RT_ 482

1

NASLOVNICA

13. kolovoza 2013., br. 482 || REGIONALNI TJEDNIK

PETRA PAJTAK Pobjednica Međunarodne geografske olimpijade u Kyotu

Str. 8. - 9.

Regionalni 40.000

Plus

Tjednik

BESPLATAN PRIMJERAK

ISSN 1846-8969

BROJ 482 II 13. KOLOVOZA 2013. II www.regionalni.com

ZDRAVSTVO U sklopu sanacijskog programa funkcionalno povezivanje susjednih bolnica

Str.2.-.3

Skupa bolnice u Čakovcu, Varaždinu te Koprivnici  U prijedlogu sanacijskog programa Opće bolnice Varaždin niz mjera racionalizacije i reorganizacije poslovanja radi uštede novca koji nedostaje

I TOGA IMA Ocjenjivanje pročelnika odraz odnosa koalicijskih partnera

HNS i SDP u Gradu Varaždinu “zaratili” su - ocjenama Stranica 7.

 Gradonačelnik Habuš dao četvorke pročelnicima iz HNS-a, dok je jednoj pročelnici iz SDP-a dao trojku, a drugoj “dvojku”, iako je riječ o pomajci prvog zamjenika gradonačelnika Vjerana Radelića Str. 4.

VARAŽDINSKE TOPLICE

Str.12-13.

S entuzijazmom k starim i otvorenim novim problemima

VARAŽDINSKA TRŽNICA

Str.10.

Konoplja na čak četiri hektara dobro se nosi s našom klimom

2

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 13. kolovoza 2013., br. 482

aktualno www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Kolike su uistinu štete na kulturama od suše?

Zbog velikih vrućina i gotovo dvomjesečnog razdoblja bez padalina, načelnik Općine Vinica Marijan Kostanjevac uputio je zahtjev za proglašenje elementarne nepogode županu Varaždinske županije.

- Već sad se primjećuje velika šteta na svim kulturama, osobito na kukuruzu gdje se kreće od

50 do 90 posto, tvrdi načelnik Kostanjevac koji rješenje vidi u osnivanju posebnog fonda za naknadu šteta. Iz Varaždinske županije pak tvrde da se nepotrebno dramatizira jer su štete - desetak posto.

- To je još jedan dokaz o velikoj brizi Varaždinske županije o poljoprivredi kao strateški

važnoj grani gospodarstva, kao i o svima koji se tom vrstom proizvodnjom bave, odgovara Kostanjevac koji upozorava da je radi naknade šteta 2003., 2007., 2008. i 2011. godine iz državnog proračuna došlo u Vinicu ukupno tek 1.091.602 kn i to je isplaćeno stanovnicima sukladno zaprimljenim prijavama.

NOVI MAROF Reagiranje na tvrdnje sindikata

ŠTEDNJA U prijedlogu sanacijskog programa Opće bolnice Varaždin n

“Jedna sestra brine za deset do 14 bolesnika”

Bolnice u Varaždinu, Čakovcu i Koprivnici bi se funkcionalno povezale uvođenjem, primjerice, central

U Specijalnoj bolnici za kronične bolesti u Novom Marofu jedna medicinska sestra brine za 12 do 14 bolesnika, a u palijativnom dijelu za 10, što je uvelike premalo, ali je, nažalost, posljedica sadašnjeg stanja i mogućnosti.

Ističe to sanacijski upravitelj novomarofske bolnice Mladen Smoljanec, koji je time demantirao tvrdnje Anice Prašnjak, predsjednice Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara - medicinskih tehničara.

U prošlom broju smo prenijeli njezinu izjavu da u bolnici u Novom Marofu jedna sestra skrbi o 60 bolesnika.

- Iznošenje takvih neprovjerenih informacija krajnje je neodgovorno – reagirao je

Smoljanec.

Takve informacije iznesene su u vrijeme kada je novomarofska bolnica, kao i još tri bolnice iz Varaždinske županije, izradila prijedlog sanacijskog programa.

- Program koji ima 230 stranica predali smo u roku. Dugovanja koja su s 31. prosincem 2012. bila starija od 90 dana bi se riješila asignacijom, tj. saniralo bi ih Ministarstvo zdravlja. Predložili smo i neke uštede, ali one su manjeg opsega, jer Bolnica već tri godine radi kao da je u sanaciji, pa su te mjere vrlo ograničene tako da bez povećanja limita nije realno očekivati trajnu stabilnost poslovanja – rekao je Smoljanec.

Počinje gradnja spojne zgrade s 82 kreveta Već u jesen u novomarofskoj bolnici mogli početi radovi na izgradnji spojne građevine, koja će povezati dvije zgrade u kojima se nalaze novouređeni odjeli za palijativnu skrb. Time će to postati jedna zgrada, a u novoizgrađenom dijelu (spoju) nalazit će 41 dvokrevetna soba. - Broj kreveta u bolnici ostat će isti, a to je 300, ali će sobe biti maksimalno trokrevetne, čime će

biti podignut standard – pojašnjava Mladen Smoljanec, sanacijski upravitelj Bolnice koja će postati centar izvrsnosti za palijativnu skrb.

Do kraja ove godine u planu je izgradnja podruma i suterena spojne zgrade, koja je vrijedna oko 40 milijuna kuna. Ako uspiju dobiti sredstva iz fondova Europske unije, Smoljanec kaže da se dovršetak zgrade očekuje do kraja 2015. godine.

Umjesto spajanja, povezivanje 3 susj

Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

planira dodatne prihode ostvariti pružanjem nadstandardnih usluga. - Pacijentima koji to žele i koji si mogu priuštiti planiramo ponuditi smještaj u jednokrevetnoj sobi, kao i mogućnost meni-prehrane – doznali smo.

Pacijenti koji su prošlih tjedana stigli na Odjel za nuklearnu medicinu varaždinske bolnice na vađenje krvi zbog hormona štitnjače i drugih pretraga upućeni su u Klinički laboratorij. Vađenje krvi zbog različitih pretraga na koje se trebalo naručiti na tom i drugim odjelima sada se obavlja na jednom mjestu.

Novi gubici

Milijun po milijun

To je prva mjera štednje koja se počela provoditi u Općoj bolnici Varaždin u kojoj je prošli mjesec zbog ukupnog manjka koji je prešao 150 milijuna kuna počeo postupak sanacije. Prijedlogom sanacijskog programa, kojeg su potvrdili članovi Sanacijskog vijeća Bolnice i o kojem se u roku od mjesec dana treba očitovati Ministarstvo zdravlja, predviđeno je i niz drugih mjera kojima bi se mjesečno ostvarilo 1,1 milijun kuna uštede.

Prihvati li Ministarstvo prijedlog programa, koji ima čak 400-tinjak stranica, pacijenti bi se već u rujnu mogli susresti s novostima.

- Sanacijskim planom predviđene su mjere racionalizacije poslovanja i mjere reorganizacije, ali za nas ne dolazi u obzir štedjeti nauštrb prava pacijenata. Kad su u pitanju mjere racionalizacije, jedna koja se već počela primjenjivati odnosi se na laboratorijsku dijagnostiku. Hitno vađenje krvi i dalje se obavlja po odjelima, dok se sve dijagnostičke i kontrolne pretrage obavljaju u Kliničkom laboratoriju. Treba li pacijent, primjerice, vaditi krv zbog hormona štitnjače i tumorskih biljega, sada će to obaviti u tom laboratoriju, imat će samo jedan ubod, a mi ćemo ostvariti uštede na potrošnom materijalu – rekao je dr. Tršinski.

Od svih liječnika traži se da dijagnostičke postupke obavljaju isključivo po medicinskim indikacijama. - U našoj bolnici

Dr. Tršinski: Ako 1.100 djelatnika uštedi dnevno 5 kuna, to je godišnje lijepa svota radi 1.100 djelatnika, godišnje hospitaliziramo 22.000 pacijenata, a još 230.000 pacijenata prođe kroz naše ambulante.

Uštede je itekako moguće postići ako ćemo svi biti odgovorni i pacijente slati na one pretrage koje su medicinski indicirane, dakle one koje su potrebne, a na one na koje bi pacijenti željeli obaviti – navodi sanacijski upravitelj.

Uštede se planiraju i zbrinjavanjem većeg broja pacijenata kroz sustav dnevne bolnice.

- To se odnosi na pacijente s nejasnom kliničkom slikom.

Umjesto da leže u bolnici, potrebne pretrage će obavljati kroz sustav dnevne bolnice tijekom prijepodneva, a poslijepodne će biti slobodni i spavati u vlastitom domu. Za koordiniranje pretraga pritom bi bila zadužena medicinska sestra – pojašnjava Tršinski.

Za djelatnike bolnice uvodi pak se odgovornost za financijsko poslovanje, od voditelja odjela do svakog pojedinog liječnika, a štedjet će se čak i na papiru. - Bolnica ima 1.100 zaposlenika i ako svaki uštedi samo pet kuna dnevno, godišnje se radi o lijepoj svoti – ističe upravitelj.

S druge strane, Opća bolnica

Otkako se počelo govoriti o sanaciji bolnica spominje se i mogućnost spajanja varaždinske, međimurske i koprivničke bolnice, odnosno spajanja pojedinih djelatnosti. Konačan odgovor na to dat će master plan bolnica koji bi trebao biti predstavljen sljedeći mjesec.

Međutim, dr. Tršinski ističe da rješenje nije u spajanju bolnica, a ni odjela. U dogovoru s kolegama iz Čakovca i Koprivnice u prijedlogu sanacijskog programa, umjesto toga, predlaže funkcionalno povezivanje tri zdravstvene ustanove.

- Uštede bi se postigle kada bi se uvela centralna priprema citostatika za sve bolnice.

Naša bolnica ima, primjerice, svu potrebnu opremu, koja je skupa, pa je preostale dvije bolnice ne bi morale nabavljati.

Predlažemo i ujedinjavanje laboratorijske dijagnostike, čime bi se uštedjelo na potrošnom materijalu, a nalazi bi, kao i dosad, bili gotovi za jedan dan. U RTG dijagnostici bismo značajno uštedjeli kada bi na dodatnu

Na snazi prve mjere štednje: vađenje krvi za hormone štitnjače u kliničkom laboratoriju specijalizaciju za, primjerice, CT glave išao jedan liječnik iz tri bolnice, koji bi onda očitavao sve nalaze. Predlažemo i da se pojedini operativni zahvati umjesto na tri mjesta obavljaju u jednoj bolnici, čime bismo također uštedjeli na opremi – naveo je Tršinski.

To su mjere kojima bi se godišnje uštedjelo oko 13 milijuna

Hoće li Opća bolnica početi poslovati p

kuna. No da bi bolnica počela pozitivno poslovati, nužno je riješiti stare dugove. - Obveze u iznosu od 120 milijuna kuna, koje su nastale do veljače ove godine, preuzela je država i taj dug će biti plaćen iz sredstava državne riznice – kaže Tršinski.

Međutim, bolnica ove godine svaki mjesec stvara nove gubitke, jer im je mjesečni limit HZZO smanjio na 14 milijuna kuna, što je jedva dovoljno za plaće. - Kako će biti riješen novonastali dug, teško je reći.

Međutim, ako se riješe stara dugovanja te ako se, što je iznimno važno, promijeni način izračuna mjesečnih limita, naša bi bolnica počela poslovati bez gubitaka. U tom slučaju bi se novonastali dug mogao pokriti bez većih problema – zaključio je Tršinski.

Aktualno

13. kolovoza 2013., br. 482 || REGIONALNI TJEDNIK

3

Iskusni Poljaci uče Ludbrežane kako povući novac iz EU fondova Iskorištavanje novca EU Fondova i poljski turisti u Hrvatskoj - dvije su glavne teme o kojima je prošli tjedan gradonačelnik Ludbrega, Dubravko Bilić razgovarao sa Tomaszom Seraticsom, zamjenikom veleposlanika Republike Poljske u Hrvatskoj.: - Budući da je Poljska vodeća zemlja u korištenju novca iz EU fondova, želimo učiti od naj-

boljih, istaknuo je gradonačelnik Ludbrega. Također se spominje i značajan interes Poljaka za religiozni turizam što je lani rezultiralo sa tri tisuće noćenja Poljaka u Ludbregu.

Zamjenik veleposlanika također je spomenuo obostranu korist koju dva Grada mogu ponuditi jedan drugome pritom naglasivši da je

sklopljen dogovor o suradnji partnerstvu na religijskom događanju Sv. Nedjelja slijedeće godine:- U Varaždinu smo bili partneri na Baroknim večerima, u Leposlavi na ovogodišnjem Festivalu čipke, a sada je na redu Ludbreg, istaknuo je Tomasz Seratics. Ujedno je naglasio kako je u srpnju na Jadranu bilo 18 posto Poljaka više no lani

niz mjera racionalizacije i reorganizacije poslovanja

, predlaže se jedne bolnice

u isto vrijeme:- Šteta je da Poljaci dolaze samo na Jadran kad i na kontinentu ima mnoštvo zanimljivih sadržaja.

Za kraj je Dubravko Bilić najavio tečajeve poljskog jezika u Ludbregu, dok je gost iz Poljske obećao s čelnicima Ludbrega podijeliti i “ dobra i loša iskustva oko povlačenje novca iz EU fondova”. (v.g.)

JAVNO ZDRAVSTVO Zavod ovisi o sanaciji Opće bolnice

lne pripreme citostatika i ujedinjavanjem laboratorijske dijagnostike HZZO lani vratio 1.955 uputnica za mikrobiološke pretrage, jer su prešli limit

Od varaždinske bolnice potražuju 4,8 milijuna kn Jagić: Da je dug bolnica podmiren i da smo na tržištu uspjeli naplatiti fakturirano, 2012. godine ostvarili bismo 1,1 milijun kuna viška prihoda Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

13

pozitivno, ovisi i o novom izračunu limita. Sada mjesečno dobivaju 14 milijuna kn, jedva dostatno za plaće

MJERE ŠTEDNJE Dijagnostika po medicinskim indikacijama, a ne po željama pacijenata Laboratorijska dijagnostika na jednom mjestu Zbrinjavanje pacijenta s nejasnom kliničkom slikom putem dnevne bolnice umjesto hospitalizacije Uvođenje jednodnevne kirurgije Uvođenje financijske odgovornosti djelatnika za financijsko poslovanje Štednja na papiru izbjegavanjem printanja nalaza koji su dostupni u elektroničkom obliku Funkcionalno povezivanje sa zdravstvenim ustanovama u regiji

milijuna kuna godišnje bi se uštedjelo predloženim mjerama racionalizacije i reorganizacije

120

milijuna kuna starih dugova Opće bolnice Varaždin, koji su nastali do veljače ove godine, preuzet će država

Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije, u sklopu kojeg djeluju mikrobiološki laboratorij, epidemiološka služba, školska medicina, kemijsko-biološki laboratorij, DDD služba te Centar za socijalnu medicinu, prevenciju i suzbijanje ovisnosti, opterećen je manjkom prihoda koji je na kraju 2012. godine iznosio 5,8 milijuna kuna. Županijska skupština je za tu ustanovu, kao i za četiri bolnice, od Vlade zatražila sanaciju, ali to nije bilo prihvaćeno. Međutim, uspije li sanacija Opće bolnice Varaždin, moglo bi doći do poboljšanja u poslovanju Zavoda za javno zdravstvo.

- Prošlu smo godinu završili sa 488.000 kuna manjka prihoda, što je 49 posto manje u odnosu na 2011. godinu, ali kad se tome pridoda manjak iz prethodnih godina ukupni manjak Zavoda iznosi 5,8 milijuna kuna. Od toga varaždinska bolnica duguje

Ravnatelj Dražen Jagić

4,8 milijuna kuna, a ostalo su potraživanja od HZZO-a, drugih zdravstvenih ustanova i poslovnih subjekata koji zbog nelikvidnosti neredovito podmiruju svoje obveze prema Zavodu. Kada bi se putem sanacije Opće bolnice zaustavilo gomilanje dugova, poslovali bismo daleko bolje. Da je dug bolnica podmiren i da smo na tržištu uspjeli naplatiti ono što smo fakturirali, na kraju 2012. godine ostvarili bismo 1,1 milijun kuna viška prihoda – rekao je Jagić, koji je na čelu Zavoda za javno zdravstvo od

rujna prošle godine.

Napominje da su dobro poslovali i ove godine: u prvih šest mjeseci prihode su povećali za 3,5 posto, a troškove smanjili za 3 posto. - Poslovanje Zavoda je složeno, jer smo u sustavu proračuna iako 44 posto prihoda ostvarujemo prema posebnim ugovorima s HZZO-om, a 56 posto prihoda na tržištu. Povećavamo obim poslova, ali zbog toga ispada da smo u gubitku, jer se prihodi evidentiraju tek kada se naplate, a troškovi odmah po nastanku – navodi Jagić.

Osim zbog varaždinske bolnice, poslovanje Zavoda je otežano i zbog HZZO-a, koji sa zakašnjenjem plaća svoje obveze, a uz to im, kao i drugim ustanovama, ne priznaje posao obavljen iznad limita. - HZZO je institucija u kojoj stručni ljudi izgleda unaprijed znaju koliko će ljudi doći na mikrobiološke pretrage. Samo u 2012. godini nam je vraćeno 1.955 uputnica, jer smo prekoračili limit. Zbog toga smo izgubili 165.000 kuna – rekao je Jagić.

Manjak doktora: Kandidati odustali od prijava!

Iako su raspisali čak dva natječaja za specijalizaciju, Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije i dalje nema dovoljno liječnika specijalista iz psihijatrije, školske medicine i mikrobiologije.

– Na ponovljenom natječaju svi kandidati su odustali od prijava – rekao je ravnatelj Dražen Jagić.

U Djelatnosti za školsku medicinu ugovoreno je šest timova, a već sada im nedostaje jedan liječnik specijalist pa na području Novog Marofa i Ludbrega radi liječnica koja je u mirovini. - S manjkom liječnika susrest ćemo se i u Djelatnosti za medicinsku mikrobiologiju. Trenutno imamo četiri tima, a jedna liječnica

odlazi u mirovinu. Trebamo i specijalista psihijatrije za rad na Odjelu za prevenciju i suzbijanje ovisnosti, ali ni za to nema interesa. Za popunu dva ugovorena tima nedostaje i psiholog. Zbog toga ćemo i ubuduće morati potpisati ugovore o djelu sa zaposlenima u drugim ustanovama – navodi Jagić.

4

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 13. kolovoza 2013., br. 482

DOZNAJEMO Kako je varaždinski gradonačelnik ocijenio rad pročelnika tijekom prošle godine

Pročelnici Radelić, pomajci svog zamjenika, Habuš dao - dvojku

Habuš dao četvorke pročelnicima iz HNS-a, dok je jednoj pročelnici iz SDP-a dao trojku, a drugoj jedva prolaznu ocjenu. Bivšeg pročelnika Upravnog odjela za prostorno uređenje, koji je smijenjen u siječnju ove godine jer ga je USKOK smjestio u pritvor, uopće nije ocijenio Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

HNS je u Varaždinu „zaratio“ s koalicijskim partnerom SDPom – ocjenama! Ocjenjujući rad pročelnika upravnih odjela, gradonačelnik Goran Habuš redom je podijelio visoke ocjene pročelnicima iz HNS-a, dok je jednoj pročelnici iz SDP-a dao trojku, a drugoj jedva prolaznu ocjenu.

Boji li se Habuš Viteza?

Nije nikakva novost ovogodišnje ocjenjivanje zaposlenika Grada Varaždina, kao vjerojatno i drugih jedinica lokalne samouprave. Grad Varaždin je, naime, još prije više godina uveo ocjenjivanje službenika i namještenika gradske uprave radi, kako se navodi u odluci iz 2009., poticanja na učinkovito obavljanje zadaća te utvrđivanja doprinosa u obavljanju poslova kao kriterija za nagrađivanje i napredovanje.

Kod službenika i namještenika gleda se stručno znanje, kreativnost i samoinicijativnost,

Čehok nije ocjenjivao pročelnike, ali je to činio Čačić u Varaždinskoj županiji zatim učinkovitost i poštivanje službene dužnosti, odnosno odnos prema nadređenima, suradnicima i strankama.

Pročelnike, međutim, Habušev prethodnik Ivan Čehok nije ocjenjivao. Stoga je Habuš prvi varaždinski gradonačelnik koji je prema spomenutoj odluci ocijenio svoje najbliže suradnike u gradskoj upravi, baš kao što je svojedobno va-

raždinski župan Radimir Čačić uveo ocjenjivanje županijskih pročelnika koji bi se mogli oprostiti s poslom ukoliko bi dobili dvije negativne ocjene.

Ocjenjujući rad pročelnika, varaždinski gradonačelnik nije nikome dao negativnu ocjenu, ali nije bio baš darežljiv, izuzmu li se pročelnici koji su ujedno i članovi HNS-a. Naime, četvorke su dobili samo pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Branka Matavulj, zatim pročelnik Upravnog odjela za komunalni sustav i urbanizam Vlado Vlašić te Jelena Zrinski Berger, bivša pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, turizam i međunarodnu suradnju, a danas pomoćnica ministra gospodarstva.

Lošije su prošli nestranački pročelnici i oni iz redova SDPa, koalicijskog partnera na gradskoj, županijskoj i državnoj razini. Tako je trojku dobila nestranačka mag. iur. Mirna Kezele, privremena pročelnica Upravnog odjela za poslove Gradskog vijeća, mjesnu samoupravu i opće poslove, kao i mag. inf. Mirela Ivanković, pročelnica Upravnog odjela za financije, proračun i javnu nabavu koja je iz redova SDP-a.

Mršavu dvojku, točnije ocjenu “zadovoljava”, dobila je privremena pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti prof. Ružica Radelić, dok je bez ocijene ostao Stanko Vitez, bivši pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, koji je smijenjen u siječnju ove godine nakon što ga je USKOK smjestio u pritvor!

Otišao u mirovinu!?

Sada se, međutim, navodi

više. Gradski SDP nezadovoljan je zbog izostanka projekata i krivih poteza gradonačelnika i posebice ponašanjem jedne pročelnice, dok HNS smatra da i postojeći projekti nisu dobili dovoljnu podršku od SDP-a. Tako je, primjerice, odluku o pripajanju varaždinskog Veleučilišta koprivničkom Medijskom sveučilištu pred vijećnicima morao braniti pročelnik za komunalnu djelatnost jer je pročelnica za društvenu djelat-

Ocjene, koje su odraz odnosa HNS-a i SDP-a, nisu bezazlene nost radije otišla na odmor nego objašnjavati nešto što dobrim ne smatraju čak ni angažirani odvjetnici i drugi stručnjaci!

Nije bezazleno

Je li loš prolaz SDP-ovki kod Habuša samo odraz odnosa HNS-a i SDP-a u Varaždinu?

nešto drugo kao objašnjenje zašto je izostalo njegovo ocjenjivanje.

- Stanko Vitez, koji je dužnost pročelnika obavljao u 2012., nije ocijenjen jer mu je prestao radni odnos zbog odlaska u mirovinu, doznajemo u Gradu Varaždinu. Nismo, međutim, uspjeli doznati zašto su HNS-ovi pročelnici dobili visoke ocijene, a SDP-ovi slabije, pri čemu je najlošije prošla

pročelnica Radelić, pomajka prvog zamjenika gradonačelnika Vjerana Radelića. Iako zamjenik gradonačelnika još nije na odmoru, za razliku od Habuša, ni on nije govorljiv kada je u pitanju ocjenjivanje pročelnika. - Ocjene je dao gradonačelnik i najbolje je da ih objasni, ukoliko želi, kratko nam je poručio Radelić koji smatra da slabije ocjene mogu biti poticajne.

Šutnja u Gradu Varaždinu oko ocjena pročelnika otvara prostor raznim nagađanjima i tvrdnjama „neimenovanih izvora“. Tako se tvrdi da je loš prolaz SDP-ovki kod Habuša samo odraz loših odnosa HNSa i SDP-a u Varaždinu zbog čega su morali intervenirati i varaždinski župan Predrag Štromar (HNS) te sa SDP-ove strane saborski zastupnik Mario Habek.

Razloga za zategnute odnose je

Ima li se sve ovo na umu, uistinu se ne treba čuditi Habuševim ocjenama koje nisu nimalo bezazlene kako se to na prvi pogled možda nekima čini. Najmanje su dva razloga.

Jedan je što gotovo sve upravne odjele vode privremeni pročelnici, pa će se morati raspisati javni natječaj na kojem je teško očekivati „prolaz“ najslabije ocijenjenih ili će to uistinu trebati znati javno opravdati.

Ocjene bi, osim toga, mogle izazvati (i druge) probleme prvom zamjeniku gradonačelnika i predsjedniku varaždinskog SDP-a Vjeranu Radeliću.

Naime, slijede unutarstranački izbori tijekom kojih će esdepeovcima trebati objasniti što to radi koalicijski partner, ali i neke druge sporne stvari koje sada izlaze na vidjelo.

OTKIVAMO Upravna inspekcija zaprimila predstavku u svezi s imenovanjem pročelnika upravnih tijela

“Natječajni postupak za imenovanje pročelnika bio zakonit” - Kuloarske priče su uvijek kuloarske priče. U ovom trenutku niti ne znamo tko će se sve javiti na natječaj tako da ne znamo ni što očekivati, rekao je gradonačelnik Habuš u ožujku prošle godine nakon što je raspisan natječaj za pročelnike triju upravnih odjela. Međutim, usprkos tvrdnjama gradonačelnika, za pročelnike su izabrani upravo oni kandidati čija su se imena spominjala u javnosti još i prije raspisivanja natječaja! Stoga ne čudi da je nekoliko mjeseci kasnije to nekome ipak zasmetalo. Naime, upravna inspekcija Službe za inspekciju lokalne i područne (regionalne) samouprave koja djeluje unutar Ministarstva

uprave zaprimila je 10. listopada prošle godine anonimnu predstavku u svezi s imenovanjem pročelnika upravnih tijela Grada Varaždina: Upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam i zaštitu okoline, zatim Upravnog odjela za gospodarstvo, turizam i međunarodnu suradnju te Upravnog odjela za financije i proračun.

Postupajući po predstavci, Upravna inspekcija zatražila je od gradonačelnika Grada Varaždina izvješće i određenu dokumentaciju.

-Iz dostavljenog izvješća i dokumentacije Grada Varaždina utvrđeno je da su dotadašnji pročelnici Upravnog odjela za komunalni sustav,

urbanizam i zaštitu okoline, Upravnog odjela za gospodarstvo, turizam i međunarodnu suradnju i Upravnog odjela za financije i proračun Grada Varaždina razriješeni na osobni zahtjev, o čemu su donesena

koje su to rukovodeće poslove obaljvali izabrani pet godina? rješenja. Isto tako je utvrđeno da je gradonačelnik Grada Varaždina raspisao natječaj za imenovanje pročelnika navedenih upravnih tijela. Nakon provedene prethodne provjere

znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na natječaj, gradonačelnik Grada Varaždina donio je rješenja o imenovanju pročelnika. Na temelju dostavljenog izvješća i dokumentacije utvrđeno je da je natječajni postupak za imenovanje pročelnika upravnih tijela Grada Varaždina proveden sukladno odredbama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, doznajemo od Lana Belas, viša stručna savjetnica u Ministarstvu uprave, od koje smo naknadno zatražili i podatak o rukovodećim poslovima koje su obavljali kandidati najmanje pet godina, a što se tražilo u natječaju.

13. kolovoza 2013., br. 482 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLAS

5

6

AKTUALNO

REGIONALNI TJEDNIK || 13. kolovoza 2013., br. 482

NOVO FOI raspisao natječaj za izradu arhitektonsko-urbanističkog rješenja svoje nove zgrade

Kraj nove zgrade FOI-a planira se - novi hotel!  Zadatak arhitekata je da izrade i rješenje za hotel u vili Oršić. Riječ je samo o testiranju namjene tog prostora, jer investitora zasad nema.

- Interes FOI-a je da se cijeli prostor kvalitetno riješi kako se u budućnosti ne bi desilo nekakvo nakaradno rješenje – ističe dekan Strahonja Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Za manje od dva mjeseca bit će poznato kako će izgledati nova zgrada varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike, ali i prostor oko vile Oršić u kojoj bi se u budućnosti mogao nalaziti novi hotel. FOI je krajem srpnja raspisao natječaj za izradu arhitektonskourbanističkog rješenja nove zgrade, na čiju izgradnju čekaju već desetak godina.

Cjelovito rješenje

To se dogodilo zahvaljujući tome što im je Grad Varaždin prije nekoliko mjeseci darovao 15.158 četvornih metara zemljišta u Ulici kralja Petra Krešimira IV. Ovaj vrijedan prostor, na kojem se uz parkiralište nalazi zgrada poznata kao stara glazbena škola, uskoro više neće biti prepoznatljiv.

Postojeća zgrada, u kojoj trenutno djeluju FOI 2 i Društvo Naša djeca, bit će srušena, a na tom prostoru niknut će nova koja će biti uklopljena u okolni prostor koji se nalazi u samom centru grada.

Ništa neće biti prepušteno slučaju: čelni ljudi FOI-a su izradu rješenja nove zgrade prepustili stručnjacima. Oni su raspisali natječaj, ali ga organizira i provodi Udruženje hrvatskih arhitekata. - S obzirom na iznimnu vrijednost lokacije koja se nalazi na samom rubu povijesne jezgre Varaždina, potrebno je obuhvat zahvata riješiti kao cjelinu kroz sustavnu urbanističku i arhitektonsku analizu. Odabrano rješenje zgrade fakulteta će poslužiti za dobivanje najkvalitetnijeg arhitektonsko-urbanističkog rješenja koje će poslužiti kao

stručna podloga za izradu cjelokupne projektno-tehničke dokumentacije (idejni, glavni i izvedbeni projekt s pripadajućim troškovnicima za potrebe javne nabave radova) potrebne za izgradnju nove zgrade FOI-a (kampus) – navodi se u općim uvjetima natječaja.

Vrijedan prostor

Zanimljivo je da su arhitekti dobili još jedan zadatak: trebaju izraditi i arhitektonskourbanističko rješenje manjeg hotela visoke kategorije. Hotel bi se nalazio u vili Oršić. Da bi to bilo moguće, vila bi morala u rekonstrukciju, a iza nje bi se gradio još jedan objekt u kojem bi bili smještajni i prateći sadržaji.

- Za izgradnju nove zgrade

Prof. Strahonja: Ovaj pristup pokazuje odgovornost prema prostoru, ali i gospodarskom razvoju Varaždina FOI-a potrebno je najprije odabrati idejno arhitektonskourbanističko rješenje zbog čega je raspisan javni natječaj na način kako se to radi za objekte od velikog javnog interesa. S obzirom da se radi o vrijednom prostoru na rubu povijesne jezgre, razumljiva je želja Grada Varaždina da se idejnim rješenjem zahvati i nešto širi prostor. Jedna od mogućih namjena prostora vile Oršić je manji hotel visoke kategorije – doznali smo od dekana FOI-a prof. dr. sc. Vjerana Strahonje.

Vila Oršić: da bi se taj prostor pretvorio u manji hotel visoke kategorije, postojeći objekt bi morao u rekonstrukciju, a iza njega bi se gradio još jedan sa smještajnim i drugim sadržajima

15.158 Bivša zgrada stare glazbene škole bit će srušena, a kako će izgledati nova zgrada FOI-a bit će poznato nakon završetka natječaja na kojem će biti izabrano najbolje rješenje

kvadrata je površina zemljišta u Ulici kralja P. Krešimira IV koju je Grad darovao FOI-u U novoj zgradi FOI-a nalazit će se predavaonice, kabineti, laboratoriji...

“Podloga za traženje ulagača” - Idejno rješenje treba obuhvaćati građevine vezane uz projekt “Sveučilišni kampus u Varaždinu” te građevine turističkog sadržaja - hotel i javnu prometnicu. Što se tiče samog hotela, predviđeno je da se sastoji od Vile Oršić i novog objekta - dogradnje iza same vile, odnosno istočno od nje, na dijelu parcele vile Oršić te na manjem dijelu parcele stare Glazbene škole. Idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje hotela dobiveno na natječaju služit će Gradu kao podloga u razgovorima s potencijalnim investitorima, odnosno u pronalaženju istih – naveli su iz Grada Varaždina u odgovoru koji potpisuje Emanuela Grđan, diplomirani inženjer arhitekture.

