RT_ 503

NASLOVNICA

7. siječnja 2014., br. 503 || REGIONALNI TJEDNIK

ILIJA RKMAN, predsjednik Hrvatskog saveza udruga potrošača

1

Str. 8. - 9.

Regionalni Tjednik

40.000

Plus

BESPLATAN PRIMJERAK

ISSN 1846-8969

BROJ 503 II 7. SIJEČNJA 2013. II www.regionalni.com

OTKRIVAMO Gdje sve završava varaždinski otpad kojeg se svakodnevno prikupi oko 40 t

Univerzal spaljuje komunalni otpad!  Prema dopisu iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode, na Univerzalovoj lokaciji u Brezju odvajaju se svega tri frakcije otpada, dio odlazi u Donji Miholjac, a gorivi otpad otprema se u energanu gdje se suspaljuje

VARAŽDIN

Stranica 7.

Str. 6.

Kome je odlazio novac izvučen iz Gradskih bazena

IVANEC

Str. 10.

HEW u godini dana povećao broj radnika za 20 posto

NOVI MAROF

Novi Marof među najštedljivijim gradovima

Str. 3.

2

AKTUALNO

REGIONALNI TJEDNIK || 7. siječnja 2014., br. 503

aktualno www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

UPIT I ODGOVOR GRADA Poštovani, šaljem odgovor na postavljena pitanja o MBO. Kako su za odgovor usklađeni stavovi više pročelnika gradske uprave, molim da navedete kako je odgovor „stav Grada Varaždina“ S poštovanjem Dražen Dretar --------------------------

From: Branka Matavulj Sent: Friday, January 03, 2014 1:13 PM To: Dražen Dretar Subject: RE: energana i MBO Poštovani ljubazno vas molim do petka odgovor je li Gradu Varaždinu poznato gdje sve završava gradski komunalni otpad koji se svakodnevno prikuplja? Ako je poznato, molimo da se navede.

Ugovorom o koncesiji za odlaganje komunalnog otpada s područja Grada Varaždina (KLASA: 351-01/13-01/6; URBROJ: 2186/01-01-13-9, od 30.07.2013.) utvrđeno je da će Koncesionar preuzimati sav miješani komunalni otpad prikupljen na području Grada Varaždina na lokaciji u Varaždinu, Cehovska 10, te da će isti odložiti primjenjujući postupke zbrinjavanja „D“ opisane u članku 4. Pravilnika o gospodarenju otpadom.

Temeljem navedenog davatelj javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada svakodnevno na lokaciji u Varaždinu, Cehovska 10 predaje koncesionaru sav miješani komunalni otpad prikupljen na području grada Varaždina.

Koncesionar prilikom preuzimanja miješanog komunalnog otpada KBO 20 03 01, svakodnevno davatelju javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada ovjerava Prateći list za komunalni otpad PL-Ko u rubrici pod rednim brojem 4. „Podaci o ovlaštenoj osobi za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada“.

Spaljuje li se komunalni otpad (nakon obrade) i u energani Univerzala? Je li možda energani izdana dozvola temeljem koje može spaljivati otpad, odnosno ono što ostane nakon meha-

ničke obrade?

Molim da se za navedena pitanja obratite TD Univerzal odnosno tijelu nadležnom za izdavanje dozvola.

Isto tako molim informaciju je li MBO tvornici izdana dozvola nakon nedavnog tehničkog pregleda ili nije, odnosno hoće li biti ili neće biti izdana i zašto?

U skladu s odredbama članka 262. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, ako je utvrđeno da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom odnosno potvrđenim glavnim projektom, uporabna dozvola će biti izdana u roku od trideset dana od obavljenog tehničkog pregleda.

-------------------------From: Dražen Dretar Sent: Wednesday, January 01, 2014 10:02 AM To: Branka Matavulj Subject: Re: energana i MBO nek ih ide pitat u MBO dal imaju dozvolu, on si je bolji s njima, u Univerzalu nek ide pitat kaj oni rade a na druga pitanja odgovoriti s da, ne ili još bolje s možda Dražen Dretar iPad -------------------------31. 12. 2013., u 20:29, “Branka Matavulj” napisao: A da ga ignoriramo? Ili da odgovaramo s da i ne?

Poslano s mog iPhone uređaja -------------------------31.12.2013., u 12:26, “Dražen Dretar” napisao: Novogodišnja čestitka Ivice Kruhoberca!

-------------------------From: Ivica Kruhoberec 7Plus RT [mailto:ikruhoberec@regionalni.com] Sent: Tuesday, December 31, 2013 11:45 AM To: Dražen Dretar Subject: energana i MBO Poštovani ljubazno vas molim do petka odgovor je li Gradu Varaždinu poznato gdje sve završava gradski komunalni otpad koji se svakodnevno prikuplja? Ako je poznato, molimo da se navede. Spaljuje li se komunalni otpad (nakon obrade) i u energani Univerzala? Je li možda energani izdana dozvola temeljem koje može spaljivati otpad, odnosno ono što ostane nakon mehaničke obrade? Isto tako molim informaciju je li MBO tvornici izdana dozvola nakon nedavnog tehničkog pregleda ili nije, odnosno hoće li biti ili neće biti izdana i zašto?

Zahvaljujem, Ivica Kruhoberec

Šest Varaždinaca i Međimuraca duguje 275 milijuna kuna Tri Varaždinca duguju čak 171 milijun kuna, a tri Međimurca 104 milijuna. To je samo manji dio duga od ukupno 4,2 milijarde kuna koji duguju Hrvati.

Veliko istraživanje o dužnicima proveo je Jutarnji list. Pretražujući javno dostupne baze podataka, poslovna izvješća niza kompanija i banaka te dostupne

podatke službenih arhiva države, Jutarnji list iznio je inicijale sto najvećih dužnika u Hrvatskoj koji zajedno duguju 4,2 milijarde kuna! Najveći među njima duguje pojedinačno 168 milijuna kuna. Oni su dužni raznim bankama, drugim tvrtkama ili građanima, državi, leasinzima, faktorinzima i odvjetnicima 4,2

milijarde kuna što predstavlja 18,97 posto ukupnog duga hrvatskih građana koji je na kraju listopada iznosio 22,6 milijardi kuna. Preostale 18,4 milijarde kuna duguje 289.900 građana.

Među njima je i troje Varaždinaca. Na 11. mjestu dužnika je LJ. W. iz Varaždina i duguje 69 milijuna kuna, na 12. D. Ž. iz

Varaždina i duguje 67 milijuna kuna dok je na 54. mjestu I.P. i duguje 35 milijuna kuna. Na listi najzaduženijih Međimuraca na 37. mjestu nalazi se I. M. iz Čakovca koji duguje 45 milijuna kuna. Na 63. mjestu je D. K. iz Čakovca koji duguje 30 milijuna kuna, a na 64. K. P. iz Čakovca koji duguje 29 milijuna kuna. (td)

OTKRIVAMO Gdje sve završava varaždinski komunalni otpad

Univerzal spalju

U energani se električna energija dobiva iz biomase.”

Marijan Kovačić, suvlasnik Univerzala u kolovozu 2013.

 Prema dopisu iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode, na Univerzalovoj lokaciji u Brezju odvajaju se s otpada, dio odlazi u Donji Miholjac, a gorivi otpad otprema se u energanu gdje se suspaljuje Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

U energani Univerzala, koja je smještena u istočnoj varaždinskoj industrijskoj zoni, spaljuje se komunalni otpad!

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode otkrilo nam je ovu, dosad prikrivanu činjenicu koju su neki oštro opovrgavali.

Pritužbe s Banfice

“Već nekoliko tjedana građani koji žive u sjevernom dijelu Varaždina u večernjim i noćnim satima osjećaju neugodne mirise zbog kojih se jedva disalo, a mnogima su suzile i oči”, tako smo u kolovozu pisali nakon što su se u redakciju javili ogorčeni i zabrinuti žitelji Banfice i okolnih naselja.

Kako su tvrdili, plinovi i

smrad na Banfici osjećaju se u pravilu u večernjim satima od 21 do 6 sati, i to posebno vikendom, od petka do nedjelje.

- Osjetljivije osobe tada osjećaju peckanje u grlu te u očima - ustvrdio je čitatelj kojem je iz nosa išla čak i sukrvica.

Nije znao objasniti što je posrijedi, niti je iznio sumnju što bi moglo biti, ali je naglasio da bi volio znati što se zbiva.

- Mogu reći da sam se i sama kao žiteljka Banfice pitala odakle dolazi smrad u rano jutro prije 7 sati. Pod okriljem noći sve je moguće, pa i paljenje uz Dravu – rekla nam je tada Gordana Marsenić, predsjednica 6. mjesnog odbora Banfica.

Da se nešto nesvakidašnje pali, sumnjala je i čitateljica V. Š.

- Teško je točno definirati taj

smrad, kao da netko pali smeće ili čak životinjske ostatke. Za vrijeme nesnosnih vrućina, kada je jedino noću bilo moguće provjetriti stambene prostore, prozore smo morali zatvoriti zbog smrada koji se širio – navodila je žiteljica Sajmišta.

Jedan od čitatelja ustvrdio je

Ministarstvo: Gorivi otpad se u energani suspaljuje da sumnja kako je izvor smrada energana Univerzala.

- Jedne večeri sam otišao tamo, ali su mi rekli da imaju vanjsku tvrtku koja analizira ispušne plinove. Da sumnje prestanu, nužno je što prije

jasno utvrditi o čemu se radi i tko je odgovoran za širenje neugodnih mirisa – naglasio je.

MZOIP vs. Kovačić

Hoće li neugodni mirisi imati posljedice na zdravlje, osobito djece, jedino je što je zanimalo čitateljicu koja uputila i prijavu inspekciji. Kako bi se što prije razjasnilo što se zapravo zbiva, i mi smo se obratili Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, ali odgovor nije odmah stigao.

Stoga smo u kolovozu prošle godine objašnjenje potražili i u Univerzalu, točnije od Marijana Kovačića, suvlasnika tvrtke.

- Iz energane tvrtke Univerzal ne šire se nikakvi neugodni mirisi, jer to nije ni moguće budući da se električna energija proizvodi iz obnovljivih izvora energije, iz biomase. Jedino što

Aktualno

7. siječnja 2014., br. 503 || REGIONALNI TJEDNIK

3

Čačić iz zatvora priprema svoj povratak na političku scenu Čačić s Bandićem osniva novu stranku? Priprema se za mogući odlazak iz HNS-a. Ne miruje: Čačić priprema teren za proljetni povratak u politiku. Što je u pozadini susreta Čačića s međimurskim HNS-ovcima…

To su samo neki do brojnih napisa koji govore da bivšem prvom potpredsjedniku Vlade

RH Radimiru Čačiću prepreka za političko djelovanje nije ni zatvor u kojem je od sredine prošle godine. Ručak sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem i blagdanska veselica s međimurskim političarima tek su neki od njegovih susreta koji privlače pozornost, ali i pitanje koliko

je uopće u zatvoru, odnosno na slobodi. Upit o tome poslali smo Ministarstvu pravosuđa, ali odgovor zasada nismo primili.

I u sljedećim mjesecima Čačić će se, sudeći po brojnim napisima, nastaviti sastajati s osobama iz političkog života, a nakon izlaska

d kojeg se svakodnevno prikupi oko 40 tona

uje - smeće!

iz zatvora očekuje se njegov pokušaj povratka na čelo HNSa. Bude li tom prilikom doživio neuspjeh kao Ivo Sanader koji je pokušao preuzeti HDZ nakon ostavke, ne isključuje se mogućnost njegovog izlaska iz HNS-a i stvaranje regionalne stranke za sjeverozapadnu Hrvatsku.

DOZNAJEMO Koliko troše naši gradovi i općine

Grad Novi Marof među najštedljivijima u državi!

S 293 kune troškova za plaće zaposlenika po glavi stanovnika Grad Novi Marof je na trećem mjestu najštedljivijih, a Lepoglava na petom

Gradska uprava Novog Marofa treća je po štedljivosti u Hrvatskoj, a gradovi Lepoglava i Prelog nalaze se na petom, odnosno šestom mjestu.

Među deset općina koje najmanje izdvajaju za plaće zaposlenika u odnosu na broj njihovih žitelja najbolje se sa sjeverozapada plasirala Općina Maruševec koja je na četvrtom mjestu, zatim Visoko na šestom te Strahoninec na desetom mjestu.

Na jugu ne štede

Aleksandar Hatzivelkos, predavač matematike na Veleučilištu Velika Gorica, objavio je na svom portalu koliko jedinice lokalne samouprave potroše godišnje za plaće zaposlenika, zatim je to podijelio s brojem stanovnika i tako dobio koliko se po općinama i gradovima godišnje izdvaja za plaće zaposlenika po stanovniku. Kalkulacije su pokazale kako se u jadranskom dijelu zemlje troši više, i to bez obzira na financijsku snagu ili slabost općine ili grada.

Prema toj analizi, u samom su vrhu gradovi i općine u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji koji za svoje djelatnike izdvajaju od 1.500 do 2.700 kuna po stanovniku.

Osim rastrošnih, postoji lista i najštedljivijih. Na vrhu liste gradova nalaze se Pleternica s 159 kuna i Kutjevo s 287 kuna po glavi stanovnika.

Grad Novi Marof nalazi se na trećem mjestu najštedljivijih gradova s iznosom od 293 kune po glavi stanovnika.

svega tri frakcije građani mogu vidjeti je bijeli oblak, odnosno para iz rashladnog tornja, koji će se vidjeti još jače kada padnu temperature zraka.

Uzrok smrada definitivno treba tražiti negdje drugdje – rekao je Kovačić u kolovozu.

Međutim, to nije bila (cjelovita) istina. U energani Univerzala suspaljuje se (i) komunalni otpad, točnije dio koji ostaje nakon njegove mehaničke obrade u Brezju gdje se svakodnevno na sortiranje dovozi oko 40 tona smeća iz domaćinstava i poslovnih subjekata.

Prema dopisu iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode, na Univerzalovoj lokaciji u Brezju odvajaju se svega tri frakcije: papir, karton i plastika. Dio zatim završava na odlagalištu u

Donjem Miholjcu, a gorivi otpad otprema se u energanu gdje se suspaljuje! Što je to gorivi otpad, odnosno što se točno spaljuje u energani? Je li za to dovoljno, kako navodi MZOIP, imati dvije dozvole: Dozvolu za privremeno skladištenje i termičku oporabu otpada od 23. srpnja 2010. te Dozvolu za skladištenje R-13 i R1 – korištenje otpada uglavnom kao goriva za dobivanje energije od 12. prosinca 2011. godine? Radi li energana sukladno dozvolama, odnosno poštuje li druge propise koji se odnose na praćenje emisija u zrak i slično…

To s u n e k a o d p i t a -

N. Marof - 12 zaposlenih

nja koja se nameću, a nikakve odgovore nismo uspjeli dobiti. Iz Grada Varaždina uputili su nas na Univerzal, ali iz tvrtke nije stigao nikakav odgovor na našu zamolbu. Hoće li tako i ostati, usprkos pritužbama Varaždinaca na smrad i druge neželjene posljedice?

Kako je moguće da se o radu postrojenja u kojem se spaljuje otpad toliko malo zna, a ne zna se čak ni to što se u njemu uistinu radi? Ne bi li nadležni trebali pojasniti o čemu je riječ i tako otkloniti zabrinutost (okolnog) stanovništva ili pak početi rješavati nepravilnosti i nezakonitosti, ako postoje?

Gradonačelnik Novog Marofa Darko Hrenić ne skriva

Gradovi u kojima se najmanje izdvaja za zaposlenike po stanovniku

Gradovi u kojima se najviše izdvaja za zaposlenike po stanovniku

zadovoljstvo.

- Brojke govore same za sebe i potvrđuju upravo ono što sam nebrojeno puta ponovio: u Gradu izdvajanja za zaposlene su minimalna i ona koja jesu osigurana su prema zakonima. Grad je od 2009. do 2013. godine imao 12 zaposlenih, što je na 13.400 stanovnika apsolutno ispod prosjeka Hrvatske i gradova u okruženju. Zaposlenih u upravi Grada još nedostaje i na taj način teško je i gotovo nemoguće raditi sve ono što se od nas očekuje i pratiti sve

standarde koje nam odnedavno nameće EU - veli Hrenić.

Pod njegovim vodstvom Grad je zadnje tri godine završavao s pozitivnim poslovanjem. Sa svoja dva zamjenika volontera, nastoji u recesijsko vrijeme ono što se mnogima čini nemoguće i čini se da zasad u tome i uspijeva: održati gradski proračun stabilnim, iz godine u godinu povećavati prihode, a smanjivati zaduženja, realizirati planirane projekte i sve to uz maksimalno štedljivo raspolaganje gradskim novcem. (ihr/ikr)

4

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 7. siječnja 2014., br. 503

HZZO: Farmaceuti liječnicima u 2013. dali za honorare i ostalo 30 milijuna kuna Da ludbreški Farmal i njegovi bivši čelnici nisu ni izdaleka jedini koji su nagrađivali liječnike za propisivanje lijekova, zorno govore podaci HZZO-a o isplatama farmaceuta, pa bi pravo iznenađenje bilo sve osim nastavka operativne akcije Hipokrat. Naravno, pod uvjetom da USKOK ne zauzme drugačiji stav prema nagrađivanju liječnika, kao što ima, primjerice Njemačka, gdje se

ne kažnjava nagrađivanje liječnika u privatnim ordinacijama.

U prošloj je godini honorar i druge oblike nagrađivanja od farmaceuta u Hrvatskoj primio 5.291 liječnik, a ukupan iznos koji su im uplatile farmaceutske tvrtke popeo se do 30 milijuna kuna, piše Novi list iznoseći podatke o suradnji liječnika i farmaceutskih tvrtki koje potonje moraju prijaviti HZZO-u od

prošle godine, sukladno Ugovoru o etičkom oglašavanju. Za edukaciju liječnika, odnosno kotizacija i troškova njihovih odlazaka na kongrese, simpozije i razna medicinska savjetovanja farmaceuti su uplatili 13,6 milijuna kuna. Iznos od 11,5 milijuna kuna potrošili su na liječničke honorare, kao što su predavanja, a još 3,2 milijuna kuna uplatili su liječnicima na račun troškova i angažmana za organi-

zaciju simpozija, seminara, kongresa ili konferencija.

Za rad na kliničkim studijama liječnici su primili 124.169 kuna, što je trostruko manje od iznosa koji su farmaceuti odvojili na hranu i zabavu za liječnike s kojima surađuju – ukupno 431.321 kuna. Još je pola milijuna kuna potrošeno na sitne poklone, odnosno sponzorske darove koji ne smiju prelaziti 1.000 kuna godišnje.

PRITVORI I OTPREMNINE Isplaćeno preko milijun kuna otpremnina varaždinskim čelnicima koji su

Zbog zlouporaba ih prijav USKOK, ali ipak otišli s otp

Bivši direktor Parkova Miljenko Ptiček jedini je smijenjen samo nekoliko dana nakon što je odveden u pritvor. Budući da mu nije isplaćena otpremnina, tu

Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

Oni su dugo bili na vodećim pozicijama u Varaždinu.

Mnogi su ih znali, štoviše o nekima od njih pričalo se s nekom vrstom strahopoštovanja, a onda ih je odvela policija. Razlog – sumnja u zlouporabu ovlasti i položaja.

No, usprkos tome, neki su ostali na pozicijama, a svima su isplaćene i otpremnine, izuzev u jednom slučaju.

Zbog toga što nitko nije kriv do trenutka kad mu se ne presudi? Poštovanja ugovora? Ili…? Početkom godine valja se prisjetiti slučajeva koji su obilježili varaždinsku svakodnevnicu, a njihovo raspetljavanje zacijelo neće ostati nezamijećeno ni u ovoj godini.

Utvrda Varkom

Najviša otpremnina koja je isplaćena direktoru pod povećalom USKOK-a iznosi nešto više od 700.000 kuna!

Upravo toliko isplaćeno je Tomislavu Kezelju koji je šef varaždinske komunalne tvrtke bio još od 2000. godine, a ta fotelja bila je njegova svojevrsna utvrda sve do 4. ožujka ove godine kada je skupo smijenjen. Nekadašnjeg šefa varaždinskog HDZ-a nije s tog mjesta uspjela izbaciti niti USKOK-ova optužnica podignuta u studenom 2011. koja ga tereti da je kao

Godinu i četiri mjeseca nakon optužnice Kezelj je maknut trećeokrivljeni s pozicije direktora Varkoma sudjelovao u sklapanju poslova navodno štetnih za Grad Varaždin.

Konkretno, optužnica u kojoj je prvookrivljeni bivši varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok, Kezelja tereti da je sudjelovao u zaključenju poslova kojima je društvu T7 VIS omogućena gradnja

postrojenja za mehaničkobiološku obradu otpada u Brezju. Osim okolnosti sklapanja ugovora na koje zacijelo novo svjetlo baca nedavni potez ministra Mihaela Zmajlovića, USKOK smatra da je Grad Varaždin lošije prošao u zamjeni zemljišta u Jalkovcu i Brezju koje je, usput rečeno, pod vodom kod svake obilnije kiše. U ovom slučaju na zagrebačkom Županijskom sudu održana su pripremna ročišta.

nije imao potrebnu graditeljsku, arhitektonsku ili pravnu struku”. - Otpremnina u iznosu od 47.513,64 kuna isplaćena je 27. ožujka 2013.

Kod računanja otpremnine uzimaju se zadnje neto plaće koje je primao prije početka spriječenosti za rad. Otpremnina se isplaćuje nakon donošenja rješenja o prestanku službe zbog odlaska u mirovinu – pojasnili su u Gradu Varaždinu.

Natalijino “plivanje”

Građevinski mito

Daleko manji iznos, ali ne zanemariv, primio je još jedan Varaždinac kojeg je s vodeće pozicije odveo USKOK. Stanko Vitez baš poput Kezelja imao je utvrdu, ali njegova

Vitez je otišao umirovinu, pa mu je zato isplaćena otpremnina fotelja bila je ona pročelnika Upravnog odjela za prostorno uređenje. Početkom 2013., točnije 17. siječnja pa sve do 11. veljače, boravio je u istražnom zatvoru u Remetincu i to zbog sumnje da je tražio mito. USKOK sumnja da je za protuuslugu za izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola za jednu tvrtku preko reda tražio da se njemu i članovima obitelji prilikom kupnje tih stanova od te tvrtke odobri kupnja po cijeni daleko nižoj od tržišne te da je za tri stana koja je kupio od te tvrtke pribavio korist od najmanje 67.684,20 eura.

I on je primio otpremninu, ne zbog otkaza već zbog mirovine. Slučajno ili vjerojatno, svega nekoliko sati prije nego su USKOK-ovi istražitelji došli po Viteza na mjesto pročelnika postavljen je privremeni pročelnik Vlado Podbrežnički i to uz službeno objašnjenje da “Vitez nije zadovoljavao uvjete, tj. bio je inženjer geodezije, a

Natalija Žetko,

Stanko Vitez,

bivša ravnateljica Gradskih bazena

bivši pročelnik Grada Varaždina

SUMNJA

SUMNJA

državni proračun oštetila za 1.606,000 kuna

“dobio” tri stana jeftinije za 507.630 kuna

OTPREMNINA

OTPREMNINA

45.320 kuna

47.513 kuna

U muškom društvu optuženih i osumnjičenih našla se i bivša ravnateljica Javne ustanove Gradski bazeni Natalija Žetko, koja je također primila otpremninu. Kaznena prijava protiv nje podignuta je još u studenom 2011. pod sumnjom da je od početka 2007. do sredine lipnja 2011. propustila evidentirati, obračunati, prijaviti i platiti porezna davanja i doprinose prema fondovima, u iznosu od oko 1.606.000 kuna, čime je za navedeni iznos oštetila državni proračun, a prošlog tjedna Županijsko državno odvjetništvo donijelo je i

Kaznena prijava nije bila razlog za otkaz Natalije Žetko

Tomislav Kezelj, bivši direktor Varkoma

SUMNJA sudjelovao u poslovima koji su proračun Varaždina oštetili za 49,6 milijuna kuna

OTPREMNINA

700. 000 kuna neto

Miljenko Ptiček, bivši direktor Parkova

SUMNJA sebi i drugima zlouporabom položaja pribavio 1,057,142 kune

OTPREMNINA nije isplaćena

rješenje o provođenju istrage u ovom slučaju. Dva mjeseca nakon što se posumnjalo da je pronevjerila novac, Žetko je s Gradskim bazenima zaključila sporazum o otkaznom roku i otpremnini visine 45.320, a zatim je zaposlena u HEP-u.

Pravilna iznimka?

Jedina osoba koju je odvela policija, koja je s mjesta direktora samo nekoliko dana nakon toga maknuta i nije primila otpremninu, je bivši direktor Parkova Miljenko Ptiček. Policija ga je privela baš u ovo blagdansko vrijeme 2010., a optužnica Županijskog državnog odvjetništva koja ga tereti za više kazne-

Aktualno

7. siječnja 2014., br. 503 || REGIONALNI TJEDNIK

5

Dvojici koja su “muljala” s policama osiguranja ipak će se suditi Vrhovni sud Republike Hrvatske usvojio je žalbu državnog odvjetnika i ukinuo rješenje Županijskog suda u Varaždinu kojim je bila odbačena optužnica varaždinskog Županijskog državnog odvjetništva protiv dvojice okrivljenika zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i

ovlasti, stoji na stranicama DORH-a.

Naime, dvojica okrivljenika terete se da su kao odgovorni u osiguravajućim društvima organizirali i sklapali police obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti tako da su klijentima davali veće bonuse. Tako su klijentima

u pod sumnjom za zlouporabu položaja i ovlasti

vila policija i premninama

pribavili imovinsku korist, ali i, kako se navodi u optužnici, oštetili i državni proračun zbog manje plaćenog poreza na premije od automobilske odgovornosti u iznosu većem od 1,6 mlijun kuna. Vrhovni sud Republike Hrvatske je ukinuo rješenje o odbacivanju optužnice jer je, suprotno

stavu Županijskog suda u Varaždinu, utvrdio da postoji pravni kontinuitet inkriminiranog kaznenog djela budući da se optužnicom okrivljenici terete za pribavljanje protupravne imovinske koristi osiguranicima, a to predstavlja obilježje oba navedena kaznena djela. (td)

POZADINA PROPADANJA Fiktivni poslovi, nevraćene pozajmice

užio je svoju bivšu firmu, a tužba je stopirana dok se ne završe ostali postupci

ROBERT PODOLNJAK Ništa bez sudske presude

Pravni prostor od pritvora do presude dopušta otpremnine

Četvoro Varaždinaca koji su osumnjičeni za zlouporabu položaja i ovlasti nisu vodili privatne tvrtke već su radili u javnom sektoru. Znači, ukoliko su doista Miljenko Ptiček i Tomislav Kezelj kao direktori komunalnih poduzeća u djelomičnom vlasništvu Grada Varaždina oštetili ta poduzeća – to su učinili na štetu svih građana Varaždina. Isto tako i njihove su otpremnine nešto što se isplaćuje dijelom iz džepova građana. Otpremnina Stanka Viteza kao zaposlenika gradske uprave u potpunosti je isplaćena iz gradskog proračuna dok je Natalija Žetko oštetila Javnu ustanovu koja se velikim dijelom financira iz gradskog proračuna. Što je ispravno s neke pravne točke gledanja, da li je u redu da su čelnicima koji su pod sumnjom u zlouporaba položaja i ovlasti isplaćene otpremnine i to nekog zajedničkog gradskog novca upitali smo i profesora Pravnog fakulteta i vijećnika Roberta Podolnjaka.

- U konkretnim slučajevima koje navodite moguće je da bi određenom sudskom presudom bilo utvrđeno da su zaposlenici kojima je isplaćena otpremnina počinili tešku povredu iz radnog odnosa (primjerice zlouporaba položaja

nih djela zlouporabe položaja i ovlasti, zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju te poticanja na krivotvorenje službene isprave podignuta je u rujnu 2012. Županijsko državno odvjetništvo tereti ga da je kroz niz kaznenih djela Ptiček sebi i drugima pribavio materijalnu korist u visini od 1.057,142 kune.

No Ptiček je zbog toga tužio Parkove. Pokrenuo je na Općinskom sudu u Varaždinu

nemamo, osim potvrđene ili podignute optužnice, nikakve sudske presude, čak niti prvostupanjske. A nikome se ne može reći da je učinio tešku povredu obveza iz radnog odnosa dok nema pravomoćne sudske presude. U tom međuprostoru između podignute optužnice, često i pritvora pa sve do konačne presude očito

postoji mogućnost da se zaposleniku isplati otpremnina. To bi se moglo izbjeći eventualno tek u slučaju da je neki zaposlenik u pritvoru te ne može dolaziti na posao čime bi se stekli uvjeti za raskid radnog odnosa. No, ako bi on u konačnom bio oslobođen na sudu imao bi pravo na potraživanja iz radnog odnosa – upozorava Podolnjak. Što se tiče samih otpremnina, objašnjava Podolnjak, one proizlaze iz Zakona o radu, a konkretiziraju se kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili menađerskim ugovorom.

- Pravo na otpremninu pripada radnicima koji kumulativno ispunjavaju pretpostavku neprekidnog dvogodišnjeg trajanja radnog odnosa i kojima poslodavac ugovor o radu okončava poslovno ili osobno uvjetovanim redovitim otkazom ugovora o radu, dok to pravo nemaju radnici kojima je otkaz ugovora o radu uvjetovan njihovim skrivljenim ponašanjem, niti radnici kojima je zbog njihovog ponašanja, teške povrede obveza iz radnog odnosa, izvanredno otkazan ugovor o radu. To pravo, također, ne pripada niti radnicima kojima ugovor o radu prestaje sudskim raskidom – kaže Podolnjak.

spor radi naplate 192.000 kuna temeljem ugovora o radu iz 2007. godine. Sudski spor je djelomično riješen u korist Parkova, a djelomično ga je sutkinja obustavila do okončanja drugih sudskih sporova koji se vode protiv Ptičeka, stoji u izvješću Parkova za 2012. godinu.

Očigledno, nejednako se postupalo u sličnim ili gotovo istovjetnim slučajevima. Ptiček je zbog sumnji

USKOK-a odmah ostao bez posla i otpremnine, dok su ostali zadržali posao ili ga mirno napustili s otpremninama. Ako je potonje bilo tek posljedica poštovanja ugovora i načela da nitko nije kriv dok mu se ne dokaže suprotno, onda bi u slučaju osuđujućih presuda trebali uslijediti barem postupci za povrat otpremnina, odnosno naknadu prouzročene štete.

i ovlasti, koruptivne radnje itd.) međutim mi do danas

Otpremnina bi se mogla izbjeći u slučaju da zbog pritvora zaposlenik ne može na posao.”

Robert Podolnjak, profesor prava i gradski vijećnik

Prosvjed radnice MTČ-a u Čakovcu 2012. , bivšoj direktorici pred kućom vikale “vratite ukradeno”

Radnici na cesti, direktori izvukli - 21 milijun kuna!?

Krajem prosinca ŽDO donijelo je rješenje o provođenju istrage protiv MTČ Tvornice čarapa i MTČ Tvornice dječje trikotaže i bivših direktora

Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

U 10 godina uspjeli su steći 21 milijun kuna. To bi bio uspjeh da se radilo o novcu koji su pošteno zaradili, ali međimurski MTČ za njegove direktore bio je “zlatna koka” za izvlačenje novca u što osnovano sumnja varaždinsko Županijsko državno odvjetništvo. Krajem prosinca donesen je nalog o provođenju istrage protiv bivših direktora i odgovornih osoba MTČ Tvornice čarapa i MTČ Tvornica dječje trikotaže Darinke Krička, Ksenije Preininger i direktora Ivana Krajačića te Špire Krička kao i obje MTČ tvornice zbog sumnje počinjenja kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju.

