RT_499

1

Naslovnica

10. prosinca 2013., br. 499 || REGIONALNI TJEDNIK

Martina Dalić, saborska zastupnica

Str. 10.

Regionalni ISSN 1846-8969

Tjednik

40.000

Plus

Besplatan primjerak

Broj 499 II 10. prosinca 2013. II www.regionalni.com

REVIZIJA Grad Varaždin upozoren na slabosti financijskog sustava i nedostatak kontrole

Poreznike zanima kako se radi, ali ne i vijećnike Str. 4. - 5.

NAŠA POSLA Na sudu zbog „Uspona Radimira Čačića 90-ih“

OTVORENO M.Holy, predsjednica Orah-a

“Jedan od najgorih primjera postupanja s otpadom je Brezje” I TOGA IMA Iako u kolicima, na smrt prebio poznanika

Ujutro pjevali, a popodne završili u krvi Str. 16.

Čačićev suradnik tuži novinara zbog klevete Str. 7.

SAVJET ZA POTROŠAČE

Gdje i kako kupovati

Str. 13.

2

oglas

REGIONALNI TJEDNIK || 10. prosinca 2013., br. 499

4

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 10. prosinca 2013., br. 499

aktualno www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Tribina

HRAST: Hvala Varaždincima koji su bili „ZA“

Uz Međunarodni dan ljudskih prava i Međunarodni dan borbe protiv korupcije Koordinacija za ljudska prava i Antikorupcijsko povjerenstvo Varaždinske županije organiziraju u velikoj županijskoj dvorani utorak 10. prosinca u 12 sati tribinu s prof. dr. Josipom Kregarom.

Zahvaljujemo Varaždincima koji su na referendumu glasali “za” i tako stali u obranu braka i obitelji, naglasili su Ladislav Ilčić i Željko Cecelja, varaždinski vijećnici HRAST-a, osvrćući se na ishod referenduma održanog 1. prosinca. - Vjerujemo da je samo pitanje

vremena kad će i oni Varaždinci koji su na referendumu glasali “protiv” uvidjeti da mi koji smo podržali inicijativu za zaštitu braka kao zajednice muškarca i žene poštujemo svaku ljudsku osobu, uključujući svakako i one homoseksualne orijentacije, i njihovo

ljudsko dostojanstvo. No ne prihvaćamo ignoriranje mišljenja Europskog suda za ljudska prava koji je rekao da ne postoji pravo na homoseksualni brak, poručili su vijećnici naglašavajući da su neke zapadnoeuropske zemlje krenule pogrešnim smjerom.

REVIZIJA Državni revizori upozorili Grad Varaždin na slabosti financijskog sustava i nedos

Vijećnike ne zanima kako r Varaždin, ali zato zanima po

Na kraju 2012. minus u gradskoj blagajni popeo se na gotovo 33 milijuna kuna, obaveze Grada iznosile su više od 50 milijuna kuna, a uz to su protiv G gotovo 100 milijuna kuna. Čelnici su državnim revizorima priznali da su lani zbog poremećaja likvidnosti novac od komunalne naknade i doprinosa te sp Piše: VEsna margetić - slatki i Tihana Drumev

Plaća li Grad Varaždin svoje račune u roku od 30, odnosno 60 dana? Ovog mjeseca poslovanje Grada će, prema najavama, pretresati inspektori Ministarstva financija. Varaždin je jedan od pet gradova u kojima će Linićevi ljudi obavljati kontrole, a ministar ih je poslao i u sva ministarstva te trgovačka društva. Slavko Linić objasnio je Jutarnjem listu da želi utvrditi i poštuje li država svoje obveze te plaća li u rokovima koji su regulirani Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.

Nepravilnosti

U Gradskoj vijećnici bi mogli imati dosta posla, jer Grad Varaždin teško podmiruje svoje račune: prošle godine su čelnici Grada zbog poremećaja likvidnosti strogo namjenska sredstva trošili u druge svrhe.

Upravo to su odgovorili državnim revizorima koji su utvrdili da novac koji su građani i tvrtke tijekom 2012. godine uplatili za komunalnu naknadu i doprinos, a i spomeničku rentu nisu potrošili kao što je propisano.

Ovo je samo jedna od nepravilnosti koje su pobrojali državni revizori u izvješću o financijskoj reviziji Grada Varaždina za 2012. godinu.

Na prošlotjednom gradskom vijeću ono je prihvaćeno većinom glasova, a baš ni jedan od vijećnika nije imao niti jedan komentar ili kritiku.

To čudi, jer su slabosti financijskog sustava i nedostatak kontrole u Gradu glavna zamjerka revizora, a nisu zaobišli ni sudske sporove koje trenutno vodi Grad Varaždin. Njihova je vrijednost gotovo 100 milijuna kuna, o čemu smo u Regionalnom tjedniku već pisali.

Za stranke bez natječaja Grad Varaždin se lani oglušio na čak 13 naloga i preporuka Državnog ureda za reviziju iz prijašnjih godina. Revizori su ih, primjerice, upozorili da njihove bilješke uz financijske izvještaje i dalje ne sadrže podatke o danim pravima građenja i hipotekama, a da evidencije o korištenju službenih vozila još uvijek nisu potpune. Uz to, Grad je uplaćivao novac trgovačkim društvima za redovno poslovanje, a prihodi od komunalne naknade, komunalnog doprinosa i spomeničke rente opet nisu u cijelosti utrošeni za propisane namjene. Unatoč upozorenjima, Grad je i prošle godine poslovne prostore dao političkim strankama u zakup bez provedenog natječaja.

- Državni ured za reviziju predlaže da se vodi računa o preuzimanju obveza te o pokrenutim sporovima kako ne bi bilo dovedeno u pitanje ravnomjerno zadovoljavanje svih javnih potreba – ističu u izvješću.

Otkrili su i nevjerojatnu grešku: u poslovnim knjigama i financijskim izvješćima manjak je iskazan kao daleko veći. Pogriješili su za čak 54 milijuna kuna! Revizori su utvrdili da se u gradsku blagajnu lani slilo 196 milijuna kuna, a istovremeno je potrošeno 205,5 milijuna kuna pa je manjak prihoda i primitaka u 2012. iznosio gotovo 9,5 milijuna kuna.

Kada se tome pribroji manjak prenesen iz prijašnjih godina, Grad je bio u “debelom” minusu od gotovo 33 milijuna kuna.

Nalaz revizora u Gradu su prihvatili. - Podaci u poslov-

U Gradu potvrdili da su manjak iskazali većim za 54 milijuna kn, a objasnili su da je problem od ranije i vezan za poremećaj likvidnosti

OBVEZE

MANJAK

33

KREDIT

26,1

MANJAK

milijuna kuna u prosincu 2012. godine

milijuna kuna u prosincu 2012. godine

milijun kuna kredita u siječnju 2013.

milijuna kuna u lipnju 2013. godine

nim knjigama i financijskim izvještajima nisu jednaki uz napomenu da problem potječe iz ranijih razdoblja, odnosno vezan je uz nastanak manjka u proračunu te poremećaj likvidnosti, a rješavanje navedenih razlika je u tijeku – očitovali su se.

Daleko najviše su dugovali za usluge, 16 milijuna kuna, a potom za zakupnine i najamnine (5,7 milijuna), tekuće

- Značajan dio investicija planiran je financiranjem putem zaduživanja koje u 2012. nije ostvareno, nego je kredit realiziran u 2013.

- napomenuli su. Riječ je o 26,1 milijunu kuna kredita koji je stigao u siječnju ove godine budući da je Vlada tek tada dala Gradu suglasnost za novo zaduženje.

Taj novac nije bio za “krpanje rupa” u proračunu, nego za uređenje Kapucinskog trga, zelenih i javnih površina kod POS-ovih zgrada u Ulici Vilka Novaka te za uređenje kancelarija za gradske odjele u zgradi u Preradovićevoj 10.

Državni revizori su naveli da je Grad time uvažio njihovo “staro” upozorenje - da u velike investicije krenu tek nakon što se osigura financiranje projekata. Napomenuli su i da su ove godine u Gradu počele aktivnosti kojima će biti uspostavljeno financijsko upravljanje i kontrola, a u tijeku je provođenje mjera radi financiranja dospjelih obveza.

To je dobra vijest, jer ako gradski čelnici financije ne stave pod kontrolu, u pitanje će doći uređivanje gradskih ulica i trgova, isplata stipendija i prijevoza đacima, financiranje vrtića....

51,3

Za što su dužni?

Kad su u pitanju obveze, na kraju prošle godine iznosile su 51,3 milijuna kuna, od čega je gotovo 50 milijuna već dospjelo. - Dospjele obveze čine 25,2 posto ukupno ostvarenih prihoda i primitaka u 2012. - izračunali su državni revizori.

U Grad dolaze Linićevi inspektori: kontrolirat će plaća li Grad svoje račune na vrijeme i investicijsko održavanje (4,4 milijuna), komunalne usluge (3,6 milijuna), dok su za telefon, poštu i prijevoz bili dužni 1,1 milijun kuna.

9,5

Aktualno

10. prosinca 2013., br. 499 || REGIONALNI TJEDNIK

5

Goran Habuš: Ponosan sam na glasovanje svojih Varaždinaca Ponosan sam na svoje Varaždince koji su izlaskom na referendum i glasovanjem pokazali iznimnu toleranciju i da smo jedan od najtolerantnijih gradova, spremni poštovati ljudska prava i prava manjina, naglasio je varaždinski gradonačelnik Goran Habuš obraćajući se zamjeniku ministra Alenu Leveriću i ostalim uzvanicima na svečanoj sjednici Gradskog vijeća uz Dan grada Varaždina.

Osvrćući se na postignuća, Habuš je izdvojio sporazum Varteksa i banaka, zatim nastavak za-

stalog POS-a te pronalazak rješenja za komunalni otpad. Govoreći o projektima koji slijede, najavio je uređenje kritičnih točaka u prometu te izgradnju komunalne infrastrukture, osobito uređenje pročelja u gradskom središtu gdje će se urediti i pješačke zone. Najavio je i projekt škola bez torbi koje bi trebale biti lakše za učenike od iduće godine kada očekuje ulaganja te otvaranje novih radnih mjesta. - Upravljanje gradom je vrlo odgovoran proces. Ako upravljamo shvaćajući da moramo biti

statak kontrole u 2012. godini

sluge građanima i dobri gospodari javnim novcem, onda se ne moramo bojati za budućnost. Jedan poznati moto grada Varaždina je Probitati et bonis artibus, dakle za poštenje i dobre vrline. Građani Varaždina dugi niz godina žive sukladno tome, a naša je zadaća da svi zajedno, imajući pred očima taj moto, gradimo i budućnost, poručio je Habuš.

Nagradu za životno djelo dobio je Dražen Ožeg, nagradu Grada Varaždina Helena Dretar Karić, dok su plakete dobili Tamburaški orkestar CTK

Varaždin, Branko Trstenjački, Kos Transporti, Dragutin Kocijan, varaždinski HGSSS, Zvonko Šanjek, Obrtničko glazbeno društvu UHO-a, Jasna Jakovljević, Ksenija Plavec Fiket i Športski ribolovni klub Varaždin.

OPET ISTO Tvrtke u vlasništvu Grada Varaždina zaradu zadržavaju za sebe

radi Grad poreznike

Grada Varaždina pokrenuti sudski sporovi “teški” pomeničke rente bili prisiljeni trošiti nenamjenski NEOBIČAN “DEAL” Rabljeni automobili

Prodali za 52.000 kn pa plaćali rent-a-car!

Prošlog proljeća varaždinska vlast odlučila je prodati osam automobila. Za sedam rabljenih vozila Grad Varaždin javnom licitacijom zaradio je 54.900 kuna. Po tome ispada da po rabljenom vozilu nisu mogli postići cijenu veću od 7.842 kune. Osmi rabljeni automobil prodan je za 52 tisuće kuna direktno jednoj autokući.

Nakon što su od svih osam prodanih vozila zaradili 94.900 kuna, uzeli su rent-a-car na godinu dana. Za “rentani” auto mjesečno je iz gradskog proračuna plaćano 4.000 kuna i to godinu dana.

Međutim, “zarada” od tog vozila ispala je samo 4.000 kuna. Jer gradska vlast odlučila je od te iste autokuće na čak godinu dana uzeti rent-a-car i taj polovni auto kompenzirati. A iznajmljivanje je koštalo 4.000 kuna mjesečno. Dakle, na godinu dana to je 48.000 kuna!

Ove nevjerojatne podatke

o doista upitnom načinu trošenju novca građana Varaždina objavila je državna revizija u izvješću za 2012. godinu. Doduše, nisu imali zamjerke na činjenicu da su se varaždinski čelnici odlučili na ovu “ekonomičnu” odluku unajmljivanja vozila, nego na to da su taj jedan polovni automobil odlučili prodati bez javnog natječaja.

U ovom slučaju ne radi se o milijunskim svotama, ali jasno prikazuje odnos vlasti prema novcu Varaždinaca. Koja su bila godišta automobila i o kojim se markama radilo, pitali smo Grad Varaždin.

Također, pitali smo ih koji je to automobil prodan direktno kojoj točno autokući te koji je tada automobil unajmljen za 4.000 kuna mjesečno i u koje svrhe. Do zaključenja broja nismo dobili odgovore na ta pitanja kao ni na pitanje unajmljuje li Grad trenutno bilo kakvo vozilo i za koju cijenu.

Od kupnje novog automobila Habuš ove godine odustao

4,9

12,999

2,8

milijuna kuna bila je 2012. dobit Varkoma

kuna bila je 2012. godine dobit Parkova

milijuna kuna bila je 2012. godine dobit Termoplina

Vlado Vlašić dva mjeseca je direktor

Marin Bašić sramežljiv je direktor Parkova

Ivan Topolnjak u Termoplinu je od 1971.

Lani zaradili 7,7 milijuna kuna, a niti kuna vraćena u proračun Uz skromnu dobit od 12.999 kuna Parkovi su u 2012. mogli priuštiti isplatu naknada članovima nadzornih odbora i skupštinarima od gotovo 200 tisuća kuna Piše: Tihana Drumev i vesna margetić - slatki

Proračun Grada Varaždina nakon lipnja ove godine u minusu je od 9,5 milijuna kuna.

Istovremeno dobit tri najveće tvrtke u većinskom vlasništvu grada iznosi 7,7 milijuna kuna. Prošle godine najviše je zaradio Varkom - 5 milijuna kuna. Dobit Termoplina iznosila je 2,8 milijuna kuna, što je skromno s obzirom na to da su 2011. zaradili 6 milijuna kuna više. Najskromniju dobit od 12.999 kuna imali su Parkovi.

Unatoč manjku, ni kuna od njihove lanjske dobiti nije uplaćena u proračun. Osim Termoplina. No oni su isplatili dio dobiti iz 2009! Na glavnoj skupštini, koja je održana ove godine, direktor Ivan Topolnjak je predložio da se 2,8 milijuna kuna dobiti rasporedi u zadržanu dobit. Međutim, gradonačelnik Goran Habuš je iznio protuprijedlog: da se ta dobit zadrži, ali da se istovremeno iz dobiti zadržane 2009. godine za isplatu dividende odrede tri milijuna kuna. To je i prihvaćeno, pa je Gradu pripalo 1.530.240 kuna, a Ivanu Topolnjaku 1.265.880 kuna kao drugom najvećem dioničaru. Habuša nisu smetale

TERMOPLIN

VARKOM

PARKOVI

nadzorni odbor 348.000 kuna godišnje

nadzorni odbor 196.800 kuna godišnje

nadzorni odbor 134.400 kuna godišnje

predsjednica NO Nevenka Grbac 5.000 kuna mjesečno

predsjedniK NO SAŠA BARBIR 2.000 kuna mjesečno

članovi NO Josip Dreven, Damir Pavišić, Mladen Topolnjak, Ratko Špirelj, Ruža Jelovac, Dražen Vincek 4.000 kuna mjesečno

članovi NO Alfred Obranić,Milan Škvorc, Danijela Benkus, Dubravko Zdunić, Sandro Miko, Dubravko Vrdoljak, Krešimir Šalig i Marijan Sivirić 1.800 kuna mjesečno

predsjedniK NO ANTUN MIŠANOVIĆ 2.200 kuna mjesečno članovi NO Josip Ljubomir Brdar, Denis Fudurić, Vjekoslav Vrbanec, Milivoj Zajec, Zvonko Cupar, Marin Bašić 1.500 kuna mjesečno

* Neto iznos u 2013.

* Neto iznos u 2013.

naknade članovima Nadzornog odbora pa oni svaki mjesec primaju po 4.000 kuna neto, a predsjednik NO-a 5.000 kuna neto. Godišnje se Josipu Drevenu, Damiru Pavišiću, Mladenu Topolnjaku, Ratku Špirelju, Ruži Jelovac i Draženu Vinceku isplati 48.000 kuna, a predsjednici NO-a Nevenki Grbac 60.000 kuna. Ukupno njihove naknade neto iznose 348.000 kuna.

Samo san

Parkovi mogu samo sanjati o dobiti Termoplina. Prošlu godinu završili su s 12.999 kuna dobiti, no za naknade Nadzor-

nog odbora te te nagrade predsjedniku i zamjeniku Skupštine dioničara u prošloj godini nije bilo šparanja, isplatili su gotovo 200.000 kuna. Antun Mišanović kao predsjednik svaki mjesec prima 2.200 kuna neto ili godišnje 26.400 kuna, a ostali članovi (Ljubomir Brdar, Denis Fudurić, Vjekoslav Vrbanec, Milivoj Zajec, Zvonko Cupar) po 18.000 kuna.

Za razliku od njih, članovi NO Varkoma, koji je lani ostvario najveću dobit pokazali su osjećaj za stvarnost, za naknade članovima NO-a izdvojili su prošle godine 349.261 kunu.

No na glavnoj skupštini ovog

* Neto iznos u 2013.

srpnja prihvaćeno je smanjenje naknada članovima NO-a. zbog “općih uvjeta u društvu i državi”. Prijedlog je prihvaćen pa članovi NO-a Varkoma (Alfred Obranić, Milan Škvorc, Danijela Benkus, Dubravko Zdunić, Sandro Miko, Dubravko Vrdoljak, Krešimir Šalig i Marijan Sivirić) primaju po 1.800 kuna neto mjesečno, a predsjednik Barbir 2.000 kuna neto mjesečno. Gledano iz perspektive prosječno plaćenog stanovnika Varaždinske županije, naknade u Varkomu ni nakon smanjenja nisu male, ali su “sitniš” u odnosu na one koje se isplaćuju u Termoplinu.

6

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 10. prosinca 2013., br. 499

Predsjednik varaždinskog HDZ-a: Koncesija za bale loše vođena od početka - Izborna skupština prošla je demokratski, fer i pošteno. Od 169 izaslanika, odazvalo se 126 od kojih je 47 glasova dalo mom protukandidatu Ljubomiru Leskovaru, a 77 meni.

Izabrano je i 16 članova Gradskog odbora HDZ-a koji su izabrali predsjedništvo, a još četiri su kooptirana - rekao je u srijedu Marijan Kovačić, predsjednik varaždinskog HDZ-a, predstavljajući novo čelništvo. Uz predsjednika, Predsjedništvo čine i dopredsjednici

Otilija Cvetko, Saša Crnčić i Ilija Ivezić, kao i tajnik Matija Fuček te rizničar Boris Zernec.

Odgovarajući na upit hoće li Vlatko Vuković i dalje biti gradski vijećnik, Kovačić je rekao da je mandat gradskog vijećnika osobni mandat Vukovića koji će ocijeniti hoće li ga zadržati ili ne.

Najavio je i izradu plana rada, kao i očitovanje o svim bitnim pitanjima za grad Varaždin kako bi HDZ bio prepoznatljiv. Članovi varaždinskog GO HDZ-a: Marijan Kovačić, Anđelko Koprek,

Otilija Cvetko, Goran Bobek, Ivan Herman, Damir Laljek, Slavko Behin, Ilija Ivezić, Laura Musliu, Zdravko Golub, Ljubomir Leskovar, Saša Crnčić, Dražen Bogović, Branko Družinić, Sanja Labaš, Dragutin Juraga, Matija Fuček, Jelena Jaklin Kos, Boris Zernec i Igor Borovec.

- To što se dogodilo je očekivano jer je koncesija bila loše vođena od početka, odnosno loše raspisana. Trebalo je odmah decidirano reći da se traži kvalitetno i zakonito zbrinjavanje bala.

I tu je nastao problem. Fond neće sufinancirati zbrinjavanje bala na način da se s jednog dvorišta presele u drugi. To nije zakonito ni ekološki prihvatljivo - rekao je predsjednik varaždinskog HDZ-a odgovarajući na upit o preuzimanju bala od strane ministarstva. Upitan obrađuje li tako otpad Univerzal, poduzeće u kojem je suvlasnik, Kovačić je rekao da mehanički obrađuje kvalitetno, dok se biološki dio odlaže u Gornjem Vratnu i drugim odlagalištima.

OTVORENO Mirela Holy, saborska zastupnica i predsjednica stranke Održivi razvoj Hrvatske - Orah

“Brezje je jedan od najgorih primjera neadekvatnog postupanja s otpadom” Teško je vjerovati da je bilo moguće izdati bilo kakvo rješenje za privremeno skladištenje te da inspekcija zaštite okoliša tolerira takvu situaciju, veli bivša ministrica zaštite okoliša i prirode govoreći o ozakonjenju skladišta otpada u Brezju, što otvara pitanje čemu uopće prisilno izvršenje Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

S l u č a j v a r a ž d i n s ko g Brezja jedan je od najgorih hrvatskih primjera neadekvatnog postupanja s otpadom, upozorava Mirela Holy, saborska zastupnica i predsjednica stranke Održivi razvoj Hrvatske - Orah, koja je bila ministrica zaštite okoliša i prirode od lipnja prošle godine kada je najprije morala otići iz MZOIP-a, a zatim je napustila i SDP.

Nepravilnosti, pa ništa

U svakom slučaju nećemo platiti ništa što je suprotno zakonu, ustvrdila je Holy govoreći o baliranom otpadu početkom 2012. godine

Zašto bi se iz skladišta nešto trebalo micati prisilnim izvršenjem? kada je predstavljala vodeće ljude u Ministarstvu. Svi zajedno suočili su se sa „slučajem Brezje“ za koje ni danas nema lijepih riječi.

- Radi se o prostoru koji ne udovoljava minimalnim preduvjetima za odlaganje otpada jer su bale odložene na šljunkovitom, vodopropusnom terenu bez ikakvih zaštitnih slojeva i folija, u neposrednoj blizini prometnice, bez sustava otplinjavanja i hvatanja procjednih voda. U tom smislu teško je vjerovati da je bilo moguće izdati bilo kakvo rješenje za privremeno skladištenje te da inspekcija zaštite okoliša tolerira takvu situaciju naglašava Holy osvrćući se na činjenicu da je nekada ilegalno odlagalište Brezje lani postalo legalno jer je uspjelo dobiti dozvolu kao skladište otpada.

Premda je bivšoj ministrici neshvatljivo kako je usprkos svim nedostacima izdana dozvola za skladište otpada, to ne samo da se

Holy: Čačić imao drugačiji pristup rješavanju problema bala s Brezja I danas, kao i u vrijeme dok je bila ministrica zaštite okoliša i prirode, Holy smatra da je problem bala otpada u Brezju moguće trajno riješiti samo njihovom termičkom obradom u za to adekvatnim postrojenjima.

- Smatram da bale koje već godinama leže nije moguće kvalitetno obraditi u obližnjem MBO postrojenju jer su zbog dugog ležanja moguće sekundarne sirovine u njima prilično onečišćene, odnosno kontaminirane te bi takva obrada bila preskupa i neučinkovita.

Treba imati na umu i činjenicu da za postrojenje nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš zbog čega nije moguće obrađivati više od 100 tona otpada dnevno. A ukoliko bi se krenulo s obradom otpada tom dinamikom, bale bi još jako dugo vremena ostale na Brezju, što je okolišno potpuno neprihvatljivo - veli Holy.

dogodilo, nego dozvolu ni danas nitko od nadležnih ne dovodi u pitanje, pa ni okolišna inspekcija! Da je tako, razvidno je iz nalaza više inspektorice zaštite okoliša Miljenke Kliček koja je prošlog mjeseca izašla u Brezje i utvrdila da podna

Međutim, MBO postrojenje je pokrenulo ishođenje studije utjecaja na okoliš nakon koje će se kapacitet podići na 300 dona otpada dnevno, a isprobalo je i obradu bala te su dobivene korisne sirovine i gorivo za cementaru.

- Kao ministrica nastojala sam ovaj problem riješiti izvozom otpada i njihovim termičkim zbrinjavanjem. Bivši prvi potpredsjednik Vlade RH Radimir Čačić imao je drugačiji pristup rješavanju problema bala s Brezja od mene. No to nije bio njegov resor i njegova nadležnost te njegovo mišljenje o ovom predmetu za mene kao ministricu čija je prva odgovornost bila briga o okolišu te zdravlju ljudi i životinja za mene nije imalo značaja.

Nažalost, otišla sam s mjesta ministrice i nisam uspjela riješiti ovaj veliki okolišni problem Hrvatske - prisjeća se Holy.

površina nije nepropusna i druge nepravilnosti, ali zbog toga nije pokrenula postupak poništenja dozvole!?

Šutnja o izjavi ministra

- U konkretnom slučaju donesena je dozvola na te-

melju nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja, ali isto sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, kao i važećoj upravno-pravnoj praksi nije razlog za poništenje ili ukidanje po pravu nadzora pravomoćnog upravnog akta - objašnjava

Kliček u dopisu od 15. studenog ove godine.

No svega dva tjedna kasnije Mihael Zmajlović Brezje označava „ekološkom bombom koja predstavlja potencijalnu opasnost za građane i okoliš“, a direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sven Müller veli da je „već vizualno jasno da je tlo zagađeno i vjerojatno podzemne vode, pa ćemo vjerojatno napraviti zamjenu dijela zemlje da bi se sve moglo dovesti u prihvatljivo stanje“. Za komentar ovih ocjena i najava zamolili smo inspektoricu Kliček, kao i pročelnika Dragutina Vinceka te Ivanu Dukši iz županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša.

Iako su upravo oni odgovorni za ozakonjenje Brezja kao skladišta, ni riječi nisu rekli o svom više nego spornom postupku, pa ispada da je za njih zapravo sve u najboljem redu.

Ne bi li trebali otići oni koji su ozakonili sramotu u Brezju?

Budući da Brezje od lani nije nelegalno odlagalište, već legalno skladište otpada, to otvara pitanje može li Fond za zaštitu okoliša uopće sufinancirati zbrinjavanje bala, odnosno može li Ministarstvo zaštite okoliša i prirode prisilno izvršiti rješenje iz 2007. godine.

Ako Varkom može u Brezju skladištiti otpad sukladno dozvoli izdanoj na čak pet godina, zašto bi se onda iz legalnog skladišta nešto hitno uklanjalo prisilnim izvršenjem? Ili će se sada dozvola ipak ukinuti kako bi se bale mogle zbrinuti?

Dogodi li se to, ne bi li trebali otići barem oni koji su sudjelovali u ozakonjenju ove sramote u Brezju?

HRAST: Treba Sada smo pred trećom fazom ili zapletom, ustvrdio je u petak varaždinski gradonačelnik Goran Habuš govoreći o rješavanju pitanja baliranog otpada na svečanoj sjednici Gradskog vijeća.

- U suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode i sukladno Zakonu o otpadu, proveli smo koncesiju i odabrali koncesionara potpuno transparentno. Međutim, Ministarstvo se odlučilo za novu politiku i zaključilo da to rješenje nije prihvatljivo. Ako je to novi smjer politike Ministarstva, ako je ono zaista unatrag nekoliko mjeseci počelo raditi svoj posao, onda smo ga dužni prihvatiti. Ako trebamo biti grad primjer ili pilot-projekt, onda ćemo tu ulogu i prihvatiti i dati svu podršku koja je potrebna. Rezultat bi trebao biti daleko jeftinije rješenje u korist svih građana ovoga grada - naglasio je Habuš dodavši da je njegov zadatak da bez obzira na sve ne nastupi nikakva šteta ni za građane, ni za Grad, ni za komunalno poduzeće Varkom.

Uoči sjednice varaždinskoga Gradskog vijeća, koja će biti posjećena novonastalim (ne)prilikama u Brezju i oko njega, varaždinski vijećnici HRAST-a Ladislav Ilčić i Željko Cecelja ustvrdili su da je „vrijeme da čelnici Grada Varaždina sjednu za stol s predstavnicima koncesionara za zbrinjavanje baliranog otpada jer sada nije 2008. godina i zacijelo su druge cijene, koja je bila sporna, a alternativa bi mogla biti višestruko na štetu građana“. - Svi znamo da je bivša vlast već imala potpisan ugovor s Fondom o sufinanciranju 40 posto troškova zbrinjavanja bala.

Je li taj ugovor iz 2010. još uvijek važeći? Ako nije, tko ga je i kada stavio izvan snage i kojom odlukom - pitaju vijećnici.

Ukazavši da je ministar gradsku

Na blagdan Sv. Nikole varaždinska

Aktualno

10. prosinca 2013., br. 499 || REGIONALNI TJEDNIK

Habek: Zadovoljni funkcijama U Varaždinu je održana redovna izborna konvencija Županijske organizacije SDP-a Varaždinske županije, a osim 149 delegata pratili su je i gosti iz koalicijskih stranaka, kao i premijer Zoran Milanović, potpredsjednik Vlade Branko Grčić, ministri Siniša Hajdaš Dončić, Mirando Mrsić, Gordan Maras te glavni tajnik SDP-a Igor Dragovan.

Za potpredsjednika je izabran Alen Kišić, a druga potpredsjednica će opet biti Dubravka Biberdžić. U predsjedništvo Županijske organizacije izabrani su

Dubravko Bilić, Zvonko Bedenik, Alenka Car, Božidar Šafran, Daniel Vlaisavljević, Vjeran Radelić i Danijela Benkus. Predsjednik Županijske organizacije SDP-a i saborski zastupnik Mario Habek istaknuo je zadovoljstvo što organizacija ima dva saborska mandata te kako su rezultati ostvareni na proteklim izborima najbolji dosad za stranku u Varaždinskoj županiji i po broju mandata u predstavničkim tijelima i na izvršnim funkcijama, ali nije pojasnio koje to bitne funkcije u izvršnoj vlasti obnašaju varaždinski esdepeovci.

I TOGA IMA Na sudu zbog „Uspona Radimira Čačića 90-ih“

Suradnik R. Čačića tuži novinara zbog klevete Kovač: Nije mi jasno kako je Lovrenčić oklevetan. Riječ je o mojem mišljenju na temelju činjenica

a sjesti za stol

Protiv Krešimira Kovača, autora publikacije „Uspon Radimira Čačića 90-ih“, počelo je suđenje jer ga zbog navodnih kleveta iznesenih u toj knjizi tuži Dragutin Lovrenčić, bivši član Nadzornog odbora Coninga i jedan od najbližih Čačićevih suradnika.

Rasvjetljavanje Čačića

Ladislav Ilčić i Željko Cecelja vlast optužio kako nije poduzimala ono na što je upozoravalo i savjetovalo njegovo ministarstvo punih godinu i pol dana, vijećnici su upozorili da gradonačelnik Habuš tvrdi suprotno. - Smatramo da Gradsko vijeće svakako treba imati punu informaciju o tijeku razgovora između Grada i Ministarstva, tim više što imamo informacije da je Fond za zaštitu okoliša bio voljan sufinancirati predobradu otpada kod zbrinjavanja bala, za što je koncesiju dobila zajednica ponuditelja CE-ZA-R, Ekoflor i Komunalac Davor. CE-ZA-R je nudio predobradu ili putem MBO postrojenja ili na drugi način. Postavlja se pitanje zašto Grad šuti o tome, zašto to nije dao u javnost i zašto nije ništa učinio po tom pitanju - zapitali su vijećnici.

Naglašavajući da ne žele ulaziti u odnose između HNS-a i SDP-a, već samo žele zaštititi građane, Ilčić i Cecelja ukazali su i na dvojbe oko Brezja među kojima je i ona može li Fond uopće sufinancirati zbrinjavanje otpada s legalnog skladišta o kojem će zatražiti kompletnu dokumentaciju. - Ponovo možemo upitati da li ova gradska vlast glede ovog problema iskazuje nekompetentnost ili namjeru - rečeno je prilikom susreta vijećnika HRAST-a koji su najavili pokretanje postupka u vezi aneksa ugovora o zbrinjavanju novonastalog otpada koji drže nezakonitim.

vlast dobila bale

Otklanjajući mogućnost mirnog rješenja spora, Kovač je prije početka suđenja na varaždinskom Općinskom sudu naglasio da nigdje nije pogriješio te da stoga ne vidi ni mogućnost da se ispriča, tim više što je za Lovrenčića sporan samo zadnji dio knjige, odnosno zadnje dvije od njezine 102 stranice gdje se nalazi njegova ocjena privatizacije Coning holdinga. U spornom komentaru poslovnih i privatizacijskih dokumenata Coninga, koji je otišao u stečaj zbog dugovanja od 452 milijuna kuna, varaždinski novinar navodi kako bi se „Coningova privatizacija mogla ocijeniti bizarnom“, a piše i o tome kako je „Čačić sa suradnici-

Istraživanje u knjizi financirala danska udruga novinara ma obezvrijedio poduzeće i izbjegao plaćanje dugovanja“, o „licitiranju imovinom poduzeća“, „zaboravljenim potraživanjima milijuna njemačkih maraka“ te da je „vlastitim sredstvima dioničara otplaćeno samo 8,86 posto dionica od smiješnih 4,6 milijuna maraka. Na kraju (se) Kovač pita „je li sve to bogatstvo, sve te nekretnine, sve te poslovne zgrade, svi ti hoteli, zemljišta, je li sve prešlo u privatno vlasništvo na temelju uplate 8,86 posto iznosa od 4,6 milijuna maraka? Ako je to točno, nije li to pljačka? Za hrvatsko pravosuđe očito nije jer nikakvi postupci se ne vode u vezi privatizacije Coning holdinga“.

- Nije mi jasno kako je tužitelj oklevetan. Riječ je o mojem mišljenju koje je izneseno u javnom interesu te na temelju činjenica, odnosno dokumenta. Njih nitko ne spori u knjizi

gdje se spominje cijeli niz osoba, a najviše Čačić koji je i u naslovu. No nitko od njih se nije osjetio uvrijeđenim, pa ni sam Čačić, već Lovrenčić koji se spominje na jednome mjestu kao član komisije za provedbu pretvorbe - upozorio je Kovač govoreći o knjizi koja

župan 2005. godine, kojeg nisam prije poznavao, kao ni privatnog tužitelja. Tada sam odlučio rasvijetliti njegovo poslovno djelovanje te sam krenuo od Coningovog poslovnog kraha u Izraelu, a zatim su se nametnule druge teme, kao što je stečaj i privatizacija

“Čitavo djelo tendenciozno” Čitavo djelo okrivljenika pod naslovom „Uspon Radimira Čačića 90 -ih“ tendenciozno je napisano u smislu da iz načina izražavanja okrivljenika i drugih okolnosti jasno proizlazi da se radi o djelu čiji je jedini cilj naštetiti časti i ugledu Radimira Čačića, a zatim i privatnog tužitelja te drugih članova društva Coning holding d. d.

