RT_506

UPRAVNA VIJEĆA

PTUJ - VARAŽDIN

Stručnost ili podobnost: agronom i informatičar nadziru rad Ljekarne

Kako smanjiti odljev mozgova

Str. 4. -5.

Str. 10.-11.

Vera Kuntner, akademska slikarica

Str. 8. - 9.

Regionalni Tjednik

40.000

Plus

Besplatan primjerak

ISSN 1846-8969

Broj 506 II 28. siječnja 2014. II www.regionalni.com

VARAŽDIN/KOPRIVNICA Sjeverozapadna Hrvatska dobila Sveučilište Sjever

Sjeveru sveučilište osnivačima prijava Tek nekoliko dana prije registracije Sveučilišta Sjever, protiv čelnika gradova Koprivnice i Varaždina i još nekih aktera USKOK-u je dostavljena prijava zbog zlouporaba položaja i ovlasti te drugih kaznenih djela!? Anonimna, doduše, ali DORH je dužan i po takvima postupati

Str. 2. -3

2

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

aktualno www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Varaždinska županija po iskustva u Slovačku Izaslanstvo Varaždinske županije predvođeno županom Predragom Štromarom boravilo je u Bratislavi na poziv tamošnjeg župana Bratislavske regije Pavola Freša. Jedna od glavnih tema sastanka bila je razmjena iskustava o pripremi projekata koji se financiraju iz fondova EU. Domaćini su predstavili

neke od realiziranih projekata poput integriranog javnog prijevoza te obrazovnog sustava regije. Varaždinsko izaslanstvo posjetilo je Centar za strukovno obrazovanje, Fakultet informacijskih tehnologija te prometni terminal. Uz župana, u posjetu Bratislavi bili su i njegov zamjenik Alan Košić,

pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, regionalni razvoj i europske integracije Martin Hajdinjak, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport mr. sc. Miroslav Huđek, direktor Agencije za razvoj Varaždinske županije Nikola Kučiš te ravnatelj Županijske uprave za ceste Tomislav Osonjački.

NAŠA POSLA Sjeverozapadna Hrvatska dobila Sveučilište Sjever čiji je osnivač tvrtka Me

Varaždinsko veleučilište obvezalo se uložiti 10 milijuna kuna u obnovu nove zgrade u gradskom vlasništvu, dok se od novca za školarinu na materijalne troškove može utrošiti 25 posto, tvrdi prijavitelj

Sjever dobio sveučilište, a osnivači kaznenu prijavu!?

Tek nekoliko dana prije registracije Sveučilišta Sjever, protiv čelnika gradova Koprivnice i Varaždina i još nekih aktera USKOK-u je dostavljena prijava zbog zlouporaba položaja i ovlasti te drugih kaznenih djela!? Anonimna, doduše, ali DORH je dužan i po takvima postupati Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Sjeverozapadna Hrvatska, nakon višemjesečnih priprema, dobila je regionalno sveučilište - Sveučilište Sjever, čiji je osnivač poduzeće Media uni u suvlasništvu gradova Koprivnica i Varaždin. Tek nekoliko dana ranije, protiv čelnika

Milković: Ova regija mora dobiti ono što zaslužuje ovih gradova i još nekih aktera USKOK-u je dostavljena prijava zbog zlouporaba položaja i ovlasti te drugih kaznenih djela!? Anonimna, doduše, ali…

Primorac i EPH

Novo sveučilište, koje je u petak upisano u registar varaždinskog Trgovačkog suda, imat će sukladno ranijim najavama sveučilišne centre Varaždin i Koprivnica, a nastavit će izvoditi studijske programe institucija iz kojih je integracijom nastalo: Medijskog sveučilišta, godinu dana starog projekta nastalog na temelju privremene dopusnice koju je bivši ministar Dragan Primorac udijelio EPH-u, te pripojenog mu va-

Koprivnički i varaždinski čelnici zajedno osnovali Medijsko sveučilište

Čerepinko: Predaje više od 300 znanstvenika i stručnjaka Sveučilište Sjever izvodi nastavu na jedanaest studijskih programa iz tehničkog, biomedicinskog, društvenog i umjetničkog područja, od čega je devet studija na preddiplomskoj (Elektrotehnika, Primijenjeno strojarstvo, Multimedija, oblikovanje i primjena; Tehnička i gospodarska logistika, Graditeljstvo, Sestrinstvo, Novinarstvo, Medijski dizajn, Poslovanje i menadžment u medijima), a dva na diplomskoj razini (Odnosi s javnošću i Poslovna ekonomija). U suradnji sa Sveučilištem u Rijeci, od ove se godine počinje izvoditi i sveučilišni poslijediplomski doktorski studij Izdavaštva i medija.

- Na novom sveučilištu studira oko 3.500 studenata, a predaje više od 300 znanstvenika i stručnjaka iz različitih polja i gospodarskih

grana, od kojih su mnogi u samom vrhu svojih djelatnosti u Hrvatskoj, ali i šire. U idućim godinama cilj Sveučilišta Sjever je doseći brojku od 10 do 15 tisuća studenata i novim studijskim programima u potpunosti pokriti regiju sjeverozapadne Hrvatske - veli Darijo Čerepinko, koji je u Sveučilištu Sjever zadužen za odnose s javnošću. Nova ustanova, kako dodaje, preuzima ugovore koje su potpisali Veleučilište u Varaždinu i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u svibnju prošle godine o punoj subvenciji participacije redovitih studenata u troškovima studija u akademskim godinama 2012./2013., 2013./2014. i 2014./2015., a Ministarstvo je najavilo i daljnje sufinanciranje deficitarnih studijskih programa iz tehničkog i biomedicinskog područja.

raždinskog Veleučilišta koje je djelovalo desetak godina.

- Ova regija mora dobiti ono što zaslužuje, mora postati ravnopravna i mora se moći razvijati u skladu sa svojim potrebama i željama. Njezino vlastito javno sveučilište odgovarat će kvalitetno i brzo na sve potrebe našeg gospodarstva te kulturnog i društvenog života.

Vjerujem da ćemo potaknuti razvoj cijele regije, ali i šire te postati jedno od najboljih sveučilišta u ovom dijelu Europe izjavio je povodom registracije prof. dr. sc. Marin Milković, rektor Sveučilišta Sjever.

Umjesto prigodne svečanosti, kako bi to i priličilo ovakvom trenutku, osnutak prvog hrvatskog sveučilišta sjevernije od Zagreba i zapadnije od Osijeka popratili su napisi o kaznenoj prijavi protiv njezinog čelnika Milkovića te gradonačelnika Koprivnice i Varaždina. Uz njih, anonimni je prijavitelj zbog zlouporabe položaja i ovlasti, zlouporabe u gospodarskom poslovanju i drugih djela prijavio i direktora EPH-a te ministra Željka Jovanovića!

Split, Varaždin i Koprivnica

Za prijavitelja je, ukratko, sporan način na koji je nastalo Sveučilište Sjever, slijednik

Medijskog sveučilišta, čiji su počeci u Dalmaciji. Naime, 2005. godine prihvaćena je ponuda Europapress Holdinga (EPH) koji je za Slobodnu Dalmaciju nudio 540 milijuna kuna te osnutak Hrvatske medijske akademije, odnosno kasnije nazvanog Medijskog sveučilišta (MS) u Splitu. Iako Primorac daje 2009. i privremenu dopusnicu MS-u, Splićani

Osnutak protivno mreži visokih učilišta i zakona? nikako nisu htjeli dati javni prostor i novac za ovaj privatni poduhvat, pa se EPH projekt seli u Varaždin.

- Partnerstvo s EPH-o, jedini je način da Varaždin postane sjedište jednog sveučilišta rekao je direktor sada već bivšeg Veleučilišta u Varaždinu Goran Kozina objašnjavajući sredinom 2011. varaždinskim vijećnicima zašto valja kupiti polovicu osnivačkih prava u tvrtki Media Uni, koja je raspolagala s dopusnicom za Medijsko sveučilište, iako nije uopće registrirana za visokoškolsku djelatnost.

No Grad Varaždin tada ipak nije potpisao ugovor s EPH-

Aktualno

28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

HNS: Nema izlaska članova U Novom Marofu održana je prva Koordinacija predsjednika 28 općinskih i gradskih podružnica HNS-a u Varaždinskoj županiji nakon unutarstranačkih izbora. Predsjednik ŽO-a HNSa Predrag Štromar upoznao je prisutne sa situacijom oko isključenja Radimira Čačića iz članstva, a nakon kratke rasprave

3

ORaH u Varaždinu Održivo gospodarstvo naziv je tribine koja će se održati u subotu 1. veljače u varaždinskoj palači Herzer s početkom u 9.30 sati. Nakon tribine na kojoj će gošća biti predsjednica Održivog razvoja Hrvatske (ORaH) Mirela Holy, očekuje se osnivanje varaždinske gradske organizacije ORaH-a.

zaključeno je da se odluke tijela stranke moraju poštovati i da interesi pojedinaca ne mogu biti ispred interesa stranke. Predsjednici podružnica izvijestili su predsjednika ŽO-a da za sada nema nikakvih najava o izlasku članova iz stranke. U dvadesetak dana sastat će se predsjedništva u svim podružnicama.

edia uni u suvlasništvu Koprivnice i Varaždina

PRIMJER Bivša vojarna u Koprivnici sveučilišni kampus

Agencija za znanost i visoko obrazovanje

Sudbina SS-a znat će se u lipnju Agencija za znanost i visoko obrazovanje nije zaprimila zahtjev za integracijom Medijskog sveučilišta i Veleučilišta u Varaždinu te u ovom trenutku nema nikakve ingerencije nad tim postupkom, izjavila je ravnateljica dr. sc. Jasmina Havranek za Večernji list dodavši da nije zaprimljen ni zahtjev za davanje mišljenja vezano za promjenu sjedišta MS-a.

Upozorila je također da je 2009.

Medijskom sveučilištu u Splitu izdana privremena dopusnica, uz

uvjet da u roku od pet godina zaposli potreban broj nastavnika, ali i da se profilira kao sveučilište, dakle da se potvrdi i u znanstveno-istraživačkim aktivnostima te uvede nastavne programe primjerene potrebama tržišta rada i regije. Ovisno o ispunjavanju ovih uvjeta, Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje u lipnju ove godine odlučit će se o izdavanju trajne dopusnice ili uskrati postojeće privremene.

Projekt sveučilišnog kampusa Koprivnica namjerava kandidirati za EU fondove

Koprivnica ima planove za bivšu vojarnu, a Varaždin?

Pri kraju obnova objekta u Križanićevoj ulici, ali nitko ne zna kakvi su dugoročni planovi za puno veći prostor bivše vojarne u Optujskoj kakvi su dugoročni planovi za puno veći prostor bivše vojarne u Optujskoj ulici.

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Integracija MS-a i varaždinskog Veleučilišta uz potporu bivšeg prvog potpredsjednika Vlade R. Čačića

om, vjerojatno zbog pritvaranja bivšeg varaždinskoga gradonačelnika Ivana Čehoka.

Uskače Koprivnica koja 2012. za skoro tri milijuna kupuje 75 posto udjela u tvrtki Media uni, koja nema imovine izuzev planova, dok blizu milijun kuna za 25 posto daje varaždinsko Veleučilište. Uz to, sklopljen je i ugovor o desetogodišnjoj poslovnoj suradnji u kojem se EPH obvezao tek promidžbeno podupirati razvoj MS-a, a Koprivnica i Varaždin osigurati EPH-u konkretnije stvari: godišnje pet stipendija po svakom studijskom programu vezanom za medijsku djelatnost te omogućiti da ima predstavnika u Sveučilišnom savjetu.

Vrijednost Veleučilišta

Zahvaljujući ovim ugovorima, MS je došao na sjever, što je, kako tvrdi prijavitelj, protivno mreži visokih učilišta i zakona koji propisuju da je za osnivanje sveučilišta nužno napraviti niz planova i programa, a u obzir nije uzeta ni situacija na tržištu rada.

Usprkos tome, ministar Jovanović javno obećava financijsku podršku MS-u, a zatim slijedi još sporniji dio: integracija MS-a i varaždinskog Veleučilišta zamjenom udjela, a sve uz potporu bivšeg prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića. Pri tome je

napravljena, kako se navodi u prijavi, izravna šteta Koprivnici jer je poduzeću VELV dala 25 posto udjela u tvrtki Media uni mimo natječaja, ali i Gradu Varaždinu jer je potonjem poduzeću poklonio osnivačka prava nad Veleučilištem koje

Žalostan i neodgovoran pokušaj zaustavljanja obrazovanja? ima dopusnice za šest programa, imovinu i nastavnički kadar, pa bi njegova vrijednost bila veća od 20 milijuna kuna, ako je EPH za tvrtku Media uni tek s jednom privremenom dopusnicom dobio skoro četiri milijuna kuna. Uz to, kako se upozorava, gradonačelnici Koprivnice i Varaždina daju gradske prostore bez natječaja tvrtki Media uni, osnivaču MS-a/SS-a, iako po zakonu to mogu samo ako imaju većinsko vlasništvo, dakle više od 50 posto, ili ako se radi o javnoj ustanovi, što MS nije jer mu je vlasnik poduzeće.

„Nema nezakonitosti“

Dok su čelnici Koprivnice i Varaždina tek kratko negirali bilo kakve nezakonitosti u procesu stvaranja Sveučilišta

Sjever, odnosno Medijskog sveučilišta, rektor potonje ustanove bio je opširniji i oštriji.

- Integracija ustanova, odnosno pripajanje Veleučilišta u Varaždinu Medijskom sveučilištu provodi se temeljem Zakona o ustanovama, odlukama gradova i uzorima kao što je, uz ostalo, Veleučilište Vern integriralo Visoku novinarsku školu i Visoku školu Kairos.

Integracija ustanova provodi bez imovine, uz ravnopravno stjecanje osnivačkih prava gradova nad sveučilištem.

S obzirom na to da su osnivači obiju ustanova gradovi, oni sukladno Zakonu o ustanovama donose odluke o pripajanju, integraciji i sl., time postaje jasno da je i priča o problematičnom prijenosu vlasništva s javne ustanove (koje MS i VELV nisu) potpuno neosnovana i pokazuje nepoznavanje osnovnih pravnih odredbi i samih zakona. Napad na integraciju žalostan je i neodgovoran pokušaj usporavanja i zaustavljanja napredovanja visokog obrazovanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, odnosno jedinoj regiji koja još nema svoje sveučilište - poručio je Milković najavivši korištenje svih pravnih sredstava za zaštitu ustanove među kojima je i prijava protiv nepoznatog počinitelja za lažno prijavljivanje kaznenog djela.

Početkom idućeg semestra, za studiranje će se otvoriti i prva zgrada sveučilišnog kampusa u Sveučilišnom centru Koprivnica, najavljuju u Sveučilištu Sjever dodavši da će zgrada imati četiri tisuće kvadrata te će osigurati bolje i kvalitetnije uvjete studiranja, a uz niz novih predavaonica i laboratorija raspolagat će i vlastitim TV i fotostudijem.

Trajna dopusnica

Što s vojarnom u Optujskoj?

Uvjereni da će u lipnju Sveučilište Sjever dobiti dopusnicu

Lakše do novca

- U travnju bi trebala biti zgotovljena zgrada u bivšoj vojarni, nakon čega će uslijediti i njeno opremanje. Uglavnom, pretvaranje prostora bivše vojarne u centar znanja ide zadanim planom – najavila je za Podravski list koprivnička gradonačelnica Vesna Želježnjak naglašavajući da će se integriranim sveučilištem, uz ostalo, lakše doći do novca iz fondova EU i financijske potpore Ministarstva koje nije financi-

- Rekonstrukcijom i revitalizacijom druge zgrade Sveučilišnog centra Varaždin dobit će se novih

Koprivnica zna što želi s vojarnom

ralo Medijsko sveučilište.

Grad Koprivnica treba za potrebe sveučilišta u obnovu objekta u bivšoj vojarni uložiti 18 milijuna, dok Veleučilište u Varaždinu treba uložiti deset milijuna kuna. Tako je u Varaždinu pri kraju obnova zgrade u Križanićevoj ulici gdje je nekada bila vojarna, dok nitko ne zna

dvije tisuće kvadrata radnih prostora koji će sadržavati, između ostalog, dvije velike multimedijalne predavaonice kapaciteta 160 mjesta svaka, više manjih predavaonica i laboratorija, kao i prostor za studentske aktivnosti odnosno nastavno i administrativno osoblje - najavljuju u Sveučilištu Sjever.

Nakon ovih ulaganja, odnosno integracije MS-a i Veleučilišta, uvjereni su da će Sveučilište Sjever u lipnju dobiti trajnu dopusnicu.

Povezivanje Veleučilišta i MS-a sjajan je put da oba grada postanu sveučilišni, rekao je ministar Jovanović

4

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

Izdašne potpore za novorođenčad u N. Marofu Grad Novi Marof je i tijekom prošle godine nastavio s provođenjem Odluke prema kojoj pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno prvo dijete imaju roditelji ili samohrana majka u iznosu od 1.000 kuna. Za novorođeno drugo i svako naredno dijete novčana potpora se povećava

za 500 kuna po djetetu. Tako je prošle godine za ukupno 125 novorođene djece izdvojeno čak 177.000 kuna proračunskih sredstava.

Na ovaj se način gradska vlast, unatoč težoj financijskoj situaciji, djelotvorno brine o pronatalitetnoj politici i pomaže obiteljima s novorođenom

djecom.

Uz to, novomarofski gradonačelnik Darko Hrenić nedavno je primio obitelj Jelen iz Mađareva. Majka Irena rodila je sedmo dijete, malog Jakova.

Uz odgovarajuću novčanu potporu gradonačelnik je čestitao obitelji i poželio im puno zdravlja.

Naknade i u Knegincu Kneginečki općinski načelnik Goran Kaniški i njegov zamjenik Robert Đuranec uručili su novčane naknade za djecu rođenu u drugom polugodištu 2013. godine.

Isplaćene su ukupno 24 naknade u iznosu od 1.000 kuna po djetetu. Prilikom uručivanja naknada Kaniški je napomenuo da, unatoč svim izazovima s kojima se nosi

većina proračuna jedinica lokalnih samouprava, Općina Gornji Kneginec ulaže značajna sredstva za najmlađe stanovnike općine.

Izdvajaju se sredstva za predškolski odgoj, stipendije, uređenje igrališta i slično.

Odlukom općinskog načelnika naknade će isplaćivati i za djecu rođenu u 2014. godini.

OTKRIVAMO Koja su zanimanja novoimenovanih članova upravnih vijeća četiri zdravstvene us

Stručnost ili podobnost: ag i informatičar nadziru rad L

Župan Štromar članove je imenovao krajem prošle godine, pri čemu su kandidate predlagale stranke iz vladajuće Kukuriku koalicije. - To je sramota! Slu zdravstvenih usluga ili tome da vlast nagradi svoje članove za uspjeh na lokalnim izborima? - pita Mirjana Kolarek Karakaš, jedina vijećnica u Županijsko

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO

Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

Čime se bavi ustanova u čije upravno vijeće je Varaždinska županija kao svoje predstavnike postavila diplomiranog inženjera agronomije, diplomiranog informatičara i diplomiranog inženjera elektrotehnike? Točan odgovor glasi: nabrojena zanimanja su zanimanja članova Upravnog vijeća Ljekarne Varaždinske županije!

Učiteljice i veterinari

Upravno vijeće (članovi iz redova osnivača): Krunoslav Kovačić, doktor veterine Ivo Žiža, diplomirani ekonomist Franjo Rajner, dipl. inženjer prometa

ZAVOD ZA HITNU MEDICINU

Upravno vijeće (članovi iz redova osnivača): Martina Vusić, diplomirana učiteljica Zorislav Rodek, doktor veterine Darko Majhen, diplomirani politolog

No ništa manje zanimljiva nisu ni zanimanja članova upravnih vijeća još tri zdravstvene ustanove, čiji osnivač je Varaždinska županija. Tako magistra novinarstva, diplomirani ekonomist i profesorica informatike i matematike nadziru rad Doma zdravlja Varaždinske županije.

Još jedan diplomirani ekonomist, ali zajedno s doktorom veterine i diplomiranim inženjerom prometa sjede u Upravnom vijeću Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije. Zanimljivo je da doktor veterine sjedi i u Upravnom vijeću Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije, i to zajedno s diplomiranom učiteljicom te diplomiranim politologom. Članove upravnih vijeća zdravstvenih ustanova iz redova osnivača je u studenom prošle godine imenovao varaždinski župan Predrag Štromar, i to nakon što je dosadašnjima istekao četverogodišnji mandat.

- To je sramota! Čemu služe upravna vijeća, da poboljšaju rad ustanova i kvalitetu zdravstvenih usluga ili samo tome da aktualna vlast nagradi svoje članove za uspjeh na lokalnim izborima? - pita se županijska vijećnica Zagorske stranke, doktorica medicine Mirjana Kolarek Karakaš.

Prema Zakonu o ustanovama, upravna vijeća donose programe rada i razvoja usta-

NAKNADE

Mjesečno 700 ili 900 kuna Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, visinu naknade za rad u upravnim vijećima zdravstvenih ustanova ne određuje osnivač, nego ministar zdravlja. Doznali smo da je na snazi odluka prema kojoj član upravnog vijeća dobiva 700 kuna naknade mjesečno, a predsjednik upravnog vijeća 900 kuna mjesečno.

nove, nadziru njihovo izvršavanje, odlučuju o financijskom planu i godišnjem obračunu, predlažu osnivaču promjenu djelatnosti, daju osnivaču i

Štromar: Svaka stranka sama odlučuje tko je za njih stručan te za tu osobu snosi odgovornost ravnatelju ustanove prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima,...

Kad su u pitanju zdravstvene ustanove, čije djelatnosti su specifične, uvjeti su još stroži.

Zakonom o zdravstvenoj zaštiti propisano je da svi članovi upravnih vijeća moraju imati visoku stručnu spremu. Taj uvjet zadovoljavaju svi članovi imenovani u upravna vijeća Ljekarne, Doma zdravlja, Zavoda za javno zdravstvo i Zavoda za hitnu medicinu.

Tko ima vizije?

Zakonom je propisano da jednog člana upravnog vijeća zdravstvenih ustanova imenuje radničko vijeće, a drugog

stručno vijeće i to iz redova radnika s VSS-om. A po kojim kriterijima su izabrani preostali članovi, oni iz redova osnivača, Varaždinske županije?

- Kao što se prema odnosu parlamentarnih snaga imenuju članovi povjerenstava u Županijskoj skupštini, tako će biti imenovani i članovi nadzornih odbora te upravnih vijeća.

Pritom svaka stranka sama odlučuje tko je za njih stručan te za tu osobu snosi odgovornost.

Ako pojedinac ne može dobro odrađivati svoj posao, onda ga ja mogu promijeniti – pojasnio nam je župan Štromar još krajem prošle godine.

Iz toga je jasno da nije nikakva slučajnost to što se novi sastavi upravnih vijeća imenuju u godini u kojoj se održavaju lokalni izbori. Međutim, Mirjana Kolarek Karakaš, jedina vijećnica u Županijskoj skupštini s diplomom Medicinskog fakulteta, primijetila je da su u upravna vijeća postavljeni samo članovi ili simpatizeri stranaka iz vladajuće Kukuriku koalicije, dok oporba nije dobila priliku predložiti svoje kandidate.

- Žalosno je što se i nakon posljednjih lokalnih izbora kao kriterij za imenovanja u upravna vijeća nije gledala kompetencija, a ni struka, nego isključivo podobnost. Nažalost, nekompetentni ljudi su postavljeni na mjesta na kojima se odlučuje o važnim stvarima, o radu i razvoju zdravstvenih ustanova, o poboljšanju zdravstvenih usluga za stanovnike naše županije – navodi.

Smatra da je takva politička praksa jedan od razloga zbog kojih nema napretka. - Ako osoba koja obnaša dužnost predsjednika ili člana upravnog vijeća ne poznaje dobro zdravstveni sustav i ako nije dobro upućena u specifične djelatnosti pojedinih ustanova, kako će onda davati inicijative za poboljšanje rada? Hoće li imati viziju razvoja? Bojim se da neće – upozorava vijećnica i liječnica.

Aktualno

28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

5

Grad Varaždin dijeli socijalne stanove - najam 2,7 kuna po kvadratu Grad Varaždin će ovih dana raspisati natječaj za dodjelu 28 socijalnih stanova u Hrašćici, točnije u zgradi koja je, nakon pomicanja rokova, konačno dovršena u prosincu prošle godine.

- Htjeli smo utvrditi bolje uvjete za natječaj, praved-

stanove čiji osnivač je Županija?

gronom Ljekarne

niji pravilnik. Naime, u starom pravilniku jedan od kriterija bio je stručna sprema. Novi pravilnik bit će socijalno usmjeren – rekao je varaždinski gradonačelnik Goran Habuš odgovarajući na pitanje zašto natječaj nije raspisan ranije ukoliko je zgrada već gotova. Sta-

novi veličine od tridesetak do 72 kvadratna metra bit će prazni, prema procjeni ravnatelja Javne ustanove Gradski stanovi Vladimira Kukeca, do Uskrsa kad se očekuju useljenja.

Najamnina je utvrđena zakonom i iznosi 2,70 kuna po kvadratu, pa će se za stan

od 50 kvadrata plaćati najamnina od 135 kuna. Interes će sigurno biti velik.

Naime, još 2009. godine Grad Varaždin proveo je natječaj na koji su se javile 224 osobe u roku te još njih 106 van roka. Uz to, Grad Varaždin ima više od 30 0 stanova za koje

slijedi revizija koja će se izvršiti do kraja ove godine.

Formular za prijavu kao i popis dokumentacije koju treba priložiti zainteresirani mogu dobiti u Gradskim stanovima, a više informacija mogu saznati i pozivom na besplatni telefon GRIC-a 0800-0042. (td)

GRAD VARAŽDIN Upravna vijeća i savjeti mjesta za nagrađivanje podobnih POPIS

Predsjednici vijeća i savjeta 1. Marin Vučić (HNS) 2. Aurelija Šemiga (HSLS) 3. Josipa Šipek (HNS) 4. Marijan Mesek (SDP) 5. Damir Popović (HNS) 6. Branko Godinić (HNS) 7. Mira Visković (HNS) 8. Marin Pupavac (SDP) 9. Vitomir Stanek (SDP) 10. Nevenka Suhić (nezavisna lista R. Podolnjak) 11. Martina Kučar (SDP)

uže li upravna vijeća da poboljšaju kvalitetu oj skupštini s diplomom Medicinskog fakulteta

LJEKARNA

Koalicija predložila, Odbor izglasao i Gradsko vijeće potvrdilo sve predložene ljude u upravnim savjetima i vijećima

Sastaju se svaka dva mjeseca i zarade 12 tisuća kuna godišnje - Ruke su se podizale za ime i prezime, bez da su nam predočene biografije tih ljudi ili barem njihova stručna sprema - kaže potpredsjednik Odbora za imenovanja oporbeni vijećnik Ladislav Ilčić (Hrast) Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

Upravno vijeće (članovi iz redova osnivača): Krunoslav Blaži, dipl. ing. agronomije Dražen Klarić, diplomirani informatičar Ivan Jenkač, dipl. ing. elektrotehnike

DOM ZDRAVLJA

Svaki mjesec u džep svakoga od njih 58 stigne 1.000 kuna, što znači da godišnje “skupe” po 12 tisuća kuna. Nije to neka vrtoglava svota, ali nije za odbaciti s obzirom na to koliko rade. Riječ je, naime, o predsjednicima i članovima upravnih vijeća i savjeta Grada Varaždina za čije se naknade godišnje iz proračuna izdvaja milijun i dvjesto tisuća kuna.

A koliko oni rade za to? Ne baš puno. Neka od tih vijeća i savjeta sastaju se jednom u dva mjeseca poput Savjeta Koncertnog ureda, a rjeđi su oni koji sastanke imati nekoliko puta mjesečno kao Upravno vijeće Gradskih stanova.

Naknada - motivacija

Upravno vijeće (članovi iz redova osnivača): Andreja Ptiček, magistra novinarstva Sandro Miko, diplomirani ekonomist Tajana Golub Mendaš, prof. informatike i matematike

Tko su uopće ljudi koji sjede u vijećima i odborima? Stručnjaci za određena područja?

Rijetko. Radi se pretežito o ljudima koji su članovi političkih stranaka i dužnost obavljaju “za nagradu”. - U lokalnoj politici ima idealista, ali, vjerujte mi, njih je malo. Ljude je teško motivirati da se uključuju u politiku. Upravna vijeća i savjeti služe za to da se oduže određenima za zasluge koje su odradili u kampanji – objašnjava nam jedan od varaždinskih političara.U Gradu Varaždinu objasnili su da u skladu sa zakonom i statutima ustanova

Radiolog na čelu vijeća knjižnice U Zakonu o upravljanju javnim ustanovama u kulturi stoji da bi u upravna vijeća trebalo imenovati osobe iz redova kulture i umjetnosti. No npr. u Savjetu Koncertnog ureda je tako i Božidar Kolarić, strojarski specijalist, a Branko Godinić, koji je predsjednik Upravnog vijeća knjižnice, je inženjer radiologije. Još jedna nelogičnost je što se na Gradskom vijeću imenovalo članove Upravnog vijeća Veleučilišta, njih dvojicu, a još u ožujku 2013.

Gradsko vijeće je ukinulo Veleučilište i izglasalo spajanje s Medijskim veleučilištem.

Gradsko vijeće bira upravna vijeća i savjete. Prema nepisanim pravilima, ta bi tijela trebala biti odraz sastava Gradskog vijeća. Međutim, nije izabran

Laburist Kolarić član je Odbora za imenovanja, a glasao je sam za sebe i svoju suprugu niti jedan kandidat iz redova oporbe (HDZ, Hrast, HSS i Nezavisna lista Zlatana Avara), nego su vladajući (HNS, SDP, HSLS, HSU) uz potporu laburista i nezavisnog Roberta Podolnjaka dobili svih 58 mjesta. Da je Odbor za imenovanja samo “igranje podizanja ruku”, ispričao nam je jedan od članova, oporbeni vijećnik Ladislav Ilčić (HRAST). – Početkom prosinca imali smo sastanak

Odbora. Svi su samo digli ruke za tu i tu osobu, neko ime i prezime koje meni u velikom broju slučajeva nije ništa značilo.

Nismo dobili njihovu stručnu spremu ni biografiju koja bi pokazala jesu li uopće kompetentni obavljati taj posao. Ne tvrdim da tu nema kvalitetnih ljudi, ali oni su tamo samo zato jer ih je predložila vlast – veli Ilčić.

Za rodbinu

Uz njega u Odboru za imenovanja su još i Josip Dreven (HNS), Božidar Kolarić (HL), Danijela Benkus (SDP) i Laura Musliu (HDZ), a neki od njih glasali su za sebe i svoju rodbinu. - Na prijedlog koalicije su predlagani članovi, a ne vidim ništa sporno u tome da sam glasao za sebe ili svoju suprugu koja je osnivač stranke. Osim toga ona je više od 30 godina suradnik u odgojno obrazovnom procesu i kvalificirana

je da bude u Upravnom vijeću Dječjeg vrtića Varaždin – tvrdi Kolarić. Za svog nećaka, predsjednika Savjeta Koncertnog ureda i predsjednika Foruma mladih SDP-a Marina Pupavca glasala je i Benkus. Osim toga, šest gradskih vijećnika imenovano je u vijeća i savjete – Branko Godinić i Mira Visković iz HNS-a, nezavisni Robert Podolnjak i Stjepan Cepanec te laburisti Jadranka Lukavečki i Kolarić. Grad Varaždin, koji ima više od 40 tisuća stanovnika, valjda oskudijeva u stručnjacima.

A kakvi su stručnjaci ljudi koji nadziru rad varaždinskih ustanova i predlažu program njihovog rada i razvoja? Teško je reći, jer ne postoji nikakva zakonska obaveza da se kraj imena članova upravnih vijeća i savjeta naznači njihova stručna sprema. No zato je poznata stranačka pripadnost.

Od ukupno 11 predsjednika vijeća i savjeta ustanova Grada Varaždina, njih petero je iz HNS-a (Marin Vučić, Josipa Šipek, Damir Popović, Branko Godinić i Mira Visković), četvero iz SDP-a (Marijan Mesek, Marin Pupavac, Vitomir Stanek i Martina Kučar), Aurelija Šemiga je članica HSLS-a, a Nevenka Suhić članica je Nezavisne liste Roberta Podolnjaka.

Očito je da su i dalje najvažnije stranačke iskaznice. Unatoč obećanjima, nikakav iskorak nije napravljen.

6

Aktualno

REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

Varaždincima računi za odlaganje otpada tijekom kolovoza i rujna Na adrese varaždinskih domaćinstava i poduzeća ovih dana stižu uplatnice za odlaganje otpada tijekom kolovoza i rujna prošle godine. O čemu se radi, objašnjava Goran Hlevnjak, predsjednik Uprave Univerzala, poduzeća koje od kolovoza zbrinjavanja komunalni otpad.

- Prema ugovoru o koncesiji, trebali smo obračunavati na mjesečnoj razini uslugu odlaganja komunalnog otpada i slati građanima račune. U međuvremenu je, međutim, došlo do izmjene zakona. Naime, prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom za naplatu usluge zbrinjavanja komunal-

nog otpada zadužen je davatelj usluge prikupljanja komunalnog otpada, odnosno Varkom, koji treba u cijenu svoje usluge uključiti sve troškove gospodarenja otpadom i račun dostaviti građanima - veli Hlevnjak.

Radi toga Univerzal je odmah po stupanju na snagu novog zakona ukazivao Gradu Varaždinu

na hitnost sklapanja aneksa koncesijskog ugovora, koji je potpisan 11. studenog.

- Temeljem toga Varkom je od prvog dana listopada zadužen za slanje ukupnog računa građanima (skupljanje, odvoz i odlaganje komunalnog otpada), što znači i naplatu naše usluge.

Međutim, ostala su nenaplaćena

dva mjeseca, kolovoz i rujan, kada građanima nisu pristigli računi za odlaganje otpada - veli Hlevnjak naglašavajući da se ne radi o apsolutno nikakvom povećanju cijene usluge odlaganja otpada, već samo naplati usluge koju je Univerzal obavio u tim mjesecima, a nije ju naplatila ni tvrtka, a niti Varkom.

DOZNAJEMO Ministarstvo financija vlasnik poludovršenog objekta HRT-a u Varaždinu

Ključan korak prema gašenju dopisništva HRT-a u Varaždinu

Ne znam koliko je novca uloženo u taj objekt koji je predan Ministarstvu financija radi poreznog duga, ali znam da je HRT krenuo u tu investiciju nakon što je prodao svoju zgradu uz Stari grad, veli Zlatko Mehun, direktor Radija Varaždin Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Ministarstvo financija postalo je vlasnik poludovršenog objekta Hrvatske radiotelevizije u Varaždinu. To bi mogao biti ključan korak prema ukidanju varaždinskog dopisništva HRT-a, pa bi se i Varaždin uskoro mogao pridružiti gradovima koji ostaju bez ispostava javne televizije.

Čakovec ili Varaždin

Od jedanaest gradova koji bi prema najavama trebali ostati bez dopisništava HRT-a dva su s područja sjeverozapadne Hrvatske: Krapina i Koprivnica. Nasuprot ovim gradovima, međusobno udaljenim stotinjak kilometara, o sudbini varaždinskog i čakovečkog dopisništva ništa se trenutno ne govori, iako su međusobno udaljena svega petnaestak kilometara. To je i bio glavni razlog raspravama o potrebi njihovog spajanja, osobito žustrim u zadnje dvije godine.

- Spajanje i preseljenje dopisništava provodi se u svrhu poboljšanja uvjeta rada kolega iz varaždinskog i čakovečkog dopisništva te racionalizacije troškova poslovanja. Naime, preseljenjem će se osigurati adekvatan prostor i uvjeti za učinkovit i kvalitetan rad novog studija, riješit će se dugogodišnji problem funkcioniranja i rizičnih uvjeta za rad studija u Varaždinu, kao

HRT: spajanje dopisništava zbog poboljšanja uvjeta i problem visoke najamnine i režijskih troškova trošne zgrade u kojoj je trenutačno smješten studio Čakovec objašnjavali su na HRT-u, koji je htio objediniti dva dopisništva još prije dvije godine.