”Muljaža” od početka

D. Krička i Preininger su još 2002. u travnju kupile čarapariju, dobile od Varaždinske banke 7 milijuna kuna kredita za restrukturiranje i

modernizaciju proizvodnje što su provele u godinu dana. No Županijsko državno odvjetništvo sumnja da su od samih početaka “muljali”. Osnovano sumnjaju da su D. Krička, Preininger i Krajačić od 2002. do 2007. dogovorili poduzimanje niz radnji koje su dovele do toga da MTČ čarape protupravno, bez stvarnog plaćanja stekne većinski paket dionica

Pozajmice od 5,3 milijuna kuna nikad nisu vraćene jednog dioničkog društva u vrijednosti većoj od 9,8 milijuna kuna kupnjom dionica od trgovačkog društva - fonda, a dionice su ustvari uplaćene sredstvima dva društva. Istraga ne staje na tome. Sumnja se da je svih četvero okrivljenih od 2007. do 2009. novac od kredita odobren jednoj tvrtki uplaćivalo tvrtki u kojoj su direktori bili D. Krička i Krajačić

te da su uplate prikazivali kao pozajmice, ali da više od 5,3 milijuna kuna nikad nisu vratili. Također, Darinka Krička, Krajačić te Špiro Krička sumnjiče se da su od 2005. do kraja 2011. u poduzeću gdje su D. Krička i Krajačić bili direktori dogovorili da se ispostavljaju računi za intelektualne usluge drugoj tvrtki u iznosu od 5 milijuna kuna iako ih nikada nisu obavili. Naplatu intelektualnih usluga okrivljena četvorka proširila je u studenom 2006. sve do kraja 2011. kada su uz račune za intelektualne usluge počeli ispostavljati račune za poslovno savjetovanje i plaćanje u iznosu većem od 1,37 milijun kuna, iako ih nisu obavili, navodi Županijsko državno odvjetništvo. Dvije tvrtke, MTČ Tvornica čarapa i MTČ Tvornica dječje trikotaže nakon gotovo desetljeća ovakvog poslovanja otišle su u stečaj. Čaraparija početkom siječnja 2012., a trikotaža u studenom 2011. Pogoni više ne rade, a radnici su ostali na cesti.

Nepravomoćna presuda: nezakoniti otkazi - O istrazi znam ono što je pisalo na internetskim stranicama Državnog odvjetništva, a ne čudi me da se radi o MTČ-u. Mi smo godinama upozoravali na nezakonito poslovanje koje je tamo bilo prisutno. U studenom prošle godine dobili smo i nepravomoćnu presudu na Općinskom sudu u Čakovcu protiv MTČ Tvornice čarapa u stečaju i njenog bivšeg direktora Ivana Krajačića – rekao nam je Savo

Šmitran iz Sindikata TOKG-a. Inače, tužba je podnesena zbog nezakonitog otkaza sindikalnim povjerenicama Sindikata TOKG-a i članicama Radničkog vijeća. Izvanredni otkaz u srpnju 2010. dobilo je pet sindikalistica što je sud okarakterizirao kao uskratu prava na rad građaninu i uskratu na posebnu zaštitu određenih skupina radnika što su utvrđena Zakonom i Kolektivnim ugovorom.

6

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 7. siječnja 2014., br. 503

GRADSKI BAZENI Županijsko državno odvjetništvo prošli tjedan donijelo rješenje o istrazi protiv šest osoba

Bivša ravnateljica je izvlačila novac i dijelila s djelatnicom?

Natalija Žetko je osumnjičena da je više od 1,4 milijuna kuna izvučenih iz Bazena putem studentskih ugovora i od naplaćenih usluga dijelila s bivšom djelatnicom računovodstva Bazena Ljiljanom Golić Domislović. Njoj je dala izvanredni otkaz 2011. godine, odmah nakon izbijanja afere

B. KOLARIĆ:

Kupili i viljuškara!

Božidar Kolarić, djelatnik Gradskih bazena, prvi je upozorio na nepravilnosti. - Još početkom 2011. godine sam kontaktirao tadašnjeg gradonačelnika Ivana Čehoka. Bilo je dogovoreno da ćemo svi imati sastanak s Upravom Bazena, ali do toga nije došlo jer su mjesec dana kasnije Čehoka uhitili. No činjenica je da su saslušali mene i druge djelatnike iz Službe održavanja – ističe Kolarić.

To nije bilo dobro prihvaćeno. - Uprava je provodila suluda testiranja zaposlenika. Meni su skidali po 30 posto plaće – kaže Kolar ić. Za studentske ugovore tada se nije ni znalo, ali upitnih odluka, kaže, bilo je puno. - Viljuškar kupljen za podrum do danas nije korišten, jer se pokazalo da je prevelik i da ga se ne može dopremiti u podrum. Na terasi restorana instalirana je tzv. vodena maglica, koja je u funkciji bila svega dva mjeseca. Na to je potrošeno 110.000 kuna, što je jako puno za nekoliko cijevi i dvije pumpice – navodi Kolarić. Prisjetio se i da je na svoj prvi radni dan na Bazenima, prije sedam godina, postavljao instalacije za kiosk pokraj javne ustanove. - Taj kiosk ni dan-danas ne radi. Tko je platio te radove, ne zna se. A takvih radova vam je bilo još puta sto – ustvrdio je Kolarić.

ostalih okrivljenih pribavila 200-tinjak ugovora za rad sa studentima kojima je temeljem ugovora o djelu redovitih studenata ustanova preko Student servisa isplaćivala novac za rad koji oni nisu obavili, pri čemu je trećeokrivljenica upisivala u ugovore da je posao po ugovoru uredno obavljen, što nije bilo istina – navedeno je u rješenju o istrazi.

Na taj način je s računa Bazena isplaćeno 1,6 milijuna kuna student-servisu, od čega je 1,3 milijuna kuna proslijeđeno studentima. No zadržavali su samo 10 posto nagrade, dok su ostatak, sumnja se, predavali zaposlenicima Bazena. Šestookrivljeni je dobivenim novcem platio više od 230.000 kuna obveza Bazena. - Ostatak u iznosu većem od 980.000 kuna prvookrivljenica i trećeokrivljenica međusobno su podijelile – navedeno je.

Time su Bazene oštetili ukupno za više od 1,4 milijuna kuna.

Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

Od 1,6 milijuna kuna izvučenih iz Javne ustanove Gradski bazeni putem 200-tinjak fiktivnih studenskih ugovora, sumnja se da su gotovo milijun kuna međusobno podijelile bivša ravnateljica Natalija Žetko i bivša djelatnica računovodstva Bazena Ljiljana Golić Domislović.

No sumnja se da su njih dvije podijelile i 480.000 kuna od ukupno 700-tinjak tisuća kuna naplaćenih na recepciji za usluge, a bez evidentiranja kroz registar-kasu.

Upravo je to navedeno u prošlotjednom rješenju Županijskog državnog odvjetništva (ŽDO) u Varaždinu o provođenju istrage protiv šest osoba zbog zlouporabe položaja i

Studenti, s kojima je potpisano oko 200 ugovora, dobivali su 10 posto nagrade ovlasti, utaje poreza i krivotvorenja službene isprave.

Ne navode imena, no iz rješenja se može zaključiti da je prvookrivljena Natalija Žetko, a drugookrivljeni njezin bivši zamjenik Željko Čengić, dok je trećeokrivljena Ljiljana Golić Domislović. Pod istragom je još troje djelatnika Bazena rođenih 1964., 1986. i 1971.

PU varaždinska je kaznenu prijavu u slučaju Bazeni podnijela još u studenome 2011. godine. Nakon više od dvije godine, ŽDO je istragu proširilo na još jednu osobu i na više kaznenih djela.

- Postoji osnovana sumnja da je prvookrivljenica kao ravnateljica ustanove od 2006. do 2011. godine uz sudjelovanje

Bez evidentiranja

Nataliju Žetko sumnjiče da je uz pomoć ostalih okrivljenih pribavila studentske ugovore

Članice HNS-a u Poglavarstvu i Skupštini Natalija Žetko i Ljiljana Golić Domislović, prvokrivljena i trećeokrivljena u slučaju Gradski bazeni, bile su aktivne članice HNS-a.

I dok je Natalija Žetko bila ravnateljica Bazena i članica Gradskog poglavarstva u vri-

jeme gradonačelnika Ivana Čehoka i koalicije HSLS-a i HNS-a, Ljiljana Golić Domislović je u prošlom sazivu Županijske skupštine bila vijećnica HNS-a.

S liste koalicije HNS-SDPHSU u Skupštinu je ušla kao

zamjenica Predraga Štromara, koji je tada izabran za župana.

Natalija Žetko je ostavku dala u rujnu 2011. Prije ostavke, a odmah po izbijanju afere, Ljiljani Golić Domislović uručila je izvanredni otkaz.

Sumnja se i da je Natalija Žetko od 2007. do 2009. od Ljiljane Golić Domislović tražila da naloži recepcionarima da usluge naplaćuju putem paragon-blokova, bez evidentiranja kroz registar-kasu.

- Recepcionari su tako naplatili više od 700.000 kuna, a iznos od gotovo 140.000 kuna evidentirali kroz registar-kasu kao prihod ustanove i isplatili za potrebe poslovanja ustanove i trgovačkog društva čiji je ustanova osnivač – piše u rješenju. Navodi se da je više od 98.000 kuna predano petookrivljeniku koji je tim novcem plaćao obveze ustanove.

Sumnja se da su ostatak novca, više od 480.000 kuna, kao i u slučaju studentskih ugovora, Žetko i Golić Domislović podijelile.

NOVA STRANICA Aktualni ravnatelj Gradskih bazena ističe da je uspio smanjiti veliki manjak iz 2012. godine

Mladen Putar: Ispravili smo nepravilnosti u poslovanju

Mladen Putar

- Otkad sam 2012. godine preuzeo dužnost ravnatelja, u javnoj ustanovi Gradski bazeni radimo sukladno preporukama i nalozima revizora. U tijeku je još samo rješavanje primjedbi vezanih uz imovinu, ali i ti postupci su pri samom kraju – ističe ravnatelj Bazena Mladen Putar.

On je s bivšom ravnateljicom Natalijom Žetko sklopio poslovno uvjetovani otkaz u siječnju 2012., kao i sporazum o otkaznom roku i otpremnini.

- Budući da je bivša ravnateljica

ostala neraspoređena djelatnica, za koju nije bilo radnog mjesta po sistematizaciji, s njom sam potpisao poslovno uvjetovani otkaz sa svim pravima iz Zakona o radu. Činjenica je da je sporazumom bio utvrđen otkazni rok od tri mjeseca. No u otkazni rok nisu ušla tri mjeseca godišnjega, nego samo pet dana. Točno je da tijekom otkaznog roka nije dolazila na posao, ali i to je sukladno propisima prema kojima djelatnik može raditi četiri sata dnevno ili pak biti

kod kuće – ističe Putar.

Napominje da su Bazeni na kraju 2013. godine zahvalju-

Za porezni dug Bazeni plaćaju 80.000 kn mjesečno jući racionalizaciji poslovanja uspjeli smanjiti veliki manjak prihoda nastao godinu dana ranije. Jedan od razloga velikog manjka bio je porezni dug koji je na kraju 2012. iznosio gotovo

2,5 milijuna kuna. Poreznici su utvrdili da porez nije bio plaćen na svote isplaćene putem fiktivnih studentskih ugovora, kao ni na usluge naplaćene od građana od 2007. do 2009. - S obzirom na to da su studentski ugovori i navedene usluge dio istrage Županijskog državnog odvjetništva, o tome ne mogu govoriti. No s Ministarstvom financija uspjeli smo dogovoriti otplatu poreznog duga u 36 obroka. Mjesečno plaćamo 80.000 kuna – rekao je Putar.

Napominje i da su upravo

prošli tjedan uspjeli smanjiti i troškove za nadzor korištenja kemikalija na Bazenu. - Sukladno pravilniku Ministarstva zdravlja, moramo imati osobu koja nadzire korištenje opasnih kemikalija. No umjesto osobe na ugovor o djelu, od prošlog tjedna taj posao obavlja naš zaposlenik, diplomirani inženjer strojarstva. Naime, na našu inicijativu pravilnik je dopunjen upravo s tim zanimanjem, tako da taj posao nakon edukacije obavlja naš djelatnik – ispričao je Putar.

7. siječnja 2014., br. 503 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglas

7

8

Intervju tjedna

REGIONALNI TJEDNIK || 7. siječnja 2014., br. 503

Ilija Rkman, predsjednik Hrvatskog saveza udruga potrošača, govori o pravima potroš

U Italiji nakon ovrhe ost postajete najmoprimac I u Hrvatskoj i u EU potrošači više vjeruju svojim udrugama potrošača negoli tijelima vlasti koja se bave tim pitanjima Piše: gordana igrec

Oko 300 tisuća hrvatskih građana ima ovrhu nad svojim računom, a uslijed aktualnih gospodarskih prilika nemali broj ih gubi kuće i druge nekretnine. Zbog toga se prišlo izmjenama i dopunama Ovršnog zakona u vezi čega je Društvo Potrošač poslalo četiri otvorena pisma predsjedniku Vlade RH Zoranu Milanoviću i ministru pravosuđa Orsatu Miljeniću.

O ovrhama na računima, stanovima i obiteljskim kućama razgovarali smo s Ilijom Rkmanom, predsjednikom Hrvatskog saveza udruga potrošača i potpredsjednikom zagrebačkog Društva Potrošač, koji je član Glavne skupštine ANEC-a u Bruxellesu.

Banke - prijetnja

Koliko je ukupno osoba ili obitelji deložirano iz vlastitih stanova ili obiteljskih kuća zbog ovršnih postupaka?

Prema novom broju je oko 270 tisuća blokiranih računa. Ako je slučajno to jedini prihod za obitelj, taj broj se povećava puta dva ili tri i u crnom scenariju do četiri puta. Dakle, u ovom trenutku pola milijuna do milijun ljudi, mediji su prihvatili tu brojku od milijun ljudi koji su ostali bez sredstava za

Potrošač nije broj, već prije svega ljudsko biće! život zbog blokade računa!

O broju deložiranih iz obiteljskih kuća ili stanova ne može se govoriti, jer je taj broj nepoznat. To zna jedino Ministarstvo pravosuđa, ili MUP, ili ovršitelji. Taj broj se jednostavno ne prikazuje.

Međutim, on je upozoravajuć s obzirom na činjenicu na francuski, španjolski ili talijanski poučak gdje je i policija obustavila deložacije iz obiteljskih kuća posebice ako je to prva nekretnina ili jedini krov nad glavom.

U vezi deložacija i ovrha nad računima poslali ste otvorena pisma premijeru RH Milanoviću i ministru pravosuđa Miljeniću. Što ste pisali?

Pisali smo i guverneru HNB-a. Moramo znati da

potrošač nije broj, već prije svega ljudsko biće! U dokumentima EU i Shumanovoj deklaraciji stoji jedno načelo, a to načelo temelji svoj rad pučkih stranaka i glasi da je čovjek kao ljudsko biće apsolutne vrijednosti koji ima svoja univerzalna ljudska prava, dostojanstvo, prava na zaštitu, svoja prava i obveze. Međutim, u nekim najnovijim dokumentima

korisnik financijskih usluga ili komunalnih oni postaju slabija strana gdje potrošači kao žrtve ovršnog postupka postaju ili beskućnici ili sirotinja ili je došlo do raspada obitelji. Ovaj aktualni i još uvijek na snazi Zakon o ovrsi je tijekom 2011., 2012. i prvih 9 mjeseci 2013. godine napisao svoju crnu knjigu o tužnim i teškim pričama o obiteljima koje su ostale

Pojeftinjenje struje i financijskih usluga? Što je s pojeftinjenjem električne energije? Kako su to dočekali potrošači?

Struja se zbog konkurentske utakmice spušta. Tako da ćemo očekivati da će HEP zbog velikog broja održavanja kućanstava i poslovnih subjekata morati spustiti cijenu tako da će jedan kilovat struje imat 9 % manju cijenu nego na početku godine. Dakle, ova konkurencija polagano „čisti“ cijenu od kojekakvih parafiskalnih davanja do trenutka kada ćemo dobiti golu cijenu jednog kilovata plus PDV. A financijske usluge? Hoće li one pojeftiniti?

Financijske usluge se polagano i presporo snizuju.

Imao sam priliku čuti jednog bankara koji je nakon ulaska Hrvatske u EU kazao: „Nemojte očekivati nagli pad kamatnih stopa“. To me čudi jer su sve banke u Hrvatskoj, osim jedne, kćeri banke koje imaju svoje matere u EU i jedna ima majku u Rusiji. Banke su počele polagano mijenjati praksu.

Kamatne stope će se međutim presporo smanjivati.

Onog trenutka kada će Sabor usvojiti novi Zakon o kreditiranju, tada ćemo vidjeti da će cijena kredita ili bilo koji bankarski proizvod pasti, ali tek 2015. možemo očekivati pad od 22 posto.

bez primanja, bez krova nad glavom, ljudske sudbine koje su došle do situacije da su se razboljeli. Prema tome, mi smo preporučili u tim pismima da ovaj novi nacrt Zakona treba biti prije svega odraz života! Mora biti prije svega ljudski, human! On ima svoju psihološku komponentu, financijsku, pravnu i zdravstvenu. Mi smo do sada krenuli u priču da smo u četvrtom pismu tražili redefiniranje modela provedbe i smanjenje troškova ovrhe kao činjenice na siromaštvo i dužničku krizu građana! I tu smo se pozvali na izjavu pape Franje gdje je on rekao da su “banke prijetnja obitelji!”.

Kako su banke “prijetnja za obitelj”?

Imate ovakvu situaciju: vrlo često dobivate prijedlog za ovrhu ili rješenje za ovrhu, a da je ta ovrha ležala u ladicama. Zbog čega? To je rekao i potpredsjednik Sabora Nenad Stazić koji je bio i sam žrtva ovrhe prema

nekom dugu od parkinga od 1996. I taj je dug od 600 kuna narastao na 20 tisuća kuna.

On je naglasio da neće platiti, da će podići tužbu protiv vlastite države i naglasio dvije stvari: pogodovanje trgovcu i otezanje rješavanja problema! U tom otezanju problema dolazi do rasta kamata.

Vlada šuti

Jeste li dobili odgovor Vlade na otvorena pisma?

Nikad nismo dobili nikakav odgovor. Nama je i offrecord rečeno da ćemo biti pozvani u skupinu za izradu novog Ovršnog zakona. Međutim, ovih dana je napravljena radna skupina, po meni jednostrana, sastavljena od sindikata, pravnih stručnjaka, međutim nitko nije u tu radnu skupinu pozvao našu odvjetnicu koja je vrlo uspješno i koja vrlo uspješno već godinama rješava mnoge kompleksne i teške ovršne postupke. Imamo najbolju

Ilija Rkman

bazu podataka. To su stotine i stotine predmeta koje smo rješavali. To je posebna priča o javnoj raspravi nacrta izmjena. Oni su najavili i stavili website Ministarstva pravosuđa. Online javna rasprava završila je 1. studenog. Što je konkretno u tom pogledu poduzelo Društvo Potrošač?

Mi smo poslali neke amandmane kako bismo Ovršni zakon spustili na tlo, odno-

sno u život! Kako bismo taj odnos dužnika i vjerovni-

Predložili smo Zakon o osobnom stečaju (bankrotu) ka doveli na pravu razinu.

Pozvao sam građane da se uključe u javnu raspravu koja je nedavno završila. U ovom trećem pismu zatražili smo

da se redefinira i detaljno specificira članak 172., a taj članak govori o sredstvima koja su izuzeta od ovrha.

O čemu je, dakle, u tom spornom članku riječ?

Ima deset kategorija. Vidim da su oni promijenili točku (kategoriju) 9., dakle iznose za uzdržavanje djeteta uplaćene na poseban račun kod banke. Međutim, kad čitate taj članak 172. iz Zakona tada ćete vidjeti da su

Intervju tjedna

7. siječnja 2014., br. 503 || REGIONALNI TJEDNIK

9

šača, Ovršnom zakonu, blokiranim računima…

tajete u kući, a kod nas c koji plaća stanarinu i primjeni novog Ovršnog zakona, predložili smo Zakon o osobnom stečaju (bankrotu) prema najboljim iskustvima i modelima iz nekoliko država članica EU. Kao mogućnost tražili smo moguće varijante da ovršni proces postaje humaniji, smanjuje troškove i omogućuje ljudima da kroz neke druge mehanizme rješavaju problem s bankama, poduzećima, kućama za osiguranje. Dakle, s bilo kojim davateljima usluga. I nadalje čekamo donošenje nacrta prijedloga Zakona o osobnom bankrotu.

Kakva su iskustva u vezi s ovrhama u ostalim državama EU?

Za pomoć nam se najčešće obraćaju žene, njih 61 posto Vrlo bogato iskustvo iz niza članica EU. Stečajni zakon je premosnica u zemljama EU iz ovrhe do izbacivanja na ulicu. Tada je naglašeno, mada smo već tada napravili zakon prema kombinaciji britanskog, francuskog, njemačkog i slovenskog.

Međutim, šutnja državne administracije je razlog naše zabrinutosti.

Društvo Potrošač

sve te kategorije, njih svih 10, napravljene na razini općeg ili osobnog. Otvara se, dakle, manevarski prostor koji će omogućiti bankama, Fini i ostalim vjerovnicima veće ovlasti na štetu građana!

Kako Društvo Potrošač vidi izlaz iz ovakvih situacija?

Nakon skupa kod predsjednika RH Ive Josipovića još u ožujku prošle godine, gdje smo razgovarali o izmjenama

Što konkretno građanin potrošač može očekivati od Društva Potrošač kad se vama obrati za pomoć?

Bit ću ovom prilikom slikovit i dat ću samo jedan od uspješno rješenih slučajeva.

Jedna mlada žena koja je trebala ovih dana roditi došla je u banku i željela dignuti novce. Račun je bio blokiran.

Službenik umjesto da pozove Finu, on je tamo šalje, a Fina je opet šalje “s trbuhom do zuba” u banku. Takav postupak prema mladoj trudnici je nehuman i hladno birokratski. Onda se ona javila nama i mi smo baš napravili “frku” i upozorili na sramotu i na nehumanost, pa i nastupili smo čak i grubo prema banci. Bilo je to i u medijima i njezin je problem za 16 sati uključujući i noć bio riješen! Međutim, adminstracija ima poseban mentalni sklop koji upućuje „u šetnju“ svih dobnih kategorija građana FINA-banka i obratno u nedogled! To nije EU niti su to demokratske i civilizacijske vrijednosti EU, a postali smo dio uljudbene obitelji Europske unije. Mi smo zato tražili mogućnost da se taj članak 172. napravi

puno jasnije i da bude precizno specificiran bez modela “sira ementaler”. Dakle, da ili predlagatelj, Ministarstvo pravosuđa ili saborski Odbor za zakonodavstvo napravi i javno objavi vjerodostojno tumačenje i napravi pojašnjenje toga člnaka 172. Međutim, nitko nije reagirao. Mi smo ponudili još jedan model

ljudska prava. Međutim, taj okrugli stol nije napravila niti Vlada niti Ministarstvo nego pučka pravobraniteljica!

To je prvi puta nakon našeg prvog otvorenog pisma da se organizira takav okrugli stol nakon što je objavljeno da preko 270 tisuća građana ima blokiran račun. I k tome ima oko 360 tisuća nezaposlenih.

kona o vlasništvu i drugim pravima, definirati obveze i prava podstanara, jer ako je podstanar napravio grešku - npr. nije plaćao režije, moraju se staviti u ugovoru i njegove obaveze i terećenje ide na račun podstanara.

Dakle, u takvim ugovorima mora biti dio i „instrumenti osiguranja“. Kad je sve to

Imperativ - smanjiti broj parafiskalnih davanja Hoće li ovrhe nad dugovanjem malih poduzetnika većem od dvije tisuće kuna dovesti u bezizlazan položaj još veći broj građana?

Krenuo je taj val ovrha kod osoba koje imaju preko 2 tisuće kuna duga i to će iznjedriti još 20 tisuća novih ovršenika. Mi ćemo lobirati u Saboru i prema institucijama EU. Jedan čovjek iz Švicarske je bio šokiran da je račun bio blokiran u Hrvatskoj dok je u Švicarskoj to svetinja. Inače, ovrhe nad malim poduzetnicima riješava HGK, odnosno HOK pruža pravnu pomoć svojim članovima obrtnicima. Životni imperativ je žurno

smanjiti broj parafiskalnih davanja od 570 davanja koja su teret i građanima i poduzetnicima. Sjećam se kad je 2008. premijer Sanader tražio od ministra Šukera popis fiskalnih i parafiskalnih nameta i oni su s brojke 254 do danas porasli do 574! Često članovi komora traže pomoć od nas. Mi smo ih redovito uputili na pravne službe komora. Nakon nekog vremena isti čovjek se vraća nama jer ga njegove komore upućuju k nama, ali mi po zakonu ne možemo njima dati pravnu savjet za fizičke osobe. U lipnju 2013. moje kolege i ja razgovarali smo s ministrom Linićem

koji je jedini ministar koji otvara vrata svojega ministarstva i traži rješenje u dijalogu. Tada smo vidjeli da je i on svjestan da je čovjek postao žrtvom ovrhe ne zbog vlastite aljkavosti nego zato što je netko drugi njemu ostao dužan. Čovjek radi šest mjeseci i ne dobiva plaću, a stiže ovrha. Tko je, dakle, kriv? Koga tu treba ovršiti? Onoga tko je žrtva ili pravi dužnik? Naglašavamo i probleme neuredne dostave dopisa vjerovnika, odvjetnika ili bilježnika!

Ljudi gube vrijeme i nakon nekoliko mjeseci i više godina čovjeka “ovrha sačeka iz zasjede”.

za knjigovodstvo poduzeća, ako se vodi na internetu. Mi smo tražili da punoljetna osoba neovisno od problema može otvoriti zaštićeni račun i da knjigovodstvo odmah usmjerava sredstva na dva računa: normalni i zaštićeni. Međutim - ne! I predlagatelj i svi ostali ustraju na otvaranju zaštićenog računa nakon blokade! I onda deblokada, prebacivanje traje barem mjesec dana. Vi gubite vrijeme, strpljenje i novac, posebice bolesne osobe i stariji ljudi. I naglasili smo sljedeće, novi zakon mora biti, to je samo odraz života.

Oni su samo promijenili kategoriju (točka) 9, članka 172. Tražili smo postupak učiniti transparentinijim, zaustaviti odugovlačenje postupka i pogodovanje trgovcu i vjerovniku, smanjiti trošak, definirati zastaru, tražili smo partnerstvo s Ministarstvom, potporu s HNB-om da završimo pravnu i financijsku pismenost potrošača, tražili smo žurno donošenje Zakona o osobnom stečaju.

Međutim, od svega toga mi nismo našli niti odgovor niti pokušaj partnerstva. Sad će se organizirati okrugli stol na temu Ovršni zakon i

Prema tome, vlast nema sluha za naše sugestije i opet donose zakon bez odraza stvarnoga života! Jasno je rečeno da neće u ovom zakonu biti implementiran taj model Španjolske, Italije bez deložacije iz prvog ili jedinog doma! Međutim, to se može iščitati tako

ovjereno kod bilježnika, onda je najmodavac zaštićen, ali i najmoprimac. Što je sa statusom zaštićenog najmoprimca?

Prema novom zakonu, najmoprimci će do određenog im roka morati pokušati od najmodavaca stan ili nekeretninu kupiti ili iseliti iz stana.

Koje skupine ljudi vam se najčešće obraćaju za pomoć?

Najčešće su to žene, njih 61 posto, a muškaraca 31 posto.

Prosječan BDP per capita hrvatskih građana je značajno ispod europskog BDP-a da ostanete u kući, ali kao zaštićeni stanar i u vlastitoj kući ćete plaćati stanarinu.

Međutim, bez Zakona o osobnom stečaju opet taj problem nećemo riješiti u cijelosti. Što je s pravima podstanara? Sada se opet na “velika zvona” govori da se podstanare ne prijavljuje.

Vlasnik nekretnine mora postupiti prema slovu zakona; mora potpisati ugovor s podstanarom i definirati sve obveze koje mora imati neke elemente iz Zakona o obveznim odnosima i Za-

Pomoć traže žene

S kojim se problemima najčešće javljaju za pomoć?

Teme su zastupljene oko zakinutosti u elektroničkim medijima i ovrhama zbog toga, komunalne ovrhe i sl.

Imali smo problem koji se pretvorio u prekogranični spor. Trgovac se preselio u Sloveniju i onda problem preuzima hrvatski ECC (Hrvatski europski centar za potrošača). Inače, logo i ime Potrošač su postali europski brand - iako je zaštićeno intelektualno vlasništvo, redovito se koristi u medijima.

Isto ime sam našao u BiH, Republici Srpskoj i u Čačku u Srbiji. Kroz suradnju i partnerstvo s „24 sata“ i oni su

napravili podlistak Potrošač.

Od 2007. djelujemo na globalnoj sceni. Godišnje čitanje je bilo oko 220 tisuća građana na portalu www.potrosac. hr. U 2012. bilo je 7 milijuna “fajlova” koji su skinuti.

Međutim, najviše smetaju potrošača dvostruki standardi kvaliteta. Primjerice, prašak za rublje iz Austrije se pokazao kvalitetniji od istoga proizvedenog za Hrvatsku i države Istočne, Srednje i Jugoistočne Europe. Inače, hrvatski potrošači ne uživaju ista prava kao i potrošači u EU. Hrvatska je danas došla na 26. mjesto u EU. Ispod nas su samo Grčka i Cipar.

Ovo me jako ljuti jer smo mi do 2009. radili “ko švicarska vurica”. Nakon toga dolazi do administrativne blokade.

Važno je ipak kazati kako i u Hrvatskoj i u EU potrošači više vjeruju svojim udrugama potrošača negoli tijelima vlasti koje se bave tim pitanjima!

Cijene nakon ulaska Hrvatske u članstvo EU? Koliko cijene proizvoda koji nam se nude u trgovinama, a koje su “otišle u nebo” diktiraju način kupnje, a ne kvaliteta proizvoda?

Jedan dio građana koji imaju iznadprosječna primanja tražit će visoku kvalitetu proizvoda neovisno o tome je li hrvatski ili inozemni. Svi ostali: njihov izbor je cijena.

Ulaskom u EU bilo je riječi kako će pasti cijene nekih proizvoda. Konkurencija je tu odredila i cijene se polako spuštaju na razinu EU (međutim, prosječan BDP per capita hrvatskih građana je značajno ispod europskog BDP-a, posebice u državama starim članicama EU).

Kako ocjenjujete rad Nevena Mimice u EK koji je zadužen za zaštitu potrošača?

Razgovarao sam s g. Mimicom prije odlaska u Bruxelles.

Raspravljali smo o aktualnoj razini zaštite potrošača u RH, problemima potrošača, o financijskim problemima udruga potrošača, problemima komunikacije između nacionalnih nositelja zaštite potrošača. Dogovorili smo se o načinima komunikacije i suradnje. Komunikacija je započela. Danas, nakon samo nešto više od 3 mjeseca, teško je dati ocjenu o njegovu radu. Međutim, naglasio je svoje prioritete i otvorio nam komunikacijske kanale.

S pravom, očekujemo od njega pomoć u zadaći „vratiti hrvatsku zaštitu potrošača s 26. mjesta među 10 najučinkovitijih sustava zaštite potrošača u EU!“

Poslovni svijet

poslovni svijet www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

LEGALIZACIJA

Sva rješenja do 2016.