Naime, kroz čitavo se djelo čitatelja navodi na zaključak koji na koncu, u komentaru autora, na prethodno citirani način uobličuje i sam okrivljenik.

Navedeno je vidljivo čak i iz samih podnaslova poglavlja koja opisuju proces

se prodaje putem interneta.

Odbacujući tvrdnju tužitelja da je počeo pisati s namjerom da okleveće Čačića i ostale dioničare Coninga, Kovač je naglasio da je knjiga nastala na temelju istraživanja koje je financirala danska udruga istraživačkih novinara Scoop Network koja ga je upravo zbog nje pozvala na svjetski skup istraživačkih novinara u Kijev i Budimpeštu.

- Radio sam kao novinar kada je Čačić postao varaždinski

pretvorbe i privatizacije društva Coning holding d. d. Stoga se, primjera radi, ovdje navode podnaslovi nekoliko poglavlja: Poduzeće kupljeno za samo 4,68 milijuna maraka, Odlepršala imovina Coning holdinga, Coning... opelješen i za dionice, Odlepršalo i 9 milijuna maraka.

Iz navedenog očito proizlazi zaključak da okrivljenik, u nedostatku konkretnih činjenica, svojim književnim izričajem uobličuje neistinite insinuacije na način da kod čitatelja stvara zaključak o nezakonitom postupanju Radimira Čačića i suradnika, medu njima i privatnog tužitelja, u postupku pretvorbe i privatizacije društva Coning holding, navodi se, uz ostalo, u privatnoj tužbi Dragutina Lovrenčića.

mogla utvrditi na osnovu čega.

- Uz to, Fond za privatizaciju utvrdio je da su svojim novcem dioničari otplatili svega 8,8 posto vrijednosti poduzeća.

Iz izvješća o reviziji je vidljivo da je novac za otplatu dionica Coning holdinga dioničarima Condelte došao u obliku pozajmica od Coning Inženjeringa koji je bio tvrtka kćer Coning holdinga. Ni u vrijeme pisanja knjige, ali ni kasnije, Lovrenčić nije dostavio dokaz iz kojeg bi se vidjelo jesu li i kako dioničari vratili pozajmice.

Međutim, u knjizi ne presuđujem, već se pitam zašto nisu razjašnjenje ove dvojbe te bi se time ili otklonila sumnja ili pokrenulo pitanje odgovornosti.

Ako privatizacija Coninga nije napravljena sukladno zakonu, onda mi je danas još manje jasno zašto se ne vode postupci jer takva djela više ne zastarijevaju - nag lasio je Kovač

Coninga, dodao je okrivljeni.

Jesu li vraćeni zajmovi?

Objašnjavajući zašto u knjizi govori o licitiranju imovinom, obezvređivanju Coninga kroz zamjene dionica i zaboravljenoj imovini, Kovač je upozorio da je uoči privatizacije tadašnji SDK utvrdio vrijednost Coninga na više od 16 milijuna tadašnjih DEM, dok je Agencija za restrukturiranje i razvoj tu procjenu smanjila na devet milijuna, a da ni revizija nije

iznos e ć i obranu t ijekom koje je ukazao i na to da su na sudovima i poreznoj upravi „zastajali“ postupci protiv Coninga, uključujući i presudu izraelskog suda.

7

8

Čitatelji zovu

REGIONALNI TJEDNIK || 10. prosinca 2013., br. 499

APSURDI Prije popisa stanovništva 2011. godine romskom naselju “privremeno” dodijeljena adresa

Romsko naselje u Petrijancu i Cestici bezimeno i bez adrese Na popisu stanovništva kao adresa naselja navedeno je “Donje Vratno - dio”. Tako su ga samoinicijativno “adresirali” varaždinski Područni ured za katastar i PU varaždinska Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Predstavnici Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina RH i UNDPU-a prošli su tjedan obišli romska naselja Varaždinske županije.

Obilazak naselja u Strmcu Podravskom i Svetom Đurđu organizirala je županija s ciljem poboljšanja životnih uvjeta Roma.

Dok su ugledni gosti obilazili lokalne Rome, pokušavajući detektirati probleme i kako ih riješiti, samo nekoliko

Nove adrese, “Donje Vratno - dio” unijele su pomutnju desetaka kilometara zračne linije udaljeno romsko naselje, ne samo da ne posjećuju uglednici već je i dan-danas ostalo bezimeno. Konkretno, poznato naselje Roma u sastavu općina Petrijanec i Cestica, nakon birokratskih, a vjerojatno i političkih zavrzlama oko istoga, u slučaju potrebe naziva se “Donje Vratno – dio”.

Apsurd

Taj su mu naziv, u nedostatku drugoga, prije popisa stanovništva 2011. godine, samoinicijativno dodijelili varaždinski Područni ured za katastar i PU varaždinska.

Marijan Kostanjevac:

- Do sad sve okolnosti oko određivanja naziva spomenutom naselju upućuju na činjenicu kako se tu radi o političkom pritisku ili nesposobnosti odgovorne osobe u Područnom uredu za katastar u Varaždinu. Kao načelnik i kao odgovorna osoba koja mora štititi dignitet općine i svih njezinih žitelja pokrenuti ću kod nadležnih državnih institucija postupak protiv osobe ili osoba koje su u tome sudjelovale, izjavio je Marijan Kostanjevac, načelnik Općine Vinica.

Takvoj se, zapravo nepostojećoj adresi, dodao kućni broj i Romi su se našli na popisu stanovnika.

Na ovu apsurdnu situaciju i kako je uopće do nje došlo podsjetio je načelnik Općine Vinica, Marijan Kostanjevac.

– Zakonom o područjima županija, gradova i općina iz 1992. godine određena su područja jedinica lokalne samouprave i uprave kao i postupak za promjenu tih područja. Tim je zakonom naselju Donje Vratno, koje je u sastavu Općine Vinica, pripojeno i naselje Roma.

Romi Varaždinske županije

Bez zdravog razuma

Takvo teritorijalno uređenje nije imalo veze sa zdravim razumom. Smješteno sjeverno od lokalne ceste Petrijanec – Strmec i ceste prema Ormožu i udaljeno je gotovo tri kilometra zračne linije. Odluka je rezultirala i nezadovoljstvom stanovnika spomenutog naselja koji su do tada pripadali području današnje Općine Petrijanec.

Ondje su ostvarivali sva svoja

prava pa je temeljem njihovog prijedloga i peticije građana pokrenuta inicijativa za izdvajanje tog područja iz sastava Općine Vinica još 1994. godine. Nakon provedenog zakonom propisanog postupka, uz prethodnu suglasnost hrvatske vlade, Zakonom o Izmjenama i dopunama Zakona o područjima općina, gradova i županija iz 1996. godine, spomenuto je područje ponovo pripojeno području

Općine Petrijanec. Potrebno je posebno naglasiti kako se Općina Vinica podupirajući inicijativu Roma i pokretanjem postupka izdvajanja tog dijela naselja svjesno odrekla i prihoda od hidrorente, a koji su automatizmom pripali Općini Petrijanec.

Politički pritisak

Popis stanovništva i dodijeljene adrese iznova su unijele pomutnju.

- Spomenuto se naselje opet “na mala vrata” pokušalo administrativno pripojiti Vinici. Kako se sve to odvijalo u predizborno razdoblje, Vinica nije poduzimala nikakve konkretnije radnje upravo iz razloga kako se ne bi sve to gledalo kroz prizmu predizbornih aktivnosti - veli Kostanjevac.

Izbori su došli i proši, a naselje je ostalo “čardak ni na nebu ni na zemlji”.

(NE)KULTURA U samom centru Varaždina vikendima uspavanku do pet ujutro pjeva netko iz kluba u Gajevoj

Barok i Sandra Afrika ruku pod ruku Čitatelji zovu iz tjedna u tjedan žaleći se na buku iz obližnjeg kluba i pitaju se kako je moguće da je itko izdao dozvolu za disco club bez dobre izolacije u strogom centru grada Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

O ukusima se ne raspravlja. Čak niti kad Sandra Afrika pjeva „Netko će mi noćas napraviti sina“ pa veli „Dok ti drugoj greješ postelju, luda glava sprema nevolju. Na visoke kad stanem pete, nestat ćeš ko dim cigarete“. Ali kad utegnuta, u crnoj haljinici (raz)odjevena Sandra prijeti budućem ocu svog djeteta u pet sati ujutro, usred Gajeve ulice u strogom centru Varaždina, više nije riječ o glazbenom ukusu nego o zakonskim regulativama. Nije Sandra jedina koja zabavlja Varaždince do duboko u noć u Disco klubu Madness. Niti je Madness jedini klub čije se radno vrijeme i jačina decibela ne uklapaju u mjesto i vrijeme

događaja. Ali jedino su se susjedi Ludila – hrvatske inačice imena kluba - odlučili izboriti za svoje pravo spavanja noću, bez bojazni da će ih jačina basa dovesti upravo do klupskog imena – ludila.

Kakofonija buke

- I taman kad glazba utihne, a mi se ponadamo da ćemo nedjeljno jutro dočekati bez podočnjaka i stići se odmoriti za radni ponedjeljak, buka se vratila - govore izluđeni susjedi. Ovoga puta nisu krivac bili krivi decibeli, već horda mladih ljudi koja je napuštala klub.

Noćna, sad već jutarnja mora se vratila. Kakofonija buke.

Voditelj kluba bio je iznenađen navodima susjeda. Budući da oni nisu željeli u javnost izaći imenom i prezimenom,

odlučio je iskoristiti isto pravo.

- Klub sam preuzeo u najam s urednom dokumentacijom.

Budući da nismo jedini klub koji u centru grada radi do jutra i vikendom održava kon-

Klub smo preuzeli s urednom dokumentacijom o programu i radnom vremenu certne programe, nejasno mi je zašto se proziva baš Madness.

Onim ako se ne radi o nečijim privatnim interesima da se otvorenom „hajkom“ dovede do zatvaranja lokala, govori naš sugovornik. Iako on ne želi spominjati konkurenciju nije

teško saznati da slične probleme njegovih susjeda djele i svi koji žive u blizini Mea Culpe, Downtowna, Ritza... Odgovor koji smo od Državnog inspektorata zatražili prije mjesec dana, nismo dobili do danas.

Na upit Gradu znaju li nešto o spornom slučaju, saznajemo da niti oni nisu bili bolje sreće od nas. Citiramo: „Kako Grad nije imao informaciju o tome kako je registriran klub, Upravni odjel za gospodarstvo, turizam i međunarodnu suradnju poslao je još u listopadu upit o tome u Ured državne uprave.

Kako nisu primili odgovor, prošli tjedan je poslana požurnica. Čeka se odgovor jer bez odgovora o registraciji ni mi ne možemo postupati“.

Budući da klub zaista radi prema dozvolama koje su nad-

ležne institucije izdale još prije sedam godina, tada se valja pitati tko izdaje takve dozvole u gusto naseljenim dijelovima grada gdje uglavnom žive ljudi koji se još uvijek živo sjećaju vremena kad su se oblačili u Varteksu, građevinu je uredno obavljao Coning, a Varaždin je bio poznatiji po onoj „Ja sem Varaždinec...“ nego po Baroknim večerima ili Sjajnom balu. Istina je da ovce i novac ne idu zajedno, ali svatko tko će krenuti uspoređivati centar New Yorka ili Londona s centrom hrvatskih gradova, treba znati osnovno. Dozvole za klubove u centru mogu si priuštiti samo oni koji si jednako tako mogu priuštiti izolaciju kao da je riječ o staračkom domu, a ne disco clubu. Do tada – jednako kao i Grad

upućujemo požurnicu Inspektoratu da nam odgovori na postavljena im pitanja. Susjedima Madnessa, pak, kao i ostalih klubova ne možemo pomoći osim nadati se da će u gradu baroka uspjeti uz uspavan ku Sandre Afrike malo odspavati.

10. prosinca 2013., br. 499 || REGIONALNI TJEDNIK

oglas

9

10

Intervju tjedna

REGIONALNI TJEDNIK || 10. prosinca 2013., br. 499

Otvoreno Martina Dalić, saborska zastupnica, govori o “lošoj hrvatskoj ekonomskoj politici”

Svaki dan kreiramo barijere Snažniji, fleksibilniji, konkurentniji i otvoreniji privatni sektor je nešto čemu Hrvatska do sada nije baš širom otvorila vrata. Da je državno vlasništvo ekonomski uspješnije od privatnog, onda bi socijalizam danas bio dominantan društveni sustav Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Prije nego ju je Jadranka Kosor postavila za ministricu financija, Martina Dalić nije bila poznata široj javnosti. No nije bila strano ime u gospodarskim krugovima. Uz mnogo razmimoilaženja u mišljenjima sa svojim nasljednikom Slavkom Linićem ono u čemu se dijametralno razilaze je pitanje rješavanja krize. Dok sadašnji ministar kao da rješenje vidi samo u novim porezima, Martina Dalić smatra da je upravo to najgora stvar kojoj Hrvatska treba pribjeći. Za to vrijeme zemlja se zadužuje sve više, BDP pada sve niže, hrvatski kreditni rejting nikada nije bio lošiji, a napokon je i ministar rekao „da nije dobro“. I taman kad prizna situaciju, opet isto rješenje – novi porezi. Velika zagovornica privatizacije Dalić ne može shvatiti Linićevo razmišljanje. Mirnim glasom u saborskom kafiću, na dan kada je sabornica bila zatvorena, Martina Dalić pokušala nam je objasniti svoje razloge.

Kako s ove, lijeve strane zgrade hrvatskog parlamenta, nisam dugo prošla, nasmijale su me table s imenima na zgradi do Sabora. Čedo Prodanović i državni pravobranitelj na tri metra od saborske zgrade.

Prvo što nam je palo na pamet je da su tako valjda bliže potencijalnim klijentima. Od kojih većina završi kod njih zbog gospodarskog kriminala, pogodovanja, svega i svačega vezanog uz ekonomiju. Danas kada bi, s obzirom na situaciju u zemlji, zgrada Ministarstva gospodarstva komotno mogla biti sjedištem Vlade.

Hrvatski problem nije deficit znanja već deficit provedbe i upornosti u provedbi Što se događa?

Vlada je podcijenila složenost problema ili se nije dovoljno dobro pripremila za rješavanje problema dubine i duljine krize.

Na samom početku izašlo se sa školskim konceptom povećanja poreza na potrošnju i snižavanjem doprinosa. Za to je Vlada ostala nezainteresirana, a radi se o reformama koje će omogućiti bolje poslovne uvjete i konkurentnije poslovanje: reformi javne uprave, tržišta rada, pojednostavljivanja propisa i uklanjanja barijera poslovanja.

Za te reforme nije imala interesa ni ova vlada, a njen fokus ostao je na poreznim i represivnim mjerama. To je glavna meta koju je Vlada promašila.

Neprivlačni smo investitorima, domaći su se “smrznuli”, a stra-

ni kapital izbjegava Hrvatsku, ideje i projekti su na čekanju.

”Kreiramo barijere”

Oporba uvijek ima „rješenje“. Zašto ga ne iskoristiti kad dođe na vlast? Toliko puta smo bili svjedocima tog scenarija...

Fiskalna situacija ne može se

To što Hrvatska posljednjih dvanaest godina nije imala makroekonomista za potpredsjednika Vlade, dovoljno govori o njoj samoj stabilizirati preko noći. Također se ne može stabilizirati poreznim opterećenjem, jer unatoč povećanju PDV-a i uvođenju novih poreza deficit je ove godine veći od onoga koji je bio 2012. Potrebna je reforma državne uprave; drugačiji sustav nagrađivanja koji će onda omogućiti i uštede na plaćama; govorim o zdravstvu; govorim o reformi subvencija; govorim o drugačijem odnosu prema državnoj imovini. Paralelno s tim, Vlada mora donijeti i niz mjera kako bi se potaknula poslovna klima. Treba provesti brzo i odlučno uklanjanje barijera koje proizlaze iz naših zakona - Mi svaki dan kreiramo barijere i prepreke našoj konkurentnosti. Bez takvog konzistentnog i usklađenog programa rada Vlade sve će ostati na ad hoc mjerama koje bi nas mogle dovesti u još veće probleme.Treba prestati dizati poreznu tenziju koja odvlači investitore iz države.

Premijer Milanović u svakoj prilici spominje da je Kukuriku koalicija dolaskom na vlast zatekla zemlju u katastrofalnom stanju.

Premijer Milanović je preuzeo vlast prije više od godinu dana pa mislim da je argument pozivanja na prethodnike iscrpljen i ovdje sasvim promašen.

Gdje najviše griješi hrvatska vlada?

A gdje ne? Ponovno otvaranje priče o povećanju poreza i njihovo vjerojatno povećanje produbit će negativna očekivanja.

Poznati ste kao velika pobornica privatne inicijative.

Jeste li zadovoljni stanjem u Hrvatskoj barem po tom pitanju? Ujedno, učinili ste nešto, do sada neprihvatljivo... suprostavili se stranačkom mišljenju. Zagovarate privatizaciju apsolutno svega.

Kao ekonomistica ne mogu ignorirati činjenicu da je privatizacija jedan od najsnažnijih instrumenata povećanja učinkovitosti gospodarstva. Da je državno vlasništvo ekonomski uspješnije od privatnog, onda bi

Martina Dalić, saborska zastupnica i ministrica financija u Vladi Jadranke Kosor

“Investitori i potrošači plašljiva su bića” Tu se iznova vraćamo na Vladine ideje o mehanizmima izlaska iz krize...

Porezi, porezi, porezi...

Kako to zamišlja Vlada izvući zemlju iz krize stalnim povećanjem poreznog tereta, sasvim je nejasno – valjda se opet radi o nekom posebnom, hrvatskom ekonomskom specijalitetu koji ekonomska teorija, a niti praksa uspješnih zemalja još nije prepoznale. Nisu ga valjda prepoznali stoga jer se svi drugi trude pronaći način kako stimulirati i ohrabriti potrošnju i investicije. Snižavanje poreznog opterećenja bi moglo biti jedan od načina, a ako to zbog financijske stiske nije moguće, onda je korisno izbjegavati svakodnevno udaranje u porezne bubnjeve jer su investitori i potrošači plašljiva bića. Ta je plašljivost posebno velika ako su, kao u slučaju nekretnina i imovine, investitor i potrošač spojeni u istoj fizičkoj osobi.

To plašljivo biće svakodnevno osluškuje socijalizam danas bio dominantan društveni sustav, a nije. Privatizaciju treba koristiti kao instrument izlaska iz krize. Treba donijeti transparentnu odluku o tome što nećemo privatizirati, a to su po meni infrastruktura i prirodna bogatstva. Privatizacija nije bauk kojim treba plašiti ljude niti je privatizacija prodaja strancima. Zašto bi se privatizacija koristila isključivo kad je tvrtka na izdisaju, kao u slučaju brodogradilišta?

Nema šprance

Ako su državne investicije ključ rješenja, tada je Hrvatska trebala imati puno bolji rezultat u usporednoj statistici rasta - barem tijekom jednog broja pretkriznih godina. Ali to nije slučaj; stope rasta su ostale

što mu to sprema moćna i nedodirljiva država i nastoji se prilagoditi njezinim potezima. Racionalno je pokušati predvidjeti poteze države i prilagoditi se. A ako država jasno najavljuje da ponovo namjerava zavući ruku u džep građana, ne smatrajući niti potrebnim dati o tome više informacija, tada se racionalan pojedinac, suočen s nepobitnom silom države, nastoji pripremiti za ispunjavanje njezinih prohtjeva. U očekivanju novog, nepoznatog i nejasnog, ali po svemu sudeći sigurnog nameta, racionalno je štedjeti i stvoriti zalihu za plaćanje tog poreza ma kakav on bio, racionalno je odgoditi kupovinu stana, racionalno je odustati od renoviranja kuće. Jer čemu podizati njezinu vrijednost i time moguće povećavati tu nepoznatu poreznu osnovicu? A to onda znači manju osobnu potrošnju, manje malih, sitnih investicija koje daju posla obrtnicima i građevina-

ispod prosjeka, nagomilali su se javni i privatni dugovi, a stvorena je i ekonomska struktura

Neučinkovita birokracija, korupcija, porezne stope, porezno zakonodavstvo i nefleksibilno radno zakonodavstvo ovisna o državi.

Strahuje li država od privatnog sektora?

Izlazak iz krize kroz jačanje i poticanje privatnog sektora ne znači izostanak aktivne uloge

rima i posljedično manje radnih mjesta.

Sve zajedno mnoštvo malih pojedinačnih, međusobno isprepletenih reakcija i odluka koje zbrojene daju makroekonomski rezultat u obliku pada BDP-a. Porez na imovnu predstavlja stoga primjer mjere ekonomske politike koja je svoje negativne učinke polučila i prije nego je uvedena.

Ekonomska šteta je već počinjena i za sada se realizira kroz produbljivanje negativnih očekivanja. Negativna očekivanja znače manje potrošnje, manje investicija i manji BDP. A ostatak slijedi.

Ne treba se stoga čuditi padu osobne potrošnje i BDP-a kada se na tome gotovo svakodnevno radi. I ne treba čuditi da dnevne novine na naslovnicama donose stare socijalističke recepte za izbjegavanje poreza kao što su razvod i darovanje. Međutim, i dalje ostaje nejasno kako je sve to povezano s gospodarskim oporavkom kao deklariranim ciljem ekonomske politike.

države. Upravo suprotno, snažna aktivnost države je nužna i potrebna, ali na drugačiji način nego što se to činilo do sada.

Ta se drugačija uloga države ogleda u njezinom upornom i dosljednom angažiranju na mijenjanju i poboljšavanju same sebe kako bi privatni sektor mogao raditi ono što radi bolje od države – baviti se poduzetništvom. Radi se u biti o podjeli rada sa zajedničkim ciljem - stvaranjem konkurentnog gospodarstva. Međutim, mijenjati samoga sebe, pa makar se radilo i o državi - nije lako. Ali provedba je bila i jest prečesto nevoljka i spora.U Hrvatskoj se ekonomistom smatra svaka osoba koja je završila ekonomski fakultet. Univerzalnog razvojnog recepta nema, posebno

nema čarobnog rješenja koje će preko noći odnijeti sve naše razvojne muke.

Međutim, Hrvatska ipak ima nešto izgrađenog znanja o ekonomskoj politici, ali ključ razvojne brave nije samo znanje. Kada bi problem bilo samo znanje, ono bi se moglo i kupiti, uvesti kao i mnoga druga dobra koja uvozimo.

Međutim, upravo je jasnije i glasnije oblikovanje i komuniciranje (makro)ekonomske struke područje gdje bi HNB mogao dati značajan doprinos dugoročnom razvoju, a da to ne ugrožava niti njezinu nezavisnost, niti njezin mandat. A sve to kako bi i netko od hrvatskih ekonomista na kraju krajeva dobio i pozitivnu ocjenu od Svetog Petra.

Oglasi

10. prosinca 2013., br. 499 || REGIONALNI TJEDNIK

11

WÜSTENROT STAMBENa ŠTEDIONICa Do 31. prosinca akcijska ponuda za sve građane neovisno o statusu klijenta

Akcija “4 posto kamate na štednju”

Svakako iskoristite ponudu Wüstenrota, jer se na kraju godine pripisuju i državna poticajna sredstva za 2013. godinu U Wüstenrot stambenoj štedionici do 31. prosinca za sve građane neovisno o statusu klijenta vrijedi akcijska ponuda: omogućava im se štednja uz valutnu klauzulu s kamatom do 4 posto godišnje. Više o ponudi doznali smo od Davora Brlića, direktora poslovnog područja Varaždin – Zagreb Wüstenrot stambene štedionice.

Primamljiva ponuda

Što sve građani dobivaju akcijom “4 % kamate na štednju”?

Osim što im se omogućava štednja uz valutnu klauzulu do četiri posto godišnje, ovdje vrijedi pripisati i državna poticajna sredstva za 2013. godinu, što ponudu čini još primamljivijom. Klijenti prilikom sklapanja ovakvog ugovora neće imati nikakve ulazne troškove, kao niti izlazne uz ročnost od godinu dana. Dakle, svake pune godine priznaje se standardna kamata te dodatna progresivna kamata ovisno o ušteđenoj svoti. Osnovni uvjet jest uplata od minimalno 5.000 kuna na štedni račun. Kraj godine pravo je vrijeme da se iskoristi poticaj u iznosu od

500 kuna koji svaki štediša ostvaruje uplatom od 5.000 kuna na svoj štedni račun.

Wüstenrot nastavlja i s povoljnom ponudom stambenih kredita?

Iznimno su prihvatljivi stambeni krediti u modelu međufinanciranja koji se odlikuju fiksnom kamatnom stopom tijekom cijelog razdoblja otplate. Ovisno o saldu na štednom računu,

KONTAKT Wüstenrot stambena štedionica Zagrebačka 46, Varaždin Tel: 042/300-560 kamata se kreće već od 2,99 posto godišnje.

Naravno, nije nužno da ste dosadašnji klijent Wüstenrota kako biste ostvarili mogućnost realizacije kredita s niskom i fiksnom kamatnom stopom. Konkretan izračun svatko može zatražiti u našem varaždinskom uredu.

Također smo u mogućnosti

ponuditi preko naših partnera raznovrsne gotovinske ili hipotekarne kredite, kao i kredite s povratom novca pa preporučam da iskoristite naše savjete u slučaju p o trebe z a kred i tiranjem.

Z a Davor Brlić poziva građane da posjete ured Wüstenrota: za svakog imamo dobitnu kombinaciju uz brojne opcije svakog ćemo pronaći najpovolj- plaća skupe režije i svjestan Što biste posebno izdvo- 15-ak eura mjesečno možete nije rješenje. sklopiti policu koja će u sluje činjenice da, u slučaju jili?

Svakako je zanimljiva po- čaju nesretnih ili nezgodnih nezgode ili izostanka prihoda jednog od hranitelja nuda osiguranja od različitih slučajeva vašoj obitelji omoBez rizika Nudite i povoljne police obitelji, cijela obitelj može rizika uz vrlo male i pri- gućiti financijsku stabilnost završiti u vrlo nezavidnom hvatljive uplate. Primjerice, što je iznimno poželjno za osiguranja života.

Danas je prosječni gra- ili čak bezizlaznom položaju. možete se osigurati od rizika financijski opterećene građađanin kreditno zadužen, Mnogi građani svjesni su ove smrti, smrti uslijed nezgode, ne. Sve potrebne informacije koristi minus po tekućem situacije stoga takav rizik kao i od invaliditeta u izno- možete dobiti u varaždinračunu, koristi kreditne kar- žele prebaciti na osiguratelja sima od više desetaka tisuća skom uredu Wüstenrota u tice, želi da mu djeca steknu sklapanjem police osiguranja eura po cijeni od nekoliko Zagrebačkoj 46, odnosno na stotina kuna godišnje. Za broj telefona 042/300-560. naobrazbu, završe fakultet, života.

12

Poslovni svijet

poslovni svijet www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 10. prosinca 2013., br. 499

Stanoing u predstečajnoj

Kome VABA?

Slatinska banka dala je neobvezujuću ponudu za stjecanje većinskog udjela u Vaba banci. Rok za obvezujuće ponude je 16. prosinca do 16 sati, s time da su do 6. prosinca potencijalni kupci bili obvezni poslati neobvezujuće pismo namjere o sudjelovanju u transakciji.

Otvoren je redovni postupak predstečajne nagodbe nad Stanoingom. Nagodbeno vijeće FINA-e utvrdilo je da su ispunjeni svi uvjeti propisani zakonom za otvaranje predstečajne nagodbe temeljem prijedloga koji je Stanoing podnio 15. srpnja. Za povjerenika predstečajne nagodbe imenovana je privremena stečajna upraviteljica Sanja Kraljek, sukladno prijedlogu Denisa Pavlica, direktora Stanoinga. Nagodbenom vijeću FINA-e vjerovnici trebaju prijaviti tražbine u roku od 30 dana, a u roku od 15 dana Stanoing treba dostaviti popis obveza na dan otvaranja predstečajne nagodbe. Ročište za utvrđivanje tražbina zakazano je za 12. veljače.

INICIJATIVA Obrtnici Varaždinske županije predlažu izmjenu Zakona o cestama

Bez naknade za korištenje prilaza javnim cestama?

Nakon sastanka s ministrom Sinišom Hajdašem Dončićem vidjet će se hoće li se naknade za pristup cestama, koje plaćaju poduzetnici i obrtnici, ukinuti ili barem smanjiti na simboličan iznos, najavila je Natalija Martinčević Poduzetnici i obrtnici mogli bi biti oslobođeni jednog od brojnih parafiskalnih nameta koji opterećuju njihovo poslovanje, ukoliko se prihvati inicijativa zastupnice u Hrvatskom saboru Natalije Martinčević (HNS) koja Ministarstvu pomorstva, prometa i veza Republike Hrvatske predlaže ukidanje naknade za korištenje prilaza javnim cestama.

Sporovi zbog dugova

Izmjenama i dopunama Zakona o cestama 2007. godine Hrvatski je sabor uveo odredbu o korištenju cestovnog zemljišta temeljem koje je ministar prometa donio pravilnik po kojem su poduzetnici i obrtnici bili dužni od 2010. plaćati naknadu za pristupanje cestama.

Ovisno o površini izlaza na prometnice iz njihovih ugostiteljskih, trgovačkih i drugih objekata, mjesečno se radi o iznosima od stotinjak pa do tisuću kuna, što je postlo sve teže podmirivati s produbljivanjem krize, pa sve više njih završava na sudu.

- To je problem na koji upozoravamo godinama, ali bez koristi. Savjetovali smo obrtnike da ne potpisuju ugovore o naknadama za prilaz sa ŽUC-

Nakon što je upozorena na namet od obrtnika, saborska zastupnica prihvatila inicijativu

om, ali mnogi su ih potpisali i zatim završili na sudu zbog neplaćanja. Tako smo došli do toga da danas imamo obrtnike od kojih Županijska uprava za ceste potražuje 57 tisuća kuna.

Ukoliko bi prvostupanjske presude u korist ŽUC-a potvrdio Visoki trgovački sud, došlo bi do katastrofe među obrtnicima - upozorava Nedjeljko Črepinko, predsjednik ivanečkih obrtnika, napominjući da bi i vremenima kada ministar poduzetništva i obrta govori o potrebi smanjenja parafiskalnih nameta pa i članarina HOK-u svakako trebalo ukinuti

OBRTNIČKA KOMORA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

naknadu za pristup.

Da je riječ o nepotrebnom nametu slaže se i čelnik novomarofskih obrtnika Mario

Primorsko-goranski ŽUC prikupi 5.700 kuna, a varaždinski 2,8 milijuna Milak, a predsjednik Hrvatske obrtničke komore Varaždinske županije Vladimir Habek dodaje da mu nije poznato ima li bilo koja druga država takvu

naknadu koja se kreće od 15 do 30 kuna po četvornom metru pristupa javnim cestama. No nije samo to problem.

Selektivnost

- Tu postoji selektivnost i neravnopravnost. Naime, nakon što su županijske ceste na području grada Varaždina prešle u gradsku nadležnost, varaždinski obrtnici više ne plaćaju naknadu za pristup. Međutim, zbog razlike u poštovanju zakona, još veća je disproporcija među županijama: dok ŽUC Varaždinske županije godišnje na ime tih naknada prikupi

gotovo tri milijuna kuna, ŽUC Primorsko-goranske županije prikupi 5.700 kuna - ukazuje Habek. Zbog visine naknada, kao i neravnomjerne primjene zakona, saborska zastupnica Natalija Martinčević (HNS) pisala je Ministarstvu pomorstva, prometa i veza.

- Nije ideja da se zakoni ne poštuju, već mijenjaju ukoliko nisu primjereni. Nakon što sam upozorena na ovaj namet od obrtnika, razgovarala sam sa Županijskom upravom za ceste i Varaždinskom županijom, koji su također ukazivali na ovaj problem, ali bez rezultata. Problem je u pravilniku i Zakonu o cestama čije su izmjene upravo u Hrvatskom saboru, pa sam stoga uputila pismo ministru Siniši Hajdašu Dončiću koji je odmah uvidio u čemu je stvar, tako da ćemo se sastati nakon čega će se vidjeti hoće li se naknade za pristup cestama ukinuti ili barem smanjiti na simboličan iznos. Ovdje se radi samo o dobroj volji jer to sigurno ne bi remetilo politiku Vlade - veli Martinčević napominjući da ni ŽUC Varaždinske županije nema ništa protiv ukidanja naknade za pristup budući da na njeno ime ostvaruje mali dio prihoda.

Tehnološki park Vž U četvrtak Voogle Idea Accelerator Launch

Do prototipa - besplatno Program za razvoj poduzetničkih ideja „Aditivna proizvodnja tvorevina“ naziv je seminara odnosno radionice koja će se u četvrtak 12. prosinca održati u prostorijama Obrtničke komore Varaždinske županije od 9 do 15 sati. Seminar je namijenjen zainteresiranim tvrtkama koje se bave razvojem i proizvodnjom proizvoda od polimera, keramike i metala, kako bi se upoznali s mogućnostima suvremenih aditivnih tehnologija u njihovom području djelovanja. Cilj seminara je polaznicima ukazati na prednosti i eventualne nedostatke

primjene aditivnih tehnologija pri razvoju i proizvodnji, kao i dati uvid u načela rada i opremu za najvažnije aditivne po-

U četvrtak seminar „Aditivna proizvodnja tvorevina“ stupke proizvodnje tvorevina. U sklopu projekta će se za 40 odabranih tvrtki osigurati besplatna izrada jednog prototipa proizvoda ili alata.

U četvrtak 12. prosinca u 17:30 u multimedijskoj dvorani Tehnološkog parka Varaždin održat će se Voogle Idea Accelerator Launch kojim će se predstaviti novi program za razvoj poduzetničkih ideja koji su zajednički osmislile uspješne tvrtke iz TPV-a.

Program Voogle Idea Accelerator namijenjen je svakome tko traži partnera za svoj novi poduzetnički pothvat.

Tehnološki park Varaždin d. o. o. i njegove uspješne tvrtke članice, Evolva, MediaTrend, Colorama, Valdez i Odvjetnički ured Jelaković poduzetnicima će omogućiti tehničku realizaciju njihovih

ideja, dizajn i izradu prodajne strategije proizvoda, rješavanje pravnih problema te financijska ulaganja.

U pilot-projektu Voogle Idea Acceleratora sudjelovala je mlada tvrtka eOdvjetnik koja je razvila novi web-

servis za upravljanje odvjetničkim uredom. Suvlasnik tvrtke Mario Zec, koji će u četvrtak biti jedan od predavača, ističe da im je mentorska podrška Voogle tima pomogla tehničkim savjetima, u kreiranju prodajne strategije te ih povezala s prvim kupcima. Trenutno razvijaju nove funkcionalnosti koje će im omogućiti proširenje spektra potencijalnih korisnika.

Događaj se održava pod pokroviteljstvom Europske poduzetničke mreže i Ministarstva poduzetništva i obrta. Sudjelovanje na događaju je besplatno, a prijaviti se može putem online obrasca: http://goo.gl/7iGD0r.

