevrtljiva i nestalna“ te „podmuklost, lijenost (…) lupeštva, izdaje i himbe“. Zvuči prilično aktualno i danas, zar ne?! A da bi ova raspravica, napisana u 14. stoljeću, bila privlačna i nama, poglavito je zasluga proslavljenog prevoditelja Mate Marasa, koji je Boccacciov razmjerno arhaični tekst nenadmašnim umijećem prenio u suvremeni hrvatski jezik, uspijevajući očuvati kako njegovu razumljivost, tako i njegovu visoku, upravo kićenu stiliziranost. Ova je knjiga nepobitan dokaz da, citirajmo još jednom Boccaccia, “pjesnička djela nisu isprazne ili jednostavne priče ili bajke, kako mnoge budale smatraju“…

Dodajmo još da je i grafičko oblikovanje knjige na zavidnom nivou. denis.pericic@vz.htnet.hr

Za obnovu Grebengrada 1,4 milijuna  Novac će se isplaćivati temeljem privremenih i okonćanih obračuna za izvedene radove. Sve to uz ovjeru konzervatorskog odjela.

Piše: VIŠNJA GOTAL visnjagotal@gmail.com

Drastično propadanje zaštićenog kulturnog dobra „Grebengrada“ napokon će biti zaustavljeno. Premda je Grad Novi Marof u suradnji s Ministarstvom kulture još prije pet godina započeo s obnovom, recesija je uzela svoj danak - projekt obnove druge utvrde po veličini u Zagorju i jedne od najvećih u Hrvatskoj, nije zaživio predviđenom dinamikom.

DVA KNJIŽEVNA NATJEČAJA Svi koji imaju poetskog dara mogu se javiti na XXI recital suvremenog hrvatskog pjesništva „Senje i meteori“ u organizaciji Varaždinskog književnog društva.

Natjecati se mogu svi građani s do sada neobjavljenim pjesmama na kajkavštini i hrvatskom jeziku. Uz uobičajene nagrade, posebnu će nagradu dobiti pjesma

Prvo-kapelica

Darko Hrenić

Kako bi se spriječilo daljnje propadanje i nastavila obnova, gradonačelnik Novog Marofa, Darko Hrenić, prijavio je temeljem Poziva za predlaganje programa javnih potreba u hrvatskoj kulturi projekt Grebengrad za trogodišnje financiranje.

Uvjeti poziva su zadovoljeni pa će Ministarstvo osigurati 400 tisuća kuna za program zaštite kulturnog dobra „Novi Marof Utvrda Grebengrad“. Novac će

biti potrošen za građevinsku snaciju kapele dok će se ostala sredstva isplatiti sukladno odluci Vlade. Prije uplaćivanja novca Grad je dužan predočiti odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela za predviđene radove, osigurati stručni nadzor sukladno važećim propisima te obavjestiti Konzervatorski odjel o početku radova i odabiru izvođača. Odabrani izvođač mora raspolagati rješenjem ministarstva kulture o dopuštenju izvođenja ra-

dova na kulturnim dobrima sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Dinamika isplate

Novac će se isplaćivati temeljem privremenih i okončanih obračuna za izvedene radove. Sve to uz ovjeru konzervatorskog odjela. Dinamika isplate ovisiti će o priloženoj dokumentaciji kao i priljevu proračunskog novca.

Javna nabava održati će se 13. kolovoza.

Poziv piscima i pjesnicima nadahnuta povijesču ili sadašnjošću Grada Varaždina.

Svaki autor može poslati najviše tri pjesme na kajkavštini i tri na hrvatskom književnom jeziku.

Lektorirane pjesme šalju se do 1. rujna isk ljučivo putem elektronske pošte na adresu: tugomir.orak@vz.tcom.hr. s naznakom „Senje i meteori 2013“ te podacima o

autoru (ime i prezime, adresa, broj telefona, mobitela i e-mail) Ovih se dana zaprimaju djela za još jedan književni natječaj. Varaždinsko književno društvo i varaždinski ogranak Matice Hrvatske objavljuju XIII natječaj književne nagrade Katarine Patačić. Nagrađuje se najbolja samostalna knjiga na

kajkavštini objavljena lani u Hrvatskoj.

Prijaviti se mogu zbirke pjesama, proznih radova i eseja, te romani i drame, kao i knjige kombiniranih i li graničnih k njiževnih vrsta.

Pisani prijedlog svake kandidirane knjige poslane u tri primjerka s podacima o autoru (ime i prezime, adre-

sa, broj telefona, mobitela i e-mail adresa) treba dostaviti do 1. rujna 2013. godine na adresu: Varaždinsko književno društvo (za nagradu “Katarina Patačić”), Trakošćanska 24, Varaždin.

Knjige se mogu poslati običnom poštanskom dostavom ili osobno predaju (kontakt: 091/211-7705 Orak).

Ovo je kolumna o slobodi

Denis PERIČIĆ mr. sc.

Edward Snowden je dobio azil u Rusiji. Putin je time užasno uzrujao Obamu, tog velikog borca za ljudska prava i dobitnika Nobelove nagrade za mir. Sada bi netko možda pomislio da je Putin pozitivac, ali taj netko sigurno ne živi u našem svemiru.

U vlastitom dvorištu, gospodar Rusije odrješito nastavlja po svom.

Politički oponenti uglavnom su strpani u zatvore, zemljom vladaju poslušni oligarsi i mafijaši, ne jenjava potpora čudnim režimima širom

svijeta, a tu je i slučaj „Pussy Riot“.

Nisam baš ljubitelj performansa, prosvjeda i ispada u bilo kojoj crkvi ili hramu, ali cure iz Pussy Riot sigurno nisu zaslužile višegodišnji zatvor i prisilni rad, kako to hoće Putinovo sudstvo. Godinu dana nakon sramotnog procesa članicama Pussy Riot, napokon se oglasilo i stotinu svjetskih glazbenih zvijezda, tražeći njihovu slobodu. Nakon dva prilično nesuvisla lanjska pokušaja, napokon se čuo i konkretni glas

podrške iz Hrvatske, i to s motovunskog festivala. Ali, prateći, onako ovlaš, jer nisam neki surfer, glasove mladih hrvatskih ljudi na internetu, koje bi Snowden i Pussy Riot mogli itekako zanimati, čudi izostanak artikuliranih komentara. Našao sam samo jedan hrvatski facebook profil podrške Snowdenu.

Drago mi je da je, koliko znam, stvoren u Varaždinu. Nije mi drago što ima samo devet simpatizera. No, u današnje vrijeme, kada se sve zna

i kada je sve globalizirano, sličan iskaz podrške članicama Pussy Riot u Hrvatskoj je posve izostao. Čini mi se da je više Hrvata prije pola stoljeća podržalo Keitha Richardsa kada nije uspio sakriti drogu, nego sada kada je sloboda cijelog svijeta pod velikom prijetnjom. Izgleda da nas je lažna sloboda – ona obmana koju nam pruža anonimnost, prevladavajuća ispraznost i sveprisutnost interneta – vrlo uspješno uspavala, lobotomizirala i eutanizirala.

KULTURNI OBZOR

6. kolovoza 2013., br. 481 || REGIONALNI TJEDNIK

Misno slavlje u Gradskom muzeju

Festival čipke u Lepoglavi

Tradicionalno misno slavlje povodom blagdana Sv. Lovre, održano je u subotu u kapelici staroga grada Gradskog muzeja Varaždin. Svetu je misu, već uobičajeno, služio svećenik iz Župe svetog Nikole.

Tradicija misnoga slavlja na blagdan Sv Lovre, kojemu je i posvećena kapelica u varaždinskoj utvrdi, ponovno je zaživjela 2000. godine.

Nakon nekoliko desetljeća prekida te je, milenijske godine kapelicu blagoslovio prvi varaždinski biskup Marko Culej.

“Čipkarstvo i djeca” - glavna je tema 17. Međunarodnog čipkarskog festivala u Lepoglavi, koji će se održati od 19. do 22. rujna.

Glavni organizator festivala, Udruga Ekomuzej, uz čipkarske je izložbe, organizirao brojna popratna događanja kao što su čipkarske radionice za sve uzraste, predavanja o čipki gostujućih europskih zemalja te

19

predstavljanjem bogate baštine lepoglavskog kraja.

Festival se već tradicionalno održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike, ministarstava kulture, turizma, poljoprivrede, Hrvatskog povjerenstva za UNESC-o te Varaždinske županije i naravno Grada Lepoglave kao domaćina priredbe.

DOZNAJEMO Stephan Lupino izlaže u prestižnoj galeriji Ralpha Puccija u New Yorku, Nine

Lupinizam osvaja Ameriku Samostalna izložba u New Yorku

 Lupino je foto-aparat zamijenio dlijetom, čekićem, pilama, olovkom, kistom...između njegovih skulptura, slika i skica ističe se trometarska brončana skulptura “Fire woman” Piše: VIŠNJA GOTAL visnjagotal@gmail.com

Ili ga vole ili mrze. Ili ga prikazuju kao vrhunskog majstora zanata ili kao kvaziumjetnika.

Kao Stjepana ili Stephana. Kao Ivana Lepena - što mu je pravo ime – nikada. Kao Varaždinca s povremenom adresom u New Yorku – rijetko.

Bez daha

Ma što netko mislio o njemu, činjenica je da Lupino što god da radi ili gdje se pojavi “ ne može proći nezamijećen”.

Jedan dan kao natjecatelj u zabavnom showu domaće TV Farma, drugi kao priznati umjetnik čija su dijela izložena u prestižnoj newyorškoj galeriji. Iako prvenstveno poznat kao fotograf, trenutno je, čini se, “zaražen“ kiparstvom, drvodjeljstvom i radovima od mehaničkih materijala.

U opširnoj reportaži koja je o Lupinu objavljena ovih dana u američkom magazinu o njegovo kreativnom procesu doslovno piše:- Gotovo bez daha, obuzet samo kreativnom strašću, Stephan Lupino slijedi svoj autentičan i originalni – Lupinizam“.

Lupino je tako iznova osvojio Ameriku. Foto aparat je izgleda ostavio doma, starlete prepustio novim paparazzima, a on se upustio u nove umjetničke žanrove. Teško je opisati - kako je nazvan – Lupinizam.

Bolje je niti ne pokušavati.

Treba vidjeti. Lupino se ne bavi naivom, ne bavi se niti

Američki novinar predviđa mu globalni uspjeh postmodernom, a opet će se u njegovim radovima naći od svega pomalo.

Bilo kako bilo, trenutno se radovi ovog fotografa, koji je karijeru započeo u New Yorku pukim slučajem snimajući po noćnim barovima, izlažu u newyorškoj galeriji “Nine”, koja pripada galerijskom carstvu Ralpha Puccis’a. Lupino je jedan od pet umjetnika čiji se radovi u popularnoj umjetničkoj meki izlažu od svibnja

pa sve do listopada. Još prije otvorenja, buduću je publiku kompanija Ralph Pucci International, upozorila na Lupinovu faccebook stranicu gdje je objavljeno „ Ponosni smo i uzbuđeni pokazati ove, nikada ranije viđene instalacije“.

Uskoro se u Miamiju otvara još jedna u niz galerija Pucci. Od Lupina su već naručili novu brončabu skulpturu, dizajniranu za stalni galerijski postav. Štoviše, na otvorenju galerije biti će izloženi i njegovi radovi sa izložbe u New Yorku.

Kako bilo, za slijedeću je godinu najavio samostalnu izložbu u New Yorku, što je san svih svjetskih umjetnika.

Ugledno društvo

Čitatelji američkog magazina vjerojatno će se, priznajmo kao i mnogi od nas, pitati kako je Lupino s “Farme” uopće dospio u tako uglednu galeriju, u još uglednijem društvu. Što se,

Trometarska brončana skulpturaosobiti uspjeh pak, „prodora“ u galeriju tiče, sam Lupino svim sumnjivcima pojašnjava: Prije nekoliko godina kustosi Puccijeve galerije bili su zainteresirani za izložbu mojih stolaca i stolova na skupnoj izložbi. No, sve je dobilo konkretniju formu u vrijeme mog zadnjeg posjeta New Yorku, u ožujku. Osobito ih je zainteresirala trometarska brončana skulptura „Fire Woman“. Dodijeljena mi je čak trećina galerijskog prostora.

Osim ove, glavne skulpture, izložene su još tri; na jednome su zidu 12 križeva koji simboliziraju 12 apostola; na drugome je devet slika dok su treći zid zauzele moje radne skice, govori Lupino vjerujući kako je ova izložba ujedno i njegov povratak, u velikom stilu, na američku umjetničku scenu.

U reportaži sa početka teksta, Amerikanci, ne umanjujući ono što je zaista napravio, ipak malo Lupina žele “spustiti na zemlju”.

Pa tako spominju da, “kad već govori o povratku, Varaždinac Ivan Lepen, zaboravlja da je karijeru počeo kao karatist u reprezentacijama Jugoslavije i Hrvatske te da je u Rimu radio kao izbacivač.”

Amerikanci spominju kako je u New York stigao sa željom da studira glumu u Stella Adler studiu, da bi “jedino završio kao model Deborah Turbeville’s”, u to vrijeme fotografkinje i urednice u Harper’s magazinu i Vogueu“.

sam kreirao kompletno novu slikarsku tehniku koju su neki umjetnički kritičari prozvali „lupinizmom“.

Iskustvo i energija

Imam originalan stil i sve što radim su unikati koje do sada šira publika nije niti imala priliku vidjeti. I ne samo to - moja umjetnost zrači jedinstvenom energijom koju svi mogu prepoznati.”

Stephan Lupino Lupino je istovremeno počeo svoju fotografsku karijeru te za avangardni magazine Details počeo fotografirati izopačeni noćni život New Yorka.

Prvu je izložbu održao u „Arts and Crafts“ muzeju i to nakon što je već postao dobro

poznato lice fotografske scene New Yorka. Ovu su izložbu slijedile one u Francuskoj, Engleskoj. Italiji, Japanu...diljem svijeta, da bi se ‘90.ih vratio u Hrvatsku iz, kako sam kažepatriotskih razloga.

Začetak njegove ovogodišnje izložbe u prestižnim Pucci-

jevim galerijama mogao se vidjeti već prije deset godina kad je od drva i metala izrađivao originalne stolice, potom križeve... što ga je dovelo do polja skulpture i putem svega toga do slikanja.

-Počeo sam slikati lani i specifičnost moga rada je da

Svi koji su zadnjih dvadeset godina redovito pratili Lupinovo fotografiranje modela – koje imaju određenu kvalitetu skulpture – neće biti začuđeni njegovim današnjim radom. Njegove su stolice također svojevrsne skulpture. To je rezultat dugogodišnjag iskustva i energije zrelog muškarca, može se pročitati u američk im novinama. Lupinu nije preostalo ništa drugo nego vratiti se na “mjesto zločina”. Samo ovaj put ne kamerom već kistom, dlijetom, čekićem... kako Lupino sam kaže:- New York je, unatoč svemu, i dalje vrelo inspiracije koju upijam, a potom slike i skice fizički radim u Zagrebu.

I dok svojim radovima puni trećinu ugledne galerije na umjetničkoj sceni New Yorka, Lupino planira nova “inspiracijska” putovanja, koja bi ga, kako novinar kaže trebala u velikom stilu vratiti na umjetničku scenu. No, ne više samo u New Yorku. Američki novinar predviđa mu globalni uspjeh. Svima koji sumnjičavo odmahuju rukom, u tekstu poručuju: - Recept je već isproban.

Nekad anonimni Hr vat u New Yorku već je jednom napredovao do fotografa koji je objavljivao u najvećim magazinima. “ Zašto ne bi iz slavnog fotografa sada postao globalno poštovani umjetnik?”

20

DUPLERICA

REGIONALNI TJEDNIK || 6. kolovoza 2013., br. 481

VAŠE LJETNE FOTKE Kelemen

ČAKOVEC je pet dana živio za i sa 49. Porcijunkulovim, t

Tradicionalna međ popularnija i od Je

 Priredbu pod pokroviteljstvom predsjednika Republike posjetlo je 100 tisuća gostiju, održano je 90 Piše: VIŠNJA GOTAL visnjagotal@gmail.com

Kučan Marof

Varaždin

Ostvarila su se predviđanja čakovečkih turističkih djelatnika da će ovogodišnje, 49. Porcijunkulovo, kako brojem posjetitelja tako i izlagača, nadmašiti sva dosadašnja. U Grad Zrinsk ih na najveću je međimursku kulturno – turističku manifestaciju, odnosno – blagdan Gospe od Anđela, stiglo čak 100 tisuća posjetitelja. Čakovec je prošloga vikenda tako, prema riječima organizatora, Turističke zajednice Grada Čakovca bio:- Mjesto za svačiji ukus. Paralelno s brojem gostiju punili su se i novčanici 150 izlagača i stolovi ugostiteljskih objekata pa su petodnevnom priredbom u organizaciji Turističke zajednica Grada

Cilj - prepoznatljiva destinacija turističke ponude

Turanj

Selce

Čakovca i pod pokroviteljstvom predsjednika Ive Josipovića, svi bili zadovoljni.

U pet dana održavanja, kaže Ivana Maltar, direktorica Turističke zajednice:Manifestacija objedinjuje najbolje od svega onog što Međimurje danas nudi. Stoga ne čudi što je priredba stekla status najveće turističke priredbe u Županiji koja privlači veliki broj posjetitelja - Ovogodišnje izdanje Porcijunkulovog najbolje je do sada, rekla je direktorica Turističkog ureda Turističke zajednice Grada Čakovca Ivana Maltar i dodala: - Turistička zajednica osnovana je 1964. i od tada svake godine organizira Porcijunkulovo, a usprkos teškoj gospodarskoj situaciji i ograničenom budžetu uspjeli smo pripremiti bogat program koji će zadovoljiti svakoga naglasila je Maltar.

Moderno+tradicija

Šaljite nam fotografije!

Bilo da se kupate u moru ili kod kuće brčkate u lavoru, podijelite s nama doživljaje s ljetovanja.

Svoje ljetne fotografije šaljite nam na e-mail urednistvo@regionalni.com

Rečeno - dokazano. Osim u šarolikoj ponudi izlagača, gosti su mogli birati na koji će od 90-ak različitih programa otići i uz čije će koncerte, od njih 20-ak, završiti dan. Ili, bolje rečeno – dočekati jutro. Čakovčani su, očigledno, poučeni iskustvom, naučili da bez obzira tko, kada i gdje svirao gostiju neće fali-

Premijerni “Strongman”

Vrhunska manifestacija ‘’Porcijunkulovo’’ je najznačajnija kulturno-turistička manifestacija Međimurske županije i grada Čakovca.