Međutim, riječ je samo o testiranju tog prostora.

- Investitora za hotel za sada nema, a prostor vile Oršić je dijelom u vlasništvu države te dijelom u postupku povrata imovine tako da se uistinu radi o testiranju tog prostora.

Ako se izgradnja hotela pokaže mogućom te ako se riješe imovinsko-pravni odnosi, sigurno je da bi Grad lakše raspisao natječaj za potencijalnog investitora ako već postoji arhitektonsko-urbanističko rješenje. Smatram da ovaj pristup

pokazuje odgovornost prema prostoru, ali i gospodarskom razvoju Grada – ističe prof.

Strahonja.

Napominje da je interes FOIa da se cijeli prostor kvalitetno riješi kako se u budućnosti ne bi desilo nekakvo nakaradno rješenje, bez obzira hoće li to biti hotel ili neka druga javna namjena. – Isto tako, interes FOI-a je da se na odgovarajući način riješi pristup budućoj zgradi, što se ne može ostvariti bez prolaza na Preradovićevu ulicu – zaključio je dekan.

NATJEČAJ Stigne li najmanje osam radova, Ocjenjivački sud će dodijeliti pet novčanih nagrada i tri otkupa

Prva nagrada 100.800 kuna bruto

Prof. dr. sc. Vjeran Strahonja dopredsjednik Ocjenjivačkog suda

Arhitekti iz Hrvatske imaju dobar motiv za sudjelovanje u natječaju za izradu urbanističko-arhitektonskog rješenja nove zgrade FOI-a te rješenja manjeg hotela.

Za najbolji rad osigurana je nagrada od 100.800 kuna bruto. No novčane nagrade predviđene su za još četiri rada: druga nagrada u iznosu od 81.900 kuna bruto, treća u iznosu 63.000 kuna bruto, četvrta 50.400 kuna bruto i peta u iznosu od 31.500 kuna bruto.

O tome će tko će biti nagrađen, odlučivat će Ocjenjivački sud. Nagrade će biti dodijeljene ako do roka, a to je 19. rujna, stigne najmanje osam radova koji su stručno izrađeni i odgovaraju uvjetima natječajima. Uz to, Ocjenjivački sud se obvezao dodijeliti i

tri jednakovrijedna otkupa radova u ukupnom iznosu od 75.600 kuna, odnosno 25.200 kuna po otkupu.

Pojedinci i tvrtke koji su se odlučili natjecati imaju točno dva mjeseca da izrade svoja arhitektonsko-urbanistička rješenja

Od sedam članova Suda, koji će ocjenjivati radove, četiri su arhitekti budući da je najtečaj, koji je raspisao FOI, a provodi Udruženje hrvatskih arhitekata, otvoren 19. srpnja, a traje do 19. rujna do 16 sati. Do tada radovi trebaju stići u

Udruženje hrvatskih arhitekata u Zagrebu bez obzira na način dostave. Ocjenjivački sud završit će s radom najkasnije do ponedjeljka, 30. rujna.

Radove će ocjenjivati sedam članova Ocjenjivačkog suda. To su: Tea Horvat, dipl. ing. arh., predsjednica Ocjenjivačkog suda i predstavnica provoditelja, prof. dr. sc. Vjeran Strahonja, dopredsjednik i predstavnik raspisivača, mr. sc. Alan Braun, dipl. ing. arh., predstavnik provoditelja, prof. dr. sc. Tihomir Hunjak, predstavnik raspisivača, Vedran Pedišić, dipl. ing. arh., predstavnik provoditelja, Alenka Piberčnik, dipl. ing. arh., predstavnica raspisivača i Vlado Vlašić, dipl.oec., predstavnik raspisivača.

13. kolovoza 2013., br. 482 || REGIONALNI TJEDNIK

oglas

7

8

Intervju tjedna

REGIONALNI TJEDNIK || 13. kolovoza 2013., br. 482

AKTUALNO Petra Pajtak, maturantica varaždinske Prve gimnazije, govori kako je osvojila zlato n

Učenje za mene nije od

Žalosno je što su u društvu cjenjeniji nogometaši i estradne zvijezde od znanstvenika, stručnjaka i izvrsnih ljudi u mnogim područjima. Mediji u tome imaju veliku, nažalost često negativnu ulogu, ali i oni su vezani mentalitetom i profitom, što nas opet vraća na edukaciju već od obitelji i osnovne škole, veli zlatna varaždinska olimpijka Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Na iGeo-u, Međunarodnoj geografskoj olimpijadi koja se održavala od 30. srpnja do 5. kolovoza u Kyotu, maturantica varaždinske Prve gimnazije Petra Pajtak osvojila je zlatnu medalju, dok je ekipa hrvatskih učenika u kojoj su još bili Mislav Glibo, Katarina Pavlek i Vedran Mihal zauzela drugo mjesto u konkurenciji 32 reprezentacije svijeta. To je najbolji uspjeh hrvatskih srednjoškolaca na međunarodnim olimpijadama znanja u rangu svojedobnog uspjeha informatičara, pa je itekako dobar povod i za razgovor sa zlatnom varaždinskom olimpijkom.

Zahtjevno natjecanje

Kako je izgledalo natjecanje? Bilo je teoretskog i praktičkog testiranja? Možete li opisati koliko je trajalo?

Olimpijada ne odgovara predodžbi većine ljudi u Hrvatskoj o geografiji. Tu se ne radi o reproduciranju činjenica i suhoparnih podataka, nego se ispituje geografsko razmišljanje. Traži se analiza, raspravljanje, zaključivanje, korištenje tekstualnih i slikovnih izvora kao što su karte, slike, tablice i grafikoni. Natjecanje se sastojalo od tri testa. Pisani test traje tri sata, a pitanja su vezana uz šest različitih područja geografije. Traže se opširniji odgovori, uzroci i posljedice, objašnjenja procesa u prostoru i sl. Uslijedio je terenski test koji je trajao dva dana, odnosno ukupno oko šest sati plus pripremna predavanja. Ove godine trebalo je analizirati jedan dio Kyota; nacrtati poprečni presjek terena, napraviti kartu korištenja zemljišta tog područja, predložiti strategije za obranu od poplava i za razvoj tog područja. Dakle, radili smo neku vrstu urbanog planiranja.

Multimedijalni test rješava se oko sat vremena i sastoji se od

Hrvatskoj ovo tek treće sudjelovanje na geografskoj olimpijadi 30 do 40 pitanja s ponuđena četiri odgovora. Svako pitanje popraćeno je slikovnim ili video materijalima koji, uz prijašnje znanje, pomažu ili su nužni u rješavanju. Svaka ekipa treba pripremiti i poster na zadanu temu koji će izlagati na Olimpijadi, ali to nije dio službenog bodovanja. Naravno, sve se odvija na engleskom što zahtijeva jezično snalaženje i barem okvirno poznavanje

terminologije.

Kakva su bila pitanja, neki primjer?

Konkretno, u jednom zadatku trebalo je navesti nekoliko utjecaja gradskog područja na lokalnu temperaturu i vjetar.

Ili objasniti nastanak prirodnog plina i posljedice njegovog vađenja iz šejla. Ili, recimo, objasniti uzroke i posljedice rasta gradova. Isto tako trebalo je na temelju klimatskog dijagrama opisati vegetaciju nekog područja te na temelju slike prepoznati vrstu procesa trošenja stijena. Trebalo je i prepoznati što prikazuje tematska karta kojoj je uklonjena legenda.

Jesu li vas iznenadili rezultati? Vi i Mislav osvojili ste zlato kao i još desetak natjecatelja, dok su Katarina i Vedran osvojili srebro.

Rezultati su sve prilično

pijadi. Možete li usporediti Kyoto s prethodnom?

Bila sam i na Međunarodnoj geografskoj olimpijadi prošle godine u Kölnu. Obje su bile vrhunski organizirane. Prošle godine hrvatska ekipa nije sudjelovala na ekskurziji poslije samog natjecanja zbog nedostatka novaca, ali ove jest. Naravno, Japan je puno udaljenije i drugačije odredište od Njemačke pa je bilo zanimljivije upoznavati kulturu, baštinu i arhitekturu. Što se tiče samog testa, pretpostavljam da je bio jednako zahtjevan, iako sam ga bolje riješila.

Zašto geografija Kako ste se uopće našli u olimpijskom timu? Koje ste to rezultate ostvarili prije? Članovi ekipe za geografsku olimpijadu, njih četvero svake godine, biraju se is-

Japan mi se veoma svidio Japan je vrlo zanimljiva zemlja. Imali smo sreće što smo bili u Kyotu, gradu očuvane tisućljetne tradicije, ali i u Tokyu, modernoj svjetskoj metropoli. Najveći dojam na mene je ostavio Kyoto i podnožje planine Fuji. Kyoto je povijesni glavni grad Japana što se vidi i danas: naime, nema visokih nebodera, a na svakom koraku nalazi se budistički ili šintoistički hram stopljen s prirodom. Fuji smo posjetili na ekskurziji nakon natjecanja: to je planina od vulkanskih stijena na kojoj smo doživjeli poznatu šumu i sišli u spilju, što je bilo zanimljivo jer je mnogo hladnija od okolnog prostora i jer su nas vodili gotovo na pravu speleološku ekspediciju, a ne samo turistički obilazak.

Japanci su vrlo pristojni i marljivi, njihovi običaji vrlo su zanimljivi. U svijetu su poznati po osebujnoj kulturi čiji su sastavni dio poštovanje prema prirodi, haiku, ceremonija čaja i gejše. Bili smo smješteni u hotelu japanskog stila pa smo doživjeli i spavanje na tatamiju, odnosno strunjačama na podu. Probali smo i japansku hranu – sushi, sashimi, tempura i ramen, a vozili smo se i u brzom vlaku Shinkansen. Sve to bilo je fascinantno, Japan mi se veoma svidio.

iznenadili jer je Hrvatskoj ovo tek treće sudjelovanje na geografskoj olimpijadi pa tako nemamo dugotrajne kvalifikacije i pripreme kao neke druge zemlje. Pretpostavljali smo da ćemo osvojiti jednu ili dvije brončane ili srebrne medalje, a na kraju smo osvojili dva zlata i dva srebra, od kojih je jedno prvo poslije zlata! Ekipno smo druga reprezentacija svijeta, što je najbolji rezultat ijedne hrvatske reprezentacije ikad, odnosno izjednačen s rezultatom informatičara na međunarodnoj olimpijadi 2011. Budući da sudjeluje oko 120 učenika iz 32 zemlje, dodijeljuje se desetak zlatnih, dvadesetak srebrnih i tridesetak brončanih medalja. Ja sam osvojila jedno od zlata, odnosno 7. mjesto.

Isprva nisam mogla vjerovati da smo ostvarili tako dobar rezultat, svi smo bili oduševljeni.

Već ste bili na jednoj olim-

ključivo prema rezultatima ostvarenim na državnoj razini natjecanja iz geografije.

Ja sam sudjelovala na natjecanju iz geografije četiri godine i sve četiri godine plasirala se na državnu razinu natjecanja.

Tamo sam osvojila po jedno 2., 3., 4. i 10. mjesto, što je ispunilo kriterije za ulazak u hrvatsku geografsku reprezentaciju.

Bili ste na pripremama uoči odlaska na olimpijade s profesorima PMF-a. Kako su izgledale?

Pripreme su trajale pet dana u Zagrebu, na Geografskom odsjeku, a vodili su ih voditelji našeg tima na Olimpijadi, doc. dr. sc. Dubravka Spevec i dr. sc. Ivan Čanjevac, uz veliku podršku dr. sc. Ružice Vuk. Slušali smo predavanja profesora o nekim geografskim temama, predavanja i savjete članova tima iz prošlih godi-

na, Karla Lugomera i Petre Lacković, te rješavali testove s prijašnjih olimpijada. Također, pripremali smo plakat na zadanu temu - Traditional Wisdom and Modern Knowledge for the Earth’s Future.

Koliko treba raditi da bi se došlo do Japana, odnosno vaših rezultata? Jeste li imali

Previše ljudi studira nešto radi novca ili ugleda, ali ne uživaju u svojem zanimanju posebnu nastavu iz geografije? Ili je to posljedica prije svega talenta i ljubavi prema geografiji?

Naravno da treba puno raditi da bi se postigli vrhunski rezultati, ali obožavam učiti geografiju pa mi to nije nikakav problem. Ne postoji organizirana dodatna nastava iz geografije, što je zaista šteta, ali uključenost u izvannastavne aktivnosti i uspjeh iz drugih predmeta mogu pomoći i znanju geografije.

Zašto baš geografija? Odakle sklonost prema njoj? Od kada?

Geografija mi se sviđa jer je vrlo raznoliko područje, obuhvaća okoliš, društvo, znanosti, jezike... Svestrana sam i volim učiti o različitim područjima, a geografija mi daje mogućnost zanimljivih analiza, sinteze i korištenja brojnih saznanja. Omogućuje učenje o svijetu u najširem smislu: što god naučite, može se sintetizirati prostorno, ukomponirati u geografiju.

Slično je i s povijesti, mojim drugim izborom, koja može bilo što promatrati kroz tijek vremena, četvrtu dimenziju.

Tužno je kad ljudi omalovažavaju geografiju govoreći da sam trebala upisati neki drugi fakultet. Previše ljudi studira nešto radi novca ili ugleda, ali ne uživaju obavljajući svoje zanimanje. Mene geografija i povijest ispunjavaju, bit ću sretna baveći se tim područjima.

Petra Pajtak: Geografija mi se sviđa jer je vrlo raznoliko područje, obuhva

Hrvatski olimpijci ispred postera – Petra Pajtak (zlatna medalja), Katarina Pavlek (srebro), Vedran Mihal (srebro), Mislav Glibo (zlato)

Učenje nije odricanje

Dobri ste i iz drugih predmeta? Kako ste prolazili u školi?

Pohađala sam opću gimnaziju koja mi se svidjela zbog širine predmeta, a iz svih sam bila uspješna. Imala sam odlične ocjene, pa sam 3. i 4. razred završila sam s prosjekom 5.0. Sudjelovala sam i na natjecanjima iz hrvatskog jezika, biologije, povijesti, latinskog jezika, debate. I tu sam postizala dobre rezultate.

Na kontaktu kult piju čaj u tradicio

Interkulturna večer olimpijade – Petra u narodnoj nošnji Baranje ispred japanskog origamija

Japanski obrok – karakteristična mala serviranja, štapići, riža i čaj (desno)

Intervju tjedna

13. kolovoza 2013., br. 482 || REGIONALNI TJEDNIK

9

na Međunarodnoj geografskoj olimpijadi održanoj u Kyotu i što je prethodilo velikom uspjehu

dricanje jer me zabavlja Svi ti predmeti zanimaju me i svaki je na svoj način povezan s geografijom pa se njima mogu i dalje baviti.

Zahtjeva li to puno odricanja? Što vas potiče kraj svega što danas može odvlačiti mlade?

Učenje za mene nije odricanje, uglavnom me zabavlja i ispunjava. Čak ni učenje dosadnih predmeta ili gradiva nije mi problem jer znam da će mi to oduzeti samo malen dio vremena, a kasnije ću se moći usredotočiti na zanimljivije stvari. Brojne stvari koje zabavljaju mlade jednostavno me ne privlače, kao što su izlaženje do kasno u noć, opijanje, beskrajne TV serije ili računalne igrice. Meni je žao trošiti vrijeme na takvo nešto, kad ima toliko zanimljivosti o svijetu koje još treba otkriti.

Bavite se i plesom u slobodno vrijeme. Stignete li još što? Čitate? Što?

Da, bavim se folklorom, plešem i pjevam u Centru tradicijske kulture Varaždin.

U slobodno vrijeme puno čitam: knjige, časopise, članke na internetu… Volim popularno-znanstvena djela, povijesne romane, krimiće, ponešto SF-a i fantastike. Povremeno se bavim i drugim hobijima, kao što je izrada origamija, učenje esperanta, slušanje glazbe…

aća okoliš, društvo, znanosti, jezike...

Prepoznata na Gimnaziji

Vašem uspjehu zacijelo je doprinijela i vaša obitelji.

Roditelji su zacijelo ponosni,

to?

Prva gimnazija birala je jednu najmaturanticu i jednog najmaturanta. Izabrani smo na temelju točnih kriterija koji uključuju više različitih aspekata. Oni, naravno, nisu savršeni kao ni svaki sustav vrednovanja. Recimo, svako međunarodno natjecanje boduje se jednako bez obzira na to jesu li učenici u timu najbolji u državi ili samo predstavljaju određenu školu koja želi prijaviti vlastiti tim. Zapravo nisam u potpunosti upoznata

Geografija mi se sviđa jer je raznoliko područje, obuhvaća okoliš, društvo, jezike s tim kako je izabrano tko će iz Prve gimnazije biti njezin predstavnik na županijskoj razini, odnosno hoću li to biti ja ili najmaturant. Pretpostavljam da je ta druga osoba sudjelovala na međunarodnom natjecanju iz informatike ACSL na koje Prva gimnazija redovito šalje svoje učenike, koji tako mogu dobiti medalje na međunarodnom natjecanju bez bivanja najboljima u državi. Tako je na temelju zadanih kriterija skupila više bodova.

Naime, jasno je da u vrijeme biranja najmaturanata još nitko nije mogao znati da ću osvojiti ovu zlatnu medalju.

Imala sam samo sudjelovanje na Međunarodnoj geografskoj

bih je uspjela upisati zbog odličnih rezultata na maturi (prvi plasman u državi iz povijesti, drugi iz geografije) i zbog percepcije geografije kao zanimanja koje nije prestižno poput medicine ili prava.

Je li zahtjevno studirati u Zagrebu? Jeste li dobili neku stipendiju ili slično? Je li društvo barem tu prepoznalo vaš rad i talent?

Jedva čekam odlazak u Zagreb zbog fakultetskog programa, brojnih aktivnosti i mogućnosti. Smještaj i troškovi života u Zagrebu sigurno su skuplji nego u Varaždinu, ali vjerujem da neću imati financijskih problema. Još od prošle godine dobivam stipendiju Varaždinske županije. Bit ću smještena u studentskom domu, a ako zatreba, mogu raditi preko Student-servisa. Što nakon fakulteta? Gdje se vidite u budućnosti?

Studij geografije i povijesti nastavnički je pa bih voljela raditi kao profesorica. Sviđa mi se i posao turističkog vodiča, gdje bih uz to mogla iskoristiti i znanje stranih jezika i putovati. Tijekom studija voljela bih provesti semestar u inozemstvu, ali ne želim tamo ostati živjeti.

Naravno, želim posjetiti što više drugih kultura i zemalja, ali moj prvi izbor za stanovanje bit će ili Zagreb ili Varaždin. Gdje god završila, nastavit ću se baviti svojim hobijima, istraživati, putovati i, jednostavno, biti znatiželjna.

Bolje obrazovanje i pravni sustav

Japanese style – hram Kiyomizu-dera u Kyotu prepun turista koji se od sunca štite i kišobranima

tura – djevojke iz Litve i Hrvatske onalnoj japanskoj sobi (gore)

Petra i mentorica prof. Dragica Marčec u Varaždinskoj županiji

Osnovni problem našeg društva, pa i ove krize, to je što odgovarajuća mjesta i priznanja ne dobivaju uistinu najbolji status u društvu. Slažete li se?

Taj problem postoji, ali ne bih rekla da je on glavni uzrok problema u društvu ili ove krize. Smatram da će glavni problem prije biti loš pravni sustav. Na to se naravno veže naš cijeli mentalitet koji ja volim zvati balkanskim. Međutim, o tome ne valja lamentirati, to se može samo mijenjati boljim obrazovnim i pravnim sustavom.

Pada mi na pamet primjer Japana. Tamo je ljudima neugodno otići na godišnji odmor jer smatraju da će tako oštetiti gospodarstvo, a sigurno je nezamislivo otvoreno krasti novac iz proračuna ili ne isplaćivati

imaju razumijevanja za vaš trud i rad?

Roditelji su uvijek poticali moju znatiželju i imali razumijevanja za moje mnogobrojne aktivnosti.

Naravno, uvijek su ponosni mojim dobrim rezultatima i drago im je kad vide da se moj trud isplatio.

Gimnazija vas je prepoznala. Proglašeni ste najboljom maturanticom svoje generacije na školi, sada ste osvojili zlato u Kyotu, a ipak niste izabrani za najbolju maturanticu Varaždinske županije. Kako gledate na

radnicima plaću, što je u Hrvatskoj svakodnevica. Isto tako, djeca zajedno čiste školske prostorije i peru zube u školi, čime im higijena i odgovornost postaju navika. Što se tiče statusa u društvu, mislim da bi se prioriteti trebali mijenjati edukacijom već od osnovne škole. Žalosno je što su u društvu cjenjeniji nogometaši i estradne zvijezde od znanstvenika, stručnjaka i izvrsnih ljudi u mnogim područjima. Mediji u tome imaju veliku, nažalost često negativnu ulogu, ali i oni su vezani mentalitetom i profitom, što nas opet vraća na edukaciju već od obitelji i osnovne škole. U tom kontekstu, vrijednost učitelja i profesora u našem društvu nije prepoznata.

olimpijadi prošle godine na koju mogu ići samo najbolji učenici iz države. Iako sam bila jedina iz svoje škole s takvim uspjehom, kriteriji su takvi da nisam imala najveći broj bodova.

To pretpostavljam jer ne znam broj bodova ostalih svojih konkurenata.

Na geografiju i povijest

Upisali ste geografiju na PMF-u bez problema?

Da, upisala sam geografiju i povijest na PMF-u. Imala sam izravan upis zbog uspjeha na natjecanjima, ali ionako

Zar se ne vidite u znanosti, tj. ne priželjkujete znanstvenu karijeru?

Ne bih se željela baviti isključivo znanošću. Ako se danas želite uspješno baviti znanstvenim radom, čak i u jednoj širokoj znanosti poput geografije, trebate se specijalizirati za jedno usko područje.

Meni to ne bi odgovaralo jer bi me prisililo da se odreknem brojnih drugih stvari koje me zanimaju. Naravno, istraživanjima određenih područja mogu se baviti i paralelno sa studijem ili kasnije kao profesor.

10

POSLOVNI SVIJET

poslovni svijet www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Ulaskom u inkubator TIC-a, za što je potrebno zadovoljiti kriterije de-

Superna prva tvrtka u TICM-u uspješno završila inkubaciju f inirane prav ilnikom o inkubaciji, novoosnovane tvrtke dobivaju dobre uvjete za rad. Uz novoobnovljene uredske prostore sa svom potrebnom infrastrukturom, dostupna im je i soba za sastanke, multimedijalna dvorana, informatička učionica te vrhunski opremljen informatički laboratorij. Kako bi se osigurala dodatna udobnost i motivacija za rad, tu je i čajna kuhinja, a u ove vruće dane zaposlenicima su na raspolaganju i tuševi!

- Uz vrhunske materijalne uvjete inkubiranim tvrtkama stalno na raspolaganju stoje i zaposlenici TICM-a koji uz rješavanje operativnih pitanja pružaju i savjetodavne usluge iz različitih područja poslovanja iz tehnološkog, marketinškog i financijskog aspekta poslovanja.

Inkubiranima je olakšano sudjelovanje u nizu edukacija, seminara i konfe-

Tehnološki centar drvne industrije

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije objavila je kreditni program namijenjen mikro gospodarskim subjektima, postojećima koji posluju do 24 mjeseca te onima u nastajanju. Krediti, koji se mogu koristiti za ulaganja u osnovna i obrtna sredstva, mogu iznositi od 10.000 do 70.000 kuna, kamatna stopa je 0,99%, a rok otplate je do pet godina s počekom do šest mjeseci. Zahtjeve se podnose do 23. rujna HAMAG INVEST-u gdje je moguće dobiti više informacija.

U Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU zamjenik lepoglavskoga gradonačelnika Hrvoje Kovač potpisao je Ugovor o sufinanciranju izrade projektne dokumentacije za „Tehnološki centar drvne industrije“, projekta čija je vrijednost procijenjena 58 milijuna kuna.

Ministarstvo će s 108.416 kuna pokriti 85 posto troškova izrade dokumentacije za čiji izradu će se raspisati javna nabava, dok će Grad Lepoglava izdvojiti 15 posto ili 19.132 kn.

Konoplja na čak če dobro se nosi s na

Tvrtka Superna završila proces inkubacije i sad je u vlastitom prostoru

I tuševi!

Povoljni mikro krediti

VARAŽDINSKA TRŽNICA Uskoro proizvodnja ulja od industri

TIC Međimurje

Nakon dvije i pol godine poslovanja u inkubatoru Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje (TICM), konzultantska tvrtka Superna odselila se u vlastite prostore i time postala prva tvrtka koja je uspješno završila proces inkubacije u čakovečkom centru.

REGIONALNI TJEDNIK || 13. kolovoza 2013., br. 482

rencija koje se održavaju u TICM-u, a dodatni sinergijski efekt daje koncentracija obrazovanih i proaktivnih ljudi na jednom mjestu, veli Ivan Plačko, direktor za poslovni razvoj u TICM-u, koji napominje trenutno ima slobodnih uredskih prostora, pa se zainteresirani mogu javiti.

I dalje s TICM-om

Kako je zapravo raditi u inkubatoru TICM-u otkiva Tania Reisinger, suradnica za ekonomski razvoj u Superni, konzultantskoj tvrtki na području financiranja projekata i poduzetničkih ideja kroz EU fondove.

- Inkubacija u TICM-u pružila nam je reprezentativno okruženje, odličnu infrastrukturu i lokaciju u centru Čakovca. Radi što uspješnije realizacije projekata i povećanja znanja potencijalnih korisnika o korištenju EU fondova, Superna je u prostorijama TICM-a organizirala edukativne seminare i radionice za ciljne skupine poduzetnika i predstavnike lokalnih samouprava. Nakon dvije godine u TICM-u, možemo reći da smo zaista ostvarili ciljeve zbog kojih smo došli u ove prostore te da i dalje namjeravamo kor ist it i prostorije i infrastrukturu TICM-a, ali prepuštamo naše prostorije ostalim novoosnovanim tvrtkama kojima inkubacija može pomoći u pokretanju održivog poslovanja, veli suradnica Superne čiji se prostori sada nalaze u Radničkoj ulici u Savskoj Vesi kod Čakovca.

 Biljka nije zahtjeva, nema potrebe je gnojenjem niti za suzbijanje korova, veli direktor Varaždinske tržnice Predrag Ciglar koji očekuje dobar urod konoplje od čijih će se sjemenki proizvoditi ulje Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Jedino je naša parcela lijepa zelena. Na svemu ostalom u okolici vide se posljedice visokih temperatura i izostanka padalina, veli Predrag Ciglar, direktor Varaždinske tržnice, ne skrivajući zadovoljstvo rastom stabljika konoplje kojima je okružen. Naime, da bi povećao prihode gradskog poduzeća koje upravlja istoimenim prostorom u središtu Varaždina, Ciglar se ne trudi samo oko zakupaca kojima pomaže i oko fiskalizacije, nego gleda kako da poduzeće koje vodi ostvaruje prihode od prodaje vlastitih proizvoda.

Zakupili 15 ha

- Prije tri godine javili smo se na natječaj za zakup zemljišta kod zaobilaznice oko Varaždina. Uzeli smo u zakup 15 hektara zemljišta koje je bilo zapušteno, puno otpada i ambrozije. Najprije smo sijali uglavnom kukuruz jer smo dobili sjeme od Pioneera, a dobili smo i poticaje, prisjeća se Ciglar.

Budući da je nakon tri go-

dine poželjno promijeniti kulturu na poljoprivrednom zemljištu, krajem prošle godine počeo je razmišljati što bi se drugo moglo posijati. Na kraju je odabrao - konoplju.

- U to vrijeme Razvojna

Svjetski kongres opet u Lendavi Od 24. do 28. kolovoza u Lendavi će se održati već tradicionalni Svjetski kongres konoplje na kojem će se govoriti o tehnologijama i inovacijama kod proizvodnje i prerade industrijske konoplje. Bit će govora i o financiranju inovacija na tom pdručju, međunarodnom usklađivanju politika vezanim uz proizvodnju konoplje, uzgoju u praksi te izradi poslovnih planova. Zadnji dan govorit će se i o medicinskoj konoplji, njezinom uvođenju u zdravstveni sustav, bolestima kod kojih pomaže i slično. Održat će se i natjecanje za inovativnu uporabu konoplje u hrani, a najbolji će kao nagradu dobiti mentorstvo za pokretanje poduzeća koje će pružati Tehnološkog parka Varaždin.

Čak 20 tisuća proizvoda za koje se kao sirovina koristi konoplja

Tridesetak proizvođača posadilo konoplju na 170 ha agencija Sjever priredila je u Vidovcu predavanje o industrijskoj konoplji i iskustvima ekološkog gospodarstva Rengeo iz Slovenije o čemu je pričao njegov vlasnik Dejan Rengeo iz Murske Sobote.

Biljka nije zahtjeva, nema potrebe je gnojenjem niti za suzbijanje korova, veli direktor Varaždinske tržnice objašnjavajući zašto svoj odabir.

Konoplja se, kako dodaje, sadila od davnina: bake su od nje izrađivale platno, užad i druge potrepštine.

- Tradiciju su prekinuli zakoni koji su ipak promijenjeni.

U Sloveniji se to dogodilo prije desetak godina, a u Hrvatskoj se industrijska konoplja nije

Ukoliko se konoplja i njezino ulje pok

sadila još do prije dvije godine.

Nakon toga je dopuštena sadnja sukladno pravilniku koji propisuje da se može saditi samo na parcelama većim od hektara, veli Ciglar.

Uvoz sjemenki i izvoz

Zbog dugogodišnje zabrane sadnje konoplje u Hrvatskoj nema kvalitetnog sjemenja, pa je uvoz jedina mogućnost.

- Ni Slovenija još nema certificirano sjeme konoplje tako da ga i ona uvozi. Uvoz je dopušten za određene vrste i iz određenih zemalja. U razgovoru s Rengeom zaključili smo da su najbolja iskustva sa sjemenom iz Francuske te smo uvezli sjeme sorte Fedora 17 preko ovlaštenog poduzeća Markon. Tu valja naglasiti da postoji razlika između industrijske i medicinske konoplje.

Ogleda se u THC-u, kemijskoj supstanci koja izaziva osjećaj opijenosti. Te tvari industrijska konoplja ima do 0,2 posto, dok medicinska ima više od 0,2 posto. Upravo zbog toga ne očekujem da će nam nestati dio uroda, što bismo morali prijaviti policiji, napominje Ciglar Usprkos spomenutoj razlici, da bi Varaždinska tržnica

Poslovni svijet

13. kolovoza 2013., br. 482 || REGIONALNI TJEDNIK

11

Iznajmljivanje stanova i kuća U današnje vrijeme moglo bi se reći da je „sretnik“ onaj koji posjeduje vlastitu nekretninu, mada, ako povučemo paralelu s ostalim državama EU, prevladava iznajmljivanje stanova i drugih nekretnina. Dok se u Njemačkoj, Švicarskoj i Švedskoj stanovi pretežito iznajmljuju, kod nas još uvijek prevladava mišljenje da je bolje imati vlastitu nekretninu zbog čega se kod rješava-

nja stambenog pitanja mahom dižu krediti. Međutim, trend iznajmljivanja nekretnina za stanovanje i kod nas je u porastu, potražnja najma stanova iznimno je velika, a ponuda mala. No ne zbog toga što građani slijede trendove stranih zemalja, već zato što ih većina nije u mogućnosti ostvariti uvjete za kupnju vlastite nekretnine. Onaj tko danas u Hrvatskoj posjeduje, uz vlastitu

nekretninu koja mu služi za stanovanje, i nekretninu za najam - bilo stan ili kuću - smatra se da je u „ povlaštenom položaju“ jer potražnja za najmom stanova na tržištu nikada nije bila veća. Najveća je potražnja za iznajmljivanjem jednosobnih stanova, kojih je u ponudi ima osjetno najmanje, ali ne izostaje ni potražnja za dvosobnim i trosobnim stanovima. Cijene najmova jednosobnih

ijske biljke koja nije zahtjevna i vrlo je otporna

etiri hektara ašom klimom

stanova kreću se od 1.200 do 1.500 km/ mj, dok se dvosobni i trosobni stanovi mogu iznajmiti već od 1.600 do 2.200 kn. U porastu je i potražnja za najam kuća, čije cijene se kreću čak od 1.000 kn do 7.500 kn, ovisno o veličini, lokaciji i stupnju uređenosti. Stoga, ukoliko ne možete iznajmiti svoju nekretninu ili ste prilikom iznajmljivanja imali loša iskustva, obratite se jednoj od agencija.

