RT_ 505

KOPRIVNICA - VARAŽDIN

Varaždinske Toplice

Integracija Medijskog sveučilišta i Veleučilišta u Varaždinu (ni)je gotova

U zdravstveni i rekreativni turizam ulažu Arapi!?

Str. 10.-11.

Str. 15.

ČAKOVEC

103. rođendan vesele bake Marije Topolnjak

Milan Sijerković

Str. 40.

Str. 8. - 9.

Regionalni 40.000

Plus

Tjednik

Besplatan primjerak

ISSN 1846-8969

Broj 505 II 21. siječnja 2014. II www.regionalni.com

DOZNAJEMO Kako je i zašto suosnivač HNS-a hitno isključen iz stranke i kakve su (moguće) posljedice na nacionalnoj i lokalnoj razini, osobito u Varaždinskoj županiji

Čačić izbačen iz HNS-a, stranka ostala jedinstvena Odluka vrha HNS-a mogla bi ozbiljnije utjecati na vlast u Varaždinu i Varaždinskoj županiji, ukoliko do Čačićeva izlaska iz zatvora ojačaju njegovi pristaše, što se nikako ne može isključiti s obzirom na (pre)velike ambicije i utjecaj bivšeg predsjednika narodnjaka koje nisu skrivane ni dok je na odsluženju kazne, zbog čega je na kraju i isključen iz stranke koju je osnovao Str. 2. -3.

SUSRET

Str. 30.-31.

Đ. Puček o djetinjstvu, karijeri...

2

Aktualno

aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 21. siječnja 2014., br. 505

INA u plinska polja u Međimurju ulaže 240 milijuna kuna!

www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

U Čakovcu su ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, predsjednik uprave INA-e Zoltan Aldott i predstavnici četiri konzorcija hrvatskih tvrtki potpisali ugovore na temelju kojih će biti pokrenuta proizvodnja na plinskim poljima Zebanec, Vučkovec i Vukanovec. Ugovori su vrijedni 240 milijuna kuna. - Komercijalno pridobive količine ugljikovodika na ta tri

plinska polja procjenjuju se na oko milijardu kubnih metara - napomenuli su iz INA-e. Predsjednik Uprave Aldott istaknuo je da je nakon Sirije i sjevernog Jadrana upravo Međimurje novi fokus INA-e. - Ovo je možda i početak kraja krize, jer će ulaganje dignuti posrnulo gospodarstvo – zadovoljno je komentirao međimurski župan Matija Posavec.

DOZNAJEMO Kako je i zašto suosnivač HNS-a hitno isključen iz stranke i kakve su (moguć

Nakon žurnog izbacivanja Ča stranka ipak ostala jedinstve Odluka vrha HNS-a mogla bi ozbiljnije utjecati na vlast u Varaždinu i Varaždinskoj županiji, ukoliko do Čačićeva izlaska iz zatvora ojačaju njegovi pristaše, što se nikako ne može isključiti s obzirom na (pre)velike ambicije i utjecaj bivšeg predsjednika narodnjaka koje nisu skrivane ni dok je na odsluženju kazne, zbog čega je na kraju i isključen iz stranke koju je osnovao

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Žurno izbacivanje Radimira Čačića iz HNS-a, što je podržalo gotovo jednoglasno predsjedništvo HNS-a Varaždinske županije, nije (zasada) izazvalo velike potrese među narodnjacima, a sasvim sigurno neće utjecati ni na Vladu, odnosno parlamentarnu većinu.

Otvoreno uz Čačića, usprkos drukčijim najavama, stala je tek nekolicina njegovih suradnika.

No odluka vrha HNS-a mogla bi ozbiljnije utjecati na vlast u Varaždinu i Varaždinskoj županiji, ukoliko do Čačićeva izlaska iz zatvora ojačaju njegovi pristaše, što se nikako ne može isključiti s obzirom na (pre)velike ambicije i utjecaj bivšeg predsjednika narodnjaka koje nisu skrivane ni dok je na odsluženju kazne, zbog čega je na kraju i isključen iz stranke koju je osnovao.

Pokušaj puča?

Mi imamo sada Vladu, imat ćemo je i sutra, ali jednom nećemo.

Ali ovdje ćemo biti još dugo. Vjerujte mi, ovdje ćemo biti jako dugo.

Jako, jako dugo. Mnogih više neće biti u hrvatskoj politici, a mi ćemo biti tu.”

Radimir Čačić, predsjednik Sjeverozapadnog regionalnog saveza HNS-a na središnjem izbornom skupu koalicije SDP-HNSHSU za Varaždinsku Čačić je i proteklog vikenda bio na slobodnim danima

Da Čačića više ne vidi u stranačkom vrhu i u Vladi, predsjednica HNS-a Vesna Pusić nedvosmisleno je obznanila 8. siječnja, a svega tjedan dana kasnije otišlo se puno dalje: suosnivač HNS-a isključen je iz stranke.

Odluku o isključenju, za koju je rečeno da je konačna, jednoglasno je u srijedu donijelo Predsjedništvo HNS-a čiji su članovi kao razlog isključivanja navodili njegovo narušavanje stranačke politike raznim susretima i pregovorima tijekom boravka u zatvoru. Nasuprot

Pokušala se sazvati izvanredna sjednica Županijskog vijeća HNS-a tome, Čačićevi najbliži suradnici tvrde da druženja i napisi o navodnim razgovorima i koalicijama ne bi smjeli biti ni predmet rasprava, budući da on nije davao nikakve izjave.

Da je samo spomenuto u pitanju, Čačić zacijelo ne bi bio tako brzo isključen. Razlog žurnog sazivanja predsjedništva

u Zagrebu bila su događanja na terenu. Predsjedništvo međimurskog HNS-a stalo je u utorak uz Čačića, a isto to htjelo se postići i u Varaždinskoj županiji.

Naime, nakon istupa predsjednice Vesne Pusić, koja je najavila mogućnost isključenja Čačića, njemu skloni narod-

Pripreman puč - Čačić je trebao djelovati u skladu s onim što je javno tvrdio, a to je da se neće baviti politikom dok je u zatvoru. No razgovarao je i dogovarao suradnju s nizom ljudi, mimo tijela HNS-a.

Svojim postupcima pokušao je destabilizirati stranku te ugroziti njezinu budućnost u trenutku kada vrata otvaramo novoj generaciji - naglasila je Pusić dodavši da se radi o budućnosti HNS-a, a ne o osobnom sukobu između Čačića i nje jer se ne misli kandidirati za predsjednicu stranke. Čačić se, kako vele u vrhu HNS-a, htio po svaku cijenu vratiti ne samo na čelo HNS-a, nego i u Vladu RH, ako ne sadašnju, onda svakako buduću. Pripremamo se za opciju da (buduća) parlamentarna većina neće biti moguća bez njega, radi čega se našao s Bandićem i Šišljagićem. Zbog povratka u vrh stranke pokušao se organizirati izvanredni sabor HNS-a i smjena čelništva, a radi toga provodile su se medijske aktivnosti među kojima su ankete o popularnosti koje bi ujesen krenule i na nacionalnoj razini.

njaci u Varaždinskoj županiji pokušali su to osujetiti pretprošlog vikenda. Vidjevši da predsjednik HNS-a Varaždinske županije i Središnjeg odbora HNS-a Predrag Štromar nije stao uz Čačića, već uz Pusić, zaključili su da bi mimo njega trebalo sazvati izvanredno zasjedanje Županijskog vijeća HNS-a Varaždinske županije.

Stoga je, tvrde izvori u vodstvu HNS-a, Zlatko Koračević, Čačiću blizak bivši saborski

zastupnik i bivši čelnik HEP-a, pokušao organizirati izvanredno zasjedanje Županijskog vijeća HNS-a Varaždinske županije kako bi se usprotivili Vesni Pusić, a njihov krajnji cilj bila je zapravo smjena varaždinskog župana s čelnog mjesta narodnjaka.

Nije puč nego…

Za sazivanje vijeća koje broji tristotinjak članova trebao je, međutim, prikupiti potpise barem sedam čelnika podružnica HNS-a, što Koračeviću nije pošlo za rukom jer na razumijevanje nije naišao kod velike većine narodnjaka među kojima je i Vladimir Stolnik, potpredsjednik HNS-a Varaždinske županije.

Nasuprot tome, Čačiću bliski

Štromar: HNS će i dalje biti stabilan jer će članstvo ostati narodnjaci tvrde da je Koračević zapravo sam odustao od prvobitne zamisli nakon razgovora s kolegama.

- Uistinu se razmišljalo o sazivanju izvanredne sjednice Županjskog vijeća HNS-a Varaždinske županije koji može sazvati ili njezin predsjednik, što je bilo iluzorno, ili određeni broj podružnica. Međutim, cilj je bio da o Čačiću raspravi što šire tijelo koje nije na plaći vezanoj uz stranku, a ne da se smjeni Štromar. To su insinuacije onih koji sada pokušavaju opravdati svoj nedemokratski postupak - rekla nam je Čačiću bliska osoba koja posebno ukazuje na rezultate ankete o Čačiću među običnim članstvom i građanima koja je objavljena u Varaždinskim vijestima.

Dok u vrhu HNS-a dvoje o motivima i reprezentativnosti anketa jer, kako vele, nitko nije davao nikakve kontakte članova stranke, nitko ne dvoji da Čačić nema podršku među čelnicima narodnjaka.

To se najbolje vidjelo po ishodu sjednice Predsjedništva Županijske organizacije HNS-a Varaždinske županije koja je u četvrtak održana u Orionu na

Aktualno

21. siječnja 2014., br. 505 || REGIONALNI TJEDNIK

3

Vrhovni sud odbio žalbu Ivana Čehoka o izuzimanju dokaza - Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je odluku kojom se odbija žalba Ivana Čehoka, Davora Patafte, Narcise Huljev, trgovačkog društva T7 d. o. o., trgovačkog društva T7 VIS d. o. o., trgovačkog društva Winair d. o. o. da se izuzmu dokazi za koje su tvrdili da su pribavljeni na nezakonit način. Odbijenica Vrhovnog suda znači kako Županijski sud u Zagrebu, nakon više od 6 mjeseci, ponovno kreće

će) posljedice na nacionalnoj i lokalnoj razini

ačića iz HNS-a, ena - zasada

sa zakazivanjem ročišta i provođenjem dokaza u kaznenom postupku u kojem se okrivljenici terete da su Grad Varaždin i pravne osobe u njegovom većinskom vlasništvu oštetili za najmanje 49.594.451,70 kuna - izvijestili su u ponedjeljak iz Grada Varaždina.

Ujedno su podsjetili da je USKOK nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Zagrebu 29. prosinca 2011.

godine, podigao optužnicu protiv Ivana Čehoka, Davora Patafte, Tomislava Kezelja, Narcise Huljev i Hrvoja Vojvode zbog počinjenja kaznenih djela udruživanja za zlouporabu položaja i ovlasti, a odnose se na poslove zbrinjavanja komunalnog otpada, kupnju zemljišta za program poticane stanogradnje i poslove oko preuzimanja upravljanja aerodromom Varaždin.

DRUGA STRANA Martinčević i Hrenić uz Čačića

Uz Čačića u Varaždinskoj županiji, osim Zlatka Koračevića, otvoreno su stali Natalija

“Skup u Ivancu nakon Zagreba je lakrdija!” Štromar: HNS u Varaždinskoj županiji i dalje će biti najjača stranka, ali i najjača organizacija od svih

Horvatskom.

- Nema raskola u HNS-u naglasio je Predrag Štromar, nakon sjednice predsjedništva HNS-a Varaždinske županije na kojoj je od 28 članova njih 26 podržalo odluku središnjice HNS-a o isključenju Radimira Čačića iz stranke.

- Žao nam je g. Čačića, ali žalosni smo i zbog njegovih postupaka u zadnje vrijeme.

Mi smo dio HNS-a, radimo prema stranačkom statutu i programu te prihvaćamo odluku Predsjedništva HNSa - rekao je Štromar, dodavši je sigurno bilo valjanih razloga za isključenje. Žaljenje što je do toga došlo izrazio je i potpredsjednik Hrvatskog sabora te predsjednik ivanečkih narodnjaka Milorad Batinić.

- Izgleda da je to nakon svega bilo neminovno. Meni je žao, ali politika je racionalna disciplina i moramo biti odgovorni prema HNS-u i našim biračima, moramo biti vjerodostojni i pokazati snagu - upozorio je ivanečki gradonačelnik i potpredsjednik Hrvatskog sabora. Štromar je dodao da je razgovarao s Čačićem, ali nije iznosio detalje razgovora.

- HNS će i dalje biti stabilan jer će članstvo ostati u HNS-u.

Možda će izaći tek manji dio članova koji je bio prisan s Čačićem. Imamo izuzetno kvalitetne predsjednike ogranaka i podružnica, ljude koji su u predsjedništvima i županijskoj organizaciji te se ne bojimo da ćemo sada oslabjeti. HNS u Varaždinskoj županiji i dalje će biti najjača stranka, ali i najjača županijska organizacija od svih u Hrvatskoj. Radit ćemo na svim prijašnjim programima i

stvarat ćemo nove. Radit ćemo na dobrobit građana - naglasio je Štromar dodavši da Čačić ima legitimno pravo osnovati novu stranku, dok će se o

HDZ: Zadužio nas Anđelko Stričak, predsjednik HDZ-a Varaždinske županije, veli da je isključivanje Čačića iz HNS-a unutarstranačko je pitanje.

- No ne mogu ne složiti se s onima koji vele da je Čačić zadužio i Grad Varaždin i Varaždinsku županiju. Zadužio je, i to za gotovo milijardu kuna - dodaje Stričak, koji se nada da će dosada tajni ugovori ugledati svjetlo dana, odnosno da će se institucije sada primiti posla.

Martinčević razgovarati kroz koji dan.

Spavači čekaju?

Nakon odluka u Zagrebu i Horvatskom uz Čačića su javno (o)stali samo Zlatko Koračević, novomarofski gradonačelnik Darko Hrenić te zamjenica varaždinskoga gradonačelnika

Natalija Martinčević.

- Treba pričekati i vidjeti što će se dogoditi kada Čačić izađe iz zatvora. Nisam stala uz njega ni zbog čeg drugog nego zbog principa. Njih se u životu treba držati, a ne okretati se kako vjetar puše jer vas onda vjetar može odnijeti - veli Martinčević koja je najavila svoj još veći angažman u Hrvatskom saboru i u Varaždinu gdje se misli posvetiti konkretnim, a ne ideološkim problemima.

Da nije bilo istupa spomenute trojke, Čačićevo isključenje prošlo bi gotovo u tišini.

Premda je riječ o markantnoj osobi na hrvatskoj političkoj sceni, čelnici drugih stranaka uglavnom su govorili tek da je Čačićevo isključivanje unutarnja stvar HNS-a te da to neće imati nikakav utjecaj na odnos snaga u Hrvatskom saboru, a još manje u Vladi.

Neupitna je, kako se sad čini, i većina Kukuriku koalicije u Skupštini Varaždinske županije, kao i u Gradskom vijeću Grada Varaždina, gdje ju potpomažu i drugi. Međutim, budući da ona ovisi o svega nekoliko glasova, pitanje je što će biti ukoliko do ili nakon Čačićeva izlaska iz zatvora ojačaju njegovi pristaše ili se probude „spavači“ koji će reći zbogom sadašnjim stranačkim kolegama. Hoće li do toga doći i u kojoj mjeri neće ovisiti samo o Čačiću i njegovom ugledu, nego vjerojatno i državnim institucijama koje vode njemu bliski ljudi. Dogodi li se to, neće biti prvi put da se pristaše dobivaju ne samo na temelju istih ideala i vizija, nego i trgovinama, ucjenama i prijetnjama raznim inspekcijama, tijelima progona…

Hrenić: Dan isključenja Čačića najtužniji je u mom političkom životu Sjednica predsjedništva HNS-a Varaždinske županije u Horvatskom kod Ivanca nakon sjednice Predsjedništva HNS-a u Zagrebu čista je lakrdija i na takvom skupu neću sudjelovati, rekla nam je Natalija Martinčević, potpredsjednica varaždinskog HNS-a i zamjenica varaždinskoga gradonačelnika, koja je kao saborska zastupnica pozvana na okupljanje vodstva varaždinskog županijskog HNS-a na kojem se raspravljalo o slučaju Radimira Čačića.

Večera s Čačićem

Martinčević, koja je najotvorenije stala uz suosnivača HNS-a i bivšeg varaždinskog župana, ne skriva razočarenje načinom na koji je isključen iz stranke.

- Je li demokratski isključiti bilo kojeg člana samo na temelju novinskih napisa o kojima se on nije mogao ni očitovati? Uostalom, zar ne bi bio red da se o svemu najprije izjasni baza, prije svega varaždinska gradska podružnica čiji je Čačić član, a tek zatim županijsko i nacionalno predsjedništvo - pita Martinčević.

Nakon odluke Predsjedništva HNS-a o isključivanju Čačića, Martinčević drži da nema nikakvog smisla održavati sjednicu Predsjedništva HNS-a Varaždinske županije. Na njoj je, međutim, bio novomarofski gradonačelnik Darko Hrenić.

- Dan kada je Čačić isključen najtužniji je u mom političkom životu. Ne slažem se s time jer za to nema objektiv-

nog razloga, ali s obzirom na to da sam član HNS-a, povinovat ću se odluci Predsjedništva.

Međutim, i dalje ću se s njim nalaziti na ručku ili partiji tenisa. Bio sam s Čačićem na

Cijena neposluha Vidi li probleme zbog političkog raskoraka sa svojom zamjenicom Natalijom Martinčević, odnosno neće li zbog toga trpjeti posao, pitali smo varaždinskoga gradonačelnika Gorana Habuša.

- Ne, jer je zamjenica i dalje članica HNS-a. No svaki od nas je krojač svoje sreće i o njoj ovisi što će dalje biti. Što se tiče dosadašnje suradnje, ona je bila korektna. Martinčević je zadužena za gospodarstvo i turizam u Gradu Varaždinu i taj posao radi dobro, a vjerujem da će tako biti i dalje - rekao nam je Habuš nakon skupa na Horvatskom.

Zbog svojih istupa, probleme bi, međutim, mogla imati Martinčević, ali još više Varaždin čije bi gospodarske projekte i inicijative središnja vlast mogla ubuduće (još više) zaobilaziti.

večeri, ali nisam čuo ni riječi da nekome prijeti pučem ili bilo čime. Dapače, razgovarali smo kako jačati HNS ustvrdio je Hrenić dodavši da Čačić sigurno nije ni sklapao sporazume uime stranke.

S obzirom na neslaganja s odlukama vrha HNS-a, pitali smo

Martinčević vidi li se i dalje u toj stranci ili u nekoj novoj političkoj opciji, odnosno novoj (regionalnoj) stranci.

- Ne bih o tome. No sigurna sam da ću ubuduće raditi s još većim žarom, kako u Hrvatskom saboru, tako i u Gradu Varaždinu jer prostora za to ima - naglasila je.

Nova platforma

Naime, kako je pojasnila saborska zastupnica i zamjenica varaždinskoga gradonačelnika, vrijeme velikih ideoloških i općepolitičkih tema polako prolazi, dok gospodarski problemi i dalje čekaju primjerena rješenja, kako na gradskoj, tako i nacionalnoj pa i regionalnoj razini.

- To je prazan prostor na kojem će svoju političku platformu, vjerujem, graditi i Čačić kada izađe iz zatvora.

Tada će mnoge stvari biti drukčije. Ne vidim što bi ga u tome moglo spriječiti.

Mnogi su ga pokušali i pokušavaju kompromitirati i maknuti s političke scene, i lijevi i desni, posebice HDZ. Međutim, pokazalo se da je to bilo potpuno deplasirano jer nema nikakvih istražnih radnji u vezi njega, a kamoli nešto ozbiljnijeg - upozorava Martinčević koja podsjeća da je saborski zastupnik HDZ-a Krunoslav Markovinović još 2010. godine postavio pitanje o sudbini izvješća saborskog istražnog povjerenstva u kojem je zaključeno da je tadašnji ministar Radimir Čačić pogodovao svojim firmama i drugo, ali da DORH nije našao razloga za sumnju na počinjenje kaznenih djela.

4

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 21. siječnja 2014., br. 505

Gabrić: Prekinimo krug apatije i beznađa Građanima sjeverozapadne Hrvatske predstavljena je u nedjelju ideja novog puta u hrvatskoj politici koja bi trebala donijeti toliko željene i potrebne promjene u društvu.

- Nacionalni forum bavit će se s dva najvažnija pitanja – pokretanjem ekonomije,

odnosno poticanjem zapošljavanja, te demografskom obnovom. Isto tako, krajnje je vrijeme za borbu protiv krupcije jer svi građani imaju pravo na dostojan život, a ne samo oni privilegirani - istaknuo je u Varaždinu prof. dr. sc. Nikica Gabrić, predsjednik NF-a.

Inicijativni odbor NF-a za SZH čine Vitomir Premur, Silvana Smiljanić, Gordana Pejić, Krešimir Janach, Tomislav Kozulić, Dijana Balog i Goran Kozina.

- Moramo se probuditi iz dugogodišnjeg sna, dužni smo gotovo 600 milijardi kuna, nemamo više ni za

vraćanje kamata, a zadužujemo se i dalje. Zato se svi moramo okrenuti stvaranju novih vrijednosti, a to jedino možemo ako se izborimo za mogućnost utjecaja na ključne odluke u zemlji - naglasio je Gabrić dodavši da je vrijeme za prekid kruga apatije i beznađa.

OTKRIVAMO U poslovnoj jedinici Energana varaždinskoga Univerzala veće emisije tvari od graničn

U energani Univerzala izmjerili 50 % dušikovih oksida više od d

Energana ne dostavlja AZO-u emisije onečišćujućih tvari u zrak svake godine, a kamoli kontinuirano, što bi bilo za očekivati s obzirom na vrste otpada ko dozvolama 70.000 tona

Univerzalu prijeti kazna do 400.000 kn Na varaždinskom Prekršajnom sudu pokrenut je protiv Univerzala prekršajni postupak radi prekršaja iz Zakona o otpadu, i to čl. 91. st. 1., t. 6, doznajemo od glasnogovornika i suca spomenutog suda Mire Jalševca.

U spomenutoj točki članka 91. Zakona o otpadu stoji da će se novčanom kaznom u iznosu od 150.000 do 400.000 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba koja skladišti, oporabljuje i zbrinjava otpad u uređajima i građevinama koji imaju drugu osnovnu namjenu, a za to ne posjeduje dozvolu sukladno ovom Zakonu. U Univerzalu, međutim, tvrde da nije posrijedi to što piše u članku. - U petak smo primili

Samo jedan postupak protiv tvrtke poziv iz ivanečke ispostave Prekršajnog suda za sud radi nepravilnosti za koju nismo ni znali. Radi se o tome da je tvrtka još 2011. odvezla iz MIV-a u dva navrata ukupno dvije tone i nešto kilograma pepela na odlagalište. Tom prilikom došlo je do greške u smislu da je službenica unijela pogrešan ključni broj koji mi nemamo u dozvolama. Greška ne čudi jer je tih ključnih brojeva između 500 i tisuću, pa nije čudno da se napravi omaška - rekao je u ponedjeljak Marijan Kovačić, suvlasnik Univerzala, naglašavajući da je to jedini sudski postupak koji se vodi protiv tvrtke.

U poslovnoj jedinici Energana varaždinskoga Univerzala izmjereno je 736 mg/m3 dušikovih oksida (NOx), dok je granična vrijednost za ove plinove 500 mg/m3, stoji u Godišnjem izvještaju o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora na teritoriju Republike Hrvatske za 2010. godinu, koji se može naći na internetskim stranicama Agencije za zaštitu okoliša (AZO).

povremenih mjerenja ima obavezu provoditi mjerenja jedanput u tri ili jedanput u pet godina, tako da navedeni jedne godine jesu u popisu obveznika mjerenja dok ih iduće dvije ili četiri

Podatke o emisijama tvari iz energane AZO ima samo za 2010. godinu godine neće biti u obveznicima mjerenja - pojašnjavaju u AZO-u.

Učestalost mjerenja izračunava se prema Uredbi o graničnim vrijednostima, ako nije drukčije propisano ovom Uredbom ili rješenjem izdanom prema posebnom propisu na temelju kojeg se utvrđuju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša.

Kisele kiše

- Emisije NOx su prilično prekoračene i to gotovo 50 posto u odnosu na graničnu vrijednost, koja iznosi 500mg/m3 - upozorava Karolina Fijačko Varga, predsjednica udruge Okoliš.

Izraz NOx upotrebljava se za smjesu dušik monoksida i dušik dioksida (NO i NO2).

Nova dozvola, ali…

Rastvaranjem dušikovih oksida u atmosferskoj vodi, nastaje kisela kiša Ova dva kisela kiša.

- Da bi se donekle dobio osjećaj o koliko je velikom prekoračenju riječ, podatke valja usporediti s nečim.

Najlakše mi je to učiniti s primjerom Ciglane Cerje Tužno. Za tu je ciglanu granična vrijednost NOx 200mg/m3, a po BREF-u je dopušteno 500mg/m3 - veli Fijačko Varga.

Predsjednica udruge Okoliš posebno upozorava na štetnost lebdećih čestica.

- Lebdeće čestice PM10 su bitne jer je nedavno objavljenom studijom EU dokazano da su odgovorne za rak pluća.

Granična vrijednost lebdećih čestica iznosi 20 mg/ m3 kod ciglane, koja ima peć snage 8 MW, dok je energana 2010. godine imala peć snage 15 MW, prema podacima AZO-a - veli

Gorivo iz otpada (ne) šteti Kada je prošle godine tvornica cementa u Kaštelima krenula u izradu Studije utjecaja na okoliš zbog prihvata, privremenog skladištenja i loženja goriva iz otpada (RDF/ SRF), Gradsko vijeće Grada Kaštela uputilo je niz primjedbi. - Planirani zahvat koji uključuje loženje goriva iz otpada (RDF/SRF) u postojećim cementnim pećima tvornice Sv. Juraj nije prihvatljiv jer povećava negativan utjecaj na okoliš. RDF/SRF je ekološki neprihvatljivije gorivo u odnosu na petrol-koks

- upozorili su vijećnici. Uspoređivanjem prosječnog sastava petrol-koksa i RDF (mg/kg), kako su dodali, vidljivo je da RDF sadrži znatno veće količine teških metala. - Iz bilanca klora i žive prilikom suspaljivanja RDF/SRF vidljivo je da će se povećati emisije žive i klora (u obliku HCl) u okoliš. Upotreba ekološki neprihvatljivijeg goriva, RDF/SRF, bila bi u suprotnosti s Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije, ali i s odgovorom Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva.

Karolina Fijačko Varga, koja ukazuje i na utjecaj temperature peći na emisiju tvari.

Nema podataka

Jesu li granične vrijednosti emisija tvari još koji put prekoračene osim prije četiri godine?

Teško je reći jer, izuzev za 2010. godinu, poslovna jedinica Energana varaždinskoga Univerzala nije dala niti za jednu drugu godinu godišnji izvještaj o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak, sudeći prema podacima AZO-a, koji pojašnjava i zašto.

- Nemaju sve tvrtke obavezu svake godine dostavljati podatke o mjerenjima. Naime, dio obveznika

Prema podacima iz Agencije za zaštitu okoliša, Univerzal se ne nalazi u očevidniku uporabnih dozvola kojima su utvrđeni objedinjeni uvjeti zaštite okoliša i rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša.

To čudi ne samo zato što je Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša donesena još 2008. godine, koliko zbog tog što je Univerzal 2011. uspio ishoditi, uz raniju dozvolu za suspaljivanje drvne mase, i dozvolu za termičku oporabu tridesetak vrsta industrijskog otpada među kojima su plastika, guma, miješana ambalaža i četiri vrste opasnog otpada.

Usprkos svemu, sudeći prema registru AZO-a, energana Univerzala ne dostavlja toj agenciji emisije onečišćujućih tvari u zrak svake godine, a kamoli kontinuirano, što bi bilo za očekivati s obzirom na sve vrste otpada koje može (su) spaljivati, kao i količine koje prema dozvolama iznose 70.000 tona godišnje.

Aktualno

21. siječnja 2014., br. 505 || REGIONALNI TJEDNIK

5

HRAST za promišljenu demografsku politiku Zbog neodrživosti postojećeg stanja u kojem država ne vodi dovoljno računa o demografskoj problematici, HRAST je u subotu u više gradova pozvao na redefinciju postojeće ad-hoc populacijske politike i parcijalnih rješenja. Umjesto toga, HRAST je ponudio promi-

čnih vrijednosti koje su propisane

gotovo dopuštenog

šljen i sustavni program demografskog oporavka kao preduvjet gospodarskog i svakog drugog napretka Hrvatske koji sadrži mjere kao što su subvencioniranje kupnje prve nekretnine, povećavanje poreznih olakšica na djecu, povećanje porodiljskih naknada, veće

subvencije na cijenu vrtića ili subvencije za čuvanje djece kod kuće, snižavanje troškova udžbenika i školskog pribora, veća radno-pravna zaštita trudnica i roditelja malodobne djece i dječji doplatak za svako dijete, prema razredima primanja i broju djece u obitelji.

ZAHTJEV Vijećnici Hrasta traže hitno sazivanje sjednice Gradskog vijeća

koje može (su)spaljivati, kao i količine koje su prema

Tko dopušta daljnje baliranje u Brezju iako se očito radi o ekološkoj bombi?, pitaju vijećnici Hrasta

Kovačić: Mjerenje emisija u energani je kontinuirano Mjereno je sve što je bilo potrebno mjeriti sukladno zakonskoj regulativi, rekao nam je Marijan Kovačić, suvlasnik Univerzala, upitan je li 2010. godine u energani izmjereno prekoračenje granične vrijednosti dušikovih oksida. Odgovor na ovo pitanje dobili smo tijekom susreta s varaždinskim novinarima koji je upriličen u ponedjeljak u energani, kako je naglašeno, povodom napisa u Regionalnom tjedniku oko spaljivanja komunalnog otpada.

I dio otpada

Energana je, kako je pojasnio, postrojenje za dobivanje toplinske i električne energije iz obnovljivih izvora energije.

- Za to imamo sve potrebne dozvole, od uporabnih do dozvola za postupanje. Osim te dozvole, dobili smo i dozvolu za termičku obradu nekih ostalih vrsta otpada, što je vidljivo na stranicama agencije ili u našem poduzeću, ukoliko je netko zainteresiran - rekao je Kovačić.

Glede navoda da se u energani (su)spaljuje komunalni otpad, suvlasnik Univerzala je rekao da tvrtka ima dozvolu za energetsku oporabu tvz. goriva iz otpada.

- To je laka, goriva frakcija koja se u nekom postotku termički obrađuje, i to u obujmu od pet do osam posto tog energenta u odnosu na bazno gorivo. Glavno gorivo je biomasa iz poljoprivrede i

šumarstva te drvne industrije, dakle drvo - rekao je Kovačić.

Na internet

Unatrag godinu dana, kako je dodao, izvršeno je ukupno devet nadzora u Univerzalu i tom prilikom nisu utvrđene nikakve nepravilnosti, a posebno ne u energani.

- Dakle, posao se odrađuje bez štetnog utjecaja na okoliš i zdravlje građana. Sve je zakonski. To dokazujemo kontinuiranim mjerenjima emisija na dimnjaku, i to iz minute u minutu. Zapisnikom i očevidom je utvrđeno da je sve

U postupku je da se podaci, prema zakonskoj regulativi, obrađuju metodom i prenose u agenciju u granicama. U postupku je da se ti podaci, prema zakonskoj regulativi, obrađuju metodom i prenose u agenciju, a i naš je interes da se one stave na internetske stranice energane kako bi građanima bili dostupni svakog časa - najavio je Kovačić ustvrdivši da je razlog napisa o netransparentnom radu Univerzala u Regionalnom tjedniku to što je njegov vlasnik Davor Patafta, koji je optužen s bivšim gradonačelnikom Čehokom.

“Varaždincima je ugroženo zdravlje, a vlast to ignorira” Ne samo da od aktualne vlasti nismo dobili informacije o tome što se događa s otpadom, nego smo iz tiskovina doznali da jedna tvrtka suspaljuje dijelove komunalnog otpada u energani na biomasu, ističu Vijećnici Hrasta traže hitno sazivanje sjednice Gradskog vijeća Varaždina na kojoj bi se raspravljalo o otpadu. - Tražimo da gradonačelnik Goran Habuš na toj sjednici podastre cjelokupne i točne informacije o otpadu koji je problem za sve naše građane. Ujedno zahtijevamo da se na tu sjednicu pozovu odgovorni iz inspekcije zaštite okoliša, nadležnog Ministarstva, Varkoma i drugih institucija. - Hrast je razočaran inercijom gradske vlasti glede rješavanja problema s varaždinskim otpadom. Gradska vlast ne čini ništa i to se očito, sudeći po zadnjim događajima, prelama na leđima, bolje reći plućima građana Varaždina – istaknuto je u priopćenju koje je potpisao vijećnik Hrasta Željko Cecelja.

Zagađenje okoliša

Iz te stranke podsjećaju da su još u prosincu upozorili da građani nemaju dovoljno informacija o stanju s obradom komunalnog otpada, što smatraju nedopustivim.

- Nažalost, gradonačelnik i njegova većina u Gradskom vijeću posve su ignorirali naše zahtjeve. Nakon toga ne samo da od aktualne vlasti nismo dobili nikakve informacije što se događa s otpadom, kako starim tako i novim, nego smo iz tiskovina prošlog tjedna doznali da jedna varaždinska tvrtka suspaljuje neke dijelove

ZDRAVLJE I INTERESI

niti ne pokušava demontirati? Čije su te nove bale - varaždinske ili državne? - pitaju iz Hrasta.

Zašto suspaljivanje?

Više ne smatramo da je ovo puka politička rasprava, jer se ovdje radi o osnovnim ljudskim pravima na zdrav okoliš i život, koju ova gradska vlast očito ugrožava zbog nečijeg političkog i ekonomskog interesa.”

Vijećnici Hrasta komunalnog otpada u energani na biomasu. Radi navedenog, građanima je ugroženo zdrav-

Nisu li računi sa stavkom “kanta” koje Varkom šalje građanima protuzakoniti? lje, a ta varaždinska tvrtka očito zagađuje okoliš jer nema nikakvih uvjeta, kako tehničkih, tako ni zakonskih za spaljivanje pa niti dijela komunalnog otpada – navode.

Stoga su gradskoj vlasti odlučili javno ponovno postaviti pitanja koja su, napominju, sada već od životnog i zdravstvenog značaja za Varaždince. - Što je s koncesijom za balirani otpad, gdje su odgovori Ministarstva okoliša na pitanja koja je postavilo Gradsko vijeće i tko će biti odgovoran za moguću štetu zbog tužbe koncesionara za balirani otpad, kojeg gradska vlast očito ignorira? Zašto se otpad i dalje balira u Brezju kada je gradonačelnik rekao da se to više ne radi, a i nadležno Ministarstvo je o tome reklo svoje? Tko to dopušta daljnje baliranje kad se očito radi o ekološkoj bombi, koju nitko

Odgovore traže i u vezi energane Univerzala.

- Tko je i kada izdao dozvole za spaljivanje komunalnog otpada, kao i za termičku obradu otpada u energani Univerzala?

Je li ta lokacija po urbanističkom planu predviđena za termičku obradu opasnog otpada? Što je otkrila inspekcija u nadzoru rada energane, kakve su to nepravilnosti uočene i što Grad namjerava poduzeti? Znamo da je u ponudi na koncesijski natječaj Univerzal ponudio odlaganje, a nikako i termičku obradu ili nešto drugo. Ako je ponudio samo odlaganje svježeg otpada, zašto i što ovaj koncesionar suspaljuje u svojoj energani? - pitaju.

Zanima ih i provodi li se kontinuirano mjerenje kvalitete zraka na lokacijama Univerzala, a i nije li za ukupne količine otpada trebalo izraditi studiju utjecaja na okoliš ili neki sličan dokument.

Konačno, gradskoj vlasti su postavili i pitanje o Varkomovim računima. - Kakve to račune šalje Varkom Varaždincima i nisu li ti računi protuzakoniti s obzirom na odredbe Zakona o zaštiti potrošača? Pogledajte stavku “kanta” – napomenuli su u priopćenju.