Prvobitno zamišljena kao sajam tradicijskih zanata vezan uz crkveni blagdan ‘’Gospe od Anđela’’ svake se godine tematski i s obujmom širila da bi danas stekla status najveće turističke manifestacije u županiji koja privlači veliki broj posjetitelja u Čakovec. U pet dana održavanja, manifestacija objedinjuje najbolje od svega onog što Međimurje nudi - kako od suvremenih tako i tradicijskih običaja. Službeno otvorenje održano je u Perivoju Zrinskih. U isto vrijeme na Trgu Republike, odnosno pozornici Trga zapoćeo je i Mali MEF – Međimurski festival za djecu.

Neka od događanja daju već i prepozn

ti. Tako su se na dvije glavne pozornice, izvođači smjenjivali na, za uobičajene veselice, neuobiča-

Belan, nastupio dan ranije, Neupućeni bi rekli da je izgleda netko pomiješao kartice s rasporedom dana i izvođača no, na Porcijunku-

Tradicionalno proštenje, predstave, izložbe, koncerti... lovom su dokazali da su koncerti samo, usputni, zabavni dio ove tradicionalne priredbe dok je veća pažnja usmjerena brojnim događanjima vezanih uz tradiciju, običaje i bogatu povijest međimurskoga kraja. jenom rasporedu. Primjerice, Jelena Rozga – nezaobilazna zabavljaćica sličnih priredbi obično nastupa kao kulminacija, zadnjeg dana festivala – no u Čakovcu su njenim nastupom otvorili petodnevnu priredbu. A, završili ju, suprotno predrasudama o kontinentalnoj Hrvatskoj (osobito ovom, sjeverozapadnom djelu) – nastupom klape Kampanel.

U subotu je, pak, glavni izvođač, između mnogih drugih, bio Marijan Ban, dok je opet aktualan Neno

Raznolikost

Uz tradicionalno proštenje i već spomenute koncerte održane su dramske predstave, izložbe, ulični performansi, edukacijske radionice koje doprinose većoj kulturnoj osviještenosti djece i mladeži, te religijski obredi na nekoliko jezika. Među atraktivnijima su postave i radionice starih zanata koji predstavljaju običaje međimurskog kraja.

Neka od događanja daju već i prepoznatljivo obilježje priredbe - konjički turnir, Oldtimer susreti, Međimurski festival za djecu,

kuhanje velike Međimurske juhe, Modna zona - revija na otvorenom, Međunarodni streličarski turnir za viteza Grada Čakovca, prezentacije i degustacije nadaleko poznatih vina međimurskih vinara. Premijerno je u sklopu Porcijunkulova bilo održano natjecanje u snazi mišića, ali i jačini uma, Strongman Čakovec.

Natjecatelji iz Hrvatske i susjednih zemalja odmjerili su snage u pet disciplina vuča kamiona, dizanje auta, dizanje balvana, nošenje 350 kilograma na leđima i podizanje teških predmeta.

Predstavljeni su također i brojni obrtnici te poduzetnici poput licitara, keramičara, lončara, košaraša, čipkara, ispirača zlata, drvorezbari, postolari...Neki od ovih zanata možda su i predstavljeni posljednji put budući da, kao što kaže jedan od košaraša: - Ja sam gledao i oca i djeda kako rade ovo i zaintrigiralo me dovoljno da se i sam počnem baviti time. No, moju djecu košaraštvo uopće ne zanima i radije sjede pred kompjutorom kaže. Budući da za niti jedan od ovih zanata više ne postoji škola ili barem neki tečajevi, vrlo lako bi se moglo dogoditi njihovo izumiranje. Osim ako pokoji entuzijast ne odluči samovoljno zamoliti

Duplerica

6. kolovoza 2013., br. 481 || REGIONALNI TJEDNIK

21

tradicionlnom priredbom Međimurja

đimurska juha elene Rozge

0-ak različitih programa i izlagalo 150 izlagača. Svi zadovoljni doživljenim

KONAČNO Završilo uređenje trg u centru Varaždina

Uređenje Kapucinskog trga stajalo više od 9 milijuna kn Samo su nebo i naša mašta granica, rekao je varaždinski gradonačelnik Goran Habuš govoreći o sadržajima koji će se odvijati na trgu Koncer tom Ex Zodiac i efektnim točkama skupine Krpe i konci u četvrtak je u Varaždinu konačno otvoren Kapucinski trg čija je obnova trajala godinu dana, dok je plan bio sto dana.

Zašto se kasnilo

natljivo obilježje priredbe - a jedno od njih su i tradicionalna susreti oldtimera

- Bilo je problema s instalacijama, zbog čega je trebalo mijenjati projekt, a i zima je potrajala. Uslijedile su i preinake koje su poboljšale cijeli projekt, tako da tek sada priređujemo otvorenje. Samo su nebo i naša mašta granica, rekao je u utorak varaždinski gradonačelnik Goran Habuš dok je obilazio trg u pratnji komunalnog pročelnika Vlade Vlašića te predstavnika izvođača Romana Perića, člana uprave Zagorje-Tehnobetona, i Tomislava Kezelja, direktora Vodogradnje, tvrtke koja je bila podizvođač.

Na otvorenju Kapucinskog trga efektne točke skupine Krpe i konci

I ugostiteljski objekt

Obnova Kapucinskog trga popločenog betonskim pločama i granitnim kockama stoji nešto više od devet milijuna, dok se planiralo čak 12,5 milijuna kuna. Na rubnim dijelovima trga posađeno je zelenilo te su izgrađeni manji poslovni prostori u kojima će biti i ugostiteljski objekt, a u sredinu su klupe koje se mogu ukloniti. U dijelu prema Glazbenoj školi je manja fontana, a ispod cijelog trga javna garaža. (ikr)

Stari zanati osnova su Porcijunkulova

nakoga od starioh majstora da ga poduči.

Juha i Rozga

Da je međimurska juha na ovoj manifestaciji popularnija od Jelene Rozge, zorno je dokazano kad se tisuću litara juhe (2500 porcija) čijem su kuhanju prethodile trodnevne pripreme, a na sam dan degustacije kuhalo ju je u ogromnom loncu 15 kuhara – pojelo u svega nekoliko sati. Pomama za međimurskom juhom nije recesijsko, već hedonističko pitanje – juha je skuhana

od vrganja, mesa z tiblice i domaće šunke. Sve su pretpostavke da će međimurska juha završiti u Guinessovoj

Tisuću litara međimurske juhe (2500 porcija) pojedeno je u nekoliko sati knjizi rekorda. Uostalom i sami kuhari kažu: - Zaista smo počeli razmišljati da se prijavimo.

Na sam blagdan Porci-

junkule, u petak održana je već gotovo polustoljetna procesija Gospe od Anđela.

Obzirom na tematiku i sadržaje, sve je više onih koji Porcijunkulovo uspoređuju sa varaždinskim Špancir festom. No, niti Varaždinci ni Međimurci ne bi se složili s tim: – Svaka od ove dvije manifestacije, priredba je za sebe, sa svojim specifićnostima, vele. Primjerice, i na sva događanja do lani ulaz na Špancirfest je, kao i na Porcijukulovo bio besplatan. Od lani se u Varaždinu naplaćuju ulaznice za koncerte.

U dijelu trga prema Glazbenoj školi nalazi se i manja fontana

Varaždinski gradonačelnik Goran Habuš obišao je trg u pratnji čelnika tvrtki koje su izvodile radove

22

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 6. kolovoza 2013., br. 481

U Ludbregu ponovo hrvački klub

sport

U Ludbregu je ponovo pokrenut hrvački klub. Za predsjednika je izabran Božidar Hajsok, koji je vodio klub i u periodu od 1978. do 1983. godine. Na skupštini je uz predsjednika Hajsoka izabran i Izvršni Odbor u kojem su klupski potpredsjednik Krešo Horvat, Božidar Pajnić, Dražen Beriša, Kruno Stančin, Zlatko Sova te tajnik Ignac Horvat. U Nadzorni odbor izabrani su Nino Dulikravić, Domagoj Busija, Igor Novačić te Disciplinska komisija u sastavu Dražen Kraljić, Zdravko Novak i Željko Zember. Pokušat će omasoviti članstvo organiziranjem pokaznih treninga vrhunskih hrvača a želja im je što prije uću u sustav financiranja sporta u Ludbregu.

www.regionalni.com/sport Zovite nas na 042/290-777

Tanja Perec, jedna od najuspješnijih varaždinskih sportašica nastupila je na Europskom prvenstvu u gađanju malokalibarskom puškom. Pvrenstvo je održano u Osijeku a Tanja je nastupila u dvije discipline. Na 50 m ležeći Tanja je ostvarila 578 krugova i završila kao 55. Ekipno su hrvatske predstvanice osvojile 11. mjesto.

U 50 m trostav Tanja je pogodila 569 krugova i sa tim rezultatom je osvojila 46. mjesto. Ekipno su naše djevojke osvojile 10. mjesto.

Varaždinci vrlo uspješn međunarodnoj konkur

Bronca za Mičudu te zlato i srebro za mušku i žensku štafetu u kojoj su praticipirali atletičari Slobo

Parovi pretkola Kupa HNS-a U pretkolu nogometnog Kupa HNS-a igrat će Podravina i Imotski te Zadar i Plitvica. Ludbreški i nogometaši iz Gojanca igrat će tako u ovom rangu najmasovnijeg nogometnog i sportskog natjecanja u Hrvatskoj jedan kao domaćin a drugi kao gost, a ovo pretkolo se igra 26. kolovoza s početkom u 16 sati. Ukupno ima 16 parova a one koji prođu, prema propizicijama natjecanja u šesnaestini završnice očekuje ogled s nekim od najačih hrvatskih nogometnih klubova koji su prošle sezone bili u završnici Kup natjecanja poput Hajduka, Rijeke i sl. Tako ovo natjecanje ima dodatnu draž jer dolazak nekog od “velikih” klubova znači pravu nogometnu feštu u mjestu.

U Staroj Zagori u Bugarskoj 27. i 28. srpnja održano je Prvenstvo Balkana za seniore i seniorke. Atletičari AK Sloboda osvojili su tri medalje.

16

u 17 sati na rasporedu je okupljanje odbojkaša OK Varaždin Volley i početak priprema za novu sezonu. Varaždinski odbojkaši u narednoj sezoni ponovo će se natjecati u 1.

HOL, dok će ženski sastav OK Varaždin Volley pokušati izboriti nastup u 1. B HOL za žene.

ATLETIKA Atletičari AK Sloboda osvojili tri medalje na Prvenstvu Ba

Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

memor ijalni malonogometni turnir Tri hrvatska viteza održan je u spomen na poginule branitelje Slavka Smiljana, Ivana Čižića i Krešu Šmintića. memorijal je organizirala udruga za sport i rekreaciju Cvetlin.

Na turniru je sudjelovalo ukupno 18 ekipa a najbolja je bila momčad Learta iz Ivanca.

6. 8.

Medalje

Tako je Mirko Mičuda osvojio je 3. mjesto u bacanju kladiva s rezultatom 69.59.

Muška štafeta u sastavu Željko Vincek, Mateo Ružić, Josip Šakić i Rudolf Kralj osvojila je

Najbolji su konkurirali za reprezentaciju Balkana 1. mjesto s rezultatom 3.08.66. Ženska štafeta osvojila je 2. mjesto s rezultatom 3.38.49.

Uz naše atletičarke Mariju Hižman i Kristinu Dudek trčale su još Anamarija Peters i Anita Banović.

Kristina Dudek u utrci na 400 m postavila je svoj osobni rekord s rezultatom 55.53.

Na Prvenstvu Balkana za seniore i seniorke naši atletičari i atletičarke borili su se i za ulazak u reprezentaciju Balkana što će im omogućiti nastup na ekipnom natjecanju

Članovi Atletskog kluba Sloboda sa sotalim hrvatskim sudionicima Prvenstva Balkana održanog u Bugars

pod nazivom DecaNation.

Ovo natjecanje održati će se u francuskom Valenceu. Na natjecanju će sudjelovati 8 ekipa (Francuska, Njemačka, Italija, Rusija, Ukrajina, SAD, reprezentacija Balkana i reprezentacija Nordijskih zemalja) koje će nastupiti u 10 muških i 10 ženskih disciplina.

Izbornici za reprezentaciju Balkana već su određeni pa će tako direktor HAS-a Siniša

Ergotić voditi žensku reprezentaciju dok će izbornik za mušku biti Europski rekorder u skoku u dalj Robert Emmiyan.

Naši atletičari nastupit će i na Prvenstvu Balkana za mlađe juniore i juniorke. Prvenstvo Balkana za mlađe juniore-ke održati će se u Edirneu (Turska), a od naših će nastupiti Bernard Gavez i Franja Želimorski.

- Zadovoljni smo rezulta-

tima, ali to je tek početak, a slijedeće sezone očekujemo još bolje plasmane na međunarodnim natjecanjima. - rekao je Ivan Domislović predsjednik AK Sloboda. - No, da bismo to postigli, našim atletičarima, ali i trenerima treba osigurati bolje uvjete. Imamo gotovo 50 medalja na državnim natjecanjima. Unatoč tome moram napomenuti da je trenutno teško, iako nam to nekim

HRVANJE U Varaždinu na završnim pripremama kadetska hrvačka reprezentacija s trenero

Prepoznat rad s m

Dinko Kremić, trener kadetske reprezentacije

U Varaždinu se na završnim pripremama za odlazak na pojedinačno SP, nalazi kadetska hrvačka reprezentacija do 14. kolovoza.

Domaćini reprezentacije je HK Vindija. – U Varaždinu su odlični uvjeti, super su nas ugostili domaćini. – rekao je trener reprezentacije Dinko Kremić.

– Treninzi se odvijaju tri puta dnevno, od 7, 10 i 17 sati. Savez nam je ove godine odobrio veći broj

sparing partnera i hrvača što uz pomoć HK Vindija uspješno realiziramo. – objasnio je Kremić.

Reprezentativci

su smješteni u Studentskom domu a hrane se u hotelu Varaždin, s čime su izuzetno zadovoljni. U Zrenjaninu će od 20. do 25. kolovoza nastupiti Filip Frankol, do 46 kg, Varaždinac Mihael Bešenić, do 50 kg, Filip Vusić, do 54

SPORT

6. kolovoza 2013., br. 481 || REGIONALNI TJEDNIK

Lacković pokrenuo Crosss ligu Čevo

U sklopu proslave 40 godina NK Plitvica Gojanec održat će se 6. kolovoza s početkom u 18 sati prijateljski susret s ekipom NK Slaven Belupo. U koprivničkom prvoligaškom klubu igra više nogomotaša poniklih u varaždinskim kraju i koji su igrali za varaždinske nogometne klubove te će time ovaj susret biti interesantniji.

Jedan od najpoznatiji maratonaca ovog kraja, Josip Lacković pokrenuo je Cross ligu Čevo 2013. prvo kolo održano je 28. srpnja a odazvalo se 19 trkača i devet trkača nosača. Star je bio u Završju Podbelskom, na mostu na rijeci Bednji, pod samim Čevom. Duljina staze je 2013 metara dok je visinska razlika 330 metara. Trči se od mosta na rijeci Bednji šumskim putem oko jedan kilometar i dalje markiranom planinarskom stazom te Tafrinom stazom, a smjer kretanja bio je označen. Za trkače okvirno vrijeme dolaska na cilj je oko 20-ak minuta, dok je za pješačenje potrebno oko 50-ak minuta. Najbrži je bio Josip Lacković koji je stazu prošao za 15:46 minuta.

alkana

ni u renciji

23

IRONMAN Dvoje Varaždinaca na Extrememan Nagyatad 2013

ode vrijedan je rezultat.

anu Miljenko Rožmarić na svom 5. Ironm

Karla Čović na jednom od fizički najzahtjevnijih natjecanja, poznatom Extrememan Nagyatad

Karla je jedina Hrvatica sa četiri odrađena Ironmana  Izuzetno naporna staza i visoke temperature zraka nisu onemogućile Karlu i Miljenka da završe mađarsku Iron distanc.

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

skoj, u Staroj Zagori

čudom i uspijeva, spojiti liniju motiviranosti trenera koji prima tek simbolične honorare.

Ovo je amaterski pogon, a za profesionalni napredak, potrebni su profesionalni pristup i profesionalni uvjeti. Izlaz iz ove situacije bio bi da možemo zaposliti dva profesionalna trenera, a također i naše najbolje atletičare treba adekvatno nagraditi. - rekao je predsjednik Domislović.

om Dinkom Kremićem

mladima kg, Alen Fodor, do 58 kg, Jurica Grbiniček, do 63 kg, Antonio Kamenjašević, do 69 kg i Vjekoslav Luburić, do 76 kg.

– Najviše očekujemo od Vusića i Luburića, a oslima će ovo biti odlično iskustvo jer će i sljedeće godine još biti kadeti. U Zrenjaninu očekujemo i veliku podršku naših navijača, a imamo i dobre odnose s domaćinima. – dodao je Kremić.

U m ađa rskoj g r adu Nagyatadu održano je prvenstvo u dugom sprint t riat lonu pod na zivom Extrememan Nag yatad, koje je bilo i ujedno Prvenstvo Mađarske.

Radi se o tradicionalnom i vrlo cijenjenom Iron distanci natjecanju u kojem se pliva 3,8 km, vozi bicikl 180 km, te trči maraton od 42,2 km.

Na prvenstvu su nastu-

pali triatlonci iz Triatlon kluba 042 iz Varaždina, Karla Čović koja je završila svoj 4. Ironman u vremenu

Pliva se 3,8 km, vozi bicikl 180 km, te trči maraton od 42,2 km od 13:41:50 sati, te Miljenko Rožmarić u vremenu od 15:13:22 sati kojemu je ovo bilo 5. osvajanje Ironman distance Naziv Extrememan

opravdao je naziv samog natjecanja, ne samo zbog same dužine natjecanja, koje su Karla i Miljenko već nekoliko puta uspješno završavali, već zbog ekstremnih temperatura koje su prelazile 38 stupnjeva u hladu.

Svi poznavatelji sporta, a posebice ovog izuzatno fizički zahtjevnog čestitaju varaždinskim triatloncima na ponovljenom uspjehu.

Osim njih, proteklih godina na ovom natjecanju okušali su se i drugi Varaždinci.

HRVANJE Tri značajna pojačanja u HK Vindija

Vratiti naslov u Varaždin Na sastanku registracijske komisije Hrvatskog hrvačkog saveza registrirano je osam promjena u mini prelaznom roku. Hrvač HK Vindija Nikola Težak otišao je na posudbu u HK Lika na dvojnu registraciju, a u HK Vindija na dvojnu registraciju stigli su Danijel Janičić reprezentativac iz HK Lika, Siniša Hogač također reprezentativaciz HK Metalac te Božo Starčević iz HK Gospić brončani sa EP-a. - U Vindiji su me lijepo prihvatili a atmosfera u klubu te vodstvo su odlični.