Piše: Lucija Novoselec LUCERNA NEKRETNINE

AGRA Od 24. do 29. kolovoza sajam u Gornjoj Radgoni

Marjan Novak, predstavnik Pomurskog sejma (lijevo), te direktor Pomurskog sejma Janez Erjavec

Najveći sajam poljoprivrede i prehrambene industrije u regiji Najnovija oprema i alati s područja poljoprivrede, stočarstva, šumarstva, voćarstva, povrtlarstva, vinarstva i pčelarstva

kaže unosnom, zasadit ćemo je više dogodine uz heljdu koja se pokazuje isto dobrom, veli Ciglar

mogla zasijati konoplju bilo je potrebno ispuniti zahtjev prema nadležnom ministarstvu u kojem je navedeno gotovo sve: kada se sadi konoplja, na kojoj parceli i tome slično.

- Neophodna je bila i potvrda o nekažnjavanju tijekom pet godina za zlouporabu droga. Za sve to trebalo nam je dva mjeseca, pa smo na kraju od svih zainteresiranih ostali samo mi koji smo posijali u Varaždinskoj županiji, i to početkom lipnja na četiri hektara uz varaždinsku zaobilaznicu gdje zemlja nije osobito kvalitetna, naglašava Ciglar te dodaje da je u Hrvatskoj tridesetak proizvođača posadilo konoplju na oko 170 hektara.

U svijetu postoji, kako dodaje, čak 20 tisuća proizvoda za koje se kao sirovina koristi konoplja, ali su neki lobiji dugo sputavali njezinu proizvodnju.

- Mogućnosti korištenja konoplje su uistinu velike i njezin potencijal nije iskorišten.

Danas se vlakna konoplje već ugrađuju čak u branike vozila.

Naravno, koristi se i u tekstilnoj i farmaceutskoj industrije, pa i u građevinarstvu gdje se koristi za opeku. Posebno je

zastupljena u medicini i to u obliku ulja koje se dobiva od sjemenki. To je jako zdravo ulje, neki vele najzdravije od svih, upozorava Ciglar dodajući da se ulje konoplje moglo probati i kupiti na sajmu zdrave hrane koji je priredila

Od sjemenki će se raditi ulje, a stabljike bi se mogle izvesti Varaždinska tržnica.

Upravo zbog svojih svojstava potražnja za uljem konoplje je velika, pa Varaždinska tržnica namjerava krenuti u njegovu proizvodnju nakon žetve krajem rujna.

- U našoj okolici postoji uljara kod koje ćemo dobiti ulje konoplje, a može se iskoristiti i masa koje ostaje nakon prešanja. Primjerice, koriste je ribiči za mamac, a upotrebljava se i kod hrane za pse. I ne samo to. U Sloveniji smo vidjeli i pivo Canabis od konoplje, dok smo mi dogovorili s tekstilnim fakultetom ispitivanje svojstva uzoraka za tkaninu koja se danas najviše koristi kod odjeće za malu djece ukoliko su alergična na

pamuk, napominje.

U Hrvatskoj, međutim, propisi nalažu da se stabljika nakon što se pokupe sjemenke trebaju - zaorati ili spaliti.

- Upravo zbog toga pregovaramo sa stranim poduzećima izvoz stabljika. Kod Novog Mesta primjerice radi se na proizvodnji opeke iz stabljika konoplje, kao što je to slučaj u Francuskoj, veli Ciglar.

Izvoz bi mogao biti dobar jer je izgledan i dobar urod.

No, da bi tako ostalo, idućih dana bit će ipak potrebno navodnjavati dio parcele zbog suše i različite kvalitete tla.

A kada konoplja naraste do visine od oko tri metra, kombajnom će se pokupiti sjemenke, a zatim će se pokositi i stabljike.

- Vidjet ćemo kako ćemo proći na kraju. Ukoliko se konoplja i njezino ulje pokaže unosnom, zasadit ćemo je više dogodine uz heljdu koja se pokazuje isto dobrom.

Zbog sve većih sušnih razdoblja moguće je i da ćemo se prebaciti na jesenske kulture koje se beru u proljeće, veli direktor Varaždinske tržnice koja u nas jedina uzima u zakup zemljište i sadi kulture radi povećanja prihoda.

Od 24. do 29. kolovoza u Gornjoj Radgoni održat će se 51. Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije AGRA, sajamska priredba koja je već pet desetljeća najveća takve vrste u regiji u kojoj se susreću Hrvatska, Slovenija, Madžarska i Austrija. Na gotovo 70 tisuća četvornih metara izložbenog prostora, od kojih je 23 tisuće natkriveno, izlagat će više od 1.700 izlagača iz tridesetak zemalja među kojima su i s područja Međimurske i Varaždinske županije.

Kvaliteta i tradicija

I na ovogodišnjoj AGRA-i, koji je najveći do sada, predstavit će se najbolja poljoprivredna tradicija i kvaliteta u proizvodnji hrane, a u zajedništvu inovativnom svježinom novih tehnologija i znanja te uz mnoga poprat-

na sajamska događanja, veli Janez Erjavec, direktor Pomurskog sejma, organizatora AGRA-e.

Savjetovanja, izložbe…

Na najvećoj sajamskoj priredbi u Sloveniji i regiji, koja je ove godine u znaku međunarodne godine zaštite voda i

Izlaže 1.700 izlagača iz tridesetak zemalja kvinoje, naglasak će opet biti na lokalnoj samoopskrbi, kao i o potrebi skraćivanja puta „od polja do stola“, Govorit će se i o ekološkoj proizvodnji i uzgoju, a posjetitelji će moći obići vrt po modelu pemakulture s biodinamičkim gospodarenjem. U sklopu ovog predstavljanja mogu se degustirati i kupiti neki od

eko proizvoda.

Najviše izlagača predstavit će strojeve i opremu za poljoprivredu, kao i stočarstvo.

Na oglednim nasadima moći će se vidjeti više od 300 vrsta biljaka Bit će broji stručni skupovi, izložbe, savjetovanja i okrugli stolovi. Najzahtjevnije su izložbe stoke, konja, svinja, riba i malih životinja, veli Erjavec.

Na sajmu će se moći vidjeti i najnovija mehanizacija, oprema i alati s područja šumarstva, zatim voćarstva i povrtlarstva, vinarstva i pčelarstva s degustacijama i radionicama. Cijena ulaznice na sajam koji je prošle godine obišlo 120 tisuća posjetitelja iznosi sedam eura, stariji od 60 godina te skupine veće od 20 osoba cijene je šest eura, studenti i mladi četiri eura, a obiteljska ulaznica iznosi 14 eura. Parkiranje je besplatno.

Novak: Iskoristiti kvalitetu, tradiciju i položaj sajma Marjan Novak, predstavnik Pomurskog sejma za Hrvatsku, ukazao je na neke posebnosti za posjetitelje i izlagače iz Hrvatske. - Nakon ulaska Hrvatske u EU više neće biti tehničkih poteškoća s kojima smo se prije susretali kod prelaska granice te dobivanja raznih potvrda za izlaganje stoke i drugog. Bilo je problema i kod prodaje robe,odnosno njezine prijave. Danas je situacija čista i možemo ići bez ikakvih problema, naglasio je Novak. Na odluku o izlaganju i posjeti Gornjoj Radgoni utjecat bi trebao i njezin položaj i značaj. - Sajam

omogućuje suradnju kako sa slovenskim, tako i austrijskim poduzetnicima, odnosno nastup na austrijskim tržištem. Naravno, tu je i mađarsko tržište. Poduzetnici s ovih tržišta već surađuju i na nama je da se i mi povezujemo u asocijacije kako bi lakše dolazili do novca iz fondova EU. Stoga valja iskoristiti kvalitetu, tradiciju i položaj sajma u Gornjoj Radgoni koji otvara nove prilike za suradnju i nastup na tržištima regije, upozorio je Novak govoreći o razlozima zašto treba posjetiti AGRA-u.

12

Varaždinske toplice

REGIONALNI TJEDNIK || 13. kolovoza 2013., br. 482

VARAŽDINSKE TOPLICE Dan Grada proslavljen sa starim i otvorenim novim proble

Matematički um + za

Turistička zajednica zatvorena mjesecima, gradonaćelnica se bori s naslijeđenim problemima i “matematikom” - staviti stvari u pravu perspektivu.

Osnovni dio strateškog plana razvoja grada Varaždinskih Toplica je gospodarstvo, Kad velim razvoj malog „osnovno“, mislim i srednjeg da i tajnica, ćistaćica, poduzetništva, pročelnik...svi turizam, moraju znati osnove poljoprivreda... proračuna, na primjer.

Piše: Višnja gotal visnjagotal@gmail.com

S novom gradonačelnicom Varaždinskim se Toplicama vratio stari datum proslave Dana grada. Goranka Štefanić voli matematiku, čak štoviše, veli da je „život matematika“:- Red, rad disciplina. U pozadini svega je matematika.

Samo ljudi nisu svjesni. Nije matematika dva plus dva, kaže.

Logika. Iz njene je životne filozofije, između ostalog vraćen i datum koji se zadnje tri godine slavio na Martinje. Trogodišnja „logika“ da se dan kad je 1420. godine Grad dobio pravo održavanja sajma i trgovišća te da biraju suca slavi isto kad i krštenje mošta, za matematički um gradonaćenice, nije logična:- Ne možemo mijenjati datume kako nam padne na pamet. Netko je odlučio da to bude u studenome, uz promišljanje da je kolovoz nezgodan zbog godišnjih odmora. Smatralo se da će se u kolovozu Dan grada obilježavati uz vrlo skroman broj gostiju. Ne slažem se s takvim razmišljanjem.

Uostalom, to je i dokazao i vrlo veliki broj posjetitelja proslave.

Datum, kao prvo,nema veze s poviješću, a koga zanima proslava tada sve ovisi o dobro osmišljenim programima, govori Goranka Štefanić.

Zaključana TZ

Da je riječ o ženi koja nije postala gradonačelnicom samo zahvaljujući svojoj ravnateljskoj funkciji u školi pa u Gradu uživa veliki ugled, govori i činjenica da se i u proslavu Dana grada i nedavnog Aquafesta, Grad - u najmanju ruku neobično - upušta sam. Razlog?

Turistička zajednica, koja obično organizira takve događaje, u Varaždinskim Toplicama – ne postoji. Privremeno. Premda gradonačelnica ne želi govoriti o tome jer je sudski proces u tijeku, iz drugih smo izvora saznali zašto Grad, kuriozitet-

Nikada nisam imala političke ambicije.

Sada imamsamo jednu ambiciju – pretvoriti politiku u dobra djela no, nema Turističku zajednicu.

Konkretnije, od siječnja su vrata Zajednice zaključana.

Direktor je, naime, nedavno dobio otkaz zbog uočenih nepravilnosti pa je podnio tužbu protiv TZ-e. Dok se spor ne riješi, Zajednice neće biti pa će i turistički dio posla organizirati grad Varaždinske Toplice.

Posla će, dakle, biti napretek.

Iako su i ona i njezin zamjenik

Ciljevi

sposobnostima pomognem Gradu. Sigurno – previše držim do svoje riječi. Znate li da je samo u jednom malenom Svibovcu, u kojemu možete prebrojati kuće, 11 poginulih branitelja? Nevjerojatno je

Ravnateljica i gradonačelnica Goranka Štefanić primjer je kako je povećanje broja žena u politici deklarativna stvar,. Uglavnom se spominje neposredno prije izbora da bi na listama opet prva mjesta bila rezervirana za muškarce. Ona je jedina žena gradonačelnica u šest gradova varaždinske županije. Nema niti načelnice općine. Zanimljivo je da unatoč tome što žene možemo brojati na prste, statističko je povećanje čak 300 posto.

Goranka Štefanić posla ima preko glave. Ravnateljica i gradonačelnica. No, na funkcije je ovih godina naučila.

Nećemo ih nabrajati. No, jedna od njih bila je i predsjednica ženske inicijative HNS-a Varaždinske županije i cijele regije sjeverozapadne Hrvatske. No, kako kaže: Ja se ne borim za žensku jednakost nego općenito za ravnopravnost spolova.

Imamo mi i muških članova.

Borbu za jednakost spolova poćinje u vlastitom domu: Da nema mog oca, ne znam kako bih. On je glavni u kući i beskrajno sam mu zahvalna. Ja mu pokušavam pomoći vikendima, trudim se pripremiti zimnicu..., kaže gradonačelnica ponavljajući kako ne zna što bi bez oca. Kćerka Jelena Štefanić, operna pjevaćica magistrirala je u Beću i adrese mjenja s angažmanima u europskim prijestolnicama.

Nedeljko Mihalić, volonteri n svojim pozicijama, gradonačelnica Štefanić želi razbiti mit o volotiranjima:- Naravno da dobivamo naknadu za svoj posao,iskrena je, premda je to mogla prešutjeti i ispasti dobrotvorka koja besplatno radi u interesu svojih sugrađana: - Zar netko zaista još vjeruje da postoji onaj tko će raditi besplatno?, pita žena koja djeluje kao da ne skriva ništa pa će tako bez zadrške reći i ono što su, poput nje, prošli mnogi, ali danas brišu taj dio priče iz svoje biografije:- U politiku sam „ušla“ prije šest – sedam godina na nagovor tadašnjeg župana Radimira Čačića i Zlatko Koračevića. Kad sam postala ravnateljica ponekad sam trebala pomoć župana za ostvarenje nekog projekta.

Kucala sam i kucala na njegova vrata. Otvorila su se. Tada sam i ušla u stranku. Sve sam „školski“ odrađivala. Zato sam tu gdje jesam. Ništa nisam planirala. Samo me trud doveo do toga – dobila sam šansu da prvo pomognem školi, a sada i Gradu. Nikada nisam imala političke ambicije. Sada imam samo jednu ambiciju – pretvo-

riti politiku u dobra djela.

Pandorina kutija

To i čini. Uvjerena da samo dobar plan može uroditi dobrim rezultatom. Već drugi dan kao gradonačelnica, Goranka Štefanić aplicirala je na Ministarstvo gospodarstva za uređenje prostora Udruge branitelja Jalševec.

Dobila je što je tražila i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odradio je svoje. Uređenje će koštati 86 tisuća kuna. Sada joj je misija preko programa HZZ-a za samozapošljavanje zaposliti nezaposlene branitelje. Sve će ovo netko možda nazvati deplasiranim, ali to su upravo te pozitivne stvari o kojima se danas više niti ne priča, a kamoli da se rješavaju. Gradonačelnica je otvorila pandorinu kutiju neodržanih obećanja, iako na izborima niti jedan jedini put nije spomenula riječ „obećanje“. – Nisam niti neću.

Kako mogu obečati nešto u što nisam sigurna da mogu ostvariti. Jedino sam rekla i ponovno kažem da ću dati sve od sebe. Svim ću se snagama truditi da svojim znanjem i

koliko preživjeli brinu o obiteljima poginulih branitelja.

U preuređenim prostorima Udruge danas izrađuju razne stvari, od čega imaju višestruku korist – psihološku, gopodarsku, socijalnu...

Timski rad

Kad je tek došla u svoj novi ured, jednako je, kao i neposredno prije susreta s nama, imala sastanak sa zaposlenima:- Bez timskog rada ništa.

Do sada je, vidim, vladala nedovoljna povezanost svih službi – valja sjesti, dogovoriti se, izvršiti i prekontrolirati, kaže ova tiha žena čije riječi, koje zvuče vrlo energično, nikako ne odgovaraju ženstvenoj brineti u bijelom koja sjedi nasuprot nama. No, u istome tonu nastavlja:- Nema švercanja. Svatko osim osnovnoga, mora znati svoj dio posla. Tek tada možemo funkcionirati.

Kad velim „osnovno“, mislim da i tajnica, ćistaćica, pročelnik...svi moraju znati osnove proračuna, na primjer.

Budući da je spomenuti, realan proračun Grada 11,5 milijuna kuna, a gradonačelnica je, kao fiskalno odgovorna osoba, čvrsto odlučila da „nema probijanja proračunskih stavki“, Grad će, se poput većina ostalih, morati pokušati izboriti za što veću pomoć iz EU fondova:- Realan proračun dovoljan je samo za tekuće održavanje Grada.

Moramo aplicirati na što više projekata. Kad bi rezimirali dosadašnja dva mjeseca gradonačelničkog mandata, Goranke Štefanić, građani Varaždinskih Toplica, bez obzira na stranačku pripadnost, morali bi priznati da je izgleda prava osoba na pravom mjestu. Uz sve rečeno, gradonačelnica je sa svojim timom već započela strategiju razvoja Grada. Tko se od sada nađe na topličkim ulicama između ponoći i četiri sata ujutro, više neće „bauljati“ u mraku. Goranka Štefanić vratila je svjetlo u Grad. Izgleda i doslovna i figurativno.

Standard “Poboljšat ćemo komunalnu i prometnu infrastrukturu, podržavati rad udruga, otvarati nova radna mjesta te općenito podizati nivo standarda svih žitelja Grada.”

Goranka Štefanić

Projekti Grad će aplicirati na sve natječaje hrvatskih ministarstava kao i na natječaje EU fondova. U prva dva mjeseca Grad je aplicirao na tri projekta od kojih je jedan dobiven

Goranka Štefanić jedina je gradonače

Škola u koju djecu ne tr Osnovna škola u Varaždinskim Toplicama, Antuna i Ivana Kukuljevića, ustanova je u koju bi svaki roditelj drage volje slao svoje dijete svaki dan. I, što je još važnije, ono bi i samo rado išlo. Građevina suvremene arhitekture koju je “dobila na dar” za petstoti rođendan, 1980. godine, jedna je od najljepših topličkih suvremenih zgrada. No, zanimljivo arhitektonsko rješenje nije ono zbog čega bi upisne kvote bile pune. Primjerice, škola u Varaždinskim toplicama jedina je (koju mi

poznajemo) u kojoj se obroci poslužuju dva puta dnevno.

Ujutro doručak, a za ručak je obavezno topli obrok. Na školskim internetskim stranicama djeca i roditelji mogu pogledati tjedni meni što je također kuriozitet. Jedna od posebnosti škole je i Škola u bolnici, namijenjena djeci iz svih krajeva Hrvatske, koja se zbog različitih razloga nalaze na rehabilitaciji u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske toplice.

- Nastava se održava na dječjem odjelu bolnice, a broj

Varaždinske toplice

13. kolovoza 2013., br. 482 || REGIONALNI TJEDNIK

13

emima o kojima, s entuzijazmom, brine nova gradonačelnica Goranka Štefanić

zajedništvo = uspjeh Lovrečevo 2013.-Dan Varaždinskih Toplica Svečanost Dana Grada Varaždinskih toplica počela je Svetom misom. Nakon što je svećenik blagoslovio Grad na Trgu republike održan je originalni scenski prikaz povijesnog čina dodijele prava održavanja sajma. Jednoga od onih koji su pridonijeli da Varaždinske Toplice dobiju status Grada.

Nova gradonačelnica sa svojim je vijećem održala svečanu sjednicu nakon čega su se smjenjivali brojni kulturno-zabavni programi

elnica Varaždinske županije

reba tjerati učenika varira. Odvija se u tri kombinirana odjela – od 1. do 4. razreda, od 5. do 8. razreda te odjela koji pohađaju učenici sa posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Važno je napomenuti da je rad individualiziran i da je nastava prilagođena trenutnim mogućnostima svakog učenika. Isto tako od velike je pomoći i suradnja sa medicinskim osobljem, matičnim školama učenika kao i njihovim roditeljima radi što veće uspješnosti u nastavnom procesu, kaže

gradonačelnica, s razlogom ponosna na topličku školu.

Kao godina osnutka škole u Varaždinskim Toplicama uzima se 1480. godina. Ivan Krstitelj Tkalčić u svom djelu „Sumporne Toplice kod Varaždina u Hrvatskoj“ iz 1869. godine piše da „je već oko 1480. godine u topli-

cah utemeljena bila i pučka učiona sa svojim učiteljem (scholasticus), koga je župnik uzdržavao.“ Škola posjeduje status Međunarodne Eko-škole te certifikat Škole bez nasilja uz geslo “Roditelji-partneri škole”.

Provode se brojni programi izvanastavnih aktivnosti.

do duboko u noć.

Budući da je, ono što se uglavnom priprema mjesecima, organizirano u samo tri tjedna jedino se može reći da su Toplice dobile vrlo entuzijastično vodstvo. Čak i najveći pesimisti priznaju da je ovo mali, ali bitan test nove vlasti – brza i dobra organizacija bez primjetnih grešaka ili neočekivanih problema. Dojam kakav ostavlja i nova gradonačelnica Goranka Štefanić.

14

Mozaik

REGIONALNI TJEDNIK || 13. kolovoza 2013., br. 482

mozaik www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

REAGIRANJE Zašto smo prosvjedovali

stanoing

Imovina poduzeća vrednija je od obveza

Sukladno Rješenju Trgovačkog suda u Varaždinu, a vezano na prijedlog ZagorjeTehnobetona d.d. za otvaranje stečajnog postupka, sudac Trgovačkog suda u Varaždinu, Marija Levanić-Škerbić, imenovala je privremenog stečajnog upravitelja odvjetnicu iz Čakovca Sanju Kraljek, te zabranila raspolaganje imovinom Stanoinga bez prethodne suglasnosti privremenog stečajnog upravitelja.

Napominjemo, nad Stanoingom d.o.o. nije otvoren stečajni postupak te je ovo priopćenje izdano uz suglasnost s privremenim stečajnim upraviteljem odvjetnicom Sanjom Kraljek.

Temeljem odredbi Stečajnog’ zakona, sud je odredio mjeru osiguranja imovine Stanoinga koja vrijedi oko 283.000.000 kuna, dok su obveze društva oko 240.000.000 kuna, te je stoga i donijeta

navedena mjera osiguranja u cilju zaštite svih vjerovnika (država, kreditne institucije« dobavljači, kupci nekretnina, sredstva zajedničke pričuve i ostalo).

Stanoing d.o.o. je sukladno izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, a temeljem članka 61. istog tog zakona, podnio zahtjev za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, te o tome tek slijedi odlučivanje.

Reagiranje Što muči stanare u varaždinskoj Ulici Zrinskih i Frankopana

“Ne ucjenjujemo, Problemi s upraviteljem zgrade već činimo dobro” Sa Stanoingom smo imali strpljenja, ali sada je tome došao kraj, tim više što nam je gospođa Time što smo moj otac i ja prosvjedovali u Ludbregu nismo željeli nikoga ucjenjivati ili raditi pritisak, niti riješiti samo svoj problem, već potaknuti javnost, institucije i čelne ljude da konačno shvate kako postoje i mnoge osobe s invaliditetom koje žele raditi, odnosno da se njihovim nezapošljavanjem krše zakoni, dok se istovremeno u javnim institucijama širi nepotizam kod kojeg nije bitno što znaš nego tko si i čiji si. Uvjerena sam da javnim prosvjedom činimo dobro svim osobama s invaliditetom jer se jedino na takav način može probuditi osjećaj odgovornosti vlasti prema osobama s invaliditetom. (…)

Istina, na natječaj na određeno za pomoćnog knjižničara nisam se javila, ali zato jer je to trebalo trajati kratko vrijeme. Meni je rad u ludbreškoj gradskoj knjižnici „Mladen Kerstner“ „uljepšan“ posebice kada mi je rečeno da ih više ne zanima moje pohađanje fakulteta, a niti to što imam malo dijete, pa neka „svoju sreću tražim negdje drugdje, zašto sam došla baš tu raditi.“ (…) Kao osoba s invaliditetom moram biti zahvalna što sam uopće dobila priliku biti na stručnom osposobljavanju kad

su i tu prije mene uzimali osobe preko „veza“ i poznanstva. (…) Ministarstvo rada već godinu dana potpomaže tvrtke, javne ustanove i institucije tako da im omogućuje “besplatnog radnika“, a potonji tu mjeru još iskorištavaju kako bi se mogle lakše zapošljavati za punu plaću politički podobne osobe. (...)

Prilikom razgovora s pravobraniteljicom osoba s invaliditetom gospođom Ankom Slošnjak došli smo do zaključka da Grad Ludbreg kao ustanova nema niti jednu osobu s invaliditetom zaposlenu premda bi se trebao poštovati Zakon o rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Smatram da su u Gradu Ludbregu više puta imali prilike zaposliti osobe s invaliditetom, ali to nije ni sada učinjeno, već se gledalo na stranačku i drugu pripadnost, iako se drukčije najavljivalo. (…) Djela, dakle, na kraju krajeva sve govore.

Budući da je 9. kolovoza konačno održan razgovor sa gradonačelnikom Bilićem, pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom te samonom i ocem, maknuli smo svoje ležaljke, no mi ćemo se boriti i dalje i sve ostalo će nadalje rješavati nadležne institucije.

Dolores Kamenar Čokor

pravnica rekla da idu u stečaj, ali se “može raditi i tijekom stečaja”, pišu stanari

Da je Stanoingu sve teže održavati zgrade uvjerili smo se mi, stanari jedne od zgrada u Ulici Zrinskih i Frankopana. Neko vrijeme imali smo probleme s kanalizacijskim instalacijama u dva stana. Iako to isprava nisu željeli, majstori Stanoinga su napokon odlučili doći do cijevi iz koje su izvadili manju cijev koja je očigledno bila uzrok problemima. No, nakon što su to sanirali, javio se novi problem: voda je počela teći u podrum, a pomoći nigdje jer su zaduženi otišli na - odmor. Nakon što su se vratili, prvo su otišli u Ivanec, iako svaki dan iz podruma iznosimo po dvije kante vode.

Onda smo dobili „svečano

obećanje“ da će majstori doći u utorak. Svi smo čekali, ali to se nije dogodilo, pa smo se razišli. Kada smo se dan kasnije čuli rečeno nam je da to nije greška majstora, pa je pitanje tko će to platiti. Ukazali sam im da se radi o reklamaciji jer je vjerojatno negdje probušena cijev prilikom zadnjeg poprav-

ka za koji su uzeli 12.000 kuna, iako to najviše vrijedi sedam tisuća kuna.

Sa Stanoingom smo imali strpljenja, ali sada je tome

došao kraj, tim više što nam je gospođa pravnica rekla da idu u stečaj, ali se “može raditi i tijekom stečaja”.

M.B. i ogorčeni stanari

Zaštitite gradilište VTC-a Kada se piše o Stanoingu, svakako bi trebalo imati na umu zgradu VTC-a i njezin okoliš. Naime, šahtovi za kanalizaciju i drugo propadaju u zemlju i nastaju rupe koje se zatvaraju raznim improvizacijama, što je posebno opasno. Tu se igraju mala djeca koja se mogu ozlijediti na nezaštićenom dijelu gradilišta na kojem se mogu sresti i glodavci.

D.B., Varaždin

15

Oglasi

13. kolovoza 2013., br. 482 || REGIONALNI TJEDNIK

B•HYPER Ne propustite posebnu ljetnu akciju na proizvode za njegu kose u B•Hyperu

Savršena kosa nakon sunca i mora Za vrućih ljetnih dana svi želimo imati svježu kosu i kožu. No jeste li znali da kosa sadrži 10 do 15 posto vode, a za vrućih ljetnih dana dio te vode ispari? - Da bi vaša kosa zadržala svježinu tijekom cijelog ljeta, ključno je nadoknaditi taj gubitak vlažnosti kose i redovito vodom puniti opskrbne stanice vlasi – ističu stručnjaci iz tvrtke Schwarzkopf.

Kako birati?

Zbog toga treba odabrati šampon i regenerator koji pružaju svježinu i vlagu kosi, pri čemu je važan sadržaj.

Ljetni proizvodi za njegu kose trebali bi sadržati keratin, pantenol, aloe veru i/ili mentu koji dugo osvježavaju kosu. Sve to sadrže Schauma šamponi i regeneratori. Po čak 25 posto nižim cijenama sada ih možete nabaviti u B•Hyperu u Lumini centru! Iskoristite priliku, jer Schauma šamponi od 250 ml, regeneratori od 200 ml i Kids šamponi od 250 ml umjesto 13,90 kuna sada stoje svega 10,39 kuna.

Nakon uživanja na godišnjem odmoru, na moru ili na kupalištima u kontinentalnoj Hrvatskoj, kosa bez obzira koliko je pažljivo njegovali neće proći potpuno neoštećeno.

Zato se preporučuje šišanje

ispucalih vrhova. Nakon toga ste spremni za obnavljanje boje. Idealno mjesto na kojem ćete pronaći kvalitetnu boju za kosu po iznimno povoljnim cijenama je B•Hyper. Na akciji su i boje za kosu! Syoss Oleo sada, umjesto 39,90 kuna, košta 32,99 kuna, a Syoss Color 29,90 kuna, čak 25 posto nižoj cijeni.

Kosa sadrži 10 - 15 % vode, a za vrućih dana dio te vode ispari. Zato je važna pravilna njega Palette proizvodi su također na akciji: nabaviti ih možete po 25 posto nižoj cijeni, za 19,99 kuna. Ne propustite nabaviti ni Color Mask koloracije koje su sada čak 30 posto povoljnije: umjesto 54,90 kuna, u B•Hyperu ih sada možete nabaviti za 38,49 kuna!

Akcija traje do 31. kolovoza.

B•Hyper u Lumini centru radi svaki dan od 8 do 22 sata, pri čemu će na blagdan Velike Gospe 15. svibnja raditi od 8 do 15 sati. Sve ostale akcije možete pronaći na www.bhyper.hr i pratiti ih na Facebooku.

10 39 kn

Schauma šamponi 250 ml, regeneratori 200 ml 1 kom

-25%

19 99 kn

-25%

stara cijena 26,90

14 90 kn

-25%

stara cijena 19,90

stara cijena 13,90

Boje za kosu Palette 1 kom

Schauma šamponi 400 ml, regeneratori u spray-u 200 ml 1 kom

Boje za kosu Syoss color 1 kom

32 99 kn

-18%

stara cijena 39,90

29 90

stara cijena 39,90

Boje za kosu Syoss Oleo 1 kom

kn

-25%

Boje za kosu Color Mask 1 kom

38 49 kn

-30%

stara cijena 54,90

B•HYPER, Lumini centar Varaždin Radno vrijeme: svakog dana 8-22 sata, a 15. kolovoza 8-15 sati

16

Čitatelji zovu

čitatelji zovu www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 13. kolovoza 2013., br. 482

DVD Remetinec: besplatno čišćenje bunara Budući da je sve veći broj stanovnika Remetinca počeo obnavljati bunare koji su godinama bili zapušteni, DVD Remetinec je nabavilo muljne potopne pumpe. - Nabavili smo dvije pumpe, jednu visokoprotočnu kapaciteta do 1000 lit/min s dubinom crpnje do 16 metara, dok je druga s dubinom crpnje do 27 metara. Mještane koji imaju bunare koje

je potrebno očistiti pozivamo da se jave zapovjedniku ili predsjedniku Društva.

Naša usluga je besplatna – ističu iz DVD-a. Zahvaljuju svim sponzorima, kao i Gradu Novom Marofu te MO Remetinec. Napominju da još predstoji nabava agregata za električnu energiju kako bi pumpe na terenu mogli koristiti neovisno od napajanja.