Krajem prosinca podvučena je crta na postupke ozakonjenja nezakonitih zgrada na području grada Varaždina. Prema podacima Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Grada Varaždina, od zaprimljenih 5415 zahtjeva za legalizaciju do 31. prosinca 2013. izdana su 383 rješenja, 12 ih je obustavljeno, a 11 odbijeno ili odbačeno. Prema novom planu i dinamici rješavanja, u Upravnom će odjelu mjesečno rješavati oko 100 legalizacija. Uz trenutno zaposlenih 8 djelatnika, koji osim legalizacija obavljaju i svoj redovan posao, tijekom 2014. u planu je zapošljavanje na određeno još tri nova djelatnika (dva inženjera građevine i jednog administratora) koji će se baviti isključivo legalizacijama, s normom od stotinjak riješenih zahtjeva mjesečno. Prema procjenama pročelnika Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Damira Mikulića, svih 5415 zahtjeva za legalizaciju trebalo bi biti riješeno do početka 2016. godine

CISOK Životopis po želji poslodavca U četvrtak 9. siječnja od 12 do 13.30 sati, varaždinski CISOK bit će domaćin radionice „Životopis po želji poslodavca“. Radionica uključuje dobivanje informacija o tome što poslodavci žele vidjeti u primljenom životopisu, prikaz najčešćih pogrešaka u pisanju životopisa uz savjete kako ih izbjeći te izradu vlastitog životopisa uz stručnu pomoć savjetnica CISOK-a. Na ovu besplatnu radionicu svi zainteresirani, a osobito nezaposlene osobe, mogu se prijaviti telefonom (042 302 179 ili e-mailom: cisokvarazdin@hzz.hr)

REGIONALNI TJEDNIK || 7. siječnja 2014., br. 503

Semafori u Optujskoj ulici

Kako postati dostavljač

U Varaždinu, na raskrižju Optujske i Trstenjakove ulice, pušteni su u pokusni rad novopostavljeni semafori koji bi trebali normalno raditi od 15. siječnja. Ove godine još će se graditi dva rotora: na raskrižju Ulice braće Radić i Ulice Ratimira Hercega i raskrižje Gospodarske ulice i nerazvrstanih cesta u smjeru Baumaxa i Lidla.

Grad Varaždin zapošljava novu osobu – dostavljača u u Upravnom odjelu za poslove gradonačelnika Grada Varaždina. Natječaj je objavljen još 11. prosinca prošle godine i to u narodnim novinama, a na webstranicama Grada na Badnjak 24. prosinca. Prošlog petka, 3. siječnja, svi kandidati koji zadovoljavaju sve uvjete iz natječaja trebali su pristupiti provjeri znanja i sposobnosti. Za buduće dostavljače pripremljeno je bilo 10 pitanja na pisanom testu, a drugi dio razgovora za posao bio je intervju. (td)

HEW Prva obljetnica rada u novoj tvornici u Poslovnoj zoni Ivanec istok

Broj zaposlenih povećali za 20 posto u godini dana Tvrtka je u stopostotnom vlasništvu njemačkog poduzetnika, a od njena osnivanja 1995. ni plaće, a ni ispunjavanje obveza prema dobavljačima nisu kasnili ni dan. Povećali su i broj zaposlenih, a sada najavljuju novo zapošljavanje

Piše: ljiljana risek

Branko Težak

10

Od 2. siječnja 2013., kada je započela s proizvodnjom u novoizgrađenom pogonu u Poslovnoj zoni Ivanec istok, tvrtka HEW Ivanec (HerforderElektromotorenWerke) broj zaposlenih u proizvodnji povećala je za dvadesetak radnika, pa sada u poduzeću, koje je u stopostotnom vlasništvu njemačkog poduzetnika, radi ukupno 115 zaposlenih.

Novo zapošljavanje

To je, među ostalim, naglasio direktor HEW-a Ivanec dipl. ing. Josip Šimunek, na prigodnoj svečanosti u povodu obilježavanja prve obljetnice poslovanja tvrtke u novoj tvornici.

- Čim stabiliziramo sadašnje narudžbe, ići ćemo i na novo zapošljavanje. Tvrtka je 2013. ostvarila prihod od 3,5 milijuna eura, a ako tome pribrojimo i vrijednost repromaterijala (koji nam u tvrtku ulazi bez plaćanja), HEW na godišnjoj razini ostvari ukupan prihod od oko sedam milijuna eura.

U svom poslovanju HEW je usvojio europske obrasce poslovnosti, pa s ponosom možemo reći da od osnivanja 1995. godine nikad nije kasnio u ispunjavanju obveza prema

Vlasnik Raimund Arzdorf (prvi zdesna) u obilasku pogona s direktorom Josipom Šimunekom (drugi)

Većina radnika mlađe dobi

radnicima i dobavljačima naglasio je Šimunek.

Uz sve zaposlene, svečanosti su se pridružili i vlasnik Ra-

imund Arzdorf s prokuristom Karstenom Schleefom te brojni drugi gosti i uzvanici koji su bili uključeni u projektiranje, nadzor, gradnju i opremanje novog pogona vrijednog 1,9 milijuna eura.

- Zbog zahtjeva proizvodnje u kojoj je sve podvrgnuto postizanju dvaju ciljeva, a to su kvaliteta proizvoda i poštovanje rokova isporuke, dosad naprosto nismo imali prilike službeno otvoriti novu halu. Zato to činimo tek sada i upućujemo riječi zahvale svima čija su upornost i iskustvo

pridonijeli gradnji hale te time ujedno omogućili daljnju ek-

120.000 statora za elektromotore svih vrsta HEW izveze u Njemačku spanziju i novo zapošljavanje – istaknuo je Šimunek.

Sve za Njemačku

Podsjetivši da se zbog loših uvjeta rada u staroj Konča-

revoj hali u središtu Ivanca, visokih troškova najma i energenata te potrebe proširenja proizvodnog i skladišnog prostora, moralo prići gradnji nove hale, Šimunek je zahvalio vlasniku R. Arzdorfu što je u jeku krize donio odluku o početku realizacije projekta.

Pritom su iskorištene i beneficije što ih Grad Ivanec odobrava za zapošljavanje u poduzetničkoj zoni.

Nakon službenog obraćanja gostima, vlasnici i poslovodstvo tvrtke su s gostima kratko obišli pogon. Njemački vlasnik nije skrivao zadovoljstvo novim ivanečkim pogonom i činjenicom da je njegovo ulaganje u novi proizvodni prostor već počelo pokazivati rezultate u segmentu povećanja konkurentnosti i novog zapošljavanja. Svoju kompletnu godišnju proizvodnju od oko 120.000 statora za elektromotore svih vrsta HEW izveze u Njemačku. Uz strojnu, specifičnost proizvodnje HEW-a je ručna izrada namota, što se pokazuje kao velika kompetitivna prednost na tržištu.

- U tome nam konkurenti nisu ni Kina ni Italija, jer HEW svaku takvu narudžbu može riješiti za dan do dva i upravo u tome leži naša fleksibilnost – ističe direktor Šimunek.

TPV Voogle Idea Accelerator, novi program za razvoj poduzetničkih ideja

Zanimanje pokazale i zagrebačke tvrtke U Tehnološkom parku Varaždin održano je predstavljanje Voogle Idea Acceleratora, novog programa za razvoj poduzetničkih ideja koji ima i svoje internetske stranice na adresi www.voogle.com.hr.

Bez ograničenja

Voogle Idea Accelerator je program za razvoj poduzetničkih ideja kojieg provode uspješne tvrtke iz Tehnološkog parka Varaždin, a namijenjen je svakome tko traži kvalitetnog partnera i savjetnika za svoj novi poduzetnički pothvat. Za prijavu ne postoje

nikakva pravna, dobna ili bilo koja druga ograničenja pa tako svoju ideju putem online obrasca na www.voogle.com.

Javite se trebate li pomoć kod razvoja poduzetničke ideje hr prijaviti mogu sve fizičke i pravne osobe kojima nedostaje kapaciteta za razvoj i provedbu poduzetničke ideje.

Na predstavljanju programa Matija Tomašković, direktor tvrtke Evolva, objasnio je

motive pokretanja ovog programa, dok su Karlo Kukec iz Tehnološkog parka i Zvonimir Dimovski iz MediaTrenda govorili o postupku prijave i mogućnostima financiranja poduzetničkih ideja putem Voogle Idea Acceleratora.

Silvija Mlinarić Talan iz Odvjetničkog ureda Jelaković u svojoj je prezentaciji upozorila na potencijalne pravne probleme u poslovanju i kako ih riješiti. Uslijedile su prezentacije tvrtke eOdvjetnik i projekta BodyRecog, a na kraju je Juraj Bilić nadahnuto predstavio svoju uspješnu

Machina Arcana Kickstarter kampanju.

Ponovno u veljači

- Budući da sam član Tehnološkog parka Varaždin, dobro poznajem ekipu koja se skupila u Voogle Idea Acceleratoru i siguran sam da mogu uvelike pomoći onome tko prijavi svoju ideju. Vjerujem da Voogle Idea Accelerator može poslužiti kao odskočna daska za one koji imaju ideju, a ne znaju kako je realizirati, nisu sigurni da će je tržište prepoznati ili nemaju sve potrebne vještine i ekspertize potrebne za njen ra-

zvoj - rekao je Bernard Toplak, vlasnik tvrtke Click IT, jedan od sudionika skupa.

Prve prijave ideja već su stigle, a interes za uključivanje u tim Voogle Idea Acceleratora istaknule su i neke iskusne zagrebačke tvrtke. Novi događaj s predstavljanjem projekata u realizaciji najavljen je za sredinu veljače, a u planu je i održavanje startup vikenda i međunarodne konferencije.

7. siječnja 2014., br. 503 || REGIONALNI TJEDNIK

STROJARSKA I PROMETNA ŠKOLA VARAŽDIN, HALLEROVA ALEJA 3A raspisuje NATJEČAJ za srednjoškolsko obrazovanje odraslih 1. PROGRAM PREKVALIFIKACIJE I. PROMET I LOGISTIKA A) VOZAČ MOTORNOG VOZILA B) TEHNIČAR CESTOVNOG PROMETA C)TEHNIČAR ZA LOGISTIKU I ŠPEDICIJU II. STROJARSTVO A) STROJOBRAVAR B) INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE C) VODOINSTALATER D) PLINOINSTALATER E) LIMAR F) AUTOLIMAR G) BRAVAR H) AUTOMEHANIČAR I) MEHANIČAR POLJOPRIVREDNE

MEHANIZACIJE J) STROJARSKI TEHNIČAR K) RAČUNALNI TEHNIČAR ZA STROJARSTVO L) TEHNIČAR ZA VOZILA I VOZNA SREDSTVA 2. PROGRAM SREDNJE STRUČNE SPREME ZA SVA ZANIMANJA NAVEDENA POD I. i II. Uvjeti: - završena osnovna škola ili nekoliko

razreda odgovarajuće srednje škole 3. PROGRAM USAVRŠAVANJA A) SPECIJALIST CRTANJA RAČUNALOM – AUTOCAD

Prijave na natječaj traju do 31. siječnja 2014. godine 4. PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA AUTOŠKOLA (Natječaj je otvoren tijekom cijele godine) 1. Stjecanje “B” kategorije 2. Stjecanje “C” kategorije 5. PROGRAM PERIODIČKE IZOBRAZBE VOZAČA (za upis KODA 95) za kategorije C, C+E, D i D+E (Natječaj je otvoren tijekom cijele godine) INFORMACIJE: Voditelj obrazovanja odraslih: ROBERT VINDIŠ, 091/211 7702 Administratorica: ZRINKA ČEP, 091/211 7701 Tajnik autoškole: TUGOMIR ORAK, 091/211 7705 Voditeljica Centra za periodičku izobrazbu vozača: VERICA KOPRIVA KOZJAK, 091/211 7706

ZAMOLBE SE ŠALJU NA GORNJU ADRESU S NAZNAKOM „OBRAZOVANJE ODRASLIH“

Oglasi

11

12

ŠKOLSTVO

REGIONALNI TJEDNIK || 7. siječnja 2014., br. 503

školstvo znanost www.regionalni.com/ zivotdrustvo/skolstvo Zovite nas na 042/290-777

NOVO Osnovan ogranak HPKZ-a

Ministarstvo potvrdilo: Davor Matačić novi ravnatelj Glazbene škole Davor Matačić postao je ravnatelj Glazbene škole Varaždin. Suglasnost na odluku školskog odbora, kojom je on izabran za ravnatelja, dao je i sam ministar Željko Jovanović nakon čega je školski odbor donio konačnu odluku i Matačića imenovao ravnateljem.

Inače, od ožujka prošle godine Matačić je bio v. d. ravnatelja Glazbene škole Varaždin, a na to mjesto je stupio

odlukom školskog odbora. S obzirom na to da je Glazbena škola od ožujka imala v. d. ravnatelja, školski odbor je početkom studenog prošle godine raspisao natječaj za izbor novog čelnika varaždinske glazbene obrazovne institucije. Na taj se natječaj javio jedino Davor Matačić koji je i izabran te će tu funkciju obnašati u narednih pet godina. (ihr)

EU PROJEKTI Učenici i profesori Medicinske škole u Regensburgu

Fotografijom po Europi  U Regensburgu su sudionici projekta imali priliku učiti o svim tajnama dobre fotografije, a sve je bilo organizirano u njemačkom duhu: precizno i bez pogrešaka!

Za bolje obrazovanje Varaždinska županija dobila je ogranak Hrvatskog pedagoško-književnog zbora (HPKZ) kojem je predsjednik Predrag Mašić, ravnatelj OŠ Vidovec, a njegova je zamjenica ravnateljica Druge gimnazije Varaždin Zdravka Grđan.

Prosvjetari na okupu

Osnivačka skupština održana je još početkom prosinca u OŠ Vidovec na kojoj su bili pedagozi, učitelji, ravnatelji, psiholozi i knjižničari škola diljem Varaždinske županije.

- Cilj osnivanja ogranka je okupljanje prosvjetne elite te svih sudionika društvenog i kulturnog života s područja Varaždinske županije kojima je na srcu prosvjetiteljski boljitak našeg naroda. Aktivnosti će biti usmjerene organiziranju predavanja, okruglih stolova, pedagoš-

kih večeri, stručnih skupova, nakladničkoj djelatnosti, kao i susretima razmjene ideja i primjera dobre prakse – najavio je Mašić. Očekuje se da će ogranak HPKZ-a biti mjesto susreta i osobnog rasta onih koji sudjeluju u odgojno-obrazovnom programu, pa se pozivaju svi koji žele da im se priključe. Jedna od inicijalnih aktivnosti varaždinskog ogranka bila je predstavljanje knjige “Opća pedagogija - novi pristup znanosti o odgoju”, autora prof. dr. sc. Vladimira Vujčića.

Inače, HPKZ je utemeljen 30. rujna 1871. godine i jedna je od najistaknutijih nacionalnih ustanova i najstarija učiteljska udruga u Hrvatskoj.

Djelujući kontinuirano 142 godine, HPKZ je postao važan činitelj u razvitku pedagoškog i prosvjetnog života u Hrvatskoj.

U sklopu dvogodišnjeg Comenius projekta “Capture the world in a photo” sedmero učenika i nastavnika, ljubitelja fotografije iz Medicinske škole Varaždin proveli su zadnje dane studenog prošle godine u njemačkoj kraljevskoj prijestolnici na rijeci Dunav, bavarskome gradu Regensburgu.

7

-eročlana “ekipa” Medicinske škole Varaždin bila je u Regensburgu. Uz učenike Saru Bačani, Damira Horvata, Davorku Kramarić i Gloriju Kuserbanj, u Regensburgu su bili profesori Ivan Gložinić, Saša Josip Milec i Nataša Sajko, koja je projektni koordinator.

Div s 3000 učenika

Okupljanje u Regensburgu bilo je prvo od šest predviđenih mobilnosti koje će se održati u sklopu ovog projekta u koji su uz varaždinsku Medicinsku školu uključeni još učenici i profesori škola iz Finske, Poljske, Španjolske, Njemačke i Turske. U Regensburgu su Varaždinci i drugi sudionici projekta imali priliku učiti o svim tajnama dobre fotografije, ali su ujedno i predstavljali svoju školu, grad, županiju i državu iz koje dolaze.

Na prvom natječaju pobijedila učenica iz škole domaćina s fotografijom ljute crvene paprike - Domaćin prvog susreta bila je strukovna škola Städtische Berufsschule II Regensburg, pravi div s čak 3000 učenika.

Mnogi od tih učenika u svoju školu stižu iz čitave Bavarske, neki čak i iz 300 kilometara udaljenih gradova, budući da srednjoškolsko obrazovanje za fotografa u Bavarskoj možete polaziti samo u dvije škole: ovoj u Regensburgu i drugoj u Münchenu. Odlično opremljene učionice i praktikumi te obrazovani i vrlo motivirani nastavnici ostavili su duboki dojam na sve sudionike projekta, a sve je bilo organizirano u poslovičnom njemačkom duhu: točno, precizno i bez pogrešaka – rekla je Nataša Sajko, koordinatorica projekta iz Medicinske škole Varaždin.

Nakon radionica namijenjenih upoznavanju, varaždinski medicinari imali su prilike doznati i puno iz povijesti ovog njemačkog grada.

- Doznali smo nešto o Rimljanima u Regensburgu, srednjovjekovnome gradu koji je svoje povlastice slobodnoga

Susret u Regensburgu bio je prvi u sklopu Comenius projekta “Capture the world in a photo”

kraljevskog grada dobio u istom stoljeću kad i Varaždin, 1245. godine, ali ih je uspio i održati sve do 18. stoljeća.

Razgledali smo gotičku katedralu, stari kameni most i šarmantne kuće uz Dunav… Naši su učenici sa svojim kolegama fotografirali, a nastavnici su izabrali najuspješniju fotografiju na prvom natječaju na koji je pristiglo 18 najuspješnijih fotografija iz svih škola sudionica. Tema je prvoga kruga natjecanja bila minimalizam, a najuspješnija je s fotografijom ljute crvene paprike bila Dijana Mujić iz škole domaćina koja je, zanimljivo, podrijetlom iz Hrvatske, no ni naši učenici nisu ostali bez glasova u javnome glasovanju – otkrila je Sajko.

Od piva do FC Bayerna

Tijekom boravka u Regensburgu bilo je prilike i za upoznavanje bavarske kuhinje.

- Organizirali su nam posjet biskupskoj pivovari koja u njihovom gradu djeluje još od 13. stoljeća, a potom smo i doznali kako su izgledale srednjovjekovne večere pod svjetlošću svijeća. Posjetili smo München, razgledali muzej BMW-a, Allianz Arenu i njihovu memorijalnu zbirku te muzej FC Bayerna. Ispunjeni uzbudljivim iskustvima i novim prijateljstvima, vratili smo se kući s nestrpljenjem čekajući novi susret: u Lepavirti u Finskoj – doznali smo od projektne koordinatorice Sajko.

ŽIVOT

7. siječnja 2014., br. 503 || REGIONALNI TJEDNIK

13

VARTEKS Ivica Čekunec u zadnji je čas odustao od samoubojstva zbog neisplaćenog mu novca

“Varteks mi je ukrao Božić a direktori - dostojanstvo”  Ivica Čekunec je, uz još trojicu kolega, nakon zatvaranja Tivara ostao u Varteksu. Nije se, kao većina, naplatio i napustio pogone

Piše: VIŠNJA GOTAL vgotal@regionalni.com

Marija Čekunec prije nekoliko dana je krenula bratu poželjeti dobro jutro. Na stolu je bila poruka. Budući da je Marija gotovo slijepa, brat Ivica je obzirno, velikim debelim slovima, crvenim flomasterom napisao “Otišao sam u šumu naći svoj mir”. Na poleđini je pisalo “VARTEKS mi je ukrao Božić, a direktori jubilarnu, plaće, putne troškove, dostojanstvo i radost.”

Unezvjerena žena nije znala što da radi. Netom prije nego je odlučila pozvati policiju, brat se vratio. Vrlo posvećen vjeri, nije mogao učiniti ono što se kosi s Božjim zakonom.

Nakon 29 godina svakodnevne vožnje biciklom iz Pušćina u Varteks, dvije nedobivene plaće u trenutku kad otplaćuje kredit, a minus na tekućem zbog toga narastao do, za njega, nepojmljivih pet tisuća kuna, nije vidio drugi izlaz.

Nijanse

- Ne znam što da radim. Živjeti od zraka ne mogu, a osjećam se izdanim od tvrtke kojoj sam dao život. Što sam dobio za uzvrat? Prvu godinu u svom životu Božić bez bora i prazan frižider - govori ovaj depresivan, tužan i razočaran Varteksovac.

Priča Ivice Čekunca gotovo je tipičan scenarij današnjeg života sadašnjih i bivših tekstilaca s kraja grada. Jednaka nekoj od onih desetak tisuća

Razočaranje opet Istoga dana kad smo razgovarali s Čekuncem, na račun mu je uplaćeno 4000 kuna. Budući da nije znao je li uplaćena jubilarna kojoj se još uvijek i nakon četiri godine nada, plaća ili prijevoz, otišao je pitati u banku. Još jedno razočaranje. Uplaćena je jedna plaća, a ostatak je dozvoljeni minus.

ljudi koji do sada otišli iz firme ili nekog od tisuću preostalih.

Stihovi vele “Princip je isti, sve su ostalo nijanse”.

Radnici Varteksa, kao što zakon nalaže, redovito primaju isplatne liste. Ali to ne znači da dobivaju i plaću, točnije

“Kaj mislite, jel’ bi me mogli sada otpustiti zbog toga kaj sam se požalio?” zaostatke plaća.

- Odmah poslije škole i vojske zaposlio sam se u Varteksovoj suknari “Tivar”. U Varteksu mi je 30 godina radila i majka, sestra 11 - priča Čekunec.

Ivica Čekunec je, uz još trojicu kolega od njih stoti-

Prvu godinu u svom životu Božić bez bora i prazan frižider - govori ovaj depresivan, tužan Varteksovac

njak, nakon zatvaranja Tivara ostao u Varteksu. Nije se, kao većina, naplatio i napustio pogone. - Razmišljao sam – treba otplatiti kredit. Nisam htio tužiti, mislio sam “mogu ih pričekati”. Jednokratna isplata će se istrošiti, a tko će me zaposliti s 49 godina, kad je na burzi mnogo mlađih bez posla? Ostao sam raditi u krojačnici. Nosim bale, metem. Ostao sam s punim

povjerenjem raditi, a evo, kako mi se to vraća - govori čovjek koji djeluje kao da nisu u pitanju toliko neisplaćene plaće, koliko osjećaj izdaje.

Možda riječ zvuči prejako, ali razgovarate li s bilo kojim radnikom Varteksa, steći će se isti dojam.

Unatoč svemu što firma priređuje radnicima, još uvijek su svako jutro sve rampe za bicikle pune. Ono što dobiju

za prijevoz radije iskoriste za plaćanje režija. - Kaj mislite, jel’ bi me mogli sada otpustiti zbog toga kaj sam se požalio? pita nas Čekunec. Uvjeravamo ga da nije govorio o poduzeću, već o svojoj sudbini, lojalnosti i vjernosti tvrtki, a što ne ulazi u opravdane razloge za otkaz radnicima s 29-ogodišnjim stažom.

Ivica Čekunec ipak je ove zime imao neku korist od tvrt-

ke. Radnice su mu od ostataka materijala sašile vreću u kojoj sakuplja granje u šumi kako bi se imao čime grijati. Na dan našeg posjeta doslovno je 25 puta išao amo – tamo da, dok je na kolektivnom godišnjem, sakupi što više ogrjeva. Na sva pitanja koja smo uputili u Varteks oko neisplate plaća na što su se obvezali u predstečajnoj nagodbi, do zaključenja broja nismo dobili odgovore.

POMOZIMO Obitelj Horvat s petero djece živi u kući bez WC-a

Dvije stolice za sedam osoba Piše: VIŠNJA GOTAL vgotal@regionalni.com

Pod hitno treba obnoviti krovište

Kupaonica koja se ne može koristiti

Vjerujemo da bi svi od sedmero ukućana neugledne varaždinske kućice poželjeli spakirati veliki rozi kofer u sobi i potražiti bolji život. Na primjer – kuću s WC-om, umjesto da nuždu vrše zimi u kantu, a ljeti u šumi iza kuće.

Posjet obitelji Horvat inicirao je velečasni Ivan Žmegač, župnik s Banfice. U kuhinji imaju dvije stolice, u sobi tri kreveta.

Ormari otvoreni jer nemaju vrata. Nigdje u kući ne osjeća se prisutnost djece. A petero ih je. Nema razbacanih igračaka, zaostalog ogriska od jabuke, kore od banane ili polupojedene vrećice čipsa. Svega toga nema jer nema niti igračaka, voća, grickalica. Nemaju niti ono puno potrebnije – jer, samo babymill i pelene naj-

POMOZITE Obitelj Horvat Trg Pavla Štoosa 46 Varaždin mlađe članice obitelji Emanuele „pojede“ polovicu njihovih prihoda. Nezaposleni roditelji i djeca stara od 4 mjeseca do 16 godina žive od socijalne pomoći i dječjih dodataka. Sakupi se pet tisuća kuna, ali samo na hranu mjesečno odu tri tisuće. Kuća je, zbog krovišta s rupama, puna vlage. Jedna od djevojčica već se bori s teškim, bronhijalnim kašljem. Horvatovi ne žele novac. Treba im materijal za obnovu krovišta koji bi otac sam odradio. Dobro bi im došao namještaj, posteljina, odjeća, dječja hrana...

14

MOZAIK

REGIONALNI TJEDNIK || 7. siječnja 2014., br. 503

mozaik www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Augusta Šenoe 10, Varaždin, uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com. Zovite nas na broj telefona: 042/290-777. Pratite nas na www.regionalni.com i na Facebooku.

REAGIRANJE Porezna reforma prolazi kada se udara po narodu ili obrtnicima

KOMENTAR

IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Varaždin (ni)je Napulj Ekološka katastrofa pretvorila se u stvarnu ljudsku tragediju, upozorili su ovih dana napuljski nadbiskup, lokalni biskupi i ostalo svećenstvo u otvorenom pismu talijanskom predsjedniku.

Povod nije nepoznati ni nov: na području između Napulja i pokrajine Caserta u jugozapadnoj Italiji , tzv “trokutom smrti”, desetljećima se nekontrolirano odlažu ili spaljuju razne vrste otpada.

Takvo „zbrinjavanje“ bilo je u početku cjenovno iznimno prihvatljivo, pa nije bilo otpora. Međutim, prava cijena pokazala se tek kroz neko vrijeme: prirođene malformacije i smrti novorođenčadi uzrokovane rakom postale su učestalije u „trokutu smrti”.

Zbog ove, tragične i nepopravljive štete uzrokovanom neprimjerenim odnosom prema otpadu nije se oglasilo samo napuljsko svećenstvo, nego i građani koji su izašli na ulice Napulja i drugih gradova. Vlasti to nisu mogle ignorirati, pa su prošlog mjeseca zabranile spaljivanje smeća. No, zabrinuti svećenici i građani pozvali su na širu akciju koja uključuje čišćenje onečišćenog zemljišta, liječničke preglede, financijsku potporu za pogođene tom krizom, aktivnosti na suzbijanju nezakonitog poslovanja…

I građani Varaždina, koji se već jedno desetljeće muče sa smećem, svjesni su mogućih posljedica neprimjerenog zbrinjavanja otpada. To su i pokazali prosvjedujući kod 100.000 tona baliranog otpada, kao i pritužbama medijima i institucijama zbog smrada u Brezju i Banfici.

Upravo zbog toga za vjerovati je da se neće tek tako preći preko otkrića o spaljivanju komunalnog otpada na rubnom dijelu Varaždina, odnosno gotovo nevjerojatnog prikrivanja što se tu zapravo događa. Naime, još prije nekoliko mjeseci, kada je izbila afera o skladištenju opasnog otpada, članovi ekološke udruge Eko Breza zatražili su da se na javni uvid daju dozvole svih tvrtki koje se bave bilo kojim vrstama otpada. Skladno tome, predsjednik udruge i nezavisni varaždinski vijećnik prof. dr. Robert Podolnjak posta-

ako je spaljivanje otpada prihvatljivo rješenje, onda bi to trebalo javno objasniti, a ne se posprdno odnositi vio je vijećničko pitanje. No, odgovora još nema.

Je li moguće da se ne zna tko što radi, a posebice da se otpad spaljuje, dok se istovremeno podnose žalbe na mehaničko-biološku obradu koja se opstruira svakom prilikom, usprkos tehnologiji i otvorenosti za javnost koja je više puta dokazana organiziranjem dana otvorenih vrata i posjetima stručnih ekskurzija? Ili je nekima spaljivanje jednostavno prihvatljivije? Ako je tako, vrijedilo bi javno objasniti i zašto, a ne podcjenjivački i posprdno se odnositi prema onima koji samo postavljaju pitanja.

Izjava tjedna: U Hrvatskoj se vraća ustašluk pa se sudi SKOJevcima koji su dizali ustanak 1941. godine.

Josip Boljkovac, prvi hrvatski ministar unutarnjih poslova i bivši čelnik OZNA-e, povodom početka suđenja zbog partizanskih zločina 1945.

U Hrvatskoj vrijedi “Oporezuj siromaha, a bogatog ne diraj” Poštovana gospodo u Vladi i Saboru, došlo je vrijeme da se kaže gorka istina o neuspjelim reformama u Lijepoj Našoj.

Istina je da nas strani ulagači zaobilaze, ne žele ulagati kapital u proizvodnju i stvarati radna mjesta Hrvatima.

Priča se o mnogo razloga, ali samo jedan je pravi. Od 1991. godine do danas sustavno ste uništavali radna mjesta i proizvodnju. Usput ste stvarali superbogate pojedince koji su uz blagoslov Vlade uništavali sve dobro što je Hrvatska imala. Izmislili ste menadžere i nadzorne odbore u kojem ste uhljebljivali političke istomišljenike. Jedini interes bio im je što više novca strpati u svoj

džep. I danas naši političari peru nam mozak pričama o stranim ulagačima.

Poštovani građani, slobodno razmislite koji biznismen bi uložio kapital u državu koja je sama uništila svoju privredu i radna mjesta, a sada očekuje da nam stranci sve to vrate.

Nitko nije toliko lud. Samo u mom lijepom gradu Varaždinu uništene su tvornice (...), koje su bile žile kucavice i ponos Varaždina. Koliko je malih obrtnika propalo, neću ni brojati. A sada očekujete da nas iz te bijede izvuku stranci. Narod vam više ne vjeruje, smatram i da ni vi sami u to ne vjerujete.

Drugi naš teški problem je porezna politika. Kada pore-

zna reforma udara po siromašnom narodu ili obrtnicima, u Saboru uobičajeno prepucavanje glatko prolazi. Kada se porezna reforma dotakne političke elite, nema šanse da prođe. U Hrvatskoj postoji nepisani „alanfordovski“ zakon: “Oporezuj siromaha, a bogatog ne diraj”.

HNS na čelu s Vesnom Pusić je to otvoreno i javno pokazao.

Oni su prepreka koja ne dozvoljava ministru Slavku Liniću da oporezuje one koji grabe šakom i kapom pod maskom srednjeg staleža. Gospođo Pusić, srednji stalež u Hrvatskoj ne postoji (...). Srednji stalež danas stoji u redu pučke kuhinje i Caritasa. S plaćom koju

vi primate ne možete shvatiti kako živi hrvatski građanin od 1.800 do 2.500 kuna.(...) S ulaskom u Europsku uniju stvorili smo vama radno mjesto iz snova. Što vi donosite kao boljitak Hrvatima u Europarlamentu?

Ništa, živimo teže i nesigurnije nego prije ulaska u EU. Nažalost, i ja sam član HNSa i ovom kritikom želim vam ukazati na greške. Ne žive u Hrvatskoj samo bogate elite, ima mnogo više poštenih, ali siromašnih radnika. Ne peče vas savjest što su brojni Hrvati na božićnom ručku bili u pučkoj kuhinji.

Vas brine kako spriječiti porez na bogatu elitu.

Ivan Vitez

REAGIRANJE Klub vijećnika HDZ-a o sjednicama Komisije za izbor i imenovanja

Oporba bila redovna na sjednicama!

Gradski odbor HDZa Novi Marof oštro reagira na članak objavljen u 502. broju 7Plus Regionalnog tjednika u kojem se navodi da se vijećnici oporbe ne odazivaju na sjednice Komisije za izbor i imenovanja, što nije točno. Naime, vijećnici HDZ-a su do sada bili redovito prisutni na sjednicama Komisije za izbor i imenovanja te su u radu Komisije aktivno sudjelovali predlažući kandidate za članove u nadzornim odborima i upravnim vijećima ustanova u vlasništvu Grada Novog Marofa s obzirom na to da je minimalna

demokratska praksa da oporba sudjeluje u radu

ustanova u vlasništvu Grada putem svojih predstavnika. Sukladno tome, HDZ je redovito u okviru rada Komisije predlagao predstavnike.

Nažalost, vladajući koji imaju većinu u gradskoj vlasti i u Komisiji za izbor i imenovanja, na naše prijedloge su se oglušili i nisu ih uvažili usprkos činjenici da HDZ ima Klub s najviše vijećnika te je na posljednjim izborima osvojio povjerenje 45 posto građana.