LUDBREG

Gospodarska suradnja s Makedonijom Daniela Karagjozoska, izvanredna i opunomoćena veleposlanica Republike Makedonije prošlog je tjedna posjetila Ludbreg.

Razgovaralo se uglavnom o međusobnoj gospodarskoj suradnji dviju zemalja. - Cilj nam je predstaviti Ludbreg makedonskom tržištu. Dakle, onima koji svoje proizvode preko Hrvatske, mogu bez carine plasirati na tržište EU. S druge, pak, strane, i domaćim je gospodarstvenicima interesantna činjenica da Makedonci imaju nultu stopu carine za izvoz svojih proizvoda i roba na tursko i ukrajinsko tržište. Hrvatska je lani ostvarila 200 milijuna eura prometa s Makedonijom.

Ekoautomobil

Doministar u “Free Ducku” Zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode Hrvoje Dokoza jučer je obišao Ludbreg. Nakon radnog sastanka u Uredu gradonačelnika ministar je električnim automobilom Ducatia, Free duckom, obišao Ludbreg. Free Duck je mali, štedljivi i ekološki, praktičan auto s kojim ćete na sto kilometara potrošiti oko pet kuna. U Duck stanu dvije osobe, dok u poveći prtljažnik volumena 180 litara stane i do 200 kg tereta. – Drago mi je što sam danas imao priliku vidjeti provedbu projekta koji se u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost provode u Ludbregu. (vg)

Poslovni svijet

10. prosinca 2013., br. 499 || REGIONALNI TJEDNIK

13

Obvezna provjera vlasničkog lista Prilikom obavljanja pravnog posla kupoprodaje obveza je svakog posrednika u prometu nekretnina provjeriti izvadak iz zemljišnih knjiga za nekretninu koja je predmet kupoprodaje. Isto tako, dužnost je posrednika obavijestiti stranku (kupca) u postupku kupoprodaje da to isto učine sami.

Vlasnički list nikako ne bi smio biti

starijeg datuma; najbolje je da ga stranka prilikom sklapanja pravnog posla izvadi netom prije, tj. u trenutku sklapanja pravnog posla odnosno obavljanja kupoprodaje, kako bi se spriječile danas nerijetke situacije da prodavatelj (otuđitelj) nekretnine u međuvremenu od sklapanja predugovora (primitka kapare) do sklapanja kupoprodaj-

nog ugovora (primitka kupovnine u cijelosti) predmetnu nekretninu optereti teretom (bilo uknjiženim ili neuknjiženim) ili istu otuđi (proda) više puta te tada vlasništvo stječe ona osoba čiji je ugovor novijeg datuma odnosno ona osoba koja prva podnese prijedlog za uknjižbu prava vlasništva u zemljišne knjige.

Kako bi se spriječile takve situacije,

svakako je najbolje vlasnički list provjeriti i izvaditi netom prije sklapanja glavnog kupoprodajnog ugovora te ukoliko je kupoprodajnom ugovoru prethodio predugovor u njega obvezno ugraditi klauzulu o zabrani otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine od strane prodavatelja i trećih osoba do trenutka sklapanja kupoprodajnog ugovora.

SAVJETI Kako do kvalitetnijih proizvoda za što manje novaca

U kupovinu s popisima robe i - nikada gladan!

Piše: Lucija Novoselec LUCERNA NEKRETNINE

DOZNAJEMO Čelnik HBOR-a u Varaždinu

Nekoliko savjeta stručnjaka uoči tradicionalnih, većih kupovina na kraju godine

Kovačev: Varteks kredit dobiva za 7 ili 10 dana

Kako odabrati najbolju trgovinu za kupovinu? Kako dobiti što kvalitetniji proizvod za što manje novaca nešto je čemu se uvijek teži, a osobito danas. S tim u vezi evo nekoliko savjeta uoči tradicionalnih, većih kupovina na kraju godine.

U idućih tjedan, a nadam se najviše deset dana, Varteksu će biti isplaćen kredit HBOR-a u visini od pet milijuna eura, a isto toliko i od Zagrebačke banke, rekao je u četvrtak Anton Kovačev, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), tijekom boravka u Varaždinu gdje je s direktorom Garancijske agencije Varaždinske županije (GARA) Tomislavom Šipekom potpisao Sporazum o suradnji između HBOR-a i GARA-e.

U trgovinu - sit

Stručnjaci upozoravaju da stalno treba uspoređivati cijene pojedinih trgovina, kao i da kupac ne bi trebao kupovati kada je gladan.

Tada, naime, kupuje više prehrambenih artikala, pa dolazi do prejedanja ili bacanja hrane. Kod kupovine valja dobro pogledati niže police jer se tamo obično nalaze jeftiniji proizvodi iz iste kategorije.

Prije kupovine valja sastaviti popis stvari koje uistinu trebaju. I toga se treba pridržavati. U trgovini ne treba kupovati proizvode koji ne trebaju, iako su na akciji.

Međutim, ukoliko se određeni prehrambeni proizvod koristi i trenutno je na akciji ili rasprodaji, ne bi trebalo bježati od kupovine veće količine, pazeći pri tome na rok uporabe.

Popis troškova

Više za gospodarstvo

KITRO centri Ludbreg, Varaždin i N. Marof Domaće pile s iznutricama, svježe 16,88 kn/kg Pivo Pan Radler 0,5 3,99 Povrće za francusku 1 kg 8,58 Brašno oštro 5 kg 14,88 Cola 2L 3,98

Ne treba se ustručavati od

trgovačkih marki koje imaju trgovački lanci jer takvi artikli kvalitetom uglavnom ne zaostaju, a cjenovno su prihvatljiviji. Popuste koje nude trgovački centri za kupovinu iznad određene svote novca svakako valja iskoristiti, ali pri tome valja kupovati one artikle koji su uistinu potrebni. U suprotnom, od uštede neće biti ništa.

O potrošnji u trgovinama valja voditi računa, baš kao i o drugim troškovima u domaćinstvu. Stoga troškove iz trgovina valja zapisivati kako bi se vidjelo koliko se novaca stvarno troši mjesečno, odnosno na što najviše odlazi novca. To je najbolji način da se vidi što je doista potrebno, odnosno gdje se pretjeralo i moglo bi se uštedjeti.

PRIMJER Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica poziva na natječaj

Najboljem mladom poljoprivredniku 10.000 eura Stočare, ratare, vinare, vinogradare i ribare koji su mlađi od 40 godina, zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica poziva da se do 3. siječnja prijave na natječaj za najboljeg mladog poljoprivrednika u EU. U Europskom parlamentu će se 28. i 29. siječnja iduće godine održati 2.

Kongres mladih poljoprivrednika Europske unije. Svrha konferencije je pružiti potporu mladim europskim poljoprivrednicima, njihovo povezivanje te predstavljanje najuspješnijih projekata pred više od 400 mladih poljoprivrednika iz EU. - Prilika je to da Hrvatska pokaže najbolje što ima i da u Europskom parlamentu svoje mlade poljoprivrednike stavi uz bok ostalima iz EU kako bi predstavili svoj način rada ili proizvod-

Legalizacija navodnjavanja Izmjenama i dopunama Pravilnika o izdavanju vodopravnih akata („Narodne novine“, broj 79/2013) propisuje se dokumentacija uz zahtjev za izdavanje vodopravne dozvole za korištenje podzemnih voda za navodnjavanje poljoprivrednih površina do 5 ha.

Uz minimalno zadovoljavanje uvjeta, člankom 13 a se zapravo legaliziraju postojeći zdenci za navodnjavanje poljoprivrednih površina do 5 ha. Za takvu legalizaciju zdenaca zahtjevi se podnose do 31. prosinca 2013. godine te se nakon isteka tog roka ne mogu podnositi.

nje te pokazali da i kod nas ima mladih i inovativnih i kreativnih ljudi - veli Šuica koja poziva mlade poljoprivrednike da se prijave na kongres putem obrasca na www.dubravka-suica.eu.

Naime, Dubravka Šuica dovest će deset mladih poljoprivrednika iz svih krajeva Hrvatske na završnu svečanost u Europskom parlamentu. Tu će prvi put i mladi hrvatski ribari i poljoprivrednici imati priliku natjecati se za najboljeg poljoprivrednika EU i osvojiti deset tisuća eura, a iznos od 7 500 eura je predviđen za najodrživiji projekt kao i za najinovativnijeg mladog poljoprivrednika iz EU. Više informacija moguće je dobiti od Igora Borovca u Uredu regionalnog asistenta za Varaždinsku županiju (igor. borovec@yahoo.com).

Sporazum je potpisan u nazočnosti varaždinskog župana Predraga Štromara koji je ukazao na dobru suradnju varaždinskih gospodarstvenika i HBOR-a, pri čemu se posebno istaknuo kredit Varteksu. HBOR je dosada u Varaždinsku županiju plasirao 3,8 milijardi kuna kredita, od čega su izvoznicima odobrene dvije milijarde kuna.

- To pokazuje snagu gospodarstva Varaždinske županije koje stalno radi na izvozu, pa smo tako i danas imali razgovore o kreditiranju izvoza jednog varaždinskog subjekta u Ukrajinu. Sigurni smo da će potpisani sporazum s GARA-om biti dodatni poticaj našoj kreditnoj aktivnosti i drugim uslugama gospodarstvenicima Varaždinske županije, odnosno napredak gospodarstva. A bez novih ulaganja i zapošljavanja, nema ni izvoza kao ni povećanja BDP-a u našim županijama, odnosno Hrvatskoj - naglasio je Kovačev dodavši da je ulaganje u proizvodnju i izvoz imperativ jer domaće tržište nije dovoljno.

Prije potpisivanja sporazuma na temelju kojeg će GARA osigurati jamstva poduzetnicima za kredite kod poslovnih banaka koje surađuju s HBOR-om, Kovačev je ukazao da je ova banka lani poduzela niz mjera

radi povećanja investicijskih aktivnosti, pa je tako lani odobrila više od deset milijardi kuna kredita, od čega 53 posto za ulaganja u nove investicije, što se dogodilo prvi put od početka krize.

- U prvih deset mjeseci ove godine taj postotak smo povećali na 58 posto, dok je HBOR u 2010. godini za investicije, nažalost, odobrio samo 21 posto jer je u krizna vremena nelikvidnost veliki problem. No iako nelikvidnost nije zadaća razvojne banke, ipak smo pomogli gospodarstvenicima da iz nje izađu jer je to bio preduvjet opstanka gospodarstva - upozorio je Kovačev.

Strukturni fondovi

Sukladno interesu gospodarstvenika, kako je dodao, idućih godina nastavljena je pomoć gospodarstvu snižavanjem kamatnih stopa te produljivanjem rokova počeka i otplate kredita, i to zahvaljujući dobrim rezultatima iz ranijeg perioda te dobroj suradnji s međunarodnim financijskim ustanovama. Zbog toga zadnjih pet godina HBOR nije išao na komercijalno zaduženje, već je dogovarao povoljnije kredite, prvenstveno s Europskom investicijskom bankom.

- S EIB-om smo postigli dogovor oko praćenja kreditnih aktivnosti i u sljedećoj godini.

Vjerujemo da će novaca biti dovoljno za malo i srednje poduzetništvo, kao i za velike gospodarske subjekte. Sada je samo na poduzetnicima da pripreme dobre projekte.

Isto tako u HBOR-u se pripremamo za praćenje korištenja strukturnih fondova, dakle darovnica koje su predviđene za hrvatsko gospodarstvo. U vezi toga također pozivamo gospodarstvenike neka pripreme programe, neka se kandidiraju agencijama za korištenje strukturnih fondova, ali i za predfinanciranje HBOR-u - naglasio je Kovačev.

14

Mozaik

REGIONALNI TJEDNIK || 10. prosinca 2013., br. 499

mozaik www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Ružan prizor u Kukuljevićevoj “Nisam uzeo ploču” Prolazim već 20-ak dana kraj stare željezare u Varaždinu, koja se nalazi u Kukuljevićevoj ulici na raskrižju s Preradovićem. Svaki put kada prođem, sve je više razbijenog stakla. Zar nitko ne može to sanirati?

Izgleda užasno. Čitatelj (podaci poznati redakciji)

Ćirilična ploča koja se spominje u članku u broju 988 u tekstu pod naslovom “Bio sam pijan. Nisam htio.

Iskreno mi je žao zbog svega” nije se nalazila u mom dvorištu niti sam ja tu ploču bilo kamo odnio, nego netko od ostale trojice.

Davor Ivančević

LOŠE ISKUSTVO Ogorčena zbog lažnog predstavljanja servisa u Varaždinu

Komentar

Vukli su me za nos čak 45 dana

ivica kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com

Naknada bez smisla Kako bi se pokrenulo naše gospodarstvo koje tone uzastopce već mjesecima, pa i godinama, svakakvi se prijedlozi čuju, a (pre)malo toga ostvaruje. Ovih dana zastale su tako izmjene Zakona o radu kojeg vladajući smatraju jednim od uzroka lošeg stanja, dok sindikati i dio oporbe ukazuje da nije tako jer čak i strani ulagači, koji zacijelo imaju manje suosjećanja za domaće radništvo, hrvatsko radno zakonodavstvo ne vide među vodećim uzrocima gospodarskih (ne)prilika.

Razlog lošeg stanja i izostanka investicija, kako upozoravaju, treba tražiti prije svega u sporoj i lošoj javnoj upravi, korupciji te velikim opterećenjima hrvatskoga gospodarstva kojem samo parafiskalni nameti svake godine uzmu više od šest milijardi kuna. Njih je svojedobno bilo više od pet stotina, a nakon što su ukinuti neki doprinosi i slične stvari, njihov je broj prepolovljen. No prostora za njihovo smanjenje i rasterećenje gospodarstva itekako ima.

Zorno to pokazuje i inicijativa za ukidanje naknade za korištenje prilaza na javnu cestu, mudrolije iz vremena bivšeg ministra HDZ-a Božidara Kalmete kada su, kako što se danas jasno vidi, neki itekako lijepo živjeli zahvaljujući cestama i svemu što se oko njih događalo.

Naime, kako je tijekom rasprave o izmjenama Zakona

o cestama upozorila saborska zastupnica Natalija Martinčević, članak 73. propisuje plaćanje naknade za korištenje prilaza na javnu cestu, a pravilnikom je cijena naknade određena od 15 do 30 kuna po metru kvadratnom prilaza.

Tako obrtnici i poduzetnici trebaju plaćati i do tisuću kuna mjesečno samo za izlaz na cestu!?

Poduzetnici, a osobito obrtnici, već godinama ukazuju da je to besmisleno ili barem previše. Ali bez koristi. Sukladno opetovanim zahtjevima koji su se čuli i na nedavnom skupu obrtnika koji je organizirala u Varaždinu, Martinčević je nadležnom ministarstvu sada javno predložila ukidanje ili barem drastično smanjenje ovog nameta. Dodala je da je isto učinila i Varaždinska županija, pa i sama Županijska uprava za ceste koja se već spori s mnogim obrtnicima zbog neplaćanja.

Uistinu je rijetko da se vlast ili javna uprava odriče vlastitog prihoda ili barem javno ukazuje na njegovu pogubnost za obrtništvo i poduzetništvo.

Stoga je za svaku pohvalu već sama inicijativa, pa makar se (opet) pokazala bezuspješnom, i to usprkos svim argumentima za ukidanje među kojima svakako valja istaknuti selektivnost primjene zbog koje neki od poduzetnika i obrtnika plaćaju tisuće, a drugi milijune kuna.

Izjava tjedna:

Kupila sam perilicu rublja 18. srpnja 2013. godine. Nakon samo tri mjeseca počela je raditi probleme. Budući da nikada u životu nisam imala sličnih problema, potražila sam na internetu broj servisa i, naravno, našla sam broj Gorenje servisa u Varaždinu. Nazvala sam ih 18. listopada, nekoliko puta ih pitala jesu li oni jedini servis i objasnila da mi je perilica pod garancijom. Gospođa koja se javila potvrdila je da sam dobro nazvala. Objasnila sam u čemu je problem, dala podatke o perilici i svoje podatke. Dodala sam gospođi da radim i da me do 14 sati nema doma te da u to vrijeme nema tko pustiti servisera u kuću. Odgovorila mi je da će me serviser nazvati pa ćemo se dogovoriti. Nakon

dva dana zaista me nazvao oko podneva da je on na putu k meni, tu u blizini. Kad sam mu rekla da sam na poslu i da sam ja naglasila u servis da me nema do 14 sati odgovorio mi je da njemu to nitko nije rekao.

Drugi put sam ih nazvala 28. listopada da pitam u čemu je problem. (...) Opet sam ih zvala 5. studenoga. Javila mi se gospođa koja o ničemu nije imala pojma i rekla da opet mora pisati nalog jer me prvi put nije bilo.

Sva već nervozna zvala sam ih i 8. studenoga i konačno uspjela dogovoriti da će serviser doći. (...) Otvorili su perilicu i rekli da je otišao programator, da će ga oni naručiti i kad stigne doći će i popraviti perilicu i da me to ništa neće koštati jer je

perilica pod garancijom. Usput mi se ponudio da će mi popraviti staru perilicu - naravno za novac. Uredno su mi ostavili papirić koji su potpisali i oni i ja. Na pitanje što sada dalje trebam raditi rekli su da samo trebam čekati da mi se jave.

Naravno, nitko mi se nije javio. (...) Kada sam pročitala tekst “Dva mjeseca nakon kvara sušilice i u Državni inspektorat” u Regionalnom tjedniku i shvatila da su me 45 dana vukli za nos, opet sam otišla u dućan i obavijestila trgovkinju o čemu se radi. Ona o svemu tome nije imala pojma. Rekla mi je da je gospođa iz servisa bila prije tjedan ili dva kod njih u dućanu i da ništa o svemu tome nije rekla. Odmah sam nazvala Gorenje servis u Zagrebu, gdje su

mi objasnili da ovi u Varaždinu nisu više ovlašteni servis. Sada su mi u Zagrebu uzeli podatke i obećali da će poslati servis iz Čakovca. (...) U uputama piše broj zagrebačkog servisa i možda je moja krivica što to nisam pročitala, ali ja sam pet puta zvala u njihov servis i nijedanput me nisu uputili da zovem u Zagreb i nisu se izjasnili da oni više nisu ovlašteni.

Sada se iskreno nadam da ću konačno riješiti taj problem i konačno moći iskoristiti ono što sam platila oko 3.500 kuna. (...) Svakako ću se obratiti i Državnom inspektoratu i prijaviti taj slučaj, a razmišljam i o prijavi policiji i tužbi zbog lažnog predstavljanja.

P.H. (podaci poznati redakciji)

DVOJBE Što plaćamo pod stavkom “gospodarenje otpadom” i što je fiksni dio?

NO Varkom treba objasniti računicu!

Nakon desetak godina natezanja oko cijene i načina tretiranja zbrinjavanja komunalnog otpada u Varaždinu, u studenom ove godine primili smo konačno račun Varkoma na kojem piše stavka “gospodarenje komunalnim otpadom”, pa što to značilo.

Jedina jasna činjenica je da stavka 9 - kanta više ne stoji građane 28,5 kuna, nego 83 posto više, odnosno 52,50 kuna plus 25 posto PDV-a.

Tome treba dodati stavku 10 do 15 kuna iako od nas građana nitko ne zna što taj fiksni dio predstavlja, osim što znamo da to godišnje iznosi kao trošak domaćinstvu 180 kuna i 18 kuna poreza, a Varkomu

za nikakvu uslugu godišnje prihod od 3.250.000 kuna, a državi nizašto 810.000 kuna poreza. Može to zvati kako god tko želi, ali na taj se način građanima (bez poslovnih subjekata) uzme više od četiri milijuna kuna godišnje.

Nitko nama građanima iz Varkoma ni iz Gradske vijećnice, ni od onih koji bi trebali predstavljati nas građane nije objasnio kako je došlo do takve računice, što ona sadrži, ni da li se u tome ne skriva nekakav “ali”, odnosno sutra i neko novo terećenje. Ako uzmemo da je ovo konačna cijena za potpuno zbrinjavanje komunalnog otpada, opet nije pravilno raspoređeno jer

se ovakim načinom obračuna događa da netko istu količinu otpada plati i pet puta više od nekog drugog, a što ne samo da nije pošteno, nego je i protuzakonito.

Primjer: Varkom u gradu i općinama godišnje prikupi oko 11.500 tona komunalnog otpada kojeg ostvari 18.000 dom ać i n s t av a, o d nosno 58.000 stanovnika. Dakle, po stanovniku godišnje 0,20 tona. Odnos broja domaćinstava i stanovnika daje da prosječna obitelj ima 3,22 člana, odnosno da prosječna obitelj ostvari godišnje 0,638 tona komunalnog otpada.

Prema tome, tona zbrinjavanja stoji 987,50 kuna. Tome

treba pridodati fiksni dio od 23,50 kuna po toni, te poreze odnosno PDV za zbrinjavanje od 246,87 kuna i 2,35 kuna za fiksni dio pa je prosječna cijena za domaćinstvo 1.260 kuna za tonu, odnosno 167 eura po toni komunanog otpada.

Ova cijena je u svakom slučaju previsoka za naše prilike, jer je visoka i za europske prilike. Nadzorni odbor nama treba dobro obrazložiti kako su došli do ove cijene, jer njihov je osnovni zadatak zaštiti građane i ne dopustiti na smeću ekstra profite, nego svesti ovu komunalnu djelatnost u neprofitni način poslovanja. Čitatelj (podaci poznati redakciji)

ZAHVALA Udruga savjetovališta “Uz tebe sam” koja okuplja djecu s teškoćama

Zbog ozbiljnosti situacije u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, HSLS predlaže Vladi RH da u ministarstvu zaposli profesora elementarne matematike.

Prof. dr. Miljenko Šimpraga, predsjednik Odbora za obrazovanje i znanost HSLS-a, povodom odluke ministra Jovanovića da profesorima i učiteljima uskrati troškove prijevoza te dodataka za smjenski, dvokratni i prekovremeni rad uz obrazloženje da će to učiniti u siječnju.

Hvala vam za adventsku čaroliju Ove se godine adventska čarolija nije zadržala samo u povijesnoj jezgri Varaždina, čarolija je stigla i u Udrugu savjetovališta „Uz tebe sam“, koja okuplja djecu do deset godina starosti s teškoćama u razvoju (cerebralna paraliza, mentalna retardacija, Downov i Westov sindrom, ADHD i višestruki poremećaji), a koja, prema odobrenju ravnateljstva bolnice, koristi prostore Centra za neurorazvojne poremećaje Opće bolnice Varaždin.

Da čarolija stigne do dječice,

pobrinuli su se djelatnici gradske uprave na Trgu slobode 12/ II, te djelatnici gradske uprave na Trgu kralja Tomislava 1, koji su vlastitim sredstvima kupili slatkiše za djecu naše udruge. A da čarolija bude još veća, djelatnici Turističke zajednice grada Varaždina, Ivana Padovca 3, u svojem su uredu organizirali prikupljanje igračaka kojima će razveseliti dječicu. Akciji se pridružio i Dječji vrtić „Varaždin“ - Aleja, koji je također donirao igračke.

Zahvaljujemo Zakladi solidar-

nosti grada Varaždina na dugogodišnjem pokroviteljstvu te našoj i njihovoj volonterki Biserki Kupinić, koja je sve to organizirala.

Ove godine dječica udruge „Uz tebe sam“ primila su 9. prosinca čarobne darove koje im je uručio Djed Mraz u pratnji bajkera „Baroker“ kluba Varaždin. Kvaliteta naših aktivnosti i programa ovisi o aktivnostima volontera i doniranim sredstvima zbog čega nam je svaka pomoć potrebna kako bismo mogli razviti pre-

ostale sposobnosti naše djece i osnažiti njihove roditelje te ih osposobiti za bolje nošenje s problemima koje imaju.

Presretni smo kada vidimo osmijehe na licima naše djece i njihovih roditelja, jer znamo da će oplemeniti naše društvo.

Zahvaljujemo svim donatorima koji su sudjelovali u ovoj hvalevrijednoj čaroliji.

Roditelji dječice: Danijela, Valentina, Karmica, Ivana, Marijana i Dubravka te predsjednica udruge Marina Kereša

Školstvo

10. prosinca 2013., br. 499 || REGIONALNI TJEDNIK

školstvo znanost www.regionalni.com/ zivotdrustvo/skolstvo Zovite nas na 042/290-777

15

Varaždinska V. osnovna škola je baš za pet!

- Peta je baš za 5 – ustvrdio je Mario Šipek, ravnatelj V. OŠ Varaždin, na svečanosti održanoj u četvrtak kojom je ova varaždinska osnovna škola obilježila 80 godina od osnutka i 50 godina od preseljenja u novu školsku zgradu. Ovaj veliki jubilej u školi je obi-

lježen brojnim događanjima i priredbama. Tako su učenici kroz pjesmu, ples, igru i glumu ispričali povijest škole vodeći se podacima iz spomenice u kojoj je sve zapisano, počevši od njezinog osnutka 1933. godine, a tu su priču završili sadašnjim uspjesima, nagradama i

pohvalama. U holu škole postavljena je i izložba koja prikazuje nekadašnje i sadašnje učeničke radove, nagrade i priznanja, a izložena je i spomenica škole iz 1933. godine. Dio izložbe posvećen je i nekadašnjim učenicima, a danas djelatnicima V. OŠ Varaždin.

PROJEKT Polaznici projektne grupe OŠ Visoko uključena u međunarodni projekt

JUBILEJ 15. rođendan vrtića Bajke

Torta i Adventski party!

Varaždinski vrtić Bajka proslavio je svoj 15. rođendan! Djeca su prošlog ponedjeljka pjevala i plesala te tako čestitala rođendan svom vrtiću, sladila se tortom koju su kuharice pripremile za veliki jubilej, a zabavljali su se i na Adventskom partyju gdje su djeca s odgojiteljima upalila prvu adventsku svjećicu na vijencu kojeg su sami izra-

dili i postavili u dvorište.

Održane su i priredbe, a za najmlađe polaznike upriličena je lutkarska predstava “Mala snježna priča”.

383 Čestitke za Europu

studenta stipendira Grad Varaždin, među kojima je i 189 novih studenata.

Mjesečni iznos stipendija za one koji studiraju u Varaždinu iznosi 300 kuna, a za one koji studiraju u drugim gradovima Hrvatske 600 kuna. Za tu se namjenu godišnje iz proračuna izdvaja 2,1 milijun kuna. Studenti se stipendiraju devet mjeseci u godini, a stipendije im vrijede od 1. listopada tako da će svi stipendisti tijekom prosinca dobiti po tri zaostale stipendije.

Nagrađen plakat “Toleral” Učenici IV. OŠ Varaždin i članovi likovne grupe Silva Milošević, Denis Purić i Vida Vertuš, pod vodstvom učitelja Zorana Kranjčeca, i njihov plakat Toleral nagrađeni su na nagradnom natječaju “Oboji svijet tolerancijom”, na koji su pristigla 453 rada učenika i učenica iz 114 škola iz 20 županija. Ovaj natječaj raspisao je Forum za slobodu odgoja, a učenici IV. OŠ odlučili su napraviti plakat.

Glavni dio projekta “Christmas is coming soon. Let’s send Christmas cards with a smile from Europe.” odnosio se na izradu različitih božićnih čestitki u kojima su učenici izrazili božićne i novogodišnje želje na svojem materinjem ili engleskom jeziku Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Polaznici projektne grupe Osnovne škole Visoko koju vodi učiteljica engleskog jezika Alenka Stričak uključili su se u međunarodni projekt “Christmas is coming soon.

Let’s send Christmas cards with a smile from Europe.”

Upoznaju Europu

Uvodni dio projekta vezan je uz upoznavanje učenika s e-twinning programom, koji

je jedna od aktivnosti potprograma Comenius, te razrada projekta u detalje. U projekt je uključeno 16 škola iz Poljske, Francuske, Armenije, Finske, Norveške, Grčke, Italije, Češke, Njemačke, Portugala, Španjolske i OŠ Visoko iz Hrvatske. No glavni dio projekta odnosio se na izradu različitih božićnih čestitki u kojem su učenici izrazili božićne i novogodišnje želje na svom materinjem ili engleskom jeziku.

Te su čestitke do 20. studenog poslane u svaku školu koja

sudjeluje u projektu, a u OŠ Visoko dosad su stigle čestitke iz Italije, Grčke, Poljske,

U projekt je uključeno 16 škola iz Europe, a iz Hrvatske OŠ Visoko Češke, Francuske i Njemačke.

U dogovoru sa svim školama trebalo je izabrati najljepšu čestitku svojih učenika te je objaviti na e-twinningu gdje

će sve škole glasovati i odlučiti čija čestitka je najljepša.

Pobjednik dobiva posebno priznanje koje su osmislile autorice projekta.

Cilj projekta je usavršavanje vještina i sposobnosti stranih jezika, upoznavanje učenika s različitim kulturama i običajima, svijesti o potrebi poznavanja stranih jezika kako bi učenici mogli sklapati prijateljstva u stranim državama, izražavanje lijepih želja i pozdrava, ali i poticanje suradnje između škola u Europi.

španciršest

VI. osnovna škola Varaždin u četvrtak je proslavila svoj dan.

Tom prigodom škola je od 17 do 19 sati otvorila svoja vrata svim zainteresiranima, a u školi su se održavale različite radionice pod nazivom Španciršest.

KONCERT Uspješan Adventski koncert na kojem su nastupili učenici Glazbene škole Varaždin i Gospel ansambl Agape

Glazbena čarolija Adventa u Glazbenoj školi Varaždin U povodu Dana grada Varaždina u velikoj koncertnoj dvorani Glazbene škole Varaždin u subotu je održan Adventski koncert.

U prvom dijelu programa nastupili su učenici Glazbene škole Varaždin s izvedbama uglavnom njemačkih skladatelja, dok je u drugom dijelu nastupio Gospel ansambl Agape. Adventski koncert, koji je upotpunio bogati program koji se u

Varaždinu održava u vrijeme Adventa, organizralo je Hrvatsko-njemačko društvo Varaždin i varaždinska Glazbena škola, koja priprema još dva koncerta. Prvi će se održati 19. prosinca u varaždinskom HNK pod nazivom “Barokni Božić”, a drugi, tradicionalni, kojim se zaključuje ova godina, 20. prosinca u velikoj koncertnoj dvorani Glazbene škole u Varaždinu.

16

Rotirka - sudnica

rotirka sudnica www.regionalni.com/ crna-kronika Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 10. prosinca 2013., br. 499

Varaždinski fantom na biciklu pokrao staricu Starici (82) kradljivac se prišuljao biciklom s leđa na i ukrao joj torbicu. - U srijedu oko 19.45 sati na Vidovskom trgu u Varaždinu, nepoznati je počinitelj na drski način okrao 82-godišnju ženu. Navedeni se biciklom dovezao oštećenoj ženi s leđa, te joj iz ruke

njakinju, bio je na tamnom ženskom biciklu, a opisan je kao mlađi - od 20 do 22 godine, svjetlije kose i duguljastog lica. Policija moli sve građane koji imaju bilo kakve informacije o osobi s fotografije da se jave na broj 372-260 ili 192 ili da osobno dođu u policiju.

istrgnuo torbicu, nakon čega se udaljio u smjeru Jalkovečke ulice - javila je dan kasnije varaždinska policija.

Ovaj je stil varaždinskoj policiji poznat, a u rujnu prije dvije godine su kradljivca na biciklu i poslikali.

Kada je opljačkao 56-godiš-

POČETAK SUĐENJA Optužen da je pijan u invalidskim kolicima na smrt palicom prebio poznanika

Ujutro pjevali i pričali viceve, toplo popodne završilo u krvi

Ivan Žuna (45) ne sjeća se kako je točno došlo do udaranja palicom jer je bio pijan, ali sjeća se da je Stanka Žunu (60) pogurnuo

Od samog jutra te se lipanjske nedjelje u kući točilo vino. Tijekom dana prijatelji i susjedi navraćali su u kuću, a poslijepodne u idiličnom zagorskom selu u Gornjoj Voći završilo je ubojstvom. Otkrio ga je mještanin koji je šetao s djecom. Na varaždinskom Županijskom sudu počelo je suđenje Ivanu Žuni (45) koji je optužen da je svog poznanika Stanka Žunu (60) prebio na smrt palicom 9. lipnja.

Optuženi Ivan Žuna, koji je u invalidskim kolicima, u svojoj obrani pred sudom tvrdio je da se događaja ne sjeća.

- Ne sjećam se jer sam bio pijan, je li Stanko Žuna mene udario tom palicom. Sjećam se da sam ja njega primio i pogurnuo i on je s tom palicom pao na tlo, a nakon toga se više ne sjećam što se događalo. Kada je mene Stanko Žuna htio udariti palicom, ja sam bio u poluležećem položaju na krevetu – izjavio je Žuna.

Bez svađa

Ubijeni Stanko i Ivan do tog kobnog dana nisu se družili 2,5 godine, a optuženi Ivan rekao je da nisu bili u svađi.

ilustracija

Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

3,85

Dopustili mu da skloni veš

promila alkohola u krvi izmjereno je optuženom Žuni nekoliko sati nakon kobnog događaja

Optuženi Ivan i ubijeni Stanko do kobne lipanjske nedjelje nisu se vidjeli 2,5 godine

- Mogu reći da sam tražio od Stanka Žune da mi vrati bačvu i prešu koje sam mu posudio jer sam htio to prodati i kupiti si kolica – rekao je.

Svjedoci koji su tijekom tog kobnog dana posjetili optuženog Ivana potvrdili su priču o nevraćenoj bačvi i preši, ali i to da se tijekom njihovog posjeta nije događalo ništa što bi vodilo ubojstvu.

- U vrijeme kada sam ja boravio u kući optuženika,

PSIHIJATAR Sjeća se i ne sjeća se

nije bilo nikakvog sukoba ni svađe, naprotiv, Stanko Žuna je pričao viceve i mi smo se

Bačvu i prešu htio je prodati da kupi kolica, a Stanko mu je nije vratio zabavljali – rekao je jedan od svjedoka Josip M., koji je kući otišao prijepodne.

Drugi svjedok Branko L. pak je ustvrdio da je osim viceva bilo i pjevanja kada je i on otišao iz kuće.

- Stanko Žuna je pjevao, a optuženik je sjedio na krevetu. Nije bilo nikakve svađe – rekao je.

Pružiti pomoć

Njih dvojica otišla su u prijepodnevnim satima dok se premlaćivanje najvjerojatnije dogodilo nešto prije 17 sati

- Moglo se u više ili čak i mnogo trenutaka zamijetiti da se optuženik poziva na to da se određenih stvari ne sjeća, dok bi neke druge stvari relativno dobro pamtio. U razgovoru s optuženikom sam izbjegavao svako moguće doticanje spornih događaja, no pri kraju intervjua optuženik mi je spontano ispričao kako su po njega došli policajci i kako su prema njemu bili korektni i čak mu dopustili da si pokupi rublje s užeta koje se sušilo u dvorištu. Ovaj detalj mi je signalizirao da kvaliteta i dubina sjećanja optuženika nije problematična, međutim u takvu konstataciju sada više nisam siguran u svjetlu novih informacija – rekao je psihijatrijski vještak dr. Nenad Horvat. Dodao je i da je izmjerena količina alkohola u krvi vjerojatno bila puno viša u vrijeme ubojstva jer je u 18:40 izmjereno 3,85 promila.

tog istog dana jer tada je do kuće Ivana Žune u šetnji sa svojom djecom i nećacima stigao Mario Ž. i viknuo mu da je lijepo vrijeme i neka izađe van.