Perhoč i Habuš

No već najava da bi sjedište objedinjenog dopisništ va moglo biti u Čakovcu, gdje već postoji studio, izazvala

je nezadovoljstvo u Varaždinu. Tome su se usprotivili gradski vijećnici, pa i gradonačelnik Goran Habuš koji je ustvrdio da je s HRT-om postigao dogovor o useljenju varaždinskog dopisništva u novu zgradu u Preradovićevoj ulici. Riječi koje su pritom izgovorene, međutim, ubrzo su naišle na reakciju u Čakovcu.

- Uvrijedila me, a vjerujem i sve Međimurce, rasprava na sjednici varaždinskoga Gradskog vijeća kada je govorio gradonačelnik Habuš.

To je bilo ponižavanje Me-

Je li odlučeno gdje će biti regionalni televizijski centar za područje sjeverozapadne Hrvatske, jesu li bili preveliki izdaci za dovršetak varaždinskog objekta i kakva je budućnost dopisništva - neka su od pitanja koje smo uputili HRT-u.

- O svim detaljima vezanim uz ova pitanja javnost ćemo izvijestiti kada budu donesene konkretne odluke, budući da se one tiču procesa restrukturiranja, što se očekuje u sljedećim danima.

Do tada molimo za strpljenje, odgovorili su nam iz HRT Komunikacija.

Kontinentalni dio Hrvatske nije primjereno pokriven đimurja. Ta rasprava išla je za time da ne dolazi u obzir da dopisništvo HRT-a bude u Međimurju. Pitam na osnovu čega? Kojih argumenata? Pa kako se tako može govoriti?

Tko je Gradsko vijeće Grada Varaždina da određuje HRTu gdje će imati dopisništvo?

Na osnovu čega ne dolazi u obzir? Jesmo li mi manje vrijedni, a oni puno atraktivniji i sposobniji, važniji…

Zapitao se bivši međimurski župan Ivan Perhoč snažno se protiveći ukidanju čakovečkog dopisništva za koje su u Međimurju bili spremni iznajmiti novi prostor, i to u Tehnološko-inovacijskom centru.

Novi ugovor s HRT-om, međutim, nije potpisan jer, kako je rekao međimurski župan, došlo je do prekida svake komunikacije zbog neodgovornog ponašanja ravnatelja HRT-a koji mu se ne javlja mjesecima. S druge strane, naglašavajući da dopisništvo javne televizije baš i nije sadržaj za inovacijske centre, Varaždinci su ukazivali na pomoć koju su pružali HRT-u prilikom kupnje zemljišta za gradnju regionalnog televizijskog centra koji je izgrađen uz Varteks i KTC, ali nije dovršen i stavljen u

HRT: Odluka idućih dana

funkciju.

U gruntovnici se navodi samo oranica, ali ne i nedovršeni objekt uz KTC i Varteks

Lokalne vlasti pomogle, ali tražile i usluge Na Hrvatskoj radioteleviziji u četvrtak je održan sastanak glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana s predstavnicima županija i gradova na kojima djeluju dopisništva HRT-a koja među prvima ulaze u proces restrukturiranja. S područja sjeverozapadne Hrvatske bili su samo predstavnici Krapinskozagorske i Koprivničko-križevačke županije, odnosno čelnici Koprivnice i Krapine.

HRT želi, kako je rečeno, povećati programsku, tehnološku i produkcijsku efikasnost uz istovremeno smanjivanje

Radman: Pokrivat ćemo Hrvatsku i bolje

troškova, pa je pokrenut velik investicijski ciklus poslije dugo godina neulaganja.

- Zatvaranje dopisništava samo je jedan od formalnih postupaka koji predstoje. Slijedit će raspisivanje natječaja za izbor dopisnika. Izabrani dopisnici osposobit će se za rad na novoj, suvremenoj opremi.

Mogući viškovi zaposlenih bit će zbrinuti i riješit će se opterećujuća infrastrukturna pitanja rekao je Radman dodavši da se planiraju zahtjevne investicije u obnovi centara u Dubrovniku i Zadru koji će biti premješteni na nove lokacije.

HRT ovim promjenama, kako je naglasio, namjerava ojačati dopisničku mrežu i u kadrovskom, tehničkom i infrastrukturnom smislu.

Predstavnici županija izrazili su zabrinutost i nezadovoljstvo planom zatvaranja dopisništava strahujući da bi to moglo dovesti do smanjenja izvještavanja o događajima s područja iz kojih dolaze. Nekoliko predstavnika istaknulo je kako su spremni i financijski pomoći da se dopisništva ne zatvore.

Radman je, međutim, obja-

snio kako to nije moguće zbog pravila o potporama EU, a v. d. rukovoditelja IMS-a Tomislav Špoljar takvu je mogućnost odbacio.

- Hvala vam na ponudama da nam pomognete u troškovima dopisništava, ali iz dugogodišnjeg novinarskog i uredničkog iskustva znam da ništa nije besplatno. Svjedočio sam situacijama kada su nam iz lokalnih vlasti pomogli oko opremanja, a zauzvrat su tražili da se prati gdje god bi išli njihovi gradonačelnici - upozorio je Špoljar.

HRT, očigledno, okreće novu stranicu u svom poslovanju koja bi, osim ušteda, mogla donijeti i drukčije informiranje.

Zatvaranje dopisništava rezanje ušiju i očiju HRT-u

Država i HRT

- Ne znam koliko je novca uloženo u taj objekt, ali znam da je HRT krenuo u tu investiciju nakon što je za oko tri milijuna prodao svoju zgradu neposredno uz varaždinski Stari grad. Novi objekt već godinama stoji nedovršen, da bi nedavno bio predan Ministarstvu financija na temelju sporazuma o podmirenju poreznog potraživanja koje je država imala prema javnoj televiziji, što ozbiljno otvara pitanje budućnosti varaždinskog dopisništva - veli Zlatko Mehun, direktor Radija Varaždin i bivši glasnogovornik Vlade, kojeg čudi da se u gruntovnici navodi samo oranica, ali ne i objekt. Kao bivši dugogodišnji djelatnik HRT-a, Mehun smatra da nije dobro zatvarati dopisništva, iako se slaže da je racionalizacija na javnoj televiziji neophodna.

- Treba prvo pogledati tko što radi u Zagrebu. Zatvaranje dopisništava je rezanje ušiju i očiju javnoj televiziji - veli Mehun koji smatra da kontinentalni dio Hrvatske nije primjereno pokriven jer sada ima samo zagrebački i osječki centar, za razliku do jadranskog dijela gdje je više centara.

28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglas

7

8

Intervju tjedna

REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

Vera Kuntner, akademska slikarica koja je cijeli opus poklonila Varaždinu, priča o sli

Ništa ne bi mijenjala u Janezom Tobiasom, ko

Stric me jedan dan, s pet godina, metnul na kolena i nacrtal mi je čovjeka koji drži kriglu pive. Rekao je da nek’ i ja nacrtam. Čovjeka sam nekako uspjela, ali krigle nikako. Polako sam počela crtati ružice u vrtu i sve što mi je bilo zanimljivo Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Vera Kuntner ovih je dana malo izgubljena. Razlog nije njezinih 90 godina, već nešto drugo. Prije dva je mjeseca zidove prepune slika, sobe koje odišu uspomenama, zrak koji je odisao mirisima njenih voljenih, zamijenila garsonijerom u depadansi staračkoga doma. Umjesto stilskog namještaja okružena je industrijski dizajniranim komadima. Decentno dotjerana poslužit će vam čaj s medom, ali neće zaboraviti tanjurić. Pa taman on bio plastičan. Servirat će vam ga kao da je kineski porculan. Vera Kuntner možda je izgubila privilegij života u gospodskoj kući, ali nije izgubila „gospodstvo“. Teta i stric s kojima je živjela nakon što joj je otac umro od tifusa pa se iz Karlovca preselila u Varaždin, nikada nisu bili bogati, ali uvijek su, kako ona kaže, bili prava gospoda. Mi bismo dodali – s vrlo liberalnim stavovima. Činovniku i službenici nije palo na pamet da svojoj štićenici odbiju želju da studira slikarstvo. Ma koliko to u ono doba nije bilo zanimanje primjereno ženama iz dobre kuće. Niti balerina, što je željela biti jedno vrijeme, vjerojatno ne bi bolje prošla

Bog sačuvaj da bi u Runjaku ženske u hlačama dolazile u školu u snobovskim kvazigospodskim baroknim domaćinstvima. Ali jedino što je Stjepana i Mariju Ištvanović zanimalo je da mala, kako su je zvali, bude sretna. I bila je. Taj će dio života nazvati čarobnim.

Sitna dama tihoga glasa, koja ljude oko sebe naziva „dušica“, sva se uzvrpoljila tražeći vazu za rođendanske proljetnice koje smo joj donijeli za rođendan jer „ne smije biti žedno“. Sve je moglo čekati, ali tulipani, mimoze, zumbuli... morali su naći svoje mjesto s dovoljno svjetlosti.

- Nešto previše mi čestitaju, valjda idem kraju. Inače, kod nas se nikada nije držalo do proslava rođendana. Jedino se slavilo Štefanje jer je stric

imao puno prijatelja, ali teta i ja nismo imale običaj slaviti naše. Stric i teta držali su me kao kap vode na dlanu.

Do sada sam barem živjela u našoj kući, a ovdje se nikako ne mogu priviknuti. Što vam najviše nedostaje?

Sve. Ali ne znam zašto nam ne dozvole držati barem neku životinjicu. U većini zemalja je to dozvoljeno. Naravno, pod uvjetom da se čovjek sam može brinuti o njoj. Evo, ovdje

Bili su uvjereni da ću biti balerina, ali, eto, upoznala sam crtanje imam samo psića od plastike.

Inače nisam ljubitelj takvih stvari, ali kad sam ga vidjela u Fažani, smilio mi se pa sam pomislila: „Ma, uzet ću ja tebe“. I dobro da jesam. Sada mi je jedino društvo. Doma smo uvijek imali neku životinju. Zadnji je bio pas Max koji je nedavno umro sa 16 godina.

Pokopan je u vrtu kuće. I njega sam ostavila samog. Imali smo i papigu Pubija – govorio je 32 riječi. Bio je stalno vani, a u krletki je samo spavao. Pa, Flokija – njega sam probala crtati, ali nije išlo. Kad bi nam dozvolili nekog ljubimca, svi bismo bili sretniji. Imali bismo prijatelja uvijek uza sebe.

Ne znate koliko to znači, dok ne ostanete sami.

Prva ljubav - balet

Velite da ste probali crtati Flokija, ali nije išlo. Je li vam već tada crtanje bilo omiljena zabava?

Nije. Zanimljiviji mi je bio balet. Bili su uvjereni da ću biti balerina. Stalno sam pred špiglom izvodila svašta. Usto, uvijek sam bila tako sitna. Ali, eto, upoznala sam crtanje. Zainteresiralo me zahvaljujući stricu. Nije on primijetio da imam neke posebne sklonosti ili talent, nego, evo, tako.

I kako je onda crtanje postalo cjeloživotna ljubav?

Išla sam u školu kod uršulinki jer sam se sprijateljila s jednom Ljubicom, pa je teta dozvolila da idemo zajedno u školu. Tamo sam jako puno crtala. Majka Augustina nas je hrabrila. Imali smo teku sa zadacima uz koje smo kao prilog morali i nacrtati nešto.

Žao mi je što više nemam niti jednu od njih, no, dobro. Što su o crtanju mislili teta činovnica i stric, radnik na željeznici?

Ne znam, ali znam da smo jako puno crtali. Ništa, ali baš ništa mi nisu zabranjivali. Ohrabrili su me u svemu što sam željela. U gimnaziji je predavao profesor Kralj (akademski slikar Ladislav Kralj, op. a.) koji je kod mene primijetio talent za slikanje i ohrabrivao me. Tako sam, dakle, preko male mature i gimnazije došla do Akademije likovnih umjetnosti. I to kada je završio rat 1945. godine, nakon dvogodišnjeg čekanja.

Nije li to onda bilo u najmanju ruku neobično, bez obzira na, svojevrsnu emancipaciju zbog žena u partizanima, da žena 1945. godine upiše Likovnu akademiju?

Mojima nije. Dvorište Akademije tada je bilo čarobno. Profesor Krizman nas je uvijek gledao s drugoga kata kad bismo dolazili. Cvale su perunike i strašno je pazio da nekome ne bi palo na pamet ubrati koju. Čim je vidio nešto neprilično, odmah je studenta pozvao gore na raport. Imali smo kolege kipare, danas su svi pokojni koji su nam, sjećam se, kad smo dolazili na prijemni u osam sati ujutro pjevali „72 dana na mom srcu leži rana“. Išli smo pokunjeni i užasnuti od straha. Od nas 72, prijemni je prošlo 16.

Je li među tih 16, uz vas bila još koja cura?

Znam da je bilo, ali zaista ne znam koliko. Uglavnom, puno manje nego muških. Kad sam dolazila vidjeti rezultate prijemnoga, stepenicama na Akademiji silazila je grupa starijih studenata i netko mi maše i maše. Viče „Prošla si“.

Bio je to Joža Vresk.

Nisu li vas vaši tada ipak pokušali odgovoriti? Jer i u današnje vrijeme roditelji ne gledaju blagonaklono kad im se djete odluči na umjetnička zanimanja. Uvijek preferiraju, kako kažu, „nešto čime ćeš zarađivati za kruh“.

Ne, ne, ne. Moji su bili u pravom smislu te riječi gospoda.

Ne mislim „po džepu“ nego poimanju svijeta.

Odlazak

Na zidovima vidim samo fotografije. Nema doslovno

Vera Kuntner

Je li Tobias nedostupan prav - Voljela bih vam nešto ispričati, ali onda ću se opet ražalostiti. Uvijek sam imala vjeru u čovjeka i ispadam budala.

Pitali ste me što je najgluplje što sam učinila u životu, nisam rekla. Ipak hoću. Još za života teta mi je rekla: „Mala, kad ja umrem, prodaj kuću, kupi si stančić, a ostatak novca potroši na putovanja.

No meni je bilo nezamislivo ostaviti kuću. Uspomene, atelier koji smo teta i ja stvorile...Teta je bila čudesna osoba.

Zbog svega sam odlučila

ne otići. Prodati, ali s uvjetom da doživotno ostanem živjeti u kući.

Jasno, zbog toga je cijena bila gotovo upola manja.

Tri su mjeseca prošla i ništa. Tada se odjednom pojavio bračni par koji ja nikada nisam vidjela, iako su, kako sam kasnije jako dobro naučila, bili poznati Varaždinci. Dugo mi je trebalo da se odlučim.

Ostala sam u kući. Prodala. Rekli su da će novac isplaćivati mjesečno, tijekom tri godine. Ostali su mi dužni jako puno novaca i uništili starost.

Ti naizgled fini, krasni ljudi. Janez Tobias sa suprugom. Zadnje što sam o njemu čitala bilo je 2006. godine. Prvoklasni prevaranti.

Ne znate tko je veći – ona ili on. Oboje su savršeno odigrali. Prije dva mjeseca sam vidjela da će ga navodno sada tražiti. Ali, opet šutnja.

Ostala sam bez kuće i bez novaca. Malo mi je platio, a puno ostao dužan. I tu sam gdje jesam. U kući ne mogu živjeti sama niti si priuštiti njezino održavanje, a ne mogu ju prodati

Intervju tjedna

28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

9

ikarstvu, putovanjima, dobrim i lošim iskustvima koje je prikupila kroz 90 godina života

Ivan agnezović

u životu osim susreta s oji joj je ukrao starost niti jedne vaše slike. Gdje su?

Sve sam poklonila Gradu.

Kao i stilski namještaj iz kuće.

Ne mogu ih nositi sa sobom tamo gdje ću uskoro ići. A Grad je dobar prema meni. Što se događalo nakon Akademije? Je li bilo teško naći posao?

Ma kakvi. Onda ga je zaista bilo lako pronaći. Stigao je dekret da sam dobila mjesto u Istri - u Kanfanaru. Nikada nisam čula za to mjesto, ali nisam dvojila niti sekundu.

Do danas sam zaljubljenik u Istru.

I, kakav je bio prvi dojam?

Došao je taj dan. Spakirala sam se i na vlak. Došla sam oko pola šest ujutro i vani je još bio mrak..“ Sva zbunjena

Od nas 72, prijemni na Akademiju prošlo je 16 studenata

avosuđu? jer nije moja - tužna je ova devedesetogodišnjakinja. Ne bismo rekli zbog novca već što prvi put nije poslušala tetu i baš naletjela na prvoklasnog prevaranta. Vadi isječak iz novina i čita nam. Bez naočala.

Ne bismo se čudili da članak zna napamet. Pomirena sa svojom sudbinom. Ipak, čudi se zašto čovjeka za kojega se zna gdje je, da ima svoje firme u Sloveniji, čak je dobitnik i neke gospodarske nagrade, nitko ne privede pravdi. I nas

je podsjetila na Tobiasa koji se čak niti ne skriva.

Ali ništa. Prošlo je više od sedam godina otkad je nad štedno-kreditnom zadrugom, varaždinskim Cekinom, pokrenut stečaj, a male štediše koji su uložili novac do dana današnjeg nisu uspjeli naplatiti kunu.

Općinski sud u Varaždinu u rujnu 2003. godine presudio je da su on i suradnica krivi za prevaru i osuđeni. Pobjegao je u Sloveniju. Je li zaista nedostupan hrvatskom pravosuđu?

sišla sam sa svojim koferićem s vlaka u tom malom mjestašcu. Vidim jednu grupu ljudi na okupu, među njima povisoki čovjek koji im nešto govori i gestikulira. Pomislila sam kako je najbolje njega upitati za smjer. Dođem do grupe i predstavim se. On me gleda i veli „Baš vas i čekamo“.

Zamislite, čitav jedan razred me dočekao u pola šest ujutro na željezničkoj stanici. Nikada to neću zaboraviti. Nisam znala jesam li sretnija ja ili oni. Uzeli su mi kofer i svi zajedno me otpratili odmah do školskog ureda. Rekli su mi kako još nemaju stan za mene, da ću ondje spavati, badava jesti u menzi. Zamislite – besplatan stan i hrana.

Bilo mi je prekrasno u Kanfanaru. Tamo sam upoznala najbolju prijateljicu ikada u mojemu životu – Šteficu. Ne smijem ju spominjati. Odmah se rasplačem. Ona i čovjek za kojega se kasnije udala odselili su u Prapotnjak, a s njima i ja.

Bili su mi druga familija. Čak smo kombinirali da kad dođe vrijeme moje starosti, ovo sada jel’, da ću prodati kuću i živjeti kod njih. Imala sam i svoju sobu u kući. No otišli su prije mene. Bili su mi sve. Kao i teta i stric. Na žalost, nikoga od njih više nema. Bože, sve je to bilo prije više od pola stoljeća. Dug je to život da bi se ovako kratko prepričao.

Pokušat ćemo barem s najvažnijim trenucima, skicama koje će vam padati na pamet. U Kanfanaru ste ostali dvije godine, ali niste

napustili Istru?

Jednoga dana nam je u Prapotnjak u posjet došla kolegica i rekla: „Vera, evo, stalno si govorila da želiš na more. Ja odlazim u Zagreb što znači da ti ostaje slobodno mjesto u rovinjskoj (tada talijanskohrvatskoj) gimnaziji.“ Nakon čarobnog vremena u Kanfanaru, otišla sam u Rovinj.

Bilo je to prekrasno ribarsko mjesto. Ovo danas više nije Rovinj. Na gimnaziji mi je bilo divno, čak sam izrađivala i kulise za kazalište. Uživala sam. Tamo sam bila također dvije godine. Sve dok nije došao glas od tete. Što se dogodilo?

Javila mi je da postoji mogućnost slobodnog mjesta u Varaždinu. Poslala sam molbu i u trenu je sve bilo riješeno.

Da se to nije dogodilo, ostala bih u Rovinju. Jer beznadni sam zaljubljenik u Istru. Ali, iako teta i stric nisu niti bi ikada od mene to tražili, već su bili u godinama i vjerovala sam da me trebaju.

Povratak

I tako ste opet stigli do Varaždina...

Jesam, na gimnaziju kao profesorica. I bilo mi je sve ljepše, ljepše i ljepše.

No, osim predavanja, cijelo to vrijeme ste i izlagali?

O, izlagati sam počela još i prije s grupom Likovnih umjetnika Hrvatskog zagorja i Međimurja koju je osnovao Julije Merlić. Je, Jurček je to osnoval. Bilo je dosta poznatih slikara u toj grupi. I Miljenko Stančić - doma imam i jednu njegovu karikaturu.

Zapravo, je li vam žao zbog nečega što jeste ili niste učinili u životu?

Ne. Zašto bi? Ne znam.

Puno sam putovala i da danas moje mogućnosti, ne samo materijalne, nego fizičke, nisu takve kakve su, sigurno bih putovala svijetom.

Koju ste prvu zemlju posjetili?

Bog moj, kad bih stigla slikati na putovanjima? Živjela sam u Izraelu tri godine. Udala sam se za ovdašnjeg Židova nakon sedam semestara i pedesetih smo otišli u Izrael. Bili smo u Jeruzalemu. Delali smo kaj smo dobili, a ja sam i slikala. U Jeruzalemu, u Princess Mary ulici postoje veliki dućani sa slikama. Kad sam došla, pokazala sam svoje reprodukcije

jednom od vlasnika, a on je naručio kopiju jedne slike. I tako je krenulo s kopijama. U međuvremenu sam dobila posao da napravim kopiju Isusa i Majke Božje. Te sam kopije radila u samom samostanu jer se, naravno, nisu smjele iznositi. Pritom mi je jako pomoglo što smo na Akademiji kod profesora Režeka morali naučiti sve renesansne tehnike. Puno sam i portretirala.

Tako sam zarađivala.

Koliko dugo ste ostali u Izraelu i zašto ste se vratili?

Jezuš, pa jedva smo živjeli tamo. To je bilo iza rata. Nije to bilo lako.

I onda ste se vratili u Varaždin?

Pa rekla sam da sam odmah dobila mjesto u Istri. Jasno, prvo sam završila Akademiju.

Jeste. Ali, niste mi rekli da ste se u međuvremenu udali i odselili u Izrael.

Nemojte se ljutiti, ali nerado o tome govorim. Suprug je u Izraelu preminuo. Poslije sam još dva puta posjetila Izrael kako bih otišla na grob.

Oglas - put pod noge

U kojoj je zemlji bilo najljepše?

Svugdje je bilo čarobno.

Neku večer sam prije spavanja razmišljala gdje sam ja to sve bila. Kad sam se vraćala iz Izraela, prvo sam otišla na jug Italije o čemu sam uvijek maštala. U Napulj. Napulj vidjeti i umrijeti. Napoli vedo e poi more. Obišli smo cijelu Italiju - Rim, Firenza, Venecija, Trst... Već sam predugo i ostala. Morala sam doma.

U Firenci sam bila još triput poslije toga.

Dakle, ipak je Firenca pomaknula Napulj s prvog mjesta omiljenih destinacija?

Ne. Napulj je čarolija, a Firenca ništa manja.

Jeste li slikali na putovanjima?

Kad bih stigla?

Kavu ne pijete, ne pušite.

Imate li poroka? Obično se slikarima, umjetnicima općenito, pripisuju brojni poroci i razuzdan život. Ne mogu vas zamisliti u tome svijetu. Jeste li imali koji porok?

Kaj? Ne znam što se smatra porokom. Ako mislite jesam li o nečemu bila ovisna ili neumjerena u nečemu – nisam.

Kako sam odgojena doma, tako sam radila cijeli život.

Danas su neka druga vremena. Onda je to bilo drukčije.

Sve je bilo umjereno, bez nekih neobičnih želja. Barem ne u mojoj kući i društvu.

Je li vama 90 godina prošlo

brzo kao što je meni ovih 45?

Nikad neću zaboraviti kad sam ušla u prodavaonicu u Dućanskoj i pitala me ženska koliko godina imam. Rekla sam „sad ću 50“. „E, sad je gotovo“, rekla je. Blijedo sam ju gledala, došla doma i teti koju sam iz milja zvala tetek, to ispričala. Rekla mi je „Mala, ne slušaj bedastoće”.

I evo vas, skoro duplo vremena nakon toga „gotovo je“, fala Bogu zdrave i pune života. Jeste li bili premoderni za ono vrijeme? Slikarica, putuje svijetom...

Ma, ne. Pa nije to bilo tako davno - dvadesetak godina.

Je li ovo namjerno? Prije 20 ste imali 70, a ja pričam o vremenu prije šezdesetak godina...

Bez obzira. Nikada nisam čula neke komentare. Dobre ili loše.

Niste li si ponekad možda

Moji su bili u pravom smislu te riječi gospoda - ne mislim „po džepu“ nego poimanju svijeta radije, kao mnoge žene, za taj novac poželjeli kupiti nešto?

Ma kakvi. Nije mi palo na pamet. Samo bih pročitala negdje oglas za putovanje i – idemo.

No vidim da ste uvijek „zrihtani“. I to košta.

Nivea krema. To je to. Odjeću sam kupovala kvalitetnu i ne sjećam se kad sam zadnji put kupila neki komad. Svakako da volim lijepo izgledati.

Pa, neću kao maškara izaći van. U školi je bilo šos, bluza i to je to... Bitno da je uredno.

Cijela moja familija je bila takva. I muški su voljeli paziti kako izgledaju.

A, slikarska ekscentričnost?

Ma Bog sačuvaj.

No rekla bih da sada preferirate hlače. U dva dana dva modela. Nema suknji.

Dok sam radila u školi, to nije dolazilo u obzir niti mi je padalo na pamet. Onda sam, nakon 65. godine bila kod krojačice poštepati neke hlače. Niti se ne sjećam čije. A ona me pitala zašto ja ne bih nosila hlače – nisam debela i misli da bi mi pasale. I evo me. Tako je to počelo. Inače, u školi je to bilo nezamislivo.

Bog sačuvaj da bi Runjaku ženske u hlačama dolazile u školu.

10

Poslovni svijet

poslovni svijet www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Poslovno-osobni razvoj

Karakter, ustrajnost, dosljednost i uspjeh Jeste li se ikada zapitali pojavili, ali sada smo tu, u ŠTO čini razliku uspješnog, paketu sa svima njima koji manje uspješnog i neuspješ- su nas odredili.

Kako se uspješna osoba nog čovjeka ili tvrtke? Znate li KAKO uspješan – manje nosi sa svima njima u tom uspješan – neuspješan čo- paketu govori njen karakter vjek ili tvrtka djeluje? I još sazdan od djelića života prejedno važno pitanje o čijem točenih u osobno iskustvo. odgovoru ovisi i nastavak Tako će uspješna osoba izčitanja ovog teksta – želite ražavati svoj odnos prema li upoznati ŠTO i KAKO te sebi kroz samopouzdanje, neke alate u kreiranju vla- samokritičnost…, svoj odnos prema drugistite budućnoma kroz iskresti? Ako imate nost, poštenje, osjećaj da stalkorektnost…, no za nekim/ svoj odnos prenečim klipšete, ma radu/obaa nikuda se ne vezama kroz mičete ili da su upornost, amvas svi prestigli bicioznost, saa vi se ukopavavjesnost… Lista te u mjestu (a, osobina je ponormalno, to dugačka i indine želite), vri- Piše: Alma Lisse jeme je da se alma@lisse-savjetovanje.eu vidualna te ovisi pokrenete. Pa, www.lisse-savjetovanje.eu o spletu okolnosti. No dvije kakrenimo onda! rakteristike koje se provlače u sve tri kategorije odnosa Uspješni i drugi Svaka iole ozbiljnija ko- (prema sebi, drugima i radu/ lumna započinje nekim obavezama) a koje su, u velicitatom, a kako ja želim da koj mjeri, kumovale uspjehu ovo bude ozbiljna kolumna jesu: dosljednost i ustrajnost. interesantnog i nadasve zabavnog sadržaja, započet Tko će uspjeti ću s poznatom rečenicom Predočite si dvije osobe nepoznatog autora: „Ako ne prema njihovim inventuraznaš kuda želiš stići, svaki je ma života (sve su izmišljene put dobar“. A da li vi znate i svaka sličnost sa stvarnim kuda želite stići i gdje želite ljudima je slučajna): biti? Započnimo potragu za Florijan, 27 godina, zavrodgovorom na pitanje ŠTO. šeni informatičar, omiljen u Ključna osobina uspješne društvu, bez prave karijere osobe je da zna ŠTO želi. i bez ičega. Na pitanje ŠTO Znati će vam i mamurna od- želi odgovara da želi smršagovoriti što je u životu odlu- viti. Ne želi više nositi rastečila: biti, postići, imati. Znati gnute majice kako bi pokrio će vam do pojedinosti opisati trbuh i ne želi biti predmet kako će to ŠTO želi izgledati, šala zbog svoje figure. Zna zvučati, pa do toga da može da ga u društvu vole jer je opisati vlastite osjećaje kada „dobrica“, ali se zbog toga stigne na to svoje odredište. često osjeća iskorištavan.

Zašto to neki znaju, a neki Blaženka, 38 godina, zane? Da bih vam to pojasni- vršila u turizmu, zapela la, moram ući u područje u braku, s jednim osnovpsihologije i objelodaniti noškolcem i kreditom za gorku istinu da je karakter stan. Na pitanje ŠTO želi zaslužan za to što jesmo! odgovara da želi pokrenuti On se gradi pod utjecajem vlastiti posao. Želi raditi ono okoline i odnosi se na skup u čemu je vrlo dobra, imati crta ličnosti koje izražavaju fleksibilno radno vrijeme, odnos prema sebi, drugima samostalno donositi odlui prema radu/obavezama. ke. Za sada marljivo obilazi Našim roditeljima, bra- institucije i interesira se o ći i sestrama, djedovima i mogućnostima. bakama, tetama u vrtiću, Pitanje vama, drage čitaučiteljima u školi, našim teljice i čitatelji: Koja osoba prijateljima, susjedima i ima više šansi uspjeti u svom svima ostalima koji su na naumu i postići svoj ŠTO? bilo koji način dotakli naše Zašto tako mislite? Koje su živote – hvala. Možda nisu još pretpostavke nužne da svi ni trebali… Ili možda bi se želja pretvori u stvarnost bilo bolje da se neki nisu ni - već u sljedećem nastavku.

REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

Novina kod energetskog certificiranja Dosadašnja tumačenja propisa u kojem energetski certifikat nije potreban za stanove do 50 m2 više ne važe. Hrvatsko zakonodavstvo je prema Zakonu o gradnji i prostornom uređenju (NN 153/13) propisivalo da se stanovi površinom manji od 50 m2 korisnog grijanog prostora mogu prodavati i bez energetskog certifikata. Dakle

važeće tumačenje je da je Energetski certifikat potreban za prodaju stana bilo koje površine koji se nalazi u zgradi koja je površinom veća od 50 m2. Prema Direktivi o energetskoj učinkovitosti zgrada propisano je da se izuzeti od obveze mogu samo samostojeće zgrade, ali ne i posebni dijelovi, tj. stanovi, s ukupnom korisnom

površinom ispod 50 m2, što je u skladu s Direktivom EU, a Hrvatska je kao punopravna članica bila dužna uskladiti se s odrebama EU. Pa u skladu s novim važećim propisima je energetski certifikat npr. potreban i za prodaju stana od 49,05 m2 koji se nalazi u zgradi od 20 stanova.

Piše: Lucija Novoselec LUCERNA NEKRETNINE

PTUJ Uz još dva europska projekta iz programa za prekograničnu sura

Jedan od glavnih ci je smanjivanje odlj

Partneri u projektu, vrijednom oko 370 tisuća eura, su TehnoCenter Univerze v Mariboru, Tehnološki cen inovacijski centar Međimurje, Zagorska razvojna agencija (ZARA), Agencija za razvoj Varaždinske župani Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Između novih europskih projekata s područja poticanja poduzetništva i očuvanja okoliša, iz programa za prekograničnu suradnju Slovenija-Hrvatska, prošloga je tjedna u Ptuju predstavljen projekt Maraton.

Očekuje se da će Maraton, u partnerstvu s Agencijom za razvoj Varaždinske županije (AZRA), privući studente istraživačkom radu u poduzećima i tako ih povezati s razvojnim usmjerenjima firmi.

Jasni ciljevi

Projekt, punog naziva “Obogaćujemo mlade kadrove za razvojne odjele u poduzećima - uspostava potporne usluge za poduzeća u obliku on-line burze istraživačkih studentskih radova u poduzećima”, pod vodstvom Lidije Tušek bio bi takozvano čvorište za poduzetnike, istraživače i studente u obliku online istraživanja istraživačkih studentskih zadataka. Predstavljala bi konkretno rješenje za postojeće gospodarske i razvojne izazove na programskoj zoni. - Za doseg ciljeva gospodarskog i socijalnog razvoja radit ćemo na aktivnostima koje vode ka

Maraton

Projekt MARATON će pokrivati sljedeće teritorije: Pomursku i Podravsku regiju u Sloveniji te Međimursku, Varaždinsku, Krapinsko-zagorsku županiju i Grad Zagreb u Hrvatskoj.

jasnim ciljevima – uzastopnosti skupnih, dvojezičnih web i mobilnih aplikacija i online veza za studentske istraživačke radove u tvrtkama kao i “punjenje baze s otvaranjem istraživačkih zadataka koje su definirale tvrtke kao radove za studentsku praksu, diplomski, magistarski ili doktorski rad”, rečeno je u Ptuju.

Besplatna razmjena

Projekt bi također bio svojevrsna akcija za zajednički rad studenata i istraživača mentora. Pritom bi se, vjeruju stručnjaci, osvještavala i široka javnost. Na taj bi se način, smatra se, dosegnula veća razina konkurentnosti MSP-a.

-Projekt će biti odrađen tako što će studenti razviti primjer proizvoda koji će promovirati ciljanim skupinama i javnosti.

Taj će primjerak biti online

Predstavnici projektnih partnera na predstavljanju u Ptuju - hrvatske pa

razmjena istraživačkih zadataka, u koju će tvrtke upisivati te iste zadatke. Na njih će se prijavljivati studenti za obavljanje prakse, diplomskih ili magistarskih radova u kojima će im pomagati mentori iz RR institucija. Razmjena će biti besplatna i otvorena za sve, kazala je Jelena Turk, koordinatorica hrvatskih partnera.

Raspoloživost informacija o konkretnim razvojnim izazovima u određenoj tvrtki, koja će objaviti istraživački rad

trebao bi pobuditi zanimanje za sudjelovanje i izvan državnih granica.

Zapošljavanje

Uz ciljane linkove – tvrtkastudent-istraživač - omogućit će se i stvaranje linkova tvrtkatvrtka, što će dodatno pridonijeti povezivanju firmi zbog jednakih ili sličnih razvojnih izazova. Isto vrijedi i za veze između istraživača. Uspostavljene veze lako pružaju dominoefekt daljnjeg povezivanja na

NOVI MAROF Odobrena sredstva LAG-u PRIZAG za provođenje lokalne

LAG-u PRIZAG 900.000 kuna - 7 Lokalna akcijska grupa „Prigorje-Zagorje“ - LAG PRIZAG je među 12 hrvatskih LAG-ova koji su odabrani na temelju 2. Javnog natječaja za dodjelu sredstava iz IPARD programa za Mjeru 202 između 26 prijavljenih LAG-ova. Za provedbu ove Mjere, koja obuhvaća pripremu i provedbu lokalnih strategija ruralnog razvoja, LAG-u je odobreno ukupno 900.000 kn za 2014. i 2015. godinu,

odnosno 450.000 kn na godišnjoj razini, od čega 720.000 kn otpada na sredstva EU, a Hrvatska participira sa 180.000 kn.