Ovdje također imam odlične uvjete za rad i napredak te se veselim što ću ovu sezonu hrvati za Vindiju koja mi je jako

Prestanak rada kluba “Slijedom nastalih okolnosti obavještavamo Vas kako je MNK PU varaždinska prestala sa svojim radom, te nema više namjeru i mogućnost nastaviti se natjecati u sklopu ŽMNL Varaždin.” piše imeđu ostalog u priopćenju iz kluba. “Smatramo da smo kroz natjecanje upoznali veoma velik krug ljudi, stekli nova prijateljstva, a da na našim utakmicama bez obzira s kime igrali nikad nije nedostajalo dobrih po-

teza i pravog sportskog rivalstva. Stoga se ovim putem želimo zahvaliti svim ekipama, njihovim predstavnicima, sucima, delegatima, ŽNS Varaždin, medijima, kao i svim ljubiteljima malog nogometa na suradnji.

Mišljenja smo da svi zajedno možemo biti ponosni na učinjeno, te Vam želimo još puno sportskih uspjeha.”

Varaždinski hrvači žele ponovo biti najbolji

dragi klub. - rekao je Danijel Janičić, jedan od hrvača koji bi mogli biti prevaga na putu do osvajanja naslova. - Ova pojačanja nam omogučuju sastavljanje ekipe koja će se moći

boriti za finale 1. hrvatske hrvačke lige. Ove godine želimo osvojiti prvo mjesto i naslov ekipnog prvaka Hrvatske vratiti u Varaždin. - najavio je trener HK Vindija Pero Panić.

GRADSKA SPORTSKA DVORANA Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.: 042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr

24

Sport

TRIATLON

Pobijedili favoriti U 2. kolu Felt triatlon lige, koje se održava na varaždinskom Aquacityu, svoju su kvalitetu ponovno potvrdili favoriti - Matija Avirović na sprint triatlonu i Denis Pleše na supersprintu. Ukupno je nastupio 61 nathecatelj.

Dok je Avirović (TK Međimurje) svoju utrku vodio sam od početka do kraja, Pleše (TK 042) je iz vode izišao treći. Prije njega dionicu od 375 m plivanja isplivali su izvrsni plivači Ivan Avirović (TK Međimurje) i Petar Seketin (TK Međimurje). Već tijekom biciklističkog dijela utrke Pleše ih sustiže i prednost održava do kraja utrke, koju rutinirano završava s prednošću od dvije i pol minute ispred drugoplasiranog Karla Jurec te već spomenutih Seketina i Avirovića.

U ženskoj konkurenciji jedina natjecateljica na sprint triatlonu bila je Karla Čović, a na superspr intu je bilo čak 11 žena. U toj kraćoj utrci najbrža je bila Andreja Sambolec (BK Maraton), Tina Tkalec bila je druga, a Petra Radaković (TK Međimurje) treća. U cilj su dolazile s jednom minutom zaostatka za prethodnicom.

Sv i re zu lt a t i m o g u se nać i na internet s t r a n i c i s t r a n i c i o rganizatora TK 0 4 2: www.tk042.hr.

REGIONALNI TJEDNIK || 6. kolovoza 2013., br. 481

TENIS TK Varaždin 1181 pojačano radi s mlađim uzrastnim kategorijama

Ove sezone članovi kluba osvojili više od 40 odličja U Natjecanjima nastupaju u svim uzrasnim kategorijama, a ove se sezone puno očekuje od generacije do 10 godina Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Kroz školu tenisa TK Varaždin 1181, ove je sezone upisano 90-toro djece od kojih je 20-tak u natjecateljskom pogonu. Iako sezona još nije gotova već osvojenih 40-tak odličja govore o odličnoj sezoni.

Programi

- Škola tenisa TK Varaždin 1181 nudi više programa. – objasnio je predsjednik kluba Lovro Juzbašić.

- Prvo su tu programi za početnike koji nude sportsko-tenisku igraonicu i školu tenisa koja obuhvaća osnovni i napredni pro-

TK Varaždin 1181 nalazi se na 21. mjestu od 150 hrvatskih tenis klubova koji su u sustavu natjecanja gram. Zatim, tu je grupa koja radi po prednatjecateljskom programu, pa grupa u natjecateljskom programu i na kraju imamo i rekreativni program. Za svaki od ovih programa predviđeni su određeni sadržaji i broj treninga primjereni dobi, sposobnostima, te poznavanju tehnike teniske igre.

– dodao je Juzbašić.

U Natjecanjima nastupaju u svim uzrasnim kategorijama. Seniori su se ove godine natjecali u 2. ligi i osvojili treće mjesto s tim da su

Ekipa do 10 godina, Lara Hrašćanec je 1. u regiji, Lucija Mišak 3. a Korina Jergan 4. te Denis Adlašić

do posljednjeg kola bili u konkurenciji za plasman koji bi im osigurao povratak u 1. ligu. Za TK Varaždin 1181 nastupali su Marin Rmuš, Tomislav Hadžić, Artur Vašarević, Hrvoje Šipuš, Dubravko Banek, Matko Maravić, Filip Štaba, Tomica Roginek, Marko Šiprak, Oto Rihtarić, Lovro Juzbašić, Tihomir Culjak, Tin Pongračić i Mario Jakovljević. Između njih treba izdvojiti Tomislava Hadžića koji je na pojedinačnom PH

igrao finale i trenutno je deveti na rang ljestvici HTS-a, dok je u igri parova osvojio treće mjesto.

Druga ekipa, u kojoj su stariji igrači zajedno s onima mladima koji će se tek u narednim sezonama okušati u pravom seniorskom tenisu, igrala je 3. ligu i osvojila šesto mjesto. Sudjelovali su i u ligi do 18 godina, a prethode još regionalna i državna prvenstva do 14 godina u kolovozu i do 10 godina u rujnu. Ove

se sezone još puno očekuje od talentirane generacije do 10 godina.

Događanja

- Od ostalih događanja u klubu treba izdvojiti da smo bil domaćini prijateljskom klubu iz Graza UTC Allround. – rekao je trener i dopredsjednik kluba Hrvoje Šipuš. - Austrijanci su u Varaždinu obilježili završetak sezone turnirom i zajedničkim druženjem.

Prije dva tjedna održan je

rekreativni turnir parova na kojem je bilo 30-tak sudionika. U Narednom periodu zapošljavat ćemo još stručnog kadra, ali to mora biti završeni kineziolog ili trener s višom trenerskom školom jer jedino takvi ljudi mogu doprinijeti napretku sporta i tenisa. – dodao je Šipuš.

TK Varaždin 1181 nalazi se na 21. mjestu od 150 hrvatskih tenis klubova koji su u sustavu natjecanja, po rezultatima i organiziranosti.

TRIATLON Na Zagroskom triatlonu odlični rezultati mladih Varažadinaca i polaznika Felt duatlon škole

Pleše niže pobjede na utrkama ali odličan je i u školi U Donjoj Stubici održanje je 12. Zagorski triatlon u organizaciji TK Rudolf Perešin, koji je ujedno bio kup Hrvatske u sprint triatlonu, na kojem su nastupili članovi Triatlon kluba 042.

Ozljede

Denis Pleše, kadet TK 042 osvojio je 1. mjesto u supersprintu, te unatoč padu i zadobivenim ozljedama nastavio i stvorio 5 minuta prednosti ispred drugoplasiranog čime je opravdao nedavno osvojenu titulu prvaka Hrvatske u kategoriji supersprint, gdje se pliva 375 m, biciklira 16 km i zatim trči 2500 m.

Mlađe kadetkinje TK 042, Sara i Tea Domislović osvojile su 1. i 2. mjesto u disciplini

aquatlona gdje se plivalo 200 metara, te zatim trčalo 1 km.

U kategoriji sprinta 750 m plivanja, 20 km bicikla, 5 km trčanja, Marko Domislović osvojio 29. mjesto, a u kategoriji 8. Mjesto.

Također je u sklopu 12. Zagorskog triatlona održana i trka građana, gdje su članovi TK042, ujedno i polaznici Felt duatlon škole koja se provodi u sklopu TK 042, ostvarili zavidne rezultate: Jelena Domislović na brdovitoj distanci 2700 m osvojila je 2. mjesto, sestre Sara i Tea Domislović u kategoriji 5-8. razreda 1. i 3. mjesto, te najmlađa Lara Domislović u kategoriji 1-4. razred 2. mjesto.

Denis Pleše, jedan od najperspektivnijih triatlonaca iz TK 042 završio je prvi razred

gimnazije s prosjekom 5,00 i kaže kako je uz dobru organizaciju moguće postići ovakve rezultate i u školi i u sportu.

Triatlonska sezona će uskoro biti gotova. Koji su ti planovi do

Mlađe kadetkinje TK 042, Sara i Tea Domislović osvojile su 1. i 2. mjesto u disciplini aquatlona njezinog kraja?

- Do kraja sezone cilj mi je odraditi preostale utrke Kupa Hrvatske u supersprintu te odraditi što više kola Felt triatlon lige na Aquacityu. A nakon sezone počinje muko-

trpna priprema za sprint utrke sljedeće sezone.

Na čemu ćeš najviše raditi nakon kraja triatlonske sezone?

- Plivanje, plivanje, plivanje!

Kao što sam spomenuo, to mi je najslabiji dio triatlona te ću se njoj najviše posvetiti pa se nadam da ću do sljedeće sezone napokon doći na zelenu granu s njom.

I za kraj, što možeš preporučiti svojim vršnjacima u vezi triatlona i bavljenja sportom uopće?

- Poručio bih svima da bavljenje sportom uvelike povećava kvalitetu života. Također za uspjeh u sportu potrebno je samo imati upornost, organiziranost i malo tvrdoglavost - uz to troje sve je moguće.

Denis Pleše, Triatlon klub 042 uspješno niže odlične rezultate

SPORT

6. kolovoza 2013., br. 481 || REGIONALNI TJEDNIK

25

RUKOMET Počele pripreme Gradskog rukometnog kluba Varaždin

Ekipa Gradskog rukometnog kluba Varaždin koja kreće u sezonu 2013/14 s namjerom ostvarivanja vrhunskih rezultata već prve godine pod novim imenom

Cilj sezone je ulazak u ligu za prvaka, Europa i finale Kupa

 Visoke ambicije uprave GRK Varaždin podkrepljene su dovođenjem nekoliko perpektivnih igrača te stvaranjem maksimalnih uvjeta za pripreme i početak natjecanja u Premijer ligi , uz odlične prošlogodišnje rezulate kada im je dva boda nedostajalo za ulazak u Ligi za prvaka Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Gradski rukometni klub Varaždin od 1. kolovoza krenuo je s pripremama za rukometnu sezonu u koju ulaze s visokim ambicijama. Želja im je osvajanje jednog od prva četiri mjesta u premijer ligi, ulazak u Ligu za prvaka na proljeće te mogući plasman za europska natjecanja dogodine. Uz to planira se u Kup natjecanju ući u finale.

Stožer

- Želimo postati najveći sportski brend u gradu, što već praktički i jesmo. Želimo se boriti za sam vrh Premijer lige i imati punu dvorani na Dravi.

Također, naše mlađe uzrasne

kategorije naš su ponos i njih nećemo zaboraviti. – rekao je Josip Vojvoda, predsjednik GRK Varaždin.

Igračku bazu činit će igrači iz Vidovec Biosa – Balent,

Želja nam je imati punu dvoranu na Dravi, rekao je predsjednik Josip Vojvoda Grd, Težak, Marčec, Vidaček, Melnjak, Herman, Sršen, Vincek, Jeftić i Mišković, a stručni stožer vodit će i dalje Alan Belko. Pomoćni trener bit će Tomislav Štimac, kondicijski trener Miljenko Vidović, a

fizioterapeut Goran Melnjak.

Novi igrači u igračkom kadru su kružni napadač i odličan obrambeni igrač Tin Kontrec i lani najbolji strijelac lige Ivan Horvat, obojica pristigli iz Bjelovara. Na desnom krilu će igrati mladi reprezentativac, Ante Tokić, nedavno proglašen najboljim desnim juniorskim krilom na svijetu, kao i Filip Čelić, osvajač svjetskog kadetskog prvenstva.

U pripreme s GRK Varaždinom kreću i četvorica talentiranih igrača, koji su lani nosili dres Varteks Di Caprija – Bruno Varšić, Luka Trojko, Frano Vujović i Petar Svetec.

-Uprava kluba dovela je igrače koje sam želio, tako da smo sada maksimalno pokriveni na svim pozicijama. Letvicu smo

Ciljevi su realni i ostvarivi - Kvalitetno smo se osvježili te su naši ciljevi sada još realniji i možemo ih ostvariti su profesionalni rad i profesionalni pristup u svakoj utakmici. Volio bih da djelujemo kao cjelina i da se tijekom priprema dobro uigramo što će sigurno iznjedriti odlične rezultate. - naglasio je kapetan GRK Varaždin Alen Melnjak.

RK Vidovec Bios prošle je godine ostvario niz 11 utakmica bez poraza i neodstajalo im je dva boda kako bi ušli u Ligu za prvaka. Pojačani i promijenjenog imena, GRK Varaždin ove sezone trebao bi napraviti korak naprijed i vratiti vrhunski rukomet u Varaždin.

postavili visoko, kao i ambicije, uz profesionalan rad, sve to je ostvarimo – želimo biti u vrhu domaće rukomet, u vrhu Kupa te biti u Europi – najavio je Alan Belko, trener rukometaša

Varaždina. Od igrača na koje se u novoj sezoni računa, na pripreme od prvog dana nije krenuo jedino Ante Tokić, koji je tek prije nekoliko dana završio Svjetskog juniorsko pr-

venstvo, pa će u pogon trenera Belka od idućeg tjedna. Idući tjedan ekipa GRK Varaždina ide na pripreme u Domžale, a po povratku u Varaždin, od 13. kolovoza uslijedit će i prve pripremne utakmice.

Inicijativu pokretanja kvalitetnog sportskog branda u gradu podržao je i grad Varaždin, a glavni sponzor je i dalje tvrtka Ekos Holding Na otvorenju sezone predstavljen je i novi zaštitni znak i grb kluba, koji je u znaku dabra.

Kako ističu u GRK Varaždinu, želja je stvoriti snažan sportski brend, koji će privlačiti veliki broj gledatelja u dvoranu na Dravu, te promicati brand grada Varaždina i okolica širom RH i u inozemstvu, kao i sport i zdrav život te povratak prirodi.

ODBOJKA NA PIJESKU Roses Open 2013. - odbojka na pijesku – jubilarni 5. puta u Roses Designer Outletu

Atraktivni sport u prostoru šoping centra U Roses Designer Outletu u Začretju i ove godine od 30. kolovoza do 01. rujna odlučivat će se o pojedinačnom prvaku/prvakinji Hrvatske u odbojci na pijesku.

Masters turnir na kojem se očekuju igrači iz Hrvatske i inozemstva rezultat je višegodišnje uspješne organizacije iznimno posjećenog Rosesovog rekretivnog natjecanja koje je prošle godine preraslo u pojedinačno prvenstvo Hrvatske, a odvija se na umjetnoj plaži smještenoj u samom outlet centru.

Roses nije zaboravio ni na rekreativne igrače odbojke na pijesku koji i dalje

imaju priliku natjecati se na rekreativnom turniru koji se zbog ravnopravnijeg odnosa snaga događa neovisno od turnira pojedinačnog prvenstva Hrvatske vikend ranije, odnosno 24. i 25. kolovoza.

Oba turnira odvijaju se u muškoj i ženskoj konkurenciji, a osvajače prva tri mjesta očekuju vrijedne nagrade Nike Factory Store-a, Pume, Karle, New Balance-a, Terra Plana Outleta i trgovine Torbe i To. Ukupni nagradni fond oba turnira iznosi gotovo 20.000 kn.

Posjetitelji ovog jedinog hrvatskog

outlet centra ponovno će imati priliku uživati ne samo u atraktivnim utakmicama već i u dodatnim popustima na omiljene brandove i shoppingu do ponoći.

Sve će se to odvijati uz svesrdnu pomoć sponzora - Croatia Osiguranja, tiskare Hon-ing, agencije Z.A.G.I., General Security-a... i pod budnim okom medijskih pokrovitelja Zagorskog Lista, Radija Kaj, portala sportnet|HR i rekreacija.hr te 7 Plus regionalnog tjednika.

Svi detalji o prijavama, nagradama, programu i sl. mogu se pronaći na www.roses.hr.

26

ŽENSKI SVIJET

REGIONALNI TJEDNIK || 6. kolovoza 2013., br. 481

ženski svijet www.regionalni.com/lifestyle Zovite nas na 042/290-777

Suhu kosu ne treba prati svaki dan!

Mnogo je uzročnika suhe kose. Vaše je vlasište možda suho i ne proizvodi dovoljno loja, možda je u pitanju genetika, a možda ste od svoje kose to sami napravili. U svakom slučaju, suha kosa je krhka i na doPiše: BISERKA BUHIN dir je poput slame.

Frizerski salon “Tina”, Takvu je kosu teško Štefanec 4, telefon: 099/195-6750

počešljati i ima malo sjaja. Sloj loja štiti normalnu kosu, a odsutnost tog sloja kod suhe kose čini je tankom i poroznom. U njezi suhe kose je važno da je ne perete svaki dan kako pranjem ne biste uklonili zaštitne lipide. Češljajte ju češljem sa širokim zupcima i koristite samo proizvode namijenjene suhoj kosi.

PROVJERILI SMO Kupaći kostim mora biti udoban, praktičan i funkcio

Recept tjedna

Dobar badić i pra

Piše: TIHANA KOPREK www.justcakegirl.com tihana.koprek@gmail.com

 Jedno od najvažnijih pravila prilikom odabira kupaćeg kostima je da se ne prati moda. Kupaći takve ste kakve ste i u skladu s tim odaberite svoj novi badić koji će istaknuti atribute, a prikriti sv Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

VRIJEME PRIPREME: 60 minuta

Čokoladna torta s jagodama Biskvit 6 jaja 300 g šećera 90 g maslaca 90 g čokolade 80 ml mlijeka 80 ml vruće vode 300 g oštrog brašna 60 g gorkog kakaa 1 paketić praška za pecivo Krema: 250 g čokolade 250 ml vrhnja za šlag 1 žlica meda Preljev biskvita: 150 g šećera 150 ml vode korica 1 limuna Ukrašavanje: 500 g jagoda 300 ml vrhnja za šlag Priprema: Prvo počinjemo sa pripremom ganache kreme: Nasjeckati čokoladu na sitno, a vrhnje za šlag zajedno sa žlicom meda dovedemo do vrenja i sklonimo s vatre. Prelijemo preko čokolade i pustimo da vruće vrhnje otopi čokoladi cca minutu i nakon toga dobro promiješamo da ne bi ostalo grudica od čokolade. Nakon toga stavimo u hladnjak na sat vremena da se ohladi. Žumanjca umutiti pjenasto sa šećerom, umiješati istopljeni maslac sa čokoladom, dodati mlijeko i kipuću vodu. Umiješati preostale sastojke i snijeg od bjelanaca. Kalup za tortu od 30 cm obložiti papirom za pečenje, uliti smjesu. Peći na 175*C, napraviti test čačkalicom. Ohlađeni biskvit prerezati na tri kore. Kad su i biskvit i krema ohladili možemo početi slagati tortu.