6

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 21. siječnja 2014., br. 505

CESTICA Smijenjen predsjednik Općinskog vijeća Stjepan Bistrović i dogovoreno partnerstvo s HDZ-om

Dogovorena suradnja ne znači koaliciju već samo partnerstvo Iz Općine ne osporavaju dug kojeg će se, vele, riješiti za četiri godine. Sada treba nadoknaditi pola godine svađanja umjesto rada. Na sedam redovnih i tri izvanredne sjednice u šest mjeseci odrađeno je samo 19 točaka dnevnog reda Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Stjepan Bistrović smijenjen je s dužnosti predsjednika Općinskog vijeća Cestice. 11 od 14 prisutnih općinskih vijećnika glasala je za smjenu nezavisnog Bistrovića. Na istoj je, izvanrednoj sjednici Općinskog vijeća, sredinom siječnja, ostavku podnio i prvi potpredsjednik Vijeća Karl Benko koja je i prihvaćena.

Ovakav razvoj događaja mogao bi se nazvati i epilogom priče koja se u Cestici povlači mjesecima. „Muke po Bistroviću“ počele su kada je otvorio i odmah potom zatvorio sjednicu Vijeća na kojoj je jedna od točaka dnevnog reda bilo i usvajanje općinskog proračuna. Bistrović je sjednicu zatvorio prije nego što su vijećnici uopće uspjeli izglasati dnevni red.

Unatoč zatvaranju sjednice kao i tome što je nakon njega prostoriju napustio i prvi potpredsjednik Vijeća

Bistrović obećao ostavku, ali to nije učinio pa je smijenjen Karl Benko, sjednica je, pod predsjedanjem drugog potpredsjednika Darka Majhena, nastavljena i izglasan je proračun Cestice.

Ministarstvo presudilo

U legalitet takvog postupka umiješala se i država.

Ministarstvo je trebalo odlučiti je li sjednica legalna ili nije. Stjepan Bistrović tada je rekao da će, ukoliko odgovor Ministarstva bude potvrdan, podnijeti ostavku.

Nakon što to nije učinio, smijenjen je. Predsjednika Vijeća na njegov je, pokazalo se, nelegitiman čin, navelo odbijanje načelnika Korotaja da mu preda općinsku dokumentaciju da ju odnese doma. - Ono što je tražio bilo je ispravno, ali na neispravan način. Želio je dokumentaciju odnijeti kući što zakonom nije dozvoljeno. Neka ovdje sjedi cijeli dan i proučava papire, ali ne smije ih iznositi iz zgrade.

Svima smo ponudili dokumentaciju na uvid i imao sam sastanak sa svima, osim s nezavisnim vijećnicima koji nisu željeli doći na razgovor. Bistrović je osobno bio na dvosatnom razgovoru i većina njegovih prijedloga

Tomislav lazar (HDZ)

Siguran sam da ću se dobro snaći

Mirko Korotaj, načelnik općine Cestica

Koalicija u partnerstvu s HDZ-om Kako se više ne bi našli u ovakvoj situaciji, da zbog vijećnika manje ili više trpi cijela općina, koalicija HNS-SDP sklopila je partnerstvo s HDZ-om. Uz naglasak kako nije riječ ni o kakvoj koaliciji, već samo o dogovoru, Korotaj veli: “Razgovarali smo s vijećnicima HDZ-a i zaključili da je bitan jedino razvoj i dobrobit Općine, na osnovu čega smo zaključili suradnju. Nismo, a niti nećemo koalirati.”

Moram reći da smo se što se tiče programa dogovorili da komunalna infrastruktura ide kako je zacrtano. Promjena će biti kod dodjele stipendija - stipendirat ćemo sve studente.

u izradi proračuna, prihvaćena je - kaže Korotaj.

Na istoj je izvanrednoj sjednici, nakon jedne smjene i jedne ostavke, Klub vijećnika HDZ-a za predsjednika Vijeća predložio Tomislava Lazara. Prijedlog je prošao pa će tako mlađahni Lazar ubuduće predsjedavati općinskim vijećem Cestice.

Za prvog potpredsjednika imenovan je Darko Majhen.

Nezavisna lista Stjepana Bistrovića još uvijek nije predložila svog kandidata. Štoviše, odbila je to učiniti, ali njihovo mjesto ih čeka.

Inzistiranje Stjepana Bistrovića na iznošenju dokumentacije iz zgrade Korotaj tumači kao namjeru izazivanja skandala kojime bi isprovocirao nove izbore.

- On je bio protukandidat za načelnika i očigledno misli da izbori još traju. Izbori su završili, izgubio ih je, ali izgleda da se teško miri s time - vjeruje Mirko Korotaj.

Rješavanje duga

Gospodin Bistrović govorio je i o obvezama općine koje mi ni ne pokušavamo

negirati. - Imamo obveze, ali i plan njihova smanjivanja.

Sa zadnjim danom prošle godine one su iznosile oko 10 milijuna kuna – od toga 1,8 milijuna dobivamo iz EU jer smo odradili dogovorene infrastrukturne radove. Za deponij koji smo odradili

Za četiri godine općina će otplatiti sve svoje dugove prema potpisanom ugovoru dobit ćemo od Ministarstva zaštite okoliša tri milijuna kuna dok Ministarstvo regionalnog razvoja financira izgradnju cesta s gotovo pola milijuna kuna. Realni dug je šest milijuna kuna, koji svake godine smanjujemo za 1,5 milijuna. To je dug iz vremena kad je Općina puno investirala. Sve investicije koje su dovele do duga, izglasane su na Vijećima kaže Korotaj.

Država je odlukom Vlade 2011. godine smanjila prihod lokalnim jedinicama za 10 posto. Naš plan je bio

10 sjednica općinskog vijeća održano je u prvih šest mjeseci mandata - od čega su tri bile izvanredne dobar, ali to je pridonijelo njegovom urušavanju. No do sada smo po JPP-u plaćali 900 tisuća kuna godišnje, a sada 210 tisuća kuna. To će nam biti gotovo 700 tisuća kuna više u kasi godišnje.

Za četiri godine to je 3,6 milijuna kuna. Općina ima dobre razvojne programe i nastavit ćemo s njima, zaključuje načelnik Korotaj.

No priznaje da je gotovo pola godine svađanja umjesto rada uzelo danak.

- Nije se moglo redovito funkcionirati. Velike investicije nisu trpjele, a još nismo krenuli u nove, planirane projekte - kaže Korotaj.

O svom političkom takmacu koji ga je koštao vremena i živaca, Korotaj veli da je “uspješan gospodarstvenik, a za politiku nema vremena niti takta. Gospodin Bistrović je mjesečno imao samo dva sata vremena za političko djelovanje. Od svih lista na izborima za Vijeće, samo lista gospodina Bistrovića nije imala pisani plan ili program. Dakle, mi se nismo razilazili oko programa jer ga on uopće nije imao.”

Tomislav Lazar iz HDZ-a novi je predsjednik Općinskog vijeća Općine Cestica.

- Valja naglasiti da nismo ušli u nikakvu postizbornu koaliciju, već samo sklopili dogovor o suradnji. Mislimo da nam se programi preklapaju i vjerujem da ćemo se u mnogo njih „naći“ i izglasati ih - veli. Na spornoj je sjednici HDZ glasao za proračun. U to vrijeme još nismo imali nikakav partnerski dogovor.

Imamo valjda najmlađu listu u državi pa su nam kao vijećnicima osobito bitne stipendije. Najstariji čovjek

na listi imao je 32 godine.

Povećanje broja stipendija stoga je bila jedna od bitnih točaka našeg programa.

Usuglasili smo se oko toga s koalicijom. Iako su bili u oporbi, vijećnici HDZ-a i do sada su podržavali velik broj projekata i programa za koje smo smatrali da u korisni.

Nakon svega ovoga, vjerujem da načelnik i svi vijećnici imaju dovoljno znanja i energije da se dogovorimo. Jer dijalog je okosnica svega. Kao i da sve zacrtane planove i ostvarimo do kraja mandata - uvjeren je Tomislav Lazar.

Iskustvo i mladost - Lazar, Korotaj i Rodeš

Korotaj o Čačiću: Prije svega moram reći da je gospodin Čačić ne samo prijatelj ovoga kraja, već i počasni građanin. Ova situacija mi je dosta teško pala, ali poštovat ću odluku predsjedništva, kako na nivou države, tako i županijskom.

Mirko Korotaj

Žarko rodeš (SDP)

Uludo izgubljenih šest mjeseci Žarko Rodeš, predsjednik SDP-a, novoizabrani je zamjenik načelnika Općine Cestica. – Svi zajedno idemo raditi za dobrobit općine.

Ovo što smo radili zadnjih pola godine nije imalo nikakvog misla. Trebalo je tome stati na kraj. Ništa nije napravljeno tijekom tog vremena. Samo smo se prepirali i svađali na vijećima. Drago

mi je da smo našli partnera koji nam se priključio kako bismo mogli nešto napraviti za sumještane. Nema tu neke posebne ljubavi, već čista pragmatičnost u korist svih građana općine. Mi smo mala sredina gdje se svi poznajemo i ne radimo neke velike razlike među strankama. Svima nam je u interesu isto – razvoj Općine Cestica - ističe.

21. siječnja 2014., br. 505 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglas

7

8

Intervju tjedna

REGIONALNI TJEDNIK || 21. siječnja 2014., br. 505

KLIMA Milan Sijerković govori kako temperatura od plus 15 stupnjeva u siječnju utječe na biljke, životin

Istina je da južina djeluj

Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Milan Sijerković ovih je dana tražena osoba. Zaustavljaju ga kumice na placu, meteoropati, ljudi koji baš planiraju skijanje, pasionirani šetači planinama...

Sve ih zanima isto – kakvo vrijeme najpoznatiji hrvatski meteorolog prognozira. Nekoga zanima zbog salate u vrtu, druge da ne bacaju uludo novac na skijališta bez snijega, one treće, pak, trebaju li sakupljati zalihe sedativa i analgetika.

Dok su nas uvjeravali kako je pred nama “najhladnija zima u povijesti mjerenja vremena”, u siječnju su pčele počele izlaziti iz košnica, pitanje je jesu li medvjedi uopće zaspali zimski san i na vrtovima niču prvi proljetni plodovi.

Priroda se prva pobunila, a dokazano je da svi koji su kukali kako ih bole zglobovi jer će se promijeniti vrijeme imaju znanstveno uporište u svojim tvrdnjama. Milan Sijerković kao umirovljenik voli biti aktivan. Osim što se brine o unucima, piše knjige i jednom tjedno prognozira vrijeme na Novoj TV. Ima sreću, veli, pa nije meteoropat.

- Uopće nemam tih problema iako bi mi to možda olakšalo posao pri prognoziranju.

Supruga jest. Osobito je osjetljiva na južinu, što je prisutno kod mnogih. Upravo to imamo ovog siječnja, ove zime općenito. Čudi me da nema nekakvih epidemija...

Mislite na epidemije, primjerice, zločina, s obzirom na jugo?

Nagle promjene vremena utječu na psihičko i fizičko zdravlje ljudi Nisam mislio tako drastično.

No istina jest da južina djeluje na voljnost za rad, koncentraciju, na agresiju – na sve povezano sa živcima. Nisam doduše biometeorolog, ali o tome obično znam malo više od drugih. Premda, osobno, velim, nisam osjetljiv na vrijeme. Ali shvaćam sve ove druge koji jesu.

Kad ste spomenuli “poslovnu voljnost”, mogu li pretpostaviti da moja apsolutna nevoljkost da uopće sjednem za tastaturu zapravo ima veze s vremenom?

Sigurno. Doduše, nečija reakcija na vrijeme je subjektivna stvar. Opće je pravilo da ova južna stanja koja donose toplinu i onda kad ne bi trebala, dje-

siniša sović

Čim se događa nešto s vremenom, a u duljem vremenskom razmaku možda i s klimom, ili dođe do nekih neobičnih promjena u atmosferskim zbivanjima, naš organizam naprosto ne može pratiti te promjene luju na nas. Naš je organizam naviknut da se ravna ne samo po vremenu, nego da je sukladan klimi, podneblju... Čim se događa nešto s vremenom, a u duljem vremenskom razmaku možda i s klimom, ili dođe do nekih neobičnih promjena u atmosferskim zbivanjima, naš organizam naprosto ne može pratiti te promjene. Onda reagira na različite načine. I putem fizičkih bolova i psihičkih smetnji. Tako da se ne čudim što se mnogi žale, iako je ovo vrijeme, recimo, povoljno u nekom smislu – uštede u grijanju, šetnje na čistom zraku.

Lijepo je dobiti manji račun za plin, ali ovo je poremećaj. Nije normalno. Pretoplo je.

U odnosu na prosjek, do sada je siječanj u Varaždinu bio i 10-ak stupnjeva topliji od uobičajenog Nekih 6 do 7 stupnjeva, vele?

I više. Evo, baš sam pred neki dan gledao podatke za Varaždin. U odnosu na prosječni siječanj, prvih je nekoliko dana u mjesecu bilo čak devet do deset stupnjeva više nego što je to uobičajeno za ovo doba godine.

Je li to nešto totalno novo ili se već događalo u povijesti?

To se ponavlja otprilike svakih dvadesetak godina. Jasno je da to sa sobom donosi znatno više nevolja nego koristi.

Zimski san

I životinje trpe?

Kako da ne. Evo, pčele su preuranjeno izašle iz košnica. One obično izlaze tek u drugom dijelu veljače ili u ožujku, kad neko bilje lista, cvate. U veljači se već pojavljuju barem one proljetnice – visibabe, jaglaci...

Sad je to ipak prerano. Ne samo za pčele.

Znači li to da ne bi trebalo čuditi pri šetnji šumom ako naletimo na medvjeda? Ili spavavaju normalno zimski san?

Ne znam jesu li uopće zaspali. Ako nisu – eto nevolje.

Moraju tražiti hranu i spuštaju se u područja gdje žive ljudi. Čudim se da do sada nije bilo nekih problema s njima.

Nevolje u zraku prenose se i na zemlju - ljude, biljke i životinje. Svi vremenski poremećaji imaju odraza na našu svakodnevicu. Čini se da je u zadnje vrijeme sve više takvih poremećaja što se povezuje s

Milan Sijerković, meteorolog

globalnim zatopljenjem. Iako mnogi to gledaju pojednostavljeno. Možda bismo za ovu zimu zaista trebali govoriti da i u nas vlada globalno zatopljenje, ali ne vjerujem da i Amerikancima trenutno na pamet pada termin “zatopljenje”. Tragikomedija. Što se tamo zbiva? Kako to

protumačiti?

Kad je riječ o globalnom, misli se na svijet u cijelosti, a ne na područje kontinenta, a još manje regije. Globalno se zatopljenje pokazuje porastom srednje godišnje temperature zraka u svijetu kao cjelini. Vrlo je vjerojatno da će i ova godina to pokazati, ali regionalno

ili lokalno može biti velikih odstupanja.

Kako struka objašnjavaju te promjene?

Prvi uzrok je u atmosferskim strujama, cirkulaciji... Te zračne struje inače imaju svoje uobičajene puteve. Od godine do godine dolazi do odstupanja.

To su male promjene na koje

su ljudi naviknuti. Recimo, ako se srednja siječanjska temperatura razlikuje za tri do četiri stupnja godišnje, to nitko neće zamijetiti. Nezgodno je kad se putovi zračnih struja poremete tijekom duljeg perioda. U takvim okolnostima imamo pretople zime. Upravo to se događa u zadnjih dvadesetak

Intervju tjedna

21. siječnja 2014., br. 505 || REGIONALNI TJEDNIK

9

nje i ljude, a prognoze kako će ovo biti najhladnija zima svih vremena donijeli su “nadriprognostičari”

je na ljudsko ponašanje godina na sjevernoj polutki – zime su toplije nego prije 40 godina. Ako su godišnja doba toplija, ne samo zime, reći ćemo da je nastupio porast godišnje temperature. Tek tada govorimo o globalnom zatopljenju. I tada dolazi do odstupanja. Potkraj 19. stoljeća u New Yorku je u ljeto zavladao veliki val topline. Prolaznik je prolaznika sućutno upitao je li i njemu vruće. Ovaj je izvadio pištolj i ubio ga. Eto, i u tom slučaju vrijeme je bilo smrtonosno. Želim reći da čovjek ipak pripazi što u takvim slučajevima razgovara s ljudima. Žalosno, ali je tako.

Opet južina?

Ne samo južina. Bilo kakvo vrijeme koje odstupa od godišnjeg doba u kojemu se nalazimo.

Kad tako pričate, kao da smo neki strojevi na kojima netko pritišće gumbiće i programira nas. Kako za sve, tako i za godišnje doba. Ako se nešto poremeti, sve ode k vragu?

Upravo tako. Sve ode k vragu.

Počevši od zdravlja i ponašanja pa do drugih svakodnevnih stvari. Promet, primjerice.

Možete si misliti što znači onaj snijeg u Americi, kolaps u prometu – ljudi kasne na posao, škole i tvornice ne rade...

Svako vrijeme koje odstupa od uobičajenog osim što, dakle, nije dobro, ujedno nas i košta.

Ljudske greške

Dobro, objasnili ste mi strujanja zraka. Ali ne događa li se dio toga i ljudskom greškom? Recimo, nuklearnim pokusima, običnim dezodoriranjem...

Najgora je nevolja baš to što u svemu postoji i ljudska greška.

Spomenuli ste atomske pokuse. Točno je da su, u vrijeme

Najgore je to što svemu pridonosi i sam čovjek kad su bili dozvoljeni, nekoliko godina ljeta bila hladnija jer je sva radioaktivna prašina i ostalo „podignuto“ s tla tim eksplozijama, došlo u atmosferu. Nazovimo to sve prašinom – u ovom je slučaju doista sprečavala slobodan pristup sunčevim zrakama do zemlje i manje je grijala zemlju. Nakon učestalih pokusa nekoliko je ljeta bilo zamjetno hladnije od prosjeka. Dakle, to je jedan od razloga u kojima čovjek ima svoj utjecaj.

Navodno već, mislili smo, benignim dezodoransima, možemo dovesti do ozbiljnih klimatskih poremećaja?

Onečišćavanje zraka svakako nepovoljno utječe na klimu.

Onečišćavanje plinovima poput ugljikovog dioksida koji ima osobinu upijanja topline koju zrači zemlja i onda je

dijelom iznova vraća prema zemlji. Zbog toga je temperatura na zemlji viša nego što bi bila bez tog dodatnog ugljikovog dioksida. U atmosferi ga ima i u prirodnim okolnostima, ali zahvaljujći industriji, prometu, grijanju u kućnim ložištima, priskrbili smo si veću količinu

Zemlju očekuje vrlo nepovoljna klimatska budućnost dioksida i još nekih plinova s istom osobinom upijajanja zemljinog zračenja i vraćaju se natrag prema zemlji čime se povisuje temperatura. Dakle, to je ono što je opasno. Oneči-

Širenje zaraza

Ne šire li se na taj način zaraze?

Itekako. Dolaze komarci koji donose određene bolesti.

Dakle, konkretna zdravstvena opasnost. Lančanom reakcijom, došlo bi do migracije ljudskog i životinjskog svijeta.

Ne bih sada želio ulaziti u to crnilo.

Niti ja, ali možda se ljudi ipak malo uplaše pa postanu oprezniji.

Ne znam. Ali u svakom slučaju došlo bi do općeg globalnog zatopljenjenja... ... koje bi u konačnici dovelo do općeg potopa?

Grubo rečeno. Sigurno da bi.

Kad bi se otopio i led na Antarktici (ali za sada na sreću nema znakova da se otapa uopće), razina mora narasla bi za 50 do

padne mraz i... Znanstvenici misle da je narod bedast i da njegova mudrost ne podliježe nekim zakonskim pravilima.

Međutim, nije sve u znanosti.

Je li se ikada dogodilo nešto slično? Četrdeset sam godina radio kao prognostičar. Ljudi zaboravljaju. Recimo, u siječnju 2007. je također bilo izvanredno toplo. Najtopliji siječanj otkad se mjerilo vrijeme. Bilo je šest do sedam stupnjeva toplije od prosjeka.

Znači, ovaj će ga, ako izdrži do kraja, ipak nadmašiti. Bilo je zima - jedna davna, 1290. godine. Iznimno topla zima.

Zabilježeno u raznim kronikama. O Božiću djevojke su u crkvu dolazile okićene svježim cvijećem. Dakle, i u doba kad nije bilo globalnog zatopljenja

Vrijeme i ratovanje Da vrijeme nije samo pitanje hoće li padati kiša, biti nam toplo ili hladno, već da se ono može “kreirati” pa iskoristiti i u puno opasnije svrhe te doslovno postati dijelom ratne taktike, oduvijek se pretpostavljalo.

No jedini dokazani slučaj se odigrao za vrijeme rata u Vijetnamu. Amerikanci su u vrijeme monsuna zasijavali oblake

šćavanje atmosfere ne samo da je prisutno nego se i pojačava.

Koji su glavni izvori?

Industrija svakako. Ali i poljodjelstvo djeluje. Primjerice, za potrebe uzgoja nekih kultura krče se šume. U tom se slučaju bitno mijenja odnos grijanja zemlje – gole zemlje koja se potom pretvara čak i u pustinju. Čuli ste o južnom dijelu Sahare, glasovitom Sahelu, gdje su suše učestale zbog prevelikog raskrčivanja šuma. Ili pak u stočarstvu – previše trave se popase. Uništava se mlada šuma. Remete se toplinski odnosi. Znači nije samo industrija kriva. Kriva je i priroda, a i to što većina ljudi živi u velikim gradovima gdje se moraju grijati, a tu se troši gorivo koje, osim topline, razvija i te plinove. Oni, dakle, nastaju zbog različitih djelatnosti na Zemlji, počevši od industrije, prometa, puno ljudi u gradovima, zbog poljoprivrede... Svi takvi plinovi uzrokuju porast temperature na zemljinoj površini. Prije svega morali bismo smanjiti emisiju tih plinova, tako što bismo regulirali sve aktivnosti koje uopće uzrokuju njihovo dospijevanje u atmosferu.

Bili bismo naivni kad bismo vjerovali u promjenu ljudske ćudi i osjećaja za prirodu. Čemu, dakle, sve ovo vodi?

Vrlo nepovoljnoj klimatskoj, dakle i ljudskoj budućnosti.

Nastavak zatopljenja izazvao bi velike poremećaje. Led se već sada topi i razina mora sustavno raste.

određenim kemijskim tvarima kako bi palo još više kiše od ionako obilnih količina.

Cilj je bio izazvati poplave u podzemnim skloništima i tunelima kojima je Vijetnam bio isprepleten, a koje Amerikanci drukčije nisu mogli osvojiti. Takav oblik ratovanja zabranjen je svjetskim konvencijama.

60 metara. A, priznajmo da je to već katastrofa. Ali, nemojmo samo o tako crnome.

Dobro, nećemo. Recite mi jednu dobru stvar koja se događa svim ovim promjenama? Osim računa za grijanje.

Pa, zapravo nema puno dobrih stvari. Možda bi se našle, ali pretežu loše. Utjecaj na ljudsko zdravlje, na svakodnevicu, na sve gospodarske grane. Neregularne promjene klime loše djeluju. Jer svijet je naviknut živjeti u nekoj ravnoteži s okolišem. A okolišu pripada i klima. Čim dođe do nekih poremećaja, mi ne možemo tako naglo uskladiti naš način života. Kao sa zatopljenjem, jednako loše bismo prošli i sa zahladnjenjem. Dok se klima drži nekog prosjeka, sve je dobro. Ima jedna izreka

Kad dođe do poremećaja čovjek se ne može tako naglo prilagoditi koja kaže: Zlo je kad zima ne ide zimom. Ako rano toplo nastane, ljuta zima rado pristane. Ako je preuranjeno došlo proljeće ili je zima bila preblaga, postoji opasnost da će proljeće biti hladno. Čovjek je, dakle, odvajkada prosudio da nepravilne promjene vremena nepovoljno utječu. Jer čim je proljeće hladno, loše je za poljoprivredu – ne može se na vrijeme sijati, saditi, pa neka

događale su se vrlo neobične klimatske promjene.

Tajne prirode

Očigledno je puno toga što ne znamo o prirodi.

Priroda ima još dosta svojih tajni. Naša ih znanost ne može protumačiti niti predvidjeti.

U tom siječnju dečki su se u Njemačkoj normalno kupali, sazrele su jagode, a u vinogradima su se na lozi otvorili pupovi.

Ljudi su uvijek čekali i pomno gledali vremensku prognozu. Istovremeno, uvijek su sumnjali u njezinu točnost. Ove su zime “došli na svoje”. Najavljivana je najhladnija zima u povijesti – i do minus 30 – a evo...

Sadašnje prognoze više se ne zasnivaju, kao nekada, na iskustvu prognostičara – dakle, ne na subjektivnim, nego na objektivnim temeljima.

Pojedini sastojci vremena - temperatura, vjetar, vlaga - izračunavaju se pomoću formula koje prikazuju fizikalne promjene u atmosferi.

Dakle, atmosferka se zbivanja mogu pretočiti u neke formule. Nekada je, recimo kad sam ja počeo raditi, sustav za prognoziranje bio puno primitivniji. Imali smo vrlo malo objektivnih pokazatelja o vremenu pa je vrlo važno bilo iskustvo prognostičara – što znači da su prognoze bile prilično subjektivne. Sada kad su objektivnije, promašaji su rjeđi. Za peti dan unaprijed jednako su točne kao otprilike prije 20 godina za sutradan.

Još uvijek ima određenih promašaja, ali nikad gotovo potpunog fulanja.

Dobro onda, hoće li biti snijega?

Naravno, samo ne znamo kada.

Ove ili iduće godine?

Vjerujem da će ove zime još biti snijega i hladnoće. Što je s tom, dakle, prognoziranom najhladnijom zimom u povijesti?

To nisu prognozirali meteorolozi, nego neki nadrimeteorolozi. Ili neki za koje ja ne znam na osnovu čega im takvi podaci. To su podaci izvana, naši meteorolozi to nisu prognozirali. Kad je DHMZ objavljivao prognozu, govorili smo da će ova zima biti toplija od prosjeka, ali nisam niti u snu pomislio da će biti ovoliko toplija. Početkom mjeseca sam u svojoj prognozi četvrtkom na Novoj TV rekao da će siječanj biti

Prema našim prognozama, sigurno ne postoji opasnost niti mogućnost za neko jako zahladnjenje topliji od prosjeka. Na temelju znanstvenih izračuna i ta se prognoza ostvaruje. Što će se dogoditi sa siječnjom do kraja mjeseca, nije zahvalno prognozirati jer ostalo je još pola mjeseca.

Kakvo nas, dakle, vrijeme očekuje?

Prema našim prognozama, sigurno ne postoji opasnost niti mogućnost za neko jako zahladnjenje. Ali još ostaje onaj zadnji tjedan siječnja koji može sve promijeniti.

Meteoropatija

Je li meteoropatija znanstveno utemeljena ili je to stvar psihičke prirode?

Znanstveno je utemeljeno da čovjek reagira na promjene vremena. Ali da je to dosta subjektivno, istina je.

A, vi?

Ja uopće ne reagiram.

Osim što ne volim neke vrste vremena. Recimo, ne volim pretoplo vrijeme ljeti. Ne osjećam unaprijed nikakve tegobe, nemam problema.

Vidim, dosta vas zaustavljaju na cesti. Uglavnom žene.

Moram priznati da me ljudi najviše pamte zbog tih izreka.

Uglavnom stariji. Doduše, ima i mlađih. Šećem tako tržnicom neki dan i prođem kraj nekih momaka. Jedan drugome me pokazuje i veli: “Znaš ti tko je taj tip?” Ovaj veli: “Nemam pojma.” “To ti je onaj meteorolog s Nove.

Znaš, ma on ti prognozira one poslovice.”

siječanj Kaj v januaru od zime poka, to na jesen dobro rodi.

veljača Bole je videti vu februaru gladnoga vuka nego v robači človeka.

ožujak Ožujski prah je draži od srebra i zlata.

travanj Aprilski mraz napravi več škode kak letna toča i suša skup.

svibanj Pilip napija, a Sofija dopija.

lipanj Medardov dež na saku tablu sena vudri.

srpanj Srpanj močvaran svakomu je kvaran.

kolovoz Lovrenc leda vu vodu hiti.

rujan Tko po Maloj Meši kosi, taj na peći suši.

listopad Sveti Luka snegom fruka.

studeni Katalena na belem dojahala.

prosinac Nema zime dok Božić ne mine.

10

Poslovni svijet

REGIONALNI TJEDNIK || 21. siječnja 2014., br. 505

poslovni 17. svijet

siječnja Grad Lepoglava objavio je Javni poziv za sufinanciranje primjena mjere energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama na gradskom području.

Planiranim novcem sufinancirat će se ugradnja toplinske izolacije vanjskih zidova i ugradnja energetski učinkovite vanjske stolarije.

Detalji natječaja objavljeni su na službenim stranicama Grada.

www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

OŠKZ Uskoro zaključenje stečaja jer nema dovoljno novaca

5,3 % svih ušteđevina nestalih u zadruzi štediše su vratili.

Na tome će najvjerojatnije i ostati

Štediše, njih 155, imali su veliko povjerenje u Obrtničku štedno kreditnu zadrugu

Bez nade za povrat novca, očekuje se samo pravda Interes ljudi za povratom novca je splasnuo, ali ne i želja da se osude oni koji su krivi što je izgubljeno 13 milijuna kuna Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

Nakon šest godina završava se stečaj Obrtničke kreditno štedne zadruge Varaždin (OKŠZ). Vjerovnici, njih 155, u zadruzi su ostavili 16 milijuna kuna, vraćena su im 3 milijuna, a izgubljeno je ostalo ukupno 13 milijuna. Kao najizglednija opcija na skupštini vjerovnika održanoj u četvrtak na Trgovačkom sudu nametnulo se zaključenje stečaja te pokušaj naplate dugovanja iz stečajne mase jer za stečaj koji traje već šest godina više nema dovoljno novaca.

Crna povijest

Varaždinci koji su svoje životne ušteđevine ostavili u ovoj propaloj instituciji ne vjeruju da će ikad doći do svojih novaca. - Svatko od nas u ovoj stvari ima svoju povijest i ona je za mene i još 154 moja prijatelja crna, a sav naš rad i trud nevažan. U osam godina uspjeli smo izvući samo 5,3 posto onog što smo godinama vjerno ulagali u zadrugu – rekao je predsjednik Odbora vjerovnika Branko Grabar. On je sam 22 godine sav svoj novac ulagao u zadrugu. - Htio sam da taj novac bude moj zalog za budućnost, za moju mirovinu, htio sam pomoći svojoj djeci, međutim, od svega je ostala ova agonija – rekao nam je. Zajedno sa zadrugom propale su tako i štednje Varaždinaca koje su dosezale i 2,5 milijuna kuna, ali

“Slamka” za naplatu: sporovi Za sve koji su izgubili svoj novac postoji tek mali tračak nade da će naplatiti još nešto. Naime, zadruga koju očekuje zaključenje stečaja, vodi još šest sudskih sporova u vrijednosti od 1,4 milijuna kuna za koje je vrlo teško povjerovati da će se naplatiti.

Naime, radi se o dužnicima zadruge koji su za osiguranje dali svoje nekretnine. Neke od tih nekretnina su pod ovrhama koje se ne mogu provesti, a u nekima nije došlo do presude iako sudovi traju više od 10 godina. I da se nekretnine ovrše i postanu vlasništvo stečajne mase, one se ne mogu podijeliti na 155 štediša, a pitanje je kada bi se i za koji novac uopće mogle prodati na ionako posrnulom tržištu nekretnina. Štediše vrlo vjerojatno nikada neće vidjeti još 13 milijuna kuna svog novca. do cifre od 16 milijuna, koliko je pronevjereno, došlo se na temelju uloga štediša koji su uložili manje iznose. - To su

Prodali kuću, novac stavili u zadrugu i otišli u dom, ostali bez svega većinom umirovljenici koji su prodali kuće i stanove, novac od prodaje uložili u zadrugu s nadom da će od toga živjeti i tako si plaćati dom. Ostali su i bez kuća i bez ušteđevina – pojasnila je stečajna upraviteljica Marija Domjan.

Oličenje stabilnosti

Zadruga je bila ugledna institucija koja je postojala 80 godina, oličenje finacijske stabilnosti, i ljudi su u nju imali povjerenja. Prije šest godina za-

tvorila se i ostali su bez životne ušteđevine. Velik broj njih nije uspio doživjeti ni jednu jedinu isplatu povrata 2009., koja će očito ostati i posljednja. - Interes ljudi za povratom novaca je splasnuo, ali ne i želja da pravda dođe na vidjelo, da se kazni one koji su 10 godina krivo prikazivali dobit zadruge i zavarali štediše. Dajte nam bar to jer smo pred krajem. Imam 84 godine i želio bih doživjeti pravdu – komentirao je na sudu Grabar.

Naime, protiv odgovornih u zadruzi, dugogodišnjeg direktora i kasnije savjetnika Vladimira Smrtića i voditeljice računovostva te kasnije v. d. direktorice Josipe Osonjački vodi se kazneni postupak zbog kaznenog djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju u produljenom trajanju te kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju u produljenom trajanju, na varaždinskom Općinskom sudu.

Ulaganje u nekretnine isplativo Jedno od najisplativijih ulaganja danas je ulaganje u nekretnine općenito, kako na moru, tako i u gradovima koje omogućuju ostvarivanje prihoda od iznajmljivanja. No nikako ne bismo smjeli podcijeniti ulaganje u nekretnine na području drugih dijelova Hrvatske kao što su Plitvička jezera i njihova okolica, isto tako Lika, Gorski kotar kao i kontinentalni dio Istre, koji vape za povećanjem smještajnog kapaciteta. Sve su to destinacije koje su se u posljednje vrijeme pokazale kao izuzetno zanimljiva odredišta za turiste u našoj zemlji. Kupnja nekretnina na tim Piše: Lucija Novoselec područjima i bavljenje turizmom omogućuje siguran godišnji prihod od iznajmljivanja istih te mnogima pružaju šansu za siguran posao.

LUCERNA NEKRETNINE

ULAGANJA Konzultant arapskih investitora u

Hoće li Arapi u

Ono što bi se arapskim turistima, dakle i ulagačima, osobito moglo svidjeti, s zdravstvenog i rekreativnog turizma kojim bi se zadovoljile potrebe svih generac Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Arapski investitori konkretno se raspituju o mogućnostima ulaganja u Varaždinske Toplice. Prošli tjedan je u Grad došao konzultatnt Cultural receptions Ltd, Haris Dervović. Poznavatelji poslovanja u arapskom svijetu kažu kako je uobičajeno da veliki ulagači prvo pošalju svoje emisare, a tek potom, na osnovu njihova mišljenja, odlučuju hoće li ideja ostati samo to – ideja, ili će uložiti novac.

Pratnja Štromara

S Dervovićem su na sastanak koji je trebao ostati tajnim došli i varaždinski župan, Predrag Štromar, dožupan Alan Košić i Martin Hajdinjak, županijski pročelnik za gospodarstvo.

Tamo ih je dočekala jednako eminentna gradska ekipa – gradonačelnica Goranka Štefanić, sanacijski upravitelj Specijalne bolnice Varaždinske Toplice, Nedeljko Mihalić i predsjednik Gradskoga vijeća Petar Ratković. Konzultant Dervović proveo je sat vremena obilazeći bolnicu, razgovarajući o potencijalima zdravstvenog turizma te je isto toliko vremena posvetio razgledavajući gradske kapacitete nužne za popratne sadržaje. Kako saznajemo, Dervović je preispitivao koliko bi Varaždinske

Toplice zainteresirao arapski kapital. - Gospodin Dervović je na spomenutom sastanku zastupao više arapskih zemalja - od UAE, Katara, Bahreina, Saudijske Arabije. Konkretnije, predstavljao je zemlje Arapskog poluotoka. Uglavnom, radilo se o informativnom sastanu s ciljem upoznavanja i prezentacije projekata grada Varaždinskih Toplica, potvrdila nam je Županija. Navodno je bio zadovoljan viđenim i izrazio

Konzultant se raspitivao o stavu lokalnih stanovnika prema Arapima pozitivno mišljenje koje će prenijeti klijentima. Ono što bi se arapskim turistima, dakle i ulagačima, osobito moglo svidjeti, sudeći prema njihovim dosadašnjim kapitalnim turističkim ulaganjima, upravo je predviđeni spoj zdravstvenog i rekreativnog turizma kojim bi se zadovoljile potrebe svih generacija velikih arapskih obitelji. Poznavajući arapsko tržište, naš sugovornik koji je zbog tajnosti cijelog događanja želio ostati anoniman, kaže: “Osim što ih privlače mjesta na koja će cijele obitelji odlaziti zajedno i svatko naći sadržaje za sebe, u arapskom su

Konzultant Dervović na radnom sasta

svijetu vrlo aktualne i cijenjene i destinacije s „povijesnim pedigreom“. Dakle, to je dodatni plus Varaždinskim Toplicama.