Ovim sredstvima financirat će se Podmjera 1 u okviru Mjere 202 i to „Stjecanje vještina i animiranje stanovnika s LAG područja“, odnosno aktivnosti vezane za daljnje upoznavanje s novim pristupom ruralnom razvoju - LEADEER-om i mogućnostima korištenja

sredstava EU za financiranje projekata dionika LAGa, edukaciju stanovništva, poticanje suradnje izme-

LAG je u dosadašnjem razdoblju djelovao na volonterskoj bazi, a stižu sredstva za rad đu javnog, gospodarskog i civilnog sektora, a sve u cilju realizacije prioriteta,

ciljeva i mjera utvrđenih Lokalnom razvojnom strategijom. Za realizaciju ove Podmjere odobreno je za korištenje ukupno 200.000 kn godišnje.

LAG je u dosadašnjem razdoblju djelovao na čistoj volonterskoj osnovi, a sada se Podmjerom 2 osiguravaju sredst va za poslovanje LAG-a i to za plaće zaposlenika, za najam i uređenje ureda i za tekuće troškove poslovanja, od-

Poslovni svijet

28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

Lepoglavi 16. projekt s EU predznakom Grad Lepoglava i Nezavisna udruga mladih zajedno su s Poljskom, u sklopu EU programa Mladi na djelu, aplicirali projekt pod nazivom „Access for Success”. Projekt u vrijednosti dvadesetak tisuća eura provodit će se ove godine u Poljskoj i Hrvatskoj, odnosno u Lepoglavi.

Projektne aktivnosti usmjerene su na aktivno sudjelovanje mladih u

društvu. Cilj je povećanja utjecaja mladih na procese donošenja odluka i razvoj modela sudioničke demokracije i suodlučivanja s političarima, lokalnom samoupravom i drugim institucijama koje se bave zapošljavanjem. Inače, ovo je 16. projekt s EU predznakom u kojem sudjeluje Grad, a četvrti u kojem su partneri mladi iz Lepoglave. (vg)

10

posto dodatka na plaću dobit će na ime povećanog napora i doprinosa tijekom 2013. godine svi radnici Podravke d. d. temeljem odluke Uprave Podravke.

Stimulacija se primjenjuje za isplatu plaće za mjesec siječanj, koja će biti isplaćena u veljači. Podravka će za ovu svrhu izdvojiti oko 1,2 milijuna kuna.

adnju Slovenija-Hrvatska i projekt AZRA-e MARATON

iljeva projekta jeva mozgova

11

Darovano zemljište Republika Hrvatska darovala je Ludbregu zemljište namijenjeno za sanaciju odlagališta otpada Meka. Ukupna površina zemljišta koja je darovana Gradu Ludbregu iznosi gotovo 18 tisuća četvornih metara i tržišne je vrijednosti 161 tisuću kuna. Još samo da se riješe imovinsko-pravni odnosi i Grad Ludbreg može krenuti s daljnjim koracima u sanaciji odlagališta otpada Meka.

PRIMA Na najznačajnijem europskom sajmu namještaja

enter za električne stroje TECES, Razvojni center Murska Sobota, Tehnološko nije - AZRA te Sveučilište u Zagrebu. Trajanje projekta: 18. 12. 2013 - 17. 3. 2015.

Seminari AZRA-e

artnere predstavljala je Jelena Turk iz AZRA-e (desno)

području integracije projekta.

Akteri ptujskog događanja, većina njih doktori znanosti, kao konačne ciljeve decidirano su naveli – razvoj konkretnog sudjelovanja u MSP i RR institucijama, s ciljem poboljšanja tehnologije, proizoda i usluga; veća inovativna djelatnost tvrtke za razvoj usluga i proizvoda s dodatnom vrijednošću; razvoj potpornog okoliša za MSP za bolju poslovnu suradnju i veću konkurenciju; promociju duha tvrtke i razmjeni iskustva te

informacija između gospodarstva, istraživača iz visokih škola i studenata kao potencijalnih zaposlenika. Jedan od najvažnijih ciljeva za dalekosežnu budućnost svakako je smanjivanje odljeva mozgova iz država.

Svi projektni partneri aktivno će sudjelovati u ostvarivanju neposrednih rezultata projekta. Dodatna zadaća projekta je pridonijeti uspješnom plasmanu i zaposlenju novih kadrova te razmjeni poslovnih ideja među njima.

Agencija za razvoj Varaždinske županije u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta, organizira novi ciklus namijenjen malim i srednjim poduzetnicima. Na prvom seminaru “Poduzetničke vještine – imam li ih?”, 30 siječnja u varaždinskoj županijskoj palači, prezentirat će se aktivnosti kojima se poduzetnik početnik, kao i onaj u fazi rasta, moraju baviti ukoliko žele povećati uspješnost i biti konkurentni u poslovanju novootvorene tvrtke na tržištu. Cilj seminara je prenošenje znanja i vještina poduzetnicima iz područja prodaje, marketinga i poslovnog planiranja koje će im olakšati rad i osigurati opstanak na tržištu. Seminar se provodi u okviru projekta odobrenog iz programa Poduzetnički impuls 2013. za čiju su provedbu osigurana bespovratna sredstva.

ne razvojne strategije za 2014. i 2015. godinu

720.000 iz fondova EU

nosno ukupno 250.000 kn godišnje. Ovime se stvara pretpostavka za kvalitetniji

rad LAG-a i za pružanje pomoći nositeljima ruralnog razvoja iz 11 jedinica lokalne samouprave pri iznalaženju, pisanju i apliciranju projekata na EU fondove i domaće izvore financiranja.

LAG mora isfinancirati početno razdoblje od tri mjeseca, a potom na bazi priložene dokumentacije, tražiti povrat sredstava.

Na bazi dosadašnje dobre suradnje sa svojim osnivači-

ma, LAG vjeruje da će JLS osigurati početna sredstva za rad i aktivnosti LAG-a.

Odabirom na ovom natječaju, LAG je ujedno akreditiran za izdavanje pisma preporuke prijaviteljima projekata s područja LAG-a, koji su u skladu s Lokalnom razvojnom strategijom. Naime, na temelju pisma preporuke LAG-a, nositelj projekta ostvaruje dodatne bodove prilikom aplikacije na EU fondove.

PRIMA u Kölnu sa čak 30 novih proizvoda

Apsolutno iznenađenje sajma u kategoriji masivnog namještaja inovacija je koja dolazi upravo iz Prime - stolovi izrađeni od termo tretiranog drveta bukve i jasena Višegodišnji napori Prima grupe da se što kvalitetnije pozicionira na tržištu namještaja Europske unije, ove su godine donijeli izvrsne rezultate koji se najbolje ogledaju u širenju na nova tržišta, ali i najavama novog zapošljavanja.

Köln i internet

- Usprkos krizi i brojnim poteškoćama, ustrajnost u razvoju suradnje s brojnim klijentima u Europskoj uniji te vizija da se kroz dizajn, inovativnost i razvoj asortimana ostvaruje dodana vrijednost proizvoda, iz godine u godinu omogućuju Prima grupi daljnji rast izvoza i širenje na nova tržišta - rekla nam je Gordana Pušetić, direktorica Prima namještaja. Tradicionalno vrlo važna tržišta Njemačke i Francuske i ove su godine izvrsno prihvatila novitete iz Prime. Uz postojeće, velike trgovačke lance, koji već nekoliko godina posluju s Prima grupom, suradnja je proširena i na područje poslovanja koje posljednjih godina bilježi izniman rast – internetska prodaja.

Tako će se hrvatski proizvodi iz Prime moći kupovati na www.

Cdiscount.com, dvije najznačajnije internetske trgovine u Njemačkoj i Francuskoj. Na najznačajnijem europskom sajmu namještaja u Kölnu, koji svake godine definira trendove u nadolazećoj godini, Prima grupa samostalno se predstavila na 250 kvadrata, četvrti put za redom, uz više od 1.100

tvrtki iz 50 zemalja. Razvoj asortimana, posebice u skupini tapeciranog i masivnog namještaja, omogućio je Prima grupi predstavljanje trideset novih proizvoda koji su osmišljeni i proizvedeni u Hrvatskoj.

Nova zapošljavanja

Apsolutno iznenađenje sajma u kategoriji masivnog namještaja po kojem je Hrvatska uvijek prepoznatljiva, inovacija je koja dolazi upravo iz Prime - stolovi izrađeni od termo tretiranog drveta bukve i jasena. Termalna modifikacija izvodi se u strogo kontroli-

Prima planira nova zapošljavanja u proizvodnji ranim uvjetima, na visokim temperaturama od 193 °C ili 206 °C. U procesu se koriste samo toplina, vodena para i svježa voda pa je dobiveni proizvod u potpunosti ekološki prihvatljiv. Tako tretirano drvo odlikuju trajnost, izdržljivost te

otpornost na vlagu i štetočine, potpuno je neosjetljivo na sve atmosferske utjecaje, a može se podjednako koristiti, kako u unutarnjim, tako i vanjskim prostorima. Očekuje se da će ovaj Primin novitet postati pravi hit! Upravo zahvaljujući činjenici da je svih 30 predstavljenih novih proizvoda koji su razvijani za tržište EU polučilo izvrsne rezultate, Prima planira nova zapošljavanja u proizvodnji. Prima trenutno zapošljava oko 1.900 radnika, a kada je riječ o planovima i zapošljavanju, novih sto radnika svoje mjesto naći će uglavnom u proizvodnji. - U trenutku kada su industrijska proizvodnja i izvoz u Hrvatskoj u stalnom padu, Prima grupa uspjela je pronaći način kako postati relevantan strateški partner i izvoznik u zemlje Europske unije. Želja nam je u ovim iznimno teškim vremenima i dalje razvijati našu proizvodnju, kako bismo uz produktivnost omogućili i daljnje otvaranje novih radnih mjesta - zaključio je Renato Radić, vlasnik Prima grupe.

12

Život

REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

DANIJELA ŽIVI Knjiga o maloj pankerici čija je smrt potresla Varaždin već tri godine ne može se otisnuti

Majka djevojke čija je smrt spasila živote traži pomoć Danijela Šarić preminula je 18. 3. 2010. sa svega 16 godina od posljedica prvog i jedinog epileptičnog napada. Bila je nositelj donorske kartice, a transplantaciju su njeni roditelji Ivan i Ruža nesebično potpisali. Njeni prijatelji inicirali su izdavanje knjižice, ali za njeno tiskanje nema novaca Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

Danijelin rođendan, dvadeseti po redu. Umjesto torte i veselja prošle nedjelje, 26. siječnja, u domu Šarićevih u Hrašćici samo tuga, bol i sjećanje na voljenu kćer. Gotovo četiri godine nakon što je ovaj svijet nakon svog jedinog i kobnog epileptičnog napada napustila Danijela Šarić Cica, iznimna djevojka čija je smrt spasila pet života, njena majka Ruža osjeća se kao da ju je iznevjerila. Naime, već tri godine ne može skupiti novac za tiskanje knjige “Danijela živi”, čije su izdavanje nakon smrti djevojke inicirali njeni prijatelji.

Zaboravljena heroina

Ono što u ovoj tužnoj priči najviše čudi jest činjenica da je Danijelina smrt digla Varaždin na noge. Svi su pričali o iznimnoj 16-godišnjakinji, djevojci koja je pomaga la drugima kada je mogla, koja je vjerovala u pravdu i koja je u prvom razredu srednje škole imala donorsku karticu. Njeni roditelji primili su nagradu za osobu godine 2010.

Varaždinskih vijesti, za Danijelu se organizirao humanitarni koncert koji je trebao postati tradicionalan, nisu bili rijetki oni koji su se htjeli s njima slikati, rodila se ideja za izdavanjem knjige pa čak je i Lana Jurčević na jednom od svojih koncerata na Bundeku Danijeli posvetila pjesmu “Miljama daleko”.

Rušenje ideja

U situaciji u kojoj se nikada ne želi naći ni jedan roditelj vidjeli su neki smisao. No

Knjiga bi se trebala objaviti jer ima veliku emocionalnu vrijednost, može biti samo nadahnuće drugim mladim ljudima.”

Nebojša Buđanovac, lektor knjige, socijalni pedagog i psihoterapeut

malo po malo sve dobre ideje počele su se rušiti. Incidentom na prvom punk koncertu održanom samo mjesec dana nakon Danijeline smrti ugašena je ideja o tome da postane tradicionalan, a knjiga još stoji u pripremi.

- Knjiga “Danijela živi” je prikaz jedne sjajne mlade osobe, djevojke koja je

samostalno htjela biti donor organa. To je zaista velika, humana stvar. Istovremeno, ona je bila drugačija, mala pankerica sa stavom. Ta knjižica trebala bi se objaviti jer ima veliku emocionalnu vrijednost, može biti samo nadahnuće drugim mladim ljudima, a prije svega to će biti

velika terapija za roditelje koji bi ispunili neku vrstu zavjeta za svoju voljenu kćer – kaže socijalni pedagog i psihoterapeut Nebojša Buđanovac, koji je knjigu lektorirao.

Teško stanje

Ruža ne može skupiti novac za tiskanje. - Nemam taj novac jer smo u teškoj financijskoj situaciji. Nemam ni novaca da joj suzu na spomenik isklešem.

U tri godine nije me bilo sram hodati od jedne “ugledne” varaždinske firme do druge i naišla sam samo na nerazumijevanje. Jedini koji su mi pomogli bili su Grad Varaždin s 1.000 kuna i Elektra s 1.500 kuna. Našli smo i tiskaru koja bi tih 500 komada tiskala za 5 tisuća kuna – veli Ruža.

Grad i Elektra novac su uplatili varaždinskoj tiskari Tiva čiji prokurist Zvonimir Kušter tvrdi da je voljan tiskati knjigu i u manjoj nakladi, ali i vratiti novac Gradu i Elektri ukoliko se Šarići odluče tiskati u nekoj drugoj tiskari.

Ruža pak želi da i zađe “Da n ijela živi”, knjiga tekstova koje su o Cici pisali njeni prijatelji i ljudi koju su je voljeli. Ovog 18. ožujka bit će četiri godine otkako je nema. Ja vjerujem da je ona i dalje živa.

Ona živi u petero ljudi koje je spasila – kaže njena majka. Želja Ruže Šariće je i da osnuje udrugu koja bi pružala psihološku pomoć roditeljima čija su djeca umrla, a organi transplantirani.

Ukoliko joj želite pomoći da prikupi novac za tiskanje knjige, javite se u redakciju Regionalnog tjednika ili Ruži Šarić na broj telefona 092/172-2866.

Moja Danijela još je živa, ona živi kroz petero ljudi kojima je podarila novi život, kaže majka Ruža

Nakon smrti, obitelji još soli na ranu Nakon što je umrla njihova voljena kći, život Šarićevih postao je pakao. - Zbog svega smo se suprug i ja razveli. Ja svako malo završim na tabletama, a Danijelin otac, inače ratni vojni invalid, dva puta bio je na rubu. Ja sam iznimno ponosna na Danijelu, ali sam i ogorčena.

Ogorčena sam na sve što su ljudi govorili kada je umrla, a išli su toliko daleko

da su nas optužili da smo prodali njene organe - priča nam Ruža. Ogorčena je i što jedva spajaju kraj s krajem. - Živim od 1500 kuna mirovine, Danijelinom ocu sve pojedu krediti, a naš sin već dugo ne može naći stalan posao da bi prehranio sebe i svoju djevojčicu. Danijela sigurno plače kada nas od gore gleda - veli Ruža.

PRIJATELJI Pisali su pisma i tekstove o voljenoj prijateljici, a oni najbliži za uspomenu su uzeli odjeću

Mirno spavaj, naša mala pankerica...

- Cica je bila pankerica, uvijek se borila za svoje!

Htjela je ljudima dokazati i pokazati da se ljudi ne procjenjuju po stilu oblačenja, frizuri... nego da se čovjeka treba prvo upoznati pa ga tek onda crniti, ponižavati...

Za to se ona borila, mrzila je to, zato što su tako nju ljudi procjenjivali pošto je bila ošišana na irokezu, i pošto se oblačila drugačije od ostalih...

Ona je bila najsavršenija osoba koju sam ikad upoznala i 18. 3. najgori je dan u mom životu - napisala je Danijelina najbolja prijateljica Valentina Meketek u knjižici koja stoji u pripremi za tisak.

Danijelu su voljeli. Njeni prijatelji uzeli su svaki po jedan komad njene odjeće za uspomenu. Sve drugo u njenoj sobi ostalo je netaknuto dok je ona otišla. Ostalo je

još samo da se lijepe riječi o njoj otisnu. Pismo njene najbolje prijateljice tek je

Njen život nije bio pravedan, zato je imala potrebu za pravdom jedan od tekstova. - Danijela je imala izrazitu potrebu za

pravdom. Kako život nije uvijek bio pravedan prema njoj, bila je osjetljiva na sve što bi procijenila nepravednim. Kada bi mislila da je se ne čuje, vikala bi, kada je osjećala da je se ne vidi, naglašavala bi svoj izgled do mjere da je svi moraju zapaziti. Na svaki način poručivala bi svijetu: tu sam, postojim, osjećam, volim, želim. Imam vam nešto poručiti, poslušajte me, želim

da me pogledate, vidite me – o njoj je napisala psihologinja Druge osnovne škole Željka Čolović Rodik. - Neka te anđeli čuvaju i prate i bar na tren k nama vrate. Cica, nedostaješ nam i nitko te ne može zamijeniti. Mirno spavaj, naša mala pankerica – tvoj 1. J. Ovi redovi napisani su još 2010. Danijele nema, a njeni su razredni kolege srednju Elektrostrojarsku školu već završili.

PZC varaždin

28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

13

PZC VARAŽDIN Unatoč datumu na kalendaru mnoge je iznenadio prvi ovogodišnji snijeg koji je pao prošlog vikenda

AKTUALNA ZIMA Mario Vdović, član Uprave PZC-a O ovom naletu – od petka do nedjelje bio je proglašen treći stupanj pripravnosti. Angažirano je 28 ekipa na županijskim cestama i 13 ekipa na području grada. Intervencije su počele već od 15 studenog zbog jutarnjih poledica. Od 15. studenog do 20. siječnja ukupno je potrošeno 419 tona soli dok je samo za ovaj vikend potrošeno 430 tona. U tijeku je nabava novih količina. PZC niti ne bi trebao proglašavati zimske uvjete jer sukladno Zakonu o sigurnosti prometa definirano je da oni nastaju kad je na cesti led ili snijeg. To ujedno znači zabranu prometovanja za kamione i tegljače s prikolicama. Najčešći problemi s kojima se susrećemo su neprilagođavanje vozača uvjetima na prometnicama i neprikladnoj opremljenosti – prvenstveno zimskim gumama na sva četiri kotača.

Svi radovi održavanja cesta u zimskim se uvjetima obavljaju sukladno planovima zimskih službi investitora. To su Grad Varaždin i Hrvatske ceste. Oni definiraju redoslijed i način posipavanja.

Snijeg ne može iznenaditi cestare, može jedino vozače Realno, Varga ima pravo biti ljut. Sjetimo li se lanjske godine i 178 centimetara snijega koji je ukupno napadao, a nije bilo nikakvih većih problema. PZC je posao, na kraju zime su se svi složili, odradio brzo, profesionalno i korektno. No ljudsko je pamćenje kratkoga vijeka Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Prošli tjedan Milan Sijerković je rekao nek’ se još uvijek ne nadamo da će ovaj siječanj završiti kao jedan od najtoplijih u povijesti. Konkretno je izjavio kako treba pričekati zadnji tjedan u siječnju pa se tek onda baviti statistikom. Meteorolog je bio u pravu. Mi laici smo, pak, ovaj vikend dočekali kao da je pao snijeg u srpnju, a ne usred zime.

Isti scenarij

U Upravi PZC-a, predsjednik Saša Varga i Mario Vdović, član Uprave za tehnička pitanja, imali su radni vikend.

Kako poslovno, tako i za živce.

- Problem je što se vozači ne pripreme za zimske uvjete, pa kada dođe do zastoja na cesti okrivljuju zimsku službu zbog “neočišćenih” cesta. Svaki vozač zna koje uvjete mora ispunjavati kad se proglase zimski uvjeti. Također, zna da ne smije voziti preko 60 na sat. I onda se dogodi nesreća, napravi se zastoj, snijeg pada i tko je kriv? PZC koji “nije očistio ceste” - rezigniran je Saša Varga scenarijem koji se ponavlja iz godine u godinu.

- Na Macelju je, primjerice, stajalo 16 kamiona kojima je, kao što piše u Zakonu, zabranjeno prometovanje u takvim uvjetima. Autocesta je bila zatvorena pet sati. Prikolice kamiona i tegljača su dugačke i nestabilne. Dovoljno je malo

ukrivo zakrenuti da prokližu.

Upravo se to dogodilo – dva tegljača su prepriječila put. Cijelu noć smo bili vani. Snijeg je pao na toplu podlogu i zalijepio se.

Pritisak vozača da prekinemo zimske uvjete bio je velik. No dovoljno je da malo snijega padne na cestu i prijeti opasno smrzavanje. Nevjerojatno je da naši ljudi očekuju za vrijeme kad snijeg gusto pada vidjeti crni asfalt ispred sebe - čudi se Varga napominjući kako su u inozemstvu ceste bijele, ali vozači ne voze 90 kilometara na sat. - Snijeg ne može iznenaditi cestare, može jedino vozače - veli Varga i napominje da njegovi dečki rade puno više nego to propisuje njihovo “sveto pismo” - operativni plan zimske službe.

Državne ceste i autoceste posipaju se čistom soli, a županijske mješavinom soli i kamenčića. No premda se možda ne čini tako, sol je loša varijanta za okoliš i ceste.

Jadikovke

Koliko god “vape” za njima, kad izađu na ceste, odmah počinju i zamjerke – “nema ih dovoljno često, odbacuju snijeg gdje im se svidi, taman smo počistili, a gle’te kaj je ralica napravila”... i tako unedogled.

Da postoji, knjiga žalbe bila bi ispisana od korica do korica. – Da. Nije rijetkost da nas zovu kako ralice voze brzo, no da bi odbacila snijeg ralica mora ići oko 50 kilometara na sat. No kad onako teška prođe pored

PRIORITETI Tri su razine prioriteta.: Ceste prvog prioriteta: čišćenje odmah, čim počne padati – pet do deset centimetara. Nema smisla “guliti ga” kad je tri centimetra.

Drugog prioriteta: 12 sati nakon prestanka padanja tek trebamo početi čistiti ceste, bez obzira na količinu snijega.

Treći prioritet: najviše cesta je baš u toj grupi – 620 kilometara (50 posto) čisti se tek 24 sata nakon prestanka padanja.Konkretno: prema ovim prioritetima, zadnji bi se vikend tek u nedjelju na većini cesta trebao uopće početi čistiti snijeg. I to očistiti samo jedan kolnički trak, 2,5 metara širine i da na njima ostane pet centimetara snijega. To su zahtjevi investitora. No PZC zbog građana odradi ranije i više.

vas, pa “buči” i “ruži”, zvuči kao da je protutnjala. Vjerujte, nije.

Kao prvo, ne može zbog tehničkih mogućnosti, kao drugo svaka ima GPS i možemo ju u svakom trenutku pratiti - pri-

Koliko god “vape” za njima, kad ralice izađu na ceste, odmah počinju i zamjerke ča Varga. Jednaka je stvar i s odbacivanjem snijega udesno.

- Tehnologija je takva i nemoguće je drukčije. Onda vam se čini da taman kad ste počistili dođe ralica i opet nabaca snijeg. Poslikajte ispred moje kuće. Uvijek je ondje najviše snijega. Znaju da tamo živim,

da znam tehnološke mogućnosti i da neću paničariti.

Ralica mora negdje odbaciti snijeg, a tamo gdje ga već ima, ne može - govori predsjednik Uprave PZC-a. Čak i oni koji bi trebali barem otprilike znati proceduru, nerijetko rade probleme. Tako se, recimo, komunalni redari ljute jer ostaje snijeg na pločniku. No kao što gospodin Varga kaže, a zdrav razum mu ne može proturiječiti – snijeg se mora negdje odbaciti. Problem je što gdje god da ga odbace, netko je nezadovoljan - vozači ili pješaci. Zato vani nikada ulica nije odmah do pločnika. Uvijek postoji taj jedan, nazovimo ga, međuprostor, na kojemu snijeg nikome ne smeta. - Jedina varijanta kojom bi svi bili zadovoljni je da ga utovarimo i odvezemo, a probajte zamisliti taj posao. Jedva to stignemo

učiniti u centru. Uostalom, naši investitori odlučuju o pravilima. Ali trebate vidjeti kako ljudi daleko idu – točno kako Bandić kaže – pa taj snijeg možemo pojesti. Znam da zvuči bedasto, ali da ste na našem mjestu svaki dan kad pada snijeg, vjerujte da vam više ništa ne bi bilo bedasto. Dovoljna je jedna preostala veća gruda da nas razapnu - kaže.

Kratko pamćenje

Realno, Varga ima pravo biti ljut. Sjetimo li se lanjske godine i 178 centimetara snijega koji je ukupno napadao, a nije bilo nikakvih većih problema.

PZC je posao, na kraju zime su se svi složili, odradio brzo, profesionalno i korektno. No ljudsko je pamćenje kratkoga vijeka i kao da su svi zaboravili lanjsku godinu i raličare koji su se “hrvali” sa snijegom. I pobijedili. - Točno. Ali nećete vjerovati da je bilo manje pritužbi nego ove godine - priča.

Rekli bismo da su nas prošlogodišnjim standardom očišćenih ulica, razmazili. Koliko god bio svjestan toga i sam, Saša Varga svake godine proživljava isto.

– Pod pritiskom zahtjeva, umjesto da se držimo pravilnika, jako puno novca potrošimo zimi na tone i tone soli, a onda nemamo novca za ljetni dio sezone kad treba popravljati ceste. Iako se, recimo, gradska središta uopće ne sole, samo posipaju kamenčićima jer velike količine soli nepovoljno utječu na ekologiju.

BITNO

“

Postoji vremenski period u kojemu moramo očistiti ceste i koji je uvijek znatno kraći nego je to predviđeno planovima zimske službe. Valja znati da je dobro kad je na cesti dva do tri centimetara snijega jer zaleđena korica na asfaltu, puno je opasnija.”

23

prometne nesreće dogodile su se ovoga vikenda na cestama Varaždinske županije. U županiji je registrirano 80 tisuća vozila koja su lani sudjelovala u 1700 nesreća. Prema tome ispada da se veći broj nesreća događa ljeti nego zimi.

Unatoč uvjetima na prometnicama.

14

Školstvo

REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

školstvo znanost

VANIMA: Do 1. veljače upišite se u grupe crtanja i slikanja Filmsko-kreativni studio VANIMA otvara redovne grupe crtanja i slikanja za djecu od 12 do 15 godina, a vodit će ih akademski slikar i grafičar, prof. Luka Bunić. Grupe će se održavati jednom tjedno po dva sata, a polaznici će učiti o kompoziciji, osnovnim likovnim elementima, sjenčanju, a crtat i slikat će figure, žive modele po promatranju, radit će u raznim tehnikama i na kraju lipnja pred-

www.regionalni.com/ zivotdrustvo/skolstvo Zovite nas na 042/290-777

DJEČJI BISERI DJEČJI VRTIĆ ZEKO

To je baš štrumpfastično! Štrumpfovi rade skrovišta zato da im ne pada kiša. Glavni Štrumpf je Vicko jer on stalno nosi poklone. Gargamel ne voli Štrumpfove. On ih mrzi. Ljut je na njih zato jer rade buku. Ja najviše volim Papa Štrumpfa zato jer pomaže ljudima i veli im što moraju obaviti. (Petar) Štrumpfovi žive u gljivi. Oni su dobri. Stalno nekaj rade. (Antonio) Štrumpfovi su životinje zato jer imaju rep. Papa Štrumpf radi, a oni spavaju. Gargamel pocrveni kad je ljut. Hoće ih pohvatati i dati Azrielu da ih pojede. (Katarina) Štrumpfovi su jedna mala bića koja su dobra.

Svaki ima svoju kućicu gljivu. Ja volim Štrumpfetu jer je ona cura. Gargamel je zločesti i našel si je zločestu mačku. Oni hoćeju poloviti sve Štrumpfove i pojesti ih. (Ema) Papa Štrumpf govori Štrumpfovima kaj moraju raditi. Gargamel ih lovi zato jer ih hoće uništiti da bude cijeli svijet grdi. (Emili)

SINDIKAT HRVATSKIH UČITELJA

Varaždinka nova predsjednica Varaždinka Sanja Šprem nova je predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja. Za čelnicu ovog sindikata Šprem je izabrana većinom glasova članova Skupštine SHU-a, a i predstavila je odličan program rada. Šprem je inače bila predsjednica Velikog vijeća SHU-a, a Varaždinci je pamte i kao povjerenicu

tog sindikata za Varaždinsku županiju. Energična i s velikim sindikalnim iskustvom te radom na projektima EU, nova predsjednica SHU-a zacrtala je pozitivan smjer kretanja ovog sindikata koji u Hrvatskoj broji ukupno 28.199 članova u osnovnoškolskim ustanovama iz čak 811 podružnica.

MATEMATIKA (NI)JE BAUK Po mnogima najzabavniji profesor matematike

Svijet brojeva može bi - Nastojim učenicima i studentima pokazati koliko je matematika korisna, ali i zabavna – rekao je Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Čim krenemo s logaritmima, učenici i studenti se hvataju za glavu i kažu: “Što će to meni u životu?” Moram vam reći da ste totalno u krivu – ovako počinje jedno od brojnih predavanja Tonija Miluna, profesora matematike koje se može pogledati na internetu.

Jednostavno i lako

Upravo je ovaj profesor “koji pomaže izgubljenima u svijetu brojeva” besplatnim online predavanjima bio u četvrtak u Varaždinu, točnije u Elektrostrojarskoj školi gdje je učenicima i profesorima održao predavanje “Kako bi Google predavao matematiku”. Naravno, nije bilo riječi o najpoznatijem svjetskom pretraživaču, nego o važnosti matematike i njezinoj primjeni u stvarnom životu.

- Važno je da matematika ne ostane samo u školskim okvirima. Primjerice, sad smo naučili derivacije, logaritme i trigonometriju i to je to. Učenici i studenti bi trebali shvatiti da je sve to primjenjivo u stvarnom životu – rekao je Milun poznat po svojim jednostavnim predavanjima, a zbog pomaganja u savladavanju gradiva dobio je i nagradu Ponos Hrvatske.

Dosad je snimio gotovo 2.000 videa zahvaljujući kojima su mnogi uspjeli savladati gradivo iz matematike.

- Matematika je učenicima, nažalost, bauk, ali to ne mora

Matematika je učenicima bauk, ali to ne mora biti tako.

Toni Milun Kroz svoja predavanja matematiku uvijek uspijem nekako pojednostaviti, kaže profesor Milun

biti tako i upravo kroz svoja predavanja nastojim učenicima i studentima pokazati koliko je korisna, ali i zabavna.

Sve je počelo na inicijativu mog, sada već bivšeg studenta Nikole Mujdžića kojem se svidio način na koji u svojim predavanjima matematiku uvijek uspijem nekako pojednostaviti i navesti primjere za dosta matematičkih pojmova. Njegova je ideja bila da mi to zajedno radimo, dakle, da se on bavi informatičkim dijelom, a ja radim predavanja i tako je sve krenulo – otkrio je trenutno najpoznatiji hrvatski matema-

Milunova predavanje privuklo je brojne profesore i učenike

KORISNO Edukativne radionice Gradskog društva Crvenog križa Ivanec u vrtićima i

Što učiniti u slučaju nezgode, djeca će uč Radionicom “Ručica pomagačica” u vrtiću “Runolist” iz Žarovnice Gradsko društvo Crvenog križa Ivanec nastavilo je s provođenjem projekta “Volim pomagati”.

BUDUĆNOST

Za sve koji imaju pitanja ili nedoumice što će biti kad odrastu, posebno učenici završnih razreda osnovnih i srednjih škola, CISOK Varaždin organizira radionice, predavanja i individualna savjetovanja, a jedna od aktivnosti koje će se od siječnja provoditi je predstavljanje zanimanja.

Tako će se zanimanje psihologa, psihijatra i defektologa svim zainteresiranima predstaviti već ovog četvrtka, 30. siječnja, u 18 sati u prostorijama CISOK-a u Varaždinu u Kukuljevićevoj ulici 12. Sve informacije mogu se dobiti i na internetskim stranicama www.cisok.hr, broju telefona 042/302-179 ili putem e-maila cisok-varazadin@hzz.hr.

staviti svoje radove na izložbi. Likovne poduke zamišljene su prvenstveno kao likovno-terapijski pristup u kojem djeca i mladi kroz likovne zadatke razvijaju kreativnost i zdravu osobnost. Troškovi materijala su osigurani, a zainteresirani se mogu javiti za dodatne informacije i upise na mobitel 091/798-0858 (Hrvoje) ili na e-mail vanima@vanima.hr najkasnije do 1. veljače.

Dobro je znati

Djeca su u vrtiću “Runolist” razgovarala o pružanju pomoći

Naime, Crveni križ kao humanitarna organizacija provodi programe humanističkog odgoja djece i mladih, radi na usvajanju vrlina solidarnosti, suosjećanja, poštovanja i razumijevanja potreba drugih, a upravo

putem projekta “Volim pomagati” djecu se upoznaje

Mišica Milica u velikim trgovačkim centrima označava mjesto gdje djeca mogu potražiti pomoć s osnovnim djelatnostima Crvenog križa, osvještava važnost pomaganja drugi-

Školstvo

28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

1.

veljače počinju pregledi djece za upis u prvi razred osnovne škole. Prema planu upisa Ureda državne uprave Varaždinske županije, roditelji će od škola kojima njihovo dijete pripada dobiti obavijest kada i gdje mogu obaviti pregled. U slučaju da dijete tada ne može na pregled, roditelj mora o tome obavijestiti školu kojoj dijete pripada prema upisnom području, koje će utvrditi drugo odgovarajuće vrijeme.

Iz proračuna Grada Novog Marofa godišnje za stipendije 400.000 kuna!

e Toni Milun u Elektrostrojarskoj školi

biti zabavan

U Kulturnom centru “Ivan Rabuzin” u srijedu je održano svečano potpisivanje ugovora s novim stipendistima Grada Novog Marofa. Studenti su u pratnji svojih roditelja potpisali ugovore i dobili sve potrebne informacije u vezi isplate ovih potpora, ali i svojih prava te obaveza. - Svake godine iznova se raspisuje natječaj za određeni broj novih stipendista u skladu s proračunskim mogućnostima. Na taj način potiču se studenti da kontinuirano rade na postizanju što boljih

rezultata na svojim fakultetima, a od ove godine Grad Novi Marof stipendira i ona zanimanja za kojima postoji potreba na tržištu rada - rekao je novomarofski gradonačelnik Darko Hrenić. Za stipendije Grad Novi Marof godišnje iz svog proračuna izdvaja oko 400.000 kuna, a prosječno stipendira 40 studenata. U Gradu Novom Marofu ističu kako su iznosi mjesečnih stipendija puno viši od prosječnih mjesečnih stipendija većine gradova i općina u Varaždinskoj županiji.

PROJEKTI Varaždinci uključeni u projekt o uvođenju novih tehnologija u nastavu Ponosna sam što će učenici I. OŠ Varaždin prvi imati mogućnost upoznavanja novih tehnologija koje će, nadam se, što prije zaživjeti u svim odgojnoobrazovnim ustanovama.”

Milun, profesor matematike i statistike tičar. Dok je počinjao, njegova internetska predavanja imala su oko 100 posjeta dnevno, a danas bilježi oko 5.000 posjeta u jednom danu! Milun ističe kako su njegova predavanja učenici i većina nastavnika odlično prihvatili, premda ističe da ona nisu zamjena za matematiku u školama. - Ona su namijenjena učenicima da, kad dođu kući, još jednom pogledaju gradivo ako, recimo, nisu uspjeli za vrijeme nastave “pohvatiti” sve kako treba ili

Milun u Varaždinu govorio o temi “Kako bi Google predavao matematiku” su bili bolesni, pa nisu bili u školi - rekao je Milun koji uz matematiku predaje i statistiku na jednom zagrebačkom fakultetu. Ističe kako ima bezbroj primjera primjene matematike u praksi.