Kremu izmiksati, ako je pretvrda slobodno dodati 20 ml mlijeka da omekša i da se može razmazati.

Biskvit je najbolje namoiti mješavinom šećera vode i korice limuna da torta bude još bolje sočna. Sve sastojke stavite u lončić i na vatru dok se šećer ne rastopi te s tom smjesom premazati sva tri biskvita. Kremu raspodijeliti na dva dijela.

Prvi biskvit staviti na podlogu za posluživanje na njega dio kreme i jagode narezane na plške. Isto ponoviti sa drugim biskvitom pa konačno sa trećim zatvoriti cijelu tortu.

Staviti u hladnjak do ukrašavanja. Na kraju, ukrasiti vrhnjem za šlag.

S obzirom na visoke temperature, ovih je dana najpoželjnije biti u – kupaćem kostimu. Spremate li se na more ili osvježenje ovih dana tražite na nekom od varaždinskih kupališta, jedno je sigurno: bez kupaćeg kostima se ne može!

Što gore, što dolje?

Ako su vam se stari već istrošili ili jednostavno želite kupiti novi, trendi badić, sada je pravo vrijeme da krenete u shopping. Mnoge trgovine snizile su cijene ljetnog asortimana, što je odlična prilika da dobar kupaći kostim kupite po doista povoljnoj cijeni.

No, kako odabrati kupaći kostim u kojem ćete se dobro osjećati i izgledati dobro?

Najbolji kupaći kostim je onaj koji bojom, materijalom i krojem odgovara građi tijela i pritom ističe atribute, a skriva nedostatke. Slažete se, ne zvuči baš jednostavno, no da vam ovaj zadatak ipak bude lakši evo i nekoliko savjeta koji će vam pomoći u potrazi za “onim pravim” kupaćim kostimom koji će na vašem tijelu istaknuti samo ono najbolje!

Trbuščić, široki kukovi, velika stražnjica, celulit...

Takve ste, kakve ste i stoga je važno da odmah u startu budete svjesne svog tijela.

Kupaći kupaći kostim bira se po građi tijela, a ne prem a model u koji vam se sviđa!

Nakon što ste raskrstile s prvim pravilom, vrijeme je da odaberete model. Kakve su vaše grudi? Jesu li velike ili male? Naime, kad je veličina grudi u pitanju, dobar

kupaći kostim čini čuda, može ih vizualno povećati ili smanjiti. Imate li veće grudi, a želite dvodijelni kupaći kostim, gornji dio neka bude sl iča n modelu vašeg grudnjaka.

U obz i r mogu doći i trok ut ić i, no oni moraju biti veliki i dodatno pojačani. Za žene velikih grudiju najvažnija je dobra potpora i jednobojni gornji dio. Dobar izbor je i jednodijelni kupaći kostim, no u tom slučaju neka bude “presječen” na dva dijela.

Velike grudi trebaju dobru potporu, a male grudi naglasite šarenilom boja i uzoraka Primjerice, ispod grudiju neka bude crta ili neki print. Žene s malim grudima pri odabiru gornjeg dijela kupaćeg kostima mogu si dati oduška jer male grudi traže boje i uzorke! Cvjetići, prugice, geometrijski oblici, točkice, volančići, nabori...

Sve to na gornjem dijelu kupaćeg kostima poželjno je kod žena koje i m a ju m a l e grudi jer će sve to vaše grudi vizualno povećati!

Uz to, pož eljno je da odaberete gornji dio koji je dodatno postavljen (push up) jer će dati vašim grudima elegantan look.

Svakako izbjegavajte “gole” trokutiće ili, još gore, trake jer će vas samo spljoštiti u

ŠMINKA Umjesto tona pudera, sjenila i jakih ruževa, vaš najbolji prijatelj ovog ljeta neka bude – krema za sunčanje visokog faktora! Dakle, bilo za posao, šetnju gradom ili odlazak na kupanje izbjegavajte puder. Neka vaša koža diše, a od šminke koristite samo najnužnije, najbolje sjajilo i vodootpornu maskaru.

ŠEŠIRI Šeširi štite od sunca, a i zgodan su modni dodatak. Što je širi obod, to ćete jače biti zaštićene od sunca, a na vama je da odaberete koji model vam se najviše sviđa. Ako baš niste ljubiteljica šešira, stavite kapu. Uglavnom, bez pokrivala za glavu nemojte izlaziti iz kuće!

TORBE Slamnata, platnena ili kukičana... Bez obzira od kojeg je materijala izrađena vaša torba za plažu mora biti – velika, praktična i prostrana! Jedino u takvu torbu stat će vam sve što vam treba: ručnici, rezervni kupaći kostim, krema za sunčanje, knjiga, novine, voda i sve ostalo bez čega ne možete bezbrižno biti na plaži.

gornjem dijelu tijela.

Sakrijmo trbuh!

Žene s jačim bokovima i stražnjicom trebaju birati veći donji dio u obliku kratkih hlačica i to bez ikakvih uzoraka i u što tamnijim bojama. Najbolja ko m b i n a c i j a z a žene ove građe su dvodijelni kupaći kostimi pri čemu je donji dio u tamnoj boji, a gornji dio

otkačen: šaren i s uzorcima.

Pripadnice ljepšeg spola koje pak imaju uzak struk, a

istaknute grudi ili bokove trebale bi odabrati dvodijelni kupaći kostim:

ŽENSKI SVIJET

6. kolovoza 2013., br. 481 || REGIONALNI TJEDNIK

Josipa Lisac i dalje u Ksenijinim kreacijama Poznata hr vatska glazbenica Josipa Lisac na svom koncertu 10. kolovoza u pulskoj Areni nosit će kreacije poznate modne dizajnerice Ksenije Vrbanić iz Čakovca.

Dvije haljine koje će na koncertu nositi Josipa predstavljene su u srijedu u salonu Xenia Designa u Zagrebu, a ovo je prvi put da su prije koncerta predstavljene medijima.

- Kreacije koje je Ksenija napravila za Pulu su već klasično avangardne za moj stil, mogli bismo tako reći.

Možda će se nekim učiniti komplicirane, ali meni su jako jednostavne i to je ono što ih čini savršenima – istaknula je Josipa Lisac koja sa čakovečkom dizajnericom surađuje još od 90-ih godina prošlog stoljeća.

27

Nakon izlaganja suncu koža treba odmor Vratili ste se s godišnjeg odmora s prekrasnom bojom, ali vam je koža dehidrirana, suha ili nečista? I koža traži odmor nakon dužeg izlaganja suncu. Nekvalitetni proizvodi za samotamnjenje i za zaštitu od sunca mogu biti dovoljno teški da začepe našu kožu i ne daju joj da diše, što dovodi do začepljenja pora, a tako nastaju prištići, umoran izgled kože i

ostale nepravilnosti na koži.

Svim ženama koje žele izgledati svježe, zdravo, pomlađeno i njegovano nakon izlaganja suncu preporučujem odlazak u beauty centar na njegu i oporavak lica. Ta Piše: PETRA KOLAK ĐINĐIĆ preporuka vrijedi za Beauty centar Čarolija, Varaždin sve tipove kože.

Krešimira Filića 78,

mobitel: 098/168-6705

onalan, no kako odabrati onaj pravi?

avac – plaža!

i kostim se bira prema građi tijela, a ne po modnim trendovima! Dakle, ve vaše nedostatke

Rijetki su bili oni koji su protekli tjedan gradom hodali u dugim hlačama. To ne treba čuditi jer vrućine su stisle, pa je gradom najbolje šetati sa što manje odjeće na sebi. No, za razliku od pripadnica ljepšeg spola koja u vrijeme visokih temperatura mogu uskočiti u kratke hlače, suknje ili lepršave haljine, varaždinski muškarci najbolje se osjećaju u hlačama ispod koljena i to od laganih materijala karo uzorka. Uz njih uglavnom su kombinirali obične jednobojne majice kratkih rukava, košulje rijetko. No, iako je bilo vruće, zanimljivo je da se tek malo tko od njih odlučio za natikače ili japanke! Varaždinski dečki i u vrijeme najvećih žega ostaju vjerni svojim omiljenim tenisicama! Kakav stil “furaju” varaždinski dečki usred ljeta, pogledajte na fotografijama fotoreportera Regionalnog tjednika Ivana Agnezovića.

I dečki pokazali noge!

SAVJETI PLUS PRAVA VELIČINA Važno je odabrati kupaći kostim dobrog broja, da vas nigdje ne steže i nigdje se ne urezuje, ali i da nije prevelik KUPUJTE ODVOJENO Gornji i donji dio najbolje je kupovati odvojeno zbog različitih građa donjeg i gornjeg dijela tijela SKIDANJE NARAMENICA Ako dugo boravite na suncu kupite kupaći kostim kod kojeg se naramenice skidaju kako ne biste imali tragove gaće s vezicama i trokutiće.

Dobar izbor je i jednodijelni kupaći kostim retro uzorka koji će vizualno smanjiti grudi i izdužiti noge.

Za one koje nemaju istaknuti struk najbolji su jednodijelni modeli visoko rezani u struku koji sa svake strane imaju otvore.

Upravo taj detalj vizualno daje uži struk, a istovremeno ističe bokove.

A t r-

bušćić?

Odaberite jednodijelni kupaći kostim ili tankini, ali vodite računa da je tankini dovoljno dugačak da vam prekrije trbuh jer se

u suprotnom gubi smisao njegova korištenja. Možete odabrati kostim u tamnijoj boji koji će vizualno smanjiti trbuh ili kostim s uzorkom u gornjem dijelu kupaćeg kostima koji će privlačiti pozornost.

I na kraju, ne zaboravite.

Vaš kupaći kostim mora udoban, praktičan i funkcionalan. Izbjegavajte kostime koji su preuski ili prelabavi kako biste nesmetano mogle uživati na suncu.

Led

28

ZDRAVLJE

REGIONALNI TJEDNIK || 6. kolovoza 2013., br. 481

Radionice škole “Srdit - ljut” opet na jesen

zdravlje

Završila je još jedna škola kontrole ljutnje “Srdit - ljut” Obiteljskog centra Varaždinske županije koju je ovog puta pohađalo devet članova i asistenata Društva distrofičara invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida grada Varaždina. Škola, koju je vodila prof. psihologije Jasenka Barković ispunila je očekivanja polaznika i svi oni na kraju su dali visoke ocjene za sadržaj i

www.regionalni.com/ znanost/medicina Zovite nas na 042/290-777

prezentaciju te su ustvrdili kako je škola ispunila njihova očekivanja. Kroz školu polaznici su shvatili da moraju poraditi na nekim stvarima da bi bolje razumjeli sebe i druge te su zaključili da im je edukacija pomogla kako bi bolje vladali ljutnjom u svakodnevnim situacijama, a naučili su i puno toga o sebi u vezi osjećaja, osobito ljutnje koju su naučili kontrolirati.

Idući ciklus radionica počinje na jesen.

AKTUALNO U jeku pregovora s Vladom provjerili smo koji su glavni p

Pogledate li naše p rada, nitko ne bi ht

 - U varaždinskoj bolnici u zadnjih godinu dana otišlo je 18 medicinskih sestara, a dobili smo dopuštenje z druge strane je Ministarstvo donijelo odluku o zabrani zapošljavanja – upozorava Vuković Hoić, čelnica Hrv Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

DISTROFIČARI Organizirano ljetovanje u Rijeci

Nakon što se informira o pacijentima koji su na odjelu, postupcima koji su nad njima provedeni i koje su planirane terapije, Vlasta Vuković Hoić započinje svoju smjenu na Odjelu pedijatrije Opće bolnice Varaždin. Uz stalan nadzor, provođenje zdravstvene njege i intervencije po potrebi, nikad ne zna što će joj posao tog dana donijeti.

Za pedijatriju je propisano da na jednog pacijenta do 7 godina tijekom 8 sati rada dolazi 1,4 sestre. Ta brojka nam je nedostižna

Kupali se i međusobno družili Zahvaljujući suradnji s Društvom tjelesnih invalida iz Rijeke, grupa članova čakovečkog Društva distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida bila je sredinom kolovoza na desetodnevnom organiziranom ljetovanju.

Pretežni dio ljetovanja članovi su proveli na plaži za osobe invaliditetom Kostanj u Rijeci. Osim kupanja i sunčanja iskorištena je prilika za obilazak grada

Rijeke i susjedne Opatije, a u sklopu svog boravka u Rijeci, članovi su iskoristili priliku i posjetili Svetište Blažene Djevice Marije na Trsatu - Gospe Trsatske te sudjelovali u subotnjem hodočasničkom programu.

Jedna od večeri iskorištena je za druženje s članovima Društva tjelesnih invalida Grada Rijeke kojom prilikom je, uz olično druženje, upriličena zajednička večera uz čobanac i roštilj.

Sastanak na projektu “Zajedno za nas” Članovi čakovečkog Društva distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida Čakovec bili su na druženju i sportskim susretima koji su održani u Puli. U sklopu ovog događanaj održan je i sastanak tima koji radi na projektu “Zajedno za nas”.

Nema sestara

- Neke poslove ne možete planirati. Ne znate hoće li vam za pet minuta doći pacijent kojem će trebati reanimacija, a opet, ako imate hitan slučaj, ne možete napustiti pacijenta i radno mjesto iako je vaše radno vrijeme završilo – ispričala je Vuković Hoić, jedna od 470 medicinskih sestara i tehničara zaposlenih u varaždinskoj bolnici i predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara koja je u srijedu, zajedno s kolegama iz Hrvatskog liječničkog sindikata i Samostalnog sindikata u zdravstvu sjela za stol s ministrom Rajkom Ostojićem u novom krugu pregovora.

- Ako se u obzir uzme ovogodišnje smanjenje koeficijenata u javnim službama za tri posto, pad dodataka na uvjete rada i način obračuna dežurstva i pripravnosti što je posljedica “ništetnosti” GKU, plaće medicinskim sestrama i tehničarima pale

su i do 30 %. Najgore su prošle medicinske sestre s puno godina radnog staža, sestre bolničkih odjela i sestre na poslovima s dežurstvom i pripravnošću, a to je velika većina medicinskih sestara u varaždinskoj, ali i drugim hrvatskim bolnicama. U situaciji kada kronično nedostaje medicinskih sestara to je za nas neprihvatljivo – ističe Vuković Hoić.

Nedostatak medicinskih sestara upravo je i jedan od najznačajnih problema u svim hrvatskim bolnicama.

- Da nas je potreba za zdravstvenom zaštitom sve veća, građani su sve bolesniji, što dokazuju i liste čekanja, a medicinske sestre uz zdravstvenu njegu obavljaju sve više administrativnih, ekonomskih i organizacionih poslova. Uz to, svakodnevno se pojavljuju novi dijagnostički i terapijski postupci koji iziskuju stalan angažman, napredovanje, usvajanje novih znanja i vještina. Sve to je sa smanjenim brojem ljudi teško raditi. Kada bi se gledale naše plaće i obim rada, onda bi malo ljudi poželjelo biti medicinska sestra – tvrdi čelnica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara.

Otišlo 18, stiglo 6

Broj medicinskih sestara na odjelima reguliran je Pravilnikom o minimalnim uvjetima prostora, kadrova i opreme, međutim, trenutno u bolnicama nisu zadovoljeni ni minimalni uvjeti o broju kadrova.

- Primjerice, za pedijatriju je propisano da na jednog pacijenta do sedam godina tijekom osam sati rada dolazi 1,4 sestre. Ta brojka nam je nedostižna, a tako je na svim odjelima. Dakle, s jedne strane nisu zadovoljeni minimalni uvjeti kadrova, a s druge strane je nadležno Ministarstvo donijelo odluku o zabrani zapošljavanja. Događalo se

KAKVE SU PLAĆE? - Teško je govoriti o prosječnoj plaći medicinske sestre, odnosno tehničara u varaždinskoj bolnici jer ona ovisi o broju godina radnog staža, koeficijentima, koji su različiti za srednju i visoku stručnu spremu, te dodacima koji su pak različiti od bolničkih odjela do poliklinika - rekla je Vlasta Vuković Hoić.

BROJ SESTARA ISTI 10 GODINA

490 medicinskih sestara i tehničara te primalja zaposleno je u Općoj bolnici Varaždin. Od tog broja u Hrvatskom strukovnom sindikatu medicinskih sestara – medicinskih tehničara je njih 421.

- Varaždinska bolnica je 2003. imala 470 medicinskih sestara/tehničara, a krajem prošle godine 471. Obim posla se povećava, a nas je isto kao i prije desetak godina – upozorava Vuković Hoić.

da je odobrenje za zamjenu za dugotrajno bolovanje ili porodiljni dopust stiglo kada su se kolegice vraćale na posao. Od 1. siječnja suglasnost za privremenu odsutnost više nije potrebna, ali i dalje se rijetko i teško odobrava

Kada bi svi mi inzistirali na pravima iz KU, odjeli ne bi mogli organizirati sestrinsku službu za tri mjeseca! zapošljavanje za sestre i tehničare koji odu u mirovinu.

Samo u varaždinskoj bolnici u zadnjih godinu dana otišlo je 18 medicinskih sestara, a

dobili smo dopuštenje za zapošljavanje šest - doznajemo od Vuković Hoić.

Pandorina kutija

Takva situacija je, nažalost, u cijeloj Hrvatskoj premda je varaždinska bolnica po tom pitanju, ističe Vuković Hoić, povoljnija u odnosu na bolnice u drugim sredinama.

Posljedica toga su brojni prekovremeni sati.

- Mi Kolektivnim ugovorom imamo definirano da je sve preko planiranog fonda sati prekovremeni rad koji se mora platiti ili u dogovoru s radnikom koristiti kao slobodni dan u omjeru 1:1,5.