- Tada mi je iz kuće Ivan rekao „odi sim, buš videl kak sam Borisa spikal“, a tada sam vidio da netko leži dolje na podu u krvi. “Zibal” ga je i mislio sam da mu želi pružiti pomoć. Zvao sam Hitnu pomoć koja me tražila da kažem

gdje je osoba ubodena, a kad sam pitao optuženika u koji dio tijela je „pikal“ tu osobu, odgovorio mi je da nije „spikal“ nego da je „zbil ko vraga“ Borisa, jer „ne bu niko njega bil u njegovoj kući“ - svjedočio je Mario Ž.

Nakon tog događaja na teren je izašla Hitna pomoć kao i policija. Kasnije je optuženom Ivanu Žuni, oko 18:40 izmjereno 3,85 promila alkohola u krvi.

AKCIJA U Dubravi Križovljanskoj policija i carina pronašli drogu, a po pakiranju zaključili da je Hrvatska samo tranzit

Speed vrijedan milijun kuna švercali u kamionu s čipsom

Drogu je nanjušio policijski pas

Da je droga stigla na ulice, zarada bi bila milijun kuna, procjenjuje varaždinska policija, a smatraju da je njena prava vrijednost 320 tisuća kuna. No zlouporaba gotovo 11 kilograma speeda, 3127 grama amfetamina i 7390 grama smjese s kofeinom koji služi za miješanje, spriječena je prošle srijede na graničnom prijelazu Dubrava Križovljanska.

Granična policija zaustavila je kamion s tablicama Bosne i Hercegovine u kojem su se nalazili vozač (31) i putnik (38), državljani BiH. Kamion je uz

sporne pakete prevozio čips, a drogu je nanjušio policijski pas. - Smatramo da droga nije bila namijenjena za distri-

Dvojica državljana BiH koji su vozili “robu” nalaze se u pritvoru buciju na našem području s obziromn na način pakiranja – rekao je voditelj varaždinske službe Kriminalističke policije

Dražen Bobek. Zaplijenjena droga dana je na ispitivanje u Centar Ivan Vučetić, a dvojac iz kamiona nalazi se u pritvoru uz kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama.

- Ovo je 24. slučaj pronalaska droge od strane granične policije. Od kada smo u Europskoj uniji obaveza granične policije je detaljna kontrola državljana trećih zemalja – rekao je načelnik postaje granične policije Vladimir Friščić. U akciji je sudjelovao i Carinski ured Varaždin.

Provodili akciju “Mjesec borbe protiv ovisnosti”

Oglasi

10. prosinca 2013., br. 499 || REGIONALNI TJEDNIK

TRNOVEC BARTOLOVEČKI Općina darivala bebe s 1000 kn

Ulaganje u budućnost Trnovec pomaže djeci od rođenja do kraja fakulteta Roditeljima ovogodišnjih beba iz Trnovca Bartolovečkog načelnik općine Zvonko Šamec tradicionalno je darovao tisuću kuna. Jednokratnu pomoć dobilo je 48 beba. Ovo je već peta godina za redom da, unatoč naporima da se raznim donacijama olakša odrastanje djece, natalitet gubi bitku s mortalitetom.

Svi se u Općini prisjećaju zlatne 2007. godine, kada se rodilo čak 95-ero djece. - Jednokratnu pomoć novorođenima dodjeljujemo od 2002. godine i do sada je u tu svrhu potrošeno 786,5 tisuća kuna.

Negativan trend nataliteta se na žalost nastavlja pa je tako, samo od prošle do ove

godine, sa 60 pao na 48 beba.

Općina Trnovec Bartolovečki roditeljima pomaže od rođenja djeteta do završetka fakulteta. Tako nakon tih “prvih” tisuću kuna u Trnovcu Bartolovečkom čak tri go-

Od 2002. - 2013. bebama donirano 786,5 tisuća kuna dine financiraju predškolski odgoj. I to unatoč zakonskoj obvezi o predškoli u trajanju od samo jedne godine. Sva vrtićka djeca također, na račun Općine, besplatno uče strani jezik. - Ulaganjem u

djecu ulažemo u budućnost, u bolje sutra. Do sada smo financirali i 16 studenata godišnje, a od sada ćemo stipendije davati svim sveučilištarcima čiji je prosjek veći od 4.0. Također ćemo se pobrinuti da, sufinanciranjem, potičemo školovanje za ona zanimanja koja su potrebna u našoj općini - zaključio je Marijan Kostanjevec. S obzirom na recesiju koja je doslovno prepolovila trnovečki natalitet, a gospodarski pomak je neizgledan, načelnik priznaje da Općina sama sve teže podnosi ove hvalevrijedne akcije. Stoga se nada županijskoj i državnoj pomoći. (vg)

17

18

Kulturni obzor

REGIONALNI TJEDNIK || 10. prosinca 2013., br. 499

kulturni obzor

Nastupa Crnogorac u krevetu U petak 13. prosinca u varaždinsko kino Galerija stiže humoristična predstava “Crnogorac u krevetu – Petkove muke”. Predstava traje dva sata, tijekom koje će vas opustiti jedinstveni crnogorski humor.

Nastupaju autor predstave i simbol crnogorske komedije Peđa Šuškavčević i poznata kazališta i filmska glumica Boba Latinović. Predstava

www.regionalni.com/kultura Zovite nas na 042/290-777

na duhovit način opisuje Petkove muke zbog zaljubljenosti mlade djevojke. Ulaznice za predstavu po cijeni od 50 kuna mogu se kupiti na blagajni kina na dan predstave od 15 sati. Predstava počinje u 19.30 sati. Informacije i rezervacije možete poslati e-mailom na info@ kino-galerija.hr ili nazvati broj 098 361 878. (iv)

ZA DJECU U varaždinskom HNK 12. prosinca humanitarni koncert

Koncert Njihovi anđeli Nastupaju klapa Lucerne, trio Decoro, Apostoli mira, Frama i Framica, Antonio Tkalec, klapa Marof, zbor mladih Varaždinske županije i Varaždinski obrtnički zbor Piše: Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

Izložba skate-dasaka autora Luke Bunića U salonu palače Sermage Gradskog muzeja Varaždin u četvrtak 12. prosinca otvara se izložba „Outside“ autora Luke Bunića. Izložba je dio projekta pod nazivom „GunuGrow“, osmišljenog 2009. godine, u kojem je Bunić objedinio umjetnost, ekologiju i skateboarding kao glavne poveznice za promicanje ekološke osviještenosti i promicanje zdravog života, i to osobito kod skejterske populacije, ali i mladih općenito.

Dosad je ovaj projekt predstavljen u nekoliko galerija u

Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji, a podržavaju ga i hrvatske državne institucije za skrb o prirodi i šumama. Izložba obuhvaća unikatno oslikane skateboard daske iz ciklusa „New Noah’s Ark“, majice s umjetničkim grafičkim otiscima, grafike i fotografije vezane uz „GunuGrow“ projekt, o kojem će publika imati prilike saznati više i kroz projekcije filmova tijekom trajanja izložbe do 26. siječnja iduće godine. Svečano otvaranje izložbe počinje u 19 sati.

PROMOCIJA 13. 12. u Glazbenoj školi

Slavuji izdali nosač zvuka Poznati dječji zbor Varaždinski slavuji će u petak 13. prosinca svečano predstaviti nosač zvuka. CD sadrži retrospektivu najkvalitetnijih izvedbi ovog zbora, koji vodi dirigentica maestra Ružica Kapitan. Svečani program održat će se u velikoj koncertnoj dvorani Glazbene škole u Varaždinu, s početkom u 18.00 sati.

Osim predstavljanja nosača zvuka, dječji zbor malih “slavuja” sa 6. OŠ pripremio je i glazbeni dio programa u

kojem će praizvesti djelo “U našoj školi”. (iv)

U četvrtak 12. prosinca u koncertnoj dvorani Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu u organizaciji udruge Jak kao Jakov održat će se predbožićni humanitarni koncert kojem je glavni cilj prikupljanje sredstava za pomoć socijalno najugroženijim obiteljima djece oboljele od leukemije i drugih malignih bolesti te kupnja božićnih poklona za oboljele mališane smještene na Onkološkom odjelu KBC-a Rebro koji će božićne blagdane provesti u bolničkim krevetićima.

Prodaja anđela

Koncert je sastavni dio akcije „Jak kao Jakov“ koja je, kao i ranijih godina, pokrenuta na Dječjem hematološkom i onkološkom odjelu Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Oboljeli mališani

Antonio Tkalec, klapa Marof, zbor mladih Varaždinske županije i Varaždinski obrtnički zbor.

Iz udruge pozivaju da im se pridružite i dođete na koncert, uzmete barem jednog anđela i, ukoliko ste u mogućnosti, donirate novčana sredstva na donacijski žiro-račun udruge otvoren kod Erste banke 2402006-

Koncert je sastavni dio akcije „Jak kao Jakov“ napravili su svoje anđele koje će posjetitelji moći kupiti u predvorju HNK prije samog početka koncerta. Akciji su se pridružili svi ljudi dobre volje diljem Hrvatske koji su također napravili anđele koji će biti prodavani u humanitarne svrhe te organizirali niz pratećih aktivnosti. Do sada su se ovoj akciji priklju-

čili dječji vrtići, osnovne i srednje škole iz Varaždinske županije, varaždinske tvrtke te glazbenici i glumci, koji će i nastupati na ovogodišnjem predbožićnom koncertu nazvanom „Njihovi anđeli“.

Koncert počinje u 19.30 sati, a na njemu nastupaju klapa Lucerne, trio Decoro, Apostoli mira, Frama i Framica,

1100596215 uz opis plaćanja “humanitarni koncert Njihovi anđeli Varaždin”.

- Pomozite nam da ovog Božića donesemo tračak božićne radosti u njihove bolničke sobe! Budite dio naše humanitarne božićne priče! Budite pero na krilima njihovih anđela! - pozivaju iz udruge Jak kao Jakov.

Peričiću prva nagrada za “Marija rodi” Na 5. susretu hrvatskoga duhovnoga književnog stvaralaštva “Stjepan Kranjčić” u Križevcima, koji je održan u subotu 7. prosinca, u konkurenciji od 120 autora iz cijele zemlje prvu nagradu dobio je Denis Peričić iz Varaždina za pjesmu “Marija rodi”. Riječ je o nacionalnom književnom natječaju i susretu za duhovnu književnost protkanu kršćanskim vrednotama u kratkim

književnim vrstama. Drugu nagradu natječaja dobila je Ružica Anušić iz Zadra, a treća nagrada također je otišla u Varaždinsku županiju - Zdenki Maltar iz Novog Marofa. U širi izbor za objavu u zborniku uvrštena je i pjesma Draženke Bakšaj iz Ivanca. U ostalim kategorijama (priča, putopis, esej, monodrama) u širem izboru nije bilo autora iz naše županije. (iv)

Što je nama Nelson Mandela?

Denis PERIČIĆ mr. sc.

Gledajući televizijska podsjećanja na preminulog Nelsona Mandelu, zapamtio sam jednu njegovu izjavu od koje bismo svi mi, u našem sadašnjem trenutku, mogli štošta naučiti. „Snažno sam se borio protiv dominacije bijelaca“, rekao je Mandela, no potom dodao i sljedeće: „Snažno sam se borio protiv dominacije crnaca“.

U našem sadašnjem trenutku možemo to protumačiti ovako: moramo se snažno boriti protiv dominacije manjine, ali i protiv dominacije ve-

ćine. Na žalost, neki to tumače na samo jedan način, u svakoj prilici.

Neki bi se snažno borili samo protiv dominacije većine, a neki samo protiv dominacije manjine. No, čini mi se da ključna riječ nije ni manjina, niti većina. Ključna riječ je dominacija.

Dominacija je ono što mnogi priželjkuju, i oni s nekih većinskih, ali i oni s nekih manjinskih strana. I jedni i drugi često to zaogrću u ruho borbe za neka (manjinska ili većinska) prava, bez obzira na to jesu li ili nisu

– u pravu.

Bojim se da je hrvatsko društvo, zbog dva ne pretjerano bitna referendumska pitanja, u našem sadašnjem trenutku podijeljeno na stravičan, možda čak i na nepovratan način.

Jedini način da to popravimo je da prozremo želju za dominacijom, bez obzira na to s koje strane dolazi. I da se posvetimo borbi za ono što predstavlja suprotnost pojmu dominacije, a to je – sloboda. Možda je ovo adventsko vrijeme pravo vrijeme

da ublažimo razdore i da se posvetimo izgradnji zajedničke slobode.

Jer sloboda nije jednoznačan pojam: sloboda pretpostavlja različitost. Kao što reče Štulić, „ona je svijest o skladu nesklada nesavršenih ljudi“.

Pravo je vrijeme da shvatimo nužnost različitosti vlastitih nesavršenosti. U suprotnom, ona sloboda za koju smo se borili, da citiram velikog srpskog pjesnika Branka Miljkovića, neće „umeti da peva kao što su sužnji pevali o njoj“.

Oglasi

10. prosinca 2013., br. 499 || REGIONALNI TJEDNIK

19

HGK Posjet razvijenoj pokrajini Udine

Predstavnici drvne i metalske djelatnosti otputovali u Italiju

Talijani primjer uspješnosti varaždinskim poduzetnicima HGK - Župan ijska komor a Varaždin organizirala je posjet predstavnika tvrtki iz drvne i metalske djelatnost i poznatoj gospodarski visokor a z v ijenoj Pokrajini Udine u Italiji od 25. do 27. studenog.

Centralna točka interesa posjeta bio je Znanstvenotehnološki park Luigi Danieli – centar za inovacije, istraživanja i transfer tehnologije te tvrtke i laboratorije u Centru, posebno Laboratorij za metalurgiju, tehnologije obrade površina i napredne materijale.

U Centru je prezentirano kako funkcionira jedan uspješan centar inovacija i kako provodi svoje glavne aktivnosti vezane za transfer tehnologije, financiranje tvrtki, osnivanje tvrtki i davanja prostora za rad tvrtkama u početnoj fazi funkcioniranja te kako svoje projekte financira iz EU fondova.

Predstavnici komore posjetili su i Industrijsku udrugu

Udine - Ured za internacionalizaciju koja djeluje kao servis tvrtkama izvoznicima, onima koje žele investirati u inozemstvu te pronaći poslovne partnere i ući na nova tržišta.

U Drvnom klasteru za proizvodnju stolica, odnosno ASDI-ju – Agenciji za razvoj industrije stolaca u regiji doznali su kako se u području koje je jedan od najvećih proizvođača stolaca promiče razvoj, nude usluge i potpore za inovacije i proizvodnju lokalnim proizvodnim tvrtkama.

Posljednja, ali ne i najmanje važna destinacija posjeta bio je najznačajniji talijanski istraživački institut i ispitni laboratorij za drvo i namještaj CATAS, koji izvrsno tržišno funkcionira i provodi ispitivanja i istraživanja za proizvođače u cijelom svijetu, a aktivnosti planiraju proširiti i na ispitivanje ambalaže kao iznimno važne komponente svakog gotovog proizvoda.

Potražite posao uz pomoć Jooble tražilice.

Svi natječaji za zaposlenje na jednom mjestu!

www.regionalni.com

20

Grad lepoglava

REGIONALNI TJEDNIK || 10. prosinca 2013., br. 499

LEPOGLAVA Ovogodišnja proslava Dana grada Lepoglave uz

Urbana i tradici Svečanu misu predvodio je msgr. Josip Mrzljak

Festival zabavne glazbe “Lepoglava 2013”

Gradonačelnik je vrlo brzo shvatio da se u prašumi propisa i dokumentacije teško snaći i prepustio znalcima - osnovali su Projektni razvojni ured Piše: Višnja gotal visnjagotal@gmail.com

Marijan Škvarić je gradonačelnik Lepoglave, saborski zastupnik i obiteljski čovjek. Bilo bi to dobro kad bi se vrijeme ravnomjerno rasporedilo - tri puta po osam sati. No obično uz tako odgovorne poslove, najviše trpe oni najbliži - obitelj. Na pitanje stigne li ikada pojesti ono što mu žena Ankica skuha, odgovara: “Uvijek dobijem juhu. Ovakvu ili onakvu...”

Dok se čelnici nekih drugih gradova, mjesta ili županija uglavnom žale na tešku proceduru koja prethodi izvlačenju novaca iz fondova Europske unije, upravo je zahvaljujući tom novcu Lepoglava procvjetala. Gradonačelnik je vrlo brzo shvatio da se u prašumi propisa i dokumentacije teško snaći i puno većim stručnjacima nego što je on sam ili njegovi suradnici, pa je zato taj posao prepustio znalcima - osnovali su Projektno-razvojni ured.

„Maher“ za fondove

Sveti Nikola darivao je djecu u “Teen vlaku”

Lepoglavski bor okitili su gradski mališani

Izvorni proračun Grada Lepoglave je 10 milijuna kuna.

Lepoglava je iz raznih fondova uspjela povući 10 milijuna kuna. Obje rečenice mogle bi biti naslov nekog teksta o gradu čipke. S jednom razlikom.

Prvi bi govorio o hrvatskoj realnosti u kojoj grad s devet tisuća stanovnika ima manji proračun od nekih gadova na obali s dvostruko manje žitelja, ali trostruko većim prihodima zahvaljujući komunalnim naknadama i doprinosima.

Drugim bi se, pak, Lepoglava prikazala kao jedan od rijetkih gradova koji su odlučili maksimalno iskoristiti sve blagodati europskih fondova.

- Spomenut ću projekte za koje su ugovori potpisani ove godine. S IPARD-om i Agencijom za ulaganja u poljoprivredu

Tri saborska „puta“ U Saboru možete biti prepoznatljiv na tri načina - prvi je da pričate gluposti da se sve praši i svi vas citiraju.

Drugo je da govorite

populistički - sve znate, u sve se miješate i ne nudite nikakva rješenja. Treće je da budete konkretni i argumentirani, ali tada vas nitko ne doživljava.

Istok Zapada S referendumom smo si otpilili granu na kojoj sjedimo.

Jeste li čitali komentare na netu? Jedne njemačke novine na naslovnici su objavile: „Vjerovali smo da je Hrvatska zapad Istoka, a ona je ipak istok Zapada“. Svjestan sam da je nakon svega ovoga minimalno deset posto investitora koji su iduće godine namjeravali investirati u Hrvatsku odustalo istoga trenutka i traže drugu lokaciju. Neće valjda ulagati u zemlju gdje vlada konstantna napetost, podjela... Mislim da nam sve to nije trebalo i da imamo pametnijeg posla. Ali, evo, umjesto da zaposlimo ljude, iskoristimo resurse i stvorimo osnovu razvoja, mi se bavimo stvarima koje nas skupo koštaju. U svakom pogledu. potpisali smo ugovor vrijedan 1,2 milijuna eura za izgradnju pročistača u Kamenici, govori Marijan Škvarić.

Centar istraživanja

- Najnoviji projekt se zove Bioraznolikost zagorskih brega. Projekt je iz fonda EU, Natura 2000, koji smo dobili zajedno s partnerima, Varaždinskom županijom i Javnom ustanovom za zaštitu okoliša Krapinsko-zagorske županije.

Konkretno, Hrvatska mora do 2020. godine napraviti kompletnu evidenciju životinjskog i biljnog svijeta. S posebnim naglaskom na autohtone sorte. Centar istraživanja bit će na području Višnjice. Ondje će biti studentski kampus u kojem će studenti, profesori i znanstvenici proučavati biljne i životinjske vrste Ravne

gore, Ivanščice i Strahinjščice.

Zapravo je to park prirode u osnivanju čija vrijednost iznosi između 20 i 25 milijuna kuna ističe gradonačelnik.

Najnoviji projekt – Bioraznolikost zagorskih brega Tako je Lepoglava u kratkom roku od grada u koji su posjetitelji većinom stizali s poklonpaketima, pregledavanima rendgenom na ulazu u kaznionicu, postala grad prepoznatljiv po kulturnim događanjima, lepoglavskoj čipki, fascinantnoj povijesti... Zanimljivi lepoglavski programi privlačni su turistima. Turizam i jest jedna od gradonačelnikovih

vizija budućnosti Lepoglave.

Osobito je interesantno poljsko i slovensko tržište - Poljacima je Lepoglava točno na pola puta do njihove zemlje kad s mora krenu kući. Odmor u Lepoglavi bio bi zasigurno dobrodošao, vjeruje Škvarić. Lani je grad posjetilo oko 15 tisuća turista.

Budući da je lepoglavska čipka, uz pašku i hvarsku, uvrštena medu zaštićenu nematerijalnu kulturnu baštinu UNESCO-a, gradonačelnik vjeruje da će i to biti jedan od razloga za razvoj Lepoglave kao turističke destinacije.

Dani čipke svake su godine sve atraktivniji. Tako je ove godine Poljska kao zemlja partner izložila najveću čipku na svijetu. To je partnerstvo samo još jedan od dokaza odlične suradnje Lepoglave i Poljske. Sve je počelo kad su pavlini protjerani iz Lepoglave udomljeni u poljskome Čestohovu... Ostalo je povijest. Upravo će ta, zajednička povijest, sudeći prema svemu, uroditi još boljom budućom suradnjom. Grad koji je 8. prosinca proslavio svoj dan, začudo, kao da se ne boji, a izgleda da niti nema razloga bojati se, recesije. Već je to i više nego dovoljan razlog da svoj rođendan slave punih deset dana

Varljiva politika

Možda oponenti štošta zamjeraju Škvariću, ali sposobnost dobivanja projekata zasigurno ne mogu. Vjerujemo da su njegovi političkiprotivnici grizli nokte kad su uspjeli pobijediti njegovu koaliciju za Gradsko Vijeće, ali ne i Škvarića kao gradonačelnika.

- Politika je uvijek varljiva.

Dajete sve od sebe, trudite se imati stvari pod kontrolom, ali teško je utjecati na ljudske slabosti, podmuklosti i gluposti.

To je teško kontrolirati - kaže Marijan Škvarić.

SJEDNICA Svečanoj sjednici povodom proslave Dana grada Lepoglav

Održana svečana sjednica prosl Tradicionalna izložba “Cvijet za ljepši grad”

Gradonačelnik i suradnici posjetili su i dječji vrtić

Potpisan sporazum o financiranju projekta trafostanice

Na svečanoj su sjednici, kojom je predsjedao gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić, dodijeljena javna priznanja Grada Lepoglave za 2013. godinu. Priznanje za životno djelo pripalo je Franji Ježeku, bivšem dirigentu Limene glazbe Lepoglava i voditelju tamburaškog orkestra Biseri iz Kamenice i dr. Mariji Kolačko. Nastavnica povijesti i predavačica japanskog jezika Karmen Basarić primila je nagradu za doprinos ugledu i promociji grada. Industrijsko proizvodno poduzeće WEKR d. o. o. dobilo je priznanje

za poslovna dostignuća u protekloj godini između kojih je i 10. mjesto na listi izvoznika te je lani proglašeno najuspješ-

Sve elementarne nepogode koje su nas zadesile nisu omele planove razvoja grada nijim srednjim poduzećem.

Istu je nagradu dobio i Matija Križanac, informatičar kojemu je gradonačelnik kao

Grad lepoglava

10. prosinca 2013., br. 499 || REGIONALNI TJEDNIK

21

z bogat program namijenjen svim generacijama traje deset dana - od 4. do 14. prosinca

ijom bogata Lepoglava

i puno većim stručnjacima nego što je on sam ili njegovi suradnici, pa je zato posao

Deset dana slavlja

JESTE LI ZNALI?

Kruna Četiri lepoglavska pavlina postala su zagrebačkim biskupima – Vuk Gyula, Šimun Bratulić, Martin Borković i Mirko (Emerik) Esterhazy. Carica Marija Terezija krunu je primila iz ruku Mirka Esterhazyja.

Zaokret u gradskoj priči nije od jučer. Gradonačelnik ga stvara punih devet godina. Takva urbana i tradicijom bogata Lepoglava Dan grada slavi punih deset dana. Proslava je počela 4., a završava 14. prosinca. Svečarski je program šarolik i bogat sadržajima. Od brojnih dječjih priredbi, preko kazališnih predstava, znanstvenog skupa, festivala zabavne glazbe i izložbe, ženskog nogometa i stručnih savjetovanja do polaganja vijenaca poginulim braniteljima u Domovinskom ratu i koncelebrirane svete mise koju je u nedjelju predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak.

Čipka Unikatna čipkana bluza koju su izradile lepoglavske čipkarice za japansko tržište procijenjena je na 50 tisuća kuna.

Dragulji

Za treću životnu dob s europskim susjedima

Područje Kamenog vrha (Gaveznica) predstavlja fosilni vulkan nastao prije 22 milijuna godina.

Poznato je i po prvom hrvatskom nalazištu poludragoga kamena ahata

Lepoglava je uključena i u druge projekte gdje financijski benefiti nisu u prvome planu. Jedan od njih je Projekt za građane koji odrađuju sa slovenskim partnerima. Nositelj projekta je Škofja Loka, tu su Austrijanci i Talijani, a

Školstvo Prva javna gimnazija u kontinentalnoj Hrvatskoj otvorena je 1503. u Lepoglavi, a 1656. godine s radom je započelo prvo sveučilište u Hrvatskoj s pravom dodjele akademskih titula.

s hrvatske je strane Grad Lepoglava. Radi se o projektu za treću životnu dob u izazovima života. Stariji sugrađani proveli su tri dana u Škofjoj Loki. Ondje su iznosili svoje probleme, družili se, razmjenjivali iskustva.

Direktna pomoć građanima

Ekološka javna rasvjeta i upola jeftinije fasade Marijan Škvarić, gradonačelnik Lepoglave

ve, između ostalih, prisustvovali su županijski i državni dužnosnici

lave Dana grada Lepoglave poklon uručio i laptop.

Svečanu je sjednicu otvorio predsjednik Gradskog vijeća, Željko Šoštarić. Nakon što je pozdravio nazočne između kojih i brojne županijske i državne dužnosnike,na čelu sa županom Predragom Štromarom, Šoštarić je naglasio: “Mijenjat ćemo pristup razvoja grada s ciljem da se građani rasterete davanja, makar to značilo smanjenje gradskog proračuna.”

Goste je potom pozdravio i gradonačelnik Marijan Škvarić koji se osvrnuo na sva bitna ovogodišnja događanja.

- Naša je obveza analizirati sve što smo učinili ovu godinu i po čemu ćemo ju pamtiti. Sve elementarne nepogode nisu nas pokolebale da nastavimo s razvojem našega grada - rekao je Škvarić, posebno naglasivši projekte koje je Lepoglava osigurala na natječajima EU fondova.

Gradonačelnik je iskoristio posjet zamjenika ministra gospodarstva te s njim potpisao ugovor vrijedan pola milijuna kuna kojim Ministarstvo gospodarstva financira projekt trafostanice u poduzetničkoj zoni.

Gradonačelnik je uručio priznanja ovogodišnjim laureatima

Ovo je samo početak novih projekata. Lepoglava je kandidirala i projekt na Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u vrijednosti od 503 tisuće kuna za ekorasvjetu. - Tim novcem zamijenit ćemo oko 20 0 lampi u gradu.

Dobivamo manji utrošak struje, noću se više neće gasiti rasvjeta u ponoć kao do sada, a ujedno je riječ o žaruljama koje štite okoliš.

U roku tri do četiri godine zamijenit ćemo sve gradske žarulje. Drugi se projekt tiče energetske učinkovitosti obiteljskih zgrada - za izmjenu vanjske drvene stolarije i fasada. Grad plaća 50 posto, a natječaj su do sada prošle 43 osobe. Ovo je direktna pomoć građanima. Već u startu plaćaju pola cijene, a kasnije opet štede na računima za grijanje - prema analizi čak 30 posto.

22

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 10. prosinca 2013., br. 499

Sedam medalja na Kupu

sport

Savate klub Omega Varaždin nastupio je na Kupu Hrvatske za kadete, kadetkinje juniorke i seniorke koje je održano u Garešnici. Ukupno je sudjelovalo osam klubova i šezdeset natjecatelja. Mladi natjecatelji u klubu odlično su odradili natjecanje u Garešnici. U kadetskoj konkurenciji Jan Kovač je bio prvi, kao i Jakov Jozić, Vili Horvat bio je drugi, Sandra Slunjski treća, Antonia Sokolić druga, Patrik Grđan prvi, Leo Amidžić prvi. U juniorskoj konkurenciji Kristina Sokolić nije imala protivnice, kao ni Monika Turščak u kadetskoj konkurenciji, kao ni seniorka Irena Žunec. Treneri su bili Miljenko Rožmarić i Emerik Večerić.

www.regionalni.com/sport Zovite nas na 042/290-777

Hrvači HK Vindija po peti put osvojili su ekipni naslov prvaka Hrvatske. U posljednja dva kola pobijedili su Liku 7:0 i Lokomotivu 6:1 te zaokružili jednu od najuspješnijih sezona. Iz kluba najavljuju pohod na hrvačku Ligu prvaka, ali i dobar plasman jer ova ekipa definitivno ima potencijala.

Dva stečajna postupka Trovački sud u Varaždinu otvorio je i istovremeno zaključio dva stečajna postupka u slučaju dvije varaždinske nogometne udruge.

Tako će Nogometni klub Sloboda i Škola nogometa Varaždin prestali s postojanjem i bit će brisani iz sudskog registra po pravomoćnosti donesenih rješenja. Za NK sloboda rješenje je doneseno 18. studenog, a u vezi Škole nogometa Varaždin 25. studenog. Žalbe na ova rješenja mogla su se predati Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske osam dana od objave priopćenja u Narodnim novinama.

2.

mjesto osvojio je Bruno Zadravec, mladi karatist iz Varaždina na međunarodnom karate turniru u Poreču, u kategoriji mlađih kadeta do 57 kilograma. Na turniru je nastupilo više od tisuću natjecatelja.

34.

Zimsko prvenstvo Varaždina u malom nogometu, pod imenom „Pan kup Varaždin 2013” počelo je ove nedjelje.

Nakon utakmice MNK Fotex iz Nedeljanca i Buffet Mladost iz Biškupca, uslijedilo je osam utakmica.

NOGOMET Ivan Novak, tajnik ŽNS Varaždin uvjeren je da će se pron

Želja nam je nastav istoj razini kao što j

Nakon plenuma nogometnih klubova očekuje se široka rasprava o svim mogućim načinima uštede i smanjenje troškova za klubove, koji jedva spajaju kraj s krajem Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Završena su natjecanja u županijskim nogometnim ligama te je tajnik Županijskog nogometnog saveza Varaž Ivan Novak ovako komentirao nogometnu jesen:

Kvaliteta

- Zadovoljni smo prikazanim rezultatima i igrom, iz kola u kolo utakmice su sve kvalitetnije, a s obzirom na male razlike u vrhu svih tablica očekujemo vrlo zanimljivo nogometno proljeće.

U 1. ŽNL sve utakmice su registrirane, nije bilo niti jednog prekida kao i u svim druhim ligama. Na tablici se vodi „mrtva utrka“ između Plitivice Gojanec koja je osvojila naslov jesenskog prvaka i Zadrugara. Obje momčadi imaju 32 osvojena boda, a slijede Zelengaj i Bednja s 29 odnosno 27 bodova. Čak sedam momčadi je još uvijek u igri za prvaka, a između tih klubova tražit će se i sudionici međužupanijske lige koja će se igrati od jeseni.

Ukupno je utakmice 1. ŽNLa gledalo 15.115 ili u prosjeku 128 gledatelja po utakmici.

Kod juniora prvi je Jalžabet s 40 bodova, a kod pionira Novi Marof s 42 osvojena boda. U 2. ŽNL-u Istok na prvom mjestu je Varaždin ŠN s 26 bodova, a slijede tri momčadi s po 22 boda: Trnje, Čevo i Polet. Gledatelja je bilo 4.810, odnosno 73 po utakmici. U juniorskoj konkurenciji prvo je Trnje, a kod pionira momčad Sloboda ŠN. U 2. ŽNL-u Zapad Mladost Klenovnik je prvak s 27 bodova dok slijede Dinamo s 25 i Podravac 23. Broj gledatelja je vrlo sličan kao i u 2. ŽNLu Istok. Kod juniora prvi je Dinamo a drugi Orač; oba s

Nogometni klubovi predlažu novo smanjenje troškova natjecanja po 34 boda. Kod pionira prvi su mladi nogometaši momčadi Orač. Iz toga se vidi da se u nogometnoj školi Orač očigledno vrlo dobro radi. Bez obzira na velike financijske probleme koje pritišću klubove, uspjeli smo zajedničkim naporima privesti sva natjecanja do kraja.

Ivan Novak, tajnik Županijskog nogometnog saveza Varaždin okupit će

Kvantitet

Kakva je situacija s brojem sudaca i ostalih službenih osoba na utakmicama? Što se tiče rada delegata i sudaca, poznato je da ih nemamo dovoljan broj, ali ove godine samo je šest utakmica odigrano s jednim sucem.

Radi se na povećanju broja sudaca i delegata kako bismo imali potreban broj.

Natjecanja su uspješno završena i u Nogometnom središtu Ludbreg?

U NS Ludbreg također su sve utakmice odigrane bez problema. U 1. ligi prvi je

NK VARAŽDIN Grad učino dobro što se uključio u preoblikovanje kluba

“Zajedno moramo stati iza našeg kluba” Proteklog tjedna jedna od najkomentiranijih sportskih tema bila je preustroj NK Varaždin i sudjelovanje Grada Varaždina u tome. kakav je vaš stav o toj temi? ŽNS Varaždin od početka pa do posljednjih razgovora uvijek daje podršku NK Varaždin, njegovom vodstvu, a i činjenica da je predsjednik ŽNS Varaždin bio uključen u sve razgovore i pregovore s HNS-om, Gradom Varaždinom i Varaždinskom županijom govori da želimo dobro. Nama treba kvalitetan nogomet, trebaju nam što

prije prvoligaši i drugoligaši. Svjesni smo financijske situacije ali mislim da je odluka da se ide u preoblikovanje dobra odluka te da će ona donijeti dobre i kvalitetne stvari.

Nadam se da ćemo tako ubrzo dobiti i nekog privatnog partnera koji će htjeti uložiti novac, kojemu će biti prioritet napredak NK Varaždin.

Nadam se da ćemo kroz nekoliko godina ponovo u Varaždinu gledati prvoligaški nogomet.

Svijetla slika nam je NK Rijeka i NK Istra, klubovi koji su se kroz pre-

oblikovanje stabilizirali, a rezultati govore da se to može.

Ono što je Grad Varaždin učinio zajedno s Varaždinskom županijom mislim da je dobra slika i da svi zajedno moramo stati iza našeg kluba, podržati rukovodstvo. Rezultati NK Varaždin dokazuju da se sve to može, bez obzira na teškoće.