LEGALIZACIJA Varaždinski gradonačelnik rezolutno odbija poduprijeti smanjenje cijene legalizacije

Varaždinci traže jeftiniju legalizaciju, Habuš protiv Varaždin je jedan od rijetkih, ako ne i jedini grad u državi koji cijenu komunalnog doprinosa pri legalizaciji nije smanjio niti za lipu.

Varaždinski gradonačelnik veli da je smanjivanje cijene samo “populizam”. Hoće li inicijativu za smanjenje podnijeti gradski vijećnici?

Piše: Višnja gotal visnjagotal@gmail.com

U želji da se legalizira što veći broj bespravno sagrađenih objekata, većina lokalnih samouprava kao dodatni je poticaj smanjila visinu komunalne naknade. Budući da su se uvjeti legalizacije pisali otprilike paralelno s održavanjem predizborne kampanje, taj se potez karakterizirao kao “podilaženje građanima” i smjernica koji broj zaokružiti na glasačkom listiću.

Populizam?

Grad Varaždin jedan je od rijetkih, ako ne i jedini koji svojim građanima nije smanjio naknadu niti jednu lipu. Kad je nezavisan vijećnik Robert Podolnjak na sjednici Gradskog

Za vilu na Jadranu kuna, a za kvadrate u Varaždinu nekoliko tisuća vijeća postavio pitanje pojeftinjenja komunalnih naknada pri legalizaciji, gradonačelnik Habuš svoje je kolege u drugim gradovima nazvao “populistima”. Kako drukčije protumačiti njegovu izjavu da je smanjenje naknade “samo populizam?

Varaždinski je gradonačelnik, dakle, jasno i glasno (da ne kažemo odriješito) izjavio da neće, a niti nema namjeru predložiti nikakvo smanjenje.

Stanovnici varaždinske Livadske ulice samo su jedna grupa Varaždinaca nezadovoljna takvom odlukom. Riječ “nezadovoljna” zapravo je preblaga – oni su vrlo ljutiti. Iz dva razloga. Jedan je što nemaju novaca za punjenje gradskoga proračuna legalizirajući koji kvadrat više na obiteljskim kućama. Drugi je, pak taj što su, kad se gradilo naselje, financirali kompletnu infrastrukturu.

- Kad smo doseljavali, uglavnom 70-ih godina, dočekali

su nas šodreni putevi...To je bila livada. Započeli smo izgradnju Livadske i tadašnje Karadžićeve ulice. Uvođenje cijele komunalne mreže platili smo sami – dovod plina, vode, kanalizacije, telefona, kaže Stanko Jakopec.

Najveći trošak bio je asfaltiranje cijele Livadske, sa tri odvojka i bivše Karadžićeve, danas Ulice B. Kašića, kaže Jakopec čije riječi potvrđuje dvadesetak stanara spornoga naselja koji su se okupili u njegovoj kući s istim problemom.

- Dok smo mi gradili komunalnu mrežu i asfaltirali cestu, stanari gradskog centra bez ikakvih su briga uselili u domove. No, danas legalizaciju trebamo platiti po istim uvjetima, upozorava.

Rješenje o visini naknade još nisu dobili, ali pretpostavljaju da će cijena biti oko 60 kuna po kubnome metru. Ne smeta im platiti legalizaciju, ali smatraju da bi - ako ne zato da bi se izjednaćili s ostalim hrvatskim građanima – barem mogla priznati olakšica jer su cijelu mrežu izgradili sami.

-Dovoljno nam se prisjetiti koliko smo, u blatu do koljena, „kumili“ za asfalt da bi ga na kraju izgradili vlastitim novcem, govore i pokazuju nam dobro ušćuvane dokumente.

Cijene u centru jednake onima na kraju grada

Cijenu odrediti socijalnim kriterijem

“Novca nemamo”

U vrijeme dok još nije bilo kompjutera i dok se nije moglo dogoditi slučajno brisanje datoteke ili pad mreže, netko je krasopisom pedantno vodio zapisnik o visini uplata. Tako na arku papira iz matematičke teke, precizno uz dinare, u zadnju paru piše koliko je tko uplatio i koliko još preostaje.

Asfalt je koštao, uredno piše 1,3 milijuna dinara. Od toga su stanovnici Karadžićeve platili 390 dinara, Livadske 320, sa 648 dinara sudjelovao je tadašnji SIZ za lokalne ceste. Grad je, pak, od potrebnih 1,3 milijuna pomogao sa 138 tisuća.

Svako domaćinstvo asfalt je platilo 10.000 dinara. Čovjek

u grupi stanara kaže da se konzultirao s bankarima koji su napravili izračun da bi taj iznos bio ekvivalent jednakoj sumi danas u kunama.

- Sada naš vrli gradonačelnik veli da, kao i svi građani, moramo platiti razliku u „kvadratima“ koje smo nadogradili. Valja spomenuti da ovdje nije riječ u kompletnim građevinama. Primjerice napravio sam nekoliko kvadrata više i priznajem krivi-

Nezavisni vijećnik, Robert Podolnjak, o jeftinijim je cijenama pitao na Gradskom vijeću, a Habušev odgovor bio je rezolutan - “ne”.

-U mnogim drugim su gradovima gradska vlast pokazala senzibilitet vezan uz razne socijalne parametre...

Njegov odgovor smo čuli – rekao je da ne dolazi u obzir.

Ne slažem se s njim. Rekao je da je riječ o populizmu

i da nema tu namjeru. Nisam gradonačelnika tražio da komunalni doprinos bude jednu kunu već da se ljudima određenim pojeftinjenjem izađe u susret. Razgovarati ću sa predsjednicima drugih klubova.

Gospodin Habuš svoju odlučnost pravda nepravednošću prema onima koji su gradili ranije i plačali punu cijenu.

cu. Ali, ljudi Božji, ako nam već ne priznajete plaćanje izgradnje komunalne infrastrukture, pa dajte nam barem, kao većina gradova, smanjite cijenu, apelira jedan od nazočnih.

Stanovnici tih ulica prosjećna bi trebali platiti oko pet tisuća kuna, a ovdje žive uglavnom udovice i penzioneri koji nemaju taj novac.

Svi se slažu u jednom – trebalo bi uvesti kategorizaciju.

- Kako stanovnici centra koji su dobili sve priključke i gledaju muzeje i crkve plaćaju isto kao i oni koji smo sve platili sami i jedini pogled puca na nepreglednu livadu. razočarani su. Često se spominje gradonačelnik Habuš i njegovo rezolutno „ne“ jeftinijim komunalnim doprinosima. Netko dobacuje.

- Pa, sami smo si ga birali.

Jednako često spominju i obalne gradove čiji su gradona-

Nekada davno se nije plaćao komunalni doprinos. Uvijek se može govoriti o nekakvoj nepravdi. Znam da ljudi u gradu, na primjer, nikada nisu plačali te komunalne priključke. Dobili su ih.. Neka mi kažu tko je ovdje na području grada platio afaltiranje ceste. Nije li to zapravo nepravda? Jednako naplatiti ljudima koji su sami gradili i onima koji su u startu jeftijiji prošli, pita. čelnici maksimalno pojeftinili cijenu komunalnog doprinosa pri legalizaciji.

- Za vilu na moru kuna, a za višak kvadrata na periferiji Varaždina, nekoliko tisuća... To je ono za što se zalaže naš gradonačelnik. Jedino nam preostaje nadati se da će biti nadglasan u vijeću, vele stanovnici Livadske i Bartola Kašića. Nemamo ništa protiv legalizacije, ali preskupo nam je, zaključuju.

13. kolovoza 2013., br. 482 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

17

18

KULTURNI OBZOR

kulturni obzor www.regionalni.com/kultura Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 13. kolovoza 2013., br. 482

NATJEČAJI U KULTURI Zaklada Kultura Nova objavila je u sklopu Programa podrške za 2013. godinu nove natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava udrugama i umjetničkim organizacijama s područja suvremene kulture i umjetnosti.

Od mnogobrojnih ciljeva valja izdvojiti predviđeni razvoj organizacijskih kapaciteta za produkciju domaće umjetnosti i distribuciju radova,

djela i projekata u svim umjetničkim disciplinama, stvaranje kvalitetnijih preduvjeta za osmišljavanje i pripremu novih kulturnih i umjetničkih djela te, primjerice, pridonijeti razvoju suvremene kulturno – umjetničke suradnje na području Hrvatske i drugih zemalja jugoistočne Europe.

Otvoren je natječaj Unpack the Arts koji novinare s područja kul-

ture, piscima vezanima za kulturu, medijskim strućnjacima s naglaskom na izvedbenim umjetnostima, kritičarima... koji pobjednike odvodi na tri renomirana festivala u Francusku, Veliku Britaniju i Švedsku.

Prijaviti se može do 23. kolovoza, a detaljnije informacije mogu se saznati u Zagorskoj razvojnoj agenciji d.o.o.

KINO Preminuo je Dragutin Čoh, najdugovječniji varaždinski kinooperater, koji je p

ŠTO ČITATI Jillian Hoffman, Slatke male stvari, prev. Miloš Đurđević, Znanje, Zagreb, srpanj 2013.

Dok je na sjeveru Europe kriminalistički roman postao platforma vrhunskih društvenih freski i psiholoških poniranja, američki krimić već je dugo u krizi. Osnovni problem američkog (i ne samo američkog) krimića je shematičnost.

Autorice, ne baš uspješno, tu shematičnost pokušavaju razbiti osobnim problemima svojih junakinja (P. Cornwell, K. Reichs), a autori gotovo posve zanemaruju introspekciju i svu priču svode na akciju (Patterson, Child). Stoga je roman „Slatke male stvari“ Jillane Hoffman svakako vrlo ugodno iznenađenje. Sve je tu kako treba, i svega ima. Tu je i demonski zločinac, tu je i simpatični istražitelj, tu su i nevine žrtve.

Jilliane Hoffman priču vodi besprijekorno, s velikim razumijevanjem za svoje likove, naročito za današnje mlade djevojke, za njihova razmišljanja, strasti i teškoće, ali i za opasnosti koje im prijete, ovdje, konkretno, u vidu internetskih vrebača.

Osim, naglašavam, tehnički suverene izvedbe, najveća vrijednost ovog romana upravo je humanost, autoričina empatija prema dobrim ljudima, pa ma kakve nedostatke imali: zacijelo će svaki čitatelj barem u jednom trenutku poželjeti da i sam priskoči u pomoć specijalnom agentu Bobbyju Deesu i njegovim suradnicima iz floridskog Odjela za zločine nad djecom!

Treba pripomenuti da autorica itekako vlada temom, jer je radila kao zamjenica državnog pravobranitelja na Odjelu za obiteljsko nasilje. Ali, lako je vladati vlastitom strukom, ali nije lako napisati roman. A ovo je sjajan, sjajan krimić! Možda ga i ne možemo proglasiti umjetničkim djelom, ali vredniji je od mnogočega što se danas naziva umjetnošću! denis.pericic@vz.htnet.hr

Čoh “odverglao” svoju  Kinooperater “zaljubljen” u Suzie Vong, zaslužan je za tehnički dio, instalaciju, sva tri varaždinska kina Piše: VIŠNJA GOTAL visnjagotal@gmail.com

Kad se Julijana Čoh nasmije, sjetite se fraze „ozariti osmijehom“. Kažu da sliči djedu koji se jednako tako volio smijati i uživao je u komedijama. Danas nam Julijana Čoh pokazuje slike nedavno preminulog Dragutina Čoha, dugogodišnjeg varaždinskog kinooperatera. Uz njegove se projekcije u kinu „Park“, gdje je proveo cijeli radni vijek, zaljubljivalo, suzama prekidale veze, prvi put poljubilo....

Njegov život u ono vrijeme nije bilo samo vrtjeti rolu filma u kinoprojektoru – on je obilježavao živote mnogih Varaždinaca. U mračnome kinu rijetko je tko zamjećivao ili uopće razmišljao o čovjeku koji tako bitno, a opet neposredno, sudjeluje u njihovim životima.

Potkrovlje “Parka”

Tavanske prostorije kino Park djelovale su otuđeno od vanjskog svijeta, a i pomalo tužno. Kako danas, neposredno nakon njegove smrti u 85. godini života, pričaju njegov sin Branko i kćerka Jadranka, možda je novinar vjerodostojno opisao Čohovo radno mjesto, ali jedno je sigurno – iako je tavanska prostorija možda djelovala „tužno“ kinooperater se u njoj sigurno nije osjećao tako. Čak štoviše, vjeruju da ne postoji mjesto na kojemu bi radije provodio vrijeme.

- Bio je sretan jer je cijeli život radio što je volio. Roditelji su naravno željeli da im sin izuči za šegrta- šustera, ali on je već sa 14 godina pokazao čime se želi baviti u životu. Tako je i bilo - priča priču čovjeka koji je obilježio varaždinsku kulturnu scenu svoga doba, njegov sin Branko.

Drag utin Čoh, upora n tinejdžer umjesto šegrta šusteru postao je šegrt kod Cesarca koji je tada jedini projicirao filmove u Varaždinu. Kako je došao tako je i ostao. Usput je završio i školu.

Njegovo prvo radno mjesto bilo je i posljednje. U spome-

Umjesto kod šustera Čoh je radije odabrao biti šegrt kinooperatera nutom je razgovoru za novine rekao: - Godinama skoro svaku večer provodim u prostoriji za projeciranje filmova. Za mene nema slobodnih subota, nedjelja, praznika niti uobičajeno organiziranih godišnjih odmora. Takav je posao. Filmska publika želi vidjeti dobar film. Volim ja svoj posao, kazao je tada zaluđen filmovima Čoh. Posljednja rečenica je ključna. Do te, 1982. godine, tada već kinooperater s tridesetogodišnjim stažem odvrtio je četiri tisuće filmova. Njemu je najdraži bio „Svijet Suzi Vong“. No,

već tada je film prestajao biti kulturom i postao biznisom uz rijetke iznimke s kulturnim primjesama.

- Danas je drugo vrijeme.

A i mogućnosti za zabavu su raznovrsnije. Filmovi više nisu kao nekada. Malo je dobrih i uglavnom su puni nasilja. Pogledate film i brzo ga zaboravite, govorio je prije tridesetak godina Dragutin Čoh.

Jedne varaždinske novine u to su vrijeme napravile anketu o kulturnom životu grada. Osim kazališnim predstava, koncerata ozbiljne glazbe, muzejsih i galerijskih događanja te književne ponude tada se i kino ubrajalo u kulturnu scenu. U anketi su pitali ugledne kulturne djelatnike o gradskom kulturnom životu. Među njima bio je, na primjer, Mirko Dabić, tadašnji direktor Radničkog sveučilišta. Dabić je, uz ostalo spomenuo i kvalitetan filmski repertoar kao ono što najviše impresionira posjetitelje Varaždina koji su se došli upoznati s gradskim kulturnim životom.

Kino je u međuvremenu postalo dijelom zabave, a vremena kad je ono bilo dijelom gradske kulturne institucije padala su u zaborav.

Dragutin Čoh, kažu njegovi potomci, radio je na filmu i živio film.

- Za njega filmovi nisu bili samo „filmovi“. On se putem njih obrazovao, utjecali su na njegove životne stavove,

Dragutin Čoh (prvi s lijeva) cijeli je radni vijek proveo u kinu Park

stjecao iskustva i stvarao mišljenja. Kroz mnošt vo odgledanih filmova stekao je jednu široku opću kulturu.

Doslovno. Jer, on nije samo puštao komercijalne filmove u kinima već je često odlazio u škole ili poduzeća i prikazivao dokumentarne filmove.

Tako je, s vremenom, o medicini znao jednako koliko i dobar student medicine.

Molitva u kinu

Često nam je prepričavao i anegdote koje je doživljavao tijekom rada. Ili, kako je on to znao reći kad je odlazio od kuće- „idem odverglati pa dojdem doma“. Kao što zna-

mo, nekadašnje kino „Park“ bilo je Sinagoga. Pedesetih su se godina ondje redovito prikazivale matineje. Uvijk je dolazio ranije na posao, pa je kino bilo otključano.

Nerijetko bi ga po dolasku dočekao prizor starijih žena koje mole ispred ekrana. Tada im je morao objašnjavati kako to više nije sinagoga.

Osim posla u „svojemu“ kinu Dragutin Čoh „instalirao“ je tehnički dio sva tri varaždinska kina. Također se bavio i RTV tehnikom – s prijateljem Lipljinom postavio je prvu televizijsku antenu u Varaždinu, na krov Kotara, pandanu današnje općine.

Tako prolazi slava hrvatske politike!

Denis PERIČIĆ mr. sc.

Razmišljam (opet) neki dan kako se gotovo sve u ovoj državi kvari i ide na lošije, i tako, polako ali sigurno, sve od njezinog nastanka. Ništa čudno, kad imamo i sve lošije političare.

Na primjer: o Tuđmanu ili o Sanaderu možete misliti što god hoćete, ali njihovi nasljednici – Jadranka Kosor pa Karamarko – sigurno nisu tako snažne političke figure. U drugim strankama situacija je još gora. Uzmimo HSLS. Nekad su ga vodili ljudi poput Budiše i Gotovca, pa Čehok, pa

onda Đurđa Adlešič (tko se još sjeća nje?), a sada je predsjednik jedan za koga znamo kako se preziva samo zato jer se preziva kao Jadranka.

HSS? Bio je Stipac, bio je Tomčić, pa onda Friščić (tko se još sjeća njega?), a sada je predsjednik jedan za kojeg mislim da se preziva kao moj susjed, ali nisam siguran.

Dekadencija političke kaste nastavlja se i u drugim strankama i sferama. Na primjer: možete misliti što god hoćete i o Čačiću, ali na

njegovo ministarsko mjesto u kvoti HNS-a došao je Vrdoljak. Ne kažem da taj mladi čovjek nije marljiv, ali sigurno nije tako snažna politička figura. Možda je stručan, ali nije za političara. Nedavno je izjavio da je Savka „otvorila Pandorinu kutiju hrvatske slobode“. Eto, Savka nam je otvorila vrata pakla, a ne tamo neki Milošević i slični.

SDP bolje da i ne spominjem, jer uspoređivati Račana s Milanovićem… to čak ni Milanović nije zaslužio. Ali

ne mogu prešutjeti da je na Čačićevo potpredsjedničko mjesto u Vladi došao – Ranko Ostojić. Ajde još da je Rajko Ostojić, doktor, ovo-ono, ali pa kud, od svih ljudi, baš Ranko Ostojić…

Ali ne brinite, dragi Hrvati. Ima i drugih stranaka. Postoje, na primjer, i Naša stranka, Obiteljska stranka, Pločanska stranka, Stranka običnih ljudi, Čabarski pokret mladih, Snaga Roma Hrvatske i Hrvatska stranka nezaposlenih. Eto, za svakog ponešto!

Kulturni obzor

13. kolovoza 2013., br. 482 || REGIONALNI TJEDNIK

19

Ljetne škole barokne glazbe - barokne oboe, violine, violončela, čembala...

Međunarodna varaždinska ljetna škola barokne glazbe i plesa „Aestas musica“, na Glazbenoj školi te HNK Varaždin, ove će godine od 16. do 25. kolovoza okupiti pedesetak polaznika.Prijave se još primaju, a prijavnica je dostupna na web stranici Varaždinskih baroknih večeri i Udruge Aestas musica.

Pod umjetničkim vodstvom svjetskih umjetnika polaznici će birati između satova barokne oboe, barokne violine i komorne

glazbe baroknog violončela, čembala, solo pjevanja, baroknog plesa i zbornog pjevanja.

Bogata ponuda javnih nastupa profesora i polaznika počinje tradicionalnim nastupom na nedjeljnoj misi u katedrali 18. kolovoza. Škola će se također pridružiti obilježavanju 200. obljetnice smrti skladatelja Ivana Krstitelja Vanhala, člana varaždinskog skladateljskog kruga s kraja 18. stoljeća.

Polaznici Škole predstavit će se na dva

koncerta solističke i komorne glazbe 21. i 22. kolovoza u 20 sati u Glazbenoj školi.Vrhunac intenzivnog desetodnevnog rada bit će završni glazbeno-scenski projekt na pozornici varaždinskog HNK uz sudjelovanje svih polaznika. Bit će to u nedjelju, 25. kolovoza, izvedbom opere „Vilinska kraljica“ engleskog baroknog skladatelja Henryja Purcella, pod dirigentskim vodstvom Andreasa Helma.

Ulaz na sve izvedbe je slobodan.

pola stoljeća svoje večeri žrtvovao za Varaždince

u zadnju rolu No, Dragutin Čoh bio bi sretan jer je njegov omiljeni film „Svijet Suzi Vong” dobro zastupljen na mediju suvremenog vremena. Engleski film Richarda Quinea s Williamom Holdenom u glavnoj ulozi nekako nam ne paše uz njegovu sklonost komediji. No, kao što je i sam Čoh bio svojevrstan samoglavi misterij koji je umjesto kod šustera završio kod kinoproduktora i zaljubljio se u film tako će i njegova opsjednutost ovom romantičnom komedijom ostati misterij.

Barem tako kažu oni koji su ga poznavali:- Toliko je znao iznenaditi da vas je rijetko što više moglo iznenaditi od njega, kaže sin Branko.

Suzie Vong

Iako se nekoliko genercija, a da to nisu niti znali, radovalo i tugovalo zajedno s Dragutinom Čohom - o nekadašnjem, kako su ga sami zvali, kulturnim radnikom, koji je bio česti „gost“ novinskih

stranica u rubrikama kulture, na internetskim stranicama nema niti slova. Ili mi nismo dobro pretražili ili je moderna tehnologija zaboravila one koji su pridonijeli njenu stvaranju.

Suzie Vong jedna je od brojnih misterija ovog zaljubljenika u svoj tavan i kinoprojektor. Iako za svoj doprinos kulturnom životu Varaždina nikada nije bio primjerice uzvanik na događajima vezanima uz kulturu, brojni kulturni djelatnici reći će da je Dragutin Čoh punih pola stoljeća bio jedan od kretora varaždinske kulturne scene. S one strane zavjese.

Specifičan koncept savršene ljetne zabave za djecu osmislio je Kristijan Ugrina

Festival Mali grad FAROS održan u Starome Gradu na Hvaru

VANIMA – radno ljeto Piše: Višnja gotal visnjagotal@gmail.com

„Zvjezdice-zemljice“ bila je ovogodišnja tema četvrtog Festivala „ Mali grad FAROS“ u hvarskom Starome Gradu.

Specifičan koncept koji je osmislio naš poznati glumac Kristijan Ugrina, sačinjava savršenu ljetnu zabavu za djecu.

Osnovna linija festivala je predstava koju djeca rade tijekom ljeta - od priče do premijere. Uz predstavu se na istu temu rade

se i slikovnica i animirani film.

Radionicu animiranog filma i ove su godine radili voditelji Filmsko-kreativnog studija VANIMA, a pohađalo ju je više od 50 djece od 3 do 15 godina. Iz radionice je nastao skoro petominutni animirani film nazvan “Zvjezdice-zemljice” u kojem je svoju (animiranu) ulogu našao i Kristijan Ugrina.

“Zlatni puž”

Istovremeno je na filmskoj radionici u Nacionalnom centru

tehničke kulture u Kraljevici bio član VANIME Bruno Borovac gdje su sudionici od Roberta Kriveca učili kako se radi TV reportaža. Bila je to nagrada Bruni koji je na državnoj reviji u Zadru osvojio nagradu za svoj film Uredski rendžer. VANIMINO radno ljeto završava posjetom Internacionalnom festivalu animiranog filma “Zlatni puž” koji se krajem kolovoza održava u Vranju u Srbiji. VANIMA će predstaviti nekoliko animiranih filmova.

20

DUPLERICA

REGIONALNI TJEDNIK || 13. kolovoza 2013., br. 482

VAŠE LJETNE FOTKE

Žaborić

PUTOPIS Varaždinka Silvija Ladić Fischer obišla je nacionalne pa

Kalifornija, ‘zlatna mogućnosti za ma

 Zahvaljujući svojoj zemljopisnoj raznolikosti, obilju sunca, planina, jezera i pustinja, kao i vinogra planinskog lanca Coastal Range i dugih pješčanih plaža, Kalifornija je definitivno mjesto u kojem svj

Lovro i Janja Marina

Piše: SILVIJA LADIĆ FISCHER

zumljivo jer pustinja Mojave, koja se proteže ne samo većim djelom jugoistočne i srednje Kalifornije, već i susjednim državama Nevada, Arizona i Utah, ima veliki utjecaj na klimu ovog djela američkog kontinenta, kreirajući posebnu ljepotu okoliša koja privlači moderne avanturiste te se tako duh starog zapada, na neki novi način i dalje osjeća.

Problem vodenih resursa je latentan u cijeloj drža-

Želja za uspjehom i poduzetnički duh već su kod prvog osvajača Hernana Cortesa daleke 1535. godine stvorili temelje za ono što je Kalifornija, jedna od država SAD-a, danas: zemlja neograničenih mogućnosti ili kako je iz milja zovu „zlatna država“ u kojoj svatko može naći mjesto pod suncem.

U sjeni Yosemite-a

Luka

Varaždin

Marija Sukošan

Zahvaljujući svojoj zemljopisnoj raznolikosti, obilju sunca, planina, jezera i pustinja, kao i vinograda, plantaža naranči i ostalog voća u plodnim dolinama između obalnog planinskog lanca Coastal Range i dugih pješčanih plaža, Kalifornija je definitivno mjesto u kojem svjetski lutalice mogu ostvariti svoje snove. Od mnogih superlativa koji krase ovu jedinstvenu američku državu spomenimo samo neke: s oko 37 milijuna stanovnika najmnogoljudnija je država SAD-a, površinom od 424.000 km2 je treća po veličini američka država, u njoj se smjestio najviši vrh SAD-a Mt. Whitney (4421 m), tu se nalazi najniža točka Death Valley s najvišom zabilježenom temperaturom na sjeverno-američkom kontinentu. Divovske

Las Vegas jezero Mead opskrbljuje s 90 posto vode

Lara

Nedelja

nec

Elly Šaljite nam fotografije!

Bilo da se kupate u moru ili kod kuće brčkate u lavoru, podijelite s nama doživljaje s ljetovanja.

Svoje ljetne fotografije šaljite nam na e-mail urednistvo@regionalni.com

sekvoje u nacionalnom parku pripadaju najvišima i najvećima na svijetu, a najveća šuma Joshua stabala smjestila se u istoimenom nacionalnom parku na rubu Sierra Madre u kalifornijskom djelu pustinje Mojave.

Sva prirodna obilja koja nudi Kalifornija nije moguće zabilježiti u jednom članku pa valja izdvojiti nekoliko nacionalnih parkova koji često ostaju u sjeni najpoznatijeg kalifornijskog nacionalnog parka Yosemite. Od 400-tinjak nacionalnih parkovi diljem SAD-a, čak njih 250 se nalazi u Kaliforniji gdje zauzimaju površinu od 1,5 miliona hektara. Oni predstavljaju istinski rezervat biološke raznolikosti sa 40 autohtonih životinjskih vrsta (od ukupno 770) i 2.100 od ukupno 6300 biljnih vrsta koje je nemoguće naći drugdje na svijetu.

Shermanova sekvoja, visoka je 83,8 m, a promjer joj je 11 metara.

Joshua drvo

Palm Springs

Mrtva dolina

Željeznička postaja

Vodeni resursi

Većinu teritorija Kalifornija oskudijeva vodom što je i ra-

vi, jer jedino sjeverozapadni dio države i planine Sierra Nevada dobivaju dovoljno vode tijekom godine, dok je područje jugoistoka države s pustinjom Mojave sušno. Pažljivim upravljanjem vodenim resursima i navodnjavanjem pokušava se riješiti ovaj problem. Jedan od velikih zahvata u tom smislu je i izgradnja najvećeg umjetnog akumulacionog jezera Mead, uz hidroelektranu Hoover Dam koja je smještena u Crnom kanjonu rijeke Colorado. Ovo, 177 km dugačko jezero s najvećom dubinom do 152 m opskrbljuje pustinjski grad Las Vegas s 90 posto vode i definitivno je najvažniji izvor ekonomske snage i razvoja ovog grada.

No potrebe za vodom velikih gradova poput Los Angelesa, San Diega i Las Vegasa rastu porastom stanovništva i gospodarstva te se i razina jezera Mead posljednjih godina smanjuje, što se lako može vidjeti uz rubove samog jezera. Sve to stvara sve veće potrebe za zaštitom pustinjskih područja i vodenih resursa u njima.

Imena osoba kojima je zabranjen ulaz u salon

U Mrt vu dolinu (Death Valley) ušli smo na mjestu zvanom Death Valley Junction. Od slavnih osvajačkih vremena i zlatne groznice pa do prije dvadesetak godina to je bilo odmorište za putnike koji su prelazili dolinu.

Napušteni motel, restoran, dućan i što je posebno interesantno operna kuća, danas su svjedoci nekih boljih vremena kad se ovim putem trgovalo i kad su potrebe za zabavom tjerale ljude iz okolnih mjesta da odlaze čak i u udaljenu operu. S obzirom da više od milijun ljudi godišnje posjeti ovaj nacionalni park, čudno je da mjesto djeluje tako zapušteno, no očito da su neka

Duplerica

13. kolovoza 2013., br. 482 || REGIONALNI TJEDNIK

21

arkove najmnogoljudnije savezne države SAD-a

a država’ puna arljive i hrabre

ada, plantaža naranči i ostalog voća u plodnim dolinama između obalnog vjetski lutalice mogu ostvariti svoje snove kao najzastupljenija gospodarska djelatnost prestalo je proglašenjem doline nacionalnim spomenikom tridesetih godina prošlog stoljeća.

Od tada ova velebna dolina stiješnjena između visokih gorskih lanaca Amargosa, Panamint i Sierra Nevade postaje prirodni rezervat mnogim rijetki životinjskim i biljnim vrstama poput grma kreozot, Bighorn ovaca, kojota i vrste ribica Death Valley Pupfish.

Turističkim cestama može se krstariti širom doline okružene u zimsko doba snježnim lancima, no treba imati na umu da je to divlja, hirovita i negostoljubiva priroda za čovjeka, te je dobro imati uz sebe dovoljno vode, dobru obuću, te se kloniti Sunca koliko je to moguće. I tu se naravno nalaze pješčane dine koje stvaraju začudne oblike, a posebno oduševljava pogled na masivne planinske lance u daljini. S obzirom na veličinu prostora, brojni posjetitelji se rasprše pa tako često imate

Calico Goast town

Dine u Mrtvoj dolini

od 400-tinjak nacionalnih parkova diljem SAD-a 250 je u Kaliforniji dojam da ste u ovom hramu divlje prirode sami, što je apsolutno zapanjujući osjećaj.

Pri izlasku iz doline na zapadnoj strani nalazi se mjesto Panamint Springs te počinje lanac planina Inyo. Posljednji pogled na Mrtvu dolinu i krećemo prema Sequoia and Kings Kanyon national park.

Sequoia and Kings Kanyon

General Sherman sekvoja

druga mjesta preuzela primat u moderna vremena.

Lako nam je zamislit jezu i strah od nepoznatog prvih putnika koji su umirući od žeđi i vrućine prolazili dolinom nadijevajući krajoliku stravična imena poput Mrtvačev prolaz, Pogrebna dolina i slično, a tek priče koje su se rodile iz fenomena klizećeg kamenja, vjerojatno su utjerale strah u kosti mnogih osvajača.

Naime, na dnu isušenog jezera nazvanog „Trkalište“ veliko kamenje se pomiče preko ravne površine. Taj fenomen se javlja poslije kiše kad jaki vjetar gura kamenje po skliskoj

solnoj površini i stvara privit duha koji pomiče stijene. „Spooky“ rekli bi Amerikanci.

Dolina je dobila ime u vrijeme zlatne groznice polovinom devetnaestog stoljeća.

Grupa osvajača je, nakon što se našla na sigurnom prešavši područje slane i vruće doline, uzviknula „Goodbye Death Valley“. To je najniže, najsušnije i najtoplije mjesto u Sjevernoj Americi. Najniža točka nalazi se u Badwater Basinu i iznosi 86 m ispod razine mora.