Medicinske sestre i tehničari u varaždinskoj bolnici su uz to što su veliki profesionalci i veliki altruisti te nisu previše inzistirali na tome. Jer, to je

Zdravlje

6. kolovoza 2013., br. 481 || REGIONALNI TJEDNIK

18

novorođenčadi, osam dječaka i deset djevojčica s njihovim roditeljima primila je gradonačelnica Varaždinskih Toplica Goranka Štefanić, zamjenik gradonačelnice Nedeljko Mihalić i predsjednik Gradskog vijeća Petar Ratković.Tom prigodom roditeljima su uručili jednokratne novčane pomoći za novorođenčad. Susret je bio prigoda za podjelu potpora novorođenčadi. Roditelji su tako dobili po 2.000 kuna za novorođeno dijete.

29

Ni lijekovi ne vole temperature: čuvajte ih ispod 25 ˚C! Visoke temperature mnogima mogu uzrokovati probleme, no nije potrebno odmah trčati liječniku.

Ako imate vrtoglavicu, osjećate se dulje vrijeme slabo i nemoćno i imate jaku glavobolju, pokušajte si prvo sami pomoći: otiđite u hladniji prostor, izmjerite temperaturu i popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu, savjetuje se

problemi medicinskih sestara u varaždinskoj bolnici

plaće i obim tio biti sestra!

u preporukama o zaštiti od velikih vrućina koju je izdao Zavod za javno zdravstvo. U slučaju da opisane tegobe traju dulje vrijeme, savjetujte se s liječnikom. Također, ako imate bolne grčeve u nogama, rukama ili trbuhu, smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju. U slučaju da grčevi potraju duže od jednog sata, potrebna je medicinska pomoć.

Pijete li lijekove, u vrijeme velikih vrućina držite ih na temperaturi ispod 25 ˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku), savjetuju liječnici. I ne zaboravite, kada su temperature visoke, izbjegavajte izlazak iz kuće između 10 i 17 sati, rashladite svoj dom koliko je god moguće i pijte puno tekućine, najbolje vode.

AMBROZIJA Kako ublažiti poteškoće koje uzrokuje?

za zapošljavanje 6. S jedne strane nisu zadovoljeni minimalni uvjeti kadrova, a s vatskog strukovnog sindikata medicinskih sestri - medicinskih tehničara

Usred dana ne izlazite Vrućina, vlaga i povjetarac pomažu širenju peludi ambrozije, a njezina koncentracija je na maksimumu tijekom dana od 10 do 15 sati. I ove godine ambrozija se organizirano uklanja na području Varaždina.

Pandorina kutija: ako imate 10 dana prekovremenih sati viška, za to morate dobiti 15 slobodnih dana slijedeći mjesec. Kada bi svi mi inzistirali na pravima iz Kolektivnog ugovora, odjeli ne bi mogli organizirati sestrinsku službu za tri mjeseca! U našoj bolnici dosada je bilo razumijevanja za kritične situacije, ali nisam sigurna da će postojeći broj medicinskih sestara i tehničara još dugo moći kompenzirati nedostatak kadra - navodi Vuković Hoić.

Dodaje kako zbog brojnih prekovremenih sati imaju velik broj tužbi članova sindikata koje sudovi rješavaju u njihovu korist. Nada se da će to biti okidač da se u pregovorima i u tom segmentu neke stvari riješe povoljnije za medicinske sestre i tehničare.

Propadnu li pregovori, štrajk Ne riješi li Vlada problem gubitka prava zdravstvenih djelatnika iz Kolektivnog ugovora (KU) kojeg je sud proglasio ništavnim, liječnici i medicinske sestre spremni su na štrajk.

Vlasta Vuković Hoić ističe da je riječ o KU potpisanom 2011. u “cajtnotu”, prije izbora, a nakon tužbe koju je uložio Samostalni sindikat zdravstva sud ga je proglasio ništavnim.

- Kako je taj ugovor ipak donio minimalne pomake nabolje što se tiče materijalnih prava zaposlenika, tražimo da on bude temelj za pregovore. Tim KU bilo je povoljno poravnanje dodataka na uvjete rada za pojedine profile na istom odjelu, a važna stavka bila je novi način plaćanja dežurstava i pripravnosti prema kojem se oni ubrajaju u redovan fond sati, pa se sve više odrađeno mora platiti kao prekovremeni rad. S obzirom da je dodatni atak na standard zaposlenika u zdravstvu ovogodišnja odluka o smanjenju koeficijenata u javnim službama za tri posto, mi u pregovorima za KU za djelatnost zdravstva tražimo zadržavanje stečenih prava iz KU iz 2011., no Vlada to ne želi prihvatiti. To je apsurd, jer je u lipnju potpisan sporazum da neće biti smanjivanja plaća i dodataka do kraja ove godine - ističe Vuković Hoić.

Kišete? Nadraženo vam je grlo? Svrbe vas oči? Za sve to najvjerojatnije je kriva ambrozija. Najnovije procjene kažu kako je čak četvrtina stanovnika kontinentalne Hrvatske alergično na ambroziju, neugodan korov koji se širi po neobrađenim površinama, a vrhunac alergija javlja se upravo u kolovozu, tijekom cvatnje ove biljke. Pelud ambrozije uzrokuje probleme brojnim ljudima, a u regijama u kojima se proširila uzrokuje ozbiljne probleme, prvenstveno astmu i sezonski alergijski rinitis.

Vrućina, vlaga i povjetarac pomažu širenju peludi, a njezina koncentracija je na maksimumu od 10 do 15 sati. Ako imate problema, evo i nekoliko savjeta koje donosi Zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Izbjegavajte odlazak u prirodu za vrijeme sunčanog i vjetrovitog vremena. Perite ruke, otuširajte se, operite kosu

ublažite simptome Izbjegavajte odlazak u prirodu za vrijeme sunčanog i vjetrovitog vremena Izbjegavajte odlazak u prirodu između 10 i 15 sati, kada su koncentracije najveće Operite ruke i kosu, otuširajte se i presvucite odjeću nakon svakog boravka izvan kuće Prekriti krevet i zatvorite prozore u vrijeme visokih koncentracija peludi Nemojte sušiti rublje u vrijeme visokih koncentracija peludi Četkati i prati kućne ljubimce jer oni također skupljaju pelud i presvucite odjeću pri dolasku kući zatvorite prozore i što više boravite u zatvorenom.

Inače, najučinkovitija borba protiv ove alergene biljke je njezino organizirano uklanjanje.

Na području Varaždina ono je započelo 1. lipnja, a potrajat

će do kraja rujna, a za taj posao zaduženi su i ove godine članovi Udruge hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a Varaždinske županije. Za tu namjenu iz gradskog proračuna bit će izdvojeno 80.000 kuna, izvjestili su iz Grada Varaždina. (ihr)

HUMANO Zaposlenici tvrtki grupe Calzedonia darovali krv

Uskoro akcija davanja krvi i u Međimurju!

U akciji davanja krvi koja je održana za djelatnike grupe Calzedonia odazvalo se 88 djelatnika, dok je njih 63 dalo krv, izvjestili su iz Gradskog društva Crvenog križa Varaždin.

- Uspjeli smo na jednom mjestu spojiti one koji dobrovoljno daruju krv, istu prikupljaju i one kojima je ta krv potrebna za spašavanje života. Istu akciju organizirat ćemo i na području Međimurske županije u skoro

vrijeme, a želja nam je da ova akcija postane tradicija zaposlenika grupe Calzedonia u Hrvatskoj – izvjestili su

iz Gradskog društva Crvenog križa Varaždin iz kojeg zahvaljuju svim djelatnicima koji su iskazali želju da daju krv i Upravi društva s kojom je dogovoreno da se svake godine jednom organizira akcija davanja krvi.

Inače, u prosincu prošle godine također je bila planirana akcija davanja krvi, no zbog velikog odaziva radnika, a nedostataka kapaciteta potrebnih za realizaciju, akcija se nije održala. (ihr)

30

špancirfest

K

REGIONALNI TJEDNIK || 6. kolovoza 2013., br. 481

n dvije godine ko na zi la do a en rij ko h ki rič af o du i sk ARENA Francu

e i r a M n Jea e l o k o L anu

&

Manu posebno Povratnički nastup u Varaždinu Jean i azdin” su nazvali “Another party with Love in Var

M

Lijepu našu vam pripremamo nešto poseb- jelu doslovno . godine no” – poručuje Jean Marie po- od 1996 s, svoju svak i put i n jeda dana do kao e st, zvuč cirfe Špan na vodom dolaska prona i je zabavu. azao nu pok astič av fant ljub ave napr a zatim dodaje na hrvatskom u. Njegova plan kao DJ-i om duo i naln cusk fesio fran Uz e!“.

Hajd jeziku „Idemo! of s Year 2 ždi“10+ Vara i u cija upaj pila nast kom ške se podr Kao DJ i producent ističe tia” specijalno nac Kay Zrill kao predstavnik Croa with Love enelem ži sadr sebi stilom koji u je posvećena hrvatskim popularnog Arena Cool Beat te afričke glazbe, a voli suraobo žava telji ma za proj ekta , te vete ran klup đivati s američkim produkoje uvijek ponavlja ske scene DJ Marc Times iz Dulje putovanje ceni gije ener e tivn pozi kako su najbolji Osijeka. m Valo na svijetu. I ove plesne afričke magije i danas EarlyBird ulaznice za svih broj velik lače godine ponovno 10 dana festivala po samo 99 priv ešno uspj nast upa na starih i mladih generacija ljukn su rasproda ne. Trenutno bitelja dobre elektronske pleje dost upan ogra ničen broj sne glazbe. Povratnički nastup festivalskih ulaznica po cijeni u Vara ždinu, nakon pune od 150 kn, a nakon potpune dvije godi ne, Jean i Manu objave programa i svih izvoposebno su nazvali “Another đača dost upne će biti samo part y with Love in Varazdin”, dnevne ulaznice po cijeni te su najavili dulje od 30 kn do 70 kn oviglazbeno putovasno o danu prog ram a. nje nego obično.

Možete ih nabaviti putem Na Špa ncir fest u Entrio (https://w ww.entrio.hr/ dolazi kako bi podsjetio puevent/spanci rfes t-arena-p obliku na produkcijske suradnje zornica-840) i Eventim (http:// s legenda rnim a Ant oine om www.eventim.hr/hr/ulaznice/ Clam aran om i Gre gom Di spancirfest-arena-pozornicaManom, a uz to će prezentivara zdin-gradska-sportsk arati i svoje najnovije produkdvorana-564252/performa ncije te projekt Soundiata koji tije pok renuo sa Nata linom ma, kao resNunesom. engleski m i ensions Dim om abiln je pekt ekt proj beni e v glaz o g e ov j N Njih izvođačima. imena pouz Puli u ivalu no Fest Tech d 100% undergroun ve ipak možemo definirati stilo dyMan. Moo i May ick orijentiran, a prvo izdanje je kao tech no, trib al tech no i put Derr na e . znic 2013 Ula nju izašlo je u svib groovy house. Surađivao je i Uz JMK-a na afričkim bongo Tekkeman Records Miami. s velikanima produkcije pojevim a svir at će Manu bubn Nešto posebno put Joachimom Garraudom, perkusionist s bogatim c e . le, ću Loko što m, an ano sret mar sam Cla “Zai sta Ant oine om m. Odr asta o je na h t m l ) stvo od isku om ponovo svirati u jedn Petrom Dundovom, i Gregom cuskog oto- pro dajn ih meni najdražih gradova. Dugo Di Manom, te radio remixe za congosim a fran Karipskom l o k a c i j a i u ue tiniq Mar mni ka spre sam to čekao. Budite Shazz i Salif Keita. dvo je u due tu online. za ples, pokret i skakanje jer Kako je proputovao skoro ci- mor u. Njih

Špancirfest pozornicu Arena kraj Dra ve u peta k, 23. kolo voza , otva ra fran cusk i duo afričkih korijena DJ Jean Marie-K i perkusionista Manu Lokole, miljenici hrvatske party publike još od devedesetih godina.

t Arena pozornici Rock i hip hop koncerti na Špancirfes

č va Ko io ar M i ne že e ol G , ra xa To , ja ži Sane, Kand Iako u pon edje ljak , uto rak i srije du nem a pro gram a na glavnoj pozornici Špancirfesta, glazben ih događa nja neće nedostajati na Špancirfest Arena pozornici.

Utorak

U uto rak , 27. kolo voz a, na Špa ncir fest Are na poz orn ici nas tup a Kan džij a - najb olji freestyler na Balkanu, zajedno s bendom “Gole žene” i sa svojim glazbenim istomišljenikom Toxarom s kojim je prošle godine objavio album ‘Zlatne žbice’.

Na albumu je gostovao čitav niz ime na iz A lige dom aće hip hop scene kao što su Genera l Woo, Saša Ant ić (TBF), Kra nkš vest er itd. , a zvu k je klasični podrum (iako je sniman na tavanu), prljav i sirov kakav i treba biti, te po prvim kritikama najbolji regiona lni hip hop albumu prošle godine.

Ekipa će svirati uživo i najavljuje nezaboravan provod.

“Jedva čekamo rasturit u Varaždinu! Bit će ovo pravo vatreno krštenje - vidimo se na Areni.

Krstit ćemo sve koji dođu, ja kao

Rimokatoli k, Tox ara kao ministrant, a Gole žene kao zbor koji lijepo pjeva. Vid imo se u Varaždinu, idite u miru!” Žanrovskoj raznolikosti te će večeri na pozornici pridonijeti svojim nas tup om Me- c e n e , jazz roc k ben d iz Zagreba.

Srijeda

A za sve ljubitelje dobre glazbe i kva litetne noćne rock svirke, sprema se u srije du 28. kolovoza prava poslastica uz najpopu larnije domaće i strane stvari koje fenomenalno izvodi grupa Sane.

Mnogi ih hva le da su jedni od

rijet kih hrv atsk ih glazben ika koji zvuče svjetski. Energičan zagrebački sast av osnova n je 1996. godine. Otk rio ih je kanadski lovac na talente i producent Steven Harmer, a ubrzo je došlo i do suradnje s Chrisom Lurch Rudycom (producentom koji je radio s imenima poput REM , The Cur e, MC -5, Joe Satriani, Neil Young, Nirvana).

Sast av je otad često mijenjao pos tavu, glazben i žan r, čak i instrumente na stageu.

Kao podrška na stageu, nastupit će i varaždinski JamIT, rock cover band sastavljen od nekoliko geekova, te rock DJ Demir.

Ponedjeljak

Energija rock svirke osje tit p u će se i na nas tuular pop uvij ek nog gosta kojeg s v i ž e ljno iščekuju-

Mar ia Kov a- ča. Nas tup it će u ponedjeljak 26. kolovoza, a iako dola zi u solo DJ aranžma nu, bez ijed nog od svojih bendova (D-Elvis, NimbusDei i Dada Jihad, Elvis cover band), uz njegov mix trash, rock, dance i oldies glaz be, nez aborava n provod je zagarantiran.

Sva tri spomenuta dana, pozornica Arene bit će rezervirana za plesanje i pjevanje cijele noći pa sve do izlaska sunca na rijeci Dravi, odnosno od 22 do 6 sati, te se svakako preporučuje dolazak.Trenutno je dostupan ograničen broj festivalskih ulaznica po cijeni od 150kn, a nakon potpune objave programa i svih izvođača dos tupne će biti i dne vne ulaz nice po cijeni od 30 kn do 70 kn, o ovisno pro danu grama.

Donesite iznošene cipele, štikle, sandale … od Špa ncir anj e je mn ogo više ukult Taj nja. šeta pukog hodanja ili titu vlas je užio zasl men feno ški rolo a priču za koju treba - obuća. Stog kao a, fest ncir Špa lje ate prij sve iizraz ljubavi i vjernosti prema Fest i ator aniz org , cija emo rih dob valu ne vjer je svo tave poz ivaj u da dos e „potrošene“ cipele i cipelice, čizm nke japa e, eric gojz i i štikle, sandale ih u i balerinke, tenisice i natikače te ke stič Turi ima vrat pred kutiji ostave a zaje dnice gra da Var ažd ina, Ivan kolo 06. ka, utor od to i Padovca 3, 8 do voza do petka, 9. kolovoza od od 9 18 sati te u subotu 10. kolovoza amo do 15 sati. Naravno, cipele prim zai poštom, na adresu: Turistička ovca jednica grada Varaždina, I. Pad te, 3, 420 00 Varaždin. Samo da zna već cipele organizator i neće vratiti u će ih obojiti i od njih stvoriti jedn u prav u bičn otkačenu, veselu, neo „špancir festovsku“ instalaciju!

6. kolovoza 2013., br. 481 || REGIONALNI TJEDNIK

oglas

31

32

Oglasi

www.regionalni.com

REGIONALNI TJEDNIK || 6. kolovoza 2013., br. 481

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

6. kolovoza 2013., br. 481 || REGIONALNI TJEDNIK

Mali oglasi

Mali oglasi

33

Prijamna mjesta: Varaždin

Augusta Šenoe 10 (kod gradske tržnice) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 8 - 12 h Utorak: 8 - 13 h Sri - pet: 8 - 16 h

www.regionalni.com

www.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-774

NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 pon - pet: 7.30 - 15 h subotom: 7.30- 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Petra Zrinskog 7 42230 Ludbreg Radno vrijeme (ljetno) od 14-19h info 091 92 99 329

Reklamacije vezane uz distribuciju novina 7Plus Regionalnog tjednika javite na mobitel 0914601501.

IVANEC Poljodom Gospodarska 2

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

LEGALIZACIJA BESPRAVNO IZGRAĐENIH OBJEKATA

KOMPLETNA USLUGA AKODA d.o.o. Varaždin 098-222895, 042-500802

ozn.63c

APARTMANI KUĆE

STANOVI

„NEKRETNINE DOMINUS“ – Prodaja, kupnja, najam, zakup svih vrsta nekretnina na atraktivnim lokacijama !!! www.nekretninedominus.hr, 042/321-936, 095/9140-200, 098/494-585. Ured agencije: Frana Kurelca 9, Varaždin ozn.351c

GARSONIJERE i jednosobni stanovi: Koprivnička 23 m², 16.000 €; Z. i Frankopana 25 m², 23.000 €; Meštrovićeva 35 m², 25.500 €; Slavenska 39 m², 26.000 €… Wens nekretnine, 042/200- 055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c

PRODAJE se luxuzna kuća u Trogiru sa 8 apartmana, stanom od 150 m², i dva poslovna prostora, prvi red do mora 590.000 EUR! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c KUĆA OKOLICA! Vikendica 40 m², Banjšćina, struja i voda, 1000 m² okućnice – 15.000 €!

Lucerna nekretnine, 099/4048241, 098/162-1432 ozn.62c KUPUJE se kuća na području srednjeg Jadrana do 500.000 € (Jezera, Tribunj, Sukošan, Žaborić). Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUPUJEMO kuću u Varaždinu do 100.000 € za poznatog kupca!