Ne slažemo se s izjavama “ako pobijediš na izborima, preuzimaš od-

govornost i nema potrebe da oporba sudjeluje u radu upravnih vijeća i nadzornih odbora”. Upravo takav stav vladajućih govori o pomanjkanju demokracije u Novom Marofu.

Dapače, prisutnost oporbe u svim segmentima važan je kontrolni mehanizam u uređenim sredinama. Budući da se takva nimalo demokratska praksa uhodala na svim prethodnim sjednicama Komisije, Klub vijećnika HDZ-a smatra nepotrebnim ubuduće sudjelovati u radu Komisije za izbor i imenovanje.

Siniša Jenkač, predsjednik Kluba vijećnika HDZ-a

IZBORI U tri organizacije HSS-a Varaždinske županije izborne skupštine

HSS Varaždina opet vodi Mladen Hižak U tri organizacije Hrvatske seljačke stranke u Varaždinskoj županiji održane su izborne skupštine.

Za predsjednika Gradske organizacije HSS-a Grada Varaždina ponovno je izabran Mladen Hižak, a za potpredsjednike Želimir Bodlaj i Ilija Detić. Tajnički poslovi povjereni su Meliti Krpan, a blagajničke poslo-

ve vodit će Vlatka Andrašić.

U Gradski odbor HSS-a Varaždin još su izabrani: Nina Begičević Ređep, Zdravko Begičević, Ivan Rogina, Marijan Barukčić, Kristijan Golubić i Dražen Šanjek. Na skupštini je bilo 50-ak članova i simpatizera stranke, velik broj uzvanika, kao i predsjednik HSS-a Varaždinske županije dr. sc.

Zvonimir Sabati.

Za predsjednika Gradske organizacije HSS-a Grada Ivanca izabran je pak Mirko Žimbrek, a za potpredsjednike Darko Vresk i Tibor Surjak. Tajničke poslove obavljat će Marijan Štefanko, a blagajničke Lidija Petrinjak. U Gradski odbor HSS-a izabrani su i Tomislav Sever, Nikola Vidoni,

Sandra Krznar-Vidaček, Marijana Mavrek te Irena Glavica.

Ivan Brezni izabran je za predsjednika Općinske organizacije HSS-a Bednja, a za potpredsjednike Katica Vugrinski i Božidar Dubovečak.

Marijan Štefanko, tajnik HSS-a Varaždinske županije

Rotirka - sudnica

7. siječnja 2014., br. 503 || REGIONALNI TJEDNIK

rotirka sudnica www.regionalni.com/ crna-kronika Zovite nas na 042/290-777

15

Slovenci traže njihovo izručenje zbog ubojstva i krivotvorenja novca Josip Perković postao je zaštitni znak izmjena Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije.

Prvog siječnja temeljem Europskog uhidbenog naloga uhićen je jer ga njemačko pravosuđe tereti za sudjelovanje u organizaciji ubojstva hrvatskog poličitičkog emigranta Stjepana Đurekovića, a zbog istog

razloga uhićen je i Zdravko Mustač, kojeg Njemačka traži iz istih razloga kao i Perkovića. No uz njih dvoje prvog siječnja temeljem europskog uhidbenog naloga uhićeno je još osam osoba.

Dvoje je uhitila varaždinska policija, a istog dana prepraćeni su u varaždinski istražni zatvor. Izručenje obojice traži Republika Slovenija. - Muškarac starosti 37 godina tražen je zbog poči-

njenja kaznenog djela tjelesne ozljede sa smrtnom posljedicom, a muškarac starosti 43 godine zbog počinjenog kaznenog djela krivotvorenja novca – stoji u odgovoru kojeg nam je poslala varaždinska policija. Kako je već javila policija – prilikom uhićenja nije bilo uporabe sile, a o daljnjoj sudbini uhićenih odlučit će sud i državno odvjetništvo.

POKUŠAJ UBOJSTVA Suđenje na varaždinskom Županijskom sudu počelo u prosincu

Nožem je napao bivši suprug, a spasili je slučajni prolaznici Bio je petak popodne kada se vraćala kući. Vruće ljetno poslijepodne tog drugog kolovoza postalo je pakleno za Bojanu Kutnjak. S leđa joj se prikrao njen bivši nevjenčani suprug Ivan Katanović koji je tek nedavno izašao iz zatvora i napao je nožem. Napad se odigrao usred bijela dana, u Goričancevoj ulici u Čakovcu, a život su napadnutoj ženi spasili slučajni prolaznici. Na varaždinskom Županijskom sudu u prosincu Katanoviću je počelo suđenje za pokušaj ubojstva bivše nevjenčane supruge.

Bijeg i pad

- Kada sam tražila ključeve stana u torbi i pogledala gore, na udaljenosti od nekih pola metra vidjela sam svog izvanbračnog supruga. On je u tom trenu zamahnuo prema meni, a ja sam refleksno odskočila unazad i prema njemu ispružila ruke.

Sigurna sam da me on u tom prvom zamahu uspio dohvatiti nožem i ubosti u trbuh. U napadu sam zadobila još dvije rane, ranicu u prsa i u grudi – ispričala je napadnuta Kutnjak na sudu.

Kako je rekla, kad je stajala i vidjela da njen bivši suprug

Jači ubod značio bi smrt Da se Bojana Kutnjak nije branila tako snažno, rane koje je zadobila bile bi opasnije. Tome je svjedočila i stalna sudska vještakinja dr. Andrina Kopjar. - Nož sam tek sada vidjela, no s obzirom na njegov izgled i mjesta na kojima je oštećena zadobila ozljede, mogu reći da bi takvim nožem kakav vidim u slučaju da se radilo o ubodu znatno jačeg intenziteta za oštećenicu nogla nastati teška i po život opasna ozljeda koja bi mogla rezultirati i smrtnim ishodom – smatra dr. Kopjar. Rekla je da je moguće da je Kutnjak u obrani pokazala veću snagu nego što je ima. - Poznato je da osobe u slučaju šoka ispoljavaju snagu jaču od one koju bismo redovno očekivali – objasnila je.

ide prema njoj, pokušala je pobjeći no nakon svega nekoliko koraka pala je na tlo gdje ju je nastavio bosti nožem. Prolaznici su vidjeli napad, ali čuli i pozive u pomoć napadnute Bojane. Vrlo

“Izgledao

je kao normalna osoba koja je potištena i razočarana.”

Trojica muškaraca koja su spasila napadnutu ženu bila su potrebna da mu izbiju nož iz ruke, čulo se u sudnici

brzo su priskočili u pomoć, a prvi od njih bio je čakovečki student Matija Miše. - Kada smo prišli bliže mjestu na kojem je žena već ležala na leđima na tlu, muškarac je ležao na njoj i u ruci držao nož. Čim smo Krešimir Kelin i ja priskočili, uhvatili smo ga za ruku, ali nismo ga uspjeli izbiti jer ga je čvrsto držao.

CRNI POČETAK

Dva samoubojstva u tri dana u Varaždinu Crni početak godine u Varaždinu. Prvog siječnja život je sebi odlučila oduzeti žena skočivši sa zgrade. Dojavu da se na Malom placu u Varaždinu nalazi mrtvo tijelo žene Centar 112 primio je na Novu godinu oko podneva.

- Mogu vam samo reći da je nađeno tijelo ženske osobe starije od 40 godina te da se vjerojatno radi o samouboj-

Matija Miše, svjedok

stvu - rekla je glasnogovornica varaždinske policije Marina Kolarić. Samo dva dana nakon ovog nesretnog slučaja život si je oduzeo mladić rođen 1994. godine.

U ranim jutarnjim satima u petak nađen je u jednom kafiću u centru Varaždina što nam je potvrdila varaždinska policija. Život si je navodno oduzeo vješanjem.

Nož je na kraju uspio izbiti treći muškarac i to nogom –

pitanje je li optuženi Katanović bio pijan u trenu napada budući da je njegova bivša supruga opisala da ju je znao agresivnije maltretirati kada je bio pijan. No ako je istina ono što se učinilo svjedocima – Katanović je bio trijezan.

Napao je bivšu suprugu pred ulazom u zgradu

Nije alkohol

svjedočio je hrabri student.

U sudnici se postavljalo i

- Moja procjena je da mušIlustracija

Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

Ilustracija / maja denac

Nedugo nakon što je izašao iz zatvora, Ivan Katanović usred bijelog dana napao je svoju bivšu suprugu Bojanu Kutnjak

karac nije bio alkoholiziran, izgledao mi je kao normalna osoba, ali bih rekao da je izgledao potišteno i razočarano – rekao je Miše.

Optuženi Katanović izjasnio se da nije kriv, a zahtjev obrane da mu se ukida istražni zatvor je odbačen.

Rasprava će se nastaviti u veljači.

STRAŠAN NAPAD

Podigao nećaka i bacio ga na beton Prvi dan 2014. završio je obiteljskom dramom u međimurskom selu Piškorovec. Na dvorištu svoje kuće 30-godišnjak je prvo udario svog nećaka koji je zatim htio pobjeći kući. No dijete nije bilo dovoljno brzo i kada ga je njegov stric sustigao podigao ga je rukama i bacio na beton. - Dijete je prevezeno u Županijsku bolnicu Čako-

vec, gdje je utvrđeno da je teško ozlijeđeno i zadržano je na liječenju – javila je međimurska policija. Stric dječaka već drugog dana, prošlog četvrtka, je uz kaznenu prijavu doveden Općinskom državnom odvjetniku u Čakovcu koji ga je ispitao i u petak, 3. siječnja, priveden je istražnom sucu Županijskog suda u Varaždinu.

16

KULTURNI OBZOR

kulturni obzor www.regionalni.com/kultura Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 7. siječnja 2014., br. 503

Pobjednik

Zbirka Stančić

Siniša Jakopec pobjednik je natječaja za najbolju ilustraciju “Varaždinska svakodnevica”. Pobijedila je njegova ilustracija naziva Behind the Rainbow. Molimo nagrađenog čitatelja da podigne svoju nagradu u Regionalnom tjedniku u Šenoinoj 7 u Varaždinu.

(042/290-777)

Zbirka Miljenko Stančić ima novo radno vrijeme za posjetitelje. Otvorena će biti od utorka do petka, i to od 10 do 13 sati, a svake prve subote u mjesecu od 10 do 13 sati.

Ponedjeljkom i nedjeljom Zbirka neće biti otvorena za posjete. Zbirka će se otvoriti i izvan navedenih termina samo uz prethodnu najavu i dogovor te za najavljene organizirane grupe.

GMV Gradski muzej Varaždin pokreće novi program „Srijedom u Muzeju“

ŠTO ČITATI Pisma grofice Eleonore Drašković, izd.

Dvor Trakošćan i Alice Reininger, Trakošćan, 2013.

Krajem godine u trakošćanskom je muzeju predstavljena zanimljiva knjiga „Pisma Eleonore grofice Drašković“, koje je ova plemkinja od 1767. do 1770. godine pisala svom suprugu grofu, komorniku i pukovniku Ivanu VII. Draškovića.

To su jedni od rijetkih primjera sačuvane korespondencije iz 18. stoljeća u Hrvatskoj, pa njihovo objavljivanje svakako valja pozdraviti. Izdanje su priredili znanstvena suradnica Sveučilišta primijenjenih umjetnosti u Beču Alice Reininger, koja je uz Dvor Trakošćan i sunakladnica knjige, trakošćanski kustos Ivan Mravlinčić, koji je dobro ocrtao povijesni kontekst, te likovni umjetnik Ivan Rožmarić, koji je knjigu vrlo lijepo i maštovito opremio. Pisma su izvorno pisana na francuskom, a ovdje se donose u stilistički pomnim prijevodima na hrvatski i njemački jezik. No, što nam govore ta pisma, zbog čega nas i danas mogu privući? Naizgled, u njima nema ništa odviše važno.

Grofica svom mužu piše o, rekli bismo, prozaičnim temama: o pijanim i bezobraznim slugama, opasnostima na putu, teretu dugova, nabavci sira, dostavi i pranju rublja i prodavanju masti! Ali baš su zato ta pisma privlačna, jer nismo dosad takvo što imali prilike pročitati, nismo se imali prilike uputiti u hrvatsko 18. stoljeće na takav krajnje – životni način. Upravo zbog toga pisma grofice Drašković predstavljaju osobni i izravni, izrazito punokrvni uvid u tadašnji život, uvid kakvom zapravo i nema premca u dostupnim nam povijesnim dokumentima. Osim toga, iz ove knjige saznajemo kako se nekada pazilo na konvencije obraćanja i stilsku razinu, čak i kada se pisalo o posve svakodnevnim stvarima. Možda (i) iz toga možemo štošta naučiti. denis.pericic@vz.htnet.hr

Novak o obitelji Filić - Novak  Prva u nizu tematskih srijeda održava se 8. siječnja kada će Vladimir Novak govoriti o obitelji Filić – Novak U 2014. godini Gradski muzej Varaždin pokreće novi program pod nazivom „Srijeda u Muzeju“ kao tjedno događanje u sklopu kojeg će se tijekom cijele godine priređivati raznoliki sadržaji za najširi krug posjetitelja. Bit će tu otvorenja izložbi, koncerata, predavanja, okruglih stolova, promocija i razgovora s poznatim (varaždinskim) obiteljima i umjetnicima.

Prva u nizu tematskih srijeda održava se 8. siječnja u prostoru palače Sermage (Trg M. Stančića 3), s početkom u 19 sati, kada će se govoriti o obitelji Filić – Novak, jednoj od najznačajnijih donatora varaždinskoga muzeja, iz koje potječe i njegov osnivač te prvi ravnatelj i kustos

Portret djevojčice

prof. Krešimir Filić. Gost večeri je Vladimir Novak, rođeni Varaždinac i nećak prof. Filića, koji je više od četrdeset godina živio u Americi, gdje je bio ugledni holivudski fotograf, novinar i urednik, a uz uspješnu karijeru i brižni kroničar i aktivist tamošnje hrvatske

Obitelj Filić-Novak

dijaspore.

Razgovor će voditi muzejska savjetnica Mirjana Dučakijević, koja će tom prigodom predstaviti i najnoviju donaciju Vladimira Nova ka varaždinskome muzeju – „Portret djevojčice“, ulje na platnu nepoznatog majstora.

U siječnju su srijedom na rasporedu i programi (Pasta alla) Norma, glazbeni i gastro doživljaj koji se u palači Sermage priređuje 15. siječnja, zatim 22. siječnja predavanje uz izložbu o varaždinskoj kovnici Sorlini u palači Herzer te u istom prostoru 29. siječnja predavanja nekoliko izlagača na temu burgova u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Svi programi počinju u 19 sati, a ulaz je besplatan. (ap)

(Pasta alla) Norma

Krešimir Filić, prvi ravnatelj i kustos GMV-a

Kovnica Sorlini

SRIJEDA, 8. 1. 2014.

19 sati, palača Sermage

SRIJEDA, 15. 1. 2014., 19 sati, palača Sermage

SRIJEDA, 22. 1. 2014., 19 sati, palača Herzer

Znatan dio građe u varaždinski muzej došao je zahvaljujući donacijama.

Među najznačajnijim donatorima u proteklom razdoblju je obitelj Novak koja je rodbinski vezana za obitelj Krešimira Filića, jednog od osnivača Gradskog muzeja Varaždin. U razgovoru o obitelji Filić - Novak ujedno ćemo predstaviti i njihovu najnoviju donaciju Portret djevojčice. Gost: Vladimir Novak. Voditeljica programa: Mirjana Dučakijević

Opera Norma talijanskog skladatelja Vincenza Bellinija nalazi se na repertoarima gotovo svih svjetskih opernih kuća. Talijanski kulinarski specijalitet Pasta alla Norma dobio je ime po toj poznatoj operi. Glazbeni doživljaj zaokružit će se informacijom o receptu za pripremu te tjestenine i tanjurom ukusne Paste alla Norma.

Voditeljica programa: za Libris Petra Zidarić Györek.

U nepunih 50-ak godina, od kraja XIX. stoljeća do kraja II. svjetskog rata, , dvije generacije poduzetničke obitelji Sorlini ostvarile su „varaždinski san“: od male urarsko-zlatarske radnje do tvornice s više od 100 zaposlenih. Saznajte o medaljama, znakovlju, militariji, značkama, plaketama i odlikovanjima..., o društvenom životu članova ove obitelji i tadašnjim prilikama u Varaždinu. Voditeljica programa: Spomenka Težak.

Burgovi sjeverozapadne Hrvatske SRIJEDA, 29. 1. 2014.

19 sati, palača Herzer U okolici Varaždina kriju se brojni burgovi. Njihove stoljetne tajne tek treba ispričati. Neke od rezultata istraživanja otkrit će nam tim arheologa i povjesničara. Zavirimo u mračni srednji vijek.

Predavači: Članovi Društva povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije.

Sretan je narod hrvatski!

Denis PERIČIĆ mr. sc.

Lijepo je živjeti u uređenoj zemlji u kojoj uvijek znaš što donosi sutra, u zemlji u kojoj izvjesnost ulijeva sigurnost.

Na primjer, kao što smo i predvidjeli, predsjednik Josipović opet je čestitao Božić samo vjernicima koji ga slave po gregorijanskom kalendaru. Jer tko je još vidio da državni poglavar čestita državni blagdan svim državljankama i državljanima. A nevjernima i onima druge vjere Božić je čestitao – kardinal Bozanić. (Bio

predsjednik na operaciji oka. Želimo mu sve najbolje. Možda progleda.)

Onda smo, recimo, mogli biti sigurni da će se tijekom blagdana Šerbedžija više puta pojaviti na televiziji. Što se i ostvarilo. Jednom prilikom je opet dokazao da još zna glumiti. Kažem opet, jer i to doživimo otprilike jednom godišnje.

Mogli smo biti sigurni da će HTV opet prenositi Novogodišnju turneju skijaških skakača, ali i da će opet prenositi samo ta četiri natjecanja, a

ne i ostale 23 postaje Svjetskog kupa i Svjetskog prvenstva. Normalno, jer tko je još vidio da se prenosi taj grubi spektakl u kojemu masno plaćeni gladijatori i divlji navijači psuju, pljuju, tuku se, vrijeđaju se po rasnoj osnovi i skandiraju fašističke parole.

Također, mogli smo biti sigurni da će Vlada opet ugasiti nepotrebna i uvesti potrebna državna tijela.

Tako je ukinut nepotrebni Državni inspektorat, a uvedene su vrlo potrebne funkcije zamjenika savjetnika

predsjednika Vlade i voditelja Ureda dobrodošlice u Državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske. Očekujemo i povratak čuvara državnog pečata, da opet sve bude lijepo i dobro kao prije.

A jesmo li mogli biti sigurni da će se Linić opet zadužiti? Jesmo.

Rekoh, lijepo je živjeti u uređenoj zemlji u kojoj uvijek znaš što donosi sutra, u zemlji u kojoj izvjesnost ulijeva sigurnost. Bit će ovo – opet – jedna sjajna godina. Sretan je narod hrvatski!

7. siječnja 2014., br. 503 || REGIONALNI TJEDNIK

www.regionalni.com Pratite nas i na svom mobilnom uređaju Preuzmite besplatnu aplikaciju

OGLASI

17

18

Duplerica

REGIONALNI TJEDNIK || 7. siječnja 2014., br. 503

REPORTAŽA Na poziv Komunističke partije Narodne Republike Kine mladež HDZ-a Va

Kapitalistička igra uz pa

Kina je shvatila bit kapitalističkih pravila igre, ali ne odustaje od partijske stege. Štoviše, niti ju ne pokušavaju sakriti pred strancima. Od z gospodarstva. Sjeća li se uopće itko kako se to dogodilo? Kinezi se strogo pridržavaju jednog gospodarskog pravila - možete prodavati na njiho Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Zanimljivosti

S jedne strane stoljetni misterij Zabranjenoga grada, s druge strane velebni neboderi suvremenog doba. S jedne strane radnici koji ne dižu pogled s pokretne trake za sto dolara mjesečno, s druge strane zemlja s najvećom gospodarskom stopom rasta na svijetu. S jedne strane najdulji svjetski zid koji je zemlju stoljećima trebao braniti od neprijatelja, s druge najmnogoljudnija nacija na svijetu. U sredini svega Komunistička partija. Sve je to Kina.

Ili Kina, kako ju je doživjela Viktorija Horg, predsjednica županijske mladeži HDZ-a.

Još jedna kontradiktornost.

Zemlja kojom je, osim carskih dinastija nekad, jedino još vladala komunistička partija, u službeni je posjet nedavno pozvala mladež desničarske hrvatske stranke.

Red, rad i disciplina na svakom koraku, priča Viktorija.

– Jedva smo izašli iz aviona u Pekingu, a odmah smo, prema rasporedu, morali ići na 3. plenarnu sjednicu stranih diplomata na kojoj je sudjelovalo 130 zemalja, priča Viktorija prve korake u Kini za koju veli da niti sami Kinezi više ne znaju koliko ima stanovnika.

Tema sjednice bili su planovi predviđeni idućih pet godina.

Već i oni rođeni šezdesetih sjetit će se popularnih petoljetki u bivšoj Jugoslaviji. – Onako mrtvi umorni nekoliko smo sati slušali sjednicu na kojoj je jedan govornik govorio po sat vremena.Nas tristotinjak gostiju kao u mrtvačnici smo slušali komunističke propovijedi. Doslovno smo kljucali.

Ali ne daj Bože da nam je palo na pamet otići. Bila bi to smrtna uvreda. Brzo nas je primio i zamjenik ministra za međunarodne odnose. Prošli

Od jednog do drugog aerodroma u Šangaju udaljenost je 40 kilometara. Super brzi vlak Magellan prođe tu udaljenost za svega sedam minuta.

Pekinška patka odlepršala iz jefting bistroa u luksuzne hotele smo cijeli protokol. Sve je kao po špranci. Strogo određen dres code za takva događanja (bez dekoltea, bez golih ruku ili nogu). I najvažnije – nikada ne kasniti. Kašnjenje je jednako nepoštovanju onoga tko vas čeka.

Partijska pravila

Kina je, istovremeno, s druge strane shvatila bit kapitalističkih pravila igre. Od zemlje čiji su stanovnici stvarali najveća geta na svijetu, prodajući jeftinu robu i egzotičnu hranu do jednog od najrazvijenijih

Do 2008. godine najviša zgrada na svijetu bila je Zvono u Šangaju, visine 492 metra te je kao takva ušla u Guinnessovu knjigu rekorda. Pretekao ju je neboder u Dubajiu Burj Khalifa, koji na 828 metara visine ima 160 katova. Kinezi upravo grade novu zgradu kako bi iznova srušili rekord. Četvrt Bond, europskog je „štiha“ i zovu ga kineski Champs Élysées.

Rijeka odvaja Bond od novog dijela grada u kojemu prevladavaju neboderi ima samo dva mosta, ali čak devet podzemnih tunela.

Luka u Šangaju ima branu kako se u slučaju kakvog izlijevanja tereta ne bi zagadila rijeka.

U poslovnoj zoni Pudong nalazi se 4. tvornica mobitela po veličini u svijetu, Huwaei. Samo u odjelu za istraživanje i razvoj zaposleno je 10 tisuća ljudi.

Prije stupanja u brak mladenka mora doći s roditeljima, ma koliko godina imala, koji daju privolu. Žena ide na liječnički pregled da se utvrdi njena plodnost.

svjetskih gospodarstava. Sjeća li se uopće itko kako se to dogodilo? Sumnjam. Preko noći je Pekinška patka iz kičastog londonskog, newyorkškog ili restorana inoga grada, ponovno postala specijalitetom luksuznih interijera. – Čudno je to. Komunizam je prisutan na svakom koraku. Primjerice, iako se mogu oblačiti kako žele, tetovirati ili imati piercinge, držanje za ruke na ulici je nepojmljivo. Slobode govora nema. Možeš opstati samo tako da živiš, radiš i dišeš prema komunističkim pravilima, čudom se čudi Viktorija koja

zbog mladosti nije imala priliku živjeti niti u blagodatima socijalizma. No, prema svemu što govori, socijalizam nam djeluje puno bliže kapitalizmu nego komunizmu. Barem onaj jugoslavenski. I barem nama koji smo imali sreću pa nismo znali ništa o političkim emigrantima i Golom otoku.

Kad je Viktorija naivno pitala kako mladi mogu uspjeti u politici, gledali su je kao da je pala s Marsa. - Ipak, strpljivo

U hijerarhijskoj piramidi nema preskakanja su mi objasnili. Prvi korak je otići u neki zabačeni grad i pridonijeti boljitku lokalne zajednice... Viši dužnosnici dolaze u inspekcije i o njihovoj procjeni ovisi potencijalno napredovanje. U toj hijerarhijskoj piramidi nema preskakanja. Nema niti izbora. Bira se unutar partijskog komiteta.

A tada ste već u trećoj polovici prosječnog životnog vijeka – stariji od 55 godina.

Red, rad i disciplina

Baš u vrijeme boravka varaždinske delegacije, na sjednici se govorilo i o zaključcima „napuštanja politike jednog djeteta“. Jedno su vrijeme Kinezi, ukoliko su se oglušili o pravilo pa imali više djece, bili drakonsko kažnjavani.

- Ovog se pravila danas više ne moraju pridržavati. Po kuloarima se priča da je razlog tomu što je Indija vjerojatno brojnošću stanovnika već premašila Kinu pa Kina želi vratiti prestiž najmnogoljudnije zemlje svijeta. Usto, danas si to može priuštiti. No ta je politika dovela do toga da su mladi izgleda shvatili da im više djece niti ne treba. Bolje rečeno, da nemaju kada brinuti se o njima. Jako puno rade pa su djeca već od godinu dana u cjelodnevnim boravcima.

Vjerojatno je nemalo onih koji smatraju da politika reda, rada i discipline ne bi škodila niti Hrvatima. – Navodno da kao i svugdje ima korupcije, ali to se baš nigdje ne primjećuje. Čak niti kad pokušate „podmititi“ za bolja mjesta u kazalištu ili neki sličan „grijeh“. Usto, točno se zna tko što radi i koji su mu zadaci. Uz nas je cijelo vrijeme bio „prevoditelj kaže. Iako Viktorija neće reći, zna se koji su zadaci državi lojalnih „prevoditelja“. Dopustiti strancima da vide samo ono što domaćinu odgovara. – Unatoč „prevoditeljima“ uspjeli smo vidjeti da se iza blještavih staklenih nebodera, kriju slamovi za siromašne. Bože mili... Kao što se nismo susreli s takvim

Između megalomanskih nebodera kriju se tradicionalne kineske kuće

Izgrađen novi grad u pustinji - Lanzho Osim što je bila impresionirana veličinom svega - od zgrada, preko natpisa do uređenja interijera - Viktoriju je osobito fascinirao grad Lanzhou New Area.

Riječ je o kompletno novoprojektiranom gradu koji je još uvijek u fazi izgradnje.

No paralelno s izgradnjom se i naseljava, a dovršeno je već i veliko umjetno jezero.

Grad usred pustinje Gobe naseljavaju stanovnici prema direktivi partije – kao dobri Kinezi. Dakle, nema hoću-neću. Točno se zna što treba – učitelji, trgovci,

megalomanskim blještavilom tako nikada nismo vidjeli niti veće siromaštvo.

Uspješna formula

Kinezi se strogo pridržavaju jednog gospodarskog pravila - možete prodavati na njihovom, nekoliko milijardi kupaca velikom tržištu, ali pod uvjetom da ondje i proizvo-

automehaničar... i tako se šalju ljudi. Nema odbijanja.

- I inače u Kini nema nezaposlenih. Bez obzira završi li čovjek fakultet ili bilo što drugo, kad mu država ponudi prvi posao za koji ga smatra kompetentnim - ne smije ga odbiti. Je li riječ o KV poslu, a čovjek je nuklearni fizičar - nije bitno. Ne smiješ odbiti rad. Zato nema socijalnih slučajeva. Možda rade za mizerne plaće, ali dovoljno za svakodnevno prživljavanje.

No vratimo se „umjetnome“ gradu. Prvi red do jeze-

ra, u staklenim neboderima rezerviran je za partijske dužnosnike. Ništa se ne gradi nasumce. Prije gradnje moraš imati investitora. Već sada 25 stranih kompanija gradi svoje pogone ondje.

Otvorena je i tvornica Gelly, vodeća tvrtka za proizvodnju automobila koja izrađuje dijelove i za švedski Volvo.

Radnici na traci rade kao roboti. Ne dižu pogled. Prošli smo tvornicu bez da nas je itko pogledao. Razgovarajući privatno s njima fasciniralo me što njih nitko na to ne mora tjerati. Oni se sami žele

dite. Uz jeftiniju radnu snagu u tome je razlog što većina proizvoda na svjetskom tržištu ima markicu s natpisom „made in China“. Rezultat je vidljiv. Kina je od siromašne zemlje postala gospodarska velesila.

Viktorija se nije mogla načuditi kada joj je za slikanje obične veličine makete Šan-

gaja trebalo devet fotografija.

– Već kad sam iz aviona vidjela te zgradurine iz ptičje perspektive, ostala sam bez daha. Svakodnevno u grad migrira pet milijuna ljudi - kaže.

Moderno i tradicionalno u neprestanom su sukobu. Dok s jedne strane radnici imaju sat vremena pauze i stolove za stolni tenis da se opuste

UZGAJIVAČI koza iz Međimurja i Podravine na studijskom putovanju u gornjoj Austriji

U farmu ulože 250 tisuća eura, od čega država daje 50 tisuća Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Pedesetak kozara iz Međimurja i Podravine boravilo je na studijskom putovanju u Ried Inn Kreiss u gornjoj Austriji. Obišli su tri moderno opremljene farme na kojima su im mladi poljoprivredni austrijski proizvođači iznijeli svoja iskustva.

Još nema premije

Austrija ima oko 80 tisuća koza. Tri farme koje su obišli međimurski i podravski kozari suvremeno su opremljene automatskim sustavima za hranidbu i mužnju, što si naši

Međimurski proizvođači kozjeg mlijeka u europskome vrhu proizvođači kozjeg mlijeka ne mogu priuštiti. U svaku farmu mladi austrijski poljoprivredni proizvođači uložili su 250 tisuća eura, pri čemu im je država sufinancirala 50 tisuća.

U Međimurju dominiraju francuske alpine, a u Austriji bijele simentalke. Po kakvoći mlijeka međimurski proizvo-

đači su u samom europskome vrhu. Razlika je, naravno, u otkupnoj cijeni. U Austriji je zajamčena otkupna cijena 60 do 70 euro centi, dok u Hrvatskoj varira. Na hrvatskome sjeveru najznačajniji otkupljivač je varaždinska Vindija.

Ljeti je cijena bila 3,5 kuna za litru, a trenutačno varira između 4,5 i 5 kuna. Naravno, cijena ovisi o postotku masnoća i bjelančevina. Država je zajamčila premiju od 50 lipa po litri, no proizvođači prošle godine iz državne blagajne nisu dobili niti kune.

Trodnevni otkup

Austrijski proizvođači imaju organizirani trodnevni otkup kozjeg mlijeka, dok se u Međimurju otkupljuje dnevno. Razlika je i u hranidbi. Austrijanci preferiraju sjenažu i sjeno uz malu količinu koncentrata, dok naši proizvođači koze hrane pretežno na ekološki način.

Predsjednica Udruge „Ruka“ Nada Gadanec izrazila je zadovoljstvo viđenim. Udruga „Ruka“ djeluje regionalno i okuplja eminentne kozare i ovčare.

U Međimurskoj županiji je četrdesetak aktivnih uzgajivača koza i proizvođača kozjeg mlijeka. Međimurje ima oko 3.500 koza.

Razmjena iskustava austrij-

skih i hrvatskih kozara bila je više nego plodonosna, a za dobru organizaciju, uz udrugu „Ruka“, pobrinuo se vrhunski stručnjak za područje kozarstva dr. sc. Antun Kostelić iz Zavoda za opće stočarstvo Agronomskog fakulteta u

Zagrebu i njegov austrijski kolega Josef Stöckl. Putovanje je organizirano uz projekt koji je sufinancirala Međimurska županija pod nazivom Artritis i encefalitis kod koza, bolesti koje smanjuju mliječnost i životnu dob koza.