Dolina, površine 7.800 km2 nastala je isušivanjem jezera, a ljudska prisutnost bilježi se od kraja ledenog doba. Rudarstvo

Okoliš se mijenja i postaje brdovit, prerija prelazi u visoke planine, postaje hladnije dok se u šumi vide prvi tragovi snijega. Krećemo u potragu za divovskim sekvojama. Penjemo se na visinu od oko 2500 m s pogledom na šumu ogromnih drva sekvoja uronjenih u pola metra snijega iako je kraj travnja. Cestom zvanom General Highwey vozimo do najveće živuće sekvoje.

Sam nacionalni park nalazi se u gorju Sierra Nevada i osnovan je 1890. godine. Na njegovom jugoistočnom dijelu smjestio se Mt. Whitney, najviši vrh sjeverne amerike. Sekvoje i crvena drveća (redwood tree) prostiru se na površini od 160 km2, a najveća među njima poznata pod imenom General Sherman Sekvoja nalazi se u dijelu parka pod imenom Giant Forest. Shermanova sekvoja, visoka je 83,8 m, a promjer

Mrtva dolina

Salton Sea

Slano jezero zvano Salton Sea, koje se nalazi u području nacionalnog parka Anza Borrego, nastalo je prije stotinjak godina uslijed jedne od brojnih poplava rijeke Colorado.

Zahvaljujući blizini pustinjskih gradova poput Palm Springs postalo je raj za odmor i rekreaciju u pustinjskim ljetnim mjesecima. No, posljednjih 10-tak godina dolazi, uslijed isušivanja rijeke New River koja je punila jezero vodom, do smanjenja razine jezera za nekoliko metara, što utječe na smanjenje broja riba i ptica kojih je oko 400 vrsta. Budući da je jezero prirodno slano sad raste i koncentracija soli, a gradovi poput Salton City-ja danas izgledaju opustošeno i ostavljeno. U lokalnom pub-u uz nekadašnju plažu još se mogu vidjeti ostaci nekadašnje plaže, no danas je to mjesto puno ukorenih ostataka soli a cijeli krajolik djeluje prilično pusto. Vlasnica pub-a nam je ispričala o planovima za sanaciju jezera dovođenjem vode, no građani misle da vlasti zapravo nemaju ozbiljnih namjera sanirati ovo područje već da će ga pustiti propadanju. Nešto sjevernije nalazi se bolji primjer upravljanja nacionalnim parkovima u Kaliforniji. Tu počinje područje Mojave nacionalnog parka, a dio u blizini Teutonia Peak-a poznat je po najvećim na svijetu šumama Joshua stabala. Joshua tree zapravo i nisu drveća već vrsta Jucca kaktusa koji su zbog svoje visine i oblika dobili epitet drveća. Kad na vidiku ugledate šumu Joshua stabala možete biti sigurni da se nalazite u Mojave pustinji.

Središnje mjesto Mojave zaštićenog rezervata je Kelso Depot. Tu su se nekad hranili, odmarali i rekreirali zaposlenici Union Pacific željeznice. Iako je zadnji putnički vlak prošao ovom prugom 1997. godine, stara je željeznička zgrada uređena u muzej i restoran te pruža osvježenje i obilje informacija turistima, kao što je to bilo i u prošla vremena.U neposrednoj blizini Kelsa poznata je prirodna atrakcija Kelso Dune, naime dine bijelog pijeska se na vjetru pomiču i stvaraju nove oblike, a sve je to popraćeno neobičnim zvucima.

joj je 11 metara. Kad se 2006. godine odlomila njena najveća grana izmjereno je da je bila veličine 30 metara i promjera dva metara. Ovo impozantno drvo, nazvano po poznatom američkom generalu iz doba građanskog rata, danas ima masu od oko dvije tisuće tona, a starosna dob joj se procjenjuje na 2.300 do 2.700 godina.

U parku se nalazi još pet od deset najviši sekvoja na svijetu, te je time zaista zaslužio epitet najvećeg i najznačajnijeg staništa sekvoja u svijetu.

Spustili smo se u dolinu prema San Franciscu, prostor se pretvorio u preriju, visoke gorske lance zamijenile su prostrane livade. U tjedan dana prešli smo preko niskog lanca Sirra Madre, pustinjom Mojave s najnižom točkom Death Vally, preko najvišeg gorskog lanca Sirra Nevada te prerijom do vinorodne nizine i nasada naranči. Nastavljamo dalje obalnom cestom. Pred nama beskrajan ocean, kilometri plaža, jednom riječju drugo lice Kalifornije, no to će biti predmetom neke druge priče. Na kraju ne možete ne pomisliti: “imali su pravo prvi osvajači, to je stvarno zlatna američka država, puna mogućnosti za marljive i hrabre“.

22

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 13. kolovoza 2013., br. 482

3. prvenstvo Ljubeščice

sport

U Ljubešćici je povodom dan Općine 4. kolovoza odigrano 3. Otvoreno prvenstvo Ljubeščice u tenisu na kojem je nastupilo 19 igrača. U pojedinačnoj konkurenciji seniora do 35 godina pobijedio je Josip Toma ispred Filipa Štaba i Ota Rihtarića. U veteranskoj konkurenciji pobijedio je Dražen Štriga ispred Zlatka Kanešića i Tomice Viteza. U konkurenciji parova najbolji su bili Zlatko Kanešić i Oto Rihtarić ispred Ivana Purgara i Dejana Mikulčića dok su treće mjesto osvojili Miroslav Tomiek i Branko Horvatin.

www.regionalni.com/sport Zovite nas na 042/290-777

Teodor Pichler, varaždinski triatlonac veteran nastupio je na državnom prvenstvo u Celju. Izvrsna organizacija praćena sa uobičajenim trenutnim temperaturama za ovaj dio Europe. Između ukupno šest održanih utrka Pichler je nastupio u sprintu. Bio je treći ali ovaj puta ne u svojoj kategoriji nego dvije niže po starosti, odlukome organizatora.

Odigrano 1. kolo Kupa U 1. kolu Kupa ŽNS Varaždin postignuti su sljedeći rezultati: Čevo - Dinamo (B) 2:1, Mladost (K) - Mladost (M) 5:1, Sloboda-ŠN - Mladost (VT) 8:7 (2:2), Nova Ves – Zagorac 2:1, Vinica - Mladost (D) 9:0, Bratstvo - Polet (T) 4:6 (2:2), Rudar 47 - Drava (S) 6:1, Budućnost – Omladinac 7:6 (0:0), Novi Marof – Vratno 6:0, Polet (M)- Podgora 7:1, Radnički - Plitvica (S) 2:0, Razvitak - Drava (SĐ) 0:2, Poljanec - Dinamo (A) 6:2, Ajax - Bednja (S) 0:4, Dubravka Varaždin-ŠN 6:0, Varteks – Trnje 3:4 (0:0), Jalžabet – Beretinec 3:1, Lepoglava – Orač 10:9 (3:3), Bednja – Sračinec 2:0, Zelengaj – Nedeljanec 0:3, Vindija – Majerje 4:2 (1:1), Polet (C) – Obreš 5:7 (3:3), Sloboda (T) - Podravac (SV) 7:1, Poljoprivrednik - Bukovčan 27 2:5 (1:1), Novakovec – Sloga 1:5, Karlovec – Lunjkovec 6:7 (1:1), Podravac - Mladost (Š) 1:0, Bukovčan – Gora 4:1.

46.

mjesto osvojio je član Kajak kanu kluba Varteks Damian Kukec nastupio je u sastavu hrvatske reprezentacije na Europskom prvenstvu u kajak kanu slalomu za juniore, koje se održalo u mjestu Bourg Saint Maurice u Francuskoj.

11:0

bio je rezultat prijateljske utakmice između NK Plitvica Gojanec i prvoligaša NK Slaven Belupo koji jen odigran u sklopu proslave 40 godina kluba iz Gojanca.

NOGOMET Zlatko Ivanković, direktor NK Varaždin, najavljuje povrat

Uspjela reanimacija k Ove sezone varaždinski ljubitelji nogometa moći će pratiti na gradskom stadionu NK Varaždin u susretima 3. HNL Sjever Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

NK Varaždin, nakon skidanja suspenzije HNS-a, ponovo će se ući u sustav natjecanja. i to u 3. HNL Sjever. Ovu odluku IO HNS-a s nestrpljenjem su očekivali u klubu, ali i ljubitelji varaždinskog nogometa.

NK Varaždin natjecanje u 3. HNL Sjever započinje u subotu, 17. kolovoza, u 17.30 sati susretom 1. kola protiv NK Međimurje, koji se igra na stadionu u Čakovcu. Direk-

Prvi puta u povijesti klub će biti u redovnom sustavu natjecanja sa 12 momčadi tor varaždinskog trećeligaša Zlatko Ivanković nije zatečen odlukokm HNS-a.

Zahvala

- Uvrštavanje NK Varaždin u 3. HNL nije nas zateklo nespremne. Paralelno smo pripremali ekipu za 3. HNL i za 1. HNL juniora. Okosnicu momčadi za 3. HNL činit će naši juniori, a priključili smo im nekoliko naših bivših igrača koji su izrazili želju da nam pomognu, kojima se

zahvaljujem. Radi se o Režiću, Vukmanu, Vuku i Kaniškom.

U pregovorima smo s još dvojicom naših igrača, a tijekom ovog tjedna znat će se rezultati pregovora. Ukupno imamo mladu i potentnu momčad i mi se igranja u 3. HNL ne bojimo. U stvari je jedva čekamo i veselimo se utakmicama.

U subotu igramo u 1. kolu s Međimurjem koje je jedan od favorita za prvo mjesto. To je stari derbi iz doba igranja u 1.

HNL. Mislimo da se možemo nositi ravnopravno sa svima i u svakoj utakmici ćemo igrati na pobjedu bez obzira na mladost našeg sastava. Što će biti s prošlogodišnjom ekipom juniora koja je igrala 1. HNL juniora?

- Juniori će igrati i 1. HNL, a kako sljedeće sezone 2014/15. dolazi do reorganizacije liga i tada će se ukinuti 1. HNL juniora ovo je nama dobar međuprostor da formiramo dobru mladu momčad koja će sljedeće godine doći do svog punog izražaja. Vjerujemo da možemo, uz malo pojačanja doći do prvog mjesta i kvalifikacija za 2. HNL. Kako ste riješili dugove i suspenziju kluba?

- Suspenzija je skinuta, a u protekloj godini uspjeli smo riješiti dobar dio dugovanja.

Trenutno je još ostalo pet otvorenih suspenzija, a u dogovoru s igračima i uz njihovu

Zlatko Ivanković, direktor NK Varaždin, nakon godinu dana priprema za

punu suradnju i podršku projekta povratka u 1. HNL dogovoreno je povlačenje suspenzije do 30. lipnja sljedeće godine. Klub je u završnoj fazi preoblikovanja i privatizacije, a plan je da ga dovršimo u prvom kvartalu 2014. godine kada će se i njihova financijska potraživanja riješiti u tom postupku.

”Tehnička vlada”

Kada će biti održa na Skupština kluba?

- U roku od desetak dana održat će se Skupština kluba na kojoj će biti izabran novi predsjednik, IO i NO. Oni

će dovršiti postupak preoblikovanja i privatizacije kao svojevrsna „tehnička vlada“ te sazivanja Skupštine dioničara. Imamo prijedlog za predsjednika, kao i članove

Skupština kluba održat će se u roku od desetak dana ostalih klupskih tijela koji bi se trebali potvrditi na Skupštini, uz suglasnost Grada Varaždina i Varaždinske županije. Još ne bi govorio o imenima jer su posljednji

NOGOMET Ivica Solomun, trener NK Varaždin s momčadi spremno dočekuje poče

“Nitko neće nadigrati momčad NK Va Trener seniora NK Varaždina Ivica Solomun s optimizmom gleda u prvu sezonu u 3. HNL Sjever.

Spremni smo

Ivica Solomun, trener

- Mi nismo iznenađeni odlukom o našem uvrštavanju u 3. HNL. Pripremali smo se za ovu situaciju.

Stariji igrači radili su po individualiziranim programima i uključili su se u rad momčadi prije desetak dana. Neki su potpuno

spremni, a nekima će trebati još neko vrijeme da dođu u potrebnu formu. Mladi igrači na okupu su od 10. srpnja, kaže Solomun. Što očekujete od susreta s NK Međimurje u 1. kolu?

- NK Međimurje je favorit jer ima više iskustva igranja u 3. HNL. Sama momčad je nepoznanica, osim naših saznanja o njima iz prijateljskih utakmica.

Posljednji put smo igrali s njima zimus u Varaždinu

kada smo ih pobijedili 1:0. U ligi nas sigurno nitko neće nadigrati. Njegujemo tradicionalnu igru varaždinske škole nogometa, pas igru koja se pokazala dobitnom.

Očekujemo da će stariji igrači donijeti dozu ozbiljnosti i iskustva da bi igru podigli na viši nivo. Uvjeren sam da imamo veliki potencijal a za rezultat trebat će još malo vremena i rada.

Nije isto igrati juniorsku ili seniorsku ligu, potrebno

Sport

13. kolovoza 2013., br. 482 || REGIONALNI TJEDNIK

GNK Dinamo - NK Struga Rovokop

NK Varteks, koji je od ove sezone član 1. županijske nogometne lige ŽNS Varaždin podijelit će 17 tisuća letaka s pozivom na učlanjenje u klub.

Također, pozivaju sve ljubitelje nogometa da ih podrže u susretima koje će igrati na gradskom nogometnom stadionu.

Nogometaši NK Struga Rovokop odigrali su u Zagrebu prijateljsku utakmicu s juniorskom ekipom GNK Dinamo. - Osjetili smo maksimirski travnjak i družili se sa domaćinom, u prisutnosti prvotimaca Dinama, koji su imali trening, na jednom od susjednih terena.- rekao je trener Stružana Goran Bračko.

Za NK Struga Rovokop nastupili su: Stanko, Šilc, Bračko, Golenja D, Golenja N, Kranjec, Zlatar, Vađunec L, Vađunec I, Kolak, Cvetko,Novak,Vadjun, Čaušević.Trener Zagrepčana Igor Cvitanović na teren je poslao ekipu koja je osvojila prestižni turnir u Londonu, te je rezultat bio 5:0.

tak kluba u 1. HNL 22. LJETNE OI GLUHIH Varaždinci nastupili u tri sporta

kluba

Vratio se optimizam u varaždinski sport

Dodatni poticaj za rad mladim sportašima Na 22. Ljetnim olimpijskim igrama gluhih u Sofiji varaždinski sportaši dostojno predstvaili varaždinski sport trenutak moguća i neka druga rješenja.

Koje su još novosti?

- Prvi puta u povijesti klub će biti u redovnom sustavu natjecanja s 12 momčadi.

Novina je i početak rada s djevojčicama. Sekcija će prvo vrijeme raditi unutar kluba, pa ovim putem pozivan sve zainteresirane djevojčice od 9 do 15 godina da se jave u klub.

Treneri ženskog pogona bit će Sanja Strmečki i Krunoslav Gregurić, a uskoro će im se pridružiti još tri trenera. Od ostalih novina treba naglasiti da uskoro kreće i naša Internet stranica.

etak sezone u 3. HNL

araždin!” je vrijeme za prilagodbu.

Počinjemo iz početka i sve ovo će ostati zapamćeno u povijesti kluba kao što smo mi prošli sličnu situaciju 90-tih godina, kaže Solomun.

U prijateljskim i pripremnim utakmicama NK Varaždin pobijedio je Plitvicu iz Gojanca 8:2, Čakovec 9:1, Ormož 14:1, Hrvatski dragovoljac 3:2 i sa Spartakom iz M. Subotice neriješeno 1:1.

U zaleđu

Piše: Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Varaždinci na 22. Ljetnim OI gluhih u Sofiji 2013. od 22. srpnja do 5. kolovoza

adovoljan razvojem događaja

23

Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Varaždinski sportaši oštećena sluha bili su značajni dio hrvatske ekspedicije na 22.

Ljetnim olimpijskim igrama gluhih u Sofiji.

Medalje

Članovi rukometne reprezentacije Ivan Pajić i Jakov Kolarić vratili su se iz Bugarske sa zlatnim medljama za osvojeno prvo mjesto u vrlo jakoj konkurenciji. Streljačka reprezentacija sastavljena je od Varaždinaca. Tako je Milan Lugarić osvojio 9. mjesto

u kategoriji 50m pištolj slobodnog izbora, a 11. mjesto u kategoriji 10m zračni pištolj.

Mario Šimegi osvojio je 10. mjesto u kategoriji 25m brzo

Zlatne medalje donijeli su rukometaši Ivan Pajić i Jakov Kolarić gađanje, dok je Vida Novak osvojila 9. mjesto u gađanju zračnom puškom na 10m.

Trener streljačkoj reprezentaciji bio je također Varaždinac

Josip Plečko, dok je Varaždina Nevenka Kolarić bila tehnička direktorica streljačke reprezentacije. U konkurenciji plivača Varaždince je predstavljala mlada Klemntina Svetec koja je osvojila 34. mjesto na 50 m leđno, 37. mjesto na 50 m slobodno, te 36. mjesto na 100 m slobodno. Njezina trenerica je Smirna Turkalj, koja uspješno radi u Varaždinski Toplicama sa brojnim mladim plivačima.

Ukupno je nastupilo 60 sportaša i službenih osoba iz Hrvatske, a osim zlatne medalje u rukometu Lana Skeledžija osvojila je srebrnu medalju u streljaštvu.

ATLETIKA Prvensto Balkana za mlađe juniore i juniorke

Nastup mladih atletičara Nakon uspješnog nastupa naših atletičara na Prvenstvu Balkana za seniore i seniorke, odakle su se vratili s tri medalje, članovi AK Sloboda nastupili su i na Prvenstvu Balkana za mlađe juniore i juniorke.

Tako su u turskom Erdineu za hrvatsku reprezentaciju nastupili Franja Želimorski i Bernard Gavez.

Bernard Gavez bio je sedmi u utrci na 800 metara s rezultatom 2:02.58. Franja Želimorski bila je šesta u bacanju koplja i to s rezultatom 38.65.

S njima je bio i predsjed-

Proteklih godina jesen je vrhunske sportske predstave donosila loše slutnje u varaž- u Gradskoj sportskoj dvorani dinskom sportu. Klubovi su Varaždin. Odbojkaši su se odlazili u niži rang natjecanja, suvereno vratili u društvo financijska situacija bila je najboljih s isključivo domaćom sva lošija, interesa za sport i ekipom, s kojom namjeravaju gledatelja bilo je sve manje. i ostvariti dobre rezultate Prvi puta situacija poprima ru- u 1. ligi. Rad s mladima nikad n ije bio žičaste tonove. bolji što je veKlubovi su se lika garancija restrukturira- Klubovi su se za budućnost. li, otišli su oni Ostali sportovi kojima je bio restrukturirali i i klubovi kako novac prvo o prilagodili novoj ekipni, tako i čemu su razi nd iv idua l n i mišljali a ostali stvarnosti također biljesu većinom oni kojima je sport i rad s mladima že pomake u novonastaloj situaciji. najvažniji.

U ovom trenutku najvažnije Tradicionalni varaždinski sportovi i klubovi najavljuju je da lokalna uprava i samoubolje dane. Nogomet se lagano prava prepozna trenutak kada i vraća u stare tokove, povećan kojim klubovima i sportovima je interes za treniranje u klubu treba dodatno dati „vjetar u koji svakodnevno broji sve više leđa“. Ne mora svaka pomoć članova. Rukomet se također uvijek biti izravno vezana uz stabilizira i provedenim inte- financije, u pojedinom tregracijama možemo se nadati nutku određene preporuke da će varaždinski ljubitelji znaju biti dugoročno važnije i rukometa uskoro moći gledati isplatljivije.

Tokić već protiv Ivančice Rukometaši GRK Varaždin završili su pripreme u Sloveniji, a ovaj tjedan trenirat će u Areni Varaždin. Treninzima se priključuje i Ante Tokić, a ovaj tjedan igraju i prve trening utakmice. Osim treninga, ovaj tjedan će rukometaši Varaždina igrati i prve pripremne utakmice. U srijedu, s početkom u 18 sati protivnik će im biti ekipa Ivančice. U subotu slijedi i prva snažnija utakmica, protiv Bjelovara u 19 sati, a oba susreta igraju se

u varaždinskoj Areni.

I još jedna dobra stvar za trenera Belka. Mladi lijevi vanjski Ante Kuduz, krenuo je sjajno na SP kadeta.

GRADSKA SPORTSKA DVORANA

Hrvatska reprezentacija na Prvenstvu Balkana za mlađe juniore

nik kluba Ivan Domislović, koji je rekao kako je zadovoljan rezultatima, s obzirom

da je to bio prvi nastup mladih atletičara na tako velikom natjecanju.

14.08.2013.

- velika dvorana - rukometna utakmica GRK Varaždin – RK Ivančica s početkom u 18,00 sati 17.08.2013.

- velika dvorana - rukometna utakmica ŽRK Koka – ŽRK Dugo Selo s početkom u 11,00 sati - rukometna utakmica GRK Varaždin – RK Bjelovar s početkom u 19,00 sati

24

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 13. kolovoza 2013., br. 482

ODBOJKA OK Varaždin Volley počeo s pripremama

OK Varaždin Volley oslanjat će se i dalje na igrače iz svoje škole odbojke

Dokazati vrijednost domaćih igrača

Klub u novu sezonu ulazi s ambicijama ostanka u 1. ligi te ostvarivanje zapaženijih rezultata s mlađim uzrasnim kategorijama OK Varaždin Volley ove je godine treninzima spojio dvije sezone. Naime, tijekom ljeta u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin održavali su se treninzi za dječake i djevojčice uzrasta 5. i 6. razreda osnovnih škola i mlađih u Ljetnoj školi odbojke, kao i treninzi za sve mlađe uzrasne kategorije.

Odbojkaši ostvarili sportski pothvat godine ekspresnim vraćanjem u 1. ligu Konsolidacija

Seniori su pripreme započeli 6. kolovoza, ranije od svih ostalih klubova s namjerom što bolje pripreme igrača za povratak u 1. Ligu. Nakon sportskog pothvata godine kada su u samo jednoj sezoni ostvarili pobjede u svih susretima 2.

Lige Varaždinci se ponosno i uzdignute glave vraćaju u društvo najboljih hrvatskih odbojkaških klubova. Osim toga klub je konsolidiran i u mlađim uzrasnim kategorijama, tako da se već naredne sezone očekuju zapaženiji rezultati.

Trener Tomo Paun uvjeren je da ekipa, sastavljena od isključivo domaćih igrača može osigurati ostanak u 1. Ligi. – Mislim da možemo ostvarili i plasman među prva četiri sastava u drugoj skupini 1. Lige.

Moja je želja stalno podizati kvalitetu i vratiti varaždinsku odbojku na mjesto koje zaslužuje i na kojem je bila prije. Puno toga ovisi kakvu ćemo ekipu imati. Za sada znamo da Dejan Komes odlazi na studij u Opatiju te da na njega nećemo moći računati u narednoj sezoni ali se nadamo da će

Počele opsežne svakodnevne pripreme

ga možda moći zamijeniti Filip Silić. Kako prelazni rok traje od 16. kolovoza do 15. rujna moguća su još neka pojačanja. – naglasio

OK Varaždin Volley spreman je na sve razvojne novosti koje uvodi HOU je Paun.

Između ostalih novosti iz HOU je i ta da u narednoj sezoni „svaka ekipa u Prvoj ligi u svakom trenutku u ligaškim i kup utakmicama sezone2013/2014 mora imati jednog igrača juniorskog

ili kadetskog uzrasta na terenu. U zapisniku moraju biti navedena ukupno 4 igrača juniorskog ili kadetskog uzrasta.“ Takav razvojni plan ide u korak s nastojanjima i politikom OK Varaždin Volley da podržava i uvodi svoje mlade igrače u prvi sastav.

Tako da u klubu nisu iznenađeni s ovakvom odlukom, kao što je to slučaj s nekim drugim prvoligaškim klubovima, koji su se sastojali uglavnom od kupljenih igrača.

Isto tako ekipe moraju imati najmanje 10 igrača u zapisniku, te se ukida mogućnost trenera-igrača kao i igranje igrača starijih od 40 godina.

13. kolovoza 2013., br. 482 || REGIONALNI TJEDNIK

www.regionalni.com

Oglasi

25

26

ŽENSKI SVIJET

ženski svijet www.regionalni.com/lifestyle Zovite nas na 042/290-777

Zbog konjskog repa naša kosa pati!

Sigurna sam da mi pripadnice ljepšeg spola u nedostatku vremena pribjegavamo istom rješenju kako odgoditi pranje kose za još jedan dan. Moj prvi odabir je konjski rep koji zapravo izgleda najbolje ako je kosa malo masna i isto tako zahtijeva jako malo vremena kod izrade.

No je li taj rep dobar za naše vlasište?

Piše: MELANIJA GALUNIĆ Koliko je zapravo praktičan? Nažalost Frizerski salon Gloss ne, zbog težine i zategnutosti repa Ive Režaka 4a, Varaždin

naše vlasište pati. Korijen pod pritiskom slabi i to može biti razlog zbog kojeg nam se na gornjem dijelu glave i uz rubove lica kosa prorjeđuje.

Osim korijena, gumice za kosu mogu oštetiti i ostatak kose. Birajte gumice bez metalnih dijelova, izbjegavajte metalne kopče ili gumice s ukrasima. Koristite svaku priliku da vam kosa bude raspuštena jer na kraju zbog toga i imamo dugu kosu!

tel. 042/200-420

ZABAVA Udruga Florijanke je peti put organizirala uzbudljive igre

Kozmetički savjeti Piše: ŽELJKA SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, Kolodvorska 5a, o42/201 392

Atletsko stopalo Prema istraživanjima čak sedamdeset posto ljudi barem jednom u životu ima problem atletskog stopala. Najviše pozornosti stopalima obraćamo ljeti, a zapravo se problemi sa stopalima najčešće javljaju u z imsk im mjesec i ma kada ljetnu prozračnu obuću zamijenimo zatvorenom zimskom obućom.

U zatvorenoj obući koja nam onemogućava koži da diše noge se i pojačano znoje. Upravo takvi uvjeti su odlični za razvoj gljivica. To su organizmi koji rastu na toplim, vlažnim i tamnim predjelima kao što su pregibi između nožnih prstiju.

Jednu od takvih bolesti nazivamo atletsko stopalo, što je naziv za infekciju kože stopala i prstiju najčešće između četvrtog i petog prsta,a može se proširiti i na nokte.Infekcija se može prenjeti i na druge dijelo-

REGIONALNI TJEDNIK || 13. kolovoza 2013., br. 482

ve tijela kada se počeškamo po stopalu i ne operemo ruke,ali i na druge osobe najčešće obitelj kada hodamo bosi po kupaonici ili koristite zajednički ručnik.

Kako biste spriječili razvoj gljivične infekc ije, perite noge najmanje jednom dnevno i temeljito ih obr išite naročito između prstiju. Nosite pamučne čarape, a ako vam se noge jako znoje mijenjajte ih nekoliko puta dnevno. Birajte obuću koja je prozračna i ne nosite tuđu obuću. Ako je stopalo već zaraženo kupite u apoteci otopinu koja djeluje protiv gljiva i bakterija te njome špricajte stopalo dva puta dnevno,kao i unutrašnjost cipela koje nosite.

Obavezno posijetite svog liječnika opće prakse ne vidite li poboljšanja i kada gljivice prođu posjetite pedikera koji će vaše stopalo estetski urediti.

Žmikale ručnike, a onda potezale uže  Na seoskim sportskim igrama u Donjem Kučanu natjecalo se 30 žena iz Leštakovca, Kučana Donjeg i Jakopovca u pet disciplina.Moto - što bolje se zabaviti

Žmikanje Florijanke su najbolje nogometašice, ali kako nogomet nije ove godine bio na programu pobijedile su u igri graničara. Očigledno im je ove godine falila lopta, no budući da je zabave bilo na pretek nitko nije razmišljao o osvojenim pozicijama.

No, “fajta” nije falilo.

Natjecateljice su žmikale ručnike kao da im je to bio jedini. Sumnjamo da je u njiemu ostala i jedna jedina kap.

Piše: VIŠNJA GOTAL visnjagotal@gmail.com

Kad program natjecanja uključuje bacanje kamena s ramena, potezanje užeta i pikado – automatski na um padaju mišićavi momci.

No, pridodamo li igru graničar i žmikanje ručnika, priznajmo, postaje zbunjujuće. Sve su ovo bile discipline u kojima se prošle subote na

Petim sportskim igrama, nadmetalo 30 žena iz tri mjesta – Leštakovca, Kučana Donjeg i Jakopovca. Kreatorica igara i članica donjokučanskih Florijanki je Štefica Vidović.

- Toliko volimo naše igre da su nam one kulminacija godine. Našoj ekipi, inače, najbolje ide nogomet, ali ove godine nije bio na programu, kaže ova Florijanka - kaže gospođa Štefica.

Upravo je ona ta koja upotrebljava svu svoju maštu ne

Svake godine na programu su druge discipline bi li svake godine bile druge discipline u programu. I do sada, već petu godinu zaredom, to joj i uspijeva. - Do

sada je bilo puno tih igara. Na primjer, vješanje veša na štrik, vožnja tačkama, nošenje košare na glavi, jaja u žlici... - kaže zaigrana gospođa, čija je ekipa ove godine u sveukupnom poretku zauzela drugo mjesto.

Prvo mjesto osvojila je desetorka iz Leštakovca, a treće su bile žene iz Jakopovca. Sudio je već tradicionalno Ivan Keretić kojega su dame prije pet godine same odabrale.

Ženski svijet

13. kolovoza 2013., br. 482 || REGIONALNI TJEDNIK

Trgovina Robe di Kappa u varaždinskom shopping parku U varaždinskom shopping parku Supernova otvorena je nova trgovina Robe di Kappa. Bilo da se radi o liniji klasične sportske odjeće ili sezonskim prijedlozima, danas su brandovi Kappa i Robe di Kappa pretočeni u prepoznatljiv životni stil koji jednako vole žene i muškarci bez obzira da li se radi o profesionalnim sportašima ili rekreativcima. Ova aktivna linija je poznata u svijetu zahvaljujući svom nepogrešivom logu koji ujedinjuje sportaše i rekreativce svih generacija.

Planetarno popularni talijanski brand će za koju godinu proslaviti 100. rođendan. Sve je počelo 1916. godine u Torinu proizvodnjom čarapa i donjeg rublja.

No, ključni trenutak dogodio se 1969. godine kada je Maurizio Vitale na TV-u ugledao Johna Lenonna odjevenog u vojničku majicu poginulog vojnika u Vijetnamu, shvativši da su se trendovi odijevanja među mladima 60-ih godina znatno promijenili. Vitale je neprodane Kappine majice

iz skladišta jednostavno obojao u zelenu boju, dodao im vojne bedževe i simbole te lansirao novi brand Robe di Kappa koji je uskoro preuzeo dominaciju na tržištu odjeće za mlade. Nekoliko godina kasnije, Robe di Kappa lansirala je polo majice koje svoju popularnost mogu zahvaliti bezvremenskom dizajnu pa se njihov original još uvijek može naći.

Posjetite novootvorenu trgovinu Robe di Kappa u shopping parku Supernova u Varaždinu!

Povlačenje užeta

Zanimljiva disciplina sve je dobro nasmijala

Srdačni pozdravi prije uzbudljivih nadmetanja

www.regionalni.com

27

28

Zdravlje

REGIONALNI TJEDNIK || 13. kolovoza 2013., br. 482

POLIKLINIKA FOKUS Petnaestogodišnje iskustvo u kirurgiji sive mrene POLIKLINIKA FOKUS

zdravlje

Jalkovečka 5, Varaždin

www.regionalni.com/ znanost/medicina

042/200-443 www. poliklinikafokus. hr

ISPITIVANJE VODE

Kada operirati sivu mrenu?