Lucerna nekretnine 091/7844868 ozn.62c PRODAJE se kuća u M. Laginje 18 u Varaždinu ili se mijenja za kuću ili poslovni prostor na moru. Mob. 091/5147-212, tel.

042/711-811 ozn.129c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prodaji nekretnina. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir. grabar@gmail.com ozn.335c KUĆA u Varaždinu (Vidovski trg 9/1), 63.000 eura. Tel. 042/211-569, 098/852-402 ozn.2540e VIKENDICA, vinograd, voćnjak u Škriljevcu, sav inventar, voda, struja, solarna; kvalitetno vino 250 l. Tel. 042/260-575 ozn.536 PRODAJEM kuću u Gojancu (kraj Varaždina) cca 80 m², s okućnicom i oranicom cca 2050 m². Mob. 091/202-2603 ozn.586

F. GALINCA: dvosobni stan 59 m² (etažno plinsko grijanje) 36.000 € + otkup 4.000 €, trosobni stan 74 m², I. kat, etažno, vodomjer, PVC stolarija, 61.000 €. Wens nekretnine, 042/200055, 091/390-3175, 099/5911709 ozn.378c BANFICA: R. Boškovića 38 m², 30.000 €; Koprivnička 42 m² (dvosobni) 31.000 €; Ludbreška 65 m² (etažno g.) 49.999 €; Vukovarska 79 m², etažno g., 61.000 €…Wens nekretnine, 042/200- 055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c

TOP PONUDA! D vosobni stan u F. Galinca, 57 m² (etažno) – samo 40.000 €! Lucerna nekretnine, 098/162-1432, 091/784-4868 ozn.62c SUPER PRILIKA!! Jednosobni stan u Zagrebačkoj 25 m², 19.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 098/162-1432 ozn.62c NOVOGRADNJA POVOLJNO! Dvosobni stan novogradnja 46 m² u M. Laginje (pogodno za p. prostor)! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c TROSOBNI stan 77 m² novouređeni u M.Krleže (etažno) - 67.000 €! Lucerna nekretnine, 098/162-1432 ozn.62c HITNO kupujemo jednosobne i dvosobne stanove ! Lucerna nekretnine, 098/162-1432, 091/784-4868 ozn.62c NAJJEFTINIJI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi od 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m². Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući. Nudimo najpovoljnije kredite! Upitati: 330-868, MDV-CENTAR

APARTMANI SUPER CIJENE! Prodaju se prekrasni apartmani novogradnja u Pakoštanima od 40 m do 60 m2! Lucerna nekretnine, 099/404- 8241, 091/784-4868 ozn.62c

IZNAJMLJUJEM apartmane za 3-5 osoba, klima, SAT, parking, pješčana plaža, u mjestu Sabunike-Nin. Tel. 023/272-777, 091/536-3041 ozn.2538e APARTMANE, Vrsi Mulo, blizina mora, iznajmljujem. Mob. 091/507-9788 ozn.2539e SABUNIKE kraj Zadra, apartman 1-5 osoba, pješčana plaža, klimatizirano, potpuno opremljen, grill, parking. Mob. 098/9695-884 ozn.519 VODICE, iznajmljujem sobe, upotreba kuhinje, blizu plaža, centar grada, vlastiti parking, 100 kn po osobi. Tel. 022/440-469, mob. 091/7943004 ozn.774a APARTMAN, Pag Bašaca, trosobni, slobodno od 20. VIII. Mob. 091/569-1900 ozn.572

ZEMLJIŠTA PRODAJEM parcelu u Novom Vinodolskom od 55 m², blizu mora. Tel. 051/244-157, 099/701-0138 ozn.773a GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem.

Mob. 091/352-0083, 091/2320350 ozn.2537e

NAJAM STUDENTI, iznajmljujem trosoban stan u Trakošćanskoj, etažirana voda i plin. Mob. 098/446-470 ozn.520 IZNAJMLJUJEM dvosobni stan studentima, centar, sva brojila etažna. Upitati: 215-017, 098/180-1674 ozn.555 IZNAJMLJUJEM garsonjeru u centru grada ženskim osobama ili parovima. Tel. 042/213-732 ozn.575

POLJOPRIVREDNI STROJEVI KUKURUŽNJAK kvalitetne izrade, metalni, prodajem. Upitati: 098/941-0859 ozn.531

VOZILA RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/9833-910 ozn. 38c PRODAJEM Renault Espace Quadra 2.2 benzinac, 1993. g., registracija do 8./2013. Mob. 091/1304-200 ozn.510

POSAO NOVOOTVORENI CAFFE-DISCO CLUB u Varaždinu traži djelatnike/ce za rad. Mob. 091/3303-310, 091/2552-553 ozn.588

TRAŽIM ekipu za strojno žbukanje ili samostalne majstore.

Mob. 098/764-694 ozn.139c TRAŽI se djevojka za rad u caffe baru. Više informacija na: 099/784-6676 ozn.568 ŠPRICAM gorice, voćnjake, kosim, flaksam travu, čistim podrume i tavane, odvozim otpad i izvodim ostale fizičke radove.

Mob. 099/440-4442, ozn.553

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i limarski radovi. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395-722, 098/744-980 ozn.1c

ENTRY - AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin!

U ponudi krilni i klizni motori za ograde, ugradnja i servisi.

Prednost plaćanja - beskamatni krediti.Tel. 042/351511, 095/969-1251, www. entry.hr ozn.5c

OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c

VODOVOD, centralno grijanje, kanalizacija, klimatizacija te ovlašteni servis plinskih trošila od 0 – 24 h. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123469 ozn.213c

KUHINJE PO MJERI - Akcijske cijene! Popusti na sve vrste namještaja. „INTERIJERI SLATKI“ Izložbeno prodajni salon TCMercator, 042/200-066 ozn.33c

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/9317570 ozn.184c

SERVIS RAČUNALA – LAPTOPA, hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell, lenovo, emachines, samsung. Tel. 321-702, www. pcserviser.com ozn.365c PRIMAM na smještaj starije i nemoćne (pokretne i nepokretne).

Cijena 1.800,00 kn/mj. Mob. 091/576-5692 ozn.515

PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije

34

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

Mali oglasi

građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311434 ozn.7c BRAVARIJA-MAČEK: Novo!

Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije. Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija.

Mob. 098/227-024 ozn.48c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOB OSLIK AR SKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.099/500-4859 ozn.151c SOBOSLIKARSKI i ličilački radovi, povoljno! Mob. 091/5402681 ozn.151c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., broj 098/267-065 i 042/612-512, granom@granom. hr, www.granom.hr ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob. 098/284-922 ozn. 205c NOVO: uređenja okoliša, okućnice i održavanje, košnja trave, rušenje i odvoz drveća. Upitati: 099/7755-381, 098/414-128, ozn.303c GRAĐEVINSKI radovi, izrada i sanacija krovova, izrada termo fasada, te ostala renoviranja.

Upitati: 099/7755-381, 098/414128 ozn.303c UREĐENJE, održavanje terena, izrada travnjaka, šišanje živice, čišćenje, košnja, odvoz. Mob. 099/412-7863 ozn.307c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader.com ,mob. 098/791-092, 042/647-168 ozn.314c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove.

Mob: 098/241-042 ozn.330c SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob. 098/704-257ozn.353c NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, drenaže, zemlje, ogrjevna drva bukovi okrajci od 650 KN. Mob. 099/3530-180 ozn.417c ISKOPI, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena,

POSEBNA PONUDA! Nove kreditne linije,

najpovoljniji reprogrami postojećih kredita, rješavamo blokade i crne liste

Ana :

098/916-2109

uređenje zelenih površina, malčiranje. Mob. 091/572-3895 ozn.445c OTČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c ČISTIMO strojem trosjede, fotelje, tapecirane stolice, tepisone i autosjedala. Mob. 099/1985959, EKOKOD ozn.475c KERAMIČARSKI obrt Toplek postavlja keramiku, kvalitetno i povoljno. Mob. 098/473-421 ozn.470 PARKETE i laminate postavljamo, brusimo, lakiramo. Mogućnost isušivanja preostale vlage profesionalnim aparatom. Mob. 091/251-2644 ozn.501 FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.513 TERMOFASADE, knauf sustavi, soboslikarstvo, polaganje keramike, laminata. Uredno i povoljno. Mob. 098/478-900 ozn.535 STANKO d.o.o.: postavljamo sve vrste parketa, laminata, linoleuma, tepiha. Obnavljamo stare parkete, zidne panele, izrađujemo suhe glazure. Mob. 095/9170-675 ozn.583

ŽIVOTINJE PRODAJEM odojke. Tel. 657043 ozn.509

OSTALO BALDIAK d.o.o., armaturne mreže, željezo, savijanje vilica svih profila, gotovi koševi – stupovi, serklaži. Prijevoz osiguran.

Mob. 098/489-021 ozn.360c OTKUPLJUJEM vojne i vatrogasne ordene, medalje i odlikovanja, stari kovani i papirnati novac i ostale starine.

Mob. 098/377-063 ozn.324 DRVA za ogrjev bukva-grabagacija. Mob. 095/513-0088 ozn.494 DEBELA industrijska drva bukova već od 550 kn do 750 s dostavom. Mob. 098/914-8430, ozn.565 OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere.

Ne bacajte jer mi to plaćamo!

Tel. 042/505-024, 099/8233-156 ozn.352c PRODAJEM ogrjevna drva, bukva, agacija, hrast, sa prijevozom. Mob. 095/883-4417 ozn.550

PRODAJEM drvenu bačvu od 150 l i prešu od 70-80 l. Tel. 330-607 ozn.549 MIJENJAM sličice „Winx“ i „ Prijatelji&ljubimci“. Zvati Darinku, tel. 391-052 ozn.567

KREDITI RJEŠITE se ovrha i CL, najpovoljniji gotovinski krediti na 12 godina, umirovljenički krediti, pozajmice, svi modeli kredita na jednom mjestu!

Arges d.o.o. info: 042/210008, 099/244-5915 ozn.286c

NAJBRŽE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Diners, Master, Maestro, RBA) 12 do 60 rata. ISPLATA ODMAH! Mob. 098/987–0078 ozn.776a

BR ZO i pouzdano pomažemo realizaciju svih vrsta kredita, obustava i ovrha!

Damir 098/242-777, Robert 098/702-705, Ana 091/9302606 ozn.448c KREDITI – zatvaranje svih zaduženja već od 3 mj. stalnog zaposlenja. Kreditni ured, imatelj odobrenja Min. financija. Mob. 099/868-1181, 042/631-361 ozn.480c

MI VAM nudimo sve kreditne linije banaka, refinanciranje svih obustava i ovrha, posebne pogodnosti za umirovljenike, zaposlene u Boxmarku, Ytres, Com-Prom, Intinova. Stambeni krediti uz fiksnu kamatnu stopu za cijelo vrijeme trajanja kredita.

Marko Kukec 095/9080-226 www.progreso.hr ozn.472c NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, tehničke robe, starina u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088840 ozn.233c AKCIJA kredita za umirovljenike do 78 g. – 8.000 €/24 h, pozajmice do 50.000 kn – odmah, krediti na ost. primanja 60.000 kn/48 h, umirovljenici do 75.000 kn uz zatvaranje ovrha i CL-a, ino mirovine do 7.000 €, krediti za zaposlene na određeno, te bez uvida u HROK…Mob. 091/342-2075, 097/797-5934 ozn.580 NOVO – beskamatne pozajmice – opće uplatnice. Akcija - male mirovine. Posebno zaposleni određeno, Ytres…

Zatvaranje ovrha, CL… Mob. 099/837-1958 ozn.430c SVE vrste kredita, kreditne kartice, mogućnost zaduženja preko 1/3. Mob. 091/151-6672 ozn.297c GOTOVINA odmah! Krediti za zaposlene na određeno.

Umirovljenici do 80 god. Mob. 099/1994-328 ozn.220 KREDITI ! Rješavamo sve vrste nenamjenskih, hipotekarnih i stambenih. Brzo i profesionalno!

Mob. 091/111-6101 ozn.467c

NOVO – umirovljenici do 78 g., na 10 g. sve vrste kredita – zatvaranje C/L i ovrha. Pozajmice – odmah! Mob. 097/772-3592 ozn.470c POSEBNI uvjeti – zaposleni, zatvaramo ovrhe, C/L. Pozajmice odmah! Umirovljenici do 80 g.

Mob. 099/4070-651, 099/4070626 ozn.482 JEDNOSTAVNI krediti! Otplata općim uplatnicama! Bez ovjere!

Nema provjere HROK i CL! Zaposleni – određeno i stalno!

Umirovljenici! Mob. 098/446600 ozn.297c

REGIONALNI TJEDNIK || 6. kolovoza 2013., br. 481

SJEĆANJE na voljenu mamu

OLGU ŠEBREK 9. 8. 2010. – 9. 8. 2013.

S poštovanjem i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Kći Vlasta s obitelji

SJEĆANJE

JOSIP POSPIŠ 12. 8. 2011. – 12. 8. 2013.

Ljubav, poštenje, znanje i radišnost, vrline su velikih ljudi. Takav si bio Ti. Hvala Ti.

KREDITI i pozajmice za zaposlene i umirovljenike, obustava na plaću i mirovinu. Mob. 099/6694-124 ozn.483

Tvoji Martin, Filip, Smilja i Anđelka

AKCIJA!!! Pomažemo Vam uspješno i brzo u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti – Boxmark i umirovljenici. Mob. 099/488-5559 ozn.527

Dirnuti iskrenom i toplom sućuti koju smo primili povodom gubitka našeg dragog supruga, oca, djeda i svekra

JEDNOSTAVNE kreditne mogućnosti. Pouzdano i sigurno do gotovine isti dan. Mob. 097/7724259 ozn.576 KREDITI, pozajmice, kartice!

Zaposleni na određeno i stalno.

Umirovljenici! Nema provjere HROK i CL. Mob. 098/1816961, 091/9277-209 ozn.297c NOVE linije kredita! Za zaposlene do 30.000 € i na određeno, na ostatak plaće. Umirovljenici do 100.000 kn do 78 g. Inozemne do 7.000 €. Pozajmice/24 h. Zatvaramo CL, blokade, ovrhe. Isplata u bankama. Mob. 097/6109-793, 097/6106-717 ozn.579 NOVO za umirovljenike do 78 g. do 8.000 €, pozajmice odmah, na ostatak plaće do 30.000 €, zatvaramo ovrhe i blokade. Mob. 099/865-3200 ozn.579 KREDITI – umirovljenici do 100.000 kn uz zatvaranje CL-a i blokada. Zaposleni do 230.000 kn/12 g. Pozajmice 30.000 kn – odmah, na ostatak primanja 50.000 kn /24 h. Mob. 092/1224562 ozn.580 POZAJMICE 30.000 kn - odmah, krediti do 200.000 kn na ostatak primanja, ino mirovine do 7.000 €, umirovljenici do 15.000 € uz zatv. CL-a i blokada.

Mob. 097/600-7324 ozn.580 KREDITI za sve! Nezaposlene, zaposlene i umirovljenike. Rješavamo crnu listu i ovrhe. Mob. 095/515-8209 ozn.775a

POZNANSTVA VRUĆE cure za vrući spoj... preko žice, nazovi 064/400-909.

Ako si dobar popit ćemo i piće! ozn.166c

ZAHVALA

ANDRIJE PAVLOVIĆA preminulog 29. 7. 2013. u 72. godini života, najiskrenije zahvaljujemo cijeloj rodbini, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima na izrazima sućuti i ispraćaju pokojnika na vječni počinak. Hvala Alenki Mihin, susjedi i djelatnici varaždinske bolnice na svakoj pomoći našem pokojniku.

Ožalošćeni: supruga Fanika, kći Natalija, zet Mihael, unuci Emanuel, Erika i Noemi *****

Bio si jedan i jedinstven, zauvijek ću Te takvog pamtiti.

Teško je bez Tebe biti, teško je svoju bol kriti.

Duša će uvijek patiti, srce će uvijek boljeti, a ja ću Te uvijek voljeti.

Supruga Fanika *****

Kod našeg Oca na nebu Tvoj je novi dom, a sjećanje na Tebe zauvijek će ostati u srcu mom.

Kći Natalija s obitelji

SJEĆANJE na dragu mamu i baku

MARIJU HORVAT 4. 8. 2010. – 4. 8. 2013.

Vrijeme prolazi, a sjećanja ostaju.

Tvoja kći Nevenka s obitelji

ZAHVALA povodom smrti dragog nam pokojnika

STANKA BRKOVIĆA preminulog 26. srpnja u 79. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim kumovima, rođacima, susjedima i prijateljima na upućenim izrazima sućuti, te na položenom cvijeću i svijećama, svima koji su bili u mogućnosti ispraćaja na vječni počinak dragog nam pokojnika. Posebno hvala djelatnicima tvornice „Kalnik“ Varaždin, obiteljima Nadice Cvrtnjak, Blaženke Pintač, Blaženke Beli iz Doma Kučan, obiteljima Makšan, Vrček, Pavlaković, Težak, Hrupek, velečasnom Karlu Koračeviću na lijepim riječima ispraćaja, molitve i utjehe.

Svima hvala.

Ožalošćeni: sin Vladimir, snaha Marija, unuci Luka i Matija

SJEĆANJE

BOŽICA BRATIĆ

MALI OGLASI

već od 40 kuna!!!

4. 8. 2012. – 4. 8. 2013.

S ljubavlju i poštovanjem, obitelj Bratić

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale sa slikom već od 100 kuna!!!

Zahvale i sjećanja

6. kolovoza 2013., br. 481 || REGIONALNI TJEDNIK

35

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, pradjeda i brata

MIJE ŽELJEŽNJAKA preminulog 31. srpnja 2013. g.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima koji su izrazili sućut i našeg dragog ispratili na vječni počinak. Veliko hvala osoblju Bolnice Novi Marof – Odsjek 3 i doktorici Pavlović. Hvala velečasnom Petru Golubu na molitvi, kršćanskoj sućuti i dostojanstvenom ispraćaju.

Od srca vam svima hvala.

Ožalošćeni: supruga Marija, sin Zlatko s obitelji, kći Zdenka s obitelji, unuci, praunuci, braća, šogorice te ostala tugujuća rodbina *****

Tvoj plemeniti i dragi lik pratit će me cijeli život.

Srest ćemo se jednog dana među zvijezdama.

Hvala Ti na svemu.

Tvoja Marija *****

Neće te izbrisati vrijeme, niti sakriti tama, uvijek ćeš biti u mislima s nama.

Sin Zlatko s obitelji *****

Tebe više nema, ali Tvoj dragi lik će uvijek biti s nama u mislima i molitvama.

Kći Zdenka s obitelji *****

Ostat ćeš zauvijek u našem srcu i mislima.