Prema ŽNS Varaždin NK Varaždin ispunjava sve obveze, suradnja je na vrlo visokom nivou, prema tome nema razloga da jedni drugima ne vjerujemo i ne pomognemo.

Sport

10. prosinca 2013., br. 499 || REGIONALNI TJEDNIK

Leon Šantek prvi u Ljubešćici

U Zelini je održan Kup Hrvatske u savateu, disciplina assaut za juniore i seniore. Za Omega-Gym Kneginec nastupila su dva seniora. Roko Novak u kat. -75 kg osvojio je 1. mj. dok je njegov klupski kolega Silvio Horvat u kat. +85 kg osvojio 2.mj.

U Sportskoj dvorani u Ljubešćici odigran je 1. Otvoreni turnir najmlađih kadeta i najmlađih kadetkinja Hrvatske (2003. godište i mlađi) na kojem je nastupilo 12 najboljih igrača i igračica u državi. Među njima bilo čak troje članova STK Ljubešćica koji su ostvarili izvrsne rezultate. Leon Šantek je u muškoj konkurenciji zauzeo 1. mjesto ispred Lovre Zovka iz STK Zagreb i Ivora Bana iz zagrebačke Mladosti. U ženskoj konkurenciji nastupile su dvije članice kluba. Obje su vrlo dobro igrale te je na kraju Janja Matijašec bila treća, a Ivona Štriga peta. Prva je bila Nika Sušac iz zagrebačke Mladosti.

naći zajedničko rješenje za izlazak klubova iz financijskih problema

viti funkcionirati na je to bilo i do sada! da je novina natjecanja u mlađim uzrasnim kategorijama, održana je juniorska liga u dvije skupine, Istok i Zapad.

U skupini Istok Bukovčan je prvak, a s istim brojem bodova na drugome mjestu je ekipa Struga Rovokop. U skupini Zapad prva je ekipa Mladost iz Šemovca. Isto su tako odigrali prvenstvo i pioniri - u Istoku je prva momčad Struge Rovokopa, a u skupini Zapad Drava Sv. Đurđ. U 2. Ligi NS Ludbreg prvak je Dinamo iz Apatije.

Financije

sve zainteresirane strane za isti stol

Podravac iz Sesveta s 28 bodova, a slijede tri kluba s po 26 osvojenih bodova Mladost Sigetec, Razvitak Čičkovina i Gora Globočec. Što znači da je natjecanje vrlo interesantno i da u proljeće očekujemo dobru natjecateljsku završnicu. Treba naglasiti

Održan je prošli tjedan plenum klubova ŽNL Varaždin, o kojim se temama razgovaralo i što je zaključeno?

Zbog teške financijske situacije u klubovima te problema s liječničkim pregledima igrača mi smo i sazvali plenum. Na plenumu smo dobili zahtjev jedne grupe klubova, koji sada ide na IO, a zatim će raspravljati Natjecateljska komisija, Skupština i sva druga tijela ŽNS Varaždin u čiji djelokrug rada spadaju ta pitanja. Radi se o smanjenju naknada sudaca i delegata za 35 %, ukidanje članarina za igrače od 6 do 16 godina, smanjenje kotizacija za 50 %, zatim da se prelazak igrača iz kluba u klub s dosadašnjih 100 kuna povisi na 500 kuna ali da prvom klubu ide 50 %, da se obračun troškova natjecanja i dalje vrši na 12 jednakih rata i da plaćanje službenih osoba i dalje ide preko ŽNS-a Va-

Pred nogometašima je zimska pauza ali i malonogometni turniri

raždin. To su želje klubova, a jesu li realne, ocijenit će IO i ostala tijela ŽNS-a. Na plenumu se nije govorilo o troškovima za trenere koji će također morati dati svoj obol u financijskom rasterećenju klubova. Suci i delegati imaju najmanje naknade u regiji, a prije godinu dana su im smanjene takse za 25 %. Sudili su dvije utakmice po sezoni bez naknade, što znači da su oni bili i prije

Novost su natjecanja juniora i pionira u Nogometnom središtu Ludbreg svjesni financijske situacije u klubovima. Smanjivat ćemo i sada naknade, samo koliko - to ćemo još odlučiti nakon rasprava. Želja nam je da nastavimo funkcionirati na nivou kao i do sada.

Pregledi

Sljedeći segment su liječnički pregledi igrača. ŽNS Varaždin u suradnji s Varaždinskom županijom napravio je velik iskorak i dobili su obećanje da će Varaždinska županija sufinancirati jedan dio liječničkih pregleda.

Svi klubovi će liječničke preglede članovima od 6 do 16 godina dobiti besplatno. ŽNS Varaždin je i prostorije koje su nam prazne dao za sportsku ambulantu. Dogovorit će se s liječnikom specijalistom sportske medicine da i obilazi klubove.

Treba dodati da je i cijena liječničkog pregleda smanjena na najmanju moguću mjeru. Ukupno je to pomoći oko 15.000 kuna po klubu.

Na razgovorima o nogometnim temama uključuju se i saborski zastupnici, a mi ćemo još više potencirati da se u rješavanje postojećih problema uključe svi saborski zastupnici, ali i svi gradonačelnici i načelnici općina. Na plenumu su nažalost bila samo četiri načelnika, odnosno zamjenika

načelnika. ŽNS Varaždin želi transparentno dati sve potrebne službene podatke o radu ŽNS-a kako ne bi došlo do baratanja netočnim informacijama. Svi klubovi sudjeluju u radu Skupštine gdje se donose odluke pa će se još jednom razgovarati ovim temama, ali teško da će se smanjenjem od 50 % moći nastaviti normalan rad ŽNS Varaždin i natjecanja.

Očekujemo konstruktivne rasprave na svim nivoima o ovim temama i pronalaženje realnog rješenja prihvatljivog za sve. Skupština će biti krajem veljače kada će se odlučiti.

Mali nogomet

ŽNS Varaždin suorganizator je i brojnih malonogometnih turnira tijekom zimske pauze.

Kao i svake godine ŽNS Varaždin je suorganizator svih turnira. Veseli činjenica da Varaždin nastavlja svoju tradiciju, zahvala svima koji su uključeni u taj projekt. Mi smo u pregovorima o izdavanju dozvola, jer svi turniri koji se organiziraju na području ŽNS Varaždin trebaju dobiti dozvolu. One nisu sporne.

Ivanec kreće, u pripremi su Lepoglava i Novi Marof te Vidovec za registrirane igrače. Nadamo se da ćemo zajedno s organizatorima kvalitetno pripremiti sve turnire. Već je krenuo turnir u Varaždinu, a 51 prijavljena ekipa daje nam za pravo da znamo kako će se prezentirati dobar mali nogomet. Novina, veteranski turnir, samo je novi iskorak. Svi to moramo podržati te pokazati da je Varaždin veliki centar, te da u Varaždinu i Varaždinskoj županiji ima ljudi koji žele i znaju raditi. ŽNS Varaždin kao suorganizator daje maksimalan suport, a ukupna kvaliteta svih turnira ide uzlaznom putanjom. ŽNS Varaždin će sigurno i još pomoći organizatorima, možda i kroz oslobađanje od 5 % obveze uplaćivanja u ŽNS, ali sigurno će konkretne pomoći biti.

23

HRAST Drugačiji stav oko preustroja

Dio gradskih vijećnika misli da se može naći bolje rješenje

Stečaj i krenuti od početka Vijećnici okupljeni oko Hrasta na gradskom su vijeću glasali protiv odluke kojom Grad daje milijun kuna za preoblikovanje NK Varaždin.

Mišljenja su da Grad već otplaćuje kredit NK Varaždin od više od 8 milijuna kuna, koje klub nije mogao sam otplaćivati zbog neodgovornog poslovanja. Smatraju da su potpuno netočne špekulacije da Grad, ako ne pokrije nove dugove NK Varaždin, može ostati bez stadiona ili da bi se na mjestu stadiona mogao graditi neki drugi sadržaj.

Hipoteka na stadion vezana je uz spomenuti kredit koji Grad uredno otplaćuje, a ne uz nove dugove kluba, tvrde ti vijećnici. - Također, urbanističkim planom, koji može promijeniti jedino Gradsko vijeće, na tom su mjestu predviđeni sportski tereni, a ne neki drugi sadržaji. Hrast se zalaže za zdrav i slobodan razvoj nogometa. U Varaždinu ili okolici možda će se razviti neki drugi uspješan nogometni klub kojem će tada Grad dati na korištenje gradski stadion. Pogodovanje

Kvalitetni ljudi iz kluba pronašli bi posao i u novom klubu klubu koji je dosad pokazao vrlo neodgovorno poslovanje u situaciji u kojem je gradski proračun u jako teškoj situaciji, smatramo potpuno neprihvatljivim, naglasili su vijećnici.

Stečaj

Ladislav Ilčić je dodao: ”U sportu se zalažemo za slobodno tržište. Ne treba preferirati jedan klub u kojem se već dulje vrijeme potiče neodgovornost. Grad svim klubovima, počevši od plivanja, rukometa, košarke pa nadalje, godišnje daje 2,5 milijuna kuna, a sada opet

samo jednom klubu ide milijun kuna, i to za podmirenje njegovih dugovanja. Što će na to reći roditelji djece koja treniraju ostale sportove i čiji novac se preko proračuna usmjeruje u jedan klub? To nema smisla. NK Varaždin je rupa bez dna. Ako Grad preuzme na ime duga dionice i postane većinski vlasnik NK Varaždin, onda će biti odgovoran i za podmirenje potraživanja ostalih vjerovnika.”

Novi klub

Vijećnik Željko Cecelja je rekao kako NK Varaždin nema imovine već samo dugove. - Samo prema Poreznoj je dug oko 8,5 milijuna kuna.

Koliko su ukupna njegova dugovanja nije poznato i nište se ne bi smjelo raditi dok se točno ne utvrde. Govori se o 30 i više milijuna, ali je pitanje nije li dio duga otišao u zastaru. Sigurno je da je NK Varaždin u blokadi već tri-četiri godine. Stoga predlažemo međustranačku komisiju ili povjerenstvo kako bismo utvrdili pravo stanje. Isto tako nije jasno koliko će se emitirati dionica, odnosno koliki će biti temeljni kapital te kako će se dionice prodavati. Sve je totalno netransparentno.

Zbog svega toga smo protiv na gradskom vijeću te se zalažemo za stečaj jer je u ovakvim okolnostima najbolje krenuti sve otpočetka nego stalno sanirati dugove, što se već godinama neuspješno pokušava. NK Varaždin je već davno trebalo ugasiti.

Stečaja se ne treba bojati jer bi kvalitetni ljudi iz kluba pronašli posao i u novom klubu. Mi smo za razvoj sporta, pa i nogometa, ali na zdravim osnovama, a ne kao do sada. Recimo, omladinska škola nogometa radila je izvrsno, međutim nisu se uvijek naplaćivale odštete za igrače koji su odlazili u druge klubove. Stoga treba utvrditi zašto je tako bilo - dodao je Cecelja.

24

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 10. prosinca 2013., br. 499

Osma pobjeda za osiguranje plasmana u prve četiri ekipe Odbojkaši OK Varaždin Volley u 10. kolu 1. HOL skupine II pobijedili su ekipu OK Brod iz Slavonskog broda 3:1 (23:25, 25:16, 25:18, 25:23). Ovom pobjedom praktično su osigurali plasman u prve četiri ekipe, koje će nakon stanke igrati mini ligu za

ulazak u prvu skupinu.

Utakmica s Brodom počela je s dosta nervoze i pogrešaka te su se gosti bolje snašli u završnici.

Drugi set Varaždinci dobijaju bez velikih problema, kao i treći set. U četvrtom ponovo se ušlo u neizvjesnu završnicu, ali iskusni

igrači OK Varaždin Volley preuzimaju odgovornost i rješavaju ga u završnici.

Poteškoće u igri domaćina leže i u neigranju prvog tehničara ekipa Tomislava Žganeca koji pauzira zbog ozljede. U posljednjoj utakmici prije stanke Varaždinci odlaze na gostovanje

u Šibenik. Seniorke OK Varaždin Volley također su ovaj vikend izborile pobjedu 3:1 protiv ekipe ŽOK Vrbovec i tako nastavile pobjednički put u 2. HOL regije Centar za plasman koji će im omogućiti borbu za ulazak u 1. B HOL za odbojkašice.

PLIVANJE Međunarodni plivački miting Sv. Nikola privukao 241 natjecatelja

Mini Grand prix u Varaždinu

Varaždinski plivački miting ušao je u novi sustav natjecanja Hrvatskog plivačkog saveza i od ove godine se provodi pod nazivom Mini Grad prix u kojem sudjeluju kadeti i mlađi kadeti Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Odlične Strnad i Milenković Ritmičarke Vindije, Elena Milenković, seniorka, Rea Strnad i Mia Vidaković, juniorke, te najmlađa Tamara Artić, mlađa kadetkinja, vrlo dobro su nastupale na 15th Slovenian Challenge u Ljubljani. Elena Milenković bila je vrlo dobra osvojivši pet puta 3. mjesto, u višeboju i sa sva četiri rekvizita iza Salome Pahyave, odlične Gruzijke koja je inače 16. vježbačica Europe i 18. s ovogodišnjeg Svjetskog prvenstva te domaće, favorizirane natjecateljke Monje Čebašek. Ukupno je nastupilo 10 seniorki.

U kategoriji pre-juniors konkurencija je bila najjača. U toj konkurenciji naše natjecateljke, Mia Vidaković i Rea Strnad unatoč solidnim nastupima završile su na 7. odnosno 8. mjestu u višeboju u konkurenciji 16 natjecateljica.

Najmlađa Vindijka, Tamara Artić i ovaj put bila je najbolja vježbajući bez rekvizita među čak 21 natjecateljicom.

Nakon ovog uspješnog nastupa juniorka Rea Strnad nastupila je na Open International Rhythmic Gymnastics Championship London Cup 2013 gdje je u konkurenciji juniorki unatoč solidnom nastupu natjecanje završila na nezahvalnom četvrtom mjestu. Istovremeno trenerica i sutkinja, Maja Selak borav ila je u Londonu radi sudjelovanja na Interkontinentalnom sudačkom seminaru za stjecanje međunarodnih sudačkih licenci. Tako je stekla međunarodnu FIG sudačku licencu Brevet II. Ta licenca joj omogućava da u ovom olimpijskom ciklusu sudjeluje na svim velikim natjecanjima. Uz činjenicu da imaju odličnog trenera, Nataliju Gotal i to će našim natjecateljkama biti poticaj da još bolje, sigurnije nastupaju na sljedećim natjecanjima.

I treću godinu zaredom, u organizaciji Plivačkog kluba Barok održan je Međunarodni plivački miting povodom zaštitnika grada Sv. Nikole.

Ove godine miting je bio u nešto drugačijem formatu, s obzirom na to da je ušao u novi sustav HPS-a: Mini Grand Prix, te su u konkurenciji bili

Plivalo se ukupno 11 disciplina u muškoj i isto toliko u ženskoj konkurenciji kadeti i mlađi kadeti. Na natjecanju je nastupio ukupno 241 natjecatelj iz 20 klubova iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije.

Nagrade

Ono što je najviše razveselilo plivače i ono po čemu se ovaj miting razlikuje od velike većine drugih mitinga su nagrade. Organizatori su si dali truda i osigurali više od 200 nagrada koje su se dijelile trojici prvoplasiranih plivača i plivačica u svakoj disciplini i kategoriji. Također, osim nagrada sponzora za prva tri mjesta u svakoj kategoriji, po-

Plivači i članovi Plivačkog kluba Barok koji su nastupili na Mitingu Sv. Nikola i ponovo ostvarili zapažene rezultate

sebno su novčanim nagradama nagrađeni ukupno najbolji plivač i plivačica te njihovi treneri. Varaždin se još jednom pokazao kao odličan domaćin čemu svjedoče brojne pohvale gostujućih klubova i gledatelja.

Ovim putem PK Barok od srca zahvaljuje svim ljudima koji su pomogli u organizaciji i svim sponzorima ove priredbe.

Natjecanje je održano u jutarnjem i popodnevnom dijelu, a plivalo se ukupno 11 disciplina u muškoj i isto toliko u žen-

skoj konkurenciji. Natjecatelji su prema godištima podijeljeni u A, B i C kategoriju.

PK Barok nastupio je s 25 natjecatelja, a osvojili su ukupno 8 medalja od kojih 3 zlata, 3 srebra i 2 bronce. Najuspješ-

3 zlata, 3 srebra i 2 bronce za PK Barok nija predstavnica Baroka očekivano je bila Martina Štefinec

koja je osvojila odličja u sve 4 discipline u kojima je nastupila. Martina je bila zlatna na 100 i 200 prsno, srebrna na 800 slobodno i brončana na 400 mješovito. Zlato za Barok osvojila je i Mara Sokač koja je u C kategoriji bila najbolja u utrci 100 leptir. Od muških najviše se istaknuo Vanja Švogor koji je osvojio dvije medalje. Odlične nastupe imao je u utrci 200 leptir u kojoj je bio srebrni i u utrci 800 slobodno gdje je bio brončani.

U istoj kategoriji srebrnu medalju osvojio je i Jan Ožeg u utrci 100 prsno. Od plivača Baroka na natjecanju su nastupili još: Tereza Obelić, Ida Marić, Mirta Vučetić, Ana Ivanković, Rina Sentočnik, Iva Vresk, Tia Mihinjač, Doris Hudek, Patricija Lončarić, Petra Gašparac, Vita Bolfek, Nikola Briški, Luka Cvetko, Hrvoje Smontara, Dominik Kelemen, Jakov Igrec, Ivan Vitković, Matija Volarić, Hrvoje Đurman, Vid Ilčić i Matej Čok.

RUKOMET Dabrovi zadržali prvo mjesto na prvenstvenoj ljestvici Premijer lige

Na korak do titule jesenskih prvaka

Pred ekipom GRK Varaždin nalazi se još derbi s Porečom

U sklopu 14. kola Premijer lige rukometaši Varaždina pobijedili su u Rijeci ekipu Zameta rezultatom 38:35. Popularni Dabrovi tako su nastavili pobjednički niz i petom pobjedom zaredom zadržali prvo mjesto prvenstvene ljestvice.

Bila je to vrlo teška utakmica, no varaždinski rukometaši su potvrdili svoju kvalitetu. Riječani su poveli 3:1, no Dabrovi su preokrenuli susret te brzo poveli s dva gola razlike, što su i zadržali do kraja. Trener Belko u susretu nije mogao računati na Težaka i Hermana, a tijekom tjedna probleme s ozljedama su imali Horvat i Kuduz.

Riječani su u 16. minuti ostali bez Darija Černeke, koji je zbog udarca Ivana Horvata zaradio crveni karton. Igrači Alana Belka to su znali iskoristiti te su do poluvremena vodili s dva gola razlike.

U nastavku Dabrovi igraju još bolje, pa predvođeni raspoloženim Tokićem, Marčecom, Jeftićem i Kuduzom stižu do čak sedam golova razlike (24:31).

Varaždinci su ipak držali sve konce igre u svojim rukama, iako domaćin stiže na minus dva, bliže od toga nisu mogli.

- Pohvale svim igračima u ekipi, igrali su danas odlično,

naša pobjeda nije bila ugrožena u niti jednom trenutku, iako smo dopustili Riječanima da se vrate u utakmicu, kod sedam golova razlike. Okrećemo se Poreču, derbi sezone i nadamo se da ćemo i tamo prikazati dobru igru – kazao je nakon utakmice trener Alan Belko.

U drugom derbiju kola, Poreč je tijesno pobijedio u Umagu, iako je domaćin vodio veći dio susreta, tako da i dalje Poreč i Varaždin imaju jednak broj bodova, uz bolju gol-razliku Dabrova. Karlovac je poražen u Đakovu, tako da sada zaostaje već pet bodova na trećem mjestu.

10. prosinca 2013., br. 499 || REGIONALNI TJEDNIK

Razbudite se u tmurne zimske dane!

Modni dizajner Juraj Zigman najavljuje uzbudljivu zimu svojom novom Mini kolekcijom, koja je nastavak priče s posljednjeg Cro a portera. Haljine sa zanimljivim printevima, suknje, tople majice s kapuljačom koje obiluju njegovim prepoznatljivim grafizmom istaknut će vas u u mnoštvu i zimskom sivilu.

- Želja nam je bila razbuditi sive i tmurne zimske dane. Noseći ove modele zračit ćete vedrinom, mistikom, ali i poslati poruku punu pozitivne energije – izjavio je Juraj Zigman.

Prepoznatljivi Zigmanovi printevi uvijek šalju određenu poruku, predstavljaju svijet viđen očima ovog iznimnog dizajnera koji uvijek iznova šokira i prkosi klasici. Kolekcija je izrađena od toplih pamuka, jerseja, felpi, pliša te printanih materijala. Cijene modela Mini kolekcije iznose od 700 do 1.000 kuna, a dostupni su na dizajnerovom web-shopu.

Oglasi

25

26

Zdravlje

REGIONALNI TJEDNIK || 10. prosinca 2013., br. 499

zdravlje www.regionalni.com/ znanost/medicina Zovite nas na 042/290-777

Kako ojačati imunitet na zdrav način Kako spriječiti prehladu, gripu, astmu, reumu, migrenu, visoki krvni tlak, moždani ili srčani udar, kako ojačati srce, očistiti krvne žile i poboljšati cirkulaciju, doznajte na predavanju koje će nutricionistica Vida Kokalj održati ove srijede, 11. prosinca, u hotelu Varaždin. Predavanje u organizaciji GNLD-a počinje u 19 sati. Prevencija je najvažnija, ali ako već imate problema, od nutricionistice možete doznati kako ih olakšati ili smanjiti na zdrav način. Više informacija možete dobiti na broj mobitela 098/206-520.

37

djelatnika Elektre Varaždin dalo je krv na akciji koju su 29. studenog organizirali Gradsko društvo Crvenog križa Varaždin u suradnji s Odjelom za transfuzijsku medicinu Opće bolnice Varaždin. - Zahvaljujemo djelatnicima Elektre što su prepoznali važnost dobrovoljnog davanja krvi – ističu iz Crvenog križa. Novu akciju darivanja krvi organiziraju 11. prosinca od 13 do 16 sati u Domu kulture u Sračincu.

NAKON RAZVODA U koju kategoriju spada vaš odnos s bivšim supružnikom i trebate li ga mijenjati

Bivši i bivše, mislite li na djecu?

U većini obitelji dobro je ako roditelji surađuju, jer se djeca brže prilagode na razvod i imaju manje dugoročnih problema ako održavaju kvalitetne odnose s oba roditelja. Bivši supružnici trebaju biti suradnici, što ne znači da su prijatelji, nego da rade kompromise zbog djece rađuju, djeca se bolje prilagode na razvod.

Što je pozitivno?

Piše: Nebojša Buđanovac, dipl.defektolog-soc.pedagog, Obiteljski centar Varaždinske županije

Kad se dvoje ljudi razvede, njihov supružnički odnos završava. No budući da se odnos roditelja i djece nastavlja, moraju pronaći način da se nose s novim roditeljskim odgovornostima.

Idealno je...

U idealnom slučaju, mogu surađivati kao tim, držeći odvojenim svoje osobne živote.

Ovakav je odnos idealan, ali često nije takav slučaj. U nekim situacijama djecu je potrebno zaštititi od roditelja.

U primjere za to spadaju situacije kad je roditelj zlostavljao djecu, zanemarivao ih ili ih napustio. Nastavak odnosa s takvim roditeljem nije u najboljem djetetovom interesu.

Međutim, u većini obitelji dobro je ako roditelji surađuju.

Djeca se brže prilagode na razvod i imaju manje dugoročnih problema ako održavaju bliske, neovisne i kvalitetne odnose s oba roditelja. Kad roditelji su-

Odnosi između bivših supružnika mogu se grupirati u pet kategorija. Prve dvije su uglavnom pozitivne – roditelji imaju odnos s djecom, a problemi nastali uslijed razvoda su minimalni.

U posljednje tri kategorije, nedostatak potpore i suradnje među roditeljima uzrokuje probleme za djecu i za odrasle.

ODNOSI

Pet kategorija 1. Savršeni prijatelji 2. Srdačni suradnici 3. Srditi suradnici 4. Ljuti neprijatelji 5. Razdvojeni roditelji

Razmislite o izborima koje možete donijeti u ostvarivanju novog odnosa s bivšim supružnikom Savršeni prijatelji su bivši supružnici koji ostaju prijatelji nakon razvoda ili razdvajanja.

Odluka o razvodu je tada obično zajednička, ali savršeni prijatelji i dalje poštuju jedno drugo i simpatični su si, što pomaže suradnji. Oni ne dopuštaju da ljutnja ili osjećaji povrijeđenosti ometaju roditeljstvo.

Zajednički se brinu o dobrobiti djece, pa dijele donošenje odluka. Skrbništvo je obično podijeljeno, a dogovori su fleksibilni. Savršeni prijatelji

Važno: pregovori oko skrbništva između dvoje bivših supružnika ne smiju biti bitka, a alimentacija i posjeti djetetu oružje

pomažu jedni drugima u brizi za bolesnu djecu ili u rješavanju problema adolescenata.

Ovakav odnos, iako je rijedak, olakšava djetetovu prilagodbu na razvod.

Suradnici nisu nužno prijatelji, ali surađuju i rade kompromise zbog djece. Iako se možda ne slažu oko financija i pitanja odgoja, svoje sukobe

drže pod kontrolom. Pomažu jedni drugima u krizi. Shvaćaju i prihvaćaju svoje roditeljske odgovornosti.

Prioritet im je da učine ono što je najbolje za djecu.

Ovo suradničko roditeljstvo, koje omogućava djeci da održe oba odnosa, a pomaže u smanjivanju stresa od razvoda kod djece.

(Ne)rješavanje sukoba

U sljedeće tri kategorije sukobi se ne rješavaju učinkovito, što dovodi do negativnog odnosa koji stvara problem za sve.

To su bivši supružnici koji dopuštaju da akumulirani gnjev utječe na njihovu sadašnju vezu. Jedva su u stanju surađivati u roditeljstvu, a

proces je napet i težak. Često se posvađaju. U njihovim dogovorima nema mnogo fleksibilnosti, a pregovaranje iznosi na površinu staru bol.

Obično jedan od roditelja ima skrbništvo. Igre moći igraju se oko posjećivanja i alimentacije.

Djeca su u sredini i osjećaju da se roditelji natječu za njihovu lojalnost. Događaji poput

Zdravlje

10. prosinca 2013., br. 499 || REGIONALNI TJEDNIK

NOVO Optika Fokus preselila u nove, suvremeno uređene prostore POLIKLINIKA FOKUS

Bolesnu djecu i djelatnike Pedijatrije i Dječje kirurgije Opće bolnice Varaždin članovi 5.

MO-a i članovi Foruma mladih SDP-a Varaždin su povodom Dana grada Varaždina i blagdana Sv. Nikole 6. prosinca razveselili slatkišima, ali i anatomskim jastucima. slikovnicama, knjigama i igračakama.

V. Međerala 9, Varaždin 042/200-443 www. poliklinikafokus.hr

Otvoreno razgovarajte Važno je da nastavite komunicirati sa svojim bivšim supružnikom, ma koliko ljutiti bili. Otvorena komunikacija pomoći će vam da donosite dobre odluke za svoju djecu. Oba roditelja žele da se njihovi stavovi uvaže. Slijede neke tehnike koje možete upotrijebiti da vam komunikacija s bivšim supružnikom bude konstruktivna i produktivna.

Podsjetite se da je razgovor u najboljem interesu djeteta. To nije prilika za traženje osvete. Pokušajte shvatiti problem i potražite najbolje rješenje. Razmotrite druge opcije, osobito one koje bi mogao prihvatiti i bivši supružnik, razmislite o kojim stvarima možete pregovarati, a o kojima ne možete te budite sigurni da razgovarate o najboljim interesima svojeg djeteta, a ne svojima.

U razgovoru upotrijebite neutralan, činjenični jezik.

rođendana i matura mogu biti stresni. Drugi članovi obitelji mogu biti uvučeni u sukobe.

Srditi suradnici možda neće pomagati jedni drugima u trenucima krize ili stresa. Djeca pate mnogo više pri razvodu kad roditelji imaju ovakav odnos. Ljuti neprijatelji toliko su gnjevni jedni na druge da ne mogu surađivati u roditeljstvu.

Oboje smatra da je ono drugo neprijatelj i fokusira se na percipirane pogreške. Ljutnja nikada ne prestaje. Pregovori oko skrbništva su bitka, a alimentacija i posjeti oružje.

Borba za moć utječe na cijelu obitelj. Djeca postaju pijuni u sukobu i često su prisiljena zauzeti stranu. Važni događaji

Iznosite izjave koje objašnjavaju vaše osjećaje. Primjerice, recite “osjećam”, a izbjegavajte optužbe poput: “Ti uvijek…” Jasno objasnite svoje stavove. Ne očekujte da bivši supružnik čita vaše misli. Isto tako, zamolite bivšeg supružnika da vam objasni što misli. Ne pretpostavljajte da vi čitate njegove/njezine misli. Budite spremni na kompromis kad je moguće.

Primjerice, ako se sastajete zbog raspravljanja o nekom problemu, pronađite neutralnu lokaciju, a za telefonski razgovor izaberite vrijeme koje odgovara i jednome i drugome, kada vas djeca ne mogu čuti.

Budite pristojni, pripremite se na pregovaranje, ali se držite teme i ne spominjite nerazriješene probleme.

Ako osjećate da započinje svađa, uzmite stanku i zakažite, ako je potrebno, još jedan sastanak.

poput rođendana i vjenčanja postaju prigode za bitke. Od drugog roditelja ne očekuje se pomoć u trenucima stresa ili krize. Jedan roditelj, obično otac, postupno se povlači iz susreta s djecom. Ovakav odnos je izuzetno težak za djecu.

To su bivši supružnici koji nemaju nikakav kontakt nakon razdvajanja. Jedan roditelj, obično otac, odseli iz tog kraja i povuče se iz nekadašnjeg života.

Dok se prilagođavate novim okolnostima, razmislite o izborima koje možete donijeti u ostvarivanju novog odnosa s bivšim supružnikom. Koji od tih obrazaca se čini najboljim za vas i vašu djecu?

Učinite svoj vid kristalno bistrim!

U prosincu, mjesecu darivanja, Optika Fokus nudi božićne popuste do 25 posto na sve oblike plaćanja!

Optika Fokus odsad radi na novoj adresi!

Individualan pristup, ljubazno i nadasve stručno osoblje sada vas očekuje u novom, suvremenom prostoru koji se prostire na 150 četvornih metara voljit će i naiizbirljivije kupce.

Korisnici kontaktnih leća mogu ovdje pronaći sve vrste polutvrdih i mekih kontaktnih leća uz liječnički pregled.

Posebnu pozornost pridaje se progresivnim kontaktnim lećama koje omogućuju vid na daljinu i na blizinu.

Najmlađi pacijenti, predškolska i školska djeca, preglede za naočale i kontaktne leće u Za bistar vid Individualni pristup, ljuba- njihovoj ordinaciji mogu obazno osoblje i nadasve struč- viti BESPLATNO. - Ako imate zamagljen vid nost osoblja uz suradnju liječnika oftalmologa neka bude i dijagnosticirana vam je siva razlog da posjetite Optiku mrena, ne brinite se, u našoj ordinaciji možete operirati Fokus i Očnu ordinaciju.

U Ulici Vinka Međerala mo- sivu mrenu najsuvremenijom žete obaviti kompletan očni ultrazvučnom metodom, ambulantno, potpuno pregled i izabrati bezbolno, uz tonove naočale sta u pičku anesteziju iz njihove p o p 30 % ive (samo uz kapas e bogate koj i c ra nje) u novouređelekcije dina ope rene m noj operacijskoj sali. optrijskih Ugradnjom najnovijih i su nča n i h intraokularnih multifokalnih naočala. Više od 800 dioptrijskih okvira tvrtki leća riješit ćemo vas naočala i Furla, Police, Givenchy, Fila, za daljinu i za blizinu – ističe Tommy Hilfiger, Piere Cardin, mr. sc. Nataša Brijačak, dr.

Guess, Sting te drugih zado- med., specijalist oftalmologije.

Optika Fokus od 5. prosinca radi na novoj adresi u Ulici Vinka Međerala 9 u Varaždinu, kraj stare Hitne, nedaleko od Veleučilišta. U novi, suvremeno uređeni prostor površine 150 četvornih metara Optika Fokus preselila se zajedno s “Očnom ordinacijom dr. Brijačak”.

PRIJEM U porastu broj invalida sa SSS-om i VSS-om

S diplomom, a bez posla U Varaždinskoj županiji u porastu je broj osoba s invaliditetom u redovnom školovanju, a sve više njih završava srednje i visoko obrazovanje, istaknuo je predsjednik Društva distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih invalida Grada Varaždina na prošlotjednom prijemu povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom. U palači Herzer prijem su zajednički organizirali Grad Varaždin i Županija, a pozvali

su sve udruge koje svojim aktivnostima podižu svijet i provode mjere za trajno poboljšanje života osoba s invaliditetom. Dožupan

Alen Kišić napomenuo je da je zapošljavanje i dalje najveći problem i da je zbog toga nužno naći primjerenija rješenja.

Povoljne cijene

Za zdravlje vaših očiju pobrinut će se upravo mr. sc.

Brijačak, koja ima 18 godina iskustva u oftalmologiji i više od 5.000 operativnih zahvata u lokalnoj ili topičkoj anesteziji.

Osim za kristalno bistar vid, u Fokusu će se pobrinuti i za vaš izgled.

Ako ujutro više nemate osjećaj svježine na licu i pojava bora na licu vas zabrinjava, liječnica očne ordinacije vratit će vaše godine unatrag aplikacijom botoksa ili intradermalnih file-

50 % na bpopusta intr otok ader s i filer malne e

ra, a kapke zategnuti e s t e tskim operacijama po vrlo povoljnim cijenama.

Dodatni razlog da posjetite Fokus u novim prostorima su i popusti. U prosincu, mjesecu darivanja, Optika Fokus nudi božićne popuste do 25 posto na sve oblike plaćanja, gotovina, kartice i obročno plaćanje.

Detaljne informacije potražite na web-stranici: www. poliklinikafokus.hr.

promo

Donirali jastuke, igračke...

27

28

Ženski svijet

REGIONALNI TJEDNIK || 10. prosinca 2013., br. 499

ženski svijet

Koži lica zimi priuštite profesionalnu njegu Hladnoća, vjetar, suhi zrak nepovoljno djeluju na našu kožu tako da i ona najotpornija koža u zimi može postati osjetljiva i zahtjevnija.

Tijekom hladne sezone koži treba dati veću njegu kako bi lakše podnijela razne negativne čimbenike. Koža kojoj sve to šteti je kuperozna, osjetljiva i tanka. Suha koža zimi postaje još više suha te se mogu pojaviti prve bore, osjećaj zatezanja i perutanje. Zbog ovih štetnih faktora koži treba profesionalna njega. U salonu se možete

www.regionalni.com/lifestyle Zovite nas na 042/290-777

susresti s više intenzivnih tretmana, samo treba odabrati koji će najviše odgovarati vašem tipu kože i trenutnoj situaciji na licu. Jedan od najčešće traženih tretmana je mezoterapija koji je zapravo nadopuna svim tretmanima za zaustavljanje starenja jer se apsorpcija nanesenih preparata s 10 % povećava na 90 %.