Više od 5.000 pacijenata progledalo je uz pomoć stručnjaka iz Poliklinike Fokus

Kako i gdje provjeriti je li voda za piće?

Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije obavještava građane da im svaki radni dan od 7 do 13 sati mogu dostaviti vodu na ispitivanje na temelju kojeg će dobiti ocjenu zdravstvene ispravnosti vode za piće, kao i za sve druge potrebe. - Često zbog nepravilnog uzimanja uzoraka nismo u mogućnosti napraviti tražene analize jer uzorci stignu ili prekasno ili nepravilno čuvani – upozoravaju iz Zavoda.

Zato je važno znati da uzorak vode u Djelatnost za zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo u Ulici Ivana Meštrovića bb u Varaždinu treba dostaviti u roku od šest sati od uzimanja uzorka, a ako to nije moguće, vodu treba čuvati u hladnjaku na oko + 4°C te je dostaviti u Laboratorij najkasnije u roku od 24 sata. Važno je i da se uzorci donesu u sterilnoj boci, koja se može preuzeti u Zavodu.

Kada uzimate uzorke na izljevnom mjestu, potrebno

je ukloniti sve nastavke, pustiti vodu da teče pet do deset minuta, potom je zatvoriti i upaljčem oprezno spaliti otvor izljevnog mjesta. Tek tada treba natočiti vodu u propisanu sterilnu ambalažu.

- Prilikom otvaranja i punjenja boce potrebno je paziti da ne dođe do slučajnog onečišćenja boce, čepa ili slavine (ne dirati rukama grlo boce, unutrašnji dio čepa i otvor slavine). Bocu treba puniti izravno.

Da bi se osigurao izravni dotok uzorka u bocu, treba je postaviti neposredno ispod izljevnog mjesta (slavine), napuniti je tako da ostane oko 1 cm zraka u boci – ne napuniti do vrha boce - pojašnjavaju iz Zavoda.

I dok uzorke možete predati od ponedjeljka do petka od 7 do 13 sati, nalazi se mogu preuzeti od 8 do 14 sati. Analiza traje najmanje tri dana.

Za više informacija kontaktirati možete Biserku Posavec na brojeve telefona 042/653162 ili 099/644-6240.

Odgađanjem operacije stanje se samo pogoršava, vid pada. Ako posumnjate da imate sivu mrenu, nemojte čekati, nego riješite dilemu u dogovoru s liječnikom oftalmologom Siva ili staračka mrena najčešće je posljedica starenja očne leće. U ranoj fazi razvoja sive mrene jakost leće može biti povećana te uzrokovati kratkovidnost (miopiju). Tada su naočale samo privremeno rješenje jer ćete ih već nakon 3

Operacija se izvodi ambulantno, potpuno je bezbolna i pacijent se otpušta kući isti dan do 6 mjeseci morati pojačati i promijeniti, vidna oštrina neće biti puno bolja.

Moguća i sljepoća

svakodnevnih aktivnosti kao što su čitanje, gledanje televizora ili noćna vožnja.

Odgađanjem operacije stanje se samo pogoršava, vid pada i leća postaje sve tvrđa što može otežati obavljanje operacije i produžiti postoperativni tijek. Stoga, ako posumnjate da imate sivu mrenu, nemojte čekati, nego riješite svoju dilemu u dogovoru s liječnikom oftalmologom, razmotrite zajedno rizike i koristi od operacije mrene.

Jedini pravi način za postavljanje konačne dijagnoze mrene je kompletan pregled oka pod kojim podrazumijevamo ispitivanje vidne oštri!

A J ne, I C K

A

na Razvoj bolesti uzrokuje pusta gubitak vida i, ako se ne 30 % po v i ije s e mjeliječi, može uzrokovati operac ne renje sljepoću. Liječenje sive mre očnog mrene moguće je samo kitlaka, prerurški.

Postavlja se pitanje kada ope- gled oka na biomikroskopu i rirati sivu mrenu. Odgovor je pregled očne pozadine.

Najraniji zapisi operacije sive vrlo jasan - kada počne utjecati na kvalitetu života i obavljanje mrene datiraju iz Biblije, kao

Za vaše oči brine se…

Mr. sc. Nataša Brijačak, dr. med., spec. oftalmologije

i iz ranih hindu zapisa. Rane operacije katarakte razvio je indijski kirurg Sushruta (6. stoljeće prije Krista). Indijska tradicionalna operacija katarakte obavljala se specijalnim alatom „Jabamukhi Salaka“, odnosno zakrivljenom iglom koja se koristila da oslobodi leće i gurne kataraktu dalje od vidnog polja.

Jasan vid

Razvojem kirurgije prednjeg segmenta oka metoda operacije sive mrene se uvelike promijenila. Danas se operacija izvodi ultrazvučno, ambulantno, u topičkoj anesteziji, potpuno je

bezbolna i pacijent se otpušta kući isti dan. Tijekom operacije sive mrene ultrazvukom se odstranjuje zamućena leća i ugrađuje umjetna intraokularna leća, koja se stavlja na isto mjesto gdje je nekad bila vaša prirodna leća te ona postaje dio vašeg oka.

Fakoemulzifikacija je kirurška metoda koja koristi ultrazvučne valove za razbijanje sive mrene i za koju je dovoljan vrlo malen rez.

Nedavna dostignuća tehnologije na polju oftalmologije omogućuju pacijentima da u našoj Poliklinici Fokus odaberu multifokalnu leću za stvaranje vizualnog okruženja u kojem su manje ovisni o očnim pomagalima. Svoj jasan vid na daljinu i blizinu bez naočala možete doživjeti već sljedeći dan nakon operacije.

15-godišnje iskustvo u kirurgiji sive mrene omogućilo nam je da operacija sive mrene postane rutinska operacija u našoj poliklinici. Više od 5.000 pacijenata koji su operirali sivu mrenu je progledalo uz našu pomoć, pridružite im se!

LEPOGLAVA Predavanjem obilježen Svjetski dan dojenja

Majkama osigurati podršku

Edukativnim predavanjem patronažne sestre Bernardice Godinić za roditelje i trudnice u Lepoglavi je obilježen Svjetski dan dojenja. Vodeća tema ovogodišnjeg Svjetskog tjedna dojenja, koji se svake godine obilježava prvi tjedan u kolovozu, posvećena je podršci dojenju, čime se želi skrenuti pozornost da je majkama potrebno pomoći da počnu dojiti te da s dojenjem nastave što duže. - Osim zdravstvenog sustava, vrlo je važna podrška koju majke mogu pružiti jedna drugoj pružiti. Danas je to moguće ostvariti i kroz razne oblike, među kojima su i

grupe za podršku dojenju – napomenula je patronažna sestra Bernardica Godinić.

Zamjenik lepoglavskog gradonačelnika Hrvoje Kovač je istaknuo da u Gradu uvijek pokušavaju raditi u skladu s potrebama

građana. - Ako većina roditelja smatra da im treba omogućiti sustav pomoći u nabavci artikala iz ljekarne nakon poroda, na nama je da im to omogućimo u skladu s postojećim odlukama i mogućnostima – istaknuo je.

13. kolovoza 2013., br. 482 || REGIONALNI TJEDNIK

OGLAS

29

30

Vidokrug

REGIONALNI TJEDNIK || 13. kolovoza 2013., br. 482

I K I N I C C U BEL

ARENA Najerotičnija DJ-ica dolazi ponovno u Varaždin

N

a Špa ncir fest Arena pozornicu ove godine premijerno stižu i popularni DJ izvođači koji do sad nisu ima li pril iku nas tup ati u Var ažd inu, kao što su austra lski duo Progress Inn i beogradski techno majstor Dejan Miličević koji će stupiti na noćnu pozornicu u petak, 30. kolovoza.

Dejan Miličević

Deja n Mil ičev ić spada u sam vrh beograd ske club bing scene na kojoj je započeo svoj plodni glazbeni put s prijateljom Markom Nas tićem još kao petn aestogodiš njak . S Nas tiće m i danas, nakon gotovo dva desetljeća rada, često dijeli stage i gramofone. Nakon niza nagrada koje je primio za svoj rad, Mil ičev ićev a karijera poprimila je zvjezdane razmjere – nast upao je diljem svijeta na svim većim europskim i svjetskim glazben im fest ival ima, od Tom orro wla nda i Dan ce Valleya do Kazantipa i regionalnog diva EXITA gdje ga je u nekoliko nav rata zapa la čast zatvoriti festival nas tup om na pop ular noj Dance Areni pred 20.0 00 posjetitelja (video s nastupa u Exit Dance Arena 2013: http://w ww.youtub e.com/ watch?v=8MBHXULjd7M) Već je nekoliko god ina

rfest Arena Nastupa kao šećer na kraju na Španci pozornici u subotu, 31. kolovoza

N

iki Belucci, simb ol ljepote, erotizma, slobode, seksualnosti i nadasve kvalitetne EDM klupske glazbe, nastupa kao šećer na kraju na Špa ncir fest Are na pozornici u subotu, 31. kolo voza , gdje je već nast upil a prij e dvij e godine.

vlači pažnju na plesnim podijima kako izgledom tako i energijom koju šalje publici tijekom svojih DJ setova.

Tony D i Dennie

Kao DJ obišla je najpoznatije svjetske klubove i festivale. Potpisala je ugovor za etiketu Unlimited Sounds, dom D.O.N.S. i Jerry Ropera, a potom objavila Kao DJ dobila je Kratka, ali slatka singl „Get Up!“. 2005. godine, ada nagr liko neko se Ubrzo nakon što iju za najb oljeg kao DJ probila u Ma- kao i nom inac godine. đača izvo kog žens giđarskoj, nesuđena Slično kao i Jean Mrie Kone, mnastičarka proslavila se nakon dvije godine opet Niki zma se i u svijetu. Kari ždin. Njezin nastup tična ljepotica može se vraća u Vara prep uno m Are na pred .

2011 tride pohvaliti s više od bio je prav i spekom rnic set naslovnica časopisa pozo w.youtube.com/ ://ww (http takl a , rala za koje je pozi CcWo)., a i IC-6 NFQ h?v= ima golemo iskustvo i watc set kojim će novi ma spre put ovaj erkom u programima pozornici na ti zasja ovo pon cijalnih televizija. pod rška DJ Kao ve.

Dra kraj ka, krat Iako je bila Dennie. te D Tony i će upit zapa žena je i njez ina nast prodaji možete pret u nice Ulaz tijera kari glum ačka cijeni od 50 kn, a na jekom koje je snim ila nabaviti po nakon ponoći po upa nast dan No, ova. film tridesetak je i ograničen upan Dost kn.

70 nakon što je provela šest nica za svih ulaz ih mjes eci u indu striji za broj festivalsk posebnoj cijen i po dana t dese odra sle, kao 19-godiš 150 kn. Zato svakako njakinja je tijekom dodje- od samo na Entr io i Eventim. rite požu le Porno Oskara najavila lokacije i online odla zak iz tog bizn isa te prodajne ww.entrio.hr/event/ s://w http početak ozbi ljnog bavljenja cirf est- aren a-po zorn idug ogo dišn jim hob ijem - span 40 ca-8 DJ-ingu. To se pokazalo http ://w ww. even tim. hr/h r/ sjajnim potezom, iako će nice /spa ncir fest-are naulaz veneki kazati da je to bio a-va razd in-g rads kaliki gubitak. U glazbenim pozo rnic rana-564252/per-dvo tska spor kao vod ama snaš la se l .htm prav a riba : Niki pri- formance

onli ne glazbenim trgovinama.

Progress Inn

Iz daleke Australije dolazi Pro gres s Inn , duo koje g čine Janko Dragović i Igor Kad ić, obojica porijeklom s Bal kan a. Tre nut na im je baz a Pert h u zap adnoj Australiji. Pod imenom Pros Inn kreiraju i mixaju voza gresičite glazbene stilove, a razl petak, 30. kolo n ja e ni zvu k je proD glav , ov n njih -Progress In no. Osvojili tech i sive gres e a am su 1. mjesto na Perth Dance Miličević te Ch vić Mu sic Awa rds u kate go& Nikola Tucko riji Bes t Pro gres sive DJs .

Hva ljen i su kao izvr stan glazben i doživljaj u kojem prenose svoja široka glazbena iskustva kroz energičnu i groovy glazbu koja uvijek drž i ples ni pod ij pun im.

Njihova remix obrada klasika No Qua rter ban da Led Zeppeli n globalno je ularna u klubovima i na pop resident The Tube kluba u društvenim mrežama.

Beogradu, suvlasni k je beDejanu Miličeviću i Proogradskog Bordel Stud ija i gress Innu podršku će tog vlasnik labela Recon Light. petka pružiti Chamae & NiS više od 80 izdanih EP-eva, kola Tucković. Ovaj domaći Dejan nastavlja s izdavanjem dvojac nedavno je ostvario kva litetne glazbe, a njegov zapažen uspjeh sa singlom i posljednji EP za Plastic City videom za svoju produkciju – „Out Of My Own Book“, Loveless na Balkan Connecdostupan je na svim većim tion South America labelu.

Progress Inn & Dejan Miličević

na Radionice modernih cirkuskih vješti njeg

odiš t- rada biti će dio programa ovog etite Već ovaj tjedan u Varaždin stižu svje posj se će it stav pred i sta cirfe nata Špan ske zvije zde ulič nog teat ra, poz . voza kolo koje ljima u nedjelju 25. ne francuska skupina Capilo Tractee, Proj ekt je fina ncir ano g od stra e onic radi e tivn krea e latn a ram će voditi besp prog m pute isije dio Euro pske kom mod ernih cirkuskih vješ tina, kao Varaždinu, u Osim 3”.

-201 2007 tura “Kul us om projekta Cirkus kao način života (Circ program se usporedno odv ija u Nov as way of life). dje gdje su svug a ni, Tira i i anic Grač , Sadu vjeTijekom radionica, koje uključuju le su veliki je radionice dosad održane ima štine i tehnike žongliranja, akrobaci eh. uspj n sjaja su čile polu i ziv oda odu i scenski pokret, mladi imaju prig onic a, u radi a onik sudi 20 Najb oljih monaučiti i steći praktično provjerene ima radioznic pola oljim najb sa dnji sura oderne oblike ulične umjetnosti u nep nije, formirat tskim nica iz Srbije, Kosova i Alba srednom kontaktu s vrhunskim svje grupu koja će čku etni umj lnu osta sam će a avač profesionalcima. Među četir i pred manifestaće i nastupiti na nekoliko tipskih na ovim radi onic ama sudj elovat ekta. Članovi proj nja traja om tijek u cija na a poz nati umj etni k u akro baci jam ti će priliku koji novoformirane grupe ima pneumatskim štulama, David Ragot, ti zajedno i po upa nast i ti radi i avit nast im je član Malabara, skupine koja je svoj la završetku projekta. do kreacijama i vještinama, oduševljava Radionice će se održavati već od 15. dvije 17 do posjetitelje Špancirfesta posljednje 10 od om dan im svak , voza 25. kolo godine. sati u Varaždinu.

15 Poseban dio radionica biti će posvećen Prij avit i se mog u svi star iji od erimat ih liran recik i i ime ti kreativnoj upotreb žava sadr a – za godina. Prijava mor e-. fon, jala u umjetničke svrhe konkretno tele takt kon su, adre , ime e prez do izradu prijevoznog sredstva za uličn Svi zainteresirani mogu se prijaviti su adre parade. l mai na voza kolo 14. de e i srije Ulična parada polaznika radionic . t.com g info@spancirfes umjetnika, kao rezultat desetodnevno

Oglasi

13. kolovoza 2013., br. 482 || REGIONALNI TJEDNIK

31

Poduzeće TMT d.o.o. za pogon Čakovec i pogon Lepoglava traži kvalificirane djelatnike za popunu slijedećih radnih mjesta na neodređeno vrijeme uz probni rad

DIPLOMIRANI INŽENJER STROJARSTVA – PROJECT MANAGER Potrebne kvalifikacije i iskustvo: - poželjno radno iskustvo na takvim poslovima - stručna sprema: VSS Pošaljite molbu i životopis na adresu: TMT d.o.o., Kalnička b.b., 40000 Čakovec ili na e-mail: tmt@tmt.hr.

GLAZBENA ŠKOLA U VARAŽDINU Kapucinski trg 8, Varaždin web: www.glazbenaskolauvarazdinu.hr e-mail: glazbena-skola@vz.t-com.hr telefon: 042 / 213-123

Jesenski upisni rok u pripremno obrazovanje Glazbene škole u Varaždinu Glazbena škola u Varaždinu izvodi pr ipremno glazbeno obrazovanje prema umjetničkom kurikulumu u dvogodišnjem trajanju. Pripremnim glazbenim obrazovanjem učenik stječe znanja i sposobnosti za nastavak glazbenog obrazovanja bez prethodno završenog osnovnog glazbenog obrazovanja.

U jesenskom upisnom roku budući učenici mogu prijaviti temeljni predmet: • Tambure • Flautu • Solo pjevanje • Teorijski smjer • Klarinet • Kontrabas • Obou • Rog • Saksofon • Tubu U prvi razred pripremnog obrazovanja upisuju se u pravilu kandidati do navršenih 15 godina života, a iznimku čine temeljni predmeti: tuba i kontrabas do navršenih 18 godina života, te solo pjevanje - do navršenih 20 godina života za učenice i 22 godine života za učenike. Prijava kandidata za upis učenika u I. razred pripremnog obrazovanja za šk.god. 2013./14. (aktivacija kandidata) može se izvršiti 19. kolovoza 2013. od 12 do 15 sati, te 20. kolovoza 2013. od 8 do 15 sati u Tajništvu Glazbene škole u Varaždinu kod upisne koordinatorice Sunčane Medved. Za aktivaciju kandidata je potreban elektronički identitet CARNET-a, kojeg su učenici dobili u svojim općeobrazovnim školama i OIB. Svi kandidati za upis u prvi razred pripremnog obrazovanja moraju pristupiti Prijamnom ispitu glazbene darovitosti kojim se ocjenjuje glazbeni sluh, glazbeno pamćenje i glazbeni ritam. Isti će se održati 22. kolovoza 2013. u prostorijama Glazbene škole od 9 sati. Za sve dodatne informacije posjetite internet stranicu Glazbene škole u Varaždinu, kontaktirajte telefonom ili nas posjetite osobno na navedenoj adresi.

32

Oglasi

REGIONALNI TJEDNIK || 13. kolovoza 2013., br. 482

Trgovački sud u Varaždinu, u ime Republike Hrvatske, po sucu toga suda Kseniji Flack-Makitan, kao stečajnom sucu u stečajnom postupku koji se vodi nad stečajnim dužnikom ŠTEDNO KREDITNA ZADRUGA VARAŽDINSKI CEKIN „u stečaju“ iz Varaždina, Uska 2, odlučujući o prijedlogu za prodaju nekretnina i pokretnina stečajnog dužnika, dana 20. lipnja 2013.g. donio je sljedeći

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete postati dio našeg uspješnog tima!

Govorite li njemački i/ili engleski? Iskusni ste korisnik MS Office okruženja, posebno Outlooka i Excela, savjesni ste i predani poslu i spremni ste za nove izazove?

Tražimo osobe za sljedeća radna mjesta:

1. SURADNIK ZA ODNOSE S KUPCIMA (m/ž) Vaše kvalifikacije: • • • • •

VŠS, SSS tekstilno – tekstilno-tehnološkog ili obućarskog smjera Spremnost na putovanja unutar i izvan Republike Hrvatske Obavezno aktivno znanje njemačkog jezika u govoru i pismu Poželjno je znanje i engleskog jezika u govoru i pismu Radno iskustvo na takvim ili sličnim poslovima minimalno 1 godinu

Vaši zadaci: • • • • • • •

Organizacija procesa uvođenja modela u proizvodnju Rješavanje svih pitanja od strane kupaca, vezano za projekte u tijeku Koordinacija operativnog dijela posla vezano za određeni model Kontrola zalihe gotovih proizvoda i sirovih materijala, radi sprečavanja viškova roba uslijed kontinuiranih promijena na modelima u seriji Izrada statistika i analiza vezanih uz pojedine modele Obrada i rješavanje reklamacija kupaca Službena putovanja u tvrtke kupaca

2. PLANER PROIZVODNJE (m/ž) Vaše kvalifikacije: • • • •

VSS, VŠS, SSS tekstilno – tehnološkog ili ekonomskog smjera Višegodišnje radno iskustvo u proizvodnim poduzećima na poslovima planiranja proizvodnje Obavezno aktivno znanje njemačkog jezika u govoru i pismu Poželjno je znanje i engleskog jezika u govoru i pismu

Vaši zadaci: • • • •

Z A K LJ U Č A K I. Određuje se treća usmena javna dražba za prodaju nekretnina stečajnog dužnika ŠTEDNO KREDITNA ZADRUGA VARAŽDINSKI CEKIN „u stečaju“ iz Varaždina, Uska 2, i to: 1. čkbr.1353/5 kuća sa 114 m2, stambeno-poslovni objekt sa 91 m2 i dvorište sa 275 m2, upisano u z.k.ul.2850, k.o. Radovec, kod Općinskog suda u Varaždinu, bez tereta, po početnoj cijeni od 273.756,82 kn, 2.u A I. čkbr.3467/8 dvor. Osječka ulica sa 765 m2 i u A II čkbr.3467/8 kuća Osječka ulica, oba z.k. tijela upisana su u uložak broj 8858 kod zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Varaždinu, k.o. Varaždin (u osnivanju), po početnoj cijeni od 570.911,53 kn, 3.čkbr.365/17 Lj. Gaja sa 720 m2, kuća sa 84 m2, poslovna zgrada sa 46 m2 i dvorište sa 590 m2, upisano u z.k.ul.2067, k.o. Petrijanečka Nova Ves kod zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Varaždinu, po početnoj cijeni od 234.056,74 kn, 4.čkbr.637, kuća br.64. i 2 gosp. zgrade i dvorište sa 484 m2, upisano u zk.ul.7303, k.o. Ivanec kod Općinskog suda u Varaždinu zemljišnoknjižnog odjela u Ivancu, bez tereta, po početnoj cijeni od 195.163,18 kn i 5.čkbr.1542/4 oranica Vulica u Strmcu sa 319 čhv, čkbr.1548/5 oranica Vulica u Strmcu sa 392 čhv, čkbr.1550/12 oranica Vulica u Strmcu sa 301 čhv, čkbr.1550/15 oranica Vulica u Strmcu sa 325 čhv, čkbr.1552/2 livada pašnik u Strmcu sa 343 čhv, čkbr.1655/2 dvorište kod kuće u Strmcu sa 23 čhv, čkbr.1657/3 voćnjak kod kuće u Strmcu sa 565 čhv, čkbr.1658/5vinograd Mladina u Strmcu sa 31čhv, čkbr.1659/8 vinograd Mladina u Strmcu sa 71 čhv, čkbr.1659/9 vinograd Mladina u Strmcu sa 128 čhv, čkbr.1660/3 oranica Vrt u Strmcu sa 192 čhv, čkbr.1663 oranica Vrt u Strmcu sa 312 čhv, čkbr.1670/1 oranica Šaš u Strmcu sa 283 čhv, čkbr.1692/10 šuma Vurešice u Polanovcu sa 310 čhv, čkbr.1692/14 šuma Vurešice u Polanovcu sa 466 čhv i šuma Vurešice u Polanovcu sa 623 čhv, sve upisane u z.k.ul.br.886, k.o. Velika upisane kod zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Vrbovcu, po početnoj cijeni od 61.044,96 kn.

II. Ročište za prodaju nekretnine održati će se na Trgovačkom sudu u Varaždinu, soba broj 232/II, dana 26. kolovoza 2013. godine u 08,30 sati.

III. Pravo sudjelovanja na dražbi imaju oni kupci koji su prethodno uplatili osiguranje u visini 10% vrijednosti nekretnine odnosno pokretnine na žiro račun Trgovačkog suda u Varaždinu, broj: 2390001-1300002754, model 02, uz naznaku uplata osiguranja u predmetu St-7/99 i OIB-a uplatitelja.

IV. Kupac je dužan kupovninu platiti u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o dosudi, s time da će se uplaćeno osiguranje uračunati u kupovninu. Ukoliko kupac ne uplati u ovome roku kupovninu, smatrat će se da je odustao od kupnje, čime gubi pravo na povrat osiguranja, a nekretnina će se dosuditi kupcima koji će ponuditi nižu cijenu prema veličini ponuđene cijene ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u roku koji će im za to biti određen.

V. Nekretnina se prodaje po načelu „viđeno-kupljeno“, te se time isključuju svi prigovori glede nedostataka kupljene nekretnine. Obavijesti vezane uz prodaju predmetne nekretnine mogu se dobiti od stečajnog upravitelja Stanka Makar na telefon 0912010001 od 8,00-15,00 sati svakog radnog dana.

Organizacija proizvodnje Praćenje viškova / manjkova u kompletnom opticaju u proizvodnji Koordinacija izvoza gotovih proizvoda po principa Just in time i FIFO Optimizacija procesa planiranja i organizacije proizvodnje

ŠKOLSKI ODBOR PRVE GIMNAZIJE VARAŽDIN

3. VODITELJ SLUŽBE ODRŽAVANJA STROJEVA (m/ž)

Varaždin, P. Preradovića 14

Vaše kvalifikacije: • • • •

raspisuje

VŠS ili VSS strojarskog ili elektrotehničkog smjera Obavezno aktivno znanje njemačkog jezika u govoru i pismu Radno iskustvo na vođenju održavanja strojeva u pogonima šivaone, krojarne i pripreme rada Napredno poznavanje AutoCAD-a je prednost

NATJEČAJ za davanje u zakup školskog prostora

Vaši zadaci: • •

Poslovi vođenja i nadzora svih procesa i operacija održavanja strojeva u pogonima Boxmarka Koordinacija i kontinuirano unapređivanje aktivnosti unutar službi održavanja pogona koji posluju u sklopu Boxmarka

4. TEHNOLOG U PROIZVODNJI (m/ž) Vaše kvalifikacije: • • • • • • • •

VŠS ili VSS tekstilno-tehnološkog, kožarskog ili tehničkog smjera Višegodišnje radno iskustvo u vođenju i/ili unapređivanju proizvodnih i logističkih procesa velikih proizvodnih pogona te razvoju i unapređivanju proizvoda Znanja iz područja REFA-e Obavezno aktivno znanje njemačkog jezika u govoru i pismu / poželjno je pored njemačkog i aktivno znanje engleskog jezika u govoru i pismu Izražene organizacijske i voditeljske vještine Visoka razina informatičke pismenosti (MS Office) Spremnost na povremeni rad u drugim pogonima unutar i izvan Hrvatske Spremnost za dodatno školovanje, obučavanje i usavršavanje

Vaši zadaci: • • •

Kontinuirano unapređenje svih proizvodnih i logističkih operacija Uvođenje novih tehnologija, strojeva i opreme u svrhu povećanja produktivnosti rada i kvalitete Koordinacija i nadzor te provođenje projekata unutar i između pojedinih pogona koji posluju u sklopu tvornice

5. RADNICI ZA RAD U PROIZVODNJI •

ŠIVAČI, KROJAČI, OBUĆARI, GALANTERISTI, TEKSTILNI, ODJEVNI I KOŽARSKI TEHNIČARI

Molbu sa životopisom najkasnije 10 dana nakon objave oglasa dostaviti na e-mail: posao@boxmark.com. Sve dodatne informacije na broju: tel: 042/404-692 ili 042/404-695.

Molbe koje ne zadovoljavaju uvjete ili su nepotpune nećemo razmatrati.

Daje se u zakup prostor u novoizgrađenom dijelu zgrade površine 60 m2.

Prostor koji se daje u zakup namijenjen je za prehranu učenika (prodaju i posluživanje toplih i hladnih jela i napitaka te bezalkoholnih pića).

Prostor se daje u zakup na neodređeno vrijeme i zatvorenog je tipa. Upute o vrstama i opsegu planiranih usluga podižu se u školi.

Početna cijena zakupa za prostor utvrđena je Pravilnikom o uvjetima, kriterijima i postupku za davanje u zakup prostora i opreme u školskim ustanovama i Pravilnikom o izmjenama i dopunama istog Pravilnika (“Službeni vjesnik Varaždinske županije” broj 31/o1. i broj 3/o2.)

Uz ponudu potrebno je priložiti: • • • • • •

izvadak iz sudskog, strukovnog ili trgovačkog registra ne stariji od šest mjeseci dokaz o hrvatskom državljanstvu dokaz o implementaciji postupaka koji se temelje na načelima sustava analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka (HACCP) ili jednako vrijednog sustava zaštite opis vrste i opsega planiranih usluga popunjeni obrazac jelovnika s cijenama (koji se dobije u školi) ponudbeni iznos zakupnine.

Prostor se može razgledati 22. i 23. kolovoza 2013. godine od 10 - 12 sati.

Ponude se dostavljaju na adresu škole u roku od 15 dana od dana objave natječaja u zatvorenoj omotnici s naznakom “Povjerenstvu za nabavu - Ponuda za zakup školskog prostora”. Nepravodobne i nepotpune ponude neće se razmatrati. Javno otvaranje ponuda je 2. rujna 2o13. u 11,oo sati.

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

13. kolovoza 2013., br. 482 || REGIONALNI TJEDNIK

Mali oglasi

Varaždin

Augusta Šenoe 10 (kod gradske tržnice) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 8 - 12 h Utorak: 8 - 13 h Sri - pet: 8 - 16 h

www.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-774

„NEKRETNINE DOMINUS“ – Prodaja, kupnja, najam, zakup svih vrsta nekretnina na atraktivnim lokacijama !!! www.nekretninedominus.hr, 042/321-936, 095/9140-200, 098/494-585. Ured agencije: Frana Kurelca 9, Varaždin ozn.351c PRODAJE se luxuzna kuća u Trogiru sa 8 apartmana, stanom od 150 m², i dva poslovna prostora, prvi red do mora!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c PRODAJE se kuća u Braće Slukan 180 m² i 700 m² dvorišta kod VI. OŠ! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/7844868 ozn.62c KUPUJE se kuća ili gradilište na području srednjeg Jadrana (Jezera, Tribunj, Sukošan, Žaborić). Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆA OKOLICA! Kuća za odmor novogradnja prekrasno uređena - samo 31.000 €! Lucerna nekretnine, 099/4048241, 098/162-1432 ozn.62c KUĆA u Rangerovoj (iza bolnice) 160 m2, samo 85.000,00€, kuća u Rakovčevoj 140 m2 samo 85.000,00€, gradilište u Trenkovoj 75.000,00€, gradilište Trg M.Gupca 65.000,00€. Provjerite i ostale nekretnine - tel/fax 042/321-071, mob.

098/284-692, www.acd-premier.hr ,Varaždin, I.Kukuljevića 18. ozn.126c OBITELJSKA kuća na Banfici, 160 m², 730 m² parcela, 82.000 €, uredna dokumentacija, garaža. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c PRODAJE se kuća u M. Laginje 18 u Varaždinu ili se mijenja za kuću ili poslovni prostor na moru. Mob. 091/5147-212, tel. 042/711-811 ozn.129c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prodaji nekretnina. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir.grabar@gmail.com ozn.335c NA ATRAKTIVNOJ lokaciji u Splitu prodajem samostojeću prizemnu kuću. Tel. 051/244-157, 099/701-0138 ozn.773a PRODAJEM kuću i gospodarske zgrade.

Tel. 042/621-265 ozn.63/1/1 KUĆA u Varaždinu (Vidovski trg 9/1), 63.000 eura. Tel. 042/211-569, 098/852402 ozn.2544e

33

Prijamna mjesta:

www.regionalni.com

KUĆE

Mali oglasi

NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 pon - pet: 7.30 - 15 h subotom: 7.30- 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Petra Zrinskog 7 42230 Ludbreg Radno vrijeme (ljetno) od 14-19h info 091 92 99 329

Reklamacije vezane uz distribuciju novina 7Plus Regionalnog tjednika javite na mobitel 0914601501.