Vrijedno arheološko nalazište koje dokazuje boravak Rimljana na području, pa kupelj cara Josipa...”

Zdravstvo i rekreacija

Zdravstveno-rekreativnom turizmu uglavnom pribjegavaju gosti srednje i starije životne dobi i dobre platežne moći. Uz zdravstveni turizam, koji je pod ingerencijom Županije, planovi gradskog vodstva su da se Grad pobrine za rekreativne sadrža-

GOSTI Ministar turizma Darko Lorencin posjetio je Varaždinske Topli

Fali nam iskorak u razvij

Gradonačelnica i ministar nazdravili su sumpornom vodom

Niti 24 sata prije posjeta arapskog konzultanta, Varaždinske je Toplice posjetio i ministar turizma Darko Lorencin.

Ministar je istaknuo Toplice kao odličan potencijal za planirani razvoj hrvatske kontinentalne turističke ponude. Na radnom sastanku s gradskim čelnicima predvođenim gradonačelnicom Štefanić, sudionici su se složili da do sada neopravdano zanemarivani toplički resursi mogu pridonijeti visokoj poziciji Hrvatske na svjetskoj

Poslovni svijet

21. siječnja 2014., br. 505 || REGIONALNI TJEDNIK

11

Oprema uređaji stalnim ulaganjima čak i do tržišta Australije U sklopu „Poduzetničkog impulsa 2013.“ tvrtka Oprema uređaji uspjela je doći do polovice sredstava nužnih za nabavu novog stroja za savijanje cijevi.

- Novi i moderniji stroj ubrzava i poboljšava proizvodnju, omogućuje nam široku paletu novih proizvoda te inovacije u postojećim. Uz to, pridonosi i uštedi energije te zaštiti okoliša prema kojima Oprema posebno i brižno pristupa - rekao je Domagoj Cvetko, rukovoditelj

prodaje, prilikom predstavljanja 1,6 milijuna vrijednog stroja.

Oprema uređaji bavi se proizvodnjom uređaja za hlađenje i točenje vina, vode, sokova i sirupa, a glavni proizvod su uređaji za hlađenje i točenje piva koji čine 75 posto ukupne proizvodnje. Sa 170 radnika Oprema godišnje proizvede više od 20.000 uređaja, od kojih više od 90 posto izvozi. Glavna tržišta su skandinavske zemlje Švedska, Norveška, Finska, Danska i Island), kao

društvu župana Štromara razmatrao investicije u Toplice

i zemlje Središnje te Zapadne Europe: Njemačka, Francuska, Poljska, Austrija i Mađarska. Uz to, Oprema uređaje izvozi i u Rusiju, Kazahstan, Izrael, Vijetnam, Tajland i u Australiju. - Dinamično tržište tjera nas da uvijek budemo korak ispred konkurencije. Vlastiti Odjel istraživanja i razvoja, termodinamički laboratorij, konstantne modifikacije i modernizacije proizvodnog programa i pogona, ulaganja u nova tržišta i proizvode... sve to sadržava naša svakodnevica - rekao je Cvetko.

SRAČINEC Obnovljena Ulica V. Jagića

ulagati u V. Toplice?

sudeći prema njihovim dosadašnjim kapitalnim turističkim ulaganjima, upravo je predviđeni spoj cija velikih arapskih obitelji. Osim što ih privlače mjesta na koja će cijele obitelji odlaziti zajedno

Gradonačelnica Štefanić:

anku s čelnicima Toplica i županijskom delegacijom na čelu sa županom

je. U tu je svrhu, u prostornom planu već predviđen razvoj javnih, sportsko-rekreacijskih sadržaja, s turističkom zonom na ukupno 108 hektara zemljišta. Glavni strateški projekt u dijelu rekreativnog turizma

Delegacija je inzistirala da cijeli posjet ostane tajnom je golf-igralište s kompletnim sadržajima koji prate taj elitistički i unosan sport. Još jedna prednost koja bi se sigurno svi-

djela potencijalnim turistima iz arapskoga svijeta gdje je golf, jednako kao i svugdje u svijetu – postao prestižnim hobijem.

Upravo takvi, skupi sadržaji, garantiraju ekskluzivnost turističkom resortu. A Arape koji putuju svijetom nećete naći u jeftinim destinacijama. Navodno su se čak i raspitivali kakav je odnos lokalnog stanovništva prema Arapima. Planirano golf-igralište, projekt je čija će se izgradnja aplicirati na natječaje EU fondova, predviđeno je pokraj rijeke Bednje. Dok bi, primjerice, muškarci igrali golf, supruge bi se u slobodna

- Gospoda su se interesirala i za ulaganje u hotel za osobe s posebnim potrebama, što nije prvi put da nam netko spominje objekte takvoga karaktera. Varaždinski Lions club također je predložio ideju o Varaždinskim Toplicama čiji bi jedan dio bio centar za opuštanje slijepih i slabovidnih osoba u svrhu čega bi izgradili i park osjetila. Iznimno smo zadovoljni što je odmah po donošenju prostornog plana, koji uglavnom uključuje turističke sadržaje, iskazan interes stranih ulagača koji su prepoznali našu viziju. S obzirom na kapacitete i kvalitetu turističke ponude, vjerujem da investitora neće manjkati - zaključila je gradonačelnica Štefanić. - Ukoliko se ne dobije ponuda koju Varaždinske Toplice, s obzirom na sve, zaslužuju, radije neka se pričeka nego da se dobije potcijenjena vrijednost - veli. S obzirom na to da Grad financijski stoji dobro i da je lanjsku godinu završio s preko milijun kuna u plusu, vjerujemo da imaju razrađen strateški plan koji, uz mnoge komponente, jednu ne uključuje – žurbu.

popodneva mogle prošetati rutama vjerskog i kulturnog turizma dok bi podmladak vjerojatno radije odabrao vožnju uređenim biciklističkim stazama. Potom bi svi zajedno mogli na šetnju planinarskim stazama. Usto, rijeka Bednja pruža sve preduvjete za lovni, ribolovni i ruralni turizam.

Poželjna destinacija

Već sama činjenica da su poslali konzultanta dobar je pokazatelj da Varaždinske Toplice uživaju reputaciju poželjne destinacije. – S Arapima se posluje vrlo jednostavno.

lice koje je nazvao idealnim resursom za kvalitetan turistički projekt

ijanju turističke ponude karti zdravstveno-rekreativnog turizma. – Fali nam iskorak u razvijanju turističke ponude. Nalazimo ga baš u zdravstvenom turizmu, a tradicija Varaždinskih Toplica seže daleko u prošlost. Područje rehabilitacije ogroman je resurs i potencijal koji se može nadograđivati brojnim popratnim sadržajima - kazao je Lorencin, naglasivši iznova kako je toplički turizam u Hrvatskoj još uvijek nedorađen proizvod.

Kako bi se domaćim gostima

pridružili i strani, a poznato je da upravo taj turistički sadržaj – zdravstveni povezan s rekreativnim - bilježi veliki porast u ukupnoj svjetskoj turističkoj ponudi, uz zdravstvene, potrebni su i rekreativni sadržaji. - Potrebna je pametna investicijska politika - naglasio je ministar.

Nakon što je kušao ljekovitu sumpornu vodu, Lorencin se osvrnuo na poznato topličko arheološko nalazište - rimske iskopine te ih nazvao dodatnom vrijednošću.

- Zvali smo ministra u posjet jer očekujemo pomoć, smjernice daljnjega rada. Konkretno – što sve uvrstiti u strateški plan pa ga uskladiti sa županijskim i državnim planom.

Vjerujemo da ćemo imati njihovu podršku jer to je u intersu svih nas. Ideja je mnogo, a mislim da imamo i potencijalnih interesenata, samo trebamo dobro ispregovarati kako bi ulagači vidjeli svoju korist. Tada ćemo korist imati i mi - kazala je gradonačelnica Goranka Štefanić.

Ako im se svidi i ako vide da nema otpora prema njihovim ritualima, običajima i načinu života (što je gotovo i bitnije od sadržaja), brzo zaključuju posao. Ne žele čekati. Novac imaju, samo je pitanje hoće li ga uložiti baš ovdje - govori naš sugovornik. Jedino što se možemo nadati jest da Toplice neće ostati bez iznimno zahvalnih investitora, zbog već svjetski poznate sporosti hrvatske birokracije. Možda činjenica da je The New York Times Varaždin uvrstio između 52 najljepša svjetska grada, pridoda koji bod kod klijenata Harisa Dervovića.

U obnovu ulice uloženo je više od milijun kuna

Primjer suradnje Grada i Općine Obnova ulica u Sračincu nastavljena je obnovom Ulice Vatroslava Jagića na samom ulazu u mjesto. Ovo je prometnica u kojoj su stanari imali puno problema s oborinskim vodama i lošim asfaltom. Sada je temeljito obnovljena, prema modelu koji se primjenjuje na cijelom području Općine Sračinec.

Zamijenjene su instalacije u profilu ceste, vodovod i kanalizacija, postavljeni su rubnici, a asfalt sada vodi do svakog prilaza kućama.

- Na ovom se primjeru pokazalo kako je moguće ostvariti dobru suradnju Grada Varaždina i Općine Sračinec uz podršku Varkoma koji je odradio većinu radova. Naime, Ulica Vatroslava Jagića jednim dijelom pripada Gradu Varaždinu, a drugim Općini Sračinec. Još dok je gradski pročelnik za komunal bio Vlado Vlašić započeli smo s realizacijom ovog posla.

Uz podršku gradonačelnika Varaždina Gorana Habuša

zajednički smo financirali projekte za obnovu ove ulice – rekao je Božidar Novoselec, načelnik Općine Sračinec.

Ukupna vrijednost radova je više od milijun kuna.

- Treba istaknuti ovaj primjer na kojem je pokazano da se uz dobru volju i želju za suradnjom ozbiljni projekti mogu brzo realizirati, a sve

Novoselec: Ovo pokazuje da se uz dobru volju i želju za suradnjom ozbiljni projekti mogu brzo realizirati s ciljem podizanja kvalitete života mještana. Cesta je uređena iz sredstava za sanaciju nakon rekonstrukcije, a ukupni radovi su financirani iz rezervnih sredstava Općine Sračinec i Grada Varaždina, a izveli su ih Varkom i Aquatehnika – istaknuo je Novoselec.

12

OGLASI

REGIONALNI TJEDNIK || 21. siječnja 2014., br. 505

Stečajni upravitelj društva VALIDUS d.d. u stečaju, Anina 2, Varaždin temeljem čl. 165.. Stečajnoga zakona te suglasnosti razlučnih vjerovnika objavljuje:

OSMU USMENU JAVNU DRAŽBU RADI PRODAJE POKRETNE IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA R. br.

Predmet prodaje

1.

Vozilo JAGUAR X J 4,2 (br. šas.

SAJAA79P96SH11448) 2006 g

Početna prodajna vrijednost (u kn) 50.000,00

Usmena javna dražba održat će se dana 30. siječnja 2014. godine u 12:00 sati uprostorijama društva, Anina 2, Varaždin, 4. kat - Pravo sudjelovanja imaju sve pravne i fizičke osobe koje najkasnije do početka održavanja javne dražbe uplate jamčevinu u visini 10% početne cijene na žiro-račun VALIDUS d.d. u stečaju, Varaždin broj: HR5223400091190019446, te dokaz o uplaćenoj jamčevini predoče prije održavanja javne dražbe stečajnom upravitelju.

- Pokretnine se na dražbi ne mogu prodati ispod početne prodajne vrijednosti.

-Početna prodajna vrijednost iskazana je bez PDV-a.

- Prodaja se obavlja prema načelu “viđeno-kupljeno”.

Prodavatelj ne odgovara za eventualne pravne i materijalne nedostatke, te se isključuje svaka materijalna odgovornost prodavatelja, a kupac se unaprijed odriče bilo kakvih naknadnih prigovora u svezi s predmetom prodaje.

- Kupac nema pravo na povrat jamčevine ako odustane od kupnje ili iz bilo kojih razloga ne uplati kupoprodajnu cijenu u predviđenom roku. Kupcu se uplaćena jamčevina uračunava u prodajnu cijenu, a ostalim ponuditeljima se vraća u roku od 8 dana nakon zaključenja javne dražbe.

- Rok plaćanja kupoprodajne cijene iznosi 15 dana od održavanja javne dražbe.

- Sve porezne i pristojbene obveze vezane uz kupoprodaju snosi kupac.

- Detaljnije obavijesti o predmetu prodaje kod stečajnog upravitelja na telefon 098/407 337, 048/621-838.

Razgledavanje predmeta prodaje moguće je uz prethodan dogovor

21. siječnja 2014., br. 505 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

13

14

Školstvo

REGIONALNI TJEDNIK || 21. siječnja 2014., br. 505

školstvo znanost www.regionalni.com/ zivotdrustvo/skolstvo Zovite nas na 042/290-777

Počela gradnja Studentskog restorana u Varaždinu Nakon pripremnih radova, krajem prošlog tjedna počela je gradnja Studentskog restorana u Varaždinu. Prema Nenadu Milijašu, ravnatelj Studentskog centra Varaždin, ukupna vrijednost radova je oko 17 milijuna kuna, a novce osigurava Sveučilište u Zagrebu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Fond za zaštitu okoliša.

Restoran gradi varaždinska tvrtka

Hidroing, a prostirat će se na površini od oko 1000 četvornih metara i imat će 300 mjesta. Nakon izgradnje, slijedi i opremanje restorana.

- U proljeće će biti raspisan postupak javne nabave za opremanje restorana, a bude li sve prema planovima, studenti bi u novom restoranu mogli jesti već nove akademske godine – najavio je Milijaš.

DOBRA VIJEST Hoće li promjena programa na TTF-u oživjeti industriju tekstila ovoga kraja?

Novi studij: Tekstil u interijeru Novi studij bi se trebao pokrenuti čim stigne dopusnica Ministarstva, najavila je dekanica TTF-a prof. dr. sc. Sandra Bischof

ilustracija/RT

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

U Varaždinu će se pokrenuti novi studij: Tekstil u interijeru. Najavila je to prof. dr. sc. Sandra Bischof, dekanica Tekstilno-tehnološkog fakulteta (TTF) Sveučilišta u Zagrebu prilikom nedavnog posjeta Varaždinu, gdje se susrela s predstavnicima Varaždinske županije i predstavnicima studijske jedinice tog fakulteta koji djeluje u Varaždinu.

Tekstil i turizam

- Čim dobijemo dopusnicu od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta planiramo pokrenuti novi studij Tekstil u interijeru u Varaždinu gdje trenutačno imamo četiri stručna studija. Ovaj studij vidimo kao nišu gdje bi se tekstil u budućnosti mogao pozicionirati i dati veći značaj hrvatskom gospodarstvu - rekla je prof. dr. sc. Bischof.

Naime, studij Tekstil u interijeru bi se odlično mogao povezati s turizmom koji u Hrvatskoj ima veliki značaj.

- Na području sjeverozapadne Hrvatske tekstil u interijerima direktno se može povezati s turizmom.

U hotelima ima poprilično materijala od tekstila i kože, a upravo u ovoj regiji postoji industrija, odnosno privatni sektor koji se bavi proizvodnjom ili konfekcijom tekstila i kože. Upravo područje interijernog tekstila vidimo kao značajnu temu koja bi mogla pridonijeti razvoju hrvatskoga gospodarstva

Novi studij Tekstil u interijeru vidimo kao nišu gdje bi se tekstil u budućnosti mogao pozicionirati i dati veći značaj gospodarstvu.”

Prof. dr. sc. Sandra Bischof

i kao viziju razvoja studijske jedinice u Varaždinu jer nam je cilj privući veći broj studenata kvalitetom i atraktivnosti programa te vratiti pozitivan imidž čitavom sektoru - najavila je dekanica TTF-a.

Prof. dr. sc. Bischof naglašava kako je važno da imaju podršku i Varaždinske županije, koja još uvijek podupire tekstilnu industriju i vidi prostor za daljnji razvoj, a i to što su se odlučili upravo u studijskoj jedinici TTF-a u Varaždinu, pokrenuti ovaj

Novi studij bi se odlično mogao povezati s turizmom, na koji Hrvatska stavlja veliki značaj, uvjereni su na TTF-u

studij nije slučajno.

Unatoč krizi koja je pogodila sektor tekstila, kože, obuće i odjeće unatrag nekoliko godina, područje Varaždinske županije, uz Krapinsko-zagorsku, još uvijek je najjače što se tiče proizvodnje tekstila u Hrvatskoj.

- Ima smisla njegovati tradiciju, osuvremeniti je s novim znanjima i stvoriti inovativni proizvod koji može biti konkurentan ne samo na hrvatskom nego i na europskom tržištu - ističe

prof. dr. sc. Bischof.

Osim što se pokretanjem novih studijskih programa u Varaždinu želi sačuvati dio

Važno je da imamo i podršku Varaždinske županije, istaknula je dekanica TTF-a prof. dr. sc. Bischof tekstilne industrije sjeverozapadne Hrvatske i doprinijeti razvoju gospodarstva,

stručnjaci s TTF-a kažu da je jednako važno da ovo područje obrazovanjem mladih ljudi u području tekstila u interijeru dobije stručnjake kojih sada nema.

Do stručnjaka

- Obrazovanjem tih stručnjaka želimo potaknuti samozapošljavanje, bolju suradnju i povezivanje između proizvođača, budućih investitora, projektanata i onih koji uređuju prostore. Hoćemo ispuniti jednu prazninu koja se sada po-

javila, a to je da nemamo u našoj regiji obrazovanih stručnjaka koji se mogu ravnopravno upustiti u razgovor s proizvođačima, ali i investitorima, onima koji žele urediti prostor.

Namjera nam je privući mlade ljude, ali ne samo da upišu naš novi studij, nego potaknuti i stručnjake koje imamo da se obrazuju i osposobiti ih da postanu predavači – rekao je prof. dr. sc. Željko Knezić, predstojnik stručnog studija TTF-a u Varaždinu.

DAN FAKULTETA Tekstilno-tehnološki fakultet brojnim programima 24. siječnja obilježava Dan fakulteta

Restaurirali tepih za predsjednika Josipovića Otvorenjem novog galerijskog prostora započet će program obilježavanja Dana Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu 24. siječnja.

- Za našu prvu izložbu koju ćemo predstaviti javnosti odabrali smo čipke iz fundusa Ureda predsjednika. Ljubaznošću pred-

sjednika države prof. dr. sc. Ive Josipovića, TTF-u je omogućena posudba dijela bogate zbirke paške i lepoglavske čipke za izložbu pod naslovom “Čipka kao ukras, dar, nadahunuće...”, a bit će održana i prezentacija restauracije tepiha iz Ureda predsjednika. Namjera nam je javnosti i gostima,

gospodarstvenicima, pokazati što sve naš fakultet

Na TTF-u rade i restauraciju tekstila i tepisona radi, odnosno, da se ne bavimo samo tekstilnom

tehnologijom nego i drugim aktivnostima, a jedna od njih je i restauracija tekstila i tepiha - najavila je dekanica TTF-a prof. dr. sc. Sandra Bischof.

U sklopu proslave Dana fakulteta bit će održana i modna revija studenata te svečana sjednica, a po sedmi put održat će se

znanstveno-stručno savjetovanje “Tekstilna znanost i tehnologija”, no ovaj put u obliku okruglog stola “Razvoj sektora tekstila, kože i obuće kroz pametnu specijalizaciju”.

- Naglasak je na trenutno najaktualnijoj inicijativi u našoj zemlji koja bi mogla doprinijeti ne samo razvo-

ju sektora tekstila, kože i obuće nego i boljoj međusektorskoj suradnji. Stoga smo i pozvali voditelje klastera jer želimo jaču, čvršću poveznicu i bolju međusektorsku suradnju. Imajmo na umu da je tekstil jer tekstil je svuda oko nas, od poda do svemira – zaključila je prof. dr. sc. Bischof.

Školstvo

21. siječnja 2014., br. 505 || REGIONALNI TJEDNIK

Grad Lepoglava mijenja Odluku o stipendiranju studenata Grad Lepoglava zajedno s Klubom studenata, članovima Savjeta mladih i Centrom za mlade krenuo je u izmjene Odluke o stipendiranju. Novi će sustav, najavljeno je, biti pravedniji i konkretniji, kako u socijalno-ekonomski uvjetima tako i u deficitarnim zanimanjima. Umjesto dosadašnje

PRIJAVA USKOKU

Navodi netočni, sve napravljeno prema zakonu Vijest da je ravnatelju USKOK-a poslana kaznena prijava protiv varaždinskog gradonačelnika Gorana Habuša, dekana Veleučilišta u Varaždinu, odnosno rektora Medijskog sveučilišta Marina Milkovića, te koprivničke gradonačelnice, ministra znanosti, obrazovanja i sporta te direktorice Agencije za znanost i visoko obrazovanje zbog osnivanja Medijskog sveučilišta i integracije s Veleučilištem u Varaždinu objavljena u Večernjem listu brzo se proširila Varaždinom.

Dok je varaždinski gradonačelnik o navodnoj prijavi doznao iz medija i poručio da je sve napravljeno prema zakonu, iz Veleučilišta u Varaždinu poručili su da su svi navodi koji se spominju u tekstu potpuno neistiniti navodeći kako će podnijeti prijavu protiv nepoznatog počinitelja zbog lažnog prijavljivanja kaznenog djela.

- Smatramo da je jedini cilj bio stvaranje negativne percepcije i rušenje ugleda novog sveučilišta – poručuju iz Veleučilišta u Varaždinu.

analize uspjeha u srednjoj školi, uvedeno je bodovanje iz državne mature, a umjesto upisivanja u više godine studija, kriterij će biti ECTS bodovi. Također, dio bodova studenti će ostvariti i na temelju samohranog roditeljstva ili ukoliko žive samo s jednim roditeljem. Uz to, sustav konačnog broja bodova bit će

linearan čime kandidati zbog jedne kune neće više gubiti pet ili više bodova kao do sada. Ulaganje u obrazovanje nešto je na čemu treba graditi budućnost, a kroz ovaj novi sustav vjerujemo da ćemo izjednačiti mogućnosti za sve studente istaknuo je lepoglavski dogradonačelnik Hrvoje Kovač.

Integracija (ni)je gotova Dok je prošle godine osigurano nula kuna, ove godine u proračunu Grada Varaždina su osigurana sredstva u iznosu od 20.000 kuna za potpore visokom školstvu, a u tim okvirima su i novci za Veleučilište, odnosno Medijsko sveučilište

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Proces integracije Veleučilišta u Varaždinu i Medijskog sveučilišta nikako da završi.

Iako je krajem prošle godine, točnije 27. prosinca, u sudski registar Trgovačkog suda u Varaždinu predan Ugovor o pripajanju Veleučilišta u Varaždinu ustanovi Medijsko sveučilište, iz Veleučilišta u Varaždinu još uvijek poručuju kako proces integracije nije završio već je u završnoj fazi.

Dobitak za grad?

- Čim se dovrše sve administrativne procedure, uključujući i promjenu naziva sveučilišta, o tome ćemo obavijestiti javnost – ništa novog ni ovog puta nisu poručili s Veleučilišta u Varaždinu. Ponovili su kako će novo sveučilište funkcionirati i biti financirano na način koji su više puta iznijeli i u tom segmentu se ništa nije promijenilo, a novu ustanovu pohađat će oko 3.500 studenata u dva sveučilišna centra.

Ipak, pitanje koje se postavlja je hoće li doista novo sveučilište imati dva ravnopravna

sveučilišna centra? Prema Ugovoru može se jedino zaključiti da će se Veleučilište u Varaždinu pripojiti Medijskom sveučilištu kojem će sjedište biti u Koprivnici i time varaždinska visokoobrazovna institucija više neće postojati.

Ugovor o pripajanju Veleučilišta Medijskom sveučilištu predan 27. prosinca Gradonačelnik Varaždina Goran Habuš tvrdi da je Varaždin time na dobitku.

- S obzirom na to da je mogućnost da sami postanemo vlasnici Medijskog sveučilišta otpala još u vrijeme bivšeg gradonačelnika, jedini način da osnujemo sveučilište bio je da uđemo u tu priču zajedno s Koprivnicom i osnujemo regionalno sveučilište.

Jednako tako, osnivanjem Medijskog sveučilišta najviše dobiva upravo Grad Varaždin i Veleučilište koji pripajanjem

Habuš i Milković ovog su se puta u središtu pozornosti našli zbog prijave USKOK-u

sveučilištu dobiva mogućnost diplomskih i postdiplomskih studija koje kao Veleučilište nikada ne bi moglo imati. Gdje će biti sjedište tog sveučilišta je apsolutno nebitno. Sveučilišta se ne osnivaju za potrebe gradova, već regije, pa i šire i umjesto da smo ponosni što konačno imamo sveučilište, zamaramo se trivijalnostima

Roditelji i dalje plaćaju 800 kuna

Želja izjednačenje

Kako je Grad dužan osigurati smještaj za svoju djecu u predškolskom odgoju, osigurali su u proračunu 700.000 kuna više od prethodnih godina za privatne vrtiće. - Želja nam je da se u

3

rada iz OŠ Antuna i Ivana Kukuljevića iz Varaždinskih Toplica poslana su na županijski LiDraNo, smotru literarnog, dramsko-scenskog i novinarskog stvaralaštva. To su radovi “Toplicama vladaju žene” učenice 7. b razreda Nikoline Dušak, “Rimske iskopine” Ivane Posavec iz istog razreda, te “Intervju s mladom plivačicom” autorice Vide Žagar iz 8. a.

DOZNAJEMO Predan Ugovor o pripajanju Veleučilišta Medijskom sveučilištu u Koprivnici

RAZLIKA Grad za dijete u privatnom daje 500, a u gradskom vrtiću 1050 kuna

Cijena privatnog vrtića u ovoj godini ostaje jednaka za roditelje – i dalje će plaćati 800 kuna dok je ekonomska cijena porasla s 1350 kuna na 1440 kuna. No razliku cijene plaćat će Grad Varaždin što je rezultat višemjesečnih pregovora s vlasnicima devet privatnih vrtića u gradu.

Oni su krajem godine tražili povećanje cijene koja se nije mijenjala od 2009. dok su se troškovi režija i hrane u tom razdoblju gotovo dvostruko povećali.

15

vanje možemo i dalje raditi. Ukoliko će biti budućih povećanja, povećat ćemo plaće odgajateljima – rekla je Mirjana Rajković iz Udruge

budućnosti izjednači sufinanciranje po djetetu u gradskom i privatnom vrtiću – rekao je gradonačelnik Goran Habuš.

Grad je povisio subvenciju po djetetu u privatnim vrtićima i s 410 na 500 kuna.

Istovremeno boravak djeteta u gradskom vrtiću financira s 1050 kuna, odnosno puna

cijena gradskog vrtića je 1750 kuna dok je ona privatnog 310 kuna niža.

To je zbog kolektivnog ugovora koje imaju djelatnici Dječjeg vrtića Varaždin.

Imaju veća prava i veće plaće – pojasnio je Habuš.

Bila je upitna održivost poslovanja i uz ovo poveća-

Gradski vrtići su skupi zbog velikih prava u kolektivnom ugovoru, kaže Habuš privatnih vrtića.

Grad godišnje boravak 770 djece u privatnim vrtićima subvencionira s 4.620,000 kuna dok se za gradski vrtić koji polazi oko 800 djece godišnje izdvaja 10,5 milijuna kuna. (td)

poput toga gdje će biti tabla.

U krajnjoj liniji, dekan Medijskog sveučilišta je dekan Veleučilišta u Varaždinu – komentirao je varaždinski gradonačelnik.

No što će biti s financiranjem Medijskog sveučilišta od strane Grada Varaždina nakon pripajanja?

- Grad Varaždin će za fi-

nanciranje izdvajati isti iznos novaca koliko je izdvajao i do sada. Tijekom prošle godine iz proračuna je izdvojeno nula kuna za rad Veleučilišta u Varaždinu. Ove godine u proračunu su osigurana sredstva u iznosu od 20.000 kn za potpore visokom školstvu, gdje se nalazi i Veleučilište – poručili su iz Grada Varaždina.

16

Mozaik

REGIONALNI TJEDNIK || 21. siječnja 2014., br. 505

mozaik www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Ovih dana piše se o skupoj administraciji u pojedinim općinama i gradovima u Varaždinskoj županiji s podacima koje je objavio aktivist i matematičar Aleksandra Hatzivelkosa i Ministarstvo financija. Dobro je da netko vodi brigu i o takvom vidu i

analizi, ali onda mora baratati točnim i provjernim podacima. Mi u Općini Vinica i ja kao načelnik upozoravamo da podaci nisu vjerodostojni i točni. Općina Vinica prema zadnjem popisu broji točno 3.396 stanovnika, a ne 3.389. Za plaće službenika

nije utrošeno 580.191 kuna, nego 468.545,52 kune. Stoga prosjek utrošenih sredstava po stanovniku za općinske službenike nije 171 kuna, nego 138,25 kuna. (...) Kao načelnik sam uvijek za transparentnost. (...) Iznošenje netočnih i fingiranih podataka, koje je

prisutno već duže vrijeme, nije potrebno nikome. Odgovorno tvrdim da djelatnici u Općini Vinica na žalost spadaju u najniži rang s plaćama u našoj županiji, što je najtočniji podatak i nije nikakva tajna.

Načelnik Općine Vinica Marijan Kostanjevac

REAGIRANJE Analiza rada varaždinskoga kazališta dala bi porazne rezultate

Komentar

ivica kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com

Zakoni za sve Moramo n apomenut i zbog čega Regionalni tjednik iz tjedna u tjedan već niz godina pokušava krivo prikazati Univerzal, da radimo nešto nezakonito, netransparentno, da se nešto skriva, da ne daj Bože trujemo ljude itd. Razlog tome je što je vlasnik Regionalnog tjednika Davor Patafta koji je optužen s bivšim gradonačelnikom zbog sklapanja štetnog ugovora…

Izgovorio je to u ponedjeljak Marijan Kovačić, suvlasnik tvrtke Univerzal, i tako krenuo na osobe, a ne argumente.

Ništa novog, nažalost, jer je od davnih vremena dobro poznat pokušaj negiranja istinitosti tvrdnji ukazivanjem na negativne karakteristike ili vjerovanja osobe koja je iznijela tu tvrdnju, odnosno u ovom slučaju pravne osobe – Regionalnog tjednika, koji je objavio javnosti uistinu malo poznate detalje o radu energane Univerzala.

Jer ma što danas pričali u Univerzalu i zaklinjali se u transparentnost, javnost nije znala da se u energani suspaljuje gorivo iz otpada sve do našeg otkrića, do kojeg smo došli zahvaljujući podacima iz Ministarstva zaštite okoli-

Prosjek sredstava utrošenih na službenike po stanovniku 138,25 kn

ša i prirode. Isto tako sve do nedavno nije bilo poznato da Univerzal ima dozvolu ne samo za spaljivanje biomase, nego još tridesetak vrsta otpada među kojima su i četiri vrste opasnog. I to je nedvojbeno.

Nadalje, usprkos suprotnim tvrdnjama, nadležna inspekcijska tijela utvrdila su nepravilnosti u radu Univerzala iz čije je energane 2010. izlazilo dušik oksida više od granične vrijednosti.

O toj poraznoj činjenici, međutim, ni riječi nije bilo ni ovog ponedjeljka. Rečeno je tek da kontinuirano mjerenje emisija ipak postoji, ali rezultati još nisu dostupni nadležnoj agenciji i javnosti, i to bez obzira na vrste i količine otpada!?

Umjesto da se javno sti zabrinutoj za okoliš i zdravlje odgovori podastru, kreće se argumentum ad hominem. No uzalud. Pitanja i sumnje ostaju sve dok se na njih neće dati točni i cjeloviti odgovori, bez obzira na pokušaje difamiranja iz Univerzala u kojem bi trebali konačno shvatiti da svi moraju poštovati zakone i propise te biti otvoreni prema javnosti, pogotovo kada je u pitanju zdravlje, zvali se oni Patafta, Kovačić ili kao netko treći.

HNK Varaždin ne zaslužuje status nacionalnoga kazališta Interpretacija mog pisanja na blogu “Slamka spasa” koju ste objavili u 7Plus Regionalnom tjedniku je temeljena na potpuno pogrešnim postavkama. Ja sam znanstvenica koja se bavi hrvatskom kazališnom tranzicijom, a s tezom “Hrvatska kazališna tranzicija - kulturni, zakonodavni i organizacijski aspekti” doktorirala sam na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Jedina sam znanstvenica u Hrvatskoj koja se sustavno bavi hrvatskim kazališnim zakonodavstvom. U područje moje uže ekspertize spadaju analize donošenja zakonskih

akata koji se tiču kazališta od 1861. do danas.

Dakle, svi koraci koje sam poduzela, a koji su u vašem tekstu opisani kao moja “golgota” ne bih li kazalištu u Varaždinu “oduzela status” - bespredmetni su. Ne vodim nikakav rat protiv kazališta, niti jednog, pa niti onoga u Varaždinu. Bavim se znanstvenim radom, a stručne i znanstvene radove objavljujem u Hrvatskoj i inozemstvu.

Na objede Natalije Martinčević da se vodim svojim “uskim interesima” i svojim “frustracijama” mogu samo

odgovoriti da su čiste gluposti, kao i većina toga što Natalija Martinčević o ovom predmetu govori. Kao čistu glupost i neznanje mogu okarakterizirati i njezina izlaganja u Saboru u rujnu 2013. godine. Natalija Martinčević o području kojim se bavim ne zna baš ništa i ignorant je prve vrste. Procedura koju je u više navrata spominjala ne postoji, dokumenti koje spominje ne postoje, a oni koji postoje potvrđuju ono što pišem, a to je da je kazalište u Varaždinu dobilo status nacionalnoga kazališta zbog osobnih i stranačkih interesa.

Varaždinsko kazalište ni po čemu ne zaslužuje status nacionalnoga kazališta, nema nikakve uvjete, a bude li političke volje i pokrene se analiza rada tog kazališta (poslovna i umjetnička), doći će se do poraznih rezultata.

Analize svih dokumenata koje posjedujem pokazuju upravo ovo što sam napisala, a sve će biti objavljeno u mojoj novoj knjizi. Vrijeme i povijest će pokazati o čemu se u ovom slučaju radilo, svidjelo se to vama, Nataliji Martinčević, ili ne.

Doc. dr. sc. Vitomira Lončar

KOMUNALNI OTPAD Pojedinci, ali i stručne službe moraju biti odgovorni

Na civilnom društvu ogromna obaveza Ekološke udruge kod nas i u svijetu imaju najvažniju ulogu u edukaciji i senzibiliziranju pojedinca. Svaki pojedinac bi morao proizvoditi što manje otpada i znati kako i što s tim otpadom. Kako živimo u urbanoj zajednici, moramo imati i službe koje jednako odgovorno rade svoj posao.

To mislim na sve one koji zbrinjavaju otpad.

Zadaća ekoloških udruga je da kroz niz predavanja, radionica i akcija upute već one najmanje u dječjim vrtićima, školama, raznim institucija-

ma o važnim stvarima kao što su, primjerice: 1. Prije kupovine nekog proizvoda, razmisliti kako ćete ga upotrijebiti; 2. Odabirati proizvode koji se mogu reciklirati, ili izrađene od recikliranog materijala; 3. Kad god je moguće, odabrati proizvod koji se može ponovo upotrijebiti; 4. Odaberite proizvod sa što manje nepotrebnog pakiranja; 5. Ne kupujte više nego što vam je potrebno. Što znači recikliranje? Recikliranje je postupak sakupljanja odbačenih proizvoda i njihova

prerada, pri čemu se dobijaju novi proizvodi slične ili iste namjene. Riječ recikliranje je nastala iz riječi: RE + CYCLE = ponovno kruženje. Simbol za recikliranje sastoji se iz tri strelice koje označavaju tri faze recikliranja: 1. sakupiti; 2. ponovo preraditi; 3. ponovo upotrijebiti. Što ćemo postići ako recikliramo otpad? Recikliranjem osiguravamo: očuvanje prirode i prirodnih sirovina, smanjenje onečišćenosti zraka, vode i tla, štednju skupe i dragocjene energije i smanjenje deponijskog pro-

stora.

Pametna i odgovorna zajednica podrazumjeva simbiozu svih odgovornih subjekata za bolji, zdraviji, sretniji i učinkovitiji život i međusobnu interakciju i komunikaciju.

Varaždin je grad u kojem je upravo ogromna obaveza uključivanja civilnog društva za izradu nove strategije razvoja koja će se morati realizirati i poštovati bez obzira na promjenu strukture vlasti.

Vesna Petanjek, predsjednica Zelene mreže 042

AKTUALNO IZ BRUXELLESA

Kako pomoći mladima doći do radnog mjesta?