- Jedan od najsvježijih primjera je jedna moja studentica koja je račun diobe, odnosno razdiobu koju smo radili na predavanjima, nekoliko sati kasnije primijenila u tvrtci u kojoj radi. Nisu znali na koji bi način rasporedili novce po odjelima, a ona je primjenom matematike sve riješila, a svi su ostali rekli: “Vau”. Dakle, to je primjer gdje je nastavno gradivo primijenjeno u stvarnom životu – rekao je Milun.

15

PREKO “FEJSA” Toni Milun u Varaždin je stigao na poziv ravnatelja Elektrostrojarske škole Igora Kosa, s kojim je “Facebook prijatelj”.

Iako je dogovaranje oko termina dolaska potrajalo malo duže, zbog zauzetosti obojice, najpoznatiji hrvatski matematičar uspio je uhvatiti malo slobodnog vremena i održati predavanje u Varaždinu.

SJAJNA STVAR Centar izvrsnosti za matematiku u kojem se radi s nadarenim mladim matematičarima je sjajna stvar i mislim da bi taj projekt trebalo proširiti po cijeloj Hrvatskoj.

Smatram da bi takav centar trebao služiti za poboljšanje znanja iz matematike, ali i za primjenu matematike u ekonomiji, odnosno, općenito u društvu, rekao je Toni Milun.

i osnovnoj školi

Koliko tableti mogu promijeniti i poboljšati način učenja prvi će saznati učenici I. OŠ

Tea Pavičić učiteljica

Prvi tableti u I. OŠ Varaždin Među 10 zemalja članica EU koje su uključene u ovaj projekt koji otkriva prednosti korištenja informatičke tehnologije u nastavi je i Hrvatska koju predstavlja I. OŠ i učiteljica Tea Pavičić Dok danas u Švedskoj sve prvašiće prvi dan škole na klupama dočekaju tableti, za većinu naših škola to je još uvijek budućnost. U našoj zemlji svega nekoliko razreda koristi iPad u nastavi, a dominiraju rasprave o štetnosti pretjeranog korištenja informatičke tehnologije na razvoj i zdravlje učenika.

Prednosti velike

Ipak, dobra je vijest da je u školama sve veći interes za korištenjem moderne tehnologije. Razlog tome je brzina i jednostavnost koju pruža njezino korištenje u provođenju nastave, ali i veće aktivnosti učenika i postizanje boljeg školskog uspjeha.

Ovaj trend prepoznala je i varaždinska I. OŠ, koja se uključila u europski projekt “Tap-Swipe-Pinch. iPad, Android and Windows tablets

Prvi susret oko korištenja tableta u nastavi bit će u Španjolskoj od 23. do 28. ožujka changing the ways to learn and teach”. Riječ je o projektu Agencije za mobilnost i programu EU kojem je glavni organizator finska agencija i u kojem sudjeluju učitelji i nastavnici iz 10 zemalja EU,

među kojima je i Hrvatska, točnije I. OŠ Varaždin i mag. prim. educ. Tea Pavičić, učiteljica razredne nastave kao jedina predstavnica iz Hrvatske.

- Ponosna sam što će upravo učenici I. OŠ Varaždin prvi imati mogućnost upoznavanja novih tehnologija koje će, nadam se, što prije zaživjeti u svim odgojnoobrazovnim ustanovama.

Smatram da je dobitak ovog projekta još jedan od dokaza da se trud i kvaliteta djelatnika naše škole isplati i prepoznaje. Najveću će korist na kraju svakako imati naši učenici jer oni su ti zbog kojih smo odlučili konkurirati za ovaj projekt EU

– rekla je Tea Pavičić. Prvi susret učitelja i nastavnika na stručnom usavršavanju održat će se u Benalmadeni u Španjolskoj od 23. do 28. ožujka. Sudionici projekta upoznat će se s teorijom i praksom korištenja tableta u učenju i podučavanju tijekom odgojno-obrazovnog procesa, istraživati i samostalno izrađivati aplikacije za izradu prezentacija te naučiti kako tableti mogu promijeniti i poboljšati način učenja i podučavanja u razredu. Stečena iskustva i znanja nakon samog projekta sudionici će primijeniti u školi iz koje dolaze kako bi se nove tehnologije što prije počele uvoditi u odgojno-obrazovni sustav.

GOST Matilda Mance, autorica kriminalističkih romana u Prvoj gimnaziji

čiti od Mišice Milice “Imaš pravo izbora. Imaš pravo reći NE” ma te se razvija empatija.

Na radionici u “Runolistu” sudjelovalo je 15 djece u dobi od 4 do 6 godina.

Djeca su razgovarala o pružanju pomoći, humanosti te riječima i crtežima izrazila oblike pružanja pomoći koje oni sami planiraju učiniti narednih dana. Već ranije, kroz održanu radionicu, mališani su se upoznali s prvom pomoći, a nakon radionice “Ručica pomagačica”, održat će se još jedna koja će biti vezana za temu što činiti u

situacijama kada se dogodi neka nesreća ili nezgoda, kako potražiti pomoć te što je važno znati u takvim situacijama upoznavajući lik takozvane Mišice Milice, kao lik kojeg Hrvatski Crveni križ koristi u velikim trgovačkim centrima za označavanje mjesta gdje će dijete, ako se izgubi, doći i potražiti pomoć.

Osim u vrtiću u Žarovnici, radionice će biti održane u ivanečkom vrtiću “Ivančice”, a nastavlja se s radionicama u OŠ Ivanec.

Mance među gimnazijalcima

Matilda Mance, autorica kriminalističkih romana iz Varaždina, bila je na Prvoj gimnaziji Varaždin na susretu s učenicima.

Istaknula je kako ju je na pisanje kriminalističkih romana potaknulo bogato radno iskustvo u Državnom odvjetništvu.

Baveći se kriminalitetom, osobito zloporabom droge, osjetila je potrebu svoju poruku poslati širokom krugu involviranih, a to su

prije svega mladi i njihovi roditelji.

Procijenila je kako je kri-

Krimić intrigantan i čitljiv kao medij za prenošenje poruke minalistički roman idealan medij, koji je čitak i razumljiv, a privlačan i intrigantan. Učenici Prve gimnazije Ivica, Maja, Tajana i Tea

čitali su odlomke iz četiriju do sada napisanih romana u projektu “Tulum s(l)ova.

Autorica je komentirala nastanak svojih romana, niti koje ih povezuju, poruku koju šalju.

Poruka Matilde Mance, koju su gimnazijalci čuli i iz prve ruke je “Imaš pravo izbora. Imaš pravo reći NE”, dok je u nastavku susreta Matilda Mance govorila o kriminalističkom romanu kao žanru.

16

Mozaik

REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

mozaik www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

Ako je i svima vama zaista dosta da mirno i šutke prihvaćamo i plaćamo sve loše poteze vlasti, pridružite nam se! Organizirajmo jedan veliki, pravi varaždinski prosvjed!

Pokažimo gospodi na vlasti da nismo “ovce za šišanje”. Recimo im jednim prosvjedom što mislimo i da nismo zadovoljni, da smo ljuti i da im poručujemo da počnu raditi posao, da ga rade pošteno, odgovorno i tran-

sparentno, da počnu ispunjavati obećanja ili neka se maknu. U medijima ćemo objaviti vrijeme i mjesto održavanja prosvjeda te sve detalje. Zasad vas pozivamo da se javite na e-mail Koordinacije udruga civilnog društva grada Varaždina udruge.vz@gmail. com. Koordinaciju čine udruge Vaga, Jezgra, Okoliš i USPOS. Koordinacija udruga grada Varaždina

Unaprijed zahvaljujem kao samohrana majka dvoje djece, 12-godišnje djevojčice i 9-godišnjeg dječaka da mi se pomogne na bilo kakav način, bilo financijski, bilo pak donacijom odjeće ili obuće, a najviše donacijom hrane. Hvala vam najljepše.

Jagoda, 098/834-9543

REAGIRANJE Općina Petrijanec nije proglasila elementarnu nepogodu od suše

Komentar

ivica kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com

Prijava (ne)će šteti Početak rada sveučilišta, kao i svakog značajnog iskoraka i događaja, trebao bi biti prigoda za slavlje i veselje, ali proteklih dana svega je bilo osim slavlja i veselja uoči i nakon registracije Sveučilišta Sjever.

Uz nova osporavanja, prvo sveučilište sa sjedištem na sjeverozapadu počelo je djelovati u Koprivnici i Varaždinu, čime je potonji grad postao zacijelo jedinstven u Hrvatskoj jer sada u njemu djeluju čak dva sveučilišta.

Ništa novog jer, još dok je ovaj visokoškolski projekt bio u povoju, izazivao je kontroverze. Prije svega jer je njegov temelj privremena dopusnica koju je bivši ministar u Sanaderovoj vladi izdao EPH-u za Medijsko sveučilište, i to u Splitu.

Tko zna kako i zašto, ali dopisnica je došla do Varaždina, a zbog poznatih događanja, sredinom 2011. i do Koprivnice. No iz isto tako malo poznatih, ali dokučivih razloga, Grad Koprivnica nije samostalno krenuo u razvoj ovog projekta, već je u njega ponovno uključio Grad Varaždin koji je u miraz dao svoje Veleučilište.

Budući da se s jedne stra-

Poziv Varaždincima: organizirajmo prosvjed!

ne nalazilo zvučno sveučilište, ali tek u povojima, a s druge visokoškolska ustanova koja se razvijala desetak godina i stekla kadrove i ugled na tržištu, jasno je da je međusobno spajanje odmah izazvalo nove kontroverze. Njihova kulminacija zacijelo je anonimna kaznena prijava protiv sudionika integracije, i to baš uoči registracije Sveučilišta Sjever, pa je teško ne dati za pravo njegovom rektoru da se zapravo radi o pokušaju zaustavljanja ovog projekta. Jer kako drugačije protumačiti to da je prijava uslijedila tek sada, a da su sporne stvari poznate već mjesecima, ako ne i godinama?

Ma kakav bio ishod kaznene prijave, Sveučilište Sjever to zacijelo neće zaustaviti. No to bi mogao izostanak primjerenog financiranja ili pak reakreditacija u lipnju, ukoliko do tada neće biti ispunjeni svi uvjeti nužni za sveučilište, među kojima su i tri sveučilišna studija. Bila bi to šteta jer visokoškolska ustanova pozitivno utječe na razvoj svoje sredine, bez obzira na to što se do nje u Varaždinu moglo i drugačije…

“Poljoprivrednici bez odštete za sušu zbog - načelnika” Ponukani učestalim i, moramo reći, opravdanim pozivima mještana Općine Petrijanec moramo iskazati veliko žaljenje što zbog propusta načelnika Općine Vladimira Kurečića i općinskih službi nijedan mještanin naše općine neće dobiti novčanu odštetu zbog šteta od suše.

Mještani se pitaju što je s novcima od suše, jer su poljoprivrednici iz okolnih općina dobili, a naši, nažalost, ništa. Ukupno su poljoprivrednici iz Varaždinske županije dobili skoro 4,7 milijuna kuna, a poljoprivrednici iz nama okolnih općina su dobili od-

štetu u sljedećim iznosima: Vinica 260 tisuća, Sračinec 256 tisuća, Vidovec 629 tisuća kuna, Maruševec 542 tisuće, a Cestica 274 tisuća kuna.

Ti iznosi sigurno nisu dovoljni za pokriće ukupnih šteta koje su poljoprivrednici imali, ali će barem ponešto ublažiti štetu u tim općinama. U tim općinama da, u Petrijancu ne.

Nije moguće da su naši susjedi imali štete, a petrijanečki poljoprivrednici nisu imali.

Imali su je itekako, ali nažalost neće dobiti nijednu lipu i to samo zbog nemara načelnika Kurečića.

Jer upravo je nemar razlog neisplata. Naime, naš načelnik nije uopće proglasio elementarnu nepogodu za područje općine kao temelj za podnošenje naknade, nije prikupio dokumentaciju od ljudi i zahtjevi za naknadu šteta nisu niti mogli biti podneseni.

Krajem ljeta kad je već bilo vidljivo da su razmjeri štete od suše vrlo veliki i kad su ostali načelnici (neovisno iz kojih stranaka, ima i kolega iz HDZ-a, HNS-a i HSS-a) krenuli u postupak proglašenja, načelnik Kurečić je na sjednici Općinskog vijeća rekao da općinski upravni odjel nema kapaciteta da

zaprimi sve te zahtjeve i dao objašnjenje, citiramo njegove riječi: “Horde ljudi će navaliti u općinu s papirima i da tako i tako novca neće biti jer je državna blagajna prazna.”

Na njegovu žalost, Vlada RH je ipak izdvojila određena sredstva i barem malo pripomogla ljudima na terenu. Nažalost, samo i isključivo zbog samovolje i nemara načelnika Kurečića mještani Općine Petrijanec neće dobiti ni kune i to sad kad je svaka dobivena kuna zlata vrijedna.

Zvonko Bedenik, predsjednik SDP-a Petrijanec

REAGIRANJE Općina Vidovec proglasila elementarnu nepogodu i za poplave

Vidovcu pomoć samo za štetu od suše U članku objavljenom u 7Plus Regionalnom tjedniku od 14. siječnja u rubrici “Aktualno” navedeno je da je Varaždinska županija isplatila naknade za elementarnu nepogodu sušu, poplavu i klizišta. S obzirom na neprestane upite, dajemo očitovanje da je Općini Vidovec prema dopisu Državnog povje-

renstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda (...) od 30. prosinca 2013. godine dodijeljen iznos pomoći samo za štetu nastalu od elementarne nepogode suše, što potvrđujemo preslikom dopisa.

U dopisu stoji sljedeće: “Općini Vidovec dodijeljen je iznos pomoći za štete nastale od suše u razdoblju

od lipnja do kolovoza 2013. godine u ukupnom iznosu od 629.543,00 kuna. Cjelokupni iznos pomoći pripada fizičkim osobama za štete na poljoprivrednim nasadima i poljoprivrednom zemljištu.”

S obzirom na to da u članku nije specificirano za koje elementarne nepogode se isplate u opći-

nama provode, navedeno je dovelo do zbunjenosti mještana, tim više jer je u Općini Vidovec bila proglašena elementarna nepogoda – poplava, za koju nisu dodijeljena sredstva pomoći iz državnog proračuna iako je šteta bila prijavljena.

Općinski načelnik Bruno Hranić

AKTUALNO IZ BRUXELLESA

Što konkretno rade zastupnici u Europskom parlamentu?

Kako bi hrvatske građanke i građani 25. svibnja ove godine mogli donijeti informiranu odluku o tome kojih 11 žena i muškaraca žele poslati kao svoje direktno izabrane predstavnike u Europski parlament, moraju znati koja je uloga i zadatak onih koji će ih zastupati od 2014. do 2019. godine.

Kada govorimo o konkretnom radu u Europskom parlamentu, on se za svakog zastupnika u načelu dijeli na dvije osnovne komponente: plenarna zasjedanja u Strasbourgu i rad u parlamentarnim odborima

koji se redovito odvija u Bruxellesu. Što to zapravo znači?

Krenimo od rada u odborima. To je, po meni, osnovna i najvažnija razina zastupničkoga rada. Nakon izbora, svaki zastupnik postaje punopravni član jednog i zamjenski član drugog odbora. Razmještaj po odborima stvar je internog i međusobnog dogovora klubova zastupnika, ali je načelno pravilo da pojedini zastupnici sjede u odborima koji odgovaraju njihovom stručnom profilu i obrazovnim kvalifikacijama.

Budući da je moja obrazovna

pozadina ekonomske naravi, a stručni profil bankarstvo, financije i hotelijerska industrija, na neki je način vrlo logično da sam postao stalni član Odbora za proračune i zamjenski član Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku.

Ukratko, u odborima započinje povijest bilo kojeg zakonodavnog akta koji će biti izglasan na plenarnim zasjedanjima Parlamenta. Drugim riječima, članovi parlamentarnih odbora su stručnjaci koji stvaraju i «bruse» određeni zakonski okvir prije nego što se

OLEG VALJALO zastupnik u Europskom parlamentu on pojavi pred njihovim kolegama na općem zasjedanju i prije nego što je on dan na raspravu svima. Odbor odrađuje najvažniji posao i to na način da svaki zakonski akt ima svog izvjestitelja, tj. jednog zastupnika ili zastupnicu koji ga od početka do kraja vodi. Zato se u radnoj formi svi zakonski akti Europskoga parlamenta zovu prema svojim izvjestiteljima. Slikovito rečeno, mi zastupnici, umjesto da svaki put izgovaramo naslove zakonodavnih akata koji su često kilometarski, dokumente zovemo «Izvješće Butikofer»,

«Izvješće Macovei», ili «Izvješće Jeggle», ovisno o tome koja je zastupnica ili zastupnik u njegovom stvaranju imao presudnu ulogu.

Kada se pojedino izvješće, zakonodavni akt ili rezolucija «izbrusi» u odboru koji je za njega zadužen, ono odlazi na daljna čitanja na plenarnim zasjedanjima. Kako im i samo ime govori, na plenarnim su zasjedanjima prisutni svi zastupnici Europskoga parlamenta. Ovisno o tome koliko je pojedini dokument dobro pripremljen i raspravljen u

odboru, najčešće ovisi i koliko će brzo biti izglasan i prihvaćen na općem zasjedanju.

Zaključak je, dakle, sljedeći: glavna zadaća Europskoga parlamenta jest da donosi zakone po kojima će Europska unija funkcionirati uređeno i skladno.

Sukladno tome, glavna zadaća svakog europarlamentarca jest da aktivno sudjeluje u donošenju zakona i zakonodavnih akata na europskoj razini, i to prije svega doprinoseći radu stručnih odbora kojima je član.

Rotirka - sudnica

28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

rotirka sudnica www.regionalni.com/ crna-kronika Zovite nas na 042/290-777

DRAŠKOVIĆI Uništene bombe u šumi

17

Nađena mrtva na igralištu škole, imala ozljedu glave Još uvijek nije poznato kako je umrla B. R. (49) čije je tijelo nađeno na igralištu Pete osnovne škole prošle srijede ujutro.

Policija dan nakon što je tijelo nađeno nije utvrdila nikakve sumnje da bi se moglo raditi o nasilnoj smrti.

Međutim, nesretna žena imala je ozljedu glave.

- Naložili smo obdukciju, a još

uvijek se utvrđuju sve okolnosti same smrti. U ovom trenutku još ne možemo govoriti da li se radilo o nasilnoj smrti ili ne - rekao nam je glasnogovornik Županijskog državnog odvjetništva Darko Galić.

Koliko smo uspjeli saznati o ovom slučaju, nesretna B. R. je Varaždinka, a posljednje vrijeme živjela je na ulici. (td)

NAŠA POSLA Direktori zagrebačke tvrtke Gamont optuženi za prijevaru

Za pet milijuna prevarili poduzeće iz Varaždina?

Otac Petko i sin Miroslav se uz prijevaru terete i za kazneno djelo pogodavanja vjerovnicima.

Za vrijeme kad im je bio blokiran račun nisu se držali liste već su isplaćivali kako su kome htjeli

Sjedio na trčku i našao TNT - Išao sam na pauzu, malo protegnuti noge do šume.

Sjeo sam na jedan trčak, malo nešto slikao mobitelom kad sam ugledao ispod lišća nešto čudno. To su bile te bombe.

Kako sam to rekao u selu, vjerojatno je da su oni pozvali policiju – ispričao nam je Stjepan Bukvić iz Draškovića kako je otkrio bombe i eksploziv. Varaždinska policija javila je kako su u ponedjeljak u Draškovićima mještani pronašli dvije bombe i eksploziv, a policija ih na mjestu uništila.

O pronalasku oružja pričalo je i selo.

- Čuo sam da je to nađeno u

šumi u koju se rijetko zalazi.

U blizini je i kuća u kojoj već nekoliko desetljeća nitko ne živi pa me ne čudi da je sve tek sada pronađeno – pojasnio nam je i općinski vijećnik Zdravko Trglačnik. Najvjerojatnije se radi o oružju zaostalom iz Drugog svjetskog rata jer su nađene bombe bile hrđave. Inače, tijekom prošlog tjedna varaždinska policija u sklopu preventivnog projekta „Manje oružja - manje tragedija“ od građana je prikupila dvije poluautomatske i jednu automatsku pušku, prigušivač za pušku, pištolj te oko 1 500 komada streljiva.

Kleveta Prekinuto suđenje novinaru

Lovrenčić povukao tužbu Dragutin Lovrenčić, bivši član NO Coninga i jedan od najbližih Čačićevih suradnika, povukao je privatnu tužbu protiv Krešimira Kovača kojeg je teretio za navodne klevete u knjizi „Uspon Radimira Čačića 90-ih“. - S obzirom na protek vremena od objave knjige, koja je izašla prije tri godine, tužitelj smatra da mu nikakva presuda neće nadoknaditi štetu koju je pretrpio navodima u publikaciji - rekao je na varaždinskom Općinskom sudu Lovrenčićev odvjetnik objašnjavajući razlog povlačenja tužbe.

Piše: Tihana Drumev tihana@regionalni.com

To je trebao biti dobar posao, a završio je u rukama državnog odvjetništva. Kada je varaždinska tvrtka GK d. o. o. koja se bavi geotehničkim radovima u rujnu i listopadu 2010. dogovorala posao vrijedan 9,5 milijuna kuna s glavnim izvođačem radova, zagrebačkim Gamontom, na izgradnji terminala Omišalj Jadranskog naftovoda nisu ni posumnjali da će ostati bez pet milijuna kuna zbog prijevare. Za to je prema optužnici koju je podiglo Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu odgovoran direktor zagrebačke tvrtke Petko Gavrilović. On je s varaždinskom tvrtkom dogovorio izvođenje istražnih i geotehničkih radova poboljšanja tla u vrijednosti od 9,5 milijuna kuna koje se obvezao u cijelosti platiti u ugovorenom roku nakon što od JANAF-a primi sredstva, no to nije učinio.

U zraku

Krešimir Kovač

Varaždinska tvrtka tek je uz intervenciju JANAF-a dobila dio iznosa dok im je “u zraku” ostalo nešto više od 5 milijuna kuna.

Njih nisu uspjeli naplatiti direktno od Gavrilovića koji im je na jednom sastanku i priznao da je njihove novce

Varaždinski geotehničari trebali su poboljšati tlo terminala JANAF-a u Omišlju

već potrošio. Nisu uspjeli ni ovršni postupci koje su pokrenuli. Ovaj nenaplaćeni milijunski posao narušio je stabilnost poslovanja varaždinske tvrtke pošto su za izvođenje poslova morali dići i kredit.

Osim što se Petka Gavrilovića tereti za prijevaru u gospodarskom poslovanju, zajedno sa sinom Miroslavom tereti ga se za još jedno kazneno djelo. Naime, račun njihove tvrtke od prosinca

2011. do siječnja 2013. bio je pod neprekidnom blokadom pri čemu su prioritet

Varaždinska tvrtka nije uspjela novac naplatiti ni ovrhom naplate imali vjerovnici po redoslijedu, no otac i sin Gavrilović isplate su obavljali mimo redoslijeda u visini od 50 milijuna kuna. Time

su počinili kazneno djelo pogodovanja vjerovnika, opet na štetu varaždinske tvrtke GK. Prvooptuženi Petko Gavrilović u cijelom slučaju ne smatra se odgovornim pošto od ožujka 2011. nije direktor tvrtke, a poziciju je napustio zbog zdravlja. Njegov se sin Miroslav u istražnom postupku branio šutnjom, a prošli prosinac proveo je u varaždinskom istražnom zatvoru.

UKRADENI MILODARI Obili bravu Župnog ureda u Ivancu i uzeli nekoliko tisuća kuna nedjeljne milostinje

Župnik: Nadam se da će naći kradljivce milodara Provaljuje se svugdje. Iz vikendica nestaju televizori, linije, preše, pa čak i rakija, iz obiteljskih kuća nestaju nakit i novac, a nedavno je iz jednog doma nestala čak i zimnica. Župne urede i crkve lopovi ne zaobilaze.

U noći s nedjelje na ponedjeljak provaljeno je u Župni ured u Ivancu. - Ovo je bilo itekako ciljano. Nije slučajno da su baš u nedjelju navečer odlučili provaliti.

Vjerojatno su mislili da će

nakon nedjeljnih misa biti puno veća milostinja od nekoliko tisuća kuna koliko nam je nestalo – kaže nam ivanečki župnik Zoran Gložinić, u čiji je ured provaljeno. Lopovi se nisu morali previše mučiti, jer novac od milostinje nije bio skriven, već samo odložen.

ma koji su to već radili jer sve je izgledalo vrlo profesionalno. Naime, kapelan

Lopovi s iskustvom

koji je u ponedjeljak ujutro naišao na očiglednu pljačku nije naišao na velik nered.

Nije bilo stvari razmetanih

- Ulazna vrata su provaljena i brava je obijena.

Izgleda da se radilo o ljudi-

Prošle godine provaljeno je u crkvu, ukraden je laptop i škrabica

po cijelom uredu – veli nam Gložinić. Župnik kaže da nije ni ljut ni povrijeđen. - Samo se nadam da će policija pronaći ljude koji su se odlučili opljačkati milodare – objašnjava.

Ovo nije prvi put da se u ivanečkoj župi dogodila pljačka. Prošle godine provaljeno je u crkvu sv. Marije Magadalene i ukraden je laptop te kutija za milodare s novcem.

18

Kulturni obzor

REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

kulturni obzor

Dani glume

MUGI u Zagrebu

Kulturno-umjetnička udruga Stažnjevec i Glumačka družina Komedijaši pobrinuli su se da prošli vikend u Stažnjevcu ne fali smijeha. U prostorijama Stare škole održani su 4. Stažnjevački dani glume tijekom kojih je svaki dan nastupilo pet glumačkih društava iz tri županije. Stažnjevčane i njihove goste zabavljali su komedijaši iz Varaždinske, Međimurske te Koprivničko-križevačke županije.

U pauzama između skečeva nastupao je glazbeni sastav Zagorski veseljaki. (vg)

Kako mladi, budući vizualni umjetnici vide neke od uvijek aktualnih filmskih tema kao što su film noir, SF filmovi, autori poput Hitchcocka ili nikad do kraja shvaćene Marilynke, pitanje je koje je postavio prošlogodišnji Natječaj MUGI. Rezultate tog natječaja vidjet ćemo u predvorju i Školici Muzeja suvremene umjetnosti, a

www.regionalni.com/kultura Zovite nas na 042/290-777

otvorenje se planira u Noći muzeja, 31. siječnja 2014. u 19 sati. Na taj način Pedagoški odjel MSU-a, u suradnji s organizatorima natječaja, Filmsko-kreativnim studiom VANIMA, Galerijskim centrom Varaždin i potporom Grada Varaždina, podupire vizualni izričaj najmlađih autora i hrabri ih na javni istup.

U SALONU Varaždinski kvartet jednu večer nastupa u lokalnoj crkvi, a iduć

Klasika nije samo za kv “Još vugač se vrti” Pjesnikinja Evica Lazar predstavila je u Vinici svoju treću zbirku pjesama na izvornom dijalektu „Još vugač se vrti“. Pred punom dvoranom u Vinici, o knjizi je, između ostalih, govorila i Katica Obadić, lektorica i urednica. - Pred nama je knjiga koja oslikava dar za opažanje detalja iz neposredne okoline te dokazuje svu raskoš riječi koje su gotovo nestale iz svakodnevnog izričaja - rekla je Obadić i posebno naglasila kako je potrebno čuvati identitet, kako pojedinca, tako i naroda. - Hrvatski jezik je mali jezik, njegovi govori i narječja već su i rijetkost, a lako je zamisliti što će se dogoditi u budućnosti... Zato je potrebno zapisati, govoriti, snimiti... Upravo kako to Evica čini - istaknula je Katica Obadić. Stihove iz zbirke čitale su gimnazijalka Paula Mesek, Vesna Lazar Ivančić te Draženka Ivančić. Sama autorica pročitala je pjesmu „Zmržjak“, posvećenu poznatom viničkom izvoru. Autorica je zahvalila svima koji su pomogli da zbirka ugleda svjetlo dana, a posebno načelniku Općine Marijanu Kostanjevcu na čiji se poziv predstavljanje knjige i održalo upravo u Vinici. - Izuzetno mi je drago da je ovo već peta promocija knjige u Vinici.

Svi koji čine napore da se ne zaboravi prošlost te promiču ono najvrednije što narod ima – vjeru, tradiciju i domaću riječ trebali bi biti izuzetno cijenjeni u društvu. (vg)

Slušanje klasične glazbe zahtijeva određenu kulturu slušanja. Isuviše profilirani ljudi, ne mogu se opustiti – sve seciraju. Za onih kojima je klasična glazba ugodna uhu. To što mladi sve više slušaju turbo folk treba pripisati činjenici da je ljudima potr Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

U mariborskom Slovenskom narodnom gledališču su stalno zaposleni, u Varaždinskom komornom orkestru su redovni honorarci, a u Varaždinskom kvartetu sviraju iz zadovoljstva. Nije da ne vole svoje stalne angažmane, ali kvartet je, kako vele, “za dušu”.

Njihov zadnji nastup u HNK Varaždin bio je rasprodan. S obzirom na to da Hrvati baš i nisu poznati kao publika koja hrli u dvorane kad je komorna glazba u pitanju, ova je četvorka očigledno pogodila dobru kombinaciju.

Nije kriv turbo folk jer su ljudi duhovno prazni Godišnje odsviraju desetak koncerata, a novac koji dobiju od Grada kao kulturni djelatnici taman im dobro dođe da ne moraju trošiti ono što zarade u Mariboru.

Usmena predaja

Na pitanje kako im ipak uspijeva da prosječni Hrvat kupi ulaznicu za koncert komorne glazbe, kad je riječ o zemlji koja riječ „komorno“ upotrijebljava kad želi reći da je nešto bilo strašno dosadno i „mrtvo“, odgovaraju spremni. – Kad negdje sviramo

prvi put baš se i ne možemo pohvaliti brojnošću publike.

No već kad drugi put dođemo, ljudi je dvostruko više.

Dakle, očigledno usmenom predajom punimo prazna mjesta. Uopće nisu problem ljudi nego organizatori. Primjerice, na prvom koncertu za Ministarstvo, više je truda uloženo da se sve organizira nego što smo morali uložiti u koncert. Sada, kad smo ponovno nastupili, dvorana je bila puna - priča Marko Jerbić, prva violina kvarteta.

Osim njega, u kvartetu sviraju i Anđelko Ilčić, druga violina, violu svira Ana Trnjar, a Davor Gluhak violončelo.

Na koncertima komorne glazbe pojam „puna dvorana“ ima sasvim drukčije značenje, nego na ostalim koncertima.

Komorna se glazba uglavnom svira u intimnijim prostorima, a ne u arenama ili koncertnim dvoranama. Kad sviraju u palači Sermage, a publika čak i stoji – to znači da je došlo više od pedesetak ljudi.

– Uostalom, prvi izvođači komorne glazbe svirali su po salonima gospodskih kuća.

No razmjerno broju ljudi koji nas dolaze slušati u zadnje vrijeme, mjesta na kojima sviramo, sve su veća. Sada je najčešća lokacija HNK, Glazbena škola, palača Sermage... - nadovezuje se na prvu, druga violina Anđelko Ilčić. On, pak, smatra kako je sve više onih kojima je njihova muzika ugoda uhu.

- Osobno slušam sve što

Varaždinski kvartet - Marko Jerbić, Anđelko Ilčić, Ana Trnjar i Davor Gluhak

Varaždinski kvartet izvodi obrade, a ne kopije Varaždinski kvartet počeo je svirati obrade pop i rock pjesama. No, ne kao, recimo Two cellos koji sviraju modernu melodiju samo s drugim instrumentima i vještinama.

- Oni ulaze u taj svijet. Mi ne. Ostali smo i dalje u okvirima klasične glazbe.

Zbog toga, na primjer, kad izvodimo Claptonovu pjesmu, mi ju niti ne pokušavamo svirati kao Eric Clapton već kao Varaždinski kvartet. Publika ne čuje obradu već glazbu kvarteta. Tek na, možda, pola pjesme shvate o čemu

je riječ. Zadržavamo zvuk klasičnog gudačkog kvarteta i ne pokušavamo imitirati zvuk koji produciraju pop-rock grupe, govore.

- Odsviramo jedan koncert godišnje u varaždinskom nacionalnom kazalištu.

Prve smo se godine nadali da će doći pedesetak gledatelja. Obično petnaest minuta prije koncerta u dvorani budu čovjek-dva, a taj je put u dvorani četvrt sata prije izvedbe bilo više ljudi nego što ih uobičajeno dođe na cijeli naš koncert, kažu “prva i druga violina”.

Sam u kući 1, 2, 3, 4…

Htio sam pisati nešto o politici, koja me svaki dan nečim osupne, a onda me osupnuo podatak iz Jutarnjeg lista da je, po istraživanju agencije Nielsen AM, najgledaniji film na hrvatskim programima u 2013. godini bio, ni pet ni šest, nego „Sam u kući 3“. I ne samo to: na drugom mjestu je „Sam u kući 2“, a na četvrtom je „Sam u kući 4“. Vjerovali ili ne, na petom mjestu je – „Sam u kući 1“.

Svi nastavci prikazani su za božićnonovogodišnje blagdane.

Nikad nisam shvaćao pustolovine maloga Kevina, pa čak ni onda kada su se prvi put pojavile, a to je bilo prije 34 godine. U međuvremenu je i Macaulay Culkin toliko ostario da se još prije 16 godina oženio, a prije 12 godina i razveo. Godine prolaze, a na našim televizijama samo „Sam u kući“ ostaje nezamjenjivi klasik. Dobro, sve je stvar ukusa, pa ni visoka gledanost „Samog u kući“ nije znak neukusa. Stvar je u tome što nam ne prikazuju ništa bolje. Recimo,

ako ste na fešti gdje se sluša samo Justin Bieber, feštat ćete uz Justina Biebera. Ako vam pak daju da birate između Justina Biebera i neke još gore glazbe, sigurno ćete odabrati Justina Biebera.

Zanimljivo je da je „Sam u kući 4“ snimljen još prije 12 godina, a prije dvije godine snimljen je čak i – „Sam u kući 5“. Naravno, to se još nitko nije sjetio prikazati. Pa zašto bismo gledali samo jedan novi film kad možemo opet gledati sva četiri stara?!

Zapravo, možda bi trebalo zakonski zabraniti repriziranje svih filmova koje smo svi već više puta gledali. Dakle, na crnoj listi našli bi se svi nastavci „Samog u kući“, „Policijske akademije“, „Policajca s Beverly Hillsa“, „Smrtonosnog oružja“, „Gasa do daske“, „Krokodila Dundeeja“, „Karate Kida“…

No, što bismo onda gledali? Preostali bi nam samo filmovi Stevena Seagala! Ali zašto ne? Njegove filmove već ionako gledamo – svaki dan!

Denis PERIČIĆ mr. sc.

Kulturni obzor

28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

“More” otvara proslavu 15. rođendana ZB Arta Izložbom pod nazivom „More“ u ludbreškoj je galeriji ZB Art započelo svečano obilježavanje 15. godišnjice rada ovog izložbenog prostora.

Izložena su djela iz fundusa kolekcije voditelja Galerije, Zlatka Baranašića – mješavina stilova, od realizma do apstrakcije u periodu od 1952. godine do lani. – U proteklim godinama bilo je oluja, maestrala, zalazaka, tramontana, nemira, bonaca, sutona, zora, valova, riba… Što može bolje prikazati to vrijeme nego te-

Viši predavač na Sveučilištu Sjever i poznati hrvatski fotograf Mario Periša predstavio je večeras projekt i otvorio izložbu fotografija Zvjezdana prašina u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu. Projekt se odvija u sklopu Festivala „Fotografija godine BiH 2013“.

matska izložba pod nazivom More? Kao što je i sam život otisnut u različitostima, tako i autori svoje radove prikazuju u različitim tehnikama, uljima na platnu i staklu, dekoritu, akriliku na platnu, batiku na svili, akvarelu, uljnom i suhom pastelu, kombiniranim tehnikama i seriografijama – kazao je vlasnik izloženih djela.