IVANEC Poljodom Gospodarska 2

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

LEGALIZACIJA BESPRAVNO IZGRAĐENIH OBJEKATA

KOMPLETNA USLUGA AKODA d.o.o. Varaždin 098-222895, 042-500802

I. kat, miran kvart. Upitati na mob.

098/683- 666 ozn.31c

STANOVI

IZDVOJENO: Koprivnička 23 m², 16.000 €; Optujska 62 m², 19.999 €; B. Radića 58 m², 40.000 €; F. Galinca 59 m², 40.000 €; Zagrebačka 69 m², 45.000 €. Wens nekretnine, 042/200- 055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c JEDNOSOBNI: Meštrovićeva 35 m², 25.000 €; Slavenska 39 m², 26.000 €; R. Boškovića 38 m², 30.000 €; Harambašićeva 39 m², 33.000 €… Wens nekretnine, 042/200- 055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c TROSOBNI stanov i, etažno plinsko grijanje: F. Galinca 74 m², 61.000 €; B. Radića 77 m², 60.000 €; Vukovarska 79 m², 61.000 €… Wens nekretnine, 042/200- 055, 091/390-3175, 099/591-1709 ozn.378c JEDNOSOBNI 25 m² u Zagrebačkoj 19.000 €! Lucerna nekretnine, 099/4048241 ozn.62c STAN 62 m² u Optujskoj -22.000 €!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c TOP PONUDA! Dvosobni stan u F. Galinca, 58 m² (etažno) – samo 40.000 €! Lucerna nekretnine, 098/162-1432, 099/404-8241 ozn.62c NOVOGRADNJA POVOLJNO! Dvosobni 46 m² u M. Laginje (pogodno za p.prostor) ! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c TROSOBNI stan 77 m² novouređeni u M.Krleže (etažno) - 67.000 €! Lucerna nekretnine, 098/162-1432 ozn.62c POTRAŽUJEMO dvosobne namještene stanove za najam! Lucerna

nekretnine, 091/784-4868, 098/1621432 ozn.62c HITNO kupujemo jednosobne i dvosobne stanove ! Lucerna nekretnine, 098/162-1432, 091/784-4868 ozn.62c NOVOGRADNJA – niskoenergetska zgrada „A“, stanovi već od 1.000 €/m.

MEN-ARS NEKRETNINE, www.menars.hr, 098/1644-483 ozn.141c 2-SOBNI stan (PVC, parketi, namješten, et. grij.) 46.000 € i Trakošćanska - 50 m², 45.000 €. Venek nekretnine, 042/301-234, 091/301-2334 ozn.72c MEŠTROVIĆEVA 35 m² - 24.000 €, Trakošćanska 40 m²- 32.000 €, R. Boškovića 30 m²-28.000 €. Venek nekretnine, 042/301-234, 091/3012334 ozn.72c PRODAJEM jednosoban stan u Trakošćanskoj, prvi kat, namješten. Tel: 042/331-200, mob: 098/9775-323 ozn.2c

ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKO zemljište površine 4660 m², Grabanice. Mob. 098/680447 ozn.592 GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem. Mob. 091/3520083, 091/232-0350 ozn.2541e PRODAJEM građevinsko zemljište Poljana Biškupečka, 768 m², atraktivna lokacija. Moguća zamjena za traktor.

Mob. 097/933-5437 ozn.676

APARTMANI

APARTMANI SUPER CIJENE! Prodaju se prekrasni apartmani novogradnja u Pakoštanima od 40 m do 60 m2! Lucerna nekretnine, 099/404- 8241, 091/784-4868 ozn.62c

BIBINJE – Zadar - prodajem i iznajmljujem apartmane od 13.08. Mob. 098/328-977 ozn.598 IZNAJMLJUJE se apartman u Selcu od 18.08., blizu mora i centra, za 3-4 osobe. Mob. 095/548-6842 ozn.600 APARTMANI u Filip i Jakovu, 3*, kompletno opremljeni, sa terasom, 2+2, od 35 €/dan. Informacije i rezervacije na 023/389-107. ozn.777a VODICE, iznajmljujem sobe, upotreba kuhinje, blizu plaža, centar grada, vlastiti parking, 100 kn po osobi. Tel. 022/440-469, mob. 091/794-3004 ozn.778a BIOGRAD sveti Petar, apartman sa pogledom na more, 30m od plaže (klima, tv/sat i parkiralište) . Mob. 091/510-3001. ozn.658 IZNAJMLJUJEM apartmane za 3-5 osoba, klima, SAT, parking, pješčana plaža, u mjestu Sabunike-Nin. Tel. 023/272-777, 091/536-3041 ozn.2542e APARTMANE, Vrsi Mulo, blizina mora, iznajmljujem. Mob. 091/5079788 ozn.2543e

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEM poslovni prostor pogodan za trgovinu, ured i sl., u Sračincu.

Mob. 092/1630-721 ozn.398c IZNAJMLJUJEM poslovni prostor, Pavlinska 5, Coning, etaža 23, prostor 23, podrumski dio. Tel. 042/232-772, 099/3530-876 ozn.666 VARAŽDIN, centar, ulični prostor (trgovina) i kancelarijski otraga, iznajmljujem. Mob. 099/8622-737 ozn.680

NAJAM NENAMJEŠTEN dvosoban stan za dugoročni najam. Etažno, vodomjer,

IZNAJMLJUJE se stan u Zagrebu u Baštijanovoj ulici, 100€ po osobi + režije.

Mob. 091/5377-586 ozn.611 JEDNOSOBAN namješten stan u Varaždinu – Banfica, 43m2 10.kat, balkon, etažno grijanje, sva brojila.

Zvati 18-20h. Mob. 098/592-474 i 091/1605-570 ozn.614 STUDENTIMA povoljno iznajmljujem više soba. Poseban ulaz, centralno grijanje, blizina centra, priručna kutija, priključak na internet. Mob. 095/8487557 ozn.617 IZNAJMLJUJEM dvosobni stan, Banfica, 6. kat, lift, 60 m², etažno, najam 200 €. Mob. 098/932-1775 ozn.637 IZNAJMLJUJE se soba s uporabom kuhinje i kupaonice, centralno grijanje i poseban ulaz. Tel. 042/232-235, 098/9921-479 ozn.662 IZNAJMLJUJEM jednosoban stan u Trakošćanskoj, prvi kat, namješten.

Tel: 042/331-200, mob: 098/9775-323 ozn.2c IZNAJMLJUJEM jednosoban i dvosoban stan od jednog dana na više.

Cijena po dogovoru. Mob. 092/1630721 ozn.398c IZNAJMLJUJEM sobe s upotrebom kupaone studentima i poslovni prostor za trgovinu, ambulantu i sl. Mob. 099/190-4378 ozn.670

IZNAJMLJUJE se jednosobni, namješten stan u Trakošćanskoj ulici. Tel. 042/260-436 ozn.672 ZAGREB – studenti, iznajmljujem dvosobni, namješteni stan, blizina centra. Mob. 098/209-229, 042/213122 ozn.678

POLJOPRIVREDNI STROJEVI PRODAJEM kosilicu traktorsku širine 1.20 cm. Tel. 042/232-772, 099/3530876 ozn.666

POSAO KONTURA d.o.o. traži više KV zidara.

Ponude na 091/5236-679 ozn.153c HITNO tražimo konobarice za rad u restoranu. Upitati: 098/1743-718 ozn.590 TRAŽI se djevojka za rad u caffe baru.

Više informacija na mob. 099/784-6676 ozn.660 HITNO se traži pekar sa iskustvom može i umirovljenik. Javiti se na: 091/509-6601 ozn.252c TRAŽIMO djelatnike za rad u Knegincu Gornjem. Prodaja putem telefona.

Mob. 097/772-6911 ozn.700 NOĆNI klub u Varaždinu traži konobare za rad vikendom. Upitati na: 091/241-2314 ozn.701 TRAŽIM iskusnog građevinskog majstora za izradu hidroizolacije na terasi – 20 m² (I. kat), u Varaždinu. Tel. 211329 ozn.687

34

Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

KERAMIČAR postavlja pločice, kamen, adaptacije, popravci laminat.

Mob. 098/637-097 ozn.646 TOPLINA – Toplinske fasade: stiropor i vuna, farbanje fasada, soboslikarski radovi, knauf sistemi. Mob. 098/1320197 ozn.64/1/1 STROJNE glazure, ravnanje i gletanje betona, kvalitetno i jeftino. Mob. 091/5357-590 ozn.659 KERAMIČARSKI obrt Toplek postavlja keramiku, kvalitetno i povoljno.

Mob. 098/473-421 ozn.695

ŽIVOTINJE VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c

VOZILA AUTO-FLORIJANIĆ prodaje razne modele rabljenih vozila. Plaćanje karticama (MASTER, ZABA I AMERICAN), auto krediti (RBA, ERSTE, ZABA, PBZ). Mogućnosti zamjene vozila - staro za novo. Mob. 098/390644, 098/379-885 ozn.52c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c PRODAJEM TAM-75 ispravan i registriran, cijena 20.000 kn. Upitati: 091/250-3497 ozn.596 KUPUJEM automobil, traktor, ispravan, neispravan, karambolirani, može i stara olupina. Mob. 092/287-5661 ozn.664 KUPUJEM automobil do 17 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Isplata odmah! Mob. 098/965-6624 ozn.697

USLUGE

KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i limarski radovi. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395-722, 098/744-980 ozn.1c

ENTRY - AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin!

U ponudi krilni i klizni motori za ograde, ugradnja i servisi.

Prednost plaćanja - beskamatni krediti.Tel. 042/351511, 095/969-1251, www. entry.hr ozn.5c OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c KUHINJE PO MJERI - Akcijske cijene! Popusti na sve vrste namještaja. „INTERIJERI SLATKI“ Izložbeno prodajni salon TCMercator, 042/200-066 ozn.33c

SERVIS RAČUNALA – LAPTOPA, hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell, lenovo, emachines, samsung. Tel. 321-702, www. pcserviser.com ozn.365c

KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA-MAČEK: Novo! Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije. Mob.098/9615016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227-024 ozn.48c VODOINSTALATERSKE USLUGEFirma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja,adaptacija kupaonica sa svim radovima,montaža sanitarija.

Garancija na sve radove. Mob. 095/ 8540-727 ozn.69c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi.

Mob.099/500-4859 ozn.151c SOBOSLIKARSKI i ličilački radovi, povoljno! Mob. 091/540-2681 ozn.151c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., broj 098/267-065 i 042/612-512, granom@ granom.hr, www.granom.hr ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob. 098/284-922 ozn. 205c

NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfalta, kanalizacija, ograda, rušenje građevnih objekata, hidroizolacije, adaptacije objekata, uređenje interijera. Tel. 042/210-461, mob.

095/821-2456, 095/8212-456 ozn.290c NOVO: uređenja okoliša, okućnice i održavanje, košnja trave, rušenje i odvoz drveća. Upitati: 099/7755-381, 098/414-128, ozn.303c GRAĐEVINSKI radovi, izrada i sanacija krovova, izrada termo fasada, te ostala renoviranja. Upitati: 099/7755381, 098/414-128 ozn.303c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader.com ,mob.

098/791-092, 042/647-168 ozn.314c „POL ANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241042 ozn.330c KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, stubišta, građevinska limarija, sve vrste materijala. Mob. 098/417-373 ozn.343c SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu.

Mob. 098/704-257ozn.353c NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, drenaže, zemlje, ogrjevna drva bukovi okrajci od 650 KN. Mob. 099/3530-180 ozn.417c ISKOPI, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje. Mob. 091/572-3895 ozn.445c OTČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc ,kuhinje...), garancija , iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389232 ozn.446c FASADER d.o.o. izvodi stiropor fasade, vunu, sanacija starih objekata i fasada i manje zidarske radove.

Za manje radove dolazimo odmah.

Mob.098/843-874 ozn.477c PARKETE i laminate postavljamo, brusimo, lakiramo. Mogućnost isušivanja preostale vlage profesionalnim aparatom. Mob. 091/251-2644 ozn.501 FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.513 TERMOFASADE, knauf sustavi, soboslikarstvo, polaganje keramike, laminata. Uredno i povoljno. Mob. 098/478-900 ozn.535 STANKO d.o.o.: postavljamo sve vrste parketa, laminata, linoleuma, tepiha.

Obnavljamo stare parkete, zidne panele, izrađujemo suhe glazure. Mob. 095/9170-675 ozn.583

PRODAJU se odojci, veće količine!

Mob. 099/794-7368, 098/952-1943 ozn.630 ODOJCI od 25-27 kg, moguća dostava, 2 lipicanke 3 g. A knjiga. Upitati: Vitez, 690-374, 098/132-4242 ozn.663 PRODAJEM odojke 20-40 kg i češnjak domaći. Mob. 097/933-5437 ozn.676 PILIĆE žive ili očišćene od 2-2,5 kg prodajem, moguća dostava. Tel. 657173, 505-097 ozn.679 PRODAJEM štence Njemačkog ovčara. Mob. 095/829-4353 ozn.681 ODOJCI, mogućnost klanja; slama u balama. Tel. 683-380, 097/901-1896 ozn.694 PRODAJEM janjce i rezervoar metalni 1500 litara. Mob. 091/8945-392 ozn.65/1/1

OSTALO PRODAJEM benkovački lomljeni kamen, različitih debljina i obrađeni kamen „Bunja“, ujedno otkupljujem drvene jednokratne palete 800x1200.

Mob. 098/9828-338 ozn.147c DRVA za ogrjev bukva-grab-agacija.

Mob. 095/513-0088 ozn.494 PRODAJEM nova kolica „Princeza“ i ulazna dvokrilna hrastova vrata bez štoka. Tel. 330-406, mob. 098/296-733 ozn.621 PRODAJEM inoks bačve od 100 i 300l i jednu novu od 30l za rakiju sa stalkom.

Mob. 098/715-759 ozn.633 OTKUPLJUJEM vojne i vatrogasne ordene, medalje, odlikovanja, oznake, bodeže i bajunete, stari kovani i papirnati novac. Mob. 098/377-063 ozn.779a DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/9008646, 095/8212-456 ozn.290c OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere. Ne bacajte jer mi to plaćamo! Tel. 042/505-024, 099/8233156 ozn.352c BUKOVA industrijska drva, debela, pogodna za centralno i kamine, te bunit već od 500 do 750 kn. Mob. 095/ 516 5493, 729 006 ozn.11/3/1 DEBELA industrijska drva bukova već od 550 kn do 750 s dostavom. Mob. 098/914-8430, ozn.565 PRODAJEM tritikal u vrećama, kupujem moped APN-4. tel. 042/711-032, 099/8466-495 ozn.669

KREDITI

RJEŠITE se ovrha i CL, najpovoljniji gotovinski krediti na 12 godina, umirovljenički krediti, pozajmice, svi modeli kredita na jednom mjestu!

Arges d.o.o. info: 042/210008, 099/244-5915 ozn.286c

NAJBRŽE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Diners, Master, Maestro, RBA) 12 do 60 rata. ISPLATA ODMAH! Mob. 098/987–0078 ozn.776a

REGIONALNI TJEDNIK || 13. kolovoza 2013., br. 482

POSEBNA PONUDA! Nove kreditne linije,

najpovoljniji reprogrami postojećih kredita, rješavamo blokade i crne liste

Ana :

098/916-2109

BRZO i pouzdano pomažemo realizaciju svih vrsta kredita, obustava i ovrha! Damir 098/242-777, Robert 098/702705 ozn.448c KREDITI – zatvaranje svih zaduženja već od 3 mj. stalnog zaposlenja. Kreditni ured, imatelj odobrenja Min. financija. Mob. 099/868-1181, 042/631-361 ozn.480c K R ED I T I z a z a p o s l e n e i umirovljenike do 80 god.

Pos eb ne p o go dnos t i z a Boxmark. Pozajmice odmah.

Mob.091/5061-660 ozn.627

i CL-a, ino mirovine do 7.000 €, krediti za zaposlene na određeno, te bez uvida u HROK…Mob. 091/342-2075, 097/797-5934 ozn.580 NOVI još povoljniji uvjeti kreditiranja, zatvaranje blokada, na ostatak primanja do 12 g. Umirovljenički krediti do 75 g. Mob. 091/303-8054 ozn.176c FI-PO TR-AG d.o.o. – financijsko-poslovne usluge. Tel. iz usluge: 042/321-701, 098/702-701 ozn.284c KREDITI, pozajmice, kartice! Bez HROK i CL! Zaposleni na određeno i stalno! Umirovljenici! Refinanciranje!

Mob. 098/181-6961, 091/9277-209 ozn.297c NOVO – umirovljenici do 78 g., na 10 g. sve vrste kredita – zatvaranje C/L i ovrha. Pozajmice – odmah! Mob. 097/772-3592 ozn.470c KREDITI! Gotovinski, hipotekarni, umirovljenički. Rješavamo Vaše financije, ovrhe i blokade. Mob. 091/111-6101 ozn.476c SVE vrste bankovnih kredita bez jamaca. Podižemo kreditnu sposobnost. Kamata od 5,5 % do 30 god.

Mob. 091/507-6660 ozn.649 AKCIJA!!! Pomažemo Vam uspješno i brzo u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti – Boxmark i umirovljenici. Mob. 099/488-5559 ozn.656

NOVI krediti uz manje kamate! Hipotekarni na 25 g. Posebni modeli za Ytres, ComProm, Intinovu i Boxmark.

Umirovljenici na 12 g. Pozajmice odmah. Bez HROK-a. Željka Matušin, inf: 098/591533, 098/903-8995 ozn.138c

KREDITI za sve (ne)prilike, umirovljenici od 1.200 kn/78 g. do 100.000 kn, inozemne do 7.000 €. Zaposleni do 30.000 €, na ostatak, na određeno, firme koje ne vrše obustave. Rješavamo blokade, C.L. Isplata u bankama.

Informacije od 7.00 – 21.00 h/7 dana, 097/6109-793 ozn.668

NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, tehničke robe, starina u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c

BANKOVNI krediti – najniža kamata, zaposleni i umirovljenici do 78 g. do 30.000,00 €/12 g., zatvaranje svih neurednosti i blokada, FINE, neplaćenih računa…Info: 099/579-5712, 092/119-0041 ozn.682

NOVO – beskamatne pozajmice – opće uplatnice. Akcija - male mirovine. Posebno zaposleni određeno, Ytres…Zatvaranje ovrha, CL… Mob. 099/837-1958 ozn.430c

KREDITI za zaposlene do 30.000 €, za umirovljenike do 100.000 kn. Brza realizacija. Zatvaranje C.L. i ovrha.

Pozajmice – 24 h. Mob. 098/1627405 ozn.683

AKCIJA svih vrsta kredita, gotovinski, hipotekarni, nenamjenski za zaposlene i umirovljenike. Do 12 g.otplate i 80g. starosti. Zatvaramo crne liste, blokade i ovrhe. Radimo detaljno savjetovanje i kompletnu obradu potrebne dokumentacije.

Mob. 095/4000-613, 099/4000-613 ozn.460c

POSEBNI uvjeti – zaposleni, zatvaramo ovrhe, C/L. Pozajmice odmah! Umirovljenici do 80 g. Mob. 099/4070-651, 099/4070-626 ozn.685

UMIROVLJENIČKI krediti do 80 g. starosti, zatvaranje ovrha i blokada Fine na 10g. bez jamaca .Pozajmice odmah bez hroka i jamaca.

Mob. 095/790-6381, 099/7780-060 ozn.460c JEDNOSTAVNI krediti! Otplata općim uplatnicama! Bez Ovjere! Nema provjere HROK i CL! Zaposleni – određeno i stalno! Umirovljenici!

Mob. 098/446-600 ozn.297 MI Vam nudimo sve kreditne linije banaka, refinanciranje svih obustava i ovrha, posebne pogodnosti za umirovljenike, zaposlene na određeno,zaposlene u Boxmark,Com-prom,Intinova…Ne gubite vrijeme obilazeći banke, Progreso banke dovodi k Vama. Marko Kukec 095/9080-226 www.progreso. hr ozn.472c PROGRESO Grupa, prva licencirana tvrtka u RH specijalizirana za kreditna posredovanja Vam nudi sve kreditne linije banaka. Refinanciranje kredita, krediti na ostatak plaće, zatvaranje obustava i ovrha, posebne pogodnosti za umirovljenike (do 85 god.), zaposlene na određeno….Preko 80 % uspješno realiziranih zahtjeva!

Podružnica Čakovec 040/386-926 091/222-0553 www.progreso.hr ozn.472c AKCIJA kredita za umirovljenike do 78 g. – 8.000 €/24 h, pozajmice do 50.000 kn – odmah, krediti na ost. primanja 60.000 kn/48 h, umirovljenici do 75.000 kn uz zatvaranje ovrha

NOVO – rješavamo Vaše probleme, C.L. – blokade, umirovljenici preko 70 g. do 8.000 €, do 100.000 kn u roku dva dana, pozajmice do 30.000 kn odmah, kreditne kartice Diners, American, Master ZABA u 20 min, kta od 7.99. Mob. 092/1775-900 ozn.686 NOVO – umirovljenici iznad 70 g. do 8.000 €, do 100.000 kn realizacija u 2 dana, inozemne mirovine do 7.000 €, na ostatak primanja do 30.000 €, pozajmice do 30.000 kn – odmah.

Mob. 099/865-3200 ozn.686 NOVO! Krediti za zaposlene i umirovljenike. Razni modeli od 12-25 g.

Pogodnost – male mirovine. Pozajmice – odmah! Mob. 092/2855-079 ozn.692 JEDNOSTAVNE kreditne mogućnosti. Pouzdano i sigurno do gotovine isti dan. Mob. 097/772-4259 ozn.699 KREDITI i pozajmice za zaposlene i umirovljenike, obustave na plaću i mirovinu. Mob. 099/6694-124 ozn.702

POZNANSTVA VRUĆE cure za vrući spoj... preko žice, nazovi 064/400-909. Ako si dobar popit ćemo i piće! ozn.166c

MALI OGLASI

već od

40 kuna!!!

Zahvale i sjećanja

13. kolovoza 2013., br. 482 || REGIONALNI TJEDNIK

TUŽNO SJEĆANJE

ZAHVALA

JOSIP ŠMRČEK

ZAHVALA

15. 8. 2012. – 15. 8. 2013.

povodom iznenadne i prerane smrti našeg dragog sina, brata, ujaka i strica

povodom smrti naše drage supruge, majke, sestre i tete

„Samo postoji nada da vrijeme liječi sve rane, i da Bog će nam dati snage preživjeti te dane.“ Zauvijek ćeš biti u našim srcima, mislima i molitvama.

BRANKA KRIŽMARIĆA

RADOJKE BREŽNI

preminulog 4. kolovoza 2013. god. u 40. godini života.

Supruga Snježana i djeca Lucija, Luka i Filip

BOLNO SJEĆANJE na voljenog sina

JOSIPA ŠMRČEKA 15. 8. 2012. – 15. 8. 2013.

Snivaj mirno sine, nisi sam, Tvoji roditelji uz Tebe su svaki dan.

S nama si, anđele, u svakoj našoj radosti i tuzi, u svakoj našoj molitvi i suzi.

Tvoji roditelji

SJEĆANJE na dragog brata

Zahvaljujemo na izraženoj sućuti, toplim riječima i potpori i od srca veliko hvala rodbini, susjedima, prijateljima, sadašnjim i bivšim poslovnim suradnicima te svim dragim ljudima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima. Veliko hvala pripadnicima Udruga hrvatskih branitelja na dostojanstvenom ispraćaju te hvala gospodinu trubaču Ivanu Sakaču. Zahvaljujemo kapelanu Igoru Radošiću na molitvi i kršćanskoj sućuti.

Ožalošćeni: mama Kata, otac Tomo, braća i sestre Ljiljana, Damir, Mirjana, Mijo, Ivanka i Marija s obiteljima te nećakinja Dajana s obitelji

Brat Stjepan sa suprugom Anom, sestra Marija s obitelji

SJEĆANJE na dragog strica

JOSIPA ŠMRČEKA 15. 8. 2012. – 15. 8. 2013.

Možemo plakati jer si otišao ili se možemo smijati jer si živio s nama.

Možemo zatvoriti oči i moliti da se vratiš ili otvoriti oči i vidjeti ono što je ostalo iza Tebe.

Nećakinja Emina sa suprugom Miroslavom i djecom Ivanom i Davidom, nećak Nikola sa suprugom Karmen i djecom Martom i Hanom

SJEĆANJE

našoj dragoj kolegici

*****

Čuvamo uspomenu na Tebe.

Unuk Mihael s Martinom, praunuk Arsen i Stjepan

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog supruga, oca, tasta i djeda

DAMIRA HORVATEKA 18. 8. 2011. – 18. 8. 2013.

Svaki trenutak mislimo na Tebe, pomisao da Te nema, srce nam zebe.

Molimo se za Te i palimo svijeće, dok mi živimo, naša ljubav prema Tebi nikad umrijeti neće.

Tvoja supruga Gabrica, djeca Jasmina, Nataša, Josip i Danijel, zet Kristijan, unuci Nikola i Matija

SJEĆANJE

VLADIMIR HOSNI 13. 8. 2003. – 13. 8. 2013.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

TEREZIJA GAZDIĆ 10. 8. 2004. – 10. 8. 2013.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo Te u našim srcima.

Suprug Stjepan, sestra, šogor i obitelj Kocijan

POSLJEDNJI POZDRAV

RADOJKI BREŽNI Operacijskoj sestri preminuloj 6. 8. 2013. u 56. godini života.

Nebo je dobilo još jednog anđela.

Počivaj u miru draga naša prijateljice.

ZAHVALA

Osoblje kirurške operacije

dragom prijatelju

BRANKU KRIŽMARIĆU

ZAHVALA

Par je dana prošlo što Te zemlja krije, a samo da znaš, dragi prijatelju, nama lako nije.

povodom iznenadne smrti majke, punice, bake i prabake

Da Te stvarno nema naš razum ne shvaća, a naše srce još teže prihvaća.

Hvala Ti na svemu.

Obitelj Damira Novoselca

SJEĆANJE

MIRKO CMREČAK 11. 8. 2008. – 11. 8. 2013.

Ni godine što su prošle, ni život koji brzo teče, našu ljubav i sjećanje na Tebe, dragi naš Mirko, izbrisati neće.

MARE ŠĆURIC preminule 7. kolovoza 2013. u 81. godini.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima na iskrenoj sućuti, cvijeću i svijećama te ispraćaju drage nam pokojnice. Veliko hvala velečasnom Ivanu Skaču na molitvi i riječima utjehe. Hvala dr. Bušiću i osoblju Odjela kardiologije.

Hvala prim. Stareu i osoblju Odjela abdominalne kirurgije 3.1.

Hvala dr. Premužić i osoblju Odjela anestezije i reanimacije.

Hvala dr. Cikač i sestri Ivani.

Ožalošćeni: kći Zdenka, zet Franjo, unuk Ivica i supruga Lana, praunuk Domagoj

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

15. 8. 2011. – 15. 8. 2013.

Tvoja Miljenka

Tvoji: suprug Marijan i sinovi Tomislav i Nikola

POSLJEDNJI POZDRAV

ANTONIJA BAJS Prazninu i ljubav vrijeme ne briše, što dalje ide fališ mi sve više.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i poznanicima na izrazima sućuti i ispraćaju nezaboravne nam pokojnice. Zahvaljujemo djelatnicima Opće bolnice Varaždin, djelatnicima Hrvatske pošte i svim dragim ljudima.

Posebno zahvaljujemo gospođi Ružici Mlinarić na održanom prigodnom oproštajnom govoru.

Ostat ćeš zauvijek u našim srcima i mislima.

*****

15. 8. 2012. – 15. 8. 2013.

Oči nam plaču, srce zebe, teško je, brate, živjeti bez Tebe.

Tog jutra jecale su vode za dragom dušom što prerano ode.

preminule 6. 8. 2013. u 57. godini života.

Par je dana prošlo što Te zemlja krije, a samo da znaš, dragi Brankec, nama lako nije.

Neće Te izbrisati vrijeme, niti sakriti tama, uvijek ćeš biti u mislima i srcu s nama.

Počivao u miru Božjem.

JOSIPA ŠMRČEKA

35

BRANKO SAČIĆ

ZAHVALA

16. VIII. 2011. – 16. VIII. 2013.

povodom smrti voljenog

Uvijek si s nama u mislima i sjećanju.

VILIMA TERGLAVA

Tvoji najmiliji

preminulog 5. 8. 2013. u 76. g. života, nakon duge i teške bolesti.

Zahvaljujem rodbini, susjedima, prijateljima, znancima, Moto klubu Veterani Croatia na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju dragog pokojnika na vječni počinak. Hvala medicinskom osoblju OB Varaždin.

Ožalošćeni: sin Boris i ostala tugujuća rodbina

SJEĆANJE

ANTUN KOBAL 13. VIII. 2012. – 13. VIII. 2013.

U našim si srcima i molitvama.

Tvoja sestra Božica s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE na supruga i oca

RAJKA JALUŠIĆA 11. 8. 2012. – 11. 8. 2013.

SJEĆANJE

ANTUN KOBAL 13. 8. 2012. – 13. 8. 2013.

Ne vidimo Tvoj osmijeh, ne čujemo Tvoj glas, al’ osjećamo da si uvijek uz nas.

Volimo Te zauvijek!

…srest ćemo se opet negdje među zvjezdama…

Tvoji: Seka, Vanja i Tea

Dubravka, Siniša i Borna

*****

Puno je suza iz oka palo otkada je Tvoje srce stalo.

Brat Marijan s obitelji *****

Kod našeg oca na nebu Tvoj je dom, a sjećanje na Tebe zauvijek će ostati u srcu mom.

Brat Kristijan s obitelji *****

Neće Te izbrisati vrijeme, niti sakriti tama, uvijek ćeš biti u mislima s nama.

SJEĆANJE na

ANTUNA KOBALA 13. 8. 2012. – 13. 8. 2013.

Dragi sine i brate, s tugom i boli sjećamo se na Tebe.

Tvoja majka, braća i sestre

Obitelj Brumec *****

Sine, zauvijek u mom srcu, mislima i molitvama.

SJEĆANJE

MILIVOJ BOSILJ

ANDRIJI PAVLOVIĆU

Tvoja majka Štefanija *****

17. 8. 2009. – 17. 8. 2013.

S ljubavlju ćemo Te pamtiti, molitvom pratiti i u srcu nositi.

Po dobroti Te pamtimo, u srcu nosimo i za Tebe Boga molimo.

S poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji: obitelji Kliček i Novoselec, Dominik i Alenka Mihin

Tvoji tast i punica

Tvoja obitelj

36

Zahvale i sjećanja

REGIONALNI TJEDNIK || 13. kolovoza 2013., br. 482

POSLJEDNJI POZDRAV ocu

BOŽIDARU IGNACU 15. 11. 1961. – 3. 8. 2013.

S ljubavlju koju smrt ne prekida i tugom koju vrijeme ne liječi,

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

na

IVAN KELEMENIĆ

NADICU MATUČEC

14. 8. 2003. – 14. 8. 2013.

2. 9. 2012. - 2. 9. 2013.

Ne postoji zaborav, ostaju uspomene.

Postoji nešto što umrijeti ne može, a to su ljubav, poštovanje i sjećanje na Tebe.

Jožek

supruga Emilija i sin Vladimir s obitelji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

uvijek ćeš živjeti u našim mislima.

Tvoj najmiliji sin Renato, snaha Ivana i unuci Patrik, Mateo i Renatica

VLADIMIR HERCEG 11. 8. 2010. – 11. 8. 2013.

SJEĆANJE

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

na voljenog

Tvoja obitelj

BRANIMIRA NOVOSELA 18. 8. 2003. – 18. 8. 2013.

8. 8. 2011. – 8. 8. 2013.

Nad grobom Tvojim tiho se molimo, u srcima Te čuvamo, i beskrajno volimo.

Tvoji: supruga Micika, sin Nikola, kći Ivana i zet Vedran

Život teče kao rijeka, nedostajat ćeš nam dovijeka.

U srcu se tuga krije, ni deset godina ju ne mije.