Europski parlament u Bruxellesu nije samo mjesto koje predstavlja oko 450 milijuna građana Europske unije, u kojem se kroji gotovo većina europskih, ali i zakona zemalja članica Unije. Zgrada Europarlamenta u Bruxellesu doslovno je mali grad u kojega uz njegovih 766 stanovnika, zastupnika, svakodnevno dolaze i brojni stručnjaci, prevoditelji, asistenti, ali i obični posjetitelji.

Kad bih uspoređivala ovaj posao s nekim drugim, mogla bih reći da to izgleda kao da si se ukrcao na veliki kruzer s cjelodnevnim programom.

Posao je jako zahtjevan, kompleksan i stresan, ali i vrlo zanimljiv i dinamičan. Ipak, uza sav silni stres, sve navedeno je ono što ovaj posao čini i osobito zanimljivim te izrazito izazovnim.

Da bih ukazala na problem nezaposlenost mladih u Hr-

vatskoj, moj ured će 22. siječnja u Europskom parlamentu organizirati konferenciju pod nazivom “Kako pomoći mladima doći do radnog mjesta?”.

Alarmantno stanje najbolje potvrđuje činjenica da Njemačka i Austrija imaju stopu od 5 posto nezaposlenih mladih, a Hrvatska čak 53 posto.

Mladi čovjek - pojedinac je taj koji može i mora mijenjati Hrvatsku u ugodnije mjesto za život. Trenutna Vlada

DUBRAVKA ŠUICA zastupnica u Europskom parlamentu mora prepoznati mlade kao generator razvoja i demografski potencijal jer mladi u Hrvatskoj posjeduju i znanja i vještine. Ne smijemo promatrati prekriženih ruku nebrigu o aktualnoj demografskoj slici Hrvatske.

Postoje različiti interesi i lobiji, hrvatskih zastupnika nema mnogo u odnosu na druge, mnogo veće zemlje.

Pokazali smo da iako mali, ali s velikim srcem, možemo

učiniti mnogo. Upravo stoga svoje djelovanje većinom sam usmjerila zalaganju za mlade ljude koji su, usuđujem se reći, u najzapostavljenijem položaju u Hrvatskoj. Marginalizirani, nedovoljno vrednovani, lišeni prilike da steknu potrebno radno iskustvo, koji je trenutni i jedini preduvjet za dobitak posla. Poslodavci u Hrvatskoj zapošljavaju mlade putem kratkoročnih ugovora umjesto da na njih gledaju

kao na investiciju u vlastiti budući napredak.

Krajnji je trenutak da se Hrvatska aktivno uhvati u koštac s rješavanjem problema nezaposlenosti mladih.

Svakim danom sve više mladih i visokoobrazovanih ljudi napušta Hrvatsku u potrazi za poslom, dok se istovremeno Vlada služi jeftinim političkim trikovima kako bi skrenula pozornost javnosti s pravih problema.

Rotirka - sudnica

21. siječnja 2014., br. 505 || REGIONALNI TJEDNIK

rotirka sudnica www.regionalni.com/ crna-kronika Zovite nas na 042/290-777

ODGOĐENO Trautmann pred izručenjem

17

Varteksovim nogometašima Mumleku i Balajiću zatvor Nekadašnji igrači Varteksa Miljenko Mumlek i Andrija Balajić ipak će u zatvor i to na 7 mjeseci, dok se Varteksovac Zoran Ivančić izvukao s uvjetnom kaznom.

Uz njih trojicu još je njih 12 pravomoćno osuđeno za namještanje utakmica Prve hrvatske nogometne lige, a Vrhovni sud potvrdio je prvostupanjsku presudu. Nogometaši i sportski djelatnici osuđeni su za namještanje 8 prvoligaških utakmica

i 3 pokušaja namještanja, pri čemu su ostvarili korist od najmanje 1,2 milijuna kuna. Uz Mumleka i Balajića kažnjen je i pomoćni trener Croatia Sesveta, nogometaš tog kluba Mario Čižmek, koji je bio glavna spona između podmićenih nogometaša i organizatora namještanja utakmica, ranije osuđenih na godinu dana zatvora. Sportski direktor Croatije Tomislav Zubak osuđen je na 9 mjeseci

zatvora zbog pomaganja, a nogometaši tog kluba Ivan Banović, Jasmin Agić, Ante Pokrajčić i Miljenko Bošnjak zbog udruživanja i primanja mita. Nogometaš Međimurja Nikola Melnjak osuđen je na sedam mjeseci zatvora, dok je njegov suigrač Neven Vuljanko osuđen na 6 mjeseci.

Novac bi trebala vratiti desetorica, a najviše Banović (28.500 eura), Agić (26.500), Jerković (25.000) i Čižmek (20.500). (td)

SUĐENJE Božidar Pugar (55) ubio prijatelja i susjeda Željka Cvitkovića (41)

Psihijatar će svjedočiti je li ubojica bio ubrojiv Trebao je svjedočiti i Vinko Mladineo Suđenje bivšoj šefici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sanji Kalamburi te još četvero optuženih za zlouporabu položaja i ovlasti odgođeno je na varaždinskom Županijskom sudu prošlog tjedna. Ročište u petak odgođeno je zbog bolesti sutkinje, a ono u srijedu zbog nedolaska četverooptuženog Wernera Trautmanna.

Naime, Trautmanna o ročistu nije mogla obavijestiti njegova odvjetnica jer, kako je rekla, njegov je mobitel ugašen, no da je najvjerojatnije u ekstradicijskom pritvoru izjavila je njegova bivša supruga Marina Vuković Trautmann, petooptužena u slučaju Ka-

lambura. Izručenje Nijemca Wernera Trautmanna koji je, neslužbeno doznajemo, već 20 godina u Hrvatskoj, traži Republika Njemačka, a trenutno se nalazi u zatvoru u Zagrebu iz kojeg će ga na sljedeće suđenje u Varaždin pratiti policija.

Na suđenjima prošlog tjedna trebalo je biti ispitano devet svjedoka među kojima i bivši direktor Fonda Vinko Mladineo.

Kalamburu i ostale tereti se da su Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost oštetili za 329 tisuća kuna “muljanjem” s kontejnerima i kantama za Općinu Perušić. (td)

VANDALIZAM U Slavenskoj ulici

Tinejdžeri slupali auto Petoricu tinejdžera starih od 14 do 19 godina varaždinska policija privela je zbog sumnje da su namjerno oštetili auto 75-godišnjaka. Sumnjaju da su u subotu 11. siječnja oko 20.40 u Slavenskoj ulici u Varaždinu auto oštetili, a šteta je nekoliko tisuća kuna. Policija ih je našla samo nekoliko dana nakon što su se odlučili uništiti auto, a zbog sumnje da su počinili kazneno djelo oštećenja tuđe stvari podneseno je i izvješće državnom odvjetništvu. (td)

Ilustracija

Ubojstvo se dogodilo prošlog travnja u Selancu pored Križevaca, a Cvitkovića je krvavog na krevetu optuženog Pugara našlo jedno od njegove troje malodobne djece Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

Na varaždinskom Županijskom sudu nastavljeno je suđenje Božidaru Pugaru (55) koji je u travnju prošle godine puškom iz “domaće radinosti” ustrijelio svog prijatelja i susjeda Željka Cvitkovića (41) nakon čega je on umro u bolnici. Ubojstvo se dogodilo u Selancu pored Križevaca, a ovaj slučaj prošle godine potresao je cijelo selo. Naime, cijeli zločin tada otkrilo je jedno od troje maloljetne djece ubijenog Cvitkovića. Svog oca pronašlo je kako leži krvav na susjedovom krevetu.

Taj prizor, dijete kraj oca koji umire zatekla je pak Cvitkovićeva supruga.

Ovoj je tragediji kumovao alkohol, no kako je Cvitković nađen još uvijek živ, a liječnici se borili za njegov život, na sudu su svoj iskaz dale sudske vještakinje dr. Elizabeta Horvatić i dr. Andrina Kopjar, kako bi se utvrdilo zbog čega je Cvitković umro.

Upucan u glavu

- Ustrijelna rana prilikom hitne obrade nije bila zamijećena, a nalazila se na desnoj strani glave pokraj uha – objasnila je Horvatić.

Cvitković je ustrijeljen

Sljedeće ročište: balističar će se očitovati je li puška mogla opaliti sama od sebe

Puška kojom je počinjen zločin bila je iz “domaće radinosti”

prerađenom puškom koja je pokazana u sudnici. Opisane strijelne ozljede glave mogle su nastati djelovanjem projektila ručnog vatrenog oružja što može biti i ova puška, no o tome bi se trebao izjasniti balistički vještak – rekla je Kopjar.

No u potpunosti je odbacila mogućnost da je Cvitković sam sebi pucao u glavu.

- Nije moguće da si je ošte-

ćenik sam zadao ozljedu. A u zadobivanju ozljede mogao

Dr. Andrina Kopjar: Nije moguće da je Cvetković sam sebi pucao u glavu je i ležati ili sjediti – dodala je vještakinja.

Na sljedeće ročište po-

zvat će se vještak psihijatar koji bi, na zahtjev obrane, trebao utvrditi Pugarovu ubrojivost, tj. da se psihijatar izjasni je li mogao razumjeti svoje postupke, te vještak balističar koji bi se očitovao je li puška mogla opaliti sama od sebe.

Na optuženičku klupu iz zatvora u Varaždinu Pugar će ponovno morati doći 5. ožujka.

PRESUDA Nakon četiri godine suđenja bivšem upravitelju zadruge Ivanu Kolareku, zatvor

Pukovniku Curici zbog pronevjere 2,5 godina zatvora Pukovnik Hrvatske vojske i bivši upravitelj Braniteljske zadruge Agro-Drava Ivan Kolarek - Curica ide u zatvor na 2,5 godine. To je presuda

Treba vratiti 207.348 kuna koje je protupravno stekao sudskog vijeća varaždinskog Županijskog suda na čelu sa sutkinjom Božicom Mi-

šak donesena u ponedjeljak nakon gotovo četiri godine koliko se Curici sudilo.

Kolarek je proglašen krivim jer je od 1. siječnja 2007. do 17. travnja 2008. kao upravitelj zadruge bez znanja Nadzornog odbora, članova i osnivača zadruge zadržao za sebe 207.348 kuna - novac od zadruge koji je trebao polagati na račune u bankama, a sa žiro-računa je i neovlašteno dizao novac. Osim 2,5 godine zatvora, Kolarek

mora vratiti i poveći iznos. Utvrđuje se da novčani iznos

Nije polagao novac braniteljske zadruge na račun nego ga je zadržavao za sebe od 207.348,98 kn predstavlja imovinsku korist koju je optuženik ostvario kaznenim djelom i da predstavlja imovinu Republike Hrvatske,

slijedom čega se optuženiku Ivanu Kolareku nalaže da navedeni iznos uplati u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 dana od izvršnosti presude pod prijetnjom ovrhe - stoji u presudi.

- Visina kazne određena je u srazmjeru s visinom materijalne štete, ali i činjenicom da je optuženik više puta osuđivan - kratko je pojasnila sutkinja Božica Mišak, nakon čitanja presude. (td)

18

Kulturni obzor

kulturni obzor www.regionalni.com/kultura Zovite nas na 042/290-777

REGIONALNI TJEDNIK || 21. siječnja 2014., br. 505

“Prekidi”, ljubavna veza Stevea i Alice u HNK U Varaždin dolazi još jedna predstava zagrebačkog kazališta Planet Art. Predstava “Prekidi” donosi priču o paru koji više ne može biti zajedno jer se stalno svađaju, ali ne mogu ni jedno bez drugoga.

Prekidi prate Stevea i Alice na putu kroz njihovu ljubavnu vezu prožetu slomljenim

srcima, prekidanjem, ponovnim sastajanjem, strašću i samoćom. Njihovi susreti su ponekad smiješni, ponekad tužni, ponekad zabavni, ponekad dirljivi, a iznad svega prožeti iskrenom potrebom za pravim odnosom. Uspijevaju li u tome i kuda će ih to odvesti, provjerite u ovoj romantičnoj

komediji. Kazalište Planet Art uprizoruje dramu poznatog američkog autora Michaela Cristofera prema kojoj je snimljen i film s Russellom Croweom i Selmom Hayek. U predstavi glume Nataša Janjić i Amar Bukvić. Predstava će se održati 22. siječnja u 20 sati u varaždinskom HNK. (td)

JAGIĆEVA KUĆA Već godinama nema ozbiljnog interesa za obnovu kuće u Filićevoj ulici

Rodna kuća važnog slavista, mjesto za krađu žljebova i bakra U Jagićevoj kući trebala je djelovati Matica hrvatska, no nisu imali novaca za uređenje. Kuću su htjele urediti i Varaždinske vijesti također su odustali. Za kuću je odgovoran vlasnik - Grad Varaždin Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

Vatroslav Jagić, hrvatski jezikoslovac, najznačajniji je svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća. Jagić je rođeni Varaždinac koji je cijelu svoju profesorsku karijeru proveo u inozemstvu, a kako je za njega rekao slavist Josip Hamm, “napisao je toliko da bi od toga, kada bi se sve preštampalo, nastala biblioteka od 100 knjiga, svaka po dvjesto stranica”. Zaslužni Varaždinac umro je u Beču, a pokopan je u rodnom gradu. Veća briga vodi se o njegovom grobu nego o njegovoj rodnoj kući u varaždinskoj Ulici Krešimira Filića. Već godinama nitko ne pokazuje ozbiljan interes da tu kućicu obnovi i očuva od propadanja, a oni koji su pokazali interes, nakon nekog vremena su odustali. Kuću su u tom međuvremenu do kraja upropastili ne tako slučajni prolaznici.

Krađe i provale

- Već godinama s tom kućom muku mučimo, a situacija je sve gora. Nakon što su odnijeli ogradu, počeli su čupati iz zidova sve elektroinstalacije jer je to bilo još nešto što se da preprodati za sekundarne sirovine. Osim toga, ukradeni su i parketi koji su bili unutra.

Zadnje što sam vidio je da se

u unutrašnjost (jer vrata su, naravno, provaljena) dovlače nekakve gume i smeće i ta je kuća postala deponij. Mislim da to nije pošteno prema Vatroslavu Jagiću – kaže nam Dražen Vincek, predsjednik Vijeća 3. mjesnog odbora, u kojem se nalazi Jagićeva kuća.

Problemi se dugo vuku, što

Kuća je postala smetlište, Vatroslav Jagić to nije zaslužio.”

Dražen Vincek, predsjednik 3. mjesnog odbora

su nam potvrdili i prvi susjedi. - Svjedočimo kako kuća propada. Razbija se prozor po prozor, provaljeno je prvo u kuću, a kasnije i na tavan.

Preko dana ne vidimo da netko dolazi, no problemi se stvaraju preko noći – naš pas stalno laje i sigurno je da se netko tamo okuplja – ispričali su nam.

Bez novaca

Kuća je u ruševnom stanju, na prošloj je sjednici Gradskog vijeća na to upozorio i vijećnik Branko Godinić. Kako je uopće došlo do propadanja?

Još 1998. Grad Varaždin je

obnovio krovište kuće (s koje sada pada crijep) kao i pročelje i limariju te su je nakon toga povjerili Matici hrvatskoj da je očuva, ali i da imaju mjesto za rad. Međutim, Matica nije imala novaca te su vratili kuću Gradu, a Grad našao novog zainteresiranog. U travnju 2009. potpisan je ugovor s Varaždinskim vijestima kojim se medijska kuća obvezala izvršiti rekonstrukciju i postaviti ogradu. No i za njih su troškovi uređenja bili preveliki pa je kuća od 2010. opet gradska briga. - Ima rješenja za tu kuću, samo bi trebalo imati volje. Kad bi se tamo uložilo, ta kuća bi mogla biti prostor za djelovanje udruga ili odjel knjižnice - bilo što, samo da ne propada – kaže nam Vincek.

No ove godine tak va se preobrazba sigurno neće dogoditi, ali u Gradu Varaždinu imaju plan. - Na prijemu koji je početkom prosinca 2013. zamjenik gradonačelnika Vjeran Radelić priredio za Tinu Komel, ministricu u Uredu Vlade Republike Slovenije za Slovence u pograničnom području i svijetu, razgovaralo se i o želji slovenske nacionalne manjine da se u Varaždinu napravi Slovenski kulturni centar. Za tu je svrhu ministrici predložena rodna kuća Vatroslava Jagića, za čiju bi se obnovu apliciralo na EU fondove – poručili su iz Grada.

Ideja Grada Kuća će postati Slovenski kulturni centar, a financirat će se sredstvima EU

Iz kuće su nestali parketi, a počupane su i žice iz zidova

I pored nebodera kuća bi trebala ostati Da je kuća nešto što se mora očuvati, misli i autor knjige “Izgubljeni grad” Miroslav Klemm. - Filićeva ulica bila je puna niskih obrtničkih kuća nastalih na prijelazu s 19. na 20. stoljeće koji su tada činili kraj grada. Ta je vizura već narušena modernom gradnjom.

U slučaju da u cijeloj Filićevoj ulici niknu neboderi, smatram da se Jagićeva kuća mora očuvati, da bude podsjetnik na grad kakav je nekad bio pogotovo s obzirom na to da se u toj obrtničkoj kući rodio veliki slavist – kaže Klemm. Pročelnik varaždinskog Konzerva-

torskog odjela Željko Trstenjak smatra da je kuća, koja je izgubila status spomenika kulture u potpunosti, u rukama Grada Varaždina. - Kuća nije vrijedna na način poput npr. palače Patačić pa da se zaštiti zbog svoje arhitekture ili da se zaštiti poput kuća na Vidovskom trgu koje čine zaštićeni ambijent, već je njena vrijednost ploča na kojoj piše da je tamo rođen Jagić. Stav države je da se takve kuće zaštite na lokalnom nivou, tj. da ga Grad Varaždin proglasi kulturnim dobrom te da vodi brigu o njoj – pojašnjava Trstenjak.

Pravda za Ružu, ili za Srbiju?!

Denis PERIČIĆ mr. sc.

Peter Handke napisao je knjigu „Pravda za Srbiju“ u kojoj je branio Miloševićev režim, pokopavši svoj iznimni književni ugled, a ja pišem ovu „Pravdu za Ružu“ zato jer su neki naši mediji htjeli pokopati Ružu Tomašić zbog njezine potpuno točne i ispravne izjave.

Nisam sljedbenik Ruže Tomašić, ne bih za nju nikad glasao i ne sviđaju mi se mnoge stvari koje je izrekla.

Ali slažem se s njezinom izjavom da Srbija treba raščistiti sa svojom

četničkom prošlošću, da je srbijanski predsjednik četnički vojvoda i da nam se iz Beograda nameće podijeljena krivnja za rat. Što je u tome čudno? Ništa, samo reakcija nekih naših medija, primjerice RTL-a, koji komentira kako „Ruža šokira izjavama“! Pa što je šokantno u činjenicama? Izgleda da smo već postali osjetljivi i na istinu. Tražimo nultu toleranciju prema ustašluku (slažem se), a za četnike ćemo, valjda, imati razumijevanja?!

Četnici su možda imali nekih pozitivnih strana kad su se borili protiv Turaka, ali u Drugom svjetskom ratu odrekli su ih se i Saveznici i kralj Petar. Svoj fašistički program, započet klanjima četrdesetih, četnici su do kraja radikalizirali pod vodstvom Šešelja i Nikolića i uz potporu Miloševića i JNA. I da, u Srbiji četnici imaju ista prava kao partizani, da, predsjednik države je četnički vojvoda, i da, nameću nam podijeljenu odgovornost za rat.

Ma, trebalo bi u sve škole uvesti domovinski odgoj i pokazati kako smo kasnih osamdesetih bili izloženi zveckanju oružja s istoka, otvorenim pozivima na agresiju i genocidno klanje i optužbama da su svi Hrvati ustaše, skupa s Ivicom Račanom, još tada kad je za Franju Tuđmana malo tko čuo. To treba napraviti, pa više nećemo trpjeti novinare koji ne znaju ništa, pisce koji nemaju pojma o knjigama i političare bez mozga. I da, sve do tada, istina će biti – „šokantna“.

21. siječnja 2014., br. 505 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

19

20

Duplerica

REGIONALNI TJEDNIK || 21. siječnja 2014., br. 505

PROVJERILI SMO Zašto nakon 20 godina

Jurić: Bal mora bi Habuš: Ovakav m

- Koncept bala je sjajan, ali ono u čemu bismo mi mogli pomoći je popula vezama postići to da dođe do širenja imidža Sjajnog bala i da samim time Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Na Sjajnom balu prošlih godina plesali su brojni uglednici i poznate osobe...

Ove godine u Varaždinu se neće održati Sjajni bal. Ove, zasigurno najglamuroznije varaždinske manifestacije, koja je prvi put održana još ratne 1994. godine, prvi put nakon 20 godina kontinuiranog održavanja neće biti. Uz sve teže dobivanje sponzora i recesiju, kao jedan od glavnih razloga zbog kojeg je ovogodišnji bal otkazan, je pritisak Grada Varaždina, rečeno je na konferenciji za novinare Hrvatsko-austrijske kulturne zajednice održanoj u četvrtak u hotelu Turist.

Osim što je Grad Varaždin osigurao samo 15.000 kuna za bal, organizatorima je neprihvatljivo nastojanje Grada Varaždina da se u organizaciju uključe neki gradski uredi.

Pomoć ili jal?

- Na to nismo mogli, niti htjeli pristati. Već dulje vrijeme nailazimo na otpor u Gradu Varaždinu, je li to jal ili nešto Iz godine u godinu bal je svojim delicijama oduševljavao goste...

Sjajni bal je bio mjesto okupljanja političara, a na balu su natupali poznati glazbenici

Članovi Varaždinske građanske garde od početaka su sudjelovali na Sjajnom balu

Već dulje vrijeme nailazimo na otpor u Gradu Varaždinu drugo, ne znam. Mi ne možemo dozvoliti, i nismo, da se naša ideja i koncepcija Sjajnog bala sada mijenja. Neki nisu ni dolazili na Sjajni bal, niti znaju kako izgleda, a sada bi se uključili u organizaciju. To je neprihvatljivo. Bal mora biti kakav je bio jer je takav doživio uspjeh. Zato smo ga ove godine otkazali – rekla je Ingeborg Jurić, koja je ideju o Sjajnom balu provela u djelo zajedno s Mirjanom Dučakijević u sklopu Hrvatskoaustrijske kulturne zajednice.

No tko bi se to uključio u organizaciju Sjajnog bala, što je za organizatorice neprihvaljivo? Kako doznajemo, riječ je o Koncertnom uredu i Turističkoj zajednici grada Varaždina, institucijama koje imaju mnogo iskustva u organiziranju brojnih događanja i priredbi.

Varaždinski gradonačelnik Goran Habuš rekao je kako je u zadnje vrijeme bilo dosta primjedbi i zahtjeva da se nešto promijeni i sam Sjajni bal osuvremeni, međutim, autorice Sjajnog bala nisu na to pristale.

- Prije svega, mi smo željeli da se u organizaciju uključi Koncertni ured Varaždin koji je,

ovako ili onako, već uključen u samu organizaciju Sjajnog bala i da se vidi mogu li se pojeftiniti neki troškovi, međutim, evo, nismo našli zajednički jezik. Osobno smatram da grad može imati bal, nije to uopće upitno. Zato sam Koncertnom uredu dao nalog da osmisli bal, napravi troškove koliko bi to iznosilo kada bi Grad Varaždin bio organizator bala na koji neće moći nitko bez ulaznice, pa ćemo vidjeti koliki je interes kada treba platiti ulaznicu. Ako se pokaže da je interes veliki, imat ćemo bal zvao se on božićni ili novogodišnji, ali treba biti jasno da je potrebno mijenjati model jer je sadašnji vrlo teško održiv – poručio je Habuš.

Platiti ulaznicu!

Istaknuo je kako je posljednjih nekoliko godina za održavanje bala u velikoj mjeri bila zaslužna njegova zamjenica Natalija Martinčević, pa i on osobno, osiguranjem novaca sponzora potrebnih za održavanje bala.

- Ukupni troškovi bala prošle godine su bili 206.000 kuna, a od ulaznica je prikupljeno svega 40.000 kuna. Osnovna stvar je da nigdje na svijetu bal nije besplatna kategorija, dakle on se plaća, ulaznica se mora platiti i bal se mora pokrivati iz tih troškova, a ne ono što se nama događalo da stotinjak ljudi plati ulaznice, a ostalih 300-tinjak ne plati – rekao je Habuš.

Dok je direktorici Turističke zajednice grada Varaždina B r a n k i Tr o p p

naše pitanje o njihovom uključivanju u organizaciju Sjajnog bala bio prvi glas, ravnatelj Koncertnog ureda Varaždin Raymond Rojnik potvrdio je da je bilo takvih ideja, no ističe da je jedno sigurno, a to je da se koncepcija nikako ne bi mijenjala.

Ista koncepcija?

- Organizatorice su to sjajno odradile i sam koncept Sjajnog bala je sjajan. I sam dolazim na Sjajni bal, a i sam Koncertni ured na njega dovodi goste.

Evo, prošle godine doveli smo australsku veleposlanicu. Međutim, ono što je sigurno je da Koncertni ured u ovih 20 godina ima iskustva u ovakvim priredbama i međunarodnoj suradnji i ono u čemu bismo mi mogli pomoći je popularizacija tog bala, mogli bismo prijaviti bal na fondove da se dođe do određenih financijskih sredstava, odnosno, mogli bismo logistikom i diplomatskim vezam a p o stići to da dođe do širenja imidža Sjajnog bala i da samim t i m e ba l dobije veći značaj.

Dakle, ko n c e p t je njihov, njihove su ideje, ali postoje stvari koje bi se mogle poduzeti kako bi bal dobio veći značaj – rekao je Rojnik.

No zašto je ova namjera naišla na žestok otpor od strane dosadašnjih organizatorica?

Rojnik kaže da ne zna, ali pretpostavlja da su organizatorice mislile da će se mijenjati koncept.

- U svakom slučaju, treba se konzultirati. Nije isto da na bal dođu tri veleposlanika ili njih 20 – zaključio je Rojnik.

Duplerica

21. siječnja 2014., br. 505 || REGIONALNI TJEDNIK

a u Varaždinu neće biti Sjajnog bala?

biti kakav je bio! model nije održiv

larizacija tog bala, odnosno, mogli bismo logistikom i diplomatskim bal dobije veći značaj – rekao je Raymond Rojnik

OTKAZAN!

21

GDJE STUDIRATI Predstavljanje programa ZŠEM-a u Varaždinu

Zašto upisati Zagrebačku školu ekonomije i managementa?

Budući studenti ovog petka u hotelu Turist s početkom u 18 sati moći će doznati sve o studiranju na ZŠEM-u Ovog petka, 24. siječnja, s početkom u 18 sati u hotelu Turist u Varaždinu Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM) održat će prezentaciju o programu i brojnim prednostima studiranja svim zainteresiranim budućim studentima i njihovim roditeljima.

Lako do posla

Zagrebačka škola ekonomije i managementa je jedina obrazovna ustanova u Hrvatskoj i Istočnoj Europi koja se nalazi u klubu najboljih svjetskih fakulteta poput Harvarda i Yalea zahvaljujući AACSB akreditaciji. AACSB akreditacija jamči svim studentima najbolje uvjete studiranja, vrhunski program te stručne predavače i profesore.

Prednost studiranja na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa je rad u malim grupama, mogućnost studiranja na hrvatskom i engleskom jeziku, korištenje najnovijih udžbenika, adekvatna kombinacija teorijskog i praktičnog znanja te mogućnost

U klubu s najboljim fakultetima poput Harvarda i Yalea zahvaljujući AACSB akreditaciji korištenja međunaodne razmjene studenata s broj-

nim fakultetima u svijetu za cijenu školarine ZŠEM-a.

Istraživanje koje provodi fakultet svake godine, govori o pozitivnom trendu zapošljavanja ZŠEM-ovih studenata, točnije čak 75 % studenata koji su završili ZŠEM pronalaze zaposlenje unutar četiri mjeseca nakon diplome i to zahvaljujući djelovanju Career centra, jedinoj takvoj službi u Hrvatskoj koja aktivno pomaže studentima pri pronalaženju prakse i zaposlenja.

Temeljem zaključka Trgovačkog suda u Varaždinu broj 5 St-318/12-46 od 08.01.2014. godine, stečajni upravitelj društva KREŠIMIR PROJEKT d.o.o. „u stečaju“ Varaždin, J. Draškovića 2,, oglašava:

PRODAJU NEKRETNINA STEČAJNOG DUŽNIKA 2. JAVNOM DRAŽBOM 1. Prodaje se nekretnina stečajnog dužnika KREŠIMIR PROJEKT d.o.o. „u stečaju“ Varaždin, J. Draškovića 2, OIB: 57689615125 u stečajnom postupku primjenom pravila o ovrsi na nekretnini i to: - nekretnina upisana u zk.ul.br. 3266 k.o. Kneginec čk.br. 362/52 Oranica sa 2834 m2 i nekretnina upisana u zk.ul.br. 3362 k.o. Kneginec čk.br. 330/20 Livada Cvilenke sa 2776 m2 u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Varaždinu Početna cijena nekretnina iznosi 1.190.060,00 knII.

Dvadeset godina bez “šlamperaja” Pokretanjem Sjajnog bala Ingeborg Jurić i Mirjana Dučakijević iz Hrvatsko-austrijskog kulturnog društva obnovile su tradiciju koju je Varaždin njegovao sve do početka Drugog svjetskog rata.

- Varaždinski balovi bili su poznati i u Beču i u Budimpešti, a održavali su se u koncertnoj dvorani HNK koja nije bila namijenjena za koncerte već je bila redutna odnosno namijenjena plesu. Željeli smo oživjeti te balove i varaždinski Sjajni bal je u 20 godina postao tradicionalan – istaknula je Jurić koja je s ponosom istaknula kako su u dva desetljeća održavanja na balu plesali brojni poznati, a “šlamperaja” na Sjajnom balu nije bilo.

- Vodilo se računa o svakom detalju, gostima smo željeli pokazati ono najbolje u

Varaždinu, u program smo u svih 20 godina uključili cijelu plejadu poznatih imena, ali i neafirmirane mlade umjetnike, a među gostima bili su brojni veleposlanici i drugi uglednici koji su na bal redovito dolazili iz godine u godinu. Htjeli smo da se na njemu susretnu ljudi iz kulturnog, političkog i gospodarskog svijeta u neformalnoj atmosferi.

Međutim, moram reći da je neiskorištenost svih tih gostiju nije bila dobra. Nažalost, Varaždin je malo čudna sredina – otvorena je bila Jurić izrazivši nadu da će se iduće godine Sjajni bal održati. - Apeliram na gospodarstvenike da se uključe te nam pomognu da održimo ovu manifestaciju.

Pozovite svoje poslovne partnere, neka dođu na bal jer će imati priliku pokazati Varaždin u drugom svjetlu - zaključuje Jurić.

2. NAČIN PRODAJE Ročište za prodaju usmenom javnom dražbom, održat će se u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, B. Radića 2, soba 232, 2. kat, 28. veljače 2014. godine u 12,30 sati.IV. 3. Nekretnine navedene pod I. ovog rješenja opterećene su razlučnim pravom za korist HYPO ALPEADRIA-BANK d.d. Zagreb i REPUBLIKE HRVATSKE, MINISTARSTVA FINANCIJA, POREZNA UPRAVA, PODRUČNI URED VARAŽDIN. 4. UVJETI PRODAJE a) Nekretnine iz točke 1. ovog zaključka prodavat će se kao cjelina. b) Nekretnine iz točke 1. zaključka o prodaji na javnoj dražbi ne mogu se prodati ispod početne cijene navedene u točci 1. zaključka o prodaji. c) Prodajom nekretnina brišu se svi tereti na istima. d) Sve poreze i pristojbe vezane za prodaju nekretnina snosi kupac. e) Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije ročišta za dražbu uplatili jamčevinu u iznosu od 5% od utvrđene vrijednosti nekretnina, koja se uplaćuje na račun stečajnog dužnika broj HR3923400091190020456, otvoren kod Privredne banke Zagreb d.d. Zagreb te uz poziv na broj ST 318-12.

Potvrdu o uplati jamčevine svaki sudionik dužan je predočiti na dražbi prije početka dražbe. f) Osobe koje ne uplate jamčevinu neće moći sudjelovati u dražbi. g) Sudionik čija će ponuda biti prihvaćena, jamčevina će se uračunati u kupoprodajnu cijenu, a ostalim sudionicima će biti vraćena najkasnije u roku od 8 dana. h) Jamčevinu nisu dužni položiti razlučni vjerovnici. i) Kupac je dužan uplatiti razliku između uplaćene jamčevine i postignute kupoprodajne cijene u roku od 30 dana od pravomoćnosti rješenja o dosudi.

Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu, sud će posebnim rješenjem odrediti prodaju nevažećom i odrediti novu prodaju. j) Nekretnine će se rješenjem o dosudi dosuditi kupcu koji ponudi najpovoljniju cijenu. Nekretnine će se dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu prema veličini ponuđene cijene, ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u roku iz ovog zaključka. k) U rješenju o dosudi nekretnina, sud će odrediti da će se nakon pravomoćnosti toga rješenja i nakon što kupac položi kupovninu u zemljišnim knjigama upisati u njegovu korist pravo vlasništva na dosuđenim nekretninama te brisati terete na nekretninama. l) Nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi i nakon što kupac položi kupovninu, sud će donijeti zaključak o predaji nekretnina kupcu, čime kupac stupa u posjed istih. m) Ako kupac radi plaćanja kupovne cijene treba uzeti kredit, sud će na prijedlog kupca već u rješenju o dosudi odrediti da će se nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi te pošto kupovnina bude položena, u zemljišnim knjigama prilikom upisa prava vlasništva u korist kupca upisati i založno pravo na nekretninama radi osiguranja tražbine po osnovi kredita, u korist davatelja kredita u skladu sa sporazumom o osiguranju. n) Prodaja se provodi po načelu „viđeno – kupljeno“, što isključuje sve naknadne prigovore kupca.

Zainteresirane osobe mogu razgledati predmetne nekretnine, te dokumentaciju koja se odnosi na ovu imovinu uz prethodni dogovor s stečajnim upraviteljem na broj telefona 098/407-337.

22

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 21. siječnja 2014., br. 505

sport

KK Grafičar najbolja ekipa 2013. u Ludbregu U organizaciji Zajednice športskih udruga Grada Ludbrega održan je izbor najboljeg sportaša, mladog sportaša i kluba u gradu Ludbregu u 2013. godini. Nagradu za životno djelo primio je učitelj TZK Tomica Letina. Nagrada za najboljeg mladog sportaša dodijeljena je najboljoj hrvatskoj kopljašici Sari Kolak. Najbolji sportaš je Nikola Valjak - Meho, kapetan NK Podravina. Nagrada za najbolji klub u 2013. dodijeljena je KK Grafičar. Gost ove manifestacije koju je pratilo više od 300 sportskih zaljubljenika bio je ravnatelj Nogometne akademije HNS-a prof. Vatroslav Mihačić.

www.regionalni.com/sport Zovite nas na 042/290-777

18. izvanredna Skupština Zajednice sportskih udruga Grada Varaždina održat će se u četvrtak 23. siječnja 2014. godine u 18 sati, u prostorijama Županijskog nogometnog saveza Varaždin, a glavna tema bit će nogomet.

PRIMJER U Gradskim bazenima Varaždin imaju smjele planove za proširenje djelatnosti

U 14. kolu 1. Hrvatske rukometne lige za žene ekipa ŽRK Koka pobijedila je u Solinu ekipu Vranjica 33.20 (14:11).

Rukometašice Koke od samog početka susreta nisu ispuštale vodstvo, te su i na taj način potvrdile razliku u kvaliteti jer je ekipa iz Solina posljednjem, 11. mjestu prvenstvene ljestvice. Varaždinke su tako na 6. mjestu prvenstvene ljestvice sa 15 osvojenih bodova.

U sljedećem kolu ŽRK Koka ugošćuje ekipu ŽRK Sesvete u subotu 25. siječnja s poečtkom u 17 sati.

Regionalni rekreacijski centar s vodenim parkom U Gradskim bazenima varaždin smatraju da im nedostaje obiteljski dio bazena i taj nedostatak žele riješiti sredstvima iz EU fondova Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Regionalni sportsko-rekreacijski centar s vodenim parkom vrijedan nekoliko desetaka milijuna kuna. Dugoročan je to cilj kojem teže varaždinski Gradski bazeni koji posluju sve bolje, usprkos problemima iz prošlosti, što je vjerojatno dalo poticaj za ambiciozne planove.