DOZNAJEMO Skup poljoprivrednika u Đakovu

Za općehrvatsku udrugu OPG-a Na skupu iniciranom od Stožera za obranu hrvatskog sela i održanom 13. prosinca u Đakovačkoj satnici jednoglasno je zaključeno da se krene u stvaranje općehrvatske Udruge obiteljskih gospodarstava.

Država ne mari

Bila je to odluka pedesetak predstavnika svih županija kontinentalne Hrvatske osim jedne, a pod predsjedanjem predsjednika Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje (ZUSSB) Antuna Lasla. Kao programsku podlogu svoga djelovanja prihvatili su platformu stručne i nadstranačke skupine Živo selo koja se zalaže da se obnova hrvatskog sela zasniva na obiteljskom gospodarstvu kao ključnoj kategoriji

gospodarskog rasta, ali i kao jamcu brige za ekologiju, okoliš, infrastrukturu i prostornu sigurnost.

Na sastanku je u živoj raspravi razmatran niz gorućih

Hrvatska uvozi prehrambene proizvode za milijardu i pol dolara problema hrvatske poljoprivrede koje okoštala državna uprava ne samo da ne rješava nego svojim nerazumnim ponašanjem dodatno pogoršava.

Naglašeno je da prioritetna

zadaća naše poljoprivredne politike mora biti da Hrvatsku oslobodi katastrofalne prehrambene ovisnosti, koja je ove godine narasla do neto izdatka od gotovo milijarde i pol dolara. Ta se ovisnost sve više iskazuje kao jedno od najozbiljnijih žarišta nestabilnosti gospodarskih odnosa naše zemlje s inozemstvom.

Agrarna banka?

Naglašena je važnost gospodarskog udruživanja obiteljskih gospodarstava kako bi ona u svom poslovanju ostvarila povoljnije tržišne uvjete. Posebno je naglašena potreba da se poljoprivredi omogući specijalizirani sustav povoljnijeg kreditiranja kakvi postoje u zemljama EU, prije

svega u obliku Agrarne banke.

Hrvatska poštanska banka ima prirodne uvjete da to postane, među ostalim preuzimajući HBOR-ov program povlaštenih poljoprivrednih kredita i razvijajući svoju mrežu po regijama. Velika je pozornost posvećena mladim poljoprivrednicima, njihovoj stručnoj i poslovnoj izobrazbi i pomoći ostvarivanju njihovih ambicija.

S posebnim su zanimanjem sudionici skupa saslušali izvješće Stožera o pravnoj akciji u kojoj se od države zahtijeva puna isplata odobrenih potpora za 2012. godinu i kojoj se do sada formalno pridružilo oko 2.500 poljoprivrednika. Konstituirajući skup nove udruge održat će se tijekom prve polovice siječnja ove godine.

20

2

agro-hit

REGIONALNI TJEDNIK || 7. siječnja 2014., br. 503

7. siječnja 2014., br. 503 || REGIONALNI TJEDNIK

21

agro-hit

3

22

agro-hit

4

REGIONALNI TJEDNIK || 7. siječnja 2014., br. 503

Duplerica

7. siječnja 2014., br. 503 || REGIONALNI TJEDNIK

23

araždinske županije bila na partijskoj sjednici, ali i u obilasku kontradiktorne zemlje

artijsku stegu i lojalnost

zemlje čiji su stanovnici stvarali najveća geta na svijetu, prodajući jeftinu robu i egzotičnu hranu - do zemlje na samom vrhu svjetskog ovom, nekoliko milijardi kupaca velikom tržištu, ali pod uvjetom da ondje i proizvodite.

Donedavno najvišu zgradu na svijetu, Zvono, zamijeniti će još viša

Umirovljenici se brinu za očuvanje kaligrafije

Hrvatska delegacija na službenom susretu s kineskim dužnosnicima

ou New Area dokazati domoljubnim Kinezima. To je njihov ponos.

Kineske vlasti računaju da će cijeli grad biti gotov do 2030. godine. I ondje, kao i u cijeloj Kini, vrijedi jednako pravilo – možete prodavati na njihovom prevelikom tržištu, ali pod uvjetom da ondje i proizvodite. Zato danas svi proizvodi i jesu „made in China“, a ne zbog jeftine radne snage. Iako radnici na traci zarađuju jedva stotinjak dolara mjesečno.

Po modelu ovoga grada u pustinji Gobe, Kinezi grade još dva nova grada.

U Lanhzou New Area napravljeno je i umjetno jezero

u vrijeme pauze ili vreće za spavanje da prilegnu ako žele, s druge strane brakovi se dogovaraju još dok su djeca mala.

Rijetko se tko usudi izbjeći tradiciju. Tako da su mladenci uglavnom nevini do braka jer roditelji budno paze da ih ne osramote. Nema veze radi li se o milijarderskom Šangaju, Pekingu ili selu u zabiti velike

zemlje.

Od Diora do Bugara

Gospodarskim rastom porasla je i cijena radne snage, a u Kini se može kupiti apsolutno sve. Od Diora do proizvoda bugarskih marki. Stoga Kina traži i druga tržišta za plasiranje proizvoda. Za sada su se orijentirali na zemlje Afrike.

Viktorija je općenito fascinirana Kinom, ali još dvije stvari su joj se posebno „urezale“ u pamćenje. Prvo je neka vrsta tableta s gumbićima razne boje za starije osobe.

Svaki gumbić predstavlja neku potrebu - primjerice, glad ili nedostatak bilo čega. Korisnik stisne gumbić koji je direktno spojen s centrima za socijalni

Odrađeni projekti zajednice javno se ističu na uličnim panoima

rad i u vrlo kratkom roku netko mu dostavi zahtijevano.

Tablete jednako imaju i bogati i siromašni starci. – Također su me oduševili i panoi na kojima su prikazane sve akcije koje su odrađene za porezni novac. Ima ih jako puno, a prikazuju od dobrovoljnog darivanja krvi, preko pomoći starijima do izgradnje nekog

centra za opću korist. U Kini je odlično sve dok se ne pita za ljudska prava - zaključila je Viktorija nakon sedam dana provedenih među Kinezima.

Svjesna je da ih je, kako smo već naveli, „prevoditelj“ vodio samo na prikladna mjesta.

Kao i to da su vidjeli samo ono što i gdje je Komunistička partija željela.

Vratila se doma. Okrenula oko sebe i vidjela 360 tisuća nezaposlenih, starce koji kopaju po kontejnerima, radnike bez plaće. S pravom glasa.

Nisam sigurna da se mnogi od onih s kartonima HZZ-a na kojima već godinama piše njihovo ime ne bi mijenjalo s nekim Kinezom. A da smo razmaženi – jesmo.

24

SPORT

REGIONALNI TJEDNIK || 7. siječnja 2014., br. 503

Iznenađenjima do finala

sport

Aktualni prvak Kutije šibica, krapinsko Mal-Gal građevinarstvo, u Varaždinu je zaustavljeno već u osmini finala. Ispao je i prošlogodišnji viceprvak Varaždina Damaged Jeans Teatro Sokol. Ovo su najzanimljiviji detalji osmine finala seniorskog turnira 34. Zimskog prvenstva Varaždina u malom nogometu, u kojem je bila zanimljiva i ona utakmica u kojoj je Automobil Lončar & Fotex s visokih 7:3 izbacio ekipu Trgovački centri Lexi. Sve zanmljiviji susreti nastavljaju se do finala koje je na rasporedu 11. siječnja.

www.regionalni.com/sport Zovite nas na 042/290-777

8. 1. u 20 sati u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin OK Varaždin Volley odigrat će pripremnu utakmicu s MOK Mursa, koju vodi donedavni trener Varaždinaca Tomo Paun.

NOGOMET NK Varaždin - prodaja prvih dionica očekuje se za še

Grad će biti većinski vl s oko 70 posto dionica Laszlo Toth, pobjednik 36. novogodišnje utrke

Pobjednik Mađar Toth U tradicionalnoj 36. Novogodišnjoj utrci grada Varaždina sudjelovalo je rekordnih 250 trkača i trkačica, a novost je bila i utrka invalida u kolicima. Pobjednik utrke bio je Mađar Laszlo Toth ispred prošlogodišnjeg pobjednika Slovenca Vida Zevnika. U ženskoj konkurenciji pobjednica je bila Zagrepčanka Matea Matošević, drugo mjesto pripalo je mađarskoj atletičarki Ziti Kacser, dok je treće mjesto osvojila domaća trkačica Valentina Belović. Nagrade za pobjednike i pobjednice su izjednačene i iznose po 300 eura za prvo, 200 za drugo i 100 za treće mjesto. U utrci invalida pobijedio je poznati varaždinski sportaš s invaliditetom Zoran Križanec.

Organizatori utrke, AK Sloboda zadovoljni su ostvarenim.

 Trenutno se vode pregovori o odabiru revizorske kuće za izradu završnog elaborata Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Varaždinsko Gradsko vijeće podržalo je preoblikovanje NK Varaždin u sportsko dioničarsko društvo. Izvršni direktor NK Varaždin Zlatko Ivanković ovako opisuje nastavak procesa preoblikovanja.

Elaborat

- Ukratko samo da ponovim kronologiju događaja vezanu za preoblikovanje kluba. Dobili smo rješenje od Ministarstva

O brzini prodaje dionica ovisi i brzina dovršetka procesa preoblikovanja, šest ili sedam mjeseci.

Prva utrka invalida u sklopu nogovogodišnje utrke

Malonogometni VŽ turnir

U školsko-sportskoj dvorani u Garberju održava se 2. turnir nogometnih klubova ZSUGV-a u malom nogometu Varaždin 2014. Klubovi članice ZSUGV-a natjecali su se u dvije skupine.

U A skupini ostvareni su sljedeći rezultati. Plitvica - Udarrnik 32 3:1, Sloboda ŠN - Varaždin 1:14, Plitvica - Sloboda ŠN 6:1, Udarnik 32 - Varaždin 1:8, Plitvica - Varaždin 4:7, Udarnik 32 - Sloboda 2:5. U polufinale su se plasirale ekipe Varaždina i Plitvice.

U skupini B postignuti su sljedeći rezultati: Zelengaj - Varaždin ŠN 7:1, Mladost - Varteks 1:1, Zelengaj - Mladost 1.2, Varaždin ŠN - Varteks 3:5, Zelengaj - Varteks 3:2, Varaždin ŠN - Mladost 3:7. U polufinale su se plasirale ekipe Mladosti i Zelengaja.

znanosti, obrazovanja i športa u kojem se dozvoljava početak tog procesa preoblikovanja, izradio se elaborat, već su izrađene i korekcije, a Grad je prema zakonu trebao dati suglasnost s obzirom na to da Ministarstvo financija svoja potraživanja koja ima prema klubu prenosi na Grad. Tako sada ta potraživanja ima Grad, a kako klub u ovoj situaciji nije u mogućnosti izvršiti svoje obveze, Grad za taj iznos dobiva dionice. Gradsko vijeće je donijelo odluku da prihvaća da sudjeluje u postupku preoblikovanja te se trenutno vode pregovori o odabiru revizorske kuće koja bi trebala izraditi završni elaborat o preoblikovanju. Nakon što se završi elaborat, koji mora sadržavati sve financijske obveze i potraživanja kroz koja bi se trebala konstatirati i vrijednost kluba. Zatim se kreće u odabir modela i nakon toga se ide u raspisivanje prve kotacije dionica. O brzini prodaje dionica ovisi i brzina dovršetka procesa preoblikovanja, šest ili sedam mjeseci.

Kada se očekuje raspisivanje prve kotacije dionica?

- Najviše vremena će oduzeti

brzina kojom će revizor izraditi završni elaborat, s obzirom na to da mora provesti barem 15 ili 20 dana u klubu kako bi dobio sve potrebne financijske i ostale podatke. Realno je da izrada završnog elaborata traje 30-ak dana. Mislim da će do prodaje prve kotacije proći oko šest mjeseci, a nakon toga još dva do tri mjeseca do kompletnog završetka preoblikovanja.

U javnosti je bilo u posljednje vrijeme proturječnih informacija o tome koje obveze Grad preuzima, a što dobiva preoblikovanjem NK Varaždin.

- Ukratko, Grad ne preuzima nikakve obveze već će dobiti vrijednost koju potražuje Ministarstvo financija. Grad će za tu vrijednost dobiti dionice koje danas-sutra može prodati, dati nekome na upravljanje i sl. Onu obavezu koju Grad preuzima je osiguranje milijun kuna za završetak cjelokupnog preoblikovanja. Kad se završi preoblikovanje, klub više nije udruga građana i klub posluje po zakonu o trgovačkim društvima. Tako će klub definitivno izaći na tržište pa će si u tom okviru morati osigurati godišnji budžet. Grad nije u obvezi osigurati cjelokupni budžet kluba, već će Grad biti tu biti kao kontrolni mehanizam da klub više ne ulazi u dubioze.

Očekujem da će se bitno promijeniti način razmišljanja i način ponašanja svih u klubu.

Gradu ostaje i obveza vraćanja kredita u ime kluba.

- Grad tu obvezu redovno servisira, za iznos kredita Grad će dobiti i odgovarajući broj dionica. Sve to zajedno dovest će do činjenice da će Grad biti većinski vlasnik s oko 70 posto vlasništva dionica.

Planovi

Kakva je situacija u ovom trenutku s Upravom kluba, dva člana dala su ostavke i koliko će to otežati proces preoblikovanja?

Na izbornoj skupštini kada je izabran novi IO i predsjednik Košić iz njegovih izjava bilo je vidljivo da je to IO koji bi klub morao dovesti do završne faze

U stadion je nogometni klub uložio 25 milijuna kuna svojih sredstava

Klub je u gradski stadion uložio 25 milijuna kuna Stadion je u vlasništvu Grada, a što je s ulaganjima kluba u stadion?

Početkom osnivanja HNL-a pojavila se potreba za podizanje stadiona na viši nivo. Na početku je to rješavala tvornica Varteks, a oko 1996. godine je klub počeo ulagati u stadionsku infrastrukturu. Izgrađen je novi priključak za vodovod, nova toplana, energana, pomoćni objekti, istočna tribina i dr. Ako bismo izrazili vrijednosno, riječ je o ulaganju u posljednjih 15-ak godina vlastitih sredstava kluba koje ukupno iznosi 25 milijuna kuna. Jasno, tu su i troškovi radnika koji su radili na održavanju sportskog objekta. Klub je tako digao vrijednost stadiona iako nije vlasnik. Tu je i rasvjeta, novi semafor, nove sjedalice, sustav za zalijevanje travnatih terena, umjetna trava - sve je to išlo iz troškova kluba. Sve što je klub uložio ostaje Gradu koji je vlasnik stadiona.

preoblikovanja, do konstituiranja skupštine dioničara.

Međutim, onog trenutka kada

Grad ne preuzima nikakve obveze već će dobiti vrijednost koju potražuje Ministarstvo financija je Grad donio odluku da ulazi u preoblikovanje kluba predsjed-

nik Košić i dopredsjednik Kišić zaključili su da je tu završila njihova uloga, jer da je logično da Grad dalje vodi proces preoblikovanja do kraja. Imali smo IO na kojem smo morali konstatirati da su predsjednik i dopredsjednik dali ostavke, po Statutu funkciju predsjednika do izborne skupštine vrši drugi dopredsjednik kluba Vjeran Radelić. Predstoje razgovori s gradonačelnikom oko cjelokupne situacije i oko kandidata, a kad će se sve utvrditi, javnost će biti pravovremeno infor-

SPORT

7. siječnja 2014., br. 503 || REGIONALNI TJEDNIK

Osam odličja za mlade Varaždince U Čakovcu je održan 15. Božićni miting na kojem je nastupilo 390 natjecatelja iz 21 kluba iz Hrvatske, BiH, Slovenije i Mađarske. Nastupili su plivači rođeni 1999. i mlađi te plivačice rođene 2000. i mlađe. PK Barok nastupio je s 29 članova, a osvojili su ukupno 8 odličja. U A-kategoriji Vanja Švogor bio je 2. u utrci 200 leđno, a Martin Kocijan 3. na 100 leptir.

U B-kategoriji Mirta Vučetić bila je 2. na

est mjeseci

lasnik a Članovi Fight Club Kovačić, Varaždin osvajači su brojnih nagrada

Treninzi za najmlađe, natjecatelje i rekreativce  U novouređenom Centru za borilačke sportove mogu se trenirati boks, kickboxing, savate, muay thai i mma te brazilian jiu-jitsu Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

mirana.

Kakvi su sportski planovi u 3. HNL-u u kojem se sada natječe NK Varaždin?

Plan i cilj je ostao isti, plasman koji bi nam garantirao igranje u novoformiranom 3.

HNL-u. To bi trebao biti početak gradnje sportskog dijela kluba, momčad koja bi u godinu dana mogla ostvariti plasman za ulazak u 2. HNL. Uz to je vezan i financijski dio koji treba pratiti sportski jer ukoliko ne budemo ostvarili potrebni financijski dio, ne možemo ući u 2. HNL. Neće se robovati sportskim ciljevima. Sada planiramo plasman u prvih sedam klubova koji bi osigurao plasman u novoformirani 3.

HNL sljedeće sezone. Što se tiče igračkog i trenerskog kadra, sve će ostati isto ili se planiraju pojačanja?

- Pripreme će početi s momčadi koja je završila jesenski dio prvenstva. Vode se razgovori s nekim igračima, ali sve će ovisiti o financijskim mogućnostima kluba.

Tako se nastavlja preoblikovanje NK Varaždin u nadi da će ova priča završiti kao i u Rijeci gdje je nogometni klub doživio sportski procvat, ali i svojevrsnu euforiju u samom gradu gdje je nogomet ponovo u modi.

Fight club Kovačić, Varaždin u sklopu svojih brojnih aktivnosti 7. siječnja otvara centar za borilačke sportove koji se nalazi u novouređenim prostorijama u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin.

Iskustvo

U klubu se radi s djecom od 7 godina, početnicima i rekreativcima. Može se trenirati boks, kickboxing, savate, muay thai i mma te brazilian jiu-jitsu. Treninzi se održavaju svakodnevno ovisno o odabranoj grupi.

Tako je ponedjeljkom od 17,30 do 18 sati rezerviran termin za kickboxing i savate za djecu i kadete, od 18,30 do 20 trenira se savate, a od 20 do 21,30 za početnike i rekreaciju. Utorkom su na rasporedu škola boksa, pa savate i u večernjem terminu muay tai i kickboxing za početnike i rekreaciju. Srijedom je prvi termin ponovo rezerviran za kickboxing i savate za djecu i kadete, pa crossfit te u večernjem terminima za početnike i rekreaciju. Četvrtkom je isti raspored kao i utorkom a petkom je od 17,30 do 18 sati rezerviran termin za kickboxing i savate za djecu i kadete, od 18,30 do 20 trenira se savate, a od 20

Na posljednjoj sjednici Upravnog odbora Hrvatskog karate saveza Esad Garibović, Karate klub Varaždin, imenovan je izbornikom juniorske i U21 muške nacionalne selekcije - borbe. Ovo imenovanje još je jedna potvrda kvalitetnog rada u KK Varaždin.

100 prsno i 3. na 50 leptir, Iva Vresk 3. na 100 leptir, a u istoj je kategoriji Jakov Igrec bio 2. na 100 leđno. U C-kategoriji Petra Gašparac osvojila je dvije bronce: na 50 leđno i 100 prsno.

Na Božićnom mitingu nastupili su još: N. Lončarić, L. Cvetko, H. Smontara, D. Kelemen, I. Vitković, M. Volarić, D. Lazar, H. Đurman, M. Čok, E. Hunjek, V. Ilčić, V. Gašparac, M. Piskač, I. Marić.

FC KOVAČIĆ Otvara se Centar za borilačke sportove

Uređenje novih prostorija u Areni Varaždin

FC Kovačić ima i svoje podružnice u Sračincu, Čakovcu i Strahonincu do 21,30 crossfit za početnike i rekreaciju. Posebna ponuda kluba su Individualni treninzi, izrada programa treninga, programa prehrane, treninzi za rekreativce,

kondicijska priprema za vrhunske sportaše i sl.

U klubu rade školovani i iskusni treneri s višegodišnjim borilačkim iskustvom.

Glavni treneri u klubu su Siniša Kovačić i Hrvoje Kišasondi.

Uz klub u Varaždinu Fight Club Kovačić ima i svoje podružnice koje se nalaze u Sračincu, Čakovcu i Strahonincu. Sve ostale informacije mogu se dobiti u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin u navedenim terminima te putem e-maila kovacic_ pitbullsinisa@yahoo.com ili hrvoje300@gmail.com.

Fight Club Kovačić ima i internetsku stranicu na kojoj su dodatne informacije o klubu, a nalazi se na adresi www.fightclub-kovacic.com.

25

Sestre Lešćak srebrne i brončane u Samoboru

U organizaciji GK Samobor održan je međunarodni turnir u ženskoj sportskoj gimnastici, gdje su tri članice GK Vindija nastupile u kadetskoj i juniorskoj konkurenciji. Tako je Orhideja Lešćak osvojila srebro, dok je njena sestra Rahela Lešćak u kategoriji kadetkinja uspjela zauzeti treće mjesto u višeboju. Laura Gotić je uz manju nesigurnost na tlu zauzela šesto mjesto. Trener Ivan Oskoruš, zadovoljan je prvim međunarodnim rezultatima te potvrdom da treninzi idu

u pravom smjeru i da ovi rezultati najavljuju talentiranu generaciju varaždinske ženske gimnastike.

Kako je MT Samobor ujedno i posljednje natjecanje u sezoni, u klubu su rezimirali sezonu rezultatski i vrlo su zadovoljni pogotovo na međunarodnom planu. Nova generacija gimnastičara je dovoljno sazrela te počela pobjeđivati i osvajati visoka mjesta na jakim turnirima, bez obzira na sve probleme koji ih prate od neadekvatne dvorane i nedostatka opreme.

Otvoreno prvenstvo Ljubešćice U Ljubešćici je 4. i 5. siječnja održano 5. Otvoreno prvenstvo Ljubešćice u stolnom tenisu za sve kategorije od onih najmlađih, 2003. i mlađi pa do veterana. Ukupno je sudjelovalo 170 igrača iz Hrvatske i Slovenije. Od rezultata domaćih stolnotenisača treba izdvojiti prva mjesta Leona Milaka, MGK Drava Žabnik u konkurenciji najmlađih kadeta, Leona Šanteka, Ljubešćica u konkurenciji mlađih kadeta, Karla Štrige, Starr Varaždin u konkurenciji juniora, Stele Marčec, MGK Drava Žabnik u konkurenciji mlađih kadetkinja, Leone Šantek, Ljubešćica u konku-

renciji juniorki. Tu su još i odlični rezultati najmlađih kadetkinja Janje Matijašec i Ivone Štriga iz Ljubeščice te mlađih kadetkinja Jane Šeb i Matee Gereci iz MGK Drava Žabnik.

GRADSKA SPORTSKA DVORANA 6. 1. 2014.

- velika dvorana - 34. Zimsko prvenstvo Varaždina u malom nogometu “Pan kup Varaždin” s početkom u 16,00 sati - četvrfinale 10. 1. 2014.

- velika dvorana - 34. Zimsko prvenstvo Varaždina u malom nogometu “Pan kup Varaždin” s početkom u 18,00 sati - polufinale 11. 1. 2014.

- velika dvorana - 34. Zimsko prvenstvo Varaždina u malom nogometu “Pan kup Varaždin” s početkom u 16,00 sati - finale

26

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 7. siječnja 2014., br. 503

Sportske aktivnosti za najmlađe kontinuirano do 11. siječnja u Graberju Grad Varaždin u suradnji sa Zajednicom sportskih udruga Grada Varaždina organizira aktivno provođenje zimskih školskih praznika za učenike i učenice od 1. do 4 razreda osnovnih škola s područja grada Varaždina. Sportske aktivnosti, u potpunosti besplatne za roditelje, provode se do 11. siječnja 2014. u gradskoj sportskoj dvorani Graber-

je, svakim danom, osim nedjelje i blagdana, u vremenu od 11 do 12.15 sati za učenike i učenice 1. i 2. razreda, te od 12.30 do 13.45 sati za učenike i učenice 3. i 4. razreda.

Aktivnosti su započele 27. prosinca 2013. godine. Učenici i učenice će, pod vodstvom stručnih trenera pojedinih gradskih klubova, upoznati i imati prilike naučiti osnove sljedećih

sportova: atletika, odbojka, karate, nogomet, cheerleading, stolni tenis, košarka, ritmička gimnastika, sportska gimnastika, badminton, squash, rukomet, baseball. Posljednjeg dana druženja, u subotu 11. siječnja 2014. godine, od 11.00 sati organizirano je zajedničko druženje uz igru i prezetaciju naučenog za sve malene sudionike, njihove roditelje, djedove

i bake, sportske trenere. Ujedno će svim sudionicima biti uručene potvrde o sudjelovanju. Svi zainteresirani sugrađani dobrodošli su na završnu manifestaciju. Zajedica sporskih udruga Grada Varaždina zahvaljuje svim dosadašnjim sudionicima i poziva sve zainteresirane da im se priključe te kvalitetno provedu slobodno vrijeme u igri i druženju.

KOŠARKA KK Grafičar jesenski je prvak 2. A košarkaške lige Sjever

Mladi plivači tek osmi Muška ekipa Plivačkog kluba Barok u sastavu: Mario Vlahinja, Gregor Stadaas, Dario Štefinec i Martin Kocijan nastupila je na Ekipnom Bprvenstvu Hrvatske koje se održalo u Rijeci. U konkurenciji osam ekipa zauzeli su posljednje, 8. mjesto. Sljedeće godine nastupit će zajedno sa ženskom ek ipom na „C“ Ekipnom PH. Iz kluba poručuju da su, bez obzira na ispadanje, zadovoljni nastupom: - Iako je prošle godine ostvaren velik uspjeh plasmanom u veći rang, teško je bilo očekivati ostanak jer je ekipa podmlađena, a konkurencija jaka. Posebno bi smo u kontekstu podmlađene ekipe istaknuli dobre nastupe kadeta Martina Kocijana. Dečki su otplivali u okviru svojih mogućnosti i njihovi vremena su zadovoljavajuća. Ostali klubovi iz B-ranga trenutno su bolji jer imaju veći broj kvalitetnih plivača u apsolutnoj kategor iji. Inače, ekipni prvaci Hrvatske su u muškoj konkurenciji plivači ZPKa, a u ženskoj plivačice Primorja.

Jesen kao iz bajke Da rezultat nije slučajan govori i podatak da dečki jednostavno vole trenirati, vole učiti, prava su klapa, dišu ko jedan, svi se druže, jednostavno sve odlično funkcionira Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

U posljednjoj utakmici ovog dijela sezone KK Grafičar je u 11. kolu 2. A košarkaške lige Sjever uvjerljivo pobijedio Mladost u Đurđevcu sa 114:75 i time potvrdio naslov jesenskog prvaka.

Mobilizacija

- Prije utakmice upozoravao sam i maksimalno podigao mobilizaciju treninga i pripremu utakmice iz dva razloga.

Prvo, prošle sezone smo izgubili u Đurđevcu 79:74, a ekipa Mladosti ove sezone je samo bez Krajinovića te, drugo, zadnje je kolo, igrači su već u mislima na odmoru, a želio sam završiti kako smo i počeli - hrabro, snažno i pametno - komentirao je posljednju pobjedu Dražen Cesar, trener KK Grafičar Ludbreg.

- Kako smo mi lideri, želim da se tako i postavimo od prve sekunde moćno i uraganski, tako je i bilo iz minute u minutu - razlika se dizala.

Znali smo odakle nam prijeti opasnost, njihovog glavnog igrača Jančijeva smo ganjali doslovce preko cijeloga terena i na njemu se mijenjala 3 igrača, a kada je izašao, podigli smo razinu agresivnosti više, odi-

grali agresivno preko cijeloga terena i otišli na tridesetak razlike uz odličnu partiju svih igrača. Posljednjih 10 minuta svi su igrači osjetili slast igranja u proslavi jesenske titule.

Moram reći da smo u ovom dijelu odradili 74 treninga, odigrali 24 utakmice u 100 dana, što je gotovo svakih 4 dana utakmica, od 23. kolovoza nismo imali niti jedan slobodan vikend, tako da je jesenska titula nagrada na minuli rad.

Ove sezone pokazali smo

Postali smo prvi put nakon 40 godina jesenski prvaci, osvojili smo Kup Regije, plasirali se među 16 u Kupu jednu dimenziju više, prezentirali igru zvanu „napadačka obrana“, što i pokazuje podatak da smo u prosjeku zabijali 101,7 koševa, a primali 73,2.

Na vrhu

Bili smo neprekidno na vrhu prvenstvene ljestvice od 1. do 11. kola te smo pokazali najviše trenutno i to u smislu pripreme utakmica, jedini smo sve

utakmice snimali, analizirali, scoutirali, secirali suparnike do zadnjih detalja i ekipno i pojedinačno. Svakom igraču stavljao na papir akcije i reakcije suparnika i detalje slabije i bolje strane i kako braniti i kako napadati pojedine točke.

Sinergija s gledateljima je posebna priča, utakmice na kojima nas podržava 200 do 500 gledatelja je fantastično. To je dokaz da je ono što radimo dobro i da smo na ispravnom putu. Naš proizvod ljudi konzumiraju, a to je jedini dokaz pravog i ispravnog puta.

Postali smo prvi put nakon 40 godina jesenski prvaci, osvojili smo Kup Regije, plasirali se među 16 u Kupu, jesen ko iz bajke.

Ali ja sam im rekao da smo mi pobjednici 11. etape, a da utrka ima 22 etape, da je sve to lijepo, motivirajuće za dalje, ali se mora još više raditi i biti što je najvažnije i dalje mali i skromni. Nakon malo blagdanskog odmora krećemo dalje, nastavak prvenstva je 12. siječnja u Križevcima - rekao je Cesar.

Da rezultat nije slučajan govori i podatak da dečki jednostavno vole trenirati, vole učiti, prava su klapa, dišu ko jedan, svi se druže, jednostavno sve odlično funkcionira.

Dražen Cesar, trener KK Grafičar

RITMIČKA GIMNASTIKA Elena Milenković uvjerljivo najbolja na FIG natjecanju u Ljubljani

Potvrda dugotrajnih treninga i rada Najbrži Lacković i Belović Održano je 4 . kolo z i m s ke b r d s ke l i g e Ivančica 2013/2014 u kojem je najbrži bio Josip Lacković u muškoj konkurenciji i Valentina Belović u ženskoj konkurenciji.

Sljedeće, 5. kolo, na rasporedu je u nedjelju 19. siječnja, s početkom u 8 sati.

Elena Milenković, GK Vindija

U Ljubljani je održan XXIV New Year Cup Moste 2013, jedno od natjecanja iz FIG kalendara na kojem su za reprezentaciju Hrvatske nastupale seniorka Elena Milenković i juniorka Rea Strnad, a uz njih i Mia Vidaković u kategoriji pre-juniors, 2000. i 2001. godište, Ema Kovačić u kategoriji djevojčica rođenih 2002. i 2003. godine i Tamara Artić u kategoriji djevojčica rođenih 2004. godine i mlađih.

Na natjecanju je sudjelovala ukupno 91 ritmičarka iz 8 zemalja, ponajbolje iz Rusije, Mađarske, Litve, Italije, domaćina Slovenije i, naravno, Hrvatske.

U svojem zadnjem nastupu

u sezoni vrlo solidnom izvedbom tri svoje vježbe Vindijina seniorka Elena Milenković uvjerljivo je bila najbolja u višeboju i sa sva tri rekvizita osvojila čak 12 bodova prednosti ispred drugoplasirane natjecateljice. Za Elenu je ovo bila vrlo uspješna sezona, nastupala je na 6 FIG-ovih turnira, jednom natjecanju Svjetskog kupa, Europskom prvenstvu, Svjetskom prvenstvu osvojivši pritom čak 22 medalje za GK Vindija, 8 zlatnih i 8 brončanih na međunarodnim natjecanjima te 5 zlatnih i jednu srebrnu medalju na 22. pojedinačnom, ekipnom i višebojskom prvenstvu Hrvatske. Elena je

aktualna seniorska prvakinja Hrvatske u višeboju, s obručem, loptom, trakom i ekipno te viceprvakinja s čunjevima.