Tretman je brz, ugodan i učinkovit, a rezultat je vidljiv odmah.

Piše: Željka SLATKI

Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, Kolodvorska 5a, o42/201 392

Dermatolog

MODA Obucite se u modnom salonu “Mis” gdje su u tijeku velika sniženja

Piše: sanja petek-modrić

dr. med. specijalist, dermatovenerolog Vinka Međerala 4a, Varaždin 042/302-904, www.dermatologija.hr

Profinjenost i kvaliteta

Frekvencija ljepote

Razlog više da ovih dana posjetite modnu trgovinu “Mis” je veliko sniženje do 60 %! Uz popuste na cjelokupnu kolekciju, očekuju vas dodatni popusti na kolekcije 2012./2013.

Uređaj za pomlađivanje uz pomoć radiofrekvencije apsolutni je hit! Riječ je o revolucionarnom, bezbolnom, brzom i nekirurškom pomlađivanju lica, vrata, dekoltea, ali i ostatka tijela. Najaktivniji sloj kože njezin je srednji sloj i naziva se dermis. U njemu se nalaze brojna kolagena i elastična vlakna odgovorna za čvrstoću i elastičnost kože. Tu su i stanice koje ih proizvode, tzv. fibroblasti te međustanična tvar bogata vodom i hijaluronskom kiselinom. Svi su oni važni za čvrstoću i napetost, pa tako i za dobar izgled kože, osobito lica. Tijekom godina, a pod utjecajem nasljeđa, hormona, te brojnih vanjskih čimbenika (osobito sunca), u koži nastaju brojne neželjene promjene, koje dovode do razvoja bora, mlohavosti i obješenosti kože.

Pritom su najvažnija oštećenja kolagenih i elastičnih vlakana te smanjenje količine hijaluronske kiseline. U čemu je tajna radiofrekvencije? Njezin učinak temelji se na kontroliranom, blagom zagrijavanju slojeva kože i potkožja, pr-

venstveno upravo u području dermisa.

Tu dolazi do „razbijanja“ starih i oštećenih kolagenih vlakana, uz istovremeno pobuđivanje stvaranja novih!

Zahvaljujući tome koža postaje glatkija, napetija, svježija i mlađa! Radiofrekvencijom se može tretirati cijelo lice, ali i „sitne“ bore oko očiju, usana i nosa, dok se učvršćivanjem kože brade i podbratka postiže dodatni lifting efekt. Osim kože lica, učvrstiti se može i koža vrata, dekoltea, ruku, pa i trbuha!

Prvi rezultati primjetni su odmah nakon tretmana, no izgled kože će se poboljšavati i tijekom sljedećih mjeseci!

Tretmani radiofrekvencije vrlo dobro se slažu s tretmanima mezoterapije, kao i onima s antioksidansima, što daje izvanredne rezultate! Uz to, radiofrekvencija daje odlične rezultate i u terapiji strija i ožiljaka. Tretmani su vrlo ugodni i ne izazivaju iritaciju kože, pa se nakon njih može nastaviti s uobičajenim dnevnim aktivnostima!

Frizerka Piše: Biserka Buhin

Frizerski salon “Tina”, Štefanec 4, telefon: 099/195-6750

Tako lijepa, no zašto ispada?

Kosa je jedan od simbola ženske ljepote, ali je jednako važna i muškarcima. Ona se tijekom života stalno izmjenjuje. Prolazi kroz tri faze, a to su anagena, katagena i telogena.

Osamdeset posto strukture vlasi čine bjelančevine, od kojih je glavna keratin. On ima sposobnost vezanja vode. U

prosjeku, svi tipovi kose sadrže deset posto vode. Ispadanje kose jedan je od najčešćih problema vlasišta. Pojačano ispadanje kose posljedica je djelovanja neke štetne tvari na folikul dlake. S obzirom na to da su uzroci ispadanja kose brojni, tako je i liječenje raznoliko i ovisi o uzroku.

Ako je kvaliteta ono čemu težite pri izboru odjeće i modnih dodataka, tada je pravo mjesto za vas modna trgovina “Mis” u Gajevoj ulici 17 u samom središtu Varaždina. U ponudi ove modne trgovine svaka žena može pronaći veliki izbor odjeće za aktualnu sezonu jesen/ zima i to najpoznatijih hrvatskih modnih marki: Image Haddad, Luna, Twins, Feniks i Siscia. Riječ je o vodećim domaćim proizvođačima modne konfekcije koji su oduvijek bili znak za kvalitetu.

Velik izbor i kvaliteta

- Imamo doista velik izbor ženskih hlača, suknji, pletenine, poslovnih odijela i kostima te kvalitetnog svečanog programa, a tu su i najnoviji modeli zimskih kaputa i jakni, kao i velika ponuda modnih dodataka, od nakita, remena, rukavica do torbi. U ponudi su sve veličine do broja 50, tako

VELIKO SNIŽENJE! % 60 POPUSTI DO ČAK U ponudi modne trgovine su poznate hrvatske marke: Image Haddad, Luna, Twins, Feniks i Siscia

U ponudi je velik izbor ženskih hlača, suknji, pletenine, poslovnih odijela... da svaka žena kod nas može pronaći nešto za sebe - ističe vlasnica modne trgovine “Mis” Sanja Lechner.

Svakako treba istaknuti da rade i sitnije preinake odjeće (primjerice kraćenje) kupljene u njihovoj trgovini i ta je usluga za sve klijentice - besplatna!

Razlog više da ovih dana posjetite “Mis” je veliko blagdansko sniženje do čak 60 %!

- Uz popuste na cjelokupni asortiman, u našoj trgovini očekuje vas još dodatni popusti na kolekcije 2012./2013. - doznajemo od vlasnice trgovine “Mis” koja ističe da omogućavaju i obročnu otplatu do 10 rata putem kreditnih kartica Zagrebačke, Raiffeisen, Privredne banke, American i Diners.

Za vas su otvoreni svaki dan od 8 do 20 sati, a subotom od 8 do 13 sati.

O! NOV

Kemijsko čišćenje odjeće

Od sada modna trgovina “Mis” pruža i novu uslugu. Trebate li kemijsko čišćenje odjeće, kaputa, jakne, bunde ili deke, tada se s povjerenjem obratite u ovu trgovinu gdje će vam ovu uslugu obaviti profesionalno i kvalitetno u najkraćem mogućem roku i, što je najvažnije, po akcijskim cijenama.

- Svakako treba istaknuti da primamo mušku, žensku i dječju odjeću koju prosljeđujemo našoj kemijskoj čistionici te ćete svoju očišćenu odjeću dobiti u roku od tri dana. Primamo i hitne slučajeve. Dakle, ako nešto trebate hitno očistiti, već drugi dan bit će gotovo - poručuje Sanja Lechner.

Žene vole postavljati pitanja, a muškarci baš i ne na njih odgovarati. No, evo i nekih koja im ne idu na živce, piše Cosmopolitan. Umjesto pitanja jeste li u nečemu predebele, preokrenite stvar i pitajte ga u čemu dobro izgledate. Osim što će mu biti lakše jer ne mora smišljati odgovor koji vodi u svađu, bit će mu drago ako od njega tražite mišljenje o tome što je njemu OK. Također, ne sramite se jesti fast food kako to radite dok ste same ili s prijateljicama. Neke se žene srame jesti pred svojim dečkima, neke barem malo izbjegavaju da ih vidi kako proždiru hamburgere i krumpiriće s guštom, no muškarci to jednostavno ne shvaćaju. Opustite se, jer oni žene vole vidjeti i zamusane.

super VEZE

ŽENSKI SVIJET

10. prosinca 2013., br. 499 || REGIONALNI TJEDNIK

29

ŽIVOT Marinela Belavić (29) jedna je od rijetkih zapovjednica DVD-a u nas

Vjerujem u sudbinu i zato sam vatrogaskinja Marinela Belavić se susrela s macho tipovima koji bi ju najradije metlom potjerali u kuhinju Piše: Višnja gotal visnjagotal@gmail.com

Marinela Belavić vjeruje u sudbinu. Misli da je čovjek predodređen za neke stvari. Tako svoju sadašnju funkciju zapovjednice DVD-a Varaždinske Toplice povezuje s time što su njezinu majku u rodilište, dva tjedna prije termina, vozili vatrogasnim vozilom.

Zapovjednicom topličkog DVD-a, koji obuhvaća čak 10 dobrovoljnih društava i sveukupno broji oko 70 vatrogasnih operativaca, postala je početkom ove godine. Iako je

Na požarište u sedam brojeva većim čizmama i najmanje 25 kg na leđima vatrogaskinja sveukupno pet godina, ova 29 godišnjakinja veli da ima osjećaj kao da je cijeli život “tu” negdje.

- Bila bih ja i dulje, ali studirala sam u Zagrebu, pa je potom tata bio protiv, iako je davno, prije mog rođenja, i sam bio zapovjednik - govori djevojka vesele naravi i zaraznog osmijeha.

Istom tom tati, kad su ga pozvali da uvježbava ekipe za natjecateljski dio, suočen s nedostatkom operativaca u ženskoj ekipi, nije preostalo drugo nego da u priču uključi kćer. A ona je jedva dočekala.

- Od tog dana sam u DVD-u.

Došla sam zbog tog natjecanja - učila sam i uvježbavala te odmah potom položila liječnički za vatrogasca, počela ići na

intervencije i evo me... - govori.

Pet kratkih godina

Trebalo je, dakle, samo pet godina da od osobe koja je došla popuniti ekipu postane zapovjednica.

- Sve je to splet okolnosti. Kao prvo, imam potrebne uvjete.

Postoje pravila, odgovornosti koje nas “kače” i zakonom. Kao zapovjednik, osobito središnjeg DVD-a, mora se položiti stručni ispit, mora biti viša stručna sprema; ja imam visoku - inženjer sam cestovnog prometa.

Ove godine ću upisati i Zaštitu od požara - čisto da to povežem.

Također sam završila i za vatrogasnog časnika u Varaždinu županijska osposobljavanja koja idu za DVD-e. Budući da imam visoku stručnu spremu, mogla sam preskočiti neke stupnjeve.

Primjerice, za vatrogasca se, inače, do čina koji imam sada, treba školovati 10 - 12 godina - priča nam Marinela usput govoreći o smiješnim situacijama u kojima se našla. Odlazi do odjeljka kolege i pokazuje nam vatrogasne čizme broj 44, koje je do prije par mjeseci nosila ona.

Marinela ima broj noge 37.

Doza straha - prirodna

- Nije bilo drugih čizama.

To je bilo prilično nezgodno iskustvo. Zamislite požar, na primjer u Leskovcu, gdje su brda, a ja nosim 25 litara na leđima u sedam brojeva većim čizmama. 25 litara vode, plus oprema oko tri kile... Kad su intervencije u stambenim prostorima, onda moramo nositi i dišne aparate koji također nisu lagani - 20-ak kila. Zvuči malo,

Marinela Belavić, zapovjednica Topličkog DVD-a koji obuhvaća 10 DVD-a i broji oko 70 vatrogasaca

ali kad ste sat-dva s tim na leđima... - opisuje Marinela.

M. Belavić kaže da je prirodno da postoji doza straha kad se odlazi na intervenciju.

- Bedasti su oni koji ga nemaju. Uvijek se ide s nekim oprezom, ali sve je lakše jer su stariji kolege uz tebe - priča vatrogaskinja. Marinelina postrojba ove je godine izlazila na 23 intervencije.

- To je puno, ali mi kao središnja jedinica izlazimo na sva požarišta. Neki nemaju niti svu potrebnu opremu, ali ljudstvo je neprocjenjivo.

Svi smo dragovoljci i radimo negdje. Evo i ja radim do četiri sata u Varaždinu. I kad bi me

šef puštao, ne bih stizala na intervencije na našem terenu.

Privatne firme inače znaju biti problem. Ne puštaju vatrogasce na požarišta. Ne znam, valjda je to neka poslovna logika koju ja ne razumijem. Ali ima firmi koje su fleksibilnije pa nema problema. Ne samo da puštaju ljude kad su požari u pitanju, već kad imaju noćne intervencije koje, recimo traju dulje od četiri sata, drugi dan im daju slobodno. No tako možda rade, svaka im čast, dvije-tri firme. Trebala bi postojati zakonska regulativa na nivou države - požalila se.

Jesu li onda, kad ne stigne na intervenciju - na koju se mora

doći u roku nekoliko minuta mačisti iz naše priče došli na svoje, pa vele: „Tako im i treba kad su nju izabrali“?

– O, da. Ima ih. Ima, ima.

No ne obazirem se na to. Biti zapovjednicom vatrogasaca velika je čast i odgovornost zaključila je Marinela razgovor u novim prostorijama DVD-a Varaždinskih Toplica, presvukla se u „civilku“ i požurila na izlazak u Novi Marof.

Dok će se njezino društvo samo zabavljati, zapovjednica Marinela Belavić jednim će djelićem mozga uvijek osluškivati neće li joj stići poruka na mobitel s pozivom na intervenciju.

HUMANA NOVA

Skuplja se odjeća te tekstil u Varaždinu Socijalna zadruga Humana Nova u suradnji s Gradom Varaždinom te komunalnim poduzećem Varkomom organizira akciju sakupljanja tekstila, odjeće i obuće na varaždinskom placu.

Akcija počinje u srijedu 11. prosinca, a trajat će do subote 14. prosinca u vremenu od 8 do 15 sati, a subotom od 8 do 13 sati. Socijalna zadruga Humana Nova potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih društveno isključenih osoba. Zadruga aktivno doprinosi održivom razvoju lokalne zajednice, smanjenju siromaštva i očuvanju prirode te svojim djelovanjem aktivno i izravno doprinosi izgradnji društva tolerancije i suradnje te pomaže društveno isključenim osobama i njihovim obiteljima unaprijediti njihovo samopouzdanje i kvalitetu života.

Tekstil je otpad koji se može ponovno upotrijebiti, ne samo u odjevne svrhe, već i u svrhe zapošljavanja marginaliziranih skupina, poručuju iz Humana Nove.

30

Vidokrug

REGIONALNI TJEDNIK || 10. prosinca 2013., br. 499

vidokrug www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

NOVI MAROF

Tijekom 2013. označena još tri lokaliteta U Novom Marofu nastavlja se projekt turističke smeđe signalizacije započet još 2012. godine.

Hrvatska turistička zajednica za projekt je temeljem natječaja za Turističke zajednice na nerazvijenim područjima odobr ila suf inanciranje u iznosu od 10.000 kuna, dok je ostalo financirano vlastitim sredstvima Turističke zajednice Grada Novog Marofa. U sklopu ovog projekta izrađen je idejni projek te su ishođena potrebna odobrenja, a postavljen je i dio znakova za usmjeravanje prema povijesnim, prirodnim i turističkim znamenitostima i objektima.

Nakon što je u 2012. godini označeno sedam lokaliteta, ove godine označene su još tri lokacije koje imaju arheološku i spomeničku vrijednost te jedno izletište, odnosno planinski vrh. Riječ je o utvrdi “Pusta Bela” u Završju Podbelskom, planinarskom putu za “Čevo”, ostacima stare “Rimske ceste” i “Spomen obilježju” – spomeniku žrtvama poraća i Križnog puta na Kipišću.

Na dva lokaliteta od povijesnog i arheološkog značenja, u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Varaždinu, Ministarstvom kulture, postavljene su interpretacijske ploče, s prikazom povijesnih podataka i zanimljivosti.

Interpretacijske ploče tako su postavljene na zid Gostinjca ispred župne crkve Blažene Djevice Marije, Kraljice Sv. Krunice u Remetincu te ispred Kapele posvećene Marijinom uznesenju u mjestu Bela.

Na međunarodnoj izložbi nagrađene i članice Foto kluba Varaždin!

U Hrvatskom školskom muzeju u Zagrebu u utorak je veleposlanik Republike Češke Martin Košatka predao učenicama nagrade i diplome 41. Međunarodne izložbe dječjeg likovnog stvaralaštva, koja je otvorena 29. svibnja u češkom mjestu Lidice, a među nagrađenim učenicima bile su

članice Foto kluba Varaždin Anja Vresk i Tamara Posavec.

Ovogodišnja 41. međunarodna izložba dječjeg likovnog stvaralaštva, koja je inače jedna od najvećih i najznačajnijih manifestacija dječjeg stvaralaštva u svijetu, bila je posvećena temi “Tradicije i baština naroda moje zemlje“,

a na izložbu se prijavilo više od 2000 škola i organizacija s ukupno 24.545 radova iz 68 zemalja svijeta, od čega 425 fotografija. Kada je riječ o fotografijama, ocjenjivačko tijelo ponovno je iskazalo zadovoljstvo prvorazrednim fotografijama iz Hrvatske i ruskih i ukrajinskih škola.

PRIZNANJE Fakultetu organizacije i informatike (FOI) državna nagrada za volontiranje

Pomažu u zemlji i svijetu Nagrada je motivacija za nastavak, ali i odgovornost prema članovima lokalne i međunarodne zajednice Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Pomažu osnovnoškolcima u savladavanju školskog gradiva i učenju stranih jezika, pružaju potporu sportašima s invaliditetom, druže se s djecom s poteškoćama u razvoju, rade na računalnom opismenjavanju osoba treće životne dobi, sudjeluju u kreativnim aktivnostima polaznika predškolskih ustanova, pripremaju hranu za beskućnike, pa čak

Nedavno je FOIju dodijeljena i međunarodna akreditacija Europske volonterske službe i pomažu u poljoprivrednim radovima. Oni su volonteri Fakulteta organizacije i informatike (FOI), poznatog varaždinskog fakulteta koji je u kategoriji pravnih osoba dobitnik ovogodišnje državne nagrade za volontiranje.

Trud je nagrađen

Riječ je o najvišem priznanju koje Republika Hrvatska dodjeljuje za volontiranje, doprinos promicanja volonterstva i razvijanje volonterskih aktivnosti, a da će je ove godine dobiti upravo FOI odlučio je Nacionalni odbor za razvoj volonterstava. Nagrada

je dekanu FOI-ja prof. dr. sc.

Vjeranu Strahonji uručena na svečanoj sjednici Vlade na Međunarodni dan volontera, 5. prosinca, a primio ju je od potpredsjednice Vlade i ministrice socijalne politike i mladih Milanke Opačić. Na svečanosti su bili i prorektorica za studente i studije Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Blaženka Divjak, koordinatorica volonterskih projekata FOI-ja doc. dr. sc. Violeta Vidaček-Hainš, volonterka Neva Stipišek i Josip Hehet, predsjednik Gradskog vijeća Varaždina, inače predstavnik predlagatelja.

Ova nagrada je velika motivacija za nastavak, kao i odgovornost prema članovima lokalne i međunarodne zajednice, poručuju s FOI-ja. Jer samo u ovoj godini, 80-ak volontera ostvarilo je 850 radnih sati u okviru osam različitih aktivnosti od kojih su bila dva međunarodna projekta: Comenius projekt i volontiranje na Sajmu volontera Sveučilišta Centralna Florida u Orlandu, SAD. Studenti FOI-ja su rezultate volonterskih projekata prezentirali i na međunarodnim studentskim konferencijama i istraživačkim simpozijima (ISRS i CECIIS). Tako se vrijednosti volontiranja, uz potporu informacijskokomunikacijske tehnologije, promovirala ne samo u zemljama Europe, nego i među studentima mnogih država sa svih kontinenata. Njihov trud je prepoznat, pa je nedavno

Dekan i predstavnici varaždinskog FOI-ja na svečanosti dodjele nagrade u Zagrebu

Zbog volontera o Hrvatskoj se zna u svijetu Volonteri FOI-ja su i vrijedni promicatelji hrvatske kulture u svijetu. Evo nekoliko zanimljivosti: ako otvorite mrežne stranice partnerskog sveučilišta u Americi, naići ćete na snimku web-kamerom uživo s glavnog varaždinskog trga, a dočekat će vas i fotografije nacionalnih parkova i kulturne baštine Hrvatske. Nanese li vas pak put u prostorije partnerske škole u Engleskoj, na ulazu u školu ćete naići na veliki natpis

FOI-ju dodijeljena i međunarodna akreditacija Europske volonterske službe.

Pisma preporuke i riječi potpore su FOI-ju dale brojne institucije, među kojima su Grad Varaždin kao predlagatelj,

“Naši prijatelji – volonteri iz Hrvatske”. Naime, važno je spomenuti da se radi o školi u kojoj nastavu polaze učenici čiji roditelji i potječu iz 30-ak zemalja svijeta i govore različite jezike. Poseban je doživljaj kad vas u ovakvom multikulturnom okruženju 10-godišnji dječak, korisnik volontiranja, dočeka riječima: “Ja znam sve o Hrvatskoj, učili smo u školi. Pekli smo božićne kolače iz Hrvatske, jako su fini.”

Varaždinska županija, Općina Petrijanec, Osnovna škola Petrijanec, Hrvatski paraolimpijski odbor, Atletski klub Sloboda Varaždin, Dom za stare i nemoćne osobe Varaždin, a među stranim partnerima su

Institut IDRICS, New Bucks University iz UK-a, Program McNair Sveučilišta Centralna Florida iz Orlanda, SAD, Organizacija YMCA of Greater Toronto, Kanada, Sveučilište Cincinnati, Ohio, SAD.

PLANINARI Završna svečanost Visokogorske sekcije Hrvatskog planinarskog društva MIV Varaždin

U “osvajanje” planina hrabro i u 2014. godini! Č la nov i Vi sokogorske sekcije HPD MIV Varaždin, kojima su se priključili predstavnici planinarskih društava Ravna gora i Dugi vrh, zaključili su ovu godinu prigodnom svečanosti koja je održana u petak 29. studenog.

Brojni izleti

Uspomena iz dalekog i hladnog Nepala

Ova godina za članove Visokogorske sekcije bila je u znaku niza uspješnih izleta. U Hrvatskoj su poho-

dili Ivanščicu, Južni Velebit i Mosor, u Sloveniji gorja Triglav, Jalovec i Košutnikom Turn, a u Europi Mont Blanc, Monte Rosa, Großglockner via Stüdlgrat i Großvenedige. Članovi Visokogorske sekcije su tijekom ljeta i jeseni imali penjačke uspone na stijenama Paklenice, Pokojca, Ravne gore i Kalnika, no ipak, vrhunac sezone bio je u listopadu kada je organiziran trotjedni trekking u Nepalu i uspon na vrh Lobuche East. Osam

članova Sekcije su uz pomoć šerpa hodajući od lodgesa do lodgesa prehodali 16.000 metara dužinskih i 9.000 metara visinskih, posjetili Everest Base Camp te se upoznali s lokalnom kulturom, običajima i kuhinjom. U 2014. godini članovi Visokogorske sekcije najavljuju puno novih izleta, a u siječnju iduće godine održat će se trodnevni zimski tečaj na Vršiću.

HPD MIV je, inače, jedno od rijetkih planinarskih dru-

štava u Hrvatskoj koja imaju svoju Visokogorsku sekciju koja je osnovana početkom 2010. godine. Sekcija organizira visokogorske izlete, ture i ekspedicije u visoka gorja te edukacije za članove, a tijekom ovogodišnje zimske sezone dva puta tjedno u VII. OŠ Varaždin održavaju se penjački treninzi na umjetnoj stijeni. Pridružite im se i vi, a sve informacije možete dobiti www.hpdmiv.hr ili ih potražite na Facebooku.

Oglasi

10. prosinca 2013., br. 499 || REGIONALNI TJEDNIK

31

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA PODRUČNI URED VARAŽDIN

objavljuje

JAVNU PRODAJU sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I Stolarsko-parketarski pribor 367.729,00 kn (materijali za parkete i vrata) JAVNA PRODAJA ĆE SE ODRŽATI 16. 12. 2013. G. S POČETKOM U 09.30 SATI NA ADRESI – VARAŽDIN, M. KRLEŽE 1 II Osobni automobil „Škoda“ Fabia Classic 1.9 SDI, 2004. g.

45.000,00 kn JAVNA PRODAJA ĆE SE ODRŽATI 16. 12. 2013. G. S POČETKOM U 10.00 SATI NA ADRESI – VARAŽDIN, V. NOVAKA 48 C („Intereuropa“).

III Ugradbeni ormari (u dijelovima) 10.000,00 kn JAVNA PRODAJA ĆE SE ODRŽATI 16. 12. 2013. G. S POČETKOM U 11.00 SATI NA ADRESI - VARAŽDIN, M. VIDOVIĆ 24 (SKLADIŠNI PROSTOR).

IV Osobni automobil „SEAT“ Toledo 1.9 D, 1996. g., neregistriran

3.000,00 kn JAVNA PRODAJA ĆE SE ODRŽATI 17. 12. 2013. G. S POČETKOM U 10.00 SATI NA ADRESI - VARAŽDIN, V. NOVAKA 15.

V Stroj za digitalni tisak u boji „XEROX WORK“ 7.000,00 kn - laserski toner.

Osvjetljivač grafičkih filmova 2.000,00 kn JAVNA PRODAJA ĆE SE ODRŽATI 17. 12. 2013. G. S POČETKOM U 11.00 SATI NA ADRESI - VARAŽDIN, CEHOVSKA 4 .

VI Posteljina „Softy“, 29 kom, 1.450,00 kn Noževi marke „Berghome“ BH 126 (5 noževa), 2 seta,

200,00 kn Noževi marke „Berghome“ BH 126 (6 noževa), 16 setova,

1.600,00 kn Noževi marke „Bachmayer“, 1 set 200,00 kn Noževi marke „Royalty“ Line RL-col 6, 5 setova, 500,00 kn Noževi marke „Royalty“ Line RL-col 7, 9 setova, 900,00 kn Britvice „Mach 3 Turbo“ 40 pakiranja (4 britvice po pakiranju)

4.000,00 kn JAVNA PRODAJA ĆE SE ODRŽATI 18. 12. 2013. S POČETKOM U 13.00 SATI U VARAŽDINU, VRAZOVA 4 (garažni prostor) .

i

PONOVLJENU JAVNU PRODAJU sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I Tekstilna roba muško – ženska 10.000,00 kn JAVNA PRODAJA ĆE SE ODRŽATI 16. 12. 2013. G. S POČETKOM U 10.30 SATI NA ADRESI – VARAŽDIN, MOSLAVAČKA 23 (SKLADIŠNI PROSTOR) II Teretni automobil „Peugeot Boxer“ 350 LH, 2.8 HDI, 2005. g.

75.000,00 kn Osobni automobil „Toyota Starlet“ 1.3 XLI, 1998 g.

25.000,00 kn JAVNA PRODAJA ĆE SE ODRŽATI 16. 12. 2013. G. S POČETKOM U 10.00 SATI NA ADRESI – VARAŽDIN, NOVAKA 48 C („Intereuropa“).

III Osobni automobil „Zastava“ Tempo 1.3 i, 2000. g.

5.000,00 kn JAVNA PRODAJA ĆE SE ODRŽATI 16. 12. 2013. G. S POČETKOM U 11.30 SATI NA ADRESI - SEGOVINA 20.

IV Stupna autodizalica 7.200,00 kn Dizalica za vađenje motora 1.200,00 kn JAVNA PRODAJA ĆE SE ODRŽATI 16. 12. 2013. G. S POČETKOM U 12.00 SATI NA ADRESI - KRIŽOVLJAN 24 (SKLADIŠNI PROSTOR) V Dizalica BM 300, nosivost 500 kg 3.000,00 kn Građ. mješalica „GAMA“ 250 lit.

2.000,00 kn Gladilica za beton - tanjur „DELTA“ 60 500,00 kn Građ. mješalica, 125 lit.

500,00 kn Aluminijska dvodjelna utovarna rampa 500,00 kn Gladilica „DELTA“ 60, natikač 230/16 A 6.000,00 kn Građevinska skela s opremom 5.000,00 kn Motorna pila „MS 260“ 1.000,00 kn Vibracijski nabijač za beton 36 1.500,00 kn JAVNA PRODAJA ĆE SE ODRŽATI 17. 12. 2013. G. S POČETKOM U 12.00 SATI NA ADRESI - SRAČINEC, A. ŠENOE 7 (SKLADIŠNI PROSTOR).

Sukladno članku 151. stavku 4. i 5. Općeg poreznog zakona (“Narodne novine” broj 147/08, 18/11, 78/12, 136/12 i 73/13), pokretnine se prodaju po najvišoj ponuđenoj cijeni koja na prvoj javnoj prodaji ne smije biti niža od dvije trećine njihove vrijednosti od vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina, a na drugoj javnoj prodaji ne smije biti niža od polovine vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina.

Prodaja će se održati usmenim javnim nadmetanjem po načelu viđeno-kupljeno te se naknadne reklamacije u pogledu kvalitete neće uvažiti.

Pokretnine oglašene za prodaju mogu se razgledati 1 sat prije početka nadmetanja. Postoji mogućnost pojedinačne kupnje.

MALI OGLASI

već od na 40 ku Stečajni upravitelj društva VALIDUS d.d. u stečaju, Anina 2, Varaždin temeljem čl. 165.. Stečajnoga zakona te suglasnosti razlučnih vjerovnika objavljuje:

SEDMU USMENU JAVNU DRAŽBU RADI PRODAJE POKRETNE IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA 1. Vozilo JAGUAR XJ 4,2 (br. šas. SAJAA79P96SH11448) 2006 g.

Usmena javna dražba održat će se dana 17. prosinca 2013. godine u 11:00 sati u prostorijama društva, Anina 2, Varaždin, 4. kat Pravo sudjelovanja imaju sve pravne i fizičke osobe koje najkasnije do početka održavanja javne dražbe uplate jamčevinu u visini 10% početne cijene na žiro-račun VALIDUS d.d. u stečaju, Varaždin broj: HR5223400091190019446, te dokaz o uplaćenoj jamčevini predoče prije održavanja javne dražbe stečajnom upravitelju.

Pokretnine se na dražbi ne mogu prodati ispod početne prodajne vrijednosti.

Početna prodajna vrijednost iskazana je bez PDV-a.

Prodaja se obavlja prema načelu “viđeno-kupljeno”. Prodavatelj ne odgovara za eventualne pravne i materijalne

Temeljem odluke Skupštine vjerovnika od 06.09.2012. godine stečajna upraviteljica Zakmardy d.o.o. u stečaju objavljuje sljedeći

OGLAS

radi prodaje pokretnina prema načelu „viđeno-kupljeno“ 1. bušilice, plinski tajfuni, potopne pumpe 2. repromaterijal za građevinu, elektrotehniku(sklopke) 3. agregat za struju geko 4500 – 1.325,00 kuna 4. limeni razv.ormar – 1.275,00 kuna 5. stambeni kontejner 6058x2438x2591mm–8.700,00 kn 6. gradilišni kontejner-2.425,00 kuna 7. hilti pogon D.D.-200,komplet-14.750,00 kuna 8. rems narez.magnum 4010 L-T R ½“-4“-9.625,00 kn 9. PC kasa Intel P-4 sa dodacima-500,00 kuna 10. sanitarije, kupaonski blokovi Kupac je na navedene iznose dužan platiti pripadajući PDV te snositi troškove prijenosa prava vlasništva. Pokretnine se prodaju prema načelu „viđeno-kupljeno“, što isključuje sve naknadne prigovore kupaca. Pokretnine se prodaju po procijenjenoj vrijednosti utvrđenoj od strane sudskog vještaka umanjenoj za 50% vrijednosti.

Za sve informacije o prodaji javiti se stečajnoj upraviteljici na tel. 042-302243.

60.000,00 kn

nedostatke, te se isključuje svaka materijalna odgovornost prodavatelja, a kupac se unaprijed odriče bilo kakvih naknadnih prigovora u svezi s predmetom prodaje.

Kupac nema pravo na povrat jamčevine ako odustane od kupnje ili iz bilo kojih razloga ne uplati kupoprodajnu cijenu u predviđenom roku. Kupcu se uplaćena jamčevina uračunava u prodajnu cijenu, a ostalim ponuditeljima se vraća u roku od 8 dana nakon zaključenja javne dražbe.

Rok plaćanja kupoprodajne cijene iznosi 15 dana od održavanja javne dražbe.

Sve porezne i pristojbene obveze vezane uz kupoprodaju snosi kupac.

Detaljnije obavijesti o predmetu prodaje kod stečajnog upravitelja na telefon 098/407 337, 048/621-838. Razgledavanje predmeta prodaje moguće je uz prethodan dogovor

32

Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

Mali oglasi

Varaždin Augusta Šenoe 10 (kod gradske tržnice) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 8 - 12 h Utorak: 8 - 13 h Sri - pet: 8 - 16 h

Prijamna mjesta: Varaždin IANA Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 8 - 20 h subotom: 8 - 13 h

www.regionalni.com www.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-774

KUĆE MEN-ARS NEKRETNINE, kupnja, prodaja, najam, najveći izbor nekretnina u Varaždinu, www.men-ars.hr, Zagrebačka 31, 042/200-117, 098/1644483 ozn.141c

„LUCERNA NEKRETNINE“ Najbolja ponuda nekretnina kuća, stanova, posl. prostora, zemljišta, apartmana po SUPER CIJENAMA! 042/321- 635, 091/784-4868, 098/1621432. Ured agencije: A. ŠENOE 10, VAR A ŽDIN ozn.62c TOP PONUDA! Kuća u Kozarčevoj 120 m² i 300 m² okućnice – samo 89.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 098/162-1432 ozn.62c

„ NEKRE T NINE D OMI NUS“ – Prodaja, kupnja, najam, zakup svih vrsta nekretnina na atraktivnim lokacijama !!! www. nekretninedominus.hr, 042/321-936, 095/9140200, 098/494-585. Ured agencije: Frana Kurelca 9, Varaždin ozn.351c UPRAVO SNIŽENO!!! Visoka prizemnica 160 m² na čestici 453 m², u Hrašćici. Samo 59.000 €! Nekretnine Dominus, 095/9140-200 ozn.351c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prodaji nekretnina. Mob. 098/267-070, e-mail: grabar.tihomir@gmail.com ozn.335c PRODAJE se kuća u M. Laginje 18 u Varaždinu ili se mijenja za kuću ili po-

ENERGETSKO CERTIFICIRANJE LEGALIZACIJA PROKON d.o.o.

T: 042 200 555 slovni prostor na moru. Mob. 091/5147212, tel. 042/711-811 ozn.129c KUĆA katnica u Varaždinu, nedovršena, 3 etaže, podrum, balkoni, terasa, struja, voda. Tel. 212-675 ozn.96/2/1 PRODAJEM kuću 90 m², Varaždin, E. Kumičića, dvorište 198 m², 65.000 €. Mob 098/172-9454 poslije 18.00 h ozn.2464

STANOVI STANOVI U NOVOGRADNJI, niskoenergetski razred „A“, cijene već od 1.000 €/m², ključ u ruke, MEN-ARS NEKRETNINE, Zagrebačka 31, www. men-ars.hr, 042/20 0 -117, 098/1644-483 ozn.141c ULICA B. Radić, trosobni stan 77 m², etažno plinsko grijanje, kompletno uređen, odmah useljiv, 57.000 €. Wens nekretnine, 042/200 - 055, 091/390-3175, 099/830-6645 ozn.378c TRAKOŠĆANSKA ulica, dvosobni stan 54 m², nove podne obloge, nove sanitarije, 39.999 €. Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390-3175, 099/830-6645 ozn.378c

REGIONALNI TJEDNIK || 10. prosinca 2013., br. 499

NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 pon - pet: 7.30 - 15 h subotom: 7.30- 12 h

Reklamacije vezane uz distribuciju novina 7Plus Regionalnog tjednika javite na mobitel 0914601501.