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

STJEPAN IMBRIHALEC

TUŽNO SJEĆANJE

12. 8. 1995. – 12. 8. 2013.

na dragog tatu i djeda

Tvoji najmiliji

8. 8. 2012. – 8. 8. 2013.

SJEĆANJE

Po dobroti Te pamtimo, s ljubavlju Te spominjemo, a u srcu zauvijek čuvamo.

TUŽNO SJEĆANJE

MARIJA JURIŠA 14. VIII. 2008. – 14. VIII. 2013.

DRAGUTIN KANIŠKI

S ljubavlju, poštovanjem i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

STJEPANA TOTA

Tvoji najmiliji: kćeri Natalija i Mirjana s obiteljima

17. 8. 1993. – 17. 8. 2013.

Tvoji najmiliji

Sjećanje na Tebe živjet će vječno.

SJEĆANJE

Tvoja obitelj

na supruga, oca, djeda i brata

ANDRIJU ĐURASA

POSLJEDNJI POZDRAV

16. 8. 2009. – 16. 8. 2013.

ZVONKU ČEŠNJAJU

SJEĆANJE

Ako smrt i ugasi svjetlo, nikada ne ugasi snagu ljubavi i sjećanja.

na roditelje

Supruga Katica, sinovi Željko i Miroslav, unuka Suzana i snaha Zvjezdana

ZAHVALA

na

VLADIMIRA SOMINA

Otišao si stazom s koje povratka nema, ostala je tuga, bol i uspomena.

Supruga Marija, kćeri i braća s obiteljima

RUŽIĆ VJEKOSLAV

i

SJEĆANJE

FRANCISKA

1993. – 2013.

2005. – 2013.

MIRKO ŠESTAK 12. VIII. 2005. – 12. VIII. 2013.

povodom smrti naše drage majke, bake i prabake

Godine prolaze, sjećanje ostaje.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomene na vas.

S ljubavlju koju smrt ne prekida i tugom koju vrijeme ne liječi uvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

TEREZIJE MARIĆ

Vaši najmiliji.

Tvoji najmiliji

preminule 5. 8. 2013. g. u 87. g. života

Zahvaljujemo kumovima, rodbini i prijateljima koji su nam izrazili sućut i našu voljenu ispratili na vječni počinak. Veliko hvala Nadici i Josipu Božiću te velečasnom Izidoru Fereku na dostojanstvenom ispraćaju.

Ožalošćeni: kći Barbara, zet Božidar, unuci s obiteljima i praunuci

SJEĆANJE

SJEĆANJE

MILIVOJ SEVER

DRAGOMIR MATULIN NJEŽIĆ

17. 8. 2006. – 17. 8. 2013.

1991. – 2013.

S ljubavlju i poštovanjem,

Dado, godinama nema Te više, a nama nedostaješ sve više i više.

supruga, kći, unuke i zet

Tvoji roditelji, sin Nino i brat s obitelji

*****

Život nestane u trenu a ljubav i sjećanje na Tebe ostat će zauvijek. kći Barbara i zet Božidar *****

Postoji nešto što umrijeti ne može, a to je poštovanje i uspomena na Tebe.

Tvoji unuci: Tomislav s Huanitom, Miroslav s Karmicom i Klementina s Dariom *****

Zauvijek ćemo čuvati uspomenu, a u srcima našim živjet ćeš vječno!

ZAHVALA povodom smrti mame, bake, prabake i svekrve

MARE MARČEC preminule u 86. godini života.

na našu dragu baku

Sin Ivan, snahe, unuci i praunuci

RUDOLFA RIBIĆA SJEĆANJE

RADOJKA VURUŠIĆ

S ljubavlju ćemo Te pamtiti, molitvom pratiti i u srcu nositi.

20. 8. 2010. – 20. 8. 2013.

ANU IVKO 17. 8. 2011. – 17. 8. 2013.

Tvoja obitelj

Tvoj dragi lik, Tvoja dobrota i dobra djela naša su vječna uspomena.

SJEĆANJE

*****

na moju mamu

Bol nije u suzama, ni u riječima.

Bol je u mom srcu, gdje ćeš uvijek ostati voljena i nikad zaboravljena.

MARU SEKETIN

Kći Zdenka, zet Josip i unuk Dragutin s obitelji *****

Život nestaje u trenu, a sjećanja ostaju zauvijek.

Unuka Vesna s obitelji

SJEĆANJE na voljenog

11. 8. 2010. – 11. 8. 2013.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Unuka Božica, Dragec, Boris i Dubravko

1973. – 2013.

Mnoge su godine prošle… djetinjstvo i mladost bez Tebe, ali sjećanje nikad proći neće.

Sin Željko s obitelji

Ovim putem zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i velečasnom Ivanu Sakaču na oproštaju i lijepim riječima. Cvjećarnici „Orhideja“ od srca hvala.

Tvoji praunuci: Patricija, Ema, Samantha, Leon, Gabrijel i Nela

TUŽNO SJEĆANJE

IN MEMORIAM

IVICA PANTALER

13. 8. 2010. – 13. 8. 2013.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, brata, djeda i pradjeda

IVANA ŽUGECA preminulog 4. 8. 2013.

a proći će još mnoge besane noći, ali Ti više nikad nećeš doći.

Iskreno zahvaljujemo rođacima, susjedima i prijateljima koji su nam izrazili sućut u najtežim trenucima i okitili odar cvijećem te ga dostojanstveno otpratili do vječnog počinka. Zahvaljujemo osoblju Doma Lekić, te veliko hvala kapelanu Alexandreu Crkve sv. Nikole na toplim riječima ispraćaja.

Tvoja Ljubica s obitelji

Svima iskreno hvala od obitelji Žugec

Prošle su tužne tri godine dana otkad više nisi s nama,

Zahvale i sjećanja

13. kolovoza 2013., br. 482 || REGIONALNI TJEDNIK

BOLNO SJEĆANJE

ZAHVALA

SJEĆANJE

TEREZIJA MIKLOŠIĆ

povodom smrti dragog nam

na dragog supruga i oca

14. 8. 2012. – 2013.

Prošla je godina neizmjerne boli, suza i tuge. Ostala su sjećanja na Tebe, moja voljena Trezika.

Cijela obitelj plače za Tobom, svjesni da povratka nema.

Tvoja dobrota i molitve obvezuju nas da svakodnevno kitimo Tvoj novi dom.

Suprug Đurek s djecom

JOSIPA HAJECA

19. 8. 2012. – 19. 8. 2013.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomene na Tebe.

Ožalošćeni: supruga Augusta, sin Branko, kći Darinka, snaha Mirjana, zet Stjepan, unuci Tamara, Martina i Miljenko *****

na dragu

POSLJEDNJI POZDRAV

KATARINU HAMELEC

dragom

Nedostaješ nam Ti, tvoja plemenitost i dobrota.

Tvoji najmiliji

Neka Te čuvaju anđeli. *****

Sjećanje na Tebe čuvamo s ljubavlju.

Obitelj Njegovec *****

SJEĆANJE

12. 8. 2011. – 12. 8. 2013.

ŽELJKA VRBANECA

preminulog 1. kolovoza u 84. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama, te ispraćaju dragog nam pokojnika.

37

SJEĆANJE na voljenog sina

JOSIPU Ovaj dan je tužno sjećanje na rastanak s Tobom.

Po dobrome Te pamtimo, s ljubavlju Te se sjećamo.

Volio si život, ljude i cvijeće a za dug život nisi im’o sreće. Čuvali Te anđeli dok spavaš mirni san.

Tvoja majka Đurđica

Ožalošćeni: supruga Augusta, sin Branko, kći Darinka, snaha Mirjana, zet Stjepan

BOLNO SJEĆANJE

*****

SJEĆANJE

na voljenog sina, brata, šogora i ujaka

POSLJEDNJI POZDRAV

VJEKOSLAVA TRSTENJAKA

VLADIMIR ROHTEK

voljenom

8. 8. 2004. – 8. 8. 2013.

14. 8. 2002. – 14. 8. 2013.

Ti si sunce što nama siješ, Ti si anđeo što nad nama bdiješ.

Volimo Te beskrajno, a fališ neizrecivo.

DJEDU

Uvijek mislimo na Tebe.

Tvoja duša s anđelima spava, sve dok nas ima živjet ćeš s nama.

Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji

Tvoje Tamara i Martina

SJEĆANJE

RUDOLF BUŠNJA

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenog

na

10. 8. 1998. – 10. 8. 2013.

STJEPANA POTOČNJAKA

Uvijek u mislima i molitvama s Tobom.

ALOJZIJA NOVAKA – SLAVEKA

13. 8. 2012. – 13. 8. 2013.

10. 8. 2005. – 10. 8. 2013.

Sin s obitelji

Tamo daleko na nebu Tvoj je dom, mi Te nosimo vječno u srcu svom.

Tvoja obitelj

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom ocu i tastu

TUŽNO SJEĆANJE

IVANU JURIŠI

na dragog supruga

BOŠKA ĐURIČIĆA

† 28. 7. 2013.

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, bake i punice

JOVANKE PJEVAC preminule 2. 8. 2013.

10. 8. 2008. – 10. 8. 2013.

S ljubavlju i poštovanjem čuvat ćemo uspomene na Tebe.

S ljubavlju i tugom.

Marija Đuričić

Kći Danica i zet Saša

SJEĆANJE

ZAHVALA

JAGODA ŽMEGAČ

Najiskrenije zahvaljujemo svim prijateljima, znancima i susjedima koji su bili uz nas u najtežim trenucima i zajedno s nama svojom nazočnošću, svijećama i cvijećem ispratili našu pokojnicu. Veliko hvala gđi. Anđeli Komes, obiteljima Ređep i Vađon koji su nam priskočili u pomoć.

Još jedno veliko hvala svima! *****

povodom smrti našeg dragog

15. 8. 2000. – 15. 8. 2013.

POSLJEDNJI POZDRAV

KRUNE ČANJEVCA

Zauvijek si u našim srcima i sjećanju.

dragoj i voljenoj mami, baki i punici

preminulog u 43. godini života, nakon teške bolesti.

Tvoji najmiliji

JOVANKI PJEVAC Hvala Ti na toplini i ljubavi koju si nam nesebično darivala.

Najiskrenije zahvaljujemo doktoru Pavličeku i osoblju Neurologije varaždinske bolnice, rođacima, kumovima, susjedima, prijateljima, djelatnicima JVP Varaždin,“SOING“ d.o.o., DVD-u Nedeljanec na dostojanstvenom ispraćaju i riječima utjehe, te kapelanu Nevenu na molitvama i riječima oproštaja.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na drage roditelje

Ožalošćeni: supruga Draženka, kćeri Gabrijela i Janja, mama Štefica, tast Vid i punica Marija

MARIJA HUNJADI rođ. KUHAR

VALENT

*****

Hvala Bogu na svakom trenutku provedenom s Tobom.

SJEĆANJE

SUZANU

i

1963. – 2013.

MIRKA

Tvoja Draženka

1989. – 2013.

*****

Uspomena na vaš lik i vaša dobrota, živjet će u našim srcima cijeloga života.

Tata, nedostajao si nam danas.

I sutra ćeš opet. I dan poslije.

Bez prestanka, bez pauze, bez najmanjeg predaha.

Nedostaješ nam. Stalno. Uvijek. Ponovo. Zauvijek.

Tvoje Gaby i Janja

Vaša djeca s obiteljima

SJEĆANJE na dragog

Majka je lijepa kao cvijet, ona je sav moj svijet.

Ona me mazi, i kao sunce pazi.

Majka me voli i za mene se moli.

Uvijek Te se rado sjećaju Tvoji: kći Ana i unuk Dalibor

SJEĆANJE

STJEPAN ŠANTEK

MARIJANA MERZELA

8. VIII. 2005. – 8. VIII. 2013.

10. 8. 2010. – 10. 8. 2013.

ZAHVALA

S tugom, poštovanjem i ljubavlju.

U mislima i molitvama čuvamo uspomenu na Tebe.

povodom iznenadne smrti mog dragog sina

Tvoji najmiliji

Tvoja djeca s obiteljima

SJEĆANJE

SJEĆANJE

JOSIP HUZJAK

OLGA ŠEBREK

KRUNE ČANJEVCA preminulog u 43. g. života. Želim zahvaliti susjedima, kumovima Jurčec iz Zagreba, rodbini, prijateljima, znancima i svima koji su ga voljeli i poštivali, te mu odar okitili cvijećem i svijećama. Hvala svima koji su svojim prisustvom ispratili mog sina na vječni počinak.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

S vremenom plačem sve manje i tiše, a Ti mi fališ sve više i više.

Mama Štefica

Tvoji najmiliji

Kći Ivana s obitelji

14. 8. 2010. – 14. 8. 2013.

2010. – 2013.

38

s raznih strana

REGIONALNI TJEDNIK || 13. kolovoza 2013., br. 482

s raznih strana www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Dječji sajam: prijavite se!

Novi Varaždinski dječji sajam rabljene odjeće, obuće i opreme za djecu od 0 do 12 godina bit će održan u nedjelju 25. kolovoza od 10 do 18 sati u bivšem kasinu u hotelu Turist u Varaždinu.

Organizatori pozivaju zainteresirane prodavače da

Peti Vatrogasni kup DVD Vinica Ove subote 17. kolovoza na igralištu NK Vinica bit će održan 5. Vatrogasni kup DVD Vinica. Organizator već tradicionalnog vatrogasnog kupa je DVD Vinica, a glavni pokrovitelj Općina Vinica. Program natjecanja, koje se odvija u tri kategorije (Muški A, Muški B i Žene), počinje u 17 sati, a ekipe

18.

kolovoza će hodočašćem vatrogasaca te spomenom na pale u II. svjetskom ratu, poraću i DR-a u Ludbregu početi duhovni program povodom proslave 500. obljetnice papinske Bule kojom je priznata čudesna pojava Svete Krvi Isusove.

se prijaviti mogu tijekom ovoga tjedna, uključujući i subotu.

- Prijave je moguće poslati putem faksa na broj 042/208540 ili se javiti predsjedniku DVD-a Robertu Kovačiću (098/466-335), zapovjedniku Ivici Bolteku (098/555-512) ili tajniku Miroslavu Kelemeniću (098/607-941).

KREATIVKO Likovne radionice u knjižnici za uzbudljive ljetne praznike

se jave na e-mail varazdinskidjecjisajam@gmail.com kako bi rezervirali svoj stol za prodaju.

- Imamo 50 mjesta za prodavače, a prijave ćemo primati do popunjena svih stolova – ističe Tihana Glavica. Požurite s prijavama!

26. RASPJEVANA LEPOGLAVA

Djeca su sama ili uz pomoć mama i djelatnica Obiteljskog centra izrađivala šalice od papira, u koje stanu svakakve tajne

Pobjednica Katarina Štorga Katarina Štorga iz Presečnog kraj Novog Marofa osvojila je prvo mjesto na 26. Raspjevanoj Lepoglavi, tradicionalnom festivalu pjevača - amatera.

Stručni žiri u sastavu Petar Hehet, Želimir Dubovečak i Željko Huten su drugu nagradu dodijelili Heleni

Brlek iz Cerja Tužnog, a treću Patriciju Hranić iz Prigorca. - Publika je svoju naklonost ove godine podarila 11-godišnjoj Heleni Brlek, koja je prisutne oduševila laganom izvedbom “Que sera sera” legendarne Doris Day – otkrili su iz Grada Lepoglave.

Dječji zbor Štigleci AUDICIJA ZA ŠTIGLECE poziva svu djecu od 3 do 13 godina koja vole pjevati da se priključe zboru još ovaj tjedan i tako ostvare priliku za nastup na Špancirfestu.

Svi zainteresirani pozvani su na prvu probu zbora u petak 16. kolovoza u 18 sati u dvorani Štigleca (Ulica kralja P. Krešimira IV. 6). Više informacija na broj telefona 098/284-012 ili e-mail stigleci@gmail.com.

IMPRESSUM UPRAVA Zdenka Jagić Ivica Kruhoberec Vesna Margetić-Slatki

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin

Ljiljana Risek LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

GLAVNI UREDNIK FOTOREPORTERI Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni. Siniša Sović Oliver Knolmajer com Ivan Agnezović foto@regionalni.com Zamjenik GlAVNOG UREDNIKA GRAFIČKA REDAKCIJA Vesna Margetić-Slatki Vlatka Lešić vmargetic@regionalni.com vlatka@regionalni.com Mirta Brozičević POMOĆNIK mirta@regionalni.com GLAVNOG UREDNIKA Maja Denac Irena Harači Pintarić maja@regionalni.com iharaci@regionalni.com PRODAJA: NOVINARI Zdenka Jagić Tihana Drumev voditeljica prodaje tihana@regionalni.com zjagic@regionalni.com Višnja Gotal marketing@regionalni. visnja@regionalni.com com Tel. 042/290-778 SURADNICI Mira Ljubić Damir Ivančić mljubic@regionalni.com Gordana Igrec Tel. 042/290-775 Denis Peričić

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-789

MALI OGLASI: malioglasi@regionalni. com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789 Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Augusta Šenoe 1o pon: 8 - 12 uto: 8-13 sri - pet: 8 - 16 NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 9 - 16 h subotom: 9 - 12 h LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1 pon - pet: 8 - 17 h IVANEC Poljodom Gospodarska 2

Šalice, sakrij me!

Posljednja radionica koju na Dječjem odjelu varaždinske knjižnice organizira Obiteljski centar Varaždinske županije bit će održana ove srijede 14. kolovoza. Dođite!

Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

Hamer i kolaž papir, ukrasi kao što su perlice, srca, cvjetići, pa ukrasni salveti, malo spretnosti i puno mašte bili su potrebni djeci da prošli tjedan izrade neodoljive šalice.

Na Dječjem odjelu Gradske knjižnice i čitaonice Metel Ožegović u tome su im pomagale djelatnice Obiteljskog centra Varaždinske županije, koji se i ove godine pobrinuo da ljetni praznici budu kreativniji. Prošli tjedan održana je peta likovna radionica Kreativko zanimljivog naziva “Šalice, šalice, sakrij me”.

- U šalicu ću staviti bombone, jer ih nemam kamo staviti. A tajne? Pa imam tajne, ali one nisu za šalicu – rekla nam je Dora Leš-

Koja je tvoja tajna?

- Imam curu, ali ne bum vam rekel! kaže Augustin (8) njak, koja će krenuti u treći razred. Petogodišnjoj Luciji Vukolić je pomagala mama Mirjana. - Zanimljivo nam je. Lucija ne može sve sama, pa joj ja pomažem. Kod kuće uvijek sve ispočetka izradi-

mo – otkrila je. Zabavno je bilo i 4-godišnjoj Ivi Detić i njezinoj 2,5-godišnoj sestri Luciji, koje s mamom Lidijom redovno dolaze na radionice.

Olivia Cindori (5) i njezin 8-godišnji brat Augustin nisu

ih propuštali ni lani. Ako biste i vi željeli naučiti nešto novo, tada na Dječji odjel svakako dođite ove srijede 14. kolovoza kada je na redu posljednja radionica pod nazivom “Od srca srcu”.

NA LICU MJESTA Na 29. seoskim igrama Salinovec 2013. nastupilo osam ekipa

Salinovec najbolji na domaćem trenu U Salinovcu su održane 29. seoske igre na kojima su se natjecale ekipe Lepoglavske Vesi, Vukosavljevice, Lančić-Knapića, Stažnjevca, Margečana, Gornjih Bogičevaca, Gornjeg Grada (Ludbreški Vinogradi) te domaćini s ukupno oko 400 sudionika.

S ukupno 337 bodova najbolja je na natjecanjima bila ekipa Salinovca, drugo mjesto pripalo je ekipi Stažnjevca koja je osvojila 329 bodova, dok je s 285 bodova ekipa Lančić-Knapića zauzela treće mjesto. Četvrto mjesto pripalo je ekipi Lepoglavske Vesi, a iza

nje plasirale su se ekipe Margečana, Vukosavljevice, Gornjih Bogičevaca te Gornjeg Grada. Ekipa Salinovca bila je najbolja u sastavljanju pluga, nošenju košare na glavi, bacanju kamena s ramena te potezanju užeta za žene i muškarce.

Ekipa Lepoglavske Vesi osvojila je prva mjesta u skoku s mjesta i potezanju štapa, a Stažnjevčani su najbolji bili u bikovanju, hodanju na štakama, trčanju u vreći i vožnji živih tački. Na stup su se najbrže popeli predstavnici Lančić-Knapića.

VODIČ

13. kolovoza 2013., br. 482 || REGIONALNI TJEDNIK

39

PROGNOZA: NAKON REKORDNIH 39.4°C, VIŠE NEMA PAKLA Toplinski val je prošli tjedan dosegnuo vrhunac. U Varaždinu je izmjerena najviša dnevna temperatura od 39.4°C, što je novi apsolutni temperaturni rekord. Krajem utorka i tijekom srijede više oblaka. Isto tako je bitno naglasiti da se ne očekuje neka ozbiljna kiša pa će zemlja vjerojatno i dalje ostati suha. Već u četvrtak opet nam slijedi stabilizacija vremenskih prilika. Prevladavat će sunčano i ugodno toplo ljetno vrijeme. U četvrtak ujutro ispod 15°C, a danju oko 26 Celzijevih stupnjeva. U petak sunčano i stupanj-dva toplije, a oko subote ponovno će biti blizu ili oko 30 Celzijevih stupnjeva, a u nedjelju i viša od 30°C. Pravo ljeto. Nova fronta sa sjeverozapada mogla bi nam donijeti osvježenje u ponedjeljak kad bi ponovno moglo biti pljuskova s grmljavinom.

Temperatura u padu, a sjeverni vjetar u jačanju. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min.iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234.

VAŠE FOTOGRAFIJE

Svoje fotografije šaljite nam na foto@regionalni.com

VJENČANI:

Fotografije za fotonatječaj sajma Lov, ribolov, priroda, turizam [Varaždin, 11.-13.X.2013.]

Suzana Gregurić i Danijel Bužić, Kristina Miklošić i Davorin Krznarić, Ivana Zanjko i Nikola Mađarić, Josip Užar i Tatjana Papec, Tatjana Brlek i Branko Kučina, Renata Mesarić i Stjepan Šešet, Veronika Kokot i Žarko Španić

Za najuspješnije – nagrade!

UMRLI:

Vaše fotografije koje šaljete za istoimenu rubriku postaju dio fotonatječaja sajma Lov, ribolov, priroda, turizam! 7Plus Regionalni tjednik i Vall 042, organizator najveće hrvatske sajamske priredbe posvećene lovu, ribolovu, prirodi i turizmu, nagradit će najbolje fotografije na temu PRIRODA, odnosno ČOVJEK I PRIRODA, koje stignu na našu e-mail adresu foto@regionalni.com.

Natječaj traje do 25. rujna.

Deset najuspjelijih fotografija po izboru zajedničkog stručnog suda bit će opremljeno i izloženo tijekom 18. sajma Lov, ribolov, priroda, turizam koji će se održati od 11. do 13. listopada.

Osim priznanja, za najbolje fotografije osigurane su i novčane nagrade: za 1. mjesto 750 kn, 2. mjesto 500 kn, 3. mjesto 350 kn te 4. i 5. mjesto po 250 kn. Stoga, krenite u prirodu, ali ne zaboravite i fotoaparate!

Ivan Žugec (72), Vilim Terglav (75), Katarina Horvat (82), Radojka Brežni (56), Nevenka Bajs (59), Pavao Bogović (91), Ivanka Jany (86), Dalibor Kšivanek (76), Zora Mrčela (66)

Pravila za slanje fotografija - Svatko smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 2 MB. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete nećemo objaviti.

UMILJATI LEO

Leo ima oko 10 mj e s e c i , mješanac je u tipu Border Colija, srednjeg je rasta i neće više rasti. Mirne je i poslušne naravi, i naviknut je na suživot s macama i psima. Nježan je i umiljat te je idealan za obitelj s djecom. Leo traži smještaj u kući s dobro ograđenim dvorištem, redovite šetnje i ravnopravno članstvo u obitelji. Želi naći vlasnike koji će mu omogućiti topli dom, kakav i zaslužuje. Leo je poseban i idealan za one koji žele mirnijeg i nenametljivog psa, beskrajno odanog i umiljatog. Zdrav je, cijepljen, čipiran. Dođite po Lea. Udruga Spas 330 004

UDOMITE ME!

Udom it e prekrasnog mačiića koji je bio stanar Čudesnih vrtova! Ima dva mjeseca, čupavi je, boje bijele kave i dečko je. Zdrav je i očišćen od parazita. Želite li ga udomiti, javite se na broj mobitela 091/754-9564.

Darko Vurušić

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN Ljetno radno vrijeme (do 01.09.)

• Odjel za odrasle (Trg slobode 8 a), Odjel za djecu i Odjel za mlade i stranu literaturu (vila Bedeković, A. Cesarca 10) te Ogranak Banfica (N. Tesle 20) PON – UTO 14.00 – 20.00 SRI, ČET, PET 7.30 - 14.00 SUB 7.30 – 12.00

SUB i NED 9.00 – 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer • Stalni postav – Svijet kukaca • “Ratni put 7. gardijske brigade PUMA”, izložba fotografija (do 28.07.)

UTO – PET 9.00 – 17.00 SUB i NED 9.00 – 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

MUZEJI

GALERIJE

KNJIŽNICA

Stari grad UTO – PET 9.00 – 17.00 SUB i NED 9.00 – 13.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage • Stalni postav - Galerija starih i novih majstora UTO – PET 9.00 – 17.00

Galerijski centar Varaždin • Stalni postav – zbirka Miljenka Stančića UTO – NED 10.00 – 13.00 i 17.00 – 20.00 Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Galerija K 10 Varaždin • KERAMEIKONOVA zbirka suvre-

mene svjetske keramike UTO, SRI i PET 18.00 – 20.00 ČET, SUB i NED 10.00 – 12.00 Ponedjeljkom i praznikom zatvoreno (grupe mogu dogovoriti posjet izvan radnog vremena na 091/1744-000)

KONCERTI Centar živi (Rogoz – ljetna scena, Kazališni trg) Petak, 16.08.

PIHHEADS u 20 sati OPOMENA u 22 sata Subota, 17.08.

BANGIN’CHIMP u 20 sati THE EVOKERS u 22 sata

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Utorak, 13.08.

POSLJEDNJA POSTAJA 174 (triler/

krimi drama) u 19 i 21 h petak 16.8. ŠTRUMPFOVI 2 (animirana obiteljska komedija, sinkroniziran na hrvatski jezik) u 19 sati SEDAM PSIHOPATA (akcijska krimi komedija) u 22 sata Subota, 17.08. ŠTRUMPFOVI 2 (animirana obiteljska komedija) u 19 i 21 sat Nedjelja, 18.08. ŠTRUMPFOVI 2 (animirana obiteljska komedija) u 19 i 21 sat

IZLOŽBE • Izložba fotografija Marina Dražančića Bez obzora (4.-16.8.)/ Izložbeni prostor Centra za kulturu Čakovec (svaki dan između 10.00 i 12.00 h te 18.00 i 21.00 h; srijedom između 10.00 i 12.00 h

40

Zadnja

REGIONALNI TJEDNIK || 13. kolovoza 2013., br. 482

RockLive festival u koprivničkom kampusu jem nastupajuresident D.J.-i koprivničkog KKC Pixel uz mix rock, punk reggae, ska, dub, d’n’b i ostalih žanrova! Tu su i bazeni za rashlađivanje, a dress code su naočale i ručnici!

Na RockLive Festivalu nastupaju Edo Maajka, Kawasaki 3P, Krankšvester, Pasi, Cold Snap, Manntra, Radio Aktiv, Kraj Programa, Lolita, What matters most, Joe 4 i Gregzeye.

Ulaznice po cijeni od 50 kuna (za petak i subotu) mogu se u pretprodaji kupiti u varaždinskom Saxu i čakovečkom Podroomu ili na info@rocklive.hr.

U kopr ivničkom Kampusu u četvrtak, 15. kolovoza, kreće trodnevni ROCKLIVE FESTIVAL. Prvi, „nulti dan“ ujedno je i kamperski dan, pa RockLive posebno poziva kampere koji su planirali šatore postaviti u besplatnom festivalskom kampu da to učine već u četvrtak. Vrata kampa i festivala otvaraju se u 18 sati, a paralelno počinje i vanjski DJ program na otvorenoj pozornici. RockLive za nulti dan donosi „Forest beach live party“ u sklopu „Pixel lounge bara“ na ko-

USPJEH Varaždinaci na najvišem vrhu Alpa i Europe

Osvojili M. Blanc!

Na Mont Blanc, najviši vrh Alpa koji mnogi smatraju i najvišim vrhom Europe (alternativa mu je Elbrus u Kavkazu, što povlači geografska i politička pitanja), popeli su se u ponedjeljak, 5. kolovoza, oko 8 sati ujutro Slavko Šumak, Marko Sajko, Petar Babić, Nenad Šćuric i Saša Kobal, dok su im podrška bili Nikola Šebrek iz Refuge de Gouter i Mladen Galinec iz Les Houches. Varaždinska ekspedicija zaputila se u Francusku u petak, 2. kolovoza.

Prije toga u sklopu priprema popeli su se na Jalovec i Triglav, i to dva puta u jednom vikendu, kao i na Grossglockner, najviši vrh Austrije, a svladali su i via ferratu Königsjodler kojom su se popeli na 2941m visok Hochkönig. Nakon gondole na „bijeloj planini“ Varaždinci su ušli u vlak koji vozi do 2380 m visoke stanice Nid d’Aigle, odakle treba hodati do jednog od planinarskih domova koji stoje na ovoj, najpopularnijoj ruti uspona, znanoj kao “Voie Royale” - Refuge de Tete Rousse na 3167m ili na Refuge du Gouter na 3835m. Prvu noć provode na nižem od dva doma, a sljedeći dan se penju na Refuge du Gouter. Sam uspon na Mont Blanc počeli su prije 4 ujutro. Trebalo im je otprilike 4 i pol sata da se probiju na sam vrh Europe kroz orkanski vjetar i nevjerojatnu gužvu drugih penjača iz drugih zemalja. Među njima bila je i Japanka kojoj su kod uspona osjetno pomogle - šerpe. (pb)

„Špancir-pohod“ HPD MIV organizira 6. planinarski „Špancir-pohod“ u nedjelju, 25. kolovoza pod pokroviteljstvom općina Klenovnik i Donja Voća budući da je ruta Klenovnik – Vukovoj – Špilja Vindija – Donja Voća.

Pohod je lagana rekreacijska šetnja s 3 do 4 sata hoda. Oni željni više pješačenja mogu od špilje Vindije ići trasom preko Jurkovog brežuljka do cilja u D. Voći, gdje je ručak i druženje do polaska na Špancirfest. Svaki sudionik plaća startninu od 15 kuna (prijevoz, organizacija i ručak, a za prvo sudjelovanje i dnevnik pohoda). Autobus kreće iz Varaždina za Klenovnik u 6 i 7.30 sati ispred hotela Turist.

Obavezna je prijava srijedom od 18 sati u Trakošćanskoj 24.

KARIKATURA

Na TM ovaj vikend

UPS Feel!

U tijeku su upisi u varaždinski Univerzalni plesni studio Feel kojeg vodi Romana Ratkaj (www.feelples.hr). Zainteresirani se mogu upisati u jednu od tri dobne skupine: djevojčice od tri do sedam godina, dječaci i djevojčice od 8 do 18 godina te mladići i djevojke od 18 do 25 godina. Prijave se primaju e-mailom prijave@feelples. hr i na tel. 091 6336 936.

Sve koji se žele riješiti duboko ukorijenjenih stresova, nesanice, glavobolja i sličnih psihosomatskih tegoba na jednostavan i prirodan način, zatim naučiti drevnu tehniku disanja i osnovne yoga-položaje, TM centar Varaždin poziva na vikend-tečaj transcendentalne meditacije od 17. do 19. kolovoza u prostorijama u Zavojnoj 6. Za sve znatiželjne ili neodlučne licencirani učitelj TM-a održava i besplatno predavanje u petak u 18 sati.

crta: Željko Pilipović