Juniorka Rea Strnad bila je 4. u višeboju i s obručem te 6. s čunjevima. Mia Vidaković nastupajući u pre-juniorkama i ovaj put se nametnula kao ozbiljna kandidatkinja za juniorsku reprezentaciju Hrvatske, vrlo dobrim nastupima osvojila je 3. mjesto u višeboju, 2. mjesto s čunjevima te 4. mjesto s obručem.

Ema Kovačić bila je u svojoj ketegoriji 2. u višeboju i s obručem i 3. u vježbi bez rekvizita.

Tamara Artić bila je 1. vježbajući vježbu bez rekvizita.

VIDOKRUG

7. siječnja 2014., br. 503 || REGIONALNI TJEDNIK

27

AKTUALNO Mještani Slanja žale se na lisice koje im ubijaju kokoši i purice, a za to nitko ne mari

Lisice ili psi lutalice?

IVAN AGNEZOVIĆ

 Mojoj susjedi su lisice pobile 25 komada kokoši tijekom noći, a nedavno je susjed ostao bez pijetla usred bijela dana, rekao je Josip Posavec iz Slanja. Lisice su plašljive životinje i ne dolaze blizu ljudi, tvrdi Josip Šmrček, vlasnik lovišta koji sumnja da su to učinile lisice Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Lisice hodaju po cesti, šeću dvorištima, a sada, kako je sve rasvijetljeno u ovo blagdansko vrijeme, lijepo se noću mogu vidjeti kako prolaze našim naseljem – ispričao je Josip Posavec iz Slanja, čiji mještani već mjesecima muku muče sa štetom koju im čine ove šumske životinje.

U posljednja dva mjeseca, tvrdi mještanin, nema kuće koja nije ostala barem bez jedne kokoši ili purice.

REAKCIJA Općina Martijanec početkom prošlog tjedna uputila je dopis vlasniku lovišta te nadležnim službama da se utvrdi činjenično stanje te da se shodno potrebama poduzmu zakonom propisane mjere.

Uhvatite ih?

- Mojoj susjedi lisice su pobile 25 komada tijekom noći, a nedavno je susjed ostao bez pijetla usred bijela dana!

Ovo je postalo prestrašno jer lisice više ne biraju je li dan

APEL MJEŠTANIMA

Da lisica ima u prekomjernom broju, sigurno bismo to uočili, tvrde lovci ili noć. Zvao sam lovce, veterinare, Općinu Martijanec, ali nitko ništa nije poduzeo.

Prvo su mi rekli da uhvatim lisicu. Kako ću je uhvatiti?

A što ako je bijesna? Čak i svoje pse zatvaram kroz noć jer se bojim da ih lisice ne ugrizu. Zadnji put kada sam zvao rekli su da čekamo da padne snijeg, pa će ih lovci po tragovima slijediti. Više ne znamo što da učinimo, a ljudi koji se vraćaju kući iz noćne smjene počeli su već strahovati za svoj život - ispričao je Posavec koji kaže da su ovi neželjeni gosti najviđeniji u Ulici braće Hrkač u Slanju u čijoj je blizini šuma.

Informacije o lisicama koje šeću Slanjem čuo je i vlasnik lovišta na tom području Josip

Poduzmite sve potrebne mjere kako biste adekvatno zaštitili svoju perad, poručuju lovci. Mještani ne bi smjeli puštati kokoši, purice i druge životinje da slobodno šeću poljima.

Neka budu u ograđenom prostoru, a preko noći zatvorene.

Josip Posavec iz Slanja tvrdi da se lisice mogu vidjeti noću kako šeću naseljem, a pokazao nam je i gdje žive

Šmrček, premda sumnja da bi lisice tako često zalazile u dvorišta i “tamanile” perad.

- Lisice su plašljive životinje i ne dolaze u blizinu ljudi, osim ako nisu bolesne. Isto tako, vrijeme je takvo da one u svom staništu imaju što loviti. Druga bi stvar bila da je zima oštra, s puno snijega pa ne bi imale što jesti. Ja bih prije rekao da, ako je i bilo takvih slučajeva, da su to učinili psi lutalice, a ne lisice.

Oni ne love divljač i, vjerujte, sigurno su bolje gladni nego lisice, koje se uvijek pobrinu što će jesti - kaže Šmrček koji ne vjeruje da ih ima toliko da bi radile takvu štetu mještanima Slanja.

- Da lisica ima u prekomjerenom broju, sigurno bismo to uočili jer redovito odlazimo u šumu – rekao je i dodao da bi bilo najbolje

Mještani ne bi smjeli puštati kokoši i druge životinje da slobodno šeću poljima da i sami mještani Slanja, čije su kuće u blizinu šume, poduzmu sve potrebne mjere kako bi adekvatno zaštitili

svoju perad.

- Mještani ne bi smjeli puštati kokoši, purice i druge životinje da slobodno šeću poljima. Neka budu u ograđenom prostoru, a preko noći zatvorene – apelirao je Šmrček, a to je mještanima savjetovao i predsjednik Lovačkog saveza Varaždinske županije Ivan Kutnjak kojem su lisice pretprošle godine u tjedan dana odnijele 45 kokoši, pa iako je lovac, na svom “gruntu” ništa nije mogao poduzeti.

- Prema Zakonu o lovstvu zabranjeno je loviti divljač u pojasu od 300 metara od ruba naselja u nizini i prigorju te 200 metara u brdsko-

planinskim područjima. Ove godine sam nabavio psa, a i maksimalno zaštitio prostore u kojima držim životinje, a to bi trebali napraviti i mještani Slanja – rekao je Kutnjak.

Obaviješteni nadležni

Međutim, ako su lisice doista u Slanju postale toliki problem, odnosno ako ih je puno i rade toliku štetu mještanima, po njemu bi lokalna samouprava i veterinarska stanica trebala reagirati. No kako? Iz veterinarske stanice Jalžabet, koja je nadležna za područje Slanja, poručuju da je njihova dužnost da šalju dobivene lisice na analizu.

- Ako je bilo prijava da je lisica napala neku životinju, naša je dužnost to prijaviti nadležnoj inspekciji, no takvih prijava nismo imali – rekao je Josip Paušner iz veterinarske stanice Jalžabet.

S obzirom na to da mještani tvrde da lisice šeću Slanjem, i rade štetu, Općina Martijanec je početkom prošlog tjedna uputila dopise nadležnim institucijama.

- Uputili smo dopis vlasniku lovišta te nadležnim službama da se utvrdi činjenično stanje te da se shodno potrebama poduzmu zakonom propisane mjere – izvjestio nas je načelnik Općine Martijanec Marijan Horvat.

ORALNA VAKCINACIJA Otkako se provodi u Varaždinskoj županiji, gotovo da nema slučajeva bjesnoće

U 2012. jedna bijesna lisica, prošle godine - nijedna - Veterinarska stanica Varaždin u 2012. godini zaprimila je 532 životinje koje smo slali na analizu za bjesnoću. Uglavnom su to bile lisice, no imali smo i drugih životinja, primjerice, kuna. Samo kod jedne lisice je utvrđena bjesnoća.

Prošle godine zaprimili smo 403 životinje koje smo slali na analizu i nismo zabilježili ni jedan slučaj bjesnoće – doznali smo od Valentine Mikulić Ljubek iz Veterinarske stanice Varaždin.

Maleni broj, odnosno ni-

kakav broj slučajeva bjesnoće kod životinja posljednjih godina stručnjaci pripisuju oralnoj vakcinaciji lisica koja je u Hrvatskoj započela 2011. godine.

Uz potporu EU

Ovaj projekt započelo je Ministarstvo poljoprivrede – Uprava veterinarstva sredstvima iz IPA predpristupnog fonda Europske unije u svrhu osiguravanja zaštite zdravlja ljudi i domaćih životinja od bjesnoće, a radi iskorjenjivanja bolesti

u populaciji lisica kao glavnih životinja među kojima

Otkako se počela provodili oralna vakcinacija, u zadnje dvije godine zabilježen jedan slučaj bjesnoće je bjesnoća i zabilježena.

Oralnom vakcinacijom, koja se dva puta godišnje

provodi bacanjem mamaka iz zrakoplova, u jesen i proljeće, postiže se stvaranje imuniteta na bjesnoću.

Jesenskom akcijom cilj je imunizirati lisice prije sezone parenja, dok se proljetna akcija provodi dva mjeseca nakon štenjenja lisica kako bi se procijepio i podmladak, objavljeno je na internet stranicama Ministarstva poljoprivrede.

Rijetki slučajevi

Mamci u sebi sadrže potrebnu dozu cjepiva u pot-

punosti su neškodljivi za zdravlje drugih divljih i domaćih životinja. U Hrvatskoj se mamci polažu pomoću zrakoplova jer su dokazani kao najučinkovitije i ekonomski najisplativije sredstvo za to. Otkako je započela oralna vakcinacija u Hrvatskoj, stanje se drastično popravilo. Dok sada gotovo da i nema slučajeva bjesnoće, prije oralne vakcinacije godišnje je u Varaždinskoj županiji bilo, kako doznajemo, i po desetak slučajeva bjesnoće.

28

Zdravlje

REGIONALNI TJEDNIK || 7. siječnja 2014., br. 503

Liječnici će ponovno intenzivirati štrajk?

zdravlje

Ovaj tjedan možda će biti poznato hoće li liječnici ponovno intenzivirati štrajk ili će ga napokon okončati. Štrajk je počeo 18. rujna, a privremeno je prekinut 14. studenoga kada je Vlada uvela radnu obvezu. Međutim, Ustavni sud je 20. prosinca ukinuo Vladinu odluku o uvođenju radne obveze, čime je štrajk nastavljen.

Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić je za Večernji list rekao

www.regionalni.com/ znanost/medicina Zovite nas na 042/290-777

da prihvaća poziv ministra zdravlja Rajka Ostojića da pokušaju riješiti pitanje štrajka koji je trenutno prikriven. Međutim, postoji mogućnost da ga intenziviraju, o čemu će ovaj tjedan raspravljati štrajkaški odbor.

Ministar Ostojić pak ne vidi razlog zašto Liječnički sindikat ne bi potpisao novi kolektivni ugovor, prema kojem se dežurstva unutar redovnog fonda sati plaćaju kao redovan rad, a iznad toga kao prekovremeni.

SPAJANJE Specijalne bolnice u Klenovniku i Novom Marofu su 1. si

Tršinski: Ništa naušt

I dok su Mladen Smoljanec i dr. Andrija Golub na Novu godinu prestali obavljati dužnost sanacij Varaždin je ostao sanacijski upravitelj dr. Dubravko Tršinski. Do kraja ovog mjeseca bit će donesene Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

Umjesto u zgradi Doma zdravlja u Kolodvorskoj ulici, Pulmološka ambulanta dosadašnje Specijalne bolnice za plućne bolesti i TBC Klenovnik uskoro bi mogla biti premještena u krug Opće bolnice Varaždin. Bit će to jedna od posljedica spajanja tri zdravstvene ustanove u Varaždinskoj županiji.

Restrukturiranje

DRUŠTVO DISTROFIČARA VARAŽDIN

Dožupan Alen Kišić predao Društvu 1.000 kuna donacije

Istraživanje: koliko ima diskriminacije “Koristi svoja prava” naziv je projekta koji će pojačati suradnju na suzbijanju diskriminacije i izjednačavanju mogućnosti za osobe s invaliditetom između organizacija civilnog društva, tijela lokalne i državne uprave na

Kišić pozvao udruge da se jave na natječaje koje će raspisati Županija području Varaždinske, ali i Istarske te Vukovarsko-srijemske županije. Istaknula je to Renata Pocedulić, koordinatorica tog EU projekta tijekom posjete dožupana Alena Kišića varaždinskom Društvu distrofičara, invalida cerebralne i dječje

paralize i ostalih tjelesnih invalida.

- U sklopu projekta provodi se i istraživanje koje će pokazati jesu li osobe stavljene u nepovoljniji položaj zbog svog invaliditeta, u kojim područjima života i na koji način, ali i otkriti koji su prioriteti u rješavanju problema s kojima se susreću – napomenuto je.

Tajnik Društva Marijan Mumlek pohvalio je dosadašnju suradnju s Varaždinskom županijom, a ujedno istaknuo da surađuju i s drugim udrugama invalida s područja županije, ali i cijele države.

Dožupan im je predao 1.000 kuna vrijednu novčanu donaciju Varaždinske županije, a to Društvo pozvao da se sa svojim programima jave na županijske natječaje početkom godine.

Sukladno odluci Vlade, specijalne bolnice u Novom Marofu i Klenovniku su prvog dana 2014. godine prestale djelovati kao samostalne ustanove i pripojene su Općoj bolnici Varaždin.

I dok su sanacijskim ravnateljima dviju specijalnih bolnica, Mladenu Smoljancu i dr. Andriji Golubu, time predstali mandati, na čelu proširene Opće bolnice zasad je ostao dr. Dubravko Tršinski.

- Klizili smo prema dolje, a možda bi bilo dobro da dotaknemo dno kako bismo mogli skočiti. Bilo je prilično tumorno, no od danas smo veći za dvije zdravstvene ustanove – slikovito je na Novu godinu komentirao Tršinski.

Najavio je da će u sljede-

Klizili smo prema dolje, a ako dotaknemo dno, moći ćemo skočiti.”

Dubravko Tršinski

ćih mjesec dana biti donesene sve odluke nužne da tri bolnice djeluju kao jedna, a potom slijedi restrukturiranje.

- U tri mjeseca, koliko će trajati restrukturiranje, bit će optimalizirani radni procesi. Imamo ideje što i kako učiniti, ali ništa nećemo napraviti na štetu bolesnika – istaknuo je Tršinski.

Varaždinski gradonačelnik Goran Habuš, koji je Općoj bolnici 1. siječnja tra-

dicionalno predao 15.000 kuna donacije za Odjel za uho, grlo i nos, ustvrdio je da se nada da će spajanje bolnica doista donijeti optimalizaciju poslovanja, a ne biti nauštrb bolesnika.

Podsjećamo, Vlada je odluku o spajanju tri bolnice donijela 18. prosinca. Istoga dana odlučili su i da će se Opća bolnica Nova Gradiška pripojiti Općoj bolnici Slavonski Brod, a pakračka bolnica Općoj županijskoj bolnici Požega.

I dok su u Slavoniji takve odluke izazvale žestoke komentare, u Varaždinskoj županiji reakcije su gotovo izostale.

Pacijentima bolje?

Međutim, trojica sanacijskih ravnatelja iz Varaždinske županije priznala su da ih je odluka Vlade iznenadila.

Za vijest su saznali iz medija iako su svega nekoliko dana ranije bili u Zagrebu na sastanku s ministrom zdravlja Rajkom Ostojićem.

- Predložena pripajanja otvaraju veću mogućnost konzilijarnog rada te, još važnije, sinergijsku koordinaciju liječnika različitih specijalnosti prema pacijentu kojeg se treba pozicionirati u središte zdravstvenog sustava, za

Pulmološka ambulanta bolnice u Klen

razliku od modela u kojem

U Vladi očekuju da će se spajanjem smanjiti troškovi, a i skratiti liste čekanja pacijent obilazi različite

RADOVI Ciklona koja je čupala stabla uzrokovala 300.000 kuna štete na g

Hoće li pripajanje zaustaviti ob Piše: Višnja gotal visnjagotal@gmail.com

Između dvije postojeće gradi se nova zgrada, a tri objekta trebala bi postati kompaktna cjelina

I dok će sljedećih mjeseci trajati restrukturiranje tri bolnice iz Varaždinske županije, u Novom Marofu trebali bi biti nastavljeni građevinski radovi. U sada već bivšoj specijalnoj bolnici za kronične bolesti se između dvije stare zgrade gradi jedna nova. Ta treća zgrada bit će spojena s prve dvije, čime će tri objekta postati kompaktna cjelina.

- Kapacitet se neće povećavati, nego će se šesterokrevetne sobe zamijeniti za dvokrevetne. I dalje će biti dva odjela sa 67 kreveta za palijativnu skrb, dok će ostatak od ukupno 300 kreveta biti namijenjen pacijentima na produženom liječenju kao i do sada - rekao nam je krajem prošle godine sada bivši sanacijski upravitelj bolnice Mladen Smoljanac.

Na mjestu gdje će se nalaziti suteren trenutno je još uvijek samo duboka

Zdravlje

7. siječnja 2014., br. 503 || REGIONALNI TJEDNIK

29

Bolničko liječenje za pacijente bez dopunskog osiguranja u prosjeku 100 kuna skuplje Cijena ultrazvuka, CT-a, PET/CT-a i drugih dijagnostičkih pretraga ove godine neće porasti, priopćili su iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Time su demantirali informacije objavljene u Novom listu i Glasu Istre koji su objavili da će dijagnostički postupci, ali i zdravstvene usluge poskupjeti.

Međutim, za pacijente koji nemaju dopunsko osiguranje HZZO-a, 2014. godina ipak će

donijeti poskupljenje.

Upravno vijeće HZZO-a je 27. prosinca donijelo odluku prema kojoj je cijena bolničkog liječenja povećana od 8 do 15 posto ovisno o tome je li proveden neki kirurški postupak ili nije.

- S obzirom na to da je maksimalni iznos sudjelovanja kod bolničkog liječenja 2.000 kuna te da se kod većine hospitalizacija plaća maksimalno sudjelovanje, navedene

promjene neće se bitno odraziti na troškove osiguranih osoba. Za ona liječenja kod kojih je sudjelovanje manje od 2.000 kuna, iznos sudjelovanja u bolničkom liječenju prosječno će porasti oko 100 kuna, pri čemu 80 kuna kod kirurških bolesti, a 110 kuna kod nekirurških bolesti. Osiguranim osobama koje su dopunski osigurane, troškove sudjelovanja snosi njihovo dopunsko zdravstveno osiguranje – izvijestili su iz HZZO-a.

iječnja postale sastavni dio Opće bolnice Varaždin VAŽNO Županija traži 30-ak vanjskih defibrilatora

trb pacijenata!

ijskih upravitelja dviju specijalnih bolnica, na čelu proširene Opće bolnice potrebne odluke, a nakon toga počet će restrukturiranje

HDZ: Bit će posljedica

novniku bi iz Doma zdravlja mogla biti premještena u Opću bolnicu

liječnike u različitim bolnicama. Omogućit će se preraspodjela i optimalno koncentriranje bolničkih usluga i korištenje postojećih kapaciteta, ukidanje nepotrebnog umnožavanja dijagnostičkih i terapijskih zahvata na malim zemljopisnim udaljenostima i drugo – obrazložila je Vlada odlu-

ku o spajanju bolnica.

Ističu da će se reorganizacijom skratiti liste čekanja za određene zdravstvene usluge te da će se pripajanjem racionalizirati dobar dio bolničkih troškova, koji će se ujedno moći bolje kontrolirati.

Hoće li doista tako biti, pokazat će vrijeme.

- Specijalna bolnica Novi Marof postoji više od 80 godina, preživjela je dva svjetska rata kao i Domovinski rat, ali izgleda da neće preživjeti aktualnu vlast.

Proces sanacije bolnice je nepripremljen i očito se radi o političkim diktatima.

Posebno je žalosno to da sanacijski upravitelj iz redova SDP-a o promjenama doznaje iz medija. Neizvjesno je kakve će posljedice imati spajanje na dostupnost zdravstvene zaštite i ukupnu medicinsku djelatnost, no evidentno je da će pripajanje donijeti smanjenje opsega zdravstvenih usluga, budući da se već najavljuju ukidanja nekih usluga i preseljenja u Varaždin, što će građanima donijeti dodatne troškove prijevoza – istaknuo je Siniša Jenkač, predsjednik HDZ-a Novi Marof u priopćenju odaslanom prvog dana nove godine.

gradilištu u bivšoj specijalnoj bolnici u Novom Marofu

bnovu i modernizaciju? rupa. - Plan je da se na razinu zemlje izađe u ožujku. Do tog trenutka radovi će koštati

U bolnicu Novi Marof u četiri godine uloženo je 14 milijuna kuna 3,5 milijuna kuna, što će financirati bolnica u suradnji s Ministarstvom zdravstva.

Ostatak sredstava planira se

namaknuti iz EU fondova – naveo je Smoljanec.

Radove je usporila ciklona koja je prošla kroz bolnički park i iščupala tri stabla.

- Nastao je manji odron zemlje uzrokovan kišom. Šteta je 300 tisuća kuna, što je utvrdila inspekcija koju smo sami pozvali. Utvrđena je “objektivna okolnost uzrokovana višom silom”, a nastale troškove platilo je Ministarstvo, dok bolnica nije imala dodatni trošak.

Jedino dvotjedni zaostatak

radova – rekao je bivši upravitelj.

U novomarofsku bolnicu je u posljednje četiri godine uloženo 14 milijuna kuna, a do 2016. godine u planu je bilo u obnovu i modernizaciju uložiti još oko 33 milijuna kuna. Ministar zdravlja Rajko Ostojić je lani najavio da će ta bolnica postati centar izvrsnosti za palijativnu skrb. No odluka Vlade o pripajanju bolnice varaždinskoj te je planove stavila pod veliki upitnik.

Automatski vanjski defibrilator: mali uređaj, jednostavan za upotrebu i idealan za javne prostore

Uređaji koji spašavaju život stižu u svaki grad i općinu?

Ove godine bi u svakoj općini i gradu Varaždinske županije mogli biti postavljeni uređaji pomoću kojih bi svaki laik mogao spasiti život osobi kojoj je iznenada stalo srce.

Riječ je o automatskim vanjskim defibrilatorima, malim uređajima čije korištenje je jednostavno pa ih mogu koristiti svi građani koji su prošli edukaciju.

- Koliko defibrilatora će biti postavljeno u Varaždinskoj županiji? - upitala je vijećnica Zagorske stranke dr. Mirjana Kolarek Karakaš na pretposljednjoj sjednici Županijske skupštine prošle godine. Istaknula je da automatski vanjski defibrilatori ne koštaju tako puno, a u značajnoj mjeri bi utjecali na spašavanje života. U Austriji su u svakom malom selu postavljeni takvi uređaji

– napomenula je. Župan Predrag Štromar odgovorio je da su zatražili 30-ak defibrilatora. - Nadamo se da ćemo dobiti najmanje 28 takvih uređaja kako bismo

Pomoću uređaja svaki laik može spasiti život osobi kojoj je iznenada stalo srce po jedan mogli postaviti u svaki grad i općinu – rekao je Štromar.

Uoči Božića Ministarstvo zdravlja je nabavilo 52 automatska vanjska defibrilatora (AVD) za trgovačka društva u resoru Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture,

primjerice za Hrvatske ceste, HŽ, zračne luke... Uređaji su nabavljeni u sklopu programa “Pokreni srce - spasi život”, čiji je cilj povećati preživljavanje i omogućiti da iznenadni zastoj srca preživi 50 od 100 osoba.

- U Hrvatskoj godišnje preživi 900 osoba, a moglo bi, prema svjetskim iskustvima, preživjeti njih 4.500. Dosad je educirano 488 djelatnika ministarstava i DUZS-a. Upravo je pravilnom upotrebom AVD-a ophodar na autocesti A1 Davor Cindrić spasio život Marini Pavlinić, medicinskoj sestri koja je krajem lipnja prošle godine na izlazu iz tunela Brinje doživjela iznenadni srčani zastoj – izvijestili su iz Ministarstva zdravlja.

Kada bi u našu županiju mogli stići uređaji, zasad nije poznato. (vms)

ŽENSKI SVIJET

ženski svijet www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

OTKRIVAMO Kako znaš da te voli?

Poljubac sve otkriva Mnoge žene neće vjerovati da ih partner voli dok ne čuju one dvije male čarobne riječi. No mnogim muškarcima te su dvije riječi izuzetno teške za izgovoriti ih. Ako vaš parter spada u kategoriju muškaraca od kojih nećete čuti “volim te”, obratite pažnju na neke druge znakove koje vam šalje, a koje potvrđuju da mu je stalo do vas, piše Cosmopolitan. Još je Cher u svojoj pjesmi “The shoop shoop song” pjevala da je sve u poljupcu. Dakle, ako vas vaš parter ljubi

REGIONALNI TJEDNIK || 7. siječnja 2014., br. 503

Kratke frizure za starije dame Smatra se da kratke frizure pomlađuju starije ljude. Idealna frizura za “zrele” gospođe bi trebala biti ošišana do brade ili ramena. Nježna klasična bob-frizura rijetku kosu naizgled čini gušćom i ublažava crte lica. Kosu do ramena možete skupiti u elegantnu punđu. Šiške su također dobrodošle, osobito ako su asimetrične. One mogu sakriti bore na čelu. Kosa bez sjaja nikad nije privlačna. To se osobito odnosi na sijedu Piše: BISERKA BUHIN kosu jer uz beživotnu sijedu kosu naša put izgleda blijedo. Odabir boje veoma je važan, najbolje će vam Frizerski salon “Tina”, pristajati nježne boje bliže vašoj prirodnoj boji kose. Štefanec 4, telefon: 099/195-6750

5

je muškaraca kojih bi trebale izbjegavati kako bi vam bilo bolje. Dakle, klonite se “coolera” koji vole samo sebe, buntovnika jer su bezosjećajni, samodopadnih igrača, muškaraca kojima su cure samo trofeji, šovinista koji misle da je ženi mjesto u kuhinji i emocionalno nedostupnih muškaraca.

MODA SA STAVOM Mlada varaždinska dizajnerica Nela Kliček pr

Odjeća koju su in grunge i Courtne TOLDI PHOTOGRAPHY

30

strastveno, to je pokazatelj da vas voli. Također, treba obratiti i pažnju kako se ponaša nakon toga. Ako se odmah povuče, to znači da nešto nije u redu, no ako se nakon toga smiješi i gleda vas u oči, one dvije riječi nisu potrebne. Jedan od načina da otkrijete da li vas uistinu voli je i način na koji se njegovi prijatelji ponašaju prema vama. Ako su prijateljski raspoloženi i tretiraju vas kao da ste “dio ekipe”, ne trebaju vam riječi “volim te”, jer vi ste njegova.

NOVOGODIŠNJE ODLUKE

Nova godina za mnoge predstavlja nove početke i donošenje važnih odluka, a one mogu biti dobre i loše. Kako ne biste pogriješile, Cosmopolitan donosi nekoliko ljubavnih novogodišnjih odluka koje će vam pomoći da vam nova godina bude bolja nego prethodna. Ako ste u prošloj godini doživjele razočaranje i same sebi obećale da se nećete zaljubiti, zapamtite: nisu svi isti! Ako vas pak već mjesecima muči loša veza, prekinite je. Nemojte pristajati na polovičnu sreću, bez obzira na to koliki bio strah od prekida i novih početaka. Isto tako, ako vas muči neuzvraćena ljubav, stanite tome na kraj.

Neće biti lako, no zašto živjeti u agoniji i patiti za nekim tko nikad neće biti vaš?! S bivšim se nemojte natezati, jer kad je gotovo – gotovo je, svima će biti lakše, a ako nemate problema s ničim od navedenog, tada preispitajte samu sebe. Stoga, svi oni koji su u sretnim vezama, potrudite se da u novoj godini budete još bolji jedno prema drugome. Promijenite stvari kojima izluđujete svog partnera, imajte prema njemu više razumijevanja i češće pristajte na kompromise.

SADA Vrijeme za upoznati nekoga

S računalom u akciju!

Od 25. prosinca do 14. veljače najbolji je period za upoznati nekoga preko interne ta, objav io je t portal.

Stručnjaci za ljubav pozivaju se na rezultate ankete koju je provela jedna od najpopularnijih stranica za traženje partnera u svi-

jetu Match.com. Upravo u tom periodu promet na njihovoj stranici raste i do 30 posto! Stručnja c i t v rd e da je početak godine najbolje vr ijeme za nove veze i potragu za ljubavlju.

Dakle, ako ste sami i nesretni, pokušajte – otvorite profil i krenite u akciju!

Nela Kliček (u sredini) predstavila je svoju novu liniju u klubu Route 66

 Karirane suknje i košulje, uske traperice pune natpisa, visoki struk, vunene kape i šilterice Nela je spojila i vratila natrag. Ono što ih spaja je moto “whatever” Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Moda nisu samo haljine za svečane prilike i visoke pete. To je dokazala mlada Varaždinka, studentica zagrebačkog Tekstilno-tehnološkog fakulteta Nela Kliček. Krajem prosinca imala je priliku predstaviti se zagrebačkoj publici i to u rock-klubu Route 66, pravom mjestu za njenu odjeću. Jer u posljednje vrijeme sve što Nela stvara pod svojim brandom na NehaNeha design inspirirano je grungeom. Inspiracija nije klasična, ali ni održana modna revija. - U pravom smislu revija je bila neklasična. Djevojke su se “probijale” kroz prostor do bine, a na kraju su na pozornicu izašli grunge mladenac i mladenka koji su izveli i performance. Mlada je poput prave gnjevne grungerice grizla latice i pljuvala ih u publiku – kaže Nela.

Karirano i vuneno

Karirani uzorak, visoki struk, traper, velike košulje i vunene kape. Sve to u modi obilježilo je početak devede-

Whatever (kajgod) moto je Neline kolekcije, ali sa stilom

setih, a nakon dvadeset godina otpisano se vratilo. Nela je to iskoristila, a inspiraciju je potražila u glazbi koji ionako voli, u stylingu bendova poput Pearl Jama i Mudhoneya, a najveća inspiracija joj je kraljica grungea Courtney Love, Angela Chase iz serije “I to mi je neki život” i film “The Craft”.

- Devedesetima je vladao “whatever” (kajgod) stav prema svemu tako i prema odjeći, a naglasak je bio na udobnosti i stiliziranom „šlamperaju“.

Naravno da ima puno kariranog uzorka, ali i sportskih elemenata poput baseball majica

s ručno oslikanim motivima, beanie kapica s tilom, oslikanog trapera i vojnih košulja – objašnjava mlada dizajnerica.

Nela radi styling za mladu pjevačicu Dunju Ercegović Lovely Quinces Kaže, iako njena odjeća nije klasična, ono što radi jest u skladu s trendovima. - Bilo bi licemjerno kad bih rekla da ne pratim trendove jer moda

i estetika devedesetih već jedno vrijeme haraju svjetskim trendovima i to po pravilu da nostalgija nastupa nakon 15 godina.

No moja inspiracija uvijek dolazi direktno iz glazbe ili filmova. Tako je uvijek i bilo i tako sam naučila i zavoljela modu – kaže. Ovo je bila druga Nelina revija u jednom od zagrebačkih klubova, a ona sama smatra da je upravo ta alternativna scena mjesto za nju.

- U ovom našem pravom svijetu mode osjećam se kao “outsider”, ali mislim da ću naći svoje mjesto pod suncem u oblačenju glazbenika. Izuzetno sam ponosna što radim styling za mladu i izuzetno talentiranu Dunju Ercegović aka Lovely Quinces u čiju glazbu iskreno vjerujem, a čak sam joj posvetila jednu kolekciju čije je ona bila zaštitno lice. Tako da mogu reći da se vidim u svijetu glazbe, a ne u svijetu mode. Pa makar ko švelja – zaključuje Nela. Što i kako radi možete vidjeti i na njenoj Facebook stranici NehaNeha design (www.facebook.com/nehanehaclothing)

ŽENSKI SVIJET

7. siječnja 2014., br. 503 || REGIONALNI TJEDNIK

31

Koža vam je suha i zategnuta? Priuštite joj vitaminske tretmane i osigurajte hidrataciju i obnavlja te nanijeti dodatni sloj kreme pri izlasku. Upravo je sada bitno kako njegujete svoju kožu, spriječite nastanak bora i usporite starenje koje je između ostalog uzrokovano nedovoljnom hidratacijom. U kakvom je stanju vaša koža i da li joj nedostaje vitamina, minerala, kolagena ili nekih drugih važnih sastojaka možete osjetiti po suhoći kože, njezinoj opuštenosti ili zategnutosti, boji kože te nažalost pojavi sitnih bora. Njegu lica možete upotpuniti vitaminskim tretmanima

nspirirali ey Love

Piše: ŽELJKA SLATKI

Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, Kolodvorska 5a, o42/201 392

MODNI SVIJET Marofčanin Martin Trubelja finalist Modela godine 2013.