Brat Josip s obitelji

ZAHVALA povodom smrti voljene mame, punice, bake, prabake i sestre

DRAGICE JEŽOVITA koja je preminula 28. 7. 2013. u 80. godini života, nakon duge i teške bolesti.

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima i dragim ljudima koji su bili uz nas u ovim bolnim trenucima, iskazali poštovanje i molitvom te svijećama i cvijećem ispratili nam dragu pokojnicu na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo Obiteljskom domu „Jelenski“ iz Tomaševca i svom osoblju koji su se za nju brinuli do zadnjeg časa. Zahvaljujemo velečasnom Josipu Pavleku na dirljivom ispraćaju pokojnice na vječni počinak. Također zahvaljujemo najužoj rodbini i susjedima pri pomoći. *****

POSLJEDNJI POZDRAV Par je dana prošlo što Te zemlja krije, a samo da znaš, draga mama, nama lako nije.

Da Te stvarno nema, naš razum ne shvaća, a naše srce još teže prihvaća.

Sjećanja naviru i suza krene, tako bi rado da si tu, kraj mene.

Jedno mjesto prazno je, kao da ćeš opet doći, uspomene sve su bolne, izdržati treba moći.

Ožalošćeni: kćeri, zetovi, unuke, praunuka i sestra

SJEĆANJE

ANKA MODRIĆ 6. 8. 2012. – 6. 8. 2013.

Prošla je godina dana otkada Te nema, čuvamo uspomene na Tebe.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

na roditelje

SJEĆANJE

SKUPNJAK

na voljenog sina, brata, unuka

DANIJELA SMODEKA Zauvijek u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

TUĐAN

PETAR

TEREZIJA

† 1988.

† 2005.

PAVAO

ŠTEFICA

8. 8. 2012. – 8. 8. 2013.

24. 5. 2009. – 24. 5. 2013.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomene na vas.

Uvijek ćete biti u našim mislima.

Unuk Robertino s obitelji

Vaša obitelj

SJEĆANJE

BOŽENA SLUNJSKI

SJEĆANJE

5. 8. 2011. – 5. 8. 2013.

STJEPAN JAKOPOVIĆ

…ljubav ne umire kad najdraži odlaze, nema te sile, ni sudbine da srca razdvoje, kao što sunce nikad ne nestane, samo se sakrije…

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

STJEPAN JAKOPOVIĆ

5. 8. 2012. – 5. 8. 2013.

5. VIII. 2012. – 5. VIII. 2013.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Prošla je jedna godina tuge i boli za Tobom, dragi brate.

Tvoji najmiliji

Tvoja seka Barica

36

Zahvale i sjećanja

REGIONALNI TJEDNIK || 6. kolovoza 2013., br. 481

SJEĆANJE

SJEĆANJE

SLAVKO KOS

na voljenog

SJEĆANJE

ANA SOLOMUN

9. VIII. 2006. – 9. VIII. 2013.

ALEKSA VITEZA

5. 8. 2009. – 5. 8. 2013.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

4. VIII. 1997. – 4. VIII. 2013.

Uvijek si s nama u mislim i sjećanju.

Puno je suza iz oka palo, otkada je Tvoje srce stalo.

Tvoji najmiliji

Supruga Suzana i kći Branka

Tata, mama i sestra s obitelji

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

MARIJA ŽUGEC

KATARINI RIBIĆ

na našu dragu suprugu, majku i baku

preminuloj 26. 7. 2013. u 82. g. života, nakon duge i teške bolesti.

4. 8. 2011. – 4. 8. 2013.

8. 8. 2008. – 8. 8. 2013.

Ponosni smo da smo Te imali.

Uvijek si u našim mislima.

MARIJU MIŠAK

Počivaj u miru Božjem.

Sjećanje na Tebe bolno je, a vrijeme koje prolazi, tužno je.

Tvoji najmiliji

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

TONKA BREŽKI 9. 8. 2012. – 9. 8. 2013. Čuvamo uspomenu na Tebe.

Kćeri Marija i Nada s obiteljima

SJEĆANJE

DRAGUTIN JAGAČIĆ 6. 8. 2011. – 6. 8. 2013.

S kim podijeliti tugu, s kim sreću, kad Ti mogu samo zapaliti svijeću.

Supruga Terezija s obitelji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

LOVRO VIDAČEK

TUŽNO SJEĆANJE

Uvijek ćeš ostati u našim mislima i srcima.

na

LJUBICU GRABARIĆ

Tvoji najmiliji

† 11. VIII. 2002.

Tvoj dragi i plemeniti lik, pun ljubavi i dobrote,

SJEĆANJE

JOSIP KUKOLJ 6. 8. 1993. – 6. 8. 2013.

ostat će zauvijek u našim srcima, a naša ljubav i molitve uvijek će Te pratiti.

Tvoji najmiliji

Uvijek ćeš ostati u našim mislima i srcima.

Sin Ivica s obitelji

SJEĆANJE

SJEĆANJE na dragu

JURAJA KOLARIĆA

BARICU DANILOVIĆ

8. 8. 2012. – 8. 8. 2013.

4. 8. 2011. – 4. 8. 2013.

S ljubavlju koju smrt ne prekida.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Djeca s obiteljima

IVEK

STJEPAN

JOSIP

† 7. 8. 2009.

† 31. 7. 2001.

Ostat ćete zauvijek u našim srcima i mislima.

Vaši najmiliji

SJEĆANJE

VJEKOSLAVA MARTINEZ

Tvoj suprug Ivan i djeca s obiteljima

3. 8. 2011. – 3. 8. 2013.

na

Tvoji najmiliji

Život bez Tebe težak je, al’ ljubav prema Tebi, vječna je.

TUŽNO SJEĆANJE

9. 8. 2012. – 9. 8. 2013.

ŽELJKO VIŠNJIĆ

POSLJEDNI POZDRAV

S ljubavlju ćemo Te pamtiti, molitvom pratiti i u srcu nositi.

8. 8. 2011. – 8. 8. 2013.

dragom

Uvijek si u našim mislima i srcima.

RUDOLFU CRNEKOVIĆU

Tvoji najmiliji

Od kćeri Leonide, sinova Nenada i Roberta, snahe Ane, zeta Alena, unuka Hane i Dajane, te praunuka i ostale tugujuće rodbine

Obitelj Martinez

SJEĆANJE

FLORIJAN MATIJAŠKO

SJEĆANJE

Ni dvije godine koje su prošle, ni život koji teče, ljubav i sjećanje na Tebe izbrisati nikada neće.

3. 8. 2012. – 3. 8. 2013.

Tvoja obitelj

MIRSAD DEDIĆ S ljubavlju koju smrt ne prekida i tugom koju vrijeme ne liječi, uvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

Hvala Ti za svu ljubav i dobrotu koju si nam dao.

SJEĆANJE

Tvoji Dubravka, Alan, Jasna, Lovorka, Dino, Korina i Neva

DARKO NOVOSEL 8. 8. 2011. – 8. 8. 2013.

Sve dalje, sve teže, sve jače boli i steže.

Vole Te supruga i djeca

SJEĆANJE

Naša ljubav prema Tebi prestati će kada slijepi slikar uspije naslikati zvuk latice koja je pala na tepih nepostojećeg dvorca.

Tvoji: Milica, Goran i Andreja

SJEĆANJE

MIRKA OREŠKOG

Sinovi, snahe, unuci i praunuci

STJEPANA CEROVEČKOG

povodom smrti naše drage majke, svekrve, punice, bake, prabake i sestre

4. VIII. 2007. – 4. VIII. 2013.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

MARIJA ČURILA 5. 8. 2011. – 5. 8. 2013.

S ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Nećak Zlatko

na dragog supruga, oca, tasta i djeda

S ljubavlju, poštovanjem i tugom čuvamo drage uspomene na Tebe.

Hvala svima koji Te nisu zaboravili.

ZAHVALA

JOSIP LAZAR 3. 8. 1988. – 3. 8. 2013.

JELENU PERIN

5. 8. 2012. - 5. 8. 2013.

na sina

Čuvali Te anđeli.

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE na našu majku, baku i prabaku

FRANJICE MIŠAK preminule 28. srpnja 2013. g. u 81. g. života.

Ovim putem iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama. Veliko hvala velečasnom Josip Hadroviću na toplim riječima i molitvi. Hvala svima koji su je ispratili na vječni počinak.

Ožalošćeni: sinovi Josip i Antun, kćeri Katica i Božica, zet Zlatko, snahe Ljubica i Snježana, unuci i praunuci, sestre Terezija i Marija

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na voljenog

dragoj mami, svekrvi, baki i prabaki

FRANJU RUSMANA

FRANJICI MIŠAK

5. VIII. 2006. – 5. VIII. 2013.

Samo ostaje nada da vrijeme sad liječi sve rane i da Bog će nam dati sad snage preživjet te dane.

Dani prolaze, a sjećanja ostaju.

Volimo Te.

Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji

5. 8. 2012. – 5. 8. 2013.

Uvijek ćeš ostati u našim srcima, mislima i molitvama.

Tvoji: sin Josip, snaha Ljubica, unuk Željko, Vesna sa Stjepanom, praunuk Adrian

Zahvale i sjećanja

6. kolovoza 2013., br. 481 || REGIONALNI TJEDNIK

37

SJEĆANJE

ZAHVALA

ZAHVALA

na voljene

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, svekra, tasta, djeda i pradjeda

povodom smrti drage i voljene

JOSIPA BAJZA

ANĐELE KOLENKO rođ. ŽLIBAR

koji je nakon kratke i teške bolesti preminuo u 79. g. života.

PLANTIĆ PAULU

DRAGUTINA

† 6. 8. 2012.

† 15. 5. 1984.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas.

Sin Ivan i snaha Vera

Zahvaljujemo svima koji su u teškim trenucima bili uz nas te našeg pokojnika ispratili na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga Anka, sin Darko, kćeri Biserka i Vesna, snaha Nadica, zetovi Emil i Stjepan, te unuci i praunuci *****

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE

voljenom suprugu

voljenom i nezaboravnom suprugu

JOSIPU BAJZU

SAVI KARAMARKOVIĆU 10. 8. 1949. – 14. 3. 2013.

Zauvijek u srcu i mislima.

Tvoja supruga Anka *****

Od supruge Ane

POSLJEDNJI POZDRAV

preminule 20. 7. 2013. u 89. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima i znancima koji su bili uz nas u najtežim trenucima, na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama te zajedničkom ispraćaju na vječni počinak.

S ljubavlju, zauvijek Tvoji ožalošćeni: kćeri Ema i Slavica s obiteljima, te braća Juraj i Slavko s obiteljima

SJEĆANJE

IVAN GULIJA 8. 8. 2003. – 8. 8. 2013.

Postoji nešto što umrijeti ne može, a to je poštovanje i sjećanje na Tebe.

Obitelj Gulija

voljenom

TUŽNO SJEĆANJE

JOSIPU BAJZU

LJUBICA RODEŠ

Počivao u miru Božjem.

9. 8. 2012. – 9. 8. 2013.

Sin Darko, snaha Nadica, unuci Goran i Lea

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

Sinovi Tihomir i Nenad s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

ĆIRILA MIKULIĆA 8. 8. 2002. – 8. 8. 2013.

Počivao u miru Božjem.

POSLJEDNJI POZDRAV

Tugujuća supruga, kći i sin s obitelji

dragom tati i djedu

IN MEMORIAM FRANJO VRTULEK - novinar 6. 8. 2008. - 6. 8. 2013.

JOSIPU BAJZU Tvoja duša s anđelima spava, sve dok nas ima živjet ćeš s nama.

Kći Vesna i zet Stjepan Šamarija, unuke Jelena, Ana, Gabrijela i Martina sa suprugom Slavenom i praunucima Natanom i Juditom

SJEĆANJE

ĐURĐICA SOKOLIĆ † 1998. – 2013.

S ljubavlju, Dražen i oni u čijim si mislima i srcima zauvijek

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

SLAVKO HRGAR

na supruga i tatu

Hvala Ti za svu ljubav i mudrost koje si dijelio s nama.

Uvijek si u našim srcima i mislima.

12. 8. 2011. – 12. 8. 2013.

RUDOLFA BUŠNJA

Uvijek u mislima s Tobom.

10. 8. 1998. – 10. 8. 2013.

Tvoji: Marija, Maja, Ada, Nina i Dario

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

MLADEN NJEGOVEC 5. 8. 2006. – 5. 8. 2013. Život nestane u trenu, a ljubav i sjećanje ostaju zauvijek.

Roditelji i brat

Tvoje Zdenka i Višnja

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

na dragog oca, svekra i djeda

IVAN SIROČIĆ – IVEK

JOSIPA PALJAKA 2. 8. 2012. – 2. 8. 2013.

U mislima i sjećanjima uvijek s Tobom.

Fališ nam jako!

2. 8. 2004. – 2. 8. 2013.

Hvala svima koji Te se sjećaju.

Supruga Senka i sinovi

Sin Tomislav i kći Ivana s obiteljima

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE

ZAHVALA

na drage roditelje

povodom smrti našeg dragog oca, djeda, brata, tasta, ujaka i šogora

GOLUBIĆ

IVANA GORIČANECA

MARIJA

IVAN

† 6. 8. 2010.

† 13. 4. 2004.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Djeca s obitelji

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, bake, prabake, svekrve, punice i šogorice

KATICE NOVAK preminule 28. 7. 2013. g. u 76. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svojoj rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima koji su bili uz nas u trenucima boli, izrazili nam sućut, okitili odar cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Hvala našim kolegicama i kolegama s posla, hvala DVD-u Štefanec, te hvala vlč. Petru Golubu na toplim riječima oproštaja i molitvama.

Ožalošćeni: djeca s obiteljima, unuci, praunuci i ostala tugujuća rodbina

preminulog 30. 7. 2013. nakon teške bolesti u 67. godini.

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini i prijateljima, susjedima i znancima koji su s nama podijelili tugu rastanka, okitili mu odar s cvijećem i svijećama te ga ispratili na vječni počinak.

Posebno hvala dr. Skoku i osoblju ORL OB Varaždin, dr. Juragi i osoblju Odjela 2 C Bolnice Novi Marof. Od srca hvala obitelji Josipa Habuneka i obitelji Kolarek te mojim dragim sestričnama Mirjani Kolar i Renati Štefan. Hvala zaposlenicima Varteksa i Ceste Varaždin.

Kći Gordana, unuci Neven i Luka, zet Stjepan, sestra Biserka s obitelji *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

OCU, DJEDU, BRATU, TASTU, UJAKU i ŠOGORU U našim srcima mjesta ima samo za lijepa sjećanja.

Kći Gordana, unuci Neven i Luka, zet Stjepan, sestra Biserka s obitelji

IVANU PREŠOVARU – RIBICI Po dobroti Te pamtimo, u srcu čuvamo.

Sestra Marija s obitelji

SJEĆANJE

STJEPAN MAŠIĆ 10. 8. 2011. – 10. 8. 2013.

S ljubavlju i poštovanjem, supruga Gabrijela, sin Robert i unuk Nikola

ZAHVALA Dirnuti iskazanom pažnjom i suosjećanjem u teškim trenucima opraštanja od naše voljene majke, bake, prabake, punice

IVANE MATIJAŠIĆ blago u Gospodinu preminule u nedjelju 28. srpnja 2013. godine, u 89. godini života, želimo zahvaliti svima koji su je voljeli, poštovali i podijelili bol s nama. Veliko hvala susjedima, prijateljima, znancima i gospođi Kati koji su je ispratili na vječni počinak. Zahvaljujemo na dirljivim riječima oproštaja patru Boni i našoj Kapucinskoj crkvi.

Tugujuća obitelj u snazi ljubavi i sjećanja.

38

S RAZNIH STRANA

REGIONALNI TJEDNIK || 6. kolovoza 2013., br. 481

s raznih strana www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

11.

kolovoza na prostoru Športskog društva Ključ održat će se “Seoske igre u Ključu”. Ova manifestacija održava se sedmi put, a na natjecanje se prijavilo ukupno dvanaest ekipa, devet s područja Varaždinske županije, dvije ekipe iz Koprivničko-križevačke županije i jedna ekipa iz Zagrebačke županije. Natjecatelji će snage odmjeriti u starim seoskim sportovima i to u bacanju kamena s ramena, penjanju na stup i uže, sastavljanju pluga, povlačenju užeta, bikovanju, skoku s mjesta i ključkom napikavanju. Organizator igara koje prikazuju kako su se nekad zabavljali djedovi i bake je Športsko rekreacijsko društvo Ključ.

Stare udžbenike donesite u Grad Lepoglavu i pomognite drugima da bi bilo višestruko korisno, ali i izrazito solidarno da svi koji više ne trebaju knjige za školu, a ne znaju što bi s njima, da ih poklone onima kojima su potrebne ili da ih dostavite u Grad Lepoglavu kako bi ih distribuirali građanima koji su na socijalnom programu. Živimo u vremenima u kojima je dobrosusjedska solidarnost više nego potrebna - izjavio je zamjenik lepoglavskog gradonačelnika Hrvoje Kovač.

Grad Lepoglava u sklopu svoje odluke o socijalnoj skrbi redovito pomaže građanima raznim oblicima socijalne pomoći. Nažalost, kako nisu u mogućnosti pomoći svakome, zaokrenuli su cijelu situaciju i građane uključili u rješavanje problema. Naime, mnogi roditelji traže pomoć u vidu nabavke školskih knjiga. Taj iznos za samo jednog učenika iznosi preko 1.000 kuna, a obično traže pomoć za dvoje đaka. - Smatramo

HUMANO Općina Vinica pomaže samohranoj majci iz Gornjeg Ladanja

24

tisuće kuna osigurano je u proračunu Općine Vinica za sanaciju kuće Marijane Pajtak

DJEČJE SEOSKE IGRE

Skakali u vrećama i nosili jaja na žlici Od strane udruge mladih “Sve pet” u Svetom Petru kod Ludbrega organizirane su 1. Dječje seoske igre.

Prve seoske igre privukle su brojne mališane, pa je tako u njima sudjelovalo ukupno 34 djece raspoređenih u 17 timova.

Djeca su bila podijeljena u dvije dobne skupine, prva od 5 do 9 godina, a druga od 10 do 14 godina. Natjecali su se u 5 disciplina: nošenje jaja u žlici, trčanje

u paru sa svezanim nogama, skakanje u vrećama, žive tačke i gađanje vodenim balonima. Timovi koji su bili izjednačeni nakon zbrajanja bodova igrali su dodatnu igru – povlačenje užeta. Pobjednicima su podijeljene medalje, a svi sudionici dobili su čokoladice i diplome. Na kraju su se djeca, roditelji, gledatelji i članovi udruge počastili grahom i sokom, te uživali u zajedničkom druženju.