Obveze

4

4 mlade rukometašice ŽRK Koka pozvane su u žensku kadetsku rukometnu reprezentaciju.

Na kontrolne pripreme, početkom veljače javit će se: Sara Šenvald, Ana Mar ija Maljak, Kalaus Larissa, Kalaus Dora. Pričuvne igračice reprezentacije su iz ŽRK Koka i one će također doći na treninge reprezentacije: Stela Vrček, Ana Marija Babić i Jelena Kovačić.

Okupljanje će biti 2. i 3. veljače u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin.

Gradski bazeni danas podmiruju sve svoje obveze, zbog čega zadovoljstvo ne skriva ravnatelj ove varaždinske javne ustanove Mladen Putar. Zadovoljan sam s poslovnim rezultatima. Tijekom prošle godine ishodili smo energetski certifikat, legalizirali što je bilo nužno, podmiri dug prema VTV-u i slično. Na-

Mladen Putar

Mjesečno za režije izdvajamo oko 250 tisuća kuna pravili smo i određene uštede u energetici koje će biti vidljive u završnom računu, a prije svega zadovoljan sam što nam je u drugom dijelu godine povećana posjeta bazena i teretane koja je postala gotovo pretijesna. Ulaganje u

Gradski bazeni Varaždin

GRADSKA SPORTSKA DVORANA 20.01.2014.

- mala dvorana - županijski školski turnir u odbojci u 09,00 sati 21.01.2014.

- kongresna dvorana - stručno predavanje za profesore osnovnih i srednjih škola s početkom u 17,00 sati 24.01.2014.

- mala dvorana - županijski školski turnir u odbojci u 09,00 sati - kuglana - KK Željezničar Vž - KK Novska u 18,00 sati 25.01.2014.

- velika dvorana - ŽRK Koka - ŽRK Sesvete s početkom u17,00 sati - OK Varaždin Volley - OK Zadar s početkom u 19,00 sati - kuglana - KK Ivančica - KK Prosvjetar s početkom u 15,00 sati - KK Lepoglava - KK Koprivnica s početkom u 18,00 sati 26.01.2014.

- mala dvorana - rukometni turnir ŽRK Koka - ŽRK Cerna - ŽRK Đakovo - ŽRK Zrinski - mlađe kadetkinje s početkom u 11,00 sati - kuglana - KK Cesta - KK Željezničar Kc s početkom u 17,00 sati

U zaleđu

Osim kratkoročnih, Gradski bazeni koji raspolažu s 18.600 kvadratna metra imaju i dugoročne planove.

- Gradski bazeni Varaždin napravljeni su kao sportski. Držimo da nedostaje obiteljski dio i to bismo htjeli riješiti uz pomoć novca iz fondova EU. Zbog toga radimo na projektu regionalnog sportsko-rekreacijskog centra koji bi sadržavao i vodeni park, možda teniske terene i još neke sadržaje kao što je odbojka na pijesku. Zbog toga bismo htjeli dogovoriti oko susjednih teniskih terena - rekao je Putar dodavši da HZZO provodi nadzor bolovanja za bivše djelatnike Gradskih bazena koji su obuhvaćeni istragom.

nju vraćeno nam je za desetak mjeseci, pa recite je li to bila dobra investicija. Uz to, uskoro očekujemo početak rada restorana za koji smo našli zakupca - rekao je u četvrtak Putar govoreći o poslovnim rezultatima i planovima.

Tehnolog za vode na baze-

nima i gradski vijećnik laburista Božidar Kolarić potkrijepio je riječi ravnatelja.

- Nakon dugog niza godina Gradski bazeni prošle godine prvi put bilježe solidan poslovan rezultat, rezultat koji nije odličan, ali je dobar s obzirom na sva događanja i grijehe iz prošlosti kao što je porezni dug. Uzme li se to u obzir, rezultat je zapravo izvanredan. Vjerujem da će tako ostati i dalje jer planova je puno - najavio je Kolarić kojeg kao zaposlenika posebno vesele dobri odnosi među zaposlenicima koji su prije sustavno narušavani politikom „zavadi pa vladaj“.

Uštede

Da bi ostvarili još bolje rezultate, kako je rečeno, nužno je ostvariti uštede energije i vode, za što se već pripremaju projekti. - Gradski bazeni spadaju u energetsku kategoriju E, što je izuzetno nisko.

To se vidi i kroz troškove plina i električne energije.

Mjesečno za režije izdvajamo oko 250 tisuća kuna. Stoga planiramo postaviti solarne kolektore i obnoviti postrojenje kako bismo ostvarili uštede - najavio je Putar dodavši da je na natječaj nadležnog ministarstva već poslano šest projekata koji su dobili dobre ocjene.

Piše: Damir IVANČIĆ

Zadovoljiti se postignutim ili težiti višem U sportu, kao i u životu, dolazimo u situaciju kada se javlja dvojba treba li se zadovoljiti postignutim ili i dalje težiti boljem, višem ili bržem. U svakodnevnom životu takve je odluke možda lakše donositi, ali s obzirom na to da je sport baziran na natjecanju i odmjeravanju postignutih rezultata zadovoljavanje postignutim nije u sportskom duhu.

Samim time što se „letvica“ stavlja nisko, i budući će rezultati najvjerojatnije

Dugoročni plan

urednik sportske rubrike damir@regionalni.com

biti još niži. Time se iz natjecateljskog sporta prebacujemo u rekreaciju. Iz toga proizlaze i drugi izvori financiranja, kao i položaj na ljestvici vrednovanja. Rekreaciju obično financiraju sami sudionici kao i prostor u kojem treniraju i u kojem se natječu. Natjecateljski pak kolektiv svoju „letvicu“ postavlja uvijek malo više od trenutnih objektivnih mogućnosti kako bi u pozitivnom naporu možda i mogao iznenaditi i nadmašiti samoga

sebe. Takve „napore“ svi cijene i takve primjere uvijek podržavaju i javnost i oni koji podupiru sport. Ako to prenesemo u svakodnevne životne situacije, sigurno se bolje uspijeva u životu s ovakvom „sportskom“ filozofijom kada stremimo višem, nego kada se zadovoljavamo postignutom prosječnošću. Sport i natjecanja zato su pozitivni primjer, pogotovo za mlađe koji još nisu izgubili entuzijazam.

Sport

21. siječnja 2014., br. 505 || REGIONALNI TJEDNIK

23

18. i 19.

MOK Rijeka bolja u Varaždinu U 12. kolu 1. HOL, skupine II odbojkaši OK Varaždin Volley izgubili su u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin od ekipe MOK Rijeka 3:1 (25:19, 25:17, 22:25, 25:20). Susret je prenošen uživo na internetu, na YouTube kanalu streamin.hr. Sljedeći susret igra se već u srijedu u Zagrebu protiv ekipe OK Croatia, a u subotu utakmicom protiv OK Zadar završava se prvi dio natjecanja, nakon čega se ova liga dijeli u dvije skupine. Prve četiri ekipe natječu se za ulazak u skupinu I, posljednje četiri ekipe za ostanak u 1.

HOL-u. OK Varaždin Volley trenutno je na 3. mjestu s 22 osvojena boda ispred ekipe OK Zadar koji ima bod manje.

siječnja u Samoboru je održan 23. Međunarodni karate turnir „Grand Prix Croatia 2014“.

Enes Garibović, KK Varaždin, je nakon pet dobivenih borbi osvojio 1. mjesto u kategoriji juniori -76 kg, a Tara Nikolić osvojila je odlično 3. mjesto u kategoriji ml. kadetkinje.

PLIVANJE Na mitingu u Radencima veliki uspjeh mladih Varaždinaca PK Varaždin Za Plivački klub Varaždin u Radencima su nastupili Karlo Hajdinjak i Karlo Rosenthal, obojica 2002. godište. Karlo Rosenthal je isplivao svoje osobne rekorde na 100 leđno, zauzevši 7. mjesto te na 100 mješovito, zauzevši 5. mjesto. Karlo Hajdinjak je nastupio na pet disciplina i nakon svake od njih penjao se na pobjedničko postolje. Osvojio je 2 zlatne na 50 prsno i 100 prsno, 2 srebrne na 50 kraul i 100 mješovito te jednu brončanu medalju na 50 delfin. Članovi PK Barok koji su nastupili u Radencima i osvojili zavidan broj odličja

PK Barok osvojio 24 odličja Najuspješniji i najzapaženiji predstavnik Plivačkog kluba Barok na ovom natjecanju bio je Jakov Igrec, koji je u A kategoriji, mlađi kadeti, osvojio čak četiri zlatna odličja Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Plivači Baroka nastupili su na prvom od ukupno više od 30 natjecanja koji ih očekuju u 2014. godini. Na međunarodnom 4. Pokalu Zdravilišča Radenci nastupilo je ukupno 238 natjecatelja iz 17 klubova iz Slovenije, Austrije, Mađarske i Hrvatske.

Uspjeh

PK Barok predstavljala su ukupno 23 člana koji su osvojili ukupno 24 odličja, od kojih 8 zlatnih, 11 srebrnih i 5 brončanih. Najuspješniji predstavnik Baroka na ovom natjecanju bio je Jakov Igrec koji je u A-

kategoriji, mlađi kadeti, osvojio čak 4 zlatna odličja. U istoj kategoriji Mara Sokač osvojila je 3 srebra i broncu, a Petra Gašparac srebro i broncu.

U B-kategoriji (kadeti) 2 zlata

Nastupilo je ukupno 238 natjecatelja iz 17 klubova i 2 srebra osvojila je kadetkinja Martina Štefinec, a Jan Ožeg okitio se s 2 zlata i 2 bronce.

U C (apsolutnoj) kategoriji odličan nastup imala je mlađa juniorka Lana Sokač koja je osvojila 4 srebra. U apsolutnoj kategoriji ženska štafeta u

Štafeta PK Barok koja je nastupila na mitingu u Radencima

sastavu: L. Sokač, M. Štefinec, D. Mihinjač i L. Ćelić osvojila je srebro, dok je muška štafeta u sastavu: Martin Kocijan, Neven Lončarić, Jan Ožeg i Karlo Rajković bila brončana. Osim

navedenih plivača, nastupili su još: D. Hudek, M. Piskač, E. Škrapec, V. Gašparac, M. Vučetić, I. Marić, P. Lončarić, E. Hunjek, L. Ranković, M. Čok, H. Đurman i N. Briški.

MALI NOGOMET Završio tradicionalni 31. Kaj kup Ivanec 2014.

Prvi Automobil Lončar & Fotex

Autombili Lončar & Fotex pobjednici Kaj kupa u Ivancu 2014.

Pogotkom Samira Krasniquia u 35. minuti, Automobil Lončar & Fotex iz Varaždina pobijedio je MNK Novake 1:0 i na taj način prvi put osvojio prestižni ivanečki turnir u malom nogometu. U utakmici za treće mjesto Liberty Gorjani su s 4:1 pobijedili osvježenje turnira, Fotex Pečenjaru Ris, u susretu koji je odlučen tek u nastavku, kada su igrači iz Jesenja sigurnom igrom materijalizirali svoje iskustvo i kvalitetu te nadjačali borbe-

ne mladiće iz Nedeljanca. U egizibicijskim susretima svoje su snage odmjerile ženske ekipe Jerovca i zagrebačkog Fusia, u kojem su bolje bile Zagrepčanke, slovenski ligaš Zavrč pobijedio je selekciju turnira, a osmogodišnjaci Fotexa bili su bolji od vršnjaka iz Ivančice. Najbolji igrač seniorskog dijela turnira je Zoran Lukavečki iz Automobil Lončar & Fotex, a iz iste momčadi dolaze i najbolji strijelac Alen Herceg sa 16 golova te vratar Dino Jambres.

Zimski rafting Dravom Održan je osmi po redu Zimski spust rijekom Dravom u organizaciji rafting kluba Matis White Water, WWF-a i ZEUS kluba. Niz rijeku se spustilo oko 150 sudionika iz cijele Hrvatske, a prvi put ove godine među njima bio je i jedan klub iz Mađarske.

Staza je bila duga 15 kilometara, a spuštalo se kanuima, kajacima i rafting-čamcima. U tom pothvatu sudionicima se pridružilo i sedamdesetak građana koji su Dravu doživjeli na potpuno nov način. Cijeli spust je, uz kratke stanke, trajao četiri sata. Kako bi svi do cilja došli bez problema, osiguravala ih je Hrvatska gorska služba spašavanja.

Dosadašnji predsjednik OK Varaždin Volley Damir Ivančić podnio je neopozivu ostavku na svoju dužnost u klubu. - Zbog povećanih privatnih i poslovnih obaveza ne mogu v iše obavljati poslove predsjednika kluba na onoj razini na kojoj smatram da je to neophodno – rekao je Ivančić. - Smatram da sam u ovih godinu i pol dana, postigao cilj koji sam si zadao. Klub je konsolidi-

ran; od financijskog do kadrovskog dijela, seniorska ekipa ponovo je član 1. lige i već je osigurala ostanak, dok je ženska seniorska ekipa na najboljem putu da izbori 1. B-ligu i omasovljen je pomladak dodao je Ivančić. (vg)

24

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 21. siječnja 2014., br. 505

ŠKOLSKI SPORT Završena su gradska natjecanja, a sada slijede županijska

Tri medalje za atletičare

U Zagrebu je održano Prvenstvo Hrvatske u dvorani za mlađe kadete i kadetkinje. Atletičari i atletičarke AK Sloboda osvojili su dva srebra i broncu. Andreas Jozepović osvojio je srebro na 60 m s rezultatom 8:19, u skoku u dalj bio je treći s rezultatom 5,23. Ana Majdak bila je srebrna u bacanju kugle s rezultatom 12,78. Leon Vuković bio je 4. u bacanju kugle, Klara Martinez 5. u utrci na 60 m, Lara Nakić 11. u skoku u dalj. Svi su popravili svoje osobne rekorde čime su potvrdili dobar rad kroz zimski period.

Novaki najbolji Završila je 5. zimska malonogometna liga Općine Maruševec koja se igrala u organizaciji Društva za sport i rekreaciju Maruševec. Tijekom šest tjedana nastupilo je 16 malonogometnih ekipa. Za 3. mjesto sastali su se MNK Brodarovec i MNK Druškovec, a pobjeda je pripala ekipi iz Brodarovca rezultatom 7:2.

Finale ovogodišnje zimske lige odigrali su MNK Kapla iz Gornjeg Ladanja i MNK Novaki 2. Ekipa iz Novaka je pobijedila 7:2 i tako opet pokazala da su s pravom najbolji na ovom području čime su ujedno i potvrdili lanjski naslov prvaka zimske malonogometne lige Općine Maruševec. Prve tri ekipe dobile su pehare dok je četvrtoplasirana ekipa dobila loptu. Malo dvoransko prvenstvo odigrala su i djeca u kategorijama U8 i U10.

Na putu od “malih” do “velikih” sportaša U ovom dijelu natjecanja tako su najuspješniji bili učenici i učenice V. OŠ koji su se na županijsku razinu natjecanja plasirali u čak pet kategorija, slijedi I. OŠ u tri, zatim II. OŠ, III. OŠ i IV. OŠ u dvije te VI. OŠ u jednoj kategoriji Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Školski sport, kao jedan od vrlo važnih dijelova ukupnog sportskog života završio je za ovu sezonu gradska i međuopćinska natjecanja i predstoje županijska.

Rezultati

Tako je u organizaciji Školskog sportskog saveza grada Varaždina održano najprije natjecanje u malom nogometu. Nakon natjecanja po skupinama ekipe I. OŠ i V. OŠ izborile su nastup na županijskom natjecanju. Ukupni poredak je bio sljedeći: 1. I.OŠ, 2. V.OŠ, 3. IV.OŠ,4.

VI.OŠ, 5. III.OŠ, 6. II.OŠ, 7.

VII OŠ. Natjecanje u malom nogometu za djevojčice ove školske godine održalo se prvi put, a prijavilo se čak pet škola. Na županijsku razinu plasirala se ekipa V. OŠ. Ukupni poredak bio je sljedeći: 1.

V. OŠ, 2. I. OŠ, 3. II. OŠ, 4. IV.

U organizaciji natjecanja ispred Školskog sportskog saveza grada Varaždina bio je Zlatko Knolmajer OŠ, 5. VI. OŠ.

U košarci za dječake na županijsku razinu plasirale su se ekipe V. OŠ i IV. OŠ.

Ukupni rezultati bili su sljedeći: 1. V. OŠ, 2. IV. OŠ, 3. II. OŠ, 4. I. OŠ, 5. VII. OŠ, 6. III. OŠ, 7. VI. OŠ. U košarci za djevojčice, nakon natjecanja po skupinama ekipe V. OŠ i III. OŠ izborile su nastup na županijskom natjecanju.

Ukupni poredak je bio slje-

Rukometna ekipa VI. OŠ.

Odbojkaška ekipa I. OŠ. Voditeljica: Brigita Njegač-Drvar Učenici: Marko Surla Pavlović, Ivan Prša, Luka Tkalčec, Borna Dornig, Nikola Šobak, Denis Stolnik, Roko Žunec, Lovro Lukačević, Marin Čilaš, Leon Martinčević, Marin Aračić.

Košarkaška ekipa V. OŠ.

bio je sljedeći: 1. I. OŠ, 2. II. OŠ, 3. IV. OŠ, 4. V. OŠ, 5. VII. OŠ, 6. VI. OŠ.

Natjecanje u plivanju Natjecanje u plivanju organizirano je na Gradskim bazenima Varaždin, uz pomoć Plivačkog kluba Barok. Natjecanje se organiziralo u više kategorija, 3. i 4., 5. i 6. te 7. i 8. razredi. U kategoriji 7. i 8. razreda na 50 m leptir najbrži je bio Martin Kocijan iz V. OŠ ispred Nevena Lončarića iz IV. OŠ.

Kod djevojčica na 50 m leptir od učenica 7. i 8. razreda najbrža je bila Lana Blagus iz I. OŠ ispred Vlatke Gašparac također iz I. OŠ. Na 50 m leđno kod dječaka najbrži je od učenika 7. i 8. razreda bio Vanja Švogor

deći: 1. V. OŠ, 2. III. OŠ, 3.

IV. OŠ, 4. VI. OŠ, 5. I. OŠ, 6. II. OŠ.

U rukometu za dječake natjecanja su se također najprije odvijala po skupinama, a nakon finalnog dijela nastup na županijskom natjecanju ostvarile su ekipe: VI. OŠ i III. OŠ. Ukupni poredak bio je sljedeći: 1. VI. OŠ, 2. III.

iz III. OŠ ispred Nikole Briškog iz I. OŠ. Kod učenica prva je bila Vlatka Gašparac iz I. OŠ.

Na 50 m prsno kod dječaka 7. i 8. razreda najbrži je bio Jan Ožeg iz V. OŠ ispred Nevena Lončarića iz IV. OŠ. Kod učenica prva je bila Ana Horvat iz I. OŠ ispred lane Blagus također iz I. OŠ. Na 50 m slobodno prvi kod dječaka bio je Martin Kocijan iz V. OŠ ispred Jana Ožega također iz V. OŠ. Kod učenica 7. i 8. razreda prva na 50 m slobodno bila je Anja Horvat iz I. OŠ ispred Soraje Rafaele Bodalec iz IV. OŠ.

OŠ, 3. I. OŠ, 4. VII. OŠ, 5.

IV. OŠ, 6. V. OŠ, 7. II. OŠ. U rukometu za djevojčice pravo nastupa na županijskom natjecanju ostvarile su ekipe V. OŠ i IV. OŠ. Ukupni poredak bio je sljedeći: 1. V. OŠ, 2. IV. OŠ, 3. III. OŠ, 4. VI. OŠ, 5. I. OŠ, 6. II. OŠ.

U odbojci za dječake pravo nastupa na županijskom na-

tjecanju ostvarile su ekipe I. OŠ i II. OŠ. Ukupni rezultati bili su sljedeći: 1. I. OŠ, 2. II. OŠ, 3. IV. OŠ, 4. VII. OŠ, 5.

V. OŠ, 6. VI. OŠ. U odbojci za djevojčice također su se natjecanja najprije odvijala u skupinama, a nakon finalnog dijela nastup na županijskom natjecanju izborile su ekipe I. OŠ i II. OŠ. Ukupni poredak

Pobjednici

U ovom dijelu natjecanja tako su najuspješniji bili učenici i učenice V. OŠ koji su se na županijsku razinu natjecanja plasirali u ček pet kategorija, slijedi I. OŠ u tri, zatim II. OŠ, III. OŠ i IV. OŠ u dvije te VI. OŠ u jednoj kategoriji. Učenike i učenice na natjecanjima su vodili njihovi nastavnici TZK: Brigita Njegač-Drvar, Zdenko Matijašić, Goranka Hasanović, Marko Žganec, Lovorka Maruševec, Nikola Sedlar, Tomica Kanoti. Natjecanja su se odvijala u školskim sportskim dvoranama. U organizaciji natjecanja ispred Školskog sportskog saveza grada Varaždina bio je Zlatko Knolmajer, a sva pojedina natjecanja potpomogli su sportski i sudački savezi pojedinih sportova.

PIKADO Treći turnir iz Masters serije Hrvatskog pikado saveza obilježili Varaždinci

Kušter i Pozder srebrni u parovima

Vlatka Lešić i Boris Krčmar obilježili su treći ovosezonski turnir iz Masters serije Hrvatskog pikado saveza koji je održan u subotu 18. siječnja u Hotelu Frankopan kod Duge Rese. Bio je to najmasovniji ovosezonski masters jer se u hotelu Frankopan okupilo čak 200 pikadista iz svih dijelova Hrvatske. Zagrepčanin Boris Krčmar je oba pojedinačna turnira osvojio bez ijednog poraza. U finalu elitne discipline 501 DO pobijedio je Ivana Bilelu iz Splita, dok je u finalu

Cricketa bio bolji od Igora Šestana iz Rijeke. U disciplini 501 MO Vlatka Lešić je upisala pobjede protiv Jelene Mohor, Ive Ćustović i Nere Troskot prije spomenutog poraza od Balen. U repasažu je nadigrala Olju Pavlović, a potom u velikom finalu uzvratila za poraz Balen pobijedivši je dva puta, zbog toga što je došla iz repasaža. U disciplini Cricket zlato i srebro su također uzele Lešić i Balen, dok je broncu ugrabila Hana Jurjako, najugodnije iznenađenje Mastersa

u Dugoj Resi. U Cricketu, najmasovnijem pojedinačnom turniru na kojem je nastupilo 76 igrača. Boris Krčmar bio je prvi, Riječanin Igor Šestan drugi, a bronca je završila u rukama Zdravka Antunovića, dok je četvrti bio Ivica Cavrić, a obojica su jedine poraze doživjeli od Krčmara i Šestana. Treba istaknuti i dobar nastup Varaždinca Tomislava Kuštera koji je osvojio srebro u parovima s Darkom Pozderom, četvrto mjesto u 501 DO i deveto u Cricketu. (di)

Parovi: 1. Domitrović i Cavrić, 2. Pozder i Kušter, 3. Gazibara i Balija

oglasi

21. siječnja 2014., br. 505 || REGIONALNI TJEDNIK

25

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA PODRUČNI URED VARAŽDIN

objavljuje

JAVNU PRODAJU

sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I Drva za ogrjev 8 m³ 2.000,00 kn Drva za ogrjev 31 m³ 7.750,00 kn Drva za ogrjev 14 m³ 3.500,00 kn Drva za ogrjev 2,5 m³ 625,00 kn Drva za ogrjev 4 m³ 1.000,00 kn JAVNA PRODAJA ĆE SE ODRŽATI 27. 1. 2014. S POČETKOM U 10.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C („Intereuropa“).

II Osobni automobil „Citroën“ FG Jumper, 1996. g.

20.000,00 kn Osobni automobil „Citroën“ C5, 2.2 HDI SX, 2001. g.

30.000,00 kn JAVNA PRODAJA ĆE SE ODRŽATI 27. 1. 2014. G. S POČETKOM U 11.00 SATI NA ADRESI - LUNJKOVEC 7 (SKLADIŠNI PROSTOR).

III Osobni automobil „Volkswagen“ Vento 1.9 CLD, 1992. g.

10.000,00 kn JAVNA PRODAJA ĆE SE ODRŽATI 27. 1. 2014. G. S POČETKOM U 12.00 SATI NA ADRESI HRASTOVSKO, SELSKA 134.

IV Osobni automobil „FORD“ Escort 1.8 D, 1994. g.

6.000,00 kn JAVNA PRODAJA ĆE SE ODRŽATI 28. 1. 2014. G. S POČETKOM U 10.00 SATI NA ADRESI – SRAČINEC, VARAŽDINSKA 105.

V Radni stol, drveni, s dvije ladice 1.700,00 kn JAVNA PRODAJA ĆE SE ODRŽATI 28. 1. 2014. G. S POČETKOM U 11.00 SATI NA ADRESI - VARAŽDIN, M. POSMODIJA 2.

VI Teretni automobil „Peugeot“ 1.9 D, Partner, 51 kW, 2005. g.

10.000,00 kn JAVNA PRODAJA ĆE SE ODRŽATI 28. 1. 2014. G. S POČETKOM U 12.00 SATI NA ADRESI ŠEMOVEC, KOPRIVNIČKA 104.

VII Strojevi i pribor za obavljanje djelatnosti u kemijskoj čistionici

60.000,00 kn JAVNA PRODAJA ĆE SE ODRŽATI 29. 1. 2014. G. S POČETKOM U 09.00 SATI NA ADRESI VARAŽDIN, HABDELIĆEVA 2 (SKLADIŠNI PROSTOR).

ARSENAL-IVEZIĆ d.o.o. Varaždin Društvo za usluge privatne zaštite Pavlinska 5, 42000 Varaždin Tel: 042/404-840, Fax:042/404-845 E-mail: arsenal@arsenal-ivezic.hr Web: www.arsenal-ivezic.hr

Tvrtka Arsenal-Ivezić d.o.o. Varaždin prima u radni odnos

VIII Alati i oprema za proizvodnju strojeva i uređaja 60.000,00 kn Uredski namještaj (stolovi, stolice, ormari) 10.000,00 kn JAVNA PRODAJA ĆE SE ODRŽATI 29. 1. 2014. G. S POČETKOM U 11.00 SATI NA ADRESI NOVI MAROF, VARAŽDINSKA 19 (SKLADIŠNI PROSTOR).

i

Za popunu slobodnog radnog mjesta u Trnovcu tražimo:

Samostalnog računovođu (m/ž)

Uvjeti:

sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I Stolarsko-parketarski pribor 367.729,00 kn (materijali za parkete i vrata) JAVNA PRODAJA ĆE SE ODRŽATI 27. 1. 2014. G. S POČETKOM U 09.00 SATI NA ADRESI VARAŽDIN, M. KRLEŽE 1.

III Posteljina „Softy“, 29 kom, 1.450,00 kn Noževi marke „Berghome“ BH 126 (5 noževa), 2 seta

200,00 kn Noževi marke „Berghome“ BH 126 (6 noževa),16 setova,

1.600,00 kn Noževi marke „Bachmayer“, 1 set 200,00 kn Noževi marke „Royalty“ Line RL-col 6, 5 setova,

500,00 kn Noževi marke „Royalty“ Line RL-col 7, 9 setova,

900,00 kn Britvice „Mach 3 Turbo“ 40 pakiranja (4 britvice po pakiranju)

4.000,00 kn JAVNA PRODAJA ĆE SE ODRŽATI 27. 1. 2014. S POČETKOM U 13.00 SATI U VARAŽDINU, VRAZOVA 4 (garažni prostor).

IV Stroj za digitalni tisak u boji „XEROX WORK“

7.000,00 kn - laserski toner Osvjetljivač grafičkih filmova 2.000,00 kn JAVNA PRODAJA ĆE SE ODRŽATI 28. 1. 2014. G. S POČETKOM U 13.00 SATI NA ADRESI VARAŽDIN, CEHOVSKA 4 .

V Ugradbeni ormari (u dijelovima) 10.000,00 kn JAVNA PRODAJA ĆE SE ODRŽATI 29. 1. 2014. G. S POČETKOM U 10.00 SATI NA ADRESI VARAŽDIN, M. VIDOVIĆ 24 (SKLADIŠNI PROSTOR).

VI Teretni automobil „Volvo“ FM 12-420, 2004. g.

90.000,00 kn Priključno vozilo „Kogel“ ZK 18, 1995. g.

10.000,00 kn JAVNA PRODAJA ĆE SE ODRŽATI 29. 1. 2014. G. S POČETKOM U 12.30 SATI NA ADRESI - BREZNICA 168, (SKLADIŠNI PROSTOR).

Sukladno članku 151. stavku 4. i 5. Općeg poreznog zakona (“Narodne novine” broj 147/08, 18/11 i 78/12 ), pokretnine se prodaju po najvišoj ponuđenoj cijeni koja na prvoj javnoj prodaji ne smije biti niža od dvije trećine njihove vrijednosti od vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina, a na drugoj javnoj prodaji ne smije biti niža od polovine vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina. Prodaja će se održati usmenim javnim nadmetanjem po načelu viđeno-kupljeno te se naknadne reklamacije u pogledu kvalitete neće uvažiti. Pokretnine oglašene za prodaju mogu se razgledati 1 sat prije početka nadmetanja.

Postoji mogućnost pojedinačne kupnje.

više izvršitelja (m/ž)

Mjesto rada: Varaždin, povremeni terenski rad

PONOVLJENU JAVNU PRODAJU

II Osobni automobil „Škoda“ Fabia Classic 1.9 SDI, 2004. g.

45.000,00 kn JAVNA PRODAJA ĆE SE ODRŽATI 27. 1. 2014. G. S POČETKOM U 10.00 SATI NA ADRESI – VARAŽDIN, NOVAKA 48 C („Intereuropa“).

Zaštitara-tehničara

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete postati dio našeg uspješnog tima!

• • • • • • • •

Stručni ispit za zaštitara-tehničara Višegodišnje radno iskustvo (min 2 godine) Poznavanje sustava vatrodojave Poznavanje IP sustava videonadzora Umrežavanje sustava videonadzora Poznavanje sustava protuprovale Poznavanje ostalih područja tehničke zaštite Informatička pismenost

Vaše molbe i životopise šaljite na e-mail: arsenal@arsenal-ivezic.hr ili na adresu: Pavlinska 5, 42000 Varaždin, uz naznaku „Natječaj za zaštitara tehničara“, najkasnije do 31.01.2014.

Temeljem Zaključka Trgovačkog suda u Varaždinu, St-78/12 od 18. srpnja 2013. godine, stečajna upraviteljica Zakmardy d.o.o. u stečaju objavljuje sljedeći

OGLAS

radi prodaje nekretnina prema načelu „viđeno-kupljeno“ - stan (102,80 m2) s garažom (17,70 m2) u Varaždinu, Jalkovečka 102 b - stan (109,40 m2) sa parkirnim mjestom (14,00 m2) u Varaždinu, Jalkovečka 102a -stan (108,30 m2) sa garažom (23,70 m2) u Varaždinu, Jalkovečka 102, c -garaže zasebno u Varaždinu, Jalkovečka 100 i 102 a, b i c -garažna mjesta u Varaždinu, Jalkovečka 98 h -prostorija u podrumu (78,65 m2) u Varaždinu, Jalkovečka 98 j -prostorija u podrumu (56,10 m2) u Varaždinu, Jalkovečka b -prostorija u podrumu (17,15 m2) u Varaždinu, K.Filića 39a -prostorija u podrumu (33,15 m2) u Varaždinu, K.Filića 39a -poslovni prostor (172,65 m2) u Varaždinu, u Varaždinu, K.Filića 39 b -poslovni prostor (223,05 m2) u Varaždinu, Dravska 7c -poslovni prostori (83,25 m2, 74,45 m2, 67,85 m2 i 83,35 m2) u Varaždinu, Zagrebačka 49 -zemljište (8132 m2) u Knegincu, Poduzetnička zona

Nekretnine će se prodavati na petom ročištu za javnu dražbu pred stečajnim sucem u zgradi Trgovačkog suda Varaždin, soba broj 222, drugi kat, dana 05. veljače 2014. godine u 9,00 sati. Nekretnine će se prodavati po početnoj cijeni koja je jednaka utvrđenoj vrijednosti nekretnina, umanjena za 30 %. Sve poreze i pristojbe u vezi s prodajom nekretnina snosi kupac.

Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije tri dana prije dana održavanja ročišta za dražbu uplatile jamčevinu u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nekretnina. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupaca.

Zainteresirane osobe sve informacije o nekretninama mogu dobiti kod stečajne upraviteljice na broj telefona 042-302-243.

Radni zadaci uključuju: •

izradu korporativnih izvješća

•

izrada statističkih i financijskih izvješća prema hrvatskim propisima

•

dobro poznavanje međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja

•

aktivnu suradnju s financijskim institucijama

•

kontrolu obavljanja računovodstveno – knjigovodstvenih poslova u poduzeću

•

praćenje zakonskih promijena

•

poslove financijske operative

Od kandidata očekujemo : •

VSS ili VŠS ekonomskog smjera (financije ili računovodstvo)

•

minimalno pet godina relevantnog radnog iskustva u tvrtkama koje posluju u međunarodnom okruženju

•

visoku razinu informatičke pismenosti , uz poznavanje rada u SAP -u

•

sistematičnost, analitičnost, praktičnost, visoka razina profesionalnosti, odgovornosti i dosljednosti u obavljanju posla, te dobro funkcioniranje u timu

•

osobna efikasnost

•

aktivno znanje njemačkog jezika

•

poželjno znanje engleskog jezika

Molbu sa životopisom najkasnije 10 dana nakon objave oglasa dostaviti na e-mail: posao@boxmark.com. Sve dodatne informacije na broju: tel: 042/404-692 ili 042/404-695.

26

Zdravlje

REGIONALNI TJEDNIK || 21. siječnja 2014., br. 505

Dan mimoza: sve veći broj HPV infekcija

zdravlje

- Odgovorno spolno ponašanje je uz cijepljenje najbolja prevencija raka vrata maternice – istaknula je dr. Ljiljana Risek s Odjela za ženske bolesti i porodništvo u subotu na Franjevačkom trgu. Sedmu godinu zaredom su djelatnice Odjela sa Županijskom ligom protiv raka organizirale obilježavanje Dana mimoza, nacionalnog dana borbe protiv raka vrata maternice. U Varaždinskoj županiji se godišnje dijagnosticira 13 do 15

www.regionalni.com/ znanost/medicina Zovite nas na 042/290-777

novoboljelih, a umire do pet žena. - Ovaj karcinom je jedan od napreventabilnijih, jer imamo dva snažna “oružja”, cjepivo protiv HPV-a i PAPA test, kojim se otkrivaju premaligne lezije – rekla je dr. Risek. Upozorila je da je u porastu broj HPV infekcija i preinvazivnih promjena na vratu maternice: 2011. su bila 73, 2012. čak 140, a lani još više. - HPV infekcija dijagnosticira se i kod 15-godišnjakinja – napomenula je.

POKRENI SRCE Tečaj osnovnih mjera održavanja života u Ludbreg

Završite tečaj i spas OPREZ Ljekarne Salus upozoravaju

Ne nasjedajte na telefonsku prodaju!

Iz Ljekarni Salus upozoravaju pacijente da obrate pažnju na telefonske pozive koji im se upućuju u ime ljekarne s namjerom prodaje flastera protiv bolova ili flastera za detoksikaciju.

- Ljekarne Salus nemaju telefonsku prodaju i ne nasjedajte na takve pozive navodno upućene iz ljekarni – ističu. Napominju da se radi o tvrtki koja se lažno predstavlja kao ljekarna s određenog pro-

stora.

- Ljekarna Salus telefonski ne zove svoje pacijente u svrhu prodaje i nagrađivanja. Telefonski ne prodajemo flastere protiv bolova niti flastere za detoksikaciju – napominju.

UDRUGA RODA U Čakovcu u subotu 24. siječnja

Radionica za trudnice

U Čakovcu će u subotu 25. siječnja biti održana nova jednodnevna Rodina radionica za trudnice, namijenjena svim trudnicama i njihovim partnerima.

- Prijave su obavezne zbog og ra n ičenog broja polaznica i primaju se do popunjavanja grupe, a najkasnije do 24. siječnja, radnim danom od 9 do 18 sati na broj telefona

098/948-9907 ili na mail . U prijavi treba navesti ime i prezime, očekivani datum poroda i dolazi li s vama partner/ica za porod – pojašnjavaju. Radionica je besplatna, a bit će održana u dvorani AC T- a, Stari hrast, 1. kat, Novakova ulica od 16:30 do 20:00 sati s pauzama.