ART MADNESSA PROJEKT

redstavila se zagrebačkoj publici

u kozmetičkom salonu jer su oni puno jači, koncentriraniji i prodiru u dublje slojeve kože.

Stručna osoba može točno vidjeti koji problem muči vašu kožu, odnosno što joj nedostaje i dati savjet čime da upotpunite svakodnevnu njegu kože. I, na kraju, iako je zima, već sada je vrijeme da počnete koristiti kreme sa zaštitnim faktorom! One štite od sunca, vašoj koži daju potrebnu vlažnost i štite je od starenja.

TOMISLAV BEROŠ

Iako se po temperaturama baš i ne može reći da je zima, u ovom broju ipak ćemo nešto reći o njezi kože u ovom kalendarski hladnom godišnjem dobu. Dakle, u zimi kožu lica treba dobro zaštititi od vanjskih utjecaja. Kad kažem vanjskih utjecaja, prvenstveno mislim na hladan zrak koji itekako može biti agresivan za vašu kožu u smislu da je jako isušuje. Mi to isušivanje primijetimo tek kada nas lice zateže ili peče od suhoće. Koži je potrebno osigurati dovoljno vlage koja je štiti

Za mene je sudjelovanje na izboru za Modela godine 2013. veliko iskustvo - otkrio je student sestrinstva na Veleučilištu Varaždin Šarmantna grungerica

“Puca” na inozemstvo  Na prvom mjestu mi je trenutno studij i fakultet, dok mi je manekenstvo hobi. No manekenstvom se planiram baviti i dalje – ističe 20-godišnjak koji u 2014. priželjkuje puno revija

Hlače “Jeremy”

Kapica za mladenku

Vunena kapica ide uz sve

Traper jakna nada sve cool

Na izboru za Modela godine 2013., koji je održan početkom prosinca u zagrebačkom hotelu Phoenix sudjelovao je i 20-godišnji Martin Trubelja iz Novog Marofa. Nakon što je prošao casting, Martin je ušao u finale u kojem se našlo osam natjecatelja. Premda na kraju nije odnio pobjedu, mladi Marofčanin ostat će zapamćen kao jedini predstavnik sjeverozapadne Hrvatske na ovom izboru na kojem se, uz muškog modela godine, birao i ženski model te fotomodel 2013.

Za redovnog studenta druge godine sestrinstva Veleučilišta u Varaždinu ovaj je izbor bio veliko iskustvo i, nada se, odskočna daska za dalje.

Što dalje?

Oslikane krat ke hlacvice

- Sâm sam se javio za izbor modela godine. Sredinom studenog 2013. održan je casting i već nakon nekoliko dana uslijedio je poziv da sam ušao u finale.

Sam izbor za modela godine za mene je bilo veliko iskustvo. Nisam razočaran što nisam pobijedio jer za mene je uspjeh i to što sam ušao među osam najboljih – ispričao je Martin.

Iako je još relativno “friški” u manekenskim vodama, iza njega je već nekoliko uspješnih modnih revija.

Osim što je šetao po varaždinskim modnim pistama, sudjelovao je i na nekoliko zagrebačkih modnih događanja.

- Manekenstvom se bavim godinu dana. Sve je počelo prošle godine, kada sam se javio na casting

Martin se manekenstvom počeo baviti kako bi “razbio” tremu modne udruge Evolution, čiji sam i danas član. Tako mi je prva revija koju sam nosio bila 18. svibnja 2013.

Uz još jednu reviju koju sam nosio u Varaždinu kao član ove modne udruge, prošle sam godine nosio još revije za Fashion JAM u Zagrebu, a sudjelovao sam i na 8.

Modnom ormaru – otkrio je Martin koji se, zanimljivo je, u manekenski svijet upustio kako bi “razbio” tremu.

- Htio sam malo poraditi na samopouzdanju jer sam imao tremu pred puno ljudi. No već moja prva revija pokazala se uspješnom. Kad

sam prvi put stupio na modnu pistu, osjećao sam se kao da to radim već godin a m a - ot k rio j e M a rt i n koji u 2 014 . godini priželjkuje još puno modnih događanja, a tako i revija kako bih stekao što više iskustva.

- Na pr vome mjestu mi je trenutno studij i f a k u ltet , dok mi je manekenstvo zasad hobi, uz biciklizam. No volio bih se manekenstvom baviti što više, premda je to specifičan posao u kojem moraš puno ulagati u sebe. Nastojat ću što više sudjelovati na modnim manifestacijama i probiti se u inozemstvo – planovi su 20-godišnjeg Marofčanina.

Nosio je revije za Evolution, Fashion JAM i 8. Modni ormar

ROBERT MARTINEZ

Kariranog nikad dosta

32

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

Mali oglasi

Mali oglasi

Varaždin Augusta Šenoe 10 (kod gradske tržnice) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 8 - 12 h Utorak: 8 - 13 h Sri - pet: 8 - 16 h

Prijamna mjesta: Varaždin BLUKIDS Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 8 - 20 h subotom: 8 - 13 h

www.regionalni.com www.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-774

KUĆE MEN-ARS NEKRETNINE, kupnja, prodaja, najam, najveći izbor nekretnina u Varaždinu, www.menars.hr, Zagrebačka 31, 042/200-117, 098/1644483 ozn.141c

„ NEKRE T NINE D OMI NUS“ – Prodaja, kupnja, najam, zakup svih vrsta nekretnina na atraktivnim lokacijama !!! www. nekretninedominus.hr, 042/321-936, 095/9140200, 098/494-585. Ured agencije: Frana Kurelca 9, Varaždin ozn.351c

„LUCERNA NEKRETNINE“ Najbolja ponuda nekretnina kuća, stanova, posl. prostora, zemljišta, apartmana po SUPER CIJENAMA! 042/321- 635, 091/784-4868, 098/1621432. Ured agencije: A. ŠENOE 10, VAR A ŽDIN ozn.62c AGENCIJA „GR ABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prodaji nekretnina. Mob. 098/267070, e-mail: grabar.tihomir@gmail.com ozn.335c

LEGALIZACIJA BESPRAVNO IZGRAĐENIH OBJEKATA

REGIONALNI TJEDNIK || 7. siječnja 2014., br. 503

NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 pon - pet: 7.30 - 15 h subotom: 7.30- 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Petra Zrinskog 7 42230 Ludbreg Radno vrijeme (ljetno) od 14-19h info 091 92 99 329

Reklamacije vezane uz distribuciju novina 7Plus Regionalnog tjednika javite na mobitel 0914601501.

IVANEC Poljodom Gospodarska 2 VARAŽDINSKE TOPLICE Cvjećarnica BEŠENIĆ Bana Jelačića 3 Telefon: 671 160

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

LEGALIZACIJA, izrada kompletne dokumentac ije, najpovoljnija usluga. GTEXOR d.o.o.

098/173-69 41 ili 091 /444 08 49 ozn.466c

KOMPLETNA USLUGA AKODA d.o.o. Varaždin 098-222895, 042-500802

Novija kuća u Trnovcu, 160 m2, sa dva odvojena trosobna stana, energetski certifikat, E. Beginn j.d.o.o., 042/301-234, 091/301-2334 ozn. 499c PRODAJE se starija kuća sa okućnicom i vinograd na haliću upitati na: 690-087, 01/336-1550 ozn. 150/2/1

STANOVI STANOVI U NOVOGRADNJI, niskoenergetski razred „A“, cijene već od 1.000 €/ m², ključ u ruke, MEN-ARS NEKRETNINE, Zagrebačka 31, www.men-ars.hr, 042/200-117, 098/1644483 ozn.141c ULICA Ratimira Hercega, jednosobni stan 30m², 1 kat odmah useljiv 24 999 €. Wens nekretnine, 042/20 0 055, 091/390 3175, 0 99/ 830 66 45 ozn.378c

ULICA Zrinskih i Frankopana, trosobni stan 52m², 1 kat, energetski razred D, etažno plinsko grijanje, vodomjer, kompletno novo uređen. Wens nekretnine, 042/200 055, 091/390 3175, 099/ 830 66 45 ozn.378c SLAVENSKA ulica, trosobni stan 55m², etažno grijanje, energetski razred D,+ garaža 40.000€. Wens nekretnine, 042/200 055, 091/390 3175, 099/ 830 66 45 ozn.378c KOPRIVNIČKA ulica, dvosobni stan 41 m², 2. kat, kompletno novouređen, podovi, instalacije, pvc stolarija; 28.000€. Wens nekretnine, 042/200 055, 091/390 3175, 099/ 830 66 45 ozn.378c NOVOGRADNJA, jednoipolsobni namješteni stan, blizina centra. Nekretnine Dominus, 095/9140-200, www.nekretninedominus. hr ozn.351c PRILIKA:1- sobni: u ul.

T. Ujevića-30 m2- 26.000 EUR, i Grabanice 36 m2, na 1. katu. Beginn j.d.o.o., 042/301-234, 091/301-2334 ozn. 499c PREKRASAN stan kod hotela Turist,43 m2, novouređen s namještajem, etaž. grij., samo 38.000 EUR. Beginn j.d.o.o., 042/301-234, 091/301-2334 ozn. 499c

ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKO zemljište površine 4660 m2, Grabanice. Mob. 098/680-447 ozn.2663 Šuma, hrast (100 god), zemljište - Varaždinbreg, zona vikend gradnje 099/7740677 ozn. 2/BE1/1

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJE se kafić 60m2 u Ivancu, atraktivna lokacija, mob:098/334-554 ozn. 436 c

NAJAM IZNAJMLJUJE se trokrevetni stan veličine 53 m², centar Zagreba. Tel.:098/637-035 IZNAJMLJUJE se dvosoban namješten stan u Zrinski Frankopana. Upitati na broj 095/5815-046 IZNAJMLJUJEM lijepu sobu zaposlenoj osobi/studentu u privatnoj kući. Mob.: 092/1765301

IZNAJMLJUJE se jednosobni stan kompletno namješten u zgradi. Upitati: 091/608-0696 IZNAJMLJUJE se jednosobni stan na Banfici 46 m²; etažno grijanje. Tel.: 098/592-474 IZNAJMLJUJE se dvosobni stan u centru. Upitati: 091/7626-876 ozn.2844 IZNAJMLJUJE se kafić 60m2 u Ivancu. Atraktivna lokacija.

Mob:098/334- 554

POLJOPRIVREDNI STROJEVI

TRAKTOR IMT 542 Deluxe, 12 mj. `88 g. prvi vlasnik, kuka, kompresor, kabina, očuvan i garažiran, prva boja. 091/7899370, 042/744-514

VOZILA RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c

7. siječnja 2014., br. 503 || REGIONALNI TJEDNIK

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

Mali oglasi

33

AedifiCon d.o.o.

Varaždin

LEGALIZACIJA OBJEKATA

IZRADA KOMPLETNE DOKUMENTACIJE STAMBENI I POLJOPRIVREDNI OBJEKTI DOGRADNJA I POMOĆNI OBJEKTI

Mob. 091/211-5529 Tel./fax: 213-903

AKCIJA! Euro-kuke za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile. TE H N OMETA L&C O. Mob.098/9833-910 ozn. 38c VW T4 Swiss Profi 300 000 km;97g. reg. do 6mj `14. ,povoljno, Mob. 098/791092

POSAO TRAŽIMO ženske osobe za prodaju povrća u Njemačkoj.

Uvjet - znanje njem. jezika.

Mob. 098/1883-662 ozn.411c TVRTKA Lim-AL d.o.o traži u radni odnos građevinske limare, bravare, vodoinstalatere te električare.

Poželjno radno iskustvo.Javiti se osobno u upravu Optujska 70C ili na mobitel 091/1111266. ozn.513c UREDNA mlađa gospođa brinula bi za stariju pokretnu ženu u njezinom stanu na području Varaždina. Mob.: 098/1833-339 NJEGOVATELJICA prima na čuvanje i skrb stare i nemoćne, pokretne i nepokretne osobe; medicinski nadzor. Mob.:

099/418-4632 TRAŽIMO više djelatnika (konobare) za rad u Novom Marofu (Kulturni centar) i G.Knegincu. 091/1568031 DJEVOJKE mlađe i komunikativne za rad u caffe baru, može i studentice, dobra plaća. 097756-5777

USLUGE

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi. Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395-722, 098/744980 ozn.1c ENTRY - AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin! U ponudi krilni i klizni motori za ograde, ugradnja i servisi. Novo u ponudi – PVC stolarija!.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda specijalnim strojevima, odvoz fekalija 0-24 h. Mob. 098/9621- 694 ozn.512c KUHINJE PO MJERI - Akcijske cijene! Popusti na sve vrste namještaja. „INTERIJERI SLATKI“ Izložbeno prodajni salon TC-Mercator, 042/200-066 ozn.33c

ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c VOD OVOD, centr alno grijanje, kanalizacija, klimatizacija te ovlašteni servis plinskih trošila od 0 – 24 h. INSTAL ACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c NOVO: Fotokopiranje, ispis, skeniranje, uvez. Fotokopiranje u boji A4 – 2,40 kn, crno-bijelo od 0,18 kn.

Foto Mondo, T. Blažeka 3 (kod Zagrebačke banke), T: 042/561-051 ozn.510c FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.2738 ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c ČISTIMO DUBINSKI stroj-

ENERGETSKO CERTIFICIRANJE LEGALIZACIJA PROKON d.o.o.

T: 042 200 555 no: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje.

ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c B R AVA R I J A - M A Č E K : Novo! Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije.

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta (sve vrste pokrova).

Trapezni limovi (pocinčani lim), II. klasa, 25,00 kn/m².

ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284103, tel.714-322 ozn.134c

gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, drenaže, zemlje, ogrjevna drva bukovi okrajci od 650 KN. Mob. 099/3530-180 ozn.417c

SOB OSLIK ARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.099/500-4859 ozn.151c

ISKOPI, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje. Mob. 091/572-3895 ozn.445c

IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227-024 ozn.48c

GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl.

Mob. 098/449-583 ozn.285c

„POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore

GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449583 ozn.285c ODČEPLJIVANJE odvoda strojem “TIMO” adaptacija kupaonica, stanova, sa svim radovima, vodovod, keramika, knauf...Mob. 097/6545646 ozn.503c TERMOFASADE, knauf sustavi, soboslikarstvo, polaganje keramike, laminati.

Uredno i povoljno. Mob. 098/478-900 ozn.2122 IZVODIMO grube građevinske radove, strojno žbukanje. Strojni iskopi, tlakovanje i postavljanje rubnika. V-gradnja. 095/898-6335

34

Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

REGIONALNI TJEDNIK || 7. siječnja 2014., br. 503

Trgovački sud u Varaždinu, po sucu toga suda Mariji Levanić-Škerbić, kao stečajnom sucu, u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom DOMAGOJ INVEST d.o.o. „u stečaju“ Varaždin, Zagrebačka 53/a, MBS: 070021926, OIB: 72147534720, temeljem odredbe čl. 164. st. 4. Stečajnog zakona i odgovarajuću primjenu pravila o ovrsi na nekretnini, dana 09. prosinca 2013. godine, donosi sljedeći

ZAKLJUČAK O PRODAJI I. Određuje se 9. (deveta) javna dražba za prodaju nekretnina stečajnog dužnika DOMAGOJ INVEST d.o.o. „u stečaju“ Varaždin, Zagrebačka 53/a, MBS: 070021926, OIB: 72147534720, za dan 24. siječnja 2014. g. u 10,00 sati kod Trgovačkog suda u Varaždinu, Ulica B. Radića 2, soba 223/II kat na kojoj će se prodavati: a) nekretnina upisana u zk. ul. 3285 k.o. Bartolovečki Trnovec, čkbr. 297/9, koja u naravi predstavlja oranicu u Jamini sa 1.233 m2, - početna cijena iznosi 234.900,00 kn.

ozn.2891

ŽIVOTINJE PILIĆI za klanje, veći; Bartolovec, Varaždinska 81.

Tel.: 657 – 172, 098/651-089 PRODAJU SE pilići za klanje od 2 do 2,30 kg. Upitati na mobitel: 091 883-2094.

OSTALO BOBIČEVA drva pogodna, za kamin, centralno, 70 0 - 80 0 KN, 729 - 0 06, 095/5165493 ozn.1/3/1 BUKVA, hrast, grab, industrijska, akcija, 100 % suha, 1 tona, 699 kn ili 2 tone, 1.350,00 kn, 1 tona brigete 1.200,00 kn. Mob. 092/287-5661 ozn.2766

DRVA za ogrjev, bukva, grab, akcija. Besplatna dostava. Uz mogućnost piljenja. Mob. 098/555522 ozn.2895 INDUSTRIJSKA drva pogodna za kamin, centralno, 700-800 kn. Tel.: 098/9148430, 099/284-2479 DRVA za ogrijev industrijska bukva; kratko piljena, kvalitetna cjepanice; dostava. 042/210-461, 095/900-8646, 095/8212456 POZNAVATELJU vlasnika mobitela broj 098/1751075 nudim nagradu od 5000 kn. ozn.2896 TR-AG informacije o pozajmicama. 042/321-701, 098/702-701, K. Filića 39a ozn.1/2/1

KREDITI

NAJBRŽE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Diners, Master, Maestro, RBA) 12 do 60 rata.

ISPL ATA ODMAH! Mob. 099/6623-173 ozn.833a

NAJPOVOLJNIJI KREDITI SA SUPER NISKOM KAMATOM!!!

ZATVARAMO CL,OVRHE I BLOKADE,UMIROVLJENIČKI KREDITI S ISTEKOM DO 78g,KREDITI NA OSTATAK PRIMANJA VEĆ OD 1800KN,MODELI BEZ UVIDA U HROK,BRZA REALIZACIJA

099 55 45 445 NOVI gotovinski krediti uz hipoteku do 25 g! Krediti za zaposlene uz niže kamate! Akcija umirovljeničkih kredita do 12 g!

Zatvaramo ovrhe i blokade. Pozajmice do 4 g. bez HROKa! Novo! Umirovljeničke pozajmice na 5 g. uz niže kamate. Inf: Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c NOVI modeli kredita do 2/3 primanja do 12 g., umirovljenici do 80 g., pozajmice odmah. Mob. 099/4070-651 ozn.2703 NOVO – male mirovine bez HROK-a, zatvaranje blokada, krediti na ostatak od 1.500,00 kn…Pozajmice odmah. Mob. 099/8371958 ozn.430c EXPRES krediti na ostatak primanja bez prijenosa plaće na trajni nalog. Mob. 095/7906-381 ozn.460c KREDITI do 30.000 € - zatvaranje očevidnika Fine.

Zaposleni na određeno i

neodređeno, umirovljenici bez prijenosa mirovine. Mob. 095/4000-613 ozn.460c BRZE pozajmice i krediti bez jamaca, umirovljenici do 85 g. na trajni nalog. Mob. 099/778-0060 ozn.460c LICENCIRANI ured vam pomaže kod rješavanja ovrha, blokada, crnih lista putem banaka. Krediti, pozajmice, osiguranja- zaposleni do 30.000€/129, umirovljenici naši i inozemni/78 g.; na ostatak/89.

Tel.097/610-9793 KREDITI za zaposlene i umirovljenike na 12 godina. Male mirovine na 10 godina. Pozajmice-odmah.

Tel. 091/945-2282 NOVOOTVORENI kreditni ured Vercon, Varaždin, Kukuljevićeva 18. S nama najpovoljnije do kredita, bez troškova obrade i javnog bilježnika uz nagradu banke! Mob. 099/488-5559 ozn.2828 KONAČNO, od nove go-

Posljednji pozdravi, zahvale i sjećanja

Najbrže do

KREDITA

Pomažemo kod realizacije svih vrsta kredita, reprograma već postojećih kredita i otklanjanja ovrha. Obratite nam se s povjerenjem!

Karizma d.o.o.

Bakačeva 6, Varaždin -licenca Min. financijaAna :

098/916-2109

dine! Najpovoljnije pozajmice i krediti za zaposlene na određeno i stalno te umirovljenike! Plaćanje režija, dugovanja, ovrha na rate! Crna lista i zaštićeni račun ne smetaju!

Pozajmice bez ovjere! Povrat uplatnicama! Istraživanje najbolje opcije na Vas! Mob.: 091/194-6993 ozn.2851

POZNANSTVA „DVOJE” za osamljene, posreduje pri odabiru životnog partnera. Tel: 040/822-362, 099/5166780 ozn.128c EROTIČNA BLONDINA! Moj erotski naboj i stas za tebe su jedini spas 0-24 svaki dan. 064/400-909 (tel/ mob:2,33kn/3,58kn/min) ozn.166c USAMLJENA žena s obavezom (55 god.) traži poznanstvo muškarca za povremeno druženje. Mob.: 095/585-2586 ozn.3/2/1 SITUIRANI gospodin traži dame od 18 do 40 god. za druženje u diskreciji.

Dajem financijsku potporu. Mob. 098/1642-831 ozn.2573

sa slikom

MALI OGLASI

100 kuna!!!

40 kuna!!!

već od

već od

b) nekretnina upisana u zk. ul. 14348 k.o. Varaždin (u osnivanju), čkbr. 9364/4, koja u naravi predstavlja dvorište Gornji Čikovec površine 2.169 m2, - početna cijena iznosi 729.000,00 kn.

II. Određuje se 4. (četvrta) javna dražba za prodaju nekretnine stečajnog dužnika DOMAGOJ INVEST d.o.o. „u stečaju“ Varaždin, Zagrebačka 53/a, MBS: 070021926, OIB: 72147534720, upisane u zk. ul. 3167 k.o. Bartolovečki Trnovec, čkbr. 297/1, oranica Med puti sa 1634 m2, - početna cijena iznosi 632.088,00 kn, koja će se prodavati isti dan, 24. siječnja 2014. g. u 10,00 sati kod Trgovačkog suda u Varaždinu, Ulica B. Radića 2, soba 223/II kat.

III Uvjeti prodaje: 1) Na nekretnini pod Ia) razlučno pravo imaju Hrvatska poštanska banka d.d. Zagreb i RH Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Varaždin, a na nekretnini pod b) razlučno pravo ima RH Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Varaždin.

2) Nekretnine se ne mogu prodavati ispod početnih cijena navedenih u točci I i II izreke.

3) Poreze i pristojbe u vezi s prodajom, kao i troškove uknjižbe plaća kupac.

4) Nekretnine će se prodavati na usmenoj javnoj dražbi, a kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do zaključno 23. siječnja 2014. godine uplatile jamčevinu od 10 % od utvrđene vrijednosti nekretnine na žiro-račun ovoga suda broj: 23900011300002754, (prema IBAN konstrukciji u elektroničkom nalogu za plaćanje: HR4023900011300002754, u nalogu za plaćanje na papirnom obrascu: HR40 2390 0011 3000 0275 4), s pozivom na broj spisa St-145/12, a kupac je dužan potvrdu o uplati predočiti sudu prije nego što se pristupi dražbi. Uplaćena jamčevina uračunava se u kupovninu.

5) Od polaganja jamčevine oslobođeni su razlučni vjerovnici.

6) Pravo nadmetanja imaju sve fizičke i pravne osobe u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske.

7) Kupac je dužan položiti kupovninu u roku od 30 dana od donošenja rješenja o dosudi. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu smatrat će se da je odustao od kupnje, a položena jamčevina se zadržava. Iz položenog osiguranja namirit će se troškovi nove prodaje (članak 100. stavak 1., 2., i 3. Ovršnog zakona).

Ako bude više ponuditelja, sud će u rješenju o dosudi odrediti da će se nekretnina dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili, a ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u roku koji im je određen, u tom slučaju sud će donijeti posebno rješenje o dosudi svakom slijedećem kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnina dosudi, u kojem će odrediti rok za polaganje kupovnine. Sud će u tom rješenju najprije oglasiti nevažećom dosudu kupcu koji je ponudio višu cijenu (članak 98. stavak 6. Ovršnog zakona).

8) Ročište za javnu dražbu održat će se i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj (članak 95. stavak 1.

Ovršnog zakona).

9) Nekretnine se prodaju po principu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca na nedostatke, pravne ili činjenične naravi.

10) Ponuditeljima čija ponuda ne bude prihvaćena, uplaćena jamčevina vratit će se odmah nakon zaključenja dražbe (član 94. stavak 4. Ovršnog zakona).

11) Nakon što kupac položi kupovninu i rješenje o dosudi postane pravomoćno, sud će zaključkom o predaji nekretnine kupcu, ukoliko to nije određeno rješenjem o dosudi, odrediti upis prava vlasništva u korist kupca te brisanje tereta na nekretnini.

12) Nekretnine koje su predmet prodaje, kao i procjena sudskog vještaka, mogu se razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na 098 268 856.

Stečajni sudac Marija Levanić-Škerbić,v.r.

Zahvale i sjećanja

7. siječnja 2014., br. 503 || REGIONALNI TJEDNIK

ZAHVALA dragom tati, svekru, djedu

BRANKU BERMANCU

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom iznenadne smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i pradjeda, brata i šogora

5. 1. 2009. – 5. 1. 2014.

IVANA KIŠIĆA

Nakon pet godina ostaju nam uspomene i sjećanja.

HELENA VITEZ

preminulog 25. prosinca 2013. godine u 79. godini života

16.06.1952. – 23.12.2013.

Najiskrenije zahvaljujemo svima koji su našu bol ublažili toplim riječima utjehe, molitvama i izrazima sućuti, te svojom nazočnošću doprinijeli dostojanstvenom ispraćaju našeg nam voljenog pokojnika. *****

Tvoji najmiliji

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima koji su bili uz nasi izrazili iskrenu sućut, položili cvijeće i svijeće te ga ispratili na posljednji počinak. Posebno zahvaljujemo velečasnom Petru Golubu iz Župe sv. Bartola na molitvama i riječima utjehe prilikom ispraćaja, članovima DVD-a Štefanec kao i ostalim članovima DVD-a Općine Trnovec Bartolovečki, te djelatnicima cvjećarnice HOST - Trnovec Bartolovečki.

ZAHVALA povodom smrti naše drage sestre i tete

ALOJZIJE KOCIJAN preminule 25. 12. 2013. u 90. godini života Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svim ostalim dragim ljudima na izrazima sućuti, cvijeću i dostojanstvenom ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak.

Hvala vlč. Dragutinu Bogadiju na ispraćaju i molitvi.

Tugujuća obitelj *****

“Ne vidim ti osmijeh, ne čujem ti glas Ali znam da si tu uz mene, kraj nas.

Nek te moje molitve i misli prate Kad suze ne mogu da mi te vrate.

Neka te čuvaju anđeli.”

Iznenada, kucnuo je tvoj čas Prebrzo, došao je taj dan Nepovratno, završio je tvoj san Zauvijek, život je tvoj stao.

Supruga Franjica

I uvijek se pitamo Zašto baš sada?!

Ožalošćeni: sestra Antonija te nećaci Đuro i Zdravko s obiteljima

*****

Ali Bog nam je ostavio obećanje i nadu da možemo nastaviti u Raju.

To nas obećanje snaži, nada nas tješi i tiho nam govori da kada si dosegnuo ovozemaljski kraj zapravo si zakoračio na put u Raj. Ožalošćeni: sinovi Matija i Mihael, snahe Karmen i Natalija, unuci Magdalena, Manuela, Gabriel, Emanuel, Erika, Noemi s bakom

SJEĆANJE

“Teška je istina da te nema, Ali pogledaj nas s neba i budi tu Kad nam treba.

Tvoja duša s anđelima spava, Sve dok nas ima živjet ćeš s nama. “

SJEĆANJE na oca, svekra i djeda

JOSIPA ŠIBIĆA 4. 1. 2013. - 4. 1. 2014.

Sin Slavek, snaha Grozdana, unuke Veronika s Ladislavom, Marija s Matejom i praunuka Viktorija

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima..

*****

Posljedni pozdrav voljenom i nikad zaboravljenom ocu.

Zauvijek ćeš ostati u našim mislima i srcima.

Počivao u miru Božjem

Od supruge Gabrijele, sinova Gorana, Josipa, Rajka i Marka, sestre Mirjane i snahe Valentine te unuka Dine i Nike

SJEĆANJE

Tvoj sin Ivan s Dragicom

MONIKA SMILJAN 7. 1. 2011. – 7. 1. 2014.

Anđeli Te čuvaju u raju, a mi s molitvom i ljubavlju u našim srcima.

Tvoji najmiliji

na voljenog sina i brata

*****

MARIJA GERBUSA

Ponosni smo što si bio dio našeg života.

Hvala ti za svu ljubav i lijepe trenutke provedene s tobom.

S poštovanjem i tugom u srcu čuvat ćemo uspomenu na tebe.

7. 1. 2009. – 7. 1. 2014.

Voljeni sine, uvijek si s nama u mislima.

Mama, tata, brat i sestra s obiteljima

Kćerka Katica i zet Zdravko, unuk Mario, unuka Zdravka s Patrikom i praunuk Henrik

SJEĆANJE

SJEĆANJE na voljene

JOSIP CVETKO

SJEĆANJE

8. 1. 2011. – 8. 1. 2014.

RUDOLF BOROVEC

MIŠAK IVANA

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo te u srcu.

7. 1. 2011. – 7. 1. 2014.

i

ANU

† 1.1. 2008.

35

† 21. 2. 2005.

Tvoji najmiliji

Zauvijek živiš u našim sjećanjima.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

Godine prolaze, a sjećanja na vas ostaju.

MARIJA ŽITNJAK

SJEĆANJE

Božica s obitelji

4. 1. 2011. – 4. 1. 2014.

KATARINA SKUPNJAK 9. I. 2011. – 9. I. 2014.

SJEĆANJE

JURAJ ČANADI 11. 1. 1991. – 11. 1. 2014.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.

Tvoji najmiliji

Zauvijek u našim srcima, mislima i molitvama..

Zauvijek u našem sjećanju, mislima i molitvama. .

Tvoja obitelj

Tvoj sin Marijan s obitelji

SJEĆANJE na

SJEĆANJE

MIJU ČANADIJA

na voljenu majku i kćer

1. 1. 1992. – 1. 1. 2014.

RUŽICU FURJAN SJEĆANJE

4 I. 2008. – 4. I. 2014.

na

Vrijeme ne briše uspomene na tebe.

BOŽICU KLIČEK

S tugom, ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.

Supruga s djecom

Sin Lovro i majka

7 I. 1990. – 7. I. 2014.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE SJEĆANJE

na drage roditelje

DAMIR BIŠKUP SJEĆANJE zetu, šogoru, kumeku

STJEPANU VINCEKOVIĆU Zauvijek u srcu i mislima.

Ožalošćeni: Alojz, Anđela, Ružica, Srećko, Slaven i Branislav

4. 1. 2013. – 4. 1. 2014.

Naš dragi Damir otišao je prerano zauvijek gdje nema patnje i tuge ni boli ni suza.

Dragi Bog uzeo ga je u svoje naručje, gdje mirno spava s anđelima.

Vole te tvoji mama i brat

LEVANIĆ † ANU 4.12.2007.

i

†

VALENTINA 10.1.1985.

Vaši najmiliji

36

Zahvale i sjećanja SJEĆANJE Voljena supruga, mama, punica, sestra, kćerka, snaha i šogorica

MIRJANA SABATI † 5. 1. 2012.

Zauvijek Te čuvamo u našim srcima.

REGIONALNI TJEDNIK || 7. siječnja 2014., br. 503

POSLJEDNJI POZDRAV

FRANJO PETRIĆ

5. 1. 2013. – 5. 1. 2014.

S ponosom i ljubavlju čuvamo uspomene na tvoj dragi lik.

Uvijek smo s tobom u mislima i molitvama.

Supruga Ivka s obitelji

SJEĆANJE na voljenog

ZAHVALA

VLADIMIRA PLANTAKA

povodom smrti naše drage majke, bake i prabake

5. 1. 2007. – 5. 1. 2014.

iznenada preminule 29.12.2013. u 89. godini života Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima na izrazima sućuti te dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak. Hvala doktorici Dokuzović, sestri Mariji i gđi. Jasenki Vrbanić na pruženoj pomoći i liječenju.

Hvala vlč. Josipu Hadroviću na lijepim riječima molitve i utjehe.