Na izložbi sudjeluje 12 autora, a može se pogledati do sredine veljače. (vg)

će u rasprodanom HNK

19

Noć muzeja 2014. Muzeji otvoreni do 1 sat poslije ponoći

vazielitu

Što čitati?

Za klasičnu glazbu ljude treba odgajati. Sve je više reban hormonski doping Rupa pod pozornicom Kako uopće natjerati klince da se odluče za violinu, a ne nogometnu loptu?

– Logično je da u tim godinama – osam, devet godina - prvi korak učine roditelji.

Tata i mama te odvedu u glazbenu školu i pitaju što želiš svirati. Meni se od prve svidjela violina. Sjećam se kad sam kao dijete gledao enciklopediju i stranice o operi te vidio onu rupu ispod pozornice u kojoj svira orkestar. Baš mi se to dopalo.

Neku noć sam se toga sjetio.

Inače, uvijek sam mislio da ću svirati u nekom simfonijskom orkestru, a sada baš sviram u toj rupi. Ne znam, možda je ta slika „presudila“ - prisjeća se Ilčić.

mi paše, neovisno o žanru.

Ali slušanje klasične glazbe zahtijeva određenu kulturu slušanja. Isuviše profilirani ljudi ne mogu se opustiti – sve seciraju. Za klasičnu glazbu ljude treba odgajati - smatra naš sugovornik.

Hormonski doping

Smatraju da glazbeni ukus domaće publike i činjenicu da mladi sve više pod glazbom podrazumijevaju turbo folk treba pripisati činjenici da je ljudima potreban hormonski doping. – To je laka glazba, jednostavna za slušanje, di-

jametralno suprotan oblik zabave. Kad mi sviramo imamo samo neverbalni oblik zabave, konkretnije – nema riječi.

Riječi su ono što kod turbo folk glazbe na sirov način nadopunjava duhovnu prazninu ljudi. Nije kriv turbo folk jer su ljudi duhovno prazni. On to samo pametno iskorištava.

U igri je veliki novac. No ne miješajmo narodnu glazbu s folkom - sve četvoro smo nekada svirali u folklorima.

Glazba je univerzalno lijepa ili nije. Pitanje je samo što čovjeka ispunjava. Šunda ima i u klasičnoj glazbi - kažu.

Sve bogatija zbirka minerala Zbog velike brzine prikupljanja novih eksponata lepoglavske zbirke minerala, uskoro će trebati proširiti prostor za njihovo izlaganje. Zahvaljujući članovima udruge Lepoglavski ahat, lepoglavska zbirka minerala, smještena u Domu kulture u Lepoglavi, stalno se popunjava novim primjercima. Novi eksponati koji će dodatno obogatiti izuzetno vrijednu lepoglavsku mineralošku zbirku nabavljeni su

za nedavnog boravka članova Lepoglavskog ahata na sajmu minerala u Grazu i posjeta slovenskom rudniku Litija – Sitarjevec. Krajem lanjske godine, lepoglavski mineralozi spustili su se u okno rudnika Litija - Sitarjevec. Za boravka u Sloveniji, voditelj muzeja “Hiža mineralov” u Velenju, Jože Rihtar, darovao je članovima Lepoglavskog ahata još desetke primjeraka minerala za zbirku u Lepoglavi.

Dan Brown, Inferno, prev. Petar Vujačić, VBZ, Zagreb, srpanj 2013.

Tradicija je da Varaždinci u velikom broju posjećuju Noć muzeja

U muzejima do iza ponoći Noć muzeja, koju je 2005. godine skromno započelo pet zagrebačkih muzeja proširila se na preko sto muzejskih, galerijskih i izložbenih prostora...

Piše: Višnja gotal vgotal@regionalni.com

Hoće li Varaždinci i ove godine zadržati epitet ljubitelja muzeja, vidjet ćemo zadnjeg dana u mjesecu, na devetoj Noći muzeja. Noć muzeja, koju je 2005. godine skromno započelo pet zagrebačkih muzeja, u tom se, niti desetljeću, proširio na preko sto muzejskih, galerijskih i izložbenih prostora.

Ideja koju su osmislili Nijemci još 1997. godine u Berlinu u Hrvatskoj se pokazala dobitnom kombinacijom. Noć kada je ulaz u muzeje besplatan, a svi su otvoreni do jedan sat iza ponoći, pokazala se jednako uspješnom u Zagrebu i u, primjerice, Trilju. Dokaz tome je i povećanje broja posjetitelja svake godine. Od 111 tisuća prve godine preko, recimo 140 tisuća 2009., a rekordna je, do sada bila 2011., kada je muzejske postave razgledalo 310 tisuća ljudi.

Program

Gradski muzej Varaždin koji je među prvima prihvatio ideju organizatora Hrvatskog muzejskog društva, na Starom će gradu izložiti stalni postav Kulturnopovijesnog odjela. Palača Herzer također će izložiti svoj stalni postav Entomološkog odjela Svijet kukaca i izložbu Varaždinska kovnica Sorlini koja prikazuje djelovanje nekadašnje radionice, koja je u razdoblju od 1896. pa do 1946. godine

proizvodila značke, medalje, plakete, odlikovanja. U palači Sermage će se uz stalni postav starih majstora moći pogledati i izložba Mateje Rusak, Snovitost. Izložbu kojom autorica ambijentalnom instalacijom, kroz grafike otisnute na tkanini i u nizovima obješene na strop, pokušava postići okružje opuštenosti i dojam snovitosti.

Polazi od toga da je za snov, kao i za umjetnost, potrebno svjesno i nesvjesno.

Posjetiteljima Noći muzeja

U ovogodišnjoj Noći muzeja prvi će put besplatno i do duboko u noć Čakovečki muzej otvoriti svoja vrata vrata će otvoriti i Muzej anđela i to s nekoliko aktivnosti.

Dio programa je cjelodnevni pa tako na Noć muzeja od 0 do 24 možete obići Anđelinjak. Cjelodnevni program je i u igraonici „Potraži svog anđela“, kojom se na zanimljiv način istražuje varaždinska barokna povijest. S obzirom na to da igraonica ima fond darova, iz Muzeja pozivaju sve zainteresirane da i prije same Noći nabave karte kojima se istražuju mjesta na kojima spavaju anđeli. Uz sve navedeno, posjetitelji Muzeja anđela zadnjeg dana siječnja od

17 sati pa sve do ponoći mogu razgledati stalni postav Muzeja te gostujuću izložbu „Cerničko duranje“, autora Nikole Koprive – Mike.

Zavičajni muzej Varaždinskih Toplica održat će trodjelni program Noći muzeja. Prvo će sat vremena na programu biti Otvorena vrata Muzeja, Arheološki postav Zavičajng muzeja uz stručno vodstvo, potom će gosti u idućem satu imati priliku saznati kako se gradila replika rimske peći za keramiku na arheološkom nalazištu te pogledati projekciju dokumentarnog filma “Aquae Iasae” koji je nastao u Toplicama tijekom 2009. godine.

Trakošćan je otišao i korak dalje. Na internetskim se stranicama mogu pronaći oglasi koji nude izlet u Trakošćan na Noć muzeja. U ponudi je razgledavanje tajne prostorije, kostimirani šetači u baroknoj odjeći koji će se muvati dvorskim salonima. U dvorištu dvorca održavat će se koncert glazbenog sastava Kavaliri uz kuhano vino i domaće pecivo “biciklin”.

Ovogodišnja će Noć muzeja u Hrvatskoj simbolično započeti otvaranjem izložbe Nakit iz fundusa Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu – Izložba s povodom. Jedan od povoda organizacije izložbe je podrška hrvatske muzejske zajednice sarajevskom muzeju, koji je zbog neriješene zakonske regulative već dulje od godinu dana zatvoren za javnost.

Iako sigurno neće nadmašiti gotovo neshvatljivi uspjeh svog prethodnika, „ Inferno“ Dana Browna puno je bolji roman od razvikanog „Da Vincijevog koda“. Dok je „Da Vincijev kod“ bila tvrda i pomalo zamorna proza koja je čitatelje privukla zbog neiscrpive fascinacije navodnom „mesijanskom lozom“, „Inferno“ je suptilniji i kvalitetniji roman u kojemu profesor simbologije Robert Langdon nastoji spriječiti globalni zločin tražeći počinitelja putem kodova temeljenih na Danteovu „Paklu“ i likovnim prikazima tog čudesnog spjeva.

Iako možda mnogima neće biti tako intrigantni, danteovski tragovi u „Infernu“ puno su realniji i originalniji od onih templarskih u „Da Vincijevu kodu“. Da opet nema nepotrebnih jurnjava na motoru i sličnih akcijskih prizora (kojima, ne znam zbog čega, prečesto pribjegavaju i Brownovi nasljednici Toyne, Cooper, Christer i Wallentin), „Inferno“ bi bio uzorno koncipiran i izložen roman. No, užitak čitanja ne izostaje. Ako ste (u neka financijski bolja vremena) imali prilike temeljitije proučiti znamenitosti gradova u kojima se odvija radnja (Firenca, Venecija, Istambul), posebno ćete uživati u prepoznavanju i Brownovom povezivanju tajnih ključeva.

Ako pak niste, „Inferno“ će u vas zacijelo pobuditi afinitet prema renesansnoj baštini i Danteovom „Paklu“. Drugim riječima, „Inferno“ nije primjer književne umjetnosti, ali jest primjer spisateljske umješnosti te iz njega možete štošta naučiti o klasičnim primjerima vrhunske umjetnosti. Čak je i rasplet dobar, ali autorov osobni moralni stav prema glavnom pitanju ostaje nedorečen. No, pustimo sad rasplet: od njega vas dijeli oko 450 zanimljivih stranica!

Denis PERIČIĆ

20

Duplerica

REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

NEZABORAVNO Predstavnici ŠAF-a u SAD

U svijetu E.T.

U SAD smo otputovali zahvaljujući pozivu Johna Morrisona, direktora e koje smo djeci, odraslima i učiteljima predstavili način na koji nastaju anim Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Uobičajen kvart za San Francisco

Originalni Darth Vader iz Star Warsa

Sale i Mate Vidović, Woody, Buzz i Munjeviti Jurić.

Svi dobro znamo kako je riječ o likovima iz popularnih crtića, no kakve veze oni imaju s nama? Pa upravo je ovo veselo društvo dočekalo ekipu Škole animiranog filma (ŠAF) u američkom filmskom studiju Pixar, koji su posjetili u sklopu svog boravka u San Franciscu i okolici početkom ove godine.

Pixar, Lucas, Disney

Četveročlana ekipa ŠAF-a tijekom devet dana boravka u SAD-u imala je puno posla

Za radionice o animiranim filmovima u SAD-u je vladao veliki interes

ŠAF-ova ekipa: Vedran, Iva i Eva zajedno s voditeljicom Jasminkom Bijelić Ljubić

Točnije, od 3. do 12. siječnja voditeljica ŠAF-a Jasminka Bijelić Ljubić i troje ŠAF-ovaca Iva Ružić, Vedran Horvat i Eva Jalušić su “preko bare” pokazali način na koji se stvaraju crtići u Čakovcu, a uz posjet Pixar studiju iz čije su produkcije izašli Munjeviti Jurić, Priča o igračkama, Čudovišta i z or ma r a i l i Merida hrabra, čakovečki animatori posjetili su i Lucas studio legendarnog Georgea Lucasa, tvorca Star Warsa, te Disneyev obiteljski muzej.

Posjet ovim kultnim mjestima američke filmske industrije zauvijek će im ostati u sjećanju jer nema svatko priliku uživo vidjeti knjige snimanja najpoznatijih svjetskih filmova ili biti u studiju u kojem je sjedio Tom Hanks ili Joan Cusack, koji su

Knjiga snimanja Meride hrabre prepravljala se čak 20.000 puta “posudili” glasove likovima iz crtića.

- Posjet poznatim filmskim studijima bio je svojevrsna nagrada za naš dolazak u SAD kamo smo stigli na poziv direktora edukacije Kalifornijskog filmskog instituta i Mill Valley film festivala Johna Morrisona, s kojim surađujemo još od 2005. godine, a organizatori i kreatori cijelog boravka u SAD-u bili su animatorica Sarah Klein i glazbeni producent David Kwan. Zahvaljujući njima, i Timu Foxu, Pixarovom montažeru, posjetili smo Pixar gdje smo upoznali originalne likove, makete i crteže najpoznatijih svjetskih crtića novijeg doba.

Imali smo priliku vidjeti

knjigu snimanja Meride hrabre, koja se prepravljala čak 20.000 puta! Posjetili smo projekcijsku dvoranu gdje je, primjerice, prvi put prikazana Priča o igračkama, bili u prostoriji gdje dolaze svjetski poznati glumci sinkronizirati animirane filmove, vidjeli radna mjesta animatora koji su stvorili poznate crtiće...

Pixar je pravi pogon u kojem se uz radni dio nalaze i prostori za opuštanje, od bazena, teretana do soba za odmor i restorana - ispričala je Bijelić Ljubić.

Impresivan je bio i posjet Lucas studiju gdje su ŠAFovci vidjeli originalnog E.T.a, prve crteže i skice Darth Vadera i originalne kostime iz Star Warsa.

- Imali smo

prilike vidjeti i najnovije trailere za filmove koji se rade, sa specijalnim efektima, izuzetno zahtjevnim 3D projektima. Sve skupa, vrlo impresivno – rekla je voditeljica ŠAF-a.

Kao šećer na kraju, čakovečka ekipa posjetila je Disneyev obiteljski muzej kroz koji su proputovali životom velikog Walta Disneya, najvećeg vizionara animiranog filma, inovatora i animatora.

- Uz njegov život, obitelj i suradnike koji su ga pratili, uspone i padove, vidjeli smo i originalan crtež prvog Mickey Mousea, ali i originalne boje kojima su se bojili likovi iz Disneyevih crtića. Muzej posvećen njemu svjedoči koliko je težak bio njegov put te koliko je ljubavi, pa-

žnje i rada uloženo u stvaranje nezaboravnih likova i bezvremenskih filmova koje i danas rado gledaju i djeca i odrasli – rekla je Bijelić

U Lucas studiju ŠAF-ovci vidjeli originalnog E.T.-a i prve crteže Darth Vadera Ljubić.

Ipak, ŠAF-ovoj ekipi devetodnevni boravak u San Franciscu ipak je najvećim dijelom bio – radni.

Interes velik

Čak nekoliko radionica za djecu, odrasle, ali i učitelje voditeljica ŠAF-a i njezini predstavnici održali su u San Franciscu i okolici ne bi li Amerika ncima otkrili tajne nastajanja a n i m i ranog filma na hrvatski način. Sve je počelo prije devet godina kada je John Morrison zamolio ŠAF-ovce da pošalju nekoliko filmova za Mill Valley film festival, koji su se puštali kao traileri na tom festivalu.

- Tako smo zapravo uspostavili suradnju te otvorili novo poglavlje ŠAF-a.

Zahvaljujući toj suradnji i Johnu Morrisonu, sada smo i dobili priliku prvi put uživo predstaviti svoje filmsko stvaralaštvo i način nastajanja animiranih filmova – doznajemo od Bijelić Ljubić.

Svoj put u S A D rea l izirali

Duplerica

28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

21

D-u održali radionice i posjetili Pixar i Lucas studio, kultna mjesta filmskog svijeta

.-a i Čudovišta iz ormara

edukacije Kalifornijskog filmskog instituta i Mill Valley film festivala s kojim surađujemo još od 2005. godine. Održali smo nekoliko radionica kroz mirani filmovi – rekla je Jasminka Bijelić Ljubić, voditeljica ŠAF-a Nakon posjeta profesionalnim filmskim studijima možemo zaključiti samo jedno, a to je da animacija počiva na istim principima. Sve počinje od ideje, koja se dalje razvija.”

180 Voditeljica ŠAF-a Jasminka Bijelić Ljubić kaže kako domaćine iz Amerike očekuju

ovog lipnja u Čakovcu

Na filmskom stvaralaštvu djece rade 40 godina Škola animiranog filma (ŠAF) Čakovec postoji od 1975. godine i njezin je osnivač Edo Lukman. U gotovo četiri desetljeća, u njihovoj produkciji nastalo je 180 filmova koji su se prikazivali diljem svijeta, a začetnici su animacijskih radionica.

- Ono po čemu smo drugačiji je što kod nas nema uplitanja voditelja u proces generiranja dječjih ideja i razvoja tih ideja, što njegujemo timski rad na filmu, nema prepravljanja i stalno se educiramo u softverskom pogledu. ŠAF je uvijek bio donositelj promjena u radu s djecom na animiranom filmu – doznajemo od voditeljice Jasminke Bijelić Ljubić. ŠAF danas broji 70-ak članova. Inici-

su zahvaljujući Hrvatskom audiovizualnom centru te Hrvatskom filmskom savezu. U sklopu svog boravka održali su retrospektivnu projekciju svojih filmova u Rafael teatru i kinu t e radi-

Amerikanci nemaju prave filmske klubove, odnosno udruge kao što ima Hrvatska, niti tradiciju kontinuiranog rada s djecom na produkciji filmova svih žanrova. ”

jatori i organizatori su Internacionalnih animacijskih filmskih radionica, a imaju i iskustva u organizaciji Državne revije filmskog stvaralaštva djece, koju su organizirali nekoliko godina i koju će organizirati i ove godine krajem rujna zajedno s Vanimom.

- Ovo je prvi put da će državna revija imati dva domaćina, Čakovec i Varaždin, što smatramo novim nivoom suradnje, odnosno malim iskorakom Hrvatskog filmskog saveza k daljnjem povezivanju gradova koji njeguju filmsko stvaralaštvo djece – zaključila je voditeljica ŠAF-a Bijelić Ljubić.

onice za djecu, odrasle i učitelje na kojima su im otkrili tajne rada animiranog filma na ŠAF-ov način.

- Iznenadio me interes koji je vladao za naše radionice, posebno onu koju smo održali za učitelje. Zanimljivo je da Amerikanci, zapravo, nemaju prave filmske klubove, odnosno udruge kao što ima Hrvatska, niti tradiciju kontinuiranog rada s djecom na produkciji filmova svih žanrova. U našoj zemlji ta tradicija je duga pola stoljeća, a i postoji sustavna edukacija učitelja koji rade s djecom

na st varanju animiranih filmova – ističe voditeljica ŠAF-a, koja je o metodama rada održala i predavanje u Corte Maderi u organizaciji Microsofta.

- Održala sam predavanje s naglaskom na softvere koje ŠAF koristi u produkciji animiranih filmova. Tijekom tog predavanja razmijenila sam iskustva s nekim od Microsoftovih programera koji u slobodno vrijeme rade programe za animaciju i nadam se da ćemo u budućnosti s njima razviti suradnju – najavila je Bijelić Ljubić.

filmova nastalo je u četrdeset godina postojanja ŠAF-a. Mnogi od njih prikazivani su diljem svijeta, a začetnici su animacijskih radionica.

70

Simbol Pixara, bez kojih ne prolazi nijedna “špica”

-ak članova broji ŠAF. Specifičnosti rada ove škole su što nema uplitanja voditelja u nastanak i razvoj ideja, nema prepravljanja i njeguju timski rad na filmu.

22

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

Koka remizirala sa Sesvetama

sport

Rukometašice su nastavile natjecanje u 1. HRL-u odigravanjem utakmica 15. kola. Varaždinska Koka odigrala je bez pobjednika s ekipom Sesveta 34:34 (16:14). Domaće rukometašice mogu žaliti za propuštenom pobjedom jer su većim dijelom susreta vodile, a dvije minute prije kraja imale vodstvo od 34:31. Gošće se, međutim, nisu predavale i s tri uzastopna gola Valentine Blažević izborile su podjelu bodova. Sesvećanke su i dalje prve na prvenstvenoj ljestvici dok su Varaždinke šeste. Kod domaćih rukometašica izdvaja se Ines Domjan koja je imala stopostotni učinak 6 od 6 te Ivana Dežić s 10 pogodaka.

www.regionalni.com/sport Zovite nas na 042/290-777

Rukometaši GRK Varaždin nastavljaju ovog vikenda natjecanja u Premijer ligi, u utakmicama 16. kola. Nakon nekoliko uspješn i h p r i p re m n i h utakmica, prvoplasirani Varaždinci dočekuju osmoplasiranu ekipu Spačve iz Vinkovaca.

VARAŽDIN Održana svečanost dodjele nagrade Sportaš godine 2013.

Tanja Perec osvojila je 18. mjesto na jakom međunarodnom natjecanju u disciplini zračna puška 10 m, u Münchenu. Sudjelovao je veliki broj zemalja, a 27 strijelaca bilo je iz Hrvatske.

Tradicija uspješnih nastupa hrvatskih strijelaca na ovom natjecanju nastavljena je i ove godine. Snježana Pejčić je u finalu bila odlična treća i osvojila jedinu hrvatsku medalju na ovom međunarodnom natjecanju. Ovo je ujedno bilo jedno od posljednjih natjecanja uoči EP u Moskvi.

Tonimir Sokol i Kristina Dudek sportaši su 2013.

Najboljim sportskim ekipama proglašeni su Hrvački klub Vindija i Gimnastički klub Vindija u ženskoj konkurenciji Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

Za varaždinskog sportaša 2013. godine izabran je Tonimir Sokol iz Hrvačkog kluba Vindija, dok je titulu sportašice godine ponijela Kristina Dudek, Atletski klub Sloboda.

Za sportaša godine osoba s invaliditetom ili gluhih osoba Grada Varaždina izabran je Karlo Rajković, Plivački klub Barok, a za najbolju sportašicu u konkurenciji osoba s invaliditetom ili gluhih osoba Helena Dretar Karić, Stolnoteniski klub osoba s invaliditetom Varaždin.

Za sportsku ekipu godine izabran je Hrvački klub Vidnija, dok je sportska ekipa godine u ženskoj konkurenciji Gimnastički klub Vindija.

Sportska ekipa osoba s invaliditetom ili gluhih osoba za prošlu godinu je Streljački klub gluhih Varaždin, a u ženskoj konkurenciji ekipa osoba s invaliditeom ili gluhih osoba izabran je Streljački klub gluhih Varaždin.

25

siječnja u VIP dvorani stadiona Milenium održana je svečana dodjela nagrada najboljim motociklistima Hrvatske za 2013. godinu u devet disciplina - „Noć prvaka“.

Svečanosti se odazvalo dvjestotinjak uzvanika, a domaći Jurica pavlic proglašen je najboljim u kategoirji speedwaya.

Nade

Nagrade najboljima u tradicionalno svečanoj atmosferi

GRADSKA SPORTSKA DVORANA 31.01.2014.

- kuglana - kuglačka utakmica KK Željezničar VŽ - KK Zanatlija SI s početkom u 18,00 sati 01.02.2014.

- velika dvorana - rukometna utakmica GRK Varaždin - RK Spačva Vinkovci s početkom u 19,00 sati 02.02.2014.

- kuglana - kuglačka utakmica KK Varteks - KK Obrtnik 2011 s početkom u 10,00 sati 02.- 03.02.2014.

- velika dvorana - pripreme ženske kadetske rukometne reprezentacije Republike Hrvatske s početkom u 10,00 sati

Kao najveće nade varaždinskog sporta proglašeni su Enes Garibović, Karate klub Varaždin, Vlatka Sekirnik, Atletski klub Sloboda te plesni par Balint Mate Temesvari i Paula Hude, Plesni

U zaleđu

Nagradu za životno djelo dobio je Srećko Tkalčec djelatnika godine, Pero Panić, Hrvački klub Vidnija za trenera godine, Ivana Putarek, Školski sportski savez Varaždinske županije, za školskog sportskog djelatnika godine.

Nagradu za životno djelo dobio je Srećko Tkalčec za postignuta sportska dostignuća kroz više od 40 godina aktivnog sportskog djelovanja i promidžbu sporta grada Varaždina.

Plakete

Zlatne plakete za doprinos unapređenju i razvoju sporta dobili su Tajana Štuhec, AK

Sloboda, Teodor Pichler, TK Varaždin, Mladen Trgorlić, SRK Varaždin, Zvonimir Gašparac, STK IGEA Željezničar te Dražen Hrain, SD Mladost.

Diplome za uspješno višegodišnje djelovanje u sportu dobili su Dinko Berta, Streljačko društvo HT, Antun Belošević, TK Marathon 95, Nebojša Kalajdžija, TK Marathon 95, Atletski klub Gojanec, Marija Hižman, AK Sloboda, Aleksandar Bekić BK Vindija, Siniša Kliček, ŽRK Koka, Marijan Lisjak, SRK Varaždin, Damjan Fiket, SD Mladost, te Marijan Laljek, NK Plitvica Gojanec.

Posebna priznanja dobili su: Amalija Šašek za izuzetan doprinos u promociji i promidžbi atletike, Drago Posavec za uspješno vođenje i postignute rezultate NK Plitvica Gojanec u 2013, te Esad Garibović za postignute izvanredne trenerske rezultate u 2013. godini.

Priznanje za najm lađe sportaše Sportski uzor varaždinskih osnovnih škola dobili su: Nikola Šobak, I. OŠ, Nika Svetec, II. OŠ, Tara Nikolić, III. OŠ, Marko Sambolec, IV. OŠ, Paula Šimunčić, V. OŠ, Ivona Ciglar, VI. OŠ, Ivan Vizković, VII. OŠ te Valentina Hrženjak, Centar za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar.

Piše: Damir IVANČIĆ

Vrhunski je samo odnos prema radu Često se čuju rasprave u sportskim klubovima koji sportovi ili koji klubovi bi trebali dobiti epitet vrhunskog sporta ili vrhunskog kluba. Predlažu se razni kriteriji a vrlo se rijetko govori o odnosu prema radu, prema treningu. Vrhunski sportaš je onaj koji se tako ponaša prema svom klubu i sportu.

studio Takt.

Nagrade za uspješno djelovanje tijekom niza godina dobili su: Sportsko-ribolovni klub Varaždin za 100. godišnjicu rada i djelovanja, Nogometni klub Plit vica Gojanec za 40. godišnjicu, Sportsko društvo Mladost za 40. godišnjicu, Streličarskom klubu Cekin za 40. godišnjicu te Sportskom kuglačkom klubu Cesta za 30. godišnjicu.

Godišnje nagrade dobili su: Dušan Todorović, Košarkaški klub Vindija, za sportskog

Ukoliko se trenira jedamput ili dvaputa tjedno, sport može biti sto puta masovniji od nogometa ali to neće biti vrhunski sportaš a s njim niti vrhunski klub. Ukoliko nema barem jedan trening dnevno sportaš i njegov klub ne mogu govoriti o vrhunskom nivou. Nažalost, ima klubova i sportaša koji

urednik sportske rubrike damir@regionalni.com žive na “staroj slavoi” i misle da će povremeno treniranje biti dovoljno. Možda za njih u tom trenutku hoće, ali za klub u cjelini neće. U pravom sportskom kolektivu, koji misli na budućnost i odgaja mlade generacije, nema mjesta onima koji se “švercaju” i ne dolaze na treninge i ne zalažu se

maksimalno na sportskom borilištu. Stariji sportaši moraju biti uzor mlađima u dolascima na trening i zalaganju na sportskom borilištu a ne obnuto. Tako se do naziva vrhunski dolazi samo radom i svakodnevnim dokazivanjem, kao uostalom i u svim drugim životnim situacijama.

Sport

28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

Varaždinci osvojili 3. mjesto OK Varaždin Volley pobijedio je ekipu OK Zadar u 14. kolu 1. HOL Skupine II 3:0 (25:23,25:22,25:17).

Tom pobjedom osvojeno je treće mjesto na prvenstvenoj ljestvici, a natjecanje se nastavlja mini ligama. Prve četiri ekipe, koje čine uz OK Varaždin Volley, OK Karlovac, MOK Rijeka i OK Zadar igrat će za ulazak u Skupinu I, a posljednje četiri ekipe igrat će za ostanak u 1. HOL-u. U ovaj drugi krug natjecanja prenose se samo bodovi iz međusobnih utakmica.

23

28. 1. 2014.

u 11 sati u Fitness centru Bazeni održati demonstracijski trening TRX trenažera. Dani otvorenih vrata za vrijeme kojih svi zainteresirani mogu besplatno isprobati nove TRX trenažere trajat će do subote, 1. veljače. Izumitelj i konstruktor TRX trenažera je Randy Hetrick, bivši pripadnik elitnih vojnih postrojbi koji je osmislio TRX trenažer za osobne potrebe održavanja visoke razine kondicijske pripremljenosti i to bilo gdje na terenu.

ATLETIKA Otvoreno prvenstvo za seniore i PH za kadete

2. Trofej Reno Vinek

Ivan Novko, AK Sloboda

Jan Ožeg, AK Sloboda

Odlični plasmani mladih atletičara AK Sloboda Ovog vikenda tri medalje kadeta i dvije medalje seniorki varaždinskih atletičara

Piše: Damir IvanČić damir@regionalni.com

U subotu je održano i Prvenstvo Hrvatske za kadete i kadetkinje u Rijeci.

Ivan Novko bio je drugi na 60 m s rezultatom 7,52, dok je Jan Ožeg osvojio drugo mjesto u bacanju kugle s rezultatom

Ova je godina počela uspješno za atletičare i atletičarke AK Sloboda. Ove subote održala su se dva natjecanja, a Varaždinci su se vratili s odličnim plasmanima.

Matea Jambrošić druga na 60 m, kao i Vlatka Sekirnik na 60 m prepone

Rezultati

Na Otvorenom prvenstvu Zagreba u dvorani za seniore i seniorke nastupile su tri atletičarke AK Sloboda. U utrci na 60 metara Mateja Jambrošić osvojila je drugo mjesto s rezultatom 7,83, dok je Lucija Pokos bila četvrta s 7,92. Vlatka Sekirnik bila je druga na 60 m prepone, a finalnu utrku završila je s rezultatom 8,90.

Monika Cmrečki, AK Sloboda

14,26. Ena Krebelj plasirala se u finale utrke na 60 metara, a završila je na petom mjestu s rezultatom 8,23. Na 60 m prepone Monika Cmrečki bila je treća s 9,71, a četvrto mjesto osvojila je Orhidea Lešćak s 9,76. Ana Majdak bila je peta u bacanju kugle s rezultatom 10,82.

NOGOMET Izvanredna Skupština ZSUGV-a razriješila dvojbu

Kome ide novac NK Varaždin?

Juniori NK Varaždin natječu se u 1. HNL-u za juniore

Na izvanrednoj Skupštini Zajednice sportskih udruga grada Varaždina većinom glasova podržana je odluka da se neraspoređena sredstva iz Programa javnih potreba u sportu grada Varaždina za 2013. godinu temeljem kriterija, u iznosu od 135.800,00 uplate na žiro-račun Nogometnog kluba Varaždin - Škola nogometa, koja su bila namijenjena NK Varaždin.

Odlukom Skupštine ZSUGV-a NK Varaždin nije participirao u realizaciji sred-

stava u 2013. godini, zbog višegodišnje blokade računa, pa su navedena sredstva ostala neraspoređena.

“Skupština je na ovaj način podržala preporuku Grada Varaždina da se sredstva dodijele NK Varaždin – Škola nogometa, sportskoj udruzi koja je Ugovorom o međusobnoj suradnji iz 10. siječnja 2011. vezana za NK Varaždin, te iako se radi o dvije sportske udruge, to je praktički „jedinstven“ sportski kolektiv.”, piše u zaključku sa skupštine.

U Ljubešćici u organizaciji STK Ljubešćica odigran je 2. turnir HSTS-a Trofej Reno Vinek na kojem je nastupalo 377 igrača iz 54 kluba. Na turniru su nastupali svi najbolji igrači i igračice u Hrvatskoj do 18 godina među kojima su bili i članovi STK Ljubešćica koji su s 4 pobjednička postolja bili drugi najtrofejniji klub na turniru. Leon Šantek u najmlađim kadetima i Janja Matijašec u najmlađim kadetkinjama osvojili su izvrsna 2. mjesta, dok su Leona Šantek u kadetkinjama i Nino Hrelec u mlađim kadetima bili 3. Od ostalih klubova iz Varaždinske županije na postolju su bili: kadeti 1. Marko Vidaček (Igea) i 2. Benjamin Podkrajac, juniori 3. Nikola Horvat (Starr), juniorke: Mihaela Brodar (Varaždin).

Nakon šest kola Županijske ženske malonogometne lige, u kojoj se natječu četiri ekipe, vodi ŽMNK Podravina 02 iz Ludbrega s pet pobjeda i jednim porazom te gol-razlikom 32:18. U ligi se natječu još ženske malonogometne ekipe Varaždin - ŠN, koja ima 10 osvojenih bodova kao i Jerovec, te Cestica-2005 bez osvojenog boda u dosa-

dašnjem dijelu natjecanja.

U 7. kolu sastaju se Podravina 02 i Cestica-2005 te derbi za drugu poziciju između ekipa Varaždin-ŠN i Jerovca.

24

Sport

REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

DOZNAJEMO RK Varaždin organizira dane otvorenih vrata tijekom veljače

Besplatni treninzi na TTS-u za buduće rukometaše Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Tijekom veljače zainteresirani osnovnoškolci moći će besplatno trenirati rukomet u sklopu dana otvorenih vrata Rukometnog kluba Varaždin koji će se održavati u dvorani TTS-a. - Osnovnoškolci uzrasta od prvog do četvrtog razreda moći će trenirati s našim članovima kako bi neposredno vidjeli leži li im rukomet. Treninzi će za sve zainteresirane biti besplatni jer smo uspjeli naći sponzora - veli Hrvoje Jembrih, predsjednik RK Varaždin, koji poziva djecu i njihove roditelje da iskoriste ovu priliku. Treninzi će se održavati na TTS-u ponedjeljkom, srijedom i petkom između 16 i 17 sati. -Mogu doći dječaci, kao i djevojčice, kako bi vidjeli što je rukomet, kako se radi i što se radi. Oni koji će htjeti i dalje trenirati, moći će nam se priključiti u školi rukometa. Trenutno imamo osamdesetak članova, iako postojimo četiri godine - veli Jembrih. RK Varaždin jedan je od boljih primjera rada s mladima.

- Našu školu podupiru Blaženko Lacković, Petar Metličić i Ivano

RK Varaždin upisuje dječake i djevojčice u Školu rukometa

Balić. Vjerujem da to nešto znači, tako da ne vidim razloga da roditelji i djeca ne iskoriste ovu priliku. Tim više što naše tri ekipe koje se natječu u ligama ostvaruju dobre rezultate. I to bi trebalo biti poticaj da nam se jave djeca u dobi od šest do deset ili jedanaest godina. To je bitno jer nakon tri-četiri godine razvijanja počet će nastupati u ligama možda kao budući Lackovići ili Metličići - veli Jembrih. Rukomet, kako dodaje, nije ništa manje ili više agresivan sport kao i drugi. - U rukometu ima povreda, ali za njih se pripremaju. Zato je bitno da djeca krenu što prije, da se razvijaju i jačaju prije nastupa u međužupanijskoj ligi. Ove jeseni kreće generacija 2004./2005. koja je trenirala dvije do tri godine. Sada nam trebaju još mlađi - pojašnjava Jembrih.Zbog masovnosti, RK Varaždin u pojedinim ligama ima više ekipa kako bi se što više djece natjecalo. - Trenutno u generaciji 2002./2003. igraju dvije ekipe. Nikad ne znate tko će među njima odskočiti - naglašava Jembrih te poziva zainteresirane da se jave na TTS ili tel 091 4601 501 te fb.

KARATE Prvenstvo sjeverozapadne Hrvatske u borbama i katama u Ivancu

Ivanečke kadetkinje ekipno treće

Kadetska ekipa KK Ivanec

U dvorani OŠ I. K. Sakcinskog u Ivancu, u organizaciji KK Ivanec, a pod pokroviteljstvom HKS održano je Prvenstvo sjeverozapadne Hrvatske u borbama i katama. KK Ivanec ostvario je sljedeći uspjeh: u katama je u kategoriji Ciciban 1. bio E. Bencek, a 2. V. Hrgarek, kod ml. učenika 5. je bio R.