U Hrvatskoj svaki sat jedna osoba doživi iznenadni zastoj srca, a zabrinjava da od njih 100 manj program “Pokreni srce – spasi život” u sklopu kojeg se održavaju tečajevi na kojima laici uče jednosta Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

Što biste učinili da ležerna šetnja po centru Varaždina završi tako da se vama bliska osoba sruši zbog iznenadnog zastoja srca? To je, nažalost, realna mogućnost: u Hrvatskoj svaki sat jedna osoba doživi iznenadni zastoj srca.

Ključno: odmah pomoći

Zabrinjava podatak da od 100 ljudi njih manje od deset preživi, pri čemu je jedan od razloga to što se u blizini nije našao nitko tko bi odmah, do dolaska hitne službe znao kako ponovno pokrenuti srce.

Među njima nisu dožupan Alen Kišić, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, njegova zamjenica Vera Jadanić, kao i zamjenici novomarofskog i lepoglavskog gradonačelnika, Mladen Smoljanec i Hrvoje Kovač. Zajedno s još pet polaznika, oni su u petak u Ludbregu uspješno završili tečaj na kojem su naučili jednostavne postupke kojima se održava disanje i rad srca.

To je ključno kod iznenadnog srčanog zastoja. Za razliku od srčanog udara u kojemu srce i dalje “pumpa” krv, kod iznenadnog zastoja srce samo treperi zbog čega osoba gubi svijest, prestaje disati i gubi znakove života. Zbog nedostatka kisika za tri do pet minuta

Dr. sc. Ingrid Bošan-Kilibarda i Jasminka Begić

nastaje trajno oštećenje mozga i smrt.

To je glavni razlog zbog kojeg je pokrenut nacionalni program “Pokreni srce – spasi život”, koji provode Ministarstvo zdravlja, Hrvatski zavod za hitnu medicinu i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Stižu defibrilatori

U sklopu njega, u Varaždinskoj, ali i drugim hrvatskim županijama provodit će se edukacija laika o osnovnim mjerama održavanja života.

- Cilj je spasiti što je više moguće života nakon iznenadnog srčanog zastoja. Trenutno od 100 osoba njih manje od 10 ih preživi, a očekuje se da ta brojka naraste na više od 50 preživjelih, što su rezultati iz zemalja koje već provode program – rekla je dr. sc. Ingrid Bošan-Kilibarda, zamjenica

ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.

Upravo je ona u Ludbregu održala predavanje polazni-

Iznenadni zastoj srca: ako u roku od 3 do 5 minuta nema pomoći, nastaje trajno oštećenje mozga i smrt cima tečaja u Ludbregu, a instruktori su bili zaposlenici Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije dr. Anđela Simić i medicinski tehničar Zoran Ognjanović.

Osim jednostavnih postupaka kojima se održava disanje i rad srca, polaznici su naučili i kako koristiti automatski

vanjski defibrilator. To je mali i jednostavan električni uređaj koji sam prepoznaje srčani ritam te daje jasne i kratke glasovne upute laiku što treba učiniti. Njegova prednost je što ga nakon kratke edukacije uspješno mogu koristiti laici.

- Automatski vanjski defibrilatori se u Varaždinskoj županiji trenutno nalaze na pet lokacija, u Policijskoj upravi varaždinskoj, na Športskom centru Sloboda u Varaždinu, na benzinskoj crpki na autocesti Varaždin – Zagreb, i to kod Novog Marofa te u Osnovnoj školi Petrijanec. Međutim, očekujemo da ćemo od Ministarstva zdravlja dobiti još 50-ak takvih defibrilatora koji bi bili postavljeni po cijeloj županiji na lokacijama na kojima se okuplja veći broj ljudi – rekao je dožupan Kišić.

Osim u urede državne uprave i njihove ispostave, poštanske urede, gradske uprave, defibrilatori se planiraju postaviti na stadionu Varteks, varaždinskim bazenima i kazalištu, ali bi se trebali nalaziti i u svim srednjim školama.

Prije toga u centru za nastavu Županijskog zavoda za hitnu medicinu provodit će se tečajevi za laike, a polaznici će biti i djeca koja bez ikakvih problema mogu naučiti jednostavne postupke za održavanje disanja i rad srca, kao i kako koristiti defibrilatore.

Zdravlje

21. siječnja 2014., br. 505 || REGIONALNI TJEDNIK

POLIKLINIKA FOKUS Kristalno bistar vid moguć je i kod osoba starije dobi PROMO

Ostavka doktora Tršinskog Dr. Dubravko Tršinski, sanacijski upravitelj Opće bolnice Varaždin kojoj su 1. siječnja pripojene specijalne bolnice u Novom Marofu i Klenovniku, u petak je od ministra zdravlja dr. Rajka Ostojića zatražio razrješenje s te funkcije zbog zdravstvenih razloga.

Vlada bi već ovaj tjedan mogla imenovati njegovog nasljednika.

SIVA MRENA Simptomi

. . . . . . .

gu završili dužnosnici iz županije

site život!

je od 10 preživi. Zbog toga je pokrenut nacionalni avne postupke kojima se održava disanje i rad srca

27

sporo i bezbolno zamućenje vida nedostatak jasnoće slike gubitak kontrasta i blijeda slika značajno slabiji vid po noći zablještenja kod jakog svjetla pojava krugova oko izvora svjetla pojava „magle“ ispred očiju

Treća životna dob – doba kada se javlja siva mrena Sivu mrenu je potrebno operirati kada počne smetati u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

U Poklinici Fokus sivu mrenu možete operirati bezbolno i nakon dva sata odšetati kući Starenje je biološki fenomen u kojem se mijenja odnos osobe prema vremenu, svijetu, okolini, ali i prema vlastitoj prošlosti. Suočavanje sa starenjem započinje između 50. i 60. godine života kada se i muškarci i žene moraju suočiti s brojnim tjelesnim promjenama kao što su debljina, gubitak

Ugradnjom najmodernijih leća riješit ćete se naočala Tečaj je završio i dogradonačelnik Lepoglave Hrvoje Kovač

elastičnosti, slabiji vid i sluh, promjene na kosi, istrošenost zglobova, lošija kvaliteta sna, promjene na unutarnjim organima, manji radni kapacitet i učinkovitost.

Zamućenje leće

Dožupan Alen Kišić vježba: diše li unesrećeni?

Ljudi se suočavaju i s činjenicom da moraju nositi naočale i druga slična pomagala, da im je pokretljivost smanjena zbog poteškoća s kralježnicom i zglobovima. Zahvaljujući porastu standarda i napretku zdravstvene zaštite, u razvi-

CRVENI KRIŽ Društva u Varaždinu i Ivancu u 2013.

Više od 7.600 doza krvi Gradsko društvo Crvenog križa Varaždin je 2013. godine organiziralo 19 akcija dobrovoljnog davanja krvi u suradnji s Odjelom za transfuzijsku medicinu Opće bolnice Varaždin. - Akcijama, ali i individualnim dolascima darivatelja krvi na Odjel ukupno su prikupljene 5.534 doza krvi. Krv su prvi put dale 143 osobe – izvijestili su iz tog Društva koje ove godine planira prikupiti 5.000 doza krvi. Gradsko društvo Crvenog križa Ivanec je lani organiziralo 23 akcije, a pri-

kupili su ukupno 2.146 doza krvi. - Najveći broj naših dobrovoljnih darivatelja krvi nalazi se u starosnoj dobi od 30 do 39 godina, što je zadovoljavajuć podatak. Slijede ih darivatelji u dobi od 20 do 29 godina starosti, što govori da imamo mlado davalaštvo na našem terenu, baš kako i treba biti – ističe ravnateljica ivanečkog Društva Jasminka Ruhek. GDCK Ivanec se posljednjih nekoliko godina po broju prikupljenih doza krvi nalazi među prvih 20 od 110 društava Crvenog križa.

jenim se zemljama produljio životni vijek i porastao udio starijih osoba u cjelokupnoj populaciji, a samim tim i broj pojave mnogih bolesti poput sive mrene ili katarakte.

SIVA MRENA je bolest zamućenja prirodne leće oka čija je posljedica pad vida i na kraju sljepoća. Zamagljen vid otežava svakodnevne aktivnosti kao što su vožnja, gledanje televizije ili čitanje.

Simptomi i znakovi koji ukazuju na stvaranje sive mrene mogu biti manje ili više uočljivi. Često se prije samog zamućenja vida pojavljuje promjena u refrakciji oka, što znači da postojeća dioptrija više nije odgovarajuća zbog promjene u elastičnosti i sklerozi očne leće. U početnoj fazi je moguće postići dobar vid promjenom dioptrije naočala.

U kasnijoj fazi dolazi do zamagljenja slike koje onemogućava bistar vid niti uz naočale.

Dijagnoza i terapija

Jedini pravi način za postavljanje konačne dijagnoze mrene je sveobuhvatan pregled oka. To uključuje ispiti-

Tel. 042/200-443

vanje vidne oštrine, detaljan Današnja saznanja u medipregled oka na biomikroskopu cini govore da je sivu mrenu uz pregled očne pozadine i potrebno operirati kada vam mjerenje očnog tlaka. Potreb- počne smetati u obavljanju no je detaljno pregledati oko svakodnevnih aktivnosti. zbog mogućeg postojanja dru- Čekanjem da vid padne još više agonija se samo gih očnih bolesti kao produžuje i tijek što su glaukom s a me op er ac ije ili staračka a t s u p degenera30% po cije sive komplicira. ra - U našoj očnoj cija žute na ope rene ordinaciji možete pjege. m operirati sivu mrenu Ve ć i n a potpuno bezbolno, ultrazamućenja očne leće nastaje zbog sta- zvučno u topičkoj anesteziji rosti i ne može se spriječiti. i nakon sata odšetati kući.

Redoviti očni pregledi su Ugradnjom najmodernijih ključni u ranom otkrivanju multifokalnih intraokularnih leća riješit ćete se naočala i početnih zamućenja.

Jedino učinkovito liječenje time dati novi smisao svojim je operacija mrene kojom će aktivnostima – navode iz se ukloniti zamućena očna Poliklinike Fokus.

Omogućite si sretnu starost leća i umjesto nje ugraditi umjetna intraokularna leća. s kristalno bistrim vidom…

28

Ženski svijet

REGIONALNI TJEDNIK || 21. siječnja 2014., br. 505

ženski svijet www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Dobar, mio i drag, ali...

Ima li što gore od prekidanja s tipom koji je sladak, dobar i drag, ali vam nikako “ne sjeda”?

Bez obzira na to koliko bio drag, nema smisla da patite ni vi, ni on. Dakle, morate mu reći. No kako?

Recite mu da niste spremne za ozbiljnu vezu, da se morate usredotočiti na karijeru, da nije problem u njemu i da se nadate da na kraju svega ipak možete ostati prijatelji. Neće mu biti lako, no jednog dana bit će mu ipak draže što ste mu sve rekli, a ne ga zavlačili.

4

ŠPIJUNAŽA

Gdje i što radi Na što ste sve spremne kada posumnjate u partera? Hoćete li bjesomučno provjeravati njegove SMS-ove, kontrolirati Facebook, e-mail, odmah mu sve sasuti u lice ili nećete poduzeti baš ništa?

Prema istraživanju koje je provedeno u Velikoj Britaniji, ispostavilo se da čak 30 posto ispitanih žena špijunira svoje partnere i to prateći njihov Facebook i Twitter! Dok svaku treću ženu nagriza crvić sumnje, istraživanje je pokazalo kako svoje djevojke i žene kontrolira samo 16 posto muškaraca.

Perutanje, kao i ispadanje te pojačano mašćenje kose, normalna je pojava tijekom promjene godišnjih doba. Kosa se u ovo prijelazno vrijeme mijenja kao i priroda. Pojačano se masti i ispada, zato treba pojačati unos vitamina. Imate li problema s masnom kosom, nikako je ne treba češće prati jer će se tako još više pojačati izlučiPiše: Biserka Buhin vanje masnoća. Treba je šamponirati dva Frizerski salon “Tina”, puta, prvi put temeljito, a drugi put uz laganu masažu. Regenerator je također Štefanec 4, telefon: 099/195-6750

neophodan, jer zatvara kemijski proces šampona pa tako kutikula ostaje otvorena za razvoj.

No tanka i masna kosa nakon regeneratora može se naelektrizirati, zato se za njih preporučuje regenerator u spreju koji se ne ispire. Sa šamponom ne treba pretjerivati. Dovoljna je veličina oraha da bi se kosa dobro oprala. Bogata pjena koju šampon stvara nije oznaka kvalitetna pranja. Najviše griješimo što masnu kosu peremo svaki dan, nedovoljno temeljito.

MIRELIN KUTAK Poznate Varaždinke na stolici varaždinske vizažistice Mire

Provokativna ma

- Bez hidratantne kreme na licu i trajnog ruža ne mogu. Ponekad još stavim malo sjenila na oči, ljubičaste ili ružičaste učiteljica i autorica triju romana u kojima se “obrađuju” varaždinski milje i koji su podigli podosta prašine u Varaždinu i Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Bez hidratantne kreme na licu i trajnog ruža na usnama ne mogu. Ponekad još stavim malo sjenila na oči i maskaru, a puder koristim dva puta godišnje.

Dakle, gotovo nikad jer želim da moja koža diše – otkrila je Ines Hrain-Ludošan, učiteljica razredne nastave u Područnoj školi u Nedeljancu, koju šira javnost poznaje kao autoricu

Puder koristim dva puta godišnje, dakle, gotovo nikad je razloga zbog kojih ženama nije do jutarnjeg seksa. Jedan od njih je da je jutro vrlo živahno zbog obaveza i spremanja za posao, a da biste mogle uživati, morate biti opuštene. Neke se žene ujutro baš ne osjećaju privlačno, a drugima jednostavno nije do toga. U toj su kategoriji spavalice. Njima puno više od seksa za razbuđivanje ujutro znači – kava.

Zapamtite: masna kosa ne smije se prati svaki dan

romana “Najdeblja” (2009.), “Sjajni je bal” (2011.) i posljednjeg, “Kolagen” (2013.), u kojima je obrađen varaždinski milje.

Bit će napeto

Upravo je posljednji roman, čija je promocija održana početkom prosinca prošle godine, po mnogima, najprovokativniji dosad.

- Inspiraciju za svoja djela pronalazim u svakodnevnom životu, ljudima oko sebe, ljubavi, seksu, lažima, prevarama, ali i u samoj sebi. Ne pišem ni o čemu što ne zna m ili što nisam vidjela, doživjela.

Obično mi kažu “Dobro si ga oprala”, a z apr avo ljudi često pogrešno povežu l i k iz knjige sa stvarnom osobom.

Najčešće kritike koje sam čula od drugih o mojim romanima, jer nitko mi ih dosad osobno još nije rekao, je da sam pretjerano realistična – otkrila je varaždinska spisateljica koja je pisala i nagrade osvajala još na natjecanjima u osnovnoj školi, no objavljivati svoja djela počela je s 15 godina.

Ines Hr ain-Lud ošan

Savjet plus

Zimi posebnu pažnju treba posvetiti njezi kože lica, ali i usana. Stoga prije nanošenja ruža stav ite labelo ili melem kak o usn e ne bi ispu cale.

Iza nje danas je nekoliko desetaka priča objavljenih u časopisima, desetak ljubavnih i erotskih roto romana, tri knjige, a uskoro će svjetlo dana ugledati i njezin prvi krimić.

- Kao i u tri dosad objavljena romana, i u krimiću koji pripremam “obrađen” je varaždinski milje, bit će humora, prepoznatljivi karakteri... Jednom riječju, bit će napeto – najavljuje Varaždinka koja je puna planova, a među njima je i plasiranje svojih djela na zemlje ex Jugoslavije.

Premda se obično smatra da umjetnici i književnici najbolje stvaraju u kasnim noćnim satima, naša sugrađanka je izuzetak. Ona je, kaže, više ranojutarnji tip.

- Kad bih mogla, svaki dan probudila bih se u četiri ujutro, skuhala kavu, sjela i pisala. Tada bi

KREŠIMIR GECI, G2 studio-Gettzy Foto Trg kralja Tomislava 4 (Korzo) Varaždin http://www.facebook.com/gettzy,

tel. 042/200-161

knjige nastale u dva tjedna, no zbog poslovnih i privatnih obaveza, to je, nažalost, nemoguće – priznaje učiteljica i književnica koja obožava cipele i šešire.

- Moglo bi se reći da su cipele, pogotovo šeširi, moj fetiš. Šešira imam nekoliko, a često ih i posuđujem od poznatog varaždinskog klobučara Damira Hercega – otkrila je Hrain-Ludošan

koja bez omiljenog modnog dodatka nije stala ni pred fotoobjektiv Krešimira Gecija i sjela na stolicu varaždinske vizažistice Mirele Magdić-Fotak i prepustila se svijetu šminkanja.

Ružičasto, ljubičasto...

Iako varaždinska spisateljica voli ljubičaste i ružičaste tonove sjenila, a od ruževa uz ljubičasti i jarko crveni, Magdić-Fotak odlučila se za drugačiju šminku.

- Odabrala sam kombina-

ciju ljubičastog i tirkiznog sjenila s velikim trepavicama i crni tuš, a ruž će biti

Ne pišem ni o čemu što ne znam ili što nisam vidjela ili doživjela ružičast. Upravo kombinacija ljubičaste i tirkizne na očima otvara pogled i daje svježinu, a ujedno će

dodatno istaknuti Inesine zeleno-smeđe oči – otkrila je Magdić-Fotak.

Iako varaždinska književnica naglasak kod šminkanja stavlja na usne, dok su oči u drugom planu, u ovom slučaju varaždinska vizažistica odlučila je podjednako naglasiti usne i Inesine oči.

- Cjelokupni makeup nije pretjerano naglašen, odiše svježinom i prozračnošću i idealan je za svakodnevne prigode – otkrila je varaždinska vizažistica.

Ženski svijet

21. siječnja 2014., br. 505 || REGIONALNI TJEDNIK

15

godina prosjek je trajanja veza između starije žene i mlađeg frajera. U današnje vrijeme velika većina je pobijedila predrasude da su veze između starijih žena i mlađih muškaraca osuđene na propast, a najčešće se misli da će muškarac ostaviti stariju ženu zbog mlađe. No, posljednja istraživanja su pokazala kako uzrok raspada takvih veza nije bila mlađa žena. U čemu je onda tajna? Ono što muškarce drži uz starije je samouvjerenost i samopouzdanje koje imaju upravo - starije.

29

Tretmani glikolnom kiselinom za mladolik izgled Unatoč redovitoj njezi kože, ponekad su potrebni jači tretmani. Prvi korak za mladoliki izgled kože su tretmani s glikolnom kiselinom. To je tretman kojim se određenim postupcima (primjerice ljuštenjem) uklanjaju slojevi kože zajedno s nepravilnostima koje su na njoj kako bi se dobila obnovljena koža. Što je piling dublji, to se dermis više stimulira na proizvodnju novih stanica koje koži osiguravaju hidrataciju, čvrstoću i elastičnost, a to su hijaluronska kiselina, kolagen i elastin. Piling s kiselinama pogodan je za svaki tip kože od adolescentske do

zrele. Primjenjuje se u tretmanima za akne jer djeluje na smanjeno lučenje žljezda lojnica, izglađivanje plitkih ožiljaka, uklanjanje plitkih ožiljaka i keratoza.

Učinkovit je i kao antiage tretman koji će zagladiti sitne bore i vratiti sjaj umornoj i sivoj koži. Da bi se dobili vidljivi rezultati te kako bi glikolna kiselina potaknula prirodnu obnovu kože, preporučuje se prema potrebi, a najviše do deset tretmana uzastopce u najmanjem razmaku od tjedan dana.

Piše: Željka SLATKI

Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, Kolodvorska 5a, o42/201 392

ele Magdić-Fotak

adame

e boje, te maskaru - otkrila je Ines Hrain-Ludošan, i među Varaždincima koji se pitaju “Tko je tko?”

Muškarci u Varaždinu vole udobne sportske jakne, ali i kapute. To se može zaključiti po modi s gradskih ulica. Dok su jakne kratke i sportske, kaput i varaždinsk ih dečki uglavnom su sivih i crnih boja te dosežu do koljena, a uz njih odlično ide kapa i šal. Dakle, shvatili su dečki da kaputi ne moraju biti strogo elegantni za poslovne prilike, nego i sportski za laganu šetnju gradom. Uz to, kaputi nikad ne izlaze iz mode. Poznato je da je muškarce teško natjerati u šoping, pa činjenica da su kaputi jedan od vječnih komada odjeće za koje se isplati odvojiti i više novaca, vjerojatno im se najviše sviđa. U čemu su prošlog tjedna šetali varaždinski dečki, fotoaparatom je ovjekovječila grafička urednica Regionalnog tjednika Maja Denac.

Udobno i sportski

Samouvjereni i u trendu

PROVJERILI SMO Što nikako ne smijete obući na prvi susret s muškarcem?

Štiklama nije mjesto na prvom spoju! Šminka:

Mirela Magdić Fotak profesionalna vizažistica, stalna suradnica HNK Varaždin e-mail: mirela.fotak@gmail.com

Došao je i taj dan! Pred vama je prvi spoj s muškarcem koji vam se sviđa. Sve ste posložile u glavi, kako ćete se ponašati i što ćete reći, no ostala je još samo jedna stvar nerazriješena: što obući?

Kako izgledati neodoljivo i ostaviti što bolji dojam na prvom spoju, a da opet ne bude prenapadno za muškarca koji će uskoro postati vaš?

Na popisu stvari koje ni-

kako ne smijete obući na prvi spoj su japanke,

Japanke, trenirke i dolčevite nikako nisu za prvi spoj trenirke i dolčevite, ali to nije sve. Na prvom spoju izbjegavajte

i neke seksi st varčice i komade koji bi mogli ostaviti loš dojam na muškarca ko j i v a m se sviđa, a među njima je – crveni ruž. Iako

je vrlo seksi, crveni ruž je nepraktičan. Zar vam treba da cijelu večer razmišljate je li se razmazao po zubima ili je li postojan? Na prvom spoju izbjegavajte i novu haljinu jer ne znate kako će se haljina “ponašati”, a izbjegavajte i štikle. Naravno da ćete izgledati seksi u obući na visoku petu, ali tko zna kamo će vas prvi susret odvesti. Zato vaše omiljene štikle za prvi put radije ostavite u ormaru.

30

Vidokrug

REGIONALNI TJEDNIK || 21. siječnja 2014., br. 505

SUSRET Kantautor i pjevač Đuka Puček govori o osnivanju kluba Varaždinaca u Zagrebu

Od Djece Pireja do Suz

Već sam se dogovorio s gradonačelnikom Bandićem da nam ustupi jednu prostoriju za klub. Predsjednik bi prema mojem sudu mogao biti Ruža Pospiš Baldani ili Zlatko Vitez Piše: Gordana igrec

Ako Slavonci imaju svoje sijelo, Ličani svoje prelo, a Šibenčani svoj klub u Zagrebu kao i Međimurci, onda nema razloga da i Varaždinci koji žive u našoj metropoli ne bi imali svoj kutak za okupljanje.

Smatra to Đuka Puček, legenda Zagreba, rodom Varaždinac, koji je glavni inicijator projekta kluba “Varaždinska veselica.”

O njemu je već obaviješten gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, koji je Pučeku dodijelio Medalju grada Zagreba 2010. godine uz 50. obljetnicu rada i umjetničkog stvaranja, a te iste godine dobio je i Orden hrvatskog pletera od tadašnjeg predsjednika RH Stjepana Mesića.

Varaždinec

Rođeni ste u Varaždinu u blizini nekadašnje vojarne Jalkovečkih žrtava, ali niste tu ostali već ste otišli u svijet.

Rođen sam u Novoj Varoši.

Tako se nekad zvala ulica u Varaždinu koja se danas zove Jurja Križanića. Bilo nas je četvero braće i sestara. Dvije sestre i dva brata, a ja sam bio najmlađe dijete. Svi su pokojni osim jedne sestre koja je učiteljica u mirovini i živi u Varaždinu. U Varaždinu sam završio četiri razreda pučke i peti, šesti i sedmi.

Poslije toga sam otišao u Pariz gdje sam bio tri godine.

Vratio sam se u Hrvatsku, najprije u Varaždin, a zatim u Rijeku. Tu sam pjeval šest godina u noćnom baru. U Varaždinu sam pjeval u Gradskoj restauraciji te na Korzu kod Terezije Kunst. Tako se zvala šefica koje sad nema više među živima.

A kad je Đuka Rauš napustil Varaždin, onda sam došao na njegovo mjesto u hotel Istru i poslije sam pjeval skoro svaku Novu godinu u hotel Turist.

Kako je zapravo počelo vaše druženje s glazbom?

Tata je sviral u sastavu sve tambure. Imal sam bugariju doma gdje je znal isto svirati,

Pjevao u Pigalu u cabare Mimoze nedaleko Mouline Rouga a ja sam imal toliko vanrednog sluha da sam pokušal svirati kad bi on otišel na posel. Imao sam sluh i tako je to počelo s tom tamburom. Poslije mi je danas već pokojna Božena iz susjedstva pokazala kak se gitara svira, pa sam uzel kajdanku i preko nje sam usavršil sviranje.

A zašto iz Varaždina baš za Pariz?

Isto slučajno. Onda je u Ju-

goslaviji za Pariz još trebala viza. Bilo je to 1963. godine.

Došel sam u Pariz točno dva dana prije nego što je umrla Edith Piaf. Čak sam bio i na njezinom pogrebu. I vidio sam glumce: Tonyja Curtisa, pjevačicu koja je pjevala Lili Marleen, mislim da je Hitler još nekaj s njom motal, Marlene Dietrich i druge poznate osobe iz javnog života. Najprije sam se zaposlio u jednom noćnom baru. To je bio meksički stil. Tamo sam pjevao mjesec dana. Bio sam jako dobar pa me jedan menadžer preporučil za drugi program. Bio sam zadnja numera na programu, a obećao je veću plaću. Tada sam pjevao po večeri za 20 novih franaka, a on je obećao 50,

menadžerom iz Pariza još i danas imam kontakt. Zove se Rayond Renaud i svaku Novu godinu još i danas međusobno si čestitamo, kao i rođendane.

U kavom vam je sjećanju ostao Pariz?

Pariz? Prekrasan. U Parizu može živjeti svatko: od klošara do diplomata! Za svakoga ima života. I on je stalno živ. I noću i danju je pun. I on me stvarno oduševil! I kad bih morao živjeti negdje to bi bio samo Pariz.

Niti jedan drugi grad.

A u kakvom vam je sjećanju ostao rodni Varaždin?

Varaždin je miran grad. Ima dušu. Možda bi danas mogel bolje živjeti u njemu nego što sam prije živio. Varaždin ima puno razonode. Bio sam jedini

„Bilo bi lijepo da me pozovu“ A kad vas budemo mogli vidjeti i čuti na Špancirfestu?

Dakle, o Špancirfestu imam drugo mišljenje. Jednu godinu je gostovala Esma Redžepova, moja jako draga prijateljica koju obožavam. I to mi se dopada. No ne znam zašto urednici na Špancirfest “mećeju” uglavnom neke hip-hop sastave, elektronik, repere? To ne ide na glavne pozornice Špancirfesta. To mogu dati u sportsku dvoranu, pa sad Varaždin ima novu sportsku dvoranu. To se ne uklapa u ambijent Špancirfesta. To oni možda daju radi mladih, ali to se ne uklapa u jedan „vremeplov“ gdje su dame obučene u krinoline. Za mene je, dakle, to jedan barokni štih. Možda i Thompsona jednom pozovu. Pazite: ja ga obožavam, on je kantautor isto, ali on se naprosto ne uklapa. Morali bi se pridržavati tog štiha. Da pozovu primjerice kvartet Gubec. Mene ne poznaju mlađi Varaždinci, ali možda su o meni pričali njihovi djedovi i bake, mame i tate. Ali bilo bi lijepo da me pozovu. Ja sam prije tri godine prvi put došao s našim ljudima iz Amerike na Špancirfest. To mi je sve sredio Julijo Kamenić. Ali, koliko sam vidio, tada nije bilo varaždinskih klipića, pa niti štrukla.

Ono što smo konzumirali bili su kotleti, ali to nije bilo to.

pa sam otišao tamo gdje je 50 novih franaka. Nakon 15 dana već je našao treći angažman na Pigalu u cabare Mimoze nedaleko Mouline Rouga za 100 novih franaka. I tamo sam ostal do zadnjeg dana. Bio sam na spektaklu kao “Žorž Jugoslav” i gosti su me zavoljeli.

Pjeval sam internacionalne evergreene i u to vrijeme dobil sam jako puno ploča. Sve sam pjeval samo nisam smjel pjevati od Ive Robića Mr. Morgen na njemačkom jer njemački nisu voljeli. To nikako.

Nazad u Hrvatsku

Zašto ste otišli iz Pariza?

Ostal bi da nisam bio bez socijalnog i bez zdravstvenog osiguranja. Po zimi sam se jako prehladil, dobil sam upalu pluća i nisam mogao pjevati. Stanovao sam u jednom hotelu gdje je noćenje stajalo 10 novih franaka. Imao sam nešto novaca, ali ne toliko da bih mogao ostati u bolnici i platiti je. Tako sam uzeo kartu za Akropolis express koji ide iz Atene za Pariz i tim vlakom sam se vratil. I više se nisam htel vratiti natrag! S mojim

pjevač koji je zabavljao poslije Đuke Rauša. Stariji Varaždinci me dobro znaju. To su danas već dede i bake, a puno ih je i na drugom svijetu. Sjećam se da smo po Starom gradu hodali, u kino sam išel, je... Na Dravu me mama ni pustila da se ne bi utopil. Svaki dan u ljetu su se dva-tri utopila. Mama je rekla: “Ne buš ti meni išel na Dravu!“ A i Drava je bila daleko od mene jer su moji stanovali kraj Radićeve ulice. Onda nije bilo bicikla. Koja kuća je tek imala bicikl. To je bilo ‘50-ih godina kada sam imao deset godina.

Danas bi mi Varaždin bio možda povoljniji. Iako je Zagreb dosta velik i velika je gužva, ali ja sam tu našao sebe. I Zagreb je našao mene!

Hvala Bogu.

Gdje ste se vratili nakon boravka u Parizu?

Jedno vrijeme bio sam u Varaždinu, a preko Lire pjevao sam u Sloveniji. Jednu cijelu zimu pjevao sam u noćnom baru u Trakošćanu. Samo je zapal snijeg, pa nije bilo nikoga, a kuharice su napekle purice s mlincima, pa smo morali svaki dan jesti purice s mlincima. Jer

su rekle:da ne buju drugo pekle dok se to ne bu pojelo! (Smijeh.)

Poslije sam otišao u Rijeku pjevat. Pjevao sam šest godina bez slobodnog vremena. U baru Plavi Jadran, poslije je to bio bar Europa. To je bio pomorski

Ostal bi u Parizu da nisam bio bez socijalnog i bez zdravstvenog osiguranja bar gdje je bilo 200 pomoraca i 200 noćnih dama. Toliko narudžbi jer je svaka željela svojem pomorcu naručiti svoju pjesmu. Ja sam mislil da ću dobiti TBC, da ću krv pljuvati, zbilja je bilo užasno naporno.

No imao sam onda 20 godina, pa sam izdržal.

A poslije...?

Poslije toga išao sam po Mediteranu brodom Dalmacija.

To je bilo divno. Italija, Grčka, Turska, Cipar, Tunis, Alžir, Tripolis... Na brodu sam bio šest mjeseci. I još bi me zadržali, ali ja nisam htio više ostati.

Koji ste repertoar pjevali?

Evergreene. Onda su bile popularne pjesme sa Sanrema.

Pjevao sam internacionalne.

Kad smo došli u grčku luku Pirej, pjevao sam Djecu Pireja na grčkom. Toliko. To je meni rekao prof. Zuber na Muzičkoj školi u Varaždinu: ti si “wunder kind” što se tiče sluha. Kad sam došao u Pariz, za šest mjeseci sam dobro naučio francuski.

Brzo se prilagodim. Vodenjak sam i vodenjaci vole glazbu, ljubav i jako su snalažljivi, društveni i karizmatični.

S kojim ste se poznatim ljudima iz javnog života družili?

U Parizu sam upoznao Nanu Mouskouri, grčku pjevačicu, Sashu Distela, danas pokojnoga. Johnny Holiday je pjevao svaku večer, a ja sam mogao doći iz Pigala da ga slušam jer on je duže radio. Uglavnom je bilo jako lijepo. Dok sam u Rijeci pjevao, a živio u Opatiji u Volovskom, živio sam jako loše. Pjevao sam do četiri u jutro, a kad bih došao doma u Volovsko bilo je već pet. Zatim sam se otuširao jer sam smrdel po cigaretama budući da je pušilo i muško i žensko. A kad sam legao bilo je već sedam sati u jutro. Bez doručka, bez ručka.

Digao bih se oko četiri ili pet sati poslijepodne i tada sam i doručkovao, i ručao, i večerao.

Sve to u Rijeci u restoranu Sljeme.

U Osijeku

Gdje ste se vratili nakon broda Dalmacije?

U hotel Royal u Osijeku. Tu sam upoznao Kiću koji je tada pjevao u Dinamitu. Kićo je mene slušao kad sam pjevao

Đuka Puček

Marinu, Oj Mustafa i šlagere i rekao mi je: “Joj, da sam barem to ja”. A Kićo je poslije pjevao poznati hit “Zbog jedne divne crne žene” i postao je i ostao velika zvijezda. Pa sam mu ja onda jednom zgodom rekao: “Joj vidiš kak si ti meni rekel.

Danas ja velim da sam ja barem kak ti”. I danas smo još zbilja veliki prijatelji. Jednu Novu godinu je pjevao Kićo u hotelu Turist u Varaždinu i onda je bio kod mene na večeri. Još su mi bili i mama i braća živi.

Razočarao se u Varaždinu jer su ga Varaždinci “isfučkali”, a došao je sa svojim bendom zabavnim. To vam budu sigurno neki Varaždinci rekli, budu se sjetili toga da su “Kiću isfučka-

li”. Kićo je bio razočaran, pa je rekao: “Svagdje mi kažu da sam dobar, ali za Varaždince ne vrijedim”. Ja sam rekao: “Čuj, možda su se malo napili, pa su zato fučkali.”

A vaše prijateljstvo s primadonom Ružom Pospiš Baldani?

Aaaaa! Skoro svaki tjedan, svaki mjesec se čujem s njom.

A sad otkad pjevam u Oktogonu bila je pet puta kod mene.

Da pjevam u Oktogonu preporučio mi je gradonačelnik Milan Bandić koji je rekao: “Čuj, Đuka, zakaj ti ne bi pjeval u Oktogonu? Zabavljaš ljude, novci ti polako idu, a Zagrepčani te vole slušati.” I tak sam pristal na to.

Vidokrug

21. siječnja 2014., br. 505 || REGIONALNI TJEDNIK

31

u “Varaždinska veselica”, pjevačkoj karijeri u Hrvatskoj i u svijetu, djetinjstvu…

za za Zagorske brege! odlikovanje Orden hrvatskog pletera za 50 godišnjicu rada kao i gore spomenutu Zlatnu bulu.

Druženja

S kime ste se družili od poznatijih osoba u Zagrebu?

Pjeval sam svugdje. Gdje god su me pozvali, ja sam se odazvao. Tako sam pjeval i u Esplanadi. Stanovao sam na Srebrnjaku kod Arkovih, najpoznatijih odvjetnika u ono vrijeme. Nasuprot meni bili su generali i onda sam svaki rođendan pjeval našem generalu Špegelju i Agotiću.

Od poznatih ljudi ne znam tko mene u Zagrebu ne poznaje. Kad sam prolazim Ilicom onda se dižu šeširi, “klanjam se, Đuka” i ja se njima klanjam. Teško je o sebi tako govoriti. Trebali biste prošetati sa mnom Ilicom u

Još uvijek pjevam bez ikakve teškoće.

Nije mi teško otpjevati O sole mio.

Vi ste inicijator otvaranja kluba Varaždinaca u Zagrebu. Kak to?

Da. Već sam se dogovorio s gradonačelnikom Bandićem da nam ustupi jednu prostoriju za klub. Ne bih želio biti predsjednik tog kluba. Prema mojem sudu to bila ili Ruža Pospiš Baldani ili Zlatko Vitez.

Najprije sam Ruži ponudil to mjesto. Novi Zagreb za te prostorije ne dolazi u obzir nego negdje između Vukovarske ulice i Gornjega grada.