Ožalošćeni: kćeri, zetovi, unuci, praunuci

IVAN ŠIPEK

8. 1. 2009. – 8. 1. 2014.

Tvoji najmiliji

ANKE FODREK

SJEĆANJE

Nema te, ali još uvijek tu si u mome srcu i u mojoj duši.

S ljubavlju Supruga i sinovi s obiteljima

SJEĆANJE na našeg dragog

ĐURU HORVATA - ĐUKU 5. 1. 2009. – 5. 1. 2014.

U mislima si uvijek s nama!

Tvoji najmiliji

Tvoja Anđela *****

Fališ nam, neopisivo, uspomenu si učinio neizbrisivom.

Tvoja unuka Jelena s obitelji

SJEĆANJE

STJEPAN MARCIUŠ 6. 1. 2008. – 6. 1. 2014. Život dalje teče, ali sjećanje na Tebe nikad prestati neće.

SJEĆANJE

Supruga Božica i djeca

IVAN KOMES ZAHVALA

11. 1. 2009. – 11. 1. 2014.

povodom smrti naše drage supruge, mame, bake i prabake

U mislima i srcu zauvijek dio naših života.

ELIZABETE KANIŽAJ

Tvoji supruga Agata, sin Goran s obitelji, punica Draga i šogor Stijepan

preminule 2. 1. 2014. u 86. godini života Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima i znancima koji su nam izrazili sućut i davali utjehu u najtežim trenucima.

Ožalošćeni: suprug Martin, kći Božena, sin Miljenko, unuke Ernestina, Petra, Monika, praunuka Patricia, zet Petar i snaga Jadranka te ostala tugujuća rodbina

IVAN KOMES

BOŽO CULJAR

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

4. 1. 2013. – 4. 1. 2014.

Tvoji mama, tata, brat i sestra sa obiteljima

vera Kerep

povodom iznenadne smrti dragog supruga

*****

S velikim poštovanjem i ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Otac, brat i sestra s obitelji

SJEĆANJE

JANKA KUKEC preminulog 31.12.2013. u 74. godini života Najiskrenije zahvaljujem rođacima, susjedima, radnim kolegama gradske vijećnice Varaždin, prijateljima i znancima, hitnoj pomoći , obitelji Rauš, koji su mi uskočili u najtežem trenutku od srca veliko hvala.

Bolno je živjeti bez tebe, ali doći će vrijeme da budem kraj tebe.

Suprug Ivica

IN MEMORIAM

MLADEN POSAVEC - JULA 05.1.2013. - 5.1.2014.

Posljednji pozdravi, zahvale i sjećanja

sa slikom već od

100 kuna!!!

Tvoja sestra Milica, Đurđa s obiteljima i šogorica Ivka

SJEĆANJE

STJEPAN BERGER 6. 1. 2007. – 6. 1. 2014.

Hvala svima koji te se sjećaju.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu i ujaku

JANKU KUKECU Zauvijek ćeš ostati u našim srcima Ožalošćeni: sestra Marija, nećakinje Anita i Melita, nećak Vjeran te ostala tugujuća obitelj

MOJA SI SVJETLOST Supruga Sonja

Prošla je godina otkako Te nema, ali tuga i sjećanje na Tebe ostaju.

Hvala svima koji čuvaju uspomenu na Tebe.

Tugujuća supruga Katarina

VERICA KEREP 5. 1. 2012. – 5. 1. 2014.

SJEĆANJE

11. 1. 2009. – 11. 1. 2014.

ZAHVALA

S ljubavlju: Sin i obitelj

IVICU VLAŠIĆA 6. 1. 2012. – 6. 1. 2014.

SJEĆANJE

Sjećanje

U srcu nam je tuga, na grobu tišina, a u našem domu velika praznina.

na našeg dragog

Marija i Ana

na voljenu majku i baku 05. 01. 2012. - 05. 01. 2014.

SJEĆANJE

JOSIP TELEBAR 11. 1. 2008. – 11. 1. 2014.

Kad sreću zamijeni tuga, osmijeh ugasi tama ostaje samo ljubav i sjećanje na tebe duboko u nama.

Tvoja obitelj

ZAHVALA Nakon kratke i teške bolesti naš voljeni i dragi suprug, otac, brat, djed, pradjed,tast, svekar i šogor

POSLJEDNJI POZDRAV

Mijo Telebar

našem dragom susjedu

blago je u Gospodinu preminuo 1. 1. 2014. u 89. godini života

JANKU KUKECU Obitelj Rauš i Vugrinec

POSLJEDNJI POZDRAV

JANKU KUKECU Cafe bar Hugo i prijatelji

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, dobrim susjedima i svim ostalim dragim ljudima koji su nam izrazili iskrenu sućut, bili uz nas u najtežim trenucima te svojom prisutnošću, cvijećem i svijećama dostojanstveno ispratili našeg dragog i voljenog pokojnika na vječni počinak.

Zahvaljujemo se Pjevačkom društvu “Arka”, pjevačima psalma i svim DVD-ima VZO Petrijanec. Zahvaljujemo vlč. Ivanu Sakaču te bogoslovima Ivici i Marku na molitvi i lijepim riječima oproštaja od dragog nam pokojnika.

Ožalošćeni: supruga Jela, sin Pavao, kći Marija, snaha Marija, zet Ivica, unuci Mirjana, Danijela i Andreja s obiteljima, Ana, Ivan i Monika te šogor i šogorica Antun i Marija Jelenčić

Zahvale i sjećanja

7. siječnja 2014., br. 503 || REGIONALNI TJEDNIK

ZAHVALA povodom smrti naše drage i voljene supruge, majke, bake i punice

BISERKE KRIŽARIĆ preminule 26. 12. 2013. u 67. godini života Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, kumovima i znancima koji su bili uz nas u najtežim trenucima, dali nam utjehu i sućut. Hvala na cvijeću i svijećama i zajedničkom ispraćaju na vječni počinak.

Od srca zahvaljujemo na lijepim i dirljivim riječima ispraćaja Štefici Novak.

Hvala stanarima Ulice braće Vidović na pomoći i cvijeću.

Hvala udruzi umirovljenika II. podružnice Varaždin.

Puno hvala na pomoći u najtežim trenucima obiteljima Tkalčec, Grahek i Bistrović.

Ožalošćeni: suprug August, kći Karolina, unuka Tea, zet Tomica

ZAHVALA

37

IN MEMORIAN

povodom smrti

MARKA BOSAKA

voljenoj

preminule u 67. godini života.

Zahvaljujemo svim dragim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i molitvama.

Ožalošćeni: supruga Kata, djeca Krešo i Darinka te unuci Nikola, Marin, Tomislav i Julija

SJEĆANJE

IVAN RAKNIĆ 7. 1. 2009. – 7. 1. 2014.

PETRI HUZJAK rođ. LEVATIĆ

Sve prolazi i proći će, a sjećanje na tebe zauvijek ostat će.

5. 1. 2007. – 5. 1. 2014.

Tvoji Božica i Miroslav

Tvoj osmijeh i riječi govore sve.

SJEĆANJE

ANDRIJA STOLNIK

SJEĆANJE

S ljubavlju i poštovanjem supruga, sin, kći s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog supruga

Tvoji tata, mama i baka

na

6. I. 2012. – 6. I. 2014.

MIRKA BUNDALA 6. 1. 2009. – 6. 1. 2014.

SJEĆANJE

Ima nešto što nikad ne umire a to su ljubav i sjećanje na tebe voljeni naš Mirko.

na našeg dragog i voljenog

STIJEPANA LEVATIĆA

Supruga Dragica, sin Dalibor i kći Tanja s obitelji

12. I. 1983. – 12. I. 2014.

Uvijek s nama u mislima i srcima

PERU POCEDULIĆA

Tvoji najmiliji

11. 1. 2013. - 11. 1. 2014.

Nije teška ova suza što iz tužnog oka teče, već je teška ona tuga što u srcu peče.

Oči Te traže, srce Te voli, Tebe nema, a to jako boli..

Tvoja supruga

Uvijek si s nama u našim mislima i molitvama..

na dragog supruga, oca, djeda i gospodina

SJEĆANJE

STJEPANA GOLUBIĆA

na voljenog supruga, tatu, djeda i tasta

SJEĆANJE

ANA MATEČKO 10. I. 2012. – 10. I. 2014.

Uvijek si u našim srcima i mislima.

SLAVKA BRAČKA 6. 1. 2013. – 6. 1. 2014.

Srčeko drago, tak to mora biti da putekom svojim sak mora iti.

Al’ pak se bumo jenput zišli, si tam gore, di je, prav za prav, sakoj duši bolje.

A do onda, rastanak boli, jer te srce zanavek voli.

Tvoja obitelj

LJUBICA KUŠIĆ 5 I. 2008. – 5. I. 2014.

S ljubavlju i štovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

8. 1. 2013. – 8. 1. 2014.

Zauvijek si u mislima i srcu.

Suprug Marijan

VUGRINEC Vaši najmiliji

SJEĆANJE

LJUBO TOMAŠKOVIĆ 11 I. 2004. – 11. I. 2014.

Tvoja duša zna koliko te volimo, a naša srca znaju koliko nam nedostaješ, jučer, danas, sutra, zauvijek...

Tvoji mama i sestra s obitelji

SJEĆANJE 4 I. 1989. – 4. I. 2014.

Marija, Stanislav, Ljubica, Sanja i Tatjana

Prošlo je tužnih deset godina otkad si nas zauvijek napustila.

Draga mama, za sve što si nam u životu dala, veliko ti hvala.

MIRKO NOVAK

na

LEVATIĆ

7. I. 2004. – 7. I. 2014..

povodom smrti voljenog bratića i prijatelja

MARIJU PUNČEC

MAGDA † 9.2.1995.

ANA (ZORA) MIŠAK

ZAHVALA

SJEĆANJE

ĐURO † 12.7.1980.

Uvijek si u našim srcima i mislima

TUŽNO SJEĆANJE

Supruga i sin s obitelji

ANA

† 1962.

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoja obitelj

2. 1. 2013. – 2. 1. 2014.

MARTIN

JOSIP BUHIN

Sin i kći s obitelji

SJEĆANJE

na naše drage roditelje

Uvijek s nama

TUŽNO SJEĆANJE

Supruga Veronika i kći Irena s obitelji

SJEĆANJE

ANTUN ĐURĐEK 4. 1. 2008. – 4. 1. 2014.

Tvoja obitelj

10 1. 2010. – 10. 1. 2014.

*****

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj i voljenoj mami

BOŽENI LEVANIĆ .

Oni koji su voljeni, ne umiru nikada.

S ljubavlju i poštovanjem čuvat ćemo uspomenu na tebe.

Tvoje kćeri: Gordana i Jasmina Zetovi: Zdenko Puclin, Stjepan Sajko Unuci: Daniel, Nikola, Neven i Luka

JOSIPA HLEBA – JOSIĆA preminulog 24. 12. 2013. u 54 godini Najiskrenije zahvaljujemo odjelu Bolnice Klenovnik, susjedima, rodbini, znancima, njegovim prijateljima trgovine “Luvita” i njegovoj generaciji osnovne škole. Ujedno i počasnom vodu vojske iz Bjelovara, te na dirljivim riječima vlč. Dragutina Bogadija na ispraćaju na vječni počinak..

Ožalošćeni Bratić Ivan s obitelji, sestrična Štefica, ostala rodbina te njegovi prijatelji iz dućana “Luvita”

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

IVANA VITEZA 8. I. 2011. – 8. I. 2014.

Nakon tri godine utjehu teško je naći, kad izgubiš onog tko ti mnogo znači.

U tihoj noći sjećanja krenu i opet smo zajedno bar u jednom trenu.

Supruga Nada, kći Marina-Romana s obitelji

38

s raznih strana

s raznih strana

REGIONALNI TJEDNIK || 7. siječnja 2014., br. 503

Podmladak KUD-a Visoko: To malom Isusu naj bu na dar...

“To malom Isusu naj bu na dar…” naziv je kulturno-umjetničkog programa pomlatka KUD-a Braća Radić iz Visokog koji su povodom blagdana izveli u holu OŠ Visoko. - U rad pomlatka uključeno je 40-ak djece, unutar KUD-a djeluju folklorna i tamburaška sekcija, a radi se i na osnivanju dramske sekcije. Svoje plesne koreografije mladi folkloraši obogaćuju i dramsko-scenskim igrama Dramske družine viših razreda OŠ Visoko – doznali smo od Tibora Martana, koji vodi Dramsku družinu, dok je Jasna Jež voditeljica pomlatka KUD-a. Istaknuo je da je publika posebno pratila izvedbu tradicijske božićne kajkavske pjesme “O, kakva to svetlost” po čijem je pripjevu nazvan cijeli program.

www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

TRADICIJA Posjet policiji i vatrogascima

PRVO PA MUŠKO Emilija Pazman rodila prvu bebu u Varaždinu 2014.

Na prvi dan Nove godine dobili trećeg sina Roka!

U varaždinskom rodilištu je 2013. godine bilo 1.578 poroda, a rođeno je 1.603 djece, jer je bilo čak 28 blizanaca. No to je najmanje poroda u posljednjih šest godina, a tako bi moglo biti i 2014.

U novogodišnjoj noći nisu imali puno posla Uz Opću bolnicu Varaždin, gdje je predao 15.000 kuna donacije, varaždinski gradonačelnik Goran Habuš je u društvu predsjednika Gradskog vijeća Josipa Heheta prvog dana Nove godine već tradicionalno obišao Policijsku upravu varaždinsku i Javnu vatrogasnu postrojbu. - U novogodišnjoj noći na prometnicama Varaždinske županije dogodilo se devet prometnih nesreća s troje lakše ozlijeđenih.

Zabilježena su četiri nasilnička

ponašanja u obitelji, no prema riječima načelnika Policijske uprave Darka Jurčeca, nije bilo kaznenih djela poput krađa ili razbojništava – izvijestili su iz Grada.

U 2014. godinu mirno su ušli i dežurni pripadnici Javne vatrogasne postrojbe grada Varaždina. Zamjenik zapovjednika JVP Božidar Horvat rekao je da je 2013. godina, baš kao i godina prije, bila u okvirima prosjeka, s oko 600 intervencija.

Prvi Međimurec tek u 11 sati Djelatnicima PU međimurske, Centra 112 i rodilišta Županijske bolnice Čakovec, koji su u “najluđoj noći” bili na svojim radnim mjestima, međimurski župan Matija Posavec i njegovi zamjenici su 1. siječnja čestitali Novu godinu. Slično kao i u Varaždinskoj županiji, ni u Međimurju nije bilo većih potreba za intervencijom policije i drugih službi. Prvi Međimurac u 2014. godini je Fran Nemec, koji je rođen iza 11 sati, a čelnici

Županije su za njega i majku osigurali prigodne poklone.

Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

Prva beba u Varaždinskoj županiji u Novoj godini je Roko Pazman, koji je u varaždinskom rodilištu rođen u 9 sati i 55 minuta.

Dječačić težak 3.530 grama i dugačak 49 centimetara treće je dijete u obitelji Pazman iz Petrijanca.

Termin na Badnjak

- Termin poroda je bio na Badnjak, ali trudovi su počeli na Staru godinu i Roka sam rodila danas ujutro. Sretna sam što je porod odlično prošao – rekla je mama Emilija Pazman, koju kod kuće čekaju dvojica sinova, 10-godišnji Emanuel i 7-godišnji Ivano te suprug Dražen.

U novogodišnjoj noći dežurna ginekologinja bila je dr. Ivanka Karađa koja je porodila Emiliju Pazman. Zanimljivo je da je Roko na svijet stigao samo pet minuta prije nego što su u rodilište već tradicionalno, kao i svakog 1. siječnja, stigli čestitari iz Varaždinske županije.

Dožupan Alen Kišić čestitao je

Roko je bio težak 3.530 grama i dugačak 49 centimetara

majci i uručio joj pok lone, 2.000 kuna i prigodan poklon-paket.

- Željeli bismo da se rađa što više djece, jer naša županija svake godine gubi po 800, 900 stanovnika – rekao je Kišić.

U varaždinskom rodilištu je

2013. godine bilo 1.578 poroda, a rođeno je 1.603 djece, jer je bilo čak 28 blizanaca. No to je najmanji broj poroda u posljednjih šest godina. Primjerice, 2007. bila su 1.733 poroda, dok je 2010. bila „rekordna“ s 1.942 poroda. Zanimljivo je da je lani svaka treća rodilja uz sebe imala osobu za podršku. – Najčešće su uz njih, u 75 posto slučajeva bili supružnici, a u preostalih 25 posto prijateljice, sestre, majke i druge

osobe – doznali smo od dr. sc.

Aleksandre Špoljarić, voditeljice Djelatnosti za ženske bolesti i porodništvo.

I dok je Županija darivala prvu bebu, Grad Varaždin je predao novčanu donaciju.

- Ove godine smo 15.000 kuna iz proračuna donirali za kupnju pulsnog oksimetra i Frenzerovih naočala za Odjel za bolesti uha, grla i nosa – rekao je gradonačelnik Goran Habuš.

PREDSTAVA Učenici II. osnovne škole Varaždin u kazalištu izveli predstavu “Negdje na Mliječnoj stazi”

Bitno je očima nevidljivo!

- Veselo i raspjevano bilo je uoči Božića u prepunome gledalištu HNK u Varaždinu – ističe Marta Cepanec iz II. osnove škole Varaždin. Učenici te škole su pod budnim okom svojih voditelja izveli predstavu “Negdje na Mliječnoj stazi” prema djelu Antoine de S. Exuperya “Mali princ”.

- Nastupali su mali i veliki, glumci, pjevači i plesači. Vođeni mišlju “Čovjek samo srcem dobro vidi… bitno je očima nevidljivo” pokazali su svoju kreativ-

nost, maštu, dobru volju i veselje. Svega toga ne bi bilo bez požrtvovnosti i velikoga truda učitelja - voditelja koji su dugo i temeljito pripremali predstavu – izvijestila je Marta Cepanec.

Maja Šmic Dugandžić i Nevenka Mihac potpisuju režiju, a i scenarij zajedno s Mirjanom Halusek. U pripremi predstave sudjelovali su i sljedeći učitelji – voditelji: Jagoda Kanižaj, Marija Nenadić, Petra Minđek, Renata Maltar-Novak, Šte-

fica Rušec, Sandra Ostoić, Draženka Pust i Ivica Tomašić. Za scenografiju su zaslužni Darko Krznar i Željka Mihalj, koja je izradila lutke te pomogla pri izradi kostima, rekviziter je bila Ines Njegovec, a šminkerice Dubravka Pascuttini i Mirela Magdić-Fotak.

- Na kraju su svi zajedno pjesmom “Bijeli Božić” zaželjeli prisutnima sretne blagdane, a oduševljena publika od srca ih je nagradila gromoglasnim pljeskom – otkriva Marta Cepanec.

Vodič

7. siječnja 2014., br. 503 || REGIONALNI TJEDNIK

39

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – JOŠ NEMA PRAVE ZIME U utorak, srijedu i četvrtak očekujemo stabilno i suho, djelomično sunčano i ugodno toplo vrijeme. Ujutro je mjestimice moguća magla, a samo ponegdje i slab mraz. Danju će biti toplo, pa će dnevna temperatura i dalje biti iznad nekakve klimatološke normale za siječanj. Krajem tjedna, odnosno u petak čeka nas naoblačenje, pa će vikend biti promjenjiv uz oblačnije i malo hladnije vrijeme, osobito u nedjelju. Od ponedjeljka nas očekuje hladnije vrijeme i povratak zimskih temperatura. Bit će sve hladnije, a u drugom tjednu moguće su i slabe oborine koje će biti na granici kiše i snijega, ali u malim količinama.

Preporučamo da pratite našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 kn/min iz fiksnih te 4,78 kn/min iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d. d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234.

(Prognoza izrađena 6. 1.)

VAŠE FOTOGRAFIJE

Svoje fotografije šaljite nam na foto@regionalni.com

rođeni: DJEVOJČICE: Leona Jambrović, Tena Vizjak, Elena Kudak i Mija Škrinjar.

DJEČACI: Leo Komes, Benjamin Risek, David Šarko, Denis Volarić, Matias Horvat, Domagoj Jošić, Roko Pazman, Edi Balažinec i Patrik Žugec.

UMRLI: Branko Devčić (81), Miljenko Buhin (49), Milka Špiranec (92), Romana Mamuzić (40), Marija Novak (70), Elizabeta Kanižaj (85), Katarina Prewolnig (77). Dragutin Evačić (68), Ivan Perković (66) i Nada Šemiga (78).

Izvor:Varaždinska biskupija

TRADICIONALNI SUSRET

Tamara Horvat Čupavac Bingo Bingo je mješanac u tipu šnaucera, manjeg rasta i mirnijeg, umiljatoga karaktera. Najviše se voli zavući u krilo i dugo se maziti.

Tražimo mu vlasnika kojem je odlutao, a u suprotnom, svi zainteresirani slobodno neka dođu upoznati Binga jer smo sigurni da će nekog šarmirati svojom preslatkom čupavom njuškicom i nevinim pogledom.

Udruga Spas 042/330-004

Pravila za slanje fotografija - Svatko smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete.

Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 2 MB. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete nećemo objaviti.

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KAZALIŠTE

Odjel za mlade, Odjel strane literature (vila Bedeković, A. Cesarca 10) i Ogranak Banfica (N. Tesle 20) PON, UTO, SRI 13.30 – 19.30 h ČET, PET 7.30 – 15.00 h SUB 7.30 – 13.00 h

MUZEJI

10. siječnja (petak) • Stilske vježbe (Velika scena) u 20.00 h 11. siječnja (subota) • Ina Sladić: Navigation darkness – suvremeni ples (Scena Zvonimir Rogoz) u 20.00 h 12. siječnja (nedjelja) • Koncert Tamburaškog ansambla Zorule (Velika koncertna dvorana) u 19.00 h

KNJIŽNICA Odjel za odrasle (Trg slobode 8a) i Odjel za djecu (vila Bedeković, A. Cesarca 10) PON – PET 7.30 – 19.30 h SUB 7.30 – 13.00 h

Stari grad UTO-PET 9.00 – 17.00 h SUB, NED 9.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav – Galerija starih i novih majstora UTO-PET 9.00 – 17.00 h SUB, NED 9.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca Izložba Varaždinska kovnica Sorlini (izložba otvorena do 6. veljače 2014.)

UTO – PET 9.00 – 17.00 h SUB, NED 9.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića UTO-PET i svake prve subote u mjesecu 10.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i nedjeljom zatvoreno Galerija K 10 Varaždin • KERAMEIKONOVA zbirka suvremene svjetske keramike UTO, SRI I PET 18.00 – 20.00 h ČET, SUB I NED 11.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i praznikom Galerija K10 je zatvorena; organizirane grupe mogu dogovoriti svoj posjet izvan radnog vremena na broj 091/1744-000

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU 7. siječnja (utorak) • Šetnja s dinosaurima (3D) u 18.00 h • Metalica (3D) u 20.00 h 9. i 10. siječnja (četvrtak i petak) • Legenda o Herkulu (3D) u 18.00 h • Samo ljubavnici preživljavaju u 20.00 h 11. i 12. siječnja (subota i nedjelja) • Juraj i hrabri vitezovi u 16.00 h

Održan je tradicionalni božićno-novogodišnji susret djelatnika i volontera Caritasa Varaždinske biskupije s varaždinskim biskupom mons. Josipom Mrzljakom.

Misno slavlje u katedrali predvodio je varaždinski biskup, nakon čega je održana zajednička večera te uručene zahvalnice i prigodni dar volonterima za 20 godina

IMPRESSUM UPRAVA Zdenka Jagić Ivica Kruhoberec Vesna Margetić-Slatki

• Legenda o Herkulu (3D) u 18.00 h • Samo ljubavnici preživljavaju u 20.00 h 13. siječnja (ponedjeljak) • Legenda o Herkulu (3D) u 18.00 h • Samo ljubavnici preživljavaju u 20.00 h

volonterskog rada koje su dobili Lukrecija Gradečak i Đurđa Kalauz, pomoćnice u pučkoj kuhinji, Đurđica Gorski i Verica Glavina, volonterke u odjelu odjeće i obuće, Ivanka Grabar, zamjenica kuhara i vozač Ivan Glavina. Druženje je svirkom i pjesmom uljepšao tamburaški sastav Jukebox iz Varaždina.

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin

FOTOREPORTERI Siniša Sović Ivan Agnezović foto@regionalni.com

GLAVNI UREDNIK GRAFIČKA REDAKCIJA Ivica Kruhoberec Vlatka Lešić ikruhoberec@regionalni.com vlatka@regionalni.com Zamjenik Mirta Brozičević GlAVNOG UREDNIKA mirta@regionalni.com Vesna Margetić-Slatki Maja Denac vmargetic@regionalni.com maja@regionalni.com POMOĆNIK GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić iharaci@regionalni.com

KINO GALERIJA 11. siječnja (subota) • Kava i cigarete u 19.00 h 12. siječnja (nedjelja) • Croods u 16.00 h Informacije na www.kino-galerija.hr, info@kino-galerija.hr ili na 098/361-878.

Varaždinski biskup mons.

Mrzljak s volonterima

NOVINARI Tihana Drumev tihana@regionalni.com Višnja Gotal vgotal@regionalni.com

PRODAJA: Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778 Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

SURADNICI Damir Ivančić Gordana Igrec Denis Peričić Ljiljana Risek

MALI OGLASI:

LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

Tiskara Zagreb

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-789

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Augusta Šenoe 1o pon: 8 - 12 uto: 8-13 sri - pet: 8 - 16 IANA Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 8 - 20 h subotom: 8 - 13 h NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 pon - pet: 7,30 - 15 h subotom: 7,30 - 12 h LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Petra Zrinskog 7 pon - pet: 14 - 19 h info: 091 92 99 329

malioglasi@regionalni.com IVANEC Tel. 042/290-774 Poljodom Fax 042/290-789 Gospodarska 2

Tiskara

VARAŽDINSKE TOPLICE Cvjećarnica BEŠENIĆ Bana Jelačića 3 Telefon: 042/671-160

40

Vodič

REGIONALNI TJEDNIK || 7. siječnja 2014., br. 503

NOVA GODINA Brojni Varaždinci, i mladi i stari, 2014. dočekali na Korzu

BLAGDANIMA JE KRAJ

Počinje odvoz božićnih drvca U utorak 7. siječnja, nakon blagdana Sveta tri kralja, djelatnici “Parkova” započinju s prikupljanjem i odvozom božićnih drvca. Drvca će se uklanjati naredna dva tjedna, a po potrebi će se skupljati do kraja siječnja. Iz “Parkova” apeliraju na građane da drvca ostavljaju na vidljivo mjesto, po mogućnosti u blizini kontejnera za

komunalni otpad. Drvca se odvoze po ustaljenom rasporedu od centra grada prema okolnim naseljima, a među prvima “pokupit“ će se iz centra grada i ulica Zrinskih i Frankopana, Zagrebačke, Ulice Stjepana Vukovića i POS naselja.

Točan raspored odvoza po danima možete provjeriti na internet stranicama “Parkova”.

12.

S veseljem u 2014.

siječnja u varaždinskom HNK nastupa Tamburaški ansambl “Zorule” iz Novog Sada, a kao gosti nastupit će Varaždinski tamburaški orkestar. Ansambl “Zorule” prepoznatljiv je po izvođenju starogradske, narodne, varoške glazbe, umjetničkim obradama narodnih pjesama, ali i po interesantnom izvođenju kompozicija poznatih svjetskih autora klasične muzike i evergreena.

Koncert počinje u 19 sati, a cijena ulaznice je 50 kuna.

KINO GALERIJA Bogat izbor za početak godine

Varaždincima je zdravlje, sreću i uspješnu novu godinu poželio i gradonačelnik Habuš Uz pjesmu i ples te nadu da će 2014. godina biti bolja nego prošla, u Varaždinu je dočekana nova godina.

Veselo, pa ozbiljno

Vrijeme je svima koji su odlučili novu godinu dočekati na otvorenom išlo na ruku, pa je za doček trebalo samo dobro društvo i malo dobre glazbe za koju su u novogodišnjoj noći na Korzu bili zaduženi članovi “Vizija benda” i Nenad Kumrić-Chalie.

Točno u ponoć mnogi su zaplesali uz taktove valcera, a puno sreće, zdravlja i uspjeha u novoj godini svim okupljenima na Korzu poželio je varaždinski

Prema istraživanju portala Moj posao najčešća novogodišnja odluka je pronaći posao gradonačelnik Goran Habuš.

Grad Varaždin je za sve koji su odlučili dočekati Novu godinu osigurao besplatne klipiće, kuhano vino i čaj, a one koji se nisu uspjeli ugrijati pjesmom i plesom na središnjem varaždinskom trgu, mogli su to

Siječanj s Jarmuschom učiniti u nekom od okolnih kafića koji su od gradskih službi zatražili dozvolu za cjelonoćni rad.

No, kraj godine i početak nove obično je vrijeme za donošenje, a potom i provođenje novogodišnjih odluka.

Portal Moj posao proveo je istraživanje o tome koje su nam blagdanske želje, kakve novogodišnje odluke donosimo i u kojoj ih se mjeri držimo, kojim je bilo obuhvaćeno 200-tinjak ispitanika. Bilo da su zaposleni ili nezaposleni, istraživanje je pokazalo kako je ispitanicima najveća

DOBRA IDEJA Planinarski noćni uspon na krov Hrvatskog zagorja

Planinari i noću dobro znaju put Članovi HPD Ivančica iz Ivanca po drugi su put u vrijeme novogodišnjih blagdana za sve planinare organizirali noćni uspon na najvišu planinu Hrvatskog zagorja – Ivanščicu. Ovaj događaj i ove je godine privukao brojne planinare i zaljubljenike

u prirodu. Noćni uspon je tako okupio 55 planinara, članova matičnog društva organizatora, no pridružili su im se i planinari, članovi HPD Strahinjčica, HPD-a Ravna gora iz Varaždina, PK Ivanec i s Baških oštarija. Veselo društvo krenulo je preko “Pionira”

na vrh Ivanščice gdje su se u planinarskom domu Pasarićeva kuća družili, neki i zaplesali te se dobro zabavili. Veći dio se preko “Konja” vratio na polaznu točku, dok je dio prenoćio u udobnosti doma; prenoćište je za sudionike pohoda bilo besplatno.

blagdanska želja pronalazak (novog) posla. Naime, čak 71 % nezaposlenih priželjkuje posao, a 29 % zaposlenih da će u 2014. pronaći novi, bolji posao. Zanimljivo je da podjednaki udio žena (39 %) i muškaraca (40 %) želi (novi) posao, dok muškarci u većoj mjeri priželjkuju napredovanje – skoro trećina ispitanih muškaraca (29 %) napredovanje navodi kao blagdansku želju, dok to isto želi tek 14 % žena. Zanimljivo je da je istraživanje pokazalo kako najmanje ispitanika u 2014. želi - dodatni posao.

KARIKATURA

Siječanj u kinu Galerija donosi ciklus Jima Jarmuscha, kultnog američkog nezavisnog redatelja.

Ciklus je započeo u subotu 4. siječnja filmom “Noć na zemlji”, a nastavit će se svake subote tijekom siječnja u 19 sati. Tako je ove subote na rasporedu Jarmuschijev film “Kava i cigarete”, u subotu 18. siječnja film “Slomljeno cvijeće”, a 25. siječnja “Granice kontrole”.

Uz filmove Jima Jarmuscha, svaki petak u kinu Galerija u siječnju rezerviran je za dokumentarce. U petak 17. siječnja u 19 sati na rasporedu je “Fuck for forest”,

dokumentarac o njemačkoj organizaciji koja je uvjerena da se seksom može spasiti svijet, dok je u petak 31. siječnja u 19 sati na rasporedu dokumentarni film “Marley” koji donosi nikad prije viđene snimke. Nedjelje su u siječnju u kinu Galerija rezervirane za djecu.

Tako već ovu nedjelju, 12. siječnja, kino Galerija donosi obitelj Croods s početkom u 16 sati, a 26. siječnja u 16 sati “Čuvara šume”. U siječnju se nastavlja i Variete ciklus religija. “Čekić za vještice” u kino Galeriji na rasporedu je u nedjelju 19. siječnja u 18 sati.

crta: Željko Pilipović