Bencek, a u kategoriji učenici L. Hrgarek također je bio 5; u borbama ml. učenici +36 kg 2. je bio P. Žlibar, kod kadeta P. Lukavečki bio je 1. u -52 kg, a kod ml. kadetkinja -55 kg 1. je bila P. Brlečić, u kadetima -57 kg 3. je bio M. Jakopec, kod kadetkinja -54 kg 3. je bila M. Hrgarek, a u +54 kg 3. je bila T.

Lukavečki, kod juniora -61 kg 1. je bio F. Habek, u -68 kg 3. je bio J. Jakopec. U u kategoriji -76 kg 3. je bio D. Hrgarek. Kod seniorki -55 kg 1. je bila V. Kraš, u mlađim seniorima -60 kg 1. je bio F. Habek, a u seniorima +84 kg I. Matajčić; kadetkinje borbe ekipno Lukavečki, Hrgarek i P. Brlečić osvojile su 3. mjesto.

KOŠARKA Odigrano 14 kolo 2A lige Sjever

Grafičar i dalje na vrhu U 14. kolu košarkaške 2. A lige Sjever postignuti su lsjedeći rezultati: KK Čakovec - KK Podravac 56:95, KK Ivančica - KK Bjelovar 68:72, KK Petar Zrinski - KK Grafičar 87:101, KK Rudar Cimper - KK Koprivnica 75:66, KK Radnik - KK Međimurje 81:80, KK Mladost - KK Vindija 72:59. Na prvenstvenoj tablici i dalje vodi lubdreški Grafičar sa 27 osvojenih bodova koliko ima i Podravac, Vindija

je na petom mjestu sa 23 boda a Ivančica je osma sa 18 bodova.

28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

25

26

Zdravlje

REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

Zbog spajanja bolnica sazvali Gradsko vijeće

zdravlje

Hoće li bivša specijalna bolnica u Novom Marofu zadržati sve svoje djelatnosti nakon što je 1. siječnja pripojena Općoj bolnici Varaždin te hoće li svoja radna mjesta zadržati svih 270-ak zaposlenika, samo su neka od pitanja koja muče čelne ljude i vijećnike Novog Marofa. Gradonačelnik Darko Hrenić odgovore je zatražio od ministra zdravlja i to u dopisu koji je javno objavljen na web-stranicama Grada. No na zahtjev gradskih vijećnika za 7. veljače sazvana je posebna sjed-

www.regionalni.com/ znanost/medicina Zovite nas na 042/290-777

nica Gradskog vijeća na kojoj će se raspravljati o pripajanju bolnice.

Do tada će vjerojatno biti poznato koga će Vlada imenovati za novog sanacijskog upravitelja Opće bolnice nakon što je dr. Dubravko Tršinski zatražio razrješenje iz zdravstvenih razloga. Prve posljedice spajanja osjetili su zaposlenici koji su plaće dobili sa zakašnjenjem od tjedan dana.

Umjesto do 15. u mjesecu, plaće su isplaćene u srijedu 22. siječnja.

PROVJERILI SMO Hoće li kontrola hormona štitnjače i antigena

TSH i PSA ipak sam

Iz HZZO-a su istaknuli da su svojom odlukom omogućili da se pretrage TSH i PSA uvedu i u prim Varaždinskoj županiji niti jedan laboratorij nema potreban imunokemijski analizator koji je skup, a Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

Pacijenti koji moraju prekontrolirati rad hormona štitnjače (TSH) ili antigen specifičan za prostatu (PSA), trenutno to mogu učiniti isključivo u bolničkim medicinsko-biokemijskim laboratorijima. U Varaždinskoj županiji se te dvije pretrage obavljaju u laboratorijima Opće bolnice Varaždin te Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice.

LUDBREG Projekt “Kretanje je život”

Besplatno vježbanje za odrasle postalo hit

Dva puta tjedno stanovnici Ludbrega mogu pohađati besplatnu medicinsku terapiju za odrasle pod stručnim vodstvom višeg fizioterapeuta ili školovanog trenera. Riječ je o projektu pod nazivom “Kretanje je život” koji Grad Ludbreg provodi u suradnji s Fitness i fizio centrom Impuls.

Zanimanje za vježbanje, koje uključuje lakši oblik vježbanja, istezanje mišića i pokrete koji nisu nagli, ne

pada ni nakon mjeseci, izvijestili su iz Grada Ludbrega.

– Željeli smo ponuditi starijim sugrađanima mogućnost razgibavanja uz stručno vodstvo, jer smatramo da se upravo kretanjem može očuvati zdravlje, pogotovo u starijoj dobi. Projekt je krenuo u srpnju kada se vježbalo na Trgu Svetoga Trojstva i broj zainteresiranih kontinuirano je rastao – rekao je ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić.

Dvije prepreke

Hoće li kontrola TSH i PSA uskoro biti moguća i u primarnim laboratorijima?

U našoj županiji to su laboratoriji Doma zdravlja u Kolodvorskoj i Zagrebačkoj ulici, te laboratoriji u Ivancu, Novom Marofu i Ludbregu. Prema prošlotjednom priopćenju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, njihovo Upravno vijeće očekuje da će svi primarni laboratoriji, koji za to imaju uvjete, pretrage TSH i PSA uvesti tijekom ove godine.

- Od lukom Upravnog vijeća ostvarili su se preduvjeti da se i u primarnim laboratorijima koji za to imaju uvjete na teret HZ-

4 primarna laboratorija u Varaždinskoj županiji su: laboratorij Doma zdravlja na lokacijama u Kolodvorskoj i Zagrebačkoj u Varaždinu, te laboratoriji u Ivancu, Ludbregu i Novom Marofu ZO-a može prekontrolirati TSH - tireotropni hormon te PSA – prostata specifični antigen, čime će se značajno povećati dostupnost ovih laboratorijskih pretraga, odnosno skratiti čekanje na njihovo obavljanje – istaknuli su.

Međutim, veliko je pitanje

koliko će primarnih laboratorija doista moći uvesti ove pretrage. Dvije su velike prepreke. Prvi problem je činjenica da su PSA i TSH specijalističke pretrage koje može provoditi isključivo specijalist medicinske biokemije.

- Od 118 medicinskih biokemičara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti samo je 64 specijalista – upozorio je još krajem prošle godine predsjednik Hrvatske komore medicinskih biokemičara Goran Bulatović.

I dok nismo uspjeli doznati ima li laboratorij Doma zdravlja u Varaždinu specijalista, preostala tri primarna laboratorija u županiji, oni u Ivancu, Novom Marofu i Ludbregu taj uvjet ispunjavaju. Međutim, oni, ali i drugi primarni laboratoriji u Hrvatskoj imaju još jedan problem.

Smjeli bi obavljati TSH i PSA, ali nemaju na čemu.

- TSH i PSA se ne određuju na standardnoj opremi koja je pravilnicima propisana za opće laboratorije, nego je potrebna dodatna, posebna oprema. Budući da ozbiljni, kvalitetni imunokemijski analizatori koštaju između 300.000 i 500.000 kuna, vrlo mali broj laboratorija ima potrebnu opremu, a nabavka nove je za većinu

Pretrage TSH i PSA trenutno isključivo

laboratorija neizvediva i ekonomski neisplativa za mali raspon pretraga – napomenuo je Bulatović. S obzirom na to da bi obavljali samo dvije pretrage, nabava analizatora je, slikovito rečeno, kao da kupe jako skupu perilicu rublja pa u njoj peru jednu maramicu.

Odluka s greškom

Sada svi čekaju da HZZO objavi novu odluku Upravnog vijeća. Naime, prošli

POZIV Prijave za tečaj “Osnovne mjere održavanja života uz upotrebu defibrilatora” Zavoda za hitnu medicinu

Besplatno naučite kako pomoći kada stane srce

Prijave na tajnistvo@zhm-vz.hr ili 042/206-107 i 042/262-287

Kako pravilno izvesti vanjsku masažu srca, umjetno disanje i pružiti prvu pomoć primjenom automatskog vanjskog defibrilatora, besplatno mogu naučiti svi stanovnici Varaždinske županije i tako steći vještine kojima mogu spasiti tuđi život. Županijski Zavod za hitnu medicinu poziva sve građane da se prijave za pohađanje tečaja “Osnovne mjere održavanja života uz upotrebu automatskog vanjskog defibrilatora”, koji će se održavati u Nastavnom centru Zavoda u Ludbregu. Važno

je napomenuti da postoji i mogućnost organiziranog prijevoza polaznika na relaciji Varaždin – Ludbreg.

Prijaviti se možete na email tajnistvo@zhm-vz.hr, odnosno na brojeve telefona 042/206-107 ili 042/262-287 od ponedjeljka do petka od 8 do 14 sati. Potrebno je ostaviti ime i prezime, adresu stanovanja, zvanje odnosno zanimanje, godinu rođenja i telefon za kontakt. - Poziv je otvoren kontinuirano, dakle ne postoji rok za prijavu. Ovisno o broju zainteresiranih, Zavod

će tijekom godine odrediti termine grupa te sa svakim zainteresiranim polaznikom dogovoriti termin. S pojedinostima tečaja, koje je važno po-

Tečaj u Ludbregu, moguć i prijevoz znavati prije konačne odluke, sve zainteresirane detaljno će upoznati naši ovlašteni djelatnici – pojašnjava ravnateljica Jasminka Begić.

Tečaj traje pet sati s kra-

ćim stankama, a sastoji se od predavanja, vježbi osnovnih mjera održavanja života te od upoznavanja s automatskim vanjskim defibrilatorom. Naučeno se na kraju provjerava pisanjem testa, a svi koji ispune uvjete dobivaju potvrdnice.

- Želja nam je da što veći broj laika završi tečaj te da svojim primjerom ukažu na važnost edukacije vezane uz situacije u kojima se očekuje da se djeluje brzo i učinkovito kako bi se spasio i očuvao ljudski život i zdravlje – ističe Jasminka Begić.

Zdravlje

28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

27

Nova slika zdravlja naše županije Novo: zdravo i sigurno mršavljenje Bolesti srca i krvnih žila, ovisnosti, različite vrste karcinoma, od kojih su na prvome mjestu karcinom debelog crijeva i karcinom dojke, samo su neki od zdravstvenih problema s kojima se susreću stanovnici Varaždinske županije, a koje je moguće spriječiti. Upravo će se prevencijom posebno baviti članovi Savjeta zdravlja Varaždin-

ske županije, savjetodavnog tijela Županije koje je konstituirano prošli tjedan. - Poboljšanje i promocija zdravlja, kao i prevencija raznih bolesti samo su neki od ciljeva ovog savjeta. Cilj je izraditi i novu sliku Varaždinske županije budući da je postojeća stara deset godina – istaknula je predsjednica Savjeta dr. Mirjana Kolarek Karakaš.

a prostate biti uvedena u primarne laboratorije

mo u bolnici?

Tvrtka GNLD International plasirala je novi program za zdravo i sigurno mršavljenje na europsko tržište, koji će ove srijede predstaviti u Varaždinu. Želite li više saznati kako riješiti problem viška kilograma uz pet obroka dnevno, zadržati vitalnost, imati više energije i održati tijelo u dobroj formi, dođite na promociju programa. Promocija će se održati 29. siječnja u hotelu Varaždin u 19 sati. Svoj dolazak najavite na broj mobitela 098/206-520.

HZZO Dobili nove ovlasti i uštedili na nabavi lijekova

imarne laboratorije, čime bi se značajno skratile liste čekanja. Međutim, u a nabava je neisplativa za samo dvije pretrage

PROBLEM

o u laboratorijima bolnica u Varaždinu i Varaždinskim Toplicama

tjedan je zapravo izmijenjena Odluka o osnovama

HZZO želi rasteretiti bolničke laboratorije i skratiti čekanje na dvije pretrage, ali... za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstve-

nog osiguranja iz prosinca prošle godine. Predsjednik Komore tada je upozorio da tu Odluku nije moguće provesti.

Pretrage TSH i PSA bile su uvrštene među standardne postupke i pretrage, dakle kao obavezne za svaki primarni laboratorij. Međutim, gotovo polovica takvu obvezu ne može ispuniti, jer nemaju specijalista medicinske biokemije pa dvije pretrage ne smiju obavljati.

Pretrage TSH i PSA smiju obavljati samo specijalisti medicinske biokemije. Od 118 biokemičara u primarnim laboratorijima samo njih 64 su specijalisti, pri čemu po jedan u Ivancu, Ludbregu i Novom Marofu. Čini se da su tu primjedbu u HZZO-u uvažili, jer su u prošlotjednom priopćenju naveli da su se ostvarili preduvjeti da pretrage PSA i TSH uvedu oni laboratoriji koji za to “imaju uvjete”.

Međutim, ostaje problem nabave (pre)skupe opreme.

Zbog toga bi namjera HZZO-a da bolničke laboratorije rastereti, a pacijentima omogući brže pretrage mogla ostati “mrtvo slovo na papiru”.

Radnik na bolovanju može ostati bez naknade plaće!

Po novom pravilniku, HZZO radniku može obustaviti isplatu naknade ako se ne odazove na pregled, a svoj nedolazak ne opravda Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

Radnik koji je na bolovanju, a ne odazove se pozivu na pregled kod svojeg obiteljskog liječnika ili u prostore HZZO-a, a kontrolorima onemogući i pregled u vlastitom domu, ubuduće će ostati bez naknade plaće.

Boca s kisikom

To je predviđeno Pravilnikom o provedbi nadzora i kontrole, koji je Upravno vijeće HZZO-a donijelo prošli tjedan. Njime su utvrđene nove ovlasti i obveze Zavoda.

- Kontrola privremene

nesposobnosti za rad osiguranika obavlja se pregledom medicinske i druge dokumentacije kod izabranog doktora, te obveznim pregledom osiguranika u ordinaciji izabranog doktora ili prostorima HZZO-a ili u stanu/kući osiguranika.

Ako se osiguranik, koji je uredno pozvan, ne odazove pozivu na pregled, a svoj nedolazak ne opravda, ili ne omogući pregled u stanu, kontrolori HZZO-a mogu predložiti obustavu naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad osiguraniku – izvijestili su.

Istaknuli su da će nakon javnog nadmetanja izdaci

za lijekove biti smanjeni za oko osam posto, odnosno za oko 300 milijuna kuna godišnje.

- Ušteda će biti ostvarena isključivo snižavanjem cijena lijekova koji se već nalaze na Osnovnoj i Dopunskoj listi lijekova pa osiguranici i dalje imaju mogućnost dobivanja 3.299 oblika lijekova na Osnovnoj listi te 650 oblika lijekova na Dopunskoj listi – naveli su.

Upravno vijeće je ujedno donijelo odluku kojom će se osiguranim osobama omogućiti opskrba i punjenje boca kisikom na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja.

28

Ženski svijet

ženski svijet www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

ROMANTIKA

REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

Zimi svojoj kosi priuštite maske i zaštitite je kapom!

Lijepa i zdrava kosa naše je prirodno bogatstvo i ukras. No, jeste li znale da je zdrava kosa izrazito elastična i može se istegnuti 20 do 30 % prije nego pukne? Ili to da je ljudska kosa jača od bakrene žice iste debljine?

Različiti štetni utjecaji, loša i nekvalitetna prehrana ili centralno grijanje zimi Piše: Melanija Galunić kosu mogu učiniti beživotnom i bez Frizerski salon Gloss sjaja. Štetni utjecaji posebno su vidljiIve Režaka 4a, Varaždin vi tijekom zime kada vašu kosu mrsi tel. 042/200-420

ledeni vjetar, niske temperature i suh zrak u prostorijama u kojima boravite. Upravo on isušuje vlagu iz vlasišta, a jaka hladnoća čini kosu lomljivom i suhom. Vaša kosa posebno je osjetljiva na zimovanju, gdje su sunčeve zrake jače kada se reflektiraju od snijega. Stoga je kosi potrebna zaštita od sunca. Kapa je važno zaštitno sredstvo. Zimi dajte prednost hidratantnim maskama i regeneratorima i svakako štitite kosu kapom.

NOVO Zakon o zaštiti potrošača regulirat će sezonska sniženja

Sezonska sniženja b dvaput godišnje po

Bucne na noge, kapa na glavu i na snijeg!

Ljudi danas rade gotovo se u planine. Ako želite cijeli dan i jedva ima- nešto više od kor isno ju vremena za sebe, no provedenog vremena s pronađite malo vremena vašim partnerom na svjei iznenadite sebe i svog žem zraku, uzmite šator i prespavajte u partnenjemu! ra. Ku Što ima ljepše pite mu Sjednite u auto i od spavanja pod ulaznice otiđite zvjezdanim za konn e cert nje- tamo bom g o v o g gdje s a o m i svol j e n o g još j i m b e n d a , niste l j u o t i đ i te bljena tenis bili nim, a i ili badodmo minton i rit ćete zajedno se smijse od te dobrim poterestorazima i gafovima na i kvaili jednostavno litetno proš e ć ite p o provest i snijegu. zajedničObucite bucko vr ije ne, dobro se zabundajte i uživajte u snježnoj idili me. Ako niste tip za izlete, koje ovih dana ima u obi- a svejedno želite nešto lju. Ima li što romantičnije novo, sjednite u auto i od šetnje gradom pod odvezite se ondje gdje pahuljicama? Ako ste se nikad prije niste bili.

Zapamtite, za dobar pak zaželjeli promjena i uzbuđenja, evo i nekoli- provod udvoje nije vam ko savjeta za drugačije potrebno puno novaca, spojeve koji će sa sobom ni vremena, čak ni mašte. donijeti obilje romantike Morate se samo malo i spojiti ugodno s kori- okrenuti oko sebe, poglesnim. Čim zatopli, stavite dati što se nudi i odabrati ruksak na leđa i zaputite što vam se najviše sviđa.

Prema prijedlogu novog Zakona o zaštiti potrošača, sezonska sniženja moći će se održavati od 1. do 15. siječnja te od 1. do 15. srpnja, dakle, maksimalno trajanje bit će 60 dana Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Modno osviještene djevojke, ali i muškarci sigurno su već obišli omiljene trgovine jer siječanj obično slovi kao mjesec sezonskih sniženja!

Majice, hlače, tajice, jakne, kaputi, čizme... Sve to sada se moglo kupiti po nižim cijenama. Iako su mnoge trgovine sezonska sniženja već zaključile, u nekima će popusti potrajati tijekom cijelog siječnja, odnosno, još ovog tjedna. No tako bi moglo biti još samo ove zime.

Određeno trajanje

Prema prijedlogu novog Zakona o zaštiti potrošača, sezonska sniženja, odnosno

prodaja proizvoda po sniženoj cijeni nakon proteka sezone ubuduće bi mogla trajati samo po 15 dana i to dva puta

na godinu. Točnije, bude li usvojen ovaj zakon, što se očekuje ovog proljeća, trgovine će sezonska sniženja moći održavati od 1. do 15. siječnja te od 1. do 15. srpnja, dakle, maksimalno trajanje sezonskih sniženja bit će 60 dana. Iznimno, ako nisu prodani svi proizvodi, trgovac može nastaviti s prodajom proizvoda po sniženoj cijeni sve do isteka zaliha, no prodaju nije dopušteno oglašavati kao sezonsko sniženje.

No bez obzira na to hoće li sezonska sniženja trajati

PRAVI LJUBAVNICI

Hrvati su najaktivniji ljubavnici na svijetu s prosječno 11 partnerica, a ništa lošiji nisu ni Grci, Nizozemci i Britanci, prenijeli su mediji pozivajući se na istraživanje indijskog izdanja časopisa Men’s Health.

Istraživanje je provedeno od travnja do kolovoza na više od 50.000 ispitanika iz 30 zemalja. List je, naime, naručio istraživanje kako bi utvrdio kako muškarci iz Indije stoje u usporedbi s drugim narodima, a rezultati su za njih bili poražavajući jer se ispostavilo da to rade jako rijetko. No nisu Hrvati samo u vrhu po tome. Hrvati više od bilo kojeg drugog naroda upražnjavaju seks na otvorenome, a od mjesta na kojima to rade su bazeni, parkovi, automobili i livade. Od javnih mjesta na kojima rade “hopa-cupa” nisu im dragi jedino kampovi. U seksu na kampiranju od Hrvata jedino su bolji Nizozemci.

PRAVILA Što su sezonska sniženja, što rasprodaje, a što s robom s greškom?

Roba s greškom mora biti označena i posebno odvojena Ako ste među šopingholičarkama, sigurno znate razliku između sezonskih sniženja i rasprodaja. No za one koje ipak ne znaju, sezonska sniženja podrazumijevaju prodaju proizvoda po sniženoj cijeni nakon proteka sezone, a rasprodajom se smatra prodaja proizvoda po nižoj cijeni u slučaju prestanka poslovanja trgovine ili prestanka pro-

daje određenog proizvoda iz predmeta

Proizvod s greškom mora biti jasno obilježen i odvojen od ostalih proizvoda poslovanja trgovca. Ako volite kupovati,

tada nije “zgorega” da doznate nešto i o prodaji robe s greškom. Prema nacrtu Zakona o zaštiti potrošača, proizvod s greškom mora biti fizički odvojen od ostalih proizvoda. Također mora jasno, vidljivo i čitko biti obilježen, kao i prodajno mjesto na kojem se nalazi, dakle, mora biti jasno da se radi o proizvodu s greškom, kao i gdje se ta greška nalazi.

Ženski svijet

28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

14.

veljače krajnji je rok da putem interneta pronađete partnera! Naime, stranica za spajanje parova Match.com izračunala je da su ljudi najaktivniji u traženju online partnera u vremenu od Nove godine do 14. veljače.

Tada se, naime, najviše chata, razmjenjuju poruke i fotografije na internetu, a u tom su razdoblju ljudi najaktiviji na društvenim mrežama.

29

Anti-age njega licu vraća mladost, blistavost i svježinu Žene čija koža počinje pokazivati prve znakove starenja i žene čija koža nema tonusa i čije crte lice više nisu idealno definirane trebale bi na profesionalnu anti-age njegu lica u kozmetičkom salonu. Starenje kože događa se u svim slojevima kože jer ona gubi masno potkožno tkivo, polako se opušta i gubi tonus. Već nakon trideste godine života, koža se mijenja, kako izgledom, tako i funkcionalno. Pojavljuju se prve bore, koža gubi elastičnost i sjaj. Kako bismo pokušali spriječiti prijevremeno starenje, trebamo se pravilno hraniti te unositi dovoljne količine vitamina E i C. Tajna

mladosti i ljepote je u redovitoj pravilnoj njezi kod kuće u koju spadaju preparati za čišćenje kože i preparati za njegu i pomlađivanje kože. Osim kućne njege koja preventivno sprečava starenje kože, preporučujem barem jednom mjesečno odlazak kod kozmetičara na profesionalni anti-age tretman lica kao što je mezolift koji ima učinak nekirurškog liftinga Piše: Petra Kolak Đinđić lica ili specijalne maske za popunjavanje bora Beauty centar Čarolija, Varaždin te učvršćivanje tonusa lica. Vaša koža lica bit će Krešimira Filića 78, pomlađena, blistava i svježa. mobitel: 098/168-6705

a i rasprodaje

bit će o 15 dana?

15 dana ili duže, jedno je sigurno: bez obzira na to koliko popusti bili veliki i cijene primamljive, sezonska sniženja nikako nisu stvorena da sav svoj novac potrošite na kupnju nove odjeće.

Kupujte na sniženjima, ali kupujte pametno! Kako? Evo nekoliko savjeta.

Prvo i osnovno, napravite popis! Proučite što sve imate na raspolaganju u ormaru.

Tako ćete vidjeti čime raspolažete i utvrdite što vam u tom trenutku doista treba, a moguće je da iskopate nešto što ste zaboravili da imate, a odlično je za zimske dane i proljeće koje slijedi. Na velikim sezonskim sniženjima je sve neodoljivo jeftino, no uvijek dobro razmislite treba li vam baš to i imate li to s čim kombinirati. Ako niste sigurni, bolje ne kupujte!

Iskusne “šopingašice” savjetuju da se za rasprodaje pripremite unaprijed. Odjeću koja vam je zapela za oko najbolje

Bez obzira na to koliko sniženja trajala, “šopingirajte” pametno je isprobati prije nego počne sniženje, pa kad trgovine spuste cijene, ciljano idete u shopping. Na taj način štedite vrijeme.

N e -

ćete morati čekati pred kabinama i gubiti živce, posebno ako ćete još jednom morati isprobavati odabrano, a i novac jer ovakva strategija omogućuje vam da

Ne haračite po trgovinama bez ograničenja, odredite si limit kupujete točno ono što ste odabrali.

Trendi? Bolje ne!

Dobro je znati da se na sniženjima ne isplati kupovati trendi odjeća. Ona će iduće sezone biti “out”, pa zašto da sada kupite nešto što će vam iduće godine stajati na dnu ormara?

Isto tako, ne ha račite po t r go v i n a m a bez ograničenja. Odredite si limit - svotu koju ćete potrošiti i koju ni pod koju cijenu ne smijete prekoračiti! Možda vam se sada tako ne čini, no zima će brzo proći i trebat ćete sigurno nešto od odjeće za proljeće. I na kraju, ne zaboravite. Iako popusti mame na sve strane, pripazite. Popusti najčešće vrijede za redovne cijene proizvoda, a ne i za one koji su već sniženi.

Također, nemojte samo kupovati odjeću, razmišljajte i o modnim detaljima. Sniženja su prava prilika da obnovite svoju kolekciju marama, šalova, torbi, špangica ili rajfova za kosu. Sve modno osviještene cure dobro znaju da ovakvi detalji mogu odlično osvježiti s v a k u do s ad nu kombinaciju i poživiti outfit.

Kapa, šal i rukavice proteklih su dana bili glavni modni detalji na gradskim ulicama. To ne treba čuditi s obzirom na niske temperature koje su nas stisle proteklih dana. Dok neke pripadnice ljepšeg spola vole tople vunene kape s “cofekima”, druge su se od zime sakrivale ispod kapuljača. Naravno, iako je hladno, Varaždinke nastoje biti usklađene, pa su njihove kape, šalovi i rukavice istih ili sličnih boja. S obzirom na to da ni idućih dana neće biti bolje, ovi zimski modni detalji i dalje će nas pratiti. Iako modni stručnjaci poručuju kako kape, šalovi i rukavice mnogo govore o vama, kad su temperature debelo ispod nule - fućkaj trendove i modu! Ipak je najvažnije da nam je toplo, a kako to izgleda na varaždinskim ulicama, pogledajte na fotografijama fotoreportera Regionalnog tjednika Siniše Sovića.

Zabundano kroz grad

Zima je, treba biti toplo

Piše:sanja sanjapetek-modrić petek-modrić Piše:

Dermatolog

Kemijski pilinzi ne izazivaju iritacije Kemijski pilinzi oduvijek su bili dio dermatovenerološke terapije. Starije generacije pilinga izazivale su iritacije, a današnje su vrlo sofisticirane: izostaju površinske iritacije, nuspojave su svedene na minimum, a istovremeno pokazuju dobar dubinski učinak.

Važno je napomenuti da se poboljšanja na koži, uslijed djelovanja kemijskih pilinga, postižu postepeno, kroz seriju tretmana, najčešće četiri.

No konačan učinak pilinga vidljiv je i nekoliko tjedana nakon posljednjeg

dr. med. specijalist, dermatovenerolog Vinka Međerala 4a, Varaždin 042/302-904, www.dermatologija.hr

pilinga, i to ne samo na površini kože, već i u njegovoj dubini, gdje utječe na obnovu kolagenih i elastičnih vlakana.

Kemijski pilinzi mogu se provoditi gotovo čitave godine, uz obaveznu zaštitu kože od sunca.

Već duže vrijeme se, osim s glikolnom kiselinom, u dermatološkim ordinacijama provode pilinzi i s drugim voćnim kiselinama, što znatno proširuje terapijske mogućnosti! Tako se pilinzi s neiritirajućom mandeličnom kiselinom mogu provoditi i kod najo-

sjetljivijih koža tijekom ljetnih mjeseci. I mliječnu kiselinu dobro podnose osjetljive kože, pa je često koristimo u kombinaciji s ostalim kiselinama ili antioksidansima, za uklanjanje mrlja odnosno pigmentacija.

Kojična i limunska kiselina vrlo često se u kombinaciji s ostalim kiselinama upotrebljavaju kao snažni posvjetljujući agensi.

Piruvičnom i salicilnom kiselinom pak možemo dobro djelovati na upalne i neupalne oblike akni.

30

Vidokrug

REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

Zabava u salinskim bregima potrajala do ranog jutra

vidokrug

Udruga vinogradara i voćara “Skrajski pajdaši” iz Salinovca obilježila je već tradicionalnu manifestaciju, proslavu Vincekova. Okupljanje je bilo oko 13 sati u Peščenjaku odakle se krenulo od klijeti do klijeti prema Šatornjaku, usput je naš prijatelj velečasni Marijan Piskać blagoslovio svaku klijet i vinograd tko god je za to bio zainteresiran. Glavna svečanost je bila kod Vladimira Rogineka gdje se obrezivao vinograd i plesači iz KUD-a Salinovec otplesali su nekoliko plesova. Druženje se nastavilo u staroj školi u Salinovcu do jutarnjih sati.

www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

22.

siječnja, na sam blagdan S v. V i n k a , Udruga vinogradara i voćara “Sveti Martin” Varaždinske Toplice po sedmi put je obilježila Vincekovo.

Ove godine ceremonijal rezidbe se održao u vinogradu Ivana Ratkovića iz Varaždinskih Toplica na brijegu “Bašter” uz članove udruge i brojne goste.

VINCEKOVO U bednjanskom kraju proslavili blagdan Svetog Vinka

Vincekov rez zalijali sa čak 180 litara vina Piše: Ljiljana risek

Svi vinogradari, podrumari i ostali namjernici koji su se u subotu 18. siječnja pridružili Vincekovom rezu što je u organizaciji bednjanske Udruge vinogradara Gerico održan kod klijeti obitelji Bistrović, na vinorodnom području ispod brda Sv. Josip zacijelo će dugo pamtiti ovogodišnju manifestaciju kojom vinogradari bednjanskoga kraja tradicionalno obilježavaju početak sezonskih radova u vinogradu.

Dugo u noć

Nezapamćeno dobrom posjetu manifestaciji pridonijelo je i lijepo vrijeme. Tako se Vincekov rez, što je počeo okuplja-

Vincekov rez se produžio do jedan sat poslije ponoći njem sudionika već oko 12.30, produžio do jedan sat poslije ponoći; posjetitelji su pritom neprestano dolazili i odlazili, a domaćini su u jednom trenutku nabrojili čak 117 okupljenih vinogradara i mještana,

117

Branko Težak

Ako je suditi po obilnom zalijevanju trsova i žednih grla, ova vinska godina bit će i više nego obilna u bednjanskom kraju

okupljenih vinogradara i mještana našlo se u jednom trenutku na proslavi Vincekova, opuštenih uz dobro društvo, glazbu i domaći gulaš opuštenih uz dobro društvo, glazbu i domaći gulaš. Dakako, i uz dobru kapljicu iz obiteljskog podruma i donirano vino od strane pojedinih članova Gerice. Bilo kako bilo, popilo se 180 litara vina, pa ako je suditi po obilnom zalijevanju trsova i žednih grla, ova će vinska godina biti i više nego obilna. Za dobar štimung pobrinuli su se glazbenici KUD-a Cvetlinski zvon, a ceremonijalmeštar bio je tajnik Gerice Slavko Žirovec.

Kako i priliči, prve šibe s trsova okićenih kobasama odrezao je domaćin Mirko Bistrović te ih uronio u škaf s vodom.

Kad potjeraju, po pupovima će dobar vinogradar odmah znati

Prve šibe orezao je domaćin Mirko Bistrović, a „litanije“ trseku govorio je Slavko Žirovec

Raspjevani muzikaši Cvetlinskog zvona “pozvonili” trsju

prognozirati ovogodišnju berbu. Dobar uspjeh Vincekovog reza, naziva pod kojim se Sv. Vinko već godinama obilježava u bednjanskome kraju, poticaj je domaćinima za novu ideju koju Udruga Gerico uskoro kani realizirati. A to je da u suradnji s Turističkom zajednicom priredi Dane otvorenih klijeti, kao turistički usmjerenu akciju s ciljem populariziranja klijet – turizma u ovome kraju.

Izložba vina u Ludbregu Ludbreška udruga Trsek, pod pokroviteljstvom Grada Ludbrega i Varaždinske županije, po 22. je put organizirala izložbu mladih vina u hotelu Crnković.

Osim društvenog, izložba koju je otvorio gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, bitan je gospodarski događaj predstavljanja vina s spodručja ludbreškog vinogorja.

- Ova izložba pokazuje koliko su vino i vinarski proizvodi ukorijenjeni u ovome kraju. Grad će i u budućnosti podržavati sve one koji se žele aktivno baviti proizvodnjom vina i svoja vina izlagati na tržištu - rekao je gradonačelnik Bilić, naglasivši ujedno i turistički aspekt događanja.

- U suradnji s vinarima želimo razvijati Ludbrešku vinsku cestu – rekao je Bilić. Vina je ocijenila komisija kojoj je kao i prijašnjih godina na čelu prof. dr. Dubravka Premužić.

Komisija vina ocjenjuje na temelju boje, bistroće, mirisa, okusa i općeg dojma vina. Ocjene su jako dobre, vina su bolja nego prošle godine. Zlatnih medalja je 36, srebrnih 253, a 37 brončanih. Priznanja će se dodijeliti za 10 vina, a 35 ih je neocijenjeno. (vg)

PROSLAVA U Vinici Vincekovo obilježeno u vinogradu Mije Erjavca

Blagoslovili trsje i okitili ga kobasicama!

Obred blagoslova vinograda vodio je prečasni Valent Posavec

Mnogobrojni vinogradari, članovi udruge Vinea iz Vinice okupili su se u vinogradu kod Mije Erjavca kako bi zajedno obilježili i proslavili blagdan Svetog Vinka. Prema tradiciji, vinogradari na Vincekovo obavezno pohode svoj vinograd i porežu par trsova, a trsje se blagoslovi i okiti kobasicama te zalije vinom. Orezane mladice potom se stave u posudu s vodom, a prema broju pupova koje mladice vinove loze potjeraju, vinogradari procjenjuju kakva će biti berba. Obilježavajući blagdan Svetog Vinka, obred blagoslova vinograda te početka radova u njima vodio

je vinički župnik, prečasni Valent Posavec uz pomoć đakona Tihomira Ciglara, koji će ove godine služiti mladu misu. Nakon blagoslova, domaćin Mijo Erjavec, kojem su se pridružili predsjednik udruge Stjepan Kovačić te načelnik Općine Marijan Kostanjevac zajedno su porezali nekoliko trsova te ih zalili vinom, nazdravljajući pritom svim okupljenim vinogradarima.

Domaćin je pripremio dovoljne količine vina za sve okupljene, a zajedničko je druženje uz “Zagorske veseljake” nastavljeno u dvorani Općine Vinica do kasno u noć.

Domaćin Erjavec, načelnik Kostanjevac i Kovačić iz udruge Vinea

28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

Oglasi

31

32

Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

Mali oglasi

Varaždin Augusta Šenoe 10 (kod gradske tržnice) Tel.: 042/290-774 Radno vrijeme: Ponedjeljak: 8 - 12 h Utorak: 8 - 13 h Sri - pet: 8 - 16 h

Prijamna mjesta: Varaždin IANA Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 8 - 20 h subotom: 8 - 13 h

www.regionalni.com www.regionalni.com

Zovite nas na 042/290-774

LEGALIZACIJA BESPRAVNO IZGRAĐENIH OBJEKATA

KOMPLETNA USLUGA AKODA d.o.o. Varaždin 098-222895, 042-500802

KUĆE MEN - AR S NEKRE T NINE, kupnja, prodaja, najam, najveći izbor nekretnina u Varaždinu, www.men-ars. hr, Zagrebačka 31, 042/200117, 098/1644-483 ozn.141c

„ NEKRE T NINE D OMI NUS“ – Prodaja, kupnja, najam, zakup svih vrsta nekretnina na atraktivnim lokacijama !!! www. nekretninedominus.hr, 042/321-936, 095/9140200, 098/494-585. Ured agencije: Frana Kurelca 9, Varaždin ozn.351c

„LUCERNA NEKRETNINE“ Najbolja ponuda nekretnina kuća, stanova, posl. prostora, zemljišta, apartmana po SUPER CIJENAMA! 042/321- 635, 091/784-4868, 098/1621432. Ured agencije: A. ŠENOE 10, VAR A ŽDIN ozn.62c

REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 pon - pet: 7.30 - 15 h subotom: 7.30- 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Petra Zrinskog 7 42230 Ludbreg Radno vrijeme (ljetno) od 14-19h info 091 92 99 329

Reklamacije vezane uz distribuciju novina 7Plus Regionalnog tjednika javite na mobitel 0914601501.