Budući da postoji Ličko prelo, a i Slavonci imaju svoje sijelo, Varaždinci u Zagrebu imali bi Varaždinsku veselicu. Svake godine bi došli uzvanici. Tu bi se okupljali Varaždinci. Nema

dana da me barem pet-šest Varaždinaca ne pozdravi u Oktogonu. Ukoliko bi ljudi željeli, imali bismo i šah, književne večeri ili bismo se sastajali dva puta mjesečno. To bi se sve još vidjelo. Za to od Varaždinaca još ne zna nitko osim Ruže koja je rekla: “To je dobro!” Kada budemo dobili prostoriju, bude se o tome znalo.

Od gradonačelnika Bandića već ste „nekaj“ dobili.

Dobitnik ste Medalje grada Zagreba 2010. godine.

To je meni veliko priznanje jer ipak je jako malo ljudi koji su dobili Zlatnu bulu grada Zagreba. To je najveće priznanje Zagreba. Od predsjednika Mesića iste godine sam dobio

jesen kad je grad pun ljudi, pa da vidite to. Bio sam gost Željka Pervana, poznavao sam danas pokojnog Željka Malnara, pjevao sam cijeloj političkoj eliti bivše Jugoslavije od Stipe Šuvara na dalje.

Bio sam na Štrosu 8. srpnja ove godine. Imao sam show 40 minuta. Počeo sam sa zagrebačkim pjesmama, pa sam prešao na francuske stvari, a iz francuskih na talijanske, pa iz talijanskih na španjolske.

Odmah su mi se javile dvije prekrasne dame iz Španjolske i pitale: Hablas espanol?

(Govorim li španjolski?) jer nisu vjerovale da ne govorim španjolski. Ja doduše govorim španjolski, ali ne puno. Jer sam pjevao Cielito lindo i slično. Tražile su me CD i fotografirale su se sa mnom.

Ipak u tim godinama, to je 72. godina! Onda znam da još mogu pjevati, jer znam da interesiram ljude. Što onda kažete na komentare Varaždinaca na vaš račun: da ste legenda Zagreba, a Varaždinac ste rodom?

Pa, kako je primadona Ruža Pospiš Baldani mogla biti legenda od Milanske skale do Metropolitena u New Yorku, a Varaždinka je. Tako sam i ja postao legenda Zagreba. A čujte: negdje morate postati legenda! Što vama znači glazba?

Glazba je život moj. Isto kao da kažete: što glumcu znači pozornica? Isto bi odgovorio.

Koju glazbu privatno najradije slušate?

Evergreene, opere obožavam, komorni koncerti - to mi ne ide. Volim operete.

Zadnji put sam gledao La-

„Varaždin je imal taj štih“ Jeste li “posljednji boem gospodskoga štiha”?

Pa, čujte, Varaždin je imal taj štih. Mi imamo taj štih. Ali svijet me puno naučio.

Kad sam došao iz Varaždina u Pariz bil sam “seljačić”. Kad sam došel na brod isto je bilo zanimljivo. Na brodu sam mijenjao slovensku pjevačicu Eldu Viler. Ja sam se ukrcal, a ona se iskrcala. Prije nje je bio Marko Novosel, a prije Marka je bila i Gabica, ali oni su bili samo po 15 dana. Manđa je bila jako dobra.

Imao sam 10 američkih dolara na brodu. I tako sam na brodu ostao blizu šest mjeseci.

Doma smo jeli čušpajze i nisam znal za ke-

buđe jezero u HNK-u. Volim i sve ono što je Ruža igrala., kao “Carmen” i “Orfej”. To se usjeklo u mene. Najljepše pjesme su bile 60-ih godina.

Još danas se pjeva Quando, quando, Sanremo se pjeval, Domenico Modugno, Claudio Villa. Dakle, danas niti ne znamo kada Sanremo dođe niti kada otiđe, jer su se poamerikanili, nastupaju sad hip-hop. Danas još jedino imamo radio stanicu Sljeme s evergreenima.

Koji su vam bili uzori?

Obožavao sam Pata Boonea, Pola Lenku, Nila Sedaku, Rocca Granatu, Edith Piaf i Colin Francis. Iz 60-ih godina sam sve obožavao. Sve su to bile

refeke. Nisam znal za kavijar. Nisam se znal vladati za stolom. A pjevač na brodu je imao poseban treman. Tako sam jeo s kapetanom broda, liječnikom i glavnim službenikom za putovnice i mogu vam reći da je bio beštek na sredini, sa svake strane stola, a tanjura skoro do nosa. Onda nisam znal kako s tim jer sam bio zbilja mlad, ali sam gledal “kako oni, tak i ja”. A pital sam poslije moje muzičare koji su jeli s posadom: “Kaj ste imali za ručak?”

Oni su mi odgovorili: “Pašta fažol sa suhim rebrecima. Ja sam na to odgovorio: “Joj, pa ja bum išel odmah dole jesti!” (smijeh) Ali nisam smio ići jesti kod njih. Takav je bio protokol.

zlatne ploče. Imam sigurno kod kuće oko tisuću i nešto kazeta koje sam nasnimao sa samim hitovima: Dajana, Marina, Pretty Women, The Platters, sve do The Beatlesa, pa i The Beatlese i Rolling Stonese do “Satisfactions”. Danas se ili žalostim ili smijem kada vidim da metne na sebe kacigu pa pleše na glavi. Dakle, s nogu smo prešli na glavu.

Do kada vi namjeravate pjevati?

Dok me budu tražili. I dok budem mogao. Još uvijek pjevam bez ikakve teškoće. Nije mi teško otpjevati O sole mio.

Na Oktogonu, koji mi je dao gradonačelnik Bandić, sam kao u Milanskoj skali - takva

je akustika.

Purgerice i stranci traže od mene CD-e kojih nemam jer sam snimio svega tri stvari, i to za HRT. To je bilo Tko pjeva zlo ne misli, a iz Zagreb festa 1994. imam pjesmu Đukica. Tekst je pisao Drago Britvić, muzika je moja, aranžman Nikica Kalogdjera. Za Tko pjeva zlo ne misli glazbu mi je pisao Arsen Dedić čiji stihovi idu: “Pjesma je ta bez trunka zla, mi smo ko jedno, ona i ja, svaki sam tren Đukica njen, ona je život ja sam refren!”

I za kraj: Koja vam je najdraža zagorska pjesma?

Zagorska? Suza za zagorske brege.

32

Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

Mali oglasi

Varaždin Augusta Šenoe 10 (kod gradske tržnice) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 8 - 12 h Utorak: 8 - 13 h Sri - pet: 8 - 16 h

Prijamna mjesta: Varaždin IANA Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 8 - 20 h subotom: 8 - 13 h

www.regionalni.com www.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-774

KUĆE

STANOVI

MEN - AR S NEKRE T NINE, kupnja, prodaja, najam, najveći izbor nekretnina u Varaždinu, www.men-ars. hr, Zagrebačka 31, 042/200117, 098/1644-483 ozn.141c

STANOVI U NOVOGRADNJI, niskoenergetski razred „A“, cijene već od 1.000 €/m², ključ u ruke, MEN-ARS NEKRETNINE, Zagrebačka 31, www.men-ars.hr, 042/200117, 098/1644-483 ozn.141c

„LUCERNA NEKRETNINE“ Najbolja ponuda nekretnina kuća, stanova, posl. prostora, zemljišta, apartmana po SUPER CIJENAMA! 042/321- 635, 091/784-4868, 098/1621432. Ured agencije: A. ŠENOE 10, VAR A ŽDIN ozn.62c

„ NEKRE T NINE D OMI NUS“ – Prodaja, kupnja, najam, zakup svih vrsta nekretnina na atraktivnim lokacijama !!! www. nekretninedominus.hr, 042/321-936, 095/9140200, 098/494-585. Ured agencije: Frana Kurelca 9, Varaždin ozn.351c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prodaji nekretnina. Mob. 098/267-070, e-mail: grabar.tihomir@gmail.com ozn.335c STARA kuća u Optujskoj cca 180 m², okućnice cca 850 m², prodajem. Mob. 098/446-247 ozn.276 KUĆA katnica, nedovršena, 3 etaže, podrum, balkoni, terasa, struja, voda. Tel. 212-675 ozn.14/2/1

OPTUJSKA ulica (početak), dvosobni stan 62 m², I. kat, energetski razred G, extra povoljno, 20.000 €. Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390 -3175, 099/830 6645 ozn.378c ULICA Z. i Frankopana, trosobni stan 52 m², I. kat, pogled na tri strane, kompletno novouređen, etažno g., PVC stolarija, en. razred D. Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390 -3175, 099/830 6645 ozn.378c ULICA Braće Radić, dvosobni stan 55 m², energetski razred B, bez ulaganja, odmah useljiv, 45.000 €. Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390 -3175, 099/830 6645 ozn.378c NOVOGRADNJA! Dvosobni 46 m² u M. Laginje (ključ u ruke), energetski razred B – povoljno!

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 098/162-1432 ozn.62c NAJJEFTINIJI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi od 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m². Živiš

REGIONALNI TJEDNIK || 21. siječnja 2014., br. 505

NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 pon - pet: 7.30 - 15 h subotom: 7.30- 12 h

LEGALIZACIJA, izrada kompletne dokumentac ije, najpovoljnija usluga. GTEXOR d.o.o.

098/173-69 41 ili 091 /444 08 49 ozn.466c

AKODA d.o.o. Varaždin 098-222895, 042-500802

IZNAJMLJUJEM namješteni, manji dvosobni stan, sve etažno.

Upitati: 091/314-0060 ozn.279

u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući. Nudimo najpovoljnije kredite. Upitati: 330-868, MDV-CENTAR ozn.63c PRODAJEM stan u Varaždinu 100 m², 73.000 €. Mob. 091/3662856 ozn.78 PRODAJEM jednosobni stan 30 m² u Trakošćanskoj. Tel. 204-274, 091/510-3700 ozn.223

APARTMANI APARTMAN NOVOGRADNJA! Apartman 43 m² ključ u ruke u Pakoštanu, energetski razred A super cijena! Lucerna nekretnine, 091/784-4868 ozn.62c

ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKO zemljište površine 4660 m², Grabanice. Mob. 098/680-447 ozn.56 GRAĐEVINSKO zemljište kod Nekermana, 20 x 60 m, prodajem po 10 €/m². tel. 351-211, 099/3512110 ozn.257 GR AĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem.

Mob. 091/352-0083, 091/2320350 ozn.2631e

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEM poslovni prostor 24 m², Pavlinska 5, Coning, etaža 23, prostor 23. Tel. 042/232772, 099/3530-876 ozn.313 IZNAJMLJUJEMO poslovni prostor u Sračincu cca 40 m². Glavna ulica, prizemlje, posebni ulaz, sanitarije i parking. Mob. 098/267588 ozn.398c PRODAJEM uređen, uredski prostor 50 m², blizu ZA-BE, ZAP-a, suda. Mob. 098/702-701 ozn.13/2/1

NAJAM IZNAJMLJUJE se manji, novouređeni jednosobni stan u centru grada. Mob. 098/268-233 ozn.161c IZNAJMLJUJEM manji dvosobni stan blizu centra. Mob. 098/853091 ozn.2632e KOMFORNO uređen i opremljen jednosobni stan u Meštrovićevoj iznajmljujem nepušaču/čici. Mob. 095/8585-995 ozn.830a IZNAJMLJUJE se 2-sobni, namješteni stan u Gornjem Kučanu.

Vrlo povoljno! Mob. 091/517-8602 ozn.221 IZNAJMLJUJE se jednosobni namješteni stan u Ulici Frana Supila 48. Mob. 098/395-109 ozn.267 IZNAJMLJUJEM lijepu veliku sobu u kući, upotreba kuhinje i kupaone, blizina Geotehničkog fakulteta.

Mob. 092/176-5301 ozn.274

TRAŽIM sustanarku. Stan u Kučanu. Mob. 099/1968-522 ozn.287 NAMJEŠTENU garsonjeru iznajmljujem djevojci koja želi pomoći u kućanstvu. Tel. 230-861 ozn.288 IZNAJMLJUJE se jednosobni namješteni stan u zgradi, u Trakošćanskoj ulici. Mob. 091/7883-136 ozn.334 IZNAJMLJUJEM dvosobni stan u Sračincu – 1.200 kn najam. Mob. 098/267-588 ozn.398c IZNAJMLJUJEM dvosobni, namješten stan, balkon, etažno g., dvjema zaposlenim ž. osobama/ studentima, u centru. Tel. 260-780, 095/5311-688 ozn.317 U CENTRU grada iznajmljujem garsonjeru paru ili studenticama.

Tel. 042/213-732 ozn.314 IZNAJMLJUJEM namješteni, dvosobni stan. Info.: 097/772-6911 ozn.322 IZNAJMLJUJEM dvosobni stan u zgradi, renoviran. Mob. 092/2386668 ozn.16/2/1

POSAO KOMERCIJALISTIMA, osobama s iskustvom u prodaji i marketingu nudim honorarni posao za prodaju novih, hit proizvoda na tržištu. U obzir dolaze i umirovljenici. Predbilježbe za razgovor od 16 do 20 sati na mobitel 098/206-520 ozn.2632e TRAŽIM posao pom. rad. u kuhinji, pomoć starijima, čuvanje djece, čišćenje prostora… Mob. 099/8656421 ozn.244

IVANEC Poljodom Gospodarska 2 VARAŽDINSKE TOPLICE Cvjećarnica BEŠENIĆ Bana Jelačića 3 Telefon: 671 160

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

Reklamacije vezane uz distribuciju novina 7Plus Regionalnog tjednika javite na mobitel 0914601501.

LEGALIZACIJA BESPRAVNO IZGRAĐENIH OBJEKATA

KOMPLETNA USLUGA

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Petra Zrinskog 7 42230 Ludbreg Radno vrijeme (ljetno) od 14-19h info 091 92 99 329

MALI OGLASI

već od 40 kuna!!!

ENTRY - AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin!

U ponudi krilni i klizni motori za ograde, ugradnja i servisi. Novo u ponudi – PVC stolarija!.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry. hr ozn.5c KUHINJE PO MJERI - Akcijske cijene! Popusti na sve vrste namještaja. „INTERIJERI SLATKI“ Izložbeno prodajni salon TC-Mercator, 042/200066 ozn.33c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…

Mob.098/783-060 ozn.107c VODOVOD, centralno grijanje, kanalizacija, klimatizacija te ovlašteni servis plinskih trošila od 0 – 24 h.

INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c

LIMENI krovovi svih vrsta, građevinska limarija, izolacije, garancija, NAJPOVOLJNIJE. Tel. 098/172-9903 ozn.500c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c ODČEPLJIVANJE odvoda strojem „TIMO“ adaptacija kupaonica, stanova, sa svim radovima, vodovod, keramika, knauf…Mob. 097/654-5646 ozn.30 ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BR AVARIJA-MAČEK: Novo!

Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije. Mob.098/961-5016 ozn.14c

TRAŽIM osobu za njegu starije osobe u Varaždinu. Mob. 099/4352481 ozn.7/3/1 MARLJIVA, sposobna i uredna osoba s višegodišnjim iskustvom čišćenja ureda i stanova, nudi usluge čišćenja i glačanja, Mob. 095/879-8056 ozn.247

PROTON d.o.o.

Toplička 149, Kneginec Gornji 42204 Turčin e-mail: proton1@vz.t-com.hr, karmenh@proton.hr

PEKARA KATARINA Sračinec, traži vozača/vozačicu za prodaju kruha po selima. Tel. 711-811, 091/514-7212 ozn.129c TRAŽI se djevojka za rad, za šankom, može i početnica. Mob. 092/148-4167 ozn.302 CAFFE BAR traži djevojku za rad.

Uvjeti odlični. Tel. 042/747-313 ozn.320

USLUGE

KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi.

Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395-722, 098/744980 ozn.1c

Traži

ZAVARIVAČE / MONTERE Uvjeti: •

Poznavanje postupaka zavarivanja TIG i MIG

•

Čitanje strojarskih radioničkih nacrta

•

Poznavanje tehnoloških operacija kod izrade i montaže strojarskih elemenata i konstrukcija

•

Radno iskustvo minimalno 3 godine

•

Atest zavarivača ili Uvjerenje o ispitu zavarivača

Molimo da svoju ponudu s kratkim životopisom pošaljete u roku od 7 dana od oglašavanja.

21. siječnja 2014., br. 505 || REGIONALNI TJEDNIK

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

Mali oglasi

33

AedifiCon d.o.o.

Varaždin

LEGALIZACIJA OBJEKATA

IZRADA KOMPLETNE DOKUMENTACIJE STAMBENI I POLJOPRIVREDNI OBJEKTI DOGRADNJA I POMOĆNI OBJEKTI

Mob. 091/211-5529 Tel./fax: 213-903

karsko-ličilačke uluge, obrade špaleta, stiropor fasade. Mob. 098/821-857 ozn.177c

BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c

SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader. com ,mob. 098/791-092, 042/647168 ozn.314c

IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija.

Mob. 098/227-024 ozn.48c VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija.

Garancija na sve radove. Mob. 095/ 8540-727 ozn.69c VODIMO poslovne knjige za pravne i fizičke osobe, te izradu završnih računa i poreznih prijava. FISKAL d.o.o.

Varaždin, R. Boškovića 21B, telefon: 042/233-077, mob. 098/284134 ozn.90c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta (sve vrste pokrova). Trapezni limovi (pocinčani lim), II. klasa, 25,00 kn/m².

ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.099/500-4859 ozn.151c POVOLJNO! Knauf, sobosli-

TAPECIRAMO namještaj, kauče, trosjede, kutne garniture, fotelje, s našim/vašim materijalom. Prijevoz osiguran. Mob. 099/823-3156 ozn.352c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, drenaže, zemlje, ogrjevna drva bukovi okrajci od 650 KN. Mob. 099/3530-180 ozn.417c ISKOPI, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje.

Mob. 091/572-3895 ozn.445c GR ADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c

NOVO: Fotokopiranje, ispis, skeniranje, uvez.

Fotokopiranje u boji A4 – 2,40 kn, crno-bijelo od 0,18 kn. Foto Mondo, T. Blažeka 3 (kod Zagrebačke banke), T: 042/561-051 ozn.510c FOTOGRAFIJE za dokumente: samo 30 kn za 8 fotografija! Foto Mondo, T. Blažeka 3 (kod Zagrebačke banke), T: 042/561-051 ozn.510c STANKO d.o.o. – postavljamo parkete, laminate, linoleume, tepihe, suhe glazure, stepenice, unutarnju stolariju. Obnavljamo stare parkete, obavljamo sitne kućanske popravke. 10 % popusta u siječnju i veljači. Mob. 095/9170675 ozn.817c

kova 66, Varaždin, 098/947-9969, 042/231-032 ozn.318

OSTALO OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere.

Ne bacajte jer mi to plaćamo!

Tel. 042/505-024, 099/8233-156 ozn.352c BOBIČEVA drva pogodna za kamin, centralno, 700-800 kn. Tel. 729-006, 095/516-5493 ozn.9/3/1 INDUSTRIJSKA bukova drva pogodna za kamin, 650-700 kn.

Mob. 099/505-6129 ozn.9/3/1

FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje.

Mob. 099/672-6574 ozn.2738

DRVA za ogrjev, bukva, grab, akcija. Besplatna dostava. Uz mogućnost piljenja. Mob. 098/555522 ozn.2895

TERMOFASADE, knauf sustavi, soboslikarstvo, polaganje keramike, laminata. Uredno i povoljno.

Mob. 098/478-900 ozn.63

UGLJEN za loženje. Akcija 150 kg za 300,00 kn s dostavom.

Mob. 091/9191-998, 042/711-378 ozn.425c

DOM za starije i nemoćne u Klenovniku nudi njegu 24 sata.

Tel. 042/763-385, 099/7948-502 ozn.2/3/1 KERAMIČAR postavlja pločice, kamen, laminat, popravci, kompletne adaptacije stanova. Mob. 098/637-097 ozn.293 NAJJEFTINIJE u gradu! Provjerite! Ograde, galenderi, nadstrešnice – popravak istih. Mob. 098/170-3941, 042/657-167 ozn.303 OREZIVANJE, sadnja voćki, vinograda, čempresa, grmlja, živice, rušenje, krčenje, čišćenje terena.

Mob. 099/501-2110 ozn.324 NJEGOVATELJICA prima na čuvanje i skrb stare i nemoćne osobe, med. nadzor. Mob. 099/418-4632 ozn.323

ŽIVOTINJE

PRODAJEM krmaču za klanje cca 220 kg. Mob. 098/1781-885 ozn.277 PRODAJEM svinju za klanje 150160 kg. Upitati: 641-021 ozn.307 PRODAJEM štence njemačkog ovčara, ekstra leglo, roditelji prisutni. Mob. 095/829-4353, 091/799-3763 ozn.319 „ SN O OPY“ salon za kućne ljubimce nudi usluge šišanja i uređivanja pasa i mačaka. Tren-

BUKVA, hrast, grab, industrijska, akcija, 100 % suha, 1 tona, 699 kn ili 2 tone, 1.350,00 kn, 1 tona brigete 1.200,00 kn. Mob. 092/287-5661 ozn.171 DRVA za ogrjev bukva-grabagacija. Moguće i piljenje. Mob. 092/1658-313 ozn.188 PRODAJE se vino, povoljno.

Mob. 099/415-4629 ozn.241 KONJ (mob. 091/443-7401), kauč za dvoje, domaće platno, bunda – nutrija, 2 haljine – duge, inv. kolica. Mob. 098/972-6274 ozn.294 VINO – muškat žuti, izrazite arome, pogodno za kupažu. Mob. 095/9030-911 ozn.312 INDUSTRIJSKA drva pogodna za kamin, centralno 700-800 kn.

Tel.: 098/914-8430, 092/286-6736 ozn.325 DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210461, 095/900-8646, 095/8212-456 ozn.290c PRODAJEM štednjak (2 plin, 2 struja), zamrzivač ladičar, škrinja 370 l. Mob. 099/823-3156 ozn.352c PRODAJEM kalijevu peć – kamin, dimenzije 132 x 132 x 45, smeđa . Mob. 091/570-4956 ozn.309

VOZILA RENT-A-CAR, Krištofić trans najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c AKCIJA! Euro-kuke za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/9833-910 ozn. 38c SEAT-IBIZA 1,4 srebrni, - 17.500 kn, Fiat-Punto 1,2 klima – 19.500 kn i Peugeot 106 Diesel – 17.500 kn. Vozila u odličnom stanju !

Svi registrirani 1 godinu! Mob. 098/241-375 ozn.359c KUPUJEM automobil do 17 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Isplata odmah! Mob. 098/965-6624 ozn.174 KUPUJEM automobile, traktore, kombije, može i karambolirana vozila. Mob. 098/927-9560 ozn.198 UŠTEDITE do 30 % kod produljenja registracije Vašeg automobila.

Mob. 099/6586-133 ozn.299 MITSUBISHI CARISMA 1.3 GLi, 2002. g., reg. 5./’14., očuuvan, garažiran, full oprema (klima, putno računalo, ABS), 2.200 €. Mob. 095/518-4814 ozn.332

KREDITI

NAJBRŽE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Diners, Master, Maestro, RBA) 12 do 60 rata. ISPLATA ODMAH! M o b . 0 9 9 / 6 6 2 3 - 17 3 ozn.839a

NAJPOVOLJNIJI licencirani krediti! Bez uvida u HROK 10.000 € (kta 8,60%, ex 9,46%). Za zatvaranje blokada, ovrha i c.l.! Na ostatak plaće ili mirovine! Hipotekarni na 20 g.! Reprogram postojećih! Umirovljenički do 78 g.! Krediti za inozemne mirovine! Umirovljeničke pozajmice na 5 g. bez HROKa! Expres pozajmice! INF., Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, tehničke robe, starina u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c KREDITI do polovice primanja uz najnižu kamatu i troškove. Tu smo radi Vas! Mob. 091/303-8054 ozn.176c

34

zahvale i sjećanja

REGIONALNI TJEDNIK || 21. siječnja 2014., br. 505

ZAHVALA povodom smrti naše drage i nezaboravne majke, bake i prabake

BRIGITE ŠAMEC preminule 17. siječnja 2014. g. nakon duge i teške bolesti u 87. godini života.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svim dobrim ljudima na izrazima sućuti, riječima utjehe, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak. Hvala vlč. Miji Horvatu i Domu Smiljan Varaždin.

Hvala vam svima.

Ožalošćeni: sin Eduard, unuka Anita, unuci Eduard, Saša, Alen, Tomislav i Marko, praunučad, snahe Ljubica i Marijana, zet Stjepan i ostala tugujuća rodbina

POZAJMICE isti dan. Novo – super brzi krediti, fiksna kamata 7,4 %. Mob. 097/7723-592 ozn.470c AKCIJA! Sve vrste kredita i pozajmica. Umirovljenički krediti do 85 g. Zatvaranje C/L i blokada. Pozajmice do 30.000 kn/24 h. Mob. 097/703-6402 ozn.285 KREDITI, reprogram, zatvaranje ovrha, pozajmice bez HROKa, zaposleni, umirovljenici, na ostatak primanja. Mob. 099/663-7362 ozn.295

Najbrže do

KREDITA

Pomažemo kod realizacije svih vrsta kredita, reprograma već postojećih kredita i otklanjanja ovrha. Obratite nam se s povjerenjem!

Karizma d.o.o.

Bakačeva 6, Varaždin -licenca Min. financijaAna :

098/916-2109

Rješavamo blokade! Pogodnosti umirovljenici! Mob. 099/1994328 ozn.507c NOVO – male mirovine bez HROK-a, zatvaranje blokada, krediti na ostatak od 1.500,00 kn…

Pozajmice odmah. Mob. 099/8371958 ozn.430c NOVI modeli kredita do 2/3 primanja do 12 g., umirovljenici do 80 g., pozajmice odmah. Mob. 099/4070-651 ozn.515c TR-AG – informacije o pozajmicama . Mob. 098/702-701 ozn.1/2/1

FENOMENALNI krediti uz najniže kamate do polovice i na ostatak primanja (može i na trajni nalog).

Umirovljenički do 80 g. starosti.

Pozajmice bez HROK-a. Mob. 095/399-2761 ozn.176c

NOVOOTVORENI kreditni ured Vercon, Varaždin, Kukuljevićeva 18. S nama najpovoljnije do kredita, bez troškova obrade i javnog bilježnika uz nagradu banke! Mob. 099/488-5559 ozn.278

POGODNOSTI za umirovljenike do 85 g. Pozajmice odmah. Zaposleni na određeno i neodređeno 6mj. Mob. 095/4000-613 ozn.460c

JEDNOSTAVNI krediti! Otplata općim uplatnicama! Bez ovjere! Nema provjere HROK i CL! Zaposleni – određeno i stalno!

Umirovljenici! Mob. 098/446-600 ozn.282

POZAJMICE u 24 h. Gotovina putem kreditnih kartica(Diners, American, Amex), isplata odmah!

Mob. 099/778-0060 ozn.460c BRZI KREDIT-manja kamata, zaposleni na određeno min. godinu dana i neodređeno min. 3mjeseca.

Trajni nalog! Mob. 095/790-6381 ozn.460c SVE vrste bankovnih kredita bez jamaca. Podižemo kreditnu sposobnost. Kamata od 5,5 % do 30 g. Mob. 091/507-6660 ozn.104 GOTOVINA – isplata odmah!

KREDITI, pozajmice, kartice!

Bez HROK i CL! Zaposleni na određeno i stalno! Umirovljenici!

Refinanciranje! Mob. 098/1816961 ozn.282 ZAPOSLENI na određeno i stalno! Umirovljenici! Jednostavne pozajmice i krediti! Zaštićeni račun, Hrok i CL ne smetaju! Bez ovjere u poduzeću! Vraćanje uplatnicama! Tražimo i savjetujemo najbolje rješenje! Mob.: 091/194-6993 ozn.284

BRZI krediti, pozajmice. Zatvaranje svih obaveza, ovrha putem banaka. Zaposleni do 12 g., umirovljenici do 78 g. od 1.400 kn.

Licencirani ured, 097/6109-793 ozn.295 OSIGURANJA. Sve vrste kredita.

Pozajmice odmah. Mob. 098/9581789, 099/7805-582 ozn.306 KREDITI – gotovinski, stambeni, pozajmice, zatvaranje skupih kredita i ovrha putem banaka uz licencu Min. financija. Mob. 092/311-8004 ozn.514c BANKOVNI krediti i pozajmice za zaposlene i umirovljenike do 30.000 €. Mob. 091/5304-094 ozn.300 KREDITI do 30.000 €, zatvaranje postojećih zaduženja (FINA) bez HROKa do 10.000 €. Mob. 099/579-5712 ozn.321 EXPRES pozajmice u 24 h do 50.000 kn bez HROKa i CL za zaposlene i umirovljenike. Mob. 098/1961-966 ozn.838a KREDITI na ostatak primanja, za umirovljenike bez HROKa – do 30.000 kn. Mob. 097/755-2695

ozn.321 KREDITI bez HROK-a do 30.000 kn, pozajmice odmah, umirovljenici 8.000 € do 78 g., ino-mirovine do 7.000 € na trajni nalog, na ostatak primanja do 30.000 €. Zatvaranje CL i ovrha. Mob. 099/8445-802, 097/7449-028 ozn.329 LICENCIRANI kreditni ured – sve vrste kredita, zaposlenima do 30.000 €, umirovljenicima do 8.000 €. Pozajmice do 30.000 kn.

Mob. 099/8700-958 ozn.329 KREDITI do 1/2 primanja – 12 g. Za male mirovine. Zatvaranje ovrha. Pozajmice odmah. Mob. 091/945-2282 ozn.330

POZNANSTVA EROTIČNA BLONDINA! Moj erotski naboj i stas za tebe su jedini spas 0-24 svaki dan. 064/400909 (tel/mob: 2,33kn/3,58kn/ min). ozn.166c „DVOJE” za osamljene, posreduje pri odabiru životnog partnera. Tel: 040/822-362, 099/5166780 ozn.128c MUŠKARAC traži ozbiljnu, slobodnu, atraktivnu i veselu ženu od 55 - 60 g. za ozbiljnu vezu. Mob. 098/967-1179 ozn.273 MUŠKARAC 49 g. traži ženu za intimne susrete! Poziv/SMS: 099/6376-444 ozn.280 MUŠKARAC 45 g., 175/82, traži žensku osobu oko 40 g. starosti za ozbiljnu vezu. Mob. 095/542-5687 ozn.283

KRIST JEDNOM STADE NA ŽALU… TRAŽEĆI LJUDE ZA VELIKA DJELA… U četvrtak 16. 1. 2014. svemogući Bog pozvao je k sebi, nakon kratke bolesti, u 67. godini života, našeg dragog brata, ujaka, strica, prijatelja, a nadasve dobrog i velikog čovjeka

fra JERKA JURJA JERECA sahranjenog u Osijeku 18. 1. 2014. na Groblju sv. Ane Od srca zahvaljujemo ocima kapucinima iz Osijeka, osobito gvardijanu fra Miljenku Vrabecu na izuzetnom zalaganju i boravku uz njega u posljednjim trenucima ovozemaljskog života.

Isto tako veliko hvala župniku iz Sračinca vlč. Siniši Dudašeku na organizaciji odlaska na posljednji ispraćaj, kao i župljanima i prijateljima koji su ga ispratili.

Sveta misa slavit će se u petak 24. 1. 2014. u 18.00 sati u varaždinskoj katedrali.

Počivao u miru Božjem!

Ožalošćeni: sestra Dora, braća Stjepan, Valent i Lovro, nećakinje, nećaci, obitelji Modica i Carta iz Italije i ostala tugujuća rodbina

ZAHVALA povodom smrti dragog brata, prijatelja i susjeda

fra JERKA ĐUREKA JERECA iznenada preminulog 16. 1. 2014.

Hvala susjedima, sestričnama, nećacima, nećakinjama i prijateljima na izrazima sućuti i dostojanstvenom ispraćaju. „Život kratak, a smrt stalna, njoj se ne zna dan i čas, ako vrijeme gubiš sada, nećeš ga imati zadnji sat.“ Brat Lovro, prijatelj Ljudevit s obitelji, pobratim Toni Pevec s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV dragom nećaku, bratiću i tečeku

fra JERKU (ĐURI) JERECU Tvoja duša sada s anđelima spava, sve dok nas ima, dragi Đurek, živjet ćeš u nama.

Ujna Ljubica, sestrične Biserka i Božica s obitelji, obitelj Gazdek

ZAHVALA povodom iznenadne smrti voljene mame, svekrve, tete

SLAVICE CIGLAR 11. 6. 1930. – 14. 1. 2014. preminule u 84. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima, aktivnim i umirovljenim djelatnicima Zatvora Varaždin na dostojanstvenom ispraćaju drage nam pokojnice. Veliko hvala velečasnom Valentu Posavcu na dirljivim riječima oproštaja.

Ožalošćeni: sin Marijan, snaha Božena te obitelji Kralj, Punčec i Bregović

TUŽNO SJEĆANJE na

KRUNOSLAVA ROŽIĆA 22. 1. 2005. – 22. 1. 2014.

Još na Tebe sve podsjeća…

Tvoji Zoki i mama

SJEĆANJE

KRUNOSLAV ROŽIĆ 22. 1. 2005. – 22. 1. 2014.

Uvijek si s nama u našim mislima i srcima.

Ana, Tomo i Blaž

ZAHVALE I SJEĆANJA

21. siječnja 2014., br. 505 || REGIONALNI TJEDNIK

SJEĆANJE

ZAHVALA

35

ZAHVALA

povodom smrti

FRANJE CRNČECA preminulog u 85. godini života.

IVANA

KARLO

TOMISLAV

26. 1. 2013. – 26. 1. 2014.

Pitate se kad je to bilo?

Onog dana kad smo se zadnji puta radovali sunčevu izlasku.

Pitate se u koliko sati?

Bilo je poslijepodne.

U koliko minuta?

Možemo dodati ili oduzeti nekoliko njih.

U koliko sekundi?

Bila je to samo jedna, jedina sekunda, sićušni segment vremenskog odsječka, kada su se njihovi životi prelili preko ruba ovozemaljskog postojanja, u svevremenost – prostor izvan vremena.

Nedostajete nam neizmjerno.

Vaši najmiliji

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima te Domu Levanić u Majerju i kapelanu Igoru Radašiću na izrazima sućuti i ispraćaju na vječni počinak.

Tvoja supruga Katica, kći Marija i zet Franjo *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom djedu i pradjedu

FRANJI CRNČECU Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

Unuka Edita s Marijem i praunuka Ema

LJILJANKI POKOS POSLJEDNJI POZDRAV voljenom djedu i pradjedu

FRANJI CRNČECU Počivao u miru Božjem.

SJEĆANJE

Unuk Predrag sa suprugom Edvinom i praunukom Hanom

Draga Ljiljanka, neizmjerno Ti zahvaljujemo na svemu što si nam pružila u životu ne štedeći sebe.

U našim srcima Tvoja ljubav, toplina i suosjećanje nikad neće izblijedjeti.

Tugujući: suprug Antun, sin Dominik, snaha Andreja

na

VERONIKU BUŽANIĆ rođ. JEŽOVITA 21. 4. 2012. – 21. 1. 2014.

Tog dana srušio se svijet, uvenuo je naš dragi cvijet.

Tog dana jecale su vode za dušom koja prerano ode.

Utjehe nema, bol je preteška.

Vrijeme koje prolazi tužno je, život bez Tebe težak je, ali ljubav prema Tebi vječna je.

Tvoji: suprug Stjepan, sin Josip, kći Barbara, snahe Mirjana i Marija, unuke Irena s obitelji i Tajana, unuk Dalibor, praunuka Doris i ostala rodbina

ZAHVALA povodom smrti predragog nam supruga, oca, djeda i brata

IVANA BIŠKUPA Iskreno i od srca zahvaljujemo rodbini, prijateljima, kolegama, susjedima, znancima i svim dragim ljudima koji su ga znali, na svakom zagrljaju, stisku ruke, pomoći, toplim riječima suosjećanja, na položenom cvijeću i svijećama te dirljivim riječima utjehe i molitve velečasnog Martina na posljednjem ispraćaju i misi zadušnici.

S ljubavlju,

ZAHVALA povodom smrti drage majke, bake, prabake, tete i ujne

BARBARE DUBOVEČAK rođ. BARLEK preminule 29. 12. 2013. u 98. g.

Zahvaljujemo rodbini, prijateljima, Domu Novi život, kolegicama Psihijatrije OB Varaždin, Bolnici Klenovnik. Hvala za položeno cvijeće i svijeće te velečasnom Kišičeku na riječima utjehe i dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak.

Dubovečak, Konfic, Vugrinec

povodom smrti našeg dragog brata i ujaka

VJEKOSLAVA TKALČECA preminulog 15. 1. 2014. g. nakon kratke i teške bolesti u 79. godini života.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, susjedima i dragim prijateljima na ispraćaju dragog pokojnika.