LEGALIZACIJA BESPRAVNO IZGRAĐENIH OBJEKATA

LEGALIZACIJA, izrada kompletne dokumentac ije, najpovoljnija usluga. GTEXOR d.o.o.

098/173-69 41 ili 091 /444 08 49 ozn.466c

AKODA d.o.o. Varaždin 098-222895, 042-500802

ADAPTIRAN, ekonomičan jednoipolsobni stan 43,35 m² u Vukovarskoj ulici. Mob. 091/254-2457 ozn.2585

KOMPLETNA USLUGA

ZAGREBAČKA ulica, jednoipolsobni stan 46 m², kompletno novouređen, nova alu stolarija, odmah useljiv, bez ulaganja, 40.000 €. Wens nekretnine, 042/200 - 055, 091/390-3175, 099/830-6645 ozn.378c JEDNOSOBNI stanovi: R. Hercega 30 m², visoko prizemlje; B. Radića 36,5 m², II. kat, etažno plinsko grijanje; Režekova 39 m², etažno plinsko grijanje… Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390-3175, 099/830-6645 ozn.378c HITNO potražujemo garsonjere, jednosobne i dvosobne stanove! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 098/1621432 ozn.62c POTRAŽUJEMO stanove NOVOGRADNJA! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 098/162-1432 ozn.62c JEDNOSOBNI: blizina bolnice 35 m² - 29.000 €, i novogradnja: Grabanice - 36 m² - namješten. Beginn j.d.o.o., 042/301-234, 091/301-2334 ozn.499c POVOLJNO: Dvosobni stanovi: prizemlje – 40 m²- 35.000 € i 4. kat - 48 m² - 30.000 €. Beginn j.d.o.o., 042/301-234, 091/301-2334 ozn.499c

PRODAJE SE trosobni stan od 56 kvadrata u samom centru grada, u Ulici Ivana Cankara 9, u Varaždinu (palača Hinterholzer), pogodan za poslovni prostor. Informacije na broju telefona: 042/212-795 ozn.2619e

ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKO zemljište površine 4660 m², Grabanice. Mob. 098/680447 ozn.2189 GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem. Mob. 091/3520083, 091/232-0350 ozn.2618e

POSLOVNI PROSTORI DAJE SE u najam (zakup) uredski poslovni prostor površine od cca 60 m² u prizemlju palače Keglević, u centru grada Varaždina, 50 metara od bedema Starog Grada. Nije pješačka zona, pristup automobilima, vlastiti parking.

Sve novorenovirano i kvalitetno uređeno, vrlo ugodan ambijent. Sastoji se od dvije veće prostorije, svaka po cca 25 m² i wc-a i spremišta. Etažno plinsko grijanje, vlastita brojila struje vode i plina, telefon i internet. Zakupnina: cca 350 € + režija, www.men-ars.hr, MEN-ARS NEKRETNINE, 098/412682 ozn.141c IZNAJMLJUJE se hala, odlična lokacija, 100 m², 2.000 kn. Mob. 098/734-014 ozn.36c KANCELARIJE plus 2 hale, manja od 90 m², veća od 500 m², može posebno, povoljno. Mob. 098/734-014 ozn.36c

DVOSOBNI stan u centru grada, 43 m², sve novouređeno, etažna brojila, novi namještaj. Beginn j.d.o.o., 042/301-234, 091/301-2334 ozn.499c

IZNAJMLJUJEMO 500 m² poslovnog prostora hale i kancelarije u II gradskoj zoni. Može i u manjim površinama.

Informacije: 098/359-404 ozn.54c

ODLIČNA lokacija, 2-sobni stan uređen (PVC, parketi), namješten, et.. grij., samo 48.000 €. Beginn j.d.o.o., 042/301-234, 091/301-2334 ozn.499c

PRODAJEM uredski prostor u centru 55 m². Mob. 098/702-701 ozn.2385

VRLO kvalitetno uređeni jednosobni stan 33 m², Ul. V. Novaka 13, sva brojila, 1.000 €/m². Mob. 099/3390803 ozn.2520

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Petra Zrinskog 7 42230 Ludbreg Radno vrijeme (ljetno) od 14-19h info 091 92 99 329

IZNAJMLJUJEM ulični poslovni prostor u centru grada. Mob. 095/8652841 ozn.2405 IZNAJMLJUJEM opremljeni caffe bar s terasom i vlastitim parkiralištem u širem centru Varaždina. Mob.

098/962-1236 ozn.2533 IZNAJMLJUJE se poslovni prostor, Pavlinska 5 „Coning“, etaža 23, prostor 23, 24 m². Tel. 042/232-772, 099/3530876 ozn.2553 IZNAMLJUJEM skladišno-poslovni prostor 400 m², povoljno za proizvodnju, trgovinu, skladištenje. Mob. 098/268-919 ozn.2560

NAJAM IZNAJMLJUJE se dvosobni stan, 63 m², balkon, lift, 3 kat, centralno, novije.

Cijena 1.800 kn/mj. Mob. 098/734 -014 ozn.36c IZNAJMLJUJE se manji, novouređeni jednosobni stan u centru grada. Mob. 098/268-233 ozn.161c KOMFORNO uređen i opremljen jednosobni stan u Meštrovićevoj iznajmljujem nepušaču/čici. Mob. 095/8585-995 ozn.825a IZNAJMJUJE se manji dvosobni stan u blizini centra. Mob. 098/952-9749 ozn.2620e IZNAJMLJUJEM 1-sobni nenamješteni stan u zgradi nasuprot ulaza u bolnicu. Mob. 091/253-8588 ozn.126/2/1 VARAŽDINSKE TOPLICE, manji dvosobni stan u zgradi, izuzetno male režije, namješten, etažno. Na dulji rok.

Mob. 098/284-781 ozn.2559 SOBA studentu/ici s upotrebom kuhinje i kupaone, centralno, Internet, poseban ulaz. Mob. 091/506-7749 ozn.2567 IZNAJMLJUJE se polunamješteni stan u Gornjem Knegincu. Mob. 097/7726911 ozn.2571 IZNAJMLJUJEM namješteni dvosobni stan u Vž. Toplicama, Trg A. Mihanovića 9 i garsonjeru u Vž, Z. i Frankopana 3, Tel. 042/613-599, 13.00 – 15.00 h ozn.125/1/1 DVOSOBNI namješten stan, etažno g., centar, dvjema zaposlenim osobama ili studentima. Tel. 260-780, 095/5311688 ozn.2582 IZNAJMLJUJEM 2-sobni stan u zgradi, renoviran, namješten, svi ure-

IVANEC Poljodom Gospodarska 2 VARAŽDINSKE TOPLICE Cvjećarnica BEŠENIĆ Bana Jelačića 3 Telefon: 671 160

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

đaji, klima i sva brojila etažna. Mob. 095/805-1094 ozn.2593

POLJOPRIVREDNI STROJEVI SERVIS traktora „Darko“ – novogodišnji popust -10% do 31. 1. 2014. na sve izvršene radove iznad 500,00 kn.

Varaždin, F. Seljana 3, 091/253-7964, 042/234-044 ozn.2547

POSAO

TRAŽI se starija ženska osoba za čuvanje djece u Švicarskoj na 3 mjeseca. Prednost pedagoške struke ili iskustvo. Za više informacija molim nazvati tokom jutarnjih sati na broj 099/2643-031 ozn.511c ŽELITE LI SAMOSTALAN POSAO u prodaji ili marketingu, a komunikativni ste, posjedujete automobil i imate najmanje SSS, javite se na mobitel 098/206-520 od 16 do 20 sati. ozn.2620e TRAŽIMO djevojke za rad u caffe baru. Informacije na mob. 095/9115102 ozn.218c TRAŽE se konobarice za lokal pred otvaranjem u Varaždinu. Mob. 099/7747-883 ozn.2563

USLUGE KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama.

KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c ENTRY - AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin!

U ponudi krilni i klizni motori za ograde, ugradnja i servisi.

Novo u ponudi – PVC stolarija!.Tel. 042/351-511, 095/9691251, www.entry.hr ozn.5c

KUHINJE PO MJERI - Akcijske cijene! Popusti na sve vrste namještaja. „INTERIJERI SLATKI“ Izložbeno prodajni salon TC-Mercator, 042/200- 066 ozn.33c KOD NAS vaši novci vrijede najviše! Za 25 kn možete pojesti 1 par domaćih kobasica ili 2 para odličnih hrenovki te popiti jedno pivo Frankfurter 0,5l, a dalje bit će vam svako drugo pivo Frankfurter gratis!

Nudimo dnevne razne vrste pripremljenih jela te dostavu u dom, a svaki četvrtak u 12:30h vrući odojak s ražnja.

Posebna prostorija za društva do 60 osoba! Ujedno uvozimo po narudžbi kvalitetan vozila s njemačkog tržišta. ZALOGAJNICA „AKTIV“ Biškupečka 16b, 042/204-444 ozn.484c

10. prosinca 2013., br. 499 || REGIONALNI TJEDNIK

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

LEGALIZACIJA OBJEKATA

INOX i alu ograde, postava keramike, laminata, knaufa, obrada špaleta, montaža klupčica i stolarije. Mob. 095/536-6233 ozn.127/1/1

IZRADA KOMPLETNE DOKUMENTACIJE STAMBENI I POLJOPRIVREDNI OBJEKTI DOGRADNJA I POMOĆNI OBJEKTI

Mob. 098/284-922 ozn. 205c

Mob. 091/211-5529 Tel./fax: 213-903

ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…

Mob.098/783-060 ozn.107c NAJBRŽE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Diners, Master, Maestro, RBA) 12 do 60 rata. ISPLATA ODMAH! Mob. 099/6623-173 ozn.824a ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda specijalnim strojevima, odvoz fekalija 0-24 h. Mob. 098/9621-694 ozn.63/3/1 ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA-MAČEK: Novo! Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije. Mob.098/9615016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – inter-

33

lja keramiku, te vrši kompletnu adaptaciju vaše kupaonice.

Mob. 098/473-421 ozn.2591

AedifiCon d.o.o.

Varaždin

VODOVOD, centralno grijanje, kanalizacija, klimatizacija te ovlašteni servis plinskih trošila od 0 – 24 h. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c

Mali oglasi

vencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227-024 ozn.48c VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija.

Garancija na sve radove. Mob. 095/ 8540-727 ozn.69c VODIMO poslovne knjige za pravne i fizičke osobe, te izradu završnih računa i poreznih prijava. FISKAL d.o.o. Varaždin, R. Boškovića 21B, telefon: 042/233-077, mob. 098/284134 ozn.90c POVOLJNO! Knauf, soboslikarskoličilačke uluge, obrade špaleta, stiropor fasade. Mob. 098/821-857 ozn.177c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta (sve vrste pokrova).

Trapezni limovi (pocinčani lim), II. klasa, 25,00 kn/m². ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi.

Mob.099/500-4859 ozn.151c ODČEPLJIVANJE odvoda strojem „TIMO“ adaptacija kupaonica, stanova, sa svim radovima, vodovod, keramika, knauf…Mob. 097/654-5646 ozn.503c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

VODOINSTALATER od 00-24 sata: nove instalacije i sitni popravci, sniženje na sanitariju -25%. Više na www.aquainstal-dakovic.hr, mob.

095/906-3361ozn.231c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c

VOZILA RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c AKCIJA! Euro-kuke za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile.

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/9833910 ozn. 38c KUPUJEM automobil do 17 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Isplata odmah! Mob. 098/965-6624 ozn.2252 KUPUJEM automobil, traktor, ispravan, neispravan, karambolirani, može i stara olupina. Mob. 092/287-5661 ozn.2334

SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader.com ,mob.

098/791-092, 042/647-168 ozn.314c

DUCCATO 2,3 2005., prodavaonica kruha sa linijom. Inventar pekare, povoljno. Mob. 098/9702-263 ozn.2538

„POL ANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241042 ozn.330c

PRODAJEM svinje 100 i 150 kg i odojke oko 25 kg. Mob. 091/972-3797, 232-790 ozn.124/2/1

SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu.

Mob. 098/704-257ozn.353c NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, drenaže, zemlje, ogrjevna drva bukovi okrajci od 650 KN. Mob. 099/3530-180 ozn.417c ISKOPI, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje. Mob. 091/572-3895 ozn.445c ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc ,kuhinje...), garancija , iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389232 ozn.446c IZRADA nacrta za legalizaciju, te tehničke dokumentacije u strojarstvu. Info: strmecki.ekomont@vip. hr ozn.508c FOTOGRAFIJE za dokumente: samo 30 kn za 8 fotografija! Foto Mondo, T. Blažeka 3 (kod Zagrebačke banke), T: 042/561-051 ozn.510c TERMOFASADE, knauf sustavi, soboslikarstvo, polaganje keramike, laminata. Uredno i povoljno. Mob. 098/478-900 ozn.2122 MAGISTRA kemije daje instrukcije.

Mob. 091/880-7315 ozn.2522 AKCIJA! Uljepšavamo vaše domove, bojanje fasada i unutarnjih zidova.

Nazovite odmah! Mob. 099/7995-401 ozn.2556 STANKO d.o.o. – postavljamo parkete, laminate, linoleume, tepihe, zidne panele. Obnavljamo stare parkete.

Izrađujemo suhe glazure, industrijske podove, unutarnju stolariju. Mob. 095/9170-675 ozn.2583 KERAMIČARSKI obrt Toplek postav-

ŽIVOTINJE

PRODAJEM svinju 160 kg, mogućnost klanja. Tel. 684-179, 099/591-6423 ozn.2550 SVINJE i krmače za klanje. Tel. 714191, 098/267-834 ozn.2567 PILIĆI živi 10, očišćeni 18 kn. Može zamjena za suhi kukuruz. Bartolovec, Vžd 81, tel. 657-172, 098/651-089 ozn.2562 PRODAJU se odojci 20-25 kg. Tel. 042/690-421 ozn.2576 SVINJA za klanje težine oko 150 kg, hranjena domaćom hranom. Mob. 099/687-4376 ozn.2584

OSTALO AKCIJSKE CIJENE MINERALNOG GNOJIVA - za količinu od 1 palete i više; vreće 25 kg: NPK 15:15:15 - 90,80 kn / vreća; NPK 5:15:30 - 93,00 kn/vreća; UREA - 95,30 kn/ vreća; NPK 13:10:12 – 75,30 kn/ vreća. KONJSKO GNOJIVO „STALATICO“ 68,45 kn/ vreća od 25 kg.

Vršimo predbilježbe za LOZNE CIJEPOVE dobavljača LCK Kutjevo.

Prodavaonice Poljoprivredne zadruge „JALŽABET“ – brojevi telefona: Jalžabet 647-344; Kelemen 647-270; Zbelava 207254; Trnovec 683- 040; Šemovec 657-135. ozn.45c

UGLJEN za loženje. Akcija 150 kg za 300,00 kn s dostavom. Mob. 091/9191998, 042/711-378 ozn.425c OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere. Ne bacajte jer mi to plaćamo! Tel. 042/505-024, 099/8233156 ozn.352c DRVA za ogrjev bukva, grab, akacija.

Mob. 092/1658-313 ozn.2366 DRVA za ogrjev, bukva, grab, akcija.

Besplatna dostava. Uz mogućnost piljenja. Mob. 098/555-522 ozn.2434 HARMONIKA Hohner, četveroglasna, 120 basova. Mob. 095/5518-240 ozn.2487 PRODAJE se el. kamin „Zepter“ i invalidska kolica „Egger“ (sklopiva).

Mob. 099/652-1263 ozn.2521 BOŽIĆNA drvca svih uzrasta na veliko i malo u Gačicama 24, prodajem. Mob. 098/562-862 ozn.2523 DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/900-

8646, 095/8212-456 ozn.290c BOBIČEVA indust. drva, debela, pogodna za centralno, 700-800 kn. Mob. 099/2842-479, 098/914-8430 ozn.2541 UŠTEDITE do 1.000,00 kn kod produljenja registracije Vašeg automobila.

Mob. 099/6586-133 ozn.2542 BUKVA, hrast, grab, industrijska, akcija, 100 % suha, 6,5 m³, 699 kn ili 13 m³, 1.350,00 kn. Mob. 092/2875661 ozn.2546 PRODAJEM kalijevu peć – kamin, smeđe boje, 6 x 2 x 4. Mob. 091/5704956 ozn.2555 UGLJEN „Stanari“ i „Kreka“ i visokokalorični „Banovići“, drva i usluge prijevoza. Tel. 042/714-191, 098/267834 ozn.338c PRODAJE se pištolj Browning 7.6. Tel. 042/232-772, 099/3530-876 ozn.2553 PRODAJE se pola grobnice u Varaždinu. Mob. 099/6399-559 ili 091/2032033 ozn.2561 PRODAJEM ogrjevna drava, cjepanice, s prijevozom. Mob. 095/883-4417 ozn.2581

34

mali oglasi/zahvale i sjećanja

REGIONALNI TJEDNIK || 10. prosinca 2013., br. 499 Kreditna agencija

VARAŽDIN, Kukuljevićeva 18

Najpovoljnije do KREDITA

Brzo i uspješno uz dugogodišnje iskustvo, pomažemo realizaciji svih vrsta kredita, obustava i ovrha.

mob: 099/488-5559 ozn.2543

DASKE suhe jelove (2,5 cm dužine 4 m), grede i roženice (razne dimenzije).

Mob. 091/585-1926 ozn.2590 BOBIČEVA suha industrijska bukova drva pog. za kamin i centralno, 700800 kn. Mob. 095/516-5493, 729-006 ozn.61/3/1

KREDITI NAJBRŽE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Diners, Master, Maestro, RBA) 12 do 60 rata. ISPLATA ODMAH! M o b . 0 9 9 / 6 6 2 3 - 17 3 ozn.824a BRZO do gotovine putem American, Diners, Master kartica (do 60 rata) ! Mob. 091/110-5024 ozn.2586 NOVI gotovinski krediti uz hipoteku do 25 g! Krediti za zaposlene uz niže kamate!

Akcija umirovljeničkih kredita do 12 g! Zatvaramo ovrhe i blokade. Pozajmice do 4 g. bez HROKa! Novo!

Umirovljeničke pozajmice na 5 g. uz niže kamate. Inf: Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, tehničke robe, starina u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c KREDITI do polovice primanja uz najnižu kamatu i troškove. Tu smo radi Vas! Mob. 091/303-8054 ozn.176c FENOMENALNI krediti uz najpovoljniju kamatu do polovice i na ostatak primanja. Nazovite s povjerenjem!

Mob. 095/399-2761 ozn.176c KREDITI! Brzo i profesionalno rješavamo sve vrste bankarskih kredita za zaposlene i umirovljenike! Info: 095/392-4062 ozn.176c NOVO!!! Brzo i jednostavno do kredita putem banaka, bez HROK-a, sve vrste pozajmica, sve vrste osiguranja (imovina, auto, životno), na jednom mjestu. Info: 099/3487-945 ozn.2580 KREDITI od 5000-250 000 €, stambeni i svenamjenski. Mob. 099/4043-007 ozn.826a AKCIJA – umirovljenici s malim mirovinama bez HROK-a na rok do 5 g., do 80 g. Mob. 099/837-1958 ozn.430c EXSPRES krediti u 2 dana, zaposleni na određeno i neodređeno. Bez jamaca. Umirovljenici INO mirovine. Mob. 095/4000-613 ozn.460c UMIROVLJENIČKI kredit do 85 g. starosti bez prijenosa mirovine. Zatvaranje ovrha. Mob. 095/790-6381 ozn.460c BRZI kredit bez troška javnog bilježnika i nagradu banke na trajni nalog.

Zaposleni i umirovljenici - vanjske mirovine. Mob. 099/4000-613 ozn.460c

ZATVARANJE kredita, ovrha blokada kartica, crne liste bez jamaca.

Pozajmice u 24h! Mob. 097/6170-619 ozn.460c ZAPOSLENI na određeno - umirovljenici do 85 g. bez jamaca. Pozajmice na trajni nalog. Mob. 099/778-0060 ozn.460c ZAPOSLENI na određeno i stalno!

Umirovljenici! Treba vam novac koji možete vraćati uplatnicama? Zaštićeni račun, Hrok i CL ne smetaju! Bez ovjere! Mob. 091/916-9885 ozn.2543 NOVI modeli kredita do 2/3 primanja, umirovljenici do 80 g., pozajmice odmah. Mob. 099/4070-651 ozn.2280 GOTOVINSKI krediti na 12 g. do 30.000 €, obustave do 2/3, zatvaramo C/L i ovrhe. Pozajmice odmah. Mob. 099/837-1958 ozn.430c TR-AG – informacije o pozajmicama. Tel. 042/321-701, 098/702-701 ozn.2385 GOTOVINA na ruke – isplata isti dan.

Rješavamo blokade. Mob. 099/1994328 ozn.507c NOVI krediti – sve vrste, na ostatak primanja, kartice na uplatnice, bez Hrok-a i CL. mob. 098/181-6961

KREDITI – zaposleni do 30.000 €/12 g., na ostatak 60.000 kn/8 g. trajni nalog, bez Hrok-a do 10.000 €. Umirovljenici 8.000 € do 78 g., ino mirovine do 7.000 €. Pozajmice /24 h, do 35.000 kn, rješavao ovrhe, CL, blokade, obrti, sve u bankama. Mob. 097/610-9793 ozn.2592 BANKOVNI krediti – zaposleni i umirovljenici 30.000 €/12 g., inozemne 7.000 €, na ostatak primanja 50.000 kn. Pozajmice 30.000 kn/24 h.

Mob. 098/9581-789 ozn.2565 JEDNOSTAVNI hit blagdanski krediti na ost. primanja 50.000 kn/48 h. Pozajmice odmah. Mob. 099/780-5582 ozn.2565 POZAJMICE do 35.000 kn/24 h, krediti za zaposlene do 30.000 €, za umirovljenike do 8.000 €, zatvaramo CL, ovrhe i blokade. Mob. 099/4008331 ozn.2575 NOVI krediti bez Hrok-a, zaposleni do 30.000 €, umirovljenici do 8.000 €. Pozajmice do 30.000 kn. Mob. 099/8700-958 ozn.2575 LICENCIRANI kreditni ured – sve vrste kredita, zaposlenima do 30.000 €, umirovljenicima do 8.000 € i pozajmice do 30.000 kn odmah. Mob. 095/852-3240 ozn.2575 ZATVARAMO CL, blokade i ovrhe.

Krediti svih vrsta – umirovljenici,

Najbrže do

SJEĆANJE

KREDITA

MLADEN PREVOLČIĆ 10. 12. 1997. - 10. 12. 2013.

Pomažemo kod realizacije svih vrsta kredita, reprograma već postojećih kredita i otklanjanja ovrha. Obratite nam se s povjerenjem!

U čuvanju dragih uspomena: obitelj Ferinac

Karizma d.o.o.

SJEĆANJE

Bakačeva 6, Varaždin -licenca Min. financijaAna :

na drage roditelje

098/916-2109

zaposleni, zaposleni na određeno. Pozajmice u 24 h. Licencirana agencija.

Mob. 092/122-4562 ozn.2575 BEZ HROK-a, pozajmice odmah, inoz. i naše mirovine do 80 g. na ostatak, na trajni nalog. Mob. 099/8445802 ozn.2589

POZNANSTVA ASTROLINIJA NERA sa dugogodišnjim iskustvom na novom broju 064/630-639! Astrologija, tarot, rune, Feng Shui, savjeti, gledanje u kristalnu kuglu. Skidanje uroka, nagaza, crne magije. Najave za prijem kod vidovnjakinje na: 042/203-985 ozn.1567 EROTIČNA DAMA! Ako želiš erotsko ribanje,nazovi me za vatreno šibanje od 0-24. 064/400-909 (tel/ mob: 2,33 kn/3,58 kn/min). ozn.166c „DVOJE” za osamljene, posreduje pri odabiru životnog partnera. Tel: 040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c SLOBODAN muškarac (udovac) traži za druženje/vezu udovicu 60-tih godina iz Vž. Mob. 091/2537-978 ozn.2521 SITUIRANI gospodin traži dame od 18 do 40 god. za druženje u diskreciji.

Dajem financijsku potporu. Mob. 098/1642-831 ozn.2573

KLIČEK JOSIPU

MIJU

† 21. 12. 2012.

† 25. 12. 2007.

Sin Oliver

TUŽNO SJEĆANJE na dragog supruga

VINKA KVEŠTEKA 11. 12. 1996. – 11. 12. 2013.

Supruga

SJEĆANJE na našeg

ANDRIJU MOŽANIĆA – MOŠU 9. 12. 2004. – 9. 12. 2013.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE na voljenog supruga

STJEPANA KRANŽELIĆA 2009. – 2013.

Supruga Milka i obitelj

ZAHVALA Dirnuti iskrenom pažnjom i suosjećanjem u teškim trenucima oproštaja od našeg voljenog sina, supruga, brata i očuha

DARKA ERGARCA

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete postati dio našeg uspješnog tima!

Za popunu slobodnog radnog mjesta u Trnovcu tražimo:

Samostalnog računovođu (m/ž) Radni zadaci uključuju: - izradu korporativnih izvješća - izrada statističkih i financijskih izvješća prema hrvatskim propisima - dobro poznavanje međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja - praćenje zakonskih promjena - poslove financijske operative - knjiženje računa - usklađivanja salda s kupcima i dobavljačima

Od kandidata očekujemo : - VSS ili VŠS ekonomskog smjera (financije ili računovodstvo) - minimalno pet godina relevantnog radnog iskustva u tvrtkama koje posluju u međunarodnom okruženju - visoku razinu informatičke pismenosti , uz poznavanje rada u SAP -u - sistematičnost, analitičnost, praktičnost, visoka razina profesionalnosti, odgovornosti i dosljednosti u obavljanju posla, te dobro funkcioniranje u timu - osobna efikasnost - aktivno znanje njemačkog jezika - poželjno znanje engleskog jezika Molbu sa životopisom najkasnije 10 dana nakon objave oglasa dostaviti na e-mail: posao@boxmark.com. Sve dodatne informacije na broju: tel: 042/404-692 ili 042/404-695.

preminulog 4. 12. 2013. u 52. godini života, želimo zahvaliti svima koji su ga voljeli, poštovali i podijelili bol s nama. Veliko hvala radnim kolegama i svim djelatnicima Varkoma Varaždin, posebno gospodinu Stjepanu Čučeku na dirljivim riječima oproštaja. Najtoplije zahvaljujemo rodbini, susjedima i prijateljima, svešteniku Uglješi Pilingeru na molitvama i dostojanstvenom ispraćaju.

Svima iskreno hvala Ožalošćeni: mama Gospava, supruga Ankica, brat Zvonimir i posinak Simon *****

Ljubav ne umire kad najdraži odlaze, nema te sile, ni sudbine da srca razdvoje.

Ako smrti i ugasi svjetlo, nikada ne ugasi snagu ljubavi i sjećanja.

Zauvijek Tvoja supruga Ankica *****

Život bez Tebe težak će mi biti, bol i tuga iz srca nikad neće nestati.

U mislima zauvijek ćeš sa mnom biti.

Tvoja mama Gospava *****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom

BRATU Od brata Zvonimira *****

Zastalo je srce, utihnuo je Tvoj glas, otišao si prerano od nas.

Ujak Gojko s obitelji *****

S ljubavlju Te spominjemo, u srcima nosimo.

Od obitelji Kapustić Ivana i Anice

ZAHVALE I SJEĆANJE

10. prosinca 2013., br. 499 || REGIONALNI TJEDNIK

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom iznenadne smrti našeg dragog supruga, oca, brata, djeda i šogora

na voljenu

JOSIPU VRČEK 12. 12. 2007. – 12. 12. 2013.

Hvala svima koji Te se sjećaju i posjećuju Tvoj tihi dom.

35

ZAHVALA povodom iznenadne smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i svekra

Tvoja obitelj

SJEĆANJE na voljenog supruga, tatu i djeda

IVANA SRAGU 9. 12. 2011. – 9. 12. 2013.

Kada sreću ugasi tama, sjećanje i uspomene ostaju duboko u nama.

ANTONA SAKELŠEKA preminulog 30. 11. 2013. u 65. godini života.

Tvoja supruga, sin i kći s obitelji

Najiskrenije zahvaljujemo svima koji su bili uz nas, pružili nam potporu i pomoć u najtežim trenucima te dostojanstveno ispratili voljenog pokojnika na vječni počinak.

*****

SJEĆANJE na dragog brata

Tugujuća obitelj

IVANA SRAGU

*****

9. 12. 2011. – 9. 12. 2013.

POSLJEDNJI POZDRAV

Godina za godinom prolazi, al’ tuga za Tobom ne odlazi.

Srce više zaboli uvijek u ove dane i uzalud ostaje nada da vrijeme liječi rane.

Otiš’o je otac moj polako, otiš’o je stazom što vijuga.

Pratile ga neke stare pjesme, sve do rijeke kojom teče tuga.

Sestra Marija s obitelji

Otiš’o je pijetli kad se bude, kao da u šetnju nekud kreće.

Otiš’o je s mirisima jutra, da l’ je znao da se vratit’ neće...

Počivao u miru Božjem!

TUŽNO SJEĆANJE na dragog supruga, oca, tasta i djeda

JOSIPA MARTINČEVIĆA 9. XII. 2006. – 9. XII. 2013.

Tvoji najmiliji

Sedam je godina prošlo kao tiha rijeka, sjećanje na Tebe ostaje dovijeka.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog

Tvoji najmiliji

DRAGUTINA DUKARIĆA

ZAHVALA

preminulog 4. 12. 2013. g. u 78. godini.

povodom smrti naše drage mame, svekrve, bake i prabake

Iskreno zahvaljujemo svim rođacima i prijateljima na izrazima sućuti. Posebno zahvaljujemo medicinskoj sestri Vesni VitezKolačko, susjedima Pošpaić te vlč. Petru Golubu i ravnateljici OŠ Šemovec na lijepim riječima oproštaja.

Ožalošćeni: supruga Marija, sin Robert, kći Karolina, snaha Sanja, zet Branko, unuci Kristina, Patricia, Robert i praunuci Bruno i Teo

ANICE TURKOVIĆ Zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima, kolegama Croatia osiguranja i znancima koji su pokojnicu ispratili na vječni počinak.

Hvala osoblju Specijalne bolnice Novi Marof i Obiteljskog doma Darabuš na pomoći i brizi. Posebno zahvaljujemo vlč. Miji Horvatu na toplom i dirljivom ispraćaju.

Sin Anđelko s obitelji

SJEĆANJE na voljenu

ZAHVALA

ANU GOLUB

povodom smrti

11. 12. 2012. – 11. 12. 2013.

Oči te traže, srce Te voli, Tebe nema, a to jako boli.

ANKE BELCAR

Tvoji najmiliji

preminule 3. 12. 2013. u 76. godini.

Ožalošćeni: suprug, sinovi, unuk i praunuka

na voljene

PAULU

† 1993. † 2013.

Hvala vam za ljubav i dobrotu koju ste nam dali.

Vaši najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV najdražem suprugu, tati, djedici, svekru

DUŠANU Ovih dana, riječi su suvišne…

Sačuvat ćemo Te u našoj tišini…

Vole Te Tvoji Goranka, Saša, Dinica i Jasminka

SJEĆANJE

SJEĆANJE

13. 12. 2004. – 13. 12. 2013.

MIŠKO KOVAČIĆ

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

15. 12. 2012. – 15. 12. 2013.

Tvoj grob pun je cvijeća, tiho plače svaka svijeća.

Da tiho spavaš i ptice se trude, tiho pjevaju da Te ne probude.

Tvoji: supruga Marica, kćeri Ivanka i Katica s obiteljima

SJEĆANJE TUŽNO SJEĆANJE

na voljene roditelje

TEREZIJU

*****

VINKO HORVAT

PREMUŽ i

Tvoji najmiliji: supruga Goranka, sin Aleksandar, unuka Dinica, snaha Jasminka i ostala tugujuća rodbina

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini i prijateljima te svima koji su je ispratili na vječni počinak.

SJEĆANJE

MIJU

DUŠANA BEKIĆA preminulog 4. 12. 2013. godine, nakon kratke i teške bolesti u 65. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumi, prijateljima i svim ostalim dobrim ljudima koji su bili uz nas u najtežim trenucima i koji su nam pružili riječi utjehe, izrazili iskrenu sućut, te na položenom cvijeću, svijećama i dostojanstvenom ispraćaju dragog i voljenog nam Dušana na njegov vječni počinak.

Posebno hvala djelatnicima Opće bolnice Varaždin, dr. Željku Vojnoviću i osoblju Onkologije, dr.

Zdravku Dolovskom i sestrama te ostalom osoblju Odjela abdominalne kirurgije, dr. Alenu Androviću, osoblju Traumatologije i Odjela intenzivnog liječenja, gospodinu Goranu Vučetiću, obitelji Oreški, Brankici i Gogi, koji su bili u najtežim trenucima s nama, Nikoli, Baseball Klubu „Vindija“, Zajednici Sportskih udruga Grada Varaždina i stanarima Trakošćanske 7 b.

na voljenog supruga, oca i djeda

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

PAVAO KRANJČIĆ 1. 12. 2010. – 1. 12. 2013.

Zauvijek u našim srcima.

Hvala Udruzi branitelja.

Majka, sestra i obitelj Plantak

VLAH

RUDOLFA BALENTA

SJEĆANJE

i

12. 12. 2002. – 12. 12. 2013.

S poštovanjem,

16. XII. 2006. – 16. XII. 2013.

Ni godine koje su prošle, ni život koji teče, ljubav i sjećanje na Tebe nikad izbrisati neće.

obitelj Vlah

Tvoja supruga Nevenka i djeca s obiteljima

Tvoja supruga i kćeri s obiteljima

1932. - 2008.

IVANA 1928. – 1994.

VID POMPER U tišini vječnog mira neka Tvoja duša sniva.

36

ZAHVALE I SJEĆANJA

REGIONALNI TJEDNIK || 10. prosinca 2013., br. 499

SJEĆANJE na

IVANA TROJAKA – JANČIJA 10. XII. 1988. – 10. XII. 2013.

Ne postoji zaborav dok žive oni koji Te vole.

Hvala svima koji Te nose u sjećanju.

Supruga i kći s obitelji

SJEĆANJE na voljenu

MARIJU MARTINČEVIĆ 9. 12. 2011. – 9. 12. 2013.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom smrti dragog supruga, tate, tasta, djeda i pradjeda

Dirnuti iskrenom pažnjom i suosjećanjem u teškim trenucima oproštaja od našeg voljenog supruga, oca, djeda, brata i šogora

STANKA BRLEKA preminulog 29. 11. 2013. g. u 80. godini života.