40 kuna!!!

KUĆA katnica, nedovršena, 3 etaže, podrum, balkoni, terasa, struja, voda. Tel. 212-675 ozn.14/2/1

POSAO

STANOVI U NOVOGRADNJI, niskoenergetski razred „A“, cijene već od 1.000 €/m², ključ u ruke, MEN-ARS NEKRETNINE, Zagrebačka 31, www.men-ars.hr, 042/200117, 098/1644-483 ozn.141c

VUKOVARSKA ulica, trosobni stan 80 m², etažno plinsko gr ijanje, odmah useljiv, energetski razred D, 55 .0 0 0 €. Wens ne kretnine, 0 4 2/20 0 - 055 , 091/390 -3175, 099/830 6645 ozn.378c

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

već od

AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prodaji nekretnina. Mob. 098/267-070, e-mail: grabar. tihomir@gmail.com ozn.335c

STANOVI

VARAŽDINSKE TOPLICE Cvjećarnica BEŠENIĆ Bana Jelačića 3 Telefon: 671 160

MALI OGLASI

LEGALIZACIJA, izrada kompletne dokumentac ije, najpovoljnija usluga. GTEXOR d.o.o.

098/173-69 41 ili 091 /444 08 49 ozn.466c

JAKOPOVEC, kod Varaždina, prodaja obit. kuće 120 m², kompl. namještena, garaža, okućnica 1545 m², E-certifikat. Cijena po dogovoru. Može i zamjena na istarskom priobalju. Mob. 098/9250-324 ozn.339

IVANEC Poljodom Gospodarska 2

NOVOGRADNJA, Jalkovečka ulica – Grabanice, dvosobni stan 59 m², energet sk i razred B . Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390 -3175, 099/830 6645 ozn.378c

GRAĐEVINSKO zemljište kod Nekermana, 20 x 60 m, prodajem po 10 €/m². tel. 351-211, 099/351-2110 ozn.257 GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem.

Mob. 091/352-0083, 091/2320350 ozn.2633e

POSLOVNI PROSTORI

OPTUJSKA ulica (početak), dvosobni stan 62 m², I. kat, energetski razred G, extra povoljno, 20.000 €. Wens nekretnine, 042/200-055, 091/390 -3175, 099/830 6645 ozn.378c Z. I FRANKOPANA, 3 sobni, 52 m², 1. kat, sve novouređeno, etažna brojila, energetski razred: D. BEGINN j.d.o.o., 042/301-234, 091/301-2334 ozn.499c KOZARČEVA, dvosobni stan 59 m², etažno grijanje, vodomjeri, kompletno adaptiran, energ. razred: C. BEGINN j.d.o.o., 042/301-234, 091/301-2334 ozn.499c NOVOGRADNJA! Dvosobni 46 m² u M. Laginje (ključ u ruke), energetski razred B – povoljno!

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 098/162-1432 ozn.62c KUPUJEM jednosobni stan u Varaždinu do drugog kata. Mob. 098/166-1177. Želimorski d.o.o. ozn.189c

APARTMANI APARTMAN NOVOGRADNJA! Apartman 43 m² ključ u ruke u Pakoštanu, energetski razred A super cijena! Lucerna nekretnine, 091/784-4868 ozn.62c

ZEMLJIŠTA VRLO POVOLJNO poljoprivredne parcele u paketu - oranica u Rakitovcu sa 1 rali 806 hvati, oranica u Butini sa 1506 hvati, šuma u Lugu sa 94 hvati, oranica u Butini sa 1 rali 1421 hvati, šuma u Lugu sa 179 hvati. Sve upisano u k.o. Petrijanec. Mob. 091/4271052, 098/420-755 ozn.835a GRAĐEVINSKO zemljište površine 4660 m², Grabanice. Mob. 098/680-447 ozn.56

IZNAJMLJUJEMO poslovni prostor u Sračincu cca 40 m².

Glavna ulica, prizemlje, posebni ulaz, sanitarije i parking. Mob. 098/267-588 ozn.398c PRODAJEM ulični poslovni prostor, 46 m², u centru Varaždina, povoljno. Mob. 091/5267870 ozn.354

NAJAM IZNAJMLJUJE se manji, novouređeni jednosobni stan u centru grada. Mob. 098/268-233 ozn.161c DVOSOBNI stan, 55 m², centralno grijanje, poseban ulaz, iznajmljujem. Mob. 092/2454043 ozn.2635e IZNAJMLJUJEM dvosobni stan u Sračincu – 1.200 kn najam.

Mob. 098/267-588 ozn.398c SOBA s upotrebom kupaone i kuhinje, centralno, iznajmljujem povoljno ženskoj osobi s primanjima. Mob. 091/907-0528 ozn.362 IZNAJMLJUJE se kuća u Vinici i jednosobni stan u Vratnu D. Tel. 722-193, 098/9620-497 ozn.365 JEDNOSOBNI, namješten stan u centru, 1.000 kn/mj., centralno, dsl, parking, niske režije.

Mob. 091/541-8309 ozn.388 IZNAJMLJUJE se jednosoban stan u obiteljskoj kući, poseban ulaz, blizu centra grada, kod bolnice, muškoj osobi, studentu.

Upitati na broj 091/163-3538 od 16 sati ozn.22/2/1 IZNAJMLJUJE se soba s upotrebom kuhinje i kupaonice, studentu nepušaču. Tel. 233-009 ozn.399 IZNAJMLJUJE se jednosobni namješteni stan u Ul. Zrinskih i Frankopana. Upitati: 091/5901175 ozn.429

KOMERCIJALISTIMA, osobama s iskustvom u prodaji i marketingu nudim honorarni posao za prodaju novih, hit proizvoda na tržištu. U obzir dolaze i umirovljenici. Informacije od 16 do 20 sati na mobitel 098/206-520. ozn.2634e TRAŽI se djevojka za rad, za šankom, može i početnica. Mob. 092/148-4167 ozn.302 GOSPOĐA s iskustvom traži posao čišćenja (uredi, zgrade, ugostiteljski objekti), rad 8 h.

Mob. 095/835-8773 ozn.355 UGOSTITELJSKI obrt traži djevojku za rad, može i studentica.

Uvjeti odlični. Tel. 042/747-313 ozn.384 MOZAIK caffe bar, traži mlađu djelatnicu za rad, za zamjenu, Biškupečka 13. Mob. 091/5011249 ozn.442c

USLUGE KROVIŠTA: pokrivanje svim vrstama pokrova, adaptacije krova; tesarski, limarski i manji zidarski radovi.

Uređenje potkrovlja knauf pločama. KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395-722, 098/744980 ozn.1c ENTRY - AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin!

U ponudi krilni i klizni motori za ograde, ugradnja i servisi. Novo u ponudi – PVC stolarija!.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry. hr ozn.5c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c LIMENI krovovi svih vrsta, građevinska limarija, izolacije, garancija, NAJPOVOLJNIJE. Tel. 098/172-9903 ozn.500c

ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…

Mob.098/783-060 ozn.107c SERVIS računala, instalacija op. sustava 99,00 kn, reparacije matičnih od 199,00 kn, čišćenje laptopa od 99,00 kn, www.pcserviser.com, 321-702 ozn.365c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda specijalnim strojevima 0-24 h. Mob. 098/9621-694 ozn.14/3/1 ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/9317570 ozn.184c ODČEPLJIVANJE odvoda strojem „TIMO“ adaptacija kupaonica, stanova, sa svim radovima, vodovod, keramika, knauf…

Mob. 097/654-5646 ozn.30 ODČEPLJIVANJE odvoda strojem (wc,kuhinje...), garancija, iskustvo.”ERIK ODVODI” 098/1389-232 ozn.446c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311434 ozn.7c BRAVARIJA-MAČEK: Novo!

Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije. Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija.

Mob. 098/227-024 ozn.48c VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija.

Garancija na sve radove. Mob. 095/ 8540-727 ozn.69c

28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

AedifiCon d.o.o.

Varaždin

kombi vozila.

Tel. 098/241161 ozn.148c

IZRADA KOMPLETNE DOKUMENTACIJE STAMBENI I POLJOPRIVREDNI OBJEKTI DOGRADNJA I POMOĆNI OBJEKTI

KUPUJEM automobil do 17 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Isplata odmah! Mob. 098/965-6624 ozn.174

LEGALIZACIJA OBJEKATA

PRUŽAM knjigovodstvene usluge: vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje financijskih izvještaja. Mob.: 099/6746-442 ozn.518c

Mob. 091/211-5529 Tel./fax: 213-903

SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader.com ,mob. 098/791-092, 042/647-168 ozn.314c

OKVŽ-Poslovno knjigovodstvo j.d.o.o., Varaždin, Branka Vodnika 4, tel:320-986. Vodimo poslovne knjige za fizičke i pravne osobe, te izradu završnih računa i poreznih prijava po povoljnim cijenama. Osim toga pružamo besplatne savjete o poslovanju u obrtu i trgovačkom društvu. ozn.519c

V O D O I N S TA L AT E R o d 00-24 sata: nove instalacije i sitni popravci, sniženje na sanitariju -25%. Više na www. aquainstal-dakovic.hr, mob.

095/906-3361ozn.231c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta (sve vrste pokrova). Trapezni limovi (pocinčani lim), II. klasa, 25,00 kn/m². ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.099/5004859 ozn.151c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710301, 095/801-1776 ozn.209c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c ISKOPI, navozi, rušenje objekata, odvoz šute, postava tlakavaca, rubnika, kanalizacija, ograde, dovoz zemlje, kamena, uređenje zelenih površina, malčiranje.

Mob. 091/572-3895 ozn.445c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije,

FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.2738 sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c STANKO d.o.o. – postavljamo parkete, laminate, linoleume, tepihe, suhe glazure, stepenice, unutarnju stolariju. Obnavljamo stare parkete, obavljamo sitne kućanske popravke. 10 % popusta u siječnju i veljači. Mob. 095/9170675 ozn.517c NOVO: Fotokopiranje, ispis, skeniranje, uvez. Fotokopiranje u boji A4 – 2,40 kn, crno-bijelo od 0,18 kn. Foto Mondo, T. Blažeka 3 (kod Zagrebačke banke), T: 042/561-051 ozn.510c

FOTOGRAFIJE za dokumente: samo 30 kn za 8 fotografija!

Foto Mondo, T. Blažeka 3 (kod Zagrebačke banke), T: 042/561051 ozn.510c

TERMOFASADE, knauf sustavi, soboslikarstvo, polaganje keramike, laminata. Uredno i povoljno. Mob. 098/478-900 ozn.63 SOBOSLIKARSKE ličilačke usluge, obrade špaleta, postavljanje keramičkih pločica, izvođenje svih zidarskih radova, popravak i tapeciranje namještaja. Mob. 099/691-3586 ozn.342 USLUGE čišćenja poslovnih i privatnih prostora, glačanje, namještaj po mjeri (kuhinje, ugradbeni ormari). Mob. 098/903-0714 ozn.353 MAGISTRA kemije daje instrukcije. Mob. 091/880-7315 ozn.376 STOLARIJA Darabuš - novo u ponudi! Izrada namještaja na CMC stroju. Povodom 10 godišnjice dodatni popust – sav namještaj! Mob. 099/679-9387 ozn.415

ŽIVOTINJE „SNOOPY“ salon za kućne ljubimce nudi usluge šišanja i uređivanja pasa i mačaka.

Trenkova 66, Varaždin, 098/9479969, 042/231-032 ozn.318 PRODAJEM mušku svinju za klanje od 270 kg. Mob. 098/1615833 ozn.404 PRODAJU se odojci. Mob. 098/903-7293 ozn.422

VOZILA AUTO-FLORIJANIĆ prodaje razne modele rabljenih vozila.

Plaćanje karticama (MASTER, ZABA I AMERICAN), auto krediti (RBA, ERSTE, ZABA, PBZ).

Mogućnosti zamjene vozila - staro za novo. Mob. 098/390-644, 098/379-885 ozn.52c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i

Mali oglasi

33

KUPUJEM automobile, traktore, kombije, može i karambolirana vozila. Mob. 098/927-9560 ozn.198 FIAT PUNTO 1.1 benzinac, ‘96. g., registriran godinu dana, očuvan, 2. vlasnik, mala potrošnja.

Mob. 091/511-8122 ozn.398

OSTALO BOBIČEVA industrijska drva pogodna za kamin, centralno, 700 - 800 kn. Tel. 729 - 0 0 6, 0 95/516 - 5493 ozn.13/3/1 OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere. Ne bacajte jer mi to plaćamo! Tel. 042/505-024, 099/8233-156 ozn.352c DRVA za ogrjev, bukva, grab, akcija. Besplatna dostava. Uz mogućnost piljenja . Mob. 098/555-522 ozn.2895 UGLJEN za loženje. Akcija 150 kg za 300,00 kn s dostavom.

Mob. 091/9191-998, 042/711378 ozn.425c DRVA za ogrjev bukva-grabagacija. Moguće i piljenje. Mob. 092/1658-313 ozn.188 PRODAJEM svinju za klanje oko 130 kg, tanjurače 24, plug IMT 755. Upitati: 099/7744-335 ozn.372 ŠTAP planinarski, teleskop, crveni, izgubljen u gradu (uspomena). Molim nalaznika, tel.

214-497 ozn.374 NAJPOVOLJNIJA ogrjevna drva bukva-grab-agacija-hrast, dostava gratis, mogućnost piljenja. Mob. 099/799-4894 ozn.377 POSREDNIK rabljene robe, Ivanec. Televizori, skije, odjeća itd.

Mob. 098/137-4998 ozn.11/3/1 UŠTEDITE do 30 % kod produljenja registracije Vašeg automobila. Mob. 099/6586-133 ozn.401 BOBIČEVA drva pogodna za kamin, centralno, domaćinstvo, 700-800 kn. Mob. 098/914-8430 ozn.405 BUKVA, hrast, grab, industrijska, akcija, 100 % suha, 1 tona,

699 kn ili 2 tone, 1.350,00 kn.

Mob. 092/287-5661 ozn.412 DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/900-8646, 095/8212-456 ozn.290c

KREDITI

NAJBRŽE do gotovine putem kreditnih kartica (Amex, Diners, Master, Maestro, RBA) 12 do 60 rata. ISPLATA ODMAH! M o b . 0 9 9 / 6 6 2 3 - 17 3 ozn.841a NAJPOVOLJNIJI licencirani krediti! Bez uvida u HROK 10.000 € (kta 8,60%, ex 9,46%). Za zatvaranje blokada, ovrha i c.l.! Na ostatak plaće ili mirovine! Hipotekarni na 20 g.! Reprogram postojećih! Umirovljenički do 78 g.! Krediti za inozemne mirovine! Umirovljeničke pozajmice na 5 g. bez HROKa! Expres pozajmice! INF., Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c NOVAC za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike temeljem zlata, srebra, tehničke robe, starina u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088840 ozn.233c

LICENCIRANI kreditni ured nudi Vam kreditne linije svih banaka na jednom mjestu, zaposleni, reprogram postojećih zaduženja do 30.000 €/12 g., na ostatak primanja 60.000 kn/8 g., do 10.000 € bez uvida u HROK, pozajmice do 35.000 kn – odmah, umirovljenici do 78 g. – 8.000 €, na ostatak do 50.000 kn, ino mirovine – 7.000 €, pozajmice 20.000 kn – odmah. Zatvaramo ovrhe, blokade, CL, realizacija striktno u banci.

Mob. 091/342-2075, 097/7975934 ozn.427 ZAPOSLENI na određeno i stalno! Umirovljenici! Jednostavne pozajmice i krediti! Zaštićeni račun, Hrok i CL ne smetaju!

Bez ovjere u poduzeću! Vraćanje uplatnicama! Tražimo i savjetujemo najbolje rješenje!

Mob.: 091/194-6993 ozn.386 KREDITI do polovice primanja uz najnižu kamatu i troškove.

Tu smo radi Vas! Mob. 091/3038054 ozn.176c FENOMENALNI krediti uz najniže kamate do polovice i na ostatak primanja (može i na trajni nalog). Umirovljenički do 80 g. starosti. Pozajmice bez HROK-a. Mob. 095/399-2761 ozn.176c OSIGURANJA. Sve vrste kredita. Pozajmice odmah. Mob. 098/958-1789, 099/7805-582 ozn.410 UMIROVLJENIČKI kredit do 85 g.starosti. Na trajni nalog do 1/2 mirovine. Mob. 095/4000613 ozn.460c

34

Mali oglasi

REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

Na temelju čl. 77. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 139/13) i odluke Senata Sveučilišta sa II. sjednice u akademskoj godini 2013./2014., od 19. prosinca 2013. godine, Medijsko sveučilište objavljuje

NATJEČAJ za upis studenata u I. godinu diplomskih sveučilišnih studija Medijskog sveučilišta u ak.god. 2014./2015.

Medijsko sveučilište će na Sveučilišnom centru Varaždin provoditi upis studenata u I. godinu diplomskih sveučilišnih studija u akademskoj godini 2014./2015. i to na diplomski sveučilišni studij Odnosi s javnostima te diplomski sveučilišni studij Poslovna ekonomija sa dva smjera; Međunarodna trgovina i Turizam u sljedećim kvotama: Diplomski studiji

Redovni studenti

Izvanredni studenti

Ukupno

Odnosi s javnostima

0

60

60

0

90

90

Poslovna ekonomija; (Međunarodna trgovina i Turizam)

Nakon duge i teške bolesti, u petak 17. siječnja 2014. u 71. godini života, zauvijek nas je napustio naš dragi suprug, otac, djed, brat, zet, stric i šogor gospodin

mr. sc. NIKOLA IVOŠEVIĆ, dipl. ing. iz Čakovca.

Njegov odlazak duboko nas je rastužio, jer smo njegovom smrću izgubili člana obitelji, drago biće, prijatelja, vječnog optimista blage i vedre naravi, plemenitog čovjeka.

Uspomenu na našeg dragog Nikolu njegovat ćemo u obitelji trajno i s ponosom i zauvijek pohraniti u našim srcima.

U tišini, s poštovanjem i ljubavlju tugujemo.

Supruga Irena i kći Nataša s obitelji *****

UVJETI UPISA:

ZAHVALA

1. Diplomski sveučilišni studij Poslovna ekonomija; smjer Međunarodna trgovina i smjer Turizam

Razlikovni kolegiji:

na pruženoj medicinskoj pomoći i liječničkoj skrbi, na dostojanstvenom ispraćaju, riječima oproštaja, iskazanoj pažnji i poštovanju i svakom obliku pomoći i pažnje za našeg dragog Nikolu.

Zahvaljujemo rodbini, iskrenim prijateljima, susjedima, kolegama, svim dobrim i dragim ljudima i poznanicima koji su nam pismeno ili usmeno izrazili sućut, okitili odar cvijećem ili svijećama i ispratili ga na vječni počinak.

Uvod u ekonomiju, 7.5 ECTS Mikroekonomija 1, 7.5 ECTS Makroekonomija 1, 7.5 ECTS Računovodstvo i financije, 7.5 ECTS

Veliko hvala svima koji su našeg Nikolu posjećivali, pružali riječi potpore i bili uz njega svojom pažnjom tijekom njegove bolesti, jer mu je to puno značilo.

- studij bez razlikovnih kolegija mogu upisati osobe koje su završile sveučilišni preddiplomski studij iz polja ekonomije - za pristupnike koji su završili preddiplomski stručni studij ili sveučilišni studij iz drugog područja i polja znanosti (u slučaju odabira kandidata), odjelni pročelnik donijeti će odluku o polaganju razlikovnih kolegija u iznosu do max. 30 ECTS bodova

2. Diplomski sveučilišni studij Odnosi s javnostima

Najbrže do

- studij bez razlikovnih kolegija mogu upisati osobe koje su završile sveučilišni preddiplomski studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti - za pristupnike koji su završili preddiplomski stručni ili sveučilišni studij iz drugog područja i polja znanosti (u slučaju odabira kandidata), odjelni pročelnik donijeti će odluku o polaganju razlikovnih kolegija u iznosu do max. 30 ECTS bodova

KREDITA

Pomažemo kod realizacije svih vrsta kredita, reprograma već postojećih kredita i otklanjanja ovrha. Obratite nam se s povjerenjem!

Razlikovni kolegiji:

Bakačeva 6, Varaždin -licenca Min. financija-

SVE vrste bankovnih kredita bez jamaca. Podižemo kreditnu sposobnost. Kamata od 5,5 % do 30 g. Mob. 091/507-6660 ozn.104 NOVO – male mirovine bez HROK-a, zatvaranje blokada, krediti na ostatak od 1.500,00 kn…Pozajmice odmah. Mob. 099/837-1958 ozn.430c NOVI modeli kredita do 2/3 primanja do 12 g., umirovljenici do 80 g., pozajmice odmah.

Mob. 099/4070-651 ozn.515c TR-AG – informacije o pozajmicama. Mob. 042/321-701, 098/702-701 ozn.1/2/1 NOVOOTVORENI kreditni ured Vercon, Varaždin, Kukuljevićeva 18. S nama najpovoljnije do kredita, bez troškova obrade i javnog bilježnika uz nagradu banke! Mob. 099/488-5559 ozn.371 SVE vrsta kredita i pozajmica.

Umirovljenički krediti do 85 g. Pozajmice 30.000/24 h. Zatvaranje C/L i blokada. Mob. 097/703-6402 ozn.395 BRZI bankovni krediti, pozajmice, ne treba zatvarati postojeće. Zaposleni/12 g., umirovljenici/78 g. i inozemni.

Zatvaramo ovrhe, blokade, CL. Mob. 097/610-9793 ozn.413 LICENCIRANI ured rješava sve vrste kredita i pozajmica za zaposlene, umirovljenike i zaposlene na određeno. Zatvaramo CL, blokade i ovrhe. Mob. 092/122-4562 ozn.427

ZAHVALA povodom smrti naše drage i nezaboravne majke, bake i prabake

EVE LEPOGLAVEC

PRIJAVE:

098/916-2109

ZAPOSLENI na određeno godinu dana i neodređeno 3 mjeseca do 30.000 €. Mob. 095/790-6381 ozn.460c

Obitelj Ivošević i Magdalenić

Komunikologija, 4 ECTS Uvod u medije, 5 ECTS Povijest novinarstva, 4 ECTS Pisanje vijesti, 7 ECTS Hrvatski jezik u medijima, 5 ECTS Politički pojmovi i ideologije, 5 ECTS

Karizma d.o.o.

Ana :

Najiskrenije veliko i ljudsko hvala upućujemo svima koji su bili u prilici da našem Nikoli pomognu i olakšaju bolest ili svojom stručnošću ili svojom ljudskošću.

POZAJMICE isti dan. Novo – super brzi krediti, fiksna kamata 7,4 %. Mob. 097/7723-592 ozn.470c KREDITI – gotovinski, stambeni, pozajmice, zatvaranje skupih kredita i ovrha putem banaka uz licencu Min. financija. Mob. 092/311-8004 ozn.514c KREDITI bez HROK-a do 30.000 kn, pozajmice odmah, umirovljenici 8.000 € do 78 g., ino-mirovine do 7.000 € na trajni nalog, na ostatak primanja do 30.000 €. Zatvaranje CL i ovrha.

Mob. 099/8445-802, 097/7449028 ozn.840a

POZNANSTVA E R OT I Č N A B L O N D I N A !

Moj erotski naboj i stas za tebe su jedini spas 0-24 svaki dan. 064/400-909 (tel/mob: 2,33kn/3,58kn/min). ozn.166c „DVOJE” za osamljene, posreduje pri odabiru životnog partnera. Tel: 040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c SIMPATIČNA gospođa traži slobodnog muškarca 49-56 g. radi ozbiljne veze. Mob. 091/576-9403 ozn.356

MALI OGLASI

već od 40 kuna!!!

Prijave za razredbeni postupak podnose se na posebnom obrascu koji se preuzima u Studentskoj službi Medijskog sveučilišta – Sveučilišni centar Varaždin, J. Križanića 33, 42000 Varaždin. prizemlje/soba br. 12. Izbor pristupnika za upis na diplomske sveučilišne studije obavlja se na temelju rang-liste za upis temeljene na razredbenom postupku koji obuhvaća vrednovanje uspjeha postignutog u prethodnom visokoškolskom obrazovanju (prosjek ocjena). Prednost pri upisu daje se pristupnicima koji su završili sveučilišni preddiplomski studij iz polja ekonomije, odnosno sveučilišni preddiplomski studij iz polja informacijskih i komunikacijskih znanosti.

Uz prijavu, obvezno treba priložiti sljedeće dokumente - izvorne dokumente ili ovjerene preslike: - domovnicu, - rodni list, - svjedodžbu/diplomu o završenom odgovarajućem preddiplomskom ili stručnom studiju, - ovjereni prijepis svih ocjena na završenom preddiplomskom ili stručnom studiju, - dokaz o uplati troškova razredbenog postupka u iznosu od 300,00 kn uplaćenih na žiroračun Medijskog sveučilišta 2360000-1102325217 (ZABA) (uz naznaku OIB-a pristupnika u rubrici “Poziv na broj” i uz naznaku opisa “za razredbeni postupak”).

- poštansku omotnicu (format A4) sa točnom adresom pristupnika i poštanskom markom u vrijednosti 13,00 kn.

Prijave se predaju osobno u Studentskoj službi Medijskog sveučilišta – Sveučilišni centar Varaždin, J. Križanića 33, 42000 Varaždin, prizemlje/soba br. 12. Prijave bez traženih priloga neće se razmatrati.

Prijave se primaju od 10. – 19. veljače 2014. godine u vremenu od 10:00 – 16:00.

Objava rang liste – 21. veljače 2014. godine, na oglasnoj ploči i web stranici Sveučilišta

UPISI: Upisi će se provoditi 24. i 25. veljače 2014. godine, a prema vremenu i rasporedu upisa koji će biti oglašen uz rang-liste. Obrasci potrebni za upis dobivaju se u Studentskoj službi Medijskog sveučilišta – Sveučilišni centar Varaždin, J. Križanića 33, 42000 Varaždin, prizemlje/soba br. 12.

Uz popunjene obrasce pristupnici prilažu: - dokumente u originalu: domovnica, rodni list, svjedodžba/diploma o završenom odgovarajućem preddiplomskom ili stručnom studiju (ako nisu predani kod prijave), - dvije fotografije formata 4x6 cm, - uplatnicu na iznos 300,00 kuna za troškove upisa (uračunati obrasci, indeks, osiguranje i studentska iskaznica) i - potvrdu o uplaćenim troškovima školarine, odnosno rati školarine.

preminule 23. 1. 2014. g. nakon duge i teške bolesti u 86. god. života.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svim dobrim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak. Veliko hvala Hitnoj pomoći Ivanec, Medicinskom osoblju OB Vžd Interne te patronažnoj sestri Doma zdravlja Ivanec Andreji. Posebno veliko hvala vlč. Zoranu, crkvenom zboru Župe Margečan, Udruzi Sunca Ivanec. Veliko hvala svima.

Ožalošćena obitelj Matučec, Stanković i Vidović s djecom te ostalom tugujućom rodbinom i prijateljima

TUŽNO SJEĆANJE

DRVENKAR EMILIJA

VJENĆESLAV

12. 1. 2006. – 12. 1. 2014.

3. 2. 2006. – 3. 2. 2014.

Nije vas izbrisalo vrijeme, niti sakrila tama, vječno ćete živjeti s nama.

Vaša obitelj

U SPOMEN na drage roditelje

LIBER

TROŠKOVI ŠKOLARINE u akademskoj godini 2014./2015.

iznose 7.300,00 kn. Iznos školarine, odnosno 7.300,00 kuna može se uplatiti jednokratno na žiro račun Medijskog sveučilišta 2360000-1102325217 (ZABA) prilikom upisa ili se omogućuje plaćanje školarine do 4 (četiri) rate. Student koji uplaćuje školarinu u 4 (četiri) rate obvezuje se da će ugovoreni iznos školarine uplatiti na žiro račun Medijskog sveučilišta na sljedeći način: I. rata iznosi 2.300,00 kn – prilikom upisa II. rata iznosi 2.000,00 kn – do 30. travnja 2014.

III. rata iznosi 1.500,00 kn – do 31. svibnja 2014.

IV. rata iznosi 1.500,00 kn – do 15. lipnja 2014.

Sve potrebne informacije mogu se potražiti u: - Studentskoj službi Medijskog sveučilišta – Sveučilišni centar Varaždin na Veleučilištu u Varaždinu, prizemlje/soba br. 12, J. Križanića 33, 42000 Varaždin, 042/493-312, - Studentskoj službi Medijskog sveučilišta Sveučilišni centar Koprivnica, Trg bana Jelačića 6, 48000 Koprivnica, 048/240-294, 048/240-308

IVANA

i

† 25. 1. 1996.

KATARINU † 31. 1. 2007.

Zahvalna djeca s obitelji

već Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale saslikom

od

1ku0na0!!!

ZAHVALE I SJEĆANJA

28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

ZAHVALA

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom smrti naše voljene mame, svekrve, punice, bake i prabake

povodom smrti voljenog supruga, oca, djeda i pradjeda

povodom smrti voljene mame, svekrve i bake

EVE NOVAK rođ. COPAK preminule u 77. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i svim dragim ljudima koji su bili uz nas u teškim trenucima te položili cvijeće i svijeće, a dragu nam pokojnicu ispratili na vječni počinak. Veliko hvala osoblju Bolnice Klenovnik i Varaždin – Interni odjel. Zahvaljujemo kapelanu Siniši na molitvi i ispraćaju drage nam pokojnice.

Ožalošćeni: sin Stanko, snaha Slavica, kćeri Danica i Ivanka, zetovi Ivan i Vid, unuci Marko, Petra s Tomicom, Valentina s Miroslavom, Ivana s Elvisom, Karlo, Maja te praunuci Elena, Nika, David, Vito i Sara

ĐURE BAKARIĆA

KATICE JERETIĆ

preminulog 23. 1. 2014. u 89. godini života.

preminule 22. I. 2014. u 88. godini života.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, susjedima, svim prijateljima i znancima na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak. Hvala vlč. Karlu Koračeviću na molitvi i dirljivim riječima oproštaja.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak. Hvala župniku Siniši Dudašeku, kapelanu Igoru Radašiću, prečasnom Miji Horvatu.

Počivao u miru Božjem.

Počivala u miru Božjem.

Ožalošćeni: supruga Ana i kćeri s obiteljima

Ožalošćeni: sin Josip, snaha Grozdana, unuk Domagoj, unuka Aleksandra

*****

POSLJEDNJE ZBOGOM suprugu

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

ĐURI

dragoj baki

Tvoje je mjesto prazno, ostala su samo sjećanja.

EVI

Supruga Ana

Ne vidimo Ti osmijeh, ne čujemo Ti glas, ali znamo da si uvijek tu, kraj nas.

*****

Unuci Maja i Karlo *****

Kćeri, zet, unuci i praunuci

Ivana, Elvis i Vito

ZAHVALA

*****

povodom smrti naše drage i nezaboravne majke, bake i prabake

Tina, Miro, Elena i Nika

MARIJE KOŠUTAR

*****

preminule u 79. g. nakon kratke i teške bolesti.

Marko, Petra, Tomica, David i Sara

ZAHVALA

Iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svim dobrim ljudima na izrazima sućuti, riječima utjehe, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak. Hvala vlč. Zorislavu Šafranu, DVD-u Cestica, OB Varaždin (Kirurgija) te Domu Sv. Ana. Hvala svima.

Ožalošćeni: sinovi Stjepan, Ivan, kćeri Đurđica, Ružica, Dragica s obiteljima, unuci i praunuci

IVAN VITKOVIĆ 11. 9. 1954. – 23. 1. 2014.

Povodom iznenadne smrti našeg dragog supruga, oca i djeda zahvaljujemo kumovima, rođacima, susjedima, prijateljima i znancima, NK Udarnik 32, Zboru nogometnih trenera Varaždinske županije i svima koji su bili uz nas u najtežim trenucima te ispratili našeg dragog pokojnika na vječni počinak i okitili grob cvijećem i svijećama. Veliko hvala velečasnom Koračeviću i ekipi Hitne medicinske pomoći Varaždin.

Tugujući: supruga Marija, sinovi Igor i Goran, snahe Marina i Ružica, unuci Tea, Dino, Patrik i Nika *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom suprugu, ocu i djedu

IVANU VITKOVIĆU Tvoja dobrota, ljubav prema nama i Tvoj dragi lik, ostat će zauvijek u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

voljenom ocu, svekru, djedu i bratu

MIRKU KERETIĆU † 20. 1. 2014.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Ožalošćeni: sin Stjepan, snaha Vesna, zet Goran, unuci Miroslav, Martina, Zrinka i Gordana, sestra Franca, brat Stjepan

Kći Marija, zet Ivan, unuci Bosiljka, unuk Drago s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj punici, baki i prabaki

ZAHVALA

preminuloj 22. I. 2014. g. u 88. g.

Tvoja duša sada s anđelima spava, dok nas ima, živjet ćeš u nama.

Zet Stjepan, unuci Marina, Stipe i Damir s obiteljima *****

Sklopila si svoje umorne oči, Gospodin je znao da ćeš k njemu doći.

Zet Antun, unuci Andrej i Anita s obiteljima

SJEĆANJE

NIVES FLAJŠMAN – RATKAJ 30. 1. 1978. – 30. 1. 2014.

Nek’ Ti za rođendan Tvoj u zagrljaju anđela vječno svjetlo sja i prati moja ljubav sva.

povodom smrti naše drage supruge, majke, bake, prabake i punice

Tvoja mama

ANTONIJE LEVANIĆ

TUŽNO SJEĆANJE

preminule 24. siječnja 2014. u 85. godini života.

ALOJZIJA VIDOVIĆ

Veliko hvala rodbini, prijateljima, susjedima i kumovima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama. Zahvaljujemo cvjećarnici Orhideja iz Sračinca, Sindikatu Koka te svećenicima Igoru i Siniši na toplom i dirljivom ispraćaju drage nam pokojnice.

1. 2. 2009. – 1. 2. 2014.

Tiho šapćemo: „Hvala Ti, mama.“ To smo mi, Tvoja djeca, nad Tvojim grobom…

Božena, Natalija i Željko s obitelji

Suprug Vjekoslav i kći Nadica s obitelji *****

Nije sve mrtvo što zemlja pokriva, niti je zaboravljeno tko u njoj počiva…

Suprug Vjekoslav, kći Nadica, zet Vlado, unuci Tomislav s Anicom, Petar s Kristinom, praunuci Filip i Gabrijela

POSLJEDNJI POZDRAV POSLJEDNJI POZDRAV

Draga mama, neizmjerno Ti zahvaljujemo na svemu što si nam pružila u životu ne štedeći sebe.

U našim srcima Tvoja ljubav, toplina i suosjećanje nikad neće izblijedjeti.

KATICI JERETIĆ

Duša Tvoja s anđelima spi, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti.

Anđeli Te čuvaju u raju, a mi s molitvom i ljubavlju u našim srcima.

*****

*****

Hvala Ti za svu ljubav i lijepe trenutke provedene s Tobom.

Vrijeme prolazi, tugu ne briše, a sjećanje na Tebe boli sve više.

35

SJEĆANJE

DENIS PEHARDA 2011. – 2014.

Tvoje srce je prestalo prerano kucati, Tvoje oči su zaspale tihi san, a u našim srcima i mislima živiš svaki dan.