Ožalošćena sestra Barica s obitelji, nećakinja Katarina s obitelji i ostala rodbina

21. 1. 2013. – 21. 1. 2014.

Supruga Marija, djeca Igor i Ivana s obitelji

Volimo Te.

KRISTIJAN KOLAR

Iskreno zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima i susjedima na velikoj pažnji, izrazima sućuti i dostojanstvenom ispraćaju.

Zahvaljujemo obitelji Novak, kolegama iz Vektre d. o. o. i GEO 3D te vlč. Tihomiru Kosecu na dirljivom ispraćaju.

Majka Marija, sestra Biserka, nećaci Dijana i Jurica, šogor Nedeljko

ŠTEFANIJE IPŠA

dragom

preminule 5. 1. 2014. g. u 90. g.

MIROSLAVU GRABARU

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju.

Uvijek ćeš biti s nama.

Počivala u miru Božjem.

Ožalošćena obitelj

Djelatnici tvrtki Vektra i Geo3d

SJEĆANJE ZAHVALA

na voljenu majku

BOŽICU ŠIPEK 25. 1. 2013. – 25. 1. 2014.

povodom smrti naše drage majke, bake, svekrve, punice i prabake

Prošla je godina dana, ali si u srcima još uvijek s nama.

JOSIPE ŠANTALAB

Kći Andreja, zet Nenad, unuci Dora i Jakov *****

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE na voljenog

STJEPANA VINCEKOVIĆA † 21. 12. 2013.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Brat Ivan s obitelji

SJEĆANJE

iznenada preminulog 12. siječnja 2014. u 49. godini.

POSLJEDNJI POZDRAV

TUŽNO SJEĆANJE

U srcu nam je tuga, na grobu tišina, a u našem domu velika praznina.

MIROSLAVA GRABARA

povodom smrti naše drage mame, bake i prabake

Suprug Josip i sin Josip

IVAN RUŠEC

povodom smrti nezaboravnog sina, brata i ujaka

ZAHVALA

supruga Marija, kćeri Vesna i Vlasta i unuka Ida

ZAHVALA

ZAHVALA

SJEĆANJE

PAVAO FLEGAR

preminule 16. 1. 2014. u 84. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, kumovima i susjedima na riječima utjehe i sućuti. Hvala na cvijeću i svijećama te na zajedničkom ispraćaju na vječni počinak. Veliko hvala upućujemo djelatnicima OB Varaždin Odjela kardiologije za svu pruženu pažnju i njegu. Zahvaljujemo župniku Ivanu Sakaču na molitvama i riječima utjehe prilikom ispraćaja pokojnice.

Hvala članovima DVD-a Petrijanec.

Obitelji Šantalab, Rukljić i Vinceković *****

POSLJEDNJI POZDRAV

BAKI Sklopila si svoje umorne oči, Gospodin je znao da ćeš k njemu doći!

Tvoja obitelj

20. 1. 2013. - 20. 1. 2014.

Godina prošla, tuga i bol, a srce boli.

Uvijek u mislima.

Zahvalnost i uspomene na Tebe ostaju u našim mislima.

Zauvijek si zatvorila svoje oči i usnula vječni san, ali u mom srcu živjet ćeš svaki dan.

Roditelji

Tvoji najmiliji

Kći Bernarda s obitelji

24. 1. 1988. – 24. 1. 2014.

*****

36

ZAHVALE I SJEĆANJA

REGIONALNI TJEDNIK || 21. siječnja 2014., br. 505

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ZAHVALA

na voljenog

na našeg dragog i voljenog

povodom smrti našeg voljenog supruga, oca, brata, svekra, tasta i djeda

STJEPANA SERINIJA 22. 1. 2013. – 22. 1. 2014.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

IVANA KOPREKA 18. 1. 2013. – 18. 1. 2014.

Ima neka moć u dobrim ljudima, oni su jaki i poslije smrti.

Događa se da i dalje žive po svojim riječima i djelima, a najviše po dobroti srca.

Tata, nedostaješ nam…

Tvoja obitelj

IN MEMORIAM našoj voljenoj

BISERKI KLEPAČ 19. 1. 2013. – 19. 1. 2014.

Smrću je samo obasjana staza uspona od gnijezda pa do zvijezda gdje ćemo se opet, draga, svi sresti.

Tvoji najmiliji

Veliko hvala svima koji Te posjećuju.

SJEĆANJE na

ZVONKA ŠVELECA 19. 1. 2008. – 19. 1. 2014.

Teško je bol u duši kriti, u srcu plakati, a nasmijan biti.

SJEĆANJE

JOSIPA SAČIĆA preminulog 11. 1. u 71. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima koji su nam izrazili sućut, položili cvijeće i svijeće te ga ispratili na vječni počinak. Zahvaljujemo dr. Dokuzović i sestri Mariji te vlč. Josip Hadroviću na molitvama i dostojanstvenom ispraćaju našeg Josipa.

Ožalošćeni: supruga Francika, sin Dražen, kći Spomenka, snaha Nevenka, zet Josip, unuci Filip, Janja, Ana i Iva

ANA BREGOVIĆ 25. 1. 2011. – 25. 1. 2014.

Znam da Te više ne mogu zvati, ali za Tobom moje srce još uvijek pati.

Na grobu tišina, a u mom srcu, majčice, velika praznina.

*****

Život bez Tebe tužan je, kuća bez Tebe prazna je, a ljubav prema Tebi vječna je.

Supruga Francika *****

Tvoja kći Božica s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV dragom i voljenom tati

POSLJEDNJI POZDRAV

JOSIPU SAČIĆU

DANIJELU RODEŠU

S poštovanjem čuvat ćemo uspomenu na Tebe.

† 13. 1. 2014. „So close, no matter how far Couldn’t be much more from the heart Forever trusting who we are and nothing else matters“

Kći Spomenka s obitelji *****

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoji žalujući prijatelji: Matija, Petra, Marko, Dragana, Željko, Darijan, Tihomir, Ana-Marija, Dalibor, Ivana, Kiko, Kruno, Stipe, Nenad, Miki, Renato, Ana, Jasmin i ostali tugujući prijatelji

dragom tati, svekru i djedu

JOSIPU SAČIĆU † 11. 1. 2014.

Tvoja obitelj

Dražen, Nevenka, Filip i Janja

SJEĆANJE SJEĆANJE

ŽIVKO TASEVSKI

na voljenog

SJEĆANJE

GABRIJELA VLAHOVIĆA

19. 1. 1999. – 19. 1. 2014.

21. 1. 2013. – 21. 1. 2014.

Zauvijek u našim mislima.

na naše,

Tvoja obitelj

tateka i mamicu

SJEĆANJE

BUREK

Godinu dana s anđelima Tvoja duša spi, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti. Supruga i sinovi s obiteljima

POSLJEDNJI POZDRAV

FLORIJANU GREGURIĆU preminulom 10. siječnja 2014. g. u 82. godini života.

Posebna zahvala vlč. Vidoviću na riječima ispraćaja.

Ožalošćena supruga Marija, sin Dražen, snaha Ružica i unuk Tomislav

JELENA BOGOVIĆ 18. 1. 2001. – 18. 1. 2014.

DRAGUTINA

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

† 12. 6. 1993.

na supruga, oca, djeda i pradjeda

JOSIPA CVETKA

Supruga Marija i Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami, punici i baki

ŠTEFICI KOLENKO

ZAHVALA

IVICA MATKOVIĆ

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

S ljubavlju Te spominjemo, u srcu nosimo.

Tvoji Emica, Dejan, Dejana, Ivana, Damir

SJEĆANJE

JELENA PLANTAK 17. 1. 2013. – 17. 1. 2014.

Naša bol i suze ne mogu Te vratiti, ali naša ljubav i molitve uvijek će Te pratiti.

Sin Darko s obitelji

6. 11. 1942. - 7. 1. 2014.

Tvoja dobrota, osmijeh i dragi lik zauvijek će ostati urezani u našim srcima.

Tvoja: kći Marija, zet Zvonko, unuci Martina i Tomo

SPOMEN

JAROSLAVA

Ljubica, Zlatko, Neven i Jurica s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE

20. 1. 2011. – 20. 1. 2014.

Vrijeme teče, prolazi sve, samo tuga, bol i patnja ostaje.

IVANKU † 24. 1. 2008.

Tvoji najmiliji

20. 1. 2013. – 20. 1. 2014.

TUŽNO SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

BRANKO BUNIĆ 24. 1. 2012. – 24. 1. 2014.

LOVRE SLUNJSKOG preminulog 11. 1. 2014. u 82. godini.

Najiskrenije zahvaljujemo kumovima, rodbini, prijateljima i susjedima te svima vama koji ste svojom prisutnošću ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak i okitili odar cvijećem i svijećama te riječima utjehe. Zahvaljujemo vlč. Alojziju Pakracu na riječima oproštaja. Veliko hvala dr. Anici Boltižar koja se brinula o njegovom zdravlju, te svim djelatnicima Opće bolnice Varaždin koji su se brinuli o njemu.

Ožalošćeni: supruga Štefanija, sin Dragutin, kći Božica, snaha Seka, zet Krešo, unuci Vlado, Vlatka, Miro i Martina, praunuci Mateo, Jona, Nika i Niko i ostala tugujuća rodbina

POSLJEDNJI POZDRAV dragom djedu

LOVRI SLUNJSKOM

S nama si uvijek u mislima i molitvi.

Teška je istina da Te nema, ali gledaj nas s neba i budi tu kad nam treba.

Tvoji Marija i djeca

Tvoji Vlado i Tanja, Vlatka i Jakov

dragim roditeljima

SJEĆANJE

SJEĆANJE

i

na voljenu

na našu najdražu

KAREL

FARA Počivajte u miru sa svojom djecom i unukom Tedijem.

S ljubavlju, Lidka

ANKU KRALJ

NEVENKU BANIĆ

25. 1. 2013. – 25. 1. 2014.

17. 1. 1994. – 17. 1. 2014.

S tugom i poštovanjem,

U našim srcima i mislima ostaješ zauvijek.

S velikim poštovanjem i ljubavlju.

kći Darinka, unučad Žarko i Danijela s obiteljima

Suprug i kćeri s obiteljima

ZAHVALE I SJEĆANJA

21. siječnja 2014., br. 505 || REGIONALNI TJEDNIK

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom smrti našeg voljenog supruga, oca, djeda i tasta

povodom smrti nakon duge i teške bolesti našeg dragog

ALOJZA MRKOCIJA preminulog u 77. godini života.

LADISLAVA GOTALA

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima, prijateljima i Udruzi gluhih i nagluhih Grada Varaždina koji su bili uz nas, pružili nam potporu i pomoć u našim najtežim trenucima te izrazili sućut i položili cvijeće i svijeće. Veliko hvala djelatnicima Ustanove za zdravstvenu njegu Kancijan na predanoj njezi i pomoći. Posebno hvala prevoditeljici Zlatici Bahun kao i velečasnom Tomislavu Dodleku na molitvi i dirljivim riječima oproštaja te dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak.

preminulog 9. 1. 2014. g. u 64. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima te stanarima zgrade Z. i Frankopana 17 koji su svojom prisutnošću ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak i okitili odar cvijećem. Zahvaljujemo osoblju Doma za starije i nemoćne „Šebrek“ na trudu oko našeg pokojnika te posebno fra Mirku iz svete Župe kapucina na toplim riječima ispraćaja dragog nam pokojnika.

Ožalošćeni: supruga Vera, kći Nevenka, unuk Igor i zet Dimitrije

TUŽNO SJEĆANJE na naše drage roditelje

JOSIPA

i

ŠTEFANIJU

24. 1. 1989. – 24. 1. 2014.

37

22. 2. 2002. – 22. 2. 2014.

Ožalošćeni: supruga Štefica, sinovi Robert, Ivica i Damir, unuci Davor, Vladimir i Anamarija, snahe Zvjezdana, Marija i Aleksandra

POJE te našeg dragog sina

BRANIMIRA ŠPIŠIĆA 24. 1. 1987. – 24. 1. 2014.

ZAHVALA

POSLJEDNJI POZDRAV

Nitko ne umire dok ima onih koji ga se sjećaju.

povodom smrti dragog supruga, oca, brata, šogora, ujaka, djeda i pradjeda

našem dragom

Obitelj Špišić-Poje

PAVLA DIVJAKA preminulog 10. 1. 2014. u 70. g. nakon duge i teške bolesti.

SJEĆANJE na drage roditelje

LJUBICU

i

† 24. 1. 2010.

IGNACA † 24. 7. 1981.

VUPORA S ljubavlju i poštovanjem,

Iskreno zahvaljujemo rodbini, susjedima i svim dobrim ljudima na izrazima sućuti, na položenom cvijeću i molitvama. Veliko hvala dr. Juragi i osoblju Novog Marofa. Hvala kapelanu Igoru Radešiću (Župa Sračinec) na molitvi kod ispraćaja dragog nam pokojnika.

Ožalošćeni: supruga Božena, sinovi Radovan, Davorin, Pavao, Milivoj, Dragutin, kći Dubravka, snahe Anđelka, Zlatica, Draženka, Amareta, zet Siniša, unuci, praunuci i ostala tugujuća rodbina

FRANJI KOSU preminulom 15. 1. 2014. u 86. godini života, nakon kratke bolesti.

Počivao u miru Božjem! *****

Ovim putem ujedno zahvaljujemo rođacima i prijateljima na izrazima suosjećanja, položenom cvijeću i molitvama, vlč.

Miji Horvatu na dirljivim riječima, kao i svim djelatnicima Odjela za gastroenterologiju OB Varaždin na osobitoj brizi i pruženoj medicinskoj pomoći.

Ožalošćeni: supruga Ivanka, sin Mladen, snaha Slavica, sestra Nevenka, unuci Tomislav i Hrvoje te ostala tugujuća rodbina

vaši najmiliji

SJEĆANJE SJEĆANJE

JOSIP BUBANIĆ 19. 1. 2012. – 19. 1. 2014.

TUŽNO SJEĆANJE na

na našeg dragog i nezaboravnog

RADOVANA NJEGOVCA

KOVAČIĆ

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja obitelj

TUŽNO SJEĆANJE

na drage i voljene roditelje

20. 1. 2013. – 20. 1. 2014.

IVANA

JOSIPU

1931. – 1976.

1930. – 2013.

Uvijek ste u našim srcima, mislima i molitvama.

SJEĆANJE

Vaši najmiliji

IVAN SLUNJSKI

MATU LACKOVIĆA 23. 1. 2011. – 23. 1. 2014.

Obitelj Lacković

SJEĆANJE

FRANCISKA LISJAK 24. 1. 2011. – 24. 1. 2014.

TUŽNO SJEĆANJE na našeg voljenog

MARIJANEKA ŠOŠTARIĆA Hvala svima koji nam pomažu kititi njegov tihi dom.

Posebno hvala našem dobrom Mareku i Ivanki.

Ožalošćeni tata, mama i sestra

MARKA MAJCENA

25. 1. 2008. – 25. 1. 2014.

Godine prolaze, a sjećanja na Tebe ostaju.

Tvoji Ruža, Tatjana, Eugen

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

22. 1. 2013. – 22. 1. 2014.

Tvoja obitelj Slunjski

SJEĆANJE

PETAR TKALČEC 21. 1. 2012. – 21. 1. 2014.

Tvoji najmiliji

na

IVANA HABEKA

24. 1. 2003. – 24. 1. 2014.

VINKO CVRTNJAK

Sve prolazi i proći će, a sjećanje na Tebe uvijek ostat će.

U mislima i srcu zauvijek dio naših života.

SJEĆANJE na voljenog supruga i oca

26. 1. 2006. – 26. 1. 2014.

27. 1. 1981. – 27. 1. 2014.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

U srcima je ljubav, a u sjećanjima bol i tuga.

Tvoji supruga, sin, unuka i snaha Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

na

MARKA MAKOVCA 27. 1. 2012. – 27. 1. 2014.

Prošla je godina otkako Te nema, ali tuga i sjećanje na Tebe ostaje.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Sestra Dragica i šogor Jakob

Sestra Ivanka s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV

IVANU PLANTIĆU Školski prijatelji OŠ Vidovec, generacija ‘63.

POSLJEDNJI POZDRAV tati, djedu, tastu i pradjedu

KAZIMIRU RAČKOM Spomenka, Željko, Andrej s Martom, Mateja i praunuka Zara

38

S RAZNIH STRANA

REGIONALNI TJEDNIK || 21. siječnja 2014., br. 505

s raznih strana

Ove srijede proslava Vincekova u općini Vinica Udruga vinogradara VINEA Vinica i Općina Vinica pozivaju sve vinogradarke i vinogradare na obilježavanje “Vincekova” koje će biti održano ove srijede, 22. siječnja. u 15:30 sati u vinogradu kod Mije Erjavca na Tuškovom bregu u Boršancu (Vinicabreg). - Čla-

www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

PREDAVANJE O burgovima i kaštelima

Sve o Starom gradu, ali i o tajnama Grebengrada Koje su to sve srednjovjekovne utvrde Varaždinske županije, što su pokazali najnoviji rezultati istraživanja utvrde Čanjevo na Kalniku, kako je izgledao Grebengrad u srednjem vijeku i sve o Starom gradu u Varaždinu samo su neke od tema o kojima će se govoriti u sklopu znanstvenog kolokvija “Burgovi i kašteli na prostoru sjeverozapadne

Hrvatske”, koji će se krajem siječnja održati u palači Herzer. Na ovom znanstvenom okupljanju, koje organizira Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije, predavanja će održati brojni stručnjaci. Znanstveni kolokvij održat će se u multimedijalnoj dvorani palače Herzer u srijedu 29. siječnja, a počinje u 18 sati.

SRIJEDA U MUZEJU

O legendarnoj kovnici Varaždinska kovnica Sorlini od 1896. do 1946. bila je uspješna radionica i tvornica značaka, medalja, plaketa i odlikovanja i za civilne, vojne i crkvene potrebe.

Ostavština kovnice danas se čuva u brojnim muzejskim ustanovama i privatnim zbirkama, a izložba koja je obuhvatila velik broj predmeta može se razgledati u palači Herzer. Velik broj predmeta Gradski muzej je posudio da bi se omogućio

što bolji prikaz djeovanja kovnice Sorlini kao i njenu ulogu u industrijskoj povijesti kovnice.

Ove srijede, 22. siječnja, u 19 sati svi koji žele saznati više o utemeljitelju kovnice Franu Sorliniju, njegovu nasljedniku Valteru i ostalim zanimljivostima varaždinske poduzetničke obitelji pozvani su na predavanje koje će održati muzejska savjetnica i autor ica izložbe Spomenka Težak. Ulaz je besplatan.

novi Udruge već tradicionalno održavaju sve običaje vezane uz blagdane posvećene tzv. vinogradarskim svecima, a prvi od njih je sveti Vinko. Naime, običaji nalažu da se tog dana odrežu tri mladice vinove loze i stave se u posudu s vodom. Po tome koliko pupova mladice potjeraju, vinogradari procje-

njuju kakva će biti godina. Nakon toga trsovi se blagoslove, zaliju vinom i bogato okite kobasicama i špekom – podsjećaju organizatori. Nakon ovogodišnjeg obreda rezanja trsa i blagoslova početka radova u goricama, nastavit će se druženje svih članova u dvorani u zgradi Općine Vinica.

OBIČAJ Čehara je bila mjesto na kojem su se dešavale ljubavi

Čehanje perja - prva verzija Facebooka U Leštakovcu je prošle subote Udruga žena organizirala čehanje perja, kako se ne bi zaboravio ovaj stari seoski običaj Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

Nekad bilo

- Za duge zimske noći domaćice su spremale perje.

Odlazilo se k susjedima i tamo se čehalo i pjevalo. Domaćica je uvijek prostrla stol, a sve koje smo čehale dobile smo pogaču s orehima i pijaču – jabučicu i hruškovicu. Došli su i dečki – prisjeća se najstarija mještanka Leštakovca Cecilija Horvat (95).

Kad se koja puca ženila, za nju je celo selo čehalo, da joj se naprave blazine

Duge zime

Prošlu je subotu čehanje perja, ovaj već gotovo zaboravljen narodni običaj, u Društevnom domu oživjela Udruga žena, koja u Leštakovcu djeluje

Najbolje perje je guskino jer je najmekanije

Snubaki

već punih 36 godina. - Htjele smo mladima pokazati kako je to nekad bilo, čime su se ljudi u zimi bavili i kako se družilo – pojasnila je predsjednica Udruge žena Štefanija Novak. Čehanje perja bilo je nezaobilazan posao tijekom zime, kada nije bilo puno posla na polju i s blagom, ali ova su seoska druženja bila i mjesto rađanja novih ljubavi.

- Žene su čehale, muži su svirali, snubaki su se napravili. Ali kad se i koja puca ženila, za nju je onda celo selo organiziralo čehanje, pa su se napravile blazine. I za mene se u Leštakovcu, kad sam došla ko sneha iz Ludbrega, organiziralo čehanje. To je bilo prije 47 godina – kaže nam Milka Vugirnec. Čehanje je zapravo bilo stara verzija Facebooka, objašnjavaju u šali mlađi mještani

Leštakovca. U subotu se čehalo svakakvo perje – i ono od guske, patke, purice i kokoši.

- Kad se životinja zakolje, odmah se mora rali poskupsti i po- Žene su čehale, a dečki su ig salo i spremiti. A najpjevalo, a najmlađi iz Leštabolje je ono od guske jer je najmekanije – veli kovca prisjetili su se kako je to vrijeme kratiti uz ružđenje nam Milka.

U čehari se u subotu i ple- kuruze.

NA KALNIKU Članovi varaždinskog Odreda izviđača “Sirius” počeli godinu tradicionalnim zimovanjem

Od topografskih radionica do podizanja šatora i zaklona

Izviđači su stekli mnoga korisna znanja

Kao i proteklih godina, varaždinski izviđači tradicionalno su započeli godinu odlaskom na zimovanje. Ove je godine 20-ak članova udruge Odred izviđača “Sirius” iz Varaždina, zajedno s izviđačima iz Križa bilo na zimovanju u planinarskom domu Kalnik, gdje su bili i izviđači iz Zageba. Budući je tijekom cijelog zimovanja prevladavalo toplo i djelomično sunčano vrijeme, program zimovanja bio je prilagođen skoro proljetnim uvjetima.

Izviđači su imali priliku učiti nove vještine putem raznih radionica (topografska, Robinson radionica), patrolnih i

Tijekom zimovanja prevladavalo toplo i djelomično sunčano vrijeme jatnih sastanaka te aktivnostima na otvorenom (podizanje šatora i zaklona od šatorskih krila, učenje o životu u pri-

rodi, sportske izviđačke igre).

Kroz provođenje raznovrsnog programa izviđači su stekli nova korisna znanja, dok se dio izviđačkih voditelja pripremao za nadolazeća izviđačka orijentacijska natjecanja prelazeći zahtjevan put tzv. “sedam zubi” koje čine stijene koje se pružaju od planinarskog doma prema vrhu Kalnika. Na kraju zimovanja sudionicima su podijeljene prigodne diplome za osvojena mjesta u natjecanjima i ostalim aktivnostima zimovanja.

Vodič

21. siječnja 2014., br. 505 || REGIONALNI TJEDNIK

39

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – POLAKO HLADNIJE

Kiša može opet pasti u utorak, ali ne u velikim količinama. Malo bi zahladilo, ali ništa posebno.

U srijedu većinom suho sa sunčanim razdobljima, ugodno i zdravije vrijeme. Četvrtak nam donosi novu promjenu vremena. Opet će biti oblačnije, a čini se i hladnije. Moguće su i slabe oborine, ali uz pritjecanje hladnijeg zraka kasno navečer nije isključena ni susnježica, ponegdje i slab snijeg. Još malo hladnije vrijeme nas čeka u petak. Moguće su slabe oborine, a s obzirom na temperaturu, mogao bi to biti slab snijeg. Puhat će hladan sjeveroistočni vjetar. Za vikend primjerenije temperature zraka. Bit će većinom suho, ali zbog blizine ciklone nije isključeno da dođu i oborine. Nije isključena ni pojava snijega, osobito tijekom nedjelje i u ponedjeljak.

Vratit će se jutarnji mrazevi, a i dnevna temperatura će biti zimska. Preporučamo da pratite našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu nazovite 060-555555. Cijena 3,49 kn/min. iz fiksnih te 4,78 kn/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d. d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (Prognoza izrađena 20. 1.)

VAŠE FOTOGRAFIJE

Svoje fotografije šaljite nam na foto@regionalni.com

rođeni: DJEVOJČICE: Kiara Janežić, Stela Kalničanec, Lara Mintas, Tesa Hrženjak, Franka Cvek, Nela Tuholjak, Lana Kranjčec, Mia Lukaček, Karla Hegedić, Korina Klen, Eva Posavec, Eva Čepuran, Nika Vidaček, Adela Zorko, Elena Šinko, Lucija Krog i Mia Vuković.

DJEČACI: Tin Hokman, Fran Artić, Lovro Kašik, Patrik Golubić, Dorijan Košćak, Nikola Ploh, Šimun Piškor, Sandi Meštrić, Arian Đurđek i Adam Topolovec.

BLIZANCI: Lana i Jakov Breški.

Ispravak: U varaždinskom rodilištu rođen je dječak Valentino Juriša, a ne djevojčica Valentina kao što smo objavili u prošlom broju Regionalnog tjednika. Zbog ove nenamjerne pogreške ispričavamo se obitelji Juriša te svim čitateljima.

UMRLI: Vjekoslav Tkalčec (79), Franjo Kos (85), Dragica Podgorelec (85), Brigita Šamec (86) i Josipa Car (88).

Ivana Ptiček Nađen psić

Nađen je stariji psić u tipu pekinezera, kojeg smo nazvali Žorž, kako luta Varaždinom. Ovim putem tražimo vlasnika jer vjerujemo da je nekome odlutao. Ima čip, ali nažalost nema ga u upisniku. Nadamo se da ga vlasnici traže i da će se brzo vratiti u svoj dom.

Udruga Spas 330 004

Pravila za slanje fotografija - Svatko smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 2 MB. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete nećemo objaviti.

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KAZALIŠTE 21. siječnja (utorak) • Bogi Ivač znova (Scena Zvonimir Rogoz) u 20.00 h 22. siječnja (srijeda) • Prekidi (Velika scena) u 20.00 h 23. siječnja (četvrtak) • Šah brat (Scena Zvonimir Rogoz) u 20.00 h 24. siječnja (petak) • Kajtebriga trio & gosti (Scena Zvonimir Rogoz) u 21.00 h 25. siječnja (subota) • Filumena Marturano (Velika scena) u 19.30 h 26. siječnja (nedjelja) • I ti ljubav nekom daj (Velika scena) u 17.00 h • Bogi Ivač znova (Scena Zvonimir Rogoz) u 20.00 h

KNJIŽNICA Odjel za odrasle (Trg slobode 8a) i Odjel za djecu (vila Bedeković, A. Cesarca 10) PON – PET 7.30 – 19.30 h SUB 7.30 – 13.00 h

Odjel za mlade, Odjel strane literature (vila Bedeković, A. Cesarca 10) i Ogranak Banfica (N. Tesle 20) PON, UTO, SRI 13.30 – 19.30 h ČET, PET 7.30 – 15.00 h SUB 7.30 – 13.00 h

MUZEJI Stari grad UTO-PET 9.00 – 17.00 h SUB, NED 9.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav – Galerija starih i novih majstora Izložba “Outside” Luke Bunića (otvorena do 26. siječnja) Izložba je dio projekta pod nazivom “GunuGrow” osmišljenog 2009. godine, u kojem je Bunić objedinio umjetnost, ekologiju i skateboarding kao glavne poveznice za promicanje ekološke osviještenosti i promicanje zdravog života, i to osobito kod skejterske populacije, ali i mladih općenito.

UTO-PET 9.00 – 17.00 h SUB, NED 9.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca Izložba Varaždinska kovnica Sorlini (izložba otvorena do 6. veljače 2014.)

UTO – PET 9.00 – 17.00 h SUB, NED 9.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića UTO-PET i svake prve subote u mjesecu 10.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i nedjeljom zatvoreno Galerija K 10 Varaždin • KERAMEIKONOVA zbirka suvremene svjetske keramike UTO, SRI I PET 18.00 – 20.00 h ČET, SUB I NED 11.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i praznikom Galerija K10 je zatvorena; organizirane

grupe mogu dogovor iti svoj posjet izvan radnog vremena na broj 091/1744-000

KINO GALERIJA 25. siječnja (subota) • Granice kontrole u 19.00 h (ulaznica 15 kuna) 26. siječnja (nedjelja) • Čuvari šume u 16.00 h (ulaznica 10 kuna) Informacije na www.kino-galerija.hr, info@kino-galerija.hr ili na 098/361-878.

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU 21. siječnja (utorak) • Šuti u 18.00 i 20.00 h 23. siječanj (četvrtak) • Dimnjačar u 20.00 h 24. i 25. siječnja (petak i subota) • Legenda o Herkulu u 18.00 h 26. siječnja (nedjelja) • Štrumfovi u 16.00 h • Legenda o Herkulu u 18.00 h 27. siječnja (ponedjeljak) • Legenda o Herkulu u 18.00 h

TRAŽI SE TINA

Nestao pas, mole pomoć!

Prije nekoliko tjedana iz kuće u Bosanskoj ulici udaljila se kujica Tina. Svjetlosmeđe je boje, srednjeg rasta,

IMPRESSUM UPRAVA Zdenka Jagić Ivica Kruhoberec Vesna Margetić-Slatki

a na ogrlici je telefonski broj 232-816. Vlasnici mole dobre Varaždince da im jave ukoliko su je vidjeli.

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin

LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović GLAVNI UREDNIK Ivan Agnezović Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com foto@regionalni.com GRAFIČKA REDAKCIJA Zamjenik Vlatka Lešić GlAVNOG UREDNIKA vlatka@regionalni.com Vesna Margetić-Slatki Mirta Brozičević vmargetic@regionalni.com mirta@regionalni.com Maja Denac POMOĆNIK maja@regionalni.com GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić PRODAJA: iharaci@regionalni.com Zdenka Jagić voditeljica prodaje NOVINARI zjagic@regionalni.com Tihana Drumev marketing@regionalni.com tihana@regionalni.com Tel. 042/290-778 Višnja Gotal Mira Ljubić vgotal@regionalni.com mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775 SURADNICI MALI OGLASI: Damir Ivančić malioglasi@regionalni.com Gordana Igrec Tel. 042/290-774 Denis Peričić Fax 042/290-789 Ljiljana Risek

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-789

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Augusta Šenoe 1o pon: 8 - 12 uto: 8-13 sri - pet: 8 - 16 Blukids Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 8 - 20 h subotom: 8 - 13 h NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 pon - pet: 7,30 - 15 h subotom: 7,30 - 12 h LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Petra Zrinskog 7 pon - pet: 14 - 19 h info: 091 92 99 329 IVANEC Poljodom Gospodarska 2

Tiskara Novi list

40

Zadnja

REGIONALNI TJEDNIK || 21. siječnja 2014., br. 505

PROSLAVA Marija Topolnjak proslavila je svoj 103. rođendan

FAŠNIK Od 28. veljače do 2. ožujka u Čakovcu

Prijavite se za jubilarni fašnik Od 28. veljače do 2. ožujka u Čakovcu će se održati jubilarni, 50. Međimurski fašnik 2014.

Ludovanje u središtu najsjevernije hrvatske županije počinje u petak 28. veljače svjetovnim fašnikom, a dan kasnije održat će dječji fašnik. U nedjelju 2. ožujka kao kruna fašničkih događanja odvijat će se povorka tradicijskih fašničkih maski i obi-

Najstarija Međimurka: Dugo živeti, ne se srditi 23.

Baki Mariji najveće veselje je njezina obitelj. Ima 16 unuka, 18 praunaka i dvogodišnju šukununučicu. Sa svojim sinom Ivanom živi u rodnom Dunjkovcu Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

Udovica 46 godina Marija Topolnjak rođena je 15. siječnja 1911. godine u Dunjkovcu kao jedno od petero djece u obitelji Stjepana Novaka, koji je poginuo u Prvom svjetskom ratu, i njegove supruge Elizabete, koja je doživjela 96 godina. Udala se 1930. g. za Antuna Topolnjaka iz susjednog Pretetinca s kojim je imala tri kćeri i dva sina. Udovica je već 46 godina te živi u Dunjkovcu sa sinom Ivanom.

Na pitanje je li nekad život bio teži ili lakši negoli je to danas, odgovorila je kako je uvijek sve lakše i ljepše kad je čovjek mlad.

Rođena je 15. siječnja 1911.

rodnom Dunjkovcu gdje je odrastala u velikoj obitelji uz još četvero braće i sestara.

Teško, ali i lijepo

- Bilo je teških, ali i lijepih trenutaka - povjerila nam se

baka Marija te dodala da je jedna od tajni njezine dugovječnosti vedar duh.

Iznenađenje rođendanske proslave bake Marije bio je međimurski župan Matija Posavec, koji je na proslavu

stigao s velikim buketom cvijeća, zaželjevši svojoj najstarijoj žiteljki još puno rođendana.

Vesela baka Marija svima je poručila: “Za dugi život treba mirno živeti i ne se srditi.”

PREKO BARE Članovi Škole animiranog filma iz Čakovca u Americi

ŠAF-ovci u društvu Pixara i Disneya Kao plod uspješne višegodišnje suradnje s Mill Valley film festivalom, članovi Škole animiranog filma (ŠAF) iz Čakovca dobili su priliku prvi put predstaviti “uživo” svoje filmsko stvaralaštvo u SAD-u. Zahvaljujući Hrvatskom audiovizualnom centru te Hrvatskom filmskom savezu, voditeljica Jasminka Bijelić Ljubić te troje ŠAF-ovaca Iva Ružić, Vedran Horvat i Eva Jalušić boravili su od 3. do 12. siječnja u San Franciscu i okolici održavši nekoliko predavanja i demo-radionica za odrasle, retrospektivnu projekciju svojih filmova te jednu radionicu crtanog filma za starije

23. siječnja (četvrtak) u igraonici Lumini centra s početkom u 18 sati održat će se lutkarska predstava za djecu “Čarobne pahuljice”. Nakon predstave djeca će moći sama izraditi svoju pahuljicu čarobnicu, te zaplesati u Lumini zimskog mjuziklu. Time se nastavlja ciklus za djecu “Pričamo vam priču... mini Lumini” Lumini centra. Dođite u četvrtak u Lumini igraonicu i zabavite se!

NAJAVA 27. Planinarska noć MIV-a

sjetila se svoje mladosti u

Vesela i nasmijana, još uvijek na svoje dvije noge i bistrog uma, najstarija je Me-

đimurka Marija Topolnjak.

Rođena je još prije Prvog svjetskog rata, 15. siječnja 1911. u Dunjkovcu. Svoj 103. rođendan proslavila je u nedjelju u restoranu Kneja u Malom Mihaljevcu u društvu obitelji koja joj je danas najveća radost. Baka Marija ima 16 unuka, 18 praunaka i dvogodišnju prapraunučicu.

Velika obitelj nije nikakva novost za vitalnu baku. Pri-

čaja nakon koje slijedi obračun s krivcem za sve naše nevolje na k raju programa. Svi koji žele sudjelovati u jubilarnom, 50.

Me đ i mu r skom fašniku mogu se prijaviti najkasnije do 14. veljače.

Potrebno je samo podići prijavnicu i dostaviti je u Turistički ured grada Čakovca, gdje možete dobiti sve informacije o sudjelovanju.

osnovnoškolce. Osim radionica i projekcije, bilo je vremena i za

razgledavanje dijela prebogate kulturne ponude San Francisca s naglaskom na animirani film. Tako

su ŠAF-ovci posjetili Pixarov kompleks u Berkeleyu u kojem su se upoznali s originalnim likovima, maketama, crtežima, radnim mjestima animatora te drugim skrivenim kutcima ovog fascinantnog zdanja, a posjetili su i velebni studio Lucas filma, u kome su mogli doživjeti dio nevjerojatne mase originalnih likova, skica, pozadina, kostima iz filmova Georga Lucasa poput Star Warsa, E.T.-a Kao šećer na kraju posjetli su Disneyev obiteljski muzej. Uzvratni posjet je krajem lipnja, kada domaćini stižu u Čakovec.

KARIKATURA

Gojzerice na klin i svi na ples!

Ove subote, 25. siječnja u hotelu Turist u Varaždinu odražat će se 27. Planinarska noć MIV-a.

Na susretu se očekuje preko 300 planinara iz cijele

Hrvatske, a ako je suditi prema planinarskim noćima iz prethodnih godina, planinare i ovog puta očekuje puno plesa i dobra zabava.

crta: Željko Pilipović