Sanacija kuće ide dalje  Obitelji je potreban i sanitarni čvor, koji se planira urediti tijekom ove godine. Općina Vinica poziva sve koji žele pomoći da im se jave.

Prošle godine na inicijativu načelnika Općine Vinica Marijana Kostanjevca pokrenuta je akcija sanacije obiteljske kuće samohrane majke Marijane Pajtak iz Gornjeg Ladanja kojoj je jedini prihod pomoć za uzdržavanje.

Pomognite Marijani

IMPRESSUM UPRAVA Zdenka Jagić Ivica Kruhoberec Vesna Margetić-Slatki

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin

Ljiljana Risek LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

GLAVNI UREDNIK FOTOREPORTERI Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni. Siniša Sović Oliver Knolmajer com Ivan Agnezović foto@regionalni.com ZAMJENIK GlAVNOG UREDNIKA GRAFIČKA REDAKCIJA Vesna Margetić-Slatki Vlatka Lešić vmargetic@regionalni.com vlatka@regionalni.com Mirta Brozičević POMOĆNIK mirta@regionalni.com GLAVNOG UREDNIKA Maja Denac Irena Harači Pintarić maja@regionalni.com iharaci@regionalni.com PRODAJA: NOVINARI Zdenka Jagić Tihana Drumev voditeljica prodaje tihana@regionalni.com zjagic@regionalni.com Višnja Gotal marketing@regionalni. visnja@regionalni.com com Tel. 042/290-778 SURADNICI Mira Ljubić Damir Ivančić mljubic@regionalni.com Gordana Igrec Tel. 042/290-775 Denis Peričić

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-789

MALI OGLASI: malioglasi@regionalni. com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789 Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Augusta Šenoe 1o pon: 8 - 12 uto: 8-13 sri - pet: 8 - 16 NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 9 - 16 h subotom: 9 - 12 h LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1 pon - pet: 8 - 17 h IVANEC Poljodom Gospodarska 2

Marijana je sa dvoje male djece živjela u trošnoj i vlažnoj kućici kojoj je prijetila opasnost od urušavanja, pa su prvi radovi obuhvatili sanaciju temelja i zidova kuće te sanaciju dimnjaka i krovišta. Također su betonirani podovi u svim prostorijama te je izmjenjena

dotrajala stolarija. Osim Općine Vinica iz čijeg je proračuna za sanaciju kuće osigurano 24.000 kuna, na svemu što je prošle godine učinjeno treba zahvaliti i svim mještanima koji su se u popravak kuće uključili novčanom pomoći ili dobrovoljnim radom, kao i pojedinim donatorima građevinskog materijala.

- Kako je obitelji s malom djecom nužno potreban i sanitarni čvor, ove se godine planira uređenje kupaonice i WC-a te izgradnja septičke jame. Stoga pozivamo sve koji mogu pomoći bilo donacijom potrebnog materijala, bilo

svojim radom da se jave u općinu radi koordiniranja akcije koja će se provoditi na čelu s načelnikom - izvjestili su iz Općine Vinica.

Inače, na području općine nakon 15. kolovoza počinje

Nakon 15. kolovoza na području općine započinje uređenje poljskih puteva uređenje poljskih puteva.

- Kako bi kvaliteta radova bila što bolja, mole se vlasnici i posjednici poljoprivrednog

zemljišta da ispred, odnosno pokraj svojih parcela pokose korov te urede sve travnate i ostale površine. Također, mole se da odstrane grmlje i samorastuće drveće kako bi se spomenuti planirani zahvat lakše mogao provesti – apeliraju iz Općine Vinica.

Obilaskom je utvrđeno da su neki vlasnici parcela prilikom sjetve izašli na zaštitni pojas.

Stoga iz Općine upozoravaju mještane da su dužni odstraniti ili uništiti kulture zasijane u tom području. Svi oni koji će se na to oglušiti, mogu očekivati sankcije propisane zakonom, jasni su u Općini Vinica.

TRNOVEC U sklopu Dana ljeta izrađena je i mega tradicionalna trnovečka poslastica

Prosta makovjača duga 150 metara!

Povodom Dana Gospe Snježne, u Trnovcu je 5. kolovoza održano proštenje, a ujedno su organizirani “Dani ljeta” u suradnji s općinom Trnovec Bartolovečki, DVD-om Trnovec, KUD-om Mak iz Trnovca, mnogim prijateljima općine te Udrugom žena “Trnovečko srce” koja je za tu prigodu izradila trnovečku prostu makovjaču. Posjetitelji su mogli uživati u još jednoj manifestaciji pod nazivom “Sejem v Trnovcu” na kojoj su učestvovale prijateljske udruge sa svojim ručnim radovima. Organizirane su i sportske igre za sve spretne, no i za one malo ma-

nje spretne, no bitan je bio sportski duh.

Uza sve događaje, glavni je bio izrada makovjače koja je zahvaljujući starim kuharicama i vrijednim rukama članica ˝Trnovečkog srca˝ vraćena iz zaborava.

Makovjača, koja se zbog svoje posebne pripreme razlikuje od drugih makovjači, uzdigla je Udrugu žena “Trnovečko srce” na tron. Kao i uvijek članice udruge željele su biti najbolje, pa su izradile makovjaču dugu više od 150 metara u kojoj su na kraju uživali svi posjetitelji i naravno, poslije si “potirali” s kojom kapljicom.

VODIČ

6. kolovoza 2013., br. 481 || REGIONALNI TJEDNIK

39

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – U ČETVRTAK OPREZNO Najgore će zapravo biti od utorka do četvrtka uz sparinu, južinu i temperaturu čak oko 40 stupnjeva! U ovakvim vrućim danima pijte dovoljno tekućine i izbjegavajte veće fizičke napore za vrijeme najveće vrućine. To osobito vrijedi za kronične i srčane bolesnike. Dobar odabir je slana juha ili čaj, a nije preporučljiv alkohol. Jedite laganiju hranu jer teška i masna hrana dodatno opterećuje organizam. Nipošto ne ostavljajte djecu ili kućne ljubimce zatvorene u autu! Između 10 i 17 sati držite se hladovine, a ako morate biti na suncu adekvatno se zaštitite jer uz vrlo visok UV indeks koža može pocrveniti za manje od pola sata. Najbolje bi zapravo bilo ove vruće dane provesti na moru. Tamo je ugodnije, a temperatura mora će biti oko 26 Celzijevih stupnjeva. Osvježenje uz vjetar i moguću grmljavinu dolazi od petka. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min.iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izrađena 5.8.)

VAŠE FOTOGRAFIJE

Svoje fotografije šaljite nam na foto@regionalni.com

Fotografije za fotonatječaj sajma Lov, ribolov, priroda, turizam [Varaždin, 11.-13.X.2013.]

Za najuspješnije – nagrade!

Vaše fotografije koje šaljete za istoimenu rubriku postaju dio fotonatječaja sajma Lov, ribolov, priroda, turizam! 7Plus Regionalni tjednik i Vall 042, organizator najveće hrvatske sajamske priredbe posvećene lovu, ribolovu, prirodi i turizmu, nagradit će najbolje fotografije na temu PRIRODA, odnosno ČOVJEK I PRIRODA, koje stignu na našu e-mail adresu foto@regionalni.com.

Natječaj traje do 25. rujna.

Deset najuspjelijih fotografija po izboru zajedničkog stručnog suda bit će opremljeno i izloženo tijekom 18. sajma Lov, ribolov, priroda, turizam koji će se održati od 11. do 13. listopada.

Osim priznanja, za najbolje fotografije osigurane su i novčane nagrade: za 1. mjesto 750 kn, 2. mjesto 500 kn, 3. mjesto 350 kn te 4. i 5. mjesto po 250 kn. Stoga, krenite u prirodu, ali ne zaboravite i fotoaparate!

ROĐENI: DJEVOJČICE: Mia Levatić, Tia Čep, Ema Zidarr, Tara Leverić, Nikol Hoduk, Hana Varvir, Iva Sokač, Hanna Kukec, Marija Šantalab, Lea Krobot i Lota Grgec.

DJEČACI: Nikola Šilinić, Noa Mikloška, Gabrijel Biletić, Roko Cindori i Ivana Sorko.

UMRLI: Rudolf Crneković (68), Milka Kablar (76), Ivana Matijašić (88), Rudolf Crneković (68), Josip Bajz (78), Andrija Pavlović (72), Zvonko Češnjaj (81), Angela Kukec (92), Ivan Juriša (85), Fabijan Mlinarić (94), Dragica Šimek (75), Anka Mak (74), Jovanka Pjevac (80), Kristina Zvonar (75) I Zdravko Rojc (36).

Pravila za slanje fotografija - Svatko smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 2 MB. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete nećemo objaviti.

APEL UDRUGE SPAS

I njima je ovih dana vruće, osigurajte im hlad i vodu!

Iz Udruge za zaštitu životinja Spas apeliraju na građane da ne zaborave na pse, mačke, ptice i sve ostale životinje u vrijeme velikih vrućina.

- Ostavite posude sa svježom vodom na mjestima gdje ste vidjeli da se životinje zadržavaju,

Domagoj Dugi

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KNJIŽNICA Novo, ljetno radno vrijeme (1.

7. - 1. 9.)

• Odjel za odrasle (Trg slobode 8 a), Odjel za djecu i Odjel za mlade i stranu literaturu (vila Bedeković, A. Cesarca 10) te Ogranak Banfica (N. Tesle 20) PON – UTO 14.00 – 20.00 SRI, ČET, PET 7.30 - 14.00 SUB 7.30 – 12.00

MUZEJI Stari grad UTO – PET 9.00 – 17.00 SUB i NED 9.00 – 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage • Stalni postav - Galerija starih i novih majstora • Izložba Daniele Ratkajec: Prije-

lazi/Transitions (do 7. 7.)

UTO – PET 9.00 – 17.00 SUB i NED 9.00 – 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer • Stalni postav – Svijet kukaca • “Ratni put 7. gardijske brigade PUMA”, izložba fotografija u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti UTO – PET 9.00 – 17.00 SUB i NED 9.00 – 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE Galerijski centar Varaždin • Stalni postav – zbirka Miljenka Stančića • Od Stambola do Yokohame (do 7. 7.)

UTO – NED 10.00 – 13.00 i 17.00 – 20.00

Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Galerija K 10 Varaždin • KERAMEIKONOVA zbirka suvremene svjetske keramike UTO, SRI i PET 18.00 – 20.00 ČET, SUB i NED 10.00 – 12.00 Ponedjeljkom i praznikom zatvoreno (grupe mogu dogovoriti posjet izvan radnog vremena na 091/1744-000)

9. kolovoza (petak) • Posljednja postaja 174 u 19.00 h • Sigurnost nije zagarantirana u 22.00 h 10., 11. i 12. kolovoza (sub, ned, pon) • Posljednja postaja 174 u 19.00 i 21.00

KINO GALERIJA Nema programa.

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU 5. i 6. kolovoza (utorak i srijeda) • Usamljeni osvetnik u 18.30 h i 21.00 h 8. kolovoza (četvrtak) • Posljednja postaja 174 u 19.00 i 21.00 h

IZLOŽBE • Izložba fotografija Marina Dražančića Bez obzora (4.-16.8.)/ Izložbeni prostor Centra za kulturu Čakovec (svaki dan između 10.00 i 12.00 h te 18.00 i 21.00 h; srijedom između 10.00 i 12.00 h

a ako vidite napuštene životinje, dajte im malo vode i hrane – apeliraju iz Spasa.

Svi koji imate ljubimce, ostavljajte im dovoljno svježe vode, mijenjajte vodu nekoliko puta dnevno, ne izlažite svoje ljubimce suncu i naporima tijekom najtoplijeg dijela dana te im omogućite hladovinu.

40

Zadnja

REGIONALNI TJEDNIK || 6. kolovoza 2013., br. 481

Maraton veterana

Spomen HSS-a na tragične događaje iz 1928.

Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja članovi bjelovarske Udruge HVIDR-a Bjelovar i Kluba veterana 7.

GBR PUMA vozili su tradicionalni biciklistički maraton. Prvog dana stigli su u Varaždin gdje su, nakon ručka, obišli kapelicu Sv. Juraj u vojarni u Optujskoj zajedno s pripadnicima Udruge veterana 7. GBR PUMA.

U spomen na jedan od najtragičnijih događaja u hrvatskoj političkoj povijesti, zločinački napad na prvake HSS-a u jugoslavenskoj skupštini 20. lipnja 1928., te smrt vođe i osnivača HSS-a Stjepana Radića 8. kolovoza 1928. od posljedica ranjavanja, županijska organizacija HSS-a Varaž-

dinske županije i ove će godine priređuje niz aktivnosti.

Tako će izaslanstvo županijske organizacije na čelu s predsjednikom HSS-a Varaždinske županije Zvonimirom Sabatijem odati počast kod biste Stjepana Radića na Trgu Svetog Trojstva u Ludbregu 8. kolovoza s početkom u 9 sati.

VFA Varaždinski folkloraši vratili se s uspješne turneje u Francuskoj

Ulicama i trgovima La Reola i Morcenxa Varaždinski folklorni ansambl vratio se iz Francuske s dvotjedne turneje tijekom koje je sudjelovao na dva međunarodna festivala folklora u gradovima Morcenx i La Reole, a posjetili su i gradove Cannes i talijansku Veronu te iskoristili priliku za kupanje na Azurnoj obali i u Atlantskom oceanu.

- Domaćini su odlično ugostili naš ansambl, omogućivši nam da na najbolji mogući način prezentiramo grad Varaždin i hrvatsku tradicijsku kulturu, veli plesni voditelj

VFA kreće s probama 2. rujna kada će uslijediti i upisi

Folkloraši, Dimnjačar, Charlie & Tequila band u V. Toplicama U sklopu obilježavanja Dana Grada Varaždinske Toplice u subotu, 10. kolovoza, održat će niz događanja. Nakon mise u 7.30 sati u Župnoj crkvi Sv. Martina, slijedi otvorenje sajma. Svečana sjednica Gradskog vijeća počinje u 9.30 sati, a u 11 sati bit će otvorenje izložbe cvijeća u Starom gradu Varaždinske Toplice. Točno u podne počinje domjenak na terasi Konstantinovog doma, a od 14 sati crtanje na asfaltu na Trgu Republike Hrvatske i Ulici bana Jelačića. Na spomenutom trgu od 15 sati održat će se dječja radionica oslikavanja lica, a od 16.30 do 18 sati nastupit će tamburaški orkestar KUD-a „Toplice„ folkloraši KUD-a „Elizabeta“ i mandolinski sastav KUD-a „Juraj Lončarić“ iz Hrženice. U 18

sati je predstava „Dimnjačar“, a od 20 sati koncert ima Charlie &Tequila band. Program proslave toplička gradonačelnica Goranka Štefanić i predsjednik Gradskog vijeća Petar Ratković predstavili su u petak nakon što je potpisan ugovor kojim Udruga branitelja Jalševec dobiva 86.000 kuna za uređenje prostorija od Ministarstva gospodarstva, dok će Grad Varaždinske Toplice pomoći s 25 posto nužnog novca.

U Zelendvoru i Hrastovskom Udruga “Ljubitelji konja” organizirala je treće Konjičke igre koje su počele defileom kroz Hrastovsko u prijepodnevnim satima protekle nedjelje. Dan ranije udruga „Konj, moj prijatelj“

ansambla Tim Hrvaćanin. Uz varaždinski ansambl, na festivalima su sudjelovale grupe iz Kolumbije, Italije, Rumunjske, Havaja te domaće francuske grupe.

- Mi smo se sa svim grupama dobro sprijateljili, naučili smo njihove plesove te njih podučavali našima. Plesalo se uz tamburašku glazbu, ali i na atraktivne kolumbijske ritmove salse i sambe, veli voditelj tamburaške sekcije Matija Auker.

I umjetnički voditelj ansambla Pjerino Hrvaćanin zadovoljan je turnejom o čijoj uspješnosti najbolje govore pozivi za sudjelovanje na festivalima folklora iduće godine.

i općine Cestica, Petrijanec, Sračinec i Vinica zajednički su organizirale tradicionalno obilježavanje Dana domovinske zahvalnosti svečanim mimohodom kroz mjesta.

Four na festivalu u Lepoglavi U nastojanju da ponove odličnu priču Festivala mladih iz prijašnjih godina, Nezavisna udruga mladih u suradnji s partnerima, Centrom za mlade Lepoglava i Savjetom mladih Grada Lepoglave, organizira Jailhouse festival 2013., koji počinje u petak, 9. kolovoza, a potrajat će sve do 25. kolovoza.

U 17 dana trajanja održat će se niz zabavnih, kulturnih i

VATROGASTVO Visoko britansko izaslanstvo u Varaždinu

Lord Slegg kod vatrogasaca

Vatrogastvo Varaždinske županije posjetilo je visoko britansko izaslanstvo u čijem su sastavu bili lord Gary Slegg, jedan od čelnika dugogodišnjih donatora vatrogasnih organizacija na županijskom području, te Jonathan Slegg, kapetan kraljevske vojne regimente zadužen za logističku podršku.

Tijekom prijem priređenog u subotu u varaždinskom Vatrogasnom domu, odnosno uredu Vatrogasne zajednice Varaždinske županije, županijski vatrogasni zapovjednik

Misa zadušnica služiti će se istog dana u Župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Klenovniku s početkom u 19 sati.

U Malom Bukovcu 17. kolovoza održat će se 16. Sportske igre HSS-a Varaždinske županije „Stjepan Radić 2013.“ na kojima će biti ekipe iz općinskih i gradskih organizacija.

Stjepan Kovaček upoznao je izaslanstvo sa sustavom vatrogastva u Hrvatskoj i Varaždinskoj županiji, kao i uspješnom međunarodnom

suradnjom s brojnim subjektima, Tijekom četverodnevnog posjeta izaslanstvo je posjetilo više vatrogasnih manifestacija na području Varaždinske županije te se upoznalo s radom Vatrogasne zajednice Varaždinske županije, Javne vatrogasne postrojbe Grada Varaždina te desetak DVDova.

Nakon analize rezultata ovog posjeta očekuju se donacije vatrogasne opreme pojedinim vatrogasnim organizacijama.

KARIKATURA

sportskih događanja. Jailhouse otvaraju ovog petka djevojke iz plesne skupine Four, a predviđena su i dva koncerta Cooperblau (Zlatar) i Trnje (Krapina).

U subotu, 10. kolovoza održat će se Airsoft taktičko gađanje, a u glazbenom dijelu nastupaju Chetvorka (Zagreb) i Garage in July (Osijek). U nedjelju, 11. kolovoza održat će se kino pod zvijezdama.

crta: Željko Pilipović