Od srca zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i svim dragim ljudima na izrazima sućuti te dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. Veliko hvala Neurologiji OB Varaždin na pruženoj pomoći i liječenju.

Zahvaljujemo djelatnicima pripreme Varteks, Turista d. o. o., restorana „Raj“. Posebno zahvaljujemo braći kapucinima na toplom i dirljivom ispraćaju.

Svima veliko hvala.

našem dragom

NIKOLI PETKOVIĆU – NIKU 12. 12. 2011. – 12. 12. 2013.

***** Unuci Petar i Paula *****

U srcu Te nosimo i s ljubavlju spominjemo.

Tvoja obitelj

Unuci Ivana i Dalibor s obiteljima

SJEĆANJE

ZAHVALA povodom smrti naše drage

JAGE BREGOVIĆ preminule 27. 11. 2013. g. u 82. godini života.

Nek’ vas naše molitve i misli prate kad suze ne mogu da vas vrate.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, susjedima, kumovima i svim dragim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i molitvama.

Posebno hvala sestri Petri iz Kućne njege te dr. Trivunović. Veliko hvala vlč. Martinu Mezaku na toplim riječima i molitvama kod ispraćaja drage nam pokojnice.

Vaša Elizabeta s obitelji

Ožalošćeni: sin, kćeri, snaha, zetovi, unuci, praunuci.

MARIJA MAŠIĆ

13. XII. 2004. – 13. XII. 2013.

21. XI. 2010. – 21. XI. 2013.

MILAN HARAMBAŠIĆ 8. 12. 1993. – 8. 12. 2013.

Prošlo je punih 20 godina, a sjećanje na Tebe ne prestaje.

S ljubavlju,

Teška je istina da Te nema, ali gledaj nas s neba, budi s nama kad nam treba.

Neka Te naše molitve prate kad suze ne mogu da Te vrate.

Tvoji: Ana Marija, Ivana, Bojan i Lukrecija

supruga i sinovi s obiteljima

SJEĆANJE SJEĆANJE na

GABRIJEL NOVOSEL 10. XII. 1999. – 10. XII. 2013.

4. 12. 2006. – 4. 12. 2013.

Pod plaštom tišine sjećamo se dana zajedničkih sanja.

Teška je istina da Te nema, ali gledaj nas s neba i budi s nama kad nam treba.

Neka Te naše molitve prate kad suze ne mogu da Te vrate.

Supruga Ana i sin Žarko

Tvoji najmiliji

JOSIPA SEKOVANIĆA

Svima iskreno HVALA. Ožalošćeni: supruga Štefica, sin Mladen, unuka Ana i unuk Ivan te snaha Antonija

POSLJEDNJI POZDRAV

JOSIPU ĐURASU preminulom 30. 11. 2013. u 77. god. života.

Zauvijek ćeš ostati u našim mislima i srcima.

Obitelj Štimac

SJEĆANJE

ANTUN BAJS 15. 12. 2010. – 15. 12. 2013.

Moj otac kroz zvijezde putuje.

Prati ga svaka moja minuta.

Ponekad pomislim, evo ga, dolazi, ko da se vraća s nekog puta.

Da li moj otac zaplače kao što zaplačem ja?

Mene još voli najjače, a ne može kroz zidove sna. Ž. Krizmanić Tvoja kći Miljenka

SJEĆANJE

*****

SJEĆANJE

želimo zahvaliti svima koji su podijelili bol s nama. Veliko hvala Zavodu za hitnu medicinu Varaždinske županije, vlč. kapucinima te PU varaždinskoj postaji Prometne policije.

dragom bratu, ujku

Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

Ima nešto teže od smrti, a to je život bez Tebe.

DRAGO STANKOVIĆ

preminulog 30. studenog 2013. u 77. godini života,

Hvala Ti za svu ljubav i dobrotu koji si nama davao.

Ožalošćena obitelj

U SPOMEN

JOSIPA ĐURASA

na dragog supruga, oca i djeda

STJEPANA MEDVEDECA Ti si našao svoj mir i otišao korak dalje od sna.

Supruga Štefanija, kćeri Slađana i Svijetlana s obitelji

U SPOMEN

VLADIMIR REŠETAR 10. 12. 2003. – 10. 12. 2013.

Na Tvom grobu vjetar podrhtava cvijeće, ali ljubav na Tebe nikad prestati neće.

Supruga Marija

SJEĆANJE

PETER JABUKA SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

IVAN SEKETIN

na dragog supruga, oca i djeda

9. 12. 1988. – 9. 12. 2013.

Prošlo je tužnih dvadeset pet godina otkada Te nema.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

BOŽU HUDIKA 10. 12. 2012. – 10. 12. 2013.

Tvoj grob pun je cvijeća, tiho plače svaka svijeća.

Da mirno spavaš i ptice se trude, tiho pjevaju da Te ne probude.

9. 12. 2012. – 9. 12. 2013.

Perica, zauvijek si u našim srcima i mislima.

Tvoja obitelj *****

Čuvamo uspomenu na Tebe Teta Boba, baka Ana i bratić Matija

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE TUŽNO SJEĆANJE na našu voljenu

KORALJKU RAKIČEVIĆ 12. 12. 2009. – 12. 12. 2013.

Bol nije u riječima, nego u srcu gdje si ostala voljena i nikad zaboravljena.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

SJEĆANJE na

VLADIMIRA TEŽAKA 11. 12. 2010. – 11. 12. 2013.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

na našu dragu

KATARINU KROG 11. XII. 1995. – 2013.

Uvijek s nama u mislima i molitvi.

Tvoji obitelj Borovec

Tvoja obitelj

BOLNO SJEĆANJE SJEĆANJE na

MIRKO VITEZ

MARIJANA MIHALIĆA

16. 12. 2012. – 16. 12. 2013. Život bez Tebe težak je, a bol i tuga za Tobom vječna je.

9. 12. 2009. – 9. 12. 2013.

Prolazi vrijeme i život dalje teče, ali sjećanje na Tebe nikad proći neće.

Tvoja Ana

Tvoji najmiliji

na voljenog

BRANKA MIKLINA 6. 12. 2010. – 6. 12. 2013.

Usred zime ništa nije cvalo, kad je srce voljenog Branka zauvijek stalo.

Supruga Božena, sin Marijan, kći Suzana, unuk Mihael i zet Karlo

zahvale i sjećanja

10. prosinca 2013., br. 499 || REGIONALNI TJEDNIK

ZAHVALA

U SPOMEN

Ganuti pažnjom u našim trenucima boli zbog gubitka supruga, oca, brata i djeda

preminulog 29. 11. 2013. u 79. godini života iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima i dragim susjedima na riječima utjehe, izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Zahvaljujemo svećeniku Jadranku Benjaku na dostojanstvenom ispraćaju i molitvi.

Počivao u miru Božjem.

Hvala Ti za ljubav i dobrotu.

Nosimo Te u srcu, mislima i molitvama…

Ožalošćeni: supruga Vera, kći Darinka, zet Vatroslav, unuci Tamara i Vedran te brat i sestre

SJEĆANJE na voljenog

voljenoj mami i kćerki

IVANA HAĐIKANA MILEVI BATOS

IVANI SERTIĆ

† 1. 12. 1993.

† 12. 12. 1993.

Hvala svima koji posjećuju vaš tihi dom.

Tvoja kći i Tvoja mama i sestra

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog brata, šogora i ujaka

IVANA ĐURASA SJEĆANJE

VLADO PATRČEVIĆ 14. 12. 2001. – 14. 12. 2013.

S poštovanjem i ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Uvijek si u našim srcima i molitvama.

Tvoja obitelj

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog

PAVLA BAŠIĆA preminulog 30. 11. 2013.

preminulog 28. 11. 2013. u 59. godini života.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama. Velečasnom Alojziju Pakracu veliko hvala na dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak našeg dragog pokojnika.

Tvoji najmiliji sestra Ivanka, šogor Martin, nećakinja Martina s Josipom i Mateom

SJEĆANJE

STJEPAN DUGI 8. 12. 2008. – 8. 12. 2013.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

Iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svim dobrim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju dragog pokojnika na vječni počinak. Posebno veliko hvala susjedi Anici, doktorici Suhovršnik, sestri Vlasti te Ustanovi za zdravstvenu njegu Kancijan.

Ožalošćena supruga Božica, kći Ana i ostala tugujuća obitelj

SJEĆANJE

STJEPAN BOŽIĆ 11. XII. 2010. – 11. XII. 2013.

S ljubavlju, ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE

VLADO POLJAK 13. 12. 2007. – 13. 12. 2013.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja obitelj

na drage roditelje

ŠIMUNA

BOŽENU

† 11. 11. 1984.

† 12. 12. 2012.

Vaši najdraži

U SPOMEN

INES ZAPLATIĆ

13. 12. 2010. – 13. 12. 2013.

Tvoja obitelj

ZAHVALA Nakon duge i teške bolesti blago u Gospodinu preminuo je naš dragi suprug, otac i djed

STJEPAN BOSILJ † 29. 11. 2013.

Od srca zahvaljujemo rođacima, kumovima, susjedima, prijateljima i svim znanim i neznanim ljudima na izrazima sućuti te dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. Veliko hvala velečasnom Ivici Horvatu iz Župe Beletinec i velečasnom Stjepanu Sovičeku iz Župe svete Ane Križevci na molitvama i dirljivim riječima prilikom ispraćaja.

Svima veliko hvala.

Hvala Ti za ljubav i dobrotu koji si nam davao.

Počivao u miru Božjem.

Laka Ti ova hrvatska gruda.

Ožalošćeni: supruga Štefanija, sin Vjekoslav, kći Vesna, snaha Jelena, zet Božidar, unuci Tomislav sa suprugom Andrejom, Saša, Alen, Ines

SJEĆANJE SJEĆANJE

ZVONIMIR KRANJČIĆ 15. 12. 2010. – 15. 12. 2013.

TUŽNO SJEĆANJE

ČAVLEK

JOSIPA LJUBIĆA

Tvoji najmiliji

Katarina

SJEĆANJE

na

NIKOLINU ŠEMIGA 12. 12. 2010. – 12. 12. 2013. „…i dok život traje, trajat će ljubav, tuga i sjećanje.“ Tvoja obitelj

TUŽNO SJEĆANJE

na

ĐURĐA SABOL

MLADENA STRELECA

13. 12. 2012. – 13. 12. 2013.

12. 12. 2003. – 12. 12. 2013.

Deset je godina prošlo, ali tuga i bol i praznina je ostala.

Supruga Katarina, sin Mladen i kći Marina s obiteljima

SJEĆANJE na dragog supruga, tatu i djeda

ANDRIJU ŠAŠKA

Već je prošla godina dana, ali na našem srcu nikad neće zarasti rana.

Tvoji: suprug i sin s obitelji

SJEĆANJE na

IVANA GRANA 14. XII. 2011. – 14. XII. 2013.

Zimi svakoj ko dijete se veselim.

Pahuljicu svoju čekam da snove podijelim.

9. XII. 1994. – 9. XII. 2013.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

U mislima i molitvama uvijek si s nama.

Tvoja obitelj

Tvoji najmiliji

Tvoji: supruga i djeca s obitelji

14. 12. 1984. – 14. 12. 2013.

37

TUŽNO SIJEĆANJE SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

TOMO VRAŽIĆ

PETAR TEŽAK

9. 12. 1991. – 9. 12. 2013.

8. 12. 2007. – 8. 12. 2013.

S ljubavlju Te spominjemo, u srcima nosimo.

18. 5. 1937. - 11. 12. 2012.

Život snove rađa i ruši, uvijek ćeš nam ostati u duši.

Leonida, Alen, Nenad, Ana i Hana

Tvoja obitelj

Supruga Milka i kći Dragica s obitelji

SJEĆANJE

U SPOMEN

MARIJA ŠUMONJA

GABRIJEL HABEK

10. 12. 1998. – 10. 12. 2013.

12. 12. 2008. – 12. 12. 2013.

Godine prolaze, a bol Tvog gubitka još boli.

Nedostaješ nam uvijek, zauvijek.

Kći Biserka i unuk Danijel Levatić

Tvoja obitelj

na našu dragu mamu i baku

VILMU CRNEKOVIĆ

SJEĆANJE

BOŽIDAR ŠPOLJARIĆ 12. 12. 2010. – 12. 12. 2013.

Božo, prošla je tužna, bolna godina otkada si me zauvijek napustio, ali tuga ostaje u srcu.

Tvoja voljena Ana

38

S RAZNIH STRANA

s raznih strana www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 10. prosinca 2013., br. 499

Najkumica Ruža Melnjak Ruža Melnjak iz Gojanca izabrana je za najkumicu Varaždinskog placa u 2013. godini. Osim izbornog povjerenstva, svoj glas za izbor najkumice dali su i kupci, a ocjenjivala se ponuda, usluga i pristupačnost. Gradska tržnica već šestu godinu zaredom

održava ovaj izbor, a nagradu najkumici u subotu uručili su zamjenik varaždinskog gradonačelnika Vjeran Radelić i direktor tržnice Predrag Ciglar. Za dobar štimung pobrinuli su se “Dečki zbregov”, a cijelu ceremoniju vodio je Krunoslav Čolo.

Umirovljenicima s prebivalištem na području Općine Vinica čija mirovina ne premašuje1.750 kuna isplatit će se jednokratna novčana pomoć u iznosu od 100 kuna. Potpore će se isplaćivati u prostorijama Općine od 16. do 24. prosinca od 12 do 15 sati, osim 24. prosinca kada će isplata biti do 10 sati. Umirovljenici trebaju donijeti osobnu iskaznicu te zadnji odrezak od mirovine ili izvadak tekućeg računa.

USUSRET BOŽIĆU Blagdansko odbrojavanje u centru koji povezuje kupovinu i zabavu

Božić uz Lumini centar Lumini centar je za svoje velike i male posjetitelje u mjesecu darivanja pripremio predstave, božićni sajam, besplatno fotografiranje s Djedom Božićnjakom i brojna druga iznenađenja

KONCERT

Skupa zelena i plava Hrvatska Klape Cambi (K. Kambelovac), Sv. Juraj - HRM i Rišpet te tamburaši Najbolji hrvatski tamburaši, Mejaši i Bosutski bećari, oduševili su punu Arenu Varaždin te na najljepši mogući način - pjesmom - povezali zelenu i plavu Hrvatsku. Koncert su otvorili domaćini Mejaši i odmah digli publiku svojom Zoricom koja ih je proslavila.

Redali su se veliki hitovi klape Sv. Juraj – HRM, koja je ponovno oduševila svojom verzijom Ruže crvene, Kraljicom mora.

Najbolji hrvatski tamburaši odmah su na jedinstveni način uveli u ambijent Slavonije .Vinkovački Bosutski bećari otpjevali su s publikom Trebam te noćas i druge svoje hitove, a s klapom Cambi otpjevali su zajedno megahit Sad kad si doš-

FB HUMANITARCI

Buvljak na placu

Zahvaljujući ljudima dobre volje koji su se udružili kako bi u sklopu akcije udruge FB humanitarci “Make the homeless smile” sakupili što više zimske robe za beskućnike koji borave u prenoćištu, sakupljena je “puna soba” robe. Kako se u svemu tome našao i višak, FB humanitarci odlučili su prirediti humanitarni buv-

20

la, koji je pokrenuo novi trend suradnje klapa i tamburaša.

Klapa Cambi je sjajno izvela niz svojih velikih hitova kao Ne more mi bit i Jedna rič i dovela koncert do vrhunca. - Jako smo sretni što imamo ovakvu priliku i bili dio senzacije s našim ostalim kolegama tamburašima i kolegama iz klapa. Bilo bi zanimljivo vidjeti da možda i naša pjesma Zorica bude otpjevana na klapski način rekao je Nikola Bosilj iz Mejaša.

Najemotivniji trenutak večeri bio je onaj kada su svi izvođači u čast nedavno preminulom trogirskom slavuju Vinku Coci, u jedan glas izveli pjesmu Vilo moja. Popraćeni ovacijama publike, zajednički koncert klapa i tamburaša trajao je više od tri sata.

ljak. Što će se sve tamo naći provjerite već ovog vikenda, točnije od 13. do 15. prosinca na varaždinskom placu, gdje će se nalaziti štand od 10 do 13 sati. FB humanitarci poručuju da za robu ne dajete novac, već namirnice, kućne potrepštine, pa čak i božićne poklone koji će se kasnije odnijeti prenočištu za beskućnike.

godina proslavila je Vatrogasna zajednica Općine Petrijanec u Novoj Vesi.

Tom prigodom načelnik Općine Vladimir Kurečić predao je novu zastavu predsjednici petrijanečkih vatrogasaca Nataši Šincek. Potom je održana svečana sjednica, a na kraju su zaslužnima predane zahvalnice.

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Prepustite se predblagdanskom raspoloženju i počnite s odbrojavanjem do najčarobijeg dana u godini uz Lumini centar! Uvod u blagdanska događanja započeo je u petak, 6. prosinca dolaskom Sv. Nikole koji je najmlađe razveselio darovima, a za njih je održana i predstava te radionica.

Sadržaji za najmlađe

“Veliki” su mogli uživati na božićnom sajmu rukotvorina, koji će se petkom, subotom i nedjeljom od 10 do 20 sati održavati sve do 23. prosinca.

Unatoč uvriježenom mišljenju da svaki ponedjeljak sa sobom nosi loše raspoloženje Lumini je odlučio stati tome na kraj. Ponedjeljkom će se održavati radionica za djecu u mini Lumini igraonici. Prva je održana u ponedjeljak, dok

U subotu 28. prosinca od 17 do 20 sati Lumini pripređuje Dječji doček Nove godine će se ostale dvije održati 16. i 23. prosinca od 18 do 19 sati u sklopu čega će biti organizirana mala škola izrade anđela, čestitki i kuglica za bor. Tu je i zabavno besplatno fotografiranje utorkom s Djedom Božićnjakom od 18 do 20 sati i nedjeljom od 17 do 19 sati, dok će u subotu, 14. i 21. prosinca omiljeni bradati djedica od 17 do 19 sati za djecu prirediti disco party. Da ne bi slučajno

propustili ovu zabavu u hoho-ho maniri, Djed Božićnjak i njegovi vilenjaci prošetat će subotom po centru grada i pozvati vas na vožnju busom Djeda Božićnjaka do centra zabave. No, tu nije kraj božićnoj priči u Lumini centru.

U subotu, 28. prosinca od 17 do 20 sati Lumini pripređuje Dječji doček nove godine!

“Drvo sretnih misli”

Osim bogatog rasporeda za mini fanove Luminija, sve do 23. prosinca Lumini centar je odlučio potaknuti sve posjetitelje na pozitivno razmišljanje postavljanjem “drva sretnih misli” koji će autora “najsretnije” misli nagraditi poklon bonom u vrijednosti od 200 kuna. Dovoljno je uz kupnju u Lumini centru u razdoblju od 1. do 22. prosinca ispuniti kupon, na koji se ispisuje vlastita sretna misao zajedno s osobnim podacima te ga objesiti na “Drvo sretnih misli” koje će se

Posjetite LUMINI Radionice u Lumini igraonici za djecu 16. i 23. prosinca od 18 do 19 sati Besplatno fotografiranje utorkom s Djedom Božićnjakom od 18 do 20 sati i nedjeljom od 17 do 19 sati Disco party s Djedom Božićnjakom u subotu, 14. i 21. prosinca od 17 do 19 sati Božićni sajam rukotvorina petkom, subotom i nedjeljom sve do 23. prosinca “Drvo sretnih misli”: objesite na njega ispunjen kupon sa vlastitom sretnom zamisli s osobnim podacima. Autor “najsretnije” misli bit će nagrađen poklon bonom od 200 kuna. nalaziti kod info pulta Lumini centra. Natječaj se sastoji od tri dobitna kola, s tim da se u prva dva bira po deset dobitnika, dok će se u posljednjem kolu naći 20 dobitnika te nagrade iznenađenja koje su osigurali Lumini zakupci, dm,

Technomarket, Zlatne Gorice, CineStar i Algoritam.

Stoga ne propustite ovo čarobno razdoblje i zajedno sa svojom obitelji veselite se i osjetite duh Božića na najbolji mogući način – u Lumini centru.

DOZNAJEMO Točno šest mjeseci nakon izlaska prvog grupa Fenomen snimila drugi singl

Varaždinska grupa „Fenomen“ i ljubavne priče Prvi singl zvao se „Ti“, drugi se zove „Zašto sa mnom je“.

Prvi je bio razigran, drugi jesenski sjetan. Varaždinska grupa „Fenomen“ singlovima kao da priča klasičnu ljubavnu priču. Leptirići u trbuhu, potom preispitivanje, a s trećim će singlom, planiranim za početak sijećnja, razotkriti je li riječ o sretnoj ljubavi ili romantičnoj zabludi.

Najnoviji singl „Zašto sa mnom je“ u prva tri tjedna imao je čak 40 tisuća pregleda na društvenoj mreži.

– Uz pjesmu smo, kao i za prvu, paralelno snimili i spot.

Ista ekipa- autor teksta je Matija Ponjavić, a glazbu je napisao Toni Čović, ispričao nam je vođa benda Matija Horvat. Kad ga nazovemo „vođom“, Horvat kaže da su oni u bendu

svi jednaki i nema šefova i podređenih. Drugi singl našao se u prodaji gotovo u dan nakon pola godine od izlaska prvog.

– Pokušavamo održavati taj neki kontinuitet. Da ne budemo predosadni, a opet niti da publika zaboravi na nas - objašnjava Matija Horvat.

Preslušavajući pjesme, izglednije je očekivati album nego zaborav Fenomena.

Vodič

10. prosinca 2013., br. 499 || REGIONALNI TJEDNIK

39

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – VEĆINOM SUHO

U utorak malo toplije. Izmjenjivat će se sunce i oblaci. Najviša dnevna temperatura mogla bi u utorak porasti na relativno toplih 9, možda čak i 10 Celzijevih stupnjeva. U srijedu suho i malo hladnije vrijeme, ali i bolja biometeorološka prognoza. Izmjenjivat će se sunce i oblaci. Najviša dnevna temperatura će biti koji stupanj niža nego u utorak. Utjecaj stabilne anticiklone nastavit će se i tijekom četvrtka i petka. Polako će opet rasti mogućnost za maglu i nisku naoblaku. Kako tjedan odmiče, tako će sunca vjerojatno biti sve manje. Jutra ostaju hladna s mrazom, a dnevna temperatura ovisit će o trajanju magle i količini sunca. U slučaju cjelodnevne magle ili niskih oblaka moguće je da nećemo ni vidjeti sunce, a time nećemo imati ni temperaturu u plusu. Slično vrijeme ostaje i u danima vikenda, a vrlo vjerojatno i na početku sljedećeg tjedna. No nije na vidiku ni neka kiša ni snijeg. Suho i zimsko. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 kn/miniz fiksnih te 4,78 KN/min iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d. d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel.

0800-1234. (Prognoza izrađena 9. 12.)

VAŠE FOTOGRAFIJE

Svoje fotografije šaljite nam na foto@regionalni.com

rođeni: DJEVOJČICE: Magdalena Koprek, Miriam Behloul, Tia Papak, Klara Žugec, Kiara Kraš, Linda Puklavec, Mateja Flis, Nika Pofuk, Tia Liber, Marta Nikolina Križić, Leda Košić, Lea Tepeš, Nela Košir i Marija Špiranec.

DJEČACI: Dani Liber, David Horvatić, Lovro Toplak, Goran Peras, Fran Keretić, Deni Mandić, Matej Hlebec, Lovro Vranić, Niko Ivec, Niko Đuras, Šimun Brezovec, Mario Jagarinec, Stjepan Sever i Tin Bajsić.

BLIZANCI: Fabijan i Dorijan Majc.

VJENČANI: Sanela Lešnjak i Željko Simić.

UMRLI: Anton Sakalšek (64), Zorka Sačić (78), Darko Ergarac (51), Dušan Bekić (65), Branko Pospiš (88), Marija Malner Novko (67), Stjepan Njegovec (75), Janko Vrabec (82), Mladen Brezovec (78) i Josip Koprek (90).

Dominika Prevolčić Kika i Keka

Ove dvije predivne kujice nove su štićenice našeg skloništa. Stare su oko 4-5 mjeseci i bit će srednjeg rasta. Vesele su, znatiželjne i zdrave.

Udomljujemo ih pravim i iskrenim prijateljima životinja. Dođite u pogledati Kiku i Keku dok one strpljivo čekaju svoju priliku.

Udruga Spas 330 004

Pravila za slanje fotografija - Svatko smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 2 MB. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete nećemo objaviti.

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KAZALIŠTE 10. prosinca (utorak) • Šah brat (Scena Zvonimir Rogoz) u 20.00 h 12. prosinca (četvrtak) • Humanitarni predbožićni koncert udruge “Jak kao Jakov” (Velika koncertna dvorana) u 19.30 h 13. prosinca (petak) • Cabaret Singerica (Scena Zvonimir Rogoz) u 20.00 h 14. prosinca (subota) • Koncert Gradskog puhačkog orkestra HŽ-a Varaždin (Velika koncertna dvorana) u 19.30 h 15. prosinca (nedjelja) • Suvremena plesna predstava Pop it up u 20.00 h

DOGAĐANJA 10. prosinca (utorak) • Otvorenje izložbe fotografija “HNK” (Galerijski centar Varaždin) u 18.00 h Izložba GCV u suradnji sa studentima VELV-a u povodu 140. obljetnice HNK Varaždin. Izložba

je otvorena do 5. siječnja 2013.

12. prosinca (četvrtak) • MUGI: Mihael Bađun (kino Galerija) u 18.00 sati

KNJIŽNICA Odjel za odrasle (Trg slobode 8a) i Odjel za djecu (vila Bedeković, A. Cesarca 10) PON – PET 7.30 – 19.30 h SUB 7.30 – 13.00 h Odjel za mlade, Odjel strane literature (vila Bedeković, A. Cesarca 10) i Ogranak Banfica (N. Tesle 20) PON, UTO, SRI 13.30 – 19.30 h ČET, PET 7.30 – 15.00 h SUB 7.30 – 13.00 h

MUZEJI Stari grad UTO-PET 9.00 – 17.00 h SUB, NED 9.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav – Galerija starih i novih majstora UTO-PET 9.00 – 17.00 h SUB, NED 9.00 – 13.00 h

Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca Izložba Varaždinska kovnica Sorlini (izložba otvorena do 6. veljače 2014.)

UTO – PET 9.00 – 17.00 h SUB, NED 9.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića UTO-NED 10.00 – 13.00 h i 17.00 – 20.00 h; ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Galerija K 10 Varaždin • KERAMEIKONOVA zbirka suvremene svjetske keramike UTO, SRI I PET 18.00 – 20.00 h ČET, SUB I NED 11.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i praznikom Galerija K10 je zatvorena; organizirane grupe mogu dogovor iti svoj posjet izvan radnog vremena na broj 091/1744-000

KINO GALERIJA 13. prosinca (petak) • Crnogorac u krevetu u 19.30 sati (ulaznica 50 kuna) Urnebesna, najgledanija crnogorska komedija svih vremena dolazi u Varaždin.

14. prosinca (subota) • Braća Coen: Ozbiljan čovjek u 19.00 h (ulaznica 15 kuna) 15. prosinca (nedjelja) • Čudesna šuma u 16.00 h (ulaznica 10 kuna)

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU 10. prosinca (utorak) • Niko 2: Mali brat velika frka u 17.00 h • Dostavljač u 18.30 h • Pravi trenutak u 20.30 h 12. prosinac (četvrtak) • Tribina ČČ: Tri kavaljera frajle Melanije u 20.00 h 15. prosinca (nedjelja) • Predstava s Djedom Mrazom u 14.00 h • Propale podvale u 16.00 h

Autorica knjige poezije “Dvije duše” Snežana Liber začetnica je ideje o održavanju “Večeri poezije” u Sračincu održanoj u subotu 30. studenog. Uz Nadicu Martinec, Ivku Majcen i Ljiljanu Flajšman nastupili su i učenici OŠ Sračinec koji pohađaju literarnu grupu, među kojima je bila i Ana Habulan, koja je s pjesmom “Klupuatec” pisanom na srakarskom narječju sudjelovala na državnoj smotri “Lidrano 2013.” Večeri poezije prisustvovali su zamjenik načelnika Općine Sračinec Krunoslav Lukačić i načelnik Božidar Novoselec.

večer poezije

IMPRESSUM UPRAVA Zdenka Jagić Ivica Kruhoberec Vesna Margetić-Slatki

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin

LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović GLAVNI UREDNIK Ivan Agnezović Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com foto@regionalni.com GRAFIČKA REDAKCIJA Zamjenik Vlatka Lešić GlAVNOG UREDNIKA vlatka@regionalni.com Vesna Margetić-Slatki Mirta Brozičević vmargetic@regionalni.com mirta@regionalni.com Maja Denac POMOĆNIK maja@regionalni.com GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić PRODAJA: iharaci@regionalni.com Zdenka Jagić voditeljica prodaje NOVINARI zjagic@regionalni.com Tihana Drumev marketing@regionalni.com tihana@regionalni.com Tel. 042/290-778 Višnja Gotal Mira Ljubić vgotal@regionalni.com mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775 SURADNICI MALI OGLASI: Damir Ivančić malioglasi@regionalni.com Gordana Igrec Tel. 042/290-774 Denis Peričić Fax 042/290-789 Ljiljana Risek

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-789

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Augusta Šenoe 1o pon: 8 - 12 uto: 8-13 sri - pet: 8 - 16 IANA Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 8 - 20 h subotom: 8 - 13 h NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 pon - pet: 7,30 - 15 h subotom: 7,30 - 12 h LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Petra Zrinskog 7 pon - pet: 14 - 19 h info: 091 92 99 329 IVANEC Poljodom Gospodarska 2

Tiskara

Tiskara Zagreb

40

Zadnja

REGIONALNI TJEDNIK || 10. prosinca 2013., br. 499

sveti nikola Obišao Varaždinsku županiju

SVAKAKO POSJETITE

VINICA

Dođite na “Advent u Maruševcu”!

Ove godine prvi put se organizira “Advent u Maruševcu”, manifestacija u sklopu koje će se održati brojna događanja.

Tako u nedjelju 15. prosinca u 16 sati u Društvenom domu u Donjem Ladanju nastupaju članovi KUD-a Klaruš Maruševec i njihovi gosti, dramska družina “Komedijaši” iz Stažnjevca. U subotu 21. prosinca u 14 sati počinje zajedničko kićenje bora ispred crkve sv. Jurja u Maruševcu, a stići će i Djedovi Mrazovi na motorima! Ipak, središnji

LUDBREG

Sveti Nikola razveselio je mališane diljem županije, pa tako i one u Lumini centru

Veselje i darovi Sv. Nikola je prošlog tjedna imao puno posla. Morao je darove dostaviti u brojne čizmice koje su ga dočekale na prozorima diljem Varaždinske županije, a osim toga, posjetio je i brojnu djecu te im donio darove.

Tako je u srijedu u društvu krampusa i anđela obišao sve varaždinske vrtiće, a u Općinu Sračinec je prošli tjedan stigao čak dva puta: prvi dan razveselio je najmlađe predškolske dobi, a na sam blagdan osnovnoškolce. Sv. Nikola bio je i u Općini Maruševec gdje je podijelio darove za 300-tinjak mališana predškolske dobi i 250 učenika nižih razreda osnovne škole. S osmijehom na licu sv. Nikolu je dočekalo i 400-tinjak

SRAČINEC

I Čakovec je u znaku adventa, točnije, manifestacije “Advent u gradu Zrinskih”, a brojna događanja potrajat će do kraja prosinca ove godine. Uz Čakoland u zgradi Scheier, ne propustite pogledati što sve nudi preko 50-ak izlagača u atriju SOHO bara, a probajte i međimursku pretepanu juhu i domaće mlince iz starinske peći na drva. Bajku Adventa u Čakovcu upotpunit će i kočija s Pepeljugom s kojom se možete provozati centrom grada.

JI Sv. Nikola obišao je dijecu vrtić DJEČ SVIJET diljem Varaždinske županije Iskrica i Smjehuljica te posjetio štićenike Ludbreškog sunca, a u Varaždin je u petak, osim u Lumini centar, sv. Nikola došao s neba – spustio se avionom!

Djeca iz varaždinskih osnovnih škola su ga čekala na aerodromu kamo je stigao ruku punih slatkiša.

U subotu na Korzu Djed Mraz U Varaždinu se nastavljaju događanja vezana za “Advent u Varaždinu”. U prostoru Galerije K10 u srijedu 11. prosinca održat će se posljednja od tri Kerameikonove radionice srijedom od 17 do 20 sati, a u podrumu Gradske tržnice i dalje traje “Božićna priča iz podruma Djeda Mraza”.

Mališane koji svrate do svog omiljenog djedice od 17 do 20 sati, a subotom od 10 do 12 sati očekuju božićne pjesme i priče, ali i fotografiranje s Djedom Mrazom. Varaždinci u salonu palače Sermage mogu pogledati izložbu Luke Bunića “Gunu Grow/

U Čakovcu i kočija s Pepeljugom!

mališana s područja Općine Vinica.

Djeci je poručio da budu sretna i vesela te im podijelio darove. U Ludbreg je sv.

Nikola stigao vlakićem i obišao učenike osnovne škole, dječje vrtiće Radost,

USUSRET BOŽIĆU Nastavlja se adventska čarolija u Varaždinu

umjetnost, ekologija, skateboarding”, koja se otvara u četvrtak u 18 sati. U subotu 14 . p r o -

sinca u 18.30 sati zapalit će se treća svijeća na adventskom vijencu ispred katedrale uz zbor “Chorus angelicus” koji će u 19 sati

održati koncert u katedrali.

No, prije toga, u 17 sati na Korzo stiže Djed Mraz! U nedjelju 15. prosinca na Trgu kralja Tomislava 3 otvara se izložba “Art Štacunova božićna čarolija” koja će se moći razgledati do 31. prosinca. Dan kasnije, od 9 do 12 sati te od 16 do 19 sati tu će se održati dječja kreativna radionica koju vodi Smiljana Brezovec Meštrić, a Gajeva ulica u 10.30 sati ponovno će dobiti snjegoviće, ali one koje su izradila djeca iz varaždinskih dječjih vrtića.

dio Adventa bit će “Adventski sajam” koji će se održati u nedjelju 22. prosinca u Domu kulture u Čalincu koji počinje u 10 sati. Program Adventa završit će u četvrtak 26. prosinca nastupom članova KUD-a “Klaruš” Maruševec.

KARIKATURA

12.

prosinca (četvrtak) u palači Herzer s početkom u 19 sati održat će se predavanje “Što je Pranic Healing?” koju organizira “Škola zdravog života”. Riječ je o drevnoj tehnici korištenja prane (bioenergije, životne energije) u iscjeljivanju. Ova nevidljiva vitalna energija održava nas na životu i u dobrom zdravstvenom stanju. Prezentacija obuhvaća uvod i upoznavanje Pranic Healing tehnike, meditacije na dva srca s meditacijom za samoiscjeljenje i Superbrain Yoge (joga za mozak). Sve dodatne informacije možete dobiti na broju telefona 042/212-289.

crta: Željko Pilipović