Ožalošćena majka, seka i baka

dragoj mami, svekrvi, punici, baki i prabaki

ROZI KOVAČIĆ rođ. KOLARIĆ Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

Sin Vladimir, kći Zdenka, snaha Nevenka, zet Branko, unuci Branka, Jelena, Zvonko i Dado, praunuci Tia, Anja, Vita, Noa, Erik i Luka

TUŽNO SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

STJEPAN KEREŠA

ALOJZ SEVER

31. 1. 2013. – 31. 1. 2014.

25. 1. 1997. – 25. 1. 2014.

SJEĆANJE

SLAVKO BUDEN 28. 1. 1999. – 28. 1. 2014.

Sjećanje na Tebe zauvijek će ostati u našim mislima.

Tvoji najmiliji

IN MEMORIAM

FRANJO PREMUŽ

Prošla je bolna godina bez Tebe, a tuga i ljubav ostaju dovijeka.

S ljubavlju i tugom čuvamo sjećanje na Tebe.

2. 2. 1993. – 23. 2. 2014.

Tvoja Darinka

Tvoji najmiliji

Obitelj Premuž

36

ZAHVALE I SJEĆANJA

REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

SJEĆANJE na dragu kćerku, sestru i tetu

ĐURĐICU KOLAR 30. 1. 1998. – 30. 1. 2014.

Hvala svima koji se sjećaju naše Đurđice i posjećuju njezin tihi dom.

Mama, tata, Jasmina i nećaci Ivan i Juraj

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom smrti naše majke, bake, prabake i svekrve

povodom iznenadne smrti našeg voljenog supruga, oca i djeda

SJEĆANJE SJEĆANJE

IVANA BENKA 30. 1. 2012. – 30. 1. 2014.

LJUBICA DVORSKI

Neće Te izbrisati vrijeme što teče, ni sakriti zemlja u kojoj spavaš, zvijezda si sjajna koja nas pratiš i uvijek ćeš biti s nama.

23. 1. 1995. – 23. 1. 2014.

Tvoji supruga Dorica, sinovi Dražen, Mladen, Zdravko i Dragutin s obiteljima i sestra Rozika

blago u Gospodinu preminulog 20. siječnja 2014. g. u 63. godini života.

Svim rođacima i susjedima koji su bili uz nas u tim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti i ispratili je na posljednje počivalište.

Sin Stanko s obitelji

na našeg voljenog

VLADE HRGA

BARICE BREŽNJAK

Suprug Martin, sin Martin i kćeri Ljubica i Ljiljana s obiteljima

SJEĆANJE

LJUBICA PEPELKO

Iskreno zahvaljujemo svim susjedima, rodbini, prijateljima i svim ostalim dobrim ljudima koji su nam priskočili u pomoć u najtežim trenucima, izrazili sućut i olakšali bol, koji su odar našeg dragog pokojnika okitili cvijećem i svijećama te ga dostojno ispratili na posljednji počinak. Posebno hvala vlč. Karlu Koračeviću na riječima utjehe i molitvama.

Supruga Marija, kći Sanja, sin Denis, zet Kristijan, snaha Tihana i unučice Ivona, Karla, Mirej i Nives *****

Ljubav je prevelika, bol preteška, a tuga za Tobom vječna.

Sjaj svijeća i molitve moje neka Te svuda prate, kad već ne mogu da mi Te vrate.

Tvoja supruga Marija

SJEĆANJE

25. 1. 2013. – 25. 1. 2014.

*****

na voljenog sina

Uvijek si bila i uvijek ćeš biti u našim srcima i našoj duši.

Samo mirno, tata, snivaj, nek’ Te krijepi slatki san, snivaj tiho i počivaj, još je daleko, daleko je dan…

LEONA KEREŽIJA 6. 7. 1996. – 24. 1. 2007.

Nije Te izbrisalo vrijeme, niti sakrila tama, vječno ćeš živjeti s nama.

Mama Gordana, tata Darko i brat Luka

Tvoja obitelj

Kći Sanja i sin Denis

SJEĆANJE

*****

STJEPAN MARTINEC

Od našeg početka, živio si za nas…

Do našeg svršetka, mi ćemo živjeti za Tebe…

Vole Te Tvoje unučice

27. 1. 2013. – 27. 1. 2014.

S nama si uvijek u mislima i molitvi.

SJEĆANJE

Tvoji supruga Ružica, djeca i unuci

na naše voljene

PAVLA

Ivona, Karla, Mirej i Nives

i

† 1. II. 2000.

ŽELJKA † 30. 9. 1975.

MIHOLIĆ Živite u našim srcima i molitvama.

Vaši najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE POSLJEDNJI POZDRAV

IVAN SEVER

dragom bratu

29. I. 1988. – 29. I. 2014.

VLADI HRGU

I nakon toliko godina sjećanje na Tebe ne umire nikada.

Samo se srcem dobro vidi, jer bitno je očima nevidljivo.

Ljubav ne prestaje odlaskom, ni sjećanje vremenom.

Majka Doroteja, supruga Marija, djeca Ksenija i Zoran s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE na

MATU LACKOVIĆA 23. 1. 2011. – 23. 1. 2014.

Obitelji: Lacković, Brezovec i Špoljarić

Brat Branko, Nikolina i Štefica

SJEĆANJE

MILAN JAGNIĆ

SJEĆANJE

28. 1. 2012. – 28. 1. 2014.

BOŽIDAR BENČIĆ

Uvijek u mom srcu i mislima.

29. 1. 2010. – 29. 1. 2014.

Tvoja Zlata

Iako s nama više nisi, u našim srcima uvijek Ti si.

TUŽNO SJEĆANJE

MARIJA OKUN 27. 1. 2013. – 27. 1. 2014.

Supruga Ljubica s obitelji

IN MEMORIAM

STJEPAN KEČKAN

Godinu dana na grobu tiho trepere svijeće, sjećanje na Tebe nikad prestati neće.

27. 1. 2009. – 27. 1. 2014.

Tvoj suprug, sinovi, snahe i unuke

S ljubavlju,

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

GAĆA

TUŽNO SJEĆANJE na našu dragu i nezaboravnu

DRAGU OREŠKI 28. I. 2008. – 28. I. 2014.

S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

ŽELJKO ĐOLONGA 1. 2. 2001. – 1. 2. 2014.

Tvoja prisutnost i ljubav ostat će vječno u našim srcima.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na

ŽELJKA ĐOLONGU

SJEĆANJE

IVAN ŠKVORC

FRANCISKA

i

MILENKO

† 28. 1. 2010.

† 13. 3. 1992.

27. 1. 2009. – 27. 1. 2014.

Zauvijek u našim mislima i srcima.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Sinovi Budimir i Goran, snaha Draženka, unuci Andrea, Andreas, Filip i Ena

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

ZAHVALA

VILKO KOLENKO

povodom smrti naše drage mame, bake, prabake, punice i sestre

30. 1. 1994. – 30. 1. 2014.

EVE DE LAI rođ. MAJCEN

Supruga Barica, sinovi Tomislav i Krešimir s obiteljima

SJEĆANJE

MARIJA HUZJAK

preminule 21. siječnja 2014. u 78. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, kumovima i susjedima koji su svojom prisutnošću ispratili pokojnicu na vječni počinak, okitili odar cvijećem te na riječima utjehe. Zahvaljujemo vlč. Dragutinu Joču na riječima oproštaja. Hvala Domu Sveta Rozalija i osoblju Bolnice Klenovnik na brizi.

28. 1. 2012. – 28. 1. 2014.

Svima iskreno hvala.

S ljubavlju i ponosom,

S ljubavlju čuvamo uspomene na Tebe.

teta i teček

Suprug Mirko, sinovi Josip i Dubravko

Ožalošćeni: sin Aladin, kćeri Nevenka i Milkica, unuci Kristijan, Ivana, Filip, Aleksandar i Ivan, praunuka Dea, brat Ivan, sestre Milka i Barica

1. 2. 2001. – 1. 2. 2014.

zahvale i sjećanja

28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

SJEĆANJE

ZAHVALA

ZAHVALA

NADICA FRIGULA

povodom smrti našeg voljenog brata, šogora i strica

povodom smrti drage nam

27. 1. 1999. – 27. 1. 2014.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Obitelj Pintarić

SJEĆANJE na

DRAGUTINA SMETIŠKA 30. 1. 2010. – 30. 1. 2014.

Ponovno će 4 godine tužne proći, kako su se ugasile Tvoje drage oči.

Ponovo je došao ovaj tužan dan, dan kad Te od nas uze vječni san.

Hvala svima koji Te posjećuju.

Supruga Julka i kći Karmen

JOSIPA DROŽDJEKA

MARICE GOTAL

preminulog u 83. godini života.

preminule 20. 1. 2014. g. u 80. godini života.

Ovim putem zahvaljujemo svim rođacima i prijateljima na izrazima sućuti i ispraćaju dragog nam pokojnika. Također, hvala vlč.

Siniši Dudašeku na molitvama i vjerskom obredu za našeg Josipa.

Zauvijek ćeš biti u našim molitvama, mislima i sjećanjima.

Ožalošćeni: brat Ivan, šogorica Ivanka, nećakinja Ksenija s Ivicom, Simonom i Dorianom

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima na izrazima suosjećanja. Zahvaljujemo osoblju i svim korisnicima Caritas doma Ivanec te vlč. Zoranu Gložiniću na molitvi i dirljivim riječima ispraćaja drage nam pokojnice.

Ožalošćeni: kćeri Željka i Božica, zet Josip, unuci Mario, Marijana, Tomislav, Marko, Ivan, sestre, praunučad te ostala tugujuća rodbina

ZAHVALA

TUŽNO SJEĆANJE

povodom smrti našeg dragog brata, šogora i ujaka

SNJEŽANA KRSNIK 4. 2. 2010. – 4. 2. 2014.

BOŽIDARA KVEŠTEKA SJEĆANJE

IVANKA DLAKA rođ. VEČERIĆ 27. 1. 2013. – 27. 1. 2014.

Prošla je godina dana, ali si u srcima još uvijek s nama.

Zaboraviti Te nikad nećemo jer Te se stalno sjećamo.

S molitvom i tugom u srcu, uvijek s Tobom.

preminulog 22. 1. u 57. g. života, nakon duge i teške bolesti.

Tvoja majka Anka i brat Krunoslav s obitelji Hrešč

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima i prijateljima koji su nam izrazili sućut i svojom prisutnošću ispratili dragog pokojnika na vječni počinak. Veliko hvala dr. Maji Dokuzović i sestri Mariji te Odjelu intenzivne njege Klenovnik. Hvala vlč. Josip Hadroviću na lijepim riječima molitve i utjehe.

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu suprugu i majku

Ožalošćeni: brat Marijan, sestra Božica, šogor Ivan i nećakinja Tihana s obitelji

SNJEŽANU KRSNIK

Kćeri Martina i Štefani

4. 2. 2010. – 4. 2. 2014.

TUŽNO SJEĆANJE

ZAHVALA

na dragog

povodom smrti naše voljene majke, bake i prabake

IVICU MATKOVIĆA 20. 1. 2013. – 20. 1. 2014.

TEREZIJE VINKOVIĆ

Prošla je tužna godina bez Tebe, ali u našim srcima i mislima uvijek si s nama.

U tišini vječnog mira ostat ćeš voljen i nikad zaboravljen.

preminule u 88. godini života.

Tvoja tužna majka Štefica, sestre Ružica, Pucika, Beba, šogori, nećak i nećakinje

SJEĆANJE

37

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima i prijateljima na izraženoj sućuti i ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak.

Posebno veliko hvala doktoru Ivanu Bogadiju i osoblju Internog odjela varaždinske bolnice. Hvala vlč. Miji Horvatu na molitvama i dostojanstvenom ispraćaju.

Ožalošćeni: kći Marija, sinovi Franjo i Ivan, zet Stjepan, snahe Đurđa i Ružica, unuci Igor, Saša, Sonja, Zvonimir i Hrvoje, praunuci te ostala tugujuća rodbina

PAVAO MOŽANIĆ

U tišini vječnog mira neka Te prati naša ljubav.

Tvoji: Stjepan, Iva i Silvije

SJEĆANJE na drage roditelje

MARTINČEVIĆ MARIJU

i

STJEPANA

† 9. XII. 2011.

† 30. I. 2008.

Vaša plemenitost i dobrota živi uvijek u nama.

Kći Ivanka s obitelji Gašparić

29. 1. 2011. – 29. 1. 2014.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Ana, sinovi Robert, Ivica i Branko s obiteljima

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom smrti drage majke, bake i prabake

na drage roditelje

MARIJE KROG SJEĆANJE

BRANKO VIŠNJIĆ 27. 1. 2011. – 27. 1. 2014.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

preminule u 85. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo kumovima, rodbini, prijateljima, susjedima i svima koji su ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Zahvaljujemo djelatnicima Hemodijalize i velečasnom Župe Vidovec.

Kći Ljubica i unuci s obiteljima

SJEĆANJE

SJEĆANJE

VASILIJE RISTIĆ RILE

na dragu tetu i sestru

27. 1. 1994. – 27. 1. 2014.

Zauvijek si u našim srcima.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Supruga Marija, obitelj Dimovski, Ristić i Škrinjarić

KATARINU SMONTARA 30. 1. 2013. – 30. 1. 2014.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Nećak Zlatko s obitelji i sestra Barica

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na

na voljenu

ŠTEFICU HUZJAK

KATICU SVETEC

23. 1. 2011. – 23. 1. 2014.

31. 1. 2008. – 31. 1. 2014.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Oči Te traže, srce Te voli, Tebe nema, a to jako boli.

Kći s obitelji

Tvoja kći Zdenka s obitelji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

VID CAFUK

KATARINA MIHALINA

27. 1. 2009. – 27. 1. 2014.

28. 1. 2013. – 28. 1. 2014.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Prošla je godina otkako Te nema, ali tuga i sjećanje na Tebe ostaje.

Kći Ružica i sin Josip s obiteljima

Tvoji najmiliji

LUKAČIĆ STJEPANA

i

JELISAVU

† 30. 12. 1982.

† 29. 1. 2004.

Godine prolaze, a sjećanja ostaju.

Vaši najmiliji

SJEĆANJE na dragog brata

FRANJU BUŽANIĆA 31. 1. 1995. – 31. 1. 2014.

Tvoj je život u našem sjećanju i molitvama.

Sestra Anica s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE na dragu nam

MARIJU GECI 31. I. 2012. – 31. I. 2014.

Suprug Emil, sinovi Marijan, Ivica, Krešo, kći Štefica, snahe Slađana, Mirjana

SJEĆANJE na našeg dragog

VINKA KUHARA 28. I. 2005. – 28. I. 2014.

S ljubavlju, Tvoja obitelj

38

S RAZNIH STRANA

REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

s raznih strana

Fotografije Domagoja Severa Čitaonicu knjižnice “Ivana Belostenca” u Lepoglavi u subotu su ispunili zaljubljenici u fotografiju na izložbi fotografija “Ded v bronju” Domagoja Severa, koju je organizirao Forum mladih SDP-a Lepoglave. Izložba “Ded v bronju” niz je fotografija koje su nastale prije dvije godine i to tijekom tri sata jednog dana, pojasnio je Sever koji se već duži niz godina bavi fotografijom, a prvi je put dio svog opusa izložio u Lepoglavi. Neke od izloženih fotografija su protekle dvije godine nagrađivane na mnogim natječajima, a jedna od njih ponijela je i titulu najbolje fotografije na Olympusovom natječaju.

www.regionalni.com Zovite nas na 042/290-777

ZLATNI PIR Barica i Fabijan Kropek

50 Sve je lakše kada je ljubavi i poštovanja!

Barica i Fabijan Kropek, u subotu 19. siječnja ove godine proslavili su veliki jubilej - 50 godina braka.

U pola stoljeća zajedničkog života bilo je mnogo

Imaju dva sina i dvije kćeri, sedmero unučadi i dva praunuka lijepih trenutaka, ali i raznih poteškoća, prisjetili su se danas “zlatni” supružnici.

Uz Božju pomoć, s puno ljubavi i međusobnog po-

31.

štovanja, te beskrajnog razumijevanja, supružnici Kropek sve su uspješno prebrodili. Uz dva sina i dvije kćeri, imaju i sedmero unučadi te dva praunuka.

Zlatni pir Barica i Fabijan Kropek su proslavili u crkvi svetog Antuna Padovanskog u Novom Marofu.

Nakon svete mise supružnici su, zajedno s djecom, rodbinom i prijateljima proslavili predivan zlatni pir.

Za hva ljujemo svima koji su prisustvovali i uveličali njihovu svečanost.

siječnja u 18 sati u SSSH-u u Gajevoj 1 u Varaždinu (2. kat) održat će se tribina na temu Fašnika pod nazivom “Tko stoji iz maske?,” o čemu će govoriti Nikola Škrinjarić.

Organizatori su udruge Postanak, Emanuel i BCPC.

KUD HŽ Posjetio ih japanski menadžer

HŽ-ovci osvojili Japan!

Ta mbu r a ši i fol k lor a ši KUD-a HŽ predstavili nošnje i koreografije Banata, Zagorja, Prigorja, Podravine, Bunjevaca i Međimurja poznatom japanskom menadžeru Tetsuou Masunagaiju koji već dugi niz godina radi na uspješnoj suradnji europskih folklornih društava i Japana.

- Dvadeset godina dolazim u Hrvatsku, ali je nikad nisam doživio kao sad. Hrvatska je zemlja predivnih ljudi i običaja.

Bravo folkloraši, vi ste najbolji ambasadori hrvatske kulture - rekao je Tetsuou Masunagai.

Osim navedenih koreogra-

fija folkloraši su sa svojim voditeljem, uspješnim koreografom i nekadašnjim plesačem folklornog ansambla LADO Nenadom Brekom pokazali kako izgleda proba ove folklorno-tamburaške sekcije.

Inače, KUD HŽ-a poziva sve zainteresirane na plesne folklorne radionice koje će se održavati svake srijede u Domu željezničara s početkom u 20 sati. Također, probe se održavaju ponedjeljkom i srijedom u 20 sati, a ovom prilikom pozivaju se svi nekadašnji, ali i novi članovi da im se pridruže u plesu i svirci.

31.

siječnja (petak) u Gradskoj knjižnici i čitaonici “Mladen Kerstner” u Ludbregu u 19 sati održat će se večer poezije “Dok zvezde trepeču” u spomen Boži Hlastecu. Uz čitanje poezije, gosti večeri bit će članovi Tamburaškog orkestra KUD-a Anka Ošpuh.

VESELJE Na 27. Planinarskoj noći zabavljalo se 222 planinara

Planinari kao pirati, planinarke pjevačice!

Tradicionalno druženje koje organizira Planinarsko društvo MIV bilo je prvo od tri priredbe posvećene važnom jubileju, 140. obljetnici hrvatskog planinarstva Piše: Vesna Margetić-slatki vmargetic@regionalni.com

Okršaj šestorice hrabrih planinara na “piratskom mostu” i pjevački sraz šest još hrabrijih planinarki u karaokama bili su samo dio zabavnog programa ovogodišnje, 27. Planinarske noći održane u subotu u hotelu Turist.

Zabavne igre

Na tradicionalnom druženju uz glazbu, ples, igre spretnosti, tombolu i puno veselja, za što su se ponovno pobrinuli organizatori iz Planinarskog društva MIV, okupila su se, ni više ni manje, nego 222 planinara. Pozdra-

Za njih nema krize: na Planinarskoj noći podijeljeno više od 500 nagrada i tombola vio ih je predsjednik Društva Hranislav Skenderović koji je sa suprugom otvorio ples.

- U igri “Piratski most”, u kojoj su brvno “glumile” kocke na podu, cilj je bio srušiti protivnika, a u tome je najuspješniji bio Vladmir Češnjaj iz Nedeljanca. U karaokama su u finale ušle Terezija Lazar iz Varaždina i Darinka Kaselj iz Banjščine, a bile su toliko dobre da su članovi žirija iz sastava Dileme obje proglasili pobjednicama – otkrio je Milan Turkalj, predstavnik Informativne sekcije Planinarskog društva MIV. Zanimljivo je da je najslađa nagrada - torta u obliku izletišta sa stolovima i stolicama koju je izradila slastičarnica Šešet - sasvim slučajno otišla u ruke njegovog brata Dragana. No sretni dobitnik kući je došao praznih ruku, jer torta je pojedena na licu mjesta.

Za razliku od toga, dobitnica glavne nagrade Tatjana Kreč morala se pobrinuti za prijevoz svoje nagrade, jer je ove godine upravo ona

Pobjednice karaoka T. Lazar i D. Kaselj

osvojila parkovsku klupu koju je izradio MIV - glavni sponzor priredbe. A oni nisu bili jedini koji su kući otišli s nagradama. Zvuči gotovo nevjerojatno, ali Planinarsko društvo MIV, njihova 64 člana – aktivista i 65 tvrtki i obrtnika osigurali su više od 500 nagrada i tombola!

Više od 100 izleta

“Znate li koliko izleta je prošle godine organiziralo Planinarsko društvo MIV?”, bilo je jedno od tri pitanja na kvizu na koja su priliku imali odgovoriti svi planinari koji su stigli u Turist. Dragica Leček, jedna među onima koji su točno odgovorili na sva tri pitanja, pa tako i ono da je Društvo lani organiziralo 103 izleta,

U igri Piratski most “brvno” - kocke na podu

Zlata Marinković.

Treba reći da su planinari morali odgovoriti i na pitanje koja se obljetnica hrvatskog planinarstva obilježava ove godine.

- Planinarska noć je prva priredba kojom obilježavamo 140. obljetnicu hr vatskog planinarstva. U lipnju organiziramo Dan planinara u etno-selu Gradišće u Mađarevu, dok će u kolovozu biti 7. pla n i na rsk i a” špancir-pohod stal “ne je o brz a tort Planinarska i to od Tužnog do Gačica – najavljuje Milan Druga nagrada, reklamni Turkalj.

Dodajmo da je gošća Planipaket posuđa Zagorje-Tehnobetona, otišla je u ruke Anje narske noći bila sopranistica Šinjori, dok je s osiguranjem Valentina Geci, a voditelji kući otišla trećenagrađena Vesna Golub i Dario Langus. bila je najsretnija: osvojila je prvu nagradu, put na karneval u Veneciju za dvije osobe, koju je osigurala agencija Galileo.

Vodič

28. siječnja 2014., br. 506 || REGIONALNI TJEDNIK

39

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – ZIMSKO

I sljedećih nekoliko dana ćemo provesti u negativnoj temperaturi zraka. Oblaka će biti puno, a povremeno je moguć i snijeg, ali u manjim količinama. U drugom dijelu tjedna će hladnoća malo popustiti pa je moguća ledena kiša. Tijekom utorka i srijede ukupno će pasti oko 10 cm nog snijega. Temperatura zraka bit će uglavnom između -7 i -2 Celzijeva stupnja. U drugoj polovici tjedna dolazit će nam malo topliji zrak. To se neće toliko osjetiti u nizinama koliko u višim slojevima atmosfere. U takvim situacijama postoji opasnost od pojave kiše koja se smrzava na tlu. S obzirom na to da će temperatura zraka prema vikendu biti baš oko tih graničnih vrijednosti, moguće su sve tri vrste oborina: snijeg, ledena kiša ili obična kiša. Ovisit će o stupanj-dva višoj ili nižoj temperaturi što će padati… Preporučamo da pratite našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 kn/ min iz fiksnih te 4,78 kn/min iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (Prognoza izrađena 27.1.)

VAŠE FOTOGRAFIJE

Svoje fotografije šaljite nam na foto@regionalni.com

rođeni: DJEVOJČICE: Elena Lisjak, Kiara Farkaš, Lara Grabarić, Azra Pomper, Hana Smrekar, Tena Leskovar, Eva Beser i Tamara Granda.

DJEČACI: Viktor Fajfar, Karlo Žugec, Emanuel Bistrović, Mihael Ostroški, Matija Paska, Sven Ciglar, Andro Kralj, Jakov Furneg, Leon Lukić i Ivan Kostervajn.

UMRLI: Terezija Vinković (87), Roza Kovačić (90), Đuro Bakarić (88), Ivan Vitković (59), Zdenka Jug (83), Barica Siročić (68), Josip Makaj (87), Milan Popović (96), Ignacije Melnjak (82), Paulina Šoić (90), Ivan Plukavec (57), Darinka Bakšaj (75), Nevenka Čaklec (85), Stanko Tenko (73), Terezija Schönwald (93) i Ružica Cvetko (86).

Martina Kukec Mali Sany

DONACIJA HDZ za udrugu Spas

Sany je mali mali terijer nađen kako luta kod Dravskog mosta. Malog je rasta, dobroćudne naravi. Njegovan je i uhranjen pa se nadamo da ima vlasnika. Ukoliko se vlasnik ne javi Sany moli da mu netko pruži topli dom.

Udruga Spas 042/330-004

Pravila za slanje fotografija - Svatko smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete.

Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 2 MB. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete nećemo objaviti.

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KAZALIŠTE 29. siječnja (srijeda)

• Pričaj mi o Gorkome (Scena Zvonimir Rogoz) u 20.00 h 30. siječnja (četvrtak) • Bogi Ivač znova (Scena Zvonimir Rogoz) u 20.00 h

DOGAĐANJA 29. siječnja (srijeda) • Znanstveni kolokvizj Burgovi i kašteli na prostoru sjeverozapadne Hrvatske (palača Herzer) u 18.00 h (ulaz besplatan) 31. siječnja (petak) • Noć muzeja od 18.00 do 01.00 h (besplatan razgled svih izložbenih postava GMV-a)

KNJIŽNICA Odjel za odrasle (Trg slobode 8a) i Odjel za djecu (vila Bedeković, A. Cesarca 10) PON – PET 7.30 – 19.30 h SUB 7.30 – 13.00 h Odjel za mlade, Odjel strane literature (vila Bedeković, A. Cesarca 10) i Ogranak Banfica (N. Tesle 20) PON, UTO, SRI 13.30 – 19.30 h ČET, PET 7.30 – 15.00 h SUB 7.30 – 13.00 h

MUZEJI Stari grad UTO-PET 9.00 – 17.00 h SUB, NED 9.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav – Galerija starih i novih majstora UTO-PET 9.00 – 17.00 h SUB, NED 9.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca Izložba Varaždinska kovnica Sorlini (izložba otvorena do 6. veljače 2014.)

UTO – PET 9.00 – 17.00 h SUB, NED 9.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića UTO-PET i svake prve subote u mjesecu 10.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i nedjeljom zatvoreno Galerija K 10 Varaždin • KERAMEIKONOVA zbirka suvremene svjetske keramike UTO, SRI I PET 18.00 – 20.00 h ČET, SUB I NED 11.00 – 13.00 h Ponedjeljkom i praznikom Galerija K10 je zatvorena; organizirane grupe mogu dogovoriti svoj posjet izvan radnog vremena na broj 091/1744-000

Novine, kruh i 90 kg hrane Povodom obilježavanja Dana svetog Antuna Opata (zaštitnik životinja), Mladež HDZ-a Općine Trnovec, Općine Vidovec i Grada Varaždina, kojima se pridružio i Anđelko Stričak, predsjednik županijske organizacije HDZ-a posjetili su varaždinsku Udrugu za zaštitu životinja Spas. Naime, mladi HDZ-a su, naime, organizirali prikupljanje donacija za udrugu te su prikupili veće količine novina, pokrivača,

KINO GALERIJA 31. siječnja (petak) • Marley u 19.00 h 1. veljače (subota) • Hannah Arendt u 19.00 h 2. veljače (nedjelja) • Ljepotica i zvijer u 18.00 h Informacije na www.kino-galerija. hr, info@kino-galerija.hr ili na 098/361-878.

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU 28. siječnja (utorak) • Legenda o Herkulu u 18.00 h 30. siječnja (četvrtak) • Stilske vježbe u 20.00 h 1. i 2. veljače (subota i nedjelja) • Djeca vukom u 16.00 h • Justin Biebers: Belive u 18.00 h 3. veljače (ponedjeljak)

• Justin Biebers: Belive u 18.00 h

IMPRESSUM UPRAVA Zdenka Jagić Ivica Kruhoberec Vesna Margetić-Slatki

starog kruha, tjestenine i preko 90 kilograma hrane za životinje, koje su predali u “Spas”. - Zahvaljujemo svima koji su se odazvali ovoj akciji. Želja nam je potaknuti članove mladeži HDZ-a i ostale sugrađanje na što je moguće aktivnije participiranje u ovakvim akcijama jer svaka humanitarna akcija može nekome pomoći, pa čak i spasiti život - poručili su Sabrina Žganec, Ivica Papec i Igor Borovec.

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin

LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović GLAVNI UREDNIK Ivan Agnezović Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com foto@regionalni.com GRAFIČKA REDAKCIJA Zamjenik Vlatka Lešić GlAVNOG UREDNIKA vlatka@regionalni.com Vesna Margetić-Slatki Mirta Brozičević vmargetic@regionalni.com mirta@regionalni.com Maja Denac POMOĆNIK maja@regionalni.com GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić PRODAJA: iharaci@regionalni.com Zdenka Jagić voditeljica prodaje NOVINARI zjagic@regionalni.com Tihana Drumev marketing@regionalni.com tihana@regionalni.com Tel. 042/290-778 Višnja Gotal Mira Ljubić vgotal@regionalni.com mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775 SURADNICI MALI OGLASI: Damir Ivančić malioglasi@regionalni.com Gordana Igrec Tel. 042/290-774 Denis Peričić Fax 042/290-789 Ljiljana Risek

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 Fax 042/290-789

Prijamna mjesta za male oglase, zahvale i sjećanja: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Augusta Šenoe 1o pon: 8 - 12 uto: 8-13 sri - pet: 8 - 16 Blukids Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 8 - 20 h subotom: 8 - 13 h NOVI MAROF Benjak Remetinec 290 pon - pet: 7,30 - 15 h subotom: 7,30 - 12 h LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Petra Zrinskog 7 pon - pet: 14 - 19 h info: 091 92 99 329 IVANEC Poljodom Gospodarska 2

Tiskara Novi list

40

Zadnja

REGIONALNI TJEDNIK || 28. siječnja 2014., br. 506

NEOBIČNO Nakon pet godina, mačka se vratila svojim vlasnicima

Ključna mrlja

PRVI SNIJEG

Nekima donio radost, a nekima ne

Samo je naša Kitty imala takvu mrljicu kod nosa, to je 100 posto ona, tvrdi obitelj Grubišić nadio vozače Prvi snijeg ipak je izne

Pješaci kroz grad

og ždinskog meteorološk Zimska idila kod vara

Kitty se vratila doma!

Spavala sam, kad sam odjednom čula mijaukanje. Otvorila sam vrata i ugledala Kitty, koja mi je odmah skočila u naručje. Nisam mogla vjerovati da je to ona - rekla je maturantica Tea Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Nikad nije voljela hrenovke, obožava krekere i baš se ne slaže s kujicom Barbi. To je Kitty, crno-bijela mačka koja

Očito je puno toga proživjela i doživjela jer sada samo jede i spava se prošlu nedjelju popodne odjednom pojavila ispred vrata stana svojih vlasnika i to nakon punih pet godina!

Isto kao i prije

Iako je teško vjerovati da je doista riječ o istoj mački, maturantica Tea, njezina sestra Maja i majka Sanja Grubišić, koje su se u Ludbreg doselile prije sedam godine iz Splita,

Za ralice je

bilo dosta posla

U Salinovcu u zatrpana Gajeva ulica u Varaždin

snijegom

se grudali

mladi i sta ri

4.

veljače u 18 sati možete saznati zašto se vaš kućni ljubimac čudno ponaša. U Varaždin dolazi hrvatski Ceser Millan, dr. sc. Irena Petak iz Zagreba. U varaždinskoj Županijskoj palači održat će predavanje na temu “Kako nastaju problemi u ponašanju kućnih ljubimaca”. U petak će govoriti o tome što su problemi u ponašanju kućnih ljubimaca i koji im je uzrok te kako spriječiti nastanak problema u ponašanju. Predavanje je besplatno, a organizirala ga je udruga “Spas”. (td)

sigurne su da je to, glavom i repom, njihova ljubimica Kitty.

- To je naša Kitty, sto posto!

Samo je ona imala takvu mrljicu kod nosa, nema šanse da je to neka druga mačka. Osim toga, sve nas poznaje, voli jesti ono što i prije, prepoznaje svoju kućicu koju smo joj kupili još

Sajam rabljene odjeće za velike!

prije pet godina, kada smo je udomili, a i dalje se baš ne slaže najbolje s našom 13-godišnjom kujicom Barbi – tvrdi Tea sretna što je njezina ljubimica, koju je prije pet godina tražila po cijelom Ludbregu, čak i lijepila

Nakon uspješno organiziranog Varaždinskog dječjeg sajma, organizatorice Nataša Hutinski i Tihana Glavica krenule su dalje. Sredinom idućeg mjeseca, točnije 16. veljače, organiziraju Varaždinski sajam rabljene odjeće i obuće za odrasle koji će se održavati od 9 do 14 sati u hotelu Turist. Organizatorice pozivaju sve zainteresirane koji žele prodavati isključivo rabljenu odjeću i obuću za odrasle da svoje stolove za prodavače rezerviraju na e-mail: varazdinskidjecjisajam@gmail.com. Na navedeni e-mail dovoljno je samo poslati ime i prezime proda-

PRILIKA U Varaždinu 16. veljače

plakate s njezinom slikom po gradu, opet s njom. A pojavila se jednostavno prošle nedjelje poslijepodne ispred vrata stana i glasno dala na znanje tko je pred vratima.

- Spavala sam, kad sam odjednom čula mijaukanje.

Otvorila sam vrata i ugledala nju, koja mi je odmah skočila u naručje. Plakala sam od sreće i nisam mogla vjerovati da se nakon pet godina moja Kitty vratila natrag kući – ispričala je Tea.

Gdje je bila cijelo ovo vrijeme i što je radila, vlasnici vjerojatno nikad neće otkriti.

- Možda je lutala ili ju je netko pronašao, pa udomio.

Tko zna, nikad nećemo saznati - ispričala je Tea koja svaki slobodni trenutak provodi sa svojom crno-bijelom ljubimicom koja se, otkako se vratila, ne može naspavati.

- Očito je puno toga proživjela i doživjela jer sada samo jede i spava – kaže obitelj Grubišić.

UPS FEEL U Zagrebu i na break dance radionici s Elvisom Hodžićem

“Feelovcima” u Zagrebu 3. i 4. mjesto Članovi Univerzalnog plesnog studija (UPS) Feel ponovno su svoje plesno umijeće pokazali na pozornici, ovog puta, zagrebačkog Garden Malla na Zagreb dance spektaklu. U kategoiji show dance osvojili su 3. i 4. mjesto. Djevojčice u dobi od 7 do 10 godina, svoju koreografiju pod nazivom 100 % (hundred percent) Feel, ukrašenu bijelim i šarenim pomponima, osvojile su 4. mjesto. Nešto starija grupa, djevojčice i dječaci, koreografijom Feel the best, osvojili su 3. mjesto. Njihova koreografija dobila je veliki pljesak gledatelja

stupa

polako i sig urno

jer su svoja break dance umijeća dječaci otple-

sali doslovno iz srca.

U Feelu nikad kraja radu i učenju. Zadnju subotu popunili

su prekrasnu baletnu dvoranu varaždinskog kazališta i upijali novitete break dancea.

Radionicu u organizaciji UPS Feel vodio je zagrebački koreograf, sudac i plesač Elvis Hodžić, koji im je na prvom natjecanju u Zagrebu bio i u žiriju. Elvis se posvetio gotovo svakom “Feelovcu”, ispravio greške, dao savjet, a s njime su uvježbavali elemente poput indian stepa, salsa rocka, hasle stepa, a pokazao im je kako napraviti “šaraf ”. Sljedeće koreografije UPS Feela zasigurno će imati neke od spomenutih elemenata.

KARIKATURA

vača i broj stolova koliko ih se želi rezervirati. Broj stolova je ograničen, pa zato požurite s prijavama – poručuju organizatorice.

crta: Željko Pilipović